POZLATA

Zlato se valjanjem može istanjiti u vrlo tanke listiće,

debljine do 0.00011 mm. Ovako tanki zlatni listići na
kojima se vidi svaka neravnina zahtijevaju posebnu
pripremu podloge koja se sastoji u impregniranju,
prepariranju, brušenju i poliranju.

Pozlata zlatnim listićima izvodi se na dva načina:

pozlata na polimentu (bolusu) koja se može polirati pa
se naziva i sjajno zlato i pozlata na mikstionu koja se
naziva i uljna pozlata.

Pozlata na polimentu
Izvodi se na drvu koje mora biti suho da bi bilo što
stabilnije. Drvo se najprije izbrusi i impregnira toplom 7-10%-tnom otopinom tutkala. Za tvrđe vrste
drva koje manje upijaju koristi se u prvom premazu niža koncentracija tutkala da dublje penetrira u
drvo. Kad se tutkalo osuši nanosi se drugi sloj. Natapanje tutkalom mora se izvesti brzo da tutkalo uđe
u materijal, a ne da ostane na površini. Debeli sloj tutkala, kao i prejako tutkalo dovode do ljuštenja
zlatnih listića. Preslabo tutkalo izaziva nejednako upijanje slojeva preparacije. Preparacija se nanosi na
impregniranu suhu površinu daske.

Preparacija se priprema od sive gorske krede s 8%-tnom otopinom tutkala. Prvi sloj tople preparacije
dobro je nanijeti tupkanjem. Nakon sušenja nanosi se još jedan sloj sive preparacije. Sljedeći slojevi
bijele preparacije pripremaju se od bolonjske ili šampanjske krede vezane nešto jačom 10%-tnom
otopinom tutkala. Ova bijela preparacija nanosi se poluvruća u tankom sloju. Čim donji premaz matira
može se nanijeti sljedeći. Može se nanositi i kao gusta pasta koja se razmazuje slikarskim nožem.
Najbolje je kombinirano nanošenje, dva gusta nanosa i treći tekući kako bi se preparacija na površini
fino razlila.

Brušenje je sljedeća vrlo važna operacija s kojim se postiže glatka površina. Brusi se finim brusnim
papirom. Nakon brušenja podloga se polira još finijim brusnim papirom. Trljanjem navlažene podloge
jagodicom prsta ili dlanom može se postići polirana površina. Kako bi se zbog mogućeg onečišćenja
preparacije zlato bolje prihvatilo, ona se može izolirati 3%-tnom otopinom tutkala. Nakon sušenja
nanosi se poliment.

Poliment je fini tutkalom (4-5 %-tnim) vezani specijalno pripremljeni kaolin (bolus) obojen crveno,
žuto ili sivo. U svijetu je poznat armenski bolus. Za polaganje srebrnih listića bolji je sivi bolus. Bolus
se nanosi kistom od najfinije dlake u što tanjem premazu. Premazuje se u razmacima nekoliko puta.
Osušeni poliment se može brusiti brusnim papirom vrlo finog zrna ( 1500) i polirati malim jastučićem
od svilene ili pamučne tkanine.

1
Dok je vlažan poliment ima svojstvo vezivanja zlatnih listića. Ako je suh mora se navlažiti otopinom
alkohola i vode u omjeru 1:2 ili rakijom. Močenjem poliment bubri i veže listiće. Ako poliment
nedovoljno bubri, listići neće biti dobro vezani na bolus, a kad bubri previše prodire kroz listiće i
stvara mrlje.

Zlatni listići se podižu specijalnim kistom, nanose se na navlaženu površinu i lagano pritisnu
mekanim kistom. Višak zlata koji se nije zalijepio ukljanja se kistom ili komadićem vate. Na veće
površine listići se nanose tako da rubovi prekriju jedan drugog. Nakon poliranja spojena mjesta nisu
uočljiva. Zlato se može polirati tri sata nakon nanošenja. Polira se alatkama od ahata.

Zlatni listići dolaze složeni u malim knjižicama od svilenog papira. Svaki listić nalazi se između dva
lista papira. Listići od pravog zlata najčešće su izrezani u kvadrate sa stranicom od 8 cm. Za vanjske
radove koristi se 23 ili 24 karatno zlato. Zlato može biti i manje karatno. Listići se kistom prenose na
jastuk za pozlaćivanje i režu na odgovarajuću veličinu. Kist je dobro provući kroz kosu jer masnoća
privlači listić na kist.Jastuk za pozlaćivanje napravljen je od meke spužve umotane u jelenju kožicu.
Zbog zračnih gibanja sa tri strane ima “vjetrobran”. Kistovi za pozlatu su od devinih dlaka. Nož za
pozlatu je ravan, dugačak i naoštren, na vrhu je zaokružen. Na poliment se nanosi samo pravo zlato.

Pozlata na ulju
Pozlata na ulju može se izvoditi na svakoj glatkoj i minimalno upojnoj podlozi, kao i na premazima
uljenih boja na slici. Vezivo zlatnih listića je posebno pripremljeno ulje koje se naziva mikstion.
Mikstion se dobiva kuhanjem kopalne smole u lanenom ulju uz različite dodatke koji reguliraju
vrijeme sušenja. Dobiva se i miješanjem štand lanenog ulja, štand drvnog ulja, white spirita i sikativa.
Najkvalitetniji mikstion proizvod je tvornice Lefranc. Vrijeme sušenja nakon kojega se mogu aplicirati
zlatni listići označeno je na etiketi. Najčešće je 3, 6 i 12 sati. Mikstion se obično pomiješa s malom
količinom svijetlog okera, a može se obojiti i dodatkom malo žute ili crvene uljene boje. Na obojenom
mikstionu zlato ima topliju nijansu.

Kao podloga u klasičnom smislu koristi se daska preparirana tutkalno-krednom preparacijom s

bolonjskom kredom kao punilom. Preparirana podloga se fino obrusi i izolira 12%-tnom otopinom
šelaka do zasićenja. Mikstion se nanosi mekanim finim kistom jednakomjerno po površini. Sušivost se
provjerava laganim dodirom prstom pri čemu se lijepi ali ne ostaje na prstu. Pri dodiru se osjeća
lagano škripanje. Zlatni listići se lijepe samo za mjesta na kojima je mikstion. Idućeg dana uklanja se
višak zlata. Greške se popravljaju ponovnim nanošenjem mikstiona i listića. Na mikstionu se mogu
nanositi i listići srebra, aluminija, kao i listići tehničkog zlata. Pozlatu s umjetnim tehničkim zlatom
treba zaštititi od oksidacije s 12%-tnom otopinom šelaka ili nekim drugim zaštitnim lakom.

2
Uljna pozlata se ne može polirati. U odnosu na polimentnu pozlatu izgleda mat. Jeftinija je i
jednostavnija u izvedbi, ali po ljepoti zaostaje za polimentnom pozlatom. Za vrijeme renesanse i
rokokoa uvijek se je izvodila polimentna pozlata. Danas se više koristi pozlata na mikstionu iz razloga
što se na nju može nanositi i umjetno zlato. U upotrebi su danas ljepila za zlatne listiće na bazi
disperzivnih veziva s vrlo kratkim vremenom sušenja (svega petnaestak minuta). Oni su mliječno
bijele boje kao i sve disperzije polimera.

Pozlata se može i patinirati da se dobiju dublji tonovi i svilenkasti sjaj na istaknutim mjestima.
Voštana patina je i idealna zaštita pozlate. Patina se može dobiti skidanjem pozlate čeličnom vatom ili
nekim drugim sredstvom. Slikati se može i na zlatnoj podlozi gdje metalni sjaj prosijava kroz lazurne
slojeve boje.

Zlatni prah čistog zlata ili “zlatne bronce” koristi se kao pigment. Za slikanje se može miješati s bilo
kojim vezivom kao što je bjelanjak, žumanjak, gumiarabika, ulje, smole i vosak. Može se posipati na
mikstion ili miješati s njim.

Desno-gore: pozlata na pastigli, izvedena umjetnim zlatom na vodenom mixtionu ( studentski

rad, UMAS, 2004. )