Karel Natek * Marjeta Natek ® roan tinPREDGOVOR Zabwaljjut iavenredno rau razvju ananostitehnike, udaljenosti medu aaselienim mjestima i kontinentima postale su krajnje relative. Svakoga dana mozemo ‘tputovatikamo god pofelimo ~ivstnu, dese miljuns putnika, poslovnih judi, znanstvenika i umjetnika 1 svakom trenutku putue iz grada u grad, iz drdave 1 dtiavu, sjednog kontinenta na drugi. Radiskim i televzijskim kanalima stu w nase domove dogadali iz ijeloga svijet, novine, easopis i knjige donose nam nove informacije oblizim i dalekim dréavama, poznatim { nepoznatim mjestima i udima. $ interetom smo na raju XX. stljeéastupiliu informacijsko doba i sada 1 svojim domovima modemo prebirati po miljardama agjazltih informacia, [No veto nije mogude bez osnovnog znanja.0 danainjem svijetu, tom neyjerojatno slogenom mozaiku.narods, jezika,civilizacija, udskih ostvarenja i éudesnih dla prirode, Sto ga sve snadnie poveauje sveobuhvatni proces globalizacije. Poznavanje sijeta veé dugo nije Toe ivanredno sane. Sibi su uz potpony nekadalnje Tago slavense narode armijezaposjel 70% tetera ina ojems prove netnigko dienes. Delovane miownih naga OUN2 (UNPROFOR; oko 24.000 vojika) bilo je ogranigeno na podjlu humaniarne pom. jet jsen 1983. Sedo} ‘Bsn voie suse teske borbeizmed Hirvata i Botnjeka, Sibi su 27.3, 1992 proglasiRepublku Srpsku sglavim fadom Banja Lukom i nov stay, po Kojem je Republika Sepska nezavsna republika u Jugoslavij ojo) baju Pripat de ene triton Bil Hivalisu 3. 7.1992 uz. dieu BH proglaslneovisnw Her- ‘ceg-Bosn sglaim gradom Mostar, koja je bila tesa povezana sa susjedaom Hrvatskom. Nastnak Federated. 23.2. 1998, Boj Hvatipopisae lsu sporazum o primis i dogovorii se outemeljenju Fee- ‘age BH. Sporazum su potpsl 18.3. 194, u Washington, 315.1984 pariament je pitvatio noi Uta Feder Daytnsh iow sporazun. U vojnoj basi WeghtPatrson okra prada Daytona vSAD 2apoel sv. 1.1995. mizovns regovriiumedu Hratke,Srbije i BIH. Dre 21. 1, 1995. predsjedoici sin jy drava paral su mirowi sporazum, koje predvdio edintvenu BH unuta avis granica, povratak izbjegica kucama, slododino kretanje po tavo) 0g rata je poipono tamro. Najpevagi su Bit ado jdinsvenom miedavinom oreatanih 2. ulturnih ‘aecsa Sarajevo, Tava, Jace, Mostar id). Promel Cestovna Zljemicka meta bie sow ratu velo oie ee il unbtene (35% cesta 40% mostra), ali medunaro- ‘dnom je pomod oxposbljens ves cst, a potekao je feljezigh promt na pavnim progam, esto promet a 22400 km cesta, od ts 54% afalti- rani (75 km autocesta). Glave su magsralne este Bo sans Semae-DoboSarajevo-Mostar-Metkovig, Bosanska (Gradika-Bana LukaIojee-BugojnoablanieaiLigko Peto 1 Selo-BihaéInjeTtavnikSaraev, “Zeljeznieh promet. Ina 1031 km 2elieznifkh proga, od Ge ga {75 km elektrifcianin. Zeljeznicama upeaviais poduzeés ‘esjeanice Feseracye BM i Sarjeva i Zeleaice Republike ‘Sipe ia Banja Le (za podrje Republik Srpske) “rain promel. Medonstodn je aerodrom u arava, dokso rani v Baja Lai, Mostar Taz PPRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTI + Fa, tar trove grad na Dri Savena ama (Aladza tama) 2 1880-51, * Jnje skort erent grad na vu Pe v Vebs. To Aya 15. st | jon gra zdina, ve dam slap. + Mostar, gospodasko i kultuno sedite Hescegovine na obj obale Nereve. Velo unStenu rat, unten jzaamenit ‘Stari most (156); sit star grad na ev) obi sbojnim. ‘lamijama (Gmedu ostalh Karadozbego iz 15 pravsiavaa rk iz 16. st. U oki Baga ktkim zvorom {reomn) Bane i sednjoxjekornim zamkon. * Pie slikoitonjntanigradié na uzienje nad Ne reve stvdavom ive dda, koje su rato Bile untene, an i 17st, kla Guveankapeanovia * Sarajevo, suv grad drfvev dolii Mijacke.Prepletane ilamskih 2, kultraihjcae:trinica Basta v strom djl rade, brojnedeamije, med nj Begovs dam (2- pradenn 1525-31), Alipasing daa (1560-61), Careva ama (1450); vedi (1852-96), Narada uz, Muze yada Saraiva U aki tite ita na ivoria sumpe- ase vode ($8°C) velo Bosne. Tray, grad 0 dolini Lave, sjedite turskoga vezea (1699-1850). Sarena daria 16s, dave povth grad + Trehini, grad na ponortil bia uj. dijelu Herce- ovine, Aslanagicev mos iz 1617. st, Begora kia (17.5), Careradtamja (18.5), + Vigra sti tgowaki grad na Dri; 180 m Gagatak ka ‘meni most preko Drine (1571-78),BUGARSKA BUCARSKA stutbene ie Repub Blgaria (i ‘rtavno wren: palamentana republika ows 10994 kn? 1} stanovake (2002): 7.953.000 ‘oustaes TL] stank? taal wae Sofa ‘Sttbon jx bugarski Novéana jini: bugarsi lev (BCL) ‘app (2000, 1.995 mi USD; 1468 USD/st. ‘Godiéni reaini porast BOP-a (1999.-2000.): 58% oR, Be Kodo po standorau 160 3 PPRIRODNA OBILIEZIA ‘Seta iret. Bugarskajesmjestena Europ, na dodire donjeg Podunai, Stare planine (Balkan), Trakike ane, Roopa i Crnomorsko primora Us jel su nisi rele Sioke prapornezaravn izmedu Siarepliine i Dunav,rastlanenidolinama njeka koje pi elas planinskogoiza na J. U podlni su kredn vapnenc! i pieltenjaci, Koje preriva sojplodnog prapora. Prema J breduljcl se postupno wad u raklanjeno predgorje Stare Planine,visko do oko 400m. Na kraj Ste erat su kraj Dobrudta, graden od kredni i teriaraih vapnenaca prekriveninpraporom, Sara panini Balkan je vite od 0 km dugatko$S0-70 km ‘Stoko gore koje se pret sredinom dr2ave od Z prea I. Miado nabrano gore ima karakteristike stedogorja, uz ie fe ingradeno od Skrijavih glinenac i vapnenaca, 0 najiem, sednjem aj (Botev, 2376 m) of ristalinseh stjena, vide, kj se spuita prema Craom mora, od Ti INaj-ruba malaise ni guna naseljeih medugorsihkolina (apr. Kazanlaéka kota), “Traijska nina ad eke Marie je 50-100 km ok pojos ‘zaravni iki bregova, koe prema Z nati w pas rmedugorskih tia (np. Soiska Kolin) na doscja Stare laine i Redops. Planne na JZ iegradene su od hrisainski stijen i geod prpadgju gromadnomu Rodopskom gor ne fh i samo- Sana gorska asia: Ras nai thom Bugarake (Muse Ia, 2925 m), Pirin i Rodopi Podneble 5, od Staze panne Mims je umjerenokontinenta 1a bladnimzimama -od gorai na crmomorskj obama jesubmediteranska sneltomanje Nadim zimama, a prema | save manje padaina. Pleven (. mts, 20°C, 9. 235°C, 556 mm paling), Pov (5. mts -04°C, wp. 34°C, SH sum), Varna (mts 12°C sp. 229°C, 74 mm), Vode. Sod Stare planine nijeke tek uskim doinama na S ‘prema Dunas Isr, 30 kn, Janta), drug vtinom u Ege sko more (Maria, 480 km; Suma, 0 km; Mesa, 26 km). [Naja su vodostaj u rujnu; mos vodotoe et presahnu ‘Osobitou gorskimkejevima broja so unjetna jezeaza nae tapanje i dobivane elekrine energie Ta vegetaca. Najplodnija su tana praporw us. diel dea ve (Genozem) na iednim naplainams w dw kona (me (48a) U planinama sn nitim plodsjima rastove fume, ianad nj bukove i bukovojlove (80-1800 m) te Sume sonekeibora (180-2200 m).Priodna je vegetaciaus. dela step Sue pokrvaa 358% povrsine, SSTANOVNISTVO | NASELIENOST Stanomite. Po pops 1992, bro) stanonika smanjio se za vile of SOND, pie sega 2bog iseliavania iz ekonomskin raalga. Natali, nzak jos od wsoejlistigka dob, 90h se godina2bog ekonomsk kriz i pads Zvotnog standard ok aes atte 88) sam Moratet 0892) 26 ies pat 88) 4m Mora jas 98) 16% Prot go eas stn (388.2081) 07% anne ante 208) Wensnd; 4786 et, ist ideo 5 pin HE) 1565 stn sien gt QR) IK a paishg starr (889) ss nyse snot (882) SL.) i mpimeng taa (882) 23 ‘ie snizio, pa je medu mantima na sje, Po narodnostnajbojijsu Bugar (85%), koji gvorebuga ‘kim jezikom (pie ednlicor). Najeéa su nacionlna ma ‘ina Tue (oko $00.00, 10%), ko su usoialstitkom az obj bil iran snaznojbugarizcij. Nakon 1989, silo ih se oko 30.000, nage Tursku. U Rodopima divi oko 200000 istamzraih Bugara (Pomac), a uj dijela Make ‘one (oko 20.00, koje uu proslospribajll Bugarima i koji nsy bil plant Kto naionalna manna U Bugarso ii ie od 301.000 Roma (4% stanovaiva), ‘jeri oprediljenistanovic vecinom su pravoslavei (au- tokefana Bugarska praosiama cra), 2 Tare i Pomaci su veéinom muslimani. Vie od polovese neopredilenb Naseenost. Za socaistiko randolje arakteristién je bilo dboseivanje sa slaw gradove, So je tlo poveranos plan ‘kom indwstjizacijom i Kolektizacjo sla, a nape @ Sof, Pow, Vara i Ruse (1946: 25% gradskog tanovn- 5a), te zosajanjem sla, pie stega gor krajea, koja ‘agua veinu stanavaisva, Najguie su naseljena Sof ‘ka Koslna i Teast izina wz Mai, a naede Rodopi. Vedi su gadovi (1999) Sofa (112 mil), Plovdiv (48.000), Varna (300,000), Burgas (195000), Ruse (167.000), Stara Zagora (148.00),mam EUROPA DDREAVNO UREDEWE Po Ustav od 12.7, 191, Bugarsa je parlamentamarepub ka, Bako pravo maj si bugask davon star od 18 soina Predsednik republikebiajv ma opéim ihorima na et goin, a iabran moze bi ajvise dvaput.Jednodormna [Narada skupStina (Narodnosobrane) ima 240 zastupnik, ‘jena tir podine bij na optim bora po proporcio~ ‘alnom sustavu. Mandatara 2a sstv vladeimensje pred ‘Seni epublike iestranke koja na iborima dbila nave jst w parlamenty, OUEST ‘Stara pov. Na pods danainje Bugask (ada uskiony Isctnorimshoga Casta) nase su seu 6, lavensk pe- mena, Poin sv ib nomi Povo Buss 68. od Du ava asnovali oj pv Dugrsku dau, Njezn vada, knez ors, primi je 86 ans i Bzanta. Bizatje 97, po- ovo zauzco vedio prada Bugask,z. dijon ppl so Samailovo desi (76-1018), a kaso opet Beant Krezovi Peat | Ase enlobodil su 186. Bugate of bianske ‘ss uspostavil drug bogarsk detary, ko je 193. unitio ‘rs soltan Bai, ulus wtursko dea, elke Bugpska. Potts} 18s. poteo se formiati bugarski rarodnocslobodlafk pokzet(vode Ljuben Karveloy, Vas Levski, Hristo Botevc.). Nakon Ruso-turskograta (1877 78) Minos sporazumom vSen Stefan (3.3. 1878) osno- van je Velika Bugs, koja je buat jot Makedonju, Ajelove Albani, Srbije Take, Na Berlinskom kongreso (13,7. 1878) taj oda promijenjena, pa su wpostvljene {je avtonomne erdave wokvirs Osmanskog Carsv:ime- (4u Dunava Stare planine Knedevina Bugarsa, 2 od Stare planine autonomna pokrsineIstoéca Rumi. U velja 167, Veliko sobranj wTrnow privat je bea usta za buguskoga knees iabralo princa Aleksanda T iz n> snatke porodice Battenberg (188. [Nakon plovdvskog ustanka 1885, Bugarsa ist. Ramelija ‘edn su se, a onda je bakavo Sepsko-bugarsi rat (1885. 5), kl je okonfan kao status quo (Mirvaisporazum w ‘Bokurests 3.3. 1885). Kneea Aleksandra su. 8.1886. ug als priest asf asic, a onda je sprkosruskom protivjenjuzaknezazabran Ferdinand Lic njematke poro dice Sachsen-Coburg-Kohary (1857-1918), Bollanshi atv Utenutku mladoturske revolugjeBugarka je 5.10, 1908 proglaslanezavsnost te je knez Ferdinand posto kal, Nakon 1 balkanskog rata (1912-13), koje Je Bparsa zajedno sa Sibjom, Grékom i Crom Gorom obiedila Tusk, Mizwrim sporemamon w London 3.5. TD13) bi je podkuje Eines te. Tai. Busi da je hiela doi ok ei io Ege Vsdrske Makedonie, napa, 6.1913 arp rhe poatj u Makedoni al je spa wopka portals w bik aa Brea. 7 1913), 2 at protv Bugaake spi so of Tusa i Rumi, akon iron sporanina vBukureS (108 193) Ca feud (169.1913) mova Bugasa preps Runs) fh Dobrade, Tusk) poe Eine, dk je ara “Taku Pinsky Maken lamas a svt rata U1. yeskom rata Boars je sui progasia neutralinos «onda ju jn 91. stop In a srana Njemaéke | Adsto-Upaste tS bor prot Site! Rumrise, Mionim sporarunom u Neus 11.1819) guia epritupEgejskor mor ‘Kaj Bor ll (1918-193) wpoxtavi je aorta vast. Sporaamom Cra (7-8, 1940) Baga rod Run ‘He debi Dobra. Dae 13.1981. pst je Tjnom pals i dopastla lak ajematkim seam, oj us je Zina eto 64 1981 ppale Sulu Cre. Bugarsia Jevojsa sain zaposela jeloneVadaske i Eeske Make- Unie te Tie ‘telah adobe, Nskonnewspesaihpepovor oprini- rin objeve rata Nematic (8.9. 1944), u Bogart je 8.98 {S44 ll Ciena ami, Dre 9.9. 194, pod vosom Bu- tare rade parte (komunist iabioje oe saa je ena monarja. Na arlamentaim iornaw studenom 1845. pobjeda je Domovisa ron, 15.8146 progae- 1a je narod republika, Mirvnim sporazumomu Parzu (10. 211847) koje oboviena Duark uraicana seta {B41 lad Georgia Dimtror (1986-48) provele Sve zaoj te 147 privat soci Usa po sovetskow ‘ora, Gone 1949. ugar stupa w EV, a 1955.0 Var Save pat, temo se poner sa SSSR. Todor Zivkon (192.89) donee je blo stajiii ein, wudel se spot vee indus pooped av Paramentrn rept, 203 oeuspieine sospodake pol ike te jah adja ra demokrstac, 98. rare so ‘T Zio din vodeto logs Kamunisite prt Na prim paramentarim ori 10.17.6199. vedi so {obi Fefrmian Konus. dues godina wae oa po tea bora ined Baga soejalisihe sank i Seen demolratsih saga, no n5tborima 17 6200. wei je pobijdio Nara pole! Simons pe posjdn bua ‘ikl (Simeon I, sant s pesto 147.) posta ped Seda vide ‘cospopaRsTvo "Teka goopodarsa rizanaprijlau Bugarse v demokaci- jn itino gospodarsvo poako se smi, preméa vk dio "Manornilva jos wijek iv na rane sromasta i spod je, ‘rdava ugrodavaivelkazadudenos vy inozemst. Potoprved. Bugarska ia 405 mil. ha oranica (365% po sine), 253000 ha voenjaka (28%), 120.000 ha vinograda (G2) te 1.82 mi. a vada i pataka (16.4%) LU socialistikon radobijou view SEV-a Bogarska je bla laraito. usmjetena prema poliopsivredi i prebrambenoj industria obj ove deatost danas su vo znuéane. Za zahijevna zapadaa tei osobio je znatsjna preradba vo, povra i duhana Gav su pojprivredna pra us di rave iu Taki shojizni Na Six Dobro nae wot, pogavito pleice i jedma. U nzini uz Maicu nakon 2. yeshog rata Fagadeni su open’ ssa natapana, koji omogucju wgo} indus bil, ie ikokurwza. Naan so indusrke babe dan suncokretdahan se wags dolinama Strame # Meste na 12. Vio je vatan i uzgo} owes: delomiéno ga lavoze u siedem stanju (poate v Njemath, a delo‘ospodarska grana(1987.) BOP (%) _Zaposteni (4) Peja, sty 23 ma Reta inein m2 ay ‘dein 2 ro Jae sa 8 as Pret ve 6 of Tower is a Face ips oe 3 uw Jam pari abea, a Bs Jame, ide isin ge ete Te ae mifno ge preradujedomata prebrambena industrja. Glavne skal rcs, paprika, rump, uk, gra i grasa Proievodaja ratina uljau dolintTundZe izmedu Karlva i Kazanlka pad (gine oko 1500 kg) Uusporeddi + pojgjelsvomy,siokarsvo je manje atsjno. Potetkom 9 gdina bog sta hroj take esmanjoza vile td polovice,tako da stofarstvo polrva samo dio domach potrba. U Rodopima, Starjplniniiv Dobrud razijeno Je pije svega oxarsto, na eatarskim podrugjima sinjo uit, govedarsv i peradarsvo. Glavna su vocarskaivnogradarska podraa sj: break sto predaore Stare planine.Najadnji su proivodibreskve, marlc, tine, jabuk ikke, au oko Plow jagode. Groide proinode djlomice kao stlno, a djelamice 2 vino. odartvo i energetia. Hugarska ima skromo cudno bogat- stv, Najvie se Kop git mck upien (108 mit), pie svega u kotinama na Z (Perit, Sofia, Kjustendi, a vee ‘nom ga koritew TE. U Rodopima ve olvo icink (aio ‘cau Kardfaljn,a sod Sof manje kolitine dejeane rude. ‘lop instlranasnaga sh elktrana inost 12087 MW. ‘Vie o polvie ellie nrg dobiva seu TE na ugen 2, jlovima deve, oko 4% zest muller eaktora {ANE Kozlody na Dunavu (3538 MW) Industria, U socjaisichom su randobu po soneskom vrory raavial u prom red teku indus, osbito proizvodaju feljez,strojograju, cleltctehniky kemikt indus ‘Veéa su sredita Sof, Pern, Dimitrovgrad, Plovdiv, Ruse Varna Najvainie industrisko sedi jest ire podrtje Sofie i Pemika, gj je uz TE irate precadivatkeindustije kon centriran velik dio crne metalurgije i metalne industri. “Tieajeflezaa Burgas. “Metaina, clekteothnigka indus te trojogradnja 90h 8 godina nazadovalezhog raspads nekadabojeg zajednifkog trlfta SEV.a; glavna su sredita Soffa, Plovdiv, Ruse, Sumen, Varna Mibalovgra, Prebramibena industja nasal je jo pie 2. seshog cata ‘Vana je za domaée potrebe iz ior (Konzerve vo ipo a) najrazjeni jew rakijsho iin, Soi gradovinas (od are planine, Sito su rasporedene duhanska indstj, koja je inguila velco tritanekadatjeg SEV’ i preus- jena sem pada tris, teksti industria, koja obuh- ‘ada dobro ravjenu kuéau radinos (lim). Kemijska industnja proivodi bazne Kemiske produkte i roby 2a rok potoin. Glavaa su sted Dimitovgrad, Kremikowci, Vraii Stara Zagora Famaceusha je ind jv Sofie Trojan, Rane alte (woo iz Ruse) laze se u Pleven, Rusew i Kamenom kra)Burgasa, Taruam, Bugarsku sake gone post oko 25 mista ‘urna, no turizam je abog manjkveinfrstrukturezasad raz- ‘ijn v prom re na comorskoj bal, Onde su proce: Jom razdobljy nasal vei tursigi Kompleks za odor ra ik iz dri soca tava (op. Zlatn jai Dru ‘ha kod Varne te Sante Brag Nesebar kod Burgas). esto promet na 37320 cesta, od gp 27 kn ato ces, Nanda je cesta vera Ni-Sofe lod stan- bul imedu Europe i Male Aj (inom foo autocexa) gas i atocesta Soi Velo Trove Vara ‘eer prema 29 kn lean pra od ga 2585 clctfisranh (ama med tana 1438 a) Giavne so Hejanske page Ni-Sofj-Plovd-lstanhal | Bokuret-Rue-Pleen Sofj-Solun Zehezicama upravija Baga dtaaedleasice (BDZ) rods ramet. Tegvadka moraica ina 61 bod vkupne sosivast 39,0001. Glave soe Vroai Burgas. Nai unutai plow put Duna (70), laa pristanita Ruse Lom Zen promt. Medunarodi so erodomi Soi (Vraide- ‘na, loi, Vara Burassu Nacional je ati prio 23 Balla Bulgarian Asnes (atom visit) ‘PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTL * Peishinaclonal pak, 265 kn®. Obubwac s. io Pi skoga govasvlorazoikim biljpim i iveinkim svjetom, prostranim sumama bulve, smekei ele te gorskim ezrima ‘Najifje wh Vite (2914 im. Dio Unescovesjetske bate «+ Piva, gospodarsko sredite taije n objema obalama Marie, Nalazi se na jest rimskoga grada Teimontiuma (tation amfteatar. Slow star dio grada ma tri betula. ka arheoodk i etmogrfsi mz + Rilsi manastg, pravsiavni manasrutemelen v 10. st; io Unesove sets bstine. + Soll, lava’ rad od 1879, gospodarsko i kuturnosredite eave. Debani pois ctogrask maze, crea Aleksan- dea Neskog (1904-14) s muzeom kona, crkva st Jui st), crass. Sof (6s), Velika damja (1474) drtavaio. aeoloskim muzejom, Bojanka eva (H1-13.st)sfeska- ma~ dio Unescove syjetske bait. + Veliko Tarnovo piestolnicadrugebugarske ave (1186 1593), medu sikovikim waenjima na meandrima eijeke Santze Cela A magenta 13, st, sfeskama, han had N- koe (1858), iskopine carske plaée na brdu Careve. U ob- linjem Ivanova u stint islesane cre iz 13.114 st freskama (dio Unescove sjetskebaitne). U okolic slo ‘Atbanasovo i manasir Preabraeaie.me EUROPA CESKA gebap “Yao moet Pre ‘stutbono ime: Cesk Republika (Republika Geka) varo rodene: palanentarna republika Povo: 78.866 ke? ‘| stanovt 200%. 10.268.000 ste: 10,2 sth? vn grat Prag (Prat) shuten jak ek ova jt: Elka ana (C24) ‘or (2000: SOIT mi USD; 943 USD/t, ‘Godiéni reaini porast BOP (1999.2000.): 28% odo! po standard 1602366: CE, CL DPRIRODNA OBILIEZIA ‘Sata rele. Coika Jew redo) Burop. Zauzia vet io Cebkogn masv, cla sredajoeuropskognstedogorskog pojsa koe iigraden od prekambriskihgraita, grasa i KeistlathSkrijavea, Sredisj io drdave e blagovalovt, prema S nagnuttefen nam. 20500 ms Sirokim dni olinama ikotinamaispujenim plodnim praporom.lzmedy elke i Moravikekoline lei niska CeSkomoravska visors van, koja obuhvaéa i vet io. Cetke (Bry, 875m). Nite predjele a tri strane okrudyja umovitapobrda: na JZ. ‘Sumava (do 1378) od gas, na $2 Cetko rudogore (Kr ne hors Klinove, 1244 m),igradeno vetinom od krista sth ejavaca, ena SI Suet, koje su tektonskiporemesaj raspucl na vile dijlova (Lazio pobrde,Krkonote s na ‘itim whom Snetkom, 162 m, eset). Graica sa Show ‘kom tte na po 2. Karpatima, miadom nabranom masa od vapnencaikrijaih glinenaa, kj sv wJavrnicima viso- ido 1071 m. “Medi gorskim lnc lei u2dub Morave Sroka Moravska etna prekoniskoga rezvoda (Moras vat, 302m) pre- laa. Mora, klik 2avaluSleske, a prema Jw ra ‘ica Betkekotine na Duna Podnebi. Unjereno Kontinentalna Klima s topi jet i ‘ladni zimams, U brdima padne do 1200 mm pedi na godin, ana dae kotlna{ doling 500 mm, Prag (5m. Sijefanj-26°G, sspanj 179°C, 508 mm padalin), Ostrava (. nt stanj 29°C, spanj 182°C 675 mm). Vode, Cece rieke teku prema trina morima: so 64% povtine prema sredini Cee Kotine u Labu (1165 km) i Dotom more; vei su pritoc Vitave (485 km) i One (270 km) Irs. Moraske tte jeka Oda prema Baltékom mora (648 kom: 9% powrine), Morava (78 km) i nezini pitt w Dunay i potom u Crno more (27% poveine. Zbog razmer- no skommih padslina, guste naseljenost industri, rieke su slo onetieene, “la vegeta, Nsjpldnia su ana praporatinnanosima u Anu kotina (cri), dok vdrugim djelovima prevadarajy ‘manj plodnipodzol i smeda Suma th Sume pokrivaju 334 povtline, prj segs na rubuplanina Do ¥ oko Si0 m prevadaaju lsat Sume (bua, hrs, crn grab), na vim polotajma mijetane fume (sare, ela, bulse),umjetno zasadene smrekoveSume te broja reset ta. Onedgenosatmosfre (isle ke) pogodila je Sume na veikom djelu povsie. ‘STANOVNISTVO I NASELIENOST ‘Stan, Usprkos ran) instalzaci Cet jew 19. tila ddava soatnogiseliavana, peje veg u Bet. Zbogizgo- ra njemathoga stnovnitvsnakon 2sjetsog ata (287 mi.) ‘dij kash vlova Sefavania 1948, | 1968, (oko 370.000 ju), bra} stanonika nije we dosegao presratne brojke (0990% 1068 mil). U zanjin desea prod se pris Spee somo nuemacrarg = \ eT, yl aby ao smn eaaieeeeegeeaai tet 980) Ste Mortet (399) 107% ea pit 198) 20% Morte doje 0899) rr Pl erat sta (996.200) 8 ‘eas aj t OR) TLL ens TA2 stan. lt 05 pa 20) 15,65 Wistar 60 gina 20) Ui goign (889) TBR ijt tigen (888) $2250 (08%) Nankai ed Seen 89.) OS 1.75 9S WS opine (982) not, Na drugom referendumu (1993) 568% bra gaso val je 2 sporazum prilgoden Dansko ‘hog nacional interes i zabijevajavnost, Dansk se nije rua potpisicama Schengenskog sporazuma ni an- ‘cama Europske monetarne une prema je gotove potpano ispnilatradne aise, no stanomiisuna referendum 28, 5, 1998, venom gasoraprivalli Amsterdam sporazm ‘GosPoDARsTvo Danska je edna od gospxtask njraaijnih lava na si- jets suvremenim stabi piven uedenjem iraymo- jeri stom koji omogucue wl visoku rainy socal tuluga. Socijalnu dria financinju ivanrednovisokom sto- om aporeiana, U jvnom sektoru rad rena zapslnib, 2 48% odrasih Kors se nekim od nara oblika Hattt 00) a Morte 200) 18% Poot at 20m) 49% ort jet 00) rs Peta go prt tn. 05.201) 15% ‘eka jn Bt 988) MASA od THe ‘We stnine of gd 2000) 1805 ‘sla stig 0 60 pena (400) 2135 Wo pats stoi (83) "EL Bj og stoi (881) TSH A848) aah tai ob nin: 185) 082808 S605 ET ‘Ws sepsener stort 883) 8 Vier je oprediljena samo retin stanoniswa, Eston sb ‘sedinom evangelis (14% storia), aslavenskidoslen- i pravstvei 20% stanowith). Naseenost. Exon je vo rjetkonaselen, er gotovo 70% stanovaista 2s gredova,tako dae osoito uz. dieov nna gustoésnaseljnosti manja od 10th? Vegi su gradori (200) Tallinn (400,00), Tatu (103.000), Narva (69000), Kobtla-Tive (4.000), Pir (5.000) amos a 19566 00) DDREAVNO UREDENIE son je po Ustava od 4. 7.1992, parlamentana repul: ‘a. Tim je Ustavom uspostalen kontiuitet snekadatnjom Republikom Estonjom koe e SSSR okiprao 15.6, 1940, Birako pravo imaj wi estonsk drlaan’ sari od 18 go- din. Predsjedika epublkeiabireparlament na pe god na, Ako w tr krug ni jedan od kandidata ne dobie dvotre Gok ven, peedednk prlamenta sai iaborni koe, sastaljen od zastupika anova okrwrih vie, ea pre sjedakarepubike bra obinom vetinom, Jednodomni Drévai sor (Rigkog) ima 101 zstuprika; _astupnkebirajuma tr godine na optim bora po pro poreonalnom sutvu,Oh POVUEST ‘Stara poviest. Danan tertorj Eston nse su urofin- sk Estonci seedinom 3. tp Kr. Ne poethu 13s, dio ‘sjsu Dani, jo Njemadki vite red te su pokes stanovnistvo. Gone 135. danse hal Waldemar IV pro senastom patous rojsim liticama,jezerima isipovis, + Soomaa, nacional park s od Viljandija, 367 kn?, Pro- strana reset, movarn ravejaci i ume s bogati bili | voinjskim sjtom ‘Tallinn, glavi gradi gospodarsko te kulurno sete dae veu Fnskom zaljew, Stari buveask grads ikon trim lama kama bogatihgovaca u Donjem gradu (dio set she baltne Unesa), Katee. Nikole i 15. (Sa ‘cena dvorana i mize) goiha vine (1371-1404), de lomice obnorljen grate zdne. Na nso) uz Toompea istoimenidvrac (sda i 18s, sd elite extonstoga prlamenta i vade,pravoslns era Aleksandra Newkog. (29. st). Muze estonskeunjetnost Ti saguvane obrambene Tle, meda ja 46m vis Veli Herman i 1, st. Palas Kadir, izgradena za rskoga cara Peta Veliko (1718.36). 1 Tart, star ugovak i seul rad (od 1652) na ee) Enno. Rutevine eve Njematkoga vteskog eda iz 13.5, bone Klassisk graevie, podignutenakon potara 175, (edit veut, vjénia),ekva vans (14st) Eston. Ski nacional muze, Estnski muzej poojaFINSKA Fins — ‘Sttbene ine: Suen Tasvalta (Fins), Repubien Finland (Gres; Republia insta ‘rdavno wrederj:palamentarna republika Pov: 38.185 km? ‘81 stanovnka (2001): 5.185.000 usta: 153 stam? vat gras Heli subnet: isi, Svedki Novéana jana: eo (EUR) ‘aoe (2000: 12.46 mil, USD; 72458 USO/st, odin! rea porast 80-2 (1998.2000,): 5,78 odovi pe standaru so 3366: FIN Fl PRIRODNA OBILIEZIA ‘Seta ree. Finsa leu S. Europ inmed Bonikoga 23 Jevana Zi Fnskoga zaljeva na JS. wena dave ei onka Ss. poarice. Gena cielo pode prpada Baikom ita cod prekambriskoga gran, gnajairistalinstih erijavaca, samo ma knjnjem SZ dopire w Skandinasko go (nit th Halituntur, 1324), Jt w terciiaryzarvnjeni elle pokrvao jew peivocenu do 300m dbeo leden pak, koji Se pomicao prema J i adubio duguljaste Kone, sada isp sjene jezerima, i zobjene unis. Na obalama Finskoga i ‘Bonikog raja protic e 8-100 km ok abana am a, igradena of holocensh ovastih morsihsedimenata 4 ‘aitlanjena na abraijst erase, masta postupim izdizajem rej makon pvlatena ledenjaka; pred obalom subezbrojat Jameni oto, Na ravnicom w Fnskom zal dy se da Inia Geni morena soja zadnje lacie (Salpause- 1) s telat isinama 100200 m. Sod morenskogapojasa let Fins joerska plo, razjer: no zaravjen ks iskim ledenjagkim icboinama i eabr} rim razvedenim jezrima, koja pokivaju gotvo polovcu porine. Nas stan omedujej do 401m visk geben Suo- ‘menselki, 22 kojim je fins dio Laponje; Bago valovit, radom ledenjaka preoblikovan kraj, nad kojim se iznad france fume vadizu pojedinaéne uziine 08 otpornih ‘arcita (fnsi tutu. Podnotif. Unjereno koninentaina, na subpolama lima. Prema zime posaje ve due i lai a padalina je re imanje Helink (s,m. sean} 61°C sepanj 172°C, 682 ‘mm padalina), Ou (mt. sidan} -98°C,stpaj 16 S14 min), Ina (5m. sjanj 135°C, span) 132°C, 405 ‘m)- Set se pokrvaé na I 2adrdava o prsine dora ja, ana Sod istopada do sini Vode, Fnskus pravo nazi »zemljom jezeras, jer ima vile od 50.90, ukupne povitine 33.500 km? najveéa su Saimaa (1490 ki Paijgane (1111 km?) na jezesko post te Inari na § Lapoije (1085 kn). Jezera su medusobno po: vezana brojnim rijekama bogatima vodom i nejednolikim ‘padom te brojim brascima (HE). Nae su ike Kemi {oki (547 km), Muonio (177k) i Oulu (130k). Jezera su zamranuta $4 mjesei, kao i otniki zal, kj je 2 ‘meant od sadenog do sib Tai vegstaca. Naplodnija su tau obalim niinama na IZ, 41, V unutranjstpreviadavaju steleta tai podeol ana S tis andre, Ucaln) rari na J ast istopadna uma (rast ia, be jest), a prema S prelaziv tag (obni bo, smreka,breza), adj su prostrana reset. Na Stajga prea w tundra; je aj na Sass breza. Sue pokitaju 16% povring ako da 5 Fisk najumovija edava u Europ ‘STANOVNISTVO | NASELIENOST Stanomistve, Bro stanovnika nakon 2. sjetskog rata caste ‘io polo, prema brie nego u drgim nordjskim detava ima, Zbog smarjena smrinos i edule vom dobiudio stag stanovnitva vee je od ula mladoga, atte 8) 12h att 0892) sa edn iat 88) We att aia (198) Wm Preset gi pratt. (886-201) 0.25 ‘eine nesta (888) HTT ges 2410 itn lado gta (20) 2 itn. sare 46 gd 0) 1885 i gaihg stron ON) 6S Aiuto (S88) 25.00 4855) Nahar od 25 guia 185) OF 451% 985K WSS impinge (9) te Fini dneveinskostanovitvo (3%), govore fn jek (groin jeina stupa) iptv Iaticom, U obsinom ‘oan ma SZ Ztema Aland toca ve Sed (2); iho pre, pojoeednic bar, onde suse nasi "paoom of ednjem veka NaS Zvoko 200 Laponaa (ami eb naj So). Po sro pripadaosislanovsic su vedinom evangelit (G6) aia netopravsavi (1%, Fash pravsama iv) toi era neopredelenih ima 12% Natal Fnsia je asena veo eran Vetina stanomita ue ela Gusoca 2050 stk). U 181 St 2h visokognatliteta ke ue Sume i natelval podraja sedi. Fiske (previa sajna ian), 2 istdubao je elo selvanevinazemsto, posse w Sedsku, Dinar voi ddan potpora 2a paljoot- ‘edn proizvodajs (968) oil do napuStana mana & ‘ubnim dijlovima dave i seljvanja w Sed, Posed, tog est ela Koncentianostpoeansva, adh mst infesokture w wokatu HeliakumpereTurko na 1Z Zia law apt —mms EurOPA aa Hit song pane 59,2000) Arbave (70% radnih jest), do rubni deli gube mlado stanovntvo i privedno zs, esi su grado (2000.) Helsinki (51.000, m. p. 946.00), Tampere (193,00), Tarkx (172000), Oulu (118.000), Labt (07.000), Kuopio ($7000. DDREAVNO UREDENIE Finskaje po Ustav od 1,3. 2000, parlamentrna republika. Biradko pravo ima si fink dean star od 18 godin. Predsjednika republike bir ma opm cborima na Set go din. Jednodormi Drm sabor (Eduskunta) a 200 lano- °a, koje biraju na opéim isborima po poporcinalnom si- sara na eet godine. Predjcnka lade i ministre imenujepredjednikrepubike, 0 ni moraj doit porpar vine u Drfavnom sabor. Alani oti (vedski Aland; 1552 km, 26000 stanovnika) ‘sutonomna su proving sveénskim Sedskim stanonitvom (059), uv veliku unutafnju autonomy i iaju sj 30 lai parame (eds Lagting), kn bia vada province. POVUEST Stati povest. Prec dans Finaca poe su we dosejvat naj, Fiske oko 100. godine, ptiskyjui Laponce i druge stanownike prema S.Sredinom 12s. pote uth pokitavat Svedan, «28 vast nad njima do 1523. bor su se Svedska i ‘Novgorod. Tada je Novgorod dobio Karelia. Fnsk, dok ie preostalo podratje prialo reds} U16 st Finskom se prosicio protestantizam. Nakon Nor skoga rata (1700-21) Rusia je Mirom w Nyborgu (éaasnji ‘Unsikaupunk) dobila Karel s Vborgom, 1743.12. Ke reli, Nakon Rusko-Svedskog rata (1805-9, Rusa je doi lncljelu Fins; Fnsa je ada mala stats autonomne etic netevine u_personalno) unis Rosjom. 2a careva Aleksandra (1884) Nikole (18941913) Rusijaje se vile kia Graku autonomij poteaa rusk, to je szailootpor prot rske vs Neovisa Finks. Nokon Febroarske evo Rus (1917) ‘ska privemena ada priznal firsku autonomj wolvire Rusie. Za Oktourske revue fist je parlament 6, 12. 1917, jodaostrano prolaio neovisnost. Vjeée naroaih ko mesa (v SSSR) pina ju je 31, 12.1917. Dae 21. 6.1939 Faska je dbila nov Usa i postal republika. Mirovim spo azunom w Tartu (14. 10,192.) dobia ela na S. ledeno more (oka Ptsama),a SSSR iL Kare, Liga narod je 1920 dodijeliaFinskojdemiltarzrane Alandske otke Fiske odnose sa Svedskom optredval su Aland otoe i status fvedshog jaa, a odnose sa SSSR-om iraitoantto- ‘munisickaunstatna politka. Toi protokol uz rjemtko sevjetsi Sporazum 0 nenapadana (23 8.1933) dodjelio je Finsk sojetsko interesno} sen, Trtorjalnim zahtjevina Sovjtskoga SavezaFinska s odupea tx. Zimskom rat, jie apoten 30.9, 1938, noble vnemu poratena pa je ‘Mirom w Moski (12.3 1940) morala SSSR prepusiti Kix relsku prevaka i dstve i, Kareje te mu dat v nlam i po- Iuotok Hanke, [akon njemaékoge napada na SSSR (2.6. 1941.) fnska se vojska pridruila napadasima i opet zauzela igubljena dru ali je 19.9, 1984. morala risa na primi Paritkim mitonim sporazumom (10. 2. 947) pordene se granice Fiske od pre Zinskoga rata, Fnska je ostala bez Petra «a 0 je gina morala SSSR- dat v naam rataw Tuk Pokal (agen ve 195, plata vojn ott, podrutjaw Finsko se preselilo 40.00 ud, U idueim de Selena uspiel jj esa SSSR-om Zapadom satura dobre dase (Sporazum oprstelsen i surajisa SSSR-om, 6.4 1948). Gosine 195. postal je lanicom Nordjskoga vie, 1961, prdrulenom dlanicom udeutenja EFTA (1986-98. punopravea clans), 178 sopila je Sporazum o lobed) ‘ego sa EEZ-om. ‘Zavladavinepredsednia repubike Ura Kekkonen (1956 ‘31, Find evo neutral vans poi ddl bre sgospodarski rune, Dae 20 1, 1992 potpsla je s Rusjom Sporanum osusjedsos oj je zamjenjen Sporazum iz 1948, ‘Teftagospodarska za aoa ei 2bog gobi tsa, pa je Fins prisiila 18. 3.1992 sutbeno zara ulazak w EU; 1.1195, pestalae punoprana unica. Od 1. 1.199, dan ca je EMU sa zajedidkom valutom eurom, ‘cOsPODARSTVO Finska se potetkom 90h godina sodas njtedom privte- om rim nakom 2, sestog rts. Gln jo tai bl provelika domaéa potrSnja, preajenjen inska maka i pre- ‘sok prolavodnitoikoistodobno s tim raspad SSSRa rage je tiesne privedne vere iemeddrdava, Tesko 220% tavjanje priveinoga pada Fnsk je upjla subi Koren tm smanjenjem domaée, prj veg ave, potrosne,deva- ‘acm value te prestukturitanem gospodarsta, darskagrane(1990,) BOP (%)__Zaposlen (X) Potent, cust sass 32 36 Ada inn a mi trates 4s fn ae be i a Prom inee to ss ‘ein gtiost ms us Fant poomewige my ma Sara aor a5 45 Jane niin wipe 25, Be tut ns us ae Ainst CGorui problem ostju nezaposenost i elk java dug Ul zak Finske w EU nave je pogoio pljpsivredu, jer su se ‘ajme cjenepotioprivednin proizvae prepolovile Polprireda. Fisk i 259 il a na | tanh masada (655% kopnene povsine) te 122.00 ha tavnaka i pajaka (04%). Plioprvredna so zemjtaprije svega na 2, na podrugju Trkua i na obaliBotnigkoga zajeva u provinli YVaasi; 85% finskih pojoprvrednih powSina nalazi se na paljpriredno nepogodnijim podruima. Proseéna vlna Iman jest 128 ha cai owing, a svakome u prosjeku pripada 35h Sume, Osim vel imanjana J, ns ima a gospodarsk nerentabina(vsokeneposredne ispat se- Tac), osim toga vie od polovce poiprivednita os ware pribod i ie nepojoprivedaihdjeatnost (turizam, Sumarstvo,uslune djelanosti) Zhog prevelike preradbe jek vada ve vse goa pote smanjene proizvodne, 8 istodabno bog izvanednog znatena pljpsivrede 2a 0- ‘nj nasejenst uit naselenojumurajot ina ‘olirurazvoja sla osiguravavelka stds 2 obnow ina struture i vojdodatne delatnot (np. seosk turiam), ‘Glvai so proizvdi silaana Krma te jtam 20, ana ri Se taro (pienica a), ump, eéera epaj pours, Stofastvo jo najvanija pojoprivredna grana, prj svega nljna i mesn govedarsivo,sinjogosto i peradarsvo. razta komerijlizaia imanja dovela je do spejalzacie (ok urgsaj samo na polvis mana), pveéanja proize- Anji regionalnihcalika: na Si usmjeravju se prema rljeénom govedarstu, w 2 dijlovina prema peradastv, «ok je svnjogojswoiraleno ponajpnie na Zi Z: Kao dot 1a djelatnost na obaloim podrutjia na SZ uzgajaju sei cana, Nasubartgkom Stradiionalno se ugaajus ele arto, Codi lo ios 185.00 iba, od Zega 645 8 ‘mons, 236% u slatkim vodama Sumarsto, Fisk ima 23 mil ha Sums (761% poein). Presladavaju borove (45%), smeekove (37%) i breaave (18%) Sum, koje dj siovine aivozn0 onijentrany dra Industri industeju papi. U prostranim Sumama na $go- je prirest ro malen, no sejedn ga eke ak 500%. Gotavo dvi teeine Suma nalaze seu privatnom vast. S godinjom prozvodnjom od $02 mi. cveta Fnska je a drug mjestuu Europi (2a Svedske) Rudarstvo | energetia. Znatsina je proizvodnja obojenih metal, peje sega kroma (600.000, 6. na sijetu; Kemin- maa), cnka (Phas), akra (Outokumpo) i nikla (Van ‘mala, Vae uranony rid (Hutunara,fsate lv (0 fost goriva aj sao tse. Finska se ubaja medu drtavesnajveéom potatajom eek teigae energie po stanawik, diel 2bogklmatsih we 1a, djelom zhog enerasko zahtewne indus industria apr. Isalirana snaga wav elektranama ios 14.143 MW, Dobru poloviu elektriéne energie dobivaju w HE (525), 185 u TE 30% u d\jema NE (Lovisa i Olkluoto. Industria. Industria se avila v2. polove 19. uj, dietove- ma na podlen drveta i vodene energie (lane). Najintenzi- nijaindutralizai, pj svega ravo} industri robe 23 ‘roku poo, oda se izmedu 1985, i 80. Glavna su indus sedan jbl vunutrasjos (Turk, He sink, Tampere, Lappeenrantai dr) Prevladaaja mala poduzedas manje od 100 zapostenih, Od vekih padueda iste se 16 velikih drutava udetavnon l= iv, koja deja bez dréavaih potpor i velo su vena a ofwvane adn mjesta us. ii dijlovima dave Po wjednost proizdne ipo brojuzapotenih, najvaaie su metal indus stroogradnis, pre swega proizvoddja investiciske opreme, dizalic, gitaih wrnica sa strojaom opremom i dt. Dijelom sirovina opr th domaéa era retalugia(ljezare Ina, Vita, Tamper, Imatra, Kar- hula fdr) i obojena metalurgs,osobito taionce bakra (arjavat), inka (Yispihaa) nila te twronea alumina, Sojogradnja je ait wsmjerena na voz u situ je pou rata pie svega po strojevina za seta i obradba drveta te rudarskim stojevina Brodogradilita (Rae, Tuk, Poi, Uuskaupunkl, Haina) usmjorena su na proindonju ledolomacy,trajekats, platform za bukenjenafte ma arkigkim morima i sporti plovila 'Nadrugom mest po wijedostproizvodnje malaise indus- tej papra i drvna industria, Koje se temelje na preacbi domain sicovina Finska ima 30 vedih tornica pairs, aj ma jezersoj plot (10, mil papa artons, ot eg 1.4 mil novnskoga papa 6. na set). Drvaa industria poaata je ust po karakteristiénom obi- koran, sobte po opremi za ssune, nama i unutraajj State saan Hone —mm EUOPA ‘State span iin» ee 1s ‘prem putnifkth brodovs. Za inves je wl vad i inradba sradevne solani te aznih drvenih pots ‘Zadajh godina velo se bro rarvjau elektroehniai ele teontka industja, Proivode televizore, teefone (os0bito robin elefone), a isagunala opremy, indus robot, kontrola sustave i dr. Prehrambenaje indus po vijedaost proinvodaje wees aja industriska gana, a osbito su znaaje indus ja mljdnib mesa proizvoda te preradh riba. Vio je -jenakemjska indstra, pri sega proizvodna Kemal ja potrebe domace inéustje (sumporna kien, duiéna Kelna,duiéns umjena gnoji, ttano diksid,pastine mise). Zadnih se goding ravi armaceutsa indus (8 drug indus gran alia spomenut jt tekslnw (ampere, Turku, Por, Helsinki, Vaasa), industri kode | cbuce (Oulu, Nala, Vial), stalasku indseju (Rib ‘mili, Lat; poznto je umjetitkostaklrstvo w Karli te industri porelana (Helsnk). Tis, Finsa je turistigki manj posjeena od susedne Svedske i Norveke, tako da previadavaju domati tris ‘Nijbijubjenii su Alandsk tod prmorsirajevi naj. ij ‘bal te seosk turizam i jezerau untrajst, Za strane su ‘urs naprivaija nenasljena prostranswve Lapone (ps tolovi trian), jezera i Hebsink Promet CCestonipromet Int 77.900) km jan cesta od ya 654% a5. faltranih (318 im autocesta, oko 57.00 km privat est, eleziei prom, Na 585) km deljezigkinproga 2054 km lekfcanih) razmak medutrasicama iznosi 1524 mm, ‘Veeinom 2eljeanifkh pga upavn Fnske drtane lex. nice (VR; Valionrautate) Brodski promet. Tigovatke mocratca imu 597 brodova tkapnenosvost $8 mi. Naja avorn oka Kot, ‘anajeés uvomna Helsinki. Osta uve luke Turk, Raum | Hamina. Voda je u morskim lokama zim zamramuta 1-5 testi, tako da se moraj vpozejvatiledolome. Ziv put niki promt vada na trjektni linams prema Svedsko, toni, Njematkoj Poko} Fine ima 600 km nutri plorih ptona po jezerima ‘kanal, Njma se splay devo do velikintworica ma obala ‘a jzeta,Godine 1963, SSSR je dao Fnsko uw majam $6 km ‘ula hrvetsku autonomy, au vijemelosipa IL Hrvatska je iprayno posal dio Ugarst. Ka je Mirom u Campoformija (1797) raspitena Mletadka Republika, Dalmacia je post la nasjedna zemlja Habsburgovaca | nije se ujedinia s Hivatskom.Jednakoje 181, ukiutautonomija Dubrove- ke Republike. Gdine 1808-13. Isa, Dalmacj | Hrvatska 4.09 Save bile su w sastava frapcuskihliskih provinia gavrim gradom Ljbljanom. Nakon Napoleonoihratovs jt je enapredovala madara cia Hratse, demu se 30h godina 19. st suprotstavio Le ‘devt Gay kr ego stomiljenik ira, koi su ar temele hatskom standardnom jezik i tell put buduem poveranjem Hrvaste u Gein, Dae 25.3. 1848, Hat una tv, Objskom saboru Kra Jjevine Dalmace, Hrvatski Slvonije u Zagrebazahtijeval siedinjenjesvih hrvatskih zemalja. Hrvatski ban posta je “esp Fla (1848-59) a vel dio ols preuzeo je newo- ‘0 Bansko jd i Sabor, u kojem su prvi put bill predsta~ nic upania,gradova i Krajinika, Prema je ban Jeli biosl sa strani Habsburgoraca na nihovoj se seni boro prativ Madara, Hrvatska jew jem Bachovaapsoluizma do 1854, ‘agua su soy nanovo stefen autonom [akon Ausionagarke nagodbe (2. 2 1867.) Hrvatska je Pripala ugutskor diel dave, Hrvatski ugarsi Sabor pot- Pisall sv Hrvatsko-ugasku nagodbu (veijedla je of & 1. 1868), kojom je Hrvatska dobilaogranienv avionomiy bia Ugarske (untrainj poli, Solo, sdsvo, era pitanja shiben je jezik postzo hrvatski). Godin 188). Hr ‘atsko suse pitta podruéja doknate Vojne kre Driv Slovenaca, Hata i Seba. Rspadom Austo-Ugarske rats esabor 29, 10,1918, raskinuo sve odnose Trojedne Hoatske Kralevine (Hrvatska, Slavonia, Daimacija)$ Au: strom i Ugaskor, progasio Krajeviny nezavsnom drt ‘om, prio joj Rijeka ice terior uta kath: trgjnu Drdav Slovenaca, Hevata ba, koa se 1.121918, udruila sa Scbijom j Crsom Gorom u Krljevine SHS. Ra pallskim ugovorom (121. 1920) lala je dobila str, ot Ke Cres Ltn, LastovoiPalagrut te Zadar, a Rijeka soko licom postala 10. 10, 1919. nezavsna dav, dok ae Rim skim sporazumom (2.11924) prial ali iatskau Kralevol SHS. U Krafjevini SHS (o 6.1. 192 Kraljevina Jugslaij) prevadavale su oft suprotnost Jamedu Hinata (Sib te hrvatski oor srpskoj hegemoni i centtalstifkim eéjama Beograd, Tadasnja voecabrvatska politika snaga, Hrvatska seljacka stranka (HSS), podela se ‘bin godina povezivai sa spstom opozisom,a toe az valo sila otpor hrvatski nacionaista, ogavziran usta 8K; poise Ni Hivasko-srpiisporazum (Cretkovié Maze, 24.8 1939),kojm je osnovanaautonoma i jedinsvena Ba ovina Hrvatska poe vodstvom Ivana Subsiga (bez podrugja pod tljanskom okupaciiom, as cijelovima Bosne i Hercego- vines veinskim hrvatski Zjem), nije ponudio ia iz sve Aube kre jugslavenske dave, Drug yesh rat Nakon njematko-taijanske okupaie Jug slave, 10.4. 194, nastala je Nezavsna Dréava Hrvatska (NDH). Obuivadaa je vecinu tertoja Hrvatske, os Bara ne Medusa, koje je okupirala Medasks, Gorskoga koa ra, Hrvashog primoria, dela Dalmace vedi ook (x jude aij) te vet dio Bose | Hercegow Narodnoosbobociléki poke je ve€ 1982. prerastao u ope uscanak protvokupatorai NDHL Na oslbodenim pod ma nositej vst postao je ZAVNOH (Zemaljseo ania stitko vege narodnog eslabodenja Hivatske) on je 29 1943 privato zakluéak owedinjeia Ite, Rieke, varner- Shih oka, ZadrajLastova s Hivatskom, Dne 4 4 1945 Predjednisvo ZAVNOH- inenovao je v Splitynaroda ‘ad, akon Honainog slobodenja Hrvatska se kao narod na republika usta u Demolratsku Federativan Jugs ij (od 29.11 1945, FNRI, 1963-91, SFRI}. Soajlistcho rareblle. 7 nove Jogsavie fu Heats ss sweden drufvenovesigvo i 1950, radigko simoupral rie, sve pod vlaicu Komunisike patie. Usperesios gasp arsom krizom pti 6h godina isporom demokraiz jam, u Hvaskoj suse pote pot zane za uredenjim ‘dnosima v federaci. U razdobl delomiene iberalzaije akon Briunskog plenuma CK SKI (. 7.1966) zapelo je ty. hnatskoproiete,kojemu su nsioc bil Matca brats, io vodsva KPH, student i Kalida crkea. Por 970 na Gelo porela stupa student, a wrhunac je dostigautopéim studeniskim Sajkom (1971). Savean puts vh oso je poket kao kontrarevluconaran i guto ga sveopim stk rma, Novi Usavom (1974) bila je, dod, delomie obuo. Hera hrvatska dfavnost, no v gospodarskj i dvlteno rz potkraj SOvih godina ope suse pokaale vec politike i aonalne suproincst Neovsna Hevatsha | Domoviek! rat. Ustavim promjenama 988 poteli suse ponowno vot poi pluralizam tino gospodastvo, Na prvi vestranakim boris 2.123.446 6.17.5, 190, pobijedla je Hrvatska demakratsa zjedica (HZ), dbiv apsoluma vein u tad Sabor, hose vi put sastao 30.5. 190. (od tada Dan dtavnost) te 23 redjdnika Predjednitva ear Fran Tadmana, vou HDZ-2. Doe 2. 2.1980 privaen je neni Ustav Republike Hivatse.Naeferendumy 19.5, 199. (srpeko tanovntvo ga je vedinom bojatial) 985% bist iano se 2a neovis | ‘suverenu Hrvatska, koju je Sabor proglasio 25.6, 1991, ‘Samozvao Srpsko narod vise je 212.1950 Kainu peo slasilo Sepsku atonomnu pokrjinw Krajna (cv, Kainska Sajna), a 31. 3.1991, w nacionalnom park Plivikajezera etl je o pvog veg oraéanog saz izmedu sep este mista i hrvatske police. Ivrino vege Knnske zaline 2. 4 1991, proglail je nein prikjudenje Sibi i prvelo ope mobizacj, Na referendumu 12 5, 1991. godine 90% biraéa 1 Krai isn se za wedinjene sa Stjom i Croom Go- om. Usp 1991, u Hrvatskoj se sve ve raplamsavag rt, ‘kjemu su spai pobunjeni uz poxporu Jugslaverke ma rodne amie te Sj i Ce Gore do raja gone ooh olovo treinu hratskog eitorja. Dae 19, 12,1991, na por ‘rug Kninske krajine props su Republik Srpsku Kajina 126.2 1982 pid avojene teste wz ti, Sho Nakoa Sporazuma o primigu Vijesesigurnost UN odo jz 212.1982. u Hrvatska rasporeitisnage UNPROFOR-@ (Cnited Nations Protection Force, 18.700 prigadaika), koje su tekale rzoruatsrpske pobunjnike i omoguet meno uijuenjezaporednathtrtorija whrvatsk de2avy, nota zadataknisu pon, Hrvatska i Republika SrpstaKrajina potpisale 8303. 1984 Sporazum o primi. Od I. 4.1998. nadgledslo ga je oko S00 pripadnika Plaih kaciga, tz. UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation; operaja UN-a 28 obno- ‘vu povjren) Hvala je vojska 12.5. 1985. 2am operacim oslobo la okuprana podrutja uz, Slvoni (operacjaBljesak), a 4.1.8. 195. ponovno zaposea Kainsk krajinu (Operacia ‘Olja. Veena sepskoga pusanstvapobjegla ena srpska po rata u BIH, Republika Sepa Keajinasela ena 2500 ks? tertonjaw i. Savon Baran iz, Sejm, a 25, 8,195, uz posredovanle OUN, postignt je Sporazuto tno uu: enju i dijetoraw ustavae olvire Hrvatske, Ukjudene se ‘dso pod nadzorom Paijeaneuprave OUN ui. Slavoai (UNTAES) uspjetino je zarfeno 15.1, 1998, soi 1 aaa pe Sot —cm UCP Unatotkrvavom ao (eo $8.00 bea, oko 10.000 ogni), Hrvatska se afi w sets) ajdt. De 15:1, 1992. nein su necnsost przmale se Glance EU, 7.4, 182.1 SAD, 225.1982 pinen jew OUN. Osim ata a sve hy, Hrvatska fat w Bi (0992-96 re pribatila 8.00 jel iB, poe. no ut rat uj zbogtamoijeghnatsog sano Sa, koe je osnevalo neovins Republi Hersey Boss (0952.95), tako da je Hrvatska edna od potiniea Dayton Skog sporazums (ptpan 14.12.1985 u Paria. Tame pric ottaale st uses: Hrs umedunarodne ors ac Ganca Veda Europ ek o 6111996, a artes sta a mir of 25,520), Yelk repre pi pomat sr shogstanowiva na pode nekadanje Republik Spe Kn (od oko 165.09 stanmikanaodno bi e wala oko 80.00 okies tek 1958 ‘Shofen medinarods pola Hath, snbna sped: ska F Tadao i poliiiapremot HZ te ele pe veda i daltvene pre potakul su atanje oprbenth Saal, tbo dae parents iborina 31200 paid koi Scildemokrate par SDP) tral. Sie sosjlnolteraiae sake (HSLS), «uno predjedin F Tudmana (10, 12.198) samjenio je 18.2200, Stipe Mai ‘cosPoDaRsTvo Raspad Jugoslaie rat (1991-95, velo su nau vatskom sospodarsu, Rat je prouzoo oko 22 miljarde USD Sete Uniteno el oseseno 30% gospodarsiih objkata, ana rem podrus sukoba gospodastvo je vcelost zamrlo. Na gor je tile 1991, kad se BDP smanio za oko 4%, plop edna proizvodaja za 15%, a industjska proizvodaja a Stavin 29%, no zat je, unatot raty, dslo do polaganog ‘poravka, Unatoé ro visokim iadacma za vojskutibeaie, {otovo postman slo turiama (1991) nemoguénost Aobivanj strani zajmova, Hrvatska je 194, uspjelazauzdth visoko infac (1993: 1517%, 1994: 985) te stabilirat _ospodarsvo i dréavne finance, no na ragunveikog pada ‘Evotnog standards. Provelajeprivatizacu poduzes, a vlo telak problem ostajenezaposlenost (2012: 2,75), vsoki trotkovi obnove opustoenih podrvéj te ponovai zamzh goxpodarsin Nakon aspada SERI Hrvatska je 23.12.1991, wea hrvatski Gospodarsha gr Pofrived, test ma 103 Rotarian ma adeno 36 Jae sae ms Pra ve a Tawa ste m8 Fics poe ugh 6 Sa oes 56 Ja, ih eee ge 84 nts dina (HRD) w omjra 1: prema jugoslavenskom novom di- nary, 230 $. 1994, kumu odnosa | HRK 2 1000 HRD Poljprveda. Hrvatska ima 1,46 mil. ha orania | vrtova (258% povrtne), 156 mil. ha livade i pajaks (27.68), 68.00 ha voénjaa (12%) i $8.000 ha vinograda (1.0%) GGlavna su poljoprivedna podrutia u Slavonji, Podravni | Posaini, u primorskom dijeluu 2. Ist, Ravnim kotarims okolc Split (Kates), naplavoj ravi done Neretve ina ‘skin poljna 1 soxjlistikom razdobij vena obradive zemlje bila jew vias privatni poloprivrednita (62%), doje u dr venom vasniftu bilo amo 18% Orobito w panonskom jel, ii su vel pojorivedn kombinat sa snaénom pe hrambenom industjom,wloznaaji za opskvbu domacega tehita (pr Ble, Ose, Vinkow elk su prablem privatnog sektora mals jusitojena imanjo (rane of 2 ba obradive zemlje ima 46% poseda, 25 ha 352%, $10 ha 166%, a ana 10h samo 26% posjed) ine bostatak radne stage, pre svega 2bogodlasa mladog st rnownivau gradove. Zbog rata 1991.95, plloprvreda fe po- nega psve zamrl, a seoxkipsjdizarataje(osbitou Ba- ni, Kordunu i Lie. Najprostanie surance upanorskom del Heatske, dese pre sezauzgjakukurvz (2.21 mi) te plenica (95.000), ‘aneio manje eam 20b, Od indus bijka najvadije su Gera repa,suncoket, soja juljanarepica. U okoliet ‘eh grado iu Dalmaei raven je ugoj pov, jelomi- ‘ena umjetn natapanim porsfinams, U ins Hrvashojpreviadavaju svnjogjsve (1,23 mi Komada) | peradarstvo,u z. dielavims miljeéno i mesno govedarsvo (48.00 rl), au gorsko je Heats) oveart- ‘o vedi od govedarstva (339000 crac). Na bredlkasiom rubu Panonse nizine(perpunonski pros. tor) wna s ive (40.0000, abokei breve, u primor- ‘kom dla pie svega masine, breve mele, au olin [Neretve mandarinke i muni, Glava su vinogradarsk pod

‘Fak she Promet Centon promet, Hirata ina wo wasn promet polos ta pela izFanonske nine preko tx. hnvashogpro- itnog pga prema s. Jaan, oosno Sredozzm Stedne Europe i Europu, Sve do rasa SERS aaj bio longtuinalnk put ur Sava, kao majzadsjnie vera 8 luda dia apie Srednje Europe prema “Tus Biskom sok, dak maton osmosis vaénos dob anjer iz panonekog_prostore. prema Stedazemu wo Zljemiecextome Yaz peko Gomkogs kotara prema Kearnera (Deidara 122) eo Lk preko Koa Damas hapa dtna cesta ines 2275 kn (1% aftr) od ga 49 km atest (pe. Zagreb Vahova Gaia Zaseb- -2opania)- Sede goin cls bit igradene ato ceste 0d slvenskovatske do. hratskojgosavenske rani, of madarso-hratske grace do Rete te oie Zagreb do hrvasko-slvenske race (prema Macibo- 1), Uz pomot amerifkog apt grad we nova autocest ZagrebSplit poste novom tasom (koa. Lik). Dut eo kup adanske obale pata se Jadransk trisha cesta ingraden do 195 eject promel. 0 2726 kn ej proga, 83 ken je eekteciana (ozmak med aia 1435 mim). Nima Dpravjau Hats lence (2), koe sult uv nis drtave. Najadale su pruge Ljubljana Zagreb “Savonsk Brod Beograd, Rika Zagsed-Busimpeta | Za eb Kain Bros promet. Tota mona ima 187 brodov, of ga 8 pun boda raja za er ome tks ‘pa 99 terenihbroova kpae nosis 235 mi Gave ike Reka, Spl, Plots (et prom 2 i). Seni Zadar. ‘Havas ia 75 om unotaig ploaih puto, re sega Swvom a Sisk sitodno, Deavom od Teredinog Pola sinodno te Duzavom (ediarodai plo pu. U plan je Jagan oko 60 kn dogaogs Kanal izmed Dunava (kod ‘Vokorara) Sie (od Slvonnog Sac). Zeaii prone. Net je nednarodna za ka Zagreb (Phe, dks sale Rjeta oa Kok), Pula, Za, Slt Dabromik Ose. Nacional prievoenik Croat itis. PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTI + Beram, selow unutafnjosi ste, sod Pazin, U bliin eva sv. Mare na Skrlinahs freskama (Mrivagki pes) slkara Vinceta iz Kasva (1474) + Brijuni, nacionalni park na istoimenom otatj pred 2 obalom Ise (354 km), osovan 1985, Zimeslenom maki jm i Sumama éesmine obras oto, na Velikom i Malom. Brijumu tena Vangislikovit prio i tavjal. Od 1949. do 1980, sudbena rezidenje Josip Broza Tis, * Dabrorik, najofuvaniji sednjvjekovni grad na Gitavom Sredczemlj. U clot saurane maine, vise od 20/m vsoke Zidines obrambenim kulama i wrdavama (Lovrjence, Sv van, Mint), unutar ih tar grad invancedna scavanog, srednjorjekownog ingle. Kacey dvor (15. st), barokna eka. Viaha (1715), baron Katedra, Mane (1672 1713), dominikankismostan ero (15. st), fanjevadki samostan (is), Dio Unesoove sete bstn, + Hv, rad nae ob istimenoga otoka used. Dalai Gani tgs katedralom sy Sijepana (16-17, st), esenalom (16. st, biskupskom i dragim palaama i 15-26 st, gra som Jodom (15s) isatom (16.5); dobro ofivane gradske ide. + Imoski, rai w untranjstiDalmacje. U blizint Modo 4 Crvenojezero; pone jew 80 m dabokoj unui} weal uboko je 275, * Kopadl et (KopaSevski it), park pode u Baran, 178 kt Prostrane basting, plik jezera i motvare Sume s bogatim biljim i Hvoinjskim sijetom (anjeadita pica moti), + Kordul, zdiama opsan stedjovjekown grad ma manjem poluotoku nas. obaliistoimenog otoka, s kateralom sv. Marka (13-16. st, erkvom sy. Mibula (17. sti brojaim Palagama, npr. palaéa Armen (15, st), Gabriel (16st ad sk muze) i biskupska pala (17s), + Korn, nacionaln park na itoimenom oto u sever Dalmaci, 224k snovan 1980, Oko 140 skavitih goto: ‘vo got vapnenatk ookaukupne povsine 6 km? okolno * Kr nacionaln park na itoimengj il w s. Dalmacii, 142 km. U prostranojsjeverndalmatinskoj (Kistansko}) zara urezaa usa, mjestimice Kanjonskadolina sa sedte~ nim banjerama i slapowima (Roski slap i Skradiski bk — ‘10 m dugaéa nz slapova kupne vse 46 m);vscedojem ‘okt pravelayai manastr Krk (8 st) a tok Visoweu Visovakom jezerufanjevadisamostan Vovar (17-18 st)I + Mijt, nacionant park w 2. die stoimenog oto uj Daimaci, 31 km, esnovan 1960, Vilo eazvedéna obala § dubokim ealjvima, Veliko i Malo ezeo;autohona uma lepskog bora izimzelene maja, Benedict samestan{ trav, Mare na tok u Vliom exer (12 3.) * Nia, gradi u sjevernoj Dama sod Zade. Iskopine amie Aenone (forum, Dijin bram) icv Nikole (i St), kasi pre skim pretnjama pretvorena v usd + Pltigka jezera, nacional park v gorse tok sieke Korane u Lc, 195 kr, esaovan 194 aluivanjem sere rastale su barijere preko koji pada oda ushikvitinslpov- ‘mauutar 16 mang jezera, oko Kjisu velebne Some Bukve Tel, np. prabumskt rezervat Corkova wala (75 ht). Dio Unescove sete bate + Pore, likovit star gad na polvtoiga naz. bal Ise. Biante basa sv. Entana (6. st) s mozncima u vim bam io Unesove jerks batne. + Pula oka. Iti, van ow imskor radobi Monumental isk amiteatria sta 23.00 gledatela. ‘Agusta bram (2 pe Kr.~ 6), lavluk Sergietaca GI), Katedra Mai (1640), gota weenie (13 st), lela a dav (ze); 1631), abel zs + Rab star grad na malom poluotoku naj. bali istoimenog, oka brojnim gradcvnama iz 12-16. st, apr. romania cra. Mare (115.8), samostan era. Ande (I St), romanigk zon nekadaj ches. Kaa (I. st), sgk-renesansna plata Domins Nima (5. st, perio) Konrésr ie 19.5. + Rain, slik grad na nekadsnjem oto na 2 bal [ses uskim juga cama iekatiams, lad grad crlva sv, Enfemije (1736, sa zvonikom visokim 60 m, romantkakapela Sv. Tj (1. st), aka * Split, rived i klturn sete Dalmacje, nastalo na siete Diokecjanove palate (295-305), koe je danas uga- ‘ena usar rads jezgra (io Unescove ses bain), $ rimskim Perisilom, Katedaiom s. Dua (Dioklecanov maul), esonicom names upterovahrama, erkvom sv: Dominika (13.5), Rk (1516) de. Arheol m- ze), Pomorski muze, Galea Ivana Medwovia, Muze) hash arheolosihspomenika. U oblnjem Soin sko- pine rinskoga grada Salone sforumom,amfteatom, kupa- Item akveokom + Sibenik, grad w sven Dalmacli na uke eke Keke Renesasnakatedrala Jako (1431-155, dio Unscave sxe ain) ibroje droge cekve (ned osama Sv. a= joie 4st, Sv an Ks i 1S. st) ple Lad grade ‘de sv, Ane, ana i Subidevae (16-17... + Train, unovogosikom sl ebnvln dors (1.8) aj abu Maceljaw Hrtkom zapor, ne usa) pvt Uunjetog Taloiansog jeer (Muza 2a). * Trg grad w soda) Dalasi s dobro odanom sed siovjekownom gradskom jezgrom na manjem otek (a Unescove see bale). Romania laterals. Lovee (18-161 sRadovanovin portale e120, goth oda (18.5), gtk plata Cipko (18s), satan dijelor pas ina (eal Kamelngo ie 15.5) * rai, grad adeno obl rae se dla Hrvate. Sana baron jeg sic (1523), fava Samostanom sekvem 5. lana (1650) sar grad $pcvo- jemi graéskin zon, * Zadar grad Dalai: Predromanigka iva st Doata (Si0-815) namjetnekadaijgrnsog forums kates sv Sioije (Anas (12-13. st), smestan gota iva bv. Fanje (13 st), eva st, Mange (1091) romani ooikom LOS, cha s- KiSevana (115), diloigad- Ski icin 16. st, Aboot Nod * Zagee, wav grad te gospoarsk i lt sede drive, Nasi iso, doa jeg grad ray wu sednem jek na zaraojenim rebrins pedgorike se Pic (prigr) Medvednice na. Kapono 198, ao Seite koe (gh kterala i 3-15. st, ase tom gradarsi Grade i Gor grads elsom m- Marka (3-163), baroknom cbvom st: Kalan (1628-32 bambeno Salama nkadajn gadskin vrata (Kae ‘mentavela) U podaodjo novi Dont grads mnogim Palatama ie 17-185 Bri mae (Asbo, Etnograt Ski, Povjesi, Tehaiki, Muze za umjetnost i bet it) galerie (Suossmayerova galt star majstora, Ale ‘hana Mebuoi, Galerie naive unjust, Maze) Mina +2, Unik pin). Hovatsko narod kai moga ga kava, So gada sedojovekova daa Med veda (1249-1254 s Olarom domovine acini po PatieaIRSKA "lo ahr pad ke sutbeno ime Pblachtrairean (isk), Republic of Ireland (ngesti; (Replica Ika) ‘ita uredene:paramentarna repubita ovina: 7.285 kn? ‘Bl stanonika (2002): 3.828.000 ustoca: BA stn? avn rod Dublin (Baile hth Cat) ‘utente irk, enlesk Noveana Jette: euro (EUR) $1,865 mi USD; 24.812 USD/st, oat ran prast a0 (1999, 2000.) 1,5 spr (2000, odou po standard so 3266: IRL IE PPRIRODNA OBILIEZIA Set roe. ska obuhvaéa iz di itoimenoga otoka w Britanskom otou ma kranjem 2 rubu Europe 8, do oka Pripade Vel. Brian (S. Ista, Prostrana,blagovalovitanizna s niaom ns uevisina is brojnim tesetitima zauzima steditnje ilove otoks. Gra- ena je vetinom od karbonsihvapnenaca (se pojae, nr. 1 pokrajini Burren na Z) i dijelom pokivenaledenackim anosims, Nizina je otvrena na I prema Irskom mor, & prema drugim tamara okruiena je nesastaljenim obrugem iti ba. Brule na $82 pripadaj Kaledonstom goru, abretajcina J Armorigkom gore (nai veh Carrauntokil, 1041 m; venom su gadeni od kristalnskih stjens Z,obaa lo je razvedena,s brojim riasima (potopljene rijeéne fodavnog tela (1843). Godine 1851. Islnd je postao sas tayai dio Danske, a Usivom ie 1874, dobio je ogranigens ‘utonomiju (dansk je kralj imao pravo vela na odluke ‘Abing). Doe I. 12.1918 proglaen je suverenom Kraljes- nom upersonlnoj unis Danskom. U2, svjetskom rato Island su, nakonnjematke okupacie Dansk, w rave 1940, zaposlebritanse jednice, Budu dda suveze s Danskom bile preknut,ivnu vast na otk revel je 12.4. 1940, Ministarstvo 2a Island pod vodsvom Sreinna Bjornsona, Na plebisciu 24.5. 1964. godine 97% Ieandana iano S22 neovsns republk, koja je prog {ena 17.6194. Island e 1948 postaoelanom NATO-3, ako tema svjih oruanih snaga; za sigurnostotokabrinu se ‘mei ene iz NATO-a(eahoplovna baza Keflav) GGodine 1970, sland je pritupio udrufenu ERTA, «njenim djtenjem u Europ gospodar prostor (1984) njegovsa roid dil posve slobodan prt velco tsa EU. ‘GosPoDARSTVO Po ostarenom BDP.u po stanomniku i stupaju sone s- unos, land seubraja meda najbogatie ddave na sjets, Sako je posve bez ring bogatsta ima iaazto neporojne smoguénesi za rane plioprnede ‘industri (malo dome trite, nedostatak sirovna,udaljenost od trita). Nojna- {jn pivrednegjeltaostosaj bast i preradba ba, Preorijentacia na energishi zahtjevne industrijske grane (ope. proved alumina) jo nije wodiabrojim aon anim estima, a abog pada cjena na svjetskom tit ni ‘ei priodima, Polopreda. Ne Island je samo 600 ha nia (01% pow re) te 2.33 mil. ha travjaka i paojaka (227%). Unatoé skromnom opsegu paljoprsredoih zemlt,pojopivedaje ‘ina djlatnost i fedino ona omoguéae naseljenostpokra jin. Polos je skroemo,vesinom se proizodi siazna rma 2a stk, Od drugih kultura proixode na otvorenom samo kzumpiri rep, Vek io domacihpotreba za hranom pokzaju proizvodnjom u stablencima, koje gj vodom iz texmalnih ela (pow, cvece, ak banane); ajith je kos Reykiaviea [Neko samoopskrbno sofarstiou zai 20 gona az low suvtemeny, tino usmjeremu delatnosts prevakeu raljegnoga govedarsva (mehanizaia, upotreba umjetih n0jva), Uzpjju goveds owe ikon, ana bojnim seoskie, ‘manjma amerke kune polame lise. Farstvo.Ribastvo i preradba riba najadaije su gospodsr sk djeltnot, jr na voz otpada oko 75%. Ribarska ots Jina 985 brodotaukupne nosivost 187.000 . Got wlov riba ianosi 1,68 mil. t (14, na sity), najvide bakalara, sede i dr. Poseicepretjeranalva jest velko kolebane sodinjea ulova,dok se on istodoboo apsoluno smaniye ‘Kako bi more oko otoka zat od prederana itv, 1958. sa teitorialne vse profrene a4 na 12 morsh mij, 1972 1a 50, 1975. na 200 morskih mij. Riba iz dréwva EU rmogu sada slandskim tertorjalim vodama iow samo 3000 iba Oscilacijew ulow nastjeublait uzgojem riba (0). Inland je nakon dugogodijihpritsaka medunarodne ja- ‘most tek 1988, npusto iol, 21982-2002 istupio je Imedunarodne komisije 2a Ktlov (WC), iako su zapeavo coil dave nee lov Kitve w komercjalne she darby energeta. sland je bez rudnog boptstv fos rib energetskih ivora; samo u jezeru Mivatn skort «djatomejskoblato, Vlo je vat geotermalna ener, jet se vile od 70D vu iavora koriste 2a gran stanova (a ‘808 stanovaisva,javnh prostora i stallenka, poizvodaju clekteiéne ener, suSene sijena i riba te za dobivane sore ol 1 Se Spidermm EUROPA tan eal Cuts, Dat Sap a» rela Island ima svi elektranama 1291 MW instalirane snag, co dopa 170 MW u geotermalnim elktranama; 81% eek tone energie dbivaju v HE, Indust, Nanaia je preradbe ria, Vetina wornea ne laze uj. djl (Reykjav,a estle sou obalnim nasejna (Giguiirdur, Akueys, Sybisfor6ur. Dio riba prerade w rile Konzerv igotora jel, a precsale wribje ule ibe braino,Vetinu sti iba ivoze w Njemadka' Vel, Brita Kako i se sania ovisnost onesgurnom lov riba, na ‘osnovjeftneelekrine energie poel su SO godina gr it energetsi inten indus, poglavite tomica ume tnih guia za domaéepocrebe, zat 196, velka tomnica lumina wStramsvik (20.00 18 na sujet) 1979. Wor ‘iu ferosija w Hvalforuru (71.00 0). Uz tases dev ‘hom pomosi ranijja | raGunalna (progranska oprema), prehrambena indus i industrj oes Tizam, Tuite na [land pile pre sega nediruta pio 4a brojne mogutnost a pustolovnturizam. Njibov bro br zo rast (05,00 steaih tui), Promet Cestovntpromet. Ina 12378 km jaw cesta (25% asta rani). Glavna je promeinica 1400 km dugadka cesta oko tka, koja vedinom voi ued bale, Zelezieh promet. Zelezica nem. Brodskipromet.Gisrnesu lke Repknik Keak, Abranes, Hafnarfrbur,fstfnburiSiglffrbur. Reykjavik ima redo vit trajektu vu sa Skotskom preko Fash oto, Zrain| promet. Nave je medunarodai aerodrom Reykjavik; ‘sim njege medunareda je arodrom iu Keflavik (Lei st) te 2 mania s redovtim punikim prometom, Nato- naa je pijevomiklelandair PPRIRODNE | KUCTURNE ZNAMENITOSTI + Bldg (Ognjenasueskae, 30 km dada vakanska po kina, nasa pri 200 going izmedo ostloga, Sk da a, 600 m srk ido 250 m daboks porpuno rama Ks, * Gallfoss(»Zlatn slap), 32m visa lap aie Hit kit ‘pada u 70 m duboku 125 km dugatku Klis * Hlaukadalu,podrate brojih gets i vu evra w je dela otok, npr. Geysr, ko uvlonepeavinim ramacima brag vu vs para do 60m ui, te postjanij Stokkur, oj brag vruu vou svakih 6-15 minut, + Lai 25 km dogatks valkanskapukotina vj djl atakas ie od sto caters, Kaasrofuina vlkansa erueia 1783. "+ Mata jezero us dela otoka (38 n'),used shkoitog predieavlkansih stotace, pola lave i pukotna ustjenama, Spile Sto i Grtagi s wrucom teialnom vodom, krater verfall rok 1000 m i dabok 140‘) + Repkjvi, gla ined grad, na poluotoku uw zara Faxali,najevrniji gam grad na niet, U sre jee ro TjOrnins perivojem; zgrada parlamenta, Hallgrimova cna (195.86), Katedra (1796), Krstone era (1929) Nacional muze, muzej na otvorenom Arba ‘Skaftaell, nacional} park naj bu ledenjaka Vatna ‘okul, $00 kin. Obuhwaca dio leenjuk i velikenaplavne "vnice od ernogapjsta i Sjunka (Skidudtsandu), tos gt nanjele vodeispodledenjaks, Slap Stations preko eri bcs stupova * Pingveli nacional park, osnovan 1828 a jezery Bing: vallvat. Posi kraj, gje je of 930. zsjedo islands patlament (Albin!) Tektoska pukotina Almannagié na Aodira Amerie i Euroazjse tsterne plot. + Vestmannasyjar,skupin od 15 otic pred jobsiom Is- landa, Naseljen je sao Heimey (13 kn?) 1973. lavom i pe- pelom zasvo ga vulkan Helgafel. Gajeedite mors pic,ITALIA a stave ime: Republica tian (Repub tala) Dvzawno weden:paaneataa republika Pov: 30.36 kt sj toon (200 57.2000 custoce: 1921 stm? ao ro in (Roa) stun js aan ‘Noxéanajecinic: euro (EUR) 10 (200, 107860, SD; 18.65 USD. clin ress pret 00% (18002000): 29h odor po stan 802366, I PPRIRODNA OBILIEZIA ‘Shit | el alia eB v J. Europi, veéim distom na ‘Apeninskom poluotokuizmedu Jadranskoga mora na It Ligurskoga i Tirenskoga mora na Z. Pripaday joj velki cots Sia (2545 kn) i Sardinja (23813 kn) te neko- liko mani ook Nai Z dopire u krisalinke Z, i Centealne Alpe (Monte Bianco, 4807 mi, od Luganskogajeerai uJ. vapnenacke Alpe (apr Dolo) Unie od J usijeaju duboke,radom ledenjaka oblikovane doline, po koma vode puto preko aznjerno pistupaénh prilazau Srednju Europu (Brea- net, 1375 m)-U j posnogjy Alp nalziseniz morenskit ‘asp i eli udojna aps edejaka 8 velikim rer Sil uz jek Po (Pad) praza se $00 km dugaiai 50-120 km Scoka Padska nizina (46.000 km), po gospodarst i raceljenosijegra drive. Po nastank je petpanisko eke tonsko uleknuce nastalonabiranjem Alpaw terciary,aspu- jeno jes vie tsuéa metara debe rien nanosina al- shih sijeka. Onorena je prema Jadranskom mora i zaava smogvarnom dln Poa 1 Apenini su mlado nabrano gore. Na Z se pibidavaj Z. Alpama i v 1300 km dugatkom luku protefu se stedinom paluotoka prema J. Apeninsuveéinom od is ivapnence, ‘su ali vl akajon. Seda i. Apenin su, nga eno vapnenacai dolomite (aap wh Corno Grande gor Gran Sasso Tali, 2912 m),a samo je Kalra oo smelamorfnih stijena i rai Na jadranso) strani Apenina wi sredrjem je diel isk, ‘lo alaneno pobrée od laporihstiena (Marke), ajubnije ‘arena kska Apulia od krednit vapnenaca Jadranska je ‘bala vecinom niska + gradena je od ret naplavina apeninsih eka Na unwtrasj, 2. sani Apenina, ei Tens asi poto- len za nabiranja go, od koega su danas rad morem otal ‘samo otoetKorzika i Sardi, izgradent of kslinsih t= jena. Na dodiu stain asia i mlsdaga gor nla se po ‘je snaznoga vulkansoga delovana, oj jews. iota vot presal,no koje je wl vo na ii, cbodu Tizenstog mora. 40d Toskane,brelkatepokrline wieku Ao, ei wu kanska pokraina Lacs brojnim ugatin vuleanima (Monte ‘iat, 1738 m) i jezecima u velkim kalderama. Onkra} :asnice vz don Tiber pruzaseplodna Kampanja sVezwvor (277m), edi atin vrkanom na kotinent, Us, dei Sie od I prema Z.nastaljai se Apenini, 2 prema J prelaze u Sirk podratje beljaka od terijarnog Tapor i peséeniaka, nad Koj se vadie aktvvulkan Bina (6523 m), Ve dio Sardine Eine brda od grant, gajsa i ‘stalioskihSrjvara (La Marmora, 1834 m) Podoale U Alpuma je gorska Klima, w Pasko nizin sub- rmeditgrasks, a uestalin djelovima stedozemna. Alpe dob jinn goin oko 2000 un padain, Pads rizina 80-1000, rim (naj jsen, aj ijelovi Apeninskog poluotoka i Silja 00-700 mm (naj imi). Milano (s,m. siefan 20°C, srpanj 241°C, 953 mm pada), Venecia (6 ‘etanj 30°C, srpanj 231°C, 770 mm), Fitenea (sm. sijefaj 51°, span) 242°C, 796 mm), Rim («m.siefan} 69°C, span) 24,7°C, 874 mm), Palermo (sm. 1 102°C, Kolar 25,1°C, $12 mm ode. Alpkeriekeimsjusnctno-ini itn etm i obiine protoke ato una ima brojne HE. Nave su Ticino (248, kin), Adda (313 km), Ogio (280 km), Adige (10 km), Pave (220 km) Taglamento (170 km). Naja aijanska jek o (Pad 652 km; ee Padskom nizinom od Z prema Ui del- ‘om se iaijevau Jadransko more (prosjeéan protok na uke 1490 mA). Rjeke su na Apeninskom pooluotoku irate, s velkim padom, ati gotov posve presehnu (Gama), dok se kod vetihplusova sto promijene u razone baie it bate cokoe. Na jacransko su strani kre od 100 kn z= rime su Tonto (115 km), Sangro (137 km) i Ofanto (134 kim), a tirensoj strani znatn due, ap. Ara (241k), Tiber (Tevere, 405 km) i Voltum (175 km), se Gardams EUROPA Cal Cade ee — 75 Na podnotju Alpa vnajvetim udubinara nekadanihlede- aka nalae se vel jezea: Lago oi Gaéa (37 kn), Lago “Maggiore (212 kn), Lago i Como (146 kn?) Lago deo (65 km). U Laci su voli jezeraw kalderama: Tasimeno (28 km), Bolsena (115 km); Braciano (58 kn). “Tha vegstacia. Naplnj su tana eijedni mapavinama u Padskojnizn,u obalnim rayicama te na valkanskim stie- ‘nama Lad, Kampanie ii Sie Nabreflcima iu bei- 1a moje sana ero, osobito na fim ilaporastm st- jenama, gue u est wow seme. Us Iai itim dijelovima Apenina priodna je wegctacia listopadna Soma (hrs, Kester, baka), au vgimdjlovina ‘Alia (anad 1400 m)ernogoriéna Sums (smreks, bie bor, la, ai); orn rani Sume jest nan. 1500-2200 m Zimaclna sedazemna vegeta rst ima sjevernotalan- ‘kim ezerima tema ligursko bali used) taiji dom, 14 aij do S00 m, U Apeninima je do 1200 m pjesme Sanih Suma (Kesten, bras) ana vim su potajima bukowe borove Sune. Suma je mnatno iskena | depradirana u gom- He (aij, aw caviarskim djlovima iz eke ponegdie ‘si nasadibrorastu topo ekaliptss, Sume poivaju BF porte 'STANOVNISTVO I NASELIENOST ‘Stanorish. Usps masovnom islovanja, bro stanovnika ‘20g vsokog nataliteta od 1861, do 1961, udvostrio (na 505 mil). U idutim deseeeima natalie se vlo sani, ‘xobito ws dijelovima, Zh toga, kao zbog produen te janja vou, Haj ima vel ud staog iano Po nacionlagjpripadnst snows Ile je prio bo rmogeno, er aan ine 949, prema v ubnim pokrajnama 2ive | broje manne. Najrojit su Sari na Sarin (1,7 nil), Koigovreposebnim romanskim jem. U Furlaniji> Julio raj sve Furlan (oko THD.) loren (po tal janskim izverima $2000, po slovenskima oko 100,00) urlansh jezik kultura zai godina ponowno oBivavaj, ‘remda ji ie posve prianat uj vu, Tuaotrle (200.000), kj gvorenjematki, ve v autonomnoj rei ‘Tirol (Trentino-Alto Adige), 2 Francur w autonomnoj reg Valle Aosta (30.00) U alpskimdoliama 2 Dolomita v8 ‘oko 30.000 Ladina,u Kalabrii i na Sci oko 9,000 Albe- ‘aca, u Kalabij i na Salentinskom potuotoko oko 30.000 rks, v pokrjini Moise oko 3000 Heats, ‘Vier je opredieieno 84% stunvailtva; vetinu ine kato (B08). Uzadnjevaeme daslavanjem se poveéava boj a ome atitt ee) 0% ttt 88) 10% Pred iat 200) age tate aja 20) sh Pres gin per stn, 6.200.) 028 etna eta 20) N59: S 6, tan. ldo 5 dina (200) u tan. sari oa 200) ‘npatsieg stants 20) ria tga 198) {mine sta (195) rmuslimana (oko 1,2%). U Pijemontu Hiv oko 30.00 val ‘etana, av gradovima oko 35.00 pripadika Zidoske vere, Po aterenskom sporazumusVatitanom (1929), katoi je era postal drfavna ver, no Uta jam potpuna jes slobod. Novim Sporuzumim ime dave i Crkve (18.2 1984) Lateransi je sporazum idle aa sri, no Crea je odvojena od detave. train ei 88, (100) Nasoenet Naguée su naslenapodrja Paka izing, Taka, ola Rima i Napa te bal pos ame Pie ‘Genova ajedee naselen gush predic Alpi Apeina te unutranjon Scie Sasi Ili peetno djl (te Meznporo), ainsi jezemja svar vu Grup) plo 19s isehaanjem Jeeb oi i rrdnog prt, Do 2. yet rata polnial elvan upreomante kao, poajeie SAD, Argentina Asta (oko 29 mise) med 1825. 1078. se mason prsearanje sa eau wa dove pre see u grave aS je su dsl pod vel i ita peda za adam shor das Ful ‘nim detosima Prosrns pode u brio) unt {oj Ageing puntata gotno 8 prpuno ope ‘Nan 1550, oko Tajo je a remeni adv nije curopse rine pie nea» Nema (516 000, Feancsk (483.000) 1 Svicarks (314.00). Na aio so jest hh in pain de doseni iS. Z. Adie (x Canes wie od il) ii Alban ‘Vets pradvt (20) Rim (Roma, 268 mil) Miao (130 sil), Napul (Napoli, 10 mil), Teno (98.000), Palermo (684m), Genova (63600), Bologna (3.00), Fienca (Gere, 3770), Catania (338.0N), Bai (32000), Vere ja (Vere, 27000), Messina (25800), Verona 255.00), st (ese, 217600), Pasa (211.00, Tra (218.00) DDREAVNO UREDENIE Po Ustava od 1.1, 198, ltl je prlamentarna republic Ava bicako pravoimaju sv taijanskidraljan saijod 18 gina (pi inborima za Senat 25 pina), a pasivno pravo sta od 25 godina (za Sena 40 goin), Predsjedika epublike bra na sedam godia ieborni Kole, sastajen od anova obaj domovapariamenta ipo predoo stank svakogaregionalnog viséa (Acs jedan pred Stvat) Prejedik repute ina pravo rasp pra meat, zakonht peda vadew prlameat sia samo + ego sus, ina pave suspenimug Yelena re toe zakonie at, mene reed Vade in ot Predlog mint, whom apvjednik orfaih saga Preiseda Viem sadskom veda 1 mene pet Slanora Usirnoga sta Dodoma parlamen stl se od Zastuprittog doma i Senta jovi se anos bajo na opin iaborma a pet godin, Ima lo signe vst, jr jez private akona oteeba supasnost obs domo, Na aborima 19, unie- $e dotadainea proporinanogibrnog sav rsa put pene Nonbiianrse evn anova obj domo Vatiraj po venom ssa etna po popacona nom. Zstpmsk om (Camera de epua ma 0 ean. vay Senat (Sento dela Republica) 325 anova (15 ian 10 dotvoush eaters sh imei pededik repli i redva ugh imo, Senator a pet pod ta abi na opti arin (ia sao 5 goin) po Telonalnom nash, ak da aka regain maja tora, xi Aot (jean senator «Males (a snator). Predsjednik Senats slodobno je zamjeik predsednka republika je pdilena na 20 ep, koje se elena 102 pokraline (province). Regie aj soja eeionalna vita vae salt akonodsim i uprvnimelsina ‘gospoars, drsenoj sai, lice te bia pore nove eons pork opiskih vet baju na pin nrina at godine et repija ima poseban autoomni stats bog tamotaih sacionlih manna i poviesnihposebnets Vale @As, 4. Tirol (Trentino-Alto Adige), ParaniTulsta rain (GaiNeneia Ginn, ii Sari, POVUEST ‘Stara povest. Oko 100. p. Kr. Apeinsi su poluotok2a- sell indoeuropski Tal. Nakon 90M pr Ke. 2a ima susje- i Etrani kj su sew reno] Itai povezaliu Savez vanaestgradova.U j Kali nai, Sie nasale su nakon 7S. pr Ke. grok kolo (2. Graecia Magna) au dela See nase suse Fegan imshaCarso, Oko 780 p. Kr. uemejen je grad Ri, ae sus pr Kr, dokiul krabjvin te osnovaliimskutepu- bk. Nakon So su Kel 87 pr Ke. el grad Rim jew rata proiy Sarmigana (33.290, pr. Ke), Latina (340338, Kr) i Kets (285.282. p. Kr osgurao vast mad ejelom ‘sedajom tam, 2 pobjedom u rata protv Taranta (282 272. pr Kr) nad Halo Uidudem stoi rnska se dr- Sava prota pije nega na rau Kartage 24, pr. Kr. dobi- lajeSieiu ~ od 227, pr. Kr. pra risk pron, 237 pr Ke. Sardinjui Korziu, 197. pr. Kr j.Spanjostu), U trata pot Makedonije (215-168 p. Kr) osojis je Makedoni dajedno s Grom, U Ist. pr. Ke. Rim se prio jase pre ‘maa Julie Cearje od $8 oS pe Ke. ono Gal re do 3s. Rimsko je Carswvo (Imperium Romanum) bio naj- seeasjetska vel, az. sims mire (Pax Romara} danio je gospodarski te Kultur proc; nae opseg malo je ‘aso v vijeme cara Tana (98-117), U3. st Rimsko su Carsvo sve vie vgro2valisoarbars, pie sega Germania ta I Peraijnc. Posie razdbln tv oii careva (235. 281), koje je postal i smjnjivalanajamnika vojska ar Dioklecjan (24.305) priemeno je urd dara decen tralzaijom vprave i abrane. Konstantin I, (524-397) gla je grad preselio na I (Konstntinopolis; dana Carigrad). ‘akon sti cara Teodoaja (395) cars se Korno rasa: Jona. 1i. di, Zapadnorinsko Carsiv pod pritsom ger rmanskih naroda propalo 476, ed je vojskovoda Odoakar rio adnjega imskog cara Romulos Augustulus. Seed kono daa st edie w Reon (695-53) wii zn ca uta 68. Ta rods Langoar.onorn ebro ear aa Span asta 753,pomos pt Langobar od Aatoindogs bral Pip Ile (751-168), Sime se Na foto 24 in tatjede ua kane Seto Riko Cro, «pps eo Pia debio tion koje postal jeara Papin Dine Karo Vel (16888) poe je Tangobude 73-71, te jr pout pi fran ho re, De 2.12. papa Leva I ora a2 28 cera. Nokon asad fot rte sedi alia Stop wie tals ava dol, kre oJ 7. oe ji Arp Neal car ton. 36.973) ona 5. lj al Si, a 1,8. oni su Nor man aoa fava dele hae rime ea Ro feral (130-58) Por 1 tai ej Rabat je at nests ime age Gg VI (073.45) jemaog cara Hens i111) Si lo 28 122 pod is fans koe Anjo, aod 1282 ome vada Aragon, Koj 14¢2 Angora odie Napagto krone, Us ised od 13 t poste radoa rep ik (Mies iene, Genovs) anh daa (Mansko ‘ojvdsvo,Papinska Diva, Br red ranoj akon iar ator roi» tao) pot je ma Sian rama atrnoga sha (nest) Hew vn. Of es lt ma aon brs se Habs orga, fencski Bourton Spanos: potons je ruven Argon: Kast (14) dba Nepulo Kralove, Sis Sardis Poem Kal, dei predstamita Spanos rane Habsburgoac, baka Ratz pena basin (1701-14), Nuon ge Napul sto kafeno Milano: Scie doila Spann, Lanbar diy Ast, «Kort je Genove morta 1768 odo Franek Sagi jason dab Sains, awe soja ora Papin risa apne rat. Repleon Bonaparte je 13697. so ‘et dale tee dono prio Fane, Tomi nono satelite eae a ego aso su samo keine Sedna Sa, Be onges (813) ponomo jeu aly iamedu Ase (Veneto, Lom tarda, Tskana, Modena, Parma), Spanlke (Napali Sil) Papnste Drie i Kraesta Surdnje (emo, Sarina Geno, Zahir oben sede li pote dou ve as (aroma poke), 20 vst stnel rot san ss i ee te ad Pel pate ‘on 1 Aesthmmm EUROPA > Yes iw ‘Uediniene Hale. Predsfednik pijemontskevlade Camilo Cavour stupio e 1852, na Geo poketa za uedinene aie pod ssvojskom krunom (Risorgiment), koji je bio fprva Jarazto usmjeren proty Aust. U ratu prot nje Sarina je poduprla Francuska (1859), ako da su Austjnci moral rapostiiToskamu, Modeno, Parma i Lombardia. Godine 1860. Giuseppe Garba sa 1000 dobrovoljaa osvojo je Spanjlsko Kraljevswo duiju Sicija, dok mu osvaanje Papiske Drtave bog francuskevojn potpre papi nie usp jelo.Dne 17.3 1861, tljanskiparlament v Torin zabrao je ‘jemontskoge kala Viktora Emanuela I. zsavojke kuge 1 talijnskogakralja. Time j bila uedinena ciela Hai, sim Mletaka (eustrisk do 1866, i Papinske Drive; nu je alia zanzela 1870, U randobln braoga gospodarskog procrata do 1. sjtskog ‘ata jako su jaal Iv i desi eksremizam, a nakon 1890 taj se pride Kolonjalno pole vel sla. Ojo je i pokret Iredenta da se salijanska« podrugja u Ausro- Vgarsko} pike Kail (2. Tirol, Furlan, Ts, Isr, Dalmaci) Pr veal rat Hal je 1882 sup rj savers Nemo ‘kom i Auszo-Ugarsom, no potpisom tajnoga Londonskog sporazuma (264 191.) oj joe jmio pdruga nai. bali Jadranskoga mor, pristpila je Anta te 23. 5.1915. na jesila rat Auto-Ugasij. Tako jena Soi u Dolomtima po ‘ena, mitovnim sporazumom u Ssint-Germainw (10.9 1919.) dob je J. Tit, a govorom w Rapala (12.11.1920) “st, Gorieu, zatan do 2 Slovenje, su, otoke Cres, Lin, Lastowo i otojePalagre, kao i Zadar soko, Godine 1919, Hal je pik Slbodna dra Rijeka, Randal fatima. U wrijme tek porate gospsarske brize 5 soajinih emia fast su 28, 10.1922. vel drt udar (Mart na Rime), je kal Beaty Musolinjpoyero man- at za sastav nove vade, Do 1928, »Duce je krvavo2atro Teviarsipokret, we faith ditatur, De 25.10.1936. B, Mussolini Adolf Hier otpsl sv Sporazum outewele: ju osvine Rm-Bertin, a 2, 5.1939, ev. Celi pak. Dne 10,6, 1940. Tala je stupa v2. sets rat na strani Njemate, 6.4, 194, j ajo snjom napalaJugstvj te okupirala tz, Lpbljanska provine, vet dio Dlmaci,djeiove Ce Gore Herogovine, Nakon sveanigkgiskrcavanj na Sci (00.7, 1943) B, Musson e 25.7. 1943, maknut spooks predsjedaika vad, a njegov nsjedik marl Pitt Bado- ‘io potpisan je 3.9. 1943, kapiulac, Sredaju is. Iau _apojla je njemaéka ost, koja je ek nakon teh Bobi 2. 4.1985 potpsala elon kil ‘allanskarepubiea, Na referendums 2.6. 1946, vetina se ‘brats opredjlia 2 republic, koja proglfena 18.6. 1946. Potpsom mitosnogs sporazume a Paria (10. 2.1947) ajo se moraa ode sh kolonj i okupraih eto nai, obali. Jacranskoga mors, 2 Tt sokolcom postao je sloboda ei- ‘or pd zjednigkom saveziékom upravom (ST, Sloboda ‘Trt Tsta) Londonskim memorandumom (S. 10 1954) alia je dil vedio Zone A 2aedno s Tom. Bre poratni prveedncazvo jo je ve poveéao razlke izmedu bogatoga S i sromatnogs J Safest pina rica ‘jl vile produbila bog ospoderskihporedko i stalin Stajkva, sredinom 70h guna dosegul je vebunac trod stgka djelainost Crvenihbrigada (ubojstvo predjednika ade Alda Mors 9 5.1978), uj. je ve se vie razr hala mafia Poéetkom ih gona bog nepovjerenj brads i pletenostpoltigarau korupju i drugeafere raspala se teadiionalna sranatka strukura (kSéanski demokrati komunis, seit). Tek pronjenom iborng zakono- davstva (1984), iborima 1986. i preaspodjelom poiticke mot politike suse pike mate sie NNakon 2, setskog rata Itai eunatoéunutsjim sukob- rai velkoj moéi Komunistigke patjeusmjerila izeaito prozapadno te imala natsjnuwlogu kao lanica wtemel teen savers NATO, Vij Europe i Euopske2aednice 23 Uugln elk, prethodnice duainje EU. Popisnica je Scher enskogasporazuma (prow gu ud 1 & 1998), a od 8. 1 1888, anca ja EMU sa zjednftom valutom eurom, ‘GOSPODARSTVO Tela je gospodarski Seta najmosnjadetava na sijtu. Bre _ospodarsiravo bio jew prosost ogranign pie svega na Si stedne dijelove Hal, dok ej. io unatt oréavnom nas tojanjy jako mostao. Vel rai fzmedunerazvijenoga 3 ‘prvredao razijenoga Subraaju se medu Kuga potetkose taljanske dave, Nakon 1950, u IuGkim gradovima na} cdavaim ss kapitalom nasal velka d2avna podszeéa, m0 hog siojstvenihdrusvenih odnos (birokrac, mai, ne= alfiizana radna snaga) vetinom nsu bil uspjlna. Zato suse nakon 1970, reuse na poticanje domati rede ‘mals poduzeta te strao ulagane vradnointerivne grane, ‘bi I sean eljavanestanovaisiva. Program je bio de: loworan,premda je jo ie poveéao rate izmedy obalno- ‘8 pou ese paz | siomsinije unutrajost BOP aestent mH cs 2 5 m2 ni “ 5 es a Towns ms Fiance we 1s Java cbre a fw Jaen eee ile 26 (hts tae Druga je mataia vel uloge drdave w privred. Godine 1933 osnovan je Zavod aa industrisku obaova (IRE stot pet I eostewzion indostsle, ukinut 200), koje use ‘vanjem lapitalautemeljo sana ééavna poduzea koja danas vada lekroprivedom (Fneeties,proigvodnjm ‘elika (Finside), aurovestama, medijima (RAL), 2xaéaim prometom (Altai), petrokemijskom industrjom (END id [akon 2. sjeskog rata osoit ws, diel zal je snabna Jndustea u privatnom vasniivy, pojednostarnjenjem pro tok kepitlaunutar EEZ-a ta se industria jot wie snail. ‘elit prised’ imperiivvenskom su Vass tek neko- ‘io obiej apr Fat,Prli, Zanussi, De Benedeti, Monte- son, Olivet, Benetton, Feri) Posetkom 0h gins Iai je wa w potck i privedaw ‘siz, oe su masta 2bog sve vee budztskog deficit, velo proirene koruple w polikin i gospodaskinkrugovina (povezaostsmajom) sie vec nezaposinost. Vlada eb Ja prsijena vf utemeljt reformu mirovnskog i soialnogoo caiguranja,opsene potgkepromjene i prvazaia nape ih detanihkoncera: TRI (408.00 zapostenin) ENI (ener etka, petrokemijka industria; 131.00 aposenih) ENEL. (elektropivedt; 110.000 zapostenih,tko da je ve 199, BOP ponaimo poraszo. Poloprieda, alia ina 98 mil ba ova (295% pomine), 22 mil ha vos (6,77), 936.00 ha vnograda (3,198) 4488 mil ha cavjaka i palnaka (162%). Prsjefnavelitinseoskoga poe nos 7a. Glvna sa po- loprivednapodrutjau Pads) zn ond ugasu peniey, kurz i indus tile, mandi djelovina ri awa ‘rode Za sed lai jos je uve karakterstioa trae iionalna veotura mists, kombinian go) Ht, gro | ‘manana itom zeit, Na ligurskojobal asian eurgo) owéa i eve, u Laci mijtao i mesno govedasvo, a ‘Apulij uo asia. Na Sie je ebsterzva poljopivedau unutrainjosti (pre svega Zito i ovarstvo) | intenzivna pljprivreds na natapanim powsnama uz bal: nai. isobl |. vod (narande iim) a drupe vinora lz iano powrée (ei staken). Ueto se natpa 30 pi von, (4 Bitaric najvaznie su plenica (73 mit, 1. na eit), kukuruz (10,3 mi 8: nasvjetu), ia (13. 18.nasje- 11. v Europ te jem, aod indus blk Serna sepa, soja, suncoket i dua, a opsiabu domagegasancvnisva i avon anatan je usa} ona, pri gemu se iskoristaraju poole Kimalski jet do- be prometne vezesnjematkim tem, Glavna su podrudia «Veneto, iemonty, Liguri, Kampani, na Sci Sarin. aa stotarstvo karaktristina je rae ame itenivnogs rljotnog i mesnoga govedrstva (7.18mi grt, svijogo} stva (84 mil) i peradarstva (130 mil) Padskonizii iv ravnicama sede aij, ge se ono temeli na proizvodnii kro bil, etstenzvnoga stotarstvau brdvitim dla: ma Apeninstog pluooka, Scie i Sardine (vprvon redy ‘vee; 1097 mi). Talia je deseti nave proizvodat mesa na svijet (44 mil 1). Osta su proved miedo (1,24 mit 1. na sjet) se (699.000, 4 na jot), msl ies. U Veneta je rain 2g silen0g prea Tiaicionalno je znaajanuzgoj masina, ijelom u posta: ‘im mslinicina (np. Apulij), ijelom u skopo weotue iste (2,45 mit masina 552.000 mastnova uj), J. Tol je naenajnie podruje wzgoja jabuka. Vala su votarska odrugs joy Venetu, Eli- Romani Kampaij Glave sa prov jabuke (207 mil), kre (917.00), bresve ektarine (1,74 mit), hve (826000), malic, tee, lve, solve, adem, Isla ras aja je jedno od najnajnijin prj preradbe vo uSregozeiiu 105+ teani asad narané (1,99 mil. ¢, 7. na svijet), limuna (564.000, 6 na eu), mandarin, Klementina id. osabita ‘su obalnim ravnicama na i. is. obal ice te 2. obali Kalubnije. Italia je najvedi jetski proivodad gra (97 sil) vna (580 mill). Najprsteanijivinogradinalaze se a Sic u Apulif, na rubu Padske nzine, obredulkatim Ajelovina Toskane, u Eli Romanji, Pjemonta i Las Riarstvo. Godin uloviznosi 567.00 ida mekuaca, rie svegasrdele uz obale Sil u Jadranskom mou te tune uz bal Sardine Si UTaranskom i Tiganskom zal ‘avn je wag} Skoljaka, deli Poa wags julie Teal ima 693ml ha Suma i grmja (23.0% powe- Sine). Najie Suma za industri proizvodnju ima v Alpama (liste ietnjate),s. Apeninima iu Kalabrif. Gospodarskisu naan i Kestenoe Sume w Terk Kaleb Rodarte | enero Ilaia ima malo eudnoga bogatsta i fosih goriva. Od fsa gorivanajazaji je zemi pln (2000 milijarde m?; 42% domace potrinje), pie sega u Pradsko nz, gj ulti vet pio serpljeng, ina novi jim bufoinama v Basliat, na Sic i pred jadeanskom ‘balom izmedu wes Pa Pescate.Plin woe it Aira (pod- ‘orski plinavod do Siclije), Rusje (preko Aust) i Nizozemske.Naft rp pie sega naj. Sil a mane koi- ne w Lombardi i Emil Romani, (Od rada vade samo cinkovw i olovny rudu ma Sardi Kohinjsko sol (48 mi) dobvaju venom u solanama, Ajelomice w radnicima na Sic, u Kalabrij i Toskan-U ‘unutraiajosi Siciije proizvode kaljeva so (148 i). Od Arugihnemetala eksploatiaje fuori, bai, milovk, bet: toni lowe. ‘Uiupna isairanasnagatalijanskihelektrana i2nos 64076 (MU. U HEE dobivaju 26% elektrién energie, ponaprie na alpskim ekama (Adige, Pive), v Abruzima i Kalai, ‘ostataku TE na raza, Zemai lin ugljn. U Lardeell & ‘Toskanirad geotermalelektrana. lj ima tic NE si stlianom snagom od 1472 MW (Foce Verde, San Venito- Gargano, Tio Caos), no akon referendum 1967. one suzavorene, Indus. VelKe rai ized $1 drtaveosabito se ope Aaj vasporeduisatava industri. Na I prevadavau kom- pleks bazne industri, a malin srednh poduzeéarazier: no je malo, aij, a posebao podruteizmedu Geneve, Torna Milana, edo je od nanan industiskih pod. ‘ja Europi Osim obitelsihgzanata amo je jo maogo mali stedaih podvzeéa,orjntraih pif svega ma prot Voxnj robe za Siroku poraju, Kojom pokrivaju vel io powebs taljanskoga ra wehunskim przvodima rnoga suse afrmiral iw inzemsv Najve sredita cme metalurgje (1,21 mil. srovoga ejeza, 1 set 25,69 mites, 10. na sje) alae sw ‘Tarant, Lombard (Milano, Brescia, Seso San Giovanni, Vobarno, Lecco, Lover dr), Ligurj (Genova-Corngha: 10), Pijemontu (Novi Ligure, Torino), Umbrij Cera), Kampani (Bagnlii Tore Anuniata), Venetu (Marghera tod Venecie) ina Sic (Ragusa). Talionic olora su ma Sardi (San Antigo) x Bolg, inka na Sarin (Mon: teponi) iu Margher. Aluminproiade w Marghei, Bala su, Mian, Torin i Geno U industri transport srodstv navn je automobi ska indus, koja je poizvea 1,28 mi osobnib automobila (410, na svijet), 825.000 motocial, skatera i mopeda te “eto Yakamemes EUOPA 291.000 kamiona i autobus (8. na jet). Nave u pros ‘vodati Fat Lancia (Tino), Alfa Romeo (Milano), Ferar (Maranello) Maserati (Modena). Brodogradilista se nalaz u Genovi, La Spal, Livorm, No palo Palermo, Tran i Monfalconeu (radnja naj t- Fistgkih brodova na svjtu), avionska indus» Torna (avion i svionské motori) i Varese, a teretnihelikopter Casein Cost i Sestu Calend, ‘Twomice poljoprivrednh sojeva | taktora vetiom su w Pasko} sin, pre sega v Lombardi, Emilj-Romanj, Pijemonta i Venet. ‘Velo je vata eekrothnigk industa, pr marae ti’ stojv i aprai,elekomonikaiska opera tleizor (1.65mi, 13. nae), pee veg indus ble eke (Pordenone, Conegliano, Milano, For, Brughero, Teno, Pavia, Napul pe 70 mil strojeva za pranje rua (3. ma jetu) 1628 mil ladnska (3. na set). Indust presine Imehanike nalavi se prj svega uw Torin, Milan, Genovi, ‘Bolo, Firene’ i Rim, Pokrajina Cadorew gorajem tot Pave pozata je po proizodaj maotala (Casio, Domegae) ‘els je industria koncentiranaw Lombard, Pijemont, Veet, Furlnjfuliskoj Krajn, Toskani { Markame. Industri jeg proivodi a fire pot, a porezana st syjetsi porntim modaim kreatorima proizvod i vhunsky ‘je visoke mode, Gana so sreditau Lombardi (Me Jano, Como, Mone, Vigevano), Venetu (Verona, Padova, ‘Thiene), Toskanl(Azez2, Monterarch Firence), a wj-ajla Teale w Rin, Naplj Palermo, Kodarsa i gums indu- strija te industria obvée Koncentirae su u Pjemonty (we Ginn zaposenin, Lombardi, Liguii i Venetu, Nae se- dite industre obue jest Vigevano pokaj Mina ‘Vetinakemiskeindustre ses sew fro] oki Milano, _uPijemonta, Emil: Romanj, Lac naj. Scifi. Poizvodi ‘ve vrste bargnh kemiskihproizvoda (kslie,plstiéne ras, umjetn eno, ujeta i sinttifka vain) te robu 2a roku pooja, lly i farmaceutske proizvode Petrokemska industria je lai ina, obal Sie, a ‘Tistu i Genovi su nftn terminal poet naftowoda prema Ingots Prehrambena je indusijarasporedena po ditevoj Talia pre sega po vem i manjim radovina;previadvaja mala i srednje poduzeéa Geerane,teomice konzerviranog voeai own), Zadajhgodinaprosirla se ind. zamrznute rane. “orm, ali je otra najrainja aria dav na sje su GS mil sean tris). Navel brojturista private pavjesne i Kulture anamenitost starh gradova (Venes, Firenea, Rim, Napa, Ravenna), najie u Het) sezoni, ada prvladava trian u prinorskim Wjtovltima pie segs na jadranskojobliiamedu Grada{Venecife (Lignano Sabbiadoro, Bibione, Lido Jesolo), iamedu Ravenne i Pe sara (Cera, Rimini, Rgcone) te izmedu San Benedeta del ‘Tonto Vata (Alb Adriatic, Pinet, Pescara, Vist). Tu stg je vo zmajnaobalaLigrskor mora, osobito Riviera Gi Ponente (Bordighers, San Remo}, Riviera di Levante (Nerv, Levagn, Ses Levante), Verila (Marina di Massa, ‘Viateggo) net judi otok Fb, Na irensko) soba ph na sredita Porto San Stefano, Terracina, Formia Sorvento. U jetnosezoni vel bojtursta pose jezersw podnotju Alp, pie segs Gards i Como, Zimsk trim ogi epi jesvega u Alpama, jes elk tedita za ziske portove (Courmayeur, Cavalese, San Martino di Custrozza, Cortina G¢Amperzo ir), Braj eisai topic posjeeni su cele ‘godine aves su Abano Terme, San Andrea Bean, Monte= ‘tin Terme, Chiancano Teme, Figg i Ischia, Promet Cestovni promet. ala ima vl dora gust cestorni mre, cnoito ws. elt drive. Ukupa dufna cesta iznsi 314360 km, od begs 6375 km autocesta, Osnoenuokosniu cestorne rele Sine dije transverse autoceste po z (Strada del Sole, Milano-Nepal 8D! kn) tani Apeinsko poluoto- Ja (BolognaTaranto, 781 km) te brane popresne poveznce, np. Torino‘ (S16 kn), Brenner-Modena (314 km), Geno ‘Livorno (20 km) i Napul-Canosa i Pui (172 km), etnies promt, Od 19595 km Slezigkih rugs, 11.247 km je eletrifcrano razmak medu traénicams iznosi 1435 rm. Vedina prugnvlsnitvo je Drtavaihteljeznica (FS; Ferrovie dello Stato), a oko 3800 km lokalni prog w vas nit je mah privat ii avin poduzee ‘Brodski promet.Tgoragka mornarica ima 118 brodova kw ‘re nosivost 10,23 mil. Najvege su luke Genova, Tt, Taranto, Augusta, Porto Fo, Venej, Ravenna, Savont Nido Livorno. Cette trajeneibrodske veze odra- ‘aj izmedu kontnenta i otk Tal ima i 1366 km unutratihplovnihputova, od koji je avant Po. rani promet, Ina 34 aerodroma s redovitim putifkim prometom. Najved ss medonaredn aerodromi Rim (Fumi no), Milano (Liate Malpensa), Napa, Catania, Vencia, Palermo, Bologna, Torino i Cala Nacionan! je prjevozik Alitalia, koje v veinskom vla- rift drdave, au nega su jos nai pivatniprijevozniel (Air Dolomis, Meridian, Ai Europe, Ar Skis id.) PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOST| * Agrigento, grad naj. Scie, u predjlu. gréke nascoine ‘Akragas, Dolina hramova (Vale del Temi) & grGkin hramovima Konkordlj, Here Lacinije, Zeus, Dioskura i Heraka v dorskom slogs (6-5. st. pr. Kr. Dio Unescove sete basin. Amalfi (Cosine Amalfitana),ramedera, sma obala mj. strani polotok med gradoveSorrenta i Salers prea Sim panoramame,sbarskim selma i gradiima u zaljevima (Pesitano, Atari, Amal), Dio Unesove sete bastine ' Asi slkoit srednjovekove’ gradu Ubi. Dvostraka baka, FranjeAsikoga sa svedevim grobom (13st) ke tedrala sy Raina (12 st), gottka cava sv, Klae (13. st). Poznati katoi hodofasici ra, dio Unesovesyjetske baste * Bari, seteApulieToka na Jadranskom mor, Na ma- jem poluotoka sredajovjekovni grad s uskim vlicama i tea ae fim Bah Pat + Pisa, gradu Toskan’ uw donjem tok rieke Ara. Sredite Piazza del Duomo (Gio Uneseavesveske batine) skate €00 mm palin Vjvdi ina Koso udu lvina 60 0mm, Beograd (6 1 02°C, ep. 225°C, 71 mm pada). ade. Vee dio Sibi i Cre FGore pripidsijew Crooga sors, smo} ijl Cine Gore Mois sje adams: 2 mora, kj io Kosa Epejshog mora. Nata re a Dana (285m), pros Tis (66 km) Tami (Cana des Sava ($7 kn, prose protkna wou 7 sme) §pritocia Dinom (346 kn), Wea Morava 4S nha nase Juda Morve (43k) i Zapadne Mo- ‘a (58k) Tok (183k). Jdanskom sla nae Su teke Morata (97 km), hja eles uSkadan erro (Geren ise Bojan, kn Bel Dem. Nae ero Staak (91k) oj jes dom Abani Ta vegeta, Nols svt raprninzaravina ‘ajedine cai genoa), aicama wd veh jek (nade siete naplavne, savant, idomocsa, ‘atu ped uns sede gat, pedo: femal, paapolzl, U paritana preadaajykamea {ios asker humustosikato tl) rendene (bo karbonato to ma rasiresiom supstratu, 2 ma vapnencina u Crnogorskom primorjyervenica (tera ros). ‘Uveéom djl deta prirodnaj vegeta listopedna Suma (ras ceysladun te bel grab, no uglavnom je vi isaéena { degaditana abogispate. U vkim podrufjima Dinarskoga sora Karpataprostru se bukowe i bukovrjelove ume, au (Crnogorskom primorj zimselena Suma (rik) maki Na prapornim zaravima Vovodine prirodnajevegetaia sepa (Ganaskultvrana), au vb dijelovima caved wz ree lstopadna Suma (has luo, bist, pol, vba). Sume i mle pokrivau 2% povrine, ‘STANOVNISTVO | NASELIENOST Stanoniste, Nekoé br porast stanovaisva, posebao ma Kosova, 1950-h se godina2bog opadanjanataliteta vio Natit 0) ss Matt (2000) rs Peo ast 200) We ovat djs 208) 12k Prat gti porat tn, 86201) 4124 ‘era jane ta 889) MR TR ed a stan. nid nna (984) 2288 a stan ste 60 ged ORL) 1578 ‘és gotalog stot (888) 5204 Boje biog stoma (888) 4504900 (8) Nob a of gen 8) SESH SEAR EIS ‘én npsang stant (981) 188 sporio (prosiefan porast 1981 910.7% na godin), a mor. Lalit je 2 europske ruzmjereprliéno viso,esobito ako se ima u vidu malen udio starieg stanowitva, I dale ostju inate rake izmedu s djlovadetave, ere Vojvodina iu tekadatnjoj SFRI imala negutivan prirodni praia, te Koso, aie fe 2a albanskostanovio bio karakersigan ‘al visok riod pirat (oko 25%) Za srediiajedijlove Stbije i Cme Gore karakterisian je ‘alo homogen narod sata, dok su vrai podeusina visokim ujelom zastplenenacionalne manjne. Nakon ra Spada SFRI ajihov se polodaj znatno pogortao (gubitak autonome Vojvodine { Kosova) Najroja narod su Sibi (623%), Cenogorca je samo 5,0%, a predtavjju vensko stanownito u soo] republic. psi | cmogorsi ek vo su lin i oba se piu iicom. Na Koso, w Met i moj Gor ve Abanc (1665). U nekadanjoj SFRY imal su roku samovprava (Auionomna Pokrajna Kosovo), av SRI, ako ine 905% stanownigtapokrafine, isu mali kak: vib ajanéeaih prava, pa je soga dugotrajan pasa’ otpor 1998, prerasaou oruanu bor za neovisnost. ‘Velo je Sten narod sista iu Vojvodina iv ve od 20, saroda uz vetinske Sab (4%), nail je Madara (189%),mm EUROPA ata es Hista (54%; vetinom su se isl nakon 1991), Slovaka (G49) Rumusja 23%) Taka je sata plod plankekolo- rzacienakon povlaéenja Osmania otk 17. Od osatin narod u Sandtalu i, Crnoj Gori ive Muslin 113.1%) wi ij ijelvima shje Romi (oko 181.000 ‘Vast (oko 21.000. Tjekom rata w Hrvatski w BiH w Jugesaiu je pobjelo oko 300.000 ihjegica iz Hvatske i 250000 ie Blt (goovo iho Sibi) Po vjrskoj pripadnost previadavajupravslaei (64S). U Sti jeautokefana Srpska praveslava eas paterhom 1 Beopradu. Crnogorska pravoslavn erkvaraspuStena je 1922. i prikjudera Srpsko, no 1983, ponowno se esamostil, (editepatejarha na Cetin), premda tonsa pial ni Srpska cra ni cariradkipatjath, Mustimana ima 19% (u prom redu Albanca i Muslimana),katolka 65%, a veri eopredjelenh oko 10%. Naseljenost.Vrlo su velikerazike v naselenost iemedy podrutjapratjena, koje obuhvataju sav brésko-planinsk Prostorz,j iL Sie te planinska i kiSka podrafa Ce Gore, 1 podrugja Koncentrace,u kojem se od 195, oda brza wbanizacia (lira okoica Beograda i Kosovo w Seif te (Crnogorsko priori ravnic uz Zeta u Ceno} Gor), Veci su gradovi (2000.) Beogred (1,19 mil), Priftina (187000), Novi Sad (183.000), Nit (18.000), Kragujevac (154.00), Podgorica (131.00), DDREAVNO UREDENIE Po Ustan od 27.4199, Jugoaia je bia saver du samo- stl repoblika (StojeCene Gre), Istodobno sUstavem, palameatu e pritvaéena deKarasapo koje SRI dtaymo- rao i poli jedina nas}ednianekadatne SFR, prema ‘medunarodna zjednic sma da sb nasjedice se nove d= Save nasal a testorjy SFRU. Na referendum 1.3 1992. Cnoj Gai e 968 braé oso da Crna Gora ostane wje- Ainstvenoj gostei (oporbaje referendum boot) Bc ratkopravo imjujgelaveski dan star od 18 gona Predjednita Republiebirju obadoma palamenta nae tn godine. Po Uso, on ima razmjeno ograniene ovat, DDyodomni savezipalament (SaveznaskupStin) sateen je od Vjeéagradana i Vijets republika, Vide gradana ima 1382lanova, kj sen opm horn bie na tr godine, 4 to 108 u Sti, 230 Co} Goi Vise republika ia 0 anova, po 20 iz sake republic, «imenyu ih palameti obj repo Predsjdnika vide menue predsednik republike, stim da ‘on mora dob veinsko poipore w aba dom savcznoga par Jamenta Savena republika sistalena je od djs kasi tii repoblk, Sri Ce Gore, Koj maja vlke ovat (naednost stveze vlade samo je vojska, monetanapol- ‘ia iio vanjske polite), vaste usta, parlamenteivade Sti, Predsjednike republke baju aa Et godine na op im bora; ita osoba mote bt iabrana nai dap Zakonodavaw vast ima jedoodomn parlament (Narodaa supitns) 250 zatupnika, izabranib a opi izbovima na éetti gone. U SFR Vojvodina i Kosovo imal su status autonomnih pokrajina w satavu Socijalistigke Republike Sj, no to je spi plament 2.3 1989 dokinuo, Uzpomoé medunarodne zajednice 202. su na Kosova usp stall demokratsku oblast sa 120- ‘aia Vojvodina), a kasnje na trite danainje Hrvatse, ajesu autre vast jegune uljuévale uso} obrambeni sustv, ana opusjela zeta nsslal suse musimanski ‘Allanci (Kosovo | Meth). UT. st, Otomanska je Caro polo slajei. Mirom w ‘Sremskim Karloveima (26,1, 1689.) Aust je dobila Baka i zapach Banat, ajstodobno suse Osmanlje moralikonaéno povuci iz Cine Gore. Ondje sew 18 st. uve rodorako- plemensko uredenje pod vodswvom crkvenoga poglavara (late), Autonoma Sea ra ora. Nasi tri feudalaa i jan fara vojke potaknul je Pri srpski stanak (18M.-13,) pad vostvom Borda Petrov (prozvan Karadorée), no Tul sb 2 spiel yes, Nedugoaatim (23.4 1815) w Tako je inbo Drug spsk ustanak pd vadstom Milo Obrenovia [jime je rb tela status autonome knevin pod sue renodéu tuskoga sutaa (1880), moj Gor’ je ut vjemeuspelo safari samostalnost te se pod au via i porodice Petro politi kulturno a2- ‘jal (Vai Petar 1 etrviéNjegns, 172-1830), Vidikacn, Danilo se 1852. proglasio knezom, som otpr plemena spostavo drtavau uprav, a potpuns ncovisnostdobile su Snefevine Crna Gora Srija na Berlnskor kongresu(188.) U Stil jegospodarsk raz} ograniaraladiktatura kneza Miia Obcenoviéa (1817-28 kas borba za vas medu porosieama Obrenoic i Karadordevis, Knee Mila L Ob renovié (1868-82) okruno se 63, 1882 2a kraj, a 28,8 1910 i enogorski knez Nikola 1. Petrov Njegos (1860. 1918). Seilajenakon wspei bitaka protiv Taka w 1 balkanskom a (1912-13) u2.balkarskom rata prot Bu- fase (1913) dobila Vardarsku Makedoniju te se nakon Stentata na austeiskoga prestlonasjednika Franju Fer ands w Sarjow (25.6. 1914) uplelaw rt Auseo-Ugar som. Austria bugaria wok olwpizal a cea Seb, riezia se voskapreko Krla 1916, premjstia a solunsko bite, ale j uz velku pomoésaveznika do lstopads 918 wlobodila sav spi triton Pra Jugesava. Nakon poraza Cental sila na Blkanu i (Cma Gora osloboila se od austro-ugarkeokupacie te jena velkojnarodnojskupinu Podgoric 25.11.1918. bac s riestla dias Petrovic, proglasv jedinenes Kral ‘inom Srbijom.Snjom se 1. 12.1918 zdrulai Drava Shove aca, vata Stba ae tak nastala Kelvin Sa, Heat { Slovenaca pod wadavinom kala Petra I. Karadordevia (0903.21), Dae 28.6 1921. Kraljeina SHS dobilaje pv Usa, prema ju je ejeo wijeme ugotataloneriefen na clonalno pita, jet su veliksepse tenje ugrodavale ve ‘tale narod, Hvasko srpski spor dean jaune vb stvom tru hvatskih zastpnika u dréarnom parlamentu u Beogradu (2,6. 1928). Duboku parlamentarn kria pre ino je kaj Aleksandar I. Karadordesié (1921-34) draw nin warom 6.1. 1929, wodenjem tv, Sestojansarske dita riava se preimenovala v Krajvin Jugsiavu, Nina on ubojiva Alesandr (9, 10.1934. a Marseille) ied 1 vad nj wspelodokinut se tte unutasje suprotns Drag svete Na oder sta Jugal je bila neue 1a, lj hog jematkog pritista 25.3 194, prisupla To nom paki. No 6.4, 194. napal ju je Njematka s srojm savernicima i radia je ma ie okupaciskihpodruda, Veéu sepnju 1941. u veéem dijelu nekadaoje Jugslavie rapoteo je narodnoosobodilakipoket, koji je uskoro u cient prevladala Komaunisticka parti Jugoslavie (KPI) cere onan a2. zujedanjy Ania rarodaog cslebodenja Iogear (AVN 2.13011 1. jeu AVN ep fBaenvshovaom zakonodsvnom i room vai nove Ju srslavje, brane je powratakkrala Petru Karadordeiéa 0 zemlju do oukegradara na referendumu te porn na «odoaslobuiiafhi odbori kao jen nose narodne was ‘Socalsica gol. Nokon pregovoraizmed Nacional 10g onitetaoslobodenjaJugostanje (NKOI) i kralewke viade u Londons 7.3. 1945, osnovana je priemena vada Demokratske Federatine Iugosanije, Nakon oslobodenja ‘avog tert 1, 1,195, odransu icra Ustavotor- ru skupin, a taje 29,1. 195, proglslaFederatvna Nex rodnu Republik Jugosiaiju (FNRJ) 31.1. 1946, donjla noni Ustay po uzorv na usta SSSRa Po raskidu odnosa sa SSSReom (RezolusiaInformbios 28 6.1948) Jugosaia je napustilasojetsk model drusvenog, uredenja 1950, welaradnigko samoupravjane i drltven vaste lao temeljenovog soefalistizhog uredena. Uste- ‘vom iz 1983, NR je promijeila ime posta Soeialisieka Federativaa Republika Jugslvia (SFRD, Raspad SFR Nakon smrt Josipa Broza Tita (4 5.1980.) byaim prodabljvanjem pritedne Kriae,poele su narastalt centzalstike eae Sie dal je do zaoteavana meduna clonalnihensa Prive nemir burl stu prljde 198 a Kosovu, uguila ih je Jugoslavenska narodna armija (INA) Poza) 1980h gona, osobito u Slvenj i Hrvat- koje oe glasnije jvlaiazabjewi za demokratizacii [Naka raspada SavezaKomunista uosaije wien 1990. isrpskeprvredne blokade Slovenie(alujak 190.) Sloveija ‘prota privredns samentalnos, a 25,6, 199, ajedno Hivatskom, i potpuny neoisnst 15 9, 199. previa i se Makedon, 1. 3, 1982. BIH. U Crnoj Gor je na rete- rendumu {3 199, 96% birata glasovalo da ta republika ‘itane vzuedniéoj jugosavenskoj dai, Okznjen saveash prlament 27,4 192, dnio je Ustv Savene RepublikeJu- ‘ose. Vodeéu uloguu novoj dears prevzel je Srbija pod ‘odstvom Slobodana Milosevic koji je uz pomoé INA po- -ulao estar idejuo Veo Sri, cine je prouzrodio kane ratove u Hrvtsko (1991-98) iu BH (1982-95). U oba je rata Jugslavija poraten te je 2bog toga i medunarodaih sank gospodask skvitonazadovl, Sioa se jo vise ‘aia nakon zranihnapada NATO-sweza (1999), pakon Sega se ujsen 1999. Cena Gora chonomsi ovaj of Seige (Presjednikrepublke Milo Dukanovi, od 1.1. 1996) Albancina Kosova 2. 7.1980, proglasil su Republik Kosovo 1 klopu Jugoslaie (predjedaikTerabim Rugora),dok je radikalno slo 1996, novo Osobodlatks voshs Kosova (UGK), koja je usietnju 198, zapoela ovorenu borbu za eovistost Kosova. Zog etnikog Eben (s Kosora enh 20 od 70.00 albaskiniheglia), NATO save je 28,3, 1999, zapoeo sa raga napadima na Sr. U lipj 1993 srpsta je vojska napusla Kosovo, koe su zapeselesnage NATO. uspstaile medunarodaiprotektoa. akon prog kugaizbora a prejedika Jugoslanje, koe ‘muje VojtavKostuica,kandidatudrutnespskeopozicie, obit S. Milokevica, So vladsjuta garacura nj hijela <5 tar 1 Bagotam EUROPA Prk na tone Cre Co, ‘eae prizati oto je do masovn nema Siijte pada S, Milo- evi (5. 10,2000) Sta ga etek nakon dugogokljevanja inrtla Medunarodnom sudu u Haagu 28. 6.200). Pod pritisom referenduma o nezavisnost Cine Gore obj su epublike 1, 3.2002 dogovorlleosivane nove konfederac- je Stje i Cre Gore, ako je usvojen no usta na oso prijedlogn EU. Dne 12. 032003. ubjen je premijer Zoran Dindi, bo je zal taj u ze ‘sospopaRstvo Medunaroine sake zraén napadi NATO saveza snaino ss Pogodl privedu i 2voni standard vetine stanomisva, ako retajkasim rubovima Panoask nizine(temjradna vino ‘ojo, vosarstvo i vinogradansvo), dolinama wz Velie, Juinu i Zapadnu Moray, 1 koxorkoj i metotijso} kon (oterzivn pojsielso),u dln Zete ravi uz Skadar- sko enero tev uskorpojasu Cmogrskog primo (edoze ne kulture). Nabrdvitim podrojma previadavau eaten mo soars (ver, gored) | smoopskrhnogospodarv, Vojvodina jou poss slovla kao Btnica Sugolavie, pr je vega Badin i Sem, pe prevladava plenica (1,93 mi). U preostlom diel, x rjetnim dolinama ina brefajcina ‘atajan je kukuru (6,14 mil) Osale so kulture jam, 20b, mpi, aod indus ijakasuncoket (31.0009), $eermarepa (1,81 mil), soaiduban, Za opskaby domacega stanovnitvavaéan je u7goj poms Ustotarstva je mjvaznije sinjogojsv,ponsjpije w bref kastom dla Scie Vojodin (4,09 mil. Komada). U pla- siakim preieima prevladvaju mesno i majeéno govedar stvo te ovEarstvo (1,82 mil gla goveda i 192 mil, vaca), Vocarsvo je narzzvjenie na bredulkastom rub Panonske nizine (ve, jabuk, breskve j mare) teu emogarskom primorju (mandarin, limon, naranée, muslin). Naan proizvd su jive (238.00), 28 Sivovie, (Gaya su vnograarska podria Fruskagorav Voto, Aietvi Sumadie, juno Pomorie, Kososka ktina i Cmo- _sorkoprimorje (3.000 ba vinograda; 416.000 gods), Sumarto. ityja i Crna gor ima 2,8 mil ha Suna jeri (28% posting). Glare fume 2a ekspostcijv nalaze se u brdsko-planinskim podrugjima na S Cine Gore iv 2. jl Sie, U privatnom je lant 47% Sum, Radarsvo | eneretia. Sj i Crna Gora ims ima znatne zalhe obojenih metal ifsinin goriva.Najnatsn su mk ‘pln (560.000) ignt (32,2 mil), koji se vesinom upotre: bijavaja u TE. Glavn so radniet mrkog upjena koi Aletsnca i kod Phevajau Cmoj Gora nsjveca malaria lig rita dotiniKolobare i Kososkoj tin kod Obi (@nevai opowi). U Vojosini se eksploatia neta zemang pina (996 il, m’; Srpska Cinja, Nile, Mramorak Seo} i nate (746.000 mit; Kkinda, Moksn), Od nuda su nanaeanit bakar (519.0001 Koncenteata; Bor, Majdanpek) te olovo f Cink (ep i Zvefan ag Kosowy). Eksploatiju se & manje Koligne bots, oma i magni Sreelekirne zjednoimaju instaliran snagu od 1.779 MW UHTE se dobiva 33% ele energie u TE 67%, Najveée sv HE Derdap 1 Il na Dunavu (2ajedno ¢ Rominjskom), Baja Basta i Zvornik na Drini, Bistvica na Limw i Piva na Pv. Najvege su TE Nikola Tele (I te Kolubara u ko ubarskom upjenom tazenv, Kosovo Ai B kraj Pitine i Pena a Cro} Goi Indust. Zbogrrovav Hvalsoj iw Bil te zeéih napa a Sti, prekinuta je vena privedai vera s inozemstvom, ‘ako da je industriska proitvodaa diel vei pad, Godine 1094, industija se nakeatho oporvila, no nakon napads NATO. pose je sala, Kune sospodarske grane ota viasnitvu dave i, premda su nestala brojn pivatna pos 263, tok privainogakaptala vids vo eskoman, Veli dio industje Koneentriran je na trem podragje Beograd i Novog Sad, ade indusnjalieniaotposel jos potkra 19. st U drug je aijlovima venom nasal tek akon 2. syjetskog rata, po soveskom ueoru spa tka Indus 60a godin indus robe 2airoke potroky U neranlenjm Kajevima Sebi i Ce Gore veo je vlika raaica izmede novonatai industri seit, kamo je ose dna seag iz okie, daljeiin podria itom depopulacijom te opadanjem pivedne mo Giavna su industrjska sedita Beograd s okolicom, Novi Sad, NS, Keagujevae, Bor i Pritna, Jena ejzara nae ew Smederer (558000 «lia, Boru je talionica bara (32000) u Sevojn vajsnica bake, ‘wKesovskoj Mirovie talonica ova cinka (30000 olor), 2 Podgorc torice alumni. Stojogradna iradue ved nom polopivesinestojeve (Zen, Now Si, Subotiea),2e- lezigke vagone (Krav), traktore (Rakovica lea) Beogra- 4), cxobne automobile (Kragujevie). Veo je ak industria ‘oni. Rafinene fe su uPanéenui Novor Sad Jadrase raftvod ie Oma w Hrvatse,zavoren od 1999), Raamjerno sv dabrorazvijene clektrotehnika (Ni, Beo- grad), Kemska (Bor, Ksorska Miovia, ante, Sab), farmaceutska (Beograd), tekstina (Vani, Pari, Piro,Wes, Lestovae, Prien roku te omic inau Zrejainy Prot) nds ode (Beograd) Prerambena ends {aa aj Vj (Subotes, Not Sad, Va, Zee tin na Stem pour Beograsa (4 din nds gana vane sa jo industri bude (Beograd), masa (Ps), comenta (Beatin, Popova Raj, abla (ajar) eran indus (randel vas Tham, Zb0g aa medunarone oka, medunarodn tutzam pose za, domaéepa ema hog teks goo danke Krai sa trsika podruta Crnogoo pe tore (gl, Bua, ezoaena Mon, Ui) testa toplze w unaraajost (Vinjadka Ban, Sokobuj, Nika Banja, Araneta, Banja Koala) Pret Cesovn’ promt U Julia ukupo 8.77 km ces, ol Sega 6% asftzaih (28 km auacesa). Nsjalaia cesiona atria neat Cs ra eds, od i vaskosugosinenske grnce (Lipo) pelo Beograd do Nis (ocr), ie sera prema J (Makedon, Gr a) iT (Bugarska, Tusa, Prema Snjaaja cesta Beo ga Novi Sad Sbotcn zeae “ajeaih rome Ukapa dna poga noi kno dega je 136 kn leben (camak med atscana 1435 mn), Naja sa lems proge Zap Beograd -Nib-Skpje-Atns (0 Nias pug oa 2 Sofia Car gad), Beograd Nov Sud-BudinpetaeBeopra-Bar “Zeseznicon vpravjasJugsoveske eee (2), oes ‘jlo w diavaom lait ‘Brosh promet. Sibi Crna Gora ina 15 pekoocansth roova hap nas S12000¢, 0 pave pod ave ma Malte Sx. Vincents i Grenadin, Naja je moka toa Ba Siti i Cina Gora ima 1419 kn ntti loa pto- ‘aod koh jc sjiani medunaro plop po Dune Najeta so rstanta Beograd, Nov Sud Smeserevo, “erwin promet. Medunaradi ss aerodomi w Beograd (Garin Podgories Tu, amanjv Pn NB. Nacional Bij plevoanik JAT Qgolovensi acrovaspo), amas $i pevomi Avogear | Montenegro Ans ‘PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENTTOSTI ‘Beograd, plan grad te gospodarsko i hulluno sedi Sr. bije sa sikovitim smjetaje na uséu Save w Dunav. Na visi nad ui wrdava Kalemegdan sa ina, obram ‘benim Kulama i uvréeim ratina (voi maze), pravosay- ra cva sv, Misa (Saborna erva; 1837-48) grobovima eth vlaarai vabih soba, Konak knepine Ljvbice (1828. 31.) Narodn i etnograski muze), Galeria fresaka i Muzej Ssetemene umjetnst Cetin, poijesno iversko sredite Cre Gore u ktkom pola: podnod Loven (149 m); na veh LovGena ma zoe} slack Petra Petroviéa Njegola (Ivan MeStrovig, 1914), Bilarda (1838, vladareva reedenl, sada Etograt Ski Njegotev muze), manastie (170, mize), dvorackralia Nikole (1863-71, gradi muze)), Viaika erkva (oko 1480), Vladina palaa (1910), + Detani,pravslva manastir Visoki Dotan u dln De- aos Bite w Metohij. Manastrskaexkva Krista Pantor bratora (4s) vie od 100 iaanrednih rsa, * Durmito, nacional par us. ijl Crne Gore, 380k Prstano vapnenatko gorje (aj wh Bobotv hak, 2522 1), Ledenatsobikovanedolne (ola Suticesprabunskin tezervatom), edniaca jezera(Crno jzeo) ie od 1000 bok kanjon nike Tare. Dio Unescove jets bitin. + Derdap, vléansvenaprobojna dotina Dunava kro Karp teitmeds Gola Kladara, Moén tava Golubsc (14s) ‘sosam obrambenih kul, arheolotkonalaite Lepenski Vir ia oolitka (6000-450, pr. Kr. Tabula Tiana (plata w spomen na adn rimskeceste kroz sutjesko 28-102). *Graganea, paveslasni manastepokrj Pristine, esnovan 1520, Cebva Marina Najsteaja sreskama i 4, + Kaleni,pravoslavni manastru samod Gledike pleine, osnoran oko 415. Crfva Majke Boje restama i 4s. * Koto slik sreéjovekovn pad uzalievu Boke kotor, ‘pasar adinama.Brojne rive, npr. katedraa sv. Tipuna (12. St), pravstavnacrkva sv. Luke (12st), Sahatkula, bojae Palate, pororsi mz, Dio Unessve sete baie. asia, praveslav manasti w dain) Resave ui. Seiji (407-18) Sagivane dines kulamai cor. Tost, * Mileva, pravoslvni manasiru planini Zatar ko Prep ja (oko 1225). Ca Kristova Uta s reseama i 23st * Mora, pravsiavni manasti w Kanjonw sieke Morage w Cenoj Gos (1252) serkvom Marina Uznesej «Ni rad ma ject Nila Seif. Na desnojobal eka tvedava koja sgral Tuc (1690-1732) na temeljima rinse i bizaniske tidave. Cele Kula pokra ceste prema Prot uzidanin ubanjema porazenih spi sania i spskog stank. Aeoloski mize + Now Sad, glavn grad Vojvoine, na ijevoj cba unava Pravostavna Katedra (1742), cra. Nikole. Na suproinoj ‘bali moéna astrika uorda Petrovaradin (17-18 st). + Pe, sete Metobje na Pedko} Bist nazz i veleb- ne Rugovske Kisue. Pravslavai mana, sditesrpskih patjarha 1346-1920, s ria eokvamni2 13-16, st, bogato clkanim reskama i 131. + Prarea,sikovit ojentan rad naj Kosoasvie ami, 1p. Sinan-paina (1615) jem ovjentalnm kuéama it Vor Mae Boe Ljeike (1307-09) s reskams, + Sopotani,pravosavn manastr kod Novog Pazaa (uteme- Hen oko 1260) serkvor Se, Trojtva,eslikananameniim freskama (oko 1255). Dio Unescavesjetske bate. + Studenca, pravoslavai mana w 2 Sb, Koi Je oko 1190, osnovao Stefan Newanjs,Ziinama opasanKompleks $ trima ofuvanim exkvam: Kraljevskom,s vijedaim fre kama, (1314), Majke Bote (1183-91, 1 sr. Nikole (kraj 12st). Dio Unesco sjetske basin + Bia, praystvni mana pokaj Kraljea,osnovan 1208. Manatskaerkva (oko 1220), Kojo su se run sepsi rales ir kode Nemanja, sfesamas poeta 14s.LATVUJA "ana at Ri ‘Sttbeno ime: Latvia Republika (Republika Latvia) rtomo uredeje:parlamentara republika ows: 64,589 kn? Br} staovaka (2001): 2.358.000 ustoca: 365 stk? ives gat Ria (Ria) sutben’ ore avs Novéana Jaen: ats (UL) ‘or (2000. 7150 mi, US; 2961 USDst. oats resin porast BOP (2999-2000, 66% Kodovt pe standard 80 2366: LNA, PRIRODNA OBILIEZIA ‘Saget ree. Lata leu. Evopi, na obi Baltigkoga Prevadavaravna i blago valovtepokrajina na ledentkim nanosima iz adn, vldaske pail, sbrojnim malimje- zerima, motvarama jbarama, U sredijem su dijo nk ‘morenst nasipi, na I nike, vetinom Sumovite unisine Bl- ‘ike visorvni (nai wh Gaiinkalns, 311 m). U donjern ‘ku Z. Dyin LilupeeSiroka ravic, koja se blag spusta prema pitt Ritkom zalew. Pdnebl je prjetamo iznedu oceaskopa i kontinenskog. Oceanckisuueaj naj ma Z prema unutrainos Kina je ile Kontinental: Riga (sm. stan 47°C, span 169 °C, 66 mm paalina.Paalna ima $5080 mm, naj et ode. Nsjeta erika Z. Dvna (Davgav, 204 kn) koja je ‘sotto u donjem toku velo oneiena, Rieke maj sta retimsvtkom vode u projet, "Tia | vegetal, Na oiZim, lta poletaima prstry se slabo plone tresetna a aw suai djelovima podo- |i. Prirodna je vegeta mjelana uma obiéog bora smreke Sbreze, ana pjetanin sipinama uz otal fume obiénog bra ‘Tresettazauimaju 6% povsine, a fume 48%, 'STANOVNISTVO I NASELIENOST Stanoitt, Boj stnovnika se od 1980. 6097. smanjo za ‘8, Opadane je je svga osetia vlogs smanjena na taitetsstodobaog poveanja moraitta (bog neg Zot nog standards), a jelomoe bog iseliavania Rasa. Po naco- alo} pipadnestjeva olovew dine Law (49%), dok costal slavensi doselenic i nhovi potomel (33% Rus, 4% Bjelorusa, 3% Uxrajinaca i 25 Poljaka). Lavi govore ltaskom srdaim lash jerikom i skupine bali eae ka, ko od aj 1. yjeskog rata piu ninco, Doseljavanje Rusa zapotelo je jot u 19s. ravojem Rige akon 1 setsog ata vetina se Njemaca sells a pakonpi- jsenja SSSRu (1940, otpotee sv masomne deporte Lavaca i doseljvanje Ras, osbito Rigo (1889: 4785 R= 136% Lavaca iu grado ma Late (odo Rusa vLat- i 985: 1468; 1959: 2,65; 1980: 345), ett 88) Sh tate! 88) 15% Prep 98) 55 alte jena (198) ue Pest gop stn. 80-201) sh tain tae ta (888) ALS TE od Un stan. mites 5 pia 0) 18S stan. sari of 60g 208) 2074 de gasig stare m00) 6K Aejiee biogstnritia (891) 138610825) Nach (ta of edi: HE) 08.265 $856 hO4 Un apie stmorit (88) akon osamostaljenja Lavi fe wela velo stoga mjeia 20 Aobivanje detavjansva, tako da je 2002, bet latvjskog tedhoée ostjv nedostatak kaptala,slabainfrastuktura i zak Bvoii standard Lita je, 5.1992, zk aba ve talons kao usporedno plateéo sted. Rubal bio zakonito sredstvo pean do 1,10, 1992, atalonas je 25. 6.1993, zamijenenItason, Potopreda. Lia ima 345 ri. ha nj (529% owing), 96000 a ravajaka i pj (7.5%) 66 00a vocnjakx (10%). Pojopiveda e mnogo anaéaaja nego w Lavi Eston, jee w Lit vite dabrih poljoprivredak povina, ‘csobitow plasm ravmicams sede dla drave, a8 te djelatnost vive od petineputans,— epodarska grana [1998.) BOP (%) __Zapostnl (4) Popes usa a on ate india a2 us (rae ct 0 Jase . 23 Preat vee 86 55 ‘wie Bs 0 Frise pada ege 38 Bb Ja aisha 60 38 Jae, nei ieboe wie 2 at tie m1 ee ans Nakon ponovnog esamstallenj u Lie bilo 311 detaaih imanja(Sovtozs) i737 zadrunih imanja(ho!hoza}, eho: nice su ih pretvorilu gospodarska drusva, do ze radi jel su Ganovima droga i radnicima na mania, ado st ‘atl nekadainji vasicima. Gla su proavod jeéam (860.00 mil), plenca (124 wi), krampi (1,7), Serna rep, lan jana repica.Znatan ud nia anijen- jen je prozvodayi stone have Stofasto je vsovetskom randoblysujelvalo sa dij te- ne poljoprivredne proizvodne, a mas let proto bil sui vainaivouna robs Najnatsnie su grane njeéno i mesno govedarstvo (858.00 gla), svnjogostvo i pera- dare, Ribarsto, Glavna je riarska Iuka Klaipeda; wlov je oko 2000 ive na godinu. Love vglavnom na Balkema mora a Alani, Rudarsvo i exergetia,Skromno rudno bogs; espa raja samo treset i manje Kolfine nafte na aftnom poly ‘Ketnga savas provode i obalnom mor, Ulupoa insaliana snag elekrana anes S463 MW. Lita je ‘od sth driava na stu sajovisnja 0 nuklearnoj energi (15% clektrine energie), ito iz NE Igalina (2700 MW), ko jae toga tpa kao ona u Cermobity (Ukrajna) koja bi iz siguenosnib razloga tcbalo ito prije zatorit, Zaatne olin eekrine ener ive w Lan Indus. Indust aznjerno aznolia vo je vezana na preradbu domacihsirovin. Nakon velikog pada induscske Droizvodne, to se opadanje 1994. zaustailo. Usprkosabat- Jeo) privatizsiji,osobito se vega podueés nist jok pre strukturcala te nishom prizvodnoS i zastarelom ihnolo stom tesko produ na zea ta, Glavne su indusrske grane_prebrambena industria (Geéeran w Klspéi, prada mijka i powéa i tekstina industri, rij svega prerada lana i proizvodna pletene robe (Alyas, Vili, Kaunas, Panevés, Utena). I dale val vane strojopradaja i eleltrotehntha industri, odode ‘sovetskom anobl, Stojgradna je pie vega smeste- 1a u Vihisu(strojei za obradbu metaa, expe, polopt edn strojei, elektrcehnizka u Viniuu (Lleviot lek ‘signa bro), Kaunasu (bole, elektomotori,Paneveyss (clekrontet ijlov), Atusu (hadnjaciizamraivad), Siau- lai (televizr) i Mabeikiaju (kompresori za bladnjake) (04 drugin grana vate su kemiskaindustija vFonavi aje- {na gj), Kedainiaju i Viliusu (pasta, dena industi- ji industja papire, comentna i staklrsk industria (Pax neve), Twzam,Tarzam ima zatnerazojne moguénosti, pons je-u starim gradovima 5 brojnim kultrnim spomenicima (Wilnus, Kaunas, Klaipeda) i na pesanio obalama Baltié- og ora (etovalita Nid i Palanga} Promet Cestovn promet. Ukpna dina cesta ios 7.35 km, od eg je 919% asfaliani. Luci godin aamjeravaj nga tiavtocetuolitasko-polske ganie kroz Rig do lina (Via Baia, 650 kn. Zeljeznthipromet. Ukupna dutina proga nos 1908 km (Cletrerano 122 km), rzmsk med tanicam je 1524 ‘mm. Glave su ekjeanicke pruge VarkvaVlsue-Daugav pis Sankt Peterburg i Minsk Vnivs-Kainjingrad. Zen ‘ama upravj diavno poduzee Litaske2ejeance (LG), Brodskipromet. Tigovacka morarica ima 95 brodovaukupe ne nesivst 59.00 Naja je oka Klipeds, dale wla ‘adn za tramztruske robe, Lia ima i 78 km unui plovaih putosa (prj vega Nomen), ‘rain promet. Medunarodni so aerodromlu Winiusu, Kat ‘nas, Sialiaj i Klsped. Nacionaln je prievanik Lith nian Aine (Lemos Aviano). PRIRODNE 1 KULTURNE ZNAMENITOSTI + Auktata, nc. park, 302 kn? osovan 197, w kraj Si jel drtave. Gotovo pose nedirutaprirda wledenjadki oblikovanom Baliskom visoguspestani Sumas, jeaei- ‘ma, baramatebogatin ini fvotinskim sjetom, * Bo krideva(Kritiv Kana), niska uvisina of grada Soulja, prekrivenatisuamakreva koe je rodhna odin "spomen a unalone koji su unt tiekom deportaca sorjetstom ranfobj. Mjsto nacionalnoga bodoéa, + Kaas, sri hanzeatskl grad ma ubéu Nerisa w Niemen, svn grad Live 1920-40, sete ltavake Katlicke ere ‘taro gradskostedte na uskom pluotoku izmedu rks § ‘jeéniom. Gia katedala sv. Vytautasa (15s, rdva in} avjtskog rata (1X Forts), koja ew sxetsom rat bila koncenracion ogo. U obldajem Rumikisy je etnograt- i muzy na otvorenom. * Nida, etvalit na ite od 100 km dagndkoj Kerk kos ‘iu granie sKalinjngradskim ckrugom. Sikovite dene ‘ue, ume bielog bora na sipinama, dine Hvoga pijeska i latosmedepjeStane plate * Trak, tar grad na wskom Kopnenom pojasy med da jezera Tirdava 1S. sna otk (uz), rtevnesariega burg ie 14st. sav grad kulturnojobrazomo sedi dave na alana Nevis. U2. syjetskom ru vtlo razrsen, a zat obnovjen. Zamak nad gradom s Gelminasovom kumi ‘t.(tuzej), pod lim sara gradska jengra (Bio Unesoove ‘sjetse basin) sbrojsim gotidkim graevinama (116. s.) ‘lasik Katedra (1783-180) sbarlenom kapeom Kevimia, baron eva sv Petra Pavia (17st), najsarie svi uprbatgkim zemijama (157). Poiesai i tno ‘afk maze. U oto nekadaijnjemacki koncenracion| Togor Panera (ez). Bed ta pba rata Ss —am EUROPA LUKSEMBURG shuibeno ime: Gand-Duché de Luxembourg (hrancsk), Grossherzogtum Luxemburg (nemati); Groussherzogtam Letebuer (ksembarsi); Veit VorodstvoLaksemburg ‘riaro wredene: paramentarna monaria Pov: 2586 kn? ‘re stonovnia (2001, 438764 ‘custo 170, stn? tov! grad: Laxenbourg ute! ole: rans jemati, isembe Novae jn: (EUR) ‘0 (2000,: 18.892 mil USD; 43.034 USD/st. Goditn reaint porast BOP-= (1899-2000,): 85% odo po standard so 3366: LUX, LU PPRIRODNA OBILIEZIA ‘Smt ref. Luksemaburg lei v7. Europ izmed Belge na Z, Njemadke na Ti Francske na J. Na S je pokraine (sing od devonsihskijiavac i pjeSenjaka, koja prpade sredogorjy Arden. Toe venom zravna kraj nan 30+ SN), ukojiau se urezale uke dolineeijeke Sore njeinih pritoka. J io je pokrajina Guland, golatki dio Lorenske sepenaste pokrajine od mezoznskih sien, karaker- stim strukuenim steenicama veéinom od vapnenacs i piekéenaka. Podnebif je umjereno oceansko. U Oslingy je 800-950 mm padalng, & Gutlanda oko 1000 mm, au doin Mosel smo “Tov mm. Laxembourg (& m. tse 03°C, span 174°C, 40 mm padalna). ode, Najeta je jek Moselle (580 km) na isto) grnii, 1 tde w Raj jen jo najves pritok are (143 km). Vode s kaj. dea teku prema ec Meuse ‘Tia wea, Nsplodiasu tama aporastjivapnenasto podlosi na Ju dolni Moselle. Prcodm vegetaciju gine Fstopadne sume (pri sega bukve i poneade hasta). Sume poksvaj 34% porting, pose u Osling. ‘STANOVNISTVO I NASELIENOST Stanonisto, Osim domacih Luksemburtana (63% stanov ‘nila, u Luksemburg Hi gotovo tesa strana, pons ‘Se izdrugi drava EU (58.000 Portugalaca, 20000 Franca, 20.000 Tabjans 15.000 Belgjanaca ide). LLuksemburg Iti na germansko-romanskojeciéno} granici; ‘yedina stanovnika sud se germanskim Tuksemburikin je ‘kom (leeebuergich), koje od 1985, tei suBbent jezik. Gn je sudben jek Sancsky,materns jezik vladarske bite, droge jemaki, prema vena tanomits govor najmanje dv jeia. Po veskoj pripadnosvecin je kato- ska (950), ima i nesto evangelia (1%). Naseionost. Oslng je ijetkonaselen; dij retine stanown- ‘va ve u Gutandu na J, Putanstvo nie narastauglavnom radu, pile svega zbog doseliavanja stance ‘edi sa gradovi (200L) Luxembourg (77.00), Esch-sur-A zest (27.0), Ditlerdange (1.00) i Dudelange (17.0%), Nesitt 00) 25% Mitt (200) A Peed iat 200) 36% ttt jn (00) is Pst ga asst (96-208.) 135 (ena joa 200) WTB: a0S t ist late o ete 2002) 8K ‘stn tig 6 gona (280) a grstog tani 0998) Aji ig smote (888) 246.30 (1.8%) apie stot (85) tk BELGUA DDREAVNO UREDENIE Ustad 17.10.1868, Luksembur je ptlamentarma na sledna monathja (velo wovodstvo,Kojom vada kuéa Nas- fm Bincko prevo maj svi luksembusski dréuliani sari (08 18 gona. Suselovanje ma ieborima je obavezno, ‘elk vojvods lei ivrnu vast s lado, predstavljedrtave prem inazersw,saiva i raspsta Zastupnih skupiny, Jmenue i razzelva vlad, podnosprijedogezakona i ima ‘pravo veta na nove zakone. - ‘ednodomna Zastupifkaskuptina (Chambre des Députés) ima 60 ehanova, kj se na pet godina abi na opcim ibor 'ma po proporcionalnom sistem Kao sajetodavao vice velkog vojiode djeluje Drdavno ‘ijede od 21 Slang, koje imenue vel vojsoda. Vijege mora ‘amet ostalos prpreit mijn osvimzakonskim pried Jorma pre no to oe postupakw Zastupnike supstinu. PovUEST Zametak danainjg Luksemburganastao je jot 963. kad je ‘of Siegfried dobiow posjed uted Litenburg.U 12.113, St grofovja se anata proila, 2jake porodie Luksem- ‘urdana bili su nema carevi (13461437) i ei kale ((3111457.). Car Karlo IV. (1346-78, podigao je 1354, Lokserburg na rang voiodstva, Od 144. prpadao je vo ods Burgi, 1477, zajedno jes nj daspio pod vast Hibsbutgovaa, Lakserburg je 1659, mrao Francuskoj od stuptlorenski do vojodstva,aizmedu 1684.97. tt teri> tore bio pod frencuskor Waku. Od 1714 bio je dio Ni tems te ponovno Wi posed Habsburgovca, 21795, opet ‘aje pridjudla Franusk. ‘Gdlukor Betkogs Kongress Laksemburg je 9. 6. 1815. pox ‘tao autonomno veliko vojodstvo,doduse preko viadarske kode Oraje-Nacsau personalojuijs Nizozemskom, ko jebiodlan Nematkogasaveza, Godin 1859. ite od polovice teritoija vojvodstvas vetinskim valonskim stnovaiftvom pripelo je novonastaloj Belg. Nakonraspustanja Njemat og save (1865) Luksemburg je posta neovsradrdava, a Londonskin sporarumom od 1,5, 1867. obvezao se na po pun netalnos, Godine 168 dabioje Usa (na suai da as), aizuriéem ora ke (18, svoju vladarsko kuéy ‘Nasu, koja ot vada (od 7. 10,200. vl voyoda Hen. UL syjetskom ratu Nematka aie postovalalksemburku neutralst, ego ga je 2auzela (1914-18), bat kao iu 2 svjtskom mtu (1940-44), Godine 1948, Luksemburg je dokinuo nevtranost i 1989. nkjuéio se w NATO te w poratnom veemenv postao valan :agovoraikeuropskog udroivana.SBelgjom jos od 25.7. 1921, earinsko i rovinsko ui, pose 2.setskog rata § Belajom i Nizozemskom osnovao je Benes (od 1.1. 198, erinska, od 1,1 1962 i gospodrska uni)wv {ian Vijeéa Europe posaoje 948, Europsogudruzenja za ugen (coli (danasnja EU) 1951, a Europske ekonomske 2ajednie 1957. U sto je wie rad Luxembourg postao jedan od tj gavin gradovasudruene Europe (gneralino {ajidwo Eoropstog parlamenta, Europski sud, Europska Investciska banka Europsl statis ured Eurostat) (4 1.1 1959. Luksemburg jedan EMU sa zjednigkom va lutom eurom Gedini koji 1996 potpunoispunjavao tx, onvergentna jeri), ‘GOsPODARSTVO Laksembur je po BDP po stanowiku medu njbogati: Yeauen sutbono me: Magyar Kctrsasig (Republika Madzsha) Dram wegen: parlamenta republika Ponsa: 88.030 km? 1} sono (2003 10190.000, ustote: 1095 tk? vn grad: Buimpetta (Budapest) stuten jan madre Nordon oie: font (HUF) 10» (2000, 45.63 mil SD; 4588 USD/st a rea poast @DP (1999.2000): 52% oot po standard 1503366: HUN, HU PPRIRODNA OBILEZIA ‘Seta roe Madasha eu Srdnjoj Europ, vseeiajem jeskojm su snadno sera roxagunsh ici te jerama te je potaknut gospodarsk rst Za rzlka od Cette, Sovace i Slovene, Madarska se ne ‘dluila 2a preobrzbu vlasnitvadiobom imetka medu drba- ‘jane, nego je dalsprednostneposrednoj proj domaéim iisranim poduzcina, Sea e drfvljanin mogso od detave obit samo 10,000 forint (1180 USD) posudbe ze kup tonic, no nije ih smo prodat sve do oxpate cetokupne posuabe, Znatan dio Kugnih gospodaski gana, kao i dio ‘sui laos i dale je v lanisou dave. |wes Gospodarskagrana(1989,) BOP (xX) _Zaposteni (5) Pejpinds tat o ‘6 Reda inca a dein o Jae sate M Pent vae 43 Tania upstate a Fase ipedome wine 9 Janz paisa 3 Jaa, ae eae ge 108 sitio us Pjprirda. Marsa ims 479 mil ha va (1.59% pve re, 115 mil a raja i painjaka (125) te 225.000 ba osnjaka i vinograda (24%), U socal raobljapolopriveda je u eijlostipode: Sajna i kolektiviana.U Madarsoj je 1989 blo 12 vel kn raves (2.16 mia 136.000 zaposteni) te 1260 za 2inimania soko 600 000 zaposlni. Na 17%obradve zemlje bile su okucnie anova zadruge i radnika deéavah imania, a 1a ajima su prod 35% poljoprivednihprozvods, Jos 1989, zapotel su denacionalzaci pooprivednih zemlja; io su vat nkadatnjm vasicima (ao sus Zell bat polloprivedom), dio dlanovima zadruga, dok je nelto Jsko-madasko poduzeé. Brosi promet. Rijetaa rgovkflta ima 199 brodove vk fe nosiosti 224.000 t, a morska fest brodova nosiosti ‘8000 Madarska ima 1622 km unutraih plow putova, (4 hi je naa medunarodni plow pot Dunavom. Na em je nave pristanste Csepel kod Budipeste i Duna ‘jpirs. Glave izvoene luke a pomorsk prjvoz madarshe robe jesu Koper (Slovenia Rijeka (Hrvatska), ratai promet. Medunarodni su aerodrom) Budimpesta (Ferihegy) 1989. ovoren aeodrom Balaton kod Siofo- ka. Nakon 20 godin 193, su ponowno wspostvil unutraaj rai promet iemedu Budimpedte i Ses radova [Nacional je prievoznik Male (Hungarian Anes), koje ‘vedaskom vest dave, PPRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTI + Aggtlek, nacional’ park, 196 kn du granice sa Slo ‘dk Krki ras powsinskim i podzemnim kikim obi ‘ma, op. Sia Baral, koja se na slowackoj strani nastvlja 1a fpiju Domica (ajedno 24 kr dio Unescove svetske basting, + Biatnojeaero (Balaton, latkovadnojezero, $02 km? du sgatko 77m, sroko do 18m, presjeénadubina 3m. Osobito 18s. obalirojoa jetovalita, npr. Balaton, Balatonal- ‘mdi, Balatonfve, Thany (benedtinsisamostans baro- nom exkvom, muze} na ofvorenom, prirodai rezervat, KesetelysFesttizsevim dvorem iu bin jfile Héviz + BadimpeSta (Budapest), glavni grad t= aajese gospo- darsko { kultueno stedfte dréave, na objema obalama Dunava: a breflfanoj desno bal Budi s roi tari gradama (dio Unesovesyjelske bastne), aa raviéarshoj jevojobali postovno-industjska Pesta (Sojen od 1873). ‘Na Gradskom bru rls dora, igrden vedinom u 19, St, s muzejima, nogottkaerva s¥. Matije (19. st), gdje su se ruil madarsi haji Ribarska dava (1895-1902), U podn bron kupalta ma termalnim norma, nek jo8 ‘2 tusk vemena (npr. Ra, Rudas, Gel, Csuszar, Krav evo kupalte)- Na pettasto strani mora neogotgka zea da Palamenta (1880-1902), katedraa sv. Sjepana (1881 1905), snagoge (1858.58, najveéa u Europ, sar trgo- vadko sreite Belvéros. Nicionalni mize) i galerij, Eno safe muze, opera (1875-84), * Debrecen, rus grad po vein verso ikulturo sree ‘madarsih protstanata (kali Rime), + Bge, rad uj. podatj pobrda BURK ijepo saéwvanom ‘uaroknom gradskom jeagrom. Lette na termalnim ive + Estergom, grad na desnoj bali Dunavs od krnjenja rae ln Siepana (1000) scedite madarske Katoligke crive. Velebna Katedra (1822-56). + Hortobéey, nacional park, 300 kn? snovan 1973, spro= stranom sepskom ravnicom, moévaruma i ribnacima u po- pismo ric. od Tie; dio Unesco setske basin, * Pannonalms, velba beneditinskisamostan (996) in- ad itomenoge sel; bogate abitke (np. kena i ari samostanki vt. Dio Unesovesjtse basin 3s, gradu, pododj grja Mecsek a likovitom starom radskom jezgrom, Hododssigka kaedralas- evra (11-12 dana aged vecinom iz 19, st). Dtamije Kasia Gaz ‘pale (oko 158.) roi drug kultunispomene iz sred- jvjekornora i turskoga rab, + Sopron, radu blz astiske granices hjepo saéuvanom adskom jezgrom * Suékesfehérvér, jedan od najtriih graova v Madarsoj, iamedu Blanoge jezera i Busimpeste, 1038-1539, glavn, rad, Ljepo stan jengra i 18s, atheoloSkl muze.-od brads iskopnerimskoga gradu Gorsums, vjerskoa sedtta provinae Pani + Snombathely grad na JZ dave liu aus granie. U rimsko doba Svar, glavn grad province Goena Paonia “Abeootke iskopie, npr. hram botice Iss, rims oz | poplagana rinska cessMAKEDONIA MAKEDONA stutbeno ima: Republika Makedonia(u medunarodnim enosima od 84,1993, Nekadasja lgoslavenska Republika Maedonia}; (Repub Makedona) ovina: 25.713 bn? Br) stanoika (2002,: 2.086.000 ustoge: 788 stn? avn gra: Shape stun’ jak: makedonsi Noveana jini: denar (HKD) ‘0p (2000.5: 3573 nil USD; 75 USD/t. odie! eae porast 80P(1999.2000, 48% odo po standard Iso 3166: MAD, MD PPRIRODNA OBILIEZIA ‘Satta i rele. Makedonja je smjestena wi, Buri w gor- jem i srednjem Povardaru, iamedu 2. Rodopa is, cjla Sarskopindskoga gol ‘ek io driave zauzima gromadno Rodopsko por, $ wm Jenim panini uzvenjna, odnospo skupinama agra nim odo granite, krsalasthrijvac, serpentiitaj mag matskh tena, e kone ispunene tercjarim ezrskim ta Jozima (Strumiéka, Kumanovekakolina, Os8e pole. Najvih su planinslvrhovi na I (Osogovske plane, 252 m), ute Ainjem dijelu Jakupica, 2538 m) ina granii s Grékom (Kodut, 216 my, Nidke, 2520 m),lzmedu ah pruta se of SZ prema J tektons abla vardarsk pojas gee su du Vara "a nanizane kone ipunjenerjeénim jezerskim naplaina ma (Shops, VeleSka, Gevgelista Kling, Tk’) powezane slkovitim sutjeskama (npr. DemirSapij) U a. dela pruta se od S prema J mlado nabrano Sarsko- Pindsko gore, gradeno od paleozjsin slovaca i mezonj- si vapnenaca (Sar planina, 2748 m, Kora, 2764, Jablan- ‘a, 2256 m, lame gojanalze se doboke doline Croga Drima i pitoka te vite gosh Kolin (Polog, Debarsk, ‘risk, PrespanskaKotina i Plagonj). O fvatno eke tons) djelanosti svjedode bejni potest (Shope, 26.7. 1968, ermal vor Podneti, Karakersina Klima w Kojo se isprepleda kont neotalnsredozerml seca. Zime su ladne ive, eta ‘ua i suka Vie padaina prima planinsko pode (101 1500 mm), do seu zvjetinskiKolinaa ih 500-700, ‘nm (preteino w Istopad stuenoe). Skopje (sm. “Cysp. 238°C, S46 ram paling). ede. Najveca je rjeka Vardar (388 km, u Makedoniji 301 ‘en, hoja tee prema Jv Egejsko more; odvodrava vei dio Aetave, Najvesidesni price jeso Ties i Cna reka (207 ‘an, ivi Pina Bregalica (225 km). Vode. djelova dedaveoveduu Strumicu i oto Strum, aie djelova Ctni Drie ojimeu Fadransko more ‘Umedugoskim kotinama na Zsu Ondo (39 kn u Ma- don 30k, duboko do 286m) i Prespansk jezeo (274 SRBUA CRNA GORA BUGARSIA km, u Makedonj 209 kn, daboko $4 ),poanata po en- dems ihtiofaun. Na Te W mano) tektonkojudoin Do ranskojezero (43 kn? u Makedoni 27 kn?) vl ugrozeno ‘og oduzimanjavoe 2 natapane na grko| stan Od bro ni akumulacskih jezeramaiece je Mavrovsa (13,7 km), Tal vegsacf. Nailodnja su ana glinovtoilovast) pode Unitim dielovima kina (smonice odnosno versal; vbr sho planinskim podrjma previadavakamenja (its) isla bo pli ranker humusno Suns to asian} pod), Na nim poloajma priroda je vegeta stop Huma ‘zai bjeloga graba, no uma je venom skeen labo pate ‘orale pretenaje 2a tim dijelom podrata. Dae 27.3. 1983. {nice EU priznale sue pod imenom Nekadaija Tugostaven ‘ska Republika Makedonij, 28.4 1993. pod tim eimenom po sala laiea OUNea, Zhoggrkeblkade pranca (984,95) | ospodarskin sankej prot Jugoslave, makedonska je pr ‘eda mnogo pretpel, te dok daw 13.9. 195. je pi nla Greta, esta pita imena za neko crugo vee. Da bi se spnijeilo motebitno sirenje rata iz Biv Makedoniju, Vijegesigurnosi UN. je 11. 12.1992. na ganic sa Sejm i Albaijom dovelo oko 100 pripadnika plain kaciga« oki akeje UNPROFOR, od 31.3. 1985 UNPREDEP (do 28.2. 1998), Posie ibilanja rata na Koso u profes 1989 slsuvojnci NATO-savez, kos spiel Sree rata s Kosova i stvarl provodenje mirovnog spofazuna izmeds makedonske vade i albanskihpobunjeni- a (poipisan 13.8. 201. v Skopu) Parlament eI. 11.201 donio ustavne promjene, kojima su Albanci dobiliveéa jenna i kltrnaprava te oranient okan aston GOsPODARSTV Gospedarsta op rn (as97. 9 Foleo ra fat india m1 (radiate 55 Jame ste 6 Propet ve a Twin us 87 France psbe ge 55 Sama ears mm oy Jane, nie esd eage 3.9 B tate 163 as. a U nekadainjj je SERY Makedonij bila najnerazsijenia repui,jr ngkon 2 sje rat bia goto pone ber industre. Usrzanor indostejlizom famed 19687. ida se prinedja poset pua oe dielom tia tesa nds, ijelom peradivaéka ma pose dome rsa poljprivedai proizode, Osamosalejem, a og wodeia medunarosih sank prot Jugs te gpk blokade (994.95), Makedonjje2pala uteska fospodarku iran: BDP se godine smanjo za oo 15%, fnlacja je 1992. doa 111% (195. 335%), a neza poslenos se povetla. a otro 30%, Unata vim poteio ana, Malctonjajeupiela sadwat stabs vat t proven stops bodetsks polit, pain am sprig pe- Sakura spon, Ukidanjem gk loads gran olan i salam uke {ecisloménim dokdanjem sank prot ugoslie poe doe su epithe, ode, potelepbolwvat, premde, 30- io pope, jo unk mut dans of naa utopia, Karaoke ostaj slabarazyjenost si toot, juno maj indus nuda ‘elk io sive ice ekonomi, Makedoni je wana 191 tapestajogsaversio monetano poate jogos Sina zamena prvremeni bonoima 8 edo LL. Doe 2.4, 1982 wel su svoj vat dar, no 10.5193. zami- jel su je novo iste atom oda 1 Polopineda aici ima 60.00 jai ah nase 325.7% powrline) te 63500 tanaka paejaka (247%) Poljoprivedsoxaje jn od najaiih delatnost er ino sijelje soko 1%, aod ae nego ies ta stan, Zbog depopulace risk predela wo poloprvedih zi adi e desea wo sani, Glavna poljoprivedna podruija nalaze seu kotinama dud ‘Vardara (Pog, Shopska, Velika, Gvgelisha kon, Tk 3), Pelgonj i Strumitkoj Klin, a osobio na umjetno na ‘apanim poreinama (16% obradinh powrsia). Godine 1953, bil je 2.3% poljopriedih zemlja u vant dtventh podiodn i 75.5% u piatnom (175.00 posed). Prevadava man i aadoblen posed (457% pasa ina mane o 1 ha brave zemlje, 45,25 15h, a samo 81% ve od 5h). Gav su prozoa pec, jedan, kukuru, ria (pie sega 1 kale Kogan), # od industri bij dua (32.000 & Pre sega u okobl Pree, Skopj i Radon) te suncokret, 2. umanje kliinama Seema rea, amukiimak. Naunjet- no ntapanim porsinama u Gevgeliso Strike} koi teu Tlie proizvodi se mnogo rang pots, U Makedoni je po tdi ratireno ovtastvo (1,6 mil ov «2), pie sega na prstaninplaninskimpataacima Sar-pla- nine, Bistre, Koraba i Deiata, mada je 9h godina matno palo, Valno je ok govedastvo i peradasvo, doje tnjo- jst skromno. “Makedonijaima 33000 vinograda oko 4.00 ha vorjaka, Pre svega Tike, Polos, Strumigo), Onidkoi Presa so} koli.Glaaisu prized abuke, kruike, tive, breske, malice, ej ora. Grotdeprodaju djelomic kao soln, a djelomie ga preradyju vino (oko 1,3 mi na gina). Rbarstvo je skrono, pri svega u Ohridskom, Prespanskom [Dojranstom jeer. Sumarsta, Suma im oko 1 mil. ha (389% porting), a pre- vindavaju degradzaneSume i gemljc, dok su ume iskorsive 2a industry samo na vim polodajima pie sega su bukove ‘rate, Voting je buma s drtvnom vaste, oko 105% 1 prvatnom, adarsto | energeta. Makedonj je razmjerno bogata reds ma, ok su fs energes ivr stroma. Lig (7,2 mit) csploatizau kod Kiva (Oslome)), Bitole i Negotina te ga ‘uglsvnom skort u TE. (Od rad su najsdnije olovna i cnkovaizradaika Sasa kod “Makedonske Kamenice, Zito i Toranica Kod KrvePalan- ke te bakzens rus izreika Butim poraj Radovia. Kops- juineto irom v oki Raduej nik w rudiku Réanovo kod Kavadarac Tnstalirana snag sh lekcana anos 1370 MW. Vesin elk tune energie (87,45) dobivju u TE Bitola (210 MW) i (Oslomgj (120 MW), ostlo u HE. Najvose su Globotica na Ctnom Drimu (43 MW), Vrutok na Ragei (150 MW) te ‘Tho LT (po 46 MW) na Cen oi Indust. Makedonj van inustj doi tek akon 2. svjtsog rata plarskom industralizacjom po sovjeskom ‘zor, Tek 6st godina potsase ait industja robe 23 ane pee Maan "Sao ae Mado —ms EvrOPA Pantin dom ‘Soko potroaj (esta, prehrambena), tak daje Make oni ostalaindustrskinajnerazvijenia republika bie SERJ. Prijlazom na tkno gospodarstvo velika poduzeda bone industri zapala suv velie poetkote,istodobno je rasako mnogo malin privatih podurea, koja zasad esau vezana pie svega na dora trite. Glavna su industria sredita Skope, Velo, Bitola i Komanowo. ‘Zesjezaai wornica gic i alumina jew Skopu, u Vlesu je talionia olovaicinka, vJegunoveima tornicafercegura, \ Zletovs worniaakurlatora, au Negotina twornca eek ‘ign kabel. Metalna industria i strojogradna smjeltene 0» Skopju(gradevinsi industri stoi, expt, ato- bus), Veleu, Sspu, Kumanovu i Koéenins. lektrotehnigka je industria u Skopu, Prlepu (elektromo- ‘of, Bitoli(hladrse) i Obridu. Na podloi domadih so ‘a nasal je dobro ranijena kms industria, pie vege 1 Skopu (rgunste Kemikalie,plasitne mse, deterdien), ‘Velesu (umjetns gnoja), Keatovu (poiuretan) i Resen (oliveransa vakna), U Skopju i Teova je farmaceutska industri, au Skopjnirafineria ate. ‘Ransijenaetekstin industria (apodiava oko 4.00 rai a) pie sega preracba pamuks (Sep, Prep, Srumica, Go sta, Delgevo, mane vune (Ttovo, Bitola). Osea je in ‘ita elkoperska ez jeshelidroma Monako u Fonte PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTI + MonacoVille, detomicezidinama opsssn grad na 60m sisokom sjenoitom pluotoku. Knedeva pala (1617.8, ‘jetski pounat Ooeanogafsi mz svelkim akvailem ki tedrala, Nikole (19. st). Botaidi vt swe od 700 kak= ‘usa Pretitriskin nuzeom. + Monte-Carlo, rad so luke sa zmamenitom kockarnicom (Casino de Monte-Caro, 1869); Nacionalni muze (bik Tata i mebaniihigraake ia 18.1195).NIZOZEMSKA NOZENSKA stutbeno ime: Konihrik der Nedeanden (Wajevina Nzoremsta) Detano vredol:parlamentama monaja Ponting: 4.525 Br) stanovnika (2002: 15-968.000 Gustoes: 3845 st? ‘toe gaa: Amsterdam (sist viade w Haagn) Stetnen jx nanzemshi Nevéana jen: euro (EUR) ‘0p (2000, 364.166 mi. USD; 2.97 US/st, Godin! ean porast BOP (1999.2000,): 35% 1 180 3266: NLD, HL, PPRIRODNA OBILIEZIA ‘Saltaire. Nizozemska led wZ. Europ aj bal S. mora. Ves do drtave pripada Nyemako-poisko nizniy a samo na rajajem J see do sredogora.Jezgra je Holand, postana pokajna vad obalni rvnca (mars), koje od dale S: mora advaja 5 km Stok pojas do 60 m visokin pjeanih dina, U Fea na S mari su jof pod morem (tv, Vatensko mote, Waddenzee), «od sipina je egraden i digi riz Friijskinofoka, Opsetnim melioraciama of 10. x. od ‘mora su osiojna nova zeta (polde), koja lebeispod mors razie, kod Rotterdam do 6,7 m, {ine goov0 409% analnje Nizouemske Prema I ravnica se uadite u neito vie sunjeplatoe od pjelanih naplavina, tv. geste, od koh je majed umovith De Hoge Veluwe (nacionalni par) .cjlo izgraeni su ‘ad tlnih morena ie predzadneg ledenog dab (salsa ga: jcie), uj diel plistocenske nanose pokrivajy holo easkenapavine eka Rajne, Masai Schelde, NaJI Nizozemsa se prota uneto vie pokrajinu Limburg, sje se na kredim sjenama natal prapo, ido. abro- ‘aka sredogorskih Adena (do 322m) Podoeie. Klima je oceans s lagi zimama i svedim et ‘mate 600-800 hm padalna, koje su ravnomjerno raspo- redene dave godin. Sojdn je pokrov riedak. Den Heer (6 1. sijeean) 25°C, kolovor 171°C, 14 mm padalina), Viisinge (sm. sjetanj 29°C kolowor 174°C, 689 mm}. ode. Nizoerska povijestusko je porezana sborbom priv rmorskih i rienih popiva te osajanjem novin zemijita iz plikoga mora. U Zelanij na J w more utjeéu Raja (1320 4), Maas (925 km) i Sehelde (30 km), vain plovn pow \ unutrainjst Z. Europe. Nakon kaasirofalnih poplava 1921112, 1953, (1800 mri), 1986. xara je plan Deka, Kojemu pripada sloden sty protupoplavai masip i usava 1a uma si ju eka, kjima se preprevje prodor ou “noga mora v gusto naseljn ravnic ua eke, ekolkih talaga odabran je anatno.skuplji sistem pregrada omignim ustavams koje zatvaraj samo kad apne prodor ‘mora u unutrainjst, dokse rijeke nesmetano uljevaa more. Zhog bradskogprometa otal su oNoreni samo rukavi Westerschelde (pristup Antwerpenu) i Nieuwe Waterwep (pritup Roterdamu) Stari je plan Usselmeer (od 1920}, po kojem je zljv “aierace (5250 kr?) pregraden 30 kin dugadkim nasipom {adsluitai, 1927-32.) 1 oj su postupnim sutanjem pre ‘worl wpoldere: Wieringermeerpolder (2.00 ha zaveSen 1932), Noordoospolder (47.5 ha, 1942), Oostelik Fe voland (54.000 ha, 1957) i Zudelk Flevoland (¢3000 ha, 1968). Zadnji dio plana (Markervaardplder) ic ekolskih raalga sad nee Osan, ako su jo 1975. agra 27 km dugafaknasipizmedo Lelstada i Inkuizena. ‘a vegetaea. Na polderina su plodna cima tla, psebnins postupcima dobivena iz morskog mulja, na geestima su pica, aa tani morenans Hoax tw anim sa Ujlovina li weseina tl. 2b inten ploptede tt na mnogin mjestina wi oncdiena ted vegeta lstopaaa Suma (rast bua bres), no ona e goto u eels sen penis ina prosraniunjeti nasa obnog boa. Sue pola 108% pov. ‘STANOVNISTVO I NASELIENOST ‘Nizozemsko je stanovivo 50h 6 godina bran raslo, no 1 Tsima rast se usporio pie svega bog opadanja natalia, iio mladog stanovniswa smanjyje se © vaio staiegn povetara tat 80) um Moratet 898) 19 ie pt ae) aa Morale nad (198) smu rset gi pra stn (48.200) 06% eine jee 2086) "W753 ud 006 ot Uinta lodges 000) 185 tn sari of gd (208) 8 ‘dn gostg stannic (994) 83 Anju tng sowie (898) 1735400483) Hacks ao Spi 1838) 8 8A; WEIS (nian sasha (85) lk Nizozemsia je nacional homogenadedava. Veliku véinu stanovnitva fine Nizzeme (95%), samo us. ilu (Fria) vi oko 200.00 raja, kojima je prinat tats nacionalne manjine, Govore fishin jezkom, koje slfanenglesko ma. Nakonosamostaljenjaindoneie (1949, u Nzozemsku su dol bron! Indoneani Kasei oko 175.00 dosejeika 1 is entama tat Gute —mm EUROPA vera 4 Hen ee 16 {a Surinama js Naozemskih Anil. U dav ima oko 1 mil steanaca a piveemenom radu, megunjima nae i Trske (31.000) Maroka (235000, ‘Vjersk je opredijeleno oko 60% stanoeitva;najue je atolika (15%), prije svega u provincjama S. Brabant i Limburg (aio Niozemske od 1830), U drug djelovims prevladavaju protestant, prije svega Elanovi Nizozemske reformirane erkve (14%) i Reformiranth erava Nizzerske (7%), Ustay jamal verskusloboda svim debavijanima, a ‘Cava je potpuno odvojena od drive Nasalfnast. Neozeoska je nague naseljna europska deb v4, 0 medu pojetinim dijelovima postojevelike raze, Najveéa je koncenraciastanovitva na pode tv. Rand stad Hollands, polukrufnog niza veh gradova (Amster «dam, Roterdam, Utrecht, Haag id), ge na 20% poveine v4 stanovniva I. djl ede su naselen, prema se uspjeino raz tamosj sen vei mal grado, Oso- ‘itost Nizoaemske plans sv ipraeni grado! na polderina (apr. Lestad, Emmeload) i plask asporedena usamlena imanja Karakerstién je bla ranaurbanizacia(veé 1900. ‘ko 30% gradskog stanovnitva; 1946: 54%). Zbog uredesja cefkasne prometne mete adn je desea sano ie ‘vane izgradova ur oolicu (suburbanzaia), no dria ts proces nastojuspori gradajom luksuznih tambenth Str 1 gradovina i evitlizaciion stash arash jeg VeEi sw gradovi (1999,) Amsterdam (727.000), Rotterdam (694.000), Haag (Den Haag, 44.000), Urrech (23.000), Eindhoven (200.00), Tibur (191.000), Groningen (171.00), ‘Apeldoorn (18308), Nimegen (152.01, Enschede (149.00), Harem (148.00), Araher (137.0), DDREAVNO UREDENE [Nimzemsa je pavlamentarna mona, Na soe Uste od 17.2 198, koji setemelj na Usa iz 1815, Po jem se rs Ievina sso od Nizonemske, Arbe i Nzozemskih Atl; prema Statutukrajvine of 29. 12. 1954, (dopunen 197.1 £5), sa su tri ijlapotpunoaulonoma i avnoprava, ut dena na tem ajedniih interes i medusobne pono, ‘Alcivo brake pravo maj sv nizozemskidtavian sari ‘od 18 godin, a pasivno oni star od 21 godine (0431.4, 1980, a preston je hrabjica Beatrix Wielmina ‘Armgard iz koe Oraje-Nasau.Priestle e ramopravno rnasjedue po musk Jenkin sobrom ma mae Kealjca ina prav raspustitoba doma prlamerta, ona ime ye razreujepredsjednika Wade i minis te ima i druge nadlednost iz zakonodavne i ivrne vast, Sudbena je rez- dencja vladaa w Haago, «drug je w Amsterdam Dvode- ‘ni parlament(Staten-Generaa) sso se od Pre i Druge ‘omore. Sete paviamenta w Haag. Prva komora (Eerste Kane) sastojse 04 75 anova, koje na ti godin bre patament provincia, Druga komora (weede Kame) ima 150 zastupika, ko se 1a opm iorima bray na Ett godine po proporconal- Zakonsk pijedosi morsja biti pribwageniu obs doma, a potwditi ih mora krajiea, Ako aj ieijekom odluteno Araki, zakon ide samo a europsk dio kaljevine Formal je dio ivrne vast Dréano vite, a 2apravo je to savjetodavalkaliin organ; jedan ojegv dio eee kao Ustani sud, Predjeda mu Kral, a Gine ga jos potpre sjeik naj 28 anova, koe imenuje Keli POVUEST Satie povfest. Germanskim Batascims i Frc te hele skim Belin naslena podruga os su oko 300. rani, nkosi e Frat odpiraisve do 8s. Zadobefrazadke réave (Gporazum Verdunu, &3,) podetje Janae Ni ‘ems poss je najpi dia sednjelranaékedrfave Loara I (40-855, a kasi diobama (BT. 588) pripalo je Jstouofranskoj dav. Kasi je oncje nastalo vile sje~ tovni i ervenihfeudaiih terior (Holanda, Limburg, Zelanij, Fans, biskupija Utrecht). Od 1s exzvojem trgovine obvta podruje Nizozemske dodelo e bz gospo- ars napredak. Habeburgove. U 1S. jest gotovo celokupno podrue dla pod slat burgundskivojioda, a 1477 Benidbom Maksimi- june. Habsburtkogkéerkom burgundskoga vjvode Karla Smjelog Nizoremsk je dla u posed Habsburgovaca, akon odstupa cata Karla V. (1588 testo je bio u pase du Spanoskegrane Habsburgowac. Kral) Filip 1. (1886 98) tlio je bogatstyom nizozemskih prvinis raze ospodarsky ki u Spanjlsoj te proves protureforma Ji mo naleto je na satan niozerski orpor | nakon 1568, rua usanak pod vodstvom Viima i Maurcija Oaaskog S. province (Fria, Gelders, Groningen, Holanda, Over jssel, Utrecht Zelandja) ostovale su 1579, Utreehiski sve tes 158. ode od Spanjlse ive do 1648, odiueno su brani svoju nezavsnost oxtale dtéave piznale su im etek Vestfalskim mirom (1688), Neovisa rave, Republika Sjesnjena Nizozemska posta je 17. vodeéa pomoska i rgoatkavelesila s velba kolo nijalim inperijem. Dre 13.2 1689 izozemsk je guvemer Vim 11 Oransi posta i engest Kral a Nizozemsa se eda w personaly unj s Engleskom. Nezina je gospo darska mae poteasabje, jako jo jemaskodo i Rt 22 fp solu baking (1701-14), preva na mora kolonjama ostupno jo je oduzela Vel, Brita sini 1795. Nizoeemsku je zaposjela fancuska revlu cionaroa vojsk, asnovaviiBatavsku repubik, Pod vaca Napoleonova bata Lujapostla je Kraljevina (1806-10), a 180, pik uj Franusk. Prvim pantkim sposzumom (1814) obnovjen je neovsna Nizozemeka i udrufena sj provinjama (danainja Belgija) 1eKraljevinu Sjedinjens Nzozensku, no wedinjenie bog ve likin ere poli sprotnst nije wpe. akon dugotranihsporovajuéne suse prone odie i 10.1830. proglsle neosisnu draw Belg. Nizozemska je tadréla samo provineiu Limburg iw personal} uni i. dio Veikog VojvdstvaLuksemburga (do 1850) UL. sjetskom rato uspela je saduatineuralnost, props ej 1830, v2, sjetsom ato 10.5. 1940. zauzela ju je rjematka vojka (do 1944); kraj i slada pobjegh su London, Nakon ata Nizozemska je 1948, pokuala onufem brani Indonexjy (195.48), no mors je 1989. priznat jezinu neoisost Nakon 2 syethog rata, Nakon 2 setskog rata odrekasene- Uralnostiukjuila u NATO | WEU. Godine 1948. nastala je carinska unia Belgie, Nizemske i Luksemburga (Be- ek), koja je. 1 1960, postal sna priredna uni. Jos fd 1951. Nizonemska je ania Eucopse mjedaic za ulin elit, od oxnutka EEZ-a (1958) laica te zajedice.NOES: Uspjetnim privednim razvojem (brza poratna obnava ‘obra Marshllova plana) postal jebogta stabil dtava bez vecih unutrasnin mapetost. FS makon 2. sjtskog rata iarazita potitka rascijeplienost bog verse pripadaost agile se udrwivanjem teu sjrskih stranaka Kean sfodemoiatsku stranku (CDA) i udrutivanem ljeviéarkin katoligkih i protestantskihshupina w Stranku rada (Pd), [Nesta vee pos med brain uival je shoro lov jome Kecanskodemokatskasirank, jer jeu rznim Kol skim vadama sugjeloala we od 1917, no samo izmedu tbo 121984, [202,morala je pied voporb. GGosPopaRsTvo Zarraalikuod drgihzapadnoeuropskih detava, Nogemska je pork 19. st. bila ait Kolonia dav s eéinom indore w iekim gradovina, ga suse preradval pie ssega poljorivredn proizvodi iz Kolonia. Vee 1900. il je vile aposienihwusudaimdelatnastia (37%) nego wind sti (325) i pojopieed (31%) U vei sindstaiacons Rube (Njematka) i uvodenjem slobodne plovidbe po Rajat (1868, zaposeo je naga ranvojoterGamske luke, Sre do pofetka 6h godina indus i wslunedelatnos: tiie su Koncentrizaneu holandskim lokam na’, dok sj 14. ijelon zaosaau raza, ost ixaito pliprvred- ni Planskim potcanem ulagana va podrugjairasporedas uludnihdjlatnosts po avo) dda tase relia znatno sani, Dana je Nizozemskajedaa od prieo njrzienih da ‘tna sit, ne ie tak taazto usmjeena na Daz nds tn, ako vl isa o strani titi (wor sirvina ice {ndstskin i plipivedni proivoda),Poicanjem ivoza ‘tedijvom proradunskom poitkom nasoj sma vo vei java dug. Zhog oltre Konkurencije na sjtskom t8u i porastaproduktvos dai pret popilgn nezaposlenost Pofoprhreda Niozemsk ina $21,000 ha ava (28% povr Sine), 28000 ba voénaka (0,78) te 1,29 maha raven pajiaka (31.0%), Druga je najveta voi polopivredaih rozvoda a svijet (pra je SAD), a konkurentnost je sa Vala planskim osuvtemenjenjem poljoprivrede i izazitom Specializaciiom. Tehnoloki najsuvremenijeopremljeni po- sie dosetunajveteprinos po hektaru a situ, no to i negativno djeuje na obit (onediene Ua) ina Kaltes proizvedene brane. Zbog tre konkureaie brojposeda se ‘akon 1960. smanjio za we od 60%, na danainih 110.00, a aijihova se proseéna velgina povecala na 15, ha Posed na poldrina imaj uprosjeku 4 ha poljoprvrednog zemlja, Najianija je rane stodarsvo, pie sepa edn ras {skim djlovia ina J. Poljogjelstwo previadava na pa pornim cima v Limburgu, na ijefnim naplavinama nasa ina novostojeni podria Goto polovice njvanamijenjen je Starcama, pri vega levi (1,1 ei) idm (352.00), mane rai, bij ka ‘urum, Vio je raicenuzgojkrumpira (7,02 mil) Séerne pe (595 mili larica,ponjprie lanai uljane rpice. Niaozemska se ubraja med vodeéeproizvodate poméa na ‘vit, er gn uzgajaju ma 42.000 ba, od egaje oo 10.00 ha staklenika;najraienii je taj wzgoj ma Z. Tedicionalo su jena proizvoi rite vse slats, ket irjé ce, a we hj eats, kup, kines ups, pat, po- rlluk id. Najie powréa iavoze w Njemagka, a centalno upralinaotkupno-prodajna meta elo euspeina ina dru im tani tina Nizozemska je najeGi sets proiavodaé eed, ispred Kolumbije i Tzaea; wg gana otvorenom i ustakenic ma proievodne se povrtine povetavaju. U da) dda ko 13.000 poduzeés koja se ave tom djlatnokt, a prods jn se odij na drathama; najveée su u Aalsmoer bau sero- roma Schiphol i Naaldvijku koa Haaga. U staklencin va ‘aj pie sega lonéanice, ras, krizanteme i fel. Osa rezanog cjéa, ma velkim powsinama (22.500 ha) wai Iukovie ulrascog bia (tipi, zumbul,nacis,gacol, lljan) te sadnice ukrasnog gra i drveca (12.600 ta). Glavna su proizvdna podia na petnih tina Holand james Haatlema i Leiden, U Fra ina vadnim mara Holand i Zeancje prev Gane 1 Se Brest asitnom prijevouniftwu brojni su se noreski brodar uspetoo spell za delatnst povezaneseksploatac- jm nate zemaog pina w mou (oka platforms, onla- {i brodovi,brodov a gradu podsarskihmaftovo i pl- novoda, pokzetne nate platforme it) 'Najvede so luke Oso, Tansberg,Porgronn, Stavanger, Br- en, Trondheim, Moi Rana, Narvik (tovar vee fejerne rude) i Kiskenes(atovarnorvetke 2ljezne ruse). ‘Velo je vatna obalaa plovidbs, peje svega tv. Hutgrate iamedu Bergena i Kirkenesa (oko 2500 km), skoda { sjelogodinja punigka i teretna vera jzmedu 30 obalaih asl, Boj mani trajekipovezujyabale duboki ordo- vai otoke s kontinentom, s vei trajekti Nowvedku § Dan- skom (Krisiansand-Hirtshals, Fredevkshavn-Oslo) i Vel Britanjom (Neweaste Stavanger) ‘Dake promet, Nore ma 38 aerodrome sredovitim pu iim prometom. Medunarodai sa xerodromi Oso (Forme- ba), Bergen (lestand) i Stavanger (Soa), Nave ra pr Jeveanik Det Norske Lutartselikap (DNL), edan o8 par sera u Scandinavian Aine System (SAS). Dre pre soznik Braathens SAFE (Braathens South-Amercan& Far East Alranspor), PRIRODNE | KULTURNE ZNAMENITOSTI 4 Alta, gradu s. Noretkoj na uéu ke Alte w Afford, (Oko 3000 prethisionskihexteda na stjenama ie oko 420, $00, pr. Kr. (do Unescove yesh batine).Sujsta Sausto a ie At, * Bergen, drug aed grad w zalje Byford. U luc stara tepovatka Getrt Bryggen sa starim trgovadkim kama i Hanzeatstim muzejom (dio Unescove syjeste bebe), ne= kadai tzdava Bergenhus na ula uke, Marina ceva in 12 st, Toldhavgen (kuésskladatlia Edvarda Griegs), ‘mune na otorenom Gamle Bergen. + Gelrangerfjord, jedan of najshikovii ordova u None ‘ko, snaps idicia svha Dalia (1495 m) te pu Stanjem u fjord po Geirangerskoj cst (1885), Slikovita (Orujska cesta (Ornevein) i Geiangerau Nordasord * Hammerfest, nasser grad na svijet, na otokv Kral: ‘yu (00° 397s. . 8) Ribak Iuka, polite 2a Nordkapp, Sunce ne zal od 17.5.0 2.7 * Hardangervia, ncionaln: park na istoimenojvsorava (6400 kr). Bros planinskajzera, prostrai ravajac gor Ske tnd, sap Vorngoss (183) + Hedda, ajveéadrvena crkvau North, u lz Notod- dena u pokrini Telemark, Sagradens oko 128) bogatin reshanjamaizidnim shkama + Jostedalsre, nuvi leden pokro na enropskom Kon nent (486 km’), planinamaizmedu Sognefords i Nord> forda (x. 1002000 m). Do $0 m debelaledena masa u 2 ledenjaka spsta se ususjedne doin, od koji je naj Tandbergalsre, + Karasjok, predio us, Noretkoj wz ike Karasjohka bli tranice sFnskom. Laponsk sedis parlamentom Sama, informativnim centom i mizejom Sams, J. od prejela na: cionalni park Ove Anarjka, 1290 kr na prostranj vis ‘avn s tndrom i velkim tresetitima * Lillehammer, grad na. ra jezere Mise na eat Mes Veliko sete visi sportova, porte 17 zimskih om skin gar (1996) Muze| na olvorenom Maihauge s trim ‘kugama iz ele Norvese. + Loft (Lofoten) ni ori oka ipeed noretkeobale 2 stodastm vehovima i slikoitim sibarskim nasi w 3 ljevima, np, Austegay sa seditem Svoh:(slkovit Tol ford), Vestvagay, Moskenesy. * Oslo glaim grad te gspadireko i kullrn sede dave ra gorem kraju Oslo fora. Vijénica (193180), nekae dasa tvedava Akershus (16.s, jelomice maze) katedrale (1694.97,),kraljewska palaéa used perioja (1825.48), Frognerpack soko 630 kipova Gustave Vgelanda. Broji murat gileje, npr. Nacionlna gale, Povijesni muzs, “Moze| primijeniene ujetost Muze suvremene umjtnos ti Muze Edvarda Muncha.U ool ska centar Holmen. ellen sa stijatkim mozejom i poluotok Bygdy sa zmaajnim rmuzgjma, apr. Nore narodai muze, Viknsk mize} (si \ikingka bros 9s), Broést mune s Nansenovim brodom ramom i Heyerdablovom slavi KonTiki te mur} ne oto: enom sa seoskim kugams i cele Norske, + Ror, redank grad uunulranjstsednje Nowetke na tle Hiterei, State rudnske ku i217 (18. st, rodarsi murs, dak Christan Sextus (tzgledavane). Dio Unes cove sete bain, + Salil, nacional park us Noresoj, 2280 kn, na sto meno} visoravn an. 1200-1400 m, bron ledenjacima (op. Svarisen skim Spliama (tric pila Grol) 4 Sjevern rt (Nozdkapp), 1a otoku Mager na krajajem ' Europe (71 i's. §), prema se jo severie prota ‘oblnj rt Kriskjlloden. Viloomijen turisickadestinac- jn dostupna cestom iz Honnigg,Sunce ne ala od 145. 030.7, * Stavanger, grad naj. obalisredite za opsksbu naftih platform na oforenom mor. Stata rads jer s rvenin ‘uaa, romania Katedra iz 11s * Trondheim, grad ma jobli Tondheimskos or, Jo 13 St prjestolnica norvedkih kaljeva. Velebna katedrala s {robo Olav (poeta gre 11S.) u Kojo se 08 114, June nore kraj + Urns, elo ai, ol Losterfoda, everno rukavea Sog. refjorda.Jedna od najstariih dren erava ie 11. st Dio Unescove jets baieNJEMACKA NIEWACA ‘uidono ime: Bundesrepublik Deascland (Savezna RepuiaWjemaéha) Dayna arednje:prlamentarna saveara republika Ponting: 357.022 ka? Bro) stanovika (2002: 82386.000 Guatoen: 2308 st./hm? Clore Bet Stibon jek jemadh "Noveana jini: euro (EUR) ‘5 (2000, 1.872.992 nil USD; 2.784 USD/st. odin! eae porast BOP (1999-2000, 30% odor po stncara so 3366: DEL, DE PRIRODNA OBILIEZIA Sajeitjirelet. Njeratka led v Seednjoh Europ amet ‘AlpanaJ te Sjevernoga i Balitkoga mora aa, NaS je oko 200 km sroka Njematko polska nina, koa se blago uate ns bala Severnog i Balickog mora prema sredogrjuna J. Dana ele nasto jew kvartara, kad je ‘ontnentana oledba fak riput pres ta nizinu. . dio avniceigraden ea ledenatkih manos iz ajmladey see skog)ledenog dob, a djl sera mareve wz cal, koje od lujaoga mora site sok naspinski via doin, koje ‘st napraile vodeispod ledenaka, te neo Wis kr io vast talnit morena, J. od te ravnice w rokom luk 0d Schleswig preko Mecklenburg i Pomeranije protete se ois Zlnomorensih asia izviselshog ledenog dob, koji ‘1 ponegije vst vie od 20 Junie je pode starjih morenskih nanos i najprostrai- {esos tej stare elterske gaia; morene na prob likovane u Sago valovite plato, a med ajima su vane pradolin, po kojima su du ledenoga robo tele ledenjatke ‘ode prema Z suis peséanapodraga (Gees). U podac- ‘Bu scedogoria vetrov sou doba velse glacjacie natledl Aebele slojeve praporas plod dina (Borde), Sredogorski je kraj u Njemadko Sirokvife od 400 km i lagaden e od pleozojskihSkijaacs jettenaka, aris ‘rants, Koline su ispunjene mezozojskin i terse Iaporims, vapnencima i pjetenjacima. Danaija brda osta- taksu Varisickoga gor, Kj ve nabralow karbonu i perm, kasnije se zaravnalo te o nabiranjy Apa teria aon Jona danainje gromade. Vso suizraene suprotostizmeds Sumovith,sietho nasi bd (Ei, 796, Taunus, 880 ‘ny, Trngiska Suma, 983 m, Harz, 1182, Odenwald, 625m, Schoaraval, 1493, Fehelebirge, 1081 m, Ergehire i Cesko rudogorje, 1244 m id) i kona, koje su ro gusto. rnaselene | ntenvno obradene (Tinga, Grajorajsks, Frankfursk, Stttgarska, Naraberka kona). Za nase: \enost i gospearsi raz) osobito su znadajne Broke ean farskezavale nas. rubusredogori, eles praporom po ‘ene ravi sca dleko prema J (Donjorajnsk, Vestal. ska, Hessensta i Sska al). Pojas sredogora zanava se na J stepeniastim pedjlima Svapske i Fanséke Jue 0 stednojrski apora + gorje juli vapnenaca,u Kojima sy nazit struktorne stepenice, areljefjepreao uke. J-od Dunaa te stjene toma pod tere june morsk iene naplvie Us. podaoju Ala alpse su sjeke u arta nasule debele slojeveSunéani i pjesanih nalavina, a dons’ su lede- jac plainskom podnodj sori vl dinamigan rel Gelnim morenama i udubljenjima, u Kojima su nastale pod: alps zea [Nakrajpjem J Njea’kojprpada dio S.vapnenstki Alps ‘je se strmo wait nad bredajastim predgorem (0a th Zugspitze, 983m), ‘AUSTIUA Pode Us ijl Mima je aio occaskas agi ia ma tapi jetia, prema LJ polako prez u kotincn tainu sve hl zimama, Naja padalina ima v vii, privjetiskim delovima stedogora iw Alpama (150-2500 rm), odasno oko 800-1000 mn, na SZ: 600-80 mm, 28 500-400 mm. U sz. dijetovima pada st raveomjerno ras poredene tijekom dave gotine, dak he na Fi aie et. Hamburg (6m. sjetan} 00°C, span] 170°C, 716 mm pas Galina), Aachen (6m. sietanj 18°C, span] 176°C, 0S ‘mim), Berlin (mt jetan-06°C spa 185°C, 581m), Dresden (5m. sijetan} 12°C, sspanj 181°C, 48 mm), Frankfurt na Man. ean) 00°, srpanj 187°C, 653 ‘om, Stata (6m. sien) 18°C, span 175°C 687 mm), Munchen (mt setanj-24°C; span 17,2°C, 968 ran) Ve, Preko Njeratke teu od J prema Sbrojnevelkerieke koje webu Sjeverno i Baisko moe, samo vode ij. dela dave ojtu u Duna jie w Crno more. Vode eke imajy ‘ke so sil uskoroublaile okupacsk rezim te Njematkn prinile uzapadnocuropske asocjcje:Europsko aed 2a ‘gen lie (1951), WEU (1954) NATO (1955), iso bno je Nemutka we pomee 2 drtva postiglaivancedno br sospodarskl as. Saar 145. zaposjela rancuska ite te tol do 197. rao unutranj autonomiu pe neznin pro- tektratom, a stanovnici su na referendum u itopada 1945 glasoal protiv toga da budu poseban terior unutar WEL: 1.1. 1987, Saar je posta savezna zemja SR Njematke, U ‘Njemaékoj Demakeatskoj Republic sv je vast preuzela Sesinstvena socijlsica partja Njema&ke (SED) i vpostav- la sdemokzatska«drlav po soxeskom ugledu, Uvodenjem Ariavnoplanskoga_gospodarstva postupno su. podria privredu (1960. Klektzacia i poloprivede), Prinvatanie novog sjerasnakonStajnove srt (1952) dvel je 17.6 1953, do veiog ustanka w I. Berin i drgim gradovima, to je wavi uguseno,lemedu 194.6. u SR Niemaéky probe: je 27 mil. ju, abo apa je 13. 8.196) podignut Betinsk 2d te pospunozatvoren granica sa SR Njemazkom, U wtjeme sosldemokraskoiberalne Koaie (1968-82) pod vodstvom saveanoga kaneelara Wilh Brandta (1969 74) SR Njematka je upjla vreitiodnase sa $SSRom i Poljkom (piano raica na Odi i Nat 1972), Njemaékom Derokratskom Republikom (1972) Cchoslovackom (1973). Obj nematke dave posae su 1973. dlaice UN dojene Nima, Pokr 80h gosina uobjesunjemathe rive postal se gas zahjon za udruivanje, no pike ato dozoriesu tk iberalzacjom SSSR-a uvnjeme Mihaila GGorbaéova. Dne IS. 1 1989. v NjDR na masovnim demon: strajama zahjevano je avo na obodni ts, ujedijene ioworene grace, Pri dravljani NDR prebjegl su na Z uz ‘omg ambassda SR Njematke v Prag, Budimpes ‘i, a nakon 11,8. 1989, kroz ovoreny madarsko-austska _graicu, De 91, 1989, vada NDR mola je otvort gra nicu prema SR Niemaéto Dre 28111289, kancelar Helmut Kol ebjaio jew pa rmenta program od I toaka za postupno ukinie pole [emake Obje Njemaske potpste sy 18. 5. 990. zai ‘ugororouspostav priredn, moneare i drstvene nie Potpisom tv. sPogodbe 2+ (12.9. 1980) obe su njematke Artave i ei sie pobjednice (V. Brita, Francska, SAD i 'SSSR)potpisl olukiovjednenju SR Njemaéke i NDR a Pra acta Rennes ‘utbeno ime: Replica Porugusa (Repub Portugal) Dravnouregeje:parfamentararepelika owing: 92385 kn? rf stanovnka (2002: 10318,088 Gusto: IL st/km? tv gre: Lisabon (lisboa) ‘stent jx portagalski Novéana jit: euro (EUR) ‘8p (2000.: 16,055 mi USD; 10.500 USDst. odin! esa porast BOP (3999,2000,): 33% iso 2ase: PRT PT odo po sta PRIRODNA OBILEZIA Satta 1 roe, Portagl lt u J. Earopi, na 2. sant ‘erkogspluotoka nu ol Aantshoga ocean Pips smajokAzorif otk Madeica Alantkom oceans, Obubada 1 obroke brite unas Tesoga plotoka pros traneravnice wr obal. U untajot 1 sede dela prosrana je visoravan a8. SS ma ajom wien jenna rs, aod obles nausea dub done aura TEjate novi pritka. Ov peta rip stro) Jetcnko promi Meet od pleompt meaner sie jena gana, Br ad visorva naj rat ser of JZ ema Saji bro je Sera da Esl (181m). Star visravan Mesee uj je del nia neg nS nas vel, eto neseenaprostransva Aenea (0.300400, 1), koja na 3 dap sve do Rta Vinenes nad ima se ak waide pobre Serra de Monciqu (82m). Zo ixatog aba Meet dt alanske bale rua se ii Portugal, u pokrjniEsemadura so Lisabona i ‘uratjo Agar Yeon ours rbot sie- 1, drogje od Larabterisinihereaastihterejaraih Psenjka enh satan gars lo. Pent. Jod nee Toe stedozeno (lage zme, ve, ‘os eta, 40-00 mm palin, re sve ii), 8 (1817) bila 190. raganska revo; Lisbon jess taljenaprvremena vlada, oduzete su ovat bianskin vojnim zapovedniima te 1821. doit liveraai stv. Sida su deste protekautefkim unutabjin spro maimed mona (pista mona) liberal (2ap0- vornika stra i 821), koji su 1852-34 pers w grads Fat. Pokajproena kolonjalnog earstvaw Az Su ST, somom i teom gospodacshom lrzom. Opée nezadevasvo omogul je potetom 20s jane republkanskg paket, So je 1906. dove do oruéanog usta u momar Kralj Karl (189-1908) wo je dik tatra, ok je pao kao ra atentata (1908). Negova sina Manuela I (kraj 198-10, opsim su ustankor prs na abit, paje S10, 910, progltenarepubika, Repbia, U1 sjetskom rata Portal sdlovao na stan Antante (od 1916), a plik se za ve we prodobijvala "Mas a teat toe amare —«mm EUROPA ‘Aun sk our sna (0911.26, promijnie su set vade). Dre 1. 6,196, pred- ‘Sena epublke Berardina Machada (od 1925) drvnim je udarom srsio general Gomez da Cosa, a nega opt 29 11.1926. general Antnio Oscar Carmona; 1928 abl su 2 2 predsednika republic (do 184, 1951.) Za pede nika vide generale imenovao Anténja de Oliver Salazar (0932-8), vodu fatsickog Nacionalnog saveza, oj je uz oo€ vojsketane poise wspostavo atortarna korpore- ‘in dav (nos Ustav 1953). U Spanolskom pradanskom ratu (1935-38. Portugal je podopira general Franca, 2 ssjetskom ratuostao je neatralan Portugal danas. Stabine politike prlikeu rzdobljn Solara rove diktaturenisu donee gospodars i socjaln napredak. Usprkos diktaturi, nasinom zatanju svake oprbe nese: Aelovanju w protuasisizkom saveznisva, Portugal je ukjufen u Marshalloy plan obnave Europe, a posto je 1 jcdna od utemeljtelcs saveza NATO (1949. Rat protv tlobodiladihpokzeta u Angolii Mozambika joe poveéao ‘nutralnje napetost sve dok skupina ska nije 25.4. 1973 hacia Salazarovanalednika Marcela Cactana(predsjednie viade 1968.74) tx. karanfisko revluc, Unite novom Ustava (1976), sve do 1982. zapmvo je vadalo Revoluconarno vee, a Portugese ipa po sadam ue cajem Soojalisiskestankeiaztoobreau ulevo(plansia privreda, naclonalizcja,kolektvadja poljorivede). Tek i pristupu w EEZ (1986) sojaldemokrtska vlad Anibala (Cavaca Sive (predsjenik vlade 1985.95) urea je tm privedu te makon 1989, provela opsednu privatizaciy Griavnog sektora. Unjutenje w EU donijeo je dda pol ‘ida stabilnost; poveljan gospodarsi ast, no unatovelkim sredswima iz rarvojih fondova EU Portugal staje druga najnrazijenia ance savezs (mane je rarijena samo Gita). ‘GosPODARSTVO Usprkos povolnom prvrednom rao, ostaj vo velike razike inmedo gospodaski razvijenih obalnin podruja i ‘mani razjenih, pretetno poljoprivrednih pods ve Korn depopalaiom u unutraijost drive, arate izmedy Si smanjjuse pie vega zavalu turiemy ma J. Nakon evolu 194. vei dio proizvdnh sredstava bio je podtialen, a broaivleposjei na dtdave pretvoreni su radruge, Nakon 198, a posebno v vjeme piprema 2 i= stup w EEZ (1986), dio podreaijenog vasitva vragen je rnekadaijim vasnicims,dok se ostalo postypno ponovao atta. Zbg veltog use ddan pounce nera ses se smu no je mana nego wssedno Sp ‘Soba (2001: Porta 41% Spans 13.3%) Polopreds Portugal ina 29 mi ha na vonake (31.5% porsne), 360000 ha vinogreds (9%) te 10 mil, ba tae rik pasa (109%). Pose maja one prtode v EU, a preset! pines po etary ianoseJedve uediow proseks 22 EU, tako do palopiveda nani kevin domach pte ah ‘om. Osim sie plodnost ala unuznon edostatka ‘ode unyetno natapane, ni wei nk poizodnast jesu asta tehnolopa,nedostak apie za oswvteme njoj ro ustnjen spose prise us. dea d- Save ina Made U drain joing preladv velepese, oj dlomice peor u2adeva padres, ko deo: mice oaaeusnren a chtene pope (0p: pro- ion it) Mane od Sa zemlje ia 8.1% posed, a posed seo 5 ba tek e186 re vega na. Ut uid ‘brjen eT velepajes sie 00 ame (ati fun), oj was de Ck eve obraiezemle Glas su pojprinedns put v vite 5 del, aie zz akan, ro poe, ote main, dk ws jem Aleatju previa elstenivs piped (ito, nao) inka so unjtao natapana pdr (9, tj, pore). 8 Stara proimode pznicu (8000 8) ura (6500 (13.0092 jam et Vl je 2a prizvodnamladog kung (72.00) pore, pie sve ajc (591.00 velo read u koncert). Naina Azorna prevadava mesmo mleénogovedarsv0 tervnjgotvo, ana elena ontario. 2 domae pos trebe proavode dovlno sini | ovstine, dk mlijedne primed’ govedinu mors wo elo e ino votarvo 1 vinogradantvo, U x ijelovina zp oe segs masine (30.00) jabuke, kate, tree live i merle, neuen natapsin poe sma Alene yeeosobito arate inure. Na Anon & Masel osim j, voc ugaaj ok ananas i nae ‘Vinograd pokiaju 360.00 fa dj 50.001 rob; jedan ioprodsa kao stoio grid, a sal preedijv vino (45 sb) Naja vingradarko pdr jst doin eke euro (tn. Pa do vino, aie proivode pre seg wna pto(aazvano po ivaao; Ibe Porta). Velo je pozato esertaowso madeira istoimenog oto. Fibra ju pores sarstom v dag anisms EU 1 anatsjnom tetnolatkom zaotatk, no eapojava 38000 Jud, Vetinom je opanifeno na bale ve, gdje wove 1000 ibe, pie seg sel tna (Vis Rel do So A {ona}, sk, aka meas (og) ria nu wa eka “epi Sado- kaso je naaadeletoost na Azorima te a Madei. lane su bark uke Matosinbos, Avi, Fig ‘rad Fez, Pech, Lisbon, Stal, Prime, Ohio de. Sars. Sune i grmle pokcvaju 33 mil. ba @59% povaine): 48% je boro Suma, 2% Suna hasta pltjk te Me unjenihnasadaeukaliptoa, U pratnom je last vu 87% Suma, 105 wlan opt Porual je aed poimodat plana svt (18.000 ¢ Siete poimodee) ate ume hasta pak ne lar seu untae Alene i Alganes jo eke To UorovimSumama na Sskapljusmol, Brose overs povrine pod nasa vk ives ovina minds tej papa, ako je aw Serie spony 5 ekolshoga peda Radar | energtha, Porta ima zat doo bop Najmatsnje je caivanebakreng pinta w let (11.00, {takra uo adit Atel, Nevers, Soo Domingos) iol Panasquec i Borah). Us Fanos, Porta ina je Tee wranove rue wPov Europ. Vade jo neo seebra, alata i kamenog uglien velkim solanama na J prizvode sl (610.00). Tnstalrana snaga oi lekrana anos 8831 MU. Jeini do mad ino energie je vods,kojuiskortaaju u brojaim hidroenergetsko-natapjucimsustavima (341% elektriéne ese oreo enn prise oTE mma zemni lin Indasra, Po razijenost industri, Portugal asetno zaostae za drugin danicama EU, manje 24 Grékom, koa ina siéms indostrju. Karakeriiraju ju mala poduzea s manje od 50 radaika, prije sega u tradicional industriskim granaa (ets, obvéarska, prebrambena, prerados peta). Uz pomoé EU, 90h su godina mastala veéa poduzeéaw eek troitko industri strojogrady eu automobisk) ins Gotovo sa india smeltena je obalnom poias, pre sega rim podrjima Porta i Lssbona;u unuraijst | ‘na J indstrije ima velo malo. Zbog etn rade sage, Portugal su torrie otvaria brojna poduzesstekaine, buéarse i elektronike industri i rarjenih laica EU i SAD. Na podrugj Lsibona razvjene sy pie segs bezina Indust ingot investijske opreme; na tom je podru- 8a zadjhgodinaestareno vke of 80% sraih laguna (Od vein valj spomenutiflezara (Sena, brodogradiista (Almada, Setbal),tvornicu umjetnihgnojva (Barsezo) i cementare (Setbul, Vila Franca de Xi) Urpomoé zuimova EU, u prosincy 194. proradilaje wore ca automotila Auto-Europa u Palmeli Kod Lisbon (2a jedaitkoulaganje Ford i Volksvagena) sa $700 zaposenh soni kapocitetom od 181,00 oscbninautomabia~ do ‘sad najeéa strana investi u Portugal Na industrisom podraéju Port, koje se stere od Vane do Castelo na $ do Avera na Ji dalje presadavau mali sre ja poduzea tehsine (Guimaries, Vila da Conde), ogee (Gees, indus namjesuja (Pagos de Feta), ndusi- Je obuce (Sto Joo da Maia) za preradbupluta (Fei). bog poundane cane sage i iberalaogradnog zona ‘va, na tom su se pode nasi sana eleronigka i clektotchniha poduze‘a (Braga, Sento Tio) te eadno in- tenzivni pogoni za proizvednju optizkib, mjerih i regu Tae naprava Diruga je portugalska industria amjestena u sredojem Dukere) Zatjeziekipromet. Rumunska ima 11430 km Beleza proga (3829 km clekefcranib), vetinom s razmakom famed tadrca 1435 mm. Uz pruge normalnog koleseka ima 427 km uskotraeih i 60 km proga srazmakom izmedu teaaica of 1524 mm, Zelezica je maja 2 river, jer $2 po njoj ova oko $58 putigko jako 40% teretnog, prometa. Nome upravaju Rumunske ddavne 2eljezice (GNCFR; Socicatea Najonala a Cir Ferate Romine). Broskipromet Tigovadka mornaria ima 277 brodovaukup ne nosivost 481 mil, od eg étvtina plovi pod strani rastavama, Najvece su morske luke Constanja i Agigea ‘Rumuniska ima | 1724 km unueaijh vodenihputova, od jin je njenatsaiimedunaredn pli put Dunavom; 64 km dugaak kanal Cro more ka Agigea)-Dunavskratio je plovidby Denavom 22 gotovo 400 km (otvoren 1984), [Najadni so pristania na Dunav Gal Bra Giorgi, ‘tei promet. Rumunjska ima osam aerodroma s redo putnifkim prometom, Medunarodn su v Bukuest (Otope- ‘i, Constany, Teva i Arad stl so Bokueit (Bane ‘sa unutrainipromet), Sibi, Suceava i gu Maes Nacional je pevoanik TAROM (Transporturle Aeriene Romine). PPRIRODNE 1 KULTURNE ZNAMENITOSTL + Ala Tuli, gradu Transivani. Sar io wnuarvelebne vuvide (1715-38), atoliom ervom sv. Mihaela (1247. 30}, pravslavnom (192) i Muzejom uedinjena (1. 12 1918, proglatenjeujednjeja Tansivanies Rumunskon), + Biertan,oaeps zamak u Transivanij. Cea na strmoj ‘visi, opasna tema ziinama, sa Sst obrambenihkula taj vata, Dio Unercove este batne. + Bragoy, grad us, podnot Karpataw Tansvan kultorno seit emai radar, kojisuse nase u 13-14. st. Go- tidka Cr cra (1385-1477) 38 abikom lima, sagan Ajelo uted iz 13.3 + Bukureit (Bucuresti), sav grad te najvatnije pivedno i Jntrno srecite crave, Saduvan sco laregradskejeare s lasiistickom kraljevskom plagom (1920-37, sada unjet- "fk ze), karavanserjem Hanul Lui-Manu (1808), ck ‘ama Cute Veehe (1546-58) i Stavtopaleos (1724-30). I io targa gaa srusen je nakon potresa 4 3.1977 te po Ceaugescuovin zamisina zapoéeta gradsja monumentalnog, Centra Civil (nedowrsen), np. Nard dom (Casa Poporu- Tu), tea najecagradevinn na jena (270x27n89 em, sada side pariamenta), Palais eva (1654-58), bro rmuzgjijgulenj, U okalitdvorac Mogogoaia§petivojem (702), * Cluj-Napoca, piven i kltumo sedi se jel dedave s velikim udjelom madarskog stanovnifva, Saéavana sara ‘grad eng gotizkom crvom sv. Miaela (14-15. 5), barokna palaéa Bint (1774, muze), rodna kuéa ral Mati (ugatsko-hrvaski kraj Matja Korvin, 1440.90.) ‘Tansvansipowjesal moze + Constangs,rajnatsnja runs uka na Crnom mora, a padrudj rk kolonje Toms. Iskopnerimskog skladita ‘3. sa 100 m*velikim mozaikom,éfamija Mahmudiye (910), praveslava cba (184.95. var, + Delia Dunava,nacionalni park, 4000 kn?. Lzvanredan moSvari kraj na trims glavim rukavia Dunavasbrojnim jezerma,ttcima i poplavim Sumama. Boga ijn: vo ‘inj nije, dio Unescove sesh baltic * Horeay, slo naj strani Tnsivansk Alp, 2 0d mjota Rimaicu Vea (lonéarstvo). U bliin’ pravoslvai manasi Horezus manastiskom eckvom i 17. (eske; dio Une sco sesh baie * Poienri, Drakulin grad na stro til ana sla Arefu doi nije Arges 8. 04 Psa, odakepotege mito van pirs barunu Drakull(povjesni vat princ Viad TV, oko 111-6, poanat po okrunost; jeg je grobu samostan skoj crv uSnagovu, sod Bukureita + Retezat, nacional park uz dielu ransivansih Alp, ‘od Hunedoae, 1300 kn, osnovan 1935. Sikovt gosh ka} ‘lstopadnim i eenogrinim Sumama te ask bijem 2 ‘otijama u naj dijlovia(Peeaga, 2509 m). + Sibiu gradu Tansianij. Dobro safuvanasredojovekor- a gradckajezgra iain ematkih oiled, npr. vieica (145), goicka evangeliska crva (14-15. st), gradske ‘iine, ruze| Brukenth + Sighkoara, grad wi. Tansivanijsijepo saéwanim zam- Kom i 12-13. st, kasnogotizkom erkvom (13S) s denim stubitem i saskim grblem,janim satom (nue i Drak linom rodnom kucom, Dio Unescove sete bain, + Suen, pravosavnl manastr o grada Radu, ops san sadn dima sobrambenim kulama, podigaut 1580 Siikovitefeske na vajskim zdovina manasiske ere. + Vorone,pravosavn manatr vi, Karpatima, nasikovti ‘od brojih moldavakh skkanih manasa, Utemelen 1488 ‘nutans fess prizorima 2 Krstova vol, 2 ma vai sho) straniivrsno satavanafeska Posedaj sud. Dio Une scovesyjetskebaltne.mms EUROPA RUSIJA ‘Stutbono ime: Rossishaa federacija (Ruska Federacia) Drtano weenie: predjedniha saver epublica ows: TOT 400k? ro} stonovnta (2002): 14. 47.000 tve grat Moskva utbnt joe rash Novéana jai: rusk ub (RUR) ‘Bor (2000,; 25.106 il USD; 1720 USD/st, odin ean porast BOP-2(1988.2000,): 83 odo po standard so 2566: RUS, RU PPRIRODNA OBILIEZIA Seta Ure, Rosia let v1 Europ iS. Ali we sede od Balithoga i Cenoga mora naZ do Tinog oceaa na. Dijel- mo jena vile vec regi: stognocuropak nisin, Zapad- nosbisku nzin, Sredajesbirskovioge, I Sibir, Dalek ‘tok, Zabajaj,sedajoazisha gorja i Kavaz. Istoénoeuropka nizinaobubvae oko 4m, kn? i geoldki Pripeds Rusk pot, stabil} ear euroazskog Kontinen- ‘aod kistalinski stjena. Stan jezgrana pore samo w Bakikom Stu (Karel), dru e polrvau 2-4 km de- bt vodoravi soe paleoanskih i mezazojskh sediment stjena, Veli nize wledeno je dab biopekrvenledom (Go erte Lvor-Kije-Tula-Kazan) i dotvio je snaina led naka preblkovana (moreaski asp ledenjahajezera), U j. ijl nizina naa se Srednjorsko i Privo wise, ravnano, 200300 m vsoko pobrde od palecnoskih vapnenaca {i pelenjaka te prostane raaice (Cromorska i Kapka ‘izina) od neogeasih morsih taloga pelsveih praporim. GGranica izmede Europe i Age prolazi Ural, 2500 km <éugathom, yo zaravnanom plainom, koja je nasal rz obluvarisitke orogenezeiizgradena eo paleazoskit- jena sbogatinrudnim alata (njvisveh Nard gor, 1854), Lod Urala pros se Zapadnostirska nizina (3 mil. kn’), aolems, pretetno motvarn ravnica, koja se neprinjetna ‘naj of oko 250 m na J prema Karskom moru a 8.8. love (do 60° sg &) preobikonl su ledenici, a a obrabu natalotio se plan paper. ‘red dio Sibira zauima 35 mil kn prstrano Sreéjo hiro visogeizmedu rijeka Jenseja Lene. Geoloi to je Angark di, izgraden od prekambriskh metamorai sje na te kambrijskinpséenjaka i Ronglomerata, Previadava risko (500-800 m), vrlo zaravnano pobrde,rakelunjeno Sirokim rieénim dotna Sibir vetinom je sastavlenodnabranih ora, koja unas lustaroalpdstom razdtlj nabiranj v juni ret kjase prufaj od S prema J, npr. Verhojansko gore (2389 m), Gore Cershoga (3147 m),Kolimsko gore (2220 m), Cukor ko gore (1708 rm) te kollna i nizia (Jakuska, Kolimska, ‘Anas izing), Dalek istok obuhvaéa sev hog aceams niginu ve sijekw ‘Amur, mado nabrao gore na kraj. (Site Alin, otok Sahai), oluotok Kamath satis vlan (Rlusev- slaja Sopk, 4780) i brdovt Coktskipoluotok Zabajealie planinsk riod Bakalsko jezera,sardan od ana, ital jvaca i grant, koje tektonse sil ‘aia uplainste gromade v smeru od prema SI, np. Jablonosko gorje (165 m) i Stanoojsko gore (2840 m) te ‘aramano Aldanskovisoe nav. od oko 1000 m 2. of Bajalskog jeera Rusij se stre na podruje sted jai planina. U si. diel su gorja Zi. Sajan (Munk Sardi, 3492 m), geoloik srodnastarom nabranom gorju Zabsjkalj, a. do zauzima Alta (Beluha, 4806 m), nal} ‘a Klimatsia razdjelnicaizmedu Sibir i Sredne Aaj. Na jegorus. podnod ede katie we gor Ob i Jente)s ve kim redsim bogatsvom i plodnim tina, Irmedu Kaspjshoxjzer i Cog mora Rusia dopie w 1100 | dugatko lado nabrano gorje Kavkaz (Bra, 5682 m), sastavjena od ve uporednih gorsihlanacs i dubokih do lina. Gore se prekovalovitospredgoraspusta prema SZ: u stepsku Kubansku nizny, prema ST u Pikapijsku nizinw Podnete Klis je venom Kontinental, na S subarea i arkika,Ljetne se temperature siz od prema, no let ss na SZ net hadnje nego w Sibir, Zimske se tem perature siz od JZ prema Se dosebu nanitevrjednos ti Shira (a Ojjakonu je imjerena nani temperatura v rasellenom mjestu, 711°C). Kolin padainasmanjuje se (08 prema Ler u europskom djelu Ruse padoe S00 ‘um paling Sibir samo 30-400 rm, ana oblama hog ‘ceanaSO-90 mm. Sankt Peterburg (6. sijean-7.5°C, (C,$59 mm padalina), Mosk («mt idan} 39°C, span} 19,0°C, $15 mm), Ashangelbk (sm. seéan) 12,6° span 5 6%, $39 mm), Ufa 6m. stan -1,6°C, separ} 19°C, 419 mm), Volgograd (sm. sjtan 9.65%, stpanj 242°C, 318 mm), Irkutsk (5. m.. seta 209°C, stpanj1.5°C 58 mm), Verbojansk (6m. seta) 489°C, 3°C, 155 mm), Vladivostok (sm. sean) -14,°C, 721). Us, elon so bez raza samo 3-4 mjesea (Arhangesk 119 dana, erm 118 dana, Novosibirsk 120 dana, Irkutsk 94 dana i Vehojans 69 dana), od J prema S poveéava ei bro dana sa soednim polavaer; veuropskom dieu debeo jeus, oko 50 em, w Sibiru 2035 em (Astraban 12 dana, Sankt Peterburg 115 dana, Moskva 131 dan, Perm 166 dana, Novosibirsk 10 dana, tsk 149 dana, Salehard 216 dana, Verhojansk 220 dana 3 dana), ode, Vode sited poovice ert Rasieojeu velke eke koje thu prema S u Severo ledeno more, To su 8. Drina (80 ke), Peora (189 km), Ob (spritokom Ire ‘5570 kim), Jenise} (4090 km), Lena (4400 km), Inigiks (989k), Kolima (2400 km) td Te so eke zarranute 7.9 meses kadse pone ed tpt, aru gormjem ok, nas ‘aj peje vellke poplae Veéina vods ia evropshog dljela Rui tote u Volgu (3688 km), a ona. u Kasi jezero; madi ojede w Don (1970 ‘mj potom v Co more teu Balko more, Nsjveda seks Dalekog istoka jest Amur (S416 km), granigna sijeka s Kinom [Najveéa su jezera Kespisko (371000 km, san iter of «anja, Baalsko (30.500 kn, duboko do 1741 m,po vol ‘menu najvece slatkovodno jezero ne svijetu), Ladosko (15390 kn), Onjtko (9400 km’) itd Na rekama je ve od {000 velikinumjetih jezer,osobitow europskom dieu ij Sibiu. Moévare zauziaj oko 2. km a najprstanje su 1 Zapadnosibisko iin, Tal vegetaca Trjnozamrnuta a zavzimaju oko mi kn? (468 portine. U velikim dietovima Ruse to Eine slabo pda podzali i tresena tla (tundra, tiga). Naplodnil je eenagom na praporu, kj se ster u obku Brokoga lina (0d Ukrajine a Z do seineg Sibir na L ‘egetacia je rasporedenau iat biljnim pojasima, koji sljede od S prema J: naSje tundra (oko 12% poveine, taj- no zamrznuto to}, a prema J preko Sumovite tundre pela ‘aig (cmogoriéne sume sek, aria bora, ponegde re za; oko 40% porréne), U sedifjem europskom sijlu Rasije prevladavaju mielane Sume (beast, ja, jvor,lipa seks i bor), koje prema J prelazev Susko step U nz rama uz Crno more i Kaspishojezero teu najvdiim die- Jovima Sia prostre step koja uz Kapijskojezropre- Jaz plupusinju pus. ,dielovima Daleko sok prevladavae mijeiane sume. Sume pokriaj 45% powsine. ‘STANOVNISTVO I NASELIENOST ‘Stanwisho, U2, st, stanavi8no je, dou, rao piles ‘2 2hog smanjenja moralitet, no porastsuuspril etki gu bil vvjeme Oktobarske revoluje i gradanskog rata (oko ‘it. tava), sealjiistickin ist (815 mi) 2 sjetskom rat (oko 25 mi ravi; pod seodnove na bis SSSR) Natt 200) amu ltt 300) We Pir at 0m) ak tate ona (800) Wa Prt aon pcs stn 0886.20) 4.8 eae jj ata (1888) 589 god; 724 inst nite o 5 gia 20) 3 itn trig 6 210) i patsiog snot (08) TANK einai snot (88) 72E0L00 (8) Wisp tana O88) Jena od posedientetke druitvene i gospodarske krze otra} SOs godin bio je bz pad natalteta uz istodobno poveéanje moralitet, tako da je 1992. broj umrlh vee rudmati bx} tivrodenih. 260g osetnogsmanjenja Lv0- ‘nog standuda, ise od poloviceputansva spo granice siromaitva, arasivo je wvelike nzadovalo, io Senate ‘id w poveéanoj smrtostdojentad i skranju ofekivanog, tajanje vor, Rusia jestodobno etn anol iiraitorska, Rui ine 80% stanowniva, a uz to se rusk jezik 2bogrsfikacie (po- aj usocalsickom raadobjy) sano vkorjenio i medu reruskim pufansvom, bat kao eau bj drugim exci kojisu postal hea tek 0. st. Urveinske Ruse iw 20, doveljneslatenske Ukraine (35 sana) te Bjeloruse (440.000), u Rusit ve pripadnici jo oko 130 spodarstvav tino, demokzatizaija droite, zai je pi jekid stadicionalnim sojetskim drutvom iu medunarod im odnasima kraj hladnog, rata (199) Otvaranje soe skog drsiva raztiilo je sw nedjelotvornostsovjetskogs spore biroratiiranostpariskogi pravnog gparata te velkedruitene i medunacionane napeosti medv nar dima u SSSR. Posie wstaveihpromjent 1988. (ov izbors akon, vets aulonomia soxjeskim republikama it), sve su republke 1989.80. proglasle suverenost (Rusia 12.6 1990). 1a referendum o o&4vanjv SSSR (17 3. 1991) 769% su- Anita janie se za ofan, al su Liva, La, Estonia, ‘Moldavija, Gru j Armenia referendum bootale. Dae 23,4, 191, predsanici devet sven republika | SSSRa potpisli su Deklaracjuo daljnem opstanku SSSR-a (ov. Sporezum 941), prestalis Sst republika dab je pravo ¢asesamostalooodlute oulasku u noi saver, koje trebao anv Saver Sovrenin Sores Republika. Raspad SSSR, Unuraii sporovi u Komunisitkoj part jnmedu reformista i Konzervativaca davel si 19.8, 1991. 60 Dokulsjedrdavnog udarareakionarih snaga. Predsedaik Ruske SESR Boris Nikolajevié Jeljcin (izabran na opéim iaborima 12.6, 191.) joe og dana preuzeosru vast na podrugj Rus te pozva pipaike voske da ne nastupaju roti gradans, Nakon masovaihdemonsraca u Mosh B ‘ein preuzima i vehownozapenjedniswo nad vim oruzanim snagims na tertoi Ruse, Kongres nardnih zastupnika proplasioje 5.9, 1981 kre dotadaijeg SSSR negovo pre~ Dblkovanew siver nec dedava Predsavnici Ruse, Ukajin i Bjelorasiepotpisali sa 8. 12. 1991, sporazum o ostuthu Zajednice Neovisnih Dréava (ZND), anja se pride jt sam nekadsnin sovetkin ‘republika, ‘Th 11 republika (oti try balk Gru) ‘snorao je 21.12.1981. u Alma-AtiZND. Russ se 17.4 1992 iz RSFSR preimenovaleu Rosku Feeracj te jedina od nekadasnjh soyjetsih republika nije proglasila neovs- ‘ast, nego ev Gels prewzeleulogu nasjesnice SSSR onpodarta | dastena hz, Prez na trino gospodarst- vo prouzroto je silan pad Hivotnog standardavetine stano- ‘nil, no unatoé tome na referendum od 25, 4 1993, ve Gna brads poduprs je elcinavs gospodarsku i socijalau pelt, kos ve vite protivio Kongres narodaih2astup- rik Vehval svt. Predsjednik B.Jeljin je 21.9. 1998. ra ‘pst obaorgana te raspisao nove iabore 7a évodomn par lament, itodobno referendumom o novom usta, Vrbovn je soviet raznieioB, Jelcina, no pokwia}drtaynog udara avo 4,10. 1983, vojsim napadom na zyradu parlamen- tai hapenjem voda pobuneas Dre 112.194 rae vj ape ora teen ju Cte, jer ova nie poral federal gonrs Rus jam tee 111 19 jeontano prog eoisos. U Tau (ie od 0.00 ei) aso opine ie ‘oped pobusjenie, eu e197, porazne pone Dre 12,5 197. Moke popisan mira sprazim ko- jim e ne ured plik stats Coden ss 199, bor te mda rske opie poturjcika pono rz hog sb rove peed Bein 112.199. of stp, jg erased posto Vadimir Viniroé Putin (predjednik vad od 98.1955 do 75, 202, red siedik repute od 31.12.1988, zara ma ioc 28.3. 20), ojemy jew kathy vemenuvspilo magi we ‘made police (sim Ceéenje) i gspodarskeodnose te Soret vanjskom polio Rosi att dio nekadaeje edunaodne vant GGospopaRsrvo Rj je nakon 1989. dotivjela jedan od najdramatiniih privredaihslomova u povjesi. Samo 1989-95. BDP se sm jo 2a we od poovice, @makon ito su se veépokazal prvi mac oporavka (1985, smanjenje BDP-a za samo 4%), 1558 zatvatio ju je nov vitlog politiéko-socjalno-gospodarske Iie spadom vjednst rb, opm nestaioom i pono: nim padom Svoing standarda vedine tanovisna Glavne pottioge koje more rusk gospodartvojesu nesta bilne politckeprilite, opée nepovjerene w pravl sustay, Velika zadutnost i opé fnanisa nedisciptna, slab infra struktura, nedosttak Kapital, sak nanstvenogi tena: Totkog rato, korupin sveopa sai ema ekonomi ‘Unatoé tome rsko se gaspar sh godina eo promi- jen. Skupina reformist usnjeenih poi, koa do 1958, uvalastadnu potporupredednika BJelin, meds stag je uspetno provela lberlzaciju 28a, obuzdala ina, uspostavla tte Kapital te proela natn io as: nigke trnsformaijedrfaynog vlasnfta. Istadobnos tm, unit nedostatku domaéegakaptal, masta vie od 1 mi novi suv malin poduzeéa, pie svega u wsubnim de latostima, a prvatizaciom suse podee sara poduzetnigke ‘rape oko vecth banka Tako je privatizacia pduzta tela mnogo spoije nego npr. 1Gelko), Madarso)ili Poko, ona iu Rus pasiepoia- eink jerje 1985, privat sektor ve oxi wie od SOM slutbeno regitriranog BDP-. lzmedu 1992.94. odvala se ity. »mala privtizaiu, koja je availa u prom edu ma- la srednja poduzetas mane od 200 zaposenit;vtinom su ih pod povljnim urjetima kup zaposeni. Godine 1994 ‘otpofela je melkaprivatiace seed i vei indust- ‘sik poduzea, Sv su dtZavian bil privaizaciske certf- tate, koje 1 moglzamijenit za dionice u poduzetina. Ugh ‘om su vecinske udele (nie S1%) othupl zapesen w tim poduzetima, a 30% gradan scertfkatima, Zoatne dj leu vecini poduzetazadral je dfavate ih drugom radob- lu pivatizaje delomiéno prodala 2 gotoviny. I pi priv ‘zai najboje suse sna predstavie nekadaajg partion, sparat slo nvihbogutat (noi Rus) ako da suse so Gospodarshagrana OP ssn (3) Zapsen 200.) Pobre a3 a dt ints 35 18 Jae se fn 45 lioteaarte st a Fret ae 3 67 Towins mo us. Frcsei pose wie 83 @ Jaa pacar 5 39 Jam, ee ge 8 a (do So us al alike u rskom dusty jo paved Devedesetth godin vio se promijeno i sastav zposleaih. Uo zaposenih u indus i gradevnarstv sano se 58 423% (1990) na 35,2% (1995) 266% (20), a povedao se udio zapostenihvusuinim jlatnostina, Za dali azitak Ruse oj eto to supose 19% sue istraivata ti ‘inozemstvo ie preorijetiral na proftabiine deltas Ploprirada. Rusia ima 1323 mil ha ja taj asada (2.7% povrine) te 780 mil. ba tavaka i peiaka (45%) Zaadenjepljdetva w Sim se goinam velo sano jee Je ego ud w ostvarenom BDP-v 199059. opaa sa 183% 12 6,38, Pljoprivedna protons ose vrjeme sani 2a etinu, stodobno scene industri proiwoda iene "poral put vite nego cjene pljoprivednih prota, algo pad dojo je soars, bo tke je amd 1950. 195. pa z 30%, a polojelsa proizodnja za oko 15%. —“Ya tl Oates ere Istodobno stim smanjila sei produktivnost rads, jer jew paloprived of wiek zaposeno oko 10,5 mi uk eli je i nedostatakfinanciskih sredstava za osovremenjivanje ‘astarjel tehnolgie. [N privatize donjela veh promjena, Od nekadsinjih 26.000 dravaih (shor) i zadrunihposjeda (kolhzi) vetina se preoblikvalav podurts u vedinskom vasa zaposlenih tako dase u bit nite nie promjnilo. Priva sektor nsiaje vlo olako, Na traiconalnim okuéniama, koje su u kriznom razdoblj bile namijenjene prije svega prolvodnjibrane a pretivjavanje, na novonastalim privat him posjedima (280.000) na 9.3% poljopiedaihpoweina proizvodeéak 45% poloprivredaihproiods Glavna sa poljprivredna podrdja usednjim i. dietovime caropskoga dela Rusie, tko da uo pljoprivredih pov fina postupno rte prema J, jeu stepskom pojasu obra ‘eno do 6% powrine, tw diel Sibir; onde je plop ‘edi pos wz, djl vor sede zaljuno do Jiejia [Naja je proizvd to; poizode ga na 56% powina: lenin (37,0 mi. wie), jam (127 mil. 2 mas jetu), 205 (63 mi 1. na st) a (56 mil, 1a svije- {a}, Na teint povtina proizvode stony bran, pie sve sieno,detelins, rep, ama} kukuruz (13 mil), drugije krumpir (32,0 mil 2 na sietu) i industrsko bij, pows- vito Secerou rep (1,58 mil. era), suneokret (2,7 mi), lan i konopi. “Mljeno { mesno govedastvo (275 mil. gla goveda, 9. na svijetu) razijena je nave u pojasa Sums sepe u europ- skom diela Ruse uj. Sibir, a ovlarsto (140 mi. vaca) ‘usutim stepskim podria, u Zabajkalj i sednjoaziskim gorjma, Svinjogostvo | peradarstvoratireni su w okolic veh gradova. Ribarso. Komercjlno ribarstioranijeno je na nekim mor na (Barentsovo, Belo, Jpansko moe), na vem jezerima (Ladotko, Onjefko, Kaspsto, Bukalsko jezero) ima rieka a, osbiow porjejuVolge. Ulor ride iznos 446 mi (4 1a situ), Zbog jakogaonedsenjareka i jezera ula slat kovodne rie w zim je desetecina wo opto, Najpaans- Ajj von ant kaa dobiva se ie jose, koa vw (Crom mor iu Kasson ezera teu tamosnj rjkama, Najwie su sibarake luke weuropskom dela Kaliningrad, Sankt Peterburg, Murmansk Arhangels, ana thooeeansko} strani Vadvostok, Juno Saban, Niklajesk aa Amuro how ‘Sumario. Rusia ina nase Sumske powine na jet (76 ail ha 44.9% povrSine). Goda eta ienos 75,7 mil. drveta (7 a svt), nai u Sumama europskoga del Devedeseth ain Dale tok post vata dobav diets 2u Japan drape toceansie dee, &prostrana pod seg. Sia 2og eke su dstupastviokTh Drijevrnih rotkova jos primo netaknua. Naproiy, uj {iors Sibi el interim ken Sma, jr one ‘sais endobj nga eke srnice celle | ari, cio amet Krank Bajlsho jee Ftdarso | energta, Rasj imagem bogsto rds, f= sin energestihioraivodene emerge. Vika pore au tome orl est nao ulin ko dos tapnim podejima,dleko od potrosata. Boatsta Sibira posel tov} short tek usoejaliikom rz cj ntti uta upoeebil su kao etn rad saga te pli atoreita.Sokopteni poe selva sharkikom ool imal su pond kaso {aie poredie 2 ool za starsat tanowis0o, Rai se ubrja med mjote etske proivodate lene rae (67,0 i 4 ma ses), dijamanat (164 mi karat; ‘na sje), aa (48% 6, sre), plain 290 2-na sve), oa (51008 outs), bola (9 mil. 7. ta sets), ka (1360) i rebra (380 1m seto. Glavna sonal Selene rode ma Srednom |. Urala (Sern, Maitogrs, Ust-Kata) kod Kus vj. Rost {@elenagrk, Gui) omala sou Karel (Koso), od Novela v Kuchus kod Brash (Zelenogosk- Tima. Dijamante dobiaj iz rien naplavina u 2 Jakutii To porjejunieke iui (Mir, Aba, arako i lato iz maple Vina Jee, Lene, Aldana i Kone. Ruse oS va yet ska proizvodéia platine (na Ural), nikla (Nike u Karel i Nonisku s. Sibir), mangana (Polunoénoe nas. Ural), baksa (poluotok Kola i Url), boksita (Boksiogorsk kod Saokt Peterburg, poluotok Kola Ura Seroy, Alapajesk, ‘Kasnaj, Kosta (Verhojansk,Dalnegorst,olova i cinka u i,Siira(Adinskoe,Pevek) Uz predgrj Ural dbivajuka- Ij i kamenu sol (na podratu Solikamska), na poluotoku Koi (Apatit) i kod Mosive(Vosizesensk esate [Najveéa su crits nafte (323 mi 3. na sie) Zaps

Das könnte Ihnen auch gefallen

• Terenski Dnevnik

  

  Dokument8 Seiten

  Terenski Dnevnik

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Vježba Br. 3

  

  Dokument2 Seiten

  Vježba Br. 3

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Stav Islama o Demokra (C) Tiji

  

  Dokument39 Seiten

  Stav Islama o Demokra (C) Tiji

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• • Zeitschriften
  • Podcasts
  • Noten
• Odgoj Djece U Islamu

  

  Dokument94 Seiten

  Odgoj Djece U Islamu

  nihad_ahmic

  Noch keine Bewertungen
• Vježba BR 2, Urbana

  

  Dokument1 Seite

  Vježba BR 2, Urbana

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Prometna Geografija

  

  Dokument7 Seiten

  Prometna Geografija

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Kraska Polja U Bih

  

  Dokument12 Seiten

  Kraska Polja U Bih

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Stanovništvo Afrike

  

  Dokument8 Seiten

  Stanovništvo Afrike

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Kina Turska

  

  Dokument7 Seiten

  Kina Turska

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Skripta Pedogeografijaa

  

  Dokument57 Seiten

  Skripta Pedogeografijaa

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Ekonomska Politika - Opcenito

  

  Dokument27 Seiten

  Ekonomska Politika - Opcenito

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Opca Kartografija

  

  Dokument111 Seiten

  Opca Kartografija

  Danilo Petrovic

  100% (2)
• Vježba Br. 3

  

  Dokument2 Seiten

  Vježba Br. 3

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Prostorno Planiranje

  

  Dokument82 Seiten

  Prostorno Planiranje

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Velika Britanija - Seminar

  

  Dokument23 Seiten

  Velika Britanija - Seminar

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Vježba BR 2, Urbana

  

  Dokument1 Seite

  Vježba BR 2, Urbana

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Saobracajna Geografija

  

  Dokument40 Seiten

  Saobracajna Geografija

  Okavango

  0% (1)
• Spratna Dimalučara U BiH

  

  Dokument8 Seiten

  Spratna Dimalučara U BiH

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Kulturna Antropologija

  

  Dokument7 Seiten

  Kulturna Antropologija

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Etnologija BiH I

  

  Dokument43 Seiten

  Etnologija BiH I

  Amel Smajlovic

  Noch keine Bewertungen
• Urbana Geografija

  

  Dokument1 Seite

  Urbana Geografija

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Sad

  

  Dokument3 Seiten

  Sad

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Antropogeni Turistički Resursi

  

  Dokument8 Seiten

  Antropogeni Turistički Resursi

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Ekonomska Politika - Opcenito

  

  Dokument27 Seiten

  Ekonomska Politika - Opcenito

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Skripta Biogeografija 2013 FPMOZ

  

  Dokument162 Seiten

  Skripta Biogeografija 2013 FPMOZ

  Martina Bošnjak

  100% (2)
• Grupni Rad U Nastavi

  

  Dokument2 Seiten

  Grupni Rad U Nastavi

  Okavango

  Noch keine Bewertungen
• Demogeografski Razvoj BiH

  

  Dokument48 Seiten

  Demogeografski Razvoj BiH

  Okavango

  Noch keine Bewertungen