You are on page 1of 173

2014

-mitar-
SVEUILITE U ZADRU
Odjel Za Arheologiju
-Skripta za studente-
Neolitik Bliskog Istoka i
jugoistone Europe
2



























(blank page)
3

Sadraj
1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA ................................................................................................................ 5
2. POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE ........................................................................................... 11
3. OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA ................................................................................................... 15
4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA ............................................................................................................. 19
4.1. NEOLITIK IRAKOG I IRANSKOG PODRUJA ............................................................................... 33
5. PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE .......................................................................................... 35
6. KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE................................................................................................... 42
7. NEOLITIK CIPRA.................................................................................................................................. 48
8. NEOLITIK EGEJE .................................................................................................................................. 55
8.1. KRETA ......................................................................................................................................... 65
8.2. EGEJSKI OTOCI KIKLADI ............................................................................................................ 66
8.3. PELOPONEZ................................................................................................................................. 68
8.4. SREDINJA TRAKIJA I EGEJSKA MAKEDONIJA ............................................................................. 71
9. NEOLITIK MAKEDONIJE ...................................................................................................................... 73
10. NEOLITIK BUGARSKE ........................................................................................................................ 80
11. NEOLITIK RUMUNJSKE ..................................................................................................................... 85
12. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUJA (MAARSKA) ............................................ 89
13. NEOLITIK SREDINJEG BALKANA (SRBIJA) ....................................................................................... 97
14. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE .................................................................................................. 109
15. NEOLITIK HRVATSKE ...................................................................................................................... 123
15.1. JADRANSKA ZONA .................................................................................................................. 123
15.2. KONTINENTALNA ZONA ......................................................................................................... 142
16. ZAKLJUNA RAZMATRANJA PJZ II ............................................................................................... 156
17. GUDNJA, CRNO VRILO, RAVLIA PEINA ....................................................................................... 160
18. PRIPREMA ZA PISMENI .................................................................................................................. 163
19. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA .............................................................................. 168
20. POPIS LITERATURE ......................................................................................................................... 169




4



























(blank page)
5

1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA

Neolitika revolucija izraz je prvi uveo Vere Gordon Childe (1892 1957);
sintetizirao je sva znanja prikupljena do polovice prolog stoljea; prekretnica u
ekonomskom smislu.
Djela V.G. Childea: - ''The dawn of european civilization'' (1925.)
- ''Man makes himself'' (1951.)
- ''Progress and archaeology'' (1944.)
- ''What happened in history'' (1942.)
Neolitika revolucija je dugotrajan proces sveukupne povijesti, a revolucionarnost
procesa se oituje u mijenjanju stotinama godina procesa fraza ''ruke u usta''. -
Naputanje nomadskog naina ivota temeljenog na lovu i sakupljanju jestivih
plodova i poetak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima poinje domestikacija
ivotinja i kultiviranje biljaka. Sve se to dogodilo radi klimatskih promjena, prelazak u
holocen (neotermalno doba).
V.G. Childe njegovo djelo

kasni neolitik
srednji neolitik Zapadna Europa
rani neolitik (4500. 4000. BC)
pretkeramiki (PKN) neolitik (A,B,C) Bliski Istok (C
14
) inicijalno ishodite neolitike revolucije
protoneolitik (10 000. 9 000.)
6


5000 godina (3500 po novom) je bilo potrebno da se neolitika revolucija prenese iz
Bliskog Istoka do Zapadne Europe.
Nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se
mogu izdvojiti najmanje 3 sredita:
- zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) Karim
Shahir kultura
- breuljkasti dio turske Mezopotamije i juni anatolski plato
- Levant od junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog
poluotoka na jugu
Kraj plejstocena (gornji holocen) 22 000 14 000 BC; - smjene meuledenih i
ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru Europe,
Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u junoj Europi, ivotinje su krupne.
Rani holocen 8 000 BC; - globalno zatopljenje, promjene biljnog i ivotinjskog
svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta, paleolitike zajednice
nale su se u problemima. Zbog krupne i brze divljai, dolazi do promjene litike
industrije mikroliti (sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih
geometrijskih oblika.
-na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih dramatinih promjena u biljnoj i
ivotinjskoj strukturi, znatno su manja dramatina dogaanja, mezolitik poinje 1000
2000 godina ranije.
Protoneolitik mezolitike zajednice; trajnije zadravanje na pojedinim mjestima.
Pretkeramiki neolitik jedan vremenski okvir u kojem do odreene mjere koje
karakteriziraju neolitik u cjelosti osim jedne keramika. 3 stupnja koji se
obiljeavaju A, B, C. Prostor plodnog polumjeseca (Libija, Palestina, Izrael, Sirija,
Irak).
7


Teorija o irenju neolita na europsko tlo.
Krajem 11 i 10 tisua poinju koristiti rasplodne biljne resurse, TRITICUM,
jednogodinje biljke. Javlja se 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim djelovima svijeta.
3 su osnovne skupine koje se razlikuju prema kromosonskoj strukturi:
- diploidna triticum monococcum (jednozrna penica, sitni
pir, Einkorn)
- tetraploidna triticum dicoccum (dvozrna/dvoredna,
Emmer, ozirni pir)
- heksaplodina triticum vulgaris (obina penica, grozdaa)
8

T. dicoccum T. monococcum
T. vulgaris
Triticum diccocum osnova neolitike zemljoradnje i prehrane bronanog doba.
Triticum monococcum (Einkorn) obiljeava mutacija bez koje nema kultivacije,
opna (pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste. Koriste je Zawi
Chemi Shanidar i Natufijen kultura i to istresanjem iz koare (1/3 dolazi do
stanovnitva). iri se na Cipar, Grku, Balkan, Sredozemlje pa dalje u Europu. U Aziji
nam je bitna ria.
Bit planske proizvodnje je u sprijeavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sauva
kod ovjeka iz takve biljke su zrna vea. Spontano mutiranje po ljudskim suvislim
djelovanjem dovelo do nalaza na arheolokim lokalitetima (ta dicoccum je srodna s
divljom dicoccoides).
Plodni polumjesec obuhvaa Natufijensku i Zawi Chemi - Shanidar zajednicu.
Pridonjele su u planskom iskoritavanju i planskom zasijavanju razvoja porodice
dicoccoides u porodicu dicoccum. Protoneolitika i ranoneolitika nalazita
dicoccum. Mutacija i hibridizacija s monococcumom (juni Balkan), monococcum
ima ishodite u Triticum aegipodes (Mala Azija).
9

Bliski Istok jedini prostor u kojem imamo Emmer i T. dicoccoides.
Hordeum vulgare jeam, mutacijskim procesom dolazi do kultiviranog oblika
jema. Dokumentiran metodom C
14
, uspjeva na podrujima gdje penica ne moe.
Abu Hureyra 9000 BC.
Triticum aestivum kruna penica, nalazite Arukhlo (Transkavkazje) 4670 BC;
Ovarovo Gumelnita 3700 BC; Poljska, Njemaka.
Divlji triticumi nisu jedini, tu je i lea (lens esculenta) koja se i danas koristi, kao i
graak (pisum sativum), te bob (vicia faba minor divlja), vicia faba maior danas
jedemo. Ra (Secale Cereale), slanutak (Cicer Arietinum). Sve 3 vrste su u
ishoditima vezane za Bliski Istok s meurjejem.
Proces preobrazbe ukljuuje i domestikaciju
(pripitomljavanje ivotinja kao to su ovca,
koza, svinja i govedo). Pas je prije pripitomljen
(mezolitik), za Junu Ameriku je vana ljama.
Dokaz pripitomljene make lokalitet
Shillourokambos na Cipru (pokop ovjeka i
make). Razlozi pripitomljavanja ba tih
ivotinja su:
- biljojedi (herbivori) nisu opasni za ovjeka
- drutvene su ivotinje, sve osim svinje imaju svog
predvodnika (krda)
- nomadske i nenomadske su sve osim svinje
Bitan preduvjet za uzgajanje na stalnim naseljima je povoljan izbor
u strukturi ivotinjskih vrsta na odreenom prostoru. Dolazi do
domestikacije na istom
prostoru.
OVIS ARIES ARIES
ovca (Zawi Chemi
Shanidar, SI Irak, Zagros),
MUSIMON (ammon),
10

ANATOLICA (muflon), AREMNIA i ORIENTALIS iz koje je aries aries.
CAPRA DOMESTICA koza. IBEX kozorog
Ovca i koza su prve domesticirane ali ne zna se koja je prva, pomiu se kao i
cerealije prema Kikladima. Izmeu ovce i koze nema razlike osim skonog zgloba,
gornje eljusti i kosti u onoj zoni.
SUS SCROFA SCROFA divlja svinja; domestikacija svinje nije nuno vezana za
Bliski Istok, inae je rairena od Kine do Zapadne Europe.
BOS TAURUS, BOS PRIMIGENIUS TAURUS govedo i divlji tur; najstariji primjer
udomaenog goveda pronaena su na Bliskom Istoku.
Zajedniko svima je da se daju kontrolirati, zajedniki ive s ljudima.
Proces domestikacije i kultivacije nije bio
ubrzan pa je prehrana i dalje ukljuivala
sakupljanje i lov.
Sakupljanje: trlja (pistacija), badem, orah,
divlja maslina, mogranj (ipak), divlja
jabuka.
Shanidar B2 - nalazi divljih vrsta penica
koritene na poetku protoneolitika.
Selektivni lov ubijaju starije ivotinje ili mlade mujake, tedei enke radi
daljenjeg razmnoavanja vrste to podrazumjeva dobro poznavanje etnologije,
biologije i fiziologije plijena. Provode i selektivnu berbu.




11

2. POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE

-NASELJA-
Ona naselja koja su u protoneolitiku namjenjena za kratko zadravanje sada postaju
trajnija. Najranija naselja su okarakterizirana krunim i ovalnim oblikom, amorfni
kameni temelji, atorasti oblik nastambe protoneolitik, PKN. Potom su etvrtaste,
minijaturne, odijeljene graevine kaotino podizane (Aikli Hyk, atal Hyk,
Jerihon), poele su dizati sloene cjeline gotovo monolitnog oblika, komunikacije su
preko krovova, izravna su posljedica domestikacije i kultivacije. Prijelaz na trajnija
naselja prijeka potreba; posljedica promjenjenog naina ivota, obnavljanje ciklusa
proizvodnje.
Stoarstvo nomadskog i polunomadskog oblika boravak na jednom mjestu
zbog odravanja procesa proizvodnje; -proces odmaranja zemlje bez agrotehnike
dovodi do zasienja zemlje, osiromaenja; - neolitike zajednice ako nemaju zemlje
za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mijenjati mjesto boravka.
-NASTAMBE-
Protoneolitike rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala; - Nema
potrebe braniti se od zime; - Razvija se nova tehnika suenje glinenih blokova
(erpia), ak u ruralnim zajednicama JI Europe i dan danas; - Pljevica (opna) se
dodaje glini radi vrstoe; - Tehnika se prenosi tek u Grku, Egeju, a na sjeveru je u
pitanju drugi materijal (kuni lijep); - Slama od etve, trska i dr. slau se na krov i
doljepljuju blatom.
-UTILITARNI ARTEFAKTI-
Kompozitni artefakti uvreni u drke
rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija.
Koriste se za rezanje vrstih vlakana itarica,
vidljivi su sjajni dijelovi (fitoliti na biljkama)
kojima se kosilo (Sickle gloss), a tamni su na
mjestima gdje su bili uglavljeni.
Sjaj nastao je kao poslijedica iskoritavanja
12

stabljike (fitoliti kod etve dovode do mikrolitskih oteenja na rubu kamena).
Optereenje na zglobovima zbog mljevenja ita (arheoloki, odnosno antropoloki
dokazano).

Novi biotopi, nove ivotinjske vrste adaptiraju se ljudske zajednice to je vidljivo
kroz repertoar orua od cjepanog kamena.
Pojava novih vrsta alata i tehnika njihove izrade KAMENE SJEKIRE, komadi
razliitih vrsta kamena, grubim okresivanjem za osnovnu formu a zatim dugotrajno
glaanje.
Mokri pjesak, tehnika glaanja
(varira od jednog podruja do
drugog); KALUPASTE SJEKIRE,
JEZIASTE SJEKIRE (jedna
strana ravna, a druga zaobljena),
kasnije se javlja kombinirano.
Artefakti vezani za lov,
jednostavne deltoidne strelice
(vrci), bez krilaca.
13

Neolitike kamene sjekire: JEZIASTE
(tanje), KALUPASTE (deblje), SJEKIRA
EKI (s rupom za nasad).
Vrste retua: - tehnoloki (nastao
namjerno); - uporabni (niz sitnih oteenja
do kojih dolazi zbog uestale upotrebe.
atal Hyk naeno zrcalo od
opsidijana (vulkansko staklo; slika
prethodna stranica) tamnog, u svakom enskom grobu, nije imao drugu funkciju.
Naen prsten od opsidijana.
Kotana industrija: ila, probojci, igle funkcija probijanja rupa. Spatula pribor za
jelo.
Svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj penice) zahtjevali su razne alatke, npr.
pletene koare za odjeljivanje zrna od plijevice (opne). Slika gore lijevo iz Fayuma,
desno fishingtrap neolitika vra.
Ulomak dna jedne keramike posude, stavljena je jo nepeena na koaru pa se
preslikao otisak na dnu posude isprepletena slama.
Stoarstvo vuna, runo se iskoritava za izradbu vune. Prljenci ine donji dio
vretena, slui u procesu predenja, izvlaenja iz vune niti. Okomiti tkalaki stanovi
(slika slijedea stranica) Niti: potka i osnova vise okomito da se niti zategnu.
14







Tkalaki stan.

-DUHOVNA KULTURA-
atal Hyk bukraniji (poglavlje o atal Hyku slika).
Jerihon ostatak lubanje obloene glinom (poglavlje o Jerihonu slika).
Instrumentarij u najveoj mjeri predoen uz prikaze enskih likova (veih ili manjih,
realistiki, hipertrofiranim dijelovima tjela koje simboliziraju plodnost). Izjednaavale
su se uz Magnu Mater.
Lavaleta najpoznatiji po svojoj monumentalnosti hram koji svjedoi o kultu.
Kurotrofne figurice enske figure koje u naruju dre dijete. rtvenici recipijent u
kojemu se neto rtvuje ili prinosi boanstvu; riton na 4 noge (Danilska k.). Krv
simbolizira ivot.






15

3. OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA

Pojam neolitik povezan je s nizom krakteristinih i za taj period specifinih oblika
ponaanja i pojava obuhvaenih skupnim nazivom ''neolitiki paket''.
NEOLITIKI PAKET skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije
preivljavanja.
1) Poetna kultivacija cerealija s poetkom razvoja zemljoradnje i prateih
alata (srpovi prije se nisu koristili, tek u neolitiku);
2) Poetna domestikacija ivotinja s poetkom razvoja stoarstva;
3) Osnivanje prvih trajnih naselja;
4) Upotreba kremenih orua uz primjenu tradicionalnih tehnika izradbe i
funkcionalna prilagodba;
5) Uoptreba masivnih kamenih orua i razvoj tehnike glaanja kamena;
6) Razvoj tehnike predenja i tkanja s razvojem odgovarajueg pribora;
7) Uoptreba kamenih i drvenih posuda s prvim primjerima izradbe i uoptrebe
primitivne keramike;
8) Razvoj neolitikih kultova s poetkom izradbe antropomorfnih figurina;
9) Razvoj kulta mrtvih s pokapanjem mrtvih unutar naselja;

-IRENJE NEOLITIKOG PAKETA-
Prvi pomak je ostvaren na podruju Istone Turske (4800 g) te na podruju Konya
ravnice (dolina Konya).
16

Bliski Istok plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih toaka. Iz plodnog
polumjeseca irenje prema istoku, zapadu do zapadne Europe stiglo tek oko 3500 g.
BC. Raspon od 5000 godina. irenje ilo iz Anatolije (most izmeu europskog i
bliskoistonog prostora).
Prva u pravcu irenja je JI Europa Grka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija,
Podunavski prostor (bio idealan za prihvaanje produktivne privrede).
JI Europa je most izmeu Istoka i europskog podruja; dalje se iri neolitiki nain
ivota, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom.
Drugi krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj, prema panonskoj nizini a jedan krak preko
jadranskog mora.
Mogue irenje neolitika pomou:
- vlastita kultivacija
- prenoenje znanja kroz meusobne kontakte sa zajednicama
koje nisu u neolitiku
- putem demografskog irenja zajednica prema JI ili Europi

1. DIFUZIONISTIKE TEORIJE
2. AUTOHTONISTIKE TEORIJE
-Autohtonistike teorije-
Proces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica
(domesticiranje raspoloivih ivotinja, kultiviranje biljaka). Autohtonistike teorije
inzistiraju na kontinuitetu.
-Difuzionistike teorije-
Postupno demografsko irenje (demire diffusion); Preseljavanje itavih zajednica
(Folk migration); Selektivna kolonizacija brzim skokovima (Leap frog colonisation);
Kontroliranje protoka dobara (Elite dominance model osvajanja i zaposjedanja
tuih prostora), infiltracija manjih skupina ljudi (Infiltration), granini dodiri (Frontier
mobility), trgovina.
Difuzionistike teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovnitva.
17

Zajedniko ovim teorijama jesta injenica da ni jedna zajednica ne postoji i ne
moe opstati kao zatvoren fenomen bez kontakta s drugim zajednicama u blizini.
Neki oblik kontakta koji otvara mogunost meusobnog informiranja, irenje
znanja sa superiornijih na inferiornije.
JI Europa je prva spoznala znanje proireno sa Bliskog Istoka. Vano pitanje je u
kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i jednoznana.
Modeli koji vrijede za jedan prostor ne moraju vrijediti i za druge. Ovisi o mnogo
imbenika koji utjeu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat.
-Kasni mezolitik-
Tardonoisianska kultura (Istok i JI dio Europe); lokalitet Schela Cladovei Lepenski
vir.
-Rani neolitik-
Bugarska (avdar, Kremikovci, Karanovo I i II (od ranog do srednjeg n.)
ukraavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi karakteristino i za Anatoliju; vjeruje
se da je ovo podruje pod izravnim tujecajem Anatolije).
Gura Baciului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili
ranoneolitika kultura) karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljiastih motiva
(ima ih i na JI Europe i u Anatoliji utjecaji).
Krajnje JI Europa Porodin kultura Veluina (Pelagonija), Anzabegovo Vrnik (I
Makedonija) slini ukrasni sustav bijela boja na tamnoj crvenkastoj podlozi.
Prema zapadu tih pojava nema, drukije neolitike kulture, drukiji tipovi posuda i
tehnike, ornamentalni sustav.
-Razvijeni neolitik- (5500 BC)
Veluina, Karanovo III (poslijedica unutarnje revolucije);
Sesklo razvio se iz protoseskla;
Zapadnije podruje drukije i neovisne kulture Vinanska (sredinji Balkan),
Kakanjska (BiH), Danilska;
18

Srednja Europa linearnotrakasta keramika urezani linearni trakasti motivi.
Krs (I Maarska), Cri (Transilvanija) dugo su se gledale kao varijanta
Starevake kulture u nekim znaajkama sline sa Starevakom ali nestale kao
razvoj lokalnih zajednica.
-Kasni neolitik-
Vinanska kultura, Butmirska kultura, Hvarsko lisiika k. (utjecaji Tesalije i june
Italije), Tesalija Dimini kultura (Grka) razvijena viebojna keramika, spiraloidni
motivi.
Rumunjska, Bugarska nastavak razvoja Karanovo IV (Marica), Boian kultura,
Vadatra. Dobrua Hamangia kultura. Linearnotrakasta dolazi iz Srednje Europe.
Na istoku Bugarske Dnjest, Dnepr, Donest (povie Crnog Mora)
Jadran Impresso kultura (tehnika utiskivanja); I Jadran, J Italija, J Francuska, Z
panjolska, S Afrika, Tesalija (u kratkom vremenskom razdoblju).
Starevaka kultura utiskivanje prsta i nokta pseudoimpresso (utjecaj na
jadransku impresso kulturu). U arheolokom smislu nema potvrda o irenju Impressa
iz unutranjosti.










19

4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA

Kasnomezolitike kulture sa svojim zajednicama koje u 11. 10. st. koriste divlje
vrste itarica.
Izrael, Jordan, Sirija, Palestina Kebarh kultura Natufijen kultura.
Gorje Iraka Zarzian kultura; Anatolsko podruje Beldibi kultura.
Pogodna klima, dobri uvijeti za kultivaciju i taj proces traje nekoliko tisua godina.
Na tim kulturama se temelji neolitika kultura.
-Epipaleolitik-
OHALO II sjeverni Izrael; otkriven sluajno za vrijeme sua, ostaci nastambi,
zajednica iz gornjeg paleolitika, alatke za rad, oruje, ognjita; Dani Nadal napravio
rekonstrukciju nastambe. Naselje iz tog vremena je trajno. Neve David naselje.
Lovako sakupljaka zajednica ivi u ovom naselju, ali je trajno naselje (nisu
nomadi). Datacija C
14
= 18 000 BC.

20

-Protoneolitik-
Mezolitike osnove 10 000 8 000 BC
kultura NATUFIJEN (Palestina, Libanon, Izrael, Jordan, Sirija). Ime je dala
Dorothy Garrod profesorica na Oxbridgeu.
Nalazita: Wadi en Natuf, Ain Mallaha (Eynan), Jerihon, Beidha, El Wad, Nahal
Oran, peina Hayonim, Rosh Zin, Abu Hureyra, Kebarh.

Glavni prijelaz prema neolitiku.
Ima 2 faze: starija (klasina) i
protoneolitska.
Krune i polukrune graevine s
ukopima (mrtvi i dalje lanovi
obitelji i drutva). Ognjite. Poloaj pokojnika = poloaj spavaa jer ivot ne
zavrava nego samo nestaje u vidljivom smislu. Kamene posude za kuhanje.
Kamen s urezom (ne zna se emu je to sluilo). Prikaz glave na kamenom oblutku
(kao u Lepenskom Viru). Ljudi (lovci na glave) uzimaju tue glave jer smatraju da
dobivaju tako njegovu mo, inteligenciju.
-Dhra'- (Dira) lokalitet
silosi.



21

-Abu Hureyra- (na rijeci Eufrat u Siriji)
Istraivao Andrew Moore.
Najranije naselje u kojem vidimo pokaj kultivacije itarica. U 11.
tisuljeu. Naselje veliko, kruno koncipirano, gusto rasporeene
nastambe s meuprostorima i komunikacijama.
Pokopi: izvan kua ili u naputenim kuama. Primarni i sekundarni ukop
Kult mrtvih: ritualna pojava odvojila bi
se glava i ukraavala glinom i kotanim
cjevicama.
Posude su kamene (jedan dio sa Sinaja,
bazalt i opsidijan).
Srpasti sikl dokaz da su sjeckali itarice. Mljevenje ita na koljenima.
rvanj

PKN B




Natufijen
Ova lubanja
je iz El -
Wada
22

-Eynan (Ain Mallaha)-
Nastambe su krunog
oblika od amorfnog
kamena + drveni stupovi,
podudarne s
natufijenskim (10 000
8000 BC).
Osnova drutva obitelj
Grobovi su vezani za
kuu i naselje, poloaj
spavaa.
Runi rvnjevi, kamene posude, kultni
predmeti plitko ugravirane crte. Oblutak
minimalistike obrade - antropomorfan
glava s nosom i oima.
Lovci na glave.


-Ain Sakhri najraniji prikaz ljubavnika (kamena figura).

-Jerihon- (Tell es Sultan)
Najvaniji primjer PKN
aglomeracije. Pustinja s oazom
na kojoj je najstariji grad na
svijetu. Sinonim za nalazita
dugitrajnog ivota, zato nastaje
niz stratuma.
23

Tell = graditeljske i druge aktivnosti zbog kojih dolazi do nagomilavanja otpada.
Jerihon ima
izduen oblik
umjesto ovalan.
Nalazi se na
rubu oaze u
blizini Mrtvog
mora.
Istraivai
Jerihona

Jerihon je na
vanom
trgovakom pravcu, dolina rijeke Jordan, komunikacija izmeu Anatolije i Crnog mora
(put kojim su ili vani resursi opsidijan, koljke, bitumen (asfalt), mramor, bazalt).


24

STRATIGRAFIJA JERIHONA:

2) Keramiki neolitik B 5 000 3 100 BC
A 5 850 5 000 BC
1) Predkeramiki neolitik B 7 220 5 850 BC
A 8 350 7 370 BC
Natufijensko 'svetite' 10 800 8 500 BC

Na sredini je presjek najbolje istraeni dio.
Natufijensko naselje najstarije u sredinjem dijelu, s
vrelom. Ono je tijekom neolitika dobilo monumentalne
graevine tj. objekte. Kruna ognjita, pokapanje ispod
25

poda, ukopani objekti (totemi) nisu naeni, samo rupe za koje se smatralo da su tu
stajali totemi.
U PKN A ve izgleda kao pravi grad, dobiva svoj ovalni oblik, graevine su krunog
tlocrta od kamenog
temelja a gore od
erpia (zapeena
glina).
Bedem okruuje cijeli
grad. Kula s
unutranje strane
bedema. Od amfornog
kamena, kruna form,
inicijalni obrmabeni
zid, dograeni zidovi, rov irok 8 metara poveao tako visinu kule. Ulaz sa
hodnikom i unutarnjim skalama (stepenicama) kojima
se dolazi do vrha kule, izgraena tijekom PKN.
Sluila je neko vrijeme kao spremite pa kao
pokapalite.
NATUFIJENSKO SVETITE polukruna graevina
(slika prethodna stranica) sa krunim udubljenjima,
podnica sa krunim udubljenjima za koje smatraju da
su leita stupaca za totemske ostave. Najstariji
oblik kultnih vjerovanja; postoji vie kultova, jedan je
totem vjerovanje da su potekli od biljne/ivotinjske
vrste.
-Jerihon PKN A-
22 graevinska stratuma (22 puta je obnavljano). Kue su ovalno ili kruno graene
od erpia (suena glina) na kamenim temeljima. Podovi su duboko ukopani. Sputa
se stepenicama. Zidovi (obojeni crvenom) i podovi (crvena, oker, bijela) obukani.
Nije odmah bilo utvreno, tek od 4. horizonta (stambenog). Prvi je podignut kameni
zid (1,6 m), ispred zida je ukopan rov (8,5 m irok), oko 2 m dubok.
26

Kasnije uz zid diu kule koje su sauvane u visini od 8 metara. Zid diu jer i naselje
raste u visinu, sve je vie slojeva. Malo dokaza o zemljoradnji i stoarstvu. U 7.
tisuljeu razrueno.
Pokapanje sekundarno; lubanja
popunjena neim kao gips, tj. na
lubanju je dodan realan lik osobe,
odnosno portret pokojnika.
Oi umeu se kauri koljke iz
Crvenog mora da izgleda kao da ima
zatvorene oi.
Lubanja kult predaka. Ima malo i
antropomorfne plastike.

-Jerihon PKN B-
Mlae naselje, 26 stambenih horizonata. Objekti imaju pravokutnu formu, na
kamenim temeljima od erpia izmeu kojih je vezivno sredstvo novost u gradnji.
Pravokutno ognjite u
sredini prostorije.
Na kraju PKN B opet se
koriste pravokutni oblici
erpia.
Nastamba 1 velika
prostorija + dodatne
manje, slino megaronu
to je kasnije tipino za
grku umjetnost.
Dokumentirano stoarstvo
i zemljoradnja. Trguju koljkama, opsidijanom iz Anatolije. Imaju sol iz Mrtvog mora =
glavni resurs. Kamen jo bitan za posude, hemat (ruda za dobivanje oker boje).
27

U PKN A nema dokaza o zemljoradnji i produktivnoj privredi, ima kozjih i ovjih
kostiju ali su rijetke i ne moe se dokazati stoarstvo.
U PKN B dobro dokumentirana oba aspekta, stoarstvo i ratarstvo.

-PKN A-
Khiamian (Kimian) Sultanian kultura. Upotreba erpia (suha glina). Naselja
dobivaju obrambene dijelove, pojava bedema. Opada broj mikrolita, poveava se broj
sjeiva, glaana oruja. Javljaju se prikazi enskih
likova.
Mreybet (Mirejbet)
ima 4 faze (1, 2 i 3 PKN
A, 4 je PKN B); - Poznat
je po figuricama boica.
Pronaeni su etoni, 1
od prvih naina
komunikacije prije
pronalaska pisma.

Jerf el Ahmar (Amar) u Siriji

28

2 graevine se nalaze u sredini naselja za koje
se tvrdi da seu kultnog karaktera. Prva se
sastoji od 2 prostorije bez vrata, smatra se da
je rije o silosima.
Drugi dio je prazan. Ta prostorija je
oiena i na tlo je stavljeno
obezglavljeno tjelo mukarca a
glava je stavljena u niu. Graevina
je spaljena (namjerno). 6 baza za
stupove.
-PKN B- (rani, srednji, kasni)
Ope karakteristike: one pojave iz PKN A se razvijaju i nastavljaju. Tlocrt je kvadratni,
megaron kue (kue megaron tipa), koridor kue (sa elijama).
Novost domestikacija ivotinja.
Ukraavanje lubanja.
Jerihon i Nahal Hemar pronaeni su
glineni kalupi (modelirana lica -
lubanje) lica pokojnika, u one duplje
stavljaju se kauri koljke. Postoje 4
grupe tih ''maski''.
29

Abu Hureyra najvee naselje PKN i neolitika,
trajalo je preko 2000 godina i ivjelo preko
1000 ljudi. Pronaeno 160 ukopa (deformirani
zglobovi).
Mughara PKN A, B i C. Brojne male nastambe; U donjem dijelu zida nema vrstih
materijala, glineni zid, na odreenoj
visini od amfornog kamenja. Ostaci
ognjita, takoer na otvorenom
prostoru. Ognjita i pei imaju
svoju podlogu koja se premae
starijim ili debljim slojem gline, s
prvim loenjem se ta glina ispee.
Razlika izmeu ognjita i pei:
ognjite je otvreno, a pe ima svoju
kalotu. Objekti imaju djelomino
ukopana ognjita. Objekti rotiljastog
oblika, gusto postavljeni,
meuprostori ne slue za nita
praktino, preko njih rade konstrukciju
esto pod. Zid od isprepletenog
prua (u njemu uvaju namirnice).
Grobovi pojedniani i dvojni
(rijei); Poloaj spavaa na bok
savijenih nogu.
Artefakti neolitiko sjeivo dodatno retuirano u funkciju pile, strelice od
opsidijana, kotani artefakti, glaano
orue i oruje, pojasne kope od kosti.
Antropomorfne figurice s
nedefiniranom formom esto lie na
stupove na kojima su moda bili
totemi. U oblutku jednim potezom
30

saeli misao o kultu plodnosti. Na slici je najstarija freska na svijetu 9000 BC.
-Beidha-
Nalazi se pokraj Petre, na obali Crvenog mora. Pripada Natufijen kulturi i PKN B, ali
je mlae od Jerihona. Brojne graevine,
ovalne forme, pravokutne PKN B.
Naselje u vrijeme razvoja krune
strukture sa stupovima nosaima. Tehnika
suhozida bez ispuna. Nosai nose konstrukciju
od trske.
Mlae strukture kamen u suhozidu, bez
stupova, krov naslanja na bone strane.
Nije iskljueno postojanje u isto vrijeme i
krunih i pravokutnih. Postoji mala
komunikacija koja vodi od naselja do vrela.
Krune nastambe imaju
samo jednu prostoriju, a
pravokutne jo jednu.
Najvaniji dio ivota se zbiva
izvan kua. Te nastambe
nemaju razloga biti velike.
Neke nastambe su bile
ograene zidom zbog
stoke da je zadre unutar
naselja te uva od
grabeljivaca. Primjeri antropomorfne plastike stilizirana i bez detalja, naznaka
31

spola nema povezanosti s kultom
plodnosti. figurine violinskog tipa.
Pokapanje izvan naselja.


-Ain Ghazal- PKN C
Podignuto na strmom prostoru. PKN B najstariji slojevi. Zatitna iskopavanja
Gary Rollefson.
Zemljani trg, ukraen stelama 2 reda po 3 stele (6 stela). Kua sa apsidom i brojne
graevine. Djelomino ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije,
stupovi i erpii terasasta koncepcija, ukopi u kuama. Vaenje dijela terase,
lomljeni kamen bez
uporabe erpia.
Kaskadni kvartovi
usjecanjem u padinu
se grade kue.
32

Svetite
pravokutna
graevina, oltar,
crveno obojano
ognjite okrueno s
nekoliko kamena,
antropomorfni
ostaci. Apsidalna
graevina.
-Postoje male i velike glave.


PERIODIZACIJA
Predkeramiki neolitik A
B 9 000. 6 500. BC
C (stalna naselja, alati, privreda, figuralna plastika)
Keramiki neolitik Rani A 6 500. - 5 700. upotreba posuda od gline koja
Kasni B 5 700. 5 400. postaje medij umjetnikog izraavanja
PKN nema keramiku a keramiki ima peenu keramiku. PKN A nastambe krunog
ovalnog oblika. PKN B nastambe pravokutnog oblika (Jerihon, Beidha, Mureybet,
Ain Ghazal). Keramika nije peena nego je suena; ispeena posuda, postaje
nepropusna kada se u nju uvue mast.
-PKN C- (Beidha, Ain Ghazal)
Naen na par lokaliteta.
Ain Ghazal naselje slabi pa se poveava. Naglo poveanje ivotinjskih kostiju,
prelazi se na stoarstvo. Pojava kultnih graevina.

33

-Keramiki neolitik-
Yarmoukian kultura po rijeci Yarmouk (Sha'ar ha - Golan)
nalazita: Jerihon IX, Lodian, Wadi Araba,
Ghassulian, Quatifian, Besorian.
Istraivaica Moshe Stekelis je identificirala
kulturu Yarmoukian 6400. 6000. BC.
Boica - Sha'ar ha - Golan (lokalitet).




4.1. NEOLITIK IRAKOG I IRANSKOG PODRUJA

Kultura Zarzien (Zagros sjeveroistoni Irak) mezolitike osnove.
Pretkeramiki neolitik Zawi Chemi, Shanidar (B1); Karim Shahir, Ganj Dareh, Ali
Kosh lokaliteti.
Shanidar 1951; 1953. Ima paleolitik, epipaleolitik i PKN. Naeno nalazite Zawi
Chemi - naselje na otvorenome, sezonskog karaktera, lovako - sakupljaka
zajednica, naeni rvnjevi, kosti ovaca - domestikacija.
Ganj Dareh naselje sezonskog karaktera, arhitektura od erpia, na njima otisci od
koze ili ovce; erpii si se suili dok su se koze i ovce etale i nagazile na erpi
najraniji stvarni dokaz udomaenih, odnosno domesticiranih ivotinja.


34

-Jarmo-
Irak. Oko 16 graevinskih horizonata.
Iskopavao Robert Braidwood (Indiana Jones).
Tu je prvi primjetio tehniku izoliranih
kvadrata. Kultivacija i domestikacija
posvjedoena. Dugotrajno naselje, prvo
krunog tlocrta, kasnije pravokutnog od
kamena i erpia.











35

5. PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE

Hacilar JZ Anatolija
Suberde
Asikli Hyk Sredinji plato (kue zbijenog tipa)
Can Hasan Dolina Konya
Cafer Hyk
Cayn
Hallan emi Cilicija (Kilikija)
Nevali ori
Gbekli Tepe









Kruni objekti kopiraju prve nastambe horizonta PKN A, kao i tehnologije gradnje.

36

-Hacilar- (sloj 1-7 PKN)
Malo naselje tipa tell. Kue etvrtastog tlocrta, erpi, graene oko zajednikog
prostora, crvena boja
buke. Nie u zidu
zidni 'ormari'. Nasuprot
ulaza se uvijek nalazi
otvoreno ognjite. Tlocrt
podsjea na megarone.
Objekti tzv. ''rotilj'' tipa,
graeni su kao sastavni
dio stambenog objekta;
nije izoliran ve povezan. Podnice pod se pokriva gustim komadima amorfnog
kamena ploe koje su poredane i daju vrstu povrinu.
-Hallan emi-
Najstarije trajno naselje napodruju Turske (Istona Anatolija). Poznata su najmanje
4 pretkeramika sloja graevina. Bio je naseljen pred kraj 11. tisuljea. Graevine
okruglog tlocrta od kamena. Javlja
se opsidijan koji se donosi,
grumenja bakra su naena u toj
graevini. Nalaz glave buzdovana
to upuuje da je bilo sukoba.
Veina materijala je od opsidijana,
ruke od tuaka kamena su
stilizirane
(ivotinjski
motivi), kamene posude za mlijevenje biljaka. Naene kosti
svinje, lovako sakupljaka komponenta.
-Krtik Teppe naselje zbijenog tipa s kuama krunog
tlocrta, pokopi ispod kua, zgrenac.

37

-Asikli Hyk- PKN A, B
Najstariji otkriveni lokalitet sredinje Anatolije. Istraivao Ian A. Todd.
Nalazi se na podruju
bogatim opsidijanom.
Nastambe su etvrtastog
tlocrta, graene od erpia.
Planirano naselje. Artefakti:
crni opsidijan, kotani
artefakti, prilagoeni novoj
produktivnoj privredi, imaju
oblik mezolitskog orua
(okrugli, polumjeseasti).
Nova orua tehnika glaanja.
Dva osnovna tipa sjekira: JEZIASTE i KALUPASTE.
Probojci zbog uporabe koe za izradu
obue i odjee. Alatke za tkanje. Nakit
od kristala i minerala, opsidijan, koljke, rogovlje, kauri koljke s Crvenog mora.
Bakar za izradu perlica.
Pokop: mukarac i ena s djetetom, na eni je izvedena trepanacija (buenje
lubanje).
-Nevali ori-
Potopljen je zbog
izgradnje brane.
38

Istraeno je 29 kua, PKN B.
Osnovni plan kua samostojei pravokutni objekt s unutarnjom podjelom prostora.
Zidovi od vapnenca s premazom od blata. Rupe okolo zgrada (nadstrenice,
trijemovi), ima kultne graevine. Male figurine vjerojatno kao zavjetni darovi. Totem
2 ene simboliziraju plodnost i leinar kao njihov uvar.
-Cayn-
Ima slojeve od PKN A do srednjeg vjeka. 3 glavne faze
okupacije naselja: 1) PKN A, B, C; 2) keramiki period do
bronanog doba; 3) srednji vjek.
PKN djelimo po tipu naina gradnje na: (ovo za ispit!!)
- PKN A ovalne graevine
- PKN A B rotiljasti tlocrt
- rani PKN B graevine s kanalima
- srednji PKN B graevine oploene s oblutcima
- kasni PKN B graevine s elijama
- finalni PKN B (C) sa velikom sobom



39

-Kultne graevine-
Kua lubanja tzv. svette; pronaeno je preko 70 komada lubanja, rogovi
izumrlih vrsta goveda; veliki kremeni no u
kojemu su
bili ostaci
ljudske i
ivotinjske krvi. Komad tkanine od lana (9000 BC). U njenim prostorijama su
pronaene hrpe kostiju sa posebno odjeljenim kostima sekundarni ukop.
Lubanje, oltar, glinena klupa.
-Gbekli Tepe-
Trbuasto brdo; hramski
kompleks, nema naselja, na
podruju turske URFA regije.
Istraivao: Klaus Schmidt.
Datacija: 9600. 8200. BC
(po novom C
14
11000 BC
mezolitik).
40

Lokalitet se sastoji od niza kompleksa/objekata s
velikim reljefno ukraenim ''T'' monolitnim stupovima
(ljudsko oblije); Najstariji poznatiji kompleks svetita
na svijetu monumentalno religijske arhitekture.
Za tovanje kulta mrtvih, reljefi
ivotinja na stupovima su
sluili za zatitu mrtvih. Nije pronaen ni jedan grob
niti grobnica (slino na Malti). Nema dokaza o
stanovanju, pa su strukture interpretirane kao
hramovi.





-Cafer Hyk-
Stratigrafija naselja istie 13 slojeva, a istiu
se 3 glavne faze:
1) graevine su kvadratnog tlocrta s
temeljima od kamena
41

2) graevine su podjeljene na vie soba
postavljenih u 2 reda, ispred kue je
dvorite
3) poveanje kua



-Kk Hyk-
Odvojene glave s modeliranim licem.













Posuda od
vapnenca
42

6. KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE

RANI Mersin (32 25) XXXII XXV 6500 5700 BC
atal Hyk (14 2) XIV II
KASNI Mersin (27 25)
atal Hyk (1 0) 5700 5400 BC
Can Hassan (7 4)
Hacilar (9 6)

Neolitik sredinjeg platoa (ravnica Konya)
atal Hyk 1 0 kasni neolitik 5 700 5 400
14 2 rani neolitik 6 500 5 700
Can Hassan 2a 1 kasni halkolitik 5 000 4 200
3 2b rani halkolitik 5 400 5 000
7 4 kasni neolitik 5 700 5 400
Neolitik JZ Anatolije
Hacilar 5 1 rani halkolitik 5 400 4 700
9 6 kasni neolitik 5 700 5 400
rani neolitik 6 500 5 700 hijatus
1 7 PKN 7 000
Beycesultan 40 20 kasni halkolitik


43

Neolitik Cilicije
Mersin 19 16 kasni halkolitik 4 800 4 000
24 20 rani halkolitik 5 400 4 800
27 25 kasni neolitik 5 700 5 400
32 28 rani neolitik 6 500 5 700

U Europi neolitik poinje oko 500 godina kasnije.
-ATAL HYK-
C.H. West: rani halkolitik 5 400 4 700
C.H. East: kasni neolitik (1 0) 5 700 5 400
rani neolitik (12 2) 6 500 5 700
Postoje 2 brijega, istoni (neolitik) i
zapadni (eneolitik).
James Mellart prvi istraivao 1961. -
1965. na periferiji lokaliteta. 13 hektara, 8
10 000 ljudi stane u naselje.
Kue su graene jedna iznad druge,
naselje zbijenog tipa, etvrtastog tlocrta,
od erpia. Objekti su imali ravne krovove, nema vrata, ulazi se kroz krov ljestvama.
Veina kua su prizemnice podjeljene u 2 glavna dijela ognjite i pe (za
kuhanje). Nia slui kao svetite, imaju polukat. Temelji od kamena, zidovi od
erpia. Na junom dijelu kue nalaze se
ognjita (neka su bila ukraena), iza skala
(stepenica) je krov koji je sluio i za
ventilaciju. Kue su podjeljene na
spremita, radionice. Sjeverni dio nia
za kultne svrhe. Sve kue su bojane
44

zidovi uz sjeverni dio ukraeni crteima, pejzaima, procesije, lov, svakodnevni ivot,
apstraktni motivi, otisci dlanova.
Karta grada
naslikana na zidu
jedne kue. U
pozadini je vulkan
to nam govori da
je bilo potresa.

U nie su se stavljali
predmeti za tovanje
kune kapelice s
antropomorfnim
figurama, bukranije.
Leopardi su simbol
enskog a bik
mukog boanstva.

Rupe u podnici za
pokapanje mrtvih, ispod
klupa na kojima ivi sjede ili spavaju, lice pokojnika
gleda prema unutra jer je pokojnik i dalje lan obitelji.
POKOP zgreni, licem prema unutranjosti
prostorije. ene su bojane crvenom, plavom ili
zelenom bojom, a muke nisu bojali.
Prilozi su brojni: nakit, perlice, koljke, ogledalo od
opsidijana a mukima lovno orue, udice, oruje od
45

opsidijana.


Drka u obliku zmije,
opsidijan.
Bik muko boanstvo
Leopardi ensko boanstvo
Ukraavanje lubanje (kult predaka) u
atal Hyku najmlai primjerak
lubanja mukarca obojana u crveno i
poloena u grob neke ene, preuzeto od
natufijenske kulture.
Nekada ne postoje nie ve su samo
izvedene bukranije aplicirane
volovske glave pokrivene masom ili
modelima od gline.
46

PLASTIKA gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater. Mukih figura ima
malo kult bika. Djeli se na: grube figurine i statue
instrumenti kulta, zavjetni darovi; statue neto vee,
vezane uz kuu, najee u niama ili spremitima da
uvaju hranu.
Boica, Boginja iz atal Hyka Magna Mater.
Prikazuje Veliku
Majku koja sjedi na
fotelji a ruke su u
obliku leoparda
(pantea). Naena u
spremitu. 7 enskih statua, 6 u sjedeem ili
kleeem poloaju (naglaene obline, gole), a 7. u
centru, svima otkinute glave.
PINTADERA peat, ne
postoje 2 ista, kao potpis.
Priikaz ivotinje, gotovo uvijek se nalazi u mukim
grobovima. Peat u obliku
medvjeda u gradu su
esti takvi prikazi ali bez
glave i apa, zato se
smatralo da je to Magna
Mater, ovaj peat je dokazao
suprotno.
KERAMIKA monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada
ee koritene kamene i drvene posude.



Medo
Presjek cigle
(opeke) s
tragovima
pljevice
47

-Hacilar VI- (kasni neolitik)
JZ Anatolija, neolitiki slojevi 9 6. Ima slojeve u PKN (1 5). Postoji
hijatus! Pronaeno je 10-ak kua, kue su sa nizom pregrada, od
erpia. Keramika je ukraena, tamno na svijetloj pozadini, uz
kuu mala vanjska kuhinja; figure sa naglaenom
steatopigijom.





-Can Hasan- (kasni neolitik), sloj III PKN.
Tell naselje, 3 breuljka, istraeno 10 15 objekata,
kvadratne nastambe od kamena i erpia, zbijeni tip naselja, svaka kua ima
ognjite. Datacija 5700 5400 BC.
Keramika: - najlijepe
oblikovana i ukraena,
linearni motivi koji
obuhvaaju cijelu
posudu, tamno na
svijetloj podlozi, loptaste
forme. Figurine u stavu
mislioca.
48

7. NEOLITIK CIPRA

Glavni istraiva Porphyrios Dikaios
- Pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka

Stara periodizacija:
Neolitik I - pretkeramiki neolitik = kultura Khirokitia (7 000 5 000)
Neolitik Ib - prijelazna faza od 1000 godina
Neolitik II - keramiki neolitik = kultura Sotira; Ima i Neolitik III (eneolitik/halkolitik)

Nova periodizacija:
Akrotiri (Aetokremnos) - epipaleolitik *smatra se da je neolitik na Cipar doao
PKN A prije 6000 godina ve u razvijenoj formi.
Rani PKN B *B vrijeme kada to nastaje na Cipru
Srednji PKN B Neolitik I odgovara okolnim podrujima Anatolije
Kasni PKN B (Mylouthkia, Shillourokambos, Kal. Tenta...)
Khirokitia
Neolitik Ib prijelazna faza od 500-tinjak god. (Troulli)
Neolitik II Sotira kultura keramiki neolitik

-Aetokremnos peina, mjesto Akrotiri
Naeno 95% kostiju patuljastih vodenkonja
(hipopotamusa) i malih slonova koje su bile
49

spaljene (ne zna se toan razlog). Postoje 4 stratuma u peini, jako dobro sauvani
jer je peina bila zatrpana. Epipaleolitiki lovci su istrjebili te ivotinje. Prvi ljudi su
doli prije oko 10 000 godina.
-Ayia Varvara Asprokremnos-
8800 8600 BC. Krune poluukopane
nastambe, pronaene jame obloene glinom
koje su sluile za uvanje vode. Ovaj lokalitet je
vaan zbog toga to je na njemu naena
najstarija figurica na Cipru (vide se tragovi
okera).
-Agios Tychonas Klimonas-
PKN A 9155 8615 BC. Naene kosti psa kao dokaz najstarijeg pripitomljenog
psa.
-Mylouthkia-
Nalazi iz eneolitika, ljudske lubanje (sekundarni ukopi).
8500 BC poinje neolitik, prije Khirokitia kulture.
Plastika: shematizirana, bista ene, obluci s urezima,
prsteni sa iljkom od
opsidijana.
Bitni su nam ovi zdenci
(bunari) koji su se kasnije
koristili kao grobovi jer su bili
zatrpani i naeni su u njima
lubanje to se tumai kao sekundarni ukop.
Prije se mislilo da su kolibe kupolaste (kao konice),
danas se zna da su valjkaste sa ravnim krovom glina
+ lie od palme + pijesak sa glinom.

50

-Shillourokambos-
8 400 7 000/6900 BC.
Najstarije istraeno naselje
u neolitiku. Ima 4 faze:
zidovi postaju sve masivniji
prema kraju ivota naselja,
slini onima u Khirokitiji.
Drvene kue na krunim
tlocrtima od kamena, na
otvorenom poloaju.
Naene kosti jelena
lopatara. Naeni dokazi stoarske privrede (prije toga nije bilo na Cipru, doveli su sa
sobom ivotinje, ovce, koze, jelen lopatar..). Pokopi unutar naselja u kuama. Pokop
ovjeka i make dokaz pripitomljavanja. Mali obluci s urezima, ne zna se emu su
sluili. Naene su vee koliine opsidijana (opsidijana nema na Cipru
naseljavanje iz Anatolije kolonizacija).
-Kalavasos Tenta-
Naselje se nalazi na stratekom poloaju uz
rijeku, ima zid i jarak.
51

-Ais Giorkis- 7700 6850 BC enska figura naena.

-Khirokitia-
1956. iskopavao P. Dikaios. Nalazi se uz rijeku Maroni (danas ne postoji), pod
zatitom UNESCO-a. Od 6. tis.
BC. Ravni krovovi graeni od
prua, lia, gline. Pojedine kue
imaju stupove. Kroz cijelo naselje
ide komunikacija na povienom
dijelu prvobitno bedem koji se
nakon proirenja pretvorio u cestu.
Nema keramike. Datira se
pomou materijala, ostaci tkanja,
pletenja u glinu.
52

Kue okrugle na kamenoj platformi,
temelji nisu ukopani, gornji dio od erpia,
blata, podnica od gline, ognjite, klupice.
Ravan krov po novim istraivanjima, ne vie
kupolast kao to se prije mislilo. Imale su
polukat na kojem se spava. Kue su
grupirane oko dvorita. Tolos I najvea
graevina u naselju, 2 monumentalna
stupa; centar je naselja.
Na Cipru nema mezolitika. Inhumacija u kui,
deformirane lubanje, ovalne jame. Na
pokojnika se stavlja kamen da se
ne digne iz groba. Nema puno
priloga. Plastika: 5 6 figurina,
neodreen spol, vie apstraktni.
Urezane ploice od kamena i gline.
Khirokitia kultura prestaje 5 500/5 000 BC. Uzgajali su
stoku i ito. Naeni su kameni rezai, otrice sikl.
Stilizirane ljudske figurine su raene od kamena, bez naznaka spola.
Kamene posude ova je naena
u Siriji.



53

-Troulli-
Jedino mjesto na kojemu se ivot nastavlja oko 500 godina (Neolitik Ib). Nalazi se uz
obalu mora.
Pretkeramiki i keramiki neolitik.
2 faze: 1. PKN kultura Khirokitia (Ib bez keramike)
2. KN Sotira kultura (monokromna crvena keramika)
Krune kue na zatienom. Naena je keramika koja ne odgovara Sotira kulturi, pa
je Dikaios napravio poseban stupanj koji odgovara tom nalazitu (Neolitik Ib).
-Vrysy-
Poluukopane kue od kamena, izmeu tuneli,
ukopani prolazi. Keramika je crvenoslikana
kvadratnih motiva, eljana keramika.



-Sotira-
Javlja se prava kultura nakon 1000 godina. Drugi
val kolonizatora (Anatolija) trgovina (opsidijan).
47 nastambi u naselju. Krune kue na etvrtastom
tlocrtu ali nisu grupirane kao u Khirokitiji, nema
dvorita.
Keramika sa
eljastim
ukrasom,
slikana
crvenom bojom na bijeloj pozadini, loptaste forme.
Pokopi u nekropoli izvan naselja (inhumacija,
54

zgreni poloaj bez priloga, kamenje na pokojniku). Pokojnici nisu kao u Khirokitiji
(moda su doseljenici, fiziki se razlikuju po DNK strukturi).
Razlika izmeu Sotire i Khirokitije je pokapanje
pokapanje se iz mjesta prebacuje u nekropole.
Slino stavljanje kamena na pokojnika. Ni fiziki
nisu bili slini, keramika slina Hacilaru.




-Paralimni Nissia-
Sotira kultura, kvadratni tlocrt sa zaobljenim rubovima nastambe (kao u Sotiri).
Obrambeni zid (ide spirano kroz cijelo naselje).
-Kalavasos Kokkinoyia-
Sotira kultura, grobovi u jamama, naena crvena keramika.









55

8. NEOLITIK EGEJE

Teritorijalna podjela: - Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, Sporadi
- Peloponez
- Istona i sredinja Makedonija, Trakija
- Kreta
- Egejski otoci
PKN Europe: Argissa Magula, Souphli Magula, Otzaki, (Sesklo?), Knossos, Franchti,
Dendra, Khirokitia, Troulli.

56

PERIODIZACIJA CIJELE EGEJE:
Pretkeramiki neolitik 6800 6500
Rani neolitik (1-3) 6500 5500
Srednji neolitik 5500 5300
Kasni neolitik (1-2) 5300 4500
Finalni neolitik 4500 3200

-Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, Sporadi-
Christos Tsountas je podjelio neolitik u Tesaliji u 2 faze rani i kasni ili A i B, podjela
je trajala 30ak godina.
PERIODIZACIJA: (Vladimir Miloji istraivao Argissa Magulu)
Hipotetini PKN
1
(6700/6500)
Rani neolitik (6700/6500 5800/5600)
- rani neolitik - frhkeramikum
- protosesklo
- predsesklo
Srednji neolitik (5800/5600 5400/5300)
- Sesklo
Kasni neolitik (5400/5300 4700/4500)
- Dimini
Finalni neolitik = eneolitik (4700/4500 3300/3100)
-Rachmani kultura


1
Postoji i PKN Tesalije ali se naziva hipotetini PKN jer se vode razne znanstvene diskusije o tome dali ga uope
ima i u kojoj mjeri.
2
Pseudoimpresso ukraavanje keramike noktom, prstom i tipanjem. (Starevo Krs ris)
Impresso ukraavenje keramike iskljuivo Cardium koljkom! (Kulture sredozemnih zemalja)
57

-PKN-
Argissa Magula Vladimir Miloji istraivao lokalitet, do tada se neolitik promatra
u okviru Tsountasove periodizacije. Lokaliteti s prvim tragovima koritenja gline,
upotreba opsidijiana nam ukazuje na prisutnost trgovine i komunikacije.
Demetrios Theocharis i Vladimir Miloji su dali osnovu za novu periodizaciju. Nema
debeli sloj ali je potvrdio razvojni stupanj. Nisu otkrivene fine nastambe, ve
jednostavne poluukopane zemunice s primitivnim plitkim jamama sa atorastom
konstrukcijom.
Sesklo dio nekropole se uruio u potresu, naen je PKN, istraivao D. Theocharis.
Dendra ukopane jame s hodnicima, ognjita i vatrita, tragovi flore i faune
neolitika privreda.
U pretkeramikom neolitiku dolazi novo stanovnitvo s novim ne autohtonim
kultiviranim biljkama/itaricama.
Argissa Magula, Sesklo koriste se nastambe ovalnog i krunog tlocrta,
poluukopane sa stupovima koji nose gornju konstrukciju, ognjita, kamena industrija,
predmeti izraeni od opsidijana imoprt. Naeni se prvi tragovi eksperimentiranja s
glinom.
Nea Nikomedeia pokop s vie pokojnika, jame s vie pokopa.
Souphli Magula 14 kremacijskih pokopa ''krematorij''. Zagoreni stupovi, pokojnici
u posudama uz te posude naene ritualno (namjerno) razbijene posude.
Protosesklo posude fino obraenih stijenki, oker, premazane ''lakom'' da se istie
sjaj, ukrasi, vrevi, karakteristini motivi. Antropomorfna plastika enski oblici s
naglaenim bokovima, oi oblikovane kao zrna kave (imitiranje kauri koljke iz
Jerihona). Zoomorfna plastika + zoomorfna posuda kultni rtvenici na 3 noge.
Predsesklo prethodi Sesklu ali nije kulturoloki povezan, kratkotrajna faza. Oituje
se u sputanju zajednica iz centralnog dijela Balkana do Tesalije gdje su se kratko
58

nastanili, donijeli barbotin i pseudoimpresso
2
i na kraju napustili to podruje.
Predsesklo je nepovezan s protosesklo fazom.
-Rani neolitik-
Pojava keramike. Zatvorene loptaste forme, primjeren je potrebama lokalnih
zajednica. Idui prema kraju razvijaju se u posude na postoljima, izdvaja im se vrat te
nastaju plitke posude. Monokromna keramika fine ojaane povrine, tamni tonovi, od
tamno smee crne boje. Nema ukrasa; tek pred kraj u protosesklo stupnju razvija
se tamnom bojom na svijetloj pozadini. Geometrijski motivi, linearni motivi.
Postoji i kuna keramika grublja, jednostavnija, bez ukrasa.
Protosesklo dovesti e do kulture srednjeg neolitika ali
e biti prekinut, dovesti e do keramike koja se ukraava.
Do barbotinskog ukraavanja i pseudo-
impresso (keramiko ukraavanje
utiskivanjem i urezivanjem), cardium
koljkom.
Povrina keramike je fina pa se vidi
kontrast. Rani neolitik nosi antropomorfnu

2
Pseudoimpresso ukraavanje keramike noktom, prstom i tipanjem. (Starevo Krs ris)
Impresso ukraavenje keramike iskljuivo Cardium koljkom! (Kulture sredozemnih zemalja)
59

pastiku, svjedoi o svjesti Magne Mater.
Naturalistiko, bez realizma, istaknuta
stranjica. Impresionizam bez crta lica, lice
je shematizirano, bez usta, samo oi i nos.
Stav poloaj ruku, naznake frizure.
Naturalizam, slabo oslikavanje crvenom
bojom.Ruke sputene na trbuh.
Pokapanje - poloaj fetusa, spavaa, bez
darova, bez stroge orijentacije, nema jasnog
odnosa o pokapanju tijela. Ima i skupnih
grobova odraslih i djece.
Nea Nikomedeia najbogatije nalazite protoseskla, SZ Makedonija. Tlocrt je
pravokutan.

Nea Makri
Objekti nisu pravilnog etvrtastog oblika ve su blago
zaokrenuti. Osim dvoslivnih ima i etveroslivnih. Velika
nastamba s vie prostorija od erpia koji je grublji od
bliskoistonog. Temelji od lomljenog kamena. Krov
jednostavan, snopovi trske ili slame povezani u krugove,
oni se slau i povezuju te uvruju s kamenim utezima.


-Srednji neolitik-
Sesklo eponimni lokalitet, tipa tell velika
stratigrafija. Organizacija prostora:
Akropola okruena je donjim gradom, unutar
zida 1 metar debelog od lomljenog kamena.
Funkcija je zagonetna jer je to vrijeme stabilnog
Lokaliteti Sesklo kulture: Agia Anaa, Gediki, Otzaki,
Argissa, Achilleon, Orchomenos, Nea Makri, Sesklo i dr.
60

ivota koji je sjedilaki, bez sukoba i kretanja. Nema nalaza koji bi govorili o potrebi
fortifikacije. Prekrivena je kvadratnim i pravokutnim kuama, nadzemne, krov na 2
vode na kamenim temeljima, od erpia, drveni stupovi (u Srevii, Nea Makri od
slame).
Megaron blizu sredita (iz Dimni faze). Pravokutna graevina sa trijemom i vratima
na drugoj kraoj strani. Elitni dio naselja iako nema socijalne diferencijacije, postoji
samo 1 sloj. Graevina u kojoj se obavljaju religiozne potrebe.
Iskopavanja: Christos Tsountas, A. Wace, M. Thompson, D. Theocharis.

Nea Nikomedeia
Tipino srednjeneolitsko naselje (bez
zidova, akropola). O kuama svjedoe
modeli koji govore o obliku i tehnici. Mali
modeli kua s dimnjacima. Graenje
otvor za dimnjak s modeliranim
likom, obino enski lik koji ima
zatitnu funkciju. Naselja uz more i
vodu. Obiluje opsidijanom (Melos,
Antiparos). Lady of Nea
Nikomedeia.
Pokop ovjeka s oblutkom u
ustima.

Tsangli
Model neolitikog plovila iako ne postoje pravi
nalazi. Kotana industrija jednostavni i potrebni
alati, igle, probojci i ice, koriste se pri obradi
povrina.
61

Keramika raznovrsnija i bogatija, posude koninog oblika, okomite jednostavne
stijenke, loptasta posuda s cilindrinim vratom. Crvena boja na svjetloj pozadini s
geometrijskim oblicima, trokuti, cik cak, skupine linija, rombovi. Stepenasti motiv
SOLID STIL. Ukraava se i vanjski i unutarnji dio posude. Trokuti ili zrakasti motiv
tzv. plamenasti motiv.
rtvenici sastavni dio inventara koji ilustrira vjeru, na 4 noge, nekada i odstupanja.
Razvijenija plastika, nema realizma ve naturalizma. Oi u obliku zrna kave. Frizura
jedino zapravo plastino i stvarno, nos kljunast, ptije glave.

-Kasni neolitik-
Dimini (kultura) lokaliteti se nalaze na priblino istim mjestima kao i oni Sesklo
kulture.
Sinonim za kasni neolitik Tesalije. 4500 BC.
Stanovnici Diminija i Seskla bili su 2 entiteta; Dimini je naglo prekinuo Sesklo.
Egzistirali su zajedno u 4. st. 4800 BC naena je keramika iz Diminija to dokazuje
da su Sesklo i Dimini skupa ivjeli bez nasilja.
Nalazita: Tesalija Agia Sophia, Arapi, Argissa, Dimini, Sesklo, Otzaki, Pefkakia,
Zarkai, Rachman, Souphli, Tsangli. Srednja Grka Cheranea, Elatea, Orchomenos,
Varka. Zapadna Makedonija Nea Nikomedeia, Servia.
PERIODIZACIJA: (K. Gallis)
Stara: 1. klsini Dimini Nova: 1. Otzaki C (klasini Dimini)
2. Otzaki 2. Otzaki B (Otzaki)
3. Arapi 3. Otzaki A (Agia Sophia)
4. Tsangli (model broda) 4. Tsangli
Zarkou (prijelazna faza)
62


-Dimini-
Prvi istraiva: Valerios Stais (1901.), George
Chourmoulidais (1977.) 2 faze: neolitsko i
mikensko doba. U vrijeme kada je nastao more
je bilo samo 1 km od njega, na breuljku oko
kojega su plodne ravnice. Bedemi kao labirinti,
moda zato da dre zemlju unutar naselja, za
obranu. 6 bedema (3 unutar, 2 u sredini, 1 vani)
dijele grad na 4 dijela. Na platou megaron
(sredite) najvea graevina u
naselju, imala je trijem (ostali su
stupovi), ognjite moda za glavne
ljude u naselju. U sredite se
ulazilo kroz 3 ulaza na
glavni ulaz. Vanjska
arhitektura:
kvadratne
graevine, viedjelne. Suhozid + erpi. Kua prostorija s 5
ognjita i klupom s ostacima karboniziranog ita i smokvi.
Sesklo akropola iz kasnog neolitika. Bedem iz Dimini faze. Kue
i megaron 2 prostorije, ante koje tvore trijem.
Visviki megaron Dimini faze s vie prostorija i ognjitem te
stupovima od trijema.
Servia drukija arhitektura: kue od prua i kunog lijepa (gline), rupe za stupove
koji su drali krov.
2 nekropole: 1) Souphli Magoula incineracija u keramikoj posudi u nekropoli van
naselja.
Larissa
Dimini
kultura

63

2) Platia Magoula Zarkou rodovsko grupiranje uglavnom, ima neto
grobova unutar naselja uz ognjite rijetko.
Keramika
Novost spirale i meandri. Slikanje mat bojom.
1. faza jednobojne posude, crna pozadina
2. faza slikanje svijetlom bojom na tamnijoj posudi
3. faza promjena slikanje tamnom bojom na
svijetloj pozadini sa spiralama, meandrima i ahovskim
poljem.

Ukraava se i
urezivanjem. Oblici posude na visokoj nozi, tipa koarice, rogolika izboenja
(klasina faza). Posude ivotinjskih oblika askosi. Gudnja utjecaj Tsangli kulture.
Markova spilja utjecaj Dimini kulture.
PLASTIKA shematiziranje, kult plodnosti, dvojne
figure enskih likova (sijamke sline vinanskoj).
Figura iz Larisse majka koja dri dijete, oslikano.
Platia Magoula Zarkou
prikaz kue s interijerom, 8
figurina obitelj, model se
stavlja u zemlju prije gradnje
kue, ovaj model je bio kraj
ognjita zbog napretka kue.



Zoomorfna vaza
64

-Finalni neolitik-
Rachmani kultura
Hagi Sophia, Pan. Dijelom neolitska kultura. Sve vie slikanja
nakon peenja keramike (crusted slikanje), ali se boja lako skida.
Bijela boja na tamnijoj pozadini ili crvena na crnoj + urezivanje.
Figurine shematizirane, uto. Gornji dio drvo + slikanje. donji
dio glina.







65

8.1. KRETA

Nalazita: Knossos, Phaistos,
Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki.
svi kriju neolitike ostatke ispod
egejskih, kontinuiran ivot.
U prvom dijelu otoka povoljniji uvijeti,
taj dio upuuje na egejske otoke
preko kojih se kretalo i irilo prema
zapadu i istoku. Trgovina Bliski Istok
Sredozemlje.
-Knossos-
Naselje s jezgrom iz pretkeramikog neolitika i 2 naselja iz ranog neolitika I i II.
Stratigrafija (10 slojeva): 2. 1. kasni neolitik 3500 2800
3. srednji neolitik 3700 3500
4. rani neolitik II 4000 3700
9. 5. rani neolitik I 5700 4000
10. PKN 6500 5700 (ak do 8000 BC)
Naseobinski ostaci iz srednjeg i kasnog neolitika su sloene strukture, sloena
aglomeracija. Novo: objekti s veim brojem prostorija u jednoj graevini.
Keramika
Poetni neolitik (rani) nema razlike s ostalim dijelovima.
Poluloptaste, monokromne, uglaane,, tamne osnove.
Srednji neolitik diferencijacija u oblicima i
ukrasima. Tehnika urezivanja, geometrijski
motivi skladni, motiv trokuta ispunjen
66

tokastim ubodima, bijela inkrustacija, slikanje u crusted tehnici (slikanje nakon
peenja).
Piksida krunice koje su pravilno ucrtane, poput
estara. Uske i visoke posude s trokutastom
drkom, bez posebnog oblika poput pehara.
Ogrlica od kotanih perlica spondylus; crne
perle opsidijan Melos bogat opsidijanom
dolazi na Kretu.
Kasni neollitik antropomorfne figurine
izraene od alabastera ili mramora. Idoli
kikladskog tipa poloaj prekrienih ruku.

8.2. EGEJSKI OTOCI KIKLADI

Nalazita: Keafala (Kea), Saliagos, Naksos,
Emporio (Chios), Tigani (Samos).
Dijele se na 2 kulture nazvane prema
lokalitetima: kultura Saliagos i kultura
Kefala.
Saliagos rani neolitik, naselje na obali,
sloene nastambe koje su inile vei broj
prostorija na temeljima od lomljenog kamena zidovi neto vri. U unutranjosti
kua ognjita i pei vijenac krune forme. Unutranjost od
manjih komada kamenja preko kojih je premaz gline.
Keramika tehnika urezivanja, etvrtasti likovi s okomitim,
67

vodoravnim linijama motiv ahovskog polja.

Kefala kasni neolitik, malo naselje u blizini obale. 2 nekropole na rubovima
naselja, jedna iz ranog a druga iz kasnog neolitika. Grobovi tipa ciste od lomljenog
kamena. Djeji pokopi u posudama. Inhumacija zgreni poloaj.
Keramika poluloptaste i loptaste forme, askosi.
Od ranog neolitika slikanje crvenom bojom na
bijeloj pozadini. Figure shematizirane, samo
naglaen nos, ptije lice.
Emporio naseobinske strukture od lomljenog kamena, malo nepravilnog oblika,
nisu ba pravokutne.
Keramika jednostavne poluloptaste forme,
karakteristine drke rogolike drke, niz ronatih
ukrasa na drkama.
Klasian stav
ruku kod figurina,
naglaen spol kult plodnosti. (Kikladski idoli
nemaju naglaenu steatopigiju dok ovi imaju).
68



8.3. PELOPONEZ

Nalazita: Franchti, Korint, Sparta, Lerna, Asea, Gonia, Nemee, Hagiogritika, Malthi,
Phlionte, Nea Makri, Chaeronea, Alepotrypa.
-Franchti-
Slijed u prijelazu iz mezolitika u neolitik.
STRATIGRAFIJA: paleolitik 20000 8300
mezolitik 8300 6000
rani neolitik 6000 5000
srednji neolitik 5000 4500
kasni neolitik 4500 4000
finalni neolitik 4000 3000
Peina uz more, nema slojeva samo
unutar peine ve i izvan, ak i ispred
mora. U smislu srednjoeuropske
periodizacije ivi do eneolitika. Ispred
peine kue s kamenim temeljima, s
laganijim konstrukcijama. Kombinacija
peinskog zdanja i predpeinskog dijela
u kojem ivi drugi dio populacije.
Mezolitik pokapanje unutar peine; standardni poloaj na bok u zgren poloaj;
drugi poloaj na leima s prekrienim rukama na prsima; noge na bok u zgreni
69

poloaj to nije tipian mezolitski poloaj na bok sa zgrenim nogama. Postoje i
viestruki ukopi.
Rani neolitik ne postoji nikakva promjena iz mezolitika, dolazi jedino keramika.
Koristi se isti pokop kao u mezolitiku. Posuda od alabastera to je karakteristino za
PKN. Jednostavna gruba keramika loptastih oblika bez ukrasa, monokromna. Nema
kolonizacija razvoj neolitika se odvija autohtono.
Srednji neolitik iako je uestala monokromnost nastaju razvijeniji oblici s ukrasima.
Slikanje motiva tamnom bojom na svijetloj pozadini. Crvenkasta keramika s
perforacijama i crtama koje se kombiniraju te nastaju apstraktni motivi. URFIRNIS
FIRNIS rijetka smea boja poput bakra na svijetloj pozadini. Omiljeni motiv romb,
pokriva gornji dio posude te se esto kombinira. Shematizirani prikazi figura, ene
ukraene.
Kasni neolitik plastika jasna
ljudska tjela; enski likovi, prikaz
odjee, redovito ukraavanje
figurina, slikanje se teko tumai.
Keramika mat slikana, neuredne
kompozicije s nedefiniranim
motivima.


Lerna
Srednji neolitik (4 sloja 1-2 neolitik, 3-4 bronano doba)
Osnova od krupnog lomljenog kamena.
Inhumacija s posudama ili incineracija u
arama.
70

Keramika motiv romba. Urfirnis
premazuje se itava povrina.
Realistina antropomorfna plastika
koja prikazuje ensko tjelo (nema
uveavanja).



Alepotrypa
Finalni neolitik. Poetak
upotrebe metala
narukvice, privjesci. Drugaiji
ukrasi na keramici.

Sparta, Korint
Antropomorfna plastika; prvi puta muke figurice. Promjena socijalne organizacije
patrijarhalnost.
Sparta



71

8.4. SREDINJA TRAKIJA I EGEJSKA MAKEDONIJA

Nalazita: Dikili Tash, Paradimi, Sitagroi, Olynthos, Nea Nikomedeia, Servia,
Kritsana, Poliohni.
Uglavnom srednji i kasni neolitik, rani neolitik je veoma rijedak.
Servia
Rani neolitik plastika slian stav ruku, glava stupaste forme, karakteristina za
balkanske kultove, totemistika vjerovanja.
Srednji neolitik tehnika graenja kua niz poredanih, gustih stupova, mali prostor
meu njima. Dugi kontinuitet ivota obnavljaju se kue, ujednaene su tehnike;
interijer gotovo jednak.
Kasni neolitik podnica od nabijene zemlje + stupovi nosai.
Keramika vrevi s bogatim crvenim ukrasima na svijetloj pozadini kri.
Sitagroi- naselje tipa tell, zoomorfne figure, kue s apsidalnim zavretkom.
Paradimi srednji neolitik bikonini vrevi.
Dikli Tash srednji neolitik vrevi trbuasti, svijetle pozadine, tamni motivi. Kasni
neolitik ukrasi bijele boje, inkrustacija. Plastika dominiraju muki prikazi.
Promahona kasni neolitik.
Pela uporaba metala, zlata.





72

Kultura (u arheolokom smislu) nain ivota koji je izgradila jedna skupina ili
zajednica ljudi, a kojeg prenose s generacije na generaciju. Ta zajednica ivi na
odreenom podruju ije je granice mogue vie ili manje pouzdano odrediti.
Kultura, dakle, moe ukljuivati ponaanje, materijalne stvari, ideje, obiaje,
institucije, vjerovanja. Ime dobiva po znaajnom nalazitu (eponim), a rjee prema
nekim bitnim obiljejima (npr. kultura linearnotrakaste keramike).
Kulturni tip je varijanta ili inaica, tj. lokalna podgrupa s nekim specifinim
obiljejima ili otklonom od ope slike (npr. brezovljanski tip sopotske kulture).
Kulturni kompleks skupina kultura s djelomino zajednikim elementima (npr.
starevaki kulturni kompleks).













73

9. NEOLITIK MAKEDONIJE

PERIODIZACIJA:
Rani neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo 1a c
skupina Veluina Porodin 1 2
Srednji neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo 2 - 4
skupina Veluina Porodin 3 4
Kasni neolitik: skupina Zelenikovo II

Kasni s obzirom na egejski prostor. Razvoj
nije podudaran u svim dijelovima, razlikuju
se istona i zapadna Makedonija. Vie je
zastupljen rani i srednji neolitik, kasni je
slabo poznat Skopska kotlina. Tipologija i
ornament se razlikuju. Slina Sesklo kulturi
u tehnici bijela boja na tamnoj osnovi
stepenasta kompozicija i krukolike posude
s veim obodom.
-Skupina Anzabegovo Vrnik-
Rasprostranjenost: Istona Makedonija Ovje polje.
Nalazita: Barutnica u Anzabegovu (istraivali: Josip Koroec, Milutin Garaanin,
Maria Gimbutas), Rug Bair (kod grada Sv. Nikole, Ovje polje), Slatina u
Zelenikovu (Skopska kotlina), Vrnik, Govrlevo, Tomba Madzari.
Skupina svojim poecima pripada starijem neolitiku dok se njena dalja evolucija
odvija u periodu srednjeg neolitika. Stratigrafska iskopavanja u Vrniku omoguila su
podjelu grupe u 4 osnovne faze:
1a c = rani neolitik
2 4 = srednji neolitik
74

Naselja na rijenim terasama, iznad rijenih tokova ili na blagim padinama u blizini
potoka; nisu tipa tell ali su vieslojna etvrtaste nadzemne kue.
U Anzabegovu je naena kua iji su zidovi raeni od erpia ali je jako oteena,
naene su jo 2 koje su bile na temelju od nabijene gline.
Naene su pei sa kalotom. 2 mala etvrtasta objekta iz Anzabegova; pod od
nabijene gline a zidovi od gline bez drvene konstrukcije (1b i 1c faza) analogija u
Otzaki Magula.
U sredini kua se nalazila po jedna prostrana jama vjerojatno kultni objekt zbog
nalaza pepela i kosti.
Sahranjivanje pokopi u naselju, zgreni stav, poloaj na desnom ili lijevom boku.
Grob iz 1c face sahranjene su 2 odrasle individue, u zgrenom stavu, s glavam na
suprotnim stranama groba; zajedno s njima se nalazio i djeji skelet u amfori.
3
Keramika osnovnu vrstu keramike ini crvena i
tamna (mrka) monokromna keramika. Loptaste
forme s izrazitim vratom (krukolik oblik). Posude
zaobljenog recipijenta s kraim cilindrinim vratom.
Boje: dominiraju smea, crveno smea. Bijelo
oslikani ornament trokuta, vertikalni,
paralelni, cik cak motivi, floralni
ornament koji prikazuje stilizirani
cvijet. Ukras je izveden bijelom bojom.

3
Uokvirena slika: 1 3 Anzabegovo, 4 i 6 Veluka tumba, 5 Porodin.
75

Kapljiasti motivi okomite dispozicije. Dokaz fizike prisutnosti zajednica prema
unutranjosti. Motivi kao u protosesklu (spirale) i Sesklu + okomiti kapljiasti motivi
najvie crvene keramike. U isto vrijeme razvija se Starevaka kultura u Skopskoj
kotlini. Zapadnije od Skopske kotline srednjebalkanska manifestacija
Starevaka kultura.
Tomba Madzari (Maari) kod Skopja
klasini spiralni ukrasi, kalotasti oblik s
prstenastom stolicom. Motivi Dimini
kulture to pokazuje koliko ovaj dio
zaostaje.
Govrlevo akos zaobljena sfera, na
jednom dijelu je stjenka ravna, vie
drki za noenje vode.
Plastika
Minijaturne, sjedee, steatopigne figure sa poveanim vratom. Slino u Tesaliji u
okviru protosesklo grupe. Slina tehnika izrade statueta i u Nea Nikomedei.
Shematizirane enske figure, naglaeni atributi, na kraju se svode na prikaz enskih
nogu 2 spojena dijela.
Govrlevo lokalitet otkriven u novije
vrijeme, bitan je zbog plastike koja se
razlikuje od ostalih lokaliteta. Adam
realistian prikaz mukarca pupak,
kraljenica, rebra.
Portret sa prikazanim obrvama, oima i ustima najstariji
portret na svijetu. Prikaz Velike Majke stoji na modelu kue
(uva je).


76

GENEZA, KRONOLOGIJA I KULTURNI ODNOSI
A. V. 1c 2 = Karanovo I = avdar = Veluina - Porodin I II
A. V. 2 = Karanovo II = Veluina Porodin III IV
A. V. 2 = Sesklo
A. V. 2 4 = Karanovo II III
A. V. 3 = Starevo Iib
A. V. 4 =Starevo III = Karanovo III (Veselinovo)
U ovom dijelu se pojavljuju 3 velika kulturna kopmleksa: balkansko anadolski
kompleks starijeg neolitika, zapadnomediteranski (cirkummediteranski PJZ)
kompleks, junopanonski sjeverobalkanski kompleks.
U grupi Anzabegovo Vrnik pojavljuju se od samog poetka ornamenti izvedeni
pomou instrumenata, otiska koljke ili njegovom imitacijom to je tipino za
najmlae slojeve predsesklo grupe o Otzaki Maguli. Stepenasto rasporeivanje
trokutnih motiva na starijoj slikanoj keramici tog lokaliteta podsjea na tzv. solid stil
Sesklo grupe.
Anzabegovo Vrnik I vremenski pripada samom kraju predsesklo grupe.
Karanovo avdar spirale i motivi kapljica.
Anzabegovo kod tipa su istraivali: Paola i Josip Koroec, Milutin i Draga
Garaanin.
-Skupina Veluina Porodin-
Rasprostranjenost: podruje Pelagonije, bitolski dio Makedonije (plodan dio s
naseljima tipa tell).
Nalazita: Grgur tumba, Optiarska tumba, Dobromirska tumba, Veluka tumba,
Vlake.
4 osnovne faze Veluka tumba I IV
I rani neolitik; II IV srednji neolitik (klasini Porodin).

77

Naselja vieslojna i pripadaju tipu tell (tumba). Izuzetak su Vlake.
Porodin otkrivena nadzemna kua
s trapezastom osnovom, najdua
strana 6,5 m a irina 5 m. Zidovi od
drva sa nanosom blata. O krovnoj
konstrukciji nam daju podatke modeli
kua rekonstruirani model iz
Porodina na sredini dvoslivnog
krova nalazio se uplji cilindar
ukraen licem.
Plastika statue sa velikim vratom i sjedea steatopigna statua. rtvenici s
produenim vratovima prikazi
zmija ili jelena (ipak jelena); jer
postoje primjeri s jelenima gdje
je glava obina a rogovi
stilizirani. rtvenici u obliku kua
na dimnjacima su modelirani
cilindrini produeci s glavama
''duhovi zatitnici kua''.
Keramika Veluka tumba istraivali Dragica Simoska i Vojislav Sanev.
Tamna, crvena i siva keramika. Velike posude loptastog oblika s cilindrinim viim ili
niim ili slabo izdvojenim vratom. Drke su bradaviaste, nekada dvojne ili trojne,
dugmaste i trakaste.
Slikanje bijelom bojom
na crvenoj pozadini.
Motivi trokuta, motiv
epsilona (utjecaj
Diminija).
Porodin je istraivao
Miodrag Grbi.
78

Veluka tumba











Porodin
79

Kronologija i geneza grupe:
V. P. I II = A. V. Ic II
V. P. III IV (klasini Porodin) = A. V. II

Neolitik ohridskog podruja
Malo istraeno, uglavnom srednji neolitik. Ornamentalne pojave bliske Danilskoj
kulturi spirale, slino koncipirani trokuti zbog toga se taj dio gleda kao posljedica
irenja Danilske kulture. Sline pojave i u: Albanija, Grka, Italija, Sredozemlje
bliski kontakti zajednica ujednaen ornamentalni stil.
-Skupina Zelenikovo II-
Pripada skupini Anzabegovo Vrnik; ogranak kasnoneolitike vinanske kulture iz
Srbije. Ta varijanta je vezana za skopsku kotlinu. Jedini lokalitet ove grupe je Slatina.
Okvirno pripada fazi Vina Turda II (Vina B1). Ustanovljeni su ostaci jednog
horizonta stanovanja, sa ruevinama etvrtastih kua od blata i kamenja. Postojale
su plosnate, kalupaste i trapezoidne sjekire. Gruba keramika, svijetlotamne i sive
boje, loptastog oblika. Pronaena je sjajno crna polirana keramika koja podsjea na
tesalsku (crna monokromna Dimini vrsta). Steatopigne statuete u oblicima lica je
naglaen nos bez oiju ''ptije lice''. Glave statueta sa bono postavljenim volutama
(ovnova glava ili posebna vrsta frizure). Slinosti s vinanskom kulturom. Dominantan
motiv kanelura. Pehar na upljoj koninoj nozi (kosovska i junomoravska varijanta
vinanske grupe).
Zelenikovo su istraivali Radoslav Galovi i Milutin Garaanin.





80

10. NEOLITIK BUGARSKE

Kulture ranog neolitika: Karanovo I i II
Ovarovo
Conevo
Zapadnobugarska slikana keramika (avdar Kremikovci)
Kulture srednjeg i kasnog neolitika:
Karanovo III Veselinovo
Kurilo
Karanovo IV Kalojanovec
Hotnica
Usoe - Sava
Topolnica Akropotamos
Hamangia

-Karanovo I i II-
- Trakija i dolina rijeke Marice. Lokaliteti
Karanovo, Azmak, Rakitovo, Jasa tepe,
Kazanlak.
Faze: Ia, Ib, IIa, Iib. Karanovo istraivali: V.
Mikov, G.I. Georgijev, S. Hiller, V. Nikolov.
Najstarija neolitika manifestacija u dolini rijeke
Marice. Naselja su tipa tell, a podizana su u
plodnim ravnicama, na terenima zatienima
od poplava. Mala sela, kue uglavnom raene
od prua i blata, zbijena.
Posude na 4 noge, zoomorfne ruke,
monokromna keramika s urezivanjem, bijeli
Karanovo I
81

motivi na
crvenkastoj
osnovi.
Karanovo
kultura se razvija
usporedno sa starevakom i
Sesklo kulturom tijekom 6.
tisuljea BC. Lokalitet Muldava
jelen

-Ovarovo-
- SI Bugarska. Lokaliteti Ovarovo plato, Ovarovo
gorata, Samovodene.
Faze: 1 4.
Istraivala: Henrietta Todorova.

-Conevo-
- Priobalni dio Bugarske. Lokaliteti Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delevo.
Faze: 1 4.

-Zapadnobugarska slikana keramika ZBSK (Tschavdar Kremikovci)-
- SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice. Lokaliteti
Kurilo, Kremikovci, avdar, Galabnik, Gradenica Lukanovo,
Slatino.
Faze. 1 4.

Karanovo II
82

-Karanovo III Veselinovo-
- Trakija, bazen rijeke Marice. Lokaliteti Veselinovo,
Karanovo III, Kazanlak, Yassatepe.
Vr monokromna keramika sa stiliziranom drkom,
epasti zavreci na posudama.


-Kurilo-
- SZ Bugarska, Sofijsko polje. Lokaliteti Kurilo, Brenica I, Aldomirovci.
Faze: A, B1, B2.

-Karanovo IV Kalojanovec-
- Trakija, bazen rijeke Marice i Tunde.
Lokaliteti Karanovo IV, Kalojanovec,
Kirilovo, Nova Zagora, Karasura.
Faze: 1, 2, 3.


Nova Zagora

-Hotnica-
- sjeverna i srednja Bugarska. Lokaliteti Hotnica Orlovska, Kaica
Samovodene.
Faze: 1, 2, 3. Istraivala: H. Todorova.
83

-Usoe (Sava)-
- SI Bugarska do Crnog mora. Lokaliteti Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol,
Draganovo, Podgorica.
Faze: 1, 2, 3.

-Topolnica Akropotamos-
- srednji i gornji tok rijeke Strume (JZ Bugarska i S Grka). Lokaliteti Paradimi,
Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarevo, Topolnica Akropotamos.
Faze: 1, 2.

-Hamangia-
- priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa. Lokaliteti Blatnica, Draganovo,
Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo.
Faze: 1. Blatnica
2. Baia Hamangia
3. Ceamurlia de Jos
4. Techirghiol
5. Varna
Keramika monokromna, poluloptaste i loptaste posude. ''Tulipani'' sa spiralama,
svijetliji i tamniji motivi. Spiralni i sloeniji ukrasi kontrast
tamno svijetlo. ''Venere'' tj. Magna Mater sa ukraenim tjelom.
''An sambl'' muka i enska
figura iz groba. Mislioc -
prikaz unutarnjeg stanja. enska
figura je oputena suprotnost.


84

Karanovo lokalitet
Karanovo je veliki tell kod Stare Zagore (Bugarska). To je kljuni lokalitet za
razumijevanje razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraivali su ga: V. Mikov
(1936.), G.I. Georgijev (1947. 1957.), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981.). U stratumu
debljine 12,4 metra uoeno je 7 slojeva i to sa po nekoliko horizonata stanovanja. Iz
dva najstarija sloja definirana je starija neolitika kultura Trakije (Karanovo kultura), iz
sloja 3 mlaa neolitika kultura (Veselinovo kultura). U sloju 4 otkriveni su keramiki
proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj kulturi (Kalojanovec
kultura). Prema sadraju iz 5. sloja izdvojena je Marica kultura, a nalazi iz 6. sloja
omoguuju praenje razvoja Gumelnita kulture. Arheoloka graa iz sloja 7 se vee
za poetke bronanog doba.



85

11. NEOLITIK RUMUNJSKE

Kulture ranog neolitika: Circea Gura Baciului
Cri
Dudeti
Kultura linearno trakaste keramike
Kulture srednjeg i kasnog neolitika:
Vadatra
Boian
Petreti
Hamangia
Vinanska kultura
Pretcucteni

-Circea Gura Baciului-
- Oltenija i zapadna Transilvanija. Lokaliteti Circea (La Hanuai), Gradinele,
Copacelu, Gura Baciului.
Poetna faza neolitika u Rumunjskoj, usporediva sa starevakom (protostarevo i
poetak Starevo I). Kulturni utjecaji i prodor zajednica s juga Balkana i Anatolije
slikanje bijelom bojom, linearni motivi, kapljiasti motivi.
Keramika loptaste, poluloptaste posude sline Starevu I. Ukrasi: bijela boja na
tamnoj pozadini (crvenkasta), jednostavni linearni
motivi.
Naselja tipina neolitska kratkotrajna, uz tokove rijeka.
Kue poluzemunice, atorasta konstrukcija. Pokopi
inhumacijski, na boku u zgrencu u plitkim jamama.

86

-Cri-
- Oltenija, S i SI Vlaka, Moldavija, Transilvanija. Lokaliteti Circea, Verbicioara,
Verbita, Locuteni, Boroteni, Salcuta, Ostrovul Banului.
Linear Starevo. Zemunice i poluzemunice. Keramika
monokromna neukraena. Ukraena slikanjem:
1. svijetlo na tamnoj osnovi; 2. tamno na svijetloj
osnovi.
Plastika je shematizirana.

-Dudeti-
- Vlaka ravnica. Lokaliteti Dudeti, Radovano,
Cernica, Fundeni, Malul Rou, Dragiceano.
Faze: 1. Malu Rosu
2. Fundeni
3. Cernica
Dominantno urezivanje. Kratkotrajna naselja,
nerazvijena zemljoradnja.
-Vadatra-
- JI Oltenija, JZ Vlaka. Lokaliteti Vadatra, Hotorani,
Orlea, Celei.
Promjene gradnja naselja (tell), oblikovanje keramike i
nain ukraavanja, poinju dugotrajnija naselja (tell),
veinom nadzemne graevine. Osnovni ukras + bijela
boja + bijela inkrustacija + peatiranje. Konini i
bikonini oblici, ralanjene posude s nogom. Na prvi
pogled poput tehnike urezivanja, urezi poput ljebova,
87

obilna bijela inkrustacija, krivocrtni ukrasi, igosani ukrasi.
Stilizirana antropomorfna plastika s ptijim licem meandroidni motiv slian spirali.
Antropomorfna posude prikazi ruku i naglaen trbuh.












-Boian-
- Vlaka, JI Transilvanija, J Moldavija. Lokaliteti Spantov, Bolintineanu, Vidra,
Giulesti, Radovanu, Cernica.
Faze: 1. Bolintineanu
2. Giuleti (uleti)
3. Vidra
4. Spantov
88

Naselja tipa tell. Pokapanje vie nije u naselju nego u nekropolama (najpoznatija
Cernica). Ritus inhumacije u zgrenom i ispruenom poloaju s bogatim prilozima.
Bikonizirane posude (otro prelamanje pod kutom). Gruba tehnika
ukraavanja bijela inkrustacija se bolje vee uz nju. Poklopci
konini s visokim nogama. Posude karakteristinog oblika sa
stalkom ritualno posue, potreban stalak
ili podloga. rtvenici na 4 noge,
antropomorfna plastika shematizirana.

-Petreti-
- Sredinja Transilvanija. Lokaliteti Petreti, Pauca, Pianu de Jos.
Faze: A (rana), AB, B (kasna).
Izduene posude poput vrata boce,
tamna boja na svijetloj pozadini, slikani
ukrasi. Antropomorfna plastika .
shematizirana, ruke izbaene van.
-Hamangia-
Bugarska/Rumunjska. Dobrua. Lokaliteti Baia Hamangia, Cernavoda, Ceamurlia
de Jos.
Faze: 1 5.
Profiliran vrat i trbuh keramike. Dominira tehnika ubadanja. Grobni inventar
''mislilac'' i enski lik. (Cernavoda).




Faze:
1. Blatnica
2. Baia Hamangia
3. Ceamurlia
4. Techirghiol
5. Varna
Cernavoda, 5000 4600
BC
89

12. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUJA
(MAARSKA)

PERIODIZACIJA:
Stariji neolitik: Krs kultura
Kultura linearne keramike
Srednji neolitik: Kultura linearne keramike (istona i zapadna varijanta)
Mlai neolitik: Lengyelska kultura
Potiska kultura (Tisza)
Herpaly Csszhalom kultura
Moravska slikana keramika
-Krs kultura-
- Podruje oko rijeke Tisze, Krs, Maros.
Lokaliteti Kopancs, Sudvar, Kotacpart, Biserna obala, Ludo, Ludvar, Kolaepart,
Szoldos.
Istraivai: James Banner, I. Bognar Kutzian, Nandor Kalicz, Jannos Makkay, Otto
Trogmayer, a u bivoj YU Stojan Dimitrijevi, Milutin i Draga Garaanin.
Na podruju bive Juge lokaliteti Krs kulture se nalaze u Vojvodini. SI Baka
Biserna obala i Ludo (blizu Subotice). JZ Baka Donja Branjevina, utvren je
stambeni horizont. Na osnovi vertikalne stratigrafije u Vini Krs je starija od
Potiske.
Faze: Protokrs (Protostarevo Gura Baciului) + Krs I, II, III
Poetak Krs = linear A (Starevo IIa ili II po Milojiu)
Kraj Krs = spiraloid B (Starevo III ili IV po Milojiu)
Alojz Benac odobrava njen poetak kasniji u odnosu na starevaku, Stojan
Dimitrijevi odvaja Krs od starevake.
Bogdan Brukner: rani Krs Starevo IIa Anz. - Vrnik I;
90

Kraj Krs grupe bi odgovarao periodu izmeu Starevo III i razvijene vinansko
tordoke (B1) faze. Grupa Gura Baciului sa svojom monokromnom keramikom je
utjecala u genezi Krs grupe.
Protokrs faza izdvajanja Krs kulture, povezuje se sa Lepenski Vir IIIa, Donja
Branjevina III.
Krs I rana faza, odgovara fazama Starevo I i Ia, odnosno monokromnoj i
linearnoj fazi. Kraj Protoseskla, poetak Predseskla.
Krs II srednja faza, Starevo Iib
Krs III kasn faza, javljaju se bikonine posude.
Naselja pored rijeka, jednoslojna stanita,
poluzemunice sa trapezoidnom osnovom i
etvrtaste nadzemne kue raznih dimenzija.
Biserna obala etvrtaste kue s drvenim
stupovima.
Pokop sahranjuju se u zgrenom poloaju u
kulturnom sloju naselja, stambenim objektima i
jamama za otpatke, bez priloga.
Keramika loptasti i poluloptasti oblici, slikanje bijelom
bojom na tamnoj osnovi na finijoj keramici. Ukrasni
sustav karakteristian za Panoniju i srednji Balkan
Barbotinsko ukraavanje na povrinu stijenke se
prska glina i lagano se formira pa moe biti
kanelirani barbotin i kanelirani
preplet. Pseudo impresso
utiskivanje ili tipanje vlane
stijenke. Impresso i pseudo impresso nema doticaja ali tehniki
sline. Kapljiasti motivi, antropomorfni i zoomorfni motivi.

Hdmezvsrhely
Donja Branjevina
scene lova
91



-Kultura linearne keramike (Kultura linearno trakaste keramike)-
Od ranog do srednjeg neolitika. Alfld, Transdanubija (Z Maarska), Moravska,
Slovaka, eka, Poljska, S Austrija, Njemaka, Transilvanija. 5700/5500 4500 BP.
Oslonki (Poljska) grob pokojnik s bakrenom dijademom 4300 4000 BC.
Istoni kompleks LK (kultura linearne keramike Alflda) i Zapadni kompleks LK.
Istoni kompleks (KLK Alflda, Bkk kultura/varijanta)
-Alfld, I Slovaka. Lokaliteti Velke Rakovce, Tiszadob, Bkk, Szatmr,
Szilemeg, Szakalhat.
Periodizacija i regionalne skupine:
I. stupanj: Skupina Szatmar (protolinearna keramika)
II. stupanj: Skupina Tiszadob (Rakovce, Bkk)
III. stupanj: Skupina Szakalhat (Szatmar, Tiszadob, Szakalhat)
92


Urezivanje linearnih motiva na
keramikim posudama, konina i
bikonina forma; ralanjene
posude. Antropomorfna plastika
naena je u velikom broju; prisutna
shematizacija;
neki imaju rupe (visile su negdje). Ukraeni su kao i keramika
urezivanjem, ali pojavljuje se i oslikavanje crvenom bojom.
Posuda s 2 otvora, u njoj su
bila zrna ita kult.





Zapadni kompleks
- Transdanubija, Moravska, Poljska, eka, Slovaka,
S Austrija, SZ Hrvatska, Njemaka. Lokaliteti Malo
Korenovo, eliezovce, Notenkopfkeramik (motiv
glazbenih nota - Ukrajina, Rumunjska), Keszthely.
Velika naselja, velike kue s nekoliko prostorija,
kratkotrajne. Kue s vie rodovski povezanih obitelji,
Clay idol
head
glinena lava
idola.
Fzesabony
- Gubakut
93

vezane uz jednoslojna naselja, prepoznatljive po
nizovima kua, podjeljene na 3 sobe. Loptaste
posude s
urezanim
spiraloidnim ili
krivocrtnim
motivima.
Jednostavni s 1 2 linije.
Zgrenci na lijevom ili desnom boku. Herxheim
(Njemaka) jame spojene u jarak (kanal)
nekropola?
-Lengyelska kultura-
- Transdanubija, I Austra, Moravska, Z Slovaka, JZ Poljska, Baka (osim
Njemake). Lokaliteti Lengyel, Bicske, Zengvarkony, Hidas, Izmeny, Brodzany
Nitra, Nitriansky Hrdk.
Varijante: transdanubijska i slovako moravska.
Periodizacija:
Lengyel: I Luianky
II Luianky Kasni neolitik
III Nitra - Brodzany
IV Ludanice Rani eneolitik
V Ludanice
Kue velike, s jednom prostorijom. Pokopi u
naseljima ili nekropolama, zgrenac. Posude
prisutno slikanje crvenom bojom, sline Potiskoj
kulturi. Prvi nalazi bakra prijelaz u eneolitik.


94

-Potiska kultura- (Tisza culture)
- Tok rijek Tisze (I Maarska), Baka. Lokaliteti Lebm (Lebe) Kkenyelomb,
Csoka, Szegvar Tuzkves, Io, Crna Bara, Kremenjak, Szakolhat.
Velike kue kao u Lengyelskoj + pei u svakoj sobi + kat za uvanje namirnica i
spavanje (potkrovlje). Tamo gdje je vei utjecaj Balkana javljaju se naselja tipa tell.
Pravokutne kue sa stupovima nosaima ostave, tj.
sanduci.
Pokopi u nekropoli, ali ima i unutar naselja, zgreni na
boku, priloena keramika, oruje, ukrasi, nakit
perlice oko kukova.
Posude bikonine amfore, krukolike
forme, masivne i aplicirane trake modelirane
kratkim zarezima, cik cak, meandar, radijalni
raspored. Posude na nozi nerazmjerne. etvrtaste posude s ljudskim
prikazom 2 trokuta. Model nastambe ili hrama koji slui kao rtvenik
pravokutni ili trokutasti.
Sijedea boanstva muko
boanstvo na viljem tronu sa
srpom (bog sa srpom,
plosnato lice), zemljoradnja; ensko boanstvo na niem tronu
(nagovjetaj promjena).






Szegvr - Tszkves
Meandri
95

-Herply Csszhalom-
Razvija se krajem neolitika iz Potiske kulture, istono. Poslijednja faza Potiske, ukopi
u nekropolama naznaka diferencijacije po spolu ene na desnom,
muki na lijevom boku.
Kue na kat za obredem prizemlje sluilo
za svakodnevni rad. Posude konini
oblici, najee na nozi ukraene linearnim
motivima, ima i slikanja; bogatiji sustav
ukraavanja. Urezivanje i bojanje crvenom
bojom, dugovrate antropomorfne
statue. Polgar Csszhaom
naselje i nekropola; inhumacija
muki na desni, a enski na lijevi bok.
-Moravska slikana keramika-
- Moravska (razvija se zapadno od Lengyelske). Lokaliteti Stelice, Teetice,
Klobuek, lapice, Veleovice.
Ukrasi: slikanje crvenom i bijelom bojom, geometriziran s pravilnou
izvoenja, pravocrtni uzorci. Izduene amfore,
bikonizirane, izduenog vrata s rogolikim
drkama.
Zoomorfna plastika realizam u nainu izvoenja,
modeliranja. rtvenik s recipijentom u
sredini. Dokumentirani simboliki prikazi kua dvoslivni
krov, poprena greda, rebra (stupovi
slame). Antropomorfna plastika 2
ekstremiteta. Kasnije shematizacija
oblik violine (slian Badenskoj
kulturi). Sjedea boginja na
tronu, odjevena.
96


























Transdanubija
Moravska
Medo
97

13. NEOLITIK SREDINJEG BALKANA (SRBIJA)

PERIODIZACIJA:
Rani neolitik: Protostarevaka (Donja Branjevina Gura Baciului)
Srednji neolitik: Starevaka kultura
Kasni neolitik: Vinanska kultura (Vina A B, Vina Turda I II)
U ranijim peroidizacijama nije bilo protostarevake kulture.
-Protostarevaka kultura-
- Sjeverna Srbija, Vojvodina, Transilvanija, Oltenija.
Lokaliteti Grivac, Divastin, Lepenski Vir, Donja Branjevina, Circea, Gura Baciului
ova nalazita predstavljaju izdvojenu grupu vezanu za balkansko anadolski
kompleks starijeg neolitika sa protezanjem monokromne, osobito crvene i tamne boje
i bijele slikane keramike analogija u Rumunjskoj Dragoslav Srejovi izdvojio.
Protostarevo = Anzabegovo Vrnik Ic = Starevo I
Keramika Barbotin, Pseudo impresso, bijela boja na tamnoj
pozadini.
Slikanje
bijelom ili
crvenom
bojom. etvrtasti oblik
plastini spiraloidni ukras rijetki
prikazi. Glavnina: monokromne
posude loptastih oblika, bijelo
oslikana keramika, smee
povrine. Okomite linije, linearni motivi,
kapljiasti ukrasi, posude grubljih faktura i debljih stijenki, ukraene
barbotinom i pseudoimpressom najbrojnije.
98

Crvenokosa boginja iz Donje Branjevine prikaz kose, niz
ureza, lice relativno dobro prikazano, nedostaju usta. Visoka
38 cm, naena u Vojvodini kod sela Deronje.







-Starevaka kultura-
- Srbija, Vojvodina, zapadni Srijem, istona i srednja Slavonija, JZ Maarska,
Kosovo, Makedonija (Skopska kotlina), SI Bosna, Transilvanija.
Lokaliteti Pavlovac kod Vranja (Gumnite, ukar), Mala Kopanica kod Leskovca,
Bubanj kod Nia, Crnokalaka Bara, Vina, Lepenski Vir, Padina, Starevo (Grad),
Kozluk kod Vrca, Madari kod Skopja.
Goldman: Starevo Krs ris Dudeti, Sesklo, Karanovo.
PERIODIZACIJA:
Draga Aranelovi Garaanin Vladimir Miloji
Faza I Faza I
IIa II
IIb III
III IV
Zasnovana na izdvajanju zatvorenih Zasnovana na tipolokim i
nalaza, kue i zemunice. stilskim obiljejima keramike.
99


Naselja podignuta su na rjenim terasama, blagim padinama, ili pored potoka.
Zemunice ili poluzemunice i etvrtaste nadzemne kue. Crnokalaka Bara vea
zemunica s 3 odaje.
Pokop bez pravila o strani ili orijentaciji, zgreni, poloeni na trbuh ili odbaeni na
smetlite ili u jame, nema priloga, u 2 groba naene
posude.
Kremena industrija orue od glaanog kamena, igle,
ila, spatule saa proirenim loptastim zavretkom,
prljeni za vreteno, pintadere.
Keramika raena je na grubljoj, obinoj i finoj fakturi,
loptaste i poluloptaste posude. Kos loptastih se javlja
cilindrian vrat, blago izdvojen obod a kod poluloptastih je obod ravan. Pojavljuje se
cilindrina nia noga zatim niska prstenasta i konina. Drke se zamjenjuju
bradaviastim ispupenjima. rtvenici postavljeni na 4 noge, plitki i iroki kruni
recipijent. Ornamenti gruba barbotin, fina
impresso.
Gruba keramika s
barbotinskim ukrasom
(glina se cjedi), korijeni
u protostarevakoj
ko kora drveta.
Pseudoimpresso otiskivanje prstom, noktom (tipanje
motiv klasa) nema razlike od impresso cardium
ali ne podrazumijeva kulturnu slinost.
Slikanje: 1) bijelo na crvenoj pozadini
2) tamno na svijetloj pozadini
3) polikromno rijetko.
Girlandi, postavljeni horizontalno, mreasti motivi,
100

cik cak linije, ukrasi poput traka, unutranjost
mreasti ukrasi, trokuti u viseem poloaju.
Plastika stubaste figurice, statuete sa konino ili
zvonoliko proirenim donjim dijelom tjela, naglaene
grudi i steatopigne valjkaste statuete. Plastino
oblikovani nos, oi su izvedene urezima, oi se esto
prikazuju sa 2
mala rebra sa
obje strane nosa.
''Venera iz
Stareva'' naglaene grudi, povrina je
oslikana bijelom bojom, izvedeni mreasti
motivi.
Geneza na formiranje su utjecale 2
komponente: 1) balkansko anadolskog kompleksa starijeg
neolitika, 2) sjevernobalkansko panonski kompleks sa grubom
impresso i barbotin keramikom.
1) Grupa Gura Baciului karakteristina fina polirana, preteito
crvena keramika, monokromna, kasnije sa elementom bijele
slikane. Sa Anazabegovo Vrnik Ic motivi bijelih kapljica.
2) U fazama Starevo IIa III barbotin se pojavljuje potpuno formiran i primjenjen u
raznim formama. Nastanak Starevake kulture kao saimanje 2 komponenti jedne
vezane za S Balkan i J Panoniju a druge iji elementi dolaze sa juga iz balkansko
anadolskog kompleksa starijeg neolitika.
-Vinanska kultura-
- Srbija, Kosovo, I Makedonija, SI Bosna, I Slavonija, Baka, I Srijem, Transilvanija,
Oltenija.
Lokaliteti Vina, Pavlovac, Divostin, Gradac, Grivac, Crnokalaka bara, Fafos,
Kala, Plonik, oka Kremenjak, Predionica, Rast, Parta, Beletinci, Jakovo
Kormadin. (I Srijem).
101

Regionalne varijante: srbijanska (klasina)
moravsko kosovska
istonobosanska
transilvanijska
oltenijska
PERIODIZACIJA:
Vladimir Miloji: Milutin Garaanin:
Vina A kasni Vina Turda 1
B (1 2) neolitik Vina Turda 2
Faza Gradac prijelazna faza
C rani Vina Plonik 1
D (1 2) eneolitik Vina Plonik 2a-b

Vinanska Sopotska Anzabegovo Kurilo Sitagroi Karanovo Vadatra
Hotnica Hamangia Dimini.
Vina Srbija, desna obala Dunava.
Istraivao Miloje Vasi (1908. 1913.)
Belo Brdo kod Vine. 11 metara kulturni
sloj koji poinje sa Starevom, podjelio je
na 6 faza.
Naselja tipa tell, vieslojna, na rijenim
terasama, blagim padinama u blizini
potoka, na niskim i duguljastim uzvienjima
(gredama). Zemunice i nadzemne kue.
Zemjnica sa pristupnim hodnikom
(dromosom) tj. ''zemunica Z'' u Vini se ne moe pripisati vinanskoj kulturi poto je
sahranjeno vie skeleta pa se pripisuje starevakoj kulturi. Nadzemne pravokutne
kue, ukopani stupovi, uvreni kamenjem i glinom, dvoslivni krov. Oblik megarona
(Vina i Banjica). Predionica kua elipsastog oblika sa pei (Vina Turda 1 faza).
102

Jakovo Kormadin (Vina Plonik 2)
sastojala se od 3 odaje, u srednjoj prostoriji
se nalazila pe, jama a iznad pei bukranij.
U Vini takoer pronaen bukranij. Bojanje zidova (Vina Turda 2) Vina,
Grivac. arkovo naen silos (jama). U Vini naen monumentalni pitos.
Pokop grobovi unutar naselja (Vina) ali ima i nekropola (Boto kraj Zrenjanina i
Gomoglava). Zgreni poloaj.
Tartaria u Rumunjskoj jama, primjer ritualnog sahranjivanja, naene su poznate
tablice sa urezanim pismima, 26 idola kikladskog tipa, Vina Turda 1.
Poetak rudarstva bakar je u upotrebi poevi od gradake faze i tokom cijele
Vina Plonik 1 faze. Rudna glava rudnik, istraivao Borislav Jovanovi. Vina .
industrija cinabarita (sulfidni mineral iji je sastav iva za dobivanje ive).
Litika industrija Borislav Jovanovi, Dragoslav Srejovi. Sjeiva manjih dimenzija,
opsidijani Bkk gorja, glaani kamen sjekire kalupastog tipa i sjekire ekii.
Keramika crna monokromna
redukcijsko peenje daje nie
temperature i crnu boju, glaana i
polirana povrina (M.
Vasi buccchero
keramika). Keramika sa igosanim ubodima. Posebnu varijantu
ini svijetlosiva umjereno polirana i sjajna keramika koju Vasi
naziva ''Minijska''. Rjea je crvena keramika.
103

Black topped tehnika zastupljena je na peharima, tehnika tamnih mrlja koje se
dobivaju nanoenjem oksidacijskog peenja, ta masa sprijeava dotok kisika na
stijenku. Trakasta ornamentika koja je ispunjena tokama slini ukrasi u Potiskoj
kulturi, ima importa i imitacije iz Potiske kulture. Ukrasi: vezani za crnoglaanu
keramiku kaneliranje; okomiti/kosi kaneluri,
strallucido ukras izveden glaanjem
pojedinanih motiva.
Ubodnovrpasti stil, promjena profila, iz
zaobljenih formi se prelazi u otrije prijelome
bikoniziranje. amfore velike dimenzije s
naglaenim ramenom i ljevkastim vratom.
Vinansko Tordoka (Turda) faza
Vina Turda 1
Osnovni oblik: bikonina zdjela; uz zdjele sa zaobljenim profilom i koninog oblika,
fina intenzivno glaana prevlaka. Bikonine zdjele su niske i iroke s
uglatom (carinated) profilacijom, pehari na nozi u black
topped tehnici, amfore bikonina profilacija sa
izdvojenim vratom,
prosopomorfni
poklopci vezani za
amfore, rtvenici na
4 noge, karakterisitka:
zoomorfna vaza sa predstavom glave iznad koje
se nalazi otvor recipijenta.
Ukrasi: kaneluri (vertikalni i kosi), glaani
(strallucido) ukras prekriva trbuh zdjele, urezane
paralelne linije nekad rasporeene u snopove
amfore sa nizom uboda, urezani i ubodeni trokuti,
crusted tehnika na rtvenicima i plastici.
104

Plastika valjkaste i plosnate statuete, steatopigija. Sjedea
statueta iz Supske, kikladski tip s trokutastim licem.

Vina Turda 2
Materijal slojeva 8 6,5 m u Vini.
Javljaju se sjekire sa simetrinim otricama, trapezaste i
trokutaste. Bikonine posude, cilindrian vrat, zaobljeno
rame. Amfore krukolike profilacije, amforice sa
cilindrinim vratom i visokim ramenom,
otre profilacije, ukraene rebrastim
kanelurama po trbuhu. Raeni u Minijskoj
tehnici (svijtlo sivoj).
Hyde vaza zoomorfna, ptije lice,
kombinacija ljudskog i ivotninjskog.
Ukras: urezane trokutaste i meandraste
bockane trake.

Gradaka faza
Sloj 6,5 6 m je izdvojen kao posebna faza.
Vidovdanka poligonalno lice, plastine oi, zasjeen nos
kurotrofne figure.





105

Vinansko Plonika faza
Vina Plonik 1 (6 4,1 m)
Bikonine zdjele, ee niski i iroki tipovi zdjela iji obod moe biti konkavno izvijen
+ pehari na nozi noge krae i zdepaste, postoji varijanta sa zdepastom, masivnom
nogom koja se na nie suava. Nisu raeni u black
topped tehnici. Amfore krukastog oblika te amfore s
koninim ili blago razgrnutim vratom, zaobljenim
trbuhom i vertikalnim roastim drkama na
prosopomorfnom poklopcu s velikim oima. Krivocrtni i
spirlani ukras esto urezan sa tokastim trakama. U
tehnici uglaanih ukrasa javljaju se polja ograniena
irim trakama i ispunjena
tanjim glaanim linijama.
Karatkteristike: trake ispunjene igosanim ubodima.
Motivi: duguljasti meandri, spirale, trokuti ili rombovi.











106

Vina Plonik 2
Ovom periodu se pripisuju nalazi naeni u 2 zgrade raznih nivoa u Vini podfaze
2a i 2b.
Vina Plonik 2a
Javlja se kotano orue sa trnom i 2 rupice, veliki krukasti pitosi, ostalo
slino kao u proloj fazi. Ukrasi: kanelure, tehnika uglaanih
motiva.
Vina Plonik 2b
Posude sa blago uvuenim obodom, posuda na 3 visoke
cilindrine noge. Crusted tehnika, steatopigne figure,
plosnate, ptije lice. U regionalnim varijantama
srbijanskoj i kosovskoj javljau se ''kentauri''.
''Lady of Vina'' desna ruka savijena, poloena na trbuh, lijeve nema,
ukraena po cijelom tijelu, gornji dio tijela na pruge.
''Sijamke''.









107









Ekonomija Maria Kopf, izvrila analizu na biljnim ostacima.




Plonik (2007.)
108

Nekropole vinanske kulture: Vina (8,75 m, 1 + dislocirani), Para (Coliba
Scheletului), Boto, Gomolava (23 + Cu narukvica), Tartaria, Novi Sad (2007).

Geneza mladi balkansko
anadolski kompleks,
teorija o sukcesivnoj (M.
Garaanin) ili gradacijskoj
migraciji (B. Jovanovi), tj.
postepeno irenje novih
elemenata selenjem
primitivnih zemljoradnika
na nova podruja. Propast
vinanske kulture prouzrokovao je prodor
novih zajednica iz pravca Bugarske i
Rumunjske tijekom prvih vjekova 4.
tisuljea BC.


109

14. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE

- Istona, srednja Bosna, Hercegovina.
PERIODIZACIJA:
Sjeveroistona Bosna: rani neolitik: Starevaka kultura
srednji neolitik: Vinanska kultura
kasni neolitik: Vinanska kultura

Srednja Bosna: rani neolitik: Starevaka Impresso kultura
srednji neolitik: Kakanjska kultura
kasni neolitik: Butmirska kultura

Hercegovina: rani neolitik: Impresso kultura
srednji neolitik: Danilska kultura
kasni neolitik: Hvarsko - Lisiika kultura
Sredinja Bosna oko toka rijeke Bosne (gornji pritok) ulijeva se u Savu to
omoguava komunikaciju sa Panonijom i putem toka rijeke Neretve omoguava
komunikaciju sa Jadranom most izmeu Panonije i Jadrana te prima utjecaje i
oblikuje ih u svoje autohtone kulture. Radi geografskih uvijeta (brda) odnosno
poloaja i sam proces neolitizacije zapoinje kasnije.
-Starevaka Impresso kultura-
- Gornji tok rijeke Bosne. Lokalitet Obre I (donja 2 stratuma).
Alojz Benac 1967. 1968.
110

Naselje ima izduen ovalni oblik. Na tom lokalitetu se pojavljuju 4 osnovne stratuma
od kojih samo 2 starija (faza I. i II.) ulaze u okvir ove kulture a 2 mlaa stratuma
oznaavaju poetke i razvoj kakanjske kulture.
Naselja nisu ustanovljeni nikakvi sigurniji tragovi nastambi, slabije nastambe,
otkriveni ostaci 3 ognjita i 2 rvnjita; Ognjita su krunog oblika, supstrukcija od
kamenih oblutaka.
Pokopi u jamama, zgrenac te razbacane kosti + prilozi.
Keramika 1) Barbotinska keramika tipa Starevo glina je mijeana sa plijevom,
trbuasti lonci s malim ili neto viim koninim vratom ili prstenastim dnom. Drke
rijetke a radi se uglavnom o trakastim horizontalnim drkama. Ukrasi: okomite
kanelure, prskani barbotin te tzv. granulirani barbotin i barbotin s naljepcima.
2) Ostala gruba keramika tipa Starevo slina barbotinskoj keramici, nalazi posuda
ukraenih urezanim i udubljenim, kosim ili isprepletenim
linijama.
rtvenici na 4 noge: - noge su trokutastog presjeka, -
gornja platforma je etvrtasta, - recipijent krunog
oblika.
Ukras: vani niz udubljenih trokuta; preko nogu okomite,
udubljene linije; - trokuti i linije su ispunjeni crvenom
inkrustacijom.
3) Obina gruba keramika prstenaste zvonolike noge.
Ukrasi: plastine trake modelirane prstom, ukras tzv. ruice.
4) Bojana keramika tipa Starevo crveni
premaz, motivi: snopovi okomitih linija
uokvireni u okvir debelih linija i prepleti tanjih linija u istom
okviru.
5) Impresso keramika jadranskog tipa
konini oblik, slabije naglaeni sredinji dio i
111

dno; trbuaste vaze sa blago izvijenim obodom. Ukras:
ATREMOLO.
6) Monokromna keramika prenosi se
u protokakanjsku fazu centralne Bosne;
nema nikakve veze sa keramikom
starevake ni vinanske kulture, vezuje se za jadransko more.
2 faze naselja Obre I faza I. i II.



Keramika s crvenim trakastim motivima koji su
izvedeni poslije peenja.
II. faza koristio se prskani i
granulirani barbotin, kao i onaj s
naljepcima, razvijeniji rtvenici.

Poznavali su penicu (triticum dicoccum, monococcum i compactum). Pisum
sativum, lens esculenta. Bavili su se stoarstvom, slaba zemljoradnja. Razmjena
dobara i trgovina.
Duhovni ivot kult mrtvih, heliolatrijski kult, upotreba posebnih rtvenika, plastine i
nakitne izraevine. Naen je disk od peene zemlje i drugi od kamena kult sunca
(heliolatrija). Crvena boja simbol ivota (rtvenici ukraeni crveno inkrustiranim
motivima).
Geneza stariji neolitik u Obrima I nastao je spajanjem 2 kulturnih komponenti
starevake iz centralnog balkana i impresso iz jadranske zone.
Kronologija Alojz Benac: Obre I (faze I, II) Starevo IIb/III Impresso cardium III
na Jadranu.
112

Stojan Dimitrijevi: Obre I (I, II) Starevo linear B (Starevo IIa Starevo II).

-Kakanjska kultura-
Lokaliteti Obre I, Kakanj, Arnautovii, Tuk, Papratnica.
uz obalu rijeke Bosne
Kakanjska kultura je imala 3 faze razvoja:
Starija faza Obre I, faza III (najstariji slojevi u Kaknju)
Srednja faza Obre I, faza IV, Kakanj
Mlaa faza Arnautovii
Naselja 3 naina gradnje: zemuniki; sa kamenim temeljima (bez jama za
stupove); sa stupovima ukopanim u jame.
Kakanj zemunice, skupne kue sa ljevkastim jamama.
Obre I otkriveni su ostaci sa 5 stambenih objekata, nema tragova zemunicama,
sve su na povrinama zemlje, etvrtasog oblika, temelji od kamena, unutarnje
dvorite, 8 vanjskih ognjita naeno, krunog oblika.
Keramika Starija faza (protokakanjska ili Kakanj I)
Barbotina keramika, trbuaste posude sa izvijenim vratom i cilindrinim vratom.
Karakteristika: prskani barbotin. Monokromna keramika smea, sivkastosmea
boja, ponekad firnis, poluloptaste posude s ravnim dnom, tanjuri s uvijenim obodom,
bikonine zdjele, ritoni. Krajem faze dolaze do izraaja
zvonolike noge. Ukrai: plastini i urezani motivi. Plastini
okrugla ispupenja; urezani rafirane trake, trokuti i
rombovi (plitko urezani). Ritoni ukraeni rafiranim
trakama, trokutima, snopovima urezanih linija.


113

- Srednja faza (Kakanj II)
Nestaje barbotin, gruba keramika prevladava,
niske zvonolike noge. Monokromna keramika
crvenkastosmee i sivosmee povrine. Visoke i
niske zaobljene posude tzv. tulipanske kupe, loptaste
vaze sa cilindrinim vratom, urezani ornamenti,
plastina rebra (okomita,
kosa u vidu girlandi i cik
cak). Motiv bodljikave ice
urezane linije ispresjecane gustim
redom crtica.
- Mlaa faza (Kakanj III)
Samo u Arnautoviima, slabo keramike.
Duhovni ivot nema ba nalaza pokapanja,
kultni ritoni. Riton iz Kaknja motiv 2
koncentrina kruga tehnikom bodljikave
ice predstavljaju simbol suneva
diska heliolatrijski kult. Crvena boja
ukraavanja (nakon peenja). J. Koroec je donio tezu
da su sluili kultu vode.
Geneza u formiranju Kakanjske kulture veliku ulogu
je imala autohtona starevaka baza, u razvitku izumire barbotinska kultura te se sad
govori o novoj kulturnoj grupi. Nema nikakvih dodira sa vinansko kulturom i Vinom.
Jednostavni urezani motivi su blii danilskom ornamentalnom stilu te ih veu kultni
ritoni.
Kronologija
Kakanj I (protokakanj, Obre I faza 3) = Starevo III = Vina A1
Kakanj II (klasini, Obre I faza 4) = Vina A2/B1
Kakanj III (kasni, Arnautovii) = Vina B1/B2
114

-Butmirska kultura-
Lokaliteti Butmir, Obre II, Okolite, Nebo, Mujevine (Alihode), Kraljevine, Crkvine
(Selo Turbet), Brdo u Kiseljaku.
Razvijala se u 3 osnovne kronoloke faze:
Starija Butmir I: Obre II/faza I. Kraljevine (starije)
Srednja Butmir II: Obre II/faza II. Butmir, Nebo, Kraljevine, Okolite, Mujevine
Mlaa Butmir III: Obre II/faza III. Nebo, Crkvina, Brdo

Naselja 2 tipa: zemuniki (ili poluzemuniki) i nadzemni. Najvei broj zemunica je
otkriven u Butmiru (90) te vei broj ognjita koja su sluila za vanjsku upotrebu. Nebo
otkriveno je 6 zemunikih jama, vanjska ognjita od ilovae. Obre II zemuniki
objekti su imali zid od drvenog pletera; nadzemne kue samo u Nebu i Obre II.
Obre II kod Kaknja, istraivao Alojz Benac. Pravokutni tlocrt, pod od nabijene
zemlje, unutra pregrada djeli 2 priblino iste prostorije. 1.
prostorija kalotna pe, skupljanje pepela
za ienje, rvnjite. Pod ispred
pei je bio prekriven
drvenim daskama
prostor za sjedenje. 2.
prostorija za uvanje
zaliha, ukopavanje posude
hlaenje.
Obre II neolitsko naselje zbijenog tipa, kue podignute u redovima.
Pokopi zgreni na lijevom boku, neki u
jamama a neki na poravnatom tlu. Naeni
samo ukopi djece, bez priloga, neki su
pokriveni kamenom ploom.
Radionice izrada kamenog i kremenog alata,
rezai i retuirani noevi, jednostruki i dvostruki strugai,
115

vrhovi strelica: iri trup sa
krilcima prema dolje,
trapeziodni oblik, strelica bez
krilaca i slino. Jeziaste,
kalupaste sjekire i sjekire
ekii s rupom za
nasaivanje. Nakit od
spondylusa (import).

Keramika 3 razvojne faze (I. - samo nalazi u Obre II, II. faza Butmir, Nebo, Obre
II, Kraljevine, Okolite, III. faza Nebo i Obre II).
-Butmir I. starija faza-
Gruba keramika konine i loptaste posude veih dimenzija, fina keramika se sastoji
od 5 stilskih komponenata; kakanjeske, danilske, lengyelsko panonske,
crnoglaane i butmiroidne.
Kakanjski elementi valjkaste
noge koje pripadaju irim
koninim zdjelama na nozi.
Danilski elementi u bojenoj
keramici, bijelkastosive, svijetlo
smee i ukastosive povrine
sa ornamentima izvedenim prije
peenja. Ripoli stil, keramika sa
crvenkasto bojenim
ornamentima, spiraloidni motivi, cik cak, rafirani trokuti bijela inkrustacija.
Lengyelsko panonska 2 poluloptaste zdjele sa utocrvenom ornamentikom
izvedenom poslije peenja. Butmiroidna loptaste vaze, cilindrine vaze s
izvijenim obodom i
krukolike
odnosno
pirimorfne.
116

Krivolinijski i pravolinijski motivi, S i C motivi, trake ispunjene ubodima.
-Butmir II. klasina faza-
Konine posude sa blago uvijenim gornjim dijelom, vaze na nozi i plitke grube zdjele,
loptaste, krukolike/kanape. Crnoglaana, spiralnotrakasta i keramika hvarsko
lisiikog tipa. Spiralni motivi se izvode na loptastim posudama te loptastim
posudama sa visokim cilindrinim vratom. Plastini S i C motivi u frizu, neravna
povrina meu spiralama je prekrivena crvenom bojom i obrnuto. Spiraloidni motivi
se u ovoj fazi izvode pomou traka, tzv. vegetabilni spiraloidni ornament kod kojeg
krajevi spirale zavravaju trokutom u obliku lista. Bijela inkrustacija, motivi u vidu
meandra, ''vujih zubi'', i u vidu slova K, frizovi rafiranih polukrugova, girlandi, cik
cak.
-Butmir III. mlaa faza-
Grube vee posude sa iljastim dnom i plitke posude sa valovitim obodom (vezani za
varijantu vinanske kulture u sjevernoj Bosni). Degeneracija butmirskog stila, izostali
spiraloidni motivi a umjesto njih su porasli nalazi
keramike jadranskog stila. Fina keramika crno i sivo
glaana, trakasta keramika i keramika jadranskog tipa.
Oblici: bikonine
posude sa
cilindrinim vratom,
posude sa valjkastim
i zailjenim nogama
(vjerojatno je rije o
117

poklopcima). Ukras: okomito kaneliranje. Kanope trake su ispunjene neuredno
razbacanim ubodima, kraj traka su tu jo jedino i trokutasti motivi.







Plastika naena u Butmiru, Obre II i Nebo. Veina nalaza plastike iz Butmira
pripada II. fazi. Figure su naene u crnoglaanoj tehnici sa
urezanim detaljima, veinom su se izraivale enske figure sa
naglaenim oblinama. U sauvanim glavama se nadziru 3
rasna tipa: 1) anatolski - armenoid, 2) negroid, 3) alpski tip
europeid.
Anatolski tip koso, visoko elo i jako istaknut nos, kosa
linija glave.

Negroid tip kovrava kosa, iroko elo,
ukraeni nadonjaci, irok nos.


Alpski tip pravilne crte lica, lijepo
zaobljeno tjeme.

118

Figura ''crnkinja''
nazvana tako zbog
plastinih rebara na
leima oiljci po tijelu.








Adoranti

Duhovni ivot Obre II. pokop djece.
Teza H. Dumitrescu za ovaj fenomen u
Cucuteni Tripolieu: to je posljedica
rtvovanja
djece radi
izazivanja
plodnosti. Vezano je samo za poetne stadije naselja
da se pobolja plodnost zemlje i stoke, kasnije se taj
ritus naputa. Iz kakanjske kulture je naslijedila ritone
na 4 noge i kult Sunca
4
. Jo 2 vrste kulta: kult crvene
boje i kult sjekire.


4
Slika sunev kolut od peene zemlje iz Obre II sa crveno obojenim rombovima.
119

Geneza teze o razvoju su dali: M. Garaanin, J. Koroec, M. Grbi, . Batovi, D.
Srejovi, A. Benac. Butmirska kultura je prola kroz 3 faze razvoja i sam Butmir je
obuhvaao jedino srednju fazu ove kulturne grupe. U genezi su sudjelovali: jaka
autohtona baza, jadranska komponenta, JI komponenta s crnopoliranom keramikom i
kontinentalna komponenta.
Kronologija: iz PJZ
Butmir I Kakanj III Danilo III Hvar I Vina B2 (Obre II/faza I)
Butmir II Lisiii I Hvar II Vina C (Obre II/faza II)
Butmir III Lisiii II Hvar III Vina C/D1 (Obre II/faza III)

Istraivai: Butmir Franz Fiala, Waclav Radimsky, Mritz Hoernes (Herns)
Kraljevine Tomo Dragievi
Nebo, Okolite Alojz Benac
Brdo Pavao Aneli

-Impresso kultura-
Lokaliteti Hateljska peina I, Zelena peina I, Ravlia peina, airi I (Stolac),
Zukovika peina, Jejinovaa, Vukove njive, Ilinova lazina Hercegovina.
Kultura je vezana i za Crnu Goru Crvena Stijena i peina Odmut u dolini rijeke
Pive.
Crvena stijena: - nalazi se kod sela Petrovi na granici CG prema Hercegovini.
Istraivao: Alojz Benac, prava peina. Prvo nalazite na kojem je istraen sloj ranog
neolitika (sloj 3) i utvren njegov odnos prema onom mezolitikom koji je ispod njega
(stratum 4a b). Benac osim keramikih nalaza nema nikakvih razlika, naene su
kosti divljih ivotinja lovci.
Stariji neolitik Crvena stijena III, srednji neolitik Crvena stijena II, kasni neolitik
Crvena stijena I do bronanog doba.
120

Otkriveno je mnogo vatrita, u fazi III nema izgraenih
ognjita (tek u 2. sloju), kremena kresana orua noevi i
strugala, kotana ila.
Keramika gruba: loa zemlja + krupno
kamenje, jajolike posude sa zaravnjenim
dnom, tehnika utiskivanja ili igosanja, tzv. impresso tehnika prije
peenja na mekoj povrini. Motivi: izvedeni rubom koljaka ili
pueva te noktom i predmetima. koljka
cardium (anica), urezi sa kremenom kosti.


Zelena peina JI od Mostara, istraivao Alojz Benac. Peina,
nema ognjita samo vatrita. Naeni su ostaci ljudskih kostiju, kosti djeteta, naen je
kremeni noi, glaana kamena jeziasta sjekira,
kotano orue. Gruba keramika ukraena
igosanjem, odnosno ubodima i
utiskivanjem. Keramika peena u
smeim i tamnim tonovima. Oblici:
stoaste zdjele i jajolike posude s
ravnim dnom. Neke posude su
glaane a neke su sa premazom. Motivi: slovo V ili motiv
klasa, koljkom, polukruni, tipanje.

Peina Odmut u geografskom smislu ne
pripada jadranskom podruju, vie je u
unutranjosti. Istraivali: D. Srejovi, Branko
Gavela, . Markovi. Ima mezolitiki sloj na
koji se nastavlja neolitik, osnovni stratigrafski
slijed u Odmutu podudaran je sa stratifikacijom
Crvene stijene. Stratum Ia b = mezolitik, iza
njega slijedi sloj ranog neolitika = stratum IIa b.
121

U primorju stariji neolitik razvijao se u 3 stupnja: I. zastupljen u Crvenoj stijeni; II.
u Smiliu; III. u Gudnji.
Datacija srednjeg neolitika = 6000 4600 BC.

-Danilska kultura-
Lokaliteti Zelena peina II, airi II (Stolac) Hercegovina, Crvena stijena Crna
Gora.
Nema sliikane keramike, ali ima tipinih oblika i tehnike urezivanja.

-Hvarska Lisiika kultura-
-Hercegovina, juni dio istone Bosne. Lokaliteti Lisiii, Gradac, Ravlia peina II,
Hateljska peina, Zelena peina, Popov dol, Crvena stijena i peina Odmut.
Lisiii istraivao Alojz Benac, ustanovljena su 3 graevinska sloja ili faze. Od njih
donji dio sadri zemunice a gornja 2 nadzemne pravokutne kue. Naeno je 16
zemunica, 2 jame za peenje keramike, 4 vanjska ognjita na otvorenom. Jedno
veliko zajedniko ognjite za spremanje jela izraeno od veih rijenih oblutaka,
otkriveni su ostaci ljudskih kostiju. Nalazi: strelice, kalupaste i jeziaste sjekire (183
komada), kotana ila, bodei, dlijeta, dugmad, harpuni, nakit od kostiju.
Keramika inkrustacija i premazivanje crvenom bojom, polumjeseasti i kruni
motivi, znakovi sunca i mjeseca koji vise sa ukrasne vrpce. Pojedinani likovi
ivotinja (ptice, medvjed), nema slikanja ni ritona.
Plastika zvonoliki poklopci, naena su torza dviju figura, shematizirana, ivotinjske
glave na posudama. Kult mrtvih.
Geneza A. Benac njen postanak tumai duim doseljavanjem stanovnitva na
poetak mlaeg neolitika, dijelom sa zapada s dijelom sa sr. Sredozemlja ili egejskog
podruja. Hvarska kultura je naslijedila danilsku ali nije proizala iz nje.

122

Lisiii I = Ravlia peina IIa Butmir II = Hvar II (Lisiii I) urezivanje
Lisiii II = Ravlia peina Iib Butmir III = Hvar III (Lisiii II)
Lisiii III = Ravlia peina IIIc (eneolitik)

-Starevaka kultura-
Lokaliteti Gornja Tuzla VI a i VI b = Starevo Iib
naselje je pri dnu tella, slikana keramika tamnom bojom na svijetloj pozadini,
ponekad crvenom gdje se motivi uokviruju bijelom bojom. Krivolinijski motivi, spiralni,
nema plastike, pseudo impresso starevakog tipa, barbotino starevakog tipa.
Ukrasi: meandroidnog tipa jedinstven fenomen unutar starevake kulture.

-Vinanska kultura-
Lokaliteti Gornja Tuzla V, Donja Tuzla, Gradina, Grbaa, Lug, Varo kod Koraja,
Mati, Vinogradine.
Gornja Tuzla V Varo IV = Vina Turda I
Gornja Tuzla IV Varo III = Vina Turda II
Varo III Varo II = Vina Plonik I
Gornja Tuzla Varo II = Vina Plonik IIa
Gornja Tuzla II Varo I = Vina Plonik Iib

Gornja Tuzla V Varo IV faza: bikonine zdjele, uplje noge pehara
Gornja Tuzla IV Varo III: isto to u fazi Vina Turda II
Varo III II: zdjela s konkavnim obodom, vertikalni kaneluri. Istonobosanska
varijanta predstavlja osiromaenu, perifernu kulturu vinanske grupe.

123

15. NEOLITIK HRVATSKE

JADRANSKA ZONA: rani neolitik - Impresso kultura
srednji neolitik Danilska kultura
kasni neolitik Hvarska kutura

KONTINENTALNA ZONA: rani neolitik Starevaka kultura
srednji neolitik Kultura Malo Korenovo (Korenovska)
kasni neolitik Sopotska kultura
15.1. JADRANSKA ZONA

-IMPRESSO kultura- (Smilika kultura stari naziv)
Kvarnerski otoci, JZ Istra, Ravni kotari, Bra, Hvar, Peljeac, dio Hercegovine
uzdu jadranske obale, otoci i zalee. J Istra Vrevan, andalja, Verudica, Iula
kod Medulina, Oporovina. Kvarnersko otoje Vela spilja na Loinju, Jami na
Sredi na Cresu, Vorganska pe na Krku. Dalmacija Nin, Vrsi, Smili, Krivae
kod Bribira, pei na Tradanj kod Zatona (ibenskog), peina karin Samograd,
Danilo, Markova spilja na Hvaru, Gudnja na Peljecu, Pokrovnik, Crno Vrilo,
Barice u Benkovcu.
ISTRAIVAI: Zdenko Brusi Pokrovnik
Brunislav Marijanovi Crno Vrilo
Grga Novak Markova spilja
Alojz Benac Crvena Stijena
ime Batovi Barica kod Smilia, Vrsi, Nin
Spomenka Petrak Gudnja
Branko Bai Verudica, Iula
Josip Koroec Krivae

124

Mezolitike slojeve na koje se nastavlja stariji neolitik imaju: Crvena Stijena, peina
Odmut, Oporovina, Vela spilja na Loinju, Jami na Sredi na Cresu.
ime Batovi je pretpostavio razvoj starijeg neolitika na naem primorju kroz 3
stupnja: I. Crvena Stijena
II. Smili
III. Gudnja
Prvi stupanj, stariji, zastupljen je u Crvenoj Stijeni i Zelenoj peini, jednostavnija
svojstva. Drugi stupanj, mlai, s razvijenim i sloenijim svojstvima, zastupljen u
Smiliu, Ninu. Trei stupanj je prijelazni, iz starijeg u srednji, Gudnja i karin
Samograd.
NASELJA
1) Peine, polupeine: - neke su bile trajno naseljene a neke privremeno i sezonski.
Pojedine peine se naputaju razvojem zemljoradnje.
2) Na otvorenome: - obino su smjetena uz obradivo zemljite ili blizini vode.
Glavna naselja na otvorenome potjeu iz II. faze starijeg neolitika jer je njihovo
osnivanje vezano uz irenje zemljoradnje i trajno naseljavanje.
Smili polukruno oblikovano naselje, oko izvora poluotoka. Iuli kue su bile od
iblja i obljepljene zemljom, na kamenu vatrita, ognjita.
Nadzemne kue u Smiliu, naselje je okruivao zatitni rov, kue su krunog tlocrta,
graene od drva, granja i iblja, meusobno udaljene 10ak metara. 1. rov je izgubio
prvotnu namjenu, moda zbog irenja te je iskopan. 2. rov je koriten kao otpadna
jama.
POKOP
Ostaci ljudskih kostiju su naeni samo u Smiliu, Medulinu i Zelenoj peini.
Smili: - II. faza. 2 cijela kostura i djelovi 3 lubanje. U zgrenom poloaju na desnom
boku bez lubanje, lubanja malo dalje pokrivena ploom. Pokapi u blizini rova.
Iula: II. faza; kostur odrasle osobe u ispruenom poloaju na leima.
125

-Keramika-
II. stupanj oblici: loptastojajolike posude i stoaste, preteno poluloptaste visoke
zdjele s ravnim dnom ili pojaanom ravnom nogom.
Ukras: ukraavale su se prije peenja impresso tehnikom, koja se izbodila
utiskivanjem/igosanjem, rubom narebrenih koljaka
Cardium, te raznih pueva i koljaka sa glatkim
rubom. esto se ukras izvodio i drugim
predmetima.
Fina keramika: monokromna, premaz i
glaana povrina. ATREMOLO (drhtavi
ukras) crvena inkrustacija.
Crno Vrilo


cardium
koljka




Jami na sredi
Markova pilja


Smili- atremolo
ukras

126

Zelena peina

Gospodarstvo bavili su se zemljoradnjom, stoarstvo, sakupljanjem, lovom i
ribolovom. Razmjena i trgovina. Duhovni ivot kult lubanje.
Geneza stariji neolitik na istonom jadranskom podruju se razvijao samostalno iz
mezolitskih osnova. Korijeni nastanka impresso kulture = autohtoni. Prvo se razvija
na obali, kasnije se iri na zalee. Dolaskom do srednje Bosne mjea se sa
Starevakom.
po Batoviu:
I. stupanj ili tip Crvena Stijena
II. stupanj ili tip Smili
III. stupanj ili tip Gudnja = Obre I (Starevo Ib)
6 000. 4 500. BC




127

-DANILSKA kultura-
Eponimni lokalitet: Danilo kod ibenika.
JI Istra Javorika na
Brijunu
Kvarnerski otoci
Vela Spilja na Loinju,
Jami na Sredi na Cresu
Dalmacija Privlaka,
Vrsi, Islam Grki,
Smili, Benkovac,
Krivae (Bribir), Danilo, karin Samograd, Vela spilja na Koruli, Gudnja,
Pokrivenik na Hvaru.
ISTRAIVAI: Grga Novak Pokrivenik
Duje Rendi Mioevi Danilo
Josip Koroec Krivae
ime Batovi Smili
Vladimir Milosavljevi Jami na sredi
Brunislav Marijanovi Gudnja
Zdenko Brusi Privlaka
NASELJA
Preteno se ivjelo u naseljima na otovorenom a u peine su samo navraali i
privremeno boravili. U blizini vode. Jame su sluile kao ostave. Rovovi oko naselja.
Kue su bile ublizini jama ali nisu otkrivene, prema ostalima vjerojatno pravokutne
nadzemne kue. U Danilu zemunice. Smili 3 koncentrina kruna rova.
POKOP
Ostaci iz danilske faze naeni su u Smiliu i Danilu. Cijeli kosturi i izdvojene
lubanje, bez grobne konstrukcije uz rov; zgreni poloaj na boku. U Smiliu
128

naeni kosturi i lubanje odraslih, vezani u rov. U Danilu samo djeca, vezani uz
zemunice, jame.
J. Koroec je smatrao da je u Danilu postojala nekropola izvan naselja. A. Benac
da su to ostaci kulta lubanje i obreda rtvovanja djece.
Izraevnie od koljaka i pueva. Najei su predmeti od
koljke Spondylus, pojedine koljke su se premazivale
crvenom bojom. narukvice, prestenje, ogrlice.


Keramika
5 osnovnih vrsta: a) gruba keramika ukraena uglavnom urezivanjem; b) bolje
obraena keramikaa, preteno udubljivanjem; c) fina slikana keramika; d) gruba
slikana keramika; e) keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem.
a) oblici: - vee loptaste i jajolike posude, stoaste noge; - ukras: - niz iscrtkanih ili
mreasto ispunjeni trokuti ispod oboda.
b) peene su u jednom tonu tamnosmeem ili crnom.
Oblici: - poluloptaste zdjele sa zaobljenim dnom,
loptaste posude s prstenastim iglama, zvonolike
ae, posude na 4 noge, tanjuri. esta su
bradaviasta ispupenja.
Tehnike: - udubljivanje i crvena inkrustacija,
premazivanje crvenom bojom, ubodi ili igosanje,
pri kraju ove faze bijela inkrustacija, reljefni
motivi i slikanje tamnosmeom bojom.
Ukraavanje se izvodilo prije peenja,
osim moda bojenja i inkrustacije (boja se
dobivala drobljenjem eljeznog oksida).
129

Motivi: - Stroga geometrizacija, spirale i
trokuti (S i C spirale), pravocrtni motivi sloeni
u raznim meandroidnim, cik cak, romb, u
obliku ahovske ploe, mree...
c) preteno je peena u utom i
ciglastocrvenom jednolinom tonu. Pekla se u
zatvorenim peima. Zvonaste posude (terine) i
jajolike velike posude koje se produuju u konian vrat, zdjele. Ukraene su
slikanjem.
Ukrasni motivi: - sivom, bijelom i
crnom bojom. Spirale, cik cak,
nizovi trokuta, ahovska ploa.
Najslinija je keramici Ripoli stila.

sve slike su sa Smilia.





130

Plastika naene su u Smiliu, Bribiru i Danilu. Ljudski zvonoliki ili ljevkasti likovi.
Gornji puni valjkasti dio opstupno se iri u
zvonasti donji dio. U Smiliu su naeni
koji na gornjem dijelu zavravaju ljudskim
likom dok neki imaju bradaviasta
ispupenja, prikaz iv. glava.
Neki imaju oblik FALUSA. Ukraene su
udubljivanjem, crvenom inkrustacijom i
premazane crvenom bojom. Motivi: -
spirale, trokuti, cik cak.
Ljudski realistini likovi glava i vrat
su prikazani pomou dugog valjkastog
stupia i oni lukovi u reljefu. Istaknuti zaobljeni bokovi. Lice je premazano bijelom
bojom.
Ljudski udovi
prikazano je
stopalo i donji dio
potkoljenice.
Stopalo je
ukraeno
udubljenim crtama
ivotinjski likovi
neke figure imaju
pravokutnu ploicu sa
uzdunim kanalom i oni
sa posudicom.
131

5 primjeraka iz Smilia, 2 iz ove kulture a 3 iz hvarske. Govedo ili svinja i medvjed.
ini se da goveda i svinje imaju ploicu a medvjedi posudicu.
Plastine izraevine se nisu razvile iz ranije faze, one su se razvile u toku danilske
faze.
GOSPODARSTVO
Uzgajali su koze, ovce, goveda, svinje i pse. Lovili su: jelena, srnu, divlje svinje,
lisice, ptice. Izvozili koljke. Trgovali s Bosnom. S podruja Korenvske kulture u
Slavoniji uvezena je u Smili manja koliina keramike. Proizvodnja odjee tkanjem.
DUHOVNI IVOT
Kult mrtvih, nakit, upotreba crvene boje, plastika. J. Koroec: - kult falusa i mukog
boanstva, odnosno kult plodnosti koji je povezan s kultnim posudama i s djejim
rtvama Batovi se ne slae ba s time. A. Benac
smatra toteme kultom predaka.
Ritoni posude na 4 noge s kosim recipijentom, J.
Koroec ih je vezao uz
kult vode, miljenje da su
to svjetiljke lojanice.
Vjerojatno vezan uz
obrede oko plodnosti
stoke.
Smili


Smili
Bribir
132


-Kulturna slika danilskog naselja na Baricama kod Benkovca-
Na rubnom dijelu grada Benkovca, na poloaju Barice, prilikom istraivanja 2012.
godine otkriveni su ostaci neolitikog naselja. Otkrie nastambi prate bogati ostaci
materijalne kulture. Obraena i prezentirana materijalna graa gotovo
u potpunosti odgovara ve dobro poznatom kulturnom izrazu
tipine danilske kulture. Standardni repertoar izraevina od
keramike, kamena i kosti
upotpunjen je i
predmetima koji su
rijetki u neolitiku
istonog Jadrana
5
.







Keramika


5
Vujevi D., Horvat K. Kulturna slika danilskog naselja na Baricama, 2012.
133


















Pintadera
Drke od
ritona
134



GENEZA
Postoje 2 osnovna miljenja: 1) Nastala je
migracijskim pokretima; 2) razvila se postupno
na domaem tlu.
J. Koroec, T. Bregant, . Batovi zastupaju tezu o autohtonom porijeklu.
Temeljnu ulogu u postanku i razvoju danilske kulture imala je domaa kultura koja se
neprekidno razvijala a ne strani migracijski elementi.
Pojedini elementi danilske kulture nastali su ili su se razvili dodirima i vezama sa
susjednim kulturama. Danilska kultura u odnosu na Kakanjsku ima dijelom
zajedniku osnovu u kulturi s impresso keramikom najeu vezu imaju posude na
4 noge.
U danilsku kulturu su uvezene posude iz linearne keramike tipa Malo Korenovo. Veze
sa Cakran kulturom u Albaniji.
Danilska kultura Kakanjska kultura Malo Korenovo Cakran Sesklo
(4 500. 3 900. BC)


Noge od ritona
rvanj

135

-HVARSKA kultura-
J Istra Javorika na Brijunu, Vrevan, Cingorela
Kvarnerski otoci Vela spilja na Loinju, Jami na Sredi (Cres)
Dalmacija Privlaka, Islam Grki, Smili, Tinj, Krivae (Birbir), Danilo, karin
Samograd, Grapeva pilja, Markova pilja, Pokrivenik, Vela spilja na Hvaru,
Jakasova spilja i Vela spilja na Koruli, Gudnja i Lisiii.
ISTRAIVAI:
Grga Novak Hvar, Vela spilja na Koruli (otkrio tu kulturu) afirmirali hvarsku
Boidar euk Hvar, Vela spilja na Koruli kulturu
Dinko Radi
Alojz Benac Lisiii
Branko Bai Cingarela, Javorika
ime Batovi Smili
Brunislav Marijanovi

Naselja
Preteno ista svojstva iz ranije faze. Gradile su se 2 vrste kua: - ukopane krune
kolibe (Danilo i Lisiii) ili nadzemne krune kolibe (Smili), pa pravokutne s
podovima od gline (Bribir) ili bez podova (Lisiii).
Kue od pletera i granja samo ponekad obljepljene glinom. Ognjita, opkopi/rovovi,
lonarske pei u obliku jama.
POKOP
Ostaci naeni samo u Smiliu, Grapevoj plilji, u peini Pokrivenik na Hvaru i
Lisiiima. Grapeva pilja: - razbacane kosti, nije se moglo ustanoviti kakvi su
obiaji i obredi; Novak je na osnovu nalaza zakljuio da je sluila za obredne svrhe a
ne za stanovanje, posebno za sahranjivanje.
136

ARTEFAKTI
Strelice, kalupaste i jezine sjekire, imaju rupu za drku,
kremeni noevim kotana ila i iljci, ukrasne igle,
predmeti od koljke Spondylus.




Keramika
Nije jedinstvena na cijelom prostoru te skupine.
Smili:
I. stupanj: - pojaava se koliina reljefnog ukrasa, posebno spiralnog; ee se javlja
bijela inkrustacija; poluloptaste zdjele, bikonine ae; poneki ukrasni motivi se
izbliuju, reljefni ukrasi, S motivi, neki urezani motivi, valoviti, luni; polukruni motivi;
pojedini motivi su slikani smeom a ispunjeni crvenom bojom.
II. stupanj: - poluloptaste kalotaste ae ili zdjele; do potpunog izraaja dolazi
gruba slikana keramika; reljefni ukras, monokromija tamnim bojama koje se ne otiru;
ukras tehnike izrezivanja i udubljivanja.
III. stupanj: - nestaju izraziti danilski elementi; prevladavaju krivocrtni motivi, ravne ili
cik cak linije, girlande ili polukrugovi. Oblici: stoaste, jajolike i loptaste zdjele i
posude bez prstenastog vrata. Nestaje slikana keramika, monokromija, ritoni.
137

Keramika hvarske faze s podruja Dalmacije dijeli se na 5 osnovnih vrsta:
1) gruba, redovito neukraena ili rijee ukraena urezivanjem
2) bolje izraena, redovno glaana, esto jednobojno premazana i ukraena
udubljivanjem
3) gruba slikana keramika
4) keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem
5) fina slikana keramika

138

Osnovna svojstva keramike na srednjedalmatinskim otocima: poluloptaste zdjele,
premazivanje vrata zdjela bojom koja se otire, izvoenje motiva slikanjem,
obrubljenim urezivanjem ili udubljivanjem. Ukrasi: - motiv girlanda, lunih crta i
polukrugova, spiraloidni i meadroidni; - ritoni. CRUSTED pastozni namaz crvenom
bojom.




139











140

Plastika
Ljudski zvonoliki likovi najbrojniji su u Smiliu;
nastavljaju se iz prethodne faze; pojedini primjeci imaju na
vrhu stiliiziranu glavu ptice, zmije.
Ljudski likovi s realno oblikovanim tjelom tjelo je
spljoteno i etvrtasto oblikovano; glava i vrat prikazani
pomou dugog valjkastog stupia
ivotinjski likovi 1
figura s posudom na
leima, 1 sa ploicom
na leima, glava bez sauvanog tjela.
ivotinjska glava (ovna) iz Markove pilje
predstavlja
zbiljski
prikazanu
glavu ovna
sa stoastom osnovom, premazana je crvenom
bojom.



141

GOSPODARSTVO
Stoarstvo. Izvozili su posude u Butmirsku kulturu. Probuene sjekire. Iz june Italije
se vjerojatno uvozio opsidijan. Zbog kretanja razmjene dolinom Une keramika
Korenovskog tipa nalazi se samo u sjevernoj Dalmaciji.
DUHOVNI IVOT
Nema redovan ukop mrtvih nego pojedinane dijelove kostura, preteno lubanje u
vezi s odreenim obredima. Naeni su razni probueni zubi, privjesci, puevi, koljke,
ukrasne igle. Ukrasne igle s glavicom u obliku ivotinjiskog lika. Ukrasna igla s
ptijom glavom iz Grapeve pilje. Kuglice od Spondylusa obojane crvenom bojom.
Razvijeni astralni kultovi motivi mjeseca i sunanog koluta na keramici. Bijelom
bojom se premazivalo lice na figurama s ljudskim likom a na zvonastima je bila
premazana crvenom bojom.
Markova pilja samostalna keramika glava ovna;
Posude na 4 noge; Keramika maketa kue iz Smilia sa stiliziranom goveom
glavom (bukranij) na proelju. Stilizirane reljefne glave ivotinja na mjestu ruki na
posudama.
GENEZA
2 su osnovna miljenja o postanku:
1) nastala je pod utjecajem vanjskih initelja, ili u postupnom irenju ili seobi s JI ili
JZ, tj. migracijskim pokretima
2) razvila se postupno na domaem tlu iz prethodne danilske kulture.
Hvarska kultura meu okolnim kulturama je imala najire veze i slinosti s
Butmirskom kulturom u Bosni.




142

15.2. KONTINENTALNA ZONA

-Starevaka kultura-
- Srbija, Kosovo, Makedonija, Vojvodina, SI Bosna, JZ Maarska, Transilvanija,
Zapadni Srijem, istona i sredinja Slavonija.
Lokaliteti Zadubravlje, Galovo, Sarva (Vlastelinski brijeg), Vinkovci (Ervenica,
Trnica. Nama, Zvijezda, Hotel), Pepelane (tell), Cernika agovina kraj Nove
Gradike, Stara Raa i dralovi kod Bjelovara, Lipovac, Igra kod Slavonskog Broda.
Istraivai:
Richard Rudolf Schmidt objelodanio prve nalaze starevake kulture
sjeverne Hrvatske (1945.) s tonom atribucijom; Gradac i Vlastelinski brijeg
(istraivao eneolitik).
Aleksandar Durman Cernika agovina
Stojan Dimitrijevi
Kornelija Minichreiter Galovo
Jesenka Mikiv Igra
Podjela S. Dimitrijevia:
PRETKLASINA FAZA: - Monokrom stupanj
- Linear A stupanj (svijetli)
RANOKLASINA FAZA: - Linear B stupanj (tamni)
- Girlandoid stupanj
KASNOKLAINA FAZA: - Spiraloid A stupanj
- Spiraloid B stupanj
Integralni je dio starevakog kulturnog kompleksa koji, osim starevake kulture u
uem smislu, obuhvaa Tesalsku monokromnu keramiku, Protosesklo u sjevernoj
Grkoj, Anzabegovo Vrnik u Makedoniji, avdar Kremikovci Karanovo u
143

Bugarskoj i jo 3 regionalna tipa Krs kulture u Maarskoj i veem dijelu
Rumunjske.
Prvi je izraziti predstavnik klasinog,
odnosno poljodjelskog i keramikog
neolitika na tlu veeg dijela
kontinentalne Hrvatske. Eponim:
Starevo kod Paneva u Vojvodini.
Naselja Najee na povienim
rijenim obalama, padinama blagih
breuljaka, u blizini potoka. Obino
su grupirana u nizu du vanih
prapovijesnih komunikacija.
Jamski stambeni objekti manje
okrugle i ovalne jame, relativno duboko ukopane (1m). Dio ovih jama je sluio kao
sezonsko stanite i ujedno kao jama za otpatke.
Zemunice 'Trnica' trapezoidni, vieelijski
oblik. Unutra ima niz rupa od kolaca (dokaz da
su zemunice).
Dublje jame za otpatke; Plie jame dnevni
boravak.
Vinkovci: naena je potkoviasta pe, luno
nadsvoena, za proizvodnju lonarije. Unutar
naselja: vie ognjita, spremita hrane,
tkalaki stan, pei za kruh, bunar.
Pokopi Zgreni na desnom ili lijevom
boku, pokapali su se unutar naselja blizu
nastambi, ovalne rake.
144

Keramika dijeli se na grubu (svakodnevnu) i finu
slikana. Sve je posue slikano tzv. oksidacijskim
postupkom, tj. uz snanu cirkulaciju zraka u pei
posljedica su oker, crvena boja. Oblici: jednostavne
kuglaste i polukuglaste zdjele, konine zdjele.
Barbotin ukraavanje: na osuenu , jo nepeenu
posudu nabacivala se rijetka, polutekua glinena masa: (pravi) barbotin; bubuljiasti
barbotin oblikovan u bradaviaste nakupine; kanelirani barbotin preko mase se
prelazi prstima.
Impresso ukras gruba keramika se ukraavala utiskivanjem.

145

PRETKLASINA FAZA
Predbarbotinsko razdoblje.
Monokrom nedostatak oslikane keramike. Fina jednobojna
crvena keramika bez ukrasa ili grubo posue hrapave povrine
ukraeno povlaenjem snopa granica, te utiskivanja nokta ili
prsta.
Linear A pojava slikane keramike bijelom bojom. Motivi su
linearni i geometrijski izvedeni nizom tokica ili ravnih crta.
Ovoj fazi pripada lokalitet Igra. Ta faza je identina Protostarevu I i II D. Srejovia,
a po M. Garaaninu ova 2 stupnja predstavljaju jednu izdvojenu, regionalnu grupu
Gura Baciului.

RANOKLASINA FAZA
Pojava i vrlo esta upotreba barbotinskog ukraavanja.
Linear B tamni linearni stil. Oblici: zdjele na nozi, zaobljenog S
profila, posude trbuastog oblika s vertikalno probuenom
uicom. Slikanje je izvedeno crvenosmeom i tamnosmeom
bojom bilo u pastoznim ili prozranim bojama. Motivi: linearni,
klinaste trake ispunjene rafniranjem ili mreom ili uske klinaste trake
koje dolaze u malom broju.
Girlandoid upotreba bijele boje, girlande i lukovi, sloene linearne kompozicije,
tamne oker povrine.


146

KASNOKLASINA FAZA
V. Miloji D. Srejovi
Spiraloid A III Starevo II
Spiraloid B IV III
Spiraloid A dosada nije zastupljen ni u jednom poznatom nalazitu, pa je o njemu
nemogue rei bilo to odreenije iz ove perspektive.
Spiraloid B u to vrijeme starevaka kultura naputa matina podruja u Srbiji i iri
se u prekosavske i prekodunavske regije uzrok tim pomicanjima je nastajanje
vinanske kulture.
Javljaju se bikonine zdjele. Dominira kanelirani barbotin te dekorirani barbotin.
Prevladavaju tamni tonovi,
motivi spirala. Slikane su
irokim vrpcama
tamnom bojom na
crvenoj ili oker osnovi.
Prisutna je polikromija
uokvirivanje tamnog motiva
tankim bijelim obrubom. Javlja se meandar.

Plastika
Sarva ulomak keramike
posude ukraen reljefom
enskog lika u stavu oranta.
rtvenik iz Vuedola
ima 4 zoomorfno
oblikovane noge.
rtvenici etvrtasto
postolje na 4 noge s
Vuedol
Sarva
147

niskim okruglim recipijentom razgrnutog oboda u sredini (za
rtve ljevanice). rtvenik iz Kanike Ive ukraen je ivotinjskim
glavama.








Vinkovci : stupasti tip jednostavni likovi,
tankim urezima oznaeni detalji, plastino
istaknuti nos i ruke, moda drvo uzor.






Regionalna manifestacija (Starevo final)
Tip dralovi eponim: dralovi kod Bjelovara; Stara Raa i Cernika agovina.
Kanelirani barobotin, bikonino posue, primjesa pljeve u glini. Tip dralovi
starevake kulture supstrat je linearnotrakastoj korenovskoj kulturi.
148

-Korenovska kultura-
- Sjeverna Hrvatska: Bjelovarsko podruje i Moslavina, na zapadu Turopolje.
Lokaliteti Drljanovac, Malo Korenovo (Bjelovar), Kanika Iva, Tomaica
(Moslavina), Dautan (Bjelovar).
Pripada kulturama linearnotrakastog kompleksa. Pod utjecajem je starevake i
Krs kulture. Nastala je na kasnostarevakom supstratu.
Istraivai: Stjepan Vukovi Malo Korenovo
Dragica Ivekovi Ravnice u Tomaici
Vesna Kliki Kanika Iva
uro Jakekovi Drljanovac
Naselja prirodna uzvienja, terase ili padine u blizini vode.
Zemunice Malo Korenovo se slino kao i Kanika Iva
iskazuje kao sklop razliitih jamskih sistema. Grobovi nisu
poznati.
Keramika vei dio posua je peen u osnovi
oksidacijskim postupkom, tek u zavrnoj fazi samog
procesa primjenjuje se
redukcijsko peenje. Takvo je posue izvana sivo ili
crno a esta je i neujednaena mrljasta boja povrine.
Fino posue je sive, crne, tamnosive vanjske povrine,
preteno lijepo oblikovano s vrlo tankim stjenkama.
Stupanj A: (rana faza) grubo posue je oksidacijski
peeno, bombasti i kalotasti oblici na pojaanom dnu
ili niskoj nozi. Ukraeno
otiscima prsta ispod oboda. Fino posue S profil i
bombasti lonci, ukraeno je urezivanjem.
Stupanj B: (klasini) grubo posue je sivo i oker boje.
Fino posue S profila, bikonino, bombasti lonci,
trbuaste amfore s cilindrinim vratom. Motivi:
149

trokutaste girlande, A U crte.
Stupanj B2: (kasni) bikonini i blagi
profil S, protobrezovljansko mrljasto
ukraavanje.
GENEZA
Rana faza Korenovske kulture
nastala je na starevakom supstratu
dralovskog tipa.
Malo Korenovo = Vina B1/B2 = B1
faza Sopotske kulture.
Datacija: 4600 4200 BC.

-Sopotska klutura-
- Vei dio sjeverne Hrvatske, rasprostire se u meurjeju Dunava, Save i Drave, od
Srijema pa do Krievaca, vei dio bosanske Posavine.
Lokaliteti Hermanov vinograd u Osijeku, Bapska, Sopot, Klokoevik, Otok,
Samatovci, Sarva, Gornja Bebrina, Donja Mahala blizu Brkog, Donji Klakar kod
Bosanskog Broda, Bogdanovci.
Istraivai: Stojan Dimitrijevi prvi istraivao ovu kulturu
Vjekoslav Celestin Hermanov vinograd
Richard Rudolf Schmidt
Katarina Petrovi Gornja Berbina
iro Truhelka Donji Klakar
uro Basler Viskoko brdo u Ljupljanici
Jozo Petrovi Donja Mahala
Vladimir Miloji
150

Sopotsku je kulturu kao samostalnu pojavu prvi izdvojio Vladimir Miloji. Nazvao ju
je Slavonsko Srijemskom, Bapsko Lengyelskom, Lengyelsko Slavonskom
kulturom.
Periodizacija (V. Miloji) osniva se na naseljima tipa tell i ornamentici. Njen razvoj
je odredio 4 stupnja i sinkronizirao ih je s 4 stupnja vinanske kulture (Vina A D).
Sopotska kultura:
Ia rana = Vina B1
Ib faza = Vina B2
II srednja = Vina C
III kasna = Vina D
Razvija se na temeljima kasne starevake kulture no pod utjecajima vinanske: u
poetku nositelji starevake kulture ive blizu onih vinanske te polako od njih
preuzimaju bikonino profiliranje posuda, zanemarivanje slikane keramike (u
poetku). S vremenom je utjecaj vinanske kulture sve vei, starevaki starosjedioci
se ne asimiliraju kulturno i duhovno ve se priklanjaju novim trendovima tako je
nastala sopotska kultura.
151

Naselja smjetena su u
nizinskim, esto movarnim
predjelima, u blizini rijeke ili
veeg potoka. Opasani su
jarkom, palisadama. Prva
nizinska naselja u ovom
dijelu Europe koja su
utvrena (Sopot, Otok,
Orolik, Hermanov vinograd).
U breuljkastim su krajevima naselja na terasama gorskih izdanaka (Bapska).
Nadzemne kue, jame su za
otpatke. U redovima su
rasporeene pravokutne kue
s jednom ili vie prostorija
tipine neolitike graevinske
konstrukcije kostur od
greda, zidovi od iblja
obljepljeni blatom.
Otok: otkrivena kua od
horizontalno poloenih hrastovih debala koje je pridravalo niz okomitih drvenih
stupaca. Unutranjost kue je podjeljena na 3 lae, na proelju je trijem. Osobine
tella Klokoevik, Sopot, Otok, Sarva, Bapska, Hermanov vinograd.
Ne zna se nita o ritusu sahranjivanja.

Keramika
I a) jedna od prvih stvari koje preuzima
sopotska kultura je redukcijsko peenje
keramike, crnopolirana keramika. Otra
bikonina profilacija. Ukras: bradaviaste i
rogolike aplikacije, duborez i rovaenje.
152

I b) zadrava oblike iz prethodne faze i dolaze bute s rogolikim dricama. Kod
zvonastih nogu na kupi dolaze sad i
izduene, stubaste noge. Kaneliranje
(utjecaj vinanske kulture) i efekt
glaanja. Rovaeni ukras zaglaen
inkrustirani smeom pastom.

II) najuoljiviji vinanski utjecaji ee kaneliranje i efekt
glaanja, javlja se ubodnovrpasti stil ukraavanja. Oblici:
prepoznatljiv zdjela na visokoj, upljoj, ovalno perforiranoj
nozi. Ukraavanje: duborez, rovaenje, cik cak, notni ukras
(notenkopf), crveno crusted, kaneliranje, urezivanje,
ubadanje.
III) crusted slikanje. Oslobaanje od vinanskog kulturnog
pritiska i dalji razvoj autohtonog individualiteta. Tehnika
rovaenja i duboreza (nemak kaneliranja).





153





Plastika nema je puno, poznato je svega 8
statueta. Ulomak jedne vinanske statuete s ptijim
licem, bez atributa. Amuleti iz Samatovaca,
zoomorfna plastika. Primjer iz Otoka skarabej,
ukraen urezivanjem
i dubokim
ubadanjem.
Protoma s ptijom
glavom iz Sopota, keramika figura bika Osijek.
Utezi za tkalake stanove, proizvodi od opsidijana,
sjekire sa buenom rupom, spatule, privjesci od
spondylusa, amuleti etvrtasti i ovalni.
154


Datacija: 4300 3500 BC.

-Brezovljanski tip sopotske kulture-
Lokaliteti Gornji Brezovljani (K), Drljanovac, Staro ie, podruje oko Virovitice
Jasenac, pii Bukovica.
Regionalna varijanta nastala mjeanjem sopotskih elemenata sa korenovskim
supstratom.
Naselja ive u zemunicama, imaju jame za otpatke,
radnike jame, nasljeuju ivotne navike korenovskog
supstrata.
Keramika pseudo
impresso otiskivanje
prstom ili noktom, u
jednorednim ili dvorednim
nizovima otisaka koji
tvore traku koja moe
oponaati ubodnotrakastu dekoraciju (stichband).
Individualnost brezovljanskoj keramici osigurava
specifian stil ukraavanja posude su osnovi
peene oksidacijski, potom je na pojedinim dijelovima primjenjen redukcijski proces
ime su na tim mjestima stvorene tamne plavkastosive ili crne mrlje taj je proces
svjesno provoen. Prisutnost slikane keramike motivi izvedeni crvenom bojom
nakon peenja, linijski
su jednostavni, uz rub
posude (dodir s
lengyelskim
kulturama).
155

Plastika ivotinjska figura umjesto glave ima otvor
u taj cilindrini otvor mogla se uglaviti drvena ili
kotana glava.
Geneza brezovljanska je manifestacija rezultat
sopotizacije korenovskog supstrata u vremenu kada je
sopotska kultura zapoela svoje ekspanzivne metode.
Sopotski oblici klasinog tipa koji se pojavljuju u
Brezovljanima imaju arhainu formu to se odnosi na
oblike nogu kod posuda na nozi, S profilaciju kod jednog dijela bikoninih terina i
lonia kao i oblika protoma.
Brezovljanski tip povezuje s Bieske tipom nekoliko osobina: mrljasta keramika,
crveno slikanje. Moravska, JZ Slovaka: import ubodnotrakaste keramike.
Klasina sopotska kulturra III. stupnja smjenila je brezovljanski tip iste te kulture. To
znai da je dolo do ponovne sopotizacije ovog prostora. Nastupom klasine
sopotske kulture u ovaj prostor dolazi do pojave upljih i punih, ovalno perforiranih
nogu od kupa na nozi, apliciranja klasinog rovaenja, upotrebe vjedra s kljunastim
izljevom te uz ove sopotske i do pojave oblika tipinih za fazu Vina D2.
Istraivai: Stojan Dimitrijevi (1973.)
Zorko Markovi (2003.)







156

16. ZAKLJUNA RAZMATRANJA PJZ II

Problem geneze neolitskih grupa na tlu Jugoslavije:
1) MIGRACIJSKA TEORIJA (Milutin Garaanin) prodor novih ljudskih grupa na
Balkan, u Panoniju. Kasnije se ispravio i nadopunio svoju teoriju te rekao da je rije o
tzv. sukcesivnoj migraciji (niz, slijed) ovdje se ne radi o masovnim migracijama i
brzim kretanjima ve sasvim odreenih etnikih grupa, ve sporom i postepenom
prodiranju primitivnih zemljoradnika u potrazi za novim obradivim zemljitem.
Jovanovi se zalae za gradacijsku teoriju (postupno).
2) AUTOHTONA TEORIJA (Alojz Benac, Dragoslav Srejovi) nastanak pojedinih
kultura u okviru irih kulturnih regija se promatra kao interni proces, zavisan od
unutranje ekonomske i kulturne evolucije a ne od utjecaja sa strane.
erdapsko podruje (po Srejoviu) - tu se ve u protoneolitiku pokazuju imbenici
koji vode do formiranja novih oblika ekonomije.

Rani neolitik
BALKANSKO ANADOLSKI KOMPLEKS (Anzabegovo Vrnik i Gura Baciului).
Kultura balkansko anadolskog kompleksa u ovoj oblasti nastala je na osnovama
tesalskog pretkeramikog neolitika i u tom smislu se moe smatrati sutohtonom. U
ekonomici i materijalnoj kulturi I. faze A. V. se preklapa sa Protosesklom.
Siromatvo i primitivnost grupe Gura Baciului u odnosu na A. V. i Protoseskla
moe se tumaiti kao preuzimanje stranih pojava od strane autohtonog stanovnitva,
ali je moda dolo do degenercije.
SJEVERNOBALKANSKO PANONSKI KOMPLEKS (starevaka i Krs kultura).
Autohtonost je jae izraena, osobito u Krs kulturi. Srodnost sa impresso
keramikom jadranske regije koja se vidi u oblicima i ornamentici. Osnovna
komponenta u formiranju grupa ovog kompleksa i njihovoj genezi bila bi autohtona.
Povezanost s impresso keramikom tumai se kao posljedica doticaja pojedinaca
grupe, a ne migracije.

157

Srednji neolitik
Na osnovama najprije formiranog ranog neolitika dolazi do meusobnog proimanja
raznih elemenata a usporedno s tim i do jasnijeg izdvajanja lokalnih varijanti. Srednji
neolitik se uglavnom razvijao na autohtonoj bazi, pri emu je utjecaj stranih
elemenata igrao vidnu ulogu.
Anzabegovo Vrnik II IV i Starevo II III.
Danilska kultura grupno ime za Jadran sa lokalnim varijantama, vidljivi su kontakti
sa Apeninskim poluotokom.
Kakanjska kultura autohtona evolucija u kojoj se prekidaju veze s istonom regijom,
dok jaaju veze sa srednjim neolitikom jadranske regije.

Kasni neolitik
Stvaranja veih i dugotrajnijih naselja pokazuje nam stabilnost ekonomske situacije.
BALKANSKO ANADOLSKI KOMPLEKS istoni dio = vinanska kultura, zapadni
dio panonske regije = sopotsko lengyelska kultura.
Vinanska kultura prisutna je strana komponenta, objanjena je migracijom.
Usporedba sa Karanovo II III, primanje i lokalno adaptiranje i razvijanje stranih
elemenata. Sopotsko lengyelska kultura u njenom razvijanju dominantnu ulogu
igraju vinanski elementi, a starevaki element je uvijek prisutan.
Vinanska i sopotsko lengyelska grupa: jednom formirane iz simbioze dominantnog
stranog elementa i domaeg autohtonog elementa, zatvaraju se u sebe ne primajui
jake utjecaje sa strane.
Hvarsko lisiika kultura formirala se na autohtonoj osnovi danilske kulture.
Hvarska (glavni dio Hv. lis.) kultura je jasno njegovala svoju autohtonost, ali je bila
otvorena prema utjecajima junog Balkana, unutranjosti te jugu Italije.


158

Duhovni ivot
Religija i umjetnost neolitske epohe temelje se dijelom i na lokalnim tradicijama, na
stvaralatvu lovako sakupljakih zajednica koje su u predneolitskom periodu
ivjele u pojedinim regijama Jugoslavenskih zemalja.
Od ranog holocena se moe pratiti kontinuirani razvoj religije i umjetnosti u
erdapskom podruju (Cuina Turkului, Vlasac, Lepenski Vir, Schela Cladovei), a
dijelom i u dolini rijeke Trebinjice (Crvena Stijena) i kanjonu rijeke Pive (Odmut).
-Protoneolit kultura lepenskog vira-
erdap kolijevka kulture Lepenskog Vira. Lokaliteti Alibeg, Padina, Lepenski Vir,
Vlasac, Razvrata, Ikoana i Hajduka vodenica u erdapu a nizvodno od eljeznih
vrata Ostrovul Banului, Schela Cladovei i Ostrovul Corbului.
Kultura Lepenskog Vira se iri prema istoku, niz Dunav. Prva nalazita su otkrivena
tek 1965. godine. Izmeu 7000. i 6000. BC


159

Protolepenski Vir
Lepenski Vir Ia-e
Lepenski Vir II
Lepenski Vir IIIa-b

Padina A; Padina B (B. Jovanovi)
Naselja su uz Dunav, zemunice, naselje ima polukrunu formu, ''trg'' u centru. Pokopi
u okviru naselja, najee oko ognjita. Inhumacija, spaljivanje
i parcijalno sahranjivanje poloeni na lea. Objekti kulta i
kultno magijski instrumenti. Oblici ukraeni gravurama te
obojeni u crveno, loptaste ili jajolike forme.







160

17. GUDNJA, CRNO VRILO, RAVLIA PEINA

Prof. Brunislav Marijanov
Peina Gudnja
6
na Peljecu kod Stona (sjeverno od Dubrovnika). Peinu je otkrio
Vladimir Milosavljevi, a iskopavanje je provela Spomenka Petrak. Ulaz je okrenut
prema moru. Jedini prirodni i otvoreni pravac je onaj koji vodi prema Stonskom
zaljevu. Zatvoreniji dio u unutranjosti peine, sredinji dio je vie koriten.
Mogue je izdvojiti 7 slojeva: I rani neolitik (impresso)
II srednji neolitik
III kasni neolitik (hvarska)
IV rani eneolitik
V razvijeni eneolitik
VI a b rano i srednje bronano doba
I rani neolitik
Najstariji dio kulturnog sloja, pripada impresso kulturi. Vezan je uz dublju
unutranjost peine. U vremenu starijeg neolitika jer ju je koristila kratkotrajno
malobrojna zajednica. Naeni su kremeni i kotani artefakti, instrumenti namjenjeni
probadanjima.
II srednji neolitik
Nije mogue utvrditi jeli II. faza rezultat neprekidnog razvoja i da nastaje na starijoj
osnovi zbog toga to stratigrafski slijedi iznad sloja s impresso keramikom.
Keramika tehnika urezivanja otrim predmetom, pravocrtni motivi. Svijetla
sivosmea boja. Duboke zdjele s duim vratom: blago razgrnutim obodom. ukraena
urezanim geometrijskim ukrasom. Oker, svjetlosive i svjetlosmee boje, poravnate ili
hrapave povrine. Lonac konina recipijenta s diskretno naglaenim ramenom i blago
izvijenim vratom i tip poluloptaste zaobljene zdjele s uveanim gornjim dijelom i
kratkim prstenastim vratom. Motivi: urezani trokuti, vodoravne i koso poloene vrpce

6
Marijanovi, Brunislav Gudnja, Dubrovnik, 2005.
Saetak - Gudnja (www.unizd.hr/Portals/2/pdf/Gudnja-Sazetak.pdf)
161

ispunjene mreastim uzorkom. Fina keramika: tehnika urezivanja, ubadanja,
inkrustacija. Smea, naranasta, crna i crvena za ukraavanje. Moe biti i vie bojno
slikana. Problematika srednjeg neolitika Gudnje detaljnije i strunije je objanjena u
knjizi i saetku.



162

-Crno vrilo
7
- (novi grob)
Impresso kultura stariji
neolitik.
Grob: - Na lijevom boku
(zgreni poloaj), pravac
sjever jug, lice gleda
prema zapadu. Nema
priloga niti grobnih nalaza.
Pokopana odrasla osoba,
ne zna se spol. Pokojnik
nije ukopan u zemlju nego samo
poloen na povrinu (nabacano
kamenje).

-Ravlia peina
8
-
(pintadera)
Pintadera iz Ravlia
peine pronaena
u sloju Hvarske
(Hvarsko lisiike) kulture, faza IIb. Spiralni motivi na pintaderi, valjkasti
oblik s perforiranim korpusom. Keramika iz Ravlia peine slikani motivi izvedeni u
crusted tehnici (Iib faza).


7
Marijanovi, Brunislav ''Crno vrilo'' novi grob starijeg neolitika u Dalmaciji, 2003.
8
Marijanovi, Brunislav Pintadera iz Ravlia peine, 2008.
163

18. PRIPREMA ZA PISMENI

Autori i njihove bibliografske jedinice koji su pisali o neolitiku na podruju
9
:
Kontinentalne Hrvatske:
1) Stojan Dimitrijevi Neolit u SZ Hrvatskoj
2) Kornelija Minichreiter Starevaka kultura u sjevernoj Hrvatskoj
3) Tihomila Teak Gregl Kultura linearnotrakaste keramike u sredinjoj Hrvatskoj
4) Draga Aranelovi Garaanin Starevaka kultura (Ljubljana, 1954.)
5) Zorko Markovi Sjeverna Hrvatska od neolita do bronanog doba
Istonog Jadrana i zalea:
1) ime Batovi Stariji neolit u Dalmaciji
2) Brunislav Marijanovi Gudnja; Crno Vrilo
3) Grga Novak Grapeva pilja, prehistorijski Hvar
4) Boidar euk Markova pilja, Hvar, vieslojno prapovijesno nalazite
5) Zdenko Brusi Pokrovnik kod ibenika, naselje iz neolitika
Bosne i Hercegovine:
1) Alojz Benac Zelena peina, GZMBiH
2) Atanackovi-Sali Stolac, airi, naselje neolita i bronzanog doba
3) Miodrag Grbi Butmirska ekspanzija
4) Borivoj ovi Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli
5) Brunislav Marijanovi Nova nalazita impresso kulture u Hercegovini; Ravlia
peina, GZMBiH




9
U popisu literature je navedeno vie autora i bibliografskih jedinica, ovo je samo okvirno za pregled gradiva
koje bi trebalo nauiti za pismeni dio ispita.
164

PJZ: Milutin Garaanin Centralnobalkanska zona
Stojan Dimitrijevi Sjeverna zona
Alojz Benac Prelazna zona
ime Batovi Jadranska zona
-Lokaliteti po regijama-
Impresso kultura (u Hrvatskoj):
1) Crno Vrilo (Marijanovi)
2) Pokrovnik (Brusi)
3) Markova spilja (Novak)
4) Gudnja
5) karin samograd
6) Vela spilja (Loinj), Nin, Vrsi, Smili, Krivaa, Danilo, Jamina sredi, Tradanj, Tinj,
drilo, Vaganaka peina
Impresso kultura (izvan Hrvatske):
1) Hateljska peina I
2) Zelena peina I (Alojz Benac)
3) Ravlia peina BiH
4) airi I
5) Jejinovaa
6) Crvena stijena, peina Odmut (Dragoslav Srejovi, Branko Gavela, edomir
Markovi) Crna Gora
Danilska kultura (u Hrvatskoj):
1) Danilo
2) Barice (Benkovac)
3) karin Samograd
4) Privlaka (Brusi)
5) Smili
6) Krivaa (Koroec), Vela spilja (na Loinju i
Koruli), Vrsi, Islam Grki, Jamina sredi, Pokrovnik
(Brusi)

165

Danilska kultura (izvan Hrvatske):
1) Zelena peina II
2) airi II
3) Crvena stijena
Hvarska kultura (u Hrvatskoj):
1) Vela spilja (Loinj, Korula)
2) Markova spilja
3) Grapeva spilja
4) Smili
5) karin samograd
6) Cingarela, Javorika, Gudnja, Privlaka, Jamina sredi, Islam Grki, Tinj, Krivaa,
Pokrivenik, Vrevan, Danilo.
Hvarska kultura (izvan Hrvatske):
1) Hateljska peina
2) Zelena peina
3) Ravlia peina BiH
4) Lisiii
5) Gradac
6) Crvena stijena, Odmut Crna Gora

Starevaka Impresso kultura (centralna Bosna):
1) Obre 1





166

Kakanjska kultura:
1) Obre 1
2) Kakanj
3) Arnautovii
4) Tuk
5) Papratnica
Butmirska kultura:
1) Obre 2 (Franz Fiala, Vaclav Radimsky, Moritz Hoernes (Herns)
2) Butmir
3) Nebo (Alojz Benac)
4) Kraljevine
5) Mujevine (Alihode)
Protostarevaka kultura:
1) Grivac
2) Divostin
3) Lepenski Vir
4) Donja Branjevina
5) Circea Gura Baciului
Vinanska kultura (u Srbiji):
1) Vina
2) Pavlovac
3) Divostin
4) Gradac
5) Crnokalaka bara
6) Fafos, Predionica, Grivac


167

Vinanska kultura (u Bosni):
1) Gornja Tuzla V
2) Donja Tuzla
3) Gradina
4) Grbaa
5) Lug
6) Varo kod Koraja, Mati, Vinogradine
Vinanska kultura (u Hrvatskoj):
1) Gradac (Bapska)
2) Berendijev vinograd (Vukovar)
3) Vinkovci Hotel, grob 3
Kultura Lepenskog Vira (Protoneolitik):
1) Lepenski Vir
2) Alibeg
3) Padina
4) Vlasac
5) Razvrata
6) Ikoana, Hajduka vodenica, Ostrovul Banului, Schela Cladovei, Ostrovul Corbului
Starevaka kultura (u Hrvatskoj):
1) Vuedol (Gradac)
2) Sarva (Vlastelinski brijeg)
3) Vinkovci (Ervenica, Trnica, Nama, Zvijezda, Hotel)
4) Igra (Slavonski Brod)
5) Galovo (Slavonski Brod)
Starevaka kultura (izvan Hrvatske):
1) Gornja Tuzla VI
19. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA

1. triticum monococcum tritikum monokokum
2. triticum dicoccum tritikum dikokum
3. Sickle gloss Sikl glos
4. Zawi Chemi Zavi emi
5. Jerf el Ahmar Derf el Ahmar
6. Mughara Mugara
7. Beidha Bejda
8. Ain Ghazal Ajn Gazal
9. Yarmoukian Jarmukien
10. Hacilar Hailar
11. Asikli Hyk Aikli Hik
12. Can Hasan Kan Hasan
13. Cafer Hyk Kafer Hik
14. Cayn ajeni
15. Hallan emi Halan emi
16. Gbekli Tepe Gebekli Tepe
17. Khirokitia Kirokitija
18. Shillourokambos ilurokambos
19. Troulli Truli
20. Vrysy Vrisi
21. Mylouthkia Milutkija
22. Souphli Magula Sufli Magula
23. Nea Nikomedeia Nea Nikomedija
24. Tsangli Cangli
25. Otzaki Ocaki
26. Rachmani Rahmani/Rakmani
27. Franchti Frankti
28. Conevo Konevo
29. Hamangia Hamana
30. Circea Gura Baciului irea Gura Bauluj
31. Cri Kri
32. Dudeti Dudeti
33. Vadatra Vadatra
34. Petreti Petreti
35. Krs Kere
36. Lengyelska Lenelska
37. Herpaly Csszhalom Herpalj eskalom/eshalom
169

20. POPIS LITERATURE
10


Neolitik Bliskog Istoka
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities, New York 2002.
Ofer Bar Yosef, Francois Valla, The Natufian culture in the Levant, 1991.
Edward D. Banning; Neolithic Period; Triumphs of architecture, agriculture and
art; Near Eastern Archaeology, Vol. 61. No. 4., 1998., 133. 237.
Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte, Band II, Mnchen,
1974.

PKN Anatolije
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Mehmet Ozdogan: Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999.

Keramiki neolitik Anatolije
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Mehmet Ozdogan Neolithic in Turkey, Istanbul 1999.
James Mellart atal Hyk, London 1967.
www.catalhoyuk.com
www.tayproject.org

Neolitik Cipra
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Stuart Swiny The earliest prehistory of Cyprus, Boston 2001.
Allan H. Simmons Last Hunters & first farmers on Cyprus, Encyclopedia of
the barbarian world, Vol. 1.


10
Ovo nije pravi popis literature koji se koristio u kreiranju ove skripte, nego je ovo popis literature koje bi
trebalo proi radi nekih bitnih i manje bitnih ilustracija i slika koje bi mogle biti potrebne za ispit a nisu sadrane
u skripti.
170

Neolitik egejskog podruja i Tesalije
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Demetrios Teocharis Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973.
Catherine Perles The early neolithic Greece, Cambridge 2001.
Sarunas Miliauskas European prehistory; a survey, Springer Books, 2002.

Neolitik Bugarske i Rumunjske
Atlas du neolithique Europeen, Liege, 1993.
The Cambridge Ancient History, III/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Douglas W. Bailey Balkan prehistory

Neolitik Makedonije
Milutin Garaanin Centralnobalkanska zona, PJZ II
Irena Kolitrkoska Nasteva Prehistoric Macedonian Ladies, Skopje 2005.

Neolitik panonskog i peripanonskog podruja
Atlas du neolithique Europeen, Liege, 1993.
Hungarian archaeology at the end of Millenium, The Neolithic, Budapest 2003.
Eszter Banffy Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest 1997.

Neolitik Srbije
Milutin Garaanin Centralnobalkanska zona, PJZ II
Bogdan Brukner Neolit Vojvodine, Beograd 1968.
Borivoj ovi Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli,
Sarajevo 1961.

Neolitik Bosne
Alojz Benac Prelazna zona, PJZ II
Alojz Benac Zelena peina, Glasnik zemaljskog muzeja BiH
Alojz Benac Neolitsko naselje u Lisiiima kod Konjica, Sarajevo 1956.
171

Alojz Benac Studije o kamenom i bakarnom dobu u SZ Balkanu, sarajevo
1964.
Alojz Benac Obre I, Neolitsko naselje starevake, impresso i kakanjske
kulture na Raskru
Alojz Benac Obre II, Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem Polju
Borivoj ovi Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli,
Sarajevo 1961.
Atanackovi Sali Stolac, airi, naselje neolita i bronzanog doba
Brunislav Marijanovi Nova nalazita impresso kulture u Hercegovini, GZM
BiH

Neolitik kontinentalne Hrvatske
Stojan Dimitrijevi, Nives Majnari Pandi, Tihomila Teak Gregl
Prapovijest
Stojan Dimitrijevi Sjeverna zona, PJZ II
Stojan Dimitrijevi Neolit u SZ Hrvatskoj, Izdanje HAD, 2. 1978.
Kornelija Minichreiter Starevaka kultura u sjevernoj Hrvatskoj, 1992.
Tihomila Teak Gregl Kultura linearnotrakaste keramike u sredinjoj
Hrvatskoj, Zagreb 1993.
Zorko Markovi Sjeverna Hrvatska od neolita do bronanog doba,
Koprivnica 1994.
Kornelija Minichreiter The architecture od early and middle neolithic
settlements of the Starevo culture in northern Croatia, Documenta
praehistorica, 28.
Kornelija Minichreiter rtvenici i idoli starevakog naselja na Galovu u
Slavonskom Brodu, 2002.
Kornelija Minichreiter Zadubravlje kultni predmeti u naselju starevake
kulture, 2005.
Kornelija Minichreiter Reljefni prikaz enskog lika na posudama starevake
kulture, 2000.
Kornelija Minichreiter Ranoneolitiki ukopi i pogrebni obiaji u naseljima
starevakog kulturnog kompleksa
Ivor Karavani; Rajna oi Klindi Cijepani litiki materijal s
ranoneolitikog nalazita Zadubravlje, 2009.

Neolitik istonog Jadrana i zalea
Stojan Dimitrijevi, Nives Majnari Pandi, Tihomila Teak Gregl
Prapovijest
ime Batovi Jadranska zona, PJZ II
172

ime Batovi Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar 1966.
Brunislav Marijanovi Prilog daljem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji,
Radovi 39 (26), Zadar 2001.
Brunislav Marijanovi Gudnja, Dubrovnik 2005.
Boidar euk, Dinko Radi Vela pilja
Boidar euk Markova pilja, Hvar vieslojno prapovijesno nalazite.
Brunislav Marijanovi Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske obale, Zadar
2000.
Brunislav Marijanovi Ravlia peina, GZM 35, 36, Sarajevo
Brunislav Marijanovi Crno Vrilo
Zdenko Brusi Pokrovnik kod ibenika, naselje iz neolitika
Grga Novak Grapeva pilja, Zagreb 1955.
Grga Novak Prehistorijski Hvar, Grapeva pilja, Zagreb 1955.
Alojz Benac Neolitsko naselje u Lisiiima kod Konjica, Sarajevo 1958.
Marko Menui Neolitika naselja na ibenskodrinskom podruju, Izdanja
HAD-a 19, Zagreb 1998.
Josip Koroec Danilo Bitinj
Josip Koroec Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, JAZU, Zagreb, 1958.
Nika Petri Prehistorijske kulture Peljeca, 1976.
Nika Petri Prapovijesni nalazi iz Raanca kod Zadra, Diadora.
Marko Menui Danilo Bitinj, HAG, 2005.
Emil Podrug Danilo Bitinj, HAG, 2007.
Dario Vujevi; Kristina Horvat Kulturna slika danilskog naselja na Baricama.

Neolitika revolucija
The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge
1998.
Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities, New York 2002.
Edward D. Banning; Neolithic Period; Triumphs of architecture, agriculture and
art; Near Eastern Archaeology, Vol. 61. No. 4., 1998.
Daniel Zohary, Maria Hopf Domestification of plant in the old world: The
origin and spread of cultivation plant in west Asia, Europe nad the Nile Valley,
Oxford 1993.
Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte

Neolitiki paket
Edward D. Banning The neolithic period
The Cambridge ancient history
Ian Kuijt Life in neolithic farming communities
173

Mehmet Ozdogan Neolithic in Turkey
James Mellart atal Hyk
Kathleen Mary Kenyon Archaeology in the holy land, London 1979.
Kathleen Mary Kenyon Excavation at Jericho, London, Britisch school of
Archaeology in Jerusalem, 1981.
Vladimir Miloji Prakeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbnise.
Stuart Swiny The earliest prehistory of Cyprus
Catherine Perles The early neolithic in Greece
Demetrios Teocharis Neolithic Greece
Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte

Neolitizacija JI Europe
Catherine Perles The early neolithic in Greece
T. Douglas Price Europe's first farmers: an introduction, Cambridge 2000.
Colin Renfrew Alternative models for exchange and spatial distribution,
Exchange systems in prehistory, Academic Press, New York 1977.
Peter Rowley Conwy: Early domestic animals in Europe, Imported or locally
domesticated? The Widening Harvest; The neolithic transition in Europe:
Lookin back, looking forward, Boston, MAS 1998.
Routh Tringham Southwestern Europe in transition to agriculture in Europe:
bridge, buffer or mosaic, Europe's first farmers, cambridge 2000.
Marek Zvelebil Neolithisation in eastern Europe; A view from frontier;
Poroilo o razlikovanju paleolitika, neolitika i eneolitika v Sloveniji, Ljubljana
1995.
Marek Zvelebil Transition to agriculture in eastern Europe, Europe's first
farmers, Cambridge 2000.
Daniel Zachary, Maria Hopf: Domestification of plant in the old world, The
original spread of cultivation plant in west Asia, Europe and the Nille Valley,
Oxford 1993.






-mitar-