PATRICK SUSKIND - PARFEM - POVIJEST JEDNOG UBOJICE

PRVI DIO
1
U osamnaestom stoljeu ivio je u Francuskoj jedan od najgenijalnijih i najodvratnijih
likova epohe koja nije oskudijevala genijalnim i odvratnim likovima. Ovdje treba ispriati
njegovu povijest. Zvao se JeanBaptiste renouile! pa ako je danas njegovo ime palo u
"aborav! "a ra"liku od drugih genijalnih monstruma! na primjer de #adea! #aint Justa!
Fouchea! Bonapartea itd.! onda nipo$to "ato $to bi renouille "aostajao "a tim slavnijim
mranjacima po oholosti! mrnji prema ljudima! neudorednosti! ukratko po be"bo$tvu! nego
"ato $to su se njegov stvaralaki duh i njegova jedina ambicija ograniili na jedno podruje
koje u povijesti ne ostavlja trag% na prola"no carstvo mirisa. U doba o kojemu govorimo
vladao je u gradovima smrad! gotovo ne"amisliv nama! modernim hudima. Ulice su smrdjele
na smee! dvori$ta na mokrau! stubi$ta su smrdjela na trulo drvo i na i"met $takora! kuhinje
na truli kupus i ovnei loj& ne"raene sobe smrdjele su na pijesnivu pra$inu! spavae sobe na
masne plahte! vlane perine i na prodoran i slatkast "adah nonih posuda. '" kamina je smrdio
sumpor! i" $tavionica koe smrdjele su jetke luine! i" klaonica je smrdjela "gru$ana
krv. (judi su smrdjeli na "noj i na neopranu odjeu& i" usta im je smrdjelo na sagnjile "ube!
i" njihovih eludaca na crveni luk! a s tijela! kad vi$e nisu bili sasvim mladi! dopirao je smrad
sira i kiselog mlijeka i tumora. #mrdjele su rijeke! smrdjeli trgovi! smrdjele crkve! smrdjelo je
pod mostovima i u palaama. #eljak je smrdio kao sveenik! kal)a kao majstorova ena!
smrdjelo je itavo plemstvo! ak je i kralj smrdio! kao "vijer je smrdio! a kraljica kao stara
ko"a! ljeti kao i "imi. *aime! u osamnaestom stoljeu bakterijsko raspadanje jo$ nije bilo
obu"dano! pa nije bilo nijedne ljudske djelatnosti! ni stvaralake ni ru$ilake! nijednog
oitovanja ivota u pupanju ili propadanju! koje ne bi bilo popraeno smradom.
U +ari"u je! dakako! smrad bio najvei! jer +ari" bija$e najvei grad Francuske. , u samom
+ari"u bija$e pak jedno mjesto na kojem je vladao pravi paklenski smrad! i"medu -ue au.
Fers i -ue de la Ferronnerie! to jest /imetiere des 'nnocents. Osam stotina godina donosili su
tamo mrtvace i" bolnice 0otel1ieu i okolnih upa! osam stotina godina! dan "a danom!
dovo"ili su u kolicima na desetke le$eva i istresali ih u duge rake! osam stotina godina slagali
su u grobnice i kosturnice ko$ice na ko$ice! sloj po sloj. 2ek poslije! uoi )rancuske
revolucije! po$to su se neki grobovi opasno uru$ili! pa je smrad $to je provalio s groblja
natjerao susjedno stanovni$tvo ne samo na obine prosvjede nego i na prave ustanke! napokon
su ga "atvoriJi i napustili! milijune kosti i lubanja nabacali lopatama u katakombe
3ontmartrea! a na njegovu mjestu podigli trnicu.
1akle! tamo! na najsmrdljivijem mjestu cijelog kraljevstva! rodio se 45. srpnja 4567. godine
JeanBaptiste renouille. Bio je to jedan od najtoplijih dana te godine. 8ruina se poput olova
nadvila i"nad groblja i potiskivala u susjedne ulice mija"am $to je "audarao na smjesu trulih
dinja i spaljene roine. 9ad su poeli trudovi! renouilleova majka je stajala ispred
prodavaonice riba i istila 'juske bjelica i" kojih je ve bila i"vadila utrobu. 3ada su!
navodno! tek tog jutra i"vuene i" #ene! ribe su ve tako "audarale da su valovi njihova
"adaha prekrili smrad le$e
va. *o! renouilleova majka nije osjeala ni "adah ribe ni "adah le$eva! jer je njen njuh "a
"adahe uglavnom otupio! a bolio ju je osim toga i trbuh! pa su bolovi gu$ili svaku mogunost
primanja vanjskih dojmova. 0tjela je samo da bolovi prestanu! htjela je $to prije obaviti taj
gnusni porodaj. Bio joj je to peti. #vih dotada$njih poroda otarasila se ovdje! ispred
prodavaonice riba! i svi bijahu mrtvoro:enad ili polumrtvorodenad! jer krvavo meso $to je
i" nje i"la"ilo nije se mnogo ra"likovalo od riblje utrobe koja se takoder beivotno ra"vlaila
po podu! pa bi uveer sve skupili lopatama i odvo"ili kolicima na groblje ili bacali u rijeku.
2ako je trebalo da bude i toga dana! i renouilleova se majka ; jo$ mlada ena! bilo joj je
upravo dvadeset pet godina i jo$ je sasvim lijepo i"gledala i jo$ imala u ustima gotovo sve
"ube i jo$ malo kose na glavi! i nikakve je te$ke bolesti nisu muile osim uloga! si)ilisa i
lagane su$ice ; jo$ nadala da e dugo poivjeti! moda jo$ pet ili deset godina! da e se
moda ak jednom udati i dobiti pravu djecu kao po$tovanja dostojna supruga obudovjelog
obrtnika ili tako ne$to. . . #toga je htjela da sve to ve jednom prode. 9ad su trudovi poeli!
unula je ispod stola "a i$enje ribe i tamo rodila! kao ve etiri puta prije toga! te noem "a
ribu odre"ala pupkovinu novorodenom stvoru. *o odmah se "atim! "bog vruine i smrada koji
nije osjeala kao smrad! nego kao ne$to nepodno$ljivo! omamljujue ; poput polja ljiljana ili
skuene sobe pretrpane sunovratima ; onesvijestila! prevrnula na bok i ostala leati nasred
ulice s noem u ruci.
9rika! strka! u krugu mno$tvo i"buljenih oiju! "ovu policiju. <ena s noem u ruci jo$ lei na
ulici! pomalo dola"i k sebi.
=to joj se dogodilo
; *i$ta.
=to radi s noem
; *i$ta.
Odakle krv na njenim suknjama
; Od riba.
Ona ustaje! baca no i odla"i da se opere.
U tom trenutku! neoekivano! porod ispod klupe "a i$enje ribe poinje vri$tati. Ogledaju se!
otkriju novorodene pod rojem muha i medu utrobom i odre"anim ribljim glavama te ga
i"vuku. +o slubenoj dunosti predaju ga dojkinji! a majku hapse. ' budui da pri"naje i be"
ustruavanja dodaje da bi ga svakako pustila da crkne! kako je ve! uostalom! uinila i sa
etiri prija$nja! i"vode je na sud! osude je "bog vi$estrukog edomorstva i "a nekoliko tjedana
odrube joj glavu na +lace de reve.
1o tog trenutka dijete je ve promijenilo treu dojkinju. *ijedna ga nije htjela "adrati dulje
od nekoliko dana. +ohlepno je! govorile su! si$e "a dvojicu! odu"ima drugoj dojenadi
mlijeko! a time njima! dojkinjama! kruh! jer dojenje jednog jedinog djeteta nije nimalo
unosno. *adlenom policijskom slubeniku! nekakvom (a Fosseu! stvar je ubr"o dosadila! i
ve je htio odnijeti dijete u sabirali$te nahoadi i siroadi u peri)ernoj -ue #aint,ntoine!
odakle su transporti djece svakodnevno odla"ili u dravno velenahodi$te u -ouenu. *o!
budui da su te transporte obav'jali nosai u likovim ko$evima! u koje bi "bog racionali"acije
potrpali po etiri dojeneta istovremeno& budui da je stoga smrtnost na putovanju bila
i"u"etno velika& budui da su i" tih ra"loga nosai ko$eva prenosili samo kr$tenu dojenad i
samo onu s propisanim otpremnicama na koje su u -ouenu morali udariti peat& budui da
dijete renouille nije bilo ni kr$teno niti imalo bilo kakvo ime koje bi se! prema propisima!
moglo upisati u otpremnicu& budui da! osim toga! ne bi bilo "godno da policija kri$om ostavi
dijete pred vratima sabirali$ta! $to bi jedino rije$ilo problem ispunjavanja ostalih )ormalnosti. .
. ; dakle! "bog mno$tva birokratskih i administrativnotehnikih problema! koji bi! ini se!
nastali "bog prebacivanja djete
ta! i kako je bio u vremenskoj stisci! policijski slubenik (e Fosse ponovno je odustao od
prvotne odluke i naredio da se djeaka u" potvrdu o primitku preda nekakvoj crkvenoj
ustanovi u kojoj e ga krstiti i odluiti o njegovoj daljoj sudbini. Oslobodili su ga se u
samostanu #aint3erri u -ue #aint3artin. 2amo su ga pokrstili i nadjenuli mu ime
JeanBaptiste. ' kako je toga dana nadstojnik samostana bio dobre volje a njegov )ond u
dobrotvorne svrhe jo$ neiscrpljen! odluili su da dijete ne $alju u -ouen! ve da ga njeguju i
odgajaju o tro$ku samostana. U tu svrhu predali su ga dojkinji Jeanne Bussie u -ue
#aint1enis! koja e "a svoj trud primati do daljnjega tri )ranka na tjedan.
2
+oslije nekoliko tjedana stigla je pred vrata samostana #aint3erri dojkinja Jeanne Bussie
s ko$arom u ruci! i im joj je otac 2errier! pedesetogodi$nji! elavi redovnik koji je lagano
vonjao na ocat! otvorio vrata! rekla je% ; >vo vam ga? ; i spustila ko$aru na prag.
; =to je to ; upita 2errier i nagne se nad ko$aru nju$ei je! nadajui se da je unutra
nekakvo jelo.
; 9opile edomorke i" -ue au. Fers?
-edovnik stane prstom prekapati po ko$ari sve dotle dok nije otkrio lice usnula dojeneta.
; 1obro i"gleda. -uiast je i dobro uhranjen.
; Zato $to se prederava na moj raun. Zato $t.o me iscijedio do sri. *o! sada je dosta. #ada
ga moete sami hraniti ko"jim mlijekom! ka$om! repinim sokom. #ve dere! kopile.
Otac 2errier bija$e dobroudan ovjek. Upravljao je samostanskim dobrotvornim )ondom i
raspodjelom novaca siroma$nima i potrebitima! te oekivao da mu "a to
kau hvala i da mu vi$e ne dodijavaju. 2ehniki detalji bili su mu mrski! jer detalji su "naili
te$koe! te$koe su "naile ometanje njegova du$evnog mira! a to nipo$to nije podnosio.
(jutio se $to je uope otvorio vrata. 0tio je da ta osoba u"me ko$aru i ode kui i ne dodijava
mu svojim problemima oko dojeneta. +olako se uspravio i jednim udisajem upio miris
mlijeka i sira i ovje vune! koji je "raio i" dojkinje. Bio je to ugodan miris.
; *e ra"umijem $to hoe$. 1oista ne ra"umijem $to smjera$. 3ogu samo pretpostaviti da
tom dojenetu ne bi nimalo $kodilo kad bi jo$ dugo ostalo na tvojim prsima.
; *jemu ne bi ; "akrije$ti dojkinja ; ali meni bi. #mr$avjela sam pet kila! a jedem "a
troje. , "a $to Za tri )ranka na tjedan?
; ,h! ra"umijem ; ree 2errier! gotovo odahnuv$i ; sad mi je jasno. Znai! opet se radi o
novcu.
; *e? ; ree dojkinja.
; *aprotiv? Uvijek je posrijedi novac. @im netko pokuca na ova vrata! posrijedi je novac.
0tio bih jedanput! kad otvorim vrata! vidjeti ovjeka kojemu je do neeg drugog. *a primjer!
nekoga tko bi donio nekakav pokloni. *a primjer! malo voa ili nekoliko oraha. >to! u jesen
ima toliko toga $to bi se moglo donijeti. 3oda cvijee. 'li kad bi bar netko do$ao i ljuba"no
rekao% A0valjen 'sus! oe 2errier! elim vam dobar dan?B ,li to vjerojatno neu nikad vi$e
doivjeti. ,ko nije prosjak! onda je trgovac! a ako nije trgovac! onda je obrtnik! i ako ne trai
milostinju! onda podnosi raun. *e mogu vi$e ni na ulicu i"ii. 9ad i"idem! ve me nakon tri
koraka pone opsjedati eljad koja trai novac?
; Ja ne traim ; ree dojkinja.
; -ei u ti jedno% nisi ti jedina dojkinja u upi. 'ma na stotine prvora"rednih hraniteljica
koje e se otimati da to draesno dojene "a tri )ranka na tjedan doje ili da ga kljukaju
ka$icom ili sokom ili drugom hranom. . .
; Onda ga dajte jednoj od njih?
; . . . # druge pak strane nije dobro bacakati dijete od nemila do nedraga. 2ko "na hoe li od
drugog mlijeka tako napredovati kao od tvoga. *avikao je na miris tvojih prsa! mora$ "nati! i
na kucanje tvoga srca.
' ponovno duboko udahne topla isparenja $to su strujala i" dojkinje! a kad je "amijetio da
njegove rijei nisu na nju ostavile dojam! ree%
; U"mi sad maloga i odnesi ga kui? +ora"govarat u o tome s nadstojnikom. +redloit u
mu da ti ubudue daje etiri )ranka na tjedan.
; *e ; ree dojkinja.
; +a! dobro% pet?
; *e.
; 9oliko onda trai$ ; povie 2errier. ; +et )ranaka je hrpa novaca "a be"naajan "adatak
poput dojenja djeteta?
; *eu nikakav novac ; ree dojkinja. ; 0ou da se tog kopileta rije$im i" kue.
; 3a "a$to! draga eno ; upita 2errier i stane ponovno eprkati prstom po ko$ari. ; +a
tako je draesno to djete$ce. -uiasto! ne dere se! dobro spava i kr$teno je.
; Opsjeo ga je davo.
2errier naglo i"vue prst i" ko$are.
; *emogue? 1avo ne moe opsjesti dojene. 1ojene nije pravi ovjek! nego ovjek u
"ametku i nema jo$ potpuno ra"vijenu du$u. #toga davolu nije "animljiv. ovori li ve moda
2r"a li se +ornie li predrnete u sobi Odi$e li nekim smradom
; *ema nikakva mirisa ; ree dojkinja.
; >to! vidi$? 2o je siguran "nak. 1a ga je opsjeo davo! morao bi "audarati.
1a smiri dojkinju i isku$a vlastitu hrabrost! 2errier podigne ko$aru pod nos.
; *e osjeam nikakav neobian miris ; ree onju$iv$i dojene ; doista ni$ta neobino.
@ini mi se! dodu$e! da osjeam nekakav vonj i" pelena. ; ' prui joj ko$aru da bi potvrdio
dojam.
; *e mislim to ; otrese se dojkinja i odgurne ko$aru. ; *e mislim na to u pelenama.
*jegov i"met vonja. ,li on! to kopile! nema nikakva mirisa.
; Zato $to je "drav ; u"vikne 2errier ; "ato $to je "drav! "ato nema mirisa? #amo bolesna
djeca imaju nekakav "adah! to je barem po"nato. Zna se da ko"iavo dijete vonja na konjski
gnoj! dijete $to boluje od $arlaha na stare jabuke! a su$iavo dijete! ono vonja na crveni luk.
Ovo je "dravo! eto $to mu je. Zar bi trebalo "audarati Zar tvoja djeca smrde
; *e ; ree dojkinja. ; 3oja djeca miri$u onako kako ljudska stvorenja moraju mirisati.
2errier opre"no spusti ko$aru na pod! jer je osjetio ka ko u njemu bujaju prvi valovi gnjeva
"bog svojeglavosti te osobe. *ije iskljueno da e mu u nastavku prepirke "atrebati obje ruke!
a nije htio da mahanjem naudi djetetu. *ajprije je ipak "au"lao ruke i"a leda! i"bacio $iljati
trbuh prema dojkinji i o$tro upitao% ; 1akle! ti tvrdi$ da "na$ kakav miris treba da ima
ljudsko dijete koje je ujedno ; htio bih te podsjetiti! pogotovu ako je kr$teno ; i Boje
stvorenje
; 2vrdim ; ree dojkinja.
; ' tvrdi$ nadalje da je ono! ako nema onakav miris kakav bi! po tvom mi$ljenju! moralo
imati ; ti! dojkinja Jeanne Bussie i" -ue #aint1enis? ; davolje dijete
On i"mahne ljevicom i prijetei upre kaiprstom! skvrenim poput upitnika! u nje"ino lice.
1ojkinja se "amislila. *ije joj bilo pravo $to se ra"govor i"rodio u teolo$ko saslu$anje! na
kojem je mogla i"vui samo krai kraj.
; *isam to htjela rei ; i"vlaila se. ; 8i biste! oe! sami morali odluiti ima li tu :avo
svoje prste ili nema. Za to nisam ja nadlena. Znam samo to da me hvata je"a od
tog dojeneta koje nema onakav miris kakav bi djeca trebala imati.
; ,ha ; ree 2errier "adovoljno i ponovno spusti ruku. ; Znai! to s davlom sada
povlaimo. 1obro. , sada mi i"voli rei% kako onda miri$e dojene! ako miri$e onako kako ti
misli$ da mora mirisati 0a
; 1obro miri$e ; ree dojkinja.
; =to "nai AdobroB ; "agrmi 2errier. ; 3noge stvari dobro miri$u. #nopi lavandule
miri$e dobro. 3esna juha miri$e dobro. 8rtovi ,rabije miri$u dobro. 9akav miris ima
dojene! hou "nati?
1ojkinja je oklijevala. 1obro je "nala kakav miris ima dojenad! tono je "nala! ve ih je na
tucete othranila! odnjegovala! odljuljala! otcjelivala. . . nou bi ih nala"ila po njuhu! pa je i
sada i"ra"ito osjeala miris dojenadi u nosu. *o! jo$ ga nikada nije opisala rijeima.
; Onda ; "a$teke 2errier nestrpljivo pucketajui noktima.
; 1akle. .. ; pone dojkinja ; nije ba$ tako lako rei! jer. . . jer ona ne miri$u posvuda
jednako! premda posvuda dobro miri$u! shvatite! oe! stopala miri$u! na primjer! na gladak i
topao kamen ; ne! prije na kravlji sir. . . ili na maslac! na svjei maslac! da! upravo tako%
miri$u na svjei maslac. , tijelo im miri$e kao. . . kao vojniki dvopek natopljen mlijekom. ,
glava! tu gore! straga! u AcvijetuB! tu! pogledajte! oe! tu gdje vi nemate vi$e kose. . . ; i ona
dotakne elu 2erriera koji je naas ostao be" rijei od te bujice glupih detalja i poslu$no
pognuo glavu ; ovdje! ba$ ovdje! ovdje najbolje miri$u. 2u imaju miris karamela! a to tako
slatko miri$e! tako divno! oe! ne moete ni "amisliti? @irn osjetite taj miris! "avolite ih! bila
ona va$a ili tuda. ' tako moraju mala djeca mirisati! tako i nikako drugaije. , ne miri$u li
tako! ako ovdje gore nemaju nikakva mirisa! jo$ manje od svjeeg "raka! kao ovaj ovdje! to
kopile! onda. . . 3oete to objasniti kako elite! oe! ali ja ; i ona odluno ukrsti ruke pod
prsima i s gnu$anjem baci
pogled na ko$aru do svojih nogu! kao da su u njoj abe krastae ; ja! Jeanne Bussie! ja ovo
vi$e ne u"imam u kuu?
Otac 2errier polako digne glavu i prijede nekoliko puta prstom preko ele! kao da eli
"agladiti kosu! te kao sluajno spusti prst pod nos i "ami$ljeno ga onju$i.
; 9ao karamel. . . ; upita nastojei ponovno unijeti strogost u glas. .. ; 9aramel? =to ti
"na$ o karamelu Jesi li ga ve jela
; Zapravo i nisam ; ree dojkinja ; ali sam jedanput bila u jednom velikom hotelu u -ue
#aint0onore i gledala kako ga prave od rastopljenog $eera i vrhnja. 'ma tako ugodan miris
da ga otad nisam "aboravila.
; 1a! da. 'ma$ pravo ; ree 2errier i odmakne prst od nosa. ; #ad "a$uti! molim te? 8rlo
mi je naporno nastaviti s tobom ra"govor na toj ra"ini. Utvrdujem da odbija$! ma koji tvoji
ra"lo"i bili! nastaviti hraniti dojene JeanBaptistea renouillea! koje smo ti povjerili! i da ga
ovime vraa$ njegovu privremenom skrbniku! samostanu #aint3erri. #matram to alosnim!
ali ne mogu ni$ta promijeniti. 3oe$ ii.
-ekav$i to! "grabi ko$aru! jo$ jednom udahne ostatak vlanog! toplog mirisa mlijeka i vune te
"abravi vrata. Zatim pode u svoj ured.
3
Otac 2errier bio je obra"ovan ovjek. *ije studirao samo teologiju! nego je itao i
)ilo"o)e! te se usput bavio botanikom i alkemijom. /ijenio je donekle snagu svog kritikog
duha. *e bi! dodu$e! i$ao tako daleko poput nekih i osporavao uda ili istinitost tekstova u
#vetom pismu! premda ih je! strogo u"ev$i! bilo te$ko objasniti ra"umom s kojim su! $tovi$e!
bili u neposrednom proturjeju. Od takvih je problema radije di"ao ruke! bili su mu neugodni
i samo bi ga u"nemirili i doveli u najmuniju nesigurnost! a ovjeku je ipak potrebna
sigurnost i mir! upravo "ato da bi se mogao sluiti ra"umom. *o! najodlunije se borio protiv
pra"novjernih predstava prostoga puka% arobnja$tva! vraanja i" karata! no$enja amuleta!
uroka! pri"ivanja duhova! magijskih obreda pri punom mjesecu i svega $to bi im palo na
pamet. @ovjek bi se doista duboko raalostio gledajui kako se ti poganski obiaji nakon
tisugodi$njeg vrstog ustolienja kr$anske vjere jo$ nisu iskorijenili? +a i tako"vane
opsjednutosti :avolom i save"i sa #otonom poka"ali su se uglavnom! nakon paljivijeg
prouavanja! pra"novjernim spektaklima. 1odu$e! nijekati postojanje samog #otone!
osporavati njegovu mo ; tako daleko 2errier ne bi i$ao& "a rje$avanje takvih problema! koji
se tiu temelja teologije bili su nadleni drugi! a. ne mali! jednostavni redovnik. # druge
strane! bilo je oito da u ovom sluaju davo nije nipo$to mogao imati prste! ako to tvrdi
priprosta osoba poput te dojkinje. Upravo njeno mi$ljenje da ga je otkrila siguran je doka" da
se u tome ne krije ni$ta davolsko! jer davo nije valjda tako glup da se raskrinka pred
dojkinjom Jeanne Bussie. ' k tome jo$ i nosom? +rimitivnim organom "a njuh! najpro)anijim
osjetilom? 9ao da pakao miri$e na sumpor a raj na tamjan i i"mirnu? *ajgore pra"novjerje!
kao u najmranijoj i najpoganskijoj prethistoriji kad su ljudi jo$ ivjeli kao ivotinje! kad jo$
nisu imali o$tar vid i nisu po"navali boje! ali su vjerovali da mogu nanju$iti krv! mislili da
njuhom mogu ra"likovati prijatelja od neprijatelja! da ih divovski ljudoderi i vukodlaci mogu
nanju$iti i >rinije namirisati! i kad su svojim udovi$nim bogovima prinosili smrdljive!
"adimljene rtve paljenice. Uasno? A(udak vidi nosomB bolje nego oima! i vjerojatno e
svjetlo bogodanog ra"uma morati svijetliti jo$ tisuu godina da raspr$i posljednje ostatke
primitivne vjere.
; ,h! i to jadno malo dijete? 2o nevino bie? (ei u svojoj ko$ari i slatko spava! ni$ta ne
slutei o odvratnim
sumnjama uperenim protiv njega. *e miri$e$ onako kako bi trebala mirisati ljudska djeca!
usuduje se tvrditi ta besramnica. Onda! $to kaemo na to 3uci! muci?
(juljao je blago ko$aru na koljenima! gladio dojene prstom po glavi i povremeno govorio
AmucimuciB jer je smatrao da taj i"ra" blago i umirujue djeluje na malu djecu. ; *a
karamel bi trebao mirisati! kakve li gluposti! mucimuci?
*akon nekog vremena povukao je prst! drao ga ispod nosa! nju$io! ali nije osjetio ni$ta osim
mirisa kiselog kupusa koji je danas ruao.
*aas "astane! oba"re se i kad se uvjerio da ga nitko ne gleda! podigne ko$aru i "abode unutra
svoj debeli nos. Zario ga je tik do djetetove glave tako da ga je crvenkasta kosica $kakljala po
nosnicama! a "atim stao nju$kati po glavi oekujui da e osjetiti nekakav miris. *ije ba$ "nao
kakav bi miris morale imati dojenake glave. 1akako! ne na karamel! u to je bio siguran! jer
karamel je bio rastopijeni $eer! i kako bi onda dojene! koje je dosad pilo samo mlijeko!
moglo mirisati na rastopljeni $eer. *a mlijeko bi moglo mirisati! na mlijeko dojkinje. *o!
miris mlijeka nije imalo. *a kosu je moglo mirisati! na kou i kosu! a moda pomalo i na
djeji "noj. ' 2errier je nastavio nju$kati i pripremio se na miris koe! kose i pomalo djejeg
"noja. *o! nije ni$ta nanju$io. *i$ta! u" najbolju volju. 1ojene vjerojatno nema mirisa!
pomisli on! to e biti. 2a dojene! ako pa"e na njegovu istou! ne moe imati nikakav miris!
ba$ kao $to ne moe govoriti! hodati ili pisati. 2o dola"i s godinama. Zapravo! i" ovjeka
struji miris tek u pubertetu. 2ako je! i nikako drugaije. *ije li ve 0oracije napisao A+revit
je mladi! a propupala djeva ko narcisa bijelaB. . . ; a -imljani su dobro "nali o emu
govore? (judski miris je uvijek tjelesni miris ; dakle! miris grijeha. 9ako onda moe mirisati
dojene koje jo$ ni u snu ne "na "a puteni grijeh 9ako bi trebalo mirisati 3ucimuci? Ba$
nikako?
#tavio je ponovno ko$aru na koljena i blago je ljulju$kao. 1ijete je jo$ vrsto spavalo.
*jegova desna $aka provirila je ispod pokrivaa! mala i crvena! i bija$e je dirljivo gledati kako
se povremeno tr"a prema obra"u. 2errier se smje$kao! i odjednom ga obu"me vrlo ugodan
osjeaj u du$i. *a trenutak dopusti sebi )antastinu pomisao da je on sam otac tog djeteta. *e
bi postao redovnik nego obini gradanin! moda estit obrtnik! u"eo bi enu! enu s toplim
mirisom vune i mlijeka! napravio joj sina i sada bi ga ovdje ljuljao na vlastitim koljenima!
vlastito dijete! mucimucimucimuci... odila mu je ta pomisao. Bilo je u njoj neke dolinosti.
Otac ljulja svog sina na koljenima! mucimuci! bija$e to slika stara poput svijeta! uvijek nova i
prava slika otkako je svijeta i vijeka! ah da? 2errieru bija$e toplo oko srca! i obu"e ga osjeaj
sentimentalnosti.
Uto se dijete probudi. *ajprije mu se probudio nos. *osi mu se pokrenuo! podigao i stao
nju$kati. Udahnuo je i brektavo ispuhao "rak kao pri neuspje$nim poku$ajirna kihanja. Zatim
se nos naprio! i dijete otvori oi. Oi su mu bile neodredene boje! i"medu sive poput
kamenice i mutne ukastobijele! prevuene nekakvom slu"avom koprenom i oito jo$
neprilago:ene vidu. 2errieru se inilo da ga one uope ne opaaju. +osve drugaije bija$e s
nosom. 1ok su mutne djetetove oi $kiljile u pra"no! inilo se da nos )iksira odredeni cilj! i
2erriera obu"e udan osjeaj da je on taj cilj! njegova osoba! 2errier sam. #iu$ne nosnice oko
dva siu$na otvora posred djetetova lica nadimale su se poput pupoljka u procvatu. 'li prije
kao glaviaste lovke malih mesodernih biljaka $to ih dre u kraljevskom botanikom vrtu. '
kao da se i" tih nosnica ulo isto! sablasno usisavanje. 2errieru se inilo kao da ga dijete gleda
nosnicama! kao da ga o$tro gleda i mjeri! prodornije no $to bi se moglo oima! kao da ne$to
guta nosom! ne$to $to je i"la"ilo i" njega! 2erriera! $to nije mogao "adrati i sakriti. . . 1ijete
be" mirisa besramno ga je nju$ilo! eto? ' nanju$ilo? ' odjednom mu se i samom uinilo da "au
dara! na "noj i ocat! na kiseli kupus i neoprane halje. 9ao da je ogoljen i ruan! kao da u njega
pilji netko tko o sebi ne otkriva ni$ta. @inilo mu se da dijete njuhom prodire kro" njegovu
kou! u dubinu du$e. *ajnjeniji osjeaji! najprljavije misli ra"otkrivale su se pred tim
pohlepnim malim nosom koji jo$ nije ni bio pravi nos! nego samo nagovje$taj nosa! siu$an
rupiast organ koji se neprekidno mre$kao! nadimao! podrhtavao. 2errier se strese. Osjeti
gadenje. #ada je pak on odmakao nos kao od neeg smrdljivog s im ne eli imati nikakve
ve"e. *estalo je one prijatne pomisli da je to dijete njegova vlastita krv i meso. -aspr$ila se
sentimentalna idila o sinu i ocu i mirisnoj majci. 9ao da je netko strgnuo koprenu misli! koja
ga je tako toplo "astirala i koju je sam u ma$ti istkao oko sebe i djeteta% strano! hladno bie
lealo je na njegovim koljenima! neprijateljska ivotinja! i da nije bio tako promi$ljen i
bogoboja"an ovjek i da ga nije vodio ra"um! u naletu gadenja odbacio bi ga poput pauka
daleko od sebe.
2errier se u trenu digne i spusti ko$aru na stol. 0tio se osloboditi te stvari! $to je prije mogue!
sada! odmah.
, tada se stvorenje proderalo. #kupilo je oi! ra"japilo crvene ralje i "akrialo tako prodorno
da se 2errieru sledila krv u ilama. 2resao je ko$aru pruenom rukom i vikao AmucimuciB da
u$utka dijete! ali je ono samo urlalo! sve glasnije i glasnije! poplavjelo u licu i i"gledalo kao
da e se rasprsnuti od urlanja.
8an s tim? pomisli 2errier! odmah van s ovim. . . AdavolomB! htio je rei! pa se pribere i
obu"da. . . van s tim "loduhom! s tim nepodno$ljivim djetetom? ,li kamo +o"navao je tucet
dojkinja i" siroti$ta u toj etvrti! ali sve mu je bilo prebli"u! u neposrednoj bli"ini! to je
stvorenje moralo dalje! tako daleko da ga se ne uje! tako daleko da ga ne mogu svaki sat
ostavljati ispred njegovih vrata! mora u drugu upu ako je mogue! na drugu obalu jo$ bolje! a
najbolje e.tra muros! u Faubourg #aint,ntoine! eto tamo?! tamo treba da ode to vri$tavo
deri$te! daleko na
istok! s onu stranu Bastilje! gdje nou "akljuavaju vrata. ' on skupi svoju halju i "grabi
vri$tavu ko$aru i istri i" samostana! i pohita kro" labirint ulica u -ue du Faubourg
#aint,ntoine! prema istoku! u" #enu! i"van grada! daleko! daleko i"van grada sve do -ue de
/haronne! pa skoro do kraja tom ulicom u kojoj je! nedaleko od samostana 3adeleine de
2renelle! "nao adresu i"vjesne madame aillard koja je primala na stan i hranu djecu svih
u"rasta i vrsta sve dotle dok su joj plaali! i tamo je predao dijete! koje je jo$ krialo! platio
godinu dana unaprijed i odjurio natrag u grad i! stigav$i u samostan! odbacio halju kao ne$to
ojcaljano! oprao se od glave do pete i uvukao se u krevet u svojoj sobici gdje se nekoliko puta
prekriio! dugo se molio i naposljetku smiren "aspao.
4
<ivot je ve pro$ao "a madame aillard premda joj jo$ nije bilo ni trideset godina.
8anj$tina joj je odavala upravo onoliko godina koliko je imala! a istodobno i dvostruko i
trostruko i stostruko vi$e! i doimala se doista poput mumi)icirane djevojke& no! u du$i je ve
bila odavna mrtva. U djetinjstvu ju je otac udario araem po elu! tik i"nad korijena nosa! pa
je i"gubila njuh i svaki osjeaj "a ljudsku toplinu i ljudsku hladnou i uope svaku strast. 2im
jednim udarcem njenost joj je postala isto toliko strana koliko i pre"ir! radost i oajanje. *ije
ni$ta osjetila kad je poslije spavala s jednim mu$karcem! a ni onda kad je radala djecu. *ije
tugovala "a onima koja su umrla! niti se radovala onima koja su ostala. 9ad bi je mu tukao!
ne bi ni okom trepnula! a nije osjetila ni olak$anje kad je umro od kolere u 0otel1ieu. Jedina
dva osjeaja $to ih je po"navaia bili su jedva "amjetno neraspoloenje kad bi se bliila
mjesena migrena i jedva "amjetno raspoloenje kad bi migrena popustila. 'nae ta ena u
mrtvilu svojih uvstava nije osjeala ni$ta.
# druge strane. . . ili moda ba$ "bog potpunog nedostatka emocija! madame aillard je imala
nepopustljiv smisao "a red i pravednost. *ije davala prednost nijednom djetetu koje bi joj
povjerili! a nije nijedno ni "apostavljala. 1avala je tri obroka na dan i nijedan "alogaj vi$e.
+revijala je malene tri puta na dan! ali samo do druge godine. 2ko je i poslije toga srao u gae!
dobio bi be" prigovora pljusku i jedan obrok manje. 2ono polovicu novca "a stan i hranu
potro$ila bi na svoje $tienike! tono polovicu "adrala "a sebe. U dobra je)tina vremena nije
se trudila da povea dobit! ali u te$ka vremena nije smjela i"gubiti ni jedan jedini sou! pa
makar se radilo o ivotu i smrti. 'nae joj se posao ne bi isplatio. *ovac joj bija$e potreban.
#ve je vrlo tono i"raunala. U starosti je htjela sebi osigurati rentu! a povrh toga posjedovati
jo$ toliko kako bi mogla sebi priu$titi da umre kod kue! a ne da crkne poput svoga mua u
0otel1ieu. ' njegova smrt ju je ostavila ravnodu$nom. *o! gro"ila se od javnog! "ajednikog
umiranja sa stotinama nepo"natih 'judi. 0tjela je sebi priu$titi privatnu smrt! pa joj je stoga
bila potrebna sva dobit koju je mogia ostvariti novcem $to ga je dobivala "a stan i hranu.
1ogodilo bi se! dodu$e! da bi joj poneke "ime od dva tuceta malih $tienika umrlo
trojeetvero djece. *o! i u"a sve to stajala je mnogo bolje od veine ostalih privatnih
hraniteljica! i svojom je dobiti uvelike nadma$ivala prihode velikih dravnih ili crkvenih
siroti$ta u kojima je stopa gubitaka esto i"nosila i devet desetina. *o! i "alihe su bile velike.
+ari" je svake godine proi"vodio vi$e od deset tisua nahoadi! siroadi i kopiladi. #toga se
mogao i preboljeti poneki manjak.
Za malog je renouillea ustanova madame aillard bila pravi blagoslov. 8jerojatno drugdje
ne bi ni preivio. *o ovdje! kod te ene be" srca! dobro je napredovao. Bio je ilave
konstitucije. Onoga tko je poput njega preivio vlastito rodenje u smeu nije bilo lako
otpremiti sa svijeta. 3ogao je danima jesti ju$ne splaine! "adovoljavao se i
najra"vodnjenijim mlijekom! podnosio najtrulije povre i najpokvarenije meso. U djetinjstvu
je preivio ospice! srdobolju! male boginje! koleru! pad sa $est metara u bunar i o)urine na
prsima. Ostali su mu! dodu$e! oiljci! ispucana koa i kraste i "greno stopalo! "bog ega je
hramao! ali je bio iv. Bio je ilav poput otporne bakterije i skroman poput krpelja koji mirno
sjedi na drvetu i ivi od jedne jedine kapljice krvi $to ju je usisao prije mnogo godina. Za
tijelo je trebao minimalnu koliinu hrane i odjee. Za du$u mu nije trebalo ni$ta. #igurnost!
privrenost! njenost! ljubav ; i kako li su se "vale sve te stvari $to su djetetu! navodno!
potrebne ; malom su renouilleu bile potpuno suvi$ne. =tovi$e! po svemu sudei! on ih se
sam odrekao da bi uope mogao preivjeti! od samog poetka. 9rik nakon rodenja! krik kojim
je upo"orio na sebe ispod stola "a i$enje ribe i koji je njegovu majku odveo na giijotinu! nije
bio nagonski vapaj "a suuti i ljubavi. Bija$e to dobro promi$ljen! gotovo bi se reklo "relo
promi$ljen krik kojim se novorodene i"ra"ilo protiv ljubavi! ali ipak odluilo "a ivot. U
takvim okolnostima ivot je i bio mogu samo be" ljubavi! a da je dijete trailo i jedno i
drugo! nedvojbeno bi br"o doekalo muni kraj. U tom je trenutku moglo svakako ugrabiti i
drugu mogunost koja mu se pruala i $utjeti! te tako i"abrati kratak put od rodenja do smrti! a
ne "aobila"ni put preko ivota! pa time u$tedjeti svijetu i samom sebi mnoga "la. *o! da bi se
povukao tako skromno sa scene! trebao bi mu barem minimum prirodene topline! a renouille
je nije posjedovao. Od poetka bija$e udovi$te. Odluio se "a ivot i" ista prkosa! i" iste
"loe.
*ije se! dakako! odluio poput odrasla ovjeka koji se vi$emanje koristi ra"umom i iskustvom
da bi odabrao jednu od nekoliko ra"liitih mogunosti. *e! odluio se poput biljke! poput
odbaena "rna graha! koje odluuje hoe li proklijati ili e "a nj biti bolje da se toga okani.
'li poput krpelja na drvetu kojemu ivot ne nudi ni$ta osim trajnog pre"imljavanja. 3alog
runog krpelja koji
svoje olovnosivo tijelo uobliuje u kuglu da bi vanjskom svijetu pruilo najmanju moguu
povr$inu& koji se brine da mu koa bude glatka i kruta kako i" njega ne bi ni$ta i"i$lo! ni$ta
transpiriralo. 9rpelja koji se trudi da ostane posve malen i neugledan kako ga nitko ne bi
spa"io i "ga"io. Usamljena krpelja koji $uuren ui na svom drvetu! slijep! gluh i nijem! i
samo nju$ka! godinama nju$ka! na milje daleko! krv ivotinja $to prola"e mimo njega i kojih
se nikada ne bi doepao vlastitom snagom. 9rpelj moe i pasti. 3oe se baciti na $umsko tlo!
moe sa svojih $est siu$nih noica otpu"ati nekoliko milimetara i "avui se pod li$e da
doeka smrt. *e bi bilo $teta "a njega! sam Bog "na da ne bi. *o krpelj! prkosan! tvrdoglav!
uporan i ogavan! ui i dalje i ivi i eka. @eka! sve dotle dok mu najnevjerojatniji sluaj ne
dotjera krv u liku ivotinje tik pod drvo. ' tek tada odbacuje svoju su"drljivost! baca se i
"arije pandice i bu$i i "agri"a tude meso. . .
2akav je krpelj bio mali renouille. <ivio je u svojoj ahuri i ekao bolja vremena. #vijetu je
davao samo svoj i"met& ni smije$ka! ni krika! ni sjaja u oima! pa ni vlastita rnirisa. #vaka
druga ena odbacila bi to udovi$no dijete. ,li ne i madame aillard. 2a! nije ni osjetila da on
nema mirisa! niti je oekivala od njega nekakva uvstva! jer i nje"ina du$a bija$e "apeaena.
*aprotiv! druga su djeca odmah opa"ila da s renouilleom ne$to nije u redu. +rido$lica im
bija$e od prvoga dana neugodan. '"bjegavala su sanduk u kojem je leao i na svojoj se postelji
"gurala jedna do drugih! kao da je u sobi "ahladilo. 3anja djeca su nou katkad kriala! njima
se inilo kao da kro" sobu huji hladan vjetar. 1ruga su sanjala da im netko odu"ima dah.
Jedanput su se vea djeca dogovorila da ga "adave. *aslagala su dronjke! pokrivae i slamu
na njegovo lice i sve jopteretili opekama. 9ad ga je idueg jutra madame aillard oslobodila!
bio je sav "guvan i natuen i plav! ali ne i mrtav. +oku$ala su jd$ nekoliko puta ; u"alud.
*isu ga se usudila otvoreno "adaviti vlastitim
rukama ili mu "aepiti usta ili nos! $to bi bila sigurna metoda. *isu ga htjela doticati. adio
im se poput debelog pauka kojeg ne moe$ "gnjeiti rukom.
9ad je porastao! odustala su od ubojstva. #po"nala su da je neuni$tiv. #klanjala su mu se s
puta! bjeala od njega! pa"ila da ga ne dotaknu. 3r"ila su ga. *isu bila ni ljubomorna ni
"avidna na hrani $to ju je dobivao. U kui madame aillard nije bilo ni najmanjeg povoda "a
takva uvstva. #amo ih je smetala njegova prisutnost. *isu ga mogla ni nanju$iti! pa im je bio
odbojan. Bojala su ga se.
5
Usprkos tome! objektivno govorei! nije poka"ivao ni$ta $to bi ulijevalo strah. 9ad se
ra"vio! nije bio ni naroito visok! ni jak! bija$e! dodu$e! ruan! ali ne opet toliko ruan da bi ga
se ovjek upla$io. *ije bio agresivan! dvolian! podmukao! nikoga nije i"a"ivao. -adije se
drao po strani. ' njegova se inteligencija inila sve prije nego opasnom. 2ek sa tri godine
nauio je stajati! a sa etiri je i"govorio prvu rije& bija$e to rije AribaB koja mu je u trenutku
i"nenadna u"budenja i"letjela i" usta poput jeke kad je u daljini "auo viku prodavaa ribe
koji je! uspinjui se -ue de /haronne! nudio svoju robu. #ljedee rijei $to ih je iscijedio bile
su ApelargonijaB! Ako"araB! AkeljB i AJacCueslorreurB ; ime pomonika vrtlara i" oblinje
dobrotvorne ustanove Filles de la /roi.! koji je kod madame aillard povremeno obavljao
tee i najtee poslove i isticao se time $to se ni jedan jedini put u ivotu nije oprao. #
glagolima! pridjevima i esticama bija$e mu malo tee. Osim AdaB i AneB ; koje je!
uostalom! prvi put i"govorio vrlo kasno ; i"raavao se samo imenicama! "apravo samo
imenima stvarnih predmeta! biljaka! ivotinja i ljudi! ali tek onda kad bi ga ti predmeti! biljke!
ivotinje ili ljudi neoekivano osvojili svojim mirisom.
#jedei jednog oujskog sunanog dana na naslaganim bukovim cjepanicama! koje su
pucketale od topline! prvi je put i"govorio rije AdrvoB. 8idio ga je ve stotinu puta prije toga!
uo tu rije ve stotinu puta. -a"umio je i njeno "naenje! ta! "imi su ga esto slali i" kue da
donese drva. *o! drvo mu se kao predmet nije nikad inilo dovoljno "animljivim kako bi se
potrudio da i"govori njegovo ime. Zbilo se to tek tog oujskog dana kad je sjedio na
cjepanicama. /jepanice bijahu naslagane na junoj strani drvarnice madame aillard! poput
klupe! ispod nadstre$nice. ornji sloj odisao je slatkastim mirisom paljevine! i" dubine je
prodirao miris mahovine! a sa smrekovih dasaka! kojima je bila obloena drvarnica! $irio se
miris krupiaste smole.
renouille je sjedio ra$irenih nogu na cjepanicama! naslonjen "a "id drvarnice! sklopljenih
oiju i nepomino. *ije ni$ta vidio! ni$ta uo! ni$ta opaao. #amo je nju$io miris drveta! koji
se di"ao oko njega i sakupljao pod nadstre$nicom kao pod poklopcem. Upijao je taj miris!
opijao se njime! topio se u njemu! natopio se njime do posljednje pore u tijelu! sam se
pretvorio u drvo! poput drvene lutke! poput +inocchija leao je na gomili drveta! kao da je
mrtav! sve dotle dok nakon dugo vremena! moda nakon pola sata! nije iscijedio rije AdrvoB.
'"bljuvao je tu rije kao da je do u$iju ispunjen drvetom! kao da mu je drvo ve do vrata! kao
da mu je drvo ve prepunilo eludac! drijelo i nos. ' to ga je osvijestilo! spasilo! neposredno
prije no $to ga je nadmona prisutnost drveta! njegov miris! gotovo ugu$ila. # mukom se
digao! spu"nuo s gomile cjepanica i oteturao kao da su mu noge odrvenjele. Jo$ je danima bio
posve obu"et doivljajem inten"ivnog mirisa! a kad bi ga "apljusnula plima sjeanja! mrmljao
bi kao da "a"iva duhove% ; 1rvo! drvo.
2ako je nauio govoriti. # rijeima! koje nisu o"naavale nikakav predmet s vlastitim
mirisom! dakle! s apstraktnim pojmovima! uglavnom etike i moralne naravi!
imao je najveih te$koa. *ije ih mogao "apamtiti! brkao ih! nerado ih upotrebljavao ve i kao
odrastao ovjek te ih esto pogre$no koristio% pravo! savjest! Bog! radost! odgovornost!
poni"nost! "ahvalnost itd. ; sve $to bi time trebalo i"ra"iti ; bilo mu je i ostalo neshvatljivo.
# druge strane! svakodnevni je"ik ne bi ubr"o ni bio dovoijan "a imenovanje svih onih stvari
$to ih je pohranio u sebi kao ol)aktivne pojmove. Ubr"o nije raspo"navao samo miris drveta!
nego i miris ra"nih vrsta% hrastovinu! javorovinu! borovinu! brestovinu! kru$kovinu! staro!
mlado! odleano! trulo! mahovinasto$tovi$e i pojedine cjepanice! ivere i piljevinu ; i njuhom
ih je "apaao kao i"ra"ito ra"liite predmete koje 'judi ni oima ne bi mogli ra"likovati.
#lino je bilo s drugim stvarima. 9ako se onaj bijeli napitak $to ga je madame aillard davala
svakog jutra svojim $tienicima mogao ipak na"vati mlijekom kad je! prema renouilleovu
"apaanju! svakog jutra drugaije mirisao! imao drugaiji tek! $to je ovisilo o tome da li je
hladan ili topao! od koje je krave potjecao! $to je ta krava jela! koliko mu se ostavilo skorupa i
tako dalje. . . kako je dim! mirisna tvorevina u koju su se slijevali pojedinani mirisi $to su se
u minuti! ak u sekundi! mijenjali i pretvarali u novi spoj mirisa! poput dima vatre! mogao
imati samo jedan na"iv! AdimB. . . kako su "emlji! krajoliku! "raku! koji su na svakom novom
koraku i pri svakom novom udisaju bili ispunjeni drugim mirisom i time nadahnuti drugim
identitetom! mogli nadjeti samo ta tri gruba imena #av taj groteskni nesklad bogatstva svijeta
$to ga je spo"navao njuhom i siroma$tva je"ika prisilili su malog renouillea da openito
posumnja u smisao je"ika! pa se njime sluio samo u prijeko potrebnom opho:enju s drugim
ijudima.
#a $est je godina potpuno po"navao svoju okolinu po mirisima. U kui madame aillard nije
bilo nijednog predmeta! u sjevernom dijelu -ue de /haronne nijednog ljudskog bia! nijednog
kamena!stabla! grma ili ivice! nijednog kutka koji nije raspo"navao po mirisu! prepo"na
vao i "bog svoje jedinstvenosti trajno "adravao u sjeanju. #akupio je deset tisua! stotinu
tisua osebujnih i karakteristinih mirisa i uvao ih "a sebe! tako jasne! tako ive! da ih se nije
samo sjeao kad bi ih ponovno nanju$io! nego bi doista osjetio njihov miris kad bi ih se sjetio&
$tovi$e! "nao ih je u ma$ti ak medusobno spajati i tako u sebi sastavljati mirise kojih u
stvarnom svijetu nije ni bilo. 9ao da je posjedovao golem vokabular vlastitih mirisa! koji ga je
osposobio "a tvorbu novih ol)aktivnih reenica! onoliko koliko ih je sam elio ; i sve to u
godinama kad su druga djeca s rijeima! koje su im s mukom tuvili u glavu! mucala prve
konvencionalne reenice kojima se svijet nije nikako mogao pogodno opisati. *jegova bi se
nadarenost mogla najbolje usporediti s talentom gla"benog uda od djeteta koje je slu$anjem
melodija i harmonija nauilo abecedu pojedinih tonova i moglo "atim samo skladati potpuno
nove melodije i harmonije ; dakako! s tom ra"likom $to je abeceda mirisa bila neusporedivo
dulja i istananija od tonske! i s jo$ jednom ra"likom $to se stvaralaka djelatnost vunderkinda
renouillea odvijala samo u njegovoj du$i! i nitko je nije mogao opa"iti osim njega samoga.
+rema vanjskom svijetu bija$e sve "atvoreniji. *ajradije je lutao sam sjevernim dijelom
Faubourg #aint,ntoinea! povrtnjacima! vinogradima! livadama. 9atkad se uveer ne bi vratio
kui! i"bivao je danima. +redvideno kanjavanje batinom podnosio je ne i"raavajui bol.
9uni "atvor! uskraivanje jela! rad "a ka"nu nisu mogli promijeniti njegovo pona$anje. *i
upna $kola *otre 1ame de Bon #ecours! koju je povremeno pohadao godinu i pol! nije
vidljivo utjecala na nj. *auio je pone$to sricati! napisati svoje ime i ni$ta drugo. Uitelj ga je
smatrao slaboumnim.
3edutim! madame aillard upalo je u oi da on posjeduje odredene sposobnosti i osobine!
koje bijahu vrlo neobine! da ne kaemo nadnaravne. 2ako se! na primjer! i
nilo da mu je potpuno bio nepo"nat djeji strah od tame i noi. 3oglo ga se u svako doba
poslati po ne$to u podrum! u koji bi se druga djeca jedva usudila ui sa svjetiljkom! ili u
mrkloj noi u drvarnicu da donese drva. *ikada ne bi nosio svjetiljku! a ipak se dobro
snala"io i odmah donio $to se od njega trailo! i sve bi obavio vje$to! ne spotaknuv$i se! ni$ta
ne sru$iv$i. 3adame aillard inilo se jo$ neobinijim $to on moe vidjeti kro" papir! tkaninu!
drvo! $tovi$e! kro"a "id i "atvorena vrata ; barem je ona tako mislila. Znao je tono koji se
$tienici nala"e u spavaoj sobi! a da u nju ne bi ula"io. Znao je da se u cvjetai skriva
gusjenica prije no $to bi je rastvorili. , kad je jednom sakrila novac tako da ga ni sama nije
mogla pronai esto je mijenjala skrovi$te! poka"ao joj je! ne traei ga ni sekunde! mjesto i"a
grede na kaminu! i gle! tamo je i bio? Bija$e vidovit! jer je prorekao posjet jedne osobe mnogo
prije no $to je ona stigla i nepogre$ivo predska"ao dola"ak oluje prije no $to se na nebu
poka"ao i najmanji oblai. 1a on sve to! dakako! nije vidio! nije oima vidio! ve nanju$io
svojim sve o$trijim njuhom ; gusjenicu u cvjetai! novac i"a grede! ljude kro"a "id i na
udaljenosti od nekoliko ulica ; madame aillard ne bi ni u snu palo na um! ba$ da joj onaj
udarac araem i nije uni$tio njuh. Bila je uvjerena da je djeak ; bio slabouman ili ne ;
vidovit. ' kako je "nala da vidovnjaci donose nesreu i smrt! renouille joj je postao
neugodan. Jo$ neugodnija! upravo nepodno$ljiva bija$e joj pomisao da ivi pod istim krovom
s osobom koja je obdarena sposobno$u da kro"a "idove i grede vidi sakriveni novac! i po$to
je otkrila tu "astra$ujuu renouilleovu sposobnost! traila je nain da ga se rije$i. +osreilo
joj se $to je ba$ u to vrijeme ; renouilleu bija$e osam godina ; samostan #aint3erri be"
obja$njenja obustavio godi$nja plaanja "a njegovo u"dravanje. 3adame ih nije opomenula.
+riekala je i" pristojnosti jo$ tjedan dana! a kad dospjeli novac ni tada nije stigao! u"ela je
djeaka "a ruku i povela ga u grad.
U -ue de la 3ortellerie! bli"u rijeke! po"navala je koara irnenom rimal! openito po"natog
po nedostatku mlade radne snage ; ne obinih $egrta ili kal)i! nego je)tinih radnika. U tom je
"anatu bilo poslova ; skidanja mesine s natrulih ivotinjskih koa! mije$anja otrovnih
otopina "a $tavljenje i tekuina "a bojadisanje! priredivanja jetkih $tavila ; koji su bili tako
opasni "a ivot da svaki odgovoran majstor nije! ako je ikako mogao! lakoumno u tu svrhu
koristio kvali)icirane pomonike! nego besposlenu )ukaru! skitnice ili napu$tenu djecu "a koju
nitko nije ni pitao. 1akako! madame aillard je "nala da renouille! po ljudskim mjerilima!
nema i"gleda da preivi u rimalovoj $tavionici koe. *o! ona ne bija$e ena koja bi sebi
time ra"bijala glavu. 2a! ona je i"vr$ila svoju dunost. 2ime su njene hraniteljske obave"e bile
ispunjene. *je se vi$e nije ticalo $to e se poslije dogoditi s djeakom. ,ko preivi! dobro ;
ako umre! opet dobro. lavno je da sve bude u "akonskim okvirima. #toga je "atraila od
monsieur rimala da joj pismeno potvrdi predaju djeteta! sama potpisala da je primila
petnaest )ranaka provi"ije! pa se uputila kui u -ue de /haronne. *ije osjeala nikakvu
grinju savjesti. *aprotiv! bija$e uvjerena da nije postupila samo po pravdi nego i pravedno!
jer bi boravak djeteta "a koje nitko ne plaa nuno pao na teret druge djece ili ak nje same! a
moda i ugro"io budunost druge djece ili ak nje"inu budunost! to jest! nje"inu privatnu
smrt! smrt dostojnu ovjeka! a to bija$e jo$ jedino $to je u ivotu eljela.
Budui da na ovom mjestu prepu$tamo madame aillard povijesti i kako se poslije vi$e
neemo s njom susresti! htjeli bismo u nekoliko reenica opisati nje"ine posljednje dane.
+remda joj je du$a umrla jo$ u djetinjstvu madame je! na svoju nesreu! doivjela duboku!
duboku starost. odine 457D! kad joj se bliila sedamdeseta! prestala se baviti svojim poslom!
osigurala se doivotnom rentom! kako je planirala! povukla se u svoju kuicu i ekala smrt.
*o! smrt nikako da dode. Umjesto nje do$lo je
ne$to $to nitko na svijetu nije mogao predvidjeti i ega jo$ nikad u "emlji nije bilo ;
revolucija! drugim rijeima! nagla promjena svih dru$tvenih! moralnih i transcendentalnih
odnosa. 'sprva ta revolucija nije nimalo utjecala na osobnu sudbinu madame aillard. *o!
"atim ; tada joj ve bija$e skoro osamdeset godina ; od danas na sutra! nje"in je davalac
rente morao emigrirati! odu"eli su mu imovinu i prodali je na drabi jednom tvorniaru hlaa.
*eko se vrijeme jo$ inilo da ni ta promjena nee pogubno utjecati na madame aillard! jer
joj je tvorniar nastavio uredno isplaivati rentu! no potom je do$ao dan kad vi$e nije primala
solidan kovani novac! nego male $tampane papirie! i to bija$e poetak nje"ina materijalnog
kraja.
+oslije dvije godine renta nije vi$e dostajala ni "a plaanje drva "a ogrjev. 3adame je morala
prodati kuu po smije$no niskoj cijeni! jer je! osim nje! bilo i tisue drugih 'judi koji su
i"nenada morali prodati kue. ' ponovno je "a protuvrijednost dobila samo te glupe papirie
koji poslije dvije godine ponovno nisu skoro ni$ta vrijedili! i 45E5. godine ; tad se ve
bliila devedesetoj ; i"gubila je svu imovinu! steenu mukotrpnim svjetovnim radom! te
prebiva$e u vrlo malenoj namje$tenoj sobi u -ue de /oCuilles. ' tek tada! sa deset! dvadeset
godina "aka$njenja do$la je smrt! do$la u obliku dugotrajnog i munog tumora koji je madame
aillard najprije "grabio "a gu$u! odu"eo joj tek a potom i glas! tako da nijednom rijeju nije
mogla prigovoriti kad su je otpremili u 0otel1ieu. 2amo je smjesti$e u istu dvoranu u kojoj je
umro i nje"in mu! u dvoranu u kojoj su se tiskale stotine nasmrt bolesnih ljudi! gurnu$e je u
"ajednieku postelju s jo$ pet starih! posve nepo"natih ena $to leahu jedna tik do druge! i
ostavi$e je da tu umre "a tri tjedna naoigled cijeloga svijeta. Zatim je strpa$e u vreu i vreu
sa$i$e! u etiri sata ujutro je baci$e s jo$ pedeset le$eva na kola i odve"o$e je! u" tiho cilikanje
malenog "vona! na novo groblje u /lamartu! udaljeno milju od gradskih vrata! i tamo je
isprati$e na posljednji poinak i
poloi$e u "ajedniku grobnicu ; pod debelom naslagom nega$enog vapna.
Bija$e to 45EE. godine. 3adame nije! hvala bogu! ni slutila kakva je sudbina eka kad je toga
dana 45F5. godine krenula kui napustiv$i malog renouillea i na$u priu. 3oda bi bila
i"gubila vjeru u pravednost i time u jedini smisao ivota koji je shvaala.
6
*a prvi pogled $to ga je bacio na monsieur rimala ; ne! na prvi udisaj kojim je
usisao rimalovu mirisnu auru ; renouille je "nao da ga je taj ovjek u stanju nasmrt
pretui "bog najmanje neposlu$nosti. *jegov je ivot vrijedio upravo onoliko koliko i posao
$to ga je mogao obaviti! svodio se jo$ samo na korisnost koju mu je rimal pridavao. ' tako se
renouille pokorio! ne poku$avajui se ni jedan jedini put pobuniti. 2renutno se sa svom
energijom svoga prkosa i tvrdoglavosti i"nova "aahurio! koristei se njome! poput krpelja!
samo da preivi ledeno doba koje ga je ekalo% otporan! skroman! neupadljiv! odravajui
plamiak nade na najmanjoj! ali dobro "aklonjenoj vatri. Bio je u"or prilagodljivosti!
u"drljivosti i marljivosti! smjesta i"vr$avao "apovijedi! "adovoljavao se svakim jelom.
Uveer bi pokorno dopu$tao da ga "akljuaju u $upu do $tavionice! u kojoj su drali alat i
vje$ali usoljene sirove koe. 2amo je spavao na goloj utabanoj "emlji. 1anju je radio sve
dotle dok se vidjelo! "imi osam! ljeti etrnaest! petnaest! $esnaest sati% skidao mesinu s koa
odvratna smrada! moio! uklanjao dlake! prema"ivao vapnom! odvapnjivao! valjao i cijepao
koe! prema"ivao ih ivotinjskim i"metinama "a nagri"anje! cijepao drva! gulio koru s bre"a i
tisa! spu$tao se u jame "a $tavljenje pune jetkih para! slagao koe i koru kako su mu odredivali
kal)e! sloj po sloj! posipavao ih "drobljenim $i$arkama! prekrivao taj stravini
humak tisinim granicama i "emljom. *akon nekoliko godina morao ga je otkopavati te vaditi
le$eve golica pretvorenih u mumi)icirane! $tavljene koe.
9ad nije ukopavao i iskopavao koe! vukao je vodu. 3jesecima je donosio vodu s rijeke!
uvijek u dva vedra! stotine vedara na dan! jer su "a taj posao trebale nei"mjerne koliine vode
"a pranje! moenje! mek$anje! nagri"anje i luenje! bojenje. 3jesecima nije imao na tijelu ni
jedne jedine suhe niti od silnog no$enja vode! uveer bi mu s odjee kapala voda! a koa mu
bija$e hladna! meka i nabrekla poput raskva$ena semi$a.
*akon godinu dana takva ivota! vi$e ivotinjskog nego ljudskog! dobio je bedrenicu! stra$nu
bolest koara! koja je obino "avr$avala smru. rimal ga ve bija$e otpisao i ve je bio u
potra"i "a renouilleovim "amjenikom ; dodu$e! ne be" aljenja! jer skromnijeg i
sposobnijeg radnika od tog renouillea jo$ nije nikada imao. 3edutim! usprkos svakom
oekivanju! renouille je prebolio bolest. Ostali su mu samo oiljci od velikih crnih ireva i"a
u$iju! na vratu i na obra"ima! koji su ga unaka"ili i jo$ vi$e porunili. Osim toga! postao je
imun ; neprocjenjive li koristi ; na bedrenicu! tako da je otada mogao ak ispucanim i
raskrvavljenim rukama skidati mesinu s najgorih koa ne strahujui da e se ponovno "ara"iti.
+o tome se nije ra"likovao samo od $egrta i kal)i! nego i od moguih nasljednika. ' kako ga
sada vi$e nije bilo tako lako "amijeniti kao prije! porasla je vrijednost njegova rada! a time i
vrijednost njegova ivota. Odjednom nije vi$e morao spavati na goloj "emlji! dopusti$e mu da
u drvarnici napravi drveni krevet i na njemu rasprostre slamu! a dado$e mu i vlastiti pokriva.
*isu ga vi$e ni "akljuavali pri odlasku na spavanje. 1obivao je dovoljno hrane. rimal nije
vi$e postupao s njim kao s bilo kakvom ivotinjom! nego kao s korisnom domaom
ivotinjom.
9ad je navr$io dvanaest godina! rimal mu je odobrio pola slobodnog dana u nedjelju! a s
trinaest je mogao uve
er i u ostale dane u tjednu i"la"iti na jedan sat poslije rada i raditi $to je htio. +obijedio je jer
je ivio i dobio je onoliko slobode koliko mu bija$e dovoljno da nastavi ivjeti.
+re"imljavanje je pro$lo. 9rpelj renouille ponovno se budio. *anju$io je nastup novoga
doba. #tade ga obu"imati strast "a lovom. *ajvee lovi$te mirisa na svijetu bija$e mu
otvoreno% grad +ari".
7
@inilo mu se da se na$ao u "emlji dembeliji. 8e su i oblinje etvrti!
#aintJacCuesdelaBoucherie i #aint>ustache! bile dembelija. U uliicarna $to su se granale od
-ue #aint1enis i -ue #aint3artin ljudi su ivjeli tako stije$njeni! a kue visoke pet$est katova
bile tako "bijene! da se nebo nije ni vidjelo! a "rak pri "emlji bija$e ustajao kao u kanali"aciji i
ispunjen ra"nim mirisima. 2u su se mije$ali ljudski i ivotinjski vonj! "adah jela i bolesti!
vode i kamena i pepela i koe! miris sapuna i tek peena kruha i jaja $to su ih kuhali u octu!
tjestenine i sjajno ula$tene mjedi! al)ije i piva i su"a! masti! vlane i suhe slame. 2isue i
tisue mirisa stopile su se u smjesu $to se sabila u uline usjeke i tek se ponekad raspr$ila
i"nad krovova! a dolje pri "emlji nikada. (judi koji su tamo ivjeli nisu u toj smjesi osjeali
nikakav posebni miris& ta potjecala je od njih i neprekidno ih proimala! ta bija$e to "rak $to
su ga udisali i od kojega su ivjeli! poput tople! dugo no$ene odjee iji se miris vi$e ne
"amjeuje! koja se vi$e ne osjea na koi. *o renouille je osjeao sve te mirise kao prvi put.
' nije utio samo cjelinu te smjese mirisa! nego ju je analitiki dijelio na najmanje i
najskrivenije dijelove i djelie. *jegov istanani njuh ra"mrsivao je klupko isparina i
smradova u pojedinane niti temeljnih mirisa koji se vi$e nisu mogli rastaviti. *ei"recivo je
uivao u tom raspletanju i ispredanju niti.
@esto bi "astao! naslonjen na "id neke kue! ili se povukao u mrani kut! sklopljenih oiju!
poluotvorenih usta i ra$irenih nosnica! tih poput grabeljive ribe u velikoj! tamnoj sporoj
rijeci. ' kad bi mu da$ak vjetra napokon donio traak neke njene mirisne niti! odmah bi ga
$epao i ne bi ga vi$e ispu$tao! pa vi$e ni$ta nije utio osim tog jednog mirisa! "arobio bi ga!
duboko ga upio i "adrao gau sebi "a sva vremena. 3ogao je to biti odavna po"nati miris ili
neka njegova varijanta! ali i posve nov! ne"natno ili nimalo nalik na sve $to je dotad outio
njuhom! a jo$ manje vidom% moda miris i"glaane svile! miris aja od majine du$ice! miris
srebrom i"ve"enog brokata! miris plutenog epa s boce i"vanrednog vina! miris e$lja od
kornjaevine. renouille je gonio takve! jo$ nepo"nate mirise! lovio ih sa stra$u i strpljenjem
ribia i nakupljao ih u sebi.
9ad se do sita nanju$kao guste smjese na ulicama! uputio se u "ranije podruje gdje su mirisi
bili ra"rijedeni! mije$ali se s vjetrom i $irili! gotovo kao par)em% moda na trnicu na kojoj bi
uveer dan nastavio ivjeti u mirisima! nevidljivo! ali tako i"ra"ito! kao da tamo jo$ vlada
ivahna vreva trgovaca! kao da tamo jo$ stoje pune ko$are povra i jaja! bave pune vina i
octa! vree s mirodijama i krumpirom i bra$nom! kutije s avlima i vijcima! klupe s mesom!
klupe pune sukna i posuda i potplata $to su ih tamo obdan prodavali. . . sva ta vrea bija$e do
najistananijih pojedinosti prisutna u "raku $to ga je "a sobom ostavila. renouille je itavu
trnicu promatrao njuhom! ako se tako moe rei. ' utio ju je njuhom tonije no $to bi je
netko vidio! jer ju je osjeao naknadno i stoga na vi$oj ra"ini% kao esenciju! kao duh neeg
minulog! neporemeenog uobiajenim obiljejima sada$njosti ; bukom! krikom! gnusnim
sljubljivanjem bia od krvi i mesa.
'li bi i$ao tamo gdje su njegovoj majci odrubili glavu! na +lace de reve! koji se poput duga
je"ika pruao u rije
ku. U" obalu su bili brodovi! usidreni ili "ave"ani "a stupove! te odisali ugljenom i itom i
sijenom i vlanom uadi. , kro" taj jedini usjek $to ga je rijeka prosjekla kro" grad prodirala
je sa "apada "rana struja i donosila mirise sela! livada oko *euillGa! $uma i"medu
#aintermaina i 8ersaillesa! dalekih gradova poput -ouena ili /aena! a ponekad i mora.
3ore je mirisalo poput napetog jedra s okusom soli! vode i hladnog sunca. 3irisalo je tako
jednostavno! more! ali je istodobno odisalo golemo$u i jedinstveno$u! pa se renouille
su"dravao i nije ga dijelio na miris ribe! soli! alga! svjeine i tako dalje. -adije je u pameti
"adrao cjelovitost mirisa mora i uivao u njegovoj nepodijeljenosti. 3iris mora tako mu se
svidao da ga je poelio jednom dobiti istog i nepomije$anog i u takvim koliinama da se
njima moe opiti. ' poslije! kad je uo kako je more veliko i da se brodom po njemu moe
ploviti danima i ne vidjeti kopna! ni$ta mu ne bija$e milije od predodbe da sjedi na takvom
brodu! u ko$ari! visoko gore na prednjem jarbolu i da leti beskrajem morskoga mirisa! koji!
"apravo! i nije bio miris! nego dah! i"disaj! kraj svih mirisa! te da se rastapa od uitka u tom
dahu. *o! to se nikada nee ostvariti! jer renouille! koji je stajao na obali rijeke! na +lace de
reveu! udi$ui i i"di$ui da$ak morskoga vjetra $to bi mu dopro do nosa! nee u svom ivotu
nikada vidjeti more! pravo more! veliki ocean na "apadu! i pomije$ati se s njegovim mirisom.
Ubr"o je tako tono obnju$io etvrt i"medu #aint>ustachea i 0otel de 8illea da bi se u njoj
sna$ao i u mrkloj noi. #toga je pro$irio svoje lovi$te! najprije "apadno na Faubourg
#aint0onore! potom na -ue #aint,ntoine do Bastilje i naposljetku ak na drugu obalu rijeke!
na etvrt #orbone i na Faubourg #aintermain u kojem su stanovali bogata$i. 9ro" elje"ne
re$etke kolnih ula"a mirisalo je na kou koija i na puder u perikama paeva! a i"a visokih
"idova $irio se i" vrtova rhiomiris ukovine i rua i tek podre"ane kaline. 2u je renouille
prvi put namirisao i
par)eme u pravom smislu rijei% jednostavnu lavandinu i ruinu vodu kojima su u sveanim
prigodama napajali "dence u parkovima! ali i sloenije i pro)injenije arome mo$usove tinkture
pomije$ane s neroliuljem i uljem tubero"e! lunja! jasmina ili cimeta! $to su se uveer vukle
i"a rasko$nih koija poput bra"de "a brodom. -egistrirao je te arome sa "natieljom! kao $to
je registrirao i proste mirise! ali im se nije posebno divio. Zamijetio je! dodu$e! da par)emi
moraju djelovati opojno i privlano! te pri"navao kvalitetu pojedinih sastavnih esencija. *o! u
cjelini su mu se inili prilino nedotjerani i prosti! prije smukani no pro)injeno sastavljeni! i
"nao je da bi mogao pripraviti sasvim drugaije opojne mirise kad bi samo raspolagao istim
osnovnim sastojcima.
3noge od tih temeijnih sastojaka po"navao je s klupa "a prodaju cvijea i mirodija na trnici&
ostali su mu bili novi! pa ih je is)iltrirao i" smjese mirisa i "adrao ih be"imene u pamenju%
ambru! cibet! pauli! sandalovinu! bergamotu! indijsku piriku! opopanaks! ben"oj! cvijet
hmelja! dabrovicu. . .
*ije bio i"birljiv. *ije ra"likovao ono $to se obino na"ivalo dobrim ili lo$im mirisom! jo$
nije. Bija$e pohlepan. #vrha njegova lova bija$e da u trenu osvoji sve mirise koje mu svijet
nudi! a jedini uvjet da ti mirisi budu novi. 8onj o"nojena konja vrijedio mu je isto onoliko
koliko i njean miris "elenih! nabreklih ruinih pupoljaka! prodorni smrad stjenice ni$ta manje
od mirisa nadjevene peene teletine $to je kuljao i" gospodskih kuhinja. #ve! sve je prodirao!
sve upijao. U njegovoj imaginarnoj kuhinji "a sinte"u mirisa! u kojoj je neprekidno
pripravljao nove kombinacije mirisa! jo$ nije vladalo naelo estetike. Bile su to samo
bi"arnosti $to ih je stvarao i ponovno uni$tavao! poput djeteta koje se igra kockama!
inventivno i destruktivno! be" "amjetnog stvaralakog principa.
8
*a godi$njicu ustolienja kralja! 4. rujna 45H6. godine! grad +ari" priredio je vatromet na
+ont -ovalu. *e bija$e tako spektakularan kao vatromet u povodu kraljeva vjenanja ili onaj
legendarni prigodom do)enova rodenja! ali bija$e ipak dojmljiv. *a brodske jarbole privrstili
su "latna svjetlosna kola. # mosta su tako"vani Aognjeni bikoviB i"bacivali goruu "vje"danu
ki$u u rijeku. ' dok su posvuda! u" "aglu$nu buku! praskale petarde a plonikom blijeskale
AabiceB! rakete su se di"ale u nebo i oslikavale crni nebeski svod bijelim ljiljanima.
2isuglavo mno$tvo na mostu i na kejevima u" jednu i drugu obalu rijeke pratilo je spektakl s
odu$evljenim AahB i AohB i AbravoB! pa i sa AivioB ; premda je kralj stupio na prijestolje
jo$ prije trideset i osam godina i odavna prekoraio vrhunac svoje obljubljenosti. 2akva bija$e
mo vatrometa.
renouille je nijemo stajao u sjeni +avillon de Florea! na desnoj obali! nasuprot +ont -ovalu.
*ije ni prstom maknuo da "aplje$e! ni gledao rakete $to su ih i"bacivali u nebo. 1o$ao je
mislei da e nanju$iti ne$to novo! no ubr"o se poka"alo da vatromet ne nudi nikakve mirise.
Ono $to je tu u rasipnikoj ra"nolikosti svjetlucalo i prskalo i pucalo i "vidalo! ostavljalo je
"a sobom smjesu posve jednolinih mirisa sumpora! ulja i salitre.
8e se spremao napustiti tu dosadnu priredbu i krenuti kui du alerie des (ouvre! kadli mu
je vjetar ne$to dopuhao! ne$to slaba$no! jedva "amjetljivo! mrvicu! atom mirisa! ne! ni atom%
prije nagovje$taj mirisa nego pravi miris ; ali istodobno i sigurni nagovje$taj mirisa kakav
jo$ nikada nije osjetio. +onovno se primakao "idu! sklopio oi i ra$irio nosnice. 3iris bija$e
i"u"etno njean i )in! pa ga nije mogao "adrati! i neprekidno mu je bjeao i remetio jasan
dojam! jer ga je "astirala pra$ina i dim od petardi! "austavljao vonj mno$tva! kidale i
uni$tavale tisue drugih mirisa grada. , tada! odjednom! ponovno se poja
vio! tek traak! te ga je mogao nanju$iti samo na tren. . . i odmah "atim je nestao. renouille
je proivljavao te$ke muke. +rvi put je stvarno osjetio da mu bol i"jeda pohlepnu ud i ranjava
srce. Obu"eo ga je udan osjeaj da je taj miris klju "a ra"vrstavanje svih drugih mirisa! da
nee ni$ta sa"nati o mirisima ne spo"na li upravo taj miris! i da e on! renouille! pro)ukati
ivot ako ga ne uspije osvojiti. 3orao ga je dobiti! ne i" puke elje "a posjedovanjem! nego
radi umirenja vlastita srca.
Zamalo mu je po"lilo od u"budenja. *ije jo$ uspio ni ra"abrati odakle miris uope dola"i.
+onekad bi pro$le minute prije no $to bi mu vjetar ponovno dopuhao traak mirisa! i svaki put
svladao bi ga uasan strah da ga je "auvijek i"gubio. *apokon ga je spasila oajnika nadada
miris dopire s druge obale rijeke! odnekle s jugoistoka.
Odlijepio se od "ida +avillon de Florea! uronio u mno$tvo i probio se preko mosta. Zastao bi
svakih nekoliko koraka! popeo se na prste i nju$io i"nad ljudskih glava! ali isprva nije mogao
ni$ta nanju$iti od pukog u"budenja! "atim je napokon ipak ne$to nanju$io! otkrio mirisu trag!
ak jai nego prije i! "najui da je na dobrom putu! "ario se u mno$tvo! probijajui se kro"
gomilu "natieljnika i pirotehniara koji su svaki as primicali baklje )itiljima raketa! gubio
miris u jetkom dimu od baruta! strepio! gurao se! nasrtao i probijao se dalje i! nakon
beskrajnih minuta! stigao na drugu obalu! do 0otel de 3aillva! Iuai 3alaCuesta! na ula" u
-ue de #eine. . .
2u je stao! pribrao se i stao nju$kati. 'mao ga je. Uhvatio ga je. 3iris se poput vrpce vukao ni"
-ue de #eine! nepogre$ivo jasan! a ipak vrlo njean i vrlo )in. renouille osjeti kako mu srce
lupa "najui da ne lupa od napornog treanja! nego od u"budenja i slabosti u prisutnosti tog
mirisa. *astojao se sjetiti bilo ega sa ime bi taj miris mogao usporediti! ali je morao
odbaciti sve usporedbe. 2aj je miris bio svje! ali ne svje poput mirisa limete ili narane!
i"mirne! cimetne kore! rutave metvice! bre"e! kam)ora! borovih iglica! svibanjske ki$e! ledena
vjetra! i"vorske vode... a bio je i topao! ali ne kao bergamota! empres ili mo$us! ne kao
jasmin i narcisa i ne kao perunika... 2aj miris bija$e mje$avina neeg nepostojanog i te$kog!
ne! nikakva mje$avina nego jedinstvena cjelina! laka i slaba! a ipak postojana i i"ra"ita! poput
komada tanke svile $to se prelijeva. . . ali ne ni poput svile! nego poput mlijeka! slatkog kao
med! u kojemu se ra"mae biskvit ; $to ipak! u" najbolju volju! ne ide "ajedno% mlijeko i
svila? *eshvatljiva li mirisa! neopisiva! nije ga se moglo svrstati ni u kakvu kategoriju! ne bi!
"apravo! smio ni postojati. , ipak je bio tu! u svoj svojoj velianstvenoj nedvosmislenosti.
renouille ga je slijedio dok mu je srce lupalo od tjeskobe! jer je nasluivao da on ne slijedi
miris! nego da je miris "arobio njega i da ga neodoljivo privlai.
+re$ao je u" -ue de #eine. *a ulici nije bilo nikoga. 9ue bijahu pra"ne i tihe! a ljudi dolje u"
rijeku! na vatrometu. *ije ga ometao nikakav vonj uurbanih 'judi ni prodoran smrad baruta.
Ulica je odisala uobiajenim mirisima vode! i"metina! $takora i trulog povra. *o i"nad svega!
njeno i jasno! lebdjela je nit koja je vodila renouillea. *akon nekoliko koraka visoke su
kue prodrle oskudno svjetlo nonog neba! i renouille je nastavio hodati kro" tamu. *ije
trebao ni$ta vidjeti. *juh mu je bio siguran vodi.
+re$av$i pedeset metara skrenuo je desno! u -ue des 3arais! jednu moda jo$ mraniju ulicu!
ako je mogla biti mranija! ni hvat $iroku. Zaudo! miris nije jaao. #amo se proi$avao! i
"bog toga! "bog svoje sve vee istoe! njegova je privlana sila bivala sve monija. 0odao je
posve nesvjesno. *a jednom mjestu miris ga je nemilosrdno povukao udesno! vjerojatno u "id
neke kue. +red njim se otvorio niski prola" koji je vodio u dvori$te. renouille prode poput
mjeseara kro" prola"! prode kro" dvori$te! skrene "a ugao u drugo! manje dvori$te i tek ono
bija$e osvijetljeno% etvorina sa stranicama od samo nekoliko ko
raka. #a "ida je str$ila kosa drvena nadstre$nica. 'spod nje! na stolu! bija$e "alijepljena svijea.
Jedna je djevojka sjedila "a stolom i istil.a .$ljive utice. (ijevom je rukom u"imala plodove
i" ko$are! upala peteljke! noem vadila ko$tice i bacala $ljive u vedro. 3oglo joj je biti
trinaestetrnaest godina. renouille "astane. Odmah je "nao odakle potjee miris! jer ga je
nanju$io na udaljenosti veoj od pola milje! jo$ na drugoj obali rijeke% ne i" tog prljavog
dvori$ta! ni od utica. '"vor mirisa bija$e djevojka.
*a trenutak se tako "bunio da je "aista pomislio kako jo$ nikada u ivotu nije vidio ni$ta tako
lijepo poput te djevojke. 3edutim! vidio je samo nje"inu siluetu s leda! prema svijei. +ri tom
je! dakako! mislio kako jo$ nikada nije nanju$io ne$to tako lijepo. *o! kako je ipak po"navao
ljudski vonj! tisue i tisue vonjeva mu$karaca! ena! djece! nije mogao shvatiti da i" ljudskog
bia moe "raiti takav i"u"etni miris. (judski je vonj obino bio be" duha ili ni$tavan. 1jeca
su imala dosadan miris! mu$karci su vonjali na mokrau! opor "noj i sir! ene na ueenu mast
i pokvarenu ribu. (judi su vonjali posve ne"animljivo! odbojno. . . ' tako renouille prvi put u
ivotu nije povjerovao svom nosu i morao je do"vati u pomo oi kako bi vidio $to je
nanju$io. Osjetilna obmana nije! dakako! potrajala. Bija$e mu! "apravo! potreban samo
trenutak "a optiku provjeru! pa se stoga odmah "atim jo$ be"re"ervnije predao dojmovima
svog osjetila "a njuh. #ada je nju$io da je ona ljudsko bie! osjetio vonj "noja ispod pa"uha!
masnoe kose! riblji vonj nje"ina spolovila! nju$io s najveim uitkom. Znoj joj je odisao
svjeinom morskog vjetra! loj u kosi slatkoom orahova ulja! spolovilo je mirisalo poput
buketa bijelih ljiljana! koa poput kajsijina cvijeta. . . i svi su se ti sastojci spajali u par)em!
tako bogat! tako skladan! tako aroban! da su svi par)emi $to ih je renouille dotad omirisao!
sve mirisne gradevine $to ih je! igrajui se! stvarao u sebi! sve se to odjednom pretvorilo u
puku besmislicu. #totine tisue mirisa kao da su odjednom postale
be"vrijedne u usporedbi s tim jednim mirisom. On bija$e u"vi$eni princip! ideal! prema kojem
e se drugi morati svrstati! jer on bija$e ista ljepota.
renouilleu je bilo jasno da be" posjedovanja tog mirisa njegov ivot nee vi$e imati smisla.
3orao ga je upo"nati u tanine! do posljednjeg i najmanjeg djelia& samo sjeanje na njegovu
sloenost nije bilo dovoljno. 0tio je taj apoteotski par)em kao peatom utisnuti u svoju
mranu! rastrojenu du$u! temeljito ga istraiti i poslije ra"mi$ljati! ivjeti! nju$iti samo prema
unutarnjoj strukturi te arobne )ormule.
+olako je prila"io djevojci! sve blie i blie! "akoraio pod nadstre$nicu i stao korak i"a nje.
*ije ga ula.
Bila je crvenokosa! u sivoj haljini be" rukava. -uke joj bijahu bijele kao snijeg! a $ake ute od
soka prore"anih $ijiva. renouille se nadvio nad nju i udisao nje"in miris! sada posve ist!
onakav kakav je "raio i" nje"ina vrata! kose! i"re"a haljine! pu$tajui da ga miluje poput
povjetarca. *ije se jo$ nikada osjeao tako ugodno. *o! djevojku je "a"eblo.
*ije vidjela renouillea. *o! obu"ela ju je tjeskoba! udna "ebnja! poput i"nenadne provale
davno potisnuta straha. @inilo joj se kao da joj ledima struji hladan vjetar! kao da je netko
naglo otvorio vrata $to vode u golem! hladan podrum. Odloila je no! privukla ruke prsima i
okrenula se.
9ad ga je ugledala! sva se ukoila od straha! pa je renouille imao dovoljno vremena da joj
rukama stegne vrat. *ije ni poku$ala kriknuti! nije se ni pomakla! ni pokrenula da se obrani.
On je nije ni gledao. *ije vidio njeno njeno lice posuto pjegicama! crvene usne! velike
iskriave "elene oi! jer oi mu bijahu vrsto sklopljene dok ju je davio! a jedina mu briga
bija$e da ne i"gubi ni djeli nje"ina mirisa.
9ad je i"dahnula! spustio ju je na "emlju! medu ko$tice! strgnuo joj haljinu! i struja mirisa
pretvori se u bujicu i
preplavi ga. +ripio se licem u" nje"inu kou i stao napetim i ra$irenim nosnicama prela"iti od
trbuha do prsa! vratom! licem! kro" kosu! natrag prema trbuhu! spolovilom! butinama!
nje"inim bijelim nogama. Upijao ju je od glave do nonih prstiju! pokupio posljednje ostatke
nje"ina mirisa na bradi! u pupku i u naborima koe na pregibu ruke. Odu"imao joj je miris sve
dok nije uvela! pa jo$ neko vrijeme uao pokraj nje da se pribere! jer bija$e prepun nje"ina
daha. *ije htio prosuti ni trunke nje"ina mirisa! pa je najprije morao "abrtviti pregrade u nosu.
Zatim je ustao i ugasio svijeu.
U to vrijeme ve su se u" -ue de #eine ljudi vraali kui pjevajui i u"vikujui AivioB.
renouille se njuhom dokopao uliice i krenuo du -ue des +etits ,ugustins koja se prote"ala
usporedo s -ue de #eine i vodila prema rijeci. 3alo kasnije otkrili su mrtvu djevojku. +odigla
se vika. Zapali$e baklje. 1odo$e straari. *o! renouille je ve odavna bio na drugoj obali
rijeke.
*jegova mu se sobica te noi doimala poput palae! a leaj od dasaka poput rasko$na kreveta
s baldahinom. 1osad u ivotu nije doivio sreu. +o"navao je moda vrlo rijetka stanja
"adovoljstva. *o! sada je drhtao od sree i od blaenstva nije mogao usnuti. 9ao da se drugi
put rodio! ne! ne drugi put! prvi put! jer je dosad ivio samo kao ivotinja! s najmaglovitijom
predodbom o samome sebi. *o! s dana$njim danom kao da je napokon spo"nao tko on doista
jest! pravi genij i ni$ta drugo! da njegov ivot ima smisao i svrhu i cilj i u"vi$enije odredi$te%
provesti ni$ta manje do revoluciju u svijetu mirisa i da na svijetu samo on ima sva sredstva da
je provede% svoj i"u"etni nos! svoje )enomenalno pamenje i! $to je najvanije! otisak mirisa te
djevojke i" -ue des 3arais! u kojemu je! kao u arobnoj )ormuli! sadrano sve $to ini
velianstven miris! sve $to ini par)em% njenost! snaga! trajnost! ra"nolikost i "apanjujua!
neodoljiva ljepota. +rona$ao je kompas "a budui ivot. ' poput svih genijalnih monstruma
kojima neki
vanjski dogadaj "aore ravnu bra"du u spiralni kaos njihovih du$a! renouille vi$e nije skretao
s puta $to ga je spo"nao kao tok svoje sudbine. #ada mu je bilo jasno "a$to je tako uporno i
"agrieno ljubio ivot% morao je ppstati tvorac mirisa. ' ne samo bilo kakav! nego najvei
par)imer svih vremena.
Jo$ iste noi poeo je sre:ivati! najprije budan a onda u snu! golemu "brku svojih sjeanja.
'spitao je milijune i milijune kockica "a slaganje mirisa i sustavno ih rasporedio% dobro s
dobrim! lo$e s lo$im! istanano s istananim! sirovo sa sirovim! smrdljivo sa smrdljivim!
ambro"ijsko s ambro"ijskim. U toku sljedeeg tjedna taj je sustav bivao sve detaljniji! katalog
mirisa sve bogatiji i pro)injeniji! hijerarhija sve i"ra"itija. ' ubr"o je ve mogao poeti planski
podi"ati prve mirisne konstrukcije% kue! "idove! stubi$ta! kule! podrume! sobe! tajne odaje. . .
unutarnju tvrdavu najvelianstvenijih mirisnih kompo"icija! koja se svakodnevno pro$irivala!
proljep$avala i usavr$avala.
Bilo mu je posve svejedno $to poetak te divote bija$e obiljeen ubojstvom! ako je uope i bio
svjestan te injenice. 8i$e se nije ni sjeao lika djevojke i" -ue des 3arais! nje"ina lica!
nje"ina tijela. 2a! sauvao je i prisvojio najljep$e $to je imala% princip njena mirisa.
9
U to doba bilo u +ari"u najmanje tucet par)imera. =est ih je ivjelo na lijevoj! $est na
desnoj obali! a jedan tono i"medu njih! to jest na +ont au /hangeu koji je spajao desnu obalu
rijeke i 'le de la /ite. # obje strane toga mosta sagradili su etverokatnice i tako ih "bili da se
rijeka nije mogla vidjeti ni na jednom mjestu! i prola"nik bi dobivao dojam da se nala"i na
posve normalnoj ulici na vrstim temeljima! koja je! osim toga! bila i"u"etno ele
gantna. +ont au /hange smatrali su! "apravo! jednim od najotmjenijih trgovakih sredi$ta u
gradu. 2u su se nala"ili najglasovitiji duani! tu su bili "latari! ebanisti! najbolji vlasuljari i
torbari! i"radivai naj)inijeg rublja i arapa! uokvirivai slika! trgovci jahaim i"mama!
ve"ioci ejpoleta! ljevai "latne dugmadi i bankari. 2u se smjestila par)imerija i kua par)imera
i rukaviara iuseppea Baldinija. '"nad njegova i"loga prote"ao se rasko$an "eleno lakirani
baldahin! a pokraj njega visio je Baldinijev grb! sav u "latu! "latni )lakon i" koje je virila
kitica "latnog cvijea! a ispred vrata prote"ao se crven prostira! takoder s Baldinijevim
grbom u "latove"u. 9ad bi netko otvorio vrata! "auo bi se skladan "vukper"ijskih "vonia! a
dvije srebrne aplje poele bi i" kljunova i"bacivati vodicu od mirisnih ljubica u po"laenu
posudicu koja je takoder bila oblikovana poput )lakona s Baldinijeva grba.
'"a te"ge od svijetle bukovine stajao je sam Baldini! star i krut poput stupa! sa srebrno
napudranom perikom i u plavom kaputiu op$ivenom gajtanima. Oblak )rangipanivodice!
kojom se prskao svakog jutra! okruivao ga je skoro vidljivo! odmiui njegov lik u maglovitu
daljinu. Onako nepomian! doimao se poput vlastita inventara. 2ek kad bi "a"veali "vonii i
aplje i"bacile vodicu ; ni jedno ni drugo preesto ; odjednom bi ivnuo! ukoenosti bi
nestalo! odjednom bi se skupio i u"vrpoljio i ustro napustio mjesto "a te"gom i! klanjajui se!
istrao! tako br"o da ga oblak )rangipanivodice gotovo i nije mogao slijediti! molei kupce da
sjednu kako bi im prika"ao birane mirise i ko"metiku.
Baldini ih je imao na tisue. *jegova je ponuda obuhvaala essences absolues! cvjetna ulja!
tinkture! ekstrakte! sekrete! bal"ame! smole i ra"ne droge u suhom! tekuem ili vo$tanom
obliku! pa ra"ne pomade! paste! pudere! sapune! kreme! vreice s miri$ljivim tvarima!
uvr$ivae "a kosu! briljantine! voskove "a la$tenje brkova! kapljice protiv bradavica!
umjetne madee "a lice! vodice "a kupa
nje! losione! miri$ljive soli! toaletni ocat i beskonaan ni" pravih par)ema. *o! Baldini se nije
"adovoljavao tim proi"vodima klasine ko"metike. 0tio je u svojoj par)imeriji sakupiti sve $to
je mirisalo i sve $to je na bilo koji nain sluilo mirisu. ' tako su se u njegovu duanu! osim
kadiva u obliku ploica! $tapia i vrpci! na$le i sve mirodije! od sjemenki anisa do cimetne
kore! sirupi! likeri i voni destilati! vina sa /ipra! i" 3alage i 9orinta! ra"ne vrste kave i aja!
suho i kandirano voe! smokve! bomboni! okolada! maroni! pa i kopar! krastavci i luk u
salamuri i marinirana tunjevina. Bilo je tu i miri$ljivog peatnog voska! par)imiranog
listovnog papira! tinte s mirisom ruina ulja "a pisanje ljubavnih pisama! podloaka "a pisanje
od $panjolske koe "a pisae stolove! drala "a pera od bijele sandalovine! kutijica i $krinja od
cedrovine! potpurija i "djelica "a latice! mjedenih kadionica! kristalnih )lakona i posudica s
bru$enim epovima od jantara! miri$ljivih rukavica! rupia! jastuia "a $ivae igle
napunjenih macisom i mo$usom impregniranih tapeta koje su mogle ispunjavati sobu mirisom
vi$e od stotinu godina.
*aravno! nije bilo mjesta "a svu tu robu u rasko$nom dijelu duana u koji se ula"ilo s ulice ili
s mosta! pa su! u nedostatku podruma! ne samo tavan! nego i itav prvi i drugi kat pa i gotovo
sve pri"emne prostorije okrenute prema rijeci sluile kao skladi$te. #toga je u Baldinijevoj
kui vladala neopisiva "brka mirisa. 9oliko je kvaliteta pojedinih proi"voda bila doista
i"vrsna ; jer Baldini je kupovao samo robu prvora"redne kvalitete ; toliko je njihov
ol)aktivni splet bio doista nepodno$ljiv! ba$ kao u orkestru od tisuu gla"benika u kojemu
svatko svira )ortissimo drugu melodiju. #am Baldini i njegovi namje$tenici otupjeli su na taj
kaos poput postarijih dirigenata! koji su ionako svi nagluhi! a ni njegovoj eni! koja je
prebivala u treem katu i uporno ga branila od novih $irenja skladi$nih prostorija! gotovo i
nisu smetali ti mnogobrojni mirisi. *o kupac! koji bi prvi put kroio u Baldinijev duan!dobio
bi drugaiji dojam. #mjesa mirisa $to je tu vladala pogodila bi ga poput udarca posred lica! $to
bi ga ra"drailo ili omamilo! ve prema konstituciji! te svakako "aludilo tako da esto vi$e nije
"nao radi ega je do$ao. #luge bi "aboravljali narudbe. ordoj gospodi je sve to smrdjelo.
+oneka dama dobila bi poluhisterini! poluklaustro)obini napadaj! onesvijestila se i mogla
doi k sebi samo s pomou najmiri$ljivijih soli pripravljenih i" ulja od klinia! amonijaka i
kam)orne este.
#toga se ne treba uditi $to su per"ijski "vonii na vratima duana iuseppea Baldinija sve
rje:e "vonili! a . srebrne aplje sve rje:e i"bacivale miri$ljivu vodicu.
10
; /henier? ; povie Baldini i"a te"ge u" koju je satima stajao kao kip i "urio u vrata.
; #tavite periku? ; '"medu baava s maslinovim uljem i bajonskih $unki $to su visjele sa
stropa i"viri /henier! Baldinijev kal)a! malo mladi od njega! ali takoder ve star! te se pojavi
sprijeda! u elegantnijem dijelu duana. '"vue periku i" depa svog kaputia i navue je na
glavu. ; '"la"ite li! gospodine Baldini
; *e ; ree Baldini. ; +ovui u se u svoju radnu sobu na nekoliko sati i ne elim da me
itko smeta.
; ,h! shvaam? #tvarate novi par)em.
B,(1'*'% 2ako je. Za par)imiranje $panjolske koe gro)a 8erhamonta. 2rai ne$to posve
novo. 2rai ne$to kao. . . kao . . . mislim da se to $to trai "ove A,mor i +sihaB i potjee!
navodno! od onog . . . onog nadrimajstora i" -ue #aint,ndre des ,rts! onog . . . onog . . .
/0>*'>-%+elissiera.
B,(1'*'% 1a! +elissiera. 2ono. 2ako se "ove taj nadri majstor. +elissierov A,mor i +sihaB.
Je li vam po"nat
/0>*'>-% 1a! da. #vakako. #ada ga se posvuda osjea. *a svakom uglu. *o! ako mene
pitate ; ni$ta naroito? *e moe se nipo$to mjeriti s onim koji ete vi pripraviti! gospodine
Baldini.
B,(1'*'% *e! nipo$to.
/0>*'>-% 'ma vrlo prost miris! taj A,mor i +sihaB.
B,(1'*'% 8ulgaran
/0>*'>-% Ba$ vulgaran! kao i sve +elissierovo. 3islim da u njemu ima limetimog ulja.
B,(1'*'% 1oista @ega jo$
/0>*'>-% 3oda esencije od naraninog cvijeta. , moda i tinkture od rumarina! ali nisam
siguran.
B,(1'*'% 'onako mi je posve svejedno.
/0>*'>-% #vakako.
B,(1'*'% Ba$ me briga $to je nadrimajstor +elissier smukao u svoj par)em. *eu valjda
dopustiti da me on nadahnjuje?
/0>*'>-% 'mate pravo! monsieur.
B,(1'*'% 9ao $to "nate! nikad me nitko ne nadahnjuje. 9ao $to "nate! ja sam pripravljam
par)eme.
/0>*'>-% Znam! monsieur.
B,(1'*'% -adaju se u meni?
/0>*'>-% Znam.
B,(1'*'% ' "a gro)a 8erhamonta smi$ljam kreaciju koja e dosita i"a"vati odu$evljenje.
/0>*'>-% U to sam uvjeren! gospodine Baldini.
B,(1'*'% +reu"mite duan. +otreban mi je mir. *e dajte nikome da mi se priblii!
/henier. . .
Zatim se udaljio vukui noge! ne vi$e sveana i"gleda poput kipa! nego u skladu sa svojom
dobi! pogrbljen! $tovi$e! gotovo kao pretuen! te se stao polako uspinjati stubama na prvi kat!
u svoju radnu sobu.
/henier je stao i"a te"ge i "au"eo isti stav kao maloprije njegov majstor i ukoeno se "agledao
u vrata. Znao je $to e se dogoditi u toku nekoliko iduih sati% "apravo! u duanu ni$ta! a gore!
u Baldinijevoj radnoj sobi! katastro)a. Baldini e skinuti kaputi impregniran
)rangipanivodicom! sjesti "a pisai stol i ekati nadahnue. *adahue nee doi. +otom e
pohitati k ormaru sa stotinama boica s u"orcima i ne$to nasumce smije$ati. 2a mje$avina
nee uspjeti. +sovat e! naglo otvoriti pro"or i i"liti je u rijeku. Zatim e isprobati ne$to drugo!
ni to nee uspjeti! pa e onda poeti vikati i mahnitati i spopast e ga gr plaa u toj sobi koja
je ve ionako omamljujue mirisala. Oko sedam sati uveer e sii! sav ojaden! drhtati i
plakati i rei% ; /henier! nemam vi$e nosa! ne mogu vi$e stvoriti par)em! ne mogu gro)u
isporuiti $panjosku kou! i"gubljen sam! u du$i sam mrtav! hou umrijeti! molim vas!
/henier! pomo"ite mi da umrem? ; , /henier e predloiti da nekoga po$alju k +elissieru po
bocu A,mora i +siheB! i Baldini e pristati u" uvjet da nitko ne smije do"nati "a tu sramotu!
/henier e se "akleti i u noi e "ajedno potajno namirisati kou "a gro)a 8erhamonta. Bit e
tako i nikako drugaije! i /henier je jedva ekao da taj cirkus ve "avr$i. Baldini vi$e nije bio
veliki par)imer. 1akako! u mladosti! prije trideset! etrdeset godina! kreirao je A-uu s jugaB i
ABaldinijev galantni bouCuetB! dva doista uspje$na mirisa kojima se obogatio. *o! sada je bio
star i istro$en! nije vi$e po"navao suvremenu modu ni ukus! a kad bi tu i tamo uspio sklepati
vlastiti par)em! bio bi ve posve demodiran! pa ga ne bi mogli ni unoviti! nego bi ga "a
godinu dana deseterostruko ra"rijedili i prodavali kao aditiv "a vodoskoke. =teta "a njega!
ra"mi$ljao je /henier provjeravajui periku u "rcalu! $teta "a starog Baldinija& $teta "a
njegovu lijepu par)imeriju! jer e je upropastiti& a $teta i "a mene! jer dok je on upropasti! ja u
ve biti prestar da je preu"mem ...
11
iuseppe Baldini je! dodu$e! skinuo namirisani kaputi! ali samo i" navike. 3iris
)rangipanivodice ve odavna nije utjecao na njegov njuh& ta! vukao ga je "a sobom ve
desetljeima i nije ga vi$e ni "amjeivao. Zakljuao je i vrata radne sobe i naredio da ga ne
u"nemiravaju! ali nije sjeo "a pisai stol kako bi ra"mi$ljao i ekao nadahnue! jer je "nao
mnogo bolje od /heniera da nadahnua nee biti& nije ga! "apravo! nikada ni imao. 1odu$e!
bio je star i istro$en! to bija$e istina! a nije bio vi$e ni veliki par)imer& no! "nao je da nikada u
ivotu nije ni bio velik. A-uu s jugaB naslijedio je od oca! a ABaldinijev galantni bouCuetB
otkupio je od jednog putujueg :enovskog trgovca mirodijama. Ostali njegovi par)emi bijahu
odavna po"nate smjese. *ije nikada ni$ta i"umio. *ije bio i"umitelj. Bio je samo savjesni
proi"voda proku$anih mirisa! poput kuhara koji s praksom i dobrim receptima pripravija
i"vanredna jela! a sam jo$ nijedno nije i"mislio. #ve te lakrdije s laboratorijem i pokusima! s
nadahnuem i tajnovitostima i"vodio je samo "ato $to se to uklapalo u pro)esionalnu sliku o
jednom maitre par)umeur et gantier. +ar)imer bija$e polualkemiar koji stvara uda! tako su
htjeli ljudi... e pa dobro? #amo je on "nao da je njegov posao "anat kao i svaki drugi! i time se
ponosio. *ije uope htio biti i"umitelj. '"um mu je bio vrlo sumnjiv! jer je uvijek
podra"umijevao kr$enje pravila. *ije ni ra"mi$ljao o stvaranju novog par)ema "a gro)a
8erhamonta. Osim toga! uveer ga /henier nee nipo$to moi nagovoriti da od +elissiera
pribavi A,mor i +sihuB. 8e ga je imao. >no tamo! na pisaem stolu pokraj pro"ora! u malom
staklenom )lakonu s bru$enim epom. 9upio ga je jo$ prije nekoliko dana. *aravno! ne
osobno. 2anije mogao osobno otii k +elissieru i kupiti par)em? Obavio je to putem
posrednika! a taj opet putem posrednika. . . Opre" je majka mudrosti. Zapravo! Ba)dini nije
htio tim par)emom samo namirisati $panjolsku kou!
jer ta mala koliina ne bi bila dovoljna. *a pameti mu bija$e ne$to jo$ gore% htio ga je
kopirati.
Uostalom! to nije bilo "abranjeno! ve samo vrlo neprilino. +otajno imitirati konkurentov
par)em i prodavati ga pod svojim imenom bija$e strahovito neprilino. *o! bilo bi jo$
neprilinije kad bi ga pri tom uhvatili! stoga /henier ne smije ni$ta o tome "nati! jer /henier
bija$e brbljav.
,h! kakve li strahote kad pravian ovjek mora krenuti stranputicom? 9akve li strahote kad
mora okaljati svoj najdragocjeniji posjed! vlastitu ast! na tako otrcan nain? *o! $to da uini
ro) 8erhamont je ipak bio mu$terija koju nipo$to nije htio i"gubiti. 'onako gotovo i nije
imao kupaca. 1apae! morao je ponovno trati "a kupcima kao poetkom dvadesetih godina
kad je u poetku karijere bio ulini prodava. Bog mu je svjedok da se on! iuseppe Baldini!
vlasnik najvee pari$ke par)imerije na najboljem mjestu! moe )inancijski i"vui samo ako
u"me kovei u ruku i pone prodavati robu obijajui tude pragove. , to mu se nimalo nije
svidalo! jer je ve odavna pre$ao $e"desetu! a mr"io je ekati u hladnim predsobljima i nuditi
starim marki"ama vodicu Atisuu cvjetovaB i toaletni ocat ili im naturati mast protiv migrene.
Osim toga! u tim je predsobljima vladala "aista odvratna konkurencija. Bija$e tu onaj
skorojevi Bouet i" -ue 1auphine koji je tvrdio da ima najvei asortiman pomada u >vropi&
ili /alteau i" -ue 3auconseil koji je dogurao do dvorskog dobavljaa kontese od ,rtoisa& ili
taj potpuno neuraunljivi ,ntoine +elissier i" -ue #aint,ndredes,rts koji je "a svaku se"onu
lansirao novi miris "a kojim bi svi poludjeli.
+elissierovi par)emi "nali su poremetiti cijelo tri$te. ,ko je jedne godine bila u modi
madarska vodica! pa se Baldini stoga opskrbio lavandom! bergamotom i rumarinom kako bi
"adovoljio potranju! ve se pojavio +elissier s A,ir de 3uscB! pretjerano te$kim mo$usovim
mirisom. #vatko je odjednom morao odisati jakim ivotinjskim vo
njem! i Baldini je preradivao rumarin u vodicu "a kosu! a lavandu u$ivao u miri$ljive vreice.
,ko je pak "a iduu godinu imao odgovarajue koliine mo$usa! cibeta i dabrovice! ve se
+elissier dosjetio kreacije novog par)ema "vanog A=umski cvijetB i odmah doivio uspjeh. ,
kad je Baldini napokon! poslije noi i noi provedenih u pokusima i plaanja masnog mita!
otkrio sastav A=umskog cvijetaB! ve je +elissier i"nova trijum)irao s A2urskim noimaB ili
A(isabonskim mirisomB ili s ABouCuet de la courB i vrag bi ga "nao sa ime jo$. 2aj je ovjek
"bog svoje kreativnosti svakako bio pogibeljan "a itav "anat. 9ad bi se barem vratila krutost
starog cehovskog prava. 9ad bi barem bilo drakonskih mjera protiv tih svojeglavaca! protiv
osoba koje i"a"ivaju pravu in)laciju mirisa. 2rebalo bi mu odu"eti obrtnicu! "apapriti mu
"abranom vodenja obrta. . . i taj bi tip ve jednom morao poeti $egrtovati? Jer on ne bija$e
i"ueni par)imer i rukaviar! taj +elissier. *jegov je otac bio samo octar! a octar bija$e i
+elissier! ni$ta drugo. ' samo "ato $to je kao octar imao ovla$tenje da radi sa estokim
alkoholnim piima! mogao je provaliti u revir pravih par)imera i "asmrditi ga kao tvor. ;
@emu novi par)em "a svaku se"onu Je li to bilo potrebno (judi su se i prije "adovoljavali
vodicom od 'jubica i jednostavnim cvjetnim mirisima koji su se moda svakih deset godina
ne"natno mijenjali. 2isuljeima su se 'judi "adovoljavali tamjanom i i"mirnom! s nekoliko
bal"ama! ulja i osu$enih aromatinih biljaka. Broj mirisa je ostao skroman i kad su 'judi
ovladali destilacijom s retortama i kotlovima! nauili s pomou vodene pare odu"imati
ljekovitim biljkama! cvijeu i drvetu mirisni princip u obliku eterinih ulja! oslobadati ga
tje$njenjem u hrastovim pre$ama i" sjemenki! ko$tica i i" kore voa ili ga i"mamljivati i"
latica s briljivo )iltriranim mastima. U to bi doba osoba poput +elissiera bila potpuno
ne"amisliva! jer su ve tada "a proi"vodnju obine pomade bile potrebne vje$tine o kojima to
brljalo i" octarnice nije ni sanjalo. *e samo da je trebalo "nati destilirati!
nego je ovjek morao "nati praviti pomade i ujedno biti ljekarnik! alkemiar i obrtnik!
trgovac! humanist i vrtlar. 2rebalo je "nati ra"likovati mast ovneeg bubrega od juneeg loja!
te mirisnu ljubicu od sline! blijedoljubiaste parmske. 2rebalo je vladati latinskim je"ikom.
2rebalo je "nati kad se bere heliotropum i kad cvjeta pelargonium i da jasminov cvijet gubi
miris s i"laskom sunca. 2aj +elissier oito nije imao ni pojma o tim stvarima. 8jerojatno jo$
nikada nije napustio +ari"! nikada vidio jasmin u cvatu! a kamoli imao pojma o golemom i
munom trudu $to ga je trebalo uloiti kako bi se i" stotine tisua jasminovih cvjetova dobila
grudica konkreta ili iscijedilo nekoliko kapi essence absolue? 8jerojatno je samo njih
po"navao! po"navao jasmin samo kao koncentriranu tamnosmedu tekuinu $to stoji u boici u
se)u! pokraj mnogih drugih boica i" kojih je mije$ao svoje pomodne par)eme. *e! osoba
poput tog gi"delina +elissiera ne bi u dobra stara obrtnika vremena imala nikakvih i"gleda.
*edostajalo mu je sve% karakter! obra"ovanje! umjerenost i osjeaj "a cehovsku poslu$nost.
#voje par)imerske uspjehe mogao je postii samo "ahvaljujui otkriu genijalnog 3auritiusa
Frangipanija ; 2alijana! uostalom? ; koji je jo$ prije dvije stotine godina utvrdio da se
mirisne tvari otapaju u alkoholu. 3ije$ajui mirisave pra$ke s alkoholom i prenosei time
njihov miris u hlapljivu tekuinu! Frangipani je oslobodio miris od materije! produhovio ga!
otkrio isti miris! ukratko% stvorio je par)em. 9akva li podviga? 9akva li epohalnog djela koje
se doista moe usporediti samo s najveim tekovinama ljudskog roda ; s pismom $to su ga
i"umili ,sirci! s euklidskom geometrijom! +latonovim idejama i pretvaranjem groda u vino u
drevnoj rkoj. +ravo prometejsko djelo?
+a ipak! kao $to sva velika duhovna djela imaju lice i nalije i ljudima osim blagodati donose
ne"adovoljstvo i bijedu! tako je! na alost! i velianstveni Frangipanijev i"um urodio tunim
posljedicama! jer tek $to su ljudi nau
ili kako da duh cvijea i ljekovitih biljaka! drvea! smola i ivotinjskih sekreta "arobe u
tinkture i uliju u boice! umjetnost kreiranja par)ema poela je postupno i"micati rijetkim
univer"alnim po"navaocima "anata i bila prepu$tena na milost i nemilost $arlatanima kojima
je bio dovoljan kakavtakav njuh! kao na primjer tom smrdljivcu +elissieru. 2aj nije ni
ra"mi$ljao o nastanku udesnog sadraja njegovih boica! ve se samo povodio "a svojim
ol)aktivnim hirovima i mije$ao sve $to bi mu palo na um ili $to bi javnost poeljela.
2aj je gad +elissier sa trideset i pet godina svakako ve sada posjedovao vei imetak od onoga
$to ga je on! Baldini! tek u treoj generaciji uspio stei te$kim i ustrajnim radom. ,
+elissierov se svakodnevno poveavao! dok se njegov! Baldinijev! svakodnevno smanjivao.
2ako ne$to ne bi prije uope bilo mogue? 2ek se posljednjih nekoliko desetljea moglo
dogoditi da se ugledni obrtnik i a)irmirani commercantmora boriti "a goli ivot? Otkako je
posvuda i u svim podrujima i"bila ta gro"niava inovatorska manija! ta ne"adriva strast "a
pothvatima! to bjesnilo eksperimentiranja! ta megalomanija u trgovini! prometu i "nanosti?
'li to mahnitanje "a br"inom? @emu sve te nove ceste $to su ih posvuda gradili! emu novi
mostovi @emu 9akve li koristi ako se do (Gona moe doputovati "a tjedan dana 9ome je do
toga stalo 9ome je to koristilo 'li preploviti ,tlantik "a mjesec dana i suludom br"inom stii
do ,merike ; kao da se i be" tog kontinenta tisuljeima nije moglo sasvim pristojno ivjeti.
=to li je civili"irani ovjek i"gubio u indijanskoj pra$umi ili medu crncima Odla"ili su ak u
(aponiju! gore na sjever! u vjeiti led! medu divljake koji deru sirovu ribu. , htjeli su otkriti
jo$ jedan kontinent! negdje u Junom moru! kau! ma gdje ono bilo. ' emu to ludilo Zato $to
su to i drugi radili! =panjolci! prokleti >ngle"i! drski 0olandani! protiv kojih su se "atim
morali boriti! $to sebi nisu mogli ni priu$titi. 6JJ JJJ liva
ra stoji ratni brod! najmanje toliko! a potope ga "a pet minuta jednim jedinim topovskim
hicem i "auvijek "bogom! a plaamo ga i" svog depa pore"ima. 1esetinu od svih prihoda
trai odnedavna na$ gospodin ministar )inancija! i to nas upropa$tava! a da se taj dio i ne
plaa! takav je duhovni stav openito ipak poguban.
@ovjek se i"lae nesrei kad ne eli mirovati u svojoj sobi! tamo gdje mu je i mjesto. 2ako
kae +ascal. *o! +ascal bija$e velik ovjek! Frangipani duha! pravi pravcati "anatlija! a takve
danas vi$e ne trae. #ada itaju buntovne knjige hugenota ili >ngle"a. 'li pi$u traktate o
tako"vanim velikim "nanstvenim djelima u kojima osporavaju sve i svakoga. *i$ta im vi$e ne
valja! sve odjednom treba mijenjati. ovore odnedavna da u a$i vode plivaju ivotinjice koje
se prije nisu vidjele& da je si)ilis sasvim obina bolest! a ne vi$e ka"na boja& da Bog nije
stvorio svijet u sedam dana! nego ga je stvarao tisuljeima! ako ga je uope i stvarao& da su
divljaci ljudi poput nas& da djecu pogre$no odgajamo i da Zemlja vi$e nije okrugla! nego
spljo$tena gore i dolje poput dinje ; kao da je to uope vano? *a svim se podrujima samo
ispitivalo! prekapalo! istraivalo! nju$kalo i eksperimentiralo. 8i$e ne bija$e dovoljno rei $to
i kakvo ne$to jest ; sve to jo$ treba i doka"ati! najbolje sa svjedocima i brojkama i tko "na
kakvim smije$nim pokusima. 2i 1ideroti i d,lemberti i 8oltairei i -ousseaui i kako li se sva
ta piskarala ve "ovu ; medu njima ima ak i duhovnih lica i plemenite gospode? ; doista
su uspjeli "ara"iti itavo dru$tvo svojom per)idnom u"nemireno$u! pukim uivanjem u
negodovanju i ne"adovoljstvu svime na svijetu! ukratko% beskrajnim kaosom $to vlada u
njihovim glavama?
+osvuda je "avladala gro"niavost. (judi su itali knjige! ak ene. #veenici su sjedili po
kavanama. , kad bi se uplela policija i nekoga od tih nitkova strpala u "atvor! odmah bi
"aurlali i"davai i ulagali peticije! a najvi$a gospoda i dame upotrijebili bi sav svoj utjecaj sve
dok ga ne bi
"a nekoliko tjedana oslobodili ili mu omoguili odla"ak u ino"emstvo gdje bi nesmetano
nastavio pam)letima soliti pamet. U salonima se samo raspredalo i preklapalo o putanjama
kometa i ekspedicijama! o silama i *evvtonu! o gradnji kanala! o krvotoku i o promjeru
Zemljine kugle.
' sam je kralj dopustio da mu prikau glupariju $to je tek u$la u modu ; nekakvu umjetnu
oluju koju su na"vali elektricitetom% pred oima cijeloga dvora neki je ovjek trljao nekakvu
bocu sve dok nisu poele )rcati iskre! i njegova se velianstva! kako se pria! duboko dojmila
ta pojava. Bilo bi ne"amislivo da bi njegov djed! onaj doista veliki (uj! "a ije je
blagoslovljene vladavine Baldini jo$ imao sreu da poivi mnoge godine! dopustio takvu
smije$nu demonstraciju? *o! to bija$e duh novoga vremena! i sve bi moglo "losretno "avr$iti?
,ko su ve be" ustruavanja i na najbe"obra"niji nain mogli posumnjati u autoritet /rkve
Boje& ako su govorili o monarhiji koja je takoder postojala voljom Bojom! i o posveenom
liku kralja kao da su to samo promjenljive stavke u katalogu drugih dravnih poredaka koji se
mogu birati po ukusu& ako su se ve toliko u"oholili da su i samog Boga! #vemoguega!
*jega glavom! "apostavljali kao nepotrebnog i najo"biljnije tvrdili da red! moral i srea na
"emlji postoje neovisno o *jemu i da su samo plod prirodene etike i ra"uma samih ljudi. . . o
Boe! o Boe? ; onda se ne treba uditi $to se sve okrenulo naglavce i $to su se "anemarili
obiaji! a ovjeanstvo navuklo na sebe ka"nu onoga kojega se odreklo. (o$e e to "avr$iti.
8eliki komet i" 4K74. $to su ga ismijali i smatrali ga samo hrpom "vije"da bija$e upravo "nak
opomene Boje! jer on je najavio ; sada se barem to "na ; stoljee sloma! raspadanja!
duhovne! politike i vjerske baru$tine koju je ovjeanstvo samo stvorilo i u kojoj e jednoga
dana samo "aglibiti i u kojoj e uspijevati jo$ samo nestalno i smrdljivo movarno cvijee
poput toga +elissiera?
#tajao je do pro"ora! stari Baldini! i pakosno promatrao sunce $to se spu$talo nad rijeku.
2eglenice su i"ranjale ispod njega i polako kli"ile na "apad prema +ont *eu)u i iuci ispred
galerija (ouvrea. Ovdje nitko nije u"vodno gurao plovila motkom! ve rukavcem s druge
strane otoka. # ove se strane sve kretalo samo ni"vodno! pra"ni i natovareni brodovi! amci na
vesla i piitki ribarski unovi! prljavosmeda i suncem po"laena! namre$kana voda! sve je
protjecalo! polako! tiho i ne"adrivo. ' kad je Baldini pogledao dolje! ni" samu strminu "ida!
uini mu se kao da rijeka $to tee upija i odnosi temelje mosta! i "avrti mu se u glavi.
+ogrije$io je $to je kupio kuu na mostu! a jo$ vi$e kad je odabrao kuu na "apadnoj strani.
#ada je neprekidno imao pred oima rijeku $to protjee! pa mu se inilo da s njom odla"i i on
i njegova kua i njegov imetak koji je desetljeima stjecao! i da je prestar i preslab da bi se
odupro toj snanoj struji. 9ad bi iiiiao posla na lijevoj obali! u etvrti oko #orbone ili bli"u
#aint#ulpicea! katkad nije prela"io otok ili +ont #aint3ichel! nego bi po$ao duljim putom
preko +ont *eu)a! jer na tom mostu nije bilo "grada. ' tad bi stao u" istonu ogradu i gledao
rijeku u"vodno da bi bar jedanput vidio kako sve tee prema njemu& i na trenutke bi se
nasladivao predodbom da se tok njegova ivota promijenio! da poslovi uspijevaju! da obitelj
cvate! da ene tre "a njim i da njegov ivot ne propada! ve sve vi$e jaa.
, "atim! kad bi samo malo digao pogled! ugledao bi na nekoliko stotina rnetara vlastitu kuu!
krhku! usku i visoku! na +ont au /hangeu! spa"io bi pro"or svoje radne sobe na prvom katu i
sama sebe kod pro"ora! vidio sebe kako gleda kro" pro"or i promatra protjecanje rijeke! kao
sada. ' time bi se rasplinuo lijep san! a Baldini bi se na +ont *eu)u okrenuo! poti$teniji no
prije! poti$ten kao sada kad se udaljio od pro"ora! te uputio k pisaem stolu i sjeo.
12
'spred njega stajao je )lakon s +elissierovim par)emom. 2ekuina je na suncu
svjetlucala "latnosmede i bija$e bistra! be" ikakva "amuenja. 1oimala se posve be"a"leno!
poput svijetlog aja ; a ipak je! u" etiri petine alkohola! sadravala jednu petinu tajanstvene
mje$avine koja je mogla u"buditi cijeli grad. 2a se mje$avina mogla sastojati od tri ili trideset
ra"nih tvari koje su pak medusobno bile u posve odre:enom omjeru medu be"brojnim
moguim kombinacijama. Bija$e to du$a par)ema ; ako se o du$i moe govoriti kad je
posrijedi par)em tog be"du$nog me$etara +elissiera ; i sad je trebalo samo otkriti nje"in
sastav.
Baldini paljivo obri$e nos i malo spusti alu"ine! jer je direktno sunevo svjetlo $kodilo
svakoj mirisnoj tvari i svakoj jaoj koncentraciji mirisa. '" ladice pisaeg stola i"vukao je
istu ipkastu maramicu i ra$irio je. Zatim je otvorio )lakon laganim okretanjem epa. +ri tom
je daleko odmaknuo glavu i skupio nosnice! jer ni "a ivu glavu nije htio prebr"o outjeti
miris neposredno i" boice. +ar)em se mora nju$iti dok se oslobada! isparava! a nikada
koncentriran. +oprskao je rupi s nekoliko kapljica! mahnuo njime da ishlapi alkohol! a
"atim ga stavio pod nos. # nekoliko kratkih! gotovo tr"ajnih udisaja uvukao je miris u nos! kao
da $mre prah! a potom ga je odmah i"duhao! ponovno mahnuo rupiem! udahnuo! i"nova
onju$io u trodobnom taktu i naposljetku udahnuo vrlo duboko! a potom lagano ispu$tao dah!
"adravajui ga nekoliko puta i pu$tajui ga da polako kli"i kao ni" dugo! gotovo vodoravno
stubi$te. Bacio je rupi na stol i "avalio se u naslonja.
+ar)em bija$e upravo odvratno ugodan. 2aj bijednik +elissier bio je! na nesreu! strunjak. '
be" $kole bio je! na alost! majstor od "anata. 1a je barem on! Baldini! stvorio A,mora i
+sihuB? *i traga vulgarnosti u tom par)emu. @ista klasika! "aokruenost! sklad. , ipak bija$e
oarava
jui nov. Bija$e svje! ali i nenametljiv. 3irisao je na cvijee! ali ne sladunjavo. 'mao je
dubinu ; velianstvenu! trajnu! rasko$nu! tamnosmedu dubinu ; a ipak nije bio ni preteak
ni prebujan.
Baldini se digne gotovo sa strahopo$tovanjem te i"nova stavi rupi pod nos. ; 1ivno!
divno. . . ; mrmljao je i pohlepno nju$kao. ; 8edre je prirode! draestan! poput melodije!
upravo oraspoloava. . . lupost! oraspoloava? ; ' ljutito tresne rupi na stol! okrene se i
ode u najuda'jeniji kut sobe! kao da se srami svog odu$evljenja.
#mije$no? 9ako li se samo mogao "anijeti takvim hvalospjevima ; +oput melodije. 8edar.
1ivan. Oraspoloava. ; Budala$tine? 1jetinjaste budala$tine. 2renutani dojam. #tara
pogre$ka. +itanje temperamenta. 8jerojatno talijansko nasljede. *e ocjenjuj dok nju$i$? 2o je
prvo pravilo! Baldini! stara budalo? *ju$i dok nju$i$! a ocjenjuj kad prestane$ nju$iti? A,mor i
+sihaB nije lo$ par)em. +osve uspje$an proi"vod. 8je$to skrpana mje$avina. 1a ne kaemo
obmana. , osim obmane ne moemo drugo ni oekivati od ovjeka kakav je +elissier.
*aravno! tip poput +elissiera nije proi"vodio je)tine par)eme. *itkov je majstorski
obmanjivao! "bunjivao njuh savr$enim skladom! bija$e to vuk u janjeoj koi u vje$tini
stvaranja mirisa! jednom rijeju% nadareni monstrum. , to je bilo gore od pravog
nadrimajstora.
*o ti! Baldini! nee$ dopustiti da te "aludi taj par)em. Bio si samo na trenutak "ateen prvim
dojmom te sklepane tvorevine. *o! tko "na kako e mirisati "a jedan sat kad ispare njegove
najhlapljivije supstancije i kad se ispolji osnovni sastav 'li! kako e veeras mirisati kad se
osjete samo te$ki! tajanstveni sastojci kojih je miris sada "asjenjen mirisavim koprenama
cvijea +riekaj! Baldini?
1rugo pravilo glasi% par)em ivi u vremenu& ima mladost! "relost i starost. ' smatra se
uspje$nim samo ako u svim tim ra"liitim ivotnim dobima miri$e istim ugodnim mirisom.
9oliko nam se puta samo dogodilo da je smjesa na prvoj probi divno i svjee mirisala! a
nedugo "atim je vonjala na trulo voe i naposljetku samo odurno "audarala istim cibetom! jer
smo odmjerili preveliku do"u. 8alja biti openito opre"an s cibetom? Jedna kapljica previ$e! i
eto katastro)e. #tari i"vor gre$aka. 2ko "na ; moda je +elissier stavio previ$e cibeta 3oda
do veeras od njegova ambicio"nog A,mora i +siheB ostane samo "adah maje pi$ae 8idjet
emo.
Omirisat emo. 9ao $to o$tra sjekira cijepa klade u najsitnije trije$e! tako e i na$ nos
rastaviti njegov par)em u svaki pojedini sastojak. 2ada e se poka"ati da je taj tobonji
arobni miris nastao na uobiajeni! dobro po"nati nain. 3i! Baldini! par)imer! raskrinkat
emo sve trikove octara +elissiera. #trgnut emo masku s njegove nju$ke i doka"ati novatoru
$to je u stanju uiniti majstor staroga kova. #mije$at emo ga! njegov pomodni par)em! na
dlaku tono kao on. *astat e i"nova u na$im rukama kao savr$ena kopija! pa ga ni taj
prepredenjak nee moi ra"likovati od vlastitoga? *e? *eemo se time "adovoljiti? Jo$ emo
ga pobolj$ati? 1oka"at emo mu gre$ke! i"baciti ih i time mu natrljati nos% ti si na"ovimajstor!
+elissier? ad? #korojevi u par)emskom "anatu! nitko i ni$ta?
, sad na posao! Baldini? *ao$tri njuh i nju$kaj be" sentimentalnosti? -a"gradi miris po
pravilima "anata. 1o veeras mora$ imati )ormulu?
' pouri ponovno "a pisai stol! i"vadi papir! tintu! i novi rupi! sve sloi i pone anali"irati.
*atopi rupi svjeim par)emom i provue ga br"o ispod nosa nastojei uhvatiti ovaj ili onaj
sastojak u oblaku mirisa $to je prohujao "rakom! trudei se da mu pri tom ne omete panju! da
bi "atim! drei rupi daleko od nosa u ispruenoj ruci! br"o "apisao ime otkrivena sastojka i
i"nova proletio rupiem pokraj nosa kako bi ulovio sljedei mirisni )ragment i tako dalje. . .
13
-adio je neprekidno dva sata. *jegove sii kretnje bivale sve gro"niavije! grebenje
pera po papiru sve nervo"nije i sve su vee bile do"e par)ema $to ga je i" )lakona i"lijevao na
rupi i stavljao pod nos.
8i$e nije gotovo ni osjeao nikakav miris! jer su ga odavna omamile eterine tvari $to ih je
udisao! pa nije vi$e ni raspo"navao ono $to je mislio da je na poetku isku$avanja nedvojbeno
uspio anali"irati. Znao je da je besmisleno dalje nju$kati. *ikada nee uspjeti do"nati od ega
je sastavljen taj par)em $to je tek u$ao u modu! barem danas nee! ali ni sutra! ako mu se! ne
daj Boe! ne oporavi nos. *ikada nije nauio njuhom ra"lagati miris. Bija$e mu mrsko i
odbojno cijepati mirise! dijeliti cjelinu! uspje$nu ili manje uspje$nu kompo"iciju! na pojedine
elemente. *ije ga to "animalo. *ije to vi$e htio raditi.
*o! njegova je ruka mehaniki nastavila s tisuu puta isku$anom i elegantnom kretnjom
natapati ipkasti rupi! protresati ga i mahati njime br"o pred nosom! pri svakom prola"u
mehaniki bi duboko udahnuo svaki dio mirisom natopljena "raka! "nalaki ga "adravao i
polako ispu$tao. ' radio je tako sve dok ga vlastiti nos nije oslobodio muka! jer je i"nutra
nabrekao od alergije i "atvorio se kao vo$tanim epom. #ada vi$e uope nije mogao nju$iti!
gotovo ni disati. *os kao da se "aepio od jake hunjavice! dok su mu se u kutovima oiju
sakupljale male su"e. 0vala Bogu na nebesima? #ada je mogao prekinuti mirne savjestr?
'"vr$io je svoju dunost! uloio svu snagu! postupio po svim pravilima "anata i! kako se to
esto dogadalo! nije uspio. Ultra posse nemo obligatur. -adno vrijeme je isteklo. #utra ujutro
poslat e nekoga k +elissieru po veliku bocu A,mora i +siheB i time namirisati $panjolsku
kou "a gro)a 8erhamonta! prema narudbi. , poslije toga u"et e svoj kovei sa
staromodnim sapunima! mirisnim vodicama! pomadama i mirisnim vreicama i obila"iti
salone sta
rih vojvotkinja. , jednoga dana umrijet e i posljednja stara vojvotkinja! a time i njegova
posljednja mu$terija. 2ada e i on biti starac i morati prodati kuu! +elissieru ili bilo kojem od
tih ambicio"nih trgovaca! moda e jo$ dobiti nekoliko tisua livara "a nju. ' tada e spremiti
stvari u dva kovega i sa svojom starom enom! ako ona do tada ne umre! otputovati u 'taliju.
' ako preivi put! kupit e kuicu na selu bli"u 3essine! jer su tamo cijene bile niske. ' tamo
e umrijeti! on! iuseppe Baldini! nekad najvei pari$ki par)imer! u najveoj bijedi! ako tako
Bog bude htio. ' tako je sve moralo biti.
Zatvorio je )lakon! odloio pero i posljednji put obrisao elo natopljenim rupiem. Osjeao je
svjeinu alkohola $to se isparavao! ni$ta drugo. Zatim je "a$lo sunce.
Baldini se digne. Otvori alu"ine! i njegovo tijelo "aroni do koljena u veernje rumenilo
crvenei se poput dogorjele! tinjajue baklje. 8idio je tamnocrveni rub sunca i"a (ouvrea i
slabiji plameni odsjaj na gradskim krovovima pokrivenima $kriljavcem. 'spod njega rijeka je
svjetlucala poput "lata! brodovi su nestali. ' vjerojatno se podigao vjetar! jer su snani udari
namre$kali povr$inu vode! pa bi tu i tamo "asvjetiucala kao da je divovska ruka prosula
milijune lujdora u vodu i kao da se naas obrnuo smjer rijeke% tekla je prema Baldiniju!
blje$tava bujica istoga "lata.
Baldinijeve oi bijahu vlane i tune. *eko je vrijeme stajao nepomian i promatrao
velianstven pri"or. Zatim je naglo otvorio pro"or! daleko odgurnuo oba krila i u velikom
luku bacio u vodu )lakon s +elissierovim par)emom. 8idio ga je kako je pljusnuo i na trenutak
rasporio blje$tavi vodeni sag.
U sobu je prodirao svje "rak. Baldini udahne i "amijeti kako nabreknue u nosu popu$ta.
Zatim "atvori pro"or. #koro u istom trenutku se smrailo! posve i"nenada. #jajna "latasta slika
grada i rijeke pretvorila se u nepominu pepeljastosivu siluetu. U isti mah srnrailo se i u sobi.
Baldini je i dalje nepomino stajao i "urio kro" pro"or. ; #utra ne $aljem nikoga k +elissieru
; ree i vrsto obuhvati objema rukama naslon stolice. ; *eu to uiniti. , neu ni u
obila"ak salona. #utra idem k biljeniku i prodat u kuu i duan. 2o u uiniti. > basta?
(ice mu je poprimilo prkosan! djeaki i"ra"! i odjednom je bio vrlo sretan. +onovno bija$e
onaj nekada$nji! mladi Baldini! hrabar i odluan kao i uvijek! koji se smjelo suprotstavlja
sudbini ; pa makar se sada i povlaio u toj borbi. +a neka? 'onako mu ni$ta drugo nije ni
preostalo? lupa vremena nisu mu omoguila da bira. Bog nam daje dobra i lo$a vremena! ali
nee da u lo$a vremena kukamo i jadikujemo! nego da sauvamo muevnost. ' dao nam je
"nak. 8arava predodba grada! crvena kao krv i "latna! bija$e opomena% 2rgni se! Baldini!
prije no $to bude prekasno? 9ua ti je jo$ vrsta! skladi$ta jo$ puna! jo$ e$ postii povoljnu
cijenu "a duan koji propada. Odluke su jo$ u tvojim rukama. #kromno ostarjeti u 3essini
nije! dodu$e! bio tvoj ivotni cilj ; ali je ipak dostojanstvenije i bogougodnije nego
pompo"no propasti u +ari"u. *eka Broueti! /alteaui i +elissieri u miru trijum)iraju. iuseppe
Baldini povlai se s boji$ta. @ini to dobrovoljno i ne sagiba $iju?
' sada doista bija$e ponosan samim sobom. *apokon je odahnuo. +rvi put! nakon mnogo
godina! popustio je gr podlonosti u njegovim ledima! gr od kojega mu se koio vrat! a
ramena se povijala od poni"nosti! i on se be" napora uspravi! opu$ten i osloboden i sretan.
1isao je nesmetano kro" nos. Jasno je osjeao miris A,mora i +siheB $to je ispunjavao sobu!
ali ne dopusti da mu jo$ jednom naudi. Baldini je promijenio svoj ivot i osjeao se
)antastino. #ada e otii gore k eni i upo"nati je sa svojim odlukama! a "atim othodoastiti u
*otre1ame! "apaliti svijeu i "ahvaliti Bogu $to mu se smilovao i poka"ao mu put i podario
njemu! iuseppeu Baldiniju! nevjerojatnu snagu karaktera.
#trgnuo je periku s elave glave gotovo mladenaki poletno! uvukao se u plavi kaputi!
"grabio svijenjak s pisaeg stola i i"i$ao i" radne sobe. Upravo je pri svjetlu lojanice na
stubi$tu "apalio svijeu da bi osvijetlio put do stana na gornjem katu kadli je "auo "vonce i"
pri"emlja. *ije to bila milo"vuna pjesma per"ijskih "vonia s duanskih vrata! nego "veket
"vona na ula"u "a poslugu! odbojan "vuk koji ga je oduvijek smetao. Odavna ga je htio
ukloniti i "amijeniti "vonom ugodnijeg "vuka! ali mu je uvijek bilo ao tro$ka! a sada!
odjednom mu je sinulo! pa je "ahihotao! sada je svejedno& prodat e nametljivo "vono "ajedno
s kuom. *eka se njegov nasljednik ljuti "bog njega?
+onovno je "a"veketalo. Oslu$kivao je ne bi li $to uo odo"do. /henier je ve oito oti$ao i"
duana. *i sluavka se nije pojavljivala. #toga se Baldini sam spustio stubama da otvori vrata.
*aglo je povukao "asun! otvorio te$ka vrata! ali. . . nije vidio nikoga. 2ama je progutala
svjetlo svijee. Zatim je stao polako ra"abirati nisku osobu! dijete ili nedorasla djeaka! s
neim ispod ruke.
; =to hoe$
; =alje me maitre rimal! nosim jareu kou ; ree spodoba! pride i prui Baldiniju ruku
preko koje je bilo prebaeno nekoliko koa. Baldini je na svjetlu uspio raspo"nati lice djeaka
napetih i bojaljivih oiju! pogrbljena dranja. 9ao da se skrivao i"a ruke $to ju je drao pred
Baldinijem! kao netko tko eka batine. Bija$e to renouille.
14
Jarea koa "a $panjolsku kou? Baldini se sjetio. *aruio je kou kod rimala prije
nekoliko dana! naj)iniju i najmek$u perivu kou "a podmeta na pisaem stolu gro)a
8erhamonta! petnaest )ranaka po komadu. *o! sada je! "apravo! vi$e nije trebao! mogao je
sebi pri$tedjeti taj novac. # druge strane! ako djeaka samo otpremi. . .
2ko "na ; mogao bi ostaviti nepovoljan dojam! moda e se poeti priati! $iriti glasine%
Baldini je postao nepou"dan! Baldini vi$e ne dobiva narudbe! Baldini vi$e ne moe
plaati. . . a tako ne$to nije dobro! ne! ne! jer tako ne$to moglo bi smanjiti prodajnu vrijednost
duana. Bit e bolje da primi te beskorisne jaree koe. *itko ne mora u nepovoljnom
trenutku do"nati da je Baldini promijenio svoj ivot.
Udi?
+ustio je djeaka da ude! pa su po$li u duan! Baldini sprijeda sa svijenjakom! renouille i"a
njega s koama. 2ako je renouille prvi put u$ao u par)imeriju! u prostoriju u kojoj mirisi
nisu bili nusproi"vod nego su otvoreno bili u ari$tu "animanja. +o"navao je! dakako! sve
par)imerije i drogerije u gradu! noima je stajao ispred i"loga gurajui nos u pukotine na
vratima. +o"navao je sve mirise.!! kojima su trgovali i esto ih u mislima sastavljao u
najdivnije par)eme. *ije ga! "nai! ekalo ni$ta novo. *o! poput mu"ikalnog djeteta koje
i"gara od elje da vidi orkestar i"bli"a ili da se u crkvi jedanput popne na galeriju! do
skrivenog manuala orgulja! tako je i renouille gorio od elje da vidi par)imeriju i"nutra! i
kad je uo da Baldiniju treba odnijeti kbe! uinio je sve samo da ga"da njemu dopusti da
obavi taj posao.
' tako je sada stajao u Baldinijevoj par)imeriji! na mjestu u +ari"u gdje se na najskuenijem
prostoru sakupilo najvi$e struno pripravljenih mirisa. *ije mogao mnogo vidjeti pri
drhtavom svjetlu svijee! samo na trenutak te"gu s vagom! dvije aplje i"nad "djelice!
naslonja "a kupce! tamne police na "idovima! kratke blijeskove mjedenog alata i bijele
etikete na staklenkama i loniima& i nije nanju$io ni$ta $to ve nije nanju$io na ulici. *o!
odmah je osjetio o"biljnost koja je vladala u tim prostorijama! tako rei svetu o"biljnost! ako
je renouilleu rije AsvetB uope
ne$to "naila& osjetioje hladnu o"biljnost! obrtniku promi$ljenost! suhoparan poslovni duh
kojim je odisao svaki dio namje$taja! sav alat! kace! boce i lonci. ' dok je hodao i"a Baldinija!
u Baldinijevoj sjeni! jer Baldini se nije trudio da mu osvijetli put! obu"ela ga je pomisao da je
njegovo mjesto ovdje i nigdje drugdje! da e ovdje ostati i s ovoga mjesta temeljito
promijeniti svijet.
2a je pomisao! dakako! bila skoro groteskno drska. *ije bilo niega! ama ba$ niega! $to bi
opravdalo nadu nekakvog anonimusa! pomonog radnika u $tavionici koe sumnjiva
porijekla! be" ve"e i protekcije! be" ikakva stale$kog poloaja! da ga prime u najugledniju
pari$ku par)imeriju! to vi$e! $to je! kako "namo! "atvaranje duana bila ve odluena stvar.
*o! u renouilleovim neskromnim mislima nije se radala nada nego odluka! '" tog e duana
i"ii! u to bija$e siguran! jo$ samo "ato da bi oti$ao rimalu po svoju odjeu! a "atim se i"
njega nee micati. 9rpelj je nanju$io krv. odinama je bio miran! povuen! "aahuren! ekao.
#ada e se nepovratno prepustiti na milost i nemilost sudbini. #toga je bio toliko siguran.
+ro$li su kro" duan. Baldini je otvorio vrata stranje prostorije koja je gledala prema rijeci i
sluila dijelom "a skladi$te! dijelom "a radionicu i laboratorij. 2amo se kuhao sapun!
pripravljale pomade i mije$ale mirisne vodice u trbu$astim bocama. ; 2amo? ; ree Baldini
i pokae velik stol pokraj pro"ora. ; 2amo ih stavi?
renouille i"ide i" Baldinijeve sjene! spusti koe na stol! pa br"o odskoi i stane i"medu
Baldinija i vrata. Baldini se jo$ neko vrijeme nije micao. 1rao je svijeu postrance da vosak
ne kapa na stol i nadlanicom prela"io po glatkoj povr$ini koe. Zatim je okrenuo kou i gladio
bar$unasto! meko i ujedno hrapavo nalije. Bija$e vrlo dobra. 9ao stvorena "a $panjolsku
kou. +ri su$enju se gotovo i nee ra"vui! a kad se i"gladi koarskim strugalom! ponovno e
postati elastina. Osjetio je to im ju je stisnuo palcem i kaiprstom& moi e "adrati miris
pet ili de
set godina& bija$e to vrlo! vrlo dobra koa ; moda e od nje napraviti rukavice! tri para "a
sebe! tri para "a enu! "a put u 3essinu.
+ovukao je ruku. -adni stol se doimao dirljivo sa svime $to je tu bilo pripremljeno% staklena
kadica "a mirisnu kupku! staklena ploa "a su$enje! muari "a mije$anje tinktura! tuak i
lopatica! kist! strugalo i $kare. @inilo se kao da ti predmeti samo spavaju! jer je bila no! i kao
da e sutra ponovno oivjeti. 3oda bi trebalo ponijeti i stol u 3essinu ' dio alata! moda
samo najvaniji. .. Za ovim se stolom i"vrsno sjedilo i radilo. ' nogari i ploa bijahu
napravljeni od hrastovine! a podupirale su ga poprene grede! pa se na tom stolu ni$ta nije
treslo! ni$ta ljuljalo! nije mu smetala kiselina! ni ulje! ni re" noem ; i stajao bi ga itav
imetak kad bi ga prevo"io u 3essinu? ' to brodom? ' stoga e ga prodati! taj stol! sutra e ga
prodati! a prodat e i sve na njemu! ispod njega i pokraj njega? On! Baldini! imao je! dodu$e!
meko srce! ali i vrst karakter! i stoga e! ma kako mu te$kd b''K!prKvesti svoju odluku& rije$it
e se svega sa su"ama u oima! ali e ipak uiniti ono $to je naumio "najui da ispravno
postupa! jer mu je Bog dao "nak.
Okrene se da pode. ' ugleda na vratima tu malu pogrbljenu spodobu! gotovo je i "aboravio
djeaka. ; 1obra je ; ree Baldini. ; +orui majstoru da je koa dobra. *avratit u ovih
dana da mu platim.
; U redu ; ree renouille i preprijei put Baldiniju koji se spremao i"ii i" radionice.
Baldini se malo i"nenadi! ali kako ni$ta nije posumnjao! pripisao je djeakovo pona$anje
pla$ljivosti! a ne drskosti.
; =to je ; upita. ; 'ma$ li jo$ kakvu poruku *o #amo reci?
renouille se pogrbi i pogleda Baldinija oima koje su na i"gled odavale strah! mada su ga!
"apravo! napeto vrebale.
; <elim kod vas raditi! maitre Baldini. 9od vas! u va$oj par)imeriji.
2on kojim je i"govorio te rijei nije odavao molbu ve "ahtjev! "apravo ih nije i"govorio!
nego procijedio! prosiktao poput "mije. ' Baldini je ponovno krivo protumaio renouilleovu
neumjerenu samosvijest djeakom nespretno$u. ' ljuba"no mu se nasmije$io. ; 2i si!
sinko! koarski $egrt. 'mam ve jednog kal)u! a $egrt mi nije potreban.
; <elite li da ove koe miri$u! maitre Baldini 2e koe koje sam vam donio! elite li ih
namirisati ; prigu$enim glasom i"usti renouille kao da uope nije ra"umio njegov odgovor.
; +a da ; ree Baldini.
; +elissierovim A,morom i +sihomB ; upita renouille i jo$ se vi$e "grbi.
#ad je Baldini lagano protrnuo od straha. *e "ato $to se pitao odakle momak to tako tono
"na! nego samo stoga $to je spomenuo ime tog mrskog par)ema iji "agonetni sastav danas
nije uspio otkriti.
; 9ako ti moe pasti na um takva besmislica da bih se koristio tudim par)emom radi. . .
; *anju$io sam ga? ; prosike renouille. ; 'mate ga na elu! a u desnom depu kaputia
imate rupi koji ste natopili njime. *ije dobar! taj A,mor i +sihaB! lo$ je! ima u njemu
previ$e bergamota i previ$e rumarina i premalo ruina ulja.
; ,ha ; ree Baldini! posve i"be"umljen skretanjem ra"govora u eg"aktne vode. ; ' ega
jo$ ima
; *aranina cvijeta! limete! klinia! mo$usa! jasmina! alkohola i neega $to ne "nam kako
se "ove! eno! tamo! pogledajte? U onoj boci? ; ' on pokae prstom u tamu.
Baldini je podigao svijenjak u tom smjeru! pogledom je pratio djeakov kaiprst i "austavio
se na jednoj boci na polici! koja bija$e napunjena sivoutim bal"amom.
; #tiraks ; upita on.
renouille kimne. ; 1a. 2o je u njemu. #tiraks. ; ' skvri se kao da ga je uhvatio gr i
promrmlja u bradu rije AstiraksB desetak puta% ; #tiraksstiraksstiraks. . .
Baldini priblii svijeu prema sklupanom ovjeuljku $to je kre$tao AstiraksB i pomisli% ili je
opsjednut! ili je varalica ili je nadnaravni talent! jer je sasvim mogue da te tvari u pravoj
kombinaciji daju par)em A,mor i +sihaB! ak i vjerojatno. -uino ulje! klinii i stiraks ; ta
je tri sastojka poslije podne tako oajniki traio& s njima su se slagali i ostali dijelovi
kompo"icije ; "a koje je mislio da ih je i on prepo"nao ; poput slojeva torte. Ostalo je samo
pitanje omjera u kojem ih treba sastaviti. , da bi to utvrdio! on! Baldini! morao bi provesti
dane i dane u eksperimentiranju! $to je strahovit posao! skoro jo$ gori od samog
prepo"navanja sastojaka! jer valja mjeriti! vagati! "apisivati i pri tom vra$ki pa"iti! jer i
najmanja nepanja ; drhtaj pipete! pogre$no brojenje kapljica ; moe sve pokvariti. , svaki
upropa$teni pokus "naio je uasne tro$kove. #vaka pokvarena smjesa stoji mali imetak. . .
0tio je isku$ati tog ovjeuljka i pitati ga "a tonu )ormulu A,mora i +siheB. ,ko je "na
tono na gram! na kapljicu! onda je oito varalica koji je nekako! na prijevaru! do"nao
+elissierov recept da bi dopro do Baldinija i uposlio se kod njega. *o! ako ju je pogodio
otprilike! onda ima genijalan njuh i svakako pobuduje njegovo struno "animanje. *aravno!
Baldini nije promijenio odluku o prodaji duana? *ije mu bio vaan ni +elissierov par)em.
=tovi$e! kad bi mu ga djeak proi"veo i na litre! Baldiniju ne bi ni u snu palo na um da njime
namiri$e $panjolsku kou gro)a 8erhamonta. . . *o! ovjek nije valjda cijeli ivot bio par)imer
i bavio se sastavljanjem mirisa da bi u jednom trenutku posve i"gubio pro)esionalnu strast?
Zanimala ga je )ormula tog prokletog par)ema! a jo$ vi$e darovitost tog nevjerojatnog momka
koji mu je na elu proitao miris. 0tio je "nati $to se i"a toga krije. Bija$e jednostavno
"natieljah.
; @ini mi se da ima$ i"vrstan nos! mladiu ; ree on po$to je renouille svoje otkre$tao! te
ponovno ude u radionicu i opre"no stavi svijenjak na radni stol. ; *edvojbeno pro)injen
nos! ali. . .
; Ja imam najbolji nos u +ari"u! maitre Baldini ; grakne renouille prekinuv$i ga. ;
+o"najem sve mirise na svijetu! sve u +ari"u! sve! samo im ne "nam svima imena! ali mogu i
njih nauiti! sve mirise koji imaju imena! a njih nema mnogo! samo nekoliko tisua! sve u ih
nauiti! ime tog bal"ama stiraksa neu nikad "aboraviti! bal"am se "ove stiraks! "ove se
stiraks...
; Za$uti? ; "avie Baldini. ; *e prekidaj me dok govorim? Je"iav si i dr"ak. *ema
ovjeka koji "na tisuu mirisa poimence. *e "nam ih ni ja! samo nekoliko stotina! jer ih u
na$em "anatu i nema vi$e! svi ostali su smradovi a ne mirisi?
Za te duge! eksplo"ivne upadice renouille se gotovo istegnuo! pa je u trenutku u"budenja
ak "alomatao rukama u krugu da predoi Asve! sveB $to "na! ali se na Baldinijeve rijei
ponovno uvukao u sebe! poput male crne kornjae "astao na pragu i nepomino vrebao.
; 1akako ; nastavi Baldini ; odavna mi je posve jasno da se A,mor i +sihaB sastoji od
stiraksa! ruina ulja i klinia! od bergamota i rumarinova ekstrakta et cetera. 1a bi se to
otkrilo! kako rekoh! dovoljan je osrednje osjetljiv nos! pa je posve mogue da te Bog obdario
osrednje osjetljivim nosom! kao i mnoge druge ; osobito u tvojoj dobi. *o! par)imeru ;
Baldini pri tom podigne kaiprst i isprsi se ; no! par)imeru treba vi$e od osrednje osjetljiva
nosa. +otreban mu je njuh koji se i"o$trava desetljeima! koji ne slabi! koji e mu omoguiti
da sa sigurno$u odgonetne i najsloenije mirise po vrsti i koliini! ali i da stvara nove!
nepo"nate mirisne smjese. 2akav nos ; i on dotakne prstom svoj ; ne postoji u prirodi!
mladiu? 2akav se nos stjee s uporno$u i marljivo$u. Zar bi rni mogao be" ra"mi$ljanja
dati tonu )ormulu A,mora i +siheB *o Bi li mogao
renouille ne odgovori.
; 3oe$ li mi je rei barem otprilike ; upita Baldini i prigne se da bi bolje vidio kornjau
na vratima. ; 2ek tako! priblino Onda ovori! ti najbolji pari$ki nosu?
*o! renouille je $utio.
; >to? ; ree Baldini! i "adovoljan i ra"oaran! i ponovno se uspravi. ; *e moe$.
*aravno. 9ako bi i mogao. 2i si poput onoga koji ku$a jelo i utvrduje ima li u juhi per$ina ili
krasuljice. *o! dobro ; i to je ne$to! ali to te ni i"daleka ne ini kuharom. U svakom umijeu!
ali i u svakom "anatu ; "apamti to prije no $to ode$? ; nadarenost ne vrijedi ni$ta! jer
najvanije je iskustvo koje se stjee skromno$u i marljivo$u.
+osegnuo je "a svijenjakom na stolu kadli je renouille promuklim glasom "agraktao s
vrata% ; *e "nam $to je )ormula! maitre! to ne "nam! ali "nam sve drugo?
; Formula je al)a i omega svakog par)ema ; strogo e Baldini! jer je ve htio okonati
ra"govor. ; 2o je preci"na uputa o omjeru u kojemu treba mije$ati pojedine sastojke da bi se
dobio eljeni! jedinstveni miris& to je )ormula. Ona je recept ; ako tu rije bolje ra"umije$.
; Formula! )ormula ; kre$tao je renouille uspravljajui se. ; *e treba mi )ormula. 'mam
recept u nosu. 1a vam ga smije$am! maitre! hoete li da ga smije$am! hoete li
; 9ako ; povie Baldini prilino glasno i primakne
svijeu patuljku pod nos. ; 3a kako bi ga ti smije$ao
renouille prvi put nije ustuknuo. ; +a sve je ovdje $to trebamo! svi su mirisi ovdje! u ovoj
prostoriji ; ree on ponovno poka"ujui prstom u tamu. ; >no ruina ulja? >no naranina
cvijeta? >no klinia? >no rumarina?. . .
; #ve je to! dakako! tamo? ; rikne Baldini. ; #ve? *o! ponavljam ti! tvrdoglave! ne slue
ti niemu ako ne "na$ )ormulu?
; ... >no jasmina? >no alkohola? >no bergamote? >no stiraksa? ; graktao je neumorno
renouille poka"ujui u" svako ime prstom u drugu toku u prostoriji u kojoj je bilo tako
mrano da se sjena polica s boicama samo mogla naslutiti.
; Znai! ti vidi$ i nou! ha ; otrese se Baldini. ; *e samo da ima$ najistananiji njuh!
nego i najo$triji vid u +ari"u! ne ,ko ima$ i osrednje u$i! dobro ih otvori da uje$ $to u ti
rei% ti si mali prevarant. 8jerojatno si ne$to nauo kod +elissiera! ne$to nanju$io! "ar ne! pa
sada misli$ kako me moe$ nasamariti
renouille se sada posve istegnuo! stajao je! tako rei! u prirodnoj veliini u vratima! lagano
ra$irenih nogu i lagano pruenih ruku! pa je nalikovao na crnog pauka koji se hvata "a prag i
dovratnik. ; 1ajte mi deset minuta ; ree prilino opu$teno ; pa u vam stvoriti par)em
A,mor i +sihaB. #ad odmah i ovdje! u ovoj prostoriji. 3aitre! dajte mi pet minuta?
; 3isli$ li da u tebi dopustiti da petlja$ po mojoj radionici # esencijama koje vrijede
imetak 2ebi
; 1a ; ree renouille.
; Uh? ; usklikne Baldini i ispusti odjednom sav "rak $to ga bija$e udahnuo. Zatim duboko
udahne! "agleda se u renouilleovu pauju spodobu i pone ra"mi$ljati. Zapravo je svejedno!
pomisli! jer sutra je ionako svemu kraj. Znam! dodu$e! da on ne moe napraviti to $to tvrdi!
nipo$to ne moe! jer bi tada bio jo$ vei od velikog Frangipanija. Za$to onda ne bih dopustio
tu demonstraciju da se vlastitim oima uvjerim u ono $to ve "nam Uostalom! moda e mi u
3essini jednoga dana sinuti ; ovjek ponekad u starosti postaje udan i dri se kao pijan
plota najludih "amisli ; da nisam prepo"nao genija "a mirise! bie koje je milost Boja
obilato obdarila! udo od djeteta. . . *o! to je posve iskljueno. +rema svemu $to mi govori
ra"um! to je iskljueno ; ali uda postoje! to je sigurno. *o! kad jednoga dana umrem u
3essini! kad mi na smrtnoj postelji sine% 2ada u +ari"u! one veeri! "atvorio si oi pred
udom. . . *e bi ti bilo ba$ ugodno! Baldini? *eka ta budala prorajta tih nekoliko kapi ruina
ulja i mo$usove
tinkture! pa i sam bi ih prorajtao da te +elissierov par)em jo$ doista "anima. Uostalom! $to je
nekoliko kapi ; koliko god bile vrlo! vrlo skupe? ; u usporedbi sa sigurno$u "nanja i s
mirnom staro$u
; +a"i? ; ree on i"vje$taeno strogim glasom. ; +a"i? Ja. . . kako se "apravo "ove$
; renouille ; odgovori renouille. ; JeanBaptiste renouille.
; ,ha ; ree Baldini. ; 1akle! pa"i! JeanBaptiste renouille? -a"mislio sam. 3oram ti
pruiti priliku! sada! odmah! da dokae$ svoju tvrdnju. 2ime ti ujedno dajem priliku da
uvjerljivim neuspjehom naui$ $to je vrlina skromnosti ; moda! s ob"irom na mladost! nije
jo$ ni ra"vijena kod tebe! $to ti se moe oprostiti ; koja je bitan uvjet tvog kasnijeg napretka
kao pripadnika svoga ceha! svoga stalea! kao supruga! podanika! kao ovjeka i kao dobrog
kr$anina. 8oljan sam ti dati tu lekciju na vlastiti tro$ak! jer sam danas! i" odredenih ra"loga!
raspoloen "a tro$enje! i! tko "na! moda e me jednoga dana sjeanje na ovaj pri"or donekle
ra"vedriti. *o! nemoj misliti da me moe$ nadmudriti? *os iuseppea Baldinija je star! ali je
istanan! dovoljno istanan da odmah nanju$i i najmanju ra"liku i"medu tvoje mje$avine i
ovog par)ema ovdje ; ree i pri tom i"vue rupi natopljen A,morom i +sihomB i mahne
njime pod renouilleovim nosom. ; +ridi! najbolji pari$ki nosu? +ridi ovom stolu i pokai
$to "na$? *o! pa"i da mi ni$ta ne prevrne$ i ne sru$i$? *e diraj ni$ta. *ajprije u se pobrinuti
"a vi$e svjetla. Zelimo veliko osvjetljenje "a taj mali pokus! "ar ne
' rekav$i to! u"me jo$ dva svijenjaka! koja su stajala na rubu velikog hrastova stola! te ih
pripali. #loio ih je sva tri jedan pokraj drugoga po duljini stola s druge strane! odmakao koe!
oslobodio srednji dio stola. +otom je s jednog malog stalka mirnim i br"im kretnjama donio
pribor potreban "a rad ; veliku trbu$astu bocu "a mije$anje
tekuine! stakleni lijevak! pipetu! malu i veliku men"uru ; i sve lijepo poredao ispred sebe na
hrastovoj ploi.
renouille se u meduvremenu odlijepio od vrata. Jo$ "a Baldinijeva kienog govora nestalo je
sve njegove ukoenosti! napetog vrebanja! obu"davanja. @uo je samo pristanak! samo AdaB! s
likovanjem djeteta koje je sebi s prkosom i"borilo dopu$tenje i )uka na ogranienja! uvjete i
moralne opomene $to su s time pove"ane. #tojei opu$ten! prvi put vi$e nalik na ovjeka nego
na ivotinju! strpljivo je podnio ostatak Baldinijeve tirade "najui da je ve svladao ovjeka
koji mu je upravo popustio.
1ok je Baldini jo$ ra"mje$tavao svijenjake na stolu! renouille se ve u$uljao u tamu
radionice! u dio gdje su stajali regali sa skupocjenim esencijama! uljima i tinkturama i! voden
sigurnim nosom! "grabio s polica potrebne boice. Bilo ih je ukupno devet% esencija od
naranina cvijeta! limetino ulje! klinievo i ruino ulje! ekstrakt jasmina! bergamota i
rumarina! mo$usova tinktura i stiraksov bal"am. #ve ih je skinuo i poredao na rubu stola.
*aposljetku je jo$ dovukao balon sa stopostotnim alkoholom. Zatim je stao i"a Baldinija koji
je jo$ s pobonom pedanterijom slagao posude "a mije$anje! ovu bocu pomaknuo malo
ovamo! onu jo$ malo onamo! kako bi sve bilo u onom redu na koji je odavna navikao i da bi
sve bilo najpovoljnije osvijetljeno ; pa je ekao! drhtei od nestrpljivosti! da se starac udalji i
njemu ustupi mjesto.
; 2ako? ; ree napokon Baldini i odmakne se. ; Ovdje je poredano sve $to ti treba "a
tvoj. . . ; na"ovimo ga blagonaklono AeksperimentomB. *emoj mi ni$ta ra"biti! ni$ta proliti?
Jer! "apamti! ove tekuine! s kojima ti sada smije$ raditi pet minuta! tako su skupocjene i
rijetke da ih vi$e nikada nee$ drati u rukama u takvom koncentriranom obliku?
; 9oliko da vam napravim! maitre ; upita renouille.
; =to napraviti. . . ; upita Baldini koji jo$ nije dovr$io svoj govor.
; 9oliko par)ema ; "agrake renouille. ; 9oliko tog par)ema elite imati #mijem li do
vrha napuniti ovu debelu bocu ; ' pokae prstom bocu "a mije$anje! koja je! be"
pretjerivanja! mogla primiti tri litre tekuine.
; *e! ne smije$? ; povie Baldini i"be"umljeno! a i" njega je vikao strah! duboko
ukorijenjen i spontan! "bog rasipanja njegove imovine. ' kao da se "astidio tog krika $to ga je
ra"otkrio! Baldini odmah "atim "aurla% ; ' ne smije$ mi upadati u rije? ; da bi potom
nastavio mirnijim! podsmijehom obojenim glasom% ; =to e nam tri litre par)ema koji ni
jedan ni drugi ne cijenimo Zapravo bi bilo dovoljno pola mjerice. Budui da se takve male
koliine ne mogu tono mije$ati! dopustit u ti da "a poetak napuni$ treinu ove boce.
; 1obro ; ree renouille. ; *apunit u treinu ove boce A,morom i +sihomB! ali!
maitre Baldini! napravit u ga na svoj nain. *e "nam da li je to u skladu s pravilima "anata!
jer ih ne "nam! ali u ga napraviti na svoj nain.
; '"voli? ; ree Baldini koji je "nao da u tom poslu nema AmojihB ili AtvojihB naina! nego
samo jedan! jedan jedini mogui nain "a dobivanje konane koliine! to jest da se s
po"navanjem )ormule i odgovarajuim preraunavanjem proi"vede najtonije odmjeren
koncentrat ra"nih esencija! koji se nakon toga mora Aspirituali"iratiB alkoholom! ponovno u
tonom omjeru koji varira od jedan naprama deset do jedan naprama dvadeset! da bi se dobio
gotov par)em. Znao je da drugih naina nema. #toga mu se ono $to mu se odigravalo pred
oima i $to je najprije promatrao s podrugljivom su"drano$u! "atim "bunjeno i naposljetku s
nemonim "aprepa$tenjem! moralo initi pravim udom. ' taj se pri"or ure"ao u njegovo
pamenje tako duboko da ga do kraja ivota nije "aboravio.
15
@ovjeuljak je najprije otepio balon s alkoholom. 3uio se da podigne te$ku posudu.
3orao ju je podii gotovo do visine glave! jer je na toj ra"ini stajala mije$alica sa staklenim
lijevkom kro" koji je! be" mjerice! ulijevao alkohol neposredno i" balona. Baldini se stresao
od tolike nesposobnosti% momak nije samo okrenuo naglavce svjetski poredak u par)imeriji
poinjui s otapalom! a ne s koncentratom koji je trebalo otapati! nego je i )i"iki tome jedva
bio dorastao? 1rhtao je od napora! i Baldini je svakog trenutka mislio kako e se te$ki balon
ra"biti i smrskati sve na stolu. #vijee! "aboga! pomisli on! svijee? *e$to e eksplodirati!
moja e kua i"gorjeti. . .? ' ve htjedne priskoiti i odu"eti tom ludaku balon kadli ga je
renouille sam spustio! stavio balon neokrnjen na pod i ponovno ga "aepio. U boci "a
mije$anje talasala se bistra tekuina ; nije prolio ni kapi. renouille je predahnuo nekoliko
trenutaka i pri tom mu se lice tako o"arilo kao da je ve obavio najmuniji dio posla. , "atim
je nastavio raditi s takvom br"inom da ga je Baldini jedva slijedio oima! a kamoli ra"abrao
redoslijed ili barem nekakvu pravilnost u toku postupka.
renouille je na i"gled nasumce u"imao )lakone s mirisnim esencijama! poredane na stolu!
br"o i"vlaio staklene epove! sekundu ih drao pod nosom! "atim i"lijevao i" ovoga! kapao i"
onoga! $trcnuo malo tekuine i" tree boice u lijevak i tako dalje. +ipetu! epruvetu! men"uru!
liicu i $tapi "a mije$anje ; sav pribor kojim par)imer upravlja sloenim postupkom
mije$anja ; renouille nije ni taknuo. @inilo se kao da se igra! poput djeteta koje ne$to
mijesi i muka! te od trave! vode i blata kuha nekakav gro"ni uvarak i tvrdi da je to juha. 1a!
poput djeteta! pomisli Baldini& odjednom i"gleda kao dijete! usprkos grubim $akama! usprkos
narova$enu licu punom oiljaka i kvrgavu starakom nosu. 3islio sam da je stariji nego $to
jest! a sad mi i"gleda mladi! kao da su mu trietiri godine& nalikovao je na onu nepristupanu!
neshvatljivu! svojeglavu djecu koja! toboe naivna! misle samo na sebe! koja ele despotski
podrediti sve na svijetu! a to bi i uinila kad bi im se dopustilo da provode svoju
megalomansku volju i kad ih se najstroim odgojnim mjerama ne bi malopomalo
discipliniralo i ra"vilo u potpune linosti koje mogu vladati sobom. 2akvo )anatino dijete
skrivalo se u tom momku koji je "aarenih oiju stajao kod stola i "aboravio sve oko sebe!
oito i ne "najui da u radionici jo$ ne$to postoji osim njega i tih boica $to ih je br"o i
nevje$to primicao lijevku da bi "amije$ao svoj ludaki bukuri$ "a koji e poslije sasvim
sigurno tvrditi ; ali i u to vjerovati? ; da je i"u"etni par)em A,mor i +sihaB. Baldinija je
podila"ila je"a dok je pri drhtavom svjetlu svijea promatrao to bie kako sve radi stravino
naopako i stravino samosvijesno. 2akvih bia ; ra"mi$ljao je! i odjednom osjetio ponovno
tugu i jad i gnjev kao kad je u smiraj dana promatrao grad u crvenom odsjaju ; takvih bia
prije nije bilo& bija$e to posve novi primjer roda koji je mogao nastati samo u tom bolesnom!
trulom ra"doblju. . . *o! nauit e on njega pameti! tog umi$ljenog balavca? +oka"at e mu
svoje! poslije te smije$ne predstave! pa e pobjei poput pogrbljene hrpice bijede kakav je i
do$ao. Olo$? 1anas se vi$e ne smije$ ni s kim upustiti! jer sve vrvi od tog glupavog olo$a?
Baldini bija$e tako "aokupljen svojim unutarnjim gnjevom i odvratno$u prema vremenu u
kojemu je ivio da nije ni shvatio $to se dogada kad je renouille i"nenada "aepio sve
)lakone! i"vadio lijevak i" boce "a mije$anje! "grabio je "a grlo! lijevim je dlanom "atvorio i
snano protresao. 2ek kad se boca nekoliko puta okrenula u "raku! a nje"in skupocjeni sadraj
poput limunade slijevao i" trbuha u grlo i obratno! Baldini je istisnuo krik bijesa i
"aprepa$tenja.; #tani? ; "akre$ti. ; #ada je dosta? #mjesta prekini? Basta? #tavi odmah
bocu na stol i nemoj vi$e ni$ta dirati! ra"umije$ li! ni$ta vi$e? Zacijelo sam poludio kad sam
uope slu$ao te tvoje glupe brbljarije. *ain na koji postupa$ sa stvarima! tvoja sirovost! tvoja
primitivna nera"umnost poka"uju mi da si $eprtlja! neotesana $eprtlja! a povrh toga bijedni i
be"obra"ni balavac. *isi ni "a mije$anje limunade! pa ni "a prodavaa najobinije sladievine!
a kamoli "a par)imera? Budi sretan! budi "ahvalan i "adovoljan ako ti tvoj majstor dopusti da
mu i dalje muka$ tekuinu "a luenje? 1a se vi$e nisi usudio! uje$ li me 1a se vi$e nisi
usudio prijei preko praga jednog par)imera?
2ako je govorio Baldini. ' dok je jo$ govorio! prostor oko njega ve je bio "asien mirisom
A,mora i +siheB. 3iris je uvjerljiviji od rijei! i"gleda! osjeaja i volje. Od uvjerljive snage
mirisa ne moemo se obraniti! ona ula"i u nas poput "raka u na$a plua! ispunjava nas!
proima! protiv nje ne postoji sredstvo.
renouille je spustio bocu! maknuo s grla ruku vlanu od par)ema i obrisao je o rub kaputia.
Jedan! dva koraka natrag i ne"grapno previjanje njegova tijela pod udarcima Baldinijeve
bukvice bijahu dovoljni da ustalasaju "rak i pro$ire uokolo tek stvoreni miris. 8i$e i nije bilo
potrebno. Baldini je! dodu$e! jo$ bjesnio i vikao i psovao& no! sa svakim udisajem njegov je
vanjski! neprikriveni bijes sve vi$e slabio! jer ga u du$i nije mogao pothraniti. #lutio je da je
poraen! pa se stoga njegov govor naposljetku pretvorio u pra"ne patetine )ra"e. ' kad je
"a$utio i $utio neko vrijeme! nije mu vi$e ni trebala renouilleova primjedba% ; otovo je.
; 'onako je to "nao.
Usprkos tome! premda ga je sa svih strana ve opsjedao "rak otean mirisom A,mora i
+siheB! pri$ao je starom hrastovom stolu radi probe. '"vukao je i" depa! i" lijevog depa
kaputia! ist! snjenobijeli ipkasti rupi! ra"motao ga i nakapao nekoliko kapljica $to ih je
i"vukao dugom pipetom i" boce "a mije$anje. Zamahne rupiem ispruenom rukom da ga
pro"rai! a "atim ga uvjebanom i elegantnom kretnjom provue ispod nosa udi$ui miris.
1ok ga je na mahove ispu$tao! sjeo je na stolicu be" naslo
na. Bija$e jo$ tamnocrven u licu od navale gnjeva! ali je odjednom posve problijedio. ;
*evjerojatno ; mrmljao je tiho u bradu ; "aboga. . . nevjerojatno. ; ' neprekidno je gurao
nos u rupi i nju$kao i tresao glavom i mrmljao AnevjerojatnoB. Bija$e to A,mor i +sihaB!
nedvojbeno A,mor i +sihaB! mrska i genijalna mirisna smjesa A,mora i +siheB! tako tona
kopija da je ni sam +elissier ne bi mogao ra"likovati od svoga proi"voda. ; *evjerojatno. . .
3alodu$an i blijed sjedio je veliki Baldini na stolici i doimao se smije$no s rupiem u ruci
$to ga je pritiskao na nos poput prehladene djevice. Je"ik mu se sada potpuno odu"eo. *ije
vi$e mogao i"govoriti ni AnevjerojatnoB i samo je lagano kimao glavom i "urio u sadraj
mije$alice i ispu$tao monotono Ahm! hm! hm. . . hm! hm! hm. . . hm! hm! hm. . .B *akon
nekog vremena renouille se pribliio stolu! neujno poput sjene.
; Ovaj par)em nije dobar ; ree. ; 'ma vrlo lo$ sastav! ovaj par)em.
; 0m! hm! hm ; i"usti Baldini! a renouille nastavi% ; ,ko mi dopustite! maitre!
pobolj$at u ga. 1ajte mi jednu minutu pa u vam i" njega napraviti pristojan par)em?
; 0m! hm! hm ; i"usti Baldini i kimne. *e "ato $to je pristao! nego "ato $to je bio tako
nemoan i apatian da bi na sve rekao samo Ahm! hm! hmB i kimao. ' nastavio je kimati i
mrmljati Ahm! hm! hmB i nije se ni poku$avao uplesti kad je renouille drugi put poeo
mije$ati! drugi put ulio alkohol u mije$alicu! dolio ga na gotov par)em i drugi put sadraj
)lakona i"lijevao u lijevak ne obraajui panju na redoslijed i koliinu. 2ek potkraj postupka
; renouille ovaj put nije tresao bocu! nego ju je samo lagano "aljuljao poput a$e s
konjakom! moda "ato $to je imao ob"ira prema Baldinijevoj osjetljivosti! moda "ato $to mu
se ovaj put sadraj inio dragocjeniji ; dakle! tek sada kad je gotova tekuina lelujala u boci!
Baldini se trgao i" o$amuenosti i djgao! drei rupi! naravno! jo$ pod nosom kao da se eli
naoruati protiv novog napada na svoju du$u.
; otovo je! maitre ; ree renouille. ; #ada je to doista vrlo dobar miris.
; 1a! da! dobro! dobro ; odvrati Baldini i mahne mu slobodnom rukom da ode.
; Zar ga neete isprobati ; krkljao je dalje renouille. ; Zar neete! maitre *eete ga
probati
; 9asnije! sad nisam raspoloen "a probu. . . druge mi se stvari motaju po glavi. #ad idi?
0ajde?
' u"me jedan od svijenjaka! i"ide i prijede duan. renouille ga je slijedio. U$li su u uski
hodnik $to je vodio do ula"a "a poslugu. #tarac je vukao noge prema kunim vratima!
povukao "asun i otvorio ih. +omaknuo se da bi djeaka pustio van.
; #mijem li sada kod vas raditi! maitre! smijem li ; upita renouille ve stojei na pragu!
ponovno pogrbljen! ponovno vrebajui oima.
; *e "nam ; ree Baldini ; ra"mislit u. 'di?
' "atim je renouille nestao! odjednom se i"gubio! tama ga je progutala. Baldini je stajao kod
vrata i "urio u no. U desnoj je ruci drao svijenjak! u lijevoj rupi! poput ovjeka kojemu
curi krv i" nosa! a ipak se samo bojao. Br"o je stavio "asun na vrata. Zatim je spustio "a$titni
rupi s lica! gurnuo ga u dep i kro" duan se vratio u radionicu.
3iris bija$e tako boanstven da su se Baldiniju smjesta ovlaile oi. *ije ga trebao isku$ati!
samo je stajao kod radnog stola ispred mije$alice i disao. +ar)em je bio divan. U usporedbi s
A,morom i +sihomB bio je kao sim)onija u usporedbi s osamljenim cviljenjem violine. ' vi$e.
Baldini sklopi oi i osjeti kako se u njemu bude naju"vi$enije uspomene. 8idio je sebe kako
kao mladi nou $eta nasadima *apulja& vidio je sebe kako lei u "agrljaju ene s crnim
uvojcima! a na podvoju pro"ora obrise ruina grma $to se njihao na nonom vjetru& uo je tu i
tamo pjev ptica! a i" daljine gla"bu i" luke gostionice& uo je $apat tik do uha! uo Aljubim
teB i osjetio kako se od "anosa jei!
sada? sada u ovom trenutku? *aglo otvori oi i "astenje od uitka. Za ovakav par)em dosad se
nije "nalo. *ije to bio par)em koji je bolje mirisao! ni sentbon! ni toaletno sredstvo. Bija$e to
ne$to posve novo! ne$to od ega se mogao stvoriti itav novi svijet! aroban! bogat svijet! i
ovjek je u trenu "aboravljao sve odvratno oko sebe i osjeao se tako bogatim! tako
raspoloenim! tako slobodnim! tako dobrim. . .
Baldinijeve ruke presta$e se jeiti! i obu"me ga omamljujui du$evni mir. U"me kou! jareu
kou! koja je leala na rubu stola! uhvati no i i"ree je na komade. Zatim ih stavi u staklenu
kadicu i prelije ih novim par)emom. Br"o prekrije kadicu staklenom ploom! ostatak par)ema
prelije u dvije boice! prilijepi na njih etikete i napi$e na njima A*uit napolitaineB. Zatim
ugasi svijee i ode.
1ok je veerao sa enom! nije joj ni$ta ispriao! a najmanje o nepovredivoj odluci $to ju je
donio poslije podne. *i njegova ena nije pro"borila ni rijei! jer je opa"ila da je raspoloen
pa je stoga bila vrlo "adovoljna. *ije po$ao ni prijeko! u *otre1ame! kako bi "ahvalio Bogu
na vrstoi karaktera. =tovi$e! toga je dana prvi put "aboravio molitvu prije spavanja.
16
'dueg jutra krenuo je ravno rimalu. *ajprije je platio jaree koe! i to punu cijenu! ne
gundajui i nimalo se ne cjenkajui. , potom je po"vao rimala na bocu bijelog vina u 2our
d,rgent i! nakon kratka nate"anja! otkupio $egrta renouillea. *ije mu! dakako! otkrio "a$to
ga hoe i "a $to mu treba. #toga je i"mislio veliku narudbu par)imirane koe govorei da mu
je "a taj posao potreban nei"ueni pomoni radnik. +otreban mu je! kako je rekao! skroman
momak koji e iriu obavljati najjednostavnije poslove! re"ati kou i tako dalje. *aruio je jo$
jednu bocu vina i ponudio rimalu dvadeset livara od$tete "bog neugodnosti $to mu ih stvara
preu"imajui renouillea. 1vadeset livara bija$e golema svota. rimal je odmah pristao.
Oti$li su u $tavionicu koe u kojoj je! "audo! renouille ve ekao sa svojim svenjem!
Baldini je platio dvadeset livara i odmah ga poveo sa sobom "najui da je sklopio najbolji
posao u ivotu.
rimal se vratio u 2our d,rgent! takoder uvjeren da je sklopio najbolji posao u ivotu! popio
tamo jo$ dvije boce vina! oko podne se preselio u (ion dOr na drugoj obali i tako se stra$no
napio da je kasno naveer! kad je ponovno htio poi u 2our d,rgent! "amijenio -ue eo))roi
(,nier s -ue des *onaindieres! pa je! umjesto da dode ravno na +ont 3arie! kako se nadao!
na nesreu dospio na Iuai des Ormes! odakle je! koliko je dug i $irok! s licem naprijed!
pljusnuo u vodu kao da pada u meku postelju. Bio je trenutano mrtav. 3edutim! rijeci je
trebalo jo$ prilino mnogo vremena da ga s p)iine i mimo prive"anih teglenica odvue u
maticu! i tek je u ranim jutarnjim satima koar rimal ili! tonije reeno! njegovo vodom
natopljeno mrtvo tijelo nesmetano otplutalo ni"vodno! prema "apadu.
1ok je prola"ilo ispod +ont au /hangea! neujno! ne udarajui o stupove mosta! JeanBaptiste
renouille je dvadeset metara i"nad njega upravo odla"io u krevet. +ripremili su mu drveni
leaj u najskrovitijem kutu Baldinijeve radionice! koju je sada "aposjeo! dok je njegov
prija$nji ga"da plutao opruen ni" hladnu #enu. #klupao se s osjeajem ugodnosti! skupio
poput krpelja. 1ok se uspavljivao! sve se vi$e uvlaio u sebe i sveano ula"io u svoju
unutarnju tvrdavu i sanjao kako u njoj! sebi u ast! proslavlja pobjedniki pra"nik mirisa!
beskrajno orgijanje u" dim tamjana i pare i"mirne.
17
# kupnjom renouillea poeo je procvat tvrtke iuseppea Baldinija! koja je postigla
nacionalni! $tovi$e! evropski ugled. U par)imeriji na +ont au /hangeu per"ijski "vonii vi$e
nisu mirovali i aplje nisu prestajale pljuckati mirisnu vodicu.
Jo$ iste veeri renouille je morao pripraviti A*uit napolitaineB i napuniti njime veliki balon!
i u toku iduih nekoliko dana prodalo se vi$e od osamdeset )lakona. 1obar glas o par)emu
munjevito se pro$irio. /henieru su ve ispale oi od brojenja novca i boljela su ga leda od
dubokih naklona! jer su se pojavljivala visoka i najvi$a gospoda ili barem sluge visoke i
najvi$e gospode. , jednom su se ak naglo otvorila vrata tako da je sve "a"vonilo! i u
par)imeriju je u$ao lakaj gro)a d,rgensona i poeo vikati! kako samo lakaji mogu vikati! da
hoe pet boca novoga par)ema! i /henier je jo$ petnaest minuta drhtao od strahopo$tovanja!
jer je gro) d,rgenson bio intendant i ministar rata njegova velianstva i najmoniji ovjek u
+ari"u.
1ok je /henier bio sam i"loen navali kupaca u duanu! Baldini se sa svojim novim $egrtom
"atvorio u radionicu. Opravdao je /henieru okolnosti )antastinom teorijom koju je na"vao
Apodjelom rada i racionali"acijomB. odinama je strpljivo gledao! obja$njava$e Baldini! kako
+elissier i njemu slini! koji pljuju na ceh! odvraaju kupce od njega i upropa$tavaju mu
poslove. #ada je njegovu strpljenju do$ao kraj. #ada e prihvatiti i"a"ov i udariti po drskim
skorojeviima! njihovim sredstvima% svake se"one! svakog tjedna! bude li potrebno!
trijum)irat e s novim par)emom! ali s kakvim? <eli iskoristiti svu svoju kreativnu snagu. ' "a
to je potrebno! kako je govorio! da se ; samo u" pomo jednog nekvali)iciranog radnika ;
potpuno posveti proi"vodnji par)ema! dok e se /henier morati baviti samo njihovom
prodajom. 2om metodom oni e otvoriti novo poglavlje u povijesti par)imerije! pomesti
konkurenciju i nei"mjerno se obogatiti ; da! svjesno i i"riito je upotrijebio mnoinu! jer je
namjeravao dodijeliti odredeni postotak tog bogatstva svome starom i "aslunom kal)i
/henieru.
Jo$ prije nekoliko dana /henier bi takve majstorove prie smatrao "nacima poetnog
starakog ludila. A1o"rio je "a /hariteB! pomislio bi! Ajo$ malo! pa e potpuno pustiti tuak i"
ruke.B *o! sada vi$e ni o emu nije ra"mi$ljao. *ije ni stigao! jer je imao i previ$e posla!
toliko posla da je naveer od iscrpljenosti jedva bio u stanju ispra"niti prepunu blagajnu i
odvojiti svoj dio. *ije ni u snu pomislio da to nisu ista posla kad je Baldini svaki dan i"la"io
i" radionice s nekakvim novim mirisom.
, kakvi to samo bijahu rhirisi? *e samo par)emi visoke! najvi$e klase! nego i kreme i puder!
sapun! par)imirani losioni "a kosu! vodice! ulja. . . #ve $to je trebalo mirisati! mirisalo je sada
na nov i drugaiji nain! velianstvenije no ikada prije. ' na sve! doista na sve! pa i na nove
par)imirane vrpce "a kosu! kreirane jednoga dana osebujnim Baldinijevim hirom! javnost se
bacala kao opsjednuta ne pitajui "a cijenu. #ve Baldinijeve kreacije postigle su uspjeh. ,
uspjeh bija$e tako velianstven da ga je /henier primao kao prirodnu pojavu ne "animajui se
vi$e "a njegove u"roke. 1a bi moda novi $egrt ; nespretni patuljak koji je ivio u radionici
poput psa i kojega je ponekad mogao na"rijeti! kad bi majstor i"i$ao! kako u kutu radionice
pere staklenke i isti muare ; da bi taj nikogovi mogao imati nekakve ve"e s bajoslovnim
poslovnim procvatom! /henier ne bi povjerovao ni da mu je to netko rekao.
+atuljak je! dakako! imao i te kako s tim ve"e. #ve $to je Baldini donosio u duan i ostavljao
/henieru "a prodaju bilo je samo djeli onoga $to je renouille pripravljao i"a "atvorenih
vrata. Baldinija vi$e nije slu$ao njuh. 9atkad je proivljavao prave muke da odabere neko od
udesa $to ih je stvarao renouille. 2aj bi arobnjakov uenik mogao opskrbiti recepturama
sve )rancuske par)imere
a da se ne ponovi! a da ne proi"vede ni$ta manje vrijedno ili osrednje. Zapravo! ne bi ih
mogao opskrbiti )ormulama! jer je renouille isprva komponirao mirise na Baldiniju ve
dobro po"nat nain! to jest posve kaotino i u potpunoj suprotnosti s pravilima struke!
mije$ajui sastojke odoka i! na i"gled! be" repa i glave. 1a bi tu suludu metodu barem shvatio!
ako je ve nije mogao nad"irati! Baldini je jednoga dana "atraio od renouillea da se u
pripravljanju smjesa poslui vagom! mjericom i pipetom! pa makar ih smatrao nepotrebnima&
da se navikne primjenjivati alkohol kao otapalo koje se dodaje tek kasnije! a ne kao mirisnu
tvar! i "aklinjao ga Bogom da radi polako! smireno i polako! kako dolikuje obrtniku.
renouille ga je poslu$ao. Baldini je tek tada uspio slijediti pojedine radnje Amajstora
vilenjakaB i sve "apisati. #jedio je pokraj renouillea s papirom i perom! neprekidno ga
upo"oravajui da uspori! "apisujui koliko grama ovoga! do koje crte na mjerici onoga! koliko
kapljica nekog treeg sastojka odla"i u bocu "a mije$anje. *a taj neobini nain i Baldini se
naknadnom anali"om postupka napokon uspio domoi recepture "a sinte"u mirisa. 9ako je
renouille be" nje mogao pripravljati svoje par)eme! bija$e "a Baldinija i dalje "agonetka!
$tovi$e udo! ali je barem uspio svesti udo na )ormulu i time donekle smiriti svoj duh koji je
edao "a pravilima i sauvati svoju vi"iju svijeta par)ema od potpunog rasula.
3alopomalo i"mamio je od renouillea recepte "a pripravljanje svih par)ema $to ih je dotad
i"umio! a naposljetku mu je ak "abranio pripravljanje novih mirisa be" njegove! Baldinijeve!
prisutnosti i s perom i papirom argusovskim je oima pratio proces korak po korak i sve
"apisivao. #voje bilje$ke! koje su ubr"o prerasle u tucete i tucete )ormula! prepisivao bi
savjesno! krasopisom! u dvije ra"liite knjiice% jednu je "akljuao u se)! a drugu je
neprekidno nosio sa sobom i nou s njom spavao. +ruala mu je sigurnost. #ada je i on
mogao! ako je htio! sam stvarati renouilleova uda koja su ga! kad ih je prvi put doivio!
duboko potresla. 8jerovao je da e sa svojom "birkom pisanih )ormula moi svladati
opinjenost stra$nim stvaralakim kaosom $to je i"virao i" dna du$e njegova $egrta. Osim
toga! i injenica $to se vi$e nije samo tupo divio! nego promatrajui i "apisivajui sudjelovao
u stvaralakom inu! smirivala je Baldinija i jaala njegovo samopou"danje. *akon nekog
vremena poeo je vjerovati da i sam bitno doprinosi uspje$nosti pro)injenih mirisa. ' im ih je
sve upisao u svoje knjiice $to ih je uvao u tre"oru i u njedrima! nije vi$e uope dvojio da su
oni iskljuivo njegovi.
*o i renouilleu je koristila disciplina koju mu je Baldini nametnuo u postupku pripravljanja
mirisa. 1odu$e! mogao je i be" nje. *ije nikada morao traiti neku staru )ormulu da bi
ponovno proi"veo par)em nakon nekoliko tjedana i mjeseci! jer mirise nije "aboravljao. *o!
obave"nom primjenom mjerice i vage nauio je je"ik par)imerije i nagonski osjetio da mu
"nanje tog je"ika moe koristiti. Za nekoliko tjedana renouille nije svladao samo imena svih
mirisnih tvari u Baldinijevoj radionici! ve je mogao napisati i )ormule svojih par)ema! ali i
tude )ormule i recepte pretvarati u par)eme i druge par)imirane proi"vode. ' vi$e od toga?
+o$to je nauio i"raavati svoje par)imerske "amisli u kapljicama i gramima! pokusni
me:ukoraci nisu mu vi$e bili ni potrebni. 9ad bi mu Baldini naloio da kreira novi miris "a
rupie! sachete ili "a $minku! renouille ne bi vi$e odmah posegnuo "a )lakonima i pra$cima!
nego bi samo sjeo "a stol i najprije napisao )ormulu. #astavljanjem )ormule pro$irio je put
vlastite spo"naje od ol)aktivne predodbe do gotovog par)ema. Za njega je to bio dulji put. U
oima svijeta! to jest u Baldinijevim oima! bija$e to ipak napredak. renouilleova uda
ostala su ista. *o! opskrbiv$i ih receptima odu"eo im je strah $to su ga ulijevala! a to bija$e
korisno. =to je renouille bolje svladavao obrtnike pote"e i postupke! $to se normalnije "nao
i"ra"iti uobiajenim par)imerijskim je"ikom! njegov ga se majstor manje bojao i sumnjao u
njega. Baldini ga je! dodu$e! jo$ smatrao osobom neobino darovita njuha! ali ne vi$e drugim
Frangipanijem ili ak neugodnim arobnjakom! a renouilleu je to i te kako odgovaralo.
+ravila "anata sluila su mu kao dobrodo$la kamu)laa. Uspio je potpuno smiriti Baldinija
primjernim postupcima pri vaganju sastojaka! laganim okretanjem boce "a mije$anje!
kapanjem par)ema na bijele pokusne rupie. Znao ih je ve tako pro)injeno protresti i
elegantno ih provui ispred nosa! gotovo poput majstora. , povremeno je! u dobro
promi$ljenim vremenskim ra"macima! pravio gre$ke! ali tako da ih je Baldini morao
"amijetiti% "aboravio bi )iltrirati! krivo bi podesio vagu! napisao u )ormuli besmisleno visok
postotak ambrine tinkture... dopu$tao da ga se prekori "bog gre$aka i "atim ih najrevnije
ispravljao. 2ako je uspio Baldinija obmanuti da se ipak sve! na kraju krajeva! odvija kako
treba. 2a nije htio "astra$iti starca. 0tio je doista od njega uiti. 1akako! ne pripravljanje
par)ema! ne ispravnu kompo"iciju nekog mirisa! ne! naravno? *a tom ga podruju nitko na
svijetu nije mogao ni$ta nauiti! a sastojci u Baldinijevoj par)imeriji ne bi ni priblino bili
dovoljni "a ostvarenje njegova sna o doista velikom par)emu. Ono $to je mogao ostvariti kod
Baldinija bilo je igrarija prema predodbama o mirisima $to ih je nosio u sebi i koje je
jednoga dana namjeravao kreirati. *o! "nao je da su mu "a to potrebna dva bitna uvjeta% jedan
bija$e pla$t gradanskog statusa! ili barem statusa kal)e! jer bi se pod njegovim okriljem mogao
predati svojim pravim strastima i nesmetano teiti svom cilju. 1rugi bija$e po"navanje
"anatskih postupaka kojima se mirisne tvari proi"vode! i"oliraju! koncentriraju! kon"erviraju i
tek time pripremaju "a u"vi$eniju primjenu. renouille je! dodu$e! imao "aista najbolji nos na
svijetu! koliko analitiki toliko i vi"ionarski! ali jo$ nije ra"vio sposobnost da "biljski ovlada
mirisima.
18
' stoga se dobrovoljno dao poduavati vje$tini kuhanja sapuna i" svinjske masti!
$ivanja rukavica od perive koe! pripravljanja pudera od p$eninog bra$na i tucanih badema i
usitnjenog korijenja 'jubica. 8aljao je par)imirane svijee od drvenog uglja! salitre i piljevine
od sandalovine. +ripravljao istonjake pastile od i"mirne! ben"ojeve smole i jantarova praha.
3ijesio tamjan! $elak! vetiver i cimet u kuglice "a kadenje. Usitnjavao i prosijavao poudre
imperiale od mljevenih ruinih latica! lavandina cvijeta! kore cascarille. 3ije$ao $minke!
bijele i modre! te oblikovao masne $tapie u grimi"ne rueve "a usne. +roi$avao naj)iniji
pra$ak "a nokte i kredu "a "ube s okusom metvice. +ripravljao tekuine "a kovranje perika!
kapljice protiv bradavica i kurjih oiju! bjelila "a pjege na koi i ekstrakt beladone "a oi!
mast od $panjolske mu$ice "a gospodu i toaletni ocat "a dame. . . Uio je pripravljanje svih
moguih vodica i pra$kova! toaletnih i ko"metikih sredstava! ali i mije$anje ajeva! mirodija!
likera! rasola i ostaloga ; ukratko! sve golemo naslije:eno "nanje $to mu ga je Baldini
mogao prenijeti! ne alei se i uspje$no! premda ne s osobitim "animanjem.
*o "ato je s velikim "animanjem slu$ao kad ga je Baldini uio kako se pripravljaju tinkture!
ekstrakti i esencije. *eumorno je tije$tio je"gre gorkog badema u punoj pre$i ili tucao
mo$usova "rnca ili sjeckao grumene ambre ili strugao korijenje ljubice da bi te strugotine
"atim digerirao u naji$em alkoholu. Upo"nao se s primjenom lijevka kojim se odvaja isto
ulje i" ispre$ane limunove kore od mutnog ostatka. *auio je su$iti aromatske biljke i cvijee
na metalnim re$etkama na toplim i sjenovitim mjestima i kon"ervirati $u$kavo li$e u loncima
i u $krinjama "apeaenima voskom. #vladao je vje$tinu prei$avanja pomada! pripravljanja
in)u"a! )iltriranja! koncentriranja! bistrenja i rekti)iciranja.
Baldinijeva radionica nije! naravno! bila pogodna "a proi"vodnju cvjetnih i "ainskih eterinih
ulja u pravom smislu rijei. U +ari"u bi ionako bilo vrlo te$ko nai potrebne koliine svjeih
biljaka. *o! kad bi se na trnici "a male novce mogla nabaviti al)ija! metvica ili sjemenke
anisa! ili kad bi stigla vea po$iljka lukovica perunike ili odoljenova korijenja! kumina!
mu$katnog ora$ia ili suhog karan)ilova cvijeta! u Baldiniju bi se probudila njegova
alkemiarska ica! i"vadio bi svoj veliki kotao! bakreni destilacijski kotao na koji je bio
privr$en konden"acijski lonac ; kotao s tako"vanom maurskom glavom! kako bi Baldini
ponosno objavio ; u kojemu je jo$ prije etrdeset godina na junim padinama (igurije i na
visovima (uberona destilirao lavandu na otvorenom. ' dok je renouille usitnjavao sirovinu
"a destilaciju! Baldini je gro"niavo loio; jer je br"a preradba bila al)a i omega toga posla
; "idano ognji$te na koje bi stavio bakreni kotao i dno dobro prelio vodom. Ubacio bi u
posudu usitnjene biljke! "aepio prikljuke dvostruke maurske glave i pripojio dvije cjevice
"a dovod i odvod vode. 2u ra)iniranu konstrukciju "a hladenje vodom! obja$njavao je! ugradio
je sam tek poslije! jer se u svoje vrijeme! naravno! hladilo na otvorenom! samo
provjetravanjem. Zatim je puhao da bi rasplamsao vatru.
3alopomalo u kotlu bi poelo kljuati! a nakon nekog vremena poeo bi i" tree cijevi na
maurskoj glavi istjecati destilat ; najprije polako! u kapljicama! "atim u mla"u! tankom
poput niti ; slijevajui se u )lorentinsku bocu koju bi Baldini postavio isppd kotla. 1estilat
se isprva doimao neugledno! poput rijetke! mutne juhe. *o! malopomalo! osobito kad bi
Baldini napunjenu bocu mirno uklonio i "amijenio novom! mutna se kapljevina odvajala na
dvije ra"liite tekuine% dolje se sakupljala cvjetna ili aromatina voda! a gore je plivao debeo
sloj ulja. 9ad bi se opre"no! kro" donje kljunasto grlo )lorentinske boce! iscijedila samo
cvjetna voda njena mirisa! ostalo bi isto ulje! esencija! snani mirisavi princip biljke.
renouille je bio opinjen postupkom. ,ko je i$ta u ivotu moglo u njemu rasplamsati
odu$evljenje ; dakako! ne vidljivo! nego skriveno! poput "anosa $to gori hladnim plamenom
; tada je to bio upravo taj postupak koji je vatrom! vodom i parom i domi$ljatom aparaturom
odu"imao stvarima mirisnu du$u. 2a mirisna du$a! eterino ulje! bija$e ono najbolje u njima!
jedino $to je u njemu budilo "animanje. Ostaci be" duha ; cvjetovi! li$e! kora! plod! boja!
ljepota! ivost i tko "na $to li se jo$ suvi$noga krilo u njima ; ostavljali su ga ravnodu$nim.
Bijahu to samo ljuska i balast. ' trebalo ih je odbaciti.
# vremena na vrijeme! kad bi se destilat ra"bistrio poput vode! skidali bi kotao s vatre! otvarali
ga i istresali raskuhani ostatak. Bija$e mlohav i be"bojan poput raskva$ene slame! poput
i"blijedjelih kosti malih ptica! poput prekuhanog povra! blijed i vlaknast! gnjecav! gotovo
neprepo"natljiv! odbojan poput le$a i skoro potpuno li$en svoga mirisa. Bacali su ga kro"
pro"or u rijeku. Zatim bi ponovno punili kotao svjeim biljkama! dolijevali vodu i stavljali
kotao nad ognji$te. ' ponovno bi u kotlu "akljualo! i ponovno bi ivotni sok potekao i"
biljaka u )lorentinsku bocu. ' tako bi to esto trajalo cijelu no. Baldini je pa"io na vatru!
renouille motrio boce! a u meduvremenu se ni$ta vi$e nije moglo raditi.
#jedili su na klupicama oko vatre! u vlasti ne"grapne kace! obojica opinjeni! pa makar i"
posve ra"liitih ra"loga. Baldini je uivao u aru vatre i u treperavom crvenilu plamena i
bakra! neobino je volio pucketanje i"garajueg drveta i klokotanje u kotlu! jer ga je sve to
podsjealo na dobra stara vremena. 2ada se ovjek imao ime "anositi? 1onio bi i" duana
bocu vina jer je od vruine oednio! a pijenje vina! pa i ono bija$e kao prije. , "atim bi poeo
priati prie! i" onoga doba! beskrajno. O ratu "a $panjolsku ba$tinu ijem je ishodu odluno
pridonio borei se protiv ,ustrijanaca& o kami"arima s kojima je pretvorio #evensko gorje u
nesigurno podruje& o keri jednog hugenota
koja mu se! opinjena mirisom lavande! pokorila& o $umskom poaru $to ga je "amalo i"a"vao
i koji bi se "acijelo bio pro$irio cijelom +rovansom! sigurno kao amen u Oena$u! jer je puhao
jak mistral& o destilaciji je takoder pripovijedao! neprekidno je ponavljao tu priu! o destilaciji
na otvorenom! nou! pri mjeseini! u" vino i pjesmu cvraka! i o lavandinu ulju $to ga je pri
tom proi"veo! tako )inom i jakom da su ga plaali srebrom& o naukovanju u enovi! o svojim
dugogodi$njim lutanjima! i o gradu rasseu u kojemu ima toliko par)imera koliko drugdje
postolara! a medu njima i tako bogatih da ive poput prineva u rasko$nim kuama sa
sjenovitim vrtovima i terasama i blagovaonicama obloenima drvetom! u kojima jedu i"
porculanskih tanjura i "latnim priborom i tako dalje. . .
2akve je prie pripovijedao stari Baldini i pio vino! pa bi mu se obra"i "ajapurili od vina! od
vatre i od "anosa. *o! renouille! koji bi sjedio podalje u sjeni! nije ga uope slu$ao. *isu ga
"animale prie i" starih dana! samo ga je animao novi postupak. *eumorno je "urio u cjevicu
na glavi kotla i" koje je tankim mla"om i"la"io destilat. ' "urei tako! "ami$ljao je sama sebe
kao kotao u kojemu kljua kao u ovome i i" kojega i"vire destilat kao i ovdje! samo bolji! nov!
neobian! destilat od onih i"u"etnih biljaka $to ih je gajio u svojoj du$i! koje su u njoj cvjetale
i koje nitko osim njega nije omirisao i koje bi svojim par)emom mogle pretvoriti cijeli svijet u
mirisni raj "emaljski gdje bi mu ivot u ol)aktivnom smislu bio donekle podno$ljiv. Zami$ljao
je sebe kao veliki kotao $to preplavljuje svijet vlastitim destilatima i predavao se tom snu.
*o! dok je Baldini! raspaljen vinom! nastavio pripovijedati sve ra"u"danije prie o tome kako
je prije bilo i sve se otvorenije predavao svom odu$evljenju! renouille se br"o oslobodio
bi"arnih ma$tarija. *ajprije je odagnao predodbu o velikom kotlu i stao ra"mi$ljati kako e
steena "nanja iskoristiti u stvarnije svrhe.
19
*edugo "atim postao je strunjak "a destilaciju. Otkrio je ; i pri tom mu je vi$e
pomogao nos nego Baldinijeva pravila ; da vruina vatre presudno utjee na kvalitetu
destilata. #vaka biljka! svaki cvijet! svako drvo i svaka uljarica "ahtijevali su posebni
postupak. @as je trebalo ra"viti najjau paru! as je trebalo samo umjereno kljuati! a neko je
cvijee da6(aloLrejodLsebe tekkad bi se A"nojiloB na najslabijem plamenu.
+ripravljanje je takoder bilo vano. 3etvica i lavanda mogle su se destilirati u itavim
svenjiima. Ostale biljke trebalo je paljivo odabrati! rastrgati! isjeckati! istrugati! "drobiti ili
ak obraditi kao kom prije stavljanja u bakreni kotao. *eke se nisu ni mogle destilirati! i to je
najvi$e drailo renouillea.
9ad je ustanovio kako renouille sigurno vlada aparaturom! Baldini mu je potpuno prepustio
kotao! i renouille je tu slobodu obilato iskoristio. 1ok je danju pripravljao par)eme i druge
mirisne i "ainske proi"vode! nou se iskljuivo bavio tajanstvenom vje$tinom destiliranja.
0tio je proi"vesti posve nove mirisne tvari kako bi pripravio barem neke od mirisa $to ih je
nosio u sebi. U poetku je ak donekle i uspijevao. +o$lo mu je "a rukom da proi"vede ulje i"
koprivina cvijeta i i" sjemenki divljeg hrena! te vodicu i" tek oguljene ba"gine kore i i" tisinih
granica. 1estilati nisu! dodu$e! mirisom gotovo ni nalikovali na poetnu sirovinu! ali su ipak
bili "animljivi "a dalju preradbu. Bilo je! dakako! i tvari kod kojih taj postupak uope nijc
uspijevao. 2ako je! na primjer! renouille poku$ao destilacijom dobiti miris stakla!
giinastohladni miris glatka stakla $to ga obini ljudi uope nisu "apaali. *abavio je
pro"orsko staklo i staklo "a boce! preradio ga u velikim komadima! u krhotinama! smrvljeno i
u prahu! ali nije postigao ni najmanjeg uspjeha. 1estilirao je mjed! porculan i kou! ito i
$ljunak. ' samu "emlju je destilirao. 9rv i drvo i svjeu ribu. 8lastitu kosu. *aposljetku je
destilirao i vodu! sensku vodu! smatrajui je vrijednom panje "bog osebujna "adaha. 3islio
je da e s pomou kotla moi i" tih tvari i"mamiti njihov karakteristini miris kao i" majine
du$ice! lavande i kimovih sjemenki. 3edutim! nije "nao da je destilacija samo postupak "a
odvajanje mije$anih supstancija na pojedine postojanije i nepostojanije sastojke i da se u
par)imeriji primjenjivala samo "a odjeljivanje hlapljivog eterinog ulja od ostataka slabijeg ili
nikakva mirisa. 9od supstancija koje ne sadre eterino ulje destilacija bija$e potpuno
besmislen proces. *ama! dana$njim ljudima! koji po"najemo )i"iku! odmah je to jasno. *o!
renouille je do te spo"naje do$ao mukotrpnim radom nakon dugog ni"a jalovih pokusa.
3jesecima je sjedio noi i noi kod kotla i na sve mogue naine nastojao proi"vesti posve
nove mirise! mirise kakvih u koncentriranom obliku jo$ nije bilo na svijetu. *o! re"ultat svega
bilo je samo nekoliko smije$nih biljnih ulja. '" dubokog i nei"mjerno bogatog vrela svojih
predodbi nije uspio i"vui ni kapljicu konkretne mirisne esencije! a od svega $to je njuhom
"ami$ljao nije uspio proi"vesti ni atoma.
+o$to se suoio s neuspjehom! prekinuo je pokuse i smrtno se ra"bolio.
20
Zgrabila ga je vruica koja je prvih dana bila popraena "nojenjem! a poslije! kad vi$e
ni pore na koi nisu dostajale! osuo se nebrojenim bubuljicama. 2ijelo su mu prekrili crveni
mjehurii. 3nogi su prsnuli! pa se i" njih i"lio vodenasti sadraj da bi se "atim ponovno
napunili. 1rugi su i"rasli u prave ireve! bubrili i crvenjeli i otvarali se poput kratera rigajui
gust gnoj i krv pomije$anu sa slu"i. *akon nekog vremena renouille je nalikovao na
muenika $to su ga kamenovali i"nutra! sa stotinama gnojnih ra
na.
Baldini se! dakako! "abrinuo. *ije mu nimalo godila pomisao da i"gubi svoga dragocjenog
$egrta ba$ u trenutku kad se spremao pro$iriti trgovinu i"van granica glavnoga grada! $tovi$e!
i"van granica drave. *aime! narudbe novih mirisa! "a kojima je +ari" poludio! sti"ale su sve
e$e ne samo i" provincije nego i s ino"emnih dvorova! pa se Baldini bavio mi$lju da osnuje
)ilijalu u Faubourg #aint,ntoineu kako bi "adovoljio potranju! pravu malu manu)akturu u
kojoj e se en gros pripravljati mirisi s najboljom prodom i u kojoj e "godne mlade djevojke
en gros puniti mirisima "godne )lakonie i oda$iljati ih u 0olandiju! >nglesku i u *jemako
carstvo. Za majstora sa stalnim boravi$tem u +ari"u takav pothvat nije bio ba$ u skladu sa
"akonom! ali je Baldini u najnovije vrijeme poeo uivati "a$titu ljudi visoka poloaja! koju je
postigao svojim pro)injenim mirisima ne samo kod intendanta! nego i kod vanih linosti
poput monsieura carinskog "akupnika +ari"a i jednog lana kraljevskog ministarstva "a
)inancije i pokrovitelja uspje$nih tvrtki kakav je! primjerice! bio gospodin Fevdeau de Brou.
+otonji mu je ak dao naslutiti da bi mogao dobiti i kraljevsku privilegiju! a bo'je nije mogao
poeljeti jer je time mogao i"bjei svako dravno i cehovsko tutorstvo! rije$iti se svih
poslovnih briga i stei vjeno jamstvo neospornog i sigurnog blagostanja.
9ovao je jo$ jedan plan! koji mu je bio jo$ miliji od projekta manu)akture u Faubourg
#aint,ntoineu! koja je ipak bila "ami$ljena "a proi"vodnju robe koju je svatko mogao kupiti!
ako ve ne serijskih artikala% htio je "a odabrani broj kupaca vi$eg i najvi$eg poloaja kreirati
osobne par)eme! koji e! poput odjee po mjeri! pristajati samo jednoj osobi! koji e smjeti
upotrebljavati samo jedna osoba i nositi samo nje"ino presvijetlo ime. U ma$ti je ve vidio
A+ar)um de la 3arCuise de /ernavB! A+ar)um de la 3arechale de 8illarsB! A+ar)um du 1uc
d,iguillonB i tako dalje. #anjao je o A+ar)um de 3adame la 3arCuise de
+ompadourB! pa i o A+ar)um de #a 3ajeste le -oiB u preci"no bru$enom ahatnom )lakonu!
optoenom ci"eliranim "latom! s imenom Aiuseppe Baldini! par)imerB! ugraviranom s
unutarnje strane podnoja! na skrivenom mjestu. 9raljevo i njegovo ime na jednom predmetu.
>to! kakvim se velianstvenim predodbama u"nosio Baldinii , sad se renouille ra"bolio.
+remda se rimal! Bog mu dao du$i lako! bio "akleo da renouille nije nikad bolovao! da
moe sve i"drati! pa ak i crnu smrt. 9ad eto ti ga odjednom smrtno bolesnog! kao grom i"
vedra neba? =to ako umre ro"no? 2ada e s njim umrijeti i velianstveni planovi o
manu)akturi! o "godnim mladim djevojkama! o privilegiji i o kraljevskom par)emu.
#toga je Baldini odluio da isku$a sve mogue kako bi spasio dragocjeni ivot svoga $egrta.
Zapovjedio je da presele renouillea i" leaja u radionici u istu postelju na gornjem katu
kue. *aredio da mu postelju presvuku damastom. ' sam je pomagao pri no$enju bolesnika
uskim stubi$tem premda su mu se nei"recivo gadile bubuljice i gnojni irevi. Zapovjedio je
eni da mu skuha koko$ju juhu s vinom. +oslao je po najuglednijeg lijenika u etvrti! nekog
+rocopea kojemu je trebalo unaprijed platiti ; dvadeset )ranaka? ; kako bi se uope
potrudio da dode.
1oktor je do$ao! $iljatim prstima podigao veliku plahtu! bacio jedan jedini pogled na
renouilleovo tijelo koje je doista i"gledalo kao prore$etano te i"i$ao i" sobe i ne otvoriv$i
torbu koju je njegov pomonik neprekidno nosio "a njim. #luaj je! poeo je obja$njavati
Baldiniju! potpuno jasan. +osrijedi je si)ilitina varijanta crnih boginja i gnojnih ospica in
stadio ultimo. (ijeenje je ve stoga nepotrebno jer ne moe primijeniti pu$tanje krvi na tijelu
$to se raspada! koje je vi$e nalik na le$ nego na ivi organi"am. ' premda se jo$ ne osjea
karakteristian kuni smrad ; $to je! dodu$e! udno i rijetko s naunog gledi$ta ; moe se!
be" i najmanje dvojbe! oekivati da e pacijent i"dahnuti u iduih etrdeset i osam sati!
govorio je "akli
njui se svime na svijetu. -ekav$i to! naplatio je jo$ dvadeset )ranaka "a obavljeni posjet i
progno"u ; pet )ranaka e vratiti ako mu se prepusti le$ s klasinim simptomima radi
demonstracije ; i oprostio se.
Baldini bija$e i"van sebe. Jadikovao je i vikao od oaja. ri"ao je prste od bijesa "bog krute
sudbine. +onovno su mu se i"jalovili planovi "a velik! golem uspjeh tik pred ciljem. U svoje
vrijeme krivi su bili +elissier i njegovo dru$tvo sa svojom domi$ljato$u. , sada taj momak s
neiscrpnom "alihom novih mirisa! ta mala ni$tarija $to "lata vrijedi! koji se ba$ sada! u stadiju
poslovnog uspona! morao ra"boljeti od si)ilitinih boginja i gnojnih ospica in stadio
ultimo.Ba$ sada? Za$to nije priekao jo$ dvije godine Jo$ godinu dana 1otad ga je mogao
iscrpsti kao srebrni rudnik! orobiti kao "latnog magarca. Za godinu dana mogao je mirno
umrijeti. ,li ne? Umire sada! "a boga miloga! umrijet e u iduih etrdeset osam sati?
*a trenutak se po"abavio mi$lju da othodoasti prijeko! u *otre1ame! "apali svijeu i i"moli
od 3ajke Boje o"dravljenje "a renouillea. *o! odbacio je tu misao! jer vrijeme bija$e i
suvi$e kratko. Otrao je po tintu i papir i istjerao enu i" bolesnikove sobe. 0tio je sam bdjeti
u" renouillea. Zatim se smjestio na stolici pokraj kreveta! s listovima papira na koljenima! s
perom! vlanim od tinte! u ruci i poku$avao i" renouillea i"mamiti par)imerijsku ispovijed.
2a nee valjda! "a boga miloga! u nijemoj $utnji ponijeti sa sobom u grob blago $to ga je
nosio u sebi? *eka sada! u posljednjim asovima! povjeri oporuku u sigurne ruke kako
buduim nara$tajima ne bi bili uskraeni najljep$i mirisi svih vremena? On! Baldini! vjerno e
uvati tu oporuku! taj kanon )ormula najpro)injenijih mirisa $to ih je svijet ikad osjetio!
proslaviti je. Osigurat e renouilleovu imenu besmrtnu slavu! sam e! $tovi$e ; "akleo se
svim svecima ; najbolji od tih mirisa pokloniti kralju! u ahatnom )lakonu usadenom u
ci"elirano "lato i s ugraviranom posvetom AOd JeanBaptistea renouillea! pari$kog
par)imeraB. 2ako je govorio ili bolje reeno! $aptao Baldini u renouilleovo uho! usrdno ga
"aklinjui! neumorno mu laskajui.
*o! sve bija$e u"alud. '" renouillea je i"la"io samo vodenast sekret i krvavi gnoj. *ijemo je
leao na damastu i ispu$tao te ogavne sokove! ali svoga blaga nije odavao! ni "nanja! ni jedne
jedine par)emske )ormule. Baldini bi ga mogao "adaviti! dotui bi ga mogao! najradije bi ga
mlatio sve dotle dok i" tog umirueg tijela ne i"vue dragocjene tajne kad bi "nao da e time
ne$to postii. . . i kad se to ne bi tako i"ra"ito kosilo s njegovim mi$ljenjem o kr$anskoj
ljubavi prema blinjemu svomu.
' stoga je i dalje samo umilno $aputao i mrmljao najlaskavijim tonom gladei bolesnika i
bri$ui vlanim runicima ; ma koliko ga grdne snage to stajalo ; elo oro$eno "nojem i
ive vulkane rana! i licom mu davao vino kako bi mu odrije$io je"ik! cijelu cjelcatu no ;
u"alud. U "oru je odustao. #ru$io se iscrpljen u naslonja na drugom kraju sobe i stao "uriti!
ne ljutei se! predajui se mirno sudbini! u malo umirue renouilleovo tijelo tamo na
krevetu! koje nije mogao ni spasiti ni orobiti! i" kojeg vi$e ni$ta nije mogao i"vui i sauvati
"a sebe& mogao je samo bespomono gledati kako odla"i! poput kapetana $to gleda brod kako
tone i povlai "a sobom u dubinu sve svoje bogatstvo.
Uto se odjednom otvori$e samrtnikova usta! i on progovori glasom koji svojom jasnoom i
vrstinom nije nipo$to nagovje$tavao skora$nju smrt. ; 9aite! maitre! ima li jo$ naina!
osim ispre$avanja i destilacije! da bi se i" neke tvari dobio miris
Baldini! uvjeren da taj glas potjee i" njegove ma$te ili s drugoga svijeta! odgovori mehaniki%
; 1a! ima.
; 9ojih ; upita glas s kreveta! i Baldini naglo otvori umorne oi. renouille je nepomino
leao na krevetu. Zar je le$ govorio
; 9ojih ; ponovi glas! i ovaj put Baldini "apa"i pomicanje usana. A#ad je gotovoB!
pomisli! Asad e ispustiti du$u! bunca od gro"nice ili je u agoniji.B ' digne se! pride krevetu i
nadvije se nad bolesnika. renouille otvori oi i pogleda Baldinija onim istim neobinim
vrebajuim oima kao pri prvom susretu.
; 9ojih ; upita.
1ok mu je srce lupalo ; nije htio samrtniku odbiti posljednju elju ; Baldini odgovori% ;
'ma ih tri! sinko% len)leurage a chaud! len)leurage a )roid i len)leurage a lhuile. U mnogim su
pogledima bolji od destilacije! i njima se koristimo "a dobivanje naj)inijih mirisa% mirisa
jasmina! rue i naranina cvijeta.
; dje ; upita renouille.
; *a jugu ; odgovori Baldini. ; +ogotovu u gradu rasseu.
; 1obro ; ree renouille.
-ekav$i to! sklopi oi. Baldini se polako uspravi. Bija$e vrlo poti$ten. #akupi papire na
kojima nije napisao ni retka i ugasi svijeu. 8e je svitalo. Bio je umoran kao pas. 2rebalo bi
po"vati sveenika! pomisli on. Zatim br"o napravi desnicom "nak kria i i"ide.
renouille bija$e sve! samo ne mrtav. #amo je vrsto spavao! spavao dubokim snom i uvlaio
sokove u sebe. 3jehurii na koi ve su se poeli su$iti! gnojni se krateri "atvarati! rane
"acjeljivati. Za tjedan dana je o"dravio.
21
*ajradije bi odmah oti$ao na jug! tamo gdje se mogu nauiti novi postupci o kojima
mu je starac govorio. *o! na to! dakako! nije mogao ni pomi$ljati. 2a bio je samo $egrt! "nai
; nitko i ni$ta. Zapravo! tako mu obja$njava$e Baldini ; po$to ga je pro$la prva radost "bog
renouilleova uskrsnua ; "apravo! jo$ manje od ni$tice! jer je pravi $egrt morao imati
besprijekorno porijeklo! "nai! morao
je biti brano dijete! imati obitelj primjerenu staleu i ugovor o $egrtovanju! sve $to on nije
imao. ,ko mu on! Baldini! usprkos tome pomogne da jednoga dana stekne kal)emskj1jrisrno!
onda e to uiniti samo "bog renouilleove nesvakida$nje nadarenosti! besprijekornog
budueg pona$anja i "bog svoje beskrajne $irokogrudnosti koje se on! Baldini! ne moe rije$iti
premda mu je esto na$kodi
'spunjenje tog velikodu$nog obeanja je! dakako! dobrano potrajalo! to jest! tono tri godine.
Baldiniju su se "a to vrijeme s renouilleovom pomoi ostvarili astohlepni snovi. Osnovao
je manu)akturu u Faubourg #aint,ntoineu! probio se na dvoru svojim eksklu"ivnim
par)emima! dobio kraljevsku privilegiju. *jegovi pro)injeni mirisni proi"vodi prodavali su se
ak u +etrogradu! +alermu! 9openhagenu. #nanu mo$usovu notu jednog njegovog par)ema
cijenili su ak i u /arigradu premda su imali bog"na koliko vlastitih mirisa. Baldinijevi
par)emi takoder su mirisali u otmjenim uredima londonskog /itGja! na parmskom dvoru! na
var$avskom dvoru i u malom dvorcu gro)a od (ippe1etmolda. +o$to se ve bio pomirio time
da e starost provesti u velikoj bijedi negdje pokraj 3essine! Baldini se! sa sedamdeset godina
na ledima! u"digao do nepobitno najveeg evropskog par)imera i jednog od
najbogatijihpari$kih gradana.
+oetkom 45HK. godine ; u me:uvremenu je kupio jo$ jednu kuu pokraj svoje na +ont au
/hangeu! samo "a stanovanje! jer stara kua bija$e doslovce sve do krova natrpana sirovinama
"a mirise i mirodijama ; priopio je renouilleu da mu je voljan dati kal)ensko pismo! ali
samo u" tri uvjeta% prvo! sve par)eme! koji su nastali pod Baldinijevim krovom! ne smije
ubudue ni sam proi"voditi niti njihove )ormule dati treoj osobi& drugo! mora napustiti +ari" i
"a Baldinijeva ivota ne smije se vratiti! i tree! mora se obave"ati na apsolutnu $utnju o prva
dva uvjeta. 3ora se "akleti svim svecima! jadnom du$om svoje majke i vlastitom asti.
renouille! koji nije imao asti! a kamoli vjerovao u svece ili ak jadnu du$u svoje majke!
spremno se "akleo. Zakleo bi se svime na svijetu. +rihvatio bi sve Baldinijeve uvjete! jer je
htio dobiti to glupo kal)ensko pismo koje e mu omoguiti da neupadljivo ivi! nesmetano
putuje i "aposli se. #ve ostalo bija$e mu svejedno. Uostalom! kakvih li samo uvjeta? 1a ne
smije vi$e kroiti u +ari" =to e mu +ari" 2a po"navao je u njemu i naj"abitniji smrdljivi kut!
nosio ga u sebi kamo god bi krenuo! +ari" bija$e njegov! ve godinama. *e smije proi"voditi
Baldinijeve uspje$ne par)eme! ne smije odati nijednu )ormulu 9ao da ne moe i"umiti tisuu
drugih! isto tako dobrih i boljih! kad mu se samo prohtije. *ije mu! naravno! bilo to toga. *ije
ni namjeravao konkurirati Baldiniju ili bilo kojem gradskom par)imeru. *ije teio "a
"grtanjem novca svojim umijeem! pa ni ivjeti od njega! ako se moe ivjeti na drugi nain.
0tio se osloboditi onoga $to je nosio u sebi! ni$ta drugo nije htio! onoga $to je smatrao
vrednijim od svega $to je nudio vanjski svijet. ' stoga Baldinijevi uvjeti ne bijahu "a
renouillea nikakvi uvjeti.
U proljee je krenuo! jednog svibanjskog dana! rano ujutro. 1obio je od Baldinija malu
naprtnjau! drugu ko$ulju! dva paraarapa! veliku kobasicu! konjski pokrovac i dvadeset pet
)ranaka. 2o je mnogo vi$e no $to je obave"an dati! ree mu Baldini! pogotovu "ato $to
renouille "a temeljitu i"obra"bu kakvu je dobio nije platio ni novia "a naukovanje. +o
pravilima bio mu je duan dati dva )ranka "a popudbinu! ni$ta vi$e. 3edutim! govorio je! ne
moe "anijekati svoju velikodu$nost! ni duboku simpatiju koja se u toku godina sakupila u
njegovu srcu prema dobrom JeanBaptisteu renouilleu. Zaelip mu je mnogo sree na
putovanju! svojski ga opominjui da ne "aboravi "akletvu. 2im rijeima otpratio ga je do vrata
"a sluinad! kod kojih ga je neko i primio! i otpustio ga.
-uku mu nije pruio! dotle ipak njegova simpatija nije dosegla. *ije mu nikada dao ruku.
Openito je i"bjegavao
rci
liiki kontakt s renouilleom "bog nekakve bogoboja"ne odvratnosti! kao da se bojao da e se
"ara"iti! okaljati. #anio je kratko rekao AadieuB. renouille je samo kimnuo! pognuo se i
krenuo. *a cesti ne bija$e ni ive du$e.
22
Baldini je gledao "a njim kako $epesa mostom i prela"i otok! malen! pognut! s
naprtnjaom kao grbom na ledima! odostraga nalik na starca. +okraj "grade +arlamenta! gdje
je ulica "avijala! i"gubio ga je i" vida i osjetio i"u"etno olak$anje.
2aj mu se tip nikada nije svidao! nikada! napokon je to mogao sebi pri"nati. /ijelo vrijeme $to
ga je drao pod svojim krovom i i"rabljivao nije mu bilo ugodno. Osjeao se poput neporona
ovjeka koji prvi put ini ne$to "abranjeno! koji igra neku igru nedopu$tenim sredstvima.
1akako! opasnost da pro"ru njegovu prijevaru bija$e mala! a i"gledi na uspjeh golemi& no!
golema bija$e i nervo"a i neista savjest. ' doista! svih tih godina nije pro$ao ni dan da ga nisu
progonile neugodne misli kako na neki nain mora platiti "ato $to se spetljao s tim ovjekom.
9ad bi barem sve dobro pro$lo? bojaljivo je ponavljao istu molitvu! kad bih barem uspio
ponjeti uspjeh te smione pustolovine a da ne platim ceh? 9ad bih samo uspio? *ije pravino
$to inim! ali Bog e "amiriti na jedno oko! uvjeren sam da hoe? @esto me u ivotu strogo
kanjavao! be" ikakva povoda! bilo bi! dakle! pravedno kad bi ovaj put On bio pomirljiv. U
emu je uope moj grijeh! ako i jest grijeh Jedino u tome $to pomalo "aobila"im cehovska
pravila iskori$tavajui udesnu darovitost nekvali)iciranog pojedinca i lano predstavljam
njegovu vje$tinu kao svoju. Jedino u tome $to sam malo skrenuo s tradicionalnog puta
obrtnike vrline. Jedino u tome $to danas radim ono $to sam juer osudivao. Zar je to "loin
1rugi varaju cijelog ivota.
#amo sam nekoliko godina malo A)arbaoB. ' samo "ato $to mi se pukim sluajem pruila
jedinstvena prilika. , moda nije ni bio sluaj! moda mi je sam Bog poslao tog arobnjaka u
kuu da mi nadoknadi ponienja $to sam ih doivljavao od +elissiera i njemu slinih. 3oda
je Boja providnost i nije uperena na mene nego protiv +elissiera? 2o bi i te kako bilo
mogue? 9ako bi! "apravo! Bog mogao drugaije ka"niti +elissiera! nego da mene u"digne
#toga bi moja srea mogla biti sredstvo Boje pravednosti! pa je smijem! ak moram
prihvatiti! ne stidei se i nimalo se ne kajui...
2ako je Baldini esto ra"mi$ljao posljednjih godina! ujutro dok bi uskim stubi$tem sila"io u
duan! naveer dok bi se vraao s utr$kom! te brojio i slagao te$ke "latnike i srebrnjake u
tre"or i nou! dok je pokraj njega hrkala njegova ena ; sama kost i koa ; ne uspijevajui
"aspati od silne tjeskobe $to ga je sna$la takva srea.
*o! sada su mrane misli napokon nestale. *eugodni gost je oti$ao i nee se nikada vi$e
vratiti. *o! ostalo je bogatstvo! sauvano "a sva vremena? Baldini stavi ruku na prsa i kro"
tkaninu kaputia napipa knjiicu i"nad srca. Zapisao je u nju $est stotina )ormula! vi$e no $to
bi ih ikada mogla ostvariti cijela generacija par)imera. 9ad bi danas sve i"gubio! s tom bi se
knjiicom ve u godinu dana ponovno obogatio. 1oista! $to je jo$ mogao traiti?
Jutarnje sunce obasjavalo je "abate kua na suprotnoj strani i odraavalo se na njegovu licu!
uto i toplo. Baldini je jo$ gledao na jug! ni" ulicu u pravcu "grade +arlamenta ; naprosto
mu je godilo $to se renouilleu ne vidi vi$e ni traga? ; pa odlui! preplavljen "ahvalno$u!
jo$ danas othodoastiti u *otre1ame! baciti "latnik u $krabicu "a milodare! "apaliti tri svijee
i ospodu na koljenima "ahvaliti $to ga je obasuo tolikom sreom i po$tedio osvete.
*o! na alost! ponovno ga je ne$to sprijeilo! jer se poslije podne! ba$ kad se htio uputiti u
crkvu! pro$irio glas da su >ngle"i objavili rat Francuskoj. 2a ga vijest sa
ma po sebi nije nimalo u"nemirila. *o! budui da se upravo tih dana spremao otpremiti
po$iljku par)ema u (ondon! odgodio je posjet *otre1ame pa je oti$ao u grad da se propita o
svemu! "atim u svoju manu)akturu u Faubourg #aint,ntoineu da najprije stornira po$iljku "a
(ondon. *aveer mu je u krevetu sinula genijalna "amisao% s ob"irom na bliska ratna
ra"raunavanja "bog kolonija u *ovome svijetu odluio je lansirati novi par)em koji e
na"vati A+restige du IuebecB! herojski miris! i njegov e mu uspjeh nedvojbeno nadoknaditi
$tetu! i vi$e no $to je potrebno! "bog gubitka posla s >ngle"ima. # tim slatkim mislima u
svojoj glupoj staroj glavi! koju je poloio s olak$anjem na jastuk! ispod kojeg je s ugodom
osjeao pritisak knjiice s )ormulama! uljulja se maitre Baldini u san i iv se vi$e ne probudi.
*aime! te se noi dogodila mala katastro)a! koja je! s dunim odga:anjem! dala povoda
kraljevom ediktu o postupnom ru$enju svih kua na svim mostovima grada +ari"a% be"
oiglednog u"roka +ont au /hange se uru$io na "apadnoj strani i"medu treeg i etvrtog
stupa. 1vije kue sru$ile su se u rijeku i tako i"nenadno potonule da nikoga od ukuana nisu
mogli spasiti. *a sreu! radilo se samo o dvije osobe ; o iuseppeu Baldiniju i njegovoj eni
2eresi. +osluga je te noi imala i"la"! s do"volom ili be" nje. /henier! koji je do$ao kui pripit
; bolje reeno! htio doi kui! jer kue vi$e nije bilo ; u rane jutarnje sate! pretrpio je
ivani slom. 2rideset godina "anosio se nadom da e ga Baldini! koji nije imao ni djece ni
rodbine! oporuno imenovati svojim nasljednikom. ' sad je jednim udarcem nestalo
nasljedstvo ; sve! kua! duan! sirovine! radionica! sam Baldini! pa i oporuka u kojoj je
moda bilo nade da e naslijediti manu)akturu?
*i$ta se nije prona$lo! ni mrtva tijela! ni tre"or! ni knjiica sa $est stotina )ormula. Od
iuseppea Baldinija! najveeg evropskog par)imera! ostala je samo vrlo ra"nolika mirisava
smjesa mo$usa! cimeta! octa! lavande i tisua
drugih tvari! koja je jo$ tjednima lebdjela i"nad rijeke #ene ; od +ari"a do (e 0avrea.
DRUGI DIO
23
U trenutku kad se kua iuseppea Baldinija sru$ila u rijeku! renouille bija$e na
cesti $to je vodila u Orleans. Za sobom je ostavio o"raje velikoga grada! i sa svakim korakom
$to se od njega udaljavao! "rak oko njega bivao je pro"irniji! bistriji i istiji. 9ao da se
ra"rijedio. *isu se vi$e natjeravale! ni bjesomuno i"mjenjivale! metar "a metrom! stotine!
tisue ra"liitih mirisa! a oni malobrojni ; miris pra$njave ceste! livada! "emlje! biljaka! vode
; prola"ili su krajolikom u dugim prugama! polako se nadimajui! polako nestajui! skoro
nikada s naglim prekidima.
renouille je osjeao tu jednostavnost kao i"bavljenje. #mireni mirisi milovali su mu nosnice.
+rvi put u ivotu nije morao pri svakom udisaju biti spreman da nanju$i ne$to novo!
neoekivano! neprijateljsko ili se bojati da e mu promaknuti ne$to ugodno. +rvi put mogao je
gotovo slobodno disati! a da pri tom ne mora uvijek vrebajui nju$kati. 9aemo AgotovoB! jer
kro" renouilleov nos! dakako! nije ni$ta slobodno prola"ilo. U njemu je vjeito bdjela
nagonska su"dranost ; pa i onda kad "a to nije imao ni najmanjeg povoda ; prema svemu
$to je dola"ilo i"vana i trebalo ui u njega. /ijelog ivota! pa i u onim rijetkim trenucima u
kojima je doivljavao ne$to nalik na "adovoljenje! "adovoljstvo! moda i sreu! radije bi
i"disao nego udisao ; ba$ kao $to je i ivot "apoeo ubilakim krikom! a ne udisajem punim
nade. *o! be" ob"ira na tu sputanost! koja je kod njega bila pove"ana s konstitucijskim
ogranienjem! renouille se osjeao sve bolje $to je vi$e odmicao od +ari"a! disao sve lak$e!
hodao sve poletnijim korakom! povremeno se ak uspravljao! pa je i"daleka sko
ro i"gledao kao obini kal)a! dakle! kao posve normalna osoba.
*ajveu slobodu osjeao je daleko od ljudi. U +ari"u je na najskuenijem prostoru ivjelo
vi$e ljudi nego u bilo kojem drugom gradu na svijetu. =est! sedam stotina tisua ljudi ivjelo
je u +ari"u. #ve je vrvjelo od njih na ulicama i trgovima! a kue su bile nakljukane njima od
podruma do tavana. U +ari"u gotovo i nije bilo kutka koji nije vonjao ljudima! ni kamena! ni
komadia "emlje be" ljudskog "adaha.
2ek sada! kad ih se poeo oslobadati! renouilleu je postalo jasno da su ga te nagomilane
ljudske ispare osamnaest godina pritiskale poput omare pred oluju. 1osad je uvijek vjerovao
da mora bjeati openito od svijeta. *o! to ne bija$e svijet nego ljudi. #a svijetom! tako mu se
inilo! sa svijetom u kojem nema ljudi moglo se ivjeti.
2reega dana putovanja dospio je u ol)aktivno gravitacijsko polje Orleansa. 3nogo prije no
$to bi bilo kakav vidljivi "nak upo"orio na bli"inu grada! renouille je osjetio "gu$njavanje
ljudskog "adaha u "raku i odluio! usprkos prvotnoj namjeri! "aobii Orleans. *ije htio da mu
"agu$ljiva ljudska klima tako br"o ponovno ugro"i tek steenu slobodu disanja. Zaobi$ao je
grad u velikom luku! i"bio kod /hateauneu)a na (oiru i pre$ao je kod #ullvja. 9obasica mu je
dostajala do tog mjesta. 9upio je novu! a "atim se! napustiv$i rijeku! uputio u unutra$njost.
#ad vi$e nije i"bjegavao samo gradove nego i sela. Bio je gotovo opijen "rakom $to se sve
vi$e ra"rjedivao s poveanjem udaljenosti od ljudi. +ribliavao se naseljima ili osamljenim
seoskim imanjima samo da bi se opskrbio namirnicama! kupio bi kruh i ponovno nestajao u
$umama. *akon nekoliko tjedana poeli su mu smetati i rijetki putnici $to bi ih susretao na
"abaenim putovima! nije vi$e podnosio povremeni vonj seljaka $to su na livadama kosili
prvu travu. Bojaljivo je obila"io stada ovaca! ne "bog ovaca! nego stoga da umakne vonju
pastira. +robijao se po
prenim putovima! pomirio se s miljama dugim obila"nicama kad bi namirisao konjiki
eskadron koji je jo$ satima bio udaljen od njega. *e stoga $to bi se bojao! poput drugih kal)i i
skitnica! da e ga kontrolirati ili "atraiti od njega dokumente i moda ga natjerati da ide u rat
; nije ni "nao da je rat ; ve samo "ato $to mu se gadio ljudski vonj konjanika. ' tako se!
spontano i be" posebne odluke! njegov plan da se najbrim putem dokopa rassea postupno
rasplinuo! tako rei ishlapio na slobodi! poput drugih planova i nakana. renouille vi$e
nikamo nije htio poi! nego samo daleko! daleko od ljudi.
+utovao je jo$ samo nou. 1anju bi se "avlaio u $ikaru! spavao u grmlju! $ipragu! uglavnom
na nepristupanim mjestima! smotan poput ivotinje! prekriven smekastim konjskim
pokrovcem preko tijela i glave! s nosom "abijenim u lakatni pregib i okrenutim prema "emlji
kako ni najne"natniji strani vonj ne bi omeo njegove snove. Budio se sa "alaskom sunca!
nju$io na sve strane svijeta i tek kad bi mu njuh potvrdio da je posljednji seljak oti$ao s polja i
najhrabriji putnik potraio utoi$te prije mraka! tek kad je no sa svojim tobonjim
opasnostima oistila kraj od ljudi! renouille bi ispu"ao i" svoga skrovi$ta i krenuo dalje.
#vjetlo mu nije bilo potrebno. 8e i prije! dok je jo$ danju pje$aio! esto bi satima drao oi
"atvorene i hodao samo "a nosom. #metale su ga kriave boje krajolika! blje$tavilo!
i"nenadnost i o$trina "apaanja oima. #vidala mu se samo mjeseina. 3jeseevo svjetlo nije
po"navalo boje! pa su se na"irali samo slabi obrisi krajolika. +rebojilo bi "emlju prljavosivom
bojom i na jednu no prigu$ilo ivot. 2aj svijet! kao i"liven u olovu! u kojemu bi sve stalo
osim vjetra $to se povremeno spu$tao poput sjene nad sive $ume! u kojemu nije ivjelo ni$ta
osim mirisa gole "emlje! bija$e jedini svijet $to ga je pri"navao! jer je nalikovao svijetu
njegove du$e.
+ut ga je vodio prema jugu. Otprilike prema jugu! jer nije slijedio nikakav magnetski kompas!
ve samo kompas nosa koji ga je silio da obila"i svaki grad! svako selo! svako naselje.
2jednima nije susreo ni ive du$e. ' mogao bi se mirno uljuljati u vjeru da je sam na tom
mranom svijetu! obasjanom hladnim mjeseevim svjetlom! da mu njegov preci"ni kompas
nije poka"ivao kako se vara.
' nou je bilo ljudi. ' u naj"abitnijim krajevima bilo je ljudi. #amo su se povukli u svoja
skrovi$ta! poput $takora! i spavali. Zemlja ih se nije oslobodila! jer se njihov vonj isparavao
ak u snu i nadirao kro" otvorene pro"ore i pukotine na kuama kuei prirodu! na i"gled
prepu$tenu sebi. =to se renouille vi$e navikavao na istiji "rak! bivao je sve osjetljiviji na
'judski vonj koji bi obno! i"nenada! posve neoekivano! odnekud dolepr$ao! odvratan poput
"adaha trulene tekuine! odavajui prisutnost nekakvog pastirskog skloni$ta ili ugljenarove
kolibe ili ra"bojnike ja"bine. ' bjeao je sve dalje! sve osjetljiviji na ljudski vonj koji je bivao
sve rjedi. *os ga je tako vodio u sve "abaenije dijelove "emlje! sve ga vi$e udaljavao od ljudi
i tjerao ga sve snanije prema magnetskom polu krajnje osamljenosti.
24
2aj pol! "apravo najudaljenija toka od ljudi itavog kraljevstva! nala"io se u
sredi$njem masivu ,uvergnea! otprilike pet dana putovanja juno od /lermonta! na vrhu dvije
tisue metara visokog vulkana +lomb du /antal.
+lanina bija$e golemi stoac od olovnosivih stijena! okruen beskrajnom goletnom visoravni!
obraslom samo mahovinom i sivim $iprajem! a i" nje su tu i tamo! poput trulih "ubi! str$ali
stjenoviti vrhovi i nekoliko od poara pougljenjenih stabala. ' po bijelu danu kraj se doimao
tako oajno pustim da ni najsiroma$niji pastir te ionako siroma$ne provincije ne bi ovamo
dotjerao svoje Ovce. @ak nou! pri blijedu mjeseevu svjetlu! ta pusto$! bogu i"a leda! kao da
nije pripadala ovome svijetu. @ak se i posvuda traeni overnjanski ra"bojnik (ebrun radije
probio u #evensko gorje i tamo se dao uhvatiti i ra$etvoriti! umjesto da se sakrije na +lomb
du antalu! gdje ga "acijelo ne bi nitko ni traio ni na$ao i gdje bi takoder svakako urnro! ali
od doivotne osamljenosti! a ta mu se smrt inila gorom. U miljama $irokom krugu oko
planine nije ivio nijedan ovjek i nijedna obina toplokrvna ivotinja! samo nekoliko
$i$mi$a! te nekoliko kukaca i pokoja "mija. 8e desetljeima nitko se nije popeo na vrh.
renouille je stigao na brdo jedne kolovo$ke noi 45HK. godine. 9ad je svanulo stajao je na
vrhu. Jo$ nije "nao da je time njegovo putovanje "avr$ilo. 3islio je da je gotova samo jedna
etapa puta u sve istiji "rak! pa se stao okretati i pustio nos da krui velianstvenom
panoramom vulkanske pustinje% prema istoku s golemom visoravni #aintFloura i movarama
rijeke -iou& prema sjeveru! podruju i" kojega je do$ao i danima planinario kra$kim gorjem&
prema "apadu odakle mu je jutarnji vjetar donosio samo miris kamena i krute trave&
naposljetku prema jugu! gdje su se ogranci +lomba prote"ali na milje daleko sve do tamnih
gudura 2ruverea. +osvuda! na sve etiri strane svijeta! ljudi su bili podjednako udaljeni! a
istodobno bi svaki korak u svakom pravcu ponovno "naio veu bli"inu 'judi. 9ompas je
kruio. *ije vi$e o"naavao nijedan smjer. renouille je stigao na odredi$te. *o! istovremeno
bija$e "arobljen.
9ad je sunce i"a$lo! stajao je jo$ na istom mjestu podignuta nosa. Oajniki je nastojao
nanju$iti smjer i" kojeg je mogao naii prijetei ljudski miris i odrediti suprotni smjer
obave"nog nastavka bijega. Bojao se da e jo$ ipak otkriti skriveni traak ljudskog vonja. 'pak
nije ni$ta nanju$io. #amo mir! ol)aktivni mir! ako se tako moe rei. Uokolo je vladao samo
ujednaen miris! nalik na tiho brujanje povjetarca! miris mrtvog kamenja! sivih li$aja i suhe
trave i niega vi$e.
renouilleu je dugo trebalo da povjeruje kako ni$ta ne nju$i. *e bija$e spreman na toliku
sreu. *jegovo se nepovjerenje dugo branilo od te spo"naje. 9ad se sunce diglo! po"vao je u
pomo i oi! te pretraio hori"ont ne bi li otkrio najskriveniji "nak ljudske prisutnosti! krov
kolibe! dim vatre! ogradu! most! stado. Zatim je u"digao ruke do u$iju i oslu$kivao ne bi li
moda uo klepanje kose ili pasji lave ili djeji krik. /ijeli je dan ostao na arkom suncu na
vrhu +lomb du /antala i u"alud ekao najmanju indiciju. 2ek kad je sunce "a$lo! njegovo se
nepovjerenje malopomalo poelo pretvarati u sve jau eu)oriju% pobjegao je od mrskog
odiuma 1oista bija$e potpuno sam? Bija$e jedini ovjek na svijetu?
Obu"ela ga je nei"mjerna radost. 9ao $to brodolomac nakon tjednima duga lutanja ushieno
po"dravlja prvi naseljeni otok! tako je i renouille slavio dola"ak na osamljeno brdo. 8ikao je
od sree. Odbacio je naprtnjau! konjski pokrovac! $tap i stao udarati nogama o "emlju!
u"dignuo ruke! plesao u krugu! "aurlao svoje ime na sve etiri strane svijeta! stisnuo $ake i
likujui pruio ih prema kraju $to se prostirao ispod njega i prema "ala"eem suncu! likujui!
kao da ga je sam protjerao s neba. (udovao je sve do duboko u no.
25
'duih nekoliko dana posvetio je sredivanju ivota na brdu ; jer je odluio da nee tako
br"o napustiti taj blagoslovljeni kraj. *ajprije je nju$kao traei vodu i na$ao ju je! gotovo pri
vrhu! kako se u tankom mla"u slijeva ni" pukotinu u stijeni. *e bija$e je mnogo! no bude li je
strpljivo li"ao jedan sat! utait e ed "a jedan dan. +rona$ao je i hranu! dadevnjake i
bjelou$ke koje je progutao s koom i kostima po$to im je odgri"ao glave. 2ome je dodao suhe
li$ajeve i travu i brusnice. 2akva! po gradanskim
mjerilima! ne"amisliva prehrana nije ga nimalo smetala. 8e i posljednjih tjedana i mjeseci
nije vi$e jeo hranu $to ju je pripravljao ovjek! na primjer kruh! kobasice i sir! nego bi! kad je
osjetio glad! gutao sve jestivo $to bi mu se na$lo na putu. *ije bio ama ba$ nikakav
sladokusac. *ije ga nimalo "animao uitak ako nije bio pove"an s istim bestjelesnim
mirisom. *ije ga "animala ni udobnost! pa je bio "adovoljan i kad bi spavao na golu kamenu.
*o! otkrio je ne$to bolje.
*edaleko od mjesta na kojem je prona$ao vodu otkrio je prirodni tunel s mnogo uskih "avoja!
koji je vodio u unutra$njost brda i "avr$avao preprekom od uru$ena kamenja. 2unel je pri
kraju bio tako u"ak da je renouille ramenima doticao stijene i tako ni"ak da je mogao stajati
samo pogrbljen. *o! mogao je sjediti! pa i skvren leati. 2ime je njegova potreba "a
kom)orom bila potpuno "adovoljena. Osim toga! to je mjesto imalo neprocjenjive prednosti%
na kraju tunela bilo je i danju tamno kao u rogu! vladala je grobna ti$ina! a "rak je odisao
vlanom! slankastom svjeinom. renouille je odmah nanju$io da jo$ nijedno ivo bie nije
kroilo u taj prola". Zamalo ga je svladalo strahopo$tovanje kad ga je "aposjeo. +aljivo je
stavio pokrovac na "emlju! kao da prekriva oltar! te legao. Osjeao se kao u sedmom nebu.
(eao je u najsamotnijem brdu Francuske! pedeset metara ispod "emlje! kao u svom grobu.
Jo$ se nikada nije osjeao tako sigurnim ; pa ni u utrobi svoje majke. #vijet bi vani mogao i
i"gorjeti! a on unutra ne bi ni$ta ni "amijetio. +oeo je tiho plakati. *ije "nao kome ima
"ahvaliti "a toliku sreu.
U prvo vrijeme i"la"io je jo$ samo "ato da bi na i"voru li"ao vodu! br"o se rasteretio mokrae
i i"meta i lovio gu$tere i "mije. *ou bi ih lako hvatao jer bi se "avukli pod kamenje ili u
pukotine! pa bi ih tamo lako nanju$io.
*a vrh se! dodu$e! popeo prvih tjedana jo$ nekoliko puta da bi onju$io hori"ont. 3edutim!
ubr"o se takvo penjanje pretvorilo u dosadnu! nepotrebnu naviku! jer ni je
dan jedini put nije nanju$io ni$ta opasno. #toga je prestao s tim i"letima! pa se samo nastojao
$to prije vratiti u svoju grobnicu im bi obavio najpotrebnije radnje da bi preivio. Jer pravim
ivotom ivlja$e tek u toj grobnici. , to je "nailo da je vi$e od dvadeset sati sjedio u
potpunoj tami i potpunoj ti$ini i potpuno nepokretno na svojem pokrovcu! na kraju kamenita
prola"a! naslonjen le:ima na sipinu! s ramenima uklje$tenima i"medu stijena! dovoljan
samom sebi.
Zna se "a ljude koji trae osamljenost% pokajnici! "losretnici! sveci i proroci. *ajradije se
povlae u pustinje u kojima ive od skakavaca i prirodnog meda. *eki ive u spiljama i
pustinjakim obitavali$tima na dalekim otocima ili se $uure ; doista spektakularno? ; u
kave"ima $to vise na stupovima u "raku. Mine to "ato da bi se pribliili Bogu. 2rape se
samoom i time ine pokoru vjerujui da ive bogougodnim ivotom. 'li ekaju mjesecima i
godinama da u samoi prime boansku vijest kako bi je "atim $to bre pro$irili medu ljudima.
*i$ta od svega toga nije vrijedilo "a renouillea. Bog mu ne bija$e ni nakraj pameti. *ije
iniovpokoru i nije ekao nikakvo boansko nadahnue. U samou se povukao samo i"
vlastita uitka! samo da bude sebi blie. Utonuo je u vlastitu eg"istenciju! ne dopu$tajui da je
i$ta ometa! i uivao je u tome. (eao je u kamenoj grobnici kao vlastiti le$! jedva di$ui! srce
mu je jedva kucalo ; a ipak je ivio inten"ivno i neobu"dano kao jo$ nijedan bonvivan u
vanjskom svijetu.
26
#cena tih neobu"danosti bija$e njegovo unutarnje carstvo ; a kako bi i moglo biti
drugaije ; u koje je! jo$ od rodenja! pohranjivao obrise svih mirisa s kojima se ikad susreo.
*ajprije je! da bi se raspoloio! do"ivao u sjeanje one najstarije! najudaljenijer neprijateljski!
vlani "adah spavaonice madame aillard& vonj njenih suhih! koastih ruku& kiselkasti dah
oca 2erriera& histerini "noj! vreo i materinski! dojkinje Bussie& smrad le$eva na /imetiere des
'nnocents& ubilaki "adah svoje majke. *asladiva$e se ogavno$u i mrnjom! i sav bi se
nakostrije$io od slatke gro"ote.
9ad ga aperitiv od tih gnusoba ne bi dovoljno u"budio! dopustio bi sebi mali i"let rimalu i
okusio smrad sirovih! mesnatih koa i $tavila ili bi "amislio nakupljene isparine $est stotina
tisua +ariana "a te$ke omare usred ljeta.
, onda bi se odjednom ; to i bija$e smisao vjebe ; snano poput orga"ma i"lila sva
nagomilana mrnja. Oborio bi se poput oluje na mirise koji su se usudiii vrijedati njegov
presvijetli nos. Bacio se na njih poput tue na itno polje! poput orkana mrvio sve te gadosti u
prah i utapao ih radi oi$enja u golemom opem potopu destilirane vode. 2ako pravedan
bija$e njegov gnjev. 2ako velika njegova osveta. ,h? U"vi$ena li trenutka? renouille! taj
mali ovjek! drhta$e od u"budenja! a tijelo mu se grilo u sladostra$u! savijalo se u luku tako
da je glavom udarao o strop tunela! a "atim se polako opu$talo i ostajalo leati! olak$ano i
potpuno "adovoljeno. Bija$e i suvi$e ugodan taj eruptivni in uni$tenja svih odbojnih mirisa!
doista i suvi$e ugodan... Ova toka bija$e mu skoro najomiljenija u slijedu pri"ora njegovog
velianstvenog unutarnjeg ka"ali$ta! jer mu je davala divan osjeaj pravine iscrpljenosti $to
se javlja samo nakon doista velikih! herojskih djela.
#ada je mogao neko vrijeme mirovati mirne savjesti. +rotegnuo se! koliko je )i"iki mogao! u
toj uskoj kamenoj eliji. *o! u nutrini! na proi$enim prostranstvima svoje du$e protegnuo se
svom svojom duljinom! udobno se namjestio i predao sanjama! a nos mu golicahu ugodni
mirisi% miomirisni lahor $to dopuhuje s proljetnih livada& blag proljetni povjetarac $to pu$e
kro" prvo "eleno li$e
na bukvama& vjetri s mora! opor poput slanih badema. Bilo je kasno poslijepodne kad se
digao ; tako rei kasno poslijepodne! jer nije bilo! naravno! ni poslijepodneva! ni
prijepodneva! ni veeri ni jutra! nije bilo ni svjetla ni tame! a nije bilo ni proljetnih livada ni
"elena li$a na bukvama... u renouilleovu unutarnjem univer"umu nije bilo nikakvih
predmeta! nego samo mirisa predmeta. #toga je prika" toga univer"uma kao krajolika samo
)acon de parler! svakako prikladan i jedini mogu! jer na$ je"ik nije podesan "a opisivanje
ol)aktivnog svijeta. 1akle! bija$e kasno poslijepodne! $to e rei stanje i trenutak u
renouilleovoj du$i nalik na one $to vladaju na jugu potkraj sieste kad podnevna kljenut
krajolika polako popu$ta i "austavljeni se ivot ponovno budi. -a"jarena vruina ;
neprijatelj sublimiranih mirisa ; ve je rastjerana! demonska banda uni$tena. +oljane njegove
du$e prostirahu se gole i pitome u lascivnoj ti$ini budenja ekajui oitovanje gospodarove
volje.
' renouille se digne ; kako rekosmo ; i strese san s udova. ' ustane! veliki renouille i"
carstva svoje du$e! i"dui se u diva! u svoj svojoj rasko$i i veliini! divno ga bija$e gledati ;
skoro $teta $to ga nitko nije vidio? ; i ogleda se! ponosito i dostojanstveno.
1a? 2o je njegovo carstvo? Jedinstveno renouilleovo carstvo? /arstvo jedinstvenog
renouillea $to ga je on stvorio! kojim on vlada! koje on uni$tava kad mu se svidi i ponovno
gradi! pro$iruje u beskraj i plamenim maem brani od svakog ulje"a. Ovdje caruje samo
njegova volja! volja velikog! velianstvenog! jedinstvenog renouillea. ' po$to je iskorijenio
sav smrad pro$losti! htio je da njegovo carstvo miri$e. ' snanim koracima "agrabi
neobradenim poljanama i posija miris najra"liitijih vrsta! ovdje rasipniki! tamo $tedljivo! na
beskrajnim plantaama i malim intimnim gredicama! bacajui sjeme $akama ili ga
pojedinano spu$tajui na posebno odabrana mjesta. renouille 8eliki! mahniti vrtlar! hita$e u
najudaljenija podruja svo
ga carstva! i ubr"o ne bija$e kutka u koji nije bacio sjeme mirisa.
' kad vidje da je dobro i da je sva "emlja proeta njegovim boanskim! renouilleovim
sjemenom! tad renouille 8eliki spusti alkoholnu ki$u! blagu i trajnu! i posvuda pone klijati i
nicati! i mladice potjera$e da ti se du$a ra"gali. 8e se bujno talasalo na plantaama! a u
skrivenim vrtovima stapke se napuni$e sokovima. ' ovojnice cvjetnih pupova samo $to ne
prsnu.
Uto renouille 8eliki "apovjedi ki$i da stane. ' "bi se tako. ' on posla na "emlju blago sunce
svoga osmijeha! pa se rascvjeta$e milijuni cvjetova u svoj svojoj rasko$i! od jednog do drugog
kraja carstva! poput jedinstvenog prostiraa satkanog be"brojnim boicama dragocjenih
mirisa. ' renouille 8eliki vidje da to bija$e dobro! vrlo dobro. ' hukne na "emlju. , i"
cvijea! ra"njeena od milovanja! prostruji miris i be"brojni se mirisi pomije$a$e i stopi$e!
neprekidno se i"mjenjujui! u univer"alni miris odajui po$tovanje njemu! 8elikom! Jedinom!
8elianstvenom renouilleu! a on na prijestolju! na mirisnu "latnom oblaku! upija$e
nosnicama taj ivotni dah! i miris rtve bija$e mu ugodan. ' on se spusti i biagoslovi svoje
djelo! a mirisi mu "ahvaljivahu svojim velianstvenim dahom! kliui i slavei ga. ' tako dode
veer! i mirisi se pomije$a$e s nonim plavetnilom odi$ui sve )antastinijim notama. +red
renouilleom bija$e pravi noni ples s velianstvenim vatrometom briljantnih mirisa. *o!
renouille 8eliki! ve pomalo umoran! "ijevne i ree% ; le! napravih veliko djelo! i "aista
mi se svida. *o poinje mi dosadivati poput svega $to je dovr$eno. +ovui u se i na kraju
ovog napornog dana priu$tit u sebi jo$ malo veselja u odajama svoga srca.
2ako govora$e renouille 8eliki! i dok je ispod njega obini puk mirisa veselo plesao i slavio!
on poleti ra$irenih krila sa "latnog oblaka i spusti se u nonu "emlju svoje du$e! kui! u svoje
srce.
27
,h! kako li bija$e ugodno vratiti se kui? 1vostruka uloga osvetnika i stvoritelja
svjetova prilino ga je umorila! a kad te poslije toga vlastiti porod jo$ satima slavi! ne moe$
se ba$ najbolje odmoriti. Umoran od obave"a boanskog stvaranja i prika"ivanja! renouille
8eliki je e"nuo "a kunim radostima.
*jegovo srce bija$e grimi"ni dvorac. #mjestio se u kamenoj pustinji! sakriven sipinama!
okruen movarnom oa"om! i i"a sedam kamenih "idina. 1o njega se moglo doprijeti samo u
letu. 'mao je tisuu odaja i tisuu podruma i tisuu elegantnih salona! a medu njima jedan s
jednostavnim grimi"nim kanapeom na kojem se renouille! koji vi$e ne bija$e renouille
8eliki! nego renouille sasvim privatno ili dragi JeanBaptiste! odmarao od naporna dana.
*o! u odajama dvorca stajahu police od poda do stropa! a na njima svi mirisi $to ih je
renouille sakupio u toku ivota! mnogo milijuna. , u podrumima dvorca! tamo su u
bavama mirovali najbolji mirisi njegova ivota. 9ad bi sa"reli! pretoio bi ih u boce i
smjestio u kilometarske hodnike! hladne i vlane! rasporedio po godi$tima i porijeklu! a bija$e
ih toliko da ih ovjek ne bi "a ivota uspio sve okusiti.
' kad je dragi JeanBaptiste napokon do$ao kui! u svoj che" soi! u grimi"nom salonu legao na
jednostavnu! udobnu so)u ; skinuo napokon i i"me! ako je ba$ htio ; pljesnu rukama i
po"ove sluge! nevidljive! neopipljive! neujne! a prije svega neomiri$ljive! dakle! posve
nestvarne! te im "apovjedi da podu u odaje i i" velike biblioteke mirisa donesu ovaj ili onaj
sve"ak! te da se spuste u podrum i donesu mu pie. 'maginarni sluge pouri$e! a renouilleov
eludac grio se od mukotrpna ekanja. Odjednom se outi poput pijanca kojega "a $ankom
obu"me strah da e mu i" bilo kojeg ra"loga uskratiti a$icu rakije $to ju je naruio. =to ako su
se odaje i podrumi odjednom ispra"nili! $to ako se vino u bavama pokvarilo Za$to ga pu$taju
da eka Za$to ne dola"e Odmah ga je trebao! hitno! ginuo je "a njim! ovisio o njemu! smjesta
e umrijeti ako ga odmah ne dobije.
3a! smiri se! JeanBaptiste? Budi miran! dragi? 2a ! dola"e! donose to "a ime e"ne$. #luge
ve dolijeu. *a nevidljivu posluavniku nose knjigu mirisa! u nevidljivim rukama u bijelim
rukavicama nose dragocjene boce! spu$taju ih! vrlo opre"no! klanjaju se i nestaju.
' ponovno sam ; napokon? ; JeanBaptiste posegne "a eljenim mirisima! otvori prvu bocu!
natoi a$u do vrha! primakne je ustima i stane piti. 'spije nadu$ak a$u hladna mirisa i gle!
i"vrstan je? 2ako oslobada! tako je dobar da dragom JeanBaptisteu od slasti su"e na oi i"biju!
pa odmah natoi drugu a$u mirisa% a$u mirisa i" 45HD. godine! obranog u proljee prije
i"laska sunca na +ont -ovaleu! s nosom prema "apadu! odakle je dopirao povjetarac s kojim
su se pomije$ali miris mora! $ume i slaba$ni miris katrana i" amaca prive"anih na obali.
Bija$e to miomiris prasko"orja nakon one prve noi koju je! be" rimalove do"vole! proveo
tumarajui +ari"om. Bija$e to svje miris dana $to se pribliavao! prvog svanua provedenog
na slobodi. 2aj mu je miris tada obeao slobodu. Obeao mu drugaiji ivot. 3iris toga jutra
bija$e renouilleu miris nade. Briljivo ga je sauvao. ' pio ga svaki dan.
+o$to je iskapio i drugu a$u! oslobodi se nervo"e! sumnje i nesigurnosti pa se ispuni
velianstvenim mirom. *asloni leda na meke jastuie kanapea! otvori knjigu i pone itati
svoja sjeanja. @itao je o mirisima i" svog djetinjstva! $kole! gradskih ulica i kutaka! o
ljudskim vonjevima. +rola"ili su ga ugodni srsi! jer svi ti mirisi $to ih je pri"vao bijahu
omraeni! otjerani. #a "animanjem i gadenjem renouille je itao knjigu odbojnih mirisa! i
kad je gadenje nadvladalo "animanje! samo je "atvorio knjigu! odloio je i u"eo drugu.
U" to je neprekidno pio plemenite mirise. 'spiv$i bocu s mirisom nade! otepio je bocu i"
45FF. godine! napunjenu toplim mirisom drveta ispred kue madame aillard. , nakon njega
popio je bocu mirisa 'jetne veeri! proetu par)emom i snanom mirisnom notom cvijea!
ubranog na rubu jednoga parka u #aintermaindes +resu! anno 45H6.
#ada ve bija$e dobrano opijen mirisima. Udovi mu otea$e na jastucima! a svijest bija$e
udesno omamljena. *o! go"ba jo$ nije "avr$ila 1odu$e! njegove oi vi$e nisu mogle itati! a
knjiga je odavna kli"nula i" ruke ; ali tu veer nee "avr$iti sve dotle dok ne ispije i
posljednju! najvelianstveniju bocu% miris djevojke i" -ue des 3arais. . .
+redano ju je ispijao i stoga se uspravio na kanapeu! iako mu je bilo te$ko! jer grimi"ni je
salon plesao i vrtio se oko njega im bi se pomaknuo. 1rei se poput $kolarca! stisnutih
koljena! spojenih stopala! s lijevom rukom na lijevom stegnu ; tako je mali renouille pio
najpro)injeniji miris i" podruma svoga srca! a$u "a a$om! i pri tom bivao sve tuniji. Znao je
da toliko dobra ne moe podnijeti. , ipak je pio sve dok ga nije ispio% s ulice je tamnim
prola"om u$ao u dvori$te. 0odao je prema svjetlu. 1jevojka je sjedila i "are"ivala $ljive
utice. U daljini su praskale rakete i petarde vatrometa. . .
#pustio je a$u i! kao skamenjen od opijenosti i sentimentalnosti! ostao jo$ sjediti nekoliko
minuta! sve dotle dok mu i posljednji okus pia nije nestao s je"ika. Zurio je preda se. lava
mu bija$e pra"na kao boce. Zatim se sru$io na bok! na grimi"ni kanape! i u trenu utonuo u
dubok san.
U isto vrijeme "aspao je i vanjski renouille na konjskom pokrovcu. ' on je utonuo u
beskrajnu dubinu sna poput unutarnjeg renouillea! jer herkulska djela i ispadi iscrpli su
jednoga kao i drugoga ; napokon! njih dvojica bijahu jedna te ista osoba.
*ije se! dodu$e! probudio u grimi"nom salonu svog grimi"nog dvorca i"a sedam "idina! ni na
proljetnim! mirisnim poljanama svoje du$e! nego sam samcat u kamenoj samici na kraju
tunela! na tvrdoj "emlji! u tami. ' svlada ga munina od gladi i edi! spopadne muka i
tresavica kao pravog alkoholiara nakon probanene noi. @etverono$ke se i"vue i" tunela.
8ani bija$e tko "na koje doba dana! moda poetak ili svr$etak noi! ali i u pono svjetlost
"vije"da probadala bi mu oi poput igala. Zrak mu se inio pra$njav! bockav! palio mu plua!
a teren bija$e surov! i on se spoticao o kamenje. ' najnjeniji mirisi draili su i ujedali njegov
nos! odviknut od svijeta. renouille! krpelj! postao je osjetljiv poput raka koji je napustio svoj
oklop i gol luta morem.
+ri$ao je vodi i li"ao vlagu na stijeni jedan! dva sata! bija$e to mrcvarenje! a vrijeme nikako da
prode! vrijeme u stvarnom svijetu od kojeg je "a"irao kao vrag od svete vodice. '$upao je
nekoliko komadia mahovine s kamena! bjesomuno je gutao! unuo! srao i drao ; br"o!
br"o! br"o! sve je moralo ii br"o ; i! kao da ga netko progoni! poput mekoputne ivotinjice
koju vreba jastreb $to ve krui nebom! otrao je natrag u svoju peinu i trao sve do kraja
tunela! do konjskog pokrovca. 2amo je napokon bio ponovno na sigurnom.
*aslonio se na sipinu! ispruio noge i ekao. *ije smio vi$e pokretati tijelo! morao je sjediti
posve mirno! poput posude i" koje e se preliti voda bude li se previ$e micala. 3alopomalo
uspio je obu"dati dah. U"budeno srce kucalo je sada mirnije! udari valova njegove du$e
oslabi$e. ' samoa se odjednom nadvije nad njegovo srce poput tamna ogledala. On sklopi
oi. Otvore se mrana vrata njegove du$e! i on ude. +oela je sljedea predstava u njegovu
unutarnjem ka"ali$tu.
28
2ako je i$lo dan "a danom! tjedan "a tjednom! mjesec "a mjesecom. #edam punih
godina.
Za to je vrijeme u vanjskom svijetu bio rat! i to svjetski rat. 2ukli su se u =leskoj i #askoj! u
0annoveru i u Belgiji! u Me$koj i +omeraniji. 9raljevska je vojska ginula u 0essenu i u
8est)aliji! na Balearima! u 'ndiji! na 3ississippiju i u 9anadi! ako ve prije toga nije na putu
podlegla ti)usu. -at je stajao milijun ljudskih ivota! )rancuskog kralja njegova kolonijalnog
carstva! a sve drave! koje su sudjelovale u ratu! imale su tako velike i"datke da su
naposljetku! te$ka srca! odluile prekinuti rat.
Za to vrijeme renouille se jedne "ime! i ne "najui! skoro smr"nuo. +et je dana leao u
grimi"nom salonu! i kad se probudio u tunelu! nije se mogao ni maknuti od hladnoe. Odmah
je ponovno sklopio oi da umre u snu. , "atim je temperatura nagio porasla! pa se tako
otkravio i spasio.
Jednom je snijeg bio tako visok da vi$e nije imao snage prokriti put do li$ajeva! pa se
prehranio smr"nutim $i$mi$ima.
Jednom je ispred peine prona$ao mrtvog gavrana. +ojeo je i njega. U tih sedam godina to
bijahu jedini dogadaji i" vanjskog svijeta $to ih je spo"nao. 'nae je ivio samo u svojoj
planini! samo u unutarnjem svijetu $to ga je sam stvorio. ' ostao bi tamo do smrti jer ni$ta mu
nije nedostajalo da se nije dogodila katastro)a koja ga je istjerala i" planine i ponovno i"bacila
u svijet.
29
2a katastro)a ne bija$e ni potres! ni $umski poar! ni odron! ni uru$avanje tunela. *ije to
bila nikakva vanjska katastro)a! nego unutarnja! te stoga i vrlo bolna! jer je renouilleu
preprijeila privilegirani put bijega. Zbila se "a vrijeme spavanja. Bolje reeno! u snu.
Zapravo! u snu u srcu u njegovoj ma$ti.
(eao je na kanapeu u grimi"nom salonu i spavao. Oko njega pra"ne boce. +opio je goleme
koliine! naposljetku ak dvije boce mirisa crvenokose djevojke. 8jerojatno je pretjerao! jer
ovaj put nije spavao be" snova! premda je spavao kao "aklan! a ti snovi bijahu "astrti
sablasnim koprenama. 2e koprene ra"lagale su se u jasno prepo"natljive trake jednog mirisa.
*ajprije su prola"ili u rijetkim prugama mimo renouilleova nosa! "atim u gu$im! poput
oblaka. @inilo mu se da stoji nasred movare i" koje se die magla. 3agla se polako sve vi$e
di"ala. renouille bija$e ubr"o potpuno obavijen maglom! natopljen maglom! a u oblaku
magle nije bilo vi$e nimalo ista "raka. 1a se ne ugu$i! morao je udisati maglu. , magla
bija$e! kako rekosmo! nekakav miris. ' renouille je tono "nao koji. 3agla je bila njegov
miris. *jegov! renouilleov osobni miris.
, najstra$nije bija$e to $to ga renouille! premda je "nao da je taj miris njegov! nije mogao
udisati. *i "a ivu glavu nije ga uspijevao outjeti iako se gu$io u sebi! u njemu?
#po"nav$i to! poeo je urlati kao da ga iva deru. 9rikovi probi$e "idove grimi"nog salona!
"idine dvorca! i"ido$e i" srca i prijedo$e jame i movare i pustinje u mahnitoj jurnjavi
mranim krajolikom njegove du$e! poput vatrene oluje! tutnjei i" njegovih usta! odjekujui
"avojitim tunelom! i"la"ei u svijet! daleko! onkraj visoravni #aintFlour ; inilo se kao da
planina krii. ' renouillea probudi vlastiti krik. Budei se! udaraoje oko sebe kao da mora
rastjerati nevidljivu maglu koja mu je prijetila gu$enjem. #mrtno se upla$io drhtei cijelim
tijelom od su$te strave. 1a krik nije raspr$io maglu! ugu$io bi se od sama sebe ; strahovita
smrt. Zgro"io se na tu pomisao. ' dok je! jo$ drhtei! sjedio i poku$avao srediti usplahirene
misli!
"nao je ve posve sigurno% promijenit e ivot! pa makar samo stoga $to nije htio jo$ jednom
usnuti takav stravini san. 1rugi put ne bi preivio.
+rebacio je konjski pokrovac preko ramena i ispu"ao i" peine. 8ani bija$e upravo jutro!
jedno jutro potkraj veljae. #unce je sjalo. 9raj je odisao mirisom vlanih stijena! mahovine i
vode. 8jetar je ve donosio trag miomirisa $umarica. =uurio se na "emlji ispred peine.
#unce ga je grijalo. Udisao je svje "rak. Jo$ se jeio sjeajui se magle od koje je umaknuo i
drhturio od ugode outjev$i toplinu na ledima. 'pak je dobro $to taj vanjski svijet jo$ postoji!
pa makar samo kao pribjei$te. *e"amisliva li uasa da na i"la"u i" tunela nije prona$ao
svijet? *i svjetlo! ni miris! ba$ ni$ta ; osim te gro"ne magle! unutra! vani! posvuda. . .
=ok je polako prola"io. r straha polako je popu$tao! i renouille se poeo utjeti
sigurnijim. Oko podne uspio se ponovno pribrati. #tavio je kaiprst i srednjak lijeve ruke pod
nos i disao i"me:u hrbata prstiju. *ju$io je vlaan proljetni "rak "ainjen mirisom $umarica.
*a prstima nije utio nikakav miris. Okrenuo je ruku i onju$io nadlanicu. Mutio je toplinu
ruke! ali nije osjetio nikakav miris. Zasukao je ra"derane rukave ko$ulje! "ario nos u lakatni
pregib. Znao je da upravo na tom mjestu ljudi osjeaju svoj vonj. *o! on nije osjetio ni$ta.
*ije otkrio nikakav vonj ni ispod pa"uha! ni na stopalima! ni na spolovilu prema kojemu se
prignuo koliko god je mogao. Zaista groteskno% on! renouille! koji je svakog ovjeka mogao
nanju$iti na milje! nije u stanju osjetiti miris vlastitog! ni pedlja udaljenog spolovila? Usprkos
tome! nije se predao panici! ve je hladno i promi$ljeno rekao samom sebi% ; *ije istina da
nemam mirisa! jer sve ima miris. +rije e biti da ne utim svoj miris "ato $to od rodenja! i"
dana u dan! samo nju$im! pa mi je njuh otupio na vlastiti vonj. 9ad bih se mogao odvojiti od
svoga mirisa! ili barem jednog njegova dijela! pa mu se! nakon odredenog vremena
odvikavanja!
ponovno vratiti! onda bih ga i te kako osjetio! "nai ; osjetio bih sam sebe.
#pustio je konjski pokrovac i skinuo odjeu ili ono $to je od nje ostalo! skinuo krpe! prnje.
*ije ih svlaio sedam godina. Zacijelo bijahu skro"naskro" natopljene njegovim mirisom.
Bacio ih je na hrpu ispred ula"a u peinu i udaljio se. Zatim se! prvi put nakon sedam godina!
ponovno popeo na vrh planine. #tao je na isto mjesto na kojem je stajao kad je do$ao! okrenuo
nos prema "apadu i pustio da vjetar )ijue oko njegova gola tijela. *akanio ga je pro"raiti!
potpuno ga impregnirati "apadnjakom ; "nai! mirisom mora i vlanih livada ; kako bi on
nadvladao miris njegova tijela i time i"me:u njega! renouillea! i njegove odjee stvorio
ol)aktivnu ra"liku koju bi jasno mogao ra"abrati. ' da bi mu $to manje vlastitog mirisa
dopiralo do nosa! prignuo se gornjim dijelom tijela i i"duio vrat! koliko je mogao! prema
vjetru! te "abacio ruke. '"gledao je poput plivaa neposredno prije skoka u vodu.
Zadrao se u tom smije$nom stavu nekoliko sati! pa se njegova koa! bijela kao u liinke!
odviknuta od sunca! "aL japurila kao rak! iako je sunce jo$ bilo slabo. +red veer se vratio u
peinu. 8e i"daleka ugledao je hrpu svoje odjee. +osljednjih nekoliko metara prstima je
"aepio nosnice i ponovno ih otepio tek kad je spustio nos tik do odjee. *ju$io je onako
kako je nauio od Baldinija! naglo udahnuo! a "atim u etapama ispu$tao "rak. 1a bi "adrao
miris! napravio je objema rukama A"vonoB i"nad odjee i "ario u nju nos. *apravio je sve $to
je mogao da bi i" odjee i"mamio vlastiti miris. *o! nije ga bilo. +osve sigurno ga nije bilo. U
njoj su se krile tisue drugih mirisa. 3iris kamena! pijeska! mahovine! smole! gavranove krvi
; i"ra"ito se osjeao ak miris kobasice $to ju je prije mnogo godina kupio bli"u #ulhja.
Odjea bija$e ol)aktivni dnevnik posljed njih sedamosam godina. *edostajao je samo njegov
miris! vonj onog koji ju je sve to vrijeme neprekidno nosio.
Osjetio je tjeskobu. #unce je "a$lo. #tajao je gol na ula"u u tunel na ijem je mranom kraju
proveo sedam
godina. +uhao je hladan vjetar! i bilo mu je hladno! ali nije utio da mu je hladno jer je
njegovim ilama kolalo ne$to $to je su"bijalo hladnou ; strah. *e bija$e to onaj strah $to ga
je osjetio u snu! onaj gro"ni strah da sam sebe gu$i! kojega se po$topoto morao otresti i od
kojega je uspio pobjei. #ada to bija$e strah da sebe ne po"naje dobro. Bija$e to posve
drugaiji strah od onoga u snu. Od njega nije mogao pobjei! morao mu se suprotstaviti.
3orao je ; ma kako ta spo"naja bila stra$na ; nedvojbeno sa"nati ima li on svoj miris ili
nema. ' to odmah. #mjesta.
8ratio se u tunel. *akon nekoliko metara ve ga je opkolila potpuna tama! ali on se snala"io
kao pri najjaem svjetlu. 2isuu puta pro$ao je tim putom! po"navao ga na svakom koraku!
po"navao svaki "avoj! nju$io svaki $iljak na stijeni! i najmanju kamenu i"boinu. +ut nije bilo
te$ko nai. Bilo je te$ko boriti se protiv sjeanja na klaustro)obini san $to ga je proganjao
poput sve snanijeg plimnog vala koji se sa svakim njegovim korakom sve vi$e prelijevao.
*o! nije se predavao. #trahom od nepo"natog su"bijao je strah od po"natog i svladavao ga
"najui da nema i"bora. #tigav$i na kraj tunela! tamo gdje se u"di"ala sipina! oslobodio se i
jednog i drugog straha. Osjetio je mir! u glavi mu se posve ra"bistrilo! a njuh bija$e o$tar
poput kirur$kog noa. =uurio se na "emlji! prekrio rukama oi i nju$io. *a tom mjestu! u
tom kamenom grobu! daleko od svijeta! leao je sedam godina. ,ko igdje na svijetu postoji
mjesto s njegovim mirisom! onda je ono "acijelo ovdje. 1isao je polako. +aljivo ispitivao.
+ostupno ocjenjivao. 'mao je nepogre$ivo pamenje! pa je dobro "nao kako je to mjesto
mirisalo prije sedam godina% mirisalo je na kamen! na vlanu! slankastu hladnou i odisalo
istoom! $to "nai da na to mjesto nije kroilo nijedno ivo bie! ni ovjek ni ivotinja. . .
Upravo tako je i sada mirisalo.
@uao je jo$ neko vrijeme! posve mirno! i samo je la gano kimao glavom. +oslije se okrenuo i
po$ao! najprije pogrbljen! a "atim uspravljen kad mu je to dopustila visina tunela! te i"i$ao i"
peine.
8ani je odjenuo svoje prnje cipele su ve odavna istrunule! prebacio konjski pokrovac na
ramena! jo$ iste noi napustio +lomb du /antal i krenuo u pravcu juga.
30
#tra$no je i"gledao. 9osa mu je dopirala do koljena! a rijetka brada do pupka. *okti su
se doimali poput ptijih pandi! a na rukama i nogama! na mjestima do kojih prnje vi$e nisu
dopirale! koa mu je otpadala u krpama.
+rvi ljudi na koje je nai$ao! seljaci na polju nedaleko od grada +ierre)orta! kriei se
ra"bjea$e kad su ga ugledaii. *aprotiv! u samom gradu pobudio je $en"aciju. (judi su se
okupljali! na stotine! da bi "abe"eknuto piljili u njega. *eki su ga smatrali odbjeglim
robija$em s galije. *eki reko$e da i nije pravi ovjek! nego nekakav mje$anac ovjeka i
medvjeda! $umsko bie. Jedan biv$i moreplovac je tvrdio da mu nalikuje na pripadnika
divljeg indijanskog plemena i" /aGennea! s druge strane velikog oceana. Odvedo$e ga k
gradonaelniku. 2u je na "aprepa$tenje prisutnih poka"ao kal)ensko pismo! otvorio usta i
progovorio! pomalo krkljavim glasom ; jer to bijahu prve rijei $to ih je i"ustio nakon
sedmogodi$nje stanke ; ali posve ra"umljivo! priajui kako su ga na putovanju napali
ra"bojnici! odvukli u peinu i tu ga drali "arobljenim sedam godina. #ve vrijeme! govorio je!
nije vidio ni sunca! ni ovjeka! a hranila ga je nevidljiva ruka koja mu je u tamu spu$tala
ko$aru s jelom. *apokon se oslobodio nekakvim ljestvama! nije "nao tko ih je ostavio i "a$to!
i nije nikada vidio ni otmiare ni spasioce. '"mislio je tu priu "ato $to mu se inila
vjerodostojnijom od istine! a i bila je vjerodostojna! jer su se slini ra"bojniki prepadi
nerijetko "bivali u brdima ,uvergnea i (anguedoca! a i u #evenskom gorju. U svakom
sluaju! gradonaelnik je odmah dao sastaviti "apisnik i podnio i"vje$taj o tom sluaju
marki"u de la 2aillade>spinasseu! )eudalnom gospodaru grada i lanu parlamenta u
2oulouseu. 3arki" je ve s etrdeset godina okrenuo leda ivotu na versajskom dvoru!
povukao se na svoja imanja i tamo ivio "a nauku. 'spod njegova pera poteklo je "naajno
djelo o dinaminoj nacionalnoj ekonomiji! u kojemu je predlagao ukidanje svih dabina na
"emlji$ne posjede i poljoprivredne proi"vode! te uvodenje obrnuto progresivnog pore"a na
dohodak koji bi najvi$e pogodio najsiroma$nije slojeve i prisilio ih da se energinije prihvate
privrednih djelatnosti. Ohrabren uspjehom te knjiice! sastavio je traktat o odgoju djeaka i
djevojica od pete do sedme godine! a nakon toga posvetio se eksperimentalnoj poljoprivredi i
stoarstvu i poku$avao preno$enjem bikova sjemena na ra"liite vrste trave u"gojiti
ivotinjskobiljni krianac "a dobivanje mlijeka! neku vrstu vimencvijeta. +oetni uspjesi
omoguili su mu ak proi"vodnju sira i" travnog mlijeka! koji je Znanstvena akademija u
(Gonu opisala kao sir Ako"jeg okusa! premda pomalo gorakB! ali je tada morao prekinuti
pokuse "bog golemih tro$kova "a prskanje polja hektolitarskim koliinama bikova sjemena.
Be" ob"ira na to! bavljenje agrobiolo$kim problemima pobudilo je u njemu "animanje ne
samo "a tako"vanu grudu "emlje nego i "a "emlju openito i njenu pove"anost s bios)erom.
2ek $to je "avr$io praktini dio posla oko vimencvijeta! bacio se s nesalomljivim
istraivakim elanom na pisanje velikog eseja o ve"ama bli"ine "emlje i ivotne energije.
Zastupao je te"u da se ivot moe ra"viti samo na odredenoj udaljenosti od "emlje! jer i" same
"emlje neprekidno struji truleni plin! tako"vani A)luidum letaleB! koji parali"ira ivotnu
energiju i prije ili poslije je ubija. #toga sva iva bia nastoje da se rastom udalje od "emlje! to
jest! nastoje je $to vi$e nadrasti! a ne u nju urasti& stoga su njihovi najdragocjeniji dijelovi
usmjereni prema nebu ; klas kod itarica! cvat kod cvijea! glava kod ovjeka ; pa moraju
nei"bjeno! kad se od starosti pogrbe i ponovno saviju
prema "emlji! podlei letalnom plinu u koji se nakon smrti i sami naposljetku pretvaraju "bog
procesa raspadanja.
9ad je marki" de la 2aillade>spinasse douo kako se u +ierre)ortu na$lo eljade koje je sedam
godina obitavalo u peini ; dakle! potpuno opkoljeno "emljom! trulenim elementom ;
bija$e i"van sebe od odu$evljenja! pa odmah "apovjedi da mu dovedu renouillea u
laboratorij u kojemu e ga temeljito ispitati. Utvrdio je da njegovu teoriju potkrepljuje
najoitiji doka"% )luidum letaleje renouillea ve tako "ahvatio da je njegovo dvadeset
petogodi$nje tijelo ve poka"ivalo i"ra"ite "nakove starakog propadanja. Od smrti ga je
spasila samo injenica ; tako je obja$njavao 2aillade>spinasse ; $to je renouille "a
vrijeme "arobljeni$tva dobivao hranu i" biljaka udaljenih od "emlje! vjerojatno kruh i voe.
#toga se njegovo prija$nje "dravstveno stanje moglo ponovno uspostaviti samo temeljitim
istjerivanjem )luida s pomou aparata "a ventilaciju vitalnim "rakom $to ga je i"umio on!
2aillade>spinasse. Jednu takvu napravu ima u spremi$tu svoje gradske palae u 3ontpellieru!
i"javio je! i ako je renouille voljan staviti se na raspolaganje kao objekt demonstracije!
spreman ga je ne samo osloboditi od be"nadnog trovanja "emnim plinom! nego mu i dati
lijepu svoticu. . .
*akon dva sata sjedili su u koiji. +remda ceste bijahu u bijednom stanju! uspjeli su prevaliti
$e"deset i etiri milje do 3ontpelliera "a dva dana! jer marki"! usprkos poodmakloj dobi! nije
sebi uskratio "adovoljstvo da osobno udara biem koija$a i konje i pritekne u pomo pri
mnogim pucanjima ruda i opruga& toliko bija$e odu$evljen svojim otkriem! toliko je e"nuo
da ga $to prije predstavi uenoj javnosti. *o! renouille nije smio ni jedan jedini put i"ii i"
koije. 3orao je ostati sjediti u svojim prnjama i potpuno "amotan pokrovcem natopljenim
vlanom "emljom i blatom. *a putovanju je "a jelo dobivao sirovo korjenasto povre. 3arki"
se nadao da e na taj nain neko vrijeme kon"ervirati "ara"u "emnim )luidom.
9ad su stigli u 3ontpellier! marki" je odmah "apovjedio da renouillea odvedu u podrum
njegove palae! te uputio po"ive svim lanovima medicinskog )akulteta! dru$tva botaniara!
poljoprivredne $kole! udruenja kemiara i )i"iara! masonske loe i ostalih "nanstvenih
dru$tava kojih je u gradu bilo ni vi$e ni manje nego tucet. ' poslije nekoliko dana ; tono
tjedan dana po$to je napustio pustinja$tvo u gori ; renouille se na$ao na podiju u velikoj
auli 3ontpellierskog sveuili$ta! u kojoj ga predstavi$e brojnim u"vanicima ; bilo ih je
nekoliko stotina ; kao "nanstvenu sen"aciju godine.
U svojem predavanju 2aillade>spinasse proglasio ga je ivim doka"om tonosti teorije o
letalnom )luidu "emlje. 2rgajui mu postupno prnje! obja$njavao je ra"orni uinak trulenog
plina na renouilleovo tijelo% skretao je prisutnima panju na bubuljice i oiljke! posljedice
i"jedanja plinom& na golemi blje$tavocrveni plinski karcinom na prsima& na ope raspadanje
koe! pa ak i na i"ra"ito )luidno i"oblienje kostura! koje se jasno oitovalo u obliku grbe i
"grenog stopala. +lin je o"biljno o$tetio i unutarnje organe! govorio je! sle"enu! jetru! plua!
uni mjehur i probavni sustav! kako je nedvojbeno poka"ala anali"a stolice $to se nala"ila u
posudi do objektovih nogu i koju je svatko mogao ra"gledati. #toga se moglo "akljuiti da je
kljenut vitalne energije "bog sedmogodi$nje "ara"e $to ju je i"a"vao A)luidum letale 2ailladeB
ve tako u"napredovala da se objekt ; iji je vanjski i"gled! uostalom! ve poka"ivao i"ra"ite
"naajke krtice ; mora opisati kao bie blie smrti nego ivotu. Usprkos tome! obave"ao se
predava! on e tom biu! koje je ionako osudeno na smrt! ventilacijskom terapijom u
kombinaciji s vitalnom dijetom vratiti "dravlje u roku od osam dana! tako da e "naci njegova
potpunog i"ljeenja biti oiti svima! te je "atraio od prisutnih da se "a tjedan dana sami
uvjere u tonost njegove progno"e i! prema tome! prihvate sluaj kao vaijan doka" u prilog
njegovoj teoriji o letalnom )luidu "emlje.
+redavanje je postiglo golemi uspjeh. Ueno gledali$te snano je pljeskalo predavau! a "atim
prode)iliralo mimo podija na kojemu je stajao renouille. Zbog kon"ervirane "apu$tenosti i
starih oiljaka i naka"nosti renouille je doista ostavljao stra$an dojam! pa ga je svatko
smatrao napola trulim! i nepovratno i"gubljenim! iako se sam osjeao posve "dravim i
krepkim! *eka su ga gospoda struno opipavala i preslu$avala! odmjeravala ga! gledala mu u
usta i oi. *eki mu uputi$e pokoju rije propitujui se o njegovu ivotu u peini i o sada$njem
stanju. 3edutim! renouille se strogo drao upute koju mu je prije toga dao marki"! pa je na
takva pitanja odgovarao samo suspregnutim hropcem! nemono poka"ujui objema rukama na
vrat kako bi time poka"ao da je AFluidum letaie 2ailladeB i"gri"ao i grlo.
9ad je predstava "avr$ila! 2aillade>spinasse ponovno ga je "grabio i otpremio kui! u podrum
svoje palae. 2amo ga je "atvorio! u prisutnosti odabranih doktora s medicinskog )akulteta! u
aparat "a ventilaciju vitalnim "rakom! u sanduk napravljen od hermetino spojenih smrekovih
dasaka! koji se pomou usisnog dimnjaka $to je str$io visoko i"nad krova napajao visinskim
"rakom be" letalnog plina! a taj je "rak mogao ponovno i"la"iti kro" "aklopac konatog
ventila privr$enog na podu. Uredaj je pokretala eta posluitelja koji su se danonono
brinuli da ventilatori! ugradeni u dimnjak! budu stalno u pogonu. ' dok je renouille time bio
okruen neprekidnom strujom "raka "a proci$avanje! svakog sata nudili su mu kro" vrata$ca
"rane komore dvostrukih stijenki! postavljena sa strane! dijetnu hranu nad"emaljskog
porijekla% golublju juhu! pa$tetu od $eve! ragu od divljih pataka uhvaenih u letu! kompot od
voa koje "rije na drveu! kruh od posebnih vrsta vrlo visoke p$enice! pirenejsko vino!
divoko"je mlijeko i pjenastu kremu pripravljenu od jaja koko$i $to su ih drali na tavanu
palae.
+et dana trajala je ta kura raskuivanja i revitali"acije. Zatim je marki" naredio da "austave
ventilatore i odvedu renouillea u praonicu u kojoj su ga namakali u kupkama mlake ki$nice
nekoliko sati i naposljetku od glave do pete oprali sapunom od orahova ulja i" grada +otosija
u ,ndama. Odre"ali su mu nokte na rukama i nogama! i"bijelili "ube pra$kastim kaustinim
dolomitom! obrijali ga! skratili mu kosu i poe$ljali ga! na)ri"irali ga i napudrali mu kosu.
*aruili su krojaa i postolara! pa je renouille dobio svilenu ko$ulju po mjeri s bijelim
aboom i bijelim ri$evima na man$etama! svilene arape! aket! hlae i prsluk od plavog
bar$una i lijepe cipele s kopom od crne koe! od kojih je desna vje$to prikrivala "grenost
stopala. 3arki" je vlastitim rukama prema"ao renouilleovo oiljkasto lice talk$minkom!
nama"ao mu usne i obra"e karminom! a na obrvama ocrtao lijepu krivulju mekim $tapiem od
drvnog ; lipinog ; ugljena. Zatim ga je poprskao osobnim par)emom vrlo priproste note
ljubica! udaljio se nekoliko koraka! i dugo mu je trebalo da i"nade rijei da i"ra"i
odu$evljenje.
; 3onsieur; pone napokon. ; Odu$evljen sam sobom. Ushien sam svojom
genijalno$u. *isam! dodu$e! nikada sumnjao u tonost svoje teorije o )luidu& nisam! naravno&
no! duboko sam dirnut $to se tako )antastino potvrdila u praktinoj terapiji. Bili ste ivotinja!
i ja sam od vas napravio ovjeka. #koro boansko djelo. 1opustite mi ovo ganue? #tanite
pred "rcalo i pogledajte se? #po"nat ete prvi put u ivotu da ste ovjek& niste ba$ i"u"etni i ne
istiete se posebno! a ipak ste posve prihvatljivi. 'dite! monsieur? +ogledajte se i divite se
udu $to sam ga na vama stvorio?
renouilleu se prvi put netko obratio s AmonsieurB.
+ri$ao je "rcalu i pogledao u njega. 1o tog trenutka nije nikad ni pogledao u "rcalo. 8idio je
ispred sebe gospodina u elegantnoj plavoj odjei s bijelom ko$uljom i svilenim arapama i
nagonski se naklonio kako se oduvijek klanjao takvoj )inoj gospodi. *o! naklonio se i
elegantni gospodin! a kad se renouille uspravio! elegantni je go
spodin uinio isto! a "atim su se obojica ukoili i "agledali se jedan u drugoga.
renouillea je najvi$e "apanjila injenica $to i"gleda nevjerojatno normalno. 3arki" je imao
pravo% nije bio ni$ta posebno! nije ba$ bio lijep! ali ni osobito ruan. Bio je niska rasta! pomalo
ne"grapna dranja! lica pomalo be"i"raajna ; ukratko! i"gledao je poput tisuu drugih ljudi.
9ad bi sad i"i$ao! nitko se na ulici ne bi "a njim okrenuo. *i njemu samome ne bi ovjek
nalik na njega! kad bi ga negdje susreo! upao u oi. 1akako! ako taj netko! osim na ljubice!
nema nikakva mirisa kao gospodin u "rcalu i on sam $to je ispred njega stajao.
, ipak su se seljaci jo$ prije deset dana ra"bjeali kriui kad su ga ugledali. *i onda se nije
osjeao drugaije nego sada! a sada! kad bi sklopio oi! nije se osjeao nimalo drugaije nego
onda. 1uboko je udahnuo "rak $to se di"ao oko njegova tijela i nju$io lo$ par)em i bar$un i tek
slijepljenu kou svojih cipela& nju$io je svilu! puder! $minku i blagu aromu sapuna i" +otosija.
' odjednom mu je sinulo da normalan i"gled ne duguje golubljoj juhi i aroliji ventilacije! ve
samo tim krpama! podre"anoj kosi i sitnoj ko"metikoj maskeradi.
Otvorio je oi mirkajui i "apa"io kako i monsieur u "rcalu mirka! kao da mu namiguje! i
kako mu na usnama nama"anima karminom lebdi osmijeh! kao da mu eli dati "nak da ga ba$
ne smatra posve antipatinim. ' renouille je ustanovio da monsieur u ogledalu! taj lik be"
mirisa! preodjeven i maskiran u ovjeka! nije tako lo$& barem mu se inilo da bi taj lik mogao
; kad bi mu se maska samo dotjerala ; ostaviti na vanjski svijet dojam kakav on!
renouille! ne bi mogao ni "amisliti. 9imnuo je liku i "amijetio da i on! kimajui mu!
kriomice $iri nosnice. . .
31
#ljedeeg dana ; marki" se upravo pripremao da ga naui najpotrebnije po"e! geste i
plesne korake "a skora$nji nastup u dru$tvu ; renouille je odglumio vrtoglavicu i pao na
divan! toboe potpuno iscrpljen i kao da se gu$i.
3arki" bija$e i"van sebe. 8ikao je da do"ove sluge! vikao da donesu lepe"e i prenosive
ventilatore! i dok su sluge jurile! klekao je do renouillea i stao mu pred licem mahati
rupiem natopljenim mirisom ljubice i preklinjao ga i "aklinjao da ustane! da ne ispusti du$u
i da! ako ikako moe! prieka do preksutra jer e inae opstanak njegove teorije o letalnom
)luidu biti najo"biljnije ugroen.
renouille se vrtio i kvrio! sopui! stenjui i lamatajui rukama prema rupiu! "atim se
teatraino sru$io s divana i otpu"ao u najudaljeniji kut sobe. ; *e taj par)em? ; povie
toboe s posljednjim snagama. ; *e taj par)em? Ubija me? ; ' tek kad je 2aillade>spinasse
bacio rupi kro" pro"or a haljetak! takoder namirisan ljubicom! u susjednu sobu! renouilleu
je toboe popustila vrtoglavica! pa je progovorio i stao priati sve mirnijim glasom da on! kao
par)imer! ima osjetljiv nos i kako na odredene par)eme! "bog svoga "vanja! pogotovu sad kad
se oporavlja! vrlo estoko reagira. @injenicu da mu je ba$ miris ljubice! inae draesna cvijeta!
tako smetao! moe objasniti samo time $to u marki"ovu par)emu ima previ$e ekstrakta
korijena 'jubice koji! "bog svog pod"emnog porijekla! pogubno djeluje na osobu poput njega!
renouillea! "atrovanog letalnim )luidom. 8e je juer bio posve omamljen kad su ga prvi put
namirisali tim par)emom! a danas se! kako ree! kad je drugi put osjetio miris toga korijena!
osjeao upravo tako kao da ga netko ponovno gura u onu gro"nu! "agu$ljivu jamu u kojoj je
vegetirao sedam godina. *jegova se priroda pobunila! drugaije to ne bi "nao objasniti! i
po$to mu je vje$tinom gospodina marki"a poklonjen ivot dostojan ovjeka u "raku be"
letalnog )luida! radije e umrijeti!
nego da se jo$ jednom preda omraenom )luidu. Jo$ i sad se sve u njemu gri kad samo
pomisli na par)em pripravljen i" tog korijena. 3edutim! bio je uvjeren! govorio je! da e se u
trenu oporaviti ako mu marki" dopusti da smisli vlastiti par)em kako bi potpuno rastjerao
miris ljubice. +ri tom je imao na umu par)em posve lagane! pro"rane note koji e uglavnom
biti smjesa sastojaka udaljenih od "emlje! poput bademove vode i vode od naranina cvijeta!
eukaliptusa! ulja i" omorikinih iglica i empresova ulja. #amo $trcaj takva mirisa na odjeu!
nekoliko kapi samo na vrat i obra"e! i on e se "auvijek "a$tititi od neugodna napadaja kakav
je upravo pretrpio. . .
9ako biste bolje ra"umjeli! sve vam ispriasmo tenim indirektnim govorom! premda to
bija$e! "apravo! polsatna krkljava erupcija rijei! isprekidana ka$ljem! soptanjem i hvatanjem
daha! $to je renouille popratio drhtajima! lomatanjem rukama i kolutanjem oima i na
marki"a ostavio dubok dojam. Jo$ uvjerljiviji od simptoma bijahuvaljani ra"lo"i njegova
$tienika! posve u skladu s teorijom o letalnom )luidu. *aravno! par)em ljubice? Odvratan!
pri"emni! $tovi$e pod"emni proi"vod? 8jerojatno se i sam njime "ara"io kad ga ve godinama
upotrebljava. *ije imao ni pojma da ga taj miris i" dana u dan sve vi$e pribliava smrti.
9ostobolja! ukoenost $ije! mlohavost uda! hemoroidi! pritisak u u$ima! truli "ub ; sve je to
nedvojbeno posljedica smrada korijena ljubice! "atrovanog )luidom. , taj glupi ovjeuljak!
ta hrpica bijede tamo u kutu! upo"orio ga je na to. Bija$e dirnut. *ajradije bi mu pri$ao!
podigao ga! "agrlio i privinuo k srcu! ra"vedrenom od otkria. *o! bojao se da jo$ miri$e na
ljubice. #toga je ponovno do"vao sluge i "apovjedio im da uklone i" kue sve par)eme s
mirisom 'jubica! pro"rae itavu palau! raskue svu njegovu odjeu u ventilatoru vitalnim
"rakom! a renouillea u njegovoj nosiljci odmah odvedu najboljem par)imeru u gradu.
renouille je upravo to i htio postii svojim tobonjim napadajem.
3irisarstvo je u 3otpellieru imalo staru tradiciju! i premda je u najnovije vrijeme malo
oslabilo "bog konkurencije grada rassea! u gradu je jo$ bilo nekoliko dobrih par)imera i
rukaviara. *ajugledniji medu njima! neki -unel! i"javio je! s ob"irom na poslovne ve"e s
kuom marki"a de la 2aillade>spinassea! kojega je opskrbljivao sapunom! uljima i mirisavim
tvarima! da je i"nimno spreman istupiti i" svog laboratorija i prepustiti ga na jedan sat
neobinom par)imerskom kal)i i" +ari"a. +otonji pak nije dopustio da mu se i$ta obja$njava!
nije ni htio uti gdje e $to nai! on ve sve "na! rekao je! snai e se& "atim se "atvorio i ostao
u radionici dobar sat! dok je -unel oti$ao s marki"ovim majordomom u gostionicu na
nekoliko a$a vina i tamo morao do"nati "a$to vi$e ne podnose miris njegove vodice od
ljubica.
-unelova radionica i duan nisu bili ni priblino tako dobro opremljeni kao Baldinijeva
par)imerija u +ari"u. # nekoliko cvjetnih ulja! vodica i mirodija ne bi ni prosjeni par)imer
daleko stigao. *o tek $to je onju$io prostoriju! renouille je shvatio da su mu postojee tvari
posve dovoljne "a eljenu svrhu. *ije htio nikakvu veliku kreaciju& nije htio smije$ati nikakvu
prestinu vodicu kao nekad "a Baldinija! ni$ta $to bi se isticalo u moru osrednjosti i mamilo
ljude. *jegov pravi cilj ne bija$e ni jednostavni par)emi od naranina cvijeta $to ga je
obeao marki"u. Uobiajene esencije i" nerolija! eukaliptusa i empresova lista trebale su
samo prikriti pravi miris $to ga je namjeravao proi"vesti% to je trebao biti miris ovjenosti.
0tio je! pa makar to privremeno bio i lo$ surogat! usvojiti miris ovjeka $to ga sam nije imao.
1akako! odredeni miris ovjeka nije postojao! kao $to nije postojalo ni odredeno ljudsko lice.
#vaki je ovjek odisao drugaijim mirisom! i nitko to nije "nao bolje od renouillea koji je
po"navao tisue i tisue pojedinih vonjeva i njuhom ra"likovao ljude jo$ od rodenja. 'pak! u
par)imerskora smislu! postojao je temeljni ljudski miris! vrlo priprost! usput reeno ; nota
"nojnomasnoga! sirastokiselkastog! u cjelini prilino de
gutantna nota! podjednako svojstvena svim ljudima! i"nad koje su se tek poslije istananijeg
ra"luivanja mogli ra"abrati oblaii pojedinane aure.
*o! veina ljudi ionako nije "apaala tu auru! tu vrlo sloenu! svojstvenu $i)ru osobnoga
mirisa. (judi uglavnom nisu "nali da je uope imaju! a osim toga! inili su sve kako bi je
sakrili ispod odjee ili umjetnih modnih par)ema. 1obro su po"navali samo taj temeljni miris!
taj primitivni ljudski vonj! samo su u njemu ivjeli i osjeali se "a$tienima! i svakoga koji je
odisao tim odvratnim "ajednikim "adahom smatrali su sebi jednakim.
2oga dana renouille je kreirao neobian par)em. *eobinijega dotad na svijetu nije bilo.
*ije odisao mirisom! nego ovjekom koji miri$e. 9ad bi netko namirisao taj par)em u
mranoj prostoriji! pomislio bi da pred njim stoji ovjek. , kad bi ga upotrijebio ovjek koji
sam vonja na ovjeka! promatrau bi se inilo da nju$i dva ovjeka ili! jo$ gore! dvostruko
monstruo"no bie! lik koji vi$e ne moe jasno )iksirati jer je mutan! poput slike na dnu je"era!
nad kojim se mre$kaju valovi.
9ako bi stvorio imitaciju tog ljudskog mirisa ; prilino nedostatnu! kako je i sam "nao! ali i
dovoljno uspje$nu da "avara druge ; renouille je u -unelovoj radionici potraio
najneobinije sastojke.
+okraj praga vrata $to su vodila u dvori$te prona$ao je hrpicu majeg i"meta! jo$ prilino
svjeeg. U"eo je pola lice i stavio u mije$alicu s nekoliko kapi octa i smrvljene soli. 'spod
radnog stola prona$ao je komadi sira! veliine nokta na palcu! oito ostatak -unelova
obroka. Bija$e ve prilino star! ve se raspadao! i i" njega je strujao jedak i prodoran "adah. #
poklopca bave sa sardinama! koja je stajala u stranjem dijelu duana! sastrugao je malo
ueenog ribljeg smrada! pomije$ao ga s trulim jajetom i dabrovicom! amonijakom!
mu$katnim ora$iem! strugotinama roine i osmu:enom! sitno i"mrvljenom svinjskom
koicom. Zatim je dodao ra"mjerno veliku koliinu cibeta!
pomije$ao te uasne sastojke s alkoholom! sve podvrgao digestiji i pro)iltrirao u dvije boce.
2ekuina je pogubno "audarala. Bija$e to smrad kloake! trulei! i kad je samo jednom
"amahnuo lepe"om i"nad smjese i njene se isparine pomije$ale sa istim "rakom! uinilo mu
se da "a vrelog ljetnoga dana stoji u -ue au. Fers u +ari"u! na uglu -ue de la (ingerie!
stjeci$tu "adaha s trnice! sa /imetiere des 'nnocents i i" prenapuenih kua.
2oj stravinoj ba"i! koja je prije odisala le$evima nego ljudima! renouille je dodao sloj
uljastih i svjeih aroma% metvicu! lavandu! terpentin! limun! eukaliptus! koje je odmah
obu"dao i prekrio bukeom )inih cvjetnih ulja i" geranija! rue! naranina cvijeta i jasmina.
+oslije dodatnog ra"rjedivanja alkoholom i s malo octa! u smjesi se vi$e nije osjeao nikakav
odvratan "adah osnovnih sastojaka. +rikriveni smrad se dodatkom svjeih sastojaka rasplinuo!
postao ne"amjetljiv! a odbojnu notu ublaio je miris cvijea! pa je ak postala gotovo
"animljivom! a "adah se trulei "audo i"gubio! netragom nestao. *aprotiv! inilo se da taj
par)em odi$e snanim! poletnim! ivotnim mirisom.
*apunio je njime dva )lakona! "aepio ih i stavio u dep. Zatim je paljivo vodom oprao boce!
muar! lijevak i licu! natrljao ih uljem i" gorkih badema da odstrani sve tragove mirisa! te
u"eo drugu mije$alicu. U njoj je br"o smije$ao drugi par)em! kopiju prvoga! koji se takoder
sastojao od svjeih i cvjetnih elemenata! ali ba"a vi$e nije sadravala nikakav vje$tiji uvarak!
nego sasvim uobiajene sastojke% mo$us! ambru! malo cibeta i cedrovo ulje. #am "a sebe
mirisao je posve drugaije od prvoga ; irnao je manje duha! vrstine i nije bio toliko kuan
; jer mu je nedostajala komponenta imitacije ljudskog mirisa. *o! kad bi ga upotrijebio
obian ovjek i "druio ga s vlastitim vonjem! ne bi se vi$e ra"likovao od par)ema $to ga je
renouille napravio samo "a sebe.
+o$to je i drugi par)em pretoio u )lakone! potpuno se ra"odjenuo i poprskao odjeu prvim
par)emom. Zatim se blago namirisao ispod pa"uha! i"me:u nonih prstiju! po udu! na prsima!
vratu! i"a u$iju i po kosi! ponovno se obukao te i"i$ao i" radionice.
32
'"i$av$i na ulicu! "grabio ga je odjednom strah jer je "nao da se i" njega prvi put u
ivotu $iri miris ovjeka. 3edutim! sam je smatrao da smrdi! odvratno smrdi. ' nije mogao
"amisliti da drugi ljudi taj miris ne osjeaju kao smrad! te se stoga nije usudio otii ravno u
gostionicu u kojoj su ga ekali -unel i marki"ov majordom. @inilo mu se manje riskantnim da
novu auru najprije isku$a u nepo"natoj okolini.
*ajuim i najmranijim ulicama $uljao se prema rijeci pokraj koje su koari i bojadisari imali
radionice i obavljali svoje smrdljive poslove. 9ad bi na nekoga nai$ao ili pro$ao mimo kua
ispred kojih su se igrala djeca ili sjedile ene! prisilio se na sporiji hod kako bi "bio svoj miris
u vei! "atvoreniji oblak.
Od malih se nogu navikao da ga ljudi s kojima se mimoila"i i ne "amjeuju! ne "bog pre"ira
; kako je nekada mislio ; nego "ato $to nisu ni opaali da uope postoji. Oko njega ne
bija$e prostora! niega ime bi u"burkao atmos)eru kao drugi ljudi! tako rei ni sjene da je
baci na lice drugog ovjeka. 2ek kad bi se s nekim neposredno sudario! u guvi ili posve
i"nenada na uglu ulice! na trenutak bi ga "amijetili. 2ada bi onaj s kojim se sudario naglo i
uglavnom s ga:enjem odskoio! "urio nekoliko sekundi u njega! renouillea! kao da vidi bie
koje ne bi ni smjelo ivjeti! bie koje ; premda je neosporno postojalo ; na neki nain i nije
prisutno! a "atim bi se br"o i"gubio i u trenu ga "aboravio. . .
*o! sada! na uiiicama 3ontpelliera! renouille je osjetio i jasno vidio da djeluje na ljude. '
kad god bi to ustanovio! proeo ga je snaan osjeaj ponosa. 1ok je prola
"io mimo jedne ene! koja se nagnula nad rub bunara! "amijetio je da je naas podigla glavu
da viti tko ide!a potom se! oito smirena! ponovno okrenula prema vjedru. *eki mu$karac!
koji mu je bio okrenut ledima! oba"reo se i neko vrijeme "natieljno gledao "a njim. 1jeca! na
koju bi naila"io! rastrala bi se ; ne od straha! nego da mu naprave mjesta& $tovi$e! kad bi ne
gledajui istrala i" kue i naletjela na njega! ne bi se upla$ila! ve bi samo kli"nula pokraj
njega! kao da je to posve ra"umljivo! kao da slute da im se netko pribliava.
+oslije mnogih takvih susreta mogao je tonije ocijeniti snagu i djelovanje nove aure pa je
postao samosvjesniji i smioniji. Bre je prila"io 'judima! ostavljao manje prostora i"medu
sebe injih! ak bi malo pruio ruku i na i"gled! sluajno dotaknuo ruku prola"nika. Jednom je!
toboe nehotice! gurnuo jednog ovjeka koji ga je htio prestii. Zastao je! ispriao se i ovjek!
koji bi se jo$ juer pri susretu s renouilleom stresao kao da je u bli"ini udario grom! pona$ao
se sada kao da se ni$ta nije dogodilo! prihvatio je ispriku! ak mu se nasmije$io i potap$ao ga
po ramenu.
*apustio je uliice i i"i$ao na trg ispred katedrale #aint+ierre. @ula su se "vona. # oba kraja
portala gurali su se ljudi. Upravo je "avr$ilo vjenanje. 0tjeli su vidjeti nevjestu. renouille je
otrao i pomije$ao se s mno$tvom. urao se! progurao medu njih! htio se uvui u najgu$e
mno$tvo! htio im se posve priljubiti! naribati im nosove svojim mirisom. , "atim je ra$irio
ruke usred skuena prostora! raskreio noge i ra"drljio ovratnik da bi miris nesmetano strujao
i" njegova tijela. . . i osjetio be"graninu radost "amijetiv$i da drugi ni$ta ne "amjeuju! ama
ba$ ni$ta! da se svi ti mu$karci i ene i djeca natiskani oko njega tako lako mogu prevariti i
udisati njegov smrad! sklepan od majeg dreka! sira i octa! kao da je miris nekoga tko im je
ravan! i da mogu njega! renouillea! kukavije jaje u njihovu gnije"du! prihvatiti kao ovjek
ovjeka.
*a koljenima je osjetio neko dijete! malu djevojicu $to se uklije$tila i"medu odraslih.
+odigao ju je u naruaj da bi bolje vidjela. 3ajka ne samo $to je to dopustila! nego mu je i
"ahvalila! a djevojica je kliktala od uitka.
2ako je renouille stajao dobra etvrt sata u okrilju mno$tva! sti$ui tude dijete na himbenim
grudima. ' dok je svadbena povorka prola"ila! praena gromkom "vonjavom i poklicima ljudi
i obasuta ki$om novia! renouilleu se oteo drugaiji poklik! "lokoban poklik! pakosno
likovanje! osjeaj od kojega je "adrhtao i koji ga je omamio poput pohote! i s mukom se
svladavao da ga poput ui i otrova ne ra"lije po svim tim ljudima i vikne im trijum)alno u
lice da ih se ne boji! da ih "apravo i ne mr"i! nego da ih svim arom pre"ire "ato $to su
smrdljive budale! "ato $to dopu$taju da im on lae i da ih vara! "ato $to oni nisu ni$ta! a on je
sve? ' da ironija bude vea! privukao je dijete jo$ blie i dao sebi odu$ka viui s ostalima u
"boru% ; <ivjela nevjesta? *eka ivi nevjesta? <ivio divni par?
9ad se svadbena povorka udaljila i mno$tvo poelo ra"ila"iti! predao je dijete majci i u$ao u
crkvu da se oporavi od u"budenja i odmori. U katedrali je "rak bio "asien mirisom tamjana
koji je u hladnim parama nadirao i" dvije kadionice s obje strane oltara i poput pokrivaa
prigu$ivao slabije mirise ljudi koji su jo$ tamo sjedili. renouille se $uurio na jednoj klupi
ispod kora.
Odjednom ga je svladalo veliko "adovoljstvo. *e ono opojno "adovoljstvo kakvo je osjetio u
okrilju brda na svojim samotnim orgijama! nego hladno i trije"no "adovoljstvo koje se rada
kad je ovjek svjestan svoje moi. #ada je "nao $to moe. *ajoskudnijim sredstvima stvorio
je! "ahvaljujui svojoj genijalnosti! miris ovjeka i pogodio ga odmah! ve u prvom poku$aju!
tako da je i dijete mogao obmanuti. #ada je "nao da moe i vi$e. Znao je da taj miris moe
pobolj$ati. 3ogao bi stvoriti miris natovjeka! a ne samo ovjeka! andeoski miris! tako
neopisivo dobar i pun ivotne snage da e onaj tko ga omiri$e biti oaran i morati ljubiti
njega! renouillea! nosioca toga mirisa.
1a! morat e ga ljubiti kad ih podjarmi svojim mirisom! a ne samo prihvatiti ga kao sebi
ravnoga! 'jubiti ga do ludila! do samo"ataje! morat e drhtati od ushienja! vikati! plakati od
radosti i ne "najui "a$to! na koljena e morati pasti! kao pred hladnim Bojim tamjanom! im
osjete njegov! renouilleov! miris? 0tio je biti svemogui bog mirisa! onakav kakav je bio u
ma$ti! a sada u stvarnom svijetu! vladati stvarnim ljudima. ' "nao je da posjeduje tu mo! jer
ljudi mogu sklopiti oi pred veliinom! od straha! od ljepote i "atvoriti u$i da ne uju melodije
i primamljive rijei. *o! mirisu se ne mogu oduprijeti! jer miris je brat daha. # njim ula"i u
ljude! i oni se ne mogu braniti od njega ako ele ivjeti. ' miris ula"i u njih! prodire u samo
srce! gdje jasno ra"dvaja naklonost od pre"ira! gadenje od slasti! ljubav od mrnje. 2ko vlada
mirisima! vlada i ljudskim srcima.
renouille je posve opu$ten sjedio na klupi u katedrali #aint+ierre i smje$kao se. *ije bio u
eu)orinom raspoloenju dok je kovao plan da "avlada ljudima. Oi mu nisu plamtjele
nikakvim ludakim sjajem! a ni lice mu nije bilo iskreveljeno od poremeenosti. Bija$e
potpuno priseban! bistra i vedra duha tako da se pitao "a$to to uope eli. 4 govora$e sam sebi
da to eli jer je "ao do sri. ' pri tom se smje$kao i bija$e vrlo "adovoljan. 1oimao se posve
be"a"leno! poput bilo kojeg sretnog ovjeka.
2ako je neko vrijeme sjedio! u pobonoj ti$ini! i duboko udisao "rak "asien mirisom tamjana.
' hce mu se ponovo o"ari pritajenim smije$kom% kako li samo bijedno miri$e taj Bog? 9ako li
je samo lo$e napravljen taj miris $to struji i" toga Boga. , ni ono $to se dimilo i" kadionica
nije odavalo pravi miris tamjana. Bija$e to lo$ surogat! patvoren lipinim drvom i cimetnim
prahom i salitrom. Bog je smrdio. Bog bija$e mali bijedni smrdljivac. Bija$e prevaren! taj
Bog! ili je sam bio prevarant! nimalo drugaiji ad renouillea. . . samo jo$ mnogo gori?
33
3arki" de la 2aillade>spinasse bija$e odu$evljen novim par)emom. 9ao pronala"a
letalnog )luida! i sam se "apanjio! govorio je! kad je vidio kako sporedna i nestalna tvar poput
par)ema! potjecao on i" "emlje ili i"nad nje! oigledno utjee na ope "dravstveno stanje
pojedinca. renouille! koji je jo$ prije nekoliko sati leao ovdje blijed i poluonesvije$ten!
doimao se sada svje i poletan poput svakog "dravog ovjeka njegove dobi! i moglo bi se!
$tovi$e! rei da je ; u"a sva prihvatljiva ogranienja "a ovje ka njegova stalea i niska
obra"ovanja ; gotovo poprimio crte linosti. On! 2aillade>spinasse! svakako e u poglavlju
o vitalnoj dijetetici svoje skora$nje rasprave o teoriji letalnog )luida spomenuti taj sluaj. *o!
najprije se htio sam namirisati novim par)emom.
renouille mu prui oba )lakona s par)emom i" uobiajenog cvijea! i marki" se njime
poprska. Bija$e i te kako "adovoljan uinkom. +o$to je godinama bio optereen mirisom
ljubice kao olovom! pri"nao je! sada mu se inilo kao da mu rastu cvjetna krila& i ako se ne
vara! popu$taju mu stra$ni bolovi u koljenima i "ujanje u u$ima& sve u svemu! osjea se kao na
krilima! okrepljen i nekolikp godina pomla:en. +ride renouilleu! "agrli ga i na"ove ga
svojim A)luidnim bratomB! dodajui kako pri tom nipo$to ne misli na konvencionalno
oslovljavanje! nego na posve spiritualno in conspectu universalitatis )luidi letalis pred kojim
su ; i samo pred njim? ; svi ljudi jednaki& takoder namjerava ; a to je rekao odvajajui se
od renouillea! vrlo prijateljski! nimalo odbojno! gotovo kao da se odvaja od sebi ravnoga ;
osnovati u najskorije vrijeme me:unarodnu nadstale$ku lou radi potpunog uni$tenja letalnog
)luida koji valja ubr"o nadomjestiti sa istim )luidum vitale! i ve sada smatra renouillea
prvim obraenikom. +otom "amoli renouillea da mu na komadiu papira napi$e recept "a
cvjetni par)em! te ga spremi u dep i pokloni reaouilleu pedesetlujdora.
2ono tjedan dana nakon svoga prvog predavanja marki" de la 2aillade>spinasse ponovno je
prika"ao svoga $tienika u auli #veuili$ta. uva bija$e nei"mjerna. 1o$ao je cijeli
3ontpellier! ne samo "nanstveni nego i mondeni 3ontpellier! medu njima i mnoge dame koje
su htjele vidjeti legendarnog spiljskog ovjeka. ' premda su 2ailladeovi protivnici! uglavnom
predstavnici A9ruga prijatelja sveuili$nih botanikih vrtovaB i lanovi A1ru$tva "a
unapredivanje ratarstvaB! mobili"irali sve svoje prista$e! predstava je postigla sjajan uspjeh.
1a bi publiku podsjetio na renouilleovo stanje prije tjedan dana! 2aillade>spinasse je
najprije "amolio gledaoce da pogledaju crtee! koji su medu njima kolali i na kojima je
spiljski ovjek prika"an u svoj svojoj runoi i raspadanju. Zatim "apovjedi da uvedu novoga
renouillea! u lijepom haljetku od plavog bar$una i svilenoj ko$ulji! na$minkana! napudrana i
na)ri"irana& ve je i hod! to jest! uspravno dranje! gi"davi koraci i elegantno njihanje
kukovima! nain na koji se be" iije pomoi popeo na podij! duboko se naklonio! kimnuo as
tamo as onamo smije$ei se! "aepio usta svim skepticima i kritiarima. @ak su i +rijatelji
sveuili$nih botanikih vrtova "bunjeno $utjeli. ' suvi$e upadljiva bija$e promjena! i suvi$e
neodoljivo udo $to se oito dogodilo% tamo gdje je prije tjedan dana uala i"mrcvarena!
podivljala ivotinja! stajao je sada naoit! civili"iran ovjek. 1voranom se $irila skoro sveana
atmos)era! i kad se 2aillade>spinasse digao da odri predavanje! "avladala je potpuna ti$ina.
+onovno je ra"vio svoju ve prilino po"natu teoriju o letalnom )luidu "emlje! "atim objasnio
kojim ga je mehanikim i dijetetskim sredstvima istjerao i" objekta demonstracije i "amijenio
ga s vitalnim )luidom! a naposljetku po"vao sve prisutne! i prijatelje i protivnike! da prestanu
osporavati novu nauku s ob"irom na tako nadmoan doka"! te da se "ajedno s njim!
2aillade>spinasseom! bore protiv "log )luida i prihvate dobri )luidum vitale. +ri tom je ra$irio
ruke! upro pogled u nebo! i mnogi ueni muevi uini$e isto! a ene se rasplaka$e.
renouille je stajao na podiju ne slu$ajui nikoga. # velikim "adovoljstvom pratio je uinak
posve drugaijeg! mnogo stvarnijeg )luida% svoga )luida. Zbog prostranosti aule jako se
napar)imirao! i tek $to je stao na podij! oko njega se poela $iriti aura njegova mirisa. 8idio ju
je ; doista ju je oima vidio? ; kako "ahvaa gledaoce u prvim redovima! kako se protee!
te dopire do "adnjih redova i galerije. ' koga je god "ahvatila ; renouilleu je srce
poskakivalo od radosti ; taj se vidljivo promijenio. #putani njegovim mirisom! ljudi su
nesvjesno mijenjali i"ra" lica! ukoeno dranje! osjeaje. 2ko je prije buljio u njega samo sa
silnim "aprepa$tenjem! gledao ga je sada blaim oima& tko se prije naslonio nepomino
sjedei na svojem sjedalu! kritiki namr$tena ela i "naajno spu$tenih kutova usana! sada se
opu$teno naginjao naprijed i poprimao neusiljen! djetinji i"ra"& ak su se i na licima
tjeskobnih! ustra$enih! najosjetljivijih! koji su prije samo sa "aprepa$tenjem mogli podnijeti
njegov i"gled i koji su ga jo$ promatrali s primjerenom sumnjom! poeli odjednom poka"ivati
"nakovi srdanosti! pa i naklonosti! kad bi do njih dopro njegov miris.
9ad je predavanje "avr$ilo! cijeli se skup digao na noge i stao )renetino klicati% ; <ivio
)luidum vitale? <ivio 2aillade>spinasse? <ivjela teorija )luida? 1olje ortodoksna medicina? ;
tako vikahu ueni ljudi 3ontpelliera! naj"naajnijeg sveuili$nog grada )rancuskoga juga! a
marki" de la 2aillade>spinasse doekao je najsretniji trenutak u ivotu.
*o! renouille je "nao! spustiv$i se s podija i pomije$av$i se s mno$tvom! da su te ovacije
namijenjene samo njemu! JeanBaptisteu renouilleu! iako nitko od ushienih u"vanika nije to
ni slutio.
34
Ostao je u 3ontpellieru jo$ nekoliko tjedana. +ostao je prilino slavna linost! pa su ga
po"ivali u salone! ispitivali o spiljskom ivotu i "animali se kako ga je marki" i"lijeio.
*eprekidno je morao ponavljati priu o ra"bojnicima koji su ga odvukli u spilju! o ko$ari $to
su mu je spu$tali i o 'jestvama. ' svaki bi je put uljep$ao i"mi$ljajui nove pojedinosti. 2ime
se donekle i"vjebao u govoru ; dodu$e! vrlo ogranieno! jer s je"ikom se muio itav ivot
; i stjecao sve veu vje$tinu laganja! $to mu je bilo vanije.
Ustanovio je da! "apravo! moe priati ljudima $to hoe. @im bi "adobio njihovo povjerenje
; a stekli bi ga s prvim udisajem njegova umjetnog mirisa ; vjerovali su mu sve. #tekao je i
odredenu sigurnost pona$anja u dru$tvu! kakvu nikada nije imao. Odra"ila se i na njegovu
tijelu. 9ao da je porastao. @inilo se da i njegova grba nestaje. 0odao je gotovo uspravno. ,
kad bi mu se netko obratio! ne bi se vi$e trgnuo i pogrbio! ve ostajao uspravan i i"drao
pogled uprt u njega. 1akako! u to doba nije mogao postati svjetski ovjek! salonski idol! pa ni
ko"er u otmjenom dru$tvu. *o! ipak se vidijivo oslobodio su"dranosti! nespretnosti i
poprimio i"ra" koji su pripisivali prirodnoj skromnosti ili barem laganoj prirodenoj plahosti
koja je ganula neku gospodu i dame ; u to su doba mondeni krugovi osjeali slabost prema
prirodnosti i sirovom $armu.
+oetkom oujka pokupio je svoje stvari i krenuo! jednoga dana! u ranu "oru! potajno! tek $to
su se otvorila gradska vrata! u neuglednom smedem haljetku $to ga je dan prije kupio na
trnici rabljene odjee i s otrcanim $e$irom na glavi koji mu je napola skrivao lice. *itko ga
nije prepo"nao ni "amijetio! jer se toga dana namjerno nije napar)imirao. , kad je marki" oko
podne naredio da se sluaj ispita! straari su se kleli svime na svijetu da su! dodu$e! vidjeli
svakakve ljude kako i"la"e i" grada! ali ne i
onog po"natoga spiijskog ovjeka koji bi im svakako upao u oi. #toga je marki" ra"glasio da
je renouille napustio 3ontpellier s njegovim dopu$tenjem kako bi otputovao u +ari" i"
obiteljskih ra"loga. *o! u sebi se strahovito gri"ao! jer je kanio s renouilleom poi na turneju
kro" itavo kraljevstvo da pridobije sljedbenike svoje teorije )luida.
*akon nekog vremena ponovno se smirio! jer se njegova slava pro$irila i be" turneje! gotovo
be" njegove pomoi. AJournal des #cavansB! pa ak i A/ourier de l>uropeB! objavili su duge
lanke o A)luidum letale 2ailladeB! i odasvud su dola"ili bolesnici "araeni letalnim )luidom
da bi ih on i"lijeio. U ljetu 45KF. godine osnovao je prvu A(ou vitalnoga )luidaB koja je u
3ontpellieru imala 4DJ lanova! a "atim i podrunice u 3arseilleu i (Gonu. Odvaio se i na
veliki korak! na +ari"! kako bi tamo pridobio sav civili"irani svijet "a svoju nauku! ali je prije
toga! radi propagande svoga pohoda! htio "avr$iti jo$ jedno veliko )luidno djelo koje bi
"asjenilo i"ljeenje spiljskog ovjeka i sve druge pokuse! pa je poetkom prosinca u pratnji
skupine neustra$ivih sljedbenika po$ao na ekspediciju! na +ic du /anigou koji je bio na istom
meridijanu kao +ari"! a smatrali su ga najvi$im brdom +ireneja. 2aj ovjek na pragu duboke
starosti poelio je da ga odnesu na vrh visok D7JJ metara i tamo ostave da se tri tjedna i"lae
najistijem! najsvjeijem vitalnom "raku! da bi se! kako je objavio! spustio tono na Badnjak!
kao "drav mladi od dvadeset godina.
*jegovi gorljivi sljedbenici odustali su ve i"a 8erneta! "adnjeg ljudskog naselja podno
stra$ne planine. *o! marki" se nimalo nije "abrinuo. #kidajui sve sa sebe na smr"avici i
kliui od veselja poeo se uspinjati sam. +osljednje $to se od njega vidjelo bija$e silueta koja
je u eksta"i dignula ruke prema nebu i pjevajui nestala u snjenoj oluji.
*a Badnjak su njegovi uenici u"alud ekali povratak marki"a de la 2aillade>spinassea. *ije
do$ao ni kao sta
rac ni kao mladi. *i u rano ljeto idue godine! kad su najsmioniji krenuli u potragu "a njim i
popeli se na vrh +ic du /anigou! jo$ prekriven snijegom! nisu ni$ta na$li! ni komada odjee! ni
dijela tijela! ni ko$ice.
#ve to! dakako! nije naudilo njegovu uenju. *aprotiv. Ubr"o se pro$irila legenda da se na
vrhu brda "druio s vjenim vitalnim )luidom! nestao u njemu i s njim se stopio! te da odonda
lebdi! nevidljiv! ali vjeno mlad! i"nad pirenejskih vrhova! i tko se uspne do njega! postat e
dio njega i godinu dana ostati po$teden od bolesti i starenja. Jo$ su dugo u toku 4E. stoljea
neke medicinske katedre "agovarale 2ailladeovu teoriju o )luidima! a mnoga okultistika
dru$tva primjenjivala njegovu terapiju. Jo$ i danas! s jedne i druge strane +ireneja! osobito u
+erpignanu i Figuerasu! postoje tajne tajadistike loe iji se sljedbenici sastaju jedanput na
godinu da bi se popeli na +ic du /anigou.
2amo pale veliku vatru prigodom ljetnog solsticija! kako kau! i u ast svetoga 'vana! ali ine
to! "apravo! u slavu svoga uitelja 2aillade>spinassea i njegova velikog )luida i da ishode
vjeni ivot.
TREI DIO
35
1ok je renouilleu "a prvu etapu njegova puta kro" Francusku trebalo sedam godina!
drugu je "avr$io "a manje od tjedan dana. *ije vi$e i"bjegavao prometne ceste i gradove! a
nije i$ao ni obila"nicama. 'mao je svoj miris! novac! samopou"danja! a i urilo mu se.
Jo$ uveer istoga dana kad je napustio 3ontpellier stigao je u (e raudu-oi! luki gradi
jmgo"apadno od ,igues3ortesa! u kojem se ukrcao na teretni jedrenjak "a 3arseille. U
3arseilleu nije ni i"la"io i" luke! nego je odmah potraio drugi brod kojim je otplovio du
obale prema istoku. Za dva dana stigao je u 2oulon! a "a jo$ tri u /annes. Ostatak puta
prevalio je pje$ice. 9renuo je puteljkom! koji je vodio prema sjeveru! u brdovitu unutra$njost.
Za dva sata stajao je na glavici breuljka! a ispred njega prostirala se dolina $iroka nekoliko
milja! poput goleme "djele u krajoliku! obrubljene breuljcima blagih obronaka i strmim
planinskim lancima i prekrivene tek obradenim poljima! vrtovima i maslinicima. U dolini je
vladala posebna! neobino ugodna klima. +remda je more bilo tako bli"u da se moglo vidjeti s
glavice breuljka! ovdje se nisu osjeale nikakve "naajke mora! ni$ta slankastopjeskovito!
ni$ta otvoreno! samo tiha i"dvojenost! kao da je obala udaljena tri dana puta. 'ako su se prema
sjeveru u"di"ale visoke planine koje su bile prekrivene snijegom i koje e jo$ dugo ostati pod
snjenim pokrivaem! u dolini se nije osjealo ni$ta surovo ni $krto! a ni hladan vjetar.
+roljee je ovdje u"elo vi$e maha nego u 3ontpellieru. (agana maglica prekrivala je polja
poput staklenog "vona. Breskve i bademi su cvjetali! a toplim "rakom $irio se miris sunovrata.
*a drugom kraju prostrane doline! moda dvije milje dalje! smjestio se ili! bolje reeno!
"alijepio se na obronke brda grad. '" daljine nije ba$ ostavljao dojam rasko$i. *ije bilo
velianstvene katedrale koja bi nadvisila kue! samo tuljak od crkvenog tornja! nikakve
mone tvrdave ni upad'jivo rasko$ne gradevine. *i "idine nisu ostavljale nikakav dojam& tu i
tamo na"irale su se kue sagradene i"van njihova kruga! naroito na obroncima! pa se cijelo
podruje grada s okolicom doimalo donekle tro$no. 9ao da su to mjesto preesto opsjedali i
oslobadali! kao da se ve umorilo od pruanja pravog otpora buduim ulje"ima. .. ali ne od
slabosti! nego od nehajnosti ili ak osjeaja moi. radu kao da nije bilo potrebno ra"metanje.
8ladao je velikom mirisavom dolinom u podnoju! i inilo se da mu je to dovoljno.
2o mjesto! istodobno i neugledno i samosvjesno! bija$e grad rasse! ve nekoliko desetljea
neosporna metropola aromatskih tvari! par)imerijske robe! sapuna i ulja. iuseppe Baldini
uvijek jei"govarao njegovo ime sa sanjarskim odu$evljenjem. 2aj je grad -im mirisa! govorio
je! obeana "emlja par)imera! i tko se nije istaknuo u rasseu! nije "asluio ime par)imera.
renouille je promatrao grad rasse vrlo tre"venim oima. *ije traio obeanu "emlju
par)imera! i nije mu ustreptalo srce pri pogledu na gnije"do $to se savilo na obroncima. 1o$ao
je "najui da se tu mogu bolje no drugdje nauiti neki postupci "a dobivanje mirisa. , njih je
htio usvojiti! jer ih je trebao "a ostvarenje svojih ciljeva. '"vukao je i" depa svoj par)em!
$tedljivo se njime namirisao i krenuo. Za sat i pol! oko podne! bio je u rasseu.
Jeo je u gostionici u gornjem dijelu grada! na +lace au. ,iresu. 2rg je po duljini presijecao
potok u kojemu su koari prali koe i poslije ih rasprostirali da se osu$e. Zadah bija$e tako
prodoran da su neki gosti gubili tek! ali ne i renouille. *jemu taj "adah bija$e po"nat! davao
mu osjeaj sigurnosti. U svim gradovima uvijek bi najprije potraio koarsku etvrt. '"la"ei
i" podruja smrada i ispitu
jui odatle druge dijelove mjesta! inilo mu se da vi$e nije stranac.
/ijelo poslijepodne krstario je gradom. Bija$e nevjerojatno prljav! usprkos velikoj koliini
vode ili moda ba$ "bog nje! vode $to je i"virala i" tuceta vrela i "denaca! klokotala u
neobu"danim potocima i potoiima ni" grad! potkopavala ulice ili ih plavila muljem. U
nekim etvrtima kue bijahu tako "bijene da je "a prola"e i uska stubi$ta ostajalo jo$ samo
lakat prostora! pa su se prola"nici! gacajui kro" blato! jedva probijali jedni mimo drugih. @ak
na trgovima i malobrojnim $irim ulicama "aprena su kola jedva i"bjegavala sudare.
U"a svu prljav$tinu! u"a svu kaljavost i skuenost! grad je kiptio od obrtnike djelatnosti.
+rilikom obilaska grada renouille je otkrio ak sedam sapunarnica! tucet par)imera i
rukaviara! be"broj malih destilerija! pomaderija i mirodijarnica i otprilike sedam
veletrgovaca mirisima.
Bijahu to! dakako! trgovci koji su vodili prave tvrtke "a trgovinu aromatinim sirovinama en
gros. '"vana se to na njihovim kuama esto gotovo i nije vidjelo. +roelja su se doimala
gradanski skromno. *o! ono $to je bilo uskladi$teno i"a njih! na tavanima i u golemim
podrumima ; bave ulja! naslage naj)inijeg lavandina sapuna! baloni cvjetnih vodica! vina!
alkohol! bale par)imirane koe! vree! $krinje i sanduci prepuni mirodija ; renouille je sve
to nju$io u svim pojedinostima i kro" najdeblje "idove! i sve to bija$e bogatstvo kakvo ni
prinevi nisu posjedovali. , kad bi i"o$trio njuh da prodre i"a pro"ainih duana i skladi$ta
$to su gledali na ulicu! otkrivao je rasko$nije gradevine sa stranje strane tih suhoparnih
gradanskih kua. Oko malih ali privlanih vrtova! u kojima su rasli oleandri i palme i
klokotali draesni vodoskoci! okrueni gredicama cvijea! prote"ala su se prava krila kua!
uglavnom okrenuta prema jugu i u obliku slova U% spavae sobe! preplavljene sunevom
svjetlo$u i prekrivene svilenim ta
petama! na gornjem katu! u pri"emlju rasko$ni saloni! obloeni eg"otinim drvetom i
prostrane blagovaonice koje su se katkad terasasto pruale u prostor i u kojima se! kako je
Baldini priao! doista jelo i" porculanskih tanjura i "latnim priborom. ospoda $to su
prebivala i"a tih neuglednih kulisa odisala su "latom i moi! golemim i sigurnim imetkom! i
odisali su time jae od svega $to je renouille dotad osjetio na putovanju kro" tu provinciju.
'spred jedne od kamu)liranih palaa renouille se dugo "adrao. #tajala je na poetku -ue
1roite! glavne ulice koja je itavom duljinom prola"ila kro" grad! od "apada prema istoku.
*ije ostavljala nikakav poseban dojam! premda je njeno proelje bilo ne$to $ire i bogatije od
susjednih "grada! ali nimalo impo"antno. 'spred kolnog prila"a istovarivali su s kola bave ni"
kosinu od dasaka. '"a njih je ekala druga "aprega. Jedan je ovjek u$ao u ured s
dokumentima! "atim i"i$ao s jo$ jednim! pa su se obojica i"gubili i"a glavnog ula"a.
renouille je stajao na drugoj strani ulice i promatrao $to se prijeko dogada! mada ga to
"apravo nije "animalo. *o! ipak se nije micao. *e$to ga je "adravalo.
#klopio je oi i usredotoio se na mirise $to su dopirali do njega i" "grade suelice. Bijahu to
mirisi baava! octa i vina! pa stotine te$kih mirisa i" skladi$ta! mirisi bogatstva $to su
transpirirali i" "idova poput )inog "latnog "noja i! naposljetku! mirisi vrta koji se "acijelo
nala"io i"a stranjeg dijela kue. *ije bilo lako uhvatiti njenije mirise vrta! jer su se tek u
tracima spu$tali preko "abata na ulicu. renouille je prepo"nao magnolije! "umbule!
maslinice i rododendrone. . . ali! kao da je jo$ ne$to mirisalo u tom vrtu! ne$to nei"recivo
dobro! i"u"etan miomiris kakav jo$ nikada nije osjetio ; ili ipak jest! moda samo jedanput. .
. 3orao se pribliiti tom mirisu.
-a"mi$ljao je da li da jednostavno upadne u kuu kro" glavni ula". *o! u meduvremenu se
sakupilo mnogo ljudi koji su istovarivali i nad"irali bave! pa bi ga "acijelo
opa"ili. Odluio je da se vrati ulicom i potrai uliicu ili prola" kako bi dopro do bonog
dijela kue. *akon nekoliko metara stigao je do gradskih vrata na poetku -ue 1roite. +ro$ao
je kro" njih! skrenuo lijevo i u" same gradske "idine po$ao u" brdo. Ubr"o je osjetio miris
vrta! najprije slab! jo$ pomije$an sa "rakom $to je prodirao s polja! a "atim sve jai. *apokon
mu se posve pribliio. 8rt je graniio s gradskim "idinama. *a$ao se tik do njega. 9ad se
malo udaljio! mogao je preko "idina vidjeti najgornje grane naraninih stabala.
+onovno sklopi oi. 1o njega su dopirali mirisi vrta! jasni! i"ra"itih obrisa! poput lukova
duginih boja. , medu njima bija$e jedan! dragocjeni! koji mu je bio najvaniji. renouille
osjeti vrelinu radosti i hladnou straha. 9rv mu navre u glavu kao djeaku uhvaenu na djelu!
pa u"makne u sredinu tijela! te ponovno navre i u"makne! potpuno i"van njegove moi. *apad
toga mirisa bija$e i suvi$e i"nenadan. U jednom trenutku! u trajanju jednog udisaja! koji mu se
inio dugim poput vjenosti! kao da se vrijeme udvostruilo ili potpuno i$e"lo! jer vi$e nije
"nao da li je sada "aista sada i ovdje "aista ovdje ili! $tovi$e! da li je sada neko a ovdje tamo!
to jest -ue des 3arais u +ari"u! rujna 45H6. godine% miomiris $to je dopirao do njega bija$e
miris crvenokose djevojke koju je tada umorio. Blaenstvo mu natjera su"e na oi! jer je
ponovno otkrio taj miris na svijetu ; i smrtno se upla$i! jer to nije moglo biti istina.
U glavi mu se "avrti! i on posrne! pa se morao nasloniti na "id i polako kli"nuti u uanj. 1ok
se sabirao i obu"davao duh! uvlaio je )atalni miris kraim! manje opasnim udisajima. '
utvrdio da je miris i"a "idina! dodu$e! vrlo nalik na miris crvenokose djevojke! ali da nije
potpuno isti. +otjecao je! dakako! takoder od crvenokose djevojke! u to nije ni sumnjao.
renouille ju je vidio pred sobom! u svojoj ol)aktivnoj predodbi! kao na slici% nije sjedila
mirno! ve je skakutala amotamo! "agrijavala se te hladila! oito
"aokupljena nekakvom igrom koja je "ahtijevala najprije br"o kretanje a potom br"o
"austavljanje. . . igrom s jo$ jednom osobom potpuno be"naajna mirisa. 1jevojka bija$e
upadljivo blijede puti. 'mala je "elenkaste oi! pjegavo lice! na vratu i prsima. . . "apravo ;
renouilleu na trenutak "astane dah! "atim stane temeljitije nju$iti! trudei se da i" sjeanja
i$upa miris djevojke i" -ue des 3arais ; . . . "apravo! ta djevojka jo$ uope nema prsa u
pravom smislu rijei? 1ojke su se tek poele na"irati. Bijahu to tek propupale dojke!
nei"mjerno njena i slaba$na mirisa! obasute pjegicama! glavice dojki $to su se tek prije
nekoliko dana! moda i nekoliko sati. . . "apravo u tom trenutku poele i"di"ati. Ukratko% ta
djevojka bija$e jo$ dijete. ,li! kakvo dijete?
renouilleu se elo orosi "nojem. Znao je da djeca nemaju nekakav posebni miris kao ni
"eleni i"danci cvijea prije cvatnje. *o ona! taj cvijet i"a "ida! jo$ gotovo "atvoren! tek s
prvim vr$cima i"boja! koji jo$ nitko nije "amijetio osim njega! renouillea! odisao je ve
takvim boanskim mirisom da se sav najeio! a tek kad se rastvori u svoj svojoj rasko$i!
prostrujat e par)em koji svijet jo$ nije osjetio. 8e sada ljep$e miri$e! pomisli renouille! ocl
djevojke i" -ue des 3arais ; ne tako snano! ne tako obilato! ali pro)injenije! istananije! a
istodobno prirodnije. *o! "a godinudvije taj e miris sa"rijeti i tako ojaati da mu nijedan
ovjek! ni rnu$karac ni ena! nee moi odoljeti. ' ljude e svladati! ra"oruati! onemoati ar
te djevojke! a ra"log nee "nati. , kako su glupi i nos im samo slui "a disanje i dahtanje! te
misle da sve i svakoga mogu opaati oima! rei e da je ra"log ljepota! umiljatost i
privlanost te djevojke. U svojoj ogranienosti u"di"at e njene pravilne crte lica! vitak stas i
savr$ene dojke. *jene su oi! govorit e! poput smaragda! "ubi poput bisera i udovi glatki
poput bjelokosti. . . i"mi$ljati jo$ tko "na kakve idiotske usporedbe. ' i"abrat e je "a kraljicu
jasmina! i slikat e je glupi slikari! svi e "uriti u njenu sliku i govoriti da je
najljep$a ena Francuske. ' mladii e noima tuliti u" "vuke mandoline i sjediti pod nje"inim
pro"orom... 1ebeli i imuni starci padat e na koljena pred nje"inim ocem i "aklinjati ga "a
njenu ruku. . . a ene svih dobi u"disat e pri pogledu na nju i nou sanjati da barem jedan dan
budu tako "avodljive kao ona. ' nitko od njih nee "nati da ih "apravo nije "arobila nje"ina
vanj$tina! nje"ina tobonja savr$ena ljepota! ve samo nje"in nenadma$iv! boanstveni miris?
#amo e on "nati! on! renouille! samo on. +a! on je to i sada ve "nao.
,h? 0tio je imati taj miomiris? U"eti ga! ali ne onako beskorisno! nespretno! kao neko od
djevojke i" -ue des 3arais. #amo ga je halapljivo upio i time ra"orio. *e! htio je doista
prisvojiti miris te djevojke i"a "idina! "guliti ga s nje kao kou i uiniti ga svojim. Jo$ nije
"nao kako bi se to trebalo dogoditi. *o! imao je jo$ dvije godine vremena da se pripremi.
Zapravo! ne bi smjelo biti tee od otimanja mirisa rijetkom cvijetu.
renouille se digne. #koro sa strahopo$tovanjem! kao da napu$ta ne$to sveto ili uspavanu
enu! udalji se! pogrbljen! tiho! da ga nitko ne vidi! da ga nitko ne uje! da nikome ne skrene
panju na svoje dragocjeno otkrie. 2ako je trao du "idina sve do drugoga kraja grada gdje
se djevojaki miomiris napokon i"gubio! i on se ponovno na$ao pred +orte des Feneants.
Zastao je u sjeni kua. #mrdljive uline ispare pruale su mu sigurnost i pomogle mu da
obu"da pohotu $to ga je obu"ela. Za petnaest minuta potpuno se smirio. +rvo! pomisli! nee se
vi$e pribliavati vrtu i"a "idina. 2o mu nije potrebno. +revi$e se u"budivao. /vijet uspijeva i
be" njegove pomoi! a ionako je "nao kako e se ra"viti. *e smije se prije vremena opijati
njegovim mirisom. 3ora se baciti na posao. 3ora pro$iriti "nanje i usavr$iti vje$tinu "anata
da bi se pravovremeno pripremio "a etvu. 'mao je jo$ dvije godine vremena.
36
*edaleko od +orte des Feneants! u -ue de la (ouve! renouille je otkrio malu par)imeriju
i "atraio posao.
1o"nao je da je ga"da! maitre par)umeur 0onore ,rnul)i! umro pro$le "ime i da njegova
udovica! ivahna crnokosa ena od tridesetak godina! vodi posao sama u" pomo jednoga
kal)e.
+o$to se dugo alila na lo$a vremena i nesigurno poslovno stanje! madame ,rnul)i mu je
objasnila da! "apravo! ne moe sebi priu$titi jo$ jednog kal)u! ali da joj je ipak! "bog navale
posla! prijeko potreban& da! osim toga! drugoga kal)u uope ne moe smjestiti u svojoj kui!
ali da ima u svom masliniku jednu kolibicu! i"a )ranjevakog samostana ; ni deset minuta od
njene kue ; u kojoj mlad ovjek be" posebnih "ahtjeva moe "a nudu prespavati& da!
dodu$e! kao po$tena majstorica "na kako je odgovorna "a tjelesnu dobrobit svojih kal)a! ali
ipak smatra da uope ne moe davati dva topla obroka na dan. Ukratko% madame ,rnul)i
bija$e ena solidnog blagostanja ; $to je renouille ve odavno namirisao ; i solidnog
poslovnog duha. ' kako ni njemu samome nije bilo stalo do novca! i"javi da je "adovoljan s
dva )ranka tjedne plae i ostalim bijednim uvjetima! pa su se br"o suglasili. +o"vala je prvoga
kal)u! diva imenom 1ruot! "a kojega je renouille odmah otkrio da je navikao dijeliti postelju
s madame i da be" savjetovanja s njim oito nije ni$ta odluivala. #tao je pred renouillea!
koji je doista i"gledao neugledno u prisutnosti toga diva! raskreio noge! $irei oko sebe "adah
sperme! promatrajui i odmjeravajui ga! kao da time eli otkriti nekakve nepo$tene namjere
ili prepo"nati u njemu mogueg suparnika! napokon se milostivo nakreveljio i glavom dao
"nak pristanka.
2ime je sve bilo sredeno. renouilleu stisnu$e ruku! dado$e mu hladnu veeru! pokriva i
klju kolibice! potleu$ice be" pro"ora! koja je ugodno odisala starim ovjim i"metom i
slamom i u kojoj se sredio $to je god bolje mogao. 'dueg dana poeo je raditi kod madame
,rnul)i.
Bija$e vrijeme sunovrata. 3adame ,rnul)i u"gajala ih je na vlastitim esticama u dolini
podno grada ili ih je kupovala od seljaka uno se cjenkajui "a svaki lot. /vijee se
dopremalo ve u ranu "oru! istresalo i" ko$ara u laboratorij! po deset tisua cvjetova
odjednom! u goleme mirisne hrpe! ali lake kao pero. 1ruot je dotle u velikom kotlu topio
svinjski i govedi loj u kremastu juhu u koju je na vagane istresao svjee cvjetove dok je
renouille morao neprekidno mije$ati tekuinu dugom lopatom poput metle. +oput smrtno
upla$enih oiju poivali su trenutak na povr$ini i poblijedjeli im bi ih lopata promije$ala a
topla masnoa opkolila. ' skoro u istom trenutku bi klonuli i uvenuli! i smrt oito bija$e tako
i"nenadna da im nije preostalo drugo nego da svoj posljednji mirisni u"dah predaju mediju
koji ih je utapao& "apravo ; renouille je to opaao s neopisivim odu$evljenjem ; $to je
vi$e cvjetova umje$avao! mast je jae mirisala. '! napokon! nije to bio miris mrtvih cvjetova u
masti! ne! ve aroma same masti koja je prisvojila njihov miris.
U meduvremenu bi se juha previ$e "gusnula! pa su je morali br"o procijediti kro" sita kako bi
je oslobodili iscrpljenih le$eva i pripremili "a nove cvjetove. Zatim bi ponovno ubacivali
cvjetove i mije$ali i cijedili! i tako je to trajalo neprekidno cijeli dan! jer se u tom poslu nije
smjelo ote"ati! sve dotle dok cijela hrpa cvjetova ne bi pro$la kro" kotao s masti. Otpatke su
potom prelijevali kljualom vodom da ni$ta ne propadne! te cijedili do posljednje kapi u pre$i
na vreteno! i time dobivali jo$ i ulja njena mirisa. *o! glavnina mirisa! du$a cijelog mora
cvjetova! ostala je u kotlu! "atvorena i sauvana u neuglednoj! sivobijeloj masti koja se polako
skruivala.
'dueg dana nastavljala se maceracija! kako su na"ivali taj postupak! kotao se ponovno
"agrijavao! mast otapala i punila novim cvjetovima. 2ako je to i$lo nekoliko dana! od jutra do
mraka. +osao je bio naporan. renouilleu su ruke bile te$ke kao da su od olova! $ake pune
uljeva! a leda bolna dok bi naveer teturao u svoju kolibu. 3ada je bio najmanje triput jai
od njega! 1ruot ga nije ni jedan jedini put "amijenio pri mije$anju! nego se "adovoljio
ubacivanjem cvjetova lakih poput pera! nad"iranjem vatre i povremenim odlascima na a$u
vina "bog vruine. renouille se ipak nije bunio. *e alei se! mije$ao je cvjetove u masti od
jutra do veeri i dok je mije$ao! gotovo i nije osjeao napor! jer ga je uvijek i"nova oaravao
postupak $to se odvijao pred njegovim oima i pod njegovim nosom% naglo uvenue cvjetova
i apsorpcija njihova mirisa.
*akon nekog vremena 1ruot bi utvrdio da je mast "asiena i da vi$e ne moe apsorbirati
miris. Ugasili bi vatru! posljednji put procijedili tekuinu i pretoili je u posude od kamenine
u kojima se ubr"o skrutila u pomadu divna mirisa.
*a scenu je tada stupala madame ,rnul)i! koja bi ispitala dragocjeni proi"vod! ispisala mu
na"iv i u svojim knjigama provela iskori$tenje! najtonije i"raunato prema kvaliteti i
kvantiteti. +o$to bi osobno "atvorila posude! "apeatila ih i odnijela u hladne dubine podruma!
odjenula bi crnu haljinu! stavila udoviki veo i poela obila"iti trgovce i par)imerske tvrtke u
gradu. 1irljivim rijeima opisivala bi gospodi svoj poloaj osamljene ene! ekala ponude!
usporedivala cijene! u"disala i napokon prodala ili ; nije prodala. +ar)imirane pomade drale
su se dugo ako su se uvale na hladnom mjestu. , ako cijene sada nisu takve kakve je eljela!
tko "na ; moda e porasti u "imu ili u proljee. Osim toga! trebalo je ra"misliti ne bili bilo
bolje! umjesto prodavanja tim bogatim trgovcima! pove"ati se s drugim malim proi"vo:aima
i ukrcati tovar pomada na brod "a enovu ili se pridruiti konvoju radi sudjelovanja na
jesenskom sajmu u Beaucaireu ; riskantni pothvati! svakako! ali vrlo unosni ako se posree.
3adame ,rnul)i je briljivo vagala ra"liite mogunosti! a katkad ih i kombinirala pa prodala
jedan dio svoga blaga! drugi dio sauvala! a s treim trgovala na vlastiti ri"ik. 9ad bi!
prikupljajui in)ormacije! stekla dojam da je tri$te pomade pre"asieno i da se situacija u
dogledno vrijeme nee pobolj$ati u njenu korist! oti$la bi kui! dok bi i"a nje vijorio veo! te
"apovjedila 1ruotu da cijelu proi"vodnju podvrgne ispiranju i pretvori je u essence absolue.
' tada bi ponovno donosili pomadu i" podruma! vrlo je opre"no "agrijavali u "atvorenim
posudama! dodavali joj najistiji alkohol i s pomou ugradene mije$alice! kojom je rukovao
renouille! temeljito promije$ali i isprali. #premljena ponovno u podrumu! ta se smjesa br"o
hladila! alkohol se odvajao od masti pomade! koja se skruivala! te pretakao u bocu. 2a je
tekuina bila nalik na par)em! ali vrlo inten"ivan! dok bi pomada! koja je ostala poslije
i"luivanja alkohola! i"gubila glavninu mirisa. 2ako bi cvjetni miris ponovno pre$ao u drugi
medij. *o! time operacija jo$ nije bila gotova. *akon temeljite )iltracije kro" ga"u! na kojoj su
se "adravale i najmanje grudice masti! 1ruot bi napunio mali kotao par)imiranim alkoholom
i polako ga destilirao na vrlo umjerenoj vatri. +o$to se alkohol ispario! u retorti bi ostala
ne"natna koliina tekuine! blijede boje! koja je renouilleu bila dobro po"nata! ali takvu
kvalitetu i istou nije njuhom "amijetio ni kod Baldinija ni kod -unela. Bilo je to isto
cvjetno ulje s i"ra"itim mirisom cvijea! koncentrirano sto tisua puta u jednu malu lokvicu
essence absolue. 2a esencija nije vi$e mirisala ugodno! ve gotovo bolno inten"ivno! o$tro i
jetko. , ipak bi dostajala samo jedna kapljica! otopljena u litri alkohola! da uskrsne miris
cijelom polju cvijea.
'skori$tenje je bilo vrlo malo. 2ekuina i" retorte bila je dovoljna tek "a tri )lakonia. Od
stotinu tisua cvjetova ostala bi samo tri mala )lakona mirisa. *o! oni su vrijedili itav imetak
ve i ovdje! u rasseu. , koliko li su tek vrijedili kad bi ih otpremili u +ari" ili (Gon! u
renoble! enovu ili u 3arseille? 3adame ,rnul)i se rastapala gledajui te boice! milovala
ih pogledom! i dok ih je podi"ala i propisno "atvarala epom od bru$ena stakla! "austavila bi
dah samo da ne raspr$i ni djeli dragocjena sadraja. ' kako nakon "apu$ivanja ne bi pobjegao
ni atom u oblaku pare! "apeatila bi epove tekuim voskom i omotala ih ribljim mjehurom! te
ga vrsto sve"ala oko grla boica. Zatim bi stavila )lakone u kutijice obloene vatom! odnijela
u podrum i tamo ih "akljuala i "akraunala.
37
U travnju su macerirali ukovinu i naranine cvjetove! u svibnju more rua od ijeg je
mirisa grad cijeli mjesec utonuo u nevidljivu maglicu slatku poput kreme. renouille je radio
kao konj. #kromno! gotovo ropski poni"no! obavljao je sve te podredene poslove na 1ruotovu
"apovijed. *o! dok je na i"gled tupo mije$ao! strugao! prao bave! istio radionicu ili vukao
drvo "a loenje! njegovoj panji nije promakao ni jedan temeljni postupak! ni djeli
metamor)o"e mirisa. # tono$u! kakvu 1ruot nikada ne bi postigao! to jest s njuhom!
renouille je pratio i nad"irao putovanje mirisa od cvjetnih latica preko masti i alkohola do
skupocjenih malih )lakona. *anju$io bi! mnogo prije nego 1ruot! kad se mast pregrijala!
nanju$io bi kad je juha "asiena mirisom! nanju$io bi $to se dogada u posudama "a mije$anje i
u kojem trenutku treba prekinuti proces destilacije. +ovremeno bi to davao 1ruotu do "nanja!
dakako! s mnogo takta! ne mijenjajui poni"no dranje. @ini mu se! govorio bi! da se mast
moda pregrijala& misli da bi se ubr"o mogla procijediti& ima nekako osjeaj da se alkohol u
kotlu ispario. . . 'stini "a volju! 1ruot nije bio posebno inteligentan! ali ni potpuno glup! pa je
s vremenom spo"nao da su se njegove odluke i "apovjedi poka"ale opravdanima upravo onda
kad je renouille ne$to AmislioB ili Aimao nekako osjeajB. Budui da renouille nije nikada
drsko ili ra"metljivo i"raavao ono $to misli ili
osjea i budui da nije nikada ; pogotovu ne u prisutnosti madame ,rnul)i ; osporavao
1ruotov autoritet i njegov nadmoni poloaj prvoga kal)e! a kamoli mu se podsmjehivao!
1ruot nije imao ra"loga da ne slu$a renouilleove savjete i da mu! $tovi$e! s vremenom posve
otvoreno ne prepusti sve vi$e odluka.
#ve se e$e dogadalo da renouille nije samo mije$ao! nego je i punio kotlove cvjetovima!
loio i )iltrirao! dok bi 1ruot nestao i skoknuo naas u AIuatre 1auphinsB na a$u vina ili se
popeo k madame ,rnul)i kako bi pogledao da li je tamo sve u redu. Znao je da se na
renouillea moe osloniti. , renouille je uivao u samoi! premda je obavljao dvostruki
posao! u usavr$avanju nove vje$tine i povremenom eksperimentiranju. ' "lurado likovao kad
je ustanovio da su pomade $to bi ih on pripravio neusporedivo )inije! da je njegova essence
absolue nekoliko stupnjeva istija od 1ruotove.
+otkraj srpnja poela je se"ona jasmina! a u kolovo"u se"ona tubero"e. Oba cvijeta imala su
i"u"etan i istodobno krhak miris! pa je njihove cvjetove trebalo brati prije i"laska sunca! a
"ahtijevali su i posebnu! vrlo delikatnu preradbu. 2oplina je smanjivala njihov miris! i nagla
kupka u vreloj maceracijskoj masti potpuno bi ga uni$tila. 2im najplemenitijim od svih
cvjetova nisu mogli jednostavno i$upati du$u! pa su im morali doslovce laskati da bi u tome
uspjeli. 3orali su ih posuti! u posebnoj prostoriji "a an)leriranje! na ploe nama"ane hladnom
masti ili ih lagano umatati u komade tkanine natopljene uljem i polako ih uspavljivati u smrtni
san. Uvenuli bi tek nakon trietiri dana ispustiv$i mirisni dah na "ama$enu plou ili ulje.
Zatim bi ih opre"no sastrugali i posuli ploe i tkaninu svjeim cvjetovima. +ostupak su
ponavljali deset! dvadeset puta! sve do kraja rujna! sve dok se pomada ne bi "asitila i sve dok
se i" tkanine nije moglo iscijediti mirisno ulje. 'skori$tenje je bilo bitno manje nego pri
maceraciji. *o! kvaliteta takve jasminove paste ili jednog huile antiCue de uereuse dobivenih
postupkom hladnog an)leriranja nadma$ivala je svaki drugi par)imerijski proi"vod po )inoi i
vjernosti prirodnog mirisa. @inilo se! osobito kod jasmina! da se slatkastoljepljiv erotiki miris
cvijeta odraava s masnih ploa kao sa "rcala natrag u okolinu ; dakako! cum grano salis.
renouilleov je nos! dakako! jo$ raspo"navao ra"liku i"medu mirisa cvijeta i njegove
kon"ervirane arome% miris masti ; koliko god bila ista ; "astirao je poput lagane koprene
mirisnu sliku originala! ublaavao je! donekle obu"davao i"ra"itu notu! i moda tek tada inio
njegovu ljepotu podno$ljivom obinim ljudima. . . *o! hladno an)leriranje bija$e ipak
najra)iniraniji i najdjelotvorniji postupak hvatanja njenih mirisa. Boljega nije bilo. ' premda
metoda nije mogla potpuno uvjeriti renouilleov nos! "nao je da moe i te kako "adovoljiti
cijeli svijet tuponjuhih.
Ubr"o je! kao pri maceraciji! nadma$io svoga uitelja 1ruota i u vje$tini hladnog an)leriranja i
dao mu to na "nanje na provjeren! poni"an i diskretan nain. 1ruot mu je rado prepu$tao
odlaske u klaonicu radi kupnje najprikladnijih masti! kao i proi$avanje! topljenje! )iltriranje
i odredivanje omjera smjese ; odgovorne "adae kojih se 1ruot uvijek s boja"ni prihvaao
jer je neista! ueena mast ili ona s prejakim svinjskim! ovneim ili govedim vonjem mogla
upropastiti i najskupocjeniju pomadu. +repu$tao mu je odredivanje udaljenosti nama$enih
ploa u prostoriji "a an)leriranje! vremena promjene cvjetova! stupnja "asienosti pomade! i
prepustio mu ubr"o sve osjetljive odluke $to ih je on! 1ruot! kao svojedobno Baldini! mogao
donositi samo otprilike! prema mehaniki nauenim pravilima! dok se renouille pri tom
sluio "nanjem svoga nosa ; $to 1ruot! dakako! nije ni slutio.
; #retne je ruke ; govorio bi 1ruot. ; 'ma osjeaj "a mjeru. ; , katkad bi takoder
pomislio% AOn je naprosto mnogo nadareniji od mene! on je sto puta bolji par)imer.B Ujedno
ga je smatrao pravom budalom! jer renouille! po njegovu mi$ljenju! nije uope unovio
svoju nadarenost! dok e on! 1ruot! sa svojim skromnim sposobnostima uskoro dotjerati do
majstora. , renouille ga je podravao u tom mi$ljenju! svojski se trudio u ulo"i blesana! nije
poka"ivao ni najmanje ambicije! pretvarao se da nema ni pojma o svojoj genijalnosti i da radi
samo po nalogu mnogo iskusnijeg 1ruoata be" kojega bi bio nitko i ni$ta. #toga su se i"vrsno
slagali.
Zatim je do$la jesen! pa "ima. U laboratoriju je bilo mirnije. /vjetni mirisi bijahu "arobljeni u
podrumu! u posudama i )lakonima! i ako madame nije poeljela isprati ovu ili onu pomadu ili
"apovjedila da se destilira vrea suhih mirodija! nije bilo previ$e posla. 3aslina je jo$ bilo!
svakoga tjedna nekoliko punih ko$ara. '" njih su cijedili djeviansko ulje! a ostatak tije$tili.
Bilo je i vina koje je renouille djelomice destilirao u alkohol i rekti)icirao.
1ruot je sve rjede "ala"io u radionicu. Obavljao je svoju dunost u krevetu madame i pojavio
bi se! "audarajui na "noj i spermu! samo "ato da bi $to bre odmaglio u AIuatre 1auphinsB. '
madame je rijetko sila"ila. Bija$e "aokupljena imovinskim pitanjima i preinakom garderobe
nakon godine alosti. renouille esto danima nije nikoga vidio osim sluavke od koje je u
podne dobivao juhu a naveer kruh i masline. otovo i nije i"la"io. U cehovskom ivotu!
pogotovu na redovnim kal)enskim sastancima i u procesijama! sudjelovao je upravo onoliko
koliko je bilo potrebno da ne "amijete ni njegovu prisutnost ni odsutnost. *ije imao ni
prijatelja ni bliskih "nanaca! ali je briljivo pa"io da ga ne ponu smatrati oholim i
osobenjakom. +repustio je drugim kal)ama da njegovo dru$tvo ocijene suhoparnim i
ne"animljivim. 8je$to je oko sebe $irio dosadu i i"igravao bespomonu budalu ; dakako!
nije nikada toliko pretjerao da bi ga s uitkom ismijali ili se njime posluili kao rtvom
neslanih cehovskih $ala. Uspio je ostaviti dojam posve ne"animljiva ovjeka. *itko ga nije
u"nemiravao. , ni$ta drugo i nije htio.
38
8rijeme je provodio u laboratoriju. 1ruotu je tvrdio da eli otkriti recept kolonjske
vode! ali je! "apravo! eksperimentirao s posve drugim mirisima. *jegov par)em $to ga je
smije$ao u 3ontpellieru postupno se bliio kraju! iako ga je vrlo $tedjivo primjenjivao.
9reirao je novi. Ovaj put nije se vi$e "adovoljio time da jednostavno opona$a temeljnu notu
ljudskoga mirisa! nego se revno posvetio stvaranju osobnog mirisa ili! $tovi$e! serije osobnih
mirisa.
*ajprije je napravio miris neupadljivosti! mi$jesivu aromatinu halju "a svakodnevnu
upotrebu! u kojemu se jo$ osjeao sirastokiselkast ljudski vonj! ali je istovremeno tek probijao
van kao $to se miris suhe starake koe probija kro" debeli sloj lanene i vunene odjee. #
takvim vonjem mogao se mirne du$e pomije$ati s 'judima. +ar)em bija$e dovoljno jak da
opravda ol)aktivno postojanje osobe! a istovremeno diskretan tako da nikoga ne u"nemirava.
# njim renouille! "apravo! nije postojao po mirisu! ali je njegova prisutnost opravdavala
renouilleovo vrlo neupadljivo postojanje. 2o dvojako stanje dobro mu je do$lo i u kui
,rnul)i i u povremenim obilascima grada.
*aravno! kako se poka"alo! u odre:enim prilikama miris skromnosti mu je smetao. 9ad bi po
1ruotovu nalogu nabavljao sirovine ili kod nekog trgovca htio sebi kupiti malo cibeta ili
nekoliko "rnaca mo$usa! "nalo se dogoditi da ga "bog potpune neupadljivosti ne "apa"e i ne
poslue! a kad bi ga i "apa"ili! pogre$no bi ga usluili ili bi ga "aboravili. Za takve prilike
pripravio je par)em snanije note s primjesom "noja! sa svim ol)aktivnim dimen"ijama! $to
mu je davalo grublji i"gled! pa su ljudi mislili da mu se uri "bog hitnih poslova. ' s
imitacijom 1ruotove aurae seminalis! koju je "nao proi"vesti s nevjerojatnom tono$u
an)leriranjem u masnoj lanenoj tkanini od paste i" svjeih pajih jaja i )ermentiranog
p$eninog bra$na!
postigao je dobre uspjehe ako je trebalo u odredenoj mjeri privui neiju panju.
#vom je arsenalu dodao i miris "a pobudivanje suuti koji se doka"ao kod ena srednje i
starije dobi. 3irisao je na obrano mlijeko i oguljeno meko drvo. 9ad bi se njime namirisao!
renouille se doimao ; i kad bi bio neobrijan! namrgoden! omotan ogrtaem ; poput
siroma$na blijeda djeaka u istro$enu haljetku! kojemu treba pomoi. 9ad bi piljarice na
trnici osjetile njegov miris! gurale bi mu u depove orahe i suhe kru$ke "ato $to je! po
njihovu mi$ljenju! i"gledao gladan i bespomoan. , kod mesarove ene! inae nepopustljive i
stroge babetine! mogao je prekopavati stare i smrdljive ostatke mesa i kostiju! odabrati $to eli
i ponijeti sve besplatno kui! jer bi njegov miris nevinosti ganuo njeno materinsko srce. '" tih
ostataka dobio je pak direktnom digestijom s alkoholom glavnu komponentu mirisa kojim se
koristio ako je be"uvjetno htio biti sam! ako je htio da ga se ljudi klone. 2aj je miris stvarao
oko njega atmos)eru lagane odbojnosti! "adah trulei! kakav esto ba"di pri budenju i"
starakih nenjegovanih usta. Bija$e vrlo djelotvoran tako da bi se i 1ruot! koji "aista nije bio
gadljiv! nehotice okrenuo i morao i"ii na "rak! premda mu! dakako! nije bilo posve jasno $to
mu je "apravo odvratno. , nekoliko kapi repelenta na pragu njegove kolibice bilo je dovoljno
da otjera sve mogue ulje"e! ljude ili ivotinje.
Za$tien tim ra"novrsnim mirisima $to ih je prema "ahtjevima vanjskoga svijeta mijenjao kao
odjeu i kojima se koristio da bi medu ljudima bio neupadljiv i sakrio vlastitu prirodu!
renouille se posvetio svojoj pravoj strasti% suptilnom lovu na mirise. ' kako mu je pred
nosom bio vaan cilj! a imao je jo$ godinu dana vremena! nije se samo revno i gorljivo bacio
na posao! nego se i neobino sistematski i planski dao na o$trenje oruja! ra"radu postupaka i
postupno usavr$avanje metoda. +oeo je tamo gdje je prekinuo kod Baldinija!. s dobivanjem
mirisa nei
vih tvari% kamena! kovine! stakla! drveta! soli! vode! "raka...
Ono $to mu nekada nikako nije pola"ilo "a rukom grubim postupkom destilacije! uspjelo mu
je sada "bog jake apsorpcijske moi masti. 3jedenu kvaku! iji mu se hladan i pljesniv miris
svidao! renouille je prema"ao govedim lojem i ostavio je tako nekoliko dana. ' gle! kad je
sastrugao loj i ispitao ga! ustanovio je da je nedvojbeno poprimio miris kvake! premda u
ne"natnoj mjeri. 3iris se "adrao i nakon ispiranja u alkoholu! nei"mjerno njean! dalek!
prekriven alkoholnim parama! i prepo"natljiv samo renouilleovu pro)injenom nosu. .. ali
bija$e ipak prisutan! barem u vidu temeljne note. 9ad bi imao deset tisua kvaka i tisuu ih
dana uvao prema"ane lojem! dobio bi siu$nu kapljicu essence absolue mirisa mjedene
kvake! tako jakog da bi svatko nei"bjeno imao u nosu ilu"iju originala.
+o$lo mu je "a rukom da dobije i poro"an vapnenasti miris kamena $to ga je prona$ao u
masliniku ispred svoje kolibice. 3acerirao ga je i dobio grudicu kamene pomade iji ga je
jedva "amjetljivi miris neopisivo obradovao. #pajao ga je s drugim mirisima dobivenim i"
svih moguih stvari u okolici njegove kolibe i malopomalo napravio minijaturni ol)aktivni
model maslinika i"a )ranjevakog samostana! "atvorio ga u siu$ni )lakon i nosio sa sobom
kako bi ga mogao uskrsnuti kad god mu se prohtije.
Bijahu to majstorska dostignua par)imerske vje$tine! prekrasne igrarije koje! dakako! nitko
osim njega nije mogao cijeniti ni spo"nati. On sam bija$e odu$evljen besmislenim
savr$enstvima! a u njegovu ivotu! ni prije ni poslije! nije bilo trenutaka prave be"a"lene sree
kao u to doba u kojemu je s ra"igranom revno$u stvarao mirisne pej"ae! mrtve prirode i
slike pojedinih predmeta. . . jer ubr"o je pre$ao na iva bia.
(ovio je "imske muhe! liinke! $takore! manje make i utapao ih u toploj masti. *ou se
$uljao u staje da bi kra
ve! ko"e i odojke na nekoliko sati umatao u tkanine prema"ane ma$u ili ih previjao "avojima
natopljenima uljem. 'li se prikradao u tor da potajno ostrie janje iju je mirisnu vunu prao u
alkoholu. U poetku nije bio ba$ "adovoljan re"ultatima. *aime! "a ra"liku od strpljivih stvari!
poput kamena i kvake! ivotinje su se odupirale njegovim poku$ajima da im otme miris.
#vinje bi se greble o stupove u kocima sve dotle dok se ne bi oslobodile "avoja. Ovce bi
blejale kad bi im se nou pribliavao s noem. 9rave bi tvrdoglavo otresale s vimena
"ama$enu tkaninu. *eki kukci ispu$tali bi sekrete odvratna smrada kad ih je htio preraditi! a
$takori bi srali! svakako od straha! u njegove pomade s najosjetljivijim mirisom. Za ra"liku od
cvijea! ivotinje $to ih je macerirao nisu prepu$tale miris be" jauka ili barem nijema u"daha!
ve su se oajniki branile od umiranja! borile se svim snagama protiv mije$anja u masti!
ritale su se i koprcale i time proi"vodile nera"mjerno velike koliine "noja od straha i smrti!
koji je svojim hiperaciditetom kvario mast. 2ako se! dakako! nije moglo valjano raditi.
Objekte je trebalo smiriti! i to u trenu! da se ne stignu ni upla$iti! a kamoli obraniti. 3orao ih
je ubijati.
*ajprije je napravio pokus s jednim psiem. 'spred klaonice odmamio ga je od majke s
komadom mesa i dovabio u laboratorij! i kad je ivotinja! veselo i u"budeno da$ui! "agri"la
meso u renouilleovoj ljevici! udario ju je kratko i snano po potiljku komadom drveta $to ga
je drao u desnici. #mrt je psia doista i"nenadila! pa se i"ra" sree na njegovoj nju$ci i u
oima "adrao i onda kad ga je renouille ve poloio na re$etku i"medu nama$enih ploa u
prostoriji "a an)leriranje! gdje je sada ispu$tao ist! pasji miris! nepomuen "nojem od straha.
2rebalo je! naravno! i pa"iti? (e$evi su se br"o kvarili! poput ubrana cvijea. #toga je
renouille bdio pokraj svoje rtve! otprilike dvanaest sati! sve dok nije "apa"io kako i" tijela
psa prodiru prve ispare le$a! koje su! premda ugodne! mijenja
le prvotni miris. Odmah je prekinuo an)leriranje! uklonio le$ i stavio ono malo namirisane
masti u kotao i briljivo je isprao. 1estilirao je alkohol sve dotle dok se nije sveo na naprstak
tekuine i tim ostatkom napunio staklenu cjevicu. +ar)em je i"ra"ito odisao vlanim!
svjeim! lojastim i pomalo o$trim vonjem pasje koe! i ; dapae ; "adrao inten"itet vonja.
' kad je renouille do"vao i" klaonice staru kuju da ga onju$i! poela je veselo lajati i mahati
repom! ne miui nju$ku sa cjevice. *o! renouille ju je paljivo "aepio! stavio u dep i
dugo je nosio u "nak sjeanja na dan pobjede kad mu je prvi put po$lo "a rukom da odijeli
mirisnu du$u od ivoga bia.
, tada se! vrlo postupno i krajnje opre"no! bacio na ljude. *ajprije je lovio sa sigurne
udaljenosti i mreom $irokih oka! jer ga nije toliko "animala velika lovina koliko isku$avanje
metode lova.
3askiran svojim lakim mirisom neupadljivosti! pomije$ao se uveer s posjetiocima gostionice
AIuatre 1auphinsB i privrstio krpice! natopljene uljem i masti! ispod klupa! stolova i u
skrivenim ni$ama. Za nekoliko dana ponovno ih je sakupio i ispitao. ' "aista! osim svih
moguih kuhinjskih para! navukle su na sebe miris duhanskog dima! vina! ali i malo 'judskog
vonja. *o! bija$e vrlo neodreden i prekriven drugim mirisima! prije nagovje$taj "ajednikog
"adaha nego osobni miris. #lina se aura mase! no istija i pojaana notom u"vi$ene
o"nojenosti! mogla dobiti u katedrali u kojoj je renouille DF. prosinca objesio probne krpice
ispod klupa i do$ao po njih DK. istoga mjeseca po$to su i"nad njih odsjedili ljudi ak na sedam
misa% na impregniranim krpicama konden"irao se strahovit konglomerat "adaha analnog
"noja! menstrualne krvi! vlanih koljenih pregiba i "grenih ruku! pomije$an s dahom i" tisuu
grla $to su pjevala u "boru i mrmorila AZdravo! 3arijo?B i sa "agu$ljivim parama tamjana i
mire! gro"na i gadljiva nakupina magle be" obrisa! a ipak ve tipino 'judska.
+rvi pojedinani miris renouille je uhvatio u ubonici /harite. Uspio je ukrasti veliku plahtu
vrearskog kal)e! tek preminulog od su$ice! u kojoj je taj ovjek leao umotan dva mjeseca.
+lahta bija$e toliko natopljena vrearevim lojem da je upila isparine poput paste "a
an)leriranje! pa ju je renouille mogao podvri neposrednom ispiranju. -e"ultat bija$e
sablastan% pod renouilleovim nosom vrear je uskrsnuo i" alkoholne otopine! njegov se miris
ra"lio kolibicom! i premda sablasno nagrdena "bog osebujne metode reprodukcije i brojnih
mija"ama njegove bolesti! individualna ol)aktivna slika bija$e ipak kolikotoliko
prepo"natljiva% ni"ak mu$karac od trideset godina! plavokos! krupna nosa! kratkih udova!
ravnih vo$tanih stopala! nabrekla uda! uljiva temperamenta i neugodna "adaha i" usta ;
ol)aktivno nije bio nimalo lijep! taj vrear! i nije "asluio! poput onoga psia! da ga sauva.
*o! renouiile je ipak dopustio da duh njegova mirisa lebdi cijelu no u njegovoj kolibi! i
neprekidno ga je nju$io! ispunjen sreom i dubokim "adovoljstvom "bog moi $to ju je stekao
nad aurom drugoga ovjeka. 'dueg ga se dana otarasio.
2ih "imskih dana obavio je jo$ jedan pokus. *ijemoj prosjakinji! koja je prola"ila gradom!
platio je jedan )ranak da cijeli dan na goloj koi nosi krpice preparirane ra"liitim smjesama
masti i ulja. +oka"alo se da je kombinacija masti janjeeg bubrega te nekoliko puta
prei$enog svinjskog i kravljeg loja u omjeru dva naprama pet naprama tri! u" dodatak malih
koliina djevianskog ulja! najprikladnija "a apsorpciju ljudskog mirisa.
2ime se renouille "asad "adovoljio. Odustao je od nakane da se dokopa iva ovjeka u
cjelini i preradi ga u par)em. 2akav bi pothvat bio uvijek opasan! a ne bi ga naveo na nove
spo"naje. #ada je "nao da je ovladao metodom kojom e se doepati ovjejeg mirisa! pa mu
nije bilo potrebno da se i"nova doka"uje.
+rema samom mirisu ovjeka bija$e ionako ravnodu$an. 3ogao ga je posve dobro opona$ati
surogatima. @e"nuo je "a mirisom odredenih ljudskih bia! "apravo onih i"u"etnih bia koja
nadahnjuju ljubav. Ona bijahu njegove rtve.
39
U sijenju se udovica ,rnul)i udala "a svoga prvoga kal)u 1ominiCuea 1ruota koji je
time unaprijeden u maitre gantier et par)umeur. +riredili su sveani ruak "a cehovske
majstore i malo skromniji "a kal)e. 3adame je kupila novi madrac "a svoj krevet koji je otada
i slubeno dijelila s 1ruotom! te i"vadila i" ormara $arenu garderobu. 'nae je sve ostalo po
starom. Zadrala je dobro staro ime ,rnul)i! nepodijeljen imetak! )inancijsko vodenje
poslovanja i klju podruma& 1ruot je svakodnevno vr$io seksualne dunosti i poslije toga se
osvjeavao vinom& a renouille! iako sada prvi i jedini kal)a! obavljao je veinu posla sve "a
istu malu plau! skromnu hranu i skuen stan.
odina je poela sa utom bujicom kasija! sa "umbulima! cvjetovima ljubice i narkotinim
sunovratima. Jedne nedjelje u oujku ; moglo je to biti godinu dana nakon njegova dolaska
u rasse ; renouille se uputio u drugi kraj grada da provjeri stanje u vrtu i"a "idina. Ovaj
se put pripremio "a miris "najui prilino tono $to ga eka. . . no! kad ju je "atim nanju$io!
ve na +orte *euve! tek na pola puta do onoga mjesta pokraj "idina! srce mu je ve jae
lupalo! i osjeti kako mu u ilama bridi krv od sree% bija$e jo$ tamo! biljka neusporedive
ljepote! netaknuta je preivjela "imu! bujala! rasla! prote"ala se! rasko$no rascvjetavala?
*je"in je miomiris ojaao! kako je oekivao! ne gubei pro)injenost. Ono $to se prije $irilo tek
poput rose! u kapima! sada se ravnomjerno slilo u rijeku laganog pasto"nog mirisa! rijeku $to
se prelijevala u tisuama boja!
a svaka nijansa bija$e ipak postojana i neuni$tiva. , ta se rijeka! kako je ushieno utvrdio
renouille! napajala i" sve bujnijeg i"vora. Jo$ jednu godinu! jo$ samo jednu godinu! jo$ samo
dvanaest mjeseci! i taj e se i"vor preliti! i on e doi da ga osvoji i "arobi prvi silovit mla"
njena mirisa.
2rao je du "idina sve do po"natog mjesta i"a kojega se prostirao vrt. +remda djevojka oito
nije bila u vrtu! nego u kui! u sobi i"a "atvorenih pro"ora! nje"in je miomiris dopirao do
njega poput lagana! stalna povjetarca. renouille je nepomino stajao. *ije bio opijen ni
omamljen kao prvi put kad je osjetio njen miris. Bija$e ispunjen sreom ljubavnika koji
i"daleka oslu$kuje i promatra oboavanu gospu "najui da e je "a godinu dana dovesti kui.
1oista! samotni krpelj! udovi$te! neovjek renouille koji nikad nije osjetio ljubav i nikad je
ne bi mogao nadahnuti! stajao je tog oujskog dana kod gradskih "idina rassea i ljubio i bio
ispunjen sreom u svojoj ljubavi.
*aravno! nije ljubio ljudsko bie! svakako ne tu djevojku u kui! i"a "idina. (jubio je miris.
#amo njega i ni$ta drugo! jer e biti njegov. Odnijet e ga kui "a godinu dana! "akleo se
svojim ivotom. ' nakon tog udnog "avjeta! ili "aruka! te prisege vjernosti koju je dao sebi i
svom buduem mirisu! napustio je to mjesto vedra duha i vratio se u grad kro" +orte du
/ours.
2e noi! leei u kolibici! do"vao je jo$ jednom miorriiris u sjeanje ; nije mogao odoljeti
isku$enju ; utonuo u njega! milovao ga i dao se od njega milovati! tijesno se pripio u" njega!
udesno prisno! kao da ga ve posjeduje! svoj miris! osobni miris! i ljubio ga na sebi i sebe
kro" njega u dugim! slatkim trenucima opojenosti. 0tio je taj osjeaj "aljubljenosti u sama
sebe prenijeti u san. *o! ba$ kad je sklopio oi! kad mu je trebao jo$ samo tren da usne! miris
ga je napustio! i"nenada i$e"nuo i ustupio mjesto hladnom i prodornom "adahu ko"are.
+rotrnuo je. A=to akoB! pomisii! A$to ako taj miris koji e biti moj. . . $to ako mu dode kraj
3irisi su besmrtni samo u sjeanju. #tvarni se miris tro$i. ubi se. , kad se istro$i! nee vi$e
biti i"vora s kojega sam ga u"eo. ' bit u gol kao prije i morat u sebi i dalje pomagati
surogatima. *e! bit e gore nego prije? Zato $to u ga u meduvremenu dobro upo"nati i
posjedovati! svoj osobni predivni miris! i neu ga moi nikada "aboraviti! jer nema mirisa koji
"aboravljam. Znai! ra"dirat e me sjeanja na njega dok sam iv! kao ve sada! naas! kad me
i"jeda ve i njegov nagovje$taj! nagovje$taj mirisa koji u posjedovati. . . +a! emu e mi
ondaB
renouilleu je ta pomisao bila vrlo neugodna. *ei"mjerno se upla$io da e miris! koji jo$ nije
posjedovao! nepovratno i"gubiti kad ga "aposjedne. 9oliko e trajati *ekoliko dana *ekoliko
tjedana 3oda i mjesec dana bude li se njime sluio vrlo $tedljivo , onda 8e je vidio kako
i"iijeva posljednju kapljicu i" boice! kako ispire )lakon alkoholom da se ne i"gubi ni
najmanji ostatak i potom vidio! nju$io! kakav njegov ljubljeni miris "auvijek i nepovratno
hlapi. Bit e to poput polaganog umiranja! muno gu$enje! bolno i postepeno raspiinjavanje
sama sebe u odvratnom svijetu.
*ajeio se. #vladavala ga je elja da odustane od svojih nakana! i"ide u no i ode. 0tio se
uputiti u snjene planine! ne "astajkujui! otii u ,uvergne! stotinu milja daleko! i tamo se
"avui u svoju nekada$nju peinu i uspavati se u smrt. *o! nije to uinio. Ostao je sjediti i nije
popustio toj elji! iako je bila jaka. *ije se predao "ato $to je nekada elio otii i "avui se u
peinu! a taj je ivot ve upo"nao. *o! nije jo$ "nao $to "nai posjedovati ljudski miris! divan
poput mirisa te djevojke i"a "idina. ' premda je "nao da e morati platiti strahovito visoku
cijenu "a posjedovanje toga mirisa i njegov naknadni gubitak! ipak su mu se posjedovanje i
gubitak inili primamljivijima negoli odricanje od jednog i drugog. Jer odricao se otkako ivi.
, posjedovao i gubio nije jo$ nikada.
3alopomalo nestale su sumnje! a s njima i "ebnja. Osjetio je kako mu ilama ponovno kola
topla krv i raste volja da uini ono $to je naumio. ' bija$e jo$ jaa nego prije jer je nije vodila
samo puka elja ve promi$ljena odluka. U dilemi da li da usahne ili se baci na rtvu! krpelj
renouille se odluio "a potonje "najui dobro da e to biti njegovo posljednje bacanje.
+onovno je legao! ugodno se smjestio na slami! ispod pokrivaa! osjeajui se velik poput
junaka.
*o! renouille ne bi bio renouille kad bi ga taj )atalistikoherojski osjeaj dugo
"adovoljavao. Bija$e i suvi$e "aokupljen voljom "a samodoka"ivanjem! i suvi$e lukav i
ra)iniran. 1obro% odluio je dobiti miris te djevojke i"a "idina. , ako ga i"gubi nakon
nekoliko tjedana i od tog gubitka umre! bit e dobro i tada. *o! bilo bi bolje da ne umre i
osvoji taj miris ili! barem! odgodi njegov gubitak koliko god moe. 2reba ga uiniti trajnijim.
2reba eliminirati njegovu nepostojanost i pri tom mu ne odu"eti karakter ; pravi par)imerski
problem.
'ma par)ema koji traju desetljeima. Ormar nama"an mo$usom! koa natopljena cimetovim
uljem! gruda ambre! $krinjica od cedrovine! obdareni su vjenim mirisinim ivotom. , drugi
; limetino ulje! bergamota! ekstrakti sunovrata i tubero"e i mnogi cvjetni mirisi ; ishlape
ve "a nekoliko sati ako se isti i nepomije$ani s drugim spojevima i"loe utjecaju "raka.
+ar)imer se suprotstavlja toj )atalnoj okolnosti veui suvi$e nepostojane mirise s
postojanima! to jest! odmah ih sputava okovima koji obu"davaju porive "a slobodom! pri
emu! i u tome lei tajna uspjeha! okovi moraju biti dovoljno labavi kako bi sputani miris na
i"gled "adrao slobodu! ali i dovoljno stegnuti kako ne bi pobjegao. Jednom je to renouilleu
savr$eno po$lo "a rukom s tubero"inim uljem iji je e)emerni miris sputao ne"natnom
koliinom cibeta! vanilije! labdanuma i
empresa! pa je tek tada do$ao do i"raaja. Za$to se ne$to slino ne bi moglo postii s
djevojinim mirisom Za$to bi taj najdragocjeniji i najkrhkiji od svih mirisa upotrijebio ist i
ludo ga tro$io 9akve li sirovosti? 9akve li krajnje nera)iniranosti? Zar se dijamanti ostavljaju
nebru$eni *osi li se "lato u grumenju oko vrata Zar je on! renouille! moda primitivni
otima mirisa poput 1routa i drugih maceratora! destilera i pre$ara cvijea *ije li! naprotiv!
najvei par)imer na svijetu
2ukao se po glavi od "aprepa$tenja $to se ve nije toga sjetio% naravno! taj se jedinstveni miris
ne smije upotrebljavati neobraden. 3ora ga optoiti kao najdragocjeniji dragulj. 3orat e
iskucati mirisni dijadem na ijem e naju"vi$enijem mjestu blistati njegov miris! pove"an s
drugim mirisima! a ipak dominantan. *apravit e par)em po svim pravilima "anata! a miris
djevojke i"a "idina dat e mu notu srca. *aravno! kao adjuvansi! kao temeljna! srednja i vr$na
nota! kao vr$ni miris i kao )iksativi nisu bili pogodni ni mo$us ni cibet! ni ruino ni nerolijevo
ulje. Za takav par)em! "a ljudski par)em! bijahu potrebni drugi sastojci.
40
U svibnju iste godine na$li su na jednom polju rua! na pola puta i"medu rassea i
trgovi$ta Opio prema istoku! goli le$ petnaestogodi$nje djevojke. Bila je usmrena udarcem
batinom po "atiljku. #eljak koji ju je prona$ao bio je tako potresen okrutnim inom da je
gotovo navukao sumnju na sebe dok je redarstvenom povjereniku drhtavim glasom govorio
kako jo$ nikaka nije vidio ne$to tako lijepo. . . a "apravo je trebao rei da jo$ nikada nije vidio
ne$to tako gro"no.
1jevojka je doista bila i"u"etno lijepa. +ripadala je onom tipu melankolinih ena koje kao da
su napravljene i" tamnog meda! glatkog! slatkog i nevjerojatno prionljivog! koje jednom
jedinom polaganom kretnjom! jednim jedinim "abacivanjem kose! jednim jedinim pogledom
o$inu i "avladaju okolinom i pri tom ostanu hladne i nepomine kao u sredi$tu orkana! na
i"gled nesvjesne vlastite privlane sile kojom neodoljivo mame enju i plijene du$u
mu$karaca i ena. ' bija$e mlada! mlada kao rosa! "amamna! jo$ neraskva$ena. *jeni jedri
udovi bijahu glatki i vrsti! dojke prekrasne! kao i" kutije! a njeno "ategnuto lice! uokvireno
vrstom crnom kosom! jo$ je odavalo najnjenije obrise i tajnovita mjesta. #ame kose!
medutim! nije bilo. Ubojica ju je odre"ao i odnio! kao i odjeu.
+osumnjali su na cigane. Od cigana se moglo sve oekivati. 9ao $to je svima bilo po"nato!
tkali su tepihe i" stare odjee i u$ivali ljudske vlasi u svoje jastuke i pravili male lutke od koe
i "ubi obje$enih ljudi. 2akav nastrani "loin mogli su i"vr$iti samo cigani. 3edutim! u to
vrijeme cigana nije bilo! nadaleko i na$iroko ih nije bilo! a posljednji su put prokrstarili tim
krajem u prosincu.
U nedostatku cigana osumnjiili su potom se"onske radnike i" 'talije. *o! nije bilo ni
2alijana! "a njih je bilo jo$ rano! doi e tek u lipnju na berbu jasmina ; prema tome! oni je
nisu mogli ubiti. *aposljetku su postali sumnjivi vlasuljari! pa su kod njih tragali "a kosom
ubijene djevojke. U"alud. Zatim se poelo govorkati da su to "acijelo uinili <idovi! pa
pohotljivi monasi i" benediktinskog samostana ; koji su! dodu$e! svi pre$li sedamdesetu ;
pa cisterciti! masoni! du$evni bolesnici i" /haritea! ugljenari! prosjaci i! naj"ad! neudoredni
plemii! osobito marki" od /abrisa! jer se ve trei put oenio i priredivao! kako se govorilo!
orgijastine mise u svojim podrumima i tim prigodama pio djeviansku krv radi potencije.
1akako! nije se moglo doka"ati ni$ta konkretno. *itko nije vidio ubojstvo! a odjeu i kosu
ubijene djevojke nisu prona$li. *akon nekoliko tjedana redarstveni povjerenik obustavio je
istragu.
#redinom lipnja stigli su 2alijani! mnogi sa svojim obiteljima! da bi se uposlili kao berai
jasmina. #eljaci su ih! dodu$e! "apo$ljavali! ali su svojim enama i kerkama! sjeajui se
ubojstva! "abranjivali druenje s njima. #igurno je sigurno. +remda se"onski radnici doista
nisu bili odgovorni "a ubojstvo! naelno su ipak mogli biti! pa je stoga bilo bolje priuvati ih
se.
*edugo nakon poetka berbe jasmina "bila su se jo$ dva umorstva. <rtve su ponovno bile
prekrasne djevojke! ponovno su pripadale melankolinom crnokosom tipu! ponovno su ih
prona$li gole i o$i$ane na cvjetnim poljima! usmrene udarcem tupim predmetom po "atiljku.
Od "loinca ponovno ni traga. las o ubojstvu pronio se br"inom $umskog poara! i
stanovni$tvo je ve poelo neprijateljski gledati doseljenike! a tada se do"nalo da su rtve
2alijanke! kerke jednog nadniara i" enove.
#trah je "avladao podrujem. (judi vi$e nisu "nali na kome bi iskahli nemoni bijes. Bilo je!
dodu$e! jo$ onih koji su sumnjali na ludake ili na "loglasnog marki"a! ali nitko nije "apravo u
to vjerovao! jer su ludaci danonono bili pod nad"orom! a marki" je ve odavna otputovao u
+ari". (judi su se stoga "bliili. #eljaci su otvorili sjenike doseljenicima koji su dotad
logorovali na poljima. radani su u svakoj etvrti uveli none patrole. -edarstveni povjerenik
pojaao je strae na gradskim vratima. *o! nikakve mjere opre"a nisu pomogle. *ekoliko
dana nakon dvostrukog ubojstva ponovno su otkrili le$ jedne djevojke! umorene poput
prethodnih. Ovaj put rtva je bila jedna sardinska pralja i" biskupske palae! a umorena je
bli"u velikog basena pri Fontaine de la Fou.! dakle! ispred samih gradskih vrata. ' premda su
kon"uli! pod pritiskom u"rujanih gradana! podu"eli nove mjere ; strou kontrolu na
gradskim vratima! pojaanje none strae! "abranu i"laska svim enskim osobama poslije
sumraka ; toga ljeta nije pro$ao nijedan tjedan a da se nije otkrio djevojaki le$. , rtve
bijahu uvijek djevice koje su se tek poele ra"vijati u ene! uvijek najljep$e i primamljive i
uglavnom tamnokose. 1odu$e! ubojica je ubr"o prestao potcjenjivati tip koji je prevladavao
medu domaim stanovni$tvom! pomalo mlohave! bjelopute i ne$to krupnije djevojke.
*jegovim su rtvama naposljetku postale ak brinete! pa i tamnije plavokose! ako nisu bile
premr$ave. +osvuda bi im u$ao u trag! ne samo u okolici rassea! nego i usred grada! $tovi$e
u kuama. 9erka jednog stolara prona:ena je mrtva u svojoj sobi na petom katu! i nitko od
ukuana nije uo nikakav $um! a nisu se oglasili ni psi! koji bi inae uvijek nanju$ili stranca i
lajali. @inilo se da je ubojica neuhvatljiv! bestjelesan! kao da je duh.
(judi su bili ogoreni i psovali vlasti. Okupljali bi se na najbe"naajnije glasine. Jednog
putujueg trgovca! koji je prodavao ljubavni pra$ak i ostalu $arlatansku robu! "amalo su
ra$etvorili po$to se pronio glas da njegovi nadrilijekovi sadre mljevenu djevojaku kosu.
+oku$ali su potpaliti 0otel de /abris i ubonicu /harite. #uknar ,le.andre 3isnard ustrijelio
je vlastitog slugu! kad se ovaj vraao kui! smatrajui ga "loglasnim ubojicom djevojaka. 2ko
je mogao sebi priu$titi! slao je svoje poodrasle kerke dalekim rodacima ili u djevojake
domove u *ici! ,i.u i3arseilleu. -edarstvenog povjerenika smijenili su s po
loaja na pritisak gradskog vijea. *jegov je nasljednik po"vao lijeniki kolegij da pregleda
o$i$ane ljepotice i provjeri jesu li nevine. +oka"alo se da su sve bile netaknute.
2a je spo"naja! "acudo! i"a"vaia jos veci u"as umjesto da umiri ljude! jer je svatko potajno
pretpostavljao da su djevojke bile silovane. U tom bi sluaju bila po"nata barem pobuda
ubojice. #ada vi$e nisu ni$ta "nali! sada su bili potpuno bespomoni. ' tko je vjerovao u Boga!
nala"io je utoi$te u molitvi kako bi Bog barem njegovu kuu po$tedio od davoljeg posjeta.
radsko vijee! tijelo sastavljeno od trideset najuglednijih i najimunijih gradana i piemia u
rasseu! veinom prosvijeene i antiklerikalne gospode! koja su dotad biskupu okretala leda i
najradije bi pretvorila samostane i opatije u skladi$ta i tvornice ; ta su ponosita! mona
gospoda u gradskom vijeu skru$enom peticijom "amolila monsinjora da na udovi$te $to
ubija djevojke! a kojega se svjetovna vlast ne moe doepati! baci prokletstvo i i"opi ga i"
crkvene "ajednice! onako kako je to uinio njegov presvijetli prethodnik 45J7. godine sa
skakavcima koji su tada ugroavali "emlju. ' doista! potkraj rujna ubojica djevojaka i"
rassea! koji je dotad pokosio ak dvadeset i etiri ivota najljep$ih djevica i" svih slojeva!
bija$e sveano i"open i proklet ; i pismeno na oglasnim stupovima i usmeno sa svih
propovjedaonica u gradu! a biskup ga je osobno prokleo i i"opio s propovjedaonice u
*otre1amede +uG.
Uspjeh je bio potpun. Ubojstva su prekono prestala. (istopad i studeni pro$li su be" le$a.
+oetkom prosinca stigli su i" renoblea i"vje$taji da tamo u najnovije vrijeme krui ubojica
djevojaka! koji svoje rtve davi i trga im odjeu s tijela i upa kosu u pramenovima. ' premda
ti grubi "loini nisu imali ni$ta "ajedniko s ra)iniranim i besprijekornim ubojstvima u
rasseu! svi bijahu uvjereni da je rije o istom poinitelju. #tanovnici rassea su se tri puta
prekriili od olak$anja $to "vijer vi$e nije medu njima! nego u renobleu! udaljenom sedam
dana putovanja. Organi"irali su bakljadu u ast biskupu! a DF. prosinca odrana je velika misa
"ahvalnica. Od 4. sijenja 45KK. smanjene su mjere sigurnosti i ukinuta je "abrana veernjih
i"la"aka "a ene. *ormalno stanje vratilo se nevjerojatno br"o u javni i privatni ivot. #trah je
netragom nestao! nitko nije vi$e govorio o uasu koji je jo$ nedavno vladao u gradu i okolici.
O tome se nije govorilo ni u obiteljima koje je "adesila nesrea. @inilo se da je biskupovo
prokletstvo odagnalo i ubojicu i sjeanje na njega. ' ijudi bijahu "adovoljni.
#amo bi onaj tko je imao kerku u opasnoj dobi nerado pu$tao dijete be" nad"ora! bojao se u
sumrak! a kad bi je ujutro na$ao ivu i "dravu! bio je sretan ; naravno! ne pri"navajui sam
sebi pravi ra"log.
41
3edutim! u rasseu je ivio ovjek koji nije vjerovao u taj mir. Zvao se ,ntoine
-ichis! vr$io slubu drugog kon"ula i obitavao u prekrasnoj "gradi na poetku -ue 1roite.
-ichis je bio udovac i imao kerku imenom (aure. *ije mu bilo ni etrdeset godina i! premda
nesaiomljive ivotne snage! odluio je ponovno vjenanje odgoditi jo$ na neko vrijeme. 0tio
je najprije udati ker. 1odu$e! ne "a prvoga koji naide! nego "a otmjena gospodina. 2ako je!
na primjer! ve pregovarao s barunom od Bouvona koji je imao sina i posjed bli"u 8encea!
inae na dobru glasu i u oajnom )inancijskom stanju! o buduem vjenanju njihove djece.
9ad se (aure uda! ra"mi$ljao je! i on e pustiti pipke prema vrlo uglednim kuama 1ree!
3aubert ili Fontmichel ; ne "ato $to je bio ta$t i po$topoto morao dijeliti postelju sa
suprugom plemenita roda! nego "ato $to je htio osnovati dinastiju i povesti svoje nasljednike
putem koji vodi do najveeg dru$tvenog ugleda i politikog utjecaja. Za to su rnu trebala jo$
najmanje dva sina! jedan da preu"me njegove poslove! a drugi da se sudskom karijerom i
preko parlamenta u ,i.u dokopa plemstva. *o! ovjek njegova stalea mogao je ra"mi$ljati o
takvim ambicijama i i"gledima na uspjeh tek onda ako se on i njegova obitelj najtje$nje
poveu s provansalskom aristokracijom.
1odu$e! njegovo je basnoslovno bogatstvo opravdavalo takve dalekosene planove. ,ntoine
-ichis bio je be" premca nadaleko i na$iroko najbogatiji gradanin. +osjedovao je lati)undije
ne samo u podruju rassea! gdje je u"gajao narane! masline! p$enicu i konoplju! nego i
pokraj 8encea i prema ,ntibesu gdje je "akupio "emlju. +osjedovao je kue u ,i.u! kue na
selu! dionice u brodovima
koji su plovili "a 'ndiju! stalnu kancelariju u enovi i najveu tvrtku "a trgovinu mirisnim
supstancijama! mirodijama! uljima i koom u Francuskoj.
*o! najdragocjeniji -ichisov imetak bija$e njegova kerka. Bila je njegovo jedino dijete!
"agasitocrvene kose i "elenih oiju! i upravo je navr$ila $esnaest godina. (ice joj bija$e tako
arobno da bi posjetioci svih dobi i oba spola u trenu "astali kao skamenjeni i nisu mogli
skinuti pogleda s nje! li"ali njeno lice oima kao da liu je"ikom sladoled! i pri tom poprimili
i"ra" glupe! li"anju svojstvene predanosti. ledajui kerku! i sam bi -ichis sebe "atekao
kako neko vrijeme! etvrt! moda pola sata! "aboravlja svijet i poslove ; $to mu se inae ni u
snu nije dogadalo ; rastapa se promatrajui boanstvenu djevojku i poslije vi$e ne moe rei
$to je "apravo inio. , u posljednje vrijeme ; spo"nao je to s nelagodom ; kad bi je
naveer pratio na spavanje ili ponekad ujutro! kad bi je do$ao probuditi i nala"io je jo$ usnulu!
kao da su je u postelju poloile boanske ruke! dok su se kro" koprenu nje"ine spavaice
na"irali oblici njenih bokova i dojki! dok se i" kvadrata $to su ga tvorile njene grudi! krivulja
pa"uha! lakat i glatka podlaktica i u koji je namjestila glavu! u"di"ao njen smiren i topao dah. .
. u tim je trenucima osjeao grudu u elucu! grlo mu se ste"alo! s mukom je gutao slinu! i sam
Bog "na koliko je sebe proklinjao $to je otac te ene! a ne ne"nanac! ne bilo koji mu$karac!
pred kojim tako lei kao pred njim i koji be" suste"anja moe lei u" nju! na nju! ui u nju sa
svom svojom stra$u. ' oblijevao bi ga "noj! i udovi drhtali dok je gu$io u sebi tu udovi$nu
pohotu i saginjao se kako bi je probudio s nevinim oinskim poljupcem.
+ro$le godine! u doba ubojstva! nisu ga jo$ muila takva kobna isku$enja. @ar kojim ga je tada
opinila bio je ; barem mu se tako inilo ;jo$ djetinji ar. ' stoga se nikada nije o"biljno
bojao da bi (aure mogla postati rtvom ubojice koji! kako bija$e po"nato! nije napadao ni
ene ni
djecu ve samo odrasle djevojke u djevianskoj dobi. +ojaao je! dodu$e! strau oko kue! dao
napraviti nove pro"orske re$etke na prvom katu i naredio sobarici da spava u nje"inoj sobi.
*o! uporno je odbijao da je po$alje od kue! kako su uinili pripadnici njegova stalea sa
svojim kerima! ak s cijeiim obiteljima. +re"irao je takvo pona$anje i smatrao ga
nedostojnim jednog vijenika i drugog kon"ula koji bi! po njegovu mi$ljenju! trebao svojim
sugradanima biti u"or spokojnosti! hrabrosti i nepokolebljivosti. Osim toga! nije nikada
dopu$tao da mu drugi kroje odluke! ni masa obu"eta panikom a kamoli "loinac ; nekakva
be"imena bitanga. ' u toku cijelog tog stra$nog ra"doblja bija$e jedan od rijetkih u gradu koji
su bili imuni na paninu gro"nicu i "adrali hladnokrvnost. *o! sada se! "audo! sve
promijenilo. 1ok su se! naime! drugi pona$ali kao da su ubojicu ve objesili! pa slavili kraj
njegovih nedjela i ubr"o posve "aboravili nesretno ra"doblje! u srce ,ntoinea -ichisa uvukao
se strah poput kobna otrova. 1ugo nije htio pri"nati sam sebi da ga je upravo strah natjerao da
odgada putovanja na koja je trebao odavna poi! da nerado i"la"i i" kue! skrauje posjete i
sjednice kako bi se $to prije vratio kui. #am se pred sobom opravdavao da je indisponiran i
premoren! pri"navao da je pomalo i "abrinut! kao i svaki otac koji ima kerku "relu "a udaju!
$to je posve uobiajena briga. . . *ije li glas o njenoj ljepoti ve prodro u javnost *isu li se
ve neka gospoda u 8ijeu! "animala ; u svoje ime ili u ime svojih sinova. . .
42
, tada! jednog oujskog dana! -ichis je sjedio u salonu i promatrao kako (aure $ee u
vrtu. 'mala je plavu haljinu na koju se spu$tala nje"ina crvena kosa blistajui na suncu. *ikad
mu jo$ nije bila tako lijepa. *estala je i"a
ivice. @ekao je da se ponovno pojavi! moda ne$to dulje! moda samo dva otkucaja srca
dulje no $to je oekivao i smrtno se upla$io! jer je u toku ta dva otkucaja pomislio da ju je
"auvijek i"gubio.
'ste se noi prenuo i"a stra$nog sna! ijeg se sadraja vi$e nije mogao sjetiti! ali je "nao da je
bio pove"an s (aurom! pa je stoga utrao u njenu sobu uvjeren da je mrtva! da lei umorena!
osramoena! o$i$ana i ; na$ao ju je ivu i "dravu.
8ratio se u svoje odaje! obliven "nojem i drhtei od u"budenja! ne! ne od u"budenja! nego od
straha! sad je napokon pri"nao sam sebi da ga je obu"eo strah i! spo"nav$i to! smirio se i
pribrao. 3orao je iskreno sam sebi pri"nati da od samog poetka nije vjerovao u djelovanje
biskupova prokletstva& nije vjerovao ni da ubojica sada hara renobleom! niti da je ubojica
uope napustio grad. *e! jo$ je ovdje! u samom rasseu i medu njegovim stanovnicima! i
kadtad e ponovno nasrnuti. -ichis je u kolovo"u i rujnu vidio nekoliko umorenih djevojaka.
Uasnuo se! ali je istodobno bio i oaran! morao je to pri"nati! jer su sve bile birane 'jepotice!
svaka prekrasna na poseban nain. *e bi nikada ni pomislio da u rasseu postoji toliko
ljepote "a koju nije "nao. Ubojica mu je otvorio oi. Ubojica bija$e obdaren i"u"etnim
ukusom. , imao je i sistem. *e samo "ato $to su sva ubojstva bila i"vr$ena na isti! uobiajeni
nain! nego "ato $to je i"bor rtava odavao gotovo ekonomino planiranu metodu. 1odu$e!
-ichis nije "nao $to je ubojica "apravo htio od svojih rtava! jer ono najdragocjenije ;
njihovu ljepotu i dra njihove mladosti ; nije mogao oteti. . . ili moda jest U svakom
sluaju! ubojica mu se nije inio! ma kako ta misao bila apsurdna! nikakvim destruktivnim!
ve briljivim kolekcionarskim duhom. ,ko "amislimo rtve ; ra"mi$ljao je -ichis ; ne
kao pojedinane osobe nego kao dijelove vi$eg principa! s njihovim pojedinanim osobinama
stopljenim u jedinstvenu cjelinu! tada bi slika! sastavljena od takvih djelia mo"aika! morala
dati upravo sliku ljepote! a dra koja struji i" nje ne bi vi$e bila ljudske ve boanske prirode.
9ako vidimo! -ichis bija$e ovjek prosvjetiteljskog duha! koji se nije pla$io ni bogohulnih
"akljuaka! i premda nije ra"mi$ljao u ol)aktivnim ve u optikim kategorijama! ipak se i te
kako pribliio istini.
,ko je ; nastavio je ra"mi$ljati -ichis ; ubojica bio takav kolekcionar ljepote i radio na
portretu savr$enstva! pa makar samo u ma$tanjima svoga bolesnog mo"ga! ako je bio ovjek
i"u"etna ukusa i vladao savr$enom metodom! a takvim se! "apravo! inio! nije se moglo
pretpostaviti da e se u gradnji mo"aika odrei najdragocjenijeg kamenia $to ga je mogao
nai na "emlji% (aurine ljepote. #ve njegovo dosada$nje ubilako djelo bilo bi be"vrijedno be"
nje. Ona je bila "avr$ni kameni njegove gradnje.
'"vodei taj gro"ni "akljuak! -ichis je sjedio u nonoj ko$ulji na krevetu i udio se vlastitom
miru. *ije se vi$e ni jeio ni drhtao. *estao je neodredeni strah koji ga je tjednima muio! a
"amijenila ga je spo"naja o stvarnoj opasnosti% nakane i napori ubojice bijahu posve oito
usmjereni prema (auri! od samog poetka. ' sva ostala ubojstva bijahu samo sredstva "a
posljednje! vrhunsko ubojstvo. Ostalo je! dodu$e! nejasno kakvu su materijalnu svrhu imala ta
ubojstva! ako su ih uope imala. *o! -ichis je pro"reo bit! sistematsku metodu ubojice i
njegovu idealnu pobudu. ' $to je dulje o tome ra"mi$ljao! sve mu se vi$e svidalo i jedno i
drugo! i u njemu je sve vi$e raslo po$tovanje prema ubojici ; po$tovanje! dakako! koje se
smjesta odra"ilo! kao sa ista ogledala! na njega samoga! jer je ipak on! -ichis! oduvijek
svojim )inim analitikim ra"umom otkrivao $to neprijatelj smjera.
9ad bi i on! -ichis! bio ubojica i opsjednut istim idejama strastvenog ubojice! ne bi postupio
drugaije i stavio bi sve na kocku kao i ubojica! kako bi svoje ludako djelo okrunio
ubojstvom najljep$e! jedinstvene (aure.
+osljednja mu se misao najvi$e svidjela. Budui da se mogao u mislima prenijeti u poloaj
budueg ubojice svoje keri! bio je i te kako nadmoniji od ubojice! jer ubojica! u"a svu svoju
inteligenciju! posve sigurno nije bio u stanju prenijeti se u -ichisov poloaj ; pa makar samo
"ato $to "acijelo nije mogao ni naslutiti da se -ichis odavna stavio u njegov poloaj! poloaj
ubojice. Zapravo! drugaije nije bilo ni u poslovnom ivotu ; mutatis mutandis! ra"umije se.
+ro"re li ovjek namjere konkurenta! tada je jai od njega& konkurent ga vi$e ne moe baciti
na leda! ne ,ntoinea -ichisa! prema"anog svim mastima i borbenog duha. *apokon! najvea
trgovina mirisnim supstancijama u Francuskoj! njegovo bogatstvo i sluba drugog kon"ula
nisu mu po milosti Bojoj pale s neba! ve je sve postigao borbom! prkosom! uporno$u!
lukav$tinom! "a vremena. otkrivajui opasnosti! prepredeno pogadajui planove konkurenata i
istiskujui neprijatelje. , ostvarit e i budue ciljeve ; mo i plemstvo "a svoje nasljednike.
2ako e pomrsiti i planove tog ubojice! suparnika u posjedovanju (aure ; pa makar samo
"ato $to je (aure posljednji kameni i u gradnji njegovih! -ichisovih planova. (jubio ju je!
svakako! ali bila mu je i potrebna. , ono $to mu je trebalo "a ostvarenje najvi$ih ambicija!
nije mu mogao nitko oteti! jer "a to se borio "ubima i noktima.
Bija$e mu ve lak$e pri du$i. +o$to je uspio svesti nona ra"mi$ljanja o borbi protiv demona
na poslovna ra"raunavanja! osjeti kako u njemu raste svjea snaga! ak obijest. -asplinuo se
i posljednji ostatak straha! nestao osjeaj malodu$nosti i crne "abrinutosti! koje su ga muile
kao senilnog drhtavca! raspr$ila se magla mranih slutnji! u kojoj je tjednima tapkao. *a$ao se
na po"natom terenu osjeajui se doraslim svakom i"a"ovu.
43
#miren! gotovo "adovoljan! skoio je i" kreveta! povukao vrpcu sa "vonom i
"apovjedio slu"i! koji je! jo$ bunovan od sna! uteturao u sobu! da spakuje odjeu i hranu! jer
kani ranom "orom otputovati u renoble u pratnji svoje keri. Zatim se odjenuo i istjerao
ostale sluge i" kreveta.
9ua u -ue 1roite se usred noi probudila i oivjela. U kuhinji se rasplamsala vatra! kro"
hodnike su jurile u"budene sluavke! stubi$tem su goredolje hitale sluge! u nadsvodenim
podrumima "veckali su kljuevi skladi$tara! u dvori$tu su svjetlucale baklje! sluge su urile po
konje! drugi su vukli ma"ge i" staje! "au"davalo se! osedlavalo! tralo! tovarilo ; gotovo bi
se povjerovalo da dola"e austrosardinske horde! pljakajui i palei kao 45FK. godine! a
kuega"da se u panici sprema na bijeg. *aravno! uope nije bilo tako? 9uega"da je suvereno!
poput )rancuskog mar$ala! sjedio "a pisaim stolom u svom uredu! pio bijelu kavu te davao
upute poslu"i koja je neprekidno ulijetala u kancelariju. 'stovremeno je pisao pisma
gradonaelniku i prvom kon"ulu! svom biljeniku! odvjetniku! svom bankaru u 3arseilleu!
barunu od Bouvona i ra"nim poslovnim partnerima.
Oko $est sati sredio je korespondenciju i podu"eo sve potrebne mjere "a ostvarenje svojih
planova. U"eo je i dva mala pi$tolja "a put! prikopao pojas s novcem i "akljuao pisai stol.
Zatim je oti$ao probuditi kerku.
U osam je mala karavana krenula. -ichis je jahao sprijeda! i bija$e ga lijepo vidjeti u
tamnocrvenom haljetku sa "latnim resama! crnom redengotu i crnom $e$iru s i"a"ovnom
perjanicom. #lijedila ga je kerka! skromnije odjevena! ali "raei takvom ljepotom da su
ljudi na ulici i na pro"orima sarno nju gledali! da se u mno$tvu ulo samo sveano AahB i
AohB! a mu$kaci su skidali $e$ire ; na i"gled drugom kon"ulu! ali "apravo njoj! u"vi$enoj
eni. Zatim je i$la sobarica! gotovo ne"amijeena! te -ichisov sluga s dva tovarna konja ;
kolima se nije moglo "bog po"na
to lo$eg stanja ceste "a renoble ; a povorka je "avr$avala s tucetom ma"gi natovarenih
svakakvom robom i pod nad"orom dvojice slugu. 9od +orte du /ours straa je u"digla pu$ke
na po"drav i ponovno ih spustila po$to je posljednja ma"ga protapkala mimo njih. 1jeca su
jo$ dugo trala "a njima! a "atim mahala koloni koja se polako udaljavala strmim! krivudavim
putom prema brdima.
*a ljude je odla"ak ,ntoinea -ichisa s kerkom ostavio neobino dubok dojam. @inilo im se
kao da prisustvuju antikom rtvovanju. +ronio se glas da -ichis putuje u renoble! dakle u
grad u kojemu u posljednje vrijeme prebiva udovi$te $to ubija djevojke. (judi nisu "nali $to
da o tome misle. Je li -ichisov put neoprostiva lakomislenost ili junako djelo kojemu se
treba diviti '"a"ov ili smirivanje bogova #amo su nejasno slutili da posljednji put vide lijepu
crvenokosu djevojku. #lutili su da je (aure -ichis i"gubljena.
2a se slutnja poka"ala opravdanom! iako se temeljila na posve krivim pretpostavkama.
*aime! -ichis nije uope krenuo u renoble. #veani i"la"ak bija$e samo varka. +revaliv$i
milju i pol sjevero"apadno od rassea! nedaleko od sela #aint8allier! "apovjedio je karavani
da stane. 1ao je sobaru punomoi i popratno pismo i "apovjedio mu da kolonu ma"gi povede
sam sa slugama u renoble.
On sam krenuo je s (aurom i njenom sobaricom u smjeru /abrisa! u kojemu su se u podne
odmorili! a "atim preko gore 2anneron odjahali prema jugu. +ut bija$e vrlo naporan! ali im je
omoguio da u velikom luku sa "apadne strane obidu rasse i kotlinu rassea i do veeri
inkognito stignu na obalu. . . 'dueg dana ; takav bija$e -ichisov plan ; htio se s (aurom
prebaciti na otoke (erins na ijem se manjem otoku nala"io utvrdeni samostan #aint0onorat.
*jime je upravljala nekolicina starih! ali jo$ vrlo energinih redovnika koje je -ichis dobro
po"navao! jer je ve godinama kupovao cjelokupnu samostansku proi"vodnju eukaliptusova
likera! pinjole i empresovo ulje i time
trgovao. ' upravo tamo! u samostanu #aint0onorat! koji je! osim "atvora /hateau d') i
dravnog "atvora na otoku #ainte3arguerite! bio najsigurnije mjesto u +rovansi! namjeravao
je "a prvo vrijeme smjestiti svoju kerku. On sam smjesta e se vratiti na kopno! ali e ovaj
put obii rasse s istone strane! preko ,ntibesa i /agnesa! kako bi jo$ iste veeri stigao u
8ence. 2u ga je trebao ekati biljenik da bi se s barunom de Bouvonom spora"umio o
vjenanju njihove djece (aure i ,lphonsea. BouGon nee moi odbiti njegovu ponudu%
preu"imanje dugova u i"nosu od FJ.JJJ livara! mira" u istom i"nosu! ra"ni "emlji$ni posjedi!
pre$a "a masline kod 3aganosca i godi$nja renta od 6JJJ livara "a mladi par. 9ao jedini uvjet
-ichis e "ahtijevati da se brak sklopi u roku od deset dana i kon"umira na dan vjenanja! te
da se poslije toga brani par nastani u 8enceu.
-ichis je "nao da e ga nera"mjerno skupo stajati takav br"i postupak sjedinjenja svoje kue s
kuom BouGon. 9ad bi malo priekao! cijena bi bila nia. Barun bi ga na koljenima molio
dopu$tenje da kerku gradanskog veletrgovca u"digne u plemiki stale udajom "a svoga sina!
jer e slava o (aurinoj ljepoti jo$ svakako porasti! ba$ kao -ichisovo bogatstvo i Bouvonova
)inancijska oskudica. *eka mu bude? U toj trgovini protivnik nije bio barun ve nepo"nati
ubojica. 8ano je da njemu pomrsi raune. Udata ena! de)lorirana! a moda ve i trudna! ne
bi vi$e odgovarala njegovoj eksklu"ivnoj galeriji. +osljednji kameni mo"aika bio bi laan!
(aure bi i"gubila vrijednost "a ubojicu! a njegovo bi djelo propalo. *eka osjeti svu teinu
neuspjeha? -ichis je namjeravao odrati vjenanje u rasseu! vrlo sveano! pred cijelom
javno$u. ' premda nije po"navao svog protivnika! a moda ga nikada nee ni upo"nati! -ichis
je "nao da e ipak uivati! svjestan da e neprijatelj prisustvovati tom dogadaju i vlastitim
oima morati gledati kako mu ispred nosa otimaju ono "a im je najvi$e e"nuo.
+lan bija$e dobro "ami$ljen. ' ponovno se moramo diviti -ichisovoj pronicavosti koja ga je
toliko pribliila istini. Brak (aure -ichis i sina baruna de Bouvona doista e "naiti potpuni
pora" "a djevoubojicu i" rassea. *o! plan se jo$ nije ostvario. -ichis jo$ nije kerku spasio
brakom. Jo$ je nije prebacio u sigurni samostan #aint0onorat. 2roje jahaa se jo$ probijalo
kro" negostoljubive gudure 2annerona. #ta"e su povremeno bile tako lo$e da su morali
sjahati. #ve se odvijalo usporeno. *adali su se da e pred veer stii na more kod *apoulea!
malog mjesta "apadno od /annesa.
44
1ok je (aure -ichis s ocem napu$tala rasse! renouille je bio na drugom kraju grada! u
laboratoriju madame ,rnul)i i macerirao lunjeve. Bija$e sam i dobro raspoloen. *jegov
boravak u rasseu bliio se kraju. @ekao ga je dan pobjede. U kolibici! u sanduiu
obloenom vatom! bila su dvadeset i etiri minijaturna )lakona s ukapljenom! "gusnutom
aurom dvadeset etiriju djevica ; vrlo dragocjene esencije $to ih je renouille tokom
protekle godine dobio hladnim an)leriranjem le$eva! digestijom kose i odjee! pranjem i
destilacijom. , dvadeset petu! najdragocjeniju i najvaniju! pribavit e danas. Za taj posljednji
lov ve je pripremio posudicu s vi$estruko prei$enom masti! naj)inije laneno platno i balon
najistijeg alkohola. 2eren je bio temeljito sondiran. Bija$e vrijeme mladog mjeseca.
Znao je da bi poku$aj provale na dobro uvano imanje u -ue 1roite bio besmislen. #toga se
htio ve u sumrak! prije no $to se "atvore gradska vrata! u$uljati u kuu! "a$tien svojim
nedostatkom mirisa! koji e ga poput arobne kape uiniti nevidljivim "a ljude i ivotinje! te
se sakriti u nekakav kut. , tada e se! dok sve jo$ spava! popeti u sobu svoje drage! voden
kro" tamu kompasom svoga nosa.
Obradit e je na licu mjesta u platnu natopljenom u masti. +onijet e samo kosu i odjeu! kao
obino! jer se ti dijelovi moraju neposredno isprati u alkoholu! $to je lak$e obaviti u
laboratoriju. '"raunao je da mu "a "avr$no pripravljanje pomade i destilaciju u koncentrat
treba jo$ jedna no. ' ako mu se posrei ; a nije imao ra"loga da u to posumnja ; preksutra
e imati sve esencije "a najbolji par)em na svijetu i napustit e rasse kao ovjek s naj)inijim
mirisom na "emlji.
Oko podne obavio je posao s lunjevima. Ugasio je vatru! poklopio kotao s masti te i"i$ao
pred laboratorij da se rashladi. +uhao je "apadnjak.
8e s prvim udisajem "apa"io je da ne$to nije u redu. ,tmos)era nije bila uobiajena. U
mirisnom velu grada! u toj kopreni satkanoj od tisua niti! nedostajala je "latna nit. +osljednjih
je tjedana ta mirisna nit tako ojaala da je renouille nje"inu snagu i"ra"ito osjeao ak na
drugom kraju grada! kod svoje kolibe. #ada je nije bilo! nestala je! ni najinten"ivnijim
nju$enjem nije joj mogao ui u trag. renouille se ukoio od straha.
3rtva je! pomisli. Zatim ga opsjedne jo$ stra$nija misao% netko me je pretekao. *etko je
i$upao moj cvijet i prisvojio njegov miris? *ije uspio kriknuti! jer bija$e previ$e potresen! ah
je "ato proplakao. #u"e su navirale u kutove njegovih oiju i odjednom stale kli"iti s obje
strane nosa.
Uto je 1ruot stigao kui na ruak i" AIuatre 1auphinsB i usput ispriao kako je rano ujutro
drugi kon"ul krenuo u renoble s dvanaest ma"gi i s kerkom. renouille je su"bio su"e i
otrao kro" grad na +orte du /ours. *a trgu ispred gradskih vrata "astao je i onju$io. ' u
istom dahu "apadnjaka! ne"atrovanom "adasima i" grada! doista je ponovno otkrio svoju
"latnu nit! dodu$e tanku i slabu! ali i"ra"itu. *o! omiljeni miris nije dopirao sa sjevero"apada
kamo je vodila cesta "a renoble! nego prije i" /abrisa! ako ne i s jugo"apada.
renouille upita straare kojom je cestom krenuo drugi kon"ul. Jedan mu pokae prema
sjeveru. *e cestom "a /abris 'li drugom! koja je vodila na jug! prema ,uribeauu i (a
*apouleu ; #igurno nije! rekao je straar! vidio ga je vlastitim oima.
renouille se trkom vratio u svoju kolibu. U putnu vreu strpao je laneno platno! loni "a
pomadu! lopaticu! $kare i malu glatku toljagu od maslinovine i smjesta krenuo na put! ne
cestom "a renoble! nego na jug kamo ga je vodio nos.
2a cesta! direktni put "a *apoule! prola"ila je u" obronke 2annerona! dolinama rijeka Fravere
i #iagne. Za hodanje je bila ugodna. renouille je br"o odmicao. 9ad mu se "desna na glavici
brda pojavio ,uribeau! nanju$io je da ve skoro sustie bjegunce. 3alo kasnije bio je na istoj
visini kao oni. #ad ih je ve pojedinano nju$io! ak "adah njihovih konja. 3ogli su biti
udaljeni najvi$e pola milje "apadno od njega! negdje u $umama 2annerona. Uputili su se na
jug! na rnore. Ba$ kao on.
Oko pet sati poslije podne renouiile je stigao u (a *apoule. U$ao je u gostionicu! ne$to
pojeo i "atraio je)tin smje$taj. +redstavio se kao koarski kal)a i" *ice! koji putuje u
3arseille. 3oe prenoiti u staji! reko$e mu. 2amo je legao u kut i odmarao se. *ju$io je da
se troje jahaa pribliava. 3orao je jo$ samo ekati.
1va sata kasnije ; ve se dobrano smrailo ; stigli su i oni. +reobukli su se da sauvaju
anonimnost. Obje ene imale su sada tamne haljine i koprene! a -ichis crni kratki kaput.
+redstavio se kao plemi i" /astellanea& sutra se eli prevesti na otoke (erins! a gostioniar
neka se pobrine "a amac koji ih mora ekati kad i"ade sunce. 'ma li jo$ gostiju osim njega i
njegovih ljudi *e! rekao je gostioniar! samo koarski kal)a i" *ice! ali on spava u staji.
-ichis je poslao ene u sobe. #am je oti$ao u staju da jo$ ne$to donese i" bisaga! kako je
rekao. 'sprva nije prona$ao koarskog kal)u pa je "atraio od konju$ara da mu
donese )enjer. 2ada ga je ugledao kako lei na slami i starom gunju u jednom kutu i duboko
spava nasloniv$i glavu na putnu vreu. 1oimao se tako neugledno da se -ichisu naas uinilo
da ga i nema! te da je ono $to vidi samo varava sjenka $to je baca treperavi odsjaj svijee u
)enjeru. U svakom sluaju! -ichis je u tren oka "akljuio da od tog gotovo dirljivo be"a"lena
bia ne prijeti ni najmanja opasnost! pa se tiho udaljio da ga ne ometa u snu i vratio se u
gostionicu.
8eerao je u sobi sa kerkom. *ije joj bio objasnio ni svrhu ni cilj neobina putovanja! a nije
to uinio ni sada usprkos njenim upornim pitanjima. #utra e je sa svime upo"nati! rekao je! i
moe biti sigurna da sve $to on planira i radi ini "a nje"ino dobro i buduu sreu.
+oslije veere odigrao je s njom nekoliko partija AhombreB i sve ih je i"gubio! jer je umjesto u
karte neprekidno gledao nje"ino lice da bi uivao u nje"inoj ljepoti. Oko devet sati otpratio ju
je u nje"inu sobu! nasuprot njegovoj! poljubio je "a laku no i "akljuao vrata i"vana. Zatim je
i sam legao.
Odjednom je osjetio veliki umor od napetosti toga dana i prethodne noi! a ujedno i veliko
"adovoljstvo samim sobom i ra"vojem doga:aja. Be" imalo "abrinutosti! be" crnih slutnji koje
su ga jo$ do juer muile kad god bi ugasio svijeu i drale ga budnim! odmah je "aspao i
spavao je be" snova! ne stenjui! ne drhtei! ne grei se i ne okreui se nervo"no u postelji.
+rvi put nakon duga vremena -ichis je spavao dubokim! mirnim! okrepljujuim snom.
U istom trenutku renouille se digao sa svoga leaja u staji. ' on bija$e "adovoljan samim
sobom i ra"vojem dogadaja i osjeao se potpuno odmorenim! premda nije spavao ni trena.
9ad je -ichis bio do$ao u staju da ga potrai! samo se pretvarao da spava kako bi ostavio jo$
jai dojam be"a"lenosti kojom je "raio ve i "bog svog neupadljiva mirisa. 1oivio je
-ichisa drugaije negoli -ichis njega! jer ga je vidio posve jasno! to jest ol)aktivno osjetio! a
nije
mu promaklo ni to kako je -ichis odahnuo kad ga je ugledao.
' tako su se obojica pri tom kratkom susretu uvjerili da ni jedan od njih nije opasan ; jedan s
krivom! drugi s pravom ; i tako bija$e dobro! smatrao je renouille! jer je njegova prividna i
-ichisova stvarna be"a"lenost olak$avala posao njemu! renouilleu ; uostalom! takvo bi
mi$ljenje imao i -ichis u obrnutom sluaju.
45
renouille se latio posla s pro)esionalnom opre"no$u. Otvorio je putnu vreu! i"vukao
laneno platno! pomadu i lopaticu! ra$irio platno na gunj! na kojemu je leao! te ga poeo
prema"ivati masnom pastom. Za taj je posao bilo potrebno odredeno vrijeme! jer je platno
ponegdje trebalo prema"ivati debljim! a ponegdje tanjim slojem! ve prema tome na koji dio
tijela valja poloiti odredeni dio tkanine. Usta i pa"uho! prsa! spolovilo i stopala daju vee
koliine mirisa od! na primjer! cjevanica! leda i laktova& dlanovi daju vi$e mirisa od nadlanica&
obrve vi$e od vjeda itd. ; pa ih! prema tome! treba deblje namastiti. #toga je renouille na
platnu ujedno modelirao svojevrstan dijagram mirisa tijela koje treba obraditi! i taj ga je dio
posla najvi$e smirivao! jer se radilo o umjetnikoj tehnici koja je podjednako "aokupljala
osjetila! ma$tu i ruke! a! osim toga! idealno nagovje$tala uitak $to ga donosi konani re"ultat.
+o$to je utro$io svu pomadu i" lonia! jo$ je tu i tamo lagano brisao! na jednom mjestu
odu"eo! na drugome dodao masti! retu$irao! jo$ jednom ispitao AkrajolikB modeliran u rnasti
; nosom! dakako! a ne oima! jer cijeli se posao odvijao u potpunoj tami! $to je! moda bio
jo$ jedan ra"log renouilleova sveudilj vedra raspoloenja. U toj noi! u kojoj je vladao
mladak! ni$ta nije moglo odvratiti nje
govu panju. #vijet se sastojao samo od mirisa i tiha udaranja valova. Bio je u svom elementu.
Zatim je preklopio platno poput tapete poloiv$i nama$ene povr$ine jednu na drugu. 2a mu
radnja bija$e muna jer je dobro "nao da e se time! u"a svu opre"nost! relje)no oblikovani
dijelovi spljo$titi i pomjeriti. *o! samo je tako mogao prenijeti platno. 9ad ga je preklopio
tako da ga moe nesmetano nositi preko podlaktice! u"eo je lopaticu! $kare i malu toljagu od
maslinovine te se i$uljao i" staje.
*ebo bija$e "astrto oblacima. U gostionici vi$e nije gorjelo nikakvo svjetlo. Jedina svijetla
iskra u toj mrkloj noi bilo je treperenje svjetionika tvrdave na otoku 'le #ainte3arguerite! na
istoku! vi$e od milju daieko! nalik na siu$ni svijetli bod na tkanini crnoj poput ugljena. '"
"aljeva je povjetarac donosio "adah na ribu. +si su spavali.
renouille se uputi prema pro"oriu sjenika! na koji su bile prislonjene ljestve! odmakne ih i
osovi! uhvati slobodnom desnom rukom donji dio s tri prenice! a gornji dio nasloni na desno
rame! pa prijede dvori$te i postavi ih ispod (aurina pro"ora. +ro"or bija$e od$krinut. 1ok se
penjao ljestvama! lagano kao stubama! radovao se okolnosti $to e ponjeti djevojin miris
ovdje! u *apouleu. #ve bi bilo mnogo tee i"vesti u rasseu! s pro"orima "a$tienim
re$etkama! u kui pod najstroom paskom. Ovdje ak spava sama. *e mora ukloniti ni
sobaricu.
Odmakne jedno pro"orsko krilo! u$ulja se u sobu i spusti platno. Zatim se okrene prema
krevetu. U sobi je prevladavao miris nje"ine kose! jer je leala na trbuhu! a lice! uokvireno
savijenom rukom! "agnjurila u jastuk tako da se "atiljak upravo idealno postavio "a udarac
toljagom.
Udarac je odjeknuo tupo i praskavo. 3r"io ga je. 3r"io ga samo "ato $to je stvarao buku!
buku u njegovu inae be$umnom poslu. 3orao je stisnuti "ube da bi podnio taj odvratni $um!
i kad je sve bilo gotovo! stajao je jo$ neko vrijeme! ukoen i mrk! grevito drei toljagu kao
da se boji da e se buka odnekle vratiti poput jeke. *o! nije
se vratila! samo se ti$ina vratila u sobu! jo$ nagla$enija ti$ina! jer se vi$e nije ulo ni blago
$u$tanje djevojina disanja. renouilleova napetost koja se mogla objasniti i
strahopo$tovanjem ili nekakvom grevitom minutom $utnje ubr"o popusti! i njegovo se tijeio
mekano opusti.
Odmakne toljagu i primi se predano posla. *ajprije ra$iri platno koje je tijelu trebalo odu"eti
miris i prebaci nalije preko stola i stolaca pa"ei da ne dodirne nama$enu stranu. Zatim
povue pokriva s kreveta. Boanstven djevojin miris! koji je odjednom poeo navirati!
topao i neobu"dan! nije ga dirnuo. 2a po"navao ga je! a uivat e u njemu poslije! opijati se
njime! kad ga doista bude posjedovao. #ad je vano pohvatati $to vi$e mirisa! nastojati da $to
manje ishlapi! sad je potrebna koncentracija i br"ina.
=karama hitro proree (aurinu spavaicu! skine je! "grabi nama$eno platno i prebaci ga
preko nje"ina gola tijela. Zatim je podigne! provue platno ispod nje! "amota je u njega onako
kako slastiar mota savijau! "akrene krajeve i umota je od nonih prstiju do ela. #amo joj je
jo$ kosa viriia! onako "avijenoj kao mumiji. renouille je o$i$a do koe! spremi kosu u
nje"inu spavaicu pa je smota u sveanj i "au"la ga. *aposljetku prebaci ostatak jo$
neiskori$tenog platna preko o$i$ane glave! "agladi rub i privrsti ga laganim pritiskom prsta.
+regledao je itav paket. *i prore"a! ni rupice! ni "guvana naboria! ni najmanjeg otvora
kro" koji bi ishlapio djevojin miomiris. ,mbalaa je bila savr$ena. +reostalo mu je jo$ samo
ekanje! $est sati! do svitanja.
1igne mali naslonja! na kojemu bija$e sloena nje"ina odjea! prinese ga krevetu i sjedne. U
$irokoj crnoj haljini jo$ se "adrao da$ak nje"ina mirisa! pomije$an s aromom kolaia s
anisom $to ih je stavila u dep "a put. +odigne stopala na rub kreveta! bli"u nje"inih! pokrije
se nje"inom haljinom i pojede kolaie. Bio je umoran. *o! nije htio spavati! jer nije dolino
spavati na radu! pa makar se rad sastojao samo od ekanja. #jetio se noi $to ih je proveo pri
destilaciji u Baldinijevoj radionici! adava kotla! treperave vatre! tiha pukanja s kojim je
destilat kapao i" rashladne cijevi u )lorentinsku bocu. Od vremena do vremena trebalo je
nadgledati vatru! doliti vode "a destilaciju! promijeniti )lorentinsku bocu! odstraniti iscrpljenu
sirovinu i ubaciti novu. , ipak mu se uvijek inilo da ne bdije samo stoga da obavi te
povremene i potrebne radnje! nego da i bdjenje ima svoj smisao. +a i ovdje! u ovoj sobi u
kojoj se an)leriranje odvijalo saroo od sebe! pri emu bi neumjesno ispitivanje! okretanje i
dodirivanje mirisnog paketa moglo ak omesti postupak ; pa i ovdje su! kako se renouilleu
inilo! njegova prisutnost i bdjenje bili vani. #pavanje bi ugro"ilo uspje$nost operacije.
Osim toga! nije mu te$ko bdjeti i ekati! usprkos umoru. Ovo je ekanje ljubio. (jubio ga je i
u" one dvadeset i etiri djevojke! jer to ne bija$e besmisleno i pasivno ekanje! pa ni eljno i
gro"niavo ekanje! ve sudioniko! sadrajno! gotovo aktivno ekanje. *e$to se "bivalo "a
tog ekanja. *e$to bitno. ' premda sam nije bio aktivan! radnja se "bivala njegovim
posredstvom. 1ao je sve od sebe. Upotrijebio sve svoje umijee. *ije mu se potkrala nijedna
gre$ka... 1jelo bija$e jedinstveno. ' bit e okrunjeno uspjehom. 3ora ekati jo$ samo
nekoliko sati. 2o ekanje ispunjavalo ga je velikim "adovoljstvom. Jo$ nikad u ivotu nije se
osjeao tako dobro! smireno! uravnoteeno! nikad toliko naistu sa sobom ; pa ni onda! u
svom brdu ; nikad kao u tim satima pau"e u radu dok je u najdubhoj noi sjedio pokraj
svojih rtava i bdijui ekao. Jedino u takvim trenucima radale su se gotovo vedre misli u
njegovu mranom umu.
*o! te se misli! "audo! nisu odnosile na budunost. *ije ra"mi$ljao o mirisu $to e ga obrati
"a nekoliko sati! ne o par)emu i" dvadeset pet djevojakih aura! ne o buduim planovima!
srei i uspjehu. *e! ra"mi$ljao je o pro$losti. #jetio se postaja i" svoga ivota ; od kue
madame aillard s naslagom vlanih i toplih cjepanica ispred kue!
pa sve do dana$njeg dolaska u seoce *apoule sa "adahom ribe. #jetio se koara rimala!
iuseppea Baldinija! marki"a de la 2aillade>spinassea. #jetio se grada +ari"a i njegovih
isparina u kojima se stopilo tisuu neugodnih mirisa! sjetio se crvenokose djevojke i" -ue des
3arais! otvorenih krajolika! povjetaraca! $uma. #jetio se i brda u ,uvergneu ; nipo$to nije
htio i"bjei tu uspomenu ; svoje peine! "raka u kojem nije bilo ljudskih mirisa. #jetio se i
svojih snova. ' dok je o svemu tome ra"mi$ljao! bija$e mu ugodno oko srca. =tovi$e! inilo
mu se da ga srea posebno ma"i i da ga je sudbina vodila krivudavim! ali ipak pravim
putovima. . . 9ako bi se inae na$ao u toj mranoj sobi! na cilju svojih elja ,ko dobro
ra"misli! sudbina mu bija$e doista blagonaklona.
#vladalo ga je ganue! smjernost i "ahvalnost. ; 0vala ti ; ree tiho. ; 0vala ti!
JeanBaptiste renouille! $to si takav kakav jesi? ; 2oliko bija$e obu"et sam sobom.
Zatim spusti vjede ; ne da bi spavao! ve da bi se potpuno predao miru te svete noi. 3ir mu
je ispunjavao srce. *o! po svemu sudei! mir je posvuda vladao. *ju$io je miran san sobarice
u susjednoj prostoriji! dubok i potpuno spokojan san ,ntoinea -ichisa na suprotnoj strani
hodnika! smiren i blag san gostioniara i slugu! pasa! ivotinja u staji! cijeloga mjesta i mora.
8jetar se smirio. #ve bija$e tiho. *i$ta nije remetilo mir.
Jedanput je savio nogu i taknuo (aurino stopalo. Zapravo ne nje"ino stopalo! ve platno $to ga
je obavijalo! s tankim slojem masti s unutra$nje strane! masti koja je upijala nje"in miris! njen
boanski miomiris! njegov miris.
46
9ad su "apjevale ptice ; dakle! mnogo prije svitanja ; renouille se digne i "avr$i
posao. -a"motao je platno i strgnuo ga s djevojke poput )lastera. 3ast se dobro odva
jala od koe. #amo u pregibima "adrali su se ostaci koje je morao ostrugati lopaticom.
Ostatke pomade obrisao je (aurinom potko$uljom kojom je naposljetku istrljao tijelo od glave
do pete! tako temeljito da je "gulio i mast i" pora $to se u mrvicama odvajala od koe! a time i
posljednje konie i vlakanca nje"ina mirisa. 2ek tada bija$e "a njega doista mrtva! uvela!
blijeda i mlohava poput cvjetnih otpadaka.
Ubaci potko$ulju u veliku! an)leriranu tkaninu! jer je samo u njoj mogla nastaviti ivjeti!
smjesti unutra i nonu ko$ulju i nje"inu kosu i sve smota u vrst paketi pa ga stavi pod ruku.
*ije se ni potrudio da pokrije le$ na krevetu. ' premda je mrkla no ve pre$la u modrosivo
prasko"orje! a predmeti poeli dobivati obrise! nije se ni osvrnuo na nje"in krevet kako bi je
barem jedanput u ivotu vidio oima. *je"in ga lik nije "animao. Za njega vi$e nije postojala
kao tijelo! ve samo kao bestjelesni miris. , njega je nosio pod rukom! nosio sa sobom. 2iho
se popeo na podboj i spustio ljestvama. +onovno se digao vjetar! nebo se ra"vedrilo i
preplavilo "emlju hladnim! tamnomodrim svjetlom.
+ola sata kasnije sluavka je u kuhinji pripalila vatru. 9ad je i"i$la pred kuu da donese drva!
ugledala je prislonjene ljestve! ali bija$e jo$ bunovna da shvati $to je posrijedi. *e$to poslije
$est i"a$lo je sunce. olemo i "latnocrveno! di"alo se i" mora i"medu dva otoka (erins. *a
nebu nije bilo ni oblaka. Zora je najavila prekrasan proljetni dan.
-ichisova je soba gledala na "apad! pa se probudio tek u sedam. +rvi put nakon mnogih
mjeseci doista je i"vrsno spavao i! protiv obiaja! i"leavao se jo$ etvrt sata! prote"ao se i
u"disao od uitka i oslu$kivao ugodne "vukove $to su dopirali i" kuhinje. 9ad je potom ustao!
te $irom otvorio pro"or i opa"io kako je vrijeme lijepo i udisao svje i mirisni "rak i slu$ao
udaranje valova! njegovu raspoloe
nju nije bilo granica! pa je na$kubio usne i "a"vidao vedru melodiju
1ok se odijevao! i dalje je "vidao! a "vidukao je i kad je i"i$ao i" sobe i poletnim se
koracima uputio hodnikom do vrata sobe svoje kerke. +okucao je. ' ponovno je pokucao!
tiho da je ne bi naglo probudio. Odgovora nije bilo. #mje$kao se. +osve ra"umljivo! jo$ je
spavala.
Opre"no je gurnuo klju u bravu i polako okrenuo "asun! tiho! posve tiho! pa"ei da je ne
probudi! gotovo opsjednut eljom da je "atekne jo$ u snu i probudi poljupcem! jo$ jedanput!
posljednji put! prije no $to je bude morao predati drugom ovjeku.
8rata su se naglo otvorila! i on ude! a sunevo svjetlo mu preplavi lice. #oba kao da bija$e
ispunjena blistavim srebrom! sve je blije$talo! pa je naas morao "atvoriti oi.
9ad ih je ponovno otvorio! ugledao je (auru kako lei na krevetu! gola! mrtva! o$i$ana do
koe i upadljivo blijeda. 9ao u mori $to ga je muila u rasseu pretpro$le noi! kao u onom
neugodnom snu koji je odmah "aboravio i iji mu se sadraj sada munjevito vratio u sjeanje.
#ve odjednom bija$e posve isto kao u onom snu! samo mnogo i"ra"itije.
47
las o ubojstvu (aure -ichis pro$irio se rasseom i okolicom kao da je netko objavio
A9ralj je mrtav?B ili A'"bio je rat?B ili Ausari su se iskrcali na obali?B! a time se ra"buktao i
strah $to ga takve vijesti donose! pa jo$ i gori. '"nenada je ponovno "avladala briljivo
"aboravljena tjeskoba! "ara"na kao i pro$le jeseni! sa svim popratnim pojavama% panikom!
"aprepa$tenjem! bijesom! histerinim sumnjienjima! oajem. (judi su nou ostajali u kui!
"akljuavali keri! "abarikadirali se! gubili povjerenje jedni u druge i prestali spavati. #vatko
je mislio kako e se sve na
staviti kao tada ; svaki tjedan jedno ubojstvo. 8rijeme kao da se vratilo pola godine unatrag.
(judi bijahu kao odu"eti od straha! jo$ gore nego prije pola godine! jer je i"nenadni povratak
opasnosti $irio osjeaj nemoi. 2a! "atajilo je i samo biskupovo prokletstvo? 2a! ni ,ntoine
-ichis! veliki -ichis! najbogatiji gradanin! drugi kon"ul! moan! ra"borit ovjek! koji je
raspolagao svim sredstvima! nije mogao "a$tititi vlastito dijete? 2a! ruka ubojice nije pre"ala
ni od svete (aurine ljepote? Jer su je! "apravo! svi koji su je po"navali smatrali sveticom!
pogotovu sad kad je bila mrtva. Zar onda ima nade u bijeg od ubojice Bija$e jo$ okrutniji od
kuge! jer od kuge se moglo pobjei! ali ne i od tog ubojice! kako je poka"ao -ichisov primjer.
Oito bija$e obdaren nadnaravnim sposobnostima. Zacijelo je sklopio save" s :avolom! ako i
sam nije bio davo. ' stoga su mnogi! osobito priproste du$e! odabrali odla"ak u crkvu i
molitvu kao jedini put. #vaka se bratov$tina obraala svome "a$titniku ; bravari svetom
,loj"iju! tkai svetom 9rispinu! vrtlari svetom ,ntunu! par)imeri svetom Josipu. ' vodili bi
svoje ene i kerke! "ajedno se molili! jeli i spavali u crkvi! nisu vi$e ni danju i" nje i"la"ili!
uvjereni da e u "a$titi "ajednice oajnika i u prisutnosti 3ajke Boje nai jedinu moguu
sigurnost! ako je sigurnosti uope jo$ bilo.
1rugi! domi$ljatiji! udruili su se u okultistika dru$tva! jer je crkva ve jedanput "atajila! pa
su "a velike pare najmili ovla$tenu vje$ticu i" ourdona! "avukli se u jednu od mnogih
vapnenakih peina ispod rassea i priredivali crne mise kako bi umilostivili neastivoga.
*eki su se pak! uglavnom pripadnici visoke buroa"ije i obra"ovanog plemstva! oslanjali na
najnovije "nanstvene metode! magneti"irali svoje kue! hipnoti"irali svoje kerke! odravali
)luidalne! $utljive seanse u svojim salonima da bi "ajednikim oda$iljanjem misli telepatski
istjerali duh ubojice. /ehovi su organi"irali pokornike procesije od rassea do *apoulea i
natrag. -edovnici i" pet samostana u gradu sluili su neprekidne mise s molitvama i stalnim
pjevanjima! pa se as s ovog! as s onog dijela grada uo neprekidni lamento! dan i no.
otovo se i nije radilo.
2ako su stanovnici rassea u gro"niavoj besposlici! skoro nestrpljivo! ekali sljedee
ubojstvo. *itko nije ni sumnjao da im ono predstoji. ' svatko je potajno i$ekivao stra$nu
vijest s jednom jedinom nadom ; da nesrea nee "adesiti njega ve nekog drugog.
3edutim! ovaj se put vlasti u gradu! okrugu i provinciji nisu vi$e dale "ara"iti histerinim
rapoloenjem puanstva. +rvi put otkako se pojavio ubojica djevojaka uspostavljena je
planska i djelotvorna suradnja i"medu gradskih uprava rassea! 1raguignana i 2oulona!
i"medu magistrata! redarstva! intendanta! parlamenta i ratne mornarice.
#olidarnu akciju monika potakao je! s jedne strane! strah od ope narodne bune! a s druge
strane injenica $to su se tek nakon ubojstva (aure -ichis pojavile indicije koje su omoguile
sistematsko traganje "a ubojicom. Ubojicu su vidjeli. Oito se radilo o onom "lokobnom
koarskom kal)i $to je one noi! kad se dogodilo ubojstvo! spavao u staji gostionice u
*apouleu i idueg jutra netragom nestao. +rema sukladnim podacima $to su ih dali
gostioniar! konju$ar i -ichis! taj ovjek bija$e neugledan! niska rasta! u smedem haljetku i s
putnom vreom od gruba lanenog platna. +remda su inae njihove i"jave bile "audo
neodredene! jer nisu mogli opisati lice! boju kose ni govor tog ovjeka! gostioniar je ipak
uspio dodati da mu je! ako se ne vara! "apelo "a oko ne$to u dranju i hodu toga ne"nanca!
nekakva nespretnost! hramanje! kao od o"ljede noge ili "grenog stopala.
Oboruana tim indicijama! dva andarmerijska konjika odreda po$la su ve u podne na dan
ubojstva u potjeru "a ubojicom prema 3arseilleu ; jedan je krenuo obalom! a drugi kro"
unutra$njost. Bliu okolicu *apoulea proe$ljali su dobrovoljci. 1va povjerenika "emaljskog
suda u
rasseu otputovali su u *icu da bi se propitali "a koarskog kal)u. U lukama Frejus! /annes i
,ntibes nad"irali su sve brodove prije ispiovljavanja! na granici prema #avoji "atvorili su sve
putove! i putnici su morali poka"ivati svoje dokumente. Za one koji su "nali itati! pojavile su
se potjernice s opisom ubojice na svim gradskim vratima rassea! 8encea! ourdona i na
vratima seoskih crkvi. Osim toga! i"vikivali su ih tri puta na dan. 1akako! "greno stopalo
potkrijepilo je mi$ljenje da je "loinac sam davo! pa je stoga prije $irilo paniku medu
stanovni$tvom! nego navodilo na korisne podatke.
2ek kad je predsjednik suda u rasseu po nalogu -ichisa raspisao nagradu od ak dvije
stotine livara "a hvatanje ubojice! uhapsili su! na osnovi potka"ivanja! nekoliko koarskih
kal)a u rasseu! Opiju i ourdonu! od kojih je jedan doista bio "le sree jer je $epao. Usprkos
vrstom alibiju! koji je potvrdilo nekoliko svjedoka! namjeravali su ga podvri mukama! ali
se! deseti dan nakon ubojstva! javio na magistraturu jedan od gradskih straara i dao sucima
ovu i"javu% U podne onoga dana njemu! abrielu 2agliascu! kapetanu strae! dok je kao
obino vr$io dunost na +orte du /oursu! obratila se jedna osoba koja! kako sada "na! prilino
odgovara opisu s potjernice i koja se ustro raspitivala "a put kojim je tog jutra krenuo i"
grada drugi kon"ul sa svojom karavanom. 2om dogadaju nije ni prije ni poslije pridao
nikakvu vanost! a ne bi se ni mogao sjetiti tog ovjeka ; bija$e! kako je rekao! posve
neupadljiv ; da ga juer nije sluajno ponovno vidio upravo ovdje! u rasseu! u -ue de la
(ouve! ispred laboratorija maitre 1ruota i madame ,rnul)i! i tom mu je prilikom "apelo "a
oko da taj ovjek! koji se vraao u radionicu! i"ra"ito $epa.
#at nakon toga uhapsili su renouillea. ostioniar i konju$ar i" *apoulea! koji su ostali u
rasseu "bog identi)ikacije drugih osumnjienih osoba! odmah su u njemu prepo"nali
koarskog kal)u $to je kod njih prenoio% taj i nitko drugi! taj je sigurno traeni ubojica.
+retresli su radionicu! pretresli kolibicu u masliniku i"a )ranjevakog samostana. U jednom
kutu leale su! gotovo neskrivene! ra"re"ana spavaica! potko$ulja i kosa (aure -ichis. , kad
su prekopali "emljani pod! i"i$la je malopomalo na vidjelo odjea i kosa ostalih dvadeset
etiriju djevojaka. +rona$ii su platnenu putnu vreu i drvenu toljagu kojom je ubijao rtve.
1oka"i su bili pora"ni. +redsjednik suda objavio je pismenim i usmenim proglasima da je
"loglasni ubojica djevojaka! nakon skoro jednogodi$nje potrage! napokon uhvaen i da je u
"atvoru pod strogom paskom.
48
(judi u poetku nisu vjerovali proglasima. #matrali su ih varkom kojom vlasti ele
prikriti vlastitu nesposobnost i ublaiti opasnu ra"draenost puka. Jo$ su i te kako pamtili ono
doba kad im je objavljeno da je ubojica oti$ao u renoble. Ovaj se put strah preduboko
uvukao u ljudske du$e.
2ek kad su idueg dana na crkvenom trgu ispred prevotea javno i"loili doka"e ; stravian
pri"or! dvadeset pet haljina sa dvadeset pet vlasi$ta navuenih na motke poput stra$ila! na
eonoj strani trga! nasuprot katedrali ; javno se mi$ljenje promijenilo.
#totine i stotine ljudi prode)iliralo je mimo je"ovitih i"loaka. +repo"navajui odjeu! rodaci
rtava su vri$tali i doivljavali ivani slom. Ostali puk! djelomice i" elje "a sen"acijom!
djelomice stoga da bi se uvjerio u istinitost proglasa! "ahtijevao je da vidi ubojicu. *jihovi su
"ahtjevi uskoro postali tako glasni! a u"nemirenost na malom! ustalasanom trgu tako prijetea!
da je predsjednik odluio i"vesti renouillea i" njegove elije i poka"ati ga na pro"oru s
prvoga kata prevtea.
9ad je renouille pri$ao pro"oru! vika se sti$ala. Odjednom je "avladala posvema$nja ti$ina
kao "a vrelog 'jet
nog dana u podne kad su svi vani na poljima ili se "avlae u sjene kua. *ije se vi$e ulo ni
koraka! ni naka$ljavanja! ni daha. #vi su se na nekoliko minuta pretvorili u oko i "inuli od
uda. *itko nije mogao shvatiti da bi taj mali! nesigurni! pogrbljeni ovjek tamo gore na
pro"oru! taj jadnik! ta hrpica bijede! ta ni$tica! mogao poiniti vi$e od dva tuceta ubojstava.
Jednostavno nije nalikovao na ubojicu. *itko! dodu$e! nije moga rei kako "ami$lja ubojicu!
toga davola! ali svi su se sloili u jednom% ne ovako? , ipak ; premda ubojica! kakav je bio!
uope nije odgovarao predodbama prisutnih ljudi! pa bi se lako moglo pomisliti da njegovo
prika"ivanje nije bilo odvi$e uvjerljivo ; uinak je bio paradoksalno uvjerljiv samo "ato $to
su vidjeli to bie od krvi i mesa na pro"oru i $to je on! i nitko drugi! predstavljen kao ubojica.
#vi su mislili% pa! to ne moe biti istina?. . . a u isto vrijeme "nali su da to mora biti istina.
*aravno! tek kad su straari odvukli ovjeuljka u tamu prostorije i tek po$to vi$e nije bio
prisutan i vidljiv! nego je jo$ samo postojao! makar i nakratko! u sjeanju! gotovo kao pojam u
glavama ljudi! kao pojam odvratnog ubojice ; tek tada nestalo je "apanjenosti mno$tva! i
javila se primjerena reakcija% usta se "atvori$e! tisue oiju oivje$e. ' tada "agrmi i" tisue
grla jedan jedini krik bijesa i osvete% ; 1ajte nam ga? ; ' spremi$e se nasrnuti na prevote da
ga "adave vlastitim rukama! rastrgaju i raskomadaju. #traari su se dobrano namuili prije no
$to su uspjeli "abarikadirati vrata i potisnuti svjetinu. renouillea su brebolje odveli u
njegovu eliju. +redsjednik se pojavio na pro"oru i obeao br"! strog i primjeren postupak.
Usprkos tome! pro$lo je jo$ nekoliko sati prije no $to se gomila ra"i$la! mnogo dana prije no
$to se grad donekle smirio.
+roces protiv renouillea odvijao se be" ikakva "astoja! jer su doka"i bili nepobitni! a i sam je
optueni otvoreno pri"nao na saslu$anju da je poinio sva ubojstva "a koja ga terete.
*ije "nao tono odgovoriti samo kad su ga upitali "a motiv. #amo je ponavljao da su mu
djevojke bile potrebne i da ih je stoga ubio. Za $to su mu bile potrebne i $to bi to uope moglo
"naiti Abile su mu potrebneB. . . na ta je pitanja $utio. +re$li su stoga na muenje! objesili su
ga "a noge! pa je tako satima visio! upumpali u njega sedam pinti vode! stopala mu uklije$tili
u $kripac ; be" ikakva re"ultata. @inilo se da taj ovjek ne osjea tjelesne boli! nije ispustio
ni glasa! a kad su mu ponovno postavili isto pitanje! samo je odgovorio% ; Bile su mi
potrebne. ; #uci su ga smatrali ludakom. +rekinuli su muenje i odluili "akljuiti proces
be" daljih saslu$anja.
+roces je ra"vukla jo$ samo pravnika rasprava s magistratom 1raguignana! u ijoj je sudskoj
oblasti bio (a *apoule! te s parlamentom u ,i.u! jer su jedni i drugi htjeli da se proces odri
u njihovoj nadlenosti. *o! suci u rasseu nisu dopustili da im ga netko otme. Oni su uhvatili
"loinca! veina ubojstava "bila se u okrugu njihove nadlenosti! i njima je prijetila opasnost
od bijesa $to e nabujati u puku ako ubojicu predaju nekom drugom sudu. *jegova krv mora
potei rasseom.
+etnaestog travnja 45KK. godine i"reena je presuda koju su optuenome proitali u eliji%
A+ar)imerski kal)a JeanBaptiste renouilleB! tako je glasila! Abit e odveden na /ours ispred
gradskih vrata! gdje e ga! s licem prema nebu! sve"ati na drveni kri! na kojemu e! dok jo$
di$e! dobiti dvanaest udaraca elje"nom motkom! koji e mu smrskati "globove na rukama!
nogama! kukovima i ramenima. Zatim e podii kri koji e tako stajati sve do njegove
smrtiB. Uobiajeni in milosrda ; davljenje "loinca u"icom nakon lomljenja "globova ;
bija$e krvniku i"riito "abranjen! pa makar se agonija ra"vukla i na nekoliko dana. 3rtvo
tijelo e nou "akopati u ivodernici! be" o"nake mjesta.
renouille je prihvatio presudu be" u"budenja. #udski posluitelj ga je upitao ima li kakvu
posljednju elju. ; *emam ; odgovorio je renouille& nije ni$ta trebao.
U eliju je u$ao sveenik da ga ispovjedi! ali je ve nakon etvrt sata i"i$ao neobavljena posla.
9ad nlu je spomenuo ime Boje! rekao je! osudenik ga je pogledao s takvim
nera"umijevanjem kao da to ime prvi put uje! a "atim se pruio na svom leaju i odmah
utonuo u dubok san. #vaki dalji ra"govor bio bi besmislen.
'dua dva dana mnogi su dola"ili da slavnog ubojicu vide i"bli"a. @uvari su im dopu$tali da
bace pogled kro" otvor sa "aklopcem i traili $est sua po pogledu. Bakrore"ac koji je htio
skicirati ubojicu morao je platiti dva )ranka. *o! sie ga je ra"oarao. Okovan lancima oko
runih i nonih "globova! "atvorenik je cijelo vrijeme leao na "atvorskom leaju i spavao.
(ice je okrenuo prema "idu! a nije reagirao ni na lupanje ni na po"ive. +osjetiocima je ula"ak
u eliju bio strogo "abranjen! i uvari se nisu usudivali prekr$iti "apovijed usprkos
primamljivim ponudama. Bojali su se da e ga netko od rodbine rtava ubiti prije vremena. '"
istog ra"loga nitko mu nije smio davati nikakvu hranu. 3ogao ga je netko otrovati. Za svog
tamnovanja renouille je dobivao hranu i" kuhinje "a poslugu u biskupskoj palai! koju je
prije njega morao ku$ati upravitelj tamnice. +osljednja dva dana nije! naravno! ni$ta jeo.
(eao je i spavao. #vako toliko "vecnuli bi njegovi lanci! i kad bi uvar pourio k "aklopcu na
vratima! vidio bi renouillea kako pije vodu i" boce! ponovno se prua na leaj i nastavlja
spavati. 9ao da se toliko umorio od ivota da ni posljednje sate nije htio proivjeti budan.
U meduvremenu pripremali su /ours "a smaknue. 2esari su podi"ali strati$te! tri puta tri
metra i visoko dva metra! s ogradom i vrstim stubama ; takvo rasko$no strati$te jo$ nisu
imali u rasseu. #agradili su i drvenu tribinu "a uglednike i ogradu "a prosti puk koji je
trebao ostati na odredenoj udaljenosti. 3jesta na pro"orima u kuama lijevo i desno od +orte
du /ours i u straarskoj "gradi odavna su i"najmili u" prekomjerne cijene. U /hariteu! koji se
smjestio malo postrance! pomonik krvnika
nagodio se s upraviteljem "a bolesnike sobe! pa ih je u" veliku dobit i"najmio
"natieljnicima. +rodavai limunade pripremili su goleme "alihe pia! bakrore"ac je otisnuo
stotine i stotine primjeraka skice ubojice! koju je napravio u "atvoru i u ma$ti je malo smjelije
oblikovao! putujui trgovci hrlili su u tucetima u grad! pekari su pekli spomenkolaie.
9rvnik! monsieur +apon! koji je ve godinama morao ekati priliku da nekom prijestupniku
lomi kosti! dao je skovati te$ku etverouglastu elje"nu motku i odla"io u klaonicu da na
ivotinjskim le$evima vjeba udarce. #mio je "adati samo dvanaest udaraca i njima slomiti
dvanaest "globova tako da ne o$teti vanije dijelove tijela! na primjer prsa ili glavu ; teak
posao koji je "ahtijevao vrlo veliku spretnost.
radani su se spremali "a dogadaj kao "a veliku sveanost. #amo se po sebi ra"umjelo da se
taj dan nee raditi. <ene su glaale sveane haljine! mu$karci su etkali kratke kapute i
"apovijedali slugama da im ula$te i"me $to bolje "naju i umiju. #vi mu$karci s vojnikim
inom ili na poloaju! cehovski me$tri! odvjetnici! biljenici! starje$ine bratov$tina ili drugi
uglednici! pripremili su uni)orme ili slubenu odjeu! s ordenima! e$arpama! lancima i s
perikama napudranim bjelilom. 8jernici su se namjeravali sakupiti post )estum na slubi
Bojoj! #otonini sljedbenici na ra"u"danoj luci)erskoj misi "ahvalnici! obra"ovani plemii na
magnetistikoj seansi u palaama /abrisa! 8illeneuvea i Fontmichela. U kuhinjama su ve
prili i pekli! i" podruma donosili vino! a s trnice cvjetne ukrase! u katedrali se odravale
probe orgulja$a i crkvenog "bora.
U kui -ichis! u -ue 1roite! bija$e tiho. -ichis nije dopustio nikakve pripreme "a Adan
oslobodenjaB! kako je puk na"vao dan smaknua ubojice. #ve mu se to gadilo. 9ao $to mu se
prije gadio strah $to je i"nenada ponovno "ahvatio ljude! tako mu se gadila i gro"niava radost
s kojom su i$ekivali taj dogadaj. ' sami ljudi! svi su mu se gadili. *ije se pojavio na trgu
ispred katedrale prilikom pri
ka"ivanja "loinca i njegovih rtava! ni na procesu! ni na odvratnom de)ileu ljudi eljnih
sen"acije ispred elije osudenika. 9ad je trebao identi)icirati kosu i odjeu svoje kerke!
po"vao je suce u kuu! pribrano dao kratku i"javu i "amolio ih da mu te stvari ostave kao
relikvije! $to su mu i dopustili. Odnio ih je u (aurinu sobu! ra"re"anu spavaicu i prslui
stavio na nje"in krevet! ra$irio crvenu kosu preko jastuka! sjeo pred postelju! pa nije ni danju
ni nou i"la"io i" nje"ine sobe kao da je tim besmislenim bdjenjem htio ispraviti ono $to je
propustio one noi u (a *apouleu. Bija$e pun gadenja! gadenja prema svijetu i prema sebi! pa
nije mogao ni plakati!
' ubojica mu se gadio. *ije ga htio ni vidjeti kao ovjeka ve samo kao rtvu "a klanje. 0tio
ga je vidjeti tek prigodom smaknua! dok bude leao na kriu i dok ga lomi dvanaest udaraca!
tek tada! sasvim i"bli"a! stoga je i re"ervirao mjesto u prvom redu. , kad se nakon nekoliko
sati puk ra"ide! popet e se k njemu na gubili$te! sjesti pokraj njega i bdjeti! noima! danima!
bude li potrebno! pri tom mu gledati u oi! ubojici svoje kerke! istresti mu u lice sve svoje
gadenje! "alijevati ga u samrtnikoj borbi svim svojim gadenjem kao goruom kiselinom sve
dok udovi$te ne crkne. . .
, poslije =to e poslije toga uiniti *ije "nao. 3oda e nastaviti ivjeti uobiajenim
ivotom! moda e se oeniti! moda napraviti sina! a moda nee ni$ta uiniti! moda e
umrijeti. Bija$e mu posve svejedno. 2akva su mu se ra"mi$ljanja inila besmislenima! kao da
ra"mi$lja $to mu je initi nakon vlastite smrti% ni$ta! dakako. *i$ta o emu bi ve sada mogao
ne$to "nati.
49
#maknue bija$e "aka"ano u pet sati poslije podne. +rvi su "natieljnici stigli ve
ujutro i osigurali sebi mjesta. +onijeli su stolce i klupice! jastuie "a sjedenje! hra
nu! poveli i djecu. 9ad je oko podne dohrlilo mno$tvo seoskog stanovni$tva sa svih strana
svijeta! /ours bija$e ve dupkom pun! tako da su se prido$lice morale smjestiti na terasastim
vrtovima i poljima s druge strane trga i na cesti "a renoble. 2rgovci su ve pravili dobre
poslove! jelo se i pilo! brujalo je i kljualo kao na godi$njem sajmu. Ubr"o se sakupilo desetak
tisua ljudi! vi$e nego "a pra"nik Akraljice jasminaB! vi$e nego u vrijeme najveih procesija!
vi$e no ikada u rasseu. 3no$tvo je "aposjelo i daleke obronke. 8isjeli su na drveu! uali
na "idovima i krovovima! gurali se! po deset! po dvanaest! na pro"orima. #amo u sredi$tu
/oursa! "a$tieno barikadama ograde! kao i"re"ano u tijestu mno$tva! ostalo je jo$ slobodno
mjesto "a tribinu i strati$te koje se odjednom inilo tako malenim! poput igrake ili po"ornice
ka"ali$ta lutaka. ' jednu su uliicu ostavili slobodnom! a vodila je od mjesta predvidenog "a
smaknue prema +orte du /ours i u -ue
1roite.
Ubr"o poslije tri pojavili su se monsieur +apon i njegovi pomonici. Odjeknuo je buran
pljesak. 1onijeli su na strati$te ,ndrijin kri sastavljen od drvenih greda i postavili ga na
prikladnu visinu poduprijev$i ga sa etiri te$ka stolarska nogara. Jedan stolarski pomonik
pribio ga je avlima. #vaki "ahvat krvnikovih slugu i stolara bija$e popraen pljeskom. 9ad je
"atim pri$ao +apon sa elje"nom motkom! obi$ao kri! odmjerio korake! te as s ove! as s
one strane "amahnuo kao da udara! mno$tvom se prolomilo gromko klicanje.
U etiri poela se puniti tribina. #tiglo je mnogo elegantnog svijeta kojemu se mno$tvo moglo
diviti! bogate gospode s lakajima i plemenitih manira! lijepih dama! s velikim $e$irima! u
blje$tavim haljinama. Bilo je prisutno sve plemstvo i" grada i sela. 8ijenici su stigli u
"bijenim redovima! s dvojicom kon"ula na elu. -ichis je imao crnu odoru! crne arape! crni
$e$ir. Za vijenicima je mar$irala magistratura pod vodstvom predsjednika suda. +osljednji je
stigao biskup u otvorenoj nosiljci! u blistavom ljubiastom ornatu i sa "elenom mitrom. 2ko je
jo$ imao na glavi kapu! sada ju je odmah skinuo. Ugodaj bija$e svean.
Zatim se desetak minuta nije dogadalo ni$ta. ospoda su sjela! puk je nepomino ekao! nitko
vi$e nije jeo! sve je "amrlo. +apon i njegovi pomonici stajali su na podiju strati$ta kao
prikovani. #unce! veliko i uto! lebdjelo je i"nad >sterela. '" kotline rassea prodirao je topli
povjetarac i donosio miris naraninih cvjetova. Bija$e vrlo toplo i gotovo nevjerojatno tiho.
*apokon! kad su ve svi pomislili da napetost ne moe potrajati a da ne provali krik i" tisua
grla! i"bije mete! bjesnilo ili bilo koja druga masovna mani)estacija! "auo se u ti$ini konjski
topot i $kripanje kotaa.
*i" -ue 1roite spu$tao se dvopreg! koija redarstvenog povjerenika. +ro$la je kro" gradska
vrata i pojavila se ; sada su je ve svi vidjeli ; u uskoj uliici $to je vodila na strati$te.
-edarstveni je povjerenik uporno "ahtijevao takav postupak! jer je smatrao da inae ne moe
jamiti sigurnost "loinca. Uobiajen nipo$to nije bio. Zatvor bija$e pet minuta od strati$ta i
kad osudenik! i" bilo kojeg ra"loga! ne bi mogao propje$aiti tu kratku udaljenost! bila bi
dovoljna i magarea "aprega. Jo$ nitko nije doivio da bi se netko na vlastito smaknue
dove"ao u koiji! s koija$em! livriranim slugama i u konjanikoj pratnji.
Usprkos tome! u mno$tvu se nitko nije u"nemirio! nitko nije negodovao ; naprotiv. (judi
bijahu sretni da se uope ne$to "biva! pa su predstavu s koijom smatrali uspje$nom
improvi"acijom! ba$ kao ka"ali$ni gledaoci koji cijene kad se po"nati komad i"vodi na
i"nena:ujue nov nain. 3nogi su ak smatrali da je takav i"la"ak na scenu primjeren. 2akvu
neuobiajenom i monstruo"nom "loincu dolikuje neuobiajeni postupak. *isu ga mogli
dovui na strati$te u lancima poput obinog drumskog ra"bojnika i umlatiti. U tome ne bi bilo
nieg sen"acionalnog. ,li! i"vui ga i" pojastuene koije i odvesti na ,ndrijin kri . . . bija$e
neusporedivo domi$ljatiji in okrutnosti.
9oija se "austavila i"medu tribine i strati$ta. (akaji su iskoili! otvorili vrata i spustili
ljestvice. +rvi je i"i$ao redarstveni povjerenik! potom o)icir strae i naposljetku renouille.
*a sebi je imao plavi kratki kaput! bijelu ko$ulju! bijele svilene arape i crne cipele na
kopanje. *ije bio okovan. *itko ga nije vodio "a ruku. '"i$ao je i" koije poput slobodna
ovjeka.
, "atim se dogodilo udo. 'li ne$to nalik na udo! ne$to tako neshvatljivo! neuveno i
nevjerojatno! ne$to $to bi poslije svi oevici na"vali udom kad bi se uope o tome poveo
ra"govor! $to se nije "bilo! jer su se kasnije svi stidjeli $to su uope sudjelovali u tom
dogadaju.
*aime! deset tisua ljudi na /oursu i oblinjim padinama odjednom je proelo nepokolebljivo
uvjerenje da taj ovjeuljak u plavom kaputiu! koji je upravo i"i$ao i" koije! nipo$to ne
moe biti ubojica. *e stoga $to bi sumnjali u njegov identitet? Bija$e to isti ovjek $to su ga
vidjeli prije nekoliko dana na trgu ispred crkve! na pro"oru prevotea! kojega bi! da im je onda
dopao $aka! linovali u slijepoj mrnji. 'sti ovjek koji je prije dva dana pravomono osuden
na osnovi vrstih doka"a i vlastitih pri"nanja. 'sti ovjek iju su smrt pod krvnikovim
udarcima arko i$ekivali ni minutu prije. Bija$e to on! nedvojbeno?
Usprkos tome. . . on i nije bio taj ovjek! nije mogao biti! on nije mogao biti ubojica. @ovjek
na strati$tu bija$e puka nevinost. U tom trenutku svi su to osjeali! od biskupa do prodavaa
limunade! od marki"a do male pralje! od predsjednika suda do malih uliara.
' +apon je to osjetio! i $ake kojima je ste"ao elje"nu motku "adrhta$e. Odjednom je outio
slabost u jakim rukama i koljena mu klecnu$e! a u srcu osjeti tjeskobu poput djeteta. *ee
moi podii tu motku! nikad u ivotu nee smoi snage da je digne na tog malog nedunog
ovjeka! ah! pla$io se trenutka kad je bude morao podii! tresao se! morao se osloniti na tu
ubilaku motku da od slabosti ne poklekne! on! veliki! snani +apon?
*imalo drugaije nije se osjeaJo ni deset tisua okupljenih mu$karaca! ena! djece i staraca%
osjeti$e slabost poput djevojaka pred arima ljubavnika. #viadao ih je jak osjeaj naklonosti!
njenosti! lude djeje "aljubljenosti! $tovi$e ljubavi! sauvaj Boe! prema tom malom ubojici!
i oni se od toga nisu mogli! nisu htjeli obraniti. Bija$e to poput plaa $to ga ovjek ne moe
obu"dati! poput dugo "atomljivana plaa $to nadire i".dubine utrobe i sve $to prua otpor
potpuno rastvara! sve topi i ispire. #vi su se potpuno ra"vodnjeli! topili se u duhu i du$i!
pretvorili se u puku amor)nu tekuinu! samo su srce utjeli poput drhtava grumena! i svatko
ga je poklonio! predao na milost i nemilost u ruke tom ovjeuljku u plavom kaputiu% ljubili
su ga.
renouille je ve nekoliko minuta nepomino stajao kraj otvorenih vrata koije. (akaj do
njega je kleknuo i svese vi$e spu$tao sve dok nije pao niice! kako to ine na 'stoku pred
sultanom ili ,lahom. ' drhtao je i tresao se ak u tom poloaju! poku$avajui se jo$ dublje
spustiti! opruiti se na "emlji! uvui se u nju! podvui se. 0tio se spustiti sve do drugog kraja
svijeta od puke pokornosti. Zapovjednik strae i redarstveni povjerenik! obojica
nepokolebljivi mu$karci! ija je dunost bila da osudenika odvedu na strati$te i predaju
krvniku! nisu nikako mogli uskladiti radnje. +lakali su! skidali $e$ire! ponovno ih stavljali!
bacali na "emlju! padali jedan drugome u "agrljaj! ra"dvajali se! be"umno lamatali rukama!
lomili ruke! tr"ali se! grili i kreveljili poput ljudi s napadajima vidovice.
Udaljeniji uglednici predali su se takoder ganuu! iako gotovo nimalo u"drljivije. #vatko je
dao srcu maha. *eke su dame gurale $ake u krilo i u"disale od uitka gledajui renouillea&
druge su! od strastvene enje "a divnim mladiem ; jer tako im je i"gledao ; padale u
nesvijest be" mnogo parade. *eka su gospoda neprekidno poskakivala na svojim stolcima!
di"ala se i spu$tala! pa opet di"ala! glasno da$ui i steui $akama balake kao da ele
potegnuti ma! "atim bi ga i"vukli i ponovno gurnuli u korice! pa je sve "veckalo i pucketalo&
drugi su nijemo uperili pogled prema nebu i sklopili ruke u molitvi& a monsinjor! biskup!
klatio se gornjim dijelom tijeia kao da mu je muno i elom udarao o koljena sve dok mu se
"elena mitra nije otkotrljala s glave& no! nije mu uope bilo muno! nego se prvi put u ivotu
nasladivao vjerskom eksta"om! jer udo se "bilo naoigled svih! i sam ospodin Bog
"austavio je krvnikovu ruku prika"ujui andelom ovjeka $to pred svijetom bija$e ubojica ;
o! da se tako ne$to moe jo$ dogoditi u osamnaestom stoljeu? 9ako li je samo velik
ospodin? , kako malen i prola"an bija$e on! biskup! koji i"ree prokletstvo ne vjerujui u nj!
samo da bi smirio puk? O! kakve li drskosti! kakve li malovjernosti? , sada je ospodin
uinio udo? O! divna li ponienja! slatke li muke! kakve li milosti kad Bog tako kanjava
biskupa?
# one strane barikade puk se u meduvremenu sve besramnije predavao "anosu $to ga je
raspirila renouilleova pojava. 2ko je isprva! pri pogledu na njega! osjetio samo suut i
ganue! bija$e sada ispunjen pukom pohotom! tko je najprije outio divljenje i enju! podao
se eksta"i. #vi su ovjeka u plavom kaputiu smatrali najljep$im! najprivlanijim i
najsavr$enijim biem $to su ga mogli "amisliti% opaticama je nalikovao na samog #pasitelja!
sljedbenicima #otone na sjajnog gospodara tame! prosvijeenima na naju"vi$enije bie!
mladim djevojkama na princa i" bajke! mu$karcima na idealne slike samih sebe. ' svi su
osjeali da ih je dirnuo! pogodio u najosjetljivije mjesto ; u njihovo erotsko sredi$te. 9ao da
je imao deset tisua nevidljivih ruku i kao da je svakome od deset tisua ljudi $to ga opkoli$e
poloio ruku na spolovilo i gladio ga upravo onako kako je svatko! mu$ko ili ensko! arko
prieljkivao u najskrovitijim ma$tanjima.
' tako se predvideno pogubljenje jednog od najgnusnijih "loinaca toga doba i"rodilo u
najvee bakanalije $to ih je svijet vidio od drugog stoljea prije 9rista% udoredne ene trgale
su sa sebe blu"e! ra"goliavale dojke u" histerine urlike! bacale se na "emlju u"dignutih
suknji& mu$karci su suluda pogleda posrtali u moru pohotna mesa $to im se preprijeilo na
putu! drhtavim prstima i"vlaili i" hlaa uda ukruena kao od nevidljive studeni! padali
stenjui bilo kamo! opili u najnemoguijim poloajima i parovima! starac s djevicom! teak s
odvjetnikovom enom! $egrt s opaticom! je"uit s masonovom enom ; sve se ispremije$alo!
kako je tko koga dohvatio. Zrak je oteao od slatkastog vonja pohotnog "noja i ispunio se
krianjem! roktanjem i stenjanjem deset tisua "vijeri u ljudskoj spodobi. +ravi pakao.
renouille je stajao i smje$kao se. (judima koji su ga gledali njegov se smije$ak inio
najnedunijim! najljuba"nijim! najarobnijim i ujedno naj"avodljivijim na svijetu. *o! to
"apravo nije bio smije$ak! nego odvratno i cinino kreveljenje koje je odraavalo sve njegovo
likovanje i pre"ir. On! JeanBaptiste renouille! roden be" mirisa na najsmrdljivijem mjestu na
svijetu! usred otpadaka! i"meta i trulei! odrastao be" ljubavi! koji je ivio be" tople ljudske
du$e i samo i" tvrdoglavosti i snagom gadenja! ni"ak! pogrbljen! $epav! ruan! i"bjegavan!
udovi$te du$om i tijelom ; postao je obljubljen. 3a kakvi obljubljen? (jubljen? =tovan?
Oboavan? Okonao je prometejsko djelo. # beskrajnom prepredeno$u i"nudio je boansku
iskru koju su drugi be" po muke stekli rodenjem i koja je samo njemu bila uskraena. ' vi$e?
#am ju je i"borio! u svojoj du$i. Bija$e jo$ vei od +rometeja. #tvorio je sebi auru! blistaviju i
djelotvorniju no itko prije njega. ' nije je nikome dugovao ; nikakvu ocu! nikakvoj majci! a
najmanje nekakvu milostivu bogu! ve samo sebi. Bija$e! "apravo! sam svoj bog! u"vi$eniji od
onog $to je "audarao tamjanom i prebivao u crkvi. +red njim je! eto! pao niice pravi biskup i
skviao od uitka. +red njim su od divljenja i"garali bogati i moni! ohola gospoda i dame!
dok je puk posvuda uokolo orgijao njemu i njegovu imenu u ast! a s njim i oevi! majke!
braa i sestre njegovih rtava. Bio bi
dovoljan samo jedan njegov mig! i svi bi se odrekli svoga Boga i $tovali njega! renouillea
8elikoga.
1a! on doista bija$e renouille 8eliki? #ad je to bilo oito. 9ako nekad u samodopadljivim
ma$tarijama! tako sada u "bilji? U tom je trenutku doivio najvei trijum) u svom ivotu. '
bija$e mu stra$an.
Bija$e mu stra$an jer ni trena nije mogao u njemu uivati. U trenutku kad je i"i$ao i" koije i
stao na trg obasjan suncem! namirisan par)emom koji nadahnjuje ljubav! par)emom na
kojemu je radio dvije godine! par)emom o ijem je posjedovanju sanjao cijeli ivot. . . u
trenutku kad je vidio i nanju$io kako on neodoljivo djeluje i $iri se br"inom vjetra
"arobljavajui 'jude oko sebe ; u tom trenutku u njemu je ponovno oivjelo ga:enjeprema
ijudima i "agorilo mu trijum)! tako temeljito da nije osjetio ni najmanju radost! a kamoli
"adovolj$tinu. @enja "a ljubavlju drugih ljudi! o kojoj je uvijek sanjao! postade mu u trenutku
uspjeha nepodno$ljivom! jer on sam ih nije ljubio! mr"io ih je. '"nenada je spo"nao da nikada
nee nai "adovoljstvo u 'jubavi ve u mrnji! samo u mrnji i omraeno sti.
*o mrnja $to ju je utio nije na$la odjeka medu ljudima. =to ih je vi$e mr"io! vi$e su ga
$tovali! jer nisu na njemu opaali ni$ta osim prisvojene aure! mirisne maske otetog par)ema
koji je doista bio boanstven.
*ajradije bi ih sve iskorijenio! te glupe! smrdljive! eroti"irane ljude! upravo onako kako je
iskorijenio strane mirise u "emlji svoje crne du$e. ' poelio je da osjete kako ih mr"i i da mu
"bog tog jedinog! istinski doivljenog osjeaja $to ga je ikada posjedovao u"vrate mrnjom i
iskorijene ga! kako su prvotno i nakanili. 0tio se barem jedanput u ivotu osloboditi. 0tio je
barem jedanput biti kao drugi ljudi i rasteretiti du$u& kao $to su se oni oslobadali svoje ljubavi
i svog glupog oboavanja! tako se i on htio osloboditi svoje mrnje. 0tio je da ga jedanput!
jedan jedini put! vide onakvim kakav doista jest i da mu barem netko
u"vrati njegov jedini istinski osjeaj ; mrnju.
*o! ni$ta se nije "bilo. *ije se moglo "biti. +ogotovu ne danas! jer bija$e maskiran najboljim
par)emom na svijetu! a ispod te maske nije bilo niega osim potpune odsutnosti mirisa.
'"nenada osjeti muninu! jer je utio da se magle ponovno diu.
9ao onda u peini! u snu u srcu u svojoj ma$ti! odjednom su se poele di"ati magle! gro"ne
maglenjegova mirisa koje nije mogao osjetiti jer bija$e be" mirisa. '! kao onda! obu"eo ga je
strah i tjeskoba! te je pomislio da e se ugu$iti. *o! sada to vi$e nisu bili snovi! ve okrutna
stvarnost. ' sad vi$e nije leao sarn u peini! nego je stajao na trgu! suoen s deset tisua ljudi.
' sad vi$e nije pomogao krik koji e ga probuditi i rasteretiti i nije pomogao bijeg u dobar i
srdaan svijet koji e ga spasiti. Jer to je bio taj svijet! i to sada doista jest njegov ostvareni
san. ' sam je to traio.
ro"ne! "agu$ljive magle i dalje su se di"ale i" baru$tine njegove du$e! dok je puk stenjao u
orgijastinoj i orgastinoj eksta"i.
Jedan mu je ovjek trei prila"io. #koio je i" prvog reda tribine "a uglednike! tako naglo da
mu je crni $e$ir pao s glave! i hrlio je gubili$tem prema njemu dok je crni kratki kaput lepr$ao
oko njega! poput gavranovih krila ili krila andela osvetnika. Bija$e to -ichis.
Ubit e me! pomisli renouille. On je jedini kojega moja maska ne moe "avarati. *a meni je
miris njegove kerke! i"dajniki jasan poput krvi. 3ora me prepo"nati i ubiti. 3ora.
' on ra$iri ruke da prihvati andela $to je hitao prema njemu. 8e je gotovo utio na prsima
divan! u"budljiv ubod bodea ili maa ili o$tricu $to probija sve mirisne oklope i prodire kro"
"agu$ljive magle sve do sredi$ta njegova hladnog srca ; napokon! napokon ne$to u njegovu
srcu! ne$to drugaije od njega samoga? 8e je osjetio i"bavljenje.
*o! -ichis se odjednom na$ao na njegovim grudima! ne andeo osvetnik ve potreseni -ichis!
slomljen i raspla
kan! grlio ga i hvatao se "a njega svom snagom kao "a jedini oslonac u tom moru blaenstva.
*ikakav i"baviteljski udarac maem! nikakav ubod u srce! pa ni kletva ili barem krik mrnje.
Outi! naprotiv! kako mu se na lice lijepe -ichisovi obra"i! vlani od su"a! i drhtava usta $to
su plaljivo $aputala% ; Oprosti mi! sine moj! oprosti mi! sine?
#mrailo mu se pred oima! i vanjski svijet nestane u mrkloj tami. 3agle u njemu pretvori$e
se u divlju bujicu i prokljua$e poput mlijeka! preplavi$e ga! priti$ui strahovitom snagom
lju$turu njegova tijela! ne nala"ei i"la"a. 0tio je pobjei! "a ime Boje! htio je pobjei! ali
kamo. . . 0tio je prsnuti! eksplodirati! da ne ugu$i sama sebe. *apokon se sru$io i onesvijestio.
50
9ad se osvijestio! leao je u krevetu (aure -ichis. *jene relikvije! odjea i kosa!
bijahu uklonjene. *a nonom ormariu gorjela je svijea. 9ro" od$krinut pro"or uo je
slavljeniko klicanje ra"draganoga grada. ,ntoine -ichis sjedio je na klupici pokraj kreveta i
bdio. 1rao je renouilleovu ruku i gladio je.
+rije no $to je otvorio oi! renouille je provjerio atmos)eru. #ve se u njemu smirilo. *i$ta
nije vi$e kljualo! ni$ta pritiskalo. U njegovoj je du$i ponovno vladala uobiajena hladna no!
jer je samo ona mogla ra"bistriti svijet i usmjeriti je prema van. Onju$io je svoj par)em.
+romijenio se. 8r$ne note malo su oslabile! pa je temeljna nota (aurina mirisa postala jo$
i"ra"itija! velianstvenija ; blaga! tamna! iskriava vatra. Osjetio se sigurnim. Znao je da e
ga jo$ nekoliko sati $tititi! pa je otvorio oi.
-ichisov pogled poivao je na njemu. 2aj pogled bija$e ispunjen beskrajnom
blagonaklono$u! njeno$u! ganuem i pra"nom! glupom dubinom onoga koji ljubi.
*asmije$i se i vr$e stisne renouilleovu ruku i ree% ; #ve e biti dobro. 3agistrat je
poni$tio tvoju presudu.
#vi su svjedoci povukli svoje iska"e. #lobodan si. 3oe$ raditi $to eli$. *o! ja elim da
ostane$ kod mene. '"gubio sam kerku pa elim u tebi dobiti sina. #lian si joj. 8e i" gleda$
kao ona! tvoja kosa! usta! ruka. . . /ijelo vrijeme drao sam tvoju ruku! tvoja je ruka poput
nje"ine. ' kad gledam u tvoje oi! ini mi se da me ona gleda. 2i si nje"in brat! pa elim da mi
bude$ sin! moja radost! moj ponos! moj nasljednik. Jesu li tvoji roditelji jo$ ivi
renouille odmahne glavom! i -ichisa oblije rumenilo od sree. ; 0oe$ li onda biti moj sin
; promuca i skoi s klupice! te sjedne na rub kreveta pa stisne i drugu renouilleovu ruku.
; 0oe$ li 0oe$ li me "a svoga oca *e reci ni$ta? *e govori? Jo$ si preslab da govori$.
#amo kimni?
renouille kimne. , -ichisu! rumenom od sree! i"bije"noj i" svih pora! te se prigne i poljubi
renouillea u usta.
; #ad spavaj! dragi moj sine? ; ree on uspraviv$i se. ; Bdjet u u"a te sve dok ne "aspe$.
; +o$to ga je dugo promatrao u nijemom blaenstvu! doda% ; Usreio si me! vrlo si me
usreio.
renouille ra"vue usne! kako je vidio da ine ljudi koji se smije$e. Zatim sklopi oi. /ekao
je jo$ neko vrijeme! a "atim stao ravnomjernije i dublje disati! kao da spava. Osjeti kako ga
-ichisov pogled miluje po licu. Jednom je outio kako se -ichis ponovno prignuo da ga
poljubi! ali se predomislio bojei se da ga ne probudi. *apokon je ugasio svijeu i na prstima
se i$uljao i" sobe.
renouille je leao sve dotle dok nije "amrla buka u kui i u gradu. 9ad je ustao! ve je
svitalo. Br"o se odjenuo i iskrao i" sobe! pro$ao tiho hodnikom! tiho se spustio stubi$tem i
kro" salon i"i$ao na terasu.
9ad je bilo vedro! odatle je preko "idina i kotline oko rassea pucao pogled sve do mora.
#ada se maglica nadvila nad polja! pa su mirisi $to su odande dopirali ; trave! ukovine i
rua ; bili kao okupani! isti! iskonski! jednostavni i ugodni. renouille poprijeko prede vrt i
popne se preko "ida.
*a /oursu se morao jo$ jednom probiti kro" ljudske isparine prije no $to je stigao u prirodu
oslobodenu takvih mirisa. /ijeli trg i okolne padine nalikovali su na golem opusto$en vojniki
logor. Uokolo su leale tisue i tisue pijanih osoba! iscrpljenih od ra"vratnosti noa$njeg
slavlja! neke bijahu goie! neke polugole ili napola pokrivene odjeom ispod koje su se "avukle
kao pod pokrivae. Zaudaralo je na kiselo vino! rakiju! na "noj i mokrau! na djeji i"met i
pougljenjeno meso. 2u i tamo dimili su se ostaci vatre na kojoj su sino pekli meso! oko koje
su se opijali i plesali. +ovremeno bi se u opem hrkanju ra"abralo nekakvo tepanje ili "auo
smijeh. 3oda je netko bio budan i piem utapao posljednje trake svijesti. *o! nitko nije
"amijetio renouillea koji je ga"io po ra$trkanim tijelima! opre"no ali i br"o! kao kro" blato.
*ije ga prepo"nao ni onaj koji ga je vidio. *ije vi$e odisao mirisom. @udo je "avr$ilo.
#tigav$i na kraj /oursa! nije krenuo cestom "a renoble! ni onom "a /abris! nego se preko
polja uputio prema "apadu ne okrenuv$i se ni jedan jedini put. 9ad je i"a$lo sunce! puno! uto
i jarko! on je ve odavna nestao.
radani rassea probudili su se strahovito mamurni. ' onima koji nisu pili glava je bila te$ka
kao olovo! a munina sjela na eludac i svladala duh. *a /oursu! pri najjaem sunevu
svjetlu! estiti gradani traili su svoju odjeu $to su je pora"bacali na orgijama! udoredne
ene traile su svoje mueve i djecu! a ljudi! koji se uope nisu po"navali! s uasom su se
ra"dvajali i" najintimnijeg "agrljaja! "nanci! susjedi! muevi i"nenada su se javno suoili u
najneugodnijoj golotinji.
3nogih se taj doivljaj dojmio tako stravino! tako potpuno neobja$njivo i nespojivo s
njihovim stvarnim moralnim pogledima da su ga u istom trenutku smjesta i"brisali i"
pamenja! pa ga se doista nisu mogli poslije sjetiti. Ostali! koji nisu tako suvereno vladali
svojim osjetilnim aparatom! trudili su se da ne gledaju! ne slu$aju! ne misle. . . $to nije bilo
jednostavno! jer je sramota bila suvi$e oigledna i sveobuhvatna. 2ko je prona$ao svoje stvari
i rodake! udaljio se $to je bre i neupadljivije mogao. Oko podne trg se potpuno ra$istio! kao
pometen vjetrom.
radani su tek pred veer i"i$li i" kua! ako su uope i"la"ili! kako bi kupili ono
najpotrebnije. +o"dravili bi se na br"inu! ra"govarali samo o nevanim stvarima. O
dogadajima prethodnog dana i minule noi nisu pro"borili ni rijei. 9oliko su god sino bili
raspojasani i svjei! toliko su danas bili obu"eti stidom. ' svi su to osjeali! jer svi bijahu krivi.
ra:ani rassea jo$ nikad nisu bili tako sloni i tako taktini kao tada.
*eki su se! dakako! morali po slubenoj dunosti neposrednije baviti nedavnim dogadajem.
9ontinuitet javnog ivota! nepokolebljivo jedinstvo reda i "akona "ahtijevali su hitne mjere.
8e poslije podne sastalo se radsko vijee. ospoda! medu njima i drugi kon"ul! nijemo su
se "agrlila! kao da tom urotnikom gestom ele i"nova konstituirati to ugledno tijelo. Zatim su
una anima odluili! ne spominjui dogadaje! a kamoli renouilleovo ime! da Asmjesta sru$e
tribinu i strati$te na /oursu! te trg i okolna! i"gaena polja ponovno dovedu u prija$nje!
uredno stanjeB. Za te radove odobrili su stotinu $e"deset livara.
U isto vrijeme "asjedao je sud u prevoteu. 3agistrat se! be" rasprave! suglasio da "akljui
Asluaj .B i arhivira spis be" urudbiranja! te pokrene novi postupak protiv dotad nepo"natog
ubojice dvadeset i pet djevica u okrugu rasse. -edarstveni povjerenik dobio je nalog da
smjesta provede istragu.
+rona$li su ubojicu ve sutradan. *a osnovi oito sumnjivih okolnosti uhapsili su 1ominiCuea
1ruota! par)imerskog majstora i" -ue de la (ouve! u ijoj su kolibici! na kraju krajeva! i
prona$li odjeu i kosu svih rtava. 'sprva je sve poricao! ali se suci nisu dali "avarati. *akon
etrnaestosatnog muenja sve je pri"nao i ak molio da ga $to prije pogube! pa su mu molbi
udovoljili ve sljedei
dan. Objesili su ga "oru! be" velike buke! ne podigav$i ni strati$ta ni tribine! samo u
prisutnosti krvnika! nekoliko lanova magistrata! lijenika i sveenika. 9ad je i"dahnuo!
lijenik je konstatirao smrt! "atim su sve unijeli u "apisnik! a mrtvo tijelo smjesta pokopali.
2ime je sluaj bio "akljuen.
rad ga je ionako ve "aboravio! potpuno ga "aboravio! pa putnici! koji su nekoliko dana
poslije stigli u rasse i usput se propitkivali "a "loglasnog djevoubojicu! nisu mogli pronai ni
jednog jedinog ra"umnog ovjeka koji bi ih o tome mogao obavijestiti. #amo je jo$ nekoliko
ludaka i" /haritea! nei"ljeivih du$evnih bolesnika! brbljalo ne$to o velikoj sveanosti na
+lace du /oursu! "bog koje su morali ispra"niti svoje sobe.
Ubr"o se ivot potpuno normali"irao. (judi su marljivo radili! dobro spavali! brinuli se o
svojim poslovima i estito se pona$ali. 8oda je $ikljala! kao i uvijek! i" mnogih i"vora i
"denaca i plavila blatom ulice rassea. Otrcani se grad i dalje ponosno u"di"ao na obroncima
povrh plodne kotline. #unce je grijalo. Bliio se svibanj. ' berba rua.
!ETVRTI DIO
51
renouille je hodao nou. 9ao na poetku svoga putovanja obila"io je gradove!
i"bjegavao ceste! u svitanje lijegao! uveer ustajao i dalje pje$aio. 0ranio se onim $to bi
na$ao putem% travom! gljivama! cvijeem! krepanim pticama! crvima. Ostavio je "a sobom
+rovansu! pre$ao -honu ukradenim amcem juno od Orangea! slijedio tok ,rdechea sve
dotle dok nije "a$ao duboko u #evensko gorje! a "atim se uputio dolinom rijeke ,llier prema
sjeveru.
#tigav$i u ,uvergne pribliio se +lomb du /antalu. 8idio ga je na "apadu! visokog i
srebrnosivog na mjeseini! i osjetio je miris svjeeg vjetra $to je odande dopirao. *o! ni$ta ga
nije vuklo na planinu. *ije vi$e e"nuo "a peinskim ivotom. 2o je iskustvo ve doivio! i
nije ga "adovoljilo. 9ao ni iskustvo ivljenja medu ljudima. ' jedno i drugo ga je gu$ilo. *ije
mu se uope vi$e ivjelo. 0tio je otii u +ari" i umrijeti. >to! to je htio.
Od vremena do vremena gurnuo bi ruku u dep i stiskao staklenu boicu sa svojim par)emom.
Flakon je jo$ bio gotovo pun. Za nastup u rasseu potro$io je samo jednu kap. Ostatak e biti
dovoljan da "aara itav svijet. 9ad bi htio! mogao bi postii da mu klie stotina tisua! a ne
samo deset tisua ljudi& ili pro$etati u 8ersailles da mu kralj poljubi noge& poslati +api
par)imirano pismo i navijestiti se kao novi 3esija& proglasiti se ; poma"anjem pred
kraljevima i carevima u *otre 1ame ; vrhovnim imperatorom! $tovi$e bogom na "emlji! ako
se netko jo$ uope kao bog poma"uje . . .
#ve bi to mogao samo kad bi htio. +osjedovao je mo da to uini. 'mao ju je u rukama. 3o
koja je bila jaa od moi novca ili od moi terora ili od moi smrti% nesavladivu mo da u
ljudima pobudi ljubav. 2a mo samo ne$to nije mogla postii% nije mu omoguavala da osjeti
vlastiti miris. ' ma koliko u oima svijeta i"gledao kao bog "bog svog par)ema! )ukao je na
sve! na svijet! na sama sebe! na svoj par)em ; kad nije bio u stanju osjetiti svoj miris.
'" ruke $to je stiskala )lakon "raio je njean miris! i kad bi je primakao nosu i omirisao!
obu"ela bi ga sjeta! pa bi na nekoliko trenutaka "aboravio hodati! stao i nju$io. *itko ne "na
koliko je taj par)em doista dobar! pomisli. *itko ne "na kako je dobro napravljen. 1rugi se
samo pokoravaju njegovu djelovanju! pa ak i ne "naju da to par)em na njih djeluje i
opinjava ih. #amo sam ja spo"nao njegovu 'jepotu! "ato $to sam je ja stvorio. ' samo meneon
ne moe opiniti. Ja sam jedini "a koga je on besmislen.
, jednom ; tad je ve bio u Burgundiji ; stao je ra"mi$ljati% kad sam stajao pokraj "ida!
ispod vrta u kojem se igrala crvenokosa djevojica i kad mi je vjetar dopuhao nje"in miris. . .
ili ak obeanje nje"ina mirisa! jer nje"in kasniji miris nije ionako jo$ postojao ; moda sam
tad outio ne$to nalik na ono $to su iskusili ljudi na /oursu kad sam ih preplavio svojim
par)emom . . . *o! odmah je odbacio tu pomisao. *e! bija$e to ne$to drugo% t:! "nao sam da
udim "a mirisom! ne "a djevojkom. 3edutim! 'judi su vjerovali da ude "a mnom! i nee
nikada otkriti "a ime su "apravo udjeli.
+otom je prestao ra"mi$ljati! jer ra"mi$ljanje ne bija$e njegova jaka strana& osim toga! ve je
stigao u orleanski kraj.
+re$ao je (oiru kod #ullvja. 1an poslije ve je osjetio u nosu miris +ari"a. 1vadeset petog
lipnja 45K5. u$ao je u grad kod -ue #aintJacCues! rano ujutro! u $est sati.
Bija$e vrlo toplo! najtopliji dan te godine. 2isue vonjeva i smradova $irile su se kao i" tisua
gnojnih rana. *ije bilo ni da$ka vjetra. +ovre je na klupama trnice venulo jo$ prije podneva.
-aspadalo se meso i riba. U uskim ulicama "astao je kuni "rak. @inilo se da ni rijeka vi$e ne
tee! ve da jo$ samo stoji i "audara. #ve bija$e kao onoga dana kad sc rodio renouille.
+re$ao je +ont *eu)om na desnu obalu! pre$ao (es 0alles i stigao na /imetiere des 'nnocents.
U arkadama kosturnica du -ue au. Fers odluio je sjesti. +red njim se prostiralo groblje
nalik na boji$te ra"rovano topovima! raskopano! i"bra"dano! naikano u"du i poprijeko
grobovima! lubanjama i kostima! nigdje ni stabla! ni grma ni travke% jalovi$te #mrti.
*igdje ni ive du$e. Zadah le$eva bija$e tako jak da su se povukli i grobari. +onovno su do$li
tek nakon "alaska sunca kako bi u" svjetlost baklji do kasne noi kopali rake "a sutra$nje
mrtvace.
+oslije ponoi ; grobari su ve oti$li ; mjesto je oivjelo svakakvim olo$em! lopovima!
koljaima! kurvama! de"erterima! mladim oajnicima. Zapalili su malu logorsku vatru "a
kuhanje i rastjerivanje smrada.
9ad je renouille i"i$ao i" arkada i umije$ao se medu njih! nitko ga isprva nije ni "apa"io.
3ogao je neopa"ice prii njihovoj vatri kao da je jedan od njih. 9asnije se potvrdilo njihovo
mi$ljenje da je on najvjerojatnije bio nekakav duh ili andeo ili natprirodno bie. Obino ih je i
te kako smetala bli"ina ne"nanca.
*o! taj se ovjeuljak! kako su kasnije govorili! i"nenada pojavio u svom plavom haljetku!
kao da je i" "emlje i"nikao! drei u ruci boicu koju je otepio. Bija$e to prvo ega su se
mogli sjetiti% da je netko stajao pred njima i otepljivao boicu. , "atim se sav poprskao
sadrajem te boice i odjednom se okruio ljepotom kao bije$tavom vatrorn. U"makli su
naas od strahopo$tovanja i golema "aprepa$tenja. *o! u istom trenutku osjeti$e da su
u"maknuli samo "ato da u"mu "alet! da se njihovo strahopo$tovanje pretvara u pohotu!
"aprepa$tenje u odu$evljenje. Osjctili su da ih privlai taj andeo u 'judskoj spodobi. '" njega
je prodirala silovita bujica! nadirala ra"orna plima kojoj se nitko nije mogao oduprijeti! to vi$e
$to se nitko i nije htio oduprijeti! jer ta je plima pokrenula i samu volju i nagnala je prema tom
ovjeku.
Okruili su ga! njih dvadeset! trideset! i sve vi$e ste"ali krug. Ubr"o ih krug nije vi$e mogao
sve obuhvatiti! pa su se poeli tiskati! gurati! probijati se! svatko je htio biti $to blie sredi$tu.
, "atim popusti$e i posljednje konice! i krug se raspao. #trmoglavili su se na andela! bacili
se na njega! sru$ili ga na "emlju. #vatko ga je htio dodirnuti! svatko imati dio njega! perce!
krilce! iskru njegove velianstvene vatre. # tijela su mu trgali odjeu! kosu! kou! erupali ga!
"arivali mu kande i "ube u meso! spopadali ga kao hijene.
*o! ljudsko je tijelo ipak ilavo i ne moe ga se tako lako rastrgati! pa i konji se pri tom grdno
namue. #toga su ubr"o bljesnuli bodei! "asjekli i "aparali! sjekire i sjeiva obori$e se
)ijuui na njegove "globove! smrska$e mu kosti. ,ndeo bija$e ubr"o ra$lanjen u trideset
dijelova! i svaki lan druine "grabi jedan komad! povue se i prodere ga! pohotno i
pohlepno. Za pola sata nestalo je s lica "emlje i posljednje vlakance JeanBaptistea
renouillea.
9ad su se ljudoderi nakon jela ponovno okupili oko vatre! nitko nije progovorio ni rijei. 2u
i tamo netko bi podrignuo! ispljunuo ko$icu! mljacnuo! nogom gurnuo u vatru poneku krpicu
$to je ostala od plavog haljetka. #vima im je bilo pomalo neugodno! pa se nisu usudili
pogledati jedni drugima u oi. #vatko je! bio mu$ko ili ensko! imao na du$i poneko ubojstvo
ili neki drugi gnusan "loin. *o! poderati ovjeka *e bi nikada pomislili da mogu poiniti
tako uasno djelo. ' "audi$e se kad su ustanovili kako je to ipak lako i da ne osjeaju ni
najmanju grinju savjesti! u"a svu nelagodu. *aprotiv? +remda im je te$ko pao na eludac! pri
srcu im bija$e lako. *jihove mrane du$e odjednom se ra"vedri$e. ' lica im "ablista$e
njenim! djevianskim sjajem. 3oda su se "bog toga suste"ali da podignu glave i pogledaju
jedni drugima u oi.
9ad su se "atim ipak ohrabrili! najprije kradomice! a potom sasvim otvoreno! morali su se
nasmije$iti. Bili su osobito ponosni. +rvi put uinili su ne$to i" ljubavi.