MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

HRVATSKE VODE
VODI ZA PRIPREMU ANALIZE TROKOVA
I KORISTI VODNO-KOMUNALNIH
PROJEKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zagreb, l!"#$a% &'(&)
Sa%r*a+
Sadraj...................................................................................................................................... 1
1.Uvod....................................................................................................................................... 2
2.Financijska analiza................................................................................................................. 3
2.1 Opi pristup..................................................................................................................... 3
2.2 Ocjena trenutne financijske situacije............................................................................... 3
2.3 Analiza potranje............................................................................................................. 4
2.4 apitalni tro!kovi" tro!kovi a#ortizacije i redoviti $operativni% tro!kovi & s projekto# i 'ez
projekta ................................................................................................................................. (
2.4.1 apitalni tro!kovi....................................................................................................... (
2.4.3 )edoviti $operativni% tro!kovi .................................................................................... *
2.( +a,ela odre-ivanja cijena............................................................................................... .
2.(.1 /a0tjevi .................................................................................................................... .
2.(.2 1ovrat a#ortizacije .................................................................................................. 2
2.(.3 Strukture i visine cijena ............................................................................................ 2
2.* 1ara#etri za odre-ivanje financijske odrivosti ............................................................13
2.. 4zra,un financijske po#oi 5U ...................................................................................... 11
2...1 Upute iz )adno6 doku#enta 'r. 47.........................................................................11
2...2 Aspekti koje tre'a uzeti u o'zir...............................................................................11
3.5kono#ska ocjena .............................................................................................................. 13
3.1 Opi pristup................................................................................................................... 13
3.2 1retvaranje financijski0 cijena u ekono#ske cijene ......................................................13
3.2.1 Fiskalne korekcije................................................................................................... 13
3.2.2 8ijene u sjeni.......................................................................................................... 13
3.3 4zra,un ekono#ski0 tro!kova projekta .........................................................................14
3.4 4zra,un ekono#ski0 koristi projekta .............................................................................. 14
3.4.1 7rste koristi............................................................................................................. 14
3.4.2 U!tede u tro!kovi#a resursa za korisnika...............................................................1(
3.4.3 oristi po okoli!....................................................................................................... 1*
3.4.4 U!tede u tro!kovi#a resursa & 1ruatelj uslu6e......................................................12
3.( Saetak......................................................................................................................... 12
3.* )ezultati ekono#ske ocjene.......................................................................................... 19
1
() U,#%
+a#jera ovo6 vodi,a jest definirati ope pretpostavke priliko# izrade analize tro!kova i koristi
te o#o6uit odre-enu fleksi'ilnost koja odraava razli,itosti #e-u vodno:ko#unalni#
projekti#a. 7odi, nije za#i!ljen kao popis detaljni0 pravila i u to# s#islu pokriva sljedee
te#e&
Financijska analiza&
o Ocjena trenutne financijske situacije;
o Analiza potranje;
o 1rocjena kapitalni0 i redoviti0 $operativni0% tro!kova;
o +a,ela odre-ivanja cijene;
o Odrivost i priu!tivost;
o 4zra,un financijske po#oi 5U:a.
5kono#ska ocjena&
o 1retvaranje financijski0 cijena u ekono#ske cijene;
o <ro!kovi projekta;
o oristi od projekta i nji0ovo kvantificiranje.
Analiza tro!kova i koristi za velike projekte i#a dvostruku svr0u. ao prvo" #ora se pokazati
da je projekt poeljan s ekono#sko6 6ledi!ta i da pridonosi ciljevi#a re6ionalne politike 5U:a.
ao dru6o" tre'a dokazati da je potre'an doprinos iz Fondova kako 'i projekt 'io financijski
odriv. +a te#elju to6a tre'a odrediti od6ovarajuu razinu po#oi.
Analiza tro!kova i koristi je neop0odan alat za ocjenu ekono#ski0 koristi projekata. U pravilu
tre'a ocijeniti sve u,inke& financijske" ekono#ske" socijalne" ekolo!ke itd. 8ilj analize tro!kova
i koristi je identificirati sve #o6ue u,inke i dodijeliti i# odre-enu nov,anu vrijednost kako 'i
se odredili tro!kovi i koristi projekta. 1oto# se rezultati o'jedinjuju $neto koristi% i donose se
zaklju,ci o to#e je li projekt poeljan i vrijedi li 6a provesti. <ro!kove i koristi tre'a ocjenjivati
na inkre#entalnoj osnovi" raz#atrajui razliku iz#e-u scenarija s projekto# i alternativno6
scenarija 'ez projekta.
2
&) -.a./+!0a a.al1a
&)( O$2 $r!"3$
Financijska analiza odre-eno6 projekta #ora sustavno o'u0vatit sljedee stavke&
Ocjena trenutne financijske situacije;
Analiza potranje;
4nkre#entalni kapitalni i redoviti $operativni% tro!kovi povezani s projekto#;
+a,ela odre-ivanja cijena;
=udua financijska odrivost i priu!tivost uslu6a;
4zra,un financijske po#oi 5U:a $stopa financijsko6 #anjka%
>lavni aspekti koje tre'a raz#otriti pri pripre#i projekta u sklopu ove analize su&
Osi6uranje financijske odrivosti s na6lasko# na razvoju od6ovarajue politike
odre-ivanja cijena koja odraava potre'e za odrivo!u" ali unutar 6ranica priu!tivosti;
?etoda izra,una stope financijsko6 #anjka za financijsku po#o 5U:a.
<e#elj za ocjenu je prepu!ten dravi ,lanici" ali kori!tena #etoda #ora osi6urati da se za
svaki projekt u svako# pojedino# sektoru koriste iste te#eljne pretpostavke. 1re#da su
pretpostavke za ocjenu u nadlenosti drave ,lanice" opi okvir daju 7odi,i 5U:a $uklju,ujui
)adni doku#ent 'r. 47% i direktive 5U:a koje pruaju pratea na,ela. 1redloeni te#eljni okvir
za proved'u financijske analize tre'ao 'i iz6ledati na sljedei na,in&
Pre"$#!"a,0a Za4"+e,
)eferentno
razdo'lje
33 6odina uklju,ujui razdo'lje 6ra-enja" pri ,e#u je po,etna 6odina
6odina prijave projekta
@iskontna stopa (A $realna%
<e#elj /a pitanja financijske odrivosti & Sve operacije u tekui# cijena#a;
/a potre'e financiranja $stopa financijsko6 #anjka% & Uspored'a na
inkre#entalnoj osnovi scenarija s projekto# sa scenarije# 'ez
projekta $trenutno stanje operacije% u stalni# cijena#a.
(Kako bi se osigurao visok stupanj dosljednosti, treba koristiti ope
smjernice vezane uz oekivane stope inflacije kao i realni rast stavaka kao
to su plae i elektrina energija odrediti izvor na dravnoj razini)
&)& O/+e.a "re.3".e 5.a./+!0e !"3a/+e
Ovaj dio tre'a uklju,ivati pre6led trenutne financijske situacije $za uslu6e vodoopskr'e i
odvodnje%. <aj pre6led tre'a uklju,ivati 'are# tri $3% zadnje financijske 6odine i o'raditi
6lavna financijska izvje!a i nji#a pratee prilo6e. 8iljevi takvo6 pre6leda tre'aju 'iti&
Utvr-ivanje financijske situacije pruatelja uslu6e kako 'i se #o6ao izraditi projekt 'ez
scenarija;
)azu#ijevanje situacije s redoviti# $operativni#% tro!kovi#a $zase'no za svaku uslu6u%
kako 'i se #o6le napraviti projekcije za scenarij s projekto# i scenarij 'ez projekta koje u
o'zir uzi#aju prostor za po'olj!anja ili potre'u za dodatni# tro!enje#;
)azu#ijevanje na,ela vrednovanja i#ovine i kori!tenja a#ortizacije;
Odre-ivanje visine cijene kojo# se ostvaruje pun povrat tro!kova;
)azu#ijevanje politike odre-ivanja cijena u odnosu na razlike #e-u skupina#a
potro!a,a i stope naplate.
3
Ocjena tre'a 'iti provedena na te#elju sljedee6&
Pre"$#!"a,0a Za4"+e,
Opse6 /a pruatelja ko#unalne uslu6e $jedino djelatnosti vodoopskr'e i
odvodnje% utvrditi postojee redovite $operativne% tro!kove" pri0odnu
osnovicu" vrijednost i#ovine i razinu zaduenosti.
/a jedinicu lokalne sa#ouprave utvrditi sposo'nost osi6uravanja
lokalno6 sufinanciranju
<rajanje /adnje 3 6odine
&)6 A.al1a $#"ra*.+e
Ovaj dio o'u0vaa za0tjeve analize potranje u svr0u financijske ocjene projekta. Analizu
potranje tre'a pro#atrati kao te#elj za potre'e projektiranja pri ,e#u se #ijenjaju jedino
izlazni para#etri u skladu sa stvarni# potre'a#a.
/a potre'e financijske analize" analiza potranje tre'a o'u0vaati i postojee potro!a,e i
potro!nju uslijed novo6 priklju,enja proiza!lo6 iz projekta. Analiza potranje #ora&
o'u0vatiti $i% podru,je o'u0vaeno projekto# $u6lavno# za potre'e tro!kova projektiranja
i redoviti0 $operativni0% tro!kova%" $ii% cjenovnu zonu i $iii% operativnu zonu pruatelja
ko#unalni0 uslu6a $ako se razlikuje od cjenovne zone%;
razlikovati razli,ite kate6orije cijena;
kada se koristi #je!ovita struktura cijena $fiksni i varija'ilni dio%" u pro6nozi potre'a tre'a
odrediti i 'roj priklju,aka.
1ri izradi analize potranje u o'zir tre'a uzeti sljedea na,ela" a sa#a analiza tre'a 'iti
izra-ena tako da prui nie navedene rezultate.
Na7el# Za4"+e,
<e#elj 5kstrapolacija ute#eljena na pro!li# $3 6odine% o'rasci#a potro!nje"
uzi#ajui u o'zir nove priklju,ke u sklopu predloeno6 projekta
1otro!nja u
kuanstvi#a
Usu6la!eni $prakti,ki stati,an% 'roj stanovnika uz potro!nju na
po,etni# razina#a $lBstBd%. ?o6unost kori!tenja elasti,ni0
cijena B pri0oda ili ostali0 sredstava za predvi-anje potro!nje
po stanovniku.
1otro!nja u
ne:kuanstvi#a
1ro6noza na te#elju izra,unate o,ekivane stope 6ospodarsko6 rasta
uzi#ajui u o'zir re6ionalne faktore;
Analizu tre'a provesti na razini pod:sektora $industrija" tr6ovina"
turiza#" javne ustanove" 6dje je to #o6ue%;
O,ekivana specifi,na kretanja $u industrijiBturiz#u% tre'a koristiti jedino
ako su u potpunosti potvr-ena.
Re13l"a" S$e/50a/+a
1otro!nja vode >odi!nje po sektoru s #jese,ni# profilo# potro!nje kad postoje
znatne sezonske varijacije u potranji;
4skazana u o'liku #
3
6odi!nje" #
3
dnevno $prosjek%
4
Re13l"a" S$e/50a/+a
1roizvodnja
vode
1otro!nja plus dodaci za te0ni,ke i nete0ni,ke 6u'itke $pro#jene u ti#
dodaci#a tre'aju 'iti uskla-ene s planirani# pro6ra#i#a ula6anja%;
4skazana u o'liku #
3
6odi!nje.
4spu!tanje
otpadni0 voda
>odi!nje po sektoru s #jese,ni# profilo# potro!nje kad postoje
znatne sezonske varijacije u potranji;
4skazano u o'liku #
3
6odi!nje"
1ro,i!avanje
otpadni0 voda
4spu!tanja plus dodaci za infiltraciju i o'orinske vode $pro#jene u ti#
dodaci#a tre'aju 'iti uskla-ene s planirani# pro6ra#i#a ula6anja%;
4skazano u o'liku #3 6odi!nje;
+apo#ena& 1rojektiranje e za0tijevati razli,ite rezultate za o'jekte za proizvodnju i pro,i!avanje vode.
&)8 Ka$"al. "r#90#,, "r#90#, a:#r"1a/+e re%#," ;#$era",.< "r#90#, = !
$r#+e0"#: be1 $r#+e0"a
&)8)( Ka$"al. "r#90#,
apitalne tro!kove scenarija s projekto# tre'a preuzeti iz Studije izvedivosti i iste tre'a
iskazati zase'no za&
7odoopskr'u $proizvodnja" o'rada i distri'ucija%" odvodnju i pro,i!avanje otpadni0 voda"
o'orinsku odvodnju;
Osnovne kapitalne tro!kove" nepredvi-ene tro!kove i ostale stavke;
>ra-evinske radove i elektrostrojarske radove.
4nvesticijski profil tre'a uklju,ivati i za#jenu i#ovine projekta na kraju njezino6 financijsko6
vijeka" to se vodi kao redoviti (operativni) troak" kao i ostale instru#ente koji 'i se proveli u
scenariju 'ez projekta $ili kasniji# faza#a%.
4zrada procjene kapitalni0 tro!kova projekta je izvan opse6a analize tro!kova i koristi" no
tro!kovi tre'aju 'iti pripre#ljeni tako da 'udu dostupne sljedee infor#acije za provo-enje
financijske ocjene projekta&
S"a,0a Za4"+e,
apitalni
tro!kovi
Specificirani u skladu s vrsto# infrastrukture za raspodjelu tro!ka za
potre'e odre-ivanja cijene i a#ortizacije i dodataka za za#jenu;
)azlikovanje iz#e-u vodoopskr'e $proizvodnja" o'rada i distri'ucija%"
odvodnje otpadni0 voda" pro,i!avanja otpadni0 voda" te o'orinske
odvodnje;
<ro!kovna
osnovica
Stalne cijene;
/ase'na specifikacija nepredvi-eni0 tro!kova i ostali0 stavaka
A#ortizacija i
tro!kovi
za#jene
Usu6la!en financijski vijek $6odine% uz linearnu a#ortizaciju;
/a#jena i#ovine projekta na kraju pretpostavljeno6 financijsko6 vijeka
1reostala
vrijednost
1reostala vrijednost nea#ortizirane i#ovine na kraju referentno6
razdo'lja
(
&)8)& S"#$e a:#r"1a/+e
4 za projekt i za postojeu i#ovinu tre'a koristiti standardne stope a#ortizacije. U po6ledu
postojee i#ovine" tre'at e raz#otriti&
opse6 u koje#u je i#ovina ve u cijelosti a#ortizirana" a oso'ito u odnosu na i#ovinu
koja e 'iti za#ijenjena u sklopu projekta i ostala ula6anja u scenariju 'ez projekta;
vrednovanje postojee i#ovine u odnosu na za0tjeve o'ra,una tekui0 tro!kova !to
#oe dovesti do vi!i0 vrijednosti.
7ezano uz i#ovinu projekta&
Stopa 'i tre'ala 'iti u skladu sa stopa#a za postojeu i#ovinu i tre'ala 'i 'iti realno
uskla-ena #e-u projekti#a $no odre-ene 'i varijacije #o6le 'iti pri0vatljive%;
Stope a#ortizacije se #o6u odrediti na te#elju inenjerski0 predvi-anja ili 'i se #o6la
pri#ijeniti stopa dopustiva za potre'e oporezivanja. ?e-uti#" tre'a osi6urati da su
kori!teni vjekovi realni $i ne predu6i%.
Stope tre'a specificirati 'are# za sljedee stavke kori!tenje# linearne a#ortizacije i koje
tre'a uklju,iti u ra,un do'iti i 6u'itka i izvje!taj o nov,ano# toku $kao nenov,ana stavka%&
I:#,.a Ra!$#. !"#$e a:#r"1a/+e >
g#%.e ;$#!"#"a0<
>ra-evinski radovi 43 C (3 $2"(3A : 2A%
Strojarska opre#a 13 C 1( $13A : *"*.A%
5lektroopre#a 1( C 23 $*"*.A : (A%
&)8)6 Re%#," ;#$era",.< "r#90#,
)edovite $operativne% tro!kove tre'a procijeniti zase'no za projekt i za postojei ostatak
sustava i za potre'e vodoopskr'e i odvodnje i pro,i!avanja otpadni0 voda. Ovo potonje
razdvajanje je potre'no za potre'e odre-ivanja cijena. +adalje" svaki tro!ak tre'a podijeliti na
fiksne i varija'ilne tro!kove i sukladno to#e napraviti projekcije. =udue 'i se tro!kove #o6lo
odrediti na te#elju sljedee6&
1rojekt +aj'olje inenjerske procjene pri koji#a se u o'zir uzi#aju postojei
operativni tro!kovi sustava" specifi,nosti projekta $crpne stanice itd.% i
iskustva s dru6i0 strana $oso'ito za tro!kove novi0 o'jekata poput oni0 za
pro,i!avanje otpadni0 voda B o'radu #ulja i nji0ovo z'rinjavanje%;
1ostojei +a te#elju analize noviji0 tro!kova i uzev!i u o'zir rezultate ocjene postojee
financijske situacije $odjeljak 2.2%. U analizi tre'a raz#otriti i u,inak $u!tede%
ula6anja u sanacijuBza#jenu na postojeu i#ovinu.
1ri predvi-anju redoviti0 $operativni0% tro!kova u o'zir se #o6u uzeti sljedei aspekti za koje
su potre'ne odre-ene centralizirane pretpostavke kao i upute o stupnju fleksi'ilnosti vezane
uz Dlokalne pretpostavkeE i odre-ivanje pri0vatljivosti ti0 pretpostavki. <re'a raz#otriti i
detaljnost prezentacije redoviti0 $operativni0% tro!kova $u odnosu na potre'e i raspoloive
infor#acije%" a u naj#anju 'i ruku tre'alo uklju,iti sljedee aspekte i te#elj predvi-anja $za
vodoopskr'u i odvodnju i pro,i!avanje otpadni0 voda%&
*
Tr#9a0 Vr!"a Te:el+
)adna sna6a Fiksni 1rostor za po'olj!anja B dodatni za0tjevi uslijed
aktivnosti na projektu;
)ast plaa $centralizirana pretpostavka%
5ner6ija 7arija'ilni 1roizvedene B ispu!tene koli,ine uklju,ujui
infiltraciju;
Uskla-enost s pretpostavka#a o potranji"
uklju,ujui pro#jene u 6u'ici#a i infiltraciji;
)ast cijena $centralizirana pretpostavka%
e#ikalije
$?aterijal%
7arija'ilni
Odravanje Fiksni 1ostojee & 1rikladnost postojei0 rezervi;
+ovo& 1ostotak vrijednosti i#ovine $linearno ili stalan
rast%
)eijski tro!kovi Fiksni
/'rinjavanje 7arija'ilni Uklju,uje #ulj i ostale naknade za okoli!
&)? Na7ela #%re@,a.+a /+e.a
&)?)( Za4"+e,
>lavni naputak 5U:a sadran je u Okvirnoj direktivi o voda#a $,lanak 9$1%%" u kojoj su
propisana sljedea dva na,ela&
1un povrat tro!kova uklju,ujui $nov,ani% povrat a#ortizacije !to je podlono
o6rani,enji#a priu!tivosti;
+a,elo Done,i!iva, plaaE.
Opi je cilj osi6urati financijsku odrivost sektora. Osi# pri#jene na,ela Done,i!iva, plaaE"
naputak 5U:a ne predvi-a na,ela odre-ivanja cijena u odnosu na o#jere o'u0vaene fiksni#
i varija'ilni# naknada#a ili razli,ito# stopo# iz#e-u razli,iti0 skupina potro!a,a.
<renutna na,ela odre-ivanja cijena u Frvatskoj o#o6uuju pri#jenu cijena koji#a se
ostvaruje pun povrat tro!kova" ,i#e se #oe s#atrati uskla-eno# s pri#jeno# na,ela 5U:a.
?e-uti#" stvarno usvajanje cijene kojo# se ostvaruje pun povrat tro!kova je #anje jasno"
naro,ito u odnosu na&
povrat a#ortizacije $u nov,ano# o'liku% i#ovine financirane 'espovratni# sredstvi#a;
opse6 u koje#u se ko#ponenta ko#unalne naknade za razvoj unutar cijene #oe
s#atrati kao povrat a#ortizacije;
opse6 u koje#u svi redoviti $operativni% tro!kovi #o6u nastati u odnosu na rezerve za
odravanje i vrednovanje postojee i#ovine.
+a,ela odre-ivanja cijena u Frvatskoj o#o6uuju i da se pri#ijeni struktura fiksne i varija'ilne
cijene" i kao razli,ite stope za razli,ite skupine potro!a,a. <renutno su potro!a,i koji ne
spadaju u kate6oriju kuanstava suo,eni s vei# naknada#a ne6o potro!a,i u kate6oriji
kuanstava. +ije jasno predstavlja li ova razlika $i% cijenu s puni# povrato# tro!kova za
potro!a,e van kate6orije DkuanstvaE ili $ii% pri#jenu na,ela Done,i!iva, plaaE ili $iii%
ko#'inaciju to6a dvo6a. <o tre'a potvrditi i utvrditi na razini poduzea za vodoopskr'u iBli
.
odvodnju.
&)?)& P#,ra" a:#r"1a/+e
U literaturi nije izravno propisan potre'ni opse6 povrata a#ortizacije projektne i#ovine" ali su
pruene openite upute&
vraen znatan udio;
vraen u #jeri u kojoj je to #o6ue unutar 6ranica priu!tivosti.
@u6oro,na financijska odrivost 'i tre'ala diktirati da se iz cijena vrati $u nov,ano# o'liku%
sva a#ortizacija. ?e-uti#" u kontekstu Frvatske $i #no6i0 dru6i0 drava ,lanica%"
prepoznato je da takva na,ela #o6u dovesti do pro'le#a po pitanju priu!tivosti ili do
dru!tveno:politi,ki0 pro'le#a z'o6 potre'e uvo-enja vrlo veliko6 poveanja cijena. U to#
svjetlu" pitanja kratkoro,ne financijske odrivosti do'ivaju veu vanost. ratkoro,na
financijska odrivost u naj#anju ruku za0tijeva da se vrati dovoljan iznos a#ortizacije kako 'i
se interno financirala $'ez pri'je6avanja financiranju veliki# zaduivanje#% za#jena i#ovine
projekta kada za to do-e vrije#e" pri ,e#u se to oso'ito odnosi na kratkotrajnu i#ovinu poput
elektrostrojarske opre#e.
U to# svjetlu $i u kontekstu razli,iti0 cijena u Frvatskoj za potro!a,e u kate6oriji kuanstava i
one van te kate6orije%" tre'a raz#otriti tre'a li potro!a,i#a van kate6orije kuanstava $koji ne
podlijeu o6rani,enji#a priu!tivosti% od#a0 naplatiti cijenu s puni# povrato# tro!kova i
pri#jenjuju li se o6rani,enja o povratu a#ortizacije jedino na potro!a,e u kuanstvi#a. Uz to"
tre'a donijeti odluku o dva pitanja&
kada tre'a postii pun povrat tro!kova;
tre'aju li unutar to6 razdo'lja cijene jednoo'razno rasti ili se tre'aju #ijenjati postupno.
+eke od razli,iti0 opcija su prikazane u nastavku.
$Full recoverG C 1uni povrat; >radual C 1ostupno%
&)?)6 S"r30"3re ,!.e /+e.a
2
+acionalni zakonski propisi o naknada#a i specifi,na narav lokalni0 ekono#ija B tri!ta
vodoopskr'e i odvodnje zna,i da u sklopu politike odre-ivanja cijena pose'nu panju valja
pridati sljedei# aspekti#a kako 'i se osi6urala uskla-enost s na,elo# Done,i!iva, plaaE&
4zjedna,avanje 6lavni0 cijena za potro!a,e u kuanstvi#a i potro!a,e van te kate6orije.
?oe se tvrditi da 'i" 'udui da potro!a,i van kate6orije kuanstva #oraju svoje otpadne
vode podvr6nuti pret0odno# pro,i!avanju do razine jednake onoj za kuanstva" u
volu#etrijskoj strukturi cijena tre'alo koristiti sli,ne visine naknada. <o ne #ora 'iti tako u
#no6i# slu,ajevi#a" za koje tre'a odrediti sljedee&
o +a razini projekta" opse6 u koje# postojea $i 'udua% visina cijene za potro!a,e
van kate6orije kuanstva predstavlja cijenu kojo# se ostvaruje puni povrat tro!kova
$ne uklju,ujui na,elo Done,i!iva, plaaE%. <i#e e se odrediti tre'a li cijene sniziti ili
poveati.
o +a dravnoj razini 'i 'ila potre'na odluka o okvirnoj politici kako 'i se odredilo
okvirno vre#ensko razdo'lje unutar koje6a tre'a uskladiti cijene.
1ri#jena na,ela Done,i!iva, plaaE
Ovi#e 'i tre'alo osi6urati da velike industrije i sezonski korisnici plate za svu dodatnu
kori!tenu $postojeu i novu% infrastrukturu $ili kapacitet%. U prakti,no# s#islu" to #oe
za0tijevati da se u cjelokupnu naknadu za te konkretne korisnike uklju,i a#ortizacija i
tro!kovi financiranja povezane i#ovine. U veini se slu,ajeva #oe s#atrati da na
varija'ilne i ostale fiksne tro!kove unutar redoviti0 $operativni0% tro!kova ne djeluju razlike
u stupnju one,i!enja.
+a,ela odre-ivanja cijena tre'a prepustiti 1rojektu" no kako 'i se osi6urala uskla-enost sa
za0tjevi#a 5U:a pri odre-ivanju cijene u scenariju s projekto# tre'a se pridravati sljedei0
6lavni0 na,ela. 4zra,un stope financijsko6 #anjka tako-er za0tijeva da se odredi cijena za
scenarij 'ez projekta koja se #oe uzeti ili kao postojea cijena ili kori6irana postojea cijena
kojo# se ostvaruju sli,ni profiti $poslovne #are% kao i u scenariju s projekto#.
P#,ra" Cl+
1ovrat redoviti0
$operativni0%
tro!kova
1otpun s neposredni# u,inko#" uklju,ujui" 6dje je to pri#jenjivo"
tro!kove servisiranja du6a
1ovrat
a#ortizacije
1odlono o6rani,enji#a priu!tivosti" tre'a ostvariti sljedee ciljeve&
o 1otpuno uklju,ivanje a#ortizacije u cijene iz#e-u 2(. i 33. 6odine
referentno6 razdo'lja;
o 1uni povrat a#ortizacije tijeko# razdo'lja trajanja projekta u visini
iz#e-u (3A i *3A $tre'a usu6lasiti osnovicu za izra,un%
Uskla-ivanje
cijena
Hedinstvene visine naknada za potro!a,e u kate6oriji kuanstva i
potro!a,e van te kate6orije tre'a ostvariti do kraja referentno6
razdo'lja $podlono o6rani,enji#a priu!tivosti%
>ranica
priu!tivosti
4z#e-u 2"(A i 3A prosje,no6 pri0oda kuanstva za naknade za
vodoopskr'u" odvodnju" ostale naknade i 1@7;
>rani,ne vrijednosti se #o6u pre#a!iti u pose'ni# okolnosti#a i
privre#eno uz pratei dokaz da se stope naplate #o6u odrati.
+ie 6rani,ne vrijednosti se #o6u predloiti kada je potre'an prostor
za povrat tro!kova $daljnja poveanja cijena% vezani0 uz ostale
poznate investicijske potre'e u srednje# i du6o# roku. <akva
s#anjenja ne 'i tre'ala i#ati utjecaj na financijsku odrivost" a ako se
9
P#,ra" Cl+
jave pro'le#i" tada tre'a raz#otriti ponovno odre-ivanje prioriteta
investicijski0 strate6ija.
+a,elo
Done,i!iva,
plaaE
1ose'ne naknade koje odraavaju puni tro!ak uslu6e koje tre'a
pri#ijeniti na sezonska i izrazito one,i!ujua ispu!tanja. <akve
povrate tre'a uzeti u o'zir pri odre-ivanju razine cijena za ostale
potro!a,e.
&)A Para:e"r 1a #%re@,a.+e 5.a./+!0e #%r*,#!"
>lavni para#etri kori!teni za odre-ivanje financijske odrivosti su&
Stanje nov,ano6 toka uz za0tjev da projekt openito $i u veini 6odina% ostvari
ku#ulativno pozitivni nov,ani saldo;
Analiza nov,ano6 toka #oe se provesti ili na razini projekta ili na razini poduzea
$unutar isto6 usluno6 odjela ako se poduzee 'avi vei# 'roje# djelatnosti%. 1una
ocjena na razini projekta #oe 'i se s#atrati pri0vatljivo# kad se pokae da je projekt
6otovinski pozitivan" z'o6 ,e6a 'i pozitivno djelovao na poduzee. 4pak" poeljnija 'i
opcija 'ila analiza na razini poduzea $a i sto6a !to su te infor#acije potre'ne za izra,un
cijena%.
Analiza nov,ano6 toka 'i za0tijevala izradu $na 6odi!njoj osnovi tijeko# razdo'lja
ocjenjivanja% ra,una do'iti i 6u'itka" 'ilance i izjave o izvori#a i kori!tenju sredstava
$izjava o nov,ano# toku%. Analizu se preporu,a provesti u tekui# cijena#a. ada se
koriste opcije kori!tenja tekui0 cijena" uo'i,ajena je praksa prefor#ulirati 6lavne
pokazatelje u stalni# cijena#a.
1okazatelji financijske uspje!nosti F))B8 i F))B uz po#o /ajednice i 'ez po#oi
/ajednice
Odrivost i potre'a za financijsko# po#oi su opravdani kada su pokazatelji ne6ativni
prije po#oi a pozitivni nakon po#oi. <e#elj za izra,un pokazatelja F))B8 i F))B je
sljedei&
F))B8 Odljevi )edoviti $operativni% tro!kovi i kapitalni tro!kovi 'ez
nepredvi-eni0 tro!kova
1riljevi )edoviti $operativni% pri0odi i preostala vrijednost
F))B Odljevi )edoviti $operativni% tro!kovi; otplata zaj#ova" plaanje
ka#ata i otplata 6lavnice
1riljevi )edoviti $operativni% pri0odi" preostala vrijednost
1ored za0tjeva propisani0 analizo# 5U" financijska se odrivost #oe ocijeniti i kori!tenje#
dru6i0 pokazatelja na razini projekta i razini poduzea.
1ostizanje financijske odrivosti tre'a dokazati na te#elju sljedee6&
P#0a1a"el+ Cl+
@o'it od
redoviti0
poslovni0
aktivnosti
1ozitivni 5=@4<A $do'it prije od'itka $ras0odni0% ka#ata" poreza na
do'it i tro!kova% u svakoj 6odini
u#ulativni 8ijelo vrije#e tre'a odrati pozivni nov,ani saldo" uklju,ujui rezerve
13
nov,ani tok za tro!kove za#jene i financijsku po#o za du6ove
1ovrat
a#ortizacije
ako propisuju na,ela odre-ivanja cijena" potre'no je&
o potpuno uklju,ivanje a#ortizacije u cijene iz#e-u 2(. i 33. 6odine
referentno6 razdo'lja;
o puni povrat a#ortizacije tijeko# razdo'lja trajanja projekta u visini
iz#e-u (3A i *3A $tre'a usu6lasiti osnovicu za izra,un%
&)B I1ra73. 5.a./+!0e $#:#2 EU
&)B)( U$3"e 1 Ra%.#g %#03:e."a br) IV
4zra,un stope financijsko6 #anjka tre'a provesti na inkre#entalnoj osnovi uspored'o#
scenarija s projekto# i scenarija 'ez projekta.
orak 1. Stopa financijsko6 #anjka se izra,unava kao&
R C ;DIC > DNR< D DIC
6dje je
@48 diskontirani investicijski tro!ak;
@+) diskontirani neto pri0od I diskontirani pri0od C diskontirani redoviti $operativni%
tro!kovi J diskontirana preostala vrijednosti
orak 2. 4zra,un iznosa iz odluke $@A%&
DA C EC E R
6dje je
58 pri0vatljivi tro!ak.
orak 3. 4zra,un $#aksi#alno6% iznosa 'espovratni0 sredstava&
EUgra." C DA E MaF CR$a
6dje je
?aK 8)pa je najvi!i iznos doprinosa /ajednice na razini prioritetne osi.
&)B)& A!$e0" 0#+e "reba 31e" 3 #b1r
1ri izra,unu stope financijsko6 #anjka tre'a se pridravati sljedei0 na,ela&
K#:$#.e."a A!$e0"
@iskontirani
pri0od
<e#elj za odre-ivanje pri0oda&
4nkre#entalni $razlika iz#e-u scenarija s projekto# i scenarija 'ez
projekta%;
Fakturirani pri0od $u#jesto naplaeno6% ali 'ez opinski0 naknada
za razvoj i transferni0 plaanja pre#a Frvatski# voda#a $tre'aju
11
K#:$#.e."a A!$e0"
'iti ista i u scenariju s projekto# i u scenariju 'ez projekta%
@iskontirani
redoviti
$operativni%
tro!kovi
)edoviti $operativni% tro!kovi tre'aju 'iti raz#atrani kao&
4nkre#entalni $razlika iz#e-u scenarija s projekto# i scenarija 'ez
projekta%;
+e uklju,uju pro#jene u o'rtno# kapitalu ili financijski#
naknada#a;
Uklju,uju tro!kove za#jene
@iskontirana
preostala
vrijednost
1reostala vrijednost $neto knji6ovodstvena vrijednost% i#ovine projekta
@iskontirani
investicijski
tro!kovi
Uklju,uju pri0vatljive i nepri0vatljive tro!kove i ne#aterijalnu i#ovinu;
+e uklju,uju nepredvi-ene tro!kove;
4skazuju se u stalni# cijena#a
12
6) E0#.#:!0a #/+e.a
6)( O$2 $r!"3$
5kono#sko# ocjeno# projekta potre'no je o'u0vatiti sljedee&
1retvaranje financijski0 cijena u ekono#ske cijene;
4zra,un ekono#ski0 tro!kova projekta;
1rocjena i ocjena ekono#ski0 koristi.
Svr0a ekono#ske ocjene je odrediti odrivost projekta u po6ledu nje6ove vrijednosti za
dru!tvo" a ne s financijsko6 6ledi!ta.
ao i kod financijske analize" te#elj ekono#ske ocjene je prepu!ten dravi ,lanici" pri ,e#u
je jedini za0tjev da se iste te#eljne pretpostavke koriste za svaki projekt u svako# pojedino#
sektoru.
1redloeni osnovni okvir za provo-enje ekono#ske ocjene tre'ao 'i 'iti sljedei&
Pre"$#!"a,0a Za4"+e,
)eferentno
razdo'lje
33 6odina uklju,ujui razdo'lje 6ra-enja" pri ,e#u je po,etna 6odina
6odina prijave projekta
@iskontna stopa (A $realna%
8ijene Stalne cijene" s uputo# da o'u0vaaju realno poveanje stavaka kao
!to su plae i elektri,na ener6ija" kako 'i se osi6urao visok stupanj
dosljednosti
1ri#jena cijena
u sjeni
$konverzijski
faktori%
4z'acivanje 1@7:a i ostali0 transferni0 plaanja
1retpostavka da su financijski i ekono#ski tro!kovi isti $otvorena
konkurentna tri!ta% uz pri#jenu konverzijsko6 faktora 1

6)& Pre",ara.+e 5.a./+!04 /+e.a 3 e0#.#:!0e /+e.e
6)&)( -!0al.e 0#re0/+e
ako je propisano )adni# doku#ento# 'r. 47" iz tro!kova se isklju,uju neizravni porezi $i
koristi%. +eizravni porezi u6lavno# o'u0vaaju 1@7 ali i su'vencije i transferna plaanja.
6)&)& C+e.e 3 !+e.
Svr0a kori!tenja cijena u sjeni je ukloniti tri!ne pore#eaje iz ra,unovodstveni0 $financijski0%
cijena. 8ijene u sjeni se koriste kao faktor za tro!kove $i koristi" 6dje je pri#jenjivo%. ?o6u se
koristiti ili pri#jeno# jedinstveno6 standardno6 konverzijsko6 faktora ili se #oe koristiti
razra-eniji pristup na razini sektora ili faktori konverzije ko#ponente tro!ka. Ovo potonje
za0tijeva detaljno razu#ijevanje kapitalni0 i redoviti0 $operativni0% tro!kova projekta"
uklju,ujui sastav tro!kova $kapitalni i operativni% iz#e-u kvalificirano6 i nekvalificirano6 rada
i uvezene i do#ae ro'e. <akve su infor#acije rijetko dostupne" pa se sto6a u fazi pripre#e
projekta pretpostavke kori!tene za ovakvu ra!,la#'u ,esto #o6u s#atrati izrazito
13
su'jektivni#a.
Pre"$#!"a,0a V#%7 EU 3#b7a+e.a $ra0!a
8ijene u sjeni 5U 7odi, o razlozi#a pri#jene konverzijski0 faktora i
#etodolo6iji za izra,un plaa u sjeni
1raksa U veini drava ,lanica cijene u sjeni se ne koriste $koristi
se faktor 1% uz ar6u#ent pripadnosti jedinstveno#
otvoreno# konkurentno# tri!tu koje o#o6uuje slo'odan
transfer do'ara i uslu6a;
U neki# drava#a se koriste plae u sjeni i ponekad se
radi razlika iz#e-u kvalificirane i nekvalificirane radne
sna6e.
6)6 I1ra73. e0#.#:!04 "r#90#,a $r#+e0"a
<ro!kovi projekta tre'aju uklju,ivati kapitalne tro!kove $uklju,ujui tro!kove za#jene% i
poveane redovite $operativne% tro!kove $ne uklju,ujui u,inak na u!tede%. 4sti se #o6u uzeti
iz financijske analize uz pri#jenu" pre#a potre'i" konverzijski0 faktora i prila6od'i z'o6
fiskalni0 korekcija $vidi odjeljak 3.2%. Analiza tro!kova u zadnjoj 6odini ocjene projekta tre'a
uklju,ivati $kao ne6ativnu vrijednost% preostalu vrijednost i#ovine projekta. 1reostala se
vrijednost #oe odrediti linearno kao o#jer razdo'lja ocjene projekta i o,ekivano6
ekono#sko6 $financijsko6% vijeka i#ovine. 1reostalu vrijednost kori!tenu za ekono#sku
ocjenu tre'a izvoditi dosljedno s ono# kori!teno# u financijskoj analizi.
5kono#ski tro!kovi projekta tre'aju 'iti preuzeti iz financijske analize projekta i sadravati
sljedee stavke&
Pre"$#!"a,0a Za4"+e,
apitalni
tro!kovi
apitalni tro!kovi projekta $'ez 1@7:a i rezervi na#ijenjeni0 za
o,ekivani porast cijena%;
<ro!kovi za#jene i#ovine projekta
)edoviti
$operativni%
tro!kovi
1oveani redoviti $operativni% tro!kovi $operativni tro!kovi Ds projekto#E
u#anjeni za operativne tro!kove D'ez projektaE% i 'ez u!teda
povezani0 s uspje!no!u proiza!li0 iz projekta
1reostala
vrijednost
i#ovine
projekta
ako je odre-ena u financijskoj analizi
6)8 I1ra73. e0#.#:!04 0#r!" $r#+e0"a
6)8)( Vr!"e 0#r!"
+e#a precizni0 uputa o vrsta#a koristi i kvantificiranjuBnekvantificiranju koristi za projekte u
sektoru vodoopskr'e i odvodnje. 1re#a #e-unarodni# iskustvi#a i pristupu kori!teno# u
veini drava ,lanica" tri su 6lavne ekono#ske koristi&
u!tede u tro!kovi#a resursa za korisnika;
koristi za okoli!;
u!tede u tro!kovi#a resursa za pruatelja uslu6e.
14
?o6u se javiti dodatne ekono#ske koristi za proved'u projekata unaprje-ivanja vodoopskr'e
i odvodnje" ali se one o'i,no ne kvantificiraju. <e koristi #o6u uklju,ivati koristi po zdravlje i
vi!estruke u,inke na lokalnu ekono#iju" kao i neke #anje opipljive koristi po okoli!. U sklopu
predloeno6 te#elja za ocjenu" predlae se sljedee&
oristi po zdravlje se ne kvantificiraju z'o6 pote!koa u odre-ivanju jasne uzro,no:
posljedi,ne veze.
Openito" u kontekstu re6ionalni0 ekono#ija" ne o,ekuje se da e pojedina,ni projekti 'iti
zna,ajni" pa se sto6a o,ekuje da e 'ilo kakvi vi!estruki u,inci za vrije#e proved'e 'iti
#ali. 4z to6 se razlo6a ova potencijalna korist openito ne kvantificira.
@o koristi po okoli! #oe doi i z'o6 s#anjivanja ispu!tanja #etana i ostali0 stakleni,ki0
plinova. @o s#anjeno6 ispu!tanja #etana #oe naro,ito doi uslijed po'olj!anja u
6ospodarenju #ulje#. ada po'olj!anja u 6ospodarenju #ulje# ,ine znatan udio u
tro!kovi#a projekta" 'ilo 'i prikladno tu korist kvantificirati. orist se #oe kvantificirati
izra,uno# koli,ine e#isija #etana u scenariju s projekto# i scenariju 'ez projekta.
5kono#ska se vrijednost #oe odrediti kori!tenje# vrijednosti u,inka za e#isije #etana
$ako se #oe pronai prikladna vrijednost% ili se #oe izvesti na te#elju jednakovrijedni0
e#isija 8O2 za koje se cijena tr6ovanja e#isija#a #oe iskoristiti kao za#jenska
vrijednost za njezinu ekono#sku korist.
6)8)& U9"e%e 3 "r#90#,:a re!3r!a 1a 0#r!.0a
Ova ekono#ska korist kvantificira koristi za kuanstvo kad je izveden novi priklju,ak na
sustav vodoopskr'e iBili odvodnje. 5kono#ska se #etodolo6ija te#elji na pristupu u!tede u
tro!kovi#a resursa" pri ,e#u se ekono#ska korist odre-uje kao tro!kovi koje 'i kuanstvo
i#alo u scenariju 'ez projekta. 1otko#ponente ove koristi tako-er kvantificiraju koristi za
kuanstvo od po'olj!anja u kvaliteti vodoopskr'e.
/a vodoopskr'u&
Za nove prikljuke osigurane projektom C s#anjivanje tro!ka kuanstva koje #ora
za0vaati vodu iz vlastito6 zdenca u vrtu i svi0 ostali0 tro!kova kuanstva povezani0 s
o'rado# takve vode $npr. filtracija ili proku0avanje%" kao i tro!ka kupovanja vode u 'oci
potre'ne za pie ili ku0anje.
od odre-ivanja ekono#sko6 tro!ka privatni0 zdenaca tre'a uklju,iti 6odi!nje tro!kove
odravanja" tro!kove elektri,ne ener6ije za pu#panje $6dje se koristi% ili vre#ena
potre'no6 za za0vaanje vode" te 6odi!nji dodatak za za#jenu. Ovo potonje se #oe
odrediti iz ekono#sko6 tro!ka izvo-enja zdenca podijeljeno6 s nje6ovi# ekono#ski#
vijeko#.
Za poboljanu kvalitetu vode osiguranu projektom C s#anjivanje tro!kova svi0
o'u0vaeni0 korisnika z'o6 kupovanja vode u 'oci potre'ne za pie ili ku0anje.
ada se u sklopu projekta izvedu novi priklju,ci na sustav odvodnje&
Utede na odravanju septikih jama. Analiza pretpostavlja da u trenutnoj situaciji sva
kuanstva 'ez priklju,ka na sustav odvodnje svoje otpadne vode ispu!taju u otvorenu ili
zatvorenu septi,ku ja#u. 5kono#ski tro!ak septi,ke ja#e tre'a odrediti na sli,an na,in
kao i za 6ore predloeni pristup za odre-ivanje vrijednosti privatni0 zdenaca.
Utede na pranjenju septike jame C ovo se odnosi na tro!kove redovito6 pranjenja
septi,ke ja#e. Ovaj se tro!ak #oe odrediti ili kao naplaeni financijski tro!ak $pri ,e#u
to predstavlja spre#nost na plaanje% ili se #oe izra,unati kao nastali tro!kovi resursa
$u6lavno# tro!ak transporta%. Ako se koristi ono prvo" tada financijska naknada tre'a
1(
o'u0vaati sve nastale tro!kove.
6)8)6 K#r!" $# #0#l9
oristi po okoli! se u6lavno# koriste za kvantificiranje u,inka poveavanja standarda
pro,i!avanja otpadni0 voda $a ti#e i kvalitete vode u rijeciB#oru%. Ocjenjivanje koristi se
#oe pro!iriti tako da se uklju,i poveani 'roj priklju,aka na odvodnju uz priznanje da
postojei sustavi dovode do nie6 standarda pro,i!avanja. U to# se slu,aju ,esto uzi#aju
nie vrijednosti koristi.
oristi od po'olj!avanja stanja pred#etni0 vodotoka #o6u se vrednovati na te#elju
spre#nosti stanovnika da plate za takvo po'olj!anje. oristi se #o6u odrediti&
ili detaljni# studija#a na razini projekta po#ou anketiranja potro!a,a $uvjetna procjena
vrijednosti% ili te0nika poput #etode tro!ka putovanja;
ili pozivanje# na #e-unarodnu literaturu s pretvaranje# vrijednosti spre#nosti na
plaanje z'o6 razlika u visina#a pri0oda" utjecaji#a i okoli!u na podru,ju o'u0vaeno#
projekto#.
U veini drava ,lanica i za pojedina,ne projekte koristi se pozivanje na #e-unarodnu
literaturu. @etaljne studije se s#atraju relevantni#a $i #o6ui#a% jedino za velike projekte koji
e i#ati izuzetno zna,ajan utjecaj na ekolo!ki vanu i#ovinu. ?no6e drave ,lanice se
pozivaju na rezultate izvje!a 5uropske ko#isije Doristi za drave kandidatkinje od
uskla-ivanja s pravno# ste,evino# na podru,ju okoli!aE $5cotec et al" 2331.; u daljnje#
tekstu D4zvje!e o pravnoj ste,eviniE%. U to# su izvje!u ocijenjene sljedee koristi u sektoru
vodoopskr'eBodvodnje&
/dravlje C @ostupnost vode za pie i po'olj!anja u kvaliteti;
oristi za resurse C ori!tenje u rekreacijske svr0e i kori!tenje na nizvodno# podru,ju;
5kosustavi C valiteta vode u rijeka#a
U pred#etno# su izvje!u identificirane ,etiri vrste koristi od zakonski0 propisa o
vodoopskr'iBodvodnji&
1 Osi6uranje ,i!e vode za pie;
2 1o'olj!ana kvaliteta vode za kupanje i dru6i0 povr!inski0 voda C predstavlja
upora'nu vrijednost;
3 1o'olj!ana kvaliteta rije,no6 ekosustava C predstavlja neupora'nu vrijednost;
4 oristi povezane s pecanje#.
@ru6a i trea od 6ore navedeni0 koristi se koriste u ekono#skoj ocjeni projekata. oristi
povezane s pecanje# se ne ocjenjuju zase'no" 'udui da 'i to uklju,ivalo dvostruko
ura,unavanje koristi zajedno s oni#a ocjenjivani#a za upora'ne vrijednosti po'olj!ane
kvalitete vode za kupanje i dru6i0 povr!inski0 voda.
U 4zvje!u o pravnoj ste,evini navode se sljedee vrijednosti za koristi $u cijena#a iz 1999.
6odine u euri#a%&
/a vrednovanje po'olj!ane kvalitete vode za kupanje i dru6i0 povr!inski0 voda $upora'na
vrijednost%
5kono#ske vrijednosti za po'olj!anu kvalitetu vode za kupanje $upora'ne vrijednosti% se
odre-uju na 6odi!njoj osnovi po stanovniku. 7rijednosti su odre-ene u cijena#a iz 1999.
6odine i potre'no i0 je poveati. =udui da vrijednosti predstavljaju spre#nost pojedinca
na plaanje" faktor poveanja tre'a izvesti iz pro#jena u visini pri0oda kuanstva $i tre'a
izostaviti u,inke inflacije i devizno6 te,aja%.
1*
U$#rab.e ,r+e%.#!" ;g#%9.+e e3ra $# !"a.#,.03 > /+e.e 1 (GGG)<
@rava +iska 7isoka
Slova,ka 23".1 2("4(
Slovenija 31"4. 32"*.
Le!ka )epu'lika 2*"33 32"31
?a-arska 22"(3 2."*4
/a odre-ivanje ekono#ske koristi potre'no je utvrditi&
1. 'roj ljudi na podru,ju o'u0vaeno# projekto#;
2. 'roj $postotak% oni0 koji koriste pred#etni vodotok $ili vi!e nji0% 6dje se #oe utvrditi
opipljivo po'olj!anje z'o6 proved'e projekta.
<e faktore tre'a odrediti pojedina,no za svaki projekt" pri ,e#u tre'a voditi ra,una o
vanosti pred#etno6 $pred#etni0% vodotoka. ao te#elj se #oe koristiti sljedee&
U"+e/a+ Pr#+e0"a .a $#!"1a.+e
3!0la@e.#!" ! %re0",a:a EK
-a0"#r $# 0#+e: Pr#+e0" 3"+e7e .a
3!0la@e.#!" ! %re0",a:a EK
7elik 3"*. C 1"33
Srednji 3"34 C 3"**
?ali 3"33 C 3"33
+eupora'na vrijednost za po'olj!anje iz osrednje6 stanja u do'ro stanje.
ao i u 6ornje# slu,aju" 'udui da je kvaliteta vode u vodotoci#a u6lavno# u
zadovoljavajue# stanju i projekti u6lavno# sadre skro#na po'olj!anja u kvaliteti
ispu!teni0 pro,i!eni0 otpadni0 voda" predlae se da se koriste #jere nii0 vrijednosti
$po'olj!anja iz osrednje6 u do'ro stanje%. U ta'lici u nastavku se navodi vrijednost
utvr-ena u 4zvje!u o pravnoj ste,evini" !to ponovno za0tijeva poveavanje cijena iz
1999. 6odine na cijene iz polazne 6odine. <re'a koristiti isti faktor poveanja kao i onaj
kori!ten za upora'ne vrijednosti $vidi 6ore%.
Ne3$#rab.a ,r+e%.#!" 1a $#b#l+9a.+e !"a.+a ,#%#"#0a 1 #!re%.+eg 3 %#br# ;E3r#
$# 032a.!",3 $# 0: ,#%#"#0a > /+e.e 1 (GGG) g#%.e<
@rava M po kuanstvu po k#
Slova,ka 3"3313
Slovenija 3"3313
Le!ka )epu'lika 3"331.
?a-arska 3"3314
vantificiranje koristi za0tijeva da se procijeni duina vodotoka po'olj!ano6 stanja $u k#%
i udio nacionalno6 stanovni!tva koji 'i i#ao neupora'nu vrijednost. od ovo6 potonje6 u
o'zir tre'a uzeti vanost po6o-eno6 vodotoka i #jeru u kojoj je o to#e upoznato
stanovni!tvo. ao te#elj se #oe koristiti sljedee&
U"+e/a+ Pr#+e0"a .a $#!"1a.+e
3!0la@e.#!" ! %re0",a:a EK
-a0"#r $# 0#+e: Pr#+e0" 3"+e7e .a
3!0la@e.#!" ! %re0",a:a EK
7elik 3"*. C 1"33
Srednji 3"34 C 3"**
?ali 3"33 C 3"33
1.
6)8)8 U9"e%e 3 "r#90#,:a re!3r!a = Pr3*a"el+ 3!l3ge
<e se koristi pose'no odnose na radove na rekonstrukcijiBza#jeni. 5kono#ska se
#etodolo6ija ponovno te#elji na u!tedi u tro!kovi#a resursa" pri ,e#u se ekono#ska korist
odre-uje kao tro!kovi koje 'i poduzee za vodoopskr'uBodvodnju i#alo u scenariju 'ez
projekta. >lavne kvantificirane koristi saete su u nastavku.
Smanjivanje gubitaka vode/infiltracije C ovo se vrednuje pre#a poveani# tro!kovi#a
vode za pie $o'rada B crpljenje% i otpadne vode $pro,i!avanje i pu#panje% u odnosu na
predvi-ene pro#jene u koli,ina#a u scenariju s projekto# i scenariju 'ez projekta.
1oveane tro!kove tre'a odrediti na te#elju trenutno6 tro!ka pruanja uslu6e;
Utede u redovitim (operativnim) trokovima bog unapre!ivanja sustava C ove
koristi 'i se prvenstveno odnosile na koristi od za#jene infrastrukture i u o'zir 'i se uzeli
do'ici na u,inkovitosti $s#anjeno odravanje B #anja potro!nja ener6ije% koji se #o6u
ostvariti kori!tenje# #oderniji0 te0nolo6ija i infrastrukture. 7rednovanje koristi se #oe
provesti na te#elju postojei0 operativni0 tro!kova. ?e-uti#" za u!tede u odravanju
,esto je si6urnije koristiti predvi-ene potre'e odravanja u#jesto stvarno6 izdatka koji se
u praksi #oe s#anjiti z'o6 prevladavajui0 financijski0 o6rani,enja.
6)? Sa*e"a0
U nastavku je prikazano !to sadre tipi,ne kvantificirane ekono#ske koristi za projekte
vodoopskr'e i odvodnje. 1ri ocjenjivanju ekono#ski0 koristi tre'a se o#o6uiti fleksi'ilnost u
odre-ivanju 6lavni0 ulazni0 para#etara u skladu s podru,je# o'u0vaeni# projekto#"
postojei# aktivnosti#a i utjecaje# projekta. ad se to s#atra vani#" #o6u se kvantificirati i
dodatne koristi. ?oe se koristiti sljedei pristup za odre-ivanje koristi&
K#r!" Para:e"r 1a 0,a."5/ra.+e
U!tede u
tro!kovi#a
resursa za
korisnika
1. 1ro!irenje kanalizacije
o U!tede u radu individualni0 od6ovarajui0 sustava $tro!ak po
6odini C uklju,ujui kapitalni tro!ak na 6odi!njoj razini C
po#noeno s 'roje# o'u0vaeni0 kuanstava% Oko (33 M po
kuanstvu 6odi!nje prila6o-eno lokalni# uvjeti#a;
2. 1riklju,ci na vodoopskr'u
o U!tede u radu privatni0 'unara $tro!ak po 6odini C uklju,ujui
kapitalni tro!ak na 6odi!njoj razini C po#noeno s 'roje#
o'u0vaeni0 kuanstava%;
3. valiteta vodoopskr'e
o U!tede povezane sa s#anjeni# kori!tenje# vode u 'oci $ili
ostali# #jera#a za osi6uranje kvalitete%. vantificirane kao &
o'u0vaeno stanovni!tvo N postotak koji #ijenja preferirani na,in
kori!tenja N tro!ak vode u 'oci N potro!ena koli,ina.
oristi po okoli! oristi od po'olj!anja stanja vodotoka vezane uz unaprije-enu kvalitetu
ispu!teni0 otpadni0 voda vrednovane u skladu sa sljedei# para#etri#a&
o Stanovni!tvo na pred#etno# podru,ju;
o Udio to6 stanovni!tva kao pred#etno6 vodotoka;
o 5kono#ska vrijednost $izvor& 4zvje!e o pravnoj ste,evini za
upora'ne vrijednosti za po'olj!anu kvalitetu vode za kupanje.
7rijednosti su u euri#a u cijena#a iz 1999. 6odine i izraene su
12
K#r!" Para:e"r 1a 0,a."5/ra.+e
za dru6e srednjoeuropske ze#lje. onverzija radi u,inaka cijena i
razlike u pri0odi#a daje vrijednost od oko 32 M po oso'i 6odi!nje%
Specifi,no vrednovanje koristi za pecanje $'roj korisnika N spre#nost
plaanja za po'olj!anja% se #oe dodati kad je to zna,ajna aktivnost na
pred#etno# vodotoku.
U!tede
operatora
oristi preuzete iz financijske analize" uklju,ujui&
o s#anjeni varija'ilni tro!kovi vezani uz s#anjivanje razine 6u'itaka
$vodoopskr'a% i infiltracije B o'orinski0 voda $odvodnja%;
o ener6etska u,inkovitost $za#jena elektrostrojarske opre#e%;
o s#anjeni tro!kovi odravanja nakon za#jene zastarjele i#ovine B
i#ovine u lo!e# stanju.
?o6u se javiti dodatne ekono#ske koristi od proved'e projekata unapre-ivanja vodoopskr'e
i odvodnje" ali se iste o'i,no ne kvantificiraju i tre'alo 'i i0 kvalitativno opisati. <akve koristi
#o6u uklju,ivati sljedee&
K#r!" Para:e"r 1a 0,a."5/ra.+e
/dravlje 7ezani uz po'olj!anu vodoopskr'u i 'olje sanitarne uvjete.
o vantifikacija za0tijeva odre-ivanje uzro,no:posljedi,ne veze" !to
je su'jektivna stvar;
o Ako se kvantificira" te#elj 'i tre'ao 'iti pokazatelj OAPQ
$lije,enje# do'iveno vrije#e kvalitetno provedeno6 ivota
izraeno u 6odina#a%" a ako ne#a dovoljno infor#acija"
jednostavno s#anjeni tro!ak lijekova;
>ospodarski
razvoj
7i!estruke koristi od dodatni0 investicijski0 izdataka
o vantificiranje vi!estruki0 u,inaka za0tijeva znatnu koli,inu
infor#acija o tro!kovi#a i o to#e 6dje e se i na !to ti tro!kovi
utro!iti;
o Ako se kvantificira" u o'zir tre'a uzeti odljeve $uvezena ro'a i
uslu6e%" pro#jenu u iskori!teni# resursi#a u scenariju s
projekto# i scenariju 'ez projekta za koje tre'a o'raditi jedino
poveanu vrijednost dodatni0 koristi;
+eupora'ne
ekolo!ke
vrijednosti
5stetska vrijednost koju dru!tvo daje opi# po'olj!anji#a u okoli!u.
=udui da se o,ekuje da e se stanje vodotoka po'olj!ati tek s u#jereno6
na do'ro i da e i#ati u6lavno# lokalizirane u,inke" o,ekuje se da e ova
vrijednost za veinu projekata 'iti relativno niska.
6)A Re13l"a" e0#.#:!0e #/+e.e
)ezultate ekono#ske ocjene tre'a navesti u sljedee# o'liku&
I.%0a"#r Kr"er+ #%r*,#!"
5kono#ska
interna stopa
povrata $54))%
7rijednost vea od diskontne stope
19
+eto sada!nja
vrijednost
1ozitivna
O#jer tro!kova
i koristi
7ei od 1
23