Sili, Josip 2006.

Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb: Disput

Jezik je kao standard normirani govor
iranje rije!i pripada jeziku kao standardu
-ustaljeni izrazi: u administrativno"poslovnom stilu je kan#elarizam, u beletristi!kom"
beletrizam, u znanstvenom" s#ijentizam, u razgovornom" kolokvijalizam, a u novinarsko"
publi#isti!kom $urnalizam
Suvremena svjetska so#iolingvistika standardnomu jeziku pristupa kao polifunkcionalnoj
institu#iji, pa mu tako i mi pristupamo. Standardni je jezik, pa onda i %rvatski standardni jezik,
zato da poslu$i kao sredstvo javne komunika#ije u svim podru!jima !ovjekove djelatnosti & i
u znanosti, i u administra#iji, i u novinarstvu, i u knji$evnoj umjetnosti, i u svakodnevnome
razgovoru. Sve su to njegove 'unk#ije i njegovi stilovi, koje (udru$eno) nazivamo
'unk#ionalnim stilovima. *i 'unk#ionalne stilove tipologiziramo ovako: znanstveni,
administrativno"poslovni, novinarsko"publi#isti!ki, knji$evnoumjetni!ki (beletristi!ki) i
razgovorni. +0 Svaki 'unk#ionalni stil ima svoje zakonitosti, a samo nesputan razvoj
'unk#ionalni% stilova omoguava nesputan razvoj standardnoga jezika. ,6-,.
/012345067/J8: 6ao 9to re!eni#a kao komunika#ijska jedini#a ovisi o (kon)tekstu, tako i
ona (interpunk#ija( ovisi o (kon)tekstu. 5 skladu je s time moramo promatrati kao posljedi#u,
a ne kao uzrok. +:
6ad se govori o razli#i izme;u jezika kao sustava i jezika kao standarda treba imati na umu
to da jezikom kao sustavom upravljaju isklju!ivo unutarnje, a jezikom kao standardom i
unutarnje i vanjske zakonitosti. 20 Jezik kao sustav podlije$e lingvisti!kim, a jezik kao
standard so#iolingvisti!kim zakonitostima. <ingvisti!ke su zakonitosti isklju!ivo jezi!ne, a
so#iolingvisti!ke zakonitosti i jezi!ne i dru9tvene. Dodat emo i to da je jezik kao sustav, za
razliku od jezika kao standarda, neovisan o kulturi, o knji$evnosti, o #iviliza#iji, o politi#i, o
vjeri, o na#iji= Jezika kao standarda bez vrijednosnoga suda nema. 2,
083J2>J8 ?tokavsko, !akavsko i kajkavsko narje!je doista jesu razli!iti sustavi. 1o
pokazuje i nji%ova 'onologija i nji%ova mor'ologija i nji%ova sintaksa. ,0 5 %rvatskome
standardnom jeziku dijalektalizmi nisu ni !akavizmi ni kajkavizmi, nego 9tokavizmi (npr.
doo, doa). >akavizmi i kajkavizmi imaju na!elno isti so#iolingvisti!ki status kao npr.
slovenizmi, rusizmi i sl. ,:
4<2@08Z8* & Aomilanje rije!i ili izraza s istim zna!enjem ne mora biti pogrje9no u
odre;enom 'unk#ionalnom stilu.
Aramati!ke se kategorije svode na mor'olo9ke (kategorije vrsta rije!i, vida, vremena, li#a,
pade$a, roda, broja=) i sintakti!ke (kategorije suodnosa rije!i u re!eni#i i re!eni#a u tekstu).
Konkretna je komunikacija personalna (osobna), a apstraktna nepersonalna (neosobna). 5
konkretnoj komunika#iji bitnu ulogu igraju po9iljatelj poruke (adresant, govornik) i primatelj
poruke (adresat, sugovornik), a u apstraktnoj poruka (predmet govora). 6onkretna je
komunika#ija dakle subjektivna, a apstraktna objektivna. :6
B aktivna su li#a +. i 2., a pasivna ,.
6@0D/7/@08< & izri#anje mogunosti (on bi to uradio kad bi imao ime), $elje (kad bi to
tako bilo), ubla$ene (obzirne) izjave (ja ne bih tako rekao) :C-:D
Z080S1E20/ S1/<
Dok je knji$evnoumjetni!ki stil, po svojoj individualnoj neograni!enosti, izrazito subjektivan,
znanstveni je stil, po svojoj individualnoj ograni!enosti, izrazito objektivan. 5 znanosti
vladaju zakoni logi!koga ustrojstva misli. :,
objektivnost (oslobo;enost nebitnog sadr$aja poruke, bitno se prikazuje u logi!kome slijedu),
dok se subjektivna sredstva (i emo#ionalno"ekspresivna) koriste samo ondje gdje su
dopu9tena (npr. u populariza#iji sadr$aja znanstvene poruke) :: znanstveni stil korelira sa
znanstvenim mi9ljenjem koje operira logi!kim sudovima i zaklju!#ima, a logika operira
apstraktnim kategorijama
u znanstvenom stilu re!eni#a ima potpunu strukturu i generalno nema mjesta emo#ionalnim
izrazima, nema 'razeologizama, a ra#ionalnost, ekonomi!nost i objektivnost znanstvenog
sadr$aja iskljuuje svako ponavljanje F,-F:
apstraktno zna!i uopeno
openito se mo$e rei da u znanstvenome stilu prevagu (nad 'onologijom, posebi#e
intona#ijom, i mor'ologijom) imaju leksik (rije!i) i sintaksa :F
apstraktniji glagolski oblici: in'initiv, prezent, 'utur i nesvr9eni glagolski obli#i, zatim su
apstraktni 2. i ,. li#e jednine te +. li#e mno$ine koje se naziva Gautorsko miH ili Gmi
skromnostiH (jer se osoba koja se iza njega krije GodreklaH sebe kao GjaH i Gpodijelila svoje
autorstvoH s drugim (moguim) autorima :.) I:F
u nominalnim su kategorijama apstraktniji srednji rod, jednina apstraktni% i konkretni%
imeni#a koje zna!e opi pojam
prema izri#anju vremena najneutralniji i najapstraktniji je prezent nesvr9eni% glagola, ali ne
opi, gnomski
kao vr9itelj se radnje pojavljuje tree lice
znanstvenom je stilu stran svaki glagolski oblik koji izra$ava bilo kakav subjektivan stav
(kondi#ional, optativ, imperativ)
konkretne re!eni#e bez inverzije
frazeologizirane konstruk#ije s in'initivom slu$e kao konektori: dobro je sjetiti se, vrijedno
je zabiljeiti & ti su in'initivi emo#ionalno"ekspresivna sredstva te se pronalaze i u
knji$evnoumjetni!kome i razvgovornome stilu
konstruk#ije s obavijesnim predikatom na po!etku re!eni#e i u nije!nom liku ustaljen su
objektivan na!in strukturiranjaznanstvenoga iskaza F:
povezivanje pret%odnog sadr$aja s drugim 'raznim konstruk#ijama pri tome, s obzirom da=
znanstvena rije! sama sebi stvara kontekst, a prevladavaju opeznanstveni pojmovi,
kategorijalni pojmovi, tj. pojmovi koji se podjednako rabe u svim ili u veini znanosti, to su
npr. sustav, sistem, ustrojstvo, funkcija, uloga, kategorija, svojstvo J uskoznanstveni
pojmovi (koji su svojstveni pojedinim, spe#ijalnim znanostima)
u znanstvenom stilu ima meta'ora, ali demeta'orizirani%, meta'ora koje su to prestale biti
izgubiv9i ekspresivnost svoga zna!enja, tzv. suhe metafore, npr. list papira 60
obilje$je znanstvenog stila su internacionalizmi zbog jednostavnosti, ra#ionalnosti i
ekonomi!nosti, a koji omoguavaju uspje9niju komunika#iju me;u znanstveni#ima, no
uno9enje interna#ionalni% rije!i izaziva bujanje sinonimije. 5 znanstvenom jeziku sinonimija
nije po$eljna jer ote$ava komunika#iju 6+
KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK
8D/0/S1381/E0@"4@S<@E0/ S1/<
jedan od stilova koji najbr$e reagira na jezi!ne promjene izazvane dru9tveno" politi!kim
promjenama
do agresivnosti dolazi kada se imperativnost karakteristi!na za ovaj stil prote$e i na druge
stilove 6F
nominalni su stilovi oni kojima je svojstven predmet, prevagu ima imeni#a, opis, a verbalni
su oni u kojima je svojstvena radnja, prevagu ima glagol i pripovijedanje 6F-66
uz navedene zna!ajke nominalnosti karakteristi!ne su jo9 i: jednostavnost, jasnoa, to!nost,
potpunost, ujedna!enost, ekspli#itnost, ekonomi!nost, analiti!nost, konkretnost, objektivnost,
kratkoa, odre;enost, terminologi!nost, neemo#ionalnost, imperativnost, kli9ejiziranost i
jezi!ni parazitizam 66
upotreba tvarnih i zbirnih imenica u gramati!koj mno$ini (na trnici ima razliitih roba)
zamjena punozna!ni% glagola s poluzna!nima i odglagolnim imeni#ama (imenicama
izvedenim iz glagola) (vri se, obavlja ili provodi prodaja roba) 66
skladu s analitinou, eksplicitnou i imperativnou ovaj stil svaku upravnu djelatnost
poprauje rije!ima (sustav, mehanizam, politika, reim, problem, pitanje) 66
na mjestu impli#itni% struktura izra$eni% gramati!kim sredstvima ovaj stil ima ekspli#itne
strukture izra$ene leksi!ko"gramati!kim sredstvima: 6.
radi = s namjerom da - pogodbeni vezni#i ako, kad L pod uvjetom da - vremenski vezni#i
kad, dok L u vrijeme kad, kako L na na!in kako
izjednaavanje instrumentala sredstva i dru9tva
ekspli#itni na!in izra$avanja potvr;uje uporaba imeni#a (podruje, oblast, polje, sfera,
domena, sektor, plan), a takav ekspli#itni na!in izra$avanja koji $eli ostvariti to!nost i jasnou
dovodi do ponavljanja 6.
mnogi pleonazmi su ne9to bez !ega ovog stila ne bi bilo (nazivaju se namjerni pleonazmi), a
'unk#ionalna stilistika za takva sredstva ka$e da su stilotvorna 6C (kako i na koji nain)
za njega ne postoji razlika izmeu kategorije ivoga i kategorije ne $ivoga kad je rije! o
zamjeni#ama koji i kakav " on e u akuzativu jednine mu9koga roda i za $ivo i za ne $ivo
rabiti oblike za $ivo (kojeg i kakvog)
pridjeve e i zamjenice na -ov, -ev i !in sklanjati po modelu sklonidbe odre;eni% pridjeva
(svi se sjeamo 3adievog govora)
neodreene zamjenice netko, ne9to, nekoji, ne!iji i nekakav rabe se samo u tome obliku, ne i
u obliku tko, 9to, koji, !iji i kakav
koristi se jedinstven oblik futurskoga infinitiva na !ti ( biti e nazo!ni i !elni#i drugi%
stranaka)
nominativnost, jednostavnost i stilska neobilje$enost ovoga stila tra$e da se glagolska
vremena svedu na prezent, perfekt i futur prvi
$elja da se 9to ja!e djeluje na onoga kome je poruka upuena dovodi neke $anrove ovoga stila
do pretjerana uveli!avanja sadr$aja poruke, do prikazivanja sadr$aja boljim ili gorim, a to
dovodi do prenemaganja i razmetljivosti misli. reklame koriste upravo takve hiperbolizirane
rijei (boanski, velianstven, nevien=) .2
$elja za isti#anjem dovodi do pompoznih rijei i izraza npr. (staviti naglasak na,
konstruktivni prijedlozi)
tim se putem krijum!are u administrativno"poslovni stil rije!i koje se poput parazita prikva!e
uz druge pa i% nazivamo rije!ima parazitima ( to su: sustav, ustroj, reim, problem, pitanje)
zbog $elje da bude e'ektan ovaj stil uzima iz drugi% 'unk#ionalni% stilova jake rijei poput
drama, tragedija, farsa, scenarij
reenica ovoga stila je kratka, bez suvi9nog opisa, gramati!ki se subjekt i predikat
podudaraju s obavijesnim subjektom i predikatom , a gramati!ki je subjekt obi!no na prvom,
a predikat na drugom mjestu te nema inverzije
samostalnost sadr$aja re!eni#a !ini da koordina#ija (nezavisno sloene reenice) dominira
nad subordina#ijom (zavisno slo$enim re!eni#ama)
"suvremena elektroni!ka te%nologija za%tijeva da se u okviru ovoga stila utvrdi i opi9e jezik
elektroni!ke poruke kao jedan od podstilova ., zato se koriste najra#ionalnija i
najekonomi!nija jezi!na sredstva (aorist i imper'ekt)
KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK
0@E/083S6@"45<7/S1/>6/ S1/< (M5308</S1/>6/)
0ajslo$eniji stil jer novinarstvo obu%vaa podru!je pisane, slu9ane i gledane aktualne
in'orma#ije (novine, radio, televizija, internet). .F
novinarski $anrovi imaju sljedee 'unk#ije:in'ormativna, propagandna, popularizatorska,
prosvjetiteljska, agitativna, pedago9ka i zabavna. Zadaa im je da obavje9uju o suvremenim
zbivanjima, da 9ire u!enja o dru9tvu, kulturi, politi#i, vjeri, da prosvjeuju, pou!avaju,
odgajaju i zabavljaju
upotrebljavaju se neutralna i ekspresivna jezina sredstva koja su u ovom stilu po na!inu
uporabe druga!ija od uporabe u knji$evnoumjetni!kom stilu (smisao je u novinarskom stilu
kazan neposredno, a u knji$evnoumjetni!kom posredno) ..
neutralna jezi!na sredstva imaju prevlast u in'ormativnim, popularizatorskim,
prosvjetiteljskim i pedago9kim, a ekspresivna u propagandnim, agitativnim i zabavnim
$anrovima
radijska i televizijska vijest te radijska i televizijska drama jesu zasebni radijski i televizijski
$anrovi, tj. zasebni $anrovi druga!iji od novinski% $anrova .C
individualnost - pojedinano, subjektivnost - osobno, emocionalnost - osjeajno,
figurativnost - slikovito, ekspresivnost - izraajno
stilske su figure uvjetovane re!eni!nim ustrojstvom: !esta su retori!ka pitanja, metonimija,
eu'emizam
igrom rijeima i kontrastom stvara se humor pa ironija i sarkazam
ironija se posti$e distan#iranjem od izravni% sudionika komunika#ije te i% pretvara u bezli!nu
i bezvrijednu masu
%umornosti teksta pridonose kolokvijalizmi (barba)
sintakti!ki je uvjetovana inverzija kada obavijesni predikat dolazi ispred obavijesnog subjekta
ono po !emu se novinarski stil razlikuje od ostali% 'unk#ionalni% stilova, izme;u ostaloga su i
naslovi (ekspresivno zna!enje, klju!ne rije!i, interpunk#ije
nominativni " njime se imenuje sadr$aj pa u njima glavnu ulogu imaju imeni#e i
pridjevi
informativni " njima se prenosi sadr$aj pa glavnu ulogu imaju glagoli, glagolski
obli#i, vremena, upitne rije!i
reklamni naslovi " njima se nudi sadr$aj pa u njima glavnu ulogu imaju sugestivne
rije!i, poti#ajna sredstva i na!ini iskazivanja poti#ajnosti (imperativi, upitni#i,
uskli!ni#i, #rti#e i sl.) D0
openito u naslovima se pojavljuju sna$ne, uvjerljive, upadljive rije!i, para'raze poslovi#a i
izreka
$elja za e'ektivno9u, ekonomi!no9u i ra#ionalno9u iskazivanja
rije!i za urnalizme novinarski stil #rpi iz politike, so#iologije, ekonomije, prava, vojni%
dis#iplina (za%la;eni odnosi, nerije9eno pitanje, biti pod velikim pritiskom)
internacionalne rijei (publicirati, inicirati, komunicirati) & to nisu nena#ionalne rije!i te zog
toga nisu nepo$eljne
klieje treba s%vatiti kao sredstva koja omoguuju da se jezik 'unk#ionalnoga stila ostvaruje
ra#ionalno, ekonomi!no i u!inkovito & oni su svojstven standard 'unk#ionalnoga stila i bolje
bi i% u tom smislu bilo nazvat 9ablonama D:
oblik genitiva jednine pridjeva mu9kog i srednjeg roda" og i &oga sveo na &og ( suvremenog,
suvremenoga), isto i u dativu i lokativu L bez navezaka
obli#i odreenih pridjeva (Ivanovog brata)
obli#i tko, 9to, koji, !iji su istisnuti obli#ima netko, ne9to, nekoji, ne!iji i nekakav
od pro9li% vremena prevladava perfekt
impli#itna struktura izra$avanja instrumentala sredstva bez prijedloga zamijenjena
analiti!kom L pomou, putem J A
pleonazmi (tijekom prologa tjedna)
KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK
60J/M2E0@5*J210/>6/ (2<213/S1/>6/) S1/<
6nji$evnoumjetni!ki je stil najindividualniji stil standardnoga jezika
Svi 'unk.stilovi opona9aju & provode izbor izme;u postojei% !injeni#a (postojee), a
knji$evnoumjetni!ki stil jezi!ne !injeni#e (ina!i#e) osmi9ljava i preosmi9ljava (postajue).
+00
Zna!enje rije!i i re!eni#a stvara se u nji%ovom suodnosu & smisao pret%odi zna!enju &
zna!enje se preosmi9ljava i stvara novo. 6nji$evnik uzima u obzir rije!i i nji%ova (dru9tvom)
utvr;ena zna!enja, ali i% stavlja u odnose u kojima e se pojaviti nova zna!enja. +02
Za knji$evnoumjetni!ki jezik ne postoje ar%aizmi, dijalektalizmi, provin#ijalizmi, barbarizmi
& dopu9ta sve 9to je u 'unk#iji jezika kao sredstva oblikovanja umjetni!kog djela.
0ekonven#ionalni odnos prema $ivotnoj stvarnosti u jeziku umjetni!ke knji$evnosti nije
'orme radi, nego (nove) $ivotne stvarnosti radi. +06
KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK
38ZA@E@30/ S1/<
Razgovorni se jezik poistovjeuje sa supstandardnim jezikom, tj. s ne!im 9to stoji nasuprot
standardnom jeziku. +0C
3azgovorni jezik nekim svojim osobinama podsjea na $argone & spe#ijaliziran jezike
pojedini% so#ijalni% skupina ljudi. 1akav se jezik naziva jo9 argoom i slengom. </J2>0/7/
Karakteristike: nepripremljenost, neslu$benost i spontanost na!ina komuni#iranja, govornik
u razgovoru sudjeluje neposredno, prvenstveno dijalogom (monolog & u pisanom na!inu
komunika#ije). Svojstven mu je konkretan nain miljenja & stoga ima najvi9e ekspresivni%
i emo#ionalno obojeni% izraza, kao i izvanjezi!ni% na!ina komuni#iranja (geste, mimike).
@biluje vulgarizmima, dijalektalizmima, re'ionalizmima, barbarizmima & oni se ne osu;uju
normativno kao u drugim stilovima i nazivaju se jednostavno kolokvijalizmima.
6omunika#ijski naj9tedljiviji stil, tedljivost se o!ituje na svim razinama (leksi!koj,
'onolo9koj, mor'olo9koj i sintakti!koj), a osigurava ju i spe#i'i!an na!in komuni#iranja
(dijalog) i uporaba izvanjezi!ni% sredstava (gesta i mimika) kao kompenza#ije jezi!ni%
sredstava. ++0-+++
Karakteristike jezika"
Alagolska vremena izra$avaju se isklju!ivo prezentom, per'ektom i 'uturom /. (uz aorist i
imper'ekt kao emo#ionalno"ekspresivna sredstva)
3eduk#ija zavr9nog in'initivnog i uobi!ajena je pojava razgovornog stila, kao i reduk#ija
samoglasnika.
3abi se prete$ito odre;eni oblik pridjeva pa i ondje gdje se ina!e rabi neodre;eni oblik
(neodre;enost se iskazuje neodre;enim !lanom jedan, jedna, jedno)
/z pade$ni% oblika izba#uje sve njegove varijantnosti (naveske).
/zjedna!en je instrumental sredstva i instrumental dru9tva i oba se rabe naj!e9e s
prijedlogom u obliku sa (vozi se sa autom)
zamjeni#a koji u 'unk#iji veznika upotrebljava se u obliku za $ivo (eki kojeg sam ti
posudio)
pridjevi na ov-ev i in sklanjaju se po sklonidbi odre;enog oblika & upoznala sam
Ivanovog brata
gotovo nikad se ne upotrebljavaju glagolski prilozi
povratno"posvojna zamjeni#a svoj !esto se zamjenjuje posvojnim zamjeni#ama
izjedna!avaju se pade$ni obli#i imeni#a tipa &la# (sluaoc, g.mn. sluaoca & umjesto
slualaca)
elipti!nost govora & dan (umjesto dobar dan), reduk#ija samoglasnika, bezvezni!ke
re!eni#e
osloba;a se svake diskurzivnosti pa su !este elipti!ne (bra%ilogi!ne) re!eni#e
(osloba;anje od diskurzivnosti i misaonog zaklju!ivanja) & !utra, jel"
kli9eizirani (9ablonizirani) izrazi, uzre!i#e i poslovi#e, izreke i 'razemi
prevladavaju jednostavne re!eni#e nad slo$enim, a od slo$eni% nezavisnoslo$ene nad
zavisnoslo$enim
obezvu!enje slo$eni% re!eni#a
vrlo va$na uloga intona#ije (melodija, stanka i re!eni!ni naglasak)
pleonazmi kako i na koji nain
slobodniji redoslijed rije!i & redoslijed odgovara slijedu govornikove misli & npr.
naslonjeni#a e biti na onom mjestu na koje je razvojem govornikove misli dovedena,
naj!e9e na grani#i subjekta i predikata obinim ljudima je
oslabljena je uloga uvodni% re!eni#a pa i uvodni% rije!i kao kada, ako, tamo, pritom
organiziran je po na!elima dramski% tekstni% sekven#i
uporabom emo#ionalno"ekspresivni% !esti#a poput eto, evo, gle (nazivaju se predikativi
budui da slu$e kao poja!iva!i predikatnog dijela re!eni#e), imperativ, uskli!ni% re!eni#a,
upitno"poti#ajni% re!eni#a (4ola 9ali#eN) & izra$ava se emo#ionalnost i ekspresivnost
uporaba nestandardni% jezi!ni% izraza poput okej, kui
rabe se univerzalna sredstva odobravanja, npr. super
seljenje zna!enja iz jedne rije!i u drugu, npr. znaajan & vaan, ali i znatan
svojstven mu je depre#ijativan (omalo$avajui), pejorativan (pogrdan) i vulgaran
(nepristojan) na!in izra$avanja & u tu svr%u rabe se augmentativi (uveani#e), pejorativi
(pogrdni#e) i %ipokoristi#i (odmilni#e) s izravnim zna!enjem, npr. kravetinaO deminutivi
(umanjeni#e) s %ipokoristi!nim (odmilnim) i pejorativnim (pogrdnim) zna!enjem, npr.
sunace i teticaO u tome veliku va$nost igra intona#ija kojom se pogrdno zna!enje
uljepava, a uljepano nagruje#
naglasak & dokida se razlika mjesta naglaska (televizija, ambasador), dovodi se do
izjedna!enja mjesta i tona naglaska
svojstvene su po9tapali#e (jezi!na sredstva koja govornik rabi prije kakva izri!aja kako bi
dobio vremena za oblikovanje misli) npr. zna, ovaj, aaa
3azgovorni stil najvi9e utje!e na knji$evnoumjetni!ki i administrativno"poslovni sti, a na
njega najvi9e utje!u nestandardni govori.