4.

Sindbad je lik u knjizi Hiljadu i jedna no. Postoje dva Sindbada: Sindbad nosa i Sindbad
moreplovac koji zajedno ine dio sedam povezanih pria. Prie su bazirane na stvarnim
doivljajima mornara ali i na Homerovoj Odiseji i starim perzijskom pripovjetkama. Sindbad
je izmiljeni pomorac iz asre! koji je ivio u vrijeme "basidsko# hali$ata! heroj iz pria
porijeklom sa Srednje# istoka. %okom svojih putovanja morima istono od "$rike i juno od
"zije! on ima $antastine avanture idui u ma#ina mjesta! susree udovita! i nailazi na
natprirodne pojave.
Sindbadove prie [uredi]
&eherzada svoje pripovijedanje proinje priom o Sindbadu nosau i Sindbadu moreplovcu.
Prva pria poinje prianjem o Sindbadu nosau! mladom ovjeku! koji je bio razoaran
svojim ivotom. 'edne prilike zapjevao je pjesmu o svojoj nesrei! te o tome kako #a je
(sahvatila #orka i tamna sudba(! kako mu je ivot bijedan i da to o# vidi! ali nita ne
poduzima. Sindbad nosa sree starije# ovjeka Sindbada moreplovca! koji pria priu o
svojim putovanjima. 'o kao mlad! ivio je la#odnim ivotom! ali kada mu je sve to dosadilo
krenuo je na svoje prvo putovanje. )a tom putovanju sve je bilo uredu dok kapetan broda nije
poelio usidriti brod na nekom ostrvu. Putnici su se tu odmorili i te$eriili! dok kapetan nije
objavio da se nalaze na leima uspavano# kita. %ada se ve #rdosija i poela kretati! mno#i su
i po#inuli dok se Sindbad moreplovac spasio! uz kako on to sam i kae! "llahovu pomo. )a
tom ostrvu sree ovjeka koji #a odvede do njihovo# kralja *ihradana. +ralj je zavolio
*oreplovca! me,utim Sindbadu sva ta panja kralja nije u#uila elju za rodnim #radom
a#dadom! ali u tom mjestu niko nije ni znao ni uo za a#dad.
'edno# dana je na ostrvo doao kapetan koji je bio prinu,en da ih nekolicinu ostavi na kitu! te
#a Sindbad prepoznaje i odlazi s njim u a#dad.
)akon svake ispriane prie Sindbad moreplovac daje po sto zlatnika sindbadu nosau i alje
#a kui uz napomenu da i sutra do,e da uje jo zanimljiviju priu! toliko zanimljiviju da e
prethodnu priu i zaboraviti. Prianje zavrava nakon sedam pria kada se Sindbad zadnji put
vraa sa svojih putovanja u a#dad. %u #a doekuje kralj koji naredi da se Sindbadova pria
zapie zlatnim slovima! nakon e#a se Sindbad vraa kui i porodici.
-.
najdublje znaenje bajke bie razliito za svaku osobu i razliito za istu osobu u raznim trenucima nje.
no# ivota. Svako e izvlaiti razliita znaenja iz iste bajke! u zavisnosti od svojih trenutnih intereso.
vanja i potreba! i kad #od mu se prui prilika! vraae se istoj prii! kada bude spreman da stara
znaenja proiri ili ih zameni novim.
ajke se obraaju istovremeno svim nivoima ljudske linosti! komunicirajui na nain koji dosee i do
neobrazovano# deije# uma! ali i do uma racionalne! kultivisane odrasle osobe. One prenose vane
poruke svesnom ! predsvesnom i nesvesnom umu .
)ajpoznatiji od svih primera jeste zbirka /00/ no! ija je okvirna pria u osnovi prikaz leenja jedno#
psihiki obolelo# vladara uz pomo pripovedanja. Prema okvirnoj prii! dvoje prota#onista! mukarac
i ena! sreu se u trenutku velikih kriza u svom ivotu: car je z#a,en ivotom i pun mrnje prema en.
ama1 &eherezada strepi za svoj ivot! ali je reena da posti#ne carevo i svoje izbavljenje. Ona svoj cilj
ostvaruje pripovedanjem mno#ih bajki 2 nijedna pria to ne moe postii sama! jer su nai psiholoki
problemi previe sloeni! a njihovo reavanje teko. 'edino velika raznolikost bajki moe obezbediti
podstrek za takvu katarzu. Potrebna je (/00/ no( paljivo# sluanja bajki da se car oslobodi depresi.
je! da se posti#ne nje#ovo izleenje.
3.
Morfologija bajke [uredi]
Morfologija [uredi]
*or$olo#ija je opis prie prema njezinim dijelovima i odnosima dijelova me,usobno te
dijelova prema cjelini.
Propp funkciju opisuje kao djelovanje lika! de$inira je iz aspekta nje#ove vanosti za tijek
radnje. 4unkcije su stabilni! konstantni elementi u prii! neovisni o tomu kako se i od ko#a
ispunjavaju. roj $unkcija o#ranien je! ali redoslijed je uvijek identian . odsutnost pojedine
$unkcije ne mijenja redoslijed ostalih.
Sve su bajke zapravo jednake s obzirom na strukturu. ajke de$iniraju $unkcije! konjunktivni
elementi 5deux ex machina! najave nesree! dozivi...6! motivacije 5razlozi i ciljevi6! oblija
likova te atributivni elementi.
Funkcije [uredi]
/. jedan od lanova obitelji odlazi od kue
7. zabrana dana junaku
8. zabrana je prekrena
9. zlikovac odlazi u izvidnicu
-. zlikovac dobiva in$ormacije od rtve
:. zlikovac pokuava zavarati rtvu da bi dobio nju ili njezin posjed
3. junak je zavaran i nesvjesno pomae
;. zlikovac naudi lanu obitelji
;. a. lanu obitelji to#od nedostaje ili to eli imati
<. nesrea i nedostatak poznati su! junaku je dan zahtjev ili zapovijed! mora otii ili #a se alje
/0. tra#a se sloi s poslanjem ili sam odluuje o njem
//. junak naputa dom
/7. junak se ispituje! provjerava! napada itd.! to #a priprema da primi arobni predmet ili
pomonika
/8. junak rea#ira na djela budue# darivatelja
/9. junak posjeduje arobni predmet
/-. junak je doveden do mjesta #dje je traeno
/:. junak i zlikovac u izravnoj borbi
/3. junak je i#osan=obiljeen
/;. zlikovac je pobije,en
/<. prvotna se nesrea i nedostatak rjeavaju
70. junak se vraa
7/. junaka pro#one
77. spaavanje junaka iz potjere
>eina bajki ovdje zavrava! ali radnja se moe i zakomplicirati . novi zlikovac. Ponovno se
izvravaju osma i deseta $unkcija.
78. neprepoznati junak stie kui ili u dru#u zemlju
79. lani junak tvrdi neutemeljeno
7-. junaku je dan teak zadatak
7:. zadatak je rijeen
73. junak je prepoznat
7;. lani je junak razotkriven
7<. junak dobiva novi iz#led
80. zlikovac se kanjava
8/. junak se eni i naslje,uje prijestolje.
Znaaji [uredi]
?z trideset i jednu $unkciju! postoji ; znaaja 5karaktera6:
/. zlikovac 5bori se protiv junaka6
7. darivatelj 5priprema junaka ili mu daje arobni predmet6
8. arobni pomonik 5pomae junaku u pothvatu6
9. princeza 5osoba koju junak eni! esto predmet potra#e6
-. princezin otac 5kralj6
:. otpremnik 5obznanjuje to nedostaje i otprema junaka6
3. junak 5rea#ira na darivatelja! eni princezu6
;. lani junak=antijunak=uzurpator 5preuzima junakove zaslu#e i eli se oeniti princezom6.
+atkad se ulo#e dijele me,u vie likova.
Historijski korijeni bajke [uredi]
Princip djela jest povezati bajku s historijskim obredima i obiajima u stvarnosti. @ee se
susree preosmiljavanje obreda koji slui kao objanjenje od#ovarajue# motiva bajke.
*itovi ine najdra#ocjeniju plemensku sr! a oduzeti ovjeku priu znai oduzeti mu ivot.
Aolazi do profanacije sakralnog siea. ajka je u odnosu sa socijalnim institutima prolosti
. nije vana tehnika proizvodnje ne#o drutveno ustrojstvo.
ajku valja uspore,ivati s historijskom zbiljom prolosti i u njoj traiti njezine korijene.
Propp tajanstvenu umu! veliku kuu! arobne darove! putovanja! o#njenu rijeku i zmajeve!
arobna carstva! nevjestu i aroliju uspore,uje s dijelovima obreda inicijacije. Od kompleksa
inicijacije potjeu razni motivi 5djeca se odvode ili protjeruju u umu ili su pak oteta od
umsko# duha! odsijecanje prsta! rasijecanje i oivljavanje! pokazivanje prividnih dokaza o
smrti! #utanje i izbacivanje! arobna sredstva i pomonici! umski uitelji! vjetice i kolibe
itd.6! a taj je ciklus najstarija osnova bajke. Bnicijacija neo$ita bila je zapravo boravak u zemlji
smrti 5predodba o smrti . zmajeva otmica djevojke! otpremanje i daleki put! uma kao vrata u
novo carstvo! junakov miris! borba s uvarom ulaza! va#anje itd.6.
'edinstvo bajke ne krije se u posebnostima ovjeje psihe i umjetnosti ne#o u historijskoj
realnosti prolosti.
Temeljni mit u svom sadraju ukljuuje nekoliko osnovnih elemenata i
pripadajuih simbola:
glavni lik (ije je roenje esto popraeno nekim neobinim
dogaajima ili znamenjima)
potraga za nekim ili neim;
prolazak kroz kunje;
savladavanje kunji i protivnika;
nalaenje traenog savladavanje zadatka;
vjenanje ili kakva odgovarajua varijanta!
"rimjere ovakvog temeljnog ustrojstva nalazimo kod mnogih mitova epova
(npr! #r$ej i %uridika u &rkoj 'amajana u (ndiji (nana i sedam anundakija u
)umeru *ralj +rthur i vitezovi #kruglog stola u srednjovjekovnim predajama i
sl!) i naravno kod bajki ()njegulji,a i sedam patuljaka "epeljuga +ladinova
arobna svjetiljka Trnorui,a (vi,a i -ari,a .rvenkapi,a itd!)!
(denti$ika,ija likova i situa,ija
/ psiholokom kljuu tumaenja postoji samo jedan jedini glavni lik u baj,i a
svi ostali likovi koji se pojavljuju predstavljaju osobine tog jednog lika njegove
vrline odnosno mane ono to mu na putu pomae ili ga ometa!
Naime, na poetku i kraju bajke, ne dolazi do ikakve promene prirode koja okruuje oveka, ve
ostaje kakva je oduvek bila. Menja se samo odnos snaga meu ljudima, a dobro pobeuje zlo, ili ga
onemogui za neko due vreme.
ajka je oblik narodno# ka
. uvod!
.radnju i
.zakljuak.
ajka nikad nije odre,ena i o#raniena mjestom i vremenom! niti daje tane opise
likova. +ako svako vrjeme ima svoj tip iskaza i bajka je izraz kulture jedno#
vremena i ordaz svijesti jedno# podnevlja. Ona otkriva ovjeka sa brojnim
oprekama u svjm komunikaciskom prostoru: nje#ov odnos prema caru! prema
siromahu! djetetu ili odrasloj osobi.
ajka uz sve karakteristike bajkovitosti nije besmislena izmiljotina! jer se u njoj na
poseban nain kazuju misli. )epoznate prirodne pojave su u jima obino
personi$icirane!tj. prikazana kao lica koja djeluju!misle!rade! ili su ivotinje primile
osobine ljudi.
Postoje razliita miljenja o vremenu nastanka bajke:
/. jedni smatraju da je najstarija sauvana bajka. (ajka o brodolomniku( iz C#ipta
nastala prije etiri hiljade #odina.
7. da bajka ima u djelu #estaromanorum5junaka djel Dimljana6 iz hiljadu tristote
#odine.
8. neki razvijaju teoriju da prve bajke susreemo u zborniku (bake iz/00/noci(
9. neki smatraju da prve bajke nalazimo kod &arla Perloa u zbirci (ajke moje
majke #uske( iz /:<3#odine.
+ao usmeni narodno . prozni izraz! bajka je osvojila najiri kru# naroda i prodrla u
svaku sredinu u kojoj ljudi ive. Bma razliite sadraje i motive! a obim
pripovjedanja je tematski sloen. Sinta#ma narodna #ovori #dje je nastala! ko je
nje#uje i prenosi. +od nekih naroda zove se bajka! mada se narodna pripovjetka i
bajka u nekim se#mentima razlikuje.
*ilan Ernkovi i %vrtko @ubeli nude etri teorije o nastanku bajke:
. mitolka 5da su se bajke razvile iz mitolo#ije pojedini naroda6
. mi#raciona 5da su se bajke irile iz jedno# sredita i mla,i narodi preuzimali
motive od starijih6
. k
. antropoloka 5 da su narodi na istom stepenu razvoja i imali iste motive6.
%ematika! bajke #ovori o ivotu iz prolosti! o pokuajima ovjeka da nadvlada sile
zla! koje stoje na putu napredka. Sve to #ovori da je u prvom planu bajke etika
subjektiviteta o vremenu u kojem su svi epistemi doreeni i zaokrueni. )astala u
vrijerme djetinjstva ljudsko# drutva! prua ovjeku mo#unost da pobje#ne iz
stvarnosti a da ipak ostane u njenim okvirima.
Fikovi su u realnom svijetu! prelaze u ima#inarni pa se onda opet vreaju u realni
svijet. @esti su brojevi tri! pet! sedam i devet. Fjdi su pokuali objasniti pojave k
Ao sada su mno#i historiari pokuavali da daju univerzalan model bajke na
osnovu e#a bi se mo#lo dokazati njeno strukturalno jedinstvo na internacionalnom
nivou tra#ajui za slinim motivima u razliiti naroda.
ajke djelimo na narodne i umjetnike.
?mjetnika bajka oznaava korak dalje u odnosu na narodnu bajku. Ona postavlja
u dru#i odnos autora! pripovjedaa i likove! a do izraaja dolazi umjee
pripovjedanja i razmjena iskustava! ako se pod iskustvom podrazumjevaju
opservacije do kojih je pisac doao u predhodnim $azama svo#a rada. %akav tip
?mjetnika pria se razvila iz narodne proze! a u sebi nosi i njene osnovne jezike!
stilske! tematske i kompozicione osobine. Pisci su u svoje bajke unosili osobine
svo# jezika i stila! svoj vlastiti peat i obiljeja. %ako umjetnika pria nosi ne samo
jeziko . stilske osobine pisca! karakteristike podnevnja u kome je nastala i dru#e
osobine po kojim se razlikuje od narodne bajke.
+orak od sedam milja . u razvoju bajke uinio je Aanski pisac Han +ristian
"ndersen. poznata je nje#ova reenica: (Ovaj je svijet pun udesa ali mi smo na
njih tako navikli da ih smatramo svakidanjim(.
Hiljadu i jedna no je vietomna zbirka pria! koja! ma kako bo#ato raznorodna i temama i epohama!
ima jedinstveno# mitsko# pripovedaa! odnosno devojku plemenito# roda! to daje otmenu intonaciju
pripovedanja. Pripovedanje je ritualno. &eherezada na oltar svo#a spasa prinosi prie. Prie su
svedoanstva drevnosti arapsko# sveta! one su o herojima i njihovim podvizima! ali i bajke o ivotu na
dvorovima! kao i mitske istine o ljudskom uzdizanju i stradanju. Bma u njima mno#o uda! ali je
najvie udo ljubav! pa je i najvie zbornik o duhovnoj i putenoj ljubavi kao o najviem ljudskom
odliju.