Trajno zatiti drvo

1. TRAJNA ZATITA DRVETA

Drvo spada u najomiljenije i najljepe graevinske materijale - pod pretpostavkom da se struno ugradi, ispravno zatiti od utjecaja okolia i tetoina i redovito odrava. Koliko se drvo moe oduprijeti zubu vremena ovisi o klasi, vrsti i ispravnoj primjeni. Tako zatita drveta poinje ve kod odabira materijala. Znanstveno istraivanje drveta je ve dokazalo da kod gotovo svih klasa od 20 postotaka vlage pa navie postoje dobri uvjeti za rast organizama koji tete drvetu kao npr. gljivica ili truljenje i u takvim sluajevima kod kojih se uvijek prekorauje ova vrijednost preporuuje se zatita na bazi supstanci koje suzbijaju gljivice.

2. ISPRAVNA KLASA I VRSTA

Egzotino drvo kao na primjer tikovo drvo sadre ulja i supstance koje se izvrsno tite od vode i tetnih organizama. ak i poneko domae drvo kao Douglassmreka i hrast vae kao rezistentniji protiv napada tetoina od drugih, jer izmeu ostalog sadre tvari koje unitavaju gljivice i insekte. Jezgra drveta je unutarnji dio drveta nekog stabla. Ona je tea i vra od mekog dijela drveta koji je izvana i na primjer kod bora i hrasta odudara i po boji od vanjskih slojeva. U jezgri presjeka stabla zavren je rast. U stanicama se odlau minerali koji zatvaraju veze izmeu stanica, tako da iste odumiru. U prstenu mekog dijela uokolo jezgre transportira se voda i hranjive tvari od korijenja do lia i nazad, zbog toga je tamo materijal porozan. Jezgriavog drvea ima kako kod igliastog drvea tako i lisnatog drvea. Bor je jedno jezgriavo drvo kod kojeg se za graevinske radove i za proizvodnju namjetaja koristi meki dio drveta, a jezgra za prozore i vrata. Kod hrasta se meki dio drveta ne smije obraivati jer je veoma mekan i podloan napadu. Jezgriavo drvo je ipak veoma vrsto i trajno i moe se koristiti kako u

proizvodnji namjetaja tako i u vanjskom podruju ak i za proizvodnju glazbenih instrumenata. Kod trenje se mogu obraivati i jezgra i meki dio drveta. Budui da je razlika u boji izmeu crvenog jezgriavog drveta i bijelog mekog dijela veoma izraena, ipak se kod jako vrijednih radova uklanja (izrezuje) meki dio. Udio jezgriavog drveta i mekog dijela drveta je kod razliitih vrsta drveta veoma razliit. Sl.: "Jezgra i meki dio ": Jezgra je vra, trajnija i ima je manje. Po stablu ima ipak znatno vie mekog dijela, zato je jeftiniji. Sa zatitnim mjerama moe ipak i ovdje poboljati trajnost. Konstruktivna zatita drveta obuhvaa sva graevinskotehnika sredstva koja preventivno sprjeavaju previsoku vlagu drveta i time i napad tetoina. Na savjet : Ispravno odabrati, obraditi i konstruktivno zatiti drvo

Odabrati sukladno namjeni, prednost dati jezgriavom drveu za eksponirana mjesta. Meki dio bora, smreke i jele koji se koristi kao graevinsko drvo i drvo za vrt treba bezuvjetno obraditi fizikalnim ili kemijskim postupkom Izbjegavati vodoravne povrine Stvaranje tragova (noseva) kapanja Otvori za odvod vode protiv stvaranja blokada vode Izbjegavati rosu Iza drvenih oplata pobrinuti se za dobru ventilaciju Pokriti pukotine ili kontrolirati redovito Izbjegavanje kontakata sa zemljom Ugroena mjesta pokriti limom kao npr. eone drvene povrine

Kod horizontalnih drvenih povrina - kao na terasama i balkonima - moe se nanoenjem oplate od lima ili folije iznad glavnih i pomonih nosaa uspostaviti

graevinska zatita drveta. Budui da takve obloge tite od direktnog i trajnog vlaenja moe se koristiti uobiajeno graevinsko drvo s preventivnom kemijskom zatitom drveta umjesto skupih materijala impregniranih u tlanom kotlu.

3 . PRIMJERI KAKO SE MOE KONSTRUKTIVNO ZATITI GREDA

Spojka grede: Spojka grede u obliku U za stavljanje na betonski fundament.

Profilni cijevni nastavak s maem: Greda se privrsti ravnim elinim dijelom (maem).

Palisada: Palisada s betonskim fundamentom na ljunanoj podlozi (drenai) omota od folije podnoja palisade omoguava isto tako odvoenje kapljica vode. eono drvo na gornjoj strani trebalo bi se daskom ili poklopcem palisade zatiti od vode.

Betonsko podnoje: Zaobljeno betonsko podnoje s nalivenim elinim nastavkom.

Limeni pokrov: Lim se brine za dobru konstruktivnu zatitu na horizontalnoj gredi. Primjer: balkonska reetka

4. BILJNE I IVOTINJSKE TETOINE

U iva bia nepoeljna na drvetu spada izmeu ostalog i smea bradaviasta spuva koja se javlja veinom na mjestima koja imaju kontakt s vlanom zemljom. Kao i ona tako se i bijela spuva s porama odlikuje velikom moi razaranja. Jo su opasnije gljivice na jelovini i ogradi, koje due vrijeme utjeu na jedva prepoznatljivo truljenje. Ono poinje podmuklo u unutranjosti, izvana drvo naprotiv izgleda zdravo i stabilno. Pored ovih organizama koji unitavaju drvo postoje i takvi ije javljanje samo sa sobom ne donosi nikakvo ugroavanje u graevinskotehnikom smislu, ali ugroavaju optiku kvalitetu drveta. U njih spadaju gljivice koje oboje drvo kao to su plave gljivice i gljivice plijesan.

Bez obzira na njihovo po zdravlje tetnom utjecaju plijesanj moe razgraditi lakove i boje koji tite drvo i tako mogu indirektno ugroziti drvo. Napad insekata moe se javiti ve kod vrijednosti vlage ispod deset postotaka. Najee ivotinjske tetoine su kuna strizibuba i kuckar (mrtvaka ura), ije liinke se u narodu nazivaju "drveni crvi". Naroito na krovitu kuna strizibuba priinjava velike tete. Insekt naroito napada meki dio drveta ili igliasto drvee, stoga se na nosivim i streim elementima treba provesti konstruktivna i dodatno preventivna kemijska zatita drveta. Zavaravajui tragovi mogu ipak potjecati i od ranijeg napada (prije zatite) ili ukazivati na bezopasne ose drvarice koje ive u naputenim progrizenim hodnicima. U svakom sluaju se u sluaju sumnje trebao pozvati neovisan vjetak za zatitu drveta. Ako se potvrdi napad tetoina, treba poi od toga da je time pogoen vei dio konstrukcije. U sluajevima kada drvo tako i tako nije vie dovoljno nosivo ili je ve tako staro da ga kuna strizibuba gotovo vie ne moe ni koristiti (preko 100 godina), moe se odustati od suzbijanja. Na vlastitu ruku bez vjetva ne bi ni u kom sluaju trebalo provoditi suzbijanje! Na savjet : Pravovremeno prepoznati tetoine Kuna strizibuba: Due vrijeme mogu se uti samo karakteristini umovi grebanja i povremeno se mogu primijetiti na drvetu povrinske udubine i kvrge. Ako se ubode u pogoeno mjesto, ispod pokrovnog sloja nai e se labirint hodnika koji su ispunjeni ostacima od buenja slinih praini i u blizini liinka s izmetom u obliku gusjenice. Liinke izjedaju drvo zaista brzo i stoga ih je teko osjetiti na njihovom dotinom boravitu. Liinke kune strizibube koje polau svoja jaja u pukotine drveta trebaju tri do est godina za razvoj do gotovog insekta. Ako se nakon ovog vremena uvuku kukci, oni probijaju povrinu drveta i pritom ostavljaju karakteristine ovalne rupe promjera izmeu pet i deset milimetara. Kuna strizibuba sama je veinom nevidljiva, odaje je samo ovalna rupa. Tragove kuckara (mrtvake ure) prepoznaje svatko. Male rupe (jedan do dva milimetra) iz kojih ispada brano od buenja kada su u njima jo liinke. Kukci

koji se izlegu nakon dvije do osam godina polau svoja jaja veinom opet u drvo u kojem su i sami narasli.

5. PREVENTIVNO SPRIJEITI NAPAD INSEKTA

Osnovna zatita se postie ve time ako se drvene konstrukcije omotaju i pokriju eventualne napukline, pukotine, udarci i fuge. Najbolje je ako se koristi samo dobro uskladiteno suho drvo ili drvo od vie slojeva dasaka, tako da uope ne dolazi do napuklina. Tko se eli kladiti na sigurno, koristit e jezgriavo drvo s maksimalnih deset postotaka udjela mekog dijela. Njih obino ne napada niti kuna strizibuba niti kuckar (mrtvaka ura). Briljivo pokrivanje sprjeava i prodiranje vlage i time i napad gljivica. Ako nisu dovoljni niti odabir vrste drveta niti konstruktivne zatitne mjere mora se koristiti dodatna preventivna kemijska zatita drveta. Kod koritenja premaza treba dati prednost svijetlijim varijantama, jer tamni premazi utjeu na viu povrinsku temperaturu drveta. Jaim zagrijavanjem tamnih materijala moe imati za posljedicu pojaano stvaranje napuklina i kod igliastog drvea dodatno dovesti do izbijanja smole. Premaze treba stoga redovito obnavljati (potivati upute proizvoaa), budui da sredstvo za zatitu drveta moe prodrijeti samo malo milimetara, tako da su napukline od suenja koje bi se mogle kasnije pojaviti potpuno nezatiene. Isto tako i ve impregnirani isporueni drveni elementi moraju se nakon montae npr. na reznim mjestima, naknadno obraditi, inae u svjea nezatiena mjesta kuna strizibuba moe poloiti svoja jaja.

6. FIZIKALNA I KEMIJSKA ZATITA

Zraenje koje se nalazi u sunanoj svjetlosti utjee na to da drvo posivi. Neki to vole, moda kod drvenih oplata. Tko ipak vie voli boju svjeeg drveta, trgovina nudi takvome mnotvo premaza koji daju dekorativni, zatitni, na vremenske utjecaje postojani i istovremeno porozni omota. Pritom se radi o fizikalnom sredstvu za zatitu. Kod kupovine postoji izbor izmeu obojenih i bezbojnih varijanti. Bojanje nije samo pitanje ukusa nego esto povoljava i UV-zatitu.

Neke od ovih boja tite drvo uz to od truljenja i plavih gljivica. Postoje boje za sve vrste drveta, one jako odbijaju vodu i pritom su sposobne za difuziju vodene pare. Vlaga koja je ve prodrijela unutra moe se pomou zatitnog sloja izbiti van. Elementi ija funkcionalnost u velikoj mjeri ovisi o njihovoj stabilnosti dimenzija, kao to su prozori i vrata, moraju se tako obraditi zatitnim premazima debelih slojeva ili kombinacijama premaza tankih i debelih slojeva, da unos vlage bude to je vie mogue manji. Premazi debelih slojeva mogu se dobiti u razliitim nijansama boje, brzo se sue i utjeu na to da povrina bude kao svila. Ako nije potrebna stabilnost dimenzija, to je u veem broju svih primjena upravo sluaj, strunjaci preporuuju takozvanu boju za ograde ili providne tankoslojne boje. Ovi proizvodi se koriste osim za zatitu ograda takoer i za vidljivu zatitu zidova, pergola, igraki i vrtnog namjetaja. Razliiti areni tonovi mogu se meusobno mijeati, ime se moe proizvesti mnotvo razliitih boja.

Preventivna kemijska zatita drveta S impregnacijom drvo se, koje po svojoj prirodi ne sadri zatitne supstance, titi od nedoputenog utjecaja ivotnjskih (insekti koji tete drvetu) i biljnih tetoina (gljivice koje tete drvetu). U najee postupke ubraja se impregnacija u tlanom kotlu, npr. katranska ulja kamenog uglja koja se proizvode industrijski i duboko prodiru u strukturu drveta. Prepariranjem se postie izvanredno zatitno djelovanje. Impregnirano drvo se moe dobiti kao materijal za stupove ograda, palisada, greda i konstrukcije za pergole i nadstrenica za auta. Pozor - drvo impregnirano katranskim uljem kamenog uglja ili supstancama koje sadre krom ne smiju se ni u kom sluaju koristiti u prostorijama ili na djejim igralitima! Pazite pozorno na upute porizvoaa. U vrtu su ipak prikladni za govoto sve namjene i odlikuju se svojim dugim vijekom trajanja. Najvea prednost impregnacija u tlanom kotlu je postupak koji jako odbija vodu. Tako kinica odmah otjee. Drvo impregnirano katranskim uljem kamenog uglja moe se izloiti i direktnom kontaktu sa zemljom (npr. za palisade).

I kod drveta impregniranog u tlanom kotlu postoje razlike. Kontrolirana kvaliteta dobija se kod proizvoda koji su oznaeni RAL-robnom oznakom GZ-411. Ako se impregnirani drveni elementi naknadno mijenjaju - rezanjem pilom, buenjem itd. - onda se dotina mjesta moraju temeljito obraditi s prikladnim debeloslojnom bojom koja trajno titi od atmosferskih utjecaja i napada gljivica. Ako se drvo impregnirano u tlanom kotlu koristi npr. za stupove, onda se zatitni utjecaj jo moe poveati ako se otjecanje vode pobolja ljunanim fundamentom i vertikalnim blokirnim slojevima od plastine folije. Folija mora voditi do sloja drenae od ljunka koja lei ispod stupa, ali se ni u kom sluaju ne smije naborati (pregibati) oko podnoja stupa, inae bi se stvorio vodeni dep. Na savjet : Prije uputanja sa zatitnim sredstvima drvo mora biti suho i bez trulih dijelova i po mogunosti glatko izbrueno ili izblanjano. Siva mjesta nisu nikakva nosiva podloga i moraju se otkloniti. Rubovi trebaju biti zaobljeni da bi se i na ovim mjestima postigla potrebna debljina sloja. Nakon toga briljivo ukloniti piljevinu, prljavtinu, zemlju i sl. Uvijek paziti na istou, budui da i sama oneienja mogu sadravati spore gljivica. Kod nanoenja premaza uvijek mazati u smjeru vlakana. Slojevi se moraju redovito kontrolirati i po potrebi popraviti. Naknadno odravanje treba kod tankoslojnih premaza uslijediti minimalno svake tri godine i kod debeloslojnih boja kao i kod pokrovnih premaza (lakova) svakih pet godina. I drvo impregnirano u tlanom kotlu moe se uinkovito zatiti pigmentiranim premazima protiv posivljenja. Isuivanje i toplinska obrada Protiv "drvenih crva" moe se postupati kemikalijama kao "smrt drvenom crvu", ali isto je dovoljno i to da se napadnuti komad namjetaja stavi u dnevni boravak s centralnim grijanjem. Tamo e liinke kukaca same po sebi uginuti zbog suhoe. Zagrijavanje drvenog predmeta liinke kuckara (mrtvake glave) sa sigurnou ugibaju. Metoda ima mnoge prednosti. Ne oslobaaju se nikakvi otrovi, ne postoje vea ogranienja budui da se komadi namjetaja, velike zidne ploe i itava kua moe ravnomjerno obraditi i nakon primjene ne ostaju nikakvi po

zdravlje i okoli tetni ostaci. Za profesionalnu toplinsku obradu balvana, drvenih oplata i konstruktivnih elemenata, kao to nude neke tvrtke, svi napadnuti dijelovi se upakiraju u tanki aluminijski omota i nakon toga se zagrijava pitoljima na plinsko zagrijavanje. Takva poduzea nude i toplinsku obradu predmeta namjetaja u komori s vruim zrakom. Na savjet : Toplinsku obradu osobno provesti Manje predmete jednostavno staviti u pekaru i zagrijavati na ca. 55C dulje od jednog sata. Pozor zatiti od pregrijavanja! Kod komada namjetaja zagrijavanje u sauni se pokazalo dobrim. Slian efekt moe se ostvariti ako se predmet upakira u crnu foliju i stavi nekoliko sati na sunce.

7. ZATITA I NJEGA DRVETA U UNUTARNJOM PODRUJU

Za zatvaranje rupa od drvenog crva nudi se specijalni aparat koji radi s vruim tekuim voskom. Metoda pospjeuje trajno zatvaranje i osim toga uvrivanje drveta. Zahvaljujui razliitim bojama voska mogue je optimalno usklaivanje s bojom drveta. Takoer i za ogradu stubita s napuklinama, ili da bi se uklonili tragovi na antikim komadima namjetaja, postoje paste za popravak i kit na bazi voska s kojima se mogu popraviti i urezi i rascijepljeni rubovi. Specijalne paste za drvo su prikladne za punjenje rupa, napuklina i neravnina. Fine ogrebotine koje vae samo kao greke u ljepoti obrauju se najbolje s voskom za odravanje i osvjeavanje (vosak za drvo). Bitan aspekt je preventivna zatita drvenih povrina od oneienja i mehanikih utjecaja. Ovo podruje primjene pokrivaju skoro svi lakovi, osim toga postoje jo i specijalni lakovi za drvo koji postoje u nijansama boja tipinih za drvo i naroito dobro uskladiti s prirodnim bojama za drvo. S jednim providnim voskom za dnevni boravak mogu se znatno istai prirodni vorovi drveta. Na savjet : Sigurnost u ophoenju s proizvodima za zatitu drveta Pazite na upozorenja o opasnostima koja se nalaze na pakovanju i bavama. Kod karakteristika kao to su: otrovno, zapaljivo, izjedajue itd. veinom su otisnuti odgovarajui simboli. Kod rada koristiti zatitnu odjeu, gumene rukavice i zatitne naoale! Ako unato tome na kou dospiju sredstva za zatitu drveta treba ta mjesta brzo

oistiti vodom i sapunom. U sluaju kontakta s oima (prskanje) mora se odmah isprati istom vodom. Nakon toga radi sigurnosti potraiti onog lijenika. Djeca ne smiju imati pristupa do sredstava za zatitu drveta! Postoji li ipak sumnja u zatrovanje odmah potraiti lijenika ili obavijestiti slubu za pomo kod zatrovanja. Za lijeenje je vano tono navesti naziv proizvoda (ponijeti bavu). Proizvodi za zatitu drveta koja sadre otapala esto su lako zapaljiva. Puenje i otvoreni plamen moraju se stoga bezuvjetno izbjegavati. U sluaju poara postoji opasnost od zatrovanja tetnim parama.

8. ZNACI UPOZORENJA

Nagrizajue

Otrovno

Zapaljivo

Eksploziv

Pare