Kucna Kanalizacija B.tusar

UDBENICI U ZAGREBU
MANU ALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

d.o.o. za gradtt,Qstvo
DUBROVNIK, 2a

mtgtopgraf Velika Gorica
Recenzenti:
dr. sc. Jure Margeta. dipl. ing.
redoviti profesor fakulteta u Splitu
dr. sc. ivko dipl. ing. grad.
redoviti profesor fakulteta u Zagrebu
Franjo Turi<, <lip!. ing.
direktor sektora odvodnje Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb
Lektorica:
Zlatka Smitka
Naslovna stranica:
Mihajlo
Kompjutorska obrada teksta:
Davorka Tuar, dipl. ing.
Goran_ Tu.ar, ing. geoteh.
priprema i tisak:
mtg-topgraf, Velika Gorica
Naklada:
600 primjeraka
ISBN 953-6634-08-2
CIP Katalogizacija u publikadjl
Nacionalna i biblioteka, Zagreb
UDK 628.252(075.8)
696.13(075.8)
n.iSAR. Boena
kanalizacija l Boena Tu!ar.
Velika Gorica: MTG-topgraf, 2001.-
(Udbenici u Zagrebu=
Manualia Univcrsitatis studiorum Zagrabiensis)
Kazalo.
ISBN 953-6634-08-2
I. Kanlilizacijski sustavi -Udbenik ll.
kanallzacija - Udbenik
410427088
Sva prava pridrava autor
Odlukom u Zagrebu br. 02-1432/32000. od 13. oujka 2001. godine
'odobrava se udbeniku pod naslovom kanalizacija, autorice dr. sc. Boene Tuar koritenje
naziva sveufilini udbenik (Ma11ualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
Dr. sc. Boena Tuar, dipl. ing.

KANALIZACIJA
u Zagrebu
fakultet
Zagre b, 200 l.
SADRAJ
PREDGOVOR .................................................................................................. 9
l. OTPADNA VODA ............................................................................................ ll
1.1. otpadne vode .......................................................................................... ll
1.2. Industrijske otpadne vode ........................................................................................ 14
1.3. Oborinske vode ........................................................................................................ 15
1.4.Procjednevode.... . ....................................................................................... 16
1.5. Komunalne otpadne vode ......................................................................................... 16
2. SANITARNI l PREDMETI ....................................................... 19
2.1. Materijali ................................................................................................................. 21
2.1.1. sanitarni predmeti ........................................................................... 21
2.1.2. Lij'evano eljezo ............................................................................................... 22
2.1.3. Limovi .............................................................................................................. 22
2.1.4. Kamen................................. .. ................................................................. 22
2.1.5. Plastika ........................................................................................................... 23
2.2. Sifoni ........................................................................................................................ 23
2.3. Sanitarni predtneti .................................................................................................... 24
2.3.1. Zahodi ............................................................................................................... 24
. '
2.3.2. Mokrionici (pisoari) ......................................................................................... 32
2.3.4. Bide .................................................................................................................. 37
2.3.5. Kade ............................................................................................................... 38
2.3.6. Kada za tuiranje .............................................................................................. 40
2.3.7. Sudoper.............................................. . .................................................... 41
2.3.8. Predzidne instalacije ......................................................................................... 43
2.3.9. Montani sanitarni ............................................................................... 43
2.4. predmeti .................................................................................................... 44
2.4.1. Slivnici .............................................................................................................. 44
2.4.2. ....................................................................... : ................................. 47
2.4.3. ...................................................................................................... 47
3. CIJEVI I PRIBOR ........................................................................................ 49
3.1. cijevi ......................................................................................................... 49
3.2. Cijevi od lijevanog eljeza .................................................. .. ....................... 52
3.2.1. Cijevi od lijevanog eljeza s naglavkom ............................................................ 52
3.2.2. Cijevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava
(francuskog ................................................................. 54
3.3. Azbestcementne odvodne cijevi ................................................................................ 56
3.4. Olovne odvodne cijevi ............................................................................................. 59
3 .5. od vodne cijevi .......................................................................................... 60
3.5.1. PVC cijevi i PE-HD ........................................................................................... 60
3.5.2. HDPE odvodnecijevi ........................................... .. .............................. 65
3.6. Betonske cijevi .......................................................................................................... 66
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA ................................. 69
6.2.4. opis .................................................................................................... 127
4.1. Osnovni pojmovi ...................................................................................................... 69
4.2. Kanalizacija naselja ................................................................................................... 70
4.3. Gradski kanalizacijski sustavi ................................................................................... 70
4.3.1. Mjeoviti kanalizacijski sustav ........................................................................... 7,0
4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav ........................................................................... 71
4. 3 .4. Kombinirani kanalizacij ski susta v ...................................................................... 73
4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava ............................................................................. 73
4.3.6. Primjena novih otpadnih voda ............................................... 75
4.3.6.1. kanalizacija.............. ...................... 75
4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija............. .. ................ 77
4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda............................. . .......... 77
4.4. ..................................................................................................... 77
4.4.1. Sustav kanalizacije ... : ............................................................................... 79
6.2.5. uvjeti ................................................................................................. 128
6.2.5.1. uvjeti za instalacije kanalizacije: ................... 128
6.2.6. ........................................................................................ 130
6.2.7. .............................................................................................. 133
6.2.8. Predmjer i ........................................................................................ 137
6.2.9. Nacrti ............................................................................................................... 141
6.2.9.1. Poloajni nacrt (situacija)....................... .. ................... 141
6.2.9.2. T/ocrti...................................................... ...................... 142
6.2.9.3. Sheme vertikala /w.nalizacije ............ . ....................... 145
6.2.9.4. Uzduni presjek kanalizaciJe................... .. ................... 148
6.2.9.6. ...................................................................... 149
6.2.9.6. Detalji .................................................................................................. 150
6.3. Nove projektiranja kanalizacije .................................................. 158
4.4.2. Glavni dijelovi kanalizacije .................................................................. 81
4.4.2.1. Horizontalna katna mrea ...... . ......................... 82
7. IZVEDBA KANALIZACIJE ......................................................... 163
4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija ......... .. ................ 85 ?.!.Predradnje ............................................................................................................... 163
4.4.2.4. oborinska kanalizacija .... ............ .. ............... 93 7 .2. na gradsku mreU .................................................................................... 164
4.4.2.5. na javnu kanalizaciju ...................... 93 7 .3. Kanalizacijska mrea izVan objekta (dvorina) ........................................................ 169
4.5. Dvorina kanalizacija ................................................................................................. 95 7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi ............................................................................ 169
4.6. Drenanakanalizacija ................................................................................................ 96 7 .3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka,
4. ::
odnosno novih .............................................................................. 171
7.3.3.Kontrolnaokna ................................................................................................. l72
4.7 .2. Zatita gradske kanalizacije od otpadnih voda sastava ......... 1 OO
4.7.5. Talonici .......................................................................................................... 102
7 .4. Kanalizacijska instalacija u zgradi ........................................................................... 173
7.4.1. Temeljna kanalizacija ....................................................................................... 174
4.7.6. Odjelj masti i ulja (hvatala masti) ............................................................. 103 7.4.2. Vertikale ........................................................................................................... 178
4.7.7. Odjelj benzina i naftnih derivata ............................................................ 105 7.4.3.Graneiogranci ................................................................................................. l79
4.7.8. Odjelj kroba ...... ............................ .. ........................................... 105 7 .4.4. Oduni (ventilacijski) vodovi ........................................................................... 180
4. 7.9. Odjelj sapunice ........................................................................................ 106 7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije ...................................................... 181
ZAPISNIK ..................................................................................................................... 182
5. KANALIZACIJE ....................... 107
5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba ........... 108 8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI ..................................................... 183
5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986 ........................................ Il O 8.1. bez vodovoda i kanalizacije ...................................................................... 184
5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova ............................................................................. 114 8.2 Naselja s vodovodnim sustavom, a bez gradske kanalizacije ................ 186
5.4. Dimenzioniranje otpadne vode na gradsku kanalizaciju ......................... 115 8.2.1. Sabimejame fekalne jame) ............................................................. 186
5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mree za odvod oborinske vode ............................ 117 8.2.2. jame ................................................................................................... 189
5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba ........... ., .......................... 117 8.2.3. Dvokatni talonici ............................................................................................ 193
5.5.2. Dimenzioniranje prema propisima ................................................. 120 8.3. Neki gotovi uredaji za bioloko otpadnih voda ................................. 198
5.6. Dimenzioniranje na gradsku kanalizaciju ............................................... 122 8.3.1. Bio-disk ............................................................................................................ 198
6. PROJEKT KANALIZACIJE ........................................................ 123
8.3.2. Biotip ............................................................ , .................................................. 201
8.3.3. Biokom ............................................................................................................ 202
6.l.Predradnje ............................................................................................................... 123 8.3.4. Bio A.M ........................................................................................................... 203
6.2. Sadraj projektne dokumentacije ............................................................................. 124 8.3.5. Hidrodisk spiralnih biodiskova ........................................................................ 203
6.2.l.Podaci o izradi projektne dokumentacije ................................................... 124 8.3.6. Ekorol .............................................................................................................. 203
6.2.2. Projektni zadatak .............................................................................................. 124 8.3.7. Biokon .............................................................................................................. 204
6.2.3. .................................................................. 125 8.3.6. .................................................................................................. 205
8.4. otpadnih voda u prirodnim sredinama ............................................... 205
8.4.l.Lagune ............................................................................................................. 206
8.4.2. Biljni i akvakulture ............................................................................... 208
9. ISPUTANJE OTPADNIH VODA ............................................................... 211
9.1. Uvjeti za isputenih voda ........................................................................... 211
9.1.1. Isputanje u more ............................................................................................. 216
9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera ..................................................................................... 217
9.1.3. Isputanje u tlo ................................................................................................. 217
9.2. Osnovne osobine ispusta .......................................................................................... 217
9.2.l.Obalniispusti ................................................................................................... 219
9 .2.2. Podvodni (potopljeni) ispust ............................................................................ 220 .
9.2.3. Isputanje u tlo ................................................................................................. 221
KAZALO POJMOVA ........................................................................................ 227
..
PREDGOVOR
Ovaj udbenik nastao je dugogodinjim prikupljanjem materijala iz predmeta
Vodovod i kanalizacija, koji se sluao na studiju za
obrazovni profil inenjera za instalacije. Knjiga je namijenjena studen-
tima fakulteta i studentima graditeljski
odjel, a korisno posluiti i projektantima i kanalizacije jer knjige
sadraja na hrvatskom jeziku jo nije bilo.
kanalizacija, koja se izvodi u svakom objektu i primjenjuje
vie od stotina godina, zapostavljena je kao edukacijski predmet na naim visokim
kolama t fakultetima. U dananje vrijeme, kad se u cijelom svijetu izuzetna pozornost
poklanja ekologiji, zatiti okolia i odrivom razvitku, problem po okoli
proizlazi iz gospodarenja otpadnom vodom j otpadnom tvari.
Kanalizacija urbanih sredina pokrivena je za/umskim propisima i
literaturom. u Republici Hrvatskoj nisu usvojeni propisi, koji se odnose na
se uglavnom primjenjuju neke smjernice, iskustva i
strana literatura, koja nije uvijek u svemu primjerena naim prilikama.
U knjizi se u devet tematskih cjelina otpadne vode, zatim sanitarni i
predmeti, prihvat otpadnih voda. instalacije, kojih
vaan dio je svakako i kanalizacija, u velikoj mjeri doprinose udobnosti stambenog
prostora i zatiti okolia.
S obzirom na sve vanost zatite okolia u knjizi su i poglavlja o
odstranjivanju otpadne tvari i isputanju otpadnih voda u okoli, odnosno u prirodne
vodne sustave.
Recenzentima prof dr. sc. Juri Margeti, prof dr. sc. ivku i Franji
Turku dipl. ing. zahvaljujem na paljivom pregledavanju rukopisa i savjetima
koji su doprinijeli poboljanju sadraja knjige. Zahvaljujem i gospodinu Dragutinu
Martinu iz Vodoopskrba i odvodnja-Zagreb d.o.o. i gospodinu Vladimiru Kukini iz
grupacije Geberit na pri pisanju knjige. Gospodinu Mihajlu
zahvaljujem na naslovnice.
Mojoj djeci Davorki Tuar dipl. ing. i Goranu Tuaru ing. geoteh. zahva-
ljujem na unosu i kompjutorskoj obradi teksta i izradi crtea u knjizi.
Svjesna sam i nedostataka koje i stoga se unaprlj'edzahvaljujem
i na svakoj dobrodoloj primjedbi, tim vie to je ovo prvi udbenik ovakvog sadraja
na hrvatskom jeziku.
Na kraju zahvaljujem svima koji su potpomogli izlaenju ovog udzDenika.
U Zagrebu, oujka 2001.
Boena Tuar
..
l. OTPADNA VODA
Otpadne vode nastaju upotrebom vode iz raznovrsnih vodoopskrbnih sustava za
namjene, pri se mijenjaju njene prvotne fizikalne, kemijske
i mikrobioloke. One sudjeluju u hidrolokom ciklusu, odnosno voda uzeta
za opskrbu stanovnitva izgradnjom vodoopskrbnog sustava u prirodni se okoli
sustavom odvodnje. U otpadne vode svrstavaju se:
sanitarne otpadne vode
otpadne vode nastale upotrebom sanitarnih troila vode u (u objektima
individualnoga i kolektivnog stanovanja), hotelima, uredima, kinima i sl., ali i u
industrijskim i drugim proizvodnim pogonima koji imaju
sanitarne za radnike;
tehnoloke otpadne vode
nastale uporabom vode u procesu rada i proizvodnje, u industrijskim i drugim
proizvodnim pogonima, a ove vode ulaze i rashladne vode
temperaturom;
oborinske otpadne vode
nastale od oborina koje se u doticaju s niim slojevima atmosfere, povrinama tla,
krovovima i sl. vie ili manje pa ih je uputno prihvatiti u kanalizacijski
sustav.
Sve navedene tri osnovne skupine sastav lcomunalnih otpadnih
voda, a njima se pridruuju otpadne vode od pranja javnih prometnih povrina i
procjedne vode, koje u kanalizacijski sustav prodiru zbog loe izvedenih spojeva
njegovih cijevi, napuklina na njima i primjene vodopropusnih cijevi.
U nekim se podzemne vode prikupljaju i posebnim sustavom kanali
zacije drenaom. se odvode s otpadnim vodama, a ponegdje se
isputaju direktno u prirodne vodne sustave.
Opisat posebne svake od nabrojenih skupina.
1.1. otpadne vode
U tu grupu mogu se svrstati sve vode koje su, u irem smislu, upotrijebljene za
vodoopskrbu stanovnitva, odnosno za zadovoljavanje ivotnih funkcija i sanitarnih
potreba te za gradsku komunalnu potronju.
12 BoENATUAR: KANALIZACUA
Ove su otpadne vode organskom tvari, pB. je njihova osnovna karakte-
ristika biorazgradivost, tj. razgradnja mikroorganizama Mikro-
organizmi se hrane bioloki razgradivom tvari u otpadnoj vodi, a pri tome se troi
kisik. ''Biokemijska potronja kisika" (BPK) pokazatelj je razgradive organske
tvari u vodi. Za potrebe uveden je pokazatelj "petodnevna bioloka potronja
kisika" (BPK
5
), i to pri temperaturi 20oC, a izraava se u mg/l Or
U sastavu otpadne vode su i tvari koje ometaju biokemijske postupke razgradnje
organske tvari, pa se organskih tvari izraava pokazateljem "kemijske
potronje kisika" (KPK), izraenim u mg/l Or
Sastav i koncentracija otpadne tvari u upotrijebljenoj vodi iz ovise o
ivota, klimatskim prilikama, raspoloivim vode u vodoopskrbi
stanovnitva, vodoopskrbnog sustava i dr.
Fekalne otpadne vode danas su vrlo rijetke, a pojavljuju se u izoliranim
objektima, slabo opsk.rbljenima vodom, pa se stoga grade tzv. higijenski
suhi zahodi, koji slue samo za odlaganje urina i fekalija, a ne ispiru se
vodom.
Sanitarne se otpadne vode razlikuju od industrijskih otpadnih voda (tehnolokih
i rashladnih), iako se odvode istim kanalima.
otpadne vqde su organskom tvari, razgradnja koje
od njena ulaska u vodu. -Prema stupnju bioloke razgradnje razlikujemo tri stanja
otpadne vode:
svjea voda: otpadna je voda u kojoj bioloka razgradnja jo nije napredovala, a
koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od koncentracije u vodovodnoj vodi;
odstaj ala voda: u njojje sadraj kisika jednak nuli, jer je potroen za bioloku razgradnju;
trula voda u njoj je bioloka razgradnja napredovala i odvija se
anaerobne (bez prisutnosti kisika).
U kanalskom sustavu nastoji se pojava trule vode, jer ona izaziva koroziju
betona i kanalizacijskih objekata.
Anaerobnom razgradnjom stvaraju se ugljendioksid co2 i sumporovodik
koji u vodi dalje oksidira u sumpomu kiselinu H
2
SO
4
i druge korozivne tvari. Ta se
pojava moe protokom u kanalu, odnosno tako da se njegovim
brzinama taloenje u kanalskoj mrei.
U tablici 1.1. prikazan j e sastav otpadnih voda prema fizikalnim i
kemijskim pokazateljima.
Ove otpadne vode sadravaju veoma velik broj mikroorganizama, posebno bakterija
i virusa, kojima su i pato geni. Njihov broj i vrste ovise, u prvom redu, o sanitarnim
prilikama na odvodnje. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi
samo malen broj u prilikama izaziva bolest. Veoma velik broj mikro
organizama bioloku razgradnju organske tvari, pa je njihova
funkcija korisna.
1. OTPADNA VODA 13
Tablica l l Pokazatelji sastava otpadnih voda [7] ..
Pokazatelj
Fizikalni
ukupne
taloive
Kruti ne
suspendirane
rasprene
Keniliski
BPK5 *
Organske
KPK*
tvari:
uou *
ukupni (N)
organski
Duik amonijak
nitriti
nitrati
ukupni (P)
Fosfor organski
anorganski
pH
Kalcij
Kloridi
Sulfati
"' biokemijska potronja kisika. petodnevna
"'KPK kemijska potronja kisika
* UOU- .Ukupni organski ugljik
\
Koncentracija (mg/l)
Raspon

vrijednost
300-1200 700
50-200 100
100-00 220
250-850 500
100-400 250
200-1000 500
100-400 250
15-90 40
5-40 25
10-50 25
5-20 12
1-5 2
5-15 10
7-7.5 7.0
30-50 40
30-85 50
20-60 15
Temperatura otpadne vode poviena je u usporedbi s vodovodnom, i to zbog
upotrebe tople vode u kupaonicama i kuhinjama te uslijed procesa bioloke razgradnje
i sl. je temperatura otpadne vode od ll ,6 do 20,5C. Povienjem temperature
ubrzavaju se bioloki procesi razgradnje, se bre troi otopljeni kisik i stvara
opasnost od truljenja vode u kanalskoj mrei. Taje posebno vana u ljetnim
prilikama, u toplijim krajevima.
14 B02ENA TUSAR: KANAUZACLJA
Osim nabrojenih karakteristika, ove otpadne vode i na ekoloke i sanitarne
prilike u prijanmiku otpadne vode; gradska otpadna voda neugledna je izgleda, boje
i vonja, to je uzrokom dodatnog prijamnika u estetskom smislu.
Kao pokazatelji otpadne vode se rabe pokazatelji:
(tablica Ll.)
biokemijska potronja kisika- petodnevna (BPK,),
krutih tvari (ukupne, taloive, suspendirane, rasprene),
kemijska potronja kisika (KPK),
nkupni organski ugljik (UOU),
duik (nkupni N, organski, amonijak, nitriti, nitrati),
fosfor (ukupni P, organski, anorganski),
temperatura,
pH,
ukupna ulja i
sadraj mikroorganizama fekalnog porijekla.
1.2. Industrijske otpadne vode
Tehnoloki procesi lJ. industrijama su veoma pa se i otpadne
vode iz pojedinih industrija veoma razlikuju po svom sustavu. U te se otpadne
vode mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, i to:
bioloki razgradive ili kompatibilne, tj. one koje se mogu mijeati s gradskim
otpadnim vodama, odnosno odvoditi kanalizacijom (npr. iz nekih
prehrambenih industrija) i
bioloki nerazgradive ili inkompatibilne, koje se prije mijeanja s gradskom
otpadnom vodom moraju prethodnom postupku
(npr. iz kemijske i metalne industrije).
U praksi se industrijske otpadne vode dijele u skupine i uvjetno
voda Pritom se uvjetno ubrajaju one vode koje upotrebom nisu pretrpjele
znatnije promjene u smislu fizikalnih ili kemijskih svojstava, pa se bez prethodnih postupaka
obrade mogu u gradski kanalizacijski sustav ili ispustiti u prijamnik.
Pojedine industrije upotrebljavaju velike vode pri
se temperatura vode povisi, a znatan se njen dio ispari. Posljedice su
koncentracije soli u otpadnoj vodi i njeno temperaturno
Svaka industrija predstavlja problem, i to zbog osnovnih sastojaka u
otpadnoj vodi, a pojedine industrijske otpadne vode mogu sadravati i otrovne ili
teko razgradive sastojke koji tetno na ivi svijet u okoliu. To su teki metali,
kiseline, luine, nafta i naftni derivati, masti i mineralna ulja, radioaktivni izotopi,
sintetski kemijski spojevi, dakle, sastojci kojih nema u prirodnim vodama.
1. OTPAOOA VOOA 15
Takve vode treba prije na gradsku kanalsk:u mreu, i to:
radi kontrole otrovnih i postojanih (persistentnih) tvari, koje se
gomilaju u ivim organizmima i bioloku razgradnju,
radi izdvajanja iz otpadnih voda eksplozivnih, korozivnih i zapaljivih tvari, koje
kanalizacijske cijevi i objekte,
radi uklanjanja inhibitora, koji rad za
komunalnih otpadnih voda.
U praksi, kad se otpadne vode iz industrije odvode istim kanalskirn sustavom s
otpadnom vodom, industrijskim otpadnim vodama izraava
se "ekvivalentom stanovnika" (ES), prema pokazatelju BPK
5

to ne odgovara stvarnom stanju, jeru otpadnim vodama pojedinih industrija
ima tvari koje ometaju biokemijske procese, pa bi bilo bolje potronju kisika izraziti
pokazateljem kemijske potronje kisika KPK.
U kanalskirn sustavima, u kojima se zajedno odvode i industrijske
otpadne vode, odnos KPKIB?K pokazuje industrijske otpadne vode. Znatne
razlike izmedu industrijskih i otpadnih voda dolaze do izraaja kako slijedi:
duika na matan industrije.
Gradske vode imaju pH u granicama 1 - 1 ,5, to da su neutralne; pH ili
manji od toga na utjecaj industrijske otpadne vode.
Pojava tekih metala karakteristika je industrijskih otpadnih voda.
Odnos hranjivih soli, osobito duika i fosfora, u gradskoj vodi iznosi 15 - 20%
od BPK, a u industrijskim vodama nema duika i fosfora.
visok salinitet i njegove nagle promjene su karakteristika industrijskih
otpadnih voda.
U industrijskim vodama dolazi i do znatnije promjene temperature.
1.3. Oborinske vode
Oborinske vode samo se uvjetno mogu smatrati vodama, jer one na svom putu
ispiru atmosferu i otapaju ili transportiraju prema povrini zemlje sve sastojke koji se
isputaju u atmosferu na tom ili koji pod vjetrova dolaze iz drugih
znatno udaljenih krajeva Primjer su tzv. kisele kie, koje ugroavaju ume, i tzv. crvene
ili ute kie, koje nastaju kao posljedica ispiranja pustinjske praine iz Afrike. Taj
problem treba ponajprije Ijeavati kontroliranim isputanjem u atmosferu.
obotiuskih voda, koje s gradakog u kanalizaciju, odnosno
u prijamnik, ovisi o nmogo npr. o vrsti povrinskog pokrova, intenzivnosti i vrsti
prometa, industrija, trajanju kie bazena,
trajanju sunog razdoblja koje je prethodilo kii itd. Koncentracija u oborinske j
vodi mijenja se tijekom trajanja oborine, odnosno u procesu formiranog
16 BOENA TUAR: KANAUZACUA
je da je koncentracija suspendirane tvari u prvom dotoku oborinske
vode i do lO puta nego u zavrnim fazama otjecanja. Pri jakim i dugotrajnim
kiama ta razlika moe biti znatno i vie od 20 puta.
S obzirom na biokemijsku potronju kisika (BPK) prve dotoka
su 2-5 puta je nego zavrne.
Nadalje, u tu skupinu svrstane su i vode koje od topljenja snijega, koje
poprimaju karakteristike veoma voda. Posebno su oni
dotoci koji se javljaju pri naglu zatopljenju, i to u fazama zavrnog topljenja snijega
kad sva nak:upljena u razdoblju niskih temperatura dospijeva u kanalizaciju
(kao rezultat vlastitih dotoka ili kao posljedica ulica).
1.4. Proe j edne vode
Procjedne su vode podzemne, vode, filtrirane kroz slojeve tla. U
objektima: na padini brda ili u dubokim podrumima dolazi do
podzemne vode, koju treba prikupljati posebnim sustavom kanalizacije- drenaom i
u odvodni sustav.
1.5. Komunalne otpadne vode
Sve ove vode naposljetku zavravaju u kanalskim sustavima,
kao komunalne ili gradske, a s obzirom na moraju zadovoljiti zakonske
odredbe. To je odredeno osnovnim zakonskim i podzakonskim propisima, a to su:
Zakon o vodama, NN 107/95, 72 i drugi
Dravni plan za zatitu voda, NN 8/99
Pravilnik o vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama, NN 40/99 _
U gradu Zagrebu sastav otpadnih voda koje se uputaju u javnu kanalizaciju
posebno je Pravilnikom o sastavu otpadnih voda koje se uputaju u javnu
kanalizaciju, SL glasnik grada Zagreba, br. 24177 _
1. OTPAONA VODA 17
Literatora:
l. Anon: Proposal for a Council Directive (EEC) on the Ecological Quality of Water,
Submitted by the Commission on 817/1994 (94/C 222/6-15).
2. Dravni plan za zatit.u voda, NN 8/99.
3. Gehm, H. W, Bregman, J .l.: Handbook of Water Resources and Pollution Control, New
York: Van Nostrand Reinhold Company, 1976,
4. Mc Gauchey, P. H.: Engineering Management of Water Quality, New York: Mc Graw-
Hill Book Company, 1968.
5. Metcalfand Eddy, INC: Wastewater Engineering Treatment, Disposal, Reuse, inter. ed.
New York: McGraw - Hill Book Company, 1991.
6. Pravilnik o vnjednosJima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama, NN 40/99
7. Sundstrom, D. W., K.lei H. E.: Wastewater Treatment, Englewood Clifs: Prentice Hall
Inc, 1979, ll.
8. Zakon o vodama, NN 107195.
18 B02ENATUSAR: KANALIZACIJA
S tika 1.1. U XVI. se svekolika otpadna voda bacaJ a kroz prozor bez obzira na prolaznike
2. SANITARNI I PREDMETI
Sanitarni predmeti predstavljaju vezu dviju insta
lacija: vodovoda i kanalizacije. Naime, iznad svakoga sanitarnog predmeta vodovodna
je izl j evno mjesto, a u nj se ulijeva tek prikupljena otpadna voda, tako daje tu ujedno
i kanalizacij skog sustava.
Sam naziv sanitarni predmet govori o zdravstvenoj odnosno higijenskoj potrebi
kojoj on mora udovoljiti. Da bi se zadovoljili zdravstveno--higijenski uvjeti, nuno je
uspostaviti vodovodni sustav s primjerenom vode za ispiranje, te kanali-
zacijski sustav za otpadne vode.
Sanitarni su predmeti, u pravilu, otvorene posude za otpadne tvari u
stanju, to se odvodi ostalim dijelovima kanalizacijskog sustava. Nazivamo
ih i prijanmicima otpadne vode.
Otpadne se vode razlikuju po sastavu, odnosno porijeklu, te po
isputanja u kanalizacijski .sustav. Sanitarni 'se pak predmeti razlikuju prema namjeni,
konstrukciji i vrsti otpadne vode koju prikupljaju.
Sanitarni predmeti prikupljaju:
fekalne otpadne vode iz zahoda i pisoara,
potrone vode iz (kuhinja, kupaonica ... ).
Bez obzira na njihovu namjenu i konstrukciju, usvojena su osnovna pravila koja
sanitarni predmeti moraju zadovoljiti.
Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno z;:t
optimalnog odnosa i njegovih aktivnosti u svakodnevnom ivotu.
Prilijmm odredivanja dimenzija sanitarnog predmeta i prostora, u koji ga postavljamo,
vaan je odnos sanitarnog predmeta i fiziolokih potreba u
il:voini.m dobima. Ergonomija se u ovom bavi oblikovanjem i
S;iUlitarnog predmeta, i to s obzirom na ljudskog tijela i normalne uvjete
k,.oritenja sanitarnim predmetom (slika 2.1.).
Sanitarna sigurnost (higijena)- osim higijene, sanitarni predmeti moraju
Z[!,!lo,oljiti i druge uvjete. Radi to lakeg odravanja njihove povrine moraju
,,,,, . .----,iz njih se ne smije iriti neugodan vonj, pri dodiru sa sanitarnim predmetom
prenoenje bolesti, valja stiati zvukove prilikom
i
upotrebe- kako bi se pri koritenju sanitarnim predmetima
njihovi rubovi moraju biti zaobljeni.
20 BOENATIJSAR: KANALIZACUA
Slika 2.1. Ergonomija
Konstrukcija im mora biti funkcionalna, vodonepropusna, estetski prihvatljiva,
za jednostavnu ugradnju i lako odravanje te
koritenja sanitarnim predmetima, osobito gospodarska, izraava
se vode za ispiranje, te potrebom za sanitarnog predmeta.
Svi sanitarni predmeti moraju zadovoljiti osnovne uvjete:
moraju biti trajno nepropusni za vodu;
od materijala primjerene i trajnosti s obzirom na ili
kemijske utjecaje;
jednostavna oblika koji osigurava brzo otjecanje otpadne vode.
N dio navedenih zahtjeva pri izboru sanitarnog predmeta ovisit o izboru
materijala od kojega se predmet proizvodi.
,
SANITARNI l PREOMETI 21
2.1. Materijali
Materijali za izradu sanitarnih predmeta moraju imati svojstva za
zadovoljavanje sanitarnih i estetskih uvjeta. Svojstva pojedinih materijala
ispituju se na razne laboratorijski. Tako se posebno
svojstva:
- otpornost na visoke i niske temperature,
- vodonepropusnost
- izgled povrine (bez napuklina) i
kemijska svojstva:
- otpornost na kiseline i luine
svojstva:
na pritisak, istezanje i udar.
S obzirom na navedene zahtjeve, za proizvodnju sanitarnih predmeta upotre-
bljavaju se razni materijali. su to keramika (fajansa), lijevano eljezo, razni
metalni limovi te kamen i plastika.
2.1.1. sanitarni predmeti
Za sanitarnih predmeta keramika je najprihvatljiviji i primje-
njivani materijal (umivaonici, WC-koljke, bidei, pisoari). su materijali:
sanitarni porculan, fajansa (kamenina) i kamentina.
se materijali razlikuju, ali uglavnom su od raznih vrsta
. gline, kojoj se dodaju kaolin, kameni pijesak, kvarc, amot i drugi dodaci.
finalnog proizvoda ovisi o postotku pojedinog sastojka, mljevenja, mijeanju i
tehnolokom postupku primijenjenom u proizvodnji temperature
Sanitarni porculan najkvalitetniji je i najskuplji tip posude. Sastoji
Se od jednakih dijelova kaolina, glinenca (feldspata) i kvarca. se na temperaturi
od 1400C, a pritom se glazura vee s podlogom. Ovaj je materijal zbijen, tvrd
i Zbog n\egove velike mogu se proizvoditi sanitarni predmeti s
tankim stijenkama, sto se mogu vijcima. Nedostatak ovoga materijala
je .skupljanje (9-13%), pa nije pogodan za velike sanitarne predmete.
; .. ,,
1
,-,_Fajansa (podvrsta kameni ne) j e porculanu, se od istih sastojaka,
illi je porazna, paje valja glazurom. i glaziranje su istovre-
na temperaturi 1200C.
ti;! .do Je Jettin, osrednje materijal, tako da se na njemu s vremenom pojavljuju
.. Danas se sve manje upotrebljava za sanitarne predmete.
osim gline, sadri pijesak i amot. i glaziranje su istovremeni.
22 BOENATU$AR: KANALIZACUA
Otporna je na kemijske i toplinske utjecaje. Primjenjuje se za izradu odvodnih
cijevi boje), ali i sanitarnih predmeta. Posebno je gospodarski
povoljna i jeftina.
2.1.2. Lijevano eljezo
Lijevano eljezo trajan je materijal, otporan na koroziju. Od njega se
kade, tuevi, praonici i umivaonici, slivnici, cijevi, razni odjelj i-
i dr. Radi ljepeg izgleda, te odravanja i zatite od korozije, sanitarni se predmeti
od lijevana eljeza iznutra emajlom, a izvana uljanom
bojom. Njihove su stijenke debele od 4 do 6 mm i stoga su sanitarni predmeti od
lijevana eljeza teki, skuplji, ali i dugotrajni. Danas se primjenjuju.
2.1.3. Limovi
limove za izradu sanitarnih predmeta ubrajamo:
ili crni lim, debljine 1,5 - 2 mm, obavezno se emajlira radi zatite od
korozije, te lakeg odravanja i ljepeg izgleda. Predmeti od lima su laki i
jeftiniji od onih iz lijevanog eljeza, ali im je i vijek trajanja
lim (antikorozivni debljine 0,8 - 1,5 mm, otporan je
na koroziju, trajan, izgleda, ali skup. Upotrebljavaju se dvije vrste ovog
kromnikaljni, u kojem je osnovna legura krom u minimalnoj od 12%, a
dodani su mu nikal, molibden i mjed, koji popravljaju antikOrozivni kroma;
kromni, koji ne sadri nikal, a kroma varira 13 i 17%.
Limovi, debeli od 0,8 do l mm, spajaju se zavarivanjem. Dobro izgledaju,
su, ali skupi. Sanitarni se predmeti mogu izraditi iz jednog komada,
pod preom. To su kuhinjski sudoperi, korita za pranje i umivanje, obdukcijski
stolovi i dr. Da bi se umanjili efekti prilikom upotrebe, s njihove se donje,
nevidljive strane nanosi sloj plastike;
bakreni lim ima svojstva, otporan je na koroziju i trajan, primjenjuje se
rijetko, a u medicini kao kada za kupke.
2.1.4. Kamen
prirodni kamen najvie se primjenjuje u naem obalnom gdje je
rasprostranjen materijal Od njega se kuhinjski sudoperi, ukrasne fontane i
bazeni. Zbog velike teine i skupog rada danas se sve manje upotrebljava;
umjetni kamen (terazzo) se upotrebljava za izradu kuhinjskih sudopera,
grupnih umivaonika, korita i sl. Njegove se vidljive plohe mogu brusiti i polirati, ali
s vremenom ipak potamne i tee ih je odravati. Stijenke, debele od 10 do 20 mm,
radi a time i trajnosti, se Rabitzovim pletivom.
SANITARNI l PREDMETI 23
2.1.5. Plastika
Danas se plastika sve vie upotrebljava za izradu sanitarnih predmeta i opreme
sifoni, zahodske daske, kutije za toaletni papir). Taj je materijal smjesa
staklenih vlakana i poliestera te raznobojnih pigmenata. Sve se vie proizvodi zbog
svojih dobrih svojstava: ne korodira, dobar je toplinski i izolator, male rllase,
u svim bojama, a sve se vie upotrebljava i zbog
2.2. Sifoni
Sanitarni i predmeti na se kanalizaciju obavezno preko
sifona. je sifona prodiranja plinova iz kanalizacijske mree u
prostorije. Stoga ih nazivamo zadaha.
Osnovni je dio sifona vodeni visok 50-1 OO mm. Visina vodenog i promjer
izljevne cijevi na pojedinoga sanitarnog predmeta utvrduju se ispitivanjem.
Pritom je vano voditi o gubitku vode uslijed usisavanja, isparavanja i drugih
pojava.
Osim visine vodenog propisuje se i najmanji promjer sifona1 i to za:
umivaonik, bide, izljeve 30 mm
kade 30-40 mm
zahodsku koljku
pisoar, mokrionik
praonik
Slika 2.2. Sifon [l]
I OO mm
50mm
40mm
Jednostavan tip sifona, koji dobro funkcionira i bez posebnog odravanja,
njenje od savijene cijevi. Nakon svakog pranjenja u njemu ostaje stupac vode, koji
vodeni Proizvode se sifoni konstrukcija i oblika (slika2.3.). Sifon
je sastavni dio sanitarnog predmeta (WC-koljke, bidea, umivaonika itd.),
od istog materijala.
Sifoni se PrOizvode od lijevanog eljeza, mesinga, bakra, olova, tvrde i meke
plastike i gume.
Konstrukcija sifona mora osigurati protjecanje otpadne vode kroz cijev na kojoj
24 BDlENATLJSAR: KANALIZACUA
je sifon postavljen. da se na tom mjestu usporava tok vode i mijenja smjer
njena kretanja moe do taloenja, a ponekad i Radi odravanja
odvodnog sustava, na dnu sifona je otvor za
Posebna vrsta sifona postavlja se na mokrionik koji prilikom ispiranja isisava i
sadraj opuci).
l. cijevni P-sifon
2. cijevni S-sifon
2 3
3. bocasti sifon
4. zmijasti sifon
5. kutijasti sifon
6. neisisni sifon
F
4
,, 5
Slika 2.3. Razni tipovi sifona [2]
2.3. Sanitarni predmeti
2.3.1. Zahodi
6
Pod ovim nazivom podrazumijevamo ne samo sanitarne predmete i zahodsku
prostoriju. S obzirom na smjetaj i namjenu objekata, zahodi se izvode prema slici 2.4.
Slika 2.4.1. Slika 2.4.2.
Slika 2.4. Sanitarna prostorija za smjetaj zahoda
Prema upotrebe zahode moemo podijeliti u skupine:
suhi zahodi postavljaju se na mjestima gdje nema vode za ispiranje. Higijenski
suhi zahod moe se upotrebljavati bez opasnosti od zaraze je u poglavlju
8);
zahodi s ispiranjem sanitarni su predmeti koji, uz zahodsku koljku, imaju i
prikladan za ispiranje. Mogu biti namijenjeni za sjedenje ili
specijalni zahodi: u ovu se skupinu mogu svrstati zahod s tuem ili klozomat. To
je poseban zahod s ispiranjem, kombiniran s automatskim pranjem i suenjem.
Takav je zahod najhigijensk:iji, pogodan za bolnice i domove, posebno za invalide
bez ruku;
zahod bez sifona namijenjen je za prostorije u kojima se tempera-
tura sputa ispod 0C;
vakuumski zahod, osim zahodske koljke, s odvodom promjera 40 mm, sadri
limenu ili cisternu i vakuumsko crpku za isisavanje i transport otpadne
vode;
zahod mora zadovoljiti posebne uvjete: ne smije kanjenicima
odravanje veze putem instalacije, mora biti otporan na i ne
smije biti rastavljiv da se dijelovi ne bi mogli iskoristiti za bijeg ili kao oruje.
Zahod s ispiranjem:
Ovaj se tip zahoda rabi. Poloaj zahodske koljke i sustav za ispiranje
mogu biti a oni dimenzije prostorije i vode potrebne za
ispiranje (slika 2.5. i tablica2.1.).
2 3
l. s visokim
2. s niskim
3. na
Slika 2.5. Tipovi zahoda s ispiranjem:
4 5
4. koljka s montirana na zid
5. koljka s montirana
na zid
26 BOENA TUSAR: KANAl.!L\CUA
Tablica 2.1. Podaci o visini, udaljenosti od zi& i potrebnoj vode za ispiranje
OZNAKE l 2 3 4 s
h(mm) 1630-1900 260 na vrhu WC-a 600-800 820-1100
b(mml 75-200 220-300 -
75-200 420-500

vode za 7-8 9 6-9 9 3,6-9
isniranie
Ispiranje zahodske koljke:
Za ispiranje zahodske koljke slue i to s rezervo-
arom za vodu i su rjeenja s visokim (slika
2.6.), niskim (slika 2.7.), mono blokom (slika 2.8. J.) ili
(slika 2.8.2.)
1
l
' l
l
'
i
i
ISPIIIU .:!OY
.,
'
j:
Slika 2.6. Zahod s visokim
Danas se primjenjuju Njihove su prednosti: lake
odravanje prostorije, tee tii rad i jednostavnost.
Prilikom montae poj edinih tipova treba paziti na visinu propisanu za
ugradnju. bre ispiranje i pogodni su prilikom
upotrebe. se direktno na vodovodnu instalaciju, zahtijevaju tlak
u vodovodnoj mrei i vode za ispiranje, a u vodovodnoj cijevnoj
mrei uzrokuju vibracije i buku.
da je kvalitetna voda sve skuplja, u posljednje se vrijeme pri upotrebi
sanitarnih predmeta posebna pozornost tednji vode. Ona je
primjenom ispiranja ili kao/stop. tedni se
podbukni ili nadbukni (slike 2.9.).
---T

Slika 2.7. Zahod s niskim
Slika 2.8.1. Monoblok
Slika 2.9. [4]
Prilikom izmjene dotrajalog je ugradnja ovoga novog tipa
(Twico tehnika dvostrukog ispiranja). Na taj se tede i voda, i novac (slika 2.10.).
potronja vode Zll ispiranje WC-a
9 litarskim

900 l
328,5 mJ
360 l
131,4 mJ
potronja vode ZJl ispiranje WC-a
dvokolilinskim Twico
Slika 2.10. Uteda vode primjenom ispiranja [4]
Zahodske koljke u zahodu s ispiranjem mogu, prema upotrebe, biti za
sjedenje ili koljke za sjedenje su rairenije. Prema njihova
uja razlikujemo podne i zidne. Ove potonje u novije se vrijeme sve vie upotrebljavaju.
Odravanje sanitarnih prostorija mnogo je bolje i jednostavnije ako je oM><J
na zid. Time se osigurava i bolja izolacija, a laka je i nulbOva '
primjena u prefabriciranim instalacij skim blokovima.
Na slici 2.11. prikazani su vrste i tipovi zahodskih koljki.
2
3
4
A B C D E

EI w

l plitke zahodske koljke
2 i 3 duboke zahodske kolJke
4 koljke
Slika 2.11. Tipovi i vrste zahodskih koljki [2]
Plitke koljke imaju plitki tanjurasti prijamni dio u kojem je mala vode.
U njima je nadzor fekalija, to je u nekim vano. Iz takvili se
kOljki-zadah iri i dulje traje, pa ih se ne u javnim zahodima.
Duboke koljke imaju prijamni dio ljevkasta oblika, ispunjen vodom, pa se zadah
i:iiiirije iri.
Tip duboke koljke je i koljka, koja nije ni higijenski ni estetski
prihvatljiva, alije ipak
Sjedalo s poklopcem sastavni je dio zahodske koljke. Ono mora biti
tllipje;nsk:o. Sjedalo ima gumene ili koji koljke.
dijelovi moraju biti od materijala.
da se prema fiziolokim dimenzijama (ergo-
il proizvode zahodske koljke:
i to do 3 godine starosti (za jaslice) te do
6 godina starosti (za
?sim :zalo1od.skiih :koljal<a:la upotrebljavaju se i koljke u
oN"J'""'" sjedenje udobnija, ipak direktnim se dodirom mogu prenositi
je posebno odnosi najavne objekte. Stoga je zbog zdravstvenih razloga u
30 BOENA KANALIZACUA
javnim objektima ire namjene pogodnija ugradnja podnih zahodskih koljki, u nas
poznatih pod nazivom

l .. l
'
'
l
Slika 2.12. Ugradnja zah6da
Speci j alni zahodi
Zahod s tuem ili klowmat najnoviji je proizvod visoke tehnologije.
rjeenje odravanje higijene tijela bez upotrebe papira, i to sustavom
pranja i suenja. U isto se vrijeme uklanja neugodan vonj, a suilo s toplim zrakom
sue nj e. U zahod su motor, vode i ventilator s
toplim zrakom.

l ' '

l
Slika 2.13. Zahod s tuem (klozomat) [41
SANITARNI l 31
se zahod
Ovakvi se zahodi postavljaju na mjestima gdje se ne moe zamrzavanje
vode u sifonu. Sifon je sputen u prostoriju u kojoj je temperatura iznad oce, a tuje
postavljen i koji se nogom.

,l\

' u

" .

," !.o\

,

Slika 2:14. se zahod [2]
Vakuumski zahod
;; :Yakuurnski se zahod, umjesto ispiranjem, isisavanjem vakuumskom crpkom,
uz_ dodatak oko l ,21 vode odnosno prema potrebi. Primjena ovog tipa zahoda prepo-
na mjestima gdje nema kanalizacije, npr. na kupalitima, u kampovima i sL
Prilikom isisavanja otpadne vode iz zahodske se koljke i zrak, pa se i zadah
J+13.;D.je iri, ali se buka.
32 BOENA TUAR: KANAUZACLJA
s umivaonikom. Sifon je ispod stropa i ne moe se isisati, paje tako onemo-
komunikacija kroz kanalizacijsku instalaciju.
Slika 2.16. Zahod u kaznionici (zatvoru) [2]
2.3.2. Mokrionici (pisoari)
Pisoari se zahodima za mukarce, a slue samo za
Postavljaju se u svim javnim zgradama, tvornicama,
postajama, javnim zahodima i na drugim mjestima s broJem posJetltelJa. U
stanovima se postavljaju samo iznimno. . . . .
su oblika sa pripadnim sifonom, a smjetaju se uz vertikalni_ Zid.
Zbog svojstava da brzo truli i razvija intenzivan povrme s
kojima dolazi u dodir moraju biti glatke, kemijski otporne i l.spu:ane vodom.
daje zbog soli, koje sadri, od vode, ako se lsp!IllllJe ne podudara
s upotrebom, se zadrava u sifonu i hlapi, pa se tako iri neugodan zadah.
Slika 2.17. Zidni pisoar (4]
PREDMETI 33
Zbog higijenskih razloga pisoari i zahodske koljke ne smiju, radi ispiranja, biti
direktno na vodovodnu instalaciju. Dotok vode mora se prekinuti prikla-
dnim sa spremnikom vode za ispiranje.
Ispiranje pisoara moe biti ili stalno ili automatski eno u interva-
lima (slika2.18.).
za aktiviranje ispiranja pisoara mogu biti podeeni tako da ih aktivira
zadravanje u od 15 do 50 cm ispred i to minimalno 7 s, te da
nakon uporabe pisoara ispiranje traje 13 s. Podeene se vrijednosti mogu naknadno
mijenjati, i to prema potrebama korisnika.
mogu biti:
1 infracrveni s mrenim napajanjem
2 infracrveni s baterijskim napajanjem
3. radarski, skriveni iza tzv. protuvandalski;
4. pneumatski noni
5. pnewnatski
2
'
3
4 5
lmiva<,ni<oi, kao sanitarni predmeti, u pravilu slue za umivanje i pranje ruku.
IJirliva<oruikanU:mo, je osigurati dovod vode (hladne, a i tople), konstruk-
(konzolni se umivaonik na zid), sifon i odvod
i poloaj umivaonika prema
,U Naime, osim za pranje ruku i umivanje, umivaonici slue i za pranje
pranje sitnijih komada rublja i za uzimanje vode.
se nudi mnogo tipova umivaonika, i oblika. Raz-
velike i male umivaonike, a u zahodima se naj
"'"'-"ll' mali umivaonici, koji su kutnog oblika (slika 2.19.).
34 BOhMA TUAR: KAIW.IZACUA

l 1050 J

---tl-- .. :JJ. --_--- -
[ .
.
.. .
Slika 2.19. Tipovi wnivaonika [21
Unutranji oblik umivaonika mora biti takav da prskanje
njegovu punjenju i upotrebi, a iz pun oga _se mora
u odvod. Vanjski oblik umivaonika treba omoguctti lako da u
njemu ne smije biti nedostupnih udubina. Njegovi su rubovi uvijekzaobljem da
ometa kretanje sanitarnom prostori jom.
Dimenzije umivaonika su Posebno

po dimenzijama, koje su od 25/20 cm do 50/40 cm. Povoljna je.
umivaonika 60/45 cm, koja je i modularna i dobro se slae sa ztdnim
dimenzija 15xl5 ili 20x20 cm. ._ _
Konstrukcija umivaonika mora njegovo _,
izdrati teret eventualnoga neprimjerenog upotrebe
penjanje) tj. silu od 100 kg. , __
broj umivaonika se pomocu konzola, a u ..
direktno u zid, vijcima ili vjeanjem na dvije kuke. Ovi jednostavniJI
primjenjuju se za umivaonike od veoma matenjala, a
i zid mora biti primjereno (slika 2.20.).
SANITARNI! PREDMEll 35
Umivaonik moe biti postavljen i na stup, ali je pritom konzolama ili
vijcima na zid, a stup slui samo kao ukras i zatita sifona.
1 - vijcima 2- vjeanjem
3 - konzolom
umivaonika
iznad poda za postavlJanje wmvaonika iznosi za
odrasle osobe 80 cm
dj_ecu od 6 do 14 godina 70 cm
... djecu od 3 do 6 godina 60 cm
. frizerski umivaonik 75 cm
,,,,_-J''"ma umivaonika na stupu ovisi o visini stupa.
vode u umivaonik je zidnom i ispusnicom.
ispusnice i mijealice se na horizontalni dio umivaonika.
na tom mjestu moraju biti otvori ili stanjeni dijelovi koji se
<,pl'obUu. Armature se na keramiku kitom (najbolji je gips),
karika ili stezanjem podloaka i gumenih brtvi.
ISpusJnicJe i mijealice imaju vie prednosti, jer mogu biti postavljene na
I'OI!O<In<>ivisini,lula im moe biti pokretna, a moe joj se dodati i savitljivi
se olakava ispiranje unutranjosti posude. Iz higijenskih je razloga
postavljanje zidne mijealice iznad wnivaonika.
36 Bo1ENA1\JAR: KANAUZACUA
Pri upotrebi tople vode (u novije vrijeme tako je uvijek) treba postavljati mije-
alice, a ne posebne ispusnice za hladnu i toplu vodu. Naime, u potonjem
mijeanje je vode samo u posudi, a je upotreba mlaza vode, to je
velik nedostatak
SUka 2.21. ispusnica i mijealica
Zbog velikog broja korisnika u javnim toaletima nastaju veliki problemi s odrava-
njem higijene, pa se u tom upotreba tednih vodovodnih armatura:
pneumatska vodovodna armatura aktivira se pritiskom, a se nakon :
podeenog intervala;
vodovodna armatura aktivira se jednostavnim prekidan jem infra-
crvenog snopa ispod armature, a se odmicanjem ruku. Cijeli
mehanizam srnjetenje u tijelu armature ine zahtijeva nikakvo vanjsko napajanje. ':
Slika 2.22. Pneumatska ispusni ea [ 4]
Slika 2.23. ispusn:ica
Ove armature maksimalne utede u potronji vode, a i en<ergjjejl>
potrebne za zagrijavanje (zatita okolia!), to relativno veliku investiciju za
armature moe povratiti u vrlo kratkom roku.
Tablica 2. 2.
vode pri ispusnicama
SANITARNI l PREDMETI 3 7
. u. 2.2. prikazana je godinja potronja vode pri koritenju tipova
tspusruca u o? jektu l OO korisnika dnevno, 300 dana godinje, uz 3 bara pritiska.
Zbog htgtJenskih zahtjeva u odnosu na pitke vode, izljev vode u umiva-
onik mora biti najmanje lS cm iznad maksimalne razine vode u umivaoniku.
Za odvod vode iz umivaonika slue izljevni ventil i sifon.
Metalni izljevni ventil ujedno je i spoj posude s cijevnim odvodom a
slui i za zatvaranje mnivaonika '
Sifon je od kromiranog mesinga, a moe biti i u umivaonik. Po
P-sifone i bocaste. Promjer sifona je 30 mm, a
voderu u nJemu visok je 60 mm.
Uz umivaonik se postavlja i potreban pribor: sapuna, polica
i ogledalo.
U kolama, vojarnama, industrijama i drugdje gdje se broj osoba istovremeno
koristi umivaonicima postavljaju se grupni umivaonici.
2.3.4. Bide
je sanitarni predmet, koji se donedavno postavljao samo u dobro opremljene
kupaomce raskonih hotela i elitnih stambenih zgrada, a danas ga sve nalazimo
i u osrednje opremljenim stambenim kupaonicama, bolnicama, tvorni-
cama, kolama i dr. '
se za pranje srednjeg dijela tijela, pranje nogu i klistiranje.
PranJe Je moguce IZ posude ili mlazom vode .
.. biti na J!Od ili konzolno na zid (slika 2.24.).
< Btde Je opremljen (koja je na samom bideu) ili zidnom armaturom a
pranje pOd mlazom, i to bez higijenskih nedostataka. Takvim
do usisavanja otpadne vode u vodovodnu mreu.
vode uvijek slui mijealica, jer je pri upotrebi potrebna topla voda.
38 B02EKA TUSAR: KANALIZACUA
Otpadna se voda odvodi preko izljevnog ventila,preljeva i sifona. Sifon je
cijevni P-sifon, promjera 32 mm, a odvodna cijev cjl40 mm.
Uz bide postavlja se pribor, i to: sapuna, spuve, kuka za a za
lake dizanje i rukohvat, otprilike 80 do 100 cm iznad poda.
2.3.5.Kade
Kadama nazivamo sve posude koje slue za kupanje i pranje cijelog tijela. Na
tritu ih moemo u oblicima i Prema tipovima, namjeni
i razlikuju se: kade za kupanje, kade za tuiranje, kade za pranje nogu,
kade i terapijske kade.
Kada za kupanje izduena je oblika i takvih dimenzija da moe
u njoj leati. Dio kade gdje dolazi glava u pravilu je polukruan, a noni je dio je
Prema vanjskom obliku kade mogu biti: slobodno ili uzidane.
U slobodno kada vidljiv je njihov vanjski oblik. One ne zadovoljavaju
higijenske uvjete, jer je prelijevanje vode preko rubova, a je poda
ispod kade oteano. Uzidane kade lako odravanje higijene
prostora. Kade za kupanje imaju preljev i zidnu annaturu.
o
lSOO 11600 17 )
Slika 2.25. Kada [l]
b
"
l -kada
2- zid s
3- podloga
4- ispust
5- sifon
6- preljev
7 - preljevna cijev
8- vrataca
9 - tu i mijealica
1 O - postavljanja
mijealice
Dimenzije kada se veoma razlikuju, a to zavisi od
Dimenzije slobodnih i obloenih kada (vanjska duljina/vanjska irinal'najvec:a
dubina- sve su mjere u cm) u rasponu su:
od 140/60/45 do 185/82/52 cm, a su
160/70/46
170/75/46
Dimenzije polnkada se od 100/65/45 do 150/70/46, a je
120170/46 cm.
Univerzalne i kade za tuiranje imaju dimenzije od 60/60/12 do 135/135/40 cm,
.a su 80/80/30 cm.
Kade mogu biti od raznih materijala:
od lijevanog eljeza, imaju stijenke debele 4-6 mm, iznutra su emajlirane, a
izvana obojene radi zatite od korozije, otporne su na udare i koroziju i vrlo
trajne, ali su relativno teke i skupe;
od lima, preane su u jednom ili vie komada i emajlirane iznutra i izvana;
se danas vrlo upotrebljavaju, imaju glatke povrine, lagane su i
otporne na utjecaje korozije.
Sve vrste kada, bez obzira na materijal od kojeg su zbog svoga pro-
stornog oblika imaju vrlo tanke stijenke, ali su ipak dovoljno da podnesu
potreban teret {oko 200 kg vode, teinu i vlastitu teinu). Za kade
vaan je oblik njena ruba. Zbog funkcionalnih i razloga, a i radi lakeg
pranja i na kadama- su potrebna i zaobljenja ili manjih presjeka._
Kade se postavljaju na noge, koje mogu biti ili podesive. Za obzidavanje
kade upotrebljavaju se opeka i produni ili cementni mort. Na kojoj
visini biti gornji rub kade, ovisi o visini same kade i prostoru za smjetaj izljevne
armature i sifona. Rub kade za leanje je 55 do 60 cm imad poda.
Jspred slobodne dulje strane kade za leanje, polukade, univerzalne, kade za
sjedenje i kade za tuiranje upotrebna je povrina 60 cm.
Voda se uvijek dovodi preko slavine i mijealice, jer je za kupanje potrebna i
topla voda. Za tu se svrhu gotovo uvijek upotrebljavaju zidne armature.
Promjeri ovih slavina su 15 mm, za bre punjenje 20 mm, a u javnim
i-prOstorima 25 mm, sve ovisno o dimenzijama vodovodne mree.
::;:;:-. Kada se mora relativno brzo puniti, jer o tome ovisi udobnost. Voda se iz kade
kroz izljevni ventil, preljev i sifon. Vano je da bude oSiguran pristup si(onu
: --:tadi na kanalizaciju moe biti direktan ili indirektan preko
sifona.
...:L ,)
:t (140 ,
_-J
Izljev i preljev kade sa sifonom i sa slivnikom [2]
40 BOENA TUAR: KANALIZACLJA
Izl j evni ventil kade je izl j evnom ventilu. U nas je
onaj promjera 32 nun, a radi breg pranjenja bolji je s promjerom 40 mm. za
zatvaranje izljevnog ventila kade je na
Preljev se sastoji od otvora smjetenoga oko lO cm ispod gornjeg ruba
kade s rozetom, koljena od bakrene legure te olovne, mesingane ili preljevne
cijevi lj) 30 mm. Preljevna se cijev ispod kade spaja s izljevnim ventilom ispred sifona
odnosno slivnika.
Veza s mreom kanalizacije je na vie preko sifona ili
slivnika, kako je prikazano na slici 2.27.
3
h
Slika 2.28. Tu annature u raznim izvedbama [4]
"
l
"

i-
h '
Slika 2.27. kade na kanalizacijsku mreU [2]
-
Uz kade za kupanje, a isto tako i uz one za tuiranje, valja osigurati
pribor: rukohvat te za sapun i spuvu. dodajemo sjedalicu,
zavjese na prostirke, vagu i sl.

2.3.6. Kada za tuiranje
Kade namijenjene samo za tuiranje kvadratnog su oblika. Njihove su
iiii
1
"j T "
H4- r H
"

'
IPP"?!!!'
'
dimenzije 90x90 cm ili 80x80 cm, a duboke su od 13 do 30 cm. Dno im je ponekad Slika 2.29. Kada za tuiranje [lJ
hrapavo radi klizanja. su s dvije strane.
Za dovod vode primjenjuju se uzidana mijealica i tu. Voda se odvodi 2.3.7. Sudoper
l,
'
"
l kada za tu.aranje
2 - podzid - cigla
3 - limena zatita
4 - vijealica i tu
5- sifon
preko izljevnog ventila, izljevne cijevi$ 40 mm i slivnika. Ka
Pribor uz kadu za tuiranie su zavJ esa na zavJ ese, odnosno zatvorena rest
0
sanitarni predmet, sudoper je sastavni dio svake kuhinJ e bilo u stanu
'J oranu menzi h tel . ' '
stiJ' ena. K .' . . '

0
u, a
1
u laboratorijima, bolnicama i dr.
uluDJski sudoperi t br .
Javni prostori zahtijevaju robusnije pa se stoga upotreba mlaza . . upo re JaVaJu se za pranJe u samoj posudi pranje pod
m, pranJe vaca, ruku . d dl . '
armatura (u zid, strop ili pod) (slika 2.28). .Jl!.. ra= svrhe. '
1
r., za
0
agaDJe te za uzimanje vode u
42 BOENA TUAR: KANAliZACLIA
d krundi ovalni kombinirani
Sudoperi su oblika, a poneka su l l
s dijelom za . . . ..,
1
. .
1
. lima, iznutra su emajlirani,
Zidni sudoperi, od
1 1
. s lo ho m
. . . K . su sudoperi JednodiJelni l kombllliram p
a 1ZVal13. oboJem. erarm
za s izdubljenim za pranje najvie se primjenjuju u primorskom
ka edan od kubinjskih
Danas se upotrebljava sa o J
. od h ma.
jednodijelan ili dvodijelan i uvijek je opskrbljen toplom i
hladnom vodom.
,, 0 "'""'==fi

J 1Q!9-1200
SUka 2.30. Detalj dvodijelnoga kuhinjskog sudopera
Prema obliku sudoper moe biti polukruni, koji se postavlja tamo gdje
dovoljno mjesta, ili pravokutni.
C!J
.
lo...i. s
iif
Slika 2.31. Oblici kuhinjskih sudopera
SANITAANII PREDMEn 43
Voda se u sudoper dovodi i ispusnicom. Pritom je vano razlikovati
je li dovod tople vode centralni ili se voda grije lokalno, odnosno plinskim
bojlerom. U drugom i mijealica mora odgovarati tipu vode.
Voda se odvodi kroz izljevni ventil, 32 ili 40 mm, uvijek s Otvor treba
biti ili osiguran perforiranim timom da u njega ne bi upadali komadi. Za
dvodijelni sudoper sifon je Preljev se radi od 25 ili 30 mm.
2.3.8. Predzidne instalacije
Primjenom predzidnih instalacija moe se lake, bre i ljepe rjeiti instalacija
vodovoda i kanalizacije u sanitarnim prostorijama. Predzidne instalacije je
piedvidjeti u novograd.njama, ali i za zamjenu ili pri adaptaciji sanitarnih prostorija.
Postoje Kombifix i Duofix montani element koji se sastoje od skrivenoga
rez_ervoara u metalnom okviru. Komplet sadri sve spojne elemente za instalaciju i
za to jednostavnu i brzu montau. [4]
Slika 2.33. Dovrena kupaonica
velikog broja objekata primjenjuju se i gotovi sanitarni
instalacijski blokovi, a poslije gotove kabine od betona
prikazana su tri tipa gotovih opremljenih sanitarnih prostorija.
44 BOeNATUAR: KANALIZACUA
b
a
910
1630
80
Slika 2.34. Montani sanitarni [l]
2.4. predmeti
u se kanalizaciji, osim sanitarnih predmeta, za i ili '
obradu otpadne vode do izvjesnog stupnja upotrebljavaju i uredaJm .
Razlikujemo tri glavne skupine uredajnih predmeta: slivnike, t
im je karakteristika da su svi u pod.
2.4.1. Slivnici
Slivnici slue za prijam i odvod otpadne vode s podnih povrina.
Vanjski slivnici dvorini, kini, krovni i balkanski) odvode uglavnom.
kinicu i vodu od pranja povrine u odvode za oborinsku vodu.
Dvorini slivnici postavljaju se na dijelu vanjske kanalizacije, a svrha
kanala. su od lijevanog osigurani reetkom, tJ
s talonikom, a sifonom (slika 2.35.).

l
Slika 2.35. Dvorini slivnik [2]
Na mjestima gdje je potrebno prihvatiti velike vode i na velikoj duljini
postavljaju se slivnici, npr. pred ulazima u podrumske ili podzemne etae.
Krovni slivnici i odvode kinicu s povrina ravnih krovova i terasa u
kine vertikale, to su u pravilu unutar objekta. Proizvode se s presjecima 70,
100, 125 i 150 nun, od eljeza, raznih legura i materijala.
Slik-a 2.36. krovni slivnik [2]
l - toplinska izolacija
2 - prsten s brtvom
3 - hidroizolacija
4- folija
5 - cijev
6 - vertikala
je i primjena krovnog slivnika s sustavom odvodnje (slika
2.37.), to daje nove u rjeavanju odvodnje s krovova, bez obzira na
njihov oblik i slojeve pokrova. Karakteristike su tog tipa slivnika:
veliki kapacitet (na povrini do400 m
2
te sa do 12 Vs dovoljno je jedno vodolovno
. grlo),
izlazna cijev iz sifona malog promjera 56 mm, odvod horizontalnim cjevovodom.
''"primjene na krovovima svih oblika (ravni, kosi, kupolasti) bez obzira
krovnih slojeva (neprohodni krov, prohodne terase ili parkiralita, zeleni
. funkcioniranje u svim klimatskim uvjetima (patent
Skandinavije).
Slika 2.37. Vodolovno grlo sustava [4]
Za odvodnju oborinske vode s balkona primjenjuju se balkanski slivnici (slika2.38.).
,,
Slika 2.38. Balkanski sliVnici [2]
Unutarnji slivnici (podni, stropni i vodu od pranja podova i onu
prolivenu uvijek odvode u odvode za otpadnu vodu (slika 2.39.).
Podni slivnici slue za odvodenje vode s podova prostorija, prizemnih
ili podrumskih.
U pravilu su od lijevanog eljeza, masivni i raznih oblika, sa sifonima, s
reetkama manje ili teine, a im ovisi o
Podni slivnici imaju talonik, koji se postavlja radi
sifona ili odvodne cijevi.
l

Slika 2.39. Podni slivnik [2]
47
2.4.2.
U kanalskoj mrei slue za zatvaranje protoka otpadne vode pri
jakim pljuskovima i u usporene vode u kanalskoj mrei.
Svi sanitarni predmeti postavljeni nie od razine usporene vode moraju biti
osigurani da se na tim mjestima otpadna voda izjavne kanalizacije ne bi
izlila u objekt.
To se postavljanjem:
-kanalizacijskog zasuna, koji je u otvoren, a zatVara se zbog velike vode
ili
- odbojnog poklopca (koji je nepouzdan) i pored njega
l
H
Kanalizacijski zasun [2]
(separatori) su predmeti to slue za zatitu dijelova kanali-
utjecaja nekih tvari, kojih ima u otpadnoj vodi, kao to su masti,
i
vie vrsta i to prema tvari koju odvajaju iz otpadne vode.
48 BOENA TU$AR: KANA.LIZACUA
Glavne su skupine:
taWnici- slue za izdvajanje uglavnom anorganske tvari: blata, pijeska, pepela
i .
odjeljivati masd-umasnimpogonima(velike kuhinje,
pri pranju i preradi robe u toploj se otpadnoj vodi u ulijeva_ l
otopljene masti. vode ta se mast stvr?ne 1 na zidovlDla
cijevi i tako im smanji promjer, a moe izazvati i zaguenJe. Buduci da se teko
korisno je, a i propisano, da se u takvim pogonima masna otpadna tvar, pn Je nego
sprovede u kanalizacijsku mreu, proputa kroz masti , .
U odjel ji masti protjecanje se otpadne tvari uspon 1 tako da .se
voda ohladi i mast izdvoji te kao laka ispliva na povrinu. Mast se vad1 ruptcastun
a voda masti (za 92 %) odvodi se u kanalizaciju.
mast se iskoritava, ili baca u
benzina
odjeljivati ulja
O detaljnije u poglavlju 4.
Slika 2.42. Neki tipovi - pijeska, benzina [l]
Literatura:
l.
2.
3.
4.
5.
Kucbel, J.; Fiala, J.; Ondrouek, K.: Tehnieke. zariadenia budov II, ALFA, Bratislava,
1988.
M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, knjiga, Beograd, 1980.
D.: instalacije, Zavod za izdavanje udbenika, Beograd, 1965.
Geberit- dokumentacija korporacije, Predstavnitvo Zagreb.
Prospekti sanitarnih predmeta
3. CIJEVI I PRIBOR
Za otpadne vode upotrebljavaju se cijevi od raznog materijala i raznih
tipova. Izbor cijevi ovisi o vrsti otpadne vode i mjestu upotrebe u objektu, a i o
cijeni.
da je protjecanje otpadne vode kroz kanalizacijske cijevi, u pravilu,
u njima nema pritiska, pa se stoga upotrebljavaju i materijali
koji_ se ne upotrebljavaju za vodovod (beton i keramika), a cijevi od ostalihmaterijala
imaju tanje stijenke.
Cijevi moraju biti dobre kako bi se osigurali siguran transport otpadne
vode, otpornost na kemikalije, postojanost na nagle promjene temperature te otpornost
na koroziju.
Za dvorine i kanale upotrebljavaju se betonske i cijevi od
materijala, a iznimno cijevi od lijevanog eljeza.
-U zgradama se najvie koristimo cijevima od lijevanog eljeza, zatim azbest-
cementnima, olovnim i drugim cijevima .
. -Prema namjeni i poloaju u mrei primjenjuju se ove vrste cijevi:
za temeljne vodovode: od lijevanog eljeza, azbestcementne, HDPE
(High density poly ethylene) cijevi, PVC (Polyvinil chloride) cijevi;
i:a vertikalne vodove: od lijevanog eljeza, azbestcementne i - PVC ili
,::'lroPE cijevi;
":za grane i ogranke od lijevanog eljeza, te - PVC ili
spajaju naglavcirna. Za mijenjanje pravca i promjera
fazanski komadi. Nepropusnost spoja moe se kudjelje i
asfalta, a u novije vrijeme, ovisno o vrsti cijevnog materijala, gumenim
ilizo!varivaujc:m (HDPE).
cijevima ili cijevima od kamentine koristimo se uglavnom u temelj-
ukopanoj u zemlju.
cijevi proizvodi su od gline s dodacima, na visokoj
:Za vrijeme se glaziraju, a time se osiguravaju stijenki,
i otpornost na kemijske i druge utjecaje iz otpadnih voda i tla.
SO BOENATUSAit KANAUZACLIA
Zbog krhkosti ne smiju biti izloene pritisku i . . .
Prema se cijevi svrstavaju u klase A, B 1 C, su prop1saru
odstupanja u izgledu i dimenzijama te doputene u glazun .
Ra k cijevi lj> so mm i 4> 7S mm prmzvode se dugacke 0,5 10,75 m, a
cijevi promjera su 1,0 m. (prema hrvatskoj normi HRN B.D 1.220)
Slika 3.1. Ravna cijev
Tablica 3.1. Dimenzije ravnih cijevi
125 150 200 250 300 400
193 224 274 334 390 500
18 19 20 22 25 30
60 70 70 70 70 70
20 24 34 48 63 100
75 100
!37 164
16 17
60 60
12 16
za promjene pravca, odvajanje pojedinih kanala i za odravanje
kanalske mree se fazanski komadi.
Slika 3.1. Lukovi i skretnica
Lukovi se primjenjuju pri promjeni pravca, a se i
do$ 400 mm prema kutu skretaoja 90', 60", 45" i 30")- Na slici3.2. osim lukova_
rik
i fazanski komad skretnica, koji se stavlJa na mJeStu gdJe Je
P azanJe . (HRN DI225'HRNB 01226)
promjena pravca kanala paralelna s os1 kanala B. l :
Slika 3.3. Jednostruke i dvostruke
3. CIJEVI l PRIBOR 51
spajanje dvaju ili triju kanala. Ogranci
izvode se pod kutom 90 ili 45. Odvojak moe imati jednaki promjer
kao i glavna cijev ili manji (slika 3.3.). (HRN B.D 1.240 i HRN B. D 1.245)
Slika 3.4. Redukcije - prijelazi
Redukcije na jednoj strani imaju presjek, a na drugoj manji.
Primjenjuju se na mjestima gdje se mijenja dimenzija kanalizacijske cijevi. Razli-
kujemo pravilne s naglavkom uzvodno, na uoj strani, i obrnute s naglavkom nizvodno,
na iroj strani (slika 3.4.). (HRN B.D 1.230)
Lukovi mogu biti prelazni a primjenjuju se na mjestima gdje vertikala
prelazi u horizontalni vod, promjera.
Slika 3.5. Revizijski komadi
Cijevi s otvorom za reviziju primjetijuju se na mjestima gdje moe do
u kanalu i uslijed toga do kanala. Imaju otvor s poklopcem za
koptrolu i Pod poklopcem je gumeni umetak, koji osigurava bermeti-
od izlijevanja otpadne vode i prodora plinova. Poklopac se uvijek nalazi
s gornje strane cijevi i pritee se oprugom koja prolazi kroz rupe u cijevi.
Razlikujemo ravne revizijske cijevi, revizijske lukove te jednostruke i dvostruke
(slika 3.5.). (HRN B.D 1.270)

Slilca."-3.6. Cijev s dva naglavka
dva naglavka upotrebljavaju se pri rekonstrukciji kanalizacijske mree
se proizvode i drenane cijevi, koje slue za
i procjedne vode. Od normalnih cijevi ove se cijevi razlikuju
su im u gornjoj polovini izbuene rupice promjera 3-5 mm, kroz koje
i donjom polovicom cijevi.
52 BOENATUSAR: KANALIZACLJA
.Ji;g; . l : , ASFALT
"ti; . . , KUDJEUA o'
_\ j ___ _j
Slika 3.7. Spajanje cijevi [3]
se cijevi na spajaju nabijanjem kudjelje i zalijevanjem
asfaltnim kitom (a). je a ujedno bre i bolje, spajanje gumenim profiliranim
prsteoovirna, koji zadovoljavaju svojom i (b). (slika 3.7.)
3.2. Cijevi od lijevanog eljeza
3.2.1. Cijevi od lijevanog eljeza s naglavkom
Primjenjuju se za vertikalne vodove, i za sabime vodove, a ponekad
i za grane i ogranke. se od sivog lijeva, kao i vodovodne, ali s tanjim stijenkama
d= 3,5- 6 mm. Obostrano su slojem bitumena, otporne na koroziju i trajne
(HRN CJ 1.421).
Cijevi se proizvode' s naglavkom na jednoj strani.
Prema razlikuju se tri grupe cijevi: lake, srednje teke i teke. Razlikuju
se i prema debljini stijenke cijevi te prema debljini i obradi naglavka, kao najvanijeg
dijela cijevi.
Lake cijevi se upotrebljavaju za instalacije izvan zida. U kad je
cijev u zidnom usjeku ilije zgrada javnog karaktera se upotreba srednje
tekih cijevi, a teke se cijevi primjenjuju onda kad se eli da budu dugotrajne.
Proizvode 50, 70, 100, 125, 150, 200 mm, duljine 150,250,500,750, 1000,
1250, 1500, 1750, 2000,2250,2500,2750 i 3000 mm.
Za promjene pravca, promjera cijevi, odvajanje kanala- te za odravanje
mree- reviziju se fazanski komadi (slika 3.8.-3.13.).
Slika 3.8. Lukovi (90", 45", 90" s petom, luk)
SUka 3.9. Prijelazni luk 80", etani luk, prelaznica i
Slika 3.10. Jednostruke i dvostruke
Slika 3.11. Revizijski komad

1@ .
fi!it8\

Slika 3.12. Sifoni od lijevanog !:!ljeza
.r.r.flr-:=

v Za spajanje cijevi od materijala rabe se i spojni dijelovi od lijevanog
zelJeza.
1
2
4
EH
Slika 3.13. Spojni i poklopni dijelovi od lijevanog eljeza
Na slici 3.13. prikazani su:
l - _za na cijev od lijevanog eljeza;
2- Spoj CIJeVI od lijevanog eljeza na
3 :.. s dvostrukim naglavkom; '
,4-:- Usadni naglavak: za spajanje prekinutih vodova;
"-: kraja cijevi od lijevanog eljeza.
5

E;3,::
, n-; -
'' l
, Spajanje cijevi od lijevanog eljeza
54 BOENA TUAR: KANALIZAGUA
Cijevi s naglavcima spajaju se nabijanjem kudjelje u prostor cijevi i
naglavka i zalijevanjem olovom ili bitumenom, ali sve U novije vrijeme prelo
se na spajanje gumenih prstena raznih profila (slika 3.14.).
U svijetu je izvedba kanalizacije na ovaj pomalo zaboravljena,
jer se pronalaze novi materijali, koji bru i jednostavniju izvedbu.
3.2.2. Gjevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog
Pont-A-Mousson)
Odnedavna se na hrvatskom tritu nudi nova vrsta cijevi od lijevanog eljeza i
fazonskih komada bez naglavka.
Cijevi i fazonski komadi SMU (sustavi gravitacijske odvodnje) odvodnog sustava
se od lijevanog eljeza, proizvedenoga novim postupkom recikliranja oda-
branih i legura, to proizvodu daje visoku a posebno je ekoloki
prikladan, jer se moe broj puta reciklirati.
Cijevi i fazanski komadi (odvojci, su od sivog lijeva te izvana i
iznutra antikorozivnim premazima. Vanjski premaz cijevi crvenom temeljnom
bojom ima svrhu zatite od oksidacije, a unutarnji je od epoksidne smole. Na fazonskim
se komadima epoksidna smola upotrebljava i za vanjski i unutarnji premaz.
Cijevi se proizvode nominalnih promjera: 40, 50, 75, 100, 125, 150, 200,250,
300 i 400 mm, podaci u tablici 3.2.
Sve su cijevi 3,0 m. Mogu se prema potrebi rezati na zahtijevanu duljinu.
U proizvodnom programu SMU odvodnog sustava jo su i brze spojnice, od
i standardne EPDM brtve, te ovjesni element od konstrukcijskog
galvanskim
Tablica 3.2. Cijevi SMU odvodnog sustava
Vanjski
P aM
Oznaka
Fazonski komadi:
lukovi radijusa 22,45, 6730', 8730' i
luk velikog radijusa 8730';
jednostruke
dvostruke
3. CUEV11 PRIBOR 55
Osim navedenih, upotrebljavaju se i posebni fazanski komadi, od kojih su neki
na slici 3.15.
luk s odmakom sifon krovni slivnik
Slika 3.15. Neki fazanski komadi SMU odvodnog sustava
Posebno se proizvode spojnice i za prijelaz sa cijevi od lijevanog eljeza
na
Cijevi odgovaraju normama:
ISO 6594
francuska NF A 48-720
DIN 19522
hrvatska HRN C.fl.485 i HRN C.JI.486.
SMU odvodni sustav prema potvrdi o sukladnosti (br. P-25-23 a/96), izdanoj od
Hrvatske, udovoljava u Republici Hrvatskoj zahtjevima za
za: unutarnju kanalizaciju, sustave odvodnje oborinskih voda i
itilltcijske cijevne sustave .
. O>silon opis.ao<>g SMU sustava, postoji i SMU H/B program visoke zatite, koji je
za odvodnju korozivnih i agresivnih jer sadri dodatnu visoko
zatitnu prevlaku. Za unutarnju zatitu slue dva sloja epoksidne smole, a za
metalik premaz i antracitno siva vinilna boja.
sustav visoke zatite primjenjuje se za agresivne otpadne vode i podzemne
se podaci mogu dobiti od zastupnika za Republiku Hrvatsku {6] i iz

'
l
l'
'
!
i
il
56 BO!ENATUAR: KAMAUZACUA
3.3. Azbestcementne odvodne cijevi
se od smjese azbesta i cementa u kalupima pod velikim pritiskom. Dobre
su i trajne. (HRN B. C 4020)
Mogu posluiti za mrei, ali se najvie primjenjuju za
vertikale. One su relativno lagane, neosjetljive na struje i otporne na koroZJjske
utjecaje normalne otpadne vode. Ako su vode ili zemljite agresivni, takve se cijevi
moraju zatititi premazima ili na drugi Proizvode se s naglavk.om ili bez njega.
$60,80, 100, 125, 150 i 200 nun, duljine 3,0 m, s debljinom stijenke 6-9 mm.
Cijevi i fazanski komadi mogu se spajati ili na kudjeljom i
zalijevanjem bitumenom, ili cementnim mortom, a nedostatak je ovoga spoja da se
ne moe demontirati. Bolji je spoj nazuvicom ili gumenim rukavcem (slika 3.16.1),
koji se na kraj cijevi a unutranji se dio naglavka, kao i gumeni rukavac,
nanosi sa sredstvom za klizanje i u naglavak. Pri tome se mora paziti da zubac
rukavca u lijeb u naglavku (slika 3.16.3.).
i
!B
, m --
Slika 3.16.1. Spoj AC cijevi nazuvicom
w
-+

Slika 3.16.2. Spoj AC cijevi kudjeljom
BITUMENSKI KIT
BITUMENSKA VRPC A
ill
.
'
'
'

m
Slika 3.16.3. Spoj AC cijevi gumenim rukavcem
Azbestcementne cijevi mnogo se primjenjuju u gradskoj kanalizaciji i za vanjsku
dvorinu kanalizaciju izvan objelcta, odnosno unutar kompleksa objekata. Proizvodni
program dvije klase ovih cijevi, spojnica i fazonskih komada, a klasifikacija
je provedena prema minimalnoj tjemenoj nosivosti.
Razlikujemo:
laki tip cijevi, s oznakom KC- L($ 350-1100 mm)
teki tip cijevi, s oznakom KC- T($ 100-1100 mm).
Duljine cijevi:
100-300 mm, duljine 3,2 i 5,0 m
$300- 1100 mm, duljina 5,0 m
Za spajanje cijevi upotrebljavaju se "Dalma- reka" spojnice za KC-L i K C-T
cijevi (sL 3.17.).
l_- -[-_1_
----.Cl---------------

_ i Q p l \t300-"KIOO
a) Spoj je i bez srednjeg prstena
'
'
'
-+------
'
'
'
'
--..--
'
'
'
h\ /'riiel"<Zil' spojnica na spoju klasa cijevi istog promjera
Spojevi AC cijevi
i fazonskih komada od azbestcementa u gradskoj, odnosno dvorinoj
se i slivnici za prihvat oborinske vode, to se sastoje od
tipskog dna i reetke od lijevanog eljeza na armirano-betonskoj
(sL 3.18.).
JJillcebom. azbe,;tc<:m,,ntnih cijevi, slivnika i gotovih okana je zadovoljiti
Zaizvedlbu vodonepropusne kanalizacije.
58 BOENA TUAR: KANAUZACUA
'
I

Slika 3.18. Slivnik [4]
SUVIIIK Til" A;
1.
1. po>dlot..
1. oD.O.LM.O.Ri:KA polusp<>jnlc&
,: Krtk <:IJn koJo"' .. .. kllt otlllo". ll
0
"" 111
kllul>ne clj<"YL
t. f"'O<I}Dtrla be>t.cern.,.tn.a ploh koJa )< no
cl)ewl
7. OO<UoC
Primjenjuju se i gotova montana revizijska okna (slika 3.19.)
Slika 3.19. Montano revizijsko okno [4]
3.CIJEIITIPRIBOR 59
3.4. Olovne odvodne cijevi
Ove se cijevi upotrebljavaju za grane i ogranke, uglavnom za kratke spojeve od
sanitarnog predmeta do vertikale ili temeljnog voda. Cijevi su meke i daju se lako
i savijati u hladnom stanju, pa zbog toga nemaju fazonskih komada, se
spojevi na licu mjesta.
Proizvode se: 30, 40, 50 ,70, 100 i 125 mm, duljine 2,2 i 2,5 m,
100 i 125 mm- l m duljine
debljina stijenki 2 mm, a 125 mm 2,5 mm
Za spajanje i ovih cijevi primjenjuje se lemljenje (slika 3.21.), a savijaju
se tako da se cijev ispuni pijeskom ili spiralnom oprugom, pa nisu potrebni nikakvi
dodatni fazanski komadi (slika 3.20.).
Olovne su cijevi osjetljive na ali su otporne na koroziju i
trajne. Takoder su otporne na vibracije i ne prenose ih dalje, pa su dobri izolatori.
Osjetljive su na cementni i vapneni mort. Stoga ih se mora zatititi papirnim
omotom.
Dulje horizontalne vodove treba, zbog i lakog savijanja, poduprijeti po
cijeloj njihovoj duljini. Danas se olovne cijevi sve vie nadomjetaju

Spojevi olovnih cijevi
60 B02ENA TUSAR: KANAUZACUA
3.5. odvodne cijevi
3.5.1. PVC cijevi i PEHD (sustav Pipe-life)
PVC cijevi za kanalizaciju mogu se primijeniti za sve dijelove kanali-
zacijske mree, ali se upotrebljavaju za grane i ogranke, vertikalne vodove,
ventilacijske vodove te kine vertikale (HRN G. C6.511, HRN B. C6.521).
Slika 3.22. prikazuje sve dijelove kanalizacije te pripadni dvorini dio
izveden od PVC cijevi.
Prednosti su im: mala masa-lagane, velika duljina cijevi (do 12 m), glatka
povrina, tako da nema inkrustacije niti taloenja, ne korodiraju, lako se
dobro izgledaju, ne napadaju ih struje (ne mogu se upotrijebiti za uzemljen je).
Na tritu se danas mogu nabaviti PVC cijevi raznih Ovdje se
prikazuju cijevi od tvrdog PVC-a, s oznakom E, za polaganje u zemlju te cijevi s
oznakom HT za odvodne sustave.
Nedostaci su cijevi: osjetljivost na povienu temperaturu (pa ih se ne
smije upotrijebiti za odvode od aparata s toplom vodom), rastvaraju ih aceton, anilin,
benzol i materijali, mekane su i mogu se lako otetiti, pri temperaturi ispod
oo e postaju krute i lome/se na udar, su.
Proizvode se s naglavkom, fazanski su im dijelovi kao i za druge cijevi.
Spajaju se gumenim prstenom.
Oznka
lf'fimjer:
HT70/1500l
KTB J ..
(Primler:
HTB70!8n
HTEA... { .. /45
tmA / .. .{67
(Primjer:
HTEAl00/70/bn
"'
----w-
-----w-

--,-,.-
NO l2
--.-,-
--,-,-
--,-,-
---;oo
--"-,-
--.,-,-

--"'-
"
--,00-
--"-,-
--.,-,-
lf'fimjer:
HTEA70/40/8n
HTOA .. J .. ./67
Slika 3.23. Cijevi i spojni elementi s brtvom [2]
[l][IJ
i NO SO)
Dijelovi kanalizacije [2]
14 Podrumski sifm {NO 100)
1S YEJtikale {od NO SO do NO 150)
16 OOujmlca (od OO 32 do KO 150)
PVC kanaltzacljake cijevi
17 Cijev s (od NO 100 do NO 500)
lB p:inosllarli 45' (od NO 100 do OO 500)
19 Luk 15', 45", 67"i 87' (od NO 100 do OO 500)
20 Prelazna tijev (od NO 100 do NO 500)
21 s poklgon (oci NO 100do NO SOO)
22 NepoY111na zaklq:Jka (oci NO 100 OO NO 200)
23 ROS sustav za p!tUz cijevi kroZ zid (od NO 100 do NO 250)
24 KM od'lodrik (NO 100)
25 Ov!Xini siloo (NO IDO i NO 150)
62 BOENA TIJSAR: KAWI.LIZ:ACUA
Oznaka
100/0,5
100/1
[)._ ___ _J

125/5
Duljina
m
0,5
3
0,5
2
3
Slika 3.24. Cijevi s punom stijenkom
m
-t-.
. ,
Slika 3.25. Kanalizacijska dj e v PE - HD
__._
'
--- t--
'l
Slika 3.26. Elektrospojnica, sustav Eurofusion
Slika 3.27. Aparat za zavarivanje
Oznaka
150/0,5
150/1

loii7Q.5

NO
"'
100 110
125 125
150 160
200 200
250 250
300 315
NO
"'

100 110
125 125
150 160
200 200
""
250
300 315
loleronOio
toleroncija
l l
+1,0 4,3 .O l
+1,2 4,9 .0,7
<i 62 .09
'"
77
' o
"
97
"
+2,9 12,2 +1,5
"' J,.nl
[mm]
122 6,0
"' 137 6,0
"
174 70
"
230 141 \65
285 \64 153
350 16,1 153
Duljina
m
0,5
0,5

[l<.g/mJ
1,46
1,88
304
469
737
11,70

[kg/m]
0,13
016
026
l 70
215
2,85
3.5.2, HDPE odvodne cijevi
HDPE cijevi proizvode se od tvrdog polietilena visoke a imaju dugi
vijek trajanja. Ove se cijevi mogu iskoristiti za odvodnju svih otpadnih voda u objektu
i gradskoj kanalizaciji, zatim u kemijskoj industriji i za radioaktivne otpadne vode i
kao eluat na deponij ama komunalnog otpada.
Ekoloki su najprimjerenije. Utroak energije za proizvodnju sirovine i proizvoda
sedam je puta manji nego za cijevi, a dva puta manji nego za PVC. Prilikom
sagorijevanja ne stvaraju se otrovni plinovi niti se okoli.
Upotrebljive su za otpadne vode temperature od -30C do +sooc trajno te do
100C kratkotrajno.
Otpornost na habanje im je nego metalnih cijevi. Otporne su na udarce i ne
mogu se razbiti niti napuknuti.
Proizvode seu dimenzijama<!> 32, 40, 50, 56, 63, 75, 90, 110, 125, 160,200,250,
315 mm (tablica 3.3.). Cijevi su standardne duljine Sm, a zbog spajanja
zavarivanjem nema otpada.
Velik je izbor raznih fazonskih komada (slika 3.28.).
Spajanje je zavarivanjem, elektrospojnicama, naglavcima,
spojem ili prirubnicama (slika 3.29.) .
Pojedini mogu se izraditi u radionici. Takva je izrada kvalitetnija i bra.
Postoje prijelazni komadi na sve druge tipove cijevi.
Tablica 3.3. Podaci za HDPE cijevi
za Pl uvia odvodnju krovnih voda
:::'
j
Slika 3.29. spajanja HDPE -a [l]
Slika 3.30. Aparat za elektrovarne spojnice [l]
izolirane HDPE cijevne sustave upotrebljavaju se dB 20 cijevi i
Kao to im i samo ime kae, maksimalna razina buke u funkciji ne
decibela. Cijevi i fazonski komadi dB 20, za razliku od HDPE,
stijenku, a materijal je
l'roiizvc>dese u dimenzijama$ 56, 63, 75, 90 i IlO mm. Cijevi su 3 m.
se kao i HDPE ili steznim obujmicama.
J,pi:oizvoclnji se primjenjuju staodardi DIN 19535, J 9537, 8074, 8075.
66 B02ENATUSAR: KANAUZACLJA
3.6. Betonske ci j e vi
betonske cijevi danas se upotrebljavaju jo samo za oborinske
ili druge vode (tehnoloke) na dionicama i dvorinih vodova. Proizvode se
krune ijajolike (sl. 3.32.1 i sl. 3.32.2). se s podnojem, a spajaju se na
pero i utor (sl. 3.32.1), odnosuo s naglavkom (sl. 3.32.3) (HRN U. Nl 050).
SUka 3.32.1. Betonska kruna cijev s podnojem
Slika 3.32.2. Betonskajajolib cijev
a
.
'
Slika 3.32.3. Betonska cijev s naglavkom
Radi zatite podzemne vode danas se za odvodnju otpadne vode moraju
upotrijebiti cijevi koje vodonepropusnost, pa se stoga i u nas proizvode
kanalizacijske vodonepropusne betonske cijevi, 2500 mm, s
gumenom brtvom ("Samoborka"), prema DIN 4032.
l OG
l l
Slika 3.33. Betonske kanalizacijske cijevi s gumenom brtvom [5]
Tablica 3. 4. Osnovne karakteristike kanalizacijskih betonskih cijevi [5]
[kN/m]
su postupkom od prirodnog agregata, cementa i
dodataka. potpuno vodonepropusni kanalizacijski sustav, jednostavno i brzo
se Namijenjene su za odvodnju oborinskih, fekalnih i agresivnih voda.
Gumena brtva je otporna na prekristalizaciju (DIN 4060).
ZAVIIETA.I(kBSZ
l'l!nN US P/SOCI
IUDUKCIJA Uli BAU
IUISlSSo\lSQO"""
NA12oo ....
Slika 3.34. Djelovi kontrolnog okna KBS R sustava [5]
I'RmN Uli P/150
OKNAUS12
j
68 BOENA TUSAR: KANALIZACIJA
Osim cijevi je primijeniti K.BS (kanalizacijski betonski sustav) koji uz
cijevi nudi jo kontrolna (revizijska okna), spojnice "okno-cijev", prstene, zavretak
okna i poklopac od lijevanog eljeza. Na slici 3.34. prikazani su kanalizacijska
vodonepropusna kontrolno okno - KBS R i pojedini djelovi.
Uz ovaj program na tritu se nude i prikladna okna i spojnice.
Literatura:
l. Geberit, dokumentacija _koncerna, Predstavnitvo Zagreb
2. Pipe life, cijevni sustavi, Proizvodni program, Karlovac
3. M.: Vodovod i kanalizacija u zgradama, knjiga Beograd, 1980.,
str. 491 -507.
4. Saloni t Vranjic, Azbestcementne cijevi za kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement,
katalozi
5. Samoborka, drutvo, Samobor, Kanalizacijski betonski sustav K.BS, katalog
6. SMU i SMU- H/B sustav gravitacijske odvodnje za zgrade, CMC Ek.ocon d.o.o.
7. D.: instalacije, drugo izdanje, Beograd, 1965., 7-25.
8. Zakon o nonnizaciji, NN br. 55/96.
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA
4.1. Osnovni pojmovi
Kanalizaciju i tehnoloki objekti, koji slue za
otpadnih voda i njihovo izvan naseljenog do mjesta gdje se
otpadne vode podvrgavaju postupcima i isputaju u prirodnu vodnu
sredinu, odnosno u okoli.
. Kanalizacijski sustavi urbanih sredina sastoje se od dijelova:
A) (privatne) kanalizacije, koja sanitarne predmete, cijevnu mreu
unutar pojedinog objekta i kanalizacijski
B) gradske (javne) kanalizacije, koja sadri:
- mreu i glavnih kanala u naselju,
- za otpadnih voda i
- ispust u prirodni vodni sustav, odnosno u okoli.
se kanalizacija sastoji od i sanitarnih predmeta za
otpadne vode te odvodnog sustava u objektima, odnosno na privatnom posjedu. Ona
moe biti na vlastiti za otpadne vode i lokalni ispust ili na
gradsku kanalizaciju.
Kanalizacijski dio je kanalizacij skoga sustava koji spaja glavni sabirni
vod kanalizacije, od zadnjega kontrolnog okna, do s gradskom
kanalizacijom.
Gradska (javna) kanalizacija mrea je kanala s objektima za prikuplianje
_otpadne vode iz pojedinih ulica ili dijelova naselja, koja tako prikupljene vode glavnim
kanalom odvodi do za otpadne vode.
. _ za otpadne vode (gradski ili lokalni) objekt je u kojem se otpadna
podvrgava postupcima do takvog stupnja da se moe ispustiti u prirodni
sustav, i to bez tetnih posljedica za nj, a time i za ivi svijet.
" , Razvojem obrtnitva i zanatske proizvodnje, otpadne vode unutamj e kanalizacije
sve podvrgavati postupku odnosno postupku
otpadnih voda u za
Postupkom u otpadnim se vodama sniavaju koncentracije
to do razine za javnu kanalizaciju, a radi zatite objekata javne
i kvalitetnog rada centralnog a za otpadnih
lspust je mjesto gdje se otpadne vode isputaju u okoli.
l' il'
70 B02ENATLJ!iAA: KANAUZACLIA
4.2. Kanalizacija naselja
Kanalizacijom se rjeava problem odvodnje svih vrsta gradskih otpadnih voda iz
objekata, s prometnica i iz industrijskih pogona do za vode. Na
se otpadna voda do stupnja koji dovesti do promjene (pogoranja)
vode prijamnika i na se mjestu isputa u prirodnu vodnu sredinu
(rijeka, prirodno ili umjetno jezero, more, kanal i dr}
Pritom treba nastojati da se sa to dijela slivnog otpadna voda
odvodi gravitacijski kako gradnja ne bi bila preskupa i da se postigne odravanje uz
to je manje godinje trokove.
U se mora graditi kanalizacija, odnosno
ne moe se uvijek dizanje vode, jer bi dubine kanala postale
prevelikim.a, a time i izvedba gospodarski neprihvatljivom.
Prema prikupljanja otpadne vode iz nekog naselja razlikujemo dva osnovna
sustava odvodnje:
mjeoviti ili skupni sustav, u kojem se sve vrste otpadne vode indu-
strijske i oborinske) zajedno odvode istim kanalima,
razdjelni ili odvojeni sustav, u kojem se oborinske vode odvode odijeljeno od
i industrijskih
1
'
Iz ovih osnovnih sustava odvodnje razvile su se kombinacije:
polurazdjelni ili razdjelni sustav i
kombinirani sustav.
4.3. Gradski kanalizacijski sustavi
4.3.1. Mjeoviti kanalizacijski sustav
Ovim se sustavom sve vrste otpadnih voda, formirane na kanaliziranog
sliva, istim kanalima odvode u uredaj za i potom isputaju u
prijamnik. Prilikom polaganja mree treba voditi o topografskim prilikama u
odnosu na gravitacijskog toka vode u kanalima. je potrebno utvrditi
vrste i sastav vode s obzirom na tetne eca je na kanalizacijsku mreu te, ako je
potrebno, uvesti prethodno za industrijske otpadne vode.
Na slici 4.1. prikazani su mjeoviti sustav gradske kanalizacije i njegovi glavni objekti.
Kanali se u mjeovitom sustavu postavljaju u osi prometnica, pa
presjek ove kanalizacije izgleda kao na slici 4.3.1.
U mjeovitom sustavu odvodnje u kanalu stvara
oborinska voda. Stoga se kanali dimenzioniraju prema mjerodavnoj oborini.
U sunom se razdoblju protok u tim kanalima uvelike smanjuje, to dovodi do taloenja.
,4. KANAUZACLJSKl SUSTAVI URBANIH SflEDlNA 71
Radi smanjenja dimenzija kanala i za na glavnom sabirnom
kanalu mjeovitoga kanalizacijskog sustava se primjenjuju rasteretne
(kini preljevi), koji pri oborinama dio oborinske vode isputaju u prijamnik uz
uvaavanje zakonskih propisa o isputene vode, odnosno vode
prijamnika.
l. za
otpadne vode
2. Ispust vode
3. Ispust rasteretne vode
4. Rasteretna
5. Glavni sabirni kanal
Slika 4.1. Mjeoviti kanalizacijski sUstaV [13}
4.3.2. Razdjelni kanalizacijski sustav
U ovom sustavu imamo dvije, a je i vie odvojenih kanalizacijskih
mrea. Jedna mrea slui za otpadnih voda i industrijskih),
a druga za oborinskih voda. Kanali za oborinsku vodu se
putem vode do prijamnika, jer se donedavna oborinsku vodu smatralo neznatno zaga-
Danas se zna da prve oborine donose znatna pa se javlja potreba
1:3 saniranjem stanja vode pojedinih prijamnika. Na slici 4.2. prikazan je
. razdjelni sustav gradske kanalizacije s glavnim objektima.
Razdjelni kanalizacijski sustav [13]
L za
otpadne vode
2. Ispust vode
3. Ispust oborinske vode
za otpadne vode
--- Kanali za oborinske vode
72 B02ENA TUSAR: KANAUZACUA
Dio oborinskih voda u razdjelnim se kanalizacij skim sustavima bez
isputa u prijamnik. Danas se, zbog saznanja o otpadne vode
zahtijeva i njezin predtretman prije ispusta.
presjek prometnice s razdjelnim kanalizacij skim susta-
vom izgleda kao na slici 4.3.2.
Razdjelni kanalizacijski sustav moe biti potpun ili nepotpun. Potpuni je onaj
gdje se dvije ili vie kanalizacijskih mrea odvode sve vrste otpadnih voda,
fonniranih na kanalizacijskoga sliva.
Nepotpuni je onaj razdjelni sustav u kojem se otpadne vode prikupljaju sustavom
kanala, a oborinske se vode odvode otvorenim jarcima, rigo lima i sl. predstavlja
prvu fazu gradnje kanalizacijskog sustava, koji naposljetku postaje razdjelnim sustavom.
4.3.1. Mjeoviti sustav 4.3.2.Razdjelni sustav
Slika 4.3. Poloaj objekata ooV6dnje u mjeovitom i razdjelnom sustavu gradske kanalizacije [13]
4.3.3. razdjelni (polnrazdjelni) sustav
Ovaj se sustav, kao i razdjelni, sastoji od odvojenih samostalnih kanalizacijskih
mrea za otpadnu i oborinsku vodu, ali su na oborinskoj kanalizaciji specijalni
objekti, koji prve dotoke oborinske vode (s odvode u kanalsku
mreu za otpadne vode i dalje na a ostale oborinske vode odvode direktno
prema prijamniku (slika 4.4.).

0
1 Kanal za oborinsku vodu
2 Kanal za otpadll\J vodu
PRESJEK
l FAZA- PRVI OOTOCI U
KANAL OTPADNE VODE
Slika 4.4. Objekti na polurazdjelnom kanalizacijskom sustavu [15]
PRESJEK
l! FAZA - PREMA
PRIJEMNIKU OBORINSK'
VODE
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 73
je razdjelni sustav u smislu zatite vode prijamnika povoljniji
od razdjelnoga, jer vodu od pranja prometnica i prve dotoke oborinske vode, koja je
u otpadnu vodu i usmjerava na gradski za
Ovaj sustav ima svojih prednosti i u pogledu odravanja kanalizacijskih objekata,
jer se prilikom uputanja oborinske vode u kanale za otpadnu vodu formiraju
vode s brzinom toka to (ispiranje) kanala.
U ovom je sustavu potrebno istovremeno izgraditi obje kanalizacijske mree, i
to tako da je kanalizacija otpadnih voda poloena nie od oborinske
kanalizacije kako bi se vanje podrumskih prostorija. Oborinske
vode nije potrebno voditi duboko, jer se one prikupljaju na povrini terena.
smanjuju se iskopa, a time i trokovi.
4.3.4. Kombinirani kanalizacijski sustav
Ovaj je sustav posljedicom irenja naselja, koja su imala izvedenu
kanalizaciju mjeovitog tipa .. U tom se u starom dijelu naselja zadrava
kanalizacija mjeovitoga tipa, a za novi se dio razdjelni sustav, pa se
otpadne vode iz ovoga razdjelnog sustava na mjeoviti kanali-
zacijski sustav, u kojem jo uvijek ima toliko rezerve. Za oborinske se vode
posebni kanali s ispustom u prijamnik (uz uvjetno U velikim se gradovima
moe formirati nekoliko takvih s kombiniranim kanalizacijskim sustavom.
4.3.5. Izbor kanalizacijskog sustava
Izbor sustava ovisi o vie kao to su lokalne prilike, gospodarske
investicijski i pogonski trokovi, te posebno sanitarni i ekoloki uvjeti

Svaki od navedenih sustava ima svojih prednosti i mana.
Mjeovitim se sustavom sva otpadna voda jednoga sliva odvodi istim kanalom,
pa je cijevna mrea jednostavnija i preglednija, a trokOvi gradnje su manji, to je
pri izboru.
Nedostatak je mjeovitog sustava potreba dimenzioniranja kanala
prema oborinskih voda, to daje protoke 20 do 50 puta od
otpadne vode. Stoga za vrijeme "suhog" dotoka nastaju problemi u otjecanju
(male brzine, taloenje). Pri jakim pak pljuskovima, zbog premalo g kapaciteta cijevi,
dolazi do pod tlakom, to opet izaziva pojavu usporene vode u kanali-
'.zacijskoj mrei, a posljedica je plav ljenje prostorija, koje su spojene na kanalizaciju,
a ispod su razine mjesta pojave usporene vode. Nedostatak. je i u tome to se u prijamnik
dio otpadne vode, i to preko kinih preljeva tj. povremenim
kanala, koji su sastavni dio kanalizacije mjeovitog sustava.
7 4 BCJ1ENATUAR: KANAUlACUA
Razdjelni kanalizacijski sustav sanitarno je i ekoloki povoljniji, a uz dobro
dimenzioniranje kanala izbjegavaju se i problemi s pojavom usporene vode.
(Problem usporene vode u kanalizaciji detaljno je u poglavlju 6).
U razdjelnom sustavu su povoljni izbor i rada za
otpadne vode prije isputanja u prijamnik Ako otpadnu vodu treba dizati,
dovoljne su crpke manjeg kapaciteta, a time su i trokovi pogona nii. Nedostaci su
razdjelnoga sustava trokovi, s obzirom na nunost gradnje dviju
kanalizacijskih mrea s potrebnim objektima, te isputanje prvih
dotoka oborinske vode bez u prirodnu vodnu sredinu.
Potonji se problem dobro rjeava polurazdjelnim sustavom u kojemu se ovi prvi
dotoci i voda od pranja ulica odvode zajedno s otpadnom vodom na
za
U nekim se naseljima mjeoviti i razdjelni sustav kombiniraju, tako da dio
naselja ima mjeoviti, a dio razdjelni sustav.
Postoji i nepotpuni sustav razdjelne kanalizacije, gdje se oborinske vode otvo-
renim kanalima odvode u melioracijske kanale i prirodne tokove, a otpadne se vode
sakuplja ju u sabirnim jamama, se sadraj povremeno prazni i odvozi vozilom
komunalnog ili pak prije isputanja lokalno
gradova, u je izgradnja kanalizacije prije stotinjak i vie
godina. prihvatila je mjeovite sustave odvodnje, odnosno sve se otpadne vode odvode
kanalima.
Podizanjem ekoloke svijesti, a time i postavljanjem sve otrijih zahtjeva za zatitu
okolia, a posebno podzemnih zaliha pitke vode, je da su mjeoviti sustavi
preglomazni, velikim brojem teko ljeivih problema, pa se u posljednje
vrijeme gotovo redovito za odvodnju primjenjuju razdjelni ili polurazdjelni sustavi.
daje promjena mjeovitog sustava u kanali-
zacijama, posebno u gradovima, gotovo razdjelni ili polurazdjelni
sustav primjenjuju se pri irenju gradova u novim naseljima.
Jedan od problema mjeovitog sustava pojava je stanja vode u kanalu
(trule vode). U mjeovitom sustavu kanali se moraju dimenzionirati za
protok oborinske vode koji je za lO puta (pai od protoka sanitarnih
i tehnolokih otpadnih voda (tzv. protok suno g perioda). Naime, u sunom se razdoblju
male otpadnih voda znatno manjim brzinama, pa se organske
tvari intenzivno taloe.
Prije radova na projektiranju kanalizacije treba znati osnovne
podatke o sustavu gradske kanalizacije te o na nju ili potrebu
lokalnog rjeavanja ispusta iz objekta. Pri dobivanju lokacijske dozvole za gradnju
potrebno je raspolagati ovim podacima.
(Detaljniji podatci o kanalizaciji naselja mogu se u knjizi: "Kanalizacija
naselja", autora: Jure Margete.)
4.3.6. Primjena nov"h
4
KAAAllZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 7 5
I na IDa otpadnih voda
4.3.6.1. kanalizacija
Za manja nas r 1 di
ega II o naselja s manjim k
zbog povoljnijih graditeljskih i go d . . o Icmama otpadne vode se
zacije. se sustav arskih UVJeta, predlae izvedba
- u podru ...
. Cjuna, gdje je zbog nemo , . .
b mna, odnosno nagiba e.. . gucnosh postizanJa primjere nib
na s visokom 1Jpoevdzi, potrebno prepumpne stanice,
dru
. . ernnom vodom
na po s nestabilnim tlom (ld' . t ) . '
d
lZISat
na vo ozastitnim
se kanal' ki
IZ3CIJS sustav sastoji od b.
4.5.), z . dni "ko n_oga sa mmg okna s crpkorn (slika
stanica. Sustav e . ga tiacnog voda i prikladnih prepumpnih
otpadna se voda iz pojedinih g ravi: kanaJizacij e, a
IJ s o vodi do sabirnog okna.

1
t
0600
' .-.
J 1111000
Slika 4.S. sabirno okno s crpkom
l
l
-+-+
Danas su na raspola .
. . . ganJu CIJeVI od mat .. ala, . . .. .
(0 80 do 300 mm) ko' . . enJ . vecih maJ s manjim
moguce polagati plitko (1-1 5 ) ' JC, kao I vodovodnu instalaciiu
'm. ;J'
7 6 B02ENATIJSAR: KANALIZACLIA
Nedostaci su kanalizacije potronja energije_ potreba za i
ora sigurnu l Jednostavnu upo e u.
gradnjoU: otpadnih voda, a oborinske se vode
NamijenJen Je za o vo JU
odvode odvojeno, i to gravitacijski.
4.3.6.2. Vakuumska kanalizacija . . .. u
. akuumske kanalizacije razvili su se zbog tshh razloga koJI s
Susta:Vt v . alizaci"om. I u ovom sustavu odvodnje otpadne vode
Dalje sustav pakuodtlaka
IZ o Je .. tie odnosno v um-
. an e tlaka od atmosferskoga, koJI se pos me ' . . .
je djelovanja u (slika 4.6.) tome da
. kn (l) akuumski otvara u unapn]e
vode u sabrrnom o u v . . v u glavni vakuumski cjevovod
alima otpadne se vode, poiDtJesane sa zrakom, uv
v tvara Otpadne se vode odvode do centralnog rezervoara
(2)
i se ponovno za . d k
"ki ta grasemree
(3) iz kojega se prepumpavaju u gravttactJS sus v .
DETALJ 1 DETALJ 2
___ _j
l __J

Slika
4
.6. Vakuumska kanalizacija [14]
Vakuumski sustav prikazan na slici 4.6. sastoji se od: . . r
l .. kim akuumskim u koJem se pnkup Ja
l. sabirnog okna s regu actJS v
otpadna voda iz objekta,
2. vakuumskog cjevovoda,
3. rezervoara otpadne vode, . . .
4. ventila za osiguranje podtlaka u crpnoJ stamct,
5. crpke za mulj.
4. KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDII'\A 77
Promjeri cijevi za vakuwnsku kanalizaciju se tako da u njima ne bude
taloenja, a to se osiguranjem minimalne brzine od l mis. Podtlak. u
vakuumskoj stanici iznosi od 0,6 do 0,8 bara, a se prema duljini sustava i
njegove primjene.
4.3.6.3. Odvodnja oborinskih voda
Donedavna se smatralo da oborinske vode treba to bre prikupiti i odvesti izvan
urbaoih a danas ih se, zbog hidrolokih mzloga, radi prihranjivanja podzemlja
i ponovnog iskoritenja vode, eli zadrati u slivu. Naravno, da oborina
nije uyijek besprijekorna, primjerena se dodatna filtracija pokuava osigurati
biljnog pokrova i slojeva podloge.
Kine se vode prije nego to su se prikupljaju u
nim retencijama i preko podzemnih drenova uputaju u podzemlje. Ovakvo umjetno
prihranjivanje podzemlja, osim prednosti, ima i nekih nedostataka -
podzemnih voda iz povrinskih slojeva, to smanjuje i filtraciju pri
oborinama. U naim se za lokalno oborinskih voda
primjenjuju tzv. "upojni zdenci" ili "negativni zdenci" (slika 4.7.).
Kinica, koja se u manjim sakupi na mjestima odakle se ne moe
gravitacijom odvesti u kanalizaciju ili gdje nije oborinska kanalizacija,
moe se upustiti u teren preko upojnog zdenca. Ako je kinica to je vrlo povoljno
rjeenje za zatitu i tednju vode.
''upojnog zdenca" ovisi o slivne povrine, oborina,
propusnosti zemljita (vrsti tla) te razini podzemne vode. Jedno je od osnovnih pravila
da razine podzemne vode i dna upojnog zdenca treba ostaviti najmanje 1 m
razmaka.
4.4. kanalizacija
je kanalizacija ona unutar objekta ili kompleksa objekata. Kanalizacijski
sustav u zgradama stvarni je kanalizacije u naselju. Bez obzira na
na sustav gradske kanalizacije ili lokalno isputanje otpadne vode,
se kanalizacije do odnosno sabirnog voda, projektiraju i izvode jednako,
i to uvijek kao razdjelni sustav.
Unutar objekta kanalizacija mora osigurati odvodnju svih
vrsta otpadnih voda iz njega i njegovih dijelova. Pri tome treba paziti da
se niti prilikom izvedbe niti za vrijeme eventualnih intervencija na kanalskoj
mrei ne poremeti stabilnost objekta.
Otpadne se vode iz objekta odvode uz normalni atmosferski tlak, a
slobodnim padom s viega na nie mjesto.
7 8 Bo1ENA1\IAR: KANAUZACUA
., 176
78
176
30
100
30 40
l
Slika 4.7. Princip izvedbe opojnog zdenca
so
ljeYOI1o telje;z.ni
poklopac SOO mm
ll
l
betonska pokrovna
p\oca MB150
/
/
/
/
30
30
belonskl stopa.
MB l50
4. KANAI..IZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 79
Zbog takvog gravitacijskog odvodnje otpadne vode iz objekta dimenzije
kanalizacijskih cijevi moraju biti od dimenzija cijevi za druge instalacije, i to
zbog spomenutog razloga, a i zbog potrebe ventiliranja kanalske mree. Po
izvedbe i njenoj funkciji u objektu kanalizacija spada najsloenije instalacije
na instalacija.
kanalizacija mora zadovoljiti uvjete:
sigurno i besprijekorno funkcioniranje;
upotrebu materijala koji osigurati dugi vijek trajanja;
prvoklasnu izvedbu spojeva od postojana materijala radi osiguranja vodonepro-
pusnosti;
primjerenu ventilaciju cijelog sustava odvodnje;
primjereno dimenzioniranje cijevi;
osigurano i odravanje kanalizacije;
zatitu od naglih promjena temperature;
treba paziti da cijevi ne pod utjecaje slijeganja zgrade;
mora se povrat usporene vode izjavne kanalizacije;
valja osigurati dovoljne vode za ispiranje;
nakon izvedbe osigurati stalnu kontrolu i odravanje kanalizacijskog sustava u
ispravnom stanju.
(Europska norma EN 12056-1, EN 12056-2 pokriva kanalizaoije)
4.4.1. Sustav kanalizacije
U se kanalizaciji posebnim sustavom prikupljaju otpadne, a posebnim
oborinske vode, a na gradski se sustav ovisno o njegovoj vrsti.
Ako je gradski sustav mjeovit (u kojemu se istim cijevima odvode sve vrste
otpadnih voda: oborinske, industrijske), kanalizacija sve otpadne
vode prikupljati u glavnoj sabirnoj cijevi, a na gradsku kanalizaciju biti
preko kontrolnog okna (slika 4.8.1.).
Ako je gradska kanalizacija razdjelnog sustava (u kojem se otpadne vode odvode
odvojeno od oborinskih voda), o tome treba voditi prilikom projektiranja
kanalizacije, tako da kanalizacija imati po dva kontrolna okna i
tj. posebni za otpadne, odnosno za oborinske vode (slika 4.8.2.).
Vano je napomenuti da se gradi i tzv. nepotpuna kanalizacija. Nepotpuna
kanalizacija nastaje kad se ku otpadna voda odvodi sustavom kanala u gradsku
kanalizac!ju ili na lokalno jama, bioloki a odatle u
prijamnik, a oborinske se vode (kinica) slobodno izlijevaju na zemljite oko zgrade
(ono mora biti prikladno pripremljeno za upijanje ili kinice) ili se uputa
u tzv. upojne zdence (slika 4.7.), odnosno u podzemlje.
i.
l
!.
80 BOENA. KANALIZACUA
1 _ glavtrl unutarnje kanalizacije
2 . kanalizacijski
3 . podna reetka
4 _kina kanalizacija (oborinska) . ..
5 _ venika\a otpadne vode (mjeovite
6 _ venika\a otpadne vode (razdjelne kanailzaCLJe)
7 . dvorina kanalizacija . ..
8 _ glavni kanal mjeovite
9 _ glavni kanal oborinske
lO. glavni kanal otpadne kanalizaciJe
. 2 Ra d" Ini kanalizacijski sustav
SUka 4.8.1. Mjeoviti kanalizacijski . 4.8. . . z Je
Slika 4.8. Mjeoviti i razdjelni kanalizaCIJSki sustavi unutar obJekta [3]
. . ko "i funkcionira u nekoliko faza.:
K . kanalizacija predstavlja povezam sustav . . . .. ih
p= otpadne vode iz sanitarnih i predmeta u zgradt, od onih naJVlS
do najniih; h . t Inih cijevi i vertikala dovodi
tako prikupljenu otpadnu vodu onzon a_
. '"k b' og kanala (temelJnog voda),
do zaJedmc oga sa tm . ..sk '") otpadne se
( dn na kanalizaciJ OJ mrezt
preko kontrolnog okna za g r . . T lokalni za
vode iz z ade izli jevaju u gradsku kana tzaCIJU I t u . ..
vanje (t!o gdje nije na gradsku kanalizaciJU).
Slika 4_9,1. na gradski mjeoviti sustav [13]
. Prikl. na adski razdjelni sustav [13]
Slika 4.9.2. JU gr aliza .. gradske kanalizacijske sustave [13]
Slika 4.9. kan CIJe na
4. KANALilACUSKISUSTAVl URBANIH SREDINA 81
Uvjeti kanalizacije na gradski kanalizacijski sustav
su pravilnicima koja gospodare gradskom kanalizacijom.
4.4.2. Glavni dijelovi kanalizacije
se kanalizacija (slika 4.10.) sastoji od:
l. prijamnika otpadne vode (sanitarni ili predmeti sa sifonom);
2. horizontalne katne mree koja osigurava odvod otpadne vode od prijamnika do
vertikalne kanalizacije (grane i ogranci);
3. vertikala s ventilacijskim dijelom;
4. glavnoga sabirnog kanala u najnioj etai (podrum, prizemlje) ili u tlu ispod
objekta (temeljna kanalizacija);
5. slivnika i vertikala oborinske kanalizacije; neke zgrade u sustavu kanali-
zacije imaju i dvorinu mreu, koja se sastoji od rigola ili slivnika
za prikupljanje oborinske vode ili prikupljanje otpadnih voda iz drugih objekata
istog vlasnika, na istoj lokaciji, dakle, vanjsku cijevnu mreu i
kontrolna okna;
6. zgrade na gradsku kanalizaciju, tj. dijela od zadnjega kontrolnog okua
do kanala gradske mree.
VENTILACIONA
KAPA
WC
Slika 4.10. Glavni dijelovi kanalizacije
u
OKNO
Osim spomenutih dijelova, kanalizacija moe u uvjetima
sadravati i druge objekte, i to:
objekte i za ili potpuno otpadnih voda prije
njihova u javnu kanalizaciju (predtretman otpadne vode);
objekte i za dizanje otpadnih voda na viu razinu - crpne stanice
ako se u gradskoj kanalizaciji pojavljuje usporena voda ilije gradska kanalizacija
od kanalizacije;
82 BOENA TUSAR: KANALIZACUA
objekte za prikupljanje i obradu otpadnih voda: sabime jame, jame,
male
objekte i za sniavanje razine i odvodnju podzemnih voda (drenana
kanalizacija).
Efikasnosti kanalizacije ovisi o broju sanitarnih i
predmeta i izboru instalacijskog materijala.
Broj sanitarnih predmeta projektant objekta- arhitekt, i to prema namjeni
objekta i broju korisnika. Broj ovih predmeta potronju vode u zgradi,
odnosno otpadne vode.
Pri rjeavanju sustava kanalizacije dodatni problem predstavlja eventualno
prodiranje u prostorije plinova, nastalih razgradnjom organske tvari u kanalskoj mrei,
odnosno njihovo uklanjanje. Stoga je izuzetno vaan dobar ventilacijski sustav. Ako
se kanalizacija ulijeva u gradsku mreu, je o sumporovodiku
i dioksidu co2, a ako je povezana sa moe se javiti
i metan CH
4
Da bi se to u svaki se sanitarni predmet sifoni ili
vodeni odnosno
Svaki dio kanalizacije ima svoje osobitosti i nazive, i to prema ulozi,
mjestu i poloaju.
Otpadna voda iz sanitarnih predmeta obavezno prolazi kroz sifon (poglavlje 2) i
prikuplja se u horizontalnoj katnoj mrei, odatle u vertikale, na
glavni sabirni horizontalni vod (temeljna kanalizacija), i preko kontrolnoga se okna
izlijeva u gradsku mreu.
Sustav kanalizacije samo je ispunjen otpadnom vodom, a
preostali dio zauzimaju zrak i plinovi. Protjecanje cijevima promjenljivo je, i to s
obzirom na i vrijeme. Ponekad je u cijevima samo zrak, a nekad su one
ispunjene otpadnom vodom. Ove promjene izazivaju tlakove u cijevnoj mrei,
a i smetnje u funkcioniranju.
4.4.2.1. Horizontalna katna mrea
Sastoji se od ogranaka, a slui za otpadne vode iz prijan:mih posuda
(sanitarnih i predmeta) do najblie vertikale ili temeljnoga voda.
U granama i sifonima mogu nastati i umovi pri protjecanju, a
je i isisavanje vodenog sifona (poglavlje 2.2.). Pravilno otjecanje otpadne vode,
bez spomenutih smetnji, ovisi o vrsti sanitamoga predmeta, vode,
njegova pranjenja, promjeru cijevi te duljini i obliku grane. Ako nije pravilno izvedena
horizontalna katna mrea, tj. njene grane i ogranci, moe do pojave isisavanja
vodenog sifona, i to:
4 KANALIZACUSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 83
samoisisavanje vodenog . f, .
odvodnu cijev ako J. e ona epa SI odna u protjecanja vode kroz
.. . puna vo e a mJe d d zrak
CIJev t formira vodeni klip ko.. . kr ' . . . ovo a. Tada se u
. . .

pn etan;u tza sebe t zaziva p d tl k Ak . .
sruzeru pntlsak od visine vode " . . . o . a . o Je ova;
(samoisisavanje) Ovome na . . cepa, do tstsavan;a vode iz sifona
. d . . gtnJu Jev te sarntarne posude . . .
m ucrrano (strano) isisavanj d ., . npr. urmvaoruc
1
;
vodenog klipa pri nastaje pod utjecajem pojave
razni sanitarni predmeti spoieni n g. predmeta. To se ako su
l
. . :J a IS IOlllCU ogranka a nij. e d
povezivanje s atmosfer ( dzr . , . ostgurano za ovo-
om o aciVanJe), (slika4.11.).
Slika 4.11.1. Odvodna cijev bez ventilacije [ll J
Slika 411.2. kombi sifona
Na slici 4.11. prikazanje strano a . . ..
sifona. Na odvodnu ciiev bez .. g. ISisavanja vodenog
:J ven 1 aCIJe
1
.
sifonirna Kad se . l" I . ena su tn IZ J evna mjesta s
. .. . u IZJev naglo Ispusti odred k ! ...
pn sh;evanju u vertikalnu ciJevpr d 'b . . . ena o Icma vode, ona
. . . e so om Izgurati zrak
1
.
1
, . .
vodu 1Z Sifona 13. Obratno se dogoditi u di. l . . . . u li ?'.a to ce IStisnuti
izljeva Il u kojem se kao pos!J'edica t k Jed u ISisavanja sifona
p . .
0
a vo e po;av1t1 vakuum
rom;ena pntisaka u sustavu kanali .. " .
uputanja tople odnos_ hladn zaCIJe se dogoditi i zbog nalz-
irenje zraka u cijevno1 mrei . to.ma za posljedicu skupljanje i
J I o er moze Izazvati par . .
posljedice utjecaja. emecaJe u stfomma. To su
Pojava se moe k . .
(sifon s odunim
eliminim wnove u odvodnom v . Sifona, prodiran;e neugodnih plinova,
vu I ne dodatno (slika4.11.2.).
l
.l
84 BOENA TUAR: KUC14A KANAUZACUA

G
VODENI KUP
G - grana, OG - ogranak, V - vertikala
Slika 4.12. izvedbe grane [91
Grane mogu biti poloene koso, horizontalno ili vertikalno lomljene ili sloene.
Na slici 4.12. prikazane su neke izvedbe grana. Pri tome je najbolje
poloena grana u rjeenju pod 1., jer samoisisavanje sifona (nastaje uspo-
ravanje toka vode zbog gubitaka na U 2. vertikalno skrenuti
ogranak pri protjecanju formiranje vodenog klipa u vertikalnoj dionici, a
sam vodeni klip izaziva isisavanje vodenog sifona. Da bi se to valja
promjer grane i ogranka, ili, ako je sanitarni predmet vie od 5 m udaljen od
vertikale, izvodi se posebno
Pn tzv e db t kOse grane, 3 ., se zbog brzine vode i
nosti nastajanja vodenog klipa isisavanja vodenog sifona.
dvaju sanitarnih predmeta na vertikalni ogranak. 4., izaziva
se inducirana isisavanje vodenog sifona. U tom treba promjer
vertikalnog dijela ogranka ili postaviti poseban oduni vod.
Na samoisisavanje i oblik uljeva grane u vertikalu, koji moe biti izveden
lukom od 45o ili od 45, to zbog brzine pri uljevu samo-
isisavanje sifona, a istovremeno smanjuje pritisak u vertikali i inducirana isisavanje.
Uljev preko od 70 ili 87 smanjuje samoisisavanje sifona i
bolju ventilaciju grane i vertikale. Najprikladniji je nagib grane ili njenog dijela 2%
ili l :50. to je nagib grana mora biti
Duljina grane je upravo radt izbjegavanja pojave samoisisavanja
sifona. Ona svakako zavisi od njena promjera i nagiba. Duljina grane, odnosno
udaljenost izljevnog mjesta od vertikale, se da ne do pojave samo-
isisavanja (tablica 4.1.).
Tablica 4.1. udaljenosti sanitarnog predmeta i vertikale [6]
(od osi izljeva do osi vertikale)
. $ [mm]J!fane
Udaljenost [cm)
32
90
40
120
50
170
75
210
100
330
. zemlje u svoje propise unose ova o . . .
naJ vece udaljenosti . . gr cenJa. U tabhci4.1. navedene su
OSI 1 Jeva samtarnog predmeta . .
propisima N. . . . I os1 vertikale prema
vai i u nas (ali ne doputaju udaljenosti od 5 m, to
. p1s, vec Je to preporuka komunalnih d , ) , .
udaljenost je definirana na 4 m. . po uzeca . ;::,vtcarskim
Isisavanje vodenog .fi . . ..
i to ako J e ogranak, . SI okna moze se poJaVIti l pri prolazu vode kroz vertikalu
spunJen zra om a d
(slika 4.13.). ' DIJe o usmm vodom povezan s atmosferom
/
/
/
/
/
/
/
Slika 4.13. Isisavanje sifona ogranka pri protoku vode vertikalom [ 11 J
4.4.2.2. Vertikalna kanalizacija
Vertikalnu kanalizaCiju k r k .
ulijeva voda iz sanitarnih i OJe se: preko katne mree,
(temeljnu kanalizaciju) VertikaJ J p I odvodi u glavne sabirne kanale
to prodiru kroz krovnu. u odune (ventilacijske) vertikale
ventilacija). u l zavravaJU ventilacijslrim glavama
Prema vrsti otpadne vod
1
]cu. . .
kine rt.k l ( e l l poJedine vertikalne vodove i to
. ve 1 a e samo za ktnicu) j '
sanitarne vertikale.
Za pravilno funkcioniranje ovo a d .. l ku. . ..
neke o protoku otpadn gd kriJe a kanalizaciJe potrebno je utvrditi
. . . . . e vo e oz vertikalu.
ISpJhvanja toka vode kroz vertikale ustanovren . . .
u vertikalnu cijev, zavisno od . . o Je .da pn ulj evu grane
vie ili manje ispuni presjek cijevi ulJeva l vertikale, voda
pred sobom zgunjava i potiskuje zrak, . . , tome .oblikuJ.e vodeni klip, koji
zrak se a pnnsak .... o povecava pnhsak, a tza vodenog klipa
" smzava.
J
l
86 Bo!ENA TUSAR: KANALIZACLIA
pojava pri uljevu
grane u vertikalu
MAKSIMAlNI SNIZENI
PRITISAI<
POVIEN PfUTISAI<
Slika 4.14. Raspored pritisaka u vertikalnoj kanalizaciji s uljevom [9]
Mjerenjem pritisaka, koje voda izaziva pri protjecanju kroz vertikale,
je da odmah iza uljeva, na pribi. 0,5 m, nastaje smanjenje pritiska, koji se
prema dolje a na visini od oko 2 m od dna vertikale prelazi preko normalnog
atmosferskog pritiska u pritisak. Na mjestu prijelaza vertikale u horizontalni
vod dolazi do pojave usporene vode i pritiska (slika 4.14.).
Snieni pritisak moe izazvati inducirane isisavanje vodenog sifona u
sanitarnim predmetima na snienog pritiska. Da bi se isisavanje
sifona, postavlja se sekundarri.3. oduna vertikala.
Povieni pritisak izaziva prskanje i istjecanje vode iz sifona i izlaenje pjene od
detergenta kroz sifone. Zbog toga se u zoni povienog pritiska ne smiju
sanitarni predmeti nego se oni moraju izvan ovoga
da se pregibi vertikala ne mogu uvijek se da kut pre giba
bude najvie a== 45, a bolje je a== 30, jer tada nema znatnijeg pritiska u
vertikali i utjecaja na sifone, pa se kao _Qaje takva vertikala ravna (slika 4.15.),
primjer l. i 2.
2
3
Slika 4.15. Sheme pregiba vertikale
4 KANAUZACLISKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 87
Ako je kut skretanja d 45o .
prijelaza vertikaln h . o 3, nastaje pritisak na mjestima
oga u onzontalru vod Na tom . .
smije direktno na vertikal . , . se mJeStu samtami predmet ne
. b . . U. vec na honzontalni dio d b d i
tz aciVanJa sifonske vode Prikl' . . a ne 1 o o do
odvodne cijevi ili s .:a se r;;;_ze postavljanjem premotenja
(slika 4.16.). am og pre eta Izvan pritiska
Pri svakom prijelazu vertikale u horizo Ini d .
katu, nastaje ritisnutazo .. nta . vo.' bez na to na kojem je
(slika 4.16.). p na, u kOJOJ se sarutarru predmetme smiju
. Za objekte preporuka je da na svaka kata ve .
izmaknuta, 1 to ugradnjom "etaer " d. . . . rtikala bude blago
otpadnih tvari i ponitenja 'ra l brzme, segregacije
podnoje cijevi. e energiJe pada, koja moe pogubno utjecati na
------:;t---i&&-.. ---------------------------
u
l

':l
__ J __
l'
kontrakcija E
odvodne
A
<2,0m
Slika 416 Prim' .
Jer premostenJa odvodne cijevi [ 16]
88 BOtENAll..ISAR: KANALI2ACLJA
. kad . abimi vod ispod podrumSkog
Sanitarni se predmeti u podrumu, u Je s . abirni vod.
. 'sk na vertikalu nego na s
poda, zbog pojave pnb._ a ne p . svom poloaju mogu biti
Kine vertikale ovisno o vrstl krova na obJektu, . ka . vertikale
. . .' e vertikale vrijede tsta pravila o I za
vanjske dt unutarnJe. Za unutarnJ . l , l' ene ilt. pa se zbog
k ki vertika e naJ esce tm - .
otpadnih voda. VanJ.S ,ne. e na sustav kanalizacije u donJem
opasnosti od ostecenJa pn J p . J sta 't' cijevi od lijevanog eljeza.
dijelu, i to na visini 150 cm vertikalama,
Oborinske se vode, u qeenJlma s .. s m ikal e uvode otpadne vode
limenim ljebovima ispod krovne strehe. U kisne se vert e n
(posebno u poglavlju4.4.2.4.); . . . . ifona treba sve vertikalne
. T . kanalizaciJe 1 sprecavanJa ISisavanJa s . .. kim T
Radi ventl rovedene cijevi nazivaju se ventilactJS I l
ventilacijskom
Ventilacija slui za vonj, to ga
razgradnjom organske tvan u I, pn ... . produenjem vertikale
.. . . . ade NaJJednostavmJIJe na m . ..
treba to pnJe tzvestl.IZVan zgr .
1
. . Po primarne ventilaciJe
iznad krova. To se naziva primarnom ventt
. . kna gradske i dvorine kanaliZaCIJe.
odzracuJU se 1 o

mm
v
d
d zraka u mreu i odvod i nje [ll]
Slika 4.17: Ventilacijska kapa za ovo
\
4. KANAUZACLISKI SUSTAVl URBANIH SREDINA 89
Ventilacijski vodovi ulaz zraka u kanalizacijsku mreu i njegovo
izlaenje iz nje. Kad se sanitarni predmeti ne upotrebljavaju i kad nema dotoka otpadne
vode u nju, cijevna je kanalizacijska mrea prazna. ulijevanje otpadne
vode, izvjesna zraka mora iz cijevne mree, a na njegovo se mjesto
u nju usisati jednaka zraka.
Ventilacija slui i za izravnavanje pritisaka pri protjecanju otpadne vode. Raspo-
djela pritisaka u vertikalama prikazana jena slici 4.14. Snien pritisak izaziva isisavanje
vodenih sifona, to ima za posljedicu izlaz plinova u prostorije, a
pritisak izaziva izbacivanje otpadne vode iz sifona. Ovo se izravnanjem
pritiska s atmosferskim preko odunih vodova.
Ventilacija moe biti izvedena kao primarna ili sekundarna. Za primarnu se
ventilaciju vertikale provuku iznad krova i na njih se postavi ventilacijska kapa. Ovaj
je sustav razvijen i primjenjuje se u srednjoj Europi.
Sekundama se ventilacija izvodi tako da se uz svaku vertikalu kanalizacije
postavlja paralelna oduna cijey, koja je barem u svakom katu spojena s
vertikalom. Na taj se izbjegava isisivanje sifona koje bi moglo nastati uslijed
podtlaka stvorenoga istovremenim isputanjem otpadne vode u katovima
zgrade. Spoj odune cijevi s vertikalom kanalizacije treba izvesti s nagibom prema
glavnoj vertikali da se prelijevanje otpadne vode u oduni sustav. Ovaj je
sustav razvijen u Americi Na slici 4.18. prikazane su dvije izvedbe
sekundarne ventilacije.
Sekundarna ventilacija obavezna e i u nas i to za sve ob ekte s vie od pet etaa,
!.. najmanji JOL presjek mora bih 70 mm.
Posebnu vrstu ventilaciJe predstavlja sustav "SOVENT'' (razvio ga je vicarac
F. Sommer). U takvoj je ventilaciji primijenjen poseban element- koji
na utoku e u vertikalu ima pregradu, pa voda prilikom ':lli evan a ne moe vodenim
klipom zatvoriti cijeli presjek cijevi. o se ostgurava obro primarnom
V@tilacijom, a smanjuju se pojave snienog pritiska i opasnost od isisa-
vanja vodenog sifona.
Za odvod zraka na_prijelazu vertikale u horizontalni sabirni vod primjenju'e se
Sovent-deaerator, koji odvaja zrak od vode i omogucava nJegovo o v enJe odunim
Vodom... ------
..,........ Pri primjeni primarne ventilacije, radi zatite vodenih sifona od samo-
isisavanja, vertikale treba tako dimenzionirati da se nikad potpuno ne
ispune vodom, da voda uz stijenke, a u cijevi ostaje zraka
koji cirkulira u vertikali.
Nia cijena izvedbe prednost je sustava primarne ventilacije, a manja sigurnost
od pojave isisavanja sifona sanitarnih predmeta njena je mana.
90 BohMA. TUSAA: KArWJZACUA
;;_glavni
/
-"-
vod ventilacije
R l Razvodne q:ane
\ r-Drugi ventl.L
(
1:1 \t_ vod, odvojen
t '"l __ _______/ ____ _
'
. ; -____-__ // __________
SUka
4
_
18
. Sekundama ventilacija [16]
sovent ..
sovent- deaerator
Slika 4.19. Ventilacija sustava "Sovent" [9}
\
Sekundarna ventilacija prua sigurnost od isisavanja sifona, ali zbog dvostru-
kog sustava cijevi zahtijeva i znatno trokove U najnovije vrijeme i na naem se
nude i automatski oduni ventili Studor, koji su prije tridesetak
godina patentirani u vedskoj (EN 12380), Proizvode se dva tipa. Maxivent se
na vrhu vertikale, pri nema potrebe za prodor kroz krovnu konstrukciju. Ventil
se u zgradama s krovnom konstrukcijom smjeta u potkrovlju, ili u zidu
sanitarnog osiguran reetkom koja pristup zraka ventilu, ili u
instalacij skom vertikalnom oknu.
Drugi je tip automatskoga odunog ventila Minivent, koji se, prekriven reetkom
radi pristupa zraka, postavlja na odvodnu cijev pojedinoga sanitarnog predmeta
(umivaonika, sudopera, ... ) ili u vertikalno instalacijsko okno.
NEMA PRODORA KROZ KROV
KAT
P RIZ:
S TUDOR
:.;...: MA.XI-VENT
Slika 4.20. Primjena odunog ventila Studor (7]
STU DOR
MINI-VENT-
STU DOR
MIHI\IENT
4.4.2.3. Sabirna horizontalna kanalizacijska mrea
Sabirnu horizontalnu kanalizacijsku mreu horizontalno poloeni kanali u
zgradi, a u njih se ulijeva otpadna voda iz vertikala i eventualno direktno
grana te iz podnih slivnika: Horizontalna mrea (temeljni vod) odvodi vodu u
kanal ili u dvorinu kanalsku mreu.
.,
'
92 BOENA TL.ISAR: KANAUZACIJA
4. KANALIZACLJSKJ SUSTAVI URBANIH SREDINA 93
Prema vrsti otpadne vode razlikujemo vodove: \
sanitarni _ za otpadnu vodu;
4.4.2.4. oborinska kanalizacija
"Kia donosi blagodat" kae stara poslovica. Odnos prema ovoj prirodnoj pojavi
veoma je vaan za cijeli svijet.
kini _ samo za kinicu; .
skupni- ujedno je i sanitarni i kim.
. .. . . " u i od oda najnie etae ili ovjeena
SabirnasekanahzactJalZvodtpolozenautl s_p p 1- kanalizacijom, a
o strop Sabima kanalizacija ispod poda u tlu naztva odvede iz
dn odu putem 1 ravm
joj je otpa vfti .. nego i najbolja. Stoga mrea sabirnih vodova
zgrade. Takva Je ne samo naJJe ruJa
mora biti jednostavna i pregledna.
v
v
k. v.
'
r.o.
....,
/
ti
/ priklj.
l

v v
Slika 4.21. Sabirna horizontalna kanalizacija
. . d se voditi o:
Prilikom postavljanja horizontalnih sabtm.ih vo ova mora
konstruktivnim elementima zgrade;
zahtjevima; . . . . . . . . rria i fazonskim komadima;
. st'-a izvedbe prema pnmtJenJerum CIJeVI
mogucno
montai i odravanju.
. . .d na razmaku SD-100
. . l' ara1 Ino s temelJ nun ZI o vuna,
e ... d slijeganjazidova.
cm od njih, kako bi se kriaju pod pravim kutom, jer je
Sabirni se vodovi s temelJrum ZI ovuna u
tada prodor kroz zid . bimo voda. Ako se ipak mora mijenjati,
Treba izbjegavah miJenJanJe sa , . g di" usom ili u kontrolnim oknima,
najbolje je to lukova sa sto vecim ra J
to je najpovoljnije rjeenJe. b" . kine mree spajaju samo na
v k vitom SUStaVU sa Ime Se l . ku
U zaj.ednic om . zbog ili prevelikog otpora pn proto '
nivou sabune mree, Jer l rna e,
mogla nastati . d kinih i sanitarnih vertikala na skupnom vodu
se da razmak Izme u
bude najmanje 3 m.
Danas se sve vie tei tome da odvodenje klnice iz bude to jednostavnije.
da je na zemljitu, na kojem je tektonskim procesima,
ispiranjem i taloenjem stvorena prirodna ravnotea oborina i otjecanja voda,
tu ravnoteu valja i odrati.
irenjem gradova i gospodarskim razvojem u posljednjih nekoliko
znatno je ravnotea oborina i oborinskih voda.
Brz razvoj gradova pridonio je brzoj odvodnji kinice, a time je opasnost
od poplava i smanjena prihranjivaqja podzemnih voda, to ugro-
avanje dobivanja pitke vode.
U poglavlju 4.4.1. opisan je sustav kanalizacije s obzirom na sustav gradske
kanalizacije. u svijetu voda danas, zbog promjene i
njene upotrebe, postaje sve skupljom. Tako se sve vie razmiljanja o tome kako
se kinica ne bi smjela odvoditi u kanalsku mreu, da je treba zadrati u slivu,
kojem i pripada, jer njene ponovne upotrebe mogu biti viestruke. U
individualnoj stambenoj izgradnji posebno se postavljanje spremnika za
sakupljanje kinice, koja se moe iskoristiti za zalijevanje vrtova ili pranje i
dvorita_ Za ove namjene voda iz gradskoga vodovodnog sustava postaje preskupom,
a tednja svih resursa iz biosfere, kojima voda zauzima vano mjesto, osnovno
je dananjice.
4.4.2.5. na javnu kanalizaciju
kanal spaja kanalizacijsku mreu s kanalom, odnosno s
gradskom kanalizacijom.
kanal u kontrolnom oknu u objektu, odnosno u dvoritu, to je
i povoljnije, a zavrava na spoju s kanalom (slika 4.22.).
! kanal
O: l50mm
minimalni nagib 1:50 { 2 %J
-rt.
RO. L

SUka 4.22. kanal
94 BOlENA ruSAR: KNWJZACUA
. di k , kanalizacije ali se projektira prema
je kanal sastavrn. ? . k:anal,obaveznojezasveobjekte
propisima za javnu kanalizaciju. na cm
na gdje postoji javna . kanalizaciju treba postupiti na
U gradu Zagrebu pri izvedbi pnklJUC a na Javnu
. .
113
_ . l' kanala, od dna javnog
- uvijek mora bttl na vtsme u l .
kanala; b ti u kontrolnom oknu;
. . . 30 cm, obavezno mora l . kan li
akojeJavru 'f- . ,. k tr lnimoknimaJavne a-
treba nastojati da budu u postojeCIDl on o
zacije.
. . alno koje se bavi
kanale, u pravilu, izvodi I odrava komun p
kanalizacijom, ali o troku vlasnika ed . . . . alni promjer
. vilnikom UJe t nurum . l .
Komunalnim se pra . " . . 'b 2% ako ne postoje drugi raz ozt.
kanala, je to $ 150 mm, a uobtcaien . mamo dva kanala,
U djelnim sustavima gradske ana tzactJe I
raz bni za oborinsku vodu. . .. . .
posebni za otpadnu odnosno, . . ..,. . . i to ovisno o vrsti CIJeVI I
se kanal moe na ubcru priklJUCitl na tn na ma,
promjeru kanala.
CD
30'
Slika 4.23. fazonskog komada
"'e se rimi jeniti kad se u ulici, u kojoj
fazonskog p . 'li dmab na
. - k altzactJa pa se oru 1 o
postoje objekti, gradt Javna an. . ' t a (slika 4.23.).
gradski sustav ili je unaprijed ostavlJeno mJeS o z
Slika 4.24. buenjem kanala
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA 95
Buenjem kanala izvodi se gradsku kanali-
zaciju, posebno ako je ona od betonskih cijevi. U tom se u zidu
kanala, 30 cm iznad njegova dna, izbui otvor, u nj se uvede cijev i
zatvori spoj (slika 4.24.).

Slika 4.25. revizijskim oknom
se moe izvesti i revizijskim oknom. Takav je
okomit ili pod kutom u odp_osu na gradsku kanalizaciju, 30 cm iznad dna
okna (slika 4.25.).
Ako se na gradski kanalizacijski sustav vie objekata istog vlasnika
ili vie ulaza istog objekta, to se mora izvesti jednim oknom.
4.5. Dvorina kanalizacija
Dvorina kanalizacija povezuje kanalizacijsku mreu s gradskom kanali-
zacijom ih, ako takve nema, s lokalnim za otpadne vode.
Sva otpadna voda iz dvorita i drugih povrina oko zgrada istog korisnika odvodi
se dvorjnom mreom.
Po opsegu dvorina se mrea moe raditi za:
jednu zgradu, s eventualno manjim sporednim zgradama;
skupinu zgrada, vie zgrada u dvoritu, gdje mogu biti neko tvornica,
kola, bolnica i sl.
Za projektiranje i izvedbu dvorine kanalizacije vrijede pravila koja se primjenjuju
i za javnu gradsku kanalizaciju (materijal, slivnici, kontrolna okna, nagibi i dr.).
Poloaj kanala unutar skupine zgrada prikazan je na slici 4.26. Raspored ovisi o
reljefu terena, rasporedu zgrada, poloaju pojedinog objekta, mjestima
prikupljanja oborinske vode unutar skupine objekata i o poloaju drugih instalacija.
Za dvorinu kanalizaciju jo je vano da kanali budu:
to i to zbog cijene, ali i radi boljeg funkcioniranja;
paralelni s vanjskim zidovima zgrada;
96 BOENA TUAA: KANALIZACUA
na primjerenom (2- 4 m) razmaku od zgrade (temelja) radi osiguranja odvodnih
cijevi i zgrade;
na najmanjoj, ali ipak dovoljnoj dubini;
na primjerenom razmaku od korijenja
te da ne budu na povrinama za gradnju.

l
l
l
i
i
i
i
L ___ _
r-, ,--, r-l l
1
1
L __ J 1 1 l
l l l l l
L_J : l [
l l l
l l l
li8MlEl!.JJNJ,JlL L_ J 1
____ .fi.EQl.lb. !J_NJ..,LA___
ULICA
Slika 4.26. Situacija kanalizacije za skupinu zgrada [9]
Na grada Zagreba uvjet je da oborinske vode s dvorinih
povrina, parkiralita i prometnica, koje pripadaju istom vlasniku/korisniku, bude
prije na javnu provedeno preko slivnika s talonikom. Defi-
nirani su i tipski slivnik od betonskih cijevi, s oblogom od betona M-20 oko cijevi, te
podloga od 20 cm. Dubina talonikaje 1,5 m, a moraju biti vodonepropusni.
4.6. Drenana kanalizacija
Ako je zgrada locirana na padini brda ili na takvom mjestu gdje je
izloena procjedivanju vode sa strane, potrebno je, radi zatite podrumskih prostorija
od vlage i podzemne vode, osigurati odvodnjavanje, i to drenanom instalacijom.
Prije na gradsku mreu, voda drenanim sustavima
se u kanal, i to uvijek u sustav odvodnje oborinskih voda.
Drenani vodovi mogu biti postavljeni oko cijele zgrade ili samo na onom dijelu
odakle dolazi procjedna voda.
Drenane cijevi (koje mogu biti od keramike, betona ili
postavljaju se u blizini vanjskih temeljnih zidova. Dubina drenane odvodnje mora
se odrediti tako da i na najvioj bude neto nia od hidroizolacije poda prostorije,
koju titimo.
Nagib drenanih cijevi je 1-3 / or/ Cijevi je najbolje postaviti na betonsku podlogu
radi osiguranja od ispiranja podloge. Cijevi se u rovu oblau krupnim ljunkom ili
tucanik.om do potrebne visine, a oko toga filtrom od krupnog pijeska u sloju debelom
priblino 20 cm (slika 4.27.).
-
------------.... aa ..........
.
)
4
KANAUZACIJSJ(I SUSTAVI URBANIH SREDINA 97
ro------1
1/ /1
l l
L----r--...J
-9-
,
D "
renazni vodovi oko zgrade
Slika 4.27. Drenani vodovi oko zgrade
.. Drenani se vodovi na okna s talo... . . . .
slijeva u kanal oborinske kanal" .. "]' . . zrucima, a IZ b.h se okana voda
JZaclJe 1 1 kanal v
valJa paziti da drenana kanali .. . u IDJesovitom sustavu.
kak zaciJa bude Iznad kanal. . .
o se otpadne vode ne bi uliievale u dr v IZ3CIJe za otpadne vode
p t .. li "J enazru sustav
. . pojave usporene vode u d . . ...
prikljucujedrenaa,zazatitutr b . . . . _gra skoj kanahzaCIJI na koju se
d k .. . e a postaviti Ili automat ki
vo u, OJI ce prostoriju tititi od popla s za usporenu
eventualnog razaranja zbog .,, ka ve usporenom otpadnom vodom, a drenau od
pnus .
Ako nije gravitacijski odvod iz dre ... kan . .. .
vode treba podizati u vii odvodni kanal U nazne . alizacye, procJed.ne (drenane)
d . -.
vo e, jer ce vtsma uljeva biti vi d . . I opasnosti od usporene
a o VIsme usporene vode (slika 4.28.).
1;:f
d ti$
"'
'
,.
j L,pr HL_ 7
l
l
DRENA>NA
KANAUZACIJA ========i!:::l
0
j
"''
tl """
Slik 4 8
.28. Crpna stanica na dr -.>!.-
en;u,ue kanaliZaCIJe
98 Bo1ENA TUSAR: KAHAUZACUA
. . ku oj kanalizaciji
4.7. Specijalni objekti u en
4 7 l crpna stanica . al k
JC kan s og
. . o adne vode, odnosno rene
Primjenjuje se za dizanJe tp .. zbo dubine ili pojave uspo
sadraja iz onih dijelova iz od kanalizacije. Zbog
vode ne mogu normalno uliJevati u sablffil; treba u zgradi izbjegavati kad
trokova i potrebe stalne kontrole rada, ov av
odje to . . adsko kanala ili zbog usporene vode u
g Ako je, bilo zbog vieg gr b" gktu neizbjeno, treba paziti da sve
gradsko
,i mrei postavljanje crpne stamce _u o_?skie. budu tako i Prepum
J ' kr '"''f gravitaciJ ,
otpadne vode, koje se mogu pn JU Ciki . . . . d kote dna gradskog kanala, odnosno
. d. otpadne vode OJI JC Ispo
pava se samo onaJ
10
. . arene vode.
. d kote pretpostavl;ene poJ ave usp_. rvoara i manji potreban kapacitet
tspo . v t"" znatnomanJIVOlumenreze
Na taJ se nacm pos tzu
crpki (slika 4.29). VERTIKALA
Slika 4.29. crpna stanica . b .ti na
d umpavanJem, tre a Pazi . . v
Akosediootpadnevodemoraodvo thprep avanje se moe upotrijebiti mena
. o otpadne vode, za prepump
O VISU O
ka ili crpka s elektromotorom; . b"ti lako i dobro
crp . . " rpna stamca mora 1 .
prostorija u kojoj Je e. .. tl"ena od utjecaja
. dno ili umjetno venblirana t _J. 'adnih- oda au objektu smJetena
pnro .h obonnskih I o tp v ' , . . " .
od prodora , . . . a. Pristupi moraju omogucth unosenJe
tako da buka ne smeta njegoVIm konsrucrm
i iznoenje crpki.
k
. i moe biti od
od crpnog bazena, 0J ,
se crpna stanica sastOJI b treba odrediti prema sljedectm
"li arrmr anog betona. Volumen azena
lima, betona 1

4. KANAliZACIJSKI SUSTAVJ URBANIH SREDINA 99
uvjetima: se crpkama prazniti najmanje jednom dnevno, a crpkama s
automatskom regulacijom do 10 puta na sat. Bazen treba ventilirati preko kanali-
zacijskih vertikala, odnosno iznad krova zgrade treba vezu bazena s
atmosferom. Ako je to treba predvidjeti preljev, i to na takvoj visini da ne
bude plavljenje bilo kojeg dijela objekta.
Kad nema uvjeta za preljev, to je treba predvidjeti dovod
energije iz dva izvora (rezervni elektroagregat), crpku ili, u najloijoj
varijanti, vode zatvaranjem na glavnom vodovodnom vodu.
U stambenim i javnim objektima poklopci iznad sabirnih rezervoara moraju biti
nepro duni za plinove se primjenjuje dvostruki poklopac).
Ctpke mogu biti ili automatske, za fekalne i muljne vode. Pri projektiranju
crpki treba se pridravati pravila:
svaka crpka mora imati svoj usisni vod s proirenjem na kraju (bez usisne koare);
crpke moraju biti potopljene;
obavezno valja predvidjeti rezervnu crpku istih karakteristika kao i u radne;
za i crpki primijeniti plovak ili drugi automatski
potrebno je pripremiti podatke za izradu projekta elektroinstalacije.
I onnar (komandni onnar) s elementima osiguranja motora
od i elementima za automatsko rukovanje stanicom je sastavni
dio crpne stanice. Mora se dodati alannni za Cipku ili drugi
intervencije. Jednom u mjesec dana crpka se, radi provjere ispravnosti, obavezno
mora nakratko
Valja predvidjeti cijevi, fazonske komade i potrebne armature za na
kanalizacijski sustav.
U za sanitarnih predmeta, za. koje bi trebalo
primijeniti crpnu stanicu, moe posluiti potisni kanalizacijski sustav koji
prikuplja otpadne vode i izbacuje ih na visinu od 4 m i udaljenost do 50 m. Na nae su
trite dopremljeni iz gdje su i atestirani, a mogu se nabaviti pod nazivima
Saniplast, Sanivelox ili Sanibravo (slike 4.30. i 4.31.).
Saniplastje upotrebljiv za tri razne namjene. se sastoji od dviju komora,
jedne za prikupljene otpadne vode i druge za smjetaj motora. Plat je od primjereno
plastike (slika 4.30.).
Saniplast 1. -sabire otpadne vode jednog zahoda
Saniplast 2. -sabire otpadne vode sanitarnog bez kade ili tua
Saniplast 3. - sabire sve otpadne vode
Sanibravo je zahod, opskrbljen crpkom i drobilicom, sabire vode svih
Sanitarnih uz prihvata vode, kiselina i (ovo se
zapravo ne bi smjelo uputati u sustav gradske kanalizacije), (slika 4.31.).
"i.
'
l<
l 00 BoENATU$AR: KANiLIZACUA
b
. tpadne vode osim
. l . . t kao Saniplast 2, sa rre sve o
Saruve ox rma ts e
fekalnib, dakle, bez zahoda.
Slika 4.30. Saniplast
Slika 4.31. Sanibravo
. .. d tp dnih voda sastava
4.7.2.ZdtitagradskekanalizactJeO o a . .
. i druge tvan, koje
Otpadne vode sadre sustava i time
nazivamo trokove odravanja glavnih kanala
vijek njihova trajanja, odnosno tiJeVaJU o
gradskoga kanalizacijskog sustava. . .b da, ali u stambeno-poslovnim
. d . adama nema agrestvru vo
U o tp a nun v . . . o. ih se mogu isputati agresivne vode.
objektima su i zanatske odnosno prije izdavanja
fz se isputaju otpadne vo.de
suglasnosti za
1
za J t ane Ispusti su posebno u
sastava ?re

poglavlju 9., a prema vazecem Pravtlniku
4. KANAUZACLJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 0 l
4. 7 .3. Poviena temperatura otpadne vode
Isputanje u javnu gradsku kanalizaciju otpadne vode s temperaturom od
40 e nije doputeno.
Poviena temperatura, naime, tetno djeluje na kanalsku mreu. Cijevi se uslijed
poviene temperature neravnomjerno ire i skupljaju, a to izaziva napukline i koroziju.
Na spojevima zabrtvljenima asfaltom brtveni se materijal topiti, pa kanalizacija
na spojnom mjestu postaje propusnom za vodu. Poviena temperatura ubrzava bioloke
procese, koji izazivaju bru potronju kisika i pojavu trule vode, a ponekad i zagui-
vanje mree.
Topla otpadna voda moe povremeno nastajati u kotlovnicama ili prilikom
isputanja pogonske vode zbog kvara na instalaciji. Tada otpadnu vodu treba ohladiti
mijeanjem s hladnom vodom, a to se radi u posebnom bazenu. Takav je
bazen, ako je namijenjen za malu vode od l do 3 m
3
, smjeten u objektu, a
ako se radi o izvan njega. .
Nastaje li topla otpadna voda kontinuirano, kao npr. u praonicama rublja i drugdje,
primjenjuje se postupak Pritom se nastoji da se voda upotrijebljena za
i sama zagrije i iskoristi, tako da je ovaj postupak ekonomski opravdan
(slika 4.32.).
U vrijeme sve skuplje energije i problema energetskog okolia, obveza
je tedjeti energiju na svim i iskoritavati jednom upotrijebljenu energiju
akumuliranu u otpadnoj vodi. Znanstveno je iskoritenja 26%
toplinske energije iz otpadnih voda, odnosno oko 4,6 kW dnevno po stanu [3].
dobivanja energije iz otpadne vode prikazana je na slici 4.32.
'
t ".

fm
3
-,___"..,. ___ _
----,
l
l
Slika 4.32. Iskoritavanje toplinske energije iz otpadne vode [3]
I. dotok otpadne vode
2. odvod otpadne vode
3. dotok hladne vode
4. odvod podgrijane vode
l,
'
l 02 B02ENA. TUAR: KANAUZACLJA
4. 7 .4. Agresivne otpadne vode
Komunalna ne doputaju uputanje u javni kanalizacijski sustav otpadnih
voda u kojima su agresivne i tetne tvari koncentrirane iznad doputenih granica. Pravil-
nikom o vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
je doputena otpadne vode prije uputanja u javnu kanalizaciju.
Sastav otpadne vode nadzire se analizom uzoraka uzetih iz kontrolnog okna ispred
na javni gradski sustav.
Agresivne vode nastaju u mnogim industrijama: kemijskoj, prehrambenoj i dr., u
tiskarama, laboratorijima, akumulatorskim stanicama, galvanizacijama,
itd., a i u malim privatnim radionicama, restoranima, pekarnicama i sl.
U svakom procesu rada, gdje se pojavljuje nekoliko vrsta
otpadnih voda, je i opravdano prikupljati ih u sabirnom baZenu ili
oknu za egalizaciju. U oknu za egalizaciju mogu se mijeanjem voda
karakteristika takvi rezultati da daljnja obrada i ne bude potrebna.
Ovo se posebno uspjeno primjenjuje prilikom sniavanja temperature i neutralizacije
mijeanjem kiselih i lunatih voda i sl.
Za neutralizaciju otpadne vode upotrebljavaju se i sredstva. Sredstvo
se mora dobro izmijeati s otpadnom vodom, a radi nadzora mora biti
izmjere pH je temeljni proces za sve daljnje
postupke obrade otpadne vode.
Neutralizacija se obavlja u posebnim objektima, koje treba projektirati u
dogovoru s koji odrediti sredstvo za neutralizaciju, i vrijeme
kontakta, a predvidjeti za to primjerene objekte na kanalskoj mrei.
Okna za neutralizaciju obavezno treba ventilira ti, a sve ventilacijske cijevi i glave
moraju biti od materijala otpomog na kiseline.
Posebno treba paziti da se za kisele vode upotrijebe cijevi, slivnici i uljevi od
materijala otpomog na kiseline.
U pravilu, ovisno o vrsti i otpadne vode, a u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima, te internim zahtjevima komunalnog za sve
otpadne vode, koje se po svom sastavu razlikuju od otpadne vode, treba
prije gradsku G avnu) kanalizaciju ugraditi (separatore), koji
mogu biti tipova.
4. 7 .5. Talonici
Talonici se mogu primjenjivati kao samostalni objekti, to uglavnom slue za
odvajanje anorganskih tvari: pijeska, zemlje, mulja, pepela i sL, ali i organskili krutih
to iz klaonica, mesnica itd. Jednostavan tip talonika prikazan je na
slici 4.33.
Prilikom odabira i dimenzioniranja talonika mjerodavna je brzina
4 KANAUZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 03
-!.. l. talonik
5. dotok
6. odtok
SUka 4.33. Talonik [3]
taloenja koja se moe pretpostaviti:
za krupni pijesak v = O, 1 mis
za sitni pijesak v= 0,008 m/s
za mulj v 0,00015 m/s
7. reetka
. je sastavni dio drugih npr. masti iz velikih kuhin
l restorana Ih odjelJ ulja, benzina i naftnih derivata.
4. 7.6. Odjelj masti i ulja (hvatala masti)
U toplih jela obavezno se odjelj ulja i masti
odjeljtvaca treba voditi o visokoj temperaturi otpadnih voda.
to Je posljedica uporabe perilica za i sve snaniiih sredstava za . ,
Ak d' l" ' !VanJe
o Je!_I;,ac preblizu perilici, vode prolaze kroz ne
bez a se izdvajati tek u cjevovodu
ITUJeSanJa s drugim otpadnim vod . dn
. . . . ama mzvo 0 od hvatala masti Zbo
toga masti mora neto od a na d.ov d g
otpadne vode treba izvesti barem jedno kontrolno okno sa ;te eni co
0
u
naJmanJe 15 cm, koja slui kao talonik i s obveznim prirodnim 'Ji . dnimp m, od
\l d' l"
1
ponu odukom.
e I se prema protoku i vremenuzadravana
Ako Je vnJeme zadravanja 3 min, korisna povrina hvatala masti iznosi .
m'/1/s.
Minimalni protok q Vs do 400 obroka, a za svakih da!Jn;ih l OO obrok d d .
se 0,5 Vs. Cl a o aJe
Ulazna brzina v= 1 m/s.
.
'ed' k v P na javnu kanalizaCIJU
J mopre d" l" . .
i drugih tetnih tvari. l o a masti, benztna
l Q4 BOENA TIJSAR: KANALIZACIJA
o
N
o
"'
o
N
o
N Ml 25
,. 20 20 j
l. 20 ...
1 1
'20 ' 70
,
1
J l
. -+-il- :
l
l
Slika 4.34. Hvatalo masti
50
107
147
'
'
armirano bt t. poklopce
2w:75w:QOcm
30
' so
v 20 l.
.. )l
l
",20 ..
1 'l
-
--
o o
N N

"'
...
-'l<
o
ao
4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA l 05
4.7.7. benzina i naftnih derivata
Benzin, benzol i razna laka ulja su koje brzo hlape i u dodiru sa zrakom
stvaraju eksplozivne pare. Stoga nije doputeno njihovo u gradsku kanalizaciju.
benzina su odjelj masti, s razlikom to nije potrebno
prethodno otpadne vode u kojoj ima benzina i drugih lako zapaljivih
U takvim objektima treba obavezno smanjiti brzinu protjecanja, da izdvojene tvari
ne mogu isplivavati.
Ovakvi se u garaama, radionicama,
praonicama automobila, na benzinskim crpkama i drugim mjestima.
Slika 4.35. Odjelj benzina (Passavant) [9].
4.7.8. !kroba
!.dotok vode
2.izdvajanje isplivavanjem
3 .plovak kontrole otjecanja
4.odvod vode
Odjelj kroba postavljaju se u velikim kuhinjama uz ljutilicu za krumpir.
krob, koji bi se direktno isputao u odvodnu cijev, ubrzo bi izazvao njeno
Ispred kroba obavezno se postavlja talonik.
Proizvode se tipski odjelj dimenzija:
Lx b= 155x6Jcm ili 180x76 cm h= 95 ili 108 cm teki 320, odnosno 440 kg
Slika 4.36. kroba (Passavant) [91
Da bi kroba pravilno radio, treba ga redovito
l Q6 BalENA TUAR: KANAUZACLJA
4.7.9. sapunice . . ..
. . . rubi" a za odvajanje sapunice i mulja pnmJenJUJU
U javnim praomcar: i tvavaju, a mulj se taloi na dno. . . .
se sapuruce. U n Juna sapuru sp kutna ili kruna oblika. DimeDZJ.omraJU
Ovi se ob;ekti grade od betona, pravo a
' "edn dn om vremenu :t.aWLa

. tpadne vode 'J o evo
se prema ko lDl o
h"'""'

="'
eJ.

- --

Slika 4.37. sapunice [9].
Literatura: ..
l. tvornica i usamljenih zgrada, Prva knJiga,
l. Broz R.: Kanalizacija FNRJ Beograd, 1950. god. .
mirustars a. . h . . ! sku i ocJenU
h b. k t Pnrucnik za tgtJen
2. HigiJena
0
a,._ .. Beo ad-Zagreb, 1949. god. .
objekata Medicmskaknjtga, gr. d . b d vii Alfa Bratlslava, 1988.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
. ' dro k K- Tehnieke zana ema u o . .' 85 od
Kucbel, J; Fmla, J; On use , h. 'k kripta fakultet Sarajevo, ll. dio, 19 . g .
Kurpjel Branko: Osnovi hidrote m _e, s /" . elia fakultet Beograd,
Mil
. . . M. SnabdievanJe vodom t kana lsan;e nas ;.r ,
OJeVlC .. ;.r
1987. god. . d PHCC ASPE 1975.
National Standard e, . -atski (VII), br. 3. Zagreb, 44-46.
L.: Autorski odusru venttl, . avnu kanalizaciju (Sl. gl. grada
Pravilnik o sastavu otpadnih voda ko;e se upusta;u u J .. O
Zagreba br. 24177). . .. d ma knJiga Beograd, 198
Rad
. , M . Vodovod i kanallzacya u zgra a
9. ome, ..
d . .. Udruenje
go d d e Il 2 dio vodovod i kanaliZaCIJa,
l O. Rieszner V.: Vo ogra n; .
fakulteta Zagreb, 1930. . IV razred kole, Beograd,
. .
IL e rt
65
od da ?Agreba etv 1
19 . g . . ' b' katakanalizacifskogsustavagra '
12. Tuar B.; D.: __ o 6 -13 6.1998, 327334.
sabor HDGK, BnJunski otoci.' MIL h.l I .. Stokovanie a odpadovych vod,
. . R nak D. Namer J., o er ..
13 .. Urcikan P., us. . . Bratislave, Stavebna fakulta, 1991. . .
Slovenska technicka um v erzi . . ROEVAC-ROEDIGER GmbH,
14.
Vakuum-tehnika, kanalizaClJa, .
prosped M . Kanalizacija (rukopis predavanja), Fakultet znanosti u
15. Vo opiJa, ..
Zagrebu, Zagreb, 1978. .
Wavin AS/program, katalog prOizvoda.
Zakon o vodama, NN br. 107/95.
5. KANALIZACIJE
kanalizacije provodi se radi odabira cijevi primjerenih promjera
kako bi se otpadne vode iz svih sanitarnih i predmeta odvele iz objekta bez
zaguenja pri otjecanju i uz takve pritiske u mrei koji izazivati isisavanje sifona.
Kanalizacija se projektira i izvodi tako da otpadna voda kroz kanale gravi-
tacijom sa slobodnim vodnim licem. je da cijevi budu ispunjene do
otprilike polovice promjera, a brzina otjecanja ovisi o nagibu
Dok sanitarni nisu u upotrebi, cijela je mrea ispunjena zrakom, a kad se
u upusti otpadna voda, zrak i plinovi moraju iz nje.
Protok se u kanalizac;ijijavlja povremeno, a to izaziva stvaranje vodenih
klipova ispred kojih se javljaju povienog pritiska, a iza njih
snienog pritiska. Da se otklone sve negativne pojave i da se dobije kanalizacija s
najmanjima potrebnim presjecima kanala, treba poznavati vie promjenljivih ele-
menata, od kojih su vani:
promjenljivost protoka;
neravnomjemost protoka (neravnomjemost upotrebe);
promjenljivost broja osoba koje se slue sanitarnim predmetima;
raznolikost sanitarnih predmeta i
promjenljivo trajanje upotrebe sanitarnog predmeta;
ispunjenost mree zrakom i plinovima.
Zbog raznovrsnog sastava otpadne vode i spomenutih pojava veoma je teko
obuhvatiti sve pojave u mrei, koje se odvijaju prilikom protjecanja
i koje su promjenljive, pa nije dati podatke o dimenzijama kanala koji
bi se zasnivali na
se dio kanalizacije na iskustvenoj osnovi, a
pritom se uzimaju u obzir vrsta i broj sanitarnih predmeta, potroene
vode u Vs ili broj uljevnihjedinica, reim upotrebe vode, vrsta i nagib kanala, materijal
cijevi (hrapavost), punjenje kanala i dr.
Kanalizacijske se mree unutar pojedinih objekata izvode dugi niz godina,
pa postoje i dugogodinja iskustva, ispitivanja i provjere, to daju podatke o
otpadne vode za svaki sanitarni i predmet, protok u l/s, uljevne
jedinice, odnosno ekvivalentne faktore pojedinoga sanitarnog predmeta.
U Hrvatskoj dosad nisu doneseni nikakvi zakonski propisi o dimenzioniranju
kanalizacije. Na grada Zagreba primjenjuju se "Smjernice za izvedbu
interne kanalizacije", jo davne 1969. godine.
l 08 so!ENA ruSAR: KANAUZACIJA
. . . e rema spomenutim smjernica-
Ovdje prikazati iskustveno u nekim drugim europskim
ma, a i propise Republike koji se odnosi na kanali-
zemljama. To je mdustnjski stan
zaciju zgrada i parcela.
5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada
Zagreba .
.. , . .. u adu se Zagrebu na osnoVI
DimenziJe kucne kanalizaciJe . . . . . kvivalentni faktor poje-
. . k- sunavedemmimmalmpromjerie k
ovih smJernica, u OJIIDa .. dal' e dimenzioniranje kanalizacijs e
dinoga sanitarnog predmeta, koJI sluzi za JnJ
mree.
. di ih
1
tamih predmeta i
. . . - rikf ih odvodnih cijeVI poJe n san
Tablica S.l. Mmrmalru p . JUCD
. 'h vi pripadaJUCl ekvtvalentru fakton [ 41
OJI O
Minimalni promier
Ekvivalentni faktor
Vrsta sanitarnOg predl:reta
odvodne
pojedinoga
cijevi
sanitarnog
,,
[mm]
predmeta
[FJ
l
umivaonik
30
J.
3<l-50
-
2.
Vodoskok za
30
2
3.
Normalni umivaonik
30
2
4. Bide
50
-
5.
Korito za pranie
50
-
6.
Sifon u podu kao snoredni odvod
3<l-40
4
7.
Kuhinjski jednodijelni sudoper
3<l-40
-
8.
pisoar
50
-
9.
Kuhinjski izljev
50
-
JO,
Tu od sifona dalje
6
Kuhinjski dvodijelni sudoper
3<l-40
JI,
50
-
12.
Sudoperi u velikim kuhinjama
13.
Kuhinjski sudoper kombinirani, s
50
-
izljevom
70
-
14.
Odvod u nodu
50
7
!5.
Kada i podni sifon
70
8
!6.
Skuuni pisoari
100
JO
17. Zahod
18.
Skupina u stanu s
100
12
u jednu odvod.nicu (bez obrua na
ev. zbir ekvivalentnih faktora)
5. HIORAUUCKI KANALIZACIJE } 09
Poto se prema tablici 5.1. odrede minimalni promjeri odvodnih cijevi
za pojedini sanitarni predmet, pristupa se dimenzioniranju kanalske mree, grana,
vertikala i sabime (temeljne) kanalizacije.
To se radi tako da se zbrajaju ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta koji dolaze
na vod, pa se prema tablici 5.2. utvrdi potreban presjek horizon-
talnoga ili vertikalnog voda. Ako bi se pritom ustanovilo da je potreban promjer cijevi
manji nego je to tablicom 5.1., treba zadrati onaj naveden u tablici 5.1.
Tablica 5.2. Dimenzije vodova za otpadnu vodu [4]
Doputeni ukupni broj ekvivalentnih faktora F za Promjer cijevi
horizontalne vodove vertikalne vodove [mm]
l JO - 50
2 25 40 70
3 100 150 !OO
4 270 400 125
5 600 900 150
Maksimalno doputeno ekvivalentnih faktora za promjer cijevi
'f> 70 mm iznosi do 5%, a za promjere do 10%.
Ako se izljevi iz stana u vie vodova, za dimenzioniranje su mjerodavni
ekvivalentni faktori sanitarnih predmeta. Za svaki cijevni vod uzima
se u obzir najvie 12 ekvivalentnih faktora jednoga stana, pa i onda kad se zbrajanjem
ekvivalentnih faktora dobiju vrijednosti (tablica 5 .J., redni broj 18).
Na ovaj se odrede dimenzije cijevi kanalizacije za otpadne vode.
Posebnu panju treba posvetiti dimenzioriiranju sabime horizontalne kanalizacijske
mree, odnosno za odabrane dimenzije treba predvidjeti i primjereni nagib cijevi.
Tablica 5.3. Nagibi sabime (temeljne) horizontalne kanalizacijske mree [4]
Promjer cijevi Normalan nagib Izuzetan minimalni Maksimalni

nagib nagib
[nun] [%] [%] [%]
50 3.5 2,5 15
75 2,5 1,5 15
100 2 1,2 15
125 1,5 1,0 15
150 l 0,8 15
200 0,8 0,6 15
Izuzetan minimalni nagib iz tablice 5.3. moe se primi jeniti samo ako je gradska
. kanalizacija visoko poloena i jedino u primjene ovoga izuzetno ga minimalnog
nagiba je gravitacijski odvod otpadne vode. Za promjere cijevi od 200
mm nagibi se prema uvjetima za izvedbu javne gradske kanalizacije.
ll 0 B02ENA T\JSAA: KANALIZACUA
Sabirna (temeljna) kanalizacija postavlja se na dubinu gravi-
tacijsko odvodenje otpadne vode iz objekta i pripadnog dvorita, uz zadovoljavanje i
drugih uvjeta, npr. najniih etaa, utjecaja temperature i dr.
5.2. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema DIN 1986.
Ovaj se propis zasniva na otpadne vode koja iz sanitarnih i nib
predmeta, a prema vrijednostima
AW, u 1/s, prikazanih u tablici 5.4
standard pri dimenzija pojedinih dijelova kanali-
zacije uvodi vrijednosti AW s s otpadne vode u
l/s iz pojedinoga sanitarnog predmeta. Zbroj prikl j vrijednosti (AW s) daje protok
prema kojem se dimenzije vodova, a pri tome se vodi i o isto-
vremenosti upotrebe sanitarnih predmeta.
Postupak dimenzioniranja prikazanje u nastavku.
Zbrojem vrijednosti AW, ii tablice 5.4. dobit se otjecanja iz te se
vrijednosti presjeci cijevi. Tako se prema _vrsti objekta razlikuje
odtok iz:
stambenih i zgrada s kratkim vrnim
L (l/s)
(5.1)
hotela i velikih restorana:
2. q, (lis)
(5.2)
industrijskih objekata, koji je dugotrajan i ravnomjeran, a iznosi:
3. q, (lis)
(5.3)
U navedenimjednadbama drugi korijen izraava istovremenost upotrebe sani-
tarnih predmeta.
Iz tablice 5.5. je odtok sanitarne otpadne vode q, prema zbiru
vrijednosti AW s a prema jednadbi 1. za stambene zgrade.
5. KANALIZACUE 111
Tablica 5 4 Prikl. dn
JUcne VDJe osti samtarruh predmeta i promjeri cijevi [l]
l.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Sanitarni predmeti
Bide 2 pregiba cijevi)
(sa> 2 re iba ci'evi)
Tu
Tu seri'ski bez a
Izl'ev kuhin'ski
Izl'ev fekalni
Kada, direktno s ena
Kada, grana nad podom,

Kada sa slivnikom
Pisoar
Pisoar serijski do 2 mjesta
do 4 mjeta
do 6 mjesta
> 6 m'esta

ura
Sudo
masti, benzina,
pregiba
Promjer ogranka vrijednost
AW,

[mm]
40
50
50
50
!OO
50
40
50
so
70
50
70
50
!OO
so
70
50
70
!OO
rema otoku u Vs
Prema kapacitetu
[Vs]
0,5
0,5
l
2,5
l
0.5
l
!,S
2
l
1,5
l
2
l
1,5
l
1,5
2
40 0,5
50 0,5
prema dotoku Vs
!OO
5,5
4,5
r Iz s ta?Iicom 5.1. vidljivo je da su dimenzije
,_P erna SmJernicama gotovo ovima prema DIN-u.
112 BOhMA TUAR: KANAUZACUA
Tablica Odtok sanitarne otpadne vode iz stanova prema zbroju vrijednosti
12,
2.
(q, =o.s)2,Aw, 1 [lJ.
AW, ,:};, AW, AW,
56
58
60
14
3.9
5.92 28( 8.37
"' :.51
75
JO
36
38 3.
3.
56
70
94
96
98
Oo
o: so
52
54
3,
3.32
3.39
,_ ..
1:54"
3.61
3.67
80
84
4.
.3
4,36
4,42
1.47 25
130
-w
i2
18
59

.07
".25
7.42
"'
' l
l
25
60 12.
Horizontalna katna mrea dimeitzionira se prema tablici 5.6.
Tablica S 6 Dimenzioniranje horizontalne katne mree (grane) [l]
...
Promier grane$ [mm]
50
70
bez ventilacije l
3
LAWs oozv
s ventilaciiom
15
45
iOO

,75_
94
69
l<
100
15
-
Pritom se vertikalni dijelovi grapa (ogranci) 1\'150 i 1\'170 mm odabiru s promjerom
za jednu ili ih treba dodatno ventilirati.
Grane dulje od 10 m ili s vie od 15 AW s treba obavezno ventilirati.
Sanitarne se vertikale dimenzioniraju prema tablicama 5.7., 5.8. i 5.9.
Tablica 5.7. Dimenzije sanitarnih vertikala s primarnom ventilacijom [l)
Promjer
Doputeni
Protok u Vs
$
Q, o7V.
[mm] AW, [Vs! brOi zahoda
stanovi
labor. i dr.
70
9 -
1,5
1,5
100
64
13
4
3,2
125
154 31
6,2
4,6
150
408
82
10,1
7,5
5. KANALIZACUE 113
Tablica 5.8. Sanitarne vertikale s ventilacijom [l]
Promjer Doputeni q,
$ AW, broj zahoda [V']
[mm] doput.
70 18 - 2,1
100
.
125 25 5,6
125 300 60 8,7
150 795 159 14,1
Tablica 5.9. Sanitarne vertikale sa sekundarnom ventilacijom [l J
Promjer Doputeni q,
$ AW, broj zahoda [Vs]
[mm] doput.
70 27 - 2,6
100 185 37 6,8
125 441 88 10,5
150 1183 236 17,2
Horizontalni dijelovi sanitarne kanalizacije dimenzioniraju se prema tablici 5.10.
Tablica 5.10. Sanitarni horizontalni vodovi [lJ
NAGlliKANALA
Promjer
$
2% 1,5% 1% 1:0,5 1:$
[mm]
q, AW, q, AW, q, AW, q, q,
[Vs] [ll'] [Vs] [lis] [V']
70 1,5 9 - - -
- - -
100 4 64 3,4 46 2,8 31 -
125 7,2 207 6,1 149 5 100 - 4,5
150 11,7 548 10,1 408 8,2 269
-
6,7
200 25 2500 21,7 1884 17,7 1253
-
12,45
250 45,4 - 39,3 - 32 - 28,6 20,15
300 73,5
-
63,7 - 52 - 42,3 29,8
400 157 - 136,3 - 111
- 78,5 55,0
500 283
-
245,3 - 200 - 126,0 89,0
Vrijednosti iznad podebljane crte ne vae za vodove u zgradi, nego za vanjske
vodove.
.., Tablice 5.7 .. , s_. s., i 5.10. su prema Prandtl-Colebrookovimjedna-
-dbama za punJenJe CIJeVI hld=0,5 i za koeficijent hrapavosti k= l mm (dijagram
slika 5.1.). '
L
'
'l
l
'
114 BOENA TUSAA: KANAUZACIJA
I!SO
40
300
o
o
20
15
12
lO
o
o
5
o
7
'
50
40
30
2 o
lO
1\
\
l\
1\
\
\
1\

\
1\
1\ 1\
\ -\
v r\

'{'

1\
\
\
1\
2
1-
1\
\
'
'""
k
1\
\
l \
y g
v e
,.,l- o
..

o
1"\
\
1\
1\
\B
..

1\
\ 1\
\
'
1\ 1\
\
\
1\
1\
\
1\ 1\
"lo
0,2
0.25
0,33
0,4
0.5
'0,67
0,8
1.5
2
2,5
3,3
5
ID
2 3 4 5 7 10 20 30 50 70 IIXt 200 300 soo ll
SANITARNI OTICAJ q
5
Slika 5.1. Dimenzije sanitarnih cijevi (h/d=0,5) [l]
Prema opisanim postupcima je dimenzionirati unutarnju kanalizaciju.
5.3. Dimenzije ventilacijskih vodova
Posebni ventilacijskih (odunih) vodova u pravilu se ne U
gradu Zagrebu je praksa da se u objektima viso kima do pet katova postavlja
primarna ventilacija, kojoj je promjer jednak promjeru vertikale na koju se nastavlja.
U objektima gdje kanalizacijske vertikale prolaze kroz vie od pet katova izvodi
se sekundarna ventilacija. To uz glavnu odvodnu vertikalu podrazumijeva i paralelnu
ventilacijsku vertikalu, promjera barem 70 mm, koju treba najmanje u svakom
katu spojiti s glavnom vertikalom kanalizacije.
Ostale odunice imaju promjere 2/3 odvodnih cijevi koje
ventiliraju ili promjer jednak promjeru odvodne cijevi. Iznimka su zahodske grane za
koje je dovoljan presjek ventilacijske cijevi 50 mm.
se navedenih preporuka nije potrebno posebno dimenzije
ventilacijskih vodova [4].
Sustav ventilacije prema DIN-standardima na dimenzije sanitarnih vertikala
(tablice 5.7. i 5.8.). Primarni ventilacijski vodovi imaju promjer vertikale; a ostali
ventilacijski vodovi i sekundarni) imaju promjere 2/3 do l presjeka sanitarnih
vodova koje
5. KANALIZACIJE 11
5
5.4. Dimenzioniran riJd.
Jep JU kaotpadnevodenagradskukanaliz .
.
. Prema naoJ praksi nuno je kanal. . . . . .
Cima o ukupnoj 1padn J. . JZaCIJe dJmenzwrurati prema poda-
Za - o e vode JZ objekta (Ifs).
proracun otpadne sanitarne vode jz ob. elcta . . . . .
nadzba, prema koi oi se oVJ b . ? . PfllllJenJUJe se Sammgova jed-
. J :.r , sna o roJU samtarnih p d k . .
poJedmoga sanitarnog predrn t . tku - re meta, ohcmi izljeva iz
otpadne rada sanitarnih objekata,
gdje je:
NPq
!OO
Q o1padne vode (Ifs)
(Ifs)
- N broj sanitarnih predmeta iste vrste
- p postotak istovremenog izl' eva . . .
- q izljeva iz iste vrste(%)
. pre eta (Ifs)
(5.4)
Dakle, za je nuno . . -
5.11. i 5.12. poznavati q
1
P, kOJI se mogu iskoristiti iz tablica
Postotak istovremenog rada (P) sani . . . .
se broj sanitamili predm t . tarnih predmeta Iste vrste se tako da
e a Iste vrste (N) pomnoi s ekvivalentom (K) iz tablice 5.11.
Tablica 5.11. izljeva iz pojedinih
Vrsta sabirnog
sarutarnih predmeta [5]
Ekvivalent
izl'eva nn predmeta
K
izljev
u Vs
u l/min.
zahod s visokim
l
0,33
20
ispira
3.6
zahod s niskim
1,20
-

6,0
l pisoar
0,5
2,00
-
umivaonik
0,5
0,17
10
sudoper
2,0
0,17
10
kada
0,67
40
tu
2,0
0,67
40
bide
0.7
0,22
0,5
14
mali izljev
0,25
0,15
JO
0,08
5
Prema vrijednosti umnoka bro'asani . . .
se vrijednosti postotka l K (NK) taju
posebno za stambene, posebno za a IZ sanitarnih predmeta,
s ene zgrade IZ tabhce 5.12.
116 BO!ENA TUAR: KANALIZACIJA
nih. r iz je san Tablica 5.12. Postoci istovreme 12 Jeva . dnakih itamih predmeta [5]

-"
.BK
-"-
14."! _i, ,8 od !"C _2,Q_ Do
" 15 ,z ''1_8()_ _4 " 12 "_gQ_

"2Q. I,Q_
"2Q!!. _4 "!4.

"

"
" J{
18
..
"
J:
.M_
"20 _g
"40 9,
.l
.. 25
9_,()_

"45 _2,

""lO _s.
222.
"5C

. 5!

J:
6C
8, ""O< '4C
....
. 7(
"/l

"_5
80
,_! ""_SQQ_
. 50
f

!'_
"9Q.
'.6Q.

..
"
>2_
" " ,7
....1. .!..,.
..
5_,3
Prora un o crn k li. e sanitarne otpadne vode IZ objekta obave znose p rilae projeknt
kanalizacije. . '' bl .. 5 13
. . prikazanje U ta IC! . . C 32
PnmJer prora una d . t benog objekta sa 20 W -a.
ako otpadne vo e IZ s am . . ...
K .k 20 dopera 18 kada i 2 tua? Postupak Je s!JedecL . urmvaoru a, su ,
Tablica 5.13. Pri -una mJerprorac
Ukupna Vrsta Ukupni Ekvivalent
p
q Q sanitarnog broj K
[Vs] predmeta N
1,20
NPq
3,6 72 7,5
1,80
wc 20
100
umivaonici 32 0,5 16 15,7 0,17 0,85
20 2,0 40 9,9 0,67 1,32
kade 18 2,0 36 10,5 0,67 1,26
!U 2 0,7 1,4 19,8 0,22 0,08
Uku....,E!lo o_!2!Ldne 5,31 Vs
"
min Vrijednosti p IZracunaJU se lmeamo terpo laci'omprema tablici 5.12.
. . 'kl' otpadne vode na . ako protoka dimenztomra se pn JU - Na osnovi ov
gradski razdjelni kanalizacijski ak otpadne
Za gradski mjeoviti sustav uz. ov o
vode mora se predvidjeti i vode od obonna.
5. KANALIZACIJE ll\
5.5. Dimenzioniranje kanalizacijske mree za odvod oborinske vode
5.5.1. Dimenzioniranje prema Smjernicama grada Zagreba
Ovo dimenzioniranje se moe provesti spomenutih "Smjer-
nica za izvedbu interne kanalizacije na grada
Prvo se odreduju dimenzije ljebova i vertikala, ovisno o tome jesu li vertikale
vanjske ili su unutar objekta {tablica 5.14.).
Tablica 5.14. Dimenzije krovnih ljebova i vertikala [4]
Povrina krova
Promjer krovnog
Promjer vertikala u
Promjer vertikala
(horizontalna
lijeba u mm
objektu u mm
izvan zgrade do m
2
(limene) u mm 30
!OO
50
60 60
125
70
75 120
160
!OO
!OO 200
200
125
120 300
240
150
150
Zatim se dimenzije i ekvivalentni faktori za horizontalne vodove
oborinske vode, kako je to prikazano u tablici 5.15.
Vanjski vodovi za oborinske vode i oborinske vode u
razdjelnom kanalizacijskom sustavu ili dodana u kanalizaciju
dimenzioniraju se prema jakosti kie (intenzitetu koji se uzima u Vs/ha). Pri dimen-
.zioniranju oborinske kanalizacije uzima se neto vrijeme
trajanja kie u minutama, nego .to je to za gradsku kanalizaciju.
U gotovo svim gradovima usvojeni su podaci o mjerodavnom intenzitetu
oborina (za Zagreb je prema Vodoprivrednoj osnovi grada Zagreba i=140 l/siha), ali
nisu poznati podaci o kii, pa se pretpostavlja da je njena vrijednost
i= 200 - 300 l/sxha. Ako se radi o objektima, mogu se uzeti vrijednosti.
Ako su na raspolaganju podaci o visini oborina u mm i trajanju kie u minutama
(takve podatke daju meteoroloke stanice), je do podataka
llsxha jednadbom:
166.67 h
( 1/s ha)
(5.5)
gdje je:
h = visina oborine u nun
t = trajanje kie u minutama
\
118 BolENATUAR: KANALIZACIJA
Tablica 5.15. Dimenzije horizontalnih vodova za oborinske vode{4]
Promjer Ekvivalentni
povrina u m
2
na koju padaju oborine, uz nagib
horizontalnog faktor za
voda samo za oborinske vode
kanalizacije l% i uz maksimalnu lokalnu oborina
oborinske vode u mjeovitom
(mm) odvodu (N)
oborina
V .fua 70 !OO ISO 200
!OO 70 45 35 70 25
200 140 90 7 43
300 210 135 105 - 62
400 280 180 140 !OO 81
soo 350 225 175 - !OO
600 420 270 210 134
700 490 315 245
-
168
Povrina 800 560 360 280 125 202
koja hvata 900 630 405 315 - 235
oborine 1000 700 450 350 270
d ll OO 770 495 385 311
1200 840 540 420 - 352
1300 910 585 455 - 394
1400 980 630 490 150 435
1500 1050 670 525 475
1600 1120 720 560 517
1700 1190 765 595
-
558
1800 1260 810 630 - 600
podatak, nuan za oborinske vode, koeficijent je
otjecanja \JI, vrijednost ovisi o obradi plohe na koju _oborina pada, a se
uzima jo u obzir i nagib plohe.
Podaci u tablici 5.16.
Tablica 5.16. Koeficijent otjecanja 'll [4]
Konfiguracija terena
BL Vrsta plohe i obrade
ravan nagib nagib
do 1% nagiba 1-5% >5%
l. Krovovi objekta 0,90 0,90 0,90
2. Asfaltni i betonski kolnici 0,70 0,80 0,90
3. Betonski u rikavi kolnici 0,30 0,40 0,50
4. Parkovne ceste 0,20 0,25 0,30
5. Zeleni pojas 0,10 0,15 0,20
oborinske vode iz objekta i u neposrednoj blizini objekta prema nave-
denim podacima uvjetovana je kratkotrajnim lokalnim oborinama, to ih karakteriziraju
jak intenzitet i mala povrina na koju oborine padaju.
S. KANALIZACIJE 119
za oborinske vode na gradsku
.....u.uuu:aClJU razdJelnog susta dn di"
mjeoviti kanal Jela p(protoka koJ: i se u
nadbe: se IZra unava rema racwnalnoJ formuli) iz jed-
(l/s)
gdje je:
i =intenzitet oborine (L'sha)
A: s e se oborina (ha)
'l' -koefiCIJent O!Jecanja (tablica 5.16.)
Tablica517 Dimenzi" d
Je s vo ova prema slivnim povrinama (l]
Slivna povrina u m
2
pri max.
kii u lis ha
Otje-
canje
$ q,
[mm] [1/s]
!OO 6,3
125 11,5
1.5%
$
[mm]
100
125
q,
[Vs]
5,4
9,8
t------11-------1
150 16,1
ISO 18,7
200 34,4
200 40,2
$
[mm]
!OO
(5.6)
q,
[Vs]
4,5
125 8,1
150 13,4
200 28,2
120 TUSAR: KANALIZACIJA
5.5.2. Dimenzioniranje prema propisima (DIN 1986)
Dimenzije vertikalnih cijevi za odvodenje oborinske vode se odabiru na
osnovi slivne povrine (za kose krovove se uzima hori-
zontalna projekcija), intenziteta oborina, nagiba plohe i poloaja vertikale u objektu
ili pak limene izvan objekta.
Vrijednosti su prikazane u tablici 5.17.
Prema tablici 5.17. je dimenzionirati horizontalne kine vodove i verti-
kalne vodove.
Pri koritCnju propisima koeficijent otjecanja 'If= l, to
pridonosi sigurnosti.
Unutarnje kine vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagibom 2%, a vanjske
Oi mene) kine vertikale dimenzioniraju se kao cijevi s nagtbom l%.
Tablica 5.18.: Horizontalni kini i vodovi [l]
Promjer cijevi N A G I B
2%
l
1,5% j_ 1% l: 0,5 l l:
mm
q, ili Qm 1/s q, 1/s
100 6,3 5,4 4,5 - -
125 11,5 9,8 8,1 - 7,2
!50 18,7 16,1 13,4 -
10,7
200 40,2 34,4 28,2
-
19,9
250 73 63,2 51,5 45,8 32,2
300 118 102 83,5 67,7 47,7
400 253 219 179 125,6 88,0
500 456 394 322 201,6 142,4
Vrijednosti iznad podebljane linije ne vrijede za unutarnje vodove pri
je
gdje je:
<1."=q, +q, (lis)
odtok
q, -sanitarni o dt ok
q,-kini odtok
(5.7)
Tablica 5.18. je prema Prandtl-Colebrooku za punjenje h/d= 0,7 i za
koeficijent hrapavosti k= l mm. Prema slici 5.3. je direktno izabrati primjerene
dimenzije cijevi za kine i vodove u zgradi.
Tablica 5.19. i slika 5.3. slue za izbor dimenzija kinih i kanali-
zacijskih cijevi izvan zgrade. su za doputeni protok q za punjenje cijevi bl
d= l i koeficijent hrapavosti k= l mm prema Prandtl-Colebrooku.
5. PRORACUN KANAUZACJJE 121
1:5 oo
3 oo
oo 2
15
12
IDO
6
5
o
5
7
o
o
'
JO
20
10
3
...l..
\
5
'\
\ /'
e
"'

e
J
o
\
!\
7 to 20
\
"" 1\
\
2
..>("
\
e
e ."
\l
es
o
0

e
,.,
ot,
."
e
"

1\
\
1\
\
\
\
\
,,
1\
\
\
\
JO 50 70
100 200 lOD 500
OTICAJ q
Slika 5.2 Dime
. DZlJe kinih vodova izvan zgrade 1)[1]
l: 5 oo
L'.
\
oo
_\
1\
'\
1\
3
o
.>-
\
_\
\
/'
o .--
-, \".
'l.
0,1
0,25
O,JJ
0,4
0,5
0,67
0,8
l
l,
2
2,
l, J
6
lO
tOOOI/
'l.
0,2
0,25
O,Jl
0,4
o, s
5
20
l s
12
to o
\
_\ J..
.,4-
o-
r- 0,67
o, e
7
o
6
s
40
30
20
lO
\5 2
..1
\
J
\'lo.-
\':>
"'
\e,
'?:.
f\
o
1\
1\
\
o
"

"
;-

'i>

\
\
\
_\
\
\
\
\
\
\ \
5 7 tO
20 lO
K 50 70 tOO 200 300
SUka . .. . l Nl ILl SKUPNI OTICAJ q
5.3. Dtmenzue kinih edn."k' '
.
1
Za J tc th vodova u zgradi (h/d "" O,
7
) [l J
l
t, 5
2
,,
'
5
5
a
l o
ll
122 TUAR: KANALIZACIJA
Tablica 5.19.: Kini i skupni vodovi izvan z e grad [l]
Promjer N A G l B
2% r 1,5%
l
l%
[mm]
_ik ili qm u Vs
150 23,4 20,2 16,5
200 50,2 43,4 35,4
250 90,7 78,5 64,0
300 147,0 127,0 103,0
..
riki. a gradsku kanalizaCIJU 5.6. Dimenzioniranje P JU a n
kanahzacie ovisi li objekt biti Jednim
O sustavu gradske . " . . J "li ako je gradski sustav razdjelni, dvama
na gradski i, osebnim za oborinske vode. . "
posebnim za otpa k a kan:lizacJjskog sustava dlffienzije prikljucka
U razdjelnoga og ku . atom u poglavlju 5.4., a dimenz!Je
otpadne vode se prema pro: ku u poglavlJU 5 5.
ld "ka oborinske vode prema pro d
pn JUC . "ti adski kanalizacijski sustav sastoji se o :
Dotok u mJesovl gi (5.8)
+O.,, (l/s) . " .
" . k li". dotoka daju oborine, pa se zaJednicki
U ovom slucaJu glavne o eme . dani. t blicama prema
kanali i dimenzioniraju kao kini vodo:I_{tako su 1 u a
propisima), odnosno na shci5.3.
Litaratura:
fo
G b .. d u d Gnmdstiicke, 1978. DIN 1986 EntwOsserungsanlagen r e au e n
l. ' e de PHCC-ASPE 1975.
2. National StandardPlwrung o '.. dama knjiga, Beograd 1980.
3. M.: Vodovod i kanalizacya u Zf!:a d ada Zagreba, Skuptina grada
4. Smjernice za izvedbu interne kanalizacye za po rucje gr
Zagreba, 1969. _ . . . Beo
5. (2), d za usmjerenja
6. TuarB.:Predavan}alZpre mea o ov
vinske instalacije, 1983.-1994.
6. PROJEKT KANALIZACIJE
6.1. Predradnje
Da bi se moglo pristupiti proj ektiranj u kanalizacije, prethodno je potrebno
pismenim podneskom od nadlenoga komunalnog zatraiti uvjete za priklju-
na gradski odvodni sustav.
Uz zahtjev kojim se trae uvjeti za valja dostaviti:
katastarski izvod za zemljite na kojem se gradi objekt, i to u mjerilu l : 1000 s
ucrtanom zgradom;
programsku skicu s opi i crteima namjeravanog zahvata u prostoru, a ako je
to industrijski ili bilo kakav proizvodni objekt, potreban je i kratak opis tehno-
lokog procesa industrije.
Komunalno od kojega se trae uvjeti za duno je
pismeno odgovoriti, s potrebnim podacima nunima za daljnje projektiranje instalacije.
U odgovoru komunalnog moraju biti podaci:
i uvjeti za to;
podaci o sustavu gradske kanalizacije (mjeoviti ili razdjelni);
poloaj i visinske kote gradske kanalizacij e i mj esto pretpostavljenog
to se ucrtava na dostavljenoj katastarskoj podlozi;
podaci o eventualnoj pojavi usporene vode u gradskoj kanalizaciji (ako je gradski
sustav mjeoviti);
drugi podaci potrebni za izradu projekta kanalizacije;
potreban sadraj projekta kanalizacije.
Osim potrebnih podataka, dobivenih od nadlenoga komunalnog prije
projektiranja kanalizacije od investitora se zahtijeva pismeni
Projektni zadatak, koji biti sastavni dio projekta.
se projekt kanalizacije radi zajedno s projektom vodovodne
instalacije, na istim podlogama i u istom uvezu. U ovom prikazu navesti samo
jatkepo1:re1Jne za izradu kanalizacije, uz napomenu da se kanalizacija s
?b:zirc>mnanje:nofuJakc:imlinl.llj:e velike dimenziJ-e i
lclZV<:dbe, svrstava najzahtjevnije instalacije u objektu.
124 BOENA KANALIZACUA
6.2. Sadraj projektne dokumentacije
. Zak o (NN 77/92 i
Sadraj projektne dokumentacije J_e onom
33/95) i uvjetima komunalnog poduzeca [13] [14]. .
U naoj praksi projekti se opremaJU kako shjedt.
6.2.1.Podaci o projektne dokumentacije
Na prvom mjestu u projektu se prilae:
ovlatenje
dokaz o upisu u registar suda,
imenovanje glavnog projektanta I . sla
. . K arhitekata i inenjera za odgovornog nosJOca po .
TjeenJe amore
. . . " izraditi samo osoba- "ovlateni inenjer"
Projekt " . odredbama Komore arhitekata i
s poloenim ispitom l s ovlastenJem prema
ad. r tvu (NN br 40/99)
inenjera u gr tte JS kan.
1
. .. ovlateni proiektant mora dobro
. d d b . ekta a t zaCIJe J
Za Izra u .. i o"ave koje nastaju pri protjecanju otpadne
poznavati :funkcwmranJe p trukt zgrade lJ. dobro se upoznati s
konzultitab s kons arom .
vode. se mora . , t. prolaza cijevi kroz njih. Mora
. . 1 tima zgrade 1 mogucnos rma . . d
konstruktivmm e emen . . ciJeVI o
. .1 truk vodenJa, spaJanJa 1 pn . .
poznavah pravi a s e, " ektiran"e i izvedbu instalaciJe kucne
materijala, te propise vazne za proJ J
kanalizacije. . 1n . T orme koji bi
U Hrvatskoj, naalost, ne post_oJe "Il n . grada Zagreba
, . kanal.
problemeukucnoJ . . db kanalizaciJ" e primjenjuju se "Smjernice
. ktiranie dimenzwmranJe Itzve u . " 1969)
za proJe . '-' . .. grada Zagreba"( usvojene JOS
za izvedbu mteme kanalizaCIJe za P. J d (" 1977) [ll] [4]
. dluk od odn] I otpadne vo e IZ
je I O . a o_. v radi ovi suglasnosti komunalnog
Projekt kanalizaciJe se . na osn
ili uvjeta za i pro;ektnoga zadatka.
6.2.2. Projektni zadatak
Sastavljeni projektni zadatak mora odobriti sluba koja se bavi odvodnjom
otpadnih voda. . . ..
U projektnom bib izvedbeni projekt),
vrsta projekta (IdeJni proJekt, glavnp . grad b . k risnika konstruk-
,. . di vanizainstalaCIJU,namJenaz e, roJ o .' .
podacd I o postavlJ.anJa cijevi (vidljivo ili skriveno), podaci o drugun
CIJa zgra e, nacm
6. PROJEKT KANAUZACUE 125
komunalnim instalacijama,
podaci o gradskoj kanalizaciji,
cijevni materijal, za pojedine dijelove kanalizacije (gmne,
vertikale, glavni sabirni kanal, dvorini kanal),
eventualni specijalni dijelovi kanalizacije crpna stanica, neutrali-
zacija otpadne vode, dezinfekcija, dekontaminacija i dr.),
ako ne postoji gradska kanalizacija, treba navesti i stupanj
otpadne vode i ispusta vode,
podaci o sanitarnim i nim predmetima (vrste, tipovi, dimenzije, primjena
hrvatskih normi, klasa) te vrste i tipovi armature uz sanitarne predmete.
Vana napomena: U stambenim objektima prizemni je dio namijenjen za poslovni
prostor, ali nije njegova namjena. Komunalno zahtijeva da se u
takvom u projektnoj dokumentaciji uvjetuje djelatnost koja NEMA
otpadnih voda tetnih i opasnih svojstava, to naknadnu ugradnju
za pa ovako navod ujedno uvjetuje i koritenje
prostorom.
Projektni zadatak mora sadravati i popis svih priloga: pisanih i crtanih.
se navodi i rok izrade projekta.
6.2.3. Suglasnost komunalnog
Na zahtjev investitora o uvjetima na gradsku kanalizaciju, komunalno
izdaje suglasnost, s podacima bitnima za se na
priloenoj katastarskoj situaciji ucrta poloaj gradskog kanala s podacima o mjestu
promjeru kanala, materijalu od kojeg je izved7n, dubini kanala
(kotama dna kanala i poklopca okna mree). Kote dna kanala ili kote nivelete
stabilne su koje se ne mijenjaju s vremenom i uporabom kanala, te se
uvijek iskazuju u apsolutnim vrijednostima (npr. 112,48). Dubina kanala je
koja se moe promijeniti, primjerice rekonstrukcijom prometnice, pa se iskazuje u
metrima (npr. 4,37). Zbrajanjem s kotom nivelete moe se dobiti apsolutna kota
poklopca (na primjer: kp 116,85). Za mjeoviti kanalizacijski sustav
je potreban podatak o koti eventualne pojave usporene vode u gradskoj mrei.
Primjer: Suglasnost komunalnog
U nastavku se navodi izvadak iz izdane suglasnosti slube Vodoopskrbe
i odvodnje d.o.o. grada Zagreba za stambeno-poslovni objekt u je sastavu i
tiskara.
126 BOENA T\JSAR: KANALIZACUA
Investitor je u svrhu dobivanja lokacijske dozvole zatraio od komunalnog
uvjete te i odvodnje otpadnih voda sa parcele br ...... .
K.O. Klara ..... ulica i br. na kojoj gradnju stambeno-poslovnog objekta u
sastavu se tiskara.
sluba- Odjel suglasnosti u rjeenju odgovara:
Prema gore zatraeno m izdaju se temeljem 36. i 38. Zakona o prostornom
(NN br. 30/94) POSEBNI UVJETI s aspekta odvodnje i javne kanalizacije,
koje nadleni ured treba propisati kod izdavanja lokacijske dozvole.
Interna kanalizacija mora se izvoditi i koristiti u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluci o odvodnji vqda, Odluci o
na komunalnu infrastrokturu, Odluci o vodoprivredno) osnovi grada
Zagreba i Smjernicama za izvedbu interne kanalizacije.
U javnu kanalizaciju ne smiju se uputati vode koje sadre koncentracije agre-
sivnih i tetnih tvari od maksimalno dozvoljenih "Pravilnikom o sastavu otpadnih
voda koje se uputaju u javnu kanalizaciju" (Sl. gl. grada Zagreba 24/77), te je
potrebno predvidjeti za predtretman otpadnih voda.
Odvodnja otpadnih voda predmetnog objekta se na javni
kanal rp 40 cm ........ ulici, vidljivo iz priloenog poloajnog nacrta.
Kota usporene vode u javnoj kanalizaciji iznosi 114,45 m.n.m.
Odvodnja svih prostora smjetenih ispod navedene kote usporene vode (prostorije
podruma, suterena, kana/iz iranih dvorita) se u javnu kanalizaciju
direktno gravitacijom, se otpadne vode s tih prostora morati prepumpcrvati na
kotu viu od kote usporene vode.
odvodnje na javnu kanalizaciju treba izvesti na visin_: 13 cm iznad
dna kanala, a prema kotama kanala prikazanim u priloenom po oajnom nacrtu.
Otpadne vode iz prostorija tiska moraju se prije u mreu interne
kanalizacije u separatoru, dok se otpadne vode iz prostora obrade snimljenog
materijala moraju u oknu za egalizaciju koje se po potrebi koristiti i kao
okno za vrenje neutralizacije.
Sva otapala i sredstva za opreme, kao i za obradu materijala, smiju se
koristiti samo ako imaju vodopravnu dozvolu.
Za prikupljanje iskoritenih kemikalija i boja potrebno je koristiti zasebne
kontejnere za tehnoloki otpad.
Svi odvodi otpadnih voda koje treba moraju se na unutarnju
kanalizaciju uzvodno od za
Na kanalu prije spoja s javnom kanalizacijom, mora biti izvedeno
kontrolno mjerno okno u kome se vriti neometano uzorkovanje, za
i kontrolu otpadnih voda, smjeteno na slobodnoj povrini tik uz
6. PROJEKT KANALIZACUE 127
regulacijsku liniju (ogradu) i nizvod d v. v,
do kojeg je osiguran nesmetan . tuna o v za procJScavanje vode, a na mjestu
kv d
prlS 'P n.ontro no okno treba biti v
a ratom 25x2S cm
1
d' . v . oznaceno crvenim
u s re mz zutzm krugom p l O
. Investitor, odnosno korisnik objekta obavezu e se ;o"}Jera - cm. . . .
na;ave, uz prisutnost svog predstavnika d . ce svako Vnjeme l bez
rada svih dijelova za pri/cu
1
. '. se _zzvrs! provjera ispravnosti
Uk l"k . pganJe l proclScavanJe otpadnih voda
o l o se utvrdz da se u javnu kanalizaci"u u v
koje ne zadovoljavaiuprema "P .
1
.ku lj pusta.JU agresivne i tetne vode
:s. ravz m o sastavu otpadnih d k
javnu kanalizaci u" v , vo a Oje se uputaju u
od trenutka na teret korisnika, a odvodnja
otpadnih voda. anJa o racunat se po tarifi za odvodnju agresivnih
Interna kanalizacija sa svim ri ada. . . ..
nepropusno, to se na tehnicK.: 'P y;,und treba biti vodo-
Oborinske od . m preg e u okazatz VJerodostojnim dokumentom
V e s otvoremh povrina pa k" I"vt .
predmetnom zahvatupotrebnoJep . , kor Izra lS a l prometnica
rovesttpre s ivnikastalov ik
na javnu kanalizaciju. zn ompryeprikljuc"ka
Prije d 1 . .
opskrba i Odvodnja" d. o. o. duan "Vodo-
suglasnost. 'E, projekt mterne kanalizacije na
odvodnje sa d .
putem O; e e na Javnu kanalizaciju treba izgraditi
1., Zagreb. vo nJa .o. o. -SEKTOR ODVODNJE, Fa/nego-
Potpis rukovoditelja slube
Tek nakon dobivanja ovak "h ..
objekt, s obzirom na d u:Jeta, su za svaki pojedini
dokumentacije, koja ::r: ::ti t pristupa se izradi projektne
prema IZ anom naputku h .
dozvole potrebno dob"t" k v 'J_er Je za IS
ete. I I onacnu suglasnost Iste slube, koja je izdala i
6.2.4, opis
opis ili izvjeta sastavni . d' . .
biti kratak opis instalacija s bitnim Je to U nJemu mora
potpunosti iz nacrta i tonije:osebnod. optsab sve sto se ne moe u
Za dio projektne d kum .. .. e opisano u stavkama trokovnika.
opisu navode: o . entaciJe koJI se odnosi na kanalizaciju u se
opis sustava gradske kanalizacije
mJesto '
materijal, promjer i dubina kanala (ako gradska kan !iz .. . . . a actJamJetzvedena
______ ....,... __________ _
128 BoENATUSAR: KANALIZACIJA
i nema onda lokalni odstranjivanja otpadne vode);
kratak opis procesa rada i pojave tetnih tehnolokih otpadnih voda,
te odabrani postupak i vrijednosti efluenta nakon
mjesto i poloaj (dubina) temeljnih vodova, vertikala, grana, te opis ventilacijskog
sustava;
nagibi kanala;
cijevni materijali pojedinih dijelova kanalizacije,
toplinska i izolacija, zatita od korozije;
okna na unutarnjoj i pripadne j dvorinoj kanalizaciji, materijal, poklopci, dubine;
ispitivanje kanalizacije po fazama izvedbe i nakon kompletne montae.
Sanitarni i predmeti:
opis tipa sanitarnog ili predmeta: oblik, vrsta, materijal i montae,
i pripadne armature.
6.2.5. uvjeti
Radi osiguranja izvedbe kanalizacije prema projektu, njena dobra funkcio-
niranja i pravilna odravanja, radova mora se pridravati propisanih
uvjeta koji su sastavni dio projekta.
Dio radova prilikom iZvedbe kanalizacije odnosi se na vanjsku kanalizaciju, od
zadnjega kontrolnog okna do te pripadni dio u dvoritu objekta. Za ovaj
dio radova ga izvodi primjenjuju se Zakon o
(NN 77/1992.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o (NN 33/1995.)
Radovi se izvode jednako kao i na gradskoj (javnoj) kanalizaciji [13).
U ovom se dijelu ukratko opisati uvjete to se odnose na izvedbu
kanalizacijske instalacije koju izvodi za montau instalacije.
Uvjeti izvedbe radova na montai kanalizacije u nekim su dravama
definirani zakonskim odredbama, pa nema potrebe posebnog prepisivanja
uvjeta. U Hrvatskoj takvi zakoni jo nisu doneseni, pa se radova moraju
dati osnovne upute kako bi se izbjegla razilaenja projekta i izvedbe, a time i
naknadni radovi, odnosno dodatni trokovi.
6.2.5.1. uvjeti za instalacije kanalizacije:
na gradilitu valja raditi samo prema odobrenom projektu, a mora postojati i
dozvola za
u svemu se treba pridravati odobrenog projekta. Prije postavljanja
instalacije projekt valja usporediti sa stvarnim stanjem na gradilitu i s tim
upomati nadzornog inenjera. O svim eventualnim izmjenama i dopWlanla takoder
se mora dogovoriti sa slubom nadzora;
6. PROJE!(l KANAUZACLJE 129
sve visinske kote u projektu i usporediti ih sa stvarnim visinama na
Kanalizaciju treba polagati od riki' . w
a na kraiu vertikal . p J a na uhcm kanal, zatlm temeljnu mreu
. :.r etgrane; '
SVI prolazi cijevi kroz nosive zidove morau se vod' . . .
ne smiju u konstrukti diJ' l th okonuto na Zid. Cijevi se
kr .d vne Je ove zgrade Otvori l . . .
oz ZI moraju biti dovolino v liki , za pro az CIJeVI
:.r e , a me uproston oko kan 1 kih
IspunJavaju se vlanom glinom kud.
1
. .,_
1
a 1Z8CIJS vodova
. ueJOID,aSuutmmtlitra1 l f" .
ct;evt se u zemlji polau u sl . .. k ko.. :.rno e as tcm.m kitom
5 crn; OJ PlJes a cijev u debljini od
za zatrpavanje rovova ne smiju se upotri'ebiti h .
zgura ili kamenje; J umus, otpaci
se mogu polagati u rov tek kad nadz ... . .
Iskopan; oma sluzba utvrdi da Je rov pravilno
zatrpavanje rova moe tek kad . e . . . ,
instalacije; J ISpitiVanJem ispravnost
cijevi u zidovima, stropovima i drugim konstruktivnim
cijevi na zidove i stropove b . .
. u.
0
UJmtcama, odnosno o
cuna, ovtsno
0
vrsti i prom .. . VJe ene na razma-
CIJeVI"
olovne i cijev t r . .
podlogu; I u op un prostonjama treba po cijeloj duljini osloniti na
sanitarne i predmete ugraditi uredn . .
skom izgledu prostora; o I precizno, o estet-
sanitarne predmete na zid tako da m . . ..
konzolno izdrati silu od 1000 N Vi . . na na;nepovolJDIJem mjestu
Is me postavl;an;a sanitarnih redm dr
se u opisu trokovnika. .P eta o eduju
ugradnje (od gotovog poda):
utnJvaonik (prednji rub) 80
polica nad umivaonikom ....... ........... ... .... cm
ogledalo do sredine .................................................. 125 cm
...... ::: :: ::::::: :::::: ::: :: .. 155 cm
zidna slavin ............................ 75 cm
kuhinjski .. .............................................................. l lO cm
visoki ::::::::::::::.... 85 ili 90 cm
kuti. .. ................................ 200cm
Ja za toaletni papir.........................
80
pisoar (predn. i rub . . ......... ......... ... ..... . . . cm
U ) ............................................................ 65crn
130 BolENA TUSAR: KAAAUZACUA
ispitati vodonepropusnost instalacije, i to uz radova,
nadzorne slube i predstavnika komunalnog Ispitivanje je uvijek na
troak
Obaveze instalacije:
da o svom troku otkloni sve nedostatke koji se pokau u ugovorenom roku;
da s gradilita odmah makne sav neispravan materijal, a otpad nakon zavretka
radova;
da pri izradi instalacije s ostalim u zgradi;
da izradi nacrt izvedene instalacije i preda ga slubi koja odravati instalaciju
(dopune i izmjeoe projekta).
6.2.6.
kanalizacije sastoji se od mjerodavnih
protoka te dimenzioniranja cijevne mree i specijalnih dijelova kanalizacije.
Postoje li u objektu drugi specijalni za njih treba izraditi posebne

crpna stanica (dizanje otpadne vode);
neutralizacija;
hladeoje otpadne vode;
sabirne ili j arne;
upojni hunari;
podzemni ispusti.
Primjer: kanalizacije obiteljske zgrade, koja sadri
prizemlje i kat, odnosno tri zahoda, umivaonika, dvije kade, s1,1doper, praonik i
perilicu rublja, a se na gradski mjeoviti sustav.
Prikl j vrijednosti sanitarnih predmeta
Tablica 6.1. vrijednosti (Aws) (vidi tablicu 5.4.)
Sanitarni ili Presjek vrijednost
predmet +(mm) Aws lis
Kada sa slivnikom so 1,0
Umivaonik 40 0,5
Zahod !OO 2,5
Perilica rublja so 1,0
Sudoper kuhinjski so 1,0
Slivnik u garai so 1,0
6. PR<IJEKT KANALIZACUE
131
grana i vertikala
Sanitarni gru .
KUPAOMCA vertikale (dimenzije na vertikale)
- penbca rublja 1 o
-wc 2:5
-umivaonik O,S
-kada
1 ,o
5,0 l/s odabran$ 100 uun
WC (Vertikala K")
-wc 25
-umivaonik o's
A ,
3 ,O l/s odabran $ 1 OO uun
KUHIN.JA (vertikala K".)
- sudoper kuhinjski l O
A ' .
1,0 l/s odabran$ 70 uun
GARAA
-praonik
-slivnik
A
.,
0,5
2,0
2,5 l/s odabran $ 50 uun
na horizontalni vod
VERTIKALA K,
5,0 l/s. 2 10,0 l/s A
- s
'l, =il,S O,S . .Jiii 1,581 l s <J
Odahrnna cjjev d) 100 mm qt!ol-
VERTIKALA K"
3,0 . l l/s Aws...., 641/s
4,0 1/s
'l, =il, S 0,5 . J3 871/ s <J q
Odabrana cijev m 1 oo mm'
VERTIKALA 1<
A
......
O 1,0 1/s A
4
WJdo.z = 9,0 Vs
,O 1/s
0,5 0,5 . O Sl! s <J
Odabnma cijev 0 70 mm qdnz.
13 2 BOENA TUSAR: KANAliZACIJA
li
kih rtikala
U objektu je primarna kana. ve .
.. . . . "ednaki poprecrn presjek kao 1 vertikale.
Odune CIJeVI tmaJU J
Odabrane su: . . odom iznad krovne plohe 1,20 m.
azbestcementne cijevi, !1170 nun 1 !Ill OO :mm. s IZV
Ukupna sanitarne otpadne vode iz objekta .
b
tarnih predmeta 1 to prema
Treba je dimenzionirati za istovremenu u po tre u saru '
Samingovoj jednadbi (vidi poglavlje 5.4.):
T bU a ea
6 2 . sanitarne otpadne vode iz objekta (vidi tablice 5.11. i 5. 13.).
...
Sanitarni ili
Ukupni Ekvivalent
Ukupna
predmet
broj
NPq

!OO
K N.K
p au, o (If')
N.
1,20 0.69
3,6 10,8 19,2
ZAHOD
3
0,13
0,5 2,0 19,8 0,17
UMIVAONIK
4
0,13
2,0 2,0 19,8 0,67
SUDOPER
l
0,26
4,0 19,8 0,67
2,0
KADA
2

PERILICA i SUVNIK __ _!__ VQ_0_.5 ___
_1_8_ ..!.9-'!..d:n ..
UKUPNOSANITARNE OTPADNE v DE
Odvodnja oborinskih voda s krova objekta . .
krovne povrine po oborinskoj vertikah
F, (za K,)
8,00-7,00 =
F, (za K,)
10,00. 5,00 =
56,00m'
50,00 m'
Koeficijent otjecanja 'll= 0,9
Intenzitet oborine i= 300 lis x ha
Odvodnja oborinskih voda s povrina 2
pomina 160,00 m
Koeficijent otjecanja '1'==0,4
Ukupna oborinske vode
== LF krova 'l' " i + LF " 'l' " i
Q
=
0106
.
0 9
.
3
oo + 0,016. 0,4. 300 = 2,86 + 1,92 =4,781/s
J
(6.1)
Dimenzioniranje na gradsku mreu
Ukupna otpadne i oborinske vode mjerodavna za dimenzioniranje
na gradsku mreu :
Q = Q ..,;-+ Qo"'"""'' = 1,34 + 4,78 = 6,121/s
(6.2)
Za odabrani minimalni presjek Ill 150 mm uz nagib 2% i visinu
punjenja 0,5 h
kapacitet cijevi
brzina
Q = 8,60 1/s
v= 0,981/s
bolje je usvojiti nagib (3% ili 4%), s obzirom na mali protok za "suha"
vremena[!].
6.2.7.
dokazuju se stabilnost, i nosivost cijevi. Za projekt
kanalizacije se ne provodi jer je postavljanja i
cijevi iskustveno poznat mnogo godina.
Ipak, prilikom projektiranja ili dijelova dvorinih kanala, koji
se izvode prema pravilima za gradske kanalizacije, a ispod su prometnih
povrina, ponekad i plitko zbog (uvjeta) treba provjeriti
sigurnost u rov poloene cijevi, i to prema koeficijentu sigurnosti, propisanom
za pojedinu vrstu cijevi. cijevi, koje se rabe za polaganje izvan objekta,
u svoj im katalozima navode ove vrijednosti. Potrebno je ukupnu vertikalnu
silu koja djeluje na cijev i provjeriti koeficijent sigurnosti n:
Vertikalna se sila sastoji od:
nadsloja tla od tjemena cijevi (Pv
1
);
prometnog mjerodavno dvaju kamiona nosi
vosti po 13 t (26 t) svedeno na l m' (Pv
2
));
teine lm' cijevi (G);
teine otpadne vode (Gov).
Primjer :
mase zemljanih materijala y
pijesak ............................................................ l, 7 tlm'
ljunak ............................................................ 2,0 tlm'
vlana glina .................................................... 1,8 tlm'
les (prapor) ..................................................... 2,1 tlm'
masna ................................................. 1,5 t/m
3
zbijeni pijesak ................................................ 2,0 tlm'
134 BOlfNA TUAR: IWW.IZACUA
Slika 6.1. Podaci potrebni za provedbu
_ nadsloja tla
Pv
l
(t/m')
gdje je:
y zemljanog materijala

b _visina sloja zemlje iznad CIJeVI (m)
b- irina rova (m)
(6.3)
-prometno (uzet je u obzir i koeficijent udara)
Pv
2
1rp,(d+s)
4
(t/m') (6.4)
gdje je: . " ro isima
-sila vertikalnog usvojenog prometnog vozila prema vazeciin p p
Pv . . ,
(d+s) _irina rasprostiranJa
-teina lm 'cijevi
gdje je:
D -promjer cijevi (vanjski) (m)
s -debljina stijenke (m)
Ye- cijevi (t/m
3
)
(t/m') (6.5)
6. PROJEKT I<ANAUZACUE 13 5
- teina fluida (otpadne vode)
gdje je:
d- unutarnji promjer cijevi (m)
Yov- otpadne vode
- Ukupna vertikalna sila koja djeluje na l m' cijevi
-Koeficijent sigurnosti:
gdje je:
PKR
k
G
(6.6)
(6.7)
(6.8)
minimalna tjemena nosivost cijevi prema kojoj su cijevi i klasificirane
G- ukupna vertikalna sila koja djeluje na cijev
k- koeficijent nalijeganja cijevi na posteljicu, ovisi o sredinjem kutu nalijeganja
2a, o debljini i vrsti podloge
U tablici 6.3. prikazane su vrijednosti koeficijenta nalijeganja k za
sredinje kutove nalijeganja i za podloge od nevezanog materijala ili od mravog
betona. (Podaci prema katalogu Salonita- Vranjic, Azbestcemen.tne cijevi za
kanalizaciju tipa KC) [l 0], a prema slici 6.2.
Tablica 6.3. Vrijednosti koeficijenta nalijeganja za azbestcementne cijevi [I OJ.
Sredi2i!. kut
Koefi'ii_ent
Podloga od
0'
1,1
nevezanog
2a
30'
1,25
materijala
60'
1,5
90'
1,8
30'
1,25
60'
1,65
Podloga od
2a
90'
2,25
mravog betona
120
2,50
150
2,80
180'
2,90
136 BOENA TlJAR: KANALIZACUA
Koeficijent sigurnosti n za azbestcementne se CIJevi prop isuje jednak ili
od: r na kamiona od 13 t (26 t)
l 5 -za stalna i dva paralelno postav_Je. dn 60 t
, al" ak d 20 t il" 30 t, o osno . 1,2 _za stalna i v J 0 1 'J
se dokazuje koeficijent n veel od propisanog, ctme
. . ... je i
sigurnost ukopane cijevi. . treba predvidjeti zatitu cijevi,
Ak se sigurnost ne moe dokazati prora om, . . .
. t . zatitne odnosno svoda iznad kanalizacijske ct;evt.
1 o IZVe ala
Cijevi na posteljici od nevezanog matenJ
1. Cijev leE na ravnoj podlozi. Ovaj
nikada ue nastupa
2a=6f!!r
k= 1.50
"
3 Ci" :r.alrpilti ..
Poste!jica je od p!Jesb lli
=nljaoog materijtJa.
Cijevi na posteljici od mravog betona
'
,..,
-
o
o

2a=30
k= 1.25
"
2 Cijev zatrpali lO cm i1.nad tjemena
. materijalom. Posteljica mole bill od
ili zemlje, ali nikako od ilovolSe.
Slika 6.2. nalijeganja cijevi na podlogu [lOJ
6. PROJEKT KAIW.IZACUE 13 7
6.2.8. Predmjer i
Da bi se mogli ugovoriti radovi bez naknadnih trokova na izvedbi, posebno je
vano dobro izraditi ovaj dio projektne dokumentacije, koji se jo naziva dokaznica
mjera i trokovnik. U tom dijelu, koji moe biti ili odvojen, u
se daje detaljan opis svih radova, a u predmjeru detaljno sve
za opisane radove.
Radovi na kanalizaciji predmjerom i
cijevi po vrstama (od lijevanog eljeza, azbestcementne, PVC, PE, olovne i dr.)
za svaku vrstu cijevi definirati klasu, norme za proizvodnju i cijevi te
primjereni fazonske komade, eventualne dilatacije
(PVC), zatitu i sve drugo nuno za postavljanje i spajanje cijevi;
prodor cijevi kroz zidove, stropove i temelje, zatitu cijevi;
specijalne dijelove na kanalizaciji: slivnike, zasune, talonike, crpke,
u objektu.
Uz projekt kanalizacije obavezno se navode i sanitarni predmeti, koji
moraju biti detaljno opisani. Primjer:
Umivaonik: tip koritasti, itd.),
materijal (sanitarni porculan, fajansa, plastika itd.),
boja, (konzolne, vijcima, na nogama itd.),
sifon (u sanitarnom predmetu, kromiran, na preljev).
Bitno je da sve navedeno bude opisano u trokovniku da ne bi bilo nesporazuma
pri davanju ponude za s obzirom na cijenu radova.
Zahod: tip (podni, zidni, suhi, specijalni), JTialeJjjal i boja (kao za umivaonik),
sjedalo i poklopac (plastika, drvo),
ispiranje visoki, niski, uzidani),
od kojeg materijala, boja, cijev za ispiranje (vidljiva, uzidana).
Kada: materijal (od lijevanog eljeza, .... ) boja,
slobodna ili uzidana, sifon, slivnik, s preljev i sve drugo nuno za
dobro funkcioniranje.
Tu: kao za kadu.
Pisoar: zidni, mokri zid, materijal, ispiranje (automatski
nono,
Bide: podni, zidni, boja, sifon (u sanitarnom predmetu ili JX>sebno ), s
Sudoper: kuhinjski, laboratorijski, ili drugi, zidni, stolni, podni, materijal (od
lijevanog eljeza, kamen:i), boja, jednodijelni ili
dvodijelni, s preljev, sifon (olovni,
13 8 BOENA TUSAR: KANALIZACUA
Napomena: Uz sanitarne predmete treba, osim navedenoga, opisati i dio annature i
cijevi koje se odnose na vodovodne instalacije (to prethodno nije naglaeno). Sanitarni
predmet je na obje instalacije i ih povezuje. Vodovodna
instalacija zavrava na izljevu vode u sanitarni predmet, a mjesto prihvata upo-
trijebljene vode u sanitarnom predmetu je uljev, -odnosno kanalizacijske
instalacije.
Uz opisane sanitarne predmete, u trokovniku treba detaljno opisati
opremu, koja se obavezno postavlja uz sanitarne predmete.
To su:
kutija za papir (drvena, kromirana itd.);
za
kuka za odlaganje garderobe;
ogledalo oblik, staklo, itd.);
(s ogledalom, osvijetljen, s itd.);
polica (od stakla, plastike, keramike .... );
doza za sapun;
zahodska
i sve drugo potrebno za funkcioniranje i upotrebu sanitarnih predmeta.
Navedeni prijedlog izrade predmjera i ne odnosi se na
radove koji nuno moraju biti ali na kako je to i
za sve druge radove (iskop, beton i armirani beton, tesarski radovi, zidarski
radovi, okolia i dr.).
U nastavku je, kao primjer, izvadak iz projektne dokumentacije za
neke stavke.
Dobava i ugradnja kanali-
zacijskih cijevi klase "A" s potrebnim
fazonskim komadima te materijalom za
spajanje i brtvljenje. Za brtvljenje upo-
trijebiti kudjeljno ue i asfaltni kit. Ova
instalacija se polae u zemlju, na pret-
hodno pripremljenu posteljicu od pijeska
debljine l O cm. po m' poloene
kanalizacije.
$100mm m'
i montaa cijevi od lijevanog
zeljeza t fazonskihkomada. Za brtvl' .
6. PROJEKT KANALIZACIJE 13 9
tr" b' . uen;e
upo IJe .. Iti .kudjeljno ue i rastaljeno
olov?. CIJeVI na zid ti kukama na
1,0 m i kod svakog naglavka.
Obracun po m .. .
ene CIJevi prema
presjeku.
i montaa olovnih odvodnih
C.ijevi spajati lemljenjem. Sve
zatititi premazom uljane
boje, a koji se ubetoniravaju
bitumenom u hladnom stanju
(rezJtol). po m'
prema
presjeku.
Doba_va i ventilacijske kape od
CIJeVI duljine 1,5 m. Ugraditi je
na kraju ventilacijske vertikale.
po komadu prema presjeku.
$100mm
$70mm
$l OO mm
$50mm
$ 125 mm
$100mm
i ugradnja umivaonika sa
111ljesahcom. SkolJ'ka od prv kl
. o asne
faJanse vel. 560x465 mm, s .
'd
na ZI . S umivaonikom dobaviti i montirati
kromrranu srcoliku mijealicu tP
15
sifon <V 30 nun spojit;n:
Sve izlaze instalacije iz zida
maskiran kromiranim rozetama $ 15 mm
(vodovod), odoosno $ 30
(kanalizacija). mm
m'
m'
m'
m'
kom
kom
140 BOhMAMAR: KAKAUZACIJA
po komadu kompletno
postavljenog umivaonika
Dobava i ugradnja kade za kopao je. Kada
je od lijevaoog eljeza, emajlmum .. Pred-
j e K.romrram
preljevni ventil$ 32/25 = sa ."fonskim
koljenom spojiti odvodnom_ CIJeVI .4t 30
mm na kanalizaciju. Za pnstup stfonu
u aditi ponildana vrataca vel. 20/20 cm,
mijealicu s "telefon"
montirati na 850 mm od poda. Kada Je
1700x750 = .
po komadu kompletno postavljeoe
kade.
.,
Dobava i ugradnja polu-
kristalnog ogledala vel. 600x400 .=:
d bl
..
4
............ s kromuana VtJka 1
e Jme
gumenim za ucvrsctvanJe
na zid.
po komadu s ugradnjom.
Dobava i postavljanje kromiranog za

po postavljeoom komadn
-dvokraki
- trokraki
kom
kom
kom
kom
kom
. . ado edvideoe projektnom dokomen-
". jedinicu mjere,
.. U adove u svakoj stavci valja navesti t nacm ' ..
taciJOID. z r . . . . cijene i ukupne CIJene.
i ostaV1tl stupce za upis JC
Na kraju navodi se rekapitulacija svih radova.
" k . . . tavni dio projektne dokumentacije,
Na osnovi predracuna, OJ l Je sas
ugovaraju se i ustupaju radovi.
6.2.9. Nacrti
6.2.9.1. Poloaj ni nacrt {situacija)
U poloajnom nacrtu (slika 6.4.), koji se radi u mjerilu 1:1000 ili 1:500, a za
manje zgrade l :200 ili l; 100, potrebno je, na osnovi dobivene suglasnosti i podataka
komunalnog prikazati zgradu za koju se pro jektira kanalizacija, i to u odnosu
na glavnu gradsku prometnicu, susjedne objekte, navesti duljinu i dimenzije priklju-
voda te visinsku kotu i mjesto na gradsku kanalizaciju.
o
Slika 6.3. Poloajni nacrt
kanal (slika 6.4.) mora se ravuom linijom spojiti na gradski krma!.
Radi zatite od dubina kanala se kao
minimalna s najmanje 1,0 m nasipa iznad tjemena kanala. Ima li zgrada podrumske
prostorije, dubina se tako da se i one mogu gravitacijski uz uvjet
dovoljne dubine gradske kanalizacije i ako se u njoj ne javlja usporena voda.
142 B02EMA
b
.. --" dna gradskog kanala, u pravilu,
K
... kanalizacije mora th LW4U . . ee
ota . . d taloga IZ gradske mr u
za 1/3 visine kanala da se smanji _vrac:mJa e_t fazonskog komada,
. kanalizacf u je tZVestma vte po .
. . ..
1
. kim oknom (vidi poglavlje4.42.5.).
buenjem cijevi gradske kanaliZaciJe I I revlZIJS .
u
l>
e:
t/H
--<
rn
Slika 6.4.
. . na kanalizacije biti vidljivi:
u poloaJnom nacrtu moraJU
poloaj
spoj na gradsku mreu; _ _ y
presjek kanalskog pnklJucka;
materijal kanala;
uzduni dn d k kanalizacije kota cijevi, kota
apsolutna VIStnska kota a ,
usporene vode u javnoj kanahzactJI.
6 2.9.2. Tlocrti krih a i
. b. ekta Raspored mo cvorov
Tlocrti katova dobij_u se od o J t arhitekt. Tim rjeenjima
.. tri' ki zaht)evi to je
.. . dra tv uvJeti 1 ergonome JS '
moraju se .:sy eno- . ni' e-primjereno rijeen prostor za
uvijek i zadovolJaVaJuce nJeseno. . J au i e i vij'ektrajanja. Instalacije
. . .. unih. bespnJekomo ctomr
smjetaJ rnstalactJan za . .. . . tavka e da traju toliko dugo
u objektu moraju zadovoljiti dugt VIJek pretposl. . ktraiania 100 godlna
. ade . ki b'ekti imaJU pretpostav JeDI VIJe
kolikoisamobJekt.Gr .. vms .. k d l . do promjena. Te promjene
i vie, a u dijelu instalaciJa gotovo UVIJe o azt
6. PROJEKT I<ANALIZACUE 14 3
mogu biti: starost instalacije, korozija, cijevi ili spojeva.
korisnici zgrade mijenjaju ivotni standard, estetske uvijete, :funkcionalnost prostora
i S obzirom na nabroj eno, bilo bi nuno u fazi projektiranja i izvedbe objekta
ozbiljno razmisliti o prostornom smjetaju instalacija, kako bi one, u odnosu
na no dijelove konstrukcije, bile postavljene tako da naknadne izmjene i adaptacije
budu bez velikih zadiranja u konstrukciju objekta, jer to zahtijevati manja
ulaganja, a i laku provedbu zamiljene promjene.
Na tlocrtnim podlogama treba poloaja vertikala rijeiti instalaciju
kanalizacije. U podrumu ili, ako ga nema, u prizemlju, rjeava se glavna sabirna
kanalizacija, i to poloaj no i visinski. Pritom valja voditi o mjestima prolaza
kroz konstruktivne dijelove objekta i o poloaju drugih instalacija, te o estetskom
izgledu kanalizacije kad je ona vidljiva. Ako je glavna sabima kanalizacija u zemlji,
ona se prikazuje u tlocrtu temelja, jer se i izvodi u vrijeme izgradnje temelja objekta.
U projektu kanalizacije mora biti priloen i tlocrt krova, na kojem se
povrine krovnih ploha, usvojeni koeficijent otjecanja, poloaj objekata odvodnje -
ljebova i vertikala, te poloaj odunih zavretaka vertikala otpadne vode_
Radi bolje pregled.nosti i prikazivanja same instalacije, dobro je
iscrtati tlocrtne podloge u kojima ne treba biti niza kotnih linija, namjetaja i drugih
dodataka koji su na arhitektonskim podlogama. N a ovim podlogama valja
tankim linijama iscrtati konstruktivne dijelove zgrade, zidove, stupove, otvore te
sanitarne i predmete (potrebu ovih drugih projektant instalacija, a
njihov poloaj dogovara s arhitektom odnosno odgovornim projektantom zgrade).
Na tlocrtima objekta odrede se poloaji vertikala i i slovnom
oznakom. se slovom K, kojem se dodaju brojevi, i to arapski za
otpadne vode, a rimski za oborinske, ili obratno, uz legendu sa strane.
Detalji mokrih se u tlocrtima, brojem ili slovom uz
napomenu broja priloga u kojem su detaljno
Ako su katovi u objektu jednaki kat) nije pOtrebno crtati svaki.
panju treba posvetiti crtanju najnieg tlocrta u kojem je rijeen glavni sabirni
vod kanalizacije. On moe biti ovjeen o strop prizemlja ili podruma ili poloen
u zemlju ispod najnie etae.
N a slici 6.5. prikazan je glavni sabirni horizontalni vod s na gradsku
kanalizaciju mjeovita sustava.
Na slici 6.5., s obzirom na kosi krov i prihvat oborinske vode
ljebovima, za odvodnju oborinske vode namijenjene su vanjske limene vertikale.
Na visini 1,5 m od zemlje one prelaze u cijevi od lijevanog eljeza i se u
kontrolno okno zajedno s otpadnom vodom.
Na svakom kontrolnom oknu upisuju se kote dna cijevi i izlaza iz
okna, a na cijevima vrsta cijevi (KC-oznaka za cijev), presjek u
mm, uzduni nagib u postotku i duljina pojedinih dionica od kontrolnog okna do
kontrolnog okna.
144 BO!ENATIJSAR: KAHALIZACUA
l :.
.so
1
2to
1 so 1
ns 195 l 12 ?41
lli
n
ll,!
i'!

il
' l

"

r,
, .
..
li
= <' "'''"'
....!!f
-
Slika 6.5. Glavni sabirni horizontalni vod i na grndsku kanaliz>ciju mjeovita sustava [I]
U prikazanom primjeru je izveden na gradsku kanalizaciju kontrolnim
oknom.
U rjeavanju glavnog sabirnog voda i za konkretni bolje je, a
nekada i obavezno mjesto relativnih kota, kao to je u ovom primjeru, gdje je
kota 0,00 pod prizemlja objekta, a dubine su dane s + ili od te kote, upisivati
stvarne apsolutne kote u metrima nadmorske visine, vezane na dravni visinski
nivelman. Tako se eventualne greke ili zabune.
6. PROJEKT KANALJZACIJE 14 5
6.2.9.3. Sheme vertikala kanalizacije
Na tlocrtima objekta prikazuju se svi horizo taJni .. . . ..
vertikale u tlocrtu prikazuju samo
1
... . .
0
a sve se
slovnom oznakom U shemama oalzaJno, I to I odnosno
. ve a one se crtaJu u l'
dtjelovima koii rusu VI'dl"" .
1
pravoJ ve sa svim
;, lJIVI IZ t OCrta;
To su dimenzije vertikala, vrste ci"evi i . adna ., . .
sanitarnih dm . pnp nacm 1 mJesto priklju-
pre eta na vertikalu, ventilacija.
' l. tot
'
...
;
..;.-:
.
e61) l
'
'
...
;
_,
r .
Slika 6.6.1. Sheme vertikala kan r .
a tzactje s pnmarnom ventilacijom [12]
146 ao1ENATUSAR: KANALIZACIJA
. . kom vertikalnom presjeku zgrade, na kojem
Sheme vertikalka se kote, u pravilu u istom mjerilu u kojem su
su ucrtane stropne ons
crtani i tlocrti. . l' .. k .. evi i njena duljina te
Na shemama se vrsta kana tzaclJS ClJ
presjek. se prikae i ventilacija svake verttkale.
scf/Oatm SC 9 IUO

..
'

-
'

..,
. ,.
'
;;
..,
-- t
'
-
...
Sh ertika
la kanalizacije sa sekundarnom ventilacijom [12]
Slika 6.6.2. eme v
6. PROJEKT KANAliZACIJE 147
Slika 6.6.3. Izometrijska shema dijela kanalizacije [12]
Vodovodna se instalacija, u pravilu, prikazuje u aksonometrijskoj shemi, a kana-
lizacijska se mrea tako prikazuje samo u nekim iznimnim kad je to
potrebno radi bolje preglednosti. Sheme vertikala prikazane su Da slikarn.a 6.6.1. i
6.6.2 .
Iz oba je crtea vidljivo dane treba crtati svaku vertikalu u objektu, da su
i sanitarni tipski, pa se vertikale rjeavaju kao i detalji. se sve
jednake vertikale i nacrta se shema.
Prilikom crtanja shema vertikala projektant moe nacrtati svaki sanitarni predmet,
i fazonske komade kao na slici 6.6. L, ali je prihvatljivo i
crtanje detalja samo na jednom katu, a na ostalim se to jednako primjenjuje,
bo to je prikazano na slici 6.6.2. (radi boljeg pregleda slika je ali u shemi
moraju biti ucrtani svi katovi).
Na slici 6.6.3. prikazan je detalj izometrijske sheme dijelova kanalizacije.
Specifikacija i opis fazonskih komada se mogu dati na samoj shemi ili
u posebnom prilogu, koji je ujedno i podloga za izradu predmjera i
148 TUAR: KAKALIZAGUA
6.2.9.4. Uzduni presjek kanalizacije
Uzdunim piesjekom kanalizacije se visinski odnosi kanala prema zgradi,
okolnom zemljitu i gradskoj kanalizaciji. i prikazom dubine glavnoga

Uzduni presjek je podloga za izradu predmjera i jer se
njega dubine, odnosno iskopa i nasipa, potrebna razupiranja,
broj okana i duljine cijevi.
Glavni sabirni kanal se prikazuje, ako je to po cijeloj duljini, a sporedni,
koji se na njega od svoga do na glavni kanal
Na uzdunom presjeku kanalizacije valja
vrstu cijevi: presjek;
nagib cijevi;
kote povrine podova i zemljita;
dubine rovova;
kote dna cijevi;
kontrolna okna i razmake.
Uzduni se presjeci rad6:tza duine u mjerilu u kojem su i drugi dijelovi
projekta (tlocrti), a za visine se uzima manje mjerilo kako bi se bolje prikazali
visinski odnosi.
Iako arhitekti, u pravilu, u svojim nacrtima kao visinsku kotu prizemlja
daju 0,00, u nacrtima je nuno, radi izbjegavanja greke, koristiti se apso-
lutnim kotama.
Na slici 6.7. prikazanje primjer pres jeka, prema tlocrtu na slici 6.5.
Slika 6.7. Uzduni presjek [l]
--
l tC

l . l '
L l
1 1
. ..".
149
6.2.9.6. Normalni presjek
Za vani ski dio kan 1
a IZactJe se crta Ini . . .
1:50, a na nacrtu se podac" lw poprecm presJek u mJerilu
1 za raz rctte dubme dna kan 1 do
nJegovu irinu, podlogu kut li. . . . a a, o osno rova,
N li . . ' . na JegallJa I zatrpavanja rova.
a s Cl 6.8. prikazanJe normalni o . . .
cijevi od tvrde plastike (PVC) . ad nihp p m presJek za polagan.Je kanalizacijskih
. ,Izr e premastandarduDIN19534"1. . ..
prop1sima ONORM B
5184
) [
2
] [
3
]. 11 aus!njskim
ril . . .
za sve presieka ClJevl .azhe u kOJOJ su svi podaci
J pnmiJenJem u proJektu.
Slika 6.8.: Nonnalni presjek
---1- NASIP MATERIJALOM 112
ISKOPA
--if-NASI P SITNIM

B
Podaci za normalni "
tvrde plastike (prema
kanalizacijskih cijevi od
Tablica 6.4. Podaci za cijevi od tvrde l tik (p
pas e rema slici 6.8.) [9]
D, s B H h
[mm] [mm] [cm l [c,;,l [cm]
e F, F,
[cm] [m
2
1 [m']
110 3,0 80 10,30 10,00 11,61 0,0095 0,0944
160 3,6 80 10,36 10,00 12,34 0,0200 0,1013
200 4,5 80 10,45 10,00 12,93 0,0314 0,0988
250 6,1 90 10,61 10,00 13,66 0,0491 0,1179
315.- 7,7 95 10,77 10,00 14,62 0,0779 0,1299
i'
.,
'i:
150 BOENA TUSAR: KANALIZACIJA
6.2.9.6. Detalji
U projektu kanalizacije za sve ono to se ne moe dobro u nacrtima ili
pak detaljno opisati u stavkama trokovnika prilau se detalji:
kontrolna okna:
-unutarnja u objektu;
-vanjska okna te
-svako okno, s obzirom na
-materijal ili dubinu, stepenicu i sl.
prodori kroz zidove i stropove
izolacije cijevi (ako je potrebno) toplinske i
Detalji svih u objektu:
za sve primijenjene proizvode, koji su na tritu te se kupuju gotovi i
nije potrebno posebno crtati detalje.
Koji se detalj priloiti projektu i u kojem mjerilu biti nacrtan ovisi
o projektantu instalacija ili zahtjevu (ponekad i naknadnom) investitora, odnosno
radova.
l
,,

l .l
i ;
l
l
l
' '
'
; J__
-
. i
'
i
1:

' l
Oo
-!

.-
. l l":
o
'
l
.)"[) '
' . ;
l /tki_ . l.
"'"
p"
"
-
- J
Slika 6.9.1. Detalj sanitarnog u stanu
TLOCRT HJ 1 :z o
VOOTIULAIII o1
.. ...... ,
-"uo
___", .......
Slika 6.9.2. Detalj sanitarnog na zadnjem katu
TLOCRT
lEGUD>:
-HlADU VIIIIA
--toru VOilA
P1 J 1:20
l
Slika 6.9.3. Detalj sanitarnog u sredini nebodera '
6. PROJEKT KANALIZACIJE 151
PRESJEK HJ 1:20
"'""""'"""
...... ,., .. ,_
PRESJEK MJt:20
HIAlU
td.c. '"' ..
EIJI>' U HNTilACIJW
I1Uu.ZI.C[II. CI/[V
l
l
J.:
\
15 2 1U$AR: KANALIZACUA
153
Presjek o-a
Presjek b-b
CIJEVI KROZ STROPNU kONSTRUKCIJU
Q
L
Q
_j
SHka 6.12. Revizijsko okno
Slika 6.10. Prodor cijevi kroz zidove i stropove
r------

S .. LOMT/1.0. CIJEV
l
S .. K.t.POII
l
j
l
l
U14ENI '-j-
OPS .. V -..;;:;:;
Ft
LJEVJ\/IOZEU!:ZNI
l
Ir-- UL!n OLCMlM

tf

tl-
'
n
.
!
l
l
r

L
f
l
SUka 6.11. Detalj zavretka ventilacije na ravnom krovu SUka 6.13. Kaskadno revizijsko okno
154 BOENATUMR: KANAU2ACUA
U situaciji kad je nagib terena prevelik, se dubinom okna eli smanjiti
potreban broj okana, koja su skuplji dio kanalizacijskog sustava. da
stepenice vie od l m nisu (a u javnoj kanalizaciji i oknu nisu
ni doputene), izvode se okna s kaskadom. Presjek ogranka kaskade dimenzionira se za
samo sanitarnih otpadnih voda ili se empirijski odredi kao 112 $ glavnoga
kanala, ali ne manje od $150 mm. Iz dimenzioniranja vidljiv je i princip djelovanja.
Sve intervencije na kanalu izvode se u periodu bez oborina, kad kanalom samo
sanitarna otpadna voda, koja biti odvedena kaskadom uz dno okna i rad u
oknu. Nailaskom otpadnih voda (oborine), djelovat glavni odvod, a
ujedno se kaskadni odvod pod pritiskom samoispirati.
Danas se upotrebljavaju mnogo efikasnija posebno okna od polietilena
s dovodom vode, ponitenjem energije brzine vode i samo-
ispiranjem okna u posebnom oblikovanom dnu (proizvodnja "ROMOLD").
Ovakva okna, uz primjenu prikladnih kvalitetnih kanalizacijskih cijevi,
nagiba terena znatno manjim brojem okana (slika 6.14.).
Slika 6.14. Polietilensk.o okno (ROMOLD)
6. PROJEKT KANALIZACUE 155
N li -
a s _ct su detalji sanitarno . . ..
vodovoda t kanalizacije. g ra S J]eenom mstalaciJOID
t l ocrt
Slika 6.15. a Tlocrt
156 B02ENATUSAR: KANALIZA.CUA
a-a
T
Slika 6.15. b Presjek a-a
Slika 6.15. e Presjek b-b
::
,,
6. PROJEKT KANALIZACIJE 157
b-b

...... -
UTHI VEotTIU o'lloo
.I>TIUIWIII.a"
159
158 BOENA ruMR:
ll
'""

""
--

--
fi l
""

""

--
n n
'L>...- r,
!
L-Oll
-

_,..
ln
-o
-

--

_:: - '-'
6.3. Nove projektiranja kanalizacije

'l
l
l

S-Oll
-. ':::
-
'"'

n
__!!"_

;
>=mr -
--

n
r-ms
-
0
-
..
--
.. ..
..
l i!
l[
l
l
<-uo
b
fo.
-

..
.....
'-'
ll
i
l "" . 'l.l( r!
f-
....
-
ln
..

A
l=
ill
!
O> '--
h

.ll
!

-
G
... ..

-
-
-.-
l l l l l l l l

l
l
i

i 1
5
a:

J
i
i
a:

i f
g

i i
a ..
"' "'
"
l

l
l
l

*

j
'
::: ::
:::::

l l
:::::
'
>

g

*
*
o,
OI

g

1.
e
e
e
>
8

ll
l

Slika 6.17. Uzduni presjek
Slika 6.16. Situacija l
160 B02EHA TUSAR: K U N KANAUZACUA
KROV
. .._ ...
JIINI-VDIT
4. KAT
3. KAT
2. KAT
1. ICAT
P.S.
PRI Z.
o
IETM.J LJCiRADI[ ITUIDI MAXI-VENT
1 W N-''"""'
~
--
--
P.S.
dn 160 1"11"1
Slika 6.18. Shema vertikale i ugradnja Studor odunog ventila
Delaij ........ SlUOOR
MINI- VENT ispod umivaonika
/ugradba kada nema podnog &lfona/
Slika
6
19
Detalj ugradbe odunog ventila
6. PROJEKT IC N E KANAUZACUE 161
162 BOEt{ATU$AR: KANALIZACLJA
Literatura:
. . . di lomski rad, Zagreb, 1998.
. D . N. .. J'eavanja kana/lzacye, P
l. Badovmac .. acm r
2.
3.
DIN !9534
ONORM B 5184 d vma grada gdje nije javna
dv d .. tpadnih voda na po ruCJl
4. o
nJI .
0
. da za eba br. 24/1977.
kanalizacija, Sluzbem glasmk gr NN b 28/96. .
Pravilnik o izdavanju vodopravmh akata, . ktir.. . betonskih i armlrano-
5. uvjetimazaprc.ye ranJel I Sl l' t
6. Pravi/niko m;erama l . . ivnom djelovanju vode i t a, . lS
7.
8.
betonskih konstrukcija u sredinama rzlozemm agres
br. 32nO. . . . dn"e u Sl. list br. 39/64.
Pravilnik o privrememm proprszma za !l -ta u u javnu kanalizaciju, Sl. gl. grada
Pravilnik o sastavu otpadnih voda koje se upus 'J
Zagreba, 1969. .. .
9 Prospekti ctJeYt . . . l" kanalizaciju tipa KC, Dalmacija cement,
. V .. Azbestcementne c11eV1 za u 1 nu
10. Salorut ranJIC,
1 z reb Skuptina grada
kata og . ka lizacije za grada ag a,
ll. Smjernice za izvedbu mterne na
Zagreba,l969. . . - . db
12. Tuar B.: Podacl IZ vrse fZVe en! 5
13. Zakon o NN br. br. 36/95
14. Zakon o komunalnom gospo ,
Zakon o normizaciji, NN br. 55/96 4
15. nju NN br. 30/9
16. Zakon o prostornom ure e ,
Zakon o vodama, NN br. 107/95
17. Zakon o zatiti na radu, NN br. 59/96
18.
7. IZVEDBA KANALIZACIJE
7.1. Predradnje
Izvedbom, ili kako se kod nas govori, montaom kanalizacije
osiguravaju se dobro funkcioniranje i dugi vijek trajanja instalacije, a cilj je da se to
postigne uz relativno najnia ulaganja.
Prije rada na montai kanalizacije, radni prostor treba primjereno
Potom valja kontrolirati mjesta postavljanja cijevi, provjeriti dimenzije prema projektu
i utvrditi poloaje mokrih nagibe kanala i sl.
Kanalizacijska se mrea montira uz uvjete za rad. Tako u zimskom
razdoblju objekt mora biti zatvOren, a montaa se obavlja dok temperatura u objektu
ne pada ispod +5C. Pri montai kanalizacije treba uvaavati tehnoloke
postupke i mjere zatite na radu. Kanalizacija u objektu se ne izvodi odjednom, u
fazama s napredovanjem graditeljskih radova. Tako se temeljna kana-
lizacija, ako je ukopana, provodi zajedno s betoniranjem temelja objekta (nekad i
. prije). cijevna mrea se montira nakon zavretka grubih radova.
Zavretak radova na montai kanalizacije postavljanje je sanitarnih predmeta i podnih
sifona, i to nakon zavrnog bukanja i postavljanja podova.
Prije radova na montai i dvorine kanalizacije treba na gradilitu
pripremiti potreban materijal. Nosilac posla mora za nj
osigurati primjeren prostor, najbolje zatvoreni. Pri prijevozu i uskladitenju treba se,
ovisno o vrstama cijevnih materijala za izvedbu kanalizacijske mree,
pridravati preporuka cijevi. One se odnose na
Prilikom prijevoza treba paziti da cijevi cijelom duljinom nalijeu na pod vozila,
kako je to prikazano na slici 7.1. Treba ih poloiti tako da tijekom vonje na mogu
vibrirati i da nema naprezanja na savijanje. Cijevi treba zatititi od otrih rubova, pri
utovaru ili istovaru ne smije ih se niti bacati. Utovar i istovar treba obaviti
paljivo i pritom se koristiti prikladnom dizalicom.
Prilikom skladitenja palete treba postaviti jednu na drugu tako da obodni drveni
okviri nalijeujedan na drugi, a ne smije ih se slagati u visinu od 1-2 m. Mjesto
_skladitenja mora biti ravno i cijevi moraju nalijegati po cijeloj duljini.
Da cijevi ne bi leale na neravnoj podlozi, postave se barem tri podlone letvice za
duljine cijevi od 12 m. I pri slaganju po visini treba podloiti
letvice da se nepravilno leanje cijevi i eventualno deformiranje (vai za
cijevi).
164 BOENATIJSAR: KANALIZACUA
Slika 7.1. Prijevoz cijevi do mjesta ugradnje [3]
Slika 7.2. Skladitenje cijevi [3]
7.2. ua gradsku mreu
Svaki objekt mora imati samostalan na gradsku mreu, koji je
propisanim uvjetima komunalnog jo prije nego to se pristupilo izradi
projektne dokumentacije. Prije izvedbe odnosno polaganja pri-
kanala, veoma je vano provjeriti visinske odnose gradskog kanala
i uzdunog nagiba kanala. To da treba provjeriti podataka
navedenih u projektu.
Osnovni uvjeti koji se moraju potivati pri izvedbi kanalizacijskog
pojedinog objekta:
mora biti to
nagib mora biti jednak na cijeloj duljini cijevi;
dimenzija ne smije biti manja od$ 150 mm;
najmanji nagib 150 mm je 2% (preporuka);
nagib je maksimalnom brzinom, koji za
cijevi, to slue za izvedbu iznosi 3 m/s.
se zbog gravitacijskog mora izvesti minimalan
nagib, pa su stoga i smjernicama za projektiranje kanalizacije, jednako kao i
DIN normama, ovi nagibi prema promjeru cijevi (tablica 5.3.).
7 IMOBA KANALIZACUE 165
Nagibi se -
manjim od v >O 75 c:a vode, koja je pri brzinama ne
U ' . s, OVO Jna a ostgura samoispiranje cjevovoda.
u radi utede i efikasnosti
pa su prikl' - pn:sJe s potpunom ili gotovo potpunom
' . . _ esto 1 manJih pres Jeka od 41 150 mm.
Ne mogu li se posticimh minimalni na "b d' .
stanicom. gt
1

10
odvodnJe valja rijeiti crpnom
113 .39 m.n.m.
Slika 7 .3. Uzduni p resi e k ku riki'
:.o enog P od PVC cijevi na kanal
CEMENTNI MORT 1:2
166 BOENA TUAR: KANAUZACIJA
Na slici 7 .4. prikazan je detalj izvedbe spoja cijevi od tvrde
plastike (PVC), na betonsku kanalizacijsku cijev, i to prijelaznog
komada "RDS" ili "KGF" od tvrde plastike i gumene brtve.
PVC cijev se na kontrolno okno ili drugu betonsku posebnim
komadom s gumenim brtvenim prstenom, a vanjske povrine moraju biti
tako da se moe vodonepropusna veza betona i
komada. Ujedno veza mora i biti dovoljno da ne do deformacije cijevi
(slika 7.5.). se u trokovniku posebno iskazuje potreban broj
komada prema presjeku cijevi.
OCTONSI<A KANAUZAOJSKA CJEV
HRN - U-N1 051
HRN - U-N1 052
Slika 7.5. na kontrolno okno
Na slici 7.5. prikazan je detalj izvedbe spoja cijevi od tvrde plastike (PVC) na
kontrolno okno ili drugi betonski objekt, prijelaznog komada "RDS" ili
od tvrde plastike, s gumenom brtvom.
presjek
Slika 7 .6. fazonskim komadom [l]
167
168 BOENA TUSAR: KANAUZACUA
. .
7 6
) ruv J' e ako se svi objekti
fazonskim komadima (shka . pnmJe JI .. d .
. riki' . na gradsku kanalizaciju, odnosno kad se unapnJe znaJU
Istovremeno p JUCUJU
poloaji (poglavlje 4.4.2.5.).
Slika 7.7. cijevi na gradski betonski kanal [2]
N
li . 7 7. prikazanje primjenjivani na gradsku
a s ct . . . . . . . lika ( d og) pres Jeka.
kanalizaciju od betonskih th J uz um l'' i svaka kanalizacija.
Vi done ro usnost je osnovm zahtjev, koJI mora .
o b p ke cijevi vibro-tlacmm postupkom, to tm
Stoga se e ons , . . e ostu kom rade i revizijska okna. Za sve
osigurava s p b;, (DIN 4060); a cijevi se na okno
spojeve upotreblJaVaJU se gumene e . .
. . . . . a (DIN 4034) prikazanima na shct 7.8.
pnklJUCUJU spoJmcam
SUka 7.8. Presjek baze kanala kontrolnog okna [6]
Kak se danas za kanalizacije sve vie primjenjuju
0
. k dmah pri Izradi 1 betoruranJU
.. - edlae se i poseban sustav obujnuca OJe se o . .. d
CIJeVI, pr Tak adnju u zid za dtmenztje o
okna ili zida postavljaju u samu otplatu. o .za .. od 300 do 500 mm
100 do 250 mm postoji RDS-sustav, a za vece duneuztJe . VC .. .
posebni brtveni prsten. Ovi sustavi
ak kidan]
a otplate i to tako da se kraj kanalizaciJSke CIJeVI namaz
n ons . (rk 79)
laganim zaokretanjem ugura kroz ubetoniranu obuJmtcu s I a ...
7.1ZVEDBA KANAUZACLJE 169
Vanjska strana zida Urut81'Jiastrana zida
t:JD::::

Vanjska stra'la zida Unutarnja strana zida
Slika 7.9. Ugradnja PVC cijevi u zid kontrolnog okna [31
7.3_ Kanalizacijska mrea izvan objekta (dvorina)
7.3.1. Iskop rova i polaganje cijevi
Pri iskopu rova treba voditi o njegovoj irini,. koja mora, ovisno od
dimenzije cijevi, iznositi najmanje 70 cm. Rov treba osigurati od prodora vode.
Vano je da cijev bude poloena na dobro pripremi jenu posteljicu od prikladnog
materijala. Prilikom polaganja treba paziti da cijev po cijeloj duljini dobro lei u
rovu da se ne bi dogodilo da cijev bude oslonjena samo najednom mjestu ili u jednoj
liniji, jer bi to izazvalo neravnomjerno cijevi.
Na nalijeganja se postavlja posteljica od pijeska, debela
najmanje lO cm i za 1/10 promjera cijevi. Iznad cijevi je njena
prekri vanja, visoko najmanje 30 cm, i to u zbijenom stanju.
Ovaj zadnji sloj treba posebno pozorno izvesti kako bi se poslije
zavrnog sloja, npr. ceste, ravnomjerno rasporedilo po cijeloj duljini. Oko spojnih
mjesta rov se smije zatrpati tek nakon zavrnog ispitivanja vodonepropusnosti cjevo-
voda, odnosno nakon odobrenja nadlene nadzorne slube. Na slici 7.10. prikazanje
poloaj cijevi u rovu.
Za izvedbu dijela kanalizacijske mree izvan objekta upotrebljavaju
se cijevni materijali. Cijevi moraju ravnomjerno nalijegati na podlogu po
cijeloj duljini kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao "prosta greda" ili "konzola".
irina rova mora biti takva da sa svake strane osigurava minimalno 20 cm slobodnog
prostora. Posteljica za cijevi redovito se od nevezana materijala (pijeska),
ali nije rijedak da se izvodi i od mravog betona. Ovo dolazi u obzir
kad se cijevi polau u plitke rovove, gdje je uz to i znatan utjecaj prometnog optere-
Ovaj se dio kanalizacijske mree izvodi od cijevi.
'
170 TU!;AR: KANALIZACUA

prekrivanja cijevi

nalijeganja cijevi
Slika 7.10. Poloaj cijevi u rovu [3]
cijevi . . 50 do
. . . . k cijevi s presJecuna od "' nun
Za otpadne vode se k no l'anim uetom i asfaltom. Cijevi
600 nun. Vodonepropusnost spoja postlze s_e o _P J l . betona.
se polau na a one presjeka u s OJ
'
Betonske cijevi . . .. . T su betonske cijevi proizvedene
Primjenjuju se dva ttpa betonskih o . . ''pero i utor" s gumenim
. . . d l O m koJe se spaJaJU na '
postupkom centnfugrranJa, ' "buk daje vodonepropusnost
1
- OJa cementnom z om. odn.
prstenom ili brtv Jenjem sp . bl' . Drugijepostupakproizv ue
ovakvih sustava upitna, oni se sve JaVaJkU. a za brtvlienie slui gumena
. C" . d snaglav om,
tzv. lJeVI su u . ' ' akvim cijevima zadovoljava uvjete
tzv. "labirint" brtva. K vali teta kanala ov
. . funk nalnostl (poglavlje 3.6.).
I.. cm od dn. e zabranjena je upotreba loih cijevi,. zbog
Na bilo kojem dijelu sustava vo J . l kopni sustav odvodnje, pa
- - . e vode kojim se potapa CJe o .
pojave usporen ' w ak m diJ'elu kanalizacije bez obzrra
di
. otpoidnih voda u tlo moze doci na sv o
dopro ranJa . b . k.ih voda
na to je li'Damijenjen samo za odvodnJU o onns . -
Azbestcementne cijevi .. .. ka 'li mravog betona.
.. . olagati u posteljiCU od pljes I
Azbestcementne e lJeVI mogu _se_p . . . kom razinom podzemne vode,
Betonska se posteljica l na vtso
. .
1
d ani a posteljiCe. ..
kako ne bt dolazi o o Isprr 'J 'ti dubljenje postelJICe za
d
. d l spoinice potrebno je ostavi pro ..
Na mjestu g Je o aze J . al. ' . anie rova na tim mjestima mJe
.. "DALMA REKA" spoJmce, I pro mv b.. z
debljlllU - .. . ''p dbiti". Pri tome se lagano na IJR u
potrebno. Montirane CIJeVI treba sa strana o
7.1ZVEDBA KANALIZACUE 171
cijev s jedne i druge strane, to se i na mjestu spoja, ali tek nakon ispitivanja
vodonepropusnosti montiranih dionica. Cijevi treba zatrpavati u horizontalnim sloje-
vima, i to tako da prvi sloj uz plat cijevi bude od sitnijeg materijala koji treba nabiti
Ostale slojeve treba bolje nabiti kako bi se zasuti materijal dobro
zgusnuo i da se uspostavi trenje o strane rova. U protivnom dolazi do naknadnih
slijeganja zbog prometnog odvajanja i "propadanja" zavrnog zastora.
.. f iji
*''
l
..
Slika 7.11. Polaganje azbestcenientnih cijevi u rov [5]
se postupci primjenjuju i pri polaganju cijevi od drugih materijala. Za
pojedine cijevne materijale daju naputke o prenoenju, skladitenju
i a tih se uputa valja pridravati. Obavezno treba vidjeti kataloge ili
prospekte cijevi.
Cijevi od materijala
Ove se cijevi, pod nazivom cijevi, upotrebljavaju za oborinske
i otpadne vode. Brtve se gumenim prstenom. U rov se postavljaju na podlogu
i paljivo zasipavaju. Prije polaganja treba pozorno pregledati jesu li cijevi ispravne,
odnosno utvrditi da se nisu otetile pri transportu .
7.3.2. Naknadna ugradnja prijelaznih komada i odvojaka, odnosno novih

Vrlo se javlja potreba da se na postavljenu cijevnu mreu neki
novi sadraj. To se moe uraditi postavljanjem kontrolnog okna ili ugradnjom fazan-
skog komada.
Primjer naknadne ugradnje na PVC cjevovodu:
elimo li naknadno, na poloeni i PVC kanalizacijski cjevovod,
ugraditi novi koristimo se odvojkom tipske oznake KGEA (oznaka prema
katalogu (45) i dvjema dvostranim spojnicama KGU. Da bi se takav
172 BOiENA TUSAR: KANALIZACUA
.. k u stavljamo novi skratiti
zahvat mogao izvesti, treba osnovnu CIJev, na . .. vi kako je to prikazano
za duljinu odvojka za Spojeni elementi
na slici 7.12. Krajeve CIJeVI treba na rubu ost p
ni u kojem se ne smiju

Slika ?.ll. Naknadna ugradnja odvojka [3]
. d . ak KGEA a na drugi kraj odrezane
N dan kraj odrezane cijevi stavi se o VOJ - "ka. .. .
aJe . . . umetnuti dio cijevi odvoJ I CIJeVI
cijevi dvostruku spoJlllCU, tako da one polovicom svoje
.. dn Tada spo1mce panu erno
takoder JOS Je u spOJniCU. J . dan one odrezane.
duljine nalegnu preko odvojka i_doda_ne CIJeVI, dvostrukom
.
i prilikom naknadne ugradnje drugih

spoJmCOm.
elemenata.
7.3.3. Kontrolna okna
.. . . kanalizacijom mora biti izvedeno
Na kanalu pnje spoJa s . n uzorci za utvrdivanje
k nesmetano uzuna
kontrolno mjerno okno u ome se. . e osebna vano ako su u objektu i
i sastava otpadnih voda IZ _objdcta. Ovo J p mo biti agresivne(vidi4.7.4.).
sadraji koji mogu isputati re:::lacijsku liniju objekta (ili
Ovo okno smjeta se na JaVDOJ pov mt dtr otpadne vode i na mjestu
ogradu objekta), nizvodno eventualnog pre e
gdje je osiguran nesmetan pnstup.
7.1ZVEDBA KANALIZACUE 173
Kontrolno okno se kvadratom, 25><25 cm, crvene boje sa utim
krugom, promjera 10 cm, u sredini (vrijedi na grada Zagreba).
Kontrolna se okna izvode na dvorinoj kanalizaciji, ali i unutar objekta
ako je glavna sabirna kanalizacija ispod poda najnie etae (u temeljima). Ako je
kontrolno okno u zgradi, na maloj dubini, tada se provodi u zatvorenoj cijevi,
ali obavezno mora postojati Detalji primijenjenih revizijskih
okana, ili tipskih, prikazuju se u detaljima projekta. Na slici 7.13.
prikazana je izvedbe kontrolnog okna u objektu, zatvorenom
cijevi, radi neugodna vonja iz kanalske mree. Za okna u
podzemne vode potrebno je, radi osiguranja vodonepropusnosti kanalizacijskog
sustava, izraditi prikladnu hidroizolaciju.
i - -_,._il 1
j
900
Slika 7.13. Kontrolno revizijsko okno u objektu [2J
7.4. Kanalizacijska instalacija u zgradi
Kanalizacijska instalacija u zgradi i svinj eni dijelovi moraju
biti i izvedeni vodonepropusna, a to se pri pregledu dokazuje
vjerodostojnim dokumentom.
Kanalizacijske cijevi unutar zgrade postavljaju se u zidovima, stropovima,
podovima i ispod povrine tla.
Radi kontrole ili popravka vano je da su cijevi postavljene tako da budu to
je.
Cijevi se mogu postavljati otvoreno - vidljivo uza zidove ili ispod stropa, ili
zatvoreno, u kanalima. U oba cijevi se o konstruktivne elemente
zgrade, a pritom se mora voditi o slijeganju zgrade, dilatacijama te irenju i
skupljanju. Cijevi se postavljaju kombinirano, tako da je dio njili zatvoren,
a dio i vidljiv.
174 B02ENA TIJAH: KANALIZACIJA
Postoje mjesta u zgradi, npr. stubita i svi dijelovi zgrade gdje bi
temperatura mogla pasti ispod 0C, na kojima je bolje ne postavljati kanalizacijske
cijevi. nije dobro cijevi postavljati u kotlovnici centralnog grijanja i drugim
dijelovima objekta s visokom temperaturom, jer na takvim mjestima dolazi do
topljenja bitumena ili kita na spojnicama cijevi, to zahtijeva intervencije i popravak

Ako u zgradi postoje pokretni dizalice i sl., koji mogu izazvati
i vibracije, kanalizacijske cijevi moraju biti primjereno udaljene.
dase vodovodne i kanalizacijske instalacije projektiraju i izvode zajedno,
treba, zbog higijenskih razloga, paziti da vodovodna instalacija posvuda bude iznad
kanalizacije kako bi se svaka pitke vode onom
otpadnom.
7.4.1. Temeljna kanalizacija
Glavna sabima kanalizacija se postavlja ispod poda najnie etae iz
koje se odvode otpadne vode. Tada se naziva temeljnom kanalizacijom, polae se u
zemlju, a cijevi mogu biti: azbestcementne, od lijevanog eljeza ili
Betonske se cijevi, ne polau u zgradi samo u dijelu dvorine
kanalizacije. Najmanji presjek temeljnog voda u objektu je 70 mm ako se
njime ne odvode vode iz WC-a, a je 150 mm. Nagib kanala ovisi o
presjeku ili se prema pravilnicima i propisanim preporukama
(tablica 5.3.).
Dubina polaganja cijevi uvjetovana je zatitom od udara,
ili pak zamrzavanja. Za cijevi poloene unutar objekta se za osiguranje zahtijeva
20-30 cm nasipa iznad tjemena cijevi. Na slici 7.14. prikazan je uzduni presjek
temeljne kanalizacije objekta na gradski mjeoviti sustav.
Na temeljnog voda O) dvorini slivnik, to je dobro
predvidjeti, kad god je to radi ispiranja temeljnog voda, kontrole i odra-
vanja, a tu se i dio oborinske vode ako je gradski sustav mjeovit.
Na uzdunom presjeku 4-4' je unutarnje zatvoreno revizijsko okno, a
izvan objekta kontrolno okno prije na gradsku mreu. S obzirom na zadanu
kotu (nema pojave usporene vode u gradskoj mrei) i tjeenje najdonje
etae osiguranje uzduni nagib temeljne kanalizacije 3%. je prikazan detalj
prolaza cijevi kroz temelj zgrade unaprijed ostavljenom prolaza (plan
oplate temelja odnosno izvedbeni projekt zgrade). Osnovno je pravilo postavljanja
da cijev nikad ne smije biti uzidana u nosive dijelove zgrade, nego mora leati
slobodno, i zbog toga otvor mora biti za 3-5 cm od vanjskog promjera cijevi
(slika 7.15.).
7. IZVEDBA KANALIZACIJE l 7 5
#l ,i:""'._"' ... -----lr; ror-rr-.

'" .. l- . l
'"

,.

'"

6' 5' ,. ,.

.. ,."
' ,.
Slika 714 Prim uzd
!Jer uznog presJeka temeljne kanalizacije [2J
,.
N
l
l 150 l
Slika 7.15. Detalj prolaza cijevi Jcroz temelj [2)
. temeljne kanalizacije postavljaju se tamo gdieJe v-' ..
.. . VJero-
. Ja CIJeVI, a to su mJesta nagle promjene pravca i ulievi kanal
u glavru kanal. Takva s edb . . . ' a
e IZV a da se IZbJegnu (slika 7.16.).
17 6 BOENA TUAR: KANAUZACUA
2 3
Slika 7.16. uljeva kanala u glavni kanal [4]
nikad ne bi smio biti izveden pod pravim kutom (primjer 2), pa niti
ako se tu kontrolno okno, pod kutom 45, kao to je to prikazano na
primjeru L I rjeenje u primjeru 3 je loije od primjera 4, ali se ne moe
uvijek pa tu treba predvidjeti otvor za
Ako je to s obzirom na namjenu prostora, otvori za mogu se
postaviti tako da se izbjegnu kontrolna okna u objektu (slika 7.17.).
2 3 ,,
s
t
--+ R45" L87 b R4SO
R'5
Slika 7.17.: Otvori za sabirne kanalizacije [4]
Primjeri 1-4 odnose se na temeljnu kanalizaciju ispod poda, a primjer 5 sabirni
je vod, ovjeen ispod stropa, s otvorom za na koji je zatvoren
Prednost je predloenih rjeenja ne samo uteda novca za izvedbu okna, nego je
i lake i jednostavnije.
Vana napomena: Otvori za moraju biti postavljeni prema smjeru
uvijek uzvodno od mjesta vjerojatnog da bi prilikom intervencije i nakon
nje voda postepeno otjecala bez neugodnosti za radnika koji radi na
Prolazi kroz temelje ili zidove objekta uvijek su pod pravim kutom. Ako se cijevi
polau paralelno s temeljnom stopom, moraju biti od nje odmaknute barem za 1,0 m
dase izbjegnu utjecaji slijeganja zgrade na kanalizacijsku instalaciju, a i da se
eventualni naknadni popravci. Cijevi s vanjske strane zgrade (dvorina kanalizacija)
treba odmaknuti od zgrade za najmanje l do 2m.
7. IMDBA KANALIZACLJE 177
Drugi je prikupljanja otpadne vode glavnim sabirnim vodom .dl.. .
stropa dn . . , VI JIVo ISpod
' 0 osno pnzemlJa. U tom se . . ..
od hjevanog eljeza ali i e . b . naJ c_e Up?trebljaVaJU Cijevi
na stropove i zidove: . lJeVI se o UJnucama l VJealjkama
pose= ovaj dio cijevi od materijala, treba ih
. p postaviti, I to zbo.g velikih koeficiienata istezan,; vih .. .
se dio od 1 . . o CIJevi. Ako
da takva ebCIJeVI u beton, Istezanje se silom, ali se e
CIJev ne ude dulJa od 1 m.
Za cijevi na strop odnosno zid slue metalne obujmice posta l.
neposredno IZa nagla v ka cijevi. Na horizontalnim od . . ' v J ene
treba biti dnak . v o vuna razmak lZIDedu obujmica
. . Je deseterostrukom vanJskom promjeru voda, ana vertikalnim od .
naJVIe 2 m (slika 7.18). v ovuna
1 OBUJMICA
2 SLOBODNA OBUJMICA
08UJMICA SA Ul0.2:NOM TRAKOM
Slika 7.18. Sabirna kanalizacija ispod stropa
. . se obujmice, koje su fiksno o ko .
dijelove, I slobodne, koje labavo obuhvate cijev i slue samo ka l nstruktivne
horizontalno - . .
1
. . . o os anac to omogu-
klizni l . poffilcanJ_e l I_ cijevi. postavljaju se
nag avet za kompenzuanJe razlika u duljini istezanja i skupljanja cijevi.
178 B02ENATUAR: KANALIZACUA
7.4.2. Vertikale
r . lobodno uza zid u zidne otvore
Vertikale u zgradi mogu se s . Zbog od smrzavanja
ikalnirn instalaciJ skim otvonma. . . .
ili slobodno, u vert . . 'sk . tubt.ne zidove. Ne moe li se to IZbJeCI,
ika!
tavljatl u vanj e l S ..
nije dobro vert e pos . . v otre b lJ" avaju cijevi od liJevanog
. . ki .
1
. ti za vertikale se naJcesce up . . .
treba ih toplins lZO rra : . . . .. . presjek CIJeVI mm.
eljeza, azbestcementne lli i to bez obzira ria njihov
Vertikale se na zidove pncvrscUJU UVIJPrie ", nJ e J e izvesti kukom l
y li slobodne ili zatvorene. vrsce
polozaJ, bol" . obu;micom 2 b) na slici 7.19.
a), aliJe JI nacm '
b

.
2
Slika 7.19. vertikala [2]
. " , . . ako na lavka ali najmanje dva puta na
CiJ. evi se na zidove Ispod g k g buJ m' t ce Dno vertikale oslanja
tr pneplo e pre oo
svakomkatu.Moguseoslomtllo_s_ o ak d" o cijevima od lijevanog eljeza,
se na blok od opeke ili betona Ih sek, o se. ra_ Jru 1 Prema nosivosti tla
. . u,;e luk s petom (slika 7.20), ao u pnmJe .
pnmJenJ , . ika!
se i dimenzije oslonaca (blokova) Ispod vert e.
1
2
3
s
s
1
, .. ;,'=
51
.....
Slika 7.20. Oslonci vertikala [4]
7. IZVEDBA KANAliZACIJE 179
Na dnu svake vertikale postavljaju se otvori za i to na visini 40 cm od
poda kako bi se prilikom mogla podmetnuti posuda. Otvori za su od
istog materijala kao i vertikale.
postavljanja otvora za prikazane su na slici 7.21.
s
FS
fS
FS
FS

Slika 7.21. Otvori za na dnu vertikale [4J
Ako je vertikala u zidu, odnosno, ako nije vidljiva, na mjestu otvora valja postaviti vra-
taca, koja sa svake strane moraju biti b3rem za 5 cm od poklopca na otvoru za
Kine vertikale mogu biti unutarnje ili vanjske. Za unutarnje se vertikale primjenjuje
isti materijal kao i za sanitarne vertikale. Vanjske su vertikale limene
lim), kao i ljebovi za prihvat vode, ili da su ti materijali zbog svoje
male osjetljivi na za dio vertikale, do visine 1,5 m
iznad tla, upotrebljavaju se cijevi od lijevanog eljeza ili Kine se vertikale ne
smiju otvoreno izlijevati na ili prometne povrine, jer bi voda pritom prskala po
prolaznicima, a zimi izazivala poledicu i Ako se kina vertikala ne
u glavni sabirni vod (nepotpuni razdjelni sustav gradske kanalizacije), vodu
treba prihvatiti primjerenom obradom plohe na koju se izlijeva.
7.4.3. Grane i ogranci
Grane i ogranci mogu se izvoditi od olovnih, cijevi od lijevanog eljeza, azbest-
cementnih ili Cijevi se postavljaju s nagibom, kako je to
navedeno u poglavlju 4.2.1.
Preporuka je da se grana na vertikale izvedu fazonskih komada,
pod kutom od 87 do 88S\ jer se na taj osigurava cirkulacija zraka iznad
otpadne vode, to izazivanje podtlaka u mrei.
Najpovoljnije je da grnne budu postavljene vidljivo, ispod stropa ili stropa i
sputenog stropa. Ponekad se grane polau i illlutar stropne konstrukcije, ali to nije najsretnije
.rjeenje, jer ostaju Ako je stropna konstrukcija od vodnu se cijev
moe poloiti dvaju rebara i osigurati pristupa s donje strane.
180 BolEKA TiJSAR: KANAUZACLJA
. . od r se izvedba na
Pri dvostranom _na v p ::era bude ispod izljeva manJeg
vismama Pntom treba paziti da tzlJev CIJeVI veceg_Pro se barem osigurati njihov
promjera a), odnosno, ako to mJe moguce, mora
razmak od najmanje 25 cm b).
a) PRESJEK
b) PRESJEK

TLOCRT
TLOCRT
. . od [l] (prema ONO RM B 2501).
Slika 7.22. grana na vertikalm v
7
.4.4. Oduni (ventilacijski) vodovi
. . dova. detaljno su opisani u poglavlju 4.4.2.
Svrha, postavljanje i ttpovt odus vo d dn kanale vano je da to bude
. vodova na o vo e .
Prilikom tzvedbe spoJeva - . . . . funkcioniranje kanalizaciJe.
d b d Siguraru provJetravanJe 1 . ..., .
izvedeno tako a u u
0
. . .
1
. !5 cm iznad najvtse razme
. .. ki d moraJU bttl postav Jeru .
Primarni venttlaCIJS vo OVI . . .
1
.. ki dovi treba da budu izvedem
. dm tu Sarutarru ven h act JS vo . . .
vode u sarutarnom pre . e . . d . dn stavni)' e i da se uliJeVanJe
. . zraka 1 plinova bu e sto Je o
tako da struJanJe
otpadne vode u oduoicu. .., . . . riki)' na od vodnu mreu grane,
. d" " sekundarne odusne CIJeVI P - . . .
Ak.osepoJe 1nacne d.
51
'ona
. .. aknutao tjemena l'
. . tp dne vode dlake I
.. . od ijevi pnmJesama tz o a ' .
otvora u ne e w d duna cijev bude postavljena vertikalno
sl.). Zbog istog je razloga vazno a o
ili koso na granu (slika 7.23).
ll
ll
lit ND
ll

G. grana
O - oduni vod
. . d" odunih vodova [4]
Slika 7.23. PostavlJanJe po;e ma
----------------
7. KANAI.JZAC!JE 181
Iznad krova zgrade, ako je tamo terasa, da se izbjegne neugodan vonj treba izlazne
odune cijevi podignuti na primjerenu visinu (3 m), a ako je u blizini odunog voda
prozor zgrade, mora ga se udaljiti i povisiti.
Horizontalni oduni vodovi moraju biti postavljeni s nagibom 1:50, svi prelazi
na vertikale izvedeni lukovima 45, a na vertikale kanalizacije pod kutom
45 do 70.
7.4.5. Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije
Nakon izvedbe svake kanalizacije mora se, u interesu korisnika instalacije i zgrade,
ispitati njena vodonepropusnost. Ispitivanjem se provjerava ispravno odstranjivanje
otpadne vode, odnosno da se prilikom montae nisu negdje kanal,
vertikala ili drugi dijelovi cijevne mree. Ispitivanjem se moraju obuhvatiti svi vodovi i
ventilacijski sustav. Za kanalizaciju ovo se ispitivanje odvija u tri faze:
I. faza: podrazumijeva ispitivanje donje odvodne mree (temeljne kanalizacije)
prije zatrpavanja rovova. U toj fazi kontroliraju se uzduni nagib kanala prema
projektu i libela ili nivelman) i spojeva kanala. Ispitivanje
se provodi tako da se cijeli sustav ispuni vodom poto se zatvori na najniem
kraju. U proputanja vode, na spoju, spoj treba rastaviti i ponovo
ga ispravno izvesti. Tako se radi dok cijela temeljna kanalizacija ne zadovolji
uvjete nepropusnosti. Tek tada se rovovi smiju zatzpati.
ll. faza: obavlja se nakon izvedbe vertikala i ogranaka. Ovo se ispitivanje moe
provesti vode, zraka, dima ili sumporne pare. Voda slni za
ispitivanje vertikala. Poto se svi otvori, osim najvieg kroz koji se uputa
voda, ispitivanje se provodi pod tlakom shtpca vode najmallje 3,0 m do 5,0 m u
roku od 15 minuta. Ako spojevi pritom ne proputaju vodu, da su ispravni.
Cijela se vertikalna mrea ispihtje zrakom, dimom ili plinovima, i to
kompresora s manometrom. Aparat se na jedan od otvora, a svi se ostali
dobro zatvore. Pokusni je pritisak 0,5 bara, a traje 15 minuta. Opadanje
kazaljke na manometru ili izlaenje dima (plina) znakovi su neispravnosti spoja,
pa ga treba popraviti.
m. faza: provodi se nakon postavljanja svih sanitarnih i predmeta. Ako
svi sifoni dre vodu i nema promjena na mrei, da je instalacija ispravna.
Tek tada se mogu zatvoriti zidni usjeci i polagati podloge za podove.
Prilae se primjer zapisnika o ispitivanju vodonepropusnosti.
182 BOlENA.llJSAR: KANAUZACUA
ZAPISNIK
O ISPITIVANJU VODO NEPROPUSNOSTI KANALIZACIJSKIH
VODOM
OPCI PODACI
Datum ispitivanja:--------
1. Investitor:---------
3. Lokacija:---------
2.
4. --------
ZAPISNIK br.: __
TEHNICKI PODACI
1. Vrsta
2. Dionica Ron-
3. stacionaa, (st. Km):
4
. Duina, L (m); volumen

s. Nazivni promjer, DN
6. Vrsta materijala i cijevi: ----------------
7. Ispitivanje se provodi (redni 8. Vrijeme ispitivanja, od- do (h):
9. Dozvoljeni gubitak vode (Vm2): _ne zadovoljav_a
10. Ocjena vodonepropusn_o_st_i: ___ _za_d_o_v_o_IJ__ _________ _
11. Opaanja i primjedbe:
Za ____ _ Za _____ _
Literatura:
l.
2.
3.
4.
5.
6.
budov Il. Alfa, Bratislava, 1988.
PIPE LIFE cijevni sustavi, Upute za polaganJe G . k knjiga Beograd 1980 g.
M.: Vodovod j kanalizacija u zgradama, ra evms a '
Salonit, cijevi za kanalizaciju, Prospekt
Samoborka, Katalog proizvoda
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI
Odstranjivanje otpadne iz kanalizacije je centralno, u
kanalizaciju i dalje kroz gradski ili lokalno.
Lokalno odstranjivanje otpadne vode iz zgrade ili skupine
zgrada na odredeno mjesto, gdje se ta voda na pogodan nekodljivom i
isputanjem se u prirodni hidroloki ciklus.
Otpadna je voda vrlo podlona truljenju, jer osim mineralnih materija, koje ne
trule, sadri i vrlo mnogo organske tvari, to trune i razvija plinove i neugodan vonj.
Pod utjecajem mikroorganizama, uglavnom bakterija, u mulju otpadne vode
proces truljenja, to se odvija u dvije faze.
U prvoj se fazi aerobnebakterije, kojima je za ivot potreban kisik, brzo razmno-
avaju, hrane se organskom tvari iz otpadne vode, vre oksidaciju i proizvode mineralne
tvari. Karakteristika je ovoga aerobnog procesa da se odvija brzo, s malo plinova i
bez neugodna vonja, a traje samo dok u vodi ima kisika za aerobne mikroorganizme.
Rezultat razgradnje je mulj.
U drugoj fazi, koju anaerobno vrenje, javlja se:
kiselo vrenje, a pritom se stvara velika mulja, pH<6, koji je kiseo i
smrdi. To je svjei mulj, koji je vrlo nepodesan za obradu.
Nakon toga nastupa metansko (alkalne) vrenje kojim mulj postoje crne boje,
je, lako se sui, pH>7, ne smrdi, a muje puta manja u odnosu
na svjei mulj (cca 0,26 lid po osobi).
Za vrijeme ovih procesa u talogu se zajedno s mjehurima plinova diu na
povrinu vode, gdje se stvara kora (plovni mulj, skrama), usput inficiraju vodu, pa se
jednaki procesi zbivaju i u vodi.
Ako bi sadravala samo organske bioloki razgradi v e tvari, otpadna bi voda ovim
procesima sama sebe ili autopurifikacija).
(autopurifikacija) vode proces je bioloke razgradnje u kojem,
uz prisutnost kisika, mikroorganizmi razgraditelji iskoritavaju organske tvari iz
otpadne vode hranu, a njezinom oksidacijom nastaju mineralne tvari.
Proces otpadne vode, koji je polazite svim za
traje u normalnim uvjetima od 30 do 50 dana.
U svakoj vodi u kojoj ima organske tvari dolazi do pojave
Ovo se prirodno sastoji od niza povezanih fizikalnih, kemijskih i
:. biolokih procesa.
184 BOENATUAA: KANAUZACLJA
Prirodno otpadne vode odvija se bre ili sporije, ovisno o
ekolokim ocima, kao to su npr. temperatura, svjetlost, strujanje, atmo-
sferski plinovi i dr., te odredenim elementima: brzini vode i turbulenciji.
U uvjetima, koji vladaju u okoliu, za obradu vode bili bi
potrebni vrlo velikih dimenzija, pa bi ovaj bio
suradnjom s biolozima i bakteriolozima te imitiranjem procesa u prirodi,
uz odravanje optimalnih uvjeta za razgradnju, uspjelo se skratiti vrijeme
vanja, a time su smanjene dimenzije i oni su gospodarski prihvatljivijima.
Dalje se samo problematika lokalnog odstranjivanja otpadne vode.
O otpadnih voda vie se moe u specijaliziranoj literaturi.
8.1. bez vodovoda i kanalizacije
U pojedinim stanovnitvo, naalost, jo uvijek nije opskrbljeno vodom
iz vodoopskrbnog sustava niti je sustav prikupljanja otpadne vode. U tom se
radi zatite ljudskog zdravlja, grade posebni objekti koji moraju zadovoljiti
odredene zahtjeve.
Najvaniji je zahtjev svakako onaj zdravstveni (sanitarni) kojim se
da fekalna otpadna to:ar okoli (zrak, zemlju, vodu). U takvim
grade se higijenski suhi zahodi u kojima je vano pridravati se
uputa za izvedbu i odravanje.
Zavod za zatitu zdravlja grada Zagreba, Sluba za sanitaciju okoline,
dao je naputak za izvedbu, dimenzije i nacrt higijenskoga suhog zahoda (slika 8.1.),
koje u potpunosti prenosimo [9].
Higijenski se suhi zahod primjenjuje tamo gdje ne postoji javna kanalizacija, a
stambeni objekt nema vodovodne instalacije, dakle, uglavnom u uvjetima
skoga ili prigradskog stanovanja.
Higijenski suhi zahod moe biti samostalno objekt ili se moe uklopiti u
stambeni objekt, i to tako da se druga komora s poklopcem za pranjenje nalazi
izvan tlocrta zgrade.
Dobro dimenzionirani suhi zahod mora se prazniti 3 puta godinje, i to samo
sadraj druge komore.
Marka betona mora biti 30, a to se moe dobrim mijeanjem materijala
navedenih u tablici u omjeru 1:5 (tri puta treba mijeati u-suho, a tri puta uz
dodatak vode).
Prilikom betoniranja pokrovne jame potrebno je dati takav nagib da
se slijevanje kinice na poklopac jame.
Na krov treba postaviti lijeb da se krovna voda ne slijeva na poklopac jame tj. u
jamu.
B. OOSTRAHJIVANJE OTPADNE TVARI 185
F

-
-
-1
nacrt
"'""l
!
l
l
j
l
!
l
!
i
l
o'
'

rt
..
l
<'i/
+<
""""=
'
i
l
'
'l
1
'!
_,
l
.

-..-

E
,
'
'.
<O
w

....

lk ;;.j-
'i
"

tlocrt
Slika 8.1. Higijenski suhi zahod [
9
]
Dimenzije u nacrtu b . .
Zahodsku treba u tablici 8.1.
mlijekom. cis I I povremeno Je dezmficirati vapnenim
Beton se mora izvesti bez na uklin
odmah zatvoriti cementnirn Ako se one s vremenom pojave, valja ih
Daske, upotrijebljene za otplatu .
izvedbu zahoda. ' mogu se nakon nJena skidanja iskoristiti za
U tablici 8.1. nije iskazan tr ak ..
vrsta materi.ala m u o . matenJala za izvedbu Tip i
se postie v;rtika:gu sed :olji. <:>na mora biti dobro ventilirana, a to
om o usnom CIJevi. Na Sjedalu mora biti prikl d kl
a anpo opac.
186 BOENA Tu$AR: KUCNA KANAUZACUA
Tablica 8.1.: Osnovni podaci za I gl Jens ki suhi zahod
DIMENZIJE JAME
Za I. komora II. komora De b rina
ir. str. dna pokr. Pre gr
broj
dub. du. ir. dub. du.
D E F
osoba
A B e
[m] [m] [m] [m] [m] [m] [cm] [cm] [cm] [cm l
do 3 0,60 0,60 0,35 0,90 0,90 0,50 10 10 8 7
do 4 0,60 0,60 0,42 0,90 0,90 0,65 10 10 8 7
do6 0,70 0,60 0,55 1,00 0,90 0,90 10 10 8 7
do 8 0,70 0,65 0,66 1,00 1,0 1,05 10 10 8 7
do 10 0,75 0,65 0,78 1,00 1,10 1,20 10 10 8 7
do 15 0,75 0,75 1,01 1,00 1,30 1,54 15 15 lO 7
UIRO AK MATERIJALA za obie komore
Cem. Pij es. Voda ljun.
Drvo za oplatu
Za Ukupno
broj bet.
[m'] [m'] [m']
[m'] [m']
osoba [m'] [kg]
do3 0,75 232 0,42 0,14 0,56 5,62 0,14
do4 0,81 251
,,
0,45 0,15 0,60 7,45 0,19
do6 0,91 282 0,51 0,16 0,67 9,55 0,24
do 8 1,26 390 0,70 0,23 0,93 13,53 0,34
do 10 1,37 424 0,76 0,25 1,00 14,65 0,36
do 15 3,29 994 1,91 0,76 2,46 18,90 0,47
bez gradske kanalizacije 8.2. Naselja s vodovodnim sustavom, a ..
. . di ku. kanalizaciJ. a po svim pravthma b" khmatzvo ena ' .
U takvim se naselJima u o_ v t dne vode uvijek prikupljaju razdjelnim
opisanima u poglavlju 4.4., s ttme sto se o pa
sustavom. . . . . v od takvim rjeavamo
dispoZICIJU Iskonstene v b a za otpadne vode (fekalne t
. odnosno u upoJne unare, ku
oborinske vode na teren, . v v N k od njih opisat u nastav
P
otrone) je primJena VISe a de a , o okolia i
li.. . . o tp e vo ' ' Rjeenje ovisiti ko .ciD.l t
gospodarskim mogucnostuna.
8.2.1. Sabirne jame fekalne jame)
. . benih ili drugih objekata, tamo gdje nije
PrikuplJena otpadna voda: unalna sluba za pranjenj e, isputa se u sabtmu
kanalizacijski sustav, a postOJI om
jamu koja mora:
8. OOSlRANJNANJE OTPAONE TVARI 187
biti vodonepropusna,
imati zaobljene prijelaze zidova i dna te
poklopac za pranjenje.
Sabime jame mogu biti krunoga ili pravokutnog oblika, ovisno o materijalu.
Njihov volumen ovisi o:
vrsti (namjeni) zgrade,
broju osoba u zgradi i
otpadnih voda.
Ako je volumen manji, bit potrebno i obratno.
Primjer: Za stambenu zgradu s 10 stanara, s otpadne vode 50 Vd po
osobi, uz pranjenje svaki mjesec, potreban korisni volumen bio bi:
J 0 ( osoba)x50 (l/d/osoba)X30 15.000 15 m
3
Ako se odabere kruna jama s polumjerom r-1,5 m,
potrebna se korisna visina (h)

15
2,12m
r'n L5
2
3,14
(8.1)
(8.2)
visina 2,12 m odnosi se na dubinu jame ispod uljeva otpadne vode.
Ne smije se dopustiti proputanje ovakve jame, jer podzemne vode
predstavlja opasnost za zdravlje.
Radi zatite podzenmih voda, koje su glavni izvor vodoopskrbe stanov-
nitva, u gradu Zagrebu je za bez kanaliZacije, tj. ona koja nisu
na kanalski sustav, propisan "Pravilnik o odvodnji otpadnih voda na
grada gdje nije javna kanalizacija" (Sluberu glasnik grada
Zagreba br. 24/1977.g.).
Pravilnikom se gradnja, iskoritavanje i odravanje objekata, instalacija
i za skupljanje otpadnih voda.
Na gradskim gdje su objekti u ulici, nizu ili naselju, a u
kojima nije javna kanalizacija, otpadne vode iz objekata prikupljaju se
razdjelnim sustavom i izlijevaju u sabime jame ili preko za
-Cl!van1e otpadnih voda u otvorene prirodne ili umjetne vodotoke.
U dijelovima grada gdje su objekti rijetko (slobodno objekti
udaljeni vie od 100 m) za stambene se i druge objekte, u kojima boravi
do l O osoba, mogu sabime jame prema tipskom projektu, i to:
188 TLJSAR: KANALIZACIJA
ktu tipa A (slika 8.2.);
za objekte u kojima boravi do pet osoba prema pro Je roektu tipa B.
za objekte u kojima boravi est do lO osoba prema p
pr 111. s j 111. k
ls ." _lj_
L
l
lKjtv
T t o e r t
Uljev
,,
IL..!>>
,- ..
. '
-:.::J
Slika 8.2.: Sabirnajama [8]
Atmiranot:&tonski ili id,juni pddopac
Gl.avra ormo.tura p-'(lmm/15 cm
""""'";.:G mm/1Scm
295
3?S
L2S

.
. . 3 75 2 O m a volumen joj je 15 mJ.
Sabirnajama tipa A veli.kaJ_e2,0_x ' x 'f 'A ali s volumenom 30 m3 i
Sabirna jama tipa B Je s onom Ipa '
dimenzijama 3,0 x 5,30 x 2,50 m:
Sabirne jame mogu se graditi tn v buke 12 uz dodatak sredstava
od betona M -20 s unutarnjim premazom cemen e z .
donepropusnost betona; . . a
i to tako da su u cijelosti antikoroziVTillll
. b t odonepropusnosh.
od drugih materijala za koje Je petre an ates o v
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE NARI 189
Jama se mora graditi bez ispusta i preljeva, s jednom komorom i s otvorom,
minimalne 60x60 cm. Mora biti na mjestu do kojega je pristup vozilima
za pranjenje jame. U sabirnu jamu mogu se uputati:
otpadne vode iz i
industrijske otpadne vode.
Oborinske se vode ne uputaju u sabirnu jamu. koje odrava javnu
kanalizaciju prazni sabirnu jamu posebnim vozilima i sadraj izlijeva u javnu kanali-
zaciju na za to posebno mjestima, koja se moraju redovito vodom
pod pritiskom i dezinficirati.
Za pranjenje sabirnih jama se naknada prema Odluci o odvodnji voda.
Vano je istaknuti da sabima jama ne slui ni za kakvo otpadne
vode, samo za njenu akumulaciju. Valja znati da su sabime jame tek na
putu otpadnih voda od sanitarnog predmeta do javne kanalizacije. Stoga se u sabirne
jame mogu direktno isputati samo sanitarne otpadne vode, a eventualno
tehnoloke otpadne vode od drugih djelatnosti u objektu moraju se, prije isputanja u
sabirnu jamu, prema kriterijima za javnu kanalizaciju.
8.2.2. jame
jama je oblik prihvata sanitarnih otpadnih voda iz
objekata, uz zadovoljavanje higijenskih uvjeta. U jami voda se i tako
se otklanja opasnost za zdravlje, pa se vode iz jame mogu, uz potreban oprez i
nadzor, uputati u okoli. Nepravilno izvedene jame su uzrok okoline i

i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/1999) uvjeti postaju jo stroi.
Osnovna je jama da se u njima taloenjem izdvajaju suspen-
dirane tvari, a istaloeni mulj u njoj i dalje truli. Prema taloenja razlikujemo
dvije vrste jama: jednostavne jame ili septike-trulita te dvokatne
talonike - tzv. emscherske septike ili Imhoffove tankove.
se jame sastoje od dvije ili tri komore, pri je prva komora naj-
vanija. je dvostruko od ostalih i ima glavnu funkciju u izdvajanju
taloivih tvari. Druga i komora samo su preljevne i stoga im je volumen manji,
a ponekad su i
jama uvijek je puna vode, a voda u komorama po zakonu spojenih
posuda; prilikom dotoka nove otpadne vode u prvu komoru nastaje prelijevanje iz
prve u drugu i iz druge u a viak vode iz jame (slika 8.3.).
Komore moraju biti izvedene tako da se kratkotrajan tok vode od ulaza do
izlaza. Dok voda prolazi duljim putem, ona se dulje zadrava i za to je vrijeme proces
taloenja potpuniji.
190 BOENA TUSAR: KAr.ALIZACLJA
Na dnu nataloena organska tvar pod djelovanjem anaerobnih bakterija dalje
trune. je proces kiselo vrenje, dalje se nastavlja metanska vrenje, koje postupno
cijelu zapreminu komore, mulj i vodu, a na vrhu se oblikuje kora koja
pristup zraku.
U se jami u procesu truljenja razvijaju plinovi dioksid, duik,
metan, sumporovodik). Zbog toga jame treba ventilirati kako bi se otklonila
opasnost za ljude pri odravanju jama. Zbog metanskog vrenja i stvaranja plinova
smanjuje se volumen mulja (3 do 4 puta).
jame grade se pod zemljom, od betona, koji mora zadovoljiti
uvjete vodonepropusnosti, ili s unutarnje strane moraju biti obuk.ane cementnom
bukom do crnog sjaja.

i"" / l
,,
l ll Ul
"
l

Slika 8.3. Shema trodijelne jame [ll]
Ako su podzemne vode visoke, vanjski sloj oko jame, debeo 20 do 30 cm, treba
obraditi vodonepropusnim glinastim materijalom. se jama s gornje strane
osigurava armiranobetonskom a nad njom je sloj zemlje, debeo 0,5
m, za zatitu od utjecaja vanjske temperature. Pregrade u komorama izvode se cca 20
cm iznad nivoa vode, a se da slobodni prostor iznad razine vode do
gornje bude visok 0,5 m. Svaka komora ima otvor za okrugli, promjera
60 cm, ili pravokutni, 60x60 cm.
Za uljev otpadne vode i preljeve iz komore u komoru, koji su potopljeni, upotre-
bljavaju se cijevi i fazanski dijelovi, a u malim jamama za
prelijevanje slue otvori u pregradama, veliki cca 20x20 cm. Radi lakeg pranjenja,
dno jame izvodi se zakoeno, s nagibom u jednom smjeru.
jame treba i prazniti svakih est dvaput godinje.
Primjer. i nacrtati jamu za objekt sa 15 stanovnika
otpadne vode [300 l/d/stanovnik]. Mulj iz jame vadi se jedanput godinje.
voda se isputa u podzemlje upojnog bunara ili priklad-
noga infiltracijskog sustava.
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI 191
Dimenzioniranje jame
(za 15 stanovnik
a, vriJeme zadravanja otpadne vode l dan)
Volumen jame:
V=300xl5=4500 1=4,5 m'
Dubina vode je 1,5 m
(8.3)
Prva komora - talonik tak da .
o er se o btre volumena od 2,0 m3
Povrina jame
F= 4,5 =30m'
1.5 '
Povrina prve komore: 1,5 m2
p -
ovrsma druge i komore: 2 x o, 75m2
r
l
tJ_
l
:
l
'
'
l
Presjek 2-2
020 '"' 1:"1
11 '" ll '" l]
....,
Dimenzioniranje upojnog bunara:
Presjek 3-3
(8.4)
Propustljivo zemljU. te
iznad nivoa podzemne
vode
Potrebna upojna pov v
iznosi l m2 rsma po osobi, uz pretpostavku krupnog pijeska ili ljunka
15 osoba x lm
2
=15 m2
za usvojeni promjer 2,5 m
192 BOIDU. TUSAR: I(AWUZACIJA
Povrina biti:
F =R2TI =2,5lTI =4,90ml
""' 4 4
(8.5)
Usvojena u po jna povrina vertikalnog 2,0 m
F
-06425IT2=10,0m'
cmw!MM- ' '
(8.6)
U gra
du Zagrebu Zavod za zatitu zdravlja
. d" e prikazane u t ICI
J
ame prema slici 8.5. NJene su osnovne tmeilZlb J otreba jama, a za
. da Zagreba za ranJena up
Danas Je na po :JU gra . d" . vne kanalizacije namijenjene su
odvodni u otpadnih voda s g Je nema Ja d ,
. T komunalnog po uzeca. . ..
sabime Jame, koJe se prazne vozi Ima dn" anske tvari anaerobnom digest:IJom,
odnosno razgra Je org
kakva se odvija u jami, iznosi 55-58%.
TLOCRT
'1 ... ..
"l
'
,.
-+"+
o,
PRESJEK
o -""----jlc"'"il-- "---t"+-
---+"l
Slika 8.5. jama koja se primjenjivala u Zagrebu [9]
______________ ..
8. ODS1fW-lUVANJf OTPADNE TVARI 193
Tablica 8.2. Osnovni podaci za jamu (slika 8 .5)
Dimenziie iame
Broj
duljina duljine dubina dubina irina
osoba vode iskopa
D, D, D, H,
r'!:r

[m] [m] [ml [m]
doS 2,50 1,25 1,15 2,07 1,25
do 10 3,60 1,80 1,25 2,17 1,60
do 15 4,00 2,00 1,35 2,27 2,00
do20 4,45 2,25 1,45 2,37 2,25
Utroak materijala
Broj
cementa pijeska ljunka vode armature
osoba
mm
[kg] [m'] [m']

[kg] [kg]
do5 3 085 6,43 7,74 l 923 28,00 5,00
do 10 5 169 9,73 11,70 2 9!0 48,60 8,90
do 15 5 853 !2,19 14,59 3 654 57,53 11,75
do20 6 953 14,49 17,33 4 334 75,80 15,10
8.2.3. Dvokatni talonici
Ponekad se umjesto jame za otpadne vode primjenjuju
dvo .katni talonici. jame i dvokatnog talonika osnovna je razlika u
vremenu zadravanja otpadne vode. U ovim drugim objektima otpadna voda brzo
prolazi kroz talonik (l sat), izbistri se i isti od suspendiranih tvari",
pa se jo u svjeem stanju isputa u prijamnik ili odvodi na za bioloko
U jami otpadna se voda zadrava po jedan dan (24
sata). Razlike su i u konstrukciji samog U jarni u istom su prostoru
i svjea otpadna voda i talog koji trune. Stoga dolazi do mijeanja to
remeti proces vrenja, a voda, koja se prelijeva iz jedne komore u drugu, sadrava
dosta truljivih tvari, pa je i na samom ispustu voda mutna i katkad neugodno vonja
(H,S). Zgodnom konstrukcijom i smjetajem talonika iznad trulita i neutralnim
slojem njih odvajaju se ta dva tehnoloka procesa
(taloenje i truljenje), a zadravanja otpadne vode u objektu
za broj osoba. Zbog toga se dvokatni talonici
upotrebljavaju za javne objekte: kole, motel e, bolnice, eventualno naselja, odnosno
dijelove naselja. Dvokatni talonici nazivaju se jo i Iroho.ffovim bunarima, i to prema
dr. ing. Karluimhoffukojiihje konstruifao, a katkad i emscherskim bunarima, prema
Emscheru u gdje su bili prvi put primijenjeoijo 1906. godine [13].
194 Bo1ENAruAR: KANALIZACUA
. . . kruni talonik prema a u :ablici 8.3.
Na slici 8.6. prikazanJe ti promjer visina, volumen, broJ osoba za
navedene su njegove osnovne. vnJe. ost k otpadn; vode.
koje moe sluiti i maksimalni satru pro o
PRESJEK C-D

TLOCRT OHALJ
katni kruni talonik (po [15]
Slika 8.6.: Dvo
,,
talonika [15]
d k tn
Tablica 8.3. Osnovne dimenzije
vo a og
Zapremina
h,
H,
H
w
D
truline
Red.
cilindra
konusa
zajedn.
komore
Broj
[MJ
[m]
[m] [ml
[m'J
5,4
1.4
6,44
26.2
l
4,0
28,8
1,04
7.40
2
4,0
6,38
46,6
1.18
6,58
3
4.5
5.4
57,6
1,18
7,90
4
4,5
6,72
56,6
1,13
6.73
5
5,0
5.40
90.1
7,11
1.13
8,44
6
5.0

Q-
za
broj
stanOVnika
[m
3
/h]
485
12,5
652
12.5
619
14.1
901
14,1
752
17,5
1502
17,5
... .".
. .. . en kanalski sustav, pnhcno se za proct .
l u nas, tamO gdJe mJe . ." . . r radijednostavnije izvedbe om su
otpadne vode upotrebljavaju dvokatm talozmct, a l
pravokutnaoblika. d 6 mmfs kroz uzak lijeb od 0,15 m po duini
Put otpadne vode brzmom od 3 o . d . tal g koi i du kosih zidova krOz
prolasku tz vaJa o J -
da se pn tom . U l ;::__;,_. na ulazu i izlazu, treba postaV1t1
. al 'ka ada u truhte. ta O:t.lUfo.-u, _ u
donji prorez tz t ozru . p . . . , . . U t m se procesu iz otpadne vode pn nJen
ad za
zadravan1e phvaJucih tvarL o
pregr e " ..
prolazu izdvaja oko 70% suspenziJa.
8. ODSTRANJIVANJE 0TPADNE1VARJ 195
Donji dio trulitamora imati zakoene stranice s nagibom 1:1 do 1:1,5, i
to radi lakeg klizanja istaloenih u trulite. Mulj u trulinom dijelu moe se
skupljati do donjeg otvora, iznad njega stvara se neutralni sloj, koji proces truljenja
razdvaja od procesa taloenja. Za uklanjanjeprovrelog (zrelog) mulja slue vertikalne
cijevi, cp 200 mm, na kojima je zasun, smjeten u oknu pored
Za zapremine trulita nuno je poznavati osnovne podatke o:
i vrsti svjeeg mulja i
vremenu potrebnom za truljenje.
Proces razgradnje mulja u trulitu aoaerobaoje (bez prisutnosti kisika). U prvoj fazi
to je kiselo, a u drugoj metansko vrenje. Intenzitet procesa ovisi o temperaturi, te je, na
primjer, pri temperaturi otpadne vode od l 0C potrebno 120 dana, a uz temperaturu od
l5C dovoljno je 60 dana. To vrijeme truljenja i taloga u Vstanovniku, ovisno o
temperaturi otpadne vode u C, je odrediti prema tablici 8.4. (Stroganov).
Vrijednost W taloga) i p% (postotak dnevnog uz poznatu
temperaturu t u tablici 8.4. se prema jednadbama
W=0,525t
P(%)= _(!J_ 100
0,525
(8.7)
(8.8)
gdje su vrijednosti pretpostavljene prema svjeeg taloga po stanovniku
na dan (24 h). Uz pretpostavku da se 50% organske tvari raspada, a izdvojeni mulj
zbijena polovi11-u, dnevna taloga po stanovniku iznosi 0,7x0,5x0,5=0,1751.
U praksi se taj teoretski 3 puta, pa se volumen truli ta po stanovniku
ovako:
Wt=O,l75x3xt=0,525t (8.9)
Ako je poznala temperatura (t) o1]l!lrlnevode, ti se podaci mogu uzeti prema tablici 8.4.
Tablica 8.4.Vrijeme truljenja i taloga ovisno o temperaturi [15]
Temperature Vrijeme truljenja u taloga Postotak dnevnog
otpadne vode o e danima u Vs
w %
6 210 110 0.64
7 180 95 0,74
8,5 150 79 0,88
10 120 63 1,10
12 90 47 1,49
15 60 31 2,22
20 30 16 4,45
25 21 ll 6,40
196 BOEHA TUSAR: KANALIZACUA
Pri temperaturama niima od 6C ne izdvaja se plin, a sam se proces odvija
veoma sporo. Za izdvajanje (metana) optimalna je temperatura +25C, a za
raspadanje (razgradnju) +36,5C. Da bi se postigla takva temperatura, uredaji se
ukapaju u zemlju ili se oko njih izvodi nasip od zemljanog materijala. se i
gornja izolira zemljanim nasipom ili se prekriva trstikom, odnosno slamom.
taloga po stanovniku za komunalne otpadne vode iznosi u
prosjeku 0,7 do 0,91 s otprilike 95% vode.
Primjer: Dimenzioniranje dvokatnog talonika za 1300 stanovnika:
Broj ekvivalent stanovnika: ...................................... 1300 ES
otpadne vode: .............................. '!., =200 l/d/stanovnik
Dnevna otpadne vode: ................................................ Qd=156 m
3
/d
Dnevna vode (procjedne): ..................................... Qt=78 m
3
/d
l
Dio srednje dnevne otpadne vode zbog kolebanja potronje: . K=
12
M
. d . d t k tp dn . d q = Q, + Q, =
156
+
78
Jero avm o o o a e 1 e vo e: ................ h
12 24 12 24
.,
q.=l6,25 m
3
/h
Potrebno smanjenje suspendiranih tvari: ............................................... 50%
Vrijeme zadravan j a u taloniku: ....................................................... t= l ,5 h
Smanjenje BPK
5
: .................................................................................... 30%
Za dvokatne talonike posebno se dimenzije talonika, a posebno truli ta.
Dimenzije talonika:
Volmnen 16,25xl,5: ................................................................... V=24,37 m
3
Srednja dubina talonika: ................................................................. h=l,5 m
Povrinska ............................................................. V
0
=1,3 m/h
H
. ln " tal nika qh
16
25
12 5 '
onzontaapovrma o : ....................... f1o=-=--= ,m
v, 1,3
Duljina talonika: ........................................................................... L=7,0 m
irina talonika: .............................................................................. B=2,5 m
presjek talonika: ................................................ A=bxB=3,75 m'
brzina protjecanja: .................................................. v nm= 0,005 m/s
v =16,25m'lh=433mlh
Srednja brzina protjecanja: ............................... 1
3
,
75
mz '
V
1
=0,0012 rnls<viii&X
:<
B. ODSTRANJIVANJE OTPADNE lVAAI 197
POGLED ODOZGO

..
-
il "' il "' 'l
,.
..
'

- A" "A
li

'=
- a ..

. ..,
'JI.
-
'
-,
r8J
'

r-;

' '
' :.==
lf2
,_ _,
'
'
l
L-"
'
1
!j
'
..
m
!7 .. "
"' ""
UZDUNJ PRESJEK
PRESJEK
S Ji ka 8.7. Dvo katni talonik prema primjeru
198 B DiEm TUAR: KANALIZACLJA
Dimenzije trulita
Suspendirane tvari dnevno po stanovniku: .................. 0,070 kg/d/stanovnik
smanjenja suspenzije: ............................................................... 50%
Sadraj vode u mulju: ............................................................................ 95%
sirovog mulja: .................................. 0,70 l/d/stanovnik
Temperatura vode u spremniku za stabilizaciju: .............................. T=l2C
Vrijeme stabilizacije mulja: ............................................................. tmin=90
obujam spremnika za stabilizaciju: ......................... V
1
= 61,0 m
3
Pranjenje trulita dva puta godinje.
8.3. Neki gotovi za bioloko otpadnih voda
Na gdje nije sustav odvodnje otpadnih voda, a gradi se neki
stambeni objekt ili vie njih, prema Zakonu o vodama i podzakonskim
pravilnicima te prema izdanim vodopravnim uvjetima obavezno je
otpadne vode prije njena isputanja u prirodni vodni sustav.
je o hotelima, mOtelima, kolama, vojarnama, bolnicama, kampo-
vima, marinama, sportskim centrima i sl. Osnovne su otpadnih voda iz tih
objekata da su to otpadne vode, u kojima je glavni sastavni dio organsko
te bioloka razgradi vost tog S obzirom na jednaki sastav
otpadne vode, u pojedinom odnose se na za odredeni
broj osoba, pa se i takvi tipski nude na tritu u prema ekvivalentu
stanovnika (ES). stanovnika podrazwnijeva otpadne vode
iskazano prema pokazatelju (bioloka potreba kisika u pet dana). U Hrvatskoj
godinama djeluje vie takvih a montiran je veoma velik
broj i njihovo funkcioniranje potpuno zadovoljava, tj. efluent (otpadna voda
na izlazu iz moe se bez bojazni upustitj u svaki prirodni vodni sustav. Sve
je vie novih tipova a svakako biti i
Svi gotovi za koncipirani su na osnovi procesa bioloke-
razgradnje, pri se pretpostavlja da je sastav otpadne vode standardan za sanitarne
otpadne vode te da su one eventualno potrebnim postupcima
svih sastojaka koji bi proces bioloke razgradnje (ulja, masti,
derivati nafte, kiseline, Juine, teki metali i sl.)
8.3.1. Bio-disk
Bio-disk je koji se u nas proizvodi prema licend engleske tvrtke Ames
erasta ltd. se u standardnim za l O, 30, 60, ll O, 200, 265,
350,420, 500, 650 i 1000 ES.
8. ODSTRANJIVANJE TVARI 199
n oCRT
Slika 8.8. Shema Bio-disk (lOJ
Sastavni. su dijelovi BIO-DISK-a (slika 8.8.):
l. tank, koJI sad!ava primarni i sekundarni tal nik,"
2. lukruni......
0

P? zhJeb, smjeten na pregradi talonika unut k . .. '
proces ar OJega se odviJa
3.
I sustav. To je osovina na koju su di k .
I eru od mreastoga polietilena. Diskovi su postavlieru tak d . . s okVI
40o/r p r' . o a tm Je o o
o ov. me uronJeno u otpadnu vodu, a 60% u doticau s ak
Rotor s diskoVIma se brzinom od -pola do J' ednog a
P
ogon osi 1 k u mmutt a
gurava e e tromotor male snage (0,2
5
_
1 5
kW) '
4. poklopac. '
vode na ... sastoji se od primamog
dvokatnom Imhoffovu tal Tom ts pod btoloke zone kao u
. ozn . useodvaJa50-70% suspendiranih tvari. 30 o
prelaz.i u zonu, gdje diskovi slue
s preljevima, odjeljaka
tik. evo etm oorgamzam 'b l"
e e h Tip, odnosno bio-diska . . I o JI
(dotoka otpadne vode) i biolok;go
UZimaJU se od 180 l/d/ES b"
1
k. . CIJl
68 g BPK,Id!ES. I Jo o o opterecenJe od
Uredaji BIO-DISK k tru. .
do 500 m Kad . . uam su za btoloko otpadnih voda BPK
P
treb
se priklJUCuJu otpadne vode iz restorana kantina i Jruhin,ia'
0
na Je prethodna ob ad tp dn ' '
mora redovito odravati. r a o a e vode pomocu odjelj ulja i masti, koji se
Kao i pojedini dru t
DISK d
. gt go OVI za otpadnih voda tako i BIO
ra l po na elu aktivno r d b' . ' -
g mu a a I se postigla puna efikasnost
Ja,
200 BOENATUSAR: I<AAALIZACUA
na rada potrebno je vrijeme za stvaranje dovoljne
bioloki aktivnog filma na diskovima (aktivnoga mulja). Ljeti to je vrijeme od tri do
tjedna, a zirni i do tri mjeseca. Ako treba to vrijeme skratiti (npr. zbog rada
hotela u sezoni), mulj se moe dopremiti iz prve komore nekoga talonika
i ubaciti u primarni dio
moe biti izloen prekidu napajanja energijom u trajanju od
nekoliko sati, a da ne bude u procesu potraje li
prekid dulje, uputno je povremeno okrenuti rotor da bi se ljutenje mikro-
organizama s diskova. odnosno njihovo odumiranje. okretanje rotora potrebno
je i radi pogonskih dijelova. Za viesatnog se zastoja iz gornjega se nepo-
topljenog dijela diska ocije di dio, a pri ponovnom zbog nesrazmjera
teine, dolazi do pucanja lanca, i sl.
su potpuno zatvoreni, s ugradnje (iznad zemlje,
ukopani ili pod zemljom - slika 8.9), oblikovani tako da ne naruavaju
izgled prirodne sredine.
UGRADNJE BIO-DISK
Slika 8.9. ugradnje Bio-disk [lOJ
Danas se na tritu nudi BIO-DISK-MODUL, TIP BDM, koji prua
neto u upotrebi, i to zbog vie razloga:
slaganjem modula mogu se, u skladu s dobiti
kapaciteti od
dimenzioniranjem, osim to se smanjuju investicijski trokovi, dobiva
se i bolja kvaliteta efluenta (otpadne vode na izlazu);
za sezonske objekte (kampove, marine i sl) moe se i
pojedinih modula potrebama. je
8. DOSTRANJNANJE OTPADNE TVARI 20 l
samo jednog modul .
b. l ki . a, uz automatsku recrrkulaciju efluenta, .
IO os proces I kad nema dotoka uw:.t.avat:L
ml moe se p;en:Uestiti poto postane nepotrebnim na pnvr

o CIJama adilitima, i sl) . . . e-
na . ad. l objekte koji se u blioj
tzgr em zactjski sustav.
Tablica 8.5. Tipovi i Bio d. k
d I - lS mo u a [14]
Tip
Kapacitet
ekv. st.
m
3
/dan
kgBPKS/dan
BDMC60
60
BDCM !OO
ll
4,0
!OO
BDCM 150
18
6,8
150
BDCM200
27
10,2
200
BDCM250
36
13,6
250
BDCM300
45
17,0
300
BDCM350
54
20,4
350
BDCM400
63
23,8
400
72
27,2
. . ovisi o organskom u . .
1 VlSoke vnJednosti od
94
%. !J kih otpadnih voda, a dosee
8.3,2, Biotip
. Ti?ski koji se izvodi u od 50 do 2500 ES .
mka),.trna ove osnovne pokazatelje rada: (ekvivalent stanov-
- od O 75 do 37 5 'Ih tp dn .
b" Ivka ' m o a evode 1
Jo os 30 do 150 kg BPKjd.
Ta; se za proc1cavanje otpadn"h d .
muljem, to da u njemu organske ':u a na s aktivnim
organizmi iz aktivnog mulja. Postu ak . an u vodi mikro-
ivotni ciklus mikroorgamz am pl J: aeroban, to ;est za razgradnju, odnosno za
a raz a gaca nudan
1
e ki ik, k
otpadnu vodu u Glavni . .. _ s OJI se mora unositi u
. su sastavru dJjelovJ (slika 8.10.):
o ..
Slilta 8.10. Biotip
202 BalENA TIJSAR: KIK:NA KAHAUZACIJA
a) bioaeracijski bazen u kojem dolazi do apsorpcije organske tvari,
b) sekundarni (naknadni) talonik u kojem se izbistrena otpadna voda odvaja od
aktivnog mulja, koji se taloi,
e) povrat aktivnog mulja iz talonika u bioaeracijski bazen mamutpumpe),
d) aeracija otpadne vode upuhivanjem komprimiranog zraka u vodu.
se postavlja na glavni skup kanalizacije, a na dovodu (ako zatreba)
postavlja se dio reetke, sita, pjeskolov, ulja i dr.,
to svakako za industrijsku otpadnu vodu, a za sanitarne
otpadne vode to nije potrebno. Razlika u razinama dovoda sirove
vode i izlaza vode u granicama je od 0,2 m. Utroak energije za rad
malen je i procjenjuje se na 0,1 kw/h/d po ES. Energija se troi samo za pogon
kompresora.
Kompresori i automatika, potrebna za rad smjeteni su u posebnom
zatvorenom prostoru, to lake odravanje Regulacija dovoda
zraka varira ovisno o ulamom pa se i na taj tedi energija.
je pod zemljom i moe se lako uklopiti u okoli.
Efekt rada je razgradnja organske tvari.
8.3.3. Biokom
se upotrebljava za otpadnih voda, komu
nalnim ili industrijskim organskim tvarima, a posebno za otpadne
vode iz prehrambene industrije: mljekara, klaonica, pogona za preradu i
pivovara i dr. Bioloko iznosi od 60 do 1200 kg BPK/dan, a
je sanitarne otpadne vode iz naselja sa ekvivalentom stanovnika
do 20.000.
Taj se moe naknadno tako da se na osnovni objekt dogradnju
pojedini dijelovi, pa se kapacitet moe za puta.
Glavni dijelovi Biokom prikazani su na slici 8.11. U njemu se odvija
dijagonalna aeracija, odnosno se dijagonalno izdiu, zato to se
odvojeno uzdune voda i okomito diu Kretanje vode ostvaruje se
podvodnim propelerom.
Sekundarni talonik i prostor za mulja smjeteni su odvojeno u sredini

Uz taj se uredaj mora sagraditi i dio koji slui za prethodni postupak
a sadrava grubu i finu reetku, pjeskolov, a akoje potrebno, i odjelj
ulja i masti.
EfL e JL-5...i-.\ _jjL...J
8.Il. Biokom [!OJ
8.3.4. Bio A.M.
a
+
b
B. ODSTRANJNANJE OTPAONE TVARI 203
. Taj se bioloki u komadu (tiks ..
I s modularnim elementima A.M.l OO do A.M.450an) za A.M.25 do A.M.I OO
se moe vidjeti uz ulazni ob. ekt " v
otpadne vode s t .. Ucka". Bioloki za
. edn as OJI se o aeractJe talo... . ..
J om Automatski se regur . . . '.. ZellJa I praznjenja, a sve u
koje iznosi 20 do 30 sati. ITaJu razme l VOJ eme zadravanja otpadne vode,
. an."evi . . . ..
spaJaJu kako je potrebno pa se ako . pa J b e Jedinica (modula), kOJI se
Je potre no mogu pred d
U susjednoj Republici Sloveni"i tak , . uetu proirenja
za od koi ih val J o gotovi bioloki
' J ua spomenuti nJ th tri. .
8
5
Hidrodisk spiralnih biodiskova
Proizvod Hidroineniringa hr .
do HD060, dakle za riki' JU dolazi na trite pod oznakom HED0060
' p s ekvivalentom stanovnika od 60 do 600.
8.3.6. Eko roi
u r dn'
pos ue ue se vrijeme upotrebrava .
otpadnih voda iz naselJa sa kv. l U na Slovenije za
e t va entom stanovnika do
2000
p
u tom u ovim fazama: roces
l. faza: e d
2. faza bioloko . u vokalnom (emscberskom) taloniku
. I cenJe preko valjka
3. faza: naknadno taloenje u taloniku.
204 BolEHATIJAR: KANAUZACIJA
Na tritu postoji i:
8.3. 7. Biokon
. . . adnih voda u kontejnerskoj izvedbi (slika 8.!2).
d dni k t .;ner 9ili 12metara,
. vt nJe U Stan ar On eJ ' ' .
Kompletan ure aJ smJese . rt Nakon postavljanja na
. d rmalan cestovru transp o . . .
1
k
koji je predv1 en za no . . . v . odn . dvodna kanalizaciJa 1 e e -
jednostavne betonske temelJe priklJUCUJU se dov a I o
energija, te se puta u rad.
Slika 8.12. Biokon [lO]
Svaki kontejner sadrava tri funkcijske cjeline:
1. bioaeracijski bazen,
2_ sekundarni talonik i
3. prostor.
. . ri. ed zadanom vremenskom programu.
Rad je automatski I po unap J izoliranom
Kompresori i automatika smjeteni su u
i odravanje veoma su Je . v )
prostoru, a rukovanJe aJem_ . da. vremenih objekata (gradihsta
.. avanJe otpadnih vo lZ pn od .
Pogodan je za proctsc .. d 'd enJa
i onih objekata za koje se u dogledno pdnre ::a preseliti na novu lokaciju.
1' d edaj moe veoma Je os . "f
otpadne vode. a a se ur vv . . drugih a vjerojatno se poJaVI I
Osim nekoliko opisanih na Ima I . .. .
. . . al' . p, rada i u svth su vrlo shcru.
1 neki nov1, 1 pnnc1
8. ODSTRANJIVANJE OTPADNElVARI 205
8.3.6. Odabir
Moe se ustvrditi da je tehnologija obrade i odstranjivanja otpadne vode iz naselja
i iz objekata davno svladana i da se rjeenja mogu u upotrebi gotovih tipskih
za bioloko otpadnih voda, koji daju dobre
(do 95% ). Pri tome ne treba unaprijed davati prednost bilo kojemu od opisanih
pogotovo ne prema njegovoj cijeni .
Za svaki primjer objekta, industrije ili naselja valja zatraiti savjet
i odabir rjeenja zasnovati na ispravnim do kojih se dolazi
ocjenom vie varijanti zjeenja. Donoenje odluke uvijek se mora zasnivati ponajprije
na i ekolokim, a tek potom na ekonomskim pokazateljima, premda ni oni
nisu zanemarivi
Jo jedna vana napomena. Svaki od opisanih objekata mali je pogon, s vlastitom
tehnologijom i vremenskim rokom; da bi radio dugo i s dobrim mora se
posebna pozornost odravanju. Naalost, mnogi su objekti postavljeni samo
zato jer su bili uvjetovani vodoprivrednom dozvolom, a odmah nakon izvedbe ostali
su zaboravljeni, odnosno od cijeloga izvedenog sustava objekata za
se upotrebljava tzv. by-pass, tj. otpadna se voda mimo isputa u
prijamnik [14].
8.4. otpadnih voda u prirodnim sredinama
Poznata je i od davnina iskoritavana sposobnost voda.
otpadnih voda u prirodnim sredinama svakako je jeftinije i jednostavnije
provoditi ondje gdje za to postoje uvjeti, a to su:
da otpadna voda mora biti bioloki razgradiva i
da moraju biti zadovoljeni osnovni prirodni uvjeti: prihvatljiva lokacija,
kontrola povoljne klimatske prilike (temperatura, oborine,
isparavanje i dr.).
Da ti postupci i uvjeti imaju svoje puno opravdanje, dokaz je i to to se u
tehnologiji zapravo imitiraju prirodni postupci,
odnosno bioloki procesi koji se pri organskom zbivaju u svakoj prirodnoj
vodnoj sredini.
S malim otpadnih voda daju i neto bolje
rezultate, odnosno vrijednosti nego to se mogu na za

Prema podacima Vasilenka (Kijev, 1970.) u posto-
cima, u prirodnim prilikama i s prikazani su u tablici (8.6.).
206 BOENA TUAR: KANALIZACUA
Tablica 8.6.: u postocima
Osnovni ookazateJj_ Prirodni uvieti
BPKs 93-50 80-95
otopljene tvari 99-65 85-45
amonijak 98-35 31-50
oksidansi 95-45 49-65
UBB (ukupni broj
98-50 90-80
bakterija)
Pri ocjenjivanju prirodne vode i njene upotrebljivosti posebno je vano
ustanoviti bioloke osobine, koje se ocjenjuju prema organizmima to se nalaze u
vodi, odnosno utvrditi saprobnost vode, a onaj e u izravnoj vezi-sa stupnjem
Vode se prema saprobnosti mogu podijeliti u:
oligosaprobne ili vode,
mezosaprobne (a i b),
polisaprobne ili vrlo vode (otpadne vode).
8-4_1_ Lagune
Na Istoku, u azijskim zemljama, se godinama primjenjuje postupak
vode u lagunama. Taj J'e postupak veoma postupku vode
u prirodnim vodnim sredinama.
Lagune su zemljani spremnici u obliku prirodnih ili umjetno udolina
u koje se dovodi otpadna voda, ostavlja ondje nekoliko dana i izlae procesu samo-

U laguni se odvija razgradnja organskih tvari, otpadnih voda uz aerobnu
i anaerobnu izgradnju i razgradnju stanica i uz fotosintezu alga.
Osim biolokih procesa, u lagunama se, zbog duljeg zadravanja vode uz razmjerno
malu brzinu strujanja, istodobno zbivaju i fizikalni postupci taloenja i isplivavanja.
Na slici 8.13. prikazana je shema tijeka procesa u laguni (prema
J.E.Zajcu, 1971.).
Iz slike je vidljivo da se lagune mogu podijeliti u vie tipova. One mogu biti:
aerobne,
fakultativne (aerobno-anaerobne),
anaerobne i
aerirane
U prva tri tipa laguna raspoloivoga otopljenog kisika ovisi o otapanju
iz atmosfere i procesima fotosinteze, a u aeriranu se lagunu kisik dodaje
sustavima (to su aeratori).
NOVE STANICE

l iiiRTVE

STANICE CO:!,Nfi;J
\ HzO,PO ..
l ON A
fAKULTATIVNA
ZONA
'-.BAKTEAIJE l GlJIVE--<
! I.IRTYf
STANICE NOVE STANiCE
.. . . .l I .l
"; .'
' :.
Slika 8.13. Shema procesa u laguni [5J
rnlilTTrTl-
1
KOMANDNA
---- BY-PASS
l. Prvi -----------------------
/1. Drug1 bJoloskJ stupanj (
2
. faza) 1. Aeracijski lanac
111. Ta/onik mulja 2. preljev
rv. Sekundarni ta/onik 3. Povrat aktivnog mUlja
Slika 8.14. Bio-laguna
. Jedna od prednosti otpadne vode u la . .
Izgradnje, jer je o zeml . . . . gunama ruski su trokovi
. spremrucuna v -
hidrogeoloke istrane radove kojima , di.. . . , vazno Je DaJpnJe IZVriti
vode u sredU::: utvr ti tla; naime,
biti potrebni i dodatni rado . d m?e ugroziti kakvocu podzemne vode, pa
zauzimaju velike ' VI a se _postigne vodonepropusnost lagune. Lagune
povr me, pa se, u pravdu, primjenjuju tamo gdje zemlja nije skupa.
208 BOlENA TUAR: KANAUZACLJA
Klimatske prilike na lagune na ishlapljivanje vode, a pod utje
cajem oborina moe do ukupne
Dubina vode u laguni je za tijek procesa, ona iznosi od 0,3 do 6 m, a
nagib pokosa je l: l ,5.
U aerobnim lagunama, koje su u pravilu plitke, svjetlost prodire do dna,
pa i procesi fotosinteze teku po cijeloj dubini lagune.
Ostali tipovi laguna neto su dublji kako bi se smanjila povrina, proces u
njima neto je sporiji, a vrijeme zadravanja otpadne vode u laguni malo je dulje.
U elji da se vrijeme zadravanja vode u laguni skrati, konstruiran je tip aerirane
lagune, koji je zapravo prijelaz od lagune prema za otpadne
vode.
Otpadne vode mogu se u lagune dovoditi uz prethodno taloenje ili bez njega.
vrijednosti postignute u tipovima laguna, kad se otpadna
voda dovodi bez prethodnoga taloenja, iznose (prema Metcalfu i Eddyju, 1974)
kako je prikazano na tablici 8.7.
Tablica 8.7. Podaci za razne tipove laguna [5]
Laguna La una
ookazateli anaerobDa fakultarivna aerobna aerirana
srednja dubina 2,5-5 1,0-2,0 0,30-0,45 2-6
vrijeme
zadravanja 20-50 7-30 4-6 3-10
(dani)
organsko
200-500 15-30 500
(kgBPK,)
20-80
(100 do 150 uz povremenu
ha.d
(max 750)
recirkulaciju vode)
Lagune se veoma postavljaju u seriji, pri se primjenjuje
postupak povrata vode (recirkulacija) iz posljednje lagune u prvu.
U procesu otpadne vode u laguni se stvarati i
mulja (nerazgradivog ostatka), koji treba vaditi iz lagone svake 2 do 3 godine,
i to poto se laguna iz sustava. Mulj se moe iskoritavati na poljoprivrednim
povrinama.
vode u laguni ovisi o godinjem dobu, odnosno vremenskim
prilikama. Tako se ljeti u otpadnim vodama postie smanjenje organske
tvari za 80 do 95%.
Uz lagune je korisno graditi i ribnjak:e, u koje se, uz dotok vode iz vodotoka,
moe dodavati i do 20% vode iz lagune.
B. ODSlRANJIVANJE OTPADNE TVARI 209
8.4.2. Biljni i akvakulture
Vr
acaJUCl se sve vie prirodnim o stu ..
mogu veoma dobri rezultati p se uz_ minimalne trokove
(Slika 8.15.). ' u SVIJetu Je nlZVIjen projekt primjene biljnih
Takvi su r ..
ma I ure ajt na osnovi vegetacije d v
voda iz samostalnih objekata sei .. . za otpadnih
Biljni - kompleksa, pa i gradskih naselja.
ak dz gra l I sa s obodnorn vodn '
p . s po emnim tokom. To su litici zeml' . . . . . om povr mom ili
Na l . Jaru J arct slojevll11a za brtvljenje koji
bi1jke. Tio mora biti dovoljno se s Ojeve tlo na kojem rastu
Vi . . propusno da omogucava vo deru tok
e teme OVIh se . . , .
stanovniku, koja se uzima od l do 5 pr:n;,a povrini za po
trokovi odravanja su minimalni. m . ostizu se dobri a
Na slici 8.16. prikazana je primjena birn .
voda iz tJ. obJ'telJ'sk k , Y og ure aJa za otpadnih
e uce u Njem vk v d .
dobro uklopljen u okoli oku. . OJ. l. l se kako Je biljni
tp do
. cmce J.;
o a Ih voda primienJ.UJe . . .
k
'J J u SJevernoJ Italiji za udar b.
po azao se vrlo U sused . . .. o 1ekte za odmor, a
primjenjuje. . llOJ SlovemJI ovaJ se postupak
U.t..\Z.NALUI)JEI.J<,o.
GllADEVJW, OG
LUIEifOG
110.00

t l . 2,4_0 1,50 240
l l l . l
Slika 8.15. Shema bil" vv,
Jnog za proc1scavanje
.. ki ureda i za
Slika S.16. vegetaciJS
Literatura: .
v v , d otpadnih voda,
'ak p. Objekti i za procrscavan;e o
1. epurnJ --
knjiga, Beograd, 1965. . 'tion Rueil-Malmaison.Degremont, 1979.
2. Degremont; Water Treatmefl[Handbook, Water Disposal, John Wiley and Sons,
F . G M Geyer J. C.: Water Supply an as e 3. arr, . .,
Inc New York, 1981. . v.v, vani e upotrebljenih voda, Beograd 1950.
. k ka l" an;e gradova z precrsca . :r I t ed
4 Imhoff, K.: za na rs ':J Ii tm en t Disposal, Reuse, n er,
. If d Eddy INC: Wastewater Engmeenng rea '
5. Metca an ' 1991
New York: Mc Graw-Hill Book Company, ka . . dm eta Snabdjevanje vodom i kanaJt-
Mil . IZ pre
6. OJe ., . l B d 1984
sanje naselja, tet Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1948.
Petrik M.: Opskrba vodom l otpadna tva ' d v.. rada gdje nije javna
7
' t aJnih voda na po ruc;1ma g -
8. Pravilnik o odvovdnp_op . da Za eba br. 24/1977. - .
kanalizacija, Sluzbem glasnik gra. gr b Sl ba za sanitaciju flZlcke okohne,
Preporuke: Zavodzazatituzdravljagrada-Zagre ' u 9.
Mirogojska e. 16. .
Prospekti gotovih ure a;a d kole, Beograd,
10. D.: instalacije, Udbemk za IV razre
ll. r . a Hrvatska
1965. . .h d gdje nije kana Jzacu ,
12. TuarB.: Odvodn;aotpadm br 26 35-37.
vodoprivreda (Ill), Zagreb, stu em ' d . . , eda (III) Zagreb, prosinca 1994, br. 27'
Tuar B.: Dvokatne talonice, Hrvatska vo opnvr
13. da
6 3
7 d Hrv tska vodoprivre
3
- . .. b j v ko otpadne VO e, a
14. TuarB.: lO os ..
(IV) br. 28, 33-36. i br. 40-41.. . i" ena knJlga,
Zlo kas D.: Odstranjivan;e otpadnih voda, Hl g J gra
IS. Beograd-Zagreb, 1949,499-538.
9, ISPUTANJE OTPADNlli VODA
9.1. Uvjeti za isputenih voda
postupak u rjeavanju kanalizacijskih sustava, bilo velikih bilo
i lokalnih, isputanje je vode u prijamnik. otpadne vode mogu
se isputati u prirodne vodne sustave (vodotoke, jezera, more), a tamo gdje nema
drugih i u tla (u tom voda mora biti primjerene
Zakonskim su odredbama uvjetovani norme i standardi kojima se sve vode
svrstavaju u vrste, od I. do V. Prema uvjetima upotrebe voda za namjene
su mjerila za pojedine vrste:
Vrsta I. Podzemne i povrinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon
dezinfekcije mogu upotrebljavati za ili u prehrambenoj industriji, te
povrinske vode koje se mogu iskoristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba.
Vrsta IL Vode koje u prirodnom stanju mogu sluiti za kupanje i rekreaciju, za
sportove na voili, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon
mogu upotrijebiti za i druge namjene u industriji i sl.
Vrsta ITI. Vode koje se mogu iskoristiti u industrijama bez posebnih zahgeva za
vode i u poljoprivredi. Te se vode ju da bi se upotri-
jebile za namjene.
Vrsta IV Vode koje se mogu iskoristiti na gdje je veliko
pomanjkanje vode.
Vrsta V. Vode koje se gotovo ne mogu iskoristiti ni za kakve namjene, jer ne
zadovoljavaju kriterije (Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98). [I l]
Prema usvojenim normama su vrijednosti pojedinih pokaza.
telja, i za pojedine vrste voda, a i za otpadne vode isputene iz pojedinog objekta u
sustav gradske kanalizacije ili u prirodnu vodnu sredinu. (Pravilnik o
vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40199).
Tablica 9. I.
novih zakonskih propisa, uz "standarde vodotoka", koji slue kao
prijamnici upotrijebljenih voda, vanima postaju i "standardi otjecanja", odnosno
isputene otpadne vode.
212 BOENA KANALIZACLJA
ih i drugih .. . kazatera i doputene koncentraCIJe opasn .
Tablica 9.1.: vnJednostt po . J k . . utaju u sustave javne odvodnJe
tvari u tehnolokim otpadnun vodama OJe se !Sp
T dne prijamnike [7] 11 upnro
Pokazatelj Vodotok-more Komunalni
n. m. IV. v.
sustav
VRSTA VRSTA VRSTA VRSTA
odvodnje
6,5-8,0 6,5-8,5 5,5-9,0 5,0-9,5 5,0-9,5
2. oc 35 40 45 45 45
za . .ru oc, ne vie od: 2 3 3 3 -
3. Boja bez nje slabo slabo slabo -
1 primjetna 1 primjetna L_primietna
4. Miris bez njega slabo primjetan primjetan primjetan

5. Kru_Q_ne tvari bezmJh bezpjjh bez !!ijh
6. Taloive tvari ml/l 1,0 2,5 5,0 10 20
7. Ukup. suspend. 20 30 50 80 so

8. BPK, 0,!1 25 25 40 80 250
9. KPKc,- mg O,!! 125 125 200 400 700
10. Ukupni organski 15 17 25 40
ugljik UOU mg Cll
,,
(TOC)
ll. (za nbe l 2 3 3 3
ili dafl!lie, GF)
Ua. Bioloka
-
-
-
- najmanje
razgradljivost OOU 70
KPK%
12. Alwninii mw'l 2,0 3,0 3,50 4,0 4,0
13. Arsen mg/l 0,2 0,3 0,4 0,4 0,5
14. Baka; mg/l 0,1 0,25 0,4 0,5 0,5
15. Barij_ mg/] 2,5 3,0 4,0 5,0 5,0
16. Bor mg/] 1,5 2,0 2,5 3,0 4,0
17. Cink mg/l 1,0 1,0 1,5 2,0 2,0
!8. Kobalt mg/] 0,5 1,0 1,25 1,5 2,0
19. Kositar mg/l 0,75 1,0 1,25 1,5 2,0
20. Krom ukupni mg/I 1,0 1,25 1,5 1,75 2,0
21. Krom _mg/l 0,05 0,1 0,15 0,!5 0,2
22. Mangan mg/l 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0
23. Nikal 1,0 1,25 1,5 1,5 2,0
24. Olovo mg/J 0,2 0,5 0,75 1,0 2,0
25. Selen mg/l 0,02 0,03 0,04 0,05 0,1
26. Srebro !11g/l_ 0,1 0,15 0,2 0,3 0,5
ll!li! 2,0 3,0 4,0 5,0 10,0
28. Vanadij mg!! 0,05 0,05 0,075 0,075 0,1
29.Uk.!!Qni fenoli 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5
-----------------
9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA 213
1
30. Fluoridi
5,0
6,0
8,0
9,0
12,0
31.
1,0
2,0
4,0
5,0
10,0
32. Sulfidi
0,1
0,25
0,5
1,0
1,0
33. Sulfati '!Ill
-
-
- -
400
34. Kloridi
-
-
- -
1000 35. UkEE_ni fosfor
l
2
4
8
10,0 36. Djelotvor. klor Cl
2 0,2
0,25
0,3
0,3
0,3
"'Z!!_
37. Ortofosfati
1,0
2,0
3,0
4,0
-
38. Amo'!ii_ion mg Nn
O, l
0,5
1,0
3,0
-

0,5
1,0
1,5
2,0
10,0
40. NII
2,0
5,0
7,0
10,0
- 41. duik 11_1g_Nn
5
15
25
35 42. Mineralna t.!!i_a
5,0
10,0
15,0
20,0
30,0 43. Ukup. ulja i masn.
25
30
40
50
100
mg/l
44.
1,0
1,5
2,0
2,0
2,0
45. Ukupni ar.
O,Q2
0,05
0,1
0,15
0,2

46. Ukupni nitrirani
0,01
0,025
0,03
0,05
0,1
47. Ukupni
O, l
0,25
0,5
0,75
1,0
haloge n. ugljikovodici
'Eli!.
48. Ukupni
-
0,05
O, l
O, l
0,1
organofosfomi pesticidi

49. Ukupni org.anoldomi
- 0,025
0,05
0,05
0,05
pesticidi mg/I
50. Uk. pov. aktivne
4,0
5,0
7,0
10,0
20,0

51. Detergenti,anionski
1,0
2,0
4,0
4,0
10,0 'Eli!.
52. Detergenti,neionski
1,0
2,0
4,0
4,0
10,0 '!'&'!
53. Detergenti, ketionski
0,2
0,5
l,O
1,0
2,0 'Eli!.
54. Radioaktivnost
500
750
1000
1500
2000
* * U tablici m:Su sadrane koncentracije opasnih j drugih tvari, a ni drugih pokazatelja
doputenih za isputanje u prirodni prijamnik prve vrste, podzemlje, odnosno u "vrlo
(Isputanje otpadnih voda u takvim se ljeava u skladu s planskim
osnovama za upravljanje vodama i na temelju mjera u planovima za zatitu voda).
214 BOiENA TUAR: KANALIZACIJA
Dravni Plan za zatitu voda [3] propisuje potrebna istraivanja i ispitivanja
vode te i primjenu mjera zatite. Sastavni je dio plana i kategorizacija
vode radi postizanja planirane vrste vode. Kategorizacija se odnosi na
vodotoke, jezera, podzemne vode i more.
Prema "Pravilniku o vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari
u otpadnim vodama" prijamnici se dijele na:
"manje osjetljiva (vodotoci lli. i lV. kategorije) i
osjetljiva (vodotoci i jezera ll. kategorije).
Prema za otpadne vode dijele se na one:
do 10.000 ES (ekvivalent stanovnika) i
vie od 10.000 ES.
Ekvivalent stanovnika (ES) jedinicu prema BPK
5
(bio-
kemijska p<,>tronja kisika petodnevna) koja iznosi 60 g 0
2
na dan po stanovniku.
su stupnjevi prvi, drugi i
Radi boljeg razumijevanja problematike objanjavaju se neki upotrijebljeni
pojmovi:
Vrsta vode se arializom prema Uredbi o klasifikaciji. [ll] Vode
se prema svrstavaju u pet vrsta.
Kategorija vode planirana je vrsta vode prema kojoj se prijamnici na osnovi
kategorizacije razvrstavaju u skupine (mjerila odgovaraju pojedinoj vrsti vode
prema spomenutoj Uredbi)
Prethodno uklanjanje iz vode opasnih i drugih tvari, i to prije
isputanja u sustav javne odvodnje (predtretman otpadne vode). Propisuje se i za
otpadne vode ako u otpadnoj vodi ima tetnih i opasnih
tvari (poglavlje 8.).
za prema stupnju mogu se podijeliti na:
prethodni stupanj: uklanjanje krupnih i rasprenih otpadnih tvari,
prvi stupanj: primjena fizikalnih i/ili kemijskih postupaka kojima se iz otpadne
vode uklanja najmanje 50% suspendiranih tvari i najmanje 20% BPK
5
u odnosu
na ulazne vrijednosti,
drugi stupanj: primjena biolokih i/ili drugih postupaka kojima se u otpadnoj
vodi smanjuju koncentracija suspendiranih tvari i BPK
5
za 70-90%, a koncen-
tracija KPK (kemijska potronja kisika) za najmanje 75%,
stupanj: primjena fizikalno-kemijskih, biolokih i drugih postupaka, kojima
9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA 21S
se u otpad.n di
OJ vo Sina!1JUJe koncentracija hranjivih tvari (duik. fi fi .
80% i uklanjaju drugi posebni pokazatel" k . .. . t os or) naJmanje
drugog stupnja (biljni odstraniti primjenom
stupao' v'' . . . '. re'
isputanja kojim ili
nosti za pojedine pokazatelje, p J amru posttzu proptsane doputene vrijed-
d . . .
vode bez obzira na stupanj isputanje otpadne
"osjetljiva su ona d . . egonJe, podzemne vode),
voda uz stupanj ukktoJa d)oputeno isputanje otpadnih
., . . " . a egorlJe ,
manJe OSJetljiva su ona d ... . .
otpadnih voda uz stup:o ... Je doputeno isputanje
"posebno su ona III., lV. i V. vrste),
zatite (vodozatitne zone ili pos b ru OJuna se provode posebne mjere
e no YnJe a vodna
Tablica 9.2 Odno
1
... . .
.s ve tetne t stupnja
a) Vodotok svrstan u IV vrstu vode ("manje o . ti'
d SJ e va po

STUPANJ PRO
do 10.000 ES
10.000 do 50.000 ES

vie od 50.000 ES
orvi (l.)
orvi (l.)+ drugi (II.)
b) Vodotok svrstan u III tu d (" .
vrs vo e manJe osjetljiva
A
do 10.000ES STUPANJ PRot I AVANJA
vie od 10.000 ES . nrvi (l.)
Prvi(!.)+ drui (ll.)
e) Vodotok svrstan u II vrstu d (" .
1
..
vo e OSJet JIVa

do IO.OOOES
vie od l 0.000 ES
STUPANJ PRO( :rS( Ay ANJA
. orvi (l.)+ dru oi (ll.)
DfYI (l.)+ druo; (ll.) (.II.
d) Jezera, svrstana u II. vrstu vode ("osjetljiva
VELI INA A
STVPANJPRO ICAVANJA
za sve
prvi(!.)+ drugi (ll.)+ (Ill.)
216 BOENA TuSAA: KANALIZACLJA
. -.,Ar,; odamakojese iz za w ""ednostipokazateljauo,..,.......umv _ . .. ik
Tablica 9.3.: Grarucne vnJ . vanja isputaju u prirodni pnJamn
nakon stupnJa pr
'ea
STUPANJ
POKAZATEU1
VRIJEDNOST V ANJA
l. Ukupne suspendirane tvari 120-150 mgll
35 mg/l
Ukupne suspendirane tvari
od 10.000 ES)
60 mg/l
(do 10.000 ES)
25 mg 0,11
Biokemijska potronja
od 10.000 ES)
n. kisika BPKs (20oC), bez
40 mg o2n
nitrifikacije
(do 10.000 ES)
125 mg 02/l
Kemijska potronja kisika- od 10.000 ES)
KPK,;, 150 mg 02/l
(do 10.000 ES)
2 mg P/l
(10.000-100.000 ES)
,,
Ukupni fosfor
1 mg P/1
od 100.000 ES)
Ill.
15 mg N/L
Ukupni duik
(10.000-100.000 ES)
(organski
10 mg N/1
N+NH3+N02+N03)
od 100.000 ES)
9.1.1. Isputanje u more .. . .
. . o koritenja njome, IniJenjaju
gu amnike Nekim naseljima u
. . . bl" nih voda u pnrodne pn J . . .
se i isputanja _upotnje ..... . . vol"ni"i prijanmik. Dugogodtnja praksa
Hrvatskoj Jadransko Je I naJpo Jre J opravdavala se povoljnim postup-
adnih d putem u mo wta
isputanja o tp vo a ks. d. i asimilira otpadnu vodu te urus va
cima i da o t t ;dne vode i u
"kroorganizme. Uz bJOlosku razgra tvos o . . . vode mora.
rru da ne bi trebalo btti promJena u
masi morske vode se kazati da . se uz duljinu podmorskog
se moglo relativno lako do - . 3,00 m namiJ. enjen rekreaciji. Ipak
. baJni as propisane mne .
ispusta, o pC j . . w . adn vodeizazvaovidljivepromjene
-T wavanjatspustanjaotp e . al
. aeni"e u zatvorenim i poluzatvorerum uv ama,
morske vode, koje su sve Izr J b du o vremena.
d. = Jenu mase morske vode potre no g g Je jeza
9.1.2. Ispusti u rijeke i jezera
9. ISPUTANJE OTPADNIH VODA 217
Za svaki ispust treba utvrditi uvjete isputene vode, odnosno propisanu
vrstu vode prijamnika.
Prijamnici mogu biti vode rijeke i potoci, a isputanje treba biti odobreno
od vodnogospodarskih slubi, i to u skladu s zakonskim propisima ..
Ispusti otpadne vode u prijamnik mogu biti gravitacijski ili Konstrukcija
ispusta treba biti to jednostavnija, obliku korita rijeke i ne smije stvarati
prepreku u presjeku vodotoka.
Visinska Ijeenja ispusta ovise o razinama malih i velikih voda, ali i o visinskim
prilikama na slivnom s kojega se prikupljaju otpadne vode.
Ispusti otpadne vode u osim onih u more, koje je i
opisano, ispusti su u jezera i umjetne akumulacije, to s obzirom na ovih
voda koja je gotovo uvijek II. vrste, spadaju u skupinu "osjetljivih Za sve
takve ispuste nUno je provesti analize vode, odnosno kontrolu
isputene vode. Primjerena se prije isputanja mora osigurati
za
Isputanje otpadnih voda u jezera ili akumulacije ekoloki je problem, jer se
zbog prekomjernog unosa hranjivih tvari (duik i fosfor) pogorava vode.
U praksi se provode posebna istraivanja svakoga pojedinoga vodnog sustava, a
za prognozu stanja vode prijamnika nakon isputanja otpadnih voda
njuju se razni ekoloki modeli
9.1.3. Isputanje u tlo
U kad nema drugih prihvatljivih prijamnika je i isputanje u tlo,
a pritom je zapravo o i sputanju u podzemne vode.
Ovakav dolazi u obzir samo na gdje nije javna
kanalizacija su prikupljanje i odvodnja otpadnih voda lokalni. To je
otpadna voda bez tetnih ili opasnih tvari, a prethodno je obavezno do
stupnja.
U gdje je opskrba vodom zbog nedovo ljnih pa
je nuna tednja, otpadne se vode posebno prikupljaju, i iskoritavaju za
navodnjavanje poljoprivrednih kultura (Izrael).
9.2. Osobine ispusta
Na vanim kanalizacij skim sustavima treba, prema propisima, na kraju
sustava izgraditi uredaj za otpadne vode i ispust.
218 BOENA TUAA: KANAUZACUA
. dne vodne sustave na vode, pa je
Ispusti otpadne vode u pnro. . . ledu is utenih u odnosu na
nuno svaki ispust posebno anahzrratt po:m i- irati isputene vode
protok u prirodnom prijanmiku. Je v o ana IZ
i vode prijarnnika na mJestu sa zadanim uvjetima: vodoprivre-
Svaki ispust otpadne vode mora tti_us _a en.
dnima, sanitarnima, ekolokima, I. drug.tm.
Prema vrsti vode koju isputamo razlikujemo.
u mjeovitim sustavima kanalizacije,
tspus e . .
ispuste vode nakon I .. , ih oda (takvih jo uvijek ima na
ispuste ili djelonncno proctscen v
naim
. . . . no . e ras olagati podlogama
Pri dimenztomranJU Ispusta va
1
. p r . ti isputene vode l
dn od i za prirodnu vodnu sredmu, te ana tzrra otpa ev e,a .
vode prijamnika, a i lokalne uvjete.
1. dotok
2. odtok
3.
4. preljev
Slika 9.1. Ispust iz rasteretile . .. .
- ..... tpadne vode Ispusta JU
. b' .
Ispusb su, dakle, o . b" . balni .li podvodni-potopljeni (slika 9.2.).
u prirodne vodne sustave. Ispusti mogu ttt o t
Slika 9.2. Obalni i potopljeni ispust
. . .. amnike sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom
.. . . a minimalnih vodostaja (iako bi
Obalni se ispust naJcesce smije stvoriti zapreka toku
potopljeni bio bolje tjeenje). Odabrarum se rJe enJem ne
9. ISPUTANJE OTPADNIH VODA 219
vode, a je vano i estetsko uklapanje ispusta u okoli.
Podvodni se ispust u prvom redu, zbog zdravstvenih razloga, jer se
otpadne vode intenzivnije odnosno mijeaju s vodom prijamnika.
se podvodni ispusti uglavnom predlau za ispuste umore, rijeke,jezera i akumulacije.
Postoji li povrata vode prijamnika u kanalskl sustav, u ispusnom oknu
mora postojati osiguranje da se ova pojava (ablji poklopac ili zasun). U
kanalizacijskim sustavima s relativno malom otpadne vode potrebno je na
ispustu osigurati minimalnu brzinu To se postie crpkama ili auto-
matske dozane komore sa sifonom (Milerov sifon) (slika 9.3.), to se obavezno
primjenjuje za ispuste na zemljite.
Slika 9.3. Dozana komora i Milerov sifon
Sifoni se od keramike ili betona, a promjer odvodne cijevi treba osigurati
brzinu pranjenja od 1,0 do 1,5 m/s. Broj je pranjenja od 10 do 15 puta na dan.
9.2.1. Obalni ispusti
Pri ispustu otpadne vode u prirodne prijamnike, u kojima visina vodostaja varira,
to je i pa je i za morske ispuste (plima-oseka) potrebna provjera za
dva pod tlakom (pri visokom vodostaju prijaninika) i sa slobodnim
vodnim licem. Takvim se utvrduju najpovoljnija kota dna na ispustu
te promjer i nagib dna kanala (slika 9.4.).
12 22
om
'y-.".-
J 0.8"1.. 2g

'1100cm
soam
"' o
Slika 9.4. Rjeenje obalnog ispusta za dva razine vode u prijamniku [6]
220 BOENA TUSAR: KAr.AUZACLJA
U visoke vode (kota 126,00) javlja se pod tlakom, piezometarska
linija ima pad 0,44/ ()O uz nagib dna kanala 0,8/ ()0. Prilikom vodostaja
122,00) je sa slobodnim vodnim licem, a sam je ispust potoplJen zbog estetskih
i zdravstvenih razloga.
Ispusti zavravaju ispusnom glavom na obalnom dijelu. Ona mora biti solidno
izvedena da se strujanja vode. Na ispustu uvijek treba stabilizirati
dio obale, i to na mjestu samog ispusta i oko njega.
Ispusti se s vanjske strane reetkom, a na kraju cjevovoda povratnim
poklopcem, koji pri visokom vodostaju povrat vode iz vodotoka u kanali-
zacijski sustav (slika 9.5.).
-+---"'"'--+
Slika 9.5. Detalj obalnog ispusta
Uvijek, kad je to ispust treba zbog estetskih i zdravstvenih razloga
postaviti ispod razine male vode. Na ispustima se skupljaju galebovi, a
i takori, a to valja
9.2.2. Podvodni (potopljeni) ispust
Podvodni se ispusti, radi zatite od vanjskih utjecaja, ukopavaju u dno
je i njihovo polaganje na dno i zatita betonskim koJI
osiguravaju stabilnost cijevi.
9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA 221
se podvodni ispust u priobalnim dijelovima ukopava u dno, a pri
se dubinama vode u prijamniku polae na dno.
Prilikom polaganja cjevovoda, odnosno njegova potapanja, treba raditi osobito
paljivo. rada ovisi o vrsti i tipu cijevi te o uvjetima lokacije, to je
za svaki pojedini
Ekoloki i sanitarni uvjeti zahtijevaju to bolje mijeanje isputene vode s vodom
prijanmika, i to radi breg smanjivanja koncentracije pojedinih isputenih tvari i to
manjeg propisane vrste vode prijamnika.
Zbog tog se razloga na kraju podvodnih ispusta postavljaju difuzori
(slika 9.6.), kojima se voda isputa u vie mlazova, okomito na strujanje vode u
prijamniku. Nuno je osigurati primjerene izlazne brzine, to je na vie
gravitacijski ako je poloaj kanala povoljan u odnosu na dubinu ispusta,
crpne stanice na kraju obalnog dijela ispusnog kanala ili
Milerovim sifonom.
Na podvodnim ispustima na kraju obalnoga dijela, odnosno na
podvodno ga, obavezno se postavlja oduno okno za zatitu od ulaza zraka u podvodni dio.
Na slici 9.6. prikazanje difuzor s dva otvora na kraju podmorskog cjevovoda,
poloenog u more na dubini od 50 metara.
U'I;>OO
_ TP<J.U!!i!!.L."" OPIOOI>OO
.... /\;""/ ........
g.=.....
JC[ME"'OM
Slika 9.6. Detalj difuzora (lOJ
9.2.3. Isputanje u tlo
Otpadna se voda, nakon prolaza kroz jamu, dvokatni talonik ili neki od
gotovih za bioloko ako u blizini nema prikladna prijamnika
(vodotok, more, melioracijski kanal ili sl.), moe ispustiti na filtarsko polje za
podzemno natapanje.
222 B02ENATIJAR: KANAIJZACUA
je ispusta u pjeskovito zemljite s dubljom razinom podzemne
vode (3 m ili vie). iz b is trena voda pri ovakvom se podzemnom natapanju
ili subirigaciji dijelom bioloki, a se kapilarne die kroz
zemljite do biljnoga korijenskog sustava.
Sustav podzemnog natapanja iskoritenje ostatka otpadnih hranjivih
tvari (duik, fosfor) u poljoprivredi, a da pritom ne izaziva neugodne pojave, npr.
irenje insekata.
Toloittik
Slika 9.7. Shema podzemnog natapanja [2]
shema podzemnog natapanja prikazana je na slici 9.7. Otpadne se
vode dovode u talonik, iz njega u dozanu komoru i na ispust u drenove. U mnogim
se sustavi podzemne subirigacije uvelike primjenjuju kao dopuna malim
za vode.
se otpadnih voda, prije podzemnog natapanja, mora obaviti
veoma paljivo. Poeljna je (ali nije obavezna) i trulena obrada u jami.
Povrina potrebna za smjetaj podzemnog sustava navodnjavanja mota biti po
ravna, s malim nagibom, kako je to prikazano na slici 9.8.
Tamo gdje nije vodoopskrbni sustav je opskrba vodom individualna,
iz bunara, podzemno se natapanje moe primijeniti samo ako ne okolne
bunare. S obzirom na smjer toka podzemnih voda prvi bunari moraju biti:
100 m nizvodno od zavretka sustava- drenova,
30 m uzvodno od sustava- drenova,
50 m po strani od krajeva sustava- drenova.
Podaci su priblini, a potrebno je, posebno na krakim uvaiti lokalne
hidrogeoloke prilike.
otpadna voda u jami isputa se u mreu drenskih
cijevi, odakle se upija u zemlju. Kako u zemlji ima zraka, razvijaju se aerobni procesi
i organske se tvari mineraliziraju, a voda se mijea s procjednom vodom ili se
transpiracijom preko biljaka u atmosferu. Radi osiguranja opisanoga procesa,
drenane cijevi ne treba polagati duboko.
Na slici 9.9. prikazanjepresjekdrenanogrova,naslici 9.10. duljine i
razmaci rovova, a na slici 9.11. detalji polaganja cijevi.

9. ISPUSTANJE OTPADNIH VODA 223
t>lljN.I.l.l.
$- 'E,.3-,
Slika 9.8. Shema podzemnog natapanja s okretnim lijebom (koritom)- klackalica [2]
1-----maz 2Dm,
Slika 9.9. Presjek drenanog rova [2]
o)
SJika 9.10. Raspored u sustavu podzemnog natapanja:
a) s obostrarum b) s [2J
224 B02ENATUSAR: KANALIZACLJA
} Him
Slika 9.11. Detalj polaganja cijevi [2]
. ,
Tablica 9.3.: Duljine drenova
Vrsta zemljita
Krupan pijesak
Sitan pijesak i porazna zern)j!l
Laka oieskovita
Teka pjeskovita
.l
l
l
'
l
l l
ls:
l .
i l JMOJ
l
$Qhfzr1
liJ/Mje
:pO.DOJ
l
Duljina drena po
stanovniku u m
4
6
12
18
Prilikom isputanja otpadnih voda u podzemnu irigaciju ili intennitentne
filtre izuzetno je vano da dozana komora bude ispravno dimenzionirana. Najvanije
je da se u drenani sustav u to vremenu upusti takva vode da se sve
drenane cijevi i glavni vod istovremeno ispune kako bi se cijela povrina polja za
podzemno natapanje opteretila. Tu ispunjava dozana komora sa
svojim a njen kapacitet mora biti za l 0% od ukupnog volumena svih
cjevovoda u sustavu podzemnog natapanja.
Navodnjavanje je druga ispusta na zemljite, a ga je provoditi
rasprivanjem, plavljenjem ili iz otvorenih kanala. Ako se navodnjava
otpadnom vodom (to nije nju se mora prethodno dezinficirati. Oba vemo
treba predvidjeti kontrolu otpadne vode i proizvoda koji se tako uzgajaju, a
se propisuju i zatitne zone, i to otprilike 200 m oko zemljita koje se navodnjava.
9.1SPUSTANJE OTPADNIH VODA 225
Literatura:
l. Council directive concerning urban waste woter treatment, EU Directive 91/271/EEC
2. P: Objekti i za otpadnih voda,
knjiga, Beogrnd 1965.
3. Dravni plan za zatitu voda, NN br. 8/99.
4. Health Aspectes of waste wo ter und Excrete use in Agriculture and Aquaculture, IRCWD
News 23,1985.
S. Margeta, J.: Kanalizacija naselja, u SplitU, fakultet Split, 1998.
6. M.: Snabdjevanjevodom i kanalisanje naselja, fakultet Beograd,
1980.
7. Pravilnik o vriJednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama, NN br. 40/99.
8. Pravilnik o katastru emisije u okoli, NN br. 36/96.
9. Tuar B.: Gospodarenje otpadnim vodama naselja na Jadranskoj obali, Druga hrvatska
konferencija o vodama, Hrvatske vode od Jadrana do Dunava, Dubrovnik, Hrvatska,
19.-22. svibanj 1999., 971-978.
10. Tuar B.: Dokumentacija Za kanalski sustav Vzsa, fakultet u
Zagrebu, Zagreb, 1994.
ll. Uredba o klasifikaciji voda, NN br. 77/98.
12. Uredba o standardima mora na morskim plaama, NN br. 3311996 .
13. Zakon o vodama, NN br. 107/95.
226 B02ENA TUAR: KANAUZACLJA
,,
KAZALO POJMOVA
A
aerator- Sovent, 90
agresivne vode, 102
aktiviranje ispiranja, 33
-infracrveno, 33
-pneumatski 33
-noni, 33
- radarski protuvandalski, 33
aktivni mulj, 200
akvakulture, 209
amonijak. 206
aparat za elektrovarne spojeve, 64
autopurifikacija 183
azbest cementne cijevi, 56, 170
B
bakreni lim, 22
bakterije: aerobne, 183
anaerobne, 183
betonske cijevi, 66,170
bide 37-38, 137
biljni
bio A.M. 203
bio-disk, 198
biokemijska potronja kisika (BPK),l2
biokom, 202
biokon, 204
bio-lagwn 207
bioloko otpadnih voda, 198
biotip, 201
brtva, 67
e
cijevi, 49-68
-azbest cementne, 56, 57,.170
- betonske, 66,170
- HDPE cijevi, 65
49-52, 170
-lijevano eljezne, 52-54
- od sivog lijeva, 54, 55
-olovne, 59
- 60-65
- PVC cijevi, 60

lim, 22
zahod, 30
D
Dalma-reka spojnica, 57
deaerator (Sovent), 90
detalji, 150
difuzor, 221
dizanje otpadne vode, 98
razdjelni sustav, 72
djelovi kanalizacije, Sl
dozana komora, 219
dozani sifon, 219
drenana kanalizacij a, 96
drenani vodovi, 97
dvorina kanalizacija, 95
dvokatne talonice, 193-198
28
E
20
Ekorol, 203
ekvivalent stanovnik, 198
ekvivalentni faktor, l 08, l 09
armatura, 36
elektrospojnica, 62
emajliranje, 39, 42
Emscher, 193
ergonomija, 19
etani luk, 52
F
fajansa, 21
fosfor, 213
fazanski komadi, 50
G
glavni dijelovi kanalizacije, 81-95
- grane, 84, 179
-gumeni prsten, 52
- horizontalna katna mrea, 82
- na javnu kanalizaciju, 93
- sabima horizontalna kanalizacijska
mrea, 91
- vertikalna kanalizacija, 85
H
kanalizacije, l 07-122,
IJO
- dimenzije ventitacijskih vodova, 114
228 BOENA TUSAR: KANALIZACLJA
-dimenzioniranje oborinske kanalizacije, 117-
122
-dimenzioniranje 122
-prema DIN 1986,110-113
-prema Smjernicama grada Zagreba, 108-110
higijenski suhi zahod, 185
otpadne vode, 101
horizontalna katna mrea, 82
HPDE cijevi, 63
hrapavost cijevi, 120
hvatalo masti, 103, 104
I
Imhoff, 193
iskop rova, 169
ispiranje, 25
ispitivanje vodonepropusnosti, 181, 182
isputanje otpadnih voda. 211-225
izbor kanalizacijskog sustava, 73
izvedba kanalizacije, 163-182
K
kada za kupanje, 38-40
kada za tuiranje, 40, 137
isputenih voda, 211
kamen, 22
- prirodni, 22
-umjetni kamen (terazzo), 22
kamentina, 21
kanalizacija naselja, 70-77
- drenana, 96-97
77-95
- dvorina, 95-96
kanalizacijski zasun, 47
kaskadno okno, 153
kaskadno revizijsko okno, 153
zahod, 31-32
sanitarni porculan, 21
- fajansa, 21
- kamentina, 21
KBSR- sustav, 67
cijevi, 49
kiselo vrenje, 183
kina vertikala, 85
klozomat, 27
koeficijent oticanja, t l 8
v. naglavak:
komandni ormari, 99
,,
kombinirani kanalizacijski sustav, 73
kontrolno okno, 172
konzole, 35
KPK, 13
crpna stanica, 98-100
kanalizacija, 77-95
kudjelja, 52, 53
L
lagune, 206
lim,22
- bakreni lim, 22
22
lijevano-eljezne cijevi, 52
- cijevi od sivog lijeva, 54
lijevano eljezo, 22
luk, 50, 52, 55
M
materijali, 21
materijali za cijevi, 49
metanska vrenje, 183
mijealica, 36, 41
Milerov sifon, 219
mjeoviti kanalizacijski sustav, 70
209
mokrionici, 32
32
-upravljanje, 33
-zidni, 32
montani sanitarni 43, 44
montano revizijsko okno, 58
more, 216
N
nacrti, 141
nagibi kanalizacije, l 09
naglavak, 50, 51, 52
neutralizacija otp. vode, l 02
o
obolni ispust. 218 219,220
oborinska kanalizacija, 93
obujmica, 177
odabir 205
odbojni poklopac, 47
47, 103-106
-benzina, 105
103
- sapunice, l 06
- kroba, l 05
odstranjivanje otp. tvari, 183
oduni vodovi, 88-91, 180
- primarni, 89
-sekundarni, 89, 90
- sovent, 89, 90
studor, 91
odvodnja oborinskih voda, 77
ogranci, 179
Olovne odvodne cijevi, 89
otpadna voda, 11-18, 211
otpadne vode, 14-15
komunalne otp. vode, 16
otpadne vode, 11-14
oborinska, ll, 16
- sanitarna, ll
- tehnoloka, ll
otyori za 176
p
PE-HD cijevi, 62
pisoari v. mokrionici, 32
plastika (sanit. predmeti), 23
pneumatska armatura, 36
podzemna voda, 16
polaganje cijevi, 169, 171
polietilensko okno, 154
porculan sanitarni, 21
PVC -cijevi, 60
poviena temperan.rra otp. v. 101
sanitarnih predmeta, 28, 35
93, 142, 164
primarna ventilacija, 89
pritisak u vertikali, 86
procesi otp. vode, 183
procjedne vode, 16
projekt kanalizacije, 123-
- detalji, 150-157, 160
107-122, 130-133
-nacrti, 141-161
-normalni presjek, 149
- poloajni nacrt, 141
potopljeni ispust. 218, 220
137-140
-predradnje, 123
predzidne instalacije, 43
- 177, 178
- procjedne vode, 16
projektni zadatak, 124-127
-sheme vertikala, 145-147
133-136
opis, 127-130
- tlocrti, 142-144
- uzduni presjek, 148, 159
KAZALO POJMOVA 229
R
rasteretna 218
razdjelni kanalizacijski sustav, 71
redukcije-prijelazi, 51
revizijsko okno, 153
rezervoar, 98
rukovanje ispusnicom, 36
s
sabima horizontalna kanalizacija, 91, 177
sabirne jame, 186-189
t 83
sanibravo, 100
sanitarna sigurnost (higijena), 19
sanitarni porculan, 21
sanitarni predmeti, 24-42
-bide, 37-38
- kada, 3 8-41
- mokrionici, (pisoari) 32-33
-sudoper, 41-4-3
-umivaonici, 33-37
-zahodi, 24-30
specijalni zahodi, 30-32
sekundama ventilacija, 89, 90
separatori, 47, 103-106
jame, l 89-193
sheme vertikala, 145, 146
sifoni, 23-24
-isisavanje vodenog sifona, 83
- neisisni sifon, 24
- samoisisavanje, 83
- vodeni 23
sigurnost upotrebe sanltamih predmeta, 19, 20
situacija, 141, 158
skretnica, 40
slivna povrina, 119
slivnici, 44-46, 48
- balkanski, 46
-dvorini, 45
-krovni, 45, 46
-podni, 46
SMU odvodni sustav, 54
soniplast, l OO
soprobnost vode, 206
sovent-sistem ventilacije, 90
specijalni objekti u kanalizaciji, 98-106
133-136
studor-oduni ventil, 91
sudoper, 4), 42
suglasnost komunalnog 125
suhi zahod, 25
sustav kanalizacije, 79
230 B02ENA TUAR: KUtNA KAHALIZA.CUA
T
talonici, 102, 194
opis, 127130
uvjeti, 128
temeljna 91, 174
temperatura otpadne vode, l O l
kanalizacija, 75
26
tlocrti, 142, 155
topla voda, IOI
trulite, 195
u
umivaonik, 33-35, 137
umivaonika, 35
tipovi umivaonika, 34
34
34
. 34
upojni zdenac, 78
predmeti, 44
44
. slivnici, 47
47
uzduni presjek, 159
v
vakuumska kanalizacija, 76
vakuumski zahod, 31
ventilacija kanalizacije, 88, 89
vertikale, 178
vertikalna kanalizacija, 85
vodonepropusnost, 181
vrijeme truljenja, 195
z
zahodi, 24--30
30
. 31,32
monoblok, 27
31
s ispiranjem, 25
s niskim 27
s tuem (klozomat}, 30
s visokim 26
tipovi i vrste koljki, 29
. ugradbeni 27
vakuumski, 31
4 7
- odbojni poklopac, 47
,,
SAN\OBORK;.\
IZACIJSKI BETONSKI SUSTAV KBS
REVIZIJSKA OKNA;SPQJNICE, PRSTENI, ZAVRETAK OKNA, ELJEZN().UJEVANI POKLOPAC
Geberit
u naprednoj tehnologiJI Instalacija vode i odvodnje
EVftlpeld pionir u ... ...,_
,.m_
Geberit ;e osnovan 1874.,
kada je gospodin Caspar
Gebert u Rapperswilu pored
Zuricha ($vicarska) otvorio
trgovinu materijalom za
vodu i odvodnju. Kompanija
je bila u lllasnittvu obiteiF
123 godine, a od 1999. je
druttvo.
Gabarit je prvi napravio
d<venl (110!5).
prvi je u Evropi prim-
jenjivati materijale
(1935), te je postao sinooim
za inovaciju i kvalitetu sani-
tame opreme.
---
u....,_., ......... u

Danas Geberit Grupa, koja se sas-
toji od 14 tvornica u $vicarskoj,
Austriji, Haliji, Portugalu,
SAO, Kini, Sloveniji i Velikoj Britanij
ima preko 400) zaposlenih.
Ukupni prihod za 1998. iznosi
1,032 mlrd et-F.
Prodajna mjesta se nalaZe Skoro u
svakoj Evropskoj di'8Yi kao i u
Kanadi i SAO.
lapfaw se 85% lJI:upnog prihoda
realizira izvan Svicarske.
s...e tvornice Grupe posjeduju naj-
suvremeniju tehnologiju koi&
brzu isporuku svim
kOrisnicima.
Geberlt: K_..... na pnom
-
8vake godine Gebeflt investira
iznos svog pri-
hOda u istraivanje i razvoj novih
kao l
proizvoda. Svi noYi proizvodi se
odmah certlficiraju za sva tr:ita
gdje je Geberil prisutan. Geberit je
medu prvim kOmpanijama koje su
u $vicarskoj dobile EN ISO 9001
--
[ili
11m
a-
Prodajni koncept Geberita je bazi-
ran na atrategiji usmjerenoj na
vodoinstalaterska zanimanja i
specijalizirane veletrgovce.
GeberitOYi centri za obuku diljem
Evrope redovito insta-
latere, ininjere, pro;ektante,
arhitekte i eve ostale korisnike ...
GeberH Pluvta
Odvodnja oborinskih voda sistemom podtlaka
Geberit Pluvia odvodnja oborinsklh
voda s krovolta bazirana je na prin-
cipu podllaka uzrokovanog gniVitaci-
jom. Sistem se 8llltCiii od krovnih
vodoloYnih p, cijeYI i fazonski1
komada od Geberlt HOPE,
;eo;.......",.._....."_,.. ..
----
,_....,. princ;pu-
Gebelil_...."..,..,. --
nu ottYotfl1u b8z polretlnih padova
na odYocbJm cjeYOYOdu.
PNdnoetl Pluvll ........
Cl fleksibilnost pri
-
a I"'88T8 padova na odvodnom
-
a .-_., """"'"
a rnarf utoAak raMog vremena na
....,mitu
a """""'""-Je_.
a manjo- prooton>m
wdenje._

.lednostavnl i brzi sistem
-ja
Geberil P/uvia Sistem
----

/. l&
Geberlt Pluvta ......,. = a horizontalnim
cjevtMJdom
D nekoliko vertikala
D minimalnim iskopima
.GEBERIT
INSTITUT HRVATSKE
CIVIL ENGINEERING INSTITUTE OF CROATIA
!OOOO ZAGREB, JANKA RAKUE l, PP 283
tel.: 01/6144 Ill, fax: 0116144 781,0116144 769
Poslovni centar OSIJEK
Drinska 18
tel.: 031/274 400, fax: 0311274 400
Poslovni eentar RIJEKA
Viktora Cara Emina 5
tel.: 0511330 744, fax: 0511330 810
Poslovni centar SPLIT
Matice Hrvatske 15
tel.: 0211523 333, fax: 021/551 152

Kucna Kanalizacija B.tusar

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Kucna Kanalizacija B.tusar

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

UDBENICI U ZAGREBU

MANU ALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

stiJ' ena. K .' . . '

i prilikom naknadne ugradnje drugih

ml moe se p;en:Uestiti poto postane nepotrebnim na pnvr

Das könnte Ihnen auch gefallen