SEMINARSKI RAD

Tema: Zakonita poreska evazija u Srbiji

www.maturski.org
SADRAJ:
!"D###############################################################################################################$
%# &"JAM &"RESKE E!AZIJE##################################################################'
(# ZAK"NITA &"RESKA E!AZIJA##########################################################)
(#%# *e+itimno izbe+avanje poreza#################################################################%,
(#(# Nepri-vat.jivo izbe+avanje poreza#########################################################%%
(#$# Me/unaro0na zakonita poreska evazija################################################%$
$# NEZAK"NITA &"RESKA E!AZIJA#####################################################%1
$#%# taja poreza 20e3rau0a4ija5####################################################################%'
$#(# Krijum6arenje 27ver48 kontraban0a5######################################################%'
$#$# Siva ekonomija##########################################################################################%9
$#$# Ekonomski mo0e. nezakonite poreske evazije#######################################%:
1# MERE &R"TI! NEZAK"NITE &"RESKE E!AZIJE########################%)
2
!"D
Izbegavanje poreza (engl. tax evasion, tax avoidance, tax fraud, nem.
Steuerhinterziehung, Steuerumgehung) je oblik otpora plaanju poreza. Javljaju se
u oblicima porezne evazije i neeljenog prevaljivanja poreza. Nastaju kao rezultat
otpora koji poreski obveznik osea prema plaanju poreza.
Otpor plaanju poreza uglavnom zavisi o visine poreskog optereenja. O
tome ka je poresko optereenje visoko a ka nije nema nekog ecinog stava u
!inansijskoj teoriji. "ko je u#inak poreske evazije u onosu na ukupne pri$oe
prikupljene porezom vei% zna#i a je poresko optereenje visoko. O visokom
poreskom optereenju moe se zaklju#iti iz bega kapitala tamo gje je poresko
optereenje nie. &igracija stanovni'tva izvan granica rave% ili u one elove
unutar ravni$ granica ge je poresko optereenje nie (ili ga u pojeinim
slu#ajevima #ak i nema) tako(e je inikacija za visoko poresko optereenje.
Izbegavanje plaanja poreza prestavlja !enomen koji ima raznovrsne
posleice% kako na !iskalnom planu (jer u buet ne prispevaju planirana srestva
pa e rava biti prisiljena ili a uvea poreske stope ili a uvoi nove poreze ili a
nalazi ruge na#ine a pokrije nastali e!icit)% tako i na socijalnopoliti#kom (jer
ugroava princip $orizontalne pravi#nosti)% a pona'anja koja su usmerena na to a
se porez plati #esto naru'avaju neke ru'tvene vrenosti% 'to mora a povu#e
ogovarajuu reakciju ) bilo na moralnom% bilo na pravnom terenu.
*anje i mere koje preuzima poreski obveznik a smanji ili u potpunosti
izbegne obavezu plaanja poreza se nazivaju evazijom (izbegavanjem) plaanja
poreza.
+vazija poreza moe biti vojaka, zakonita i nezakonita.
O zakonitoj evaziji se rai u slu#aju kaa obveznik preuzima mere i ranje
a smanji svoju obavezu% a ne povre(uje pozitivne zakonske propise. &e(utim%
kaa poreski obveznik izbegava plaanje poreza povre(ujui pozitivne zakonske
propise% rai se o nezakonitoj evaziji. Naime% u ovom slu#aju obveznik #ini
prekr'aje (ili krivi#no jelo) a bi umanjio ili izbjegao svoju poresku obavezu.
Ina#e% nezakonita evazija se naziva e!rauacijom ako se onosi na utaju
neposreni$ poreza% onosno kontrabanom ako se onosi na utaju posreni$
poreza.
-
O prevaljivanju poreza se rai ona kaa je osoba poreskog obveznika
razli#ita o osobe koja stvarno snosi teret poreza. .revaljivanje poreza se javlja bilo
zbog nastojanja obveznika a neeljene e!ekte plaanja poreza otkloni sa sebe tako
'to e i$ prevaliti na rugoga bilo zbog namere zakonoavca a se prevaljivanje
ostvari.
.revaljivanje je veoma kompleksan !enomen kojim su se mnogi teoreti#ari
bavili. Ono se moe posmatrati sa razni$ stanovi'ta. /ako se govori o
nameravanom i nenameravanom prevaljivanju% o prevaljivanju unaprije% unaza ili
bo#no% o jenostrukom% vostrukom ili vi'estrukom prevaljivanju. 0am #in
prevaljivanja ima vi'e !aza i to, perkusiju% reperkusiju% inciencu i i!uziju.
.erkusija je prva !aza kaa olazi o ozna#avanja i utvrjivanja poreskog
obveznika koji je po zakonu uan a plati porez.
1ruga !aza% reperkusija (prevaljivanje) ozna#ava situaciju kaa obveznik
pri$vata a plati porez% ali ga e!initivno ne snosi% ve ga prevaljuje na rugo lice
(unapre% unaza ili bo#no).
/rea !aza% incienca% prestavIja !azu kaa lice koje treba a plati porez ne
moe a ga prevali% ve ga e!initivno snosi.
1i!uzija je posebna !aza u prevaljivanju kojom se ozna#avaju op'ti e!ekti
oporezivanja. 2 ovoj !azi se e!ekti poreza talasasto 'ire preko trista i ovoe o
niza rugi$ e!ekata.
Ovaj ra je poijeljen na va tematska ijela. 2 prvom elu prikazane su
orenice poreske evazije. 1rugi eo aje prikaz !enomena prevaljivanja poreza.
3
%# &"JAM &"RESKE E!AZIJE
*e# evazija poti#e o latinskog glagola evadere% koji zna#i izmai% beati%
izbei% i sl. 2 poreskoj terminologiji ovim pojmom ozna#avaju se razli#iti na#ini
izbegavanja plaanja poreza.
*anje i mere koje preuzima poreski unik a smanji% ili u potpunosti
izbjegne obavezu plaanja poreza% nazivaju se evazijom (izbjegavanjem) plaanja
poreza.
4eina nacionalni$ poreski$ zakonoavstava priznaje pravo poreskom
obvezniku a svoje poslovanje organizuje tako a plati manji porez.
5arakteristi#an je stav jenog suije ameri#kog 4r$ovnog sua, 60vako
moe organizovati svoje poslove tako a mu porezi buu 'to je mogue nii7 niko
nije obavezan a izabere pona'anje koje bi se najvi'e isplatilo &inistarstvu
!inansija7 ne postoji #ak ni patriotska unost a neko uvea svoje poreze.8
Ipak% sa ruge strane% ova sloboa nije apsolutna.
Na osnovu poreski$ zakona poreskim obveznicima je ozvoljeno a svoje
investicije organizuju na na#in koji minimizira nji$ovu poresku obavezu% ali po
uslovom a ne kr'e slovo (letter) i namjeru (intent) zakona.8
2pravo kr'enje slova ili namere (cilja% u$a) zakona% ore(uje u 'irem
smislu% pojam izbjegavanja plaanja poreza% tj. poresku evaziju.
+vazija poreza je posleica nastojanja poreskog obveznika a smanji poreski
teret. +vazija se razlikuje o prevaljivanja poreza po tome 'to ovje ne olazi o
plaanja poreza.
+vazija poreza ovoi o preraspoele poreskog tereta u ru'tvu% u onosu
na istu koju je previio zakonoavac.
.oreska evazija prestavlja !enomen koji ima raznovrsne posleice% kako na
!iskalnom planu (jer u buet ne pristiu planirana srestva)% tako i na socijalno9
politi#kom (jer ugroava princip $orizontalne pravi#nosti)% a pona'anja koja su
usmerena na to a se porez ne plati #esto naru'avaju neke ru'tvene vrenosti% 'to
mora a povu#e ogovarajuu reakciju 9 bilo na moralnom% bilo na pravnom terenu.
2 osnovi poreske evazije nalazi se otpor plaanju poreza. Intenzitet otpora
zavisi o mnogi$ elemenata,
:
:
.opovi 1.% 8Nauka o porezima i poresko pravo; % <eogra% :==>. str. 3?@
?
9 visine poreskog optereenja%
9 namene tro'enja srestava prikupljeni$ porezom%
9 poreskog oblika% i
9 percepcije javnosti a li je poreski sistem pravi#an ili nije.
9 Okolnost a pri oporezivanju jeluje zakon opaajui$ prinosa poznata je
ve najmanje tri vijeka. Naime% rast poreske stope ovoie o sporijeg rasta
pri$oa% jer se otpor obveznika sve vi'e uveava. Aa!erova kriva pokazuje a%
poslije izvjesnog nivoa% alji rast poreski$ stopa #ak ovoi o paa poreski$
pri$oa.
.oreska stopa
:@@B
<
"
C
* .oreski pri$o
Slika 1: Laferova kriva
9 Otpor plaanju poreza u ore(enoj mjeri zavisi i o namjene na koju se
tro'e srestva prikupljena oporezivanjem. Nepoznata namjena ili% pak% namjena
kojoj se veina obveznika protivi moe ovesti o porasta otpora plaanju poreza.
9 Otpor plaanju poreza najvei je ko neposreni$ poreza% i to oni$ #ija se
osnovica utvr(uje primjenom irektne metoe. Da posrene poreze i alje vai
opaska a se 6plaaju po anestezijom;, mnogi kona#ni placi poreza nisu ni svjesni
razmjera poreza na promet ili akcize% koji su ugra(eni u cijenu proizvoa koji su
platili.
9 Intenzitet otpora plaanju poreza zavisi i o toga a li javnost smatra a
raspojela poreskog tereta sproveena pravi#no ili ne. Osjeanje a je porez
E
nepravi#no raspore(en ne samo a moe oprinijeti poveanju otpora plaanju
poreza nego i politi#koj artikulaciji toga otpora.
0ve u svemu% a se zaklju#iti a otpor koji porezi izazivaju moe ovesti o
izbjegavanja plaanja poreza.
+konomski pristup problemu evazije poreza zasniva se na analizi
iniviualnog pona'anja poreski$ obveznika. Na#in na koji poreske stope i
instrumenti primjene poreza uti#u na ekonomske prilike poreski$ obveznika veoma
je bitan. 0istem oporezivanja i njegova primjena mogu postai poreske obveznike
a prikriju i neta#no prestave svoje aktivnosti. .rirona je tenja poreski$
obveznika a plate obaveze poreza i oprinosa u manjem iznosu koristei
neore#enosti ili neovoljnu preciznost propisa% kao i nji$ova tenja a po
najpovoljnijim uslovima iskoriste poreske propise.
.oreska evazija je rasprostranjena u svim zemljama% bez obzira na stepen
ekonomskog razvoja i bez obzira na oblik ru'tvenog ure(enja% 'to zna#i a je
povezana sa ekonomskom situacijom u ore(enoj zemlji. Ona je posljeica krize
ekonomskog sistema i prestavlja meto akumulacije kapitala. 2zroci evazije su
mnogostruki,
9 ekonomsko i politi#ko stanje u zemlji%
9 nejasnoe u zakonskim tekstovima%
9 nee!ikasnost poreske aministracije%
9 visoka poreska avanja%
9 nestabilnost poreski$ stopa%
9 stanje poreskog morala i sl.
5ao osnova evazije poreza javlja se tenja za sticanjem pro!ita i bogaenjem.
Fest je slu#aj a evaziju poreza vr'e lica koja nastoje a svoja obra uveaju izna
nivoa koji im je neop$ono potreban. /o zna#i a su ko te kategorije ljui prisutni
pro!iterski motivi uveanja zaraa% nagomilavanja bogatstva i rugi motivi
bogaenja% kao izraz iniviualni$ tenji i interesa. +goizam #ovjeka treba
kanalisati mjerama poreske politike tako a se% koliko je to mogue% ostvare interesi
i rave i obveznika javni$ pri$oa% i to prije nego 'to se ostvare njegova negativna
obeleja u obliku evazije poreza.
.osljeice evazije su kako nepovoljni !iskalni e!ekti% tako i reperkusije na
ekonomsko9politi#kom i socijalno9politi#kom planu. .ostojanje prili#no velikog
obima izbjegavanja plaanja poreza i rugi$ javni$ pri$oa izaziva posljeice koje
po svom zna#aju mogu a buu ozbiljne za atu nacionalnu privreu. Girenje ove
>
pojave pokree pitanje ekonomske prave i jenakosti% ekonomske politike i
privrene e!ikasnosti.
.roblem ekonomske prave i jenakosti% ili problem socijalni$ razlika%
naro#ito je vaan u politici raspojele tereta plaanja javni$ pri$oa. .ojava a
neka lica ostvaruju o$oak na koji se ne plaa porez uti#e na nivo javni$ pri$oa%
uslje #ega stope poreza za legalne aktivnosti moraju a buu vee nego 'to bi bio
slu#aj a su plaanjem poreza bili obu$vaeni svi koji stvaraju o$oak
proizvonjom roba i vr'enjem usluga. Aica koja izbegavaju plaanje poreza i
rugi$ javni$ pri$oa koriste usluge ravne aministracije% 'kolski$% zravstveni$
i rugi$ institucija koje se !inansiraju iz bueta i !onova za socijalno osiguranje.
0manjenjem javni$ pri$oa poveavaju se te'koe oko ostvarenja planiranog nivoa
javni$ pri$oa i pogor'ava se !inansijski poloaj rave$ttp,HHwww.knowlege9
bank.orgH!inansijskiImenazmentI!psvsI2IsviI@3HlekcijeH 9 I!tn-E.
2

+vazija poreza u znatnoj mjeri uti#e na slabljenje ekonomske osnove
ru'tva% 'to uslovljava socijalne razlike koje izazivaju veliko nezoavoljstvo
gra(ana% ovoe o ore(eni$ socijalni$ napetosti i remete me(uljuske onose. 2
ana'nje vrijeme stvara se sloj tzv. novokomponovani$ biznismena. Nji$ovo
bogaenje #esto ima korjen u evaziji poreza.
Na'a nauka se zaovoljavala e!inisanjem problema poreske utaje i
krijum#arenja% ok se nije ozbiljnije upu'tala u istraivanje ublji$ socijalni$%
ekonomski$% psi$olo'ki$ i rugi$ uzroka ovi$ pojava ko nas.
*asprostranjeno je uvjerenje a se ova pojava 'iri i ja#a kao neposrean
rezultat nee!ikasnosti takozvane javne ) neskrivene i evientirane privree% koja
sve vi'e prostora ustupa tzv. sivoj ekonomiji. 0iva ekonomija po svojim
oma'ajima krajnje 'tetno jeluje% izme(u ostalog time 'to svojim !unkcionisanjem
izvan ili na peri!eriji vaeeg ekonomskog sistema uti#e na nerealnost ukupni$
mjera i instrumenata i iskrivljuje koncepte ekonomske politike. 0iva ekonomija je
jean o viova izbjegavanja plaanja javni$ pri$oa. I ove je rava o'teena za
iznos javni$ pri$oa koji bi bili naplaeni a su nosioci sive ekonomije postupali u
sklau sa propisima.
Obaveza vo(enja poslovni$ knjiga poreski$ obveznika% izlaganje
raznovrsnim moguim sankcijama u slu#aju povree poreski$ propisa% oricanje o
ijela o$otka u viu plaanja poreske obaveze ) sve su to neprijatnosti koji$ nema
u sivoj ekonomiji% pa ova postaje gotovo stimulativna i privla#na za njene aktere.
0iva ekonomija je oblast koja se grani#i sa poreskom utajom i vrlo #esto je put za
zaobilaenje obaveza plaanja poreza kroz spregu koju poreski obveznik ostvaruje
sa 8sivim; posrenicima. Nisu rijetki slu#ajevi a poreski obveznik svoje poslove
2
5uli &.% 8.oreska utaja i krijum#arenje; <eogra :===.% str. 22>.
J
obavlja i vr'i naplatu preko !izi#ki$ lica ili na rugi na#in% bez evientiranja
pri$oa kao svoji$
-
.
Nije svaki oblik poreske evazije nezakonito pona'anje poreski$ obveznika.
&e(utim% bjeanje o obaveza plaanja !iskalni$ obaveza #esto porazumeva i
nezakonito pona'anje nji$ovi$ nosilaca. 0 tim u vezi% poreska evazija moe biti
vojaka% i to,
9 Dakonita (tax evasion)
9 Nezakonita (tax avoidance)
(# ZAK"NITA &"RESKA E!AZIJA
Dakonita poreska evazija postoji kaa se izbegava plaanje poreza i
oprinosa kori'enjem neore#enosti propisa. "ko poreski obveznik% izbegavajui
plaanje poreza% o(e u sukob sa pravnim propisima% govori se o nezakonitoj ili o
neopu'tenoj poreskoj evaziji.
Kovorimo o zakonitoj poreskoj evaziji ona kaa poreski unik preuzima
mjere i ranje a svoju poresku obavezu% u cjelini ili jelimi#no umanji% a a
pritom ne povrijei zakon.
.oreski obveznik izbjegava plaanje poreza% ali ne olazi u sukob sa
pozitivnim zakonskim propisima.
&oe biti,
9 Namjeravana i
9 Nenamjeravana.
5o namjeravane zakonite poreske evazije motiv pona'anja poreskog
obveznika je elja a o#uva ekonomsku snagu. Namjeravana zakonita poreska
evazija postoji u slu#aju kaa poreski obveznik preuzima neke ranje ili
propu'tanja upravo sa svr$om a izbjegne plaanje poreza.
Nasuprot tome ) ko nenamjeravane zakonite poreske evazije poreski
obveznik preuzimajui ranje ili propu'tanja% ou'e izbjegava plaanje poreza%
ali pri tome ovaj u#inak nije bio motiv njegovog pona'anja.
-
5uli &.% 8.oreska utaja i krijum#arenje; <eogra :===.% str. 2-:.
=
&otiv pona'anja poreski$ obveznika je npr. o#uvanje zravlja% a kao
uzgreni e!ekat se javlja izbjegavanje plaanja poreza. "ko se% na primjer%
potro'a# cigareta ori#e pu'enja iz zravstveni$ razloga% ona e on prestati
kupovati cigarette upravo i samo iz zravstveni$ razloga% a #injenica a je
istovremeno izbjegao plaanje poreza na promet ili mu uop'te nije poznata ili ona
za njega ne igra nikakvu ulogu.
4rste zakonite poreske evazije su,
9 legitimno izbjegavanje (minimiziranje) poreza ) uzravanje o potro'nje
oporezovani$ proizvoa% substitucija o'trije oporezovanog artikla blae
oporezovanim% iskori'avanjem zakonom pruene poreske olak'ice% it.
9 nepri$vatljivo minimiziranje poreske obaveze ) iako zakon nije prek'en%
olazi o onemoguavanja ostvarivanja ciljeva rai koji$ je on onijet.
(#%# *e+itimno izbje+avanje poreza
Dakonita poreska evazija se moe sprovoiti na vi'e na#ina,
:. &ijenjanjem mjesta boravka% mjesta obavljanja ore(ene jelatnosti ili
vrste jelatnosti7
2. 0manjenjem potro'nje ili oustajanjem o nabavke oporezovani$ obara7
-. 4ertikalnom koncentracijom u privrei7
3. 5ori'enjem 8rupa u zakonu;7
?. .romjenama te$ni#kog karaktera.
5aa poreski obveznik promijeni sjei'te privrenog poslovanja samo zato
'to e na taj na#in izbjei obavezu plaanja poreza (potpuno ili bar jelimi#no)% rai
se o namjeravanoj zakonitoj ) legitimnoj poreskoj evaziji.
Aice koje je prestalo kupovati cigarete% alko$olna pia% ka!u i sli#no% po#inilo
je namjeravanu legitimnu poresku evaziju ona ka je o kupovanja pomenuti$
obara apstiniralo motivisano visokim poreskim optereenjem uklju#enim u cijenu
cigareta% alko$olni$ pia% ka!e i sli#no% koje su za njega postale preskupe.
"ko privreni subjekt optereen bruto sve!aznim ili bruto vi'e!aznim
porezom na promet putem vertikalne koncentracije smanji broj oporezivi$
prometni$ !aza upravo zato a bi olak'alo poreski teret% opet se rai o namjeravanoj
zakonitoj ) legitimnoj poreskoj evaziji.
:@
"ko je mogue smanjiti poreski teret smanjenjem poreske osnovice na na#in
koji nije protivan zakonu i rugim propisima rai se o namjeravanoj zakonitoj )
legitimnoj poreskoj evaziji.
"ko je% na primjer% uveen porez na nanice% upravo e poreska evazija biti
#esto ovoljan razlog a se smanji broj rane snage (me$anizacijom%
automatizacijom% racionalizacijom ranog procesa)% kako bi se tako izbjeglo
poreskom teretu.
(#(# Nepri-vat.jivo izbje+avanje poreza
Osnovno obiljeje nepri$vatljivog minimiziranja poreske obaveze je a se
rai o poku'aju smanjenja poreske obaveze ispo nivoa namjeravanog o strane
zakonoavca u onosu na ati o$oak i ate posebne okolnosti.
Geme ove vrste imaju sljeee karakteristike,
9 .o pravilu u njima je prisutan element arti!icijelnosti (vje'ta#kog)% rugim
rije#ima% pravni aranmani koji #ine ove 'eme ne bi% u osustvu poreski$
!aktora% imali oblik (!ormu) kakav imaju7
9 Ovakve 'eme #esto koriste rupe u zakonu ili koriste ore(ene norme za
svr$e koje zakonoavac nije imao u viu7
9 /ajnost tako(e moe biti karakteristika moerni$ 'ema ove vrste. Ona je
prisutna u slu#ajevima kaa poreski savjetnik prua svoje savjete uz
naoknau% a koji se na osnovu zaklju#enog ugovora #uvaju kao tajna 'to
je ue mogue.
2koliko ore(ena transakcija ili pona'anje poreskog obveznika ima neku o
naveeni$ osobina% ona bi morala biti povrgnuta sleeim testovima,
:. test namjere%
2. test postojanja elemenata arti!icijelnosti (vje'ta#kog)%
-. test poreske u'tee%
3. test postojanja rje'enja poreskog organa%
Test namjere. Ovaj bi kriterijum trebalo a istrai a li su ranje koje je lice
preuzelo imale za isklju#ivi% osnovni ili samo jelimi#ni cilj namjeru a se smanji
ili potpuno izbjegne poreska obaveza. 2 praksi se o namjeri moe suiti samo na
osnovu objektivni$ #injenica. 0toga se u upravnoj i suskoj praksi izgra(uju
svojevrsni poreskopravni stanari% poput 6savjesnog poreskog obveznika;. &a
koliko taj stanar bio neore(en i poloan razli#itim interpretacijama% on pomae
::
a se ustanove izvjesni moeli pona'anja% na osnovu koji$ se moe suiti o
postojanju namjere a se poreska obaveza spusti ispo nivoa koji je zakonoavac
imao u viu.
Test ostojanja elemenata artificijelnosti (vje!ta"kog). 2 pitanju je provjera
konstrukcije privatnog prava koja je iskori'ena u poreske svr$e. /est po#iva na
ieji a je zakonoavac imao namjeru a oporezuje ore(ene ivotne situacije% a a
poreski obveznik izbjegava plaanje poreza tako 'to upotrebljava neki pravni oblik
#iji se e!ekti zaista ne mogu povesti po zakonski opis poreskog #injeni#nog
stanja% ali ouaraju o ekonomske ili socijalne realnosti na koju je zakonoavac
upravo elio a primijeni porez. /ako iskori'ena konstrukcija privatnog prava
moe se nazvati 6vje'ta#kom8% jer% a nema poreza% ona ne bi ni imala ovaj oblik.
Test oreske u!tede. .ostojanje neplaenog poreza je condition sine #ua non
zakonite% a nelegitimne poreske evazije. Otua poreske vlasti treba a utvre a li
je poreski unik svojim postupcima obezbijeio poresku u'teu ili nije.
Test ostojanja rje!enja nadle$nog oreskog organa. "ko pret$oni testovi
pokau a je poreski unik koristio arti!icijelne pravne konstrukcije u namjeri a
poresku obavezu spusti ispo nivoa koji je zakonoavac imao u viu% pa o poreske
u'tee zaista i o(e% naleni poreski organ to mora utvriti svojim rje'enjem.
Na#ini suprotstavljanja nelegitimnom obliku zakonite poreske evazije su
sljeei,
:. .rvi pristup porazumijeva a se parlament ubijei a promijeni zakon,
a) a atu transakciju zabrane% 'to ubuue takvu ranju #ini nezakonitom
poreskom evazijom7
b) a atu transakciju u#ini neisplativom.
2. 1rugi pristup se zasniva na op'tim mjerama protiv izbjegavanja plaanja poreza,
a) 0uski zasnovana op'ta pravila o izbjegavanju plaanja poreza
b) Dakonski zasnovana op'ta pravila o izbjegavanju plaanja poreza
Sudski zasnovana o!ta ravila o iz%jegavanju la&anja oreza. Ovaj pristup
se zasniva na tuma#enju prava% i rje'enje trai u oktrini a je su'tina vanija o
!orme% ili se oslanja na tzv. ekonomsku interpretaciju% koja se% ina#e% ne primjenjuje
u rugim oblastima prava% ili na gra(anskoprvanim konceptima ni'tavosti
simulovani$ pravni$ poslova% onosno izigravanja zakona. 2 naj'irem smislu% on
se ore(uje kao prevaga ekonomske ili ru'tvene stvarnosti na oslovnim tekstom
pravne norme.
:2
'akonski zasnovana o!ta ravila o iz%jegavanju la&anja oreza. Ove op'te
poreske norme (op'te anti9abuzivno zakonoavstvo) se primjenjuju u slu#ajevima
kaa poreski obveznici strukturi'u svoje transakcije u posebne pravne !orme a bi
ostvarili kakvu poresku korist koju poreski zakon nije imao u viu.
(#$# Me/unaro0na zakonita poreska evazija
2 savremenom svijetu je veoma rasprostranjena praksa me(unarone
zakonske poreske evazije. Ona prestavlja umanjivanje poreske obaveze putem
kretanja% onosno nekretanja lica ili srestava preko granica na zakonit na#in.
2 mjeri u kojoj je nepri$vatljiva za poreske vlasti zainteresovani$ rava%
protiv nje se mogu koristiti bilo unilateralne mjere (u viu ono'enja zakona)% bilo
me(unarone mjere (u viu posebni$ oreaba u okviru bilateralni$ ugovora o
izbjegavanju vostrukog oporezivanja ili u viu specijalni$ bilateralni$% onosno
multilateralni$ konvencija).
&e(u razli#itim mjerama unilateralnog karaktera izvaja se zakonoavstvo o
kontrolisanim inostranim korporacijama. 2 pitanju su mjere kojima se nastoji a se
sprije#i realizacija sljeee pravne konstrukcije, "ko je neka korporacija rezient
zemlje u kojoj su porezi relativno visoki% njen e cilj biti a obit trans!eri'e u
zemlju u kojoj su oni niski% ako je mogue u zemlju sa statusom poreskog raja.
.rimjera rai% na <a$amima bi se osnovala $oling kompanija% a obit
njeni$ ameri#ki$ !ilijala (kompanija ) kerki) isplaivala bi joj se u viu ivieni%
koje bi se akumulisale na <a$amima% gje porez na obit korporacija ne postoji.
No% zakonoavstvo sa kontrolisanim inostranim korporacijama onemoguava ovaj
moel me(unarone zakonite poreske evazije na taj na#in 'to propisuje a se obit
6kontrolisane inostrane korporacije; (a to je inostrana korporacija u kojoj ameri#ki
akcionari imaju vi'e o ?@B akcija sa pravom glasa) mora srazmjerno a uklju#i u
oporezivi o$oak svakog o njeni$ ameri#ki$ akcionara% #ak i u slu#aju a nije
uop'te raspojeljivana.
0li#na rje'enja postoje i u britanskom% njema#kom% !rancuskom i nekim
rugim pravnim sistemima.
2 ugovorima o izbjegavanju vostrukog oporezivanja nalaze se orebe o
uzajamnoj pomoi poreski$ organa u suzbijanju poreske evazije% poneka se
sklapaju i posebne konvencije tim povoom. :=>>. goine je usvojena (a :=>=. i
:==2. goine izmjenjena i opunjena) 1irektiva o uzajamnoj pomoi poreski$
vlasti zemalja ) #lanica +vropske zajenice% koja ne jeluje bilateralno ve
multilateralno. Njen osnovni zaatak je a organizuje razmjenu in!ormacija koje su
:-
o zna#aja% kako u oblasti posreni$ tako i neposreni$ poreza% izme(u poreski$
organa.
/ako(e treba imati u viu a se u najnovijem talasu ugovora o izbjegavanju
vostrukog oporezivanja sreu posebne% veoma razra(ene orebe posveene
spre#avanju zloupotrebe poreski$ privilegija koje se nalaze u ugovoru.
$# NEZAK"NITA &"RESKA E!AZIJA
Nezakonita poreska evazija obu$vata postupke poreskog unika usmjerene
na izbjegavanje plaanja poreza kojim se kr'i zakon. Ovi postupci se svoe ili na
sam #in neplaanja poreza% ili na propu'tanje a se postupi u sklau sa za$tjevima
iz poreskog upravnog onosa% koji su poreskom uniku nametnuti a bi se
obezbjeilo a poreska obaveza bue ispunjena (a ponese poresku prijavu% a
ureno voi poslovne knjige% a opusti poresku kontrolu i r.)
3
Naj#e'i oblici nezakonite poreske evazije ,
9 neprijavljivanje poreskim vlastima obavljanja jelatnosti na osnovu koje
nastaje poreska obaveza7
9 neprijavljivanje pri$oa ili prijavljivanje samo ijela pri$oa7
9 isticanje obitaka po nepostojeim osnovima7
9 propu'tanje a se obra#una% obustavi i uplati (u cjelosti ili jelimi#no)
porez po obitku7
9 propu'tanje a se utvr(eni porez blagovremeno plati.
Nezakonita poreska evazija moe se klasi!ikovati na nekoliko na#na. "ko se
po(e o razmjere izbegavanja plaanja poreza% nezakonita poreska evazija moe se
poijeliti na potpunu i jelimi#nu.
(otuna postoji kaa obveznik ne prijavi cjelokupan iznos ostvarenog
pri$oa ili svu imovinu koja polijee oporezivanju% onosno% ako prikrije
transakcije koje ovoe o nastanka poreske obaveze.
)jelimi"na nezakonita poreska evazija postoji kaa se poreskim vlastima
prijave pri$oi% imovina ili transakcije% ali se o njima aju nepotpuni ili neta#ni
poaci% #ime se umanjuje poreska obaveza% na 'ta obveznik nije imao pravo.
.ri$o se rijetko sti#e jenokratno i iz istog izvora% 'to smanjuje mogunost
za potpunu utaju poreza. 2 praksi se uglavnom sreu slu#ajevi elimi#ne poreske
utaje.
Nezakonita poreska evazija se moe poijeliti i na,
3
Jel#i <.% 8Nauka o !inancijama i !inancijsko pravo;% Dagreb :=J-.% str. :J:.
:3
:. 2taju ili e!rauaciju poreza
2. 5rijum#arenje ('verc% kontrabana)
$#%# taja poreza 20e3rau0a4ija5
*taja (defraudacija) je onaj oblik nezakonite poreske evazije kaa poreski
obveznik uop'te ne prijavi ili neta#no prijavi #injenice relevantne za utvr(ivanje
poreske obaveze. Dbog toga poresko tijelo nee imati elemente za razrezivanje
poreza za tog poreskog obveznika% a posljeica e biti neplaanje poreza.
"ko% na primjer% poreski obveznik ostvari pri$o o :@@@ nov#ani$ jeinica%
a prijavi samo E@@ nov#ani$ jeinica% rai se o jelimi#noj poreskoj utaji. &e(utim%
ako poreski obveznik o :@@@ nov#ani$ jeinica nije prijavio ni'ta% rai se o
potpunoj ili totalnoj poreskoj utaji. 4isokim se kaznama kanjava% a time nastoji
smanjiti% pona'anje koje ovoi o poreske utaje.
.oreska utaja se% po pravilu% onosi na izbjegavanje plaanja irektni$
poreza ) poreza na o$oak% poreza na imovinu% oprinosa.
2 vezi sa poreskom e!rauacijom potrebno je upoznati i institut poreske
amnestije% 'to je institut poreskog prava prema kom se poreskom obvezniku
priznaje i osigurava poresko oslobo(enje o zakonom utvr(ene kazne previ(ene
za slu#aj nezakonitog izbjegavanja plaanja poreza% po uslovom% onosno ako
poreski obveznik unutar atog roka poreskim organima naknano stavi na
raspolaganje sve one relevantne poatke% onosno obavijesti i$ o svim onim
#injenicama koje je zatajio prilikom inicijalne poreske prijave% a koje slue
(onosno koje su morale sluiti) kao elemenat za pravilno utvr(ivanje na stvarnom
#injeni#nom stanju osnovanog poreskog optereenja poreskog obveznika.
$#(# Krijum6arenje 27ver48 kontraban0a5
+rijum"arenje (kontra%anda, !verc) je% u stvari% tako(e utaja poreza% ali se o
njemu raspravlja kao o posebnoj vrsti nezakonite poreske evazije% koja se onosi
samo na ore(enu vrstu poreza. Naime% naziv krijum#arenje upotrebljava se za
nezakonito izbjegavanje plaanja inirektni$ poreza (poreza na promet i carina).
5rijum#arenje se ne pojavljuje samo pri izbjegavanju plaanja poreza kaa
se roba nezakonito prebacuje preko granice% nego i kaa se ne plaaju posreni
:?
porezi ravi ili uoj teritorijalnoj jeinici (npr. izbjegavanje plaanja poreza na
promet alko$ola koji se proaje Lna crnoM u privatnim stanovima).
$#$# Siva ekonomija
Siva ekonomija. Nezakonita poreska evazija prestavlja jean o glavni$
razloga za postojanje tzv. Lsive ekonomijeM. 2 naj'irem smislu s$vaena% siva
ekonomija prestavlja svaku protivzakonitu privrenu aktivnost usmjerenu na
sticanje ekonomske koristi za lice koje je obavlja% a na 'tetu !iskusa i% po pravilu%
rugi$ lica koja legalno obavljaju jelatnost.
.ore namjere a se na nezakonit na#in izbjegne porez% postojanje sive
ekonomije moe se objasniti i ejstvom rugi$ #inilaca% me(u kojima se izvaja
namjera a se izbjegnu razli#ite zabrane koje namee pravni poreak ) uveene a
bi se sprije#ilo povre(ivanje ili ugroavanje zna#ajni$ iniviualni$ ili ru'tveni$
vrijenosti (npr. proaja ukraene robe% trgovina rogom% prostitucija...)
2 mjeri u kojoj bi se mogli uklju#iti u ostvarivanje o$otka u legalnoj
ekonomiji% resursi koji su iz razloga izbjegavanja zabrana angaovani u sektoru
sive ekonomije oprinose smanjivanju naplate poreza% tako a se% u krajnjoj liniji%
problem sive ekonomije svoi na nezakonitu poresku evaziju.
Najzna#ajniji oatni !aktori 'irenja sektora sive ekonomije (pore razloga
nezakonite evazije poreza i izbjegavanja zabrana),
?
9 veliko smanjivanje proizvonje i agregatne ponue7
9 pa primanja stanovni'tva i% uop'te% nizak ivotni stanar7
9 visoka nezaposlenost7
9 pojavljivanje velikog broja izbjeglica% koje ne mogu legalno rije'iti svoj
status7
9 mno'tvo mje'oviti$ omainstava% #iji #lanovi rae u ru'tvenom sektoru
privree7
9 ranopravna regulativa% koja bitno oteava otpu'tanje vi'ka zaposleni$
kojima se ) uz nisku naknau koju primaju ok nji$ova preuzea
uglavnom ne rae ) otvara prostor za bavljenje aktivnostima u sektoru
sive ekonomije7
9 nepovjerenje gra(ana u bankarski sistem7
?
.opovi 1.% 8Nauka o porezima i poresko pravo; % <eogra% :==>. str. 3?>
:E
9 nemogunost oravanja proklamovane konvertibilnosti valute i uboko
usa(en stra$ o in!lacije7
9 nee!ikasnost !unkcionisanja ravni$ organa i relativno blaga kaznena
politika7
9 #esto tolerantan onos vlasti% posebno prema onom segmentu sive
ekonomije u kom se obavlja spoljnotrgovinska razmjena7
9 nekonzistentnost i nestabilnost pravni$ propisa% i r.
*azmjere sive ekonomije se te'ko mogu utvriti. 5aa bi se mogle
evientirati o strane zvani#ne statistike% izgubile bi svoj karakter. 2 literaturi se
koriste tri razli#ita pristupa a bi se ozna#io njen zna#aj u stvarnom ru'tvenom
proizvou zemlje.
.rvi pristup se zasniva na kori'enju tri'ni$ poataka. On insistira na tome
a se o razmjerama sive ekonomije moe suiti na osnovu jaza koji se u
statisti#kim ra#unima javlja izme(u nacionalnog o$otka% obijenog sabiranjem
razli#iti$ o$oaka% i ukupni$ ras$oa, neprijavljeni pri$oi nee se pojaviti na
pri$onoj strani% ali se zato pojavljuje vi'ak na strani ras$oa.
1rugi pristup je inirektan u tom smislu 'to se zasniva na posmatranju
u#esnika u sektoru sive ekonomije% #ije su transakcije postavljene tako a ostanu
nezabiljeene. .rimjera rai% pojeini istraiva#i polaze o pretpostavke a ko
legalni$ aktivnosti postoji !iksan uio gotovog novca u onosu na epozitni novac%
tako a svako poveanje tog ujela ozna#ava porast sive ekonomije. 1rugi% opet%
prate tragove koje siva ekonomija ostavlja na tri'tu raa. /i se tragovi pokazuju u
niskim stopama participacije rane snage i u visokim stopama nezaposlenosti.
/rei pristup je irektan jer se zasniva na ispitivanjima veeg ili manjeg
uzorka lica. Njegovi se rezultati moraju primiti sa velikom ozom opreza% jer
sporan moe biti i izbor uzorka% ali i ogovori u#esnika u anketi mogu umnogome
zavisiti o op'teg stanja poreskog morala u zemlji.
&oe se% akle% rezimirati a ni jena metoologija ne prua sasvim
pouzane procjene razmjera sive ekonomije.
$#$# Ekonomski mo0e. nezakonite poreske evazije
:>
.osljenji$ goina u !inansijskoj literaturi zna#ajan prostor se posveuje
poku'ajima a se moeluje pona'anje poreski$ obveznika suo#eni$ sa moguno'u
a utaje porez.
Oluku o tome a li e% i u kom obimu% poku'ati sa nezakonitom evazijom%
poreski obveznik onosi voei ra#una o veem broju okolnosti. O posebnog
zna#aja je,
E
9 onos izme(u o#ekivane koristi o poreske u'tee i tro'ka koji ga #eka
ukoliko bue otkriven i kanjen%
9 stepen njegove averzije prema riziku%
9 vjerovatnoa a e biti otkriven% it.
1akle% obveznik bi se mogao olu#iti a pribjegne e!rauaciji ili
kontrabani samo ona ako je o#ekivana korist o neplaeni$ poreza vea o
o#ekivani$ gubitaka u viu sankcija i Lpsi$i#ki$ tro'kovaM kojima se izlae lice
koje kr'i zakon.
"ko je,
t ) poreska stopa
! ) io oporezivog o$otka koji nee biti prijavljen
N ) oporezivi o$oak
p ) vjerovatnoa a e biti otkriven o poreski$ vlasti
5 ) iznos kazne
O ) psi$i#ki tro'kovi
&oemo pretpostaviti a e poreski obveznik izvr'iti utaju poreza ako je,
(: ) p) t ! N P p 5 Q O
1ok se ostale varijable u nejena#ini mogu egzaktno utvriti% pitanje je kako
e!inisati Lpsi$i#ke tro'koveM kr'enja zakona i kolika je nji$ova uloga u ono'enju
oluke o tome a li a se krene u nezakonitu poresku evaziju.
5o lica koje ve imaju ore(eno iskustvo u kr'enju propisa Lpsi$i#ki
tro'kovi postaju sve manji (tj. O R @). /aa bi se gornja jena#ina mogla napisati
u obliku,
(: ) p) t ! N P p 5
E
.opovi 1.% 8Nauka o porezima i poresko pravo; % <eogra% :==>. str. 3>2
:J
iz ove nejena#ine proizilazi a je,
5 S t ! N (: ) p) H p
Ovaj ekonomski moel nezakonite poreske evazije pokazuje a oluka a se
prekr'e propisi u cilju izbjegavanja plaanja poreza zavisi o mnogi$ okolnosti% ali
a se racionalana obveznik nee upustiti u takve aktivnosti ako je o#ekivana korist
o neplaeni$ poreza manja o o#ekivani$ gubitaka u viu sankcija i Lpsi$i#ki$
tro'kovaM kojima se izlae. Danemariv'i ove posljenje% kao klju#ni parametri se
izvajaju vjerovatnoa otkrivanja (koja u obroj mjeri zavisi o obu#enosti i
opremljenosti poreske aministracije)% s jene% i rigoroznost sankcija% s ruge
strane.
1# MJERE &R"TI! NEZAK"NITE &"RESKE E!AZIJE
Nezakonita poreska evazija% koja za posljeicu ima !ormiranje sektora sive
ekonomije% ovoi o neostvarivanja planirani$ buetski$ pri$oa. Na taj na#in%
rava je primorana ili a oustane o !inansiranja ijela previ(eni$ javni$
ras$oa ili a povea poreze% 'to moe imati mnoge nepovoljne posljeice i a% u
krajnjoj liniji% pro'iri razmjere evazije.
No% i Lnepri$vatljivaM zakonita poreska evazija pokazuje sli#ne e!ekte% pa
ravni organi% u cilju spre#avanja% onosno minimizacije i jenog i rugog oblika
izbjegavanja plaanja poreza preuzimaju razli#ite mjere.
0uprotstavljanje nezakonitoj poreskoj evaziji ima jasan pravni osnov% jer se
ista vr'i ranjom poreskog unika kojom se kr'i zakon ili neki rugi propis.
Dato poreski i rugi zakoni sare kaznene orebe% kojima se ore(ena
pona'anja poreski$ unika e!ini'u kao kanjiva jelatnost i propisuju
ogovarajue sankcije.
.olitika suprotstavljanja nezakonitoj poreskoj evaziji mora% pore kaznene%
a obu$vati i preventivnu imenziju.
.reventivne mjere sastoje se% izme(u ostalog% u,
>
>
.opovi 1.% 8Nauka o porezima i poresko pravo; % <eogra% :==>. str. 3E3
:=
9 snabijevanju naleni$ poreski$ i carinski$ organa ogovarajuom
opremom za otkrivanje i spre#avanje kontrabane7
9 obezbje(ivanju saranje izme(u ti$ organa i rugi$ ravni$ organa
(policije i pograni#ni$ slubi)7
9 nametanju razli#iti$ obaveza poreskim unicima (a sve uplate vr'e
preko banaka% a voe poslovne knjige% a izaju ra#un svakom kupcu% a
posebno obiljee kutije cigareta...)
9 primjerenoj obuci poreski$ inspektora7
9 nastojanjima a se poigne op'ta poreska kultura i poreski moral
stanovni'tva7
9 svo(enju poreskog tereta u razumne okvire i% uop'te% ublaavanju ejstva
!aktora koji oprinose !ormiranju otpora plaanju poreza.
2@
ZAK*J;AK
5o svi$ porezni$ obveznika% neovisno o nji$ovom materijalnom poloaju%
kao i ravi #iji su obveznici% prisutan je u veoj ili manjoj mjeri otpor plaanju
poreza.
Davisi o mno'tvu !aktora, poreskom moralu% visini poreskog optereenja%
op'tepri$vaeni$ kriterija% svrsi tro'enja ubrani$ srestava oporezivanjem% te$nici
oporezivanja% kvalitetu i stru#nosti poreske aministracije% staleu% nivou
obrazovanja i r.
Neplaanje poreza ima va aspekta,
9 legalno ili pri$vatljivo izbjegavanje poreza za 'to u anglosaksonskoj
literaturi postoji naziv tax avoidance ili zakonita porezna evazija% te
9 nelegalno% kanjivo izbjegavanje poreza% ili porezna utaja koja se u istoj
literaturi naziva tax evasion% onosno nezakonita porezna evazija.
Kranica izme(u poreznog izbjegavanja i porezne utaje vrlo je kr$ka% te
porezno izbjegavanje vrlo lagano% gotovo neviljivo moe prijei u poreznu utaju.
.oreska evazija prestavlja !enomen koji ima raznovrsne posljeice% kako na
!iskalnom planu (jer u buet ne pristiu planirana srestva)% tako i na socijalno9
politi#kom (jer ugroava princip $orizontalne pravi#nosti)% a pona'anja koja su
usmjerena na to a se porez ne plati #esto naru'avaju neke ru'tvene vrijenosti%
'to mora a povu#e ogovarajuu reakciju 9 bilo na moralnom% bilo na pravnom
terenu.
Dakonita poreska evazija postoji kaa se izbegava plaanje poreza i
oprinosa kori'enjem neore#enosti propisa. "ko poreski obveznik% izbegavajui
plaanje poreza% o(e u sukob sa pravnim propisima% govori se o nezakonitoj ili o
neopu'tenoj poreskoj evaziji.
2 savremenom svijetu je veoma rasprostranjena praksa me(unarone
zakonske poreske evazije. Ona prestavlja umanjivanje poreske obaveze putem
kretanja% onosno nekretanja lica ili srestava preko granica na zakonit na#in.
2 mjeri u kojoj je nepri$vatljiva za poreske vlasti zainteresovani$ rava%
protiv nje se mogu koristiti bilo unilateralne mjere (u viu ono'enja zakona)% bilo
me(unarone mjere (u viu posebni$ oreaba u okviru bilateralni$ ugovora o
izbjegavanju vostrukog oporezivanja ili u viu specijalni$ bilateralni$% onosno
multilateralni$ konvencija).
Nezakonita poreska evazija obu$vata postupke poreskog unika usmjerene
na izbjegavanje plaanja poreza kojim se kr'i zakon. Ovi postupci se svoe ili na
2:
sam #in neplaanja poreza% ili na propu'tanje a se postupi u sklau sa za$tjevima
iz poreskog upravnog onosa% koji su poreskom uniku nametnuti a bi se
obezbjeilo a poreska obaveza bue ispunjena (a ponese poresku prijavu% a
ureno voi poslovne knjige% a opusti poresku kontrolu i r.).
Oluka a se prekr'e propisi u cilju izbjegavanja plaanja poreza zavisi o
mnogi$ okolnosti% ali a se racionalana obveznik nee upustiti u takve aktivnosti
ako je o#ekivana korist o neplaeni$ poreza manja o o#ekivani$ gubitaka u viu
sankcija i Lpsi$i#ki$ tro'kovaM kojima se izlae.
0uprotstavljanje nezakonitoj poreskoj evaziji ima jasan pravni osnov% jer se
ista vr'i ranjom poreskog unika kojom se kr'i zakon ili neki rugi propis. Dato
poreski i rugi zakoni sare kaznene orebe% kojima se ore(ena pona'anja
poreski$ unika e!ini'u kao kanjiva jelatnost i propisuju ogovarajue
sankcije.
Obiljeje neki$ poreza jest a se oni mogu prevaliti na rugu osobu.
1anas je vlaajue stajali'te a se svi porezi mogu prevaliti% ali prevaljivost
ipak ponajprije vezujemo uz inirektne poreze.
5aa raspravljamo o prevaljivanju poreza zapravo se postavljaju sljeea
pitanja, 'to je prevaljivanje% koji su porezi prevaljivi% o #ega ono zavisi% kaa
olazi o prevaljivanja poreza.
1a bismo mogli raspravljati o u#inkovitosti poreskog sistema mora se
sagleati problem poreske incience tj. krajnjeg sno'enja poreskog tereta.
.revaljivanje poreza zna#i a je osoba poreskog obveznika razli#ita o osobe
koja stvarno snosi poreski teret% tj.kona#nog placa poreza.
.revaljivanjem poreza poreski se obveznik 8brani; o nepovoljni$ u#inaka
koji su vezani uz pomirenje porezne obveze.
.roblem utvr(ivanja poreske incience javlja se% jer se zakonska incienca
ne poklapa s ekonomskom inciencom% a razlikovanje incience proizlazi upravo iz
procesa prevaljivanja poreza.
Dakonska incienca pokazuje tko je stvarno po zakonu uan snositi porez% a
ekonomska incienca pokazuje ko stvarno plaa tj. snosi poreski teret.
2 vezi sa razmatranjem priroe e!ektivne incience !ormulisana su -
razli#ita koncepta incience,
"psolutna incienca, postoji ona ako se utvr(uje u#inak promjene ili
uvo(enja jenog poreza po pretpostavkom% ceteris ari%us% a ostali porezi i
ravna potro'nja ostaju isti.
22
1i!erencijalna incienca, porazumijeva u#inke koji nastaju zamjenom
jenog poreza rugim po pretpostavkom a je opseg ravne potro'nje ostao
nepromijenjen.
Incienca uravnoteenog bueta, prou#ava poloaj pojeinca ili
omainstva u raspojeli o$otka koje nastaju kao posljeica obostranog
jelovanja buetski$ pri$oa i ras$oa.
.revaljivanje je bilo premet razrae i izu#avanja mnogi$ autora% a rezultati
nji$ovog raa poznati su po nazivom teorije o prevaljivanju poreza. 2 literaturi se
javlja vi'e teorija o prevaljivanju poreza% i to, !iziokratska teorija% klasi#na teorija%
teorija i!uzije% agnosti#ka teorija% socijalisti#ka teorija i savremene teorije.
.revaljivanje se moe posmatrati sa vi'e razli#iti$ aspekata% tako a se
razlikuje, eljeno i neeljeno prevaljivanje% prevaljivanje unaprije i unatrag i
jenostruko i vi'estruko prevaljivanje.
.revaljivanje poreza zavisi o elasti#nosti ponue i potranje.
0asvim je svejeno govorimo li o prevaljivanju na strani ponue ili na strani
potranje u uslovima relativno elasti#ni$ krivulja ponue i potranje jer poreski
teret e jelimi#no snositi i proizvo(a#i i kupci.
+lasti#nost pokazuje svojevrsnu mjeru sposobnosti ekonomski$ subjekata a
izbjegnu porez. Gto je elasti#nija krivulja potranje to manje poreza snose
potro'a#i% i obrnuto% 'to je elasti#nija krivulja ponue to manje poreza snose
proizvo(a#i.
0am #in prevaljivanja ima vi'e !aza i to, perkusiju% reperkusiju% inciencu i
i!uziju.
Tenomen prevaljivanja ima ili moe imati veliko zna#enje u prakti#noj
primjeni. "ko se poreski teret tamo gje je previ(eno namjerno prevaljivanje nije%
u stvari% prevalio% s jene strane nisu postignuti eljeni e!ekti prevaljivanja% a s
ruge strane olazi kako o neeljeni$% tako i o 'tetni$ posljeica.
*ITERATRA
2-
:. Jel#i <.% 8Nauka o !inancijama i !inancijsko pravo;% 42G Dagreb
Dagreb% :=J-7
2. Jel#i <.% 8Javne !inancije;% In!ormator% :==>7
-. 5uli &.% 8.oreska utaja i krijum#arenje;% <&K% <eogra% :===7
3. Aov#evi J.% 8Institucije javni$ !inansija;% 0lubeni list % <eogra% :==>7
?. &ilojevi ".% /rkulja &.% 8Javne !inansije;% +konomski !akultet% 2@@@7
E. &usgrave *. ..% 8Javne !inancije u teoriji i praksi;% &ate% Dagreb% :=J=7
>. .eri ".% 8Tinansijska teorija i politika;% 0avremena aministracija%
<eogra% :==@7
J. .opovi 1.% 8Nauka o porezima i poresko pravo;% 0avremena
aministracija8 <eogra% :==>7
=. *ai#evi <.% 8Javne !inansije;% Tinancing centar% Novi 0a% :==E
:@.*isti U.% 5lincov /.% /rnini &.% 8.oreska i buetska politika +2;%
2niverzitet za poslovne stuije% Takultet za poslovne stuije% <anja Auka%
2@@J7
www.maturski.org
23