50%(2)50% fanden dieses Dokument nützlich (2 Abstimmungen)
396 Ansichten25 Seiten
Fadil Kurtagić je bio književnik i novčarski činovnik. Rodio se u Kladnju godine 1889, a umro u Sarajevu godine 1959. Završio je srednje opće učilište u Tuzli i jedan razred Učiteljskog učilišta u Sarajevu. Visoko se učilištovao u Zagrebu. Od 1922. do 1939. živio je u Zagrebu gdje je vršio dužnost glavnog tajnika Saveza novčarskih činovnika od Kraljevine Jugoslavije. Godine 1939. preselio se u Sarajevo gdje je do 1945. nadstojnik u Glavnoj bratinskoj blagajni. Od 1945. do umirovljenja 1947. radi u Podvladi rudarstva. U mladosti je iztaknuti pristaša Frankove Stranke prava, a zatim se razvija prema općem jugoslavenstvu. Do 1914. je surađivao u ''Mladoj Hrvatskoj'', <>, koju je novčano podupirao i Ademaga Mešić (budući Doglavnik u NDH). U Zagrebu je 1941. objavio sbirku pripoviedaka ''Mali ljudi iz velikih škola''. Umro je u Sarajevu.
Fadil Kurtagić je bio književnik i novčarski činovnik. Rodio se u Kladnju godine 1889, a umro u Sarajevu godine 1959. Završio je srednje opće učilište u Tuzli i jedan razred Učiteljskog učilišta u Sarajevu. Visoko se učilištovao u Zagrebu. Od 1922. do 1939. živio je u Zagrebu gdje je vršio dužnost glavnog tajnika Saveza novčarskih činovnika od Kraljevine Jugoslavije. Godine 1939. preselio se u Sarajevo gdje je do 1945. nadstojnik u Glavnoj bratinskoj blagajni. Od 1945. do umirovljenja 1947. radi u Podvladi rudarstva. U mladosti je iztaknuti pristaša Frankove Stranke prava, a zatim se razvija prema općem jugoslavenstvu. Do 1914. je surađivao u ''Mladoj Hrvatskoj'', <>, koju je novčano podupirao i Ademaga Mešić (budući Doglavnik u NDH). U Zagrebu je 1941. objavio sbirku pripoviedaka ''Mali ljudi iz velikih škola''. Umro je u Sarajevu.
Fadil Kurtagić je bio književnik i novčarski činovnik. Rodio se u Kladnju godine 1889, a umro u Sarajevu godine 1959. Završio je srednje opće učilište u Tuzli i jedan razred Učiteljskog učilišta u Sarajevu. Visoko se učilištovao u Zagrebu. Od 1922. do 1939. živio je u Zagrebu gdje je vršio dužnost glavnog tajnika Saveza novčarskih činovnika od Kraljevine Jugoslavije. Godine 1939. preselio se u Sarajevo gdje je do 1945. nadstojnik u Glavnoj bratinskoj blagajni. Od 1945. do umirovljenja 1947. radi u Podvladi rudarstva. U mladosti je iztaknuti pristaša Frankove Stranke prava, a zatim se razvija prema općem jugoslavenstvu. Do 1914. je surađivao u ''Mladoj Hrvatskoj'', <>, koju je novčano podupirao i Ademaga Mešić (budući Doglavnik u NDH). U Zagrebu je 1941. objavio sbirku pripoviedaka ''Mali ljudi iz velikih škola''. Umro je u Sarajevu.