Sie sind auf Seite 1von 22

1

Univerzitet u Pritini
Fakultet tehnikih nauka
Kosovska Mitrovica
Odsek Arhitektura






Projekat 1-seminar 1
teme :Stanovanje-prolost,sadanjost
i budunost









mentor : student :
Prof.dr Milorad Ribar Milica Stamenkovi 40 |09









SADRAJ

Uvod
Topologija srpskog krajolika...............1
Tradicionalna kua-osnovna prostorna
jedinica .............................................4
Tipovi
kua....................................................6
Kua Poniavlja...................................7
Narodno graditeljstvo i stanovanje
Pirota i okoline...................................10
Groanska kua,
paradigma vremena ........................17

Zakljuak ...........................................21
Literatura...........................................22


2





Uvod
Topologija srpskog krajolika

Antipogeografska tipologija seoskih naselja polazi od kriterijuma geneze(naina
postanka),fiionomije (izgleda,strukture kua i ulica) i morfologije (oblika gradjevinskog rejona)
naselja.Polazei od Cvijieve tipologije seoskih naselja u naim krajevima razlikujemo sledee tipove
stalnih sela:
Potpuno razbijeni tip ratrkane kue po seoskom ataru.Nema ulica ni seoskog centra.Velika
povrina ,a mala gustina naseljenosti.Tipian je za brdsko planinske predele Bosne i Starog Vlaha u
Srbiji (starovlaki tip) i krevite predele Crne Gore i Hercegovine(krstasti tip).
starovlaki tip (od Starog Vlaha do Kranjske)-karakteristike:
-velike povrine
-duga 5-6 km
-mala koncentracija kua
-mahale,zaseoci,krajevi prema familijama
-susedstvo blie
-vie grobalja
-narastaju-umetanjem kua ili gradnjom na
periferiji
-raselice ili poselice

krstasti tip-karakteristike:
-na ivicama ulegnua,
-neprekidni nizovi,
-duga 2-3 km

Razbijeni brdski tip- vie grupa gusto zbijenih kua .Grupice
su medjusobno udaljene a izmedju njih su poljoprivredne
povrine i panjaci.Susree se u slivu Ibra ,gde se grupice
kua nazivaju demati(ibarski ili dematski tip).


3



ibarski tip-karakteristike:
-demati-grupice kua
-na zaravnjenim vrhovima breuljaka,malim
renim terasama i sl.
-prostrana
-irenje zavisi od povrine terena
-raslanjen reljef oteava transformacije

Poluzbijeni tip predstavlja dalju fazu razvoja od razbijenog
ka zbijenom tipu .Kue su u velikim dvoritima ili
okunicama.Centar sela je gue izgradjen .Nalaze se na breuljcima umadije i Zapadne Srbije
(umadijski tip).
umadijski tip-karakteristike:
-oblik transformacije
-umetanje kua
-oko puteva
-kue nisu u istoj liniji
-prelazni tip,zbog okupljanja oko kole,crkve,mehane,sudnice...
Zbijeni tip ima jasno oformljenu aglomeraciju kua i strukturu ulica.Rasprostranjen je u dolinama i
na renim terasama u slivu Velike Morave i Mlave.Podvrsta su"razredjeno zbijena " naselja sa dva
varijeteta : a)zvezdasta sela sa zrakastom strukturom ulica (jasenika vrsta u slivu Jasenice); b)
uorena krstasta sela sa centrom na raskru (mavanski tip),nastala pod uticajem vlasti kneza
Miloa u XIX veku.
Potpuno zbijeni tip -kompaktno naselje i veliku gustinu naseljenosti .Razlikuju se spontano zbijena
naselja timokog tipa (Istona Srbija) i planska zbijena naselja vojvodjanskog tipa
(Srem,Banat,Baka).Vojvodjanski tip je nastao planskom rekonstrukcijom sela u vreme austrougarske
vlasti u 18.veku.
timoki tip-karakteristike:
-Spontani nastanak,koncentrisanom gradnjom kua
-osnova ovalnog ili nepravilnog oblika
-sredselo-manji Slobodan prostor
-mahale dele potoci,jaruge

Po veliini tj.broju stanovnika sela se dele na sledee kategorije:
-Mala (do 500 stanovnika)
-Srednja (500-2000 st.)
-Vea (2000-3000 st.)
-Velika (3000-5000 st.)
-Veoma velika (preko 5000 st.)

Ibarski tip,mesto Dobri do
4



Po funkcijama tj.delatnostima seoska naselja se mogu podeliti na :
-isto poljoprivredna ,koja se dele na stoarska ,zemljoradnika,ribarska,vinogradarska is l.
-Poljoprivredna sa uslunim centrom,
-Lokalni centri okolnih sela (arija ,varoica),
-Sela sa nepoljoprivrednim delatnostima (industrijska,rudarska,turistika),
-Prigradska sela zahvaena urbanizacijom .U naim krajevima mnoga sela su zahvaena
procesom deagrarizacije koji oznaava naputanje sela i poljoprivrede i prelazak
stanovnitva u gradove.Ima ak i potpuno naputenih sela.To ima i negativne ekonomske i
socijalne posledice,pa je potrebno da drava pomae revitalizaciju tj.obnovu sela i
poljoprivrede.

Funkcionalna deferencijacija i evolucija sela u Srbiji poela je posle oslobadjenja od
Turaka.U prvim fazama razvitka do sredine 19.veka sela u Srbiji su bila jednoobrazna po
funkcijama,sva sui mala samo jednu funkciju poljoprivredne proizvodnje.U ponekom selu
pre 1833.godine spahija je imao svoju ispostavu,ardak i upravnika zemlje,ali time nisu bile
izmenjene funkcije sela.
Osnivanjem starih optina poinje funkcionalna diferencijacija sela.Neka od njih su
postala sedita optina i time dobila nove funkcije i proirenu sadrinu:sudnicu,kolu,seoski
duan,mehanu,zanatske radnje i sl.Tako je nastala i prva razvijena kategorija seoski centri.
Razvitkom novane privrede ,javnog saobraaja ,opteg kulturnog napretka,u nekim
selima koja sui mala pogodan saobraajno gografski poloaj,razvile su se krajem 19.i tokom
20.veka tzv. "seoske varoice" .U zapadnoj Srbiji su nastale izvan postojeih ,na novim
drumskim saobraajnicama,a u Istonoj Srbiji u veim selima .U samim naseljima centri su se
razvijali u tzv."seoske arije".
Posle Drugog svetskog rata formirane su nove optine sa znatno veom teritorijalnom
nadlenou nego to su je imale stare optine .Veina centara novih optina nalazi se u
varoicama ,ali ih ima koje su smetene u veim selima.Tako je nastala jo jedna kategorija
:"Selo sedite optine".
Novija pojava u selima je stalni razvitak postojeih i nastajenje novih centara i u manjim
selima:kola,prodavnica,ambulanta,mesna zajednica,zadruni dom,gostionica,autobuska
stanica itd.,predsavljaju poetne elemente za stvaranje drutvenog i privrednog centra
mnogih sela.Neka sela preuzimaju ulogu centara za vie okolnih sela ("centri zajednice
sela").
Opti savremeni drutveni razvitak ,ekonomski razvoj ,dalja drutvena podela rada,snani
razvoj saobraajne mree ,opta urbanizacija sela,sve je to uinilo da se funkcije ,sadrina
potrebe i mogunosti dananjih sela brzo menjaju u pravcu ozitivne evolucije sela.


Tradicionalna kua-osnovna prostorna jedinica
U analizi tradicionalne kue veoma je vano da se svaki objekat posmatra kao aktivni,ivi organizam
,u ijim se detaljima prepoznaju elementi iz svakodnevnog ritualnog ivota.Iz toga proizilazi da je
5

kua mnogo vie od sklonita i graditeljskog dela.To je ,pre svega,prostor u kome se odvijaju
najvaniji dogadjaji iz ivota svakog pojedinca.Takodje ,kua je i represent i slika prihvatljivih
drutvenih standard.Posmatrana kao mikrokosmos kroz porodicu i porodine odnose,ona postavlja
prepoznatljivu sliku drutvene organizacije.U simbolikom smislu ona je sredite sveta i prua
potpunu zatitu ukuanima ,to je vidljivo u mnogim detaljima ,poev od pripremnih radnji kod
podizanja kue ,koje se pre svega odnose na odabir zdravog ,osunanog,suvog "oceditog" mesta,a
koji se odvija po precizno utvrdjenim pravilima.Poetak gradnje je takodje praen odredjenim
ritualnim radnjama .Celokupna okunica oko koje je ograda pletara ,kamena ,taraba sa "golemom"
ili "malom " kapijom na ulazu,oznaava zatitni okvir i granicu izmedju unutranjeg i spoljanjeg.
Kua je oduvek predstavljala mesto gde su ljudi eleli da se oseaju spokojno i zatieno.Ali,ovek
nije gradio kuu da bi se u njoj samo sklanjao od hladnoe,gromova i oluja,ve je ona bila i njegova
umetnika i duhovna inspiracija.Srbi su,u skladu sa svojim jednostavnim nainom ivota ,tokom
itavog 19-og i prvih decenija 20.veka gradili jednostavne,ali funkcionalne objekte za
stanovanje.Danas je u Srbiji ostalo malo starih kua u izvornom obliku,ali na osnovu tih ostataka
ipak moemo da sagledamo ta je narodnom graditelju bilo najvaije prilikom izgradnje.
Tradicionalna kua je i arhitektonski izraz smeten u prirodnoj okolini.Ona je nepretenciozna
,uklopljena u prirodni ambijent ,prosto kao produenje prirode .Apsolutna harmonija sa prirodnim
okruenjem ,ali i harmonija delova unutar same kue tako povezanih ,gde se nita ne bi moglo dodati
ni oduzeti ,a da se ne narui postojei sklad.Upravo u tom skladu,jednostavnosti i zaokruenosti i
jeste lepota stvaranja.Zahvaljujui vetini i kreativnosti,ali i oseaju za meru anonimnih graditelja
,stvorena je arhitektura bliska oveku ,njegovim svakodnevnim ,kao i ritualnim ,socijalnim i
estetskim potrebama.
Poetkom 19.veka,nakon Prvog srpskog ustanka,seoska naselja u Srbiji formirana su u obliku koji i
danas sreemo.Tada poinje razvoj seoskog neimarstva ,ali su u to vreme sela,kao i kue u njima
gradjeni spontano.Ovo nije sluaj u Vojvodini ,gde je postojao strogo uredjen propis o izgledu kue i
plana sela.Odredjene odredbe o uredjenju i planiranju javljaju se u vreme vladavine kneza Miloa
Obrenovia i one se odnose uglavnom na uoravanje sela ,radi jednostavnijeg funkcionisanja
dravnog aparata.Iako i tada zapoinje parcelacija naselja,koja je uticala na gradnju odredjenog tipa
kue ,izgled seoskih naselja i dalje preteno zavisi od konfiguracije terena.Tako imamo da je
brdskim predelima karakteristian razbijeni tip sela,dok su u ravnijim predelima zbijenog tipa.
6


U selima koja se formiraju du puta po longitudinalnoj emi,podiu se najreprezentativnije kue,pa
iako nije bilo zvaninog propisa,potovalo bi se pravilo da sredite naselja bude u najpristupanijem
delu;kao i da najznaajnije gradjevine kola,crkva i kue najuglednih domaina budu upravo na tom
mestu.

Tipovi kua
Najei tip kua u Srbiji gradjenih od poetka 19.veka bile su jednodelne ,skromne kue.im su se
stekle povoljnije istorijske prilike,vitalnost srpskog naroda ubrzo dolazi do izraaja ,tako da poinje
gradnja dvodelnih ,a kasnije i kua sa vie prostorija.U fokusu ostaje sredinji deo kue,centralna
prostorija sa ognjitem.Znaaj ovog prostora ogleda se obiaju da se centralna prostorija naziva
kuom.
Jedan od osnovnih tipova kue u Srbiji je "dinarska brvnara ",koja se sastojala iz dva dela.Najlepi
primer savrenije varjante ove brvnare je "moravski tip" kue koji je zastupljena kako u seoskom
,tako i u gradskim sredinama.Posebnu atraktivnost moravskoj kui daje trem,ravan ili sa
lucima.Pojava trema uslovie komforniji ivot ukuana,jer se tu obavljala priprema za ulazak u
centralnu prostoriju,a sluio je i kao mesto za odmor.Gradjevina postaje naroito ekspresivna
smenjivanjem punih i praznih povrina na fasadi,kao i kontrastom tamne drvenarije i zidova
okreenih u belo.

1.moravski tip kuce

Jedna varjanta moravske kue ,samo neto jednostavnija je" umadijska kua",koja se smatra
autohtonom na podruju oko Beograda i u centralnoj Srbiji.Na severu Srbije,u Vojvodini ,izdvajaju se
varjante kue tzv. "vojvodjanske kue" ,to je zavisilo od konfiguracije terena.jedne su okrenute
7

irom stranom ka ulici,a druge na ulicu gledaju svojom uom stranom,kalkanom.Za prostor Kosova i
Metohije tipina je kua pod nazivom "kosovska prizemljua".Neka obeleja tog perioda ima kua
vojvode Stepe Stepanovia u Kumodrau,kod Beograda,koja je sauvana u prvobitnoj formi do
danas.Daljom kombinacijom svih navedenih tipova kua nastaje tip kue poznat pod nazivom
"balkanska kua ".
Stare srpske kue nisu samo lepe spolja ,ve pokazuju iuzetno funkcionalana reenja unutranjeg
prostora.U njihovoj funkciji nema nieg suvinog i suprotnog jednostavnosti ivota u njoj.narodni
graditelj je taj oseaj stekao ivei u skladu sa prirodom i drutvenim okruenjem.Koliko je potovao
oseaj za meru pokazuje i nain na koji je odredjivao visinu kue .Nijedna kua ne naruava
pejza,ve ine integrisani deo njega.Upravo je mera oveka ono to je odralo ovakvu kuu do
dananjih dana.
Osvedoena mudrost narodnog graditelja ogleda se i u odredjivanju orjentacija kue ,u emu su
narodni neimari bili neprikosnoveni.Ulazna vrata,po pravilu ,okretana su ka istoku,a prostorije za
uvanje hrane ka severu.
Odabir materijala za gradnju kua u Srbiji zavisio je prevashodno od podneblja,a vetina graditelja
ogledala se u njegovoj sposobnosti da oblik "dinarske kue" prilagodi terenu na kom se gradjevina
podie.Materijal se uvek birao iz neposrednog prirodnog okruenja.Na strmim planinskim terenima
obino su temelji radjeni od kamena,dok su zidovi od brvna,krovna konstrukcija od drvenih greda,a
krov pokriven indrom(drvenim daicama).U krajevima gde je teren ravan,kua ima bondrunu
,odnosno skeletnu konstrukciju od drvenih greda,izmedju kojih je prostor ispunjen daicama ili
pruem,povezanim blatnim malterom.Od polovine 20.veka dolazi do pojave novog srpskog
sela,koje je,naalost,karakterisao nadostatak smisla za funkcionalnost i estetiku.Usled ekonomskog
razvoja na ovim prostorima izgubila se iskonska veza sa zaviajem,u dobroj meri i nacionalni
identitet.Tendencija da se oivi stara funkcionalana srpska kua danas je sve prisutnija.Sve vie ljudi
okree se ,precima ,korenima,a pojavljuju se i novi arhitektonski oblici koji su inspirisani narodnom
arhitekturom.

Kua Poniavlja
Kue u Poniavlju razvijale su se tokom razliitih istorijskih razdoblja pod sloenim drutvenim i
privrednim uslovima,ali bez posebnih specifinosti u odnosu na razvoj stambenih objekata u drugim
oblastima Centralnog Balkana.Uoava se da je razvoj kua u oblasti Poniavlja bio u skladu sa optim
razvojem stambene arhitekture na tlu
Srbije.
Na razvoj tradicionalne arhitekture ovog
podneblja uticali su istovremeno razliiti
inioci:podneblje ,tlo,istorijski
uslovi,migracije,nain privredjivanja i
prisustvo majstorskih druina-pealbara
Kuca Hadzi Todorovica u Nisu 1820.g.
8

iz Zaplanja i Crne Trave,koji su sa sobom doneli iskustvo u
gradjenju.
Materijal za gradjenje korien je iz prirodnog okruenja
:drvo,zemlja ,kamen.Skeletni sistem je drveni,sa razliitim
vrstama ispuna-pleter,kovanica,tugla;zavisno od vremena
gradnje,osnovna je odlika graditeljstva ovog prostora.Od
upotrebnih materijala preovladjuje zemlja ,to se ogleda u njenoj
viestrukoj primeni:tugla,eramida,blatni malter.U Sievu i
ukljeniku je vie u upotrebi kamen,obzirom dag a ima u
izobilju.Krovovi su etvorovodni,a kod kua nepravilnih osnova i
vievodni sa karakteristinim "kominama" od pleteri blatnog
maltera,pokriveni dvovodnim kroviem.
Strehe su vrlo paljivo opivene ,ravnih linija ili zaobljene.Krovni
pokriva je za sve vrste zgrada eramida.Madju gradjevinama
razlikujemo :kue sa tremom (ajetom) i bez trema,prizemen (bez
podruma),delom nad podrumom i spratne sa podrumom u
prizemlju ispod cele povrine stambenog dela.podignute su na
ravnom iskoenom terenu.u svakom sluaju,prate oblik i nagib
terena.U osnovi su dvodelne ,trodelne i viedelne .
Osnova se vremenom razvijala i menjala,tako da su se iz
pravougaonih dobile osnove "na ge",pravougaone sa isturenim
posebno natkrivenim sredinjim tremom.Kod izuzetno zijenih
sela oblik ulica i terena uslovio je i ojavu naprevilnih osnova.Sve
varjante proistekle sui z pregradnje dvodelne ili trodelne
osnove,odnosno dozidjivanjem uz postojeu osnovu.Jedna od
najvanijih prostorija je "kua",iz koje je najee omoguena
komunikacija sa ostalim prostorijama.U kui je ognjite ,starija
ognjita su otvorena ,kruna,uokvirena kamenjem .Novijeg
datuma ognjita su ozidana,sa otvorom za loite.
U prvim fazama razvoja,seoska kua ovog kraja bila je
namenjena uglavnom stanovanju jedne porodice,od 4-5
lanova,a prostor je organizovan tako da zadovolji razliite
potrebe ukuana.Male povrine kua ,uslovljavale su krajnje
ekonomian pristup u uredjenju.Uopteno,unutranji prostor u
kui delio se na muki i enski.


Kua sa razvijenim tremom,Sievo

Kua sa tremom ukraenim
lukovima,Sievo

Detalj strehe,Sievo



Kuca,selo paj

Kuca,selo paj



9

U enskom delu nalazila se pe i
mesto za spavanje,dok je muki
deo sadravao radni i kultni
prostor.Poslovi nametali su podelu
prostora kue u drugom
pravcu,prema nameni.U tom
smislu,prostor se delio na radni i
gostinski.Radni prostor obuhvatao
je deo oko pei i mesto odredjeno
za obavljanje zanatskih poslova.U
gostinskom delu nalazila se
posteljina i kultni ugao.Posebno
masto u kasnijem razvoju prostorne organizacije imae gostinska ili slavska soba.U njoj je slavska
ikona,a od nametaja drene klupe,slavski sto,krevet,raf,koveg za njonju.Koristi se za spavanje
,iako joj je namena pre svega ritualna.Ono to posebno izdvaja ovaj tip kue su tremovi,prvobitno
ravnih linija sa drvenim ,runo tesanim stubovima,a kasnije i tremovi sa lukovima.Pored kue
smeteni su sledei pomoni objekti:plevnja,ambar,ko,staja,tako da se u okviru okunice
zadovoljavaju sve potrebe domainstva.Na pomonim zgradama esto se javljaju ornamenti
,motive sa poreklom u dubokoj starini naroda.U konkretnom sluaju,javlja se motiv zmije
"uvarkue" ili "kuarice".Veruje se da kua koja nema "kuaricu" nema sree i napretka.
Kao karakteristian arhaini element izdvajaju se i vrata na naspramnim stranama i to:glavna velika
na istonoj strani ,gde se radja sunce,kroz koja se unosi badnjak,donosi novorodjene ,uvode
svatovi i, takozvana mala ili "mrtvaka" vrata u ijem se pravcu sakupllja ,a zatim i iznosi smee i po
pravilu iznosi pokojnik.Oigledna je tenja oveka da se kroz ovako prihvaen red obezbedi potpuna
fizika i ritualna zatita ukuana.Pored simbolikog i zatitnog momenta,prisutna je i specifina
estetska kategorija.
Ukrasi na zgradama izvedeni su na nain koji nije uticao na oblik i nain gradjenja .Ukraavani su
najvie tremovi i to jednostavnim profilisanjim i urezivanjem linija ,to predstavlja uobiajan detalj
na stubovima i "jastucima" (horiontalna drvena podvlaka iznad stubova).Horizontalne linije su u
funkciji ograniavanja razliitih polja proirenja u gornjem delu stuba i na krajevima
"jastuka".Sloeniji ukrasi na tremu su : opivke na stubovima (direcima),profilisane daice na
ogradi ,paljivo obradjena kapijica sa stubiima na ijem je vrhu karakeristian obli ukras
tzv.jabuka,redje duborez,i svakako lukovi nazvani laznim zbog toga to nema konstruktivnu
ulogu.U enterijeru se kao dekorativni elementi izdvajaju tavanice od ''aovaca" (uzanih daica na
pero i leb,kojima se tavane sobe iznutra),a od mobilijara pre svega koveg za nonju sa
izrezbarenim geometrijskim i floralnim motivima.






Unutrasnje uredjenje kuce : a)zenski deo, b)muski deo , c)radni deo
,d)gostinski deo ; 1.pe ,2.krevet ,3.radni deo ,4.kultni deo

10

Narodno graditeljstvo i stanovanje Pirota i okoline
Prolost-sadanjost-budunost stanovanja

Narodno graditeljstvo pirotskog kraja ne moe se izdvojiti kao posebno i specifino.Ono je blisko
graditeljstvu susednih oblasti ,a u poredjenju sa narodnim graditeljstvom Istone Srbije nema
nikakve posebne karakteristikeni u upotrebi gradjevinskog materijala ni u oblikovanju kue ,ve
sadri izvesne specifine elemente lokalnog karaktera.Pirotski kraj je preteno planinski.Optina Pirot
je jedna od najvie rasprostranjenih optina u Srbiji koja obuhvata 72 seoska naselja.Prema svom
poloaju sela se nalaze ili po planinskim obodima,u ravnici ili po planinskim dolinama.Po tipu,sela su
zbijena ,gradjena bez ikakvog reda i plana vie oporasta,te naselja izgledaju okruglasto.Ulice su
krivudave.Jezgro sela je obino smeteno u kakvom useku sa skuenim mogunostima za prostorni
razvoj.Sve je podredjeno funkcionalnosti ,dok su estetski elementi relativno zanemareni.Tek u novije
vreme ,sela u blizini gradova uvode izvestan red u gradjenju.Sela se dele na krajeve i mahale.Ti
krajevi mogu biti odvojeni prirodnim preprekama :rekama,potocima,stenama,jarugama i dr.Nekad
su i sainjavale srodnike kue ,grupisane po rodovima.Medjutim ,danas su sela podejena na krajeve
,koji se esto dodiruju.
U poloaju ,izgledu i napretku sela (pirotskog kraja),odraavaju se pojedini istorijski uticaji koji su
delovali u toku dugog perioda.Dolaskom Turaka,ovo podruije zahvataju stalne bure i nemiri,seobe,a
seljak ostaje bez zemlje.U tim i takvim uslovima ,seljak je malo mislio na gradnju dobrih kua ,ve
pravi privremenu kuu za osnovne potrebe.Izmenom politikih i ekonomskih prilika pred kraj
19.veka dolo je do znatnog poboljanja celokupnog celokupnog ivota stanovnitva ,to se na kui
odraava u promanljivosti prostornih i konstruktivnih reenja.
Razvojne faze kue pirotskog kraja ispoljavaju se ne samo istorijsko-politike i drutveno-ekonomske
prilike ,ve i prirodno-geografske uslove ,tehnika znanja i umea .Priroda je u ovom sluaju veoma
vaan element i deluje na vie naina :gradjevinskim materijalom,klimatskim uslovima i
konfiguracijom terena.Znaajan factor koji je uticao na ravoj celokupne arhitekture jesu i
mastori,seljaci i pealbari ovog kraja.Seljak-graditelj teio napretku ,stvarajui bolje ivotne uslove
ako su mu to dozvoljavale mogunosti .Na tom stvaralakom garditeljskom putu ,prihvatio je
,koristio i prenosio znanja svojih predaka.

Narodno graditeljstvo u pirotskom kraju,prua raznovrsnu sliku
graditeljskih zahvata,kako u prolosti tako i u sadanjosti.Medju
tipovima kua ,posebno mesto u ovoj oblasti ,svakako ,pripada
moravskom tipu kue.Jedno od najstarijih i najjednostavnijih stanita
ovoga kraja je stanite krune osnove,kupastog oblika.Konstruie se
slaganjem oblica u krug iji se vrhovi priblino spajaju u jedno teme i
povezuju pavitom.Najee je pokriveno krovinom
,paprati,busenjem ili raanom slamom.Ognjite je u sredini i lesa nad
njim.Takvih stanita ,"kulaa ",koje ovde nazivaju
"iljkara","iljivarka",bilo je po planinskim predelima i pirotskog
kraja."Izbe " ili "zemunice",takodje su jednostavna stanita
rasprostranjena kako ovde tako i po celoj istonoj Srbiji kao i u
susednim zemljama ,Rumuniji i Bugarskoj.Ponekad je u takvim
objektima pored ljudi boravila i stoka,odvojena samo ogradom.
Koliba pirotskog kraja
11


U prvim decenijama 19.veka u ovoj oblasti ,javlja se kua bondruka ili "bondruara",koja je ,kako
kae Aleksandar Deroko ,ponikla u krajevima gde nema masivnog drveta,ve gde ima dosta iblja i
oblica.Prve takve kue,bondrune konstrukcije bile su jednodelne pletare nastale razvojem kolibe,u
osnovi etvorougaone,sa temeljom i lakom konstrukcionom gradjom.Zidana platna su pletena
pruem i oblepljena blatom .Pokrivene su krovinom ili slamom.Posle oslobodjenja od Turaka ,s
izvesnim predznacima koji se zapaaju jo u turskom periodu.Ekonomski i kulturni poloaj ovdanjeg
stanovnitva je poboljan sredinom 19.veka.Arhitektura seoske kue menja se kako
konstruktivno,tako i u prostornoj dispoziciji.Stvara se novi tip kue "moravski"koji je rasprostranjen
ne samo ovde ,nego u veem delu central ne balkanske kulturne zone,poevi od Morave na zapadu
do Timoka na istoku,a na jug do graice sa Makedonijom.Glavna odlika tih kua je nadstrenica
"trem" i "oka".Karakteristian peat spoljnom izgledu kue daju i luni svodovi na "oki",koji
poinju da se prave krajem 19.veka.
Moravska kua pirotskog kraja prepoznatljiva je po tome to je njena osnova uglavnom
pravougaona ,redje,kvadratna.Gradjena je u bondrunom sistemu od lake i elastine gradje ,punjene
atmom .Zidna platna ine direci ,izmedju kojih su postavljeni tanki stubovi opleteni pruem i
premazanim blatom s obe strane platna.Visina platna retko je prelazila 180 cm (Srazmere u osnovi
kui su:7 i 5m,8 i 6m,10 i 6 m,10 i 8 m,12 i 8 m,14 i 10 m,15 i 12 m,18 i 12 m).Krov je
etvoroslivan,blagog nagiba i dugih streha.Pokriven je krovinom (paprat,evar,slama),a krajem
19.veka i eramidom.U nekim osobito potplaninskim i planinskim selima ,kao to su
:Oreovica,Pokrovenik,Nior,Temska,Velika i Mala lukanja,Topli Dol i dr,kue su pokrivene velikim i
tekim kamenim ploama,to ukazuje da je tu bilo dovoljno kamena u blizini.



Kuca Grafine Pavlovic,selo u okolini Pirota
12


Crtez kuce Grafine Pavlovic,severoistocna fasada,Pirot
Veina takvih kua ima karakteristian dimnjak ili "komin".Uopte ,on je
irok,osobno u svom donjem delu,i izgleda kao zarubljena cetvorostrana
piramida.Osnovica mu je kvadrat.Opleten je leskovim pruem i oblepljen
blatom sa obe strane.Pokrivena je koso postavljenim pokrivaem od
eramide ili kamene ploe .Ovaj pokriva slui ako zatita od kie,snega i
vetra.Pred kuom se nalazi trem-ajat ili suica.Trem je kako je ve
pomenuto glavna odlika ovog tipa kua.Trem se prvobitno nalazio u
prizemnom horizontu,nije bio ogradjen i pruao se du kue .Trem koji se
kasnije javlja ,predvaja se u dva dela,jedan ostaje na zemlji koji slui za alat
,orudja ,a leti za suenje paprike ,duvana itd.











Krov i komin sa kamenim
plocama,Topli Dol,Pirot
Kuca Josipa Ilica,selo Temska,Pirot
13

Obrada trema u lanim arkadama ,proizila je kada se u seoskoj arhitekturi ukazala otreba za
dekorativnim i estetskim efektima.Cirkulacija u kui je podeena tako da se u kuu ulazi s
pristupnog prostora,trema.Pred svakim pragom je o jedan vei kamen ili vie njih koji slue umasto
stepenica .Vrata su na svakoj kui jaka i masivna ,napravljena od bukovog ili amovog
drveta.Zatvaraju se drvenom bravom "kljuarkom".Predni deo kue naziva se "ia" a zadnji
soba.Ognjite je otvoreno ,ogradjeno kamenom ,i nalazi se u sredini prostorije.U okolini ognjita ili
na samom ognjitu su "crepinje " a peenje hleba.
U daljem razvoju ,kua pirotskog kraja dobija podrum koji se ovde zove "zevnik" ili ""zvnik".Kad je
zgrada podignuta na ravnom terenu,a ima podrum,onda je on ukopan u zemlju ili se cela zgrada
postavlja na jedan podzid od kamena ,koji moe biti toliko visok da se uz samu kuu postavljaju
stepenice od poastog kamena.U podrumu se dre vinski i rakijski sudovi burad,bave,i sudovi sa
zimnicom.
Veoma je zanimljiva pojava da se kod sela zbijenog tipa mogu videti kue sa dva ognjita i dvoja
vrata,to ukazuje na nekada razvijen porodini ivot. U takvim kuama obino stanuju braa
.Pocetkom 20.veka bondruna konstrukcija kua dobija nove ispune zidnih platna .Umesto
bondruara "atmara",prave se kue "kovanice".Grade se tako sto se s obe strane direka,izmedju
kojih su postavljeni kosnici ,prikrivaju neobradjene oblice ,kovanice.Ceo drveni skelet puni se
blatom pomeanim sa sa plevom ili tuglom.Kada je ovaj drveni skelet ispunjen erpiem ili
tuglom,tj.nepeenom ciglom ,takve kue nazivaju se "tuglarama" ili "erpiarama".Ovo je tip kua
koje su obeleile 19.i poetak 20.veka,ne samo pirotskog kraja ,ve i susednih,pa i udaljenijih
oblasti.Tokom vremena su se te kue menjale,dogradjivale i sve vie liile na varoke,i to najvie
zahvaljujui lokalnim kretanjima stanovnitva.


Zidno platno,catma

14


Novija moravska kuca,selo Rasnica,Pirot

Crtez kuce Danila Todorovica,juzna fasada,selo Rasnica,Pirot
U planinskim i potplaninskim selima pirotskog kraja kue se prave ,dobrim delom po nekadanjoj
staroj koncepciji,preinaenoj i prilagodjenoj novim uslovima ivota.Za gradnju sve ee se
primenjuju opeka ,kamen,kre i crep mada su jo uvek u upotrebi pletar,atma i drugi slabiji
materijali.Horizontalni presek tih kua je kvadrat ili pravougaonik.Kua dobija potkrovni
venac,umesto nekadasnje strehe.Da bi fasade vie liile na varoke ,ukraavaju se raznim
aplikacijama.Ukrasi su rasporedjeni na vidljivim delovima kue ,iznad vrata i prozora.Ornamenti su
biljni i geometrijski.esti su i ukrasi sa tradicionalnim i simbolikim znaenjima.Boja je takodje jedan
15

od vanijih dekorativnih elemenata.Za razliku od nekadanjih tipova kua koje su bile okreene
belom bojom,ove su bojene utom,zelenom i sivom bojom. Glavne karakteristike u pogledu
prostornog sastava kue su:da ima tri glavne stambene prostorije :kuhinju sa tednjakom ,umesto
ognjita koja je u sredini,i dve sobe sa bonih strana.Kuhinja je neto manja .Ispod jedne sobe nalazi
se podrum.Kua na sprat ,osim izuzetaka ,javljaju se po selima tek uoi i posle Drugog svetskog rata.
Sledei tip kua na selu ,nastaje tridesetih i etrdesetih godina 20.veka .Rairio se ne samo ovde
ve i na znatno irem prostoru u Srbiji.Najee je asimetrinog oblika,sa doksatom i dvoslivnim
krovom,u narodu prepoznatljiv kao kua na "ge",na "glagol" ili "dundjerska " kua.Istiu se svojom
masivnou i veliinom.Ona postaje pojam drutvenog prestia i gradske vrednosti,jer ova kua kod
seoskog stanovnitva simbolizuje oseaj dostignua gradske kue.Dundjerska kua dobila je veu
dimenziju i novi oblik ,ali se nala u raskoraku s prirodnim i isorijskom osnovom.
U novije vreme grade se kue koje se znatno razlikuju ne samo od izgleda seoskih kua ve i od
ustaljenog naina gradnje uopte.Gradjene su od savremenih gradjevinskih materijala,ravijene u
vertikalnom i horizontalnom pravcu,u raznim eksterijernim kombinacijama.Krov je na dve ili etiri
vode,sa naglaenim strehama.Takve kue se zapaaju uglavnom u selima koja su u blizini grada,kod
bogatijih i imunijih domainstava,ije su mogunosti dozvolile njihovo podizanje.



Novija kuca Trickovica na "ge",selo Krupac,Pirot

16

Okuje
U zbijenim naseljima pirotskog kraja,deo privrednih i ekonomskih zgrada se nalazi pored kue u
dvoritu ,a deo na ostalom posedu domainstva.Veliina i broj takvih objekata uvek je zavisila od
raznovrsnosti ekonomije ,imovinskog stanja domainstva,drustveno-istorijskih prilika i geografske
sredine.Dvorite je ogradjeno raznim tipovima ograda (plot,kamen,taraba),nalaze se sledei priredni
objekti :ko za kukuruz,ambar,koina za svinje ,kokoar,redje koara za stoku,zatim drvenik ,pe u
kojoj se pee hleb.Najee je kua za stanovanje s kraja,blize putu,a ostale zgrade blie i dalje u
odnosu na nju.Uprkos funkcionalnoj diferencijaciji,prostor izmedju prednjeg i unutranjeg dela
dvorita nije vrsto odvojen ,tako da domae ivotinje i ivina nesmetano tumaraju po njemu.

Kuca i okucje ,selo Topli Dol,Pirot
Plevnja,ambar i svinjac pod jednim krovom,selo Sopot,Pirot
17


Groanska kua-paradigma vremena
Varo Grocka danas je administrativni,trgovaki i kulturni centar Optine Grocka,jedne od
sedamnaest beogradskih optina.Graditeljsko nasledje ove varoi ,ono to smo nasledili,igubili ili
sauvali danas je paradigma vremena iji smo savremenici.Prve znaajne podatke o Grockoj
nalazimo u turskim katastarskim popisima iz prve polovine 16.veka.Po ovom popisu broji svega 22
doma.Tada se Grocka naziva selom,a kasnije palankom.
Iz druge polovine 16.veka potiu prvi podaci o izgledu i prostiranju naselja.Putopisac Gerlah videvi
Grocku 1578.godine,kae za naselje "veliki potok deli na dvoje ;u jednom delu podignute su male
srpske kolibe pokrivene trskom i slamom,a u drugom ima i lepih turskih kua ,esto indrom
pokrivenih".
to se tie kua ,one najee pripadaju tipu" varokih kua".Medjutim ,kako je Grocka istovremeno
i naselje seoskog tipa,seoska kua kao odraz naina,ivota i privredjivanja takodje je prisutna.
"Varoka kua" orjentisana je prema severoistoku,odnosno severozapadu i redovno je povuena od
ulice u dubinu bate.Dvorita su relativno mala i bez pomonih zgrada.Visina kue varira u zavisnosti
od oblika terena ,tako da je zadnji uzdignut samo za nekoliko stepenika.
Varoka kua se sastoji od tri do etiri prostorije sstrogo namenski definisane :odaklije,dnevne
sobe,jedne ili dve spavae sobe,podruma i trema koji se prema uglu proiruje u doksat.Zidana je u
bondrunoj konstrukciji,sa kosturom od hrastovih greda ,i ispunom od atme.Temelji su od
pritesanog kamena sa hrastovim gredama.Krov je nizak,etvoroslivan i pokriven eramidom.Ispusti
krova-strehe dostiu i do 1m.podovi su patosani opekom ili daskama.U geomatrijskom smislu
groanska kua pripada grupi asimatrinog tipa.Iako je po svojim karakteristikama osobena,kua u
Grockoj ne stoji izolovano,ve se vezuje za isti tip kue u varoicama Podunavlja i Pomoravlja.To
najpre treba dovesti u vezu sa zajednikim prirodnim i drutvenim iniocima ovih oblasti.
Sa aspekta arhitektonskih vrednosti,groanska varoka kua predstavlja retko sauvani primerak
narodnog neimarstva,ije odlike znae visoki domet gradjevinske,stambene i likovne
kulture.Osobenost ovih kua ,koje ih ine visoko vrednim ,jesu:prirodni materijali niskog stepena
obrade,jasno odredjeni pravci i povrine kretanja ,kao i dobre srazmere i veliine u skladu sa
antropolokim merama.
Seoska kua ,koja je karakteristina ne samo za Grocku nego i za itav jedan deo
Podunavlja,uglavnom se razvija posle odlaska Turaka iz ovih krajeva.To je karakteristino za itavu
narodnu arhitekturu na teritoriji Srbije.Doseljenici iz naih junih krajeva-sa Kosova i Metohije,iz
Pomoravlja ,umadije pa i Bugarske("Bugarska mala" u Grockoj)-doneli su u Grocku svoj tip kua,koji
je kasnije pretrpeo izvesne izmene.Danas u Grockoj uglavnom nalazimo etiri karakteristina tipa
seoske kue :moravsku kuu,kosovsku prizemljuu,umadijsku i vojvodjansku kuu.Za seoske
kue,nebitno kom tipu pripadaju,svojstveno je da se nalaze u prostranim dvoritima u kojima se
pored kua za stanovanje nalaze i druge pomone i ekonomske zgrade potrebne seoskom
domainstvu.
18

ezdesetih godina prolog veka Zavod za
zatitu spomenika formira obimnu
dokumentaciju.Groanska arija predstavlja
karakteristian ambijent srpske palanke
19.veka,formiran u procesu raslojavanja
srpskog drutva i jaanja trgovakog
stalea.Raznovrsnost u pogledu namane i
vremena nastanka kua uslovila je i tipsku
arenolikost arhitekture u ariji.Ova injenica
doprinosi kako ivopisnosti tako i istorijskoj
autentinosti ambijenta u celini.
U Groanskoj ariji moe se danas pratiti
linija razvoja narodnog arhitektonskog izraza
od stare balkanske kue do preko namenskih
tipskih zgrada(kafana-hanova ,duana) i
vojvodjanske varoske kue pa sve do
savremene stambene jedinice.
Danas,Groanska arija po svojim arhitektonskim ,istorijskim ,etnografskim i sociolokim
vrednostima predstavlja jedinstveni ruralni ambijent na podruju grada Beograda,te prema tome
ima svojstva spomenika kulture .

Groanske kue Paradigma vremena

Teomiroviva kua
Sadradjena je u prvoj polovini 19.veka.Zidana je u
bondrunom sistemu,sa ispunom od erpia ,a pokrivena je
eramidnim krovom.Osnova je pravougaona ,sa etiri
prostorije ,tremom,doksatom i podrumom ispod dela
zgrade.Po tipskim obelejima pripada grupi groanskih
varokih kua.Ova kua nije poruena ,ali je zbog
neodgovarajue adaptacije izgubila svojstva zbog kojih je i
bila posebno vrednovana.
Kulturna dobra naselja Grocka
19


Smiljanieva kua
Podignuta je u drugoj polovini 19.veka kao
porodina stambena zgrada.Pravougaone
osnove sa tri prostorije i tremom,zidana je u
bondrunoj konstrukciji sa ispunom od atme i
pokrivena eramidnim krovom.Smiljanieva
kua pripadala je grupi seoskih kua sa tipskim
obelejima takozvane moravske kue.Kua je
poruena poetkom milenijuma.


















Smiljaniceva kuca,izgled iz 1965.g
20






Boieva kua
Podignuta je u prvoj polovini 19.veka kao porodina stambena
kua.Osnova je pravougaona sa tri prostorije,tremom i podrumom
ispod dela zgrade.Zidana je u bondrunoj konstrukciji,pokrivena
etvoroslivnim eramidnim krovom.
Pripadala je grupi seoskih kua,sa tipskim obelejima starije moravske
kue.Da bi izgradio novu kuu,vlasnik sruio postojeu poetkom
devedesetih godina prolog veka.







Boieva kua,izgled iz 1972.g Boieva kua,sadasnje stanje
21

Vlajkovieva kua

Podignuta je poetkom 19.veka kao
prizeman porodina stambena
zgrada.Zidana je u bondrunoj konsrukciji
sa ispunom od atme ,pokrivena
eramidom.Osnova se sastoji od est
prostorija ,trema,doksata i podruma ispod
dela zgrade.
Pripada tipu groanskih varokih
kua.Vlajkovieva kua nije poruena ,ali
je danas u derutnom stanju.





Umesto zakljuka

"Nestankom ovakvih kua i razgradnjom
vrednih prostora ne nestaju samo forma i
ljupkost prolih vremena ,nastaje
graditeljska sutina jer narodno
tradicionalno graditeljstvo njie stil,nego
pogled na svet i na ivot,na prirodu i na
duh mesta,stav prema ivotnim procesima
i materijalima ,prema podneblju i
autentinosti.To je svet istine i
stvarnosti.Van mode i maketinga.Ta je
arhitektura zato velika to slavi
svakodnevno ,bez zamagljivanja i bez
udvaranja.Kako se ivi ,tako se prave i
kue ...Kakvo je sunce,takva je (bela)
boja.Kakva je kompleksna serija ivotnih
sekvenci u toku dana ,godine,veka-takve
su i forme.Kakvi smo mi kao susedi-
ljudi,takvo susedstvo pravimo i sa naim
kuama."
. ,
, :

(), ,
2005.









22





Literatura

|1| Aleksandar Deroko,Narodno neimarstvo , knj.1 ,Beograd 1968.
|2| Branislav Koji,Seoska arhitektura i rurizam, Beograd ,1958.
|3| Vukain U.Mini,Upoznaj svoj zaviaj, Pirot,1989.
|4|S.Negovanovi ,arija of Grocka
|5|Dobroslav Pavlovi,Narodno graditeljstvo na Balkanu, Beograd ,1987.
|6|iva Vlahovi,Seoska kua za stanovanje u Istonoj Srbiji,Beograd,1968.

Das könnte Ihnen auch gefallen