Sie sind auf Seite 1von 30

EMBRIOLOGIJA 1- 20 pitanja, za prolaz 11 tonih E1 1. Razvoj ljudskog bida zapoinje razvitkom: zigote 2.

Prije prve mejotske diobe spolne stanice sadre: dvostruku koliinu DNA i 46 kromosona koji se sastoje od 2 kromatide 3. enska spolna stanica stupa u mejotsku diobu: za vrijeme embrionalnog razdoblja 4. Kad enska spolna stanica nastavlja 1. mejotsku diobu: pred ovulacije(poetkom puberteta) 5. Iz oogonije se diferenciraju: primarne oocite 6. Broj spolnih stanica dosegne svoj maksimum: u 5. mjesecu 7. Nakon roenja jajna stanica je u kojem stadiju: u diplotenom stadiju u profazi 1. mejotske diobe 8. Atrezija je kod: primarnog folikula ?????? 9. ta ine granuloza stanice: povrni sloj oko jajne stanice 10. Spermatogonije: od spolnih prastanica nastaju 2 vrste spermatogonija- spermatogonije A (mitoza, odravaju zalihu matinih stanica) i spermatogonije B (od njih nastaju primarne spermatocite) 11. Sertolijeve stanice: potporne stanice muke spolne stanice koje nastaju od povrinskog epitela spolne lijezde 12. Za spermatogenezu je tono: traje 64 dana E2 13. Prvi dan menstruacijskog ciklusa je: poetak menstruacijske faze 14. Koji hormoni sudjeluju u oogenezi: FSH i LH 15. Tko lui estrogen: teca interna i granuloza stanice 16. U kojoj se fazi poinje izluivati estrogen: u proliferacijskoj 17. Stigma-blijeda pjega bez krvnih ila nalazi se na: povrini jajnika 18. Progesteron stvara: luteinske stanice

19. Luteinske stanice izluuju: progesteron 20. U kojoj se fazi poinje izluivati progesteron: u sekrecijskoj 21. uto tijelo je rezultat stimulacije LH, uto tijelo proizvodi progesteron koji inhibira stvaranje LH 22. De...... na povrini jajne stanice slue za: prijenos oploene jajne stanice do maternice...... 23. Koliko treba oploenoj jajnoj stanici da stigne do lumena maternice: 3-4 dana 24. Vezivni oiljak: ako ne doe do oplodnje oocite, uto tijelo se smanjuje zbog propadanja luteinskih stanica koje nadomjesti vezivni oiljak ili corpus albicans, zato se smanjuje izluivanje progesterona pa nastaje menstruacijsko krvarenje 25. Hormon koji odrava uto tijelo je: humani koriontski gonadotropin 26. Oplodnja se odvija u: ampularnom dijelu jajovoda 27. Koliko dugo spermij moe preivjeti u enskom spolnom sustavu: 3 dana 28. Osposobljavanje spermija za oplodnju ine: kapacitacija i akrosomska reakcija 29. Za proliferacijsku fazu je tono: poinje potkraj menstruacijske faze, pod utjecajem je estrogena i prati rast jajnih folikula, rast sluznice nakon menstruacije 30. Za sekrecijsku fazu je tono: traje od 15. 28. dana 31. Kada dolazi do sekrecijske faze: nakon ovulacije pod utjecajem progesterona 32. Proliferacijska faza: traje od 5. do 14.dana 33. Menstruacijsku fazu ine: prva etiri dana ciklusa 34. Implantacija se dogaa za vrijeme kada je endometrij u: fazi sekrecije 35. Oploena jajna stanica se implanira u: funkcionalni sloj endometrija E3 36. Sloj stanica uz embrionalni vorid u 2. tjednu je: citotrofoblast 37. Sloj niskih i kubinih stanica uz upljinu blastociste je: hipoblast 38. Od ega se razvija embrio u blastocisti: od un.sloja embrioblasta

39. Visceralni list izvanembrionalnog mezoderma oblae: umanjanu vredu 40. to nastaje iz embrionalnog drka: pupkovina 41. Prekordalna ploa nalazi se: u kranijalnom podruju zametnog tita 42. Najabnormalnije mjesto implantacije embrija je: Douglasov prostor ili ampularni dio jajovoda ili jajovod ili intramularni dio jajovoda ili un. ude maternice ili na jajniku ???????????? E4 43. Stanice epiblasta invaginiraju se izmeu (ispod): ispod epiblasta 44. Gastulacija: stvaranje triju zametnih listida 45. Za definitivni notokord je tono: protee se ispod neuralne cijevi i ini osnovu za aksijalni skelet 46. Allantois: kada nastane kloakalna membrana, stranji zid umanjane vrede se izbouje u obliku cjevice sa slijepim zavretkom koja se protee u embrionalni drak i nastaje u 16. danu razvoja to je alantoenteriki divertikulum ili allantois

47. Sekundarne resice: nastaju od primarnih resica 48. Prvi krvotok embrija nastaje u kojem tjednu: 4. tjednu E5 49. Embrionalno razdoblje traje: 3.-8. tjedna 50. Neurulaciju izvode: stanice notokorda 51. Od stanica neuralnog grebena nastaju: spinalni (osjetni) i autonomni gangliji; dijelovi ganglija V., VII., IX. i X. modanog ivca; Schwanove stanice; modane ovojnice pia i arahnoidea; melanociti; sr nadbubrene lijezde; kosti i vezivno tkivo glave i vrata; stanice konotrunkalnih jastuida srca 52. Od slunog mjehurida potjee: unutarnje uho 53. Kada se razvijaju oni mjehuridi: potkraj 4. tjedna 54. Derivat ektoderma nije: miidno i vezivno tkivo 55. Kraljenica nastaje od: sklerotoma i mezenhima

56. Miotom nastaje od: dermomiotoma 57. Intermedijarni mezoderm: povezuje paraksijalni mezoderm s bonim ploama, poslije se sastoji od nefrotoma segmentirano rasporeenih stanica u vratnom i gornjem prsnom dijelu i od nefrogenog traka nesegmentirano rasporeena tkiva u kaudalnim dijelovima 58. Od visceralnog mezoderma nastaje: stjenka crijeva 59. Zbog kraniokaudalnog i lateralnog savijanja embrija proksimalni dio umanjane vrede ugrauje se u embrio i ini primitivno crijevo 60. Srednje uho obloeno je epitelom kakvog porijekla: endodermnog 61. Malformacije najede nastaju u dobi: organogeneze 3 - 8 tjedna E6 62. Za fetalno razdoblje je tono: poinje od 9. tjedna 63. Trudnoda traje: 280 dana ili 40 tjedana od poetka posljednje menstruacije; 266 dana ili 38 tjedana nakon oplodnje 64. Duina ploda se izraunava pred kraj trudnode mjerenjem: tjeme- zadak CRL 65. to je tono za lanugo dlaice: fine, kratke i tanke dlaice kojima je prekriven fetus 66. Uzimanjem -fetoproteina iz amnionske tekudine utvruju se: mogu se odrediti kromosomske anomalije E7 67. Decidua basalis se nalazi izmeu embrija i miometrija, decidua capsularis izmeu embrija i lumena maternice, decidua parietalis ini preostali dio decidue 68. Za intervilozne prostore je tono: kroz njih tee krv majke 69. Koliko amnionske tekudine sadri vodenjak prije poroda: 1000 ml E8 70. to je tono za talidomid: sredstvo protiv munine i nesanice, izaziva ameliju i meromeliju rijetke nasljedne anomalije, otedenja uzrokovana talidomidom: nedostatak ili deformacije dugih kostiju,atrezija crijeva i malformacije srca 71. Dijelovi kromosoma skloni lomljenju: krhka mjesta

E9 72. Neurokranij: dezmokranij i hondrokranij ?????? 73. Neurokranij nastaje od: stanica neuralnoga grebena i paraksijalnog mezoderma 74. Viscerokranij nastaje od: drijelnih lukova 75. Od ega nastaju slune kotice: od stranjih krajeva 1. i 2. drijelnog luka 76. Koji od navedenih poremedaja ne nastaje zbog nepravilnog sratanja i okotavanja kostiju glave: modana hernija 77. Spajanje sklerotoma u kraljenicu nastaje tako to: se spoje kaudalni dio jednog s kranijalnim dijelom drugog sklerotoma E10 78. Porijeklo skeletnih miida: mezodermalno 79. Za skeletno miije je tono: poprena ispruganost se javlja u 3.mjesecu 80. Epimera je: dorzalni dio miotoma E20 81. Prednji neuroporus: zatvaranje prednjeg neuroporusa zbiva se zatvaranjem odozgo iz vratnog podruja i stvaranjem spojnog mjesta u podruju prednjeg mozga, zavrava s 18-20 somita 25. dan 82. Primarni modani mjehuridi su: prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon 83. Podjela prosencephalona: telencephalon i diencephalon 84. Bijela tvar kraljenike modine nastaje od: ivana vlakna nastaju od neuroblasta intermedijalne zone marginalna zona, poslije je mijelinizacija ivanih vlakana i na kraju je bijele boje 85. Malformacije kraljenike modine !!!!!!!!!!!!!!!!! 86. Promjene poloaja kraljenike modine: zbog breg rasta kraljenice i dure

H1 HISTOLOGIJA 1- 30 pitanja, za prolaz 17 tonih H1 1. Fiksacijom se postie: ouvanje fizikog ustroja i molekularnog sastava 2. Stanice se fiksiraju u: 70% alkohol i 10% formalin u fiziolokoj kiselinom......???? 3. Formalin, glutaraldehid,....... se upotrebljavaju kao: fiksativi 4. m je koji je dio metra: 10-6 m 5. Za to slui kriostat: za rezanje smrznutih preparata 6. Svjetlosni mikroskop: 7. Mod razluivanja svjetlosnog mikroskopa je: 0,2 m 8. Mikroskop s najvedom modi razluivanja je: transmisijski elektronski mikroskop 9. Autoradiografijom nakon ubrizgavanja radioaktivnih prethodnika normalnih metabolita odreuje se: metaboliki putovi te redoslijed i brzina metabolikih procesa 10. Metoda frakcioniranja stanica slui za: odreivanje kemijskog sastava i funkcije staninih organela 11. Primjena histokemijskih metoda moguda je: u svjetlosnoj i transmisijskoj elektronskoj mikroskopiji 12. Imunocitokemijom se dokazuje: postojanje antigena i njegovog specifinog protutijela 13. Hibridizacija in situ dokazuje: tono odreivanje redoslijeda baza u DNA ili RNA 14. Scanning elektronski mikroskop omogudava: dobivanje trodimenzionalne slike povrine stanica H4 15. Za tijesne spojeve je tono: na lateralnim plohama epitelnih stanica, svugdje osim u skeletnom miidu, bjelanevine tijesnog spoja su koneksini koje tvore konekson, omoguduju prolaenje estica mase manje od 1500 Da 16. Za bazalnu laminu je tono: izluuje je epitelne stanice

17. Mikrovili: prekriva ih glikokaliks, svjetlosnim mikroskopom se vide kao etkasta ili prugasta prevlaka, izdanak citoplazme prekriven staninom membranom, pomodu njih se povedava slobodna povrina i uinkovitost apsorpcije, sadravaju aktinske filamente 18. to je tono za ploasti oroeni epitel: stanice smjetene bazalno su kubine ili cilindrine 19. Koja je tvrdnja o mnogoslojnom ploastom oroenom epitelu netona: sve stanice dopiru do povrine 20. Znaajke prijelaznog epitela: stanice na povrini epitela koje nisu ni cilindrine ni ploaste oblik ovisi o stupnju rastezanja mokranog mjehura i koje katkad imaju 2 jezgre 21. Prijelazni epitel se nalazi u: mokradnom mjehuru, mokradovodu i bubrenim vrevima 22. U neuroepitelne stanice ne spadaju: .............. (neuroepitelne stanice su specijalizirane za osjet npr. stanice okusnog pupoljka) 23. Egzokrine lijezde: odravaju kontakt sa stanicama od kojih su nastale 24. to je netono za egzokrine lijezde: nemju odvodne kanale 25. Zimogena zrnca: stvaraju ih serozne stanice 26. Vraste stanice proizvode: sluz 27. Obiljeja DNES (difuzni neuroendokrini sustav) stanica: endokrine stanice; citoplazma sadrava hormone i biogene amine; boje se solima srebra argentofilne i argirofilne stanice; derivat embrionalnog ivanog sustava; 35 vrsta stanica u dinom, mokradnom i probavnom sustavu, u titnjai i hipofizi; parakrine stanice proizvode kemijske glasnike 28. Za mioepitelne stanice je tono da se: nalaze u mlijenoj lijezdi, znojnicama i slinovnicama 29. Za vieredni epitel je tono: sve stanice dodiruju bazalnu laminu 30. Svojstvo epitela je: polarnost H5 31. Koja vrsta stanica ne spada u vezivno tkivo: endotelne stanice 32. Od monocita nastaju: makrofazi 33. Histamin izluuju: mastociti

34. Protutijela IgE izluuje: plazma stanice 35. Dijapedeza je: istovjetna kemotaksiji 36. Vrste vezivnih vlakana su: kolagena, retikulinska i elastina 37. Kolagena vlakanca se udruuju u vlakna u tipovima kolagena: I i III 38. Hondroitin-sulfat, dermatan-sulfat itd. su: proteoglikani 39. Potporno vezivno tkivo: kost 40. Pupkov traak: sluzavo tkivo glavni sastojak Whartonova sluz H6 41. Udio masnog tkiva u teini ene i mukarca: 20 - 25 % kod ene, 15 20 % u mukarca 42. Karakteristika hilomikrona je: mala tjeleca epitelnih stanica apsorbirana u krvnu plazmu i limfu 43. Za gojazne osobe je tono: povedanje adipocita dovodi do hiperplastine pretilosti 44. Adipociti se stvaraju iz: lipoblasta 45. Za stanice masnog tkiva je tono: povedana koliina adipocita iz djetinstva moe utjecati na pretilost 46. Osobitost stanica smeeg masnog tkiva: imaju nekoliko masnih vakuola 47. Smee masno tkivo kod novoroeneta rasporeeno je najvie: u podruju vrata i trbuha 48. Inervacija smeeg masnog tkiva: simpatika vlakna 49. Za smee masno tkivo je tono: sadrava obilje mitohondrija H7 50. Hijalina hrskavica: kolagen tipa II 51. Za perihondrij je tono: zglobne hrskavice nemaju perihondrij i hrane se difuzijom 52. Izogene grupe nastaju: kada se iz jednog hondrocita mitotskom diobom nastaje skupina od 8 stanica 53. Rast hrskavice ovisi o: somatotropinu

54. Za intersticijski rast je tono: mitotska dioba hondrocita; u epifiznim hrskavicama dugih kosti i zglobnoj hrskavici; omoguduje stvaranje privremenog hrskavinog skeleta i enhondralno okotavanje 55. Apozicijski rast: hondroblasti perihondrija se umnaaju i postaju hondrocitima 56. Za elastinu hrskavicu je tono: nalazi se u uki 57. Najznaajnija karakteristika elastine hrskavice: boji se izrazito dobro orceinom 58. Za vezivnu hrskavicu je tono: izgrauje intervertebralne diskove 59. Diskovi meu kraljecima graeni su od: vezivne hrskavice 60. vezivna hrskavica nema perihondrij H8 61. Kotani kanalidi: izmjena tvari izmeu osteocita i krvnih kapilara, prolaze kroz matriks i sadravaju citoplazmatske izdanke osteocita 62. Stanice koje ne pripadaju kotanom sustavu su: mastociti 63. Osteociti se diferenciraju iz: osteoblasta 64. Za stanice kotanog tkiva je tono: citoplazmatski izdanci osteocita se meusobno dodiruju 65. Osteociti u kosti su zasluni za: stvaranje kotanog matriksa 66. Za resorpciju kosti zasluni su: osteklasti 67. Osteoklasti: stanice s mnogo izdanaka, 5-50 jezgara, kada se kost razgrauje nalaze se unutar Howshipovih lakuna, nastaju stapanjem stanica koje potjeu iz kotane sri, izdanci ine nabrani rub, citoplazma oko nabranog ruba zove se svijetla zona puno akinskih filamenata i mjesto adhezije, izluuju kolagenazu i druge enzime koji prenose u izvanstanini prostor u kojem razgrauju kolagen i otapaju kristale kalcijevih soli, citokini i hormoni reguliraju osteoklaste, sadravaju receptore za kalcitonin i tiroksin, stupanj razvijenosti nabranog ruba upuduje na aktivnost osteoklasta 68. Za kotano tkivo je karakteristino: dekalcinirani kotani matriks je acidofilan 69. Periost (pokosnica): vanjski sloj kolagenih vlakana i fibroblasta, Sharpejeva vlakna i kotane prastanice (osteoprogenitorne stanice) 70. Ravni kanalidi nalaze se: u kompaktnoj kosti

71. Za primarno kotano tkivo je tono: to je prvo tkivo koje se javlja nakon prijeloma, nepravilan razmjetaj kolagenih vlakana 72. Enhondralno okotavanje: nastaju kratke i duge kosti 73. Koja je zona enhondralnog okotavanja najblia epifizi: zona mirovanja 74. Kalcitonin: hormon kojeg stvaraju parafolikuralne stanice titne lijezde i inhibira resorpciju matriksa djelujudi na osteoklaste H9 75. Kojih stanica nema u sredinjem ivanom sustavu: Schwanovih stanica 76. Neuroni: nezavisne anatomske i funkcionalne jedinice sloenih morfolokih znaajki 77. Trofiko sredite neurona je: perikarion 78. Nakupine sekreta ivanih stanica u mozgu zovu se: Nisslova tjeleca 79. Aksonski breuljak je mjesto: s kojeg polazi akson i to je proirenje perikariona 80. Akson nema: hrapavu endoplazmatsku mreicu mioblasti preostalim nakon diferencijacije miida 81. Otedenja aksona ivane stanice uzrokuje: propadanje distalnog dijela aksona 82. Kemijski se prenositelj otputa u sinaptiku pukotinu: mehaniznom egzocitoze 83. Mijelin je: nakupina slojeva modificiranih staninih membrana 84. Stanice koje stvaraju mijelinsku ovojnicu u perifernom ivanom sustavu su: Schwanove stanice 85. U sredinjem ivanom sustavu propale se ivane stanice nadomjetaju: astrocitima 86. Koje stanice u CNS-u oblau lubanju iznutra i neuralnu cijev: ependimske stanice 87. Gdje se ne nalaze tijela ivanih stanica: u bijeloj tvari velikog i malog mozga i kraljenike modine 88. to ulazi u ivano tkivo i sastoji se od rahlog vezivnog tkiva: pia mater 89. Perivaskularni prostori u ivanom sustavu su: tuneli oko krvnih ila mozga obloeni pijom mater

90. U stvaranju barijere krv-mozak osim vrstih spojeva meu endotelnim stanicama sudjeluju i: a. najtanji izdanci citoplazme oligodendrocita b. meksoni ivanih stanica c. perivaskularne mikroglija d. pervaskularne noice astrocita e. sve je tono 91. Koroidni splet se sastoji od nabora: pije mater prekrivene kubinim epitelom 92. Cerebrospinalnu tekudinu izluuje: koroidni splet 93. Limfne ile ne nalaze se u: ivanom tkivu 94. Intramuralni gangliji pripadaju: parasimpatikom sustavu 95. Autonomni gangliji graeni su od: multipolarnih neurona H10 96. Hipertrofija je: povedanje staninog volumena u miidnim stanicama 97. Najmanje funkcionalni odsjeak skeletnog miidnog vlakna je: sarkomera 98. Miidna vlakna (miofibrile) graena su od: tankih i debelih mikrofilamenata 99. Najzastupljeniji aktinski filament u miidu je: dezmin (skeletin) 100. Tropomiozin i troponin: u skeletnom miidu 101. Transverzalni ili T-tubul u miidnom vlaknu je: uvrnude sarkoplazme 102. ta je trijada: T-tubul i 2 postranina dijela sarkoplazmatske mreice 103. Za vrijeme kontrakcije skeletnog miidnog vlakna: miozinska glavica se vee za aktin 104. Sarkomera: izmeu 2 Z-crte

105. Za I-prugu sarkomere je tona tvrdnja: skrati se za vrijeme kontrakcije 106. Motorna ploa je isto to i: miino-ivani spoj 107. Miidno-ivani spoj (motorika ploa) ne sadrava: mijelinsku ovojnicu 108. Miidno-ivani spoj NE sadrava: ione kalcija 109. U sinaptikim mjehuridima u aksonskom zavretku se nalazi: acetilkolin 110. Nakon vezanja acetilkolina za receptore u miino-ivanom spoju depolarizacija membrane se iri ovim redoslijedom: sarkolema, T-tubul, sarkoplazmatska mreica 111. Vrste skeletnih miidnih vlakana se NE razlikuju po: broju jezgara 112. Crvena miina vlakna u ovjeka izgrauju: duge lene miide 113. Za srane miidne stanice je tono da: nastaju od stanica splanhnikog mezoderma 114. Prijelazne ploe: postoje u sranom miinom tkivu 115. Alfa-aktinin se nalazi u: gustim tjelecima glatke miidne stanice... 116. Svojstvo glatke miidne stanice: moe sintetizirati elastin 117. Satelitske stanice su: vretenaste stanice sa 1 jezgrom, inaktivni

E2 EMBRIOLOGIJA 2 25 pitanja, za prolaz 14 tonih 1. Slika oka u razvoju 2. Koa nastaje od: ektoderma 3. Za razvoj zuba je tono: E 4. Zubna pulpa nastaje od: 5. drijelno crijevo se protee od: drijelne membrane do osnove pluda 6. Gastorshisis je: rascijep prednje trbune stijenke 7. Omantum majus je prostor u podruju: poprenog debelog crijeva s petlje tankog crijeva 8. Dorzalni mezenteriji povezuje: prednje, srednje i stranje crijevo sa stranjom trbunom stijenkom 9. Omentum minus povezuje: eludac i gornji dio dvanaestnika s jetrom 10. ta je Meekelov diverticulum: privjesak illeuma 11. Za pronefrosa je tono: sastoji se od 7-10 nakupina nefrotoma 12. Vanjsko spolovilo mukarca nastaje iz: Uretralne brazde 13. Hipospadija je poremedaj: nespajanja uretralnih nabora na penisu 14. Tetralogija fallo: suenje polazita pludne arterije iz desnog ventrikla, veliki defekt intraventrikularne pregrade, pomak polazita aorte u desno, hipertrofija desnog ventrikula....... 15. titna lijezda: nastaje izrastanjem iz endodermalnog epitela 16. Kako nastaje mrenica: od embrionalne izboine prozencephalona 17. Sekretni kanalidi metanefrosa nastaju od: metenefrogenog mezoderma 18. Stremen nastaje od: 2 drijelnog luka 19. Bubnjite i sluna cijev nastaje iz: 1. drijelne vrede

20. Donja epitelna tjeleca i timus: 3. drijelne vrede 21. gornja epitelna tjeleca: 4. drijelne vrede 22. Koja od navedenih tvorbi se ne povezuje s mukim spolnom sustavom: Mullerovi kanali 23. Kapa metanefrogenog tkiva je: zgusnude metanefrogenog tkiva 24. Kliniki vani poremeaji koji nastaju prilikom uspinjanja bubrega su: zdjelini bubreg 25. Odvodni kanali definitivnog bubrega razvijaju se od: mokradovodnog pupoljka 26. to nije tono za fizioloku umilikarnu herniju? Kada izlazi van, kada se vrada unutra?: zbog povedanja abdominalne upljine da izlazi van ???????????????????????????????????????? 27. Iz ega se oko (oni mjehurid) razvija: diencefalon ili 28. Iz ega se uho (slune plakode) razvija: rombencefalon 29. Auricula dextra od ega se razvija: primitivni desni atrij; 6 mezenhimskih kvrica 30. Od ega se sastoji perimetrij: bazalna i proliferacijska arterija 31. U stadiju kape, to zub nema: odontoblaste 32. Auricula dextra nastaje od: primarnog desnog atrija 33. Iz ega se javljaju branhiogene ciste: iz 34. Koji su hematopoetski organi kod embrija: jetra 35. Pleuroperikardijalni nabor, to nije tono: oblae visceralne 36. to se nalazi oko korijena zuba: Hertwigova ovojnica korijena 37. Polo okruuje to: T i B limfocite...... 38. Za rodnicu je karakteristino: dvojako podrijetlo nastaje od Millerovih kanala i urogenitalnog sinu................... 39. Medularni traci daju osnovu za: rete testis 40. Od vanjskog zida onog vra nastaje to: m. sphincter i m. dillatator papilae

41. Karakteristika endotermnih stanica: stjenke crijeva 42. Istjecanje mokrade kroz pupak: fistula urahusa 43. Langerhausovi otoidi nastaju: u 3 mjesecu po cijeloj lijezdi od epitelnih stanica 44. Periderm: stanice periderma se u dijelu intrauterinog ivota........... 45. U kojem mjesecu nastaje divertikul: 4.tjedan 46. Kada poinje izluivanje inzulina: tijekom 5.mjeseca 47. Ventralni mezenterij se razvija od: septuma transversuma 48. U nastajanju septuma sekunduma ne sudjeluju:.......................... 49. Za udni kanal je tono: nastaje spajanjem distalnog dijela odvodnog kanala dorzalne osnove s cijelim odvodnim kanalom ventralne osnove 50. Od 2.drijelnog luka nastaje: stremen, stiloidni nastavak, stilohioidni lig., kratki rog i gornja........ 51. drijelne vrede su izboenja: drijelne cijevi 52. Od prve drijelne vrede nastaje: vanjski zvukovod, primitivno bubnjite i sluna Eustahijeva cijev 53. Zubni pupoljak je izboenje: zubnog grebena 54. to omeuje embrionalni celom: parijetalni (somatski) i visceralni (splanhniki) mezoderm 55. Srednje uho potjee od: 1.drijelnog luka 56. ekid i nakovanj nastaju od: 1.drijelnog luka 57. Vanjski sluni hodnik razvija se od: 1.drijelne brazde i 1. dr vrede 58. Uka se razvija od: 6 kvrica smjetenih du 1. i 2. drijelnog luka 59. Stroma nepane tonzile nastaje: 2.drijelne vrede 60. Prosennefros je: pra bubreg 61. Definitivni bubreg zove se: metanefros 62. Za nastanak mukog spola vezano je: razvoj medularnog traka, nastanak tunice albuginee, izostanak razvoja kortikalnih traaka(jajnika)

63. Za nastanak enskog spola vee se: kortikalni traci, nestajanje medularnih traaka, izostanak razvoja tunice albuginee 64. Testosteron potie razvoj: kanala mezonefrosa 65. Dihidrotestosteron dovodi do nastanka: vanjskog spolovila, penisa, skrotuma i prostote 66. Estrogeni potiu razvoj: Millerovih kanala 67. Od Millerovih kanala nastaju: jajovodi, maternica, gornji dio rodnice, te razvoj vanjskog spolovila 68. Od prednjeg crijeva nastaju: jednjak, grkljan, dunik, pluda, eludac i dvanaesnik 69. Od srednjeg crijeva nastaje: dvanaesnik, jejunum, ileum, debelo crijevo sve do distalne 1/3 70. Od stranjeg crijeva nastaje: analni kanal, te 1/3 distalnog debelog crijeva 71. eludac se u razvoju rotira: za 90 u smjeru kazaljke na satu 72. Tanko i debelo crijevo se rotira za: 270 u smjeru kazaljke na satu 73. Fibromaskularna stroma nalazi se samo u: prostati 74. Za drijelne lukove nije tono: nastaju u 10. tjednu 75. Za titnu lijezdu nije tono: razvija se od ektoderma jezika 76. Za melanocite je tono: potjeu od stanica neuralnog grebena 77. Pri oblikovanju lica ne sudjeluje: nepani nastavci 78. ivac tredeg drijelnog luka: 9 79. Za politeliju je tono: oznaava postojanje prekomjerne bradavice 80. Za mlijenu prugu je tono: prekobrojne bradavice nastaju iz njezinog ostatka 81. Ultimobrahijalno tijelo nastaje od: 5.drijelne vrede 82. Za dermis nije tono: nastaje od ektoderma 83. Sputanje oita nastaje zbog: breg rasta dorzalne strane embrija 84. Ezofagotrahealna fistula najede je udruena s: atrezijom jednjaka

85. Za embrionalni celom (tj. upljinu) je tono: nastaje savijanjem embrija u lateralnom i kraniokaudalnom smjeru 86. Polabirni utrobni organi u podruju pupka pokriveni amnionom ine: omphalocele 87. Za sindrom respiracijskog distresa je tono: nastaju u prijevremeno roene djece 88. Za septum transversum je tono sve osim: to je mezodermalna ploa koja potpuno odvaja prsnu i trbunu upljinu 89. Epitel svih dijelova dinog sustava je: endodernalnog podrijetla 90. Sekrecijski dio lijezde znojnice graen je od: tamnih i svjetlih 91. Za granjanje bronhalnog stabla je tono: 6 dodatnih dioba nastavlja se nakon roenja 92. UZV pretraga trudnice otkrila je polihidroamnion, a neposredno nakon roenja dijete je imalo previe tekudine u ustima. O kojoj se anomaliji najvjerojatnije radi?: atreziji jednjaka 93. Karakteristika intraperitoneanih organa je tono: pokriveni su dvostrukim slojem potrbuice 94. Za analnu jamicu je tono: nastaje bujanjem mezenhima oko analne membrane 95. Za jetru tijekom razvoja nije tono: hematopoetske stanice nastaju od endoderma 96. Za eludac je tono sve osim: prednja stijenka nastaje bre od stranje 97. Fetalna ona pukotina: kroz nju ulazi hijaloidna arterija 98. Epispadija: otvor mokradne cijevi se nalazi na dorzalnoj strani 99. s kojim je jo malformacijama povezan poremedaj ezofagotrahealne fistule: atrezija jednjaka 100. od ega se razvija miokard: od mezoderma 101. od ega nastaju slune kotice: 1. i 2. drijelni luk 102. za fizioloku umbilikalnu herniju je tono: nastaje u 6.tj

H2 HISTOLOGIJA 2 45 pitanja, za prolaz 25 tonih H11 1. Za kapilare je tono: izmjena tvari imeu krvi i tkiva 2. Za endotelne stanice je tono: oblau unutarnju stjenku krvnih ila i upljih organa 3. Za endotelne stanice je tono: izluuju sastojke bazalne lamine 4. Znaajke endotelnih stanica su: meusobno su povezane zonulama occludens, dezmosomima i tijesnim spojevima 5. Znaajke endotelnih stanica su: razliito propusne 6. Nefenestrirane krvne ile: neprekinute (kontinuirane) ili somatske stanice; umiinom, ivanom i vezivnom tkivu, egzokrinim lijezdama; pinocitotski mjehuridi osim u ivanom tkivu prijenos makromolekula 7. ............... pore (50-70 nm) u stijenci kapilare: fenestre endotelnih stanica 8. Isprekidana bazalna lamina endotelnih stanica nalazi se u: sinusoidnim kapilarima 9. Vanjska elastina membrana: izmeu tunike medije i tunike adventicije 10. Tunici adventiciji vedih krvnih ila odgovara u kapilarima i postkapilarnim venulama: sloj retikulinskih vlakana 11. Vasa vasorum opskrbljuje: vanjski dio krvne ile 12. Miidne arterije: unutarnja membrana jasno izraena 13. Niz koncentrinih elastinih lamela izmeu kojih se nazire glatke miidne stanice znaajka je: arterije elastinog tipa 14. Velike elasine arterije: aorta,pludne arterije; puno elastina; intima deblja nego u miidnim arterijama; ne istie se unutranja membrana; media od elastinih lamela koji ublaavaju promjene tlaka tijekom rada srca, glatkih miidnih stanica, retikulinskih vlakana; adventicija slabo razvijena 15. Tunika media ili intima je najdeblja kod: miidne arterije ili velike elastine arterije

16. Za subendokardijski sloj vrijedi: sadrava ogranke provodnog sustava srca 17. Stanice provodnog sranog miija ne sadre: Purkinjeva vlakna 18. Provodne srane stanice ne izgrauju: endokard 19. Masno tkivo u srcu nakuplja se u: subepikardijskom sloju 20. Epikard ili endokard je: slian perikardu ili kao intima drugih ila 21. Svojstvo limfnih ila: nedostaje im jasna granica izmeu 3 sloja 22. Limfne kapilare nalaze se u: tunici mediji vena 23. Epikard: oblae srce izvana, jednoslojni ploasti epitel-mezotel,serozna ovojnica srca, visceralni list perikarda H12 24. Eritrociti: bikonkavni diskovi 25. Broj leukocita kod djece: tek sa 14.-15. godina dosee broj odraslih 26. Osim makrofaga tko jo ima fagocitnu sposobnost: neutrofilni granulociti 27. Specifina zrnca bazofila sadravaju: histamin i heparin 28. Segmentirana ili sekretna zrnca imaju: granulociti ??????? 29. Trombociti su: bez jezgre H14 30. Koji organ ne spada u periferne limfne organe: timus 31. Za humoralnu imunost je karakteristino: a. prisutnost protutijela u krvi b. plazma-stanice izluuju protutijela c. plazma-stanice nastaju diferencijacijom limfocita d. inaktivacija ili unitavanje stranih tvari

e. sve je tono 32. to nije tono za IgG: ........... tono: 75% Ig, prolazi kroz placentalnu barijeru pa u fetus kojeg titi od infekcije 33. U imunosnom odgovoru sudjeluju: IgG 34. Plazma stanice izluuju: IgA monomere i protein J 35. Tko sudjeluje u alergijskoj reakciji: IgE i alergeni 36. Timus: primarni limfni organ 37. Vanjski dio barijere krv-timus ine: nastavci retikulinskih stanica 38. Kapilare u timusu su: nefenestrirane s debelom bazalnom laminom 39. Barijeru krv-timus ine: T-limfociti 40. Nezreli T-limfociti iz timusa naseljavaju: parakortikalnu zonu limfnog vora 41. Ispod ahure i izmeu vanjske kore limfnog vora nalazi se: subkapsularni sinus 42. Iz subkapsularnog sinusa u limfnom voru krv se cijedi u: intermedijarne sinuse 43. Aferentne limfne ile izlijevaju limfu u: supkapsularne sinuse 44. Bijela pulpa: limfno tkivo koje okruuje centralne arterije (T-limfociti koji tvore periarterijske limfne omotae) i limfne voride (B-limfociti) 45. Bijela pulpa slezene sadrava: limfni vor s arterijom centralis 46. Istroene eritrocite iz krvi uklanjaju: makrofazi u slezeni 47. Hilus ne sadrava: ............. (sadrava arterije, ivce, vene i lmfne ile) H15 48. Najzastupljeniji imunoglobulin probavnog sustava je: IgA 49. Epitel usne upljine je: mnogoslojni ploasti neoroeni-vedim dijelom 50. Meko nepce: skeletni miid, mukozne lijezde i limfni voridi 51. Okusne pupoljke ne sadre: nitaste papile

52. Nitaste papile: imaju unjast oblik, najbrojnije su, nalaze se na cijeloj povrini jezika, epitel na vrhu je oroen, nemaju okusne pupoljke 53. Ebnerove lijezde: ulijevaju se samo u dno papille cirkumvallate 54. Za okusne pupoljke jezika je tono: izboenja sluznice izmeu papila koji sadre okusna vlakna 55. Kako okus od hrane dolazi do papila: Tvari koje izazivaju okus otopljene u slini prolaze kroz pore,dolaze u dodir s okusnim receptorima (za slatko i gorko) ili ionskim kanalima (za slano i kiselo) na povrini osjetnih stanica.Nastaje depolarizacija okusnih satnica, zbog koje se oputaju neurotransmiteri, koji stimuliraju aferentna ivana vlakna, povezana s okusnim stanicama.Podraaj obrauju neuroni za osjet okusa u sredinjem ivanom sustavu 56. Za drijelo je karakteristino da: a. u stijenci zadrava tonzile b. je prijelazni prostor, izmeu usne upljine, dinog sustava c. povezuje nosnu upljinu s grkljanom d. je obloeno neoroenim mnogoslojnim ploastim epitelom osim u gornjem (nosnom) dijelu e. sve navedeno je tono 57. Zubi koji nemaju prethodnika su: kutnjaci 58. Sastav dentina: kolagen I, glikozaminoglikani, fosfoproteini, fosfolipidi hidroksiapatit kalcijeve soli 59. Anorganski dio dentina su: hidroksiapatiti 60. Organsku tvar dentina izluuju: odontoblasti 61. Odontoblasti su: slini stanicama koje izluuju bjelanevine 62. U dentinu se nalaze: nastavci odontoblasta 63. Nastavci odontoblasta su: Tomesova vlakna 64. Izluuje predentin: odontoblasti 65. Predentin: meustanina tvar, proizvodi ga odontoblasti, nije mineraliziran

66. Organski dio cakline ine: amelogenini i enamelini 67. Caklinu izluuju: ameloblasti 68. Caklina: najtvra tvar u ovjekovom tijelu 69. Gdje se nalazi cement: u korijenu zuba 70. to zubna pulpa ne sadrava: ....... (ima rahlo vezivno tkivo,odontoblaste,fibroblaste,tanka kolagena vlakanca,krvne ile,mijelizirana ivana vlakna) 71. Za paradontalni ligament to je tono: pomide se; uvrduje zub u njegovom leitu i odolijeva pritisku prilikom vakanja; izgrauje ga posebna vrsta vezivnog tkiva; nedostatak vitamina C - atrofija paradontalnog lig.; prostor izmeu kolagenih vlakana ispunjen je glikozaminoglikanima; Sharpeyeva vlakna - kolagena vlakna parad. lig. 72. Znaajke kolagena u parodontalnom ligamentu jesu: topljivost i brza pregradnja 73. Sharpeyeva vlakna su zasluna za: vrstodu u podnoju zuba da ne propadne prema dolje 74. Za jednjak je tono: miidna cijev kojom se hrana iz usne upljine dovodi u eludac, neoroen mnogoslojni ploasti epitel, kradijalne lijezde izluuju sluz, gornji dio je od skeletnog miida a donji od glatkog miida a u srednjem dijelu obje vrste, zavrni dio prekriven serozom a ostali dio vezivnim tkivom adventicijom 75. Za jednjak nije tono: pokriva ga cilindrini epitel 76. Sluz eluca slui za: zatitu od kiseline 77. Oblone stanice imaju: intracelularne kanalide i ......... ????? 78. Oblone stanice lue fundusa i korpusa (stvaraju najvie energije u tijelu): HCI 79. Unutranji imbenik (intrinsic factor) se proizvodi: u oblonim stanicama eluanih lijezda 80. Izluivanjem HCI-a elucu potiu dvije stvari: histamin i gastrin

81. Gastrin: u pilorusu gastrinske (G) stanice izluuju gastrin; potie oblone stanice na izluivanje kiseline i potie sluznicu eluca na njezin rast 82. Glavne stanice fundusa i korpusa izluuju: pepsin i lipazu 83. Somatostatin izluuju: pilorine lijezde 84. Endokrine stanice u dvanaesniku izluuju: sekretin 85. Nabori tankog crijeva zovu se: Kerckrinovi kruni nabori (plicae circulares) 86. Kerckrinovi kruni nabori ili plicae circulares su uvrnuda: sluznice i podsluznice tankog crijeva 87. Kerkringovi nabori najede se nalaze u: jejunumu 88. Izmeu baza resice nalazi se: Lieberkuhnove kripte 89. Koje stanice tankoga crijeva imaju etkastu prevlaku: apsorpcijske stanice 90. Za svaku mikroresicu apsorpcijske stanice tankog crijeva karakteristino je: a. sastoji se od stanine membrane i snopa aktinskih filamenata b. poveava dodirnu plohu izmeu povrine crijeva i hrane c. na njoj su vezani enzimi d. izdanak je apikalne citoplazme e. sve navedeno je tono 91. Koje formacije tankog crijeva najvie povedavaju dodirnu plohu: mikroresice 92. Svojstvo mikroresica je da: proiruju apsorbnu povrinu 93. U epitelu crijevnih lijezda tankog crijeva najbrojnije su: nediferencirane stanice ??? 94. Lizozin stvaraju: Panethove stanice 95. M-stanice epitelne stanice smjetene su u epitelu: iznad nakupina limfocita u Peyerovim ploama 96. Imunosnom sustavu crijeva pripadaju: M stanice

97. U endokrine stanice probavne cijevi koje izluuju peptide ubrajaju se: stanice otvorenog i zatvorenog tipa 98. Nalaze se u Kerkringovim kriptama i izluuju lunati sekret: Brunnerove duodenalne lijezde 99. Peyerove ploe najede se nalaze u: ileumu 100. U debelom crijevu, to se nalazi: taeniae coli 101. Taeniae coli su: 3 debele trake glatkih miida u debelom crijevu 102. Za debelo crijevo je tono: udruena miidna naslaga stvara teniae colli 103. Appendices epiploicae su: izrasline masnog tkiva na debelom crijevu 104. Appendix vermiformis je: crvuljak 105. Caecum je: slijepo crijevo H16 106. Za mioepitelne stanice lijezda slinovnica vrijedi: specijalizirane su za kontrakciju 107. to je netono za dounu lijezdu: ......... (ima serozne acinuse,prijelazne cijevi,sekretne kanalide........) 108. I serozne stanice lijezda slinovnica i serozne stanice guterae izluuju enzim: amilazu 109. Gdje se ne nalazi lipaza: u slini 110. Za slinu je tono: sadri amilazu 111. Guteraa izluuje: probavne enzime proteazu, amilazu, lipazu.... i hormone inzulin i glukagon 112. Egzokrini dio guterae: sloena acinusna lijezda 113. Endokrini dio guterae: Langerhansovi otoidi 114. Tko izluuje inzulin: guteraa 115. Centroacinusne stanice guterae ine: intraacinusni dio prijelaznih cijevi 116. Na izluivanje guterae utjee jo i: podraavanje n.vagusa

117. Disseov prostor u jetri dijeli: endotelne stanice sinusoide od jetrenih epitelnih traaka (endotelne stanice od hepatocita) 118. U sinusoidene kapilare jetre ulijevaju se izravno: ulazne venule i limfne ile 119. Kupfferove stanice u sinusoidima jetre odgovaraju: makrofazima 120. Venski portalni sustav je: tok krvi iz vena u kapilare iz kojih dalje u vene... 121. Inaktivacija steroidnih hormona u jetri odvija se pomodu: glatke endoplazmatske mreice 122. Poetne dijelove odvodnog sustava udi u jetri ine: une kapilare 123. Regeneraciju jetre izvode: hepatociti 124. Portalne trijade sastoje se od : unog kanala, arterije, i vene 125. uni kanal obloen je: kubinim epitelom 126. Serozni acinusi guterae izluuju ta i kako enzime: egzokrino, amilazu i lipazu 127. Izluivanje guterae kontroliraju 2 hormona: sekretin i kolecistokinin 128. Sekretin izluuje tekudinu s: malo enzima a velike koliine bikarbonata 129. Kolecistokinin izluuje tekudinu s: puno enzima ali malu koliinu tekudine 130. Itove stanice u jetri pohranjuju: masti 131. Krv portalne vene je: siromana kisikom i bogata hranjivim tvarima 132. Krv jetrene arterije: siromana hranjivim tvarima, a bogata kisikom 133. utica nastaje zbog nedostaka: bilirubina 134. Funkcije jetre su: detoksikacija i inaktivacija, stvaranje bjelanevina (Kupfferove stanice), izluivanje ui, pohranjivanje metabolita (trigliceridi i glukogen u fazama gladi pretvaraju se u glukozu) 135. una kiselina slui za: otapanje kolesterola 136. Endokrina funkcija jetre oituje se: sintezom bjelanevina plazme 137. Kako se naziva funkcionalna jedinica jetrenog parenhima koju opskrbljuje jedna raspodjelna vena i arterija: jetreni acinus

138. Za jetrene stanice je karakteristino: sinteza bjelanevine plazme (albumin i fibrinogen) 139. Za uni mjehur je karakteristino: sve tono (ponueno: pohranjuje i koncentrira u, povezana je s jetrenim kanalom, lamina proprija sadrava tubuloacinusne lijezde, lijezdane stanice izluuju sluz)

140. U sreditu klasinog jetrenog renja nalazi se: sredinja vena 141. isto serozna egzokrina lijezda je: douna lijezda (glandula parotis) H17 142. U respiracijski dio dinog sustava ne spadaju: terminacijski bronhioli 143. Hrskavice grkljana: vede (tiroidna,krikoidna i gotovo sve kod aritenoidne) su hijaline, a manje (epiglotis, ostatak aritenoidnih...) su elastine; slue za potporu-odravaju dine putove otvorenima, spreavaju ulaenju hrane i tekudine u dunik i stvaraju zvukove pri govoru 144. Stanice tipa I: zauzimaju 97% povrine alveola 145. Pneumociti tipa II: izluuju surfaktant, povezani su vrstim spojevima i dezmosomima, lee na bazalnoj lamini i dio su epitela 146. Lamelarna tjeleca u pneumocitima tipa II po svojoj su naravi: sekretni mjehuridi 147. Za alveolarne makrofage u pludima tona je tvrdnja : nalaze se samo u interalveolarnoj pregradi 148. Makrofazi u alveolama slue: skupljaju estice ugljena i praine 149. Oko pludnih alveola, to se ne nalazi: limfne ile 150. Pleura od ega se sastoji: od visceralne i parijentalne ovojnice 151. Male estice zaustavljaju: ???????????????? 1. Znaajke endotelnih stanica u kapilarima pludnih alveola je da su: neprekinute 2. Respiracijski epitel sastoji se od: pet vrsta stanica 3. Za unutranje nosne upljine tona je tvrdnja: u lamini propriji sadre velike snopove vena (spuvasta tijela) 4. Endotelne stanice u pludima su: nefenestrirane

5. Surfaktant: smanjuje povrinsku napetost alveola 6. Stanice alveolarnog epitela tipa 2.: pretvaraju se u tip 1. prilikom regeneracije 7. Barijera krv-zrak: povrinska prevlaka i citoplazma alveolarnih stanica, spojene bazalne lamine alveolarnih i endotelnih stanica i citoplazma endotelnih stanica; 0.1-1.5 m H18 152. Melanin: pigment koji nastaje i pohranjuje se u stanicama epidermisa, titi tijelo od UV zraka, ima ga i u mrenici 153. Dlaka izrasta iz: uvrnuda epidermisa 154. Za Langerhansove stanice epidermisa je tono: to su makrofazi podrijetlom iz kotane sri H19 155. Osnovna sekrecijska jedinica bubrega je: nefron 156. Podociti koji obuhvadaju kapilare nalaze se: u viscelarnom listu Bowmanove ahure 157. Podociti: stanice un.lista; u citoplazmi imaju aktinske filamente koje omugudavaju kontrakciju; imaju stanini trup od kojih odlazi nekoliko primarnih izdanaka koji svaki od njih ima sekundarne izdanke-noice koje obuhvadaju kapilare glomerula, dodiruju bazalnu laminu i omeuju filtracijske pukotine 158. Osobitost lamine rare u glomerulu bubrega je: sadrava heparansulfat 159. Ionsko svojstvo u bubrezima nalazi se na: u distalno zavijenim kanalidima 160. Makula densa se nalazi: u distalno zavijenom kanalidu 161. Mezangijske stanice bubrega pripadaju: makrofazima 162. Jukstamedularni nefroni nalaze se: na kortikomedularnoj granici 163. Odvodni dijelovi bubrega su: bubreni vrevi, bubrena nakapnica, mokradovod, mokradni mjehur 164. Prijelazni epitel mokradnog mjehura u mlohavom stanju sastoji se od: 5-6 slojeva stanica 165. Mokradna cijev ene: mnogoslojni ploasti epitel

166. Jukstaglomerulne stanice su: stvaraju renin, tanki sloj vezivnog tkiva s bazalnim djelovima lijezda, sastoje se od ovalne jezgre i citoplazme koja je ispunjena skretnim zrncima H20 167. Pars distalis adenohipofize izgrauju koje stanice: kromofobne i kromofilne ljezdane stanice 168. ta izluuje adenohipofiza: ACTH, TSH, FSH, LH, prolaktin 169. ta je somatotropin: hormon rasta 170. Koji hormon ne proizvodi adenohipofiza: oksitocin i vazopresin 171. Neurohipofiza je graena od: pars nervosa i infundibuluma (drka) 172. Pars nervosa neurohipofize graena je od: nemijeliziranih aksona neurona u hipotalamusu 173. Nakupine neurosekreta u neurohipofizi nazivaju se: Herringova tjeleca 174. Pituiciti: 25% neurohipofize ine glija-stanice koje se zovu pituiciti 175. ta izluuje neurohipofiza: ADH, oksitocin 176. Oksitocin djeluje na: konstrikciju krvnih ila, kontrakciju glatkog miidja maternice i na mioepitelne stanice mlijene lijezde H21 177. Izgled stanica u kori nadbubrenih lijezda: zona glomerulosa cilindrine, zona falsiculata viekutne u stupovima, zona reticularis stanice u mrei i sadre lipofuscin 178. Langerhansovi otoidi: okrugle nakupine endokrinih lijezda u guterai; 4 vrste stanica-A glukagon,B - inzulin,D,F 179. Povedana sinteza hormona titne lijezde dovodi do: porasta visine folikularnog epitela 180. Tkivo titne lijezde izgrauju: folikuli 181. titna lijezda se od drugih lijezda razlikuje po tome: po inervaciji.......... 182. titna lijezda utjee na: bazalni metabolizam 183. Paratiroidni hormon lue: epitelna tjeleca 184. Za oksifilne stanice epitelnih tjeleaca je tono: sadravaju obilje mitohondrija

185. Epifiza: lei iznad krova diencephalona H22 186. Tunica albuginea: ahura od gustoga vezivnoga tkiva koja obavija testis 187. Zadebljanje tunice albuginee na stranjoj povrini testisa ini: mediastinum testis 188. ta se nalazi u testisima: ???????????????? 189. Barijera krv-testis: susjedne Sertolijeve stanice su povezane vrstim spojevima (zonula occludens) 190. Za to ne slue Sertolijeve stanice: izluivanje testosterona 191. Na ........ sloju mukog spolnog sustava nalaze se koje muke spolne stanice: uz bazalnu laminu je smjetena spermatogonija, a uz lumen spermatida 192. Poslije mejoze (primarne spermatocite) 46 kromosoma i 4 N DNA H23 193. ta je menarcha: prva menstruacija 194. Tuba uterina: sluznica od jednoslojnoga cilindrinoga epitela s trepetljikama i sekrecijskim stanicama te lamine proprije od rahlog vezivnog tkiva, miidni sloj od un. ili krunog sloja i vanjskog ili uzdunog sloja, seroza-visceralna potrbunica 195. Ravne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: bazalni dio 196. Spiralne arterije u endometriju maternice opskrbljuju: funkcionalni sloj 197. irenje cerviksa (vrata maternice) prije poroaja nastaje zbog: raspadanja kolagenih vlakana 198. to se dogaa nakon prestanka dojenja: degeneracija alveola apoptozom 199. Koji hormon koji izluuje corpus luteum graviditatis olakava porod: relaksin 200. Vanjska strana maternice koja stri u lumen rodnice obloena je: mnogoslojnim ploastim epitelom (neoroenim) 201. Propadanje jajnih folikula: atrezija 202. Endometrij: ima funcionalni i bazalni dio

H24 203. Bruchova membrana u oku odjeljuje: koriokapilarni sloj od mrenice 204. Tko proizvodi onu vodicu: corpus ciliare cilijarni nastavci 205. Staklasto tijelo je: prozirni gel od 99% vode te malo stanica koje stvaraju kolagen i hijaluronsku kiselinu 206. to se nalazi u mrenici: pigmentne stanice 207. Koji dio u mrenici ne spada u ivane stanice: pigmentni sloj 208. unjidi i tapidi su: bipolarni neuroni 209. tapidi sadravaju: pigment rodopsin 210. Membrana tympani spada u: vanjsko uho 211. Epitel vanjskog slunog hodnika: oroeni mnogoslojni ploasti epitel 212. Ceruminozne lijezde vanjskog zvukovoda su: modificirane sloene alveotubulusne lijezde 213. Za bazilarnu membranu je tono: Cortijev organ lei na debelom sloju amorfne osnovne tvari koja se naziva bazilarna membrana; na njoj su potporne stanice i 2 vrste stanica s dlaicama- 3-5 redova vanjskih stanica s dlaicama i 1 red un. stanica s dlaicama, raspored stereocilija u obliku W ili u ravnoj crti 214. Endolimfa ne tee kroz: predvorje, kotani kanal i punicu 215. Osim neega, sve ostale tvorbe slue za ravnoteu: za sluh slui Cortijev organ 216. Stria vascularis proizvodi: endolimfu 217. Membranski labirint ini: polukruni kanalidi, punica, utrikulus, sakulus, ductus endolimfaticus 218. to jedino ne pripada unutarnjem uhu: bubnjid 219. Cortijev organ: u un.uhu, ima slune receptore i stanice sa dlaicama koje reagiraju na zvuk razliite frekvencije