Period mirovanja ili razdoblje dormantnosti pupova rezultat
je kratkog dana i niskih temperatura. Moe se definirati kao razdoblje u kojem je rast privremeno zaustavljen. Dormancija i rast pupova regulirani su ravnoteom izmeu inhibitora rasta kao to je apscizinska kiselina i stimulatorima rasta kao to su citokinini, auksini i giberelini. zmeu navedenih hormona postoje antagonisti!ki odnosi. "astupom niih temperatura i smanjenjem duine dana pove#ava se koncentracija inhibitora rasta $apscizinske kiseline%, a smanjuje koncentracija regulatora rasta. &ako bi se prekinulo razdoblje mirovanja pupova i kako bi potjerali potrebno je da se apscizinska kiselina razgradi, a pove#a koncentracija regulatora rasta. Da bi se ona razgradila potrebno je izlaganje biljaka inaktivnim temperaturama $ispod ' ()%. Postoje razlike izmeu sorata u sumama inaktivnih temperatura koje se izraavaju u satima. &od sorte *lsanta ova suma iznosi oko +,,, sati. -orte prilagoene toplijim klimatima imaju manju potrebu u akumuliranju sume inaktivnih temperatura. .ijekom nakupljanja inaktivnih temperatura smanjuje se koncentracija inhibitora a pove#ava koncentracija stimulatora rasta. Mnogi rezultati dosadanjih istraivanja ukazuju da giberelini mogu imati glavnu ulogu u regulaciji dormantnosti, tj. prekidaju dormanciju vrnih pupova u prolje#e.