KUNIARSTVO

Zooloka klasifikacija i porijeklo kunia

- Kuni (Oryctolagus cuniculus) ubraja se kao sisavac u razred glodavaca (Rodentia)
i u porodicu zeeva (Leporidae)
- Kunii su prema pronaenim !osilnim ostacima starim "#-$# milijuna godina %ivjeli
&irom 'urope( no u ledenom dobu bili su prisiljeni povui se u ju%nije krajeve)
*eniani su i+ oko ,,## godina prije Krista prona&li na -irinejskom poluotoku i
sjevernoj .!rici)
Povijes u!"oja kunia
- *eniani su vrlo brzo zapoeli koristiti meso kunia za is+ranu
- / drevnom 'giptu kunii su bili simbol plodnosti i %ivota
- Rimljani su i+ uzgajali u kuninjacima (leporia)( te i+ vrlo brzo pro&irili po itavom
0arstvu
- 1a uzgoj prvi+ domai+ pasmina prisutni+ i danas zaslu%ni su !rancuski redovnici
(2##)g)-,###)g)) koji su uzgojili pasminu 0+ampagne 3e .rgent (0+ampagne - ime
!rancuske pokrajine( 3e .rgent - srebro)
-4ijekom ,") i ,$) stoljea kunii se i dalje koriste uglavnom kao +rana) Razne boje
pasmina pojavljuju se tek pred kraj ,5) stoljea) 6ritanski kolonisti odvode i+ sa
sobom u nove svjetove( poput .merike( 7ovog 1elanda i .ustralije
- 1bog malog broja prirodni+ neprijatelja te zbog velike i brze sposobnosti
razmno%avanja populacija kunia izuzetno je brzo rasla) 4o je dovelo do veliki+
problema( posebno u .ustraliji( zbog uni&tavanja usjeva( te lokalne !lore( a time i
!aune( jer su mnoge auto+tone vrste ostale bez svoje +rane) -oduzimane su razne
metode kako bi se smanjio nji+ov broj poput izlova( postavljanja brojni+ stupica( a u
pedesetim godinama pro&log stoljea ubacivanjem miksomatoze - opasne virusne
bolesti kunia - uginulo je mnogo kunia pa je uspostavljena odgovarajua ravnote%a
1
Broj kunia u Svijetu, 2008. .!rica
.sia
'urope
7ort+ 8 0entral
.merica
9out+ .merica
Proi!vo#nja i kon!u$acija kunije" $esa
:odi&nja proizvodnja;
- -roizvodnja u 9vijetu iznosi oko ,(2 milijuna tona
- Kina; ",2 ### tona( konzumacija #)#< kg=stanovniku
- >talija; ??, ### tona( konzumacija 2)@ kg=stanovniku
- Apanjolska; ,"2 ### tona
- *rancuska @2 ### tona
- 'gipat; 5B 5## tona
- Calta; , "2# tona
%ospo#arski !na&aj
- meso
- ko%ice (krzno)
- vuna
- gnoj
- kunii za laboratorije
- ostale koristi od kunia
'eso kunia
Osnovna svojstva;
- visoki postotak bjelanevina( vode( vitamina 6 i minerala (*e i -)
- mala koliina masti
- velika +ranjivost
- laka probavljivost
- dijetetinost
- niska kalorijska vrijednost
- Dmeso nad mesimaE
9astav i kvaliteta mesa kunia ovise o;
- pasmini
- dobi
- nainu +ranidbe
- dr%anju i njezi
- spolu
Rentabilnost proizvodnje kunia za meso ovisi o;
- produktivnosti rasplodni+ kunia
- proizvodnosti mladi+ kunia
- prodaji i plasmanu proizvoda i nusproizvoda te tro&kovima proizvodnje
%ra(a kr!na
2
Ulo"a ko)e
- Ko%a s dlanim pokrivaem za %ivotinje ima razliite !unkcije) Kao vanjski pokriva
&titi tijelo od &tetni+ vanjski+ utjecaja (me+aniki+ i svjetlosni+)( ima znaajnu ulogu
kao regulator tjelesne topline i pri izmjeni tvari( jer omoguuje izluivanje znoja i loja
- -ri djelovanju +ladnog zraka na ko%u njene se krvne %ile stisnu( pritok krvi ka
povr&ini tijela opada i time se smanjuje gubitak tjelesne topline) 7aprotiv( pri visokim
temperaturama krv jae pritjee u ko%u i gubitak topline organizma se poveava
- Ko%a sprjeava prodiranje vanjski+ mikroorganizama i otrovni+ tvari u %ivotinjsko
tijelo) Obojeni dlani pokriva djeluje kao svjetlosni !ilter koji uva organizam od
&tetnog !otokemijskog djelovanja ultravioletni+ zraka
%ra(a ko)e
- Ko%a u &irem (krznarskom) smislu graena je od vi&e slojeva bjelanevinasti+ tvari
razliiti+ biolo&ki+ svojstava) 4o su ;
- dlani pokriva
- poko%ica (epiderma)
- ko%ni sloj (derma)
- potko%ni sloj (subcutis)
- / svim slojevima ko%e nalaze se i drugi organi graeni od bjelanevinasti+ tvari i
neki+ drugi+ organski+ spojeva (%lijezde lojnice( %lijezde znojnice( mi&ii( krvne %ile i
%ivci)
Poko)ica
- -oko%ica kao opna sa vanjske strane presvlai cijelu ko%u( a le%i na ko%nom sloju)
9astoji se od nekoliko nizova stanica
- -oko%ica neprekidno stvara za&titni oro%njeli sloj( koji je graen od bjelanevine
keratina -ovr&inske stanice ovog sloja tokom vremena se tro&e i otpadaju s ko%e u
obliku peruti (zmije ga odbacuju odjednom)
- 3ebljina poko%ice obino je neznatna( na dijelovima pokrivenim dlakom obino
iznosi #(2 - 2(# F debljine cijele ko%e (bez dlanog pokrivaa)
Ko)ni sloj
- 7alazi se izmeu poko%ice i potko%nog sloja
- 4okom &tavljenja i me+anike obrade krzna potko%ni sloj se odstrani me+anikim( a
poko%ica( %lijezde i krvne %ile kemijskim putem
- Krzno ini samo dlani pokriva i ko%ni sloj
- *iziolo&ka uloga ko%nog sloja je u tome &to slu%i kao vrsta i +ranjiva podloga za
razvoj dlanog pokrivaa i poko%ice
- Ko%ni sloj ini B2-B@ F sirove ko%e (bez dlanog pokrivaa)) Razlikuje se od
poko%ice jer nije graen od stanica ve od vezivnog tkiva u obliku gustog spleta
vlakana( graeni+ od kolagena
Poko)ni sloj
3
- Ko%a je povezana s tijelom %ivotinje rijetkim i nepravilno poredanim vlaknima
potko%nog vezivnog tkiva( koja zajedno sa masnim tkivom( ostacima mi&ija tijela(
krvnim i lim!nim %ilama te %ivcima izgrauju potko%ni sloj
* -otko%ni sloj nije sastavni dio ko%e( pa se prije &tavljenja mora pa%ljivo odstraniti sa
sirove ko%e
+la&ni pokriva& ko)e
- 3lani pokriva ko%e nosilac je glavni+ krznarski+ svojstava ko%e
- 3lake su graene od bjelanevine keratina) 4ijelo dlake ine tri sloja; poko%ica(
korijen i sr% dlake
- 6oju dlake odreuje sadr%aj pigmenata njeni+ stanica( sposobnost prelamanja
svjetlosti( zatim graa i koliina zraka u sr%i) 0rna dlaka ima pigmente u cijeloj dlaci(
smea samo u sr%i( a crvenosmea samo u kori) 6ijela dlaka nema pigmenta
- 3lake glatke povr&ine i vrste kore sjajnije su od oni+ ija je poko%ica +rapava)
:latke dlake odbijaju( a +rapave i labave rasipaju( odnosno propu&taju svjetlost)
Cutan dlani pokriva sa dlakama bez sjaja ukazuje na o&teenost dlaka( a odraz je
nekog patolo&kog stanja %ivotinje
- -a+uljaste dlake su obino valovite ili vijugave( a kovravost je specijalno svojstvo
dlanog pokrivaa mladi+ janjaca
- Od !izikalni+ svojstava dlake treba spomenuti rastezljivost( elastinost i vrstoa(
kao i savitljivost i podatnost
Vrse #lake
- 3lani pokriva veine kunia tvorevina je triju glavni+ vrsta dlaka; osjaste (gornje(
pokrivne( &titne( pokrovne)( prelazne i pa+uljaste (donje( malje( vunaste( padlake)
Pahuljaste dlake su tanke( valovite i skoro iste debljine po itavoj duljini) *unkcija im
je da ouvaju stalnu tjelesnu toplinu od utjecaja atmos!erski+ kolebanja temperature)
Osjasta dlaka je uvijek prorasla kroz pa+uljastu( da bi je za&titila od vlage i
prljav&tine) Osjaste dlake su kopljastog oblika( ravne ili blago savijene( uvijek deblje i
grublje od pa+uljasti+)
Prelazna dlaka je valovita( ali je u presjeku slina osjastim dlakama)
'ijenjanje #lake, linjanje
- Cijenjanje dlake( odnosno linjanje( se odvija kontinuirano tokom cijele godine( no
zbog poveanog intenziteta uoljivo je pred zimu i pred ljeto) 4ijekom proljetnog
linjanja( koje nastupa tijekom o%ujka( mijenja se jesenska dlaka pa gubimo
nusproizvod
- 3laka sadr%i i veliki udio bjelanevina i drugi+ visokovrijedni+ +ranjivi+ tvari( &to ide
na &tetu proizvodnje i zdravlja samog organizma) Gesensko linjanje omoguava
stvaranje zimskog dlanog pokrivaa( a br%e je kada je %ivotinja boljeg zdravstvenog
stanja
- 7a %ivotinju( a samim time i na proces linjanja djelujuH duljina dana( vrijeme
osvjetljenja( temperatura( vlaga( itd) ,2-,5 sati osvjetljenja dnevno odgovara uvjetima
4
koji vladaju u prirodi tijekom najintenzivnije reprodukcijeH od sredine travnja do
sredine lipnja ($)-5) mjesec)
- 3laka angora kunia duga je 2-@ cm( a dobiva se upanjem( e&ljanjem ili &i&anjem
- Osnovna svojstva; nje%na i lagana( izvanredno odr%ava toplinu( nema masnog loja(
deset puta toplija od ovje vune i mo%e se mije&ati s ostalim vrstama vune (dlake)
- Od jednog angora kunia za godinu dana dobije se "##-5## g vune
- Od , kg vune dobije se ?(2 m tkanine sline ka&miru
- 9ojevi angora kunia razlikuju se po;
- !inoi vunske niti (engleski i njemaki soj I nje%niji( !rancuski soj I grublji)
- boji vune (plavi( sivi( crni( bijeliJ)
Kvaliea sirovi- su-i- ko)a
- 7eki se kunii uzgajaju radi dobivanja sirovine za potrebe krznarske industrije)
9irove su+e ko%e su na uzgajali&tima !inalni proizvod( a za krznare su osnovna
sirovina) Kvalitetna sirova su+a ko%a je bez o&teenja( pravilnog oblika( zdrava(
svje%a i pravilno razvijena
- -otpuno neo&teena je ona ko%a koja na mesnoj i dlanoj strani nema nikakvi+
tragova ozljeda( bolesti( nepravilnog skidanja( lo&eg konzerviranja i nestrunog
uskladi&tenja i kada ko%a nije zaprljana) -ravilnog oblika je ko%a kojoj su jednake
obje polovice(a zdrava je ko%a koja je poslije klanja potpuno iskrvarila koja nije
skinuta s uginule %ivotinje) 9vje%om se smatra ko%a koja potjee iz tekue sezone
klanja( a pravilno je razvijena ona ko%a koja ima jednakomjerno gusti pokriva
pa+uljasti+ dlaka na cijeloj povr&ini razvijene osjaste dlake
- 9irova ko%a koja ne zadovoljava ove za+tjeve razvrstava se u ni%e( manje vrijedne
klase kvalitete( ovisno od ustanovljeni+ mana
Klanje kunia
- Klanje zapoinje umjerenim preciznim udarcem u potiljak kunia) Ovaj udarac
omamljuje %ivotinju) 1atim se %ivotinju zakai za zadnje noge i prere%u joj se vratne
%ile kroz usta (ne izvana)) -rije toga treba osigurati da dlani pokriva bude potpuno
ist i su+) /oi i za vrijeme klanja %ivotinja ne smije biti uznemirena
- .ko se ko%a na usmrenoj %ivotinji zaprlja krvlju( treba krv odstraniti su+om krpom)
Kada se tijelo o+ladi( pristupa se svlaenju ko%e
Svla&enje ko)e
- 9vlaenje ko%e zapoinjemo pomou o&trog no%a) Ovaj no% se koristi samo za
otvaranje ko%e i njeno odvajanje od repa i glave) Ko%a se od trupa odvaja prstima i
&akomH upotreba no%a je &tetna) 7akon skidanja ko%e s trupa svlaenjem ili
guljenjem sa nje moraju biti odstranjene kosti( ostaci %ila( mesa i masnog tkiva
Kon!erviranje ko)e
5
- 9vje%a ko%a poela bi se brzo kvariti ukoliko je ne bismo pravovremeno
konzervirali) -ostoje razni naini konzerviranja( ali za krznarske potrebe dolazi u
obzir samo su&enje ko%a) Ko%e krzna&a se su&e na specijalnim daskama oblika
bono razapete ko%e) 7a dasku za su&enje( odma+ nakon skidanja ko%e s trupa
%ivotinje( navlai se ko%a tako da mesna strana doe izvana) 3aske se stave na
propu+( ali ne blizu izvora topline niti na suncu) 7akon "-$ dana se ko%a okrene i
ostavi jo& "-$ dana na su&enju
O#$a&ivanje .&ienje/ ko)e
- 3lani pokriva osu&eni+ ko%a je znatno zaprljan masnoom (lojem)) Ko%a se
odma&uje neposredno nakon zavr&etka su&enja u posebno pripremljenom bubnju
koji se rotira oko svoje osi) 7a jednu ko%u( u bubanj se dodaje ,-,(2 kg) su+e( iste i
prosijane piljevine (najbolje bukove)) 9am proces odma&ivanja traje oko ?# minuta)
-oslije odma&ivanja i odstranjivanja piljevine ko%u treba dobro i&e&ljati metalnim
e&ljem) 4akve ko%e treba po mogunosti odma+ isporuiti kupcima (preraivaima)
Prera#a, i!0or i &uvanje kr!na
- Ko%a je su&enjem samo privremeno konzervirana( ali takva ko%a ni estetski ni !iziki
nije podesna za krojenje i &ivanje
- 3a bi se sirova ko%a pretvorila u dopadljivo krzno( treba je preraditi) -rerada se
sastoji od vi&e me+aniki+ i kemijsko te+nolo&ki+ radnji koje svrstavamo u &tavljenje i
ukra&avanje) /&tavljena i ukra&ena krzna dolaze krznaru koji im daje konanu !ormu i
upotrebnu vrijednost
- -rilikom kupovine ili kontrole kvalitete odjevnog predmeta od krzna( osim voenja
rauna o prirodnim osobinama izabrane vrste krzna i estetskog izgleda predmeta(
treba voditi rauna o slijedeem;
- da su sve ugraene ko%e u odjevni predmet jednolino pokrivene dlanim
pokrivaem
- da dlani pokriva nije u!ilcan
- da ko%a ne K pu&ta K dlaku
- da trljanjem krzna mokrom maramicom( ako je krzno bojano( ne pu&ta boju
- da se dlane niti prilikom presavijanja ne lome
- da prilikom blagog razvlaenja ko%e ne puca ko%ni sloj ispod dlanog
pokrivaa
- da odjevni predmet nema neprijatan miris
- da odjevni predmet nije prete%ak
- da se izvana ne vide &avovi &ivanja
%noj
- 9adr%i ?(<F du&ika( ,(2F !os!orne kiseline( ,F kalija
- 4ri puta je vrjedniji od gnoja drugi+ gospodarski+ %ivotinja
- Co%e se primijeniti kao svje%i( su+i( samljeveni i otopljeni
- Airoka primjena (lako se ugrauje u zemlju i nije &tetan za veinu poljski+ plodina)
1a0oraorijski kunii
6
- -ogodne laboratorijske %ivotinje; brzo se razmno%avaju( imaju velike u&i s dobro
razvijenim krvnim %ilama( dobro podnose pokuse s vakcinama( serumima(
antibioticimaJ
- Osnovna pasmina kori&tena svugdje u svijetu je bijeli novozelandski kuni
- / razvijenim zemljama koriste se 9-* (speci!ic patogen !ree) kunii
Osale korisi o# kunia
- 3io obrazovnog programa
- Kuni ljubimci
- Radna terapija
Osnovne !na&ajke kunia
- 1a kunia je karakteristina graa zubiju) Osobito se istiu sjekutii koji su prikladni
za glodanje) 4o su zubi glodnjaci( na svakoj vilici po dva - ukupno etiri) 7a gornjoj
vilici imaju sa svake strane po jedan poluglodnjak) :lodnjaci rastu kontinuirano
tijekom cijelog %ivota pa su zato relativno dugaki) Kuni nema onjake) >zmeu
sjekutia i kutnjaka nalazi se &irok prostor bez zubi I dijastema) Kuni je vrlo slian
zecu( ima manje vitko tijelo( a glavu( u&i i zadnje noge ne&to krae) -rednje su mu
noge sna%ne i u prirodi slu%e za kopanje) Ciris( slu+ i vid dobro su mu razvijeni)
Razlika izmeu kunia i zeca
SVO2STVO KUNI .+IV12I/ Z34
5re(os "#-"? dana $#-$? dana
'la#i- u le"lu $-,? ,-,$
Svojsva $la#i- nakon
koenja
9lijepi( goli( ostaju u gnijezdu
dulje vrijeme
Otvoreni+ oiju i dlakavi(
napu&taju gnijezdo vrlo brzo
Te)ina o#rasli- ,(?-?(# kg 2(#-5(# kg
Na&in )ivoa / rupama pod zemljom
tijekom dana - nou izlazi
>znad zemlje na polju i u &umi
Socijalno ponaanje / kolonijama /samljenici
+uljina uiju Krae od trupa 3ulje od trupa
5roj kro$oso$a $$ $@
7
Po#jela pas$ina kunia
- Od divljeg kunia diljem cijelog svijeta razvio se velik broj razni+ pasmina domai+
kunia( a razlikuju se po veliini i obliku tijela( boji i &arama krzna( du%ini i strukturi
dlake( kao i !iziolo&kim svojstvima (plodnost( sposobnost dojenja( rast mladi+ kunia
itd))
- -asminski standard je opis idealnog primjerka pasmine u kojemu su prikazane sve
bitne karakteristike za tu pasminu
-o te%ini (veliini);
4e&ki (2 kg); belgijski orija&( bijeli orija&ki kuni( inila orija&ki kuni( ovnoliki
orija&ki kuni( &areni orija&ki kuni
Teke pas$ine kunia
- / tu podskupinu kunia svrstavaju se kunii ija se te%ina odrasli+ grla kree preko
2 kg( a naje&a je od 5 I @ kg
- 4e se pasmine odlikuju brzim rastom( i mladi su kunii u dobi od ? mjeseca ve
sposobni za klanje
- 1bog kasnozrelosti za rasplod se uzimaju u dobi od B do ,# mjeseci i te&ki cca 2 kg)
Lenke na godinu daju " legla sa po $ do @ mladi+ u leglu
- 4i su kunii mirnog temperamenta( ali su vrlo osjetljivi u pogledu +rane( smje&taja i
njege
- 1bog krupnoe tijela ko%ice su im velike i pogodne za krznarski i galanterijski obrt
9rednje te&ki (" I 2 kg); '7:L'9K> A.R.0( 6'L:>G9K> 1'0( 6'M'R'7( 6'NK>
-L.M>( 6'NK> 6>G'L>( 6'NK> 0R7>( M'L>K. N>7N>L.( '7:L'9K> KLO-.7 I
OM7OL>K>( *R.70/9K> 9R'6R7G.K( 6/R:/739K>( 7OMO1'L.739K> 6>G'L>(
7OMO1'L.739K> 0RM'7>( K.L>*OR7>G9K> K/7>O( .7:OR.( L>9>N.94>(
R'K9OM>( 9.4>7 K/7>O>( M'L>KO 6>G'LO O-.LG'7> (PRM.49K>)( PO4O49K>(
4RO6OG7> A.R.0( M'L>K> K/7.94>( .LG.9K.( 4>R>7AK>( 6>G'LO O-.LG'7>
Sre#nje eke pas$ine kunia
- / tu skupinu dolaze pasmine kunia ija se te%ina odrasli+ grla kree od "(2 do 2 kg
- Kunii te skupine ranozreli su i sposobni za rasplod u dobi od $ do 2 mjeseci
- 9kromni su u pogledu smje&taja( +ranidbe i ostali+ %ivotni+ uvjeta
- Ceso im je ukusno i imaju veu klaoniku te%inu od kunia veliki+ pasmina) Ko%ice
su im dovoljno velike za kori&tenje u krznarstvu
- Lenke godi&nje daju $ do 5 legla sa po 5 do @ mladi+ u leglu
- Meina kunia te skupine kombinirani+ je svojstava meso-krzno i( radi skromnosti(
dobrog zdravlja( otpornosti i velike plodnosti( pogodni su za uzgoj na veliko
8
Lagani (? I " kg); POL.739K>( C.L. N>7N>L.( O-.LG'7> K/7>O( G.-.79K>
K/7.94> K/7>O( C.R6/RAK> 9.9K> 1L.47>( C.L> OM7OL>K>( 9'-.R.4OR(
9.GL>7'R( R'7( L/Q( 6>9'R.94O MG'M'R>N.94>( C.L> 9R'6R7.94>(
9>G.C9K> 0R7O O-.LG'7>( R/9K>( G.COR.
-atuljasti (R ? kg); P'RC'L>79K>( OM7OL>K>( -.4/LG.94> O6OG'7> K/7>O>(
-.4/LG.94> R'Q K/7>O>( -.4/LG.94> L>9>N.94> K/7>O>
-o duljini dlake;
- 7ormalne dlake ?# I "# mm
- 3uge dlake "# mm (.ngora( Lisiasti( Oposumski)
- Kratke dlake ,2 I ?# mm (Reksovi; Kastor( Pavana( Opal( 3almatinski)
Ko$ercijalni -i0ri#i
- Koriste se u intenzivnom tovu kunia
- -oveana je plodnost( prirast( iskori&tavanje +rane( otpornost i konstitucija
- PSL. +ibrid ($(2-2 kg( 22- 5# mladi+ godi&nje)
- :rimaud (?(2 I ?(5 kg( 5# mladi+ godi&nje)
U!"oj kunia
- 4radicija i iskustva generacija prija&nji+ uzgajivaa uveliko su doprinijeli sada&njoj
razini u uzgoju kunia
- 7.GM'O. -O:R'AK.T I nakon blistave reklame i la%ni+ pria o velikim zaradama
preko noi uzgajivai zapoinju s uzgojem velikog broja %ivotinja
- 9.MG'4T - prije nego se pristupi uzgoju kunia potrebno je dobro prouiti svu
dostupnu literaturu te se konzultirati s uspje&nim uzgajivaima( a zatim proizvodnju
pro&irivati prema steenom iskustvu
- Kunii su %ivotinje koje za+tijevaju svakodnevnu pa%nju (nedjelje( praznici)
- Odluka o vrsti proizvodnjeH za meso( meso i krzno( samo za krzno( za vunu ili za
izlo%be (ovisno o za+tjevima tr%i&ta)
- -rema namijeni uzgoja odabire se i pasmina kunia
-ri odabiru pasmine uzima se u obzir;
a) vanjski izgledH veliina i &irina grudnog ko&a( &irina zdjelice( &irina lea
b) prirastH sa B tjedana ima oko ? kg %ive vage
c) konverzija +raneH " kg izbalansiranog krmiva za , kg prirasta
d) brzina rastaH B# dana starosti " kg tjelesne mase
e) plodnostH 5-@ legala po kunici godi&nje
!) rodnostH minimalno < mladunaca u leglu
g) nizak mortalitet mladunacaH 5# roeni+ 2? odgojena(
+) dobra mlijenostH odgovarajua kvaliteta i kvantiteta mlijeka( dovoljno dug
laktacijski period
i) otpornostH vrste i vitalne jedinke
j) visok randman mesaH minimalno 5#F mesa koje mora biti bijelo i sono
9
k) krznoH odgovarajua boje i visoke kvalitete
Susavi proi!vo#nje
- 9 obzirom na veliinu i tip gospodarenja i vrstu proizvodnog postupka u praksi
razlikujemo;
a) Seoski ili familijarni uzgoj - Calen broj proizvodni+ jedinica s 2 do ?# %enki( a
proizvodnja se odvija na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz jednostavnu
te+nologiju uzgoja i djelominu +ranidbu industrijskom +ranom) Ceso koje se na taj
nain proizvede uglavnom se koristi u domainstvu)
b) Poluintenzivni uzgoj - -rovodi se na !armama s oko "## %enki za iji je uzgoj
dovoljna jedna osoba koja uz kori&tenje modernog te+nolo&kog postupka posti%e
optimalne rezultate)
c) Intenzivni ili industrijski uzgoj - *arme s vi&e od "## %enki) -otrebna su velika
ulaganja( a te+nolo&ki proces uzgoja mora odgovarati ritmu intenzivne proizvodnje(
jer se samo tako mogu dobiti vr+unski rezultati)
Na0ava i i!0or rasplo#no" sa#a
- 4emelj su svakog uzgoja valjana rasplodna grla( mu%jaci i %enke
- Odluku o pasmini rasplodni+ kunia proizvoa mora donijeti prije nego krene u
izgradnju proizvodni+ objekata
- -ri nabavi temeljni+ rasplodni+ grla va%no je da potjeu iz dobrog i zdravog uzgoja(
da su zdrava( da imaju dobru proizvodnu sposobnost i da odgovaraju pasminskom
tipu
- -oetnicima se preporuuje zapoeti s malim brojem kunia( obino jedne pasmine(
i da uzgoj brojano i pasminski pro&iruju kako posti%u iskustvo i kao potra%nja na
tr%i&tu odreuje
O0nova sa#a
- Obnova stada neop+odna je da bi osigurali stalnost proizvodnje te stoga u
proizvodnom pogonu moramo imati u rezervi %ivotinje za rasplod( koje e zamijeniti
sve one &to i+ zbog bilo kojeg razloga iskljuujemo iz uzgoja
- 9tupanj zamjene rasplodni+ kunia ovisi o odabranom intenzitetu proizvodnje;
- ekstenzivni uzgoj; stopa remonta je $#-2# F (razmak izmeu koenja je <#-@#
dana(
min) optereenje rasplodne %enke( $-2 koenja godi&nje( proizvodni vijek od ?$
do "5
mjeseci))
- poluintenzivni uzgoj; stopa remonta je 5#-<2 F (razmak izmeu koenja je $2-
2# dana(
5-< legala godi&nje( odbie u dobi od ?@-"# dana)
10
- intenzivni uzgoj; stopa remonta stada je od @# pa i vi&e od ,## F (%ivotna
proizvodnja
%enke je ,#-,? legla( razmak izmeu koenja je $#-$2 dana( odbie u dobi od
?$-?2
dana)
- /z to treba raunati da e ?2-"# F rasplodni+ jedinki zbog razni+ razloga (jalovost(
uporno odbijanje mu%jaka( nakupljanje tjelesne masti( upala mlijene %lijezde(
kanibalizam i dr)) ranije zakljuiti svoju proizvodnju)
11
- Obnova stada mo%e biti eksternog i internog tipa
- 'ksterni remont - 9ve rasplodne %ivotinje se nabavljaju od specijalizirani+
uzgajivaa
rasplodnog podmlatka) Obavezna je karantena) >splativ jedino u intenzivnoj
proizvodnji
kunia za meso)
- >nterni remont - 9ve rasplodne %enke potiu iz vlastiti+ odabrani+ legala koji se
istiu po
proizvodnosti (veliina legla( materinske osobine %enke( mlijenost)) Koristi se u
manjim
uzgojima gdje sam uzgajiva vr&i odabir rasplodni+ %ivotinja)
Repro#ukcija kunia
Karakerisike $u)jaka u repro#ukciji
- Cu&ki spolni organ ini mo&nja u kojoj se nalaze dva testisa( a uz nji+ se gotovo
srasla nalaze nuzjaja
- 4estisi su sjemenovodom povezani sa spolnim udom preko kojeg se vr&i kopulacija
- / testisima se nalaze sjemeni kanalii u kojima se stvaraju spermiji koji bivaju
potisnuti u nuzjaja gdje se deponiraju i dozrijevaju
- 7a stjenkama sjemenovoda nalaze se akcesorne %lijezde koje izluuju sjemenu
tekuinu u kojoj spermiji nalaze pogodan medij za %ivot( kretanje i oplodnju
- Koliina sjemene tekuine pri jednokratnoj ejakulaciji iznosi #(" do #(5 mililitara( a u
svakom mililitru nalazi se ,2# - 2## milijuna spermija
- Cu%jaci odabrani za rasplod moraju se ve u dobi od " mjeseca dr%ati odvojeno
zbog meusobne netrpeljivosti
- Cu%jaci se poinju spolno koristiti u dobi do $ - 2 mjeseci( i potom se koriste "
godine neprekidno
- -remladi mu%jaci se ne smiju koristiti( jer se brzo iscrpljuju( a potomstvo im je
slabije
- / poetku mu%jaka koristimo dva puta tjedno( a taj broj kasnije raste) Odrastao i
zdrav mu%jak se mo%e bez problema pripu&tati i 5 puta tjedno
- /estalost parenja mo%e opasti zbog linjanja) -ri linjanju se vee koliine
bjelanevina koriste za zamjenu dlake( zato je prilikom linjanja potro&nja bjelanevina
mnogo vea( te se pri tome smanji koliina bjelanevina na raun drugi+ aktivnosti)
-ravilnim osvjetljavanjem staje i pogodnom temperaturom mo%emo regulirati du%inu
perioda linjanja
- Osim toga na reproduktivnu sposobnost mu%jaka utjee i temperatura okoline)
-revisoke temperature mogu izazvati i trajni sterilitet
9permatogeneza
12
- 9permatogeneza zapoinje izmeu $#-tog i 2#-tog dana %ivota) Gajni kanali postaju
aktivni sa @$ dana( ,,#) dana se u ejakulatu pojavljuju prvi spermiji
- 9polnu zrelost( de!iniramo kao moment kada dnevna proizvodnja sperme prestaje
rasti
- -rvi znakovi seksualnog pona&anja vidljivi su 5#-og dana kada kuni po prvi puta
poku&ava izvesti skok
- Koitus se mo%e dogoditi prvi put oko ,##-og dana( kad je odr%ivost sperme kod
prve ejakulacije veoma slaba ili nikakva) 3akle prvo parenje emo izvesti kada je
kuni star $ - 2 mjeseci
- -oetak puberteta varira od pasmine do pasmine( ali isto tako uvjeti na !armi igraju
veoma va%nu ulogu( posebno +ranidba
-roizvodnja sperme
- Molumen ejakuliranog sjemena iznosi pribli%no #(" - #(5 ml) Koncentracija spermija
na , ml procjenjuje se na ,2# - 2## milijuna po mililitru( ali i volumen i koncentracija
su podlo%ni varijacijama
- La%na KpenjanjaK koja se dogaaju , - ? minute prije kopulacije poveavaju
koncentraciju ejakulata) 1a vrijeme naredni+ parenja volumen ejakulata opada dok
koncentracija spermija raste izmeu prvog i drugog ejakuliranja a zatim opada
- /kupan broj spermija u svakom ejakulatu slijedi isti trend) Kod parenja mu%jaka
regularno , put na dan( posti%e se maksimalna proizvodnja spermija) .ko se on pari
regularno ? puta na dan( svaka ejakulacija sadr%i samo polovicu koncentracije
spermija
Karakerisike )enke u repro#ukciji
- :otovo cijeli %enski spolni organ nalazi se u trbu&noj &upljini
- 9astoji se od dva jajnika( dva jajovoda( maternice( rodnice i stidnice
- Gajne stanice sazrijevaju u jajniku( odnosno u malim mje+uriima - :ra!ovim
!olikulima) 9azrijevanje jajne stanice kao i rast :ra!ovog !olikula reguliraju +ormoni)
Kad !olikul sazrije( javllja se spolni %ar) .ko i pored toga %enka nije parena( !olikul
ostaje na jajniku ,? - ,5 dana a onda propada
- / vrijeme dok stari !olikuli propadaju( novi rastu( pa se javlja kratka privremena
jalovost) Ceutim( ako doe do parenja pri sazrelim !olikulima( nakon ,# sati iza
opasivanja pod nadra%ajem +ipo!ize( dolazi do pucanja :ra!ova !olikula i oslobaanja
zreli+ jaja&aca sposobni+ za oplodnju
- 7a mjestu prsnua !olikula( na jajniku se stvara %uto tijelo koje proizvodi +ormone)
.ko i pored toga ne doe do oplodnje javlja se la%na breost koja traje ,2 - ?# dana(
nakon ega se ponovno nastavlja normalni spolni ciklus
- Lenke su spolno zrele kad postignu <# - <2 F svoje konane te%ine( odnosno sa ,5
- ,@ tjedana starosti
- Lenka kunia je poliestrina %ivotinja &to znai da ima estrus tijekom cijele godine)
-ostoji takoer veza izmeu godi&njeg doba i spolne dozrelosti( odnosno ranije
dozrijevaju one %enke koje su okoene u jesen
13
-rimarni kriteriji kod odabira %enki za rasplod su; majinske karakteristike( kao &to su
plodnost( tj) vei broj %ivo okoeni+ kunia po gnijezdu( proizvodnja mlijeka( koja e
biti dovoljna za sve mlade &to se nalaze u gnijezdu( majinske sklonosti( a to
podrazumijeva mogunost uzgoja odgovarajueg broja mladi+ bez te&koa( zatim
po%eljan broj okota u godini i po%eljna te%ina mladunadi( otpornost( izdr%ljivost(
odnosno dulje razdoblje plodnosti
'strusni ciklus
- Lenke dobivaju spolni nagon pri pojavi sazrijevanja jaja&ca u jajnicima) -rvi put se
javlja pri pojavi spolne dozrelosti( a kasnije poprima redoviti ciklus
- / %enke kunia volja za parenje javlja se obino svaki+ ,@ dana( i samo tada
pri+vaaju parenje i mogu biti oploene) Ovaj period traje obino " - 2 dana( i u ovom
periodu je uspje+ pripusta najvei
- 7eka promatranja ukazuju da je prvi dan poslije koenja u estrusu ,## F %enki sa
%ivim mladuncima
- .ko %enke ne pripu&tamo odma+ poslije koenja( postotak %ivotinja u estrusu svaki
dan pada( te se tako etvrti dan tjera <, F %enki( osmi $? F a dvanaesti ,, F %enki
- Molju za parenjem %enka pokazuje tim &to postaje nervozna( slabije jede( kopa po
prostirci( vanjski dio spolnog organa je zbog veeg dotoka krvi plavo crvene boje)
Nesto upa dlaku i nosi je kao da pravi gnijezdo
- 7astoji se spojiti sa mu%jakom pa esto gazi po drugim %ivotinjama odnosno
zaskakuje i na mladunad
- Gaina ovi+ znakova u dobroj mjeri ovisi o uvjetima okoline( odnosno +rani(
godi&njem dobu( temperaturi i drugome
- Lenka u vrijeme parenja zauzima karakteristinu pozu koja se zove LARDOSIS( sa
spu&tenom stra%njicom i jednom od stra%nji+ nogu podignuti+
-reno&enje i podizanje kunia
- 1bog mnogi+ razloga kunie treba podizati i premje&tati iz jednog mjesta na drugo(
iz jednog kaveza u drugi
- 4i su razlozi; kontrola zdravstvenog stanja( premje&tanje iz odjela uzgoja na odjel
tova( preno&enje %enke mu%jaku na pripust itd
- Pvatanje kunia treba biti oprezno i pa%ljivo I bez snage i galame
- Pvatanje za u&i treba izbjegavati I o&teenja slu+aT
- Odraslog kunia se podi%e +vatanjem za slobodni dio ko%e izmeu vrata i pleke te
ga se pola%e na savijenu ruku dr%ei drugu ruku ispod njegovi+ zadnji+ etvrti da bi
se te%ina bolje rasporedila
- Cladu %ivotinju se primi vrsto preko slabina( s tim da glava bude nagnuta prema
dolje
Pripus
- / praksi se primjenjuje nekoliko metoda parenja i to;
- prirodno pripu&tanje
14
- !orsirano pripu&tanje
- umjetno osjemenjivanj
- >zbor metode usko je povezan s intenzivno&u ritma reprodukcije i organizacijom
radaH pri intenzivnom ritmu pripust se odvija dan nakon koenja( u poluintenzivnom
ritmu @-,# dana
nakon koenja i u ekstenzivnom ritmu %enke se pripu&taju "#-"2 dana po koenju
-rirodno pripu&tanje
- Osnovni princip je da %enku prenosimo mu%jaku u kavez (%enka se nalazi u novoj
sredini( ne snalazi se i mu%jak je lak&e zaskoi te se ne pona&a agresivno i ne mo%e
ozlijediti mu%jaka)
- Cu%jak zaskae %enku te nakon ejakulacije uz mumljanje pada na bok ili lea
- Lenku mo%emo ostaviti jo& neko vrijeme s mu%jakom da je jo& jednom zaskoi( ali
uspje&nije parenje posti%e se ponovnim skokom nakon 5-< sati
- -o zavr&etku parenja %enku vraamo u njen kavez( a parenje bilje%imo u
odgovarajue kartone
*orsirani pripust
- Ovaj se nain primjenjuje ako je %enka pla&ljiva i ako se odupire parenju
- Koristi se u intenzivnom uzgoju I uzgajiva skrauje vrijeme parenja time &to
skrauje vrijeme pripreme mu%jaka
- /zgajiva prinosi %enku mu%jaku tako da je jednom rukom obuzda( a drugom(
podi%ui zadnji dio tijela i nabirui ko%u na leima podi%e %enki rep I najpovoljniji
polo%aj za parenje i ne mo%e ga odbiti
/mjetno osjemenjivanje
- -rednosti su vi&estruke I jednim ejakulatom natprosjenog mu%jaka mogue je
oploditi vi&e %enki( br%e je od prirodnoga i povean je postotak plodnosti
- 9ve vi&e se primjenjuje u zemljama sa razvijenim kuniarstvom -RO6L'C jo&
nije rije&en problem zamrzavanja sperme
- /zimanje sperme obavlja se pomou umjetne vagine zagrijane na $?
#
0 I
simuliranjem prirodnog parenja
- 9perma se nakon uzimanja mikroskopski pregleda( razrijedi uz pomo razliiti+
razrjeivaa u omjeru ,;@ ili ,;,# i pripremi za upotrebu I mogue ju je odr%avati na
U 2
#
0 dva do tri dana
- 9ama oplodnja obavlja se tako da %enku dr%imo u le%eem polo%aju te joj uz pomo
pipete i brizgalice ubrizgavamo spermu (#(2-, ml) I istodobno se mo%e dodati i
+ormonski preparat koji aktivira ovulaciju
- / sat vremena dva izvje%bana djelatnika osjemene i vi&e od ,## %enki
Ri$ovi ra!$no)avanja
15
- Ritmovi razmno%avanja ovise o intenzitetu eksplatacije osnovnog stada kojeg
odreuje sam uzgajiva pri izvoenju razliiti+ radnji u uzgoju ( parenje( utvrivanje
breosti( odbijanje od sise ) s obzirom na to razlikujemo tri ritma razmno%avanja;

a ) -ripu&tanje prvi dan poslije koenja
- / ovom intenzivnom ritmu razmak izmeu dva koenja traje $? - $2 dana(
tako da
godi&nje imamo @ - B legla) 6roj mladunaca kod koenja je manji( a mladunci
se
odbijaju u dobi od ?$ - ?2 dana( kada su manje sposobni da se odupru stresu
prilagoavanja na novi sistem +ranidbe
b ) -ripu&tanje @ - ,# dana poslije koenja
- Ovaj nain predstavlja poluintenzivni ritam gdje odmor izmeu dva koenja
traje $2 -
2# dana( godi&nji broj legala kree se od 5 - <( a zbog manjeg optereenja(
%enke su
sposobne da odgoje vee leglo) Cladunci se odbijaju sa ?@-"# dana( a to
smanjuje
stres od prilagoavanja mladi+ na tov
c ) -ripu&tanje "# - "2 dana poslije koenja
- Ovaj ritam se smatra ekstenzivnim( koenje se odvija svaki+ <# - @# dana( a
to
omoguava $ - 2 koenja godi&nje
Oplo#nja i "ravi#ie
- 7akon prskanja !olikula( osloboene jajne stanice (@-?#) usisava jajovod i tu se vr&i
oplodnja jajne stanice - stvara se zigota) Gajne stanice sposobne su za oplodnju 5-@
sati nakon izlaska iz !olikula( a nakon toga propadnu
- 1igota se poinje dijeliti ,?-,2 sati nakon oplodnje( za etiri dana stigne u maternicu
i tu se ugnijezdi( odnosno embrij se poinje razvijati i stvarati ovojnice I ?#-$# F
embrija odumire u toj !azi (V progesterona W abortus)
- -osteljica se razvija zajedno sa razvojem ploda( a maksimalnu veliinu dosti%e ,5-
tog dana breosti) *etalna placenta je vidljiva oko ,#-tog dana
- / prvoj !azi gravidnosti razvoj plodova je polagan( dok se rast u drugoj !azi ubrzava
(ovisno o pravilnoj +ranidbi i dr%anju %enke)
- :raviditet traje ?@-"? dana (B@ F %enki se okoti sa "# dana breosti)
- Ato je manji broj mladunadi( to %enka dulje nosi
/tvrivanje graviditeta
- Rano utvrivanje graviditeta va%no je radi pripreme %enke za okot i radi
izbjegavanja ponovnog pripusta gravidni+ %enki
- 7ajboljim se pokazalo palpiranje ili pipanje %enke
16
- -alpacija se vr&i tako da se %enka izvadi iz kaveza i polo%i na ravnu povr&inu)
Lijevom se rukom pridr%ava %enka( a desnom klizi preko trbu&ne &upljine( od
prednjeg kraja prema stra%njem te se s lagano priti&e vr+ovima ka%iprsta i palca
- 1ametci od ,# do ,$ dana starosti veliine su zrna gra+a
- Ostale metode; ponovni pripust (ako je skotna odbija mu%jaka)( vaganje izmeu ,$ i
,5 dana I nepouzdane metode
17
U!roci neplo#nosi
- :odi&nje doba; u proljee su najbolji rezultati( a poetkom jeseni prema zimi
postotak plodnosti opada
- Osvjetljenje; najbolje je stalna osvijetljenost od ,5 sati svjetla dnevno( bez umjetnog
svjetla I manji F plodnosti
- 4emperatura; iznad ?<
#
0 - povremena sterilnost kod mu%jaka
- Mrijeme ponovnog pripusta; najbolje @-,$ dana nakon koenja
- Kondicija; premladi( preiscrpljeni i preutovljeni rasplodnjaci rezultiraju smanjenom
plodno&u
- 6olesti di&ni+ ili probavni+ organa
- 7epravilna +ranidba - nekori&tenje kompletni+ krmni+ smjesa
1a)na "ravi#nos
- 7ije esta pojava
- 3ogaa se kada se %enka pari sa sterilnim mu%jakom
- 4raje od ,@ do ?# dana i %enka odbija mu%jaka
- 7a kraju %enka simulira pretkoenje pa otkida dlaku da bi pripremila gnijezdo u
kotilici
- 4ek nakon tog razdoblja %enka postaje ponovno sposobna za pripust
Pripre$a !a oko
- :nijezdo oblo%eno su+om slamom ili strugotinom od drva u kotilicu treba postaviti
tri dana prije oekivanog koenja
- Lenka prije samog koenja postaje nemirna( upa dlaku sa sebe i mije&a je sa
slamom pravei gnijezdo
- :nijezda sa mnogo dlake W bolja za&tita mladunadi (bitno u selekciji jer se iz
uzgoja izdvajaju %enke koje slabo pokrivaju svoje gnijezdo)
- 4emperatura u napravljenom gnijezdu treba iznositi "#-"2
#
0
- -rije okota potrebno je provjeriti !unkciju pojilica
Oko ili koenje
- Koenje uvjetuju +ormonalne promjene u organizmu I poveanje estrogena i pad
koncentracije progesterona( a takoer raste i nivo oksitocina koji izaziva kontrakcije
muskulature maternice (u sluaju slabi+ kontrakcija dodajemo oksitocin injekcijom)
- 7aje&e se dogaa nou i u jutarnjim satima
- >stiskivanje mladunadi se vr&i u kratkim intervalima( a nakon toga %enka skida
posteljicu s mladunca koju na kraju proguta
- -rilikom okota nije joj potrebna pomo I svako uznemiravanje izaziva prekid
koenja koje dovodi do ne%eljeni+ posljedica
- Kada je okot zavr&en %enka leglo smje&ta u gnijezdo i pokriva
18
Pro0le$i ko# koenja
- Koenje izvan kotilice; - ako se zaboravi postaviti gnijezdo(
- premalena kotilica
- neist materijal za izgradnju gnijezda
- uznemirenost %enke
- genetska predispozicija
- Kanibalizam; %enka pojede placentu i nastavi %derati svoj okot jer u kavezu nema
vode za pie
- 7apu&tanje gnijezda; nedostatak vode( lo&a +igijena( uznemirenost
- -obaaji; obino se dogode ?@) dana poslije parenja( a razlozi su mnogobrojni -
oboljenja( poremeaji u metabolizmu itd)
Posupci nakon koenja
- Lenka ulazi u gnijezdo samo radi dojenja mladi+
- /zgajiva u to vrijeme mora obaviti najnu%nije poslove kao &to su;
- kontrolirati kaveze i odstraniti sve placente koje %enke nisu pojele
- odstraniti mrtvu mladunad i kr%ljave mlade
- redovito u gnijezdu mijenjati neisti materijal istim
- ukoliko mladunad nije dobro umotana ili je pot+laena treba je utopliti
najprije u
ruci ili uroniti do glave u toplu vodu( a onda osu&iti i pokriti vunicom
- X -rije svakog pregleda i rada s kuniima ruke treba dobro oprati i protrljati s
prostirkom iz gnijezdaT
Karakerisike $la#unaca
- Cladi tek okoeni kunii su slijepi i goli( a te&ki su od 22 do 5# grama
- 3esetog dana progledaju( a petnaestog im poraste dlaka
- >z gnijezda poinju izlaziti izmeu ,@) i ?#) dana po okotu (rijetko ,?))
- :nijezdo se vadi nakon ?# dana( ako je temperatura prostora povoljna
- Meliina legla varira i naje&e i+ je izmeu $ i B( &to ovisi o nasljednoj osnovi i o
utjecajima okoline
- /koliko u jednom leglu imamo prevelik broj zdrave mladunadi( a kod druge
premalen mo%emo izjednaiti legla
- -remje&tanje se obavlja do ? - " dana nakon koenja i to dok je %enka izvan
gnijezda - %enke vrlo dobro pri+vaaju dodane mlade kunie
19
O#"oj $la#i- kunia
1akacija i sisanje
- Luenje mlijeka zapoinje odma+ poslije koenja
- -od kontrolom +ormona oksitocina
- -rvi+ ,5 do ,@ dana nakon koenja mlijeko je mladim kuniima jedina +rana
- Lenke doje mlade jednom dnevno (?Y) i to ne du%e od 2 minuta
- Cladunci ne si&u uvijek iz iste sise( nego lutaju od jedne do druge
- 3nevne koliine mlijeka rastu za ,# grama svaki dan do ,< dana kada se posti%e
maksimalna proizvodnja (?2# grama)
- /zrok ugibanja mogu biti lo&e materinske osobine %enke( pre+lade( lo&a +igijena
legla i dr)( a smatra se zadovoljavajuim ako mortalitet mladunaca ne prelazi ,# F
/sporedba mlijeka kunia i goveda
9astav Clijeko kunia Clijeko goveda
9u+a tvar
F
?2-?5($ ,"
-roteini F ,"(?-,"(< "(2
Casti F "(?-B(< $
Cinerali F ?($-?(2 #(<
Laktoza F #(@5-#(@< 2
O#0ie
- Odbie predstavlja psi+olo&ki problem i mani!estira se poveanim gubitkom te%ine
- / intenzivnom uzgoju odbijanje se vr&i izmeu ?$) i ?@) dana starosti i uz te%inu
mladunaca od $2# do 5## grama
- 4eoretski se mladunci mogu odbiti sa te%inom od "2# do $## g
- Rano odbijanje kunia izaziva stres koji se djelomino mo%e ubla%iti pravilnom
+ranidbom i pravodobnim privikavanjem na peletiranu +ranu
Krmna smjesa za rano odbijanje kunia
Ke$ijski
sasav
6
Moda ,"
9urovi
protein
,B
9urova mast ?(2
9urova
vlakna
,2(<2
-epeo B(2
7'4 2?(BB
3vi#encija
20
- 6ri%ljivo i dosljedno bilje%enje zbivanja kod svakog mu%jaka i %enke olak&ava posao
proizvoau jer mu pru%a uvid u ekonominost proizvodnje
- 'videncijski karton se nalazi na kavezu svakog mu%jaka( %enke i grupnog kaveza
za tovljenike
* Rasplodne %enke; matini broj %enke( pasmina( otac( majka( datum okota( datum
pripusta( broj mu%jaka s kojim je pripu&tana( datum i rezultat palpacije(broj %ivo
okoeni+( mrtvo okoeni+ i usvojeni+ kunia( datum i broj odbijeni+ kunia te te%inu
legla pri odbiu
* Rasplodni mu%jaci; matini broj mu%jaka( pasmina( otac( majka( datum okota(
datum pripusta( broj %enki s kojim je paren( rezultat palpacije %enki s kojima je paren(
ukupan broj okoeni+ kunia (%ivi+ i mrtvi+)
* 4ovljenici; datum odbia( srednja dob odbijeni+ kunia( masa odbijeni+ kunia( broj
%ivotinja na poetku tova( datum i broj %ivotinja prilikom prodaje( koliina utro&ene
krmne smjese
- Obilje%avanje kunia mo%emo provoditi tetoviranjem ili se naje&e koriste u&ne
markice
S$jeaj kunia
- -rije izgradnje ili adaptacije postojei+ nastambi za uzgoj kunia treba znati da su
kunii %ivotinje koje se vrlo lako prilagoavaju( ali su i osjetljivi na razne( pa i na
najmanje promjene u prostoru u kojem %ive
- 1ato treba znati koji su najpovoljniji uvjeti s obzirom na temperaturu( vlagu( izmjenu
zraka i sve ostalo &to utjee na uspje&an uzgoj %ivotinja) Osobito je va%an intenzitet
svijetlosti( a posebice broj sati osvjetljenja
I!0or $ikrolokacije
- -rije izgradnje objekta treba provjeriti dopu&taju li nadle%ni organi izgradnju takvi+
nastambi na odabranoj lokaciji
- 7astambe za uzgoj kunia trebaju biti postavljene na su+om ili dreniranom mjestu
- Odabrana lokacija mora biti na mirnom polo%aju( gdje nema izrazite stalne ili
povremene buke
- 7ije po%eljno proizvodnju kunia locirati u blizini drugi+ stoarski+ objekata
- 1a dobro !unkcioniranje proizvodnje treba osigurati svje%u vodu( koja e biti stalno
na raspolaganju
- >zvori energije moraju biti dovoljni za zadovoljenje svi+ potreba proizvodnje
- 4reba rije&iti nain uklanjanja izmeta
O0jeki !a u!"oj kunia
- Objekt za uzgoj treba biti izgraen tako da osigura optimalne uvjete za %ivotinje
kako bismo maksimalno iskoristili nji+ove genetske potencijale
- Kori&tenje stari+ objekata I potrebno i+ je adaptirati za proizvodnju kunia i mogu
se preporuiti samo za ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju
- >zgradnja novi+ objekata -
21
a/ objekti od vrstog materijala ili zidani objekti
0/ objekti tunelskog tipa - preko elini+ lukova se stavlja pokrovni pla&t od vrste
plastike( plastine !olije ili slinog materijala
c/ nadstre&nice - !iksne graevine ispod koji+ se postavljaju prijenosni %iani kavezi
- Meliina objekta ovisi o broju %ivotinja unutar objekta I ovisno o mogunostima)
- -ri projektiranju objekta treba nastojati da prozori ne budu okrenuti prema suncu niti
prema smjeru pu+anja dominantni+ vjetrova
- -rozori trebaju biti s duplim staklom( s moguno&u otvaranja s nagibom i trebaju
zauzimati ,=?# do ,=?2 povr&ine poda
'ikrokli$aski !a-jevi kunia
- 4emperatura u gnijezdu od "#-"2
#
0
- 4emperatura za uzgoj ,2-,@
#
0
- 4emperatura u tovili&tu ,"-,5
#
0
- / sluaju poveanja temperature u objektu za ,
#
0 od optimalne kunii reagiraju sa
smanjenjem konzumiranja krmne smjese za ,-? F
- 6udui da kunii nemaju znojni+ %lijezda uestalo di&u
- 3ulja izlo%enost temperaturama vi&im od "#
#
0 kod mu%jaka mo%e dovesti do trajni+
poremeaja u plodnosti
- 4emperature ni%e od optimalni+ uzrokuju poveanu konzumaciju +rane te
poveavaju smrtnost mladunaca i broj bolesti di&ni+ organa
Mla%nost zraka
- Optimalna relativna vla%nost zraka uz optimalnu temperaturu iznosi 52-<# F
- Kunii po&to nemaju znojni+ %lijezda mogu podnijeti i veu koliinu vlage( ali bez
propu+a i amonijaka W bolesti di&ni+ organa
- 7ajopasnija je visoka temperatura sa niskom relativnom vlagom i niska temperatura
sa visokom vla%no&u
>zmjena zraka
- 0ilj ventilacije je izmjena zraka( odnosno dovoenje kisika uz izbacivanje &tetni+
plinova (0O( 0O
?
( 7P
"
( P
?
9 i dr))
- Razlikujemo prirodnu i umjetnu ventilaciju
- Optimalna brzina strujanja zraka u objektu bi trebala iznositi #(? m=s (ljeti do #($
m=s( a zimi do #(, m=s)
- Cinimalne potrebe za izmjenom zraka jesu;
- u ljetnom razdoblju "-$ m
"
=+=kg %ive vage
- u zimskom razdoblju , m
"
=+=kg %ive vage
Osvjetljenje objekta
- Rasplodne %enke trebaju ,5 sati osvjetljenja dnevno( dok mu%jaci trebaju ,? sati
dnevno
- 4ovljenicima osiguravamo ,# sati svijetla dnevno
22
- Meliina prozora I ,;?#-,;?2 u odnosu na povr&inu poda
- Rasplodnim %ivotinjama treba osigurati $ Z=m
?
( a u tovili&tu " Z=m
?
- 9vjetlosna tijela se postavljaju du% +odnika( a nikako ne iznad kaveza jer
uznemiruju %ivotinje
%usoa naseljenosi )ivoinja
- Ovisi o tipu uzgoja( volumenu objekta( ventilaciji i dr)
- -reporuljivi normativi za pojedine kategorije %ivotinja su;
- %enka ,(<-" m
?
- mu%jak #(,< m
?
- tovljenici #(? m
?
- leglo #(,2 m
?
- rasplodni pomladak #(,2 m
?
Uklanjanje urina i i!$ea
- Redovito uklanjanje izmeta i urina bitno je za odr%avanje optimalne mikroklime u
objektu
- Ovisno o nainu izvedbe kaveza za uzgoj kunia( razlikujemo nekoliko sustava
izgnojavanja;
- transportne trake(
- me+aniki KskreperiE
- !olijski kanali koji se ispiru vodom
- >zmet se sakuplja u za to predviene i +igijenski osigurane jame
7ienje i #e!infekcija o0jeka
- Koliina pra&ine i mikroorganizama u zraku ovisi o napuenosti objekta( ventilaciji(
temperaturi( vla%nosti i dr)
- >sti uvjetuju smanjenje obrambene moi organizma( oboljenja i uginua
- 4emeljna dezin!ekcija objekata svaka tri mjeseca
- Podnike stalno odr%avati istima i povremeno dezin!icirati
- Kaveze i gnijezda treba povremeno dezin!icirati i izlo%iti i+ utjecaju topline
- -ovremeno je potrebno mijenjati dezin!icijens I zbog rezistencije mikroorganizama
- 4ijekom ljeta treba provoditi dezinsekciju( a deratizaciju tijekom cijele godine
Te-noloka opre$a
Kave!i
- Kavez - prostran( udoban( ist i prikladan za rukovanje
- 1a izradu kaveza se koristi pocinana ili plasti!icirana %ica debljine ,(5-? mm
- 3imenzije otvora na re&etkastom podu ,<Y,< mm ili ,BY,B mm
- / praksi se naje&e nalaze ovi tipovi kaveza;
- *lat deck - za rasplodne kunie ( na , m
?
,2-,5 %ivotinja)
- Kali!ornija - za tov i remont (na , m
?
,<-,@ %ivotinja)
23
- 6aterija - za tov i remont (na , m
?
?#-?" %ivotinje)
Karakteristike razliiti+ tipova kaveza
Tip
kave!a
8la #eck Kalifornija 5aerija
-rednosti 3obar pregled
Rad je brz i lak&e se
obavlja
Lagana izmjena zraka
3obar pregled
3obro kori&tenje
prostora
Cala ulaganja
Ograniena upotreba
grijanja
7edostaci Misoka cijena
-oveani tro&kovi
grijanja
Runo i&enje Mrlo te&ko zapa%anje
i pregled
4e&koe u radu
ventilacije
+i$en!ije kave!a
- 9 unutarnjom kotilicom <#Y2#Y$# cm
- 1a %enku i mu%jaka; kavez s vanjskom kotilicom ne manji od #(?2 m
?
- 1a remont; ""Y$#Y$2 cm
- Kotilica se izrauje od lima ili plastike s dimenzijama $#Y"#Y"# cm
- 7a bonoj strani prema unutra&njosti kaveza treba postojati otvor promjera ,2 cm
9ranilice i pojilice
- Pranilica %ivotinjama treba osigurati stalne koliine +rane te sprijeiti rasipanje i
zagaivanje +rane
- Razlikujemo individualne i grupne +ranilice kao i plastine i limene
- Obino se vje&aju s prednje strane kaveza
- -ojilice trebaju osigurati stalnu opskrbu %ivotinja vodom
- Lenke u laktaciji dnevno tro&e do , litru vode dnevno( dok tovljenici tro&e #("-#($
litre vode na dan
- / upotrebi su pojilice s kadicom i tzv) nipl pojilice
9rani#0a kunia
Karakerisike pro0avno" susava kunia
- Kuni je glodavac biljo%der
- 7jegov probavni trakt slian je probavnom traktu ekvida
- /kupna duljina probavnog trakta odraslog kunia iznosi $)2 - 2 m
- / ustima se nalaze %lijezde slinovnice koje vla%e +ranu
- Gednjak vodi +ranu od usta do %eluca
- Leludac kunia je relativno mali (B# I ,## g +rane)
- 4anko je crijevo dugo oko " m i promjera je od #)@ do , cm
- / duodenum se ulijevaju sokovi pankreasa i jetre
- -osebno je dobro razvijeno slijepo crijevo ($# cm U ,# cm crvuljak)
- 3ebelo crijevo zavr&ava rektalnim crijevom odnosno anusom (,)$ m)
24
Pro0ava
- -robava poinje u ustima - sjeckanje +rane i navla%ivanje slinom
- / %elucu se lui sok koji vr&i daljnju razgradnju +rane
- / tankom crijevu se sadr%aj dospio iz %eluca mije&a sa !ermentima crijeva(
pankreasa i jetre te se upijaju razgraeni +ranjivi sastojci
- Ostatak vlaknasti+ i neprobavljeni+ tvari biva potisnut u slijepo crijevo
- / slijepom se crijevu nalazi bogata anaerobna mikro!lora koja rastvara celulozu i
sirove bjelanevine
- 7a izlazu iz slijepog crijeva najbogatiji se sastojci +rane obavijaju slojem sluzi da se
ne isu&e( odnosno stvaraju se peleti koje kuni ponovno pro%dire - KO-RO*.:>G.
- 4vrdi izmet je otpadni produkt koji kuni izbacuje van organizma
Koprofa"ija
- -ojava kod kunia kada on jede vlastiti meki izmet direktno iz svog anusa
- 7astupa @ I ,? sati nakon konzumacije +rane
- Ovisno o vrsti +rane neke se +ranjive tvari mogu reciklirati i do $ puta
- 1a+valjujui ovom me+anizmu( kuni mo%e znatno bolje iskoristiti +ranu
- Konzumirana +rana u prosjeku napu&ta probavni trakt kunia za ?# sati (,@-"#)
Kemijski sastav tvrdog i mekog izmeta
Ke$ijski sasav Tvr#i i!$e 'ekani i!$e
Prosjek O$jer Prosjek O$jer
%
Mlaga $,(< "$-2? <?(B 5"-@?
9u+a tvar 2@(" $@-55 ?<(, ,@-"<
% u odnosu na suhu tvar
9ir) bjelanevine ,"(, B-?2 ?B(2 ?,-"<
9irova vlakna "<(@ ??-2$ ??(# ,$-""
9irove masti ?(5 ,("-2(" ?($ ,(#-$(5
Cinerali @(B "(,-
,$($
,#(@ 5($-
,#(@
7'4 "<(< ?@-,B "2(, ?B-$"
25
Konzumacija i izluivanje su+e tvari iz krmne smjese s dvije razine slame
Kr$ne s$jese
Niski sa#r)aj
vlakana
Vii sa#r)aj
vlakana
/dio slame (%) 2 ?#
9irova vlakna (%) ,#(@ ,5(@
3nevna konzumacija su+e
tvari (g)
5# [ ?@ 5< [ ?@
3nevno izluivanje su+e tvari
u;
4vrdom izmetu (g) ?# [ 2 "" [ @
Cekom izmetu (g) ,# [ $ ,# [ 2
Ponaanje kunia pri -rani#0i
* 1bog relativno male zapremine i slabe muskulature %eluca( +ranu iz %eluca u tanko
crijevo potiskuje novo prido&la +rana
- 9toga kuni uzima +ranu u <#-@# manji+ obroka tijekom ?$ sata (ponekad za samo
,-? minute od pret+odne konzumacije)
- 6itno je osigurati stalnu dostupnost +rane kuniu
- /z +ranu je potrebno osigurati dovoljne koliine vode za pie
- / tovu se uglavnom koriste grupne +ranilice i pojilice( a u individualnom dr%anju
individualne +ranilice i pojilice
Na&ela -rani#0e
- Kvaliteta +rane mora odgovarati +ranidbenim i +igijenskim potrebama
- Kakvoa krmiva ovisi o aminokiselinskom sastavu proteina te o koliini sirovi+
vlakana
- -ra&njava i prljava +rana probavne smetnjeH strani miris u mesu
- / +rani ne smije biti &tetni+ biljaka (lukovice( lupine i dr))
- Livotinje trebaju period privikavanja na novu +ranu
- 7a probavljivost +rane utjee sadr%aj sirovi+ vlakana u njoj( jer mlade %ivotinje
slabije iskori&tavaju sirova vlakna
- 6rzina prolaza +rane kroz probavni sustav utjee na probavljivost +rane
- Pranidbenu vrijednost krmiva treba utvrditi kemijskim analizama i +ranidbenim
eksperimentima
- Prana za +ranidbu kunia mora sadr%avati vi&e krmiva( a priprema se prema
te+nolo&kim preporukama za pojedinu kategoriju kunia
- Kompletna krmna smjesa se daje kuniima u obliku peleta 2-@Y?(2-2 mm
26
Pore0e !a -ranjivi$ vari$a
/gljiko+idrati
- :lavni izvor energije i topline u tijelu
- 'nergiju dijelimo na uzdr%nu i proizvodnu
- -roizvodna energija temelji se na za+tjevima rasta( breosti i laktacije
- Lenke u breosti trebaju poveanje energije od "# do ,## F u odnosu na uzdr%nu
energiju
- / laktaciji su ta poveanja i do $ puta
- Rasplodni mu%jak treba ,#-,2 F vi&e energije u odnosu na uzdr%nu energiju
- 4ovljenicim je ovisno o uzrastu potrebno od ,#(2-,#(@ CG=C' po kilogramu +rane
- Mi&ak energije se deponira u mast
6jelanevine
- :raene su od aminokiselina I esencijalne aminokiseline I u organizam se unose
jedino +ranom (metionin U cistin( lizin( arginin( leucin( izoleucin( !enilalanin U tirozin(
tripto!an( valin( treonin i +istidin)
- -otrebe za bjelanevinama po kategorijama kunia;
- %ivotinje izvan proizvodnje; ,?-,$ F
- gravidne %enke; ,2-,5 F
- %enke u lataciji; ,@-?# F
- tovljenici stari $-,? tjedana; ,2-,5 F
Casti
- >maju veliku energetsku vrijednost I najbolji i najje!tiniji izvor energije za kunie
- Koliina masti u krmnim smjesama se kree od ?-" F
- Casti dodane u krmnu smjesu popravljaju njen okus
- Radi stabiliziranja krmni+ smjesa u koje su dodane masti potrebno je dodavati
antioksidante
Sasojci 'irovanje %ravi#i#e 1akacija Tovljenici
9) bjelanevine
F
,?-,$ ,2-,5 ,2-,5 ,2-,5
9) vlakna F ,2-,5 ,$-,2 ,$-,2 ,"-,$
Casti F " " " "
C'( CG=kg B(? ,#(2 ,#(2 ,#(2-,#(@
Cet)Ucistin F #(5# #(5# #(5# #(5#
Lizin F #(<# #(<# #(<2 #(5#
.rginin F #(B# #(B# #(@# #(B#
Kalcij F #($# #(@# ,(,# #($#
*os!or F #("# #(2# #(@# #("#
7atrij F #(?# #($# #($# #(5#
Kalij F #(5# #(B# #(B# #(5#
Mitamin .( >G=kg 5 ### ,? ### ,? ### 5 ###
27
Mitamin 3( >G=kg B## B## B## B##
- -omanjkanje sirovi+ vlakana u +rani uzrokuje proljeve i jedenje vune
- -revisoke koncentracije sirovi+ vlakana takoer su nepo%eljne
- -omanjkanje minerala( posebno u gravidnosti i laktaciji( izaziva ozbiljne
zdravstvene poremeaje
- Kunii preko mikro!lore slijepog crijeva mogu sintetizirati vitamine 6-kompleksa i
vitamin 0 I ostale je potrebno dodavati u +rani
- / djelotvorne tvari koje se dodaju +rani spadaju; antibiotici( probiotici( prebiotici(
simbiotici( enzimi( +ormoni i pobolj&ivai ukusnosti +rane
Kvaniaivni !a-jevi kunia
-rosjena dnevna potro&nja +rane kod kunia( g
Kategorija 4jedni starosti
, ? " $ 2 5 < @ B ,# ,, ,?
4ovljenici - - - ?# "@ 2B @
#
,,# ,?# ,?2 ,"? ,"@
:ravidne
%enke
,"2 ,22 ,$? ,"5 ,"$
Lenke u
laktaciji
?B# "?# "@# $## $$# 2<#
Kr$iva !a -rani#0u kunia
- 1elena +rana; izvrsna je za kunie jer je lako probavljiva te odr%ava zdravlje i
vitalnost %ivotinja) -o%eljna je u +ranidbi rasplodni+ kunia) 4ovnim %ivotinjama je
potrebno ograniiti davanje zelene +rane) 4rave prosjeno sadr%e ,(2 F
bjelanevina( ,# F ugljiko+idrata i ?(2 F mineralni+ tvari) 4reba paziti na kvalitetu
trave i nain uzimanja( jer uparena i pljesniva +rana izaziva probavne poremeaje
kao i preobilno uzimanje) /z travu u zelenu +ranu spadaju i djetelina( lepirnjae( li&e
povrtlarskog bilja i koprive))
- 9u+a +rana; Livadno sijeno sadr%i u prosjeku ,-< F bjelanevina( a djetelinsko @-,5
F)
- :omoljae i korjenjae; zbog dobre probavljivosti izvrsna su +rana za sve kategorije
kunia) 4reba paziti da ne doe do smrzavanja +rane - probavne smetnje) Krumpir je
odlina +rana za tov kunia jer sadr%i ?# F ugljiko+idrata - ne smije se davati sirov)
Repa se daje sirova( ali u kombinaciji sa su+om +ranom) Crkva osim ugljiko+idrata
sadr%i vitamine i minerale te je podesna u +ranidbi kunia)
- 1rnjevlje; 1ob je najomiljenija i najbolja +rana za kunie( pogotovo za mlade
%ivotinje) Geam sadr%i B-,# F bjelanevina i 5@ F &kroba &to ga ini izvrsnom
+ranom za kunie) Kukuruz je takoer cijenjen u +ranidbi svi+ kategorija kunia)
9jeme ma+unastog bilja se odlikuje velikim sadr%ajem bjelanevina - soja( gra+(
gra&ak i bob)
- 7usproizvodi; -osije sadr%e ,# F bjelanevina i $2 F ugljiko+idrata - povoljno
djeluju na laktaciju %enki i peristaltiku crijeva) Repini rezanci imaju ugodan miris pa i+
28
kunii rado jedu) Celasa je odlina dopunska +rana za kunie( a posebno za tovne
%ivotinje)
- Mitaminsko mineralni dodaci; koriste se u +rani radi balansiranja potreba za
vitaminima i mineralima)
- :otove krmne smjese; neizbje%ne su u intenzivnom uzgoju kunia) 9mjese su
izbalansirane za razliite dobi i kategorije kunia( tako da zadovoljavaju sve potrebe
kunia za +ranjivim tvarima) 3olaze u obliku peleta :
Tov kunia
- 4ov predstavlja zavr&nu !azu u proizvodnji kunia za meso
- 1apoinje odbijanjem u starosti ?$-?B dana i traje do dobi od B# dana
- -ri odbijanju se javljaju gubici od ? do " F zbog stresova - kasnije manje
- 1a optimalno iskori&tavanje potencijala rasta kunia I optimalna +ranidba
- Kuniima u tovu dajemo +ranu po volji( ali kontrolirano
- Moda mora biti stalno dostupna tovljenicima
- Kad kunii postignu <# F konane te%ine ubrzano poinju stvarati masnoe
- Casnoe donekle popravljaju randman klanja i kvalitetu mesa( ali i znatno
poskupljuju proizvodnju
- 1avr&ne tjelesne mase kreu se od ?(# do ?(@ kg u 'uropi
- -rirast u toku tova raste do "2) dana %ivota ($< g na dan))
-orast te%ine tovljenika i potro&nja +rane
9tarost u
danima
-rirast (g)(
ukupnop u
dekadi
3nevni
prirast po
dekadama
Liva vaga
na kraju
dekade
-otro&nja
+rane u
dekadi
/kupno
,-,# B# B ,2# - -
,#-?# ,2# ,2 "## - -
?#-"# ?"# ?" 2"# 5## 5##
"#-$# ",# ", @$# ,#2# ,52#
$#-2# $5# $5 ,"## ,,2# ?@##
2#-5# $2# $2 ,<2# ,?## $###
5#-<# $,# $, ?,5# ,?2# 2?2#
<#-@# ?@# ?@ ?$$# ,"## 522#
@#-B# ?,# ?, ?52# ,"## <@2#
B#-,## ,@# ,@ ?@"# ,"## B,2#
Ujecaj #o#aaka $ineralni- 0lokova na proi!vo#ne re!ulae u ovu kunia
- ,?# kunia odbijeni+ u dobi od "2 dana te podijeljeni u dvije jednake skupine prema
te%ini (2B# grama u prosijeku)
- Kunii su bili smje&teni u zajednike kaveze sa po 5 kunia u svakom
- Kontrolna skupina je u 2 tjedana istra%ivanja +ranjena ad libitum krmnom smjesom
koja je sadr%avala "5F lucerne( ?2F jema( ?5F p&enini+ posija( ,?F soje i ,F
M.C-a
- 7apajani su iz automatski+ nipl pojilica
29
- 'ksperimentalna grupa je +ranjena istom krmnom smjesom uz dodatak mineralni+
blokova (??2 g) koji su postavljani svaki+ tjedan dana
- 9adr%avali su $<F pepela( ,?F kalcija( minerala u tragovima (0u(Cn(1n i 9e)(
!os!ora ,(2F i natrija ?F
- 'ksperimentalnoj skupini( koja je konzumirala mineralne blokove unos +rane je bio
povean za ,5F (5@(" vs 2B(# g = - R #)#2) uz poveanje stope rasta (""(5 vs ?@("
g = dH -R#)#2)
- Konverzija krmne smjese nije se znatno razlikovala (-V#)#2) te je kod kontrolne
skupine iznosila ?)B?( a kod eksperimentalne ?)@$
- / dobi od ,# tjedana zavr&na te%ina kunia eksperimentalne skupine bila je vea
nego u kontrolne skupine (,<5< vs ,2<B g( -R #)#?)
Ujecaj 0ijele lupine kao !a$jensko" i!vora 0jelan&evina !a sojinu i
suncokreovu sa&$u na proi!vo#ne re!ulae ovni- kunia
- B# Py-plus kunia( "# kunia u svakoj grupi koji su odbijeni u dobi od "< dana
- /dio sojine same u skupini kunia (96C) iznosio je ,# F( kod skupine (9*C) udio
suncokretove same iznosio je ,<F( a kod skupine (ZL) udio bijele lupine iznosio je
,2F
- Kemijski sastav krmni+ smjesa bio je ujednaen i iznosio je ,5(?F bjelanevina(
,2(#F &kroba i $(5F masti
- 96C pre+rana u usporedbi sa 9*C pre+ranom sadr%avala je ne&to vi&e celuloze i
lignina( manje +emiceluloze i veu probavljivost
- Krmna smjesa (ZL) je sadr%avala veu razinu ra!inoze i oligosa+arida od ostali+
obroka) 7a kraju istra%ivanja iz svake je skupine %rtvovano ,@ kunia iz svake grupe
radi procjene kakvoe trupa
- Konzumacija krmne smjese bila je vea kod kunia koji su +ranjeni suncokretom u
odnosu na kunie koji su +ranjeni ostalim smjesama (,"2)#( ,??)B i ,?@)< g=d 9*C(
96C i ZLH -R #)#2)
- Konverzija +rane je bila vea kod kunia kojima se pre+rana temeljila na suncokretu
(")$#( ")?? i ")?$ kg = kg 9*C( 96C i ZLH -R#(#2)
- Randman je bio znaajno vei u kunia koji su +ranjeni sjemenkama bijele lupine
(2@)<( 2<)$ i 2<)"F ZL( 9*C( 96CH -R #)#2)
- 7a kraju istra%ivanja autori su zakljuili da je sjeme bijele lupine pogodan izvor
proteina te da se njima mogu u potpunosti zamijeniti tradicionalni izvori proteina
(sojina i suncokretova sama) bez nepovoljnog utjecaja na proizvodne rezultate u
tovu kunia
Uvr(ivanje #jelovanja anioksi#aivni- via$ina 3 i 4 na proi!vo#ne re!ulae
kunia
- <# novozelandski+ kunia u dobi od 5 tjedana
- Kontrolna je skupina do ,") tjedna starosti +ranjena krmnom smjesom bez dodatni+
vitaminski+ nadopuna ($# ppm vitamina ')( skupini ('$#) je u +ranu dodavano $#
ppm vitamina '( skupini ('@#) je u +ranu dodavano @# ppm vitamina '( skupini
30
(0?##) je u +ranu dodavano ?## ppm vitamina 0( skupini (0$##) je u +ranu
dodavano $## ppm vitamina 0( skupini ('$#0?##) je u +ranu dodavano $# ppm
vitamina ' i ?## ppm vitamina 0 i skupini ('@#0$##) je u +ranu dodavano @# ppm
vitamina ' i $## ppm vitamina 0
- .utori su zakljuili da vitamini ' i = ili vitamin 0 uspje&no djeluju na proizvodne
rezultate tovni+ kunia) /inak vitamina ' najvi&e ovisi o njegovoj dozi) Canja doza
vitamina 0 pobolj&ava rezultat) -reporuuje se vea doza vitamina ' i manja doza
vitamina 0
Ujecaj sirovi- vlakana i! ra!li&ii- i!vora na proi!vo#ne re!ulae kunia
- ?$ novozelandska bijela kunia koji su u dobi od $# dana podijeljeni u tri skupine po
+ranidbenim tretmanima
- 4.P skupina je +ranjena sijenom lucerne( 40- skupina je +ranjena sa pulpom
citrusa( a 4L6 skupina je +ranjena posijama lanenog sjemena
- Odreivane su tjelesne mase kunia kod klanja( prirast( konverzija +rane( te koliina
triglicerida( ukupni+ proteina( +emoglobina( kolesterola i lipoproteina u krvi
- Livotinje iz skupine 40- imaju sline rezultate tjelesni+ masa nakon klanja( prirasta
i konverziji +rane onima iz skupine 4.P
- -roizvodni rezultati 4L6 skupine bili su ni%i u odnosu na skupine 40- i 4.P
- .utori zakljuuju da se zbog velike +idratacijske sposobnosti posija lanonog
sjemena nji+ov udjel u +ranidbi kunia ne preporua vi&e od ?# F
Ujecaj #o#aaka $elase na proi!vo#ne re!ulae kunia
- $@ kunia u dobi od "2-"< dana) Oni su nasumino podijeljeni na dvije skupine
(eksperimentalna i kontrolna) po ?$ kunia u svakoj
- 'ksperimentalna grupa +ranjena je smjesom koja je sadr%avala 2 F melase( a
kontrolna grupa je +ranjena smjesom koja nije sadr%avala melasu
- Krmna smjesa je sadr%avala oko ,@ F sirovi+ bjelanevina i ,,(2 F sirovi+ vlakana)
- Livotinje su tijekom @ tjedana vagane jednom tjedno
- 7a poetku istra%ivanja( tjelesne mase kunia bile su ujednaene i iznosile su kod
eksperimentalne grupe $2$ g( a kod kontrolne $", g) 7a kraju istra%ivanja kunii koji
+ranjeni melasom te%ili su ,<,@ g( a kunii koji kontrolne skupine su te%ili ,5"@ g
- .utori su zakljuili da dodatak melase nije imao znaajan doprinos dnevnom
prirastu( konverziji i konzumaciji +rane
U&inkovios rasa kunia -ranjeni- sijeno$ lucerne i sijeno$ kineske rave
- -okus je trajao etiri tjedna i bio je proveden na "B kunia u dobi od $# dana)
Livotinje su podijeljene u tri tretmana
- -rvi tretman je sadr%avao ,2 F lucerne( drugi ,2F kineske trave( a trei <(2 F
lucerne i <(2F kineske trave
- >stra%ivan je utjecaj +ranidbenog tretmana na prosjeni dnevni prirast( prosjenu
konzumaciju i konverziju +rane( pP mesa jedan sat nakon klanja i pP ?$ sata poslije
klanja
31
- 4retman sa <(2F lucerne U <(2F kineske trave doveo je do vei+ prosjeni+
dnevni+ prirasta kod kunia od ?@(# g=d( dok je tretman sa ,2F kineske trave imao
prirast od ?5($ g=d( a tretman sa ,2F lucerne ?2(< g=d
- -rosjena konzumacija +rane je bila vea u tretmanu s kineskom travom (B"(< g)( u
tretmanu lucerna <(2F U kineska trava <)2F ( @<(, g)( a kod tretmana sa lucernom
(@"(@ g=d)
- .utori zakljuuju da kineska trava mo%e zamijeniti ,2F lucerne u tovu kunia( a
njena pomije&anost sa lucernom dovodi do poveani+ dnevni+ prirasta kunia
Klanje kunia i o0ra#a rupa
- Klanje se treba obavljati u sanitarnim uvjetima uz obaveznu kontrolu procesa klanja(
opreme i mesa
- Klanjem %ivotinju ne smijemo muiti te mora dobro iskrvariti
- Coramo paziti da ne o&tetimo ili uprljamo ko%icu
- -rije klanja kunii moraju postiti ,? - ?$ sata
- 1aklani se kunii na tr%i&te plasiraju u svje%em ili smrznutom stanju te cijeli i
rasjeeni u dijelove
- 'uropsko tr%i&te tra%i trupla u te%ini ,(2 I ,(@ kg( a ameriko od #(@ - ,(, kg
- -ri rasijecanju pojedini dijelovi trupa su zastupljeni u ovom omjeru;
- prednji dio ?? I ?$ F
- lea "$ I "@ F
- zadnji dio "? I "5 F
- srce i jetra 2 I < F
5O13STI KUNIA
Uo&avanje i okrivanje 0olesni- )ivoinja
- -ravodobno uoavanje bolesti u uzgoju je od neprocjenjive va%nosti
- 4rijas zdrave %ivotinje je; temperatura tijela "@(" I "B( <
#
0( !rekvencija pulsa je ,?#-
,2# otkucaja u minuti( a !rekvencija disanja je 2#-5# udisaja u minuti
- 1drav kuni je %ustar( sjajnog i glatkog krzna( sjajni+ i bistri+ oiju( su+e dlake oko
nosa i oiju) >z prirodni+ otvora nema iscjetka( a na sluznicama nema patolo&ki+
promjena
- 6olestan kuni je mlitav i usporen( zguren je i obino se sklanja u kut kaveza)
Cutni+ je oiju( a na ko%i i sluznicama se oituju patolo&ki poremeaji u vidu crvenila(
gnojni+ %ari&ta i rana) 3laka je vla%na i nakostrije&ena
5akerijske 0olesi
-astereloza
- /zronik je Pasterurella multocida
- Kuga kunia - nanosi velike &tete
- /vjetna zaraza - nastaje u nepovoljnim uvjetima
32
- 6olest u prvom redu napada di&ne organe - ki+anje( iscjedak iz nosa koji kasnije
postaje sluzav i gnojan
- .ko bakterije prodru u krv - septikemija
- 9mrt nastupa u "#-"2 F oboljeli+ %ivotinja
- Lijeenje - akutna oboljenja; antibiotici - kroz 2 dana
- kronina oboljenja; ne&kodljivo uklanjanje
- -reventiva; popravljanje zoo+igijenski+ uvjeta u staji( boljoj +ranidbi kao i
izbjegavanju stresova
4ularemija
- /zronik je Francisella tularensis
- ZOONOZA;;;
- >n!ekcija se prenosi zara%enom +ranom ili vodom( ali i ubodom krpelja ili slini+
nametnika
- 1nakovi bolesti; apatinost( mr&avost i otekline ispod ko%e
- Lijeenje; ne&kodljivo uklanjanjeT
- -reventiva; za&titno cijepljenje( i&enje i dezin!ekcija objekata( te uklanjanje
zara%eni+ %ivotinja
9almoneloza
- /zronici su Salmonella tyhimurium i S! "nteriditis
- #OO$O#%&&&
- >zvori bolesti; klicono&e i nji+ove izluevine( zara%ena +rana( voda i stelja
- 6olest pogaa naroito crijevni sustav( jetru i slezenu
- 1nakovi bolesti; akutna septikemija( apatija( odbijanje +rane( ote%ano disanje(
proljev i pobaaj
- Lijeenje; ne&kodljivo uklanjanje
- -reventiva; sustavna deratizacija i dezin!ekcija te otkrivanje i uklanjanje %ivotinja
klicono&a
9piro+etoza
* /zronik je 'reonema araluis cuniculi
* Sifilis kunia;;;
- >zvor zaraze su bolesne %ivotinje I prijenos spolnim putem
- 1nakovi bolesti; crvenilo( otok i mje+urii na spolnim organima mu%jaka i %enke
- Lijeenje; injekcije penicilina i)m
- -reventiva; redoviti pregled mu%jak i %enki prije parenja
7ekrobaciloza
- /zronik je Fuso(acterium necrohorum
- 7alazi se svugdje u okoli&u
- / organizam prodiru kroz kroz povrede ko%e i sluzoko%e probavni+ organa
- 1nakovi bolesti; gnojne upale tkiva i gnojna %ari&ta na ko%i
33
- Lijeenje; antibiotici i sul!onamidi
--reventiva; popravljanje +igijenskog stanja u objektu
Virusne 0olesi
Ciksomatoza
- /zronik je fi(rotroni virus miksomatoze
- $ajoasnija (olest kunia&&&
- >zvori bolesti; bolesni kunii i nji+ove izluevine( le&evi i meso uginuli+ %ivotinja
- 6olest se prenosi dodirom( a najvi&e insektima koji si&u krv
- >nkubacija traje <-,# dana
- 1nakovi bolesti; %elatinozni vorovi oko oiju( u&iju( nosa i usta te na spolnim
organima) Kuni je poti&ten( odbija +ranu i vodu( ote%ano di&e i ugiba za ,-? tjedna
(BBF)
- Lijeenje; ne&kodljivo uklanjanjeT
- -reventiva; cijepljenje mladi+ %ivotinja do drugog tjedna %ivota( a rasplodne %ivotinje
cijepimo dva puta godi&nje
Para!iarne 0olesi
/&na &uga
- /zronik je grinja Psorotes cuniculli
- -renosi se kontaktom i brzo se &iri
- 1nakovi bolesti; upala vanjskoga slu+ovoda( jak svrab( tresenje glavom( stvaranje
mje+uria koji na kraju prsnu i nastaju kraste
- Lijeenje; vla%enje i uklanjanje krasta te kori&tenje insekticida
- -reventiva; kontrola u&iju kunia - posebno novoprido&li+
Kokcidioza kunia
- 6olest uzrokuju protozoe iz roda "imeria
- Getrena kokcidioza; "imeria stiedae
- 0rijevna kocidioza; ') magna( ') *lavescensJ (ukupno B)
- Cladi kunii se invadiraju +ranom koja sadr%i oociste
- 1nakovi kod crijevne kokcidioze; proljev( apatija( mr&avost( sluzav i krvav izmet(
grevi( paraliza i smrt
- 1nakovi bolesti kod jetrene kokcidioze; upala %uovoda( mr&avost( nadutost(
poveanje jetre( %utica( grevi i smr
- Lijeenje; sul!onamidi u vodi za pie kroz $-2 dana
- -reventiva; bolji +igijenski uvjeti u objektu( dezin!ekcija i re&etkasti pod
34
9trongiloidoza
- /zronik je glista Strongyloides aillosus (duljina @ mm)
- >nvazione larve prodiru kroz ko%u ili sluzoko%u( a zatim krvotokom putuju u bron+e(
sve do %drijela) 3ospjev&i u u&nu &upljinu bivaju progutane te dospiju u tanko crijevo
gdje i parazitiraju
- 1nakovi bolesti; smetnje u probavi( proljev( nadutost( ka&alj i apatija
- Lijeenje; preparati tijabendazola i dr)
- -reventiva; redovito uklanjanje izmetina( istoa i redovita dezin!ekcija objekata
%ljivi&na o0oljenja kunia
*avus
- /zronik je gljivica 'richohyton )uickeanum
- 6rzo i lako se &iri I posebno u toploj i vla%noj sredini
- >zvor in!ekcije; zara%ene %ivotinje( predmeti i dr) glodavci
- 1nakovi bolesti; kraste i ispadanje dlake s oboljelog mjesta
- Lijeenje; !ungicidima nakon &to se skine krasta
- -reventiva; dezin!ekcija oprema i objekta te popravljanje mikroklimatski+ uvjeta
4ri+o!itoza
- /zronik je gljivica 'richohyton tonsurans
- ZOONOZA;;;
- >zvor bolesti; bolesne %ivotinje i zara%ena oprema
- 1nakovi bolesti; ko%a se pretvara u ro%inu( stvara se perut( opada dlaka( jak svrab i
stvara se krasta
- Lijeenje i preventiva kao kod !avusa
5olesi uvjeovane "reka$a u -rani#0i i #r)anju
- Prana mo%e biti pokvarena( pljesniva i kisela te se u njoj mogu nai ostaci pesticida(
umjetni+ gnojiva kao i otrovni+ biljka
- 6olesti; trovanje +ranom( nadam( enterotoksemija( zaepi crijevaJ
- Lo&a mikroklima( visoke temperature u objektu( nedovoljno i&enje +ranilica i
pojilicaJ
- 6olesti; srana kap( lomovi ekstremiteta( prerasli zubi( prerasli nokti i dr)
35
6roj kunia( (,###) ?##@) F
9vijet $<$ @?@
.!rika ,? ,5? ?(25
.zija "$5 #<5 <?(@@
'uropa ,,, BB5 ?"(2B
'uropa (,2) B$ "B5 ,B(@@
.jeverna i 9rednja .merika , "$@ #(?@
Gu%na .merika " ?$5 #(5@
6roj rasplodni+ %enki ?##<) godine
Lupanija *izike osobe
korisnika
grla
-ravne osobe
korisnika
grla
/kupno
korisnika
grla
6rodsko-
posavska
,
,<#
#
#
,
,<#
Osjeko-
baranjska
#
#
,
2#
,
2#
Mara%dinska ,
$?#
#
#
,
$?#
Mirov)-podravska ,
$?2
,
<"@
?
,),5"
Muko)-srijemska #
#
,
,B)B<<
,
,B)B<<
/K/-7O "
,)#,2
"
?#)<52
5
<=:>?@
6roj utovljeni+ kunia ?##<) godine
Lupanija *izike osobe
korisnika
grla
-ravne osobe
korisnika
grla
/kupno
korisnika
grla
6rodsko-
posavska
,
?)<<#
#
#
,
?)<<#
Ceimurska ?
2)@2#
#
#
?
2)@2#
Osjeko-
baranjska
#
#
?
")#2"
?
")#2"
Mara%dinska ,
?)?"2
#
#
,
?)?"2
Mirov)-podravska ,
,)B<#
,
2)22#
?
<)2?#
Muko)-srijemska #
#
?
"??)#@,
?
"??)#@,
/K/-7O 2
,?)@?2
2
""#)5@$
,#
ABA:C@D
6roj rasplodni+ %enki ?##@) godine
36
Lupanija *izike osobe
korisnika
grla
-ravne osobe
korisnika
grla
/kupno
korisnika
grla
Mara%dinska ?
2##
#
#
?
2##
Mir-
podravska
,
?,2
,
<@$
?
BBB
/K/-7O "
<,2
,
<@$
$
=:BDD
37
6roj utovljeni+ kunia ?##@) godine
Lupanija *izike osobe -ravne osobe /kupno
korisnika
grla
korisnika
grla
korisnika
grla
6rod)-posavska ,
,)$B$
#
#
,
,)$B$
Ceimurska ,
,)<2#
#
#
,
,)<2#
Os)-baranjska #
#
?
?)<5#
?
?)<5#
Mara%dinska ,
?)#$B
#
#
,
?)#$B
Mir)-podravska ,
?)#<#
,
"),2#
?
2)??#
Muk)-srijemska #
#
?
,#$)@"B
?
,#$)@"B
/K/-7O $
<)"5"
2
,,#)<$B
B
==?:==<
/sporedba prosjeni+ proizvodni+ pokazatelja
Mrsta
Livotinje
Cladunadi
po %enki god)
4e%ina %enke Casa
utovljene
%ivotinje
Randman 3nevni
prirast
kg kg F g
6rojleri ,## "(# ?(# 5" ",
-ure 5# ,# ,#(, <B 52
Kunii B@ B,C A,< E@ A<
9vinje ,? ,<# ,## <" 2$#
Ovce ,($ <# 2# 2# ??#
Gunad #(@ 2## $<2 5, B2#
/sporedba +ranjive vrijednosti razliiti+ vrsta mesa
Vrsa $esa Vo#a 5jelan&evina 'asi 'inerali
-iletina (prsa) <,)B#F ,5(B#F ,#(B#F #(B#F
Ovetina 2?(B#F ,2(5#F "#(B#F #(B#F
9vinjetina
(pleka)
2,(?#F ,"("#F "$(?#F #(@#F
4eletina <#(B#F ?#(<#F @("#F ,(##F
Gunetina 5?(?#F ,B("#F ,@("#F #(B#F
KUNI E>,??6 <C,@@6 B,@=6 <,=A6
38