Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Pā‘ani ai
Ka Ho‘ākāka ‘ana i ka Mana‘opa‘a Kaiāulu Hawai‘i no nā Keiki
Papa ‘Elua ma ke Kula Kaiāpuni ‘o Ānuenue
He ‘Ōpa‘a Ha‘awina
26 Nowemapa 2008
‘Ōlelo Ha‘i Mua
makemakika, nā huli kāknaka a kānāwai, a me hana no‘eau, ‘oia ‘i‘o nō, e ho‘ohana
No laila, ‘o kēia pepa ka hua o ko‘u a‘o ‘a‘a ‘ana aku i Malaki a me ‘Apelila i
hana ‘ana o kahi. Ua loa‘a mai ia’u kēia manawa kūpono e a‘o aku i ka papa ma hope
Ma hope mai o ka Royal School mua, ‘o kēia nō ka manawa mua paha i a‘o ‘ia
Malina-Wright no ka hilina‘i ‘ana mai ia’u me kā lāua mau haumāna ‘eleu loa a me
ka hā‘awi ‘ana mai iā‘u i kēia manawa kūpono e ha‘i aku i ko‘u mau mana‘o i kona
papa haumana!
2
Papa Kuhikuhi
Ha‘awina 1………………………………………………………………5
Ho‘omaopopo ‘ana i ko kaiāulu mau māhele
Ha‘awina 2…………………………………………….…………………………6
Ho‘omaopopo ‘ana i nā māhele ma waena o nā wahi lehulehu a me pono‘ī
Ha‘awina 3…………………………………….…………………………………9
Nā ‘ano like ‘ole o kahi lehulehu
Ha‘awina 4………………………………………………………………...……18
Nā pili ‘ana ma ka ‘ahupua‘a
Ha‘awina 5………………………………………………………………..….…21
Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o ka mahele kai
Ha‘awina 6…………………………………………………………………...…23
Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o nā mahele uka a me kula
Ha‘awina 7…………………………………………………………………...…25
Ho‘oma‘ama‘a ‘ana hou nā pilina kaiāulu o ke ahupua‘a me ke kaona i keia lā
Ha‘awina 8……………………………………………………………………...26
Hana ‘ana kahi lehulehu mālie no nā keiki e pā‘ani ai
Hō‘ulu‘ulu…………………………………………………………………...……………..31
3
Ho‘ākāka ‘ana Ana Kaiāulu
…I ‘ole ke ao ‘ia mai, hele hewa nā kanaka; a o ka mea mālama i ke kanawai, pōmaika‘i ‘o ia.
- Nā Solomona, 29:18
laulima, ka ka‘a ka‘ana, a me ke ka‘a mālama. Koe kēlā, he mea le‘ale‘a ka ho‘olālā ‘ana i
kahi! I ho‘olako ‘ia ihola kēia ‘eiwa mau ha‘awina ma luna i mea e ho‘omaka a‘e ai i ka
4
Ka Pā‘ani ‘ana o nā Keiki i ke Ao Lehulehu a me ke Ao Pono‘ī
Ha‘awina 1 - Ho‘omaopopo ‘ana i ko ke kaiāulu mau māhele
Kūkākūkā – I kēia lā, e kama‘ilio ana kākou i ke kaiāulu. (E kākau i nā hua ‘ōlelo i ka
papa‘ele‘ele.)
Hiki i nā hā‘ina i kēia mau hua ‘ōlelo: hoalauna, hoa noho, wahi noho like o ka po‘e,
kūlanakauhale, kūlanahale, kūnanahale, kaona, pu‘uhonua.
Ka mana‘o nui: kahi, kekahi po‘e e noho ‘ana pū me nā pahuhopu like, a me kōkua
lākou kekahi i kekahi.
Kanaka: E koho ‘oe i kekahi lālā a me hana i kekahi ki‘i ‘inoa ‘ia ma
lalo (nā mea e pono ai: 8”x8” pepa ke‘oke‘o a me kekahi mau
peni kala).
5
Ka Pā‘ani ‘ana o nā Keiki i ke Ao Lehulehu a me ke Ao Pono‘ī
Ha‘awina 2 - Ho‘omaopopo ‘ana i nā māhele o nā wahi lehulehu a me pono‘ī
AO PONO‘Ī AO LEHULEHU
5 minuke - Na wai ke kuleana e mālama, ho‘okahi mea ā ‘ekolu mau kanaka paha
ai‘ole nā kanaka a pau ‘o ia?
No kekahi hui, e koho ‘oukou i ho‘okahi Mea Kākau a me ho‘okahi Mea Ha‘i
‘Ōlelo, a ‘o Nā Mea Ho‘opaepae nā mea ‘ē a‘e.
6
kauhale lumi ‘au‘au pāka
ke‘ena lumi ho‘okipa pāka wai
ke‘ena ‘aupuni lumi kuke panakō
ke‘ena kauka niho lumi lawelawe papa hō’ike
ke‘ena kula lumi moe papa hulei
kikowaena ku‘ai lumi papa pua‘i wai
kua‘aina mahina ‘ai ulu la‘au
kuahiwi mākeke wahi kūkulu
kula ha‘aha‘a māla pua ‘aha ho‘okolokolo
kula ki‘eki‘e māluawai ‘alanui
kulanui mauna ‘alapīpā
lānai pā hale ‘īpuka
lo‘i kalo pahu leka
20 minuke - I hope loa, e hō‘ike aku kā ‘oukou hana ‘ana i ka papa. Pili ‘ana nā
wahi palekana o ‘ano palekana, e ha‘i aku i ka papa i kā ‘oukou mana‘o.
‘Eia ma lalo kekahi hua e hiki ana mai ka papa ‘elua (ua kaha nō ho‘i lākou i nā ki‘i
ma‘alahi no nā wahi a pau a ho‘ohana lākou i nā hō‘ailona o nā po‘o no nā wahi
palekana a me ke kiko nānau no nā wahi ano palekana):
7
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E lawe mai ‘oe i ‘elua ki‘i mai kekahi makakina e ho‘ike ‘ana i kahi
lehulehu a me i kahi pono‘ī, ai‘ole e kākau ‘oe i ‘elua paukū e wehewehe ‘ana i nā
mana‘o. Hiki iā ‘oukou ke ho‘ohana hou i nā ki‘i lawe ‘ia i kēia lā. I ke kau a‘e e
kūkākūkā kākou e pili ‘ana o nā pālena ma waena i nā ao lehulehu a me nā ao pono‘ī.
8
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 3 – Nā ‘ano like ‘ole o kahi lehulehu
Kūkākūkā (30 minuke): E wae ‘oukou i nā ki‘i mai ka Ha‘awina Mua (i ‘ole e lawe mai
i mau ki‘i no kēia hana ‘ana) ma waena o nā ‘Ekolu mau ‘Ano
Wahi Lehulehu:
Hui (30 minuke): Ke nānā ‘ana i kā ‘oukou mau ki‘i nui no kahi lehulehu:
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E kākau i loko o kou puke i kekahi paukū e wehewehe ‘ana i kou
wahi lehulehu punahele e pā‘ani ai:
9
Ke ‘Ano Alanui:
10
11
Ke ‘Ano Wahi Siwila / Mo‘omeheu
12
13
Ke ‘Ano Wahi Hamama
14
15
16
17
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 4 – Nā Pili ‘ana ma ka ‘Ahupua‘a
Kūkākūkā (40 minuke): E nānā i kekahi ki‘i ahupupa‘a. He aha nā Kā‘ei ‘Ekolu i loko
o kekahi ahupua‘a? (Ke kai, ka ‘āina kula, a me ka uka.)
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E kākau ‘oe i loko o kou puke i kekahi paukū e wehewehe ‘ana
i kou wahi punahele e pā‘ani ai i kekahi ahupua‘a. • He aha
kona ‘ano? • ‘O wai nā mea i mālama i ia? • Pehea kona
nui? • He wahi ‘eu‘eu i ‘ole mālie kēlā? • He wahi palekana
kēlā? • Pehea ka ‘ano o ko lākou pālena? • Aia he puka ma
‘ane‘i? • Pono kēnā wahi i kekahi hana ho‘ohanohano? • I
ke kau a‘e e kūkākūkā kākou no nā pilina i loko o ke kā‘ei
kai.
18
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu Na____________________
Ha‘awina 4 – Nā Pili ‘ana ma ka ‘Ahupua‘a Lā____________________
19
Ahupua‘a. 1993, Marilyn Kahalewai. Hiki i ku‘ai ‘ia ia mai www.besspress.com mai,
27”x36” (lamineka ‘ia). E kūkākūkā i nā wahi i loko o kekahi ahupua‘a.
20
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 5 – Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o ka mahele kai
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E kākau ‘oe i loko o kou puke i kekahi paukū e wehewehe
‘ana i kou wahi punahele e pā‘ani ai i ke kā‘ei kai.
21
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu Na___________________
Ha‘awina 5 – Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o ke kā‘ei kai Lā___________________
ulu pū hala / ‘ohe / niu kahi i kanu ‘ia ka mea ‘ai no kēlā me kēia lā
22
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 6 – Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o nā kā‘ei uka a me kula
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E kākau i loko o kou puke kākau i kekahi paukū e wehewehe
‘ana i kou wahi punahele e pā‘ani ai i nā māhele uka a me kula.
23
Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o nā mahele uka a me kula, Na___________
Ha‘awina 6 – Nā pilina o ka ahupua‘a i loko o nā mahele uka a me kula Lā___________
24
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 7 – Ho‘oma‘ama‘a ‘ana hou nā pilina kaiāulu o ke ahupua‘a me ke kaona i kēia
lā.
Kūkākūkā (60 minuke): Ka mana‘o nui o Kaiāulu: kahi, kekahi po‘e e noho ‘ana pū
me nā pahu hope like, a me kokua lākou kekahi i kekahi.
25
9. Aia kahi palekana ‘ole no nā keiki e pā‘ani ai ma kēia mau
‘ano kahi kaona?
Ha‘awina Ho‘iho‘i: E ho‘omahele no ‘elua mau hui e koho ‘ana ko ‘oukou kahi punahele e
pā‘ani ai. No ka lā apōpō, e lawe mai ‘oe i kekahi ki‘i a i‘ole he paukū e wehewehe ‘ana i kou
kahi punahele e pā‘ani ai i nā māhele uka a me kula. I ke kau a‘e e ho‘olālā kākou i kahi
lehulehu e pā‘ani ai ma kēia ‘ahpua‘a!
26
Ho‘omaopopo ‘ana i Kahi Lehulehu
Ha‘awina 8 – Hana ‘ana kahi lehulehu mālie no nā keiki e pā‘ani ai
Hui (120 minuke): E ho‘olālā kākou i kahi lehulehu e pā‘ani ai ma kēia ‘ahpua‘a!
Ho‘ohana i ko kākou mau ki‘i a i‘ole he paukū e wehewehe ‘ana i kou kahi punahele e pā‘ani
ai i nā māhele uka a me kula.
Nā ‘elua wahi lehulehu i loko o ka Pālolo ahupua‘a koho ‘ia no kēia ha‘awina: ‘o ka Palolo Sports Park (#1, ma
kula) a me ka Waikīkī Golf Course (#2, ma kai).
27
Kahi no ka Paka Papa Huila (ma kula)
28
Ka hana hope loa no ka hui Paka Papahuila, ‘o “Iwipo‘o Paka!”
29
‘Eia ka hana hope loa no ka hui Paka Le‘ale‘a / Paka Wai!
30
Hō‘ulu‘ulu
au i kēia manawa, ua maika‘i paha kēia seminā no nā haumana mua li‘i paha. (‘O ka
Akā, ua le‘ale‘a nui nā haumana papa ‘elua i ka ha‘awina hope loa. Hō‘ike akula nā
haumana ‘eleu loa i ko lākou hana ‘ana, o ka Paka Papahuila a me ka Paka Le‘ale‘a,
Ua makemake au e ‘ōkomo pū me
31
Papa Wehewehe ‘Ōlelo
Ha‘awina 1
awa – port (harbor) hale ‘uwī waiū – dairy kūlanakauhale – city
hale – house hale waihona puke - library kulanui – university
hale ‘aina – restaurant halihali ‘ana - transportation lānai – porch
hale hana - factory hi‘onaina – landscape lo‘i – irrigated terrace
hale hō‘ike‘ike - museum hoalauna - neighbor luakini - temple
hale holoi lole - laundromat hoa noho - neighborhood mākeke – market
hale inu kope – coffeehouse honu - turtle māla pua – flower garden
hale kanaka ‘ako lauoho – barbershop hula halau – hula school māluawai – lake
hale keaka – theater ka‘a ‘ōhua – bus mauna - mountain
hale ki‘i ‘oni‘oni – movie theater ka‘a uila - streetcar pā – fence / wall
hale kinai ahi – fire station ka‘e - curb paikikala - bicycle
hale kiwila – city hall kahakai – beach pā hale – yard
hale koa – fort / military base kahawai - river pahu leka - mailbox
hale kū‘ai - store kahua hānai pipi - ranch pāka – park
hale kū‘ai puke – book store kahua hō‘ike‘ike holoholona laka ‘ole – zoo palekana - safe
hale leka – post office kahua mokulele – airport panakō – bank
hale māka‘i – police station kahua pā‘ani - stadium papa hulei – teeter totter
haukapila – hospital kalaka – truck pueo – owl
hale ‘oihana – workshop kaona - town pu‘uhonua – city of refuge
hale pa‘ahao – jail ke‘ena – office ulu la‘au - forest
hale papa‘i - apartment ke‘ena kauka niho – dentist office ‘aha ho‘okolokolo (loio) – trial court
hale pule – church kula – school ‘alanui – street
hale puhi palaoa – bakery kula ki‘eki‘e – high school ‘alapīpā – sidewalk
hale ukana - warehouse kūlanahale - village ‘īpuka – gate
Ha‘awina 2
hale hana - factory hao pīnana – jungle gym mahina ‘ai – farm
hale hō‘ike‘ike - museum hi‘onaina - landscape māla ‘ai – vegetable garden
hale ho‘okomo kini - cannery hula halau – hula school māluawai – lake
hale holoi lole - laundromat ka‘a ‘ōhua – bus pā – fence / wall
hale inu kope – coffeehouse ka‘a uila - streetcar paikikala - bicycle
hale kanaka ‘ako lauoho – barbershop ka‘e - curb pā hale – yard
hale keaka – theater kahakai – beach pahu leka – mailbox
hale ki‘i ‘oni‘oni – movie theater kahawai - river pāka papa huila – skate park
hale kinai ahi – fire station kahua hānai pipi - ranch pāka wai – water park
hale kiwila – city hall kahua hō‘ike‘ike holoholona – zoo papa hō’ike - sign
hale koa – fort / military base kahua ho‘olulu mokulele – airport papa hulei – teeter totter
hale kū‘ai - store kalaka – truck pono‘ī - private
haukapila – hospital ke‘ena ‘aupuni – government office ulu la‘au – forest
hale mōneka - monastery ke‘ena kauka niho – dentist office ‘aha ho‘okolokolo (loio) – trial court
hale ‘oihana – workshop kula – school ‘alanui – street
hale pa‘ahao – jail lānai – porch ‘alapīpā – sidewalk
hale wili – mill lehulehu - public ‘īpuka – gate
halihali ‘ana - transportation luakini - temple
Ha‘awina 3
alahele – path alanui ‘ololī – lane hale holoholona – barn
ala holo - runway aniani ‘ikena – side view hale hō‘ike i‘a kai – ocean
alaka‘i – conductor mirror aquarium
alaka‘i hula – hula leader aupuni kiwikā – municipality
32
hale kakalina – gasoline station kolamu – column palena – boundary
hale pe‘a – tent kolokē – croquet papa he‘e nalu – surf board
hale pule – church kope – rake papa hulei – seesaw
hale waihona puke – library kowela – tower papa oluna – story (level)
hamama – open kowela ho‘omalu – control tower pā pōhaku – stone wall
hehihehi – hike kūkui – lamp pā uea – wire fence
heihei – track kumu hula – hula teacher pauma kakalina – gasoline
helewāwae - walk kumu niu – palm tree pump
helikopa – helicopter lapa huila – rollerblade peke – scooter
hoe – paddle lā ‘au ha‘aha‘a – bush Pelekane Nui – Great Britain
hokele – hotel Lukia – Russia pikiniki – picnic
hō‘ailona kū – stop sign lumi hana – multipurpose room pōhaku – rock
ho‘olimalima – rent lumi ho‘opau pilikia – toilet pōhili - baseball
ho‘okahe ‘ino – storm drain lumi limahana – staff room pōhīna‘i – basketball
holo kāma‘a huila – rollerskate lumi papa – classroom pō‘ai – circle
huila ka‘a – tire lumi ‘aina – lunch room pōlaka – city block
Iapana – Japan lumi ‘au‘au – bathroom pōpa‘pa‘i – volleyball
kai – ocean maika – bowling pōpō kūkulu – tetherball
ka‘a – car māka‘ika‘i – tourist pōwāwae – soccer
ka‘a heki wāwae – tricycle malu – shade pua‘i wai – fountain
ka‘a kauō – tractor māmalu kahakai – beach puka pā – gate
ka‘a lawe ma‘i – ambulance umbrella pūnāwai – well
ka‘a lola – roller coaster mā‘alo - transit pū‘o‘a – steeple
ka‘a māka‘i – police car mea ho‘okani pahu – drummer siwila - civic
ka‘a pēpē – stroller mea kaha ki‘i – artist uapo – bridge
ka‘a ‘ōhua – bus mea pila ho‘okani – musician ulu lā‘au - orchard
ka‘e – curb mekalia – medallion wahi ko‘oku‘u ka‘a – parking lot
kahua mokulele – airport mele - music waiho‘o pa‘ahao – cage
kahua pā‘ani – playground, mika – meter wa‘a - canoe
stadium moe ana ho‘okahi – one way ‘aha mele – concert
kalaka – truck mokokaikala – motorcycle ‘Āina ‘Ōma‘oma‘o – Greenland
kalaka kakalina – gasoline truck mokulele – ariplane ‘Akia – Asia
kalaka kauō – tow truck moku pe‘a – sailboat ‘Amelika Hema – South
kālele – rail mo‘omeheu - culture America
kālepa – trade nā hua – produce ‘Amelika ‘Ākau – North
kāmelo – camel noho lō‘ihi - bench America
kapikala – capitol pahu – push ‘āpana pā‘oihana kauwaena –
kaola – beam pā hula – hula platform downtown business district
kaona – downtown paikikala – bicycle ‘Apelika – Africa
kenika – tennis paiō - swing ‘Aukekulelia – Australia
kenika pākaukau - pingpong paipu – tube ‘a‘ehina – crosswalk
ke‘ena kelepona – telephone booth paipu wai – fire hydrant ‘Eulopa – Europe
Kina – China pāka kāniwala – amusement ‘Inia – India
kīolaola kāma‘a lio – horseshoes park ‘oihana – business
kiwikā – urban area Palakila – Brazil ‘ōlapa – hula dancer
ki‘i ho‘omana‘o – statue pale ka‘a – bumper
Ha‘awina 4 (from N. Atkins et al, Life in Early Hawai‘i: The Ahupua‘a (third edition), © 1994 by Kamehameha Schools)
āe‘o - Hawaiian stilt alahe‘e - plectronia tree; also walahe‘e ali‘i wahine - female chief
aho - fishline ālia - poles carried in makahiki aloalo - hibiscus; also hoki o
ahu - stone altar procession ama - canoe float
ahupua‘a - land division ali‘i - chief ana - natural cave
extending from the uplands to the ali‘i ‘ai ahupua‘a - chief of the land auolo - shed
sea; stone altar division i‘a - fish
ako - tie on ali‘i nui - senior high chief i‘e kuku - kapa beater; also hohoa
aku - bonito ali‘i ‘ōpio - young chief ihe - short lightweight wooden
akua mo‘o - legendary giant ali‘ipoe - canna plant spear
lizard ihe pahe‘e - sliding spear
33
ihoiho kukui - kukui-nut candle; hei - string figure kahuna lapa‘au - medical healer
also kālī or koī heiau – shrine kai - sea; broth
iholena - variety of banana heiau ho‘ōla - healing shrine kaikamahine - girl
permissible for women to eat heiau luakini - sacrificial kaikamāhine - girls
imu - underground oven shrine kā kāpala - dye container
ipu - gourd; also hue or pōhue heiau waihau - planters' shrine kāla‘au - rhythm stick
ipu heke - gourd drum with top heke - head kālai - carve, hew
ipu hula - dance gourd drum helu ‘ai - scorekeeper kālai pōhaku – stonecutter
ipu nui - large gourd hi‘a - netting needles kia – pole
iwi pū niu - coconut shell hi‘aloa - type of plant; also ‘uhaloa kālai wa‘a - canoe builder
oeoe - whistling sound hīna‘i - twined basket ka leo o ke kāhuli - chirping
oka niu - residue after wai o ka hīnano - pandanus blossom musical sound from land snails
niu is pressed out of coconut hiwa - black kālī - kukui-nut candle; also kōī or
meat hoe - paddle ihoiho kukui
oleole - food pole hohoa - kapa beater; also i e kuku kalo - taro
olo - long hoi - tuber-bearing vine kālua - cook in an imu
olomea - striped; a type of plant hō‘i‘okula Hawaiian oak fern kāma‘a - sandal
olonā - type of shrub hō‘iole - lie, steal, or lie in wait to assail kāma‘a lā‘ī - ti-leaf sandals
one – sand hōkiokio - gourd whistle kamali‘i - children
uhi - honu-shell scraper; yam hola - fish poison, also ‘auhuhu; method kamani - alexandrian laurel tree
uhiuhi - type of tree of fishing kāne ‘ōpio - young lad
ula - lobster; also ulapāpapa holoholona - animals kānoa - wooden drinking bowl
ulana - plait, braid hōlua - sled; sled course kao - fish spears
ula pāpapa - lobster; also ula hōlua kī - ti-leaf sliding; also ho‘ohe kapa - bark-fiber cloth
ulu maika - a game honu - turtle kaualau - variety of banana
uluna - pillow ho‘ohākāmoa - cock fighting permissible for women to eat
ulu pū hala - pandanus grove ho‘ohe‘ekī - ti-leaf sliding; also hōlua kī kauhale - compound of family
ha‘iha‘i iwi - broken bone ho‘okupu - ceremonial tribute; tax; gift dwellings and buildings
hala hīnano - male pandanus ho‘opa‘a - chanter-drummer kauila - type of tree
tree; also pū hala hua - berries; fruit; egg ka‘upu - laysan albatross; also
hala hua - female pandanus hua hala - hala fruit mōlī
tree hua kanu - seed ke‘a pua - dart game
hālau hula - dance school hua mai‘a - individual banana fruit keiki kāne - young boy
hālau wa‘a - canoe house hue - gourd; also ipu or pōhue kī - ti plant; sugary confection
hale - house hue wai - gourd water bottle made from kī root
hale ‘aina - women's eating hukilau - fishing net kia manu - bird catcher
house hula - dance kīkē hala - mature pandanus keys,
hale kahi olonā - temporary huli - top of the kalo plant or sections, of fruit
olonā shelter hulu - feathers; hackle kinipōpō - game balls
hale kua - women's workhouse; hulu ‘ole – hairless kino lau - earthly form of a god
also hale kuku humuhumunukunukuapua‘a - pig- kīpuka - feather cape
hale kuku - women's workhouse; snout trigger fish kō - sugarcane
also hale kua ka‘ane - strangling cord koa - type of tree; warrior
hale moe - sleeping house kā‘ei - zone koa‘e kea - white-tailed tropic
hale mua - men's eating house kā‘eke‘eke - bamboo bird
hale noho - dwelling house stamping pipe; also pahūpahū kō‘elepālau - sweet potato and
hale papa‘a - food storage house ka‘ele - canoe hull coconut milk pudding
hale pe‘a - menstrual house kahakai - beach koholā - whale
hā mai‘a - banana fiber kaha nalu - body surfing koī - kukui-nut candle; also kālī or
hāpu‘u - tree fern kahawai – stream ihoiho kukui
hau - type of tree kahi – scrape ko‘i - adze
hā‘uke‘uke - sea urchin; also kāhili - feather standard koki‘o - hibiscus; also aloalo
wana and ‘ina kahua hale - house site kōkō - carrying net
haumāna - apprentice kahua hōlua - slide kōlea - plover
haupia - starch and coconut kahua kapa - women's work yard koloa maoli - duck
milk pudding kahua pā‘ani - playfield konohiki - headman of an
hāwane - small unripe seeds of kāhuli - land snail; also pūpū kuahiwi ahupua‘a
the loulu palm kahuna - priest ko‘oko‘olau - type of herb
he‘e - octopus kahuna kaha ki‘i hale - architect kou - type of tree
he‘e hōlua - sledding kahuna kālai wa‘a - master canoe kuahu - altar
maker kuapā – wall
34
kū‘au - base of the niu frond lo‘i kalo - irrigated terrace for growing pa‘i ‘ai - hard, pounded,
kui humuhumu - needle taro undiluted kalo mass
kui iwi - awl loko i‘a – fishpond pā kamani - trays made of
kū i ka wai - soak loli - sea cucumber kamani wood
ku‘i pua‘a - boar's tusk loloniu - small canoe pākā wa‘a - canoe surfing
kukaepua‘a - type of grass loulu - fan palm pā lā‘au - stick fence
kuku - beat luna - overseer, master pala‘ie - loop and ball game
kukui - candlenut tree luna wai - water master palula - cooked sweet potato leaf
kuli - knees lupe - kite pana ‘iole - sport of rat shooting
kūlolo - grated kalo and coconut mahi‘ai - planter panapana nī‘au - type of game
milk pudding mahiole - helmet using the oconut-frond midrib
kumu hala - pandanus trunk maile - type of vine; game wand; rod papa - reef
kumu hula - dance master mākāhā - sluice gate papa he‘e nalu - surfboard
kūpe‘e - wristlet; anklet; sea makaloa - smooth flatsedge papa hehi - treadle board
snail, also pipipi makuahine - mother; plural papa hōlua - sled; sled runner
kūpe‘e ho‘okalakala - boar's- mākuahine papa ku‘i poi - taro-pounding
tusk wristlet māla - garden plots board
kūpe‘e niho ‘īlio - dance leglet māmaka - carrying pole; also ‘auamo pāpa‘i - crab
decorated with dog's teeth māmaki - type of shrub or tree pāpala kēpau - type of tree
kūpe‘e pūpū - dance leglet māmane - type of tree papa ‘ololā - narrow scraping
decorated with land snail shells mamo - black Hawaiian honey creeper board for preparing olonā fibers
kū-pololū - vaulting pole manamana lima - fingers for cordage
kupua - demigod mane‘o - irritation pā pōhaku - rock wall
kūpuna - family elders manō - shark pa‘u - soot
kūpuna kāne - elderly men mano‘i - coconut oil pā‘ū - skirt
kū‘ula - shrine near the sea for mea lawe - bearers pāwehe - geometric design
offerings to fish gods milo - portia tree pe‘ahi - fan
lā - sail; sun moa - chicken; hen pepe‘e - young curled tree fern
lā‘au ‘ala - fragrant wood, moa pahe‘e - sliding dart frond
sandalwood moena - mat pepeie‘e ‘ulu - breadfruit pudding
lā‘an lomi - massage stick moena lau hala - pandanus leafmat pia - polynesian arrowroot
lā‘au melomelo - bait stick mokupuni - island piele ‘uala - sweet potato pudding
lā‘au niu - coconut tree mole - banana root pī kai - sprinkle
lā‘ī - ti leaf mōlī - laysan albatross; also ka‘upu pīkoi - fishnet float; tripping
lama - type of tree; radiating mo‘o - water spirit; lizard, gecko, or weapon
light skink pīlali - birdlime, gummy sap
lamakū - torch mo‘opuna – grandchildren pīlali kukui - sap from the
lapa - guide for drawing mo‘o wa‘a - gunwale strake on a canoe candlenut tree
decorative lines on kapa nae - fine-mesh net pīlali ‘ulu Milky sap from the
laukahi - plantain nai‘a - porpoise breadfruit tree
lau kalo - taro leaves naio - false sandalwood pili - type of grass used for
lau kō - sugarcane leaves nānū - gardenia; also nā‘ū thatching; to cling
laulau - food wrapped in lā‘ī nā‘ū - gardenia; also nānū pinao - dragonfly
lūhe‘e - octopus lure naupaka kahakai - beach naupaka pipipi - sea snail; also kūpe‘e
laulima - work together nēnē - goose pōhaku ‘ānai pua‘a - rough lava
lau mai‘a - banana leaves newa - club (weapon) rubbingstone for scraping pigskin
lau niu - coconut fronds nī au - coconut-frond midrib pōhaku ku‘i poi - stone poi
lawai‘a - fisherman niho ‘īlio - dog teeth pounder
lāwalu - broiling fish or meat niho‘oki - carving tools pōhaku pa‘a - basaltic rock
bound in ti-leaves ni‘o - doorway, entrance poho kukui - stone lamp fueled
leho - cowry shell no‘a - kind of game with ukui oil
lei hulu manu - feather lei noni - Indian mulberry pōhue - sourd; also hue or ipu
lei niho palaoa - ivory pendant pā - fishing lure; enclosure; platter or pōhuehue - beach morning glory
lei tray pōhuli - root suckers
leiomano - weapons; shark's- pā‘ani - game poi - cooked taro corms, or rarely
tooth weapon pahi - knife breadfruit, pounded and thinned
lele - heiau offering platform; pāhoa - dagger with water
sacrificial stand pahu heiau - temple drum poi ‘uala - sweet potato poi
liko - leaf bud; young leaf pahu hula - hula drum poi ‘ulu - breadfruit poi
like lama - young lama leaves pahūpahū - bamboo stamping pipe; also pololū - long spear
liko lehua - young lehua leaves kā‘eke‘eke
35
po‘olau - niu frond used for alahe‘e ‘ili‘ili - pebbles
sliding down illsides wana - sea urchin; also ‘ina and ‘ilima - type of plant
pōpolo - black nightshade herb hā‘uke‘uke ‘ilimakūkahakai - ‘ilima standing
pōpō‘ulu - variety of banana wao koa - rain forest; koa forest on the beach
permissible for women to eat wao nahele - forest ‘ilimakūkula - ‘ilima standing on
pua‘a ‘imi ali‘i - legendary pigs wauke - paper mulberry the plains
capable of detecting concealed wāwae - leg ‘ilio – dog
ali‘i wiliwili - Hawaiian coral tree ‘ina - sea urchin; also wana and
pua ‘ama‘ama - baby mullet ‘a‘ali‘i - type of plant hā‘uke‘uke
pua hala - bright yellow base of ‘aha - coconut sennit, braided cord ‘inamona - kukui relish
a pandanus key used in lei ‘āheahea - type of shrub; also ‘āweoweo ‘iole – rat
making ‘ahu‘awa - coarse sedge resembling ‘iwa - great frigate bird
pua kō - sugarcane flower stalk grass ‘ohana - family
pua pana - arrow tip ‘āhui - bunch or cluster ‘ohe hano ihu - bamboo nose
pueo - owl ‘āhui hala - pandanus fruit cluster flute
pu‘eone - sandbank ‘ahu lā‘ī - rain cape ‘ohe Hawai‘i - Hawaiian bamboo
pū hala - pandanus tree ‘ahu‘ula - cloak ‘ohe kāpala - bamboo stamping
pūhenehene - type of game ‘ai kapu - eating restriction patterns or decorating kapa
pūholo - method of steaming ‘aina - meal ‘ōhelo - type of shrub
food ‘ākala - raspberry; pink raspberry dye ‘ōhelo papa -strawberry
pū‘ili - split bamboo rattle ‘ākia - false ‘ōhelo ‘ōhi‘a ‘ai - mountain apple
pū kani - conch ‘alaea - red clay, ocherous earth used for ‘ōhi‘a lehua - type of tree
pūko‘a - spotted coloring and dye ‘ōhiki - sand crab
pula - leafy branches ‘alae ke‘oke‘o - Hawaiian coot ‘ōlapa - hula dancers
pū lā‘ī - whistle made from lā‘ī ‘alae ‘ula - Hawaiian mudhen ‘ōlena - turmeric plant
pūlehu - method of broiling food ‘ama‘u - small tree fern (plural ‘ōlepe - clam, oyster
pūlo‘ulo‘u - kapa-covered ball ‘āma‘uma‘u) ‘ō‘ō - digging stick; a type of bird
on a pole signifying a kapu ‘anae - mullet ‘ō‘ō ihe - hardwood spear,
pulu - tree fern silk ‘apu - coconut shell cup; healing potion thrusting spear; spear throwing
pulu ‘aha - shrimp snare ‘apu ‘awa - coconut-shell bowl for ‘ōpae - shrimp
pūlumi nī‘au - coconut-frond- drinking ‘awa ‘ōpe‘ape‘a - bat
midrib room ‘auamo - carrying pole; also māmaka ‘ōpelu - type of fish
pulu niu - coconut husk ‘auhuhu - fish poison; also hola ‘opihi - limpet
pū mai‘a – banana trunk ‘au ko‘i - adze handle ‘ōpio – young
pūnāwai - freshwater spring ‘aulima - fire plow; also ‘aunaki ‘uala - sweet potato
pū niu - coconut-shell knee drum ‘aumākua - family gods ‘uhā – thigh
pū‘olo - ti-leaf bundle ‘aunaki - fire plow; also aulima ‘uhaloa - type of plant; also
pūpū - land snails; seashells ‘auwai - ditch, canal hi‘aloa
snails ‘awa - type of plant; called kava in ‘ūkēkē - stringed musical
pūpū kuahiwi - land snails; also South Polynesia instrument
kāhuli ‘awapuhi - shampoo ginger ‘ūlei - Hawaiian hawthorn
wa‘a kaukahi - single-hulled ‘āweoweo - type of shrub; also ‘āheahea ‘ūlili - triple gourd rattle
outrigger canoe ‘ea - children‘s ailment, "thrush" or ‘ulī‘ulī - gourd rattle
wa‘a kaulua - double-hulled "coated tongue" ‘ulu - breadfruit; stone disk used
canoe ‘elepaio - type of bird in the game ‘ulu maika
wa‘a loloniu - toy canoe ‘iako - outrigger boom ‘umeke - bowl
wahie - firewood ‘ie‘ie - type of vine ‘umeke lā‘au - wooden bowl
wailele - waterfall ‘i‘iwi - type of bird ‘umeke pōhue - gourd bowl
wai niu - coconut water ‘ili - land section, usually subdivision of ‘upena - hand net; large-mesh
wai o ka niu - coconut cream an ahupua‘a; tree bark fishnet
walahe‘e - plectronia tree; also ‘iliahi - sandalwood
‘ili hau - hau-fiber rope
Ha‘awina 5
ahu - kekahi pu‘u pōhaku no ka hale mua – ka hale ‘aina no nā kāne hale papa‘a - kahi i hō‘ili‘ili ‘ia
ho‘okupu Makahiki e ho‘onani i nā ‘aumakua ‘ohana nā lole, nā mea ‘ai, a me nā pono
hālau wa‘a – ka hale i loko o ka hale noa - kahi hiamoe o ka ‘ohana a hana
kauhale lawai‘a i ke kahakai no pau hale pe‘a – ka hale kapu i nā
nā wa‘a a e kālai ai i nā wa‘a hale noho – ka hale no ke ali‘i kāne, noho ‘ia e nā wāhine i kēla
hale kua - kahi e hana nā wāhine me kēia mahina
36
hale ‘aina – ka hale ‘aina no nā kahua pā‘ani - kahi e pā‘ani ai i ka ulu pū hala / ‘ohe / niu - nā wahi
wāhine a me nā keikikāne (i piha maika, ka hukihuki a me ka hākākā i loko o ke kā‘ei kai i kanu ‘ia ai
kona ‘eono makahiki) kauhale – he pū‘ulu hale i ka ‘ohana nā lā‘au waiwai loa
heiau kū‘ula – ka hale no nā kuamo‘o - ke ala hele i ho‘ohana ‘ia wahi malu - kekahi hale li‘ili‘i no
mea lawai‘a e pule no ka hei pinepine i loko o ka ahupua‘a nā malihini
maika‘i loko i‘a - kahi i ke kapa kai i hānai ai ‘ili – he māhele o ka ‘āina i loko o
kahua imu - kahi no nā kāne e ka i‘a kekahi ahupua‘a i mālama ‘ia e
kuke i ka mea ‘ai māla ‘uala - kahi e kanu ‘ia ai ka kekahi ‘ohana
kahua kapa - kahi o nā wāhine i mea ‘ai no kēlā me kēia lā
hana ai i nā lole
Ha‘awina 6
hālau hula – ka hale nui no ke heiau ho‘ōla - kahi a ke kahuna lo‘i kalo - kahi kokoke i ke
a‘o ‘ana mai i ka hula lapa‘au e ho‘omaika‘i ai i nā kanaka kahawai no ka mahi ‘ana i ke kalo
hale mua – ka hale ‘aina no nā ma‘i mahi ‘ai – kahi a i‘ole ke kanaka i
kāne e ho‘onani i nā ‘aumakua heiau waihau - kekahi heiau o Lono hana i ka ‘āina me nā mea kanu
‘ohana no ka mahi ‘ai maika‘i māla ‘uala - kahi e kanu ‘ia ka
hale kua - kahi e hana nā wāhine kahua imu - kahi no nā kāne e kuke mea ‘ai no kēlā me kēia lā
hale noa - kahi no ka hiamoe o i ka mea ‘ai pu‘uhonua - kahi maluhia a
ka ‘ohana a pau kahua kapa - kahi a nā wāhine i palekana
hale noho – ka hale no ke ali‘i hana ai i nā lole wahi malu - kekahi hale li‘ili‘i no
hale papa‘a - kahi i hō‘ili‘ili ‘ia kahua pā‘ani - kahi no ka ‘ulu nā malihini
nā lole, nā mea ‘ai, a me nā mea maika a me ka ‘ō‘ō ihe wailele - kahi i lalo o kekahi pali i
ho‘ohana kauhale – he pū‘ulu hale i ka ‘ohana ‘au‘au ai
hale pe‘a – ka hale kapu i nā ko‘a – ka heiau li‘ili‘i o nā mea hopu wao nahele - kahi nā kumu
kāne noho ‘ia e nā wāhine i kēla manu e holomua lā‘au lō‘ihi ma uka
me kēia mahina ko‘i – ka mea hana e kua i ke kumu ‘ō‘ō - ka pono hana a ka mahi ‘ai
hale ‘aina – ka hale ‘aina no nā lā‘au no ka ‘eli ‘ana iho
wāhine a me nā keikikāne (i kona kualapa – nā pi‘i o nā wahi kualono
makahiki ‘eono) kuamo‘o - ke ala hele i ho‘ohana ‘ia
pinepine i loko o ka ahupua‘a
Ha‘awina 7
kā‘ei – zone
xxx – building technology
xxx – standard of living
37
- PAU -
38