Sie sind auf Seite 1von 3
Intervju Pucanj Sarajevski pucanj bio je samo povod koji bi se dogodio i bez Gavrila

Intervju

Pucanj

Sarajevski pucanj bio je samo povod koji bi se dogodio i bez Gavrila Principa i njegove družine povezane sa srpskim urotničkim podzemljem u Beogradu.

Dr.sci. Zlatko Hasanbegović, historičar i znanstveni saradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu

Naš odnos prema Sarajevskom atentatu u svojoj je biti odnos prema jugoslavenstvu

-kaže dr. Hasanbegović istučući da ulaziti u pobijanje srpske slike Gavrila Principa je gubljenje vremena, jer po njegovom sudu srpska nacionalna i kulturna misao ima pravo na svoj doživljaj prošlosti, bez obzira što o tome mislili u Sarajevu ili Zagrebu

bez obzira što o tome mislili u Sarajevu ili Zagrebu S povijesničarem dr.Zlatkom Hasanbe- govićem, inače

S povijesničarem dr.Zlatkom Hasanbe- govićem, inače članom izvršnog odbo- ra Medžlisa islamske zajednice Zagreb i autorom dviju znanstvenih monografija

“Muslimani u Zagrebu 1878-1945.: Doba uteme- ljenja” i “Jugoslavenska muslimanska organiza-

cija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.)”, imali smo mnogo tema za razgovor. Budući da se ove godine obilježava 100. godišnjica od tog famoznog događaja i početka 1. svjetskog ra- ta fokusirali smo pitanja na Sarajevski atentat i interpretaciju njegove pozadine. Glavni grad Bosne i Hercegovine će tokom juna 2014. biti centar Evrope i svijeta. Naime, obilježavanje stogodišnjice od Sarajevskog atentata bit će povod okupljanja povijesniča-

Koliko je ovaj skup

ra, naučnika, političara

značajan? -Svako okupljanje međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini ima prvorazrednu važnost budući da fokus javnosti skreće na ovdašnje ne-

sređene državne i političke prilike za koje odgo- vornosti, osim domaćih aktera, snosi i tzv. me- đunarodna zajednica kao konglomerat različitih i često suprotstavljenih interesa, koji su i doveli do oba svjetska velerata. Bosansko-hercegovač- ki gordijski čvor je prvorazredno europsko pita- nje i nikada nije bio samo mjesni problem suko- ba državno-nacionalnih koncepcija i pretenzi- ja već je svaki njegov moderni epilog, uključuju- ći i današnje stanje, bio rezultat međunarodnog konteksta, a tek na rubu stvarne volje domaćih aktera i njihova odnosa snaga. Mislim da će sa- rajevska obljetnica biti dobra prigoda bošnjač- kim političarima i javnim radnicima da podsjete europske državnike na tu činjenicu, kao i okol- nost da su Bosna i Hercegovina i Bošnjaci po- stali kolateralnom žrtvom pada Berlinskog zida i tadašnjeg suparništva između Berlina, pariza i londona koje je priječilo bošnjačku ratnu samo- obranu ili djelatnu međunarodnu vojno-politič- ku intervenciju protiv Beograda i njegovih pre-

Dr. Zlatko

Hasanbegović:

Istinsko suočavanje s prošlošću treba biti cjelovito i neselektivno

kodrinskih ispostava, barem prema kasnijem kosovskom obrascu. iz toga proizlaze i stanovi- te europske moralne obveze prema Bosni i Her- cegovini iako je, kao što znamo, moral u među- narodnim odnosima jalova kategorija. Umjesto našeg stalnog zanovijetanja o nepravdi i geno- cidu, a na temelju dosadašnjeg iskustva, misao vodilja svakog bošnjačkog političko-nacional- nog i državnog napora trebala bi glasiti: „pomo- zi si sam, pa će ti pomoći i drugi“.

Sarajevski pucanj u međunarodnom kontekstu

Što bi to bio međunarodni kontekst moder- ne bosanskohercegovačke povijesti? -Tek da podsjetim, svi državno-pravni preo- kreti nakon 1878., bez obzira kako ih vrjedno- vali, nastupili su bilo izravnom vanjskom in- tervencijom ili kao mjesni odjek šireg europ-

BROJ 7/ 1017 • 1. apRil 2014. Preporod 15

Intervju Cijena jugoslavenstva Zbog iracionalnog jugoslavenstva, desetljećima pothranjivanog i kultom Mlade Bosne i

Intervju

Cijena jugoslavenstva

Zbog iracionalnog jugoslavenstva, desetljećima pothranjivanog i kultom Mlade Bosne i Gavrila Principa, jalovih sentimenata i neshvaćanje prave naravi jugoslavenske države, Bošnjaci su platili skupu cijenu, uz bolnu spoznaju da su mnogi naši sunarodnjaci u nesretno ljeto 1992., od Prijedora do Bijeljine, ritualno ubijani i dalje kao uvjereni Jugoslaveni, nesposobni do samoga kraja dokučiti što se i zašto događa.

 

Mlado-

 

bosanci

skog vojno-političkog preokreta. Bosna i Her- cegovina se 1878. našla u austro-ugarskom državnom sklopu kao rezultat međunarodne konferencije i strane vojničke okupacije o če- mu domaće stanovništvo ni na koji način nije moglo odlučivati. S obzirom da je jedina stvar- na alternativa takvom razvitku bilo priključe- nje Bosne i Hercegovine novonastaloj srpskoj državi, gledano iz naknadne bosanske musli-

manske vizure to je bio sretan i povoljan ishod. Drugo je pitanje zašto tradicionalna musliman- ska društvena elita, tek uz iznimku mlađe inte- ligencije u nastajanju, to nije mogla prepozna-

već se u slijedeća tri desetljeća do 1908. okre-

ti

njaci su platili skupu cijenu, uz bolnu spoznaju da su mnogi naši sunarodnjaci u nesretno ljeto 1992., od prijedora do Bijeljine, ritualno ubijani i dalje kao uvjereni Jugoslaveni, nesposobni do samoga kraja dokučiti što se i zašto događa. To je i razlog zašto sam bio i ostao skeptičan pre- ma mnogim današnjim novorođenim (pan)boš- njačkim nacionalnim mesijama koji su zabora- vili na svoje držanje ključne 1991./1992. kada su kao militantni Jugoslaveni i „građanski“ ak- tivisti širili iluzije i potkopavali nacionalnu sa- moobranu. Metanoja (obraćenje) je legitimna, na njoj uostalom počiva i vjerska istina, ali ona traži i pokajanje. Osobno, draži mi je dosljed- ni Jugoslaven i ateist od novorođenog preobra- ćenika koji je u svome djelovanju zadržao sva ključna obilježja napuštene ideologije, uklju- čujući i sijanje neostvarivih nacionalno-držav- nih iluzija. Danas se nekadašnji službeni pogled na Sa- rajevski atentat ipak promijenio. Dok je za ne- ke atentator Gavrilo Princip ubica i terorist, za druge je i dalje heroj. -Gavrilo princip je bio i ubojica i junak, a što proizlazi iz same činjenice da je bio spreman žrtvovati se za svoju ideju i političke ciljeve. Da je bio kukavica sigurno ne bi izvršio atentat već bi nastavio rušiti Monarhiju za kafanskim i bi- lijarskim stolom. Tek usput, bilijar mu je bila omiljena igra. Mislim da se u ocjeni principa ne trebamo gubiti u jalovim raspravama je li bio ili nije bio „terorist“, jer danas taj pojam ima sa- svim drugu konotaciju, a dok je svijeta i vijeka vrijedit će pravilo da je isto djelo za jedne tero- rizam i zločin, a za druge junaštvo i žrtva. Ta- kva rasprava je irelevantna budući da zaobilazi bitno i svodi se na sam čin atentata, a zaobilazi njegovu političko-nacionalnu, državnu i idej- nu pozadinu.

našeg

čarskih egzibicionista po sarajevskim i ostalim „plenumima“. Siguran sam kada se ova predstava nakon Beča i Beograda pojavi na sarajevskim kazališ- nim daskama da će biti slavljena kao prvora- zredno teatarsko ostvarenje. Ulaziti u pobija- nje srpske slike principa je gubljenje vremena jer po mom sudu srpska nacionalna i kulturna misao ima pravo na svoj doživljaj prošlosti, bez

obzira što o tome mislili u Sarajevu ili Zagrebu,

vremena

Nažalost

bošnjački

politički krugovi

i

javnost nisu

dovoljno

prepoznali

to naravno vrijedi i obrnuto. Što je onda prava idejna i nacionalna pozadi- na „Mlade Bosne“ i Sarajevskog atentata? -Ključna dvojba koja se postavlja glasi: je

a

važnost ovog

povijesničarskog

nula besplodnoj i samoubilačkoj protuaustrij- skoj oporbi i očekivanju „Godota“ osmanske restauracije i povratka sultanove „vlasti“, ia- ko je jedini „sultan“ koji je u tom trenutku mo- gao zamijeniti bečkoga „ćesara“ bio petar i. Ka- rađorđević, poznat i kao „Veliki Oslobodilac“. Ono što u historiografiji poznajemo kao mu- slimanski pokret za vakufsko-mearifsku auto- nomiju i iz njega proizašlu političko-stranačku akciju, u stvarnosti je, bez obzira na namjere i motive njegovih nositelja, do 1908. predstav- ljalo igračku u rukama srpske politike i njezi- nih protuaustrijskih državno-političkih ciljeva.

okupljanja i nisu dali jaču

li

princip bio ekskluzivni srpski nacionalista

ili „idealni“ Jugoslaven, uostalom kao takav

potporu Institutu za historiju, a sukladno

poslovično

i

slavljen u obje Jugoslavije. Činjenica je da

„mladobosansko“ gibanje nije imalo vanjsko obilježje ekskluzivnog srpskog nacionalizma već je, osim ideološkog utjecaja konglomerata

anarhizma, nihilizma i slavenskog rasnog me-

maćehinskom

sijanizma, baratalo pojmovima jugoslavenstva

odnosu prema

i

tzv. jugoslavenskog nacionalnog ujedinjenja.

akademskim

ipak, supstrat, temelj i pogonsko gorivo, uklju- čujući i bombe i revolvere, toga „jugoslaven- stva“ bila je srpska nacionalna misao i držav-

na predaja, te Kraljevina Srbija kao „pijemont“

i

kulturnim

ustanovama

Oni koji su to jasno vidjeli i tome se suprotstav- ljali, poput prvih izdanaka mlađe inteligenci- je i zagovornika modernizacije muslimanskog društva (Safvet-beg Bašagić, Osman Nuri Had- žić, ademaga Mešić), bez koje bi se muslima- ni pretvorili u osmanski relikt osuđen na pro- past, žigosani su kao austrijske sluge i agenti hrvatske nacionalne ideologije. Kada se konač- no shvatila sretna okolnost i vrijednost ulaska

Habsburšku Monarhiju bilo je već kasno. Mo-

u

i

preostalim

jugoslavenskog ujedinjenja i „oslobođenja“.

znanstveno-

iz

toga je proizlazio i „mladobosanski“ odnos

istraživačkim

prema bošnjačkoj muslimanskoj i hrvatskoj, katoličkoj baštini i predaji kao drugorazrednim reliktima tuđinske osmanske vladavine i „rim- skog“ zapadnog crkvenog utjecaja. Danas ka-

institutima

koje jedva

preživljavaju

da su protokom vremena barem izvana zacije-

lile sarajevske ratne rane pojavili su se suptilni pokušaji prevrjednovanja i rehabilitacije „mla- dobosanaca“ i Gavrila principa u ključu ideal- nih Jugoslavena, suprotstavljenih etno-kon- fesionalnim partikularizmima i nacionalizmi- ma, boraca protiv globalizma i dekadentne gra- đanske civilizacije, nešto kao pop-ikona, pre- teča Tita, partizana, Boška Buhe, Che Guevare,

Noama Chomskog i Slavoja Žižeka. U takvoj in- terpretaciji princip postaje neojugoslavenskom toljagom protiv bošnjačkog i hrvatskog nacio- nalizma, „klerofašizma“ i „svjetskog kapitaliz- ma“, te naivnom žrtvom zle i pokvarene sara- jevske čaršije, koju je prema principovu iska- zu trebalo, metaforički ili stvarno, sabiti u ku- tiju šibica i zapaliti. Koga zanima takva slika principa može se nadahnuti radovima Muhare- ma Bazdulja, Vuka Bačanovića ili Miljenka Jer- govića. Naš odnos prema principu i Sarajev- skom atentatu u svojoj je biti odnos prema ju- goslavenstvu. Svi oni koji među Bošnjacima u Jugoslaviji vide povoljan državni okvir, a u ju-

goslavenstvu razrješenje kulturno-nacional- nih suprotnosti nemaju razloga ne simpatizi- rati s Gavrilom principom i ostalim „mladobo- sancima“. Svi oni koji u titoizmu vide vrhunac državničkog djelovanja, a Titove slike i danas ističu kao ikone ne trebaju imati kompleks Ga- vrila principa koji je uistinu bio duhovna prete- ča i prvomučenik svake Jugoslavije, uključuju-

i Titovu, koja je zato s razlogom slavila prin-

ći

i

time postaju

lahak plijen

narhija je propala, ali ne zbog Bosne i Hercego- vine, već zbog ishoda svjetskog velerata kojem je sarajevski pucanj bio samo povod i koji bi se dogodio i bez Gavrila principa i njegove dru- žine povezane sa srpskim urotničkim podze- mljem u Beogradu. U kojoj je mjeri međunarodni kontekst utje- cao na stvaranje obiju Jugoslavija? -Kao i u preokretu 1878., prva Jugoslavija 1918. nije nastala kao ostvarenje navodnih te- žnji tzv. jugoslavenskih naroda, kako se učilo

podivljale

gomile, kao u

slučaju paljevine

Princip kao preteča ljevičarskih egzibicionista

Državnog arhiva

i

štete o kojoj se

neprocjenjive

Što je današnji bošnjački odnos prema Prin- cipu i Sarajevskom atentatu? -Za bošnjački odnos prema Sarajevskom atentatu i „mladobosanskom“ gibanju ključna je upravo ta pozadina budući da o njoj i njezi- nu vrjednovanju postoje i zauvijek će postoja- ti oprječna i međusobno nepomirljiva mišlje- nja. U srpskom nacionalnom imaginariju prin- cip je vječni nacionalni junak, Miloš Obilić svo- ga vremena, koji je smaknuo tuđinskog vlada- ra kao simbola strane vladavine koja je stajala na putu nacionalnom ujedinjenju cjelokupnog srpstva u zamišljenim okvirima „od Kordu- na do Soluna“. U takvom afirmativnom odno- su prema principu i Mladoj Bosni u osnovi ne- ma razlike između klasičnih srpskih nacionali- sta i beogradskih salonskih ljevičara, „Jugosla- vena“ i pseudoantiglobalista. Zato je i moguće da za principom kao simbolom posežu gotovo sve srpske kulturno-političke struje, od ocvalih akademika SaNU, preobraćenog Emira Kustu- rice, do „lijevo-liberalne“ spisateljice Biljane Srbljanović koja je nedavno napisala kazališni dramski predložak u kojem princip preuzima ulogu pravdoljubivog, romantičnog i zbunje- nog pobunjenika, otuđenog od zle i pokvarene gradske sredine, nešto kao preteča naših ljevi-

uporno šuti kako se ne bi zamjerilo

građanskim

u

školama, već kao posljedica sloma Central-

„aktivistima“,

nih sila i pobjede antante i s njom povezane Sr- bije koja se našla na strani pobjednika i time u mogućnosti da ostvari svoje državno-politič- ke pretenzije, koje su se morale donekle prila- goditi šarolikoj nacionalnoj stvarnosti. Niti pr- va, niti druga Jugoslavija nisu nastale kao izraz stvarne volje naroda, već kao kolateralna po- sljedica ishoda svjetskog rata i sposobnosti do- maćih aktera povezanih s pobjednikom (1918. Srbija, 1945. Titovi komunisti) da ostvare svo- je ciljeve. Kada je nestalo šire međunarodne konstelacije na kojoj je, uz silu i nedemokratski unutarnji poredak, počivala svaka jugoslaven- ska država, pokazala se i njezina prava (bez) vrijednost i činjenica da Slovence u Mariboru i albance u prizrenu u istoj državi na okupu mo- že držati samo jugoslavenska „fikcija“ oslonje- na na vojsku, tajnu policiju i represivni aparat. Zbog iracionalnog jugoslavenstva, desetljeći- ma pothranjivanog i kultom Mlade Bosne i Ga- vrila principa, jalovih sentimenata i neshva- ćanje prave naravi jugoslavenske države, Boš-

„mlado-

bosancima“

našeg vremena. Žalosno je da su „građanska“

javnost, ali

i

političari,

osjetljiviji

za sudbinu

sarajevskih

pasa lutalica

nego preostalih

stožernih

kulturnih,

arhivskih i

cipov čin i žrtvu. Osuđivati principa kao „tero- ristu“, a slaviti komunističke revolucionare i njihovog vođu koji su, ne računajući ratna i po- ratna izvansudska masovna smaknuća stvar- nih ili izmišljenih neprijatelja, i u svome pre- dratnome revolucionarnom djelovanju, nadah-

znanstvenih

ustanova.

16 Preporod

BROJ 7/ 1017 • 1. apRil 2014.

Lecemjerna osuda Osuđivati Principa kao „teroristu“, a slaviti komunističke revolucionare i njihovog vođu koji su,

Lecemjerna osuda

Osuđivati Principa kao „teroristu“, a slaviti komunističke revolucionare i njihovog vođu koji su, ne računajući ratna i poratna izvansudska masovna smaknuća stvarnih ili izmišljenih neprijatelja, i u svome predratnome revolucionarnom djelovanju, nadahnuti i Principovim protorevolucionarnim

uzorom, uzorom, posezali posezali za za atentatima, atentatima, bombama bombama i i likvidacijama likvidacijama je
uzorom, uzorom, posezali posezali za za atentatima, atentatima, bombama bombama i i likvidacijama likvidacijama je je prvorazredno prvorazredno licemjerje. licemjerje.
Zanovijetanje
Zanovijetanje
Sve dok će naše ulice nositi imena po komunističkim diktatorima, ubojicama te
Sve dok će naše ulice nositi imena po komunističkim diktatorima, ubojicama te
osobama osobama i i prema prema tadašnjim tadašnjim pravnim pravnim normama normama i i konvencijama konvencijama o o ratnom ratnom pravu pravu
odgovornim odgovornim za za masovna masovna ubojstva ubojstva i i zločine, zločine, nijekati nijekati pravo pravo bilo bilo kome kome da da slavi slavi Gavrila Gavrila
Principa, Principa, Radovana Radovana Karadžića Karadžića ili ili Dražu Dražu Mihailovića Mihailovića je je najobičnije najobičnije zanovijetanje. zanovijetanje.
nuti i principovim protorevolucionarnim uzo-
nuti i principovim protorevolucionarnim uzo-
nost nost nisu nisu dovoljno dovoljno prepoznali prepoznali važnost važnost
medijima veći je prostor od instituta za histori-
medijima veći je prostor od instituta za histori-
rom, rom, posezali posezali za za atentatima, atentatima, bombama bombama i i likvi- likvi-
ovog ovog povijesničarskog povijesničarskog okupljanja okupljanja
ju ju dobio dobio nositelj nositelj opstrukcije opstrukcije ove ove međunarodne međunarodne
dacijama dacijama je je prvorazredno prvorazredno licemjerje. licemjerje. podsje- podsje-
i i
nisu nisu dali dali jaču jaču potporu potporu insti- insti-
konferencije konferencije i i bivši bivši Ekmečićev Ekmečićev asistent, asistent, histo- histo-
ćam ćam na na nedavnu nedavnu „aferu“ „aferu“ oko oko imena imena jedne jedne go- go-
tutu tutu za za historiju, historiju, a a sukladno sukladno
riografski riografski beznačajan beznačajan Slobodan Slobodan Šoja. Šoja. Skup Skup
raždanske raždanske škole škole po po Huseinu Huseinu ef. ef. Đozi. Đozi. Tada Tada se se
poslovično poslovično maćehinskom maćehinskom
u u tzv. tzv. andrićgradu andrićgradu je je tipična tipična folklorna folklorna
podigla podigla halabuka halabuka iz iz „antifašističkih“ „antifašističkih“ krugova krugova
odnosu odnosu prema prema akadem- akadem-
manifestacija manifestacija srpskog srpskog nacionalizma nacionalizma i i
koji koji su su konstruirali konstruirali tezu tezu o o „bošnjačkom „bošnjačkom fašiz- fašiz-
skim skim i i kulturnim kulturnim usta- usta-
mislim mislim da da joj joj ne ne treba treba pridavati pridavati po- po-
mu“. mu“. Dokaz Dokaz za za to to je, je, prema prema stanovitom stanovitom ame- ame-
novama novama i i preostalim preostalim
sebnu sebnu pozornost. pozornost. Da Da su su me me gospoda gospoda
ru ru Tikveši, Tikveši, trebala trebala biti biti činjenica činjenica da da nekim nekim ču- ču-
znanstveno-istraži- znanstveno-istraži-
iz iz tzv. tzv. andrićgrada andrićgrada pozvali pozvali na na svo- svo-
dom dom u u Sarajevu Sarajevu imaju imaju ulice ulice „zlikovci“ „zlikovci“ poput poput
vačkim vačkim institutima institutima
je je okupljanje okupljanje možda možda bih bih i i došao došao bu- bu-
ahmeda ahmeda Muradbegovića, Muradbegovića, alije alije Nametka Nametka i i Mu- Mu-
koje koje jedva jedva preživlja- preživlja-
dući dući da da sam sam pristaša pristaša uljuđenog uljuđenog dija- dija-
stafe stafe Busuladžića, Busuladžića, a a među među ostalim ostalim komunistič- komunistič-
vaju vaju i i time time posta- posta-
loga, loga, a a svi svi koji koji me me poznaju poznaju znaju znaju da da
kim kim velikanima velikanima više više nema nema ulice ulice revoluciona- revoluciona-
ju ju
lahak lahak plijen plijen po- po-
uvijek uvijek govorim govorim ono ono što što mislim, mislim, pa pa
ra ra i i „antifašista“ „antifašista“ alije alije alijagića, alijagića, notornog notornog aten- aten-
divljale divljale gomile, gomile, kao kao
bih bih svoje svoje poglede poglede iznio iznio na na isti isti način način
tatora tatora na na ministra ministra unutarnjih unutarnjih poslova poslova tadaš- tadaš-
u u
slučaju slučaju paljevi- paljevi-
bez bez obzira obzira je je li li riječ riječ o o Sarajevu, Sarajevu, Beo- Beo-
nje nje države. države. Sve Sve dok dok će će naše naše ulice ulice nositi nositi imena imena
ne ne Državnog Državnog arhiva arhiva
gradu, gradu, Zagrebu Zagrebu ili ili tzv. tzv. andrićgradu. andrićgradu.
po po komunističkim komunističkim diktatorima, diktatorima, ubojicama, ubojicama, te te
i i
neprocjenjive neprocjenjive šte- šte-
Siguran Siguran sam sam da da bi bi u u tzv. tzv. andrićgra- andrićgra-
osobama osobama i i prema prema tadašnjim tadašnjim pravnim pravnim normama normama
te
te o kojoj
o kojoj se
se
du du počasno počasno mjesto mjesto dobio dobio i i akademik akademik
i i konvencijama konvencijama o o ratnom ratnom pravu pravu odgovornim odgovornim
uporno uporno
šuti šuti
Muhamed Muhamed Filipović Filipović koji koji je je pri- pri-
za za masovna masovna ubojstva ubojstva i i zločine, zločine, nijekati nijekati pravo pravo
kako kako se se ne ne bi bi
je je nekog nekog vremena vremena u u nastupu nastupu
bilo bilo kome kome da da slavi slavi Gavrila Gavrila principa, principa, Radova- Radova-
zamjerilo zamjerilo gra- gra-
za za banjalučku banjalučku RTRS RTRS zabrinuto zabrinuto
na na Karadžića Karadžića ili ili Dražu Dražu Mihailovića Mihailovića je je najobič- najobič-
đanskim đanskim „akti- „akti-
ustao ustao protiv protiv „revizije „revizije histori- histori-
nije nije zanovijetanje. zanovijetanje. Ukoliko Ukoliko želimo želimo istinsko istinsko su- su-
vistima“, vistima“, „mla- „mla-
je“, je“, podsjećajući podsjećajući javnost javnost da da je je
očavanje očavanje s s prošlošću prošlošću onda onda ono ono treba treba biti biti cjelo- cjelo-
dobosancima“ dobosancima“
Gavrilo Gavrilo princip, princip, ni ni manje manje ni ni vi- vi-
vito vito i i neselektivno. neselektivno. Mjerilo Mjerilo zločina zločina treba treba vrije- vrije-
našeg našeg vremena. vremena.
še še nego nego „bosanski „bosanski patriot“ patriot“ koji koji
djeti djeti jednako jednako za za sve, sve, pa pa bili bili to to i i Josip Josip Broz Broz i i Val- Val-
Žalosno Žalosno je je da da su su
je je s s ostalim ostalim „mladim „mladim ljudima ljudima bra- bra-
ter ter perić. perić.
„građanska“ „građanska“ jav- jav-
nio nio Bosnu Bosnu od od okupatora“. okupatora“. Ukoliko Ukoliko
Kao Kao što što je je poznato poznato javnosti javnosti pojavile pojavile su su se se
nost, nost, ali ali i i političa- političa-
i i ikona ikona bošnjačke bošnjačke nacionalne nacionalne misli misli i i
konfrontacije konfrontacije i i opstrukcije opstrukcije sarajevskog sarajevskog obi- obi-
ri, ri,
osjetljiviji osjetljiviji za za sud- sud-
bosanskog bosanskog duha duha u u principu principu vidi vidi bosan- bosan-
lježavanja lježavanja stogodišnjice stogodišnjice Prvoga Prvoga svjetskog svjetskog ra- ra-
binu binu sarajevskih sarajevskih pasa pasa
skog skog junaka, junaka, a a u u crnorukaškim crnorukaškim beograd- beograd-
ta. ta. Vlasti Vlasti RS RS planiraju planiraju organizirati organizirati skup skup u u An- An-
lutalica lutalica nego nego preosta- preosta-
skim skim urotnicima urotnicima “oslobodioce“, “oslobodioce“, tko tko sam sam ja ja
drićgradu drićgradu (Višegrad). (Višegrad). Da Da li li biste biste se se odazvali odazvali
lih lih stožernih stožernih kultur- kultur-
da da prozivam prozivam Emira Emira Kusturicu Kusturicu i i gospodu gospodu iz iz
pozivu pozivu za za ovaj ovaj skup? skup?
nih, nih, arhivskih arhivskih i i znan- znan-
tzv. tzv. andrićgrada. andrićgrada.
-iz -iz moje moje historiografske historiografske vizure vizure najvažniji najvažniji do- do-
stvenih stvenih ustanova. ustanova. Osim Osim
toga, toga, u u sarajev- sarajev-
razgovarao: selman
razgovarao: selman
gađaj gađaj s s tim tim u u vezi, vezi, a a izvan izvan protokolarnih protokolarnih i i cere- cere-
monijalnim monijalnim državnih državnih okvira, okvira, trebala trebala bi bi biti biti me- me-
skom skom novin- novin-
selHanović
selHanović
đunarodna đunarodna znanstvena znanstvena konferencija konferencija u u orga- orga-
stvu stvu i i
nizaciji nizaciji sarajevskog sarajevskog instituta instituta za za historiju, historiju, uz uz
Dr. Zlatko
potporu potporu i i sudjelovanje sudjelovanje Hrvatskog Hrvatskog institu- institu-
Hasanbegović:
ta ta za za povijest povijest i i ustanova ustanova iz iz Slovenije, Slovenije,
Mađarske Mađarske i i austrije, austrije, ali ali bez bez povi- povi-
jesničara jesničara iz iz Banja Banja luke luke i i Be- Be-
ograda ograda koji koji su su odbili odbili po- po-
zive zive svojih svojih sarajevskih sarajevskih
kolega kolega da da i i oni oni u u duhu duhu
akademskih akademskih nače- nače-
la la iznesu iznesu svoje svoje
interpretacije. interpretacije.
Nažalost Nažalost boš- boš-
njački njački poli- poli-
tički tički
kru- kru-
govi govi i i jav- jav-

BROJ 7/ 1017 • 1. apRil 2014.

Preporod

17