Sadraj:

1. VRSTE BRODOVA..........................................................................................................................................3
1.1 BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETA ..............................................................................................3
1.2 BRODOVI ZA PRIJEVOZ KOMBINIRANOG TERETA .........................................................................................4
1.3 BRODOVI ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA ...........................................................................................................4
1.4 RO-RO BRODOVI..........................................................................................................................................6
1.5 BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUEG TERETA.....................................................................................................7
1.5.1 Tanker ...................................................................................................................................................7
1.5.2 Karakteristike tankera za naftu.............................................................................................................8
1.5.3 Dvostruka oplata ..................................................................................................................................9
1.6 TANKERI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA..............................................................................................................9
1.7 TANKERI ZA PRIJEVOZ PLINA......................................................................................................................11
1.8 BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA...................................................................................................11
1.9 PUTNIKI BRODOVI.....................................................................................................................................13
1.10 BRODOVI POSEBNE NAMJENE....................................................................................................................14
1.10.1 Tegljai (Tugs)..................................................................................................................................14
1.10.2 Jaruala (dredgers)...........................................................................................................................15
1.10.3 Brodovi za prijevoz tekih tereta.......................................................................................................16
1.10.4 Brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta.................................................................16
1.10.5 Seizmiki brodovi..............................................................................................................................17
1.10.6 Drill ship, FPSO, FSO......................................................................................................................17
1.10.7 Brod za vaenje dijamanata..............................................................................................................18
1.10.8 Brodovi za postavljanje kablova i cjevovoda ...................................................................................18
1.10.9 Jack-up brodovi.................................................................................................................................19
1.10.10 Semisubmersible.............................................................................................................................19
1.10.11 Ledolomci icebreakers................................................................................................................19
1.10.12 Istraivaki brodovi........................................................................................................................19
1.10.13 Ribarski brodovi.............................................................................................................................19
2. GLAVNI PARAMETRI TRUPA BRODA - BRODOGRAEVNO TEHNIKI POJMOVI................20
2.1 GLAVNE DIMENZIJE BRODA.........................................................................................................................20
2.1.1 Duina broda.......................................................................................................................................20
2.1.2 irina broda ........................................................................................................................................21
2.1.3 Visina broda .......................................................................................................................................21
2.1.4 Gaz.......................................................................................................................................................21
2.1.5 Nadvoe broda ...................................................................................................................................22
2.1.6 Vodena linija (VL) ..............................................................................................................................22
2.1.7 Perpendikulari.....................................................................................................................................23
2.1.8 Kobilica broda ....................................................................................................................................23
2.2 STATVE BRODA...........................................................................................................................................24
2.2.1 Pramana statva ................................................................................................................................24
2.2.2 Krmena statva......................................................................................................................................25
2.3 KOEFICIJENTI..............................................................................................................................................25
2.4 PREDOAVANJE BRODSKOG TRUPA - (BRODSKE LINIJE).............................................................................27
2.4.1 Vodene linije .......................................................................................................................................27
2.4.2 Uzdunice, okomice (vertikale) ..........................................................................................................28
2.4.3 Rebra ..................................................................................................................................................28
2.4.4 irnice..................................................................................................................................................28
2.4.5 Nacrt brodskih linija...........................................................................................................................29
3. BRODOGRADILITA, PORINUE I DOKOVANJE BRODA...............................................................31
3.1 BRODOGRADILITA.....................................................................................................................................31
3.1.1 Pogoni brodogradilita.......................................................................................................................31
3.2 PORINUE....................................................................................................................................................32

3.2.1 Faze porinua broda...........................................................................................................................34

3.3 DOKOVANJE BRODA....................................................................................................................................34
3.3.1 Plutajui dokovi...................................................................................................................................34
3.3.2 Suhi dokovi..........................................................................................................................................35
3.3.3 Syncro liftovi........................................................................................................................................35
4. NEPOTOPIVOST BRODA............................................................................................................................36
4.1 PODJELA BRODSKOG PROSTORA..................................................................................................................36
4.2 NEPROPUSNO PREGRAIVANJE BRODA, MINIMALNI BROJ PREGRADA........................................................36
4.2.1 Nepropusno pregraivanje .................................................................................................................38
4.2.2 Sudarna pregrada................................................................................................................................38
4.2.3 Ostale nepropusne pregrade i vrata....................................................................................................39
4.2.4 Hidrostatiki tlak, djelovanje na pregrade..........................................................................................40
4.2.5 Ispitivanje nepropusnosti....................................................................................................................41
4.2.6 Konstrukcija otvora i oploenja..........................................................................................................41
4.2.7 SOLAS, MARPOL, LOADLINE...........................................................................................................42
5. KONSTRUKCIJA TRUPA BRODA.............................................................................................................44
5.1 KLASIFIKACIJSKI ZAVODI............................................................................................................................44
6. PALUBNA OPREMA .................................................................................................................................51
6.1

BITVE, KRINE GLAVE.................................................................................................................................51

7. BRODSKI VIJAK...........................................................................................................................................62
7.1 OTPOR I PROPULZIJA BRODA.......................................................................................................................62

1.

Vrste brodova

Brod je plovno sredstvo kojemu svojstva, oblik i veliina omoguavaju da sigurno

plovi u eljenom smjeru radi prijevoza tereta ili ljudi ili za neke druge plovidbene pothvate.
Glavna podjela pomorskih brodova je na ratne brodove i na brodove trgovake
mornarice. Daljnja podjela odnosi se na namjenu brodova, tj. na poslove koje obavljaju na
moru, ili na terete koje prevoze.
U nastavku e se obraditi samo brodovi trgovake mornarice.
1.1

Brodovi za prijevoz generalnog tereta

U smislu prijevoza tereta morem, ovi brodovi spadaju u najstariju vrstu trgovakih
brodova. Generalni teret predstavlja bilo koji teret koji se prevozi morem, a danas se takav
teret uglavnom prevozi kontejnerima. Takav teret ine:
- razne vree rasutog tereta;
- kutije, kaete, predmeti u drvenim okvirima;
- bale, role i slini predmeti;
- pojedini predmeti poput limenki, baava i sl.
Nekadanji brodovi za prijevoz generalnog tereta su
imali karakteristian izgled: trup s nadgraem na sredini
broda (kasnije po krmi), ispred i iza nadgraa nekoliko
skladita s meupalubljem, razne samarice ili dizalice za
ukrcaj i iskrcaj tereta i stroj na sredini trupa broda.
Generalni teret nikada ne moe idealno popuniti
skladini prostor te ga treba vrlo paljivo rukovati i
privrivati kako ne bi dolo do pomicanja tereta prilikom prijevoza.
Danas se brodovi za generalni teret vrlo malo koriste, eventualno na nekim priobalnim
podrujima i na kraim relacijama.

1.2

Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta

Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta su oni koji mogu istovremeno prevoziti

generalni teret i teret koji je npr. paletiziran ili spremljen u kontejnerima. Prvi brodovi koji su
prevozili kontejnere su zapravo bili kombinirani brodovi koji su u odreenim skladitima
imali prostor pripremljen za ukrcaj kontejnera. Takvi brodovi esto imaju i ramte, tj.
mogunost ukrcaja tereta i pomou prikolica ili kamiona. Tako razlikujemo:
- Djelomini ili polukontejnerski brodovi (partial container ships ili semicontainer ships) koji se upotrebljavaju djelomino za prijevoz kontejnera i
djelomino za klasini generalni teret.
- RO-RO brodovi s horizontalnim ukrcajem kontejnera s kamionske prikolice ili
eljeznikog vagona na brod ili s broda na prikolicu odnosno vagon.
- Sistemi LASH, s podvrstama Seabee i BACAT, koji u svojim teglenicama
prevoze i kontejnere.
- Konvertibilni kontejnerski brodovi (convertible container ships), u kojima se
dio broda ili itav brod moe upotrijebiti za smjetaj bilo kontejneriziranog ili
konvencionalnog tereta, s uredajima koji omoguuju preureenje broda od
putovanja do putovanja
Izraz kombinirani prijevoz se u pomorstvu koristi i za teret koji se istovremeno
prevozi sa dva razliita sredstva:
- prijevoz kamiona brodovima ili vlakovima;
- prijevoz vlakova brodovima i sl.
Isti izraz se koristi i za primjenu vie razliitih prometnih sredstava za jedan teret u
sustavu door-to-door, tj. od vrata do vrata pri emu se jedan teret sloi na paletu ili u
kontejner te se npr. kamionom prenveze do eljeznike postaje, dalje vlakom do luke i u
nastavku brodom itd. Teret se moe prevesti i na jednom djelu puta zrakoplovom.

1.3

Brodovi za prijevoz kontejnera

4

Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj
teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, to je uobiajeno
sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats
(brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze veinu svjetskog suhog tereta, tj. tvornikih
proizvoda. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i
kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike
oceanske, i manje feedere koji opskrbljuju vee brodove u sredinjim kontejnerskim lukama.
Postepeno se razvilo nekoliko tipova brodova za prijevoz kontejnera, od kojih su
najznaajniji:
- Potpuni kontejnerski brodovi (full container ships) s elijama za smjetaj
kontejnera u unutranjosti broda (cellular type) i u vie redova na palubi.
- Obalni kontejnerski brodovi (feeder service), manji brodovi s ravnom palubom
ureenom za smjetaj kontejnera, koji dovoze kontejnere iz manjih luka u
glavnu kontejnersku luku radi ukrcavanja na prekomorski brod ili ih iz te luke
razvoze u druge, manje luke.
Najvei kontejnerski brodovi na svijetu (izvor: Wikipedia)
Izgrae
n

Ime

2006.
2009.
2009.
2008.
2005.
2002.
2006.
2006.
2003.

Emma Mrsk
MSC Danit
MSC Beatrice
CMA CGM Thalassa
Gudrun Mrsk
Clementine Mrsk
COSCO Guangzhou
CMA CGM Medea
Axel Mrsk

2006.

NYK Vega

338,2 m

2005.
2006.
2006.

MSC Pamela
MSC Madeleine
Hannover Bridge

336,7 m
348,5 m
336 m

Duina o.a. irina Kapacitet TEU BRT

397,7 m 56,4 m
365,50 m 51,20 m
366 m
51 m
346,5 m 45,6 m
367,3 m 42,8 m
348,7
42,6 m
350 m
42,8 m
350 m
42,8 m
352,6 m 42,8 m

15 200
14 000
14 000
10 960
10 150
6600
9450
9415
9310

151 687
153 092
151 559
128 600
97 933
96 000
99 833
99 500
93 496

45,6 m

9200

97 825

45,6 m
42,8 m
45,8 m

9178
9100
9040

90 500
107 551
89 000

Vlasnitvo

Zastava

Maersk Line
MSC S.A.
MSC S.A.
CMA CGM
Maersk Line
Maersk Line
COSCO
CMA CGM
Maersk Line
Nippon Yusen
Kaisha
MSC S.A.
MSC S.A.
K Line

Danska
Panama
Panama
Cipar
Danska
Danska
Grka
Francuska
Danska
Panama
Liberija
Liberija
Japan

Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za

generalni teret, skladita su s posebnim elijama za svaki kontejner i automatskim slaganjem.
Kontejnerski brod je, isto kao i sam kontejner, vrlo jednostavne strukture. Nema
meupalublja, nema posebnih otvora na palubi ni dizalica, osim u izuzetnim sluajevima, a
nema ni druge opreme za prekrcaj jer se ureaji za ukrcavanje i iskrcavanje nalaze na lukim
obalama.
Poredak
1
2
3
4
5
6

Luka
Singapur
Hong Kong
Shanghai
Shenzhen
Busan
Kaohsiung

Najprometnije kontejnerske luke u svijetu (izvor: Wikipedia)

Drava
TEU (u 1000) +/- od 2004. % promjene od 2004.
Singapur
23 192
1863
8,73
Kina
22 427
443
2,02
Kina
18 084
3527
24,23
Kina
16 197
2582
18,96
Juna Koreja
11 843
413
3,61
Tajvan
9471
0
0,00

7
8
9
10

Rotterdam
Hamburg
Dubai
Los Angeles

Nizozemska
Njemaka
Ujedinjeni Arapski Emirati
SAD

9287
8088
7619
7485

1006
1085
1190
164

12,15
15,49
18,51
2,24

Konvencionalni brodovi imaju prostranu i jaku palubu koja pridonosi vrstoi broda,
dok je kod kontejnerskih brodova elijskog tipa palubna povrina ograniena samo na uske
djelove izmeu elijskih skladita i bokova broda, tako da elijska struktrura slui ujedno i za
osiguranje stabiliteta broda. Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom to vee optimizacije
tereta.
Kapacitet se mjeri u kapacitetom ukrcaja TEU (Twenty-foot equivalent unit),
standardnog kontejnera 6.1 2.4 2.6 metara, premda je veina kontejnera danas u upotrebi
dugaka 12 metara. Za razliku od veih brodova, manji, s kapacitetom do 2900 TEU, esto su
opremljeni vlastitim dizalicama. Ovisno o veliini broda, broj posade varira od 20 do 40
ljudi.

1.4

RO-RO brodovi

RO_RO brodovi su namijenjeni za prijevoz tereta na kotaima, a izraz proizlazi iz

engleskog Roll on Roll off to znai dokotrljaj otkotrljaj. U ovu kategoriju spadaju
brodovi za prijevoz razliitih vrsta brodova, pa su se danas isprofilirali:
- brodovi za prijevoz automobila (novih vozila); True Car Carrier (PCC) ili na
Pure Car Truck Carrier (PCTC).
- brodovi za prijevoz kamiona, prikolica i poluprikolica;
- brodovi za prijevoz vozila i putnika trajekti RO-RO passenger ship.

Za ukrcaj i za iskrcaj tereta, kao i premjetanje tereta unutar broda na RO-RO

brodovima se upotrebljavaju rampe. Rampe se dijele na vie naina:
Podjela rampi po smjetaju na brodu:
- Vanjske rampe rampe koje slue za ukrcaj i iskrcaj,

o pramane rampe u simetrali broda,

o krmene rampe u simetrali broda,
o krmene rampe van simetrale, smjetene pod kutom u odnosu na
simetralu (kut se obino kree od 30 do 45),
o zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogunou
zakretanja bono, do 40 na obje strane broda. Ove rampe se najee
koriste kao krmene rampe, iako ima sluajeva ugradnje ovog tipa i za
pramane rampe.
- Unutarnje rampe rampe koje slue za manipulaciju tereta unutar broda.
o nepomine rampe,
o pomine rampe, mogu spajati vie paluba, zatvarati palubne otvore, a
mogu se koristiti i za dodatno slaganje tereta.
Dok se svugdje u svijetu teret mjeri u tonama, RoRo se mjeri u mnogo prikladnijoj
jedinici - Lanes in Meters (LIM-s). Izraunava se tako da se pomnoi duina tereta u metrima
sa duinom tereta u redovima (ta duina varira od plovila do plovila i postoje industrijski
standardi). Na palubi PCC kapacitet se obino mjeri u RT ili RT43 koje se baziraju na 1996.
Toyotinim ekvivalentnim jedinicama (CEU).
Najvei RoRo na svijetu plovi izmeu SAD-a i Puerto Rica, prevozi kontejnere sa
novim i rabljenim automobilima i prekomjernim teretom koji see do preko tri palube.
1.5

Brodovi za prijevoz tekueg tereta

Danas u svijetu postoji mnogo vrsta tekuina koje treba prevoziti morem, a ako se
prevoze u velikim koliinama, nije praktino primijeniti ikakav nain pakiranja. U sluaju da
se prevoze manje koliine vrijednijih ili opasnijih tekuina, mogu se zapakirati u boce, bave,
limenke pa i posebne kontejnere.
1.5.1 Tanker
Brodovi za prijevoz tekueg tereta su oni koji prevoze taj teret u razlivenom stanju, te
su za to posebno konstruirani. Neki problemi koji se javljaju kod tih brodova su:
- odravanje stabilnosti broda radi slobodnih povrina u tankovima za tekuinu;
- mogue ishlapljivanje otrovnih i tetnih plinova;
- korozija na stijenkama tankova.
Tankeri, po pravilu, imaju manje nadvoe od ostalih teretnih brodova, ali pregrade i
stabilitet u sluaju prodora vode moraju udovoljavati posebnim zahtjevima, propisanim u
Meunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, Loadline 66, i u SOLAS-u..
Tankeri se grade za prijevoz odreene vrste tereta, najee sirove nafte ili njezinih
derivata. Postoje i tankeri za druge vrste tekuih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu
konstrukciju i opremu. Meutim, tipinim tankerom smatra se onaj to prevozi sirovu naftu,
koji i po tonai i po broju brodova nadmauje sve ostale vrste tankera.
Karakteristike svih tankera su:
- itav prostor za teret podijeljen uzdunim i poprenim pregradama na
nepropusna odjeljenja, koja se nazivaju tankovima;
- poseban sustav cjevovoda i pumpa za ukrcavanje i iskrcavanje tekueg tereta;
Prvi tankeri poeli su ploviti krajem 19. stoljea i prevozili su naftu iz Meksikog
zaljeva za Englesku. Osnovna podjela tankera je prema vrsti tereta koju prevoze. To mogu
biti tankeri za prijevoz:
7

sirove nafte
naftnih derivata
ukapljenog prirodnog plina
raznih kemikalija
pitke vode
posebnih tekuih tereta (vino, sok)

1.5.2 Karakteristike tankera za naftu

Tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata dijele se prema veliini teretnog prostora,
odnosno prema tonama nosivosti:
- 10,000 - 60,000 dwt - Manji tanker (najee za prijevoz derivata)
- 60,000 - 80,000 dwt - Panamax
- 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax do 350 m
- 200,000 - 315,000 dwt - VLCC do 350 m
- 320,000 - 550,000 dwt - ULCC do 450 m
Izraz AFRAMAX proizlazi iz Average Freight Rate Assessment. To predstavlja
najidealniju veliinu broda u toj kategoriji za trenutno stanje na tritu (najisplativiji brod).
Npr. za vrijeme rata izmeu Egipta i Izraela Knock Nevis je bio AFRAMAX za ULCC
brodove.
AFRA Scale
Class
General Purpose tanker
Medium Range tanker
LR1 (Large Range 1)
LR2 (Large Range 2)
VLCC (Very Large Crude Carrier)
ULCC (Ultra Large Crude Carrier)

Size in DWT
10,00024,999
25,00044,999
45,00079,999
80,000159,999
160,000319,999
320,000549,999

Flexible market scale

Class
Size in DWT
Product tanker
10,00060,000
Panamax
60,00080,000
Aframax
80,000120,000
Suezmax
120,000200,000
VLCC
200,000320,000
ULCC
320,000550,000

Neke od specifinosti tankera za naftu su:

- gradnja prema propisima SOLAS-a i MARPOL-a
- prostor ispod palube podijeljen je jednom ili s dvije uzdune i nekoliko
poprenih pregrada u vie tankova,
- u poprenom smjeru postoje ljevi i desni boni i po jedan sredinji tank; broje
se od pramca prema krmi
- izmeu tankova postoje uski prazni prostori ili tzv. koferdami za odvajanje
tankova tekueg tereta od pramanog i strojarskog prostora; slui i za prolaz
cjevovoda za krcanje i iskrcavanje tereta
- sredinji koferdam slui kao prostor za pumpe
- u veini supertankera i mamut-tankera u poprenom smjeru postoje dva bona
i dva sredinja tankova;
Svaki tanker za prijevoz sirove nafte od 20,000 tona nosivosti i vie mora biti
opremljen za pranje tankova tereta sirovom naftom (COW Crude Oil Washing). Za sve
tankove tereta te slop tankove potreban je sistem inertnog plina (IGS Inert Gas System).
Slop tankovi su sabirni tankovi za ostatke pranja sirovom naftom u kojima se sakuplja i
pohranjuje prljavtina do dolaska u luku gdje se moe isprazniti.

1.5.3 Dvostruka oplata

Svi tananji tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata moraju imati tzv. dvostruko
dno koje se sastoji od dvije oplate izmeu tereta i mora, u svrhu sprjeavanja istjecanja tereta
u more prilikom proboja vanjske oplate brod. Taj prostor izmeu oplata broda u trenucima
kada se ne prevozi nafta slui za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu.
Dvostruku oplatu moraju imati svi brodovi izgraeni poslije 1990., a do 2015. godine
sve brodarske kompanije moraju zamijeniti postojee brodove sa jednostrukom oplatom
brodovima sa dvostrukom oplatom. Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno
manji od B/15 ili 2 metra, gdje je B irina broda.
Mnogi stari tankeri koji nisu izgraeni s dvostrukom oplatom, a koji su bili jo
sposobni za plovidbu, preureeni su u plutajue tankove, uglavnom kao sabirni tankovi za
naftu koja dolazi sa nekoliko platforma na naftnim poljima. Takvu sudbinu je imao i najvei
tanker koji je ikada sagraen, Knock Nevis.
1.6

Tankeri za prijevoz kemikalija

Kemikalije koje se mogu prevoziti morem u razlivenom stanju su uglavnom tekuine

koje imaju posebna svojstva te mogu nepovoljno utjecati na okolinu. Gradnja brodova za
prijevoz takvih kemikalija detaljno je razraen u IMO-vim pravilnicima:
- IBC Code International Code for Construction and Equipment of ship
carring dangerous chemical in bulk,1971. od IMO
- IGC Code international code for construction and equipment of ships carring
liquefide gases in bulk

U lipnju 1983 odlukom odbora za sigurnost plovidbe prihvaeno da se oba pravilnika

usklade i zajedniki da se uvrste kao dopuna SOLAS-u, glave VII koja se odnosi na prijevoz
opasnih tvari. Na osnovi toga IBC Code odnosi se na sve kemikalce koji su se poeli graditi
poslije 01. 07. 1986. godine. Za takve brodove predviena je Svjedodba o sposobnosti za
prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju.
9

Ovisno o vrsti i svojstvima kemikalija, brodovi se dijele na tri tipa:

Tip 1
- maksimalne preventivne mjere u sluaju sudara i nasukanja
- u stanju izdrati znatna oteenja na bilo kojem mjestu uzdu njegove duine
- udaljenost od tereta do oplate na vodenoj liniji mora biti najmanje B/5 (Birina broda)
- tankovi ne smiju nigdje biti blii oplati od 760mm
- maksimalna veliina tanka moe biti 1250m3
Tip 2
- stroge preventivne mjere
- manji od 150 m - po cijeloj duini dvostruka oplata osim kod podruja stroja
Tip 3
- srednje mjere predostronosti
- vei od 225 metara po cijeloj duini dvostruka oplata
- 125 225 po cijeloj duini osim stroja
- manji od 125 metara po cijeloj duini osim iza strojarnice
- graeni sa veim brojem pregrada
- vei od 150 m kao i kod tipa 1
- Maksimalni kapacitet tankova 3000 m3
Prilikom krcanja takvog tereta treba voditi rauna o propisima IMDG kodeksa u
kojem su opisane sve poznate kemikalije i nain kojim se one smiju prevoziti, pakirati,
separirati, koje su kompatibilnosti ili nekompatibilnosti meu njima, na koliko metara mojau
biti meusobno udaljeni, koje su posljedice izlijevanja i kontakta sa zrakom itd.
10

1.7

Tankeri za prijevoz plina

U prirodnom stanju plinovi zauzimaju veliki volumen pa se za njihovo transportiranje

moraju ukapljiti. Brodovima tankerima za prijevoz plina se prevoze:
- LPG liquefied petroleum gas butan, propan, propilen
- LNG liquefied natural gas metan

Tzv. plinai su brodovi koji se mogu izvesti sa sfernim tankovima ili su to

membranski brodovi, ovisno o tehnologiji ukapljivanja plina. Prvi takav brod je izgraen
1964. godine i zvao se Methane Princess. Do danas su ovi brodovi imali vrlo malo havarija te
su ljudske rtve utvrene samo u jednoj havariji, kada je dolo do eksplozije na brodu.
Zanimljivo je da se brod Norman Lady sudario s podmornicom, bez vee tete.
Ukapljivanje plina se postie na sljedee naine:
- smanjivanje volumena 600 x
- ohlaivanje na -162
- kombinacija tlaka i niske temperature
te su za to potrebni posebni kompresori, kondenzatori, tekuinski spremnik, ekspanzivni
ventili i ostala oprema. Ovi brodovi esto kao pogon imaju plinske turbine a kao gorivo
koriste plin koji prevoze, iako se danas polako naputa ovaj princip.
1.8

Brodovi za prijevoz rasutog tereta

Bulk carrieri su brodovi u kojima se prevoze sipki tereti u rasutom stanju. Oni su
obino s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjeni prvenstveno za prijevoz suhog

11

rasutog tereta. Obino su s jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim

tankovima u skladitima tereta.

Brod za prijevoz rudae

To je brod za rasuti teret namijenjen za prijevoz rudae u rasutom stanju u centralnim
skladitima tereta, graen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdune pregrade u
skladitima tereta. Rudaa je specifian teret kod kojeg treba voditi rauna o postotku vlage,
jer se moe dogoditi da se viak vlage kondenzira na dnu pri emu se teret pri valjanju broda
poinje pomicati i poremeuje stabilnost broda. Osim toga, rudae struu i korodiraju stjenke
skladita pa tome treba pridati posebnu panju. Vidi sliku lijevo.
Brod za prijevoz sipkog tereta
To je brod koji udovoljava zahtjevima iz SOLAS 74 za prijevoz sipkog tereta. Sipki
teret se u nekim situacijama ponaa kao tekuina to takoer moe nepovoljno djelovati na
stabilnost broda pa treba o tome voditi rauna, npr. separiranjem, postavljanjem ne/pominih
pregrada i sl.
U sipke terete se ubrajaju i itarice.
Brod za cement
Zbog svojih specifinosti grade se i brodovi za prijevoz rasutog cementa. Cement je
specifian jer ne smije nikako doi u dodir s tekuinom, tj. potrebno je stalno prikladno
ventilirati kako se ne bi ovlaio, a s druge strane je sipki poput tekuina. Vidi sliku desno.
Brod za mjeoviti teret
To je poseban brod koji moe prevoziti naftu i suhe rasute terete, s tim da se oni ne
prevoze istovremeno (iznimka je ulje u talonim tankovima). Dvije uobiajene kombinacije
su:
- Ore-oil za rudau-ulje (brod s jednom palubom, dvodnom, i dvije uzdune
pregrade u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz rudae u centralnim
skladitima tereta i za prijevoz ulja u centralnim i bonim skladitima tereta),

12

Ore-bulk-oil za rudau/rasuti teret/ulje (brod s jednostrukom ili dvostrukom

oplatom, jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz ulja i suhog rasutog
tereta, ukljuujui i rudau u rasutom stanju).
Ovakvi brodovi su rijetki te se primjenjuju na podrujima u kojima se u jednom
smjeru prevozi npr. nafta, a u suprotnom smjeru npr. nekakva rudaa, dakle potrebno je da
obje luke budu u podrujima koja izvoze nekakve sirovine. Vanjskim izgledom su najsliniji
brodovima za rasuti teret.
1.9

Putniki brodovi

Putniki brodovi su brodovi trgovake mornarice namijenjeni za prijevoz vie od 12

putnika. Ponekad se grade i u kombinaciji s brodovima za generalni teret pa tako nastaju
putniko-teretni ili teretno-putniki brodovi. Podlijeu stroim pravilima SOLAS konvencije,
posebno u smislu opreme za spaavanje i uvjebanosti posade za posebne sluajeve.
Putniki brodovi se mogu podijeliti na linijske i na izletnike brodove. Linijski
brodovi uglavnom povezuju otoke meusobno i s kopnom, a vrsta i karakteristike ovise o
podruju plovidbe. Meu njima su danas najei trajekti koji su zapravo RO-RO putniki
brodovi jer istovremeno prevoze osobe i vozila. Njihova je karakteristika (i problem gradnje)
da je glavna paluba (najdua neprekinuta paluba koja zatvara trup broda od pramca do krme i
od boka do boka) vrlo nisko iznad vodene linije. Drugu potekou za gradnju broda stvara
velika garaa u kojoj moe doi do pomaka tereta, tj. vozila pri emu moe doi do ozbiljnog
poremeaja stabilnosti.
Danas se meu linijskim putnikim brodovima sve ee susreu vrlo brzi brodovi tj.
HSC High Speed Craft brodovi koji mogu biti izgraeni samo za prijevoz putnika ili i za
prijevoz vozila. To su brodovi koji u odnosu na povrinu vodene linije postiu veu brzinu u
odnosu na deplasmanske i mogu biti izvedeni:
s jednim trupom
s vie trupova, tj.
o katamarani (catamaran = izraen od dva spojena djela),
o trimarani
o SWATH Small Water Area Twin Hull
hovercrafti plovila na zranom jastuku
hidrogliseri
brodovi WIG tehnologije (Wing In Ground) koji nakon polaska izlaze iz mora i
lete na vrlo niskim visinama postiui vrlo velike brzine
Problem svih HSC brodova je da pri viim valovima gube svoju sposobnost brze vonje, a
obino se planiraju i grade za geografsko podruje na kojem trebaju ploviti, uzimajui u obzir
karakteristike najeih valova.

13

Linijski
prekooceanski
brodovi (liners) su do 70-ih godina
20. stoljea bili gotovo jedino
sredstvo za prijevoz putnika meu
kontinentima dok su danas sve rjei.
To su vrlo veliki putniki brodovi
koji postiu brzinu i do 30-ak
vorova te mogu u manje od tjedan
dana prijei Atlantski ocean. Meu
njima su danas poznati brodovi
kompanije Cunard Queen Mary 2 i
ostali.
Za kruna putovanja se koriste tzv.
cruiseri koji mogu biti raznih
veliina. Njih karakterizira komfor i
mnoge mogunosti za bavljenje
raznim aktivnostima za putnike. Neki
od njih spadaju meu najvee
brodove svijeta (Oasis of the Seas)
1.10

Brodovi posebne namjene

Brodovi posebne namjene su plovila kojima je funkcija obavljanje nekog pomorskoplovidbenog posla, ali najee ne i prijevoz tereta ili putnika. U tu kategoriju su ukljueni:
tegljai
jaruala
brodovi za prijevoz tekih tereta
brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta
brodovi za polaganje kablova i cjevovoda
Jack-up brodovi
Semisubmersible
ledolomci icebreakers
istraivaki brodovi
ribarski brodovi
1.10.1 Tegljai (Tugs)
Osnovna namjena tegljaa (remorkera) je
pomaganje u lukama prilikom pristajanja i odlaska
brodova iz luke. Karakteriziraju ih jaki motori i
male brzine, budui da se snaga motora iskoritava
za povlaenje ili potiskivanje plovnih objekata.
Dijele se na luke i na oceanske tegljae. Osim
temeljne namjene povlaenja i potiskivanja, esto
su opremljeni i ureajima za gaenje poara i
opremom za sprjeavanje zagaivanja mora.

14

1.10.2 Jaruala (dredgers)

Jaruala su brodovi koji se najee koriste za produbljivanje luka i kanala, ali se
posljednjih desetljea sve ee koriste i za izgradnju novih obala, otoka i obalnih
konstrukcija, a najbolji primjer je izgradnja Otoka palmi u Dubaju. Danas postoji vie vrsta
jaruala.
1.10.2.1 Jaruala koja rade na principu usisavanja
Ovi brodovi (engleski: Trailer Suction Hopper
Dredger) obino na bokovima imaju dugake usisavae
koje tijekom plovidbe povlae po dnu pa se pomou jakih
crpki kroz cjevovode brodska skladita-tankovi pune
mjeavinom mora i materijala sa morskog dna. Kada se
skladite napuni, brodovi izlaze na puinu gdje izbacuju
materijal u dublje vode. Nain pranjenja objanjen je u
toki 1.10.2.4.
1.10.2.2 Jaruala koja drobe dno
Ovi brodovi (engleski: Cutter Dredger)
imaju na jednom kraju konstrukciju na kojoj se
nalazi cjevovod koji na kraju ima rotirajuu
glodalicu koja drobi dno. Materijal se obino ne
skladiti u brodski tank ve se prebacuje u posebne
brodove bare. Cutteri se mogu pomou posebnog
stupa koji se zabije u morsko dno pozicionirati na
jednom mjestu, a pomou posebnih sidrenih ureaja
se pokreu lijevo-desno na podruju jaruanja.
1.10.2.3 Jaruala bageri
To je najstarija vrsta jaruala koja danas moe raditi s vrlo velikim grabilicama. esto
takva jaruala nemaju vlastiti pogon, a pogodna su za radove uz samu obalu na mjestima gdje
bi Hopperi i Cutteri oteivali izgraenu obalu.
1.10.2.4 Brodovi bare
To su pomoni brodovi koji se koriste u sustavu jaruanja na moru, a njihova je
namjena prikupljanje materijala kojeg drugi brodovi vade sa dna. Za vrijeme kada rade ti
brodovi imaju posebnu oznaku nadvoa, jer se tada moe ukrcati vie tereta nego prilikom
uobiajene plovidbe. Odlaganje materijala moe se vriti na tri naina:
pomou posebnih poklopaca na dnu skladita koja se otvaraju kada brod doe na
mjesto pranjenja;
pomou jakih crpka koje izbacuju materijal u velikom luku (rainbowing);
pomou cjevovoda kojim se materijal odlae na eljeno mjeso koje moe biti
udaljeno i do 10-ak km.
1.10.2.5 Brod za betoniranje cjevovoda
Tvrtka Jan de Nul iz Belgije trenutno posjeduje jedini brod kojemu je namjena
prekrivanje cjevovoda koji su postavljeni na dnu mora. Brod je poput velike mjealice koja
sa svoje platforme pomou posebne cijevi usmjerava beton na dno mora.
15

1.10.3 Brodovi za prijevoz tekih tereta

Iako im je namjena prijevoz tereta, esto se
svrstavaju u brodove posebne namjene. Tzv.
Heavy liftersi su brodovi koji su konstruirani za
prijevoz drugih brodova, platforma, velikih
postrojenja i slinih izrazito velikih ili tekih tereta
koje se ne moe smjestiti u brodska skladita.
Karakterizira ih vrlo osjetljiv stabilitet broda,
posebno kod ukrcaja/iskrcaja takvih tereta, pa se te
operacije mogu vriti samo u sasvim mirnim
lukama.
Postoje razliite izvedbe takvih brodova. Neki od
njih prilikom ukrcavanja/iskrcavanja tereta urone
poput dokova za popravak brodova. Neki imaju
jednu ili vie vrlo velikih dizalica, a esto se radi
balansiranja na boku broda koji je suprotan strani
manipuliranja tereta nalaze posebni tankovi koji se
pune morem.
1.10.4 Brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta
Danas se na nafta trai na sve veim dubinama i na podrujima koja su sve dalje od
obale, pa se koriste mnoge vrste brodova koje imaju posebne zadae. U ovu kategoriju su
ukljueni tzv. suplajeri to proizlazi iz engleskog Supply ship. Takvi brodovi imaju nadgrae
na pramcu dok je stranji dio broda u obliku velike platforme za razliite namjene, a esto
nemaju na krmi nikakvu ogradu kako bi se lake manipuliralo sidrima, tertima itd. To su:
- AHTS anchor handle tug ship
brodovi koji pomou posebnog vitla
pozicioniraju sidra za platforme
- PSV platform support vessel
brodovi
koji
donos
zalihe,
materijale, posadu,
- MPSV multi purpose support
vessel brodovi koji obino po
krmi imaju velike dizalice, a slue za
razliite
funkcije,
zatita
od
zagaivanja, spaavanje, podvodni
radovi, manipuliranje sidrima
- FSIV fast support intervention
vessel to su brzi brodovi za
prijevoz posada, aesto se radi o
katamaranskoj izvedbi.

16

1.10.5 Seizmiki brodovi

Za otkrivanje podruja u kojem se u podzemlju
nalazi nafta koriste se tzv. seizmiki brodovi
seismic ships. Ti brodovi su opremljeni posebnim
ultrazvunim primopredajnicima koje vrlo malim
brzinama povlae za sobom. Temeljem povratnih
signala geolozi i ostali strunjaci koji su ukrcani
na brodovima mogu utvrditi na kojem podruju se
vjerojatno nalazi naftno nalazite.
1.10.6 Drill ship, FPSO, FSO
Na naftnim nalazitima se nafta trai pomou
posebnih platforma, ali sve ee i pomou brodova,
tzv. Drill ship kojima je prednost to imaju vlastiti
pogon te se nakon pronalaska nafte mogu premjestiti u
drugo podruje.
Nakon to se na nekom nalazitu pronae
nafta, moe se vaditi i preraivati pomou platforma
ili pomou posebnih brodova FPSO Floating,
Production, Storage and Offloading ship. Ti brodovi
vade, odvajaju naftu od zemnog plina te ih pohranjuju,
a povremeno uz njih pristaju brodovi tankeri koji
preuzimaju teret.
FSO Floating Storage and Offloading ship su
posebni brodovi plutajui tankovi, kojima je
namjena prikupljanje nafte sa bliskih platforma ili
FPSO brodova a povremeno uz njih pristaju brodovi
tankeri koji preuzimaju teret. esto su to stariji tankeri
koji nemoju dvostruku oplatu te ne mogu vie ploviti.
Razlikuju se FSO brodovi za naftu i za plin.

17

1.10.7 Brod za vaenje dijamanata

Trenutno jedini brod koji je namijenjen za
vaenje dijamanata zove se Peace in Africa
i u vlasnitvu je Nizozemske tvrtke De
Beers. Pozicioniran je pred obalama june
Afrike gdje poput jaruala vadi sa morskog
dna materijal kojeg su kroz tisuljea
nanijele
rijeke.
Postupak
selekcije
dijamanata je potpuno automatiziran, a
postrojenje se sastoji od niza razliitih sita.
Dijamanti se na kraju pakiraju u posebne
limenke koje se pod nadzorom prevoze do
kopna. Brod je strogo nadziran s vie od
100 kamera. Brod Peace in Africa je prije
preinake bio brod za prijevoz tekih tereta Heavy lifter.
1.10.8 Brodovi za postavljanje kablova i cjevovoda
Kabelopolagai i cjevopolagai (Cable layers, pipelayers) su brodovi posebne
namjene koji na krmenom djelu imaju posebna postrojenja koja isputaju razne kablove i
cijevi do dna mora. Osim postrojenja za sputanje, na njima moraju biti i posebne radionice u
kojima se cijevi i kablovi meusobno spajaju, jer se obino na brodu nalazi vie kratkih
dijelova koji se moraju povezati u vodonepropusnu cjelinu.

18

1.10.9 Jack-up brodovi

Ovi brodovi spadaju u tzv. vrstu
Jack-up brodova jer imaju posebne noge
pomou kojih se mogu izdii iz mora i
obavljati razne precizne radove. Na taj
nain se izbjegava ljuljanje i valjanje
broda.
Problem kod radova s ovim
brodom je da noge ne mogu biti predugo
na istom mjestu, jer s vremenom mogu
propasti u morsko dno, a postupak
izrona/urona se moe obavljati samo pri
mirnom moru.
Takav je npr. brod Resolution
kojemu je namjena postavljanje elemenata
za vjetroelektrane.
1.10.10

Semisubmersible

1.10.11

Ledolomci icebreakers

Ledolomci se mogu graditi kao brodovi za

prijevoz tereta ili kao brodovi koji lome led pred
drugim teretnim brodovima u podrujima gdje se more
kroz due vrijeme godine zaleuje.
Karakterizira ih izrazito debela i vrsta oplata,
posebno na pramanom djelu.
Mogu se graditi i kao istraivaki brodovi ili
kao razni pomoni i radni brodovi.
1.10.12

Istraivaki brodovi

Istraivaki brodovi se grade prema potrebama istraivanja, tako da mogu imati

razliite oblike, tehnologije i opremu. Karakterizira ih specifina tehnika oprema, a
uglavnom su izgraeni s prostorijama za boravak veeg broja ljudi, a ne samo za posade. Na
njima mogu biti smjeteni laboratoriji, radionice itd.
esto se na brodovima koji se bave podvodnim istraivanjima nalaze i mali podvodni
roboti za rad na veim dubinama, tzv. ROV-ovi.
1.10.13

Ribarski brodovi

Razlikuju se brodovi koji su namijenjeni iskljuivo izlovu ribe i oni koji su

namijenjeni ulovu i preradi ribe koji tada imaju i velike hladnjae za uskladitavanje
obraene ribe.

19

2.

Glavni parametri trupa broda - brodograevno tehniki pojmovi

Glavni parametri koji karakteriziraju oblik trupa broda su:
glavne dimenzije i njihovi meusobni odnosi;
koeficijenti brodske forme;
istisnina broda i njezino teite;
krivulja povrine rebara (areala rebara);
poloaj teita broda.
U ovom djelu e biti obraena dva prva parametra.

2.1

Glavne dimenzije broda

Glavne dimenzije broda su: duina, irina, visina i gaz. Uz ove pojmove povezani su
pojmovi vodene linije, perpendikulara, paralelnog srednjaka, preluka, skoka i ostali pojmovi
koji karakteriziraju oblik trupa broda.
2.1.1 Duina broda
Na svakom brodu moe se izmjeriti nekoliko razliitih duina.

Duina preko svega (LOA Length over all) je najvea duina broda, tj. Ona koja je
izmjerena izmeu dviju krajnjih toaka broda na pramcu i na krmi.
Duina na vodenoj liniji (LWL Length on Water Line) je vodoravni razmak izmeu
krajnjih toaka na nekoj vodenoj liniji na kojoj u odreenom trenutku plovi brod. Razlikuju
se duina na konstruktivnoj vodenoj liniji kada je brod potpuno nakrcan teretom i duina na
lakoj vodenoj liniji kada je brod potpuno opremljen i prazan.
Duina izmeu perpendikulara (LPP Length between Perpendiculars) je duina
izmeu toaka gdje poinju pramana i krmena statva perpendikulara.
Badarska duina (Lreg) je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate na
pramcu i krmi. Slui kod odreivanja zapremine broda.
Duina paralelnog srednjaka (Ls) je duina na kooj brod ima jednak popreni presjek.
Ona je vea za teretne brodove, a manja za npr. Jedrenjake i jedrilice. Kao primjer moe
posluiti Berge Stahl kod kojeg je ta duina vrlo velika.
Duina pramanog zaotrenja (Lp) je udaljenost od pramca do poetka paralelnog
srednjaka, a nema li brod paralelni srednjak, onda do glavnog rebra.
Duina krmenog zaotrenja (Lk) je udaljenost od kraja paralelnog srednjaka ili
glavnog rebra (ako brod nema paralelni srednjak) do krme broda.
20

Ako se zbroje Ls+Lp+Lk dobije se duina broda preko svega.

2.1.2 irina broda
Engleski se irina broda zove beam, a i za tu mjeru postoji vie varijanti.

irina preko svega je irina mjerena izmeu dviju krajnjih nepokretnih toaka na
bokovima broda.
irina na vodenoj liniji je ona izmjerena na nekoj vodenoj liniji na kojoj u odreenom
trenutku plovi brod. Kao i kod duine postoji irina na konstruktivnoj vodenoj liniji2.1.3 Visina broda
Engleski s mjera visine oznaava kao depth a sastoji se od gaza (draft) i nadvoa
(freeboard).
Najvea visina je visina mjerena izmeu donjeg dijela kobilice i najvie nepokretne
toke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola, komandnog mosta).
Konstrukcijska visina je visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba
oplate mjereno na glavnom rebru broda. Donji rub oplate se jo zove i osnovica, a to je linija
odmah iznad kobilice broda.
2.1.4 Gaz
Gaz broda (draft) je udaljenost od donjeg ruba kobilice do vodene linije na kojoj pluta
brod u odreenom trenutku. Ta je mjera osobito vana prilikom ulaska i izlaska iz luke, ako
je ona smjetena na podruju s izraenim mijenama. Gaz se oznaava slovom t.

21

Najvei gaz mjeri se od najnieg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte
na mjestu gdje je brod najvie uronjen. Taj gaz treba uzeti u obzir prilikom manevriranja u
plitkim vodama.
Kod prorauna stabilnosti broda vano je poznavati gaz na pramcu, gaz na krmi i gaz
na sredini broda (glavnom rebru).
U brodograevnom smislu razlikuju se najmanji konstrukcijski gaz i najvei
konstrukcijski gaz.

Gaz se oitava na zagaznicama koje mogu biti ucrtane u metrima ili u stopama.
2.1.5 Nadvoe broda
Nadvoe broda se mjeri od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube,
mjereno na glavnom rebru. Engleski izraz je freeboard. Nadvoe se jo moe okarakterizirati
kao rezervni uzgon broda.
Kroz stoljea su postojala razna pravila za odreivanje minimalnog nadvoa, to je
ujedno predstavljalo i maksimalni uron broda uz maksimalnu koliinu ukrcanog tereta.
2.1.6 Vodena linija (VL)
Vodenom linijom se oznaava plovna ravnina do koje brod uroni u vodu u nekom
odreenom trenutku.
Konstruktivna vodena linija (KVL) je ona plovna vodena linija za koju je brod
konstruiran. Na toj liniji brod plovi kada je potpuno opremljen i natovaren.
Teretna vodena linija (TVL) je momentalna vodena linija na kojoj brod plovi s nekim
odreenim teretom.
Laka vodena linija (LVL) je ona vodena linija na kojoj brod plovi potpuno opremljen
ali prazan, tj bez tereta, goriva, vode, posade i zaliha
Pojas gaza je pojas koji se protee od LVL do KVL.

Osnovica je horizontalna linija koja prolazi gornjim rubom kobilice na mjestu

najveeg gaza broda. To je linija izmeu kobilice i oplate broda.
Paralelni srednjak je dio broda s nepromijenjenom povrinom glavnog rebra. Taj je
dio broda pravokutnog oblika.

22

Glavno rebro je rebro koje ima najveu uronjenu povrinu presjeka. Obino se nalazi
na polovici duljine broda. Na paralelnom srednjaku je po cijeloj duini irina rebra jednaka
irini glavnog rebra.
2.1.7 Perpendikulari
Perpendikulari su okomice na konstruktivnu vodenu liniju u nekim odreenim
tokama.
Pramani perpendikular je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije kod
pramane statve, tj. Na mjestu gdje zavrava pramac broda.
Krmeni perpendikular je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije, kod
krmene statve (na brodovima koji nemaju krmene statve krmeni perpendikular je okomica na
KVL u presjecitu osovine kormila sa KVL).
Sredinji perpendikular je (pomona) okomica koja se nalazi na sredini duljine broda
na jednakoj udaljenosti i od pramane i od krmene okomice.
2.1.8 Kobilica broda
Kobilica broda (keel) je najnii uzduni element brodske konstrukcije koji daje
uzdunu vrstou brodu. Prostire su od pramca do krme broda u njegovoj simetrali. U
pramanom dijelu broda ona prelazi u pramanu a u krmenom dijelu u krmenu statvu.

Slika Pogreka! U dokumentu nema teksta

navedenog stila.-1

Gredna kobilica (slika 1, ispod) je masivna pravokutna elina greda (1) koja se
protee od pramane do krmene statve. Uz nju se s obje strane zavaruju tzv.dokobilini
vojevi (2), a na njih se spajaju rebrenice (3). Iznad gredne kobilice nalazi se hrptenica (4)
tj.okomiti lim, a na vrhu je horizontalni lim (5). Spomenuti elementi ine jaku uzdunu
vrstou. Nedostatak gredne kobilice je to poveava gaz broda.
Plosna kobilica (slika 1, iznad) sastoji se od vodoravne ploe spojene s hrptenicom
ime je brodu manji gaz, konstrukcija olakana a ne gubi na vrstoi. Hrptenica se spaja s
vojem oplate unutarnje strane dvodna. Danas se ugrauje u gotovo sve brodove.
Tunelska kobilica ima dvije paralelne hrptenice izmeu kojih je slobodan prostor. Ova
vrsta kobilice se obino ne protee du itavog broda, ve se gradi od strojarnice prema
pramcu a iskoritena je za prolaz cijevi i elektrinih vodova. (Prema krmi ti vodovi prolaze
kroz tunel osovine vijka).

23

Ljuljne kobilice pojavljuju se kad su se napustile

gredne kobilice to je uzrokovalo jae ljuljanje broda te zanos
u plovidbi. Ljuljne kobilice smjetene su po uzvoju dna da bi
poveale gaz i irinu broda. One se ne proteu cijelom
duinom broda, nego idu po srednjem, ravnom dijelu dna.
Moraju biti tako spojene s uzvojnim vojem kako ne bi smetale
bonim potkladama pri dokovanju broda.
Balastna kobilica gradi se na sportskim
jedrilicama a izrauje se od olova, lijevanog
eljeza ili od elinih oblika punjenih betonom.
Njome se poveava stabilnost jedrilice.
Ponekad na dnu balastne kobilice moe
biti ugraena konstrukcija slina torpedu koja
takoer utjee na manevarske sposobnosti i na
brzinu brodice kroz vodu.
2.2

Statve broda

Statve broda daju oblik pramcu i krmi, a produetak su kobilice. O njima ovisi oblik
pramca i krme a o obliku pramca i krme ovise maritimna svojstva broda.
2.2.1 Pramana statva
To je glavni strukturalni element pramca i spaja se s limovima palube, boka i dna.
Izloena je silama valova i udara pa zato mora biti vrsto graena. Mora izdrati optereenja
pri dizanju sidara. O njoj ovisi oblik pramca pa stoga mnogo utjee na brzinu broda i dranje
broda na moru.

Pramana statva je prikazana na ovim slikama, a uz bokocrt je prikazan niz malih

tlocrta po raznim vodenim linijama pomou kojih se zornije vidi oblik pramca.
Ispadni oblik statve (na slici lijevo) ima gornji dio izboen prema naprijed, pa
prilikom urona brod ima vei uzgon, a valovi se odbacuju dalje od broda. Prilikom posrtanja
broda pramac se lake die a valovi ne nalijeu na palubu. Donji dio izraen je od okrugla

24

profila na kojem zavrava oplata boka i dna. Spaja se s palubama i limovima bokova a
zavrava spojem s ogradom broda. Prednost ovakvih statvi je da se prilikom sudara obino
otete u gornjem dijelu koji je iznad plovne vodene linije.
Statva s bulbom pri dnu je krukolika oblika, a koristi se kod gradnje velikih brodova
jer svojim oblikom smanjuje otpor broda (otpor valova) u vonji i poveava uzgon pramca.
Prvi pokusi s bulbom su raeni u loinjskim brodogradilitima 19. stoljea, a izgleda da su
osmiljeni prema izgledu njuke dupina.
2.2.2 Krmena statva
Predstavlja dio kojim zavrava stranji dio broda. Oblik
joj ovisi o tome hoe li nositi samo kormilo ili kormilo i
vijak. Ako nosi samo kormilo (brod s dva vijka,
jedrenjak) oblik joj je dosta jednostavan. Na krmenu
statvu prenose se tlakovi rada vijka pa njena
konstrukcija u tom smislu mora biti jaa od pramane.
Izrauje se od lijevanog elika. Statva se sastoji iz statve
vijka, luka, petnice, a na luku s gornje i petnici s donje
strane nalaze se leita osovine kormila.
Prijelomna ili visea krma (na slici gore lijevo) odlikuje se svojom prostranou a
time i velikim uzgonom u momentu nailaska vala. Izrada ovakve krme bila je skupa i zato
neprihvatljiva pa se prelo na izradu krstake krme (na slici gore desno) ija je konstrukcija
bila jednostavna i vrsta a izrada relativno jeftina. Smanjen je i utjecaj stroja na vibracije.
Majerova krma (na slici dole desno) predstavlja izdueni oblik krstake krme.
Takvom krmom se postiglo da se os oko koje brod posre pomakne vie prema krmi ime se
postiglo da krma manje izlazi van pri posrtanju a i vijci su dublje pod vodom. Na slici dole
desno je prikazana zrcalna krma. Konstrukcija zrcalne ili odrezne krme primjenjuje se kod
brih brodova.

Na gornjoj slici vide se: 1. statva vijka - osovina, 2.luk, 3.petnica, 4.leite lista
kormila.
2.3

Koeficijenti
25

Koeficijenti brodske forme su omjeri izmeu povrina brodskih presjeka ili volumena
trupa u odnosu na povrine pravokutnika ili paralelepipeda koji ih omeuju i obuhvaaju. Oni
su bezdimenzionalni i karakteriziraju oblik trupa.
Koeficijent istisnine je omjer
volumena istisnine broda i paralelepipeda
koji ga okruuje.

Koeficijent punoe vodene linije

je omjer povrine vodene linije i
pravokutnika koji ju omeuje.

Koeficijent punoe glavnog rebra

je omjer povrine uronjenog dijela glavnog
rebra i pravokutnika koji ga omeuje.

Koeficijent uzdune finoe broda

je omjer volumena broda i cilindra kojemu
je osnovica glavno rebro, a duljina kao VL.
Koeficijent vertikalne finoe broda
je omjer volumena broda i cilindra koji
ima za osnovicu povrinu vodene linije za
neki gaz, a visok je kao gaz broda.
U tablici su prikazani koeficijenti za neke vrste brodova:

26

2.4

Predoavanje brodskog trupa - (brodske linije)

Brodska forma se moe prikazati

grafiki, pomou nacrta brodskih linija.
Brodske linije su presjeci brodske
forme sa sustavnom paralelnih ravnina u
jednakim razmacima.
Nacrt brodskih linija sastoji se od tri
projekcije:
tlocrta (pogled odozgo)
nacrta (pogled sa strane)
bokocrta (pogled s
pramca/krme).
Nain dobivanja brodskih linija
prikazan je na slici desno.
2.4.1 Vodene linije
To su presjeci brodske forme sa serijom vodoravnih ravnina projiciranih u tlocrtu koji
prikazuju vodene linije broda. Razmaci tih ravnina su jednaki, a ovise o veliini broda. Ako
je brod simetrian, crta se samo jedna strana. Na slici se vidi:

27

simetrala broda
vodene linije
projekcija
palubne
linije
projekcija krme
tragovi uzdunica
tragovi rebara.

2.4.2 Uzdunice, okomice (vertikale)

To su presjeci brodske forme sa serijom okomitih ravnina paralelnih s ravninom
simetrije broda projicirani u nacrt. Na slici se vidi:
kontura broda
tragovi vodenih linija
tragovi rebara
uzdunice ili vertikale
Meusobna udaljenost meu
uzdunicama je uglavnom jednaka,
to ovisi o obliku i veliini broda.
2.4.3 Rebra
To su presjeci brodske forme sa
serijom okomitih ravnina paralelnih s
glavnim rebrom, projicirani u bokocrt
Uobiajeno je duljinu izmeu
perpendikulara podijeliti na paran broj
razmaka, na deset ili dvadeset dijelova.
Na pramcu i krmi, gdje se oblik
broda znatnije mijenja, dodaju se
polovina rebra.
S obzirom na simetriju rebara, esto se crta i samo jedna polovica i to od krme do
glavnog rebra lijeva polovica, a od glavnog rebra do pramca desna polovica.
2.4.4 irnice
To su presjeci brodskog trupa s
ravninama koje se postavljaju proizvoljno,
ali po mogunosti to okomitije na rebra.
irnica zapravo predstavlja vodenu
liniju za brod kada je nagnut pod nekim
kutom pa su one korisne kod izrauna
razliitih vrijednosti vezanih za stabilnost
broda
irnice, tj. Presjeci, meusobno mogu biti paralelne, ali i ne moraju biti paralelne kao
to su vodene linije, uzdunice i rebra. irnice se obino crtaju u tlocrtu, s druge strane
vodenih linija
28

Na brodskim linijama se dobro mogu uoiti skok i preluk. Palubni uzvoj (skok) je
zakrivljenost palube po duini broda. Preluk palube je zakrivljenost palube u poprenom
smjeru. Skok i preluk su vani radi otjecanja sakupljene tekuine na palubi broda.
2.4.5 Nacrt brodskih linija
Brodske linije se crtaju u mjerilu 1:50, 1:100, 1:200, ovisno o veliini broda.
Raspored linija za manje brodove moe se vidjeti na slici:

gore
se
postavljaju
uzdunice i kontura broda
(uzduni presjek)
ispod se crtaju vodene linije,
a ispod njih irnice
desno od uzdunog presjeka
crtaju se rebra.

Brodske linije se obino crtaju sa 10 ili 20 razmaka rebara. Najee se crta tako da je
pramac na desnoj strani nacrta broda, a krmeni dio na lijevoj strani nacrta.
Kod svih simetrinih brodova se uzdunice, irnice i vodene linije crtaju samo na
jednoj polovici tlocrta ili bokocrta. To je npr. Nemogue kod nosaa zrakoplova koji nisu
graeni simetrino.

29

Kad brod ima dui paralelni srednjak, rebra se crtaju na sredini uzdunog presjeka.

Na donjoj slici je prikazan kompletan nacrt loinjske regatne pasare.

30

3.
3.1

Brodogradilita, porinue i dokovanje broda

Brodogradilita

Brodogradilita su industrijski pogoni koji se bave izgradnjom ili popravkom brodova.

Mogu se podijeliti na vie naina. Prema namjeni se mogu podijeliti:
za rijene ili za morske brodove
ratni ili trgovaki
specijalizirani za posebnu vrstu brodova
gradnja samog trupa ili gradnja i opremanje (brodski motor i ostala oprema).
Veliina brodogradilita je drugi kriterij za podjelu brodogradilita:
prema godinjoj izgradnji (bruto tonai)
prema veliini brodova koje moe izgraditi
prema broju radnika (nije realno kooperanti)
Smjetaj brodogradilita bi trebao
biti na zaklonjenoj niskoj obali, a esto se
nalazi na uima rijeka i blizu jakih
industrijskih centara kako bi se lake
dobavljao materijal za izradu i opremanje
brodova. Najpovoljniji teren je prirodni
poluotok
Trenutno su najjaa brodogradilita u
Junoj Koreji koja godinje proizvedu
onoliko brodova (tonae) kao sve ostale
drave svijeta.
Najvee brodogradilite u svijetu je Ulsan Hyunday Heavy Industries, koje svaka 4
radna dana uspijeva porinuti novi brod u more, u kojem je izgraen i Berge Stahl.
Specijalizirano je za FPSO brodove.
3.1.1 Pogoni brodogradilita
Bez obzira na namjenu i veliinu brodogradilita, u njima se nalaze razne radionice,
skladita, radni prostori i navozi koji se mogu podijeliti u nekoliko grupa, a osnovne su:
o brodograevni pogon;
o opremni pogon;
o pomoni pogon.
Veliina i kapacitet pogona moraju biti usklaeni kako bi proizvodnja mogla
nesmetano tei.
3.1.1.1 Grupa radionica za izgradnju trupa
U ovu grupu radionica su ukljueni dijelovi pogona u kojima se gradi trup broda, tj.
brodograevni pogon. Sastoji se
Slagalite limova i profila otvoren prostor kojemu veliina ovisi o koliini
materijala koja se utroi za neko odreeno razdoblje i o mogunosti nabave tog materijala;
mora biti smjeteno uz cestu ili eljeznicu, te imati opremu za premjetanje (dizalice i sl.).

31

Sala za trasiranje (crtanje) prostor u kojem se na podu na limove ucrtavaju profili

(oblici), a moe biti smjeten i pantograf ureaj koji pomou raunalnog programa ree
limove prema manjem nacrtu.
Brodograevne radionice prostor za modeliranje, obradu i primarnu zatitu
elemenata brodske konstrukcije, tj. za obradu limova i profila.
Radionica za izradu sekcija trupa danas se gotovo svi brodovi grade u sekcijama
(film o Queen Mary 2), tako da se u ovim prostorima sastavljaju sekcije koje se kasnije
smjetaju u slagalite gotovih sekcija.
Dilj (leaj) mjesto na kojem se gradi brod, odnosno gdje se montiraju sekcije.
Najstarija vrsta dilja je navoz, tj. kosa povrina nagiba 3,5-7% na koju se brod moe postaviti
okomito na obalu (uzduni najei) ili paralelno s obalom (boni). U brodogradilitima u
kojima se grade vrlo veliki brodovi primjenjuje se suhi dok. U suhim dokovima nema
klasinog porinua broda.
Radionica u drvu za izgradnju paluba ili za izradu skela.
Priruna skladita za razne potrebe.
3.1.1.2 Opremna grupa
Sastoji se od raznih podgrupa u
kojima se izrauju dijelovi opreme broda:
mehanika podgrupa
o ljevaonica
o kovanica
o mehanika radionica
o cjevarska radionica
drvodjelska podgrupa
skladite gotovih dijelova
elektriarska radionica
kotlarska radionica
bravarska radionica
elektroniarska radionica
grupa
za
odravanje
ureaja i alatnice
Danas brodogradilita uglavnom ne izrauju sama brodsku opremu, ve ju najee
nabavljaju od drugih suradnika kooperanata.
Neki pogoni mogu prerasti i u zasebne tvornice, kao npr. pogoni za gradnju brodskih
motora koji mogu graditi i motore i postrojenja za druga brodogradilita i industriju.
3.1.1.3 Leaji za gradnju broda
Brodovi se grade na posebnim leajevima, tj. diljevima (t.4.1.1.1.). To mogu biti
uzduni (lijevo) i popreni (sredina) navozi, suhi dokovi ili vodoravni platoi (desno) uz more
kod kojih su za porinue potrebne plovne komore (pomou kolica se brod dovlai u komoru
za porinue, slinu suhom doku).
3.2

Porinue

32

Porinue je postupak kojim se brod sputa u more. Bbod se gradi na leaju, tj. kosini
(navozu) ili vodoravnoj povrini u nivou ili ispod nivoa mora (suhi dok), a nakon izgradnje
trupa broda potrebno ga je porinuti, tj. premjestiti sa navoza na prostor za opremanje.
Klasino porinue je zapravo slobodno putanje broda da pod utjecajem vlastite teine
doe do mora. da bi se to postiglo pod brodom su saonice na saoniku. Saonice se privrste uz
brod, a saonik se privrsti uz navoz po kojem klize saonice s brodom. Prije porinua pod brod
se postavljaju potklade i stoperi izmeu saonica i saonika koji omoguavaju da brod ne krene
nekontrolirano te se vri podmazivanje radi smanjivanja trenja.

Ve je reeno da postoji uzduno i popreno porinue. Najee je uzduno porinue

kod kojeg se za sputanje broda u more iskoristi potencijalna energija izgraenog broda.
Porinue zapoinje skidanjem potklada na kojima je brod stajao tijekom gradnje pa sva masa
prelazi na saonice i brod klizi prema moru.

Popreno porinue je uobiajeno na rijekama. Karakteriziraju ga manja optereenja i

bre zaustavljanje. Brod je tijekom gradnje postavljen horizontalno a ne koso ime se postie
laka gradnja, a saonik ini mnogo greda koje su postavljene okomito na ogradu.

33

3.2.1 Faze porinua broda

S obzirom na sile teine i uzgona, mogu se izdvojiti 4 karakteristine faze porinua.
1. faza
o brod se kree po suhome
o sila trenja mora biti manja od uzdune komponente teine broda
o brod mora krenuti sam od sebe kad se otpuste zapori
2. faza
o krma ulazi u more
o javlja se uzgon i otpor vode
o momenti uzgona moraju biti vei od momenta teine kako ne bi dolo do
podizanja pramca
o naglo se poveava tlak i istiskuje se mazivo, jaa trenje, pa se brod moe
zaustaviti ili otetiti
3. faza
o moment uzgona se izjednaava s momentom teine
o momenti jednaki u cijeloj fazi
4. faza
o slobodan otplov
o uzgon jednak teini broda
o izjednaene sile (ne momenti)
Porinue broda je vrlo osjetljivo i treba voditi rauna o mnogim elementima kako ne
bi dolo do oteenja na trupu i na obali. Ponekad se prilikom porinua moraju koristiti i
tegljai kako bi se brodovi zaustavili na malim udaljenostima od brodogradilita.
3.3

Dokovanje broda

Dokovanjem se brod podie izvan mora u svrhu pregleda, odravanja ili remonta
podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more. U tu svrhu se
koriste:
o plutajuci dokovi,
o suhi dokovi,
o synchro-liftovi
3.3.1 Plutajui dokovi
Ovakvi dokovi su privezani ili usidreni pred obalom brodogradilita i imaju posebne
tankove ijim se punjenjem i pranjenjem dok sputa ili podie iz mora. Postoje tzv. U i L
tipovi plutajuih dokova.
Kada se dok naplavljivanjem vlastitih tankova sputa u morsku vodu i uroni ispod
razine mora, brod u plutajui dok dolazi tegljenjem pomou remorkera, te se pomou vitala
na plutajuem doku uvlaci kroz dok na eljenu poziciju. Nakon uplovljavanja broda u
plutajui dok i crpljenja morske vode iz njegovih tankova, brod i dok se sasvim izdignu iz
morske vode, prilikom ega brod nasjedne na centralne i bone potklade plutajueg doka.
Najopasniji je trenutak kada dok preuzima masu broda.

34

Potklade suhih i plutajuih dokova su razliitih tipova pa se razlikuju centralne za

nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja i bone za podupiranje broda na njegovim
bokovima.
3.3.2 Suhi dokovi
Suhi dokovi su ukopani u obalu, a od vanjskog djela su odvojeni posebnim
nepropusnim vratima. Naplavljuju se vodom pomou posebnih crpka, a u njima nije potrebno
izvoditi pripreme za porinue ili obavljati operacije dokovanja ime su izbjegnute opasnosti
oteenja broda prilikom izranjanja doka.
U suhi dok postepeno se puta morska voda i u trenutku kad brod zapliva, otvaraju se
ustave i brod moe isploviti. Dno suhog doka ima manji pad prema vratima doka, kako bi se
omoguilo lake otjecanje vode. Postoje i suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i
dokovi s poprenim i uzdunim vratima unutar bazena suhog doka
3.3.3 Syncro liftovi
To su posebna dizala za podizanje
plovila iz mora.
Na slici:
1-plutajuca platforma,
2-kolijevka,
3-platforma brodogradilita (mol)

35

4.
4.1

Nepotopivost broda
Podjela brodskog prostora

Jedan od najveih problema koji se javlja u brodogradnji je izgradnja dovoljno

vrstog broda koji e odolijevati meteorolokim nepogodama, posebno velikim valovima.
Unato kvalitetnoj gradnji mogu se dogoditi razliite havarije koje e uzrokovati ulazak vode
u trup broda:
o prodor morske vode na trupu broda uslijed udara ili sudara,
o prodor morske vode kroz grotla i druge otvore uslijed:
o valova
o kie
o gaenja poara.
U tom smislu se brod prilikom gradnje uzimaju u obzir mogue havarije pa se razliiti
dijelovi broda izrauju na razliite naine pa se brodski prostor se dijeli na sljedei nain:
Krma (1) obuhvaa prostor izmeu kraja krme i krmene kolizione pregrade, od dna
krme do palube koja omeuje taj prostor (gornja palube), od boka do boka broda. Krma je
izloena vibracijama, a manja je vjerojatnost od sudara ili nasukavanja.

Strojarnica (2) obuhvaa prostor izmeu krmene i pramane pregrade strojarnice,

od dna strojarnice do palube koja omeuje taj prostor (gornja palube), od boka do boka
broda. Taj prostor je posebno optereen masom brodskog postrojenja i vibracijama, a
podloan je moguim poarima i eksplozijama.
Prostor za teret (3) izmeu pramane pregrade strojarnice i pramane kolizione
pregrade, a kod brodova koji imaju strojarnicu pomaknutu prema sredini broda, ovaj prostor
obuhvaaju i prostor izmeu krmene kolizione pregrade i krmene pregrade strojarnice, od dna
teretnog prostora do palube koja omeuje taj prostor (gornja paluba), od boka do boka broda.
Pramac (4) izmeu pramane kolizione pregrade do kraja pramca, od dna pramca
do palube koja omeuje taj prostor (gornja paluba), katel i opremu iznad, od boka do boka
broda. Ovaj prostor izloen je naprezanjima od mora, a podloan je moguim udarima i
najee stradava kod sudara.
Nadgrae (5) ine ga prostori iznad gornje palube. U tom prostoru je najmanja
opasnost od prodora vode, a najkvalitetnije je odijeljen od ostatka trupa broda, pa oteenja
na njemu nee bitno utjecati na plovna svojstva broda.
4.2

Nepropusno pregraivanje broda, minimalni broj pregrada

Nepropusne pregrade na brodu, engleski bulkheads, ugrauju se kako bi se postigla

podjela unutranjosti broda u nekoliko vodonepropusnih i vatronepropusnih odjeljenja radi
ouvanja plovnosti i stabilnosti i sprijeilo potonue u sluaju prodora vode u neki prostor,

36

kao i irenje vatre u sluaju poara, a u sluajevima oteenja stijenka tankova smanjuju
zagaenje. Pregrade se ugrauju u poprenom i u uzdunom smjeru.
Njihova vanost je i u tome to slue kao
elementi poprene i uzdune vrstoe:
o oslonci za potpalubne nosae,
nosae dna i nosae boka;
o poprene
pregrade
posredno
sudjeluju u uzdunoj vrstoi
broda jer odravaju oblik trupa
broda kao kutijastog nosaa;
o podupiru nadgraa, palubne kuice
i opremu na palubi
o vaan
oslonac
i
prilikom
dokovanja broda.
Kada se gradi brod, mora se predvidjeti mogunost naplavljivanja vie odjeljaka prije
nego to se potpuno poremeti plovnost broda. Propisi o pregraivanju ovise o vrsti tereta i o
namjeni broda, a u nekim sluajevima se koriste privremene pregrade (teki tereti, sipki tereti
i sl.). Broj pregrada prema propisima klasifikacijskih zavoda prikazan je u tablici.
Duina broda (L)
L<65
65 < L < 85
85 < L < 105
105 < L < 125
125 < L < 145
145 < L < 165
165 < L < 185
L > 185

Strojarnica na krmi

Strojarnica drugdje

3
4
4
4
4
5
5
6
6
7
7
8
8
9
Posebno se preraunava

Brodovi za prijevoz tekueg tereta imaju i uzdune pregrade koje smanjuju slobodne
povrine. Ako je poprena vrstoa brodskog trupa zadovoljavajua, jedna ili vie
nepropusnih pregrada moe se izostaviti.

37

4.2.1 Nepropusno pregraivanje

Nepropusno pregraivanje, engleski: watertight
subdivision, postie se ugradnjom pregrada od krova dvodna do
glavne palube. Rebrenice u dvodnu ispod pregrade moraju isto
biti izvedene nepropusno. Svi brodovi moraju imati:
o sudarnu pregradu na pramcu,
o pregradu na krmi
o pregrade na oba kraja strojarnice.
Nain gradnje i materijal za izradu pregrada ovisi o mjestu gdje
se ugrauju i o predvienim silama koje e utjecati na njih.
Mogu biti ravne s ukrepama ili korugirane bez ukrepa.

4.2.1.1 Ravne pregrade

Sastoje se od ravnih limova koji se
postavljaju vodoravno jedan iznad drugog, ime se
postie da donji limovi budu deblji, a gornji sve
tanji. Sami limovi ne daju dovoljnu vrstou pa se
na njih moraju postavljati ukrepljenja koja mogu
biti vodoravna i okomita. Na slici je vidljivo:
1.
lim pregrade
2.
ukrepe.
Okomita ukrepljenja su od profiliranih
materijala, a na krov dvodna i na palubu se spajaju
koljenima.
4.2.1.2 Korugirane pregrade
To su uglavnom poprene pregrade korugirane
po cijeloj visini.
Oblik korugacija moe biti razliit, a ne trebaju
posebna ukrepljenja. Limovi se postavljaju okomito pa
su obino iste debljine po cijeloj visini, ili se malo
smanjuje ispod paluba.
Uz vanjsku oplatu korugacije prelaze u ravnu
pregradu i postavlja se nekoliko okomitih ukrepa. Ako
su korugirane pregrade jako visoke na njih se mogu
postaviti vodoravna pojaanja.
4.2.2 Sudarna pregrada
Sudarna pregrada se postavlja na pramanom djelu broda kako bi u sluaju sudara
brod zadrao plovnost pa stoga predstavlja vrlo vrstu nepropusnu pregradu. Od krajnje toke
pramca do sudarne pregrade nastaje prostor koji se jo zove pramani pik (forepeak), a u
njemu nastali tank koristi se za balast.

38

Udaljenost od pramca na koju sepostavlja ta

pregrada odreuje se prema mjeri duine Lc koja se
odreuje prema LOADLINE 66, MARPOL 73/78,
IBC-code i IGC-code:
o na teretnim brodovima duljine Lc<200 m, mora se
nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 0.05 Lc od
pramane okomice;
o na brodovima duljine Lc>200 m, sudarna pregrada
se mora nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 10m
od pramane okomice
ne smije biti na udaljenosti veoj od 0.08 Lc od
pramane okomice.
Ako se bilo koji dio podvodnog trupa nalazi ispred pramanog perpendikulara, kao na
primjer pramani bulb, mjeri od okomice koja se nalazi na udaljenosti x od pramanog
perpendikulara, gdje je x=a/2 2=0.015 Lc = 3m.
Sudarna pregrada mora se protezati do palube nadvoa, a na brodovima s
neprekinutim ili dugim nadgraem do prve palube iznad palube nadvoa. Otvori s
nepropusnim zatvaranjem mogu se nalaziti na sudarnoj pregradi iznad palube nadvoa.
Izmeu palube nadvoa i pokrova dvodna ne smiju se postaviti vrata, provlake, prilazni
otvori ili ventilacijski kanali.

4.2.3 Ostale nepropusne pregrade i vrata

4.2.3.1 Pregrada krmenog pika
Slina je sudarnoj pregradi i nalazi se na krmenom djelu broda od dna broda do
palube nadvoa ili do nepropusne platforme koja se nalazi iznad teretne vodne linije, pa
nastaje tank krmenog pika za smjetaj balasta. Engleski naziv je afterpeak bulkhead. Jo se
zove i pregrada statvene cijevi (stern tube bulkhead) i mora biti pojaana u podruju prolaza
statvene cijevi.
4.2.3.2 Ostale nepropusne pregrade
Ugrauju se ovisno o vrsti broda. Moraju se takoer protezati do palube nadvoa.
Nepropusne pregrade se, gdje je god to mogue, postavljaju u ravnini rebara.

39

4.2.3.3 Klizna vrata

Sliding doors - na nekim mjestima na
brodu se postavljaju klizna vrata, a moraju se
postaviti tako da se njima moe rukovati i da su
ispravno voena u svim poloajima broda s
obzirom na valjanje, ljuljanje i posrtanje.
Mehanizam za zatvaranje se mora pouzdano
rukovati s obje strane pregrade i sa palube
nadvoa. Na mjestu odakle se rukuje vratima se
mora ugraditi indikator koji pokazuje jesu li
otvorena ili zatvorena, to je posebno vano u
sluaju prodora vode ili poara.
4.2.3.4 Ovjeena vrata
Hinged doors - moraju imati
odgovarajue
brtve
koje
osiguravaju potpunu nepropusnost,
arniri trebaju biti od materijala
otpornih na koroziju, a vrata se
moraju moi otvarati i zatvarati s
obje strane pregrade. Mora se vidno
istaknuti upozorenje da se vrata
moraju zatvoriti za vrijeme boravka
broda na moru.
4.2.4 Hidrostatiki tlak, djelovanje na pregrade
Na pregrade djeluju razne sile koje uzrokuju okomita i uzduna optereenja. Okomita
optereenja pregrada nastaju radi:
o statikog i dinamikog pritiska tereta ili balasta u plovidbi
o statikog i dinamikog pritiska tereta ili balasta kod sudara i nasukanja
Uzduna optereenja nastaju radi:
o hidrostatskog i hidrodinamikog tlaka mora na vanjsku oplatu i palubu
o dinamikih pritisaka tereta ili balasta kod sudara i nasukavanja
o lokalnih koncentriranih pritisaka opreme
o lokalnih koncentriranih sila pri dokovanju.
Nepropusne pregrade bivaju potpuno optereene samo kod prodora vode to moe
uzrokovati trajne deformacije. Tu se oituje prednost zavarene konstrukcije koja zadrava
nepropusnost i nakon deformacija, za razliku od starih zakovanih konstrukcija kod kojih
ispadaju zakovice. Sudarne pregrade i pregrade statvenih cijevi trebaju biti dovoljno vrste da
se ne deformiraju trajno pri prodoru vode kod sudara ili oteenja, a pregrade tankova tereta
ili balasta koje su izloene hidrostatskom tlaku, takoer ne smiju pretrpjeti trajne
deformacije.
Kod brodova sa velikim razmacima pregrada, (npr. OBO-brodovi), u plovidbi s
tekuim teretom dolazi do velikih hidrodinamikih pritisaka zbog gibanja velikih masa
tekuine, zbog ega se pregrade kod tih brodova provjeravaju na dinamika optereenja
(sloshing).

40

4.2.5 Ispitivanje nepropusnosti

Nakon to su postavljene sve pranice grotala i ugraena sva vodonepropusna vrata, te
postavljeni svi prolazi kroz strukturu, a prije nego to se nanese zatitni prijemaz, cementna
ili neka druga obloga preko zavarenih spojeva, svi tankovi i vodonepropusne pregrade ili
vodonepropusne palube moraju se ispitati ne nepropusnost.
Prije porinua mora se ispitati tlaenje prostora i dijelova strukture kod kojih je jedna
od granica vanjska oplata. To se postie hidraulikim tlaenjem, tlaenjem zrakom,
polijevanjem vodenim mlazom i ispitivanjem strukture tankova.
nepropusnost pregrada moe se ispitati na nekoliko naina. Jedna od starih metoda je
da se na spojevima (varovima) s jedne strane namae rastopina krede, a s druge strane se
puta petrolej koji moe penetrirati i kroz najmanje pukotine i zamastiti kredu. Danas se
najvie koristi voda i to na dva naina:
o mlaz vode koja se puta pod tlakom od oko 4 bara;
o punjenjem manjih tankova i tankova tereta vodom.
Ispitivanje tankova i pregrada je osobito vano kod tankera.
4.2.6 Konstrukcija otvora i oploenja
Otvori na nepropusnim pregradama (openings in watertight bulkheads) se razlikuju
ovisno o smjetaju u odnosu na vodenu liniju. Ako se nalaze ispod najdublje vodne linije,
vrata trebaju biti klizna, a samo izuzetno se odobravaju i ovjeena vrata, moraju biti dovoljno
vrsti i odgovarajue izvedbe te odgovarajue ukrepljenja.
Oploenje pregrada (bulkhead plating) i dimenzije nepropusnih pregrada (scantlings)
dobiju se posebnim proraunima gdje se koriste slijedee oznake:
o tk-dodatak za koroziju,
o s -razmak ukrepa u m,
o l -nepoduprti raspon u m,
o p = 9.81 h kN/mm2
o h -udaljenost od sredita optereenja do toke udaljene 1m iznad pregradne
palube, a za sudarnu pregradu do toke 1m iznad sudarne pregrade.
o k=235/Reh - koeficijent materijala
o Reh-najnia granica razvlaenja N/mm2
o Cp koeficijenti za oploenje (prema donjoj tablici)

Debljina oploenja pregrada ne smije biti manja od vrijednosti :

41

Debljina pregrade na malim brodovima ne treba biti vea od debljine oplate, to ovisi
od odnosa razmaka ukrepa pregrade i razmaka rebara.
Pregrada statvene cijevi mora biti ojaana u podruju prolaza statvene cijevi.
4.2.7 SOLAS, MARPOL, LOADLINE
Pravila za postavljanje, gradnju i broj pregrada proizlazi iz SOLAS, MARPOL, i
LOADLINE konvencije te iz raznih ostalih pravilnika (kodeksa) i propisa.
Primjena u praksi provodi se tako da Klasifikacijski zavodi u svoja tehnika pravila
pretoe zahtjeve konvencija. Npr. Hrvatski registar brodova donosi Pravila za statutarnu
certifikaciju pomorskih brodova, a u poglavlju Dio 5. Pregraivanje donose detalje o
pregraivanju brodova.
Openito, predmetna pravila ukljuuju zahtjeve meunarodnih tijela, a u pomorstvu se
to najee odnosi na zahtjeve Meunarodne pomorske organizacije International Maritime
Organization (IMO).
Konvencije i ostala pravila u kojima se tretira nepotopivost broda su:
o Meunarodna Konvencija o sigurnosti ivota na moru 1974 (SOLAS 1974), sa
svim dopunama do i ukljuujui dopune 2006 (MSC. 216(82))
o Protokol 1988 koji se odnosi na Meunarodnu Konvenciju o sigurnosti ivota
na moru 1974 sa dopunama (SOLAS PROT 1988)
o Meunarodna Konvencija za spreavanje zagaivanja s brodova, 1973,
modificirana protokolom 1978 (MARPOL 73/78), sa svim dopunama do i
ukljuujui dopune 2005. (MEPC. 132(53))
o Meunarodna konvencija o vodenim linijama LOADLINE
o razne rezolucije nadopune i izmjene aktualnih konvencija.
Osim konvencija koje su obvezujue za drave koje su ih ratificirale, primjenjuju se i
zahtjevi razliitih pravilnika (Codes):
o Kodeks o stabilitetu u neoteenom stanju A. 749(18)
o Kodeksi koji se odnose na odreene vrste brodova
Pravilnici nisu obvezujui kao konvencije, ali se preporua implementacija u dravna
zakonodavstva. Najee se implementiraju upravo u tehnika pravila klasifikacijskih
zavoda.
Sve vie se primjenjuju i EU propisi, kao npr. Direktiva Europskog Parlamenta i
Vijea 2003/25/EZ od 14. travnja 2003. kako je izmijenjena i dopunjena direktivom Komisije
2005/12/EZ od 18. veljae 2005.
Na slici je prikazan jedan od nacrta koji se odnose na pregraivanje, a proizlazi iz
LOADLINE konvencije.

42

43

5.

Konstrukcija trupa broda

5.1

Klasifikacijski zavodi
kroz povijest velik utjecaj na gradnju brodova
prema karakteristikama broda klasifikacijski zavodi brodu izdaju klasu

Propisi klasifikacijskih zavoda

temeljem teoretskih prorauna
temeljem iskustava brodova u plovidbi
dimenzije graevnih dijelova, vrste materijala,
numeralis
broj o kojem ovise dimenzije pojedinih dijelova brodske konstrukcije
dobije se kao jedna vrsta konstante temeljem eljenih dimenzija broda (L, B, itd)
razlikuje se za svaki klasifikacijski zavod, ali su konane dimenzije strukturnih
elemenata sline
u propisima ukljueni zahtjevi konvencija i raznih pravilnika
Postupak klasificiranja broda, svjedodbe koje se odnos ena trup broda
podnoenje nacrta na odobrenje, temeljem ega se izdaje odobrenje za gradnju
kontrola broda tijekom gradnje
kontrola u brodogradilitu
kontrola kooperanata i proizvoaa opreme
dodjela klase i svjedodbi
periodini pregledi broda (vidi Pomorsko pravo)
obnavljanje svjedodbi
Svjedodba o klasi (Class certificate) slovne i brojane oznake kvalitete trupa i
stroja
Svjedodba o sigurnosti konstrukcije (npr. teretnog, putnikog broda,)
Svjedodba o sposobnosti broda za plovidbu
Svjedodba o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe
Konstrukcija oplate broda
Vanjsko oploenje broda
elini limovi postavljeni na rebra i rebrenice koji zatvaraju trup broda
osigurava nepropusnost trupa broda
vaan element uzdune vrstoe broda
limovi podvrgnuti razliitim naprezanjima (teret, valovi, hidrostatski tlak itd)
prema smjetaju, limovi oplate dijele se na:
1. kobilicu
2. oplatu dna
3. oplatu boka
4. zavrni voj
raspored uzdunih naprezanja na trup broda:

44

kod valova jaka uzduna naprezanja na sredini trupa broda najvea debljina
vanjskog oploenja na sredini broda
1 graf rasporeda masa
2 graf istisnine
3 graf momenta savijanja
4 rezultanta poprenih sila
porast normalnog naprezanja prema dnu i gornjim palubama deblji su limovi dna,
uzvoja i zavrnog voja.
Kobilica, ljuljna kobilica
Kobilica broda
jedan od glavnih elemenata uzdune vrstoe broda
od krme do pramca u simetrali broda
kobilica (1) je deblja od ostalih vojeva oplate dna (2)i nema debljih limova od
kobilice
najvea debljina izmeu 0,4L i 0,6L i smanjuje se prema pramcu/krmi
prelazi u statve (2), pramana (a) i krmena (b)
sa centralnom hrptenicom i dijelom oploenja krova dvodna ini uzduni centralni
nosa broda.
irina lima kobilice jednaka po cijeloj duini broda
uobiajen elik, a moe se ugraditi i poviene vrstoe
jedini otvori su epovi za isputanje tekuine iz tankova dvodna prilikom dokovanja
(1-tijelo epa, 2-ep, 3-brtva, 4-oplata dna)
Ljuljna kobilica
na uzvoj broda, sredinom trupa, oko pola duine broda
toan poloaj i dimenzije odreuju se u bazenu na modelu broda
ne postavlja se izravno na trup broda nego na poseban lim, kako bi se lake mijenjala
u sluaju oteenja
Oplata dna, dvodno broda
Oplata dna
limovi lijevo i desno od kobilinog voja s uzvojnim limovima na bokovima broda
KB kobilini voj
A,B,C limovi oplate dna
1 uzdunjaci, 2 okviri
limovi su pravokutnici ravni u podruju paralelnog srednjaka, debljine manje od
kobilice
simetrini u odnosu na kobilicu, formiraju vojeve, oznaene velikim slovima, poevi
od kobilice
zakrivljuju se prema krmi i pramcu i postepeno se gube.
na oplati dna su otvori za usis vode, dubinomjer, brzinomjer, epovi tankova dobro
osigurani da voda kroz njih ne prodre u brod
Uzvojni lim
spoj oplate dna i oplate boka
zakrivljeni

45

s vanjske strane je privrena ljuljna kobilica

s unutarnje strane na njemu zavrava krov dvodna i uzvojna koljena
Dvodno broda
prostor izmeu vanjske oplate i krova dvodna
balastni tankovi
sprjeavanje potonua kod nasukanja ili dodira dna
Oplata boka, zavrni voj
Oplata boka
uzvojni lim nastavlja se oplatom boka koja se zavrnim vojem spaja s oploenjem
palube
vojevi oznaeni velikim slovima abecede
glatka i ravna izvedba radi hidrodinamike broda
vojevi ravnih limova u podruju paralelnog srednjaka
vojevi zakrivljenih limova na krmi i pramcu broda, gube se na poprenim spojevima
prijelaz limova raznih debljina, sa jednog u drugi, izvedeni postupno s redukcijom
Otvori ventila i sl.
zapravo cijevi koje izlaze na oplatu boka
posebna pojaanja s vanjske strane
1 oplata boka
2 pojaanje oplate
3 cijev izljeva, ventila i sl.
postoje i otvori usisa mora, izlazak sondi za itanje gaza i sl.
Zavni voj
najgornji lim oplate boka spojen s palubnom provezom
vaan imbenik uzdune vrstoe broda
zavarivanje na palubnu provezu ovisi o obliku limova
a) b) ravni limovi
c) zakrivljeni lim zavrnog voja
limovi deblji od oplate jednaka debljina u cijeloj duini, osim malog stanjivanja na
pramcu i krmi
jednaka irina po cijeloj duini (kao kobilica)
poveana vrstoa
Dvodno
i u poprenomi i uzdunom sustavu
od sudarne pregrade do pregrade krmenog pika
pokrov dvodna se protee do bokova broda tako da titi uzvojni voj
tankovi za gorivo, slatku vodu (osim pitke vode), te za balast
preuzima lokalna statika i dinamika optereenja uslijed vanjskih tlakova mora
okomito na svoju ravninu, te od ukrcanih tereta na pokrovu dvodna
struktura u obliku vie elija
Hrptenica
sredinji uzduni nosa dvodna
naziva se jo i sredinje pasmo, vertikalna kobilica (centre girder, centre keelson,
vertical keel)
treba protegnuti to dalje prema pramcu i krmi gdje se spaja s krmenom statvom

46

Popreno orebrenje
drveni brodovi i prvi elini brodovi
mnogo poprenih rebara na svakoj ordinati, od rebrenica u dvodnu do sponje na
palubi
nema nekih vanijih elemenata za uzdunu vrstou broda, osim limova oplate,
paluba i krova dvodna.
na svakoj ordinati uzdu broda rebra koja se proteu uz bok broda od dvodna do
gornje palube.
rebra izraena od manjih ili veih profila ili su sastavljena od elinih traka (slika
6.16).
najee za brodove za prijevoz generalnog tereta i rasutog tereta.
Izgled rebara od gornje palube prema dole:
rebro zavrava na oko 40 mm ispod gornje palube (slika 6.17)
u meupalublju se rebra proteu od donje do gornje palube rebro u skladitu (slika
6.18.b) je vee od rebra u meupalublju (slika 6.18.a.)
zbog prijenosa sila naprezanja vano je da rebra ispod donje palube i rebra
meupalublja budu u istoj ravnini.
na donjem dijelu rebro prolazi krovom dvodna i preklopno se spaja s uzvojnim
koljenom (slika 6.19)
na svaku etvrtu ili petu ordinatu ugraeno je okvirno rebro
Uzduno orebrenje
uzduna rebra ugrauju se u okvirna rebra
teina brodskog trupa smanjena za oko 10%, a nosivost broda se poveava
smanjena debljina oplate i teina poprenih rebara
gotovo svi moderni brodovi (ili mjeoviti sustav)
smjetaj uzdunih rebara:
oplata dna i krov dvodna,
paluba, pregrade,
gornji boni tankovi kod brodova za rasuti i tekui teret
na vanjskoj oplati
profili koji se proteu itavom duinom broda
dimenzija se mijenja po duini broda (posebni spojevi, slika 6.35.)
na mjestima gdje presijecaju poprene elemente su posebni spojevi radi vrstoe i
nepropusnosti :
vertikalne ukrepe na prolazima kroz rebrenice (sl. 6. 36.)
na prolazu kroz okvirna rebra ili sponje posebne ploice (slika 6.37.)
na prolazima kroz nepropusne pregrade zatvaraju se limenim ploicama
makaretama (slika 6.38.)
Mjeovito orebrenje
vie varijanti:
pramani pik i krmeni dio broda graeni su popreni, a tankovi tereta uzduni
dvodno i gornji boni tankovi uzduni, a vanjska oplata ima poprena rebra
paluba i dno uzduni, oplata boka ima poprena rebra, a uzdune pregrade imaju
vertikalno ukruenje
centralni tankovi na tankerima s uzdunim elementima, a boni tankovi imaju
poprena rebra strukture.
47

1-rebro; 2-uzdunjak; 3-pregrada; 4-hrptenica; 5-krov dvodna; 6-kobilica; 7-popreni

tunel 8-zavrna sponja; 9-podveza; 10-grotlo; 11-ljuljna kobihca; 12-oplata dna; 13-vanjska
oplata
na brodovima za suhi teret
pri uzdunom sustavu orebrenja, visoki boni popreni okviri smetaju slaganju tereta,
pa se bokovi brodova za suhi teret orebruju popreno.
dno i palube se orebruju uzduno
mogue je da gornja paluba bude u uzdunom sustavu orebrenja, a donje palube budu
u poprenom sustavu orebrenja
obino se na poprenjake palube nastavljaju laka okvirna rebra, a na okvirna rebra
pune rebrenice.
Boni nosai, rebrenice
Strukturni elementi koji se postavljaju na dnu i u dvodnu broda
Boni nosai
u strojarnici i blizu pramanog perpendikulara najmanje po jedan boni nosa
u ostalim podrujima broj i smjetaj ovisi o udaljenosti od boka do hrptenice
udaljenost izmeu bonih nosaa, kao i debljina bonih nosaa odreuje se formulom
gdje je potrebno ugrauju se vodonepropusne konstrukcije
provlake u bonim nosaima trebaju biti posebne veliine i vrstoe
Rebrenice
glavni popreni nosai dna i postavljaju se na svakom rebru.
moraju imati otvore za otjecanje, da se omogui dotok tekuine do usisa pumpi.
kod veih brodova imaju i otvore za olakanje
mogu biti neprekinute ili prekinute na sredini broda.
po potrebi se postavljaju i u ostalim prostorima trupa broda
Konstrukcija i sustavi gradnje palube
vodoravne stijenke trupa broda, koje u vojevima ine limovi palube.
druge vodoravne stijenke: djelomine palube, pokrovi, krovovi, platforme.
nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloenoj duljini i irini trupa
mogu biti gornje nepropusne stijenke tankova.
platforme i druge djelomine palube za smjetaj opreme
brodovi mogu imati jednu ili vie paluba.
oslanjaju se na potpalubne strukture ispod sebe, na bokove, uzdune i poprene
pregrade broda.
oploenje ine vojevi limova u uzdunom smjeru usporedo sa simetralom broda.
limovi izmeu grotala i na krajevima broda se mogu poloiti i poprijeko broda.
vojevi palube uz bokove broda se nazivaju palubne proveze
minimalna debljina oplate palube zadana propisima klasifikacijskih zavoda koji
uzimaju u obzir lokalna optereenja palube
u debljinu palube se uraunava i dodatak za koroziju.
Grotla,
Grotla
slue za ukrcaj i iskrcaj tereta
prilagoena za to bolji smjetaj, bri ukrcaj i iskrcaj tereta.
kod trgovakih brodova, grotla trebaju biti to je mogue vea, ili se postavljaju
uporedna grotla u dva ili vie redova.
brodovi za opi teret imaju otvore na 40%-50% irine broda.
48

brodovi za rasuti teret imaju otvore i preko 50% irine broda.

kontejnerski brodovi mogu imati dva do tri reda otvora po skladitu, izmeu 75%80% irine broda, koji put i do 90% irine.
otvori na palubama, diskontinuiteti u strukturi, oslabljenja paluba
strukturni problemi sa uzdunom vrstoom, s poprenom vrstoom, s torzionom
vrstoom, koncentracijama naprezanja, zamorom materijala i s kontinuitetom elemenata
strukture.
grotla po potrebi imaju uzdune i poprene pranice koje imaju ulogu u osiguravanju
nepropusnosti i vrstoe
pranice grotala, moraju imati visinu iznad palube najmanje 450-600 mm
otvori strojarnice i kotlovnice moraju biti dobro uokvireni i vrsto ograeni elinim
grotlitem
Ostali otvori na palubi, linica
Otvori na palubi
ulazak u tankove dvodna
smjetaj pumpi tereta
ulaz u gornje bone tankove
silaenje u skladite
cjevovodi za teret
prolazi odunika, sondi, mjeraa razine tekuina
prolazi ureaja za pranje tankova
prolazi za ventilaciju itd
svi moraju biti nepropusni a poklopci dobro brtviti
otvori na palubama nadgraa ne moraju biti nepropusni
Linica
titi posadu, putnike, opremu i terete na izloenim palubama od prelijevanja mora i od
klizanja uslijed gibanja broda na valovima, osobito zbog valjanja i posrtanja.
najmanja doputena visina 1 m.
zbog odljeva naplavljenog mora mora imati otvore za otjecanje vode sa palube
oblikom prati formu broda
Koncentracije naprezanja na palubnim otvorima
Naprezanja paluba
djelovanje mora pri naplavljivanju
djelovanje tekueg tereta pri njihanjima broda.
smjetaj tereta
lokalna optereenja drugih elemenata konstrukcije koja se prenose na palube u
poprenom smislu.
Naprezanja na palubnim otvorima
Veliki otvori predstavljaju opasnost za strukturu broda.
Veliki broj oteenja je u uglovima grotala ili u podrujima nekoliko susjednih otvora
na palubi. radijusi zakrivljenosti limova u uglovima grotala, pojaanja sa udvostruenjima
limova ili umetnutim pojaanjima u uglovima, te produenje uzdunih pranica preko krajeva
grotala, s potupnim smanjenjem dimenzija.
Kod jako velikih otvora se treba koristiti elik otporan na stvaranje pukotina i
primjeniti bolja obrada rubova u cilju otklanjanja opasnosti od inicijalnih pukotina.
Pranice grotala na izloenim palubama su dinamiki optereene uslijed prelijevanja
valova preko palube osobito poprene pranice.
49

uzdune i poprene pranice su neposredno optereene i uslijed vlastite teine

poklopaca i tereta na poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloenim palubama
Konstrukcija pramca broda
Svrha pramca
prednji dio broda
probijanje kroz vodu, razbijanje valova
ledolomci posebna naprezanja
najea oteenja
oblik ovisi i o namjeni broda (teglja)
izvedba pramca
na pramanoj statvi se sastaju elementi strukture dna sa vojevima bone oplate
dananje statve imaju sloenije, poloene oblike s izbojem rebara prema gore, to
smanjuje posrtanje a ujedno poveava radnu povrinu palube
obino se gradi od oblikovanih valjanih limova.
kombinirane pramane statve (donji dio od ljevanog ili kovanog elika, a gornji dio
od oblikovanih valjanih limova)
Pramani pik, sudarna pregrada
Pramani pik je sudarni prostor na prednjoj strani broda, koristi se u balastiranju
broda.
Ako je irina vie od 0.5 B ili 6 m, mora se postaviti najmanje jedna puna ili
djelomina pljuskaa.
Pljuskaa je okomito smjetena propusna pregrada koja razbija slobodne povrine
tekuine u piku
U donjem dijelu se postavljaju rebrenice (slika 106, 108) i drenani otvori (slika 107)
proveze horizontalna ukrjepljenja (sl.111)
rebra u poprenom sustavu
zavrava sa sudarnom pregradom (vidi prez. 4, Nepotopivost broda)
Konstrukcija krme broda
Svrha krme
dio broda koji nosi strukturne elemente poriva broda
krmena statva je dio strukture kojim zavrava krma broda
na jednovijanim brodovima krmena statva se sastoji od statve vijka i statve kormila
Izvedba krme (zrcalna, s vie vijaka)
krmeno zrcalo omoguava bolju i jeftiniju izvedbu krmene statve.
statva brodskog vijka i statva kormila prodiru u trup i tu se vrsto spajaju za okolnu
strukturu
u podruju statve brodskog vijka potrebno je pojaati oplatu
Pik i sudarna pregrada
vidi prezentaciju 4.

50

6.

Palubna oprema

6.1

bitve, krine glave

za privez uz obalu ili na plutau uad, lanci i druga oprema.

broj i duina uadi, lanaca i ostale opreme propisuju Klasifikacijski zavodi
bitve, voice ueta, pritezna vitla, ome, kuke, slipne kuke, prsteni, onjaci, oice,
stezaljke, spojne karike.
o opremi za privez vodi se posebna evidencija odravanja.
Bitve (bitts, bolards)
za vezivanje broda
od lijevanog elika, zavarene za brodsku palubu (palube pojaane viestrukim limom.
rasporeene po pramcu i krmi broda te po bokovima na nain da osiguravaju
nesmetan prolaz konopima
u podnoju valjkastih profila imaju onjake namijenjene bocanju (zapor) konopa pri
vezivanju broda.
Krine bitve
pogodne za vezivanje konopa ako rade prema gore ime se onemoguuje
isklizavanje konopa.
zavarene za brodsku konstrukciju (pojaanje pune ograde).
Palubna oprema voice, ome, kuke
Voice ueta (fairleads)
usmjeravaju (vode) konope prema bitvam
zaobljene kako ne bi otetile konop
mogu biti sa stupom u sredini (roller fairlead) i sa vie stupia (bituncini) koji se
mogu okretati da se sprijei unitavanje konopa usljed trenj (podmazivanje)
od lijevanog elika ili od bronce
privruju se svornjacima ili se vare
Ome (thimbles)
pocinani ljebasti prsteni kojima se konopima daje odgovarajui zavoj te tite
konope ili elik-ela od pucanja i troenja na mjestima gdje se spajaju sa kukama, onjacima
ili prstenima.
srcolike se koriste za elinu a okrugle za biljnu uad.
Kuke (hooks)
za teret ili neki drugi predmet
od kovanog elika a zatim pocinane
jednostavne, dvostruke, posebne i slipne.
jednostavne kuke
imaju prsten ili se povezuju da se predmet koji visi na njima ne bi otkvaio (A, B, C,
D)
vrtuljne kuke
mogu se okretati oko uzdune osi
sprjeavaju uvijanje konopa ili elik-ela.
dvostruke kuke
sastoje se od dviju meusobno spojenih kuka (E)
51

posebne kuke
koriste se kod teretnog ureaja za ukrcaj i iskrcaj tereta
jeziac
osigurava
da
pri
dizanju
kuka ne bi zapela o neki predmet.
Slipne kuke (slip hooks)
podizanjem prstena kuka se sama otkvai
za predmet koji se mora brzo otkaiti (C3)

tereta

Palubna oprema prsteni, stezaljke, spojne karike

Prsteni (ring bolts)
za razne svrhe, razliitih oblika (okrugli, eliptini, trokutasti, potkoviasti),
od kovanog elika i pocinani su.
Onjaci (eye bolts) slue za privrenje ueta. Onjaci se usauju u drvo, zakivaju se
ili su zavareni na palubi ili ogradi.
Stezaljke (turnbuckles) (kartoc)
za natezanje ueta (elik-ela) i lanaca,
sastavni dio lashing opreme i palubne opreme za osiguranje tereta i drugih predmeta
na brodu
dva vijka s obrnutim narezima i matica
osigura sprjeava odvijanje matice uslijed vibracija
Spojne karike (shackles) (kopci, gambeti)
spajanje ueta ili lanaca
od kovanog elika, razliitih veliina a oblika su slova D ili harfe
svornjak kojim se karika zatvara na kraju je narezan i probuen za umetanje
osiguraa.
veliina karike obino se iskazuje u promjeru otvora ili silom optereenja npr. 1
tonski, 5 tonski itd.
ako su sastavni dio teretnog ureaja moraju biti ispitane a maksimalno dozvoljeno
radno
optereenje
ugravirano
je
u
tijelu
karike.
(npr.SWL 5 T)
Oprema koja nije u upotrebi mora biti sortirana, podmazana i pohranjena na suhom
mjestu u palubnim spremama.
Neispravnu opremu treba izdvojiti, popisati i dati na servis ili rashodovati.
Brodska vitla za ukrcaj tereta
pomoni strojevi na palubi za ukrcaj i iskrcaj tereta
sastoji se od pogonskog i mehanikog dijela
Pogonski dio
razliit, ovisno o vrsti pogona: parni, motorni (hidrauliki), elektrini, kombinirani
Mehaniki dio
uglavnom jednak za sva vitla bez obzira na pogon a sastoji se od bubnja, glava,
zupanika, kopa, konica i drugih elemenata.
Parna vitla
rade na principu putanja pare u vitlo preko ventila ime se daje vitlu vea ili manja
brzina.
moe se podesiti bre ili sporije okretanje bubnja i istovremeno okretanje glava
kad se bubanj okree sporije podeen je za dizanje teih tereta
52

na bubanj se namotava podiga (elik-elo) kojim se podie ili sputa teret,

glave bubnja (mogu biti dvostruke) slue za pritezanje broda kod priveza ili za ukrcaj
i iskrcaj lakih predmeta gdje se kao podiga tereta koristi konop.
glave slue i za otvaranje brodskih skladita iji su poklopci tipa McGregor, ali tada
se kao podiga koristi elik-elo
bubanj je opskrbljen konicom kojom se usporava (zaustavlja) sputanje tereta.
Motorna vitla
za pogon koriste motor a rad se regulira dotokom goriva, hod se mijenja uz pomo
kope, mehaniki dio je isti kao i kod parnog vitla.
Elektrina vitla
za pogon koriste struju elektromotora koji pokree vitla tako to se ruicom za
upravljanje djeluje na otpornike koji putaju jau ili slabiju struju dajui tako vitlu veu ili
manju brzinu.
Brodska vitla sidrena vitla
ureaji kojima se sputaju i diu sidra.
kombinirana za rad sa sidrenim bubnjevima (barbotinima) odnosno za rad s
bubnjevima za vez broda.
mogue je istovremeno dizanje sidra i uvitlavanje veznog konopa (uvitlavanje konopa
je sporije nego da su barbotini iskljueni iz sustava).
sidro se moe sputati koristei pogon i tada se obino spusti do povrine mora i tu se
zakoi konicom.
nakon toga se barbotin iskljui iz pogona (dezgranivanje) a otputanjem konice sidro
se obara slobodnim padom.
mogu biti parna, elektrina i hidraulina.
Elektrino vitlo sastoji se od elektromotora, reduktora, barbotina, konice barbotina,,
bubnjeva, konice bubnjeva te spojke za iskljuivanje i ukljuivanje barbotina u sustav.
na slici: 1. elektromotor, 2. reduktor, 3. barbotin, 4. konica barbotina, 5. spojka za
iskljuivanje barbotina, 6. bubanj, 7. konica bubnja
Brodska vitla pritezna i ostala vitla
Pritezna vitla
za manevar priveza ili odveza broda
pramac se povlai sidrenim vitlom koje ima funkciju i priteznog vitla kad su barbotini
iskljueni iz sustava.
krma se povlai vitlom odnosno glavom bubnja vitla dizalice tereta ili postoji posebno
pritezno vitlo namjenjeno iskljuivo za privez broda.
kod pritezanja konopa treba paziti da konopi ne zapnu
Ostala brodska vitla
za dizalice za manje terete (provison crane),
za dizalice splavi za spaavanje
kojima se sputaju i diu amci za spaavanje
za podizanje i sputanje brodske skale (siz)
za sputanje i podizanje brodske rampe
Poklopci grotla, vrste, presjek spoja
grotla su se nekad zatvarala grotlenim sponjama (eline grede koje se postavljaju
popreno na grotlo), poklopcima (bokaportama) i nepromoivim platnom.
na slici: 1. pranica grotla, 2.koljeno, 3.zavretak pranice bulb profilom, 4.upore,
5.ravni profil s vanjske strane pranice, 6.leaj s unutarnje strane pranice, 7.grotlene sponje
53

(bimovi), 8.vanjski polukruni zavretak ruba pranice, 9.poklopci grotla, 10.eline letve,
11.drveni klinovi, 12.nepromoivo platno (cerada)
nakon toga su osmiljeni poklopci grotala (pontoni), koji su se skidali i postavljali na
grotlo brodskom ili obalnom dizalicom.
danas zamijenjeni tipom automatskog elinog poklopca koji je po tvorcu nazvan Mc
Gregor.
Mc Gregorov poklopac
sastoji se od vie manjih poklopaca (lanaka) meusobno spojenih arnirima
kad je grotlo otvoreno lanci poklopca su sloeni u uspravnom poloaju kao
harmonika uz kuicu vitla, iza grotla
otvaraju se i zatvaraju pomou vitla i elik ela ili hidraulikom.
prednosti:
brzo rukovanje
nije potrebno otvarati cijelo skladite ve samo jedan njegov dio (sekcija).
lanci poklopca meusobno su spojeni sigurnosnim lancima i opskrbljeni kotaiima.
na pranici se nalazi vodilica po kojoj klize kotaii poklopca pri otvaranju i
zatvaranju.
na pranicu se poklopac privruje tzv svornjacima, a izmeu poklopca i pranice
mora postojati brtva (na poklopcu) da poklopac bude nepropustan.
Poklopci grotala
svi poklopci grotala moraju se moi privrstiti u otvorenom poloaju, a mehaniki
pogonjeni poklopci moraju imati i osiguranje od iznenadnog pada u sluaju greke u radu
ureaja.
poklopci grotla koji su predvieni za smjetaj tereta ili prolaz vozila za rukovanje
teretom, moraju imati oznaku doputene nosivosti
Oprema za sidrenje i vez, vrste sidra
sidrenje je operacija kojom se brod vee za morsko dno,
vri se sidrenim ureajem koji se sastoji od sidra, lanca i sidrenog vitla.
sidro je privezano za lanac, a lanac za brod.
sidro se sputa u more slobodnim padom ili sidrenim vitlom kojim se sidro i podie sa
morskog dna.
SIDRA
sidra se koriste pri sidrenju na sidritu
kod etveroveza u luci (ro-ro) koriste se oba sidra.
jednim sidrom se moe pomoi kod manovre veza da bi se lake okrenuli ili da sidro
ima funkciju pringa i tako zaustavi brod
sidro se obara u situacijama zakazivanja stroja u manovri, pri odsukivanju itd.
PODJELA (Na brodu)
pramana sidra
glavna sidra na brodu a slue za redovno sidrenje.
ima ih dva
smjetena su u drijelima broda.
rezervno sidro
manje od pramanog,
smjeteno je na najprikladnijem mjestu (posebno leite na pramcu) ,
nema vlastiti lanac ve se spaja za lanac glavnog sidra,
strujno sidro
54

manje je od glavnih sidara,

obino je smjeteno na krmi
slui za sidrenje u kanalima, za odsukavanje.
neki brodovi imaju na krmi takoer sidreno oko i sidreni ureaj.
sidra za amce
mala sidra, obino patentna ili preklopna
Admiralitetsko sidro
dobilo je naziv po engleskom admiralitetu koji je prvi propisao dimenzije ovog tipa
sidra.
sastoji se od struka, krune, krakova, lopata, pane, klade s jabukama i spojne karike
(kopca).
admiralitetska sidra se brzo i jako zakopaju u morsko dno pa odlino dre ali im je
slaba strana to se lanac moe zapetljati oko klade ili kraka.
najvei nedostatak je samo rukovanje sidrom koje je zbog klade i ostale potrebne
opreme (sohe,koloturnici) stvaralo potekoe
Polusidra
admiralitetska sidra bez jednog kraka.
kod sidrenja plutaa i drugih fiksnih plovnih objekata ili oznaka sigurnosti plovidbe
ne stri drugi krak pa nema opasnosti da se zapetljaju drugi lanci
Patentna ili zglobna sidra
nemaju klade to je omoguilo da se struk uvue u oka broda i tamo osigura, a
njegova upotreba bila je brza i jednostavna u svakom trenutku. Za njihov smjetaj bilo je
nuno ugraditi jake cijevi tzv. drijela. Od patentnih sidara najbolje rezultate postigli su
Hallovo i Danforthovo sidro.
Hallovo sidro
sastoji se od struka, glave, osnaca (zgloba) i spojne karike.Struk je prema dolje
pojaan, a za glavu je spojen osnacem. Glava je zajedniki naziv za krunu, krakove i lopate.
Struk i osnac izraeni su od kovanog elika dok je glava od od lijevanog elika. Struk na
gornjem kraju ima spojnu kariku (kopac). Cijela glava zajedno s krakovima moe se
pomicati oko osnaca (zgloba) za 43.
Nedostatak Hallova sidra je u prevrtanju i upanju sidra sa morskog dna pri okretanju
broda kod promjene smjera vjetra ili morske struje.
Danforthovo sidro
naziva se jo i sidro s kladom. Glava sidra u donjem dijelu stvarno ima kladu koja
spreava da se sidro prevrne i isupa iz morskog dna.
osjetljiva strana patentnih sidara su zglobovi, jer im je na tim mjestima vrstoa
najslabija.
Ostala sidra
titna sidra imaju oblik kiobrana, a koriste ih brodovi svjetionici kad sidre na
pjeanom dnu.Zajedno sa sidrom spusti se vodena cijev kroz koju se puta voda pod
pritiskom koja e napraviti potrebnu rupu u pijesku u koju se poloi sidro a koje e zatim
zatrpati pijesak uz pomo morskih struja. Sidro vrlo dobro dri pa ga se pri naputanju
sidrita esto mora ostaviti.
Vijano sidro ima oblik vijka koje se vrlo dobro ponaa na pjeanom dnu. Koristi se
za stalan vez.
55

Kotva je sidro starog porijekla s etiri kraka s lopatama,

Maak (rampin) je kotva bez lopata a slui za lovljenje (pronalaenje i dizanje)
izgubljenih predmeta.
Sidra za posebne namjene
Lanci
Sidra su se nekad vezivala konopima, no kako je veliina brodova neprestano rasla to
su konopi bivali sve deblji i nepraktini za rad pa su se poetkom XIX st. na brodovima
poeli upotrebljavati lanci.
Sidreni lanac je na jednom kraju uhvaen za sidro a na drugom kraju za brod, a slui
za sidrenje broda odnosno dizanje i sputanje sidra. Lanac ujedno svojom teinom omoguuje
bolje leanje broda na sidritu.
Lanci se sastoje od niza karika uvuenih jedna u drugu.
Karike se izrauju od kovanog elika, a da bi se poveala vrstoa po sredini karike se
umee preka od lijevanog eljeza.
Preka spreava da se karike lanca zamrse a ujedno poveava vrstou karike do 20%.
Lanci se danas izrauju od lijevanog elika strojno, tako da izlaze ve gotovi s
prekom i kalibrirani.
Kalibracija podrazumjeva da sve karike lanca moraju biti jednake.
Desno se vide: obina karika, velika karika, krajnja karika i spojna karika (kopac)
Ispod: spojna karika (kenter)
Lanci
Lanci se izrauju u komadima odreene duine, tzv uzama.
Duine uza nisu jednake u svim pomorskim zemljama. (Engleska: 27,43m, Francuska:
30m, Italija,RH: 25m)
Jedna uza sastoji se od obinih karika a na krajevima uze nalaze se krajnje karike koje
nemaju preku.
Izmeu krajnje i obine karike nalazi se po jedna podebljana ili tzv. velika karika iji
dijametar iznosi 1.1 dijametra obine karike. Dijametar krajnje karike iznosi 1.2 dijametra
obine karike.
Nekad su se uze meusobno spajale kopcima ali danas se iskljuivo upotrebljavaju
tzv. patentne karike koja se moe rastaviti u dvije polovice ili tz. polukarike.(kenter)
Dio lanca u duini od 5 m od sidra naziva se predgon. Taj dio lanca podnosi najvea
naprezanja.Sastavni dio predgona je i tzv vrtuljna karika ili vrtuljak koji spreava uvijanje
lanca kad na sidritu vladaju promjenjivi vjetrovi i struje koje uzrokuju stalno okretanje broda
na sidru.
Smjetaj sidra, sidreno drijelo, lananik
Sidro se spaja sa lancem pomou sidrenog kopca, zatim sljedi predgon pa prva uza
sve do zadnje a na kraju je lanac na dnu lananika spojen za onjak koji se zove uglav.
Svaki sidreni lanac slae se i pohranjuje u posebnom brodskom spremitu koje se
zove lananik
Na dijelu lanca koji izlazi iz lananika umetnuta je tzv isklizna kuka koja je jedna
vrsta slipne kuke a slui da se u sluaju potrebe cijeli lanac moe ispustiti u more.
56

Na slici: 1.SIDRO
2.LANAC
3.DRIJELO
4.ZAPOR
5.VITLO
6.CIJEV LANANICE 7.LANANIK 8.UGLAVA
Svaki trgovaki brod ima dva glavna lanca od kojih je jedan za desno a drugi za lijevo
sidro.
Sidra su uvuena u drijela broda kroz sidrena oka, a krakovi su im prislonjeni uz
oplatu pramca te tako ostaju smjetena za vrijeme plovidbe.
Sidreno drijelo je jaka elina cijev koja na palubi zavrava rubom u obliku prstena
tj.sidrenim oima.
Sidrena drijela slue za voenje lanca ali je i oslonac lancu dok je brod usidren.
U sidrenim drijelima
nalaze se otvori za dovod
mora pod pritiskom
(protupoarna pumpa)
za ispiranje lanca i sidra.
Promjer drijela je takav
da omoguuje prolaz
trostrukog lanca.
Vrtuljni etverokrak koristi se kad brod sidri s dva sidra a spreavaju uvijanje i
zamravanje lanaca (prebacivanje lanaca jedan preko drugog) meusobno u sluaju okretanja
broda.
Postavlja se po pramcu a na njega se spajaju lanci na dijelu zavretka predgona.
Lanac je po dizanju sa morskog dna esto oneien muljem pa se moraju ukljuiti
pumpe za ispiranje lanca kako mulj ne bi napunio lananik. Lanci ulaze u lananik kroz cijevi
lananica iji otvori na palubi za vrijeme plovidbe moraju biti zatvoreni predvienim
poklopcima koji se jo dodatno i cementiraju kako se lananik ne bi punio morem za
nevremena.
Kad je brod u remontu lanci se moraju pregledati, oistiti od re, premazati i
eventualno preglaviti (okrenuti).
Da bi se pri obaranju sidra znalo koliko je uza (nodi) isteklo u more svaka je uza
oznaena. Na slici: oznaavanje uza i patentna karika
Vez broda
Oprema za krcanje i iskrcavanje tereta
Teretni ureaj trgovakog broda slui za ukrcavanje i iskrcavanje tereta.
Sastavni dijelovi teretnog ureaja su jarboli ili teretni stupovi, samarice koje su za nj
privrene i teretna vitla za podizanje i sputanje tereta.
SAMARICA
Sastavni djelovi samarice su deblo samarice, podiza tereta, klobunica (podiza
samarice) te brkovi i osigurai samarice.
Po zavretku ukrcaja ili iskrcaja, a prije odlaska broda samarice se moraju spustiti i
osigurati u svojim leitima OPTEREENJE SAMARICE
SWL- safe working load doputeno radno optereenje kojim se samarica
moe opteretiti pri radu.
SWL
je
upisan
na
donjem djelu debla samarice.
pokusno
optereenje

uvijek je vee od radnog.

57

prekidno
optereenje

primjenjuje
se
za
neku
opremu
teretnog
ureaja
(elik-ela, lanci).
Jarboli, palubne dizalice
iznad komandnog mosta i na katelu
za navigacijska svjetla, antene elektronikih ureaja, palubnu rasvjetu, sustav
komunikacije
na nekim brodovima su dio teretnog ureaja za privrivanje samarica,
sastoji se od debla i nastavka
deblo je donji dio jarbola od elinih cijevi ili limova
glavina je izraena od uglovnica i limova,.
za penjanje na jarbol ugrauju se eline stepenice

Bipod jarboli
od elinih limova
u obliku obrnutog slova v
na vrhu bipoda je glavina ili kri iznad kojeg se izdie nastavak.
privruju se samarice za rad s teretom
u podnoju tj. na palubi trijema nalaze se vitla za rukovanje teretnim ureajem.
Teretni stupovi
zamjenjuju klasini jarbol
sastavni dio teretnog ureaja.
dva teretna stupa pri vrhu se poveu mosnom konstrukcijom
u sredini se izdie nastavak u obliku kratkog jarbola koji uglavnom slui za
navigacijska svjetla.
na teretne stupove ugrauje se i palubna rasvjeta.
na njih se montiraju samarice a u podnoju tj na palubi trijema nalaze se vitla za rad s
samaricama (rukovanje teretnim ureajem).
Registar i pregledi teretnog ureaja
REGISTAR TERETNOG UREAJA
Cargo gear register
dokument koji mora imati svaki brod Hrvatske nacionalnosti.
Hrvatski registar brodova mora svakom brodu koji ima ispitane teretne ureaje izdati
Registar teretnog ureaja.
u obliku knjiice koja sadrava:
ime, luku upisa, BT, naziv i sjedite brodara odnosno brodovlasnika,
opis, smjetaj i oznaku opreme koja je pregledana i ispitana,
svjedodbe o izvrenim pregledima teretnog ureaja,
datum i potpis osobe koja je obavila pregled odnosno ispitivanje.
PREGLEDI TERETNOG UREAJA
Hrvatski registar brodova obavlja periodine preglede koji mogu biti redovni i
posebni.

58

Redovni pregledi obavljaju se svake godine a vizualnog su karaktera. Svrha

vizualnog pregleda je da se otkriju eventualna oteenja ili istroenost teretnog ureaja i
njegove opreme.
Posebni pregledi obavljaju se svake etiri godine a on obuhvaa iscrpan pregled svih
dijelova i opreme teretnog ureaja. Sva skidljiva oprema se skida, rastavlja i pregledava te
podvrgava pokusnom optereenju i nakon toga ponovo pregledava.Sve djelove za koje se
utvrdi istroenost vie od 10% treba zamjeniti novima.
Rezultat pregleda potvruje ovlatena osoba HRB-a svojim potpisom na
odgovarajuoj stranici registra teretnog ureaja. Kontrolu registra teretnog ureaja i
pripadajuih svjedodbi obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe pri Lukim kapetanijama.
Oprema za spaavanje brodice i splavi
Brodica za spaavanje
omoguuje dui boravak ljudi na moru nakon naputanja broda uslijed potonua ili
neke druge havarije.
danas su osnovni materijali za gradnju brodicaa za spaavanje razne vrste
stakloplastike.
otporni su prema truljenju, vatri i koroziji, ne mogu se rasuiti.
nije ih potrebno odravati jer nisu podloni utjecaju atmosferlija.
na brodu postoje i brze spasilake brodice za spaavanje pojedinih osoba iz mora
Splav za spaavanje
omoguuju dui boravak na moru nakon naputanja broda.
vrste i pneumatske
bez pogona i propulzije i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora.
konstruirane tako da izdre boravak u moru od najmanje 30 dana, pad s visine bez
oteenja od najmanje 18 metara i vie ako su smjetene na vioj poziciji.
potpuno optereena splav moe se tegliti brzinom od 3 v.
vrste splavi za spaavanje znatno se manje koriste od pneumatskih jer zauzimaju
vei prostor na brodu i podlonije su oteenjima. Na splavi se nalaze oznake kao i na
pneumatskoj.
Inventar splavi za spaavanje propisuje SOLAS konvencija
na kontejneru pneumatskih splavi moraju postojati sljedee oznake: ime proizvoaa,
serijski broj, datum proizvodnje, broj osoba, natpis SOLAS, vrsta opreme, datum zadnjeg
pregleda, duljina privezaljke, uputstvo o aktiviranju.
na splavi mora biti oznaeno: ime proizvoaa, serijski broj, datum proizvodnje, naziv
ovlatene organizacije koja provodi nadzor, ime i mjesto servisa zadnjeg pregleda, broj osoba
koje splav moe primiti (iznad ulaza).
kod sputanja splavi koje su ve aktivirane (napuhane) na palubi broda koriste se
dizalice. Prednost je to se ljudi mogu ukrcati ve na palubi bez potrebe da se ljudi ukrcavaju
iz mora. obavezno ako one tee vie od 185 kg.

Oprema za spaavanje pneumatske splavi

ako se sputju pomou soha, potpuno optereene moraju izdrati udarac o brod
brzinom 3,5 m/s odnosno pad s visine od 3 m.
59

pokrov
mora izdrati skok ovjeka s visine od najmanje 4,5 m
izraen od dvostrukog materijala kako bi osobe bile bolje zatiene od vanjskih
utjecaja,
omoguuje i sakupljanje kinice
otvori za ulazak u splav i otvori za zrak.
na brodu se mora nalaziti onoliki broj splavi koliko je potrebno da se moe ukrcati sva
posada odnosno putnici bez obzira na broj brodicaa za spaavanje.
uzgon moraju stvarati najmanje dvije odvojene komore opskrbljene nepovratnim
ventilima, a svaka posebno mora biti dovoljna pri potpuno optereenoj splavi.
dno (pod) splavi sastoji se od najmanje dvije komore kako bi dale dovoljnu termiku
zatitu a napuhavaju se runo ili automatski u roku 1 minute. Svaka komora mora izdrati
pritisak tri puta vei od normalnog.
u sluaju prevrtanja jedan ovjek mora biti u stanju vratiti je u ispravan poloaj.
opremljena runo kontroliranim svjetlom postavljenim na najviem mjestu pokrova
vidljivim 2 M koje radi najmanje 12 sati. Pali se automatski nakon aktiviranja splavi. Uz to
postoji i svjetlo u unutranjosti splavi koje slui za itanje (takoer se aktivira automatski i
traje najmanje 12 sati)
pakirana u kontejneru s vlastitim uzgonom a sloena je i zatiena od svih oteenja.
Aktiviranje pneumatske splavi
povlaenjem privezaljke ili pomou hidrostatske kuke (HRU- hydrostatic release unit)
pomou privezaljke izvodi se povlaenjem privezaljke rukom ili bacanjem splavi u
more pri emu je privezaljka vezana za vrsti dio broda. Povlaenjem privezaljke aktivira se
sistem za napuhavanje komora.
Hidrostatska kuka
mehanizam to oslobaa i aktivira splav u trenutku kad brod tone a splav se nae na
dubini veoj od 4 m.
Platforme za spaavanje
koriste se na trajektima ili na brodovima koji se ne udaljavaju puno od obale
predviene su za krai boravak veeg broja ljudi (25, 51, 101, 150)
spakirane su u posebnim spremnicima koji se jednostavno aktiviraju a osim platforme
u spremniku se nalazi i tobogan za sputanje osoba do platforme.
Sputanje brodica
gravitacijskim sohama, iskretnim sohama, slobodnim padom, samooslobaanjem
(splavi) i dizalicama.
mogunost sputanja uz nagib broda do 20odnosno trima do 10.
izvedivo neovisno o brodskom sustavu
uvjet da sputanje moe obaviti jedna osoba a da pri tome cijelo vrijeme moe
kontrolirati situaciju (vizuelan pregled).
sustav mora imati konicu zbog ravnomjerne brzine sputanja odnosno zaustavljanja
brodice u svakom trenutku.
brodice vise na kukama (pramana i krmena) koje se oslobaaju mehanizmom kad se
brodica nae u vodi. (vano njihovo istovremeno oslobaanje)
ukrcavanje ljudi u brodice:
60

kod palube ukrcaja

kad se brodica nae u moru pomou posebnih ljestava tzv. jakobica.
kod podizanja brodice (vjebe) mora postojati osigura koji e prilikom podizanja
sprijeiti udarac brodice o vrh sohe.
za podizanje brodice koristi se motor uz neophodan sigurnosni prekida i graninik
koji e iskopati motor u trenutku kad brodica doe do vrha sohe. Brzina podizanja ne smije
biti manja od 0,3 m/s.
Sputanje brodica sohama,
Iskretne sohe
koriste manualni rad da bi se brodica postavio u poloaj
iz
koga
je
mogue
sputanje
u
more,
na
jedrenjacima,
ne koriste se vie
Nagibne sohe
izbacuju brodicu van broda, bre i jednostavnije.
Sputanje brodica sohama,
Gravitacijske sohe
koriste gravitacijsku silu odnosno teinu brodice ili splavi.
vie izvedbi
brodica
visi
na
platformi
s
kotaima
te
se
nakon
otputanja
osiguraa
platforma
sputa
po
kosim
nosaima
u
poloaj
iz
kojeg
je
mogue
okomito
sputanje u more (nazivaju se jo i klizne,
danas u najiroj upotrebi,
brodica je postavljena tako da se nakon otputanja poluge nosai iskreu u poloaj iz
kojeg je mogue okomito sputanje u more (nedostatak:nosai se mogu zaglaviti),
brodica iz leita klizi po saonicama uz bok broda u more (nedostatak:
usljed udara o bok broda mogua oteenja)
brodica se sputa iz platforme koja je postavljena van broda
iznad mora.
(specijalne plovne jedinice)
Sputanje brodica slobodnim padom
free fall
brodica se sputa s odgovarajue platforme izravno u more
brodica mora biti potpuno zatvorena i samouspravljujua
brodica na koso poloenoj platformi s kotaima, na krmi broda a sputa se u more kad
su sve osobe ukrcane i sigurno privezane, otputanjem konice.
najbri nain naputanja broda a jedini nedostatak je neugodan udarac o povrinu
mora.
brodica ve u dodiru s morskom povrinom postie brzinu od 12 v to omoguuje
brzo i sigurno udaljavanje od broda.
do danas konstruirani amci za sputanje s visine do 26 m.
sputanje se izvodi na nain slian gravitacijskim sohama. slino i kod brodova s
veim brojem splavi gdje su splavi sloene (grupirane) na kosim platformama i jednim
potezom
u more se baca itava grupa splavi.

61

7.

Brodski vijak
Osnove brodogradnje, 3.B.

7.1

Otpor i propulzija broda

Potrebna snaga za pogon broda traenom brzinom ovisi o otporu koji trup broda prua
gibanju i o iskoristivosti propulzora koji stvara silu poriva.
Propulzija se moe ostvariti
veslima,
jedrima,
mehaniki
pogonjenim
lopatinim kolima,
brodskim vijcima,
mlaznim propulzorima,
Oblikovanjem
trupa
nastoji
se
smajiti
otpor
dok
se
djelotvornost
propulzora
osigurava
oblikovanjem
krmenog dijela broda i projektiranjem optimalnog propulzora.
Danas je veina brodova pogonjena vijanim propulzorom smjetenim na krmi broda.
Brzi brodovi koriste posebni oblik propulzije (vodo)mlaznim propulzorom koji je u
osnovi vijana pumpa.
Oblikovanje brodske forme vezano je s izborom vrste propulzora jer tom propulzoru
treba osigurati pritjecanje vode uz im manje neeljenih pojava (kavitacije, vibracija, buke
itd.).
Otpor je sila (N) koja se suprotstavlja kretanju broda.
Da bi se tijelo kretalo odreenom brzinom u nekoj tekuini, za savladavanje otpora
potrebno je upotrijebiti odreenu silu.
Kretanju broda kroz tekuinu suprotstavljaju se hidrodinamikesile tekuine i
aerodinamike sile zraka.
Pri plovidbi broda kroz tekuinu zapaaju se slijedee osnovne pojave:
u neposrednoj blizini brodskog trupa formiraju se vrtlozi zbog trenja vode o brodski
trup (granini sloj),
po krmi broda opaaju se veliki virovi,
stvaraju se valovi koji prate brod.
Vrste otpora (trenja, valova, zraka, privjesaka,)
Otpor broda dijeli se na otpor:
podvodnog dijela broda
nadvodnog dijela broda
dodatne otpore Ro.
Otpor
podvodnog
dijela
dijeli se na otpor:
trenja RF;
valova RW;

broda

62

pritisaka (tlakova) RP;

privjesaka RPR;
Otpor trenja
osnovna komponenta ukupnog otpora za veinu brodova te iznosi od 50% do 90% od
ukupnog otpora.
posljedica je viskoznosti vode
u tankom sloju vode uz povrinu tijela, koji se zove pogranini sloj, odvija se prijenos
energije s broda na okolnu vodu i generiranje otpora trenja.
pogranini sloj se proiruje od krme prema pramcu jer se poveanjem duljine broda
sve vea povrina vode obuhvaena trenjem
na otpor trenja utjee slijedee:
hrapavost vanjske oplate broda, utjee 15 do 20%
veliina podvodne povrine,
brzina broda,.
duina broda,
Vrste otpora
Reynoldsov broj
bezdimenzionalni broj: Re = (Lv) /
L = duljina broda [m]
v = brzina broda [m/s]
= koeficijent viskoznosti [m2/s] ovisi i o gustoi tekuine
= dinamiki koeficijent viskoznosti [Ns/m2]
temeljem ovog broja se npr. odreuje ako se radi o vrlo brzom brodu ili o
deplasmanskom brodu.
Otpor valova
nastaje zbog otpora vode koja se odupire promjeni vlastitog stanja.
poveanjem brzine broda, poveavaju se valovi, odnosno otpor valova.
razilazni valovi
popreni valovi.
broj razilaznih i poprenih valova se mijenja s brzinom broda
valovi se javljaju samo kod brodova koji plove povrinom
otpor valova ovisi o:
poveanju
brzine
(raste
veliina
otpor poprenih valova)
formi broda,
poveanjem
duine
broda
smanjuje se otpor valova
pramanom
bulbu

pri
veim
brzinama
smanjuje
otpor i do 18%

Otpor broda
Otpor pritisaka (virova)
strujnice vode na krmi ne prianjaju tono uz formu trupa broda.

63

tlak na krmi nema istu vrijednost kao i tlak na pramcu pa razlika tlakova ini otpor
virova.
ovisi o brzini i formi krme
Otpor zraka
zbog kretanja nadvodnog dijela broda kroz
izgraditi to nie nadgrae,
zaokruiti nadgrae i dati mu strujni oblik, koliko je to mogue,
izvesti strukturu nadgraa stupnjevanu prema pramcu i prema krmi.
Otpor privjesaka
zajedniki otpor ljuljne kobilice, skrokova, kormila, stabilizatora i sl.
Odreivanje otpora broda
radi odreivanja kvalitete izabrane forme trupa broda
da bi se odredila potrebna snaga pogonskog stroja za eljenu brzinu.
vuenjem broda u ispitnom bazenu.
esto je dovoljan i priblian proraun otpora
Openito o propulziji broda
Brod moe ploviti odreenom brzinom ako na njega djeluje porivna sila vea ili
jednaka sili otpora vode i suprotnog smjera.
Najstariji tip mehanikog propulzora je brodski kota (1543).
Godine 1819. brod Savannah je preao Atlanski ocean s kotaem kao pomonim
sredstvom propulzije.
Propulzori se dijele u tri osnovne skupine:
mlazni propulzori (vodi zadaju impuls prema natrag)
kotai koji se okreu oko horizontalne osovine, s uvrenim ili pokretnim lopaticama
vijani propeleri brod pokreu sile uzgona na njihovim pokretnim dijelovima
Brodski vijak, povijesni razvoj
u treem stoljeu prije Krista, Grki filozof i prirodoslovac Arhimed konstruirao je
puni vijak (Arhimedov vijak) za prebacivanje vode s niih na vii nivo u cilju
navodnjavanja.
neki tragovi vode do stare Kine gdje je propeler pokretala neka tadanja plovila.
prve nacrte propelera izradio je Leonardo da Vinci
prvi rotirajui propeler je na svoj parni stroj ugradio James Watt.
prvi brodski vijak pokretan petrolejskim motorom ugradio je na manju brodicu
Frederick Lanchester.
Isambard Kingdom Brunnel, britanski inenjer, ugradio je brodski vijak na prekooceanski brod SS Great Britain.
Vijani propulzor
Vijani propulzor ili brodski vijak
najraireniji tip brodskog propulzora.
dva do osam krila (najee tri ili etiri), postavljena na koninu glavinu.
Krila i glavina obino su lijevani iz jednog komada
lijevokretni ili desnokretni. gledajui u vijak od krme prema pramcu.
ijelovi propelera:
1-glavina;
64

2-strujna kapa;
3-propelerna osovina;
4-krilo propelera
pri plovidbi mora biti dovoljno uronjen u vodu kako ne bi uzrokovao usisavanje
zraka, te da ne bi izlazio iznad povrine vode kod malog pramanog trima ili pri posrtanju
broda na valovima.
Maksimalni promjer propelera je 0,7 gaza na KVL.
Brodski vijak s prekretnim krilima
krila se pomou posebnog mehanizma mogu zakretati oko vertikalne osi. Stroj pri
tome stalno radi pod optimalnim uvjetima.
Za zaustavljanje broda ili vonje krmom nije potreban poseban prekretni pogonski
ureaj ili spojka, jer se smjer poriva mijenja s prekretanjem krila vijka.
kod
brodova
koji
rade
pod
vrlo
promjenljivim
optereenjima
i
koji
esto
moraju
manevrirati
tegljai,
trajekti,
ribarski
brodovi,
ledolomci, ratni brodovi
Azipod sustav i Voith Schneiderov propeler
Azipod sustav
Azimuth Pod propulzor je okretan oko vertikalne osi za 360
Azipod se sastoji od strujno oblikovanhog tijela i glave (POD) koja u sebi ima
smjeten elektromotor.
Voith-Schneiderov propeler
sastoji se od etiri ili est lopaticarasporeenih po obodu okomito na plou
vodoravnoga rotirajueg kotaa.
Rotacijom kotaa voda struji oko lopatica i stvara poriv, ija veliina i smjer ovise o
poloaju lopatica.
slui ujedno i kao kormilo.
komplicirana konstrukcija, velika teina, osjetljivost prema oteenjima i visoka
cijena.
ugrauje se u brodove kojima je od primarne vanosti dobra sposobnost upravljanja
Vijak u sapnici
na brodovima koji moraju imati mali gaz
npr. remorkeri
vijak manji od optimalnog.
poboljanje stupnja djelovanja vijka.
Jet-propulzija
ubrzava
vodu
nalazi
unutar
vijak koji se nalazi izvan broda.

koristeu
pumpu
broda,
umjesto
da

koja
koristi

se

65

Voda
se
usisava
na
dnu
broda,
ubrzava
u
pumpi
i
izbacuje
na
krmi
stvarajui potisak ili poriv.
vrlo je dobra upravljivost
unutarnja
povrna
pumpe
i
brzine
su jako velike, to ima za posledicu velike gubitke.
stupanj korisnog djelovanja manji nego kod otvorenog vijka.
Ugradnjom jet (vodomlaznog) propulzora na vrlo brze poludeplasmanske brodove (>
30 v.) istisnine vee od 100 tona ukupna iskoristivost propulzije vea je nego za
konvencijonalni otvoreni vijak.
jedini je nedostatak to brodovi s vodomlaznim propulzorom stvaraju visoke
razizlazne valove, za oko 15 do 20% vi.e od valova koje stvara isti brod s ugraenim
otvorenim konvecijonalnim vijkom.
Pramani propeler
bow thruster
popreno postavljeni vijak na pramanom djelu broda
olakava manevriranje
vijak smjeten u tunelu a na stijenkama (trupu) moe biti mrea ili poklopac kako bi
se smanjio otpor tijekom plovidbe
moe se ugraditi jedan ili vie propelera.
Kavitacija
Uslijed pada tlaka vode oko lopatica vijka na vrijednost tlaka isparavanja vode
pojavljuju se mjehurii pare kavitacija.
Mjehurii pare bivaju noeni u podruje vieg tlaka, gdje implodiraju (ponovo se
pretvaraju u kapljevitu fazu) pri emu ako implodiraju u blizini lopatica vijka dolazi i do
oteenja stijenke vijka.
Kavitacija se prvo javlja na vrhovima krila gdje je najvea brzina strujanja
Posljedice kavitacije
1) Pad uinkovitosti propelera
2) Oteenja vijka
3) Vibracije
4) Buka

66

Oznake
nadvoa
i
naprezanje
broda
STCW A III/2
Osnove brodogradnje, 3.B.
Nadvoe broda
Freeboard
vertikalni razmak izmeu gornjeg ruba najgornje neprekinute palube i razine mora.
mjeri se na polovici duljine broda.
vano za stabilnost broda, osobito pri plovidbi u olujnome moru.
toliko visoko da se valovi prilikom ljuljanja ne mogu preljevati preko palube
kod trgovakih brodova stabilnost raste do poprenog kuta nagiba oko 40 to
priblino odgovara poloaju kad rub gornje palube zahvaa (grabi) more.
kod uzdunih naginjanja vea visina nadvoa spreava ugroavanje plovnosti broda
pri podvodnim oteenjima te spreava zaronjavanje u val pri jaem posrtanju.
VEI GAZ = MANJE NADVOE
VISINA NADVOE = GAZ;
NADVOE = VISINA GAZ
Povijesni razvoj
pri odreivanju nadvoa kroz povijest dolazilo je do sukobljavanja elja
brodovlasnika na jednoj te interesa osiguravajuih drutava na drugoj strani.
brodovlasnici su oduvijek eljeli to vie iskoristiti nosivost broda zanemarujui pri
tome nadvodnu visinu
osiguravajua drutva su teite stavljala na sigurnost plovidbe.
este pomorske nezgode uzrokovane prekrcanou broda bile su razlogom da se
nadvoe pone regulirati zakonom.
1833. Lloyds Rule tri palca nadvoa za svaku stopu gaza
Konvencija LOADLINE
International Convention on Load Lines
trenutno vaee izdanje iz 1966.
izuzea:
ratni brodovi
brodovi krai
jahte
ribarski brodovi
plovidba rijekama i manjim jezerima
obvezni pregledi:
osnovni
obnovni
redoviti
Prilog I Odreivanje teretnih linija
naelo pretpostavljene vrstoe gradnje broda
nepropusnost
zatita posade
razliiti uvjeti za ovisno o vrsti tereta
posebni uvjeti za prijevoz tekuina
uvjeti za sve druge brodove
posebne odredbe za brodove koji prevoze drvo
Konvencija LOADLINE
67

Prilog II podruja plovidbe

karta
s
podrujima
svijeta
u
kojoj
je
vidljivo
do
koje
oznake
se smije krcati teret
stalne
zone
i
povremene
zone
(za odreeno doba godine)
vano za planiranje putovanja, jer se temeljem podruja plovidbe zna koliko se smije
tereta (i zaliha) ukrcati na brod
Konvencija LOADLINE
Prilog III primjerci svjedodbi
Oznake teretnih vodenih linija
Oznake teretnih vodenih linija
Poloaj oznake nadvoa u odnosu na palubu
Otitavanje i raunanje gaza u oba sustava
Gaz u metrima
Naprezanje brodske konstrukcije
vrstoa broda predstavlja sposobnost brodske konstrukcije da izdri djelovanje
vanjskog optereenja.
Najvee sile i momenti pa tako i naprezanja javljaju se zbog savijanja u uzdunoj
vertikalnoj ravnini.
Bitno je osigurati dovoljnu uzdunu vrstou broda (uzdunim nainom gradnje)
Naprezanje brodske konstrukcije moe se podijeliti u dvije grupe:
a) Statike sile koje su uzrokovane:
teinom same konstrukcije koja se razlikuje kroz duljinu broda
silom uzgona, koje su razliite na svim duljinama broda i stalno se mijenjaju u
plovidbi
hidrostatskim tlakom
koncentracijom lokalnih teina (stroj, jarboli, samarice, vitla, itd.)
b) Dinamike sile koje uzrokuju:
posrtanje, ljuljanje, valjanje
vjetar i valovi
Sile kojima je izloena brodska konstrukcija su:
sile teine koja djeluje vertikalno prema dolje, i
sile uzgona koje djeluju vertikalno prema gore.
Kako ove sile nisu jednake ili priblino jednake brodska konstrukcija doivljava
stresove koji se dijele na sile:
Poprene sile sile prekida (engl. Shearing Forces)
Sile savijanja (engl. Bending Moments)
Na izdrljivost broda utjeu svojstva materijala.
vrstoa materijala
elastina svojstva
udarna ilavost
otpornost na stvaranje pukotina
Poprene sile (Sile prekida, Shearing forces)
Prvi uvjet plovnosti kae da je cjelokupna teina broda D jednaka sili uzgona U koja
djeluje na njega.
68

Raspodjela tih sila po duljini broda nije jednaka

Razlika tih vrijednosti, koja se javlja na odreenom poprenom presjeku broda, daje
poprenu silu ili silu prekida (shear force)
Poprena sila (sila prekida, engl. Shearing Forces) neke toke ili mjesta (pozicije
broda) je:
sila koja djeluje vertikalno u toj toci.
ukupna teina na kraju lijeve ili desne strane neke pozicije (duine), to jest teine
odreene kao razlika izmeu sile koja djeluje vertikalno prema dole i vertikalno prema gore.
naprezanja unutar materijala sa tendencijom loma ili uzdunog prekidanja.
mjeri se u tonama.
Momenti savijanja (Bending moments)
Zbog same teine broda i teina koje se krcaju, brodski trup u uzdunoj simetrali ima
tendenciju savijanja.
Moment savijanja (engl. Bending Moment) mjeri ovu tendenciju:
umnoak sile sa udaljenou (M=W x L),
izraava se u tonametrima
Momenti savijanja na valovima se mogu s prihvatljivom tonou odreivati na
osnovi dugoronih prognoza koje su posljedica plovljenja broda u odreenim zonama
plovidbe
Mjerenje naprezanja brodske konstrukcije
Ukupna optereenja brodskog trupa kod uzdunog savijanja
izraunavaju se optereenja broda na mirnoj vodi za sva predvidiva stanja krcanja
na njh se dodaju optereenja uslijed gibanja broda na valovima, ali ne na jednom
posebno odabranom valu, nego se statistikim postupcima utvruju iznosi momenata
savijanja
na odabranim rutama broda,
za odreena podruja plovidbe,
za razne kuteve susretanja broda i valova
za pretpostavljeno vrijeme koritenja broda, npr. 20, 25 ili 30 godina
Knjige krcanja
Svakom brodu se jo za vrijeme gradnje pripremaju knjige u kojima su opisana sva
predviena stanja krcanja broda, za koja su provedeni prorauni uzdune vrstoe i
stabiliteta.
Brodska raunala
Program za uzdunu vrstou, sa svim potrebnim podacima o brodu, tako da asnici
na brodu mogu u svako doba provjeriti bilo koje stanje krcanja broda.
Mjerenje naprezanja brodske konstrukcije
Mjerenja naprezanja brodske konstrukcije se provode za:
optereenja na mirnoj vodi
optereenja na valovima
optereenja za razne kombinacije nakrcanosti broda
pod balastom - djelomino nakrcani brod - potpuno nakrcani brod
69

Kljuni problem brodogradnje Uzduna vrstoa broda na valovima.

kvazi statiki pristup koji daje neke smjernice o ponaanju brodskog trupa sa
stajalita uzdune vrstoe
brod se postavlja na odabrani val ili valove kao da se trenutno zaustavio na njemu
proraun uzdune vrstoe provodi se kao i za mirnu vodu, samo to se umjesto ravne
povrine vode, primjeni valovita povrina,
obino za brod na valnom brijegu i za brod na valnom dolu.
Pregib (hogging) naprezanje na brijegu vala
Viak masa na krajevima, i viak uzgona na sredini
moment koji tei savijanju broda sredinom prema gore
dolazi do pojave pregiba hogging
paluba broda je izvrgnuta vlanim silama (Tension)
kobilica tlanim silama (Compression).
Progib (sagging) naprezanje na dolu vala
Viak masa na sredini, i viak uzgona na krajevima
moment koji tei savijanju broda sredinom prema dolje
dolazi do pojave progiba sagging
paluba broda je izvrgnuta tlanim silama (Compression)
kobilica vlanim silama (Tension).
Hogging i sagging na brodu
Zahvaljujui kobilici podvodni dio broda je vri od palube koja je ionako oslabljena
palubnim otvorima i grotlima (iako su dijelovi palube oko grotala pojaani, smatraju se
najslabijim dijelom broda)
Palubna konstrukcija bolje odolijeva naprezanjima na vlak nego na tlak, to znai da
je blagi hogging" uvijek poeljniji od "sagginga".
Pravilo je:
Ako je srednji moment teine (MWM) vei od srednjeg momenta uzgona (MBM)
brod ima HOGGING.
Ako je srednji moment uzgona (MBM) vei od srednjeg momenta teine (MWM)
brod ima SAGGING.

Npr. za brodove sa strojarnicom na krmi, momenti savijanja na mirnoj vodi mogu se

priblino izraunati . prema slijedeim izrazima:
Za pregib trupa (Hogg):
Za progib trupa (Sagg):
gdje su:
d -gaz broda u metrima
70

L - duljina broda u metrima

- istisnina u tonama
g=9.81 m/s2 - konstanta gravitacije
Utjecaj valova na brodsku konstrukciju, posrtanje
Udaranje pramca o valove i podrhtavanje trupa na uzburkanom moru (slamming)
Plovidba broda na nemirnom moru esto uzrokuje visoke amplitude uzdizanja pramca
koje ovise o:
dinamikim karakteristikama broda
njegovoj brzini i
stanju mora.
U odreenim okolnostima valovi udaraju u ravni pramani dio dna (engl. slamming)
to dovodi do snanih vibracija (engl. whipping) i predstavlja najkompliciraniji dinamiki
fenomen, a koji moe uzrokovati lokalna oteenja dna ili ope slabljenje vrstoe brodske
konstrukcije.
Udaranje pramca u valove dogaa se samo kad brod plovi u balastu, pa neprikladna
izmjena balasta sekvencijalnom metodom moe biti direktan uzrok toj pojavi.
Divovski valovi
susretanje valova 2-3 ciklona
Prestige
Torzija,
brodovi
za
prijevoz
pogledaj
video
na
http://www.youtube.com/watch?
v=NE_ri8PkihE&feature=BFp&list=WL119662FD70AD9EDF&index=5

kontejnera
Youtube-u:

Naprezanje kod ukrcaja i iskrcaja tereta

Glavni rizici tijekom rukovanja teretom su:
- komunikacija izmu broda i obale
- ignoriranje Plana ukrcaja tereta
- neodgovarajua priprema plana ukrcajnih operacija
- nepravilna raspodjela ukrcanog tereta izmeu skladita
- prekrcaj tereta po pojedinom teretnom prostoru
- fizika oteenja tijekom ukrcaja/iskrcaja
Potencijalni problemi:
Osoblje sa terminala treba usko suraivati sa posadom broda, a kod
operacija sa teretom (posebno kod Bulk-Carrier) potrebno je naglasiti
devet glavnih rizika po mogue oteenje na brodskom trupu.
1. Odstupanje od uputa o pravilnom krcanju iz Loading Manual-a
2. Ukrcaj tereta velike spec.gustoe u uzastopnim skladitina
3. Visoka norma ukrcaja
4. Nesimetrina raspodjela tereta i balasta na brodu
5. Nedostatak dobre komunikacije izmeu btoda i obale / terminala
6. Prekrcaj broda iznad doputene oznake nadvoe
7. Djelomino napunjeni tankovi balasta, tereta i/ili skladita
8. Neodgovarajua raspodjela / optereenje tereta unutar skladita
71

9. Strukturna oteenja kao posljedica neopreznog rada sa ukrcajnom/iskrcajnom

opremom
Naprezanje kod ukrcaja i iskrcaja tereta
Kod brodova za prijevoz rasutog tereta (Bulk-Carriers) odreeni su kriteriji ukrcaja
maksimalne koliine tereta po svakom skladitu, ili paru graninih skladita (block hold
loading) za razliita ukrcajna stanja tereta i gazova.
1. Homogeneous Hold Loading - teret je podjednako rasporeen u svim skladitima.
2. Alternate Hold Loading u neparnim skladitima dozvoljava se dvostruko vea
teina po skl. za krcanje homogenog tereta, gdje su za takva stanja krcanja tereta skladita
tereta tako dizajnirana i ojaana da takva optereenja mogu izdrati. Ovakav nain krcanja, to
jest uzdune raspodjele tereta zahtjeva suglasnost Klasifikacijskog zavoda.
3. Ukrcaj u dva ili vie susjednih skladita (Cargo In two or more
adjolning holds) - Block Hold Loading / Part loaded Conditions.
Naprezanje kod ukrcaja i iskrcaja tereta
jaka uzduna optereenja mogu nastati ako brod ima strojeve na krmi.
Pri uzdunoj raspodjeli tereta
iskustvo i kompjutorski programi za svaki pojedini brod,
praktika pravila.
masa tereta u svakom brodskom skladitu (Ps), mora biti razmjerna kapacitetu
skladita (Cs)
optereenja nastala zbog nestrune raspodjele tereta po duljini broda mogu uzrokovati
deformacije brodske strukture ili ak pucanje broda i kad brod boravi u luci, a pogotovu kad
plovi na valovima.
o nainu krcanja broda, tj. o raspodjeli tereta po duljini, mnogo ovisi hoe li brod u
plovidbi biti izloen veim uzdunim naprezanjima.
masa tereta u krajnjem krmenom i krajnjem pramanom skladitu ne smije biti vea
od proraunate koliine po formuli. (moe biti i neto manja kako bi se smanjila razlika
izmeu mase i uzgona na krajevima broda)
teret u svakom skladitu sloiti to vie uz pregradu koja je blia sredini broda
(glavnom rebru).
izbjegava se da se masa gomila na krajevima broda i postie se pravilnija raspodjela
masa i uzgona u srednjim dijelovima broda.
teke terete (rude, eljezo itd.) treba slagati u meupaljublju, to blie pregradama i
bokovima broda da se paluba ne ulegne i ne prelomi od velikog optereenja.
podloge pod teretom na palubi treba uzduno postavljati kako bi zahvatile to vie
sponja.
teret podjednako optereti palubu broda u uzdunom smjeru.
dananji brodovi obino imaju nadgrae i stroj na krmi, prazan brod ima veliku zategu
i izloen je naprezanjima koja se rezultiraju u deformaciju tipa "hogglng.
najprije se krcaju sredinja skladita da bi se eliminirao "hogging", a potom pramana
da bi se smanjio trim (razlika gaza na pramcu i krmi)
Naprezanje na smik, torzija, ispravak zbog deformacija
veliina i vrsta deformacije utvruje se usporedbom aritmetike sredine gazova
pramca i krme sa srednjim gazom oitanim na sredini broda.

72

brodograditelj daje upute i tabele uz pomo kojih se provjerava da se naprezanja

nalaze unutar doputenih granica.
brodovi uglavnom opremeljeni instrumentima koji rade na principu tenziometra,
mjerei istezanje strukture neizravno daju podatke o svim naprezanjima kojima je
izloen taj dio broda,
asnik palube treba znati pravilno interpretirati podatke.
kompletan proraun bi se sastojao u pronalaenju vrijednosti momenata savijanja sila
(Bending Moments) i poprenih sila (Shearing Forces) na presjeku svakog rebra.
takav proraun bez pomoi raunala bio bi vrlo opsean.
proraun se izvodi samo za karakteristine presjeke.
esto se ispravak zbog deformacije broda radi proraunom prosjenog srednjeg gaza
broda
suma pramanog i krmenog srednjeg gaza i srednji gaz na sredini broda podijeljen sa
2.
ovaj nain prosjeni srednji gaz nije dovoljno uzimao u obzir gaz na sredini broda.
veliko znaenje je dato gazu na sredini broda zato to :
moment maksimalnog savijanja za teretne brodove je u blizini sredine broda,
maksimalna irina broda je na sredini broda.
ispravka zbog deformacija rauna se s jo jednim prosjekom,
novi prosjeni gaz je suma srednjeg prosjenog gaza i srednjeg prosjenog gaza na
sredini, podjeljena sa 2.

73