UVOD U GLAZBU 20.

STOLJEA
- za razliku od prethodnih stoljea, umjetnost 20. stoljea zasad nema jedinstveni n
aziv, istodobno postoji vie raznovrsnih stilova
- napredak znanosti i tehnologije utjecao je na sve djelatnosti, pa tako i na um
jetnost
- u glazbenoj umjetnosti u prvoj polovici 20. stoljea usporedno postoje: neoroman
tizam, impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam i jazz
- glazbeni ivot promijenila je pojava snimljene glazbe, do tada je glazbeni ivot o
buhvaao samo ivu glazbu: kuno muziciranje, odlazak na operu ili koncert
- glazba je jo od polovice 19. stoljea podijeljena na ozbiljnu i zabavnu
- zabavna slui oputanju i uivanju bez napora, ne trai znanje, koncentraciju niti dub
lji smisao
- zabavnoj glazbi pripadaju: jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock
- ozbiljna glazba vrlo je provokativnog sadraja i zahtijeva pozornost i koncentra
ciju pri sluanju, uglavnom je disonantnog zvuka te privlai samo najui krug sluatelja
- ira publika vie slua glazbena djela starijih razdoblja historicistiki pristup
- velik broj ljudi ima viak slobodnog vremena, te se razvija industrija zabave
- velik uspon ima industrija zabavne glazbe, ija je umjetnika vrijednost esto upitn
a, mali dio publike slua ozbiljnu glazbu, a jo manji suvremenu ozbiljnu glazbu, al
i i dalje postoji bogat koncertni ivot
ZNAAJKE GLAZBENOG IZRAZA
- ne postoje jedinstvene glazbene znaajke, glazbenici su eksperimentirali s tonsko
m graom, strukturom akorda, harmonijskim odnosima, ritmom, mjerom, dinamikom, ago
gikom
- skladatelji koriste raznu tonsku grau: dur i mol, pentatoniku, stare naine, cjel
ostepenu ljestvicu, folklorne ljestvice, kromatske ljestvice, etvrtstepene ljestv
ice
- od Wagnerove opere Tristan i Izolda koristi se proireni tonalitet tonalitet sa
bogatom kromatikom i alteriranim akordima i naglim modulacijama u udaljene tonal
itete ime se oslabljuje osjeaj tonaliteta
- u proirenim tonalitetu skladaju skladatelji neoromantikog, nacionalnog i neoklas
inog stila: Sergej Rahmanjinov, Dmitrij ostakovi, Sergej Prokofjev, Bela Bartok
- koristi se politonalitet upotreba vie tonaliteta istodobno (najee dva bitonalitet)
- novost je i atonalitet negacija tonaliteta (odsutnost svih funkcija tonaliteta
), svi su tonovi kromatske ljestvice ravnopravni
- prve skladbe u slobodnom atonalitetu skladao je Arnold Schnberg 1909. godine, a
ubrzo je poeo koristiti dodekafonsku tehniku organizirani atonalitet
- ee i slobodnije se koriste i disonance vie se ne pripremaju i ne rjeavaju u konsona
nce, one prestaju nositi napetu funkciju i postaju samo zvukovna boja
- u osnovi klasine grae akorda je terca, dok skladatelji 20. stoljea stvaraju nove
akorde spajajui dva ili vie akorda tercne grae (poliakordi), ili koriste akorde dru
gaije grae kvartni akordi
- kasnije se koriste akordi graeni od niza susjednih tonova cluster ili grozd
- koriste se raznovrsni ritmovi (utjecaj tradicijske glazbe iz cijelog svijeta i
jazza)
- izbjegavaju se dvodobne, trodobne i etverodobne mjere i koriste se mjeovite mjer
e, te polimetrija (horizontalne i vertikalne promjene mjere)
- skladatelji istrauju nove zvukovne boje proiruju opseg tradicionalnim glazbalima
, uvode nove tehnike sviranja (violine kao udaraljke, rastavljanje puhakih glazba
la), uvode nove vrste udaraljki, koriste neuobiajene kombinacije izvoaa
- ponekad jednu melodijsku liniju sviraju razliita glazbala izmjenjujui se jedan z
a drugim melodija zvukovnih boja
UMJETNIKE METROPOLE : Pariz i Be
-polazite za razvoj nove glazbe --> kasnoromantiki skladatelji: Mahler, Brahms, Wa
gner, Strauss
-Erik Satie --> okupljao istomiljenike i sunarodnjake --> ruio glazbena pravila
EKSPRESIONIZAM
-prikazuje unutranjost ovjekove due
-pobuna protiv drutvenih i umjetnikih pravila
-najsnaniji u Njemakoj i Austriji
-atonalitet, otre disonance, melodijski skokovi, izmjena dinamike
-Schonberg, Webern, Berg, Stravinski, Bartok --> 2. beka kola
ARNOLD SCHONBERG
-Be, idovska obitelj, pisao libreta, skladao, voditelj skladateljske klase na akad
emiji
-napisao Pierot lunaire (Pierot mjesear), ciklus pjesama za glas i komorni sastav
-slobodan atonalitet, lagan i satirian ugoaj, jedna od najbolje prihvaenih njegovih
skladbi
-sadri 21 pjesmu (3 skupine po 7 pjesama), 5 izvoaa 8 instrumenata
-govorni pjev (Sprahgesang)--> ujedinjuje pjevanje i govorenje, sopran,
-instrumentalna djela: 5 glasovirskih komada (1-4 slobodni atonalitet, 5. dodeka
fonska tehnika)
-dodekafonska tehnika niz od 12 tonova poredanih proizvoljno (svi tonovi jednako
vani)
-osnovni oblik, retrogradni (raji), inverzija, retrogradna inverzija
ANTON WEBERN
-Schonbergov uenik
-diplomirao i doktorirao muzikologiju u Beu, operni dirigent, zborovoa, ravnatelj
simfonijskih koncerata za beke radnike
-djela mu zabranjena nakon okupacije Austrije, ali nastavio skladati u izolaciji
-nakon 2. svj. rata-->uzor mladim skladateljima
-1. napisao skladbu s 12-tonskom tehnikom--> skladba mirna, kratka i saeta, 10ak
min
-nema motiva, temu preuzimaju pojedinani tonovi --> punktualizam
-izvoai rijetko kad sviraju svi u orkestru (tutti)
--> nastupaju pojedinano melodija zvukovnih boja
ALBAN BERG
-povezan sa Schonbergom i Webernom, ali je uspio razviti svoj vlastiti stil
-12tonsku tehniku kombinirao s tonalitetom--> glazba privlanija iroj publici
-instrumentalno djelo: Violinski koncert
-najpoznatije djelo: opera Wozzeck --> mrana ekspresionistika tema, veliki uspjeh
, zahtjevna
--> posveena Bergovoj prijateljici Almi Mahler
--> skladana u slobodnom atonalitetu, ali se koristi i tonaliteti 12tonska tehni
ka
--> 3 ina, svaki po 5 scena--> povezuje ih orkestralni interludiji, govorni pjev
IGOR STRAVINSKI (1882.-1971.)
- uz Arnolda Schnberga, najutjecajniji skladatelj 20. stoljea, njegova djela su po
stala moderna klasika
- odrastao je u Petrogradu, otac mu je bio bariton Petrogradske opere, ali je eli
o da mu sin bude pravnik, tako da je Stravinski tek sa 21 godinom poeo uiti o glaz
bi, kao privatni uenik Nikolaja Rimskog Korsakova
- za njegov razvoj presudna je suradnja sa Djagiljevim koja je poela 1910. narudbo
m ar ptice to mu je donijelo slavu
- nakon 2. svjetskog rata odselio se u SAD i ostao aktivan do starosti putujui po
svijetu i dirigirajui (gostovao u Zagrebu na Muzikom biennalu 1963.g)
- umro je u New Yorku, a prema osobnoj elji pokopan je pokraj Sergeja Djagiljeva
na otoiu San Michele u Venecijanskom zaljevu
- stvarajui due od pola stoljea, izrazio je u svom opusu sve glavne glazbene smjero
ve prve polovice 20. stoljea
- ima velik opus vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela koja dijelimo u 3 stva
ralaka razdoblja:
a) rusko razdoblje/nacionalni stil: baleti ar ptica, Petruka i Posveenje proljea (ek
spresionizam)
b) neoklasicistika djela: Ragtime for 11 instruments, balet Pulcinella, Simfonija
psalama, opera ivot razvratnika, Oktet za puhae
c) djela s primjenom dvanaesttonske tehnike: balet Agon
Posveenje proljea (Le Sacre du Printemps)
- izazvao je skandal na parizvedbi jer je djelovao neprihatljivo i primitivno
- zbog tog baleta je Stravinski postao uzor mnogim modernim skladateljima jer je
vratio baletu snagu ritma
- prikazuje poganske rituale prastare Rusije koji kulminiraju dobrovoljnim rtvova
njem mlade djevojke Izabranice koja plee do smrti kako bi udovoljila bogovima
- iako je glazba 20. stoljea obiljeena osloboenom disonancom i agresivnim ritmom, v
eina skladatelja ostaje vjerna proirenom tonalitetu: raspjevane melodije i tonalit
etna harmonija sa kromatikom su sluateljima bliskiji i traeniji zvuk
- primjena fonografa omoguila je bre sakupljanje i bolje upoznavanje tradicijske g
lazbe: etnomuzikolozi putuju i u prirodnom okruju fonografom snimaju izvorni zvuk
starih tradicijskih pjesama
- u Hrvatskoj izmeu dvaju ratova dolazi do procvata nacionalnog neoromantikog stil
a kojemu pripada veina skladatelja
- kod nekih skladatelja susreemo utjecaje impresionizma, ekspresionizma i neoklas
icizma
- skladatelji su se obrazovali u inozemstvu najee u Pragu i Beu: Blagoje Bersa, Fran
jo Dugan, Fran Lhotka, Krsto Odak, Stjepan ulek, dok splitski krug skladatelja Jo
sip Hatze, Jakov Gotovac, Ivo Para i Ivo Tijardovi odlaze na kolovanje u Italiju
DORA PEJAEVI (1885. 1923.)
- odrasla u obiteljskom dvorcu u Naicama u kojem je njezina majka (ljubiteljica g
lazbe i slikarstva) organizirala kulturni i glazbeni ivot
- studirala je u Zagrebu, Dresdenu i Mnchenu
- pisala je solo pjesme, glasovirska (25) i komorna djela, autorica prve hrvatsk
e romantine simfonije i koncerta za glasovir
- njezin stil pripada romantizmu, sa elementima impresionizma i ekspresionizma
- glasovirska suita ivot cvijea ima znaajke neoromantizma, ima osam stavaka koji no
se nazive cvjetova poredanih u nizu orema vremenu njihova cvata: Visibaba, Ljubi
ca, urica, Potonica, Rua, Crveni karanfil, Ljiljan i Krizantema
ne opisuje cvjetove, nego osjeaje i duevna stanja koje izazivaju: veselje, sjeta,
ushit, alost
BLAGOJE BERSA (1873. 1934.)
- pripada narataju skladatelja neoromantizma koji su hrvatsku glazbu pribliili eur
opskoj
- rodom iz Dubrovnika, kolovao se u Beu, nakon I. svjetskog rata dolazi u Zagreb t
e postaje profesor kompozicije i instrumentacije na Muzikoj akademiji
- najpoznatiji uenici su mu bili: Boidar Kunc, Boris Papandopulo, Milo Cipra, Brun
o Bjelinski i Ivan Brkanovi
- skladao je simfonijske pjesme (Sunana polja), glasovirska djela, solo pjesme, o
peru Oganj i filmsku glazbu
JAKOV GOTOVAC (1895. 1982.)
- najpoznatiji hrvatski skladatelj nacionalnog stila
- roen u Splitu, bio je uenik Josipa Hatzea, 1923. dolazi u Zagreb gdje radi kao z
borovoa i operni dirigent
-najpoznatija djela: Koleda za zbor, Simfonijsko kolo za orkestar, opera Ero s o
noga svijeta
JOSIP TOLCER SLAVENSKI (1896. 1955.)
- rodom iz akovca, nazivaju ga hrvatskim Bartokom jer njegov skladateljski stil u
djedinjuje folklorne elemente (uglavnom meimurske) i suvremenu glazbu
- kolovao se u Budimpeti gdje se upoznao sa Bartokovim etnomuzikolokim istraivanjima
SERGEJ RAHMANJINOV (1873 1943.)
- pripadnik ruskog plemstva, kolovao se u Sankt Peterburgu i Moskvi
- seli se u Ameriku 1917. godine gdje djeluje kao skladatelj i dirigent
- djela: etiri glasovirska koncerta, te Rapsodija na Paganinijevu temu (napisan
a kao tema sa 24 varijacije varira se tempo, tonalitet, karakter
BELA BARTOK (1881. 1945.)
- maarski skladatelj, spaja tradicijske elemente sa suvremenom glazbom
- sakupljao je i prouavao maarski folklor, kao i rumunjski, turski, slovaki i araps
ki
- djela imaju znaajke ekspresionizma, nacionalnog stila i neoklasicizma
- pisao je glasovirske skladbe, gudake kvartete, scensku glazbu, orkestralna djel
a
- najpoznatiji su Rumunjski plesovi i Glazba za iana glazbala, udaraljke i elestu
koja spaja nacionalni stil i neoklasicizam vie stilova u jednoj skladbi
BALET
- do 20. stoljea bio je marginalan, ali zbog razvoja scenske tehnike i novih pra
vaca u glazbi postaje najpopularnija glazbeno-scenska vrsta
- veinu baleta skladatelji su obradili u orkestralne suite namijenjene koncertnoj
izvedbi
- nakon baleta ar ptice, Stravinski je skladao Petruku koji je postao najpoznatij
i primjer ruske nacionalne kole 20. stoljea
- govori o ivim lutkama - klaunovima: Petruki, Arapinu i Balerinu i ljubavnom trok
utu meu njima
ARAM HAATURJAN (1903. 1978.)
- armenski skladatelj, koristi tradicijsku umjetnost i glazbu kavkaskih naroda u
svojim djelima
- djela mu imaju raznolik ritam i iroke pjevne melodije
- najpoznatija djela: baleti Spartak i Gajane
MANUEL DE FALLA (1876. 1946.)
- djelovao je u Parizu od 1907. 1914. gdje se druio sa Debussyem i Djagiljevim
- panjolski skladatelj, svjetsku slavu je stekao djelima s obiljejima nacionalnog
stila (utjecaj panjolskih plesova i napjeva iz Andaluzije)
- najpoznatija djela: Noi u panjolskim vrtovima za glasovir i orkestar, balet Tror
ogi eir, Koncert za embalo i orkestar
FRAN LHOTKA (1883. 1962.)
- podrijetlom eh, ali predstavnik hrvatskog neoromantikog nacionalnog smjera
- konzervatorij je zavrio u Pragu gdje mu je kompoziciju predavao Antonin Dvorak,
sa 26 godina dolazi u Zagreb gdje ostaje do kraja ivota
- skladao je 6 baleta, najpoznatiji je avo u selu
KREIMIR BARANOVI (1894. 1975.)
- hrvatski skladatelj i dirigent, glazba mu se temelji na tradicionalnoj glazbi
Hrvatskog zagorja
- najpoznatija djela: balet Licitarsko srce, ciklus pjesama Z mojih bregov, kant
ata Pan
- balet HNK u Zagrebu osnovan je 1894., ispoetka je izvodio baletne ulomke u oper
ama, a ansambl se poveava nakon Drugog svjetskog rata, kada balete skladaju: Brun
o Bjelinski, Ivan Brkanovi, Milo Cipra, Jakov Gotovac, Milko Kelemen, Igor Kuljer
i, Krsto Odak, Boris Papandopulo