v

r '
I i
r
i. :
Dr. Andelko Milardovic
. t
I .
DOKUMENTI





DRZAVNOSTI
REPUBLIKE
HRVATSKE
'3':[.0
DOKUMENTI
Biblioteka: Dokumenti
DOKUMENTI 0 DRZAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Priredio: Dr. Andelko Milardovic
Izdavac: NIP Alinea.Zagreb. Kresimirov trg 2
. Za izdavaca: Vanja Graovac
Urednik: Ines Milun
Graficki i tehnicki urednik: Edi GrZicic
Tisak: Hrvatska tiskara. Zagreb
Naklada: 2000 primjeraka
Tiskano: 1992.
ISBN-86-7057-118-8
Dr. Andelko Milardovic
DOKUMENTI 0 DRZAVNOSTI
REPUBLIKE HRV ATSKE
(Od prvih visestranackih
izbora 1990. do medunarodnog
priznanja 15. sijecnja 1992)
Alinea
Zagreb, 1992.
GDJEJE STO?
RlJEC PRIREDIV ACA
1. TEMELJNI DRZAVNO-PRAVNI AKTI REPUBLIKE
HRVATSKE

__ promjeni Ustava Socijalisticke

novine broj 28; 30. lipnja
_ R.,'etl -Oc'
.2'?:,.:Z 50
3Ylv
--I<i!!linlca'V, Male ...
............................. , ............. : ... -... J3
_ 2. Odluka 0 stavljanju na javnu raspravu Nacrta amandl1illMl
________ ___ _____ J_=__LXL\(._do_.LXXILna Ustav SRH (Narodne novine broj 28;
30.lipnja 1990) .......................................... 16
3. Odluka da se pristupi donosenju Ustava Republike Hrvatske
(Narodne novine broj 31; 28. srpnja 1990) ................. 17
4. Odluka 0 proglasenju Amandmana LXIV. do LXXV, na Ustav
Socijalisticke Republike Hrvatske (Narodne novine broj 31;
28. srpnja 1990). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 18
5. Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalisticke Republi-
ke Hrvatske (Narodne novine broj 31; 28. srpnja 1990) ..... , 18
6. Ustavni zakon za provodenje Amandmana LXIV. do LXXIV.
na Ustav Socijalisticke Republike Hrvatske (Narodne novine
broj 31; 28. srpnja 1990) .................................. 21
7. Dr. Franjo Tudman: Politicka i metodologijska polaziSta te po-
liticko-pravna nacela za izradu Ustava Republike Hrvatske (Iz-
vjes':a hrvatskoga Sabora broj 3; 9. kolovoza 1990) ............ 22
8. Rezolucija 0 zastiti ustavnog demokratskog poretka i nacional-
nim pravima u Hrvatskoj (Narodne novine broj 34; 28. kolo-
voza 1990) .............................................. 28
9. Model konfederacije u Jugoslaviji. ... : ..................... 31
10. Odluka 0 stavljanju na javnu raspravu Nacrta ustava Republi-
ke Hrvatske (Narodne novine broj 49; 24. studenoga 1990) .. 42
------:--rr.Uariiraopfoglasenju Ustava Republike Hrvatske (Narodne
novine broj 56; 22. prosinca 1990) ......................... 43
12. Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56; 22. pro-
sinea 1990) ............................................. 44
13. Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske (Na-
rodne novine broj 56; 22. prosinca 1990) ... _ ............ '" . 69
14. Odluka 0 proglasenju Ustavnog zakona 0 dopunama Ustavnog
zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (Narodne no-
vine broj 8; 21. veljace 1991) ............................. 70
15. Ustavni zakon 0 dopunama Ustavnog zakona za provedbu Us-
tava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 8; 21. veljace
1991) .................................................. 71
5
16. Rezolucija 0 prihvacanju postupka za razdruzivanje SFRJ i 0
mogucem udruzivanju u savez suverenih republika (Narodne
II MEDUNARODNO PRIZNANJE REPUBLIKE
HRVATSKE
novine broj 8; 21. veljace 1991) ........................... 72
17. Rezolucija 0 zastiti Ustavnog poretka Republike Hrvatske I. 0 inozemnim. Republike Hrvatske (Narodne
( d
. b' 8 21 I' x 1991) novme broJ 21; 2. sVlbnJa 1991) ........................... 112
Naro ne novme rOJ ; . ve Jace ................. 74
2. Medunarodna afirmaeija Republike Hrvatske (Izvjesca hrvat-
18. Deklaraeija 0 osudi Narodne skupstine Republike Srbije zbog skoga Sabora broj 34; 31. svibnja 1991) ..................... 113
mijesanja uunutarnje stvari Republike Hrvatske (Narodne no-
vme broJ 19; 23. travnJa 1991) ............................ 76 :!-.--ZajedffiGka-4eklar.a<lija-{Brijunska deklaracija - 7. srpnja 1991) 114
19. Zakljucci 0 politickim prilikama u Republici Hrvatskoj (Na- 4. Memorandum 0 suglasnosti 0 prosirenju promatrackih aktiv-
rodn .. .11ovirtebrojI9; 23;travnja 1991), ..... ,.,', .... ,', ....... 78 nosti promatracke misije u Jugoslaviji (I. rujna 1991) .......... 118
20. Odluka 0 raspisureferenduma (Narodne-novin-.,cbTojcn;-ol. '---S-OekiaraeijaoJugoslaviji (Den Haag 3. rujna 1991) ........... 123
svibnja 1991) ......... : ... : ... , ............... : .. : .. c' : 80 6. Odredbe sporazuma za konveneiju (Den Haag 4. studenoga
21. Odluka 0 imenovanju Clanova Republickekomisije za provedbu' 1991) .................................................. 124
referenduma po Odluci od 2S. travnja 1991. (Narodne novine 7. MiSljenje arbitrazne komisije konferencije 0 Jugoslaviji (10./--,
broj 21; 2.svibnja 1991) .................................. 81 prosmeaI991) ......... : ................................. 134/
......................... 82 8. Deklaraeija 0 smjernieama za priznavanje novih driava u Istoc- "-.../
23. Odluka Predsjednika Republike Hrvatske ( Narodne novine noj Europi i Sovjetskom Savezu (16. prosinea 1991) ........... L16
broj 24; 27. svibnja 1991) .......................... : ...... 83 9. Deklaracija 0 Jugoslaviji (16. prosinca 1991) ................. L17
24. Deklaracija 0 krsenju prava pripadnika hrvatske manjine u Re- 10. Proeedura rada Arbitrazne komisije konfereneije 0 Jugoslaviji .:/17)
pu ICfSi-OijiTaiif6riomniiill'okrajinama Vojvodini i Kosovu II Z hI" . . . .''/
(Izvjesca hrvatskoga Sabora broj 3S; Il.lipnja 1991) .......... 83 . a lev za pnznavanJe - upltmk .......................... 138
2S. Ustavna odluka 0 suverenosti i samostalnosti Republike Hrvat- 12. in?zemni.h. poslova Republike Hrvatske - odgo-
ske (Narodne novili-e broj 31; 2S. Iipnja 1991) .............. 86 von ArbltraznoJ komlslJI .................................. 143
26.0dluka 0 proglasenju Ustavnog zakona 0 izmjeni i dopuni Us- 13. Zakljucak - Sabor Republike Hrvatske (Narodne novine
tavnog zakona zaprovedbu Ustava Republike Hrvatsk (Na- broj 73; 31. prosinea 1991) ................................ 147
rodne novinebrofJl ; 2S. Iipnja 1991). . . . . . . . . . . .. . ....... 87 14. Arbitrazne komisije konferencije 0 Jugoslaviji (10-1
Z7.-UstlfV.11i"zakuu-uizmjeniidopuniUstavnog zakona a provedbu slJecnJa 1992.) ......................................... : .IW
Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine oj 31; 2S.lip- IS. miSl!enja komisije sijecnja 1992.) .(ts2i
nja 1991) ............................................... 88 16. IZJava predsJedavaJucega Mmlstarskog vIJeea Europske zajedni- . ../
28. Deklaracija 0 proglasenju suverene i sa stalne Republike ee (IS. sijecnja 1992) ... ____ . ____ . __ ... ____ .. ________ .. __ .IS3
2S.li
l
...... 88 __ priznale Republiku Hrvatsku kao sam os-
29. Povelja 0 pravima Srba i drugih nacizalnosti u Republici talnu suverenu drZavu .................................... 153
Hrvatskoj (Narodne novine broj 31; 2S. ipnja 1991) ........ 91
30. Odluka od 8. listopada 1991. ( Narodne I ovine broj S3; 8. lis- PO G 0 V 0 R
topada 1991) .. __ . __ . __ .. __ .... __ . __ I. __ ...... : __ .. ____ .. 93
,
31. Odluka 0 proglasenju Ustavnog zakon" 0 Ijudskim pravima i
slobodama i 0 pravima etnickih inacionalnih zajedmea iii ma-
njina u Republici Hrvatskoj (Narodnenovine broj 65; 4. pro-
sinea 1991) ...................... , ........... : .......... 93
32. Ustavni zakon 0 Ijudskim pravima i slobodama i 0 pravima et-
nickih i nacionalnih zajedniea iii manjina u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine broj 6S; 4. prosinea 1991) ................ 94
I. Rezolucija 713 Vijeca sigurnosti UN (2S. rujna 1991) .......... IS6
2. Zenevski sporazum (23. studenoga 1991) ................... . IS7
3. Rezolucija 721 Vijeca sigurnosti UN (27. studenoga 1991) ..... .158
4. Plan mirovne operaeije UN u Jugoslaviji (II. prosinea 1991) ... 159
S. Rezolueija 724 Vijecasigurnosti UN (IS. prosinea 1991) ....... 163
6. Sporazum 0 prekidu neprijateljstava (Sarajevo, 2. sijecnja 1992) 165
1
7
7. Rezplucija 727 Vijeca sigurnosti UN (8. sijecnja \992) ......... 166
RIJEC PRIREDIV ACA
8. Dodatno izvjesce glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalia (4. velja-
ce 1992.) ................................................ 167
9. RezoluciJ'a 740 ViJ'eca sigurnosti UN (7. ve!jace 1992) ......... 175 Povijesni san postao je zbiljom. Hrvatski je narod konacno izborio
svoju drzavu, svoj poJiticki okvir u kojemu ce maei izrazavati svoju yolju,
10. Dodatno izvjesce glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalia (IS. Vo- artikulirati svoje interese i oblikovati svoju politiku. Rodena je, dakle,
Ijace 1992) .............................................. 176 driava Hrvatska.
HO"--PolaziSt..-VlaEie LlIu
N
'4(2.u.1 :-:-::-c:-----i---:--'O;:vl1!aLJl' eLkmn.jiglLS'Lojeyrsnoizvjesce i svjedocanstvo 0 tome povijesnome
veljace 1992) ............................................ 182 dogadaju.
12. Rezolucija 743Vijecasigurnosti UN (21. veljace 1992) ........ 185 Dokumenti - dokazi kronoloski obuhvacaju proces uspostave drza-
u politickome okruzenju u kojemu se nalazila poslije prvih vi-
1990.godine, od konstituiranja Sabora, do meduna-
j rodnoga priznanja Republike Hrvatske, IS. sijecnja 1992. godine.
8
BuduCi da se u tom razdoblju vodio osvajacki rat protiv Hrvatske, ko-
ji je onemoguCio politicko rjesavanje problema, u pogovoru smo kronolos-
ki podastrli relevantne dokumente 0 pokusaju - nadamo se uspjesnom -
Ujedinjenih naroda da dolaskom mirovnih snaga na podrucje Republike
Hrvatske zaustave ratne operacije i, na taj nacin, omoguce nastavak rjesa-
vanja politickih problema politickim sredstvima.
Prvi dio - Temeljni drzavno-pravni akti Republike Hrvatske
obuhvaca 32 dokumenta, relev3ntna za uspostavu ustrojstva drzave Hrvat-
ske (od Odluke 0 promjeni Ustava u lipnju 1990. go dine, do Ustavnoga
zakona 0 ljudskim pravima i slobodama te 0 pravima etnickih i nacional-
nih zajednica iii manjina u Republici Hrvatskoj u prosincu 1991. godine).
Drugi dio, Medunarodno priznanje Republike Hrvatske, donosi 17
dokumenata iz kojih je vidljiv put medunarodnog priznanja Republike
Hrvatske, bez kojega ne bi bilo moguce postojanje hrvatske driave (od
Odluke 0 inozemnim uredima Republike Hrvatske, u sijecnju 1991. do Iz-
jave predsjedavajuceg EZ 0 priznanju, od 15. sijecnja 1992) te popisa ze-
malja koje su priznale Republiku Hrvatsku do 17. oiujka 1992. godine.
Pogovor - kao uvjetno treci dio knjige - obuhvaca 12 dokumenata
(od Rezolucije 713 Vijeca sigurnosti UN .:... 25. rujna 1991, do Rezolucije
743 Vijeca sigurnosti UN od 21. veljace 1992) koji, doduse, ne pripadaju u
pravne akte Republike Hrvatske, ali iz kojih su vidljivi napori medunarod-
TIe zajednice. mira omoguci politicko rjesavanje krize na
podrucju bivse Jugoslavije.
Dio dokumenata prezentiranih u ovoj knjizi sluibeno je objavljen, sto
je navedeno u sadriaju, a dio njih je objavljen nesluibeno. Zahvaljujemo
svima koji su pripomogli u njihovu prikupljanju.
Ova knjiga relevantnih dokumenata 0 radanju jedne driave potkraj
20. stoljeca bit ee, vjerujemo, dobar prirucnik znanstvenicima, studentima,
profesorima, politicarima, novinarima te podsjetnik svim gradanima i
driavljanima Republike Hrvatske, svjedocima ovoga znacajnoga povijes-
nog trenutka.
Zagreb, ozujak 1992. Dr. Andelko Milardovic
9
I
Ir-
II
Ii
,
111--------_ ..... -.-
I
i
I.
.. " .. . ~ . - - - - - .. ~ ' - ~ - ~ ~ - - . ~ - - - ~ - - - ---- - - ~ ~ - - - - -
---+--: - TEMELJNI DRZAVNO-PRAVNI AKTI
,
I
i
I
,
1
- . - - - . - - - ~ - - - + - - -
1
i
I
I
L
REPUBLIKE HRV ATSKE
1.
Sabor Socijalisticke Republike Hrvatske,
- polazeei ad cinjenice da je 30. svibnja 1990. godine prvi puta slo-
bodnom voljom naroda, izraienom na najdemokratskiji nacin sto ga po-
znaje suvremeni neposrednim, tajnim i viSestranackim izborima,
utemeljen hrvatski Sabor kao ustavotvorna i zakonodavna skupstina,

--_. '--.---,,-----.. na,aiLpllmlLda_pIiprema i donosenje novog ustava Republike

Hrvatske zahtijevaju izvjesno vrijeme neophodno za sto bolje oblikovanje
demokratskih sloboda gradana, driavnog suvereniteta Hrvatske i drugih
odrednica,
Ii 'J-
-i ocjenjujuCida jei prije donosenja novog ustava republike Hrvat-
l
I
ske neophodno izvrsiti one promjene sada vaieceg republickog ustava ko-
jima ce se neprijeporno izreCi povijesna opstojnost Hrvatske i njezina
driavna samobitnosl te unaprijediti njezin driavnopravni sustav,
- prihvativsi prijed10g PredsjedniStva Socijalisticke Republike
Hrvatske ad 20. Iipnja 1990. godine,
- na temelju ovlastenja Clana 435. stava 1. Vstava Socijalisticke Re-
publike Hrvatske, na sjednici Vijeea udruienog rada 29. Iipnja 1990. Vije-
ea opcina 29. lipnja 1990. i Drustveno-politickog vije6a 29. lipnja 1990.
donioje
ODLUKU
da Se pristupi raspravi 0 promjeni Ustava
Socijalisticke Republike Hrvatske
Pristupa se raspravi 0 promjeni Ustava Socijalistioke Republike
Hrvatske.
II
Sada vazeCi Ustav Socijalisticke Republike Hrvatske donijet je 1974.
godine. Od tada je vee cetiri puta mijenjan i nadopunjavan.
promjene republickog ustava izvrsene su u ve-
Ijaoi 1990. godine. Tim je promjenama stvoren ustavnopravni temelj za do-
nosenje zakona u skladu s kojima SU, po prvi puta u Hrvatskoj, provedeni
demokratski, tajni, neposredni i visestranacki izbori za odbornike opcin-
skih skupstina i za zastupnike u Saboru.
Prvi poslijeratni visestranaoki Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990.
godine a tih su dana odrzane i utemeljivacke skupstine opCina i Grada Za-
greba.
Na konstituirajucoj sjednici Sabora, u skladu s visestranackim parla-
mentarnim sustavom, izabrana je republicka vlada i imenovani rukovodi-
telji upravnih resora u Republici.
U skladu s istim principima, izabrano je PredsjedniStvo Republike i
predsjednik Predsjednistva Republike.
13
Time je u Hrvatskoj zapoceo parlamentarni .livot visestranacke de- ustavnotvornoj skupstini. Sabor je izabran na slobodnim i tajnim
mokracije, ma, uz sudjelovanje svih drustvenih stak!a, te Ustav
H
rvatske ne bi smio sadrzavati odredbe ko]e ukazu]u na sumn]u da bl Sa-
Razumljivo je, stoga da iz sada vazeeeg Ustava treba ukloniti one nje- , 'h t k d
gove uredbe koje su izraz ideologijskog jednoumlja i zamijeniti ih ustav-. bor mogao odluCivati suprotno intereslma suveremteta rva s ,?ga naro a
nim o. dredbama ko;e ee biti adekvatan izraz demokratskog, visestranaekog iii protivno sloboda i prava svih ddavljana Hrvatske, Oradam Hrvatske,
'd ' l' '" kada je rijee 0 zastupanju njih,?vih sloboda, prava i u Saboru,
irepublikanskog oblika davnog ustrajstva, uteme jenog na povljesnoj mogu se di]'el.iti po nacion, alnoj" konf,eslOn,al,noj Ih na kOjoj dr,ugoj osnOVI,
opstojnosti hrvatske ddavne samobitnosti. I b
Oni po tim osnovama i msu oCltova I svoJe lZ orno pravo ve<: se za.
. Pored. toga, bez odlaganja je potrebno u republiekom ustavu izvrsiti na pro,grama pohtIe-
one neophodne promjene kojima ee se vee u razdoblju do donosenja no- kih organizaclja, Prema tome: je opravdano, a mtl ustavnop-
vog ustava Republike Hrvatske izvrsiti neophodna unapredenja u regio- i ravno utemeljeno, da repubhckl ustav sadrzl pos:bne ?dr:?be 0
nalnojorganiziranosti republika i njezine drzavne uprave,__ .. ' +-odlucivanja u Saboru kada je na dnevnom redu njegovlh Vljeea
III "----aleta-Hi-drugo- pitanje od interesa za ravnoprav'!ost naroda I narodnostt.
- Stoga spomenute ustavne odredbe treba IzostaVltI IZ repubhekog ustava,
Polazeei od prethodno istaknutih naeelnih opredjeljenja, Sabor Soci- 5, Republieki ?stav, t;eba, opCina na
jalistieke Republike Hrvatske odlueuje da se u republiekom ustavu izvrse naeelima dobrovoljnostI I sohdarnostl, udruzlvanje s.redstava I
promjene u slijedeeim pravcima: osnivanje zajedniekih organa, organizacija i, sluzbi za poslova
1. Iz naziva samog Ustava, kao i iz naziva Republike, treba izostaviti od zajedniekog interesa, Ustav treba, nadalje, omoguCItI opemama da se
--'---socijalistiekeoznake; Ime nase republike treba biti Republika Hrvatska, a na samoupravnoj osnovi udruzuju u zajednice '?I'cina, uskladivanja I
njezin vrhovni pravni akt treba se zvati Ustav Republike Hrvatske, Raz- ostvarivanja zajednickih interesa, Drustvena zblll" potrebu d!,
umljivo takove pramjene treba izvrsiti i u nazivima ddavnih organa (Pred- se stvori ustavni osnov za donosenje zakona Repubhke ce se po?h-
sjedniStvo Republike Hrvatske, Republike Hrvatske itd,) Ovo iz raz-' ze urediti spomenuta ,opcina: Od vremena kada, su zajedmc,e opema
IlL __ --i
I
,,0,'1g;;:ai,isto su ideologijske natruhe nespojive s demokratskim visestranaekim prestale biti drustveno-pohttCke s vlas-
m suvremeniffi--pailamentarizmom republikanskog oblika kojeg smo netom ti, pennanentno postoje ,Iu,tanl" I P'?teskoce os-
uspostaviIi, misljavanju regionalne strukwre,pojedlnth, Repubhke, Nellunov-
2, Deideologizaciju ustavnih odredaba potrebno je izvrsiti u pogledu no je stoga Ustavom predvldjetI, donosenje zakona kOjlm ce
grba i - kao' je 9.a sada se odrediti ne sarno uvjeti, vee 1 ostala pltanja od mteresa za reglOnaino
odredbe 0 Itm drzavntm slmbohma sadrze Ideologljska oblljezja kOja su, opCina i za osnivanje zajednice opcina,
po priradi stvari nespojiva s modernim ddavnim ustrajstvom pluralistie- 6, Nesporna je einjenica da je od najslab!jih, pravnog
kog, i oblik!" Zbog odredbe sustava u Republici izvrsavanje zakona I druglh proplsa I opclh akata,od
kojima se OPISUjU spomenuh ddavm slmboh treba zamljenth novlm ustav- strane organa uzih drustveno-politiekih zajednica, Sada repubhekl
lii--- 'nim-odredbama-ogrbu Republike Hrvatske i zastavi Republike Hrvatske, ustav ne saddi dovoljno djelotvorna rjesenja za otklanja'!je ,spomenuhh
Orb Republike Hrvatske treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od poteskoca u funkcioniranju pravnoga sustava, Zbog toga bllo potrebn?
25 c,,:,e!,ih i bije.',ih "olja, republike biti stvoriti ustavni temelj za rep!Jbhekog zakona kOjlm,ce se utvrdl-
trabojmca s povljesntm grbom u njezmoj, sredllll, stvontt ti prava i duznosti Sabora Repubhke Hrvatske, Vlade, Rel'ubhke Hrvatske
doposenje zakona Repubhke kOj[,m ce se "obhze uredl- l i nadleznih republiekih organa na poduz,I,man)e I?rem,,:
t!obhkt-sadrzaj zastave-[-teksta-hlmne-Repub------r-----stinama---uzih-drustveno_pohttCkIh ,zajedmca, Izvrsnu,;
ltke Hrvatske te uporabu drzavmh ",' ! odnosno organima uprave u sl'!cajev[ma kada tt ne Izv;savaju od-
3, J:lrvatska ddavnost Ima !IajaeanjU punoga nosno ne osiguravaju izvrsavanje zakona, dru(llh pro,,[sa,1 opelh akata, U
hrvatskog narada I neokrnj[vlh l I?rava sklopu toga treba predvidjett I d'!znostt repub!leklh organa
svih ddavljana Hrvatske, Upravo zato neophodno je popumlt praznmu u na davanje obvezatnih instrukc[ja organtma uprave UZllt drustveno-pohttC-
sada vaZecem ustavu u pogledu pisma koje je u sluzbenoj uporabi. Usta- kih zajednica u pogledu osiguranja izvrsavanja zakona, drugih propisa i
vOl1). trea odrediti u Republici Hrvatskoj u ?porabi lati- opCih akata,
nieno Meduttm, u pogledu je oS,lgurat[ 7, U skladu s tradicionalnim rjesenjima u ustavima suvremenih parIa-
nost naroda ,[ kOj! zlve u repu?hc[ Hrvatskoj, Z,bog je po- mentarnih demokratskih drzava, potrebno je u Ustavu Republike Hrvat-
do'!osenje zakona rel?ubltke kOj,[,m ce se ske izvrsiti odgovarajuce pramjene koje se odnose funkcitu sef,,: d,rzave
I
I ured!tl uporaba Ih druglh pIsama na Re-, i vladu, U sklopu toga predlaze se da se umjesto nazlva Izvrsno Vljece Sa-
pubhke uz, razumljlvo, obvezatnu paralelnu uporabu Iatmlenog pIsma, bora u Ustav unese naziv VI ada Republike Hrvatske,
+ ---, --"'''4:UstavRepublike Hrvatske treba jameiti da se u hrvatskom Saboru, 8, PolazeCi od einjenice da Republika Hrvatska postaje suverena
odlucuje kao u svakoj drugoj suvremenoj visestranaekoj zakonodavnoj i I ddava republikanskoga oblika predlaze se da se u republiekom ustavu 'od-
14 IS
'I
redi da PredsjedniStvo Republike Hrvatske cine predsjednik Republike i IV
sest cIanova Presjednistva RepubIike, s tim da clanovi PredsjedniStva Re- Komisija za ustavna pitanja Sabora pratit ee javnu raspravu 0 Nacrtu
publike imaju i funkcije potpredsjednika u odnosu na pitanja koja su im amandmana i nakon zav.rsetka jayne rasprave pripremit ce i podnijeti vije-
poslovnikom Predsjednistva povjerena_ eima Sabora:
9. Po do sada vazecim odredbama republickog ustava, za obavljanje I. Izvjestaj 0 rezultatima jayne rasprave 0 Nacrtu amandmana i
poslova driavne uprave iz nadleznosti Republike osnivaju se republicki 2. Tekst prijedloga amandmana na Ustav Socijalisticke Republike
sekretarijati i drugi republiCi organi uprave (komiteti). UstaY je potrebno Hrvatske.
jzmijenitLna.naci
n
kojirn Ce se odrediti da PQslove drZav
ne
llpraye jz Dad. K-em-isija-'.la-tts-ta-vna---pitanja Sahara pripremit ce tekst Prijedloga
leznosti obavljaju ministarstva i organi amandmana na ustav Socijalisticke Republike Hrvatske polazeei od Na-
Time ce se posh", ne samo formalno uskladlvanJe ustroJstva repubhcke crta amandmana i rezultata javne rasprave 0 tom nacrtu, kao i od primje-
uprave: s klasicnim 'sistemom mirlistarstva, __ -----daba--i--prijedloga iznesenih na sjednicama radnih tijela i vijeca Sabara.
adekvatnije uredivanje _ prava, _ali. Lobveza.
ministara za stanje u pojedinim oblastima republicke uprave i upravnog
sustava u cjelini. Debirokratizacija i modernizacija sveukupne driavne up-
rave zahtijevat ce i detaljna organizacijska preustrojstva te njezinu kadrov-
sku i tehnolosku obnovu.
IV
Ova ce se odluka objaviti u Narodnim novinama.
Narodne novin" broj 28; 30. Iipnja 1990.
2.
Na temelju Clana 436. Ustava SocijaIistil5ke Republike Hrvatske, Sa-
_ bor Socijalistil5ke Republike Hrvatske, na sjednici Vije6a udruienog rada
29. Iipnja 1990, Vije6a opcina 29. Iipnja 1990. ina sjednici Drustveno-poIi-
til5kogvijeca-29; Iipnja- 1990;-godine, donio je
V
Ova ce se odluka objaviti u Narodnim novinama.
Narodne novine broj 28.30. Iipnja 1990.
3.
- Na temelju 151ana 435. stava 1. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Re-
publike Hrvatske, na sjednici Vijeca udruienog rada 25. srpnja 1990. Vije-
ca opCina 25. srpnja 1990. i Drustveno-politickog vijeca 25. srpnja 1990.
godine, prihvativsi Prijedlog Predsjednistva Republike Hrvatske, donosi
ODLUKU
da se pristupi donosenju Ustava Republike Hrvatske
I
Pristupa se donosenju Ustava Republike Hrvatske.
II
o D L U K U PolazeCi od cinjenice da Ustav Republike Hrvatske, donesen 1974. u
mnogim svojim odredbama predstavlja pravno ogranicenje za razvoj suv-
o stavljanju na javnu raspravu Nacrta amandmana LXIV do __RolitiCkOg, gospodarskog i gradanskog zivota drzavljana
---- Ustav-SocijalistickeRepublike-Hrvatske----- - Hrvatske, kao i za normalno djelovanje ustanova vlasti, driavne uprave i
I
Nacrt amandmana LXIV do LXXII na Ustav Socijalisticke Republi-
ke Hrvatske stavlja se na javnu raspravu koja ce trajati do 20. srpnja 1990.
II
Pozivaju se gradani i njihove organizacije i zajednice da sudjeluju u
javnoj raspravi, te da svoje primjedbe i prijedloge na Nacrt amandmana
upute Komisiji za ustavna pitanja Sabora.
III
Nacrt amandmana bit ce objavljen u Delegatskom vjesniku.
16
drustvenih ustanova, Sabor Republike Hrvatske ocjenjuje kako je aman-
dmanski naCin postepenog mijenjanja ustava nedjelotvoran.
Sabor Republike Hrvatske takoder ocjenjuje da su se izborni politicki
programi velike veCine politickih stranaka u Hrvatskoj suglasno izjasnja-
vali za razvoj politickog i gospodarskog sustava koji pociva na nacelima
parlamentarizma, triisnog gospodarstva, postivanja covjekovih prava i
pravnosti poretka, te da je tako moguce donijeti ustav koji izrazava poli-
ticke sudove i volju veCine pucanstva.
III
Zaduzuje se Komisija za ustavna pitanja Sabora da, polazeci od
smjernica iz tocke II ove odluke, Prijedlog Nacrta ustava Republike
17
Knlfinlca "V. Male ...
Hrvatske pripremi i vijecima Sabora podnese najkasnije do 15. rujna 1990.
godine.
Ova ce se odluka objaviti u Narodnim novinama.
Narodne novine broj 31; 28. srpnja 1990.
2. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje crvene, bijele i
plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini
3. Oblik i opis povijesnog hrvatskog grba i zastave kao i tekst himne
Republike Hrvatske te uporaba tih driavnih simbola ureduju se zakonom.
4. Tockom I. zamjenjuje se clan 6. tockom 2. zamjenjuje se clan 7 a
tockom 3. dopunjuje se Olava I. Ustava. '
... "'.'. ____ __________________ +-__ LXVII.
1. Oblici vlasnistva lisianovljuju se zakonom, ravnopravni su i imaju
jednaku zastitu.
Natemel]u 61"i,,, 438 .. Ustava SocijalistickeRepublike.Hrvatske,.Sa-
borSocijalisticke RepublikeHrvatske nasjedniciYijeca-udruzenog-rada,
Vijeca op6ina i Drustveno-politickog vije6a 25. srpnja 1990,donosi
ODLUKU
o proglaSeDju AmandmaDa LXIV. do LXXV. Da Usia. Socijalisticke
.... --.--.-.... - ... --...... ... .. Republike Hrvatske
Proglasavaju se Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalisticke
Republike Hrvatske koje je usvojio Sabor Socijalisticke Republike Hrvat-
H-__ -"ke..na.sjednicLVijecaudruienog rada, Vijeca opcina i Drustveno-politic-
kog vijeca 25. srpnja 1990.
5.
AMANDMANI
... _ ... _._ .. LXIV._do .. I'locijalislicke Republike.
Hrvalske
Ovi su amandmani sastavni dio Ustava Republike Hrvatske i stupaju
na snagu na dan njihova proglasenja.
AMANDMANLXIV.
U nazivu Ustava i u njegovim odredbama rijec Socijalisticka is-
predrijeCi Republika Hrvatska, brise se.
AMANDMAN LXV.
I. Republika Hrvatska nosilelj je politickog i gospodarskog suvereni-
teta.
2. Ovim se amandmanom dopunjuje clan I. Ustava.
AMANDMAN LXVI.
1. Orb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg
se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.
18
1.____ NQs.itelj-j prava vlasnistva su fizicke i pravne asobe.
1 se zajamcuje pravo viasniStva na poljoprivredno zem-
!jiste. .
3. StraDa osoba moze stjecati pravo vlasnistva uz uvjete utvrdene za-
konom.
4. Pretvorba drustvenog vlasnistva u privatno i druge oblike viasniS-
tva obavlja se uz uvjete i na nacin propisan zakonom .
5. Tockom I. zamjenjuje se clan 10, stavovi I. i 2. clana 12. i stav 2.
clana 13; tockom 2. zamjenjuje se stav 3. clana II, i tocka 9. Amandmana
XL, tockom 3. dopunjuje se Amandman XXIX, a tockom 4. dopunjuje se
odjeljak I. Olave II. Ustava. .
AMANDMAN LXVIII.
I. U Republici Hrvatskoj u sluibenoj je uporabi Iatinicko pismo.
.. l!z uporabu Iatinickog pisma u upravnim jedinieama s ve-
dlJelom koje koristi Cirilicu iii drugo pismo jamci se i
sluzbena uporaba tth plSama.
. Nacin sluibene uporabe cirilicnog iii drugog pisma, uz latinicko ure-
_du]e:"se zakonom. '
2. Ovim amandmanom zamjenjuje se stav 2. Ciana 138. Ustava.
U stavu tocke 1:. A!"andmana .LIX, rijeci ili na zahtjev deset za-
stu1?ntka. bflsu se, a flJecl ukupnog broJa svojih zamjenjuju se rijecju
pnsutOlh.
AMANDMAN LXIX.
. . U XLIII. u tocki I. rijeci U zajednici opCina, zamje-
nJuJu se rIJeclma U skladu sa zakonom.
AMANDMAN LXX.
1. yzih . drustveno-politickih zajednica ne izvrsavaju za-
kan! drugl propis lit .OpCI akt, odnosno ako ne osiguravaju njihovo izvrsa-
S.abor !'frv!'tske, Republike Hrvatske i nadleini re-
orgam uprave ImaJl! pravo I duznosti osiguravati izvrsavanje tih
akata I: u skladu s I p?duzi.ma.ti mjere prema skupsti.
tIh drustveno-pohtlcklh zaJedmca, nJIhovlffi lzvrsnim vijecima iii or-
gamma uprave.
19
2. Radi. osiguranja izvrsavanja zakona, drugih propisa i opCih akata,
. republicki organi uprave imaju pray? i ?uzn?stAavati ?bvezatne upute or-
ganilna uprave uzih drustveno-pohtICklh zajedmea kOje te akte neposred-
no izvrsavaju.
3 .. Tockom Lzamjenjuje se stay 2, a tockom 2. stay 3. clana 347. Usta-
va.
U clanu 364:
- u stavu 1. rije6 Odnosno vijeca Sabora ravnopravno sa skupsti-
nom odgovarajuce samoupravne interesne zajednice i rijeci )Qdnosno
jeca i skupstina samoupravne interesne zajednicc brisu se;
-:- u i samoupravne interes-
ne zaJcdmce 1 fl]CCI odnosno VljeCa 1 skupstma samoupravne interesne
AMANDMAN LXXI. zajedniee brisu se;
..___ ...... R"e8PlJu!!blJl!!ik>5e,-,-i svakog i skupstine samoupravne
scst clanova koji imaju funkciju potpredsjednika. tnteresne zajedmcc 1 rtjeCI odnosno skupstma samoupravne interesne
2. Ovim se amandmanom zamjenjuje stav 1. tocke 1. Amandmana L. zajedniee i rije6 i skupstina samoupravne interesne zajedniee brisu
. se;
...... _.- ...__ .-
AMANDMAN LXXn.---------
. poslova dr.iavne uprave iz nadleznosti Republike os-
0--------- odnosno vijeca i skupstine samoupravne interes-
nezajednice brisu se;
nivaju se ministarstva i drugi republicki organi uprave. . .
I 2. Ovim amandmanom zamjenjuje se stay I. clana 403. Ustava

zamjenjuju
, se rijeCima predsjednik Republike, Izvrsno Sabora j
! ma Vlada Republike Hrvatske, a njeci repubhckl sekretar 1
I ministar. { i
i AMANDMAN LXXIV. Ii
I. Za ostvarivanje U stavom i .zakonom. i .,
potreba iirtteresa drllstya u oblasllma odgoja I obrazovanja, znanostl, kul- ,
fure, zdravstva, socijalne zastite, mirovinskog i invalidskog osiguranja, so- Ii
cijalne sigurnosti, tjelesne kulture, kulture, drugtvene brige 0 dje-
1
_ ci, vodoprivrede, stambenoj i komunalnoj i drugim oblastima utvrdenim j
zakonom sredstva se osiguravaju u budzetu zajedniee, I
'I. ------u-drugtvenomfondu-ili.na.drugizakoriom utvrdeni nacin. Gradani imaju
pravo slobodno se organizirati i ustrojavati odgovarajuce institucije, radi -'I
I zadovoljavanja svojih osobnih i potreba u tim oblastima.
, 2.0vimse amandmanomzamjenjuje Amandman XXXIV, i prestaju
1 V'aziii odrectbeclimova 152, do 156; stava 4. 218; stava I. clana 241; J
, alineje 5.tockeI.AmandmanaXIII; stava 2 .. tockeL.Amandmana-XXl;
I tocke 7. Amandmana XXVIII; tocke 5. Amandmana XXIX. j
U clanu 123, i stavu I. clana 124. rijeCi samoupravnim interesnim za- I
j
"edriicama i Samoupravne interesne zajednice brisu se. I
U stavu I. clana 240. i stavu 2. 241. rijeCiu samoupravnim in- I
teresnim zajednicama i rijeci u okviru samoupravnih interesnih zajedni- I
ca brisu se. I
o tocki I. alineja 3. Amandmana XIII; i stav 2. i 4. tocke 2. Aman- ..1
1
.
dmana XXXV; tocki 6. Amandmana XXXVII. rijeci samoupravnih inte-
resnih-zaj-ednica- i- rijeci samoupravne interesne zajednice iIi drugog ob-
lika -samoupravllog ograniziranja u odg6varajucim padezima zamjenjuju .!
+ __ ......... serijecima drustveni fond iii drugi oblik organiziranja u odgovarajuCim I
padezima; I
.. ,20
L
- u stavu 5. rijeci odnosno vijecima i skupstinom samoupravne in-
teresne zajednice brisu se;
- u stavu 7. rijeCi odnosno izmedu vijeca i skupstina samoupravne
interesne zajednice, brisu se;
- u stavu 8. rijeci odnosno nadlezna vijeca u skupstini samouprav-
ne interesne zajednice brisu se;
U stavu I. tocke I. Amandmana XIX. rijeCi i skupstina odgovaraju-
ce interesne zajednice za oblast zamjenjuje se rijecima u
oblastl, a f1JeCi ravnopravno utvrduju politiku i donose zamjenjuju se
rijecima utvrduje politiku i donosi.
AMANDMAN LXXV.
Za provodenje amandmana LXIV. do LXXIV. na Ustav Socijalistie-
ke Republike Hrvatske donosi se Ustavni zakon.
Vijeca Sabora utvrduju Prijedlog ustavnog zakona i 0 nje-
mu.
. Ustav'!i zakon se nll: .sjed,!ici Vijeca udruzenog rada, Vije-
ca opcma I Drustveno-pohllckog vljeca. I stupa na snagu istovremeno s
ovim amandmanima.
Narodne navine bra} 31; 28. srpn}a 1990.
6.
VSTAVNIZAKON
za provodenje Amandmana LXIV. do LXXIV. na Vstav SocijaIisticke
RepubIike Hrvatske
Clan I.
Amandmani LXIV. do LXXIV. na Vstav Socijalisticke Republike
('! daljnjem tekstu amandmani) primjenjuju se 09 dana kada ih
proglasl Vljece udruzenog rada, Vijece opCina i Drustveno-politicko vijece
Sabora Socijalisticke Republike Hrvatske .
21
Clan 2.
Zakoni idrugi propisi i ol?Ci akti drustveno-p,?litlckih zajedni-
ca uskladit ce se s amandmamma do 30. ruJna 1990. godme.
S obzirom na cinjenicu da su se izborni politicki programi vecine po-
Iitickih stranaka u Hrvatskoj s velikom suglasnoscu izjasnjavali za razvoj
politickoga i gospodarskoga sustava zasnovanoga na nacelima parlamen-
tarizma, triisnoga gospodarstva, postivanja covjekovih prava i pravnosti
Clan 3. poretka, te na vec uspostavljeno demokratsko vrhovnistvo Hrvatske, Pred-
sjedniStvo Republike ocjenjuje da su stvorene potrebne pretpostavke za
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaju postojati zajednice donosenje novoga Ustava koji ce izrazavati politicke nazore i volju vecine
opcina na teritoriju Republike Hrvatske. pucanstva.
Saboru da donese odluku 0 izradi Us-
Clan 4. .. . . tava Republike Hrvatske. Ustavotvornu komisiju koju bi Cinili najistaknu-
Na danstupanjana .snagu ov?ga. Sabor. SocIJahstlcke Repub- tiji predstavnici visestranackoga i znanstvenoga zivota, osnovat ce Pred-
like Hrvatske, Predsjedmstvo Izyrsno +--sjednistvoRepublike sa zadacom da izradi nacrt Ustava i da ga do 15. ruj-

radom kao Sabor Repubhke Hrvatske, PredsJe?mstv,? Hrvat- i Nakon siroke rasprave 0 politickoj filozofiji na kojoj bi trebalo teme-
ske, VIada RepubIike Hrvatske odnosno repubhcka mmlstarstva. I !jiti novi Ustav, PredsjedniStvo je zakljucilo da bi Ustavotvorna komisija u
CI 5 I pripremi ustavnoga teksta morala polaziti od metodologijskih i politicko-
an . Ii -pravnih nacela, sto cu ih iznijeti u ovom izlaganju.
zakon _ stupa na snagu kad ga, is.t.ov.re!"eno s pro.glasenjem
--.-- AmandmanaLX1V: do LXXV. na l;I,:"at- I
sk. proglasi Vijece udruzenog rada, VIJece opcma I Drustveno-pohtlcko )
vij;ce Sabora SocijaIisticke Republike Hrvatske.
31; 28. srpnja 1990.
7.
DRFRANJOTUDMAN,PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Politicka i metodoiogijska poiazista
te politicko-pravna naceia za izradu
USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
I. Politicka polazista pri izradi Ustava
Iako je doba u kojem nastaje nas Ustav doba demokratske preobraz-
be, ono je ipak bremenito teskocama, prepuno objektivno naslijedenih ne-
daca ali i subjektivnim slabostima pa i pokusajima insceniranja sukoba.
Unatoc tomu, pace i zbog toga smatramo da je to ipak takvo pravo i neod-
lozno doba, u poticajnom i stvaralackom smislu, u kojem obicno i nastaju
najbolji tzv. povijesni ustavi. Ustavi koji nisu pisani po mjeri trenutnih po-
litickih prilika i odnosa snaga vec po mjeri iskonske ljudske i narodne
volje, interesa demokratske vecine i povijesnoga razuma.
Demokratski ustav piSe narod! To znaci da u doba kojem vrhovna i
sva vlast (suverenitet) pripada narodu, ustav treba narod i stvarati! Svojim
kolektivnim i pojedinacDim iskustvom, pameenjem i mudroseu, svojim tez-
njama i interesima (naravno u obzorju i >;lastitih zabluda).
Nas cilj je upravo takav: demokratski ustav! Demokratski u doslov-
nom smislu rijeci: po nacinu nastajanja i izglasavanja, te po tome 8to nje-
Stovani predsjednice, -
dame i gospodo zastupnici Hrvatskoga Sabora,
" gOY sadriaj mora izraiavati volju velike veCine gradana (demokratsko nace-
---j"To);-aOakakoipofoine sto ce djelotvorno on stititi volju i interese )>nad-
i glasane manjine (liberalno nacelo).
, RadeCi na tekstu Ustava zajedno s narodom (gradanima i driavljani-
Predsjednistvo Hrvatske - na sjednici 18. srpnja temelju
Clana 382, a u svezi sa clanom 434. Ustava - domJelo Je odluku
da preloii Saboru Republike Hrvatske donosenJe:
Ustava Republike Hrvatske
Polazeci od Cinjenice da Ust.av S.RH, 1974, u mnogi,!, svoji,!,
odredbamasadrii z:'. razvoJ obhka poh-
tickoga, gospodarskoga I gradanskoga zlvota te z3'
normalno djelovanje vl.as!!, ?rzavne .uprave I drus-
tvenih ustanova, PredsJedmstvo Repubhke oCJenJuJe kako Je amandman-
ski nacin postupnog mijenjanja Ustava nedjelotvoran.
22
rna) Hrvatske, mi namjeravamo napisati Ustav koji ce biti znatno bo!ji od
prilika i neprilika u kojima nastaje. Ustav po kojem ce i ovo preporodno,
prijelomno i tegobno vrijeme biti pameeno, medu inim, po jednom veIi-
kom dobru - po dobrom Ustavu.
To znaci da De zelimo pisati neki formalni, utopijski, apstraktni ustav-
ni tekst, koji bi bio izvan vremena i prostora, vee stvarni (realni) ustav koji .
ce jamcenjem ljudskih i gradanskih prava, jamcenjem vladavine zakona i
prava (a ne vladavine iskljucivih ideja i ljudi - sto je do sada bio slucaj)
postati temeljnim i trajno vrijednosnim pravnim dokumentom-hrvatskoga
naroda i svih gradana Hrvatske.
23
I
I
II. Metodologijska polazista za izradu Ustava
Pri .izradi novoga Ustava valja postivati ova metodologijska polazista
i nacela:
I. Ustav Republike Hrvatske mora slijediti pozitivnu hrvatsku
ddavn .. -pravnu tradiciju , , ,
Iako je driavno-pravna povijest Hrvatske poput ,neravne pa I
-----dane crte, puna, uspona 1 padova I!ll pIsatI bez
pocinjuci ab ovo (iz pocetka), Zehmo kOjl"stvara,I,ack,1 spaja
klasicnuhrvatsku drzavno-pravnu tradlclju, onu IZ stafljepOVljestl, a po-
goto
vu
ii 19,i 20, stoljeca,ukljucujuci
vamacZAVNOH-a i AVNOJ-a sve do sadasnjeg Ustava;posredstvom-ktlJe-
ga je _ usprkos svemu - i doslo do uspostave demokratske vlasll u
Hrvatskoj; 5to ee reci i do ove rasprave 0 novom Ustavu,
III. Politicko-pravna nacela za izradu Ustava Republike Hrvatske
Dosljedno primjenjujuci naprijed navedena metodologijska nacela,
pri izradi Ustava Hrvatske treba detaljnije razraditi ova politicko-pravna
nacela: .
I. Temeljno ishodiste i cilj Ustava jesu covjekova - Ijudska (gradanska,
politicka, socijalna i kulturna) i narodna prava
Ustav Hrvatske mora se temeljiti na jamcenju osnovnih Ijudskih i na-
lodnih-pritVfto"ffi-maei-uslavno postavljanje jasnih granica samovolji vlas-
ti i njenoj prirodnoj teznji za ogranicavanjem prirodnih prava covjeka
\ :-; kojima jedina granica mora biti ugrozavanje sloboda i p"aYa drugih lju-

" .. , tJ clljU'potpunezastite Ijudskih p,aYa i ogranicavanja samovolje vlas-
f ti predlazemo i odredene institucionalne mehanizme:
1.1
1 - ukidanje svih vrsta tajne policije za nadzor iivota driavljana;
. - osiguranje potpune javnosti i politickog nadzora rada jayne sigur-
nosti, te
I - osiguranje da uloga vojske bude u sluibi obrane zemlje od vanjske
I 2. Povratak europskoj i oslonac oa sjevernoamericku i
,
Ideologija i praksa tzv. i samouprav!10ga p:aya
H
Uda,ji,a je postupno hrvatsko ustavno (all I gradansko, pflvredno I mol
pravo od europs)<e pravne tradicije, j,e doskora \ do, pocetka 20, sto-
je.6a)_osganski.IiripA<:I.ala" Novl ustav pisat cem? flostUjUCI tu
diciju, tj, cisteci ustavni tekst od pravmh odredbl I kOjl
I agresije,
J Medunarodni ugovori i deklaracije 0 Ijudskim i narodnim pravima
I trebaju biti minimum, a oe maksimum prava koje jamci nas Ustav.
i su potpuno strani I drustY
I
1!la kOja pOCIVaju,na I?-
: gici vlasti naroda (a ne na logici vlastl Ideologlje I dogmatsklh pohllcklh
doktrina),
2. Vrhovna vlast (suverenitet) u Hrvatskoj izvire iz naroda i pripada
narodu
Ustavna definicija vrhovne vlasti i driavnosti mora polaziti od ovih
nacela:
a) vrhovna i sva vlast u Hrvatskoj izvire i pripada narodu, tj. zajednici
3. Ustav po mjeri obi"noga covjeka - gradanina i naroda slobodnih i ravnopravnih driavljana Hrvatske, (Suverenitet se dakle ne
Ne -namjeravam-o -pisati Ustav,. kojeg De. i izvodi oi iz pristrane ideoloske volje, oi klase, oi suverena vee dijeloga' na-
nitLpra'lnid,.kamolitzv, obicm Ijudl, Nasa I namjera Izradlll roda koji iivi u Hrvatskoj); ,
rodni ustav: za puk i Citav naro:!, Ustav kOj1.ce blt,l (da po m?guc;i b) Hrvatska se ustavno odreduje kao jedinstvena, teritorijalno i po su-
nosti svojim opsegom ne premasl Il'pkamh te,ksta) kOjl 'II, verenitetu nedjeljiva, demokratska i na gradanskoj i socijalnoj pravdi ute-
ce zbog jednostavnoga i nedvosmlslenoga jezlka moC! razumjell svakl gra- meljena driava;
danin Hrvatske, Ustav koji ce biti svojevrsna svjetovna biblija svakoga i, c) Republika Hrvatska je nacionalna driava Hrvata. Ona je takoder
svih gradanaHrvatske, naroda i manjina, njenih drzavljana: Srba u
Hrvatskoj, Zldova, Tahjana, Ceha, Siovaka, Madara, i dr;
4. Ustav trajnije vrijednosti
Svjesni smo da svaka ima pravo da IJotpuno
ureduje osnovna pravDa I d,a stvara
ustav, ako je u suprotnostl s .1 Me.du.t1m,
namjeravamo napisati ustav trajmje vfljednostl. pa bl, to pOSllgh, da bl
nas - prvi Ustav Republike Hrvatske ,svojevrsmm (kul-
turnim) bogatstvom, ga os.'obodlll, sVI,h ?nevnopohtICklh spe;l-
ficnosti, tj, sadriaja kOjl su podlozm stalmm ,I ?Itmm !7
ze
-
ei ostvarenju ustava za sva vremena ?gramcltt "j
klasicnu ustavIlU regulativu, na odredbe: 0 Ishodlstu I ustrojstvu vlastl I j
vlasniStva; 0 gradanskim, Ijudskim i socijalnim pravima i slobodama; 0 I
ustrojstvu, podjeli i javnoj odgovornosti vlasti i sl. 1
N I
d) pravo na suverenitet naroda (nacionalno samoopredjeljenje) u
Hn:atskoj jamci hrvatskomu narodu pravo na otcjepljenje, pravo na stva-
raoJe samostalne dnave, pravo na udruzivanje s drugim narodima i dna-
vama, te pravo na slobodno uredivanje gospodarskih, pravnih i politickih
odnosa u vlastitoj driavi;
e) driavni suverenitet hrvatskoga naroda u Republici podrazumijeva
slobodno i samostalno raspolaganje rezultatima rada i prirodnim bogat-
stvima na svom podrucju,
3, Zakonodavna vlast pripada Saboru
Jednodomni Hrvatski, Sabor (kao tradicionalni oblik hrvatskoga
driavnoga parlamenta) izabran na neposrednim, slobodnim i tajnim izbo-
25
rima, nositelj je sveukupne zakonodavne vlasti odredene Ustavom Repub-
like Hrvatske.
4. Ustav jamci parlamentamu demokraciju i vladavinu zakona (pravna
driava)
U skladu s 'tradicijom hrvatskoga i .europskoga
vlast je u Hrvatskoj uredena kao predstavDlcka demokraelJO.
, "'--ViaSFsHemelji:
a)na slobodnim, tajnim i neposrednim izborima, .
,_ '._ -b)_na_izbornosti_i_smjenjivostipredstavnieke, izvrSne.i sudske vlastI,
e) na podjeli, ogral1iCfIVlll1ju
kOJa posebno JamCI
vlasti, te politieku (stranaeku) neutralnost svih organa obrane I drzavne Sl-
gumosti;, '
d) na slobodnoj -. javnosti, koja stalno vrednuje i
, re viast, ukljucuJuCt oruzane snage, te sve organe abrane, slgur-

, Vrhovna vlast u Hrvatskoj predstavljena je u lienosti Predsjednik,!
Republike, koji Hrvatsku predstavlja.u zemlji i Naeir' I
uloga Predsjednika Republike ureduJu se ustavom na naem kOJI Je uoblea-
'en u Hrvatskoj i u parlamentarnim i predsjedniekim demokratskim susta:
virna. " - " ... , ,
6. Pravo vlasnistva, triisno gospodarstvo i slobodno poduzetnistvo
Ustav Hryatske jamei slobodno.k.retanje -
radnika, studenata, itd), novae-kapltal, znanJa I IdeJa na podrueJu elJele
Republike.
Pravo vlasnistva i njegove neotudivosti odnosi se na sve oblike vlas-
nistva: privatno, zadruzno,.dionicarsko, javno (drzavno), mjesoyito i 81.
Tzv. drustveno vlasnistvo se napusta i pravno pretvara (transformlfa) u na-
vedene oblike privatnog vlasnistva.
Ustav jamei pravo na slobodn.o poduzetnistvo. Tniste je. osnovni me-
hanizam uredivanja odnosa u sfen gospodarskoga poslovanJa.
26
7. Pravo na slobodno sindikalno organiziranje gradana (radnika i
poslodavca)
U cilju ostvarenja socijalnoga triista rada, te razvitka djeiotvorne,
svrhovite i humane industrijske demokracije Ustav radnicima i poslodav-
cima jamci slobodu sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja.
Ustav jamCi pravo radnika na strajk.
8. Socijalna dr'ava - jamstvo socijalnih prava
PredsjedniStvo Republike Hrvatske smatra da iznijeta gledista, i naro-
eito navedenih desel temeljnih pravnopolitickih nacela moraju znaCiti bitne
politicke i pravne osnove za pisanje Ustava Republike Hrvalske.
Razumije se, ave su osnove otvorene za demokratsku raspravu 0 svim
izlozenim i drugim pitanjima u ovom visokom domu, u republiekoj Usta-
votvornoj komisiji, u javnosti i napokon opet U ovome Saboru.
Donosenje Ustava Republike Hrvatske, znaci za sve nas veliku, odgo-
vornu i povijesnu zadacu.
- Uvjeren sam da je mozemo uspjesno ispuniti, i prije kraja ove godine
ii'" donijeti Ustav kakav zelimo i kakav ce biti na ponos cijelomu hrvatskomu
narodu i svim gradanima Hrvalske, samo pod uvjetom ako na njegovoj iz-
1
27
I
radbi okupimo sve najistaknutije politicke i znanstvene Ijude i ako tom
prevaznom poslu pridemo s krajnjom - usudujem se reCi - dr:zavnickom
i povijesnom odgovornoscu.
Izvjescahrvatskoga Sabora broj 3; 9. kolovoza 1990.
bilnosti!. demokratskog razvitka, prometne i svekolike druge povezanosti
ovog dijela Europe,
- na tel!'eIju clana 351. stava 2. Vstava Republike Hrvatske i clana
135, Sabo'.a Sabor Republike Hrvatske,
I!a Izvanrednoj z.a!edmck.?j sjedmci Vijeca udruienog rada, Vijeea opCina
I Drustveno-pobtu:kog vijeca 24. kolovoza 1990, donio je
-S. I
I Ho-diiidiiiiij":jiovijesiiiihjJroc(;Silna nestajanja driavnog socijalizma u j 0 zaStiti ustavnog pravima u
.I svjetskim razmjerima,.uvrijeme razvoja pravne.drt"aY:eIjiarlameiitamL(ff: 41----.-.. ... Hrvatskoj
1
--
i
mokiiicije-iicije!o}7stOCiiCJ} Eliropi, u Jugoslaviji sudogmatske ihegemo-l
nQm zaustavIjanju demokratskih i reformskih kretanja, one koriste neus- 1 .1. p.ostivanja Vstava i zakona, te slobodne nesputane politic-
tavne, nelegalne i neleglcimne metode, koje ukl./ucu./u poticanje nacional- I ke sVlh gradana I parlamentarne pOliticke borbe cine bit svako-
.
1
iiisticke shage pristupi/e obrani starog poretka svim sredstvima. V nasi/- I L
nih sukoba i oruiane pobune. ,,1 ga, pa tako I hrvatskoga demokratskog politickog sustava i pravnog poret-
t-----U-sklupu-tog-scenarija, u poticanju nasi/nih i protuustavnih akcija, ka.
j manipuliranje narodom, stvaranje psihoze straha i ugroienosti u Hrvat- 2. Polazeei ,!d tih nacela, viSestranacki - parlamentarni i iz-
I skoj ukIjucilo se i vodstvo Srpske demokratske stranke. Provodeci agresiv- - obhcl bor.be ograniceni su jedino prihvaea-
H
u politiku tao .k .. Qz.v. a.n ... e .... a.n .. tibirokratske revolucije pritiscima, prijetnjama i 1 njem! poslivanjem suveremteta I mtegnteta Republike Hrvatske, njezina
druglm nelegalhim sredstvima, ono u praksi porice rezultate slobodnih, I p.?stOjeeega, Vstavom utvrdenog demokratskog poretka, njegovih institu-
demokratskih fiifiora te rusi legalno izabrana tijela u pojedinim opCinama, .jl I legalne procedure rjesavanja svih politickih interesa, razlika i suko-
sprecavajuci funkcioniranje pravne driave. a.
1 ... Nao..visestranackim jzborima driavljani Hrvatske izabrali su legalnu u .mjestima kninske, obrovacke, benkovacke i nekih
i vlast .. Nitko. nema pra.vo da tu vlast ugrotava nasi/nim metodama te da opcma, pretezno srps.kim. stanovniStvom, s elementima
i onemogucuje njeno ustavno djelovanje. Strate, barikade l nasiIje ugrota- I oruzane p.obune, su ne sarno neglranje spomenutih politickih nace-
I vaju sigurnost gradana, te onemogucuju funkcioniranje demokratskih us- I la.1 vec I pokusaj nametanja i legalizacije metoda politickog
1
1.
tanova,-Stogasetakve metode moraju.suditi kao pokusaj nasilnog rusenja I p,ntlska I ponasanja, sto se.ogledalo u velikom rasponu - od
ustavnog poretka, cemu se treba suprotstaviti svim ozakonjenim sredstvi- Vljestt .1 hajduclje, do teroristickog ugrozavanja op-
---ma-. .. c ..e .. Slgurnosti dornaCih 1 stranih gradana i irnovine.
Sabor Republike Hrvatske, na osnovi gore iznijetihpolitickih ocjena, 'I " 4. ne.legalnih i kriminalnih pblika prevratniekoga ponasanja
uskladenih u svestranof raspravi, a nIje. sarno povfljedila hrvatskog naroda, osjecaje
I
I
,. polazeCiod rezultata slobodniJi.i viSestranackih izbora, Ie usvofe- . .v
eeme
gradana !.pogorsala tnedunacionalne odnose, te otetala
nilIustavnilJ.?l!'afld11lanak.0jima.je.nako.ngotovopolastoIjecaJednostra- 1 za buduci mlfm SUZIVOt Hrvata i Srba u Hrvatskoj i u jugoslaviji
nacke, komunIstIi:ke viastl, admIJIIstratIVne I )e_llZtokQ\",la-,;-ogromne gospodarske stete, osobito u podruejima
publika Hrvatska odlucno krenula u izgradnju drtavnog i drustvenog us- cI.ne kljue.ne kao sto su turizam, vanjska ulaga-
troja, utemeIjenog na pOStivanju IjudskiJi. prava, na parlamentarnoj de- I I zeljezmckI, cestovnj i pomorski promet, iz ko-
mokraciji i triiSnom gospodarstvu; I se stjece zoatan dlO sredstava za razvltak nerazvijenih krajeva drustve-
mh djelatnosti i drzavnih slutbi. '
- potvrdujuci svoju.odlucnost da brani, ucvfscava i daIje razvija po-
liticki suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, nacional- I
nu ravnopra.vnost te da se brine 0 interesima pripadnika hrvatskoga naro- I
da u drugim jugoslavenskim, europskim i prekomorskim zemIjama;
..... .". uyjeren da se postojece nesuglasice, pa i kriza odnosa medu i
narodima jugoslaveiIske zajednice mogu razrijesiti jedino pregovorima, t
odnosno novim dogovorom 0 mogucem zajednistvu iii savezu naroda; i
- odlucno opredijeIjen da Republika Hrvatska i sada i u buducnosti I
::tanecvrsti cimbenik mira i sigurnosti na ovom prostoru, te politicke sta-/
L
11
Na temelju prethodno izvedenih ocjena, pOlitickih nacela i stajaliSta
Sabor Republike Hrvatske odlucuje: '
. 1. Republike odluean u nakani da svim grada-
FJma u Hrvatskoj jamel sva Ijudska, pOliticka i nacionalna prava,
to u opsegu koje&a i etnickim zajednicama
jamce drzave - clamee Europske ZajedOlCe I druge najrazvijenije demok-
ratske zemlje Europe i Sjeverne Amerike.
29
2. U cilju praktickoga ostvarivanja ove nakane, Sabor Republike i odreda, pa i.naoruzanih pojedinaca, sto sve ugrozava mir u zem.
Hrvatske ce osigurati daljnju ustavnu i zakonsku institucionalizaciju zasti-"I slgurnost putmka I medunarodnog prometa, a time i stabiJnost ovoga
te Ijudskih, politickih i nacionalnih prava u Republici Hrvatskoj. dlJela Europe.
3. Istovremeno, Sabor Republike Hrvatske javno ocituje svoju namje. I 10. Sabor. zauzima da se, u skladu s dogovo.
ru. i odlucnost da u predstojeCim pregovorima 0 novom ddavno pravnom rom postlgnutIm Izmedu PredsJedmstva SFRJ I republika, sto prije postig.
dogovoru naroda Jugoslavije i njihovih ddava - republika, te u diplo I ne dOjlovor 0 uredenJu medurepublickih i medunacionalnih odnosa na
matskoj aktivnosti prema susjednim zemljama, u kojima postoji hrvatska osnovi medunarodnog prava I normi civiIiziranoga svijeta. '
manjina-zatrazLista prava j =,.,....,.,-f.--.c--------__
4. Zbog ustrajne, organizirane protudemokratske i protuhrvatske in. I III
pripadnika jednog naroda u Hrvatskoj, te neistinite i I U !renutku postupnog smiriva,?ja stanja u mjestima u kojima je doSIo
stetne medijske kamparije.ti zemlji i u inozemstvu,Sal>QLRepupli"eHrvat. j do P?bu,:e, Sabor zeli izraziti svoju zahval.
skeobvezuje hrvatsku Vladu da sto prijeobjavi.hevatskoJ..inozelllllliJida ; -"oSt-1 pnznanJe Hrvatske kOJI su u proteklim danima dje.
nja Plave knjige, koja ce sadriavati najvaznije cinjenice 0 rezultatima 4 ,,,,JO,Xll;U s}luru]uce 1 te daIi najveci doprinos da se napetosti smi-
visestranackih izbora, 0 provedenim ustavnim i zakonskim promjenama, 0 I re 1 krv?l?ro!lce. Istu zahvalnost i priznanje zasluzuju organi reda
planovima daljnjeg demokratskog razvitka Hrvatske i, osobito, 0 instituci -j I yecma su stalozenim, ali odlucnim djelova:
onalnoj osnovi i praktickoj zastiti i razvijanju Ijudskih politickih i nacio nJem.' odgovomlm pOhtIcklm IZJavama doprinijeli smirivanju i ocekuje
nalnih prava svih gradana, kao i 0 aktualnim oblicima i nosiocima njihova I uspostavi punoga pravnog poretka u onim
. ugrozavanjaikrSenja, I mJeshma u gdje,ie on bio narusen.
'I 5. U vezi stirn, Sabor Republike Hrvatske poziva Europski parlament! . Na temelJu sVlh napnJed navedenih opredjeljenja nacela i odluka
ill i druge kvalifieirane, jayne i privatne organizacije koje istrazuju i nadziru J .S.abor Rep,;,bhke Hn:atske I?oziva svakog i sve gradane'Hrvatske, bez ob:
ii I stanje ljudskih, politickih, nacionalnih i etnickih prava u svijetu, da u I zlra .na I .stranacku pripadnost, da i dalje pruzaju svoj
4!-i-' ___ promatrace iii izaslanike, kako bi se na lieu mjesta, i pum obol I ostvanyanJ';' nayedenih nacela i odluka, koje su sve za.
i: slobodno i neometano upoznali sa stanjem ovih prava u Hrvatskoj, a OSO-j Jedn? USffiJerene u.napredivanJl! suzivota svih gradana i gostiju Re-
1
1',1 i hrvatskog stanovniStva u mjestima u kojima je doSlo do po pubhke Hrvatske I nJenom daljnJem svekolikom napretku.
6. Takoder, Sabor zaduzuje Vladu Republike Hrvatske da odgovara. , IV
I! juCim institueijama zemalja iz kojih poticu turisti i drugi putniei koji su se .1
'OYa
rezolucija objavit ce se u Narodnim novinama.
ill zatekli na podrucju zahvacenom nemirima i bili izlozeni zlostavljanju,
I uputi ispriku, I Narodne navine braj 34, 28 kaJavaza J990.
,: javno .svoju da I
i:
I
I
I
II
lJ
poredak I zakone Repubhke f1rvatske zaslItl sVlm sredstvlma pravne drza 1
ve. Stirn u vezi Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od Vlade i drugih I
nadleznih organa, da prema nacelima demokratskog politickog sustava i'l 9.
krivicnog zakonodavstva, ispitaju odgovornost svih drZavnih organa i po- .
jedinaea za nelegalne i kriminalne postupke do kojih je d05l0 tijekom oru .1
zane pobuneidao fO"meizvijesteSabor. . .. , .... , ---4-: -----M'ODELKONFEDERACIJE U JUGOSLAVIJI
8. Povezano stirn, Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od Vlade da u .I
okviru svoje nadleznosti poduzme odgovarajuce mjere, a od pravosudnih I Uvodne napomene
organa da ispitaju i utvrde u kojoj sumjeri ostvarena obiljezja krivicnih 1 Predsednistvo Re brk .... .
djela, te u takvim slucajevima poyedu odgovarajuce postupke naspram .j' nije na teinelju do pu I; I PredsJedmstv!" Repubhke Slove.
nosiocima onih oblika pojedinacnog iii grupnog djelovanja koja se doka., medusobno ri u sJe mstvu SFRJ, srpnJa 1990, suradujuci
zano mogu podvesti pod pojam politickog nasilja, protuzakonitog iii tero , odnosa ;'p 'b1r'k!U za konfeder.atl\:no
ristickog djelovanja. . 1 jine bi, na temelju a nJi!. d . d D;uge I obJe pokra
9. Potvrdujuci sve dosadasnje odluke Predsjednistva i Vlade Republi. 1 tak model a suvremene federa:i:: FRJ, PfIP!em,le Osnu-
ke Hrvatske 0 posljednjim dogadajima i u skladu s opcim opredjeljenjima "! likeSlovenije i Predsjednistva Repub
i stajalistima sjednice Predsjednistva SFRJ od 21. kolovoza 1990, Sabor imodela pripremila je skupina eks erata oba ed' on e
Republike Hrvatske izricito zabranjuje osnivanje i djelovanje bilo kakyih I premljen na temelju teoretskih Je pr!
izvaninstitucuionalnih iii paralelnih tijeta, vlasti, dobrovoljackih straza, 'i jesti i iskustava Europske zajednice. m on e eracIJa IZ POVI-
30
1
1
31
i
I
I
I
I
I
Moguea rjesenja, koja se u modelu predlazu, ne prejudidraju realne I
interese i stvarne moguenosti republika kao moguCih Claniea konfederal- - U te ddave clanie.e odredene nadleznosti na konfe-
nog ugovora a narocito ne polazista za pregovore zainteresiranih sUdiOni-j d.e.ralne organe cIJe se odluke IzvrsUJu na naCin utvrden konfederalnim
ka. Konfederalni ugovor, kao akt medunarodnog prava, mogu sklapati sa- ugovoro
m
.
mo samostalne, suverene ddave, dakle, one republike u sadasnjoj SFRJ - U Vijeeu ministara nema preglasavanja i sve se odluke osim pro-
koje se kao takve konstituiraju na temelju prava naroda na samoodrede- eeduralnih, donose jednoglasno., '
nje, iii koje se odluce da se izmedu sebe povezu u federadju i preko fede- 'I . - Rad; odrzanja h>hezije i stabilnosti srediSnje
radje sklapaju s drugim samostalnim ddavama - dosadasnjim republi- mJesto medu orgamma Ima Konfederalm sud s nadleznositma po ugledu
- uguyOt. 1 na Sud europskih zajednica tU; .. ,l,*setnburgu.
UzimajuCi u obzir razlicitost interesa koje republike imaju u sadas- I - Konfederadja bi imala i Izvrsnu komisiju Ciji clanovi ne bi primali
njoJsFRJ, i da imjesvima otvorena moguenostmedusobnog sklapanjal upute za svoj rad niti od jedne drzave C1aniee.
I .. Konfederadja bi ,!,ogla imati predstavnicki organ koji bi mogao
0 . mlm"!a noga 0 m>:. sl!"a nog stupnsa n!c- ! lI()llositt'samo'preporuke, Iii i odluke, kako ce biti predvideno ugovorom.
kIh tnteresa u OkVlfU konfederalIvmh odnosa. Naravno da OVlm okvlfmm i - Ovako zamisljenja Konfedera .. b'l b' d d "
modelomnisu iskljuc.ene i IOoguenosti Kojima bi kasnije, u fazi I ja po ugledu na Europsku zajednieu,"IJa I a I me unaro na orgamzael-
pregovora, sporazumJele zatntereSIrane repubhke. Model Je pomoe za ras-
pravu, savjetovanje i izradu elemenata konfederativnog ugovora oko kojih l *
bi se kasnijepregovaralo. Treba uzeti u obzir da se konfederalni odnosi I
mogu, u s-klildii's Koiifederalnim ugovorom i nacelima medunarodnog pra-.I - Konfederadja mora biti dobr I' t t d -
va, uredivati i kasnije sklopljenim sporazumima izmedu drfava _ clanica- ',cIani ca. ovo Jan a ne name nu savez rzava
rna saveza. , DiZave- (Hanice ostvaruju u konfederalnim organima one nadlez-
-t-------, "',,, *1 nosli zele da i!l' povjere i koje ce biti voljne u dobroj vjeri (bona fide)
I
lzvrsavaII dok god Je konfederalni ugovor na snazi iii dok neka drzava cla-
Analiza stvamog stanja i razvojnih moguenosti, kako na pojedinim niea ne ist.upi iz Saveza.
podrucjima, tako i u ejelini, moraju dati odgovor na pitanje postoje Ii raz- . ... - Pn odredivanju eiljeva Konfederadje valjalo bi voditi racuna 0
lozi za odluku 0 korifederadji, odnosno koji se interesi i na kakav naCin u moguenostl da Konfederaeija u ejelini bude sposobna postati ciani com
njoj ostvaruju. Povremene pregovore i sporazume predstavnika vlada i ko-I. Europske zajedniee, jer je to zelja svih njenih potendjalnih drzava clani-
ordinadje njihovih djelatnosti moguee je ostvarivati u okvirima uobicaje- . ca.
ne medunarodne suradnje te se stoga oni ne mogu smatrati konfederad-, "
jom. Konfederadja ima svoje opravdanje jedino ako njene claniee nadu *
trajjjij,nrW,reseza'zajednicko uredenje pitanja utvrdenih konfederalnim ,
ugovorom, i to na temelju uzajamnosti, suglasnog nacina odlucivanja, os-,. . - Konfederalni ugovor sastojao bi se od uvoda (preambule) te slije-
tvarivanjem tako donesenih odluka u svakoj ddavi claniei, uz ocuvanje . deCih.poglavlja: (I) Nacela; (II) Clanstvo;'(III) Nadleznosti; (IV)' Organi'
suverenosti svake ddave claniee. (V) Ftnandranje Saveza; (VI) Pitanja sukeesije; (VII) Uporaba jezika' i
(VllI) Prijelazne i zavrsne odredbe. '
Temeljna polazista I
Budueu konfederaeiju treba da cini savez suven,rIih 'driava'raAd"i -::o:::s"-71-''------- " .
- Pretpostavka je da je za konfederadju temeljan ekonomski interes, . .- U uvodu bi se, izmedu ostalog, potvrdila vjera u moraine vrijed-
tvarivanja zajednickih dljeva. I U v 0 d
tj. osiguranje zajednickog tdista. zajednick.i je iinteres ukljucivanje u ev- , n ..o .. Stl dvilizaeije (po ugledu na Statut vijeca Europe); osudio he-
ropske integradjske proeese. gemomzam nad narodima; potvrdilo nacelo svih oblika vlasniStva (osim
_ Konfederadja mora takoder osigurali ostvarivanje obrambeno-si- ' slo.bodu i vjera u zajednicki
gUm.osnih interesa, .tj . zaslitu od napada izvana, tocnije, zastitu graniea ., I I oddanje vanjske sigur-
svih ddava cIani ca. nosh KOl!federaelJe I drzava clamea kao ellJ Saveza I ustanovljenje Saveza
_ Konfederadj. mora osigurati jednake standarde u zastiti prava kao dopnnos sigurno.sti i integracionim tokovima.
covjeka pojedinea i svih etnickih zajedniea. . 1. . -:- U bl se Istaklo da se udruzlvanJu pristupa - na
_ Konfederadja mora pridonositi opcem jacanju medunarodnog po-I ne?Wdlvog I nepotroslvog J?ra.va sva!<og samoodrede-
10zaJ'a ddava claniea u medunarodno; zaJ'edniei u JUCIVSI I pravo na otejeplJenJe I udruzlvanje s druglm narodima i
J' f rzavama.
32 I
!
t
33
I
Ii
i
I
I. Nacela
U ovom poglavlju potvrdila bi se slijedeea nacela i obveze drZava cla
c
nica radi ostvarivanja ciljeva Saveza:
1. nacelo uzajamnog priznanja i postivanja temeljnih prava svake.
drZave clanice na opstanak, neovisnost, jednakost, medunarodi saobracaj
i na stovanje te nacelo nemijesanja.
2. Obveza da se nece sklapati ugovori up'ereni
3. Obveza na uzajamnu zastitu od vanjskog napada na Savez i u
svrhu ustanovljenja sustava kolektivne sigurnosti i zajednicke obrane.
4. Postivanje i izvrsavanje 'obveza--iz
covjeka iz 1950. i njeI1ihprotokohi. . .
5. Nacelo zabrane diskriminacije gradana u svim drZavama wmlca-
rna.
6. Obveza da drzave Clanice priznaju i postuju pun obujam prava
jednak postupak, na sudjelovanje u politickom odluCivanju, na jezik i
mo",te.na kulturne ustanove svih etnickih grupa koje five na njihovu
rucju.
7. Nacelo izvrsnosti odluka i drugih pojedinacnih akata organa
va (:laniea u drugim ddavama clanicama na temelju uzajamnosti i
postignutim sponizumima.
------':c:..::-S.Slobodi kretanja bez pregleda putnih i drugih isprava u bilo kojoj
drugoj drzavi clanici uz zabranu zloupotrebe tog prava.
9. Sloboda kretanja radne snage i zabrana diskriminacije medu
nima drzava clanica u pogledu zaposljavanja, nagradivanja i drugih
rada.
10. Sloboda osnivanja poduzeea i podruznica i njihove djelatnosti
pod jednakim uvjetima na podrucju Konfederacije.
II. C hiisT' 0
Clanstvo se dijeli na izvorne clanove stranke ugovora i Clanove koji to
mogu naknadno postati. Kao uvjet primanja u clanstvo predvida se vee.
ustanovljen demokratski pariamentarni sustav vlasti na
i tajnih izbora, te vee osigurano pravo vlasnistva, sloboda
sindikalnog udruzivanja.
Za stupanje u clanstvo svake nove drzave predvida se sklapanje u te
svrhe posebnog ugovora koga treba da ratificiraju sve driave clanice i ta
drZava. .
Predvida se suspenzija i iskljuCivanje iz clanstva u slulcaiu UPOlrnClg
sustavnog krsenja obveza iz ovog ugovora prema ocjeni K.cmted,erallnl>g
suda.
III. Nadleinosti
I. Podrucje ekonomskih odnosa
Ovo bitrebalo da bude kljucni dio konfederalnog ugovora. Navodi-
mo slijedece moguce elemente.
34
I. Carinska unija
.. Izmedu drzava clanica Konfederacije ne bi bilo carina, dok bi na-
trecih drZava postojao jednak, zajednicki carinski rezim.
Zajednicko triiste
. Podrucje drZava clanica Konfederacije predstavljalo bi zajednicko
liflst:e. Na zajednickom trZistu bio bi slobodan protok roba, usluga, kapi-
Prilikom i dobivanja vlasnickih prava na
bi pravo oa odgovarajuce mjere
legitimnih interesa.
konfederalnom ugovoru morala bi se odrediti obveza drzava clani-
elemenata zajednickog triista s normama i
Monetarna unija
L,.+;: d)rzave clanice imaju u nacelu svaka svoju valutu, te uskladuju tecaj-
politiku.
'I"',.a I terna ti v a
ddava clanica ima svoju valutu, s tim da imaju i zajednicku
::<lbJ'aclmsku valutu.
"'lternativa
DrZave clanice imale bi zajednicku valutu i sredisnju emisijsku ban-
PoUtika temeljne infrastrukture Da podrucju prometa, veza i energetike
. te na podrucju poljoprivrede
Glede osnovne infrastrukture na podrucju prometa, veza i energeti-
ke te na podrucju poljoprivrede, clanice Konfederacije:
- uskladuju politiku;
Alternativa
--c-"c-C_" odreduju zajednicku politiku.
prema zasebnom dogovoru.
"1)1.2. Na podrucju Konfederacije djeluju uskladeni sustavi u elektropriv-
redi, zeljeznickom prometu, posti i teiekomunikacijama.
Pravila 0 konkurenciji
Sastavni dio konfederalnog ugovora su antimonopolisticke odredbe,
i pravila 0 konkurenciji, sprecavanju dumpinga, sprecavanju
prednosti prilikom drzavnih narudzbi te drZavnim subvencijama s
011Jlma u vezi.
okolis.
.. . politika 0 zastiti okolisa element je konfederalnog ugovo-
politika zastite okolisa obuhvaea:
35
- zajednicke preventivne mjere,
4.2. Diplomatsko zastupanjo
- zajednicke kriterije. glede odstete u slucaju zagadenja okolisa,
- druge mjere u skladu sa zasebnim ugovorom.
3. Obrana i sigurnost - oruzane snage:
". DIiave clanice Saveza imaju samostalna diplomatska i konzularna te
informativna i turisticka predstavnistva u trecim driavama,
a po dogovoru mogu drzati i zajednicka predstavnistva.
:;-.. U opsegu ovlastenja prenesenih ovim Ugovorom, Savez odrZava dip-
odnose s trecim drzavama i odgovarajucim meduvladinim Qrga-
nizacijama.
Uvazavajuci da svaka dIiava clanica ima vlastite oruzane snage
(ovim je elementom obuhvaceno razdoblje prije moguce demilitarizacije):
djelatnosti
t . rjesava . Konfederalni ugovor moze predvidjeti da:
P",ds.jedlni,;i drzava Clanica uslueaju medusobno suraduju na podrucju vanjskopoliticke
povjednistvo svih kOllfederalnih oruzanih sn';;ga koje rukovodiobranom djelatnostL
Konfederacije ili jednog njenog dijela;
_ svaka drzava clanica osigurava u Konfederaciji dogovorenu velici- F a Ito rna t i v a
nu vlastitih oruzanih snaga i osigurava najmanju utvrdenu svotu sredstava - dIiave clanice medusobno suraduju na podrucju vanjskopoliticke
za obrambene pripreme; djelatnosti te uskladuju svoje medunarodno djelovanje .
. ,._ .................................. _= Waka' dIiava clanica samostalno odlucuje 0 prirodi vojne sluzbe
(profesionalna iii obveznicka armija) te samostalno provodi obuku vojni- 2': a I t ern a t i v a
ka; dIiave Clanice odreduju nacela te naCin ostvarivanja zajednicke
i - driave clanice mogu se dogovoriti za jedinstvenu organizaciju od. politike medunarodnih odnosa, ukljucujuCi i podrucje privrede,
rodova oruzanih snaga (npr. zrakOPlovstv.o, protuzracna abrane i sigurnosti.
I obrana, mornarica) te za jedinstveno izvodenje osposobljavanja pripadni-
i ka tih vfsta i rodova; u tu svrhu proporcionaino osiguravaju za to potreb- 5:' Zivotni i radni uvjeti pucanstva
na sredstva. .. Drzave clanice u okviru Saveza usuglasuju mjere namijenjene pobol-
"-":-janju zivotnih i radnih uvjeta pucanstva. U tu svrhu mogu se osnivati za-
I . a I t ern a t i v a fondovi.
Osim oruzanih snaga kojima raspolaze svaka dr.zava clanica, Konfe-
deracija'rnoze imati, u slucaju neposredne vojne opasnosti iii rata, i zajed- 6;, Znanstveno i tehnicko istrazivanje i razvoj
nicke oruzane snageu obliku kontingenata. Zapovjednika imenuju clanice clanice usuglasuju u okviru Saveza programe znanstvenog i
Konfederacije, suglasno. ::1 istrazivanja i razYoja.
2. alternativa
*
Osim oruzanih snaga kojima raspolaze svaka dr.zava cianica, Konfe- if 'iN,.
deracija moze imati i zajednicke oruzane st)age u Vi(lukpn!ingenll!.a,..z:ao. nije konacno. Za izvrsenje ne-
povjednika imenuju clanice Konfederacije, suglasno. sroCit ce se opsezni dopunski protokoli koji ce cini
tekst s ovim Ugovororn.
4. Medunarodni odnosi
4.1. Zajednicko uredenjo odredenih medunarodnih pitanja
Svaka dIiava clanica Konfederacije je poseban subjekt medunarod-
nog prava koji samostalno sklapa medunarodne ugovore ..
sklapa medunarodne ugovore u naleznostirna utvrdenirn
ugoYorima, koji su, uz prethodnu suglasnost, podlozni ratifikaciji
clanica.
Driave clanice mogu ovlastiti konfederaciju da za neke od njih iii
sklapa meduanrodne ugovore i U oblasti rna izvan nadleznosti utvrdenih
konfederalnim ugovorom.
36
I'y. 0 rg ani K 0 n f 0 d 0 rae ij 0
, Glavni organi
, Glavni organi su: Savjetodavni parlament, Vijece rninistara, Izvrsna
i Konfederalni sud.
parlament
dr.zavi clanici gradani biraju neposrednim i tajnim glaso-
(npr. 50) zastupnika u Savjetodavni pari ament, po jed
e; izbornom redu kojeg utvrduje Vijece ministara.
37
Alternativa
Predstavnike dnava claniea u Savjetodavni parlament delegiraju na
temelju pariteta parlamenti dnava cIani ca.
2. Savjetodavni parlament obavlja savjetodavna i nadzorna ovlastenja
koja ce biti predvidena konfederal
mm
ugovorom.
Alternativa
suglasnosti dnava clame:a. Te bi
bile podlozne
drzava
claniea,
3. Clanovi Izvrsne komisije
ialitjev-raspravljali bi u ime Izvrsne
bi usmeno iii pismeno na pitanja koja . upuCivao parla'
ment iIi zastupnici.
4. Vijece ministara obracalo bi se Savjetodavnom parlamentu u skI a-
du sa svojim poslovnikom.
bi raspravljao 0 godisnjem izvjestaju koji
:.:! komisija. Raspravljao bi i 0 naertu budzeta Kon-
,'I godinu.
\il; Savietoclavni bi javnim glasovanjem mogao izglasati ne-
bi se prijedlog opoziva usvojio dvotre-
vecinom, l,,'rs!le komisije podnosili bi zajednicku ostav-
ku. Oni bi nastavili obavljati poslove do izbora novih clanova Iz-
vrsne komisije.
Alternativa
Konfederacija nema Savjetodavnog parlamenta.
b) Vije.e ministara
I. Vije6emlolstarabilo -6rsasiavljen? od po
ke ddave clanice Saveza. Duznost preds]edmka obavl]ao bl svakl clan VI-
jeca ministara naizmjenicno za vrijeme od 6 mjeseci po abecednom redos-
lijedu dnava claniea.
2. Vijece ministara donosilo bi odluke 0
nog ugovora i njegovih dodataka gdje co biti
bi moglo prenijeti na Izvrsnu komisiju ov!astenja ko-
je donosi, ali i prenijeti nadleZnost ?dluelvanja IZ dj<eloknlga koju
mu prijedloge. Kada bi odlucivalo na temelju tih
Izvrsne komlsl]e, moglo bi ih mijenjati samo jednoglasnom od-
. 5. Vijece ministara bi duznosti predvidene clanovima 28 31
I 54. kon.venel]e 0 pravima covjeka iz 1950. u pogledu
'd!;;",le clamee ko]a m]e postal a strankom te Konvencije.
ternativa
izostavila.

. i ?iljeva iz ugovora 0 konfederaci-
. bl se.o pnm]em odredaba toga ugovora i njego-
o kOje drugi organi Saveza donose iii su duzni
s tim ugovorom.

donosila .bi prepo!uke i p.odnosila miSljenje 0 pi- u",uU.J" konfederalm ugovor n]egovl dodaci, kad je to izrici-
,?na to smatra potrebnlm. Imala bi i samostalna ovla5-
kOla na nJu prenese Vijece minis tara.
komisija objavljivala bi svoj izvjestaj 0 radu Konfederacije
" godine.
... ," . _, Izv!sna komisija .sastojala bi se od odredenog broja clanova (npr.
bl. sporazumno vlade dr.zava clanica s mandatom od 4
... gr'ad;ani Tdat mandat mogao bl se obnoviti. Njeni clanovi bi mogli biti sarno
." rzava clamca Saveza.
5: Clanovi I.zvrsne komisije bi svoje duznosti potpuno neo-
I Om ne bi smjeli primati upute od bilo ko-
III drugog I u toku svoga mandata ne bi smjeli obavljati neku
profeslOnalnu d]elatnost.
.... Iz; .. 'rs.l1a k.o';'isija donosila bi odluke vecinom glasova.
7. VIJece i komisija.medusobno bi se savjetovali i
sporazumno utvrdlvalt nacme svoje suradnje.
il) K.,nf"deralni sud
suda sastojala bi se u osiguranju postivanja
prava, u tumacenju i prlmliOm konfederalnog ugovora i njegovih dodata-
ka.
moze povuci kad to smatra potrebmm.
.."" 2. sud sastojao bi se od 15 sudaea izabranih izmed
9s,?b.a. na]vIseg koje bi ispunjavale uvjete za
A It ern a t i v a sudacklh slu.zba III bl bIll pravnici priznati kako struenjaci
Vijece ministara izvrsavalo bi odluke Savjetodavnog parlamenta koje . narodnog, ustavnog III upravnog p"aYa.
prihvate sve dnave clanice Konfederacije. . 3. Sud bi se imenovali sporazumom vlada dnava claniea na odrede-
3. Osim u pitanjima postupka Vijece ministara donosilo bi svoje no razdb,?bl]e (npr. 6 godina). Nakon isteka mandata suci bi se mogli po-
ke jednoglasno. Uzddavanje od glasovanja ne bi sprecavalo donosenje IratI.
punovazne odluke. . Ukoliko .neka drzava claniea smatra da druga drzava claniea nije is-
.. 4. Vijece ministara moglo bi od Izvrsne komisije zatraziti da poduzme . obve?-e IZ konfederalnog ugovora i njegovih dodataka, mogla bi
potrebna istrazivanja radi ostvarivanja ciljeva iz konfederalnog ugovora te, ...c_p,O_dm]etI tuzbu Konfederalnom sudu. Prije podnosenja !Uzbe predmet bi
39
38
t
il vrsna komisija koja bi donosila obrazlozeno misljenje nadkon
rll: a z .. k u s oru. Ako bl Konfederalm su ut-

tre ne mJere us'
nju presude. ..'
5. Konfederalni sud. nad.mao bl zako!,ltost
Izvrsne osim nJlhovlh
mlSlJa, u nenadleinosti,.
Ugovora ili kojeg drug?g I?ropisa u
potrebe ovlastenja, nedonosenp potr_bnog
Vijeca ministara i
Bio bi nadlezan 0
ko-
videnog postupka .. :... .. ..cc ......... .
6 Svaka fizicka ili pravna osoba takoder bl .. .
. d d . _tima iz prethodne prollv
bu su u uV
d
J
. T zba bi se podnosila i ako je n_ki
ceg proplsa kO]1 se na nJu 0 nos1. U
Konf_deracije propustio donij_ti potr_bnu odluku.
Alternativa
Da se ova tocka izostavi . .. .', -.
7 Konf_deralni sud bi imenovao posebnu kop bl.
- . . E k k misiJ' _ za prava covjeka predvldene clanovlma - .
- ___ duznosll. urops e. 0 .. . 1950 Konfederalni sud obav-
i clanovima 44-48. Europske konvenclJe IZ . . d cl .

ja jos nije postala strankom te KonvenclJe.
Alternativa
"

Da se prethodna tocka brise. .., .. , ., .
8Svesvo'e odluke Konfederalni sud lit nJegova vlJe .. a hI ve-

laganje svoga posebnog ili suprotnog mlslJenJU. . I
9. Statut Konfederalnog suda bio bi sastavOl!" konfedera nog
ugovora. Sud bi utvrdivao pravlla postupka svoJlm
2 Ostali organi . .' .. . . d
. Konfederacija bi, ovisno clIJeva traJne pnro e,
osnivala druge organe i orgamzaclJe. MoguCt su.
_ banka za razvoj, .
_ namjenske zaklade (fondovi) za dogovorene proJekte,
_ zavod za standardizaciju, . .)
d
'. e utege i plemenite kovine (navesll sve mogucnosll .
_ zavo za fiJer .
Allernativa
Sredisnja emisiona banka.
40
3. Sjedista konfederalnih organa
SjediSta organa Konfederacije bila bi smjestena u razliCitim gradovi-
rna, prema sporazumu svih drZava cIani ca.
Alternativa
Djelatnosti i zasjedanja organa selila bi se u odredenim razdobljima u
razliCite gradove.
Konfederacije uzivali bi eksteritorijalni
i sluzbenici Konfederacije uzivali bi odgovarajuce
'" prema opCim nacelima medunarodnog prava.
Financiranje Saveza
1. Svaka dr.zava clanica ustupa prostor i zgrade, financira odrZ3vanje
i. aparat onoga zajednickog tijela Saveza (Savjetodavni pariament, Vijece
ministara, Izvrsna komisija, Zajednicko zapovjedniStvo, Vojno-politicki
savjet itd), kojeg je sjediste na njezinu teritoriju.
2. . troskovi djelovanja Saveza (diplomalska i konzu-
Zajednicko zapovjednistvo, adminislrativni troskovi
mogu locirati iii se 0 njima postigne konsenzus dria-
kotizacijom svih drf3va clanica Saveza, koja se
rt: drustvenog proizvoda po stanovniku (40%), velici-
drl!avlle """orcle (30%) i broja pucanstva (30%).
3, clanice Saveza financiraju odrzavanje onog dijela vlastitih
;; OI'uzanib snaga koje stavljaju pod zajednicku komandu Saveza, a i trosko-
ve njihova vojnog angaziranja.
Sudjelovanje U organima Konfederacije financirala bi svaka dri3va
za sebe.
Ostali troskovi financirali bi se namjtmski za svaku ustanovu i pro-
prema dogovoru, U obliku kotizacije. Pri tome je moguce i financira-
budzetsku godinu. Udio kotizacije mogao bi se odrediti prema slije-
clanica placa kolizaciju u jednakom omjeru;
projekti s podrucja prometa, veza i energetike, u naceIu, financiraju se
s obzirom na udio projekta u ddavi clanici;
kod odredenih pitanja ili ustanova moguce je predvidjeti financiranje:
s obzirom na koristi ddave clanice,
s obzirom na ekonomsku moe drZave clanice.
*
Za kontrolu prihoda i rashoda Konfederacije osnovao bi se Racunski
(Financijski sud).
41
ii'
VI. Pitanja sukcesije
Svi problemi sukcesije, nastali preustrojstvom jug,?slavenske.
je u Konfederadju, uredili bi se sporazumom na temelju opee pnhvaeenth
nacela medunarodnog prava kodifidranih mnogostranim konvendjama.
Konfederalni ugovor uredio bi nacela. dnava za slucaj pre-
stanka clanstva neke dnave u KonfederaclJI.
Ukonfederalnim organima i tiJelima u sluzbenoj uporabi bili bi jezid
svih Nanjimabi seobjavljivali svi akti organa Konfedera-
dje i presude ....... ..
VIII. P rij e Ia zoe i za vrS n eod red be
1. Drzave clanice Saveza i stranke ovog Ugovora ratifidrale bi Ugo-
vor i izvrsavale njegove odredbe u suglasnosti s njihovim ustavnim propi-
if, sima. Instrumenti ratifikadje bili bi polozeni kod vlade jedne od dnava
.. ... izmedu ddave koje ga ratificiraju, i to
na dan predaje instrumenata.
2. Nakon sto ovaj Ugovor bude na snazi deset {iii pet?) godina, iii u
svako doba poslije toga, drzave clanice Saveza ee se, na trazenje bilokoje
od medusobno savjetovati radi revizije ovog Ugovora iii raspuStanja
ii'
3. Ovisno 0 daljnjem. razvitku i sirenju euro,Pske
clanice Saveza mogu i pnje navedenog roka, pOJedmacno Ih zaJedntckl,
vlastitom odnosno odlukom Vijeea ministara napustiti iii raspustiti Savez i
zatraziti prijem u Europsku zajednicu.
Modelkonfederacije u Jugoslaviji razmatran je na sjednicama Predsjed-
nistvaSF'RJ 10. i
10.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju clan.a .. Usta".a tIrvatske, Sab,?r
Hrvatske, na zajedmckoj SjedmCI Vljeea udruzenog opcma 1
Drustveno-poJitickog vijeca 23. studenoga 1990. godme, domo je
ODLUKU
o stavljaoju oa javou raspravu Nacrla ustava Republike Hrvalske
I.
Nacrt ustava Republike Hrvatske slavlja se na javnu raspravu koja ce
trajati celiri Ijedna, racunajuei od dana ulvrdlvanJa Nacrta ustava.
42
II.
.Pozivaju se. i organizacije da sudjeluju u j,wnoj ras-
"ravI, te da svoJe pnmJedbe I pnJedloge na Nacrt ustava upute Komisiji
za ustavna pitanja Sabora.
III.
Naert ustava bit ee objavljen u Izvjeseima Hrvatskog Sabora i u dnev-
IV.
Sabora pratit cejavnu raspravu 0 Naertu
;Q jayne rasprave pripremit ce i podnijeti vijecima
1. izvjestaj 0 rezultatima jayne rasprave 0 Nacrtu llstava.
2. tekst Prijedloga ustava Republike Hrvatske i
3. tekst Prijedloga ustavnog zakona za provodenje Ustava Republike
za ustavna pitanja Saborapripremit ce tekst Prijedloga usta-
Repubhke od ustavai rezultatajavne raspra-
" 0 tom nacrtu, kao 1 od pnmjedaba 1 prtJedloga lznesenth na sjednicama
radnih tijela i vijeca Sabora. .
V.
Ova ce se odluka objaviti u Narodnim novinama.
broj 49; 24. studenoga 1990
Na temelju clanka 438. Ustava Rep';blike Hrvatske, Sabor Republike
R'rv,.,' . /rP na .sjednici Vije6a udruienog rada, Vije6a opCina i Drustveno-
'poiItlckog 22. prosmca 1990. godine, donosi
ODLUKU
o proglasenju Ustava Republike Hrvatske
. . Proglasava se i stupa na snagu Ustav Republike Hrvatske kojeg je
dOnlo Republike Hrvatske sjedniei udruzenog
opcma I Drustveno-pohtlckog vIJeea 21. prosmea 1990. godine.
43
,
11
,I
ti

i
il
,
12.
USTAV
REPUBLIKE HRV ATSKE
hrvatskoga naroda,
razlicitim.drZavnim.
o povijesnom pravu
se ....ocitovalo:
I. IZVORISNE OSNOVE
- u stvaranju hrvatskih kneievina u VII. stoljecu;
- u srednjovjekovnoj samostalnoj driavi Hrvatskoj
IX. stoljeeu;
utemeljenoj u
!I - u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeeu;
hrvatskoga drzavnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj
i'1 personalnoj uniji;
i! . _ u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527.0
1
'1 izboru kralja iz Habsburske dinastije;
________ u .. i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora 0 Pragmatic-
! noj sankciji iz godine 1712;
1
.,1. - u zakljuccima Hrvatskoga sabora go dine 1848. 0 obnovi cjelovitos-
. ti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlaseu, na temelju povijes-
noga, driavnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
I - u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi godine 1868.0 uredenju odnosa iz-
i1 medu Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na
j temelju pravnih tradicija obiju drzava i Pragmaticne sankcije iz go dine
!! 1712;
it
m


- u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. 0 raskida-
nju driavnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te 0 istodobnu
pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno naci-
onalno pravo, Driavi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglasenoj na dotadas-
njem teritoriju Habsburske Monarhije;
II - u cinjenici da odluku Narodnoga vijeea Drzave SHS 0 ujedinjenju
,
! sa Srbijom i Croom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (\. pro-
i' sinca 1918), poslije (3.listopada 1929) proglasenoj Kraljevinom lugoslavi-
I jam, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
I: _ u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena
I
I; Iirvatska driavna samobitnost u Kraljevini lugoslaviji;
i - u uspostavi temelja drzavne suverenosti u razdoblju drugoga svjet-
iii skoga rata, izrazenoj nasuprot progJasenju Nezavisne Driave Hrvatske
II' (1941) u odlukama Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobode-
I nja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske
" "M';m. cijru'.",,, """"'"
Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunistickoga
'oojel", medunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod
mokratskim izborima (godine 1990) slobodno
svoju tisuegodisnju drZavnu samobitnost i odlucnost za u
like Hrvatske kao suverene driave.
Polazed od iznesenih povijesnih cinjenica, te od
nacela U Sllvremenu svijetu i neotudivosti i nedjeljivosti, r

i drza,:nu
pravo na odcjepljenje I na udruzivanje
i stabilnost medunarodnog poretka Re:
se kao nacionalna drzava hrvatskoga
naroda i manjina, koji su njezini driavljani:
Ceha, Slovaka, Talijana, Madzara, Zidova i
s gradanima hrvatske narodnosti i
prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja s svijeta.
Postujuci na sIobodnim izborima odlucno izrazenu volju hrvatskoga
naroda i svih gradana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suve-
lena i de.mokratska ?riav.a. u koj?j s.e jamce i osi.gurav!lju ravnopravnost,
slobode I prava covjeka I drzavljamna, te promlce njlhov gospodarski i
napredak i socijalno blagostanje.
II. TEMELJNE ODREDBE
Clanak I.
, Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijal-
na driava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao
zajednici slobodnih i ravnopravnih drzavljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim od-
lucivanjem. .
l:Ianak 2.
Hrvatske neotudiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
" Hrvatske "rostire se nad njezinim kopnenim
Tljekama, prokoplma, unutrasnjim morskim vodama,
tentonJaImm morem te zracmm prostorom iznad tih podrucja.
Republika .. ostvaruje, skladu s pravom, su-
I junsdlkclju u morsklm podrucjlma I u podmorju ladran-
skoga mora lzvan driavnoga podrucja do granica sa susjedima.
Sabor Republike Hrvatske i narod neposredno samostalno u skladu
tgclUst,av,nm i zakonom, odlucuje: "
gospodarskih, pravnih i politickih odnosa u Republi-
o ocuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koristenju njime;
- 0 udruzivanju u saveze s drugim ddavama.
45
Saveze s drugim dtiavama. Republika H.rvatska s.klapa zadriavajuCi
suverenp pr.av? da sarna odlucuJe 0 prenesemm ovlastIma i pravo da 5]0-
bodno IZ nJlh Istupa.
Claoak 3.
Sloboda, naciona!na ravnopravnost, socijal-
na. P?stIvanJe pr!lva covJek!l, nepovredivost viasnistva, _ocuvanje
pnrode I covJekova okohsa, vladavIDa prava i demokratski visestranacki
Claoak 4.
!J. Republici Hrvatskoj dtiaVna je
yla,stl na_zakonodavnu, iiv'd'iiiii'i sudbenu.
Claoak S.
. !J Repyb!ici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Vstavom, a
ostah proplSI 1 s Ustavom i sa zakonom.
Republike.
duiart dtiati'se Vstava i zakona i postivati pravni poredak
Claoak 6.
m:-_____ SJl1b.(ldllo.je osnivaojepolitickih stranaka.
I
,;
,
Politicke se stranke ustrojavaju po teritorijalnom nacelu .
. Nije d,?pusten politicke kOja.svojim programom iii djelo-
vanJem ustavm poredak, neovisnost, jedin-
stvenost Ih tentonJalnu cJelovltost Republike Hrvatske.
C!aoak 7.
?ruiane Republike Hrvatske. stite. njezin suvereniteti neovis-
nOSI I brane nJenu teritorijalnu cjelovitos!. .
Obrambeno se ustrojstvo Republike ureduje zakonom.
Claoak 8.
Grani.ce se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo od!ukom'
ra Repubhke Hrvatske.
Claoak 9.
Hrvatsko dtiavljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureduJ' e se za-
konom. .
" Dtiavljanln Republ,ike Hn:atske ne moie biti prognan iz Republike
se moze oduzetI driavlJanstvo, a ne moze hiti ni izrucen drugoJ'
drzavl.
Claoak 10.
. stiti prava i interese svc:ijih dtiavljana koji zive iii
borave u mozemstvu 1 prOffiH:e njihove veze s domovinom.
46
Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim dtiavama jamci se osobita
i zastita Republike Hrvatske.
Claoak 11.
Grb Republike Hrvatske povijesn! je hr,:atski grb Cija je osnovica 25
naizmjenicnih crvenih i bijelih (srebrmh) polJa.
Zastava Republike Hrvatske sastoji ?d tri boje: crvene, bijele i pia.
hrvatskim u sredml.
Himna je Lijepa .
Opis povijesnoga hrvatskog grba i I tekst hlmne te uporaba I
EZ"';l11atihidrugihdtiavnih znamenja ureduJe se zakonom.
C!aoak 12.
V Republici Hrvatskoj u sluibenoj je uporabi hrvatski jezik i latinic-
no pismo. .. .. .' .
V pojedinim lokalnim jedinicama uz J,eZlk I lalImcn.o pIsmo
u sluibenu se uporabu moze uvesti i drugl Jezlk te cmhcno III kOJe drugo
pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
C!anak 13.
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb. ... . .
Grad Zagreb je posebna i jedinstvena tentonJalna I upravna cJehna,
kojoj se ustrojstvO ureduje zakonom.
III. TEMELJNE SLOBODE I PRAVA COVJEKA I
GRADANINA
1. Zajednicke odredbe
Clanak 14.
Gradani Republike Hrvatske imaju -sva i neovisno 0
njiho'wj rasi boji koie, spolu, jeziku, ':JerI, Ih uVJere.-
.. socijalnom podrijetlu, ImOVlnI, rodenJu, naobrazbl,
f= iii drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
C!anak 15.
V Republici Hrvatskoj ravnopravni su pripadnici svih naroda i ma-
njina.
Pripadnicima svih naroda i na-
rodnosne pripadnosti, slobodno sluzenJe svoJlm Jezlkom 1 plsmom 1 kul-
turna autonomija.
C!aoak 16.
Siobode i prava mogu se ograniciti samo da bi se
sloboda i prava drugih Ijudi te pravni poredak, Javm moral I zdravlJe.
47
I
I
!i1
I"

Claoak 17.
U doba ratnog stanja iii neposredne ugrozenosti neovisnosti i jedin-
stvenosti Republike, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i pra-
va zajameena Ustavom mogu se ograniCiti. 0 tome odlucuje Sabor Repub-
like Hrvatske dvotreeinskom veeinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne
moze sastati, predsjednik Republike.
mora biti
za opstanak driave De maze se
na zivo!, zabrani
I Cla.ak 18.
I Jamei se pravo na zalbu protiv pojedinaenih pravnih akata donesenih
II!I! u postupku prvog stupnja pred sudom iIi drugim ovlastenim tijelom.
i----.o-------pr-a-vo-na"zalbu- moze bili iznimno iskljuceno u slucajevima odredeni-
rna zakonom aka je osigurana druga praVDa zastita.
Ii
I Claoak 19.

Iii' ' ___ uprave i tijela koja imaju jayne ovlasti mo-
raju biti utemeIjeni nli zakonu.
Zajameuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinaenih akata uprav-
nih vlasti i tijela koja imaju jayne ovlasti.
'.
Claoak 20.
Tko se ogrijesi 0 odredbe ovoga Ustava 0 temeljnim slobodama i pra-
virna covjeka i gradanina, osobno je odgovoran i ne moze se opravdati vi-
sim nalogom.
2. Osobne i politicke slobode i prava
Clanak 21.
Svako Ijudsko biee ima pravo' hazivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
Claoak 22.
Covjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
. Nikomu se ne smije oduzeti iii ogranieiti sloboda, osim kada je to od-
redeno zakonom, 0 eemu odlueuje sud.
Claoak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja iii, bez
svoje private, lijecnickim iii znanstvenim pokusima.
------zahrarijel1.je prisilni i obvezatni rad.
48
Claoak 24.
Nitka ne maze biti uhicen iii pritvoren bez pismenoga, sudbenog i na
zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora bili procitan i urueen uhi-
eeniku prilikom oduzimanja slob ode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moze uz obvezu da je odmah preda
sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poCinila tes-
ko kazneno odredeno zakonom. Uhicena osoba mora odmah na na-
0 razlozima uhicenja, te 0 svojim pravi-
se osoba koja je uhicena iii pritvorena ima pravo zaliti sudu,
bez odgode odluCiti 0 zakonitosti lisenja slob ode.
Claoak 25.
Sa svakim se uhieenikom i osudenikom mora postupati covjeeno i po-
stivati njegovo dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuzen zbog kaznenog djela, ima pravo u naj-
kracem roku, odredenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom
roku osloboden iIi osuden.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moze pustiti da se brani sa sIo-
"-- hn""
Svatko tko je bio nezakonito lisen slobode iIi osuden ima, u skladu sa
zakonom, pravo na odstetu i javnu ispriku.
Claoak 26.
Svi su gradani i stranci jednaki pred sudovima i drugim drzavnim i
inim tijelima koja imaju jayne ovlasti.
Claoak 27.
Odvjetnistvo kao samostalna i neovisna sluzba osigurava gradanima
"'"--nro,vn" pomoc, u skladu sa zakonom.
Clanak 28.
Svatko je neduzan i nitko ga ne moze smatrati krivim za kazneno dje-
10 dok mu se pravomocnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
Claoak 29.
Svatko tko je osumnjieen iIi optuzen zbog kaznenog djela ima pravo:
- na pravicno sudenje pred nadleznim sudom ustanovljenome zako-
nom;
- u najkracem roku biti izvijesten 0 razlozima optuzbe 5to se dize
protiv njega i 0 dokazima koji ga terete;
- na branitelja i nesmetano opcenje 5 braniteljem, i s tim pravom
mora biti upoznat;
.. - da mu se sudi u njegovoj nazoenosti, ukoliko je dostupan sudu, te
da se brani sam iIi uz pomoc branitelja kojega je sam izabrao.
Okrivljenik i optuzenik ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe iIi da
prizna krivnju.
49
Dokazi pribavljeni na nezakonit naein ne mogu se uporabiti u sud-
skompostupku.
Clanak 30.
Kaznena osuda za teska i osobito neeasna kaznena djela moze, u skla-
du sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steeenih iii zabranu stjecanja
na odredeno vrijeme nekih na obavljanje odredenih poslova, ako to
zastita

bilo utvrdeno zakonom
mu"se-moze-izreci-kazna
kon poCinjenog djela kaznu, odredit ee se takva kazna.
Nitko ne moze ponovno biti suden za djelo za koje je vee bio suden i
za koje je donesena pravomoena sudska odluka.
Ne moze se ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je oslobode-
presudom. '
Clanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike ima pravo slo-
___ birati boraviS.te.
Svaki gradanin Republike ima pravo u bilo koje doba napustiti terito-
rij driave i naseliti se trajno iIi privremeno u inozemstvu i bila karla se vra-
titi u domovinu.
Pravo kretanja na terit6riju Republike, pravo ulaska u nju i izlaska iz
nje moze se iznimno ograniciti zakonom, aka je to ouino cadi zastite prav-
nog poretka, iii zdravlja, prava i sloboda drugih.
ClanaI!}3 ..
Strani drZavljanin i osobe bez drZavljanstva mogu dobiti utoeiSte u
Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitieke zloeine i dje-
latnosti opreene temeljnim naeelima medunarodnog prava.
Siranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike ne moze biti
protjeran. oi. izrucen drugoj ddavi, osim kad se mora izvrsiti
sena u skladu s medunarodnim ugovorom i zakonom.
Clanak 34.
Dom je nepovrediv.
. Sarno sud moze obrazlozenim pismenim nalogom utemeljenim na za-
konu odrediti da se dom iii drugi prostor pretrazi.
Pravo je stanara da on iii njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka
budu nazoeni pri pretrazi doma iii drugoga prostora.
U skladu s uvjetima sto ih predvida zakon, redarstvene vlasti mogu i
bez sudskog naloga iIi privole drZatelja stana uei u dom iii prostorije te iz-
pretragu bez nazoenosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrse-
nja naloga 0 uhieenju iii radi hvatanja poCinitelja kaznenog djela odnosno
50
Clanak 36.
. . Sloboda.i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika opeenja zajame
Je I nepovredlva. . ena
,: .Sarno se.zak.o.nom mogu propisati ogranicenja nuzna za zastitu sigur-
nosll Repubhke Ih provedbu kaznenog postupka.
Clanak 37.

tajnost osobnih podataka. Bez privole is-

se podaci mogu prikupljati, obradivati i koristiti sarno uz
zakonom.
ureduje zastita podataka te nadzor nad djelovanjem in-
= sustava u Republici.
. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrdenoj svrsi
njihovoga prikupljanja.
Clanak 38.
Jamei se sloboda misljenja i izrazavanja misli.
misli osobito slobodu tiska i drugih
- . . pnopeaVanja, slobodu govora I javnog nastupa i slobodno osni-
vanJe SVJh ustanova javnog priopcavanja.
.Za?canjuj.e se Novinari imaju pravo na slobodu izvjestava-
nja I pnstupa mformacljl.
Jamci se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijescu
c!eno Ustavom utvrdeno pravo.
Clan.k 39.
Zabranjeno je. i kaznjivo svako pozivanje iii poticanje na rat iii upora-
naclOnalnu, casnu iii vjersku mdnju iIi bila koji obIik ne.
Clanak 40.
. se slobo.da s,,:vjesti i vjeroispo'vijedi i slobodno javno oeitovanje
.vjere Ih drugog uVjerenja. .
CI.nak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drZave.
'. Vjerske zajedni.ce su'. u skladu sa zakonom, javno obavljati
vjerske obrede, OSDlvatl . .uelhsta, socijalne i dobrot-
yarne te upravlJatI nJlma, a U svoJoJ dJelatnosti uzivaju zastitu i
pomoe drzave.
Clan.k 42.
Svim se gradanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni pro-

Clanak 43.
. . Grada!,ima pr,,:vo na sl.,?bodno udruzivanje radi zastite nji-
hovlh probltaka Ih zauzlmanja za socljalna, gospodarska, politicka, nacio-
51
\
r
nalna, kulturna iii druga i Radi toga n:'0g,! slo-
Qodno osnivati politicke stranke, stndlkate I druge udruge, uklJuclvalt se u
njih iii iz njih istupati. .
Pravo slobodnog udruzivanja ograniceno je za.brano.m. na.sllnog ugr?:
zavanja demokratskoga 'ustavnog poretka, te neoVlsnostl, Jedmstvenostt I
teritorijalne cjelovitosti Republike.
Svaki gradanin Republike ima .
lovati u obavljanju javnih poslova i bllt pnmlJen u Javne sluzbe.
Cianak45.
", opce i jednako, imaju sV.i dnavljani Rep.ublike s. na-
, 18 godina. Biracko se pravo ostvaruJe na neposredmm Izbonma
! tajnim glasovanjem. .' . .
1,1 U <zborima sa Sabor i Rep,ubhke .?stvanvanJe. btrackog

prava, svoJlm drzavlJamma kOl,l.se u Izbora

, '-'--ieknu 'izvan 'riJeztnlh gramca lako .da mogu glasovalt I u drzavama u kOJl-
! rna se nalaze iii na koji drugi nactn odreden zakonom.
'I Clanak 46_
[I ' i pri.tuzbe, davati prijedlo-
'I ge dnavnim i druglm Javmm tlJehma I dobltl na nJlh odgovor.
, Clanak 47_
',I Vojna obveza i obrana Republike duznost je svih za to sposobnih gra-
:j dana. . ., . ..,
,Dopusten je prigo,:or sa,:jesti. onim,,: koji po!ad! lit
m moral nih nazora msu pnpravm sudJelovatl u obavlJa':'Ju v?Jmcklh
W,,' -- - ti U oruzanim snagama. Te su osobe obvezane IspullJavatI druge duznostl
ru odredene zakonom.
i 3. Gospodarska, socijalna i knllnrna prava



I
!:
Ii
&
ft
Clanak 48.
Jamci se pravo vlasnistva. . _ . ..'
Vlasnistvo obvezuje. Nositelji vlasnickoga prava I nJlhovl konsmcl
duzni su pridonositi opcem dobru.
Strana osoba moze stjecati pravo vlasniStva uz uvjete odredene zako-
nom.
Jamci se pravo nasljedivanja.
*
" Clanak 49.

I Poduzetnicka i tnisna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Re-
ii publike. .' . ."
t--,", ""--"'DiZava osigurava svim poduzetnicima Jednak pravm polozaJ na trzls-
r' tu. Zabranjeni su monopoli.
..
...
. potice gospodarski napredak i socijalno blagostanje grada-
na I brtne se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
!?rava ulaganjem kapitala ne magu se umanjiti zakonom niti
druglm pravmm aktom.
.Inozemnom ulagacu jamci se slobodno iznosenje dobiti i uloienog
kapltala.
Clanak 50.
Zakonom je moguce u interesu Republike ograniciti iii oduzeti vlasni-
stvo, uz naknadu trzisne vrijednosti.
Poduzetnick" se sloboda i. prava iznimno ograniciti
zastlte tnteresa I slgurnoslt Repubhke prirode Ijudskog
okolisa i zdravlja Ijudi. ' ,
Clanak 51.
Svatko je duzan sudjelovati u podmirenju javnih troskova u skladu
sa svojim gospodarskim mogucnostima. '
Porezni se sustav temelji na naceIima jednakosti i pravednosti.
Clanak 52.
. More, morska i vode, ?lago i druga
bogatstva, ah, I sume, blljm I zlvottnjskl SVIJet, drugi di-
jelOVl nekretmne 1 od,os,obito kuiturnog, povijesnog, gospo-
darskog I ekol08kog znacenJa, za kOJe Je zakonom odredeno da su od inte-
resa za RepubJiku, imaju njezinu osobitu zastitu,
Zakonom .se naNn .na koji od interesa za Republiku
mogu upotrebljavatt llskoflstavatt ovlastemcl prava na njima i vlasnici te
naknada za ogranicenja kojima su podvrgnuti. '
Clanak 53.
Narodna banka Hrvatske je centralna banka Republike Hrvatske.
.Narodna. banka Hrvatske je, u okviru svojih prava i dui-
za stabllnost valute I za opeu Itkvldnost placanja u zemlji i prema
mozemstvu.
!fa',jjk--a --Hrvatske u, svom radu je samostalna i odgovorna Sa-
boru Repubhke Hrvatske. Doblt ostvarena poslovanjem Narodne banke
Hrvatske pripada dnavnom proracunu.
Polozaj Narodne banke Hrvatske ureduje se zakonom.
Clanak 54.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim
uvjetima dostupno svako radno mjesto i duznost.
Clanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moze osigurati sebi i obi-
telji slobodan i dostojan iivot.
53
. , odreduje se zakonom. '.
Najduze radno vrtJeme . d . odmor i placeni godisnji odmor I
Svaki zaposleni ima na tJe 01
ovih SO prava ?e kl du sa zakonom, udjela pri odlucivanju u
Zaposlem magu lmatl, usa
poduzecu.
Clanak 56.
. ugovorom.
ureduJe se ., d' dUJ' u se
o materinstvom 1 nJegom Jece Ufe
P{ava 'u 'svezi s porodajem,,, ___________ ,_, __ -_.-
zakonom.
Clanak 57. .
. b nezaposlenosti iii nesposobnostt
Siabim, '!em?cnima i osigurava pravo na pomoc za
za rad, ne,zbnnutll11: otreba. . ..
podmirenJe osnovnth P vecuJ' e zastili invalidnih osoba I nJlhovu
Repubh a pos
os s "'ot
! ukljucivanju u dru humanitarne pomoCi iz inozemstva.
II.. Ne moze se zabramtI pnmanje ,
I Clanak 58. .
11 --_... d :nu J'amci pravo na zdravstvenu zastttu.
Svakomu se gra ant
. Clanak 59. .' .
, . . oci" alnih interesa SVI zaposlem 1
Radi zastite svojih I slobodno u njih stupati i iz
poslodavci !maju pravo osntVatl sm
iljih' _ . -.' . veze i udruzivati se u medunarodne
Sindikati svoJe sa
sindikalne organlzaelJe. - '.' "d-- konom se moze ograniCiti sindi-
U oruzanim snagama I re arstvu za
kalno organiziranje.
Clanak 60.
JamCi se na ddavnoj uprav! i
U o,ruzantm snag
am

a
, se ograniciti pravo na straJk.
odredemm zakonom mOze ,
Clanak 61.
b't m zastitom Republike.
Obitelj je oso 1.0 b k 'zvanbracnoj zajednici i obitelji uredu-
Brak i pravm odnost u ra u, 1
ju se zakonom.
Clanak 62. ..
. . d' i mladez te stvara socIJalne,. .'
Republika stiu.'."aten!"stvo, t kojima se promice ostvanvanJe
O
dgoJ'ne matenJalne I druge uVJe e 0
ne, ,..... t
prava na dostoJan ZIVO .
54
Clanak 63
Roditelji su duzni odgajati, uzddavati i skolovati djeeu te imaju pra-
vo i slobodu da samostalno odlucuju 0 odgoju djeee.
Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan
razvoj njegove osobnosti.
Tjelesno i dusevno osteceno i socijaIno zapusteno dijete ima pravo na
osobitu njegu, obrazovanje i skrb.
se za stare i nemocne roditelje.
Republika osobitu skrb posvecuje maloljetnicima bez raditelja i oni-
ma za koje se ne brinu roditelji.
Clanak 64.
Duznost je svih da stite djeeu i nemocne osobe.
Djeea ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odredene dobi ni-
ti smiju biti prisiljavana na rad koji stetno utjece na njihovo zdravlje iii cu-
dorede, niti im se takav rad smije dopustiti.
Mladez, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zastitu na ra-
Clanak 65.
Osnovno je skolovanje obvezatno i besplatno.
Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoskolsko i viso-
koskolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. .
Clanak 66.
Uz uvjete odredene zakonom, gradani mogu osnivati privatne skole i
ucilista.
Clanak 67.
Jamci se autonomija sveucilista. .
Sveuciliste samostalno odlucuJe 0 svom ustrojstvu djelovanju, u
chskladu sa zakonom.
Clanak 68.
Jamci se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnickog stvaralastva.
Republika potice i pomale razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Republika stiti znanstvena, kulturna i umjetnicka dobra kao duhovne
narodne vrednote.
JamCi se zastita moralnih i materijalnih prava koja proistjecu iz znan-
stveloo.za. kulturnog, umjetnickog, intelektualnog i drugog stvaralastva.
Republika potice i pomaze skrb 0 tjelesnoj kulturi i sportu.
Clanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav zivot.
Republika osigurava pravo gradana na zdrav okolis.
55
Gradani, ddavna, javna i gospodarska tijela i su,.u
sklopu svojih ovlasti i djelatnpsti, osobitu skrb posveclvatl zastlU zdravlJa
Ijudi, prirode i Ijudskog okohsa.
IV. USTROJSTVO DRZAVNE VLASTI
1.
Hrvatske
. Clanak 70.
Sabor tijelo gradana i nositelj
zakonodavne vlasti u RepubhcI Hrvatskoj.
. . Sabot Republike Hrvatske so sastoji od :t.
nijskog doma.
Clanak 71.
. Zastupnicki dom ima najmanje 100, a '!,O zastupnika
__ ... na_temelju_opegi jednakoga birackog prava, buaJu neposredno taJnlm
glasovanjem. .....
U Zupanijski dom gradani .svake zupamJ.e, na buac-
kog prava, biraju neposredno taJnlm glasovanJem tn ..
Predsjednik p,? isteku postaJe, ako se IZrlCitO ne
1II-----:o=rO:-e"'n"'e""teouznosu, dozlvotm clan ZupamJskog doma. . .
Predsjednik Republike moze ,imenovati iz. za Repubhku osoblto
zasluznih gradana do pet zastupnlka u ZupamJskl dom.
Clanak 72.
Zastupnici se u domove Sabora Republike Hrvatske biraju na vrijeme
od cetiri godine. .'
Nitko ne u Zastupmckom domu I
Zupanijskoin domu. .: ., . ._
Zakonom se odreduje broJ, uVJetl I postupak Izbora zastupmka u do
move Sabora.
Clanak 73.
Izbori se za zastupnikeu domove Sabora H.r vallskee,drza---...,
vaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata Ih raspustanJa domova
bora.' .'
Prvo zasjedanje domova Sai:>0r.a Republike Hrvatske oddava se naJ-
kasnije 20 dana nakon provedemh Izbora.
Clanak 74.
. Zastupnici u Saboru Republike Hrvatske nemaju .mandat.
Zastupnici u Saboru primaju staInu novcanu naknadu I ImaJu druga
prava odredena zakonom.
Clanak 75.
Zastupnici u Saboru Republike Hrvatske imaju imunitet.
56
Zastupnik ne maze biti pozvan na kaznenu odgoYornost, pritvoren iii
kaznjen za izrazeno miSljenje iii glasovanje u Saboru.
Zastupnik oe moze biti pritvoren niti se protiv njega moze pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja doma Sabora.
Zastupnik moze biti pritvoren bez odobrenja doma Sabora sarno ako
je zatecen da vcli k.znjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u traja-
nju duzem od pet godina. 0 takvom se slucaju izvjescuje predsjednika do-
Ako dom Sabora nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liSi slobo-
de iii da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i 0 njegovu pravu
imunitet odlucuje mandatno-imunitetna komisija doma, s time sto nje-
"'-_,:mIIOOlULKU mora naknadno potvrditi dom Sabora.
Clanak 76.
Trajanje mandata zastupnika u Saboru Republike Hrvatske moze se
zakonom produziti sarno u slu<3aju rata.
Clanak 77.
Zastupnicki dom i Zupanijski dom mogu se raspustiti ako to odluci
vecina svihnjihovih zastupnika.
Predsjednik Republike moze, u skladu s Vstavom, faspustiti Zastup-
nicki dom.
Clanak 78.
Domovi Sabora Republike Hrvatske redovito zasjedaju dva puta go-
diSnje: prvi put, izmedu 15. sijecnja i 30.lipnja i drugi put, izmedu 15. ruj-
na i 15. prosinca.
Domovi Sabora Republike Hrvatske zasjedaju izvanredno na zahtjev
predsjednika Republike, Vlade iii veCine zastupnika u domu.
Clanall 79.
Vnutarnje ustrojstvo i nacin rada Zastupnickog doma i Zupanijskog
doma ureduje se poslovnikom, u skladu s Vstavom.
Poslovnik doma donosi se veCinom glasova svih zastupnika.
i Zupanijski dom imaju predsjednika i jednog iii vi-
se
Prava i duznosti predsjednika i potpredsjednika doma utvrduju se po-
slovnikom.
Predsjednik Zastupnickog doma predsjednik je i Sabora Republike
Hrvatske.
Clanak 80 .
Zastupnicki dom:
- odlucuje 0 donosenju i promjeni Vstava;
- donosi zakone;
- donosi dtiavni proratun;
57
_ odlucuje 0 ratu i miru;
_ odlucuje 0 promjeni granica Republike;
_ raspisuje referendum; .
_ obavlja izbore, imenovanja i razrjesenja, u skladil s Ustavom I za-
konom;
Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih
s Ustavom i zakonom;
_ dajeamnestiju za
-c.obavljadruge poslove utvrdene Ustavom.
.
Zupanijski dom: .
_ predlaze Zastupnickomu domu zakone i raspisivanje referendu-
rna;
_ raspravlja i moze davati miSljenje 0 pitanjima koja su u djelokrugu
.....
f - daje Zastupnickomu. domu miSljenje u postupku ?ono-
. senja Ustava te zakona k?jima se naclOn.alna. prava, razraduJu
tavom utvrdene slobode I prava covjeka I gradamna, Izborm sustav, ustroJ
r----stvo,djelokrug-i.nacinradadnavnih tijela i ustrojstvo lokalne samoupra
ve i uprave;
_ moze u roku od petnaest dana od dana izglasavanja zakona u Za-
stupnickom domu,:uz obrazlozeno misljenje, vratiti zakon na ponovno od-
lucivanje Zastupnickomu dORm. U tom slucaju Zastupnicki dom 0 dono-
senju zakona odlucuje natpolovicnom veeinom svih zastupnika, osim ka
da Zastupnicki dom zakone donosi dvotreeinskom veeinom;
.. ...: obavija druge poslove utvrdene Ustavom.
Clanak 82.
Ako Ustavom nije drugacije dO.m i
dom donose odluke veeinom glasova ukohko je na sjedmcI nazocna veel-
na zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
Claoak 83.
Zakone kojima se ureduju nac!onalna Zastupnicki dom donosi
dvo(reeinskom veeinom glasova sVlh zastupmka.
Zakone kojima se razraduju ,:tvrdene i prava .c
ovj
.
e
.
ka i gradanina, izborni sustav, ustrojstv?, dJelokrug I drzavmh
tijela i ustrojstvo IC!kalne saII!0uprave I uprave Zastupmck! dom donosl
veeinom glasova sVlh zastupmka.
Clanak 84.
Sjednice su domova Sabora Republike Hrvatske jayne.
Claoak 85.
. Pravo predlaze zakone ima svaki zastupnik u Zastupnickom do-
mu, radna tljela Zastupnickog doma, Zupanijski dom i VIada Republike
Hrvatske.
Clanak 86.
Zastupnici u domovima Sabora Republike Hrvatske imaju, u skladu s
Vladi Republike Hrvatske i pojedinim mi-
Claoak 87.

referendu,? 0 prijedlogu za promje.

" zakona Ih 0 drugom pltanju iz svog djelokruga.
. I!edsjedmk Repub.like moze na prijedlog Vlade i uz supotpis pred-
sjedmka ylad.e raspIs!,1I 0 prijedlogu promjene Ustava iii 0
dr,:gom pltanju .za kOJe drzl da Je vazno za neovisnost jedinstvenost i op-
stojnost Repubhke. '
. N.a referendumu se biraca koji su glasovali, uz uv-
da Je referendumu pnstuplla veema od ukupnog broja biraca u Repub-
hCI.
-"-....... Odltlka donesena na referendumu obvezatna je.
o referendumu se donosi zakon.
Clanak 88.
. Zastupnicki dom moze, najvise na vrijeme od godinu dana, ovlastiti
VIadu da yredbama ureduje pojedina pitanja iz nje-
o,!lh kOJa na razradu Ustavom utvrdenih
. 1 gradanma, naclOnalna prava, izborni sustav us-
djelokrug nacin rada dnavnih tijela i lokalne samouprave. '
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti iste-
kom od gO?mu dana od dana dobivene ovlasti, ako Zastupnicki dom
ne odlucl drukclje.
Clanak 89.

Republike u roku osam dana od kad
u Zastupnickom domu.
Claoak 90,
.'. Prije nego sto stupe na snagu, zakoni se objavljuju u Narodnim no-
vmama, sluzbenome listu Republike,
Zakon .. stupa na najranije osmi dan od dana njegove objave,
ako osoblto opravdanih razloga zakonom drukcije odrede-
Sarno pOjedme odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
Clanak 91,
Dnavni se ! rashodi utvrduju u dnavnom proracunu.
l!.hzak.onu cI}a pnmJena trazi tinancijska sredstva moraju se predvid-
nJI OVI lzvon. '
59
:j
I'
L:
Clanak 92.
Domovi Sabora Republike Hrvatske mogu osnivati istraina povjeren-
stva za svako pitanje od javnog interesa.
Istraina povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasli u skladu sa za-
konom.
Clanak 93.
koji stiti i zakonska prava gradana u postupku pred dnavnom up-
ravom i tijelimakojajmaju jayne ovlas!i.
Puckog pravobranitelja bira Zastupnicki dom na vrijeme od
dina. . ..... . ... ------- ...
Uvjeti za izbor i razrjesenje, djelokrug i nacin rada puckog pravobra-
niteIja i njegovih zamjenika ureduju se zakonom.
2. Predsjednik Republike Hrvatske
Clanak 94.
I!t-____ ..u.edsjednik R"publike Hrvatske dnavni je poglavar.
Predsjednik Republike zastupa Republiku u zemIji i inozemstvu, bri-
ne se za postivanje Ustava, osigurava opstojnost i jedinstvenost Republike
i
'i
i redovno djelovanje vlasti.
Clanak 95.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeeg i jednakog birackog
prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet go-
dina. _____ .. __ . ____ _
Predsjednikom Republike nitko ne moie biti vise od dva puta.
Predsjednik Republike bira se veeinom svih biraca koji su glasovali.
Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veeinu, izbor se ponavlja na-
kon 14 dana.
Na ponovIjenom izboru pravo da budu birani imaju dva kaI1didalta--,
koja su u prvom glasovanju dobili najvise glasova. Ako koji od tih kandi-
data odustane, pravo da bude ponovno biran stjece kandidat koji je slje-
deci po broju dobivenih glasova.
Izbor predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvise 60 da-
na prije isteka mandata.
Prije nego preuzme duinost, predsjednik Republike polaze svecanu
zakletvu kojom se obvezuje na vjeruost Ustavu.
Izbor predsjednika Republike ureduje se zakonom.
Clanak 96.
Predsjednik Republike ne moze, osim stranacke, obavljati nikakvu
drugu javnu iii profesionalnu duznost.
60
Clanak 97.
k d U sm!1
i
, os!avke iii trajne sprijecenosti predsjednika Republi_
If a k avlJa s':'?Ju duznost, nastup kOJe utvrduje Ustavni sud Republik
rvats . e na pnJedlog Vlade Republike Hrvatske dUinost predsedniI<!
Repubhke pnvremeno preuzima predsjednik Republike H
J
t k
Izbor nov?g Republike mora se obaviti u roku e.
od dana kada Je b,vs, predsjednik prestao obavIjati duznost. na
Clanak 98.
Predsjednik Republike:
za domove Sabora Republike Hrvatske i saziva ih
,
-- raspisuje referendum, u skladu s Ustavom;
ske; - imenuje i razriesuje duinosti predsjednika Vlade Republike Hrvat-
. :- na l?redsjednika Vlade Republike Hrvatske ime "
rJesuJe duznostl nJezme potpredsjednike i clanove' nUJe I raz-
- daje pomilovanja; ,
odlikovanja i priznanja odredena zakonom'
- obavlja druge duznosti odredene Ustavom.
Clanak 99.
dip-

post!,vlja i.opoz!va diplomatske

d
te .prIma vJerodaJnIce 1 opozivna pisma inozemnih
pre stavnrka.
Re-
Vijeca narodne obrane Re-
ImenuJe I razrjesuje duznosti vojne za-
Hrvatske predsjednik Republi-
CIanak 101.
donosi uredbe sa zakonskom sna om i odu
mJere u ratnog stanja iii neposredne gu
d
l
iii kad su tijela drzavne one-
ci are .0VltO ustavne duinosti. Dok se predsjednik Re-
tim ovlastlma, Zastupnicki dom ne moie biti raspusten.
podnijet ce uredbe sa zakonskom snagom na
E . domu Sabora Republike Hrvatske cim se Sabor
mogao sastatl. '
61
Claoak 102.
. - t' . edoieu Vlade Republike Hrvat-
m?ze i za koja smatra da ih treba raz-
ske i stavljalt na nJezm nevOl re p
motriti. " d .. Vlade na kO;OJ' J'e nazo-
Predsjednik Republike predsJedava sJe OIel ,
ean. Clanak 103.
poslaniee, a jednom godisnje podnosi mu
Clanak 104.
Predsjednik Republike Doma 'raspustiti
sjednika
1
a. nakon Vladi iii ako za mje-
a ne prihvati drZavni proracun.
sec ne moze ponov1;'0 raspustiti Zastupnicki dom
prijeistekagodine dana od dana raspustanj8.
Clanak lOS. . .
Predsjednik odgovoran je za povredu Ustava koju POCIOI u
obavljanju svojih duz,,:ostl.. od ovomosti predsjednika Republi-
dv01reeinskom veeinom svih zastup-
ke moze pokrenutl I om
nikao odgovomosti predsjednika Ustavni sud Re-
'k H k dvotreeinskom veemom sVlh su aea.
pubb e rvats e. d R publike Hrvatske utvrdi njegovu odgovomost,
Ako UstavOl su e T U t
predsjedniku Republike prestaje duznost po Sl I S ava.
Claoak,106.
. b r n'u njegovih ovlasti pomazu Pred-
Predsjedniku Repubhke .u d
av
Ja! omoena tijela kojima clanove
sednicko vijeeo i druga avna I. p
iinenuje i razrjesuje predsJedmk Repubbke.
3. Vlada Republike Hrvatske
Clanak 107. .
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrsnu vlast u skladu s Ustavom I
zakonom.
Clanak 108. . .. .
VI d Republike Hrvatske cine predsjednik, potpredsjedniel, mmlstn
au.
i drugi njezini clanovl.
Claoak 109. .
. t . X:n rada i odlucivanja Vlade propisuje se zakonom I UstroJs vo I
njenim poslovnikom.
62
Unutarnje ustrojstvo ministarstva, Vlada ureduje uredbama, a za
obavljanje svojih poslova osniva sluzbe.
Claoak 110.
Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlaze zakone
i drZavni proracun te provodi zakone i druge propise koje donosi Sabor
Republike Hrvatske.
Clanak 111.
Repulblil(e Republike i Zastupnickomu domu
:"'---E're(lsj"dr.ik, potpr'ed"je,jniei i clanovi Vlade zajednicki su odgovorni
U0'l10>1, a osobno su odgovorni za svoje podrucje ra-
Claoak 112.
Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana posto je imenovan, predstavlja
Vladu Zastupnickomu domu i traii glasovanje 0 povjerenju Vladi.
Imenovanje predsjednika i clanova V1ade prihvaeeno je ako joj je po-
iskazal
a
vetina svih zastupnika u Zastupnickom domu.
Claoak 113.
Na prijedlog najmanje jedne desetine zastupnika u Zastupnickomu
domu moie se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku V1ade, pojedino-
mu njezinom clanu iii V1adi u ejelini.
Glasovanje 0 povjerenju V1adi moze zahtijevati i njezin predsjednik.
Ne moze se glasovati 0 povjerenju prije nego proteknu tri dana od
dana dostave .prijedloga Zastupnickom domu.
, Odlukil 0 nepovjerenju prihvaeena je ako je za nju glasovala veeina
rid ukupnog broja zastupnika. .
Ako Zastupnicki dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja,
zastupnici koji SU ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog
od tri mjeseca.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade iii Vladi u cjelini,
predsjednik V1ade podnijet ee ostavku predsjedniku Republike, a on ee
raspustiti Vladu.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinomu Clanu V1ade, predsjednik
.V1ade moze podnijeti ostavku iii moze predlo;!iti predsjedniku Republike
,da razrijesi duznosti clana V1ade kojemu je izglasano nepovjerenje.
Clanak 114.
Ustrojstvo drZavne uprave ureduje se zakonom.
Sluzbeniei u drZavnoj upravi imenuju se na temelju natjecaja ako za-
nije drukcije odredeno.
63
'1.':-
1,
I
I
I
,
4. Sudbena vlast
Clanak us.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudo"i sude na temelju Ustava i zakona.

sud Hrvatske kao najviSi sud, osigurava jedinstve-

',I!,' riu primjenu zakona ravnopravnost gradana.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i
Ill,' dd d k
Ill' ureuJu seza onom.
l
' ,it, " , Ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo drZavnog odvjetnistva ureduju
,y se zakonom.
y Clanak U7.
i, Sudske su rasprave javne i presude se izricu javno, u ime Republike
, iz cijele rasprave iii njezina dijela ako se su-
ilL di malodobnicima, iii radi zastite privatnog zivota stranaka, iii u bracnim
ii
r
sporovima i postupcima u svezi sa skrbnistvom i usvojenjem, iIi radi cuva-
r,
! iii poslovne tajne i zastite sigurnosti i obrane Republi-
Clanak U8.
t: U sudenju sudjeluju i skladu sa zakonom.
It
I
ll,',,:
ti
,Ii
iJi
Suei i suei porotnici koji sudjeluju u sudenju ne mogu biti pozvani na
odgovornost za miSljenje dana pri donosenju sudbene odluke.
--- sa imunitet kao i zastupnici u Saboru
Republike Hrvatske.
Clanak 120.
Sudacka duznost je stalna.
Sudac ce biti razrijesen sudaeke duznosti.
- aka to sam zatrazi;
_ ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju duinost;
_ ako bude osuden za kazneno djelo koje ga Cini nedostojnim obav-
Ijanja sudaeke duZnosti;
_ ako u skladu sa zakonom, zbog pocinjenog teskog disciplinskog
djela, tako odluei, Republieko sudbeno vijece.
Protiv odluke 0 razrjesenju od sudacke duznosti sudac ima pravo
podnijeti zahtjev za zastitu Zupanijskomu domu Sabora.
Sudac ne moze biti premjesten protivno njegovoj volji.
Sudac ne moze obavljati sluzbu iii posao koje je zakon odredio kao
nespojive sa sudaekom duznoscu.
64
Clanak 121.
i dri3vne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i
"razl'iesuie te 0 njihovoj diseiplinskoj odgovornosti odlucuje Republicko
sudb,)no vijece.
Republicko sudbeno vijece ima predsjednika i 14 clanova.
Predsjednika i elanove predlaze Zupanijski dom, a bira ih Zastupnie-
na od osam iz reda istaknutih sudaca, drZavnih
profesora pravnih znanosti, u skladu
V.USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Clanak 122.
Ustavni sud Republike Hrvatske eini jedanaest sudaca koje bira Za-
stul?nicki d?m na ]Jrijedlog doma, na vrijeme od osam godi-
na IZ reda Istaknutth pravmka, OSObltO sudaca, drZavnih odvjetnika od-
vjetnika i sveucilisnih profesora pravnih znanosti. '
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme
cetiri godine.
Clanak 123_
Suei Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu
drugu javnu ni profesionalnu duinos!.
Suei Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastup-
u Saboru Republike Hrvatske.
Clanak 124.
, ystavnog suda Hrvatske moze biti razrijesen dui-
nos!! pn]e lsteka vremena na ko]e ]e Izabran ako zatraii da bude razrije-
ako bude osuden na zatvorsku kaznu, iii ako trajno, sto utvrduje sam
izgubi sposobnost da obavlja svojn duinos!.
Clanak 125.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
o suglasnosti zakona s Ustavom;
- odlucuje 0 suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
- stiti ustavne slobode i prava covjeka i gradanina;
- rjesava sukob nadIeznosti izmedu tijela zakonodavne, izvrsne i
sudbene vlasti;
- odlueuje, u skladu s Ustavom, 0 odgovornosti predsjednika Re-
publike;
- nadzire ustavnost programa i djelovanja politickih stranaka i mo-
ze, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad;
- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i republickog referenduma i
rje.ava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova;
- obavlja druge poslove odredene Ustavom.
65
Clanak 126.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut ce zakon ako utvrdi da je ne
ustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut ce iIi ponistiti drugi propis
ako utvrdi da je neustavan iIi nezakonit.
Clanak 127.
nak duznosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka
nosti zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih UU.IUKa, ..... _
ustavnih sloboda i prava fuvjeka i gradanina i
vrSavanje duznosti i rad Ustavnog suda Republike
tavnim 'zakoriom. .
Ustavni zakon donosi se po postupku odredenome za promjenu Usta.
va.
Unutamje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureduje se

VI. l)STROJSTVO LOKALNE (MJESNE) SAMOUPRA VE I
UPRAVE
Clanak 128.
Gradanima se jamei pravo na lokalnu samoupravu.
Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaca pravo odluCivanja 0 potre
bama i interesima gradana lokalnog znaeenja, a osobito 0 uredivanju pro
stora i urbanistickom planiranju, 0 uredivanju naselja i stanovanja, 0
munalnim djelatnostima, 0 brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjeles
noj kulturi, sportu i tehnickoj kulturi te zastiti i unapredenju prirodnog
okolisa.. .. ... ... .. . ....
o lokalnoj samoupravi donosi se zakon.
Clanak 129.
ledinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti
i kotar iIi grad. Njihovo podrueje odreduje se zakonom posto sep":th,)d.-,,
no pribavi misljenje stanovnika tog podrueja.
Ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave ureduju se
njihovim statutom a u skladu sa zakonom.
Gradani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslo
virna u skladu sa zakonom i statutom jedinice mjesne samouprave.
U naselju iIi dijelu naselja gradani imaju pravo u skladu sa zakonom
osnivati i druge oblike mjesne samouprave. '
Clanak 130.
U obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave sa
mostalna su u skladu sa zakonom i statutom i podlijezu samo nadzoru za
konitosti ovlastenih republickih tijela.
66
Za obavljanje poslova drZavne uprave mogu se u opcini i kotaru iii
zakonom osnivati tijela lokalne uprave. Ustrojstvo i djelokrug tih ti
ureduje se zakonom.
Odredeni se poslovi drZavne uprave mogu zakonom prenijeti u dje
tijela jedinica lokalne samouprave. U obavljanju tih poslova tijela
lokalne samouprave podredena su, U skladu sa zakonom, tijelima
'i uprave.
131.
Zupanija je jedinica lokalne uprave i samouprave.
. zakonom tako da one budu izrazaj po
;Y g eimbenika i sposobne da budu prirod
samoupravne Republike.
Ustrojstvo i djelokrug zupanijskih tijela odreduju se zakonom.
Veliki se gradovi zakonom mogu urediti kao zupanije,
VII. MEDUNARODNI ODNOSI
1. Medunarodni ugovori
Clanak 132.
ugovore u ime Republike Hrvatske sklapa predsjednik
',: a moze ih u skladu sa zakonom, sklapati i Vlada Republike
Clanak 133.
. Sabor Republike Hrvatske potvrduje medunarodne ugovore koji tra
donosenje iIi izmjenu zakona, medunarodne ugovore vojne i politicke
"n,,,"vi i medunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku.
M"d"lDaro(ine ugovore kojima se medunarodnoj organizaciji iIi save
ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, Sabor potvrduje
dvotreciinsko;m vecinom glasova svih zastupnika.
Clanak 134.
Medunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrdeni u skladu s Usta
yom i objavljeni, cine dio unutamjeg pravnog poretka Republike, a po
pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati iIi uki
dati sarno uz uvjete i na naciD koji su u njima utvrdeni, iIi suglasno opcim
praviIima medunarodnog prava.
2. Udruzivanje i odcjepJjenje
Clanak 135.
Pravo da pokrenu postupak udruzivanja Republike Hrvatske u saveze
s drugim dnavama ima najmanje jedna trecina zastupnika u :Saboru Re
publike Hrvatske, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
67
o udruzivanju Republike prethodno odlucuje Sabor dv,otrecinslw"o'
veCinom glasova svih zastupnika.
Odluka 0 udruzivanju Republike donosi se na referendumu vec:inc'm
glasova ukupnog broja biraca u Republici.
Referendum se mora odrZati u roku 30 dana od dana donosenja
ke Sabora.
Odredbe
VIII. PROMJENA USTAVA
Clanak 136.
Pravo da predlozi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najma-
_'" __ . .nje __ jedna"petina.zastupnika u Zastupnickom domu Sabora Republike
Hrvatske, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Clanak 137.
Zastupnicki dom uzprethodno misljenje Zupanijskog doma odlucuje
---71d'Oa1Ii l ;sceiC'iip:ri'nstupiliproinjeni Ustava'veCinom glasova svih zastupnika.
Nacrt promjene Ustava Zastupnicki dom utvrduje vecinom glasova
svih zastupnika.
Clanak 138.
o promjeni Ustava odlucuje, uz prethodno miSljenje Zupanijskog do
ma, Zaslupnicki dom dvotrecinskom vecinom glasova svih zastupnika. "
-Cllii1ak 139.
Promjenu Ustava proglasava Zastupnicki dom Sabora Republike
Hrvatske.
IX. PRIJELAZNEI,ZAVRSNEODREDBE
Clanak 140.
Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma ju
goslavenskih republika iii dok Sabor Republike Hrvatske ne odluci druga.
cije.
, Ako se aktom iii postupkom tijela federadje iii tijela druge republike
iii pokrajine clanice federadje narusi teritorijalna
Hrvatske, iii ako bude dovedena u neravnopravan polozaJ u federacIJI lit
joj budu ugrozeni interesi, republicki organi ce na temelju prava na samo '
odredenje i ovim Ustavom utvrdenog suvereniteta Republike Hrvatske
, llijettpotrebne odluke radi zastite suvereniteta i interesa Republike Hrvat
ske.
68
(':Janak 141.
se Ustav primjenjuje od dana kad ga proglasi Sabor Republike
irv'Ltsk,e, ako za primjenu pojedinih njegovih odredaba ustavnim zako-
za provedbu nije drugaCije odredeno.
Izbori za Sabor i predsjednika Republike raspisat ce se prema izbor-
zakonima koji ce se donijeti najkasnije za godinu dana od dana pro-
:,.,,0"./ ovog Ustava.
Clanak 142.
Za provedbu ovog Ustava donijet ce se ustavni zakon.
22. prosinca 1990.
USTAVNIZAKON
ZAPROVEDBU USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Clanak I.
Ustav Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ustav) primjenjuje se od
kada ga proglasi Vijece udruzenog rada, Vijece opCina i Drustveno-

vijece Sabora Republike Hrvatske, ako u pogledu provedbe i

na primjenu pojedinih njegovih odredaba ovim zakonom nije
odredeno.
Clanak 2.
Odredbe Ustava za ciju primjenu se, prema Ustavu, ne mora donijeti
IIsl!avni zakon iii zakon primjenjuju se neposredno od dana proglasenja
Clanak 3.
primjena odredaba Ustava koje se ne
J mogu donijet ce se najkasnije za godinu dana od
dana proglasenja u,,"v .
Ustavni zakon 0 Ustavnom sudu Republike Hrvatske donijet ce se
najkasnije za tri mjeseca od proglasenja Ustava.
Clanak 4.
Zakoni, drugi propisi i opci akti moraju se uskladiti s Ustavom u roku
godine dana od dana proglasenja Ustava.
Clanak 5.
Odredbe clanka 7, 99, 100, 132, 133. i 134. Ustava primjenjuju se u
, skladu s odredbama clanka 140. Ustava.
69
Clanak 6.
0.0 k.onstituiranja n.ov.oizabran.og Sab.ora Republike Hrvatske, vijeea
Sab.ora u sadasnjem sastavu d.on.ose zak.one i druge akte u djel.okrugu na
i prema p.ostupku utvrden.om .odredbama Ustava Republike Hrvat
ske iz 1974. g.odine iii P.osl.ovnik.om Sab.ora.
Clanak 7.
sve
. Clanak 8.
Zak.on .0 V1adi Republike
"' _. --oslaje' na 'snazi do donosenja, u 'skladu s Ustavom, zakona 0 ustrojstvu, na-
rada i Vlade Republike Hrvatske.
Clanak 9.
Ustan.ovljavanje, djel.okrug, sastav i ustr.ojstv.o sud.ova i p.ostupak
-----pred-sud.ovima-'uredit-eese'zak.on.om,u skladu s Ustav.om, najkasnije za
g.odinu dana .od dana pr.oglasenja Ustava.
Clanak 10.
___ ::-:--::,Ovai.zll.k9JLstupan'asnagu kad ga, ist.ovremen.o s pr.oglasenjem Usta-
va, pr.oglasi Vijeee udru.en.og rada, Vijeee .opCina i vi-
jeee Sab.ora Republike Hrvatske.
Narodne novine broj 56; 22. prosinca 1990.
14.
Na temelju 61anka 142. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike
Hrvatske, na sjednici Vijeea udruienog rada, Vijeca opCina i Drustveno-
-politi6kog vijeea 21. velja6e 1991, godine, donosi
ODLUKU
o proglasenju Ustavnog zakona 0 dopunama Ustavnog zakona za provedbu
Ustava Republike Hrvatske
Proglasava se i stupa na snagu Ustavni zakon 0 dopunama Ustavnog
zak.ona za pr.ovedbu Ustava Republike Hrvatske, k.ojeg je d.oni.o Sab.or Re-
publike Hrvatske na sjednici Vijeca udruzen.og rada. Vijeca .oPcina i Drus-
vijeca 21. 1991. g.odine.
70
USTAVNIZAKON
o dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske
Clanak I.
Ustava Republike Hrvatske (Na-
li 9. d.odaju se tri n.ova clanka k.oji gla-
Clanak 9a.
:= Hrvatsk.oj 'iskljucuju se .od prlm]ene .odredbe Ustava
k.oje nisu u skladu s Ustav.om Republike Hrvatske.
U Republici Hrvatsk.oj se .od primjene .odredbe saveznih
,zakona, drugih propisa i drugih akata saveznih organa koje nisu u skladu
s Ustav.om Republike Hrvatske i zak.onima Republike Hrvatske.
U Republici Hrvatsk.oj iskljucuju se .od primjene .odredbe saveznih
zak.ona i drugih pr.opisa i drugih akata saveznih .organa k.oji su .objavljeni
sluiben.om listu i drugim tajnim glasilima i aktima, ka.o akti ni-
stetni sa stajalista ustavn.o-pravn.og p.oretka Republike Hrvatske,
Clanak 9b.
U Republici Hrvatsk.oj savezni .organi ne m.ogu bez preth.odne suglas-
n.osli Sab.ora Republike Hrvatske iii predsjednika Republike Hrvatske ut-
vrditi postojanje izvanrednih prilika, uvesti izvanredno stanje, uvesti iz-
vanredne mjere iii narediti upotrebu oruzanih snaga u miru.
Clanak 9c.
Ovlascuje se Vlada Republike Hrvatske da .odredi savezne zak.one,
"'-A_._o propise i akte k.oji se nece primjenjivati u Republici Hrvatsk.oj, uk.o-
lik.o se njima narusava terit.orijalna cjel.ovit.ost Republike. Hrvatske, Re-
publika Hrvatska d.ov.odi u neravn.opravan p.ol.oiaj u federaciji, iii k.ojima
se ugrozava njezin suverenitet iIi interesi.
Ovlast Vlade Hrvatske .odn.osi se i na radnje i p.ostupke sa-
organa.
Akt iz stavka I. .ov.oga clanka k.oji se .odn.osi na savezne zak.one, Vlada
Republike Hrvatske P.odn.osi na p.otvrdu Sab.oru Republike Hrvatske,
Clanak 2.
Ovaj zak.on stupa na snagu kad ga pr.oglasi Vijece udruzen.og rada,
Vijece .opcina i Drustven.o-p.olitick.o vijece Sab.ora Republike Hrvatske.
Narodne n.ovine broj 8; 21. velja6e 1991,
71
16.
- Potvrdujuci svoju privrienost nace/!ma i au"!,.
He/sinskog akta i Zavrsnog dokumenta Par/ske konferenclje 0 slgumostl I
suradnji u, Europi,
na neotudivo i nepotrosivo
s, uk/jucujuci i pravo na
, - uvjereni da da/jnji
sobnog prijate/jstva i suradnje sa s.. . ..
varaMtnim interesimaRepublike Hrvatske I sVlh driava te 'II'ZO
medunarodnog mira i sigurnosti.
- izgraduju6i suvremena civilno drustvo j pravnu driavu, utemelje-
nu na postivanju /judskih prava, triisnog gospodarstva i europskog zajed.
I nistva, kal! najvisih c[/jeva hrvatskog naroda i svih driava, te medunarod

I - svjesni i5injenice da ce tek moguCi novi povijesni sporazum sto ga
t' pripremaju suverene republike danasnje SFRJ omoguciti njihovim .
I stavnicima da sk/apaju punovaine medunarodne ugovore, Sabor RepubiI.
! ke Hrvatske na sjednici Vijeca udruienog Iada, Vijeea opCina i DIUstve
no.pofIilt?ogvljeea2rvc/jace 1991. godine, u povodu primitka Rezoluci
Je Skupstine Republike Siovenije 0 prijedlogu z.a sporazumno razdrtfiiva.
nje SFRJ, na osnovi clanka 140. Ustava RepubiIke Hrvatske I na pr/jedlog
Predsjednika Repuhlike, usvaja
REZOLUCIJU
o prihvacanju postupka za razdruiivanje SFRJ i 0 mogucem udruzivanju u
- _e' "savcz-suverenih 'rcpublika' ,
Prvo
Republika Hrvatska prihvaca Rezoluciju Skupstine Republike Slove
nije na osnovi clanka 140. Ustava Repubhke Hrvatske 0
razdruzivanju SFRJ na vise suverenih i samostalnih ddava.-
koje nastaju razdruzivanjem SFRJ Sllverene su u punom smislu rijeci na
cjelokupnom prostoru u okviru postojecih granica Republike. Sabor Re-
publike Hrvatske predlaze da se postupak razdruzivanja izvede postupno,
demokratski i u interesu svih ugovorz:'-Ih strana.
rfru g 0
Republika Hrvatska spremna je na udruzivanje sarno s onim republi-
kama - drZavama danaonje SFRJ koje si uzajamno priznaju temeljna pra-
va svake od njih na opstanak, samostalnost, suverenost, jednakost, te me- .
dunarodni subjektivitet i Stovanje, tc koje se obvezuju na nemijesanje u .
poslove unutrasnje nadIeznosti, osim kada je to dopusteno pravima medu-
narodnog prava.
72
rece
Republika Hrvatska spremna je sklopiti medurepublicki savez sarno s
drZavama koje jamce jedna drugoj status suverene drzave i prostor-
cje:lo,{jt()st (teritorijalni integritet) te se obvezuju na uzdrZavanje od po.
bi mogli nanijeti stetu drZavnom suverenitetu i prostornoj cje-
'I. druge drZave.
Republika Hrvatska spremna je sklopiti savez sarno s onim drzavama
u svojim ustavima i zakonima svim svojim gradanima, neovisno od
i drugih razlika, jamce jednaka prava i slobode.
eto
Republika Hrvatska spremna je sklopiti medudrZavni savez sarno s
ddavama koje se obvezuju na priznavanje i postivanje punog opse-
prava na jednaki postupak, na sudjelovanje u politickom odlucivanju,
jezik i pismo, te na kulturne ustanove pripadnika drugih naroda i ma-
koji zive na njihovom podrucju, u skladu s opcepriznatirn normama
prava.
Republika Hrvatska spremna je sklopiti medudrZavni savez s onim
driavama koje ce postivati ria svorn ukupnorn podrucju pluralizam vIas-
niStva, slobodu kretanja radne snage, robe i kapitala, u skladu s meduna
rodno usvojenim konvencijama i pravilima Europske zajednice.
Sedmo
Republika Hrvatska spremna je sklopiti savez s onim drzavama koje
sporazumne u tome da se pravni rezim sveukupne imovine koja se mo-
kvalificirati kao savezna Uugoslavenska) imovina rijesi posebnim me-
"i!us(,bnlim sporazumom, utemeijenim na normama medunarodnog prava i
nacelu zastite gospodarskog suvereniteta i interesa svih ugovornih strana.
spremna je sklopiti savez s ooim drzavama koje
sustava kolektivne sigurnosti, ukljucujuCi i medu-
_,sobnu ,ulauIIJ',u U oblasti obrane i sigurnosti, u skladu s opeim nastojanji
ma da se ocuva i ucvrsti mir i sigurnost i u ovom dijelu Europe.
Deveto
Republika Hrvatska spremna je sklopiti savez s dru&im ko
je postuju jedinstvenost europskog ekoloskog prostora I opce I meduna
rodno prihvacene norme 0 zastiti i unapredenju okolisa.
eseto
Republika Hrvatska spremna je sklopiti savez i s drugim drZavama
Europe, i izvan SFRJ, ukljucujuci i pravo sklapanja odgovarajuCih dvos-
tranih iii multilateralnih sporazuma.
73
Jedanaesto
Za nastavak pregovora rep?blika, .Republika Hrvatska je
suglasna utvrditi minimum u pnlelazno.m razdoblju do
postizanja dogovora 0 razdruzlvanJu, dottcno 0 obhkovanJu novog saveza
suverenih republika.
Dvanaesto
dogovor 0 uredenju .. odnosa Republike Hrvatske s re-
publikama i driavama, s pnjedlogom da se on dovrsl do 30. hpnja 1991.
Sabor Republike Hrvatsk. upucuje ovu svih
predstavnickim tijelima republika, pokrajinai
Narodne no vine broj 8; 21. veljace 1991.
Na temelju c1anka 140. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike
Hrvatske na sjednici Vije6a udruienog rada, Vije6a op6ina i Drustveno-
1-___ politickog_vije6a.21 .. 'veljace 1991. godine donosi
REZOLUCIJU
o zastiti Ustavnog poretka Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske upozorio je svojim. pismom ?d 24. si-
. c 'a 1991 Sabor Republike Hrvatske na neustavnost, nezakomtost Na-
SFRJ od 9. sijecnja 1991. te na da Re,
pubIike Hrvatske .<l0nese odluku radi s,:verenostl,
Republike Hrvatske kao i temeljnih prava njenth gradana; Shjedoolravda_
i Cinjeniea nastaIih nakon te naredbe dokazuje svu razloznost I
nost spomenutog upozorenja. . .,.
SSNO i tijela JA brojnim po.stuP?lma, p.,?z,vajuCJ Je na spomenutu
naredbu,pokazuju, da b'.la kao sto to u ...
da se rasformiraju svi oruzam sastavI, msu u .
oruzanih snaga SFRJ iii organa unutrasnj,h poslova ve? je njena
bila slvoriti parapravnu podlogu za rusenje demokratskl Izabrane vlastJ ,
pravnog poretka u Republici Hrvatskoj... . .
Na to osobito upucuju slijedece akelje , postupe,: ..
_ protuzakonito oduzimanje oruzja teritorijalne obrane ':' Rep,!bh71 .
Hrvatskoj od strane JNA uoci uSP.ostaye demokratske vlash u sv,bnju .
\990, Cime je razoruzana legalna tentortjalna.o?rana Hrvalske, .. .
_ onemogucavanje nadleznih organa Mlntstarstva
va Republike Hrvatske od slrane jediniea da uspostave n:
pi red i mir u Knmu, U kolovozu 1990, na sto su snage
koplovstva JNA sprijecile leI helikoplera
Hrvatske i njegovu pravodobnu IlltervenclJu na ugrozenom
74
- kontinuirana demonstracija oruzane sile jedinica JNA kaka u gar
nizonima tako i izvan njih na podrucju Republike Hrvatske (Varazdin, Vi-
nkovci, Bjelovar. Velika Gorica, Krizevci, lastrebarsko. Virovitica, Zagreb
Duga Resa, Osijek i drugdje) koja praksa se nastavlja u istim iii
oblicima do danasnjeg dana;
- pokreti, pregrupiranja jediniea JNA i njihovo stavljanje u najvisi
stupanj borbene spremnosti;
republika uz istodobno dovodenje jednona-
i tasnika Hrvata, Slovenaca i Albanaca iz
sastava u garnizone na podrucju Republike
t:::::==;:, protiv ministra obrane Republike Hrvatske, ge-
nerala da priprema oruzanu pobunu protiv JNA na
podrucju Virovitiee;
- visestruko prikazivanje filma montiranog po direktivi organa vojne
sigurnosti u svim jedinicama JNA i na TV Beograd 0 navodnom ilegalnom
djelovanju ministra Martina Spegelja;
- protuzakonito uhicenje gradana Republike Hrvatske od strane or-
gana vojne sigurnosti;
" u - pokusaji inspiciranja poslova vojne obveze i mobilizacije na terne
w
Iju nezakonitog naredenja nacelnika Ill. uprave Generalstaba oruzanih
snaga SFRJ u SSNO od 15. veljace 1991, pri cemu su zaobidena podrucja
na kojima se organi lokalne vlasti neprijateljski odnose prema demokrat-
ski izabranoj vlasti Republike Hrvatske.
Unatoc teskoj ekonomskoj krizi u Jugoslaviji i cinjeniei da se objek-
tivno ne mogu osigurati trazena sredstva u saveznom proracunu za 1991.
.godinu, JNA demonstraeijom sile poduzima u Republici Hrvatskoj ne-
svrsishodne i politicki neprihvatljive skupe aktivnosti.
je da u JNA i SSNO postoje konzervativno-dogmatske i hege-
snage koje silom hoce obnoviti stari komunisticki
poredak i eentralisticko-hegemonisticko ustrojstvo Jugoslavije. One svo-
jim aktivnostima pokusavaju pretvoriti JNA u armiju politickog jednoum-
Ija i u promotora velikosrpske politike. Pored toga, one pokusavaju preu-
zeti ulogu glavnog politickog partnera u razrjesavanju jugoslavenske krize.
svih demokratskih politickih snaga za depolitizaci-
jom armlje Iz'gran tek svojim pukim ukidanjem organizacije bivseg SKJ
u JNA uz istodobno osnivanje svog faklickog politickog organa SK - Po-
,kreta' za Jugoslaviju, kojem casnici Ol'uzanih snaga moraju pristupiti pod
cijenu odrzanja svog profesionalnog i materijalnog statusa.
Ovakvo ponasanje SSNO i dijela oruzanih snaga suprotno je ne sarno
gledistima najodgovornijih predstavnika Republike Hrvatske, nego i gle-
distima najvisih legitimnih predstavnika Bosne i Hercegovine, Makedoni-
je, Siovenije i Kosova. Ono je suprotno i opetovanim izjavama Predsjed-
niStva SFRJ i Saveznog izvrsnog vijeca da 6e sve poduzeti kako bi se stvo-
'uvjeti za mimo i demokratsko rjesenje jugoslavenske krize i sklapanja
'--'''"",n' povijesnog dogovora. .
Kako se vojni organi U ovim nedopustivim aktivnostima pozivaju na
Naredbu PredsjedniStva SFRJ, odrzavanje ove naredbe predstavlja trajnu
75
opasnost za mir i sigurnost ne sarno gradana Republike Hrvatske i ne sa-
rno za suverenitet RepubJike Hrvatske, vee i za sigurnost svih gradana Ju-
goslavije, pa i za- sam"u Europu.
OdrZanje ove naredbe takoder onemogueava normalan dijalog 0 no-
yom povijesnom dogovoru izmedu republika.
Na temelju svega recenog Sabor Republike Hrvatske postavlja za-
htjev da Predsjednistvo SFRJ Naredbu od 9. sijecnja 1991.
te da zaustavi neustavna i
Ukoliko PredsjedniStvo SFRJ ne povuce
like Hrvatske ee dovesti u pitanje sudjelovanje.
Hrvatske u saveznim tijelima.- ""- -
Narodne novine broj 8; 21. veljace 199/.
Na temelju c1anka 2. Vstava Repub/ike Hrvaiske i CIanka 6. ustal'nClg -
zakona za provedbu Vstava Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvat-
ske na zaj"-<fllickojsjednici svih vijeca 17. travnja /991.
- ostro prosvjedujuci protiv Deklaracije Narodne skupstine Repub-
like Srbije od 2. travnja 1991. 0 mirnom rjesavanju jugoslavenske krize
protiv gradanskog rata i nasilja, '
- podriavajuci i u cijeldsti odobravajuCi Izjavu PredsjedniStva Sabo-
ra Republike Hrvatske od 8. travnja 1991. 0 toj deklaraciji,
- u namjeri da zastiti suverenitet, cje/ovitost, jedinstvenost i neovis-
nOsl Republike Hrvatske
donosi
DEKLARACIJU
o osudi Narodne skupstine Republike Srbije zbog mijesanja u unutarnje
stvari Republike Hrvatske
I. Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije, prema kojoj se
navodno u Republici Hrvatskoj primjenjuje nasilje nad srpskim narodom
od strane ddavnih vlasti, utemeljena je na proizvoljnim i neistinitim
tvrdnjama.
. J! opeini Koreni.ci odnosno i u drugim
mJOsttma na tentonJu Repubhke Hrvatske u kOjlma su tt)ela drzavne vlasti
Republike Hrvatske djelotvorno uspostavila javni red i mir, nije upotreb-
ljena sila protiv interesa srpskog naroda, vee protiv teroristickih pojedi-
naca i skupina koje, narusavajuCi pravni poredak Republike Hrvatske,
onemogueuju miran zivot njenih gradana.
...... __ .... .2. Republika Hrvatska odlucno ee, svim sredstvima pravne drZave ko-
ja joj stoje na raspolozbi, suzbijati napade na svoj pravni poredak.
76
Ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pruga. oruzanim
pljackama, razbojstvima pa i ubojstvima te drugim zlocinackim djelova-
njem, teror na pojedinim dijelovima Republike Hrvatske poprimio je tak-
ve razmjere da Hrvati, a ni svi drugi njeni gradani to vise ne mogu trpjeti.
Nad tim se terorom zgrazava cijeli civilizirani svijet.
zacetnici, stvarni pokretaci i naposredni izvrsitelji tog razboj-

osvajacke i hegemonisticko-unita-
stozer ima u glavnom gradu Beogradu, sto dek-
Neposredni je cilj te politike ruse-
d"m()krat,;kI USIPoi;tavlj"na poretka u Republici Hrvatskoj i
... te stvaranje Velike Srbije na us-
= pokrajina, a osobito na ustrb Re-
3. Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije pokusava pruziti
legalitet i legitimitet jednoj izmisljenoj, protuustavnoj, nezakonitoj i prav-
no nepostojeeoj tvorevini i njezinim tijelima.
Pokusaj administrativnog organiziranja nekoliko hrvatskih opCina
mimo ustavnog i pravnog poretka Republike Hrvatske predstavlja naj-
i najorganiziraniji napad na suverenitet i teritorijalnu cjelovitost
; Hrvatske, za sto velikim dijelom odgovornost snosi Srpska de-
=- stranka.
VeCina, medutim, srpskog pucanstva u Hrvatskoj lojalna je Republici
Hrvatskoj kao svojoj domovini i stuje njena demokratski izabrana drzavna
tijela.
4. Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije predstavlja driav-
no-pravno neprihvatljiv akt mijesanja u unutarnje stvari Republike Hrvat-
ske. Njome se pokusava zakonito djelovanje redarstvenih snaga Republi-
ke Hrvatske ne sarno izjednaciti s teroristickim djelovanjem pojedinaca i
grupa vee se, sto je jos apsurdnije, pokusava odrediti nacin na koji bi re-
darstvene snage Republike Hrvatske imale postupati.
5. Mada ju je donijela skupstina kao predstavnicko tijelo svih njenih
gradana, Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije ima u vidu sa-
rno interese srpskog naroda, cime se svjesno zapostavljaju interesi Hrvata,
Albanaca, Madara, Muslimana i svih drugih koji zive u Republici Srbiji.
S strane, Narodna skupslina Republike Srbije prisvaja sebi, ni-
u ime cijelog srpskog naroda, pa i onih Sr-
ba koji nikada . Ni jedan narod, pa tako ni srpski, ne
moze zahtijevati u jednoj drzavi, jer time negira isto tak-
vo pravo drugim n Srpski narod ima svoju drZavu, a to je Repub-
lika Srbija.
6. Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije ulemeljena je na
teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj.
S obzirom na to, ukoliko se otvori pitanje unutarnjih granica, Hrvat-
ska pridrzava pravo da zahtijeva ukupni hrvatski etnicki i povijesni terito-
rij.
7. Deklaracija Narodne skupstine Republike Srbije otvoreno poziva
Jugoslavensku narodnu armiju i tzv. Stab Vrhovne komande oruzanih sna-
ga SFRJ na intervenciju, iako su Predsjednistvo SFRJ i JNA, priznavajuci
77
i opetovano izjavili
driavne i ustavne kri-
va, i od da je
bijeuteme1jena ua neistinama, ekspanzioniz.
mu, Sabor Republike Hrvatske ml)e,.n),. Republike Sr-
. bije u unutarnje stvari te je odbacuje.
10. Suglasno PariSkoj povelji iz studenoga 1990. Sabor Republike
Hrvatske poziva Narodnu skupstinu Republike Srbije na konstruktivnu
..... suradnju ... na.dobrobit gradana obih republika.
II. Ova ce se deklaracija objaviti u Narodnim novinama, sluzbe-
nom Iistu Republike Hrvatske i dostaviti skupstinama svih jugoslavenskih
republika i pokrajina.
Narodne 23. travnja 1991.
19.
Na temelju (!lanka 2. Ustava Republike Hrvatske i c1anka 6. Ustavnog
zakona za provedbu- Ustava' Repub/ike' Hrvatske, Sabor Republike Hrvat-
ske na zajednickoj sjednici svih vije6a 17. travnja 1991. nakon podnesenog
uvodnog iz1aganja predsjednika Vlade Repub/ike Hrvatske i rasprave u
kojojje sU(tie1ovao velik braj zastupnika iz svih politii5kih stranaka zastup-
ljenih u Saboru, donosi
ZAKLJUCKE
o politickim prilikama u Republici Hrvatskoj
I. Sabor Republike Hrvatske pruza punu podrsku Predsjedniku Re-
publike Hrvatske, Vladi Republike Hrvatske i drugim njezinim tijelima u
vezi 'aktivnosti koje su poduzeli u za8titi suvereniteta, teritorijalne cjelovi-
tosti i neovisnosti Republike Hrvatske u odnosu na sve oblike nasrtaja na
njen pravni poredak.
2. Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske i
drugih njezinih tijela da u okviru svoga djelokruga energicno i bez odlaga-
.. nja.poduzme sve sto je potrebno za zastitu pravnog poretka na cijelom
podrucju Republike Hrvatske.
78
3. Sabor Republike Hrvatske obvezuje Vladu Republike Hrvatske da
poduzme sve sto je u njezinu djelokrugu kako bi novaci iz Republike
Hrvatske vojni rok sluzili sarno na njezinom
4. Sabor Republike Hrvatske u cijelosti podrZava medustranacke do-
govore i aktivnosti koje imaju za cilj jacanje obrambene moei Republike
Hrvatske, ukljucujuCi osnivanje i djelovanje dobrovoljackih nenaoruzanih
odreda Narodne zastite.
5. Sabor Republike Hrvatske se zalaze za djelotvornu zastitu prava di-
... nlanjina, kako dijelova hrvatskog naroda koji

tako i dijelova naroda i nacionalnih manjina koje
uvjet da pripadnici naroda i nacionalnih manjina stu-
zemlje u kojoj zive.
Hrvatske smatra neophodnim ubrzati postupak
ra,:druzi,vania s i moguceg udruzivanja Republike Hrvatske
u savez suverenih te izrazava spremnost za meduparlamentarnu su-
radnju u tome postupku.
7. Sabor Republike Hrvatske utvrduje da je Predsjednistvo SFRJ sas-
tavljeno na neustavan nacin u odnosu na zastupljenost Republike Srbije i
autonomnih pokrajina u tom drZavnom tijelu. Zbog toga se opravdano po-
stavlja pitanje legitimiteta odluka koje ono donosi. Sabor Republike
Hrvat8ke zahtijeva da Ustavni sud Jugoslavije odmah donese odluke 0 to-
me.
8. Savezno vijece SkupStine SFRJ, nakon sto je sarno sebi u dva na-
vrata produzilo mandat i ciji je rad utemeljen na preglasavanju, predstav-
Ija mjesto na kojem se ne mogu donositi odluke od znacenja za suverenitet
i interese Republike Hrvatske.
9. Narusavanje legaliteta drZavnih tijela SFRJ, za sto iskljucivo odgo-
vornost snosi Republika Srbija, oCituje se i u neustavnom ustroju Vijeca
republika i pokrajina Skupstine SFRJ, buduci da u tome vijecu nema dele-
gata Skupstine Autonomne Pokrajine Kosova.
10. Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od JNA da se odmah povuce
u vojarne, kako bi red i mir u Republici Hrvatskoj osiguravale sarno njezi-
ne redarstvene snage.
11. Sabor Republike Hrvatske, prihvaeajuci peticiju vise od 220.000
ostro prosvjeduje protiv montiranog politic-
- pred Vojnim sud om u Zagrebu.
12. Ovi ce se zakljucci objaviti u Narodnim novinama, sluzbenom
listu Republike Hrvatske te dostaviti Skupstini SFRJ i skupstinama jugos-
lavenskih republika i pokrajina.
Narodne novine broj 19; 23. travnja 199/.
79
20.
i'REDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
U svJzi s pregovorima 0 razrjesenju driavl!e u SFRJ, a radi ut-
i ostvarenja naroda / svih
ODLUKU
o raspisureferel1duma-- ..-.--.---.--_:
I. Raspisuje se referendum u Republici Hrvatskoj
II. Referendum ce se odriati dana 19. svibnja 1991.
Ill. Na referendumu ce gradani odgovoriti na pitanje:
I. J este Iiza_ t().<Ia.Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna
KOJii-jiiiri6i kulturnu autonomiju i sva gradanska prava Srbima i
pripadnicima drngih nacionalnosti u Hrvatskoj, moze stupiti u savez suve-
renih driava s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske
i Republike Slovenije rjesenje drzavne krize SFRJ)?
PROTIV
2. Jeste Ii za to da Repub)ika Hrvatska ostane u JugosI.viji kao jedin-
stvenoj saveznoj driavi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalisticke
Republike Crne Gore za rjesenje dr,avne krize u SFRJ)?
ZA
PROTIV
IV. Referendum ce provesli republicka i opcinske komisije za proved-
bu referenduma. Ustavnost i zakonitost republickog referenduma nadzire
Ustavnisud Republike Hrvatske.
Ovu odluku objaviti uN'arodnimnqvinama. __
Narodne novine, broj 21; 2. svibnja 1991.
80
21.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju c1anka 94. i 98. Ustava Republike Hrvatske i c1ana 19. Za-
kona 0 referendumu i ob1icima osobnog izjasnjavanja (Narodne
donosim
ODLUKU
clano.a Republicke komisije za pro.edbu referenduma po
'- Odluei od 25. tra.nja 1991.
I. Radi provedbe referendum a u Republici Hrvatskoj koji ce se odria-
ti 19. svibnja 1991. osniva se Republicka komisija za provedbu referendu-
mao
II. Clanovi Republicke komisije za provedbu referenduma jesu:
I. VJEKOSLA V VIDOVIC, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske -
predsjednik
ZLATKO CRNIC, sudac Vrhovnog suda Hrvatske - zamjenik pred-
sjednika
3. FLORIJAN BORAS, tajnik Zakonodavno-pravne komisije Sabora Re-
publike Hrvatske - clan
4. ALEMKA BRKUACIC-RADANCEVIC, sudac Upravnog suda
Hrvatske - clan
5. VLADIMIR PRIMORAC, sudac Vrhovnog suda Hrvatske - clan
6. mr. IVAN VELIMIR STARCEVIC, pomocnik tajnika Drustveno-poli-
tickog vijeca Sabora Republike Hrvatske - clan
7. JAROSLAV TURINA, dip!. pravnik, umirovljenik - clan
MLADENTURKAU, sudac Upravnog suda Hrvatske - clan
Zamjenici clanova Republicke komisije za provedbu referenduma je-
su:
I. KRESIMIR ALERIC, direktor Imovinsko-pravne sIuzbe Ministarstva
2. MARIO KOS, predsjednik Odvjetnicke komore Hrvatske
3. JURICA MALCIC, savjetnik u Uredu Predsjednika Republike
4. MATIJA OCIC, predsjednikOdvjetnickog zbora grada Zagreba
5. MARIJAN RAMUSCAK, pomocnik ministra pravosuda i uprave.
III. Za tajnika Republicke komisije za provedbu referenduma imenu-
je se TONI GLOWATZKY, savjetnik u Uredu Predsjednika Republike.
IV. Ovu odluku objaviti u Narodnim novinama.
broj 21; 2. svibnja 1991.
81
I
22.
Prema c1.27. Zakona 0 referendumu i drugim
njavanja (Narodne novine br. 15/79 i 13/87) R.ePu.blJcka kOm1SIja. za
provedbu referenduma na sastanku odrianu 22. sVIbnja 1991. podnosJ
o rezultatima referenduma
I. Referendum u RepublicLHiva!skoj
sjednika Republike od25. travnjaH91. . ..
2. Na referendumu je odluCivano osljedeCim pltanjlma: .
A) Jeste Ii za to da Republika suverena I
driava, koja jamci kulturnu I sva gradat.tska prava Srbl-
rna i pripadnicima drugih u Hrvatskoj, moze u
Ii savez suverenih driava s (pr.ema .pnjedlo.gu
t---- oo--o---oo-Republike-Hrvatske i Repubhke Slovemje za fjesenje drzavne knze
SFRJ)?
! PLAVI GLASACKI LISTIC;
B) Jeste Ii za to da ostane u Jug.oslaviji .. k".o jedin-
c-----stvenoj-saveznoj driavi (prema Srblje I Soclja-
listicke Republike Crne Gore za rjesenje drzavne knze u SFRJ)?
CRVENI GLASACKI LISTIC.
3. Referendum je odrzan 19.svibnja 1991. .
4. V Republici Hrvatskoj na birackom je popisu 3,652.225 blr.aca. .
5. Podaci su prikupljeni s 7.691 mjes!a s 3.592.827
rackim popisima (za glasacka mjesta s .kojlh s.u. podaci tj.
98,37l)'ouklJPI!QgJ'fC)ja
6. Vkupan broj glasaca koji su na .. mjesll!"a s .k.oJlh su
podaci obradeni iznosi 3,051.8811h omh kOjl pnstuplh glasa-
nju, tj. 83,56% od ukupnoga birackog IIjela Re.pubhcl.
7. Sluzbeni konacni rezuItati referenduma za pltanje A):
Ukupan broj biraca 3,051.881 od njih:
ZA prijedlog 2,845.521 glasaca iii 93,24%
PROTIV prijedloga 126.630glasaca iii 4,15%
NEVAZECI GLASACKI LISTICI 36.055 iii 1,18%
8. Sluzbeni konacni rezultati referenduma za pitanje B):
82
.Vkupan broj biraca 3,051.881, te od njih:
o ZA prijedlog 164.267 glasaca iii 5,38%
PROTIV prijedloga 2,813.085 glasaca iii 92,18%
NEVAZECI GLASACKI LISTICI 63.077 iii 2,07%
23.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju clanka 98. al. 2. Vstava Republike Hrvatske i clana 29.
oblicima osobnog izjasnjavanja (Narod-
c- od 10. travnja 1979. i br. 13. od 30. ozujka 1987) te iz-
komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991
- - I).a referendumu odrzanom na temelju Odluke 0 raspisJ
25.travnja 1991. br. 533/91 (Narodne novinece, br. 21 od
::: 1991) gradani Republike Hrvatske donijeli
ODLVKU
I. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna driava, koja jamCi
kulturnu autonomiju i sva gradanska prava Srbima i pripadnicima drugih
u Hrvatskoj, maze stupiti u savez suverenih drzava s drugim
2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj savez-
noj drzavi.
Narodne novine broj 24; 27. svibnja 1991.
24.
Na temelju clanka 10. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Republike
Hrvatske na skupnoj sjednici Vije6a udruienog rada, Vije6a op6ina i
Drustveno.politickog vije6a 31. svibnja 1991, donosi
DekIaraciju
o krienju prava pripadnika hrvatske maDjiDe u Republici Srbiji i
autoDomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu
(Deklaracija broj 2)
1 U Vstavu Republike Hrvatske proklamirana su i zajamcena sva prava i
slobode pripadnicima manjinskih nacionalnosti u Hrvatskoj. Sabor
ostvario je uvjete za slobodu izraiavanja manjin-
! U Republici Hrvatskoj pripadnici manjinskih nacional-
. kulturna drustva, skolstvo na vlastitom jeziku, pravo na
:,' svoga pisma, ustanove, saveze, razlicite organizacije i stranke 0
cemu svjedoce i brojne izjave predstavnika manjinskih nacionalnosti u
Republici Hrvatskoj izrazene na brojnim skupovima.
83
i ,,,'Sabor Republike Hrvatske se trajno i. dosljed,!o za izgrad-
""""d"kratsko poretka i postivanJe sVlh I te-
svoga drustva i civilizlfanom rJeSenJu pohtl6ke knze
SFRJ,'nn,' ;;:m!i zloslutnih zbivanja .k.oja su .ratno-
, i militantnom pohtlckom loglkom kOJa svo-
velikosrpskim ambicijama vodstva
u Republici o.sporava pravo ,:,a de-
podciavaju nastoJan)a !lastlmm
Hrvatske i nJlhovom pnpaJanJu RepubhcI SrbIJI,
sa govornica skupstina Vojvodine i Srbije hrvatski narod se u cjelini de-
monizira, klevece i vrijeda. . ..
"3"Fmi-sariii Reptiblike Srbije te Clanovi yla.de dolaze
na teritorij Republik.e pr,?,Paglfall nasllJe I stvaratl atm<!s!eru
kaosa i straha. U cilJu demokratske vlaslll
senja demokratskog poretka u .HrvatskoJ
__ -,\k!'-e-,Srbiie_pos.eJmenaQruzane i speciJahzlfane teronstlcke Jedlmce I pOJe-
dinci.
4
Narodna Skul?stina Srbije nije nit! j.ednom os,!dila. !eroris-
ticko ponasanJe manJeg. u Rep,!bhcI yec
tiv razmatra mogucnostll stavlJa dnevm red svoJlh pnsa-
jedinjenje dijelova teritorija Repubhke Hrvatske RepubhcI SrblJl.
Takoder, Narodna Skupstina Srbije nije s.e jednom ?g-
radila od nasilnickog djelovanja svoJlh gradana na tentonJu Repubhke
Hrvatske.
5
Stovise, u stvaranoj atmosferi mrlnje .prema naro-
du i Republici Hrvatskoj krse se eleme,:,tar.,!a IJudska 1 naclO!!alna pra-
va pripadnika SrblJe, poseb-
no u autonomnim pokrajmama 1 Kosov?v' prava ,Hrvata
u Autonomnoj pokrajini Vojvodini oCltuJe s,e na vise raz!na.
ju gotovo nikakve mogucnosti za njegovanJe svoga naclOnalno;l1
nog identiteta. Oni nemaju skole sa nastavom!'a hrv.atskom.leZlku, nema-
ju mogucnosti u obrazovnom procesu upoznatl detalJnu povl!est svoga na-
roda prijeci im se osnivati i razvijati vlastita kulturno-prosvJetna
Uz u ,su i preko pn-
opcavanja. U sfen pohllke, odgoJa I drustven?g zlv.ota s.etak-
ve mjere kojima je ci!j da hrvatsko IzgU?1 Ih bu-
de liSeno onih elemenata koji su manJlnskoJ !!ac!onal!,ol neop-
hodni da bi sacuvala svoju samobitnost a spnJectla aSlmllaclJu. .
6
Pred hrvatske kulturno-povijesne spomenike se eksploziv-
ne naprave, skidaju se hrvatska a hrvatsk? pU-
.,- "-canstvo izlozeno je prijetnjama., na .hkvldaclJu, zlostavlJanJu,
policijskoj grubosti i teroru. PoslJednJI dogadaJ u Novom Slankamenu,
84
.. samostana u Bacu, miniranje katolicke crkve u
'; . katedrale u Subotici drasticno pokazuju stupanj opas-
za sigurnost Hrvata u Autonomnoj pokrajini Vojvodini. Ne-
i je broj vojvodanskih Hrvata doveden u situaciju da svoj dom potrazi
Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pri pucanstva u Republici Srbiji i Autonomnoj po-
su i posebne rubrike za izmisljene
J, sto je inace lokalni naziv za tam os-
'; nacin smanjio broj Hrvata u ukupnom udje-
PUloa",sh'u A.utclOOm",e pokrajine Vojvodine.

Hrvati u Autonomnoj pokrajini Kosovu, jedna manjina u Europi, koja na tom podrucju zivi od
i svjedocanstva Hrvata iz Janjeva na Kosovu 0 represi-
jama, kao npr. nezakonito provedene premetacine, ranjavanja, neosnova-
na hapsenja, te psihicko i fizicko maltretiranje prilikom preslusavanja ko-
. ja nemaju zakonske osnove. Postoje i s'jedocanstva 0 neobjasnjivim cijep-
Ijenjima hrvatske djece uz prisutnost sluzbe drZavne sjgurnosti, a bez na-
. medicinskog osoblja nesrpske nacionaInosti. Cesti su i noeni pre-
zene i djecu bez ikakva razioga, te onemogueavanja zaposlenja
. iii obavljanja drugih egzistencijalnih poslova.
U skolama se iskIjuCivo uci srpski jezik. Upisi u srednje skole omogu-
Ceni su sarno djeci srpske nacionalnosti. 0 nekoj kulturi putem skolstva iii
o kuIturnim organizacijama suvisno je govoriti, jer svaki pokusaj organizi-
ranja Hrvata u Republici Srbiji nailazi na politicki zlonamjerna tumace-
nja. Hrvati na Kosovu izoIirani su u sredini koja i sarna vee odavno trazi
svoja demokratska prava, a mnogi sele i bjeze s Kosova u Hrvatsku.
9
Sve spomenuto upozorava na provodenje drZavnog terora Republike
Srhije, prema njezinim gradanima Hrvatima, istovjetnog terora kakav
se odavno primjenjuje prema Albancima na Kosovu iii Muslimanima
uSandzaku.
Takva politika dciavnog terora dovodi do iseljavanja Hrvata pod pri-
tiskom sa njihovih drevnih ognjista.
1 0
Polazeci od
skih
i od Cinjenice da je gazenje !jud-
manjinskih nacionalnosti u Repub-
o cemu postoje brojni i nepobitni do-
odlucno i energicno zahtijeva od Narod-
da postuje ratificirane medunarodne doku-
prava cime bi se prekinula takva djelatnost, te
da iskaze punu prema gradanskim i nacionalnim pravima pripadni-
ka hrvatske manjine u Republici Srbiji i autonomnim pokrajinama Vojvo-
dini i Kosovu omogucujuci im uzivanje svih prava i sloboda, te stvarajuei
uvjete da budu istinski ravnopravni gradani Republike Srbije.
Sabora broj 35; II. Jipnja 1991.
85
25.
Na temelju clanka 140. stavka 1. Ustava . _
_ u sk/adu s neotudivim, nepotroslVlm, I, neprenoslvlm
pravom
naroda na 1 ptavo na raz-
suverenitetom
_ izvrSavajuci volju naroda oCitovanu na referendumu 19. svibnja
1991,
- s obzirom na cinjenicu
uredena driava, te da se u njoj grubO krse .
nih manjina i prava federalnih jedinica,
_ imajuci u vidu da federativno JU/foslavije ne omog.u
cuje
rjesavanje driavno-poJiticke i gospodarske 1 da' me.do
SFRJ nije dosl0 do sporazuma k.oji b! omoguclO preustroJstvo federatlvne
"""" _" sll-vezne_driave __ u_savez suveremh drzava,
_ izjavljujuci da RepubJika jednaka prava drugih
repubJikadosadasnje SFRJ u teinjI da s nJIl1}a
ski i mirnim putem postupno ureduje sva pltal}Ja zaJedn!c-
kog iivota, postujuci suverenost 1 teIl!oI?Jalnu lzraza-
spreiiiiios"Cdasc".s njIma., .kar: samostalna drzava, spora-
zumijeva 0 gospodarsklm, poilticklm, obrambemm 1 druglm vezama,
Sabor RepubJike Hrvatske donosi
USTAVNU ODLUKU
o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
I.
Republika Hrvatska proglasava se suverenom i samostalnom drZa-
yom.
II.
Ovim cinom Republika Hrvatska pokrece postupak razdruzivanjaod
drugih republika i SFRJ_ . .
Republika Hrvatska pokrece postupak za medunarodno pnznavanJe.
III.
Medunarodni ugovori koje je skl?pila i je pristul?ila SFRJ pri:
mjenjivat ce se u Republici HrvatskoJ ako msu u. suprotnostl s Vstavom 1
pravnim poretkom Republike Hrvatske, na temelju odredaba medunarod-
noga prava 0 sUkcesiji driava u pogledu ugovora.
IV.
Na podrucju Republike Hrvatske sarno je dpnio S.":
bar Republike Hrvatske, a do okoncanJa razdruzlvanJa 1 savezm proP'S'
koji nisu stavljeni izvan snage.
86
Republika Hrvatska preuzima sva prava i obveze koja su Vstavom
Republike Hrvatske i Vstavom SFRJ bila prenesena na tijela SFRJ.
Postupak preuzimanja tih prava i obveza uredit ce se ustavnim zako-
nom.
V.
Driavne granice Hrvatske su medunarodno priznate
SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republi-
te granice izmedu Republike Hrvatske i Republike Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Srbije i erne Gore u okviru dosadasnje SFRJ.
VI.
Prihvacajuci nacela Pariske povelje, Republika Hrvatska jamCi svima
svojim d..zavljanima nacionalna i sva druga temeljna prava i slobode cov-
jeka i gradanina, demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najvi-
se vrednote svoga ustavnog i medunarodnog pravnog poretka.
VII.
ustavna odluka stupa na snagu kada ju proglasi Sabor Republike
'--flrvaltske.
Narodne novine broj 31; 25. Jipnja 1991.
26.
Na temelju Clanka 142. Ustava Republike Hrvatske, Sabor Re-
publike Hrvatske, na sjednici Vije6a udruienog rada, Vijeea opei-
na i Drustveno-politickog vijeea 24. lipnja 1991. godine, donosi
ODLVKV
"----o-pr()gl .... 0 izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za
, V8tava Republike Hrvat8ke
Proglasava se i stupa na snagu Vstavni zakon 0 izmjeni i dopuni Vs-
tavnog zakona za provedbu Vstava Republike Hrvatske, kojeg je donio
Sabor Republike Hrvatske na sjednici Vijeca udruzenog rada, Vijeca opc;-
na i Drustveno-politickog vijeca 25. lipnja 1991. godine.
87
I
27.
VSTAVNIZAKON
o IzmjeDI I dopunl VstavDog zakonakza provedbu Vstava Republike
Hrvats e
V Vstavnom zakonuza provedbu Ustava Republike Hrvatske clanak
5. mijenjase i glasi:
Odredbe (jlanka), 99,100;
i samostalne. Republike
Hrvatske.
Clanak 2.
novi clanak 9d, koji glasi:
Zakoni doneseni radi provodenja akata Sabora iz cla.nka 5 .. ovoP
zakona objavit ee se u 'Narodnim k!,da to PredsJedms-
tva Sabora, te prethodl'0 pribavljenom mlslJenJu Repubhke Hrvatske.
Narodne novine broj 31; 25. Jipnja 1991.
28.
Na .. J!(avallepublike Hrvatske, Sabor Re:
publike Hrvatske donos1
DEKLARACIJU
o proglaSenju suverene ks:amlosltal:neRE'pulbliike . H:rv'ltske __ .. __
I
!
I
. .
I Polazeei od trinaeststoljetne dIiavno-pravne na tlu izn;tedu
I
Jadrana, Drave i Mure, hrvatski narod je sacuvao samosvlJest. '! vlastlt01l!
: i identitetu i 0 pravu na samobitnost i neovisnost u samostalnoJ 1 suverenoJ
',;. okolnosti, nalaz:ei .se istocnog i za-
, dnog krseanstva dviju cesto suprotstavljemh I kultura .te
politickih, i !nih .interesa, hrvatskl Je
lij branio svoju narodnu ddavu, a time 1 narode zapadno.od svoJlh.domovm-
I-
skih graniea. Hrvatski je narod bio vlaseu hrvatsk.,h ,?arodmh
:.' ... (eHniatskoga sabora, samostalan Ih u perso)'almm. I ullovormm um-
jama i dIiavno-pravnim savezima s druglm narodlma, ah uVIJek budno pa-
l. __ :8 ...... .
zeei na .sVl!ie i .suvereniteta: Hrvatski narod
sacllvao Je 1 u naJtezlID pOVIJesmm uVJettma dIO svoga naclOnalnog prosto.
ra i glavni grad Zagreb sa svim obiljezjima hrvatskoga dIiavnog suvereni_
teta, cuvari i nositelji, kojega bijahu - nakon narodnih vladara - lirv.t_
ski sabor i hrvatski banovi koji imahu ovlasti podkraljeva u vrijeme kada
. je Kraljevina Hrvatska bila udruzena s drugim dIiavama.
Hrvatski je sabor ocuvao predaje 0 hrvatskom povijesnom pravu i od-
riao hrvatsku driavnu tijekom sveukupne povijesti, po cernu
""-ie'iITVlll:sl<iruarciOieOan ad najstarijih drzavotvornih povijesnih naroda Eu-
II.
razctoblju nametnutoga centralistickoga i totalitarnog sustava
SFRJ, Republika Hrvatska nije mogla promieati i stititi svoje politicke,
gospodarske, kulturne i ine interese pa je stoga neprestano jacala teznja za
razdruzivanjem iz jugoslavenske drzavne zajednice.
Danas smo suoceni i s pokusajima da se organiziranim odmetnistvom
i terorizmom, poticanim izvan RepubIike Hrvatske narusava ustavni pore.
dak i integritet Republike Hrvatske, stoviSe, da se sprijeci provedba volje
i svih gradana Republike Hrvatske koja je ocitovana
na i ozakonjena u Ustavu Republike Hrvatske, a osobito na refe-
rendumu za suverenost, neovisnost i samostalnost u odnosu na druge re.
publike SFRJ i ostale susjedne drzave.
Hrvatski je narod zajedno sa svim gradanima koji Republiku Hrvat-
sku smatraju svojom domovinom odJucan da svim snagama brani svoju
samostalnost i teritorijalnu ejelovitost od bilo cije agresije.
III.
Republika Hrvatska jest demokratska, pravna i soeijalna driava, u
su najviSe vrednote ustavnoga poretka: sloboda, jednakost, nacio.
- ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, postivanje prava
covjeka, pluralizam i nepovredivost vlasnistva, ocuvanje prirodna i covje.
kova okolisa, vladavina prava i demokratski visestranacki sustav.
Republika Hrvatska Srbima u Hrvatskoj i svim nacionalnim
ni,irlll tlu postivanje svih Ijudskih i gradanskih
- i njegovanja nacionalnog jezika i
KUlltur'e, kao politickog organiziranja.
Republika Hrvatska stiti prava i interese svojih driavljana bez obzira
na vjersku, etnicku i rasnu pripadnost.
Republika Hrvatska jamci u skladu s pravilima medunarodnoga pra-
va, drugim driavama i medunarodnim organizacijama da ce u cijelosti i
savjesno izvrsavati sva prava i obveze kao pravni sljednik dosadasnje
SFRJ u dijelu koji se odnosi na Republiku lirvatsku.
IV.
Republika Hrvatska je i po dosadasnjim ustavima FNRJ i SFRJ ima-
Ia pravo na samoodredenje ukljucujuei i pravo na otejepljenje.
89
i
m
,
Republika Hrvatska uspostavljajuci. se kao i
driava, kojaje do, sada, dio .svojih prava u s
drugim republikama i autonomnim pokrajm,:ma. po
lozaj i dnavno-pravni odnos spram SFRJ, I?a sudlelovanje upo-
jedinim njezinim institucijama i sluzbama. od mteresa u fun-
kciji razdruzivanja .. Dok traje treb,: utvrdltl I obveze,
odnosno udjel Republike Hrvatske u ejelokupnoj pokretnoj I nepokretnoj
imovini i pravima dosadasnje SFRJ.
postupak razdruzivanja
ovaj postupak sto prije
juCi interese svih repubhka I. ProglasenjemLTstavne odluke 0
tavke za priznavanje Republike Hrvatske kao . sub
jekta, za sto ce Predsjednik i Vlada Republike Hrvatske poduzetI sve odre-
dene korake.
Ovom Ustavnom odlukom sadasnje graniee Republike Hrvatske po
-.. .. -staju-dnavne-graniee. prema drugim republikama i susjednim dnavama
dosadasnje SFRJ.
Na podrucju Hrvatske v,:ze samo je donio
bor Republike Hrvatske, a do okoncanja razdruzlvanja I savezm proPISI
koji nisu st"vljelli izvan snage.
Sva pitanjaT6ja u ovom trenutku ne mogu biti rijesena, kao sto su
polozaj JNA, savezna diplomacija, razdioba prava i
bit ce uredena posebnim dogovorom - ugovorom Izmedu
Hrvatske i ostalih federalnih jediniea i SFRJ u postupku razdruzlvanja.
Dok traje razdruzivanje, Rep';1blika Hrvatska samo one savezne
institucije u kojima se odlucuJe na osnovama panteta 1 suglasnostI.
Savezna tijela ne mogu djelovati na teritoriju Republike Hrvatske,
osim ako to Vlada Republike Hrvatske za pojedini slucaj privremeno ne
odobti.
. Republika Hrvatska povlaci svoje i.z Savez!'0l!a vijeca
Skupstine SFRJ kojemu je istekao mandat, a njegovo je postojanje nepot-
rebno u postupku razdruzivanja. .
Republika Hrvatska smatra. da Vijec.e republika. i pokr.a.iina. moze
obavljati ulogu parlamentarnog razmatranja problema razdruzIVanja.
V.
Republika Hrvatska puni
subjektivitet novim dnav,:ma kOle u okvlru
postojecih graniea SFRJ I u OkVlfU medusobmh gramea
nih dosadasnjim ustavom iii medusobmm dogovorom na demokratskl na-
cin.
Uspostavom samostalnosti i suverenosti Republika Hrvatska ne zeli
prekid odnosa s republikama niti u gospodarskim, pro
metnim i finaneljsklm odnoslma Ih poslovanju.
. Republika Hrvatska uspostavit ce posebni ugovorni odnos s Republi
kom Slovenijorn. stvarajuci savez dviju samostalnih suverenih drZava.
90
Hrvatsk,: poziva i ostale republike dosadasnje SFRJ na
'-slval.r anjle saveza suveremh driava pod slijedecim pretpostavkama:
vanJe me4usobnog drzavnog suvereniteta i teritorijainog integriteta uza-
politickog pluralizma i demokracije, plura-
hzma vlasmstva .1 tmsnog gospodarstva, djelotvorno postivanje Ijudskih
prava, manjina i drugih civilizaeijskih vrednota slobod-
kao.t na i ugovor 0 svim spor-
mm pltanjlma kOja postoje Izmedu pOjedlmh republika - suverenih dna-
Rep';1blika Hrvatska polazi.od sta,novista da bi savez suverenih drzava
s Repubhkom kao. I ostahm repub!ikama, utemeljen na osno.
zajedmee, mogao bili od koristi za SFRJ pod uvjetom da se postuju medusobni in.
teresi po medunar?dn<;>g posebno onih na koji-
rna zasniya i zajedmca, jer ta nacela pokazuju zivot-
nost I praktlcnu ona su putokaz koji ce i u buducem savezu
ddava, " Europsku zajednicu, osigurati mir, prosperi-
tet 1 medunarodno uvazavanje.
".Narodne noyine broj 31; 25. Jipnja 1991.
Polaze6i od nacela da je ciIj syake demokratske i suYerene driaye za.
slita i unapredenje i,iednakosti syakoga Ijudskog bi6a, a pre-
ma tome 1 unapredenJe slobode 1 ravnopravnosti svih nacionalnosti,
- polazeCi od izyoriSnih osnoya Ustaya RepubJike Hryatske kao i
odredbi 0 kulturnoj autonomiji i ustrojstvu lokalne samouprave, '
- polaze6i od Op6e deklaracije 0 prayima coyjeka OUN iz 1948
Deklaracije usyojene u Kopenhagenu 1.990. i Pariske poyeIje iz 1990, '.
- polazeci od suvremene prakse. rjesavanja problema nacionalnosti u
demokratskim zemIjama,
Sabor Hryatske donosi
POVELJU
o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj
I.
Pravedno rjesenje pitanja Srba i drugih nacionalnosti u Republici
Hrvatskoj jedan je od vaznih cimbe!,ika demokracije, stabilnosti, mira i
gospodarskog napretka, kao I suradnje s drugim demokratskim drzavama.
II.
. . Zastit.a i p,-!no ostvarenj.e svih nacionalnosti u RepubJici Hrvat-
skoj, kao I zashta prava pOjedmaea sastavni je dio medunarodne zaStite
91
Ijudskih i gradanskih prava i zastite nacionalnosti i kao takva pripadaju
podrueju medunarodnesuradnje.
III.
Prava nacionalnosti i medumlrodna suradnja ne dozvoljavaju niti jed-
nu aktivnost suprotnanaeelima medunarodnog osobito su-
cjelovitosti i .
IV.
Sve nacionalnostiu'
nosti koja moze ugroziti nllhO"O I'
samooeu vallje i' k ti I turn u 'au,t 010 oIniju.
V.
Srbi u Hrvatskoj i sve nacionalnosti imaju pravo proporcionainog
sudjelovanja u tijelima lokalne samouprave i odgovarajucim tijelima
- -i-na--osiguranje gospodarskog i drustvenog razvitka ra-
di oeuvanja njihova identiteta i radi zastite od svakog pokusaja asimilaci-
je, sto ce se regulirati odgovarajucim z3.konima,
jom i samoupravom. Rep?bhke I'!rvatske,
njem organa I tijela Sabora kOJI ce rjesavatI I unapredlvatl medunacIOnal-
-----7n"e"'o"'anosiC'
Organizacija, koja se u skladu s ciljevima zacrtanim u svome statutu
zauzima za zastitu i razvitak pojedine nacionalnosti, pa je zbog te svoje
djelatnosti reprezentativna za .. tu nacionalnost, ima pravo da zastupa nju
kao ejelinu i njezine pojedine pripadnike kako unutar drzave tako i na me-
dunarodnoj razini.
Pojedine nacionalnosti i njihovi pripadnici imaju pravo radi zastite
svojih prava obratiti se medunarodnim institucijama koje Su pozvane bra-
nili Ijudska inaciollalna'prava:" ,. .. ,
Narodne novine broj 3/; 25. lipnja /991.
30.
U sk/adu sa neotudivim pravom Republike Hrvatske na samoodrede-
nje,
- po/azeci odvo!je gradana R"fJublike Hrvatske iskazane na referen-
dumu od 19. svibnja /991. godina,
. - po/azeci od Ustavne od1uke 0 suverenosti i samosta/nosti Republi-
ke Hrvatske i Dek/aracije 0 uspostavi samosta/ne i suverene Republike
Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lip-
nja /99/. godine,
92
-:-. /ftvrdujuCi da je tromjesecni rok.'! odgodi primjene Ustavne od/u-
kOJlje odreden Bnjunskom dek/aracljom istekao 7. listopada /99/ go-
.
- utvrdujuci su u roku Brijunskom dek/aracijom poja-
cane . akCl}C, tzv. INA srpsklh terorista, gradove j sela, da Sll
unISt . v,me vOJ'nJ,'e, sko/e, crkve, k.uItUJ:nJ spomenici i drugi
n.apad.anjem I bOl1}bardiranjem povi-
SU Dsteecne J zg/?!de Rezu!encije Predsjedni-
sabara u vrueme zasjedanja, sa pokusa-
Predsjednika
da JugosJavija kao driavna zajednica vise ne postoJi:
na sjednici svih vijeca odria-
c. /99/. godme, donosl
ODLUKU
< I. Republika Hrvatska O? 8. 1991. godine raskida
na temelju kOJlh je zajedno sa ostalim republikama i
pokrajmama tvonla dosadasnju SFRJ,
,. < Republi.ka Hrvatska odriee legitimitet i legalitet svim tijelima dosa-
dasnje federaelje - SFRJ,
. 3 .. Hrvatska !,e priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo
kOjeg tljela kOje nastupa u Ime bivse federaeije _ SFRJ '
Hrvatska I?riznaje samostalnost i ostalih re-
pubhka blvse Sf.RJ, n" nacela uzajamnosti i spremna je S onim re-
s nIJe u oruzanom sukobu uspostaviti, odrzavati i razvi-
tl pnjateljske, polItIeke, gospodarske, kulturne i druge odnose.
. 5. Hrvatska kao suverena i samostalna driava jameeCi i
temeljna i. nacionalnih manjina, ;ajamcenih
.. Ujedmjehlh naroda, Zavrsnim aktom Helsin-
ske KESS-a i Pariskom poveljom u sklopu eu-
ropsklh mtegraCljs.klh tIjekova, .pnpravna je ulaziti u medudrzavne i me-
dureglOnalne asoCIJaClje s druglm demokratskim drzavama
6. Republika Hrvatska nastavit ce postupak utvrdivania medusobnih
c-Fureifeiif.:t- na ostale republike bivse SFRJ i u odnosu na biv-
7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donosenja.
Narodne novine broj 53; 8. /istopada /99/.
31.
. Na temelju clanka 14. i 15. Ustava Republike Hrvatske Sabor Repub-
like s}ednici Vijeca udruzenvg rada, Vijeea opCina i Drustve-
no-pofluckvg vljeCa 4. prosmca 1991, donosi
93
ODLUKU
o progldenju Ustavnog zakona 0 Ijudskim pravima i slobodama i 0
pravima etnickih i naeionalnih zajOOniea iii manjina u Republici Hrvatskoj
Proglasava se i stupa !la l!stavn! zak?n Iju.d.skim pravima i
slobodama i opravima etmcklh I naclOnalmh zaJedmca lit manJlna u Re-
Hrvatskoj kojeg je donio Sabor Republike Hrvatske, na sjedniei
udrulien,og rada, Vijeca opcina i 4. pro-
32.
Sabor Republike Hrvatske,
teme/jem clanka 3, 14. i 15. Ustava Republike Hrvatske u ze/ji:
da zastiti i osigura ostvarivanje prav". i nacionalnih prava na
najvisoj razini dostignutoj u demokratsklm sredmama suvremene medu-
- -----
da omogu6i gradanima !,rojnjh etnickih i !'f'9io!,alnih .zajedni-
ca iii manjina odnosno gradamma Iste vjerske, III prIPf'dn,!s-
ti slobodno razvijanje njihovih posebnosti u Ok.VlTU ve6I'!ske .zajedmce
gradana iii ve6inJsilJ?;ijednica bez zloupotreba bilo od ve6me bilo od ma-
njine,
u skladu sa ze/jom da Republika 1!rv".tska. bud,; moderna, '!tvoTl:n17
demokratska clanica obite/ji europskih 1 sVjetskih drzava, u kOjoj se njeZI-
ni gradani u uzivanju i p'rava ne6e
dijeliti po osnovi nacionainostl, Jczlku, vJerI, nasb}cdcmm 111 pnrodno uz-
rokovanim /judskim obi/jeijima,
imaju6i naumunapore u med!!narodnoj zaj':.dnici, I?UTOl!-
konfe!enc'le_oJugos!av.lj1 u radIo Tjesenja
otvorenih pitanja nastaJiIi raspadom lugoslavlje 1 stvaranjem novih
na njezinu prostoro,
odlucio je donijeti
USTAVNI ZAKON
o Ijudskim i slobodama io pravima etnickihi
zajednica iii manjina u Republici Hrvatskoj
I. TEMELJNE ODREDBE
Clanak 1.
I Republika Hrvatska u skladu sa:
I Ustavom Republike Hrvatske,
I narelima Povelje Ujedinjenih naroda,
I Opcom deklaraeijom opravima Medunarodnimo-
pravi,!!a, Medunarodnim paktom 0 e
, skim, soclJalmm I kulturmm pravlma, -
-
.--.... --- --- -
Zavrinim aktom Konfereneije 0 sigumosti i suradnji u Europi Pa-
riskom poveljom za Novu Europu i drugim dokumentima KESS-a koli se
odnose na prava rovjeka, osobito Ookumentom kopenhaikog sastanka
KESS-a 0 Ijudskoj dimenziji i Ookumentom moskovskog sastanka KES-
S-a 0 Ijudskoj dimenziji,
- Konvencijom Vijeea Europe za zastitu prava i temeljnih
sloboda, te protokolima uz tu Konvenciju,
0 ukidanju svih oblika rasne diskri-
c- 0 i kaznjavanju genocida,
or,ovin,a djeteta,
na postivanje i zaititu nacionalnih i drugih temeljnih pra-
'- - - i vladavine prava i svih ostalih najvisih
.svog ustavnog I medunarodnoga pravnog poretka, svim svojim
drzavlJamma.
II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
Clanak 2.
Republika Hrvatska priznaje i stiti Ijudska prava i slobode, a posebi-
a) pravo na zivot 21. Ustava Republike Hrvatske);
. b). pravo da osobe na budu izvrgnute iii nehumanom iii po-
mzavaJucem postupku 23. stavak I. Ustava Republike Hrvatske);
c) pravo da osobe ne budu izvrgnute ropstvu iii prisilnom radu
nak 23. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske);
?) pravo na slobodu i osobnu nepovredivost 22. Ustava Re-
pubhke Hrvatske);
e) na jovn? sa strane nepristranog suda u
odredenostt kaznJlvlh dJela I kazni 29. i 31. Ustava Repub-
Hrvatske); -
f) pravo na postivanje osobnog iobiteljskog zivota doma i pisama
35. i 37. Ustava Republike Hrvatske); ,
i vjeroispovijedi 38. i 40. Ustava Re-
Hrvatske);
h) pravo na slobodu izrazavanja (C1anak 38. Ustava Republike Hrvat-
ske);
. i) pravo na mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja
42. I 43. Ustava Republtke Hrvatske);
j) pravo na rad i slobodu rada 54. stavak I. Ustava Republike
Hrvatske);
_'mblilkePravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji (C1anak 62. Ustava Re-
, Hrvatske);
I) pravo na djelotvoran pravni lijek odreden zakonom i dostupan
su Ijudska prava prekrsena 18. Ustava Republi-
Hrvatske) I
95
Ij) sva ostala prava predvidena u medunarodnim instrumentima i
L ovoga zakon,,:,ovisno jedi!,o i iz-
lotenim u tim instrumentlma, te bez dlsknmmaelje po spolu, rasl, bOjl ko-
ze, jeziku,vjeroispovijedi, i d!"Ugom uvjerenj.!1' i
drustvenom porijeklu, povezanostI s naclOnainom manJInOffi, vlasmstvu,
statusu naslijedenom rodenjem iii po nekoj drugoj osnovi 14. i 17.
stavak 3. Ustava Republike Hrvatske).
Republika Hrvatska stiti ravnopravnost i nacionalnih zajed-
nica'iIi manjina- i -svestnini .
Republika Hrvatska pomaze razvoj odnosa izmedu i nacio-
nalnih zajedniea iii manjina sa narodom u njihovoj dr:1avi radi
unapredivanja njihova nacionalnog, kulturnog i razvoja.
i nacionalne zajedniee iii manjine imaju pravo na samoorga-
. ostvarivanja svojih naeionalnih i drugih intere-
sa u skladu s Ustavom i ovim zakonom.
III. KULTURNA AUTONOMIJA I DRUGA PRAY A ETNICKIH I
NACIONALNIH ZAJEDNICA ILl MANJINA
" Clanak 5.
i nacionalne zajedniee iii manjine u Republici Hrvatskoj ima-
ju pravo na kulturnu autonomiju IS. Ustava Republike Hrvatske).
. ,Clanak 6 .
Republika Hrvatska obvezuje se da ee pripadnicima svih etnickih i
nacionalnih zajednica iIi manjina osigurati:
a) puno postivanje nacela nediskriminacije kako je predvideno medu,
narodnim instrumentima iz clanka 1. ovoga zakona;
b) pravo zastite od . a;-v,.;.,,,;,
ziti njihov opstanak;
e) pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed, javno i privatno koriste-
nje jezika i pisma te obrazovanje;
d) zastitu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima kao npr.
uzivanje politickih i ekonomskih sloboda u drustvenoj sferi, pristup medi-
jima, te na polju obrazovanja i opeenito kulturnih pitanja;
e) pravo odluCivanja kojoj etnickoj i nacionalnoj zajednici iii manjini
gradanin iii gradanka zeli pripadati, teuzivanje svih pravau svezi s tim
borom, bilo pojedinacno, bilo u udruzenju s drugim os?ba,?a. se.. . ...
posebiee odnosi na slucajeve braka izmedu osoba kOje pnpadaju
.. 'tirn:efnickim i micionalnim zajednieama iii manjinama, bez stete za osobe
u pitanju.
96
Nacela iz stavka 1. ovoga primjenjuju se takoder u korist
'",rV"'" U opCinama gdje oni ne cine brojcanu veCinu u odnosu na jednu iii
drugih etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina.
Clanak 7.

svih i nacionalnih zajednica iii manjina u Repub-
slobodno upotrebljavati, u privatnom i javnom zivotu,
etnicke i nacionalne zajednice iii
,'1 u ukupnom stanovnika u sluzbenoj uporabi ee
pismo i jezik i pismo te i nacional-
Clanak 8.
ledinice lokalne samouprave mogu utvrditi sluzbenu upotrebu dvaju
iii vise jezika i pisama vodeCi 0 broju pripadnika i interesima etnic-
kih i nacionalnih zajednica iii manjina.
Clanak 9.
'Slobodanje posjedi uporaba znamenja i simbola etnickih i nacional-
zajednica iii manjina.
Kod sluibene uporabe znamenja i simbola etnickih i nacionalnih za-
jednica iii manjina obvezatno se uz njih isticu odgovarajuea znamenja i
simboli Republike Hrvatske.
Ako se izvodi himna iii pjesma etnicke i nacionalne zajednice
manjine, obvezatno se prije izvodi himna Republike Hrvatske.
Statutom jedinice lokalne samouprave moze se propisati koris-
nacionalne zastave i simbola i nacionalnih zajednica iii ma-
Clanak 10.
Pripadnici etnickih i nacionalnih zajectnica iii manjina mogu slobod-
no organizirati informativnu i izdavackli djelatnost na vlastitome jeziku i
tijela lokalne samouprave financijski pomazu
ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga Clanka sukladno svojim moguenosti-
rna.
Clanak 11.
Pripadnici etnickih i nacionalnih zajedniea iii manjina mogu osnivati
kulturna i druga drustva radi nacionalnog i kulturnog identiteta.
Ta drustva su autonomna, a Republika i tijela lokalne samouprave finan-
cijski pom.zu njihov rad prema svojim moguenostima.
Clanak 12.
Republika Hrvatska stiti spomenicko blago i cjelokupnu kulturnu
b'lstinu i nacionalnih zajednica iii manjina.
97
Clanak 13.
Opeine, u kojima su pripadnici etnickih i nacionalnih zajednica iii
manjina u veeini imaju poseban polozaj koji se ureduje statutom u skladu
S ovim zakonorn.
Odgoj i obrazovanje
Clanak 14.
u djecjim vrtieima i na
programima u kojima je primje-
povijest; i znanost, ukoliko to,zele.
Odgoji obrazovanje iz stavka I. ovoga
zi s nacionlanom pripadnoscu polaznika provodi se u opsegu
propisanom po nadleznom tijelu Republike Hrvatske za podrucje
stva. ,
Skolski program 6je izucavanje predstavlja svezu s nacionalnom pri-
,----padnoseu-polaznika.utvrduje tijelo iz stavka 2. ovoga Clanka na prijedlog
Ureda Vlade Republike Hrvatskeza medunacionalne odnose.
Clanak 15.
-----l:Uh!g:radovima+drugimnaseljenim mjestima izvan podrucja opCina s
posebnimstatutom (clanak 21.) u kojima etnicke i nacionalne zajednice iii
manjine cine relativnu veCinu stanovnistva,. to dopusta broj
ustanovit ee se zasebna skolska ustanova III zasebna skolska odJelJenJa s
nastavom na jeziku i 'pismu te 'etnicke i nacionalne zajednice iii manjine,
ukoliko to zele.
U slucaju da se ne mogu, zbog malog broja polaznika, formirati skole
Ifr6<1jeljenJa po kriterijima iz stavka I. ovoga clanka, organizirat ee se u
okviru zasebnogskolskog odjeljenja. nastava predmeta ciji je program
svezi, s nacionalnom pripadnoscu polaznika (jezik i knjizevnost, povijest i
dr.) kojuCeodciavati ucitelji i profesori iste nacionalne pripadnosti kao i
polaznici ako to zele roditelji polaznika.
U i naseljenim mjestima izvan podrucja s poseb-
nim statutom,izkojih je .u.drugom cSvjetskom ratu
skog rata autohtono stanovniStvo ostalih etnickih i nacionalnih
iii manjina bilo protjerano u maticne zemlje ili se vodila politi.ka ""IJa'va-
nja u maticne zemlje, moze se uvesti u skolsku nastavu fakultal1vno
stranog jezika, od IV razreda osnovnog do kraja srednjoskolskog obrazo-
vanja kao strani jezik, jezik te, etnicke i nacionalne zajednice iii manjine,
postotak koji te etnicke i nacionalne zajednice iii manjine
imaju u stanovniStvu na toin podrucju.
Clanak 16.
Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva uz sredstva opCine .'
__ ... .. u .. p_Qjrebnom,.obujmu, radiostvarenja programa utvrdenih u clanku 14.
"voga zakona.
98
Clanak 17.
Pripadnici etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina mogu osnivati
privatne vrtiee, 'kole i druga ucilista.
IV. PROPORCIONALNO SUDJELOVANJE U PREDSTAVNICKIM I
DRUGIM TlJELIMA
Clanak 18.
zaj.,dnlica ili manjina koje sudjeluju
od 8% imaju pravo na zastuplje-

ukup,oorn stanovniStvu u Saboru i Vladl Re-

vrhovne sudbene vlasti.
i nacionalnih zajednica ili manjina ciji je udio u
Republike Hrvatske manji od 8% imaju pravo izabrati ukup-
no pet zastupnika u Zastupnicki dom Sabora Republike Hrvatske.
Zastupnici iz stavka 2. ovoga Clanka predstavnici su svih etnickih i
nacionalnih zajednica iii manjina koji su ih izabrali i duzni su stititi njiho-
. ve interese.
Nacin izbora i opoziva zastupnika iz stavka I. i 2. ovoga Clanka uredit
se zakonom i drugim propisima kojima se ureduju izbori u Republici
Hrvatskoj.
Zastupljenost etnicke i nacionalne zajednice iii manjine iz stavka I.
ovoga clanka u drugim tijelima dciavne vlasti Republike Hrvatske osigu-
rava se zakonom 0 ustrojstvu drZavne vlasti.
Clanak 19.
Pripadnici etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina imaju pravo
na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u
ukupnom stanovniStvu odredene jedinice lokalne samouprave.
Pravo iz stavka I. ovoga clanka osigurava se zakonom kojim se ure-
duje lokalnasainouprava i statutom jedinice lokalne samouprave.
Clanak 20.
odredaba ovoga zakona 0 pravu etnickih i nacio-
na kulturu, obrazovanje, pristup javnim
'iaiinjernog udjela u javnim sluzbama i dru-
podrucjima, Vlada Republike Hrvatske ima
odnose.
Za podrucje jedne iii viSe opCina u kojima broj pripadnika etnickih i
nacionalnih zajednica iIi manjina i njihov interes to zahtijeva, Vlada Re-
publike Hrvatske osnovat ce podrucni ured za medunacionalne odnose.
V. OP(:INE (PODRUCJA) S POSEBNIM SAMOUPRAVNIM
(AUTONOMNIM) POLOZAJEM
Clanak 21.
OpCine (podrucja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) poloza-
jem (u daljem tekstu: opCine s posebnim statutom) u kojima pripadnici
99
pojedine etnicke i nacionalne zajednice iii manjine, prema popisu
niStva iz 1981. godine, cine natpolovienu vecinu imaju unutar sustava 10-
kalne samoupraveRepitblike' Hrvatske, poseban statuto '
Ustrojstvo opcina s posebnim statu tom ne moze biti u suprotnosti s
ustavnim uredenjem Republike Hrvatske kao jedinstvene i nedjeljive dna-
ve. ' - ,
Na opcine s posebnim statutom primjenjuju se odredbe zakona 0 10-
kalnoj samoupravi, ukoliko ovim zakonom nije drugaCije odredeno.
Clanak 22.
i njeno izvrSno
Naeelo iz stavka I. ovoga primjenjuje se i na tijela ustanova,
kao i tijela s javnim ovlastima, te namjestenike koji sl! zaposleni u njima.
Clanak 23.
skupstina opcine s posebnim statutom i '
njena izv,rsna i druga tijela moraju stititi nacionalna prava, polozaj i inte-
rese Hrvata te pripadnika drugih etniekih i nacionalnih zajednica iii rna,
njina koje zive na njenom podrueju.
Clanak 24.
U opcinama s posebnim statu tom Hrvati i ostali stanovnici imaju ista
prava i obveze kao i pripadnici etniekih i nacionalnih zajednica iii manji-
na koji cine vecinu stanovniStya na podrueju opCine s posebnim statutom,
te i sva posebna pravai obveze koja se ovim zakonom utvrduju za pripad-
nike etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina. .'
DjelokrugJ:Qstrojstvo,opcine s, posebnim statutom
Izvorni djelokrug
Clanak 25.
, Opcina s posebnim statutom samostalna je u
nju poslovima iz izvornog djelokruga utvrdenog ovim zakonom.
U izvornom djelokrugu s posebnim statutom je:
I. llskladivanje racionalnog koristenja i uredenja prostora i prostor-
nog razvoja na podrueju opcine;
,2. poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti, u skladu s opcom gos-
p<Ydarskom politikom Republike;
3. briga za zadovoljavanje zajednickih interesa stanovniStva na pod-
rucju opCine s posebnim polozajem u izgradnji i odnavanju infrastruktur-
ne mreze i drugih komunalnih objekata i djelatnosti od vaznosti za opCi-
nu;
i okoli!a na podrucju opcine;
100
5. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje zajednickih interesa gradana
u podrucju kulture, a osobito cuvanja i zastite kulturnog blaga od interesa
za etnicku i nacionalnu zajednicu iii manjinu, poticanje kulturne i
stvene djelatnosti, osnivanje i oddavanje muzeja, znanstvenih i drugih
knjiznica, kazalista i glazbenih sastava koji njeguju tradicije te etnicke i
nacionalne zajednice iii manjine;
6. ostvarivanje uvjeta za zadovoljavanje potreba stanovniStva u zdrav-
st,'enoi i klimatsko-rehabilitacijskoj zastiti te socijalnoj skrbi koja zahtije-
u skladu s posebnim propisima;
7. osiguravanje uvjeta za zadovoljavanje zajednickih interesa
nistva opCine u. obrazovanju te znanosti i upotrebi suvre-
tehnologl)e;
opCine;
reda i mira te sigurnosti prometa na podrucju
9. posebna briga 0 ostvarivanju Ijudskih, gradanskih i etnickih prava
svih stanovnika te posebna zastita stanovnika koji se etnicki i nacionalno
razHkuju od vecinske etnicke i nacionalne zajednice iii manjine;
10. osnivanje sluzbi i organizacija opcine s posebnim statutom za
obavljanje poslova iz izvornog djelokruga.
Clanak 26.
sta!utom n;ogu se povezivati
u zaJedOlce radl efikasOlJeg obavlJanJa poslova IZ svog Izvoroog djelokru-
gao
Opcine iz stavka I. ovoga clanka sklapaju ugovor 0 povezivanju.
Ugovor iz stavka 2. ovoga clanka potvrduje Sabor Republike Hrvat-
ske.
Tijela i sluzbe zajednice iz stavka I. ovoga clanka radi zastite prava iz
izvornog djelokruga mogu podnijeti ustavnu tuzbu Ustavnom sudu Re-
publike Hrvatske.
Clanak 27.
Tijela opcine s posebnim statu tom neposredno izvrsavaju zakone i
propise tijela drzavne vlasti .cpreneseni djelokrug), osim ukoliko
Je za obavlJanJe tlh poslova ustanovlJeno podrueno tijelo dnavne vlasti
Republike Hrvatske.
djelokruga tijela opcine djeluju temeljem
uputa i srediSnjih tijela drzavne uprave Republike Hrvatske.
Za zakonito i strueno obavljanje poslova iz stavka I. ovoga Clanka od-
govorni su predsjednik skupstine opCine i predsjednik izvrsnog vijeca
skupstine opcine.
Opcinska tijela i sluzbe
Clanak 28.
Tijela opcine s posebnim statu tom su:
- skupstina opcine,
- izvrsno vijece skupstine opcine,
lUI
- predsjednik skupstine opcine i
-'-' opCinski sud. .
N ad I e in 0 s t sku pst i n e 0 p c i n e
Clanak 29.
Skupstina opcine s posebnim statutom osobito:
- razmatra i od za
kad jenatozakonomovlastena;
- donos'i planove'
opcinske fondave, donosr
fondova;
- osniva javna i druga poduzeca i ustanove od opcinskog
....: cisniva zdravstvene, socijalne, kulturne, znanstvene i skolske
tiove opCinskog
- hira, imenuje _ i razrjesava,. u sa i
Skupstl1ilnnjel;ovol!"zamJemka, predsJedmke radmh tIJela, dtrek-
tore i ravnatelje javnih poduzeca i druge osobe odredene zakonom;
- odlucuje 0 suradnji i povezivanju s drugim opcinama i ostalim je'
dinicama lokalne sampuprave u pitanjima od interesa za vise opCina (na
skolska izgradnja, izgradnja i odrzavanje infras- .
trukturnih objekata itd.);
- osniva opcinske sluzbe i organizacije koje obavljaju poslove od in-
teresa za opCinu. "",
Propisi, opci akti i odluke
Clanak 30.
Skupstinaopcinesamostalnodonosi slijedece propise i opce akte:
- Statut opcine,
- opCinski proracun i zavrsni racun,
- odluku 0 osnivanju opcinskih fondova i zavrsne racune opcinskih
fondova, . .. ... . .. .. .... ...... ............ __
- odluku 0 osnivanju javnih poduzeca, te opCinskih ustanova za
podrucje skolstva, zdravstva, znanosti, socijalne skrbi i sparta,
- planove razvoja i urbanisticke planove.
Opcinska skupstina ima ovlastenja donositi propise, u skladu sa zako-
nom u slijedeCim oblastima:
. l. uredenja opcinskih ureda i njihovih namjestenika,
2. zastitu i povijesne i narodne bastine,
3. lokalnih obicaja i navika te kulturnih ustanova,
4. zastite okolisa,
5. obrta i kucne djelatnosti,
6. sajrnova i trinica,
102
7. preventivne djelatnosti i prve pomoci U opeim nesrecama,
8. rudnika, kamenoloma, mineralnih i termalnih voda,
9. lava i ribolova,
10. parkova za zastitu flore i faune, osim nacionalnih parkova,
II. odrZavanje prohodnosti lokalnih puteva, vodovoda i javnih rado-
va od opcinskog znacenja,
12. komunikacija i transporta od opCinskog interesa,
14. agrikulture, suma, stanica za obranu od tuce, meJioracije,
15. pomoCi i dobrotvorstva,
17. skolske izgradnje.
OpCinska skupstina donosi i druge propise i opce akte te odluke na
koje je ovlastena zakonom.
Clanak 31.
Sastav opcinske skupstine, njenog izvrsnog vijeca, naCin izbora, dje-
lokrug i naCin rada, utvrduje skupstina opcine statutom opCine u skladu s
ovim zakonom, zakonom 0 lokalnoj samoupravi i izbornim zakonom.
Clanak 32.
Odbornici skupstine opcine s posebnim statutom poslije verifikacije
mandata polazu prisegu Ciji sadrZaj utvrduje Sabor Republike Hrvatske.
Clanak 33.
Predsjednika skupSiine opcine bira i razrjesava skupstina opCine, a
potvrduje Vlada Republike Hrvatske.
Predsjednik skupstine opCine predstavlja opCinu s posebnim statutom
ipredstavnik je vlasti Republike Hrvatske u opcini s posebnim statutom.
Clanak 34.
donosi skupstina opcine s posebnim polozajem
suverenitet, neovisnost i medunarodni subjek-
Ustavni sud Republike Hrvatske moze pokrenuti postupak za utvrdi-
vanje ustavnosti i zakonitosti propisa donesenih od skupstine opcine s po-
sebnim statu tom i provedbenih propisa njenog izvrsnog vijeca te drugih ti
jela koja se po odredbama ovoga zakona mogu osnivati na njenom pod-
rucju u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske .
Clanak 35.
Izvrsna tijela skupstine opCine s posebnim statu tom i tijela koja imaju
ovlasti, provode propise Republike Hrvatske, zupanije u cijem su
sastavuiskupstineopcine.
U slucaju dvojbe koji propis se ima primijeniti, odlucuje Ustavni sud
Republike Hrvatske.
103
Sudskukontrolu zakonitosti pojedinacnih akata upravnih vlasti i
la koja imaju javneovlastiiz stavka 1. ovoga clanka obavlja Upravni
Republike Hrvatske.
o P" ins k e s I u z b e
vornog djelokruga
Naradnapravai
bania i organizacijaina se_
.. Aktojjio-osiiivaiijllopCiiiskih sluzbi i organizaeija iz stavka 1.
clanka uredit ce se nacin upravljanja te postupak i nacin utvrdivanja
govbrnosti celnika sluzbi odnosno organizaeija predsjedniku skupstine
opcine i predsjedniku izvrsnog vijeca.
Opeinski sud
Clanak 37.
Opcinski sudovi u opcinama s posebnim statutom osnivaju se s dva
odjela. Prvi odjel ustanovljujese za odlucivanje 0 predmetima iz izvornog
dJelokruga opCin": . . .
0 predl1letima iz svoje nadleZnosti Prvi odjel odlucuje u dva stupnja
teima prvostupno i drugostupno vijece.
Drugi odjel kao sud prvog stupnja sudi u stvarima koje nisu u izvor-
nom djelokrugu opcine s posebnim statutom.
Clanak 38.
Suce.Pl)'qgodjeJa _opcimk()g .su.d.a .. u. (lPcinama s posebnim
bira i razrjesava na prijedlog skupstine opCine Republicko sudbeno vijece.
Ako Republicko sudbeno vijece ne prihvati prijedlog skupstine opci-
ne za izbor i razrjesenje suca iz stavka I. ovoga clanka, duzno je obrazlozi-
ti svoju/odluku.
Suciopcinskog suda prije stupanja na duznost polazu prisegu
suei svih drugih sudova Republike Hrvatske.
Clanak 39.
Naeionalni sastav sudaca i namjestenika opcinskih sudova mora od-
govarati naeionalnom sastavu stanovnistva na podrucju opcine s poseb-
nim -statutom.
Clanak 40.
Odluke opcinskog suda donose se u ime Republike Hrvatske.
Protiv drugostepene pravomocne odluke Prvog odjela opcinskog
da moze se .ulozitLdopusteni izvanredni pravni Iijek Vrhovnom sudu Re-
publike Hrvatske, a ako je odlukom povrijedeno jedno od Ustavom i ovim
104
iza.konolm utvrdeno Ijudsko pravo i sloboda moze se podnijeti tuzba Ustav-
sudu Republike Hrvatske.
Clanak 41.
Sukob nadleznosti izmedu Prvog i Drugog odjela opcinskog suda rje-
sava Vrhovni sud Republike Hrvatske.
"-'-__________ ._ Policijska uprava
Clanak 42.
s statutom osniva se policijska uprava.
obavlja sve poslove zastite javnog reda i mira na
posebnim statu tom, poslove sigurnosti prometa, poslo-
evidencija, kao i izdavanje uvjerenja i svjedodzbi iz tih
druge unutarnje poslove povjerene im zakonom.
Polieijskoj upravi iz stavka 2. ovoga clanka moze se zakonom povjeri-
ti obavljanje i drugih poslova, osim poslova zastite ustavnog poretka, kon-
trole i zastite granicnih prijelaza.
Clanak 43.
Naeionalni sastav zaposlenih u policijskoj upravi mora odgovarati
nacionalnom sastavu stanovnistva na podrucju opcine s posebnim statu-
tom.
U gradovima i drugim naseljenim mjestima nacionalni sastav policij-
skih djelatnika mora odgovarati naeionalnom sastavu stanovniStva.
Clanak 44.
. Nacelnika polieijske uprave imenuje i razrjesava Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog skupstine opcine s posebnim statutom.
Ostale celnike i ovlastene osobe policijske uprave imenuje i razrjesa-
va ministar unutarnjih poslova na prijedlog skupstine opcine s posebnim
statutom. .
Tijela iz stavka 1. i 2. ovoga clanka imenovat ce predlozene osobe
ukoliko zakonom i drugim propisom odredene uvjete za iz-
postavljenje.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske
Clanak 45.
Vlada Republike Hrvatske za opCinu s posebnim statu tom imenuje
svog povjerenika.
Povjerenik Vlade predstavlja Vladu Republike Hrvatske pred tijelima
opcine s posebnim statutom, obavlja nadzor nad provodenjem odluka
Vlade Republike Hrvatske kao i odredaba ovoga zakona i drugih propisa
kojima su uredena prava etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina.
Povjerenik Vlade Republike Hrvatske ima pravo prisustvovati radu
predstavnickih i drugih tijela opCine s posebnim statutom.
105
'" " Clanak 46.
.Hrvatske p:edsjednik
Hrvatske moze raspustitl skupstmu opCIpe s p.osebm.m statutom I njeno IZ.
vrsno vijeee ako ova svojim odlukama I druglm akllma krse:
',.':" Ustav i zakone Republike Hrvatske, a posebno ako se time onemo_
gucava ostvarivanje ustavnih i zakonskih prava gradana, iIi ih se dovodi u
neravnopravni polo.zaj,
" U slucajevima iz stavka l. ovoga clanka skupstina opCine moze po-
krenuti u roku od 48 sati postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odlu-
ke Predsjednik.RepublikekadUstavnog suda Republike
Do odluke .
no' izvrsiiovijeee mogu sarno odluke kojene trpe
cijeg bi nedonosenja mogle nastupiti stetne posljedice veeih razmjera.
Clanak 47.
Kad je temeljem odredbe prethodnog clanka raspustena skupstina
.. QP.cindlLnjeno izvrsno vijeee, novi izbori za skupstinu opCine .moraju se
oddati u roku od tri mjeseca od odluke Ustavnog suda Repubhke Hrvat-
ske, odnosno novo izvrsno vijeee mora biti izabrano u roku od 30 dana.
Odgoj i obrazovanje
-----... -,.... Clanak 48.
Odgoj i obrazovanje pripadnika etnicke ! zajednice iii '."a-
njine u opeinama s posebni,:,:, statutom, .uko!lk? to zele, obavlja se.u djec.
jim vrtiCima i skolama na njlhovom jezlku I plsmu prema posebmm pro-
gramima u kojima je primjereno sadr.zana njihova povijest, kultura i zna-
nost.
Odgoj i obrazovan)epripadnika naroda u s I?o-
sebnim statutom obavlj8 se u posebmm vrtlCIma I skolama, III posebmm
odjelima skola'i vriiea iia IItVatsKorn jeziku i latinicnom pismu.
Odgojne i nastavne ustanove iz stavka l. i 2. ovoga clanka financiraju
se u opsegu i prema mjerilima koja su na snazi na cijelom podrucju Re
pub like Hrvatske. "k 49
dana .
rna provodi se u dijelu koji nije u svezi s Na podrucju opcine s
nika u opsegu i saddaju propisanom od tijela
rucje skolstva.
Skolski program cije izucavanje predstavlja svezu s nacionalnom pri-
padnoscu polaznika utvrduje se u skladu s odredbom iz clanka 14. stavka
3. ovoga zakona.
Oslale odredbe
. Clanak50;
Toponimi u naseljima i opeinama s posebnim statu tom ispisujlise Ii .
prvom'redu'hrvatskimjezikom i latinicnim pismom, a u drugom redujezi-
kom i pismom etnickih i nadonalnih zajednica iii manjina.
106
VI. IMOVINA I FINANCIRANJE OPCINA S
POSEBNIM STATUTOM
Clanak 51.
Sve pokretnine i nekretnine, osim onih koje su po odredbama poseb-
nih zakona vlasnistvo Republike Hrvatske, a koje pripadaju opCinama s
posebnim statu tom kao i prava koja im pripadaju, vlasnistvo su opCina s
Vlasnistvo iz stavka I. ovoga Clanka, prava i obveze kao i udjeli i osta-
lih ovlastenika, moraju se evidentirati u javnim knjigama.
Clanak 52.
Prihodi opCina s posebnim statutom su:
l. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasnistvu,
2. prihodi od poduzeea, agencija, ustanova i drugih organizacija u nji-
hovom vlasniStvu,
3. posebni opCinski porezi i takse, u skladu s posebnim zakonom,
4. prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vIas-

5. darovi, nasljedstva i legati,
6. pomoe i dotacije Republike Hrvatske predvidene drzavnim prora-
odnosno posebnim zakonom i
7. drugi prihodi utvrdeni zakonom.
Clanak 53.
Prihodi i rashodi opCine s posebiiim statu tom utvrduju se u godis-
njem proracunu.
Na izradu, donosenje, izvrsenje, izmjene, privremena financiranja,
siairiu rezervu i posebne racune opcine s posebnim statutom, zakljucni ra-
cun godiSnjeg proracuna kao i na pozajmljivanje i davanje na zajam pri-
mjenjuju se propisi 0 financiranju javnih potreba.
Clanak 54.
posebnim statu tom nadzire sveukupno materijal-
no i financijsko poslovanje.
U svrhu provodenja nadzora nad poslovanjem iz stavka l. ovoga
clanka skupstina opcine moze u skladu sa statutom, izabrati nadzorni od-
bor. Nadzor se obavlja najmanje cetiri puta godisnje i jedanput nenajav-
Ijeno.
o rezultatima nadzora izvjescuje se skupstina opcine i Povjerenik
Vlade R..,publike Hrvatske .
Clanak 55.
Ministarstvo financija odnosno zakonom odredeno drugo tijelo sre-
disnje drzavne uprave nadzire zakonitost materijalnog i financijskog po-
slovanja opCine s posebnim statutom.
107
Tijelo iz stavk. I. ovog.danka obustavit ce od izvrsenja, poniStiti
nosno ukinuti nezakonili akiniaterijalnog odnosno financijskog pe,sIe,v.:
nja opCine i pokrenuti postupak protiv odgovorne osobe.
VII. MEDUNARODNI NADZOR I SURADNJA
Clanak 56.
nad provedbom odredaba ovoga zakona 0 opcinama s posebnim
Medunarodno tijelo ustanovljeno temeljem ugovora iz stavka I.
ga Clanka stalno ce nadzirati primjene .. ....
statutom.
Tijelo iz stavka 2. ovoga Clanka. podnosit ce izvjesca i preporuke svim .
zainteresiranim stranama.
Republika Hrvatska provest ce preporuke tijela iz prethodnog stavka.
U sluGaju spora 0 provodenju preporuke zatrazit ce se odluka Suda
..ZJLPJ:ay.LGOyjeka ...
Clanak 57.
Republika Hrvatska suradivat ce i savjetovati se, izravno iii putem
mjesovitih odbora, sa vJadama i institucijama zainteresiranih driava fadi
-----'sl<>-potpunijeg-ostvarivanja prava Govjeka i prava etniGkih i nacionalnih
zajednica iIi manjina.
VIII .. SUDSKA ZASTITA
Clanak 58.
Svaki gradanin Republike Hrvatske moze se obratiti Sudu za prava
Govjeka nakon iscrpljivanja svih raspolozivih unutarnjih pravnih lijekova
u predmetima iz podruGja Ijudskih prava i sloboda i prava i polozaja.et'
niGkih i nacionalnih zajednica iii manjina koja su zajamGena Ustavom Re-
publike Hrvatske, medunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku
Hrvatsku, ovim zakonom iIi drugim zakonima koji Sll na snazi u Repuhlici
Hrvatskoj.
Sud za ljudska prava ustanovit ce se ugovorom ddava,
podruGju bivse SFRJ.
Clanak 59.
OpCina s posebnim statutom moze podnijeti Ustavnom sudu Republi-
ke Hrvatske ustavnu tuzbu, ako smatra da su aktom iii radnjom tijela
drzavne vlasti Republike Hrvatske, povrijedene slobode i prava Govjeka i
etnickih i nacionalnih zajednica iii manjina zajamcenih ovim zakonom.
IX. KAZNJIVE RADNJE
Clanak 60.
Zabranjeno je i kaznjivo po kaznenom zakonu Republike Hrvatske
svako djelovanje, potieanje, organiziranje iii pomaganje djelatnosti koje bi
108
ugroziti opstanak neke etnicke i nacionalne zajednice iii man)ine,
Hzai,'ati nacionalnu mnnju, dovesti do diskriminacije iii stavljanja u ne-
ravnopravan polozaj.
Clanak 61.
x. ZAVRSNA ODREDBA
Clanak 62.
Ovaj ustavni zakon stupa na snagu kada ga proglase Vijece udruze-
nog rada, Vijece opCina i Drustveno-politiGko vijece Sabora Republike
Hrvatske.
Odredbe Glave V, VI, VII i VIII primjenjivat ce se:
I. uspostave p.?tpunog i trajnog mira na cjelokupnom teritoriju
"---.Repu:blik, Hrvatske GIJe su gramce potvrdene Ustavom bivse SFRJ iz
go dine i utvrdene Ustavom Republike Hrvat5ke iz te iste godine, te
2. nakon sto se u opcinama s posebnim statu tom odrze slobodni i vi-
sestranaGki izbori.
Narodne novine broj 65,4. prosinca 1991.
109
II.
PRIZNANJE
REPUBLIKE HRV ATSKE
1.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju (!lanka 99. Ustava Repub/ike Hrvatske od 22. prosinca
1990. dana 18. sijecnja 199J. donosim s/ijedecu
ODLUKU
. 0 inozemnim_uredlma Republike Hrvatske
I .................. ________ ... : -. -- 0.--
Inozemni uredi. Republike Hrvatske(u daljnjem tekstu: IURH) osni-
vaju se u drugim drzavama radi promicanja interesa Hrvatske,
uspostavljanja i ucvrscivanja njezinog drZavnog suveremteta I medunarod-
nog subjektiviteta.
pri inedunarodnim organizacijama U okviru
inter"snim udruzenjima i savezima driava.
CIanak 2_

__ poli- informativ.
s ddavama i pri KOlmla su osnivani.
.. Clanak 3.
U skladu s ovom odlukom ustrojstvo, djelokrug i nacin rada IURH
ureduje Vlada Republike Hrvatske svoje k?ju
cine predstavnici Ministarst,:a in.ozemmh (MIP), Ise-
prosvJete 1 kulture, Mlntstarstva turtzma 1 Mlntstar-
stva .mformtranja.-- ..-.. ----- .-......... -
Clanak 4.
Opunomoeene Rep.ubli!<e koji obavljaju d!'z-
nost voditelja IURH-a ImenUje I razrjesuje, na pnjedlog Vlade Repubhke
Hrvatske, predsjednik Republike. Oni moraju bitiddavljani
Hrvatske.
Predsjednik Republike moze iznim,:,-o svojom posebnom
imenovati poessnog predstavnika Repubhke Hrvatske u mozemstvu IZ re-
da za Republiku osobito Y.
IURH djeluje, iii gradamna hrvatskog podrtjetla, a kOjl moze bill I vodl-
telJ pojedinog IURH.
Clanak S.
Predsjednik Republike na prijedlog Vlade utvrduje opee smjernice za
rad IURH-a i obavlja opCi politicki nadzor njihovog djelovanja.
... .." _, __ , _ temelju i U okviru ovih smjerrlica Ministarstvo inozemnih poslova
(MIP) neposredno upravlja i usmjerava rad IURH-a.
112
Clanak 6.
Sredstva za rad IURH-a osiguravaju se iz ddavnog proracuna Re-
publike Hrvatske i iz drugih izvora, 0 eemu odlucuje Vlada Republike
Hrvatske.
Clanak 7.
Ova odluka stupa na snagu danom donosenja, a bit ee objavljena u
Narodnim
Narodne novine broj 21; 2. svibnja 1991 .
2.
MEDUNARODNA AFIRMACIJA REPUBLIKE HRVATSKE
Iz/aganje Dr. Franje Tudmana
vlasti u Hrvatskoj, u sarno jednoj godini,
postigli smo velike uspjehe u afirmaciji hrvatske politike i Republike
Hrvatske u medunarodnoj zajednici. Pred godinu dana medunarodni po-
lozaj Hrvatske bio je nezamjetan, stovise omalovazavajuei. Hrvatska bija-
se nepoznata iii podcjenjivana u medunarodnoj demokratskoj javnosti.
Svaki pokusaj prod ora hrvatske politike na medunarodnu scenu bio je
grubo zaustavljen, potiskivan i diskvalificiran kao protujugoslavenski i
protusocijalisticki Cin. Uspostavom demokratskog poretka stvoreni su uv-
jeti da predstavnici hrvatske vlasti, hrvatski intelektualni, kulturni i gospo-
darski uglednici u domovini i u svijetu mogu pokrenuti svestranu djelat-
nost kako bi medunarodnu javnost upoznali s velikom pobjedom demok-
racijeiistinom o Hrvatskoj. To je ubrzo hrvatsku politiku uzdiglo do cas-
nog mjesta i punog priznanja u medunarodnoj zajednici.

hrvatske politike na unutarnjem i vanjskopolitic..

te aktivnost vrhovnih republickih tijela (predsjednika Re-
dovela je do stvarnog priznanja Republike Hrvat-
-ugleda kakvog nije imala u svojoj novijoj povijes-
U svojoj vanjskopolitickoj djelatnosti sukobili smo se u pocetku s ve-
oma konzervativnim i integralistickim shvaeanjem Jugoslavije. Predstavni-
ci europskih i drugih zemalja zauzimali su kruto status quo stajali'te, po
kojemu je integralna SFRJ, demokratizirana po reformskom programu sa-
vezne vlade, potreba medunarodnog poretka.
Trebalo je godinu dana upornoga upoznavanja diplomatskih pred-
stavnika i politicara, novinara i razlicitih uglednika, iz mnogih zemalja svi-
jeta, da bismo bitno promijenili sliku 0 Hrvatskoj. U tom su pogledu od
narocite vaznosti bili susreti najvisih predstavnika Republike Hrvatske s
najvisim driavnim predstavnicima mnogih zemalja, osobito susreti u
SAD, Svicarskoj, Austriji, Madarskoj, Njemackoj, Ukrajini, Velikoj Brita-
113
niji i italiji. Pri ovome moramo' odati priz.nanje ve!ik0I!! broju .,!glednih
politicara diplomata ipojedinaeaizmnog!h sV!Jeta, .j!' rt
jimposjetamairazgovorima s.hrvatskim preds.ta-:n.'e!ma prom!Jem d s !
Hrvatske u medunarodnoj zajedniei, JOJ da kauzme 1 ana-

mjesto. Da Je Hrvats a I?osta a

zivota i cinjenica da sma u neklm
Hrvatske (u SAD,
su hrvatski
I
rna mo'gu,:e)eC]lno
-drZavil, pUI.pU.,u
odrZanju silom. " .
Sa svoje stranepodrZavamo syaku)nicijatiyu medunarodmh c!mbem-
ka za mirno i demokratsko rjesenJe drzavne knze.
lzvjescillrtvatsKogtrSabora-broj 34; 31; svibnja 1991.
__ ______ . __
ZAJEDNItKA DEKLARACIJA
(Brijunska deklaracija, 7. srpnja 1991)
ministarska trojka hropske
razgovarala je 7. srpnja 1991: na Brijunima s. predstavme!ma sv!h strana
koje.su izravno. uklJucene u. Jogoslavensku knzu.. ..
Cilj misije ministarske. trojke bio je da stvon odgoyaraJuce '!vJete
..... e'pregovoreizmedusv!hstrana;-Sve strane. su pnmtle k
Europske zajedniee i njenih drzava clamea od. 5. 1991..' P?-
tvrdile svoju obvezu dace se E!,ropske O? 30.
1991. u yotpunosti iSPllniti, kak,?b! se os!gurao prek!d vatre! omoguc!h
pregovori 0 buducnost! Jugoslav!Je: .. . . ". .
U vezis tim prijedlozima;--daIJl modahtel! 'su dogo:,orem-u _
Sve strane su se slozile da se slijedeca nacela moraJu doslovno posto-
vati da bi se .osiguralo mirno rjesenje: . . .
- narodi Jugoslavije jedini mogu odluciti 0 _ ..
doslo je do razvoja nove .situacije u kOJa zaht!Jeva pazlJ!vo
nadgledanje i pregovore !zmedu razhCtt!h .
re ovori moraju hitno poceti, a kasmJ.e od 1. kolov,?za 1991. 0
aspektima buducnosti Jugoslav!Je, bez ! os:
novi nacela sadrzanih u. Zavrsnomdokument'! !z l;Ielsmk!Ja ! PanskoJ
ovelji Q novoj Europi (ovo se pose?n? o.dnos! na IJudska ukIJu.:
u skladu s PovelJom
'rijeiiinnarodai sto znac!!
o'nih koje-se odnose na-tentoflJ3.0I mtegntet rzava,
114
kolektivno predsjednistvo mora imati potpuna Qvlastenja i igrati svoju
politicku i ustavnu ulogu, gJede saveznih oruzanih snaga,
sve strane ce se suzdrZati od bilo kakvih jednostranih koraka, a pogo-
tovu od svih nasilnih akata.
Zajednica i njene driave cIanice pruzit ce pomoc u pronalazenju mir-
nih i trajnih rjesenja za sadasnju krizu, pod uvjetom da se strogo postuju
navedene obveze.
'op'ska zajednica i njene drzave clanice prihvaca-
ju drugih strana za pruzanje pomoci i lakse odvijanje proeesa pre-
govaran]a.

moze ogledati u nadzoru napretka pregovora ek-

grupe koje ce osnovati zainteresirane strane, a to,
ostalim, ukljucuje pravna pitanja, pitanja koja se odnose na ljudska prava,
ukIjucujuci i prava naeionalnih manjina, ekonomska i trgovinska pitanja
te pitanja sigurnosti. S obzirom na odluke donesene u Pragu u sklopu
KESS-a, one su se dogovorile da se sto je moguce prije uputi misija za
nadzor kako bi pomogla u stabiliziranju prekida vatre i nadgledanju pro-
vodenja ostalih elemenata sporazuma postignutoga izmedu jugoslaven.
uz doprinos Europske zajednice. Smjernice za ovu pripremnu
m!s!Judane su u Aneksu II.
One pozdravljaju ocekivani dolazak ove pripremne misije visokih
funkeionara 9. srpnja.
Sve jugoslavenske strane obvezuju se da podrze predvidenu misiju za
nadzor 8to ce joj, medu ostalim, osigurati punu zastitu i jamciti sIobodu
kretanja.
Sve strane su se sIozile da je zastita manjinskoga stanovniStva od vi-
talnog znacaja za uspjesan ishod pregovora. One su takoder potvrdile da
ce U ovorn pogIedu postovati svoje obveze propisane medunarodnim pra-
Yom .
Europska trojka je spremna da 0 razvoju situacije u vezi s procesom
pregovora obavijesti sve zemlje Claniee KESS-a.
ANEKS I.
OSTALI MODALITETI U PRIPREMI PREGOVORA
I. Rezim na granici
Nadzor granicnih prijelaza preuzet ce policija Slovenije. Oni ce djelo-
vati u skladu sa saveznim propisima.
2. Carine
Sporazum koji su potpisali predstavnici savezne vlade i vlade Repub-
like Slovenije 20. lipnja 1991. potvrduje se i bit ce proveden. Carine ce os-
tati savezni prihod a prikupljat ce ih slovenski eariniei. Uplacivat ce se na
zajednicki racun koji ce nadzirati savezni i republicki ministar financija
zajedno s jos jednim iii dvojieom vanjskih kontrolora.
115
3. Kontrolazracnog.saobracaja
Postoji sarno jedna krih:tr6la z!acnog za cijelu.!ugoslaviju:
Say domaci. imedunarodni zracm saobracaJ preko JugoslavlJe nadzlru I
jamce nadlezni savezni organ.
4.' Sigurnost ,Da, granicama
Uspostavit ce se
europskim
S. Ostali. modaliteti za primjenu prekida vatre .
- deblokada svih jedinica i objekata JNA
_ bezuvjetno povlacenje jedinica JNA u njihove kasarne
- uklanjanje barikada na putovima
i opreme JNA
_ deaktivizacijajedinica teritorijalne obrane i njihov povratak na po-
laziSne tocke.
Sve ove mjere stu pit ce na snagu sto je moguce prije, a najkasnije do
---S80.-ssFJ'n:ia"u-24"h, .
6. Zarobljenici
. Sve osobe zatvorene u svezi s neprijateljstvima od 25. lipnja 1991. mo-
raju se sto prije osloboditi, a najkasnije do S. srpnja u 24 sata. Olede pri-
mjene ave odluke suradivat ce se s Medunarodnim crvenim krizem.
.... " "---"" """"ANEKsn, "
SMJERNICE ZA PROMATRACKU MISlJU ZA JUOOSLAVIJU
Uvod
Situacija u Jugoslaviji tice se svih zemalja sudionica KESS-a. Komi-
tet visokih funkcionara, na svojoj sjednici u Pragu, razmotrio je moguc-
nost slanja jedne multinacionalne promatracke misije u Jugoslaviju. Ocig-
ledno je da jedna takva misija moze raditi sarno uz punu suglasnost svih
zainteresiranih strana. Da bi se misiji omog'ucilo izvdavanje njenih zada-
taka;" prijeko je potrebno definirati njen mandat i odrediti njena prava i
dulnosti. Takoder se mora utvrditi financiranje te operacije kao i brojna
prakticna pitanja. Stoga se predlazu slijedeCi elementi:
Mandat
" Formirat ce se jedna promatracka misija sa zadatkom da nadgleda si-
tuaciju u Jugoslaviji, posebno aktivnosti u Sloveniji a moZda i u Hrvat-
skoj. Cilj misije je da nadgleda provodenje preostalih elemenata sporazu-
116
!D
a
izmedu jugoslavenskih strana uz doprinos Europske za-
Jedmce
Trajanje mandata
misiji se .mora omoguciti da sto prije zapocne rad. Pro-
matracka '!llslJa ce dJelovah sve dok to zainteresirane strane budu smatra-
Ie potrebmm.
Odrediste aktivnosti
Pod sadasnjim uvjetima, misija ce svoje aktivnosti ograniciti na Slo-
bude potrebno, podrucje njenog djelovanja
liZ suglasnost svih zainteresiranih strana.
Sastav i nacin djeJovanja
.P!?ma!racka biti mjesovita sastava, tj. njeni clanovi rno-
gu bItt 1 vOJne osobe I CIVlh.
. bi !Do!\la od 30 do. 50 cIano va. Kako je vazno djelo-
vah sto. Izbor clanova mlsije ne bi smio usporiti pocetak
... uJoua bl praktlcno da se za promatrace angaziraju civili i
clanoVl CSBM u Becu, gdje vee postoji ekspertiza glede
procesa KESS-a. NJlma se mogu pridruziti druge civilne ilili vojne osobe.
Misija <;entar za koordinaciju u Jugoslaviji. Iz toga ce se
centra manJ,1 bmov! - od, naprimjer, dva ciana - u razlicite
sektore. casmk za vezu od svake suprotne strane bit ce imenovan
kao pratnJa oVlm promatrackim jedinicama u svako doba.
Struktura kornandiranja i supervizija
Promatracke radit ce pod nadzorom sefa promatracke misije.
promatracke mlSlJe podnoSlt ce doevna izvjesca, posredstvom Sekreta-
rIJata KESS-a u Pragu, Komitetu visokih funkcionara.
. K0'!litet biti odgovarajuce u kojemu ce se voditi racuna 0
promatracke misije r odlucivati da Ii ce se mandat
Je produzltl ako to bude potrebno.
Pravna pitaoja
Potrebno je. osil!urati pravne uyjete da bi misija mogla obavljati svoje
zadatk.e .. To uklJucuJe oSlguranJe dlplomatskog imuniteta kao i slobodno
kretanje I komuniciranje u Jugoslaviji, sto podrazumijeva i komunikaciju s
Centrom za koordinaciju i ambasadama.
Prakticoa pitanja
.Med,!.brojni;n p}tanjima koje treba rijesiti jesu i pitanja u
sveZl s sredstytma. 1 .oslgurava,r,tjem prevodilackih usluga za
jedlnIce, kao I naclmma na kO]1 ce se promatraci identificira-
tI kao clanovi promatracke misije KESS-a.
. da promatracka misija nije mirovna snaga, njeni clanovi neee
noslt1 oruzJe.
117
4.
MEMORANDUM 0 SUGLASNOSTI 0 PROSIRENJU
PROMATRACKIHAKTIVNOSTI PROMATRAtKE MISIJE U
JUGOSLAVIJI
..
gurnosti i suradnji da pozdrayi .. . ...
driava da se na temelju njlhove _ kak?
bi s.e osigurao prekid vatre, kao i da konstattr.a .drzava sudl-
onicau Konferenciji 0 evropskoj sigurnostl I da daju konkretan
doprinos razrjesavanju .. .. _
.-:c-Poziv vlasti y!opskoj zajedmcI I njemm drzavama
orgamzlraju takvu mlslju.
_ Sporazum postignut na Brijunima 7. srpnja 1991. godine, i u
du sa: I . . ... .
_ Memorandliitfom0 suglasnosti 0 mlSljl u Jugoslavl-
ji potpisanim u Beogradu 13. srpnja 1991: godine, o.d strane
Evropske. zajednice i njezinih driava Jug?slavlje,
Republike Hrvatskei Republil>e Siovemje, kOjl je I dalje na snazl prema
njegovim odredbama. .'
_ Sporazumom 0 prekidu vatre iz Beograda, I. rUjna 1991. godme.
Evropska zajednica i njezine driave Belgija, Danska, Francus-
ka, Nlzozemska, Portugal, ..
Spanjolska, Velika Britanija i daljnjem tekstu
koje upucuju, s jedne strane, i Predsjedms!vo SFRJ kolekttv':'l vrhovm
komandant oruzanih snaga SIV repub"ke Bosna I Hercegovma, Crna
Gora, Hrvatska, i Srbija, u tekstu nazvane
strane domacini, s druge strane, U dalJnJem tekstu zaJedno nazvane strane
sudionice:
_ utvrdujuci kakva razaranja kao posljedicu neprijateljstva u Jugos-
laviji trpe svi stanovnici,
_ svjesne ozbiljnog koji neprijateljstva u Jugoslaviji mogu
imati ,na mir i sigurnost u Evropl,
odlucne da pronadu miroljubiv za razrjesavanje situacije ko-
jatrenutno razjedinjava narode .. . . . ..
_ zainteresirane da unaprijede uVjete kOJ! bl obeshrabn" nove Izlje-
ve nasiljai krvoprolica,i
_ odlucne da zajedno rade kako bi pridonije.le mira i si-
gurnosti iosigurale put pregovorima 0 buducnostl Jugoslavlje,
. Postigle su sljedeci dogovor:
118
Clan I (mandat)
I. Djelovanje visenacionalne misije ustanovljene na te-
melju Memoranduma 0 suglasnosti od 13. srpnja 1991. godine, kako bi se
pracenje prekida vatre dogovoreno I. kolovoza 1991. godine u
Beogradu, prosirit ce se kada stupi na snagu.
Cilj ovog prosirenja djelovanja bit ce pomoc u stabiliziranju ovog

ce u tom cilju ad hoc procjenjivati i is-

eIemenatk. prekida vatre, koji moraju
je dogovoreno izmedu strana potpisnica
I. kolovoza 1991. godine u Beogradu:

sve i sve osobe koje nose oruzje bez odlaganja i
bezuvjetno ce se od otvaranja vatre i odustati od svih aktivnosti
koje mogu izazvati oruzane sukobe;
- sve sukobljene strane neodgodivo ce obustaviti sva daljnja kreta-
nja, osim onih koje za cilj imaju povlacenje, kako bi se izbjegao neposre-
dan kontakt i povuCi ce se sa svih polozaja na kojima je dolazilo do nepri-
jateljstava; .
... - neprijateljske snage, koje su u neposrednom kontaktu razdvojit ce
se i povuci na polozaje koji su izvan dometa barem vatrenog oruz-

- minobacaci i drugo naoruzanje bit ce povllceno izvan dometa rani-
je sukobljenih snaga;
- sve paravojne snage (osim policijskih snaga) i neregularne jedinice
bit ce razoruzane i raspustene:
- demobilizirat ce se rezervni sastav Hrvatske nacionalne garde, a
JNA vratiti u vojarne, kako ni jedni ni drugi ne bi prejudicirali izvodenje
aktivnosti koje su gore navedene,
2. Kako bi osigurale cjelovitu i efikasnu kontrolu prekida vatre, stra-
ne su se takoder suglasile da aktivnosti pracenja izvode JNA, hrvatske
vlasti, i predstavnici srpskog stanovniStva u Hrvatskoj, u suko-
be. Prema volji sefa misije mogu
aktivnostima promatranja jugos-
3. Uloga misije bit ce pracenje i izvjestavanje 0 provode-
nju elemenata prekida vatre, koji su izneseni u clanu I, ali misija nece sud-
jelovati u samoj primjeni ovih elemenata,
4. U tom cilju, strane domaCini ce stranama koje upucuju osigurati
sve infonnacije i pruziti punu suradnju koja ce biti neophodna za ostvari-
vanje ciljeva misije. U tom cilju strane domacini ce postaviti oficira za ve-
zu.
Clan II (trajanje)
I. misija ce svoje aktivnosti navedene u I
kada dode do prekida vatre i kada sve strane sudionice potpisu ovaj Me-
morandum 0 suglasnosti.
119
2. misija ce svoje aktivnosti zavrsiti 13. listopada 1991.
godine, tri, mjeseca potpisivanj.a l':Iemoranduma ? suglasnosti 05!
13. kolovoza 1991. godine.,Strane sudlOmce mogu odluCltl da se produZl
mandat promatracke misije.
Clan III (koordinacija)
1. Dieiov"nie
Clan IV (status)
centar za
osoblja: mlSIJe, a os()bill? ni
jedna pojedinac ne pucaju na ili u Os
tale konkretne odredbe koje su predvidene bit zbog savjeta podnesene
sefu misije.
.. .. ",-' aktivnosti misija, njezi-
no osoblje, vQzila, plovila, avioni i oprema, imat ce neogranicenu slobodu
kretanja na misije.
3. Promatracka misija djelovat ce sarno u podrucjima u kojima su ak-
tivnosti vlasti i predstavnika srpskog stanovnistva
vrednovale efikasnost prekida vatre i obavijestile promatracku misiju, te
nakon sto sef promatracke misije od svih strana domacina dobije garanci-
je sigumosti osoblja promatracke misije, koje on smatra zadovoljavaju-
cim. "
4. Pri izvodenju svojih aktivnosti, osoblje promatracke misije ce na
svoj zahtjev imati u pratnji pratioca i prevodioca (osim ako sam pratilac
ne mo:!e raditi kao prevodilac), koje Co odrediti barem jedna od strana do-
macina, uzimajuci u obzir njezinu oblast djelovanja. Pratilac/prevodilac
pomagafceclahOvinl",qjromattacl<e'misijeu'izvrsavanjunjihovih'funkcija.
" '5. misija ce na svom Koordinacijskom centru, Regional-
nom centro (centrima) za pracenje te drugim prostorijama, vozilima, plo-
vilima i avionima imati zastavu Evropske zajednice.
6. Na vQzilima, plovilima i avionima promatracke nalaz.i.t.
jasne oznake promatracke misije, 0 kojima ce nadle:!ni organi biti
jesteni.
Clan V (sastav)
1. Prema ovom Memorandumu suglasnosti, promatracka misija bit ce
sastavljena od kadrova koje imenuju strane koje upucuju te iz Kanade,
Poljske, Svedske i Cesko-Slovacke, u daljnjem tekstu zajedno nazvane
strane. Takoder, sve druge driave sudionice Konfereneije 0
evropskoj sigumosti i suradnji mogu imenovati osoblje u promatracku mi-
siju kada to odobre strane sudionice, nakon cega ce biti nazvane promat;
. rackim stranama.
'2.0soblje koje pripada promatrackoj misiji u daljnjem ce tekstu biti
nazvano - promatraci.
120
3. Promatrace ce postavljati vlade promatrackih strana.
4. Za potrebe Memoranduma 0 suglasnosti, broj promatraca naveden
u suglasnostiod 13. k?lovoza 1991. godine bit ce pove-
can sa 50 na pnbhzno 200. BroJ potrebmh clanova mo:!e se mijenjati pre-
rna dogovoru strana sudionica.
5. Promatraci ce izbjegavati sve postupke iii aktivnosti koje nisu sug.
lasne s neutralnom ulogom njihove du:!nosti.
koristiti pomoc administrativnog i tehni-
! kada joj zatreba. Clanovi administrativne
ce status slican statusu administrativnog i teh-
-.nick,og.osobljaprolTlatra1;kih strana koje je zaposleno u ambasadama.
. 7: misija. moze na lieu mjesta anga:!irati pOmocno osob-
IJe kOJe JOJ Na zahtJev sefa promatracke misije strane domacini ce
prema misiji olak!ati angaziranje mjesnog kvalifiei-
osoblJa te ub.rzati proces takvog angaziranja. Pomocno osoblje misi.
Je lmat ce status sMan statusu angaziranog mjesnog osoblja ambasada.
Clan VI (orozje; odjeca)
1. nece nositi orozje.
2. Promatraci ce nositi civilnu odjecu.
Clan VII (lanae odgovornosti)
... 1. .radit ce pod odgovornoscu sefa promatracke
n;t,s'Je kOJl ce bltl driavlJamn driave Evropske zajedniee iii Pred-
savjeta EZ-a, koji se u daljnjem tekstu naziva Predsjednistvo
savJeta EZ-a.
2. Sef promatracke misije davat ce redovite izvjestaje 0 aktivnostima i
rezultati.ma promatracke m!sije i to posredstvom Predsjednistva savjeta
EZ-a SVlm stranama domaClntma te promatrackim stranama.
.. 3. Pr.edsjedniStvo savjeta EZ-a ce, sto brie, obavjeStavati Komitet vi-
slh funkelOnera Konferencije 0 evropskoj sigurnosti i suradnji 0 aktivnos-
Clan VIII (putovanja i prijevoz)
1. Vozila, plovila i avioni promatracke misije nece biti podlozni oba.
veznoj registraciji iii izdavanju dozvola u podrucju rada misije pod uvje-
tom da je takva vozila osiguralo trece lice. '
2. Promatracka misija moze koristiti ceste, mostove, kanale i druge
vode, lucke objekte, aerodrome bez bilo kakve nap late.
... zah.tjev strane domacini ce promatrackoj
mlslJI oSlguratl vozlla kOJa mogu bllt potrebna za obavljanje njezinih za-
dataka, ako promatracka misija nema mogucnost koriStenja vlastitih vozi-
la. Strane domacini ce promatrackoj misiji omoguciti koristenje vlastitih
vozila, plovila i aviona.
121
Clan X (povlastice i imunitet) ................ - _... ... .. .
I Promatracima ce za vrijeme njihove misije biti odobrene .. povlasxce
i diplomatskih sluibenika u skladu s Beckom konvenclJom 0 Ip.
lomatskim odnosima. . d . b k
2 Koordinacijski centar regionalni centri za pracenJe, te . 0 Je
tivo;ila .. plovilai-avioni misije bit ce . .
, 3. P;omatracima ce povlastice i imunitet predvlden oVlm clanom bIll
osigurani:
a) za vrijeme trajal1:ja misije . ... ..
-----b)-nakon.toga,u odnosu na postupke
4 Strane domaCini se obavezuju da ce .efu I eklpe
misije olaksati ulazak na i odlazak sa podrucja m.lsIJe.
. EZ c t ama domacinima osigurati pOplS clanova mlslJe I 0 aVI
s;:an: 0 dolasku i odlasku osob.lja pripada pr!"mat.
Je ck. . ... Osoblje koje pripada promatrackoJ mlslJI Imat ce svoJe
dokumente Kojima dokazuje da je osoblje promatracke mlSI,
je: ... s .. Strane-domacini priznaju.pravo .da bez
rine ili drugih ogranicenja uvoze svu opremu, matenJale, zaf,he I. ro;
bu namijenjenu iskljuCivoj i up!"treb.i promatrdc e r'ISIJe, ao I
da onavo izvezu iii da se na nekl drugl nacm oslobo e ta ve
svil; nepotrosenih materijala i druge ovako uvezene robe, u mJen u
kojoj su jos upotreblJlvl.
Clan XI k .... bIt t
J. Strane domaCini suglasne su da <;>J mlslJI. esp a no s a
ve na raspolaganje hranu i smjestaj za osoblJe, kao I uredskl.prostor.
ne sudionice ce donijeti odluku 0 drugim u s
rna -i imunitetom, kao i s prakticnim aranzmamma, putovanJlma 1 dodaCl-
rna za zivot clanova misije. . . .
2 Strane domaCini ce u potpunosti nadoknadltl strana
rna stete gubitke.iIi povrede koje bilo koji promatrac pretrp,1 za.
me trajanja :nisije i podmiriti promatracklffi stranama sva .;
a nastanuili su u bilo kakvoj vezi s aktivnostima promatracke mlslJe lit
osoblja.
122
5.
DEKLARACIJA 0 JUGOSLA VIJI
(IzYBnredni ministarski sastanak
Den Haag, 3. rajna 1991)
Zajednica i njene driave clanice pozdravljaju cinjenicu da su sve ju .
instrumente za rjesavanje krize
f i sto SU, potpisivanjem sporazuma
o prekidu vatre i 0 suglasnosti 0 prosirenju aktivnosti pro
matracke misije EZ, pokazale da iele suradivati u tom cilju.
.. i njene drzave clanice pozivaju sve strane da striktno po
stuju svoje obveze iz sporazuma 0 prekidu vatre i Memoranduma 0 sugJas-
nosti. Na psnovi te pretpostavke, zajednica i njene driave clanice sazvat
ce pod svojim okriljem Konferenciju 0 Jugoslaviji u Palaci mira u Haagu
7. rujna 1991, i istodobno ustanoviti arbitraznu proceduru. '
Takoder, djelujuci pod tom pretpostavkom, Zajednica i njene driave
clanice izrazavaju svoju spremnost za hitno dalje prosirivanje promatrac
ke misije i za implementaciju njena prosirenog mandata u Hrvatskoj. To
ce ukljuCiti i sudjelovanje jednog broja drugih drzava sudionica KESSa.
Na svom sastanku ad 6. rujna, ministri ce maei ocijeniti situaciju.
Konferencija ce okupiti savezno PredsjedniStvo Jugoslavije, saveznu
vladu i predsjednike repubJikiL Zajednica i njene driave clanice osigurat
ce predsjedavanje Konferencijom i proceduru po kojoj ce ju voditi pred.
sjednik, na osnovi povjerenog mu mandata. Imaju zadovoljstvo konstati
rati da je lord Carrington prihvatio predsjedavanje Konferencijom.
Konferencija ce usvojiti aranzmane za osiguravanje mirnog zadovo-
Ijenja suprotstavljenih teznji jugoslavenskih naroda, na temelju slijedeCih
nacela: nedopustivosti jednostrane promjene granica putem sile, zastita
u Jugoslaviji i puno uzimanje u obzir svih legitimnih teznji i Ie
aspiracija.
U sklopu Konferencije, predsjednik ce prenijeti Arbitraznoj komisiji
sva pitanja podnesena na arbitriranje a rezultati razmatranja od strane
Komisije bit ce vraceni Konferenciji posredstvom predsjednika. Pravila
arbitrazne . bit ce usvojena od strane arbitara, pri cemu ce se
postojeCih organil;acija u ovoj oblasti.
Europska zajednica i njene driave Clanice ce, posredstvom predsjeda
vajucega i Sekretarijata KESSa, u potpunosti i stalno obavje.tavati druge
driave sudionice KESSa 0 odvijanju Konferencije 0 Jugoslaviji.
Zajednica i njene drzave clanice su nacelno spremne, ako se stirn slo
ze jugoslavenske strane, nastaviti svoje promatracke aktivnosti, dokle god
to bilo potrebno, da bi se osigurao uspjeh Konferencije. Ocekuju od ju
goslavenskih strana da ce, u skladu s time, ispunjavati svoje obaveze.
Zajednica i njene driave clanice izraiavaju nadu da ce im normaliza
situacije omoguciti da .to prije stave na snagu financijske protokole,
bi pridonijeli ekonomskom oporavku zemlje.
Zajednica i njene driave (,::lanice spremne su razmotriti osiguravanje
pomoci zrtvama nasilja.
123
6.
ODREDBE SPORAZUMA ZA KONVENCIJU
(Cetvrta verzija Konvencije EZ haske konferencije, Den Haag, 4.
studenoga 1991)
PRVO
Opce odredbe .
........ _ ..... -............ _ .. - _ .. _ .. _-----;'
Cla.ak 1.
I. Novi odnosi medu republikama bit ce temeljeni na:
a) suverenitetu i neovisnosti republika, s medunarodnim subjektivite-
tom za one koje to zele;
__ ... _. __ ...:b)-sloh.o.dJJpj.zaje9.ni.cLrem!b]iIca .s .. subjektivitetom,
onako kako je to predvideno ovom Konvenc!Jom;
c) zajednickoj drzavi ravnopravnih republika za one republike koje
iele ostati u zajednickoj driavi; .
___ -::-;da)l-;S;s'leobuhv:.atnim.arauzmanima, ukljuc.uj":ci za
zastitu Ijudskih prava i posebni status za pOJedme grupe ! podrucJa;
e) europskom angaiiranju tamp gdje je to prikladno;
flu sklopu priznat ce se nezavisnost. republika
koje to iele, u sadasnJlm gramcama; ako ne bude drugac!Je dogovoreno.
2. Republike potvrduju da je njihova medusobna suradnja, kao i stva-
ranje ove zajedilice dio procegll izgradnje nove Europe, kako se to predvi-
da Pariskom PQv:eIjQm.o.<1. P.a.ceunapredivati izglede za su-
radnju i cvrsce odnose s Europskom zajednicom. One ce suradivati u pod-
rucjima reguliranim ovim aranzmanimai u drugim dogovorenim podrucji-
ma, cime se ne iskljucuje mogucnost cvrscih oblika suradnje u tim podruc-
jima medu republikama koje to zele.
DRUGO POGLAVLJE
Ljudska prava i prava etnickih nacionalnih skupina
Clanak 2.
A) Ljudska prava
I. Republike jamce sljedeca Ijudska prava:
a) pravo na zivot;
... _.Jpravo covjeka da ne bude podvrgnut mucenju, nehumanim iii po-
nizavajucim postupcima;
124
c) pravo covjeka da ne bude podvrgnut ropstvu iii prisilnom radu;
d) pravo na slobodu;
e) pravo covjeka da bude posteno i javno saslusan na nepristranom
sudu i da ne bude podvrgnut retrospektivnom krivicnom progonu;
f) pravo na postivanje osobnog i obiteljskog zivota, stana i prijepiske;
g) pravo na slobodu misljenja, savjesti i vjeroispovijesti;
h) pravo na slobodu govora;

i udruzivanja;
j) pravo na sklapanje braka i obitelji;
k) pravo na zastitu predvidenu zakonom koja je dostupna
prava ugrozena;
I) sva ostala prava predvidena dolje navedenim instrumentima;
To podlijeze sarno oniro iznimkama i utvrdenim u do-
lje navedenim instrumentima, a bez diskriminacije po bila kojoj osnovi,
kao sto su spol, rasa, boja koze, jezik, vjeroispovijest, politicko iii drugo
uvjerenje, nacionalno Hi socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom
manjinom, imovinski status, status po rodenju iii drugi status.
Instrumenti koji se gore spominju su slijedeci:
- Univerzalna deklaracija 0 Ijudskim pravima, Medunarodni ugovor
o gradanskim i politickim pravima, Medunarodni ugovor 0 ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda;
- Zavrsni dokument Konferencije 0 europskoj sigurnosti i suradnji,
PariSka povelja za novu Europu i dokumenti KESS koji se odnose na ljud-
ska prava, posebno dokument sastanka Konferencije 0 Ijudskim pravima
KESS u Kopenhagenu i Dokument moskovskog sastanka Konferencije 0
ljudskim pravima KESS;
- Konvencija Vijeca Europe za zastitu Ijudskih prava i temeljnih slo-
boda, kao i protokoli te Konvencije.
B) Prava pripadnika nacionalnih i et,!ickih grupa
2. Republike posebno jamce Ijudska prava koja vrijede za nacionalne,
iii etnicke skupine, koja Sll sadri:ana u:
- instrumentima Ujedinjenih naroda, KESS i Vijeca Europe, koji se
. clanka;
- Konvenciji 0 uklanjanju rasne diskriminacije, Konvenciji 0 spreca-
vanju i kazanjavanju zlocina genocida i Konvenciji 0 pravima djeteta Uje-
dinjenih naroda;
- izvjestaju prihvacenom na sastanku strucnjaka KESS 0 nacional-
nim manjinama, koji je oddan u Zenevi,
Provodeci ovu Konvenciju, one ce takoder primjereno voditi racuna
0:
- prijedlozima za Deklaraciju Ujedinjenih naroda 0 pravima pripad-
nika nacionalnih iii entickih, vjerskih i jezicnih manjina;
- prijedlogu za Konvenciju 0 zastiti manjina Europske komisije za
demokraciju i pravo u sklopu Vijeca Europe.
125
3. Republike ce osobama koje pripadaju nacionalnoj iii etnickoj gru-
pi jamciti sljedeca prava:
- nacelo nediskriminacije kako je formulirano u pravnim intrumen_
tima navedenim u stavku 2. ovog clanka;
- pravo na zastitu od svih djelovanja koja bi im mogla ugroziti egzis-
tenciju;
- sva kultuma kako su utvrdena u instrumentima
u stavku
jest,
nju;
- zastitu'ravn'opravnog sudjeIovarija 'u javnim poslovima, kao
ostvarivanje politickih i ekonomskih sloboda, u
pristtipu sredstvirila informiranja, U obrazovanju i k
cenito;
- pravo pojedinca da odluci kojoj nacionalnoj iii etnickoj grupi zeli
pripadati, i ostvariti sva prava koja dobiva iz tog izbora kao pojedinac iii
udruzen s drugima;
:::'iibor'prJpadarijallinepripadanja nekoj nacionalnoj iii etnickoj
grupi nece dovesti odxedenu osobu u nepovoljan polozaj. To ee posebno
vrijediti u slucajevima braka izmedu osoba koje pripadaju razlicitim naci-
onalnim iii etnickim grup.ama.
----0nim-osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj iii entickoj grupi, a
zive odvojeno od drugih osoba istog podrijetla, naprimjer u izoliranim se-
lima, treba zajamciti onoliku samoupravu kolika je izvediva.
Navedena nacela trebaju takoder vrijediti u onim podrucjima u koji-
rna su pripadnici glavne nacionalne iii etnicke grupe u republici brojcano
manji od jedne iii vise drugih nacionalnih iii etnickih skupina u tome pod-
rucju.
4. Osim prava navedenih u stavku 3. ovog clanka, republike ee osoba-
rna koje pripadaju nacionalnoj iii etnickoj grupi koje predstavlja znatan
postotak stanovnistva u republici u kojoj zive, ali ne tvore veCinu, jamciti
opee pravo sudjelovanja pripadnika te sku pine u javnim poslovima, uklju-
cujuei sudjelovanje u vlasti republike, kad je rijec 0 pitanjima koja se na
njih odnose.
C) Poseban status
5. Dodatno, podrucja u kojima osobe koje pripadaju nacionalnoj iii
etnickoj grupi tvore veCinu, imat ee poseban status autonomije.
126
Takav status omogueuje:
a) pravo na posjedovanje i isticanje nacionalnih obiljezja te grupe;
b) izbrisano;
c) obrazovni sustav koji vodi raeuna 0 vrijednostima i potrebama te
grupe;
d) zakonodavno tijelo
administrativnu strukturu, ukljucujuCi regionalne policijske
snage
sudstvo
koji bi ?ili odgoyorni za pitanja u tom podrucju i koji odrazavaju sas-
tav stanovmstva u nJemu;
e) uvjete za odgovarajueu medunarodnu kontrolu.
Ta podrucja su navedena u aneksu A.
. SA. nisu djelomicno gra-
s dt:zavo,1!l kOja mje.s.trana u KonvenclJl, trebaju biti trajno demili-
i,--"taJ<r"lzl<era...jnJiaca]1 ... e .. e",b'lll'mtI dopustena prisutnost nikakvih vojnih snaga
::::'" - - iIi u zraku. '
5B. a) Republike omogucuti medunarodni nadzor primjene
posebnog statusa . St?ga one sklopiti sporazume koji-
tIJelu omogucuJe kontrola primjene ovog
, b) tako uspostavljene kontrolne misije trebaju:
- podnositi izvjesea doticnim republikama, kao i drugim stranama u
sporazumu
- prema potrebi formulirati preporuke glede primjene toga poseb-
nog statusa.
.. c) provesti. te preporuke u sklopu zakonskih propi-
sa III na nekl drugl naCIn. U slucaJu spora odluka ce biti zatrazena od suda
za Ijudska prava.
6. Izbrisano
D) Opee odredbe
..7. Osobe koje pripadaju nacionalnoj iii etnickoj grupi u ostvarivanju
svoJlh prava trebaju postivati prava vecine i osoba koje pripadaju drugim
grupama.
.8. Rep'!blike trebaju zajed.nicki iii pojedinacno, ovisno 0 slucaju, po-
stat.1 sUI?otpIsmce Instrumenata u podrucju Ijudskih prava,
uklJucuJuel sve odgovaraJuee postupke za ulaganje priziva.
9. Republike ce P!opisima.i putom nacionalnih institucija,
u s kOJa se spomlI?lu u ovom clanku, omoguCiti punu pri-
mJenu prava I dJelatnog pravnog IIJeka u slucaju krsenja bilo kojeg od tih
prava.
_' ' . od nece imati etnicki homogeno stanovni-
one trebaJu suradlvatt I medusobno se dogovarati, izravno iIi putom
ffijesQvite komisije u svezi s pitanjima 0 kojima je bila rijeci u stavcima 3.
do 5. ovog clanka.
A) Ekonomski odnosi
TRECE POGLAVWE
Druga podrucja suradnje
Clanak 3.
1. Republike potvrduju svoj interes u uspostavljanju odgovarajucih
mjera za medusobnu ekonomsku suradnju.
127
2. Republike ce svoj gospodarski sustav i svoju
nacelima trlisne privrede, privatnog vlasnistva i slobodnog p
i otvorenosti prema svjetskoj trgovini.
3. Republike su suglasne da zapo6nu svoju gospodarsku suradnju u
skladu sa sljedeCim rezimom:
odnale
tarifnih
ovim
ne za od carine.
medusobnu carinsku uniju kako bi
okviru ce se roba kretati bez
tara za suradnju (u Ovom
ce), zajednicka ce uvozna taksa biti ona se
Jugoslaviju I. srpnja 1991, podlozna promjenama u Aneksu,
vanjsko-trgovinska politika treba obuhvatiti stalnu primjenu vanjskih reii-
ma i aranimana koje je primjenjivala Jugoslavija I. srpnja 1991. Prihodi
od carine ce se dijeliti u skladu s odredbama iz Aneksa.
- Republike medusobno, sve iii neke od njih uspostavljaju jedinstve-
no unutamje trliste S odgovarajueim monetarnim aranzmanima.
stveno unutarnje tdiste saddavat ee carinsku uniju i odgovarajuee aran-
tmane za punu slobodu kretanja 6imbenika proizvodnje, ukljucujucipra .
vo na osnivanje poduzeea, zajednicku agrarnu, prometnu i energetsku POW,
__ -c:"",'t"iku kao i politiku regionalnog razvoja, uklju6ujuci mehanizme kompen-
zacijeKojfiiui-ie poti6e razvoj nedovoljno razvijenih podru6ja.
Postojat ce neophodan stupanj uskladivanja makro-ekonomske poli-
tike, uklju6ujuci fiskalnu i socijalnu politiku. Zajedni6ku ekonomsku ius-
kladenu socijalnu politiku podupirat ce osnivanjem odgovarajucih struk'
turalnih fondova.
4. Republike ce suradivati kako bi se ogranicili nepovoljni u6inci
gih zapreka koje ometaju slobodan promet roba, a one republike
stupe obvezatnijim aranzmanima,--iznesenim-u drugom dijelu
paragrafa, u s uslugama i cimbenicima proizvodnje, kao sto su teh-
ni6ki standardi. subvencije i trgovinski propisi, ce donositi zastitne mjere
poput razmjene informacija, uskladivanja ciljeva ekonomske politikei,
ako je potrebno, uskladivanja pravila i propisa koji sputavaju konkurenci:
ju.
5. Republike ce suradivati i, ovisno 0 odlukama Vijeca, odriavati po-
stojeee aranzmane 0 transportu i infrastrukturi. Vijeee ee poduzeti mjere
za 06uvanje konkurencije, osobito zbog zastite zajedni6kog unutrasnjeg
trzista, iii za republike koje bi pristupile obvezatnijim aranzmanima, izne-
senim u drugom dijelu 3. paragrafa, zbog zastite jedinstvenog unutarnjeg
tnista te slobodnog pruianja usluga.
6. Pravo osnivanja poduzeea i slobodu davanja usluga treba stititi po-
sebno za one profesije u kojima i sada postoje.
7. Republike suradivati u zastiti okolisa.
8. Republike trebaju suradivati u monetarnim pitanjima kako bi o6u-
vale iii postigle monetarnu stabilnost i najvisi moguCi stupanj konvertibil-
128
valute sto bi predstavljalo najdjelotvorniju podrsku triisnoj ekono-
OdgovarajuCi monetarni mehanizmi za one republike koje bi pristupi-
obvezatnijim aranzmanima iznesenim u drugom dijelu 3. paragrafa, bit
stvoreni na temeljima zajednicke val ute, iIi na osnovi iskustava europ
monetarnog sustava.

konvertibilnosti val ute, one ee, za svoje

kao najmanje stvaranje zajednickog
se temeljio na klirinskom mehanizmu i rezervnorn
--:a-oiiii,iicfittCj'; republike ponovno razmotriti po isteku pet godina
,0 - ria- imagu ove Konvencije.
10. Republike ce tijekom prvih pet godina ispitati u6inke carinske
na njihovo pojedinacno gospodarstvo. Na osnovi tih ispitivanja, i

trend sve veee gospodarske suradnje sirom Europe, one

svoje interese za produzavanje gospodarske suradnje iako je
sredstva da se to ostvari, ukljucujuCi mjere kojima bi se potak-
gospodarsko pribliiavanje republika u okviru zajedniee.
Clanak 4.
8) Vanjski poslovi i sigurnost
I. Republike ce se dogovoriti 0 svim pitanjima od zajedni6kog intere-
sa u podrucju vanjskih poslova i sigurnosti i suradivat ee u onim podrucji-
rna u kojirna se mogu dogovoriti 0 zajednickim stavovima, 8to se odnosi i
na mogucnost zajedni6kog predstavljanja u posebnim podru6jima, 0 cemu
ce biti postignut medusoban dogovor.
. 2. Odnosi izmedu republika, pojedina6no iii zajedni6ki, temeljit ce se
na obvezama sto proizlaze iz KESS. One mogu donijeti odluku 0 uzajam-
postupaka i procedure, dogovorene, medu ostalim, u okviru
3. Republike ce same odlu6iti kakve 'ce oruiane snage imati iii koje
oruzane snage dopustaju na svojem teritoriju i kakve ce sporazume 0 SUM
radnji u podru6ju obrane medusobno sklapati.
Clanak 5.
C) Suradnja u podru6ju pravosuda
I. Republike ce se dogovarati i suradivati u podru6ju pravosuda, pri-
mjerice u kontroli medunarodnog kriminala, terorizma i trgovine drogom
u skladu s europskim i medunarodnim standardima, kao sto su uspostav-
Ijeni u okviru Vijeca Europe i Ujedinjenih naroda. One ce nastojati poje-
dina6no iii zajedni6ki postati supotpisniee medunarodnih konveneija 0
tim pitanjima.
2. U podrucju medunarodnog kriminala, terorizma i trgovine dro-
gom, republi6ke ce snage za o6uvanje pravnog poretka, uklju6ujuci i poli-
cijske snage, uspostaviti i odri:avati cvrste odnose i suradivati radi djelot-
vornog sprecavanja i kaznjavanja tih zlocina.
129
CETVRTO POGLAVWE
Institucije
Clanak 6.
Republike ovime uspostavljaju institucije koje regulira ovo poglavlje,
kako bi suradivale u skladu S ovom Konvencijom. One magu stvoriti nove
institucije ako se dogovore 0 daljnjoj suradnji u tim, iii drugim podrucji.

su
barna, bi odgovaraJe visim
koja bi mogla biti dogovorena,_
_.Clanak:6A.-:
Vijece sastavljeno od predsjednika svake od republika iii predsjedni-
ka predsjedniStava, sastajalo bi se najmanje dvaput godisnje.
Clanak 7.
A) Ljudska prava
--_. je Sud za Ijudska prava. On ce
imati pravhu nadleznost u republikama, kako hi razmatrao prizive sudova
u republikama, koji se odnose na pitanja navedena od clanka 2.1. do
ove Konvencije. Taj ce Sud biti sastavljen od clanova iz svih republika te
od jednakog .. brojadodatnih clanova iz drugih europskih driava, koje ce
imenovati zemlje clanice EZ. Imenovana osoba mora biti visokog morala i
mora imati iii kvalifikacije koje se zahtijevaju za imenovanje na visoku
pravosudnu funkciju iii biti priznati pravni savjetnik. Iz jedne od republi-
ka iii europskih ddava neee se imenovati dva suca. Sud ce donositi odIu-
ke veCinom. Republike ovime traze od zemalja clanica EZ da obavljaju
imenovanja u skladu s ovim paragrafom. Sudski statut je iznesen u Anek-
su ...
2,. U skladus oY()II1_K()Ilv.encij()II1 jednicki .. _.
ce to uciniti osnovat ce mjesovite komisije koje bi davale preporuke iii
nosile odluke 0 onim pitanjima za koje ih zaduze republike 0 kojima je
jec. Takve bi mjesovite komisije mogle pomoci sprecavanju iii rjesavanju
sporovaiz podrucja Ijudskih prava i prava etnickih iii nacionalnih sku pi-
na i podrucja s posebnim statusom. Takve mjesovite komisije ukljucivat ce
clanove koje su imenovale zainteresirane republike na temelju parit':fa.---;
Ako se osigura odluka 0 takovom imenovanju, zajednicka ce kom""Ja
Ijucivati kvalificiranu osobu koju bi imenovale zemlje clanice EZ i' ce
mjesovita komisija dobiti pravo odluCivanja veCinom glasova. Republike
ovime traze od EZ' da obavi imenovanja u skladu S ovim paragrafom.
Ovisno 0 odluci kojom se one osnivaju, aneks ... ce se primjenjivati na
Mjesovite komisije.
3. Izbrisano
Clanak 8.
B) Ekonomski odnosi
__ I. Republike osnivaju Vijece za ekonomsku suradnju, koje ce se sasta-
jati svakog mjeseca ako ne bude postignut drugaciji dogovor. U vijecu ce
130
se nalaziti jedan ministar iz svake republike a odluke ce se donositi kon-
senzusom, ako se ne postigne drugaciji dogovor. Ono ce se sastojati od mi-
nistara za gospodarstvo, a ukljucivat ce i ministre za promet, energetiku i
druge ministre u skladu s predmetom 0 kome se raspravlja. Mogu sudjelo-
vati i odredeni strucni ministri kad god je potrebno.
I A. Vijece za ekonomsku suradnju u kojem bi se nalazio ministar iz
svake ukljucene republike sastajalo bi se kako bi odlucivalo 0 predmetima
spomenutim u clanku 3.1, a druge odredbe clanka bit ce primijenjene pre-
jedanput na tjedan. Bit ce osnovane specija-

ce odbor visokih funkcionara iz svake

ce pripremati prijedloge za Vijece. Za poseb-
na podrucja navedena u paragrafu I. uvijek se mogu postaviti dodatni in-
stitucionalni aranzmani u skladu s posebnim potrebama.
3. Izvrsni odbor s glavnim tajnikom na eelu s cetverogodisnjim man-
datom uz pomoc stalnog tajniStva, davat ce preporuke, nadzirati odluke i
pri premati sastanke.
4. U vanjskim odnosima u pitanjima koja obuhvacaju, dogovoreni
iii politika na unutrasnjem triiStu, carinskoj uniji iii privrednoj
suradnji, Vijece ce se, tamo gdje bude potrebno, dogovoriti 0 zajednickim
tockama za vodenje pregovora s trecim zemljama, ukljucujuCi sklapanje
medunarodnih sporazuma s drZavama i medunarodnim organizacijama. U
tim pregovorima Vijece ce odlucivati hoce Ii ga predstavljati predsjednik
iii glavni tajnik Izvrsnog odbora.
5. Republike time osnivaju Odbor za transport, koji ce biti osnovan
od po jednog clana i jednog zamjenika iz svake republike i koji ce u okvi-
ru Vijeca za transport odgovarati za nesmetan zeljeznicki i cestovni pro-
met i druge oblike transporta medu republikama.
6. Republike time osnivaju Odbor za energiju, koji ce se sastojati od
po jednog clana i jednog zamjenika iz svake republike, i koji ce odgovarati
za nesmetan rad naftovoda, elektrodistribucijskog sustava i provedbi dru-
gihenergetskih aranzmana medu republikama.
7. Izbrisano
Clanak 9.
E) Politicka i sigurnosna suradnja
I. Republike time osnivaju Vijece minis tara vanjskih poslova za poli-
ticku i sigurnosnu suradnju predvidenu clanovima 4.1. do 3. Vijece ce kon-
senzusom donositi odluke, a sastajat ce se svakog mjeseca, ako ne bude
drugacije dogovoreno. Drugi ministri ce sudjelovati kad je to potrebno.
2. Ako se sporazum 0 zajednickom stavu moze postici uz pristanak
svihili nekih republika, te se republike trebaju njime upravljati.
3. Kada se zajednicke tocke mogu postizati konsenzusom, treba doni-
jeti odluku hoce Ii se pozvati predsjednik jedne od republika da govori iii
djeluje u ime asocijacije.
131
4. Vijece mozeraspravljati 0 svakom sillurnosnom pitanju na
bilo koje republike. Vijeee moze odlucivalt konsenzusom 0 suradn)1 na
planu obrane.;; . . .
5. Visoki funkCionari ministarstva van)sklh poslova pnpremat ce sas-
tanke Vijeca.
Clanak 10.
C) Suradnja u
pravosuda predvideno - .5. Odluke ee se donositi ..
Vijeee ee ako ne bude drugacl)e
no. . _ _ ___ __ .. -,-----,--
-----2:--Vijece-moze-Taspravljatio -pita.nj,:". koje bi
koja od republika 0 specificnim ':'
ku 5. a moze raspravljati i 0 svakoj drugo) teml na ko)u zeh prosmlt SVO)U
raspravu. "
3. Sastanke Vijeca pripremat ce visoki funkcionari iz odgovarajucih
---'-"---ministarstava;"" -
Clanak lOA
Na poloiaju koji je trec!m p?glav-
Ijem, nalazit ce se u od sest m)eSeCI, abe-
cedmm redom;-prvi ce se predsjedmk Izabrall zrl)ebom.
Clanak 11.
E) Parlamentarilotijelo , '"
Republike ee raspravljati 0 os,nivanju parlament!,;rnog tljela,
nog na temelj,:, delegata zako!'odavnog IIJela svake repubhke;
koje ce se bavltl pltan)lma sto prOlzlaze IZ oVlh aranzmana.
- . Clanakl2.
F) Arbitraia k .. - b't' d'
.. I: Svaki spor 0 tumacenju iii pri.,!,je,:,i moze . I I po. - .
lozan arbitraii putem pismene bl uputIl'.'. repubhka .ko)a
pokre.ce proces s repubhkom Ih s kO)lma s .. .spon. Uz
obavi)est ce se pnlozltl I Iz)ava 0 zaht)evu, kao I cl':l).emce. na kO)lma .
melji. Republika koja .0dluMI da h ce spor, da!1 na
razmatranje stalnoj Ih )edno) ad hoc arbltrazno) ko-
misiji, ciji propisi Sll dolJe navedem. . .. o.
2. Ovime se uspostavlja stalna arbitraina kom.lsl)a od pet clanova kOl'
co se..imenovati sporazumom izmedu vlada ,:,akon POtPI-
siya'hjasporazuma. Clanovi komisije neee bIll p:lpadmcl )ed?e!epu.b" -
like. Prigodom rasprave 0 nekom sporu, clanovlma ce se pndruzlll P? je-
dan clan imenovan ad svake strane u sporu, a aka suprotna ne Ime-
nuje svog clana, komisijamozeraditi. bez. Odluke
ce se vecinom glasova clanova, clanove k,?je. su .
strane u sporu. Ofi cI.anovi mogu sudjelovatl u radu komlslje, ah ne .. ".,,_,
sudjelovati u donosenju odluka.
132
3. Ako republika koja trazi arbitrazu podnese rjesavanje spora ad hoc
arbitraznoj komisiji, ana maze imenovati arbitra u roku od mjesec dana
nakon izvjescivanja druge strane 0 sporu, a druga ce republika imenovati
arbitra u roku od dva mjeseca nakon primanja obavijesti 0 pokretanju
procesa. Ako u roku od mjesec dana nakon tog posljednjeg imenovanja,
arbitri ne budu mogli postici sporazum 0 tome koju bi odluku trebala do-
nijeti oni ce zajedno imenovali treceg arbitra, koji nece biti pri.
Odluke ad hoc komisije donosit ce se veCinom
4. a) Ako republike ne imenuju clanove stalne arbitrazne komisije u
roku od tri mjeseca nakon ave konvencije na snagu, svaka
maze zatraziti od medunarodnog suda pravde da. nakon
imenuje clanove.'
b) Ako u ad hoc arbitraznoj komisiji suprotna republika ne imenuje
arbitra iii se dvojica arbitara ne uspiju dogovoriti 0 trecem, republika koja
pokrece proces moze traziti od predsjednika medunarodnog sud a pravde
da imenuje potrebne clanove kako bi se sastavila ad hoc arbitraina komi-
sija.
c) Svako prazno mjesto u komisiji popunit ce se na temelju odredbi
propisanih za prvo imenovanje.
-- d) Ako se jedna od strana u sporu ne pojavi pred arbitrainom komisi.
jam, druga strana maze zatraziti od suca da nastavi proces i danese
ke. Prije donosenja odluka, arbitraina komisija se mora uvjeriti ne sarno
da je pravno nadleina vec i da je zahtjev utemeljen kako pravno tako i ci-
njenicno.
e) Troskove stalne arbitraine komisije, ukljucujuCi naknadu njenim
clanovima, snosit ce sve republike jednakim udjelima. Troskove ad hoc ar-
bitrazne komisije snosit ce sve strane u sporu jednakim udjelima, aka ar-
bitraina komisija ne odluCi drugacije.
6. a) Arbitraina komisija ce odluCiti 0 svom poslovniku.
b) Arbitraina komisija moie odluciti 0 svojoj pravnoj nadleinosti.
c) Arbitraina komisija ce svoje odluke temeljiti na medunarodnom
pravu.
bit ce konacne, obvezujuce i bez prizi-
;... sve strane u sporu.
7. Aneks ... donosi daljnje odredbe koje se primjenjuju na arbitraiu u
skladu s ovim clank om.
Napomena: ovaj preliminarni nacrt clanka 12. osim glede stalne ar-
bitraine komisije, temelji se na aneksu VII konvencije UN 0 pravu mora
od 10. prosinca 1982. godine buduci da je tu konvenciju Jugoslavija ratifi-
cirala, iako ona jos nije stupila na snagu, konvencija je Jugoslaviji dobra
poznata, preliminarni je nacrt formuliran taka da osigura da se arbitrazu
ne moie opstruirati, neke od njegovih odredaba mogu se nakon sto budu
potvrdene, prenijeti u aneks.
Razmjestaj institucija
Clanak 13.
I. Sjediste institucija koje su predvidene ovom konvencijom bit ce 10-
cirano u razlicitim republikama.
133
7.
KONFERENCIJA 0 JUGOSLAVIJI
MISWENJE ARBITRAZNE KOMISIJE
Predsjednik Arbitlrail"e
godine:
lik:e koje su proglasile, iii ce
Suocili sma se,s vecim
napustile iii ce uskoro
postoji.
Ostale republike, nasuprot tome, smatraju da nije u pitanju otcjeplje-
nje nego dezintegracija i prestanak (postojanja) SFRJ kao rezultat isto-
dobne namjere jednog broja republika. One smalraju da sest republika
....... J1!'l>_aj]LQilLr.aY.nopravnLnasljednici SFRJ, bez prava bilo koje od njih, iii
grupe (republika), da polaiu pravo da bude (iii budu) njen nastavljac.
Zelio bih da Arbitraina komisija razmolri slucaj i formulira misljenje
iii preporuku koja se moze smatrati korisnom.
__ --.;,,-o""'A"'rbitraznakomisijavisoko je ocijenila materijale i dokumente koje
su dOnIJele reptiblike llosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, erna
Gora, Siovenija, Srbija i kolektivno PredsjedniStvo SFRJ.
I. KOMISIJA SMATRA:
a. Da se odgovor na pilanje Ireba lemeljili na nacelima javnoga me.
dunarodnog prava koje je podloga za deliniranje uvjela konsliluiranja
driava; d. je u ovom pogledu poslojanja iii naslajanja driava priznavanje
od slrane drugih driavapolpunodeklaralivneprirode; .
b. Da se driava delinira kao zajednica koja ima lerilorij i slanovnis.
Ivo podredeno organiziranoj polilickoj vlasti; da se takva driava karakte-
rizira kao suverena;
c. Da su zbog primjene ovih kriterija oblik i unutarnja polilicka
nizacija i ustavne odredbe polpune cinjenice,mada je potrebno i to
rati unutar poretka koji odreduje vrstu vlasti nad stanovnistvom i teritori-
jam;
d. Da u slucaju federativnog tipa driave koja sadrii zajednice koje
imaju odredeni stupanj autonomije i, povrh toga, vrse vlast u zajednickim
federativnim institucijama, postojanje driave proizvodi Cinjenica da fede-
ralni prgani predstavljaju sve dijelove federacije i vrse vlast;
e. Da, u suglasnosti s prihvacenom deklaracijom u medunarodnom
pravu, izjavljivanje driavne sukcesije, znaci zamjenu jedne driave dru-
gam u preuzimanju odgovornosti za medunarodne odnose u vezi s tim te-
ritorijem. Do ovoga dolazi u slucaju promjene u teritoriju drZave. Feno-
me!1u
kc
esije driave reguliran je nacelima medunarodnog prava, na koji.
rna su zasnovane Becke konvencije od 23. kolovoza 1978. i 8. travnja 1983.
134
U suglasnosti S ovim nacelima mora biti praved<!n: do-
ticne ddave so slobodne uspostavlh pravda 1 uVJete dogovora. "StOVlS
7
, ne-
poreeive norme opcega medunarodnog prava, pogotovu postovanJe os-
novnih prava individue i prava naroda i manJma obvezuJuce su za sve
strane u sukcesiji.
2. ARBITRAZNA KOMISIJA KONSTATIRA:

medunarodni subjektivitet, po-

republike su izjavile ielju za ne-
referendumom u prosincu 1990. godine, cemu slijedi- ,
'- . ..nezavisnosti od 25. lipnja 1991. godine, suspend"ana na .
tri mjeseca, pa potvrdena 8. listopada 1991;
- Hrvatska referendumom odrianim u svibnju 1991, cemu je slijedi-
la Deklaracija 0 od 25.lipnja 1991, suspendirana na tri mjese-
ca, pa potvrdena 8. Iistopada 1991;
- Makedonija, referendumom odrzanim u rujnu 1991. za suverenu i
nezavisnu Makedoniju u sklopu asocijacije jugoslavenskih drfava;
- BiH, rezolucijom 0 suverenosti prihvacenoj u Parlamentu 14. listo-
pad a 1991. Cija se valjanost osporava od strane srpske zajednice u BiH.
b. Sastav i rad osnovnih organa federacije, bilo da je to savezno Pred-
sjednistvo, Savezno republi.ka i S!V, s":d
iii savezna armija VIse ne dosezu krttertje sudjelovanJa 1 predstavlJanja
svojstvene federalnoj driavi;
c. Pribjegavanje sili dovelo je do vojnog sukoba izmedu razlicitih di-
jelova federacije sto je izazvalo s!!'rt tis":ca !judi 5. dovelo do ,ogromnog
razaranja za sarno nekohko mJesecl. Vlastl federaCl)e 1 repubhka pokazale
su se nemocnima u osiguravanju postovanja jednog za drugim dogovora 0
prekidu vatre zakljucenih pod okriljem EZ iii OUN.
3. U SKLADU S TIME ARBITRAZNA.KOMISIJA IZRAZAVA MIS-
UENJE:
- da je SFRJ u procesu rastvaranja;
one probleme driavne sukcesije, koji
u skladu s nacelima i pravilima meduna-
prava uz prema ljudskim pravima i pravima naro-
o da i manjina;
- da republike koje iele mogu zajednicki djelovati na stvaranju nove
asocijacije, koja bi imala demokratske institucije po njihovu izboru.
135
8.
DEKLARACIJAO SMJERNICAMA ZA PRIZNAVANJE
NOVIH DRZAVAUISTOCNOJ EUROPI I SOVJETSKOM
SAVEZU
nje
potvrduju' privnenos( nacelima
posljednje Helsinske deklaracije i Pariske povelje, narocito nacelo prava
nasamoodredenje.Oni potvrduju svoju spremnost da priznaju, u skladu s
uobicajenim standardima medunarodne prakse i ovisno 0 politickim prili-
kama u svakom pojedinom slucaju, one nove drzave koje su se uslijed po-
konstituirale na demokratskoj
osnovi, prihvatile medunarodne obveze i u cijelosti se obvezale za uspos-
tavljanje mira i pregovore.
Stoga se prihvaea zajednicko stajaliste u procesu priznavanja tih no-
vih dnava koje iziskuje: ,
- pridnavanjeo,ire'daba'P()velje Ujedinjenih naroda i obveza na ko-
je su svojim potpisom pristale u posljednjoj Helsinskoj deklaraciji i PariS-
koj povelji, narocito s na zakonodavstvo, demokraciju i Ijudska
prava;
- jamcenje prava etnickih i nacionalnih grupa i manjina u skladu s
obvezama sto su ih potpisale u sklopu CSCE;
...cpostovanje nepovredivosti svih granica koje se mogu mijenjati sa-
rno mirniQ1 ,i __Qogovorom;
- prihvaeanje svih odgovarajueih obveza u vezi s razoruzanjem i
obustavom nuklearnog naoTUzanja, kao i onih u vezi sa sigurnoscu i
noseu regija;
- obvezu da se dogovorno rijese, ukljucivSiprema potrebi i trazenje
arbitraze, sva pitanj" u ,vezi s dnavnimnasljedivanjem i rel!ionailnim ;,p')--
rovima.
Zajednica i njezine dnave clanice neee priznati regionalne cjeline na-
stale kao posljedice agresije. Takoder, imat ee na umu moguee posljedice
priznavanja po susjedne dnave.
Pridnavanje tih nacela otvara moguenost priznavanja dnava od stra-
ne Zajednice i njezinih dnava clanica te uspostavljanje diplomatskih od-
no'sa. To se moze provesti putem pisanih ugovora.
136
9.
DEKLARACIJA 0 JUGOSLA VIJI
(16. prosinca 1991)
Europska zajednica i njezine driave clanice raspravljale su 0 prilika-
u u svjetlu svojih smjernica u vezi s priznavanjem novih
Europi i Sovjetskom Savezu. Zauzele su zajednicko sta-
jugoslavenskih republika. U skladu s time, za-
-cianice slaiu se da priznaju nezavisnost
republika koje ispunjavaju sve nize navedene uvjete.
15. sijecnja 1992. g.
-'- sve jugoslavenske republike da do 23. prosinca
1991. g.
- fele Ii biti priznate kao nezavisne drZave;
- prihvacaju Ii obveze sadrZane u gore navedenim smjernicama;
- prihvaeaju Ii odredbe navedene u Nacrtu konvencije, naroCito one
u pog!. II. 0 Ijudskim pravima i pravima nacionalnih i etnickih grupa, 0
kojima je raspravljala Konferencija 0 Jugoslaviji;
__ . ---:- _ namjeravaju Ii i dalje podrzavati napare generalnog sekretara i Vi
jeca sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i nastavak Konferencije 0 lugos-
laviji.
Molbe onih republika koje dostave potvrdan odgovor podnijet ee
predsjednik Konferencije Arbitraznoj komisiji za misljenje prije datuma
stupanja na snagu odluke 0 priznavanju republika. U meduvremenu, Za-
jednica i drfave clanice zahtijevaju od generalnog sekretara Ujedinjenih
naroda i Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda da nastave sa svojim nasto-
janjima za uspostavu djelotvornog prekida vatre i potaknu mirni ishod su-
koba putem pregovora. I dalje se smatra nadasve vaznim hitno dovodenje
mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, kao sto je navedeno u Rezoluciji 724.
Vijeea sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Zajednica i njezine drzave clanice takader zahtijevaju da se svaka ju-
goslavenska republika obveze, prije priznanja, da ce pruziti ustavna i poli-

da nemaju teritorijalnih pretenzija prema

i da neee voditi neprijateljsku propagandu prema susjed-
koristenje nazivlja koje podrazumijeva teritorijalnc
pretenzije.
10.
PROCEDURA RADA ARBITRAZNE KOMISIJE
KONFERENCIJE 0 JUGOSLAVIJI
(Dokument npucen repnblikama koje su do 23. prosinca 1991.
godine izrazile namjeru da ih priznaju zemlje clanice Europske
zajednice)
1. Republike koje su izrazile namjeru da ih priznaju zemlje Clanice
Zajednice, u skladu s Deklaracijom 0 Jugoslaviji od 16. prosinca /991, bi-
137
Ie pozvane danajdalje do 23. prosinca 1991. sto preciznije odgovore na
upltmk, tekst kOJeg se nalazi u dodatku.
1.1. Republike svojem odgovoru mogu dodati sve predmetne doku-
mente kojima se potkrepljuje zahtjev.
1.2. Odgovori republika moraju biti dostavljeni Sekretarijatu Arbit-
razne komisije najdalje do 2. 1992, do 18 sati.
2 .. Komisija ce medu sv?jim odrediti Svaki ee
II.
2.1. PPs!edpY,anjem, predsjednika Komisije, vlasti,
(Ih repubh.ka) SplS poslati zahtjeve za
JasnJavanJe Ih podnosenjeodredemh dokumenata.
Ti zahtjevi moraju biti oblikovani prije subote 4. sijetnja do 16 sati
Odgovori republika moraju stici u Sekretarijat Komisije najdalje do srije:
de 8. sijemja do 12 sati.
Svaki ee. izvjestitelj priprayiti prijedlog misljenja 0 odredenoj re-
dJelokrugu.
?.3:1. Po!"og.uenosti prijedlog ee miSljenja biti dostavljen
KomlSlJe 9. 1992.
. 2.3.2. SP!si. 0 pojediI!?j rel'ubl.ici bit ce dostavljeni drugim
novlma naJdalJe do srijede 8.
3. Dokumenti procedure neee biti javno objavljeni.
4.1. MiSljenja Komisije bit ee prihvaeena veeinom glasova bez mo-
gucnosti suzdriavanja u glasovanju. '
. 4.1.1: Misljenja ce biti sastavljena bez objave broja glasova dobivenih
vecmom I bez obJave kako su Clanovl glasovali.
4.1.2. Clan iii manjine mogu medutim pod svojim imenom
misljenju dodati svoj obrazlozeni razlicit iii sudove. '
4.2. Misljenja Komisije bit ce obrazlozena.'
4.2.1; Komisija moei svoje savjetodavno misljenje 0 mjera-
ma sto bl Ih zamtereSlrane repubhke morale prihvatiti da budu potpuno
s uvjetima Deklaracije 0 Jugoslaviji od 16. prosinca. 1991.
4.3. Tekst misljenja bit ee dostavljen predsjedniku Mirovne konferen-
cije 0 Jugoslaviji prije 15. 1992. '
11.
UPITNIK - ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJEM
I. ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJEM
Pismom od ... Republike ... uputila je zahtjev zemljama
EZ-a kojim trazi da joj se prizna status neovisne ddave.
1.1 Koja(e) je(su) v1ast(i)podnijela(e) taj zahtjev?
Zahtjev je podnio predsjednik Republike Hrvatske, a upueen je pred-
sjedniku Vijeca ministara EZ-a. Temelji se na Ustavnoj odluci 0 suvere-
nosti i neovisnosti Republike Hrvatske (Od10mak II, odjeljak 2), koju je
138
Sabor Republike usvojio 25. lipnja 1991.' kao i na podrsci inicijativi Pred-
sjednika Republike, koju je Sabor izrazio 28. prosinca 1991.
1.1.1 Je Ii ta vlast ustanovljena demokratskim putem?
Hrvatski sabor ustanovljen je 30. svibnja 1990. nakon prvih slobod-
demokratskih, pa prema tome i visestranackih izbora.
Rezultati referenduma odrzanog 19. svibnja 1991. nedvojbeno su po-
tvrdili volju svih gradana za neovisnoseu Republike Hrvatske.
usvojena odluka da se podnese zahtjev za
se zatrazi priznavanje usvojena je u uvjetima i razdoblju
ral;p8Ida.julgo,la.venslce federacije te u vrijeme stvaranja novih driava u Is-
c----toCno,I-l:.urlop'I,-. posebno u Sovjetskom Savezu.
1.2 Da Ii se taj zahtjev temelji na prethodnoj Deklaraciji 0 neovisnos-
ti?
Zahtjev za priznavanjem temelji se na gore navedenim odlukama i
prije svega na Deklaraciji 0 suverenosti i neovisnosti Republike Hrvatske.
1.2.1 Ako je odgovor na pitanje 1.2. potvrdan, kada je usvojena ta
Deklaracija? (priloziti tekst Deklaracije)
Deklaraciju je usvojio Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja 1991.
(Tekst Deklaracije u prilogu) .
1.2.2 Koja je nadlezna institucija usvojila Deklaraciju?
Deklaraciju je usvojio Sabor Republike Hrvatske.
1.2.3 Pod kojim okolnostima?
Deklaracija je usvojena pod sljedeCim okolnostima:
_ dezintegracija jugoslavenske federacije;
_ blokiranje federalnih institucija i prema tome odsutnost djelovanja
tih institucija;
_ pocetak agresije jugoslavenske vojske, koja uz to pruZa podrsku
teznjama Srbije;
_ obveza Sahara da provede rezultate narodnog referenduma, odrZa-
nog 19. svibnja 1991;
_ Republika Siovenija proglasila je u isto vrijeme svoju neovisnost;
predsjednika republika bivse Jugosla-
t jugoslavenske krize i procesa priznava-
republika koje to zele.
2. PRIHVACANJE KRITERIJA ZA PRIZNAVANJE NOVIH
DRZAVA U ISTOCNOJ EUROPI I SOVJETSKOM SAVEZU
2.1 Da Ii je Republika ... prihvatila kriterije?
Republika Hrvatska u potpunosti je prihvatila kriterije(c
a) Deklaracija 0 'kriterijima' za neovisnost novih drzava u
Europi i Sovjetskom Savezu
b) Dek1aracija 0 Jugoslaviji usvojena 16. prosinca 1991. na sastanku
Vijeea ministara EZ u Bruxellesu.
2.1.1 Ako je odgovor na pitanje 2.1. potvrdan, u kojem obliku i koje
su nadlezne institucije usvojile tu odluku?
139
... Hrv ...atSka'.prih .. va ..t.i1a J'e 'kriteri)'e' ovlastl'ma PredSJ'ed 'k
Reublik"';'!ili '''''''f:' '.' .... ,.. .. .. . m a
"' .. B." .... . <) a p'sma kOJe Je 19. prosInca 1991
VIJeca mlmstara Europske zajednice. ;
":;':yH;""atskl n.a svom zasjedanju 28. prosinca 1991 rihvaf .
kntenJe za pnznavanJe novih dliava u Istocnoj Europi i t k 10 SJe
vezu', i z,,:htjev predsjednika Republike, upucen Vijecu tom E a-
ropske zaJedmce, vezan uz priznavanje Republike Hrvatske sara u-
2.2 Ako na 2.1 Ii .
ce obliku i koje
" Preclznije, dali jeRepubfi!ili .. prihvatila .,;. I'
tItI 'sIJedece'obveze?' .... '. . 11
je spremna i obvezuje se na postivanje:
Poyelje. Ujedinjenih naroda i obveza ut-
e sm 1m 0 umentom I Panskom poveljom napose k .
__ __ demokraciju i prava covje'ka: one oJe
. - Nacela saorzamh u slijedecim dokumentima'
- odnidbe Povelje UN .
- Obveza sadrianih u:
____ dokumentu

?clnose na pravnu drzavu, demokraciju i

, su usvoJem:
0: - Ustavom Republike napose u poglavljima koja govore
- osnovnim nacelima
-:-: i pravima covjeka i gradanina,
- orgamzaclJI drzavne vlasti,
"neovisnosti -pravosuda;-"
::- Rezolucijom od 25. veljace 1991. 0 procesu raspada SFRJ ko'u .
USVOJIO Sabor Republike Hrvatske; , .I.1e
(1), koji glasi: Zastupnicki dom usvaja zakone kojima se utvrduju nacio-
nalna prava manjina dvotrecinskim glasovanjem svih zastupnika.
- Povelja 0 pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvat-
skoj, koju je Sabor usvojio 25. lipnja 1991.
Sabor je usvojio jednoglasno, 4. prosinca 1991:
- Ustavni zakon 0 pravima i slobodama covjeka i pravima zajednica
iii etnickih i nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Taj Ustavni za-
zakona na engleski jezik priIoien je
od 19. prosinca 1991.
Postivanje nepovredivosti teritorijalnih granica, koje se mogu
putem i zajednickim dogovorom;
2:3:3XKoje je mjere Republika ...... poduzela iii kani poduzeti kako bi
ispunila tu obvezu?
Deklaracija 0 proglasenju suverene i neovisne Republike Hrvatske,
usvojena 25. lipnja 1991, u Prvoj a!ineji Odjeljka V, glasi:
Republika Hrvatska priznaje suverenost i medunarodni pravni sub-
jektivitet novih drzava koje nastaju kao rezultat dezintegracije Socijalistic
ke Federativne Republike Jugoslavije u postojeCim granicama SFRJ, kao i
u njihovim zajednickim granicama utvrdenim Ustavom iz 1974. te spora-
zumima usvojenim na demokratskim temeljima.
Ta odluka obvezuje Hrvatsku na postivanje vlastitih granica, kao i
medunarodnih granica s trecim ddavama.
Osim toga, gore navedenim pismom od 19. prosinca 1991. Predsjed-
nik Republike je izjavio kako Republika Hrvatska nema teritorijalnih pre-
tenzija prema susjednim dnavama. On je takoder izricito izjavio kako se
Hrvatska obvezuje na postivanje nepovredivosti svih granica koje se mogu
mijenjati jedino mirnim sredstvima i zajednickim dogovorom.
2.3.4 Preuzimanje svih znacajnih obveza vezanih uz razoruzanje i ne-
sirenje nukleranog oruzja, kao i za sigurnost i teritorijalnu stabilnost.
Pismom navedenim u tockama 2.3.3 i 2.3.3.1, Predsjednik Republike
izjavio je kako Republika Hrvatska, kao jedna od dliava koja nasljeduje
bivsu SFRJ, prihvaca sve obveze i sporazume vezane uz razoruzanje i nesi-
renje nuklearnog oruzja, kao i za sigurnost i teritorijalnu stabilnost.
k -- odlukom 0 suverenosti i neovisnosti Republike Hrvat
s e, usvoJenom 25.jipnja 199L(tockaVI) , -
Odklukekkojuje usvoji.o Sab?r 8.listopada 1991, koji
.... -.ustana.()dluka 0 suverenosti i neovisnosti Republike Hrvatske od
U 1 a rvats a, ao suverena 1 neOVlSna drzava' c'"'
OSfl.ovna prava covjeka i nacionalnih manjina, koja su stItt
deklaracijom (0 pr.avima covjeka) Ujedinjenih narod:
sm 1m 0 K.ESS-a i Pariskom poveljom; ,
. 0 pravlma 1 slobodama covjeka i ravi
Jedmca I etDIckIh I naclonalnih manjina Republike Hrvatske oPd 4 rna
ca 1991. . pro SID-
. 2
1
3.1.1 Koje je mjere RepUblika ... poduzela iii kani poduzeti kako b,'
lspum a tu obvezu?
".,' U.stav Republike Hrvatske stiti etnicke i nacionalne k'
manJme, posebno Clanovima 12 (2),15 (kulturna
140
25. !ipnja 1991. u svom Odjeljku III kate: Medunarodni sporazumi koje je
SFRJ zakljuCila iii kojima je pristupiIa primijenit ce se na Republiku
Hrvatsku ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Republi-
ke Hrvatske, u skladu s nacelima medunarodnog prava 0 nasljedivanju
drzava u pitanjima sporazuma.
U sporazumima vezanim uz razoruzanje i nesirenje nuklearnog oruzja
ocito nista nije u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Hrvatske.
Na njezinu nacionalnom teritoriju nema nuklearnog oruija.
2.3.4.1 Koje je mjere Republika ...... poduzela iIi kani poduzeti kako bi
ispunila tu obvezu?
Nakon priznavanja Republika Hrvatska uputit ce potpisnicima slui
benu notu kojom potvrduje da ce pristupiti kao ugovorna strana konvenci-
141
jama.? tim pitanjima'aprema nacelu koje predvida clan 17 (I) Becke kOIl_
venelje 0 nasljedivanju dnlavau pitanjima sporazuma od 23 . '"
1978. .
2.3.5 Obveza da se sva pitanja koja proizlaze iz nasljedivanja dnlava
kao i rjesavanje regionalnih razmiriea rijeSe sporazumom a ako bude po:
trebno, pribjegavanjem arbitrazi. '
Gore n'avedenirit
kako
mirna, a aka bude potrebno arbitrazi.
. 2:3.5.1' Kojeje -mjereRepublika, ... poduzela
Ispumla tu obvezu? _ _ _______________ __ , ... ___
. je u svim akcijama pregovara_
nja kako bl mlmlm putem njeslla jugoslavensku krizu na:
- Konferenciji 0 Jugoslaviji u Den Haagu;
- sastancima s Predsjednistvom Vijeca ministara EZ;
_._. __ . ______ ;
- uskoj suradnji s promatracima EZ;
- suradnji s Arbitrainom komisijom EZ;
__ sastancima predsjednika Republike
rePl!blik.a biyse Jugoslavije, ukljucujuci
. . . zapovjedmka jugoslavenske vojske, poka-
ZUjU'" . se mlrn!m putem dode do rjesenja jugoslavenske kri-
ze .. l! ce osta!i vjerna miroljubivoj
P?
ht1
7
1
, otyoren,?J SVlffi obhclma suradnJe, kO]1 vade do mlrnog rjesenja za
pltanja kOja se Mu:
- raspustanja SFRJ,
-njenog nasljedivanja,
- J].eqvi$nqstj _Hrvatske.
3. PRIHVACANJE ODREDABA NACRTA KONVENCIJE KOJA SE
RAZMATRA NA KONFERENCIJI 0 JUGOSLAVIJI
Republika Hrvatska obvezuje se nastaviti sudjelovati u Konfe-
rencije 0 Jugoslaviji, sto je Sabor i potvrdio 8. listopada 1991. I 5. prosmea
1991.
Vidi 3.4.
3.4 Preeiznije da Ii Repl!blika ..... iii ,?rihvatit! odredbe
poglavlja II Naerta Konvenelje 0 pravlma covjeka I pravlma naelOnalmh I
etnickih grupa?
__ KQj' su to nadleZne institucije uCinile iii kane
uciniti?
3.4.2 Koje je mjere Republika .... poduzela iii kani poduzeti kako '?! u
djelo provela svoje_prihvaeanje odredbi poglavlja II Naerta Konvenelje?
=-----Ustalvni zakono pravima i slobodama covjeka i pravima zajedniea iii
etnickih i nacionalnih manjina Republike Hrvatske od 4. prosinea 1991.
naveden u nasem odgovoru na tocku 2.3.2, potpuno je razraden na temelju
poglavlja II Naerta Konvencije. Kao sto je vee naglaseno, vee je stupio na
snagu.
4. PODR8KA MIROVNIM NAPORIMA
4.1. Da Ii je Republika .... ,?od.uprijeti mirovne gene-
ralnog tajnika i Vijeea sigurnosll Ujedmjemh naroda 0 Jugoslavljl?
Prvu inicijativu koje je eilj bio sigurnosti UN i
upuCivanje mirovnih snaga UN poduzeo je predsjedmk Repubhke Hrvat-
ske 25. lipnja 1991. tijekom zasjedanja Sabora.
Republika Hrvatska i dalje ostaje privrzena mirovnim naporima UN i
prufit ce svoju potporu svim mirovnim inicijativama.
4.2 Da Ii je Republika ...... odlucna nastaviti sudjelovati na Konferen-
ciji 0 Jugoslaviji i poduprijeti njene mirovne napore?
Da. Sabor Republike, odlukom od 8. listopada 1991. izjavio je medu
ostalim kako ee Republika Hrvatska nastaviti sudjelovati u radu Konfe-
rencije 0 Jugoslaviji u Den Haagu, pod ,?okrovitel-
jstvom zemalja clanica Europske zajedmce. Odluku je 8. prosmea 1991.
potvrdio Hrvatski sabor.
3.1 Da Ii je Republika ..... prihvatila odredbe Naerta Konvencije od 4
studenoga 1991? ... ....... .
. Sa!'or Republike Hrvatske na zasjedanju 9. studenoga 1991. pri-
hvallo je odredbe Naerta Konvenelje od 4. studenoga 1991.
3}.1 je pitanje 3.1 potvrdan, u kojem obliku i koje su
nadlezne Inslltuelje pnhvallie te odredbe?
Zakljucci Sabora Republike Hrvatske od 9. studenoga 1991.
3:2 je odgovor na pitanje 3.2 negativan, je Ii Republika .... sprem-
na pnhvallll odredbe Naerta Konveneije?
3:2.1 .Ak? je .?dgovor na 3.2 potvrdan, u kojem obliku i koje
nadlezne mstituCl]e kane to UClnItI?
3.3. Koje ...... poduzela iii kani poduzeti kojima ce
u djelo provesll svoje pnhvacanje odredaba Naerta Konvencije?
142
MINISTARSTVO INOZEMNIH POSLOVA REPUBLIKE
HRVATSKE
ODGOVORI ARBITRAZNOJ KOMISIJI
Ministarstvo inozemnih pos!ova Republike Hrvatske uputi!o je odgo-
yore Arbitrainoj komisiji haaske. konferencije 0 Jugos!ayiji na .pitanja:
!ma Ii srpski narod u I u Bosm I HercegovIn!, kao Jedna od
konstitutivnih nacija JugoslaVlje, prava na samoodredenje?, te Jesu iI
interno zacrtane demarkacijske Iinije izmedu Hrvatske i Srbije, te izmedu
Srbije iBasne i Hercegovine, granice u smislu medunarodnog javnog pra-
va?
143
1. V pitanju sto su gasrpske vlasti uputile Arbitraznoj trazi
se odgovor imaju Ii dijelovi'srpskog naroda koji zive u Hrvatskoj te llosnii;c,
i Hereegovini ista prava kao konstitutivni narodi bivse SFRJ. V tom se pi.
tanju takoder sugerira odgovor da izvjesni dijelovi srpskog naroda imaju
ista prava kao neki drugi narod uzet u ejelini ili kao neka suverena repub.
lika. V skladu s takvim gledistem, nekom dijelu naroda daje se pravna,
vainost cjeline, neovisno 0 steti koja se time maze nanijeti drugim narodi-'
rna i republikama.
roda kao on "JOIl"",.
prostorno,nepovezane
protiv interesa drugih naroda i-repubHka.
vednejer time sr"ski nar6dprisvaj,,'se5r
konstitutivnih naroda, dok hi svi drugi narodi jedan konsti.
tutivninarod i jedna republika. Na taj naein srpski narod dobiva mnogos.
lruko viSe prava od bilo kojeg drugog naroda u bivsoj SFRJ, na isti naein
kao sto u puCistiekom predsjednistvu bivse SFRJ Srbija ima tri glasa, a sve
republike po jedan gIas,Istodobno, Srbija ne priznaje ovakvo pravo
"--dij"lOvimi\ nesfpSJ(illiiaroda Ii Sfbiji'i drugim republikama. Priznanje log
prava sarno Srbima bilo bi diskriminatorsko.
2. Temelj je pilanja koje poslavlja srbijanska vI ada u tome da bi 12,4
posto Srba u Hrvatskoj, koji predstavljaju 6,7 posto svih Srba u bivsoj
SFR I, ttebalo.imati.istupolitieku moe i jednak oblik suvereniteta kao sto
ga ima svaka republika. Da bi se ostvario taj cilj, potrebno je silom zauzeti
dijelove teritorija odredenih republika i snagom oruzja oslabiti te republi
ke. Po nasem miSljenju, prava svake nacionalne grupe, Ij. manjine u bilo
kojoj republici ili ddavi moraju bili zajameena, dok istodobno ta manjina
mora postivati suverenitet i teritorijalni integritet doticne republike. Naci-
onalne rnanjine nemaju pravo na otcjepljenje, nego na' zastitu svojih prava
u 'sklopu pravnog poretka dotiene republike. Cijeli demokratski svijet po
tvrdio je ovakvo stavom. o_t1.epromjenjivosti granica. Aka ovakvo
sfajaliste ne bi bilo poivrdenc) meduriarodnim djelovanjem, dogodio bi se
slueaj vrlo sliean agresiji Sudetskih Nijemaeaprije rata, koji su razbili i
unistili suverenitet cehoslovaeke ddave 1938. godine.
3. Svinarodi bivse Jugoslavije postigli su, u bitnim odrednieama, teri
torijalni integritet i politicku neovisnost u svojim republikama, neki
1918, a neki prije 1945. godine, tako da su kao konstitutivni narodi
deni oni narodi koji imaju svoje republike. Oni narodi koji su imali
dtiavu, drzavnost iii autonomiju unijeJi su takoder i svoj teritorij u jugos-
iavensku zajednieu. Drugi narodi su to ueinili 1945. V medunarodnom
priznanju republike vide ostvarenje prava naroda na samoodredenje do
otejepljenja.
Zakljueak
. 1. srp.skog ne mogu imati ista prava kao
drugl narodl, Jer bl u protlvnom srpskl narod imao viSe prava i moei kad
bi .bio. sastavljen.od onih dijelova koji se samovoljno proglasavaju konsti-
tutivnim nacijama iii republikama.
i44
2. Politieka ideologija koja silom daje iIi namece ista prava svim dije-
iovima srpskog naroda kao srpskom narodu u ejelini je pannacionalisticka
i osvajacka. Nove srpske male drzave iii republike stvaraju se na pod-
ruejima drugih republika iii drlava, koja su oteta sHorn sto nedvojbeno
razotkriva osvajacki rat Srbije i armije protiv Hrvatske i drugih republi.
ka.
U nastavku OdgOVOICa navode se brojni pravni i poJiticki argumenti, te
iznesena stajalista. U odgovoru se zatim za-
skladu stirn, ugrozavanje teritorijalnog integriteta Hrvatske stva
iii vise tzv. srpskih autonomnih oblasti iIi 'driava' na njenorn
agresije, u cijeiosti je nezakonito.
SFRJ CINE REPVBLlKE, A NE NARODl: Sve odluke u tom smis
lu temelje se na takozvanorn referendumu, organiziranom 1990. u dijelu
Hrvatske. Medutim, pravo sudjelovanja u tom 'referendumu' nije bilo osi-
gurano svim stanovnicima tog podrucja. On je bio organiziran sarno za
srpske stanovnike, pa cak i one koji nemaju prebivaliste na tom podrucju.
Sa stanovista medunarodnog prava, on je bio potpuno nevazeei.
Islodobno, tvrdnja Republike Srbije da je 'srpski narod konstitutivni
narod'--Jugoslavije nema nikakvo uporiste u saveznom Ustavu iz 1974, pa
cak ni u ustavnom pravu same Srbije.
Clanak 2 saveznog Vstava iz 1974. odredio je da je 'SFRJ sastavijena
od socijaIistickih republika i socijalistiekih autonomnih pokrajina', ali ne
od 'naroda'. Upucujemo takoder na clanke 1,3 i 4.
Takvih odredaba kojima bi se Srbi definirali kao 'konstitutivan na
rod' nema sto viSe ni u ranijem Vstavu SR Srbije iz 1974. V elanku 2 ut,
vrduje se sarno, medu ostalim, da narodi i narodnosti Srbije ostvaruju svo-
ja suverena prava u SR Srbiji i njenim socijalistickima autonornnim pokra-
jinama, u skladu sa svojim ustavnirn pravima, a u SFRJ kada je to u zajed-
nickom interesu radnicke klase, naroda i narodnosti Jugoslavije, kao sto je
utvrdeno i saveznim Ustavom.
SRBI NISU KONSTlTVTlVAN NAROD NI U SRBIJANSKOM
VSTA VU: Vstav Republike Srbije, usvojen 1990. koji je i sada na snazi,
narod ili manjinu. Njegov elanak I odreduje
demokratska ddava svih gradana koji zive na nje
Na pitanje jesu Ii interno zaertane demarkacijske Iinije izmedu Hrvat
ske i Srbije, te izmedu Srbije i Bosne i Hercegovine, granice u smislu me-
dunarodnog javnog prava, Ministarstvo je odgovorilo:
Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i ostale republike, te dvije au-
tonomne pokrajine imaju utvrdene fiksne granice, koje su priznate kao
takve u svim saveznim ustavima. To ureduje clan 5 saveznog Ustava iz
1974. godine. Prema tom Ustavu, graniee izmedu republika mogu se mije.
njati sarno u dogovoru republika 0 kojima je rijee .
POVIJESNI KORIJENI GRANICA: Veeina lih graniea ima duboke
povije.ne korijene. Graniee Bosne i Hereegovine te Hrvatske su bivse gra
nice Otomanskog carstva s Austrijom i Venecijom, uz neke manje izmjene
tijekom 18. stoljeea. Graniee Hrvatske s Autonomnom pokrajinom Vojvo
145
dinom su veeim dijelom iste kaoone izmedu Hrvatske i Madiarske prije
1918, i one slijede rijeku Dunav. 8amomanji dio te graniee utvrden je na-
kon drugog svjetskog rata, u podrucju Srijema, i to na stetu Hrvatske, pri
cemu se slijedilo pravedniju etnicku ravnoteiu.
Bas je taj kraj danas bojno
zivlja. Povijesno, Srijem H,rva,tsl,oj..:
kovar, a pripadao mu

20 ooviidfiava;slijedeei nacelo pravai samo-
odredenja naroda, postojeee graniee - ako nije dogovoreno -
(ocito uz pristanak strane od koje se traie ustupci) postaju
'graniee u smislu medunarodnog javnog prava'. ovom slucaju, bilo kak-
va promjena postojeeih graniea uz prijetnju silom iii uporabu sile je strogo
.
Nacelo teritorijalnog statusa quo je bilo potvrdeno u svim glavnim
medunarodnim instrumentima, i jedan je ad temeljaca odrianja
medunarodnog mira i sigurnosti.
NEMA PRE.<::tQYQE.A'QPR,OMJENI GRANICA: Hrvatska ne pri-
staje ni na kakve pregovore koji bi se odnosili na njene postojeee graniee,
posebno ne sa Srbijom i Crnom Gorom koje obje vode agresivni rat protiv
njene teritorijalne ejelovitosti i demokratski izabrane vlasti. S druge stra-
ne, Republika Hrvatska je voljna"postovati sva Ijudska prava i sva prava
pripadnika nacionalnih iii etnickih grupa koje iive u njenim granieama,
kao sto je to propisano u clanku 2 'Ugovornih odredbi za (budueu) kon-

Kao sto je naprijed naglaseno, nacelo postivanja teritorijalne ejelovi-
tosti tj. post6jeeih granicajep6tvrdeIl.Ona jedan iii drugi naCin"svim"vai-
nim medunarodnim instrumentima. Ono je potvrdeno izmedu ostalog, cla-
nom 2 (4) Povelje UN, te u Deklaraciji 0 nacelima koja ureduju odnose
driava sudipniea, (Nacela pod b. IV i I) iz Zavrsnog akta Konferencije 0
evropskoj sigurnosti i suradnji 1975. godine.
A i Deklaracija 0 Jugoslaviji, usvojena na izvanrednom
sastanku 3. rujna 1991. u Haagu, potvrdila je sljedeea nacela, koja SU prav-
na osnova za odluke Arbitraine komisije:
'nema jednostranih promjena graniea; te zastita prava svih u Jugosla-
viji, vodeci pritom racuna 0 svim legitimnim interesima i teznjama'.
Clan I (I) haaskog dokumenta u istom duhu utvrduje 'u okviru opeeg
rjesenja, priznanje nezavisnosti, unutar postojecih granica, osim aka nije
drukcije dogovoreno, onih republika koje to iele'.
Provodeei ova nacela, kao i II poglavlje haaskog dokumenta, hrvatski
Sabor je 4. prosinea 1991. jednoglasno usvojio Ustavni zakon 0 Ijudskim
pravima i slobodama te 0 pravima etnickih i nacionalnih zajedniea iii ma-
. njina u RepublieiHrvatskoj. Njegovi dijelovi V i VI odnose se na podruc-
ja u kojima Srbi Cine brojcanu veeinu. .
146
Buduei ?a je tak?, Hrvatska zadovoljila sve zahtjeve iz haaskog doku-
menta - kOJe Je SrblJa d?sad - te iz nacela opeeg meduna-
rodnog mJe u obvezi prihvati bilo kakve pre-
govore }h. arbltrazm postupak kOJI bl se odnoslh na njene postojeee grani-
ee. 8rbl cme sarno 12,4 posto ukupnog stanovnistva Hrvatske.
. Sa svoje strane, Republika je. obvezu iz 5. dijela
I nezavIsnostl, prihvaeene 25. lipnja 1991. od puni suverenitet i medunarodno-
13.
koje nastaju razdruiivanjem SFRJ u
i u okviru njihovih medusobnih graniea
Ustavom ili medusobnim dogovorom na demok-
ZAKLJUCAK - SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
(28. prosinca 1991)
_ Sab,!r RepubJike Hrvatske na zajednickoj sjednici svih VJje6a Sabara
adlZanOj dana 28. prosmca 1991. godine, danio je slijede6i '
ZAKLJUCAK
. 1. Sabor De.klaraciju 0 smjernicama za
novlh 1.! Is.tatno] 1 SovJetskom Savezu i Dekla-
!ugoslavIJ.'. sto IhJe 16. prosmea 1991. godine u Bruxellesu usvo-
Jllo Mmlstarsko vIJeee Europske zajednice.
2. Sab.o! Republike u skladu s clankom I Ustavne odluke 0
Republike Hrvatske od 25.lipnja 1991. godine,
Republike za medunarodno pri-
znanJe .neovlsnostt Hrvatske kOJI Je Predsjednik Republike
Hrvatske, suglasno DeklaraelJama navedenim u tocki 1. ovog zakljucka
dana 19. 1991. godine podnio Predsjedniku Ministarskog
Europske zaJedmee.
.. bjroj 73; 31. prosinca 1991.
14.
IZVJESTAJ ARBITRAZNE KOMISIJE KONFERENCIJE 0
JUGOSLAVIJI
(15. sijecnja 1992)
Postovani lorde Carringtone,
I<:,!misijaje /0. ill. sijecnja 1992. godine u Pari-
zu.,Iznljelaje I1!lsljenJ.7 '? dva pltanja kojaje posta vila RepubJika Srbija i
kOja ste nam VI prenljeiJ 20. studenoga 1991. godine.
147
MISLJENJE BR. 2 - PRAVO NA SAMOOPREDJELJENJE

----pPre<lsjednikA:rhitraznekomisije primio je 20. studenoga 1991. godine
pismo kojim se predsjednik Konferencije za mir u Jugoslaviji lord Carrin-
gton obraca komisiji za misljenje 0 slijedecem pitanju koje je postavila
manjinama, kao i nacionalna medunarodna jamstva u skladu s
nacehma medunarodnog praya i odredbama poglaylja II nacrta konyenci-
je usyojene 4. studenoga 1991. koju su prihyatile oye republike.
3. Osim toga, clan 1. oba medunarodna sporazuma, koja se odnose na
praya coyjeka iz 1966. godine, utYrduje da je pravo na samoopredjeljenje
nacelo kojim se stite prava covjeka. Na temelju toga prava svako Ijudsko
b",e moze zahtijevati slobodu izrazavanja svoje pripadnosti etnickoj vjer-

Cl,k!Oji izboru. '

od posljedica tog nacela mogla bi biti -
republika - pripadnicima srpskog stanov-
Hrvatskoj, ako to zele, moze biti priznata
sa svim pravima i svirn obavezama koje iz
toga 0 svim zainteresiranirn dr.zavarna.
4. Sukladno tome, Arbitrazna komisija smatra:
- Da srpsko stanovnistvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ima pra-
V? uzivati prava priznata manjinarna i etniekim grupama medunarod-
mm pravom I odredbama Nacrta konferencije za mir u Jugoslaviji od 4.
studenoga 1991. godine na Cije su se provodenje obvezale republike Bosna
i Hercegovina i Hrvatska.
..- Da te republike mo!aju ?sigurati pripadnicima tih manjina i tih et-
mcklh grupa sva praya cov]eka I osnoyne slobode priznate medunarodnim
ukljucujuci i, u slucaju potrebe pravo na nacionalno opredjelje-
n]e.
MISLJENJE BR. 3 - PROMJENE GRANICA
Repuhlika Srbija: .
Da Ii srpsko stanovniStvo iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao . Arbitrazne komisije je 20. studenoga 1991. godine
konstitutivni narod Jugoslavije, uziva pravo na samoopredjeljenje? pIsmo kOj1m se preds]edmk Konferencl]e za mir u Jugoslaviji obraca Ko-
misiji za miSljenje 0 slijedecem pitanju koje je postaYila Republika Srbija:
Komisija se upoznaJa 's promemorijama, primjedbama i dokumenti- D I'
rna koje su im dostavile republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Make- ;> I. se prema javnom pravu unutarnje linije raz-
doni]' a,'" CrnaGora; 'Slovenija; Srbija;-Predsjednistvo SFRJ, Skupstina gramcen]a Izmedu Hrvatske I Srbl]e, s ]edne strane, i Srbije i Bosne i Her-
cegovine, s druge strane, mogu smatrati ?
srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine. .
. f' . d d Komi"ija se upoznala s i dokumenti-
1. Komisija smatra da u trenutnoJ aZI razvoJa me unaro no pravo '1
. d' d' I' . Hrvatska, Makedo-
ne precizi.ra sve poslJe Ice prava na samoopre Je JenJe.
SFRJ i Skupstina
Ipak je utvrdeno da rna kakve bile oko1nosti pravo na
Ijenje ne moze dovesti do izmjenegianiCakoje 'postoje I K ... .
nosti (uti possidetis juris), osim u slucaju da se zainteresirane dnave dogo- .. ' o.mlsl]a]e u svom miSljenju ?r. I. od 29. studenoga 1991. godine,
ko]e JO ?b]avI]eno 7: konstatlrala da se Socijalisticka Federativna
Yore suprotno. Repubhka Jugoslavl]a nalazl u procesu raspadanja.
(I G.Ako u sklopu jedne dnave postoji jedna iii vise konstitutiynih gru- . Sukl.adno tome,. uzimajuci u obz. ir Cinjenicu da su republike Hrvatska
I \ pa, jedna iIi viSe etniekih, vjerskih, jeziekih zajednica, ove grupe imaju, u B H
\ medunarodnim pravom, pravo na priznavanje njihova identiteta, t osna t, zatrazile medunarodno priznanje
kao drzave, ,KomlslJa Je da se odgovor na pitanje koje je
Kako je Komisija istakla u svom miSljenju br. I od 29. studenoga postavl]eno mora nacI u kontekstu ne]asne i nestabilne situacije i smatra
1991. godine, koje je objavljeno 7. prosinca u skladu s normama koje sada da se mora zasnivati na nacelima i pravilima medunarodnoga javnog pra-
predstavljaju imperative opcega medunarodnog prava, drzave su duzne va.
osigurati postovanje prava manjina. Ovaj zahtjev se postavlja svim repub- 2. Sukla.dno .. je Kom!sije da ce se problemi granica,
likama glede manjina koje su ustanoyljene na njihovim teritorijama. pogot?VU ,?m k.oj1se ttCu repubhka na ko]e se odnosi postayljeno pitanje,
.... , "Stog-a; srpsko stanovnistvo iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske treba moratt rJesavatt, elm proces u SFRJ dovede do stvaranja jedne iIi vise ne-
uzivati sva prava koja su prema vazecim medunarodnim konvencijama zavisnih driava, u skladu sa slijedecim kriterijima:
148
149
. Prvo - vanjske granice eo s': morati u svim u
skladu s natelom na kojese podsJeea u ':IN, k?Ja s':
odnosi na nacela medunarodnog prava kOJI se tlcU odnosa pnJatelJstva I
suradnje izmedu drZava, u skladu s Poveljom .VN, Rezolucija (X.XV)
Generalne skupstine VN i u skladu sa Zavrsmm aktom IZ HelsmklJa, I ko-
jom je inspiriran clan II. Becke konvencije od 23. kolovoza 1978. godine 0
sukcesiji drZave na planu ugovora.
izmedu Hrvatske i
mJen.Jall sarno putem
'. Trete - ako se ne dogovorisuprotno,
. Kafiiktergranicakoje .s!ili,!>ed!!l1aiodno pray;' na na;
vodi naeolo postovanJa tentonJalog status quo, a pogotovu nacelo utI
posidetis juris qui, - iako prvobitno priznato prilikom rjesavanja pro-
blema dekolonizacije u Americi i Africi predstav1ja danas nacelo koje ima
opei karakter kako je saopCio Medunarodni. sud pravde .(pitanje
Malt, kOJe mlfUJe od 22. prosmca
1986. godine; Zbornik 1986, paragraf 20, strana 565): Ovo nacelo, medu-
tim, nema karakter posebnog propisa koji j<: neodvojiv od sus.tava utv!de-
noga medunarodnim On nacelo .koJ': Je
povezano s pojavom stJecanJa u kOJoJ se NJegov
---'jh-e-,o-.t6ig1edlfn-ciltsIYrecavanjebratoubtlacke borbe, kako se ne bl dovela u
opasnost nezavisnost i stabilnost novih driava ...
Ovo nacelo je utoliko lakse primijeniti izmedu republika - sto je :-
na osnovi alineja 2. i 4. clanka5. Vstava SFRJ - od1uceno da se konzls-
tentilost teritorija i republicke granice ne mogu mijenjati bez njihove sug-
lasnosti.
- Deklaraciju 0 uspostavljanju suverenosti i nezavisnosti Republike
Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine.
- Ustavni zakon 0 ljudskim pravima i slobodama i 0 pravima nacio-
nalnih i etnickih zajednica, kao i manjina u Republici Hrvatskoj od 4. pro
sinca 1991. godine.
t __ .. prosinca 1991. kojom se podrZava zahtjev za
L Republike Hrvatske koji je iznio predsjednik Republike
koji je predsjednik Republike Hrvatske poslao II. sijec..
odgovor na zahtjev za dodatne informacije koje je
sijecnja 1992. godine.
Na informacije Kojima raspolaze, posto je saslusan izvjesti-
lac, Arbitrazna komisija iznosi sljedece miSljenje:
I. - V odgovorima na upitnik komisije predsjednik Republike
Hrvatske potvrdno odgovara na formulirana pitanja u svezi sa:
a) Prihvacanjem od strane te republike smjernica za priznavanje no-
vih drZava u Istocnoj Europi i Sovjetskom Savezu.
b) Podrskom naporima u korist mira koji ulazu generalni sekretar i
Vijece sigurnosti VN kao i mirovna konferencija 0 Jugoslaviji.
2. - Komisija je 10. sijecnja 1992. godine zatrazila od Republike
Hrvatske da potvrdi prihvacanje svih odredaba Nacrta konvencije mirov-
ne konferencije od 4. studenoga 1991. godine, pogotovu odredbe poglavlJa
II, clan 2-c (specijalni status).
Komisija konstatira da u svom dOgovOfU od II. sijecnja 1992. godine
predsjednik Republike Hrvatske potvrduje da je sve odredbe sadrzane u
Nacrtu konvencije mirovne konferencije 0 Jugoslaviji, Republika Hrvat
ska prihvatila u nacelu 5. studenoga 1991. godine i da su one potvrdene
Vstavnim zakonom od 4. prosinca 1991. godine.
MISUENJE.BROJ_5 .. = .. PRIZNAVANJE.REPVBLIKE HRVATSKE 3. Sukladno tome, Arbitrazna komisija izrazava misljenje da:
- Vstavni zakon od 4. prosinca 199\. godine ne pokriva u potpunosti
. V pismu od 19. prosinca .1991: godine, Mi- sve odredbe nacrta konvencije od 4. studenoga 1991. godine, pogotovu
nistarskog savjeta Europske zajedmce, predsjedmk Republtke. Hn:atske Je one sadrZane u poglavlju II, clan 2-c, pod naslovom specijalni status.
zatrazio da tu republiku priznaju drZave clanice Europske .. Hrvatske trebaju dopuniti ustavni zakon od 4.
Arbitrazna komisija je pristupila razmatranju tog bi zadovoljile navedene odredbe Nacrta spo.
juei odredbe Deklaracije 0 Jug.oslaviji i . razuma.
drZava u Istocnoj Europi i SovJetskom Savezu kOJe Je mmlstarskI savJet _ Vz ovu ogradu, Republika Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za
Europske zajednice usvojio 16. 1991. godine i pra- njeno priznavanje od strane zemalja Clanica Europske zajednice, a u skla-
vila koja je komisija u tom cilju usvoJila 22. prosmca 1991. godme. du s Deklaracijom 0 Jugoslaviji i smjernicama za priznavanje novih drza.
V cilju tog razmatranja, komisija je proucila sljedece dokumente koje va u Istocnoj Europi i Sovjetskom Savezu koje je ministarski savjet Europ.
je uplltila Republika Hrvatska: ske zajednice usvojio 16. prosinca 1991. godine .
. / - Vstav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine.
- Izvjestaj 0 rezultatima referenduma odrZanog 19. svibnja 1991. go
dine.
- Vstavnu odluku 0 suverenosti i nezavisnosti Republike. Hrvatske
...... od.25.lipnjaI991. godine potvrdenu clanom 140. paragrafa I nJenog Vs-
tava.
150
151
15.
SAtETAK MISUENJA ARBITRAtNE KOMISIJE 0
JUGOSLAVIJI .
(10-11. sijecnja 1992)
tila misljenja (br. 2 3) odgovor .na.
Republika Srbija 20. studenoga 1991. a kOJe Je razmatrala
mjeseca.
Oledepitanja ima li. srpski narodBosne
pravona samoodredenje, Komi8ija dtii da te republikemoraju clanovima
tih zajedniea i tih etnickih skupina odobriti 'pra,:a i temeljnih slo-
boda priznatih medunarodmm pravom, uklJucuJuel, u tom slucaJu, pravo
na biranje njihova dtiavljanstva.
U svezi s pitanjem mogu Ii se unytarnje grapice izmedu i
--"-bljeTje<!ne I Hereegovme s.
cama u smislu medunarodnoga Javnog prava, KOIDISlja drzl da
vaju karakter graniea zastieenih sl'!caJu
nja neovisnosti, te da se mogu mlJenjalI Jedmo zajedmcklm I slobodmm
sporazu!!LQ.l!L(misljel)je br:}) ..
Komisija je osim toga dobila da IS. sijec?.ia 19?2.
ri udovoljavaju li repubhke k?).e. su prIzna."Je za-
htjevima utvrdenim '! za. prtznava-
nje novih dtiava u Istocnoj Europl I SovJetskom Savezu sto Ih Je 16. pro-
sinea 1991. usvojilo Vijeee ministara Eur?pske zajedniee pri :0-
me u obzir, izmedu ostalih dokumenata, I projekt KonvenelJe lorda Carm-
gtona od 4. studenoga 1991.
CetirLrepublike .podnijele. su.Europskoj zajednici i njezinim dtiava,
rna clanicaJIla zahtjev za priznavanjem.
Olede Slovenije, Arbitralna je komisija oeijenila da ta republika udo-
voljava svim trazenim uvjetima.
Oledo' Makedonije, Arbitrazna je komisija oeijenila da se Republika
Makedonija, koja se od,,!ce bilo kakvih . . .
zuje da neee poduzeti propagandm _ neke
druge dciave, moze kOflstttt Imenom lY!akedonlJa .to lIDe ne moz.e, sa-
mo po sebi, implieirati nikakvu prete!'zlJu nekoJ d,:,,-.
goj dtiavi. Republika MakedomJa udovolJava, OSlm toga, sVlm trazemm
uvjetima.
Olede Hrvatske, Komisija je oeijenila da:
_ se Ustavni zakon od 4. prosinea 1991. ne podudara u ejelini sa
svim odredbama projekta Konveneije od 4. studenoga 1991., napose S od-
redbama navedenim u Drugom poglavlju, Clanak 2.C, pod naslovom Po-
seban status<<- (Odnosi se na podrucja u kojima osobe koje pripadaJu
eionalnojili etnickoj grupi tvore veCinu; imat ce poseban status autonoml-
je) ;
152
- vlasti Republike Hrvatske duzne su, prema tome, nadopuniti Us-
tavni zakon od 4. prosinea 1991. kako bi udovoljile gore navedenim od-
redbama projekta sporazuma.
Osim te rezerve, Hrvatska udovoljava trazenim uvjetima.
s,:rsetku sjedniee Komisija je .. sijecnja 1992. primila pismo
predsJedmka Tudmana, u se IStICe kako Hrvatska potvrduje
da u potpunosti sve odredbe Drugog poglavlja clanka
0 Jugoslaviji, koji sadr'li po-
sebne odredbe 0 prava manJma.
Glede Bosne i Hercegovint;, Komisija smatra da se izraz volje naroda
- za stvaranJe suverene i neovisne drzave BiH ne maze
utvrdenim. Ta se ocjena maze izmijeniti aka repuh-
lika kojaje podnijela zahtjev za dade jamstva u tom pogledu,
u bi trebali sudjelovati svi grada-
m RepublIke BIH, bez Ikakve razlIke I pod medunarodnim nadzorom.
16.
IZJAVA PREDSJEDAVAJUCEGA MINISTARSKOG VIJECA
EUROPSKE ZAJEDNICE 0 PRIZNAVANJU
JUGOSLAVENSKIH REPUBLIKA
(15. sijecnja 1992)
Predsjedavajuei zeli obavijestiti da su, u suglasnosti s Deklaraeijom
?d .16. 1991. 0 priznavanju dtiava i njenoj primjeni na Jugoslavi-
JU I u .svJetlu savjeta Arbitr!'zne komisije, Zajedniea i njene dtiave-claniee
da, u skladu sa oVlm odredbama i u skladu s odgovarajuCim naci-
onalmm procedurama nastave s priznanjem Slovenije i Hrvatske.
Glede ostale dvije republike koje su izrazile zelju da postanu nezavis-
ne jos postoje neka vazna pitanja koja treba pretresti prije negoli Zajedni-
ea i njene claniee poduzmu slican korak.
lOAO DE DEUS PINHEIRO
17.
POPIS DRtAVA KOJE SU PRIZNALE REPUBLIKU
HRVATSKU KAO SAMOSTALNU I SUVERENU DRtAVU
yremenskim sJijedom do 17. yeJjace 1992.
I. REPUBLIKA SLOVENIJA
2: REPUBLIKA LITVA
3. UKRAJINA
4. REPUBLIKA LETONIJA
26. lipnja 1991.
30. srpnja 1991.
I!. prosinea 1991.
14. prosinea 1991.
153
"::'
.. -_
b6;iiS,o.:V:EZJN,o.:'Jffii?lJBLIKA NJEMACKA
7. REPUBLIKA:EStoNIJA
8. SVETA_STOLICA
9. SAN MARINO
10. REPUBLIKA AUSTRIJA
11. KRAUEVINA DANSKA
14. VOJVODSTVO LUKSEMBURG
15. UJEDINJENO-KRALJEVSTVO VELIKE
BRITANIJEI SJEVERNE- -- --- ----
-16.--KRALJEVINABELGIJA--
17. REPUBLIKAGR.CKA--
18._ REPUBLIKA PORTUGAL
19.KRALJEVINA SPANJOLSKA
20. KRAUEVINA NIZOZEMSKA
21. REPUBLIKA IRSKA
-- ---Zr.-MATTA-----c -----------
23. REPUBLIKA MADARSKA
24. KRAUEVINA NORVESKA
25. REPUBLIKA BUGARSKA
2.9-.....JUl.U.BLIKA_POLJSKA
--21. SVICARSKA KONFEDERACIJA
28. KANADA
29. KRAUEVINA SVEDSKA
30. KNEZEVINA LIHTENSTAJN
31. CESKA I SLOVACKA FEDERATIVNA
REPUBLIKA-
32. AUSTRALIJA
33. NOVI ZELAND
34. REPUBLIKACILE
35. REPUBLIKA ARGENTINA
36. R.EPUBLIKA URUGVAJ
37. REPUBLIKA FINSKA
38. REPUBLIKA RUMUNJSKA
39. REPUBLIKA ALBANIJA
40. FEDERATIVNA REPUBLIKA BRAZIL
41. REPUBLIKA PARAGVAJ
42. REPUBLIKA BOLIVIJA
43. REPUBLIKA TURSKA
44. REPUBLIKA MAKEDONIJA
45. _ RUSKA FEDERACIJA
46. ISLAMSKA REPUBLIKA IRAN
47. KOLUMBIJA
48. REPUBLIKA PERU
49. JAPAN
154
19. prosinca 1991.
19. prosinca 1991.
31. prosinca 1991.
13. sije6nja 1992.
14. sije6nja 1992.
15. sije6nja 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. S\ 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
15. 1992.
16. 1992.
16. 1992.
16. 1992.
16.
16. Sl]'
16. mec,ma
16.
16.
17.

21: 51,
24. <nel,ma
27.
29. sije.
6.
12.
17.
8.
3.
15. ozutlca
17.ozuJKa-
POGOVOR
1.
REZOLUCIJA 713
VIJECA SIGURNOSTI UN
(25. rujua 1991)
SVJESNO cinjenice da se suglasila
Vijeca sigurnosti Jugoslavlje uruclO
predsjedavajucem Vijeca """"" " ";.
"" SASLUSAVSI izjavii 'miiiis!ra vailjskih poslova Jugoslavlje,
DUBOKO zabrinuto zbog borbi u Jugoslaviji koje uzrokuju teske gu-
bitke ljlldskih zivota i kao zbog !a zemlje
tog podrucja, posebice u pogramcmm podrucjlma susjedmh drzava,
ZABRINUTO zbog toga sto nastavljanje takve situacije predstavlja
--opasnost za:-ffi:edunaroofinnit-i sigumost,
PODSJECAJUCI na svoju prvenstvenu odgovornost prema Povelji
UN za odrZavanje medunarodnog mira i sigurnosti,
PODSJECAJUCI takoder na odredbe clana VII Povelje UN,
----,P>lO"lDnSJEClVuCrn:a-relevantne principe ugradene u Povelju UN .i u
ovom kontekstu biljezi Deklaraciju. KE.SS-a o? 3. rujna
1991. godine po kojima nikakva pndobljanja tentonja m promjene u Ju-
goslaviji, a koji bi se ostvarili siJom, nisu prihvatljivi,
BILJEZECI takoder sporazum 0 prekidu vatre zakljucen 17. rujna
1991. godine u Igalu i potpisan 22. rujna 1991. godine,
UZNEMIRENI krsenjima prekida vatre iz pisma sto ga je 19.
1991. godine predsjedavajucem Vijeca sigurnosti uputio stalni predstavmk
Austrije ""..... .
PRIMAJUCI NA ZNANJE takoder pisma sto su ih 19. i 20. rujna
1991. godine predsjedavajucem Vijeca sigurnosti uputili stalni predstavnik
Kanade (S123053) i stalni predstavnik Madarske (S123057),
PRIMAJUCI NA ZNANJE TAKODER pisma sto su ih
jucem Vijeca sigurnosti 5. srpnja, 12. srpnja, 22. srpnja, 6. kolovoza, 7.
lovoza, 21. kolovoza, 29. kolovoza, 4. rujna, 19. rujna i 20. rujna .1.991. go-
dine uputili Ceskoslovacke, Belglje, Fran-
cuske, Velike BntaDlje, Austnje I Austrahje:
1. IZRAZA VA punu potporu zajednickim naporima za mir i dijalog u
Jugoslaviji, sto su poduzeti okriljem EZ uz
drZava sudionica KESS-a, a kOjl su utemeljem na nacehma te Konferencl-
je. 2. U CIJELOSTI PODRZAVA sve mjere i dogovore koji su rezultat
takvih zajednickih napora ranije.opisanih, a pomoc i potporu
promatracima prekida vatre da bl se .djel?tvoran zavrsetak
prijateljstava u Jugoslavij! i nesmetanoJunkclOmranje procesa ustanovlje-
nog u sklopu Konferenclje 0 Jugoslavljl.
156
3. POZIV A u tom smislu generalnog sekretara da bez odlaganja po-
nudi svoju pomoc u dogovoru s vladom Jugoslavije i svim drugim nosite-
Ijima aktivnosti koje su ranije navedene i da sto je prije moguce izvijesti
Vijece sigurnosti.
4. ZAHTIJEV A od svih strana da dosljedno postuju sporazum 0 pre-
kidu vatre od 17. i 22. rujna 1991. godine.
5. POZIVA HITNO I POTICE sve strane da svoje sporove rijese na
Konferencije 0 Jugoslaviji ukljucujuci
mehanizme su u njenom sklopu ustanovljeni.
6. ODLUCUJE, u skladu s odredbama clana VII Povelje UN, da sve

... mira i stabilnosti u Jugoslaviji odmah primijene

na sve isporuke oruzja i vojne opreme Jugoslaviji
ne odluCi drugaCije, slijedom konzultacija izmedu
glavnog i vlade Jugoslavije.
7. POZIVA sve drZave da se suzdde od bilo kojeg djelovanja koje bi
moglo pridonijeti povecanju napetosti i zaustavljanju ili odgadanju miro-
Ijubivog rjesenja sukoba u Jugoslaviji kroz pregovore, koje ce omoguciti
svim gradanima da odluce i ostvare svoju buducnost u miru.
8. ODLUCUJE ostati u tijeku zbivanja sve do ostvarenja miroljubi-
vog rjesenja.
2.
ZENEVSKI SPORAZUM
(23. studenoga 1991)
a) Hrvatska ce smjesta prekinuti blokadu svih vojarni i objekata JNA u
Hrvatskoj
b) JNA ce smjesta povla.celljern iz Hrvatske Ijudstva, oruzja i
t
__ te dovrsiti praces povlace-
nja u skladu s no . ta,;e/;;m dogovorenim rasporedom;
c) obje strane ce svim jedinicama pod svojom koman-
utjecajem da postuju bezuvjetni prekid
vatre pocevsi od 24. studenog, a pobrinut ce se i da paravojne i
neregularne jedinice koje formalno nisu pod njihovom komandom,
kontrolom odnosno politickim utjecajem takoder postuju prekid vatre
od tog datuma.
d) obje strane olaksat ce dostavu humanitarne pomoCi osobama stradalim
u posljednjim okrsajima.
Lord Carrington gledat ce da osigura da medunarodna Promatracka
Misija ucini sve sto je u njezinoj moci i ovlastenjima da se prekid vatre od-
r.zi.
157
3.
REZOLUCIJA 721
VIJEtA SIGURNOSTI UN
(27. studenoga 1991)
od 25. rujna 1991. godine,
SU .
sig,orn,osti uputili stalni p",dstavllici
Jugoslavije u sigurnostl. ... . ... ..
DUBOKO zabrinuti" zbog borbiu I ozl,)l!Jmm
rethodnih sporazuma 0 prekidu vatre kOJI prouzrocllt
Uudskih zivota i veIika}"aterijalna te zbog poslJedlca kOJe ce
--zbog-ioga pretrpjeifdnave tog podrucJa, . ." .
ZAKUUCIVSI da produzenje i pOllorsanJe te sltuacIJe predstavlJa
I prijetnju medunarodriom miru i sigurnosll. .. .. .
RAZMATRAJUCI TAKODER, pismo Je glav!!1 24.
no a 1991 godiile-iipfitiOpredsjedniku Vijeca Slgurnostl s mls.IJom
u Jtgosla;iji njegovog osobnog predstavnika te u plsmu
prilozen sporazum potpisan 23. studenoga 1991. u .
UVAZAVAJUCI da su, kao,sto se plsmu Je 2.4.
no a glavni tajnik uputio Vijecu sigurnostl, SVI sudlo!,lcl na
s osobnim glavnog taJmka IZJa.vllt zele sto
brZe izvrSenje ,operacije UJedmJemh naroda za odrZavanJe mira,
I. PODRZAVA napore glavnog tajnika i njegovog os??nog.predstav-
nib te izrazavanadu dace oni,sto je brZe svoJekontak:
te s'u oslavenskim stranama kako bi taJmk mogao brzo dati
svo'; oruke Vijecu sigurnosti, ukljucujuci preporuku 0
u Jugoslaviji operacije Ujedinjenih naroda za odrZavanJe mi-
ra. 2. PRIHVACAizjav\losobnog'predstav'!ika
ko'oj se operacija Ujedinjenih naroda za odrzavanJe ne .moze pred-
vid-eti prvenstveno, ako sve strane ne budu u
u Zenevi 23. studenoga 1991. godme, kOJI Je pnlozen u plS-
mu generalnog tajnika, . _
3. IZRICITO trazi da se jugoslavenske strane u potpunostl drze tog
. . . . I
4. OBAVEZUJE se da ce bez od.laga!,J8; preporuke g avnog
tajnika i usvojiti prikladne odluke, m,?-
guce izvodenje u Jugoslaviji operacije UJedmJemh naroda za 0 rzavanJe
mira . d
'5;'ODLUCUJE i dalje se aktivno baviti problemom, dok se ne Izna e
mirno rjesenje.
158
4.
PLAN MIROVNE OPERACIJE UN U JUGOSLAVIJI
(studeni - prosinac 1991)
OPCA NACELA
1. UN-a u Jugoslaviji bit ce prijelazni aranzman
i sigurnost nuzni za pregovore 0 sveobuh-
vatnom rjesenju jugoslavenske krize. Njome se ne prejudicira ishod tih
pregovora.
-2,'O!oe,caciiu ce uspostaviti Vijece sigurnosti UN-a na preporuku glav-
sto da takvu preporuku glavni tajnik ce morati biti
". da se sve strane u sukobu ozbiljno i postojano pridrZavaju spora-
zuma, ukljucujuci i onog 0 bezuvjetnom prekidu vatre postignutog u Ze-
nevi 23. studenoga 1991. godine. Glavni ce tajnik takoder putem svog
osobnog izaslanika morati dobiti izricita jamstva da sve zainteresirane
strane u jugoslavenskom sukobu prihvacaju koncept koji namjerava pre-
poruciti Vijecu sigurnosti kao i da ce one pruziti svu potrebnu pomoc i su-
radnju kako bi omogucili da mirovna operacija ostvari svoje zadace.
3. Vojnoi policijsko osoblje neophodno za operaciju bit ce na dobro-
voljnoj bazi na trazenje glavnog tajnika osigurano od strane vlada drZava
clanica Ujedinjenih naroda. Sudjelovanje drzava Clanica bit ce odobreno
od strane Vijeca sigurnosti na preporuku glavnog tajnika nakon konzulta-
cija'S jugoslavenskim stranama.
4. Svi clanovi mirovne operacije bit ce pod operativnim zapovjednis-
tvom glavnog tajnika i nece im biti dopusteno da primaju operativne nalo-
ge svojih nacionalnih vlasti. Od njih ce se traziti da budu potpuno nepris-
trani izmedu ralicitih strana u sukobu. Osoblje koje bude naoruzano imat
ce izricite upute da sUu upotrijebi u najmanjoj mjeri koja je potrebna i is-
kljuCivo u samoobrani.
5. U skladu sa svojom uobicajenom praksom Vijece sigurnosti ce vje-
rojatno uspostaviti na rok ad sest mjeseci. Ovisno 0 do-
govoru Vijeca, ce trajati dok se ne postigne rjesenje
sukoba tajnik ce redovito izvjestavati Vijece sigur-

mjeseci. U izvjestajima ce iznositi i svoje pre-

za mandata operacije.
6. Operacija ce biti zajednicki financirana od drZava clanica UN-a.
Od vlasti u Jugoslaviji ocekuje se da Ujedinjenim narodima bez
naplate stave na raspolaganje koliko god je to moguce smjestajne kapaci-
tete i druge potrebne objekte, kao i da ih opskrbljuju primjerice hranom i
gorivom neophodnim za operaciju. Od njih ce se takoder traziti da s Uje-
dinjenim narodima zakljuce sporazume koji se ticu statusa, imuniteta i ob-
jekata koje operacija i njezini pripadnici budu koristiIi u izvrsavanju svo-
jih zadaca, a posebno u potpunoj slobodi kretanja i komunikacija.
TEMEUNI KONCEPT
7. Snage i policijski promatraci Ujedinjenih naroda bit ce rasporedeni
u odredenim podrucjima Hrvatske, oznacenim kao "Podrucja pod zasti-
159
tom UN-a (UNPA). Ta ee podrucja biti demilitarizirana, sve oruzane
snage u njima bit ce iii povueene iii raspustene. Uloga snaga UN-a bit ce
da osiguraju da ta podrueja ostanu demilitarizirana i da sve osobe koje u
njima iive budu postedene straha od oruzanog napada. Uloga policijskih
promatraea UN-a bit ce da osiguraju da lokalne policijske snage obavljaju
dis:kriminir'mjja osoba bilo koje nacionalnosti iii krse-
ce tak()der
povratku
rueju UNPA.
Ujedinjenih naroda budu preuzi-
JNA rasporedene drugdje
pomagati humanitarnim agencijama UN-a pri
.osoba koje to iele njihovim domovima na pod-
.PODRUCJA POD ZASTITOM UN-a (UNPA)
"S.UNPAeebitipodruejau Hrvatskoj za koja glavni tajnik smatra da
supotrebne posebne mjere tijekom prijelaznog razdoblja kako bi se osigu-
ralo trajno postivanje prekida vatre. To ce biti podrueja u Kojima su Srbi
i gdje su napetosti medu zajedni-
cama dovele do sukoba u nedavnoj proslosti. Kao sto je vec navedeno po-
sebne mjere u tim podruejima bit ce privremene i nece prejudicirati ishod
politickih pregovora 0 sveobuhvatnom rjesenju jugoslavenske krize.
9. Postojat ce tri UNPA: istoena Slavonija, zapadna Slavonija i Kraji-
iii dijelove opcina:
Istocna Slavonija: Beli Manastir, oni dijelovi opCine Osijek koji su is-
toeno od grada Osijeka, Vukovar, pojedina sela u krajnje istoenom dijelu
opcine Vinkovci. "
Zapadna Slavonija: Grubisno Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni dijelo-
vi opCine Nova Gradiska, istoeni dijelovi opcine Novska,
Krajina: Kostajnica, Petrinja, DVOf, Glina, Vrginmost, Vojnic, Siunj,
Titova Donji Lapac, Gracac, Obrovac, Benkovac, Knin.
. Totnegrariiee DNpA 6if6e ,,(vrdine air stranepreth()driice snaga
UN:" naKon konzultacija s lokalnim vodama, a prije no sto poene raspo-
redivanje snaga UN:a.
RAZMJES1'AJ IZADACE SNAGA UN-a
I(). Zadatuiastite stanovriiStva UNPA'zajednicki ceobavljati
tvo snaga UN-a i policijski promatraci. Pjesastvo ce osigurati da podruLcja
UNPA ostanu demilitarizirana. Policijski promatraei ce osigurati
na policija izvrSava svoje duznosti bez diskriminacije prema bilo kojoj na-
cionalnostii uz potpuno postivanje Ijudskih prava svih stanovnika UNPA.
I L,Pjesastvo ce biti rasporedeno na cjelokupnom podrueju UNPA.
Onoce biti naoruzano lakim naoruzanjem i koristit ce oklopne transporte-
re i helikoptere. Ono ee nadzirati pristup UNPA uspostavljajuci kontrolne
tocke na svim cestama i glavnim prugama koje vode u ta podrucja, kao i
na vaznijim raskrizjima unutar tih podrucja. Na tim kontrolnim tockama
uno ce zaustavljati i prema potrebi pretrazivati vozila i osobe kako bi osi-
'gurali da nikakve vojne jedinice iii naoruzane grupe ne udu na ta podruc-
jai da se na ta podrucja ne unosi oruzje, streljivo, eksplozivi iii druga voj-
160
na On? ce unutar UNPA ekstenzivno patrolirati pjesiee u vozili-
rna I On? .ce istrazivati sve prigovore koji'im budu
0 krSenJu demllttanzlra,?og statusa UN!"A. potvrdeni pre-
krsaJ bit .ce s. st!anom I bude It potrebe 0 njemu
taJmk !zYljestttl VIJece slgurnostl. U slucaju moguceg razvoja oz-
brlJmh. skupi!,a unutar UNPA snage UN-a
(l!'terpozlclOmratt) postavltl Izmedu tlh strana kako bi sprijecile ne-
pnJatelJstva.
.c.e biti na cije-
ce bitt nenaoruzam 1 neee Imatl lzvrsnih zadu-
ali ce strogo paziti na rad lokalnih policij-
smjesteni u policijskim upravama u sva-
'- .. . ce lokalnu policiju na njihovim patrolama i
. .. duznosti. Oni ispitati sve prigovore na dis-
lit krsenJe IJudsklh prava i 0 potvrdenim
slu.caJevlma lZ.vIJestlt ce zapovJedmka snaga UN-a. Njima ce trebati osigu-
s!l?bodan I !,e!JOsredan pristup svim prostorijama i objektima koje ko-
nste lit kontroltraJu lokalne policijske snage.
.. 13. UN-a ce ukljuCivati i grupu vojnih promatraea. Oni nece
bit! sto je skladu s uobicajenom praksom UN-a. U pocetku
o.m rasporedem unutar podrucja UNPA kako bi nadzirali demilita-
K.ad bude provedena vojni promat-
raci ce bitt u dlJelove Bosne i Hercegovine koji granice s
Hrvatskom. Njihova ce duznost biti da ekstenzivno patroliraju ostvaruju
veze s .I?kalnim i u.p.ozoravaju snaga UN-a aka na-
petostl Izmedu zaJedmca .. prljete da I stabilnost uspostavljenu
s,?agama U!'I-a u,Po.drucJlma UN.PA. us!uge na raspolaga-
nJu kakl? bl rlJesl!e lokaln.e teskoce I Istrazllt prlgovon 0 napetostima
medu lit 0 agreslji. Tocna mjesta na Kojima ce djelovati vojni
b,t ce odredena. od snaga UN-a, nakon
s lokalmm vlastlma. ManJa grupa vOJmh promatraca bit ce u
Dubrovmku.
. 14. Voj.'.'o i policijsko osoblje snaga UN-a bit ce upuceno u Jugoslavi-
JU sto pn!e moguce nakon odluke Vijeca sigurnosti da takve snage us-
Om ee bili rasporedeni istodobno u sva tri dijela UNPA. Preuzi-
manJe odgovornosti UN-a za zastitu tih podrucja bit ce sinkronizi-
U tu svrhu uska suradnja ee se traiiti od
svih zapovjednika snaga koje su sada rasporedene u svakom od podrucja
UNPA, a do.govorit ce se i vremenski plan kako bi se raspored snaga
UN-a uskladlO s demilitarizacijom svakog podrucja.
DEMILITARIZACIJA UNPA
15. Na teme!ju dogovorenog vremenskog plana demilitarizacija UN-
PA ce se provestl sto je brze moguce na slijedeoi nacin:
a) Sve. i osoblje J.NA i Zbora narodne garde, kao i jedinice i
osoblJe tentonJalne obrane kOJe nema prebivaliste na tom podrucju, bit ce
povucene;
b) Sye jedinice i osoblje TO koje imaju prebivaliste na podrucjima
UNPA bit ce rasformirane i demobilizirane. Rasformiranje ukljucuje i pri-
161
vremeno raspustanje zapovjednih jedi.niea T<?:
ee znaeiti da osoblje prestaje. nositi bilo kOju II! bllo kOje
oruzje, premda moze i nadalje biti od vlastl; "
e) Oru"je jediniea,i TO kOj.e.,ma preblvahste na
UNPAbit ee predano jedimeama JNA Ih Zboru nar?dne garde, 0
slueaju, prije nego sto se te jediniee povuku s podrueja
no, oruzje moze bitipredano snagama UN-a na cu,:anle pnjelaz-
nog razdoblja ako takav postupak vise odgovara dotlCmm jedmlCama TO;
ee
na
16. Sve jediniCeee biti .. , ,
uklone'mine'kojesu-postavileza su
niejima UNPA.
17. Primjenu gore navedenih postupaka za demilitarizaeiju UNPA
trebaju potvrditi snage UN-a.
,,--- PREMJESfM.rJiliNA
18. Paralelno kako snage UN-a budu ,Preuzimale duznostill
UNPA, sve jediniee JNA u bIt ee
tene iivan te republike. vremenskl plan premljestanja bIt ee dogovoren IZ-
Iliedu -i saveznog sekretara za na.rodnu obranu
SFRJ. Sve jediniee srpske obrane
ne i dobrovoljacke jediniee (osim omh rasformlramh I demoblhzlramh u
podruejima UNPA) bit ee jed,!ako povueene iz Hrvatske. Ovo povla-
cenje bit Cepotvrdeno od strane vOjmh promatraca snaga UN-a.
ORGANIZACIJA SNAGA UN-a
21. Bude Ii uspostavljena mirovna operacija s eiljem da izvrsi gore na-
vedene zadaCe, njome Ce zapovijedati eivilni zapovjednik misije koji ee
svoje upute primati i izvjestaje podnositi glavnom tajniku UN-a. Kao sto
je vee navedeno glavni tajnik Ce redovito izvjestavati Vijeee sigumosti od
kojeg ee traZiti i odgovarajuee upute u slucaju bilo kakvih teskoea u pri-
mjeni mandata snaga UN-a. Neposredno, podreden zapovjedniku misije,
bit ee zapovjednik UN-a, u cinu general majora, koji ee zapovijedati
policije koji ee zapovijedati eivilnim policij-
5.
zapovjednistva snaga bit ee u Banja Luci s
navec1eIlih zadaea snage ee priblizno trebati
promatraca i 500 policijskih promatra-
ei"ilnlog. i vojnog pomoenog osoblja. To znaci
REZOLUCIJA 724
VIJECA SIGURNOSTI UN
(15. prosinca 1991)
VIJECE SIGURNOSTI
POTVRDUJUCI svoje rezolucije 713, od 25. rujna 1991. i 721, od 27.
studenoga 1991.,
J:;OKAJ:;NE POUCIJSKESNAGE BIUEZECI izvjestaj glavnog tajnika od II. prosinea 1991., podnesen
19. OdrZavanje javnog reda na podrueju UNPA bit ee u .nadlezno,sti slijedom rezolucije 721,
lokalnih policijskih snaga koje ee biti naoruzane !amo n,,:oruza- PODSJECAJUCI na svoju osnovn\! odgovomost prema Povelji Uje-
njem. Sve te snage bit Ce formirane od osoba kOje preb,vahste ""a dinjenih naroda za oeuvanje medunarodnog mira i sigurnosti,
podrueju UNPA u proporciji koja na.?ionaln!.sast.av stanovms- PODSJECAJUCI TAKODER na odredbe Odjeljka VII Povelje Uje-
tva koje. je zivjelo na tom podrueju pnje nep'!jate.ljstava. dinjenih naroda,
ne pOlieijske snage bit ee "postOjeelm vlastlma u
UNPA. Sve postojeee regionalne strukt,:,!e i potpuni embargo na sve isporuke
uvjetom da su sastavljene na nacelu op,sanom ramje kOje se i oruzja i utvrden Rezolucijom 713 bude djelot-
nog sastava lokalnih policijskih snaga. vomo P""''''J'''J'U'
POVRATAK RASEUENIH OSOBA SVOJlM KUCAMA
/20. U skladu s uspostavljenim medunarodnim naeeli".'a je
Ojedinjenih naroda da omoguee povratak svih osoba raseljemh tljekom
sadasnjih neprijateljstava svoj,im to zele. U to".'e vodeeu
gu imaju humanitame ageneljeUjedmjemh naroda. Budu h snage Ujedl- -.,--r?-
njenih naroda upueene u one ee pruziti svu
__ .. tim.naporima, na podrucjlma UNPA. U tome ee posebno vaznu ulogu
imati policijski promatraCi UN-a.
162
POHVAUUJUCI inieijativu glavnog tajnika koju je poduzeo na hu-
manitarnoj razini,
I. PRIHV ACA izvjestaj glavnog tajnika od II. prosinea 1991. i izraza-
va svoju zahvalnost na tome glavnom tajniku;
2. IZJASNJAVA se naroeito u korist misljenja izrazenog u clanku 21.
izvjestaja glavnog tajnika, po kojem uvjeti za uspostavljanje operacija za
octivanje mira na lieu mjesta jos nisu iSRunjeni, i u korist misljenja iz clan-
ka 24., po kojem bi potpuna primjena Zenevskog dogovora od 23. stude-
noga 1991. omogueila ubnano razmatranje pitanja uspostavljanja opera-
cija Ujedinjenih naroda za ocuvanje mira u Jugoslaviji.
163
3. NAROCITO se slaZe s napomenom glavnog tajnika prema kojoj je
medunarodna zajedniea s"remn'pomoei jugoslavenskim narodima, ako
budu ispunjeni uvjeti iznjegovaizvjestaja i, u tom kontekstu, izjasnjava se
u korist njegove ponudeda u Jugoslaviju posalje malu skupinu osoblja,
ukljucujuei i vojno osoblje kao sastavni dio stalne misije njegovog osob-
nag izaslanika dahi se napravio napredak u pripremama eventualnog sla-
nja operacije -za mira; ,
za
razmirice'm'imim putem, narolHto kroz praces Konfe-
ke kako bi se zadovoljile kriticne potrebe stanovniStva Jugoslavije, uklju-
cujuei raseljene osobe i najugroienije sku pine pogodene ovim sukobom,
da pomogne u dobrovoljnom povratku raseljenih osoba njihovim domovi-
Illa:
9. ODLUCUJE da ostane aktivno u slijedu stvari sve do postizanja
mirnog rjesenja.
:' -9--fl-:)-'-;-, 0 PREKID U NEPRIJATELJST A VA
giavnom tajnikuo mjerama kojesu poduzele da bi ispunile obveze odre- (Sarajeyo, 2. sijeenja 1992)
dene clankom 6. Rezolucije 713, radi primjene opeeg i potpunog embarga
na sve isporuke oruzja i vojne opreme Jugoslaviji,
B) ODLUCUJE, prema tocki 28. svog Privremenog poslovnika 0 ra-
--du,o-osnivanju-i(omisije-Vijeea sigurnosti sastavljene od svih clanova Vi-
jeea, cija je zadaea da ispuni dolje navedene zadatke i da Vijeeu podnese
izvjestaj 0 svom radu, u kojem ee biti navedene njihove primjedbe i prijed.
tozi,
l) da prouci u skladu s tockom A;
II) da zatraii od svih dnava dodatne informacije 0 mjerama koje su
poduzele radi primjene embarga utvrdenog clankom 6. Rezolucije 713;
III) da ispita svaku informaciju kojom dnave upozoravaju na krsenje
embarga i u skladu stirn da iznesu Vijeeu svoje prijedloge 0 nacinima po-
veeanja djelotvornosti tog embarga;
IV) dapredloii odgovarajuee mjere kao odgovor na krSenje opeeg i
potpunog 'embarga na sve isporuke oruija i vojne opreme Jugoslaviji i da
redovito podnosi informacije"glavnom tajniku za .opee. koristenje dnava
"" "'.
I PREKID NEPRIJATEUSKIH VOJNIH AKTIVNOSTl
Svaka strana se slaie da potpuno prekine sve neprijateljske vojne ak-
tivnosti na zemlji, vodi i u zraku, ukljucujuei: -
(a) Na zemlji
(I) Nijedna strana neee otvarati vatru preko njenih najisturenijih Iini-
ja;
(2) Neee biti napredovanja bilo kojih jedinica iii pojedinaca na bilo
kojoj strani;
(3) Nema pojacanja postojeeih isturenih obrambenih poIoiaja;
(4) Nema premjestanja trupa na druge i povoljnije poIoiaje.
(b) Na vodi
(5) Puno postovanje nacela slobode plovidbe u skladu s medunarod-
nim zakonoffi.
C) TRAZI od svih dnava punu suradnju s Komisijom u ispunjavanju
njenih zadaea koje se odnose na djelotvornu primjenu odredaba clanka 6. (0) U zraku
Rezolucije-713, (6) Nema up,oralbe zracnog prostora za bilo kakvu vojnu aktivnost
D) MOLl glavnog tajnika daosigura svu neophodnu pom06
i da u tu svrhu u okviru Sekretarijata osigura potrebne usluge,
6. PREUZIMA da razmotri naCine na koje bi se postiglo da se strane
pridnavaju preuzetih obveza;
7 _ NALAZE svim dnavama i stranama da se suzdne od svakog djelo'
vanja k9je bi moglo pridonijeti poveeanju napetosti, ugroziti uspostavlja-
nje styarnog prekida vatre, i sprijeciti iii odgoditi mirno i dogovorno rjese-
nje sukoba u Jugoslaviji koje bi dopustilo svim narodima u Jugoslaviji da
odluce i izgrade svoju buduenost u miru;
8. POTlCE glavnog tajnika danastavi sa svojim humanitarnim napo-
rima u Jugoslaviji, u suradnji s Medunarodnim komitetom Crvenogakri-
ia,Visokom,komisijom UN za izbjegliee, UNICEF-om i drugim odgova-
rajueim humanitarnim organizacijama, da poduzme hitne prakticne kora-
164
II ARANZMANI ZA VEZU I KONTROLU
Svaka strana se slaze:
(a) da napravi aranimane koji ee omogueiti neposrednu i izravnu ve-
zu izmedu komandanta sektora preko najisturenijih linija kako bi se even-
tualni incidenti razrijesili na mjestu gdje se dogode;
(b) da osnuje zajednicke timove za vezu koji ee rjesavati lokalne inci-
dente;
(c) da ee do kraja suradivati s mehanizmima za kontrolu treee strane,
koji ee se osnovati za pomoe u istraiivanju navodnih povreda prekida vat-
re kada to bude potrebno.
165
III MJERE ZA IZGRADNJU POVJERENJA 4. POZIV A sve strane na postivanje obveza preuzetih u Zenevi i Sara-
Svaka strana cepoduzeti: jevu glede postizanja potpunog prekida vatre;
(a) uputiti trupe pod svojom komandom da ne uzvracaju vatru ako na 5. ZAHTIJEV A od svih strana poduzimanje svih potrebnih mjera ka-
njih bude otvorena paljba prije negoli iskoriste spomenute aranzmane za ko bi se osigurala sigurnost osoblja UN i clanova promatracke misije Eu-
kontrolu; ropske zajednice;

___
njem trupa i vecim pokretima trupa. (199 724 (1991), te ODLU(:UJE da se embargo
33 izvjesca glavnog tajnika (S/23363).
IV STUPANJE NA SNAGU 7. glavnog tajnika da nastavi svoje humanitarne napore u
_ _ Ovaj 0 primjeni stupit ce na sij"cnJia 1992. u IS sa- Jugoslaviji;
ostati aktivno vezano za problem dok se ne postigne
7.
-----REZOLUCIJA 727
VIJECA SIGURNOSTI UN
(8. sijeCnja 1992)
YURCE gIG! !RNOSTL (
POTVRDUJUCI svoje rezolucije 713 (1991) od 25. rujna 1991. godi-
ne, 721 (1991) od 27. studenoga 1991. godine, te 724 (1991) od 25. prosinca
1991. godine; ,
PRIMAJUCI NA ZNANJE izvjesce glavnog tajnika od 5. sijecnja
1992. godine (S/23363) koje je podneseno nakon Rezolucije 721 (1991);
_____ POZIV AJUCI se na svoju primarnu odgovornost prema Povelji Uje-
dinjenih naroda za odrZanje medunarodnog mira i sigurnosti;
---'----POZIVAJUCI-se-isto-tako-na-odredbe-Odjeljka -VIII: Povelje UN,--i
PRIMAJUCI NA ZNANJE ulogu koju ce Europska zajednica igrati u po-
stizanju mirnog rjesenja u Jugoslaviji;
ZALECI zbog tragicnog incidenta od 7: sijecnja 1992. godine u kojem
je poginul<l pet Clanova promatracke misije Europske zajednice:
\. ODOBRAVA izvjesce
(S/23363) i IZRAZA VA glavnom tajniku svoju z,
eu;
2. POZDRA VUA potpisivanje pod okriljem osobnog izaslanika glav-
nog tajnika, dogovora u Sarajevu od 2. sijecnja 1992. godine 0 modaliteti-
ma za primjenu bezuvjetnog prekida vatre 0 kojem su se sve strane slozile
u 23. studenoga 1991. godine;
3. PRIHV ACA namjeru glavnog tajnika, koja je uslijedila nakon misi-
je njegova osobnog izaslanika, da hitno u Jugoslaviju posalje skupinu od
50 vojnih casnika za vezu kako bi pomogli u odrZavanju prekida vatre;!e
u vezi s tim, POSEBNO UZIMA U OBZIR stajalista navedena uparagra-
---fima-24;25; 2S;29 dO iz izvjesca glavnog tajnika te kriterije iz paragrafa 3
i 4 iz Rezolucije 724 (1991);
166
8.
DODATNO IZVJESCE GLAVNOG TAJNIKA UN
BOUTROSA GHALIA
- upuceno Vijecu siguruosti UN u skladu s Rezolucijom 721 -
(4. yeljace 1992)
UVOD
1. Ovo dodatno izvjesce podnosi se Vijecu sigurnosti u skladu s nje-
govom Rezolucijom 721 (1991.) koja je bila jednoglasno prihvacena 27.
II. 1991. godine. U njemu je, osim toga, uzeta u obzir Rezolucija 727
(1992.) od S. 1. 1992. godine, koju je Vijece takoder usvojilo jednoglasno i
kojom je, inter_ alia, prihvaceno moje izvjesce I od 5. 1. 1992. godine.
2.Podsjetimo se daje Vijece sigurnosti u svojoj Rezoluciji 721 (1991.)
izrazilo nadu da ce glavni tajnik sto hitnije podnijeti prijedloge Vijecu, uk-
IjucujuCi i mogucnost operacije mirovnih'snaga UN u Jugoslaviji. U svo-
joj Rezoluciji 724 (1991.) Vijece je podrzalo stajaliste moga pre-
izraZeno u 20d 11. 12. 1991. da uvjeti za pro-
u Jugoslaviji jos ne postoje. U svojoj
pozdravilo potpisivanje sporazuma 0 iz
Saraievu. dana 2. 1. 1992.,0 modalitetima izvrse-
nja od stranaka u Zenevi 23. 11. 1991.
godine, i da u Jugoslaviju grupu od najvi-
se 50 casnika za vezu bi pomogli u odrZavanju primirja.
3. Vojna misija za vezu predvodena od pukovnika Johna Wilsona
(Australija), koja se sastoji od nenaoruianih casnika izdvojenih iz tri po-
stojece mirovne operacije UN, stigla je u Jugoslaviju 14. 1. 1992. godine.
U cetvrtak 23. 1., primio sam u posjet gosp. Borisava Jovica, predsjedava-
juceg Saveznog komiteta za suradnju s UN za odrZavanje mira. Istoga da-
naprimio sam i gosp. Franju Gregorica, Predsjednika Vlade Republike
Hrvatske. Oba posjetitelja su ponovila spremnost svojih organa vlasti da
se pridrzavaju primirja i zatrazila sto hitnije razmjestanje mirovnih snaga.
167
Odgovorio sam da prema Rez61uciji Vijeea .; tom predmetu jos postoje
odredene zapreke koje sprecavaju takvo razmjestanje, no da sam zamolio
Generalnog Podsekretara za posebne politicke zadatke, gosp. Marracka
Go,:,ldinga, o.tputuje na to podrucje i o,:ij.eni sta.nje primirja te ispita
nacme na kOJe bl se te zapreke mogle otklomtl. Ovo Je takoder bilo zamiS-
Ijeno kao znak stranama da im zelim pomoci. je stigao u
Beograd 26. I. 1992. . pukovnika zamjenika
Shashi Th.rnnr.
4. Gosp. Uouldilng .je
s POlitickim!':
zajednice iz
govarao s vodstvom srpske
podrucja za koje se predlaie 28. I. 1992. sastao se s hnlat;;ki,m
vrhovniStvoo;>.u .. 29. I. 199? imao je dodatne u Be-
ogradu s pohtlckim I vOJmm vrhom I sastao se s delegaclJom srpske zajed-
nice'iz Zapadne Slavonije. Sastanci s vodstvima srpskih zajednica iz tri
__ .su na zahtjev saveznog i srpskog vod-
stva liaI<o 01 gosp. Gouldmg lokalmm vodstvima dao daljnja objasnjenja
plana za mirovne snage UN i odgovorio na zabrinutost koju su oni izrazili
u svezi s time. Gosp. Goulding i njegov tim vratili su se u New York 30. I.
1992. godine. Detaljan opis njihovog programa dodan je ovom izvjescu
kao Aneks-L ___ ___ .. ____ '
I. SAZETAK RAZGOVORA I NALAZA
. 5. Tijekom svojih razgovora s politickim i vojnim vodstvima u Jugos-
laviji, gosp. Goulding je nastojao da pronade nacine kako da se uklone
glavne od preostalih zapreka za razmjestaj mirovnih snaga. Upozorio je
p.':ije ovakvog be.zuvjetno i djel<?tvorno po-
stovatl prekId vatre, modahtetI za pflmJenu kOJega su sadrzam u Sarajev-
skom sporazumu ;da_potpuno. idoslovno .. prihvate koncept dokumenta 0
mirovnim snagama UN i prakticne detalje za njegovu primjenu; te da bez
uvjeta preuzmu obvezu da ce osigurati puou suradnju s mirovnim snaga-
rna u slucaju da Vijeee sigurnosti odluci da ih postavi. Stavci koji slijede
sadrie saietak glavnih tocaka izvjesea koje mi je podnio gosp. Goulding.
A. PREKID VATRE
6. U svojoj Rezoluciji 721 (1991.), Vijeee sigurnosti je podrialo staja-
liste osobnog izaslanika Generalnog Sekretara, gosp. Cyrusa Vancea da se
razmjestaj mirovnih snaga UN ne moze predvidjeti bez, inter alia punog
postivanja ugovora potpisanog u Zenevi 23. II. 1991. od svih Od
odredbiovog ugovora ispunjeno je deblokiranje i povlacenje jedinica
a postignut je i zadovoljavajuei napredak u odnosu na
aspekt ov,?ga ugovora, je. ol?ea humanitarna situacija
JOs uVIJek teska. Medutlm, u mom naJnovlJem IzvJescu od 5. I. 1992. primi-
jetio sam da strane jos uvijek nisu uspjele postiei trajan, ucinkovit i bezuv-
jetan prekid vatre. Nakon Sarajevskog sporazuma cilj misije casnika za ve-
zu .. bioje da pomognu stranama kako bi postigle i odriale takav prekid
vatre olaksavajuci im medusobno komuniciranje i pruzajuCi im dobre us-
168
luge u cilju smanji.vanja s.vih napetosti mogle pojaviti.
opis sastava, raZffiJestaJa 1 dJelovaoJa vOJue mlslJe za vezu dodan Je ovom
izvjescu kao Aneks II.
7. Tijekom svog boravka od dva tjedna na terenu u Jug,?slaviji, casni-
ci za vezu su svakodnevno primali optuzbe 0 krsenju preklda vatre. Us-
prkos tome, nakon sto Sarajevski .stuI?io na I. 199?,
prekid vatre bio je lako Je sporad.lcmh
razmjera. Gotovo da i nije bilo prituzaba 0

premda je vecma navodmh krsenJa Pfl-

velicine voda iii preko toga, a komandni Kadar na ob-
je spremnost, koje prije nije bilo, da ozbiljno potru-
primirje. Na zalost, vojne snage OblJU strana u svom
;:: paravojne nad Kojima nemaju pO.t-
punu su bili odgovorm za znacaJan dlO n!'vodnog krsenJa
primirja. Obje strane su uvjeravale gosp. Gouldinga da su I?oduzele i
da Co jos pojaeati mjere da dovedu ove elemente pod svoJu dJelotvornu
kontrolu.
B. PLAN UJEDINJENIH NARODA
8. Plan za razmjestaj mirovnih snaga UN, kojeg su podriali i prihvati-
Ii glavni potpisnici Zenevskog sporazuma, kao sto je potvrdeno u
II do 14 mog ranijeg izvjesea, temelji se na dva centralna elementa; s Jed-
ne strane, povlacenje JNA iz cijele Hrvatske i de.miljtarizacija p,?drucja
pod zastitom UN; s druge strane, nastavak funkclOmranJa, na pflvreme-
noj bazi, postojecih lokalpih organa vlasti i policije, UN,
za vrijeme dok se ne postlgne sveobuhvatno pohlIcko rJesenJe Jugoslaven-
ske krize. Ovaj je koncept jasno opisan svim glavnim tijek.om ne-
davne misije mog osobnog izaslanika gosp. Vancea I Grupe za pflpremu
kojaje poslana u to podrucje u skladu s Rezolucijom 724 (1991.)
9. Na ovoj bazi i prvenstveno kao odgovor na zabrinutost izrazepu
strane srpskih zajednica iz podrucja pod zastitom UN, gosp. Gouldmg Je
dao slijedeca objasnjenja i tumacenja svim zainteresiranim stranama;
(a) Kao sto spomenuto u stavku 5 ;'voga plana, i u skladu sa spora-
zumom . snage UN ne bi bile povucene sve dok se ne pro-
nade rjesenje jugoslavenske krize, pri cemu se
postignuti brzi napredak 0 Konferenciji 0 Ju-
goslaviji;
(b)Razmjestaj snaga ne bi prejudicirao rezultat politickog.
vee bi naprotiv njegov cilj bio da zaustavi oruzane sukobe 1 stvOfi uVJete U
Kojima bi se mogli voditi politicki pregovori;
(c) Sto se tice uredenja i re.da i zakona 0
podrucjima pod zastitom UN, razmJestaJ snaga ne bl mlJenJao status quo;
uredenje policije bilo bi u skladu s odredbama stavka 19 plana;
(d) Iz ovog proizlazi da u podrucjima pod U.N zasad, ne bi
vaiili zakoni i institucije Republike Hrvatske tIJekom pnvremenog raz-
doblja do politickog rjesenja;
(e) Snage bi stitile lokalno stanovniStvo i pruza1e mu sigurnost tije-
kom i nakon demilitarizacije podrucja pod zastitom UN.
169
10. Tijekom svojih razgovora u Beogradu, gosp. Goulding je ponovno
dobio bezuvjetna uvjeravanja od g. Branka Kostica, potpredsjednika
SFRJ, g. Borislava Jovica, predsjedavajuceg DrZavnog komiteta za surad
nju s UN za odrZavanje mira, i od generala Blagoja Adzica, vrsioca duz
nosti Saveznog sekretara za obranu SFRJ i Vrhovnog komandanta JNA,
da u cijelosti prihvacaju plan te da ce u suradivati na njegovoj
provedbi. Predsjednik Srbije, Siobodan takoder ponovio da
u prihvaca sugo
Ijan s njihovim potpunim shvacanjem
iz. njegaproizlaze ..
II. Takoderu Beogradu,
Goranom Hadzicem; vodomsrpskezajednice u
. je, jednog od predlozenih podrucja pod zastitom sto su mu bi
laobjasnjena naeela sadrZana u gornjem stavku 10, gosp. Hadzic je izrazio
rezerve u odnosu na jedan jedini aspekt ovog plana: spominjanje da su
podrueja pod zastitom UN U Hrvatskoj, sto po njegovom misljenju pre
__ jl!.QiciL,,-jgll1epg!1ignutOpoliticko rjesenje. Nakon sto je gosp. Goulding
izjavio da CU ja unijeti to misljenje u ovaj izvjestaj i izviditi s Vijecem si
gurnosti mogucnosti da se u buducoj rezoluciji istakne da mirovne snage
ne prejudiciraju politicke pregovore, gosp. Hadzic je potvrdio da prihvaca
plan UN i obvezao se da u smislu suraduje. Sliena uvjeravanja dali su
-i-gosp....eljko,-Dzakula.i drugi clanovi vodstva srpske zajednice drugog
podrucja predlozenog za zastitu UN, Zapadne Siavonije, tijekom sastanka
s gosp. Gouldingom 29. 01. 1992. godine. (Medutim, kasniji novinski iz
vjestaji daju naslutiti da je gosp. Hadzic promijenio svoje stajaliSte.)
' ..
12. Gosp. Milan Babic, voda srpske zajednice treceg podrucja predlo
zenog za zastitu UN s kojim je gosp. Goulding proveo pet sati u razgovoru
u Kninu 27. 01. 1992., izrazio je svoju kao i nemogucnosi
svojih u Vladi samozvane da
hvateplan.
je spominjanje
neprihvatIjivo
jedlog gosp.
ca sigurnosti pruza
demilitarizaciju
hrvatske oruzane snage biti razoruzane. On ne
UN mogle u dovoljnoj mjeri zastititi pucanstvoKrajine na
pada osobito nakon najnovijih javnih izjava Predsjednika Tudmana u ko.
jima je oslikao buducu operaciju UN kao nacin da se uspostavi vlast Re:
publike Hrvatske nad podrucjima ukljucenim u podrucja pod zastitom
UN. Povrh toga gosp. Babic je izjavio da priznavanje
sastrarie nekih zemalja i uspostava Republike Srpske Krajine
ju, u suglasnosti s doktrinom promijenjenih okolnosti
Nadalje, da je Vijece sigurnosti prihvatilo plan prije tih
bi ga preraditi da bi se rijesio glavni problem, a to je ;'. i;':
medu njegove Vlade i vlasti Republike Hrvatske. Gosp.
dasamonjegova Vlada moze preuzeti obveze prema Vijecu
ime njegove zajednice. Pucanstvo Krajine bi zbog toga odbilo
170
u skladu s planom .uN, da iii da dozvoli JNA da se po.
alternallvu g,?sp: Je. predlozlO, da se UN razmjeste
duz obJe stra,:,e ImlJe oruzanog sukoba, a to Je opcija koju su
vlasll vec odblle. Gosp. Goulding je odbio da mijenja plan s ko.
JIm su se glavne strane vec suglasile i koji je odobren od Vijeca.
13. U su 28. sijecnja Predsjednik Franjo Tudman i najviSi
takoder izjavili da ne mogu prihvatiti jedan od
puno i bezuvjetno
:- . b!h obav!Jesllh mog osobnog izaslani.
. slJecnJa. ZamJerka gosp. Tudmana odnosi.
!okalne vlasti i javnog reda. On je
e. bIlo kakvu formulu kOJa ne predvida da se od.
vlast Republike Hrvatske u podrucjima pod zasti.
tom. UN, te da ova vlast morala funkcionirati u skladu s Ustavom i za .
k?nIma Hrvatske, a sve lokalne vlasti, ukljucujuci i policiju bile
bl Kada mu Je bIlo naglaseno da bi razmjestaj snaga
UN sarno tlJekom pnvremenog razdoblja do postizanja sveobuhvat.
nog fJesenja na temelju politickih pregovora, gosp. Tudman je izjavio da
priznanja njego,:e republike vise nema politickih
pltan}a 0 1;>1 se moglo pregovaratl. Gosp. Goulding je istakao da bi
?POZIV plana sa strane gosp. Tudmana, ako se pri tome ustra.
Je, oduzeo Jedan od cen.tralna plana i ponistio bazu na kojoj
su ga druge. pr.,hvallie .. Medutlm, I nakon pet sati raspravljanja,
gosp. nIJe blO u stanJu nadvladati ovu novu i neocekivanu za.
preku razmJestaJa snaga UN. .
11. PRIMJEDBE
14. Izvjestaj g. Gouldinga sadrZi nekoliko pozitivnih i ohrabrujuCih
elemenata i jedan koji obeshrabruje.
15. Prekid vatre se generalno postuje. Posljednjih dana je medutim
doslo do porasta tvrdnji krsenju prekida vatre, premda vecinu
tvrdnJl nIJe bIlo I':'0guce potvrdlti. Vazno je da obje strane udvostruce
nal?ore da se paravoJne snage podvrgnu ko"ntroli, te da se bezuvjetno po.
stuJu sve druge .odredbe sporazuma ?d .2. sijecnja 1992. Ali ja
sn:atram da razma krsenJa 0 cemu IzvJestava g. Goulding _
a sto ce nadam - nIJe takva da onemogucuje razmjestaj
za taj razluje;iiaj.
naroda, aka se ispune drugi potrebni uvjeti
16. prva dva tjed,:,a njihova djelovanja, skupina casnika
za .vezu upucemh u Jugoslaviju sredinom sijecnja zna.
caJno nastoJanJlma medun.arodne da se pomogne
suprotstavlJenIm stranama u JugoslavlJI da odrze I ucvrste prekid vatre. S
posebmm sam zadovoljstvom primio obavijest da je provedena djelatna
rada s Europske zajednice, te
skladno I uzaJamno se dopunjavajuCi prema
l! ?2. ovog iznosim preporuku da se
UJedmJemh naroda umJereno poveca iz tehnickih razlo.
. . da ce !azmjestaj te sku pine u Jugoslaviji, kako sada
oSJetno duze od prvotno predvidenog roka.
171
17. Gospodin Goulding mogao je potvrditi da dvije potpisnice Zenev- gurnosti bez sumnje biti uporno u tome da se ta situaeija pomno prati radi
skog sporazuma od 23. studenog 1991, zajedno s preostatkom Saveznog osiguranja provodenja embarga. Osim toga, bilo bi korisno kad bi Vijece
vodstva u Beogradu, i dalje u potpunosti prihvacaju i podrZavaju plan apeliralo na sve koji mogu utjecati na strane u ovom sporu da poduzmu
Vjeclinjenih naroda i da im je doista stalo da se snage Vjedinjenih naroda sve da ih uvjere da prihvate ovaj mirovni plan Vjedinjenih naroda i sura-
razmjeste u najkracem mogucem roku. V toku svojih sastanaka g. Goul- duju s njim. Ja, moj osobni izaslanik i moje osoblje i dalje smo spremni da
dingu uspjelo je i to da plan prihvate mjesni srpski vode u dva od tri pod- pruzamo svaku pomoc koju bi Vijece smatralo prikladnom.
rucja kamo ce VN biti rasporedene, premda se je jedan od njegovih 22. Jasno da mi naprijed opisane okolnosti ne dopustaju da prepo-
Vjedinjenih naroda u ovom casu. To
Ill'; casnika za vezu Vjedinjenih naroda
reneije 0 Jugoslaviji u sijecnju 1992. radi ucvrScivanja prekida vatre.
nim stranama zamiSljena je kao kratka privremena mjera, do skore odlu-
svrha 0 eventualnom razmjestaju vecih snaga. Brojno stanje
stvaranju tome odredeno pretpostavkom da ce trajanje mi-
o cjelovitom krize. Ne vjerujem da sije svega tjedna. Ta je skupina pokazala da moze znacajno pri-
ca sigurnosti se znatne i skupe snage razmjeste u Jugoslaviji na donijeti odrZavanju prekida vatre, pa stoga preporucujem da nastavi ra-
neodredeno je stoga vazno da sve suprotstavljene strane u Ju- dom. Njezino brojcano stanje, medutim, treba povecati iz striktno tehnie-
goslaviji pokazu spremnost da svrhovito i bez zatezanja sudjeluju u kih razloga, buduci da je sada jasno da njezina djelatnost moze biti po-
radu Konfereneije 0 Jugoslaviji. trebna duze nego se izvorno predvidalo. Na osnovi misljenja g. Wilsona,
-----rg:-OKolnosC[(ojaooesliraoruje iI tekucoj situaeiji, prema izviestaju predlazem da se odobri povecanje brojnog stanja na 75 casnika za vezu,
g. Gouldinga,sastoji se u tome da su, izgleda, jedna od potpisniea Zenev- odredivanih iz postojeCih mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Manji broj
skog sporazuma, te jos jedna strana 0 Cijoj bi suradnji ovisila uspjesnost dodatnogmedunarodnog i domaceg pomocnog osoblja bit ce isto tako po-
snaga Vjedinjenih naroda da izvrsavaju svoje zadatke, odbaeile kljucne treban. Preliminarna proejena troskova zbog ovog povecanja osoblja bit
elemente plana.MOIamsa_zatjenjem konstatirati da su stanoviSta sto su ih ce uskoro podnijeta Vijecu sigurnosti kao dodatak ovom izvjestaju.
u ovom casu zauzele Hrvatska vlada i mjesno vodstvo predvidenog VNPA
(Podrucje pod zastitom Vjedinjenih naroda) Kra]ina, ukoliko se od njih
ne odstupi, znacajne zapreke donosenju odluke Vijeca sigurnosti kojom bi
se pokrenula operaeija i razmjestile snage opisane u Aneksu III mojeg iz-
vjestaja od 11. prosinea 1991. sto je prihvaceno rezolueijom 724 iz 1991.
20. Ako zelimo pokrenuti tu operaciju, koja je u skladu s opCim ras-
polozenjem u Jugoslaviji i u medunarodnoj zajedniei, treba poduzeti kora-
ke da seuvjeri Hrvatsku vladu i srpskovodstvouKrajini daje sto skorije
razmjestanje snaga Ujedinjeriilinaroda; iiz nastavak rada Korifereneije "
Jugoslaviji, najbolji, a mozda i jedini, nacin da se stvore uvjeti za mirno
razrjesavanje jugoslavenske krize. Stalni predstavnik Jugoslavije u UN
predao mi je 3. veljace 1992. poruku potpredsjednika PredsjedniStva Soci-
jalisticke Federativne Republike Jugoslavije, g. Branka Kostica, me
obavjestava da su }}srpski predstavnici predlozenih
tom Vjedinjenih naroda dali svoj pristanak na plan. Pismo g. pri-
lozeno je kao Aneks III. Medutim istog dana primljeno je nekoliko poru-
ka od g. Milana Babica u kojima se osporava da je on pristao na plan i po-
novo iznose njegove primjedbe na plan. Pitanje da li bi, iii ne, mirovne
snage razmjestene u VNPA Krajina uzivale potrebnu suradnju ostaje ta-
ko, nejasno.
21. V takvim okolnostima utoliko je nuznije da se poduzmu hitni ko-
raei radi sprecavanja svake tendeneije narusavanja tekuceg prekida vatre.
V tom kontekstu, zabrinule su me tvrdnje, ukljucujuci i sredstva informa-
eija, da se embargo na nabavu oruzja uveden od Vijeca sigurnosti rezolu-
_cijom]13(199J) ne postuje. V postojecim okolnostima posebno je neop-
hodno da se embargo na nabavu oruzja najstroze postuje, pa ce Vijece si-
172
ANEKS II
Sastav, razmjestaj i funkeije Vojne misije za vezu Vjedinjenih naroda u
Jugoslaviji
A. SASTAV I RAZMJESTAJ
1. Pedeset casnika za vezu iz slijedeCih zemalja: Australija, Bangla-
deS, Brazil, Kanada, Egipat, Finska, Francuska, Gana, lrska, Kenija, Ma-
lezija, Ruska Federaeija, Svedska, Sviearska, Velika Britanija i
iz tekucih mirovnih operaeija (Verifikacijska misija

Promatracka misija Ujedinjenih naroda u Ujeu.lllj,emID naroda za nadzor nad primir-

u i 13. sijecnja 1992. radi brifinga,
naroda u Beeu i uz primjernu suradnju aus-
2. Neki od tih casnika za vezu rasporedeni su na obje strane u Jugos-
laviji 14. sijecnja, eestovnim putem u Zagreb a zracnim putem u Beograd,
uz suradnju obje strane. Ostali su otputovali iz Beca u Opskrbnu bazu UN
u Pisi (Jtalija) i tamo preuzeli vozila opremljena visokofrekveneijskim ra-
dioaparatima i drugom neophodnom opremom, kojima su se zatim odvez-
li u Jugoslaviju. Razmjestailje casnika za vezu bilo je dovrseno do 19. si-
jecnja 1992.
J. Casnici za vezu razmjesteni su u Glavnom stozeru Hrvatske vojske
u Zagrebu, Vrhovnoj komandi JNA u Beogradu, te u stozerima zona
Hrvatske vojske i komandama korpusa JNA u ovim lokaeijama:
173
JNA
Beograd
Dalj
Sid
Banja Luka
Bihae
Knin
Bileee
Hrvatska vojska
Zagreb
Osijek
Bjelovar
Karlovac
Krasno Polje
Dubrovnik
_ (a) Dauspostave trajne,direktne i sigurnosrie komunikacije Ujedi-
njenih naroda izmedu casnika za vezu pri vrhovnim stozerima/komanda-
ma i zonskim/korpusnim stozerima/komandama na svakoj strani;
(b) Staviti na raspolaganje svoje dobre usluge radi ocuvanja prekida
vatre;'
------(c) Olaksatikomunikacijuiimedu dvije strane;
(d) Pomoei dvjema stranama da odrede mjere, na osnovi odredbi
rajevskog sporazuma, koje se mogu poduzeti da se izbjegne
da vatre iii uspostavi prijasnje stanje nakon sto dode do takvih
5. Casmel za "ezu dObrosu suradivali s promatracima Europske Za-
jedniee. Zapovjednik grupe casnika za vezu koordinirao je djelatnost cas-
nika za vezu s odgovarajueim zapovjednikom Europskih promatraeo pu-
tem redovitih kontakata sa zapovjedniStvom Europskih promatraca u Za"
grebu i Beogradu. Promatracka misija EZ ostala je prvenstveno odgovor-
na za praeenje krsenja prekida vatre na tlu, u skladu s memo-
() 1!iporazumnosti, koje su ostali za
vezu obavljali su linijsku sluzbu veze, na razini
i zonskih/korpusnihkomandi.Casnieizavezu i promatraci
svakodnevne izvjestaje 0 situaciji. Voda Europske promatracke
basador J. Salgueiro, i zapovjednik Casnika za vezu, pukovnik
obojiea su potvrdili g. Gouldingu da sadasnje ustrojstvo suradnje vrlo do,
bro funkcionira. .
Opaske
I) S/23363.
2) S123280.
3) S123239.
4tS/23280, aneks III.
5) Ibid., tocka 19, tekst koji glasi:
Za oddavanje javnog reda u Podrucjima pod zastitom Ujedinjenih.
naroda (UNPA) bit ee odgovorne lokalne policijske snage naorufune
mo kratkim cijevima. Svaka takva jedinica obrazovat ee se od staln<malse,,-,
()obaizdoticnog UNPA, u omjeru nacionalnog sastava stanovnis,_
tva koje je zivjelo na tom podrucju prije sadasnjih neprijateljstava. Lokal-.
174
ne policijske snage bit ee odgovorne postojeeim vijeOima opCina u UNPA.
Zaddat ee se sve zatecene regionalne policijske strukture, ukoliko budu u
skladu s goreopisanim nacelom nacionalnog sastava lokalnih policijskih
snaga.

6) Ibid., tocke 7 i 8.
7) Ibid., tocka 19.
REZOLUCIJA 740
VIJECA SIGURNOSTI UN
(7. veJjace 1992)
VIJECE SIGURNOSTI
PONOVO POTVRDUJUCI svoje rezolueije 713 (1991) od 25. rujna
1991. godine, 721 (1991) od 27. studenog 1991. godine, 724 (1991) od 15.
prosinea 1991. godine te 727 (1992) od 8. sijecnja 19912. godine;
- UZIMAJUCI U OBZIR daljnja izvjesea glavnog tajnika od 5. veljace
1992. godine (SI23513) podnijeta u skladu s rezolueijom 721 (1991) i PO-
ZDRAVUAJUCI njegovo izvjesee 0 postivanju prekida vatre, elme se uk-
lanja jedna od zapreka slanju mirovnih snaga;
UZIMAJUCI U OBZIR da pismo predsjednika Franje Tudmana od
6. veljace 1992. godine, u kojem on u potpunosti i bezuvjetno prihvaca
plan i koneept glavnog tajnika kojima se definiraju uvjeti i podrucja gdje
bi trebale biti rasporedene snage UN, uklanja i daljnje zapreke ovom na-
stojanju;
UZIMAJUCI U OBZIR da ee provedba mirovnog plana UN olaksati
zadaeu Konfereneije 0 Jugoslaviji kojoj je eilj postizanje politickog rjese-
nja;
PODSJECAJUCI se svoje primarn; odgovornosti prema Povelji Uje-
dinjenih naroda za odrZavanje medunarodnog mini i sigurnosti;
PODSJECAJUCI SE TAKODER odredbi Odjeljka VIII Povelje Uje-
,
IZRAZAV AJUCI ZABRINUTOST zbog naznaka da se embargo na
izvoz oruzja uspostavljen od Vijeea sigurnosti u Rezoluciji 713 (1991) ne
pogtuje u potpunosti, kao gto je naznaceno U clanku 21 izvjesea glavnog
tajnika (SI23513);
I. PONOVNO POTVRDUJE svoje odobrenje naznaceno u Rezolueiji
724 (1991) mirovnog plana UN sadrzanog u Izvjeseu glavnog tajnika od
II. prosinea 1991. godine;
2. POZDRA VUA neprestane napore glavnog tajnika i njegovog
-'-os(lbrlOg'izasianika pri uklanjanju zapreka za mirovnu operaciju;
3. prijedlog glavnog tajnika da se broj ovlastenih casni-
ka za vezu poveea na broj od ukupno 75 casnika;
175
4 .. ZAHTIJEVA od glavnog tajnika da ubrzapripreme za mirovnu
operaciju UN kako bi se ona pokrenula odmah 6m Vijece sigurnosti do-
nese sukladnu odluku;
5. IZRAZAVA SVOJU ZABRINUTOST sto mirovni plan UN, sad-
dan u izvjescu glavnog tajnika od II. prosinca 1991. godine (S/23280), jos
nije u potpunosti i bezuvjetno prihvacen od svih strana u Jugoslaviji od
kojih ovisi uspjeh tog plana;
__ --c
kako b
plan UN, u u potpunosti suraduju s
glavnim tajnikom;
7.POZIVAsve
rencijom 0
KESS-om i ponovno
vanje ni u kom pogledu nemaju namjeru prejudicirati
rjesenja;
8. POZIV A sve drZave da u potpunosti suraduju s Komisijom uspos-
-taYlienom.!l.ez.o!u.cjjom.724.(1991), ukljucujuCi prijavljivanje svih informa-
cija glede krsenja embarga na izvoz naoruzanja;
9. ODLUCUJE ostati aktivno ukljuceno u ovaj problem dok se ne po-
stigne mirno rjesenje.
10.
DODATNO IZVJESCE GLAVNOG TAJNIKA UN
BOUTROSA GHALIA
, upuceno Vijeeu sigurnosti UN u skIadu s Rezolucijom 721 -
.. .......... __ .
UVOD
I. Ovo se izvjesce podnosi Vijecu sigurnosti u skladu s njegovom Re-
zolucijom 721 (1991), koja je bila jednoglasno prihvacena 27
1991. Ono, takoder, uzima u obzir i Rezoluciju 740 (l992)u )j
inter alia iznova potvrdilo svoje slaganje s Rezolucijom 724 s
mirovnimplanom Ujedinjenih naroda u izvjescu mog od II.
prosinca 1991, istodobno pozdravljajuCi napore glavnog njegova
osobnog izaslanika da se uklone preosale prepreke kako bi se mogla zapo-
ceti operacija mirovnih snaga.
2. Qvo se izvjesce sastoji od cetiri dijela. Prvi odjeljak odnosi se na
nedavne ddgadaje sto sam ih opisao u svom izvjescu od 4. veljace 1992,
koji cine glavnu prepreku dono.enju odluke Vijeca sigurnosti u vezi sa sla-
njem mirovnih snaga u Jugoslaviju. Drugi odjeljak obraduje
pekte plana dovodenja mirovnih snaga opisanog u Aneksu HI.
mogprethodnika od II. prosinca 1991 (u daljem tekstu Plan). Treci
---'-ljak-opisuje ustroje i izvore koji bi, prema morne sudu, bili potrebni za os-'
176
tvarenje Plana. Cetvrti odjeljak sadrzi moju preporuku Vijecu sigurnosti
da danese odluku 0 rasparedu mirovnih snaga i pridruzenih civil nih sluzM
bi u JUj;0s!aviji, kao i moje u vezi s uvjetima koje valja ispuniti
kako bl snage mogle obavltl svoj zadatak.
I. NOVIJI RAZVOJ DOGADAJA
3. U mom izvjescu od 4. veljace 1992, nazna60 sam kako mi tadanja
vlasti Hrvatske i mjesnih voda u dijelu koji bi trebao
(UNPA), poznato kao Krajilla, nisu dopus-
tala da u tom trenutku preporueim slanje mirovnih snaga UN. Od tada bi-
Ijezimo znacajni napredak u stajaliStima obiju strana.
u imehrvatskih vlasti, predsjednik Republike Hrvatske
. veljace pismo sa cijim sam saddajem upoznao ViM
Sig;Url10s:ti na nesluzbenom sastanku istoga dana, a objavljeno je u
An,ek'.," I.. U svojoj 740. (1992),. Vijece iznijeJo podatak da je
Tudman U cIJelostl I bezuvJetno prlhvatio plan i stajaliste
za ffilfovnih u Jugoslaviju. Medutim,
sudeci prema IZJavama upucemm preko medlja, lzrazene su sumnje u vje-
rodostojnos! tog prihvacanja, a ponovljene su i brojne primjedbe na Plan
Iznesene vec potkraJ SlJeenJa generalnom podsekretaru Gouldingu.
. 5: M?j osobni izaslanik g:. Vance .stoga 10. veljaee upucuje pismo
da ?vopm POtpISO!" potvrdi svoje posve-
masnJe I bezuvJetno prlhvacanJe Plana kOjl etnl Aneks Ill. izvjesca rna"
prethodnika od II. prosinca 1991 (u skladu S objasnjenjima mog
od 4:.veIJace 1,992). U plSmu od J L velJace sto smo ga g. Vance ija primili
poshJepodne Iducega dana, predsJedntk Tudman iznova potvrduje svoje
posvemasnje prihvacanje plana. Dodaje, medutim, da ce se u sklopu do-
gavo,fa ,5 0 .mirovnih snaga morati rijesiti niz
tehmckth U v,ezi s normaltzlranJ.em ziv?ta u podrucjima pod zasti-
tom UN. PrtJeplSku Izmedu g. Vancea I predsJednika Tudmana objavljuje-
mo u Aneksu II. i Ill. .
. . 6. Clano.vi sigurnosti slozit ce se da s? neka tehnicka pitanja"
kOJa Tudman u svoloe plSmu od II. veljace 1992,
zapravo bltna pltanja, S obzlfom na to da se odnose na obnovu vlasti Re-
publike Hrvatske na podrucjima pod zastitom UN glede saobracaja, pro-
meta I sustava, oddavanja reda i zakona te
. sam objasnio u svom izvjescu od 4. veljace
hrvatski? z,a vrijef!l: tih privremenih mjera koji:
rna Je cIIJ pronalazenJe pohtlckog rJesenJa, protivna je temeljnim odredni-
cama Plana.
syemu, in;aj.uc.i na prilike u Jugosiaviji, odlucio
sam pun?J vJen predsjednika Tudmana,
a prepustltt rJesavanJe tehOlcklh pltanJa u slovu i duhu Plana. Istodob-
no, nuzno je naglasiti da bi svaki drukCiji pokusaj rjesavanja tih pitanja
ozbiljno ugrozio primjenu Plana.
"7. Dfiigo,-u svezi s Krajinom, primio sam 11. veJjace pismo od Borisa-
. Jov\ca; I?'edsjedavajuceg DrZavnog komiteta za suradnju s UN za od-
mIra, osnovanog u Beogradu. U svome pismu, koje je zapravo
prtlog Aneksu IV. ovog izvjesca, g. Jovic opisuje odvijanje Skupstine Vla-
177
de Krajine na kojoj je 81 poslanik glasao za mirovni plan Ujedinjenih na-
roda, s nijednim glasom protiv i sa 6 suzdrZanih. Na temelju glasova-
nja i odgovarajuCih obecanja nekolicine voda, g .. JOVIC u.stvrduje
kako k donesena odluka 0 konacnom I bez,;,vjetnom plana
Ujedinjenih naroda i posvemasnjoj spremnoslI za suradnju u njegovu pro-
vodenju te .preporucuje da predlo'lim Vijecu sigurnosti slanje mirovnih
snaga UN.
8. Jovic iznosi da Plana
(:lanlovi Vijeca moraju na umu daje 10.
uprilicio sastanak Skupstine na
s timpitanjima odrZi referendum22.123,veljace,
.ovgo.izvjesca, .. on i nekolicina. njegovih. zagov()r!'ika' i
mjeniPlana. Unatoc tome, dosao sam do zakljucka kako
da. ta protivljenja osujete moje preporuke u ovom izvjescu. Ona, n
predstavljaju potencijalnu opasnost za provedbu plana. To je znacajnije
da se zahtjevi i interesi srpskih opCina Krajine u cijelosti razmotre na
Konferenciji 0 Jugoslaviji pod predsjedavanjem lorda Carringtona. Vjeru-
-jem-dlejlno-'j--n'lfmjetal()rda' Carringtona.

II. PROVEDBA PLANA
9. Plan je vec predocen Vijeeu sigurnosti u Aneksu III. izvjesca mog
----,p"'re .. 1991. On je ! nadalje dola-
zak snaga koji preporucujemo u ovom IZVjeSeu. No, zeho bIh JOS jedanput
ukazati na neke prakticne aspekte provedbe Plana.
. IO.Ponajprije, 'lelio bih obratiti.pozornost .na to da
9. Plana predvida da ee tocne gramce podrucja 'pod
snaga utvrditi izv!dnicke n.akon saYjetova!'ja .s v()'
dama .. Ta.ce akeija zapocell clm VijeCe slgurnostl odluCI pnhvatltl prepo,
ruke ovog izvjesea.
Ujedinjenih-naroda u U. raspravi sa
11. Clanakl5c;Planapredvida moguenost
ranim stranama, kao najpraklIcmjl nacID postupanja s
osoblja teritorijalne obrane u podrucjima 'pod zastitom
hranjivanje oruzja u sigurna s.'stemu dva kIJue,,,<,
jedan imale snage UN, a drugl predsjedmk Skllp!itinec'pcine,oKOjc'j-j'KI,--
jec_
12_ Pozivajuei se na 21. clanak Plana, sam da bi iz
i prakticnih razlog.a upu!no da.s.tab u S
iako ee Stab 10gistICklh bataljuna bIll smjesten u Banjoj LucI.
13r Clanak 21. Plana takoder ustvrduje da ee operaeijama
snaga'zapovijedati eivilI}i.zapovjed';lik Nakon podrobn.a
nja; zakljucio sam da bi Imenovanje viseg cIVIlnog predstavmka
tajnika u Jugoslaviji izbrisalo razliku izmedu uloge UN da ocuva
ko bi se stvorili uvjeti za pregovore 0 politickom rjesenju, i
ske zajednice da vodi pregovore i posreduje u potrebnim
... _ .... ko.bLse. politickim rjeienjem uspostavio trajni mir.
vjeriti sveukupno zapovjedni!tvo nad operaeijama
178
povjedniku vojnih snaga kojemu ee u obavljanju politickog dijela zadata-
ka pomagati viSi civilni predstavnik kojemu je naziv upravitelj eivilnih
sluzbi.
14. Kao sto je uobi<::ajeno u mirotvornim operacijama, vojni zapov-
jednik snaga UN imat Ce zadatak uspostavljanja mijesane vojne radne
grupe. Nju ee ciniti visi predstavniei JNA i Hrvatske vojske koji ee se sas-
tajati pod nadzorom zapovjednika snaga UN iii njegovih predstavnika ra-
di lakse primjene vojnih aspekata Plana.
u16. clanku mog izvjesca od 4. veljace 1992,
cUlrolps.:e zajednice (ECMM) i mala grupa vojnih cas-
vee razmjesteni u Jugoslaviji llspostavili su izvanred-

se u najskorijem roku posavjetovati s
EZ 0 posljedicama dovodenja snaga
djelokruga rada rfCJmalrae,," misije EZ.
16. U ovom bih izvjescu zelio iznijeti svoje misljenje i U vezi s joi
jednim aspektom Plana. Pretpostavlja se da bi postojece lokalno vodstvo i
polieijske snage trebali nastaviti privremeno djelovati pod nadzorom UN
sve do konacna politickog rjesenja jugoslavenske krize. Kao ito je nazoa-
Ceno u 8. ulomku mog izvjesca od 4. veljace 1992, to je jedan od glavnih
Plana, a drugi je demilitarizacija podrucja pod zaStitom mirov-
snaga. To je eksplicitno objasnio objema jugoslavenskim stranama
moj osobni izaslanik za svoje nedavne misije g. Cyrus Vance i drugi izasla-
niei. Ne budu li se strogo poStovala ta dva glavna dijela, Plan se neee moei
provesti i postojat ee ozbiljna opasnost da se nastave ratni sukobi u pod-
rucjima pod zastitom mirovnih snaga UN. Vazno je da se svi clanovi Vije-
ea sigurnosti i sve jugoslavenske strane otpocetka upozore na tu opasnos!.
17. Uloga mirovne operacije UN u odnosu prema lokalnoj upravi i
snagama za odr'lavanje reda sastojat ce se u sljedecem:
a) odmah po dolasku treba snimiti postojece uredenje lokalne uprave
i snaga za odrZavanje javnog reda u svakoj opCini pod zaSthom mirovnih
zajedno s postojecim regionalnim strukturama;
provjeriti da Ii je sastav postojecih mjesnih polieijskih snaga raz-
nacionalnome sastavu stanovnistva koje je zivjelo na tom podrucju
sadasnjih neprijateljstava. U slucajevima gdje taj omjer nije zadovo-
treba, u dogovoru s lokalnim vlastima, provesti sve potrebne promje-
c) nadzirati djelovanje mjesnih policijskih snaga u skladu sa clankom
Plana;
d) nastojati da svaka promjena statusa quo glede ostalih aspekata 10-
uprave bude u skladu s duhom Plana i da ni na koji nacin ne ugro-
javni red i mir;
18. Valja naglasiti da su svi dogovoreni aranzmani privremenog ka-
i trebaju pripomoei pregovorima koji ce dovesti do konacnog poli-
. Oni ne prejudiciraju rjesenje, niti se kose s nacelom 0 za-
unutarnjih granica Jugoslavije silom, vee jedino pristan-
strana. U tom se smislu, osjetljivim potezom moze smat-
zastava. Uspjeh operacija ito ih preporucujem u ovom iz-
u tim i drugim pitanjima, 0 spremnosti svih strana u sporu da
179
se uzdrze od krSenja primirja i od koja bi mogla ugroziti jav-
ni red i mir u podrucjima pod zastltom snaga UN. Mlrov,:,e sna;
ge UN ucinit ce sve sto je u njihovoj moci da nJese probleme sto bl mogh
iskrsnuti na tim podrucjima. _
19 Valja takoder naglasiti dace povratak raseljenih osoba svojim do-
u skladu sa clankom 20. Plana, biti jednom,?d glavnih i
iziskivat ce takoder svih strana. ZatrazlO sam od UJedlOJe-
nih naroda da odgovor-
to zele vrate svojim
sam takoder uvjerenje da ce miro,'ne
niihovo; moci da pripomognu izvrseiju
nCSASTAVfRASPOREbSNAGA UN
20 Predlazem da se mirovne snage UN imenuju zastitnim snagama
UN (UNPROFOR). Kao sto smo vee njihov. stab bio u
jevu, a uredi u Beogradu i Zagrebu, dok bl 10lllsticke blio
u Banjoj Luei. ce b.iti u tn podruc)a PO? UN
---{UNPA);-Imje-ce-djelovatrna--ova cetm sektora: E (Istok), (Istoc!'a
Siavonija koja se sastoji od Baranje i SnJema); sektor N .(sJe-
ver), (sjeverni dio Krajine, podrucje pod UN); sektor S Gug),
Guzni dio Krajine, podrucje pod UN) I sektor W (zapad;
na clanak Plana, v,?Jm
bit ce rasporedeni u neklm dlJelovlma Bosne I HereegovlOe, uz gramee
prema Hrvatskoj.
21. UNPROFOR Cini vojno,.policijsko i ei,:,i1.no ?soblje. bi!i
pod zapovjedniStvom UN, nadzorom glavnog I upravom V!Jeca. Sl-
gumosti. Vrhovno pov)ereno Je
snaga UN kojega ce .. taJmk ,:,akon dogovora sa sukoblJe-
nim stranama i uz prtstanak VIJeca slgurnOstI.
22. Vojno osobljesaCinjavatce bataljuna (10.400 vojni: ___
ka svih Cinova); stapsfa; drugo osoblje,
2.S40 Ijudi svih cinova te 100 vojnih NJlhovl su .op.'.sa,!1
u 11. i 13. clanku Plana. Koliko je do nosenJa I upotrebe oruzJa,
ce se uobicajena pravila pri operaeijama mirovnih snaga UN. VOJno osob-
Ije UNPROFOR poslat vlade zemalja c.lan.iea na
ka koji ce se 0 tome savJetovatl sa suk?blJemm s!ranama I ?
jestiti Vijece sigumosti koje ce odobntl sastav vo)nog osobl)a.
23. Policijsko osoblje, koje ce obavljati zadatke. navedene u c)
odjeljka 17. ovog izvjesca i u ce se od pnbhzno
530 clanova. Bit ce pod zapovJedmstvom pohelJskog komesara sto ce
imenovati glavni tajnik, a zapovjednik za vez? isvjestavat ce 0 nJe-
govu radu snaga UN.'p.olicIJsko osoblJe .poslat .ce vlade ze-
malja C1aniea na zahtJev glavnog ta)mka, a nakon savJetovanJa sa sukob-
Ijenim stranama.
24. Civilno osoblje pretezno se sastoji od postojeceg dr.!aV'f
claniea UN a njegov je zadatak da javljaju 0 priilika
c
- ---
ma,-pridrZavanju zakonskih odredaba te da obavlJa poslo-
ve. Upravitelj civilnog osoblja osnovat ce u svakom od cetm sektora ured
ISO
civilnih sluzbi i raditi neposredno i u tijesnoj vezi s vojnim zapovjednikom
sektora. Civilna sluzba obavljat ce zadatke opisane u tockama a), b) i d)
ulomka 17. ovog izvjesca koji se odnose na rad lokalnih uprava i snaga
odrZavanja reda.
25. UNPROFOR ce raspolagati i zrakoplovnom jedinieom u sastavu
4 zrakoplova i 26 helikoptera, koji ce se unajmiti u tu svrhu.
26. U najkracem roku dostavit cu dodatak ovom izvjescu s predracu-
IV. PRIMJEDBE
traju stalni pregovori 0 mogucem razmjestanju mi-
Jugoslaviji. Gotovo su se sve politicke strane u Jugos-
laviji da podrZe tu operaciju, iako se donekle razlikuju u misljenji-
rna 0 tome gdje bi snage trebalo rasporediti i koji bi im bili zadaei. Moj
izaslanik i ja primili smo brojne dirljive apele jugoslavenskih gradana za
brZi dolazak mirovnih snaga UN u njihovu zemlju, jer je njihov dolazak
jedina preostala nada da se izbjegne jos razomiji gradanski rat od onoga
tijekom druge polovine 1991. godine. Mnoge drzave claniee UN takoder
su mi se obracale s molbom da ne odgadam s preporukama za slanje mi-
rovnih snaga UN u skladu s Planom.
2S. Nisam ranije preporucio slanje mirovnih snaga zbog slotenosti i
opasnostl prilika u Jugoslaviji i potrebe da se koliko god je moguce uvjeri-
mo da ce mirovne snage uspjeti osigurati prekid vatre i olaksati pregovore
za konacno rjesenje politicke krize. Kao sto smo vec viSe puta ponovili,
odluci 0 slanju mirovnih snaga trebao je prethoditi djelatni prekid vatre,
ali i posvemasnje i bezuvjetno prihvacanje Plana svih sukobljenih strana
uz jednako bezuvjetnu potvrdu njihove spremnosti da suraduju u njegovoj
provedbi. Kao sto je ocevidno iz I. odjeljka ovog izjesca, ostaje jos odrede-
ni broj otvorenih pitanja u vezi s mjerom do koje ce sukobljene strane biti
spremne na prakti<::rtu suradnju s mirovnim snagama UN. No, nakon po-
mnog propitivanja, dosao sam do zakljucka kako je opasnost da mirovne
snage UN ne uspiju u svojol' misiji, zbog nedostatne suradnje s objema
stranama, manja od opasnosti odgode njihova slanja, jer bi odgoda mogla
prouzrociti prekid obustave vatre i nove sukobe u Jugoslaviji.
29. Voden takvim razmisijanjima, iznio sam pretpostavku, a i ona bi
,,"-_.llllogl.lUl()(;1-tl-pllanJ",-K.aKo su jugoslavenske strane spremne prihvatiti tes-
ku zadacu pregovaranja 0 konacnom rjesenju politicke krize na Konferen-
ciji 0 Jugoslaviji u okrilju Europske zajedniee. U 5. clanku Plana istaknuta
je, a uz prisutnost Vijeca sigumosti, preporuka da snage UN ostanu u Ju-
goslaviji sve dok se ne postigne dogovor 0 konacnom rjesenju. Misija mi-
rovnih snaga UN uspjet ce jedino bude Ii povjerenja u to da ce se snage
zadrZati do konacnog politickog rjesenja. Strahovanja da bi snage mogle
hiti naglo povu<::ene, prije no sto hi se mirnim putem rijesile postojece tes-
koce, mogla bi prouzrociti ozbiljnu uznemirenost u podrucjima pod zasti-
tom mirovnih snaga UN.
30. Vijece sigumosti bi stoga moralo odluCiti da pocetni rok razmjes-
tanja UNPROFOR-a bude 12 mjeseei, uz moguce dalje produljenje man-
data u slucaju da do tog roka pregovori ne budu dovrseni. Vijece sigumos-
ti moglo bi zadobiti vece povjerenje kada bi pruzilo i dodatno jamstvo
lSI
prema kojemu sesnage mogu povuCi i prije
roka, ali sarno po. posebnoj odluci Vijeca.
31. S time uvezi na temelju Plana pridodanog u Anek-
su izvjesca mog prethodnika od II. prosinca 1991. g. i mojih dodatnih pri-
mjedaba u ovom izvjescu, da Vijece sigurnosti bez odlaganja uputi-
ti UNPROFOR i glavnom tajniku da poduzme sve mjere za naj-
brie moguCe slanJe mirovnih snaga UN.
11.'

MIROVNOM PLANU UN
(21. reljllce 1992)
I. Vlada Republike Hrvatske, prihvacajuci cjelinu plana mirovne ope-
-----nreije-tljedinjenih-narodauRepubliciHrvalskoj, konSlalira da su medu-
narodnimpriznanjem Republike Hrvalske bilno izmjenjene okolnosli u
kojima se priprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Republi- .,"""
ku Hrvalsku i odvija Mirovna konferencija. Operacija mirovnih snaga pri-
hvaca se kao privremena mjera u cilju stvaranja uvjeta za mir, sigurnost i
os!vanvanJe IJuilsklli prav,fnaodredenim podrucjima u Republiei Hrval-
skoj. U skladu s Uslavom i drugim propisima Republika Hrvalska ce do-
sljedno poslivali prava manjina.
Republika Hrvalska je prizhala driava s medunarodno polvrdenim
granieama ulvrdenim nakon Drugog svjelskog rala. U 10m smislu, Vlada
Republike Hrvalske zahljeva od svih medunarodnih subjekala puno posli-
vanje.MiSljenja.broj 3. Arbitraine komisije Mirovne konfereneije, prema
kojem se granice Republike Hrvalske smalraju driavnim granieama pre-
rna ..
Republika Hrvalska prislupa Mirovnoj konferenciji kojom predsjeda-
va lord Carringlon s novim prijedlozima prema kojima lijek Mirovne kon-
ferencije treba usmjeriti prema sukcesiji, s tim da se Konferencija jasno iz-
razi 0 denominaciji bivse Jugoslavije uz medusobnih prava i
obveza.
2. Vlada Republike Hrvalske Irazi specijalnog sporazuma
izmedu predslavnika Ujedinjenih naroda i Vlade Republike Hrvatske koji
ce precizno odrediti odnos izmedu jedinica mirovnih snaga UN-a i vlasti
Republike Hrvalske, a prema naprijed navedenim osnovama i Planu mi-
rovne operacije.
Radi koordiniranja i pracenja aktivnosti vezanih uz inirovnu operaci-
ju UN-a, Vlada Republike Hrvalske osnovala je Meduresorsku radnu gru-
pu Vlade i Ured Vlade za mirovnu operaciju UN-a. Navedena lijela ob-
vezna su Vladi podnosili izvjesca 0 odvijanju mirovne operaeije UN-a
kih 30 dana.
...... ... .. Hrvalske posebno naglasava locke 7. i 8. Mirov-
nog plana u kojima se predvida razmjeslanje snaga .UN-a i policijskihi
182
vojnih promalraca u odredenim podrucjima u Republici Hrvalskoj. U
skladu 5 nacelom jedinslva lerilorija i vlasli, i na pod zaslilom
snaga UN-a (UNPA) vrijedil ce zakoni i in51ilueije Republike Hrval5ke,
odnosno upravna, sudska, policijska i rnonetarna vlast vrsit ce se u skladu
5 propisima Republike Hrvalske i mirovnim planom Ujedinjenih naroda.
4. Vlada Republike Hrvalske prihvaca lemeljni koneepl djelovanja
mirovnih snaga koji je sadrian u locki 7. Plana mirovne operacije. Vlada
ce u kontaktima s UN-a iozistirati na utvrdivanju
predvidenih lemeljnim koneeplom
(demililarizacija jediniea JA i svih srpskih i ernogor-
skih lerilorijalnih, neregularnih i jediniea ras-
poredenih drugdjeuHrvalskoj izvan lerilorija Republike Hrvalske, islo-
dolmjpovtatalff1iseljenih i prognanih osoba na UNPA).
a) Vlada Iraii da se demililarizacija podrucja pod zaslilom UN-a oba-
vi u roku od 30 dana od dana dolaska mirovnih snaga u UNPA. To znaCi
izvan Republike Hrvatske svih jediniea i osoblja JA, kao i jedi-
niea terilorijalne obrane koje nemaju sjediSle u UNPA iz opCina Beli Ma-
nastir, Vukavar. Grubisno PoIje, Daruvar, Pakrac, Kostajnica, Petrinja,
Dvor, Glina, Vrginmosl, Vojnic, Siunj, Tilova Koreniea, Donji Lapae,
Obrovae, Benkovae i Knin, odnosno dijelova opcina Osijek Vi-
nkovCi, Nova: Gradiska i Novska. '
b) U navedenim opcinama i dijelovima opcina bil ce raspuslene i de-
mobiHzirane sve jedinice tzv. teritorijalne abrane i osobJje sa sjedistem u
tim Raspuslanje ce ukljucili i slruklure zapovjednislva lih je-
dinica.
c) Sve paravojne, neregularne iii jediniee iii osoblje
pridosle na naprijed navedena moral ce se povuCi i napuslili leri-
lorij Republike Hrvalske. U da im je u navedenim opcinama bilo
slalno mjeslo boravka, jediniee ce biti raspuslene i demobilizirane.
d) Prije raspuslanja i povlacenja, svaka jediniea je obvezna uklonili
sve- mine koje je postavila za vrijerne boravka u navedenim podrucjima.
e) Paralelno s preuzimanjem zastitnih funkcija od slrane snaga UN,
sve jediniee koje se nalaze na podrucju dijelova opcina Karlovae, Du-
ga Resa, Oguhn, Olocae, GospiC, 2adar, Biograd, Sibenik, DrniS, Sinj, od-
nosno opCine Dubrovnik i oloka Vis i Laslovo bil ce povucene iz Republi-
teritorijalne, paravojnicke, neregular-
... ne i . (osim onih koje su raspuslene i demobilizirane
u UNPA) moraju se povuCi iz Republike Hrvalske najduie u roku od 30
dana od dana dolaska mirovnih snaga u Republiku Hrvalsku.
. 5. Vlada Republike Hrvalske predlozil ce predslavnicima UN-a dela-
IJan pia." povratka prognanih i. raseljenih osoba u UNPA. Da bi se mogao
proyeslt. pr.o&ram zaJedno s demililarizaeijom UNPA i premjes-
JedlnIea JA Izvan Repubhke Hrvalske, Ireba iselili naknadno use-
IJene osobe u UNPA.
.. poziva.sve l?r?gnanike i izbjegliee, one ko-
1
1
-. to JOs ntBU ucmlh, da se prtJ3ve povJeremclma Vlade i regionalnim ure-
dlma za prognanike i izbjegliee radi njihovog Slo organiziranijeg i brieg
povralka na s kojih su prognani.
183
Povratak prognanika i izbjeglica bit ce organiziran uz pomoc Visokog
komesarijata UN za izbjeglice i Mirovnih snaga UN.
6. Vlada Republike Hrvatske zahtjevat ce da vlasti Republike Hrvat-
ske sudjeluju u utvrdivanju tocnih granica UNPA i utvrdivanju razmjesta-
ja mirovnih snaga UN-a unutar UNPA.
7. U skladu s cinjenicom da su UNPA sastavni dio teritorija
ke da se, UN-a, uspostavi
8. Vlada Republike Hrvatske podtiava p",d"id"nu
15. Republike Hrvatske organizirat ce u narednih .10 dana sas-
tanak s predstavnicima svih opcina i povjerenicil!la Vlade. radl
provodenju aktivnosti opCinskih tijela, a vezamh uz mlrovnu operaclJu
UN-a.
12.
----U:zOrI:;tJCljlxjr43 VIJECA SIGURNOSTI UN
(21. veljace 1992)
licijskih promatraca u kontroli rada
vainost ukljucivanja lokalne policije u.
ske i njeno orgailizifarije uskliidus t"ekom Plana. To znaei da lokalna _ potvrdujuci svoje rezolucije 713 (1991) od 25. rujna 1991, 721
policija mora odrZavati nacionalnu strukturu stanovnistva odnosnog pod- (1991) od 27. studenoga 1991,724 (1991) od 15. prosinca 1991,727 (1992)
rueja prema sastavu stanovnistva prije agresije na Republiku Hrvatsku. od 8. sijeenja 1991, te 740 (1992) od 7. veljace 1992,
To, naprimjer, znaei da ce u lokalnoj policiji i opcinskim organima _ uzimajuci u obzir izvjestaj glavnog tajnika od 15. veljace 1992. koji
uprave za opcinu Beli Manastir morati biti 41,9% Hrvata, 25,5% Srba, je Vijecu sigurnosti predstavljeno u cilju primjene Rezolucije 721 (1991),
16;5%-MadaraH6;1%ostalih. kao i zahtjev Jugoslavije izraien u pismu od 26. studenoga 1991. glede
9. Vlada Republike Hrvatske traii da se u roku od 30 dana od dolas- operacije odtiavanja mira,
ka mirovnih snga u UNPA zavrsi proces demilitarizacije UNPA i premjes- napominjuci posebice da glavni tajnik ocjenjuje kako su se ostvari:
tanja jedinica JA i srpskih i crnogorskih teritorijalnih, paravojniekih, nere- li uvjeti koji omogucavaju brzo slanje zastitmh snaga UN (UN.PR.OFOR) I
ularnih i dobro'yQlj'!ckih'jedinicarazmjestenih drugdje u Republici izraiavajuci zadovoljstvo glede njegove preporuke za stvaran)e I1h snaga,
Hrvatskoj izvan Republike Hrvatske. koje bi odmah mogle djelovati,
10. Vlada Republike Hrvatske traii da se oruije jedinica tzv. teritori- _ izraiavajuci j osob,:!o,? izas-
jalne obrane i osoblja sa sjedistem u UNPA preda iskljuCivo mirovnim laniku za doprinos u ostvaren)u uv)eta kOjl olaksava)u slan)e zasl1tmh sna-
snagama na euvanje u prelaznonlTazdoblju. ga UN (UNPROFOR), te za njihovo stalno zauzimanje za taj cilj,
II. Vlada Republike Hrvatske ne vidi nikakvog razloga niti osnove da _ zakljucivsi sa zabrinutoscu da je stanje u Jugoslaviji i dalje prijet-
se demobiliziranim jedinicama tzv. teritorijalne abrane i osoblja sa nja medunarodnom miru i sigumosti,
tern UNPA isplacuju bilo kakve naknade nakon demobilizacije. Radi se 0 _ podsjecajuci da Vijece sigurnosti, u skladu s Poveljom UN, nosi
osoblju koje prije mobiliza"ikllij.ebiloprofesio.1lalno vezanoni uz policij- glavnu odgovornost glede odtiavanja mira i medunarodne sigurnosti,
ske ni uz vojne poslove. Novoformirane jedinice i osoblje lokalne policije, _ podsjecajuci takoder na iz poglavlja VIII. Povelje UN,
uprava i drustvene djelatnosti u UNPA bit ce financirane u skladu s po-
stojecim sustavom Republike Hrvatske. - opet izraiavajuci zadovoljstvo zbog ucinjenih za-
__ potpo.ru
12. Vlada Republike Hrvatske predlaie da proces demilitarizacije sigurnosti i kroz saztvan)e konferenct)e 0 Jugoslavl)t,
UNPA nadgledaju snage UN,a uz suradnju s vlastima R"Pllblik,:Hlrvak .. __ -"'+! u okviru te konferencije, u cilju osigu-
ske. Vlada Republike Hrvatske ce predloiiti detaljan program aktivnosti ravanja politickog rjesenja,
republickih i opcinskih tijela za suradnju sa snagama UN-a za sprovode- _ dtieci da ce primJ'ena plana UN 0 odtianju mira pomoci da konfe-
nje demilitarizacije UNPA. .
rencija 0 Jugoslaviji pronade mirno politieko rjesenjO,
13. Vlada Republike Hrvatske traii da proces premjestanja JA izvan I. POTVRDUJE izvjestaj glavnog tajnika od 15. veljace 1992;
Republike Hrvatske nadgledaju, uz vojne promatrace UN-a, i predstavnici 2. ODLU(;UJE osnovati, pod svojim ovlastima, zastitne snage UN
vlasti Republike Hrvatske. Trajanje premjestanja treba ograniCiti na 30 da- (UNPROFOR) u skladu s navedenim izvijescem, te moli glavnog tajnika
na i provesti istodobno s demilitarizacijom UNPA. da poduzme potrebne mjere kako bi osigurao njihovo slanje u najkracem
14. Vlada Republike Hrvatske zahtijevat ce raspustanje lokalnih poli- roku;
cijskih snaga gdje ne ispunjavanju uvjete navedene u tocki 19 Plana (naci- 3. ODLU(;UJE da se, u svrhu primjene preporuka iz paragrafa 30 iz-
onalna struktura policije mora odgovarati sastavu stanovnistva prije rata). vijesca glavnog tajnika, te snage osnuju u skladu s nize navedenim parag-
Postojecapolicijska struktura nece moei biti prihvacena jer je treba uskla- rafom 4, za prvo razdoblje od 12 mjeseci, osim ako Vijece sigurnosti na-
diti s nacionalnom strukturom stanovniStva prije rata. knadno ne odluCi drukcije;
184
185
4. MOLl glavnog tajnika da hitno posalje prve jediniee tih snaga koje
bi pomogle oblikovati plan. primjene, a kojim bi se sto je prije moguce osi-
guralo potpuno slanje navedenih snaga i koji bi morae biti predoeen Vije-
cu sigurnosti kako bi ga one prihvatilo, kao i proracun. Ova dva doku-
menta trebala bi omogueiti da se u cilju smanjenja troskova tih snaga sto
je vise moguee poveea udio jugoslavenskih strana, te jamciti u svim dru-
gim pogledima sto je moguee uspjesniju i ucinkovitiju operaciju;
5. PODSJECA UN 0
za i sigurnost rjesenju
jugoslavenskekrize;
6. POZIV A stog" glavnog potrebno; anajmanjesvakih sest mjeseei, onapretku u
tern- pregovora i 0 stanju na terenu, te da mu podnese prvo 0 razw
mjestanju tih snaga najkasnije u roku od dva mjeseea nakon usvajanja ove
rezolueije;
7. OBVEZUJE se, u tom kontekstu, da ee bez odgadanja ispitati pre-
--poruke-koje.bi-glavni-tajnik-mogao dati u svojim izvijesCima glede pitanja
tih snaga, ukljucujuei vrijeme trajanja njihove misije, te da ee usvajati od-
govarajuee odluke; 0
8. TRAZI od svih strana i 0 drugih zainteresiranih da strogo postuju
sporazume 0 prekidu vatre potpisane u Zenevi 23. studenoga 1991. i u Sa-
H-'----;;rari;J"ev"'u:;:';-:SijeCnJaT91J2-:TeaiupotjlUnosti i bezuvjetno suraduju u primje-
niplana UN 0 odriavanju mira;
9. ZAHTIJEVA od svih .strana i drugih zainteresiranih da poduzmu
sve potrebne mjere kako bi se osigurala sigurnost osoblja koje salju UN te
clanova promatracke misije EZ;
10. OPET OBVEZUJE strane u Jugoslaviji da u potpunosti suraduju
o skonferencijom 0 Jugoslaviji u trazenju politickog rjesenja, koje je u skla-
du s nacelimaKESS, te 'p0novo
kao iitjegovaprimjeiii;nisu-(aK" :lamiSljeni da na bilo koji naCin prejudi-
ciraju uvjete politickog rjesenja;
II. OIlLUC:UJE, u tom konteksfu: da se embargo uveden paragrafom
6 rezolueije 713 (1991) ne primjenjuje na oruzje i vojnu opremu namijenje-
nu iskljuCivo uporabizastitnihsnaga UN (UNPROFOR); _
12. TRAZI da sve driave pruze odgovarajueu potporu zastitnim sna-
gama UN, posebiee kako bi se omogueio i olaksao prolazak njihovog
osoblja i opreme;
o 13. ODLUC:UJE da ee se i dalje aktivno baviti ovim pitanjem sve dok
se ne pronade mirno rjesenje.
Knllintca Maier.
186