SVEUI LI TE U SPLI TU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE





DIPLOMSKI RAD



ZNAAJKE I PRIMJENA LINIJSKIH
ODVODNIKA PRENAPONA




Damir Kurtovi





Split, prosinac 2008.
S VEUI LI TE U SP LI TU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA
I BRODOGRADNJE

Studij: Sveuilini dodiplomski studij Elektrotehnike
Smjer/Usmjerenje: Elektroenergetika / Elektroenergetski sustavi
Predmet: Zatita od groma i uzemljenje





DIPLOMSKI ZADATAK



Kandidat: DAMIR KURTOVI

Zadatak: ZNAAJKE I PRIMJENA LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA
Diplomant treba na osnovi dostupne literature prouiti i opisati znaajke linijskih
odvodnika prenapona pomou kojih se elektroenergetski vodovi tite od tetnog
uinka munje. Pritom treba sagledati najnovija tehnoloka dostignua na tom
podruju. Izabrani primjer numerikog prorauna udara munje u
elektroenergetski vod zatien linijskim odvodnikom treba rijeiti koritenjem
programskog paketa ATP-EMTP.




Zadatak uruen kandidatu: 10. 10. 2008.

Rok za predaju rada: 10. 1. 2009.


Predsjednik
Povjerenstva za diplomski rad: Mentor:



Dr. sc. Slavko Vujevi, red. prof. Dr. sc. Slavko Vujevi, red. prof.


Voditelj
Diplomski rad predan Povjerenstvu Povjerenstva za diplomski rad:



Dr. sc. Elis Sutlovi, izv. prof.























SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. PRENAPONI .................................................................................................................... 2
2.1. Podjela prenapona i njihove znaajke ..................................................................... 2
2.1.1. Privremeni prenaponi ........................................................................................ 3
2.1.2. Sklopni prenaponi ............................................................................................. 3
2.1.3. Atmosferski prenaponi ...................................................................................... 3
2.2. Povratni preskok ........................................................................................................ 4
3. KLASINA ZATITA VODOVA OD ATMOSFERSKIH PRENAPONA ........... 6
3.1. Smanjenje otpora uzemljenja ................................................................................... 7
3.3. Zatitno ue ................................................................................................................. 7
3.3. Poveanje izolacijskog nivoa voda ........................................................................... 7
3.4. Zatitno iskrite .......................................................................................................... 8
4. LINIJSKI ODVODNICI PRENAPONA ....................................................................... 9
4.1. Princip djelovanja odvodnika prenapona .......................................................... 9
4.2. Vrste odvodnika prenapona prema konstrukciji ............................................... 9
4.3. Metal-oksidni odvodnici prenapona ................................................................... 10
4.3.1. Konstrukcija odvodnika prenapona .............................................................. 10
4.3.2. Djelovanje odvodnika prenpona .................................................................. 13
4.4. Karakteristine veliine ZnO odvodnika ............................................................ 13
4.4.1. Preostali napon odvodnika prenpona ........................................................... 15
4.4.2. Klasa voenja odvodnika prenpona ............................................................. 15
4.4.3. Energetska podnosivost odvodnika prenpona .............................................. 16
4.5. Primjena metal-oksidnih odvodnika prenapona na vodovima ........................ 17
4.6. Opi radni principi linijskog odvodnika prenapona .......................................... 19
4.7. Linijski odvodnik prenapona sa vanjskim iskritem ........................................ 20
4.8. Linijski odvodnik prenapona bez vanjskog iskrita .......................................... 22
4.7. Uspredba uinkovitosti dviju vrsta linijskih odvodnika prenapona ................. 27
5. PRORAUN UDARA MUNJE U VOD POMOU PROGRAMA ATP-EMTP .. 28
5.1. ATP-EMTP programski paket ............................................................................ 28
5.2. Problematika udara munje u vod ............................................................................ 29
5.3. Proces simulacije ........................................................................................................ 30

6. ISKUSTVA U PRIMJENI LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U
SVIJETU I REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................... 34
6.1. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Brazilu .......................................... 34
6.2. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Japanu .......................................... 35
6.4. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Republici Hrvatskoj ..................... 38
6.3. Zakljuci na temelju iskustava u primjeni linijskih odvodnika prenapona .... 40
7. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 43
LITERATURA ................................................................................................................... 44
SAETAK ......................................................................................................................... 45

1

1. UVOD
Oprema elektrinih mrea izloena je brojnim naprezanjima. Jedna od glavnih opasnosti
su prenaponi. Visoki trokovi onemoguuju da elektrini strojevi i oprema budu projektirani
za podnoenje po volji visokih napona. Priroda spomenutih opasnosti openito znai da se one
ne mogu eliminirati ve samo umanjiti. Iz tih razloga obino se pristupa ugradnji zatitnih
ureaja u elektrine mree.
Najvei rizik za opremu uslijed prenapona dolazi od tranzijentnih prenapona koji su
uzrokovani atmosferskim pranjenjima i sklopnim operacijama. Upotreba odvodnika
prenapona smatra se najdjelotvornijom zatitom protiv tranzijentnih prenapona. Odvodnik se
instalira u neposrednu blizinu opreme koju treba tititi i djeluje kao pokrajnji put za
prenaponski impuls.
Metal-oksidni odvodnici prenapona postali su vrlo kvalitetni, uz sve niu teinu a i
cijenu, to je omoguilo njihovu primjenu i na vodovima. Posljednjih godina oni se ugrauju i
na vodovima u Hrvatskoj, te su se kako u svijetu tako i kod nas, pokazali kao veoma dobro
rjeenje za zatitu od atmosferskih prenapona.
Glavna zadaa odvodnika prenapona na vodovima, odnosno linijskih odvodnika
prenapona, je da ogranie napon na nivo ispod iznosa preskonog napona za odreeni izolator
na dalekovodu. Na taj nain se tite izolatorim, a mogu se u potpunosti eliminirati prekidi
uzrokovani atmosferskim pranjenjima.
Upotreba linijskih odvodnika prenapona nije potpuno novi koncept. Jo 1920-ih godina
postojala je ideja o primjeni odvodnika prenapona na vodovima. No, nije zaivjela zbog
veliine i teine tadanjih odvodnika prenapona koji su se sastojali od SiC elemenata.
Sredinom 1970-ih godina razvijeni su metal-oksidni odvodnici prenapona sa ZnO elementima
i prouavanje primjene odvodnika prenapona na vodovima je zapoelo.







2

2. PRENAPONI
2.1. Podjela prenapona i njihove znaajke
U svakoj mrei se osim pogonskog napona mogu pojaviti i prenaponi koji mogu dostii
znatne iznose. Pod prenaponom se podrazumijeva svako povienje napona izmeu dvije toke
koje stvara elektrino polje meu njima. To povienje napona moe uzrokovati oteenje
izolacije meu tim dvjema tokama, odnosno izmeu njih uslijed jakog polja moe doi do
preskoka ili proboja izolacije. Na Slici 2.1 su prikazani prenaponi prema iznosu i duini
trajanja.

Dakle, prenapone moemo podijeliti na:
najvii pogonski napon,
privremena povienja napona,
prijelazni prenaponi polaganog porasta ela (sklopni prenaponi),
prijelazni prenaponi brzog porasta ela (atmosferski prenaponi),
vrlo brzi prijelazni prenaponi.


Slika 2.1. Klasifikacija prenapona prema trajanju i faktoru prenapona

Na ordinati je dan faktor prenapona
p
, koji se iskazuje u odnosu na faznu vrijednost
maksimalnog pogonskog napona, tj.:
3


U
U U
K
U
p
max
3
2
max
225 , 1 = =

(2.1)
gdje je: U
max
amplituda prenapona, dok je U efektivna vrijednost pogonskog napona.

2.1.1. Privremeni prenaponi
Privremeni (dugotrajni) prenaponi su oscilatorni prenaponi relativno dugog trajanja na
nekom mjestu, koji su neprigueni ili samo slabo prigueni, za razliku od sklopnih,
atmosferskih i vrlo brzih prenapona, koji su obino jako prigueni i kratko traju.
Prema nekim klasifikacijama u kategoriju privremenih prenapona ulaze oni prenaponi
kod kojih povienja napona traju dulje od pet perioda pogonskog napona. Trajanje prenapona
je vano jer proboj izolacijskih plinova (ukljuujui i zrak), isto kao tekuina i krutih
dielektrika zavisi o duljini trajanja naponskog optereenja.

2.1.2. Sklopni prenaponi
Svaki elektroenergetski sustav predstavlja ujedno i titrajni krug u kojem postoje
induktiviteti, kapaciteti i otpornici. Sklopne operacije u takvom sustavu mogu izazvati
prenapone. Sklopni prenaponi uzrokovani su uklapanjem ili isklapanjem ureaja, gubitkom
tereta nastankom ili uklanjanjem kvara.
Vjerojatnost njihovog nastanka zavisi o broju kvarova i sklopnih operacija u sustavu.
Visina sklopnih prenapona zavisi o postojeoj konfiguraciji elektrine mree kao i snazi
kratkog spoja, te o karakteristikama opreme. Openito se moe rei da su u razvijenijem EES
sklopni prenaponi manji.


2.1.3. Atmosferski prenaponi
Atmosferski prenaponi koji se javljaju na nadzemnim vodovima mogu nastati na razliite
naine. Munja moe udariti u zemlju pokraj voda, pri emu se prenaponi induciraju na
vodiima. Najee munja udari u zatitno ue nadzemnog voda ili u vrh stupa, nakon ega
4

moe doi do povratnog preskoka na fazni vodi. Najopasniji su direktni udari u fazni vodi,
koji nastupaju veoma rijetko, ali su ipak mogui. Sve navedene vrste prenapona mogu
prouzroiti preskok na izolaciji voda.

2.2. Povratni preskok
Udarom munje u zatitno ue ili stup, nastaje valni proces u sustavu: kanal munje
zatitno ue stup uzemljiva stupa. Dio struje munje dakle tee u zemlju, ali problem
nastaje ako stup nije dobro uzemljen. Potencijal glave stupa e znatno porasti tim vie to je
vea odvodna struja i to je vei udarni otpor uzemljenja stupa.
Ako je ovo poveanje potencijala na vrhu stupa iznad izolacijske vrstoe izolatora
dolazi do povratnog preskoka. Slian, ali ne isti proces, dogaa se kod udara munje izravno u
vodi ili kod induciranih prenapona.
Preskok preko izolatora, stvara ionizirajui kanal kojim moe tei struja kvara tjerana
faznim naponom mree. U sluaju kada je vod sagraen na drvenim stupovima koji imaju
visoku dielektrinu vrstou, amplitude prenaponskih valova e biti relativno visoke, jer nee
postojati mogunost odvoda struje u zemlju ve dolazi do razdiobe struje groma na vie
vodia, odnosno do povratnog preskoka na vie faza, i nastaje viefazni kratki spoj sa
strujama veliine kA.
Elektrini luk koji gori uz povrinu izolatora, termiki napree izolaciju s mogunou
njenog oteenja. Ovim poinju distribucijski problemi poput trajnog ispada voda, traenja
kvara, otklanjanja kvara i ponovnog putanja voda pod napon.
Podruje zahvaeno preskocima na jednom vodu protee se sve dok:
amplituda struje odvoda na rubnim dijelovima podruja nije pala toliko da poveanje
potencijala stupa ostane ispod naponske vrstoe svih nadolazeih izolatora, ili
amplituda prenaponskih valova, iz razloga razdiobe struje groma na vie vodia,
ostane ispod naponske vrstoe svih nadolazeih izolatora.
Na kraju voda, se sva struja munje, koja nije odvedena, putem odvodnika prenapona
odvodi u zemlju.
5

Preskoci izolatora dovode do jednopolonog dozemnog spoja ili do viepolnih kratkih
spojeva na vodu. Pratee struje nazivne frekvencije mree, koje u tom sluaju teku, moraju se
u pravilu ugasiti djelovanjem APU-a.
Smatra se da do povratnog preskoka ne moe doi ako je ispunjen sljedei uvjet:

m
i
uz
I
U
R

(2.2)
gdje je:
R
uz
- otpor uzemljenja stupa bez spoja sa zatitnim vodiem [],
U
i
- podnosivi udarni napon izolacije voda [kV],
I
m
- amplituda struje munje [kA].

Gornji izraz predstavlja veoma pojednostavljen pristup pojavi povratnog preskoka na
izolatorima dalekovoda. U stvarnosti na pojavu povratnog preskoka utjeu i:
valna impedancija zatitnog vodia,
valna impedancija stupa,
duina raspona,
visina stupova,
meuinduktivna veza izmeu zatitnog i faznih vodia.







6

3. KLASINA ZATITA VODOVA OD ATMOSFERSKIH PRENAPONA
Nadzemni elektroenergetski vodovi su zbog naina svoje gradnje vrsta objekata koja je
jako izloena riziku od udara munje. Radi oblika i brzine irenja vala, te njegove amplitude,
atmosferski prenaponi dovode do maksimalnih naprezanja izolacije te zbog toga predstavljaju
osnovu koordinacije izolacije, a ujedno presudno utjeu na funkcionalnost i pouzdanost
elektrinih mrea.
Munje koje bi pogodile u nadzemne vodove stvorili bi na njima napone koji bi bili vei
od onih koje mogu izdrati izolatori na dalekovodu te bi dolo do preskoka i kratkog spoja.
Tako stvoreni strujni lukovi ne bi se dugo ugasili jer je za njihovo odravanje dovoljan i
napon samih faznih vodia. Stoga se pristupa ugradnji zatitnih ureaja na vodove.

Slika 3.1. Naini zatite vodova

7

3.1. Smanjenje otpora uzemljenja
Kad munja i pogodi u zatitno ue moglo bi se dogoditi da on na putu kroz njega, stup i
uzemljiva stvori veliki pad napona. Fazni vodii koji su na svom nazivnom naponu tada bi
imali puno manji napon nego dio stupa na kojem su objeeni te izolacija izmeu stupa i
vodia moda to ne bi izdrala te bi dolo do povratnog preskoka izmeu vodia i stupa.
Takvi preskoci mogu trajno otetiti izolaciju te izbaciti vod iz pogona na due vrijeme.
Na sprjeavanje takve pojave moe se djelovati tako da se otpor uzemljenja stupa uini
to manjim. Grubo uzevi, otpor uzemljenja niti na jednom mjestu ne bi smio premaiti 15 .
Kako je specifini otpor tla u mnogim podrujima Hrvatske visok, te prelazi vrijednosti
od 1000 , nerijetko je gotovo nemogue postii zadovoljavajui otpor uzemljenja. Zbog toga
se u posljednje vrijeme poinju koristiti kemijske sonde za poboljanje otpora uzemljenja
dalekovodnih stupova. Kemijske sonde kao uzemljiva nisu uobiajene u Europi dok u SAD-
u postoje mnoge reference za njihovu upotrebu.

3.2. Zatitno ue
Jedan od osnovnih naina zatite nadzemnog voda je postavljanje zatitnog ueta koje je
povezano sa stupovima dalekovoda i na svakom stupu dobro uzemljeno. Zatitno ue se
postavlja iznad vodia tako da su vodii unutar njegovog zatienog podruja.
U praksi se zatitnom uadi tite svi dalekovodi nazivnog napona iznad 30 kV. Najee
se ne primjenjuje jedno nego dva zatitna ueta. Da bi zatitni vodii ispunili svoju zadau,
prijelazni otpor uzemljenja stupova treba biti to manji. Ugradnjom dodatnih zatitnih uadi
smanjuje se mogunost direktnih udara munje u vodi, razgranava struja munje, poveavaju
meusobni utjecaji, a time i smanjuje mogunost povratnog preskoka.

3.3. Poveanje izolacijskog nivoa voda
Izolator naponski odvaja vodi elektrine struje od nosive konstrukcije stupa. Osim ovog
osnovnog zahtjeva, izolator preuzima sile koje se javljaju na vodiu i prenosi ih na
konstrukciju stupa. Izolatori se grade od porculana ili stakla.
8

Poveanje izolacijskog nivoa provodi se najee kod rekonstrukcija kada se kompletno
zamjenjuju izolatori. Posebnu problematiku imamo kod dvostrukih vodova. Ponekad se na
jednom vodu smanjuje, a na drugom poveava izolacija, kako bi se ciljano usmjerili kvarovi i
namjerno izbjegli dvostruki ispadi.

3.4. Zatitno iskrite
Postavlja se paralelno izolatorskom lancu na kojemu vise fazni vodii odnosno koji
izolira fazni vodi od stupa dalekovoda. Napon pri kojemu se na iskritu pojavljuje preskok je
manji od napona kojeg moe podnijeti izolacija voda. Osnovna mu je zadaa da odmakne luk
nastao uslijed povratnog preskoka od izolatorskog lanca i tako sprijei oteenje samih
izolatora. Iskrita se redovito ugrauju na dalekovodima 110 kV i vie, a ponegdje i u
mreama nieg napona, na posebno ugroenim mjestima. Osim te svoje funkcije, iskrita
stvaraju povoljniju raspodjelu elektrinog polja oko izolatorskog lanca i tako sprjeavaju
razne vrste izbijanja.
Mana iskrita je u tome to ne mogu sama ugasiti elektrini luk, i njegova prorada moe
dovesti do prorade zatitnih ureaja i trajnog iskljuenja voda.








9

4. LINIJSKI ODVODNICI PRENAPONA
4.1. Princip djelovanja odvodnika prenapona
Za zatitu elektroenergetskih postrojenja, objekata i njihovih elemenata, upotrebljavaju se
odvodnici prenapona. U najnovije vrijeme razvijene su posebne izvedbe odvodnika
prenapona, koji se postavljaju na nadzemne vodove. Odvodnici prenapona ponaaju se kao
nelinearni otpori, iji se iznos mijenja u zavisnosti od veliine narinutog napona. Na Slici 4.1
prikazana je nelinearna strujno-naponska (I-U) karakteristika idealnog i realnog odvodnika
prenapona.

Slika 4.1. Strujno-naponska karakteristika a) idealnog i b) realnog odvodnika prenapona
Idealni odvodnik prenapona, i uz vrlo velike struje, odrava konstantnu vrijednost
napona. U praksi to nije mogue ostvariti, ali se svojstva realnih odvodnika nastoje to vie
pribliiti idealnim. Odvodnik prenapona, osim vrne vrijednosti nailazeeg naponskog vala,
smanjuje i njegovu strminu.

4.2. Vrste odvodnika prenapona prema konstrukciji
Prema konstrukciji odvodnici prenapona mogu se podijeliti na:
cijevne,
silicij-karbidne (SiC) ili klasine i
metal-oksidne ili cink-oksidne (ZnO).

10

Cijevni odvodnici imaju iskrita kod kojih je omogueno gaenje luka. Elektrode iskrita,
koje su najee u obliku rogova, bile su postavljene u specijalu cijev pa su po tome dobili
ime. To su bili prvi odvodnici prenapona a danas se vie ne upotrebljavaju.
Silicij-karbidni odvodnici prenapona se sastoje od serijski povezanih otpornika izraenih
od silicij-karbida, i iskrita. Osnovni problem SiC odvodnika je prekidanje popratne struje
industrijske frekvencije napon nestanka prenapona, no pogodni su za zatitu od atmosferskih
prenapona.
Metal-oksidni odvodnici prenapona su nelinearni otpornici odnosno varistori, pa im
iskrite nije potrebno. Prikladni su za zatitu od atmosferskih i sklopnih prenapona.

4.3. Metal-oksidni odvodnici prenapona
Skoro sve nove visokonaponske (prijenosne) mree izgraene u posljednjih 15 godina
koriste metal-oksidne odvodnike prenapona. Nasuprot tome u srednjenaponskim
(distribucijskim) mreama jo se ugraivao znatan broj konvencionalnih odvodnika s
iskritem (SiC otpornik i serijsko iskrite) sve do pred nekoliko godina.
Danas metal-oksidni odvodnici bez iskrita dobivaju prevlast takoer u tim mreama.
Promjena se opravdava, kao i za visokonaponske mree, poboljanom zatitnom razinom
posebno kod vrlo strmih prenapona, te boljim svojstvima u oneienim uvjetima. Promjena u
korist primjene polimernih kuita ini to moguim bez nekad potrebnih iskrita. Polimerno
kuite prua takoer druge vane koristi kao to su vea pouzdanost (brtvljenje protiv
prodora vlage) i znaajno smanjen rizik u sluaju kvara odvodnika (rasprskavanje kuita).

4.3.1. Konstrukcija odvodnika prenapona
Ovisno o svojoj konstrukciji, odvodnici prenapona sadre jedan ili vie visokolinearnih
otpornikih blokova (varistora) spojenih u seriju i meusobno uvrenih ovojnicom od
staklenih niti.
11


Slika 4.2. Konstrukcija metal-oksidnog odvodnika prenapona

Vanjsko kuite izvodi se od polimernog izolacijskog materijala, istog onog koji se
uspjeno koristi ve vie od 30 godina na podruju kabelskog pribora i koji je otporan na
puzne staze i eroziju te je stabilan na UV zraenja i atmosferilije.
Samo kuite izvodi se postupkom direktnog brizganja u kalupu na prethodno
postavljenu jezgru od otpornikih blokova. Ovdje je bitno da polimerni materijal kuita
prijanja i lijepi za stjenke unutranje jezgre, bez zranih upljina kako izmeu kuita tako i u
samom kuitu.
Veza prianjanja kuita i metal-oksidnih blokova dovoljno je jaka kako bi se sprijeilo
njeno pucanje i odvajanje kuita od blokova za vrijeme temperaturnih ciklusa ispitivanja te
kasnije u pogonu. Sastavni dio kuita ine i izolacijski eirii namijenjeni za produljenje
puzne staze kod vanjske ugradnje.
Pregled tehnikih zahtjeva za konstrukciju odvodnika prenapona u skladu sa najnovijim
dopunama IEC 60099-4 dat je u Tablici 4. 1.













12

Tablica 4.1. Tehniki zahtjevi koji odreuju konstrukciju odvodnika

1. Standard mjerodavan za konstrukciju IEC 60099-4 te vaei amandmani
2. Nazivna odvodna struja (I
n
) 10 kA
3. Klasa linijskog pranjenja 1 kA
4. Otpornost na struju KS-a 20 kA, min. 0,2 s
5.
Izvedba spoja kuita i metal-oksidnih
blokova
void free design (bez zranih upljina)
6.
Min. promjer nelinearnog otpornikog
bloka
40 mm
7. Otpornost na savijanje (minimum) 200 Nm
8. Moment savijanja (maksimum) 50 Nm
9. vrstoa na vlak (minimum) 1000 Nm
10. Duina klizne staze min. 25 mm/kV U
m
klasa III prema IEC 815
11. Visina unutarnjih parcijalnih pranjenja maks. 10 pC
12. Sposobnost apsorpcije energije
min. 4,5 kJ/kV U
c
za nazivnu struju
pranjenja (I
n
)
13. Uvrenje odvodnika za podlogu vijak M12, nehrajui elik
14.
Prikljuak odvodnika na energetski
vodi
stezaljka ili vijak M12, nehrajui elik

Varistorski blokovi uglavnom se sastoje od zrnaca ZnO uz dodatak jo nekih aditiva,
poput bizmut-oksida, magnezij-oksida i drugih, ukupno 9 aditiva. Mikroskopska struktura
varistora prikazana na Slici 4.3 b) pogodna je za razmatranja, a dovodi do istih statistikih
rezultata kao ona na Slici 4.3 a).

Slika 4.3. Mikroskopska struktura varistora
estice ZnO su vodljive i meusobno serijski i paralelno vezane. Prosjena veliina ZnO
estica je 10-20 m. Od velike je vanosti homogenost unutar varistora. Granice ZnO estica
odluujue su za nelinearnu vodljivost. One predstavljaju simetrine otkijeve barijere na
granicama estica. Osnovne karakteristike metal-oksidnih varistora su:
13

mikroskopski je elektrino polje veliko u meuprostoru izmeu ZnO estica i u blizini
njihovih granica, a malo je unutar ZnO estica. Makroskopski je elektrino polje
jednoliko raspodijeljeno unutar keramikog materijala,
struja koja tee kroz varistor prolazi kroz najmanji broj spojeva (najmanji otpor). Uz
homogeni sastav mikrostrukture i raspodjela struje bit e jednolika,
mikroskopski e do Jouleovog zagrijavanja doi uglavnom na spojevima, ali
makroskopski e apsorpcija energije biti homogena, ako je mikrostruktura i gustoa
struje homogena.
Konstrukcija varistora mora imati homogenu mikrostrukturu. Najvanija svojstva
varistora su nelinearnost strujno-naponske karakteristike, visoka mogunost apsorpcije
energije i velika termika vodljivost.

4.3.2. Djelovanje odvodnika prenapona
Pri nailasku prenapona, stvara se meu esticama cink-oksidnih ploica jako elektrino
polje, pri emu se prostor oko njih ionizira i postaje vodljiv. to je vei napon koji djeluje na
odvodniku odnosno na promjenjivom otporu, to je jae polje i ionizacija koja omoguuje
stvaranje vodljivih kanala, pa se otpor smanjuje. Kad se smanjuje napon na otporu odvodnika,
slabi i elektrino polje i ionizacija oko ZnO estica, pa se smanjuju i vodljivi kanali, to
djeluje na porast otpora. Takva promjena otpora u odvodniku omoguuje da u trenutku
nailaska vala, smanjujui svoj otpor, odvodnik odvede jake struje u zemlju.

4.4 Karakteristine veliine ZnO odvodnika
Kod ZnO odvodnika prenapona se prema IEC 99-4 definiraju sljedee karakteristike:
Nazivni napon odvodnika U
r
(rated voltage of an arrester):
Najvia dozvoljena efektivna vrijednost napona industrijske frekvencije izmeu prikljuaka
odvodnika, pri kojoj je on predvien da ispravno radi u uvjetima prenapona, kako je
definirano u ispitivanju funkcioniranja u radnim uvjetima. Nazivni napon se koristi kao
referentni parametar za specifikaciju radnih karakteristika.
14


Trajni radni napon odvodnika U
c
(Continuous operating voltage of an arrester):
Trajni radni napon je specificirana dozvoljena efektivna vrijednost napona industrijske
frekvencije, koja se moe trajno dovesti na prikljuke odvodnika.

Nazivna frekvencija odvodnika (Rated frequency of an arrester):
Frekvencija mree za koju je odvodnik izraen.

Strma udarna struja (Steep current impulse):
Udarna struja sa konvencionalnim trajanjem ela od 1 s, sa takvim granicama podeavanja
opreme da se izmjerene vrijednosti kreu od 0,9 s do 1,1 s. Konvencionalno vrijeme do
polovine vrijednosti na zaelju ne smije biti due od 20 s.

Atmosferska udarna struja (Lighting current impulse):
Udarna struja 8/20 s/s sa granicama podeavanja takvim da se izmjerene vrijednosti za
konvencionalno trajanje ela kreu od 7 s do 9 s, a vrijeme do polovine na zaelju od 18 s
do 22 s.

Nazivna struja odvoenja odvodnika I
n
(Nominal discharge current of an arrester):
Tjemena vrijednost atmosferske udarne struje koja slui za razvrstavanje odvodnika

Dugotrajna udarna struja (Long duration current impulse):
Pravokutna udarna struja sa brzim usponom do maksimalne vrijednosti, koja zatim ostaje
uglavnom konstantna u toku utvrenog perioda, a zatim brzo pada na nulu. Pravokutnu
udarnu struju definiraju sljedei parametri: polaritet, tjemena vrijednost, konvencionalno
trajanje tjemena i ukupno konvencionalno trajanje.

Udarna struja odvodnika velike amplitude (High current impulse of an arrester):
Tjemena vrijednost struje odvoenja oblika vala 4/10 s/s koja se koristi za provjeru
stabilnosti odvodnika pri direktnim udarima munje.

Sklopna udarna struja odvodnika (Switching current impulse of an arrester):
15

Tjemena vrijednost struje odvoenja sa konvencionalnim trajanjem ela duine od 30s i
kraim od 100s i konvencionalnim vremenom do polovine vrijednosti na zaelju, priblino
dvostruko duim od konvencionalnog trajanja ela.

Trajna struja odvodnika (Continuos current of an arrester):
To je struja koja tee kroz odvodnik, kada je on pod trajnim radnim naponom. Trajna struja
sastoji se od aktivne i kapacitivne komponente, a moe se mijenjati sa temperaturom i
djelovanjem rasipnog kapaciteta i vanjske prljavtine. Trajna struja ispitivanog uzorka ne
mora biti ista kao trajna struja kompletnog odvodnika.

Preostali napon odvodnika U
res
(Residual voltage of an arrester):
Tjemena vrijednost napona koji se javlja na prikljucima odvodnika tijekom protjecanja struje
odvoenja.

Zatitna karakteristika odvodnika (Protective characteristics of an arrester):
Kombinacija sljedeih karakteristika:
- preostalog napona za strmu udarnu struju,
- karakteristika preostalog napona u funkciji struje odvoenja za atmosferske udarne struje,
- preostalog napona za sklopne udarne struje.

4.4.1. Preostali napon odvodnika prenapona
Preostali napon odvodnika prenapona se pojavljuje izmeu prikljuaka odvodnika
tijekom odvoenja impulsne struje. Ovisi o tjemenoj vrijednosti i obliku struje odvoenja.
Prezentiran je vrnom vrijednou.
4.4.2. Klasa voenja odvodnika prenapona
Odvodnici prenapona nazivnih odvodnih struja I
n
=10 kA i I
n
=20 kA podjeljeni su u pet
klasa odvoenja voda. Pritom, struji I
n
=10 kA odgovaraju klase odvoenja voda 1, 2 ili 3, dok
struji I
n
=20 kA pripadaju klase 4 ili 5. Izbor klase odvoenja voda odvodnika prenapona
provodi se na temelju njihove mogunosti odvoenja energije, odnosno u vezi je s njihovom
sposobnou apsorpcije energije stvorene tijekom stanovitog prijelaznog stanja.
16

4.4.3. Energetska podnosivost odvodnika prenapona
Odvodnici prenapona moraju biti sposobni apsorbirati energiju osloboenu tijekom
prijelaznih stanja u mrei. U tu svrhu potrebno je utvrditi energetska naprezanja (W
1
, W
2
, ...)
kojima moe biti izloen odvodnik prenapona pri nastupu maksimalno oekivanih prenapona,
sklopnog ili atmosferskog podrijetla. Posebno visoke napone, a tada i energetska naprezanja
odvodnika, valja posebno oekivati pri izravnim udarima munje u vodove s visokom
izolacijskom razinom ili pri nastupu povratnih preskoka na mjestima blizu smjetaja
odvodnika. U tom sluaju koristimo se relacijom:

Z
T U
U
U 2
ln 1 U n U 2 W
l pl
pl
pr
pl pr

\
|
+ = (4.1)
gdje je:
W - energja koju upija odvodnik [kJ],
U
pl
- preostali napon odvodnika pri nazivnoj odvodnoj struji In [kV],
U
pr
- negativni preskoni napon izolacije voda [kV],
Z - valni otpor voda [],
T
1
- ekvivalentno trajanje struje munje ukljuujui prvi i slijedee udare munje.

Na temelju ovog izraza moe se odrediti odgovarajua energetska naprezanja W
1
, W
2
, ...
promatranog odvodnika prenapona. Zatim se prema
r
i
ri
U
W
w = mogu izraunati odgovarajua
specifina energetska naprezanja w
r1
, w
r2
, ... Pritom, promatrani odvodnik prenapona mora
posjedovati specifinu energiju w
r
.
( ) ,... w , w max w r2 r1 r
IEC klasificira odvodnike prema nazivnoj odvodnoj struju. Odvodnici za 10 i 20 kA
klasificirani su takoer i po energetskoj podnosivosti izraenoj kao krivulja klase odvoenja
(od 2 do 5) potvreno dugotrajnim strujnim testom i testom pogonskog naponskog vala. U
drugom testu, odvodnik je podvrgnut dvama impulsima dane vrne vrijednosti i trajanja nakon
ega odvodnik mora biti termiki stabilan unato iznosu U
c
.
17

Slika klase otprilike daje oekivanu apsorbiranu energiju u kJ/kV (U
r
) po impulsu. Kao
to se vidi iz Tablice 4.2, ABB odvodnici su graeni za vrlo veliku energetsku podnosivost.

Tablica 4.2. Energetska podnosivost ABB odvodnika prenapona
Tip odvodnika
prenapona
Klasa odvodnika
prenapona
Energetska podnosivost
kJ/kV (U
r
)
Podruje
primjene
PEXLIM R 2 5,5 170kV
PEXLIM Q 3 7,8 170 420 kV
PEXLIM P 4 12 362 550 kV


Slika 4.4. ABB odvodnici prenapona PEXLIM R, PEXLIM Q i PEXLIM P

4.5. Primjena metal-oksidnih odvodnika prenapona na prijenosnim vodovima
Kod klasinih vodova atmosferski prijelazni prenaponi se ograniavaju iskritima.
Glavna namjena je da se zatiti povrina izolatora od termikih naprezanja i oteenja.
Eventualni kvar se moe sprijeiti automatskim ponovnim uklopom (APU). Ipak taj manevar
nije uvijek uspjean, a i optereenja prekidaa, transformatora i ostalih ureaja su dosta
18

velika. Puno bolje reenje je ugradnja odvodnika prenapona. Tim nainom danas se puno puta
rjeava pouzdanost rada kritinih nadzemnih vodova.
Djelovanje odvodnika prenapona se bitno razlikuje od djelovanja iskrita u tome, da se
poslije prorade struja ogranii (manja je od kratkospojne) a potom se sama prekida. Kod
odvodnika sa iskritima i SiC nelinearnim otporima to se dogodi kod prelaska struje preko
nule ili malo prije. Metal oksidni odvodnici u tom pogledu jo su superiorniji. Struja traje
samo za vrijeme prenapona a potom odmah se prekida.

Slika 4.5. Primjena odvodnika prenapona u postrojenjima i na vodovima

Linijski odvodnici su se prvi put primijenili na 66 kV i 77 kV vodovima 1980. godine u
Japanu i na 138 kV vodovima 1982. godine u SAD-u, a sada se primjenjuju na sustavima do
500 kV.
Tijekom zadnjih dvadesetak godina provode se znaajna istraivanja vezana za primjenu
linijskih odvodnika prenapona (LOP) za koordinaciju izolacije nadzemnih vodova. Zbog
dobrih karakteristika metal-oksidnih blokova, odvodnici prenapona su koriteni kao zatitna
oprema u elektroenergetskom sustavu u cilju unapreenja pouzdanosti rada sustava. Iako su i
linijski odvodnici prenapona izloeni poveanom naprezanju a time i oteenjima, njihovom
ugradnjom umanjuje se rizik kvara ostalih komponenti nadzemnih vodova uz smanjenje
ukupnih trokova izgradnje i odravanja vodova.
19

Izvedba metal-oksidnih odvodnika prenapona sa polimernim kuitem osigurava
korisnicima nove mogunosti zatite prijenosnih vodova i postrojenja od prenapona. Koncept
primjene linijskih odvodnika prenapona na dalekovodima nije nov, ali je u prolosti bio
ogranien u primjeni zbog sloenosti i trokova ugradnje linijskih odvodnika sa tekim
porculanskim kuitem. Ovaj je problem umnogome rijeen izvedbom linijskih odvodnika
prenapona sa polimernim kuitem.
Odvodnici prenapona sa polimernim kuitem imaju znatno manju teinu (manje od
polovine) od teine ekvivalentnih odvodnika prenapona sa porculanskim kuitem, i na taj
nain osiguravaju manja mehanika naprezanja konstrukcije stupova i osiguravaju lake
rukovanje prilikom ugradnje i zamjene. Obino se linijski odvodnici prenapona mogu
ugraivati na postojee stupove bez dodatnih ojaanja konstrukcije stupa. Viegodinja
iskustva pokazuju da su linijski odvodnici prenapona otporniji na prodiranje vlage u
unutranjost od ekvivalentnih odvodnika prenapona sa porculanskim kuitima, i na taj nain
minimiziraju jedan od najeih uzroka kvarova odvodnika prenapona. I u sluaju kvara
unutar kuita linijskih odvodnika prenapona, posljedice nisu opasne kao kod porculanskih
kuita koja pri unutarnjim kvarovima mogu dovesti do razarajuih posljedica po okolnu
opremu i ljude. To se postie odgovarajuim dizajniranjem ojaanja metal-oksidnih blokova i
njihovog direktnog moduliranja unutar polimernog kuita, pri emu se onemoguuje
nastanak unutarnjih parcijalnih pranjenja.
Linijski odvodnici prenapona sa polimernim kuitima primjenjuju se za poboljanje
preskonih karakteristika vodova s obzirom na atmosferska pranjenja, kao i za izbjegavanje
istovremenih dvostrukih ispada vodova sa dva sustava. Znaajna je takoer njihova primjena
kod kompaktiranja voda, odnosno podizanja naponskog nivoa postojeih vodova.

4.6. Opi radni principi linijskog odvodnika prenapona
Na prijenosnim vodovima sa ugraenim linijskim odvodnicima prenapona, struja munje
tee kroz odvodnik zbog poveanja napona na odvodniku uzrokovanog atmosferskim
pranjenjem u stup, zatitni vodii ili u fazne vodie. Odvodnik se sastoji od metal-oksidnih
elemenata koji imaju izvrsne nelinearne strujno-naponske (I-U) karakteristike. Kada je
narinuti napon nizak, samo vrlo mala struja moe tei kroz elemente odvodnika zbog njihovih
visokih otpornosti. Sa porastom narinutog napona, elementi odvodnika provode veliku struju
20

zbog njihovog smanjenog otpora. Kao rezultat, napon kroz odvodnik ne dostie probojni
napon izolatorskog lanca i nee se pojaviti preskok. Vaan element odvodnika prenapona je
visoko nelinearni, naponski ovisan otpornik, nazvan varistor. Varistorski elementi su spojeni
u seriju tako da imaju veliku impedanciju na nazivnom naponu sustavu, ali mnogo manju
otpornost pri prenaponima. Njihova zadaa je i da ogranie pratee struje nazivne frekvencije
koje se javljaju i koje se u pravilu moraju gasiti djelovanjem APU-a.
Razvijena su dva tipa linijskog odvodnika prenapona. Prvi tip je odvodnik prenapona sa
vanjskim iskritem a drugi tip je odvodnik prenapona bez iskrita. Osnovni zahtjevi kuita
odvodnika su da mora sadravati metal-oksidne elemente i mora ouvati mehanizam
sigurnosnog pritiska u trenutku kvara uslijed pogrene funkcije odvodnika. Takoer, on mora
imati dovoljno mehanike vrstoe uzimajui u obzir mehanika naprezanja za vrijeme rada.

4.7. Linijski odvodnik prenapona sa vanjskim iskritem
U sluaju pojave prenapona u mrei koja nema instaliran linijski odvodnik prenapona,
uslijed atmosferskih pranjenja, tendencija nastanka elektrinog luka je uvijek na jednom
mjestu tj. u blizini jednog od izolatora du voda. Ova pojava moe dovesti do termikog
unitenja izolatora vodia i pada vodia na zemlju, to moe uzrokovati znaajne prekide u
opskrbi potroaa elektrinom energijom ali i realnu opasnost za drutvo.

Slika 4.6. Linijski odvodnik prenapona sa vanjskim iskritem

Sustav linijskog odvodnika prenapona sa zatitnim iskritem odvodi struju atmosferskih
pranjenja u zemlju, sprjeavajui tako preskoke na izolatorima i zaustavljajui istovremenu
struju visoke energije uzrokovanu pogonskom frekvencijom.
21

Ovi ureaji sadre metal-oksidne otpornike elemente i serijski spojeno vanjsko iskrite
kako bi u normalnom pogonu otporniki elementi bili izolirani od mree. Linijski odvodnici
prenapona se montiraju neposredno pored izolatora. Serijsko iskrite se takoer prilagoava
konkretnom sluaju ugradnje uz pomo specijalno oblikovanih elektroda, razliitih nosaa te
standardnih strujnih stezaljki.
Prenaponska zatita realizirana pomou iskrita.

Slika 4.6. Zatitno iskrite

U sluaju atmosferskog prenapona, iskrite dri elektrini luk podalje od izolatorskog
lanca i tako ga titi, no prorada iskrita izaziva trajno iskljuenje voda.
Prenaponska zatita realizirana pomou metal-oksidnog odvodnika prenapona
spojenog u seriju sa iskritem.

Slika 4.7. Linijski odvodnik prenapona sa zatitnim iskritem

Metal-oksidni otporniki elementi zaustavljaju protjecanje struje unutar polovice periode
napona pogonske frekvencije i to ve prije prolaza napona kroz prirodnu nulu tako da ostane
dovoljno vremena za uspostavljanje naponske vrstoe izmeu elektroda iskrita,
sprjeavajui tako iskljuenje voda.
22

Veliina zranog raspora se odreuje pomou dva pokusa. Prvo se najvea mogua
veliina raspora se odreuje pomou testnog atmosferskog prenapona. Zatim se provodi
testiranje za najmanju moguu veliinu raspora, tako da se odredi veliina kod koje iskrite
nee proraditi u sluaju privremenih povienja napona i sklopnih prenapona. Konano,
odgovarajua veliina zranog raspora se nalazi izmeu dvije dobivene vrijednosti.

4.8. Linijski odvodnik prenapona bez vanjskog iskrita
Najpoznatiji svjetski proizvoa odvodnika prenapona ABB u svojoj ponudi ima i
linijske odvodnike prenapona pod nazivom Pexlink.


Slika 4.8. ABB linijski odvodnik prenapona bez iskrita Pexlink

Glavni dio ovih odvodnika jest ve od prije ponueno tijelo standardnog Pexlim metal-
oksidnog odvodnika prenapona. Ti odvodnici prenapona se ve dugi niz godina
upotrebljavaju za zatitu postrojenja i opreme, te su se pokazali kao iznimno pouzdani. Zbog
svoje male teine omoguena je njihova ugradnja na nadzemne vodove.
Nepromijenjena osnovna filozofija ujedno je omoguila jeftiniju proizvodnju novih
Pexlink linijskih odvodnika prenapona.

23

Osim ranije spomenutih Pexlim Q, Pexlim R i Pexlim P odvodnika prenapona, za vrlo
visoke naponske nivoe, na podrujima sa vrlo velikim brojem grmljavinskih dana te na
podrujima sa visokim otporima uzemljenja koriste se HS Pexlim P-T i HS Pexlim T-T
odvodnici prenapona prikazani na Slici 4.9.







Slika 4.9. ABB HS Pexlim T-T odvodnik prenapona i njegovi osnovni podatci


Slika 4.10. Dalekovod sa ugraenim linijskim odvodnicima prenapona ABB Pexlink


HS Pexlim T-T


Najvii napon pripadne mree (U
m
)

245-800 kV

Nazivni napon odvodnika prenapona (U
r
)

180-624 kV
Energetska podnosivost odvodnika
prenapona
Klasa 5
15,4 kJ/kV
(U
r
)
Nazivna odvodna struja 20 kA
24

Ranije spomenuti linijski odvodnici prenapona sa vanjskim iskritem, u sluaju
nepravilnosti unutar metal-oksidnih varistora, ne utjeu na rad dalekovoda jer su serijskim
iskritem odvojeni od voda. Kod linijskih odvodnika prenapona bez iskrita taj problem je
rijeen pomou posebnog ureaja za odvajanje koji je u veini sluajeva smjeten na dnu
odvodnika odnosno na spoju sa kabelom za uzemljenje. Njegov zadatak jest da odvoji
odvodnik od voda u sluaju kvara na samom odvodniku i svojim poloajem signalizira da je
dolo do kvara i da treba izvriti zamjenu ili popravak odvodnika.
Kod Tyco odvodnika prenapona namijenjenih za ugradnju na niskonaponske vodove,
ugraena odvojna naprava odvaja odvodnik od mree ako se pojavi preoptereenje
uzrokovano npr. bliskim udarom munje ili nedoputenim poveanjem napona u mrei.
U sluaju da se to dogodi, zatitna ploica na donjoj strani odvodnika iskoi iz svog
poloaja i ostaje visjeti na ici. Spoj sa uzemljenjem pri tome ostaje u sigurnom poloaju.
Ovim rjeenjem je osigurano da kada odvojna naprava jednom proradi, veza sa uzemljenjem
ne moe dotaknuti aktivne dijelove mree koji su pod naponom.


Slika 4.11. Tyco linijski odvodnik prenapona za zatitu NN vodova djelovanje naprave za
odvajanje i identifikaciju
Zatitna ploica je velika i s unutarnje strane reflektirajue crvena, tako da je neispravni
odvodnik jednostavno uoiti sa zemlje. Svi prikljuci na odvodniku izraeni su od
nehrajueg elika i spajaju se na aluminij ili bakar bez problema sa korozijom.
25

Na Slici 4.12 grafiki je prikazana opasnost od povratnog preskoka, pri udaru munje u
dalekovodni stup broj 5, zbog velikog otpora uzemljenja. Vidljivo je da iznos prenapona, koji
je oznaen crvenom linijom, raste mnogo iznad probojne vrstoe izolatora. Posljedica svega
jest prorada prekidaa i privremeni prekid opskrbe potroaa.

Slika 4.12. Ponaanje vodova pri udaru munje u toranj broj 5 kad nisu ugraeni linijski
odvodnici prenapona

U sluaju kada su odvodnici ugraeni na sve dalekovode promatranog podruja, prilikom
atmosferskog pranjenja, iznos prenapona se zadrava na vrijednosti koja je dosta ispod
probojne vrstoe izolatora, to je prikazano na Slici 4.13.

Slika 4.13. Ponaanje vodova pri udaru munje u toranj broj 5 kad su linijski odvodnici
prenapona ugraen u svih 9 tornjeva
26



Slika 4.14. Naini ugradnje linijskih odvodnika prenapona na stupove dalekovoda
27

4.9. Usporedba uinkovitosti dviju vrsta linijskih odvodnika prenapona
Glavna prednost linijskih odvodnika prenapona sa vanjskim iskritem, u odnosu na
odvodnike bez vanjskog iskrita, je u tome to nisu konstantno spojeni na radni napon mree.
Zbog tog razloga smatra se da e se pokazati kao trajniji. Zatitno iskrite omoguava proradu
odvodnika samo u sluaju atmosferskih prenapona i ne koriste se za ograniavanje sklopnih
prenapona te na taj nain reduciraju nepotrebne operacije linijskog odvodnika prenapona.
Takoer, ovi odvodnici prenapona ne predstavljaju opasnost za osoblje koje odrava vodove
jer odvodnici nisu pod naponom.
Kao glavna prednost linijskih odvodnika prenapona bez iskrita navodi se nia cijena i
lakoa ugradnje, zbog toga to nisu potrebni nikakvi prorauni veliine zranog raspora
izmeu iskrita i odvodnika prenapona. Odravanje tog raspora tijekom viegodinjeg
razdoblja moe biti veoma velik problem, posebno u vjetrovitim podrujima i podrujima sa
mnogo snjenih oborina ije naslage mogu smanjiti zrani raspor.
U Japanu je napravljeno istraivanje sa svrhom usporedbe kvalitete dvaju tipova linijskih
odvodnika prenapona. Iz tablice se moe zakljuiti da ne postoji bitna razlika u preskonim
karakteristikama voda za sluajeve ugradnje linijskih odvodnika prenapona sa i bez serijskog
zatitnog iskrita. Tablino su prikazana testiranja dvaju vrsta odvodnika prenapona koji su
bili ugraeni za prvi sluaj u jednoj fazi, a za drugi sluaj u dvije faze dalekovoda.

Tablica 4.3. Preskone karakteristike voda za sluajeve ugradnje LOP-a sa i bez vanjskog
serijskog iskrita i otpora uzemljenja. Odvodnici su ugraeni na svakom stupu.

R()



Bez iskrita


Sa iskritem


Bez iskrita


Sa iskritem
10 1,12 1,12 0,30 0,30
20 5,52 5,30 1,72 1,57
30 10,52 10,74 4,25 4,33
40 15,07 15,66 7,09 7,01
60 24,91 26,03 12,16 11,86
80 34,23 35,95 15,96 17,01
sa LOP-om; bez LOP-a;
28

5. PRORAUN UDARA MUNJE U VOD POMOU PROGRAMA
ATP-EMTP

5.1. ATP-EMTP programski paket
ATP (Alternative Transients Program) EMTP (Electromagnetic Transients Program) se
smatra jednim od najkoritenijih programa za digitalnu simulaciju elektromagnetskih i
elektromehanikih prijelaznih pojava. Prvotno ga je razvio Dr. Hermann Dommel kasnih
1960-tih. Konstantno se razvija uz internacionalnu potporu zadnjih 20 godina, koordinirano
od EMTP Kanadsko-Amerike udruge korisnika. Zajedno s drugim programima (ATPDraw,
Plot XY i drugi) on ini osnovu za monu simulaciju prijelaznih pojava u elektroenergetskom
sustavu.

Slika 5.1. Korisniko suelje programa ATPDraw i ZnO odvodnik prenapona modeliran
nelinearnim otpornikom Type-92

ATPDraw za Windows je grafiki predprocesor za ATP verziju programa EMTP.
ATPDraw omoguava kreiranje i editiranje modela elektrine mree koji e biti
simuliran programom ATP. Korisnik moe u programu formirati elektrini krug,
odabiranjem odgovarajuih prethodno definiranih komponenti. Predprocesor kreira
odgovarajuu ulaznu datoteku za program ATP, dodjeljujui automatski odgovarajui
format. Program ATDraw automatski numerira vorove u krugu.
29

Takoer, postoji mogunost da korisnik kreira vlastite elemente elektrinog kruga
koristei Data Base Module. Prorauni se mogu izvriti u sluajevima kako jednopolnih
tako i tropolnih ekvivalentnih shema.
Programski paket ATP je namijenjen numerikoj simulaciji elektromagnetnih i
elektromehanikih prolaznih procesa u elektroenergetskom sistemu. Ovaj program
proraunava vremensku promjenu varijabli u elektroenergetskom sistemu. Za
rjeavanje diferencijalnih jednadbi koristi trapezno pravilo.
Program ATP sadri modele rotacionih strojeva, transformatora, odvodnika
prenapona, prijenosnih vodova i kabela. Ovim programom je mogue simulirati
kompleksnu mreu proizvoljne strukture. Takoer, mogue je izvriti analizu sistema
upravljanja, opreme energetske elektronike i komponenti sa nelinearnim karakteristikama,
kao to su luk i korona. Razmatranje simetrinih i nesimetrinih reima rada izazvanih
kvarovima, prenaponima atmosferskog porijekla ili sklopnim prenaponima se moe
izvriti primjenom ovog programskog paketa.

5.2. Problematika udara munje u vod
Udar munje u zatitno ue ili fazni vodi, moe prouzroiti povratni preskok ako
vrijednost prenapona prekorai probojnu vrstou izolatora. Struja udara inducira napone u
faznom vodiu. Naponi inducirani u faznom vodiu su funkcija vremena, otpora uzemljenja i
geometrije konstrukcije. Naponski udar na izolator dalekovoda je jednak razlici izmeu
napona konstrukcije na spoju sa izolatorom i induciranog napona u faznom vodiu. Ako
naponski udar na izolatoru prekorai probojnu vrstou izolatora, dogodit e se preskok.
Rezultirajui povratni preskok je karakteriziran veoma visokim porastom. Postoji dokaz
da ovakvi valovi mogu biti odgovorni za kvarove transformatora unato instaliranim
odvodnicima prenapona u samim postrojenjima.
Metal-oksidni odvodnici prenapona se prikljuuju paralelno izolatorima. Oni
ograniavaju iznos prenapona na izolatoru tako to postanu vodljivi pri pojavi napona manjeg
iznosa od iznosa probojne vrstoe izolatora. Nakon to je odvodnik uspjeno otpustio
atmosferski prenapona, napon na odvodniku se vraa u vod-zemlja vrijednost. Odvodnik je u
stanju voenja samo za vrijeme trajanja atmosferskog pranjenja. Ovaj dogaaj je prekratkog
30

trajanja da bi ga detektirali zatitni releji. Zbog toga, djelovanje linijskih odvodnika
prenapona nee rezultirati prekidom.
Udari u fazni vodi su ogranieni veliinom najvee struje u sluaju neuspjelog tienja
zatitnim vodom, koja je za prosjeni vod izmeu 5 i 15 kA. Energija ispranjena kroz
odvodnik je unutar energetskih sposobnosti samog odvodnika prenapona.
Prekidi zbog udara munje postaju glavni problem za distribuciju elektrine energije.
Upotreba linijskih odvodnika prenapona doprinosi znaajnom napretku u poboljanju
naponskih prilika nego to je to samo u sluaju tienja zatitnom uadi.
Upotreba odvodnika prenapona na postojeim dalekovodima tienim zatitnim uetom
sa visokim otporima uzemljenja moe smanjiti prekide uzrokovane atmosferskim
pranjenjima.
Simulacijom pomou programa ATP-EMTP prikazan je pozitivan utjecaj upotrebe
odvodnika prenapona na vodovima.

5.3. Proces simulacije
Najjednostavniji model odvodnika prenapona prikazan je na Slici 5.2. Glavni nedostatak
ovakvog modela odvodnika jest taj da njegovi parametri moraju biti prilagoeni za svaki oblik
i veliinu vala prenapona.

Slika 5.2. Fiziki model ZnO varistora


IEEE (Radna Grupa 3.4.11) predloila je frekventno
otpornika, prikazan na Slici 5.3
ATPDraw-u.
Slika 5.3. Model ZnO odvodnika
Ovaj model uzima u obzir razli
vala prenapona. Nelinearni elementi A
impedanciju za brze prenapone. Zna
prema nazivnom naponu varistora.
Za prenapone dugotrajnog
paraleli. Za prenapone brzog
Kako su znaajke A
0
vie od A
val. Induktivitet L
0
predstavlja indukivi
fizikom modelu. Zadaa otpora je da osigura konvergenciju u numeri

IEEE (Radna Grupa 3.4.11) predloila je frekventno-ovisni model sa dva nelinearna
5.3 IEEE model je najprihvaeniji model varistora i koriten je u

Slika 5.3. Model ZnO odvodnika prenapona predloen od IEEE Radne Grupe 3.4.11

Ovaj model uzima u obzir razliite zastoje u mehanizmu voenja pri razli
na. Nelinearni elementi A
0
i A
1
su odvojeni sa R-L filtrom, koji osigurava visoku
impedanciju za brze prenapone. Znaajke A
0
i A
1
su definirane u relativnim jedinicama,
prema nazivnom naponu varistora.
Za prenapone dugotrajnog ela, filtar ima nisku impedanciju i elementi A
paraleli. Za prenapone brzog ela, element A
1
je blokiran i struja tee samo kroz element A
vie od A
1
, metal-oksidni varistor osigurava vii napon nego za spori
predstavlja indukivitet strujne staze kroz odvodnik, tako
a otpora je da osigura konvergenciju u numerikim simulacijama.
31
ovisni model sa dva nelinearna
eniji model varistora i koriten je u
predloen od IEEE Radne Grupe 3.4.11
enja pri razliitim elima
L filtrom, koji osigurava visoku
u relativnim jedinicama,
anciju i elementi A
0
i A
1
su u
e samo kroz element A
0
.
oksidni varistor osigurava vii napon nego za spori
tet strujne staze kroz odvodnik, takoer prikazan u
kim simulacijama.
32

Slika 5.4. Poetni model analiziranog kruga

Zrani vodovi su predstavljeni modelom rasporeenih parametara, upotrebljavajui
JMARTI frekventno ovisni model koji je ope prihvaen model za izuavanje prijelaznih
procesa. Transformatori su predstavljeni BCTRAN modelom sa parametrima utvrenim na
stvarnim podatcima i proraunima.
Kao primjer, analiziran je realni krug prikazan kao ATP model na Slici 5.4. Ovo je
poetni model i proiren je linijskim odvodnicima prenapona to se vidi na Slici 5.5.
Slika 5.5. Model analiziranog kruga sa ugraenim linijskim odvodnicima prenapona
33

Rezultati prikazani na Slici 5.6 i Slici 5.7 pokazuju redukciju iznosa prenaponskih udara
zbog primjene linijskih odvodnika prenapona.


Slika 5.6. Rezultati simulacije za sustav bez linijskih odvodnika prenapona

Slika 5.7. Rezultati simulacije za sustav sa linijskim odvodnicima prenapona

Iz rezultata simulacije, jasno je vidljivo da je znatno sniena vrijednost prenaponskih
udara, koja je u sluaju kada nisu koriteni odvodnici iznosila vie od 350 kV. Nakon
ugradnje linijskih odvodnika, vrijednost prenaponskih udara nije iznosila vie od 70 kV.





34

6. ISKUSTVA U PRIMJENI LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U
SVIJETU I REPUBLICI HRVATSKOJ
Primjena odvodnika prenapona sa polimernim kuitem za poboljanje prenaponskih
karakteristika visokonaponskih vodova intenzivira se u zadnjih nekoliko godina. Najvei broj
ovakvih ureaja u upotrebi je u SAD-u, Japanu, Kanadi, Brazilu, Meksiku, a velike
elektroprivrede u Europi takoer primjenjuju ovakvu vrstu zatite.
Skoro pola od 30 najveih korisnika u USA, i preko 90 korisnika ukupno, ugradili su
odvodnike na vodove od 69 kV do 230 kV. Veliki postotak primjene je u jugoistonom
podruju SAD-a gdje je najvea uestalost atmosferskih pranjenja.

6.1. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Brazilu
Najvei brazilski proizvoa linijskih odvodnika prenapona, tvrtka Balestro, je razvila
linijske odvodnike prenapona bez iskrita i ti odvodnici se koriste na veini prijenosnih
vodova u Brazilu. U suradnji sa glavnom elektroenergetskom tvrtkom u dravi CEMIG,
ugraeni su odvodnici prenapona na brojne prijenosne vodove i izvreno je ispitivanje njihove
uinkovitosti.
Tijekom testiranja CEMIG je ugradio 81 Balestro linijski odvodnik prenapona na
problematine 35 kV vodove, 34 odvodnika na 69 kV vodove, te 265 odvodnika na 138 kV
vodove, a rezultati istraivanja prikazani su u Tablici 6.1.


Slika 6.1. Linijski odvodnik prenapona brazilskog proizvoaa Balestro
35

Tablica 6.1. Poboljanje karakteristika dalekovoda na vodovima s ugraenim odvodnicima
KV = broj kvarova/100km/godina zbog munje

6.2. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Japanu
Veina linijskih odvodnika u Japanu su polimernog kuita sa vanjskim iskritem.
Klasificiranjem u tipove instaliranja, 97 % odvodnika u pogonu ugraeno je na tri faze jednog
kruga stupova sa dvostrukim sustavom da bi se sprijeili istovremeni kvarovi dvostrukih
sustava koji mogu rezultirati prestankom napajanja energijom. U nekim sluajevima
odvodnici su ugraeni na sve stupove voda sa svrhom potpune zatite kvarova dvostrukih
sustava kao i jednostrukih sustava. U rijetkim sluajevima, odvodnici su ugraeni na neke
stupove, odabirui podruja na osnovu prethodno registriranih kvarova voda, sa ciljem
efikasnog smanjenja broja kvarova voda ukljuujui kvarove dvostrukih sustava.
U sluajevima gdje su vodovi bili dobro zatieni zatitnom uadi ali slabo uzemljeni,
odvodnici su mnogo ee smjetani na najniu fazu koja ima najvii potencijal za povratni
preskok u sluaju atmosferskih pranjenja u zatitni vodi. U nekim sluajevima, za najveu
efikasnost, odvodnici su bili ugraeni na svaku fazu svakog stupa. U dva sluaja 115 kV
vodova u kojima su sve faze i svi stupovi zatieni, nisu doivljeni ispadi uslijed atmosferskih
pranjenja niti kvarovi odvodnika skoro 4 godine od instaliranja.
Prijenosni vod
Napon
(kV)
Duljina
(km)
Godina
ugradnje
KV prije
ugradnje
KV srednje
vrijednosti tijekom
zadnjih 5 godina
Diamantina
Gouveia
34,5 31,6 1996 155,06 44,30
Ouro Preto 1
Ponte nova
138 66,5 1997 30,87 6,32
Ouro Preto 2
Mariana 1 /
Samarco /
Alegria
138 38,9 1998 40,94 1,03
Ituntinga -
Minduri
138 44,6 1998 19,40 3,59
Peti Sabara 69 61,1 1998 43,64 5,24
Itutinga Tres
coracoes 2
138 87,1 1999 16,2 1,61
Araxa Jaguara 138 60,9 2006 24,0 4,30
Monte Siao
Ouro fino
138 30,7 2007 25,0 6,50
36

Analizirana je ugradnja linijskih odvodnika prenapona na 63 kV i 90 kV vodove sa
zatitnim vodiima, koje su izloene atmosferskim pranjenjima velike energije. Srednji broj
pranjenja u tom podruju iznosi 2.8 udara/km
2
u godini. U tablici 6.2. prikazani su rezultati
za 90 kV vod sa zatitnim vodiima, dok su rezultati za 63 kV vod sa zatitnim vodiem
prikazani u tablici 6.3.
Tablica 6.2. Performanse voda na atmosferska pranjenja 90 kV voda sa zatitnim vodiem
(broj preskoka na 100km/godinje)



R()








5 0,91 0,11 0,37 0,55
10 2,82 0,33 1,14 1,76
15 5,27 0,91 2,86 3,43
20 8,09 1,98 4,21 5,53
30 13,21 3,44 7,95 9,87
40 17,96 5,82 11,05 13,55
50 22,65 7,83 13,88 16,76
60 26,27 9,70 16,08 19,69
LOP na svakom stupu; LOP na svakom drugom stupu;
Tablica 6.3. Performanse voda na atmosferska pranjenja 63 kV linije sa zatitnim vodiem
(broj preskoka na 100km/godinje)


R()








5 3,26 0,48 1,39 2,09
10 6,41 1,50 3,65 4,30
15 10,76 3,04 6,45 7,64
20 14,94 4,98 9,29 11,36
30 22,11 8,31 14,56 17,16
40 28,08 11,86 18,04 21,82
50 31,30 14,83 20,88 25,77
60 33,06 17,54 23,17 28,56
LOP na svakom stupu; LOP na svakom drugom stupu;

U tablici 6.4. prikazani su rezultati za 90 kV vod bez zatitnog vodia, dok su
odgovarajui rezultati za 63 kV vod bez zatitnog vodia prikazani u Tablici 6.5.
37

Tablica 6.4. Performanse voda na atmosferska pranjenja 90 kV voda bez zatitnog vodia
(broj preskoka na 100km/godinje)


R()








5 13,31 3,97 0,51 3,85
10 18,18 7,40 2,35 6,04
15 22,41 11,94 4,91 9,17
20 28,22 15,55 7,40 12,52
30 34,71 22,01 12,45 17,78
40 35,29 25,44 16,27 21,58
50 35,68 26,84 19,34 23,63
60 35,90 28,30 21,40 24,75
LOP na svakom stupu; LOP na svakom drugom stupu;

Tablica 6.5. Performanse voda na atmosferska pranjenja 63 kV voda bez zatitnog vodia
(broj preskoka na 100km/godinje)


R()








5 17,21 7,29 2,24 6,06
10 24,90 12,74 5,85 10,28
15 30,02 18,87 10,17 15,18
20 33,84 23,06 13,78 19,18
30 35,47 26,74 19,66 23,77
40 35,90 28,32 22,59 25,56
50 35,97 29,77 24,90 26,92
60 36,04 31,43 26,12 28,11
LOP na svakom stupu; LOP na svakom drugom stupu;

Sa ugraenim odvodnikom na najnioj fazi (najnepovoljniji faktor meusobnog utjecaja
izmeu zatitnog vodia i faznog vodia), veina povratnih preskoka se dogodi na tom
vodiu. Osim toga, odvodnik prenosi na ovaj vodi visoki potencijal vrha stupa ime se
poboljavaju meusobni utjecaji s vodiima bez ugraenih odvodnika.
Za varijantu sa dva ugraena odvodnika na donjem i srednjem vodiu,
preskone karakteristike su poboljanje etiri puta u usporedbi sa varijantom bez ugraenih
38

linijskih odvodnika prenapona. Varijanta sa ugraenim odvodnicima na donjoj i gornjoj fazi
daje najslabije rezultate, to se moe vidjeti u tablici 6.6., te se preporuuje jedna od
prethodne dvije varijante.
Tablica 6.6. Preskone karakteristike voda u funkciji mjesta ugradnje LOP-a i otpora
uzemljenja. Odvodnici su ugraeni na svakom stupu .

R()









10 1,79 1,12 0,30 0,60
20 9,55 5,52 1,72 3,21
30 16,86 10,52 4,25 6,04
40 24,84 15,07 7,09 10,29
60 41,02 24,91 12,16 17,90
80 52
,
51 34,23 15,96 23,79
sa LOP; bez LOP;

6.4. Primjena linijskih odvodnika prenapona u Republici Hrvatskoj
Specifini otpor tla u mnogim podrujima Republike Hrvatske je veoma visok, te prelazi
vrijednost od 1000 m. Nisu rijetki sluajevi da ta veliina poprimi iznos od nekoliko tisua
m. Moe se procijeniti da je oko 30 35 % teritorija Hrvatske locirano na terenima takvih
(nepovoljnih) karakteristika. Zbog toga je ispravno projektiranje i izvedba uzemljivaa
elektroenergetskih objekata od izuzetnog znaaja. Osim toga veliki dio podruja pripada
zonama sa 30 do 45 grmljavinskih dana godinje, to se smatra velikom izloenou utjecaju
atmosferskih prenapona.
Dalekovod 110 kV Ston Komolac je podignut 1961. godine. Dugaak je 44 kilometra i
sastoji se od 144 stupa, te je desetljeima jedini transportni put prema HE Dubrovnik.
Tijekom ratnih razaranja, potkraj 1991. godine, bio je teko oteen. Po zavretku rata
zapoela je revitalizacija ovog, u ratu pokrpanog, dalekovoda. Zamijenjeno mu je ue,
izolacija i ovjesna oprema, te su istodobno sanirani stupovi, uzemljenja i poveana mu je
prijenosna mo postavljanjem novog vodia.
Meutim, poduzeti zahvati nisu dali eljenu zatitu dalekovodu koji prolazi podrujem
visoke izokeraunike razine. Upravo taj visoki otpor tla izazivao je este ispade uslijed
39

atmosferskih pranjenja koja su izazivala povratne preskoke. To potvruju i podaci o
prekidima u napajanju tijekom proteklih desetak godina od kojih je 2001. godina bila najgora
sa ak 3449 minuta prekida.
Potaknuti spoznajom da se za poboljanje prenaponskih obiljeja visokonaponskih
vodova u razvijenim zemljama koriste odvodnici prenapona s polimernim kuitem, zapoela
je ugradnja ovih ureaja na dalekovodu Ston Komolac.
Rad na ovom vodu trajao je samo 6 dana, a na ugradnji su radila 22 zaposlenika tvrtke
Dalekovod i u tom relativno kratkom roku su uspjeli montirati ak 110 linijskih odvodnika
prenapona bez vanjskog iskrita, to dovoljno govori o jednostavnosti njihove primjene. Po
jedan odvodnik je ugraen na donjoj fazi na 62 stupa i po dva odvodnika (po jedan na donjoj i
srednjoj fazi) na 24 stupa.


Slika 6.2. Nain ugradnje LOP-a na dalekovodu 110 kV Ston Komolac

Rezultati ispitivanja uinkovitosti instaliranih odvodnika prenapona jo nisu poznati ali
se oekuju rezultati dobiveni raunalnom simulacijom prema Tablici 6.7.

40

Tablica 6.7. Oekivane performanse voda 110 kV Ston - Komolac na atmosferska pranjenja
(broj preskoka na 100km/godinje), u ovisnosti o mjestu ugradnje LOP-a i otpora uzemljenja

R()







10 3,4 1,11 0,39
20 17,22 9,97 3,9
30 34,05 21,29 9,92
40 52,89 33,83 16,38
50 68,39 46,15 32,35
60 77,7 56,96 30,71
70 84,95 64,55 37,12
sa LOP; bez LOP;

6.3. Zakljuci na temelju iskustava u primjeni linijskih odvodnika prenapona
Na osnovi provedenih istraivanja i svjetskih iskustava o primjeni linijskih odvodnika
prenapona kao zatite od atmosferskih prenapona na prijenosnim vodovima, vidljivo je da je
koritenje linijskih odvodnika prenapona veoma raireno u mnogim zemljama. Prema
njihovim iskustvima moe se zakljuiti slijedee:
linijski odvodnici prenapona mogu ograniiti napon na nivo ispod iznosa preskonog
napona za odreeni izolator,
ovisno o koliini u kojoj se ugrauju na dalekovod mogu eliminirati prekide
prouzrokovane preskokom i do 100 %,
mogu se koristiti cijelom duinom ili samo na kritinim dionicama dalekovoda,
mogu se koristiti i uz visoke otpore uzemljenja,
mogu se ugraditi na vodove sa zatitnim vodiem da bi eliminirali povratne preskoke
uzrokovane slabim uzemljenjem,
eliminiraju ili bitno smanjuju broj prekida to rezultira manjim odravanjem uz veu
pouzdanost,
mogu se koristiti kao dodatak i kao zamjena za zatitni vodi. Postavljanje samo u
gornju fazu odgovara postavljanju zatitnog vodia. U tom sluaju potreban je i
kvalitetan otpor uzemljenja (R
uz
<10).
41

Prilikom neuspjenog zaklanjanja faznog vodia zatitnim uetom, najvea naponska i
energetska naprezanja su na mjestu atmosferskog pranjenja i eksponencijalno opadaju sa
rastojanjem od mjesta kvara.
Prilikom atmosferskog pranjenja u fazni vodi, ukoliko nisu ugraeni linijski odvodnici
prenapona dolazi do preskoka na izolaciji. Ukoliko su odvodnici prenapona ugraeni, onda
nema uvjeta za preskok izolacije. Apsorbirane energije kroz linijski odvodnik prenapona
iznose za 400 kV dalekovode do 2.40 kJ/kV U
r
, za 220 kV dalekovode do 3.125 kJ/kV U
r
i za
jednostruke 110 kV dalekovode 2.3 kJ/kV U
r
. Za 2x110 kV dalekovode sa zatitnim uetom
odvedene energije putem odvodnika prenapona iznose do 3.23 kJ/kV U
r
, odnosno u sluaju
bez zatitnog ueta energije iznose do 9.20 kJ/kV U
r
.
Promjenom parametara struje munje (vee amplitude i due trajanje impulsa) prilikom
neuspjelog zaklanjanja faznog vodia zatitnim uetom, utvreno je da se odvedene energije
kroz linijski odvodnik prenapona znaajno poveavaju, te mogu dostii vrijednosti do 13.9
kJ/kV U
r
to zahtijeva ugradnju linijskih odvodnika prenapona veih energetskih mogunosti.
Naponi pogoene faze na mjestu udara, pri neuspjelom zaklanjanju faznog vodia od
strane zatitnog ueta, vei su za vee vrijednosti otpora uzemljenja, odnosno opadaju sa
smanjenjem impulsnog otpora uzemljenja.
Energetska naprezanja linijskog odvodnika prenapona vea su za manje impulsne otpore
uzemljenja stupova. Razlog je u tome to je za manje impulsne otpore uzemljenja vea struja
kroz odvodnik, odnosno vea odvedena energija kroz odvodnik prenapona.
Prilikom atmosferskog pranjenja u stup, odnosno u zatitno ue na 400, 220 i 110 kV
voda dolazi do pojave preskoka izolacije kada se prijee granina vrijednost struje munje. Na
primjer, kod 400 kV voda ve pri amplitudama struje munje vee od 60 kA preskok e
nastati ve pri impulsnim otporima uzemljenja od 25 .
Za sluaj atmosferskih pranjenja u zatitno ue, odnosno stup (povratni preskok),
nastaju vea energetska naprezanja linijskog odvodnika prenapona prilikom udara u stupove
sa veim impulsnim otporom uzemljenja. Razlog je u tome to vei otpor uzemljenja u
odnosu na otpor stupa ne reflektira valove suprotnog polariteta upadnom impulsu, nego
reflektira valove istog polariteta. Energetska naprezanja za impulsne otpore uzemljenja manje
od otpora stupova nisu znaajna.
42

Konkretno, u odnosu na 400 kV vodove sa referentnim impulsnim otporom uzemljenja
R=50 , poveanje odvedenih energija kroz linijski odvodnik prenapona iznosi 2.5, 3.8, 4.9,
5.9 i 6.7 puta, kako se impulsni otpor uzemljenja poveava 2, 3, 4, 5 i 6 puta.
Smanjenje napona vrhova stupova u odnosu na pogoeni stup za impulsni otpor
uzemljenja R=50 , za prvi susjedni stup iznosi 34 % odnosno 51 % za drugi stup.
Odvedene energije kroz linijski odvodnik prenapona su uglavnom u granicama odabranih
odvodnika od 4.5 kJ/kV U
r
za oekivane vrijednosti amplituda struje munje uz izvedeno
zatitno ue. Provedene analize pokazuju da se vea energija oekuje kod vodova bez zatitne
uadi. U sluaju veih amplituda struja munje i dueg trajanja impulsa, pogotovu za vodove
bez zatitne uadi, potrebno je ugraditi odvodnik veih energetskih sposobnosti.
Kod vodova sa dva sistema, linijski odvodnici prenapona ugraeni u jedan sistem i sve tri
faze tite vod od dvostrukih ispada prilikom povratnog preskoka jer ugraeni linijski
odvodnici prenapona efikasno tite sistem u koji su ugraeni od povratnih preskoka.
Uvjeti uzemljenja i parametri struje munje znaajni su za energetska naprezanja linijskog
odvodnika prenapona, te je prilikom izbora energetskih sposobnosti odvodnika bitno njihovo
poznavanje du tienih sekcija. Stupovi na oba kraja tienih sekcija moraju imati male
impulsne otpore uzemljenja radi sprjeavanja preskoka na nezatienim sekcijama linije.
Za sluaj neuspjelog tienja faznog vodia zatitnim uetom, najizloenija faza udaru
munje je gornja faza (67 % od ukupnog broja udara) za vertikalni ili triangl raspored, odnosno
vanjske faze za horizontalni raspored.
Za sluaj povratnog preskoka za vertikalni ili triangl raspored, najugroenije su donja i
srednja faza zbog slabijeg sprezanja izmeu zatitnog ueta i donjeg faznog vodia. Na broj
ispada linije najvie utjee otpor uzemljenja stupova.
Kada se vri variranje broja ugraenih linijskih odvodnika prenapona po stupu
(manje od 3 odnosno 6), najefikasniju zatitu prua:

LOP ugraen na dvije najnie faze (za vertikalni ili triangl raspored, odnosno vanjske
faze za horizontalan raspored) svakog stupa,
LOP ugraen u najnioj fazi svakog stupa za vertikalni ili triangl raspored,
LOP ugraen u sve tri faze svakog drugog stupa du tiene sekcije.


43

7. ZAKLJUAK
Atmosferski prenaponi, uzrokovani udarima munje, postaju sve vei problem u
elekrtoenergetskim sustavima i pridaje im se sve vea panja, posebno zbog zahtjeva
potroaa za kvalitetnom i pouzdanom isporukom elektrine energije. Klasini naini zatite
vodova od atmosferskih prenapona vie nisu dovoljni.
Posljednjih godina metal-oksidni odvodnici prenapona postali su jedan od najpouzdanijih
naina zatite od prenapona. Njihovim razvojem poboljale su se performanse a cijena je
postala pristupana. Zbog niske teine modernih odvodnika prenapona, omoguena je njihova
ugradnja na vodove, te su se i tamo pokazali kao pouzdana zatita, u ovom sluaju od
atmosferskih prenapona.
U svijetu su razvijena dva osnovna tipa odvodnika prenapona koji se ugrauju na
vodove. To su linijski odvodnik prenapona bez iskrita ija je primjena najrairenija u
Japanu, i linijski odvodnik prenapona bez vanjskog iskrita koji je svoje poklonike naao u
ostatku svijeta. Istraivanja su pokazala da nema bitne razlike u efikasnosti tienja vodova od
atmosferskih prenapona izmeu te dvije vrste linijskih odvodnika prenapona.
Rezultati primjene odvodnika prenapona, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj su
impresivni. Pokazalo se da ovisno o koliini u kojoj se ugrauju na dalekovod mogu
eliminirati prekide prouzrokovane preskokom i do 100 %. Odvodnik prenapona, koji je u
prethodnoj tehnolokoj generaciji (SiC) predstavljao najmanje pouzdani element mree, pa
ak i sam esto predstavljao uzrok kvara, danas kao metal-oksidni odvodnik prenapona po
svojim tehnikim karakteristikama, pouzdanosti, gabaritima i cijeni, predstavlja ureaj koji se
moe masovno postavljati u elektrine mree. Takoer treba rei da je njegova ugradnja,
odnosno zamjena vrlo jednostavna, pa i sa strane odravanja ne predstavlja promjenu na gore.
Kako je ovaj nain zatite nadzemnih vodova od atmosferskih pranjenja relativno nov,
moe se oekivati jo vei napredak na tom polju i mnogo vei broj odvodnika ugraenih na
vodove irom svijeta.



44

LITERATURA
[1] Uglei, I.: Tehnika visokog napona, Zagreb, 2002.
[2] Mikovi, D.: Decreasing backflashover numbers on medium voltage overhead lines
located in regions with high soil resistivity, CIGR Colloquium; Application of line
surge arresters in power distribution and transmission systems, Cavtat, 2008.
[3] Jaroszewski, M.: Modeling of overhead transmission lines with line surge arresters for
lightning overvoltages, CIGR Colloquium; Application of line surge arresters in power
distribution and transmission systems, Cavtat, 2008.
[4] Dellallibera, A.: Brazilian production development of class 2 polymeric surge arresters
for transmission line application, CIGR Colloquium; Application of line surge
arresters in power distribution and transmission systems, Cavtat, 2008.
[5] Tsuge K.: Lightning Protection of Overhead Transmission Lines with Surge Arresters -
Development of Line Arresters and the Technology in Japan, CIGR Colloquium;
Application of line surge arresters in power distribution and transmission systems,
Cavtat, 2008.
[6] Nui, S.: Iskustva u primjeni metal-oksidnih odvodnika prenapona na nadzemnim
visokonaponskim vodovima, 7. savjetovanje HO CIGR, Cavtat, 2005.
[7] Santica, I.: Izolacija u srednjenaponskim zranim mreama, Energija 53/6, Zagreb,
2004.
[8] Bonjak, J.: MO odvodnici prenapona za SN distributivne mree, Elektroenergetika,
Zagreb, 2000.
[9] Tyco Electronic: Metaloksidni odvodnici prenapona, izbor i primjena u srednje-
naponskim mreama, 2007.
[10] ABB Buyers Guide: High voltage surge arresters, Edition 6, 2008.





45

SAETAK
Tema ovog diplomskog rada su bili linijski odvodnici prenapona, odnosno njihove
znaajke i primjena. Kako je njihova zadaa zatita od prenapona, u drugom poglavlju je
objanjen pojam prenapona, spomenute su osnovne vrste prenapona i objanjen je pojam
povratnog preskoka, kojeg uzrokuje amtosferski prenapon izazvan udarom munje.
Tree poglavlje je posveeno klasinim nainima zatite vodova koji vie nisu dovoljni
zbog sve veih zahtjeva potroaa za kvalitetnom isporukom elektrine energije. U kratkim
crtama opisana je funkcija zatitnog ueta i zatitnog iskrita, te je spomenuta mogunost
poboljanja otpora uzemljenja.
U etvrtom poglavlju prelo se na glavnu tematiku diplomskog rada, na linijske
odvodnike prenapona. Kako je glavni dio modernih linijskih odvodnika prenapona zapravo
metal-oksidni odvodnik prenapona, koji se ve dugo koristi u postrojenjima, navedene su
njegove glavne znaajke, objanjena je njegova konstrukcija i dati su osnovni podaci. Opisani
su opi radni principi i konstrukcija dviju vrsta linijskih odvodnika prenapona koje se koriste
u svijetu, te je data usporedba njihove uinkovitosti u zatiti od atmosferskih prenapona.
Uspjenost linijskih odvodnika prenapona u zatiti vodova potvrena je u petom
poglavlju koje prikazuje rezultate postignute simulacijom u ATP-EMTP programskom
paketu.
U estom poglavlju iznesena su neka iskustva u primjeni odvodnika prenapona na
vodovima u svijetu i u Republici Hrvatskoj, iz kojih je vidljivo kako je primjena linijskih
odvodnika prenapona postigla odline rezultate.