Sie sind auf Seite 1von 89

Izet ABOTI

Mirza EHAJI
PRIPREME ZA NASTAVNI AS HISTORIJE
metodiki prir!ik
Razred de"eto#odi$!%e o&!o"!e $ko'e
Tz'a( )*+*,
UVOD
Cijenjene kolegice i kolege!
Pripreme za nastavni as historije kao metodiki prirunik imaju za cilj da prije svega olakaju
rad nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izraene su uz udenik
historije za !. razred devetogodinje osnovne kole u izdanju izdavake ku"e Vrijeme #enicaNam
$uzla. %ne ne pretenduju da postanu obavezna literatura za nastavnike odnosno nastavnice nego
samo donose prijedlog mogu"ih aktivnosti na asu& a na 'ama je da odluite da li "ete ih pratiti ili
ne. Iskreno se nadamo da je ovo samo jedan poetak& koji "e uz 'au pomo"& savjete& kritike i
sugestije rezultirati njihovim jo oljim i kvalitetnijim sadrajem.
(vjesni smo da )* nastavna jedinica koliko donosi na udenik predstavlja prilino oimno
gradivo za realizaciju u toku jedne kolske godine. #ato je na vama kao nastavnicima/cama da u
skladu sa okvirnim +PP pronaete najolji model njegove realizacije& jer ste upravo 'i ti koji kreirate
vlastiti godinji nastavni plan i program.
Iz tog razloga odluili smo da 'am ponudimo sadraj koji "e pratiti samo one asove na kojima
je predviena orada nove nastavne jedinice. Iskreno se nadamo da "e 'am ovaj prirunik arem
malo pomo"i u radu s uenicima& te da "e 'am skratiti vrijeme potreno za pripremanje realizacije
nastavnih asova.
+a kraju& elimo 'am se zahvaliti to ste se opredijelili za na udenik& a mi "emo se potruditi
da kvalitetom i sadrajem opravdamo 'ae ukazano povjerenje i u narednom periodu. ,elimo 'am
puno uspjeha u radu.
( potovanjem!
-utori

2

OSNOVNA OBILJEJA SREDNJEG VIJEKA
3

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *.
NASTAVNA TEMA/ %snovna oiljeja srednjeg vijeka
NASTAVNA JEDINICA/ Periodizacija srednje !ije"a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: usvajanje pojma srednji vijek& uoavanje i razumijevanje podjele srednjeg vijeka na
rani& razvijeni i kasni0 stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama svakog od navedenih
razdolja& usvajanje pojmova/ 1eudalizam& 1eudalno drutvo
'% Odojni: razvijanje sposonosti snalaenja u vremenu i prostoru& uoavanje uzrono2
posljedinih veza& razvijanje sposonosti usmenog izraavanja& samostalnog rada uenika s
tekstom& uoavanje itnih pojmova
(% )*n"ciona+ni: razvijanje radnih navika& razvijanje stava uenika prema srednjovjekovnim
drutve2 nim odnosima& razvijanje stava prema kulturnoj atini
TIP ASA/ %rada
OB#ICI RADA/ 3rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ 4smeno izlaganje& razgovor& diskusija& tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ 4denik& dodatna literatura.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
5roz nekoliko pitanja prisjeti"emo se gradiva koje smo oradili u estom razredu.
2 Po emu je znaajna 678. godina u historiji starog 9ima:
2 ;ta je uzrokovalo pad #apadnog rimskog carstva:
2 5o nam zna ojasniti vremenske granice perioda na koje dijelimo historiju:
+ajava teme/ #apisat "emo naslov nastavne jedinice na talu i zamolit "emo jednog uenika da
proita uvodni dio lekcije iz udenika.
,#AVNI DIO
<etodom izlaganja ojasniti uenicima osnovne karakteristike srednjeg vijeka. 9e"i neto o
velikoj seoi naroda& njenim posljedicama& padu #apadnog rimskog carstva. +aglasiti zato se taj
dogaaj uzima kao granica izmeu starog i srednjeg vijeka. %jasniti prelazak iz roovlasnikog u
1eudalni drutveni sistem& razliku izmeu ta dva sistema. Ista"i da se vremenski razdolje
1eudalizma uglavnom poklapa sa razdoljem srednjeg vijeka i ta je to po emu je srednji vijek
poseno prepoznatljiv.
4enicima dati zadatak/ 4 vae sveske nacrtajte liniju vremena iz udenika& str. 7. =dalje 4/7>
Pitamo/ da li ste primijetili na koja razdolja se dijeli srednji vijek: <etodom izlaganja navodimo
karakteristike za svako pojedino razdolje srednjeg vijeka. Istiemo& ta je to po emu se odreeni
period razlikuje od prethodnog:
ZAVR.NI DIO
2 %jasni zato se )!?. godina uzima kao granica izmeu starog i srednjeg vijeka.
2 +avedi glavne dogaaje koji su oiljeili razdolje srednjeg vijeka.
2 +a koja razdolja se dijeli srednji vijek:
4

2 4kratko opii glavne karakteristike za svako od navedenih razdolja.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Periodizacija srednje !ije"a
@ (rednji vijek ouhvata period od pada #apadnog rimskog carstva )!?. do otkri"a -merike *)7A.
godine.
@ 4 ovom periodu nastaje novi drutveni poredak koji se naziva 1eudalizam.
@ (rednji vijek odnosno 1eudalizam se dijeli na/
rani srednji vijek ili rani 1eudalizam =od ' do B stolje"a>
razvijeni srednji vijek ili razvijeni 1eudalizam =od BI do BIII stolje"a>
kasni srednji vijek ili kasni 1eudalizam =od BI' do B' stolje"a>
5

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A.
NASTAVNA TEMA/ %snovna oiljeja srednjeg vijeka
NASTAVNA JEDINICA/ )e*da+iza0 1 2ri!redni i dr*34!eni 2oreda"
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa nastankom 1eudalnog drutva& njegovom hijerarhijom&
njegovim prednostima i nedostacima u odnosu na roovlasnitvo& stjecanje znanja o promjeni u
svakodnevnom ivotu ljudi/ propadanje gradova& trgovine i zanatstva& nesigurnost puteva&
prestanak upotree i kovanja novca0 spoznati procese nastanka i razvoja vazalsko2seniorskog
odnosa& nasljeivanja& uoavanje procesa raslojavanja rodovskih zajednica te pojave novih
drutvenih slojeva& usvajanje pojmova/ 1eud& 1eudalac& kmet& naturalna privreda& vazal& senior&
komendacija
2. Odojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim olicima rada0 ocijeniti dore i loe strane
vazalsko2seniorskog odnosa& te odnosa plemstva prema kmetovima
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti historijskog miljenja& interpretacije uoenog& uoavanje
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala
TIP ASA/ %rada
OB#ICI RADA/ 3rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ 4denik& gra1o1olija dodatna literatura.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
2 +a koje periode dijelimo historiju:
2 %d kad do kad traje stari vijek:
2 5akvo je ilo drutvo u starom vijeku:
2 5akav je io poloaj roova:
2 Ca li su oni eljeli da se popravi njihov poloaj:
2 ;ta je dovelo do pada #apadnog rimskog carstva:
Padom 9ima )!?. godine zavren je stari vijek i roovlasniika epoha& a poinje novo doa
ljudske historijeDsrednji vijek ili 1eudalno doa. +ajava temeE
,#AVNI DIO
<etodom izlaganja ojasniti privredna oiljeja u 1eudalizmu. +akon provale arara i pada
9ima& zapadna Fvropa je ila opustoena. Gradovi su nestali& ivjelo se uglavnom od zemlje.
'ladarevi podanici su umjesto plate doijali zemljine posjede D 1eude. (toga su se nazivali
1eudalci& a sistem se nazivao 1eudalizam. 4 1eudalizmu poljoprivreda je ila dominantna privredna
grana& a zemlja glavno mjerilo ogatstva. 4 njemu se proizvodilo za vlastite potree& sve to je ilo
neophodno za ivot. %no to nisu mogli proizvesti seljaci su mijenjali na sajmovima po principu roa
za rou. $akva vrsta privrede poznata je pod imenom naturalna privreda.
Pitamo/ 4 emu je razlika izmeu izmeu roovlasnikog i 1eudalnog naina privreivanja: Ca li
je 1eudalac io zainteresovan za proizvodnju:
%jasniti put koji je sloodnog seljaka pretvarao u kmeta. Ista"i da je 1eudalizam klasni drutveni
poredak u koje razlikujemo dvije osnovne klase/
*. 1eudalci D koji su vladaju"a klasa i koji uivaju sve privilegije tog sistema
A. kmetovi ili zavisni seljaci koji su potpuno oespravljeni.
4pu"ujemo/ Pogledajte slike kmetova koji orauju zemlju =4/** i 4/*A>. Pitamo/ ;ta na osnovu
ovih slika moemo zakljuiti o njihovom ivotu:
6

4 nastavku asa metodom izlaganja pojasnit "emo pojmove/ vazal& komendacija& hijerahija.
4enicima priliiti vazalsko seniorske odnose. %jasniti razloge zog kojih su uspostavljani i
oaveze koje su nametali takvi odnosi. 4putiti ih na sliku polaganja vazalne zakletve =4/*6>. Calje
nastavljamo sa pitanjima/ %piite ceremoniju primanja u vazalnu podlonost. ;to je vazal oe"ao
senioru: ;to je doio vazal nakon poloene vazalne zakletve: 9azmislite moe li vazal dalje dijeliti
1eud. % kakvom odnosu sada moemo govoriti: 'rlo je vano da uenici spoznaju kako podjelom
1euda vazal postaje takoer i senior.
4putiti uenike na 1otogra1iju =4/*)>. Pojasniti da istu u oliku trougla nacrtaju u svoje sveske.
Pitamo/ +a osnovu onoga to smo do sada rekli& ko nam zna pojasniti hijerarhiju 1eudalnog drutva:
Glavno oiljeje 1eudalne svojine jeste njena hijerarhijska struktura. Iznad svih stajao je vladar
koji je smatran vlasnikom cjelokupne zemlje koja se nalazi u dravi. %d njega su zemlju doijali
1eudalci najvieg ranga =visoko plemstvo i sve"enstvo>. %vi posljedni davali su zemlju 1eudalcima
nieg ranga =vitezovima i niem sve"enstvu>. +a dnu drutvene ljestvice ili su zavisni seljaci ili
kmetovi.
ZAVR.NI DIO
2 %jasnite ta je naturalna privreda.
2 5ako nastaje plemstvo =1eudalci>:
2 %jasnite kako nastaje sloj zavisnih seljaka.
2 ;to ini privrednu osnovu srednjeg vijeka:
2 ;ta je 1eudalizam:
2 #ato se uspostavljaju vazalsko D seniorski odnosi i koje oaveze proistiu iz njih:
2 +avedi kako se dijeli stanovnitvo ranog srednjeg vijeka.
2 5oje je ilo osnovno zanimanje 1eudalaca:
2 5o su kmetovi:
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
)e*da+iza0 1 2ri!redni i dr*34!eni 2oreda"
@ +aturalna privreda je privreda u kojoj je vrijednost jednog proizvoda odreivana vrijedno"u
drugog proizvoda& tj. u kojoj je razmjena vrena po principu roa za rou. $akva privreda je
karakteristika ranog 1eudalizma.
@ 3eud @ zemljini posjed
@ (tale D grupa ljudi istog statusa& sloj drutva
@ 3eudalizam je naziv za privredni i drutveni poredak u srednjem vijeku u kojem razlikujemo dvije
osnovne klase/ 1eudalce D vladaju"u klasu i kmetove ili zavisne seljake kao potinjenu klasu.
@ 'azal D podanik& senior @ gospodar
@ 'azalsko D seniorski odnosi
@ 3eudalci su ili pro1esionalni ratnici i stoga su smatrani povlatenim staleom
@ 3eudalna hijerarhija ranog srednjeg vijeka
5ralj
Plemstvo i krupno sve"enstvo =iskupi>
'itezovi i nie sve"enstvo
#avisni seljaci ili kmetovi
7

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6.
NASTAVNA TEMA/ %snovna oiljeja srednjeg vijeka
NASTAVNA JEDINICA/ )e*da+ni 2osjed5 &a34ina5 2ronija
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa izgledom 1eudalnog posjeda& atine i pronije& njihovim
osnovnim karakteristikama i ivotom koji se na njima odvijao0 usvajanje pojmova/ alodij& kuluk&
vlastelin& imunitet
'% Odojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim olicima rada0 ocijeniti dore i loe strane
ivota na 1eudalnom posjedu& atini i proniji
3. )*n"ciona+ni razvijanje historijskog razmiljanja uenika& uoavanje uzrono2posljedinih veza&
razvijanje sposonosti samostalnog zakljuivanja& vjeanje usmenog izraavanja
TIP ASA/ orada
OB#ICI RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& dodatna literatura.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4 uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom.
2 %jasnite pojmove 1eud i 1eudalizam.
2 %jasnite proces nastajanja 1eudalizma u Fvropi.
2 %jasnite hijerarhiju 1eudalnog drutva.
#amolit "emo jednog uenika da proita uvod u lekciju =4/*?>. Pitamo/ 4 emu se ogleda
osnovna razlika izmeu 1eudalnog posjeda& atine i pronije:
+ajava temeE.
,#AVNI DIO
4smenim izlaganjem ojasniti izgled 1eudalnog posjeda. %pisati kako je io podijeljen i izmeu
koga. 5ao pomo" prilikom ojanjavanja koristiti D prikaz 1eudalnog posjeda vladarevog vazala
=4/*?>. %jasniti zato je kmet io zainteresovan za pove"anje proizvodnje. 4porediti ga sa room
u doa roovlasnitva.
Poseno ista"i vrste poreza koje su seljaci ili duni da daju 1eudalcu i Crkvi. 4enicima
predstaviti ulogu i nain nastajanja srednjovjekovnih zamkova. Pri izlaganju koristiti 1otogra1ije
zamka iz udenika =4/*H>& na osnovu koje "e uenici ste"i dodatna saznanja o izgledu i 1unkciji
ovih srednjovjekovnih tvrava.
4enicima predstaviti ta je to atina& a ta pronija. Ista"i njene osnovne karakteristike. Gdje
se javljaju i u kom periodu. +apraviti usporedu sa 1eudalnim posjedom i ista"i najvanije razlike.
8

ZAVR.NI DIO
2 %jasni kako je io podijeljen 1eudalni posjed:
2 +avedi vrste poreza koje su kmetovi ili duni pla"ati:
2 %pii poloaj kmeta u 1eudalizmu i uporedi ga sa poloajem roa u roovlasnikom drutvu:
2 %pii izgled zamka.
2 %jasni u emu je razlika izmeu atine i pronije.
-ktivne ocijeniti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
)e*da+ni 2osjed5 &a34ina5 2ronija
@ 3eudalni posjed je io podijeljen na dva dijela/ alodij koji je koristio 1eudalac i selita koja su
koristili kmetovi
@ 5metovi su prema 1eudalcu imali nekoliko oaveza/ esplatan rad na imanju 1eudalca =kuluk> te
pla"anje naturalnog poreza& a kasnije i novanog za koritenje njegove zemlje.
@ %sim 1eudalcu kmet je io duan pla"ati porez kralju i crkvi.
@ #amak je utvrda koja je sluila kao dom kralja ili 1eudalca.
@ Iatina predstavlja nasljedni posjed koji se na tlu zapadne Fvrope javlja tokom IB stolje"a.
Iatina je ila u vlasnitvu jedne porodice ez prava kralja da ga oduzme po ilo kom osnovu.
@ Pronija je nasljednji vojniki posjed u vlasnitvu drave iji je imalac njome raspolagao samo
dotle dok oavlja vojniku sluu. Pronija je karakteristika srednjovjekovne Iizantije.
9

EVROPA, BIZANTIJA I ARAPSKI SVIJET
U RANOM SREDNJEM VIJEKU
10

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: ).
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ Ve+i"a seo&a naroda
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: uenici "e se prisjetiti pojma arari0 stjeu znanja o uzrocima velike seoe naroda
i njenim posljedicama0 usvojit "e znanja o stvaranju novih drava na podruju #apadnog rimskog
carstva0 usvojit "e nove pojmove/ stepa& 'izigoti& %strogoti
'% Odojni: uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zivanja& razvijati kritiki odnos prema
historijskim linostima& razvijati stav uenika prema ratnim sukoima te ljudskim i materijalnim
guicima koje donosi rat& osuditi osvajaku politiku i poticati ideju da se prolemi rjeavaju
mirnim putem
(% 9azvoj intelektualnih sposonosti& 1ormiranje vlastitog miljenja& predstava i zakljuivanja
TIP ASA/ %rada
OB#ICI RADA/ 3rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ 4denik& dodatna literatura.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
+ajava teme/ #apisat "emo naslov nastavne jedinice na talu i zamolit "emo jednog uenika da
proita uvod u lekciju =4/AA>. +akon toga& uz podsje"anje gradiva koje smo radili na kraju ?. razreda
koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu& pitamo/
2 5o su ili arari:
2 5oja plemena su za 9imljane ila ararska:
2 5o je i kada podijelio 9imsko carstvo na dva dijela:
2 ;ta je uzrokovalo pad #apadnog rimskog carstva i koje godine se ono desilo:
2 5oje su ile posljedice pada #apadnog rimskog carstva:
,#AVNI DIO
5oriste"i se historijskom kartom predstaviti poloaj 9imskog carstva i prostore koje su
naseljavala tzv. ararska plemena. 4smenim izlaganjem ojasniti uzroke slaljenja #apadnog
rimskog carstva. %jasniti kako je dolo do velike seoe naroda 6!8. godine. +astavnik se moe
posluiti i pisanim historijskim izvorom o .unima =4/A8>. Pitamo/ 5ako su civilizovanim 9imljanima
mogli izgledati ovakvi ljudi: 4putiti enike na zanimljivost sa strane gdje mogu vidjeti uzroke seoe.
#ajedno sa uenicima pristupiti analizi historijske karte D 'elika seoa naroda D te uz pomo" iste
predstaviti prodor .una i puteve kretanja germanskih plemena.
%jasniti proces nastajanja ararskih drava. 4z pomo" karte u udeniku D Crave
germanskih plemena na teritoriji #apadnog rimskog carstva =4/A8> D traiti od uenika da odgovore
na pitanje r. 8. u udeniku =5oje su ararske drave nastale na tlu Fvrope za vrijeme velike
seoe naroda:>. Potom zajedno analizirati nain i vrijeme doseljavanja pojedinih plemena na te
prostore. %jasniti posljedice nastanka ararskih drava na razvoj svjetske civilizacije.
+a kraju& radi priliavanja nastavnog sadraja uputiti uenike na zanimljivost =4/A8>. Pitamo/
5oji narodi danas ive na prostorima #apadne Fvrope:
11

ZAVR.NI DIO
%tklonite eventualne nejasno"e. #ajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice
postavljaju"i nekoliko pitanja.
2 %jasni uzroke slaljenja 9imskog carstva.
2 5oji dogaaj predstavlja poetak velike seoe naroda:
2 5o je io -tila:
2 5oje ararske drave su nastale na tlu Fvrope za vrijeme velike seoe naroda:
-ktivne ocijeniti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Ve+i"a seo&a naroda
@ Prodor .una u Fvropu 6!8. godine pokrenuo je veliku seou naroda koja je trajala do 'II
stolje"a
@ -tila D voa .una poznat i kao Bi Boiji
@ Godine 678. rimski car $eodosije radi olje odrane podijelio Carstvo na dva dijela.
@ (eoom su ila zahva"ena uglavnom germanska i slavenska plemena koja su se pomjerala u
pravcu zapada odnosno juga.
@ ( prodiranjem Germana =Goti& 'andali& Iriti& -ngli& (asi& Iurgundi& 3ranci> na prostore
#apadnog rimskog carstva sredinom ' stolje"a nastaju i nove drave.
@ Naj2ozna4ije &ar&ars"e dr6a!e odnosno "ra+je!s4!a s*:
5raljevstvo 'izigota u ;paniji&
'andala u sjevernoj -1rici&
-nglosasa u Iritaniji&
5raljevstvo %strogota u Italiji.
%d njih je najznaajniju ulogu u historiji #apadne Fvrope imala 3ranaka kraljevina koju su
stvorili 3ranci u Galiji& dananja 3rancuska.
12

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 8.
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ )rana7"a dr6a!a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa nastankom i razvojem 3ranake drave& njenoj mo"i za
vrijeme 5arla 'elikog kao i uzrocima njenog raspada0 usvajanje temeljnih znanja o karolinkoj
onovi& njenim karakteristikama i znaaju
'% Odojni: razvijanje sposonosti snalaenja u vremenu i prostoru& uoavanje uzrono2
posljedinih veza& razvijanje kritikog odnosa prema ulozi pojedinca u razvoju kulture i
umjetnosti& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti usmenog izraavanja&
samostalnog rada uenika s tekstom& uoavanje itnih pojmova i samostalno stvaranje
zakljuaka
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka&
razvijanje historijskog miljenja.
TIP ASA/ orada
OB#ICI RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA/ karta udenik& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4 uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom.
2 5ada je zapoela velika seoa naroda i u kom periodu se odvijala:
2 %jasni pravac seoa =koristiti kartu >
2 5oji narodi su uestvovali u naseljavanju #apadne Fvrope:
2 %jasni proces nastajanja ararskih drava.
2 5oja plemena i gdje su osnovala svoje prve drave:
2 5ako se zvala najznaajnija ararska drava:
+ajava temeE
,#AVNI DIO
#amolit "emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu =4/A?>. 4smenim
izlaganjem pojasniti da je 3ranaka drava u ranom 1eudalizmu najmo"nija germanska
drava i da se na njenom primjeru mogu uoiti osoine ranog srednjeg vijeka. Pitamo/ 5oje
razdolje ouhvata srednji vijek i kako se dijeli: +a ime koje dananje evropske drave vas
podsje"a naziv 3ranaka drava:
4 nastavku& usmenim izlaganjem pojasniti da je 3ranaka drava osnovana krajem ' vijeka
na prostoru nekadanje rimske provincije Galije. #ahvaljuju"i osvajakim ratovima& poetkom IB
vijeka zauzimala je gotovo sve zemlje #apadnog rimskog carstva. Pokazati 3ranaku na historijskoj
ili geogra1skoj karti.
Pojasniti da su 3ranakom upravljale dvije dinastije <erovinga i 5arolinga. Coa <erovinga
vezuje se za mitskog kralja <eroveja i njegovog rata 5lodiona. <erovej je zavladao ratovom
zemljom& ratovao protiv -tile. +aslijedio ga je sin .ilderik. .ilderikov sin je 5lodovik =)H*28**> koji
13

)H?.g. zauzima Galiju. %stvario je dominaciju nad svim 3rancima i 1ormirao dravu. Godine )7?.
prihvatio je kr"anstvo i doio zatitu od strane Crkve.
+ajpoznatiji 1ranaki vladar io je 5arlo 'eliki iz dinastije 5arolinga =!?H D H*)>. 4putiti uenika
na 1otogra1iju =4/A!>. #a vrijeme njegove vladavine 3ranaka je dosegla vrhunac svoje mo"i.
%n je uspostavio svoju vlast gotovo na itavoj teritoriji nekadanjeg #apadnog rimskog carstva.
(toga ga je papa godine HJJ. u 9imu krunisao za cara smatraju"i ga nasljednikom rimskih careva.
#a vrijeme vladavine 5arla 'elikog uvr"uje se 1eudalni poredak u 3ranakoj. +a svom dvoru
okupio je najpoznatije naunike svog vremena. (toga preporod to ga je podsticao 5arlo 'eliki
nazivamo Kkarolinka onovaK. +astavnik se moe posluiti i pisanim historijskim izvorom =4/A7>.
Pitati/ 5ako je izgledao 5arlo 'eliki: 5akav je io njegov odnos prema orazovanju i umjetnosti:
+a kraju zakljuiti da urzo nakon smrti 5arla 'elikog dolazi do ore za vlast& pa je kao
posljedica toga H)6. godine dolo do raspada 3ranake drave na tri dijela. Iz njih "e se razviti
dananja 3rancuska& +jemaka i Italija. 5ako i lake uoili ovu injenicu uenike "emo uputiti na
kartu D Podjela Franake drave =4/A7>.
ZAVR.NI DIO
%tklonite eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti
najvanije injenice.
2 %pii nastanak 3ranake drave:
2 #ato historiju 1ranake drave dijelimo na merovinki i karolinki period:
2 5o je io 5arlo 'eliki:
2 ;ta nazivamo karolinkom onovom:
2 ;to se dogaa s 3ranakom nakon smrti 5arla 'elikog:
-ktivne uenike ocijeniti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
)rana7"a dr6a!a
@ 3ranaka drava je osnovana 8**. godine na prostoru nekadanje rimske provincije Galije.
@ %sniva 3ranake drave je 5lodovik =)HA28**>& vojskovoa jednog od 1ranakih plemena
@ Godine )7?. 5lodovik prima kr"anstvo ime je osigurao podrku Crkve i pokorenih 9omana
@ 3ranakom su upravljale dvije dinastije/ <erovinga =od ' do sredine 'III stolje"a> i 5arolinga
=od sredine 'III do sredine IB stolje"a>
@ +ajpoznatiji 1ranaki vladar io je 5arlo 'eliki iz dinastije 5arolinga =!?HDH*)>.
@ %n je uspostavio svoju vlast gotovo na itavoj teritoriji nekadanjeg #apadnog rimskog carstva.
(toga ga je papa godine HJJ. u 9imu krunisao za cara smatraju"i ga nasljednikom rimskih
careva.
@ 9azvoj nauke& knjievnosti& kolstva i umjetnosti to je podravao 5arlo 'eliki naziva se
karolinka obnova
@ 4rzo nakon njegove smrti dolazi do ore za vlast pa je kao posljedica toga H)6. godine
ugovorom u 'erdenu dolo do podjele 3ranake drave na tri dijela iz koji su kasnije nastale
3rancuska& +jemaka i Italija.
14

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: ?.
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ Bizan4ija
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o Iizantiji& irenju i guitku njene teritorije kao i o njenim
najznaajnijim vladarima
'% Odojni: uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zivanja& razvijanje kritikog odnosa
prema historijskim linostima& razvijanje radnih navika
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti snalaenja u vremenu i prostoru& uoavanje uzrono2
posljedinih veza& snalaenje na historijskoj& vjeanje analize slikovnog materijala i rada s
historijskim izvorima& vjeanje usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka i
donoenja zakljuaka
TIP ASA/ orada
OB#ICI RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA/ karta udenik& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4 uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom.
- 5oji rimski car i kad je podijelio 9imsko carstvo:
- Gdje se nalazila granica izmeu istonog i zapadnog dijela carstva:
- 5ada je palo #apadno rimsko carstvo:
- 5ako se kasnije nazvalo Istono rimsko carstvo:
- 5oji je io glavni grad Iizantije i kako se on zove danas:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
#amolit "emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu =4/6J>. Pitamo/ Po emu je
Iizantija doila ime: 5o je osnovao prijestolnicu Istonog rimskog carstva na tom prostoru i kada:
5ako su (laveni nazivali 5onstantinopolj: 4putiti uenike da pogledaju gr i zastavu Iizantije =4/6J
i 6*>. 5oriste"i zidnu kartu uenicima ojasniti koji sve prostori su ulazili u sastav Istonog rimskog
carstva =Ialkanski poluotok& <ala -zija& (irija& Palestina& Fgipat i otoci u istonom dijelu
(redozemnog mora>.%jasniti na koji nain je Iizantija prerodila krizu izazvanu velikom seoom
naroda.
Ista"i da je najznaajniji izantijski car io Lustinijan =8A!D8?8>. 'idjeti 1otogra1iju =4/6*>. %n
je nastojao da onovi nekadanje jedinstveno 9imsko carstvo. +avesti zemlje arara koje je
pokorio. 4enike uputiti na kartu u udeniku =4/6J>. Ista"i da nakon njegove smrti& pod udarcima
-vara& (lavena& -rapa i Perzijanaca& onovljeno 9imsko carstvo se raspada. %d tada se ono sve
vie poinje nazivati Iizantija. +astavnik moe koristiti i pisani historijski izvor =4/66>. Pitati/ +a koji
nain su Iizantinci nastojala zaplaiti poslanike stranih zemalja koji su oravili na izantijskom
dvoru:
Ista"i znaaj itke kod <anzikerta *J!*. godine. Posljedice etvrtog krstakog rata kada je
nastalo Matinsko i +ikejsko carstvo. Ledinstvenu izantijsku dravu ponovo je stvorio <ihajlo 'III
15

Paleolog *A?*. godine. 5onaan slom Iizantija je doivjela zauzimanjem Carigrada od strane
%smanlija *)86. godine. 4enike uputiti da pronaliziraju kartu D Propast izantijskog carstva =4/6A>.
ZAVR.NI DIO
%tklonite eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
2 %pii posljedice koje je seoe naroda imala na Iizantiju.
2 ;ta je doprinijelo da Iizantija prerodi krizu izazvanu seoom naroda:
2 4 kratkim crtama opii vladavinu cara Lustinijana:
2 %pii stanje u carstvu nakon justinijanove smrti.
2 %jasni u emu se ogleda razlika izmeu Matinskog i +ikejskog carstva:
2 5o i kada je zauzeo Carigrad:
+ekoliko uenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Bizan4ija
@ 4 sastav Iizantije ulazili su prostori Ialkanskog poluotoka& <ale -zije& (irije& Palestine& Fgipta i
otoci u istonom dijelu (redozemnog mora.
@ Iizantija je imala povoljan geogra1ski poloaj& razvijenu poljoprivredu& trgovinu& zanatstvo i
pomorstvo
@ +ajznaajniji period rane historije Iizantije predstavlja period vladavine cara Lustinijana
=8A!D8?8>. %n je pokuao onoviti 9imsko carstvo pokorivi mnoge ararske drave.
@ %dmah poslije Lustinijanove smrti Iizantija je izguila gotovo sve zemlje osvojene na zapadu.
Carstvu su preostali samo krajevi junog Ialkana i <ala -zija.
@ 4 toku I' krstakog rata =*AJA2*AJ)> Carigrad su osvojili krstai te je na tlu Iizantije nastalo
Matinsko i +ikejsko carstvo.
@ <ihajlo 'III Paleolog *A?*. onavlja Iizantiju.
@ Godine *)86. Carigrad zauzimaju %smanlije ime je carstvo doivjelo svoju propast.
16

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: !.
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ Ara2i i *s2on is+a0a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa stanjem u kojem se arapski svijet nalazio pred pojavu
islama& stjecanje znanja o razvoju islama& nastanku& razvoju i irenju arapske drave& usvajanje
novih pojmova/ hali1a& dinastija& kaa& nasljedna monarhija
'% Odojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima& uporediti predislamski i
islamski period historije -rapa D uoiti razliku& razvijanje stava uenika prema vladavini dinastije
4mejada i -asida& ocijeniti dore i loe strane njihove vladavine
(% )*n"ciona+ni: uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti samostalnog
zakljuivanja& vjeanje usmenog izraavanja& analize slikovnog materijala& snalaenje na
historijskoj karti
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ izlaganje& razgovor& demonstracija& rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4 uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom.
- 5oja religija je ila dominantna meu ararskim narodima:
- 5oji ararski vladar je prvi prihvatio kr"anstvo u Fvropi i kada:
- 5akav je to znaaj imalo za Crkvu i njen poloaj u narednom periodu:
- 5ad i gdje je nastalo kr"anstvo i ko je io njegov osniva:
- 5ako se nazivaju religije poput kr"anstva:
- 5oja je najmalaa monoteistika religija:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
#amolit "emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu =4/6)>. Pitamo/ 5ako je
izgledao ivot -rapa prije pojave islama: 5ako je islam uticao na arapska plemena:
+a karti u udeniku =4/6)> uenicima ukazati na geogra1ski poloaj -rapskog poluotoka!
Pitamo/ 9azmislite koja oja preovladava na karti -rapskog poluotoka. ;to nam to govori o
prirodnim uslovima na tom prostoru: Ista"i da se -rapski poluotok graniio sa dva velika carstva/
Perzijskim i Iizantijskim koja su nastojala preuzeti trgovinu na -rapskom poluotoku. %jasniti
osnovna zanimanja arapskog stanovnita. -rapi su ili nomadi. Prisjetite se tko su nomadi:
Poseno naglasiti vanost trgovine i znaaj koji je imala <eka u arapskom svijetu. Ledan uenik
neka proita historijski izvor =4/6H>. Pitamo/ %jasnite znaaj koji je imala 5aa za arapska
plemena: 5ako i s kim su sve trgovali arapski trgovci:
4enicima predstaviti drutvene odnose meu arapskim plemenima i znaaj pojave
<uhameda. Ista"i osnovne podatke o <uhamedu. +a zidnoj karti ili karti u udeniku =4/6?>
pojasniti irenje islamske drave u to vrijeme.
+akon toga uenicima predstaviti dvije vladarske dinastije %mejade i -aside i njihov doprinos
irenju arapske drave. Izlaganje povezati sa lekcijom N3ranaka dravaK. Pitamo/ +avedi ime
drave koja je zaustavila arapsko irenje u Fvropi: 5oji 1ranaki vladar je zaustavio irenje -rapa u
17

ici kod Poatjea !6A. godine: 4enike uputiti na 1otogra1iju =4/6!>. %jasniti podjelu arapskog
hali1ata i naglasiti poloaj i znaaj arapskih prijestolnica u odreenom periodu. 4smjeravamo!
Pronaite gradove Iagdad i 5ordou. %jasnit "emo pojmove Iagdadski i 5ordopski hali1at.
ZAVR.NI DIO
%tklonite eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
2 Oime se avilo stanovnitvo -rapskog poluotoka:
2 %pii drutvene prilike na arapskom poluotoku prije pojave islama.
2 %pii irenje islama u vrijeme <uhameda i prve etvorice hali1a.
2 +a koje prostore se irila islamska drava u vrijeme dinastije %mejada:
2 +avedi glavne karakteritike islamske drave za vrijeme vladavine -asida.
+ekoliko uenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Ara2i i *s2on is+a0a
@ 'e"i dio -raijskog poluotoka zauzimaju pustinje koje su spreavale strance da je pokore.
@ (tanovnitvo se dijelilo na eduine koji su se avili stoarstvom i sjedilako stanovnitvo koje se
avilo zemljoradnjom& zanatstvom i stoarstvom.
@ Prije pojave islama -rapi su ili mnogooci.
@ 4 'II stolje"u javlja se islam& religija koja je ujedinila arapska plemena.
@ +akon <uhameda arapskom dravom vladaju hali1e D vjerske i dravne voe svih muslimana.
@ 4 njihovo vrijeme arapska drava se iri.
@ Cinastija 4mejada sa sjeditem u Camasku =??*2!8J>. %svajaju <altu& (iciliju& (ardiniju& 5orziku
i ;paniju.
@ Cinastija -asida sa sjeditem u Iagdadu D Iagdadski hali1at =!8J2*A8H>
@ 4mejadi u ;paniji osnivaju 5ordoski hali1at. <noge olasti se izdvajaju kao zasene drave.
@ Godine *A8H. Iagdad zauzimaju <ongoli ime je vladavina -asida okonana.
18

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: H.
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ S*sre4 Is4o"a i Za2ada
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa putevima i nainom povezivanja istone i zapadne
civilizacije0 upoznavanje civilizacijskog utjecaja arapske kulture u Fvropi0 upoznavanje novih
pojmova/ peristil& pergament& papirus
'% Odojni: razvijanje pozitivnih stavova prema kulturnoj atini& razvijanje tolerancije i potivanja
razliitosti0 4vianje stalnog napretka ovjeanstva& razvijanje pozitivnog odnosa prema
estetskim vrijednostima
(% )*n"ciona+ni: uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti samostalnog
zakljuivanja& vjeanje usmenog izraavanja& analize slikovnog materijala
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/67>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
2 5oje etiri velike civilizacije su postojale u srednjem vijeku:
2 5oje dvije civilizacije su ile prisutne u Fvropi:
2 5ad je zapoeo proces proimanja i povezivanja ovih civilizacija:
2 5ad su prostore i kad -rapi osvojili u Fvropi:
+ajava temeE
,#AVNI DIO
Pitamo uenike da li neko zna pojasniti ta je to civilizacija: 9azmislite s kojim su se
civilizacijama -rapi susreli na osvojenom podruju. 4z pomo" zidne karte predstaviti poloaj
5ordopskog hali1ata. Pitamo/ 5o ga je uspostavio i kada: Predstavit "emo glavne puteve irenja
arapske kulture na #apad. %jasnit "emo kako su -rapi u ranom srednjem vijeku unaprijedili
medicinu& matematiku& astronomiju. Ista"i kako su zahvaljuju"i -rapima sauvana mnoga djela
starih Grka koja se i danas prouavaju.
Predstaviti univerzete u 5ordoi& (evilji i Granadi gdje su dolazili studenti iz svih dijelova Fvrope.
(teeno znanje iz raznih naunih disciplina odatle se irilo po svim evropskim zemljama. 4enike
upoznati da se najstariji nearapski univerziteti u Fvropi pojavljuju tek krajem BII stolje"a.
Podnaslov Utjecaj Istoka na krstae oradit "emo kominiraju"i metodu usmenog izlaganja&
rada na tekstu udenika& analize historijskog izvora i slikovnog materijala. <etodom izlaganja
ojasniti ta su krstaki ratovi. 4 kom periodu su voeni i protiv koga. 4pu"ujemo/ (ami proitajte
podnaslov Utjecaj Istoka na krstae. Potom "e uenici pogledati taelu& Plodovi kulturne razmjene s
Araima usljed krstaki! ratova" Pitamo/ +a koje segmente ivota su -rapi ostvarili kulturni uticaj na
Fvropljane: ;ta je to to su Fvropljani preuzeli od -rapa u olasti nauke& tehnologije i umjetnosti:
;ta su preuzeli od hrane& proizvoda: 5oje rijei koristimo i danas& a koje imaju arapsko porijeklo:
19

4poredite tekst udenika s tekstom historijskog izvora.
ZAVR.NI DIO
2 5oji dogaaji su utjecali na zliavanje muslimana i kr"ana u Fvropi:
2 +a koji nain su -rapi dali svoj doprinos zapadnoevropskoj civilizaciji:
2 Gdje su ili glavni kulturni centri Fvrope tog doa:
2 4kratko opii ta su sve Fvropljani preuzeli od -rapa za vrijeme krstakih ratova.
2 5ako je arapska kultura uticala na ivot evropskog plemstva:
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
S*sre4 Is4o"a i Za2ada
@ Cva vana dogaaja koja su uticala na zliavanje Istoka i #apada jesu muslimansko osvajanje
;panije !**. godine i krstaki ratovi voeni izmeu BI i BIII stolje"a.
@ -rapi su u srednjem vijeku pruili ogroman doprinos udu"oj zapadnoevropskoj civilizaciji.
Islamska uenost se irila na sjever iz ;panije& (irije i sa (icilije u 3rancusku& Italiju& +jemaku i
Fnglesku.
@ -rapi su prouavali starogrku 1ilozo1iju i na arapski jezik preveli mnoga djela grkih naunika i
1ilozo1a.
@ ,arita razvoja kulture ili su univerziteti u 5ordoi& (evilji i Granadi.
@ Preko krstaa& Fvropa je olje upoznala islamski svijet i njegovu kulturu. #ahvaljuju"i njima u
evropu su poeli stizati ili su preneeni luksuzni predmeti& prehrameni artikli te iljne i
ivotinjske vrste =ljiljan& rua& ljuiica i jorgovan kao i plemenite vrste konja& merino ovce...>
20

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 7.
NASTAVNA TEMA/ Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ -r38ans4!o i is+a0
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o nastanku i osnovnim princima kr"anstva i islama& podjelama
koje su nastale u ovim religijama i uenju koje propovijedaju
'% Odojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima& razvijanje tolerancije i
potivanja razliitosti& uvaavanje i potivanje razliitih religija
(% )*n"ciona+ni:uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti samostalnog
zakljuivanja& vjeanje usmenog izraavanja& analize slikovnog materijala
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4 uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano
sa ovom nastavnom jedinicom.
2 ;ta je monoteizam:
2 5oje monoteistike religije poznaje:
2 5ad nastaje kr"anstvo:
2 5ad nastaje islam i gdje:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
5oriste"i zidnu kartu pojasniti vrijeme i mjesto nastanka kr"anstva. Pitamo/ 5o je osniva
kr"anstva: %jasniti da su u to vrijeme prostorima Palestine upravljali 9imljani. Predstaviti
osnovna uenja kr"anstva. Pitamo/ 4 ta su vjerovali 9imljani tog doa: #ato njima nije
odgovaralo uenje Isusa 5rista: 5ome jo nije odgovaralo isusovo uenje: 4putit "emo uenike da
proitaju pisani historijski izvor Fvanelje po Muki =4/)6>. Pitamo/ ;ta se desilo sa Isusom 5ristom:
5ako je on poguljen: 4putit "emo uenike da proitaju posljednji pasus podnaslova #r$anstvo"
+akon itanja postavit "emo sljede"a pitanja/ ;ta je <ilanski edikt: #ao i kada je car $eodosije
proglasio kr"anstvo jedinom dozvoljenom religijom u 9imskom carstvu: Podsjetiti se koji ararski
vladar prvi u Fvropi prima kranstvo i kada: <etodom usmenog izlaganja predstavit "emo podjele u
kr"anstvu. %jasniti ta je to ilija& relikvije...
Podnaslove/ islam% uenja islama i islam nakon &uammeda& oradit "emo kominuju"i metodu
usmenog izlaganja i analizu historijskog izvora. %jasnit "emo ko je io <uhamed0 razvoj islama0
osnovna uenja u islamu0 ko su muslimani0 ta je 5aa0 ta je hidra0 ko su hali1e. 4putit "emo
uenike da proitaju pisani historijski izvor& 'az(ovor izme)u &u!ammeda i vo)e #urejija% a potom
i ruriku& saznajte vie" ( uenicima povesti diskusiju o proitanom.

21

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ad i kako se razvilo kr"anstvo:
@ 5oje su glavne grane kr"anstva i u emu se ogleda njihova razlika:
@ 5o& kada i na koji nain je zapoeo irenje islama:
@ 4poredi kr"anstvo i islam te navedi slinosti i razlike.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
-r38ans4!o i is+a0
@ 5r"anstvo predstavlja monoteistiku =jednooaku> religiju nastalu u I stolje"u n.e. na teritoriji
Palestine kojom su tada vladali 9imljani. +jen osniva je Isus 5rist.
@ %ko 66. godine n.e. Isus je razapet na kri.
@ Cvanaest isusovih uenika poznati pod nazivom apostoli nastavili su sa irenjem njegovog
uenja po cijelom 9imskom carstvu.
@ Fvanelja 2 prie o isusovom ivotu.
@ $ri najvanije grane u kr"anstvu su katolianstvo& protestantizam i pravoslavlje.
@ Iilija 2 kr"anska sveta knjiga
@ <uhamed je utemeljitelj najmlae monoteistike religija islama ?*J. godine.
@ .idra D preseljenje <uhameda i prvih muslimana iz <eke u <edinu ?AA. godine
@ +akon vie itaka <uhamed se ?6J. godine vra"a u <eku koja prihvata islam.
@ 5urPan D sveta knjiga muslimana.
22

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *J.
NASTAVNA TEMA: Fvropa& Iizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: -*+4*ra srednje !ije"a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa kulturom srednjeg vijeka na tlu Fvrope0 stjecanje znanja o
vanosti ouvanja pismenosti i kulturne atine antike0 usvajanje osnovnih znanja o razvoju
srednjovjekovne umjetnosti na tlu Furope& usvajanje pojmova/ romanika& gotika& samostani&
1reska& mozaik& katedrala& manastir& kodi1ikacija
'% Odojni: razvijanje estetskih vrijednosti& razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj atini i
potrei njezina ouvanja
(% )*n"ciona+ni: uoavanje temeljnih oiljeja srednjovjekovne umjetnosti& vjeanje analize
slikovnog materijala& razvijanje sposonosti usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih
podataka& razvijanje sposonosti uoavanja uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/)?>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
@ 5oja kulturna podruja su egzistirala na tlu Fvrope:
@ 5oja oiljeja su imala navedena kulturna podruja:
@ ;ta je svima njima ilo zajedniko:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
4z pomo" zidne karte predstaviti zapadnoevropsko kulturno podruje. Ista"i da su tom
kulturnom podruju pripadali narodi koji su ili pod crkvenom vla"u rimskog pape& kasnije katolike
crkve. Pojasniti znaaj koji je Crkva imala na kulturnom i orazovnom planu meu ararskim
narodima. Potraiti u rurici manje oznate rijei& pojam samostani i zapisati u svesku. %jasniti
pojavu potree za osnivanjem prvih kola i univerziteta. +aglasiti pod ijim uticajem su ti univerziteti
ili. 4putiti uenike da proitaju zanimljivost sa strane =4/)!> i upoznaju se kakva je ila
srednjovjekovna nauka. Podsjetiti se da su prvi univerziteti u Fvropi djelovali u 5ordopskom hali1atu
=4/)J>
%jasniti da je srednji vijek period u kojem su nastala dva stila u graevinarstvu/ romanika i
gotika. Istaknuti osnovne razlike. 4 daljnjem izlaganju zajedno s uenicima analizirat "emo slikovni
materijal u udeniku. Potraite =4/)!> sliku graevine sagraene u romanikom stilu. %piite je.
(redinom BII. st. na sjeveru 3rancuske nastao je novi stil u graevinarstvu koji je nazvan gotikom.
4poredite sliku gotike graevine s romanikom graevinom. +avedite gdje su najuoljivije
promjene stila. %jasnit "emo uenicima ulogu raznoojnog stakla =vitraa>.
Podnaslov istonoevrosko kulturno odruje takoer "emo oraditi metodom usmenog
izlaganja. 4z pomo" zidne karte predstaviti teritoriju Istonog rimskog carstva na kojem je io
23

prisutan ovaj civilizacijski krug. Ista"i osnovne odlike u umjetnosti& graevinarstvu i orazovanju.
+aglasiti znaaj Aja *o+ije" Podsjetiti se kad i ko ju je sagradio. 4enici se mogu vratiti na str. 66. i
proitati tekst u rurici saznajte vie. 4putiti ih da u pojmovniku potrae znaenje rijei/ 1reska i
ikona i zapiu ojanjenja u sveske.
%radu podnaslova islamsko,arasko kulturno odruje zapo"et "emo tako to "emo na karti
pokazati teritoriju na kojoj se prostirala islamsko@arapska kultura. %jasnit "emo kako su -rapi u
srednjem vijeku unaprijedili medicinu& matematiku& astronomiju. Postavljamo pitanje/ 5ako se zovu
rojke kojima se danas sluimo: ;to mislite zato: Ista"i odlike arapskog stila u graevinarstvu.
%janjenje pojma araeska uenici "e zapisati u sveske. 4putiti ih da pogledaju sliku na koj je dat
primjer araeski =4/)7>. +akon toga analizirati pisani historijski izvor o ;eherezadi iz .iljadu i jedne
no"i. %jasniti da je to zirka srednjovjekovnih arapskih pria.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5oje teritorije ouhvata svako od tri navedena kulturna podruja:
@ %jasni znaaj koji je imala crkva za evropsku kulturu.
@ ;ta je uticalo na pojavu univerziteta u zapadnoj Fvropi:
@ #ato je crkva spreavala razvoj nauke:
@ ;ta je romanika& a ta gotika: %jasni razlike.
@ 5oji je najznaajniji arhitektonski spomenik sagraen u Iizantiji:
@ 4 kratkim crtama opii glavna dostignu"a arapske kulture.
@ ;ta su -raeske:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
-*+4*ra srednje !ije"a
@ #apadnoevropsko kulturno podruje ouhvata teritoriju nekadanjeg #apadnog rimskog carstva.
@ 5ultura zapadne Fvrope je imala crkveno oiljeje.
@ +ajstariji univerziteti u Fvropi nastali su krajem BII stolje"a u Parizu =3rancuska> i Iolonji =Italija>
@ 4 umjetnosti se razvijaju dva pravca/ 9omanika u BI i BII stolje"u i Gotika od BII do B' stolje"a
@ Istonoevropsko kulturno podruje ouhvatalo je teritoriju Iizantije i zemlje koje su ile pod
njenim utjecajem.
@ +ajznaajnija graevina na tom prostoru jeste carigradska crkva N-ja (o1ijaK =N(veta mudrostK>&
podignuta u doa Lustinijana.
@ 'eliki utjecaj crkve na slikarstvo poseno je dolo do izraaja u izradi 1resaka i ikona na kojima
su prikazivani vjerski motivi.
@ Islamsko2arapsko kulturno podruje osim arapske drave& ouhvatalo je sve zemlje koje su -rapi
osvojili u toku 'II i poetkom 'III stolje"a =sjevernu -1riku& <altu& (iciliju& (ardiniju& 5orziku i
;paniju>.
@ -rapi su ili nosioci visokorazvijene kulture u srednjem vijeku =arapske ci1re>
@ -raeske D ukrasi na graevinama u oliku spirala& cvije"a i slino
24

EVROPSKO DRUTVO U RAZVIJENOM
I KASNOM SREDNJEM VIJEKU
25

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: **.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: 9i!o4 +j*di * srednje0 !ije"*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa razliitim drutvenim slojevima u srednjem vijeku& njihovim
svakodnevnim ivotom& dunostima i oavezama te poloajem koji su zauzimali u
srednjovjekovnom drutvu.
'% Odojni: razvijanje kritikog odnosa prema razliitim drutvenim klasama& razvijanje
sposonosti empatije =suosje"anja i razumijevanja> potlaenih ljudi iz prolosti&
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti izdvajanja itnih sadraja& razvijanje sposonosti usmenog
izraavanja& usporeivanja i donoenja zakljuaka& analiza slikovnog materijala
TIP ASA/ utvrivanje
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/8A>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
2 5ako se dijelilo srednjovjekovno drutvo:
2 5oja su ila njihova osnovna zanimanja:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
%vu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno oraditi prema udeniku. 4putit "emo ih/
Proitajte tekst u udeniku i pritom podcrtajte najvanije podatke. Proitano nadopunite itanjem
teksta uz slike te analizom slikovnog materijala i pisanih historijskih izvora.
$rait "emo od pet uenika/ca da opirno prepriaju proitano. (vaki uenik prepriat "e jedan
podnaslov u udeniku.
Potom "emo traiti od uenika da saeto zapiu itne podatke. +ajolje 1ormulacije zapisat
"emo na talu.
ZAVR.NI DIO
4enici "e odgovoriti na pitanja iz udenika. +akon isteka predvienog vremena& nekoliko
uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
26

P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
9i!o4 +j*di * srednje0 !ije"*
@ 3eudalci su se dijelili na krupne i sitne odnosno svjetovne i duhovne. +jihov poloaj ovisio je o
veliini njihovog zemljinog posjeda.
@ (ve"enstvo se urajalo u 1eudalnu klasu& ali je i meu njima ilo razlike prema mo"i i ugledu.
=nadikupi i iskupi su ili ogatiji u odnosu na seoske upnike>
@ +ajrojniji sloj drutva inili su seljaci koji su morali mukotrpno da rade kako i mogli ispuniti sve
svoje oaveze prema 1eudalcima& dravi i crkvi. +a kraju im je ostajalo jedva da preive.
@ Graanstvo se uglavnom avilo zanatstvom i trgovinom. Cijelili su se na ogate patricije i
siromane puane.
@ ,ene u srednjovjekovnom drutvu su imale podreenu ulogu. +jihova najznaajnija uloga ilo je
majinstvo i odravanje ku"anstva. +eke su ene ile doro orazovane& pa su uz itanje i
pisanje razumjele latinski i govorile strane jezike.
27

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *A.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Po+o6aj i *+oa cr"!e * srednje0 !ije"*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o crkvenoj organizaciji i njenom utjecaju na drutvo srednjeg
vijeka& nastanku papske drave& crkvenom rakolu i njegovim posljedicama koje su prisutne i
danas
'% Odojni: razvijanje kritikog odnosa prema poloaju i ulozi Crkve u srednjem vijeku0 pomo"i da
se kod uenika razvije spoznaja o okruenju u kojem ivi te da olje razumije savremeno
drutvo i njegove historijske uvjetovanosti& razvijanje tolerancije& uvaavanje i potivanje
razliitih religija
(% )*n"ciona+ni: uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti samostalnog
zakljuivanja& vjeanje usmenog izraavanja& analize slikovnog materijala
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/8?>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
2 5o je i zato priznao kr"anstvo kao jedinu dozvoljenu religiju u 9imskom carstvu:
2 %jasnite zato je najvaniji cilj Crkve ilo pokrtavanje germanskih i slavenskih naroda:
2 5oji prvi ararski vladar prihvata kr"anstvo:
2 #ato kraljevi i plemi"i prvi prihva"aju kr"anstvo& a tek potom i ostali:
2 %jasni znaaj koji je imala Crkva za evropsku kulturu.
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja ojasniti crkvenu organizaciju tj. predstaviti crkvenu hijerarhiju
4putiti uenike na analizu slikovnog materijala =4/8?>. Pitamo/ 5oji dogaaj je poseno osnaio
poziciju Crkve meu ararskim narodima: Ista"i zajedniki interes vladara i crkve za meusonom
saradnjom.
Podnaslov Paska drava% oradit "emo kominiraju"i metodu rada na tekstu& i analize
slikovnog materijala. 4enici "e sami proitati tekst ovog podnaslova. 4putiti ih da analizom
slikovnog materijala = $rg svetog Petra& 4/8!> uoe ogatstvo i sjaj katolike crkve.
4 nastavku "emo pojasniti uzroke crkvenog raskola *J8). godine i pomo"u karte u udeniku
=4/8H> predstaviti podruja koja su dola pod vlast zapadne =katolike> odnosno istone
=pravoslavne> crkve. Pogledajte na karti ta je sa Ii.. Pod iji uticaj je ona dola: (jetite se podjele
9imskog carstva na dva dijela 678. godine.
4 rurici manje oznate rijei potraite znaenja rijei atrijar!. #apiite ojanjenja. 4enike
uputiti na ruriku saznajte vie gdje mogu proitati o ureenju pravoslavne crkve. Ista"i da je ta
podjela prisutna i danas.
28

ZAVR.NI DIO

%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ %pii organizaciju crkve.
@ 5ako je crkva nastojala da odri vjernike u pokornosti:
@ %jasni gdje je i kad nastala papska drava.
@ 5ad je dolo do crkvenog raskola i zog ega:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Po+o6aj i *+oa cr"!e * srednje0 !ije"*
@ Crkva u srednjem vijeku je teila da svojim propovijedima osigura pokornost stanovnitva
vrhovnoj vlasti.
@ #ato se uraja u saveznike vladara od kojih je doijala velike posjede.
@ #ahvaljuju"i tim posjedima postala je mo"ni 1eudalac te je titila svoj povlateni poloaj.
@ Godine !8?. u dijelu 9ima stvorena je papska drava 'atikan u kojoj je papa io vjerski i
svjetovni vladar.
@ Godine *J8). crkvenim raskolom& kr"anska crkva je podijeljena na istonu =pravoslavnu> i
zapadnu =katoliku>.
@ Papa je ostao poglavar katolike crkve dok je na istoku stvoreno vie samostalnih crkava na
ijem elu se nalaze patrijarsi.
@ Patrijarh D vrhovni poglavar pravoslavnih kr"anskih crkava =ruske& grke& ugarske& srpske...>
29

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *6.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ -rs4a3"i ra4o!i
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje s uzrocima& povodom& tokom i posljedicama krstakih ratova
'% Odojni: osuda osvajakih ratova& razvijanje vjerske tolerancije i uvaavanja vjerske i kulturne
razliitosti0 izgradnja pozitivnih osoina linosti =humanosti& tolerancije> uz njegovanje vlastitog
vjerskog osje"aja
(% )*n"ciona+ni: 1ormiranje kritikog miljenja& snalaenje u vremenu i prostoru& vjeanje analize
slikovnog materijala& vjeanje usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka&
uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti usporeivanja i logikog za2
kljuivanja&
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka&
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& dodatna literatura.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/?J>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
2 ;ta je io uzrok krstakim ratovima:
2 #ato je kr"anima vaan grad Lerusalem u Palestini:
2 %jasni poloaj i ulogu crkve u srednjem vijeku:
2 Pokai na karti podruja koja naseljavaju -rapi.

+ajava teme...
,#AVNI DIO
Papa 4ran II. sazvao je *J78. godine crkveni saor u 1rancuskom gradu 5lermonu. Proitajte
odlomak iz Papina govora u pisanom historijskom izvoru Poziv na krstaki rat =4/?*>. Postavljamo
pitanja/ 5ako je papa nastojao pridoiti ljude da pou u krstaki rat: 5akav je io njegov odnos
prema razojnicima i pla"encima: Pogledajte sliku 5rstaa i opiite je. 5ako su krstai ili oueni:
5akve su oznake imali: Iz teksta u udeniku saznat "emo zog kojih su interesa Fvropljani krenuli
u rat. Ledan uenik proitat "e drugi i tre"i odjeljak u udeniku. =Crkva je rat proglaavala Iogu
ugodnim djelomE> ;ta mislite kako se osje"ao izantijski car kad je ugledao prve krstae u
Carigradu:
<etodom usmenog izlaganja ojasniti tok krstakih ratova. Poseno naglasiti rezultate i
posljedice etvrtog krstakog rata =*AJAD*AJ)>. 4pu"ujemo uenike da proitaju pisani historijski
izvor =4/?6>. Pitamo/ ;ta vidimo iz ovog teksta. 5oji su ili stvarni ciljevi krstaa: Imaju li ti ciljevi
ikakve veze sa vjerom:
+a kraju "emo uputiti/ proitajte tekst Posljedice krstaki! ratova. ( ozirom da je pitanje
sloeno povest "emo diskusiju jer "e uenici upamtiti razliite podatke. Podatke zapisujemo na talu
redom kojim ih iznose uenici.
30

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
- +avedite uzroke krstakih ratova.
- +a koji nain je crkva poticala ljude da krenu u rat:
- 5oji drutveni slojevi i zato su uestvovali u krstakim ratovima:
- 5oje drave su krstai osnovali na istoku i kada:
- %pii rezultate etvrtog krstakog rata.
- +avedi posljedice krstakih pohoda na istok.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
@ Povod krstakih ratova ila je tenja kr"anske crkve da povrati izguljena sveta mjesta u
Palestini koja su dola u ruke muslimana.
@ Godine *J78. papa 4ran II uputio je poziv na sveti rat protiv muslimana.
@ 5rstaki ratovi su voeni od *J7!. do *A7*. godine.
CI#JEVI RATOVA UESNICI
*. osvajanje NsvetihK mjesta. *. 1eudalci = vitezovi >
A. ,elja za posjedima& kmetovima i pljakom. A. kmetovi i gradska sirotinja
6. prevlast nad trgovinom sa zemljama Istoka. 6. crkva D ideolog i pokreta
). italijanski gradovi.
POS#JEDICE
*. etiri miliona rtava
A. procvat trgovine
6. upoznavanje sa kulturom istoka i djelima starih Grka
@ (tvoreno je nekoliko krstakih drava/ Lerusalemska kraljevina& 5neevina -ntiohija& gro1ovije
Fdesa i $ripoli.
@ 4 I' krstakom ratu krstaka vojska *AJ). godine pustoi carigrad i 1ormira Matinsko carstvo.
31

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *).
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ S*"o& cars4!a i 2a2s4!a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o sukou za svjetovnu i duhovnu vlast koji je voen na podruju
zapadne Fvrope od B do BIII stolje"a.
'% Odojni: 4pu"ivanje uenika ka viim& duhovnim& moralnim i kulturnim vrijednostima naspram
elje za materijalnim koja neminovno vodi sukou.
(% )*n"ciona+ni: 4oavanje uzrono D posljedinih veza& razvijanje intelektualnih sposonosti&
1ormiranje kritikog miljenja.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka&
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/?8>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
- %jasni ulogu crkve u 1eudalnom drutvu.
- 5o se nalazi na elu katolikog svijeta i gdje mu je sjedite:
- 4 emu se ogledala razlika izmeu careva (vetog rimskog carstva i papa:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
%jasniti da su u vrijeme 5arla 'elikog odnosi izmeu Carstva i Papstva ili jako dori. Pitamo/
5ojom dravom i kad je vladao 5arlo 'eliki: ;ta se desilo sa 3ranakom nakon njegove smrti:
+akon raspada 3ranake drave uticaj papa i njihova mo" sve vie slai. #og toga je papa Ivan BII
pomo" potraio kod njemakog kralja %tona I kojeg je 7?A. godine okrunio za cara. $im inom je
uspostavljeno (veto rimsko carstvo. +a zidnoj karti pokazati prostore koje je to carstvo ouhvatalo.
+akon toga uenicima predstaviti uzroke sukoa izmeu crkve i careva. %jasniti da se radi o
pitanju prvenstva izmeu svjetovne i duhovne vlasti. 4 rurici manje oznate rijei potraite
znaenje rijei investitura. #apiite ojanjenje. %vi sukoi su naroito ili izraeni tokom BI i BII
stolje"a na podruju zapadne Fvrope = Italija i +jemaka >.
Pokuaj da od sredine BI stolje"a pape iraju kardinali =najvii crkveni sluenici do pape>
oznaio je poetak sukoa izmeu careva i papa. Ista"i da se vrhunac tog sukoa desio za vrijeme
pape Grgura 'II. 4enike uputiti da proanaliziraju pisani historijski izvor =4/?!>.
(uko je rijeen **AA. godine sporazumom u Qormsu po kojem pape sve"enicima dodjeljuju
vjersku& a carevi svjetovnu vlast. %vaj sporazum poznat je kao Qormski "on"orda4 = sporazum
izmeu svjetovne i duhovne vlasti>. 4 rurici manje oznate rijei potraite znaenje rijei konkordat.
#apiite ojanjenje. 'rhunac mo"i papstvo je postiglo poetkom BIII stolje"a& u doa pape
Ino"entija III =**7?. D *A*?.>.
32

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
- 5akav je io poloaj rimskih papa nakon raspada 3ranake drave:
- Pojasnite odnose izmeu carstva i papstva nakon 7?A. godine.
- ;ta predstavlja povod sukou izmeu carstva i papstva:
- ;ta je 'ormski konkordat i koji su njegovi rezultati:
- 5o je io Ino"entije III:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
S*"o& cars4!a i 2a2s4!a
@ Godine 7?A. +jemaki kralj %ton I u 9imu je krunisan za cara ime je nastalo (veto 9imsko
carstvo.
@ Car je u svoje ruke prigraio i svjetovnu i duhovnu vlast. %n je imenovao iskupe emu se
carstvo estoko protivilo.
@ %d *J87. pape iraju kardinali to predstavlja poetak sukoa izmeu carstva i papstva
@ 'rhunac sukoa desio se za vrijeme pape Grgura 'II =*J!62*JH8>
@ (porazumom u 'ormsu ='ormski konkordat> **AA. godine sukoi su rijeeni tako to je uudu"e
iskupe iralo sve"enstvo dok je 1eud i pravo svjetovne vlasti nad zemljama iskupije davao car.
$ako je dolo do odvajanja svjetovne od duhovne vlasti crkvenih lica.
@ 5onanu pojedu papstvo je postiglo u vrijeme pape Ino"entija III =**7?2*A*?>. +jega su gotovo
svi vladari #apadne Fvrope priznali za svog vrhovnog gospodara.
33

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *8.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Pri!redni raz!oj i o&na!+janje rado!a
CI#JEVI ASA:
1. O&razo!ni: upoznavanje uenika s najznaajnijim privrednim i drutvenim karakteristikama
epohe razvijenog 1eudalizma& usvajanje temeljnih znanja o napretku proizvodnje i trgovine te
onavljanju i osnivanju gradova& stjecanje znanja o ekonomnskim i drutvenim promjenama
nastalim u tom periodu0 usvajanje novih pojmova/ rono2novana privreda& esna1i& gilde ili hanze0
'% Odojni: 4vianje stalnog napretka ovjeanstva& razvijanje kritikog miljenja0 stjecanje radnih
navika i razvijanje pozitivnog odnosa prema radu.
(% )*n"ciona+ni: vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje usmenog izlaganja uenika&
izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka&
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& historijska itanka& radna sveska
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/?H>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
- 5oja su osnovna oiljeja ranog 1eudalizma:
- 5oja vrsta privrede je dominirala u razdolju ranog srednjeg vijeka:
- ;ta se desilo sa gradovima tokom velike seoe naroda:
- ;ta je uzrokovalo njihovo postepeno onavljanje:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja uenicima predstaviti promjene koje Fvropa doivljava tokom B
stolje"a i kako su se one odrazile na napredak u poljoprivrednoj proizvodnji. Pitamo/ 5akva je ila
poljoprivredna proizvodnja u ranom srednjem vijeku: 5o zna ta je dvopoljni sistem zemljoradnje. 4
emu se oituje napredak poljoprivredne proizvodnje u razvijenom srednjem vijeku: #ato je vana
upotrea pluga sa eljeznim ralom: -nalizirajte i ojasnite crte tropoljni sistem zemljoradnje
=4/?H>. +acrtajte dvopoljni i tropoljni sistem zemljoradnje. 4poredite oa crtea. ;ta zakljuujete:
%jasniti nain odvajanja zanata od poljoprivrede i nastanak novih gradova u Fvropi. Pomo"u
zidne karte predstaviti podruja (jevernog i (redozemnog mora gdje su nastali veliki gradovi u
razvijenom 1eudalizmu.
4 oradi podnaslova iz(led srednjovjekovno( (rada dominantna metoda it "e rad na tekstu&
analiza slikovnog materijala =4/!J/!*> i razgovor. 4putit "emo uenike da sami proitaju tekst
podnaslova nakon ega postavljamo pitanja/ %pii izgled srednjovjekovnog grada. 4 emu se
ogledala glavna opasnost za stanovnitvo srednjovjekovnih gradova: 5ako su se razvijali
srednjovjekovni gradovi:
Podnaslov (radska rivreda oraditi metodom usmenog izlaganja. Uenike uutiti na Piramidu
strukture drutva razvijeno( i kasno( srednje( vijeka" $raiti da ojasne u emu je razlika izmeu
drutva ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Ista"i ta su esna1i i koja je njihova svrha. Ca su
34

najogatiji stanovnici gradova ili trgovci te da su i oni imali svoja udruenja koja su se zvala gilde ili
hanze. %jasniti cilj tih udruenja. +aglasiti da je sa razvojem gradova dolo i do promjene evropske
privrede. Pitamo kako se prodavala roa u ranom srednjem vijeku: 5ako nazivamo takvu vrstu
privrede: 5ako nazivamo privredu u kojoj se roa prodaje za novac: Ista"i i pojavu novih
zanimanja/ mjenjaa i ankara.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ %pii razvoj poljoprivrede u Fvropi tokom B stolje"a:
@ +a koji nain dolazi do odvajanja zanatstva od poljoprivrede:
@ Pojasni kako se to onovljaju stari i razvijaju novi gradovi.
@ ;ta su gilde& a ta hanze:
@ 5ako je razvoj grada uticao na evropsku privredu:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Pri!redni raz!oj i o&na!+janje rado!a
@ Poetkom BI stolje"a poinje napredak u poljoprivredi0
razvija se tropoljni sistem orade zemlje
alatke su se poele izraivati od eljeza
unaprijeene su metode sjetve i uzgoja stoke
@ #anatstvo se odvaja od poljoprivrede.
@ %navljaju se stari i nastaju novi gradovi.
@ Gradovi su ili mali i tijesni ez higijenskih uslova za ivot.
@ (tanovnici gradova avili su se zanatstvom& trgovinom i ankarstvom.
@ Fsna1i =cehovi>
@ Gilde =hanze>
@ 9azvija se rononovana privreda.
35

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *?.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: :ere4i7"i 2o"re4i i 0e4ode &or&e 2ro4i! nji;
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: uenike upoznati sa uzrocima nezadovoljstva stanovnitva tog vremena& sa
pojavom heretikih pokreta& njihovom ideologijom te nainom ore koju je koristila crkva protiv
njih
'% Odojni: 9azvijanje kritikog miljenja& razvijanje osje"aja za socijalnu pravdu& uvianje stalnog
napretka ovjeanstva& 1ormiranje vlastitih svjetonazora& 1ilozo1skih& etikih i moralnih stavova.
(% )*n"ciona+ni: 9azvijanje sposonosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka&
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& historijska itanka& radna sveska
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/!6>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
- ;ta je hereza i kad se javlja:
- #ato dolazi do pojave hereze:
- 5akav je io poloaj crkve u 1eudalizmu:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
Pojam hereze =od grke rijei hairesis D sekta& krivovjerje> se naje"e odnosi na historiju
kr"anskih crkava& mada u sutini hereza predstavlja protest ne samo protiv vladaju"e crkve ve" i
itavog vladaju"eg poretka. (ocijalno raslojavanje i osiromaenje gradskog i seoskog stanovnitva
sve je vie utjecalo na heretike pokrete i njihovu ideologiju.
%snovni preduslov za nastanak heretikih pokreta io je razvoj anti1eudalnih elemenata u
#apadnoj Fvropi& koji je io u tijesnoj vezi s razvojem gradova& trgovine i pove"anjem roja tzv.
gradskog plesa =donjih drutvenih slojeva u gradu>. .eretiki pokreti najvie su se rairili u
zemljama koje su najranije izile u prve redove po ekonomskoj snazi D u sjevernoj Italiji& junoj
3rancuskoj i& dijelom& u junoj +jemakoj. 4 tim su zemljama gradovi postali glavna arita hereze&
a ona su djelovala i na okolno seljako stanovnitvo.
Prvi oziljniji otpor protiv zvanine crkve u vidu hereze pojavio se u vrijeme pape Ino"entija III&
da i kasnije oziljno potresle crkvu !a+dens"a5 "a4ars"a i a+&i6ans"a ;ereza%
-a4ari = gr. katarios D ist > su predstavljali najrasprostranjeniju 1ormu hereze u #apadnoj
Fvropi od BI do BIII stolje"a. .ereza katara prodire u Fvropu u BI vijeku& najvjerovatnije s Iliskog
Istoka& uglavnom preko Ialkanskog Poluostrva. 4 njihovom se uenju nalazio dvojni = dualistiki >
pogled na svijet& tj. uenje o ori dora i zla& svjetlosti i tame. Istupaju"i otro i neprijateljski prema
katolikoj crkvi& katari su uili da papa nije namjesnik .rista ve" avola& te da je katolika crkva
zajednica ljudi koji su ogrezli u zaludama i porocima. %ni su imali svog papu koji je izgleda ivjeo u
36

Iosni. 5atari su proglaavali sav okolni svijet& svijetom zla i tame. Po njima samo smrt osloaa
duu tjelesne tamnice& tijela u koju je zatvorena. #ahvaljuju"i takvoj ideologiji katarska hereza je
postala vanredno opasna za crkvu ogrezlu u raskoi i razvratu. -li je ona isto tako predstavljala
opasnost i za sav postoje"i poredak& jer je hereza odacivala i 1eudalnu dravu. #og toga su i car i
papa pokazivali izrazitu jednodunost u gonjenju heretika to dovoljno pokazuje do koje mjera je ta
hereza ila opasna za vladaju"u klasu u cjelini. $rea ista"i da su trgovaki putevi i sajmovi gdje se
skupljala narodna masa predstavljali osnovne puteve i arita irenja hereze.
Crugi tip hereze& koja se takoe jako rairila u BIII vijeku ila je hereza !a+denza& ili lionskih
siromaha. Ime je doila po Petru 'aldu& koji je svoje imanje podijelio sirotinji **!6. godine i poeo
da pripovijeda siromatvo& pokajanje i jednakost meu ljudima. Poetkom BIII stolje"a katari i
valdenzi u junoj 3rancuskoj su se udruili protiv papstva i zvanine crkve. +jihov je centar io grad
-la& po emu je ovaj pokret doio naziv a+&i6ani. ( ozirom da su njegovi sljedenici urzo postali
opasni po crkvu& papa Ino"entije III je protiv njih pokrenuo krstaki rat. 4z pomo" plemi"a iz
sjeverne 3rancuske i Fngleske aliani su poijeeni& nakon ega je dolo do stranog pokolja
nad njima. #ajedno s krstaima kretale su se velike kolone monaha& koji su poslije svake pojede
spaljivali RheretikeR na lomaama. Co tada ogati 1rancuski jug potpuno je opustoen.
Me4ode &or&e 2ro4i! ;ere4i7i; 2o"re4a
Pored krstakih ratova& papstvu su znaajnu pomo" protiv heretika pruili tzv. prosjaki redovi
1ranjevaca i dominikanaca. %sniva <ranje!a7"o reda io je 3ranjo -siki =4/!8> koji je od svojih
pristalica =minoriti D mala ra"a> zahtijevao da rade i da se izdravaju od rada svojih ruku i
milostinje. +e raspolau"i nikakvom imovinom i ive"i u siromatvu& lanovi 1ranjevakog reda
ulaavali su revolt siromanih vjernika prema crkvi kao 1eudalnom posjedniku. $o je iskoristio i
papa Ino"entije III& koji je ovaj vjerski red uzeo u svoju zatitu& to je koristilo i interesima crkve. Ler
su upravo 1ranjevci vie od svih uinili da otupe opoziciona raspoloenja masa i da ih odvoje
otvorene ore protiv papstva i zvanine crkve.
Crugi RprosjakiR red osnovao je panski plemi" Cominik .usman =4/!8>. Do0ini"anci ili red
ra"e propovjednika& oru protiv hereze su vodili na dva naina. (jedne strane oni su se takmiili s
ideolozima hereze pokuavaju"i poiti njihovo uenje. Iz njihovih redova su tako izali najistaknutiji
predstavnici srednjovjekovnog uenja =skolastike>D-lert 'eliki& $oma -kvinski& Ionaventura& Cuns
(kot i mnogi drugi. Crugi nain ore dominikanaca protiv hereze ila je in"!izicija
=lat. InSuisitioDistraga>& koja je od strane rimske crkve smatrana Rsvetom sluomR. Pred inkvizitore
je io postavljen zadatak da pronalaze heretike i da ih kanjavaju. Crkva je licemjerno izjavljivala da
ne dozvoljava prolivanje krvi & pa su heretike kanjavali davljenjem ili spaljivanjem na lomai.
Imanje heretika se kon1iskovalo& a dijelili su ga crkva& svjetovna vlast i dostavlja =onaj koji je otkrio
nekog RheretikaR>. 4 isto vrijeme dunici heretika osloaani su svih oaveza prema njemu. Iroj
rtava inkvizicije& koji je postajao sve ve"i krajem BIII i poetkom BI' stolje"a ne da se izraunati.
Posljedica svega toga je da su heretiki pokreti krajem tog vijeka ili u opadanju.
.eretika ideja nije pozivala mase na otpor& u oru protiv ugnjetaa& ve" na prvo mjesto
istie neprotivljenje zlu& pokornost& spremnost na muenitvo itd. .istorijsko iskustvo pokazuje da
se tim putem ne da spasiti nikakva ideja. (toga su heretici ili 1iziki uniteni i iskorijenjeni u znatnoj
mjeri zahvaljuju"i upravo inkviziciji.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
- 5oje smo to heretike pokrete danas spominjali:
- #ato su pape i carevi vodili zajedniku oru protiv heretika:
- 5oje je metode crkva primjenjivala u ori protiv heretikih pokreta:
- ;ta je inkvizicija:
37

+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
:ere4i7"i 2o"re4i i 0e4ode &or&e 2ro4i! nji;
@ Pokreti ije je uenje ilo upereno protiv zvaninog uenja Crkve i njene mo"i nazivali su se
heretiki pokreti ili hereza =krivovjerje>. (ljedenici tih pokreta nazivani su hereticima.
@ +ajpoznatiji heretiki pokreti u Fvropi ili su/ Patareni u Italiji& 5atari u +jemakoj i 'aldenzi u
3rancuskoj
@ 5ao metode ore protiv heretikih pokreta Crkva je koristila/
krstake ratove
crkvene redove/ 1ranjevce i dominikance
inkviziciju =istragu>
@ Inkvizicija predstavlja crkveni sud iji je cilj io da da pronalazi i kanjava heretike. +aje"a
kazna za heretike ilo je davljenje ili spaljivanje na lomai.
38

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *!.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Nas4ana" s4a+e3"i; 0onar;ija i nji;o!o *re=enje
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4svajanje znanja o stalekim monarhijama kao dravama razvijenog 1eudalizma&
upoznavanje sa uzrocima koji su doveli do njihovog nastanka. 4svajanje i analiza novih
pojmova.
'% Odojni: 9azvijanje kritikog miljenja& razvijanjen sposonosti uenika da upoznaju historiju iz
razliitih historijskih izvora.
(% )*n"ciona+ni: 9azvijanje sposonosti uoavanja uzrono D posljedinih veza& razvijanje
sposonosti uporeivanja i donoenja zakljuaka.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka&
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& historijska itanka& radna sveska
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/!!>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
- 5oja je najpoznatija ararska drava 1ormirana u doa ranog 1eudalizma:
- 5ojim ugovorom i kako se raspala 3ranaka drava:
- ;ta se deava na prostorima tih novo1ormiranih drava: =vidi str. A7>
- %pii stanje u Fvropi u razdolju IB& B i BI stolje"a.
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja uenicima ojasniti nove pojmove/ monarhija i stale. %janjena
zapisati u svesku. %jasniti kako je 1eudalna rasparanost smetala razvoju zanatstva i trgovine.
Pitati! #ato je graanstvu ila potrena jaka centralna vlast: -nalizirati historijski izvor -is
utovanja jedno( +rancusko( tr(ovca =4/HJ>
%jasniti da razvoj zanatstva i trgovine dovodo do pojave i jaanja graanske klase. 4 saradnji
sa vladarem graanska klasa& nastoji ograniiti samovolju plemstva D 1eudalaca. $ako dolazi do
pojave stalekih monarhija.
4 drugom dijelu asa uenicima ojasniti poetke parlamentarnog ivota u Fvropi. 4putiti ih da
da u rurici saznajte vie proitaju tekst o velikoj povelji slooda u Fngleskoj =4/!7>. Ista"i da je to
najstariji parlament u jednoj evropskoj zemlji. %jasniti da se palament u razliitim zemljama razliito
nazivao/ saor& skuptina...
Pojasniti da staleka monarhija predstavlja dravu u srednjem vijeku kojom uz vladara
upravljaju i predstavnici stalea = graanstva& plemstva i sve"enstva > okupljeni u (aore ili
+arodne skuptine. 4 razdolju od BI do B' st. nastaju staleke monarhije u Fngleskoj& 3rancuskoj&
Canskoj& ;vedskoj& ;paniji...u njima su 1eudalci ili prinueni da se sporazumijevaju s graanstvom
to dovodi do poetka slaljenja 1eudalizma.

39

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
- ;ta je utjecalo na nastanak stalekih monarhija:
- #ato je graanstvo podravalo stvaranje stalekih monarhija:
- +a ijoj strani je ila crkva:
- ;ta je parlament i kako je nastao:
- Pojasni ta je staleka monarhija i navedi najpoznatije takve drave:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Nas4ana" s4a+e3"i; 0onar;ija i nji;o!o *re=enje
@ Promjene u nainu privreivanja i pojava rono2novane privrede uvjetovale su nastanak
graanske klase.
@ 3eudalna samovolja smetala je razvoju trgovine i zanatstvaDosnovih zanimanja graanske klase.
@ #ato je Graanska klasa u saradnji sa vladarem i crkvom nastojala ograniiti samovolju
1eudalaca =plemstva>
@ 5ao pojednici& stvaraju novi olik drave D staleku monarhiju.
@ (taleka monarhija predstavlja dravu u srednjem vijeku kojom uz vladara upravljaju i
predstavnici stalea =graanstva& plemstva i sve"enstva> okupljeni u (aore& +arodne skuptine
ili Parlament.
@ +ajraniji parlament 1ormiran je u Fngleskoj *A?8. godine tzv. 'elikom poveljom slooda =magna
charta liertatum>
@ 3ormiranje stalekih monarhija predstavlja poetak slaljenja i propadanja 1eudalizma.
40

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *H.
NASTAVNA TEMA: Fvropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: S*2ro4nos4i srednjo!je"o!no dr*34!a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o nejednakosti srednjovjekovnog drutva koje su dovele do
seljakih ustanaka i drutvenih ori u gradovima. 4poznavanje sa njihovima uzrocima& tokom i
posljedicama
'% Odojni: razvijanje kritikog miljenja& uoavanje posljedica ugnjetavanja& osuda nasilja&
razvijanje tolerancije i humanosti meu ljudima
(% )*n"ciona+ni: vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti usmenog izlaganja
uenika& izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& historijska itanka& radna sveska
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/H*>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
@ 4kratko ispriajte nain ivota plemstva u razvijenom srednjem vijeku.
@ 5oji se novi drutveni sloj razvija u BI. stolje"u u Fvropi:
@ Iznesite svoje miljenje o tome jesu li se orazovni ciljevi graanstva podudarali s ciljevima
plemstva.
@ 5ada nastaju i ta su staleke monarhije:
@ 5oji drutveni stale nije uestvovao u vlasti u stalekim monarhijama:
@ Pojasnite poloaj seljakog stalea u to vrijeme. Ca li se njihov poloaj promijenio naolje:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja ojasniti poloaj razliitih drutvenih grupacija u razvijenom
srednjem vijeku. 4enike uputiti da analiziraju slikovni materijal =4/H*>. Pitamo/ 4poredite slike
srednjovjekovnog plemstva i gradske sirotinje. ;ta moete zakljuiti:
Podnaslov& seljaki ustanci oradit "emo kominacijom rada s tekstom& analize slikovnog
materijala i analize historijskog izvora. 4pu"ujemo/ 5ad proitate tekst& odgovorite na pitanje r. A i
6 u 4/H). +apiite saete 1ormulacije. 9adit "ete u parovima. Provjerit "emo rijeeno. +ajolje
odgovore zapisat "emo na talu. Potom "emo proitati pisani historijski izvor 4/H6. Pitamo/ kako je
Con Iul nastojao pridoiti seljake za ustanak:
%rauju"i podnaslov drutvene borbe u (radovima uenici "e proitati i usmeno odgovoriti na
pitanje roj 8 u 4/H6. 5ako ismo vjeali usmeno izlaganje& prozvat "emo jednog loijeg& a potom
jednog oljeg uenika i zatraiti da opirno prepriaju proitani tekst. 4koliko ocijenimo potrenim
pomo"i "emo im potpitanjima.
41

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti
najvanije injenice.
- 4 emu se ogledaju drutvene nejednakosti srednjovjekovnih ljudi:
- +avedi razloge zog kojih seljaki ustanci nisu imali uspjeha.
- +avedi uzroke i posljedice drutvenih ori u gradovima.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
S*2ro4nos4i srednjo!je"o!no dr*34!a
@ Crutvo ranog srednjeg vijeka je ilo podijeljeno na plemstvo& sve"enstvo i seljatvo. 4
razvijenom srednjem vijeku javlja se i graanstvo.
@ 4 najteem poloaju ilo je seljatvo koje tokom BI' i B' stolje"a podie ustanke protiv
1eudalne eksploatacije irom Fvrope.
@ +ajve"i ustanci izijali su u Fngleskoj i 3rancuskoj za vrijeme stogodinjeg rata =*66!D*)86>.
@ (eljaki ustanci su slaili 1eudalno drutvo i pripremali njegovu propast.
@ Iijeda i nejednakost predstavljaju osnovne uzroke ustanaka siromanog stanovnitva u
gradovima.
@ (vi oni su oino zavravali ez uspjeha.
42

BOSNA U SREDNJEM VIJEKU
43

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: *7.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: S4ari S+a!eni i dose+ja!anje na Ba+"an
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: usvajanje znanja o ivotu slavenskih plemena u pradomovini& drutvenom ureenju i
religiji& uenike upoznati sa uzrocima i pravcima seoe (lavena kao i o posljedicama koje je
izazvao njihov dolazak na Ialkan& usvajanje i analiza novih pojmova.
'% Odojni: ocijeniti vanost doseljavanja slavenskih plemena na dalji tok historijskih procesa na
Ialkanu& razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima& razvijanje pozitivnog stava
prema razliitim narodima i njihovim kulturnim dostignu"ima
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono D posljedinih veza.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& historijska itanka& radna sveska
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4enicima ojasniti da prelazimo na novu tematsku olast/ Iosna u srednjem vijeku. +aroito
ista"i znaaj ove tematske cjeline koja ouhvata period nacionalne prolosti zemlje i naroda kojim
pripadamo.
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/H?>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
- 5oji dogaaj predstavlja poetak velike seoe naroda:
- 5oje narode je ona uglavnom zahvatila:
- 4 kom pravcu se odvijala:
- 5oji narodi su ivjeli na Ialkanskom poluostrvu prije (lavena:
- 5ako se dijele (laveni prema mjestu koji su naselili:
Cio odgovora pojasniti na zidnoj karti. +ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja koriste"i zidnu kartu uenicima predstaviti prostore pradomovine
(lavena. 4putiti ih da pogledaju i kartu u udeniku =4/H?>. %pisati geogra1ske odlike tih prostora&
privredna oiljeja& naoruanje i ratnu taktiku. 5ako i uenici razvijali sposonost izdvajanja itnih
podataka& nakon svakog podnaslova povest "emo razgovor tokom kojeg "emo izdvojiti najolje i
najsaetije 1ormulacije koje "emo zapisati na talu.
4 nastavku ista"i drutvena oiljeja starih (lavena& njihove vjerske predstave te najznaajnija
oanstva. Pogledajte sliku Peruna D oanstva groma i oluje =4/H!>. 4 kakvom oliku je on
predstavljen: 5o je jo predstavljao oanstva u ljudskom oliku: 5ako se naziva takvo
predstavljanje: Pokuajte se sjetiti imena vrhovnih ogova kod Grka i 9imljana: Ledan uenik "e
proitati pisani historijski izvor =4/H7> nakon ega "emo povesti razgovor postavljaju"i pitanja.
44

4 drugom dijelu asa uenicima predstaviti uzroke koji su doveli do seoe (lavena. %jasniti
podjelu slavenskih naroda i uz pomo" karte u udeniku =4/H!> predstaviti podruja koja ona danas
naseljavaju u Fvropi.
Podnaslov& dolazak .uni! *lavena na Balkanski oluotok% oradit "emo metodom usmenog
izlaganja. Ista"i kretanja slavenskih plemena do poetka 'I stolje"a. +aglasiti znaaj saveza sa
-varima& njihovu ulogu u tom savezu i posljedice njegovog raspada. 5oriste"i zidnu kartu te kartu u
udeniku =4/HH> uenicima predstaviti prostornu dimenziju naseljenu junoslavenskim plemenima.
Poseno naglasiti koji to narodi spadaju u Lune (lavene.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ %pii ivot (lavena u pradomovini i gdje se ona nalazila:
@ +avedi uzroke seoe slavenskih plemena:
@ 5ako se dijele (laveni i na koje narode:
@ 5oje prostore na Ialkanskom poluostrvu su naselili Luni (laveni:

+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
S4ari S+a!eni i dose+ja!anje na Ba+"an
@ Pradomovina (lavena ouhvata prostrane olasti od 5arpata na jugu& izmeu rijeka 'isle na
istoku i Cnjepra na zapadu pa do Ialtikog mora na sjeveru.
@ (laveni su vjerovali u vie ogova =politeizam>
@ 4zroci seoe slavenskih plemena su/
Prodor .una sa istoka 6!8. godine
+edostatak oradivog zemljita
Prenesaljenost ivotnog prostora
@ 9aseljavanje (lavena trajalo je od I' do 'II stolje"a
@ Prema krajevima koja su naselili dijele se na #apadne (lavene =Oesi& Poljaci& (lovaci>& Istone
(lavene =9usi& Ijelorusi& 4krajinci> i Lune (lavene =Ionjaci& (ri& .rvati& (lovenci& <akedonci&
Crnogorci i Iugari>.
@ 4 periodu od poetka 'I do prvih decenija 'II stolje"a Luni (laveni su naselili prostor od -lpa
na zapadu do Crnog mora na istoku i od Cunava na sjeveru do Ladranskog mora na jugu.
@ (klavinije D prve dravne zajednice Lunih (lavena.
45

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: AJ.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: J*6nos+a!ens"e dr6a!e * srednje0 !ije"*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o prvim dravnim zajednicama Lunih (lavena na prostorima
Ialkana& usvajanje i analiza novih pojmova.
'% Odojni: razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju susjednih naroda&
razvijanje tolerancije prema etnikim& nacionalnim& rasnim i vjerskim razliitostima
(% )*n"ciona+ni: 'jeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono D posljedinih veza.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& grupni& individualni&
NASTAVNE METODE/ razgovor& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom& demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
3ormirati 8 grupa od po 82? lanova. %jasniti da svaka grupa izaere svog predstavnika koji "e
ujedno iti i njihov voa. +jegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi
uraeno. +akon to smo to uradili& zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika
=4/7J>& poslije ega "emo postaviti nekoliko pitanja/
- 5ako dijelimo (lavene:
- 5oji narodi spadaju u june (lavene:
- +avedite teritoriju koji su naselili Luni (laveni u doa velike seoe naroda:
- 5ako su se zvale prve dravne zajednice (lavena na Ialkanu i zato one nastaju:
Cio odgovora pojasniti na zidnoj karti. +ajava teme...
,#AVNI DIO
(vakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koriste"i udenik oradi po jedan podnaslov iz
dananje nastavne jedinice. %graniiti vremenski rok orade na AJ minuta.
*. grupa/ 5arantanija/(lovenija
A. grupa/ .rvatska
6. grupa/ 9aka/(rija
). grupa/ Cuklja/#eta/Crna Gora
8. grupa/ <akedonija
+akon isteka predvienog vremena predstavnici grupa& redom izlau ostatku odjeljenja ono to
su uradili. 4koliko je potreno uenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika.
+akon svakog podnaslova nastavnik "e postepeno otkrivati najvanije podatke i teze na ve"
pripremljenoj gra1o1oliji. (vi uenici i imali zadatak da navedene teze prepiu u svoje sveske.

ZAVR.NI DIO
46

Proglasiti grupu koja je najolje oradila svoj dio zadatka. 4enike iz te grupe& ali i one koji su
ili aktivni u drugim grupama ocijeniti
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
J*6nos+a!ens"e dr6a!e * srednje0 !ije"*
@ +ajstarija drava Lunih slavena jeste 5arantanija tj. dananja (lovenija
@ 5arantanija je najprije ila pod vla"u 3ranake da i nakon njenog raspada dola pod uticaj
+jemake.
@ Geogra1ski prostor koji su naselila hrvatska plemena u 'II stolje"u utjecao je na stvaranje
Primorske i Panonske .rvatske te +eretljanske kneevine.
@ .rvatska je dostigla vrhunac svog razvoja u B stolje"u& za vrijeme vladavine "neza To0is+a!a
=7*JD7AH>.
@ NPacta conventaK =dogovoreni sporazum>Dnastao **JA. godine izmeu hrvatskih velikaa i
ugarskog kralja 5olomana kojim je natsla 4garskoDhrvatska dravna zajednica.
@ +ajstarija srpska drava nazivala se 9aka& a izrasla je iz plemenskog saveza sredinom IB
stolje"a.
@ Cananja Crna Gora& nazivala se do kraja B stolje"a Cuklja =po rimskom gradu Coclea>. 4 BI
stolje"u javlja se i drugo ime #eta& prema istoimenoj rijeci.
@ <akedonija je vrhunac mo"i dosegla za vrijeme cara (amuila =7!?2*J*)>. %n je uspostavio
makedonsko carstvo koje je unitila Iizantija *J*). godine.
47

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A*.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Pr!i 2odaci o srednjo!je"o!noj Bosni
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o postanku imena Iosna& prvim podacima o srednjovjekovnoj
osanskoj dravi kao i podruju na kojem se prostirala0 upoznavanje uenika sa razliitim
historijskim izvorima& zasnovanih na nauno2historijskim injenicama
'% Odojni: 9azvijanje ljuavi prema domovini& njegovanje i razvijanje osje"aja pripadnosti
osanskoj tradiciji i naciji.
(% )*n"ciona+ni: 'jeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/78>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
@ %jasnite posljedice podjele 9imskog carstva 678. godine za podruje dananje Ii.:
@ 5oje velike drave su ile u neposrednom susjedstvu prostora koji danas pripadaju Ii.:
@ 5ojim uticajima su ti prostori ili izloeni:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja uenicima pojasniti da postoji vie teorija o porijeklu imena Iosna&
ali se ne moe pouzdano tvrditi koja je od njih manje ili vie tana. +avesti nekoliko primjera koje
donose razliiti historiari.
Podnaslov& rvi odaci o Bosni oradit "emo metodom rada na tekstu i analize slikovnog
materijala u udeniku. $ekst podnaslova "emo podijeliti na manje didaktike korake koje
oznaavaju pasusi =odjeljci>. Prozvat "emo nekoliko uenika koji "e ih proitati. +akon svakog
pasusa uenici "e usmeno odgovoriti na pitanja u udeniku =4/7!> i to/ nakon prvog pasusa
=o prvoitnoj Iosni...> pitanje r. A& nakon drugog =prvi podaci o srednjovjekovnoj Iosni...>& pitanje
r. 6. 4puti"emo uenike da pronaliziraju kartu teritorijalnog irenja srednjovjekovne Iosne =4/7?>.
+akon toga "emo traiti da proitaju tekst u rurici& saznajte vie kao i tekst u rurici zanimljivosti
=4/7!>. +akon proitanog tre"eg pasusa =osim ovih& Por1irogenet...>& odgovori"e na pitanje r. ) i
nakon ) i 8 ='ie podataka o Iosni...& iz BII stolje"a je...> na pitanje r. 8. Potom "emo proitati i
proanalizirati historijski izvor =4/7?>. +ajolje i najsaetije odgovore i 1ormulacije "emo izdvojiti i
zapisati na talu.
ZAVR.NI DIO
48

Proitati pasus roj ? =vidimo kako nam...>. Pitamo/ ;ta moemo zakljuiti: %tkloniti eventualne
nejasno"e. +ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu
jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)#IJE
Pr!i 2odaci o srednjo!je"o!noj Bosni
@ Postoji vie teorija o porijeklu imena Iosna. Po nekima ime Iosna je nastalo od/
indoevropske rijei NosK to i u prijevodu znailo Nteku"a vodaK& tj rijeka.
ilirske rijei NasinusK koja ima isto znaenje.
latinske rijei NosinaK& to znai granica&
slavenskog imena koje su donijeli sa soom.
@ Prvi podaci o srednjovjekovnoj Iosni potiu jo iz B stolje"a& tanije iz >?@% godine. $ada&
izantijski car i pisac -ons4an4in Por<iroene4 u svom djelu NDe ad0inis4rando i02erioK
=% upravljanju carstvom> spominje Iosnu =Iosonu> kao malu zemlju koja se prostire oko izvora&
te gornjeg i srednjeg toka istoimene rijeke =otprilike podruje od (arajeva do 'randuka kod
#enice>
@ Cva grada 5atera i Cesnek
@ Podatke o srednjovjekovnoj Iosni nalazimo i kod izantijskog pisca 5inama te u Mjetopisu popa
Cukljanina& oa iz BII stolje"a.
49

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: AA.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Dr*34!eni odnosi i dr6a!na oranizacija * srednjo!je"o!noj Bosni
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o drutvenim odnosima& najistaknutijim velikakim porodicama te o
dravnom ureenju srednjovjekovne Iosne0 usvajanje novih pojmova/ stanak& rusag& velmoe
'% Odojni: 9azvijanje ljuavi prema domovini& uoavanje kontinuiteta osanske dravnosti i njene
*JJJ D godinje tradicije& razvijanje kritikog miljenja.
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti snalaenja u vremenu i prostoru& uporeivanja i donoenja
zakljuaka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& vjeanje usmenog izlaganja uenika& izdvaja2
nja itnih podataka
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ razgovor& usmeno izlaganje& rad s tekstom& rad sa slikovnim materijalom&
demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& karta& gra1oskop
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnom asu& postavljaju"i pitanja/
@ 5oje imamo teorije o porijeklu imena Iosna:
@ 5ad se i gdje Iosna prvi put spominje:
@ Postoji li mogu"nost da je Iosna starija od vremena kada se prvi put spominje& tj. u B stolje"u:
@ #ato nismo sigurni u to:
@ +a kojem prostoru nastaje prvoitna Iosna:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/7H>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja ojasniti proces drutvenog raslojavanja u srednjovjekovnoj Iosni.
Ista"i drutvenu strukturu te navesti ko je spadao u povlatenu& a ko u potinjenu grupu
stanovnitva. Poseno naglasiti da se vladaju"i sloj dijelio na velmoe& vlastelu i vlastelii"e.
%jasniti njihov meusoni odnos. $raiti od uenika da se prisjete vazalsko2seniorskog odnosa.
Ima li slinosti: Ista"i da je osnovni olik zemljinog posjeda u Iosni ila atina. Pitamo/ 5o nam
zna ojasniti ta je atina: +aroja"emo najistaknutije velikake porodice koje su u Iosni
nazivane velmoe i koje su imale svoje atine. 4enike uputiti da proitaju tekst u rurici
zanimljivosti =4/77>.
+a isti nain predstaviti i podnaslov dravna or(anizacija" %jasniti centralne organe dravne
vlasti& razliku izmeu anovine i kraljevine. %jasniti pojam dvora osanskih vladara. +aglasiti
mjesta u kojima su stolovali osanski vladari& kojoj dinastiji su pripadali i kako su se 1inansirali.
4enike uputiti da pogledaju 1otogra1iju ostataka Ioovca =4/77>. Ista"i znaaj i ulogu koji je imao
Iosanski saor u donoenju najvanijih dravnih odluka. +avesti razliita imena za saor u Iosni D
stanak% sva bosna% sav rusa( bosanski... Poseno naglasiti ko je mogao uestvovati u radu (aora
50

te da sve"enici iz ilo koje Crkve na njega nisu imali nikakav utjecaj. Pomenuti i da je lokalna vlast
ila u iskljuivoj nadlenosti 1eudalaca.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ako je ilo podijeljeno drutvo u Iosni: =%razloi na pojedine kategorije>
@ +aroj najpoznatije velikake porodice u srednjovjekovnoj Iosni i kojim olastima su vladale.
@ 5ako je izgledala dravna organizacija srednjovjekovne Iosne.
@ %jasni gdje se nalazio najznaajniji osanski dvor:
@ ;ta je stanak:
#a zada"u dati da prepiu tekst iz rurike saznajte vie =4/*JJ>.+ekoliko uenika/ca ocijeniti
prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)#IJE
Dr*34!eni odnosi i dr6a!na oranizacija * srednjo!je"o!noj Bosni
@ 3eudalizam u Iosni se javlja od BII stolje"a.
@ 'ladaju"i sloj se prema mo"i i ugledu dijelio na veliku i malu vlastelu& odnosno na velmoe i
njihove vazale.
@ %snovni olik zemljinog posjeda u srednjovjekovnoj Iosni ila je atina. Lednom darovanu
atinu vladar vie nije mogao vratiti& jer je ona ila vlasnitvo porodice& a ne pojedinca.
@ +ajistaknutije velikake porodice iji su lanovi imali status velmoa ili su/ .rvatini"i u Conjim
5rajevima =oko rijeka 'rasa i (ane>& Pavlovi"i u istonoj Iosni i 5osae u .umu
=.ercegovina>.
@ %rgani centralne vlasti ili su vladar i dravni saor.
@ Cravni saor u Iosni se naje"e zvao RstanakR& ali isto tako i KzorK& Ksva IosnaK& Ksav rusag
osanskiK ili samo KIosnaK. (tanak je predstavljao staleku skuptinu u ijem radu su
uestvovale samo velmoe =rusaka gospoda> i vladar.
@ Cvor kao stolno mjesto i stalno sjedite osanski vladari nisu imali. #ato su prijestolnice Iosne u
razliito vrijeme ile/ 5raljeva (utjeska& 'isoko& Ioovac& a kasnije i Lajce.
51

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A6.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ Bosna * !rije0e 2r!i; &ano!a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: usvajanje znanja o Iosni u vrijeme ana Iori"a i 5ulina ana0 stjecanje znanja o
drutvenoDekonomskim i privrednim prilikama srednjovjekovne Iosne u tom periodu& spoznati
znaaj povelje 5ulina ana
'% Odojni: razvijanje pozitivnog odnosa prema prema prolosti vlastitog naroda& razvijanje
kritikog miljenja i ljuavi prema domovini.
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnom asu& postavljaju"i pitanja/
@ 5oje su najznaajnije 1eudalne porodice ile u Iosni:
@ Iz koje porodice su poticali osanski vladari:
@ Gdje su oni naje"e stolovali:
@ 5oji su ili nazivi za osanski saor:
@ 4 emu se ogleda njegov znaaj:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*J*>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
4z pomo" historijske zidne karte ili karte u udeniku =4/7?> predstaviti podruje prvoitne
osanske drave. 4enike upoznati sa vladavinom ana Iori"a& najstarijeg osanskog ana o
kojem znamo neto vie. Ista"i da je on io samostalan vladar za ije vladavine je voen rat izmeu
4garske i Iizantije za prevlast na Ialkanu. +aglasiti da je an Iori" io saveznik ugarskog kralja
koja u tom ratu doivljava poraz. #og takvog ishoda an Iori" jei u (lavoniju gdje je od ranije
imao posjede doijene od ugarskog kralja.
4 drugom dijelu izlaganja uenike/ce upoznati sa periodom vladavine ana 5ulina. +a karti
=4/*JA> pokazati teritoriju na koju je an 5ulin proirio granice osanske drave. Ista"i njegov
politiki utjecaj u Iosni i susjedstvu. Poseno naglasiti privredni razvoj koji je Iosna doivjela u
ovom periodu. Ista"i saradnju sa Curovakom repulikom i znaaj uvene Povelje 5ulina ana
52

koja je nastala kao proizvod te saradnje. +aglasiti da je to najstariji pisani dokument
srednjovjekovne Iosne iz kojeg se vidi hiljadugodinja tradicija Iosne i kontinutet dravnosti nae
zemlje. 4putiti da pogledaju sliku =4/*J6>. #amoli"emo jednog uenika da proita pisani historijski
izvor =4/*J6> nakon ega "emo povesti razgovor postavljaju"i nekoliko pitanja.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ %jasni prilike u Iosni u vrijeme vladavine ana Iori"a.
@ 5ad poinje uspon srednjovjekovne Iosne:
@ +avedi granice osanske drave u vrijeme ana 5ulina.
@ 5ad je potpisana i o emu govori povelja 5ulina ana:
@ %jasni u emu se ogleda znaaj povelje za osansku dravnost
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu

P#AN TAB#E/,RA)O)#IJE
Bosna * !rije0e 2r!i; &ano!a
@ Prvi poznati osanski an jeste an Iori" =**8)D**?)>.
@ %n je kao ugarski saveznik uestvovao u ugarsko2izantijskom ratu& nakon kojeg je Iizantija
uspostavila svoju prevlast na Ialkanu.
@ 'ladavina ana 5ulina u Iosni =**HJD*AJ)>
@ 4 njegovo vrijeme osanska drava se prostirala od Crine na istoku do Grmea na zapadu sa
olastima Iosnom& 4sorom& (oli i Conjim 5rajevima oko (ane.
@ Iosna se privredno razvija
@ $o je vrijeme politike stailnosti i organizovane vlasti
@ $rgovaki ugovor o oljoj poslovnoj saradnji izmeu Iosne i Curovnika potpisan je A7. avgusta
**H7. godine. $aj ugovor poznat kao Povelja 5ulina ana& predstavlja prvi poznati meunarodni
ugovor Iosne.
53

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A).
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Vjers"i 6i!o4 * srednjo!je"o!noj Bosni
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4oiti poloaj srednjovjekovne osanske drave u BIII stolje"u. 4poznati uenike sa
vjerskim uenjem i ustrojem Crkve osanske& usvajanje novih pojmova.
'% Odojni: 9azvijanje pozitivnog odnosa prema prolosti vlastitog naroda& razvijanje tolerancije&
kritikog miljenja& ljuavi prema domovini.
(% )*n"ciona+ni: 9azvijanje sposonosti izdvajanja itnih podataka& uporeivanja i donoenja
zakljuaka& uoavanja uzrono D posljedinih veza.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
3ormirati 8 grupa od po 82? lanova. %jasniti da svaka grupa izaere svog predstavnika koji "e
ujedno iti i njihov voa. +jegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi
uraeno. +akon to smo to uradili& zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika
=4/*J)>& poslije ega "emo postaviti nekoliko pitanja/
- 5oje vjere su ile prisutne u Iosni u periodu nakon crkvenog raskola *J8). godine.
- ;ta je hereza:
- 5ako se crkva orila protiv hereze:
- +avedite prve poznate osanske vladare i period u kojem su vladali:
- Po emu je poseno znaajan an 5ulin:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
(vakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koriste"i udenik oradi po jedan podnaslov iz
dananje nastavne jedinice. %graniiti vremenski rok orade na AJ minuta.
*. grupa/ +astanak vjerske razliitosti na tlu Iosne
A. grupa/ Prve vijesti o herezi u Iosni
6. grupa/ Porijeklo i organizacija Crkve osanske
). grupa/ 5atolika crkva
8. grupa/ Pravoslavna crkva i uenje osanskih krstjana =historijski izvor>
+akon isteka predvienog vremena predstavnici grupa& redom izlau ostatku odjeljenja ono to
su uradili. 4koliko je potreno uenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika.
+akon svakog podnaslova nastavnik "e postepeno otkrivati najvanije podatke i teze na ve"
pripremljenoj gra1o1oliji. (vi uenici i imali zadatak da navedene teze prepiu u svoje sveske.
54

ZAVR.NI DIO
Proglasiti grupu koja je najolje oradila svoj dio zadatka. 4enike iz te grupe& ali i one koji su
ili aktivni u drugim grupama ocijeniti
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Vjers"i 6i!o4 * srednjo!je"o!noj Bosni
@ Prostor srednjovjekovne Iosne nakon crkvenog raskola *J8). godine doao je pod uticaj i
katolike i pravoslavne crkve.
@ Prve vijesti o postojanju hereze u Iosni potjeu iz **77. godine
@ Crkva osanska nastala je izmeu *A6). i *A8A. godine
@ Crkva osanska nije uirala desetine ni ostale poreze& a odricala se i 1eudalnih posjeda
@ Pripadnici Crkve osanske nazivali su se krstjanima& dok su ih drugi oznaavali kao& patareni&
katari ili rjee ogumili.
@ +a elu Crkve osanske io je djed =did>& te sve"enici& koji su se nazivali strojnici. Cijelili su se
na goste i starceDnajnie crkvene starjeine.
@ 'jernici su ili podijeljeni na NkrstjaneK i Nmrsne ljudeK to jest na savrene i nesavrene vjernike.
@ 5atolika crkva u srednjovjekovnoj Iosni nikada nije ila samostalna nego uvijek u sastavu
susjednih crkvenih centara.
@ +aroito zapaenu ulogu u suzijanju hereze i irenja katolianstva odigrala su dva katolika
reda/ do0ini"anci i <ranje!ci.
@ Pravoslavno stanovnitvo je ilo ogranieno na olasti .uma& Podrinja i Polimlja koji su u sastav
osanske drave uli tokom BI' stolje"a. %ni su pripadali Pe"koj patrijariji.
55

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A8.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA/ Bosna * AIII s4o+je8*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o poloaju srednjovjekovne osanske drave u BIII stolje"u& njenim
privrednim i drutvenim odnosima sa susjedima te o prevlasti ;ui"a na ovim prostorima.
'% Odojni: 9azvijanje ljuavi prema domovini& uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih
zivanja& razvijati kritiki odnos prema historijskim linostima& razvijati negativan stav uenika
prema osvajakoj politici i poticati ideju da se prolemi rjeavaju mirnim putem.
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa temom
dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ %piite privredni razvoj Iosne u doa ana 5ulina.
@ 4 emu je historijski znaaj Povelje ana 5ulina:
@ 5oje su najznaajnije osanske velikake porodice:
@ 5akav je io odnos ana 5ulina i doma"e vlastele:
@ 5ada se desio prvi pokuaj unitenja osanske hereze i kako je on zavren:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*J7>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja predstaviti unutranje prilike u Iosni u doa vladavine ana
<ateja +inoslava. Ista"i proces osamostaljenja doma"e vlastele i slaljenje mo"i osanskog
vladara. 'ano je naglasiti da je ovaj period osanske historije oiljeen stalnim krstakim
pohodima na Iosnu koje je predvodila 4garska. +jen 1ormalni cilj je io unitenje Crkve osanske& a
u stvarnosti tenja za osvajanjem prostora srednjovjekovne Iosne.
%pisati ratna deavanja i jaanje pozicije osanskog vladara nakon neuspjeha krstake vojske.
+a historijskoj karti predstaviti podruja koja je u tom razdolju ouhvatala osanska drava.
-nalizom dijela ugovora izmeu osanskog ana <ateja +inoslava i Curovana iz *A)J.godine
moe se potvrditi snaga osanskog ana u navedenom razdolju.
Podnaslov Bosna u dru(oj olovini /III stolje$a oradit "emo metodom rada sa tekstom" 5ako
ismo vjeali usmeno izlaganje& prozvat "emo jednog loijeg& a potom jednog oljeg uenika i
56

zatraiti da opirno prepriaju proitani tekst. 4koliko ocijenimo potrenim pomo"i "emo im
potpitanjima. <ogu usmeno odgovoriti na ). i 8. pitanje u 4/**A.
4 nastavku "emo opisati utjecaj hrvatskih velikaa iz porodice ;ui"a na historijske dogaaje u
Iosni u drugoj polovini BIII stolje"a. +ajaviti doa ponovnog jaanja srednjovjekovne Iosne u BI'
stolje"u i dolazak na vlast ana (tjepana II 5otromani"a.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ako su izgledale prve godine vladavine ana <ateja +inoslava:
@ %jasni uzrok& tok i posljedice krstakog rata protiv Iosne u doa +inoslava.
@ Po emu moemo zakljuiti kakav je an +inoslav io vladar:
@ %jasniti u emu je znaaj ana Prijezde.
@ %jasni posljedice enide (tjepana I na kasniju osanku politiku.
@ %pii vlast ;ui"a u Iosni i kako je ona prestala.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)#IJE
Bosna * AIII s4o+je8*
@ Prvu polovinu BIII stolje"a oiljeilo je naglo jaanje i irenje heretikog uenja te porast mo"i i
utjecaja osanske vlastele.
@ 'ladavina ana <ateja +inoslava =*A66D*A)7.>
@ 5rstaki pohodi na Iosnu s ciljem njenog osvajanja
@ 4govor o miru i prijateljstvu izmeu Iosne i Curovnika zakljuen& u martu *A)J. godine. 4
povelji koju je izdao& +inoslav se naziva Npo milosti oijoj veliki an osanskiK.
@ 'ladavina ana Prijezde =*A86D*AH!> D rodonaelnik srednjovjekovne osanske dinastije
5otromani"a
@ 'ladavina ana (tjepana I 5otromana =*AH!D*6*)>. %enio se Lelisavetom& k"erkom srpskom
kralja Cragutina iz dinastije +emanji"a.
@ 5rajem BIII stolje"a hrvatska velikaka porodica ;ui"a proiruje dijelom svoju vlast i na Iosnu
@ 4z pomo" ugarskoDhrvatskog kralja 5arla I 9oerta& (tjepan II =*6AA2*686> zapoinje svoju
samostalnu vladavinu u Iosni.
57

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A?.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Ja7anje i 4eri4orija+no 3irenje Bosne * AIV s4o+je8*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o usponu Iosne u doa (tjepana II i $vrtka I 5otromani"a0
upoznavanje uenika sa granicama osanske drave u vrijeme najve"eg uspona i proglaenjem
kraljevstva *6!!. godine
'% Odojni: 9azvijanje ljuavi prema domovini& uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih
zivanja& razvijati kritiki odnos prema historijskim linostima& razvijati negativan stav uenika
prema osvajakoj politici i poticati ideju da se prolemi rjeavaju mirnim putem.
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5oji su vladari ili na elu osanske drave u BIII stolje"u:
@ Po emu je znaajan an Prijezda:
@ %piite razdolje slaljenja osanke drave u vrijeme prevlasti ;ui"a u Iosni.
@ +a koji nain (tjepan II zapoinje svoju samostalnu vladavinu:

#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/**6>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja ojasniti poloaj osanske drave za vrijeme vladavine ana
(tjepana II 5otromani"a. Ista"i da su ratna iskustva i uspostavljene dore veze sa osanskom
vlastelom omogu"ili (tjepanu II da uvrsti svoju vlast i proiri teritoriju osanske drave. 4enicima
na zidnoj karti predstaviti prostore na koje je proirena osanska drava u navedenom razdolju.
Ista"i znaaj i posljedice osvajanja .uma za srednjovjekovnu Iosnu.
4 nastavku predstaviti politiku krizu u osanskoj dravi neposredno nakon to je $vrtko I
preuzeo vlast. 4enicima trea pojasniti odnos 4garske drave prema politikim prilikama u Iosni u
tom razdolju. +a historijskoj karti pojasniti teritorijalno irenje srednjovjekovne Iosne u doa $vrtka
I. +aglasiti znaaj proglaenja Iosne kraljevinom *6!!. godine i poloaj susjednih zemalja u tom
58

periodu. Ista"i titulu koju $vrtko I uzima prilikom krunisanja D Kkralj (rije& Iosne& Primorja i
#apadnih (tranaT. Pitamo/ #ato je $vrtko I smatrao da mu pripada pravo na srpsku krunu: -kcent
staviti na izlazak Iosanskog kraljevstva na more. 'idjeti kartu =4/**8>. 4putiti uenike da proitaju
tekst u rurici saznajte vie. Pitamo/ 5ad u Iosnu prvi puta upadaju %smanlije: 5akva je uloga
osanske vojske u ici na 5osovu:

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ %pii prve godine vladavine (tjepana II:
@ +a koje prostore je (tjepan II proirio granice osanske drave:
@ ;ta je oiljeilo poetak vladavine $vrtka I:
@ %pii teritorijalna proirenja na istoku u doa $vrtka I.
@ 5ada se $vrtko I krunisao za kralja i gdje:
@ ;ta je sve $vrtko I osvojio na zapadu i kako su nakon toga izgledale tadanje granice Iosne:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. #a zada"u uenicima dati da izrade
liniju vremena na kojoj "e hronoloki prikazati osanske vladare i godine njihovog vladanja do
$vrtka I 5otromani"a. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)#IJE
Ja7anje i 4eri4orija+no 3irenje Bosne * AIV s4o+je8*
@ 'ladavina (tjepana II 5otromani"a =*6AAD*686>
@ %n je ponovo pripojio stare osanske olasti Conje 5rajeve =dananju sjeverozapadnu Iosnu> te
4soru i (oli.
@ Co *6A?. proirio je osanske granice i na #avrje ili #apadne strane =Mivanjsko& Cuvanjsko i
Glamoko polje>& Primorje od rijeke +eretve do rijeke Cetine i .um =.ercegovina>.
@ %svajanjem .uma& Iosna je doila izlaz na oale Ladranskog mora. %sim toga& u okvire granica
osanske drave ulazi i pravoslavno stanovnitvo =pored krstjana i katolika> koje tako postaje
tre"a vjerska komponenta na tlu srednjovjekovne osanske drave.
@ 'ladavina $vrtka I 5otromani"a =*686D*67*>
@ 4 periodu od *6!6. do *6!!. godine Iosni su pripojene olasti/ gornje Podrinje& srednje Polimlje&
istoni dio .uma te podruje izmeu Curovnika i Ioke 5otorske.
@ $vrtko I se *6!!. godine krunisao za Nkralja (rije& Iosne& Primorja i #apadnih (tranaK =<ile kod
'isokog ili manastir <ileevo>
@ $vrtko I je proirio Iosnu i na zapad osvojivi (plit& $rogir i ;ienik kao i ostrva Ira& .var i
5orula.
@ $vrtko se od *67J. nazivao Nkraljem (rije& Iosne& Calmacije& .rvatske i PrimorjaK.
@ Pred kraj njegove vladavine u Iosnu poinju upadati %smanlije.
59

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A!.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: Pri!redni raz!oj Bosne * srednje0 !ije"*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o privrednom razvoju srednjovjekovne Iosne u BI' stolje"u0 o
razvoju rudarstva& trgovine& predmetima uvoza2izvoza& pojavi rono2novane privrede te o
nastanku gradova i njihovom izgledu na tlu srednovjekovne osanske drave
'% Odojni: stjecanje radnih navika i razvijanje pozitivnog stava prema svim olicima rada
(% )*n"ciona+ni: vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje usmenog izlaganja uenika&
izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ ( kojom susjednom dravom je Iosna imala nauspjenije trgovake odnose:
@ 5ad su ti odnosi uspostavljeni:
@ ;ta 5ulin an u svojoj Povelji oe"ava Curovanima:

#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/**6>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
%vu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno oraditi prema udeniku. 4putit "emo ih/
Proitajte tekst u udeniku i pritom oinom =gra1itnom> olovkom podvucite najvanije podatke.
Potraite u rurici manje oznate rijei opisane pojmove i zapiite njihovo ojanjenje.
Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala.
$rait "emo od pet uenika da opirno prepriaju proitano. (vaki uenik prepriat "e jedan
podnaslov u udeniku. 4koliko ocijenimo potrenim pomo"i "emo im potpitanjima. Potom "emo
traiti od uenika da saeto zapiu itne podatke. +ajolje 1ormulacije zapisat "emo na talu.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. Proitati i analizirati historijski izvor =4/**7>. #a zada"u
uenicima dati da odgovore na pitanja =4/**7>. -ktivne ocijeniti najaviti narednu nastavnu jedinicu.
60

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: AH.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: -*+4*ra i *0je4nos4 srednjo!je"o!ne Bosne
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o razvoju kulture i umjetnosti0 upoznavanje sa vrstama pisama i
najznaajnijim knjievnim djelima nastalim u srednjovjekovnoj Iosni0 upoznavanje sa drutvenim
ivotom osanskog plemstva& izgledom i znaajem ste"aka te arhitekturom
'% Odojni: razvijanje estetskih vrijednosti& razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj atini i
umjetnosti te potrei njezina ouvanja
(% )*n"ciona+ni: vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje usmenog izlaganja uenika&
izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*AJ>. +akon to smo
posluali proitano& postavljamo pitanja/
@ %piite kako je geogra1ski poloaj Iosne regulisao njene kulturne tokove.
@ Gdje su ila glavna sredita kulture u Iosni:
@ 5ad i gdje nastaju gradovi u Iosni:
@ 5oji su najpoznatiji osanski gradovi u srednjem vijeku:
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmneog izlaganja uenicima predstaviti utjecaj koji su na nastanak i razvoj
srednjovjekovne kulture u Iosni imale Iizantija i zapadnoevropska kultura. 4enicima trea
pojasniti da je Iosna u srednjem vijeku ila jedinstveno kulturno podruje.
+akon toga predstaviti odlike srednjovjekovne pismenosti u Iosni. 4putiti uenike da pogledaju
kako je izgledala Iosanica =4/*AJ>. Ista"i da se spomenici pisani osanicom mogu podijeliti u tri
grupe. +avesti koje tri grupe. (pomenuti najpoznatije tekstove iz tog razdolja. ( ozirom da se u
tekstu pojavljuju i novi pojmovi/ glagoljica& evanelje& misal& njih "emo dodatno pojasniti i uputiti
uenike da prepiu ojanjenja iz udenika =4/*A*>.
Podnaslov drutveni ivot bosansko( lemstva uenici "e sami proitati. 5ako ismo vjeali
usmeno izlaganje& prozvat "emo jednog loijeg& a potom jednog oljeg uenika i zatraiti da opirno
prepriaju proitani tekst. 4koliko ocijenimo potrenim pomo"i "emo im potpitanjima.
+akon toga usmenim izlaganjem pojasniti pojam i vrste srednjovjekovnih nadgronih
spomenika D ste"aka& te njihova najznaajnija nalazita u Iosni i .ercegovini. Ista"i njihovu
umjetniku vrijednost i likovnu 1ormu koja je predstavljena na ste"cima. 4putiti uenike da pogledaju
1otogra1ije ste"aka =4/*AA>. $raimo da ih opiu i kau ta vide na njima. <ogu li zakljuiti ta
61

predstavlja otvorena ruka kao simol pozdrava: =mir& otvorenost& doronamjernost...>. ;ta
zakljuujemo kakvi su ili stari Ionjani: $rai"emo od jednog uenika da proita zapise sa ste"aka
=4/*A)>. +akon svakog proitanog natpisa izvri"emo kratku analizu.
4 podnaslovu ar!itektura% uenicima prikazati razvoj srednjovjekovne osanske arhitekture i
najznaajnije graevine iz ovog razdolja. Predstaviti ouvane gradove& crkve i grone crkve. (ve
to upotpuniti analizom slikovnog materijala =4/*A6>
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5oje vrste pisama su koritene u Iosni:
@ %pii ivot srednjovjekovnog osanskog plemstva.
@ %jasni ta su ste"ci& a ta nekropole:
@ 5oje likovne predstave i natpisi naje"e se nalaze na ste"cima:
@ 5oji su najznaajniji spomenici crkvene arhitekture u srednjovjekovnoj Iosni:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
-*+4*ra i *0je4nos4 srednjo!je"o!ne Bosne
@ Glavna kulturna sredita u Iosni ili su dvorovi vladara i vlastele& 1ranjevaki samostani i
pravoslavni manastiri.
@ 5oritene su razne vrste pisama/ glagoljica& latinica& "irilica te osanica D srednjovjekovno
osansko pismo
@ Cijaci su predstavljali pisare u srednjovjekovnoj Iosni koji su oravili na dvorovima vladara i
vlastele.
@ (te"ci su srednjovjekovni kameni nadgroni spomenici. +aje"e se nalaze u skupinama koje se
nazivaju nekropole.
@ +ajpoznatije nekropole su/ 9adimlja kod (toca i #go"a kod 5aknja
@ +a ste"cima su naje"e uklesani iljni i geometrijski motivi& scene lova i igara& likovi ljudi i
ivotinja& vjerski simoli& viteki turniri& predstave maeva i koplja& grovi te natpisi
@ 4 arhitekturi srednjovjekovne osanske drave poseno mjesto zauzimaju utvreni gradovi&
dvorovi vladara i vlastele& crkvene zgrade...
@ Podzemna grona crkva u Lajcu tzv. katakome
.
62

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: A7.
NASTAVNA TEMA: Iosna u srednjem vijeku
NASTAVNA JEDINICA: S+a&+jenje Bosne i *&i4a" dr6a!ne sa0os4a+nos4i
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o uzrocima slaljenja srednjovjekovne osanske drave0
upoznavanje dogaaja koji su uzrokovali propast srednjovjekovne Iosne0 usvajanje i analiza
novih pojmova.
'% Odojni: 9azvijanje kritikog miljenja0 razvijanje ljuavi prema domovini i ouvanju vlastitog
teritorija0 razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i mirnog rjeavanja suprotnosti.
(% )*n"ciona+ni: vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje usmenog izlaganja uenika&
izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ %piite politike prilike u Iosni u vrijeme $vrtka I.
@ 5oje olasti je zauzimala srednjovjekovna Iosna u vrijeme najve"e mo"i:
@ 5ada Iosna postaje kraljevina:
@ ;ta se deava potkraj vladavine kralja $vrtka I:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*A8>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice
+ajava teme...
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja ojasniti stanje u Iosanskom kraljevstvu nakon smrti kralja $vrtka
I. +avesti najznaajnije velikake porodice u Iosni i opisati njihov utjecaj na razvoj politikih odnosa
u Iosanskom kraljevstvu. $rea ista"i da su pojedini velikai samostalno vladali na svojim
posjedima i da je vlast vladarske kraljevske porodice opadala.
+avesti vladare osanske drave u razdolju B' vijeka te sve ve"i utjecaj %smanlija i 4garske
na unutranja pitanja u Iosni. $raiti od uenika da izrade liniju vremena na koju "e hronoloki
poredati sve osanske vladare poev od kralja (tjepana Caie =*67*2*678> do kralja (tjepana
$omaevi"a =*)?*2*)?6>. Ista"i znaaj 1ormiranja bosansko( krajita za konano osvajanje Iosne
od strane %smanlija.
4 drugom dijelu asa pojasniti pojam .ercegovina i kako je nastala. %rauju"i podnaslov&
osljednji bosanski kraljevi% pojasniti odnos osanskih vladara prema pripadnicima Crkve osanske i
63

pad Iosne pod vlast %smanlija *)?6. godine. +a kraju asa analizirati pisani historijski izvor iz
udenika.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5akvo je ilo stanje u Iosni u doa kralja Caie:
@ %pii posljedice sukoa izmeu osanske vlastele.
@ +aroj osanske vladare u prvoj polovini B' stolje"a.
@ 5ad i kako je nastala .ercegovina:
@ %jasni uzroke slaljenja osanske drave u posljednjim godinama njene samostalnosti.
@ %pii pad srednjovjekovne Iosne.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E
S+a&+jenje Bosne i *&i4a" dr6a!ne sa0os4a+nos4i
@ Poslije smrti $vrtka I =*67*> osnaena vlastela se poinje sve vie osamostaljivati
@ <eu njima se poseno istiu .rvatini"i& Pavlovi"i i 5osae
@ (ukoi meu vlastelom postaju sve e"i.
@ %sje"a se sve ve"i utjecaj %smanskog carstva i 4garske na politike prilike u Iosni
@ Privreda je ila u opadanju
@ Promjena na prijestolju je esta i zavisi od volje vlastele.
@ (tjepan 'uki" 5osaa *))H. uzima titulu hercega i potpuno se osamostaljuje. Po njemu se
teritorija .uma kojom je vladao nazvala .ercegovina.
@ Ca i doio podrku pape kralj (tjepan $oma =*))62*)?*> poinje progon pripadnika Crkve
osanske
@ (ultan <ehmed II *)?6. osvaja srednjovjekovnu Iosnu
@ Posljedni osanski kralj je uhva"en u 5ljuu i poguljen.
64

OSMANSKO CARSTVO
65

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6J.
NASTAVNA TEMA: %smansko carstvo
NASTAVNA JEDINICA: Nas4ana" Os0ans"e dr6a!e
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o nastanku %smanske drave i njenim prvim osvajanjima0
usvajanje pojmova/ spahija& emir& sultan
'% Odojni: uoavanje znaaja uloge pojedinca i uticaja koji ima na tok historijskih zivanja&
razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima& osuda osvajanja& razvijanje tolerancije i
potivanja razliitosti& razvijanje radnih navika
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta&
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
+ajava teme/ Canas "emo zapoeti s uenjem nove nastavne cjeline pod nazivom %smansko
carstvo. Prva lekcija o kojoj "emo re"i neto vie nosi naslov/ +astanak %smanske drave. %tvorite
svoje 4/*6J. Ledan uenik proitat "e uvod u lekciju 4/*6J nakon ega postavljamo pitanja.
@ 5ojoj grupi naroda pripadaju %smanlije:
@ %pii znaaj i irenje (elduka.
+apisati naslov na tali ili ga predstaviti putem gra1o1olije.
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja predstaviti nain na koji se 1ormirala %smanska drava. 4enike
uputiti da pogledaju kartu =4/*6J>. Pitamo/ ( kojom dravom su graniile %smanlije: Ista"i da je to
glavni pravac irenja %smanlija. %jasniti taktiku spaljene zemlje koju su %smanlije primjenjivale
kod osvajanja. 4enicima ojasniti kome je dodjeljivana osvojena zemlja i da su zog toga vojnici
ili zainteresovani za nova osvajanja. $rai"emo da u pojmovniku pronau oznaene pojmove i
zapiu njihovo ojanjenje.
4 nastavku "emo ojasniti irenje %smanske drave do itke kod -ngore *)JA. godine. Cok
izlaemo& istiemo navedene pojmove na geogra1skoj ili historijskoj karti. Izloene podatke
dopuni"emo analizom slikovnog materijala na kojima su predstavljeni osmanski sultani. 5ada
doemo do <urata I istaknut "emo godine njegovog vladanja te pitamo/ 5oju veliku itku su
%smanlije vodile na Ialkanu *6H7. godine: Podsjeti"emo ih koji osanski vladar je vladao u tom
periodu i kako se on titulisao. +a kraju asa analizirati pisani historijski izvor 4/*6A.
66

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ada i na kom prostoru emir %sman stvara svoj ejluk:
@ 5o u poenoj 1azi stvaranja osmanske drave doprinosi njenom uspjehu:
@ +a raun kojeg se carstva irila osmanska drava:
@ 5oje je drave pod svoju vlast stavio <urat I:
@ 5ada su i kako zaustavljena dalja osmanska osvajanja:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Nas4ana" Os0ans"e dr6a!e
@ %smanska drava je nastala oko *6JJ. godine na sjeverozapadu <ale -zije
@ Ime je doila po svom osnivau emiru %smanu =*AH*2*6A)>
@ Carstvo se u poetku irilo na raun Iizantijske teritorije.
@ #emlje osvojene u vojnim pohodima dodjeljivane su spahijama =konjanicima>
@ %smanov sin %rhan =*6A)2*6?A> proglasio se sultanom. Prijestolnica u Irusi
@ #a vrijeme sultana <urata I =*6?A2*6H7> osvojene su <akedonija& Grka i Iugarska.
Prijestolnica u Ledrenu.
@ Calja osmanska osvajanja zaustavili su <ongoli. 4 odluuju"oj &ici "od Anore *)JA. godine&
sultan Bajazi4 I =*6H7D*)JA> je zaroljen a njegovo carstvo se& usljed meusone ore
njegovih sinova& privremeno raspalo.
67

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6*.
NASTAVNA TEMA: %smansko carstvo
NASTAVNA JEDINICA: Vojno *re=enje Os0ans"o cars4!a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o dravno2upravnom sistemu %smanskog carstva& vojnom
ureenju i vojnim rodovima te o timarsko2spahijskom sistemu0 usvajanje novih pojmova/ erat&
aka& timar& zijamet& has& devirma& porta& divan
'% Odojni: razvijanje tolerancije i potivanja razliitosti& razvijanje radnih navika& uvaavanje
razliitih puteva razvoja dravnog i drutvenog ureenja& uoavanje dorih i loih strana
timarsko2spahijskog sistema i vojnog ureenja
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih
podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog
miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& metoda rada sa tekstom& analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5ad je i gdje nastalo %smansko carstvo:
@ 5o se smatra njegovim osnivaem:
@ +a raun ije teritorije se %smansko carstvo irilo:
@ 5o je io direktno zainteresovan za irenje osmanskog carstva:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*66>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice
,#AVNI DIO
4 nastavnoj jedinici Vojno ure)enje -smansko( carstva& nastavit "emo s metodom rada na
tekstu kako i uenici i dalje razvijali sposonost uoavanja itnog i samostalne interpretacije
nauenog. Podnaslovi u udeniku sluit "e nam kao uporine take didaktikih koraka.
+akon svakog podnaslova uenici "e usmeno odgovoriti na pitanja u udeniku =nakon prvog
podnaslova na *. i A. pitanje& nakon drugog podnaslova na 6.& ). i 8. pitanje te nakon 6. podnaslova
na ?. pitanje>. 4poredo "emo analizirati pripadaju"i slikovni materijal kako i proirili znanje. 4koliko
je potreno postavljat "emo i potpitanja. ( ozirom da se u tekstu pojavljuju i novi pojmovi/ erat&
aka& timar& zijamet& has& devirma& porta& divan& deelija& njih "emo& ukoliko ocijenimo da je
68

potreno i dodatno ojasniti. +ajvanije podatke zapisat "emo na talu. 'ano je da uenici
sudjeluju u izradi plana tale i na taj nain olikuju saete 1ormulacije.
+a kraju "emo analizirati pisani historijski izvor 4/*68. $rai"emo da uenici uporede 1eudalni
sistem u Fvropi sa timarsko2spahijskim sistemom u %smanskom carstvu te da istaknu uoene
razlike.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 4z pomo" plana tale uenici/ce "e ukratko prepriati nastavnu
jedinicu. +ekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. #a zada"u dati da prepiu u sveske
nepoznate pojmove iz 4/*6). +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Vojno *re=enje Os0ans"o cars4!a
@ +a elu %smanskog carstva io je sultan koji je imao neogranienu vlast
@ 4pravne i politike poslove vodio je Civan D osmanska vlada. +a njegovom elu se nalazio veliki
vezir. 'eliki vezir je io poslije sultana druga linost u Carstvu.
@ Crutvo u %smanskom carstvu se dijelilo na asker =vojniki stale> i raju =potinjeni stale>.
'ojnikom staleu pripadala su sva vojna lica& inovnici i ulema& a raju su inili seljaci& zanatlije i
trgovci.
@ 'ojska se dijelila na centralnu i provincijsku. Centralne trupe su ile smjetene u Istanulu i
sastojale su se od pjeadijskih jedinica& janjiara i vie korpusa konjice.
@ 4 janjiare su uzimana djeca kr"anskog porijekla =izuzetak je ila Iosna gdje su uzimani i
muslimani>. 4zimanje djece u janjiare zove se devirma =sakupljanje>
@ 3eudalni sistem u %smanskom carstvu zove se timarsko2spahijski sistem
69

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6A.
NASTAVNA TEMA: %smansko carstvo
NASTAVNA JEDINICA: Os0ans"a os!ajanja &a+"ans"i; ze0a+ja
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa prvim pohodima %smanlija na Ialkan0 padom
srednjovjekovnih alkanskih drava pod njihovu vlast0 sa drutveno2politikim promjenama koja
su pratila ta osvajanja0 zauzimanjem Carigrada te prodorom <ongola i privremenim
zaustavljanjem osmanskih osvajanja
'% Odojni: 9azvijanje negativnog miljenja prema prema primjeni sile i ratovima0 osuda
osvajakih ratova& uoavanje posljedica razjedinjenosti& razvijanje vjerske tolerancije i
uvaavanja vjerske i kulturne razliitosti& razvijanje radnih navika& razvijanje kritikog stava
prema historijskim linostima& razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim ratovima
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih
podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog
miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ +a raun kojeg Carstva se irila %smanska drava:
@ 5ako je ila organizovana vojska u %smanskom carstvu:
@ 5o su ili janjiari:
@ 5ome se dodjeljivao timar i zato:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*6?>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja predstaviti unutranje odnose u Iizantiji te politike prilike u
alkanskim zemljama u vrijeme kada su %smanlije poele svoj prodor na Ialkan. 4enicima opisati
prve vojne operacije osmanske vojske na Ialkanu. %jasniti promjene u administrativno2
teritorijalnom smislu& koje je na Ialkanu uzrokovala pojava %smanlija. Predstaviti najznaajnije
sukoe u ovom razdolju i kljune dogaaje nakon kojih su se %smanlije uvrstili u alkanskim
zemljama. $raiti od uenika da se prisjete u vrijeme kojeg osanskog vladara je ila itka na
5osovu. Ca li je osanska vojska uestvovala u toj ici: Cok izlaemo& istiemo navedene pojmove
70

na geogra1skoj ili historijskoj karti kako i uenici mogli pratiti dinamiku osmanskih osvajanja na
Ialkanu.
+akon toga ukratko pojasniti uzroke privremenog zaustavljanja osmanskog irenja na Ialkanu
kao i unutranje odnose u %smanskoj dravi u prvoj polovini B' stolje"a. Predstaviti irenje
%smanskog carstva u vrijeme vladavine sultana <urata II i <ehmeda II. 4enicima/cama predstaviti
osvajanje Carigrada *)86.& pad (rpske despotovine *)87.& Iosne *)?6.& .ercegovine *)HA. i Crne
Gore *)77. godine pod %smansku vlast. +a kraju orade nastavne jedinice ojasniti kakve "e
posljedice izazvati pad srednjovjekovnih alkanskih zemalja pod osmansku vlast&
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5oje itke su olakale dalje irenje %smanskog Carstva:
@ +a kojem prostoru se uvrstio sultan Iajazit I:
@ 5ako je zavrena itka kod -ngore *)JA. godine:
@ 5ada je osvojena izantska prijestonica Carigrad:
@ #a vrijeme kojeg osmanskog sultana je osvojeno osansko kraljevstvo:
@ 5oje su sve alkanske drave ile pokorene od strane %smanlija u drugoj polovini B' stolje"a:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Os0ans"a os!ajanja &a+"ans"i; ze0a+ja
@ 4nutranji sukoi i zavaenost velikakih porodica omogu"ili su %smalijama prodor na Ialkan
@ Iitka na <arici *6!*. godine i osmansko osvajanje <akedonije
@ Iitka na 5osovu *6H7. nakon kojeg (rija dolazi u vazalan poloaj
@ <ehmed II el 3atih *)86. osvaja Carigrad koji mijenja ime u Istanul i postaje prijestolnica
%smanskog carstva
@ %smanlije osvajaju junoslovenske zemlje/
(rpsku despotovinu *)87.
Iosnu *)?6.
.ercegovinu *)HA.
Crnu Goru *)77.
@ Pojeda na 5ravskom polju *)76. nad hrvatskim velikaima omogu"ila je %smanlijama dalji
prodor u Fvropu
71

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 66.
NASTAVNA TEMA: %smansko carstvo
NASTAVNA JEDINICA: Os0ans"o cars4!o * do&a naj!e8e *s2ona
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o poloaju %smanskog carstva u vrijeme njegovog najve"eg
uspona0 upoznavanje sa erom vladavine sultana (elima I i (ulejmana #akonodavca0
upoznavanje sa prvim znacima slaljenja %smanske drave
'% Odojni: 9azvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima& razvijati stav uenika prema
ratnim sukoima te ljudskim i materijalnim guicima koje donosi rat& osuda osvajakih ratova
(% )*n"ciona+ni: 'jeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzronoDposljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izraavanja& samostalnog rada uenika s tekstom& uoavanje itnih pojmova i
samostalno stvaranje zakljuaka
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5oji osmanski sultan i kad je osvojio Carigrad:
@ 5ako se taj grad od tada naziva:
@ +avedite godine pada alkanskih zemalja pod osmansku vlast.
@ 5oje su posljedice osmanskih osvajanja alkanskih zemalja:

#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*)J>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja& nakon uvodnog dijela upoznati uenike sa vladavinom sultana
(elima I =*8*AD*8AJ> i (ulejmana #akonodavca =*8AJD*8??>. 4enicima predstaviti podruja koja
su osvojena od strane %smanlija u vrijeme njihove vladavine. -nalizirati historijske karte u
udeniku 4/*)* na osnovu kojih uenici mogu ste"i uvid u prostornu dimenziju osmanskih
osvajanja u B'I stolje"u. Poseno ista"i znaaj osvajanja <eke i <edine kada osmanskoj dinastiji
pripada titula hali1e. Prisjetiti se ta znai taj pojam. +aglasiti vanost itke na <ohakom polju
72

*8A?. godine kada se osmanska drava proirila na ve"i dio 4garske. +aglasiti novine koje je u
pogledu upravljanja Carstvom uveo (ulejman #akonodavac.
4 drugom dijelu asa& podnaslov Prvi znaci slaljenja %smanskog carstva oradit "emo
kominuju"i metodu rada na tekstu udenika& analize historijskog izvora i slikovnog materijala.
4putit "emo/ Proitajte tekst u udeniku i pritom oinom =gra1itnom> olovkom podcrtajte najvanije
podatke. 4 rurici manje oznate rijei potraite oznaene pojmove i zapiite njihovo ojanjenje.
Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. +ekoliko uenika "e
opirno prepriati proitano. Potom "emo traiti da saeto zapiu itne podatke. +ajolje 1ormulacije
zapisat "emo na talu. +a kraju asa analizirati pisani historijski izvor =4/*)6>.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ #a vrijeme kojih vladara %smansko carstvo je doivjelo teritorijalni i vojni vrhunac:
@ 5ada je sultan (elim I preuzeo titulu hali1e:
@ 5ako je ila podijeljena teritorija Carstva:
@ 5oji su sve ejaleti 1ormirani do kraja B'I stolje"a:
@ 5ada je ila itka kod Mepanta i kako se okonala:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Os0ans"o cars4!o * do&a naj!e8e *s2ona
@ #a vrijeme vladavine sultana (elima I =*8*A2*8AJ> i (ulejmana #akonodavca =*8AJ2*8??>
%smansko carstvo je postalo velika drava i centar islamskog svijeta.
@ %svajanjem Fgipta *8*!. sultan (elim I preuzima titulu hali1eDvrhovnog vjerskog poglavara svih
muslimana.
@ 4 vrijeme sultana (ulejmana #akonodavca& %smansko carstvo je ilo na vrhuncu mo"i. %no se
tada proirilo u Fvropi& -ziji i sjevernoj -1rici.
@ Carstvo je ilo podijeljeno na velike olasti& ejalete. Fjaleti su se dijelili na sandake& a sandaci
na kadiluke i nahije kao najmanje teritorijalno2upravne jedinice.
@ Co osvajanja Iudima *8)*. godine& sav alkanski prostor pod %smanskim carstvom io je u
sastavu 9umelijskog ejaleta. +akon toga& do kraja B'I stolje"a 1ormirana su etiri ejaleta& i to/
9umelija& Iosna& Iudim i $emivar.
@ 4rzo "e carstvo sve vie slaiti to "e zaustaviti njegova dalja osvajanja.

73

BOSNA U OSMANSKOM PERIODU DO KRAJA XVIII
STOLJEA
74

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6).
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Us2os4a!a i oranizacija os0ans"e !+as4i * Bosni
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: (tjecanje znanja o uspostavi i organizaciji osmanske vlasti u Iosni& njenoj upravno2
teritorijalnoj podjeli0 socijalnim i privrednim prilikama0 stjecanje znanja o speci1inostima
timarsko2spahijskog sistema u Iosanskom ejaletu
'% Odojni: %cjena poloaja Ii. pod %smanskom vla"u te mogu"nosti privrednog i drutvenog
razvoja. 9azvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima.
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti usmenog izraavanja& samostalnog rada uenika s
tekstom& uoavanje itnih pojmova i samostalno stvaranje zakljuaka& razvijanje sposonosti
uoavanja uzrono D posljedinih veza.
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& tekst metoda& demonstracija& analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
Canas "emo zapoeti s uenjem nove nastavne cjeline koja govori o Iosni u osmanskom
periodu do kraja B'III stolje"a. Prva lekcija koju "emo oraivati u okviru ove nastavne cjeline nosi
naslov& 4spostava i organizacija osmanske vlasti u Iosni. Ledan uenik proitat "e uvod u lekciju
=4/*)?>. Pitamo/
@ 5oji sandaci su osnovani u Iosni do kraja B' stolje"a:
@ %pii na koji nain %smanlije zavode svoju vlast u Iosni tokom ovog razdolja.
@ 5oja vrsta privrede u Iosni preovladava nakon dolaska %smanlija:
+astavnu jedinicu najavit "emo tako to "emo na gra1o1oliji otkriti naslov.
,#AVNI DIO

Podnaslov Uravnoteritorijalna odjela oradit "emo kominuju"i tekst metodu i metodu
razgovora. +a poetku rada uenicima "emo zadati zadatak/ Proitajte tekst podnaslova. $okom
itanja oznaite dogaaje za koje mislite da ismo ih treali unijeti na liniju vremena. 5ad uenici
proitaju tekst povest "emo razgovor o uinjenom i zajedniki nacrtati i oznaiti podatke na liniji
vremena. +aglasiti da je osvajanje cjelokupnog osanskog prostora trajalo sve do pada Iiha"a
*87A. godine. Colaskom %smanlija na teritoriju dananje Ii.& nastaju novi drutveno D politiki
75

odnosi i uspostavlja se nova administrativno D teritorijalna podjela. %ratiti panju na sandake
osnovane nakon *)?6. godine. Ista"i znaaj osnivanja Iosanskog ejaleta te gdje mu je sve ilo
sjedite& u kojem razdolju kao i razloge premjetanja. 4putiti uenike da pogledaju kartu
Iosanskog ejaleta u udeniku =4/*)!>.
%rauju"i drugi podnaslov ista"i privredne prilike u Iosanskom ejaletu s posenim naglaskom
na gradsku privredu te razvoj zanatstva i trgovine. -nalizirati slikovni materijal (arajeva i aarije
u ovom periodu =4/*)!/*)H>. 4 nastavku naglasiti da opadanjem mo"i %smanskog carstva dolazi do
promjena u timarskom sistemu i pojave procesa tzv. i1luenja. Pojasniti nove pojmove/ i1luk& i1ija
i uputiti uenike da zapiu ojanjenja =4/*)7>. +a kraju predstaviti znaaj i posljedice itke kod
(iska *876. godine. %jasniti promjene koje su uvedene u Iosanskom ejaletu nakon te itke
vezane sa nasljeivanje timara. 4enicima/cama pojasniti pojam odakluk timar.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ada je konano osvojeno srednjovjekovno kraljevstvo Iosna i koliko je trajalo njegovo
osvajanje:
@ 5ada je osnovan Iosanski sandak& a kada ejalet:
@ Gdje je ilo prvo sjedite Iosanskog ejaleta:
@ 5oji su privredno ili najznaajniji gradovi u Iosanskom ejaletu u B'I stolje"u:
@ 5ada su ozakonjeni i kako su se nazivali nasljedni posjedi u Iosanskom ejaletu:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Us2os4a!a i oranizacija os0ans"e !+as4i * Bosni
@ 4spostava i organizacija osmanske vlasti u Iosni trajala je sve do osvajanja Iiha"a *87A. god.
@ Co kraja B' stolje"a na tlu dananje Ii. osnovan je Iosanski& .ercegovaki i #vorniki
sandak. (vi oni su pripadali 9umelijskom ejaletu =evropski dio %smanskog carstva>
@ $eritorijalnim irenjem i osnivanjem novih sandaka *8HJ. godine osnovan je ejalet Iosna
@ +a elu ejaleta nalazio se eglereg& koji se u kasnijem razdolju nazivao i vezir& paa ili valija
@ Iosanski ejalet je nekoliko puta mijenjao svoje sjedite
Ianja Muka =*8HJ2*?67>
(arajevo =*?672*?77>
$ravnik =*?772*H8J>
(arajevo =*H8J2*H!H>
@ 4 privredi osanskog ejaleta provladavala je poljoprivreda& a razvila se trgovina i zanatstvo.
@ %dakluk timari D nasljednji timari koji su u Iosni uvedeni *87). godine& nakon pogiije oko AJJJ
osanskih spahija pod (iskom.
@ %dakluk timari predstavljaju speci1inost Iosne jer ni u jednom drugom dijelu %smanskog
casrtva timari nisu ili nasljedni.
76


PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 68.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: .irenje is+a0a i !jers"a 4o+erancija * &osans"o0 eja+e4*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa karakteristikama irenja islama te vjerskom tolerancijom
izmeu pripadnika razliitih kon1esija na prostoru Iosanskog ejaleta0 usvajanje novih pojmova/
tolerancija& orijentalni
'% Odojni: razvijanje vjerske tolerancije i uvaavanja vjerske i kulturne razliitosti& razvijanje
pozitivnog stava prema razliitim religijama i njihovim vrijednostima
(% )*n"ciona+ni: snalaenje u vremenu i prostoru& vjeanje usmenog izlaganja uenika&
izdvajanja itnih podataka& uoavanje uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5oje sve vjere su postojale u srednjovjekovnoj osanskoj dravi:
@ 5akav je io odnos posljednjih osanskih vladara prema pripadnicima Crkve osanske:
@ 5ad su %smanlije zauzeli srednjovjekovnu Iosnu:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*8J>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja uenicima ojasniti proces prihvatanja i irenja islama u
Iosanskom ejaletu. +aglasiti da je na islam prelazilo ne samo oino stanovnitvo nego i plemstvo.
Prelazak na islam je io dorovoljan te onaj ko je ostao u kr"anskoj vjeri zog toga nije imao
nikakvih prolema. Ista"i da je osnovna razlika izmeu kr"ana i muslimana ila ta to su kr"ani
imali oavezu da pla"aju diziju& tj. porez na glavu za svakog vojno sposonog mukarca. #auzvrat
nisu imali oavezu vojne slue& za razliku od muslimana koji su morali ratovati. Pitamo da li se
dizija moe smatrati optere"enjem ili povlasticom: 4enicima ojasniti da su samo oni koji su
ratovali mogli ostavriti visoke vojne i politike karijere. #nai to su mogli samo muslimani& =koji su
77

zato ginuli>& dok su kr"ani ostajali u poloaju raje. 4enike uputiti da u rurici manje poznate rijei
pronau i prepiu znaenje ovog pojma =4/*8J>.
4 drugom dijelu asa ista"i vjerske odnose u Iosanskom ejaletu i naglasiti postojanje vjerske
tolerancije. 4enicima ojasniti pojam tolerancije i uputiti ih da zapiu ojanjenje iz udenika
=4/*8*>. +aglasiti da su u pogledu oavljanja vjerskih oreda svi imali jednaka prava i potpunu
sloodu. 5ao primjere ovoj tezi navesti ahdnamu koju je sultan <ehmed II dao osanskim
1ranjevcima. Ledan uenik moe proitati pisani historijski izvor A!dnama =4/*86> nakon ega "emo
povesti razgovor. #atim spomenuti onovu Pe"ke patrijarije pod ijom nadlenosti su ili i
pravoslavni vjernici u Iosni& postojanje velikog roja vjerskih ojekata svih vjerosipovijesti iz ovog
perioda& doseljavanje Levreja iz ;panijeE 4poredo sa izlaganjem analizirati slikovni materijal.

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ako je tekao proces prelaska na islam stanovnitva u Iosni:
@ 5o je i zog ega najvie prelazio na islam:
@ ;ta je navodilo ljude da prihvataju novu vjeru:
@ 5akav je io poloaj kr"anske u odnosu na muslimansku raju:
@ +avedi primjere %smanske tolerancije u Iosni.
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
.irenje is+a0a i !jers"a 4o+erancija * &osans"o0 eja+e4*
@ %svajanjem srednjovjekovne Iosne *)?6. poinje intenzivnije irenje islama na ovim prostorima
@ +a islam su prelazili najvie pripadnici Crkve osanske
@ Prelazak na islam odvijao se potpuno dorovoljno i ez prisile
@ Potinjeni sloj stanovnitva inili su i muslimani i kr"ani
@ <uslimani su ili optere"eni vojnom oavezom& a kr"ani dizijom D porezom na glavu za
svakog vojno2sposonog mukarca.
@ 'ojna oaveza omogu"avala je muslimanima da uestvuju u vlasti dok kr"anima to nije ilo
dozvoljeno
@ 4 Iosanskom ejaletu postojao je visok stepen vjerske tolerancije. 5ao primjeri mogu se navesti/
ahdnama osanskim 1ranjevcima sultana <ehmeda II *)?6.
onova pe"ke patrijarije mehmeda pae (okolovi"a *88!.
doseljavanje Levreja u Iosnu *8)J.
78

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6?.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Od&ra0&eni sis4e0 Bosans"o eja+e4a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: upoznavanje uenika sa poloajem i odlikama koje su imali ajani u politikom ivotu
Iosne& stjecanje znanja o nastanku i ulozi kapetanija u odrani osanskog ejaleta0 usvajanje
znanja o odlikama janjiarske organizacije0 usvajanje i analiza novih pojmova/ janjiar& kadija&
mu1tija& serhat& ajani& ulema
'% Odojni: usvajanje& razvijanje i njegovanje patriotska osje"anja0 razvijanje kritikog odnosa
prema ulozi institucija kapetana& ajana i janjiara u historijskim zivanjima na tlu Iosanskog
ejaleta& razvijanje radnih navika
(% )*n"ciona+ni: vjeanje usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& uoavanje
uzrono2posljedinih veza& razvijanje sposonosti usporeivanja i logikog zakljuivanja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& gra1o1olija.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
+astavnu jedinicu %drameni sistem Iosanskog ejaleta najavit "emo tako to "emo na
gra1o1oliji otkriti naslov& a jedan uenik proitat "e uvod =4/*8)>.
,#AVNI DIO
4smenim izlaganjem uenicima/cama predstaviti ajane& njihovu ulogu i znaaj u politikom
ivotu Iosne i %smanskog carstva.
Prilikom orade podnaslova #aetani i kaetanije pojasniti ta su kapetanije& kako su nastale i
koju ulogu su imale u Iosanskom ejaletu. Ista"i da njihova vanost& ali i rojnost sve vie raste kako
mo" %smanskog carstva slai. +aglasiti da poloaj kapetana u isto vrijeme jaa te oni osim vojne
preuzimaju i politiku vlast u Iosni. (pomenuti neke od poznatih kapetanskih porodica meu kojima
su posean znaaj imali Gradaevi"i od kojih je najpoznatiji .usein kapetan. 4 kratkim crtama
predstaviti ovog kapetana i opisati njegovu ulogu u historiji Iosne. 4putiti uenike da proanaliziraju
slikovni materijal =4/*8)/*88>.
4 nastavku ojasniti nastanak i organizaciju janjiarskog vojnog reda. 4enicima/cama
predstaviti nain regrutacije mladi"a nemuslimanskog porijekla. Ista"i da se takva regrutacija zove
79

devirma. Pojasniti znaenje te rijei. Izuzetak u tom pogledu je ila Iosna odakle su i muslimani
kupljeni u janjiare. Ledan uenik "e proitati pisani historijski izvor& Lanjiarski zakon =4/*8!> kojeg
"emo zajedno proanalizirati. Ista"i primjer <ehmed pae (okolovi"a =4/*8?> kao uspjenog
osmanskog vojskovoe i velikog vezira koji je porijeklom iz Iosne& a uzet je putem devirme. +a
kraju pojasniti da se poloaj& ali i uloga janjiara tokom vremena mijenjala. $ako su oni od elitnih
osmanskih odreda& vremenom postali teret dravi zog ega su ukinuti *HA?. godine.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5oje vodi posenu rigu o ezijednosti i sigurnosti ejaleta Iosna:
@ ;ta su to kapetanije:
@ Gdje su ile organizovane kapetanije:
@ ;ta su to ademi oglani:
@ 5ada je i zato ukinut janjiarski red:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Od&ra0&eni sis4e0 Bosans"o eja+e4a
@ -jani su predstavljali najugledniji i najuticajniji sloj drutva u svojim sredinama. %ni su ili
posrednici izmeu naroda i vlasti
@ +ajve"i roj ajana u B'III stolje"u su ili i kapetani. $ako su u svojim rukama imali politiku i
vojnu vlast na odreenom podruju.
@ 5apetanije u Iosanskom ejaletu su postojale od polovine B'I stolje"a pa sve do *H68. godine
@ $o su pogranine olasti s jednom ili vie tvrava uvedene s ciljem odrane granica %smanskog
carstva i Iosanskog ejaleta
@ Lanjiari su ili elitni pjeadijski dio sultanove vojske. (jedite im je ilo u Istanulu i u poetku
su ili sastavljeni od regrutovane kr"anske djece.
@ $akav sistem regrutovanja mnogima je omogu"io da zavre najvie kole i zauzmu istaknuta
visoka mjesta u dravnoj slui i vojsci.
@ Ledan roj ovako regrutovane djece sa prostora Iosne postao je istaknutim vojskovoama.
+ajpoznatiji je <ehmed paa (okolovi" koji je io veliki vezir u %smanskom carstvu.

80

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6!.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Bosna od eja+e4a do "andijs"o ra4a
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o 1ormiranju osanskog ejaleta0 njegovom drutvenom i
ekonomskom poloaju pod osmanskom vla"u0 usvajanje novih pojmova/ kadiluk& anarhija
'% Odojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima& razvijanje radnih navika0
uvianje prolema s kojima se susretalo stanovnitvo Iosanskog ejaleta usljed velikih poreskih
optere"enja
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti uoavanja uzrono2posljedinih veza& razvijanje
sposonosti usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti
usporeivanja i logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja& vjeanje snalaenja u
vremenu i prostoru
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& historijska itanka.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO

4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa
temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5ad su osmanlije zauzele srednjovjekovnu Iosnu:
@ 5oji sandaci su uspostavljeni na njenom prostoru do kraja B' stolje"a:
@ 5ojem ejaletu su pripadali ti sandaci do osnivanja ejaleta Iosna:
@ 5ad je osnovan ejalet Iosna:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*8H>. +akon to smo
posluali proitano& pitamo/ 4 emu je historijski znaaj poraza osanskih spahija kod (iska *876.
godine za Iosanski ejalet: +ajavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
%vu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno oraditi prema udeniku. 4putit "emo ih/
Proitajte tekst u udeniku i pritom podcrtajte najvanije podatke i pojmove. Potraite u rurici
81

manje poznate rijei oznaene pojmove i zapiite njihovo ojanjenje. Proitano nadopunite
itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala.
$rait "emo od dva uenika da opirno prepriaju proitano. (vaki uenik prepriat "e jedan
podnaslov u udeniku. Potom "emo traiti od uenika da saeto zapiu itne podatke. +ajolje
1ormulacije zapisat "emo na talu. 'ano je da uenici sudjeluju u izradi plana tale i na taj nain
olikuju saete 1ormulacije. +a kraju "emo analizirati pisani historijski izvor =4/*?J>.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 4z pomo" plana tale uenici/ce "e ukratko prepriati
nastavnu jedinicu. +ekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu
jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 6H.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Bosans"i eja+e4 od "andijs"o ra4a do "ar+o!a7"o 0ira
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa uzrocima& tokom i posljedicama kandijskog i ekog rata&
stanjem u Iosanskom ejaletu za vrijeme tih ratova0 upoznavanje sa odredama 5arlovakog
mira i njegovom znaaju za Iosanski ejalet
2. Odojni: usvajanje& razvijanje i njegovanje patriotska osje"anja& razvijanje radnih navika&
razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima& razvijanje kritikog odnosa prema
osvajakim i odramenim ratovima& razvijanje ljuavi prema domovini i ouvanju vlastitog
teritorija& razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoa& razvijanje tolerancije
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti uoavanja uzrono2posljedinih veza& vjeanje
snalaenja u vremenu i prostoru0 vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje rada s
tekstom i uoavanje vanog
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& gra1o1olija.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
+astavnu jedinicu Iosanski ejalet od kandijskog rata do karlovakog mira najavit "emo tako to
"emo na gra1o1oliji otkriti naslov& a jedan uenik proitat "e uvod =4/*?*>.
,#AVNI DIO
4z pomo" zidne karte predstaviti teritoriju %smanskog carstva i <letake repulike polovinom
B'II stolje"a. Pitamo/ 5ako se <letaka repulika drugaija zove: <etodom usmenog izlaganja
uenike upoznati sa uzrocima i tokom 5andijskog rata. %jasniti to se zove 5andijski rat. Posean
akcenat prilikom izlaganja staviti na poloaj Iosanskog ejaleta u ratnim okolnostima. Predstaviti
podruje osansko@dalmatinske granice koja je ujedno ila i osmansko@mletaka granica gdje se u
ovo vrijeme otvorilo veliko ratno arite. Ista"i da je tokom viegodinjih ratnih sukoa stanovnitvo
pograninog kraja pretrpjelo velika stradanja.
4 nastavku orade nastavne jedinice ista"i uzroke i tok Iekog rata. Izlaganje propratiti
demonstracijom na zidnoj karti kako i uenici/ce stekli teritorijalni pregled ratnih dogaanja iz tog
vremena. 4enike/ce upoznati sa lanicama i ulogom (vete lige u ovom ratu. +aglasiti koje su
olasti %smanlije izguile u Fvropi nakon neuspjene opsade Iea *?H6. godine. Posenu panu
posvetiti stanju i posljedicama koje je ovaj rat izazvao u Iosanskom ejaletu. Istai posljedice
82

prodora princa Fugena (avojskog =4/*?)> u Iosnu *?7!. godine. 4putiti uenike da proitaju pisani
historijski izvor =4/*?8>. Pitamo/ ;ta Fugen (avojski oe"ava stanovnicima (arajeva ako se pokore
odnosno ta ako prue otpor: 5ako su reagovali stanovnici (arajeva:
+a kraju predstaviti odrede 5arlovakog mirovnog ugovora *?77. godine. +aglasiti njegovu
vanost za dananju Iosnu i .ercegovinu naroito kada su u pitanju njene granice.
ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5ada je voen 5andijski rat i koje su njegove posledice:
@ Izmeu koga je voen Ieki rat i kako je zavren:
@ 5akve je posljedice imao Ieki rat na osmanske prostore u Calmaciji:
@ 5ako je zavrena itka kod (ente *?7!& a kako pohod Fugena (avojskog na Iosnu:
@ 5akve su odluke donesene 5arlovakim mirom iz *?77. godine:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Bosans"i eja+e4 od "andijs"o ra4a do "ar+o!a7"o 0ira
5andijski rat
@ 5andijski rat je trajao od *?)8. do *??7. 'oen je izmeu %smanskog carstva i 'enecije
=<letake repulike>
@ 4zrok rata ila je elja %smanskog carstva da od 'enecije preotme ostrvo 5rit.
@ +azvan je po glavnom gradu 5rita& 5andiji za koji su se vodile najdue ore.
@ 'eliko ratno arite ilo je i na osansko2dalmatinskoj granici
@ <letaka repulika osvaja 5lis u Calmaciji
@ <irom iz *??7. %smansko carstvo doija 5rit& a <letaka repulika osvojene posjede u
Calmaciji
@ 4 vrijeme 5andijskog rata dolo je do velikog preseljavanja stanovnitva kako na prostore
Calmacije tako i na prostore %smanskog carstva.
Ieki rat
@ +astoje"i osvojiti Ie %smansko carstvo je *?H6. zapoelo novi rat s .asurkom monarhijom.
@ Porazom pod Ieom poeo je raspad %smanskog carstva
@ 3ormirana je (veta liga =.asurka monarhija& Poljska i <letaka repulika>
@ -ustrijski princ Fugen (avojski *?7!. upada u Iosnu i pustoi (arajevo
@ 5arlovakim mirom *?77. %smansko carstvo izguilo je velike teritorije u Fvropi
@ %vim mirom prvi put su meunarodno priznate sjeverne i zapadne granice nae zemlje
83

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: 67.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Bosans"i eja+e4 od "ar+o!a7"o do &eorads"o 0ira
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa uzrocima& tokom i posljedicama mletako2hasurko2
osmanskog rata =*!*)2*!*H> i hasurko2osmanskog rata =*!6!2*!67>0 stanjem u Iosanskom
ejaletu za vrijeme tih ratova0 upoznavanje sa odredama Poarevakog i Ieogradskog mira i
njihovom znaaju za Iosanski ejalet
'% Odojni: usvajanje& razvijanje i njegovanje patriotska osje"anja& razvijanje radnih navika&
razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima& razvijanje kritikog odnosa prema
osvajakim i odramenim ratovima& razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju
sukoa& razvijanje tolerancije
(% )*n"ciona+ni: razvijanje sposonosti uoavanja uzrono2posljedinih veza& vjeanje
snalaenja u vremenu i prostoru0 vjeanje analize slikovnog materijala& vjeanje rada s
tekstom i uoavanje vanog
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta& gra1o1olija
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa temom
dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5oji ratovi su voeni na tlu Iosne u B'II stolje"u:
@ 5ad i kako je zavren Ieki rat.
@ +avedi odrede 5arlovakog mira:
@ #ato je taj mirovni ugovor poseno vaan za Ii.:
@ 5akav je io poloaj Iosanskog ejaleta u okviru %smanskog carstva nakon 5arlovakog mira:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*??>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
84

<etodom demonstracije na zidnoj karti predstaviti Iosanski ejalet nakon 5arlovakog mira.
Predstaviti uzroke& tok i posljedice mletako2hasurko2osmanskog rata =*!*)@*!*H>. Posenu
panju oratiti na tok sukoa na tlu Iosanskog ejaleta. Predstaviti odrede Poarevakog mira te
na karti pokazati teritorijalne promjene koje su nastale kao posljedice ovog rata.
4 drugom dijelu asa pojasniti uzroke rata izmeu .asurke monarhije i %smanskog carstva
=*!6!@*!67>. +aroito naglasiti pripreme onjakog stanovnitva pod vodstvom -li@pae .ekim
%glua za taj rat. %pisati Ianjaluki oj *!6!. i njegov znaaj za izgradnju svijesti kod Ionjaka o
posenosti Iosne u %smanskom carstvu. Ista"i da su u toj ici Ionjaci ili preputeni sami sei te
da su ez iije pomo"i zaustavili jednu od najmo"nijih sila tog vremena kakva je ila .asurka
monarhija. #ahvaljuju"i anjalukom oju %smanlije su i na drugim ratitima preli u o1anzi1u te su
povratili znaajan dio teritorija izguljenih Poarevakim mirom *!*H. godine. Izlaganje kominovati
sa demonstracijom na zidnoj karti kako i uenici stekli uvid u tok ratnih operacija i teritorijalne
promjene koje su nastale nakon njega.
ZAVR.NI DIO
4 zavrnom dijelu asa otkloniti eventualne nejasno"e. 4enicima dati da u svoje sveske
odgovore na pitanja iz udenika =4/*?H> nakon ega "emo nekoliko njih prozvati da usmeno
prezentiraju napisane odgovore. -ktivne ocijeniti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Bosans"i eja+e4 od "ar+o!a7"o do &eorads"o 0ira
<letako D hasurko D osmanski rat
@ 5arlovakim mirom Iosna postaje najisturenija pokrajina %smanskog carstva
@ Godine *!*). zapoinje novi osmansko2mletaki rat
@ Cilj je io oduzeti <letakoj repulici Peloponez i djelove Calmacije koji su izguljeni
5arlovakim mirom.
@ +a strani <letake repulike od *!*?. se ori i .asurka monarhija
@ (ukoi na osansko2dalmatinskoj granici
@ Poarevakim mirom *!*H. sjeverna Iosna u irini 8D*J kilometara pripala je hasurkoj
monarhiji. <leani su izguili Peloponez i Gaelu na donjoj +eretvi& a doili su Imotski s
okolicom u Calmaciji.
.asurko D osmanski rat& anjaluki oj
@ 4 elji da pomogne 9usiji kao svojoj saveznici .asurka monarhija je *!6!. ojavila
%smanskom carstvu novi rat
@ Ionjaci su preputeni sami sei pruili sveop"i otpor
@ Iosanski namjesnik -li D paa .ekim %glu je za kratko vrijeme okupio sve vojne snage
Iosanskog ejaleta i krenuo u susret napadau.
@ Presudna itka odigrala se ). avgusta *!6!. kod Ianjaluke u kojoj su Ionjaci odnijeli pojedu
@ %vaj uspjeh imao je odraza na cijeli ishod hasurko2osmanskog rata
@ <ir je sklopljen u Ieogradu *. septemra *!67. godine. Po njemu su .asurgovci izguili sve
to su Poarevakim mirom stekli u (riji i Iosni.
@ Granice su ostale kao u vrijem karlovakog mira
85

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: )J.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: Ra4o!i i 2os+jedice na 4+* &osans"o eja+e4a * dr*oj 2o+o!ini AVIII s4%
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: 4poznavanje uenika sa uzrocima& tokom i posljedicama Cuikog rata =*!HH2
*!7*>0 stanjem u Iosanskom ejaletu za vrijeme tog rata0 upoznavanje sa odredama
(vitovskog mira i njegovom znaaju za Iosanski ejalet0 upoznavanje sa posljedicama ratova
koji su voeni na tlu Iosne u B'II i B'III stolje"u0 usvajanje i analiza novih pojmova/ migracija&
sakralni
'% Odojni: usvajanje& razvijanje i njegovanje patriotska osje"anja& razvijanje radnih navika&
razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima& razvijanje kritikog odnosa prema
osvajakim i odramenim ratovima& razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju
sukoa& razvijanje tolerancije
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta.
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
4kratko "emo ponoviti gradivo oraeno na prethodnim asovima& a koje je povezano sa temom
dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja/
@ 5oji ratovi su voeni na tlu Iosne u prvoj polovini B'III stolje"a:
@ 5ako je zavren Ianjaluki oj *!6!. godine :
@ 5oje su odluke donesene Ieogradskim mirom iz *!67. godine:
#amoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udenika =4/*?7>. +akon to smo
posluali proitano& najavi"emo temu dananje nastavne jedinice.
,#AVNI DIO
86

<etodom usmenog izlaganja predstaviti stanje u Iosanskom ejaletu nakon Ieogradskog mira
*!67. godine. 4kratko predstaviti hasurkoDosmanske odnose u ovom periodu. Ista"i da je ovo
razdolje oiljeeno pounama i sukoima unutar Iosanskog ejaleta. Predstaviti uzroke& tok i
posljedice Cuikog rata =*!HH@*!7*>. +aglasiti da je odrana Iosne i u ovom ratu pala iskljuivo
na onjakoDmuslimansko stanovnitvo. 4putiti uenike da proitaju historijski izvor =4/*!*>.
Pitamo/ 5ako je hasurki car Losip II namjeravao privoliti Ionjake da mu se ne suprotstavljaju:
Le li uspio u tome: Predstaviti odrede i teritorijalne promjene nastale (vitovskim mirom. +a zidnoj
karti pratiti tok izlaganja kako i uenici stekli uvid u izloenu materiju.
4 drugom dijelu asa predstaviti posljedice ratova koji su voeni na tlu Iosanskog ejaleta
tokom B'II i B'III stolje"a.

ZAVR.NI DIO
%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5akvi su ili odnosi %smanskog carstva i .asurke monarhije u drugoj polovini B'III stolje"a:
@ +avedi uzroke i posljedice Cuikog rata:
@ 5akve su odluke donijete (vitovskim mirom:
@ #og ega su izijale une i neredi u Iosnaskom ejaletu i gdje su ile najizraeniji:
@ 5ako su zavreni ratovi %smanskog carstva protiv <letake 9epulike i .asurke monarhije:
@ +a kojim prostorima su ile najizraenije migracije stanovnitva :
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. +ajaviti narednu nastavnu jedinicu
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
Ra4o!i i 2os+jedice na 4+* &osans"o eja+e4a * dr*oj 2o+o!ini AVIII s4%
@ Cuiki rat predstavlja posljednji pokuaj .asurke monarhije u B'III stolje"u da osvoji
Iosanski ejalet
@ $eret odrane pao je na onjako stanovnitvo koje je centralna vlast snadijevala vojnim
potreama i novcem
@ <irom u (vitovu *!7*. godine %smansko Carstvo je priznalo guitak Cetina& Mapca i (ra
@ +akon Cuikog rata nastupi"e razdolje stogodinjeg mira izmeu ove dvije sile
@ Posljedice ratova na tlu Iosanskog ejaleta su/
4tvrene su dananje granice Iosne i .ercegovine prema .rvatskoj
Privreda je ila u opadanju te dolazi do pojave gladi i pouna
<aterijalna razaranja i ljudski guici su veliki
Colazi do migracija stanovnitva
(ve izraenija je podjela po vjerskoj osnovi
<eu Ionjacima jaa osje"a samosvijesti i vlastite posenosti
87

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: .istorija RAZRED/ 'II DATUM/ REDNI BROJ ASA: )*.
NASTAVNA TEMA: Iosna u osmanskom periodu do kraja B'III stolje"a
NASTAVNA JEDINICA: -*+4*rnoBo&razo!ne 2ri+i"e * Bi: 2od os0ans"o0 !+a38*
CI#JEVI ASA:
$% O&razo!ni: stjecanje znanja o kulturno2orazovnim prilikama u Ii. pod %smanskom vla"u
meu pripadnicima svih kon1esija na ovim prostorima0 usvajanje pojmova/ ez& ezistan& han&
hamam& musa1irhana& imaret
'% Odojni: razvijanje radnih navika& razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom
razvoju vlastitog ali i susjednih naroda& razvijanje tolerancije prema etnikim& nacionalnim&
rasnim i vjerskim razliitostima& razvijanje pozitivnog odnosa prema ouvanju narodnog identiteta
(% )*n"ciona+ni: vjeanje snalaenja u vremenu i prostoru& razvijanje sposonosti uoavanja
uzrono2posljedinih veza& vjeanje analize slikovnog materijala& razvijanje sposonosti
usmenog izlaganja uenika& izdvajanja itnih podataka& razvijanje sposonosti usporeivanja i
logikog zakljuivanja& razvijanje historijskog miljenja
TIP ASA/ orada
OB#I- RADA/ 1rontalni& individualni&
NASTAVNE METODE/ monoloka& dijaloka& demonstracija& analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMA,A#A/ udenik& zidna karta
ARTI-U#ACIJA ASA
UVODNI DIO
+astavnu jedinicu 5ulturno2orazovne prilike u Ii. pod osmanskom vla"u& najavit "emo tako
to "emo na gra1o1oliji otkriti naslov& a jedan uenik proitat "e uvod =4/*!6>.
,#AVNI DIO
<etodom usmenog izlaganja predstaviti utjecaj orijentalnoDislamske kulture u Iosni i
.ercegovini. Ista"i da su posljedice tog utjecaja i danas vidljive u razliitim ojektima vjerskog&
privrednog i drutvenog znaaja. 4z pomo" slikovnog materijala iz udenika =4/*!6/*!)/*!8/*!?>
predstaviti odlike osanske arhitekture i umjetnosti tog vremena. Cati ira orazloenja o priloenim
graevinama. Poseno pojasniti nove pojmove koji se spominju u ovoj lekciji.
4 oradi podnaslova -rijentalno isano naslije)e& ista"i razvoj knjievnosti u Iosni za vrijeme
vladavine %smanlija. Poseno opisati vidove knjievnog izraavanja svih naroda i njihove
predstavnike. 4putiti uenike na ruriku saznajte vie gdje mogu proitati dodatne podatke o
(arajevskoj hagadi. +a kraju "emo analizirati pisani historijski izvor =4/*!?>.
ZAVR.NI DIO
88

%tkloniti eventualne nejasno"e. 5roz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice.
@ 5oji se to ojekti vjerskog karktera orijentalno2islamske kulture poseno istiu u Iosni i
.ercegovini:
@ 5akve su medrese kole i ta se sve izuavalo u njima:
@ 5ada je izgraena stara pravoslavna crkva u (arajevu:
@ 5oji su najljepi mostovi orijentalno islamske kulture u Iosni i .ercegovini:
@ 5oji su to najpoznatiji osanski 1ranjevci knjievnici:
@ 5oji su to jevrejski kulturni spomenici osmanskog perioda:
+ekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti.
P#AN TAB#E/,RA)O)O#IJE
-*+4*rno1o&razo!ne 2ri+i"e * Bi: 2od os0ans"o0 !+a38*
@ 4tjecaj orijentalnoDislamske kulture i civilizacije naroito se osje"a u arhitekturi =damije&
medrese& mostovi& tekije& hanovi& ezistani...>
@ %razovne ustanove imaju vjerski karakter =medrese& samostani& manastiri>
@ 4 manastiru kod Gorada *8*7. osnovana je prva tamparija u Iosanskom ejaletu
@ +ajpoznatiji 1ranjevaki samostani nalaze se u 3ojnici& 5reevu& 5raljevoj (utjesci i $olisi
@ 9azvijaju se poseni olici knjievnog stvaralatva
@ <eu najpoznatije hroniare B'III stolje"a spadaju 1ra +ikola Mavanin& 1ra Iono Ieni" i <ula
<usta1a Iaeskija.
4putiti uenike da prepiu nepoznate pojmove u udeniku =4/*!)>
89