Vaku sa podruja

opina Stari Grad i Centar Sarajevo

nekad i sad
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Vakufska direkcija Sarajevo
Izdava
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Vakufska direkcija Sarajevo
Za izdavaa
Mr. Senaid hfz. Zajimovi
Foto
Ahmed Mehmedovi
Lektor
Prof. dr. Demaludin Lati
Dizajn i DTP
Fadil Pleho
tampa
AMOS-GRAF d.o.o. Sarajevo
Sarajevo, 2014.
nekad i sad
Vaku sa podruja opina Stari Grad i Centar Sarajevo
Vaku sa podruja
opina Stari Grad i Centar Sarajevo
nekad i sad
55
VAKUFI SA PODRUJA OPINA STARI GRAD I CENTAR SARAJEVO - NEKAD I SAD
U okviru manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini koja je odrana od 17. do 28. juna 2011. godine, Vakufska direkcija priredila je izlobu
fotografja Vakuf sa podruja opina Stari Grad i Centar Sarajevo - nekad i sad. Cilj manifestacije posveene vakufma u Bosni i Hercegovini bio
je da se reafrmira drutvena svijest o znaaju i ulozi vakufa kroz vrijeme, da se potakne njihova zatita, promocija, ali i restitucija.
Bosna i Hercegovina je zemlja vakufa koja je kroz svoju historiju imala veliki broj vakifa koji su na nesebian nain vakufli svoju imovinu ili njen
dio u opekorisne svrhe. Veina starih gradova u naoj zemlji svoj nastanak i razvitak vezuju uz pojavu nekog vakufa.
Izloba Vakuf sa podruja opina Stari Grad i Centar Sarajevo - nekad i sad dala je uvid u dio bogatog naslijea bosanskohercegovakih vakufa
i njihove uloge u nastanku i ekonomskom razvoju sarajevskih urbanih struktura.
Preko 50 odabranih lokacija predstavljene su dvojako - ilustracijom iz arhivskog fundusa Vakufske direkcije i recentnom fotografjom aktualnog
stanja autora Ahmeda Mehmedovia.
Izloba je bila postavljena u Sarajevu, Mostaru i Livnu.
Mr. Senaid hfz. Zajimovi, direktor Vakufske direkcije
6
7
VAKUFI SA PODRUJA OPINA STARI GRAD I CENTAR SARAJEVO - NEKAD I SAD
999999
Ovo to je uraeno sa vakufma ne samo u Bosni i Hercegovini
nego na cijelom Balkanu, presedan je svjetskih razmjera. Zaklade,
dobrotvorne ustanove, pokloni imunih ljudi svome narodu, svojoj
zajednici ili dravi, ljudima openito, ne otimaju se. To pravilo vai
u civiliziranom svijetu, ali ne i kod nas. Zamislite da u Americi neko
otme neku zakladu, neku humanitarnu ustanovu, javnu kuhinju, dom
za nezbrinute, bolnicu za siromane! To se ne moe desiti! Ali kod nas
je to mogue! Kod nas se otimalo sa tolikom strau i pomamom da
se ovjek izgubi i smete pred tom pojavom, da zanijemi, da na takvo
neto, jednostavno, nema odgovor.
U Beogradu je bilo vie damija, medresa i tekija negoli u Sarajevu!
Sve je to sravnjeno sa zemljom, osim jedne damije, dva turbeta i
nekoliko niana. Takav primjer se nee nai u svjetskoj povijesti!
Spomenici kulture se u civiliziranom svijetu ne rue! Ali u Beogradu
se rue! I to sa takvom strau i pomamom da ovjeku jednostavno
staje pamet! Uice je nekad bio orijentalni grad, nagizdan munarama
poput, recimo, Travnika. Sve je to sruila ona ista ruka koja je do
OTETO - PROKLETO
temelja sruila Ferhadiju i sve ostale damije u Banjaluci, Aladu i
sve ostale damije u Foi, potkupolnu Selimijju damiju u Kneini,
sve rogatike damije, sve zvornike damije, sve dobojske damije,
sve trebinjske damije, sve bijeljinske damije, sve branske damije,
sve prijedorske damije i stotine ostalih damija u naoj lijepoj
Bosni i Hercegovini! I to pred licem svjetske javnosti, pod svjetlima
refektora, u gotovo direktnom televizijskom prijenosu!
im je prestala turska vlast u naim krajevima, poela je opa
otimaina vakufskih dobara. im je ula u Bosnu i Hercegovinu,
Austro-ugarska monarhija je poela sa otimainom i devastacijom
damija i ostalih vakufskih objekata.
Istog dana kada su uli u Sarajevo, oni su nekoliko damija pretvorili u
skladita i vojne magacine; jedna od njih je i Bakr-babina damija na
At-mejdanu u Sarajevu, ija je ponovna izgradnja upravo dovrena.
Prva faza pred ruenje ili otimanje objekta koji ti je zapeo za oko
jeste preinaiti mu namjenu. Damiju, recimo, pretvoriti u skladite.
10
A skladite, razumije se, lake je i bezbolnije
poruiti negoli jednu bogomolju! Mogu vam
nabrojati desetine bosanskih damija koje su
pretvorene u skladita. Neke su pretvorene
u galerije, poput Roznamedijine damije u
Mostaru i Lukake damije u Travniku. Ja sam
u mihrabu Roznamedijine damije gledao
platno na kojem je enski akt, ensko golo
tijelo! Neke su medrese, poput one u Poitelju,
pretvorene u bifee u kojima se toi alkohol! I
danas se u poiteljskoj medresi moe popiti
hladno pivo! Ko je kriv za to? Austro-ugarska
monarhija, Kraljevina Jugoslavija, komunisti ili
mi sami? Naravno, krivi smo mi! Znaju li oni
koji su tom jadniku pod kiriju dali medresu
da je pretvori u kafanu, znaju li oni da se u
poiteljskoj medresi i danas toi pivo?
Drugi nain ruenja damija i drugih vjerskih
objekata islamske kulture jeste proglasiti je
sklonom padu. Okai na damiju tablu
na kojoj pie Sklona padu, i ona tako stoji
nekoliko godina, a onda j jednostavno
porui da ne bi nekoga, ne daj Boe, ubila
ako se sama srui! Ovu caku naroito su
koristili Srbi u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Tako je porueno na stotine damija i drugih
islamskih objekata u Bosni i Hercegovini, na
Kosovu i Makedoniji.
Trei nain otimaine jeste nacionalizacija,
a za tu vrstu otimaine komunisti Titove
Jugoslavije bili su svjetski eksperti. Oni su
oteli sve to se oteti moglo! Dodue, damije,
medrese, mektebi, objekti isto vjerskog
karaktera, nisu se mogli nacionalizirati, dakle
11
Turci i Azijati, oni su ti koji su promenili
pradedovsku veru, njima se treba osvetiti za
Kosovo i sve ostale izgubljene bitke!
Odlui da u Ljubinju sagradi dom kulture,
gdje e, ta e, nego na temeljima Kizlar-
agine damije koju si neto ranije poruio, i
na kostima tu pokopanih Bonjaka. Nekoliko
niana moglo se vidjeti pred Domom kulture
u Ljubinju do pred ovaj rat, a danas, naravno,
ni njih nema. U Ljubinju su bile etiri stare i
jedna nova damija, tek izgraena - sve su
poruene! ta mislite ta se desilo sa silnom
vakufskom imovinom u Ljubinju? Sve je
oteto, do posljednjega kvadratnog metra, sve
je porueno, nije ostao kamen na kamenu!
oteti, ali postoji ta famozna prenamjena
objekta: objektu promijeni namjenu i onda
ga otme, to jest nacionalizira! Damiju
pretvori u skladite, i onda je otme; medresu
pretvori u osnovnu ili srednju kolu i onda je
otme; mekteb pretvori u zadruni dom i
onda ga otme, to jest nacionalizira.
etvrti nain otimaine jeste urbanizacija,
regulacioni planovi, izgradnja infrastrukturnih
objekata i sli. Trasira, recimo, prugu kroz
Mostar i navede je na najvee i najljepe
mostarsko mezarje, i ak na njemu naini
eljezniku stanicu! Dok eka voz, da malo
poine na kostima umrlih Bonjaka! Da li
je to uinjeno drugim narodima!? Nije! Ali
Bonjacima jeste, oni su kolateralna teta
balkanska, oni su recidivi prolosti, oni su
OTETO - PROKLETO
12
Odlui graditi prugu uskog kolosijeka od
Trebinja do Nikia i tranice naniani pravo
na damiju u upi, jednu od najstarijih na
tom prostoru. Nisi je nikako mogao zaobii,
kao to su zaobilaene bogomolje ostala
dva naroda, nego pravo preko damije! Eno,
na Stupu u Sarajevu, na samoj stupskoj petlji
kranskog groblja, sa svake strane cesta, a
ono nedirnuto u sredini. Nije dirano, sve su ga
ceste zaobile, ali to je kransko groblje; da
je muslimansko, provelo bi se kao sva druga
raskopana mezarja.
Damiju u Diviu porui pa na njenim
temeljima izgradi crkvu! U inat svim
Bonjacima, svim Bosancima, svim
Europljanima i civiliziranom svijetu! ovjek se
pita: Jesu li to uinili ljudi ili marsovci!
Ima jo naina na koji se rue i otimaju vakufska
dobra, ali za ovu priliku i ovo je dovoljno. Ovo
to smo pobrojali radili su nam drugi, to su
radile tuinske vlasti, a ta radi ova naa vlast?
Ona je, vidi uda, legalizirala sve prethodne
otimaine! Dala je mogunost ljudima da
otkupe vakufske stanove, zanatlijama i
trgovcima da otmu vakufske duane. U ijim
je rukama danas onih stotinu duana Gazi
Husrev-begovog vakufa? Potomci onih ljudi
kojima je vakuf omoguio da izdravaju sebe
i svoje porodice danas su oteli te duane,
uz pomo nae vlasti, naravno, i misle da su
uinili veliko djelo. Zapravo su u svoje ruke
uzeli ivu eravicu, a tu eravicu nosit e u
rukama i njihovi potomci. Zar je Gazi Husrev-
beg to uvakufo da bi bilo oteto!? Ne znaju,
13
jadnici, da je oteto - prokleto, naroito je
proklet oteti vakuf! Umjesto da se sami zaloe
da se vakuf ne dira, da ostane iji je, da vakufu
plaaju kiriju, oni su kopali i rukama i nogama
da ga otmu. I uspjelo im je, uz pomo nae
vlasti! Evo, pozivam ovim putem one koji su
oteli vakufska dobra da ih vrate, sami, bez iije
prisile. Zar e djecu ostaviti u otetoj vakufskoj
imovini!? Boje li se Boga, boje li se Sudnjeg
dana?
U ijim su rukama danas te silne vakufske
palae i zgradurine koje su izgraene na
temeljima poruenih damija? Nije li to kazna
svima nama to smo pristali na ruenje?
Od ogromne Gazi Husrev-begove palae kod
Katedrale ostao je samo natpis. Isti je sluaj
i sa zgradom okadi hadi Sulejmanova
vakufa kod turbeta Sedam brae, sa zgradom
Denetia vakufa kod Katedrale, sa zgradom
bive Policijske direkcije na Obali i tako redom.
Sve je oteto, do posljednjega kvadrata!
Ali, medalja ima i drugu stranu: ona damija
na Skenderiji to se, svojevremeno, sama
sruila od naeg nehata, to je i moja
sramota. Ona damija Hode Kemaluddina
na mjestu dananjeg Vakufskog nebodera
(uj: vakufskog!) kao da i mene proklinje za
ono ruenje prije sedamdeset godina. iji
je danas taj Vakufski neboder, a tako lijepa i
vrijedna damija je poruena zbog njega! To
nam je kazna za ruenje damije. I ne samo
ona: esnaest damija u ravnom, urbanom
dijelu Sarajeva porueno je: Ajas-paina
(danas hotel Central), Minetovia, Hode
OTETO - PROKLETO
14
Kemaluddina, damija na Zelenome mejdanu, damija u abljaku
(danas BBI Centar), Kemal-begova damija prema Koevu, Kalin
hadi Alijina iza Pote, Skenderija, Musalla na kojoj se epuri zgrada
Predsjednitva, i tako redom.
Kao da je neka nevidljiva, a podla ruka napravila plan: neka njima
onih damija na ariji i na brdima, a ove u ravnici i urbanom dijelu
sve do jedne poruiti! Ali, nije bio isti sluaj i sa crkvama! Dok su
damije ruene, crkve su nicale upravo u tim urbanim dijelovima
grada, uz glavnu saobraajnicu: Katedrala, Nova pravoslavna crkva
kod Ekonomskog fakulteta, katolika crkva usred Titove, preko puta
slastiarne Oloman, katolika crkva na Marijin-dvoru, pravoslavna
crkva u Pofaliima, katolika crkva kod ipada.
Neka nam ovo nekoliko natuknica poslui da se zastidimo i da
razmislimo: zato nam se sve to deavalo? Ima li i nae krivice u
svemu tome? ta da uinimo da stvar popravimo, kako da mi svi,
pojedinano, doprinesemo da vakuf podignemo iz pepela, da stane
na zdrave noge i ide poznatim stazama do Dana sudnjega?
Od mnogih sarajevskih i inih bosanskih damija ostale su samo
fotografje.
Ahmed Mehmedovi,
govor sa otvaranja manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini 2011.
nekad i sad
Vaku sa podruja
opina Stari Grad i Centar Sarajevo
16
Skender-paa Jurevi, bosanski namjesnik, sagradio je tekiju oko
1500. godine, a do nje imaret i musafrhanu. To je bila druga tekija
u Sarajevu na lijevoj obali rijeke Miljacke koja se koristila za ishranu
putnika-namjernika i siromaha. Uz tekiju je bila i baa, travnjak i
uma.
I nju je zahvatio poar izazvan prodorom princa Eugena Savojskog.
Tekija je nakon poara obnovljena, ali poslovni efekti Skender-
painog vakufa su slabili te su imaret i musafrhana zbog nedostatka
fnansija krajem devetnaestog stoljea zatvoreni.
Skender-paina tekija ostala je aktivna sve do Drugog svjetskog rata
da bi j prilikom izgradnje sportskog centra Skenderija sruile bive
komunistike vlasti.
SKENDER-PAINA TEKIJA
17
Na mjestu Skender-paine damije komunistike vlasti su, bez
saglasnosti Islamske zajednice, 1969. godine izgradile sportski
centar pod nazivom Centar Skenderija.
Na mjestu gdje je nekad bila damija sagraen je Dom mladih.
SKENDER-PAINA DAMIJA, SKENDERIJA
Skender-painu damiju sagradio je Mustafa-beg Skenderpai
1517. godine. Tokom 1917. godine, zbog ratnih potreba Austro-
Ugarske, skinut je olovni krov sa njenoga kubeta. Vjerske dunosti
obavljane su sve do 1920. godine kada je, zbog sigurnosnih razloga,
damija zatvorena. Preputena zubu vremena, damija se uruila
1. marta 1936. godine dok je damijska munara uklonjena 1960.
godine radi izgradnje sportskog centra.
18
Na nekadanjem Zelenom mejdanu, Ojandi-zade hadi Ibrahim
podigao je 1591. godine mesdid. Hadi Ibrahim je bio sin
mahalskog ojandije, ovjeka koji je tokom mjeseca ramazana u
svojoj mahali pozivao ljude na sehur.
Prilikom velikog poara koji se dogodio 1697. godine, ovaj mesdid
je izgorio, ali je i obnovljen. Mesdid je sruen1907. godine.
Na mjestu gdje se nekad nalazio mesdid Ojandi-zade hadi
Ibrahima, u Dobrovoljakoj ulici ispred Gazi Husrev-begove medrese
(biva erijatska gimnazija), danas se nalazi mali parking.
OJANDI-ZADE MESDID
19
Komunistike vlasti su itav ovaj lokalitet zatrpale, a zemljite
pretvorile u park.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je, u saradnji sa Opinom
Stari Grad, ponovo izgradila damiju 2011. godine.
U haremu damije trenutno se odvijaju konzervatorski radovi na
dijelu arheolokih ostataka medrese.
BAKR-BABINA DAMIJA
Damiju je sagradio hadi Alija Bakr-baba 1544. godine. Uz damijski
harem Ismail-ef. Misrija napravio je 1741. godine medresu i za njeno
izdravanje uvakufo gotov novac.
Nakon okupacije, austro-ugarske vojne vlasti uzele su damiju i ona
je sluila kao magacin. Bez popravke, damija nije dugo izdrala
tako da se ve 1895. godine u potpunosti uruila. Pored damije
je postojao i harem u kome su, pored mnogobrojnih uglednih
Sarajlija, bili ukopani i sarajevski hroniar Abdullah-ef. Kantamirija te
dobrotvor hadi Hasan Misrija, ijim sredstvima su obnovljene neke
sarajevske damije.
20
Jedilersku tekiju osnovao je 1879. godine Sejfullah Ibizovi. U
poetku je bila samo prostorija za uvara Turbeta sedam brae, koju
je sa turbetom podigao Sulejman-paa Skopljak.
Godine 1894. Ibrahim ef. Heri, Travnianin, pokraj turbeta podie
novu semhanu te je tako formirana Jedilerska tekija.
U popisu islamskih objekata iz 1933. godine navedeno je da
Jedilerska tekija pripada nakibendijskom redu i da je u to vrijeme
aktivno djelovala. Pretpostavlja se da je Jedilerska tekija, privremeno,
prela od nakibendijskog na halvetijski red u kasnom XIX. vijeku.
Jedilerska tekija postojala je sve do 1937. godine kada je sruena,
a na njenome mjestu planirana izgradnja stambeno-poslovnog
objekta. Novi objekat u stilu moderne projektovao je sarajevski
arhitekt Reuf Kadi. Zgrada okadi hadi Sulejmana izgraena je
1939. godine za svega dvanaest mjeseci. Objekat je Zakonom o
nacionalizaciji stambeno-poslovnih zgrada i graevinskog zemljita
iz 1958. godine oduzet Vakufu kao izvornom vlasniku. Trenutno je
zgrada privatizirana na osnovu Zakona o prodaji stanova na koje
postoji stanarsko pravo.
VAKUF OKADI HADI SULEJMANA
21
Vakufska uprava je oko 1910. godine na mjestu ovog mekteba
izgradila novi muki mekteb.
Komunistike vlasti su oduzele mekteb hadi Osman-bega
Dennetia, a na prostoru gdje se nalazio sagradile stambenu
zgradu.
MEKTEB HADI OSMAN-BEGA DENNETIA
Mekteb hadi Osman-bega Dennetia na Bistriku izgraen je prije
1846. godine. Mekteb je zajedno sa zemljitem uvakufo i odredio
da se dio tog zemljita pretvori u mezarje.
Za uzdravanje mekteba uvakufo je dva duana u staroj Fiekijskoj
i jedan duan sa magazom u staroj Tarakijskoj ariji.
22
Hamam je sagradio Isa-beg Ishakovi 1462. godine i kao takav bio
je prvo javno kupatilo koje je u Bosni izgraeno poslije propasti
Rimskog carstva. Hamam je 1810. godine izgorio u poaru.
Zemaljska vakufska komisija je poetkom 1890. godine odluila da
iz sredstava Isa-begovog vakufa, na zemljitu nekadanjeg hamama
pokraj Careve damije, sagradi parnu banju prema zahtjevima
novog vremena i ope zdravstvene kulture. Graena u orijentalnom
stilu, prema planovima arhitekta Josipa Vancaa, imala je parnu i tzv.
tursku banju kao i zasebne banje u bazenima sa osamnaest kabina i
svim potrebnim ureajima. Hamam je nacionaliziran 1958. godine i
u njemu je do rata bilo smjeteno preduzee Higijena.
U toku oruane agresije na Bosnu i Hercegovinu hamam je pretrpio
ogromna oteenja. Od strane Komisije za ouvanje nacionalnih
spomenika 2004. godine proglaen je Nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine. Opina Stari Grad Sarajevo je 2005. godine
hamam vratila u posjed Vakufskoj direkciji, koja je nakon toga
intenzivno provodila aktivnosti na iznalaenju rjeenja za njegovu
rekonstrukciju.
Vakufska direkcija je uspjela osigurati fnansijska sredstva od strane
Direkcije za vakufe Republike Turske sa kojom je 2011. godine
potpisan protokol o fnansiranju rekonstrukcije hamama, a radovi su
poeli 2013. godine. Predviena je njegova obnova u izvornom stilu.
ISA-BEGOV HAMAM
23
Knjini fond iz biblioteke preseljen je u novosagraenu zgradu, u
koju je i uzidan stari tarih iz 1759. godine, a etiri godine poslije
knjige su prenesene u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Na veini
knjiga iz te biblioteke nalazi se peat iz 1773. godine s natpisom koji
kazuje da ih je uvakufo Osman ehdi od prihoda carskog divana u
Sarajevu, kao i njegovim uvjetom da se knjige iz knjinice ne iznose
ni pedlja ni koraka. U ovim prostorijama nalazila se sve do sredine
devedesetih godina prolog stoljea Gazi Husrev-begova biblioteka.
Na mjestu gdje se nekada nalazila ehdina biblioteka danas se
trenutno nalazi Kabinet Reisu-l-uleme IZ-e u Bosni i Hercegovini.
EHDINA BIBLIOTEKA
ehdinu biblioteku sagradio je Osman ehdi sin Mehmed-efendije
iz Bijelog Polja 1759. godine. Biblioteka je imala kupolu s alemom,
pokrivenu olovom, koja nije imala tambura, to je rijetkost. Svojim
diskretnim linijama potpuno se uklapala u nenarueni ambijent
Careve damije.
Bila je uvakufjena u spomen Osman ehdinog umrlog sina Hatema,
koji je volio knjievnost.
Kada se 1910. godine gradio Ulema medlis, postojea biblioteka je
podvedena pod jedinstvenu arhitektonsku cjelinu.
24
Medresu je izgradio 1857. godine Fadil-paa erifovi. Medresa
se nalazila do Ajni-begovog mekteba preko puta Careve damije.
Imala je dvanaest sobica za uenike i dershanu u kojoj je sam vakif
jedno vrijeme bio muderris.
Zgrada medrese otuena je 1958. godine od strane komunistikog
reima stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih
zgrada i graevinskog zemljita. Zemljite je predano Ugostiteljskoj
Komori Bosne i Hercegovine koja je na tom lokalitetu 1964. godine
izgradila hotel Nacional za potrebe uenika Ugostiteljske kole.
MEDRESA FADIL-PAE ERIFOVIA (CAREVA MEDRESA)
25
Na mjestu gdje se nalazio hadi Isaov mesdid izgraen je vakufski
konvikt koji je nacionaliziran i pretvoren u turistiko-ugostiteljsku
kolu.
HADI ISAOV MESDID
Hadi Isaov mesdid u Dugom sokaku sagraen je oko 1630. godine
od strane hadi Isa-ef..
Mesdid je izgorio za vrijeme provale princa Eugena Savojskog.
Nakon poara Hadi Ali ef. okadi je obnovio mesdid. Mesdid je
poruen 1950. godine.
26
Abdulkerim Sim-zade umii, sin Mehmed-ef., sagradio je
medresu zvanu Drvenija 1775. godine, koja je bila smjetena na
obali Miljacke. Nalazila se iznad Zildijske arije u Sarajevu.
umiia medresa je sruena prilikom regulacije rijenoga korita
Miljacke od strane austro-ugarske uprave.
Na mjestu gdje se nalazila medresa Drvenija, u ulici Obala Isa-bega
Ishakovia, danas se nalazi ulica i parking.
UMIIA MEDRESA (DRVENIJA)
27
Ne postoje historijski tragovi o tome ko je sagradio Koziju upriju.
Pretpostavlja se da je ovaj most izgraen u drugoj polovini XVI.
stoljea, kada je osmanska centralna vlast, pod vezirom Mehmed-
paom Sokoloviem, razvijala mreu magistralnih puteva u ovom
dijelu Bosne i Hercegovine.
Prvi put u historiji Koziju upriju 1550. godine spominje putopisac
Katarin Zeno.
Kozija uprija slovi kao jedan od najljepih malih kamenih mostova
u Bosni i Hercegovini koji je zadrao izvorni korkaluk. Most je dug 42
metra sa lukom od kamena hree, prenika 17,60 metara i visinom
lunog svoda od 10 metara.
Jedan od pisanih tekstova o Kozijoj upriji sauvan je u hronici
Mula Mustafe Baeskije iz 1771. godine, gdje stoji: Iz zadubine
Hadi Osmana Hadi Bektaagia sagraen je kameni zid od strane
Miljacke sve od Kozije uprije pa do Alfakovca. Interesantno je
napomenuti da je ovaj vakuf sve ovo vrijeme ostao nepromijenjen.
KOZIJA UPRIJA
28
Isa-begova tekija je, po nalogu komunistike vlasti, sruena 1957.
godine. Do tada se izdravala iz sredstava Vakufske direkcije i vakufa
Fadil-pae erifovia. Njeni temelji su zatrpani nanosima zemlje u
cilju regulacije i izravnavanja terena. Ispod nasipa je ostalo zatrpano
sedam mezarova zavijskih prvaka od kojih je najstariji iz 1813., a
najmlai iz 1879. godine.
Nakon to je sruena, iri prostor tekije takoer je devastiran
izgradnjom novih sadraja kao to su: benzinska pumpa, hoteli,
parkiralita i dr. Po uzoru na ovu, 2013. godine, na prostoru ispod
ute tabije na Kovaima, a u sklopu Memorijalnog centra, izgraena
je slina tekija.
ISA-BEGOVA TEKIJA
Isa-begova tekija izgraena je prije 1462. godine te je nekoliko puta
spaljivana i obnavljana. To se desilo i 1697. godine za vrijeme pohoda
Eugena Savojskog na Bosnu, to potvruje i jedan akt u kojem,
izmeu ostalog, pie: Izgorjela je Gazi Isa-begova tekija sa sobama
siromanih murida u ekreki Muslihudinovoj mahali. U dvoritu
tekije postojao je adrvan i do njega jedna soba (ljetnikovac), a
istono od tekije nalazio se jedan ardak.
29
Hotel Gazi je izgradio Gazi Husrev-begov vakuf 1909. godine.
Izgraen je nakon to je u poaru 1908. godine izgorio raniji vakufski
objekat koji je imao funkciju prenoita.
Hotel je nacionaliziran 1946. godine i sve do agresorskog rata
koristila su ga drutvena ugostiteljska preduzea.
U toku oruane agresije na Bosnu i Hercegovinu hotel Gazi teko je
oteen te je punih deset godina nakon rata propadao, da bi 2003.
godine u ruevnom stanju bio vraen Gazi Husrev-begovom vakufu.
S obzirom na poloaj hotela, Gazi Husrev-begov vakuf je nakon
rekonstrukcije promijenio namjenu objekta u poslovne prostore.
HOTEL GAZI
30
Gazi Husrev-begov vakuf je 1869. godine kupio han te je ovaj
prostor i danas u njegovom vlasnitvu.
TOPAL OSMAN-PAIN HAN
Nakon to je dao da se probije nova ulica od Mujstaj-painog
mejdana do Baarije, Topal Osman-paa je izmeu novoprobijene
ulice Telali i paralelne joj ulice Samardije podigao han, ija je
izgradnja zavrena 1863. godine.
31
Uprava Gazi Husrev-begovog vakufa je kupila plac te je izgradila
prvu bolnicu u Bosni i Hercegovini koja je otvorena 1866. godine.
Lijeenje je bilo potpuno besplatno sve do 1879. godine, kada se
uvodi naknada, ali samo za one koji mogu platiti.
Otvaranjem Opte zemaljske bolnice na Koevu 1. jula 1894. godine,
Vakufska bolnica je pretvorena u Zavod za duevne bolesnike.
Nakon Drugog svjetskog rata zgrada postaje kola uenika u
privredi. Objekat je u toku posljednje oruane agresije na Bosnu i
Hercegovinu znatno oteen usljed granatiranja.
HASTAHANA
32
Hastahana je u ruevnom stanju i trenutno se vode aktivnosti o
mogunosti obnove i stavljanja objekta u funkciju.
HASTAHANA
Zgrada Vakufske bolnice je 1970. godine stavljena pod zatitu
tadanje drave kao spomenik kulture, dok je 2008. godine
proglaena nacionalnim spomenikom u Bosni i Hercegovini.
Iste godine pokrenut je proces vraanja prava na raspolaganje
objektom Gazi Husrev-begovom vakufu. Nedavno je Opina Stari
Grad ustupila objekat Gazi Husrev-begovom vakufu na privremeno
koritenje.
33
Gazi Husrev-begov mekteb prvobitno je bio smjeten u
sjeveroistonom uglu harema Gazi Husrev-begove damije u kojem
je 1530. godine izgraena zgrada koja je u prizemlju imala magaze,
a na spratu je bio mekteb koji je ustanovljen kada je i dovrena
damija, 1531. godine.
Mekteb je na ovome mjestu radio sve do 1897. godine, kasnije je
preseljen u zgradu ulova hana, a nakon proirenja Medrese 1931.,
godine u jednu privatnu kuu pokraj erijatske kole.
Na osnovu Ugovora o kupoprodaji iz 1936. godine Gazi Husrev-
begov vakuf uknjiuje imovinu u ulici emerlina. Gazi Husrev-begov
mekteb nacionaliziran je 1958. godine.
Opina Stari Grad Sarajevo je privremeno, do donoenja Zakona o
restituciji, vratila mekteb Gazi Husrev-begovom vakufu u kojem se
odvija nastava u organizaciji Fakulteta islamskih nauka.
GAZI HUSREV-BEGOV MEKTEB
34
Razloge prestanka rada ove kole neki tumae i injenicom da je
ona prerasla u Viu islamsku erijatsko-teoloku kolu (u narodu
poznata kao VIT, a njeni svrenici kao vitovci).
Poslije Drugog svjetskog rata, u zgradi je kratko vrijeme bilo
smjeteno odjeljenje Pravnog fakulteta, a nakon toga Muzej grada
Sarajeva. Od 1995. godine u njoj je smjeten Fakultet islamskih
nauka. Prije nekoliko godina fasada zgrade je obnovljena, a atriji su
ustakljeni pa sada manji slui kao dnevni boravak za studente, a u
veem se odravaju razne sveane ceremonije.
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
Zgrada erijatske sudake kole sagraena je 1887. godine po
projektu Karla Pariika u bogatom pseudomaurskom dekorativnom
maniru sa elementima i detaljima skupljenim iz raznih regionalnih
kola islamske umjetnosti.
erijatska sudaka kola (Mektebi-nuvab) otvorena je 6. aprila
1889. kao petogodinja via kola. Ovdje je znaajno sasvim tano
opaanje da se koncept organizacije osmanskoturskih medresa
zasniva na principu unutarnjeg dvorita, to potie jo iz helenistike
arhitekture. To pravilo se ne odnosi samo na monumentalne objekte,
ve i one sasvim skromne izvedbe. erijatska sudaka kola prestala
je s radom aprila 1937. godine.
35
Damiju je podigao Muslihudin hadi Mustafa ekrekija 1526. godine. Danas je ona najstarija sauvana potkupolna damija u Sarajevu.
Rjeenjem Zavoda za zatitu spomenika kulture NR BiH Sarajevo, br. 02-609-3/62 od 18. aprila 1962. godine, ekreki Muslihudinova damija u
Sarajevu je stavljena pod zatitu drave i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980.
godine ovo dobro je evidentirano i svrstano u prvu kategoriju kao kulturno-povijesno dobro.
EKREKI MUSLIHUDINOVA DAMIJA
36
Usljed granatiranja grada 1992. godine sebilj je oteen gelerima,
pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni
muepci i obojena drvena konstrukcija.
Detaljno je restauriran 2006. godine, kada je zamijenjen bakarni
pokrov, saniran dovod i odvod vode i uraena zatita drveta.
SEBILJ
Sebilj je izgradio i uvakufo Mehmed-paa Kukavica 1754. godine,
koji je u to doba bio jedini zatvoreni sebilj u Sarajevu. Voda za sebilj
je dovedena iz Gazi Husrev-begovog vodovoda.
U sebilju je radio slubenik koji je punio tasove (posude) vodom
i dijelio ih ednim prolaznicima. Ljudi koji su ovo radili bili su
plaeni od tadanje gradske uprave od eher-ehaje, odnosno
gradonaelnika.
Stari sebilj trajao je do 1891. godine, kada su ga austrijske vlasti
sruile, a ponovo je izgraen 1913. godine po projektu Josipa
Vancaa.
37
Na mjestu dananjih Trgovki, sjeverno od Brusa-bezistana uz
Kolobara han, nalazio se prvi sarajevski bezistan kojeg je sagradio
Mehmed-beg, sin Isa-bega Ishakovia, oko 1480. godine.
Bezistan je izgorio 1697. godine prilikom provale princa Eugena
Savojskog. Nakon toga uraena je rekonstrukcija, ali je umjesto
kupola nadsvoen drvenim krovom. Bezistan je do temelja izgorio
i u velikom poaru iz 1842. godine, nakon ega vie nije obnavljan.
TRGOVKE
38
Duani su srueni od strane komunistikih vlasti 1949. godine
pod izgovorom da je stara ekonomska nit prekinuta. Trgovke
su ponovno obnovljene sedamdesetih godina prolog stoljea
prilikom revitalizacije sarajevske arije pred Zimske olimpijske igre
u Sarajevu.
TRGOVKE
Na prostoru nekadanjeg prvog sarajevskog bezistana vremenom
je izgraen kompleks od oko 60 duana koji je postao poznat pod
nazivom Trgovke ili Pazarbule.
39
Firuz-begov hamam je izgraen u periodu od 1505. do 1512.
godine. Njegov osniva Firiz-beg bio je bosanski sandak-beg, a
ovu graevinu je uvakufo za potrebe svoje medrese. Uprava Firuz-
begovog vakufa je bila prisiljena da 1810. godine zatvori objekat
s obzirom da su mu kubeta (kupole) bila u takvom stanju da je
prijetila opasnost od obruavanja. Hamam je 1849. godine preao u
vlasnitvo Fadil-pae erifovia koji je u to vrijeme imao punu vlast u
Sarajevu. Naime, prema Hamdiji Kreevljakoviu, iz kupoprodajnog
dokumenta jasno je da ovo nije nikakva kupovina, ve in legalizacije
uzurpacije. U ovom dokumentu se ak ne navodi isplaena suma
novca za kupovinu dobra.
Neposredno pred Prvi svjetski rat objekat je gotovo u potpunosti
sruen.
Polovinom XX. vijeka, nakon zavretka Drugog svjetskog rata,
cjelina Firuz-begovog hamama bila je dodatno degradirana. Na
dijelu ostataka hamama izgraen je prizemni objekat u kome
su bile smjetene poslovne prostorije preduzea Instalater, iji
prizemni dio 1955. godine mijenja namjenu i postaje ugostiteljskim
objektom Treskavica sa ljetnom baom.
Nakon 1995. godine ovaj objekat nije u upotrebi. Fabrika duhana
Sarajevo je trenutni vlasnik ostataka Firuz-begovog hamama i 2009.
godine zapoela je proces revitalizacije hamama.
FIRUZ-BEGOV HAMAM
40
Objekat je nacionalizovan od strane komunistikih vlasti 17. 11.
1959. godine. Trenutno su stanovi koji se nalaze u ovoj stambenoj
zgradi otkupljeni na osnovu Zakona o otkupu stanova.
JAKUB-PAIN VAKUF
Stambena zgrada Vakufa Jakub-pae sagraena je u 1940. godine.
Zgradu je, po povratku sa studija u Pragu, projektovao Muhammed
Kadi u stilu moderne.
41
Nesuh-begovu damiju izgradio je drugi bosanski namjesnik Nesuh-
beg 1452. godine na mjestu prvog mesdida u Sarajevu kojeg je
sagradio Mehmed-beg Minetovi, prvi bosanski sandakbeg.
Prilikom provale Eugena Savojskog damija je izgorjela, da bi
je obnovio Abdulah-paa Muhsinovi 1720. godine. Damija je
ponovo izgorjela u velikom poaru 1879. godine, nakon ega vie
nije obnavljana.
NESUH-BEGOVA DAMIJA
42
Trenutno su u njoj smjetene administrativne slube Rijaseta IZ-e u
Bosni i Hercegovini.
NESUH-BEGOVA DAMIJA IZ VREMENA POARA
Na zgaritu Nesuh-begove damije Vakufsko - mearifsko povjereni-
tvo izgradilo je vakufsku zgradu u kojoj se nalazila Vakufska direkcija
da bi nakon Drugog svjetskog rata u njoj bilo smjeteno Islamsko
starjeinstvo za Bosnu i Hercegovinu.
43
Brusa bezistan izgraen je 1551. godine, a izgradio ga je Rustem-
paa, vezir sultana Sulejmana Velianstvenog. Ime je dobio po svili
iz turskog grada Bruse koja se u njemu najvie prodavala.
Sagraen od kamena i prekriven dvjema malim i sa est velikih
kupola. Imao je ulaze na sve etiri strane, a otvori za svjetlo su
se nalazili visoko na zidovima. Nekada je Brusa bezistan imao i
dva trezora u kojima su se uvali esnafski defteri, sidili i razne
dragocjenosti.
Okupacijom Bosne i Hercegovine, Austro-ugarska je 1902. godine
oduzela Brusa bezistan i pretvorila ga u magacin vojne opreme. Pred
poetak Drugog svjetskog rata u Brusa bezistanu je bio smjeten
parni mlin, da bi kasnije opet postao magacinski prostor.
Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Bezistan je
oteen, da bi nakon oruane agresije bio saniran. Danas je u Brusa
bezistanu smjetena stalna postavka Muzeja grada Sarajeva.
BRUSA BEZISTAN
44
KOLOBARA HAN
Kolobara han, koji je bio zadubina
Isa-bega Ishakovia, izgraen je
1462. godine. Bio je veliki han sa
40 soba, a mogao je primiti 400
putnika i 35 konja. U potpunosti je
sruen 1935. godine i od njega je
ostao samo jedan zid.
Kolobara han je nacionaliziran kao
i ostali vakufski objekti od strane
komunistikih vlasti. Sredinom
prolog stoljea sluio je kao
ljetno kino, a zatim kao kafana sa
ljetnom baom smjetenom u
prazan prostor izmeu zidina hana.
Kolobara han se danas koristi kao
ljetna baa.
45
Moria han sagraen je krajem 16. stoljea, a nazvan je Novi han s
obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalazio stari Kolobara han.
Dananje ime dobio je u prvoj polovini 19. stoljea po zakupcima
Mustafa-agi i njegovom sinu Ibrahim-agi Moriu. U vlasnitvu Vakufa
je od kraja 18., odnosno poetka 19. stoljea. Han je iznajmljivan
zakupcima na tri godine, jer je, za razliku od karavan-saraja, u njima
bilo obavezno plaanje soba, drva i hrane. Moria han ima dvije
etae i veliko ograeno etvrtasto dvorite. U prizemlju su bile
magaze i konjunica koja je mogla primiti 70 konja. Na spratu su
bile ureene 44 jednostavno namjetene sobe sa iltetima, peima
i uljaricama, koje su mogle primiti skoro 300 ljudi.
Kroz historiju Moria han imao je vie namjena pa je krajem 19.
stoljea u njemu bio ueniki dom za polaznike uiteljske kole,
a poslije Drugog svjetskog rata sluio je kao magacin i radionica.
Temeljna rekonstrukcija izvrena je u periodu od 1971. do 1974.
godine, kada je han koristilo preduzee Balkan.
Godine 1998. odlukom Opine Stari Grad Moria han je predat na
koritenje Gazi Husrev-begovom vakufu kao izvornom vlasniku.
Trenutno je pod upravom Gazi Husrev-begovog vakufa po principu
privremenog povrata do donoenja Zakona o restituciji.
MORIA HAN
46
U periodu od 1930. do 1931. godine du ulice Mula Mustafe Baeskije
izgraeno je sjeverno krilo ove palae ime je ulagin dvor dobio
dananji oblik. Danas je u njegovim prostorijama smjetena Gazi
Husrev-begova medresa.
ULAGIN DVOR
Novi han kroz historiju se prvi put spominje 1760. godine. S obzirom
da je bio pod zakupom Mustafa-age ulovia, ovaj han se od
1808. godine zove i ulov han. Izgorio je u velikom poaru 1879.
godine i vie nije obnavljan. Potpuno je poruen 1896. godine zbog
dotrajalosti.
U periodu od 1897. do 1924. godine na prostoru hana izgraene
su savremene zgrade. Do kraja 1897. godine na njegovom junom
kraju izgraena je nova palaa u koju je preao Gazi Husrev-begov
mekteb iz zgrade u haremu Begove damije.
47
Hanikah je sagradio Gazi Husrev-beg 1531. godine kao poseban
tip medrese gdje se izuavao sufzam. Imao je 14 soba, semhanu
koja je zauzimala prostor triju soba i trijem. Semhana i pojedine
sobe bile su presvoene kupolama, to je predstavljalo jedinstven
arhitektonski dojam. Izgorio je u poaru 1756. godine, da bi 1779.
godine bio rekonstruisan.
Godine 1832. u toku poara koji je unitio dio grada Hanikah je
ponovo izgorio. Kada je graena zgrada Medrese, u tom periodu
Hanikah je skoro u potpunosti bio uniten.
Po uzoru na prvobitnu graevinu, Hanikah je 2000. godine ponovo
izgraen, s tim da mu je dodan pokretni stakleni krov koji pokriva
otvoreno dvorite (atrijum). Hanikah je sve vrijeme bio u posjedu
Islamske zajednice.
HANIKAH
48
Gazi Husrev-begov adrvan obnovljen je 1893. godine po uzoru na
adrvan koji se nalazi ispred Ulu damije u Brusi u Turskoj. Izgraen je
od mramora sa otoka Braa i odmah prikljuen na gradski vodovod.
Nova dvanaestougaona kupola stajala je na osam stubova, izmeu
kojih su bile uglavljene etiri klupe od rezbarenog drveta. Na osam
lula uzima se abdest. Tri korita iz starog adrvana i danas stoje pored
zapadnog ulaza u harem Gazi Husrev-begove damije.
GAZI HUSREV-BEGOV ADRVAN
adrvan u krugu Gazi Husrev-begove damije sagraen je 1530.
godine od domaeg bosanskog kamena - miljevine. Voda za
adrvan dovedena je sa sedam kilometara dalekog vrela Crnilo u
Donjem Biosku.
Prvobitni adrvan bio je prenika etiri metra, a kupola pokrivena
olovom imala je nadstrenicu i osam stubova. Unutranji bazen,
dubine metar i po, imao je 16 lula i zatitni kafez od kovanog
eljeza.
49
Gazi Husrev-begov bezistan izgradili su dubrovaki majstori po
nalogu Gazi Husrev-bega u periodu od 1542. do 1543. godine u
neposrednoj blizini Kurumli medrese, Begove damije i Sahat-kule.
Zbog neto nie temperature koja je postignuta gradnjom ispod
nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena Bezistana je bila trgovina
namirnicama.
Bezistan je skoro u potpunosti uniten 1914. godine kada je na toj
lokaciji Gazi Husrev-begov vakuf planirao podii ogromnu palau.
Nakon Drugog svjetskog rata Bezistan je u potpunosti rekonstruisan
po uzoru na prvobitni izgled. Bezistan je nacionaliziran 1958. godine,
ali je poslije posljednjeg agresorskog rata jedna strana vraena Gazi
Husrev-begovom vakufu na privremeno upravljanje do donoenja
Zakona o restituciji, a drugu stranu koristi Opina Stari Grad.
GAZI HUSREV-BEGOV BEZISTAN
50
Na prostoru gdje se nalazio Talihan danas se nalazi baa hotela
Evropa. U okviru projekta sanacije, rekonstrukcije i dogradnje
hotela Evrope obavljena su arheoloka istraivanja u dijelu ljetne
bae hotela koja su rezultirala otkrivanjem dijela temelja Talihana.
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika 2004. godine donijela
je odluku kojom se arheoloko podruje - ostaci Talihana proglaava
nacionalnim spomenikom.
TALIHAN
Poznati kameni han, Talihan, izgraen je sredstvima Gazi Husrev-
begovog vakufa u periodu od 1540. do 1543. godine. Bio je opasan
nizom duana, dok su na spratu bile ureene sobe za spavanje. U
njegovom dvoritu bio je veoma lijep sebilj sa vie esmi, pored
kojeg je na stubovima podignuta mala damija.
Talihan je vie puta gorio, prvi put 1697. godine, zatim 1831.
godine. Potpuno je uniten u poaru 1879. godine. Zadnji dijelovi
uklonjeni su 1912. godine, osim dijela zidova uz Bezistan.
51
Zgradu Gazi Husrev-begove palae na Obali ili Ars tekije izgradila je
Vakufska direkcija 1896. godine. Zgradu je u pseudomaurskom stilu
projektovao Hans Nimeek. Od 1925. godine zgrada je u vlasnitvu
Gazi Husrev- begovog vakufa.
Gazi Husrev-begova palaa je nacionalizirana 1958. godine na
osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog
zemljita od strane komunistikih vlasti. Gazi Husrev-begovu palau,
izuzev jednog poslovnog prostora, danas koristi Opina Stari Grad.
GAZI HUSREV-BEGOVA PALAA
52
Ajas-paina damija izgorjela je kada je Eugen Savojski spalio
Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, meutim, ponovo
je stradala u poaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon
toga nije obnavljana ve je Vakuf odluio da o svom troku na tome
mjestu sagradi hotel Ajas-pain dvor.
AJAS-PAINA DAMIJA
Damiju je sagradio bosanski namjesnik Ajas-beg 1474. godine na
uglu ulica umurije i Franje Josipa.
53
Na mjestu gdje je bila Ajas-paina damija, nakon to je izgorjela,
1889. godine sagraen je Ajas-pain dvor, dananji hotel Central.
Sagraen je po projektu Josipa Vancaa.
Hotel Central nacionaliziran je 1958. godine od strane bivih
komunistikih vlasti. Za vrijeme posljednjeg agresorskog rata ovaj
objekat je u potpunosti devastiran.
Godine 2003. Opina Stari Grad i irska frma potpisale su Ugovor
o dugogodinjem zakupu uz obavezu obnove objekta. Vakufska
direkcija je nekoliko navrata pokuala izvriti privremeni povrat ovog
objekta, ali nadleni u Opini Stari Grad nisu dali svoju saglasnost.
AJAS-PAIN DVOR - HOTEL CENTRAL
54
Komunistiki reim nacionalizirao je Gazi Husrev-begovu
palau1958. godine. U privremenom posjedu Vakufa nalazi se samo
poslovni posjed u kome je smjetena Terranova, dok veliki dio koristi
Opina Stari Grad.
GAZI HUSREV-BEGOVA PALAA
Gazi Husrev-begova palaa je poslovno-stambena zgrada izmeu
ulica Mula Mustafe Baeskije, Ferhadija i Trg fra Grge Martia. Zgrada
je izgraena 1888. godine kao zgrada Penzionog fonda da bi j
kasnije kupio Gazi Husrev-begov vakuf.
55
Gazi Husrev-begov hamam je sagraen poslije 1537. godine. Kao
hamam, objekat je bio podijeljen na dva potpuno jednaka dijela,
muki i enski, za zasebnim ulazima iz dvije razliite ulice, ali je pred
enskim dijelom bila jo i avlija.
U upotrebi je bio sve do 1916. godine kada je pretvoren u
ugostiteljski objekat, a zatim u trnicu.
S obzirom da je u toku agresije u periodu od 1992. do1995. godine
zbog granatiranja Sarajeva hamam znatno oteen, dodijeljen je
Bonjakom institutu-Fondacija Adila Zulfkarpaia na korienje
u opedrutvene svrhe sa obavezom da Bonjaki institut svojim
sredstvima izvri temeljitu adaptaciju oteenog objekta.
Nakon adaptacije Bonjaki institut je integriran sa Gazi Husrev-
begovim hamamom ija je prvobitna koncepcija izvedena 1958.
godine, a 2001. godine kompleks je zavren u novom izdanju.
GAZI HUSREV-BEGOV HAMAM
56
Mesdid je obnavljan u nekoliko navrata, a posljednji put 1814.
godine kada je Mehmed Memi-aga uz njega sagradio i muki
mekteb.
Mesdid je posljednji put izgorio 1879. godine, nakon ega vie nije
obnavljan.
HASEI HATUN MESDID
Mesdid je sagradila Gazi Husrev-begova ena po imenu ahdidar u
prvoj polovici 15. stoljea. U popisu vakufa iz 1602. godine upisan je
i njen vakuf. Mahala u kojoj je bio mesdid zvala se Mahala Hasei-
hatun. Hasseki oznaava titulu odabranih carskih ena. Za vrijeme
provale princa Eugena Savojskog spaljena je kao i veina objekata
u gradu.
57
Dennetia vakuf je stambeno-poslovna zgrada u centru Sarajeva
koja je izgraena 1910. godine na mjestu gdje se nalazila Dennetia
kua.
U neposrednoj blizini Dennetia vakufa, na mjestu gdje se danas
nalazi pijaca Markale, nalazio se i dvor porodice Denneti.
DENNETIA VAKUF
58
Uz nju se prostiralo mezarje, ograeno zidom, koje datira jo iz
vremena osvajanja Bosne. U dvoritu damije bile su dvije esme
- muka i enska voda, a pored nje nalazio se enski mekteb. Za
vrijeme provale princa Eugena Savojskog emalua damija je do
temelja spaljena. Obnovljena je 1766. godine sredstvima bosanskog
valije Silahdar Mehmed-pae.
Dolaskom Austro-Ugarske, mahala emalua poinje se naglo
graditi, a du Ferhadije su postavljene ine kojima je povremeno
prolazio iro dovozei materijal za gradnju Katedrale. Tako velika
graevinska aktivnost pored damije uzrokovala je njeno postepeno
propadanje, kao i odsutnost veeg broja vjernika u mahali, koji su je
redovno posjeivali i obnavljali.
HOVADE KEMALUDINOVA DAMIJA (EMALUA)
Hovade Kemaludinova damija, u narodu poznatija kao emalua,
nalazila se na samom dnu ulice Ferhadije. U historiji je prvi put
spomenuta 1515. godine ali je sigurno nastala mnogo ranije, kao
i mahala oko nje. Osniva damije, Hovade Kemaludin, bio je alim
koji je odluio podii ovu graevinu na samom kraju tadanjeg
Sarajeva, u mahali u kojoj je ivio.
emalua je bila jedna od ljepih damija u Sarajevu, jer je imala
kamenu munaru, smjetenu s lijeve strane, to je rijetkost, i krov na
etiri vode pokriven indrom.
59
Uoi Drugog svjetskog rata, tokom vladavine Kraljevine Jugoslavije,
u nepovoljnom trenutku podjele Bosne i Hercegovine izmeu
hrvatske banovine i srpskih zemalja, Vakufska direkcija uklanja
ostatke damije i zapoinje hrabar graevinski poduhvat, koji e
trajno obiljeiti panoramu grada. Odlueno je da se gradi veliki
objekt - prvi neboder u Sarajevu, a jedan od pet u regionu u
tadanje vrijeme. Njegov dizajn morao je biti simbolian i na neki
nain morao je buditi sjeanje na damiju koja je sruena.
Projekt nebodera uradio je poznati arhitekt Reuf Kadi, koji je
zajedno sa svojim bratom bio predvodnik moderne arhitekture u
Bosni i Hercegovini. Vei dio izgraen je u kratkom roku, ali su radovi
zavreni tek 1947. godine. Na devetom spratu nalazi se poznata
terasa, galerijski izvedena oko tornja. Ona podsjea na erefe
munare.
Trenutno je stambeni dio Vakufskog nebodera privatiziran na
osnovu Zakona o otkupu stanova, dok su poslovni prostori vraeni
Islamskoj zajednici na osnovu Odluke o privremenom povratu do
donoenja Zakona o restituciji.
HOVADE KEMALUDINOVA DAMIJA (EMALUA)
60
Oko mesdida je bilo vee mezarje na kojem je poslije Drugog
svjetskog rata izgraen Dom izviaa i mali opservatorij.
MESDID DUDI BULE
Na uglu ulica Kevrin potok i Mejta postojao je mesdid Tuti-bule
(Dudi-Bule) hatun koji je sagraen poslije 1528., a prije 1540.
godine. Mesdid je gorio kao i ostali objekti u gradu za vrijeme
provale princa Eugena Savojskog.
Mesdid je 1927. godine pretvoren u stambene prostorije.
61
Gazi Husrev-begov vakuf je 1893. godine od familije Despi otkupio
stambeno-poslovnu zgradu na uglu dananjih ulica Mula Mustafe
Baeskije i Edhema Mulabdia.
Poslovno-stambena zgrada je nacionalizirana 1958. godine od
strane komunistike vlasti i nije vraena Gazi Husrev-begovom
vakufu.
GAZI HUSREV-BEGOVA ZGRADA NA UGLU ULICA MULA MUSTAFE BAESKIJE I EDHEMA MULABDIA
62
VAKUFSKA ZGRADA KULOVIA
Gazi Husrev-begov vakuf je 1927. godine od familije Kulovi otkupio
stambeno-poslovnu zgradu na uglu ulica Kulovia i Branilaca grada.
Poslovno-stambena zgrada je nacionalizirana 1958. godine na
osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog
zemljita. Poslovni prostor u prizemlju je privremeno vraen Gazi
Husrev-begovom vakufu, dok ostatak koristi Opina Stari Grad.
63
Damiju je sagradio Kalin hadi Alija 1535. godine i za njeno
izdravanje uvakufo nekoliko hiljada aki.
Damija je sruena od strane bive komunistike vlasti 1947. godine
- radi izgradnje vojnih stambenih objekata.
Vakufska direkcija je sprijeila izgradnju spomenika Francu Preernu
na istoimenom lokalitetu za koji je od strane lokalne zajednice bio
izraen idejni projekat.
U jesen 2004. godine otkriveni su podzemni ostaci damije te se
2006. godine pristupa izradi Idejnog projekta arheolokog parka
Kalin hadi Alijine damije. Ni sa ovim rjeenjem IZ-a nije bila
zadovoljna ve je insistirala na obnovi i rekonstrukciji Kalin hadi
Alijine damije kao jedino moguem i ispravnom rjeenju. Trenutno
se vode aktivnosti na otkopavanju i konzervaciji lokaliteta kako bi se
moglo krenuti sa ponovnom izgradnjom damije.
KALIN HADI ALIJINA (AIRDIK) DAMIJA
64
Za vrijeme pohoda Eugena Savojskog na Bosnu 1697. godine
damija je izgorjela. Nekoliko godina iza toga damija je, to
dravnom to pomou stanovnika ove mahale, obnovljena.
Vlasti Kraljevine Jugoslavije su naredile da se hadi Idrizova damija i
mezarje uklone, tako da je ona poruena 29. 6. 1938. godine.
Vakufsko-mearifski sabor odluuje, nakon njenog ruenja, da se
njeno ime prenese na novoizgraenu damiju u Novom Sarajevu s
tim da se uz nju izgradi i mekteb.
Hadi Idrizova damija se nalazila na dananjem lokalitetu BBI
Centra, nekadanjem lokalitetu Robne kue Sarajka.
HADI IDRIZOVA DAMIJA (EKREKINICA) - BBI CENTAR
Hadi Idrizova damija na abljaku bila je jedna od najstarijih damija
u Sarajevu koju je 1557. godine sagradio hadi Idriz, znameniti i
bogati trgovac, koji je za nju uvakufo nekoliko hiljada aki. To je bila
manja mahalska damija, sazidana od erpia i pokrivena indrom
i ermitom, sa drvenom munarom od indre, koja je bila najvia
drvena munara u Sarajevu. Munara nije bila napravljena kao ostale,
na damijskom krovu, ve je bila uz desnu stranu damije kao kod
kamenih damija. U damijskom haremu bilo je mezarje u kojem je,
izmeu ostalih, bio i mezar hadi Idriza.
65
Musalla je bila prazan prostor, zemljite na kojem je obavljan namaz
u ijoj neposrednoj blizini je Ali-paina damija i mezarje. Musalla je
pripadala Isa-begovom vakufu.
Na prostoru nekadanje Musalle 1886. godine izgraena je zgrada
dananjeg Predsjednitva, iji je projektant bio Josip Vanca.
Poslije otvaranja Bosanskog sabora 1909. godine ukazala se potreba
za novim prostorom. Prvobitni izgled zgrade ostao je sve do 1911.
godine kada je odlukom Sabora dograen i trei sprat. Ulica koja
prolazi pored zgrade Predsjednitva nosi naziv Musalla - u znak
sjeanja na vakuf.
MUSALLA
66
Zgrada Hadim Ali-painog vakufa je Odlukom Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika proglaena nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine. Vakufska direkcija je 2010. godine izvrila
adaptaciju zgrade istoimenog vakufa.
Trenutno se u njoj nalazi sjedite Vakufske direkcije i ostalih institucija
Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini.
HADIM ALI-PAIN VAKUF - ZGRADA VAKUFSKE DIREKCIJE
Zgrada Hadim Ali-painog vakufa se nalazi na uglu izmeu ulica
Demaludina auevia i Mis Irbina, u neposrednoj blizini zgrade
Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Zgradu je projektovao Josip
Pospiil u tzv. bosanskom slogu. Izgradnja je zavrena 1912. godine.
U ovoj zgradi, sve do posljednje oruane agresije na Bosnu i
Hercegovinu, bilo je smjeteno sjedite Vrhovnog islamskog
starjeinstva.
67
Prema historijskim podacima, Gazilerska tekija se smatra jednom
od najstarijih tekija u Sarajevu. Osnovana je jo u starom Trgovitu
prije njegove propasti 1459. godine. Tekija je imala dvije sobe, malo
dvorite i bau.
Naziv Gazilerska dobila je jer je bila na putu koji se zvao Gaziler yolu
ili Put gazija.
Gazilerska tekija se nalazila na prostoru gdje se danas nalazi
Higijenski zavod, preko puta Ali-paine damije. Sruena je prilikom
izgradnje Higijenskog zavoda od strane komunistikih vlasti.
HADIM ALI-PAINA - GAZILERSKA TEKIJA
68
Damija je sruena 1920. godine kojom prilikom je porueno i
mezarje kao i niani Kemal-bega i njegovog sina Ibrahim-bega.
KEMAL-BEGOVA DAMIJA
Kemal-beg je izgradio damiju 1533. godine. Damija se nalazila na
lokalitetu Koevska, tanije na dananjem prostoru Malog parka.
69
U dijelu gdje se nalazila Kemal-begova damija sada je ulica Kemal-
begov sokak, a na mjestu gdje je bila damija izgraeni su poslovno-
stambeni objekti.
KEMAL-BEGOVA DAMIJA
70
Na podruju Bendbae u Sarajevu, jo u osmanskom periodu je
postojao bent (brana) na Miljacki. Na tome mjestu Isa-beg Ishakovi
izgradio je i uvakufo mlinove za potrebe svog imareta, gdje je
ugoavao putnike i prolaznike u svojoj prvoj musafrhani.
Mlinovi su bili naslonjeni na drvenu branu koja se nalazila u
neposrednoj blizini dananje. Brana je pucala vie puta i voda je
odnosila ove mlinove, koji su vremenom obnavljani, a 1875. godine,
poslije jedne takve poplave, defnitivnu su prestali s radom.
Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske
Isa-begovi mlinovi su porueni, a 1902. godine na Bendbai su
izgraene Narodne banje.
Iako Isa-begovih mlinova na Miljacki ve odavno nema, i danas
jedna ulica u Sarajevu, u neposrednoj blizini nekadanjih mlinova,
nosi naziv Nadmlini - u znak sjeanja na nekadanje vakufske
objekte.
NADMLINI
71
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Vakufska direkcija Sarajevo