Sie sind auf Seite 1von 46

ARMIRANOBETONSKE ZGRADE

PONAANJE MATERIJALA I ELEMENATA PRI POTRESNOM DJELOVANJU


Materijali
Beton izloen promjenljivom optereenju
a) Radni dijagram nearmiranog betona - granina deformacija 0,35 %
b) Radni dijagram ovijenog betona za monotono optereenje (prizma 20x20x60 cm,
stremenovi 9,5/5 cm) granina deformacija 2,0 %
c) Radni dijagram ovijenog betona za jednosmjerno promjenljivo optereenje ovojnica;
krutost postepeno opada
elik izloen promjenljivom optereenju
elik izloen zamoru
elik izloen malom broju ciklusa (do 100) koji dovode do sloma u potresu
Histereza disipacija energije stabilne petlje povratna crta paralelna je
uzlazno
Radni dijagram za monotono optereenje
Armirani beton izloen promjenjivom optereenju
Monotono optereenje:
Sila prionljivosti izmeu elika i betona: glatki elik rebrasti elik. Skupljanje betona oko
ipke.
Kemijska veza mehanika veza. Mikropukotine uz poprena rebra. Lom konzola uz
rebra.
Odlamanje zatitnog sloja. Posmik po betonu izmeu poprenih rebara armature.
Izmjenino optereenje: - sluaj potresa - dijagram - Tassiosa
Zato u potresnim podrujima nisu doputene kuke kao zavreci i sidrenje armature
Armiranobetonski elementi BEZ NAGLAENOG POSMIKA
Dva globalna odziva konstrukcijskih elementa od armiranog betona
Tehnike mogunosti ispitivanja konstrukcijski elemenata na izmjenino opteeenje razvijene
u razdoblju od 1960 do danas. Veliki svjetski laboratoriji: Tsukuba, Berkeley, San Diego,
Urbana-Champaingn, Buffalo, Ispra. Hidrulike pree dvosmjernoga djelovanja.
Ispitivanje materijala ne odraava dobro ponaanje konstrukcijskih elemenata i konstrukcija.
Armiranobetonski elementi S NAGLAENIM POSMIKOM
Grede
Grede izloene savijanju s malim smicanjem(kada je <0,25f
c
, npr. za f
c
=30 MPa, <1,37 MPa)
Oblik histerezne petlje. Stvaranje plastinog zgloba. Gubitak krutosti je postepen. Apsorpcija energije je velika. Dobra plastina
svojstva postiu se:
- ako slom ne nastupi preko betona
- ako ne doe do izvijanja tlane armature
- ako je armatura dobro sidrena i ne doe do proklizavanja.
Grede izloene savijanju s velikim smicanjem. Tipina pojava je manja apsorpcija energije, utinuta histerezna petlja i
proklizavanje armature. Kod izmjeninog optereenja betonski je presjek raspucao po cijeloj visini. Poprena sila prenosi se
trenjemkroz beton i armaturom djelovanjem trna (engl. dowel action).
Kratki nosai vezne grede zidova; preke

Spojne preke AB zidova. Prevladavaju posmina naprezanja. Konvencionalno armiranje
stremenovima. Armiranje dijagonalnim koevima (Paulay). Elementi iji slom ne ugroava
stabilnost zgrade.


Stupovi
1. Stupovi s relativno malom uzdunom silom.
Ako nisu suvie kratki, dominantan utjecaj savijanja pa je njihovo
ponaanje slino ponaanju nosaa naprezanih savijanjem.
Susreu se kod okvirnih konstrukcija bez zidova ili jezgri za ukruenje.
2. Optereenje velikom uzdunom silom
Susreemo ih kod okvira ukruenih zidovima od ab ili ab jezgrama.
Kod ovakvih konstrukcija zidovi za ukruenje ili jezgra prihvaaju daleko najvei dio
horizontalnih sila uz relativno male horizontalne pomake, tako da su stupovi preteno
aksijalno optereeni gravitacijskim optereenjem uz umjerene momente savijanja oko aksijalno optereeni gravitacijskim optereenjem uz umjerene momente savijanja oko
vorova.
Cilj: ovijanjem stremenovima sprijeiti na rubnim dijelovima stupa posmini slom i izvijanje
armature. Osigurati veliku duktilnost. Ispitivanja se provode za N=const. i M=promjenljivo.
Histerezne petlje kao kod greda.
Konfiguracije testova stupova (Berry i ostali, 2004.)

Primjer prikaza postavljanja mjeraa naprezanja na testnom uzorku (Kawashima i
ostali, 2000.)
Kawashima, T011
Fy
Fmax
-150
-100
-50
0
50
100
150
-80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80
Popreni pomak [mm]
P
o
p
r
e

n
a

s
i
l
a

[
k
N
]
150
Nagasaka 1982, Specimen HPRC 19 32
Popreni pomak [mm]
Fy
Fmax
-150
-100
-50
0
50
100
-15 -10 -5 0 5 10 15
P
o
p
r
e

n
a

s
i
l
a

[
k
N
]
Popreni pomak [mm]
Kratki stupovi
Histerezna petlja prema ispitivanjima Umemure i Jirse.
Brzo opadanje krutosti i nosivosti nakon raspucavanja i dostizanja najvee
poprene sile.
Fy
Fmax
-200
-100
0
100
200
300
400
-20 -10 0 10 20
L
a
t
e
r
a
l

F
o
r
c
e

[
k
N
]
Umehara and Jirsa, 1982, Spec, CUS
Fy
Fmax
-200
-100
0
100
200
300
400
500
-15 -10 -5 0 5 10 15
L
a
t
e
r
a
l

F
o
r
c
e

[
k
N
]
Umehara and Jirsa, 1982, Spec, 2CUS
-400
-300
L
a
t
e
r
a
l

F
o
r
c
e

[
k
N
]
Lateral Displacement [mm]
Umehara and Jirsa, 1982, Spec,
-400
-300
-200
L
a
t
e
r
a
l

F
o
r
c
e

[
k
N
]
Lateral Displacement [mm]
Umehara and Jirsa, 1982, Spec,
Fy
Fmax
-300
-200
-100
0
100
200
300
-20 -10 0 10 20
L
a
t
e
r
a
l

F
o
r
c
e

[
k
N
]
Lateral Displacement [mm]
Umehara and Jirsa, 1982, Spec, CUW
Umehara and Jirsa, 1982,
vorovi okvira
Prorauni uvijek pretpostavljaju da su vorovi kruti. U potresu dolazi do raspucavanja i drobljenja
betona i priklizavanja armature.
vor vanjskog stupa i grede sidrenje armature grede u voru; prijeklopi armature stupova;
teak smjetaj stremenova; slaba kakvoa betona.
Slika - Modeli ponaanja vanjskog i unutarnjeg vora okvira
Armiranobetonski zidovi
Ispitivanja. Armatura na rubovima zida. Njezino ovijanje stremenovima.
Armatura po duljini zida. Visoki zidovi kao elementi ukruenja visokih
zgrada. Zidovi s pojasnicama. Niski zidovi.
Spojevi u krupnopanelnoj gradnji
Ispitivanje vertikalne spojnice panela nema uzdune sile, isti posmik.
Krhki slom ili plastifikacija modanika (eline petlje)
Ispitivanje horizontalne spojnice panela vea uzd. sila; do pojave pukotine Ispitivanje horizontalne spojnice panela vea uzd. sila; do pojave pukotine
vrlo kruto, nakon toga sve ovisi o trenju. Kvadratne histerezne petlje pri
ispitivanju nazovidinamikim optereenjem.


Armiranobetonske zgrade u potresu


Projektiranje nosivosti za dva glavna smjera

Potres do zgrade dolazi iz bilo kojeg smjera. Stoga nosivost za preuzimanje potresnih sila
mora postojati u oba glavna smjera. Najpovoljnije je da je ona u oba smjera priblino
jednaka iako to nije lako postii s obzirom na ogranienja i raspored nosivih elemenata
uzrokovanih arhitektonskim rjeenjem. Zgrade koje imaju nosivi sustav samo u jednom
smjeru ili u drugom smjeru imaju vrlo malu nosivost redovito se u potresu rue u obliku
sendvia. Stoga nisu dopustivi sustavi zgrada koje imaju samo poprene nosive zidove,
dok su u uzdunom smjeru izvedeni samo pregradni zidovi i obratno. Okvirne konstrukcije
moraju se proraunavati za oba glavna smjera a grede i stupovi na prikladan nain
armirati.


Kratki stup Kratki stup

Fenomen kratkog stupa kod armiranobetonskih okvirnih konstrukcija javlja se kad se
okvirna konstrukcija popunjava zidovima ispune koji ne dopiru do vrha stupa, ve se zbog
osvjetljenja i ugradbe prozora gornji dio stupa ostavlja slobodnim. Isti sluaj nastaje pri
naknadnoj ugradbi montanih parapeta od armiranoga betona izmeu stupova. Elementi
ispune drastino mijenjaju horizontalnu krutost stupa poveavaju je s treom potencijom
smanjenja visine. Tada takav stup na sebe privue znatno veu horizontalnu silu u
odnosu na sluaj da je ostao slobodan. esta je pogreka da se na taj nain obzidaju
stupovi proelja, dok unutarnji stupovi ostanu slobodni. Tada se gotovo cijela potresna sila
preda kratkim stupovima koji nemaju dovoljnu posminu nosivost te se posmino
eksplozivno raspucavaju (engl. shear explosion). Istodobno unutarnji stupovi koji ni su
preuzeli malu potresnu silu ostaju neoteeni. Ovakav slom kratklih stupova moe
prouzroiti nepopravljivo velike vertikalne pomake a posljedino i zaruavanje dijela
konstrukcije.
Primjer: Horizontalna sila koja preko krutog stropa djeluje na dva jednaka stupa dijeli se na
njih tako da svaki stup preuzme polovinu sile. Ako je jedan od stupova obzida tako da mu
se slobodna visina smanja na polovinu tada e od preuzeti 8/9 iste sile, a slobodan stup
samo 1/9.

Ovijeni stupovi
Ovijenim stupovima smatramo armiranobetonske stupove posebno projektirane za
preuzimanje velikih potresnih sila. Kako se u armiranobetonskim konstrukcijama za
djelovanje potresa doputaju umjerena oteenja moe se iskoristiti sposobnost
armiranoga betona da izvanredno optereenje preuzme u troosnomu stanju
naprezanja. To e se postii ako se beton ovije jakom poprenom armaturom na
mjestu predvienih plastinih zglobova redovito pri podnoju i pri vrhu
stupa. U takvom se sluaju beton ponaa kao vrlo gusta tekuina koju pri
troosnome naprezanju treba istisnuti izmeu uzdune i poprene armature.
Armatura koja obavija beton preuzima vlana naprezanja u oba horizontalna smjera.
U sluaju kad beton u kritinim podrujima naprezanja nije dovoljno obavijen U sluaju kad beton u kritinim podrujima naprezanja nije dovoljno obavijen
poprenom armaturom nastupa u tim podrujima slom drobljenjem betona i lokalnim
izvijanjem tlane armature.
Zidovi ispune okvirnih sustava

Obino se smatra da se zidovi ispune mogu zanemariti pri proraunu horizontalne krutosti
i nosivosti, to je pogreno.
Njihov doprinos moe izvorno zamiljenu fleksibilnu konstrukciju pretvoriti u krutu i time
poveati potresne sile (vidi spektar odziva !).

Ako je doprinos ispune nosivosti vei od poveanja sila zbog promjene krutosti nalazimo
se na strani poveane sigurnosti, no ako to nije sluaj tijekom potresa sigurno e doi do
oteenja zidova ispune i nekontroliranih oteenja armiranobetonske konstrukcije.


Stoga je jedno od rjeenja (nema jo odgovarajuu tehniku primjenu!) da se zidovi ispune
po obodu odvoje od nosivog armiranobetonskog sustava kako bi se omoguilo da okvirni
sustav i djeluje kao takav.
irina sljubnice mora biti vea od horizontalnoga pomaka stupova okvira ime se ispuna
titi od oteenja jer ne sudjeluje u prijenosu sila. Drugi je nain da se pri proraunu uzmu
u obzir zidovi ispune bar na koji pojednostavnjen nain i razmotri dobiveni rezultat.
Kod suvremenih zgrada ruenje ispune moe biti uzrokom velike tete jer se pritom
unitava i sva oprema zgrade (instalacije, strojevi ...), a zgrada za dulje vrijeme stavlja
izvan funkcije.


Meki kat

Izrazito nepovoljno ponaanje u potresima pokazale su zgrade s tzv. mekim katom
(engl. soft. first story) To su takvi nosivi sustavi kod kojih su gornji katovi izvedeni kao
krute konstrukcije (bilo da su tako projektirane od nosivih zidova, bilo da su ih takvim uinili
zidovi ispune kod okvira), a prizemlje ima fleksibilan, horizontalno vrlo pomian sustav
koji se sastoji samo od stupova ili znatno oslabljenih zidova. Takva rjeenja esto su
nametnuta arhitektonskim rjeenjem (hoteli, poslovne zgrade, stambene zgrade s
trgovinama u prizemlju) kada se u prizemlju zahtijevaju veliki slobodni prostori, pa su
zidovi prekinuti kat vie i oslonjeni na stupove. zidovi prekinuti kat vie i oslonjeni na stupove.

Zgrade toga tipa ponaaju se kao sustavi s jednim stupnjem slobode. Ukupna poprena sila
koja je umnoak cjelokupne mase zgrade iznad prizemlja i ubrzanja predaje se stupovima
prizemlja, a gornji katovi ostaju potpuno neoteeni. Stupovi prizemlja se tada ili rue ili
poprimaju takve trajne horizontalne pomake da je bilo kakav popravak nemogu.
Prethodnih godina predlagalo se da se takvi sustavi proraunavaju sa dvostruko veim
potresnim silama od onih za obine zgrade, no pokazalo se da ih ni to ne moe spasiti od
prekomjernih pomaka i faze koja prethodi ruenju. Stoga takve sustave treba naelno odbaciti
kao loe za primjenu u potresnim podrujima.
Okvirne konstrukcije
Okvirne su se konstrukcije dugo vremena smatrale vrlo pogodnim za potresna podruja.
Mnogobrojni svjetski laboratoriji ispitivali su ponaanje elemenata okvirnih konstrukcija
stupova, greda i njihovih spojeva. Okvirne konstrukcije daju arhitektu najveu slobodu pri
oblikovanju prostora pa su se esto izvodile.
Ipak, ponaanje tih konstrukcija u jakim potresima pokazalo je i njihove velike mane: kako
god bile projektirane, one su previe fleksibilne, tj. mekane u horizontalnom smjeru.
Ako i preive potres s umjerenim konstrukcijskim oteenjem (pukotine, mjestimina
drobljenja betona i lokalno izvijanje armature), nekonstrukcijski dijelovi i oprema u njima
bivaju tako uniteni da zgrada postaje neupotrebljiva.
Okvirne se konstrukcije mogu projektirati kao visoko duktilne, to znai da putem neelastinih
deformacija preuzimaju potresnu energiju te ju raspruju u sebi. Za postizanje duktilnosti
zahtijeva se posebno oblikovanje spojeva gredastup odnosno vorova okvira.
Zbog krianja armature triju smjerova u malom prostoru vora posebna se pozornost mora
posvetiti voenju armaturnih ipaka i ovijanju stremenovima.
Kako se u potresu moe oekivati stvaranje plastinih zglobova u najvie optereenim
presjecima, pri projektiranju se mora zadovoljiti naelo da nosivost stupova uvijek bude vea od
nosivosti greda u presjecima uz vor.
Ako se to naelo ostvari (slaba greda jaki stup, engl. week beam strong column) plastini
e se zglobovi prvo otvarati na krajevima greda to nee ugroziti stabilnost konstrukcije kao
cjeline. Osim toga oteene je grede lake popravljati i pojaati nego oteene stupove. cjeline. Osim toga oteene je grede lake popravljati i pojaati nego oteene stupove.
Veliku fleksibilnost okvirnih konstrukcija nastoji se umanjiti izvedbom zidova za ukruenje te
tako nastaju mjeoviti sustavi.
Konstrukcije s nosivim zidovima

Konstrukcije zgrada koje se sastoje od nosivih armiranobetonskih zidova nastale su kao
posljedica razvitka tehnologije ugradbe betona s pomou velikoformatnih oplata,
primjenom sustava gradnje s kliznim oplatama (koje je preuzet iz gradnje silosa) i iz
potrebe brze masovne industrijske gradnje. Armiranobetonskim zidom u jednom se koraku
rjeavaju pitanja arhitektonskog oblikovanja, pitanja konstrukcije, zatite od buke, poara i
vlage.

Nosivi se zidovi projektiraju u dva glavna smjera graevine. Mogu biti bez otvora ili s
njima (zidovi s otvorima), u kojem sluaju spojne grede iznad otvora (nadvoji) moraju
biti predviene da preuzmu unutarnje sile koje nastaju zbog zajednikog rada dijelova
zida s obje strane otvora. to je vei otvor izmeu zidova to je slabiji nadvoj zidovi se
ponaaju blie dvama neovisnim zidovima. Ako je otvor malen, njegov je utjecaj
zanemariv zid se ponaa kao cjelina. Horizontalna krutost nosivih zidova bitno je vea
od krutosti okvira pa su i pomaci pri potresu manji. Te su se konstrukcije pokazale kao
dobre za potresna podruja, no postoje specifinosti koje one moraju zadovoljiti.
Nearmirani betonski zidovi kao elementi koji imaju krhko ponaanje nisu dopustivi
neovisno o tome to proizlazi iz prorauna. Minimalna armatura osigurava im umjereno
duktilno ponaanje. Zidovi moraju biti neprekinuti od vrha do temelja, ne smiju se
prekidati u prizemlju ili oslanjati na stupove. Mora im se dokazati nosivost za djelovanje
momenta savijanja i poprene sile. Spojevi zidova dvaju okomitih smjerova moraju biti
armirani tako da osiguravaju zajedniko djelovanje sloenoga presjeka, to daje dodatnu
rezervu sigurnosti. Nosivost temelja na sljubnici temelj-tlo mora biti vea od nosivosti
zida u presjeku iznad temelja.
Mjeoviti sustavi

Mjeoviti sustavi su oni kod kojih potresne sile preuzimaju dijelom okviri a dijelom nosivi
zidova.

Uz pretpostavku stropova koji su beskonano kruti u vlastitoj ravnini raspodjela na
pojedine sklopove srazmjerna je njihovoj horizontalnoj krutosti.

Kako je krutost zidova uvijek vea, oni preuzimaju glavninu potresnog optereenja, manji
dio ostaje okvirima. dio ostaje okvirima.

Takvi su sustavi dobri sve dok se potuju naela simetrije masa i krutosti te
kontinuiteta po visini.
Ekscentrino postavljanje nosivih zidova dovodi do pojava torzijskih oscilacija koje
valja izbjei.
Horizontalni pomaci mjeovitih sustava blii su pomacima sustava sa zidovima.

Krupnopanelne zgrade

Krupnopanelne zgrade su zgrade s nosivim zidovima koji se sastoje od predgotovljenih
velikoformatnih elemenata spojenih na gradilitu u cjelinu.

esto su i stropne konstrukcije takvih sustava predgotovljene stropne ploe.

Za povezivanje elemenata u monolitnu cjelinu razvijeno je mnogo konstrukcijskih
pojedinosti koje su dane u specijaliziranoj literaturi.

Ispitivanju spojeva panela na izmjenino sporopromjenljivo optereenje bile posveena je
velika panja.

Kod zgrada ovog tipa projektiranjem potresne otpornosti nastoji se postii da se potresna
energija apsorbira u mnogobrojnim spojevima, a da paneli ostanu neoteeni.

Smatra se da je lake nakon potresa popraviti spojeve nego mijenjati unitene panele.

Stoga spojevi moraju imati manju nosivost od nosivosti panela pa se neelastine
deformacije dogaaju u njima.

U sluaju ako je broj zidova znatno vei od potrebnog, to je est sluaj kod stambenih
zgrada s umjereno velikim razmakom zidova (3,6-6,0 m), mogu se zgrade projektirati i
tako da se pri potresu ponaaju elastino pa tetu ne treba oekivati.

Definicije
kritino podruje
podruje u konstrukcijskome elementu gdje se javlja najnepovoljnija kombinacija reznih sila (M, N, V, T) i gdje se moe
stvoriti plastini zglob (podruje troenja energije). Duljina kritinoga podruja odreena je za svaki konstrukcijski
element na mjerodavnome mjestu ovoga poglavlja
preostala otpornost
otpornost konstrukcijskog elementa nakon cikline deformacije prouzroene najnepovoljnijim potresnim uvjetima,
ukljuujui degradaciju
greda
konstrukcijski element (openito horizontalan) izloen uglavnom poprenomu optereenju i bezdimenzijskoj
proraunskoj uzdunoj sili
d
= N
Sd
/A
c
f
cd
koja nije vea od 0,1
stup
konstrukcijski element (openito vertikalan) koji nosi druge elemente i/ili izloen je bezdimenzijskoj proraunskoj konstrukcijski element (openito vertikalan) koji nosi druge elemente i/ili izloen je bezdimenzijskoj proraunskoj
uzdunoj sili
d
= N
Sd
/A
c
f
cd
koja je vea od 0,1
zid
konstrukcijski element (openito vertikalan) bez otvora u podrujima u kojima je zahtijevana duktilnost, koji nosi druge
elemente i koji ima izdueni presjek s omjerom duljine i debljine l
w
/ b
w
veim od 4.
povezani zid
konstrukcijski element koji se sastoji od dva ili vie pojedinanih zidova povezanih na pravilnome razmaku primjereno
duktilnim gredama ("veznim gredama") koje su sposobne smanjiti za najmanje [25] % zbroj momenata savijanja
pojedinih zidova pri dnu u odnosu na stanje kad bi oni djelovali zasebno
sustav zidova
konstrukcijski sustav u kojemu se vertikalna i horizontalna optereenja prenose veinom vertikalnim nosivim zidovima
koji mogu biti povezani ili nepovezani i ija otpornost na poprenu silu pri podnoju zgrade premauje 65 % ukupne
otpornosti na poprenu silu cjelokupnoga nosivog sustava. Mora se predvidjeti i najmanja torzijska krutost.
okvirni sustav
konstrukcijski sustav u kojemu se vertikalna i horizontalna optereenja prenose veinom
prostornim okvirima ija ukupna otpornost na poprenu silu pri podnoju zgrade premauje
65 % ukupne otpornosti na poprenu silu cjelokupnoga nosivog sustava
2
. Mora se
predvidjeti i najmanja torzijska krutost.

dvojni sustav
konstrukcijski sustav u kojemu vertikalno optereenje veinom prenose prostorni okviri, a
horizontalno se optereenje prenosi djelomino okvirnim sustavom, a djelomino nosivim
pojedinanim ili povezanim zidovima. Mora se predvidjeti i najmanja torzijska krutost.

dvojni sustav istovrijedan okvirnomu sustavu
dvojni sustav u kojemu je otpornost na poprenu silu okvirnog sustava pri podnoju zgrade
vea od 50 % ukupne otpornosti na poprenu silu cjelokupnoga konstrukcijskog sustava.

dvojni sustav istovrijedan zidnomu sustavu dvojni sustav istovrijedan zidnomu sustavu
dvojni sustav u kojemu je otpornost na poprenu silu zidova pri podnoju zgrade vea od
50 % ukupne otpornosti na poprenu silu cjelokupnoga konstrukcijskog sustava.

sustav s jezgrom
dvojni ili zidni sustav koji nema najmanju torzijsku krutost, npr. konstrukcijski sustav koji se
sastoji od savitljivih okvira i zidova smjetenih u blizini sredita zgrade u tlocrtu
Te definicije ne obuhvaaju sustave koji imaju vie jako perforiranih zidova oko vertikalnih
komunikacija. Za takve sustave projektant mora dati najprikladniju definiciju
odgovarajuega opeg konstrukcijskog sklopa od sluaja do sluaja.

sustav obrnutog njihala
sustav u kojemu se 50 % ili vie njegove mase nalazi u gornjoj treini visine konstrukcije ili
u kojemu se troenje energije dogaa uglavnom pri dnu jednoga izdvojenog graevnog
elementa
Toj skupini ne pripadaju jednokatni okviri povezani na vrhu u oba glavna smjera zgrade.

Proraunske postavke

Sveope je duktilno ponaanje osigurano ako je duktilnost rasporeena na velik broj
elemenata i mjesta u elementu. Stoga duktilan nain sloma (npr. savijanjem) mora
prethoditi krhkomu nainu sloma (npr. od poprene sile) sa zadovoljavajuom
pouzdanou.

Kod betonskih se graevina u odnosu na zahtijevani histerezni kapacitet troenja energije
razlikuju dva razreda duktilnosti - DCM (razred umjerene duktilnosti, engl. medium ductility) i
DCH (razred velike duktilnosti, engl. high ductility), ovisno o njihovoj sposobnosti histereznog
troenja energije. Oba razreda odgovaraju zgradama proraunanim, dimenzioniranim i s
razranenim detaljima u skladu s posebnim odredbama o potresnoj otpornosti, ime se konstrukciji
omoguuje da ostvari stabilne mehanizme vezane uz veliko troenje histerezne energije pri
ponovljenom promjenjivom optereenju bez pojave krhkih slomova.
DC "M" razred duktilnosti "M"
odnosi se na graevine koje su proraunane, dimenzionirane i u pojedinostima
oblikovane u skladu s posebnim odredbama o potresnoj otpornosti koja omoguuje oblikovane u skladu s posebnim odredbama o potresnoj otpornosti koja omoguuje
konstrukciji da pri ponovljenom izmjeninom optereenju ue u neelastino
podruje bez pojave krhkih slomova.
DC "H" razred duktilnosti "H"
odnosi se na graevine koje su proraunane, dimenzionirane i u pojedinostima
oblikovane tako da imaju u odzivu na potresnu uzbudu odabrane stabilne
mehanizme uz visoko troenje histerezne energije.

Posebne odredbe za sve konstrukcijske elemente moraju biti ispunjene za svaki
razred kako bi se postigla prikladna duktilnost u razredima M i H.
Za svaki razred u skladu s razliitom raspoloivom duktilnou upotrebljavaju se razliite
vrijednosti faktora ponaanja q .

U podrujima niske seizminosti betonske zgrade mogu se proraunati na potresno
optereenje, zanemarujui posebne odredbe ako je nainjena posebna procjena faktora
ponaanja q.

Gradiva

Beton

Nije doputena uporaba betona klase nie od C 16/20 za DC "M" ili C 20/25 za DC "H".

Armaturni elik

U kritinim podrujima doputena je uporaba samo rebrastih armaturnih ipaka, osim za
zatvorene stremenove i poprene spone.

U kritinim podrujima primarnih potresnih elemenata mora se upotrijebiti elik za
armiranje razreda B ili C u skladu s normom EN 1992-1-1:2004, tablica C.1.

Zavarene su mree doputene uz osigurane prethodne uvjete.
Vrste konstrukcija i faktori ponaanja

Vrste konstrukcija

Smatra se da betonske zgrade pripadaju jednoj od ovih konstrukcijskih vrsta, prema
njihovu ponaanju pri horizontalnim potresnim djelovanjima:

okvirni sustavi
dvojni sustavi
zidni sustavi (povezani i nepovezani)
sustav jezgra
sustav obrnutog njihala.

Okvirni, dvojni i zidni sustavi moraju imati odreenu najmanju torzijsku krutost. Okvirni, dvojni i zidni sustavi moraju imati odreenu najmanju torzijsku krutost.

Smatra se da postoji najmanja torzijska krutost ako je zadovoljen uvjet:

r / l
s
0,8

gdje je:
r najmanji torzijski polumjer za sve mjerodavne horizontalne smjerove
l
s
polumjer inercije konstrukcije u tlocrtu

Kod okvirnih sustava u kojima su vertikalni elementi dobro raspodijeljeni u tlocrtu taj je
uvjet postignut bez proraunske provjere.

Okvirni, dvojni i zidni sustavi bez najmanje torzijske krutosti svrstavaju se u sustave s
jezgrom.

Faktori ponaanja
Horizontalna potresna djelovanja
Faktor ponaanja q kojim se uzima u obzir kapacitet troenja energije za svaki proraunski
smjer odreuje se kao:
q = q
0
k
W
1,5
gdje je:
q
0
osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o konstrukcijskoj vrsti
k
W
faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava sa zidovima

Za zgrade koje prema kriterijima pravilnosi zadovoljavaju
kriterije pravilnih tlocrta

osnovna vrijednost q
0
za razliite konstrukcijske tipove odreuje
sljedea tablica


TIP KONSTRUKCIJE
DCM DCH
OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI 3,0 (
U
/
1
) 4,5 (
U
/
1
)

NEPOVEZANI ZIDNI 3,0 4,0 (
U
/
1
)

TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0 TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0
SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA 1,5 2,0


Vrijednosti faktora (
U
/
1
) sistematizirane su u sljedeoj tablici

OKVIRI (
U
/
1
) SUSTAVI SA ZIDOVIMA (
U
/
1
)
N=1 1,1 2 nepridana zida uzduno 1,0
N1 L=1 1,2 Vie nepridranih zidova 1,1
N L1 1,3 isti sustav sa zidovima 1,2



1- mnoitelj horizontalnog seizmikog djelovanja pri pojavi
prvog plastifikacijskog zgloba
u- mnoitelj horizontalnog seizmikog djelovanja pri pojavi
mehanizma
Za tlocrtno nepravilne sustave u/1=1
Vrijednost u/1 se moe odrediti statiki nelinearnom analizom
Maksimalna vrijednost u/1 = 1.50
U sluaju specijalne kontrole kvalitete vrijednost q0 se moe poveati za do 20%.
Za zgrade nepravilne po visini q=0,8q0
Faktor k
W
koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog
sustava zidova ima ove vrijednosti:

1,0 za okvirne sustave i dvojne
sustave jednako vrijedne okvirnim
k
W
=
(1 +
0
) / 3 1 za zidne sustave, za dvojne sustave
istovrijedne zidnim i sustave s jezgrom

gdje je:

0
prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog
sustava (
0
= prevl. (H
w
/ l
w
)
uz uvjet da 0.5 kw 1.0, za zidove, zidovima ekvivalentne
dvojne sustave i tlocrtno nepravilne sustave
sustava (
0
= prevl. (H
w
/ l
w
)

Ako se koeficijent oblika H
w
/ l
wi
svih zidova i konstrukcijskog sustava
znatno ne razlikuje, prevladavajui koeficijent oblika
0
odreuje se
ovako:


0
= H
wi
/ l
wi


gdje je:
H
wi
visina zida "i"
l
wi
duljina presjeka zida "i".



Sustavi zidova s malo armature moraju se tretirati kao DCM
Vertikalna potresna djelovanja

Za vertikalnu komponentu potresnoga djelovanja faktor ponaanja q openito je 1,0 za sve
konstrukcijske sustave.

Prihvaanje vrijednosti q vee od 1,0 treba dokazati prikladnim proraunom.





Proraunski kriteriji
Kriterij mjesne nosivosti
Kriterij prema kapacitetu nosivosti
Kriterij mjesne duktilnosti Kriterij mjesne duktilnosti
Konstrukcijska redundantnost
(prekobrojnost, prekomjernost nosivih
elemenata)
Nosivosti drugog reda
Proraunski kriteriji


Kriterij lokalne otpornosti

Sva kritina podruja konstrukcije moraju imati prikladno veu otpornost od odgovarajuih
reznih sila koje nastaju u tim podrujima u potresnoj proraunskoj situaciji.

Uinci drugog reda uzimaju se u obzir.


Kriterij prema kapacitetu nosivosti

Mora se sprijeiti krhki ili drugi neeljeni mehanizam sloma (npr. slom konstrukcijskih
elemenata od poprene sile, slom spoja greda-stup, poputanje temelja ili bilo kojeg
elementa za kojeg je predvieno da ostane u elastinome podruju) ustanovljivanjem elementa za kojeg je predvieno da ostane u elastinome podruju) ustanovljivanjem
proraunskih reznih sila odabranih podruja iz ravnotenog stanja u trenutku nakon to se
stvore plastini zglobovi s njihovim moguim prekomjernim nosivostima u susjednim
podrujima tih elemenata.

Plastini se zglobovi moraju raspodijeliti po cijeloj konstrukciji bez koncentracije u jednome
jedinom katu ("mehanizam mekoga kata") i moraju se stvarati s prikladnom pouzdanou
samo u gredama, a ne u stupovima, osim pri podnoju zgrade.

Primjena odredbe bit e olakana:

ako stvarna granica poputanja armature nije izrazito via od granice poputanja
pretpostavljene u proraunu
ako je omjer vlane vrstoe i granice poputanja armature prikladno ogranien

Kriterij lokalne duktilnosti
Za sveopu duktilnost konstrukcije potencijalna podruja stvaranja plastinih zglobova moraju
imati visoku sposobnost plastine rotacije, to e se odrediti kasnije za svaki element zgrade.
Smatra se da je to zadovoljeno ako su ispunjeni ovi uvjeti:
a) U svim kritinim podrujima osigurana je dovoljna duktilnost izraena
zakrivljenou, ukljuujui sve krajeve stupova (neovisno o namjeravanome izbjegavanju
stvaranja plastinih zglobova u stupovima)
b) Na prikladan je nain sprijeeno lokalno izvijanje tlane armature unutar moguega b) Na prikladan je nain sprijeeno lokalno izvijanje tlane armature unutar moguega
podruja plastinog zgloba.
c) Radi osiguranja lokalne duktilnosti prihvaena je prikladna kvaliteta betona i elika.
Tonije:
elik upotrijebljen u kritinim podrujima ima prikladno jednolino plastino izduenje
omjer vlane vrstoe i granice poputanja elika upotrijebljenog u kritinim
podrujima je vei od jedinice,
Ako nema tonijih podataka, smatra se da je a) osigurano ako je dogovorni
faktor duktilnosti izraen zakrivljenou
1/r
tih podruja (odreen kao omjer
zakrivljenosti nakon sloma pri 85 %-tnom momentu otpornosti i
zakrivljenosti na granici poputanja, uz pretpostavku da granine deformacije

cu
i
su,k
nisu premaene) najmanje jednak sljedeim vrijednostima:
Konstrukcijska redundantnost
(prekobrojnost, prekomjernost nosivih elemenata)
Poeljan je visok stupanj redundantnosti (prekobrojnosti nosivih elemenata) praen s preraspodjelom,
to e omoguiti vee rasprostiranje troenja energije na vie nosivih elemenata i ukupno poveanu
utroenu energiju. Posljedino, konstrukcijski sustavi s niim stupnjem statike neodreenosti imaju
nie faktore ponaanja. Potrebna preraspodjela kapaciteta nosivosti postie se potivanjem pravila za
lokalnu duktilnost.
Otpornosti drugog reda Otpornosti drugog reda
Otpornost ili stabilizirajui uinci elemenata koji nisu izriito uzeti u obzir u proraunima mogu
poveati nosivost i troenje energije (npr. membranske reakcije ploa prouzroene pomacima nosivih
zidova prema gore).
Nekonstrukcijski elementi mogu takoer pridonijeti troenju energije uz pretpostavku da su jednolino
raspodijeljeni po konstrukciji. Ipak, potrebno je poduzeti prikladne mjere protiv moguih lokalnih
suprotnih uinaka koji nastaju meudjelovanjem konstrukcijskih i nekonstrukcijskih sustava.
Za najei sluaj nekonstrukcijskih elemenata (okviri ispunjeni ziem) dana su posebna pravila.
Posebne dodatne mjere
Zbog sluajne prirode potresnoga djelovanja i nesigurnosti poslijeelastinoga ciklikog ponaanja betonskih
konstrukcija opa je nesigurnost bitno vea nego pri obinim djelovanjima. Stoga se moraju poduzeti
odgovarajue mjere da bi se smanjile:
nesigurnosti koje proizlaze iz oblikovanja konstrukcije
nesigurnosti koje proizlaze iz prorauna
nesigurnosti otpornosti
nesigurnosti koje proizlaze iz duktilnosti.
Vane nesigurnosti za otpornost nastaju zbog geometrijskih pogreaka. Da bi se ta vrsta nesigurnosti svela
na najmanju mjeru, moraju se primijeniti ova pravila:
a) Moraju se potovati neke najmanje izmjere konstrukcijskih elemenata kako bi se smanjila osjetljivost
na geometrijske pogreke.
Mora se uzeti u obzir ogranienje najmanjih i najveih izmjera tapnih elemenata kako bi se smanjio rizik od
horizontalne nestabilnosti tih elemenata.
Radi ogranienja uinka geometrijske nelinearnosti moraju se potovati odgovarajua ogranienja pomaka
za stupove. za stupove.
d) Znatan postotak gornje armature grede na njihovim krajevima mora biti nastavljen po itavoj duljini
grede, kako bi se uzela u obzir nesigurnost mjesta infleksijske toke u gredi.
e) Mora se uzeti u obzir promjenljivost (predznaka) momenata koja nije predviena proraunom
ugraivanjemnajmanje armature u za to kritinim podrujima.
Kako bi se na najmanju moguu mjeru svela nesigurnost duktilnosti, moraju se uzeti u obzir ova pravila:
a) U svakome dijelu konstrukcije (koji mora biti otporan na potres) mora se osigurati primjerena najmanja
lokalna duktilnost, neovisno o razredu duktilnosti prihvaenom u proraunu.
b) Mora se postaviti najmanja koliina vlane armature radi spreavanja krhkog sloma nakon
raspucavanja.
c) Mora se potovati primjereno ogranienje vrijednosti bezdimenzijske proraunske uzdune sile kako bi
se smanjilo odlamanje zatitnog sloja i sprijeila vea nesigurnost u vezi s raspoloivom duktilnou pri
visokim razinama uzdune sile.
Provjera sigurnosti

Pri provjeri graninog stanja nosivosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti za gradiva
c
i
s

mora se uzeti u obzir mogua degradacija gradiva prouzroena ciklikim deformacijama.

Ako nema posebnih podataka, upotrebljavaju se vrijednosti parcijalnih koeficijenata
sigurnosti
c
i
s
za osnovnu kombinaciju djelovanja, jer se pretpostavlja da je zbog
odredaba o lokalnoj duktilnosti omjer izmeu preostale nosivosti nakon degradacije i odredaba o lokalnoj duktilnosti omjer izmeu preostale nosivosti nakon degradacije i
poetne priblino jednak omjeru izmeu vrijednosti
M
za izvanrednu i osnovnu
kombinaciju djelovanja.

Ako je degradacija nosivosti prikladno uzeta u obzir u proraunu svojstava gradiva, mogu
se uzeti vrijednosti
M
koje odgovaraju izvanrednoj kombinaciji.