PTKM SvaPredavanja Zbirno

Pokretne mree
Planiranje telekomunikacijskih
mrea
* Autorizirana predavanja
Vrste slubi i nain rada mobilnih mrea
Pokretni sustavi osiguravaju: jednosmjerne ili dvosmjerne veze izmeu
baznih postaja i onih u vozilima ili rukama pjeaka.
Jednosmjerne veze slue za selektivno pozivanje osoba uz mogunost
odailjanja kratkih obavijesti.
Dvosmjerne veze rabe se za javni promet ili veze unutar pojedinih slubi
(policija, elektroprivreda, eljeznica, poduzea za ceste...)
Pokretne veze u javnim mreama moraju osigurati dupleksni rad.
VLR
ISDN
PSPDN
CSPDN
PSTN
PLMN
AUC
HLR
GMSC
EIR
MSC
BSC BTS
MS
KOMUTACIJSKI SUSTAV
SS
BS
TEMELJNA
POSTAJA
POKRETNA
POSTAJA
Struktura dvosmjerne pokretne mree
Termini u procesu elijskog planiranja:
Radio coverage definirana razina radiosignala
Cell podruje pokriveno sa BTS
Omni cell elije u kojima antena zrai jednako u svim smjerovima
Sector cell elija sa viesmjernim antenskim sustavom
Frequency reuse proces ponovne uporabe frekvencije unutar elijske mree
Grade Of Service (GOS) dozvoljeni gubici
Site geografska lokacija gdje je postavljena bazna postaja
3-Sector site trosektorne elije
Cluster podruje u kojem su sve frekvencijske grupe iskoritene samo jednom
elijsko planiranje (Ericsson)
Oblik elija

a) istostranini trokut b) kvadrat c) esterokut
elija (Cell) je osnovna jedinica sustava i definirana je kao podruje
pokrivanja jedne antene radio bazne postaje.
Oblik elije
Omnidirectional cell
3 sector cells
Grozd elija skup elija unutar kojeg se svaki kanal pojavljuje jedanput
2 2
b ab a N + + =
a,b=cijeli brojevi ili 0
Pokrivenost se moe ostvarivati 3-sektorskim baznim stanicama (A, B,
C,D). Ovdje imamo jednu BTS (npr. A) s 3 usmjerene antene od 120, tj.
jedna BTS posluuje 3 okolne elije (A1, A2 i A3) takoer esterokutnog
oblika.
Svaka elija je oznaena tj. identificirana jedinstvenim identifikacijskim
CGI brojem (Cell Global Identity).
troelijska struktura
oblik esterokuta
4/12 3/9
Skupina elija (cluster)
Oblik i veliina elija u praksi
Ovisi o:
-izgraenosti podruja
-tipu terena
-kvantiteti prometa koji oekujemo i
elimo omoguiti na podruju elije
-specifinostima kretanja korisnikih
terminala kroz podruje koje pokriva
elija
Omni antene
Omni antene imaju kruno zraenje ako gledamo horizontalnu ravninu
(tj. emitiraju radio signal ravnomjerno u krugu od 360 oko antene).
Karakteristika im je da podjednako dobro primaju signale iz svih
smjerova horizontalne ravnine.
Vertikalni kut pokrivanja iznosi do 15, odnosno ee i puno manje (8-10).
Ukoliko je vertikalni kut zraenja antene npr. 15 stupnjeva, te je antena
postavljena na visini h (na krovu neke zgrade, ili na nekom nosau), i to
vertikalno tj. tako da je os a vertikalnog zraenja horizontalna (paralelna sa
tlom), onda izraun udaljenosti od bazne stanice gdje se emitirani radio
valovi susreu s povrinom zemlje glasi:
L = h / tg (/2)
Primjer:
- h = 30 m
- = 15
L = 30 / tg (15 / 2)
= 228 m
Primjer
Sektorske antene
Horizontalni kut zraenja sektorske antene je manji od omni antena i
to obino 120 (postoje i sektorske antene s kutom pokrivanja od 180,
90 ili 75).
Vertikalni kut zraenja ovih antena je i dalje relativno uzak (oko 30), ali ipak
neto iri nego kod omni antena iste dobiti.
Razlika izmeu usmjerenosti i dobitka?
Situaciju pokrivenosti iz prethodnog primjera s omni antenom moemo
popraviti tako to emo umjesto nje koristiti sektorske antene (npr. 3 x
120), ali emo sektorske antene ujedno nagnuti prema tlu za s=20 (tilt
adjustment) u odnosu na vertikalnu osu.
Sada prijanja formula za izraunavanje toke prestanka sive zone izgleda:
L = h / tg (/2+s)
- h = 30 m
- = 15
- s = 20
L = 30 / tg (30/2 + 20)
= 58 m
Primjer
Pokrivenost mobilne
mree
[prema
http://www.worldtimezone.com/gsm.html
19.01.2013]
Dodjeljeni radiofrekvencijski spektar
[izvor HAKOM]
1 - nije doputena uporaba nosioca frekvencije 882,4 MHz kod uzlazne veze i 927,4
MHz kod silazne veze;
2 - minimalni razmak izmeu GSM-R i ruba LTE kanala iznosi 200 kHz;
3 - razmak izmeu rubova GSM, UMTS ili LTE kanala izmeu dva operatora nije
obavezan u nekoordiniranom nainu rada.
Elementi planiranja:
1. Planiranje frekvencija
(frekvencijska podruja)
2. Planiranje kapaciteta
(broj kanala)
3. Planiranje pokrivenosti radio
signalom
(razina signala)
Proces elijskog planiranja
analiza prometa i pokrivenosti signalom
nominalni plan elija
pregled
dizajn sustava
implementacija sustava i podeavanja
rast sustava
Primjer:
Potrebno je raspodijeliti 20 frekvencija za oblik 3/9
Frekvencijske grupe A1 B1 C1 A2 B2 C2 A3 B3 C3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Kanali
10 11 12 13 14 15 16 17 18
19 20
Izvedba sustava
Dimenzioniranje RBS opreme, BSC i MSC.
Line topology
Star configuration
Ring topology
Vrijednosti elektrinog polja odailjaa na udaljenostima 100m,1km i 10km
Vrijednosti elektrinog polja za prijenosne ureaje
Primjer:
Odredite promet po korisniku ukoliko je prosjeni broj poziva po satu 1,
prosjeno vrijeme razgovora 90s. Za izraunati promet, 10000 korisnika, 24
dostupne frekvencije, oblik elija 4/12, GOS 2% odredite broj trosektornih
elija.
mE
T n
A 25
3600
90 1
3600
=
=
Broj frekvencija po eliji:
2
12
24
= = BF
Broj prometnih kanala po eliji:
TCH kanali kon BC 14 ) . ( 2 8 2 = =
Promet po eliji (Erlangove tablice)
14 TCH
2% GOS 8,2 E/eliji
Broj TRX Konfiguracija SDCCH kanala Broj SDCCH
potkanala
Ukupni
SDCCH
kapacitet [Erl]
Broj TCH
kanala
Ukupni TCH
kapacitet [Erl]
Maksimalni omjer
SDCCH/TCH
1 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 7 2,9 30% (16%)
SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 6 2,3 120% (94%)
2 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 15 9 9,7% (5,1%)
SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 14 8,2 33% (27%)
SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 14 8,2 65% (56%)
2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 13 7,4 109% (100%)
3 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 23 15,8 5,5% (2,9%)
SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 22 14,9 18% (15%)
SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 22 14,9 36% (31%)
2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 21 14 58% (53%)
4 SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 30 21,9 12% (10%)
SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 30 21,9 24% (21%)
2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 29 21 39% (35%)
SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 29 21 53% (49%)
5 SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 38 29,1 18% (16%)
2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 37 28,3 29% (26%)
SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 37 28,3 39% (36%)
3*SDCCH/8 24(23) 14,2(13,4) 36 27,3 52% (49%)
6 SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 46 36,5 15% (13%)
2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 45 35,6 23% (21%)
SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 45 35,6 31% (29%)
3*SDCCH/8 24(23) 14,2(13,4) 44 34,7 41% (39%)
Broj pretplatnika po eliji: 328
025 , 0
2 , 8
= = BC
Potreban broj elija:
30
328
10000
= = PBC
Broj 3-sektorskih elija = 30/3 = 10
Poetak mobilnih radio sustava
to vea zona pokrivanja
to manji broj odailjaa velike snage
visinski istaknute pozicije odailjaa
Porast
prometa
Sloenije
usluge
Poveanje
kapaciteta
Rekonstrukcija
mree
PONOVIMO
Openito planiranje jedne mobilne mree moemo podijeliti u nekoliko
segmenata kojima se treba pristupiti, a koji su i meusobno ovisni:
1.) Frekvencijsko planiranje
2.) Planiranje kapaciteta razliitih komponenata mree
3.) Planiranje pokrivenosti podruja radio signalom
Planiranje kapaciteta
Planiranja kapaciteta mrea- dimenzioniranje kanala (channel dimensioning),
Ulazne veliine: - broj i raspored korisnika
- broj prometnih kanala koji su na raspolaganju,
- kapacitet upravljakih kanala potreban pri najveem prometnom optereenju.
gdje je:
p broj poziva po korisniku i satu
T prosjeno trajanje poziva
A - (promet po korisniku)
3600
*T p
A =
Vrste prometa:
- ponueni promet (korisnici)
- poslueni promet (sustav)
- odbaeni promet (GoS eng. Grade of Service) 1-5%
!
...
! 3 ! 2
1
!
) , (
3 2
n
A A A
A
n
A
A n GoS
n
n
+ + + + +
=
gdje je:
GoS vjerojatnost blokiranja poziva
A ponueni promet (Erl)
n - broj prometnih kanala (TCH)
Broj RF kanala Broj TCH kanala Promet, GoS 1%
1 6 1,91
2 14 7,35
3 22 13,65
4 30 20,33
5 38 27,25
SDCCH
TCH
GoS
1
(A+A') GoS
2
(1-GoS
1
)A
(1-GoS
1
)A
(1-GoS
1
)A'
(1-GoS
2
)(1-GoS
1
)A
GoS
1
(A+A')+GoS
2
(1-GoS
1
)A
A - promet TCH
A` - promet SDCCH
2 1 1
* ) 1 ( GoS GoS GoS GoS
total
+ =
Gdje je: - GoS1 postotak blokiranja poziva na SDCCH kanalu
- GoS2 postotak blokiranja na TCH kanalima
Preporuka Gos 1=Gos 2/9
Primjer: Neka su zadana 3 RF kanala
A= 30 mE
GoS2= 2%
GoS1= 2/9%
A`=5,9 mE
- Potrebno je odrediti broj posluenih korisnika?
3 RF = 24 vremenska odsjeka
1 pilot kanal BCCH eng.Broadcast Control CHannel (obvezno po GSM preporuci)
1 SDCCH (8 potkanala)
22 prometni TCH kanali
22 TCH 2% GoS 14,9E 14,9E/30mE = 497 korisnika
1 SDCCH 2/9% GoS 2,31E 2,31E/5,9mE = 391 korisnik
3 RF = 24 vremenska odsjeka
1 pilot kanal BCCH eng.Broadcast Control CHannel (obvezno po GSM preporuci)
2 SDCCH (8 potkanala)
21 prometni TCH kanali
21 TCH 2% GoS 13,97E 13,97E/30mE = 465 korisnika
2 SDCCH 2/9% GoS 7,26E 7,26E/5,9mE = 1230 korisnik
Neuinkovitije koritenje resursa, zbog veeg broja SDCCH kanala
kanala broj
GoS A
kanala ost Iskoristen
_
) 1 (
_

=
A ukupni promet svih kanala u eliji
Re-uporaba frekvencija
Osnovni princip u dizajnu sustava je uzorak re-uporabe frekvencija.
Re-uporaba frekvencija je upotreba radio kanala na istoj noseoj frekvenciji na
razliitim geografskim podrujima
pozicija mobilne stanice
nepravilnost terena
tip antene
usmjerenost ...
Vie od: 9dB (frequency hopping)
12dB
Frekvencijsko skakanje znai promjenu radio kanala od okvira do okvira, redoslijed
skakanja u pojedinoj eliji odreuje operater.
f1
f1
Istokanalna i susjednokanalna interferencija
Metode frekvencijskog poveanja kapaciteta
Varijacije sa frekvencijama uslijed potreba za poveanjem prometnog
kapaciteta elije
Intermodulacija
Prisustvo neeljenih signalab koji su
stvoreni kombinacijom eljenih signala
Planiranje pokrivenosti podruja radio
signalom
Kod planiranja pokrivenosti podruja radio signalom prvotno mislimo na oblik i
veliinu elija u mrei. Mnogo problema se javlja tijekom odailjanja te rasprostiranja
radio signala eterom, a ovo su neki od najeih:
Gubitak staze (Path Loss)
Zasjenjenje (Shadowing)
Viestruki feding (Multipath fading)
A.) Rayleighev feding
B.) Vremenska disperzija (Time Dispersion)
Preklapanje informacija problem vremenskog poravnavanja (Time Alignment)
Kombinirano priguenje signala
[ ] ) ( ) log( ) log( 55 . 6 9 . 44 ) log( 82 . 13 HM a R HB HB A L + =
Okumura-Hata algoritam
- gdje je: A=146.8 za urbana podruje
A=136.9 za poluotvorena podruja
A=118.3 otvorena podruja
HB visina antenskog sustava bazne postaje
HM visina antene pokretne postaje
R- udaljenost od predajnika
10 = R
Radijus elije odreuje se prema maksimalno dozvoljenim gubicima puta
) log( 55 . 6 9 . 44
) ( ) log( 82 . 13
max
HB
HM a HB A L
p
+ +
=
) ( ) (
slantBTS aBTS fBTS duplBTS outBTS
L G L L P EIRP + =
Efektivna izraena snaga bazne postaje (eng. Effective Isotropic Radiated Power)
design p
SS EIRP L =
max
- gdje je SS
design
projektirana razina prijemnog signala
Primjer
Broj korisnika pokretnih komunikacija u RH
[izvor HAKOM]
Primjer analize:
Sektorske analize
Telekomunikacije
http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-993.aspx
Gustoa korisnika pokretnih komunikacija u RH
[izvor HAKOM]
Preneseni brojevi u mobilnoj mrei u RH [izvor HAKOM]
Uvodno predavanje
Zimski semestar 2013./2014.
mrea [47802]
PTKM
Kolegij i izvoai
Ostale informacije
Studentske obveze i bodovanje
Sadraj prezentacije
Polaganje kolegija
Uvjeti za polaganje kolegija
Nositelj kolegija:
Prof.dr.sc. Zvonko Kavran
Ponedjeljak: 13:30h 15:00h
etvrtak: 11:30h 13:00h
soba broj 1-11, 1. kat, Borongaj, obj. 70
e-mail: zvonko.kavran@fpz.hr
Ivan Grgurevi, mag. ing. traff.
Utorak: 12:00h 14:00h
etvrtak: 10:00h 11:30h
soba broj P-13, 1. kat, Borongaj, obj. 71
e-mail: ivan.grgurevic@fpz.hr
Izvoai i termini konzultacija
SATNICA:
30 sati predavanja + 15 sati auditorne vjebe + 15 sati seminar
MJESTO I TERMIN ODRAVANJA:
ZUK Borongaj, objekt 71
Dvorana D5 (vjebe i seminar)
Srijeda 12:00h-16:00h
O kolegiju
Nastavni materijali: www.fpz.hr/e-student
Planiranje telekomunikacijskih mrea 6 ECTS bodova
O kolegiju
Uvod u planiranje u telekomunikacijama
Strategijsko planiranje
Kratkorono i srednjorono planiranje
Predvianje telekomunikacijskih usluga
Odabir telekomunikacijskih usluga i opreme (specifikacije, zahtjevi, evaluacija
odgovora, usluge lokalnog komutacijskog vora, Internet usluge)
Kontrola trokova u telekomunikacijama
Optimizacijske metode
Razvoj operativnog plana u telekomunikacijama
Menadment telekomunikacijskih projekata (pregled, raspored, kontrola)
Planiranje nepokretne mree
Planiranje pokretne mree
Planiranje mrea za prijenos podataka
Sadraj kolegija
Studentske obveze tijekom trajanja
kolegija
Redovito pohaanje predavanja i vjebi
Izvravanje obveza:
- izrada programskih i seminarskih zadataka
- izrada e-bliceva
- obrana izvrenih obveza
Programski zadaci i e-blicevi se preuzimaju putem e-student
sustava
Toni termini preuzimanja i rokovi za predaju istih bit e
kontinuirano objavljivani na predavanjima
Uvjeti za polaganje ispita
Struktura internih bodova
Segment: Mogue ostvariti maksimalno bodova:
Prisustvo na predavanjima: 45 (minimalno 70%termina)
Seminarski zadatak 20
Programski zadatak 15
e test 10
Seminarski rad 40
NAPOMENA Svi bodovi se zbrajaju, potrebno je sakupiti
minimalno 50% moguih bodova
Teme seminarskog rada biti e ponuene putem slubene web
stranice predmeta (http://www.fpz.hr/planiranje) ili putem e-
studenta (http://e-student.fpz.hr/) nakon 50% izvedene nastave.
Rok za predaju zavrne verzije seminarskog rada je 14.12.2013.
Seminarski rad pisati iskljuivo u skladu s uputama dostupnim
putem e-studenta.
Seminarski rad
Seminarski rad
Ukoliko seminarski rad nije izraen u skladu s uputama
dostupnim putem e-studenta, u odbijenici neete dobiti
dodatna objanjenja (ona ve nalaze u uputama)
Svaki oblik plagiranja dijela ili cjelokupnog programskog
zadatka/seminarskog zadatka/seminarskog rada povlai
sankciju blokiranja mogunosti stjecanja bodova iz kolegija na
period od 3 mjeseca (svi segmenti)
Iznimno, prisustvo na nastavi moe se nadoknaditi izradom
dodatnog seminarskog rada (iskljuivo za odsustvo iz
opravdanih razloga, a uz predoenje odgovarajue potvrde ili
isprinice).
Opseg dodatnog seminarskog rada ovisi o broju izostanaka i o
tematskim cjelinama koje student nije odsluao.
Studenti ponavljai prilikom ponovnog upisivanja kolegija u
sljedeoj akademskoj godini mogu stjecati bodove putem
seminarskih radova/programskih zadataka/e-testova/ pismenog
/usmenog dijela ispita.
Prisustvo na predavanjima i vjebama imse priznaje trajno i nisu
obavezni u tom sluaju ponovo prisustvovati vjebama i
predavanjima.
Ostale informacije
Pismeni dio ispita:
5 raunskih zadataka 6 bodova (4x1bod + 1x2boda)
60% bodova - pozitivna ocjena iz pismenog dijela ispita
Usmeni dio ispita:
Prvi dio ispita - pismeni dio 8 teoretskih pitanja - 8 bodova
(nuan uvjet: 1. pitanje =9 akronima (7/9 mora biti tono rijeeno
da bi se pregledavao ostatak ispita))
Ukoliko ste na prvom dijelu stekli >4 boda pristupate drugom
dijelu usmenog ispita
Ostale informacije - ispit
Ostale informacije - ocjena
Konana ocjena:
formira se na temelju postignua tijekom nastave (programski
zadaci, e-testovi, seminarski rad) i usmenog dijela ispita ili
seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela ispita.
Prezentacije s predavanja dostupne putem e-studenta
Mikula, M., Kavran, Z.: Planiranje TK mrea, Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 1999.
Green, J.H.: The Irwin Handbook of Telecommunications
Management, McGraw-Hill, USA, 2001. Dodd, A.Z.:
Telekomunikacije, Algoritam, Zagreb, 2002.
Literatura i korisni linkovi
Korisni linkovi:
http://www.fpz.hr/planiranje/
http://www.nsk.hr/
http://www.dzs.hr/
http://www.itu.int/
http://www.carnet.hr/
http://www.srce.hr/
http://www.mmtpr.hr/
http://www.mfaforum.org/
http://www.etsi.org/
https://www.bluetooth.org/
http://www.3gpp.org/
http://www.metroethernetforum.org/
http://www.ieee.org/portal/site
Puno sree, uspjeha, novih znanja i kreativnosti tijekom studija
eli Vam tim kolegija
Planiranje telekomunikacijskih mrea
Pitanja
Planiranje lokacije bazne postaje u elijskoj strukturi mree (Case study)
Frekvencijsko planiranje (Case study)
Prognoziranje tk prometa (Case study)
Automatsko lociranje vozila (AVL) (Primjeri primjene, opis rada sustava,
frekvencijski spektar, naini slanja informacija, trokovi, primjeri i
primjena sustava za informiranje korisnika, praenje vozila...)
Automatsko identificiranje vozila (AVI) (Primjeri primjene, opis rada
sustava, frekvencijski spektar, naini slanja informacija, trokovi, primjeri
i primjena sustava za informiranje korisnika, praenje vozila...)
Teme seminarskih radova
GNSS (frekvencijski spektar (GPS; GLONASS; GALILEO) kanali i
kodiranje, korekcije GBAS i SBAS (kanali, kodiranje, frekvencije))
Informiranje korisnika JPG-a QR kodovima (Case study, protokoli, naini
kodiranja)
VoIP u mobilnoj telefoniji ( potrebne nadogradnje sustava, isplativost
usluge, interes korisnika i operatera)
Analiza tk trita u RH (po uslugama analizirati udjele operatera na
podruju mobilne telefonije, fiksne telefonije, irokopojasnih pristupa...)
Prognoziranje kapaciteta za komutacijske vorove (lokalne, ruralne,
nacionalne mree, Case study)
Mjerenja i smimanja prometa (case study)
Planiranje telekomunikacijske mree sa topolokim i kvalitativnim
ogranienjima (case study)
Dimenzioniranje RBS opreme, BSC i MSC
Sustav za potporu odluivanju u procesu planiranja
telekomunikacijske mree
Inteligentna CCTV
Telekomunikacijske tehnologije u funkciji upravljanja prometom
Service Delivery Platform
Unos stvarne mree u neki od GIS alata
Linearno/ Dinamiko/ Objektno orijentirano programiranje u procesu
planiranja telekomunikacijske mree
Data minning u procesu planiranja telekomunikacijske mree
Statistike metode u procesu planiranja telekomunikacijske mree
Planiranje pokrivenosti radio signalom (Case study)
Planiranje mrenih kapaciteta (Case study)
Analiza djelotvornosti mobilnog radiosustava (Case study)
Openito o planiranju
mrea
Komuniciranje . . . . . .
C.E.Shanon 1948:
Osnovni je problem komuniciranja da se na nekoj toki reproducira, tono
ili priblino tono, poruka odabrana na nekoj drugoj toki
Telekomunikacijama se smatra prijenos razliitih vrsta informacija (zvuk, slika,
znak i dr.) na daljinu, uz pomo nekog elektromagnetskog sustava.
TK vodom smatra se bilo kakav fiziki medij - kovinski ili stakleni, koji slui za
prijenos informacija pomou elektromagnetskih signala.
TK linijomsmatra se skupTK vodova, koji su na odreeni nain povezani u cjelinu.
TK mreom u uem smislu smatra se mnotvo TK linija povezanih meusobno. U
irem smislu, TK mreom smatraju se sva postrojenja preko kojih se ostvaruje TK
veza.
Telekomunikacijska mrea . . . . . .
Telekomunikacijska mrea osigurava korisnicima usluge u prijenosu poruka
T
T
T
T
KS KS
TS
krajnji ureaji
(terminali)
krajnji ureaji
(terminali)
komutacijski
sustav
komutacijski
sustav
prijenosni medij
(transmisijski sustav)
Telekomunikacijska mrea . . . . . .
Openito se sustav telekomunikacija
moe podijeliti u tri osnovna
podsustava:
podsustav javnih
telekomunikacija
podsustav
funkcionalnih
telekomunikacija
podsustav
posebnih
telekomunikacija
Struktura i sadraj planiranja u telekomunikacijama mora se temeljiti na:
analizi postojeeg stanja
planovima proirenja
ekonomskoj opravdanosti
neizvjesnost projekta,
dobro planiranje smanjuje rizik
za dobro je planiranje vano da se ciljevi prate to vie dugorono
i da se predvide svi mogui imbenici
Na planiranje telekomunikacija utjeu unutarnji i vanjski imbenici
Dobro planiranje zahtijeva primjenu znanstvenih metoda, a time i izvoenje planiranja
treba izvoditi na visokoj strunoj razini, uz najuu koordinaciju tehnike i tehnologije te
gospodarstva i financijskih institucija.
Vrste planova
Planovi s obzirom na
vremensko razdoblje
kratkoroni
<1 god
srednjoroni
< 5 god
Dugoroni
>5 god
Vrste planova
predmet planiranja
ukupni planovi pojedinani planovi
financijski
naturalni
Vrste planova
podruje zahvata
dravni
regionalni
( upanijski)
lokalni
(opinski)
poslovni
Prije samih faza planiranja potrebno je odrediti organizaciju planiranja koja moe biti:
centralizirana ( kod manjih organizacija),
decentralizirana (kod srednjih organizacija) ili
kombinirana ( kod velikih organizacija).
Izrada planova
prikupljanje podataka o
dosadanjem stanju
veliine za koju se planira
te utjecaju imbenika na
taj razvoj.
Priprema
sastoji se od analize
dosadanjeg razvoja
veliine, utjecaja
imbenika, postavljanja
ciljeva i plana
Izradba
odreivanje poeljnih
rokova
Donienje
planova
Telekomunikacijskim sustavom se ostvaruje prenoenje informacija do korisnika koji primjeuju veu
vrijednost u poslovanju zbog pristupanosti informacija.
Potrebitost znanja i vjetina:
vjetine upravljanja
tehniko znanje
Tipovi planiranja u telekomunikacijama:
strategijsko,
postojee,
operativno.
Telekomunikacije moemo promatrati izmeu organizacije i jednog od tri naina:
trokovi se moraju minimalizirati
programi poboljavaju produktivnost zaposlenika (radne snage)
strateko oruje, koje se u stjecaju prilika, sa informacijskim sustavom tvrtke, koristi za
poboljanje njezinog konkurentnog poloaja te otvara nove mogunosti.
korelacija razvoja telekomunikacijske
mree i ponude telekomunikacijskih
usluga;
povezanosti gospodarstva i
telekomunikacijskih usluga;
vrednovanje telekomunikacijske mree i
ponude telekomunikacijskih usluga imajui
u vidu nova saznanja i tehnoloka rjeenja.
Dinamiko
upravljanje mreom
za optimalno
iskoritenje
kapaciteta
Poslovno plan.
strategija i
taktika plan.
mree
Poslovno
planiranje
Srednjorono
i dugorono
Kratkorono
planiranje
Nadzor i
upravljanje
Tradicinalno planiranje
Suvremeni nain
planiranja
Pojavljuju se nova podruja kojima je potrebno posvetiti veliku pozornost:
marketing
korisniki zahtjevi
tehnologija
standardi
informatika podrka
trokovi
Strategijsko planiranje u telekomunikacijama
Poslovna
strategija
Tehnologija
IS strategija
IS plan
Strategijski plan
TK strategija
TK plan
Strategijski plan
Implementacijski
plan
Tehnologijski trendovi
- Konvergencija govora i podatka
- Rast i ekspanzija Interneta
- Umreavanje raunala
- Poveanje snage procesiranja
- Pribliavanje irokopojasnih usluga korisnicima
- Kompresija informacije
Hvala na panji!
Upravljanje projektima
mrea
Upravljanje
projektima
Ponavljanje
Najavazaslijedeepredavanje
Upravljanjeprojektima
Sadrajprezentacije
Postupakprijaveprojekta
Postupakpripremeprojekta
Upravljanjeprojektima
UPCjesloenikreativanproces
kojiukljuujeipregovaranjeoodlukamakojesuprihvatljiveglavnim
dionicima(stakeholders)stogasu...
timskirad,pregovarakeikomunikacijskesposobnostinajvanijeza
uinkovitPCM.
(Europskakomisija,PCMGuidelines,2004.)
Upravljanjeprojektnimciklusom
tojeprogram?
Okvirzaplaniranjeaktivnostiunutarodreenogsektorailipodruja
Aktivnostkojatrajekrozduevrijemeimoeseprilagoavati
Skupuvjetazaimplementaciju voenje,plaanje,kontrola
tojeprojekt?
Odreenaaktivnostunutarodreenogsektorailipodruja
Ogranienauizvorima(vrijeme,ljudi,novac)
Sadrikonkretneciljeveiprioriteteteproraunivremenskiraspored
aktivnosti
Temeljnipojmovi
Osnovne faze projekta
Inicijacija(Initiation Phase)
Planiranje(Planning Phase)
Izvrenje(Executing Phase)
Praenje(Monitoring Phase)
Zatvaranje(Closing Phase)
Fazainicijacije
pokretakafaza
nizprocesakojiomoguujuformalnuautorizacijuipoetakprojektaili
pojedinefazeprojekta
cilj
uspostavaosnovnihodrednicaprijepokretanjasamogprojekta
InformacijesedokumentirajuuProjectCharter dokumentu
kadapostajuslubeneiuzKickoff sastanakprojektstvarno
zapoinje
Definiranjeposla,odnosnobitneisporukekojetrebaobavitiu
ovojfazisu:
Postavljanjelogikegraniceprojekta
Dalipostojepotrebniresursi
Provjeritidalipostojeznanjaisposobnosti
Feasibility Study
Definiranjerizikakojimoguzaustavitiprojekt
Formalnaorganizacijskastruktura
Definiratiproceduruizvjetavanjaisl.
Projektnitimpriprema:
funkcionalnuspecifikaciju,
procesdizajniranja,
pripremuradnihplanova,
procjenutrokova
Milestones
Funkcionalnaspecifikacija
ProjectShedule iliMPPMaster ProjectPlan
Fazaplaniranja
Uosnovneprocijenjenetrokoveulazi:
Odreivanjetrokaradnesnage,vlastiteivanjske
Trokoviraunalneopremeiprogramskihalata
Trokoviekipiranjatimova
Trokoviopreme
Trokovipodrke
Trokoviobuke
Ostalitrokovi
Proraunskarezerva
Sastojiseodprojektnihzadatakaiakcijakojejepotrebnoizvesti
tijekomvremenskogivotnogciklusaprojekta.
Uveinimetodologijavoenjaprojekata,izvrenjeprojekta
zahtjeva80% 90%ukupnoguloenognapora(eng.effort)
projekta
Fazaizvravanjaprojektazavravasekadasuispunjenisvizadaci
kojisupostavljenipredprojektom.
Fazaizvrenja
Postojerazninainikakoprikupitiinformacijeostatususvihaktivnosti:
Statusreport
Osnivanjetimazapraenjeprojekta
Listaizvoenjaprojekta
Check lista projektnogmenadera
Briefing lanovapismenoiliusmeno
Projektnadokumentacija
Feedback
Fazapraenja
Tehnikeialatikojimaseanalizirajuprikupljeneinformacijeuglavnomse
temeljenaanalizipostotkaizvrenosti rokova itrokova(usporedba
ostvarenoguodnosunaplanirano).
EVAmetoda(EVAEarned Value Analysis)kojanamkaekolikoje
realizacijauodnosunaplanirano,izraenounovcuilivremenu
EarnedValue Analysis Metoda
BCWS (budgetcostofworkscheduled)
proraunaskavrijednosttrokova
planiranogposla
BCWP (budget cost of workperformed)
proraunskavrijednosttrokova
izvrenogposla
ACWP (actual cost of workperformed)
stvarnavrijednosttrokovaizvrenog
posla
Usvakomtrenutkuizgrafamoemoiitati:
Trokovnuvarijancu(CV)
Vremenskuvarijancu(SV)ijimuvrtavanjemuformulu(1)lako
dobijemouvidkolikoprojektumjesecimakasniilijeispred
postavljenihrokova
Mjeseciisprediliiza=SV(n.j.)/prosjekmjesenoBCWS(n.j.)
Varjancu trokovanazavretku(VAC variance atcompetion)prema
formuli(2)
VAC=BAC EAC
BAC budget atcompletion prorauntrokovanakraju
EAC estimateatcompletion procjnjenitrokovinakrajuprojekta
BCWS BudgetedCostofWorkScheduled
Zadatak
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
s
i
j
.
1
3
v
l
j
.
1
3
o
u
.
1
3
t
r
a
.
1
3
s
v
i
.
1
3
l
i
p
.
1
3
s
r
p
.
1
3
k
o
l
.
1
3
r
u
j
.
1
3
l
i
s
.
1
3
s
t
u
.
1
3
p
r
o
.
1
3
BCWS
ACWP ActualCostofWorkPerformed
49000
56000
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
s
i
j
.
1
3
v
l
j
.
1
3
o
u
.
1
3
t
r
a
.
1
3
s
v
i
.
1
3
l
i
p
.
1
3
s
r
p
.
1
3
k
o
l
.
1
3
r
u
j
.
1
3
l
i
s
.
1
3
s
t
u
.
1
3
p
r
o
.
1
3
BCWP
ACWP
BCWP BudgetedCostofWorkPerformed
49000
55000
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
s
i
j
.
1
3
v
l
j
.
1
3
o
u
.
1
3
t
r
a
.
1
3
s
v
i
.
1
3
l
i
p
.
1
3
s
r
p
.
1
3
k
o
l
.
1
3
r
u
j
.
1
3
l
i
s
.
1
3
s
t
u
.
1
3
p
r
o
.
1
3
BCWP
BCWS
Zajedno
55000
49000
56000
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
s
i
j
.
1
3
v
l
j
.
1
3
o
u
.
1
3
t
r
a
.
1
3
s
v
i
.
1
3
l
i
p
.
1
3
s
r
p
.
1
3
k
o
l
.
1
3
r
u
j
.
1
3
l
i
s
.
1
3
s
t
u
.
1
3
p
r
o
.
1
3
BCWS
BCWP
ACWP
SV:ScheduleVariance(BCWPBCWS)
CV:CostVariance(BCWPACWP)
SPI:SchedulePerformanceIndex
CPI:CostPerformanceIndex
CSI:CostScheduleIndex(CSI=CPIxSPI)
Potrebnojeodreditiiobjasnitidobivenerezultate:
ScheduleVariance=BCWPBCWS
49,000
55,000
SV= 6,000
CostVariance=BCWPACWP
49,000
56,000
CV= 7,000
Rjeenje:
SPI:BCWP/BCWS
49,000/55,000=0.891
CPI:BCWP/ACWP
49,000/56000=0.875
CSI:SPIxCPI
0.891x0.875=0.780
Rjeenje:
SPI:SchedulePerformanceIndex
SPI=BCWP/BCWS
SPI<1znaidaprojektkasnizaplanom
CPI:CostPerformanceIndex
CPI=BCWP/ACWP
CPI<1znaidaprojektprekoraujebudet
CSI:CostScheduleIndex(CSI=CPIxSPI)
tojeCSIdaljeod1.0,tojemanjevjerojatnodaeseprojektoporaviti
Rjeenje:
Akojeizvreno10%projekta,prekoraenjenakrajuprojektaneebiti
manjeodtrenutnog
Akojeizvreno20%projekta, CPIneevariratiodsvojetrenutne
vrijednostizavieod10%.
CPIi SPIsustatistikiprecizniindikatorikonanogrezultatatrokova
Rjeenje:
Strukturirano zavravanje projekta prema krajnjem korisniku uz
osiguranje ostvarenja osnovnih oekivanja korisnika.
Mogunost utvrivanja njegove stvarne vrijednosti radi eventualnog
nastavka razvoja novih rjeenja koja bi se mogla ponuditi krajnjem
korisniku u smislu poboljanja isporuenog ili razvoja nove dodatne
usluge.
Fazazatvaranjaprojekta
Podrujaupravljanjaprojektom
Pregledavanjeradnogplanauredovnimintervalima
Auriranjeradnogplanasutroenimradnimsatima
Odreivanjeostalihaktivnostikojesutrebalebitizgotovljeneali
nisu
Simulacija
Procjenastanjanakritinomputu
Pregledprojektnogprorauna
Pregledostalihznakovakojiupuujudabiprojektmogaozapastiu
potekoe
Upravljanjeradnimplanomprojekta
ProjectShedule Management
Predmeti podrazumijevajutekuiproblemisakojimaseprojektnitim
suoava
Pokuatiotkritiuzrok
Tehnike:
Fishbone dijagram(Iskikawini)
Upravljanjepredmetimaprojekta
ProjectIssues Management
Root Cause analiza
Pareto analiza
ostvarenjekorisnikovihoekivanja kvalitetuiskljuivodefinirakorisniki
predstavljagranicukojuprojektirezultatimorajudosegnuti
Trikoraka:
planiranjekvalitete
osiguranjekvalitete
kontrolakvalitete
Upravljanjekvalitetomprojekta
ProjectQuality Management
Ljudskipotencijali(resursi)predstavljajujednuodkljunihorganizacijskih
varijabliodkojihovisiuspjenostsvakogprojekta
etirisukljunaaspekta:
odabirljudskihpotencijala(njihovekarakteristike),
motivacijskaistimulativnakomponenta,
znanjaiupravljanjeznanjima,
izradaorganizacijskogobrascaspecifinogzapojediniprojekt
Upravljanjeljudskimresursimaprojekta
ProjectHumanResource Management
kritinifaktoruspjehauupravljanju
Komunikacijskiplanseizraujeuglavnomnaslijedeinain:
Odreivanjesvihinteresnihskupinaipojedinaca
Definiranjespecifinihkomunikacijskihpotreba
Definiranjenajboljegnainainformiranja
Analizaipotencijalnekoristiuodnosunanaporkojipotrebanuloitiu
njihovuizraduidistribuciju
Odreivanjeprvenstvaizmeuopcija.
Izraenikomunikacijskiplansedodajeuradniplan
Upravljanjerazmjenominformacijauprojektu
ProjectCommunication Management
Rizik vjerojatnostdaesenekibuduinepovoljnidogaajdesiti
Prvikorak identifikacijasvihrizika
Tehnike:
Brainstorming
SWOTanaliza...
Upravljanjerizicimaprojekta
ProjectRiscManagement
Odreivanjetrokovnerezerverizika:
Trokovnarezerva:0,30*1000n.j.=300n.j.
Odreivanjevremenskerezerverizika:
Vremenskarezerva:0,30*5dana=1,5dana
planiranjenabave
planiranjezahtjeva
traenjedobavljaa
Upravljanjenabavomzapotrebeprojekta
ProjectProcurement Management
PrimjenaITrjeenjauupravljanjuprojektima
uRepubliciHrvatskoj
KoritenjeITalatauupravljanjuprojektimauRH
VrsteprogramskihpaketakojisekoristeuRH
35%
65%
Nekoristi
programskealate
Koristinekiod
alata
25%
30%
35%
10%
Misrosoftproject
Excel
MSProjectiexcel
njeodgovorilo
Zadovoljstvokorisnikamogunostimakojepruajualati
25%
59%
0%
0%
16%
Vrlosmozadovoljni
Zadovoljnismoalipostoje
manjinedostatci
Nezadovoljnismo,nedostatci
alatasuveliki
Upotpunostismonezadovoljni
matricaportfeljaprojekata
Odreivanjaprioritetameuprojektima
oekivanakomercijalnavrijednostprojekta(ECV Expected Commercial
Value)
PVsadanjavrijednostposlovnogrezultata
Pvjerojatnostkomercijalnoguspjeha
C(cost)troakizlaskanatrite
Pvjerojatnosttehnikoguspjeha
D(deposit)ulog
a ukupniraspoloiviresursi
b resursizaposleninatekuimaktivnostima
c resursidodijeljeninaprojektima
Postupakpripremeiprijave
projekta
ProjectFicheiliprojektnisaetakstandardnijedokumentukojemse
dajedetaljanopisprojektazakojisetraefinancijskasredstva
1.Osnovne informacije
2.Opi cilj i Svrha projekta
3.Opis rezultata,pokazatelja i aktivnosti projekta
4.Indikativni proraun
5.Indikativni planprovedbe
6.Crosscuttingteme
Temeljnipojmovi
Aneksi
Logikamatricaustandardnomformatu
Prorauniplanprovedbe
Planugovaranjaitroenjasredstavapokvartalimaza
cijelovrijemetrajanjaprojekta
Referencenastudijuizvedivosti
Referencenazakonskepropise
ReferencezarelevantneVladinestratekeplanovei
studije
Definicijaprojekta
Projektininizmeusobnopovezanihaktivnostiuodreeniredoslijed
radipostizanjajasnihciljevaunutarodreenogvremenskog
razdobljaisodreenimfinancijskimsredstvima.
(Europskakomisija,PCMGuidelines,2004.)
Svrha razumijevanjekorakaunutarbilokojegprojekta
Definirakakosepripremamo,planiramo,provodimoievaluiramo
projekt
Osnovnanaelaupravljanjaprojektnimciklusom:
Potivanjesvihfazaprojektnogciklusa
Ukljuivanjedionika(stakeholders)
Planiranjeslueiselogikommatricom
Relevantnost,izvedivostiodrivost
Projektniciklus
Izradaprojektog prijedloga
ANALITIKAFAZA FAZAPLANIRANJA
Analizadionika odreivanjeiprocjena
glavnihdionikatepristupnjihovim
kapacitetima
RazvojLFM definiranjeprojektne
strukture,testiranjenjeneunutarnjelogikei
rizika,formuliranjemjerljivihpokazatelja
uspjeha
Analizaproblema odraivanjekljunih
problema,preprekaiprilikateodreivanje
uzronoposljedinogodnosa
Rasporedaktivnosti odreivanje
sekvenciiuvjetovanostiativnostimate
odreivanjetrajanjaaktivnostiiprocjena
odgovornosti
Analizaciljeva razvojrjeenjaiz
ustanovljenihproblemateodreivanje
nainazaprekidodnosa
Rasporedresursa razvojulaznih
vrijednosti,rasporedaiproraunaiz
rasporedaaktivnosti
Analizastrategije odreivanjerazliitih
strategijazapostizanjerjeenjateodabir
odgovarajuestrategije
Fazaanaliziranja
Analiza dionika
Identificiratii
okarakterizirati
potencijalne
veedionike;
procijeniti
njihove
mogunosti
Analiza problema
Identificiratii
okarakterizirati
potencijalne
probleme
Analiza ciljeva
Razvijati
mogua
rjeenjaiz
identificiranih
problema;
razluitinainei
njihoveodnose
Fazaplaniranja
Razrada logike
matrice
definiranje
projektne
strukture,
testiranje
internelogike&
rizika,
formuliranje
mjerljivih
pokazatelja
uspjenosti
projekta
Plan
aktivnosti
odreivanje
tijekaaktivnosti
injihove
meuovisnosti;
procjenjivanje
trajanja
aktivnostii
ocjenjivanje
odgovornosti.
Plan troenja
sredstava
odplana
aktivnosti
razvijase
raspored
troenja
predvienih
sredstavai
ukupni
proraun
projekta
Sakupitiinformacijekojeopisuju problematinusituaciju
Osiguratidajeuenjenagrekamaizprethodnihslinihprojekataili
programa
Osiguratidapravi/kljunidionicisudjelujuuanalizi
Pripremiti problemsko stablo kojeeosiguratipojednostavljenu,ali
robusnu slikurealnesituacije
Analizaproblema
uspostavljauzronoposljedineodnoseizbogtogapomaeu
osiguranjuinjenicedasekorijenskiproblemiidentificirajuida
imsepristupanaprimjerennain.
Osnovnikoraciovdjesu:
1. Identificirati jedanilidva(poetna)glavnaproblemakojiutjeunaciljne
skupineunjihovomnainuivljenjai/ilipristupuuslugama
2. Identificiratiprobleme/ogranienosti
3. Analizirati iidentificiratiuzronoposljedineveze
4. Provjeritilogiku
5. Nacrtdijagramaproblemskogstabla
Problemskostablo
esteprometnenesree
Nepaljivostvozaa Loakvalitetavozila Loakvalitetacesta
Nedovoljno
educiranivozai
Vozilaprestara
Nedovoljno
odravanjevozila
Loeodravanje
cesta
Poveanbrojpoginulihu
prometu
Primjerproblemskogstabla
Zadatak1:problemskostablo
GLAVNI
PROBLEM
POSLJEDICE
UZROCI
Tipovidionika
Dionici
Korisnici
Ciljaneskupine
Krajnjikorisnici
Projektnipartneri
Analizadionika
Tko?Dionicisuosobeiliskupineljudikojiimajuznaajaninteresu
uspjehuilineuspjehuprojekta.Onimogubiti:
Tijeladravneijavneuprave
Privatnisektor,pojedinanetvrtke
Civilnodrutvo (nevladineorganizacije)
lanovilokalnezajednice (poljoprivrednici,obrtnici,mukarciiliene,
mladiilistari,bogatijiilisiromaniji)
Analizadionika
Zato analizadionikauUPCu?
Omoguavaidentifikacijuiukljuivanjekljunihinteresnihskupina
Omoguavadobivanjerelevantnihinformacija
Pokazujekakorazliitidionicidoivljavajustvarnost
Naglaavarazliitepotrebe
Pomaeuidentifikacijipotencijalnihsukoba/rizika
Podupirepravilnoodreivanjeciljevaiodabirastrategije
Kada?Tijekomcijelogciklusa?
Dionici imaju razliito shvaanje i pogled na problem,tako da ih
treba ukljuiti uanalizu problema ako bimogli imati utjecaj
Zadatak2:analizadionika
GRUPA
DIONIKA
INTERESIINA
KOJINAINSU
POGOENI
PROBLEMOM
INTERESII
OEKIVANJA
IMPLIKACIJENA
PROJEKT
Stratekaanaliza
Imazadatak:
analizirati identificirane (potencijalne)ciljeve uodnosuna kriterij
izvedivosti;
identificirati strategijukojajerelevantna, efikasna,uinkovitaiiji
krajnjirezultatieiiu koristciljnihskupina
Potencijalnikriterijiuodabiru
Postavitipitanje!Kojisukriteriji?
urnost
Podrujakojima
vanostdajuciljne
skupine Doprinos
reduciranju
problema
Socijalna
prihvaenost
Komplementarnost
sa ostalim
projektima
Relevantnostza
strategiju
Postojei
potencijalii
kapaciteti (ciljnih
skupina)
Raspoloivost
financijskih
sredstava,strunosti,
itd.
Odabirstrategije
Oviproblemi/ciljevi
trebaju bitiprisutni
prilikomanalize
pretpostavkii
potencijalnihrizika
Sviidentificiraniproblemi/ciljeviNEmogubiti
obuhvaeninaimprojektom!
Sviidentificiraniproblemi/ciljeviNEmogubiti
obuhvaeninaimprojektom!
Odlukaovisio:proraunu,prioritetima,ljudskimpotencijalima,
socijalnojprihvatljivosti,itd.
Odlukaovisio:proraunu,prioritetima,ljudskimpotencijalima,
socijalnojprihvatljivosti,itd.
Smanjivanjebrojaprometnih
nesrea
Poveavanjepaljivostikod
vozaa
Poboljanjekvalitetevozila Poboljanjekvalitetecesta
Edukacijavozaa
Nabavkanovih
vozila
Redovito
odravanjevozila
Boljeodravanje
cesta
Smanjivanjebrojapoginulihu
prometu
Izproblemskogustablociljeva
Zatadak 3:stablociljeva
SVRHA
PROJEKTA
OPI CILJ
OPI CILJ
REZULTAT REZULTAT REZULTAT
AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
Stablociljeva razine
Stablociljeva
Internalogika
Opiciljevi
Svrhaprojekta
Rezultati
Aktivnosti
Odstratekeanalizedointernelogike
Logikamatrica
SREDSTVA TROKOVI
Preduvjeti
1.Ukratkoo
projektu
2.Objektivno
provjerljivi
pokazatelji
3. Izvori
provjere
4.
Pretpostavke
Opicilj
Svrha
projekta
Rezultati
Aktivnosti
Panja:Svakisegmentmatricejestrogodefiniran logika sdrugim
dijelovimamatricesemoratestiratitj.redefiniratiukolikojepotrebno.
Logikamatricajeinteraktivniproces.
Internalogika:vertikalnalogika
Preduvjeti
Internalogika
Objektivno
provjerljivi
pokazatelji
Izvoriprovjere Pretpostavke
Aktivnosti
Rezultati
Svrha
projekta
Opicilj
Horizontalnalogika
Sredstva Trokovi
Preduvjet
Internalogika
Objektivno
provjerljivi
pokazatelji
Izvoriprovjere
Pretpostavke
Aktivnosti
Rezultati
Svrha
projekta
Opicilj
G Odnosisenaireciljeve nacionalne,sektorskeiliEU
politike,kojimaeprojektdoprinijeti;
G Rjeavaglavniproblemidefiniraodrivukoristza
ciljnuskupinu;
G Robeiuslugekojesuposljedicapoduzetih
aktivnosti;
G Aktivnostikojejepotrebnopoduzetidabise
ostvarilirezultati (radniplan/zadae).
Opicilj
(Overall
objective)
Svrhaprojekta
(Specific
objective)
Rezultati
(Results)
Aktivnosti
(Activities)
Opisprojekta
OpiCilj
Svrha
Rezultat1 Rezultat2 Rezultat 3
aktivnost 1.1
aktivnost 1.2
aktivnost 1.3
itd
aktivnost 2.1
aktivnost2.2
aktivnost 2.3
itd
aktivnost 3.1
aktivnost3.2
aktivnost 3.3
itd
Meusobniodnosi
Pretpostavkaje:
uvjetkojijepotrebnozadovoljitikakobiprojektbiouspjean;
NIJEumoi projekta(izvannaekontrole);
imbenikkojegtrebapozornopromatratizavrijemetrajanjaprojekta
Moeseodnositina:
aktivnostidrugihdionikakojenisudirektnoukljueneuupravljanje
navedenimprojektom ilinjegovomkoordinacijom;
nepovoljnepovratneinformacijeodciljnihskupinanauslugekojese
trebajuosiguratikroznavedeniprojekt;
uspjenakoordinacijasvihdonatorairazumnapotronjasredstava
nerazmjernost(oscilacije)cijenazarobeiusluge
promjene(zaokret)uirojpoliticinoveuprave
PANJA:pretpostavke pozitivneizjave;rizici negativne
Pretpostavke
Redizajniranjeprojekta:
dodatinoveaktivnostii/ilirezultate
drugaijeformuliranjesvrheprojekta,akojemogue
Faktorpredstavljarizik.
Projekt NIJEIZVEDIV !
Kodvanjskihfaktorabitnojeutvrditi.
Dalije
vanjskifaktor
bitanzaprojekt? Da
Ne
Hoeliseostvariti?
gotovosigurnoda
vjerojatnoda
tekoostvarljiv
neukljuivatiulogikumatricu
ukljuitikaopretpostavku
Redizajnirati(akojemogue)projekt
kakobiseutjecalonavanjskifaktor
mogue
nijemogue
Pretpostavke
Dobri OPP trebaju imati SMART karakteristike:
o Specific specifini (da zaista mjere ono to treba mjeriti);
o Measurable mjerljivi ( u pogledu kvalitete i/ili koliine);
o Available dostupni (u okviru prihvatljivih trokova);
o Relevant relevantni (u odnosu na definirani cilj horizontalna logika);
o Timely vremenskiodreeni(daukraemvremenskomrokuiskau
korisnostprojekta).
opisujuprojektneciljevenaoperativnomjerljivnain:koliina,kvaliteta,
ciljneskupine,vrijeme,mjesto;
definiranjeOPPjeufunkcijikontroleizvedivostizadanihciljeva,a
pokazateljipredstavljajuiosnovuzapraenjeprovedbeprojekta;
trebajubitimjerljivinakonzistentannainipoprihvatljivimtrokovima.
Objektivnoprovjerljivipokazatelji
Logikamatricazahtijevatonoutvreninainprikupljanjaobjektivno
provjerljivihpokazatelja:
Kako/nakojinain ?
Tkoetoobaviti?
Kada/kolikoesto?
Detaljniplanaktivnosti,rezultataitrokova potrebno
jeprikupitiipriloitiuzprijedlogprojekta
Administrativna dokumentacija
PANJA:Projektbisetrebaotemeljitinamjerenju iizvjeivanjuonapretku
provedbeprojekta,aokosnicasudobivenirezultatikojipridonosesvrsiprojekta
Vanjski izvori
Izvoriprovjere
C
i
j
e
n
a
Kompleksnost
Administrativna
izvjea
Upravljaka
izvjea
Statistikipodaci
Prilagoenistatistikipodaci
Intervjuskrajnjimkorisnicima
Specijaliziraneankete
Objektivnoprovjerljivipokazatelji
OPICILJ
iriciljevinacionalne/sektorske
odrednicekojimaeprojekt
doprinijeti.
Neostvarujusesamim
projektomvesupotrebni
doprinosidrugihprojekata
SVRHAPROJEKTA
Sredinjiciljprojekta.Rjeava
glavniproblemidefiniraodrivu
koristzaciljnuskupinu
REZULTATI
Posljedicapoduzetihaktivnosti
robeiuslugekojesupostignute
krozprojekt(kombinacija
rezultatapostiesvrhuprojekta)
AKTIVNOSTI
Aktivnostikojejepotrebno
poduzetidabiseostvarili
rezultati
OPP
Kvantitativninain
mjerenjaostvarenja
opegciljaprojekta
Izvorprovjere
Gdjeikakosemogu
naiinformacijeo
objektivnoprovjerljivim
pokazateljima
(statistikiizvjetaji)
PRETPOSTAVKE
Vanjskifaktorikojiutjeuna
uspjehprojekta,nonalaze
sevanutjecajaprojekta.
Morajubitizadovoljenikako
biprojektuspio
OPP
Kvantitativninain
mjerenjaostvarenja
svrheprojekta
Izvorprovjere
Gdjeikakosemogu
naiinformacijeoOPP
PRETPOSTAVKE
sevanutjecajaprojekta
OPP
Kvantitativninain
mjerenjaostvarenja
rezultataprojekta
Izvorprovjere
Gdjeikakosemogu
naiinformacijeoOPP
PRETPOSTAVKE
sevanutjecajaprojekta.
SREDSTVA Trokovi
PRETPOSTAVKE
Vanjskifaktorikojiutjeunauspjeh
projekta,nonalazesevanutjecaja
projekta.
PREDUVJETI
Morajubitizadovoljeniprije
poetkaprojekta
Standardnalogikamatrica
Slijedeiput radugrupama
ZADACI:
Problemskostabloilogika
matrica
PRAVILA
1. Brainstorming
2. Zajednikoodluivanje
Napoetkupredavanjasjestipogrupama
Svakagrupajednoraunalo(moetedonjeti svojlaptop ukolikoeliteraditina
njemu)
Hvalanapanji!
Viekriterijskoodluivanje
mrea
Viekriterijsko
odluivanje
Odluivanje
Metode
Kriteriji
Sadrajprezentacije
Formalniopisproblema
Alternative
Viekriterijskoodluivanje
Odluivanje:
Izbornainadjelovanjaizmeuviealternativa:
Odluka:
Izborjedneodviemoguihalternativa.
Ciljevikojeelimoostvaritiestosukonfliktni
Odluivanje
Kriteriji(atributi) karakteristike alternativakojesmatramorelevantnim
ukonkretnomizboruinaosnovukojihvrimonjihovuusporedbui
evaluaciju.
Kriterijimogubiti:
Kvantitativnikriteriji karakteristikekojemoemopreciznomjeriti
(ostvarenipromet,BDP,GTP...)
Kvalitativnikriteriji karakteristikeijemodalitetenemoemoizraziti
numeriki
Kriteriji
Izborkriterijajevrlovanafazauprocesuviekriterijskogodluivanja
Odreujenainnakojiemopratitirealizacijupostavljenihciljeva
Zarazlikuodalternativakojesunamdaneunaprijedkriterijesamostalno
definiramoiformuliramo
Skupkriterijatrebaizrazitispecifineciljevekojeelimoostvariti
Skupovikriterijaserazlikuju(pobrojuisadrajuilipoznaenjukoji
pripisujemosvakomeodnjih)
Podkriteriji
Kriteriji
Izborvrimoizmeu:
msloenihalternativa O
i
,i=1,2,..,m
kkriterija u
j
,j=1,2,,k
Ishodneprikazujemobrojemnegovektorom O
1
=(u
i1
,u
i2
,...,u
ik
)
u
ij
=vrijednostalternativeO
i
pokriterijuu
j
Formalniopis
Alternativa Kriteriji
u
1
u
2
u
j
u
k
O
1
u
11
u
12
u
1j
u
1k
O
2
u
21
u
22
u
2j
u
2k

O
i
u
i1
u
i2
u
ij
u
ik

O
m
u
m1
u
m2
u
mj
u
mk
1.Identificiranjeidefiniranjeproblema
2.Odreivanjeskupaalternativnihrjeenja
3.Odreivanjeskupakriterijazavrednovanjealternativa
4.Vrednovanjealternativa
5.Izboralternative
6.Primjenaizabranealternative
7.Vrednovanjerezultatadabiseutvrdilodalijerjeenjeproblema
zadovoljavajue.
Koraci u rjeavanju problema
TOPSIS TechniqueforOrderPreferencebySimilaritytoIdealSolution
ELECTRE ELimination EtChoix Traduisant laREalit (ELimination and
ChoiceExpressingREality)
PROMETHEE preferencerankingorganizationmethodforenrichment
ofevaluations
AHP analytichierarchyprocess
ANP analyticnetworkprocess.....
Metode
Selection of the
mobile phone
Customer's
perception of the
producer
Physical
properties
Price
Technological
properties
NOKIA SIEMENS
SONY
ERICSSON
SAMSUNG ALCATEL
Quality
Prestige
User-friendly
interface
Additional
services
Product
price
Mobile
phone set
Dimensions
Design
Size of
display
Ease of writing SMS
messages
Guarantee /
servicing
Guarantee
Servicing
Hvalanapanji!
Tehnikaplaniranjatelekomunikacijskih
mrea
mrea
Vanojepriplaniranjudefiniratiosnovni(apsolutni)pokazateljistupnja
razvijenostimree,kakobiselakemoglipostavitiosnovniciljevi
planiranja
Glavni osnovni pokazatelji razvijenosti postojeih telekomunikacijskih
mrea su:
za telefonsku mreu:broj glavnih telefonskih prikljuaka GTP
(nepokretnih i pokretnih),
za telegrafsku mreu:broj teleks prikljuaka (TP)I
za mreu za prijenos podataka:broj veza za prijenos podataka (izravnih i
komutiranih),odnosno tzv.data prikljuaka (DP).
Glavni osnovnipokazatelji
Osnovni pokazatelji za kapacitete prijenosnih telekomunikacijskih
sustava su:
duljina trase kabela (kmkabela),
duljina vodova (kmvodova)i
broj kanala ili skupina kanala na pojedinim relacijama.
Osnovni pokazatelji za kapacitete komutacijskih telekomunikacijskih
sustava su:
broj instaliranih prikljuaka,
broj iskoritenih (prodanih)prikljuaka i
stupanj iskoritenja (%).
Osnovnipokazatelji
Vrlo su ilustrativni i tzv.relativni pokazatelji koji pokazuju odnos izmeu
dvije veliine,primjerice:
broj GTP/100stanovnika (gustoa GTP),
broj TP/10000stanovnika (gustoaTP),
broj DP/10000stanovnika (gustoa DP),
broj kmpari/1GTP(prosjena duljina pretplatnikog voda)i dr.
Osnovnipokazatelji
5
Fundamentalnitehnikiplanovi
namjenajepostavljanjenizapravilaistandardakojihsetrebapridravatipri
dizajniranju,izgradnjiikoritenjutelekomunikacijskemree.
svakiodovihplanovadajedetaljnijeopiseipreporuenekarakteristikezanpr.:
transmisiju,komutaciju,alitakoeripostavljastandardeiciljevezaodreene
usluge.
usluajuproirivanjapostojeemreepotrebnojeizraditiodreenetehnike
planove.
6
Plankomutacijskogsustava(Routing plan)
Ovajplanopisuje:
hijerarhijumree,
pravilausmjeravanjatelekomunikacijskogprometa,
alternativnesmjerovetelekomunikacijskogprometa,
tranzitnetokei
razliitetipove
manualnogprometailiusluga.
PRIGUENJE
7
Plannumeriranja(Numbering plan)
Kodizradeplananumeriranja,buduaukupnapotrebazaupravljanjemmreemora
bitipredoenakaobrojpretplatnikihlinija,njihovomraspodjelom,tipovimausluga
kojeebitipotrebne.
8
Plantarifiranja (Charging plan)
Plantarifiranja dajeslikutarifnestrukture,naknadezameumjesneimeunarodne
pozive,naknadezakoritenjeuslugeregistracijepodatakaoprometu(toll ticketing),
jedininenaknadezaposebnevrstepozivaitd.
Planprijenosnogsustava(Transmission plan)
Plan prijenosnih sustava sadri niz karakteristika kao to su priguenje signala,
izoblienja, odnos signal/um, vrijeme propagacije signala, grupno vrijeme
kanjenja signala itd.
PRIGUENJE
10
Plansignalizacije(Signalling plan)
osiguravasekompatibilnostizmeurazliitihtipovaopreme,
ekonominost,
manjibrojpotrebnihstrujnihkrugova,
kraevrijemenakonbiranja(PDTpostdialingtime)isl.
Plansinkronizacije(Synchronisation plan)
digitalnetehnologijeivremenskaraspodjelakanalaukombinacijisvelikim
brzinamasignalizacijedovodedopotrebezasinkronizacijom
12
Dijagram toka planiranja telefonske
mree
Odreivanje optimalnog
broja centrala
Odreivanje optimalnih
granica izmeu centrala
Odreivanje optimalnih
lokacija centrala
Odreivanje optimalne
organizacije mree
Predvianje budueg
broja stanovnika
Predvianje budue
gustoe GTP
Odreivanje budueg
broja GTP
Utvrivanje rasporeda
buduih GTP
13
Pristupna
mrea
Tip pristupne
mree
Kapacitet
pristupne mree
Izbor vrste
pristupnih vodova
Planiranje
prijenosnih sustava
Planiranje
komutacijskih sustava
Spojna
mrea
Tip spojne
mree
Kapacitet spojne
mree
Izbor vrste
prijenosnih sustava
Tip
komutacije
Kapacitet
komutacije
Izbor vrste
komutacijskih
sustava
B
.
Prognoziranje/predvianje
prognoziranje sloenaaktivnostkojaobuhvaavelikibrojfaktorakojiu
krajnjemishoduutjeunarezultatpredvianjabuduegrazvoja
telekomunikacija
planiranjetk mreadirektnosebaziranaprognoziGTPa ibudueg
prometa
Prognoziranjepredhoti svakojfaziimplementacijeidimenzioniranju
sustavaprijenosaikomunikacijskihureaja
15

Broj
stanovnika
1981. 1991. 2001.
Dosadanje kretanje
(slubeni popisi)
Predvidivo budue kretanje
(ekstrapolacija trenda)
Godine
N
3
N
2
N
1
Predvianje budueg broja stanovnika
PredvianjebuduegustoeGTPa
Istraivalake metode
Normativnemetode Intuitivne metode
Metode povratne sprege (feedback).
Ekstrapolacije
dosadanjegtrenda
razvojagustoe
korisnika
linearne(pravac)
nelinearne
(krivulje)

b. Normativna (deduktivna) metoda
a. Istraivalaka (induktivna) metoda (ekstrapolacija dosadanjeg rasta gustoe)
Gustoa G
G
2

G
1

Vrijeme T T
2
T
1

G
C

Gustoa G
G
2

G
1

Vrijeme T T
2
T
1

c. Metoda povratne sprege (feed-back) (uzima u obzir i dosadanji rast gustoe i
ciljnu gustou)
G
C

Gustoa G
G
2

G
1

Vrijeme T T
2
T
1

prognoziranjebrojakorisnikausluge:
ilisnimanjembrojapozivausamomkomutacijskomvoru
ilidemografskomisocioekonomskomanalizomstanovnikana
promatranompodruju
Prognoziranjeutelekomunikacijskomprometuobuhvaa:
prostor(planiranjezemljitaizgrada)
vodovi(pretplatnikivodovi,spojnivodovi,meumjesnii
meunarodni)
oprema(korisnikiaparatiiureaji,automatskakomutacijska
oprema,oprema zapoluautomatskekomutacijskecentra)
numeriranje(strukturanumeriranja)...
Zauspjenuprognozuneophodnopaljivoprouavanjeprolosti
toboljerazumijemoimatematikiopiemoprethodnirazvojpojaveveisu
izgledizakorektnuprognozubuduegrazvoja
Stupanjnesigurnosti
Problemi:
prognozepopulacije,trita,industrijemogubitipogrene
dostupnistatistikipodacizapovijesnepodatkemogusadravatigreke
povijesnipodaciseodnosesamonaodreenivremenskiperiod
odnospromatranihveliinauprolostiisadanjostinemorabitiistiiu
budunosti
Fazeprognoziranja
definiranje
problema
prikupljanje
osnovnih
podataka
izbormetoda
zaprognozu
utvrivanje
parametarskih
vrijednosti
analiza
dobivenih
rjeenja
priprema
dokumentacije
Vremenskiperiodiplaniranjarazliitih
tipovaopremeiureaja:
Tipovi opreme i ureaja Periodi planiranja
Pretplatniki aparati 1-2 god
Komutaciona oprema u centralama 3-4 god
Pretplatniki kablovi 6-10 god
Vodovi u lokalnim mreama 10-15 god
Zgrade 10-20 god
Zemljite za zgrade do 50 god
Nekolikorazliitihnainaprognoziranja:
metodevremenskogtrenda
primjenarazliitiheksplicitnihodnosa
usporedbom
primjenomsubjektivneprocjene
prognoziranjepotranjeseprovodizasvakuusluguzasebno:
uslugesuurazliitomstupnjurazvojaivotnogciklusa
svakaoduslugamoeimativlastitistupanjporastailirazvojni
trend
segmentacijatrita
Metodezaprognoziranje:
statistike
nestatistike metode
Nestatistike metode
strunjakiligrupastrunjakaimaaktivnuuloguuprosuivanju
naivnaekstrapolacija
miljenjestrunjaka
metodascenarija
okruglistol
Dobro jeromoguujerazmjenumiljenja,argumentiranjei
protuargumentiranje,pronalaenjekompromisa.
Loe,zbogmogunostidapojedinisudionicisvojimautoritetom
nametnusvojestavovedrugima.
delfimetoda:viestrukoprikupljanjemiljenjastrunjakaojednom
konkretnomproblemuiobradaistih.
Prvikorakjepripremaanketeiodabirstrunjakakojiesudjelovatiu
njoj
Nestatistike metode/nastavak
Statistikidioobrade
Iteriranje
Delfimetodomseuklanjanegativanutjecajautoritetakojijeprisutanu
okruglomstolu,asadravapozitivanefektsukobljavanjamiljenja.
brain storming
komparativnametoda
Bitno dasusocioekonomskeokolnostislinemeupodrujimakojase
usporeuju.
Metodadanasnijepretjeranopopularnazbogmalevjerojatnostidasvi
imbenicirazvojabudujednakinpr.ekonomskasituacija,tarifnapolitika
operateraisl.
Primjeri
PorastgustoeGTP/100stanovnikauUKidrugimzemljama:
Primjer1
Zemlja GTP/100stanovnika PodaciuaUK
1960 1975 Period
Argentina 5,99 9,41 12god 19371949
Chile 2,43 4,26 8god 19231931
CostaRica 1,34 5,02 25god 19101935
Cipar 2,95 10,65 25god 19251950
Fidji 1,71 4,53 18god 19141932
Grka 2,3 20,71 45god 19221967
Irska 5,13 12,78 20god 19351955
Japan 5,21 37,88 41god 19351976
Meksiko 1,46 4,37 20god 19111931
panjolska 5,47 12,46 18god 19361954
Primjeri/nastavak
Primjer 2
Zemlja GTP/100stanovnika PodaciuaUK
1960 1975 Period
Australija 20,88 37,49 9god 19691976
Njemaka 22,17 42,48 10god 19681978
Finska 12,89 35,78 20god 19551975
Izrael 21,42 40,41 10god 19671977
Nizozemska 13,15 34,41 19god 19551974
Norveka 19,5 33,9 8god 19661974
Metodaistraivanjatrita:
Dobro:fokusnakorisnikomrazmiljanjukojedobroreflektirabudue
potrebe.
Loe:korisniciobinoimajukonzervativnagleditateprecjenjuju
buduepotrebezapoznatimuslugama,azanemarujunove.
Bitno napravitikvalitetanuzorakzaispitivanjemiljenjaikorigirati
rezultate.
Klasianprimjerprognoziranjanapojedinanimprocjenamajeprocjena
brojapretplatnikanabuduempodruju.
Bitno korektneinformacijeodgraevinskihuprava.
Tip graevine Broj pretplatnika
Poslovne zgrade i prostorije, banke,
agencije, veliki hoteli, klubovi, veliki
restorani, bolnice, velike komercijalne
graevine
Kune centrale
Mali hoteli, restorani, prodavaonice hrane,
pansioni
1-2
Odinacije, odvjetniki uredi
1-1,5
Duani
0,5-1
Velike tvornice
Kune centrale
Male tvornice, duani
0,5-1,5
Kina, bezinske crpke
1-2
Privatne kue visoke klase
1
Privatne kue nie klase
0,3-0,5
Blokovi stanova visoke klase
0,5-1/stanu
Blokovi stanova nie klase
0,2/stanu
Primjer2(postambenimzonamarazliitogtipa)
Vrsta graevinske zone Broj pretplatnika po hektaru
Siromana etvrt 0,25
Parkovi, vrtovi 0,5
Stare privatne kue s velikim vrtovima 1
Siromane radnike etvrti 1,5
Radnike etvrti vie klase 2
Moderne privatne kue s velikim vrtovima 3
Moderne radnike etvrti 4
Industrijske zone 5
Moderne privatne kue s manjim okunicama 7
Spojene kue starog tipa 8
Stambene zone s malim duanima 10
Moderne spojene kue 13
Spojeni stanovi (1-2 kata), stambeni objekti i
mali duani 18
Blokovi stanova do 4 kata 25
Blokovi stanova do 4 kata s duanima 28
Poslovni centri u stambenoj zoni 30
Blokovi stanova s vie od 4 kata 40
Poslovne prostorije do 3 kata 80
Poslovne zgrade sa 4-6 katova 150
Poslovne prostorije s vie od 6 katova 250
Hvalanapanji!
Tehnikaplaniranjatelekomunikacijskih
mrea
mrea
Statistikemetode
trendmetode:traesezakonitostipokojimasenekapojavaponaaina
temeljutogavriprognoziranje.
Tuspadajumetodeanalizevremenskihserija:
poslijednjiperiod
aritmetikasredina
pominasredina
eksponencijalnoizglaaivanje
ekstrapolacijavremenskihserija
dekompozicijavremenskihserija
ARIMA...
kauzalnemetode:poivajunaanaliziuzronoposlijedinihvezameu
varijablama.
Tuspadaju:
regresijskimodeli
ekonometrijskimodeli
korelacijskemetode...
Kauzalnemetodesuestoprimjenjivekodprognoziranjabroja
pretplatnka,zasvakuklasupretplatnikasevriizbordrugihprediktora,
ovisnoopotrebi.
Statistikemetode
vremenska serija niz opaanja u funkciji vremena
opaanja mogu slijediti odreenu zakonitost, a na osobi koja obavlja
prognoziranje je da otkrije ponaanje varijable u budunosti odnosno da
procjeni trend
Najei trendovi linearni, eksponencijalni ili linija trenda sa zasienjem
varijacije oko linije trenda mogu nastupiti zbog: ciklike varijacije, sezonske
varijacije ili sluajne varijacije
uz korektne statistike podatke metode trenda se mogu koristiti za
prognozu budunosti pod pretpostavkom da e ista zavisnost izmeu
varijabli postojati i u budunosti
Trendmetode
Analizavremenskihserija
Vremenskaserija skupvremenskiureenihrealizacijajednevarijableutoku
vieuzastopnihijednakihvremenskihintervala.
Akoje:
xi vrijednostvarijableutrenutkuti
i=1,2,....n
tadajeskup{x1,...xi,...,xn}vremenskaserija
Promatrajuiponaanjevarijableuvremenumoguejeuvidjetirelaciju
izmeuvarijableivremena,tenaosnovutogapredviatibuduastanja
promatranevarijable
Kadgodjemogueanalizavremenskeserijetrebazapoetigrafikim
prikazomradilakeguoavanjaosobinavremenskeserije
Analizavremenskihserija/nastavak
Vremenskeserijesunajeepodutjecajemetiriosnovanafaktora:
TrendT:osnovnipravacrazvoja,kojimoebitiinegativanilinulti
CiklikevarijacijeC:vrijednostisinusoidalnogoblikasmalom
uestalou
SezonskevarijacijeS:oscilirajusviomfrekvencijomiopenitosuvie
izraeneodciklikihvarijacija(dnevne,tjedneiligodinje)
SluajnevarijacijeI:dogaajusezbogsluajnihdogaaja(npr.prirodne
nepogode,promjeneutarifnojpoliticiisl.),tesenemoguopisati
pomoutripredhodnoopisanafaktora.
7
Utjecajciklikihpromjenanatrend
Analizavremenskihserija/nastavak
Linearnitrend
Pretpostaviti:
t=0 t=15
y=100 y=500
100=a+b 0
500=a+b15
a=100
y=100+26.7t
0 5 10 15 20 25 30 t
0
100
200
300
400
500
y
y =100 +26.7 t
Pravackojiopisujeodnosizmeudvijevarijable
Eksponencijalnitrend
0 5 10 15 20 25 30 t
0
100
200
300
400
500
y
y =100 e
0.1073 t
100=ae
b0
500=ae
b15
a=100
500=100e
b15
5=e
b15
ln5=1.609=15b
b=0.1073
Gompercov trend
Linear: y=a+bt
Parabolic: y=a+bt+ct
2
Exponential: y=ae
bt
Gompertz: y=e
abr(t)
Logistic or
Gompertz'
Linear
Exponential
Beginning interval Average interval Saturation interval
Time
Saturation limit
y (e.g. no. of subscribers)
0
trend
trend
trend
Logistikakrivulja
y=F+(MF)/(1+ae
bt
)
M
F
(M+F)/2
t
c
t
y
Osobine:
postojanirastdomaksimumaM(zasienje),
nakonegaslijedistagnacijabrojazahtijeva
tokainfleksijenakonkojestupanjrasta
laganopada(t
c
)
Imairokuprimjenuzaprognoziranjebroja
korisnikatelekomunikacijskihusluga,GTPa
M obinoserazlikujezasvakuzemljuiovisi
obrojulanovadomainstva,prihodima,
starosnojstrukturiisl.
PogodanzaprognoziranjeGTPa
urezidencijalnomsektoru,uz
predhodnuprocjenumaksimalne
vrijednostifunkcijezasienja
y(t) teoretska vrijednost funkcije
y
m
maksimalna vrijednost
funkcije (zasienje)
p
o
parametar koji odreuje
pomak toke prijevoja (infleksije)
p
1
parametar koji odreuje nagib
tangente u toki prijevoja
t vrijeme kao neovisna varijabla
t
0
udaljenost toke prijevoja od
ishodita
Tangenshiperbolikimodel(Th)
ZASIENJE
PRIJEVOJ
(INFLEKSIJA)
VRIJEME T
Poslijednjiperiod
LastValueForecastingProcedure
Najednostavnijametodaprognoziranja,kojasetemeljinapretpostavcikako
esevarijablauneposrednojbudunostiponaatinaistinainkaoiu
neposrednojprolosti
AverageForecastingProcedure metodaprognozekojazanadolazeiperiod
uzimavrijednostaritmetikesredinepredhodnihopaanja
Nepratidobrotrendizanemarujesezonskiutjecaj
Dobroizglaujesluajnefluktacije
Pogodnazastacionarnepodatke
Nevodiraunaoskorimdogaajimanimoguimpromjenama
Poslijednjiperiod/nastavak
MovingAverageForecastingProcedure metodaprognozekojaza
nadolazeiperioduzimavrijednostprosijekaopaanjavarijableu
poslijednjihmperioda
Parametarmseodreujeeksperimentalnoinajvanijijeelement
prognoze
Donekleizglaujesluajnefluktacijeirelativnodobropratitrend
Sezonskevarijacijesenekompeziraju
Utjecajnaprognozuimajusamodogaajiizbliskeprolosti
Mogunostprimjeneteinskihkoeficijenata
Poslijednjiperiod/nastavak
ExponentialSmoothingForecastingProcedure metodaprognozekojaza
nadolazeiperioduzimasvevrijednostizvremenskogniza,anjihovutjecaj
naprognozuopadasudaljavanjemodsadanjegtrenutka.
Parametarmseodreujeeksperimentalnoinajvanijijeelement
prognoze
Donekleizglaujesluajnefluktacijeirelativnodobropratitrend
Sezonskevarijacijesenekompeziraju
Utjecajnaprognozuimajusamodogaajiizbliskeprolosti
Mogunostprimjeneteinskihkoeficijenata
Regresijskimodeli
Analizirasemeusobniodnosvarijabliijeseponaanjeprouavaucilju
uspostavljanjafunkcionalnevezemeunjima
Ocjenanepoznatihparametaraupretpostavljenojfunkcionalnojvezise
najeedobivapomoumetodenajmanjihkvadrata
Kvalitetavezesenajeeprovjeravakorelacijom
Regresijskimodelisdvijevarijable
Ukolikoelimoprouavatiodnosizmeudvijevarijable,xiy,
neophodannamjenizobservacijaparovavrijednosti:
(x
1
,y
1
),(x
2
,y
2
),...,(x
n
,y
n
).
Grafikomprezentacijomvrijednostimoemouoitizakonitostmeu
varijablama
matematikainterpretacijadanihobservacijaodgovaraodreenoj krivulji
potrebnojeodabratioptimalnevrijednostizaparametrekrivulje
Izborvrstekrivuljeobinojerezultatpromatranjagrafike
reprezentacijeparovavrijednosti,dokizboroptimalnihvrijednostiovisi
okriterijukvaliteteizabranekrivuljeinajeeseprimjenjujemetoda
najmanjihkvadrata(odabranakrivuljajedobraukolikojesumakvadrata
odstupanjaoddanihtoakakrivulje(S)mala)
Regresijskimodelisdvije
varijable/nastavak
Akopretpostavimolinearnuzavisnostizmeux(prediktorskavarijabla,
nezavisna)iy(kriterijskavarijabla,zavisna)
injenicakakoxiyneleenapravcupripisujesepogreci
y=+x+
parametriisunepoznati
pogrekajenepoznata,aliimaoekivanuvrijednostpriblinojednaku0
aibsuprocjenjenevrijednostizai
Vrijednosty
i
,zadatevrijednostix
i
,koristeioveprocjenesu:
deviation
: observation
y =a +bx
y
i
y
i
y
x
i
x
S y y
i
i
i
n
=

=
( )
2
1
Regresijskimodelisdvije
varijable/nastavak
Promotrimopar(x
i
,y
i
)takodajevertikalnoodstupanjedate
tokeodpravca,sumakvadrataodstupanjaoddanihtoakaSje
Zaprocjenukvalitete
izboraodgovarajueg
pravcaizraunavase
koeficijentkorelacije
Provjeraregresijskogmodela
Ovakavregresijskimodelegzistirapodpretpostavkomkorelacije
izmeuvremenairazmatranihvarijabli,tomoealiinemorabiti
ispunjeno
Kakobiseutvrdilanjihovaovisnostprovodisetestiranjeznaajnosti
vremenskihparametara
DubrinWatsontest sekoristizaprovjerupostojanjasustavnihgreaka
Intervalpovjerenja
Sluizaocjenjivanjepreciznostiprognoze
Npr.akojeprognoziranavrijednosty
0
zatrenutakt
0
,tadapostojioko95%
vjerovatnostikakoeybitiunutarintervalapovjerenja
Gdjesu:
Zadatak:
GTP Ostvarenipromet
0,25 0,2
0,27 0,28
0,3 0,21
0,35 0,3
0,4 0,32
Odredite korelaciju izmeu GTP-a i prosjeno ostvarenog
prometa po prikljuku. Interpretirajte rezultate.
Rjeenje:
) )( (
1
2
2
1
2
2
1

= =
=

=
n
i
i
n
i
i
n
i
i i
y n y x n x
xy n y x
r
= ?
n = 5 = 1.57/5 = 0,314
x y
= 1.31/5 = 0,262
GTP ostvarenipromet x
i
y
i
x
i
2
y
i
2
0,25 0,2 0,05 0,0625 0,04
0,27 0,28 0,0756 0,0729 0,0784
0,3 0,21 0,063 0,09 0,0441
0,35 0,3 0,105 0,1225 0,09
0,4 0,32 0,128 0,16 0,1024
1,57 1,31, 0,4216 0,5079 0,3549
068644 , 0 5 3549 , 0 098594 , 0 5 5079 , 0
262 , 0 314 , 0 5 4216 , 0

r =
r = 0,78
Rjeenje:
Rjeenje:r=0,78
0 < r < 0,3 neznatna veza
0,3 < r < 0,5 nesigurna veza
0,5 < r < 0,7 veza koja ima praktinu vanost
0,7 < r < 0,9 uska veza
0,9<r <1vrlo uska veza
Uskaveza
Proporcionalanodnos
Zadatak:
Brojkorisnika Ostvarenipromet
30 12
18 6
22 13
15 7
7 4
33 11
Zazadanevrijednosti:
a) nacrtajtepravacregresije
b) komentirajtedobivenevrijednosti
c) predviditekolikieprometostvariti20korisnika
Rjeenje:
y = bx+a
b=
=
=
n
i
i
n
i
i i
x n x
xy n y x
1
2
2
1
a=
x b y
n=6
x
=125/6=20,833
y
=53/6=8,833
brojkorisnika ostvarenipromet x
i
y
i
x
i
2
30 12 360 900
18 6 108 324
22 13 286 484
15 7 105 225
7 4 28 49
33 11 363 1089
125 53 1250 3071
b =
014 , 434 6 3071
833 , 8 833 , 20 6 1250

=0,312
a= 8,833 0,312* 20,833 =2,333
y = 0,312 x+2,333
Rjeenje:
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
0 1 2 3 4 5
Rjeenje:(a) y=0,312x+2,333
y = 0,312 x+2,333
Odnosmeuvarijablamajelinearan
Odnosmeuvarijablamajeproporcionalan
Rjeenje:(b)
y = 0,312 x+2,333
x=20
y=8,573Erl
Rjeenje:(c)
Zadatak:
godina x y
2002 0,309 4398,2
2003 0,3498 4805,1
2004 0,3649 4371,1
2005 0,3848 4152,6
2006 0,3652 4476,2
2007 0,4108 5134,5
Potrebnojezapodatkezadanetablicom:
a) odreditigrafrasipanja
b) koeficijentkorelacije
c)regresijskipravac
4000
4200
4400
4600
4800
5000
5200
0,3 0,32 0,34 0,36 0,38 0,4 0,42
Rjeenje:(a)
) )( (
1
2
2
1
2
2
1

= =
=

=
n
i
i
n
i
i
n
i
i i
y n y x n x
xy n y x
r = ?
n = 6
x
=0,364
y
= 4556,283
godina x y x
i
y
i
x
i
2
y
i
2
2002 0,309 4398,2 1359,044 0,095481 19344163
2003 0,3498 4805,1 1680,824 0,12236 23088986
2004 0,3649 4371,1 1595,014 0,133152 19106515
2005 0,3848 4152,6 1597,92 0,148071 17244087
2006 0,3652 4476,2 1634,708 0,133371 20036366
2007 0,4108 5134,5 2109,253 0,168757 26363090
2,1845 27337,7 9976,763 0,801192 1,25E+08
Rjeenje:
0 < r < 0,3 neznatna veza
0,3 < r < 0,5 nesigurna veza
0,5 < r < 0,7 veza koja ima praktinu vanost
0,7 < r < 0,9 uska veza
Nesigurna veza
Proporcionalanodnos
Rjeenje:(b)r=0,39
b=
=
=
n
i
i
n
i
i i
x n x
xy n y x
1
2
2
1
a= x b y
b=4026,555
a=3090,28
y=4026,555x+3090,28
Rjeenje:
y=4026,555x +3090,28
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
1 2 3 4 5 6
Rjeenje:(c)
brojzaposlenika promet
10 8
10 7
15 10
25 12
30 14
35 16
40 20
Uposlovnojetvrtiplaniraseotvaranjedvijenoveposlovnice,jedna
s20ijednas30zaposlenika.Natemeljuzadanihpodatakaplanirajte
potrebanbrojvodovazazadovoljenjenjihovihpotrebauzgubitkeod
0,01
Zadatak:
Uputezarjeenje:
Potrebnojeodreditijednadbupravcaregresije
Uvrstitizadanevrijednostikakobisedobioprometzazadanibroj
zaposlenika
UpotrebomErlangkalkulatorailiiztablicejepotrebnooitati,uz
zadanegubitkeiprethodnodobivenipromet,kolikijebrojpotrebnih
vodova
Uputezarjeenje:
Zadatakmultiplaregresija:
Kriterijskavarijabla:
godina br.korisnikamobilnetelefonijeuRH
1997 120265
1998 248716
1999 361244
200 1112111
2001 1730727
2002 2339624
Prediktorskevarijable:
Odreditepovezanostkriterijskeiprediktorskihvarijabliprimjenomsoftwarea
Statistica
Interpretirajterezultate
godina GustoaGTP BDP(USD)
1997 0,309 4398,2
1998 0,3498 4805,1
1999 0,3649 4371,1
200 0,3848 4152,6
2001 0,3652 4476,2
2002 0,4108 5134,5
(uputezastatisticu)
1. PokreniteStatisticu
2. Odaberite Multipleregresion
3. Unesiteutablicuvrijednostikriterijskeiprediktorskihvarijabli
(uputezastatisticu)
4. IzmenuaAnalysis odaberiteopcijuResumeAnalysis
(uputezastatisticu)
5. OdaberiteopcijuVariables kakobisteoznailikriterijsku(zavisnu)i
prediktorske(nezavisne)varijable
(uputezastatisticu)
6. Oznaitepoljaukojimasenalazezavisnainezavisnevarijable,i
dvaputaizaberiteopcijuOK
(uputezastatisticu)
48
7. Otvoritevamsepoljesizraunatimvrijednostimaregresijske
analize
(uputezastatisticu)
8. Interpretirajteprikazanerezultate
a) oitajtevrijednostMultipleR= 0,82082954
Odrediteveliinuovisnostikriterijskevarijableoprediktorskim
0<r <0,3neznatna veza
0,3<r <0,5nesigurna veza
0,5<r <0,7veza koja ima praktinuvanost
0,7<r <0,9uska veza
Postojiuskavezaizmeukriterijskevarijableiprediktorskihvarijabli
(uputezastatisticu)
b)oitajtevrijednostR
2
R
2
=0,67376114
AkovrijednostR
2
pomnoitesa100,dobiteteupostotcimaizraenu
ovisnostkriterijskevarijableoprediktorskima
R
2
=0,67376114100=67,38%
(uputezastatisticu)
c)oitajtestandardiziranevrijednostiregresijskogkoeficijenta()
Akojevrijednostzanekuprediktorskuvarijabluoznaenacrvenombojom,
toznaidatavarijablastatistikiznaajnoutjeenakriterijskuvarijablu
tojevrijednostkoeficijentaveatopripadajuaprediktorskavarijablavie
utjeenakriterijskuvarijablu
Standardizirane vrijednosti regresijskog koeficijenta
VAR2 beta = 0,735
VAR3 beta = 0,177
VAR2betaiVAR3betapredstavljajuprediktorskevarijable.Ovisnokojajevea
onaebitiviepovezanasakriterijskomvarijablomnegodruga.Gustoa
GTP-a je vie povezana sa kriterijskom varijablom nego
bruto drutveni proizvod.
(uputezastatisticu)
Hvalanapanji!
Segmentacijatk trita
mrea
Segmentacijatrita
Potranjaseprognozirazasvakisegmenttritaisvakuusluguzasebno:
razliiteuslugesunarazliitomstupnjurazvojaivotnogciklusa
svakaodnjihmoeimatidrugaijirazvojnitrend
razliitekategorijekorisnikaimajurazlitezahtijeve
razliitiimbeniciutjeunarazliitekateorijekorisnika
Ciljsegmentacije pronaihomogenegrupekorisnikakojetvrtkamoe
efikasnoiprofitabilnoopsluivati
Segmentacijatrita/nastavak
Udananjimuvjetimasveotrijekonkurencijenatritu,segmentacija
korisnikatelekomunikacijskihuslugajenunaiestokritinaza
razvijanjeefikasnestrategije
Ranije operateriusmjeravalisvojenaporekaopsluivanjucjelokupnog
tritapolazeiodopihkarakteristikasvogciljnogtrita
Danas naporiseusmjeravajunaoneskupinekorisnikakojiimajuneke
zajednikekarakteristike
Pokrivanjemcijelogtrita opsluivanjesvegrupekorisnikasa
proizvodimakojibiimmoglibitipotrebni
Fazesegmentacije
1
Potrebnokreirati
kriterijeza
segmentaciju,
odnosnokreirati
takvetrine
segmentekojisu
unutarsebe
homogeni,a
meusobno
heterogeni.
2
opisivanje
segmenata i
analiza sobzirom
nanjihove
karakteristikete
identificiranje onih
kojeoperatorelii
moenajbolje
opsluiti.
3
razvoj iprovoenje
tehnoloke,
prodajnei
marketinke
strategije
prilagoene
potrebamai
eljama
odreenog
segmentaili
segmenata.
Kriterijisegmentacije
Korisnicisemogusegmentiratiporazliitimkriterijima(mrenarazina,
geografskikriterij,demografskipokazatelji,prihodi...)
Rezidencijalnikorisnici(izborvarijablizasegmentaciju):
Brojdomainstava
Brojlanovadomainstva
Starosnastrukturastanovnitva(djeca,odrasli...)
Spol(mukarci,ene)
Tipdomainstva
Prihodi
Poslovnikorisnici(izborvarijablizasegmentaciju):
Brojzaposlenih
Trinisektor
Nainposlovanja(iskljuivoposlovnotrite,javnaadministracija,
poslovnoprivatnotrite)
Kriterijisegmentacije/nastavak
Demografska/socioekonomska segmentacija:
premaosobinamapoputstarosti,spola,kolskespremeiprihoda;
prednosti raspoloivostpotrebnihpodatakaizsekundarnihizvora,lakoa
mjerenjaiinterpretacijevarijablitevisoka povezanostiovihvarijablisa
eljamaipreferencijamakorisnika
segmentiranjetritaiskljuivo poovojosnoviobjanjavalobisamouzak
aspektproblematikeponaanjakorisnikajersenebimogleutvrditirazlikeu
njihovimpreferencijama
unatotradicionalnouestalojprimjeniovevrstesegmentacije,u
posljednjese sveviekoriste psihografske,afektivnokognitivne
ponaajue varijable
demografskiipsihografskipodaciimajubitnuuloguprilikomizbora
instrumenatakomuniciranjakojisuzaprodajnogmanageravrlovani
Segmentacijapremadobrobiti:
razliitiljudidobivajurazliitudobrobituporabomidentinogproizvoda
Zemljopisna segmentiranost:
predstavljapodjelutritanaosnovipojedinihzemljopisnihvarijablikaoto
sulokacijailizemljopisno podruje,veliinapodruja,gustoapopulacije,
klimaigeolokiimbenici
primjena kadkorisnikeeljeipotrebeoviseolokaciji
polaziseodpretpostavkedaekorisnicikojiivenaistompodrujuimati
slinepotrebe,eljeipreferencije,kojeeseznatnorazlikovatiodkorisnika
kojiivenadrugimlokacijama
imbenicikaotosupostojanjekulturnihisupkulturnihgrupakojese
razlikujuodmatinekulture,terazvitaktehnologijeipojavanovihoblika
komuniciranjadonekleuklanjajuzemljopisnebarijere
Psihografska segmentacija
dijelikorisnikeugrupenatemeljuslinostiilirazliitostinjihovihivotnih
stilovaiosobnihkarakteristika,kaoipripadnostiodreenomdrutvenom
sloju
karakteristikeuskovezanesponaanjemukupnjiipotronjitemogubolje
odprethodnihobjasnitipreferencijekorisnika
Afektivnokognitivna segmentacija
emocionalne reakcije ikorisnikova znanja,uvjerenjaistavovapremanekom
objektuilisituaciji (ukljuujustavoveoponaanjuiizgleduprodajnih
managera)
primjerice,segmentacijomtritakorisnikaprehrambenihartikalana
temeljuodnosakorisnikapremavremenuinjihovihstavovakupnji
izdvojenasuetirisljedeasegmenta:vremenomogranienikorisnicikoji
traepraktinost,hedonisti,apatini,aliredoviti,ionikojitrae
pogodnostpraktinost
specifina podvrstaovesegmentacije premakoristiiliprednosti.Dijeli
korisnikepremaprednostimakojeonioekujuilitraeprilikomkupnjei
konzumiranjaproizvoda
iakouvjerenjaistavovioneemunemorajurezultiratikonzekventnim
ponaanjem,afektivnokognitivnasegmentacijapredstavljavrijedno
sredstvouanalizikupovnogponaanjaiformuliranjamarketinkihstrategija
Bihevioristika segmentacija:
temeljem tendencijeponaanjakojaseizraavaotvorenomakcijom(kupnja
ilinekupnja,koliinapotroenognovca,vrijemeprovedenosaprodajnim
manageromisl.)iliizjavomoponaanju(npr.daljnjanamjerakupnje)
ovevarijable,uzafektivnokognitivne,najboljepolazitezaoblikovanje
trinihsegmenata
nekeodkarakteristinihsegmentacijaunutarbihevioristikesuoneprema
okolnostimailiupotrebnojsituaciji,stupnjuupotrebe,lojalnostikorisnika,
fazispremnostinakupnjuistiludonoenjaodlukeokupnji
Daliseisplatiprodavatiproizvodupojedinomtrinomsegmentu:
Mjerljivost moeliseprocijenitikolikojekorisnikautrinom
segmentu?
Dostupnost moelisekomuniciratiskorisnicima?
Veliina trinisegmentmorapodrazumijevativelikbroj
korisnika
Kriterijiponaanja(moguekupovine,lojalnost,status,spremnost
zakupovanje)
Primjeropesegmentacijekorisnikatk
usluga
Primjersegmentacijekorisnika:
rezidencijalnikorisnici
maliposlovnikorisnici
velikiposlovnikorisnici
javnelinije(tel.govornice...)
Cijenatk uslugajeelastinijaurezidencijalnom,negouposlovnom
sektoru
Primjeropesegmentacijekorisnikatk
usluga
SEGMENTACIJA
KORISNIKA
POTENCIJAL
REGIONALNI
ZNAAJ
USLUGE
MALI
KORISNICI
VRLO
SREDNJI
KORISNICI
SREDNJI
KORISNICI
VELIKI
KORISNICI
KLJUNI
KORISNICI
VRLO MALI
KORISNICI
PRIHOD KONKURENCIJA
Hvalanapanji!
Pretplatnikamatrica
mrea
Utvrivanje rasporeda buduih
korisnika
Reetkasta mrea (GRID)
Upisivanje
GTPa
Pretplatnika matrica
15 28
20 10 16
35
10
Modelitrokova(cost models)
Uplaniranjumreepotrebnojeobratitipozornostnasljedee:
evaluacijuiusporedburazliitihpristupazaosiguranjezadanetelekomunikacijske
usluge;
kakodonijetiodlukuoproirenjukapacitetakojiutjeunaveliinuobjektakojise
dodajeivremenskomtrenutkukadagatrebadodati;
kakoodluitidalijepotrebnouvestinovikomutacijskivoriodreditinjegovu
lokacijuigranice;
kakodonijetiodlukuouvoenjunovetehnologijeukomutacijskimiprijenosnim
sustavima.
C A B x = +
Openitootrokovima
A poetnitrokovi
B dodatnitrokovipojedinici
x brojjedinica
Eksponencijalnimodel
C k x
a
=
k,a konstante
Trokovikabela
C a b x = + ( ) l
Gdjejel duljinakabela
A a = l
B b = l
A
B
X
C C
l
A sesastojiiz:
poetnacijena,
kopanje,
postavljanjei
trokovimjerenjaprijenosnih
svojstava
Bsesastojiiz:
trokoviovisnoovrsti
kabela,
trokovispajanjaisl.
C
A
x
B = +
trokovipojednomparu
C
B
X
C A x B B b = + = = /
0 0
l
Zasluajodreivanjabrojacentralaigranicameu
njima,gdjejeb
0
trokovipojediniciduljine
Razvojkabelskekanalizacijeuvjetovanjepotrebom:
zaelektronikomkomunikacijskommreom(tj.populacijakojanaseljavaneko
podrujezahtjevamogunostkoritenjanavedenemree),
proirenjempostojeemree(rastpopulacijenanekompodrujuuvjetuje
proirenjemree)ili
unapreenjemostalihkomponentiunutarmree(brzrazvojtehnikei
elektronikeindustrijeomoguujeunapreenjepostojeihmrea).
Tehnikiuvjetikojimorajubitiispunjeniprilikomrazvoja,
planiranja,projektiranja,izgradnjeiodravanjakabelske
kanalizacijeopisanisuuPravilnikuotehnikimuvjetimaza
kabelskukanalizaciju(NN114/2010)
Vanijipojmoviuplaniranju:
Cijevmalogpromjeraod20do40mm,promjera50mm,velikogpromjera od63do
110mm
Kabelskagalerija podzemnaprostorijauoblikuhodnikakojasluizasmjetajvelikog
brojakabela
Kabelskakanalizacija dioelektronikekomunikacijskeinfrastrukturekojasesastojiod
mreepodzemnihcijeviodpogodnogmaterijala,kabelskihzdenacaikabelskih
galerija,kojasluizapostavljanjeizatituelektronikihkomunikacijskihkabela
Kabelskizdenci podzemneprostorijeviestrukenamjenekojesepostavljajuna
mjestimanastavljanja,krianjaipromjenesmjerovakabelskekanalizacijeteispred
pristupnihvorovaidrugihobjekataukojimajesmjetenaopremaelektronikih
komunikacijskihmrea
Koridorkabelskekanalizacije pojaszemljitaodreeneirinerezerviranzaizgradnju
kabelskekanalizacije
Trasakabelskekanalizacije projektiraniiliveizgraenipravacigeodetski
pozicioniranalinijakabelskekanalizacijeunutarkoridoraelektronikekomunikacijske
infrastrukture
Obziromnavisoketrokoveizgradnjekabelskekanalizacijeuzrokovanegraevinskim
radovimanaiskopimaisanacijipovrina,potiesezajednikaizgradnjarazliitih
infrastrukturnihobjekata,tojest,teiseizgradnjiintegriraneinfrastrukture.
Ciljevi:ekonominost,ouvanjeokolia,zatitiaprostora,tezatitaiouvanju
kulturnihdobara.
VeinaoperaterakojinemajusvojuvlastituinfrastrukturuodHTd.d.atrae
mogunostnajmainfrastrukture.
HTd.d.jeoperatorsaznaajnomtrinomsnagomnatrituveleprodajnog
irokopojasnogpristupa,tesuizmeuostalihregulatornihobveza,odreenai
regulatornaobvezapristupairegulatornaobvezatransparentnosti.
Zajednikokoritenjeelektornikekomunikacijske
infrastruktureipovezaneopreme
x x 7 x 9 3 5 3 4 x x
DA
DA/NE
m Procijenjena duljina trase: 79
Podnositelj zahtjeva:
Ime i prezime:
ZAHTJEV ZA UGOVARANJE
ZAJEDNIKOG KORITENJA ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I POVEZANE OPREME
(KABELSKE KANALIZACIJE) HT-A
Broj zahtjeva Operatora korisnika: ii_xxx
upisuje Operator korisnik
Mjesto i datum zahtjeva:
HT ID zahtjeva:
upisuje HT
20.7.20xx
Podaci o podnositelju zahtjeva
Naziv Operatora korisnika: xx
OIB:
Adresa Operatora korisnika:
Kontakt osoba:
Telefon; e-mail:
Operator korisnik naruuje izradu tehnikog rjeenja od HT-a:
Specifikacija traene trase

Prema TR-u broj: od:
Prilog: jpeg.
navesti sadraj i oblik (TR; pdf; dwg...)
Planirano vrijeme izvoenja radova, od:
Zavrna lokacija: Ulica
dd/mm/gggg dd/mm/gggg
Izvoa/podizvoa radova:
naziv
Odgovorna osoba: xx, 0000000
ime, prezime, kontakt telefon
Poetna lokacija: Ulica (spojnica)
Ulice kojima prolazi trasa (ili druge
oznake):
Lokacije nastavaka / smjetaj
rezervnih duina:
Tip i promjer kabela: Optiki 12 nitni 11 mm
adresa, grad
Ulica (spojnica)
dd/mm/gggg
do:
adresa, grad
Tehnikorjeenjezapristupizajednikokoritenjeelektornike
komunikacijskeinfrastruktureipovezaneopreme
Tehnikiopis
Stanjecijevneinfrastruktureiplaniranjapopuna
Popismaterijalairadovapovrstiikoliini
Tehnikorjeenjeuodgovarajuemformatu
Nacrtplaniranetraseoptikekanalizacije.
PotrebnojenavestiisveobvezeOperaterakorisnikai/iliizvoaa.
Primjer: Stanje cijevne infrastrukture i planirana popuna
Dionicatraseod
sredinezdenca
dosredine
zdenca
Duina Brojcijevi zauzete rezervne slobodne
Planiranapopuna
slodobnog
prostora
od do m 50 100 110 50 100 110 50 100 110 50 100 110
ZD_01_
0R6_6
ZD_01_
0R6_8
42,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20
ZD_01_
0R6_8
ZD_01_
0R6_9
34,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20
ZD_01_
0R6_9
ZD_01_
0R6_14
57,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20
ZD_01_
0R6_14
ZD_01_
0R6_13
9,00 2 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0
Ukupnaduina
trase
142,00
Redni
broj
ifra
materijala
Nazivmaterijala
Jedinica
mjere
Koliina
Jedinina
cijena
Ukupnacijena
Cijevispriborom
12 10640 PriborzaravanjeTDUXCL80 kom 6 0,00
56 12210 CijevPEHDd=20mm 10bara m 266 0,00
58 12211 epzaPEHDcijevd=20mm kom 6 0,00
83 DijeljivabrtvazaPEHD20 kom 6 0,00
85 Purpijena kom 2 0,00
Montanizdenciipribor
Materijalzazatitui
oznaavanjekabela
Metalnagalanterijazazdence
UKUPNOMATERIJAL 0,00
Primjer:Popismaterijalapovrstiikoliini
Redni
broj
ifra Opisstavki
Jedinica
mjere
Koliina
Jedinina
koliina
Ukupna
cijena
10,00 Graevinskiradovi
12,00 Ureenjepovrina
13,00 IzgradnjaTKkabelskekanalizacije
13,50 Polaganjecijevi
20,00
Kabelmonterskiiinstalacijski
radovi
21,00 UvlaenjeTKkabelaicijevi
74 21,19
UvlaenjekombinacijePEHD
cijeviupraznucijevTK
kanalizacije
m 133 0,00
77 21,22
Dodataknastavke21,11do21,20
usluajuuvlaenjaTKkabela
m 133 0,00
21,40
Uvlaenje/uklanjanjesvihvrsta
TKkabelaicijeviizTKkanalizacije
21,50
Uvlaenje/upuhivanjemikrocijevi
/cijevimalogpromjerai
mikrokabelauTKkanalizaciju
100,00 Ureenjepovrina
101,10 Ureenjeasfaltnihpovrina Cijenarada
102,20
Materijalzaureenjerazbijenih
povrinaiizradunestandardnog
zdenca
Cijena
materijala
UKUPNOMATERIJAL 0,00
Primjer:Popisradovapovrstiikoliini
cijev 110mm, post.zauzee d=36mm,
servisni prostor
planirana popuna PE25+2xPE20,
planirani kabel uvui u PE20
25.4m
servisni prostor
8xPVC110
2xPE50
servisni prostor
planirana popuna PE25+2xPE20,
planirani kabel uvui u PE20
LEGENDA:
zauzeta cijev bez slobodnog prostora
zauzeta cijev sa slobodnim prostorom
slobodna cijev
planirana popuna u zauzetoj cijevi
S
S
S
S
S servisna cijev
zauzeta cijev malog promjera
bez slobodnog prostora
zauzeta cijev malog promjera
sa slobodnim prostorom
Primjer:Tehnikorjeenje
Primjer:Nacrttrasekabelskekanalizacije
Uslugaiznajmljenekabelskekanalizacijemoeserazlikovatipremasljedeim
karakteristikama:
brziniprijenosa,
zajamenojkakvoiusluge,
udaljenostiizmeuprikljunihtoaka,kaoi
premanamjeni(npr.koristilisezapovezivanjemrea,izgradnjuvlastitemreeiliza
pruanjepristupakrajnjimkorisnicima).
Uslugaiznajmljenekabelskekanalizacijemoebitiizvedenaputemrazliitihprijenosnih
tehnologija(PDH,SDH,(S)HDSL, Ethernet,IP/MPLS,FrameRelay,ATMisl.)irazliitih
prijenosnihmedija(bakrenaparica,svjetlovodnanit,beinivod).
Prijenosnatehnologijaprospajanjakanalakoristisepriizvedbitradicionalnihdigitalnih
iznajmljenihvodovapriemujeprijenosnimedijsvjetlovodnikabel(PDH,SDH)ilibakrena
parica((S)HDSL).Prijenosnetehnologijeprospajanjapaketasusljedee:Ethernet,IP/MPLS,
FrameRelayiATM.
PDH plesinkronadigitalnahijerarhija,SDH sinkronadigitalnahijerarhija,S(DDSL)
Singlepairhighspeeddigitalsubscriberline,Ethernet najeekoritenatehnologijaza
lokalnemree,IP/MPLS Internetprotocol/MultiprotocolLabelSwitching,FrameRelay
protokolzaprijenospodataka,ATM eng.AsynchronousTransferMode
Godinjemaloprodajnecijeneza2km64kbpsiznajmljenihvodova
(HR Hrvatska, MK Makedonija, TR Turska, AL Albanija, BA-bh Bosna BH Telekom, BA-ts Bosna Telekom
Srbija, BA-ht Bosna Hrvatski Telekom, ME Crna Gora, RS Republika Srpska, XK Kosovo
Godinjemaloprodajnecijeneza2km2Mbpsiznajmljenihvodova
R R R
M
U
X
LT
M
U
X
LT
MUX = MUltipleXor / deMUltipleXor
LT = Line Terminal
R = Repeater / Regenerator
l + + = s k x b a C ) (
a trokovimultipleksora viegredailinijskazakljuenjaza:
FDM:primarni,sekundarni.. etc.pojaala
PCM:primarni,sekundarni..etc.regeneratori;
instalacija,mjerenjaitrokovipolaganja, trokovikoritenjaiodravanja.
b jetroakosiguravanjajednogdodatnogkanalakojiukljuujeopremuiodgovarajuetrokoveinstalacijei
odravanja.
k jebrojparovapotrebanzaprijenosnisustav(kablovi,svjetlovodi,radioveze).
s sutrokovipojediniciduljineprijenosnogmedija.
cijenaprijenosnogmedija,lokacija, trokoviopremepokilometru, trokovimjerenja,polaganja,odravanja.
l jeduljinasustavaukilometrima.
Trokoviprijenosnogsustava
Trokovikomutacije
CONTROL
UNIT
SR
IN-JUNC OT-JUNC
CONTROL
UNIT
CONTROL
UNIT
Final
Selectors
Group Selectors
Line
Finder
C a b x S i j n j S i j n j
i i
j
k
j
k
= + + +
= =
0 0
1 1
( , ) ( ) ( , ) ( )
a : osnovni trokovi sustava
b : trokovi po pretplatnikoj liniji
S
i
(I,J) : inkrement trokova po ulaznimlinijama
S
0
(I,J) : inkrement trokova po izlaznim linijama
K : odreuje tip komutacije na koju se spaja
I,J :izvoriteiodreditekomutacije
Trokovizgrada
C A B( q = + )
A osnovnitrokovi;
B inkrementtrokauodnosunapovrinuq zgrade;
q povrinazgrade.
q
1
q
2
q
3
Area of building
Cost of building,
A
l
1
l
2
l
3
l
4
Number of lines, l
Area of
building, q
Utvrivanje optimalnog broja kom.vorova
Uvoenjenovogkomutacijskogsustava
Uvjet UKUPNITROKOVItrebajubitimanji
smanjenjetrokovapretplatnikemreeobziromnamanjuduljinuicijenukabela
poveanjecijenespojnemreeobziromnapoveanjespojnihrelacija
poveanjetrokovazgradaikomutacije
Ukupni
trokovi
Spojna mrea izmeu centrala
- Sekundarna pristupna mrea
- Primarna pristupna mrea
- Komutacijska oprema u centralama
- Zgrade, napajanje, osoblje
centrala
N
opt Broj centrala N
Trokovi T
T
min
Odreivanjeoptimalnihgranicameu
komutacijskimvorovima
Primjer:
Zadanojepodrujeukojemje20000linijainstalirano,80%njihufunkciji,uzkapacitet
30000linija.Zasljedeihdesetgodinabrojpretplatnikaesepoveatiduplotesu
nainjenefunkcijepredvianja.Veliinaelementamreeje250x250m,atotalnibroj
pretplatnikazadesetgodinaje47831.
Problemsesastojiuodreivanjupozicijenovogvora,kapacitetaipodrujaposluivanja.
Postojinekolikoalternativa:
1) Proirenjepostojeezgrade zabuduepotrebe
2) Otvaranjenovekomutacije udostupnojzgradi(podruju)
3) Zatvaranjepostojeekomutacije iposluivanjepodrujasajednomnovom,
postavljenomnaoptimalnulokaciju
4) Otvaranjenovekomutacijenaoptimalnojlokaciji,posluivanjepodrujasadvije
komutacije
Sluaj1
Odreditioptimalnegranicezakomutacijenaslici1.
Sluaj2
Odreditioptimalnegranicezakomutacijenaslici2.Novakomutacijajedigitalna,
pretplatniciseprikljuujuprekoUPSa.Trokoviprijenosnihsustavadanisuutablici.
TRANSMISSIONMEDIAFORSUBSCRIBERNETWORK
Type Cost Cost / km max. distance (km) Exchange
0.4 mm 0 2.4 2.5 OLD
0.5 mm 0 2.8 4.0 OLD
RSU 1.3 0.4 - NEW
Sluaj3
Odreditioptimalnelokacijuzajednucentralu.Slika3prikazujedistribuciju
pretplatnikaza10godina.
Sluaj4
Odreditioptimalnulokacijuipodrujeposluivanjazanovucentralu.
RjeenjezaSluaj1
Udaljenostgraniceodstareinovecentraletrebabitijednaka
RjeenjezaSluaj2
(podeavanjetablicena250m),optimalnegranicenisujednakeudaljenostido
komutacija,vejednaki trokovi.
TRANSMISSIONMEDIAFORSUBSCRIBERNETWORK
Type Cost Cost / 250 m max. distance (250
m)
Exchange
0.4 mm 0 0.6 10 OLD
0.5 mm 0 0.7 16 OLD
RSU 1.3 0.1 - NEW
d d
1 2
0 6 01 13 = + . . .
d d
1 2
21 + =
d
1
4 8 = .
d
2
16 2 = .
d
1
4 =
d
1
5 =
RjeenjezaSluaj3
Primjenametodesimetrala.
Row Sum Accumulated
sum
Column Sum Accumulated
sum
1 488 488 2 865 865
2 692 1180 3 2377 3242
3 651 1831 4 3147 6389
4 1042 2873 5 3864 10253
5 2036 4909 6 4192 14445
6 1929 6838 7 6139 20584
7 2605 9443 8 4824 25408 median
8 1763 11206 9 3949 29357
9 1679 12885 10 2777 32134
10 2078 14963 11 8566 37700
11 1732 16695 12 3171 40871
12 1719 18414 13 2387 43258
13 2205 20619 14 1549 44807
14 2731 23350 15 1686 46393
15 2343 25693 median 16 1017 47410
16 3001 28694 17 421 47831
17 2828 31522
18 2576 34098
19 2697 36795
20 2503 39298
21 2326 41624
22 2133 43757
23 1713 45470
24 1229 46699
25 879 47578
26 238 47816
27 15 47831
RjeenjezaSluaj4
1) Postavljanjegranica
2) Pronalaenjeoptimalnelokacijecentrale,sluaj3
3) Optimizacijagranica,sluaj1
4) Optimalnalokacijanovecentrale
5) reoptimizacijagranica
6) Optimalnalokacijacentrale
7) reoptimizacijagranica
Metodeodreivanje optimalne
lokacije vora
Metoda simetrala
S
2
S
1
T
500 TP
500 TP
500 TP 500 TP
Metodeodreivanje optimalne
lokacije vora
Metoda teita
F
M
X
Y
T
=
F
M
Y
X
T
=
Hvalanapanji!
Nepokretnamrea
mrea
Telekomunikacijskamrea
Postojeaarhitekturajevertikalna
posebniresursizasvakumreu(nepokretnafiksna,pokretnamobilna,Internet,
kabelskaTV)
zajednikiesursisuopenitoprijenosni ( npr.koritenjefiksnemreeza
povezivanjevorovamobilnemree)
komutacijakanalailikomutacijapaketa
NGNmrea
horizontalnaarhitektura
dijeljenjezajednikihresursa
paketskinainprijenosa
Tipovimrea:
javnamrea(engl.publicnetwork) kojajedostupnakorisnicimasugovornim
odnosomsmrenimoperatorom
privatnamrea(engl.privatenetwork)kojajenamijenjenaodreenojskupini
korisnika
JEZGRA MREE
PRISTUPNA MREA
OSTALE MREE
KORISNIKA
OPREMA
Organizacijanepokretne telefonskemree
Javnatelefonskamrea(PSTN Public SwitchedTelephone Network)mreaje
prvenstvenozagovornukomunikaciju.
Mogunostprijenosapodataka(primjenamodema)
Izvedbenosuvremenamreajedigitalna,aprikljucisuanalogni.
Nepokretna
telefonska
mrea
Telephone
Fax
Modem
Prijenos podataka
privatizacija
liberalizacija
deregulacija
Strukturamree
Lokalnemree (premaveliinipodrujaistupnjuurbanograzvoja)
Ruralnetworks
Urbannetworks
Largemetropolitannetworks
irokadisperzijakorisnikaunaseljimamanjeilisrednjeveliine
obiljejeovihmreajepotrebazanekolikolokalnih
komutacijskihvorovanakojesupretplatnicidirektnopovezani
obiljejevisokekoncentracijepretplatnika,
potrebanvelikibrojkomutacijskihvorovaza
osiguranjepretplatnikihveza
Mediumandlongdistancenetworks
povezujurazliitalokalnapodruja
obinohijerarhijskogtipanajednoj,dvijeilitrirazineovisnoobroju
podrujaiukupnom
Internationalnetwork
omoguavajumeunarodnevezepremaostalimzemljama
Tipovimreapremahijerahiji
Okosnica
(BackboneNetwork)
Regionalnamrea
(Regionalnetwork)
Gradskamrea
(MetropolitanNetworkMAN)
Osiguravauslugedo
krajnjihkorisnika
Osiguravauslugedo
veihkorisnikaunutar
grada(tipino2050km)
Povezujemjestauregiji
(tipinodo300km)
Pristupnamrea
(AccessNetwok)
Povezujeveegradove
Longhauldo700km
Ultralonghauldo4000km
T
Junction circuits
Junction
circuits
Trunk
Local exchange
area
Tandem
exchange
Local exchange
Subscriber's
line
Lokalnecentrale
centralenakojesuprikljuenipretplatnici
Pretplatnikalinija
povezujeterminalniureajpretplatnikanalokalnucentralu
Povrinalokalnecentrale
povrinalokalnecentraleipretplatnikemree
Spojnamrea
mreaizmeudvijecentrale
Primarnicentar
centarnakojisuprikljuenelokalnecentraleiprekokojihse
ostvarujulong distanceveze
Glavnaspojnamrea
povezujelokalnecentralesaprimarnimcentrom
Tandemcentrala
centralaprekokojeseposluujeprometpremaostalim
centralama
Planiranje prijenosnih sustava
Pristupna mrea Spojna mrea
odpojedinih pretplatnika dokomutacijskogvora izmeu komutacijskihvorova
9
Motiviinvestiranjaunepokretnumreu:
poveanjeprihoda,
uvoenjenovihuslugaiproizvoda,
zadravanjetrinepozicijeuodnosunakonkurenciju,
odravanjeilipoboljavanjekvaliteteusluge,
smanjenjetrokova.
Pristupna mrea
( f )
( f )
(r)
Local exchange
Cross - connection point (cabinet)
Distribution point
GlavnirazdjelnikMaindistributionframe(MDF)
mjestonakojemzavravajulokalnivodovi
Prespojno mjestoCrossconnectionpoint(CCP)
opremakojaomoguavapovezivanjebilokojeg
ulaznogiizlaznogparavodova
DistribucijskomjestoDistributionpoint(DP)
posljednjatokaupodrujucentrale,izakojeslijedi
distribucijavodovapremaindividualnimpretplatnicima
GlavnikabelMaincable
obinovisokogkapacitetakojipovezujecentraluiCCP
DistribucijskikabelDistributioncable
povezujedistribucijskomjestoilidvijeCCP
SpojnikabelLinkcable
povezujeCCP(fleksibilnost,popreneveze)
PretplatnikalinijaSubscriber'sserviceline.
povezujeterminalniureajilokalnucentralu
Tipovi pristupne (kabelske)mree:
kruti
elastini
kombinirani
Pristupna mrea (trinasnaga)
Relativnovelikapoetna ulaganja
Podruja sveomgustoomkorisnikaiveomrazvijenosti (mogua
konkuretnost)
Pristupna mrea
a. Kruti
b. Elastini
c. Dvostruko
elastini
Jezgra
mree
ire podruje
mree
Ue podruje
mree
KR
KR
KR
LR
Pristupna mrea
Vlastitapristupnamrea
beina,ina,optika
Izdvojenalokalnapetlja
Potpuniilidijeljeni(operatorzadravagovornuuslugupretplatniku)izdvojeni
pristuplokalnojpetlji
Izdvojenimpristupomlokalnojpetlji(operatoru)omoguenojepruanjeusluge
pristupanepokretnojelektronikojkomunikacijskojmreikrajnjimkorisnicima
putempristupnemreeTComa
Bitstreamaccess(pristupstrujombita)
Operatorinstalirairokopojasnipristupipruasamousluguprijenosa
(drugidavateljpruausluge)
Pristupna mrea
Kolokacija pruanje usluge najma prostora i tehnikih sadraja koji su potrebni
za prikladan smjetaj i povezivanje potrebne opreme operatora u svrhu
koritenja uslugomizdvojenog pristupa lokalnoj petlji
fizika kolokacija kolokacija pri kojoj je oprema operatora smjetena u
prostoriji glavnog razdjelnika TComa, ili pri kojoj TCom sporazumno daje
prostor za opremu operatoru u razliitoj prostoriji na istoj lokaciji na kojoj je
smjetena i prostorija glavnog razdjelnika, ovisno o zahtjevu operatora i
raspoloivomprostoru
udaljena kolokacija lokacija na kojoj TCom prua uslugu izdvojenog
pristupa lokalnoj petlji u prostoriji operatora, koja je na odgovarajui nain
povezana s glavnimrazdjelnikomTComa
virtualna kolokacija kolokacija u prostorijama TComa kod koje opremu
operatora nunu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji smjeta,
instalira, odrava i njome upravlja iskljuivo TCom, a operator nema
dozvolu pristupa navedenoj opremi
Triglavnaimbenikaodkojihpolazianalizakorisnikihmreasu:
koliinerezervnihkapacitetamree
koliinezahtjevazatimkapacitetimainjihovapriroda
podudarnostiizmeulokacijarezervnihkapacitetaiizvorazahtjeva
Primarnizadatakplaneraspecifinihkorisnikihmreagradskihpodrujaje
optimizacijanjihovefizikepostave,uzimajuipritomeuobzir:
Evolucijuplanova:urbanistikih,kabelskeinfrastruktureiinstalacije
kabela
Povezivanjepretplatnikakojizahtijevajubrojnerazliiteuslugena
odgovarajuekomutacijeilicentrespomoudigitalnihprijenosnih
sustava,realiziranihputemoptikogmedija.
Nain iskoritenja pristupnih vodova
Prijenosprimarnogtelefonskogelektrinogsignalau
originalnomfrekvencijskompodruju(3003400Hz)
T
a.1vod=1veza
K
Multipleksiranjevieprimarnihelektrinihsignalau
jedansekundarni
MUX
T T
1
MUX
T T
n
b.1vod=nveza
K
1 n
multipleksiranje demultipleksiranje
primarni PCMsustavnamijenjenjenakratkimudaljenostima,usluajusrednjedugihidugih
mreagdjesezahtjevavisokikapacitetkanala,izekonomskihipraktikihrazlogaobavljase
grupiranjeviePCMsustavanajednuprijenosnuliniju
sustaviviegredatakoersenazivajudigitalnimultipleksori (digitalmultiplexes)
usustavimadrugogreda,etiriprimarnaPCMsignalakombinirajuseujedanzajedniki
digitalnisignal
digitalnimultipleks zasnovanna30kanalnom PCMu imabrzinuprijenosa 8448Kb/S,dok 24
kanalni PCMostvarujebrzinuprijenosa 6312Kb/s.
PrimaryPCM
Multiplex
N
1 Second
order
digital
multiplex 2
3
4
PrimaryPCM
Multiplex
N
1 Second
order
digital
multiplex 2
3
4
N=30
N=24
2048kbit/s
1544kbit/s
8448kbit/s
6312kbit/s
N=30
N=24
2048kbit/s
1544kbit/s
Digitalnamultipleksna hijerarhija(PDH)
PrimaryPCM
Multiplexor
DataMultiplexor
SecondorderPCM
Multiplexor
VisualTelephone
Coder
FDMMasterGroup
Coder
TV
Coder
SecondOrder
Digital
Multiplexor
ThirdOrder
Digital
Multiplexor
FourthOrder
Digital
Multiplexor
FifthOrder
Digital
Multiplexor
VF
30
Data
VF
128
1storder
2.048Mbit/s
2ndorder
8.448Mbit/s
3rdorder
34.368Mbit/s
4thorder
139.264Mbit/s
5thorder
~565Mbit/s
1
2
3
4
1
1
1
2
2
2 3
3 3 4
4
4
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
BUFFER
MEMORY
1
2
3
4
Control
unit
Bit
interleaver
2112 kb/s
8448 kb/s
zasinkronizacijujepotrebnoosigurati
meuspremnik
brzina itanja je vea negoli brzina upisivanja
2112 Kb/s, to osigurava brzinu prijenosa 4 x 2112
= 8448 Kb/s
nominalna brzina prijenosa primarnog toka
je2048 Kb/s
kontrolnajedinicaitapodatkeistovremeno
Primjer
IzraunajteinacrtajteraspodjelumultipleksorautokiApodsljedeimuvjetima:
koriste1:stto4:thorderPCM.1:storderPCM=30channels.
preferirajusesustaviviegreda.
nijedanodsustavanezavravautoki A.
ostaletokeopremljenesusaodgovarajuimmultipleksorima
Izmeu BrojPCMsustava1reda
sluaja) sluajb) sluajc)
BiC 6 7 70
BiD 3 5 25
BiE 7 7 40
CiD 16 17 37
CiE 4 9 13
DiE 4 4 28
A
B
C
D
E
1
Sluaj a)
C
D E
D
C
B
E
= Total number of
systems terminating
in the nodes if node
A is not equipped
with multiplexors
= Total number of
systems terminating
A is equipped with
multiplexors
No. of systems
if multiplexed
Total no.
of 30-ch.
systems
1920 ch
480 ch
120 ch
30 ch
30
1920
480
M4
1920 / 480
120
M3
480 / 120
30
M2
120 / 30
Slu?aj a
= Total number of
systems terminating
A is not equipped
with multiplexors
= Total number of
systems terminating
A is equipped with
multiplexors
No. of systems
if multiplexed
Total no.
of 30-ch.
systems
1920 ch
480 ch
120 ch
30 ch
2
1
1
8
2
3
1
16
8
2
1 2
1
2
2 1
1
1
1
2
1
3
1
3
1
1
3 1 2
3 3
1 2 3
3
6
8
6
16
3 7
4
4
16
26
23
15
80
16
26
23
15
80
C D
E
C
D
E
B
2 3
1
1
P A S S I N G S Y S T E M S
1920
/
/
/
/
/
480
/
/
/
/
C / D
120
/
/
/
D / E
C / E
30
/
/
/
/
/
23
120 30
1920
480 30
I
C
D
02
01
01
B
D
D
C
C
E
E
D
E
C
E
C
E
D
E
Sinkronomultipleksiranje SDH
M
U
L
T
I
P
L
E
K
S
E
R

Z
N
A
K
O
V
A
STM-1 A
STM-1 B
STM-1 C
STM-1 D
STM - 4
4 STM -1
T
T
Okvir STM-1
Znak od 8 bita brzine prijenosa
STM-1 (155 Mbit/s)
Znak od 8 bita brzine prijenosa
STM-4 (622 Mbit/s)
Kapacitet pristupne mree
ukupni kapacitet pristupne mree potrebno je utvrditi prosjenu duljinu pristupnih vodova,
koja kod razliitih mrea varira od 0,5 do 2 km.
orijentacijske vrijednosti u sluaju da se koriste direktni vodovi od centrale do pretplatnika
(bez udaljenih pretplatnikih stupnjeva) mogu se uzeti:
u mreama u kojima je sjedite tranzitne centrale 2 kmpar/GTP
u mreama u kojima je sjedite krajnje centrale 0,51,5 km/par/GTP
GTP kmpari GTP kmpari
L N L
/
'
=
pari
kmpari
kmkab
n
L
L =
Ukupni kapacitet :
Duljina kabela :
Danasskoroiskljuivosimetrinikabelisvodiimaodbakrapromjera0,4mm
Izborvrstepristupnihvodova
Promjer
vodia
(mm)
Stari dometi
(uz normu
6,3 dB)
Novi dometi
(uz normu
8,2 dB)
Novi dometi
korigirani za 200
m za eventualne
kasnije potrebe
odravanja (km)
0,4 3,6 4,3 4,1
0,6 5,9 7,8 7,6
0,8 8,2 10,9 10,7

Dometipristupnihvodova:
Mjerenjaelektrinihkarakteristikapostojeemree:
priguenjepresluavanjanabliemkrajuAp(dB),
vlastitopriguenje(dB/km),
otporpetlje(/km)i
otporizolacije(M/km).
Izvor:StandardnaponudaHTd.d.zausluguizdvojenogpristupalokalnojpetlji
Granicekratke,srednjeidugepetljeodreenesuiprimjenjujuseumetrima,adanesui
prekovlastitogpriguenja nafrekvenciji1MHz.
Hvalanapanji!
Udaljeni pretplatniki stupanj
mrea
a) Mjerenja pokazuju zadovoljavajuu kvalitetu postojee mree na
cijelom podruju.
Tada e se izraeno idejno rjeenje koristiti u II. fazi. Sve potrebne zamjene
postojeih kabela realizirat e se nakon izgradnje DTK u skladu s kapacitetima
koji su odreeni projektom koji e biti izraen u skladu sa idejnim rjeenjem.
Ukoliko je Planom razvoja TK mree na tom podruju predviena izgradnja
udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS-a), projektant treba napraviti i
prijelazno rjeenje (I. faza) u kojem e se cijelu distributivnu mreu preusmjeriti
na UPS tako da se od UPS-a do toke poetka distribucije poloe kabeli
odgovarajue duine i kapaciteta.
Rezultati mjerenja na mrei:
b) Mjerenja pokazuju nezadovoljavajuu kvalitetu pojedinih dijelova postojee
mree.
U tom sluaju projektant treba napraviti i prijelazno rjeenje (I. faza) u
kojem e u projektu naznaiti potrebnu rekonstrukciju tih dijelova mree.
Prijelazno rjeenje treba obuhvatiti polaganje svih izlaznih kabela
odgovarajue duine i kapaciteta do tih dijelova distributivne mree. Ostali
dijelovi mree rekonstruirat e se u II. fazi kao to je navedeno u toki a).
c) Mjerenja pokazuju nezadovoljavajuu kvalitetu velikog dijela odnosno
cjelokupne distributivne mree.
U tom sluaju treba predvidjeti rekonstrukciju cjelokupne distributivne mree.
4
Pregled naina prikljuenja novih
pretplatnika
Definicija projekata u pristupnim mreama
Budui da potranja za fiksnim prikljucima ne moe biti tono predviena (niti
broj prikljuaka niti podruje potranje), telekom operatori uvijek nastoje izgraditi
odgovarajuu mrenu infrastrukturu, koja s jedne strane daje operatoru dovoljno
fleksibilnosti kako bi odmah reagirao na zahtjeve korisnika, a s druge je strane
ekonomski isplativa, bez previe rezervnog kapaciteta.
Direktno prikljuenje pretplatnika
Mini projekti
Projekti razvoja mree
U segmentu trita elektronikih komunikacija :
Telefonske usluge u nepokretnoj mrei prikupljaju se podaci:
Broj prikljuaka i korisnika;
Promet;
Prihod;
Izgraenost mree;
Izgraenost mree po upanijama i
Broj prikljuaka po upanijama.
Izgraenost mree ukljuuje podatke:
Broj udaljenih pretplatnikih stupnjeva;
Broj lokalnih telefonskih centrala;
Broj tranzitnih telefonskih centrala;
Broj meunarodnih telefonskih centrala;
Ukupan broj izgraenih pretplatnikih parica;
Ukupan instalirani kapacitet POTS prikljuaka;
Ukupan instalirani kapacitet ISDN BRA prikljuaka i
Ukupan instalirani kapacitet ISDN PRA prikljuaka.
Izgraenost mree po upanijama sadri podatke o broju pretplatnikih parica.
Direktno prikljuenje pretplatnika
Najznaajnije karakteristike radnji u vezi s prikljuenjem pretplatnika su:
- ne zahtijeva posebno planiranje tehnike izgradnje
- ima za cilj izravno prikljuenje jednog ili vie pretplatnika
- nisu potrebna dodatna kapitalna ulaganja
Mini projekti
Najznaajnija karakteristika Mini projekta je da su potrebne manje
intervencije u postojeoj infrastrukturi (proirenje kraka zrane mree,
polaganje kabela, zamjena samonosivog kabela veim kapacitetom,
aktiviranje kabelske rezerve, ugradnja PCM/PGS, fiksni GSM ...).
Preduvjeti za realizaciju Mini projekata:
trebaju postojati slobodni kapaciteti centrale ili biti na raspolaganju u prihvatljivom
roku
trebaju postojati slobodni kabelski kapaciteti u izgraenoj pristupnoj mrei
mora postojati stvarna korisnika potranja (ovo moe biti novi korisnik ili preseljenje
telefonskog prikljuka) ili se pojaviti u roku od 3 mjeseci
mora biti na raspolaganju proraun za financiranje Mini projekata
Zrana mrea bi se trebala projektirati, ovisno o ekonomskim i praktinim
razmatranjima, gdje je to mogue obzirom na zemljopisne uvjete. Moe se primjenjivati
u slijedeim sluajevima:
pristupna mrea u ruralnim podrujima
pristupna mrea u rijetko naseljenim podrujima
kao privremeno rjeenje za brzo povezivanje vanih korisnika.
Realizacija Mini projekta
IZNOS <
Projekti razvoja mree
Razlozi:
proirenje mree paralelno s lokalnim programima razvoja
osiguranje dodatnih kapaciteta
nadgradnja ili zamjena postojee tehnologije (npr. zamjena bakrenih kabela
novim svjetlovodnim kabelima)
osiguranje dodatnih kapaciteta
osiguranje telekomunikacijske infrastrukture na podrujima koja jo nisu
pokrivena
opseno proirenje mree.
- potrebno je provesti obimno planiranje
- velika koliina kapitalne investicije za projekte
- plan kapitalnih investicija za taj projekt mora biti pojedinano prikazan u
- godinjem proraunu
- da je projekt dio godinjeg planiranja koje mora odobriti Uprava
Glavna cent rala
Glavni kabel (ili vie njih)
TK 59 500x4x...
Dist ribut ivni kabel
Dist ribut ivna mrea
Izgled fiksne telefonske mree s
jednom glavnom centralom
Fiksna mrea s udaljenim
pretplatnikimstupnjem
svjet lovodni kabel 48 nit i
Spojni kabel
Glavna cent rala
Dist ribut ivna mrea
Dist ribut ivni kabel
UPS
Elementi fiksne telefonske mree s udaljenim pretplatnikim stupnjem su
slijedei:
- distributivna mrea;
- udaljeni pretplatniki stupanj koji ukljuuje zgradu i postrojenje;
- spojni prijenosni medij koji ukljuuje fiziki spojni put
Mogu je prijenos signala preko simetrinog kabela ili preko svjetlovodnog kabela.
14
LSM
SSS
LSM
ST- R
ETCC
ETCC
ST- C
TSM
GSS
SSS digitalni pretplatniki stupanj (UPS)
LSM linijski komutacijski modul
ST-R udaljeni signalni terminal
ST-C centralni signalni terminal
ETCC sklop centralnog voda
TSM modul vremenske komutacije
Udaljeni pretplatniki stupanj vezan na
matinu telefonsku centralu
Primjer RSS 1982.
Digitalni pretplatniki stupaj sastoji se od izvjesnog broja
pretplatnikih modula (LSM)
LCT
LSM
LIB 15
LIB 0
JTB
TS
RP
LIB linijski slog za prilagoavanje
LCT sklop za ispitivanje vodova i
prijenosnika
JTB slog interne veze
RP regionalni procesor
TS slog za vremensku komutaciju
Slog za prilagoavanje za pretplatnike vodove ini jedinicu za osam pretplatnika.
Trokovi izgradnje fiksne telefonske mree
T = 1/n [A + k (B + D) + C + E + F + G] [Kn/mparice]
n = broj parica u kabelu;
A = cijena kabela po metru duine [Kn/m];
k = faktor iznosa 1,02 uzet zbog ireg rova na mjestima gdje se kabeli spajaju ili
ravaju;
B = cijena iskopa i zatrpavanja rova [Kn/m];
C = cijena polaganja i zatite kabela [Kn/m];
D = cijena zatrpavanja rova [Kn/m];
E = cijena izrade nastavka [Kn/m];
F = cijena nastavka i pribora za nastavke [Kn/m];
G = cijena popravka povrine po dunom metru rova [Kn/m];
= dio trokova koji sainjavaju trokove izrade projekta, nadzor, sva elektrina
mjerenja, transport na radilite i do radilita, te izrada tehnike dokumentacije i
geodetskog elaborata.
Kada se u isti rov polau dva ili vie kabela, tada se prosjena cijena dodatnog
polaganja kabela dobiva prema slijedeoj formuli:
T = 1/n [A + E + F ] [Kn/m parice]
Trokovi izgradnje fiksne telefonske mree
s udaljenim pretplatnikim stupnjem
S obzirom na nain izvedbe izgradnje udaljenog pretplatnikog stupnja, trokove
moemo podijeliti na nekoliko elemenata:
trokovi izgradnje svjetlovodnog kabela od glavne centrale do udaljenog
pretplatnikog stupnja;
trokovi opreme za prijenos preko svjetlovodnog kabela;
trokovi izgradnje objekta za smjetaj udaljenog pretplatnikog stupnja;
trokovi opreme, montae i ispitivanja udaljenog pretplatnikog stupnja.
Udaljeni pretplatniki stupanj
Trokovi izgradnje svjetlovodnog kabela od glavne centrale do
udaljenog pretplatnikog stupnja
A = cijena kabela po metru duine [Kn/m];
B = cijena iskopa i zatrpavanja rova [Kn/m];
C = cijena polaganja i zatite kabela [Kn/m];
G = cijena popravka povrine po dunom metru rova [Kn/m];
= dio trokova koji sainjavaju trokove izrade projekta, nadzor, sva
elektrina mjerenja, transport na radilite i do radilita, te izrada tehnike
dokumentacije i geodetskog elaborata.
T = (A + B + C + G) [Kn/m kabela]
Trokovi opreme za VF prijenos preko svjetlovodnog kabela
Trokovi opreme za VF prijenos preko svjetlovodnog kabela se takoer mogu
podijeliti na dvije vrste:
trokovi svjetlovodnog razdjelnika (svjetlovodni razdjelnici se montiraju po jedan
na svaki kraj dionice svjetlovodnog kabela - jedan u prostorijama glavne
centrale i jedan u objektu udaljenog pretplatnikog stupnja)
trokovi VF ureaja za prijenos preko svjetlovodnog kabela
21
Dijagram trokova izgradnje udaljenog pretplatnikog stupnja i
glavnog tk kabela za 1.000 prikljuaka
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
6.000.000
7.000.000
1 2 3 4 5 6 7 8
duina kabela [km]
t
r
o
k
o
v
i

[
K
n
]
Trokovi UPS-a Trokovi glavnog kabela
22
Dijagram trokova izgradnje udaljenog pretplatnikog stupnja i
glavnog tk kabela duine 2 kilometra
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
3.000.000
1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000
broj pret plat nika [kom]
t
r
o
k
o
v
i

[
K
n
]
Trokovi UPS-a Trokovi glavnog kabela
Primjena optimizacijskih metoda kod
planiranja pristupnih TK mrea
Naelan postupak za optimiziranje TK mrea podrazumijeva:
Prikupljanje podataka
Odabir metode za optimizaciju
Primjenu metode bez ogranienja
Uvoenje ogranienja u problem
Verifikaciju rjeenja
Odabir konane varijante, izradu projekta, trokovnika itd.
Prikupljanje podataka
Optimizacija se u biti svodi na optimalno povezivanje odreenog broja toaka, a
prema odabranoj metodi i funkciji cilja.
TIS (Telekomunikacijski informacijski sustavi) alfanumeriki podaci i
DIS (Dokumentacijski informacijski sustav) - povezivanje s dokumentacijskim i
GIS podacima .
povezanost aktivnosti i prostora
kvaliteta, koliina, cjelovitost i dostupnost informacija o prostoru direktno
utjeu na planiranje, odluivanje, realizaciju i praenje svih poslovnih odluka i
zadataka u nekom tehniko-tehnolokom procesu
KVALITETNO poslovanje uz cjelovite, pravodobne i aurne informacije
Tehnika dokumentacija mjesnih kabela mora sadravati:
naslov situacijski nacrt podzemne TK mree
situacijski nacrt zrane TK mree shemu spajanja
raspored zavrnih kabelskih nastavaka u ATC
zauzee telefonske kanalizacije zavretak kabela na razdjelniku
detalji izlaza iz zdenaca, prijelazi itd. detalji zrane mree
detalji uvoda u objekte mjerne rezultate
evidenciju unoenja izmjena detalje nastavaka
Podaci o telekomunikacijskoj mrei:
GIS podloge postojee TK kabelske mree promatranog podruja, GIS podloge
postojee TK kanalizacije, GIS podloge s lokacijama postojeih centrala, primarnih
sekundarnih izvoda, KR-ova, GIS podloge sa smetnjama u TK mrei na promatranom
podruju, GIS podloge s prometnim podacima
Podaci o pretplatnicima:
GIS podloge s podacima o postojeim pretplatnicima, GIS podloge s podacima o
zahtjevima za zasnivanje pretplatnikog odnosa, GIS podloge s podacima o planiranom
broju pretplatnika na promatranim podrujima za slijedea planska razdoblja
Podaci za uvoenje ogranienja:
GIS podloge problematinih urbanistikih zona, GIS podloge elektroenergetskih
postrojenja, dalekovoda i kabela, GIS podloge vodovodne i kanalizacijske mree
GIS podloge zona utjecaja plima i plavljenja, GIS podloge zona poveanog utjecaja
atmosferskih pranjenja, GIS podloge s lokacijama slijeganja tla
- GIS podloge postojee TK kabelske mree promatranog podruja
- GIS podloge postojeih spojnih putova (svjetlovodni optiki kabeli) promatranog
podruja
- GIS podloge postojee TK kanalizacije promatranog podruja
- GIS podloge sa lokacijama i vrstom komutacija (ATC,UPS,UPM) na promatranom
podruju
2154 2154 2154 2154 2154
2155 2155 2155 2155 2155
2156 2156 2156 2156 2156 2157 2157 2157 2157 2157
2171 2171 2171 2171 2171
2191 2191 2191 2191 2191 2192 2192 2192 2192 2192
2206 2206 2206 2206 2206
2208 2208 2208 2208 2208
2225 2225 2225 2225 2225 2226 2226 2226 2226 2226
2230 2230 2230 2230 2230
2231 2231 2231 2231 2231
2248 2248 2248 2248 2248
2251 2251 2251 2251 2251
2268 2268 2268 2268 2268 2269 2269 2269 2269 2269
2290 2290 2290 2290 2290 2291 2291 2291 2291 2291
2292 2292 2292 2292 2292
2299 2299 2299 2299 2299
2300 2300 2300 2300 2300
2313 2313 2313 2313 2313
2346 2346 2346 2346 2346
2350 2350 2350 2350 2350
2351 2351 2351 2351 2351 2352 2352 2352 2352 2352
2362 2362 2362 2362 2362
2368 2368 2368 2368 2368
2369 2369 2369 2369 2369
2387 2387 2387 2387 2387
2392 2392 2392 2392 2392
2412 2412 2412 2412 2412 2413 2413 2413 2413 2413
2431 2431 2431 2431 2431
2432 2432 2432 2432 2432
2488 2488 2488 2488 2488 2489 2489 2489 2489 2489
2490 2490 2490 2490 2490
2492 2492 2492 2492 2492
2518 2518 2518 2518 2518 2519 2519 2519 2519 2519
2520 2520 2520 2520 2520
2542 2542 2542 2542 2542
2545 2545 2545 2545 2545
2562 2562 2562 2562 2562
2569 2569 2569 2569 2569
2590 2590 2590 2590 2590 2591 2591 2591 2591 2591
2599 2599 2599 2599 2599
Za potrebe optimizacije TK mree potrebni su
slijedei podaci (najee rabljeni):
Kod pristupnih mrea danas u projektiranju prevladava koncentratorski pristup ija
se optimizacija moe podijeliti u slijedee funkcionalne cjeline:
Lociranje koncentratora (AXE, RSS, RSM):
Algoritmi COM, ADD, DROP
Pridruivanje terminala:
Algoritmi SUKCESIVNOG PRIDRUIVANJA, ZAMJENE
Definiranje veza terminala prema koncentratorima ili centralama:
Algoritmi za stablaste topologije: MST, CMST, SHARMA, ESSAU-WILLIAMS
Algoritmi za prstenaste topologije: CLARKE-WRIGHTE, SIMULIRANO
NAPUTANJE
Algoritam:
1.kreiraj poetne rute (0, i, 0), tako da se svaki korisnik spoji jednim vodom
2.izraunaj utede sij = c0i + c0j cij kod spajanja ruta
3.poredaj utede po padajuem redoslijedu
4.nai najveu utedu sij uz slijedee uvijete:
- i i j nisu u istoj ruti
- i i j su povezani s komutacijom
- kapacitet voda nije prekoraen spajanjem ruta
5.ujedini rute tj. uvedi luk (i, j) a brii lukove (i, 0) i (0, j)
6.ako je poboljanje mogue, idi na 4
Primjer Clark & Wright algoritma
Izvor: Telekom
- ogranienja koja je potrebno uvesti u
model kako bi on postao realniji i
primjenjiviji
VERIFIKACIJA MODELA
MODIFIKACIJE NA MODELU
USPJENO
VALIDACIJA MODELA
KALIBRACIJA MODELA
USPJENO
NEUSPJENO
NEUSPJENO
Proces verifikacije ima dva cilja:
konzistentnost sa logikom i
testiranje senzitivnosti u kojoj se provjerava da su izlazne veliine konzistentne
za sve vrijednosti ulaznih veliina u skupu dozvoljenih.
Prilikom izgradnje telefonskih mrea treba imati na umu da je svaka od mrea
specifina i razliita od druge (broj pretplatnika, konfiguracija terena, duina
kabela, sastav stanovnitva i naina stanogradnje itd.). Zbog toga je potrebno
svaku od njih zasebno analizirati i izvriti detaljni proraun.
S druge strane, planiranje novih mrea ne moemo sagledavati samo s
financijske strane, nego i kroz mogunost uvoenja novih tehnologija i usluga.
Usluge poput ADSL-a limitirane su duinom (um, priguenje) bakrenog kabela.
Skraenjem udaljenosti bakrenog kabela do krajnjeg korisnika poboljava se
kvaliteta veze i mogunost uvoenja irokopojasnih usluga, to je zapravo trend
jer princip klasinog telefonskog prikljuka koji e se upotrebljavati samo za
govorne poruke u dananje vrijeme korisnika (pretplatnika) vie ne zadovoljava.
irokopojasne pristupne mree
mrea
Veliki napredak prijenosnih kapaciteta jezgrenih mrea nije praen u
pristupnimmreama
Posljednja milja (last mile) izmeu LAN-ova i jezgrenih mrea postaje
usko grlo
Podatkovni promet potiskuje govorni promet
irokopojasni pristup ini (5%poveanje u 2011,zemlje u razvoju 18% )
irokopojasni pristup mobilni (40% poveanje broja pretplata u 2011)
Uvoenjem irokopojasnog pristupa korisnici 35% i vie vremena provode u on-line
statusu
Pokazatelji
U segmentu usluga pristupa Internetu prikupljaju se podaci:
Broj prikljuaka prema vrsti korisnika;
Broj irokopojasnih prikljuaka - prema vrsti pristupne tehnologije i prema
oglaavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream);
Broj fiksnih irokopojasnih prikljuaka po upanijama (neovisno o
tehnologiji) za irokopojasni pristup putem vlastite mree i irokopojasni
pristup putem mree drugog operatora;
Promet;
Prihod;
Broj paketa usluga i
Prihod od paketa usluga.
Pokazatelji
Ukupan broj prikljuaka irokopojasnog pristupa Internetu ukljuuje podatke:
Broj xDSL prikljuaka putem vlastite pristupne mree (ADSL, VDSL, ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ADSL, VDSL,
ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem zajednikog (dijeljenog) pristupa lokalnoj petlji
(ADSL, VDSL, ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem usluge "bitstream" pristupa (ADSL, VDSL,
ostalo);
Broj prikljuaka putem svjetlovodne pristupne infrastrukture (FttH);
Broj prikljuaka putem iznajmljenih vodova;
Broj prikljuaka putem kabelskih mrea;
Broj prikljuaka putem beinih tehnologija u nepokretnoj mrei (WiMAX, Wi-
Fi Hot-Spots, Homebox, ostalo);
Broj prikljuaka putem pokretnih mrea (UMTS, HSDPA, i sl.) i
Broj prikljuaka putem podatkovnih SIM kartica (USB, PC kartica) i
Broj prikljuaka putem mobilnih telefona.
Broj prikljuaka putem satelitskih veza.
Pokazatelji
Broj irokopojasnih prikljuaka prema vrsti pristupne tehnologije i prema
oglaavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream) zavisno o brzinama
prijenosa ( 512 [kbit/s], 512 [Kbit/s] < brzina 1024 [kbit/s], 1 [Mbit/s] < brzina 2
[Mbit/s], 2 [Mbit/s] < brzina 4 [Mbit/s], 4 [Mbit/s] < brzina 8 [Mbit/s], 8 [Mbit/s]
< brzina 20 [Mbit/s], > 20 [Mbit/s] su podaci za:
xDSL;
Svjetlovodna pristupna infrastruktura (FttH);
Pristup putem iznajmljenih vodova;
Pristup putem kabelskih mrea;
Fiksni beini pristup i
Pristup putem satelitskih veza.
U navedenoj skupini podataka jo se prikupljaju podaci o prosjenoj brzini
prijenosa podataka putem pokretne mree, zemljopisnoj pokrivenosti HSDPA
signalom [%] i populacijskoj pokrivenost HSDPA signalom [%].
- zadatak suvremenih korisnikih mrea je osigurati pristup korisnika irokom spektru
telekomunikacijski interaktivnih i distribucijskih usluga , realiziranih kvalitetnim
digitalnim vezama
Alternative:
postojea infrastruktura ( bakrena
parica)
nove tehnologije (ADSL...)
nova infrastruktura (svjetlovodi)
Korisnici:
- Poslovni;
- Posebni i
- Rezidencijalni.
Pregled dostupnih rijeenja i usluga
Medij Naziv usluge Kapacitet
(dolazni/odlazni)
Domet (km)
Upredena parica Analogna linija Do 56k / 56k bit/s -
Upredena parica ISDN 144k / 144k ukljuujui
64k / 64k govora
<6
Upredena parica SDSL (Symmetric DSL) 768k / 768k bit/s <4
Upredena parica ADSL (Asymmetric DSL) 1.5 do 6M / 64k do 640 k
bit/s
<4 do 6
Upredena parica VDSL (Very highbit- rate
DSL)
26 do 52M / 13M do 26 M
bit/s
<0,3 do 1
Koaksijalni kabel CDMA/OFDM +
QAM/QPSK
<14M / 14M bit/s unutar
6 MHz pojasa
-
Optiko vlakno
(jednomodno)
ATM 150M do 622M / 150M
bit/s
<20
Optiko vlakno
(jednomodno)
Gigabit Ethernet 1G bit/s (1.25G bit/s
8B/10B kodiranje)
<5
Optiko vlakno
(multimodno)
Gigabit Ethernet 1G bit/s (1.25G bit/s
8B/10B kodiranje)
<0.55
Prijenosni mediji i pristupne
tehnologije
Spajanje izoliranih pretplatnika ili manjih skupina na veoj udaljenosti od centrale
stvara vrlo velike trokove.
Planiranje mree u ruralnim podrujima
odreivanje konfiguracije mree (centrale, korisnici)
odreivanje naina povezivanja buduih pretplatnika s centralom
dimenzioniranje spojnih vodova izmeu centrala
Openito dizajn lokalnih mrea ukljuuje:
lokacija nove centrale
lokacija RSS (remote subscriber units RSU)
veliina pretplatnike mree
veliina spojne mree i vrste usmjeravanja
odreivanje tandem podruja
Kapacitet
(Mbits)
Udaljenost (km)
TDMA radio
Radio-relejni
sustavi
Optike niti
Sateliti
- prikljuenja pretplatnika nepokretne mree preko GSM mree, tj. fiksni GSM prikljuak
Podjela prema vrsti pretplatnika:
gusto naseljeno podruje s uslugama fiksne mree; gusto naseljeno podruje s
uslugama koje omoguavaju odreeni stupanj mobilnosti;
relativno rijetko naseljeno podruje;
vrlo rijetko naseljeno podruje.
WLL (Wireless Local Loop);
- manje komponenti negoli kod GSM sustava (pretplatnik je fiksni pa se ne
mora voditi rauna o konstantnom nadzoru lokacije pretplatnika).
Cordless sustavi; DECT i CT2 tehnologija
Celularni sustavi (CLL); (GSM, NMT, ...)
Satelitski sustavi;
- skupi i nemaju masovnu primjenu kod povezivanja rezidencijalnih i malih
poslovnih pretplatnika.
irokopojasni beini sustavi (BroadbandWireless Access).
- prvenstveno namijenjeni zahtjevnijim poslovnim korisnicima
Vana prednost beinih sustava je brzina prikljuenja pretplatnika koja je nakon
otvaranja trita TK usluga u fiksnoj mrei RH jedan od znaajnijih faktora uspjeha.
Mogunosti povezivanja radijskim putem
WLL (Wireless Local Loop)
- kontrolna jedinica WLL sustava,
bazne stanice,
- pretplatniki terminalni ureaji i
- Network Management sustav
Prikaz sustava
Primjena sustava
Kriteriji za prikljuivanje preko FGSM
tehnologije
Prigodom planiranja FGSM-a z dva su kriterija:
1. Naselje je udaljeno 5 km od najblie pristupne toke
2. Naselje ima manje od 120 potencijalnih pretplatnika
Pretplatniki broj FGSM pretplatnika
je integriran u numeracijski plan
PSTN-a. U tom sluaju korisniki broj
pretplatnika sadri LAC (Location
Area Code) umjesto NDC-a (Network
Destination Code). FGSM pretplatnik
se koristi istim LAC-ovima koji se
rabe u PSTN-u.
Preko iste infrastrukture mogu se
posluivati potpuno razliite vrste
pretplatnika s ogranienjem
mogunosti kretanja za fiksne
pretplatnike
Prednosti:
nije potrebno postavljanje telefonskih kabela
brzo prikljuenje pretplatnika
jednostavno stavljanje u pogon
ne ovisi o infrastrukturi
mobilne usluge
Nedostaci:
ogranien broj usluga
ovisnost o mobilnoj mrei
T
r
o
k
o
v
i
Udaljenost
Pretplatnik ima omoguene sve osnovne TK usluge:
- telefonske usluge,
- G3 telefaks,
- prijenos podataka (9600 bit/s)
Telefonski
aparat
FAKS
PC
RT30F
terminal
Telefonski
aparat
J1 (podatak)
J3 (Telefon)
J2
(FAKS)
Primjer SAGEM RT30F terminala
ISDN (Integrated Services Digital
Network)
ISDNje digitalna mrea s integriranimtelekomunikacijskimslubama
ISDN je mrea koja nastaje iz telefonske integrirane digitalne mree (IDN),
osigurava digitalnu prospojnost s kraja na kraj (end-to end) i podrava irok
asortiman govornih i negovornih usluga do kojih korisnici imaju pristup preko
ogranienog broja standardnih vienamjenskih suelja korisnik- mrea (User
Network interface).
ISDNfunkcionalnost integrira se u telekomunikacijsku mreu uvoenjemsklopovlja
za ISDN prikljuke i programske podrke koji uklapa ISDN usluge u postojee
telefonske centrale i udaljene pretplatnike stupnjeve.
Glavne karakteristike mree su:
bolja kvaliteta komunikacije digitalnomtransmisijominformacije,
podravanje irih pojaseva i sposobnost suradnje sa drugimmreama
raznovrsnost usluga: ISDN nudi iri spektar usluga u odnosu na analogne PSTN
(Public Switched Telephone Network) mree,
zasebni kanali za signalizaciju i prijenos informacije (D i B kanali), ISDN terminal
moe za vrijeme primanja ili transmisije podataka istovremeno primati ili slati
poruke o toj ili nekoj drugoj komunikaciji.
Osnovne varijante strategije uvoenja ISDN-a su:
(vrijedi openito i za ostale usluge, odnosno primjenjene tehnologije)
Prekrivajua digitalna mrea ve u poetnoj fazi se stvara digitalna mrea male
gustoe pokrivanja, superponirana na postojeu analognu mreu,
Digitalni otoci u specificiranompodruju se zamjenjuju stari i uvode novi digitalni
kapaciteti,
Pragmatina strategija formulirana je kao kombinacija prethodne dvije
strategije.
Prema tipu ISDN korisnici se dijele na:
Veliki poslovni korisnici (dravne i vladine ustanove i organizacije, industrija i
isrtraivaki centri),
Mali poslovni korisnici (poduzetnitvo),
Privatni korisnici (pojedinci).
Osnovni elementi
Struktura N-ISDN mree
Pristupna N-ISDN mrea
- TE (Terminal Equipment) opa je oznaka za terminalsku opremu. Postoje dvije osnovne
vrste terminalske opreme:
- TE 1 (ISDN- Terminal Equipment) terminalska oprema koja zadovoljava ISDNnorme i
- TE 2 (Non ISDN - Terminal Equipment) terminalska oprema koja ne zadovoljava ISDN
norme pa se moe prikljuiti na ISDNmreu samo preko adaptera.
- TA (Terminal Adaptor) je adapter preko kojega se Non ISDN terminal TE 2 moe prikljuiti
na ISDN mreu
- NT (NetworkTermination) je zavretak mree (kod pretplatnika).
Postoje dvije razine ovog ureaja:
- NT 1 - zavretak mree prve razine, koji sadri funkcije sloja 1 u OSI referencijskom modelu.
Posjeduje mikroprocesor za kontrolu toka informacije i upravljanja kritinim situacijama koje
nastupaju istovremenom transmisijom vie terminala na signalizacijskom kanalu. Glavne
funkcije NT1 su povezivanje i podravanje linija, napajanje prema terminalima, multipleksiranje
toka informacije, prilagoenje izmeu terminala i pretplatnike linije.
- NT 2 - zavretak mree druge razine, koji sadri funkcije slojeva 1 - 3 u OSI referencijskom
modelu. Djeluje kao jedinica za komutaciju,
multipleksiranje i procesiranje signalne
informacije, te kao koncentrator i fizika
veza. NT2 zahtijeva NT1 za prilagoenje
prema transmisijskoj liniji sa vie od tri
komunikacijska kanala.
-LT (Line Termination) je zavretak linije
(uz centralu),
-ET (Exchange Termination) je zavretak
komutacije (u centrali).
Pristupni kanali korisnika
Definirana su dva tipa pristupnih kanala, B (Bearer) za komunikaciju i D(Data) za
signalizaciju.
B kanal je namijenjen za dvosmjerni prijenos irokog spektra informacije,
transmisijski opseg B kanala je 64 kbit/s . Primjer za vrstu informacije preko B kanala su
PCM digitalno kodirani govor, digitalni podaci, fax i multipleksirani korisniki tokovi.
D kanal namijenjen za prijenos dvosmjerne signalizacijske informacije, opseg
transmisije D kanala je 16 kbit/s za BRI i 64 kbit/s za PRI.
D kanal prenosi signalizaciju poziva i uspostave veze u mrei, zahtjev za mrenim
uslugama, smjer prijenosa podataka preko B kanala i raskidanje veze nakon zavretka
prijenosa.
bra vremena uspostave veze reda 1 do 4 sekunde nasuprot 10 do 40 pri pozivu kod
analognih linija
pojasna irina suvina za kontrolu moe biti upotrijebljena za prijenos manjih paketa ili
okvira namijenjenih za komutaciju kroz ISDN prema paketskoj podatkovnoj mrei
prijenos poruka korisnik-korisnik (User-to-User Messages), mrea-korisnik (Network-to-
Subscriber) te informacije o telemetriji.
Osnovni (bazni) pristup (Basic Access)
- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s= 128 kbit/s
- 1 kanal D
o
(zajednika signalizacija za oba korisnika kanala) 16 kbit/s
- l kanal I
2
(nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 16 kbit/s
Ukupno: 160 kbit/s
- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s = 128 kbit/s
- 1 kanal D
o
(zajednika signalizacija za oba korisnika kanala) 16 kbit/s
- 1 kanal I
l
(nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 48 kbit/s
Ukupno: 192 kbit/s
Primarni pristup (Primary Access)
- 30 kanala B = 30 x 64 kbit/s = 1920 kbit/s
- 1 kanal D
2
(zajednika signalizacija za 30 korisnikih kanala) 64 kbit/s
- 1 kanal I (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 64 kbit/s
Ukupno: 2048 kbit/s
Primjer:
Zadani su podaci o broju prikljuaka na podruju neke centrale.
9287
1852
456
210
105
60
20
9
8
6
4
5
2
1
7
1
10
100
1000
10000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Broj prikljuaka
Gustoa razdiobe prikljuaka
Neka je na podruju zadanog komutacijskog vora za 25% korisnika koji imaju 10 i vie prikljuaka
potrebno planirati uvoenje primarnog ISDN pristupa, na nain da se veza na ISDN vor ostvari
optikim prijenosnim sustavom koji ima kapacitet nx2Mbits. Potrebno je odrediti broj i kapacitet
irokopojasnih pristupnih ureaja. (PRIMJER proiriv i na ostale tehnologije/usluge)
Razvoj Interneta u Republici Hrvatskoj
Kretanje broja Internet korisnika
u svijetu
Kretanje broja Internet korisnika
u RH
nove usluge diktiraju nove tehnologije koje omoguuju prikljuenje korisnika na brzu
informacijsku mreu
eksplozivan rast Interneta pokrenuo je razmiljanja o novim uslugama
poveani zahtjevi korisnika povlae za sobom potrebu uvoenja kvalitetnijeg rjeenja
pristupa usmjerenog prvenstveno na prijenos podataka
Rjeenja:
- Iskoritavanje postojee infrastrukture nadograene na prikladan nain
- Nova irokopojasna infrastruktura
Usluge bazirane na irokopojasnom pristupu koji omoguuje velike brzine prijenosa
uz minimalna kanjenja predstavljaju danas jedan od najbre rastuih segmenata u
povijesti telekomunikacija.
DSL tehnologije
DSL tehnologije
HDSL (High bit rate DSL) je prva xDSL tehnologija
- 1991. godine
- podrava jednake brzine za odlazni i dolazni smjer i to 1,5 Mbit/s u Sjevernoj Americi i
Japanu a 2 Mbit/s u veini ostalih podruja to odgovara postojeim T1 odnosno E1 brzinama.
- dvije parice, svaka prenosi 784 kbit/s u oba smjera, a postoji i varijacija s tri parice. Doseg
HDSL tehnologije je do 3,7 km, ali se uporabom obnavljaa signala (repeater) doseg moe
poveati na 7,32 km. Ukoliko se koriste dva obnavljaa (time se doseg poveava do 11 km)
potrebno je osigurati napajanje drugog obnavljaa iz korisnikog dijela to predstavlja velik
nedostatak ove tehnologije.
SDSL (Single Line/Symetric DSL) digitalna pretplatnika linija s jednom paricom
omoguava simetrini dvosmjerni prijenos podataka brzinama 384 kbit/s, 768 kbit/s,
1 Mbit/s, 1,544 Mbit/s, 2,048 Mbit/s, odnosno T1/E1 na udaljenost do 3,5 km
- otpor parice mora biti manji od 900 , a ukupno guenje manje od 35dB,
- radi simetrinog prijenosa podataka problem ove tehnologije je presluavanje
SHDSL (Standardizirani HDSL) industrijski ITU G.991.2 standard za HDSL linije donesen
u veljai 2001. godine.
- 20% do 30% veu udaljenost korisnika od vora od ostalih simetrinih DSL tehnologija
i unosi daleko manje presluavanje
- prijenos podataka brzinama od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s preko jedne parice i veu
spektralnu kompatibilnost s ostalim DSL tehnologijama. Za postizanje veih
udaljenosti se moe rabiti etveroino. Iako ne omoguava paralelnu telefonsku liniju
poput ADSL-a, prijenos glasa preko DSL-a (VoDSL) dodatno podiu vrijednost ove
tehnologije za poslovne korisnike, kojim je potrebno brzo simetrino komuniciranje.
VDSL (Very High Bit/Data-rate DSL) digitalna pretplatnika linija vrlo velike brzine
prijenosa preko parice predstavlja daljnji razvitak ADSL tehnologije i zalazi u podruje
gdje dominiraju svjetlovodni mediji i kratke bakrene parice.
- podrava simetrini i asimetrini prijenos podataka preko jedne parice
- prijedlog preporuke ANSI T1E1.4 koji definiraju frekvencijski spektar izmeu 1-2 MHz za
odlazni i izmeu 2-18 MHz za dolazni promet, kako bi se omoguio analogni prijenos
telefonije (0-4 kHz) i/ili ISDN signala (0-80 kHz).
- predloene brzine prijenosa podataka kreu se od 6,5 Mbit/s od korisnika do ak 55,2
Mbit/s prema korisniku
- korisnikov VDSL modem se spaja na VDSL modem na pristupnoj strani, koji je spojen na
svjetlovodnu mreu
irina pojasa
kb/s
128/128
384/128
1536/256
8M/512
2M/2M
25M/25M
300 1 km 3 km 4 km 5 km 10 km Udaljenost
IDSL/SDSL
ADSL
VDSL
HDSL
Viekanalni video
Poslovni pristup
Telefon + PC pristup
Telefon + PC pristup
Oznaka Puni naziv Pristup/Brzina/Domet/Parice/Broj kanala Uporaba
BB Baseband Modem Simetrian: 32 kbit/s do 2 Mbit/s
Domet: Nekoliko Km
Parica: 1
Iznajmljene linje
V.22,
to
V.90
Voice Band Modem Simetrian: 1200 bit/s do 56000 bit/s
Domet: Nema ogranienja
Parica: 1
Kanala: 1
Podatkovne veze s
telefonskim biranjem
DSL
ISDN
Digital Subscriber
Line
Dupleks: 160K (2B+D+M)
Domet : do 5500 m
Kanala : 2
Glasovne i
podatkovne ISDN
usluge
HDSL High Bit Rate
Digital Subscriber
Line
Simetrian
Domet: do3000 m (bez regeneratora)
1 parica: 1x 2320 kbit/s down / up
2 parice: 2x 1168 kbit/s down / up; 24 kanala
2x 784 kbit/s down/up
3 parice: 3x 784 kbit/s down / up; 30 kanala
T.1 i E.1 usluge
povezivanje servera,
LAN mrea
SHDSL Single Pair High
Speed Digital
Subscriber Line
Sim.: fractional bit rates n x 128 kbit/s (n=1-18)
Domet : 6500 m za 192 kbit/s
1800 m za 2304 kbit/s
Parica: 1 (mogua uporaba regeneratora )
Kanala: 24 ili 30
T.1 i E.1 usluge
povezivanje servera,
LAN mrea
ADSL Asymmetric Digital
Subscriber Line

Splitterless ASDL
(ADSL Lite)
Asimmetrian:Downstream: 1.5 do 6.144 Mbit/s
Upstream: 16 kbit/s do 640 kbit/s
Domet : 2800 m 4096 kbit/s down / 320 kbit/s up
0,4 mm 3500 m 2048 kbit/s down / 128 kbit/s up
vodiem 4200 m 578 kbit/s down / 128 kbit/s up

2800 m 1536 kbit/s down / 256 kbit/s up
Parica: 1; Kanala: 3
Pristup Internetu
VoD and video usluge
Udaljeni pristup LAN
mreama
Interaktivna
multimedija
VDSL Very High Data
Rate
Digital Subscriber
Line
Asimmetrian:Downstream: 13 Mbit/s do 51 Mbit/s
Upstream: 1.6 Mbit/s do 6.6 Mbit/s
Domet: 1500 m 13 Mbit/s down / 1.6 Mbit/s up
1000 m 26 Mbit/s down / 3.2 Mbit/s up
300 m 52 Mbit/s down / 6.6 Mbit/s up
Simetric: Domet 1000 m do 26 Mbit/s
Parica: 1 Kanala: 3
ADSL + HDTV

Ciljano trite dijeli se na tri grupacije:
- rezidencijalni korisnici;
- SOHO (Small Office/ Home Office);
- SME (Small MediumEnterprise).
Spajanje poslovnog korisnika Spajanje privatnog korisnika
- brzina pristupa Internetu
- paketi veoma visokih brzina, uz
mogunost konfiguriranja VPN-a i
primjenu outsourcinga (uvoenje rada
kod kue i firewalla), a sve to bez
upotrebe skupih iznajmljenih vodova
U korisnikim prostorijama oprema se sastoji od: dsl modema i dsl djelitelja.
ADSL (Asymertic Digital Subscriber Line )
- je modemska tehnologija koja se upotrebljava u pristupnim mreama irokopojasnih
sustava koristei telefonske parice.
- bazirana je na pravilu da je krajnjem korisniku potrebna puno vea brzina prijenosa
podataka prema korisniku (eng. downstream) nego brzina prijenosa podataka od
korisnika (eng. upstream), pa je upravo zbog te karakteristike asimetrian (eng.
Asymetric) to stoji i u samomnazivu ove tehnologije.
- mogunost obavljanja telefonskog razgovora u isto vrijeme kada se razmjenjuju
podaci
- uvjet za koritenje je ADSL modem, a pretplatnik ne smije biti udaljeniji od modema do
ADSL koncentratora vie od 4,8 km(80% korisnika u urbanim sredinama)
ADSL modemi komuniciraju s raunalompreko podatkovnog suelja.
ethernet,
USB i
ATM25 sueljem.
Raunalo mora imati ili ethernet ili USB suelje za podatkovnu komunikaciju s modemom,
dok modemi najee posjeduju ethernet i USB suelje ili ATM25 suelje koje osim
podatkovnog podrava i vizualno komuniciranje.
- spliter odvaja kanal za prijenos govora od kanala za prijenosa podataka,
- u TK voru se govor spliteromodvaja od podataka te se prosljeuje u javnu telefonsku
mreu,
- podaci dolaze u DSLAM Digital Subscriber Line Access Multiplexer, na kojem zavravaju
sve korisnike konekcije koje se multipleksiraju u jednu liniju prema ATM voru,
- ATM mreom podaci se prosljeuju do pruatelja usluge.
ADSL dijeli raspoloivo propusno podruje na tri kanala, kanal velike brzine za prijenos podataka prema
korisniku, kanal srednje brzine za prijenos podataka od korisnika, te jedan kanal za standardnu telefonsku
uslugu.
Telefonija
Odlazni smjer
Dolazni smjer
4 20 200 250 1100
f (kHz)
38
- modulacija DMT
DMT Discrete MultiTone je nain modulacije s viestrukim
nositeljima,
- bitovi su grupirani u tonovima razliitih frekvencija, zbog ega
frekvencijsko podruje dijeli na odreen broj diskretnih tonova,
- bitovi se za svaki diskretan ton, za pojedini period, pretvaraju u
simbol koji je definiran amplitudom i fazom,
- za upredenu bakrenu paricu broj od 265 diskretnih tonova
pokazao se dostatan za postizanje vrlo dobrih performansi, 4-bitna QAM modulacija

Broj bitova koji se prenosi na pojedinom
diskretnom tonu (koji se dodjeljuju
pojedinom simbolu) definiran je tzv.
tabelompunjenja i ovisi o:
- odnosu signal-um(SNR);
- interferenciji;
- presluavanju.
ISDN
0 31 63 127 255 Broj nositelja
0 138 276 552 1104 Frekvencija (kHz)
POTS
uppstream
downstream
ADSL Lite
Full-rate ADSL
widlads1
Full-rate ADSL
with ISDN
Frekvencijski plan
za ADSL
ADSL2
ADSL2 omoguava postizanje dolaznih brzina do otprilike 12 Mbit/s i odlaznih brzina do
1 Mbit/s ovisno o duljini pretplatnike linije i drugimrelevantnimimbenicima
ADSL2+
Rezultat toga je znaajno poveanje dolaznih prijenosnih brzina na lokalnim petljama
kraimod otprilike 1520 mdok odlazna prijenosna brzina see do 1 Mbit/s.
Obje brzine ovise o uvjetima u lokalnoj petlji.
RE-ADSL2
Testiranje tehnologije pokazalo je da
RE-ADSL2 poveava domet prijenosa
lokalnompetljomprilikomprijenosa
brzinomod 768 kbit/s u dolaznom
smjeru za 915 mpa domet iznosi
5.795 m. Uslijed toga se zona pokrivanja
RE-ADSL2 tehnologijompoveava za 37%.
0
2
4
6
8
10
2,5 km 3,5 km 4,5 km 5,5 km
Koaksijalni kabel
Koaksijalni kabel najee se koristi kao prijenosni medij za analogne i
digitalne uskopojasne i irokopojasne video aplikacije kao i za digitalni
prijenos podataka
Tip Primjena
RG6 za video i TV instalacije (impedancija 75 );
RG58
za Ethemet koji dolazi u dvije izvedbe: prva RG58/U ili RG-58A/U nazvana
tanki Ethernet (thinnet) promjera kabela 0,5 cm i impedancije 50 i druga
nazvana debeli Ethernet (twinnet) promjera kabela 1 cm i impedancije 54 ;
RG62
kabel impedancije 93 za lokalnu mreu ARCNet (ARCNET Attached
Resource Computer Networks) i IBMove sustave kabliranja
Optike mree
Od svih prijenosnih medija koji se koriste danas u
telekomunikacijama svjetlovod je po svojim prijenosnim
karakteristikama na prvommjestu.
Sve je rairenija uporaba:
- otpornosti na vanjske elektromagnetske utjecaje
- cijena po metru duine svjetlovoda sve manja
Optike mree
- obzirom na velike investicije u korisniku kabelsku infrastrukturu , nuno je usporediti
vie rjeenja mree glede njihove trokovne vrijednosti
Kritina toka Planiranja je odreivanje topologije i kapaciteta kabelske mree s optikim
nitima koji e osigurat perspektivu bez modificiranja postavljenih kabela.
Trino vaan segment je razmatranje skupa velikih poslovnih korisnika koji su esto
koncentrirani u poslovnim zonama veih gradova (zahtijevaju relativno veliku irinu
prijenosnog pojasa).
Mali poslovni korisnici su brojni, esto prostorno raspreni, a veina ima potrebu za
uskopojasnim uslugama, a irim do najvie N X 2Mbit/s.
Optike mree
Pristupne mree nove generacije
Optika nit svojim kapacitetom i karakteristikama osigurava prijenos prometa visokog
kapaciteta (integrirani audio, video, podatkovni promet te video usluge) na udaljenost
vee od 20km
Nove usluge koje korisnik zahtijeva spadaju u tu skupinu
pristupne mree nove generacije su graene u potpunosti od optikih niti (FITL Fiber
In TheLoop)
- planiranje buduih mrea sloen je tehniko-ekonomski problem : izvorno
jednoznani zadaci prijenosa govora putem mree izraene od simetrinih te
televizijskih signala putem mree koaksijalnih metalnih kabela transformirali su u
problem vienamjenskih mrea kojim pristupaju skupine razliitih pretplatnika na
razliitimlokacijama
Analitika metoda za planiranje optikih
korisnikih mrea
1. Korak - kvantitativna analiza podataka o korisnicima o broju telefonskih
prikljuaka to daje gustou razdiobe f(x)
2. Korak definicija parametara prekrivanja
prekrivanje broja korisnika PBK (k) (koliko % korisnika na podruju
razmatrane centrale ima k ili vie telefonskih prikljuaka)
prekrivanje kapaciteta korisnika PKK (k) (koliko % kapaciteta razmatrane
centrale otpada na korisnike koji imaju k ili vie telefonskih prikljuaka)
=
=
=
m
i
m
k i
i f
i f
k PBK
1
) (
) (
) (
K kriterij (broj prikljuaka)
% 100
) (
) (
) (
1
=
=
m
i
m
k i
i f i
i f i
k PKK
Broj irokopojasnih ureaja
Kapacitet irokopojasnih ureaja
Matematiki model
Zahtjevi
Kapacitet
Transparentnost
Povezanost
Fleksibilnost
Skalabilnost
Pouzdanost
Kvaliteta,mala uestalost pogreke (OSNR=Optical Signal to Noise Ratio,
BER=Bit Error Rate)
integracija postojeih usluga
Ulazni podaci
Tablica prometa izmeu lokacija
Attenuation
@1300nm dB/km 0,5
@1550nm dB/km 0,25
Chromatic Dispersion
@1300nm ps/nm.km 3,5
@1550nm ps/nm.km 18
PMD ps/km
1/2
0,5
Guenje, disperzije vlakna
Topologija kabela
Udaljenosti km
Broj irokopojasnih pristupnih ureaja BrPU:
SB - faktor skaliranja broja korisnika
UBK - ukupan broj svih korisnika
PBK - prekrivanje broja korisnika
[ ] 5 . 0 ) ( ) ( + = k PBK UBK SB Int k BrPU
Kapacitet irokopojasnih pristupnih ureaja KapPU:
SK - faktor skaliranja kapaciteta korisnika (1/30 [2Mbit/s])
UKK - ukupan kapacitet svih korisnika
PKK - prekrivanje kapaciteta korisnika
[ ] 5 . 0 ) ( ) ( + = k PKK UKK SK SB Int k KapPU
Optike mjesne korisnike mree za 3 osnovne
smjetajne skupine korisnika su :
- Velike zgrade u kojima se nalaze veliki
poslovni ili mnogobrojni rezidencijalni
korisnici, a optika nit dolazi do udaljenog
digitalnog terminala smjetenog u zgradi i
dalje do vie optikih mrenih jedinica (ONT)
unutar zgrade (30% korisnika)
- Srednje zgrade (s 10 200 mjesnih linija ) u
kojima se niti od centrale ili neke udaljene
jedinice spajaju izravno na ONT (25%
korisnika)
- Rezidencijalne zgrade ( s oko 45% ukupnog
broja mjesnih linija).
Trend pada cijena opto-elektronike i oekivana redukcija trokova te primjena
odgovarajue strategije razvoja mree u pravcu integracije omoguuje komercijalno
konkurentnu izgradnju.
Primjeri pristupne optike mree
Osnovni dijelovi svjetlovodne pristupne mree
Osnovne topologije optikih mrea
Prsten
(Ring)
Povezana
mrea
(Mesh)
Zvijezda
(Star)
Sabirnica (Bus)
Toka-toka (Point to point)
Aktivna zvijezda
Pasivna zvijezda
Pristupnu mreu utemeljenu na
FTTX tehnologijama fiziki je
mogue realizirati pomou:
- P2P mree, gdje je svaki korisnik s
lokalnom centralom spojen s jednom
dediciranom svjetlovodnom niti,
aktivne optike mree (AON, eng.
Active Optical Network), koja je
mogue rjeenje za problem
prepunjene distributivne
telekomunikacijske kanalizacije (u
daljnjem tekstu DTK),
pasivne optike mree (PON, eng.
Passive Optical Network).
1. Aktivni ethernet koristi optiki komutator za distribuciju signala
2. Svaki komutator moe posluiti oko 1000 korisnika
3. Radi layer 2/layer 3 komutaciju i rutiranje, layer 3 rutiranje se izvodi u
centrali
4. IEEE 802.3ah standard omoguuje davatelju usluge do 100Mbit/s full-
duplex brzine preko SMF-a do korisnika
Aktivna optika mrea (AON):
1. Arhitektura point-to-multipoint
2. Optiki razdjelnici se koriste za razdvajanje vlakna na vie, obino 32-128
3. Dolazni signal je broadcastan do svake korisnike premise zajednikim
vlaknom
4. Odlazni signali se kombiniraju pomou TDMA
Pasivna optika mrea (PON):
Optiki dio FTTH-a
Direktno optiko vlakno:
Najjednostavnija, svako vlakno iz centrale dolazi tono do jednog korisnika
Mogu veliki prijenosni pojas
Oko 10% skuplji pristup ( optika vlakna, oprema u centrali )
Ne iskljuuje kasniju nadogradnju neke druge tehnologije
Sa regulatornog stajalita izaziva najmanje implikacija
Dijeljeno optiko vlakno moe initi dvije vrste mrea:
Aktivna optika mrea ( AON )
Pasivna optika mrea ( PON )
Elektriki dio FTTH-a
Kada optiki signal doe do granice posjeda ( korisnika ), optiki mreni
terminal ( ONT ) ga pretvara u elektrini signal
Uobiajeno je da se postojei telefonski sustavi, LAN-ovi i kabelska TV u
zgradama ili kuama direktno spajaju na ONT
Transportna
mrea
Pristupna
mrea
OXC - optiki prospojnik
OADM - optiki Add & drop
multiplekser
suelja (elektrika ili optika)
Bakar, radio, optika
Povezana mrea
Prstenasta
mrea
Zvjezdasta
mrea
Osnovne arhitekture optike pristupne
mree
Prikaz razliitih FTTX arhitektura
Topol ogi j e i tehnol ogi j e FTTH mree
Izvedbeni oblici FTTH pristupnih mrea
OLT, eng. Optical Line Terminal ili Optical Line Termination)
ODF, eng. Optical Distribution Frame
P2P FTTH mree
direktno povezivanje krajnjeg korisnika i lokalne centrale pomou dodijeljene
svjetlovodne niti
upotrebljava razliite inaice Ethernet protokola
vea pouzdanost u odnosu na druge pristupne mree
efikasno rjeenje za nova urbana podruja
svaki krajnji korisnik dobiva izdvojenu vezu koja zadovoljava sadanje i budue
potrebe
nedostaci: vii trokovi izgradnje u odnosu na ostala FTTH rjeenja i loa
skalabilnost sustava
Ovo rjeenje nije preporuljivo za rjee naseljena podruja jer je cijena prikljuka
skuplja to je populacija na odreenom podruju rjea. P2P je naroito efikasno
rjeenje za nova urbana podruja, gdje su ionako potrebna ulaganja u novu
pristupnu infrastrukturu
PON FTTH mree
dijeljenje jedne svjetlovodne niti izmeu vie krajnjih
korisnika pomou pasivnog optikog razdjelnika (razdjelni
omjer 1/N, gdje je N128 korisnika)
nepostojanje aktivnih elemenata u svjetlovodnoj
distribucijskoj mrei
prosjeni kapaciteti po korisniku su manji od P2P mrea i u
veini sluajeva asimetrini
P2MP okruenje, u kojem se glavni dio svjetlovodne mree
efikasnije iskoritava odreenim tehnikama multipleksiranja
BPON EPON 10G-EPON GPON XG-PON
Standard ITU-T G.983 IEEE 802.3ah IEEE 802.3av ITU-T G.984 ITU-T G.987
Kapacitet
Dolazni smjer:
do 622 Mbit/s
Simetrino: do
1,25 Gbit/s
Simetrino: do
10 Gbit/s
Dolazni smjer: do
2,5 Gbit/s
Dolazni smjer: do
10 Gbit/s
Odlazni smjer:
do 155 Mbit/s
Odlazni smjer: do
1,25 Gbit/s
Odlazni smjer*: do
2,5 Gbit/s za XG-
PON1
Valna duljina u
dolaznom smjeru
(nm)
1490 i 1550 1550 1575 - 1580 1490 i 1550 1578 ( 3)
Valna duljina u
odlaznom smjeru
(nm)
1310 1310 1270 ( 10) 1310 1270 ( 10)
Prijenos (protokol) ATM Ethernet Ethernet
ATM, Ethernet,
TDM
ATM, Ethernet,
TDM
Odnos dijeljenja do
(korisnika)
16 ili 32 16 ili 32 128 64 128
Domet prijenosa do
(km)
20 10 20 20 60
Napomena
* budunost XG-
PON2: 10 Gbit/s
Usporedba karakteristika PON standarda
APON (eng. ATMPassive Optical Network, odnosno Asynchronous Transfer Mode Passive Optical Network),
BPON (eng. Broadband Passive Optical Network),
EPON (eng. Ethernet Passive Optical Network),
10G-EPON (eng. 10 Gigabit Ethernet Passive Optical Network),
GPON (eng. Gigabit Passive Optical Network) ili XG-PON mree.
Struktura P2P
FTTH mree
Struktura PON
FTTH mrea
Opci j e pol aganj a svj etl ovodni h
kabel a i smj etaj opreme
Pregled opcija voenja svjetlovodnih kabela i smjetaja
opreme u FTTH mrei
Osnovna mj erenj a na mrei
laboratorijska mjerenja i mjerenja na terenu
mjerenja mehanikih, optikih, geometrijskih i transmisijskih karakteristika
svjet. niti i spojeva
neka mjerenja zahtijevaju pristup na oba kraja svjetlovodnih kabela, a neka
samo na jednom
testiranje svjetlovodnih kabela na terenu podrazumijeva mjerenja pri
izgradnji mree, odravanju, te lociranju i otklanjanju kvarova
metoda mjerenja s izvorom svjetlosti i mjeraem snage, tzv. setom za
mjerenje gubitaka (OLTS)
metoda mjerenja s optikim vremenskim reflektometrom (OTDR)
terenska mjerenja zahtijevaju vrstu i prenosivu opremu, koja se moe
napajati putem baterija
Pr i mj er : Pr oj ekt i r anj e/ pl ani r anj e FTTH mr ee
Ciljevi :
- definiranje glavnog dijela projekta kroz projektiranje FTTH mree u
novoizgraenom naselju
- spajanje naselja putem FTTH pristupne mree po postojeoj DTK na najbliu
dostupnu lokalnu centralu
Aktivnosti glavnog dijela projekta:
- izvid i analiza postojeeg stanja,
- tehniko rjeenje,
- radovi, mjerenja,
- popis potrebnog materijala i proraun,
- ekoloki efekti i zatita na radu,
- te tehniki opisi i nacrti
Redosljed projektiranja svjetlovodnih pristupnih mrea odreen je osobitostima
mree i uvjetima projektiranja, te se moe razlikovati od sluaja do sluaja
FTTH rjeenja zahtijevaju vea poetna ulaganja, ali uz dobro isplanirani projekt
i uspjenu izgradnju predstavljaju dugotrajna i isplativa rjeenja
FTTN, FTTCab i FTTC su primamljiva rjeenja jer je investicija umjerena, ali je
brzina isporuena korisnicima limitirana koritenim prijenosnim medijem u
zadnjoj milji
I zvi d i anal i za postoj eeg stanj a
Npr. novoizgraeno naselje sastoji se od dva stambena objekta
oznaka SO1 (38 stanova) i SO2 (34 stana)
Objekti su spojeni na postojeu DTK, rjeeno je strukturno
kabliranje, postojea DTK prohodna je po cijeloj duini izabrane
trase, postojea lokalna centrala od naselja je udaljena 1300 m i
ima dovoljno slobodnog kapaciteta za prihvat potrebnih
kapaciteta svjetlovodnih kabela
Tehni ko rj eenj e
Izabrana je FTTH arhitektura u P2P izvedbi
Potrebni kapaciteti
- jedan 96 nitni (1320 m) i
- dva 48 nitna svjetlovodna kabela (za SO1 duine 148,5 m, a za
SO2 220 m)
Za spajanje 96 nitnog svjetlovodnog kabela s dva 48 nitna
svjetlovodna kabela u zdencu MZ3 potrebno je postaviti jednu
optiku spojnicu
Izvren je i izbor elemenata za uvoenje i zavravanje svjetlovodnih
kabela u lokalnoj centrali i objektima
Nacrt i zvedbenog rj eenj a
Nacrt usponske sheme
telefonske instalacije
Radovi
Podrazumijevaju pripremne, graevinske i instalacijske radove
(za ovaj projekt nije potrebno izvoenje graevinskih radova)
Potrebni instalacijski radovi:
- uvlaenje zatitnih cijevi PE 25 u slobodnu postojeu PEHD
cijev 100 mm,
- uvlaenje svjetlovodnih kabela u zatitne cijevi,
- postavljanje optike spojnice, te
- uvoenje i zavravanje svjetlovodnih kabela u objektima i
lokalnoj centrali uz postavljanje potrebnih optikih spojnih
ormara
Ostal e akti vnosti
Mjerenjima je potrebno kontrolirati sve faze projekta
Svrha popisa potrebnog materijala i izrada trokovnika je
utvrivanje budeta potrebnog za implementaciju projekta
Tijekom izvoenja projektnih radova izvoa je duan potivati
sve propisane standarde, mjere sigurnosti i zatite na radu
predviene Zakonom o zatiti na radu
Pikupljanje relevantnih tehnikih opisa, crtea, nacrta i priloga
projektne dokumentacije
Danas je usluga FTTH-a dostupna u veim gradovima.
Infrastruktura izmeu gradova u Hrvatskoj digitalna (optiki vodovi velike
propusne moi, GB)
FTTH u Republici Hrvatskoj
Tendencije razvoja objedinjene
komunikacije
Trendovi razvoja:
brzi internet
internet telefonija
internet TV
Korisniki zahtjevi (usluge!):
- potreba za novim irokopojasnim uslugama
- pristup uslugama u svakom trenutku i na svakome mjestu
- povezivanje razlicitih vrsta usluga
FAZE PLANIRANJA (kronoloki):
Planiranje mree
Planiranje usluga
Planiranje navika koritenja usluga DANAS
Ponaanje korisnika se mijenja (trend pada gledanosti televizije, trend porasta koritenja
Interneta)
Trendovi konvergencije:
- Usluge
- Terminalni ureaji razliite metode (mree) pristupa
- Mrea objedinjena slojevita mrena arhitektura
Zahtjevi mrenih operatora
Mrena arhitektura
Upravljanje i odravanje (trokovi)
Interaktivnost
Pod pojam tripe play nalaze se sljedee usluge:
video usluge
distribucija analognog TV signala
digitalna televizija
snimanje video/audio signala prema osobnim eljama
TV trgovina
interaktivne TV usluge
televizijski signal visoke rezolucije
marketing
videokonferencije
video na zahtjev
glasovne usluge
lokalni pozivi
usluge inteligentne mree
udaljeni pozivi
dvostruka linija (poziv na ekanju)
usluge prijenosa podataka / pristup Internetu
irokopojasni pristup Internetu
brzine pristupa vee od 1,5Mbps (ADSL2+)
dodatne usluge
sigurnost koritenja Interneta
digitalne igre
kuno umreavanje
nadzor domova ili ureda
mnoge druge usluge koje e biti omoguene velikim brzinama pristupa Internetu
Spojna mrea
mrea
Spojna mrea
Zvjezdasti
- mrea koja slui za posluivanje prometa izmeu komutacijskih vorova
T
Dvostruko zvjezdasti
- sve centrale na nekompodruju spajaju se na jednu od njih, koja onda dalje posreduje
njihov promet
- u manjimmreama sa malimbrojemcentrala (< 5), izmeu kojih je promet mali.
Petljasti
- sve su centrale na nekom podruju povezane meusobno, po naelu svaka sa svakom
- u srednje velikim mreama (5-10 centrala),
- zahtijeva veliki broj spojnih relacija
gdje je:
n - ukupni broj centrala
k = 2 (uvijek se veu dvije centrale)

Broj spojnih relacija izmeu centrala
Broj
centrala n
2 4 6 8 10
Broj relacija
C
1 6 15 28 45

C
n,k
=
n
k
Broj spojnih relacija
Kombinirani
- prikladan je za velike mjesne mree (obino vie
od 10 centrala, odnosno 100.000 GTP) i u
meumjesnoj mrei
- ukupno podruje se podijeli u vie tzv. tandem
podruja
-unutar svakog tandempodruja odabire se jedna ili
vie tandem centrala i sve ostale centrale na tom
tandem podruju se veu zvjezdasto na najbliu
tandem centralu. Tandem centrale se meusobno
veu petljasto, sa visoko iskoristivim vodovima
(svjetlovodima).
Kapaciteti spojne mree
Danski matematiar A.K.
Erlang
gdje je:
p gubici (%)
Y - intenzitet prometa (Erl)
n - broj vodova
!
...
! 3 ! 2
1
!
3 2
n
Y Y Y
Y
n
Y
p
n
n
+ + + + +
=
-broj spojnih vodova (kanala) n, izmeu dva vora ovisi o :
intenzitetu prometa Y meu njima, te
doputenimgubicima p.
Gubici su definirani izrazom:
gdje je:
b - broj zauzea
c - broj poziva
(%) 100 =
c
b
p
Tablice
Nomogrami
Izbor vrste spojnih vodova
Izbor vrste ovisi o:
- potrebnombroju veza na poetku i na kraju razdoblja planiranja,
- duljini veze (udaljenost izmeu komutacijskih vorova),
- trokovima izgradnje, amortizacije, odravanja, te
- prirodnimi drugimuvjetima.
na malimudaljenostima i za mali broj simetrini kabeli,
primjena svjetlovoda,
na veim udaljenostima, ako se ne trai vrlo veliki broj
veza, najprikladnije su radio-relejne veze,
na veim udaljenostima i velikom broju veza dolaze u
obzir i svjetlovodi i radio-relejne veze, te sateliti (npr. za
interkontinentalne veze).
Sim. RR Koak
Materijal Priuenje Razmak regeneratora(max. 35 dB)
Koaksijalni kabel 25 dB/km 1.5 km
Telef. bakrena parica 12-18 dB/km 2 - 3 km
Prozorsko staklo 5 dB/km 7 km
Silicijev dioksid 0.18 - 1 dB/km 50 - 150 km
Silicijev dioksid-razvoj 0.16 dB/km 250 km
Pojaalo Regenerator
Princip prijenosa
optiki predajnik
1. LD (Laser dioda) - izvor
koherentne svjetlosti, jai,
manje pouzdan, skuplji
2. LED (Light emiting dioda) - izvor
nekoherentne (luminiscentne)
svjetlosti, slabiji, vie pouzdan,
jeftiniji
Pri analognoj modulaciji obavlja
se promjena intenziteta svjetlosti,
a pri digitalnoj impulsi svjetlosti
promjenjive duljine, slijeda ili
poloaja
optiki prijamnik
1. PIN (fotodioda) P-jako
dotirani poluvodi, I-
nedotirani vodi, N- jako
dotirani poluvodi
2. APD(lavinska fotodioda)
ire propusno podruje
svjetlovod
1. jezgra (gua, vei
indeks loma)
2. odrazni plat (rjea,
manji indeks loma)
Svjetlovodni prijenosni sustav
Vidljiv dio spektra izmeu 0,38m 0,76 m (4x10
14
Hz f 8x10
14
Hz)
sekundarna
zatita
primarna
zatita
odrazni
plat
jezgra
1mm
220 m
125 m
50 m
Vrste svjetlovoda obzirom na prozor na
valnoj karakteristici priguenja
OTDR-a (Optical Time Domain Reflectometer)
mjerenje priguenja
mjerenje disperzije
odreivanje mjesta prekida
Upotrebom novih vlakana Upotrebom novih vlakana
Koristei jai TDM Koristei jai TDM
Poveanje kapaciteta optike mree?
Uvoenjem nove
tehnologije WDM
Uvoenjem nove
tehnologije WDM
a c
STM-4 STM-16
SDH DWDM
D = Dense
W =Wavelength
D = Division
M = Multiplexing
b
- dananji zahtjevi za propusnim pojasom su sve vei i vei
- Metropolitan Area Networks nude visoke brzine prijenosa
- nove usluge kao 3G mobile phones, MP3, Voice over IP, and Video on Demand
- novi koncepti kao Fiber To The Curb/Fiber To The Home
-flexible and cost effective
- paralelni prijenos vie kanala na jednom vlaknu koristei razliite valne duljine za svaki kanal
ostvaruju unlimited increase u kapacitetu optikih mrea
4 kanala
WDM (Wavelength Division Multiplexing)
S
BW

1 1 1 1

2 2 2 2

3 3 3 3

n
Prednosti:
vei kapacitet po vlaknu
nezavisni kanali u istom vlaknu
mvea udaljenost bez potrebe regeneracije
mogunost koritenja ostalih vlakana za druge usluge
transparentan prijenos od 100Mb/s do 2.5Gb/s
dWDM
1550 1570 1590 1610 1470 1490 1510 1530
cWDM
1550
20 nm
0,8 nm
irina kanala 0.8 nm
Precizni laseri
Visoka cijena komponenti
l/nm
l/nm
DWDM (Dense Wave Division Multiplexing)
irina kanala 20nm
Manje precizni laseri
Niska cijena komponenti
CWDM (Coarse Wave Division Multiplexing)
C Band 1530-1570 nm
L Band 1570-1600 nm
SDH/DWDM
4 SDH klijenta
SDH
DWDM
DWDM
Pojaalo
SDH
. . . . . .
600 km
DWDM
Pojaalo
DWDM
Pojaalo
DWDM
Pojaalo
DWDM
Pojaalo
SDH
SDH
SDH reg SDH reg SDH reg SDH reg SDH reg
4 SDH klijenta
4 para optikih niti
1 par optikih niti
Primjer: Za zadane vrijednosti
A = traffic offered to the direct route
C
D
= cost per circuit on the direct route
C
T
= cost per erlang on the overflow path
B = required grade of service for the traffic case
potrebno je pronai optimalni broj vodova, N, instaliranih na direktnoj ruti, kao i
B
R
= congestion on the direct route
m = overflow traffic mean
v = overflow traffic variance.
Rjeenje: minimum funkcije C(N) = N * C
D
+ m * C
T
F (A) = C
D
/ C
T
= 1 / 2 = 0.5 dijagram optimalni broj N
m= B
R
XA = 0.13 X 20 =2.6
C(N) = N * C
D
+ m * C
T
=21 X 1 +2,6 X 2 = 26.2
A C
D
C
T
B N B
R
m v Cost
20. 1. 2. 0.10
Uvjet je B=0.1 N=23 bez prometa preko tandema
Cost = N
D
x C
D
= 23 x 1 =23
23 23
N = N u m b e r o f l i n e s i n d i r e c t r o u t e
A = T r a f f i c o f f e r e d t o d i r e c t r o u t e
F ( N , A ) = I m p r o v e m e n t f a c t o r = C D / C T
5 1 0 1 5 2 0 e r l A
0 . 1
0 . 2
0 . 3
0 . 4
0 . 5
0 . 6
0 . 7
0 . 8
0 . 9
1 . 0
F ( N , A )
N = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 1 4 1 5 1 6 1 7 1 8 1 9 2 0 2 1
2 2
2 3
2 4
2 5
2 6
2 7
2 8
N = Number of lines in direct route
A = Traffic offered to direct route
M = Mean of Overflow Traffic
5 10 15 20 25 30 erl A
5
10
15
20
M
N=0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
36
38
40
B
R
= 0.13
Zadatak:
Zadana je mrea sa 6 komutacija. U tablicama je zadan promet izmeu vorova, kao i trokovi
spojne mree. Potrebno je pronai broj kanala izmeu pojedinih centrala, izraunati trokove za
dva sluaja. Dozvoljeni gubici iznose 0.01.
A) sav promet se obavlja direktnim vezama
B) promet izmeu dviju centrala obavlja se preko tranzitne centrale T
1 2 3 4 5 6
1 - 10 15 5 2 20
2 9 - 25 6 8 10
3 20 23 - 18 20 30
4 6 6 20 - 10 12
5 3 7 22 10 - 11
6 15 12 40 10 13 -
Promet (Erl)
1 2 3 4 5 6
1 - 100 150 120 130 200
2 110 - 100 100 110 150
3 130 110 - 120 110 130
4 100 90 110 - 100 130
5 120 100 110 120 - 150
6 180 150 130 130 150 -
Trokovi po kanalu
A) Iz Erlangove formule slijedi potreban broj kanala na pojedinim relacijama, koje
je potrebno pomnoiti sa trokovima na pojedinim relacijama
B) Potrebno je odabrati tandem centralu, kao i potreban broj kanala za promet iz i
prema pojedinom komutacijskom voru, i odrediti ukupne trokove. Navedeni
postupak je potrebno nainiti za svih est komutacijskih vorova
Rjeenje:
Planiranje komutacijskih sustava
Tipovi komutacija
UPM
T T T T
l l l
C
l
L
C
T T
L
UPS
T T
T T
l l
l
l
C
koncentrirani (sa direktnim
vodovima)
koncentrirani (sa UPM)
distribuirani (sa UPS)
Brzina (Mbit/s) Broj kanala Brzina (Mbit/s) Broj kanala
2 30 155 1920
8 120 622 7680
34 480 2500 ~30000
140 1920 10000 ~120000
565 7680 40000 ~480000
Brzine i broj kanala prema plesiokronoj
digitalnoj hijerarhiji (PDH)
Brzine i broj kanala prema sinkronoj
digitalnoj hijerarhiji (SDH)
Prijenosni sustavi rade uglavnompo svjetlovodima razliitimbrzinama,
pa mogu imati razliit broj kanala:
STM = Synchronous Transport Module
PDH
Plesiochronous Digital
Hierarchy
SDH
Synchronous Digital Hierarchy
STM-0: 51.84 Mbit/s ~ 51 Mbit/s
STM-1: 155.52 Mb/s ~ 155 Mb/s
STM-4: 622.08 Mb/s ~ 620 Mb/s
STM-16: 2488.32 Mb/s ~2,5 Gbit/s
STM-64: 9953.28 Mb/s ~ 10 Gbit/s
STM-256:39813.12 Mbit/s ~ 40 Gbit/s
Europski standard:
16 x l
40 x l
80 x l
160 x l
1990 tih 2000 1980 tih
WDM
Wave Division
Multiplexing
Europski standard:
E1: 2.048 Mb/s
E2: 8.448 Mb/s
E3: 34.368 Mb/s
E4: 139.264 Mb/s
~ 140Mb/s
27
Primjer mree
SDH sustavi (1)
Izvor HT sektor za tehniko planiranje
SDH sustavi (2)
Izvor HT sektor za tehniko planiranje
AXE sustav
AXE sustav je SPC sustav to znai sustav sa uskladitenim programima.
Sastoji se od dva osnovna dijela:
APZ tj. upravljaki dio -unutar njega nalaze se dva osnovna procesora (raunalo projektirano
za savladavanje odreenih problema prilikom programiranja):
- centralni procesor (CP) povezuju se paralelno na niz regionalnih procesora i
rade u sinkronom modu,
- regionalni procesor (RP).
APT tj. komutacijski dio predstavlja komutacijsku opremu za komutiranje telefonskih poziva
i raunala za upravljanje komutacijskom opremom. Takoer ima programe koji su
pohranjeni u raunalu koji pripada APZ-u. APT ima svoje podsustave od kojih svaki ima
specifinu ulogu u centrali od njih se mogu izgraditi centrale gotovo svakog tipa i
kapaciteta:
- pretplatniki podsustav (SSS),podsustav za pretplatnike usluge (SUS),grupni pretplatniki
podsustav (GSS),podsustav za vodove i signalizaciju (TSS),podsustav za upravljanje
prometom (TCS),podsustav za tarifiranje (CHS),podsustav za eksploataciju i odravanje
(OMS),podsustav za signalizaciju po zajednikom kanalu (CCS)
Koncept NGN mree
- Usluge
- Kontrola
- Transport - (jezgeni dio mree paketski prijenos allIP mrea
- razina pristupa (WLAN, 2g/3G/4G, xDSL)
- Ureaji - pokretljivost
- Korisnici
- Vie informacija dostupno je na http://www.itu.int/en/ITU-T/gsi/ngn/Pages/definition.aspx
Nekad vertikalna organizacija
Horizontalna organizacija
Izvor: http://www.itu.int/ITU-T/worksem/ngntech/presentations/s1-knightson.pdf
Korisni izvori
http://www.itu.int/en/ITU-T
http://www.3gpp.org
http://www.3gpp2.org
http://www.ietf.org
http://www.openmobilealliance.org
http://www.tispan.org
http://www.hakom.hr
EU ciljevi (2020)
- Osnovni broadband za sve
- Next Generation Networks (NGN) (30 Mbps ili vie)
- 50% kuanstava sa brzinama veima od 100 Mbps
Hvala na panji!
Pokretne mree
mrea
Winupd.ico
1k
10k
Bits
Govor
Pristup Internetu
Video
Za irokopojasni prijenos je potrebno ostvariti sljedee uvjete:
ostvariti velike brzine prijenosa,
multimedijske aplikacije,
optimizacija mree za paketni prijenos podataka i pristup Internetu
Mobilni Internet
High Speed Circuit Switched Data (HSCSD)
General Radio Packet Service (GPRS)
Enhanced Data for GSM Evolution (EDGE)
Wideband Code Division Multiple Access (WCDMA)
....
operateri - osiguravanje rute za komunikaciju
- kako raspodijeliti resurse koji im stoje na raspolaganju
WAP (Wireless Application Protocol), dostava Internet sadraja putemGSM-a
GPRS (General Packet Radio Services), brzine prijenosa podataka 30-50 Kbit/s, paketski nain prijenosa
EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution), uvoenje prekoGPRS mree sa veim brzinama prijenosa
120-150 Kbit/s
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System), potpuni mobilni multimedijski standard sa brzinom
prijenosa do 384 Kbit/s (FDD) 2 Mbit/s (TDD)
LTE (Long Term Evolution) etvrta generacija. Trenutno u upotrebi vie od 20 raznih LTE standarda i
frekvencijskih spektara, a najee se koriste 700, 800, 1800, 1900 i 2600 MHz. Brzina prijenosa 300 Mbit/s
(U RH download 173 Mbit/s i uploada od 58 Mbit/s.
Mobilni Internet
Cellular network standards
0G (radio telephones) MTS MTA MTB MTC IMTS MTD AMTS OLT Autoradiopuhelin
1G AMPS family
AMPS (TIA/EIA/IS-3, ANSI/TIA/EIA-553) N-AMPS (TIA/EIA/IS-91) TACS ETACS
Other NMT Hicap Mobitex DataTAC
2G
GSM/3GPP family
GSM CSD
3GPP2 family cdmaOne (TIA/EIA/IS-95 and ANSI-J-STD 008)
AMPS family D-AMPS (IS-54 and IS-136)
Other CDPD iDEN PDC PHS
2G transitional (2.5G,
2.75G)
GSM/3GPP family
HSCSD GPRS EDGE/EGPRS (UWC-136)
3GPP2 family CDMA2000 1X (TIA/EIA/IS-2000) 1X Advanced
Other WiDEN
3G (IMT-2000)
3GPP family
UMTS (UTRAN) WCDMA-FDD WCDMA-TDD UTRA-TDD LCR (TD-SCDMA)
3GPP2 family CDMA2000 1xEV-DO Release 0 (TIA/IS-856)
3G transitional (3.5G,
3.75G, 3.9G)
3GPP family
HSPA HSPA+ LTE (E-UTRA)
3GPP2 family
CDMA2000 1xEV-DO Revision A (TIA/EIA/IS-856-A) EV-DO Revision B (TIA/EIA/IS-856-
B) DO Advanced
IEEE family Mobile WiMAX (IEEE 802.16e) Flash-OFDM IEEE 802.20
4G (IMT-Advanced) 3GPP family
LTE Advanced (E-UTRA)
IEEE family WiMAX-Advanced (IEEE 802.16m)
5G
Research concept, not under formal development
Comparison of Mobile Internet Access methods
Common name Family Primary Use Radio Tech
Downstream Upstream
(Mbit/s) (Mbit/s)
HSPA+ 3GPP Used in 4G CDMA/FDD
21
42
84
672
5.8
11.5
22
168
LTE 3GPP General 4G
OFDMA/MIMO/S
C-FDMA 00 Cat3 50 Cat3/4
WiMAX 802.16 Mobile Internet cf. 802.16e MIMO-SOFDMA
128 (in 20 MHz
bandwidth FDD)
56 (in 20 MHz
bandwidth FDD)
Flash-OFDM Flash-OFDM
Mobile Internet
Flash-OFDM
5.3 1.8
mobility up to 200 mph
(350 km/h) 10.6 3.6
HIPERMAN HIPERMAN Mobile Internet OFDM 56.9
Wi-Fi 802.11 Mobile Internet OFDM/MIMO
300 (using 4x4 configuration in
20 MHz bandwidth) or 600 (using
4x4 configuration in 40 MHz
bandwidth)
iBurst 802.20 Mobile Internet
HC-
SDMA/TDD/MIM
O 95 36
EDGE Evolution GSM Mobile Internet TDMA/FDD 1.6 0.5
UMTS W-CDMA
UMTS/3GSM General 3G
CDMA/FDD 0.384 0.384
HSDPA+HSUPA 14.4 5.76
CDMA/FDD/MIM
O
UMTS-TDD UMTS/3GSM Mobile Internet CDMA/TDD 16
EV-DO Rel. 0
CDMA2000 Mobile Internet CDMA/FDD
2.45 0.15
EV-DO Rev.A 3.1 1.8
EV-DO Rev.B 4.9xN 1.8xN
Svojstva podatkovnog prometa kod prijenosa komutacijom kanala dovode do niskog
iskoritenja mrenih resursa.
GPRS (General Packet Radio Services)
Teoretska maksimalna brzina prijenosa podataka GPRS mreom iznosi do 171.2 kbps
Kodne
sheme
1 2 3 4 5 6 7 8
CS-1 9,05 18,10 ... 72,40
CS-2 13,40 26,80 ... 107,20
CS-3 15,60 31,20 ... 124,80
CS-4 21,40 42,80 ... 171,20
Paketni prijenos podrazumijeva koritenje GPRS-ovih radio resursa samo kada korisnik
stvarno alje ili prima podatke, to je bitna razlika u odnosu na zauzimanje kanala kod
komutacijskog prijenosa podataka tijekom stalnog vremenskog razdoblja slanja
podataka
Radio resursi mogu se istovremeno podijeliti na nekoliko korisnika
Vremenski odsjeak u GPRS-u se naziva paketnim podatkovnim kanalom
(PDCH Packet Data CHannel). elija u kojoj postoji GPRS promet mora
sadravati odreen broj PDCH kanala. Oni mogu biti konfigurirani na
dinamiki (On demand) ili na statiki (Dedicated) nain.
TS0 TS1 TS2 TS3 TS4 TS5 TS6 TS7
Govor Govor Govor Podaci Podaci
Govorni
korisnik 1
Govorni
korisnik 2
Govorni
korisnik 3
Neiskoriten
GPRS
korisnik 4
GPRS
korisnik 1
GPRS
korisnik 2
GPRS
korisnik 3
GPRS
korisnik 5
GPRS
korisnik 6
Govorna informacija - prioritet
Raspoloivi
fiziki kanal
unutar elije
Statiki raspoloivi GPRS kanali
Dinamiki raspoloivi GPRS kanali
Kanali koriteni za govornu uslugu
Vrijeme
Arhitektura GPRS mree
GPRS mreni podsustav
GPRS programska
podrka
BTS BSC MSC/VLR
SGSN
SMSC
GGSN
Abis A
Gb
Gs
Gr
Gn Gn
Gi
M
S
GPRS mrea
IP
Vanjska IP
ili X.25 mrea
HLR
Suelje GSM/GPRS vorovi
Gn GGSN SGSN
Gb SGSN BSS
Gr SGSN HLR
Gs SGSN MSC
Gi
GGSN Vanjska podatkovna
mrea
Gb suelje povezuje PCU jedinice sa SGSN vorovima (jedna PCU jedinica moe biti
povezana samo s jednimSGSN-om, dok jedan SGSN moe biti konektiran na vie PCU
jedinica.
Gb suelje je definirano FR (Frame Relay) prijenosnomstrukturom(prijenos podataka u
tkz. okvirima koji mogu biti razliite duljine, to ovisi o potrebama prometa). Fiziki
se ostvaruje PCMvezama koje su u Europi definirane E1 standardom.
Gn suelje obiljeava IP (Internet Protokol) mreni protokol. Prijenosna struktura je
najee izvedena ATM-om (Asynhronous Transfer Mode) i Ethernetom. Fiziki se
najee ostvaruje optikimvezama.
Dimenzioniranje PCU
1. Koliina prenesenih podataka po eliji
Brojcelija
R r atnici GPRSpretpl
R
p
cell

=
gdje je: r - prosjena vrijednost podatkovnog prometa po GPRS
pretplatniku za vrijeme glavnog prometnog sata
Rp omjer vrnog i normalnog optereenja u glavnom
prometnom satu
2. Odreivanje broja 64kbit/s vremenskih odsjeaka po Gb linku i
broja PDCH (po jednom regionalnom procesoru)
3. Odreivanje broja PDCH kanala po eliji
IP data rate
per cell R Cell
(kbit/s)
Gb TSs per
RPP
(LINKSIZEGb)
PDCHs per
RPP
(PDCHRPP)
0-42 18 150
42-48 19 148
48-59 20 144
59-63 21 140
62-68 22 136
68-74 23 132
74-79 24 128
78-85 25 124
85-92 26 120
92-98 27 116
98-106 28 112
106-114 29 108
4. Odreivanje broja Gb veza potrebnih BSC (jedan dodatni link uz eljenu
redundanciju)
Gb
Gb
Gb
LINKSIZE
P
LINKS =
gdje je: PGb broj potrebnih 64kbit/s vremenskih odsjeaka (Gb)
LINKSIZEGb broj 64 kbit/s vremenskih odsjeaka
80 . 0 64
21 . 1

=
p
Gb
R r atnici GPRSpretpl
P
IP data rate per cell
(kbit/s)
PDCHs needed per
cell (PDCHCell)
0-0,8 1
0,9-1,5 2
1,6-3,9 3
4,0-9,4 4
9,5-15,0 5
15,1-20,0 6
20,1-30,0 7
30,0-40,0 8
40,0-50,0 9
50,0-114,0 10
5. Odreivanje broja PCU RPPs
Gb RPPGb
LINKS PCU =
6. Odreivanje RPPs potrebnih u BSC ( jedan dodatni ukoliko se trai redundancija)
RPP
Cell
RPP
PDCH
Cell PDCH
PCU

=
gdje je: PDCHcell prosjaan broj PDCH kanala u eliji (korak 3)
Cell broj elija po BSC
PDCHRPP broj PDCH po RPP (korak 2)
Odreivanje kapaciteta na Gb suelju
ija Signalizac PF P Gb
Gb Gb kapacitet
+ =
PFGb faktor vrnog optereenja (1.5 - 3)
Odreivanje kapaciteta na Gn suelju
Gn
n
kapacitet kapacitet
PF Gb Gn =
15 . 1 64
n broj linkova
64 kapacitet TS na E1
1.15 overhead
PFGn faktor vrnog optereenja
Propusna mo SGSN/GGSN vorova
kapacitet
Gn GGSN SGSN 20 . 1 / =
Broj GSM pretplatnika
Udio GPRS potencijalnih
korisnika
Broja aktualnih GPRS korisnika
Koliina podataka po korisniku
u glavnom prometnom satu
Prosjena brzina prijenosa u
glavnom prometnom satu
Prometni model
Zagreb Split Osijek Rijeka
Distribucija BSC
(broj)
Broj GPRS
korisnika
Udio GPRS
korisnika po
BSC (%)
Broj GPRS
korisnika po
BSC
Distribucija
elija po
makroregijama
(%)
Broj elija po
BSC
Distribucija GPRS pretplatnika
2001.
2003.
Enhanced Data for GSM Evolution (EDGE)
Omoguava prijenos brzinama do 384 kb/s kada se koriste svih osam kanala
(maksimalna brzina po vremenskom kanalu 48 kb/s).
1. kao poboljanje paketne komutacije za GPRS, poznate pod imenom proireni GPRS (Enhanced
GPRS) ili EGPRS
2. kao poboljanje komutacije kanala (Enhanced Circuit-Swiched Data) ECSD
Metoda kojom se poveava brzina prijenosa podataka na radio vezi u GSM-u (nova tehnika
modulacije i novo kodiranje kanala koje se moe koristiti za prijenos podatkovnih i govornih usluga
bilo paketne ili komutacije kanala).
MS
MS
BTS
EDGE
TRU
PCU
SGSN GGSN
Internet
GPRS Protokol
EGPRS Protokol GPRS = EGPRS
GPRS
EGPRS
koritenjem istog vremenskog kanala posluivanje vie korisnika,
smanjuju se radijski resursi potrebni za obavljanje istog prometa,
oslobaaju se kapaciteti mree za dodatne govorne i podatkovne usluge,
uinkovitije koritenje radijskog prostora efikasnije koristi,
koegzistencija mrea s paketnom i komutacijom kanala.
Q
I
"1"
"0"
1 bit po simbolu
Trenutni GSM:
GMSK modulacija
Q
I
(0,0,0)
(0,0,1)
(0,1,0)
(0,1,1)
(1,1,1)
(1,1,0)
(1,0,0)
(1,0,1)
3 bita po simbolu
GSM-EDGE:
8 PSK modulacija
1. kratkorona isplativost - nova tehnika moduliranja s poboljanjima u radio
protokolu omoguava operatorima da bolje iskoriste postojee frekvencijske (900,
1800, 1900 MHz) spektre.
2. srednjorona isplativost - EDGE i WCDMA su komplementarne tehnologije za
zadovoljavanje potreba operatera kao to su pokrivenosti i kapaciteti koje
zahtijevaju mree tree generacije.
3. dugorona isplativost EDGE osnova za jednu neomeenu GSMi WCDMA mreu
sa zajednikom jezgrom mree i razliitim metodama pristupa koji su krajnjem
korisniku pristupani.
Uvoenje UMTS-a
full IP-based
Radio Access Network (RAN) architecture
Universal Mobile Telephone Network UMTS
radiokomunikacijsko suelje koje podrava prijenos multimedijskih usluga velikim
brzinama,
fleksibilna arhitektura usluga koja osigurava razvitak novih poboljanih korisnikih
usluga,
konvergencija fiksnih i pokretnih mrea te podatkovnih i telekomunikacijskih
aplikacija uklanjajui razlike izmeu ovih mrea i usluga
WCDMA
GSM/GPRS
Zahtjevi:
osobna pokretljivost, uz prijenos govora, podataka i multimedije visokom
brzinom,
do 144 kbit/s u svim uvjetima (udaljeni krajevi, slaba naseljenost, velika brzina
kretanja), do 384 kbit/s na otvorenom podruju (prigradska podruja, srednja
naseljenost, brzina kretanja 120-500 km/h), do 2 Mbit/s u gradskom podruju
(velika naseljenost, brzina kretanja do 120 km/h), 2 Mbit/s u zatvorenom prostoru
(veoma velika gustoa korisnika, mirovanje ili hodanje),
komutacija kanala i paketa,
simetrini i asimetrini prijenos,
vie istodobnih usluga,
kvaliteta govora usporediva s onom u fiksnoj mrei,
integracija s fiksnom mreom,
koegzistencija s 2. generacijom (GSM-om) te
brzi pristup Internetu.
Vrste usluga u UMTS-u:
interaktivne (pretraivanje weba),
pozadinske (prijenos podataka),
govorne (telefonija) i
protone (video).
BSC
BTS BTS
Abis
BSC
BTS BTS
Abis
RNC
RBS RBS
Iub
RNC
RBS RBS
Iub
Jezgra mree
Iur
A A Iu Iu
GSM BSS WCDMA RAN
Um (radio suelje) Uu (radio suelje)
Wideband Code Division Multiple Access WCDMA
RNC-a (Radio Network Controller)
WCDMA RAN Radio Access Network)
Code Division Multiple Access (CDMA) -
tehnologija viestrukog pristupa gdje su
korisnici odvojeni razliitim kodom, svi
mogu istovremeno koristiti istu frekvenciju
Makro, mikro i piko slojevi. Svaki sloj je podijeljen u elije. to je nii hijerarhijski nivo to
su manje elije. Manje elije dozvoljavaju veu gustou korisnika. Stoga se makroelije
koriste za pokrivanje velikog geografskog podruja, mikroelije su postavljene u
podruju sa veom gustoom korisnika, a pikoelije se postavljaju u zgradama,
odnosno na prometna mjesta
Usluge:
Prijenosna mrea je vaan element u svakoj mobilnoj mrei, jer utjee kako na
usluge i njihovu kvalitetu, tako i na trokove mobilnog operatera pa je stoga
planiranje prijenosne infrastrukture pri uvoenju 3G mree izrazito vano.
Ciljevi operatera:
nizak CAPEX (kapitalni trokovi),
nizak OPEX (operativni trokovi),
integracija sa ve postojeom infrastrukturom,
visoka kvaliteta i pouzdanost prijenosa,
fleksibilnost,
transparentnost
proporcionalnost trokova (OPEX + CAPEX) obzirom na trini udio.
High Speed Packet Access - HSPA
predstavlja nadogradnju postojeih WCDMA protokola integracijom dva protokola
High Speed Downlink Packet Access (HSDPA) i High Speed Uplink Packet Access
(HSUPA)
HSPA+ od 2008.g.
HSPA podrava brzine do 14 Mbit/s ( downlink) i 5.76 Mbit/s (uplink)
HSPA omoguuje vee brzine i vei kapacijtet primjenom:
dijeljenje kanalne transmisije
krai TTI (Transmission Time Interval)
prikagodba linka
brzo usmjeravanje
brza retransmisija
16QAM and 64QAM
MIMO
Long Term Evolution - LTE
standard za beine komunikacije i brzi prijenos podataka (mobilni telefoni i
podatkovni terminali)
temelji se na GSM/EDGE i UMTS/HSPA mrenim tehnologijama
standard je razvijen od strane 3GPP (3rd Generation Partnership Project)
koristi DSP (Digital Signal Processing) tehnike i modulacije
nekompaktibilan je s 2G i 3G mreama (operira na zasebnom spektru)
300 Mbit/s (downlink) i 75 Mbit/s (uplink)
frequency division duplexing (FDD) i time-division duplexing (TDD)
Implementacija LTE tehnologije u svijetu (2012.)
Crveno zemlje s komercijalnim LTE uslugama
Plavo zemlje s LTE mreom u fazi implementacije
Sivo zemlje s probnim LTE sustavima
Worldwide Interoperability for Microwave Access - WiMAX
tehnologija koja omoguuje pristup Internetu velikim brzinama na velikim
geografskim podrujima
brzina do 1 Gbit/s za fiksne stanice
etvrta generacija mobilnih tehnologija 4G
radijus signala u metropolitanskom
podruju do 50 km
alternativa DSL mreama u
pristupnim segmentu
Odnos brzina i mobilnost beinih sustava
WCDMA Gusto
naseljena
podruja
Gradovi Predgra
a
Ruralna
podruja
Autoceste
Domet elije [km] 0,25 0,5 1,5 6 6
Udaljenost izmeu
lokacija: 1,5 domet elije
0,4 0,8 2,3 9 9
Kapacitet prijenosa po
lokaciji [Mbit/s]
10 4 3,5 2 3
Gustoa prijenosnog
kapaciteta: [Mbit/km2]
80 8 0,8 0,03 0,04
Kapacitet i gustoa prijenosnih kapaciteta (ETSI 2005-2007)

Copper
SDH Backbone

STM - 1
Fiber

BSC BSC
STM - 1
MSC
E1 E1
E1
STM - 1 STM - 1

E1

E1

E1
nx2M
or 8M
Radiolink
E1
E1

E1

E1

E1

E1
Leased
Line
NTU
Micro
Basic
Basic
Basic
Basic
8M

E1

E1

MSC
Iznajmljeni vodovi (Leased lines) SDH/PDH optika
Prednosti:
mogunost velikih kapaciteta, povoljno za Core Network i veze prema PSTN (za velike udaljenosti)
automatska prometna zatita preko SDH prstenova (upanijski, meuupanijski, tranzitni)
mogunost redundantnih kapaciteta i hardverske zatite
neosjetljivost na elektromagnetske smetnje
optika je temelj razvoja novih tehnologija (ATM, IP, DWDM)
mogunost daljinskog nadzora cjelokupnog prijenosnog puta, od strane fiksne mree
Nedostaci:
QoS i performanse ovisi o fiksnom operateru
potreba za planiranjem prijenosnih kapaciteta barem 6 mjeseci unaprijed
vrlo skup najam
spora rekonfiguracija postojeih veza
dugo vrijeme uspostave, osobito za ruralna podruja
Leased lines - HDSL preko bakrenih parica
Prednosti:
mogunost daljinskog napajanja
koristi se postojea mrea bakrenih parica. Ovo rjeenje je skuplje, ako treba polagati novi parini
kabel
pogodno za GSM rjeenja unutar poslovnih zgrada i na stambenim objektima
Nedostaci:
nedostaci kao i leased lines optike
ograniena udaljenost, ovisno o kvaliteti parice, osjetljivost na elektromagnetske smetnje
Digital Microwave - PTP point-to-point i PMP point-to-multipoint
Prednosti:
brza mogunost instalacije
QoS bolja nego LL
vea fleksibilnost pri rekonfiguraciji i koritenju djelomino popunjenih 2 Mbit/s grupa
mobilni operater sam nadzire radio linkove (isti engineering team koji ih je i projektirao)
investicija brzo isplativa
mogunost formiranja prstenova ili koritenje zatite 1+1
osobito podesan za povezivanje BTS-ova u kaskadi
razliiti kapaciteti: od nx64 kbps do STM-1 (155Mbps)
Nedostaci:
problem s dozvolama
ogranien frekvencijski opseg
potrebna optika vidljivost (problem u urbanim sredinama)
samo za male udaljenosti: (7, 13, 15 Ghz > 12km), (18, 23 Ghz 2<domet<12km), te (38, 58 Ghz
0<domet<2 km)
ovisnost o atmosferskim prilikama
ne preporue se vie od 3 hop-a od zadnje BTS u lancu do BSC
PMP tehnologija je nova rizinost ulaganja
Infra red / Laser
Prednosti:
ne trebaju dozvole jer rade u IC frekvencijskom podruju
ne plaa se najam
razliiti kapaciteti od kbit/s do 622 Mbit/s
kratko vrijeme instalacije
Nedostaci:
ovise o vremenskim uvjetima
potrebna optika infrastruktura na krajevima
cijena jo uvijek visoka
mali domet, potrebna optika vidljivost
Satelitski link
Prednosti:
Modularna arhitektura za brzu konfiguraciju na lokaciji
Podrava BPSK i QPSK modulaciju
9.6 kbit/s to 4.375 Mbit/s brzine prijenosa
Modemsku i dodatne kartice mogue je zamijeniti na lokaciji
Ugraeni BERT i automatska samostalna dijagnostika
Opcionalno postizanje visokih performansi koristei razliite tipove kodiranja
Mogunost povezivanja udaljenih i nepristupanih lokacija
Nedostaci:
Cijena
Propagacijsko kanjenje (reducirano uvoenjem MUX-a sa bufferom)
Pokretne mree
mrea
Beine tehnologije
IrDA INFRACRVENA VEZA
2400- 4 (16) Mbit/s
1 m
BLUETOOTH
2.4 GHz
10 m
Beina lokalna mrea (WLAN - Wireless Local Area Network) je fleksibilna podatkovna mrea, koja se
koristi kao dodatak ili kao alternativa ianim lokalnim mreama.
Beine lokalne raunalne mree
Prednosti:
Mobilnost
Brzina i jednostavnost instalacije
Fleksibilnost
Cijena
Skalabilnost
Zahtjevi: - Sigurnost
- Performanse
- Pouzdanost
Izvedba beine lokalne mree:
nezavisna (ad-hoc) mrea
infrastrukturna mree.
Arhitektura
Laptop
Laptop
BSS
AP - Access Point
BSS - Base Service Set
- Portal je ureaj (most) koji povezuje WLAN mrene arhitekture sa drugim mrenim arhitekturama
(Ethernet, Token Ring).
- Grupe vorova BSS koje se preklapaju nazivaju se ESS (Extended Service Set).
Roaming
ISM(Industrial, Scientific and Medical) opseg
2.400-2.4835 GHz
5.725-5.7500 GHz
Tehnologija proirenog spektra (Spread Spectrum Technology)
Prednosti primjene tehnologije proirenog spektra:
- Otpornost na uskopojasne smetnje
- Oteano ih je presretati
- Omogueno je dijeljenje frekfencijskog spektra s konvencionalnim prijenosom uz minimalno
ometanje
Tehnologija proirenog spektra (Spread Spectrum Technology)
Dva tipa tehnologije rasprenog spektra:
Tehnologija proirenog spektra frekvencijskim skakanjem - FHSS
(engl. Frequency hopping spread spestrum technology)
DSSS (engl. Direct sequence spread spectrum technology)
Tehnologija proirenog spektra direktnom sekvencom - DSSS
Svaki informacijski bit kombinira se sa Pseudo-random Numerical (PN) sekvencom.

DSSS sustavi - kanal irine 22 MHz
1
1
1
7
7
7
13
13
Antenski sustav
Receiver Sensitivity
54Mbps: -68 dBm
48 Mbps: - 68 dBm
36 Mbps: -72 dBm
24 Mbps: -76 dBm
18 Mbps: -82 dBm
12 Mbps: -86 dBm
9 Mbps: -89 dBm
6 Mbps: -90 dBm
CCK (eng. Complementary Code Keying)
Koristi se set od 64 8-bitnih kodnih rijei pomou kojih se matematikimpostupkomkodiraju
podaci.
CCK radi samo s DSSS tehnologijom, a ne radi s FHSS tehnologijom.
Primjenjuje sofisticirane matematike formule na DSSS kodove, omoguujui tako tom
signalu da prenese vie informacija u jedinici vremena i povea propusnost s 2Mbps na
11Mbps.
QPSK (eng. Quadrature Phase Shift Keying)
Quadrature Phase Shift Keying je postupak digitalne modulacije kod kojega se signalu rotira
faza i to tako da je razmak izmeu svake faze jednak 90 stupnjeva.
specifian zbog svoje jednostavne implementacije pa je pogodan za beine sustave.
OFDM(eng. Orthogonal Frequency Division Multiplexing)
OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing) je digitalni modulacijski postupak u kojem
se signal dijeli na nekoliko uskih podkanala razliitih frekvencija koji se alju istovremeno.
Pomou OFDM postupka moemo ostvariti utedu na frekvencijskom pojasu u odnosu na
klasini FDM.
Usporedba OFDM i FDM
Hvala na panji!
VoIP

mrea
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Predavanja

e-test (na
predavanju)
Programski zadatak
2x
Seminarski zadatak
na predavanjima

Seminarski zadatak
prezentacija
2x
Seminarski rad
popis tema

Seminarski rad ROK

Obrane aktivnosti
tijekom semestra

Raspored aktivnosti

Prijenos govora IP mreama
Poetkom devedesetih godina pojavljuju se prve aplikacije koje su omoguavale Internet
korisnicima da koritenjem odreenih programskih paketa ostvare telefonske pozive prema
drugim aktivnim Internet korisnicima

Istodobno se pojavljuju i prvi davatelji usluga IP telefonije,
Koritenjem odgovarajuega programa, koje je korisnik uitavao s posluitelja davatelja
IP usluga na svoje raunalo, korisnik je mogao ostvariti telefonske pozive prema drugim
istodobno prijavljenim korisnicima iste usluge.
Pojavljuju se i prvi govorni pristupnici (VGW - Voice Gateway) koji omoguuju telefonske pozive
iz podatkovnih mrea prema pretplatnicima u javnim telefonskim fiksnim i mobilnim mreama i
obratno, tj. omoguuju da se s uobiajenoga telefonskoga terminala nazove nekoga tko koristi
osobno raunalo kao telefonski aparat.
CHAT
VIDEO-
KONFERENCIJA
ZAJEDNIKO
UREIVANJE
DOKUMENATA
ekonominije koritenje prijenosnih kapaciteta,
govorni i faks promet saimaju se koritenjem naprednih kodnih algoritama (sa 64kbit/s na npr.
6.3 ili 8 kbit/s) u govornim pristupnicima na granici izmeu javne komutirane telefonske mree
(PSTN - Public Switched Telephone Network) i IP mree te se u tom obliku prenose IP mreama do
drugoga pristupnika. Zadaa toga pristupnika je vratiti govorni promet u oblik pogodan za
prijenos PSTN mreom.
Veliki omjer kompresije vodi maloj iskoristivosti u transportu (zaglavlja postaju dulja nego
informacijsko polje)
Operatori nove generacije (Next-Gen Telcos), koji su iskljuivo okrenuti VoIP uslugama, su
najee organizacije s izgraenom globalno upravljanom IP mrenom infrastrukturom koje
sklapaju partnerstva s tradicionalnim telefonskim operatorima. Tradicionalni operatori se, pak,
posredstvom govornih pristupnika spajaju na njihovu mreu.
iznimno povoljne cijene internacionalnih poziva,
pretplatnici obino koriste multimedijalna osobna raunala, a mrei davatelja usluge pristupaju
preko javnoga Interneta,
pozivi zavravaju na govornome pristupniku koji ima ulogu mosta prema partnerskoj PSTN
mrei.
Zahtjevi sa stajalita korisnika su:

1. Transparentnost pristupa korisnika IP mrei i javnoj komutiranoj telefonskoj mrei (PSTN)
2. Jednostavnost uspostavljene veze
3. Mogunost izbora kvalitete, odnosno time i cijene usluga
4. Audio i videokomunikacija
5. Konferencije
IP telefonija koristi Internet protokol (IP) za prijenos govora u paketima preko IP mree,
u principu je mogua na bilo kojoj paketskoj mrei koja koristi taj protokol, kao npr. Internet,
intranet ili lokalna mrea (LAN - Local Area Network),
govor se u IP telefonima ili govornim pristupnicima i na granici izmeu PSTN i IP mrea digitalizira,
komprimira i pakira u IP pakete koji se onda prenose preko IP mree zajedno s ostalim IP prometom,
u algoritmima kodiranja koji se koriste u VoIP rjeenjima je uobiajeno potiskivanje tiine, tj.
neprenoenje informacije i nezauzimanje prijenosnih kapaciteta tijekom perioda kada razina jaine
govora padne ispod odreene granice.
IP telefonija
Kanal se u mreama s komutacijom kanala uspostavlja tijekom cijeloga trajanja telefonskog poziva
uz fiksnu irinu pojasa (bandwidth) od 64 kbit/s koja je rezervirana i za vrijeme perioda tiine, u
normalnome telefonskom razgovoru oko 60% vremena sudionik ne govori.
Govorni pristupnik saima govorni signal iz dva razloga:
- smanjenja potrebnih prijenosnih kapaciteta i
- smanjenja kanjenja u IP mrei.
prijenos u stvarnome vremenu, budui da se radi o usluzi koja je na kanjenje iznimno osjetljiva.
prijenos govora u vrlo malim paketima, znaajno manjim od paketa koji prenose podatkovne
informacije,
na strani gdje se generira promet nastalo bi puno vee kanjenje po pojedinom paketu da pristupnik
iz PSTN mree uzima govornu informaciju tijekom velikoga vremenskog odsjeka i tek nakon toga je
komprimira i pakira u jedan paket,
izgubljeni ili oteeni veliki IP paketi s puno govorne informacije rezultirali bi time da strana koja ih
prima ne moe reproducirati nikakvu korisnu govornu informaciju tijekom duega perioda

Velika koliina malih i brojnih IP paketa s govornom informacijom, koritenje usmjeritelja koji imaju
iznimno dobre performanse to se tie brzine usmjeravanja i pregledavanja tablica usmjeravanja.

- kanjenja do 200ms (toleriranje)
Protokolna arhitektura
IP (Internet protocol), je protokol mrenoga sloja koji prua nepouzdanu, nekonekcijsku
isporuku informacija, bez garancije isporuke (Best Effort),
prima podatke od viih slojeva, dodaje zaglavlje koje sadri informaciju o primljenim podacima
i prosljeuje ih niem sloju,
pakete nazivamo Internet protokol datagramima,
slanje paketa u odgovarajuu sljedeu toku usmjeravanja (next hop) gdje su svi potrebni
podaci o usmjeravanju sadrani u Internet protokol zaglavlju,
ako je veliina podataka koji dolaze iz transportnoga sloja vea od maksimalne veliine koju
kanal moe prihvatiti, Internet protokol obavlja fragmentaciju i ponovno sklapanje paketa.

TCP (Transmission Control Protocol), protokol za nadzor prijenosa je konekcijski orijentirani
protokol transportnoga sloja na IP baziranoj mrei,
prije slanja bilo kakvih podataka uspostavlja se veza izmeu dva krajnja sustava,
TCP protokol preuzima brigu o svim paketima kako bi osigurao da svi stignu na odredite,
vremenske kontrole i retransmisije kako bi se osigurale konekcijske usluge,
upravljanje tokovima podataka i otkrivanje pogreke,
koristi potvrde kako bi provjerio stiu li paketi na odredite bez greaka te je pogodan za
pouzdanu razmjenu podataka
H.323 protokol je ITU protokol za multimedijsku komunikaciju
- svaka krajnja toka pripada nekoj zoni, a u svakoj zoni postoji Gatekeeper. Sve krajnje toke
jedne zone su registrirane kod svoga Gatekeepera. Krajnje toke su H.323 terminali (IP telefoni ili
rjeenja za osobna raunala) te govorni pristupnici s H.323 podrkom koji predstavljaju mostove
prema PSTN mreama. H.323 specificira da terminali moraju, kao minimum, imati podrku za
govor dok su podrke za prijenos podataka i videa tek opcije.
- Gatekeeper je zaduen za mapiranje adresa (IP prema E.164 telefonskim
adresama i obratno), kontrolu pristupa i kontrolu dodjeljivanja prijenosnih
kapaciteta pojedinim vezama.
Komponente H.323 standarda
Postoje etiri osnovne komponente:
- Terminali koriste se za kontinuiranu
dvosmjernu multimedijsku real-time komunikaciju. H.323 terminal moe biti raunalo koje
podrava navedeni standard ili telefon.
- Poveznici spajaju dvije razliite mree. Npr. Poveznik povezuje i osigurava komunikaciju izmeu
H.323 terminala i mrea s komutacijom linija.
- Administrator poveznika- Obavlja funkcije kao to su adresiranje, odobrenje i provjera ispravnosti
za terminale i poveznike, upravljanje pojasnom irinom, te naplata korisnikih usluga.
- Viespojna upravljaka jedinica (MCU) osigurava podrku za konferenciju sa 3 ili vie H.323
terminala. MCU upravlja resursima konferencije, odreuje vrstu audio i videokodera, te moe
upravljati tokom informacija.
Audio Codec
G.311
G.327
G.329
Video Codec
H.261
H.263
User Data
T.120
RTP
H.245 Control
Q.931
Call Setup
RAS
Control
LAN
interface
Audio
equipment
Video
equipment
Data
equipment
System
Control
User
Interface
Struktura H.323 terminala
H.323
Termina
l
H.323
pretvorba
protokola
&
prekodiranje
medija
PSTN
PSTN
terminal
Gateway
Omoguava vezu s razliitim vrstama terminala (koji nisu H.323):
- analognim PSTN terminalima
- ISDN terminalima (H.320)
- B-ISDN terminalima (H.321, H.310)
Media Gateway Control Protocol (MGCP) kontrolira gateways za Internet Protocol (IP) mree i
PSTN.

Session Initiation Protocol (SIP) signalni protokol za kontrolu komunikacija kao prijenos glasa ili
video sadraja putem IP-a.

Real-time Transport Protocol (RTP) definira standardizirani paketski format za isporuku audio i
video sadraja putem IP mree.

Session Description Protocol (SDP) format opis inicijacijskih parametara streaming sadraja.

Inter-Asterisk eXchange (IAX) omoguuje VoIP povezivanje izmeu server pored klijent-
posluitel komunikacije.

Extensible Messaging and Presence Protocol (XMPP) komunikacijski protokol za middleware
temeljen na XML (Extensible Markup Language).
Glasovni promet je real-time promet ; ako je predugo kanjenje pri dostavljanju IP paketa,
govor e biti nerazumljiv.
- kanjenja zbog propagacije, kanjenja zbog obrade i Jitter-a
Tablica: Razliiti algoritmi kompresije i MOS faktor
CODEC
Bandwith
(kbps)
MOS
Kanjenje
(ms)
G.711 PCM 64 4,4 0,75
G.726 ADPCM 40/32/24/16 4,2 1
G.728 LD-CELP 16 4,2 3-5
G.729 CS-
ACELP
8 4,2 10
G.723 ACELP 5,3 3,65 30
Jitter
Problem izgubljenih paketa rjeava se u sklopu codeca. Postoji vie razliitih algoritama
za ublaavanje efekta izgubljenih paketa, a neki od njih su:

- ignorirati izgubljene pakete; ako je rije o malim postotcima

- kod veih postotaka moemo ponoviti prethodno primljeni paket, npr. paketi 1, 2 i 3 stignu
do odredita, a paket 4 se negdje izgubio tokom prijenosa. Receiver eka neko vrijeme (prema
jitter bufferu) i tada pokree strategiju sakrivanja (concealment strategy). Ta strategija ponovo
pokree zadnji primljeni paket (u ovom sluaju paket 3) tako da sluatelj ne osjeti prekid. Poto
izgubljeni dio govora traje samo 20 ms, vjerojatno je da sluatelj nee osjetiti razliku. Ova se
tehnika moe primijeniti samo ako je izgubljen samo jedan paket. Ako je vie paketa izgubljeno
strategija skrivanja se pokree samo jedanput dok se ne primi slijedei paket.

- izgubljene pakete moemo interpolirati nekom od prediktorskih metoda. Prediktor se
"navikava" na visinu i boju glasa u toku normalne konverzacije, a u sluaju gubitka paketa
pokuava predvidjeti kakav je sadraj nosio taj paket.
Operator mora osigurati pristupne metode preko kojih e korisnik ostvariti povezivanje s
dovoljnim prijenosnim kapacitetima na IP okosnicu gdje se nalaze razliiti posluitelji.
- izgradnju metropolitan LAN infrastrukture gdje krajnji korisnici koriste Ethernet oienje do
vlastitoga doma za spajanje DRG-a (Digital Residential Gateway) na mreu,
- beinu lokalnu petlju (WLL - Wireless Local Loop) u kojoj krajnji korisnik spaja DRG na
prijenosnu opremu koja mu omoguava beini irokopojasni pristup na IP okosnicu,
- spajanje na postojeu infrastrukturu kabelske televizije (CATV Cable TV) ili
koritenje tehnologije asimetrine digitalne petlje (ADSL - Asymmetric Digital Subscriber Line)
za pristupanje IP okosnici davatelja usluge, tj. spajanje na ADSL modem.
Telegrafska mrea

mrea
Planiranje telegrafske mree
Telegrafska mrea omoguava telegrafsku komunikaciju (razmjena znakova odnosno tekstova)
izmeu dva korisnika

- za brzinu 50 bit/s (elektromehaniki teleprinteri) 120 Hz
- za brzinu 100 bit/s (elektromehaniki teleprinteri) 240 Hz
- za brzinu 200 bit/s (poluelektroniki teleprinteri) 480 Hz
- za brzinu 300 bit/s (elektroniki teleprinteri) 720 Hz

Organizacija telegrafske mree u Republici Hrvatskoj
- pristupna razina,
- tranzitna razina i
- meunarodna razina
MC+TC
MUX 45
MUX 238
-Meunarodna i tranzitna telegrafska centrala Zagreb
-MUX 238 (bive vorne centrale)
-MUX 45 (bive krajnje centrale)
Struktura telegrafske mree
a. korisniki terminali
(teleprinteri - dalekopisai),

b. pretplatniki vodovi
(telefonska mrea),

c. ureaji za daleke prikljuke
(prijelaz s jednolike na dvoliku
istosmjernu struju),

d. ureaji za simultano
koritenje pretplatnikih
vodova (za telefoniju i
telegrafiju) i

e. krajnja (pristupna) centrala.

Spojna telegrafska mrea
Brzina telegrafiranja
(Bd)
Razmak srednjih
frekvencija
(Hz)
Broj telegrafskih kanala u
jednom telefonskom kanalu
50 120 24
100 240 12
200 480 6
300 720 4
Brzina telegrafiranja (Bd) Broj telegrafskih kanala u jednom
telefonskom kanalu
50 46
100 22
200 10
300 7
(TDM)
(FDM)
Mree za prijenos podataka

mrea
Mrea za prijenos podataka omoguava telekomunikacijski prijenos podataka izmeu dva
korisnika razliitim brzinama ovisno od potreba korisnika i mogunostima prijenosnog medija
Mrene usluge:

Konekcijske (Connection Oriented)

- Resursi mogu biti rezervirani za svaku vezu
- Nadzor i upravljanje stanjem
- QoS

Nekonekcijske (Connectionless Oriented)

- Paketi neovisne jedinice
- Nepotrebna rezervacija resursa
- Ne jami se QoS
Komutiranje:

Komutacija kanala

- Malo kanjenje
Komutacija paketa

-Visoka iskoristivost
za bursty promet

Elementi mree

- Korisnik

- Komutacija (vor) linijska brzina
veliina
kanjenje, propusnost
vrijeme uspostave veze

- Link (grana) BER
Bit/s
duljina (m)
Kanjenje ovisi o:

Veliini paketa /(brzina prijenosa)

Udaljenosti izmeu izvora i odredita informacije /(brzina rasprostiranja signala)

Kanjenja u komutacijskom voru + trajanja obrade
Bursty promet Statistiki multipleks
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
T
1
T
2
T
3
T
5
T
4
T
6
T
7
T
8
T
9
T
10
T
11
T
12
T
13
T
15
T
14
0
Aktivnost %
Vrijeme
Korisnik 1
Korisnik 2
Korisnik 3
Slika 3 - "Bursty" promet
Datagramska mrea
IP, individualno usmjeravanje paketa, uinkovitost, kolebanje kanjenja (loe)

Virtualni kanali
X.25, Frame Relay, ATM, usmjeravanje istim putem bez rezervacije, iskoristivost, vrijeme
uspostave veze (loe)
Paketske mree
Token ring
Ethernet
X.25
Internet
Frame Relay
ATM
Brzina prijenosa 4 i 16 Mbit/s
- podaci se jednosmjerno proputaju du prstena, koje pregledaju svi
vorovi
- podatak u voru koji je njemu adresiran, kopira i oznaava da je
poruka proitana
- poruka napreduje du prstena, ona se na kraju vrati poiljaocu, koji
oznaava da je poruka uspjeno primljena i uklanja je
Ethernet
xx Base yy
Brzina prijenosa tip kabela ili duljina (x100m)
Koaksijalni kabel
Upredena parica
Optiki kabel
10
100
1000
Mrena kartica
Hub
Repeater obnavljanje signala
Bridge udaljeni segmenti mree
Switch
Router
Computer
Repeater Repeater
Computer
Computer
ZONA
KOLIZIJE
Computer
Repeater
Computer Computer
ZONA
KOLIZIJE
Computer
Repeater Repeater
Computer Computer
ZONA
KOLIZIJE
Bridge Bridge
Computer
Repeater
Computer Computer
ZONA
KOLIZIJE
Computer
Repeater Repeater
Computer Computer
ZONA
KOLIZIJE
Switch
Switch
Switch
Router
Switch
VLAN A
VLAN B
VLAN C

Izravan pristup
Putem zakupljenog etveroinog/dvoinog telefonskog voda
Brzine prijenosa u rasponu od 9.600 bit/s do 2 Mbit/s.

Pristup putem komutirane telefonske mree
- ostvaruje se preko glavnog telefonskog prikljuka
DTE DTE
K
DTE DTE
- Kontrola toka od vora do vora mree
- Pogodan za loije prijenosne medije BER
10
-4

X.25
razvoj prijenosnih medija i prijenosnih sustava doveo je, s vremenom, do poveanja kvalitete
prijenosa

istovremeno su reducirane funkcije procesiranja pogreaka to je otvorilo mogunost poveanju
brzine prijenosa.
Tehnika prijenosa okvira stvorena je s ciljem da omogui:
Alternativu zakupljenim kanalima.
Prednosti koje prijenos okvira sadri u tom smislu su: irina prijenosnog opsega nije ograniena na
kanal kao to je to sluaj kod komutiranog naina prijenosa; mogunost obrade prometa varijabilne
irine pojasa za vrijeme trajanja veze; mogunost multipleksiranja vie poziva unutar jedne
pristupne linije.
Alternativu X.25 protokolu prijenosa podataka.
Prednosti prijenosa okvira u ovom sluaju su: vea brzina prijenosa; manje kanjenje.
Standardiziranu tehnologiju prihvaenu od strane proizvoaa telekomunikacijske opreme.
Prijenos okvira predstavlja podlogu za povezivanje kompatibilne opreme razliitih proizvoaa.
Frame Relay
Ponuda javne mree koja omoguava korisnicima prijenos podataka izmeu vie udaljenih lokacija
organizacije ne moraju planirati, graditi i odravati vlastite duplicirane puteve do svake od svojih
lokacija
128k
128k
128k
128k
Zakupljeni
vodovi
128 128 128
128k
Frame Relay
mrea
64k/128k
64k/128k 64k/128k
64k/128k
512k
Prednosti: - mreom upravlja telekom operater
- manje korisnike opreme FRAD Frame Relay Access Device
- fleksibilnost, nadograivanje kapaciteta
Usporedba zakupljenih vodova i Frame-Relay-a
Frame Relay protokol omoguuje prijenos podataka u rasponu brzina
od 64 kbit/s do 34 Mbit/s,
- potpuno transparentan za ATM mreu i ATM mreom se koristi samo kao brzom okosnicom
- kontrola pogreaka i izgubljenih paketa korisnik

PVC (permanent virtual circuit) stalna virtualna linija, logiki unaprijed definiran put kroz mreu
operatora
SVC (switched virtual circuit) komutirani virtualni put, privremene veze
Frame Relay port ulazna toka na mreu operatora vie PVC-a moe koristiti jedan port
Parametri Frame Relay protokola su:

- CIR (Commited Information Rate) koji definira zajamenu brzinu prijenosa koja je korisniku
stalno dostupna.

- EIR (Excess Information Rate), koji predstavlja (veu) brzinu koju korisnik ima na
raspolaganju u sluaju potrebe prijenosa podataka iznad zajamene brzine.
Mogue je definirati omjer CIR/EIR maksimalno do vrijednosti 1:8.
Parametri CIR/EIR kod Frame Relay protokola omoguavaju optimalno iskoritenje
raspoloivog prijenosnog opsega
Frame Relay uslugu HT-a preporuuje se svim korisnicima koji imaju potrebu povezivanja
toka-toka, a iji komunikacijski zahtjevi nisu preveliki
Mehanizam kontrole izvora VBR prometa
Burst
elija
Normalan
slijed elija
Punjenje
bucket-a
Dubina
bucket-
a
Odbaena
elija
Punjenje
bucket-a
Dubina
bucket-
a
Pretini spremnik definiran je s:
brzinom punjenja,
brzinom pranjenja i
dubinom spremnika.

CBR (Constant Bit Rate)

VBR (Variable Bit Rate)
Konstantna brzi na bi ta
Dostupna i l i nespeci fi ci rana brzi na bi ta
Promj enj i va brzi na bi ta
Vrijeme
postotak
kapaciteta
linije
100%
0%
Vieusluna irokopojasna mrea - ATM

prosjena veliina zahtijevane irine pojasa (bandwith) u mreama za prijenos podataka svake se
godine gotovo udvostruuje

sve je vie novih poslovnih IT aplikacija koje masovno uvode prijelaz s alfanumerikog na grafiko
korisniko suelje, uz ukljuenje sve vie multimedijalnog sadraja (glas, slika, video)

neovisni analitiari trinih kretanja predviaju daljnji porast Frame Relay, ATM i IP usluga na
europskom tritu

nakon viegodinjeg razvoja, ATM je implementiran kod velikog broja telekom operatora kao
najperspektivnija tehnologija okosnice mree te kao usluga koja pridonosi konvergenciji govornih,
podatkovnih i multimedijskih usluga u jednu vieuslunu mreu.

ATM korisniku predstavlja bru i fleksibilniju uslugu
Frame Relay LAN
ATM razne vrste prometa
Glavne karakteristike ATM su:

koritenje elije fiksne veliine kao jedinice za prijenos informacije (53 okteta), zahtijevaju manje
obrade od obrade paketa varijabilne duljine
identifikacija svake komunikacijske jedinice sa labelom zaglavlja elije (5 okteta)
vrsta informacije, usmjeravanje, stavljanje elije u ispravan poredak, kontrola pogreaka
Asinkrona komutacija svaki bit u sekundi mrenog kapaciteta dostupan je svakoj eliji
pojasna irina se u ATM ne zaposjeda, osim pri stvarnom prijenosu informacija.
Statistiko multipleksiranje elije kroz mreni put prema informaciji o kvaliteti usluge iz zaglavlja
razliite vrte prometa prioriteti - QoS

Skalabilnost prenoenje prometa na raznim brzinama (brze i spore aplikacije)
Elementi mree

Mreno korisniko suelje (user network interface)
Kvaliteta usluge
- dostupnost
- tonost prijenosa informacije
- prioritet
- kanjenje
Veze izmeu lokacija korisnika
Konstantna brzina prijenosa najvei prioritet i najmanje kanjenje, stalno dostupan kapacitet s
predvidljivim performansama GLAS, TELEVIZIJA, VIDEO NA ZAHTJEV, VIDEOKONFERENCIJA

Promjenjive brzine prijenosa u realnom vremenu tolerancija manjih promjena u brzini prijenosa
i manjih gubitaka elija KOMPRIMIRANI GLAS, INTERAKTIVNI VIDEO

Promjenjive brzine prijenosa koje se ne odvijaju u realnom vremenu INTERNET PROMET

Usluge raspoloive brzine prijenosa primjene koje mogu prilagoditi svoje zahtjeve raspoloivim
resursima u mrei PAGING

Usluge neodreene brzine prijenosa primjene nezavisne o vremenu PRIJENOS DATOTEKA,
RAD NA DALJINU
Virtual Channel VC logika veza izmeu dvije
krajnje toke

Virtual Path VP sadri vie virtualnih kanala

Virtual Channel Connection VCC sadri vie
virtualnih puteva

Informacijski tok
AAL - ATM Adaptation Layer
ATM Layer
elije
SDH / SONET Layer
ATM elije (53)
slijed bita STM-1 155 Mbit/s
Komutacijska tablica stvara se dinamiki, odnosno novi zapisi se dodaju prilikom uspostave
svake konekcije. Na portu 1 korisniki podaci razliitih konekcija prepoznaju se samo po
razliitom VCI broju - identifikator virtualne konekcije .
Komutator na koji dolaze ATM elije e na osnovu tog broja, i na osnovu podataka koji se nalaze
u komutacijskoj matrici proslijediti eliju na tono odreeni izlazni port.
Ulaz
1
2
3
1
29
45
64
29
2
1
1
3
45
29
29
64
PORT
VPI
VCI PORT
VPI
VCI
Izlaz
29
1
2
3
45
64
29
ATM
komutator
SONET sinkrona optika veza

- predstavlja standardan nain multipleksiranja prometa velike brzine iz multipleksora raznih
proizvoaa unutar svjetlovodnih optikih kabela
- transportna usluga prve razine (ATM usluga druge razine)

STM (Synchronous Transfer Mode) predstavlja sinkroni transportni nain
Sdh EUROPSKA VERZIJA SINKRONIH OPTIKIH BRZINA
Brzina
(Mbit/s)
Razina signala po
USA SONET-u
SONET kanali Razina signala po
europskom SDH
SDH kanali
52 OC-1 28 DS-1 ili 1 DS-3 STM-0 21 E1
155 OC-3 84 DS-1 ili 3 DS-3 STM-1 63 E1 ili 1E3
2488 OC-48 1344DS-1 ili 48 DS-3 STM-16 1008 E1 ili 16E3
Razvoj mrea za prijenos podataka u Republici Hrvatskoj
1971. godine prvi prijenos podataka brzinom 200 bit/s

1973. godine prvi analogni zakupljeni vodovi

1987. godine putena u rad posebna javna mrea za prijenos podataka
(PSPDN) komercijalnog naziva CROAPAK

1995. godine Hrvatska se ukljuuje u IP svijet izgradnjom Internet mree
koja danas nosi komercijalni naziv Hthinet

1996. godine izgradnjom i putanjem u rad mree digitalnih zakupljenih
vodova komercijalnog naziva CROLINE po prvi put se na ovim
prostorima nudi i Frame Relay usluga

2000. godine izgraena je i putena u rad irokopojasna vieusluna mrea s
ATM okosnicom po kojoj se izmeu ostalih po prvi put
korisnicima nude na ATM-u temeljene usluge.
CROAPAK
- javna telekomunikacijska mrea u Republici Hrvatskoj namijenjena iskljuivo prijenosu
podataka i radi na osnovu komutacije paketa, odnosno okvira.
ST
RI OS
SB
VZ
VU
KC
BJ
KA
PU
ZD
DU
KT
SIB
VIN
POZ
PS 100
PS 10
VIR
CAK
ZAB
SK
GOS
PS 50
PFS 550
PSPDN - Slovenia, Austria, Italy, Germany - 64k Routes
ZG
PS 100/FS 700
FSI FRAME RELAY - 2M
X.75 PACKET SWITCH - 2M
FII FRAME RELAY - 2M
CROAPAK ROUTES
PAZ
ZG1
ZG
ZG5
GZAOP
CROAPAK NODES
ZG2
ZG3
ZG4
PFA 30/130
GSM-1
GSM-2
GSM-5
GSM-4
GSM-3
GSM-6
NM400
GSM-8 GSM-7
- meunarodni centar sa centrom za nadzor i odravanje mree (NMC- Network
Management Center)

- prikupljanje podataka o tarifi i statistici iz kojega se otvaraju i zatvaraju korisniki
prikljuci i rute (spojni vodovi)

- komutacijski vorovi (8) i
- koncentratori (27).
Na spojnim vezama izmeu vorita, te izmeu vorita i koncentratora koristi se Ericssonova
inaica X.75 protokola (sustava signalizacije), te FII (omoguava Frame Relay promet) i FSI
(omoguava X.25 i Frame Relay promet)
Na korisnikoj razini u uporabi su slijedei protokoli:

X.25 kao temeljni korisniki paketski protokol.
X.3, X.28 i X.29 skup protokola namijenjenih asinkronom pristupu,
SNA/SDLC IBM-ov protokol, te
Q.921 protokol prijenosa okvira (Frame Relay-a).
Brzine prijenosa podataka s kojima korisnici mogu raditi ovise o vrsti pristupa CROAPAK mrei.
Korisnici imaju dva naina fizikog pristupa:

izravni pristup,

kada mogu komunicirati brzinama prijenosa podataka definiranim preporukom X.1, u rasponu od
1,2 kbit/s do (teoretski) 2 Mbit/s, te svim naznaenim protokolima, i

pristup posredstvom biranog telefonskog prikljuka,

kod kojeg je pristupna brzine ograniena na maksimalni iznos od 14,4 kbit/s i asinkroni protokol
(X.3, X.28 i X.29).

- centar za nadzor i odravanje mree (NMC- Network Management Center),
- prespojni vorovi (ST- Switching and Transport) i
- multipleksori (MUX).
22
ST20/R
Split 2
21
ST20
Split 1
23
ST20
Split 3
ST20/R
Centar
31
32
ST20
Donji Grad
51
ST20/R
Kozala
52
ST20
Opatija
53
ST20
Susak
1
ST1000/R
Draskoviceva
MN1
M
M
M1.14.3
M
M
M
M
M
M
M
MN2
MN6
MN5
MN4
MN3
2
ST1000/R
Trnje
3
ST20
Jurisiceva
4
ST20
Pescenica
5
ST20
Tresnjevka
6
ST20
Crnomerec
7
ST20
Dubrava
TC2 Remete
DXC Stockholm
DXC Frankfurt
DXC Klagenfurt
DXC Ljubljana
8
ST20
Trnsko
9
ST20
Zitnjak
10
ST20
Vrapce
Osijek
Zagreb
Rijeka
Split
linkovi 2 Mbit/s
INTERNET
RUTER
INTERNET
RUTER
INTERNET
RUTER
INTERNET
RUTER
INTERNET
RUTER
INTERNET
RUTER
akovo 1.9.1
Vukovar 1.9.2
Vinkovci 1.9.3
Pozega 1.9.4
Slavonski Brod 1.10.1
OS Centar 1.10.4
Varazdin 2.3.1
Cakovec 2.3.2
Zabok 2.3.3
Karlovac 2.3.4
V. Gorica 2.4.1
Krapina 2.4.2
Drakovieva 1.15.2
UPS
Hladnjaca, 1.5.4
Barieva 1.9.1
Pazin 1.9.2
Pula 1.9.3
Gospic 1.9.4
Kozala 1.10.4
Kanal1 2.2.1
Kutina 2.2.3
Zagrepanka 2.2.4
Sv. Nedjelja 2.3.1
Bjelovar 2.4.1
Koprivnica 2.4.2
Virovitica 2.4.3
Sisak 2.4.4
Trnje 2.5.4
Utrina, 1.14.4
ibenik 1.9.1
Zadar 1.9.2
Dubrovnik 1.9.3
ZD Gaenica 1.9.4
Split2 1.10.4
Solin 1.10.2
Dicmo 1.11.2
Split2
Divulje 1.9.4
MUX
ZAK 30-5
MUX
ZAK 30-5
MUX
ZAK 30-5
MUX
ZAK 30-5
Dynanet
Dynanet
Dynanet
Dynanet
Dynanet
Dynanet
Dynanet
INTERNET
RUTER
1.5 .3
1 . 10 .3
1.5.3
1 .1 4 .1
1.5.2 1.5.2
9
1.5.4
1
. 5
. 1
1.5.3 1.5.3
7
1
. 1
4
. 1
1.5.1
1.5.1
128 kbit/s 1.14.3
1.8.1
2 Mbit/s
1.5.1
1.5.1
1
1.6.4
1
1.5.4
2 Mbit/s
1.8.1
1.5.1
1.5.1
2
1.5.2
3
1.5.2
1.5.3
1.5.3
1.5.2
4
1.5.1
1.5.3
2
1.5.2
1 . 5 . 4
1.5.1
1.5.3
1
3
1.5.1
1.5.4
1 . 5 . 3
1.5.2
2
1.5.2
1.5.3
GZAOP
GPGZ
1 . 1 0 .
2
1
. 5
. 4
9
1.5.4
1.5.3
1.5.2
1.5.1
8
1.5.1 1.5.2
1
. 5
. 2
1.5.2
1.7.4
1.8.2
1.8.3
1.7.3
1.8.4
1.7.1
1
1.5.4
1.5.4
1.5.3
1.5.3
3
MREA DIGITALNIH ZAKUPLJENIH VODOVA
CROLINE
1.10.1
1.10.4
1.6.2 1.5.2
1.5.1
28,29,30,31
20,21,22,23
24,25,26,27
24,25,26,27
12,13,14,15
1.5.1 1
4
1.6.3
1.5.3
3
2
8
2
11
7
3
1.5.3
2
6 5
1.5.1
1.6.1
1.5.1
1.6.1
1.6.3
3
1 . 1 4 .2
1
. 5
. 2
10
10
8
10
2
1
. 6
. 2
1 . 5 . 4
4
1.5.3
1.5.3
1.8.8
9
DXC Wien
1.5.4
1.8.1
1.11.5
1.7.2
1.6.4
9
1.5.4
11
1.5.2
Dynanet
Zaprei 1.7.1
rnomerec
Dynanet
Rovinj 1.6.1
Pore 1.6.2
Umag 1.6.3
Linkovi 34 Mbit/s
Dynanet
Samobor 1.7.1
Juriieva
Krievci, 1.7.1
Sesvete 1.7.2
Dugo Selo 1.7.3
Peenica 1.7.4
Zelina 1.10.1
ZG, Trnje
2.2.5.3.1
1.12.3
1.5.4
Split1
Dynanet
Dynanet
Dynanet
Trnsko
itnjak
Dynanet
Trenjevka
Prema Drakovievoj
1.2.5.1.1
1.10.1
Prema Drakovievoj
1.2.5.2.1
Prema Trnju
2.2.5.2.1
Prema Trnju
2.2.5.1.1
1.9.1
CROLINE
- izgraena i poela sa eksperimentalnim radom 1995. godine, a prela na komercijalni
rad 1996. godine
Izvor:
Gornja razina mree sastoji se od ATM komutatora u okosnici mree i rubnih ATM pristupnih ureaja
(koncentratora) koji su s komutacijskim vorovima okosnice povezani ili izravnim optikim nitima ili preko
SDH prijenosnih sustava.
Temeljna uloga rubnih ATM koncentratora je:
fleksibilna uporaba suelja za prihvat korisnikog pristupa do 2 Mbit/s za ATM i ne-ATM usluge, bez
suvinog zauzimanja slotova u okosnici
usnopljavanje prometa prije ulaska u okosnicu mree
pretvorba ne-ATM prometa u ATM promet uporabom standardnih ATM prilagodnih slojeva AAL
koncentracija prometa na jedan irokopojasni port ATM komutatora u okosnici (preko STM-1 up-linka)
Spajanje u ATM jezgru
v STM-1 (155 Mbit/s) - iskljuivo optiki
v ATM E3 (34 Mbit/s) - iskljuivo elektriki, G.707, G.708, G.709
Spajanje u rubnu ATM mreu
v Frame Relay E3 - iskljuivo elektriki. G.707, G.708, G.709
v CE, FR, ATM E1 - elektriki, G.703, G.704
Spajanje u pristupnu mreu
v do 1 Mbit/s (64 kbit/s, 128 kbit/s, 256 kbit/s, 512 kbit/s, 1 Mbit/s) skoro iskljuivo
dvoino
v iznad 1 Mbit/s mogunost etveroinog spajanja
57
Lokacije ATM vorova i koncentratora
Lokacije ATM koncentratora
155 Mbit/s konekcije okosnice
- planirano 622 Mbit/s
155 Mbit/s realizirane konekcije
prema koncentratorima
155 Mbit/s planirane konekcije
prema koncentratorima
Varadin
akovec
Krapina
Koprivnica
Bjelovar
Virovitica
Osijek
Vinkovci
Slavonski Brod
Poega Sisak
Rijeka
Pula
Split
Dubrovnik
ibenik
Zadar
Gospi
Karlovac
Zagreb
Vieusluna ATM mrea
- okosnica i distributivni dio -
Split
Rijeka
Internet

Globalna mrea koju tvori mnogo povezanih mrea uporabom TCP/IP protokola i zajednikog
adresnog prostora.

komutacija paketa
nekonekcijsko povezivanje
TCP transportni, IP mreni protokol

Struktura mree
Adresiranje utemeljeno na vrstama mrea
A velika
B srednja
C mala
D multicast group (usmjeravanje na vie odredita)
razina pristupa mrei ( Network Access Layer )
mrena razina ( Internet Layer )
prijenosna razina ( Transport Layer )
korisnika razina ( Application Layer )
Maskiranje podmrea
Alat za dizajniranje mrea
Dijeli mreu na vie manjih podmrea koritenjem maski
IP adresa adresa mree adresa podmree adresa raunala
Maska 32 bitna kao i IP adresa

MTU Maximum Transfer Unit
Najvea duljina paketa koji se moe slati mreom
Vee duljine potreba fragmentacije vie fragmentacija vee kanjenje
Klijent
DHCP posluitelj
Zahtjev za IP broj
Ponuda IP broja
Prihvaanje IP broja
Potvrda IP broja
DHCP Dynamic Host Configuration Protocol
Ne postoji potreba za unaprijed definiranim IP brojem
Posluitelj prema zahtjevima klijenata dodjeljuje IP adrese

IPv4 IPv6
32-bitna adresa 128-bitna adresa
Slaba kontrola QoS Nove mogunosti QoS
Nema ugraenu sigurnost Ugraena bolja sigurnost
GRID MREA

Prva od velikih primjena grida bit e obrada ogromne koliine podataka koji e se sakupljati
kada proradi Large Hadron Collider (LHC) u CERN-u. Oekuje se da e se godinje sakupiti
15000 Terabajta (151015 bajta) takvih podataka.

Zbog toga je u CERN-u pokrenut projekt Enabling Grids for e SciencE (EGEE ) kojim je u
Europi izgraen splet (grid ) raunala koji se uglavnom sastoji od grozdova (clusters )
raunala. Pojedinana raunala u grozdovima snage su dananjih osobnih raunala. Na taj
je nain povezano oko 150 grozdova s priblino 20000 procesora i spremnikim prostorom
od 4000 Terabajta (41015 bajta).

Hvala na panji!

PTKM SvaPredavanja Zbirno

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

PTKM SvaPredavanja Zbirno

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Pokretne mree

Svaki informacijski bit kombinira se sa Pseudo-random Numerical (PN) sekvencom.

Das könnte Ihnen auch gefallen