kola i drutveno okruje

- kola je (nuni) civilizacijsko-kulturni izraz jednog vremena to znai da u sebi nosi njegova
kulturna, ideoloka, politika, ekonomska i druga obiljeja
- mijenjajui drutvo, mijenjamo i kolu
- promjene u drutvenom okruju ne idu paralelno s pomjenama kole, to dovodi do krize
kole
- odnos pojedinca i drutva, posredovan drutvenim institucijama (i kolom) u kojima
pojedinac obavlja odreenu ulogu, ini ga aktivnim initeljem u oblikovanju i !unkcioniranju
drutvene strukture i samog drutva
- u drutvima koja su strukturirana tako da postoje bogati pojedinci i siromana veina, kole
su podeene prema potrebama bogati" i slue im kao me"anizmi reprodukcije (elitno
mjesto u svijetu rada)
- drutvo djeluje na kolu
- kad se govori o nekom drutvu (nekoj koli i nekom odnosu) - neodreenost nekoga
podrazumijeva materijalno bogatstvo (okruja), strukturu drutva, vladajuu ideologiju, nain
proizvodnje, tradiciju, religiju, tip obitelji i sl# $ ovi elementi okruja nazvani kulturnim
standardom
- materijalno bogatstvo je bitan element svakog drutva, a dolazi do izraaja u procesima
globalizacije gdje dominira ekonomska paradigma
- bogata drutva s ekonomskim progresom imaju razvijeniji nain proizvodnje i razvijenije
kolske sustave, kao i dobru organiziranost drugi" oblika za edukaciju (posebno za
ne!ormalno obrazovanje)
- u bogatim drutvima je bolja opremljenost kola suvremenom te"nologijom i potiu se znan#
istraivanja
- siromane zemlje imaju nerazvijenu mreu kola, tj# nerazvijene kolske sustave% obu"vat
stanovnitva !ormalnim obrazovanjem je nizak, ne potiu se istraivanja
- nizak materijalni i obrazovni standard drutva rezultira nerazvijenom te"nologijom na svim
segmentima djelovanja pa tako i na podruju obrazovanja
- zbog siromatva se stvara ekonomska i druga zavisnost od bogatiji" zemalja
- na svaku pojavu (instituciju) okruje moe djelovati stimulativno ili ograniavajue% u tom
kontekstu valja promatrati i utjecaj tradicije na kole (okruja u kojima postoje tradicionalne
kole pokazatelj su nji"ova odnosa prema koli)
- vjerski (religijski) pogled na svijet takoer utjee na kole - postoje razliiti modeli, jedan od
nji" je strogo odvajanje religije iz domena dravni" kola (&'() pa se u skladu s vjerskim
opredjeljenjima nude razliite privatne (crkvene) kole
- drugi model je paralelno izuavanje religijski" sadraja sa svjetovnim (religijski sadraji
najee imaju status izborni" predmeta)
- odnos kole i drutvenog okruja mogue je promatrati na makro- i mikro-razini
- makro-razina se odnosi na relacije kola - (konkretna) zemlja u kojoj kola postoji, odnosno
na relaciju kola - svijet (nastoji se urediti kolu prema svjetskim trendovima, mnoga
zanimanja ureena prema svjetskim modelima (piloti, pomorci, ###))
- mikro-razina podrazumijeva odnos kole i blieg okruja u kojem ona postoji - s okrujem
kola uspostavlja ti"e ili glasne veze i zbog ti" veza dolazi do promjena, ovisno o kvaliteti
odnosa, kole staraju dobru ili lou reputaciju
- urbana okruja nude vie mogunosti od ruralni" (treba ulagati u jedno i drugo)
)kola i obitelj
- kola kao i obitelj !unkcionira u okviru drutveno-ekonomsko-kulturni" prilika, stvarajui pri
tome posebne uvjete za rad i ivot svoji" pripadnika
- sve promjene u drutvu odraavaju se na kolu i na obitelj (na kolu direktnije jer je ona
dravna (drutvena) institucija% obitelj moe dijelom ostati zatiena od vanjski" utjecaja)
- pridonose opstanku drutvene zajednice i drutva u cjelini
- u obitelji se odvijaju procesi kulturalizacije, socijalizacije i personalizacije, koji se onda
nastavljaju u koli
*
- pozitivne (obitelj je izvorite odgojni" utjecaja na sve s!ere ovjekove linosti) i negativne
(obiteljska klima negativno utjee na dijete pa ga se odvaja od obitelji i alje u internate,
vojne kole, itd#) strane obitelji
- istraivanja + visoka povezanost socio-ekonomskog statusa uenika i uspje"a u koli
- pokuaj izjednaavanja obiteljski" nejednakosti na globalnoj razini jest stvaranje
comprehensive (sveobu"vatne) kole (,# -ritanija) . di!erencijacija i selekcija se ne temelje
na utvrivanju /0
- kola i obitelj svoj odnos najee ostvaruju preko uenika-djeteta i taj odnos je vie-manje
odriv dok je dijete uenik
- nakon institucionalizacije (odgojno)obrazovnog procesa, nastaje podjela poslova . obitelji je
dodijeljena !unkcija odgoja, a koli !unkcija obrazovanja (dolazi do sukoba jer obitelj zbog
obveze po"aanja kole gubi radnu snagu)
- selektivna, promocijska !unkcija kole + selekcioniranje uenika-djece
- i danas obitelj ima primarno odgojnu !unkciju, a kola primarno obrazovnu
- obitelj ima i instruktivnu !unkciju ili posredniko-instruktivnu (pomae u svladavanju
kolskog gradiva, angaira osobe ili institucije za davanje instrukcija, itd#)
- legalizacija poloaja roditelja kao uitelja (1apan, ,# -ritanija, )vedska, 2jemaka)
3odeli suradnje kole i obitelji4
- udruenje roditelja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini koje ima
savjetodavnu ulogu
- razredni !orumi (savjeti) koje ine roditelji i razrednici
- kolski !orumi (savjeti) koje ine roditelji i svi nastavnici kole
- udruenja nastavnika, roditelja i uenika
- skupni i5ili pojedinani sastanci nastavnika, razrednika, ravnatelja i drugi"
strunjaka iz kole i roditelja
- udruenja roditelja kao osnivaa kole
- kriza kole . prevelik broj uenika koji naputaju kolu prije zavretka obveznog
obrazovanja, porast broja neuspjeni" uenika, porast bolesti kole, bjeanje od kole
- kriza obitelji . porast maloljetnike delikvencije, porast nasilja nad djecom i majkama,
porast narkomanije i alko"olizma, rastave brakova
- prebacivanje krivnje sa kole na obitelj i obrnuto
- !amilijarizacija kole . u obitelji je omoguena (vie nego u koli) tolerancija, pri"vatljivost
za osobnost, individualnost, pogreke i druge atipinosti djeteta
Odgojno-obrazovni potencijali suvremene kole
- kola . nuni pokazatelj razine razvijenosti odreenog vremena i drutva
- predkolske ustanove predstavljaju znaajan dio o#-o# sustava% u njima poinje prvi o#-o# rad
- interesne grupe . djeca i mlade, posebno u slobodno vrijeme, udruuju se u razl# !orme u
kojima zadovoljavaju neki svoj speci!ian interes (kulturni, umjetniki, sportski, zabavni,6)
- vrnjake grupe . pozitivni i negativni utjecaji
- masovni mediji . dijete im je vrlo rano izloeno i moe stjecati pedagoki neopravdane
in!ormacije
- drutvene organizacije i ustanove (7rkva, org# za slobodno vrijeme djece i mladei) . nude
razl# sadraje i ostvaruju o#-o# utjecaj
8dgojno-obrazovni potencijali kole su4
- nastava . temeljni oblik organizacije kole
- komplementarni (nadopunjujui) sadraji i oblici rada kole
- zajedniki ivot i rad u koli, odnosno soc# !orme o#-o# rada
- slobodne aktivnosti (izvannastavne i izvankolske)
- uenike organizacije i udruenja
- nastava je najorganiziraniji i najsistematiniji o#-o# proces koji se odvija prema utvrenom
nastavnom planu i programu
- temelj sadrajne ureenosti nastave je plan i program, a vremenske nastavni sat
9
- za sadanji sustav nastave karakteristina su obiljeja razredno-predmetno-satnog
ureenja (vrijedi za onu nastavu koja je predviena u pojedinim tipovima kole za minimum
nac# kurikuluma)
- tendencija !leksibilnog pristupa redovnoj nastavi (otvoreni, pregovaraki, dogovorni
kurikulum, modi!icirani sadraji, besadrajna nastava privatne i alternativne kole)
- zadovoljenje individualni" potreba uenika omogueno je komplementarnim sadrajima, a
to su4 povremene i stalne aktivnosti o#-o# karaktera, oblici i program rada s nadarenim i
uenicima koji pokazuju razl# neuspje"e (dodatna i dopunska nastava, !akultativni i izborni
programi, aktivnosti soc# karaktera)
- povremene aktivnosti . kolske izlobe koje prezentiraju ukupnost rada i stvaralatva kole
(ope) ili rezultate rada na pojedinim podrujima (tematske)
- kolske priredbe . takoer povremene aktivnosti, prema sadraju mogu se vezati uz
odreena razdoblja (blagdani, dani kole) ili uz odreeni sektor rada (dramski, literarni,6)
- terenska nastava ili nastava izvan kole . kolske ekskurzije (prema mjestu izvoenja . u
prirodi, muzeju% prema trajanju . jednosatne ili viesatne, dnevne, viednevne% prema
zemljopisnoj udaljenosti od kole . u mjestu, izvan mjesta, u i izvan zemlje# :rema strukturi
nastavnog procesa mogu biti4 uvodne ili pripremne, temeljne i zavrne (zakljune)) i kola u
prirodi
- stalne aktivnosti . kontinuirana zastupljenost% tu spadaju razl# promatranja vezana uz
bioloke, prirodne cikluse
- organizacija razl# oblika voenja dokumentacije radi boljeg upoznavanja s uenicima ostali"
kola, kao i razvijanja komunikacijski" sposobnosti
- jedna od temeljni" kritika (i nedostataka) redovne nastave je nemogunost rada s
nadarenim uenicima
- za nadarene uenike je potrebno izraditi odreene individualizirane programe kojima e se
produbljivati i proirivati ona podruja za koja je uenik nadaren
- izradu i realizaciju ti" programa mogue je organizirati u koli, kombinirati sadraje iz razl#
predmeta i razreda ili izdvajanjem u posebne odjele ili posebne kole
- u koli postoje i uenici koji pokazuju razliite neuspje"e% potrebno je uvoditi razl# oblike
instrukcija, produeni boravak u koli, razl# oblike suradnje s roditeljima i drugim institucijama
- za razliku od izborne nastave u koju se uenik mora ukljuiti, u !akultativne je nastave
izraen princip dragovoljnosti i slobodnog opredjeljenja za pojedini nastavni predmet
(sadraj)
- slobodne aktivnosti organizira kola samostalno ili s drugim organizacijama i ustanovama
izvan vremena predvienog za nastavu, tj# u slobodno vrijeme uenika
- posebna je vrijednost slobodni" aktivnosti za uenike koji pokazuju (razliiti) neuspje" u
nastavi
- postoje razl# vrste, a one se odreuju prema interesnim grupama i prema sadraju
slobodni" aktivnosti (sportsko-rekreativni sadraji, kulturno-umjetniki sadraji, popularno-
znanstveni sadraji)
- o#-o# proces je prije svega interakcijski i interkomunikacijski proces% to je meuljudski odnos
koji se u koli uspostavlja na razliitim razinama i u razliitim aktivnostima
- uspostavljanje interakcije meu skupinama uenika, meu nastavnicima i uenicima kao i
probleme ti" sloeni" odnosa sudionika o#-o# procesa nazivamo socijalne !orme rada
- osnovna soc# jedinica u koli je odjel koji obu"vaa relativno stalnu skupinu uenika
priblino iste kronoloke i mentalne dobi i priblino istog predznanja
- osim !ormalni" odnosa, u odjelu se javljaju i ne!ormalni koji su ponekad jai jer nastaju
spontano iz speci!ini" potreba i interesa lanova
- sociometrijska ili a!ektivna struktura . temelji se na odnosu simpatije i antipatije meu
lanovima grupe i na nji"ovim uzajamnim vezama, ali i o opoj atmos!ere grupe
- svaki odjel ima svoju sociometrijsku strukturu (vr" grupe-sredina grupe-dno grupe) . vr"
grupe ine vodei pojedinci, a na dnu su uenici
- znaajan o#-o# potencijal kole jesu uenike organizacije i udruge (uenike zadruge i
uenike znanstvene grupe)
;
- kola osim o#-o# djelatnosti ostvaruje i svoju drutvenu i kulturnu djelatnost koja obu"vaa
raznolike drutvene, pedagoke, kulturno-umjetnike, znanstveno-te"nike i druge aktivnosti
- te aktivnosti kola ostvaruje zajednikim djelovanjem uenika i nastavnika stvarajui
pozitivne odnose potrebne za razvoj kako kole tako i drutvenog okruja
imbenici kole
- znaajan imbenik kole je njezina organizacija (razredno-predmetno-satni sustav nastave)
zbog koje je pod stalnom kritikom
8dgojno-obrazovna struktura kola
- jedan od bitni" elemenata kolske organizacije je nastava
- nastava ukljuuje najmanje ; elementa4 sadraj obrazovanja, nastavnika, uenika, a
znaajno je vrijeme i nastavna (obrazovna) te"nologija
- danas brza znanstvena i te"niko-te"noloka promjena + eksplozija znanja
- teorija egzemplarizma njem# didaktiara <# =c"oerla . nastala kao reakcija na
enciklopedizam stare kole, osnovni kriterij izbora sadraja i nji"ove realizacije je odabir
tipini" primjera (egzemplara)
- problemsko-kompleksna teorija -# =u"odolskog . polazi od stava da je sadraj obrazovanja
(nastave) nuno grupirati u komplekse problema, ime se gubi stroga podjela na nastavne
predmete
- teorija strukturalizma . pri izboru nastavni" sadraja predlae odabir strukture, tj# osnovni"
pojmova u okviru metodoloke strukture predmeta ili znanstvene discipline
- razl# teorijski pristupi prisutni su i u svezi s izborom najadekvatniji" metoda rada
(problemska i predavaka nastava) i u izboru nastavne (obrazovne) te"nologije, u izboru
oblika rada u nastavi kao i u sagledavanju nastave kao procesa uenja
- toke zasienosti nastavni" programa . dovode do neravnotee koja se mani!estira u razl#
zastupljenosti esencijalni" (povijesni") sadraja i moderni", razl# zastupljenosti te"noloki"
i "umanistiki" sadraja, razl# odreenjem i izborom opeobrazovni" i struni" sadraja te
neravnoteom izmeu trini" za"tjeva za potrebnim sposobnostima i oni" sposobnosti koje
su cijenjene u koli (nastavi)
- eksplozija znanja i odabir odreeni" sadraja utjee i na organizaciju nastave
- u nastavi se sadraji rasporeuju u obavezni i neobavezni (!akultativni) dio
- irenje i povezivanje ne!ormalni" i !ormalni" oblika uenja% integriranje uenja u
izvannastavne i izvankolske aktivnosti% mijenjanje znaenja pojma uenje i znanje .
naglaava se razvoj sposobnosti za samouenje i sposobnosti za izbor izmeu vie
mogunosti
- redukcija znan# spoznaja . vri se zbog ogranienosti vremena koje uenici imaju za
!ormalno uenje, zbog potrebe primjerenosti sadraja razl# dobnim kategorijama uenika
- problem nastaje kad je potrebno realizirati nastavni program, tj# opseg i dubinu nastavni"
sadraja
- postoje razliite nastave4 nastava usmjerena na uenika, nastava kao komunikacijski
proces,6
- vrijeme je bitna odrednica organiziranog o-o# rada% najmanja vremenska jedinica (blok) je
nastavni sat
- kategoriju vremena moe se promatrati s najmanje 9 aspekta4 s aspekta nastavnika i s
aspekta uenika
- nastavnik postavljene ciljeve i zadatke treba realizirati u tono utvrenom broju nastavni"
sati, odnosno tokom kolske godine% on svojim radom treba zadovoljiti kriterije drutva i
kriterije uenika
- u razredu postoje razl# uenici koji u nastavi imaju jednako vrijeme na raspolaganju . svaki
uenik za"tijeva svoje vrijeme i u nastavi se to nastoji rijeiti dodatnom i dopunskom
nastavom i drugim oblicima di!erenciranog i individualiziranog rada
2astavnici
- s nastankom prvi" kola javlja se interes za (pouavanje) nastavnika
>
- od nastavnika zavisi uspjenost kolske re!orme, uinkovitost nastave, kvaliteta kole,
odnosi u razredu, doivljaj(i) kole, kao i brojne suptilnosti nastave i cjelokupnog o#-o#
procesa u koli
- uenici najomiljenije nastavnike opisuju kao osobe koje im pomau u kolskom radu, koji su
prijateljski raspoloeni, veseli, zainteresirani za rad i probleme uenika i koji se korektno
odnose prema njima (sustavno istraivanje - <art, *?;>#)
- neomiljeni su nastavnici koji prigovaraju, zanemaruju uenika, ne pomau mu i nekorektno
se odnose prema njemu (<art, *?;>#)
- osobine koje najvie odbijaju studente su4 udaljavanje od teme, potapalice, nervozni
pokreti, ironinost, monotono izlaganje i uobraenost nastavnika (3oor, *?;@# i *?;A#)
- "umanost nastavnika u radu s uenicima dovodi do kvalitetniji" meusobni" odnosa, do
bolji" rezultata u koli i do stvaranja pozitivne klime u razredu
- osim realnosti, brige i simpatije prema uenicima, posebnu vrijednost ima empatija
- uenici vole nastavnike koji imaju sljedee kvalitete4 dobrotu, strpljivost, interes za uenike,
pravednost, empatinost, !leksibilnost, kreativnost, "umor i odgovornost
- uenici ne vole nastavnike koji su mrzovoljni, namrteni, sarkastini, nervozni i nemaju
takta s uenicima
- osim ljudski" kvaliteta, nastavnici trebaju imati pedagoke i strune kvalitete
- uenici vole nastavnike koji jasno izlau sadraj, koji daju dobro strukturirane in!ormacije,
koji dobro poznaju predmet koji predaju i koji se struno usavravaju% vole nastavnike-
ispitivae koji su objektivni, koji jasno postavljaju pitanja, pomau verbalno i neverbalno
uenicima i koji nastoje ocijeniti kompletnu uenikovu linost
- meu uenicima nisu omiljeni nastavnici koji izlau zbrkano i dosadno, koji za"tijevaju krutu
disciplinu, koji su neobjektivni, a posebno su neomiljeni lovci na jedinice
- od nastavnikovi" osobina ovisi soc# klima u razredu koja znaajno utjee na uspjenost
nastave i kole
- nastavnik autokrat strogo provodi upute, inzistira na strogosti i disciplini, neposlune
uenike kanjava, u razredu je najee atmos!era prisile i stra"a, negativno utjee na
razredno-nastavnu klimu jer se u razredu stvara nepovjerenje meu uenicima i bolesna
konkurencija, a to nepovoljno utjee na rezultate uenika i kole
- nastavnik demokrat dri se svoji" obveza i prava, ali i" provodi kroz grupnu diskusiju s
uenicima, uenike potie na suradnju smatrajui i" jednakopravnim i jednako vanim
lanovima razrednog kolektiva, u demokratskom se razredu postiu bolji rezultati jer uenici
obveze s"vaaju kao zajedniki interes
- postoje nastavnici koji su okrenuti znanosti i osobito su im znaajni obrazovni ciljevi,
odnosno znanja uenika
- nastavnik u koli ima razl# !unkcije4 on ima dravni mandat da realizira o#-o# ciljeve jedne
zemlje u sklopu nastavnog predmeta za koji je kompetentan, nastavnik je i savjetnik ueniku
i savjetnik roditeljima
- u siromanim zemljama nastavnici nisu adekvatno plaeni za svoj posao
- nastavnika je pro!esija !eminizirana
- uspjean je onaj nastavnik koji poznaje predmet rada (to), cilj (zato), metode (kako),
medije (ime) i uvjete (psi"o- i sociokulturu) s kime i u kojima uvjetima radi + to znai da
nastavnik treba imati dobro obrazovanje koje e dobro primijeniti u praksi
- nastavnik ima odreeno mjesto u soc# strukturi kole . on se nalazi pri dnu, a u svim je
poslovima izloen kontroli i kritici
- od nastavnika se oekuje da se neprekidno usavrava, odnosno da znanstvene spoznaje
unosi u kolsku praksu
- kakav treba biti nastavnikB $ uspjenom je nastavniku dovoljno biti ovjek
Cenici
- uenik u koli ima pravni status koji se regulira zakonom o osnovnoj, odnosno srednjoj koli
- djeca koja imaju zakonsku obvezu po"aanja osnovne kole, a koja je vezana uz dob,
nazivaju se uenicima
@
- u '< u *# razred 8) upisuju se djeca koja do *# travnja tekue godine imaju navreni" D
godina ivota
- iznimno, u *# razred se mogu upisati djeca koja nemaju navreni" D godina ivota ako na
za"tjev roditelja ili staratelja odobri upravno tijelo upanije, odnosno grada gdje uenik ivi
- uenicima s navreni" *@ godina ivota prestaje obveza osnovnog kolovanja istekom
tekue kolske godine
- ako se uenik ne upie u srednju kolu, gubi status uenika
- status redovnog srednjokolskog uenika stjee se upisom u srednju kolu nakon zavrene
osnovne kole to odgovara dobi od *@ godina, odnosno dobi od *A, iznimno *E godina
ivota uz odobrenje kolskog odbora
- uenik status srednjokolca ima do zavretka =), nakon ega ga gubi, a moe ga izgubiti
ispisivanjem iz kole, ako je vie od dva puta ponavljao jedan razred ili ako je iskljuen iz
kole
- kola je duna osigurati kontinuiran razvoj uenika kao du"ovnog, tjelesnog, moralnog,
intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima + uenik
ima pravo na svoj osobni razvoj kroz kolovanje
- uenik ima pravo na besplatno kolovanje% u koli mora biti ocjenjivan opisno, brojano ili
nji"ovom kombinacijom
- osim pravnog statusa, uenici u koli imaju i svoj pedagoki status . poloaj uenika u o#-o#
procesu (koli)
- o poloaju uenika kao objekta, najee se govori kada se kritizira tzv# stara kola .
naziv za koncepciju o# i o# koja prenaglaava materijalni zadatak nastave% glavni predstavnik
je njem# pedagog <erbart koji je nastojao pedagogiju povezati s !ilozo!ijom, odnosno etikom%
konstruirao je !ormalno-logine stupnjeve razvoja (jasnoa, asocijacija, sustav, metoda)
- nova kola . niz re!ormski" pravaca, prijelaz iz *?# u 9F# st#, razmatra se poloaj uenika,
karakteristina je proturjenost izraena u tenji rjeavanja odnosa izmeu pojedinca i
kolektiva% 1# GeHeI pokuao je stvoriti drutvenog, na suradnju spremnog pojedinca% uenika
se nastoji to vie aktivirati to onda doprinosi njegovu poloaju kao subjekta o#-o# aktivnosti i
kole
- za suvremenu kolu karakteristino je nastojanje sintetiziranja pozitivni" iskustva iz
prolosti te uvoenje brojni" inovacija koje nije poznavala ni stara ni nova kola
- s"vaanja uenika kao subjekta nastave i svi" brojni" aktivnosti u koli, a na uenika se
ujedno gleda i kao na objekt (i smislu njegova prouavanja)
- za kolu stvaralatva karakteristino je da se nastoji uenika stimulirati na slobodno
izraavanje, na projektiranje vlastiti" modela i "ipoteza koje potiu individualnost, otkrivanje
samog sebe, svoji" sklonosti i skriveni" mogunosti
- uenici se u koli rasporeuju u razredne odjele . postoje veliki i mali odjeli, odnosno velike
i male kole
- velike kole uglavnom rade u smjenama, to zna biti optereujue
- dravne kole imaju slabu kontrolu nad izborom kvalitete onoga tko e se obrazovati4 kole
odabiru uenike na temelju godina i na temelju mjesta boravka
- =pearmanova teorija dvaju !aktora . !aktor J (generalni) koji je odgovoran za uspje" u
svakoj aktivnosti i !aktor = (speci!ini) koji se iskazuje u onim aktivnostima koje odreene
sposobnosti izraavaju
- razliite sposobnosti uenika dolaze do izraaja u nastavi i koli - i jednom se odjelu nalaze
kreativni i nadareni uenici kojima su ponueni sadraji neinteresantni i esto ispod nji"ovi"
sposobnosti, ali i uenici ije su sposobnosti nedostatne za uspjeno praenje sadraja i
ispunjavanje za"tjeva nastavnika
- uenici se razlikuju prema stupnju motiviranosti za rad . postoje visoko motivirani uenici,
uenici niske motiviranosti i nemotivirani uenici
- odnos uenja i motivacije je dvosmjeran i potrebno ga je promatrati s dvaju aspekata4 *#
predstavlja problem uloge i utjecaja motivacije na proces uenja, a 9# problem utjecaja
uenja na proces motivacije
D
- uenici se razlikuju i prema ciljevima koje eli postii u koli . nekima je cilj da se u koli
a!irmiraju kao subjekti, neki imaju za cilj dobivanje pozitivni" ocjena, dok je nekima cilj
stjecanje korisni" znanja
- vanost obiteljskog okruja na uspje", odnosno neuspje"
8brazovna te"nologija
- svaka kola ima odgovarajuu te"nologiju
- te"nologija pridonosi razvoju obrazovanja i obrnuto
- -ezi navodi razl# de!inicije i grupira i" u > skupine4
*# skupina . s"vaanja prema kojima je te"nologija nastave reducirana samo na
materijalna sredstva (preteno te"nika)
9# skupina . ekstremna s"vaanja koja te"nologiju nastave poistovjeuju s
didaktikom (ili je smatraju i irim pojmom)
;# skupina . s"vaanja po kojima je te"nologija nastave primjena znanosti (ne samo
didaktike ve i drugi" pedagogijski" i nepedagogijski" znanosti)
># skupina . s"vaanja koja povezuju materijalni (sredstva) i subjektivni (uenici i
nastavnici) !aktor gdje su vana sredstva i postupci
- obrazovna se te"nologija stalno mijenjala i usavravala s ciljem unapreivanja i olakanja
uenja (u nastavi, koli i izvan nje)
- kao se mijenjalo drutvo, mijenjale su se i !aze u razvitku obrazovne te"nologije pa je
mogue izdvojiti sljedee periode4 period ive rijei, period pisane rijei, period slike, period
manipulacijski" i operacijski" te"nika, period audiovizualni" te"nika i masovni" medija,
period multimedijski" te"nika i period kompjutorizacije i stvaranje veliki" sustava
- svaki od ovi" perioda odreivao je !unkciju nastavnika i uenika, a !unkcije su se mijenjale
kako se mijenjala (razvijala) obrazovna te"nologija
- "oe li obrazovna te"nologija istisnuti nastavnikaB
- "oe li kompjutori, 7G-rom i videoteke zamijeniti kolu ako uenici budu radije uili preko
kompjutora nego sjedili u koli i sluali nastavnikeB
- obrazovna je te"nologija utjecala i na uenika . uenici mogu u uenju tempo prilagoditi
svojim sposobnostima, to za razliku od tradicionalne nastave omoguava individualni rad
- primjena obrazovne te"nologije omoguava ekonominiji rad na usvajanju znanja,
omoguava razvoj razl# vjetina i sposobnosti uenika, omoguava ueniku izbor sadraja
prema osobnom interesu, omoguava ee dobivanje povratni" in!ormacija o rezultatima
rada
- kole koje imaju dovoljno !inancijski" sredstava omoguavaju uenicima rad na
kompjutorima radi stjecanja in!ormatike pismenosti
- razvijene zemlje ulau znatna sredstva u kolsku opremu, a osim toga znaajne su
intervencije u obrazovanju nastavnika za primjenu te"nologije i intervencije u obrazovanju
strunjaka za razvoj te"nologije
ALTE!AT"#!E $OLE
-ousseau- Kmil- zadatak odgoja4 drutvene naravi
-drutvo *E# st#- puno nepravdi i nemorala, pa je zato konvencionalno
obrazovanje u okvirima tadanjeg drutva pokvareno (loe)
-oslobaajui utjecaj obrazovanja crpi iz prirode jer Lsve to dolazi iz ruku
=tvoritelja dobro je, samo se u rukama ljudi iskvariM- dijete je po prirodi dobro i
nada za drutvenim preporodom mogla realizirati preko obrazovanja iji bi uzor
bila priroda
-u odgojnim uputstvima roditeljima i uiteljima isticao je potrebu da se djetetu
dade sloboda kako bi izrazilo svoju uroenu dobrotu, a seoski je ivot bolje mjesto
od grada na kojem bi se ostvarila sloboda u odgoju
-pristalice % pedagokog naturalizma&- osnivali razliite kole
A
-oko *E?*#- 2jemaka- pokret 'Odgojni domovi na selu(- osnovni cilj4 moralni i nacionalni
odgoj- ureeni su pansionski
-%umska kola&- izgradnja kola izvan veliki" gradova- kola se treba Lvratiti prirodiM
-)erbart-koncept intelektualistike kole-brojni otpori
-kreatori novi* kola- eljeli su stvoriti kolu bez stega i prinuda, kolu bez drila, a
a!irmirati subjektivnost poloaja uenika i nastavnika
- udruge u+enika i studenata ,-a*anti.- putovali su od sveuilita do sveuilita i sluali
(odabrana) predavanja prema svojim potrebama i prema tome koliko su zadovoljni
ponuenim sadrajem i predavanjima%
-pokret mladei /0tice selice'- zasnovano na mogunosti uenja kroz putovanja i osobne
doivljaje
-/1om slobodnog djeteta' -slobodna zajednica uenika, nastavnika i roditelja
-alternativna kola Lava Tolstoja- protivnik dril .sustava, zalagao se za slobodni odgoj
(kolu radosti i slobodu uenika)
-8snovni je kriteriji pedagogije (i kole)- sloboda tj# kole u kojoj e dolaziti do
izraaja ljubav prema uenicima i briga o nji"ovu individualnom razvoju#
-iz *?# C 9F# st#- jaa otpor prema tradicionalnoj pedagogiji i staroj koli <erbartova tipa,
sve su izraeniji za"tjevi individualistikog pristupa razvoju djeteta i s"vaanje o dobroj
njegovoj prirodi
-*# koji uviaju potrebu osuvremenjivanja obrazovanja- grupa napredni* pedagoga
udruena u /napredno obrazovanje', odnosno / novo obrazovanje'
- C poetku- glasni u protestima protiv krutosti i su"oparnosti tradicionalnog
obrazovanja
-8brazovanje-!unkcija napretka (pojedinca)
-* grupa naprednog pokreta- inspiracija u 'ousseau i toliko su eljeli pobjei od
tradicionalni", konvencionalni" kalupa *?# =toljea koliko je i 'ousseau elio prekinuti
veze s *E# =toljeem, osnivali su brojne eksperimentalne (alternativne) kole#
-9# struja naprednog pokreta vezala se uz 1# GeHeIa, uravnoteena je realnou
eksperimentalne metode sljedei trag moderne znanosti
-GeHeI je re!ormu kole (i nastave) s"vaao kao eksperimentalnu u svojoj osnovi,
rjeavanje problema postalo je osnovna metoda u uionici# 8va je metoda
zapoinjala nekim problemom (djetetovim problemom proizalim iz okruja i zajednice
u kojem i u kojoj ivi)# 2akon jasnog de!iniranja problema djeteta se uilo !ormulirati
pretpostavku ("ipotezu) kojom bi prevladao potekoe koje mu se javljaju u traganju
za rjeenjem problema# Nestiranje "ipoteze bio je zadnji korak u uenju otkrivanjem
i pomou nje uenik je ustvrdio ispravnost postupka# Cenje je zbog posebni" koraka
neizostavno ukljuivalo aktivnost uenika% ne samo da je uenje samostalan in ve i
uenik mora biti aktivan kako bi nauio to je istinito# GeHeI smatra da je dobra
komunikacija (poveanje razmjene ideja) u okviru bilo kakve socijalne grupe te
izmeu socijalni" grupa jest mjera dobra ili demokratina drutva# 8n je inzistirao na
liberalnom i strunom obrazovanju u drutvu gdje je svatko slobodan
-ideje drugaijeg obrazovanja- zama" nakon *?D?#
-/stolje2e djeteta'- Elen $e3 -individualnost djeteta i slobodan razvoj kao polazna osnova
bilo kakve odgojno-obrazovane akcije- pedocentristiki pristup
-Alternativne kole- privatne, !inanciraju i" donatori, roditelji uenika ili razliite udruge
-=(G- 0okret za slobodnu kolu
-2jemaka- 0okret za alternativnu kolu
- A4 54 !eilla- 5ummer*ill u Kngleskoj- *?9*#- kola koja odgovara djetetu, a ne dijete koje
odgovara koli- iz ideja 'ousseaus- odsustvo stra"a je najljepa stvar koja se moe dogoditi
djetetu
E
-=ummer"ill- od @-*@ god, podijeljena u ; grupe4 najmlai od @-A% srednja od E-*F i najstarija
od **-*@ god# C skladu sa slobodom (u odgoju i obrazovanju) stvorena je i organizacija
ivota i rada uenika i nastavnika u koli# :o"aanje nastave za djecu nije bilo obvezno#
=atovi nastave nisu bili obvezni# Gjeci je dana puna sloboda da i" po"aaju ili da se dre
podalje od nji", ako to ele# C =ummer"illu se malo inzistiralo na uenju# Oa 2eilla uenje je
bilo manje vano od razvoja linosti i karaktera uenika# C koli nisu postojali ispiti, oni su se
provodili ponekad iz ale# Oa uenike su bili organizirani individualni satovi, obavezno za
djecu koja su imala problema% ovaj tip rada je predstavljao reedukaciju, tj# otklanjanje
kompleksa nastali" zbog stra"a# =loboda je jedan od !undamentalni" principa =ummer"illa
jer je djetetu potrebna sloboda zato to se ono samo u slobodi moe razvijati na prirodan,
dobar nain# Ga bi dijete bilo dobro, njemu je potrebna ljubav, razumijevanje, odobravanje i
sloboda% dijete nije dobro muiti nastavom i uenjem# /ako 2eill inzistira na slobodi, u
=ummer"illu ona nije bila bezgranina jer djeca nisu mogla raditi sve to su "tjela# C koli su
postojali unutranji regulatori odnosa meu uenicima koji nisu zasnovani na vanjskom
autoritetu# 'egulatori odnosa proizlazili su iz uvjeta ivota i rada u =ummer"illu koji su
svakome omoguavali slobodan razvoj, osloboen vanjski" stega# Cenici i nastavnici u koli
su ostvarili samoupravu demokratskog tipa# 1ednom tjedno, uglavnom subotom, na opem
kolskom sastanku odluivalo se o svemu to je bilo vano za grupni ivot, ukljuujui i
(eventualno) kanjavanje% kolski sastanak je institucija demokratski" odnosa jer glas bilo
kojeg pojedinca imao je jednaku vanost bez obzira na dob# 2eill je bio posebno ponosan
demokracijom ove vrste jer je duboko vjerovao i nikada se nije prestajao divit djejem
osjeaju za pravdu#
-Pritiari- nedostatak =ummer"illa- odreenje ove kole kao usamljenog otoka koji, u
postojeim drutveno-ekonomskim odnosima, nema povezanosti s realnim ivotom na
kopnu# 8stvarena sloboda 2eillova tipa je u suprotnosti s nainom ivota u drutvu
(zajednici) i ona se dodatno komplicira kada je potrebno djeci omoguiti da ive svoj ivot jer
ako navedemo dijete misli kako e se ivot prilagoavati njemu, onda ga svakako laemo na
najcininiji i najbezoniji nain# 'anije ili kasnije, ljudsko bie mora sebe uskladiti sa svijetom
koji ga okruuje# C odreivanju slobode pojedinca i pruanja uvjeta da pojedinac ivi svoj
ivot, ali i nagovjetavanje uvjeta ivota koji ga oekuju u svijetu odrasli", otvara se, nanovo,
prastaro pitanje odnosa pojedinca i zajednice (individualne i socijalne pedagogije) te !unkcije
kole#
-ose #alle3- *?9?# osnovana elementarna kola koja je po svojoj organizacijskoj i
sadrajnoj koncepciji predstavljala roditeljsku avanturu u odgoju i obrazovanju# :rouavanje
razvoja djeteta i u okvirima spoznaja do koji" je dola psi"ologija, te zasnivanje rada u koli
na tim spoznajama, temeljna je odrednica rada te kole# 8snivai kole bili su roditelji
uenika, a sav rad nastojali su pribliiti obrazovnim mogunostima koje nudi obiteljski
ambijent# :otrebna znanja roditelji su, osim samostalnog uenja, dobivali i na posebno
!ormiranom 8djelu za odgoj i obrazovanje na koledu# 8sim !amilijarizacije kole ova je
akcija i pokazatelj brige za probleme koje nji"ova djeca imaju u institucijama za odgoj i
obrazovanje# 8dabrano mjesto, 'ose ,alleI, imalo je svoje posebnosti% bogat biljni i
ivotinjski svijet% blizina potoka koji je protjecao kroz dvorite kole, a u blizini se nalazila
rijeka na koju su uenici odlazili obavljati odreene aktivnosti# Cenje u prirodi i iz prirode
predstavljalo je !undamentalni nain rada% uenici su esto ili u etnju i uz pomo karata se
snalazili u prostoru# 2a dvoritu su se nalazile razliite makete koje su olakavale uenje
neki" kolski" sadraja# Cenici i nastavnici su ivjeli u ambijentu koji je potpomagao
misaone procese i istraivanje je organizirano na prirodan nain# 7ilj rada u ovoj koli i druge
sline akcije, bio je osiguravanje okruja u kojem dijete moe uporabiti svoje miie i razum
za zapoinjanje akcije kao to se alat rabi da bi se predmet napravio prema vlastitoj zamisli#
C uporabi miia i razuma djeca su samostalno korigirala svoje pogreke# 8dabranim
sadrajima (prirodne znanosti, slikanje, pisanje, glazba, igra, vrtlarstvo i ku"anje) trebali su
potencirati razvoj i obrazovanje djeteta za ono za to dijete jest# 'ad uenika nije se
vrednovao, odnosno, ocjene nisu imale selektivan karakter nego su uvedeni !unkcionalni
?
izvjetaji koji su sadravali podatke o razvoju uenika# 'adi kontinuiranosti u poticaju
razvoja uenika i naviknutosti na drugaiji rad, kasnije je osnovan djeji vrti#
-/1je+ja republika' u )panjolskoj *?@E#- osniva kole- katoliki sveenik 1esus =ilva
3endez# )kola je uzdravana, uglavnom, samostalnim radom uenika i nastavnika u
poduzeima Gjeje republike# 'ad ove kole je pokuaj da se u okvirima postojeeg
drutva poveu u obrazovanja proces socijalizacije i zajednikog rada# C sastavu kole bili
su tiskara, tvornica obue, keramika radionica, stolarska radionica i turistiki "otel# 2astava
je bila organizirana prema dobi uenika u razliitom trajanju . za mlae uenike 9 sata, a za
starije > sata dnevno# C *# ciklusu uenici su uili itati, pisati, raunati, religiju i graansko
pravo, a u 9# se ciklusu prelazilo na struno obrazovanje# Cenici nisu bili obvezni po"aati
satove religije (mogli su imati i svoje vjerovanje)% svakodnevno, nakon objeda ili su na
proizvodni rad, prema rasporedu ili na trening

-Patoliki sveenik don Qorenzo 3ilani- /talija- 5cuola di -arbiana- antikola , kole bez
cenzure, aka kola- ideja vodilja- ideje /# /lic"a# 8dabir sadraju uenja vren je prema
interesu uenika i praktinoj koristi, odnosno uenici su mogli uiti sve ono to i" je
interesiralo i predstavljalo im radost# Oa svoj rad uenici nisu bili ocjenjivani#
-&irenza- Jastone Nassinari- projekt /kola i kvart'-*?DE#- izvankolske aktivnosti su
ukljuivale roditelje i uenike# 8dvijale su se kroz veernje kole, skupove u kvartu,
roditeljske udruge, kontakte s radnikim udrugama# 8vaj je pokret imao socijalno-
"umanitarnu dimenziju jer je bio okrenut rjeavanju ivotni" problema nii" slojeva
talijanskog drutva# 7ilj ove kole bio je okrenutost prema okruju ivotne situacije i
reagiranja na te vanjske utjecaje radi nji"ova poboljanja# C doposkoli su odabrani
obrazovni sadraji koji su reprezentanti stvarnog ivota koji djeca i roditelji stjeu izvan kole#
:okret )kola i kvart dao je najvei doprinos u podruju obrazovanja za ivot u drutvenom
okruju i drutvenom osvjeivanju ljudi koji su pripadali radnikoj ili srednjoj klasi# 3eutim,
nije uspio promijeniti drutvo, to je bila skrivena ideja#
-,odei se idejama /# /lic"a, 1# -remer je osnovao /kolu bez zidova' , odnosno 0ark6a3
program- uenici- od ? do *9 godina, osnovni je cilj bio prevladavanje nedostataka
uionike nastave% biologija se ui u zoolokom vrtu% drutvene znanosti u redakcijama
listova, geometrija u parkovima i na graevinama, panjolski jezik u predgrau
:ortorikanaca# 8sim zornog uenja, ovim se nainom rada pridonosilo i socijalizaciji uenika
jer su stalno bili u drutvu vrnjaka i odrasli"# C radu s djecom inzistiralo se na razvoju
socijalni" sposobnosti putem suradnje i meusobne pomoi uenika# =adraje predmeta
sastavljali su nastavnici, roditelji i uenici (dogovorni kurikulum)#
-eksperimentalna gimnazija u !orvekoj *?DD#- osnovana na inicijativu dvojice uenika
koji su bili nezadovoljni radom u dravnoj gimnaziji i napustili su kolovanje nakon prvog
razreda# C ovoj koli uenici i pro!esori su imali ista prava i sami kanjavali one koji i" kre# C
toj koli nije bilo ocjena ni obaveznog prisustvovanja nastavi% prisustvovanje nastavi temeljilo
se na principu dragovoljnosti# :ro!esori i uenici su ustanovili program% sloboda je bila
ograniena samo time je li uenik elio polagati veliku maturu i koliko su se nastavnici
osjeali sposobnim pri"vaati netradicionalne predmete# Cmjesto nametnute discipline i
sankcija zbog nepotivanja pravila, uenici su u zajednikoj suradnji dolazili do
samodiscipline#
-7aldor8ske kole- 5tuttgart *?*?#- 'udol! =teiner- antropozo!ski pogled na svijet-
ovjekovo bie sastoji se od etiriju dijelova4 !iziko tijelo, eterino ili ivotno tijelo, duevno
tijelo i 1(# =truktura ovi" kola odreena je koncepcijom uenja i koncepcijom razvojni" !aza
djece# 'azvojni se periodi, prema =teineru, smjenjuju u sedmogodinjem ritmu# )kolski rad u
Haldor!skim kolama polazi od prirode djeteta i smisao je u usmjeravanju djetetova ivota# C
koli ne postoji obveza prisustvovanja nastavi, a nastavni plan je usmjeren na
*F
sedmogodinje !aze u razvoju djeteta# 8ve kole u 2jemakoj predstavljaju cjelovit kolski
sustav (ER>), a za uenike koji ele nastaviti kolovanje organizira se trinaesti razred koji je
priprema za polaganje mature pred dravnom komisijom#
-slobodna kola u -oc*umu- 9reie 5c*ule -oc*um- *?E*# 8sniva ove kole je grupa
uitelja i roditelja koji su bili nezadovoljni postojeom dravnom kolom# C ovoj se koli
nastoji osigurati maksimalni individualni razvoj, sloboda i sigurnost# Gjeca iz svi" slojeva
drutva imaju zagarantirana prava, ali i odreenu odgovornost# Cmjesto klasine nastave
kombinira se projektna nastava i rad po epo"ama kroz aktivno uenje# Cionice su
opremljene razliitim didaktikim materijalima, a vie su nalik obiteljskom domu) uenici
mogu odmarati i itati leei kako to rade doma)#
-5lobodna kola 0rinz*oe8te- cilj4 slobodni razvoj pojedinca kroz aktivno uenje i procese
unutarnje (vlastite) dinamike# 8snovni koncept- uiti znai biti djelotvoran# 'azliitim
aktivnostima u uenika se nastoji razviti pozitivna emocionalna privrenost prema ostalima,
treba uiniti sve da zajedniki ivot bude veseliji# C koli se nastoji to manje uiti u uionici,
a to vie u procesu povezivanja s okolinom% u prirodi i na logorovanjima ue ekoloke
sadraje, a mnoga teorijska znanja provjeravaju u laboratorijima i prirodnim mjestima#
-!jema+ka- /Laborsc*ule-iel8eld' u -iel!eldu- za uenike primarnog i sekundarnog prvog
stupnja# Parakteristino- istraivanje i aktivnost uenika (uenje putem djelovanja) to im je
omogueno u dobro opremljenim uionicama i na terenima oko kole# Onanstveno
istraivanje i sloenost nastave u kurikulum nastaje djelotvornom kooperacijom istraivanja i
nastavne prakse !akulteta i kole#
-=(G- ?F-e god#- /ugovorne' kole
-prva-*??*# C 3inesoti
-osnivaju i" grupe uitelja i roditelja i drugi" zainteresirani" koji ele kreirati
alternativno obrazovanje# 2e plaaju se, a iako primaju novac iz !onda javnog
obrazovanja, mogu same odluivati o prioritetima potronje# Pritiari upozoravaju da
ove kole iscrpljuju budet javnog kolstva to se onda negativno odraava na
kvalitetu javni" kola, kritiziraju i" i zbog nepouzdani" postupaka po evaluaciju
uenikova postignua i svojim radom ne osiguravaju ekselentnost # Oagovornici
tvrde kako konkurencija meu kolama unaprjeuje obrazovanje te da je rastui broj
kola dokaz iroke potpore javnosti# =vake se godine poveava broj upisani"
uenika, a oni uenici koji poloe maturu, pokazuju kako su arter-kole poveale
mogunost uspje"a oni" uenika koji nisu uspijevali u javnim kolama#
:0A#L;A!;E $OLO<
!ekoliko vrsta upravljanja=
*# centralizirani nain upravljanja- dominantan za kontinentalne zemlje (&rancuska, (ustrija,
-elgija, /talija, Quksemburg, :ortugal)
9# decentralizirani- dominantan u zemljama anglo-saksonskog kulturnog utjecaja (Kngleska)
;# mijeani, prijelazni nain- predstavlja odreenu sintezu centraliziranog i decentraliziranog
(integracija sredinje vlasti engleskog tipa i pokrajinski" vlasti !rancuskog tipa)# 8vaj je
nain dominantan u zemljama koje su teritorijalno podijeljene (u kantone, pokrajine i sline
teritorijalne jedinice koje se relativno samostalne u provoenju (obrazovne) politike
>entralizirani na+in upravljanja=
:oseban je znaaj i utjecaj sredinje vlasti (dravnog ministarstva obrazovanja, odnosno
ministra) na cjelokupnu obrazovnu politiku# 8vo ministarstvo brine o mrei i vrsti kola, o
nacionalnom karakteru ispita, o programima i sadrajima obrazovanja, o rasporedu sati koji
je jedinstven za cijelu zemlju, o nastavnom kadru i cjelokupnom ivotu u koli# :ri
ministarstvu i pod njegovim rukovodstvom djeluje vii savjet nacionalnog odgoja kao
**
konstitutivno tijelo koje daje svoje miljenje o najvanijim pitanjima iz podruja odgoja i
obrazovanja# Cpravljanje kolama ministarstvo ostvaruje preko generalni" inspektora#
Jeneralni inspektor ima obvezu da brine o odreenom tipu kolski" ustanova ili nastavi
odreenog nastavnog predmeta# :od nadzorom generalnog inspektora sastavljaju se
nastavni planovi i programi, vri instrukcija kao i nadzor nad kolama# Oa svoj rad odgovorni
su ministru, a svoj posao obavljaju prema odreenim normama prema kojima se i ocjenjuju
namjetenici#
8vakav nain upravljanja je, barem u &rancuskoj, doprinio ustanovljenju i jaanju
nacionalnog jedinstva# 2edostaci se mani!estiraju u4
- :omanjkanju jasnoa (u podjeli izmeu slubi) upravljaki", praktini" i pomoni"
!unkcija%
- 2eusklaenosti izmeu upravljaki" tijela i brojni" slubi koje se nerijetko
podvostruuju i meusobno nadmeu%
- Cvjerenje koje je svojstveno upraviteljima da sva poboljanja odgojno-obrazovnog
sustava treba osmiljavati sredinja administracija%
- =talan rast broja osoba i slubi pri sredinjoj administraciji koja je rezultat sloenosti
uprave, mnotva propisa i uredbi, birokratizacije upravni" slubi i u odreenoj mjeri
pedagoke slube#
2egativno se odraava na uenike, na nji"ovu uspjenost% uenik je na dnu "ijerar"ijske
piramide i mora vratiti ono to je od uitelja primio# Nono odreeni kriteriji na temelju koji" se
procjenjuje koliko je uenik dobivenog vratio# 2a temelju toga uenik se nakon zajednike
!aze kolovanja usmjerava u najbolju (za uenika) kolu# :raksa u kolama pokazuje da se
uenici svakodnevno proiuju i usmjeravaju u kratke programe strunog osposobljavanja#
/z javnog sektora obrazovanja znaajan je egzodus uenika u privatne kole, u tzv#
slobodan privatni sektor nad kojim drava ima znaajan utjecaj# :rivatne kole dune su
potivati (i provoditi) programe i upute ministarstva# 2o one predstavljaju posljednje utoite
pred premjetanjem u drugo usmjerenje (ili kolu), a i titnici su od neuspje"a zbog visoki"
kvaliteta nastavnog osoblja, bolje discipline ili moralne ili vjerske orijentacije#
:ostoji mogunost decentralizacije, na deklarativnoj razini# 2eke zemlje tu decentralizaciju
nastoje provoditi, no sredinja administracija i dalje ima najvee podruje djelovanja,
djelovanje lokalni" vlasti je jako sueno i gotovo nepostojano# Cdruge roditelja, te razredna
vijea, kao pokuaji uvoenja samouprave, koja obu"vaaju predstavnike roditelja i uenika
imaju malo utjecaja na donoenje odluka za rad u konkretnoj koli# 'oditelji, kao i ostale
nie strukture provode vjerno upute izraene na vr"u#
1ecentralizirani na+in upravljanja=
=uprotan je centralizaciji svi" moi na jednom mjestu# Gecentralizacija predstavlja postojanje
veeg broja samostalni" centara odluivanja, tj# lokalni" organa koji imaju pravnu vlast nad
svojom djelatnou#
=redinja vlast (8djel za obrazovanje i znanost) brine se o minimalnim standardima u
obrazovanju, odreuje politiku obrazovanja nastavnog kadra i bavi se istraivakom
djelatnosti u podruju obrazovanja# 8sim odjela za obrazovanje, kao sredinja vlast, obino
postoji nekoliko administrativni" tijela (centralno savjetodavno tijelo, inspektorat, organizacija
za razvoj kolstva i organizacije za znanstvenoistraivaki rad)#
Qokalne vlasti brinu se o osnivanju i razvoju kola, materijalno-te"nikoj i kadrovskoj osnovi i
razvoju kolstva prema lokalnim potrebama# 2a razini mjesni" kola postoje lokalna upravna
tijela koja su sainjena od upravitelja (ravnatelja) kojeg imenuje mjesna obrazovna vlast, te
predstavnika roditelja i uenika, a nji"ov rad prati kolski nadzornik ili savjetnik koji brine o
kvaliteti nastave i esto su savjetnici nastavnicima#
Oa praenje ostvarivanja programa, odnosno tekoa koje se javljaju u nastavi, u kolama
se !ormiraju razliite komisije# Slanovi ovakvi" komisija su uglavnom uitelji s dugogodinjom
uiteljskom praksom i autonomni su pri donoenju prijedloga za poboljanje nastave u
mjesnim kolama# 2eke od privatni" i alternativni" kola dobivaju !inancijsku pomo od
drave, a neke se !inanciraju same (od kolarine uenika)#
*9
Gecentralizirani je nain upravljanja !leksibilniji u odnosnu na centralizirani, ali je sloboda
lokalni" vlasti i kola dozirana s koordinacijom rada sredinje vlasti i lokalni" prilika# 8vakav
nain upravljanja proizvodi razliitost i arolikost kola, to rezultira nepostojanjem
jedinstvenog kolskog sustava# Gijelovi centralizacije u decentraliziranim oblicima postoje,
a posebno dolaze do izraaja pri polaganju zavrni" ispita gdje je kriterij postignua
jedinstven za cijelu zemlju i ini se da oni daju najvjerniju sliku nekog kolskog sustava#

<jeoviti oblik upravljanja kolama=
C upravljanju postoji decentralizacija jer sredinja vlast preputa teritorijalnim jedinicama
nadzor kola koje onda provode prilino centraliziran nain upravljanja (u 2jemakoj na
lokalnoj razini kolama upravljaju pokrajine% u )vicarskoj se radi o kantonalnoj vlasti i sl#)# C
obrazovnoj politici (razvoju, kvaliteti, poboljanju svi" bitni" segmenata organizacije kola i
izvoenja nastave) brine savezno ministarstvo obrazovanja# =a saveznog ministarstva
ovlasti se prenose na pokrajinska ministarstva koja uz osnovne smjernice obrazovanja na
saveznoj razini predlau razvojne strategije pokrajinskog obrazovanja# C djelokrug nji"ovi"
poslova ulaze okvirni nastavni planovi i programi, upravljanje sustavom obrazovanja u
pokrajini, nadziranje rada kola, pruanje strune pomoi, praenje i ocjenjivanje rada
uitelja, upravitelja kole i lokalni" kolski" uprava#
Jradska upravna tijela (glavni k uredi, inspektori) brinu o prostoru, opremi i nastavnicima u
koli# )kolom upravlja upravitelj uz suradnju sa kolskim odborom u kojem su predstavnici
nastavnika, roditelja i uenika# &unkcija upravitelja, kao izvrnog tijela upravljanja, jest
upravljanje cjelokupnom kolom u okvirima odluka nadlenog ministarstva% on brine o
nastavnicima, uenicima, nji"ovim roditeljima koji su ravnopravni sudionici u donoenju svi"
bitni" odluka vezani" za kolu, te koordinira druge imbenike iz okruja kole#
Obog mijeanja tipova upravljanja kolom u zemljama s ovakvom strukturom upravljake
administracije javljaju se mnogi problemi# 'aznorodnost odgojno-obrazovni" sustava u
pokrajinama omoguava pokretljivost uenika iz pokrajine u pokrajinu i nesmetano
nastavljanje kolovanja% nije ravnomjerna zastupljenost razliiti" tipova srednji" kola ime
su vidljive razlike u ekonomskoj razvijenosti kantona, odnosno pokrajine, a koje pridonose
socijalnoj selekciji uenika (bogatiji dijelovi zemlje bogatiji su i kolama i ansama za dobar
izbor)% na niim razinama obrazovanja vidljive su znatne razlike postignua uenika#
:otreba za menaderskim upravljanjem odgojno-obrazovni" sustava (i kole) nastaje zbog
razvoja kolstva i buma obrazovanja, a taj razvoj obiljeen je i mnotvom meuodnosa
izmeu sastavni" dijelova sustava i razliiti" inilaca koji na nj utjeu# 3notvo meuodnosa
valja uspjeno koordinirati, a posebno je vano uspostaviti dobru komunikaciju, odnosno
veu osjetljivost na reakcije iz okoline#
<ijerar"ijska organizacija i upravljanje svojstveno (de)centraliziranim sustavima provoenja
odluka s vr"a stavlja aktere odgojno-obrazovnog procesa u poloaj zavisnosti tj#
podreenosti# :odreenost gui slobodu, kreativnost, inicijativnost i druge potrebne osobine
potrebne za obavljanje sloene odgojno-obrazovne djelatnosti# 3enadersko upravljanje je u
!unkciji razvoja institucije i njene uspjenosti# 2epostojanje strogo "ijerar"izirani" odnosa u
menaderskom upravljanju pridonosi i demokratizaciji obrazovanja#
E9"$A5!O5T $OLE
-procjena se e!ikasnosti vri prema postignutoj razini postavljenog cilja (djelatnosti), manja
razlika izmeu postavljenog i (uspjeno) realiziranog znai veu e!ikasnost i obrnuto
-procjena je olakana ako je cilj precizno postavljen
-pedagogija- e!ikasnost- odnosi se na procjenu i poboljanje bilo kojeg (mikro)segmenta
odgojno-obrazovne djelatnosti
-u sloenim se djelatnostima e!ikasnost ralanjuje- e!ikasnost kole, nastave, nastavni"
metoda, izvannastavni" aktivnosti###
*;
-e!ikasnost k- najee se iskazuje brojkama (broj odlini" uenika, koji su proli razred,
broj neopravdani" sati, broj (ne)odrane nastave###)
:ojam e!ikasnosti treba obu"vaati i iskazivati realizaciju svi" postavljeni" ciljeva i zadataka
obrazovanja i odgoja na odreenoj razini i na odreenom podruju, poevi od opi" ciljeva i
zadataka sve do pojedinani" zadataka koji se postavljaju pred nastavu odreeni" nastavni"
predmeta (disciplina)# Nakvo s"vaanje e!ikasnosti obu"vaa i in!ormativni (materijalni) i
!ormativni (!unkcionalni) i odgojni zadatak, dakle stjecanje znanja, !ormiranje linosti (sa svi"
njegovi" strana i aspekata)# 2a realizaciju ovi" ciljeva ne bi se smjelo gledati izolirano, ve u
nji"ovoj povezanosti i meuzavisnosti#
2ajee se e!ikasnost zamjenjuje kvalitetom, to ona dijelom jest, ali ne postoji nuan
uzrono-posljedini odnos% mogue je poboljati kvalitetu (imbenika djelatnosti), a da
e!ikasnost izostane# 2o, i kada se e!ikasnost zamjenjuje kvalitetom, stvar nije bitnije jasna jer
se i kvaliteta najee iskazuje brojkama# (ko su brojke pokazatelj e!ikasnosti, onda one
ponekad demantiraju kolu, tj# njenu djelatnost ine nee!ikasnom Tili nepotrebno e!ikasnomT#
(ko je e!ikasnost mjera (procjena) razlike izmeu ostvarenog i planiranog (poeljnog ili
idealnog), onda je u odgoju i obrazovanju u koli prva potekoa za odreivanje e!ikasnosti,
de!iniranje cilja odgoja i obrazovanja, odnosno de!iniranje cilja kole# Ponkretizacija cilja
omoguava preciznije odreivanje e!ikasnosti kole#
)kola malo respektira uenikove posebnosti i najee i" TuprosjeujeT iako ima svoje
potencijale koji su usmjereni na razvojnost uenika# TCprosjeenjeT je znaajno izraeno
koliko su i izraeni za"tjevi individualnog rada i individualizacije# C praksi se deava da se u
ocjeni e!ikasnosti kole barata s posebnim uenicima koji su postigli zavidne rezultate, to
onda doprinosi dobroj reputaciji kole# kako kola najee odmae takvim uenicima,
nji"ove rezultate ne bi smjela TsvojatatiT# T2epodobneT situacije svoji" uenika, koji rue
e!ikasnost, sklona je odbaciti od sebe i pripisati nee!ikasnosti drugi" (roditelja, ulice,
djeteta##)#
Taksonomija odgojno obrazovni" ciljeva odnosi se na normativno sreivanje, odnosno
klasi!ikaciju odgojni" i obrazovni" pojedinosti# :otreba za taksonomijom ciljeva i zadataka
odgojno-obrazovnog procesa javila se zbog toga to su ciljevi najee davani uopeno i u
Tpedagokim !razamaT to je oteavalo nji"ovu realizaciju i odreivanje e!ikasnosti# =vatko je
tako postavljeni cilj tumaio na svoj nain i odabirao druge vrijednosti za koje je smatrao da
su relevantne#
:oznati su mnogi zagovornici taksonomije ciljeva4 3ager smatra da svr"a i cilj pouavanja
trebaju biti usmjereni prema ueniku, a zadano gradivo je objekt procesa pouavanja
(obrazovanja)# 7iljeve je potrebno konkretno i operacionalno !ormulirati, a temelj
operacionalizacije je uenik, subjekt poduavanja# C obrazovanja treba znati to su uenici
znali prije namjernog djelovanja, ali isto i to znaju nakon poduavanja# &inalno e se stanje
ustanoviti prema ponaanju uenika kojem e pomoi cilj poduavanja !ormuliran u
kategorijama konkretnog ponaanja, a ne u apstraktnim terminima (znati, razumjeti,
procijeniti##) koji oznaavaju subjektivna psi"ika stanja#
-loomove taksonomije izazvale su brojne otre protivnike koji su smatrali da nije potrebno
unaprijed postavljati ciljeve u nastavi jer se tako koi kreativnosti nastavnika i uenika%
:redlagali su i tzv# Tbesadrajno obrazovanjeT, tj# takvu nastavu gdje e uenici zajednikim
radom s nastavnicima proizvesti odreen sadraj kao izraz spontaniteta# =a stajalita
e!ikasnosti ovakve nastave i kole ini se da ona ne bi ni postojala s obzirom na to da nije
postojao ni cilj obrazovanja, kao mjera koja treba posluiti pri odreivanju e!ikasnosti#
=# -# -loom pod odgojnim ciljem podrazumijeva preciznu !ormulaciju promjena uenika pod
utjecajem odgojno-obrazovnog procesa, a konaan izbor i sreivanje odgojni" ciljeva ovisi o
tome koje se teorije pridrava i kakvu !ilozo!iju odgoja kola pri"vaa# -loom ciljeve dijeli na
kognitivne, a!ektivne i psi"omotorne# /stie da pri izradi ciljeva valja voditi rauna o ciljevima
kojima tei kola ili pojedini nastavni predmet, koje odgojne utjecaje primijeniti radi
ostvarenja zadani" ciljeva i kako uspjeno organizirati odgojne utjecaje da kontinuirano
djeluju i osiguravaju integraciju uenikovi" iskustava te kako vrednovati uspjenost ti" ciljeva
i postupaka#
*>
Taksonomijski pristup je ostao na razini openitosti, a ta se openitost ogleda u
promatranju (eljenog) ponaanja koje treba nastati pod utjecajem ciljanog djelovanja (za
koje nismo sigurni da e TproizvestiT eljeno)# Na je openitost pretoena u nastavne planove
i programe koji su slubeni dokumenti kole, a koje propisuju prosvjetne vlasti koje pak
odreuju sadraj rada svakog nastavnog predmeta# No bi znailo da su u planovima i
programima isplanirani svi potrebni elementi koji dovode do ostvarenja cilja, a onda i do
precizne e!ikasnosti# C tradicionalnim nastavnim planovima i programima nema jasno
uspostavljeni" veza izmeu ciljeva, sadraja, metoda i medija i zbog toga su velike nade
polagane u kurikularno planiranje#
$urikularno planiranje- kurikulum se s"vaa kao ivot i program kole, tj# dinamian sustav
aktivnosti za organiziran ivot u koli% on je plan uenja i djelovanja, oblik miljenja i
vrednovanja% odnosi se samo na nastavne sadraje, ve i na metodike prirunike za
uenike i nastavnike% oznaava i organiziran sustav iskustva koji ima za cilj osposobljavanje
uenika za uenje i djelatnost#
:rema NIleru kurikularna evaluacija je proces odreivanja ostvarenosti ciljeva nastave
(odgojno-obrazovnog procesa), odnosno proces odreivanja stupnjeva promjena jer ciljevi
nastave podrazumijevaju (predviaju) promjene u modelima ponaanja uenika# C evaluaciji
se polazi od pretpostavke da su ciljevi ponaanja jasno de!inirani jer ako ne znamo to u
uenika treba promatrati (koje vrste ponaanja ukljuuju nastavni ciljevi), onda ne znamo
koliki je stupanj promjena uenika nastao (jer ne znamo ni koje vrste ponaanja treba
promatrati)#
=lijedea etapa u evaluaciji je identi!ikacija situacija u kojima uenici mogu iskazati
ponaanje koje za"tijevaju nastavni ciljevi (situacije moraju eljeno ponaanje uenika
stimulirati i izazivati)# /zrada i ispitivanje potrebni" instrumenata za provjeravanje ostvarivanja
(ostvarenosti) odreenog cilja jest pretposljednja !aza evaluacije# 8dabir pravi" instrumenata
pretpostavlja ispitivanje vie nastavni" situacija za koje se moe oekivati da bi u njima
uenici pokazali oekivano ponaanje, a istovremeno se dobivaju in!ormacije o adekvatnosti
situacija zbog evidencije ponaanja uenika# C posljednjoj !azi rabe se instrumenti za
prikupljanje podataka (kvalitativni" i opisni") o ponaanju uenika, dobiveni se podaci
obrauju i rezultati usporeuju s ciljevima ponaanja# Gakle, ustanovljuje se e!ikasnost
nastavni" situacija koje bi trebale dovesti do eljenog ponaanja# :ri interpretaciji rezultata
valja, kako istie NIler, vriti razliita usporeivanja koja se odnose na brojne aspekte i
rezultate, a to slui lakem odreivanju uzorka dobri" i loi" strana kurikuluma i njegovoj
korekciji# Pritika evaluacija znai kontinuiranost procesa planiranja kurikuluma i stalno
poboljanje, a orijentir poboljanja su ciljevi i sadraji, nastavna sredstva, metode, oblici i
organizacija odgojno-obrazovnog procesa# 8vaj je model koncipiran na bi"evioralnoj
paradigmi jer gotovo sve etape svodi na Tciljanu akcijuT (stimulus) i Tpoeljno ponaanjeT
(reakciju) koja se iskazuje brojkama# 3noge dimenzije i aspekti rada u nastavi, a posebno u
radu s uenicima, ostaju skrivene to znai da predloeni model odreivanja e!ikasnosti nije
dostatan ni sveobu"vatan#
NIlerovi sljedbenici nastojali su model dopuniti i predloiti novi# Cvode nove pojmove
(!ormativnu i sumativnu evaluaciju koje su obu"vatnije od evaluacije kurikuluma koja moe
jedino odrediti smjer prerade kurikuluma# 8snovna negativnost u kurikularnoj evaluaciji je
usmjerenost na opipljive rezultate, a prava evaluacija treba obu"vatiti i druge elemente
(utjecaj nastave na nastavnika, slubenike, kolske psi"ologe i ostale) te iz takvog pristupa
proizlazi da su rezultati nastave neposredne i dugorone kognitivne, a!ektivne, osobne i
drutvene posljedice odgoja koje se mogu mjeriti kasnije#
Qee 1# 7ronbac" je proirio NIlerov model, a osnovna zamjerka je to to se sve u tom
modelu svodi na ponaanje4 proirivanje ovog modela se odnosi na istraivanje adekvatnosti
(odabranog) modela jer 7ronbac" smatra da testovi nisu jedni primjereni za provjeru
obrazovni" rezultata uenika i ti rezultati nisu jedina osnova za procjenu kurikuluma# Prajnji
rezultati (dobiveni i testovima) slue za procjenu pozitivni" i negativni" stran kurikuluma,
meutim, kako istie 7ronbac", evaluaciju treba sagledati obu"vatnije jer je ona osnovna
komponenta razvoja kurikuluma#
*@
5kinnerova koncepcija= T2eopipljiveT veliine oteavaju ustanovljenje e!ikasnosti kole i
kada je rije o znanju uenika (kojim gotovo sve kole barataju kao s pokazateljem svoje
e!ikasnosti)# C kolama se znanje uenika odreuje brojevima koje su nepoznanica#
2astavnici e TistoT znanje razliito vrednovati% ocjenjivanje je stvar trenutka# C ovom se
pristupu, kao i u taksonomijskim, radi o Tmodelu e!ektaT koji je zasnovan na tezi da je
najvanije kontrolirati preradu in!ormacija i dobivenu reakciju od uenika# 3odel e!ekta daje
prilino pouzdane metodoloke postupke razrade operativni" zadataka, ali ne daju dovoljno
pouzdane argumente na osnovi koji" bismo mogli tvrditi da kontrolirane reakcije uenika
zaista reprezentiraju osnovna obiljeja opi" zadataka (razvoja mentalni" sposobnosti,
!ormiranje pogleda na svijet, razvoj motivacije i sl#)
:otekoa razgraniavanja utjecaja pojedini" Tciljani"T akcija i Tnametnuti"T javlja se i zbog
toga to je proces obrazovanja kontinuiran proces, to se novi ulazi nadovezuju na
pret"odne, udruuju se s njima i dovode do novi" kvalitativni" i kvantitativni" promjena# =ve
to onemoguava izmjerljivost e!ikasnosti kole kao i nemogunost TomeavanjaT
vremenskog opsega u kojem se e!ikasnost odgojno-obrazovnog procesa jasno iskazuje#
C suvremenim uvjetima osim kole u realizaciji odgoja i obrazovanja sudjeluju brojni
imbenici (obitelj, predkolske ustanove, mediji, ua i ira okolina i dr#)# =vi oni imaju utjecaja
na rezultate u koli# 8va se injenica uglavnom zaboravlja kad se procjenjuju is"odi rada u
koli# Nada se apostro!iraju samo subjektivne snage u koli, a o drugim, vanjskim
imbenicima e!ikasnosti (i uspjenosti) gotovo da se i ne govori#
8sim unutarnje e!ikasnosti, valja govoriti i o vanjskoj e!ikasnosti kole (TboljeT i TloijeT k)#
3jerilo vanjske e8ikasnosti trebala bi biti osposobljenost uenika za ukljuivanje u Tsvijet
radaT i u Tsvijet odrasli"T ili e!ikasno ukljuivanje u vie stupnjeve obrazovanja# ,anjska
e!ikasnost moe potkrijepiti ili demantirati pokazatelje unutarnje e!ikasnosti i biti dobar
orijentir njenog poveanja# )kole su sklone prekinuti Tpupanu vrpcuT s uenicima kada
zavre odreeni stupanj kolovanja i kada preu u drugu kolu# Cmjesto toga valjalo bi
sustavno pratiti uenike, a nji"ovi (ne)uspjesi mogli bi biti dragocjeni podaci o (ne)e!ikasnosti
kole i koristan materijal za usavravanje metodologije istraivanja e!ikasnosti#
5ELE$>";A : O-A?O#A!;: ,$OL".
-@4 kole- klasno- socijalni, odnosno selekcijski karakter, namijenjene socijalnoj eliti
-0laton- idealna drava je pravedna, u njoj svatko svoj posao obavlja uspjeno, prema
sposobnostima, zadatak odgoja i obraz# je da se otkrije nadarenost pojedinca za taj posao
jer je svatko sposoban za jedno
-8ranc4 buroaska revolucija=
-odgoj i obraz#- prirodno pravo ovjeka, tj# jedna od osnovni" i neotuivi" potreba
ljudske prirode, drutvo je duno osigurati svim ljudima uvjete da bi zadovoljili te
potrebe
-nikom nije unaprijed uroena, a ni uskraena mogunost da se razvija, razvojnost je
bitno obiljeje ljudske prirode
-za svakoga treba stvoriti uvjete za to potpuniji i slobodniji razvoj njegove prirode
-obraz#- uvjet drutvene jednakosti graana
-obveznost i besplatnost obraz#, javni i drutveni karakter obraz#, kole su odreivane
kao pedagoki, prosvjetni i kulturni centri okruja namijenjena odgoju i obraz# mladi" i
odrasli" (ideje permanentnog obraz#)
-prijedlozi nisu realizirani, ali su dali poticaj demokratizaciji kolovanja u paroli4
bratstvo, jednakost, sloboda
-0arika komuna-nije uspjela ostvariti ni * ped# za"tjev (osiguravanje istovjetni" prava i
realne dostupnosti obrazovanja svim graanima bez razlike (oba spola), stvaranje uvjeta za
to svestraniji razvoj svakog pojedinca da se uini obrazovanje opim, javnim i besplatnim za
sve, ozakonila je jednakost u obraz#, tj, garantirala je svakom graanu pravo na puni razvoj
svoji" sklonosti, odnosno isticani su za"tjevi da se graanima osigura odgoj i obraz# koje e
i" osposobiti da upravljaju svim drutvenim poslovima)
-demokratsko ureena drutva- bez obzira na princip Ljednaki" ansiM jo uvijek je
selektivni karakter obraz#
*D
-pravo svakog uenika da dobije onakvo obraz# koje odgovara njegovim karakteristikama,
sposobnostima, interesima i mogunostima- stvaranje di8erenciranog obraz#- potvrena je
vanost koja se pridaje sposobnostima uenika (razliiti uspje", zavren razliit stupanj
kolovanja)- zagovornik ;4-4 )aldone
-obrazovna elita- rezervat talenata, nacionalno vrelo, izvor sposobnosti
-malen dio stanovnita sposoban je obrazovati se, oni se obraz# trebaju
odvojiti od ostali"
-kola bi trebala uvaavati uroAene sposobnosti- zbog negativni" ocjena vidimo da svoj
zadatak nije ostvarila
-elitne i neelitne kole- okruje iz kojeg uenik potjee utjee na poloaj i anse djeteta u
kolovanju- posebno se iskazuje nakon zavretka obveznog obraz#
-kada je smjetanje u k na temelju testova- djeca iz elitni" slojeva drutva postiu najbolje
rezultate
-selekcija preko ocjena
-negativna selekcija- ponavljanje razreda, naputanje k zbog neuspje"a- bazino bi obraz#
trebalo biti primjereno ueniku u onoj mjeri koja e osigurati pro"odnost i napredovanje dokle
postoji elja u uenika
-strimovi-grupe u kojima se uenici grupiraju prema sposobnostima u okviru pojedini"
nastavni" predmeta (smatraju da su sposobnosti pojedinca uroene i da i" se teko moe
korigirati i zato uenike razvrstavaju u te grupe)- selekcija
-nedi8erencirani modeli- stvaraju se radi razbijanja krute di!erencijacije uenika po
strimovima koji predstavljaju samoispunjenje predvienog (limitiranog) razvoja, smatraju da
kola i nastava mogu znaajno utjecati na razvoj uenika
-ti*a selekcija kroz razliite smjerove po sposobnostima uenika- neopravdano ju je
provoditi jer uspje" nije pokazatelj sposobnosti
-selekcioniranje i oni" s jednakim uvjetima za upis- numerus clausus- upis na temelju
ocjena iz srednje kole i uspje"a na prijamnim ispitima
*A