You are on page 1of 179

G ASN IK

ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE


U SARAJEVU
BULLETIN
DU MUSEE DE LA REP BLIQUE SOCIALISTE
DE BOSNIE - HERZ EGOVINE A SARAJEVO
ARHEOLOGIJA
ARCHEOLOGIE
NOVA SERIJA - SERIE NOU !ELLE
SVESKA - TOME XXVII /XXVIII - 1972/1973.
Stampa: "Savremena ad mini stracij a , Graf. pogon Bran ko Crnotravska 7-9, Beograd
Clanovi uredni!tva:
Dr PAVAO
Dr BORIVOJ
r ZDRAVKO
Odgovorni ured n ik:
Dr ZDRAVKO
urednuk: JULIJANA
Lektor: BISER-TASO
Meter:
St'fOjoslagar: DRAGAN i RODOLJUB
T},ra" 600 PRIMJERAKA
SADRZ AJ
Alojz Benac
strana
Obre I - Neolitsko naselje ikakanjske
kulture na 5-171
1. Uvodne napomene o istorijatu i sistemu istra!ivanja 5-7
2. Topografska i stratigrafska slika 8-11
3. Nastambe i drugi objekti 11-20
a) 12-16
b) Ognji"ta 16-19
c) Vatri"ta 19
d) mj esta 19-20
4. Ekonomske prili ke 20-23
5. Kult mrtvih i drugi kultovi 23-39
6. oru!je i nakit 39-46
a) kamene sjekire 39-40
b) Kremeni 40-41
c) Kremeni istrugalice 41
d) Razne od kamena 41-42
e) Ko"tana "ila i . 42-43
f) Posebna od kosti i roga 43-44
g) Nakitni predmeti 44
7. Plastika 46-49
8. Keramika 49-53
I faza . 49-53
II faza 53-57
III faza 57-60
IV faza 60----62
9. Odnosi impresso i kakanjske kulture u na-
selju (kulturna stratigrafija) 62--67
10. Odnosi prema drugim neolitskim grupama
-impresso kultura Protokakanjska i kakanjska kultura 80-91
11. Hronologija 92-100
12. 101-102
i literatura 103
Table I - XXXVI
Zdravko
Arheolo!ka istra"ivanja na gradini u kod Stoca 1963.
godine 173-235
Zdravko
drugog sta re ere sa gradine u O!
kod Stoca 237-255
Zdravko
Ornamentirane pojasne sa gradine u kod Stoca 257-26C
Basler
Nalaz novaca iz predrimskog doba II Japri 261-271
Gojko
Nalaz rimskih carskih novaca u rudarskom reviru Blagaj - Japra
Gaj ko
Skupni nalaz rims kih carskih denariusa II Usori kod Doboja. 297-302
Ivo Bojanovski
Problem ubikacije Bigeste 301-31 J
Marko
Manastir svetog Petra de Campo kod Trebinja 313-346
Marko
Crkvina u Paniku 347-375
Pavao
Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska 377-395
' ritike i prikazi
Ljudmila, Severno emonsko (1. (;rel,lO!nik) . 397
ALOJZ BENAC
o B R E I
NEOLITSKO NASELJE IKAKANJSKE
KULTURE NA RASKR!CU
1. UVODNE NAPOMENE O ISTORIJATU I SISTEMU ISTRA"IVANJA
Prilikom sonda!nih iskopavanja na lokalitetu Obre Il (Gornje polje)l
stanovnici sela Obra su nas obavijestili da bi na prostoru zvanom
moglo postojati neolitsko naselje. Na tom prostoru je 1960. god. kopan
jedan duboki kanal za polag<mje vodovodnih cijevi pa je tom prilikom izbila
na povr"inu velika masa razbi jenih !ivotinjskih ko-
stij u i raznog kamenog materijala. Sav materijal je u rijeku Trstioni
cu i t ako je izgubljena prva dokumentacija o ovom nalazi"tu.
U vrijeme sonda!nih radova na lokalitetu Obre II, 1965. godine,
je izgradnja stambene zgrade na nj ivi Ekrema Obralije, na sjevernom rubu
Tako smo do"li II situaciju da pratimo iskopavanje temelja za ovu
zgradu, odnosno da provj er imo iskaze mje"tana. Pokazalo se da na dubini od
oko 0,50 metara dolazi taman kulturni sloj, sa primjesom gara, crveno
lij epa i fragmenata. Kopanjem nije cjelokupna deblji-
na kulturnog sloja, ali su fragmenti indicirali da otkopani slOJeVI
pripadaju k a k a n j s k o j i s t a r e v a k o j kulturnoj grupi. Time je
dobi vena prva orijentacija o karakteru nalazi"ta na Ostavljeno je
da se sonda!no i sistematsko istra!ivanje na ovom lokalitetu izvr"i paralelno
sa sistematskim iskopavanjem na prvom lokalitetu.
Sonda!na iskopavanja na izvedena su u vremenu od 12. scp-
tembra do 5. oktobra 1967. godine. Tom prilikom otvorena je sonda I pod
rukovodstvom dr B o g d a n a B r u k n e r a, sonda II pod rukovodstvom
Anne K r i s t i n B o h l i n - S t e r u d i sonda III pod rukovodstvom prof. dr
M a r i j e G i m b u t a s. Finansiranje radova se odvijalo iz srectstava Fonda
USA u Jugoslaviji za arheolo"ka iskopavanja, odnosno iz sredstava koja su
odobrena za iskopavanja u Obrima
2
(sporazum
'A. Benac, 19,11, s tr . 7.
, !bid.
6
ALOJZ BENAC
. instit ut , saradnja Zemalj s i muzej Bosne
l Hercegovme IZ Sarajeva - University of California iz Los Angele a ).
Najbolj e podatke pru!ila j e sonda I, u kojoj s zdravica po-
kazala na dubini od 1,50 m, dok j e recentni humus i"a UD uubine od 0,30 m.
Analizom mat eri 'ala je ustanovljeno da bi donji kult urni slojevi mogli pri-
padati s t a r e v a k o j kul turnoj grup i, sa primjesom j adranske i m p r e-
s s o keramike, dok gornji slojevi sadr!e element kakanjske kul-
ture. U prvom se bar botinska i boj ena roba, a u
drugom noge od ritona iz okvira kakanj ske kulture. Ti me je va!nost ovog
nalazi" ta dobila sasvim novu di menziju.
Slojevi u sondi III su bili dosta izvj esni m kasnijim Ukopava-
njem, pa je stratigrafi j a ostala dosta nejasna. Treba, meduti m, napomc:nuti da
je u ovoj sondi sakupljeno dosta fragmenata b oj ene, bar botinsl-e i i mpresso
keramike, pa je to posl u!il o kao dokumentacija za prvi uvid u ka-
rakter ovda"njeg st. rijeg neolita.
U vremenu od 25. jun a do 25. avgusta 1968. godine iz r"eno j e na Ras-
sistematsko iskopavanje u kojem su otvorene sonde IV- VII .
sa otkopanom povr"inom od 450 m
2
. Na ovom radu Sl!
sa jugoslavenske strane: dr B o g d a n B r u k n e r, doc n t Filozofskog
fakulteta u Novom Sadu, D r a g a n V i lot i j , v i ar heolog iz Sa-
da, I van M a r o v i arheolog iz Spli ta , J u r a j P a v II k i V i e r a N e-
mejcova-Pavuk, arheolozi iz Nitre Ju l ij a n a Su"n i k, ad-
ministrator Zemal jskog muzej a, D r a g a n D o " e n, iz S<1 r:l jeva, S t c-
vo G r b o v i za rekonstru kcij u jz Beograda, l v i e a
T o m e t i n o v i i M i lo " T a d preparatori iz Sar aj eva, M a r i j a S e-
ver, fotograf Zemalj skog muzeja, N i j a z K u l e n o v i iz Sa-
raj eva i J a s m i n a P a " a l i student iz Sarajeva;
sa strane: A n n e K r i s t i n B o h l i n - t e r u d, a ntropolog
iz Los Angelesa, R o b e r t E v an s, J o a n Car p e n t e ri C a r o l e C O]1-
t i, studenti California Univerziteta iz Los Angelesa, J e Ef r ey S a y e r i
M a r g a r e t S k e l d i n g, student,i Univerziteta u Sheffieldu i A r t u r
M u d g e, student iz Londona.
istr a!ivanjem su rukovodili: sa jugoslo\' ns ke s lrane prof.
dr A loj z B e n a c, a sa strane proE. dr M a r i j a Gi m b u t a s.
Tokom sistematskih iskopavanja su dobiveni p daci za detalj nij u pod-
j elu starije i faze u ovom naselju, kao i za saglcdavanj mn gih deta-
lja materijalne i duhovne kulture u toku razvoja samog naselja. O tome
se detaljnije govoriti u daljem tekstu.
Posto tokom radova u 1968. godini nije ni do polovine zavr"ena sonda
VIT, a u sondi VI su se poj avili neki vrlo zanimlj ivi de ta lji na dnu ku lt urnog
sloja, preduzeto je u 1970. godini jo" jedno naknadno iskopavanje_ Ono j e
obuhvatilo dovr"enje sonde VII i kompletno istra!ivanje sondi VIII i IX.
Ra dovi su se odvijali u vremenu od 13. maja do 15. j L1na 1970. g. i u njima
su - pored autora - Dr T a t j a n a B r e g a n t, docent Filo-
zofskog fakulteta iz Ljubljane, I r e n a R a i t e r i arheol og iz LjUblj ane,
J u l i j a n a S u " n i k, administ rator Zemaljskog muzeja i S lo b o d a n
p e r i " i iz Sarajeva. - Ovim istra!ivanjem je zaokru!ena dotada
dobivena slika i sada se moglo razradi trat igra fij c, kulturnog
razvoja u naselju i svih onih problema koji su vezani sa tim razvojem. Sma-
tram vrlo sretnom "to je preduze to ovo poslj ednje iskopavanje,
jer su u pomenut im sondama sakupljeni najbolji podaci i rij e" ne sve dileme
oko broja razvoj n ih faza na
7 OBRE T
Neolitsko naselje na pripada stanjIm kulturnim grupama od
onih na Gornjem polju i zat o je ono nazvano O B REL TJ daljem tekstu
ce se i operisati samo sa ovim imenom.
Obavezan sam da se na ovom mjestu iskreno zahvalim svim kolegama i
drugim saradnicima u istra!ivanjima Obra 1. Bila je to izvanredna saradnja,
a b 'z na"eg kolektivnog napora ne bi se postigli ni izdaleka oni rezultati koji
nadam se, ovdje na vidj elo.
*
U p ogledu geografskog smje"taja naselja ne bi se moglo dodati ni"ta
novo onome "to je kod obrade lokaliteta Obre II, a to je i ra-
zumljivo kada se uzme u obzir da udalj enost od ruba jednog do ruba drugog
naselja iznosi svega 200 m. Isto vrij edi i za sistem iskopavanja, samo "to
u ovom treba pru!iti jo" neke elemente sa ovog lokaliteta.
U toku sonda!nih i sistematskih iskopavanja u Obrima I istra!ena je
u svemu povr"ina od 606,50 m
2
(I-2S m2, II-I2,SO m
2
, 1II-2S m
2
, IV-200
m
2 2 2
, V-200 m , VI-2S m , VII-2S m
2
, VIII-44 mZ, IX-SO m'). Najvi"e po-
dataka je sakupljeno u sondama IV- VI II, pa se pri obradi stratigra-
fij e, kao i nepokretnih i pokret nih nalaza najvi"e slu!iti dokumentacijom iz
ovih sondi. U sondama II, III i VI (a i VII) primijenjen je strogi
metod iskopavanja, dok je u ostalim sondama primijenjen kom-
binovani metod rada, kao i na veli ki m povr"inama naselja Obre II. Na"a pu-
blikacij a se uglavnom zasniva na podacima iz sondi IV-V i VII-VIII, a sa-
mo i na podacima iz sonde VI (Sl. 1).
Rezultati istra!ivanja u sondama II-III i VI objavljuje posebno i ue-
taljno Gene Sterud
3
i ti rezultati se svakako vrlo dobro uklapaju u cjelo-
kupnu obradu naselja. Zajedno s t im u objavljeni i oni rezultati koji se od-
nose na osteolo"ke, antropolo"ke i druge analize.
4
Time je ovo naselje dobilo
cjelovitu obradu.
Kao i kod Obra II, tako se i ovdje strogo vodilo o mre!i ver-
tikalnih profila i horizontalnih planova. Snimljeni su svi vertikalni profili
koji su pru!ali bar neke podatke o redoslijedu slojeva, a isto tako i
horizontalnih planova - nakon otkopane povr"ine. Izostavljene su
samo povr"ine, jer bi njihovo snimanje samo robovanje jed-
nom formalnom metodu.
Prilikom iskopavanja odvojen je po materijal iz pojedinih ko-
pova, posebno je sortiran i obilje!en, a ovo se jo" vi"e odnosi na zatvorene
cjeline. Na !alost, pravih zatvorenih nalaza i nije bilo mnogo. To je vjero-
vatno posljedica !ivota nego u Obrima II, si-
stema izgradnje stambenih i drugih objekata, a mo!da i ni!eg kulturnog
stupnja.
dokumentacija sa ovih iskopavanja (geodetski snimci, i
drugi crte!i, fotografski snimci i dr.) deponovana je u Zemaljskom muzeju u
Sarajevu i stoji na raspolaganju svim zainteresovanim U ovoj
publikaciji je upotrijebljen samo manji dio te dokumentacije: onaj najil1-
dikativniji, odnosno samo ono "to odgovara karakteru rada. Pokretni nalazi
su, deponO\:ani u ovom Muzeju i ostaju njegova tr<ljna svojina.
3 Wiss. Mitt. des B-H. Landesmuseums, Sarajevo, Bd. IV.
4 Ibid. (S. Bokonyi, J. Renfrew, J. Nemestkefli).
8
ALOJZ BENAC
2. TOPOGRAFSKA I STRATIGRAFSKA SLIKA
Naselje Obre I je smje! teno ne!to dalje od obala rijeke Trstionice (T.
I , 1) i ovdje se ne mogu razaznati terase kao kod drugog naseJja. Te-
ren je dosta pa je zato i karakter kult urnih sloj ev:I na poje-
dinim stranama vrlo dio naselja j e malo ni"i i znatno ravniji
od njegovog sredi!njeg i zapadnog dijela, ali dana!nja konfigur acij a zem-
lji!ta ne nagovje!tava gdje bi trebalo da bud centar naselja a gdj e se
prostiru periferni dijelovi. Zbog toga je u 19 8. godine i na ovom
lokalitetu izvr!eno borovanj e zemlji!ta na k" j' o bi sc
dobio jedan globalan uvid u karakter kulturnog sl ja i sagJcdala - bar do-
nekle - naselja. Za noro\'anje je izabrano 15 ka (vi di Sl. 1) i
na njima su dobiveni rezultati:
T a k a 1 - Sl junko ita zdravica na dubini od ] ,:i O m, a sub-
fosilni humus na 1,30 m. Recentni humus obuh\'a ta sloj 0,00-0, 50 m. Pravi
kulturni sloj je zabilje"en na dubini 0,50-1,30 m.
T a k a 2 - #Jjunkovita zdravica na dubini od 2,40 m, a sub-
fosilni humus na 2,20 m. Recentni humus je debeo 45 cm. Pravi k ult urni sloj
se prote"e 0,45-2,20 m.
T a k a 3 - #ljunkovita zdravica na dubini od 2, 60 m, a sub-
fosiln i humus na 2,40 m. Recentni humus ide do dubine od 0,70 m. PravI kul-
turni sloj se prote"e 0,70-2,40 m.
T a k a 4 - #ljlln kovita zdravica na 2,60 m, a subfosilni bu-
mus na 2,40 m. Recentni humus ide do dubine od 0, 60 m. Pravi kulturni sloj
prote"e 0,60-2,40 m.
T a k a 5 - Ci.-ta "uta na dubini od 1,00 m, sub-
losilni humus na 0,80 m. Recentni humus dopi re ci o 0,30 m. , pa ie ovdje
pravi kulturni sloj veoma tanak (0,30-0,80 m).
T a k a 6 - "uta na dubini od ] ,80 m, a subfosil-
ni humus na 1,60 m. Recentni humus dopire do 0,50 m. Pravi ku lturn i sloj
se prote"e 0,50-1,60 m.
T a k a 7 - #ljunkovita zdravica na dubin i od 3,25 m,
na 3,00 m, a sub fosilni humus na 2,80 m . Recentni hu mus ide do
dubine od 0,50 m. Pravi kulturni sloj je zapa"en 0,50-2,80 m_
T a k a 8 - #ljunkovita zdravica na dubini od 2,40 m, " sub-
fosilni humus na 2,20 m. Recentni humus iele elo dubine od 0,50 m, a pra i
kulturni sloj 0,50-2,20 m.
T a k a 9 - #ljunko ita zdravica na 2,60 m, a subro il ni hu-
mus na 2,50 m. Recentni humus dopire do 0,70 m. Pravi kult u rni s loj se pro-
te"e 0,70-2,50 m.
T a k a 10 - Na dubini od 0,90 m dolazi kompaktni j a naslaga kame-
na. Recentni humus dopire do 0,50 m, tako da je slabi kulturni sluj "eoma
tanak.
T a k a 11 - Ista situacija kao II 10, samo !to kam na n ' laga
na dubini od 0,80 m.
T a k a 12 - Na dubini od 0,80 m i ovdje kamena naslaga. Re-
centni humus dopire do 0,40 m.
T a k a 13 - Kamena naslaga se javlja na dubini :JU 0,60 m. Iznad to-
ga je gotovo sasvim s ter ilan sloj.
T a k a 14 - #ljunkovita zdravica se ja"lja na dubini od 1,40 m, a
subfosilni hLUnUS na 1,20 m . Recentni humus dopire do 0,40 m , pa ovdje po-
stoji oko 1 m kulturnog sloja.
OBRE I
9
T a k a 15 - Na dubini od 0,60 m dobzi kamena naslaga. Iznad toga
je zapa!ena samo pjeskovita sterilna zemlja .
Kod borovanja se pokazalo da je kulturni sloj taman, da je ma-
nje ili vi "e mastan i uglavnom infiltriran sa gara, lij epa i kera-
mike. U nekim i na odrec1enim dubinama kulturnog sloja zapa!ena
je koncentracija izvjesnih poj ava: intenzivna drvena izgorjetina 2 --
na d ubini 1,00-1,30 m, 3 - na dubini 2,20-2,40 m, 4 - na dubini
1,30-1,50 m, 6 - na dubini 1,00-1,20 m), drvena izgorjetina sa Cl'veno-
lijepom 3 - na dubini 1,80-2,30 m, 7 - na dubini 1,60-
2,20 m), drvena izgorj e tina sa pepelom i !ivotinjskim kostima 4 -
na dubini 1,70-2,00 m, 7 - na dubini 2,20-2,80 m), gar i keramika ili
gar i p ijesak i sl. Kombinacija izgorjetine i pepela vjerovatno indicira VaI-
ri "te, a isto mo!e da pokazuje i kombinacija gara i pijeska. Drvena izgo-
rjetina i lijep mogu pripadati ostacima neke ili og-
nji"ta itd.
Sve ovo nema velike a!nosti, jer se karakter objekata mo!e ustanovi.ti
samo u procesu iskopavanja. Kod borovanja su, naprotiv, postignuti slije-
va!ni rezultati:
a) Re entni humus na lokalitetu Obre I je debeo. Njegova deb-
ljina se od 0,40--0,70 m i u tom pogledu imamo sasvim drugu situaciju
llego u naselju Obre II. Voda je na ovom prostoru nanijela znatne naslage
zemlje pa su one potpuno prekrile kulturne slojeve. Zbog toga je naselje
i otkriveno tek prilikom izgradnje vodovoda, a kasnije pri
nju stambenih objekata na prostoru lokaliteta.
b ) Prvobitnu zdravicu je prete!no predstavljao nanos. Na
kama 10-13 i 15 je na dnu konstatovana kamena naslaga. Ju!no od 15
naslage kamenih se vi.de na povr"ini zemlje i one sigurno pripadati
istoj strukturi tla, kao " to je to i u pomenutim
c) Subfosilni, odnosno prvobitni humus je debeo oko 20 cm.
d) Kod 5- 6 se ispod prvobitnog humusa stere nas]aga !ute
Na tom prostoru je naslaga debela, jer nismo do"li
do zdravice. Po svemu izgleda da se na ovom potezu pru!a
nanos koji je dobro do"ao stanovni"tvu u prvim fazama
e) Na 11-14 je kulturni sloj zdravice i recent-
nog humusa izuzetno siroma"an. To se posebno odnosi na 11, jer je tu
zapa!ena samo poneka crvenkasta infiltracija. je da se na ovim mje
stima r adi o krajnjoj periferiji naselja.
Na osnovu takvih rezu1 tata mo!e se da se naselje na jugoza-
padnoj strani zavr"avalo jednom stjenovitom terasom, dok se na potezu iz-
4-6 pr otezala iJovasta naslaga od istoka prema zapadu.
te ilovaste naslage i kalJ1 cnite terase le!ao je glavni dio naselja .
Borovanje je, dalie, pokazalo da je neolitsko naselje Obre I imalo veo-
ma izdu!en oblik u pravcu istok-zapad, "to je svakako bilo uslovljeno kon-
figuracijom terena (vidi Sl. 1). du!ina naselja iznosila je oko 275 m,
a "irina oko 90 m. Tc dimenzije nam pru!aju elemente da
naselja smestimo u okvire od 22.000 do 25.000 m
2
povr"ine. Naselje Obre lie,
prema tome, bilo ne"to malo od naselja Obre II, ali i ono pripada neo-
litskim selima srednje - bolje - Prema rezulta-
tima borovanja izgleda da je centar naselja zapremao sam centar
povr"ine. Tu je, gotovo sasvim sigurno, bio i prostor prvobitnog naseljavanja,
a pru!ao se jedne ilovaste i jedne kamenite terase. Na ovom prostoru
su najdeblji slojevi i najbolji nalazi. Du!ina ovako centra iznosi
10
ALOJZ .BENAC
oko 135 m, a !irina oko 30 m, tako da prvobitno naselj e i kasniji centar
nisu bili od 4.000 do 5.000 m
2

Treba, najzad, napomenuti da je prikazana slika borovanja lIs lovila i
raspored sistematskog iskopavanja. onde IV i V su o tvor enI.! neposredno
ispod ilovaste naslage, dok su sonde VI-VI II po t avlj ene ne!to j !i. ni je. N:1.
taj se jednim stepenastim raspor edom obuh atio cent r:1 1ni dio naselja,
odnosno !iri presjek toga dij ela, a to je i bio cil j sis temat skog iskopavanja.
Ostalim sondama su dodirnuti periferni pojasevi Obra I.
*
To om sistematskih iskopavanj a 1968. i 1970. godine su ugla nom po-
t pomenuti rezultati borovanj a, ali su - !to je sasvim pr irodno -
ustanovlj eni i mnogi novi detalji.
Pokazalo se, prije svega, da je recentni humus zaista debeo, iako nje-
gova cl bl jina nije ni izdaleka j ed naka u svim sondama. Pr imj er a raeli navo-
dimo da j e kultur ni sloj u sondama I, II i IV na dubi nj od oko
0,40-0,45 m, u sondama VII i VIII na dubini od oko 0,50 m, II dij elu
sonde V na dubini od oko 0,85 m, a u sondi Vl na dubini od o ko 0,60 m.
Izvan prosjeka koji je ustan vljen borovanjem ostao j e j edi no i . dio
sonde V, gdje je recentni humus izuzetno debeo ,
Mnogo su, razlike u debljini sloj eva . Na jdebl j i su
slojevi u VI-VIII (VI - do 2,35 m, VII - do 2,75-2,80 m, VIII
- do 2,80 m na ju"noj strani ) . a j u"noj strani sondi IV i V kul tumi slojevi
su dopirali do dubine od 2,50-2,70 m, dok Sll najtanji oni t sondama r,
II, III i IX do dubine 1,70-1,90 m). Sve je to posljedica konfigu-
racije zemlji!ta, a u isto vrijeme je ovim dubinama izra"en no '
centralnih i perifernih dijelova nasel j a ,
Na sjevernoj strani sondi IV i V se pr u"ala !irok:l t erasa od "ute
tako da je na ovoj strani kulturni sloj dopi rao, vega do dubine 1,60
-1,65 m i bio za metar tanji na j u"noj strani ovih sondi. a svim
ostalim mjesLima - izuzev ove ilovast terase - prvobitni t eren ic
vao !ljunkovit nanos, na kojem se formirao sloj prvobitnog humusa.
Od interesa je ovdje napomenuti da je na sjevernoj s tr ani sonde VIII
kompaktna i tvrda gomila !lj unka, koja je po svoj oj strukturi sa-
svim sigurno predstavljala jedan pri r odan nanos. To samo jo! vi!e
na!u predstavu o neravnini terena na kojem je le"alo naseJj e.
Prema svim ovim podacima izlazi da u Obrima I nema govora O jedin-
stvenom, odnosno istovetnom kultltr nom sloju u nasdju. Situacija
se mijenjala u pojedinim sektorima i zato je kod iskopavanja gotovo svaka
sonda bila problem za sebe.
karakteristika kulturnog sloja u Obrima I sastoji se u tome !to
j e on redovno bio pomije!an sa r azbacanim kamenjem ili sa kompaktnijim
gomilama kamena, odnosno oblutaka. eke od tih gomila su pripadale poru-
!enim objektima, no u se radi o nevezanim i r azba anim ko-
madima kamena. Upravo je nevjerova tno koliko su stanovnici ovoo naselja
bili naklonjeni upotrebi kamena i koliko je on prekrivao slobodne pr ostore
(vidi T. I, 2).
Pored toga, kulturni sloj je bio infiltriran sa razbijenim komadi-
lijepa, sa garom, pepelom i !ljunkom. Naravno, II slojevima su
i ostaci pojedinih objekata o kojima kasnij e biti Ako ovo-
me dodamo "ivotinjske kosti, malobrojne fragmente keramike i ostatke oru-
OBRE I
11
i oru!j a, onda mo!emo dobiti pravu predstavu o kulturnom sloju u
Obri ma l .
Najteii dio posla tokom iskopavanja predstavljalo je svakako
odvaj anj e p ojedinih f aza !ivota u naselju. Treba, naime, napomenuti da je
pr eko naselja Obre I i"l a i jedna duboko ukopana rimska cesta,
se gor nj i stroj sastojao od dos ta debele naslage krupnog "ljunka.
5
Ta cesta
je uni"tila i jedan dio slojeva u sondama III, IX, VII i VIII, pa j e, pored
pune ncravnomjernosti kult urnih slojeva, do"la i ova destrukcija.
Jo" kod sonda!nih radova u sondama I i II je ustanovljeno da po-
stojale dvij e osnovne kulturne f aze: starija sa ma terijalom kul-
lure i mlada koja je pri padala kakanj skoj kulturi. U samim slojevima oVe
dvije o novne faze se nisu posebno odvajale, nego su izdvo jene samI)
tipolo"kom analizom nalaza. Tada je ostalo sasvim otvoreno pitanje da li
je i dalja - preciznija podjela tih dviju faza.
Na ju!noj strani sonde IV je di o vertikalnog profila koji je po-
kazivao podjelu kulturnog sloja na faze. U samom materijalu najstari-
ja faza nije bila jasno izra !ena pa je i tu ostala dvoumica da li se radi o tri
ili tiri kulturne faze. Tek se dovr"avanjem iskopavanja u sondama VII i
VIII dobila prava slika o redoslijedu kulturnih faza . Ju!ni vertikalni profil
u sondi VII je jasno razvojne faze (Sl. 2) , a to je izrazito
potvrdio profil u sondi VIII (Sl. 3). J o" je va!nija "to su
i nalazi u ove dvije sonde pru!ili sasvim istu razvojnu sliku, jer ta konkor-
dansa ima izuzetnu dokaznu vr ijednost. Samo u ove dvije sonde je
ustanovljena faza razvoja, dakle, ona faza koja je u sondi IV bila
sa mo nagovije"tena redoslij edom slojeva.
Dvije starije faze pripadaju kulturi, dok se u dvi-
je faze manifestuju stupnjevi kakanjske kulture. O tome biti detalj-
no govora kod analize nalaza. Jer, oni su i najmjerodavniji u
tom pogledu.
3. NASTAMBE I DRUGI, OBJEKTI
Na ovom mjestu treba prvo spomenuti da su ostaci obje-
kata tl naselju Obre I veoma slabo Tome su, izgleda, mnogo dopri-
nij eli kasniji slojeva, a jo" vi"e samih objekata.
Dovoljno je napomenuti da tokom iskopavanja nisu ustanovljene rupe
za stupove, "to je redovan u neolitskim naseljima i "to
slu!i za fiksiranje osnovnih oblika objekata ( tri male i nepra-
vilno p oredane rupe iz sonde VI, na dubini od 1,20 m, imaju veoma sumnjiv
katakter) . Velika upotreba kamena, koje nije bilo vezano, ta-
je doprinijelo ovakvoj situaciji.
l drugo: Za vrijeme razvoja, u ovom naselju se nije bitno mi-
jenjao Zbog toga i postoji neosporan kontinuitet u ovom
pogledu, pa se na osnovu samih objekata ne bi mogle izdvojili
nikakve sigurnije razvojne faze. Taj kontinuitet se ogJeda u izgradnji ognji-
" ta i postrojenja, u od do kraja ne postoji gotovo
nikakva razlika.
5 Ovo nika.ko nije neka magistraina cesta, niti je po principima Ida-
izgradnje rimskih cesta. Bio je to, vjerovatno, neki vicinaIni put (mo!da je
\'odio iz doline Bosne do Bobovca), a po .nalazima se mo!e
da je kasnijoj antici.
12
ALOJZ BENAC
a)
Zanimljivo je napomenuti da svi nalazi koji mogu ne! to sigurnije
o obliku i izgradnje pripadaju III razvojnoj fazi, J ok iz perioda
kulture nemamo nijedan siguran poda tak. Da vidimo
!ta nam pru"aju ovi podaci iz II I faze:
K-l - svakako je objekat ove vr ste, koji je dosada pro-
u ovom naselju. Ostaci ove su le"ali na st rani sonde IV,
i to na dubini 0,70-1,00 m. Na mjestu ove su e kod iskopavanja prvo
pojavili ras uti komadi lijepa l lcnmcna ( T. l , 1), a onda su
do!li kompaktniji ostaci podnice i nekih drugih di jdo\'a DetalJ nim
ovih podataka ustanovljeno je da je K-l imala dvi] raz ojne
faze:
a) Starija (K-la) imala je ravan pod od tanke
Preko ovakvog poda je pao dio zida, koji je, izgleda, p ropao u p "aru. Zidovi
starije su vjerovatno bili oblijeplj eni samo sa vanj ske strane.
Na mekanom podu su ostali dublji otisci ravnih ploha , pn je sasvi m vjero-
vatno da su zidovi bili od vertikalnih poluobli ca ili dasaka _ Da su
zidovi bili oblijepljeni sa obje strane, ne bi mogli ovakvi otisci li na
mekoj podnici (T. I, 4).
b ) (K-lb) bila je ne!to solidnije gradena, podnica je bila
pokrivena debelom naslagom koja je kod po"ara
(ili je kod same gradnje?). Preko ove podni ce su kom-
paktniji komadi zidnog lijepa sa otiscima vertik alnih i hor izontal-
nih oblica i greda. Zid je mo"da bio oblijepljen sa obje s trane, jer su za-
pa"eni samo polukru"ni otisci u razbijenom lijepu. Ostaci SLl
bili mnogo deblji i
Uz rub je ognjiste od ilo To ognji!te
je jedinstvenu cjelinu sa podnicom, a identifikovano j e time ! to je bilo
uzdignuto nad ostalom povr!inom podnice i !to je od dugog lo"enja vatre
ova izgorjela bila sasvim druge boje (Sl. 4).
Na osnovu ostataka mo"e se sigur no t vr di li da
je ona bila orijentisana istok-zapad (sa ognji!tem na strani) i da
je imala samo jednu prostoriju. Ova je imala obli k. a njene
vjerovatne dimenzije su iznosile: du"ina 4-5 m, !irina oko 2, m . - TJz
njeno ognji!te je sakupljeno vi!e fragmenata od grubih posuda i to
je jedini zatvoreni nalaz u Tipologija ovih nalaza ne govori ni
!ta i samo drugi nalazi oko i njen stratigrafski polo"aj su
pokazali da pripada zadnjim etapama III faze.
Va"no j e napomenuti da i ovdje nigdje uz ni su r upe od
stupova, iako bismo ih prema navedenim ostacima mogli Krup-
nije kamenje uz neke rubove ove moglo bi indicirati da su temelj i bili
kamenim podzidom.
Ni!ta manje nije va"na da su oko K-l ostaci i
nekih objekata. Tako je u sjeverozapadnom pravcu od ove ( uz
sam sjeverni rub sonde) otkriven jedan manji prostor uokviren kam -nim
suhozidom i to vjerovatno predstavljati neku spremnicu K -l. Ozna-
smo je znakom S-l (Sl. 4). Povezanost ovog objekta sa K-l do-
kumentuj e i kamenom potaracani prolaz dva objekta je bio
i manji objekat u sondi V, na dubini 0,90-1,10 m - vidi T. I, 6). Ju"no od
ostataka je vi!e kamenih od kojih su neke
bile zabodene u zemlju i mogle slu"iti kao zaklon za ili svrhe.
13
OBRE I
20 svom strati grafskom polo!aju spremnica S-l j e sigurno pripadala
dok je ovo drugo postrojenje pripadalo starijoj Mo!da je zbog
toga ju!no postrojenje znatnije destruirano (vidi Sl. 4).
..
,o
tt.
/"
&c.
i".'.
o
,
::
.
o
J)
r
"
Sl. 4. Sonda IV, K lb :i obj.ckat (III faza)
K-2 - Ova je stratigrafski i hronolo"ki paralelna sa starijom na-
stambom K-l, jer su njeni ostaci le!ali na dubini 0,85-1,00 m. Temelji te
su se pru!ali zapadno od K-l u sondi IV j zapremali znatno po
vr"inu nego prva Pa i ostaci su sasvim
Ovdje se prije svega konture dobro ocrtavaju redovim2.
kamenih i drugog kamenja (orijentacija: istok-zapad). Na tri ugla
su se jo" uvijek mali krugovi kamena, koji su najvjerovatnije
slu!ili za okomitih drvenih stupova na uglovima (Sl. 5).
Unutra"njost K-2 j e, dobrim dijelom bila pokrivena ka-
menim (T. !, 5). Jedino je na strani zapa!ena po-
vr"ina prekrivena kompaktnim podnim lijepom. Zbog toga bi se moglo pret-
) "
e
<)
'"
\\ 'J r
,J
<....:.,.)
D : . .l
0
Sl. 5. S()[lda IV, K 2 (III faza)
14
ALOJZ BENAC
postaviti da je K-2 i ma la dvij e prostorije: na zapadnoj strani, sa
podom i m anju na strani, sa podnicom od gline. Ulazi
i odnos dviju prostorija nisu sigurnije fik irani.
U zapadnoj prostoriji se isticao m ali pros tor , ka-
menim a to su, bez sumnj " ostaci ognji!ta ili neke vrste
I spred ovog ognji!t a je povr!ina specijal no prekrivena tan-
kim kamenim pa izgleda kao najva"niji dio A svuda okolo
su le"al i i kameni "rvnjevi.
K-2 je imala dimenzije: du"ina oko 9, OO m, a smna
oko 7 m. Bila je to, prema tome, velikih dimenzija za na!e naselje
i svakako koja je dos U. otkrivena u Obrim a 1. Va"niji j . sigur-
no bio zapadni dio ove dok j e onaj mogao slu"iti i kao ostava.
Naravno, za to nemamo sigurnih dokaza kao u Obrima II.
Va"no je napomenuti da su kamenim
fragmen ti: dvije noge od dva ritona kakanj skog t ipa, jed-
na zvonolika noga, dio plitkog tanj i ra i nekoliko fragmenata barbo-
tinske robe. Po!to se radi o zatvorenim nalazima, nema ni ka kve sumnje da
K-2 pripada III fazi razvoja (a to se lijepo vidj e t i kod anal ize ke-
nalaza) _
K-3 - Le"ala je na dubini 0,90-1,30 m na jugozapadnoj s trani son-
de V. Njeni ostaci su vrlo slabo i jedva da sc mo"e n e!to . igurnije
osim da se r adi o manjoj koja je dva puta obnavIj a na.
je bila orijentisana istok-zapad i sigurno se sastojala samo ct jedne pro-
storije.
Od najstarije (K-3a) ostale su samo kamene i oblici,
bez jasnih i sigurnih kontura. Drugu (K-3b) nasla-
ga kamena i ne!to sitnog lijepa, ali se ni ovdje nije mogao oblik ko-
(T. II, l). Tek je (K-3c) p ru"il a podatke o
orijentaciji, kao i ne ke bli"e podatke. Ostaci ove su
se sastojali od izgorjele i neizgorene a toga su le"ale razne ka-
mene Nije sasvim jasno da li su ove slu"ile zajedno sa
za izgradnju poda iJi su na kasnije postavljene. Cini se da j e prva
solucija mnogo vjerovatnija i da se ovdje radi o jednom kombinavanom po
du. (Sl. 6). Dimenzi je K-3 su se kretale pribli"no u razmj era ma 5,5 X 3 m.
Vjerovatno je ona bila i obnavljana u istoj jer su ostaci sta-
rijih nalaza ispod podnice - K-3c.
'T.' ;"'''': ' : .. . ;..:.. ,':','"",' a:P . _',
... :;,
: 0;;' : :: '.. ' < .
..
" . .'<:P.
;':
' . . ' .
.. ',:', ': ',,', ..
,----,---,fr.
Sl. 6. Sonda V, kvadrat K 3e (III faza)
OBRE I
15
Prema stratigrafskom polo!aju K-3 pri padati ranijem raz-
doblju III faze.
K-4 - Na dubini 1,40-1,60 m, uz zapadni rub sonde IV nai"lo se na pe-
lij ep i na ostatke palog pletera. Nisu ustanovlj ene nikakve konture ove
ali je po ostacima slobodno da je to bila lak"a
j e podnica naslagom a zidovi od drvenog pletera.
Gorenje palog pletera j e prouzrokovalo ilovaste podnice.
Po stratigrafskom pol o!aju ova pripada III faze ra-
zvoj a.
K-S - Ta je le!ala na ju!nom dijelu sonde VIII, na dubini
1,00-1,15 m, i po tr atigr afskom polo!aju se nalazi negdje na prelazu iz HI
u IV fazu. Ovdje je otkriven jedan prostor prekr iven kamenim i
masom crne izgorjetine. se da se radi o nekoj nepravilnoj
tastoj je podnica bila od kameni h a zidovi od
drvenog pletera. Po"to se ove oko 3,50 X 3,20 m, te"ko je
tvrditi da je slu!ila za stanovanje. Mo!da je to bila neka ekonomska
zgrada, j er za radionicu nedostaju bilo kakvi ostaci
Izneseni podaci nam i neka razmatranja, odnosno iz-
vj esne uop" tenije
1 - Pri stambenih i drugih objekata jako mnogo se upotreb-
ljavao kamen. On j e slu!io za je osnova za verti-
kalnih stupova; sl u!io je, dalje, kao podloga zidova, za
podova, za pravljenje ognji"ta i sl. Prema tome, kamen je ovdje imao
univerzalnu ulogu i u tome se naselje bre I bitno r azlikuje od onoga
u Obrima II.
2 - Podnica naslambi je bila od ( K-1 i KA), od kame-
nih (K-2) ili kombinacijom ova dva materijala (K-3c). se da je i
u ovom kamen igrao izuzetno va!nu ulogu.
3 - Kod K-2 su ostali na uglovima krugovi kamena koji su
vali okomite drvene stupove. Ovo je dovoljno obja"njenje za nedostatak rupa
od stupova.
4 - Zidovi su od drvenih oblica ili poluoblica, a obljepljivani
su sa obje str ane ili samo sa vanjske strane (vidi obje zgrade K-l).
p "to je u zgradi K-l b konstatovana kombinacija vertikalnih i horizontalnih
oblica, se da je izgradnja tekla ovim redom: prvo su temelji
kamenim oblucima i na uglovima su kamenom vertikalni
stupovi , preko kamenih temelja su polo!ene horizontalne grede, koje su slu-
:lile kao vertikalnih oblica ili poluoblica, iznad toga su opet stavljane
horizontalne grede, koje su gore vezivale oblice i ujedno slu!ile kao
krovne konstrukcije, i, najzad, zidovi su obljepljivani To je u prin-
cipu i::;ti izgradnje kakav se primjenjivao sve do najnovijeg vremena
prilikom izgradnje drvenih - Nemamo nikakvih elemenata za rekon-
st rukciju krovne konstrukcije, no ona se sigurno nije razlikovala od krovnih
konstrukcija u naselju Obre II.6
5 - Sve navedene izuzev K-2, imale su po jednu pro-
storiju. je da je kultura stanovanja u n<lsclju Obre I bila na mnogo ni-
!em stupnju od one u naselju butmirske grupe Obre II. Pa i svi drugi
, A B e II a c, 197'1, str. 33.
16
ALOJ7 BENAC
vinski detalji govore za to da je s tambena kultura u ovom na!em naselju
zaostajala za onim !to su stvor il butmirska i n ke druge odgova-
raj neolitske kulturne grupe.
6 - Stambene su imale oblik, a zgrada K-S cloneklen ne-
pravilan. No, o\"dje se vjerovatno i ne radi stambenoj nego o nekoj
ekonomskoj zgradi.
7 - su u principu bile urijentisane u pravcu i tok-zapad . Sasvim
j e \"jcrovatno da je ulaz u biu ",Ll ju"ne strane.
8 - se isto tako da su "'c nastambe imale svoj e unutarnj e ognji-
!te koje j e u principu u tehnici podne konstrukcij e.
9 - Iako svi ostaci pripadaju III fazi, n ni kakve sumnje
da su i stambene iz dvije starije faze bile na isti
Po!to kod drugih objekat a postoji pu ni kontinuitet, za!t o bi kod s ta mbenih
objekata bio drugi Imamo p uno pravo za pretp st avku da se i kod
ovih objekata zadr"ala od do kraj a ustaljena tradicij a stambene ar-
hitekture.
Poseban fenomen je zabilje"en ispod podnice K-la. a prostoru
ispod sjevernog ruba ove podnice otk riveno je u izdu"cn j li niji mnogo "i-
votinjskih kostiju, koje su pripadale j ednom i j ednoj ovci. tim
kostima su sakupljeni i fragmenti od nekoliko posuda (pri padaju III fazi),
a k"al0 je tu i ne!to sitnijeg kamenja ( T. IV, 2). Ne mo"emo se ote t i utisku
da se ovdje radi o " i vo t i n j s k o j " r t v i na mjestu podizanj a K -l;
te!ko bi bilo bi lo kakvo drugo obj a!njenje 7.a O\;aj nalaz, .jer se ovako
ne!to ne mo"e poredati.
U prilog ovakvog govore i nalazi ispod kamenj a koje je
okru"ivalo ognji!te 0-6. I tu je ispod rubne povr!ine otkrivena masa "ivotinj-
skih kostiju pomije!ana sa velikim kamenih oblut< ka (T. IV, 4) . Kako
i ovu pojavu nego kao "ivotinjsku "rtvu pr ij e izgradnje
jednog velikog ognji !ta, koje je vjero 'a tno imalo centralnu ulogu u voj fazi
"ivota i na ovom pr ostoru naselja.
Po!to i jedan i drugi nalaz pripadaju III fazi. izgleda da se u protoka-
kanjskoj kulturi ustalio u duhovnom "ivot u, prin !enja
"rtava prije izgradnje nekih va"nijih obj ekata.
b) Ognji!ta
Vanjska ognji!ta u naselju su b ila brojna i zato je s,igumo da su
ona igrala va"nu ulogu u svakodnevnom "ivotu stanovnika Obra I. Otkriveni
su, manje ili vi!e ostaci od II vanjskih ognji !ta, a sasvim je vjer -
vatno da su i neki drugi razbijeni i razbacani ostaci pripadali ovakvim ogn ji-
!tima.
0-1 - To j e najstarije ognji!te otkriveno dosada u Obr ima 1. Le"alo je
II ju"nom dij elu sonde VIII na dubini 2,50-2,60 m istratigraf ' ki pouzdano
pripada I fazi, odnosno najstari joj fazi razvoja. Ognji!te je bilo kru"nog obli-
ka, malih je dimenzija, supstrukcija je bila od kamen ih oblutaka,
dok je povr!ina bila prekrivena naSlagom gline (Sl. 7).
OBRE I 17
0-2 - U sredini sonde VIII, na dubini 2,30-2,40 m, pripada II fazi. Sup-
strukcija je od kamenih oblutaka, a povr!ina prekrivena glinom. Uz
ognji!te su stajale in situ dvije kamene uspravno zabodene u zemlju
koje su slu"ile za za!titu vatre od vjetra.
0-3 - Otkriveno je u dijelu sonde III i le"alo je na dubini
1,45-1,85 m. Iako ovdje stratigrafija nije sigurna, se da 0\"0 ognji!te pri-
pada II fazi . je na isti kao i 0-2, no njegovu osobe-
nost predstavlja debela naslaga pijeska u jednoj jami, na kojem je onda iz-
samo ognji!te.
.-,;" ..
: . ' .
", '. , . - .... ',
o, ',: _._ .'
',',.' .
Sl .7. Sonda VIn, Ognji!te 0,1 (I faza)
0-4 - U sredini sonde VIII, na dubini 1,50-1,70 m, pripada III fazi.
Ognji!te je imalo kru"an oblik, a je samo od dok su mu
rubovi manjim i kamenim oblucima. Ognji!te je bilo prekri-
veno garom i pepelom, a na njegovoj sjevernoj strani je bila polo"ena velika
kamena
0-5 - Nalazilo se u istoj sondi i na istoj dubini, sjeverno od ognji!ta
0-4. Ovo ognji!te je bilo velikih dimenzija, ali nije u cijelosti
izgradnje kao i kod 0-4.
0-6 - U sjeverozapadnom uglu sonde VII, na dubini 1,25-1,45 m, pri-
pada III fazi. Ognji!te je bilo okruglog oblika, a od kamene sup-
strukcije i glinenog premaza. Oko ovog ognji!ta je pojas kamenih
oblutaka, koji vjerovatno sastavni dio objekta. Ognji!te 0-6 je ob-
jekat ove vrste, a bilo je i relativno dobro (T. II, 2).
0-7 - U sredini sonde VIII, na dubini 1,15-1,25 m, pripada III fazi.
je samo od a rubovi su kamenim komadima
(T. 11,3).
0-8 - U sjeverozapadnom uglu sonde IX, pripada III fazi (0,80-0,95
m). Ovo ognji!te je samo od kamenih a uz njega je zabode-
na u zemlju i jedna uspravna (Sl. 8).
2 Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheologija
18
ALOJZ BENAC
0-9 - U dijelu sonde II, na dubini 1,23-1,55 m , pripada po-
III taze. Ognjiste je bilo vrlo ali je sigurno ustanovljeno da se
ovdje radi o kamenoj substrukciji i glinenom premazu.
0-10 - Uz rub sonde I, na dubini 0,95-1,15 m , pripada III fazi.
0-10 je imalo izdu!en oblik 1,25 X 0,73 lli), a na isti
kao 0-9.
Sl. 8. Sonda IX, Ognji"te 0-8 (III faza)
0-11 - Na sjeverozapadnoj strani sonde V, na dubini 0,70-0,85 m , pri-
pada IV fazi . U ovom se vrlo lijepo vidi koliko je u naselju Obre I bilo
destrukcija i pomjeranja tla. Ognji"te 0-11 je u potpuno kosom po-
lo!aju, premda se radi o jednom od najsolidnije ognji"ta do-
sada otkrivenim ognji"tima. 0-11 je imalo dvostruku supstrukciju: donju !lal-
slagu od dobro poredanih kamenih oblutaka (T. II, 6) a preko toga pre-
od lijepo slo!enih sitnih oblutaka (T. II, 5). Sa gornje strane je onda
do"ao tanak ali solidno glineni premaz (T. II , 4). Ognji"te je imalo
kru!an oblik.
*
Iz svih ovih podataka izlazi da je ognji"ta bila od kame-
na i gline (0-1,2,3,6,9,10,11). se radi o supstrukciji od kamenih ob-
lutaka i o glinenom premazu. Kod 0-3 je ovakvo ognji"te nad jamom
punom pijeska, dok je O-J 1 imalo dvostruku kamenu supstrukciju. Ognji"ta
0-4, 5 i 7 su od gline, a samo su rubovi bili kamenim
oblucima. S druge strane, ognji"te 0-8 je bilo napraVljeno samo od kamenog
materijala.
OBRE I 19
ognji!ta je imala kru"an oblik (0-1, 4, 6, 7, 11), !to je i sasvim
prirodno za ovu vrstu objekata. Uz ognji!te 0-2 i 8 su i uspravne ka-
mene uz 0-4 je le"ala velika kamena a uz 0-6 se na!ao
pojas napravljen od kamenih oblutaka.
Treba napomenuti da ognji!ta 0-4 i 5 mo"da predstavljaju dijelove
ognji!nog sistema, doh:. je sredi!nji dio sonde VIII vjerovatno imao dugu tra-
diciju u ovih objekata.
Najzad, nu"no je da broj ognji!ta pripada III fazi, !to
se sla"e sa stambenim objektima. Pa ipak, iz navedenih podataka se
tradicija i kontinuitet kroz sve faze razvoja na!eg naselja.
c) Vatri!ta
Te!ko je odrediti granicu ognji!ta i vatri!ta. Ova druga su
privremenog karaktera i ne zahtijevaju neki ozbiljniji zahvat.
To bi otprilike i bila razlika u odnosu na ognji!ta.
Po!to se ostaci vatri!ta vrlo lako uni!tavaju, tokom iskopavanja u Obri-
ma I je i ustanovljeno samo nekoliko mjesta gdje su le"ala vatri!ta i sva ona,
u stvari, pripadaju IV fazi, posljednjem periodu "ivota u naselju. Tako je
npr. u sondi VIlI, na dubini 0,55-0,65 m, jedan krug
kamenim oblucima, sa vrlo mnogo gara i pepela. dok je oko toga le"alo vi!e
komada kremenog i sitnijih fragmenata keramike. U sondi IV je na
dubini 0,40-0,55 m kamenim hrpama vi!e mjesta sa izgorje-
lom zemljom, garom i pepelom. je da se radilo o nizu manjih
vatri!ta (T. 1, 2).
Te!ko je da Ii su vatri!ta upotrebljavana i u ranijim fazama "ivota.
Vjerovatno da jesu, ali o tome nemamo nikakve direktne dokumentacije_
d) mjesta
Najizrazitija mjesta su ona koja su dobila ime "r v-
II j i ! t e. Ta "rvnj i!ta su uglavnom od kamenih ili ko-
mada kamena, a na licu mjesta se po pravilu vi!e komada "rvnjeva.
Najstarija dva "rvnj i!ta su otkrivena u sondi VII. Jedno od njih je le-
"alo u jugozapadnom dijelu sonde, na dubini 2,55-2,75 m, a je bilo
od kamenih su tri "rvnja, dva ko!tana !ila,
od jelenjeg roga i jedna ko!tana alatka. Drugo "rvnji!te je le"alo na dubini
2,35-2,50 m, a podloga mu je od mase kamenja, tako da ono pred-
stavlja dosad otkriveno "rvnj i!te. kamenjem je bilo i !est ko-
mada "rvnjeva.
Oba ova "rvnj i!ta pripadaju I fazi.
Iz III faze "rvnj i!ta: prvo iz sonde IX (dubina 0,80-0,95 m,
sa kamenim i "rvnjevima), drugo iz sonde VII (dubina J,40-1,55 m,
sa masivnim kamenjem i "rvnjevima), iz sonde VII (dubina
1,15-1,25 m, sa kamenjem i sa sedam "rvnjeva) i iz sonde V
(dubina 0,80-0,90 m, sa kru"no polo"enim i "rvnjevima - T. III, 1) .
Ostaci velikog mjesta, zajedno sa "rvnji!tima, izi!li su na
vidjelo u dijelu sonde IV i zapadnom dijelu sonde V, na dubini
2'
20 ALOJZ BENAC
m. To je, zapravo, posljednji IV faze. Na ovom
prostoru su le!ale manje i hrpe a njima i
Citavo dosta rastureno pa se nisu
konture pojedinih sigurno da
niz objekata U tom
konkardansom sa Obrima
otkriveno mno"tvo
uslovi lo takvu konkordansu.
vjerovatno da neko mjesto
III, 3. oblucima i ovdje jedan
(3 X 2,50 m), a u njegovoj sredini ostalo nekoliko
su mogli slu!iti kao sjedi"ta. Na u krugu nisu
nikakvi ostaci alata za rad.
Poseban vid mjesta predstavlja nekoliko kru!nih
sonde na dUbini m. Sasvim
ova za izradu posuda i onda bi
bilo mjesto za izradu robe. Po svom
polo!aju ova ilovi"ta pripadaju II fazi.
Sasvim izuzetan detalj
0,55 m kamena
tinjske kosti. je lijepo LIo!,)""'>'''H''',
zaravnjena i pa
i jedno masivno
na ili
otvoreno
Na ovom treba i j a m e izdubljene u
u sondi IV iV. One su rub im se na-
laZIO na dubini od 2,3U m, promjer im je oko 1,5U m, a duboke su
oko 0,80 m. Jame su bile sa kulturnim slojem, a
nalazi na ela ove jame pripadaju II fazL Mo!da iz ovih
jama vadena za izradu robe, ali gotovo sigurno da su
toga slu!ile za ostavu hrane i za potrebe. Prema tome,
ove bismo nazvati ostavama (T. III, 5).
neka postrojenja biti kod o
grobOVima u ovom Ova postrojenja su usko vezana za te
grobove, pa smatramo da su u vezi sa kultOVima i duhovnim !ivotom u
'l e"ko bl Ih bilo uvrstiti u su na
ovom mjestu.
4. EKONOMSKE PRILIKE
Za ekonomskih u naselju slu!e nam neki direktni
i neki indirektni pokazatelji. Glavni direktni pokazatelji su !ivotinj.
ske kosti, a indiJektne razni nalazi
koju obavio S. Bokonyi,
rinjskih kostiju U sondama procenat
ovih nalaza se 50-60% svih nalaza ove vrste. Ostali dio !ivotinj-
skih kostiju u prIpada s strane ovcama
kozama a s Broj svinje
i psa sasvim neznatan.
sasvim jednostavan. Po"to u Obrima I
velik broj kostiju (oko 7.500 komada), a od toga
21
OBRE
pada !ivotinjama, izlazi da je u ovom naselju bilo vrlo
razvijena grana privrede. Stanovnici naselja su prete!no gajili
a onda ovce i koze. Krupna stoka sasvim vjerovatno nije slu!ila za niti
je upotrebljavana pri obradi zemlj e, pa je uglavnom uzgajana zbog dobivanja
mesa i proizvoda. Ovce i koze su, osim toga, davale vunu koja
stanovnicima dolazila za izradu i drugih vunenih
Ova slika se nije bitnije mijenjala kroz sve faze !ivota u naselju. Simptoma-
je da se u Obrima T svinja gotovo nije uzgajala i u tome se
ogleda razlika prema naselju butmirske kulture u Obrima II, gdje
je svinja igrala va!nu ulogu u ekonomici naselja?
S druge strane, procenat kostiju od divljih !ivotinja u Obrima I je
znatno od procenta u Obrima II. Ovo da je lov u Obrima I bio
va!nija grana privrede nego u naselju, u Obrima II. S. Bokonyi je
dao detaljnu analizu osteolo"kih nalaza i iz nje se vidi o kojim se
divljim !ivotinjama radi.s OVdj e samo da spomenemo da Sl! stanovnici na-
selja najvi"e lovili jelena, srnu i vepra, dakle, velike divlje !ivotinje, koje su
davale izvrsno meso, ko!u, rogove i zube za izradu odjevnih predmeta,
i nakita.
Razvijena privreda je, bez sumnje, posljedica uticaja
komponente u formiranju naselja. Poznata je stvar da je u samom
ekonomska baza na i da su se tamo gajili ovca,
koza i govedo.
9
Redosljed, dodu"e, nije isti, ali je te"ko vjerovati da se samoj
statistici nalaza u mo!e pokloniti puno povjerenje, s obzirom na
vrijeme iskopavanja.
Moramo napomenuti da su se, izgleda, i u starijoj fazi u Dal-
maciji uzgajale iste !ivotinje, iako tamo koza zauzima poziciju.
lO
Pa
ipak, komponenti bismo u ovom pogledu dali prvenstvo, jer je
ta komponenta - kao "to kasnije vidjeti -- imala izvjesnu
sku ulogu kod formiranja naselja u Obrima I. Takvoj ulozi odgovara i uvo-
glavnih ekonomskih elemenata.
Te"ko je sasvim sigurno koliko je zemljoradnja biJa razvijena u na-
selju Obre I, jer za to nemamo dovoljno podataka. Rezultati flotacije u son
dama VI i VII su samo potvrdili da su stanovnici Obra I poznavali
cerealije: triticum dicoccum (sasvim izuzetno triticum monococcum i com-
pactum) , pisum sativum i lens esculenta. Pored toga, su ko"pice
plodova od cornus mas i polygonum convolvulus Iz analize koju je dala J. M.
Renfrew sasvim je jasno da su stanovnici naselja uzgajali p"enicu - triticum
dicoccum, po"to se njeni ostaci pojavljuju gotovo u svim slojevima ispitiva-
nih sondi . Sve drugo (poljski gra"ak i jedva je primjetno,li a pogotovo
je nesigurno bilo "ta iz nekoliko ko"pica tre"nje iladole!a.
Kako su nalazi zrnja jako malobrojni - a da i ne govorimo
o nalazima drugih cerealija - gotovo je sasvim izvjesno da zemljOl 'adnja
nije mogla biti razvijena. U protivnom ostaci bi morali biti
brojniji, kako to pokazuje situacija u Obrima II i mnogim drugim neolitskim
naseljima. Zbog toga je vjerovatno da se u ekonomici Obra I dvije osnovne
privredne grane ne daju ni je sigurno osnovni
, Vidi rad: S. B ci k ci n y i, The vertebrate FaW1a of the Neolithic Settle-
ments at Obre, Wiss. Mitt. des B.-H. Landesmuseums, Bd. IV.
e Ibid.
D. A r a n e lov i - G a r a " a n i n, 1954, str. 142.
S. B a t o v i 1966, s.tr. 7S.
II Vidi rad J. M. R e n f r e w, Raport on the C3irbonized cer.eal grains and
seeds from Obre I, Kakanj and Obre II, Wis,s. Mitt. des B.-H. Landesmuseums,
Sarajevo, Bd. IV.
10
22
ALOJZ BENAC
privredni oslonac stanovni!tvu, dok je zemljoradnja vjerovatno igr la jednu
sporednu ulogu u ekonomici. nam se da to i dosta skroman
broj "rvnjeva u ovom naselju, !to je u suprotnosti sa brojem odgo-
nalaza u Obrima II. nam se, dalje, da je i lov bio va"nije zani-
manje od zemljoradnje.
Treba da je slika u pogJedu cerealija gotovo u svim
fazama naselja, tako da nema razlike faze i faza
koje predstavljaju protokakanjsku i kakanjsku kulturu. Ovo j o! j ednom po-
genetski kontinuitet u naselju i usku vezu kakanjske kulture sa do-
bazom.
U analizi nalaza kamenog je da su kamene
sjekire zastupljene u dosta skromnom broju. Ukoliko prihvatimo mi!ljenje
da su sjekire slu"ile i u zemlje (a to je vrlo vjerovatno),
onda nas i ovaj podatak u istom pravcu. Slabo razvij ena zemljorad-
nja je za sobom nedovoljnu anga"ovanost u izradi poli ranog kame-
nog
Koliko ovo sa sjekirama izgleda toliko ostaje nejasno zbog
je do!lo do nedostatka kremenih vrhova strelica. Relativno r azvij ena lovna
privreda bi podrazumijevala izradu broja kremenih strelica ili moramo
pretpostaviti - a to je - da se lov odvijao uz upotrebu
(drvenog, ko!tanog i sL). Naravno, tu dolazi u pitanje i odnos prema
lovu na sitne lovne "ivotinje.
A kako stoji sa trgovinom i razmjenom dobara?
U II fazi je jedan primjerak nedovr!enog nakitnog obj ekta od
!koljke tipa spondylus (T. XII, 13). Nema nikakve sumnje da je ovaj
komad nabavljen sa Jadrana
12
i da ukazuje na dosta razvijene privredne veze
sa tom Po!to je jedan od glavnih kulturnih komponenata
-impresso kulture u Obrima I porijeklom sa Jadrana, ovakva razmj ena dobara
ne bi trebalo da predstavlja nikakvo Ostaje jedino otvoreno pita-
nje da li se u ovom radi o direktnoj razmjeni dobara ili je to odre-
vid prave trgovine. #koljka spondylus je tada mogla imati ulogu
vrijednosne jedinice i u tom bi se moglo govoriti o nekoj
koj razmjeni. Stanovnici Obra I su mogli u prvom redu da ponude u razmjenu
meso i "ivotinjske ko"e, odnosno stoku u cjelini.I3 .
Ekonomske veze sa Jadranskom nisu, izgleda, ni kasnije pre-
stale. O tome nam valjda oblici kultnih ritona u III fazi, koji su i
dovoljno raznovrsni i dovoljno indikativni. No, o ovom obliku
kasnije biti mnogo vi!e govora.
Za jednu !iru razmjenu govori fr agrnenat na
T. XXXII, 15, jer je sasvim te!ko pretpostaviti izradu ovakvog
suda u samom naselju. Vi!e nas rje!enje da je posuda, kojoj je pri-
padao navedeni fragmenat, uvezena iz nekog ju"ne Italije. Ako
uzmemo u obzir import sa ovako udaljenog onda nam uvoz neke
robe sa Jadrana ne bi predstavljao nikakav problem. Ne!to u t om smislu
govori i kremeni no" na T. VII, 21, od bij elog kre-
mena. Sam materijal, a i obrade, nas veoma mnogo na ovakve
u Danilu
1
pa smo skloni uvjerenju da je on ovamo do!ao sa pod-
te kulture. A prisustvo takvog kremenog no"a ne mora samo
12 Vidi o tome vi!e kod obrade nalaza li Obrima II (A. B e-
n a e, 1971, str. 97-100).
13 Ibid., str. 63.
" J. K o r o ! e c, 1958, Prilozi, T. VII- VIII.
OBRE I
23
(iako mo!e i to da
danilske kulture u
(npr. T. 11).
na smolastu masu
nema govora o o tra-
puta u tako ranom neolitskom dobu. Na"
smole i pitanje je region sjeverozapadnog
centar njegove Iz tog rejona su do"li i ko-
madi u Obre I, pa i oni o
menuti
razmjeni, kao i spo-
dolazimo do tri osnovna
o u na"em naselju:
1) Kroz sve faze u Obrima I najva!nije
a !ivotinjama
bio vrlo
mogli
na veze sa
dolazilo i do bli!ih krvnih veza
3) Nakit od spondylusa,
"iroku
sasvim
na za-
Treba napomenuti da se ekonomska slika u nije bitno mijenjala
u pojedinim fazama Neke razlike se mogu nazvati samo vari-
iste slike. A to je itekako va!no za potvrdu kontinuiteta sta-
i kulture u Obrima I.
5. KULT MRTVIH I DRUGI KULTOVI
u 1968. godini otkrivena su u sondi VI, na dnu kul-
ljudska kostura. Skeleti su le!ali relativno blizu
Bosni
o ta ukopa
15 nije u nalazi"tima kulture II Srbiji i
(D. ara"anin, 1954, str. 49; S. 1970,
B. e o v 1960/61, T. VI, 9.).
24
ALOJZ BENAC
naziralo. Oko groba je ne!to pepela (debljina 3 cm) , a u blizini je
jedan mali "rtvenik tipa, od zemlje. Te!ko
je bilo ustanoviti da li ovaj "rtvenik ima neke veze sa ukopom ili je stajao
neovisno u kulturnom sloju (SI. 9 ilO).
10 u1t
Sl. 10. Sonda VI Grob
Grob 2 je le"ao na istoj dubini kao i prvi grob. U ovom se ra-
dilo o skeletu djeteta od otprilike polCl godine starosti. Skelet je
bio relativno dobro jedino je lubanja bila ne!to od pritiska,
a kosti jedne ruke nedostaju. Orijentacija: sjever-jug, sa glavom na sjevernoj
strani. Oko skeleta je bilo dosta kamena koji mo"da pripada ovom ukopu
Jedna je le"ala nad polovinom skeleta. U tom mjesto jame, oko
groba je bila ograda od kamena (Sl. 9 i ll) .
Grob 3 je le"ao na dubini 2,05-2,25 m. To je bio isto skelet
malog djeteta, okrenut istok-zapad, sa glavom na zapadnoj strani. Nedostaju
mu kosti jedne ruke. Ovaj skelet je le"ao na krugu spalj ene na kojoj
je vjerovatno ne!to gorjelo prije ukopa. Grob je mo"da bio prekriven tankim
slojem Uz noge djeteta le"ao je jedan veliki kamen (Sl. 9 i 12; T. IV, 1).
Grob 4 je le"ao opet na dubini 2,05-2,25 m. Skelet je bio orijentisan
sjeveroistok-jugozapad (glava na sjeveroistoku), a pripadao je, takoder, veoma
OBRE I
25
mladoj individui. Glava je u ovom spljo!tena, pritisnuta gornjim slo-
jevima. Preko nogu je le"ao "rvanj. Oko skeleta je bilo
dosta pa je mo"da mrtvac hio pokriven (Sl. 9 i 13; T. IV, 1).
Ako sumiramo podatke dobivene u ova groba, dolazimo do slijede-
konstatacija:
-- Mrtvaci su bili orijentisani u tri pravca: sjeveroistok-jugozapad, sje-
ver-jug i istok-zapad; glava na zapadnoj, sjevernoj ili odnosno
sjeverozapadnoj strani. Prema tome, ovdje ne postoji jedinstvena orijentacija.
Sl. 1,1. Sonda VI Grab 2
- Ukop je mogao biti izvr!en u plitkim jamama ili je mrtvac bio opko-
ljen kamenom, odnosno prekriven Ovi podaci su samo
sigurni.
- Svi skeleLi su u polo"aju, pa se to mo"e uzeti kao
pravilo pri ovakvom pokapanju.
26
ALOJZ BENAC
SI. 12. Sonda VI Grob 3
- Uz dva skeleta je kod nogu po jedan kamen. se da
ni ovo nije pojava.
- Nisu ustanovljeni nikakvi sigurni znaci o stavljanju priloga u gro-
bove. To je bila i osnovna pri hronolo!ke i kulturne
pripadnosti ovih mrtvaca.
- Grobovi le"e blizu prvobitne zemlje zdravice. Po!to nisu ukopane
neke dublje jame, te!ko je bilo da li su stariji stanovnici ovdje nepo-
sredno polagali svoje mrtvace ili su kasniji stanovnici ukopali mrtvace u sta-
riji kulturni sloj.
Ostalo je, dakle, nekoliko pitanja vezanih uz nalaze 1968. godine, kojG
uisu bila rasvijetljena. Novim iskopavanjem trebalo ih je rij e!iti ili barem
[loku!ati rije!iti.
Tokom iskopavanja J970. godine otkrivena su jo! mjesta sa lj ud-
skim kostima. Nazvali smo ih grob 5, 6, 7 i 8, iako se ne radi o pravim gro-
bovima nego o jednom posebnom kultnom ritusu polo"aj vidi na Sl. 14).
Grob 5. U uglu sonde VII je na dubini od
1,75 m dio lubanje, dok druge kosti nisu Ispod toga - na
dubini od 2,10 m - je jedna koja je pokri-
OBRE I
27
vala velik broj !ivotinjskih kostiju i kremenih nOZlca. Navedeni dio
lubanje i ova su bili zatvoreni krugom izgorjelih kamenih -
Nigdje u blizini nisu druge ljudske kosti . Nalazi li cjelini pripa-
daju II fazi kulturi) .
li ) ';.;.
SI. 13. Sonda VI Grob 4
Grob 6. U sjeverozapadnom uglu sonde VII, na dubini 1,95-2,10 m ,
razbacanim kamenjem sakupljeno je vi"e sitnijih kostiju. One
su bile pomije"ane sa izvjesnim brojem !ivotinjskih kostiju, garom,
kim fragmentima i kremenim Sve je bilo razbacano i bez ikakvog
reda, ali u samom sloju nije nikakav Prema tome, nema
govora o nekoj Ukopnoj jami.
alaz pripada II fazi (Sl. 14 i 15) .
Grob 7. U jugozapadnom uglu sonde VIn nai"lo se na dubini 1,90--
2,00 m na ljudske kosti. Njihovo detaljno j e pokazalo da se radi o
skeletu, su kosti i"le do dubine od 2,30 m . Dijelovi lubanje su
le!ali na tri nivoa, a raspored i polo!aj kostiju uk<lzuje na prvo-
bitno polo!aj (!) mrtvaca (Sl. 16).
Od interesa su mnogi detalji koji su vezani uz ovaj kostur.
Skelet je bio postavljen na jednu podlogu komponovanu od kamenih
oblutaka. Uz zapadni rub te podloge j e velika uspravna koja
indicira da j e mrtvac u prvobitnom polo!aju mo!da bio opkoljen uspravnim
kamenim i da je postojala kamena konstrukcija (istovetna
ALOJZ BENAC
konstataciju). -
nje oko ovog
bila
fragmenata.
je le!alo dosta
okolni prostor bio "potaracan, samo "to
tarac
VI
VIII VII
SI. 14. Sonde VI, VII, VIII. polo!aj Jjuds'kih ostataka
koje su vezane uz ovaj ukop treba spomenuti
sloj iznad ukopa relativno
tumi nanos. Jedino ne"to i kamenih
za da njega bio
zemljom i kamenom.
-
i jedan
bio pomije"an sa
U navedenom sloju iznad ljudskog kostura
velikim brojem fragmenata prave
OBRE l
29
tinske keramike, nema nikakve sumnje da kostur groba 7 pripada Il
fazi na
- Oko no!nih kostiju kostura le!alo je nekoliko fragmenata
monohromne robe i nekoliko spaljenih !ivotinjskih kostiju.
- Uz spomenutu uspravnu kamenu Ll je
disk od zemlje; povr"ina mu je posebno i potpuno
prekrivena nekim snopovima (T. XII, 14). Pored ovog
diska le!ala je potpuno okrugla kamena koja se mo!e smatrati kame-
:: ..:....: .::. :}. :'
" ../.
:.,"..:.,:'i: ... ,';:: . ',:
VI" ru lE
(l ,\! OJ IHt HIi1lSt
" , '/ : ' !l(lI A(A
<I !'
05
Sl. 1'5. Sonda vn Grab 6
nim dvojnikom prvog diska. Prema tome, uz grob 7 je jasno povezan i kult
sunca, su izraz ovi diskovi. Objekti ove vrste su, poznati i u Danilu
u Dalmaciji '6 i u naselju butmirske kulture u samim ObrimaY
Treba napomenuti da je ispod kostura broj 7 i"ao dalje kulturni sloj
u debljini od 50 cm i dopirao do dubine od 2,80 m. U tom sloju je
dosta grube barbotinske keramike, sa pljevom u fakturi, "to ukazuje na
I fazu u naselju.
Grob 8_ Ovaj grob je, bez sumnje, naj interesantnije i najva!nije kultno
postrojenje koje je do sada otkrivena na To postrojenje je vjero-
vatno dalo definitivan odgovor na naprijed postavljena pitanja.
postrojenje je le!alo na dubini 2,25-1,95 m, a sastojalo se od
nekoliko sukcesivno dijelova. U prvo vrijeme je ovdje bila izgra
podnica od na kojoj se lo!ila vatra i to najstariji obje-
kat na ovom mjestu. Samo na strani se jasno nazirao ravan rub
"J. Ko,ro"ee, 1958, P.rHozi, T. XLVII, 6.
" A. B e II a e, .1911, T. XXVIII, 8.
30
ALOJZ BENAC
kojim se zavr!ava ta podnica (Sl. 18), dok je ona na sj evern j s tr ani bila
dosta razbijena pa je bilo te!ko fiksirati prave konture na ovoj strani . U dm-
goj fazi je na sredini podnice iste smi!lj eno jedan kru"ni sistem
od krupnih kamenih i oblutaka (Sl. 17 a, b). i obl uci su ili infil-
trirani sitnijim komadima lijepa, ! lo j e pOl icalo od razbijene
donje podnice. U ovoj fazi su kru"ni kameni sistem i okolni dijelovi
podnice ledinstveno postrojenje, koj e j e s lu"ilo svrhama.
SJ. 16. Sonda VIII Grob 7
Najzad, postrojenje je bilo prekrIveno debljim pla!tem od si tnih ka-
menih oblutaka (T. IV, 3), je gornji rub zavr!avao na dubini od 1,95 m.
Na ovaj je prethodno postrojenje zasuto kao !to se to kod grOb-
nih tumula.
Sasvim je da je navedeno kru"no postrojenje sa okolnom podni-
com iz druge faze bilo najva"nija kultna tvorevina gr oba 8 i zato
nj emu i pokloniti najvi!e pa"nj e. Detaljno ispitivanje kru"nog kamenog
postrojenja, okolne podnice i susjednog terena dalo j e
rezultate.
OBRE I 31
.Q
Sl. 17. Sonda VII
a) (presjek >kamene konstrukcije nad grabom 8;
b) sloj kamenih nad grobom 8.
a) U jugozapadnom uglu kamenog postrojenja otkrivene su razbacane
ljudske kosti i dio lubanje, kao i neke !ivotinjske kosti. Nije tu bilo nikakvog
reda, sve je izgledalo pobacano, pa onda nema ni orijentacije ni polo!aja
kostiju. Radi se vi"e o ostacima, nego o nekom ukopu indi-
vidue. Kosti su le!ale na dubini od 2,10 m i pripadale su jednoj
osobi (Sl. 18; T. IV, 5).
b) ovim kostima su le!ali komadi vaze, tamne i dobro gla-
povr"ine, sa fino izvedenim impresso ukrasom jadranskog tipa (Sl. 18).
c) Pored posude, je i dio nakita
od neke vrste jantara. Prilikom bu"enja rupe na gornjem dijelu nakita do"lo
je do lomljenja, pa je takav predmet onda stavljen uz ljudske kosti (Sl. 18;
T. XII, 11).
Sve kosti i nalazi pod b) ic) su bile prekrivene pravim kamenim pla-
"tom i predstavljaju zatvoren nalaz.
d) Sjeverno od kostiju i jantara le!alo je jedno malo postrojenje od ka-
menJa, kojima se isticala uspravno postavljena kamena (T. IV,5).
32 ALOJZ BENAC
SI. 18 Sonda VII. Grob 8 sa 1'U'o,tp/Ci,", (kultno
OBRE I
33
Uz ovu je bio polo!en polukru!ni nakit od morske "koljke spondy-
lus (T. XII, 13; Sl. 18).
e) Sjeverno od ilovaste podnice le!ala je in situ - i malo ukopana u
zemlju - velika gruba posuda, barbotinskog tipa (dubina oko 2,20 m) . Rubovi
posude su bili odbijeni, a u njenoj unutra"njosti je nekoliko kamenih
oblutaka. Vjerovatno je da su ti obluci naknadno upali u posudu; u vremenu
kada je prestala njena upotreba. I ova posuda je prvobitno bila pokrivena
gornjim kamenim pla"tem sitnih oblutaka (Sl. 18; T. IV, 5 i 6).
f) Uz posudu su bile dvi j e kamene sjekire: obje kalupastog oblika, a
ne"to dalje i jedan dobro za"iljen jelenji rog (Sl. 18; T. IV, 5 i 6; T. V, 4 i 6).
g) Sjeverno od ove posude nalazilo se jo" j edno manje postrojenje od
kamenih oblutaka i ali u dosta stanju. kamenjem
je bila i jedna kamena sjekira, na kojoj se vidi bu"enja rupe za nasa
(T. V, 3).
Iz ovih podataka se vidi da u potpuno zatvorene nalaze ulaze:
1) dijelovi vaze sa finim impresso ukrasom jadranskog tipa,
2) nakit od
3) velika gruba posuda, koja je in situ.
Nema gotovo nikakve sumnje da ovim zatvorenim nalazima pripadaju
i pomenute kamene sjekire, kao i veliki nakit od spondylusa. Samim tim je
sa da 0\"0 postrojenje sa ljudskim
kostima pripada kulturi na Time otpada i
pretpostavka o eventualnom naknadnom ukopavanju ljudskih individua u star-
slojeve.
Na "irem prostoru uz ovdje opisano postrojenje bilo je jo" nekoliko po-
java koje bi trebalo spomenuti. To je prije svega jedno kameno po-
strojenje u kojem su glavnu ulogu igrale uspravne kamene (T. IV, 6).
Uz ovo postrojenje otkrivena je jo" jedna velika gruba posuda in situ,
onoj u za tvorenom nalazu, ali bez barbotinskog ukrasa (dubina oko 2,25 m).
Pored posude bila je i jedna kamena sjekira - T. V, 7 (jo" dvije ka-
mene jekire su u sjeverozapadnom dijelu sonde VII-T. V, 2 i 5)_
Po svemu izgleda da su ovi nalazi savremeni opisanom velikom postrojenju
i da su na ovom nivou imale veliku ulogu ukopane posude i broj kamenih
sjekira.
Treba napomenuti da je ispod donje ilovaste podnice dolazilo u svemu
jo" 50 cm kulturnog sloja, sa nalazima, koji pripadaju I fazi star-
kulture u na"em naselju. Tu je mnogo fragmenata
impresso keramike, kao i ne"to fragmenata fino polirane monohromne robe.
Pored toga, ovdje su najljep"i komadi bojene keramike
tipa (T. XVI,!, 3, 5). kao i fragmenti bojene keramike sa trakastim ornamen-
tima. Zbog toga, opisano postrojenje sa ljudskim kostima, koje smo nazvali
grob 8, pripada sasvim sigurno II fazi kulture na Ras-
To je najbolji putokaz za datiranje i svih ostalih grobnih ili ukopnih
nalaza.
Poslije svih ovih napomena dolazimo do da na" grob 8 pred-
stavlja, u stvari, jedno posebno kultno postrojenje. U prvo vrijeme se to
postrojenje sastojalo od ilovaste podnice, koja je od lo!enja sasvim izgorjela.
Kasnije je na dijelu podnice napraVljeno kru!no postrojenje, na kojem su
onda nastavljene kultne radnje. Sasvim je vjerovatno da je postrojenje
zasuto gornjim kamenim pla"tom kada je izvr"ena jedna specijalna ljudska
i !ivotinjska !rtva su preostale kosti smje"[ene uz njegov zapadni rub.
3 Glasnik Zemalj skog muzeja BiH - Arheologij a
34
ALOJZ BENAC
Uz te kosti su zasuti i dijelovi posuda, skupocjeni nakit i velika ukopana po-
suda. Tako je dobiven najstariji tumulus koji nam je do sada poznat na ovom
Kultnim radnjama oko ovog postrojenja vjerovatno pripada broj
kamenih sjekira, u !irem okviru, a vjerovatno i jelenji rog.
Te"e je !ta predstavljaju dva kamena postrojenja sa uspravnim
i postrojenje uz ukopanu posudu. je da imamo posla
sa jednim jedinstvenim kultnim mjestom, u kojem su sporedna kamena po-
strojenja igrala ulogu i sporednih "rtvi!ta. No, za sada je sasvim sigurno samo
glavno kultno mjesto sa tumulusom.
Poslije iskopavanja u 1970. godini mo"emo sa velikom sigurno-
tvrditi da se na prostoru sonde VI i na okolnoj povr!ini ne radi o neolit-
skoj nekropoli. Jedna nekropola bi imala sasvim izgled, grobovi bi
bili po principu i vjerovatno - Sada se
mo"e da u naselju vjerovatno nije ni postojala nekropola. Sistematska
iSkopavanja i sonda"e na raznim dijelovima naselja su pokazala da se jedino
na prostoru sonde VI-VIII (i samo neznatno sonde V) javljaju ljudski ske-
leti i rasturene kosti. Po!to su na ovom prostoru otkriveni i slojevi najstarije
faze, izgleda da je na ovom prostoru i osnovano prvo naselje na
Na tom mjestu su izvr!eni svi opisani ukopi, pa su tako vezani za u"e pod-
prvobitnog naselja.
Stratigrafski polo"aj groba 7, a zatvoreni nalazi u grobu 8, defi-
nitivno su pokazali da opisani ukopi pripadaju kulturi
na i to prete"no II fazi ove kulture. U slojevima protokakanjske i
starije kakanjske kulture nisu ovakvi skeleti. Ovo Ukopavanje je,
prema tome, posljedica i i jadranske tradicije, koje su doprle do
centralne Bosne.
Da bismo mogli dati neku precizniju ocjenu o doprinosu ovog
istra"ivanju neolitskog doba sjeverozapadnog Balkana, moramo prvo - i bar
donekle - karakter opisanih ukopa. A to je:
1) navedenim nalazima mogu se razlikovati dvije vrste Ukopa: cje-
loviti (ili koliko-toliko ljudski kosturi i kosti Lj udskog
skeleta. Kod ove druge vrste su sa ljudskim pomije!ane i "ivotinjske
kosti.
2) Svi kosturi i kosti su pripadali indivi-
duama,18 tako da se ova mo"e smatrati kultnim pravilom.
3) Ni u jednom nije konstatovana prava grobna konstrukcija. To
posebno vrijedi za kosture 1-4 u sondi VI, koji su relativno najbolje
vani. Zbog nedostatka prave grobne konstrukcije nisu se tu mogli sigurnije
ustanoviti ni grobni prilozi.
4) Kosturi 1-4 su u polo"aju, dok je kostur groba 7
morao biti ostavljen u sjedecem polo"aju. Orijentacija skeleta i polo"aj glave
variraju, pa se u tom pogledu nije moglo ustanoviti nikakvo pravilo.
5) Sistem polaganja mrtvaca je vrlo kod pojedinih indi-
vidua (veoma plitke, jedva primjetne jame, izvjesno opkoljavanje kamenom,
prekrivanje zemljanim nanosom itd.). Uzev!i u cjelini, za!titi mrtvaca se po-
klanjala izuzE'tno mala pa"nja.
6) Posebnu vrijednost imaju nalazi koje smo kao grobove 8 i 7.
Svi izneseni detalji groba 8 govore u prilog tezi da se ovdje radi o jed-
nom posebnom, izuzetno va"nom, kultnom mjestu u naselju. Podnica od pe-
18 Detaljnu antropolo!ku obradu izvr!io je prof. J. N e m e s k e r i iz Bu-
dimpe!te.
OBRE 1
3S
zemlje i kru!na kamena konstrukcija su centralne u tom postro-
jenju i na njima su se odvijale kultne radnje. Da je to bilo, u izvjesnom
smislu, neko sveto mjesto, gornji od sitnijeg k8mena,
kojim je neka vrsta tumulusa. Na ovaj je kultno mjesto po-
slije upotrebe zasuto; ono je tim i posebno obilje!eno, a u isto
vrijeme (ba" kao "to je i sa grobnim lumulusima u kasnijim
praistorijskim periodima).
i !ivotinjske kosti na da su na ovom
mjestu vr"ene ljudske i !ivotinjske !rtve. Ostaci !rtava su pokupljeni i onda
zasuti zajedno sa samim kultnim mjestom. Uz ostatke ljudske !rtve stavljeni
su i tako skupi darovi kao "to je nakit od jantara
l 9
ili spondylusa, a da i ne
govorimo o izuzetno finoj keramici. U sklop kultnog mjesta spadao je svakako
i veliki ukopani sud, mo!da i onaj drugi, a vjerovatno su pri tome igrala ulogu
i spomenuta kamena
Ne"to je situacija sa grobom 7. Prostor oko njega je, kako
izgleda, bio prvobitno "potaracan sa oblucima. Na tako prostoru
se nalazio kostur djeteta, koji je mo!da bio uokviren uspravnim kame-
nim Od izuzetnog: su interesa pomenuti naJazi diska. Bio
je to znak kulta sunca, a ovaj ansambl mogao je da slu!i toj svrsi. Ukopi
8 i 7 su vjerovatno bili sastavni dio posebnih kultnih mjesta. Mogao bih sa
dozom sigurnosti da se na ovom prostoru nalazio glavni kultni
centar u naselju u toku njegove II faze. Kultni karakter ovog mjesta i nje-
govu vezu sa ljudskim !rtvama i nalazi groba 5 i 6.
Ostaje donekle otvoreno pitanje grobova 1-4, kod kojih su ske-
leti bolje Oni su se nalazili u blizini glavnog kultnog mjesta pa se
njihovo prisustvo mo!e objasniti na dva
- ili su ovi kosturi sastavni dio !rtvenog sistema na ovom prostoru,
- ili su ukopi ove djece izvr"eni u redovnom kultu mrtvih II blizini kult-
nog mjesta, dakle, u blizini svetog mjesta.
Sklon sam uvjerenju da je prva solucija sigurnija, jer bi redovno uka-
panje imalo i svakako masovniji karakter. Za prvu soluciju govore
i ostaci ljudskih kostiju uz rub sonde V.
Na osnovu svega "to je izlazi da se ovdje ne radi o
nekropoli u naselju, a vjerovatno ni o redovnim ukopima. U sondama VII i
VIII su bili glavni kultni centri i oko njih se onda pojavio niz nalaza
ljudskih skeleta i kostiju. Vi"e je nego vjerovatno da se ovdje
vr"ilo !rtvovanje djece, sa izvjesnim kultom sunca.
*
U posljednjim godinama se pojavilo nekoliko pregleda o kultu
mrtvih u starijem neolitu Balkana.
20
je M. Gara"anin naveo da se sahra-
njivanje u neolitu \T"ilo u nekropolama ili u samom naselju.
21
Dosada je,
19 Samo usput ovdje spominjem da je to dosada najstariji predmet od jantara
u ovim krajevima.
20 M. G a T a # a n i n, Sahranjivanje u balkans'ko-anadols-kom ,kompleksu, GZM,
NS XI, Arheologija, Sarajevo, 1956; R. G a lov i Sahranjivanje u
kulturi, Starinar XVIII, Beograd, 1967; # . B a t o v i Pokapanje pokojnika u Smil-
i kult mrtvih u neolitu Dalmacije Arheolo";ki radovi i rasprave IV-V, Zagreb,
1'967 - sa iscrpnom bibliografijom; E. C o m $ a, Contributie ou privi're la ritu-
rile funerare din epoca neolinica de pe teritoriul tari,i noastre, Omagiu lui C. Daico-
vkiu 1960. i dr.
21 M. G a r a " a n i n, I. c. u nap. 20.
3*
36
ALOJZ BENAC
poznata samo jedna prava nekropola iz neolitskog doba u Jugosla-
viji (Boto! kod Zrenjanina),22 a sve dmgo su ukopi u okviru naselja. Ove po-
datke su iscrpno sakupili R. i ". tako da nam je taj pregled
potpuno poznat i njegovo ponavljanje ne bi imalo nika kve svrhe. Ta dva
autora su izvr!ila i !iroku komparaciju sa susjednim
Rumunije,25 Bugarske
26
i ltalije,27 pa se vidjelo da tu postoje i lo-
kalne razlike. Dosta podataka u tom smislu je pru#io i B. Brukner kod obrade
kulture u Vojvodini. grob u polo#a ju kod Obre#a
bi trebalo da pripada fazi II b, dok bi dva u blizini Kozluka
mogla biti ne!to jer je u svakom od njih po j edna
posuda i kamena sjekira.
za
Ovdje bih naveo samo nekoliko R. ". i
B. Bruknera koji se odnose na u starijem neolitu u J ugoslaviji.
- U okviru kulture sahranjivanje se vr!ilo u samom na-
selju, u jamama ili u (u okviru kulture nailazi se na po-
jave). Nema nekropola ove kulturne grupe, a pokapanja u naseljima su poje-
ili sa po nekoliko individua.
- Jedino u naselju kulture u kod Kragujevca su
uz dva kostura bile polo#ene - pored glave - ukra!ene posude,29
dok su uz ce iz okoline Kozluka uz posude bile stavljene
sjekire.
Grobovi sa prilozima mo#da pripadaju tek kasnijoj fazi
kulture.
- U Dalmaciji se mo#e govoriti samo o sahranjivanju
djece i odraslih, i to u otvorenim naseljima. Pravih nekropola nema.
- U slojevima otvorenih naselj a i u slojevima s tanica u Dal-
maciji se ponekad razbacane ljudske kosti.
- Cjeloviti kosturi u neolitslcim naseljima Dalmacije su polagani u zgr-
polo#aju, bez grobne arhitekture i bez sigurnih priloga.
Kao !to se vidi, nalazi u potpuno sliku koju su indi-
cirali dosada sakupljeni podaci. Pa ipak, ova na!a istrazivanja su donijela
tri osobito va#na r ezultata:
1) U Obr ima I su otkriveni najstariji do sada poznati ljudski grobovi
u Bosni (bez obzira na karakter ukopa) a to je za praistorij u ove zemlje od
izuzetne va#nosti.
2) kultura je kombinovana neolitska kultura. " . Ba-
je naglasio da postoji izvjesna u sahranjiYanja II neolitu
Dalmacije i naseljima kompleksa.
oo
kultura je u
Obrima I do!la u naj u#u vezu sa impresso kompleksom st2.rijeg neolita. Pro-
dukat toga spoja bila je i pojava grobova, odnosno ljudskih ukopa,
!to predstavlja tradiciju i jedne i druge strane.
2:2 M. G r b i colitsko groblje u Boto!u kod Velikog Starinar,
serija VIII- IX, Beograd, 1933/ 34.
2J Nap. 20; vidi .i. D. A r a n e lov i - G a r a ! a n i.n, 1954, str. 30-32.
24 L K u t z i a n, The Koros culture, Budapes t, 1947.
2> E. e o m a, l. c. u nap. 20.
16 G. G e o r g i j e v, Kulturgruppen eler Jungstein- und Kupferzeit i'n der Ebene
von Thrazien (L'Europe a la fi.n de J' age de Ja pierre, Praha, 1961).
17 A. M o s s o, La necropoJa neolitica di Molfetta, Mon. ant. XX, 1.9-10, i dr.
28 B. B r u k II e r, 1%8, str. 45.
19 R. G a lov i reolit ko naselje u kod Rekovca, Zbornik radova
Narocl.nog muzeja I II, Beograd, 1963; i s t i, N ue Fu.nde der in
Mittelserbien und akedonien, 43-44. Bericht d. RGK, 1962/63, Berlin, 1964, S.4-5.
oo ". B a t o v i l. c_ u nap. 20.
37
OBRE I
3) Mo!da najva!niji rezultat iz cln]enice da su u na"em nase-
lju dva puta ljudski skeleti i kosti veza ni uz specijalna kultna
mjesta. Na" grob 8 najneposrednije dokumentuje ovu vezu. Iz toga treba
izvestI l Ako postoji konkordansa u sahra-
njivanja Obra l i "irokog i impresso kulture,
onda se vjerovatno na tom (od Jadrana do sjeveroza-
padne Rumunije) raditi o !rtvenim ukopima, a ne o nekom redovnom sahra-
njivanju. Zbog toga bi se moralo vi"e govoriti o ljudskim
!rtvenim ukopima u naseljima starijeg neolita ovih oblasti nego o redovnom
sahranjivanju.
31
U ovom pravcu bi trebalo tra!iti i obja"njenje zbog je u ovom pod-
- i u na"oj zemlji u cjelini - bila slika sahranjivanja nego
u mnogim drugim evropskim zonama. U srednjo] i zapadnoj Evropi su poznati
mnogi ukopi i nekropole iz neolitskog doba,32 a brojni su ineolitski
grobovi u Balkanu.
33
Na ovom mjestu i ne spominjemo monumen-
talne neolitske grobove u srednjoj i sjevernoj Evropi, kod je izgradnje
upotrijebljen kamen ili su obilje!eni krupnim kamenim gromadama. Radi se
o sasvim drugom pogledu na zagrobni !ivot, na na"em o nekim
posebnim magijskim vjerovanjima koja su vezana uz obredne ljudske !rtve_
Vjerovatno je to vezano uz vj erovanje o magijskom izazivanju plodnosti, no
o tome se govori u obradi !rtava u naselju Obre II. Napominjem samo
da bi ljudske !rtve ovdje morale biti vezane uz veoma razvijeno
u naselju Obre I.
Poseban problem predstavlja stratigrafski polo!aj ukopa u na"em na-
selju. U sondama VII i VIII je jasno ustanovljeno da ispod ljudskih ukopa
(odnosno !rtava) le!i jo" jedna kratka, ali veoma faza. To je prva
faza naseljavanja, u kojoj smo izdvojili neke osobine u
materijalu. Prema tome, sam proces naseljavanja i prvo vrijeme !ivota nisu
iziskivali opisani ritus. se da je prostor naseljavanja bio veoma sku-
jer se I faza sasvim sigurno ustanovila samo na uskom prostoru sonde
VII i VIII. Da li to da je i grupa bila veoma mala i da se tokom
vremena ovdje namno!ila? Ovo je vi"e nego vjerovatno. Kao hipo-
teza mogla bi slu!iti pretpostavka da je !rtveni, ili !rtveno-pogrebni ritus,
dobio svoje opraVdanje tek poslije ustaljenja !ivota u naselju, poslije odre-
ekonomske stabilizacije i dru"tvene organizacije.
l, kako se ritus u II faze pojavio, tako je dosta naglo i prestao.
Definitivna stabilizacija u naselju je mo!da prouzrokovala ovakvu promjenu,
jer vi"e nije postojala takva akutna potreba za #l'tvenim prinosima.
Sve je to, naravno, jo" uvijek dosta obja"njenje. je
da je !rtveno-pogrebni ritus prenesen na neko drugo mjesto, koje jo" nismo
uspjeli da otkrijemo. Moglo je to biti u samom naselju ili van njega.
Nema, potrebe da se upu"tamo u nove hipoteze. Ostaje
da se u periodu vr"e u samom naselju ljudski ukopi i
da oni vjerovatno imaju !rtveni karakter. To je dovoljno naprijed dokumen-
tovano. Mo!da neka nova iz ovog perioda i ovog domena pru!iti
sigurnije oslonce i za ovdje postavljena pitanja. Utoliko bolje.
" Ovakvo jedno mi"ljenje sam ranije iznio li svom radu o sahranjivanju
li Jadranskoj oblasti (Tragovi 'kultnog sahranjivanja u neolitu Jadranske oblasti,
Diadora Z, Zadar, l%Z). Pri tom sam se oslonio na mi"lj enje H. Dumitrescu
Jz Rumunije (Studi.i cercetari de istorie vec he V, Bucarest, J954.).
32 D. K a h l k e, Die Bestattungs'sitten des donauHi.ndischen Kulturkreises
jiingeren Steinzeit, Berlin, J954.
II je nekropola Cernica kod Bukure"ta (iS'kopavanje izvodio N.
Cantacuseno; materijal jo" nije objavljen ). Vidi i J. N e u s tu p n y, Neue Beitrage
zum Neolithikum Rumaniens, Slovenska Archeol6gia VI-Z, Bratislava, 195-3.
38
ALOJZ BENAC
*
Pored kulta mrtvih, u ovom naselju nam se pruzaJu jo! tri
da ne!to ka"emo o duhevnom "ivo.tu njegovih stanovnika, a vezane su zn
nalaze koluta od zemlje, nalaze "rtvenika, odnesno ritona od
zemlje i za proizvode.
Kolut od zemlje na T. XII, 14 smo. spomenul i kod obrade
groba 7 i nazvali ga s u n e v i m d i s k o m. Ne treba sumnj ati da
je ovaj kolut izraziti sro.dnik i prethodnik takvim kolutevima u danilsko.j i
bulmirskoj kulturi. sam rekao svoje mi!ljenje o njihovem tl
obradi nalaza iz Obra II,34 a o.vdje ostaje samo. da se da su
i no.sio.ci kulture u centraInej Besni njegevali kult
Sunca, ednesno kult koluta. To. je zasada najraniji podatak o. kultu
Sunca na o.vo.m prostoru i en nam dozvo.ljava da su nesioci
kulture i efermili ovaj kult u Balkanu. Tra-
dicija kulta se produ"ila i zadr"ala veo.ma dugo., deprla je do. starije butmir-
ske kulture, a odavde su ga megli prihvatiti no.sioci danilske kulture na Ja-
dranu. Desada nemamo dokaza da je ovaj simbol !tovanja Sunca preuzet i
ed stanevnika naselja kakanjske kulture. Mo"da se jo.! a ako se ne
onda je i to jedan ed detalja u neelitskom dru!tvLi . Barem u
ovom stadiju istra"ivanja neo.litsko.g deba.
Sasvim j e vjerovatno. da je u naselju Obre I funkcija " r t ven i k a star-
tipa i r i t o. n a kakanjske kulture istovetna, odnosno. veoma
Kako bismo, mogli nestanak jednih a pejavu drugih u ve';
ustanevljenom kontinuitetu
J. Koro!ec je funkciju ritena vezao za kult vode,35 !to je - naravno -
samo jedno duhevito demi!ljanje u ovej fazi istra"ivanja. Neosporno je, mc-
da su neki dij elovi ritona po pravilu ukra!eni crvenem bojem i da to.
sigurno nije pesljedica nekih estetskih nazora. O teme sam
gevo.rio na drugem mj estu,36 a ovdje bih jedino dodao. da crvena boj a koja
se etire vi!e na krv i sa njem vezan neki kult "ivota, nego. na kult
vode. Takva crvena beja se pretivi i pripisivanju funkcije
tim Da su to bile, na primjer, neolitske lampe,
estali bi i tragovi gerenja ili na stijenkama vaza, a to nije nigdje
Cini mi se da pri ocjeni ritona treba prvenstveno uzimati u obzi r izvje-
snu zoomorfnu fermu keju oni iskazuju noge, kosi otver i -t. ) i boje-
nje crvenem Urezani metivi su u ovom popratna pojava.
Po!te se radi e razvijenom u Obrima J, kao i u drugim naseljima
danilske i kakanjske grupe, evakav jedan zoo.morfni eblik, vezan za ebred
kulta plednosti, bi mogao biti razumljiv, prihvatljiv i Opet se radi
o. hipetezi, ne ena je vezana prvenstvene za eblik. ritena pa je i vjereva tnija.
U tem ne bi bile te!ke ebjasniti ni crvenu beju kao. simbol krvi ( npr.
bikevske krvi) .37
"rtvenici tipa imaju neke elemente zoomerfneg
oblika. Te se u prvom redu edno.si na o.blikova nje i ukra!avanje njihevih
" A. B e n ac, 1971, str. 77.
35 J. K e r e ! ec, 1958, str. 11.35.
"A. B e n ac, 1%1, S. 1,21.
37 D. G a r a ! a n i n smatra da se obrednih sudova-ritona mo."e,
parna, dok su "ivotinj-ske figure vezane za obrede kuHa plednesti (D. G a r a ! a-
n i n, Religija i .kult nee litskog na cent ralnom Balkanu, Neolit centr alnog
Balkana, Beograd. t968, s tr. 250).
bez bli"e specifikacije, pr ipisati i nizu zoemorfnih vaza u r aznim neolitskim gru-
OBRE I
39
nogu, jer su na njima ponekad predstavljeni detalji (T. XVI, 4), nju!ke
(T. XXIII, 12) ili nekog drugog dijela glave. Recipijenti na ravnom postolju
ne daju, s druge strane, isti utisak kao recipijenti ritona i zato ovi "rtvenici
vi!e djeluju kao stolovi sa recipijentom: portabl-"rtvenici. Pa ipak, nl!
smijemo dvije a) upotreba cn'ene boje je kod "rtvenika
tipa veoma nagla!ena i b) ovi "rtvenici su u Obrima I direktni
prethodnici zoomorfnim ritonima (bez obzira !to se oblik ritona ovdje te!ko
mo"e izvesti direktno iz oblika "rtvenika). Zato ih i moramo dovesti u neku
vezu, a predlo"eno obja!njenje za ritone bi se onda odnosilo i na
ove "rtvenike. Ukoliko se neko sigurnije i dokumentovanije obja!njenje,
rado ga prihvatiti.
P l a s t i k a je u ovom radu na posebnom mjestu (vidi T.
XIII). Ovdje je dovoljno da na!e figure od zemlje ne daju ozbiljnu
podlogu za njihove prave funkcije u duhovnom "ivotu stanovnika
Obra I. Moramo se zadovoljiti sa konstatacijom da ove vine
odra"avaju jedan vid duhovnog "ivota stanovnika u na!em naselju i da je
njihova kultna funkcija izvan sumnje. Te!ko je da li se ove figure mogu
vezati za kult majke-pretka ili majke-zemlje, kao !to D. Gara!anin obja!njava
neolitske idole od zemlje na Balkanu i u Podunavlju.
3d
No, te!ko je
i neko bolje Ako, pak, prihvatimo njeno onda
na!i idoli predstavljaju simbol odr"avanja plodnosti i to ih svrstava u red
"enske plastike raznih drugih neolitskih grupa na Balkanu.
Globalno u naselju Obre I se mogu naslutiti dva osnovna kulta.
Jedan od njih bi se odnosio na obo"avanje koluta, a drugi na kult
plodnosti. Ovaj posljednji bi se, mo"da, mogao manifestovati nalazima "rtve-
nika tipa, odnosno obrednih ritona i rijetkim nalazima
nih Naprijed "rtveno-pogrebni ritus bi ulazio u
okvir magijskih radnji izazivanju plodnosti.
Kod obrade ostataka smo iznijeli podatke o vjerovatnom obi-
prino!enja "ivotinjskih "rtava prije izgradnje objekata. Taj
pripada protokakanjskoj fazi "ivota u naselju i uklapa se u jednu
nitiju po.iavu u duhovnom "ivotu neolitskog svijeta. Ovdje taj ponovno
spominjemo da bi se dobila potpunija slika o duhovnom "ivotu i kultovima
u nasel.iu (T. IV, 2, 4) .
6. ORU"JE I NAKIT
i oruzJe od kamena, kremena i kosti u naselju Obre I imalo je
svoj vlastiti razvoj. Svaka vrsta ovih objekata je problem za sebe i zato
prvo prezentirati neke osnovne podatke o pojedinim vrstama, a tek onda
i neka razmatranja (ukoliko je to
a) kamene sjekire
Iz I f a z e su sakupljene svega dvije kalupaste kamene sjekire u sondi
VII. Obje su bile znatnije od sivkastog kamena i
malih dimenzija (du"ina im je bila oko 7 cm). Izrada nije ba! precizna ni u
pogledu forme ni u pogledu (T. V, l).
Citava I faza je ispitana na malom prostoru sonde VII i VIn pa je te!ko
da li je ovako mali broj kamenih sjekira posljedica njihove slabe produk-
cije ili su nalazi izostali.
so Ibid., str. 245.
40
ALOJZ BENAC
dobar pregled kamenih sjekira II f a Z e dao j e i ri pr o tor uz
grob 8, sonda VII . Od !est sjeki ra, koje su u ovom slo ju ( T. V, 2-7),
pet ima kalupasti oblik a samo j edna je veoma pljosnata ( T. V, 3) . S obzirorn
na gotovo oblik, ni ova j ekira ne pripada pravim sjeki-
rama. Sve ove sjekire su od sivkastog kamena, osim one na T. \I, 5
koja je od nekog !kril jevca. Na sjekiri T. V, 3 je bu!enje
rupe za ali se sjekira tokom rada prebila . Va"na j e da
se ovdje kalupasta sjekira sa rupom za pojavila u fazi
kulture. Izuzev sjekire od !kriljevca, sve ostale sj ekire su
dobro i pokazuju sasvim standardnu tehniku za neolits ko doba.
Mora se da ni u III f a z i nalazi kamenih sjekira nisu Tako
su npr. u dvije sonde (IV i V) svega tr i komada sjekira iz
ove faze , !to je sigurno veoma malo ako se to usporedi sa nalazi ma u Obri-
ma II . I u III fazi kalupaste sjekire (T. Vl, 2-3), dok se samo
u jednom radi o veoma pljosnatoj sjekiri se oblik opet ne mo"e
pripisati samim sjekirama (T. VI, 1).
Tek u IV f a z i su nalazi kamenih sjekira ne!to raznovrsni j i, iako ni
sada nalazi nisu brojni (u sondama IV i V !est sjekira pripada TV
fazi). Sada su, ravnom.ierno dva osnovna oblika kame-
nih sjekira - kalupaste (T. VI, 4) i (T. VI, 6) . Pored toga, u sondi IV
je opet zabilj e"ena jedna i veoma pljosnata sj ekira, koja nema
prave veze sa oblikom (T. VI, 5). I drugo, iz ove faze nam j e po-
znata i jedna sjekira od lakog, bijelog magnezita (T. VI , 6): dakle.
vrsta sjekire koja karakteri!e neolit. (Materijal za izradu kame-
nih sjekira je isti kao i kod u Obrima II).
b) Kremeni
Veoma je zanimljivo da su nalazi ,kremenog u I i II f a z i dosta
slabi. Tek tu i tamo j izi!lo poneko relativno slabo i uglav-
nom bez ikakvog retu!a. njima se moglo raspoznati i nekoliko
dosta sitnih i bez nekih odlika (T. VII, 1).
U JII f a z i, a krajem ove faze, situacija se izmije-
nila. Sada se javlj aju pravilno kremeni (T. VII, 2, 5, 7),
sa sitnije ili krupni j e retu!iranim rubom, a isto tako i neka kombi novana
i istovremeno - T. VII, 4) . Krajem ove faze zabi lj e"eni
su, i prvi \' liki no"evi, sa vi!im retu!om na obj e uzdu"ne str ane.
To je znak razvijene produkcije kremenog alata u na!em naselju (T. VII, 7) .
Ovakav razvoj je do!ao do punog izra"aja u IV f a z i. Tada je II poj e-
dinim sondama i na pojedinim mjestima sakupljeno obilje kremenog
alata. Za ilustraciju je dovoljno napomenuti da je II sondi IV na dubini 0,70-
0,85 m sakupljeno 127 i 27 kao i velika masa otpadaka, odno-
sno nedovoljno komada koji se nisu mogli pripisati nekim dovr!e-
nim Mora se da su i sada kremeni manjih
dimenzija, nedovoljno oblikovani i bez one visoke tehnike u obradi kojom su
u Obrima II (T. VII, 9-19). Pravi izuzetak u
tom pogledu predstavljaju dugi, masivni kremeni no"evi sa visokim r etu!om
(T. VII, 20-21). Primjerak na T. VII, 21 je od bijelog kremena i po
tehnici obrade zaslul uje najvi!u ocjenu. On daleko prelazi prosjek u Obrima I
i svrstava se najljep!e neolitske od kremena u ovim kra-
jevima.
41
OBRE l
c) Kremeni istrugalice
Razvojni put ovih vrsta je sasvim isti kao i kod U I i JI
f a z i gotovo da nema ovih a najbolja potvrda je !to u IV i
V sondi nije ni jedan primjerak ili strugalice.
Prava produkcija kremenih sa JJI f a z o m, a krajem
te faze i kvantitativno i kvalitativno dosi"e relativno visok stepen.
u ovoj, kao i u fazi, ima !iroku, konkavnu i zadebljalu
donju ivicu, sa visokim i pravilnim retu!om (T. VIII, 5). Pored toga, kod
nekih je donja ivica tako retu!irana da izgleda kao da je
pa su to prave grebalice. neki su snabdjeveni konkavnim
retu!iranim udubljenjem (coches) i na taj su specijalizirani za obradu
ko!tanih (T. VIII. 1-2).
u ovom naselju su manjih dimenzija. ali se njima
i poneki komad. veoma jak i napravljen za struganje drveta ili za
neke druge grublje poslove (T. VIII, 4). su bili od
kremena, dok je u manjoj mjeri upotrijebljen ili sivi kremen.
Strugalice su vrlo rijetko zapa"ene i razlikuju se od po tome
!to im je retu!irana postranska ivica, a sam oblik stoji na granici
i (T. VIII, 3).
ove vrste su u I V f a z i naglo porasla po broju nalaza (T. VIII.
6-19), tako da IV faza opet predstavlja apogej u razvoju kremenog alata.
Osnovne forme i tehnika izrade su isti kao i u III fazi i tu se ne bi
imalo ni! ta dodati. Strugalice su zastupljene u veoma malom broju nalaza
(T. VIII, 11 i 14), ali je ova faza sa nekoliko komada kombinova
!lih kao !to su (T. VIII, 16-18) , (T.
VIII, 9-12) ili strugalica-borer (T. VIII. 15 i 19). Sve su to izra-
ko.ie se ni u kom ne mogu ubrojiti ovog
naselja. Ona samo nivo produkcije.
d) Razne od kamena
Kroz sve slojeve u Obrima I mogli smo dCi pratimo jo! jedino kamene
" r v n j e v e. Oni su, kao i bili od tvrdog ovalnog su
oblika i Sasvim je normalno da je "rvnjeva
II uz ognji!ta i - mravno - na "rvnji!tima, ali su pojedini komadi
le"ali i izvan ovih objekata. Ipak, nalazi "rvhjeva jako zao"staju za onima iz
Obra II. !to je mo"da posljedica ekonomskog polo"aja ovog
naselja.
da su okrugli s a t i r a i izuzetno rijetka pojava u
Obrima l. Tako su u sondi IV svega dva ovakva (T. IX, 6 i 8).
dok u ostalim sondama nisu zabilje"eni nalazi . Oba primjerka
pripadaju IV fazi i oni samo jo! jednom da IV faza u kamenoj i
kremenoj proizvodnji stoji na prvom mjestu.
Isto tako !to nisu gotovo nikakvi ostaci od b r !l-
s o v a, iako su oni morali biti upotrebljavani pri obradi kamenih
sjekira i od kosti. Vrijedan je spomena samo brus na T. IX, 7,
koji pripada III fazi i koja ima vi!e "lijebova za izradu ko!tanih Nema.
naprotiv, nijednog brusa i to je nedostatak za
tehnologije pri izradi i oru"ja.
U Obrima I su se i n a k i t n i p r e d m e t i od kamena.
O tome nam najbolje dijelovi narukvica na T. IX, 4 . .1, od kojih prvi
pripada III a drugi IV fazi naselja. Oba primjerka imaju trougaon presjek,
42
ALOJZ BENAC
a .. su od mekih vrsta kamena (prvi primjerak od !kriljevca) pa imaju
lIjepo povr!ine. Te!ko je koliko je ova praksa biJa
dva nalaza samo da je kamen bio iskori!tavan i u te svrhe.
Na ovom mjestu spomenuti i nalaze nekoliko komaoa veoma tam-
nog o p s i d i j a n a u na!em naselju (T. IX, 1-3). Prvi od njih ima oblik
jednog nukleja, vrlo je proziran i pripada kraju III taze, dok druga dva vi!e
na odbitke, odnosno na nedo i pripadaju IV fazi u naselju.
Sasvim je sigurno da su od opsidijana ulazile u krug skupocjenih
predmeta i da su one izuzetna pojava u naselju. Po!to nemamo finalnih pro-
izvoda ove vrste, nalazi opsidijanskih komada su nas samo poslu"ili za izvje-
sne ekonomske analize.
e) Ko!tana !ila i
Od ko!tanih alatki daleko se naJcesce u Obrima I !ila i
to su zapravo standardna ko!tana Kvalitativni i kvantitativni razvoj
ovih kroz pojedine faze je vrlo !to da ona odra"avaju ten-
dencije stanovnika u ovoj sferi djelatnosti i kontinuitet naselja.
Prvo o k o ! t a n i m ! i I i m a.
Vrlo je da su !ila u I f a z i naselja sasvim malobrojna. Saku-
pljeno je svega nekoliko komada, no njima je ipak i
tanko !ilo na T. X, 1, koje pokazuje visoko razvijenu tehniku obrade kosti.
Sve su to, vrlo jednostavni oblici ovog a obradi njihove glave se
ne posvecuje nikakv8. osobita pa"nja.
U II f a z i je jo! uvijek broj ko!tanih !ila veoma Razlika
je samo u tome !to se sada i neka masivnija !ila (T. X, 2), dok po-
seban interes izaziva primjerak !iia na T. X, 3, jer je njegova glava dobila
oblik standardnih !ila kakaniske kulture. Zbog toga je ovo i najvredniji nalaz
ko!tanog !ila iz II faze.
broj !ila pripada zapravo III f a z i naselja, kada je
definitivno i njihova tipologija. tip u ovoj fazi ne!to
izdu"eno, relativno tanko, dobro !ilo, sa zadebl.ianom glavom
(T. X, 4-7). Ne bismo, naravno, mogli da je to neka posebna karakteri-
stika na!eg naselja, jer je ovaj tip !ila veoma ra!iren u neolitskom svijetu.
Daleko je va"nija pojava velikog broja !ila sa lijepo glavom, kao
!to su ona na T. X, 8-11. Glava tih !ila je nastala na t8j !to je zglavak
kosti, od koje je napravljeno, obrezan sa dvije suprotne strane pa se
na taj dobila i jedna spljo!tena glava !ila. Neku baroknu dekorativ
nost daju onoj glavi njeni stepenasti rubovi. smo rekli da ovaj tip sila
pripada kakanj skoj kulturi i zato je njegova pojava u III fazi potpuno nor-
malna. - ovoj fazi pripada i nekoliko kombinavanih oruda, kod
kojih je na istom komadu zastupljena i i !ilo (T. X, 12, 13). To je
najbolji dokaz da III faza predstavlja vrhunac u razvoju ovih dviju vrsta
Svakako je zanimljivo da je tokom IV f a z e razvoja do!lo do izvjesne
degeneracije i na ovom planu. Standardna !ila su jo! vrlo brojna (T. X, 14),
ali nedostaju drugi tipovi. Ovo je samo znak i jeune kulturne degenera-
cije u naselju Obre I, jer kakanj ski tip !ila nastavlja da egzistira u samom
nalazi!tu Kakanj.
K o ! t a n e g I a a I i c e su veoma malobrojne u I i II f a z i.
One su, osim toga, grube i uglavnom od "ivotinjskih rebara. Kako
su ta rebra nepodesna za izradu ko!tanog alata, nisu ni mogle ostati
neki izuzetak (T. XI, 1, 2).
43
OBRE I
Svoj pravi razvoj do!ivljava :i ova vrsta tek u III f a z i. Iako
od !ivotinjskih rebara nisu izi"le iz upotrebe (T. Xl, 3), one su sada
sporedan produkat, a dominiraju neki drugi tipovi. nam se da su
one koje su od uzdu! prepolovijene, !i\'otinjske kosti
(T. XI, 4-5), kod kojih su svi unutarnji rubovi bili za
Na nekim od ovih su probu"ene i okrugle rupe; vjerovatno za vezi-
vanje (9. XI, 8). Sve ovog tipa djeluju masivno i sigurno su
izvrsno slu!ile svojoj namjeni. - Poseban tip predstavljajll primjerci na T.
XI, 6 i 7. Prvi od njih se svojim vrlo "irokim donjim dijelom za
nje, dok mala na T. XI, 7 ima jako o"tar rez i dobro ru-
bove. Ona je mogla slu!iti za urezivanje nekih ornamenata na keramici ili za
svrhe.
U IV f a z i se vi"e ne od rebara, ali su ostale vrste
7astupljene u istom broju kao i u III fazi (T. XI, 9-10). Pored standardne
forme iz prethodne faze, sada su jo" od interesa dva tipa a) masivne
od no!ne kosti, sa koso i vrlo masivnim zglav-
kom za dr!anje (T. XI, 10) i b) male, pljosnate oVcdnog oblika, koj e
se jako pribli!avaju jz Obra II.39 Na taj
se na"e naselje pribli!ava nekim kulturnim elementima butmirske
kulture.
f) Posebna od kosti i l-oga
S P a t u l e na T. XII , l i 2 pripadaju kraju II faze, dakle, kraju
kulture . Prva od njih je ne"to masivnija, fino je i je-
dino je pozadina gornjeg dijela nedovoljno donji joj je dio "irok
i plitak. Druga je vitkija, a donji dio je trougaonog oblika i
izvanredno tanak (zbog toga je taj dio i
Obje ove spatule spadaju najbolje od kosti u Obrima
I, dok po svom obliku pripadaju standardnim tipovima kulturel,O
i sigurno je da je komponenta II faze uslovila njihovo prisustvo
u naselju.
M l a t o d j e l e n j e g r o g a na Sl. 19 nije do kraja a po
svom stratigrafskom polo!aju pripada I fazi naselja. Oblik je sasvim
Sl. 1'9. Sonda VII, dubina 2,65 m (I faza)
39 A. B e n a e, 197,1, T. XIX,
'" D. 1%4, s'l:ir. 49, T. I (v,idi
obliike spatula u Karas i Karanovo grupama - R. T r i n g h a m, 1971, Fig. 111 a, b).
44
ALOJZ BENAC
I fazi pripada i s j e k i r a od jelenjeg roga na Sl. 20, koja
ima ovalno verlikaInu rupu za dr!ala, ali i jednu horizon-
talnu rupu na zadnjem dij elu sjekire.
b o d a lona T. XII, 3 sa kraja II faze, a r o g
Z a n a s a i van j e kremenog (mo!da za kremenih svr-
dala) na"oj IV fazi (T. XII, 4). To su neolitski oblici, pa je njihovo
prisustvo u naselju normalna pojava.
Sl. 20. Sonda VIII, dubina 2,7D m (I faza)
ko"tani alat ubrojiti i malu ko"tanu alatku na T.
XII, 5, sa turbanoidnom glavom, ukra"enom kosim kanelura
ma. Te"ko je sasvim precizno je slu!ilo ovo no forma nje-
govog donjeg dijela vjerovatno indicira neJeu vrstu
g) Nakitni predmeti
Ova vrsta u Obrima I nije pa bi se vi"e
moglo govoriti o primjercima nego o razvoju nakit-
nih tipova. Cini mi se da su od interesa nakitni objekti:
- ko"tani prsten na T. XII, 7, dobro i ukrasnim trnom
na jednoj strani (Ill faza),
- nedovr"en pljosnati privjesak od kosti na T. XII, 10. sa rupom
za vezivanje (IV faza),
- nepravilan privjesak od kosti na T. XII, 8, sa velikom rupom za ve-
zivanje (IV faza),
-- privjesak od veprova zuba na T. XII, 9, sa rupom za vje"anje (IV
taza) ,
- privjesak od veprova zuba na T. XII, 6 (IV faza),
- nakitni predmet u obliku torquesa na T. XII, 12, prelomljen, sa na-
zubljenim rubovima i posebno krajem za vje"anje, pljosnat i izvan-
redno dobro CI faza),
- privjesak od tamnog na T. XII, ll, sa r up m za vje-
"anje, prepolovljen, pljosnat i dobro (II faza),
- tri fragmenta koji su sigurno bili upotrebJjavani ili predvi-
za nakitne svrhe (II faza),
- predmet od "koljke spondylus koji je vjerovatno slu!io
u nakitne svrhe, iako je vrlo glomazan (T. XII, 13, II faza).
OBRE
45
'Ir
Iz svih navedenih podataka o kamenom, kremenom i ko!tanom alatu, kao
i o raznim nakitnim objektima, mo"e se ipak nekoliko za-
Ti zakljucci se ne mogu ni izdaleka usporediti sa onima koji su
izvedeni na osnovu unalize materijala, ali imaju bar neku lokalnu
vrijednost. Poneki nalazi su od va"nosti i za ekonomskih veza na!eg
naselja sa drugim lleoii tskim oblastima.
kamene sjekire su u cjelini u dosta skromnim
ma. Ovo, bez sumnje, da je i izrada ovakvih bila jer
bi se u protivnom sigurno na!ao broj i komada.
To vrijedi za obje kulture koje su zastupljene u Obrima 1. Ne!to je i II
samom Kaknju,4l pa je vjerovatno da se ocjena mo"e generalno protegnuti i
na i na kakanjsku kulturu u centralnoj Bosni. Potpuno
je obratno u Novom !eheru, gdje su kamena izvanredno broj-
na
42
, a Obre II i Butmir obiluju ovakvim
!ta je uzrok tome? Sigurno se radi o ne!to ekonomici,
joj djelatnosti i navikama. Pored toga, vjerovatno je
da su stanovnici Obra I te"e dolazili do materijalu za izradu ovakvog
pa su ga dobro Usko s ovim je povezana i da su brusovi Z<l
poliranje kamenog tako rijetka pojava u na!em naselju.
Pa ipak, analiza primjeraka je pokazala da se i u ovoj djelatno-
sti radi o punom kontinuitetu. Kalupasti tip sjekire je izrazito dominantan
u sve tri prve faze, a tek u IV fazi se uspostavlja neka ravnote7.a izmedu ka-
lupastog i tipa sjekire. U II, III i IV fazi zastupljene su jako pljos-
nate sjekire posebnog tipa (T. V, 3; T. VI, 5), !to treba smatrati i kao pusebnu
karakteristiku ovog naselja i kao znak kontinuiteta u njegovom razvitku.
Svakako je od interesa da se tek u IV fazi pojavljuju lagane
sjekire od magnezita, tako da one pripadaju onim elementima koji karakteri!u
posljednju fazu razvoja u Obrima 1. Te sjekire poznate iz drugih
- - neolitskih nalazi!ta u ovom regionu.
44
Osobito je zanimljiva situacija sa kremenim Prije svega, u I i
II fazi su i strugalice izuzetno slabo zastupljene, tako da se
to ne da ni usporediti sa dvije faze. Ovo da je u vrijeme star-
kulture u Obrima I proizvodnja kremenog bila na ni-
skom nivou i da se tada nisu dovoljno iskori!tavale one prednosti koje je
neolitskom pru"ao kremeni alat.
U III fazi nagao porast u proizvodnji kremenog alata, a svoj
vrhunac ta proizvodnja do"ivljava u IV fazi razvoja. Dok se ranije radilo uglav-
nom o sitnom alatu, bez dovoljno fiksirane forme,45 u ove dvije faze
ponekad dobivaju vrlo visok retu!, strugalice imaju i ovalna udublje-
nja (coches), a se i nekoliko dugih no"eva sa vi!im retu!om na obje
uzdu"ne strane.
Za razmatranje ovog stanja svakako je da su kremeni
boreri vrlo rijetka pojava, da je repertoar drugih kremenih siroma!an
., A. Benac, 1956,str.170.
"C. T r u h e l k a, Kulturne prilike Bosne i Hercegovime u doba prehisto-
GZM XXVI, Sarajevo, 1914, str. 54-56.
'" Butmir I, T. XV-XIX; Butm.ur II, T. XV-XVI.
.. A. B e n a e, 1'971, T. XIII, 1-3; i s t i, Prehistorijsko naselje Nebo i pro-
blem butmirskekulture, LjUbljana, 1952, T. XXII, 6-8.
45 To je i ,karakter.istika kakanjske kuLture u Kaknju (vidi: A. B en a e,
1956, T. I).
46
ALOJZ BENAC
i da se ne mo!e usporediti sa nalazima u Obrima II dok
su vrhovi strelica gotovo potpuno izostali. '
Iz ovakve slike se mo!e jo" nekoliko
1) kultura i protokakanjsko-kakanjska kultura se
odnose prema izradi kremenog alata, "to je sigurno uslovljeno
l ekonomskim razlikama . Prva od njih veoma zanemaruje proizvod-
nju kremenog .
2) Samoj obradi kremenog poklanjana je u cjelini relativno slaba
pa!nja. Nema ni izdaleka onako dobro i onako cjelishodnih primje-
raka kao u naselju Obre II.
3) Primjerci na kojima je primijenjena visoka tehnika obrade su relativ-
no rijetki pa po ovome izgleda odaju produkte neke strane ruke. Da li su oni
posljedica razmjene ili djelo stranog majstora u samom naselju?
Te"ko je dati siguran odgovor, iako se po svemu da ih n ij e radi la
ruka.
4) je da izvanredan primjerak na T. VII, 21, koji
od bijelog kremena, jako mnogo na kremena iz Danila.
46
Kada je o ko"tanom alatu, dolazimo do nekih konstatacija.
Vidjeli smo da su u I i II fazi "ila i - a to su glavni predstavnici
ove grane proizvodnje - relativno slabo zastupljeni. Pored toga, u ovim faza-
ma je i obrada tih dosta gruba. Suprotno tome, u dvije
faze je broj nalaza ko"tanog naglo a oblici "ila i su
mnogo raznovrsniji. To se vrlo dobro vidjelo kod faktografske analize.
da se opet ponovila ista slika kao i kod kremenog Te"ko je povjerovati
da se radi o koincidenciji.
Ne smijemo ovdje zaboraviti jo" nekoliko slvari:
- Velika od !ivotinjskog roga pripadaju I fazi naselja, iako su
ona i II toj fazi veoma malobrojna.
- Izvjestan kontinuitet "ila sa spljo"tenom glavom, koja se
javljaju u II fazi, a u III i IV fazi su standardan tip. Tai tip je,
za kakanjsku kulturu.
- Privjesci od kosti i veprova zuba, kao i drugi nakitni objekti, prven-
stveno su svojina III i IV faze. Pa ipak, moramo da je najljep"i nakit
(kada i onaj od i spondylusa), vezan uz grobne nalaze II
faze . To je i razumljivo, ako prihvatimo tezu da se ovdje radi o
kultnim prilozima. U te kultne priloge spada i nekoliko ko"tanih
Uzev"i u cjelini, moramo konstatovati da su oru!je i nakit u Ob-
rima I dosta jednostavni u tipolo"kom pogledu i da za to njihova obrada nije
zahtijevala neki napor. Ovo ne da nas obrada tog materijala nije
dovela do izvjesnih korisnih pru!ene su nam neke oslone
za razmatranje ekonomskih prilika II naselju, a to je svakako od ve-
likog interesa.
7. PLASTIKA
proizvodnja od zemlje u Obrima I je opet relativno sla-
bo zastupljena. Ta strana proizvodnje i djelatnosti je predstav-
ljena u slojevima ovog naselja sa tri odvojena nalaza:
l - Stubasta, odnosno ovalno-valjkasta statueta na T. XIII, 1,
na od gline pomije"ane sa kamenom pra"inom i sitnom pljevom. Modelovanje
je dosta nemarno, a povr"ina jednim premazom koja
.. J. K o r o " e c, 1953, Prilozi, T. VII-VIII.
47
OBRE I
se pozadi ljuska. Povr!ina figure je na donjem dijelu a na gornjem
dijelu svjetlije oker boje. Donji dio figure nedostaje pa ne znamo da li
se statueta s te strane zavr!avala jednom pro!irenom bazom ili je u cjelini
hila stubastog oblika. - Na gornjem dijelu stubaslog stabla je modeliran vrlo
istaknut hrbat nosa, dok su izdu"ene i naknadno prilijepljene
na ravne plohe sa svake strane nosa. Neprirodan polo"aj po-
tencira njihov sme!taj uz sam hrbat nosa. Obrve su nastale kod formiranja
ravnih ploha pored nosa. - Figura je u sondi VI, na dubini 2,20-
2,30 III (II faza). Visina dijela figure iznosi 6,4 cm. Po!to je presjek
figure ovalan, dimenzije donjeg dijela iznose 2,7 A 1,9 cm, a gornjeg dijela
2,1 X 1,5 cm.
2 - Fragmenat antropomorfne vaze sa predstavom nosa i
ju ljudskog lica (T. XIlI, 2). Vaza je imala vanjsku povr!inu
(jedino je vrh nosa ne!to svjetlije boje), dok je unutarnja povr!ina dosta
neravna. Glina je pomije!ana sa bijelim pijeskom, a faktura izvanredno ujed-
boje. Kod prikaza ljudskog lica posebno je istaknut
nos, koji kao neka piramida sa povr!ine posl!de. su dobro smje!tene
i u ovom je njihova dobivena utiskivanjem dviju paralel-
nih linija. Iznad je bila urezana jo! jedna takva linija, sa namjerom da
se istaknu i obrve nad - Figura je u sondi JI, na dubini 1,55
-1,65 m (II faza) . Visina dijela iznosi 3,2 cm, a !irina 3,1 cm.
3 - Gornji dio antropomorfne figure, svjetlije oker boje i relativno do-
bro povr!ine (T. XIII, 3). Vrat i glava figure su izvedeni u vidu
valjkastog stupca, ramena su jako nagla!ena i jedinstveno pro!irenje
kojim se zajedno prikazuju ramena i ruke. Donji dio je, prema minimalno
ostacima, bio znatnije su"en i - se - opet valjkastog oblika.
Na prsima su bile predstavljene dojke, a pri vrhu valjkastog stup-
ca se nazire poku!aj predstavljanja nosa. Svi dijelovi figure su
od jedinstvene mase (valjkasti stubac nije posebno modelovan i pri-
pojen trupu). Glina je bila pomije!ana sa izuzetno sitnom pra!inom mice,
a faktura je jedinstvena i odgovara boji povr!ine figure. - Figura je
u sondi VI, na dubini 1,60-1,70 m (Ill faza). Visina dijela figure
iznosi 5,5 cm, visina valjkastog stupca oko 2,5 cm, !irina ramena 4,9 cm, a
promjer valjkastog stupca 1,5 cm.
Nema nikakve dvojbe da je na!a prva statueta (T. XIII, 1) reprezentant
kulture, u najpunijem smislu te Ona pripada tipu stu-
bastih figura, kod kojih su samo neke osobine glave i nos),
dok sve ostalo djeluje
obradu plastike izvr!io je u novije vrijeme D. Sre-
i po njegovoj ocjeni ova plastika je ne!to brojnije zastupljena samo
u ju"nom PomoravIju i na Kosovu, u II i kasnoj fazi kulture.
49
Figura iz Obra I bi pripadala njegovoj I>a grupi stubastih figura
oblik sa jasno detalj ima glave) ,50 iako se u detalj ima
na!a figura razlikuje od uzora.
B. Brukner ka"e precizno da se izrada plastike u kulturi ve-
"e za njene faze Ila i lIb, uz napomenu da ove imaju au-
" Vidi : Neolit centralnog Balkana, Katalog. Narodni Muzej, Beograd, 1968,
Sl. 42, 27; S. B a t o v i Problem kulta phallosa u danilskoj kulturi, Dladora 4.
Zadar, 1968, T. XIV-XV; J . K o r o ! e c, predpovjesna grupa, GZM
LIV ,Sarajevo, 1943, str. 61 ff.
... D. S r e j o v Neolitska plastika centraLnobalkanskog Neoli!
centralnog Balkana, Narodni Muzej, Beograd, 1>%8, str. ns ff.
" Ibid. , str. l'8D.
50 Ibid., str. 180----1-83; Sl. 2'-{) (Gladnice, Grlvac, Pavlovac).
48
ALOJZ BENAC
tohtono porijeklo u okviru grupe. U Voj vodini izrada stubastih
figura u IIb fazi, a naj starija je statueta iz Obre!a.
51
U Slavoniji i Srijemu zasada nema nalaza plastike u ;; Ioi \'i ma
kulture, a nema ih ni u Gornj oj Tuzli,52 "to - naravno ne ela
se pojaviti u istra!ivanj ima. Treba napomenuli da je pla-
stika relativno slabo zastupljena u okviru gru pe, pa nas ne
mo!e iznenaditi ni ovakva situacija u Slavoniji , Srijemu i Posavini . .1\ tim vi"e
dobivaju na vrijednosti primjerci u Obrima I.
Obradu i podjelu plastike u Koros grupi, koja je srodna sa
grupom, izveo je 1. Banner, tako da je j ovaj susjedni neolitski kompleks re-
lativno dobro poznat s te strane.
S3
komparativni materijal uz plastiku D.
je podvukla ela se stubaste figure u velikom broju pojavljuju
u neolitskim naseljima u Tesaliji i drugim dijelovima Gn:k (ZErelia, Tsallgli,
Heroneja, Korint, Drahmani, Hoirospilia u Leukadi, Servia u Makedoniji i
dr.), ali u relativno kasnijem razvoju neolitskog doba -- na kr;:t j u Sesklo fa-
ze.
54
Poslije iskopavanja u nalazi"tu Nea Nikomedeia vidi se da ovaj t ip sta-
tuete ima i jednu stariju tradiciju u ali to ne mijenja u su"tini pred-
nju konstataciju D. Gara"anin.
Samo ovo nekoliko napomena nam otkriva da je stubasti iH tip
ljudskih figura od zemlje rasprostranjen na "irokom Balkana
i Podunavlja. Lokaliteti grupe i Nea Nikomedeia su najstar ija nala-
zi"ta takve plastike, a mo!emo vjerovati da je stubasti tip figure autohtonog
porijekla u grupi i da tu ne treba tra!iti nikakve uzore.
56
Vjero
vatno je, isto tako, da pravi razvoj ova plastika dosi!e u fazi lIb.
kada je grupa i najbolje razvijena.
S obzirom da na"a figura na T. XIII, 1 pripada II fazi, ona se sasvim
dobro u hronolo"ki horizont IIb i jo" jednom
prednju konstataciju. Obre I su sigurno i krajnja neolitska stanica na sjevero-
zapadu Balkana do koje se pro"irio stil kulture i kult
koji je povezan sa stubastim figurama.
Antropomorfna predstava na T. XIII, 2 ima svoje uzore u cen-
tralnom kulture. Da spomenemo samo
objekat iz nalazi"ta Velika u Srbiji, na kojem se jasno ocrtavaju nos,
i obrve kao i kod na"eg primjerka .
56u
Po" to je komponenta
u ovoj fazi Obra I veoma jaka, ta paralela se mo!e smatrati normalnom.
Statueta na T. XIII, 3 se ne mo!e tipolo"ki prvoj grupi. Tu su
glava i vrat modelovani, a istaknute dojke j asno
vaju predstavu !enske ljudske figure. No ipak, mo!emo sa
da je i ovaj tip figure od zemlje pojava u neoli tskom dobu
sa
Balkana, od Tesalije
57
do u Dalmaeiji. Prema tome, radi se o
" B. B r u k n e r, 1968., str. 46--48, T. III, 1.
52 S. D i m.i t r i j e v i W7D, str. 29; B. e o v i 1960/61, str. 108.
SJ J. B a n n e r, Neobthische Ansiedlungen von Hodmezi.ivasarhely-Kopancz
und Kotacpart und die III Periode der Theiss Kultur, Do]gozatok VIII, 1932, S. 39.
s4 D. A r a n e lov i - G a r a " a n i n, 1954, str. 59 (sva potrebna literatura
u nap. 3'5-41; vidi i obradu pla-stike iz str. 54 i dalje).
55 R. J . R o d d e n, Nea Nitkomedeia 1%3, Archaiologikon del tion 19, 1964,
p. 368, T. 1 (424 b); i s t i, An Early Neolithie Village in Greece, Scientific Ame-
rican, 212, 4, 1965, p. 88.
" D. S r e j o v i l. e., str. 1!84 (po njegovom shvatanju ovim st3'tuetama su
prethodili drveni uzori).
56
3 M. G a r a # a n i n, Praistorijske 'kulture Pomoravlj a i Srbije, Ka-
talog, Narodni muzej, 1971.
" W a e e - T h o m p s o n, Prehistoric Thessaly, Cambridge, 1912, Fig. 25. b. e,
d, 7'6 a, b.
S. B a t o v i 1964/ 65, T. VII, 1,2. 58
49
OBRE I
nitijem tipu i u tom pogledu Obre I ne nikakav izuzetak. - Promjenu
koja je sada nastala u Obrima I vjerovatno odra!ava i ovaj novi tip ljudske
figure . Protokakanjska kultura se na planu duhovnog !ivota i
izra!avanja sna!no odvaja od komponente pa nam i ova promjena
izgleda normalna. "teta je, naravno, "to operi"erno samo sa po jednom statue-
tom, jer se na"e zbog toga ne oslanja na dovoljno brojan doka-
zni materijaL
u cjelini, treba naglasiti da su i Obre I pru!ile veoma ograni-
broj nalaza i da ovi nalazi pripadaju II i III fazi, odnosno ovda-
"njoj i protokakanjskoj kulturi. Od ovih nalaza pla-
stike svakako je statueta na T. XIII, 1, koja je tako
za kulturu.
8. KERAMIKA
je kod stratigrafske analize da II naselju Obre T imamo
razvojne faze. nalazi u pojedinim slojevima su dali sasvim jasnu
sliku o kulturnom razvoju u ove faze i ovi nalazi slu!e, u stvari, kao
temeljni indikator za kulturnu stratigrafiju. Vidjeli smo da su slojevi u ovom
naselju sasvim neravnomjerno i pa zato i ke-
nalazi iz pojedinih sondi nisu mogli biti jednako iskori"teni. Najpot-
punije su iskori"teni nalazi iz sondi IV-VII, dok su oni iz ostalih sondi isko-
ri"tavani i uvr"tavani prema tipolo"koj analogiji.
I f a z a
Ova faza je stratigrafski, ali i po nalazima,
jedino u sondama VII i VIII. Po"to su slojevi ove faze le!ali ispod grobnih
konstrukciia o kojima je ranije bilo govora, njihova je neo-
sporna. nalaze ove faze mo!emo smatrati kao prave zatvorene
nalaze.
U stratigrafskom pogledu I faza obuhvata slojeve:
- u sondi VII dubinu 2,75-2,25 m,
- u sondi VIn dubinu 2,80-2,50 m.
roba ove faze se dijeli na nekoliko vrsta. To su: a) barbo-
tinska keramika tipa b) ostala gruba keramika tipa
c) gruba keramika, d) bojena keramika tipa e) impresso
keramika jadranskog tipa, f) bojena trakasta keramika i g) ke-
ramika.
a) B a r b o t i n s k a k e r a m i k a je u I fazi veoma brojna, domi-
nantna. Kod broja nalaza ove vrste glina je pomije"ana sa p l j e-
v om. To je izrazita svojina ove faze i sigurno je odvaja od kulturne
faze. U fakturi ostale barbotinske keramike glina je pomije"ana sa pljevom
i sitnim pijeskom (mica) ili samo sa sitnim bijelim pijeskom. Prema tome,
barbotinska roba se pojavljuje sa tri vrste fakture: samo sa pljevom, sa plje-
vom i micom zajedno i samo sa micom. Prva vrsta je najizrazitija.
Od primjese zavisi i boja same stijenke.
Ako je glina pomije"ana samo sa pljevom, boja stijenke nije nikad jedin-
stvena ni Kod posuda ove vrste unutarnja povr"ina i unu-
tarnji dio stijenke je vrlo taman ili crn. Vanjska povr"ina je u principu druge
boje: i tamnije oker boje.
4 Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheoloj;ija
50
ALOJZ BENAC
Kada je glina pomije!ana sa pljevom i sa bi jelim pijeskom, faktura se
javlja u tri nijanse:
- boja stijenke (ova vrsta j e veoma malobrojna),
- sredina stijenke je vrlo tamna ili crna, dok se vanjska i unutarnja
povr!ina javljaju u istoj b oji - si-
i tamnijoj oker boji,
- sredina stijenke je vrlo tamna ili crna, a vanjska i unu tarnja povr-
!ina su boje - unutarnja a vanjska sivosmeda, unutar-
nja sa glatkim crnim premazom a vanjska unutarnja crvenkasta a
vanjska tamnije oker bojc.
S
?
kada je glina pomije!ana samo sa micom, je
faktura boje - ili tamnij e oker boje.
Samo u rijetkim vanjska povr!ina j e crvenkasta ili a unu-
tarnja povr!ina j ako tamna (izgleda kao crn premaz, a radi se, u s tvari , o do-
datku gline) .
Daleko oblik barbotinske robe je trbu!asta vaza sa manje ili
vi!e izvijenim rubom i prstenastom nogom ili sa ravnim dnom ( T. XlV, 1-2) .
Samo izuzetno se oblici (T. XIV, 4) ili trbu!aste vaze sa cilin-
vratom (T. XIV, 3). Dr!ke na ovim posudama su r clati no r ijetke i
se radi o horizontalnim trakastim dr!kama (T. XVII, 7). Samo u jed
nom smo se sreli sa dvostrukom horizontalnom dr!kom kao kod neke
bute (T. XVII, 10).
Kod ukra!avanja se sa kaneliranim barbotinski m orna-
mentima, koji su izvedeni prstiju preko vla"ne gli n . Apsolutno
dominiraju okomiti barbotinski ukrasi (T. XIV, 1-4; T. XVII, l), jer nam
je poznat samo jedan primjerak kod kojega je izvedeno raznosmj erno kane-
liranje. Pored ovoga relativno su i komadi sa kombinacij om kaneliranog
i prskanog barbotina (T. XVII, 4), dok je samostal ni prskani barbotine rijetka
pojava u ovoj fazi (T. XVII, 2).
Poseban je sa primjerkom na T. X II, 3, kod koj ega je gornja
strana monohromna i bez ukrasa, a donja ukra!ena sa okomito kaneliranim
ukrasima. Po tim osobinama, navedeni primjerak se pribli"ava odgovaraju-
materijalu iz Gornje Tuzle.
60
U rijetkim kanelirani motivi su kombinovani sa
trakastim ornamentom, bilo da se radi o horizontalnim ili cik-cak trakastim
ukrasima. Ovo je svakako motiv preuzet sa grube k r mike (T.
XVII, 5) .
b) Od o s t a l e k e r a m i k e t i P a S t a r e v o treba na prvo mje
sto staviti dijelove jednog #Ttvenika sa noge i sa vrlo plitkim r eci pijen-
tom. Od posebnog je interesa da je ovaj recipijent gotovo
pa odstupa od (ormi "rtvenika (T. :XV, l ) .
U robu tipa spadaju v<:tkako i grubo vaze
sa ornamentom u vidu udubijenog i urezanog pr epleta i udublj enih kos ih
linija. Faktura ove robe je is ta kao i kod barbotinskog a po r - ina je
sivkaste boje ( . XVII, 6, 9, 12) .
c) Kod o b i n e g r u b e k e r a m i k e faktura stijenki ide sasvim obI'
nutim redom od fakture bar botinske robe. OVdje je glin a naj pomi j.::-
59 Nema nikakve sumnje da su ove varijacije nastale primjenom
tehnolo!kog procesa kod posuda: pos-tup3.k izaziva crven kaste,
ili oker tonove, crno jezgro je rezultat redu:kcionog paljenja (go-
tovo bez prisustva zraka ), a tamni tonovi nastaju uslijed stalnog prekida II do-
vodu zraka.
t>J B. o v i 19-60/61, Sl. Za.
OBRE t
51
!ana samo sa micom (sitnom ili ne!to krupnijom ), zatim dolazi keramika kod
koje je glina pomije!ana i sa micom i sa pljevom, dok je sama pljeva u fak-
turi ovdje izuzetna pojava.
gruba keramika je redovno crvenkaste boje, koja je
lt fakturi i na povr!inama suda. Kod manjeg broja primjeraka sredi-
!te stijenki je tamne boje, dok su vanjska i unutarnja povr!ina crvenkaste
ili odnosno tamnije oker boje. Posebna su rijetkost potpuno crne
posude, sa crnom fakturom.
Oblici ove grube keramike su dosta slabo poznati, jer nisu
profili niti dovoljan broj velikih fragmenata prema kojima bi se mogla izvr
!iti rekonstrukcija oblika. Po svemu izgleda da se i ovdje radi o
trbu!astim oblicima sudova sa ravnim dnom ili na prstenastoj nozi (T. X[V,
5-6). Moramo da su kod ove keramike prstenaste noge mnogo izrazitije
nego kod barbotinske robe. Za razliku od barbotinske robe, ovdje se
samo okomite trakaste dr!ke (T. XVII, 8,11).
Sto se ukrasa, kod grube keramike je samo pla-
dekoracija. Kao !to se mo"e i prevagu imaju trake,
koje su modelirane udubljenjima izvedenim prstom (T. XVIII, 1). Poslije toga
dolaze razna (puna okrugla, prstenasta i sl. - T. XIV, 5;
T. XVIII, 3), a poznate su i tzv. ru"ice, koje karakteri!u kulturu
(T. XVIII, 2).
d) B o j e n a k e r a m i k a tipa spada u finu
robu. Glina ove keramike je pomije!ana sa veoma sitnom micom (ponekad
pravom pra!inom), a faktura ima tamniju oker boju. Sa unutar
nje i vanjske strane nanesen je i fino premaz u raznim nijansama, a
preko toga su izvedeni ornamenti. U tom pogledu zapa"ene su kom-
binacije:
- crvenkast premaz i crni motivi,
- premaz i tamni motivi,
- premaz i motivi,
- svjetliji oker premaz i motivi,
- krem povr!ina i motivi.
su dvije kombinacije motiva: snopovi okomitih linija uokvi-
renih debljim okomitim okvirom (T. XVI, 1) i prepleti sa okvirom od debljih
okomitih linija (djeluju kao !iroke okomite trake - T. XVIII, 4 i 6). Pored
toga, zapa"eni su i ukrasi izvedeni debljim linijama (T. XVI, 3), kao i neke
kombinacije spomenutih motiva (T. XVI, 5; T. XVIII, 5). Sve je to
poznati manir.
Sa velikom mogla su se rekonstruisati tri oblika bo
jene keramike: zdjela na prstenastoj nozi (T. XVI, 5), pehar na prste-
nastoj nozi (T. XVI, 3) i visoka !olja sa nagla!enim trbuhom i malo izvijenim
obodom (T. XVI, 1). Samo na jednom fragmentu je bila i manja
tunelasta dr!ka.
e) I m p r e s s o k e r a m i k a jadranskog tipa se bitno razlikuje od
opisane keramike tipa i sasvim se lako izdvaja u ovoj
masi. Nalazi ove robe su znatno prema!ivali nalaze bojene keramike. Vidi se
da je impresso keramika igrala vidnu ulogu u tzv. finoj robi
I faze.
Vaze impresso keramike su imale znatno tanje stijenke od bo
jene keramike, pa ostavljaju ne!to nje"niji utisak. Faktura stijenki je gotovo
redovno tamnosive boje (samo kod nekih primjeraka je sredina
stijenki svjetlosivog tona), a glina je pomije!ana sa veoma sitnom micom.
4*
52
ALOJZ BENAC
Pov.r!ina vaza je relativno dobro a ponekad je i sjajnirr.
crnIm premazom. povr!ina vaza je tamna, tamnosiva i
U tom pogledu ova keramika bi se vi!e pribli"avala keramici nee-o
iako ona sa kulturom nema ni kakve veze. "
Ornamenti ove keramike pripadaju prete"no tzv. t r e m o lo motivima,
koji izgledaju kao da su izvedeni rubom morske !koljke. Te!ko je
da li su neki od tremolo motiva zaista izvedeni rubom !koljke (T. XVIII,
lO), ali se u radi o sitnim ili cik-cak urezima,
koji su spojeni pa imitiraju motiv izveden rubom !koljke
(T. XVIII, 9). Samo u jednom motiv na neku jelovu iako
tehnika motiva ne izlazi iz manira (T. XVI II, 11 ).
Skala motiva je relativno siroma!na u ovoj tazi, a izra"ena .i e uvij ek ver-
tikalnim i horizontalnim potezima tremolo motiva . 1' 10 je no da ho-
rizontalni redovi opasuju vrat vaze.
Prema sakupljenim fragmentima izlazi da je u ovoj fazi bio omi-
lio oblik impresso keramike trbu!asta, odnosno loptasta vaza a malo izvije-
nim obodom i neznatno nagla!enim dnom (T. XV, 2, 4). Na drugom mj estu
stoje vjerovatno sudovi sa uvijenim obodom i ravnim dnom, a neki
oblik zasada se nije mogao ni naslutiti. Ovi oblici su, kao i ornamentaini
manir, posebna svojina impresso keramike jadranskog tipa.
f) Samo u I tazi su primjerci t r a k a s t e b o j e n e k e r a-
rn i k e i to je posebna pojava ove faze. Tu vrstu predstavljaju
dva sigurna nalaza:
- noga od neke vaze, sa povr!inom, tamnije oker
boje, koja je ukra!ena okomitim crvenim trakama, dok je gornji rub uokvi-
ren horizontalnom crvenom trakom (T. XVI, 2),
- dio "rtvenika tipa, koji je na platformi za reci pij ent bio
ukra!en crvenim trakama; noga "rtvenika je 0c.'lamentisana kom bi nacijom
okomito urezanih i bijelo inkrustiranih linija i crveno obojenih t raka, a uzdu-
"ne strane platforme nizom crveno obojenih trouglova (T. XVI, 4).
Posebna osobina ove ornamentike sastoji se u tome !to se crvena boja
otire i u tome se bitno razlikuje od bojene keramike tipa Slobodno
se mo"e da ova keramika djeluje nekako strano u ovoj fazi i da bismo
je radije pripisali nekoj neolitskoj fazi . No, ona ipak j ednu od
va"nih karakteristika l faze u Obrima I.
g) Ostala nam je jo! p o l u g l a a n a k e r a m i k a. To je, u su!tini,
fina roba, ali povr!ine nije izvedeno tako precizno da
bismo je mogli nazvati pravom keramikom. U svakom ova-
kvu robu treba generalno uvrstiti u 111 o n o h r o m n u ker amiku,
bez obzira na stepen (glina je, pomije!ana sa
micom).
U ovoj grupi sc u prvom redu oni fraf, J11cnti koji su pripadali vi-
sokim !oljama (T, XV, 3), sa ne!to istaknutim tr '.m!nim dijelom i neznatno
obodom. da se taj oblik i kroz faz u
na!em naselju i da zbog toga ulazi u red elemenata koji os iguravaju kulturni
kontinuitet od do kraja "ivota.
Repertoar keramike upotpunjuju kakanjoi dni oblici (plitke
vaze bliske obliku tanji ra i neke zdj ele - T. XV, 5-7) i oblici koji
nas na keramografiju daniIske kulture (ovamo spada dio vaze sa
punom prstenastom nogom i urezaDIm Cik-cak orna mentom na T. XV, 8).
pa"nj u zaslu"uje sigurno dio zd 'cle na T. XV, 6. Jer,
i ovo je jedan od obli ka koji je donekle svojstven kakanj skoj kulturnoj grupi.
OBRE I
53
Premda je to ovdje usamljena pojava, ipak nas na misao da neki
oblici vuku dublje korijenje ili imaju polikulturan karakter.
S tim u vezi napomenuti da je u okviru I faze i jedna niska
zvonolika noga, dakle, oblik noge koji tek u III fazi dobiti svoje pravo
mjesto (T. XV, 10).
*
Ako bismo htjeli da pru!imo jedan pogled na robu
I faze, onda bi se morali zaustaviti na glavnim
1 - Osnovnu masu oni nalazi koji
pripadaju kulturnoj grupi (a, b, d). Barbotinska keramika se
u velikom broju odlikuje pljevom u fakturi, kao i prevagom kaneliranog
ukrasa, dok kod bojene keramike imamo dominaciju tamnih pra-
volinijskih ornamenata. U ovu grupu ubrajamo i !rtvenike.
2 - Drugu komponentu impresso keramika jadranskog tipa,
sa tremolo ukrasima. Ova keramika se bitno razlikuje od one iz prve
grupe, ali je sigurno da zajedno predstavljaju dvije bitne komponente najsta-
rije faze !ivota u naselju.
3 - Keramika sa crvenim trakastim ukrasima, koji su izvedeni poslije
pa se boja otire, ulazi bitne komponente ove faze. Kasnije ona
nestaje.
4 - ili monohromna roba se odlikuje i oblicima
koji su svojstveni srednjem neolitskom dobu, a pripadaju kakanj skoj i danil-
skoj kulturnoj grupi. To je najbolji dokaz da ovdje treba tra!iti korijene
kakanjske kulturne grupe.
II faza
U pojedinim sondama II faza obuhvata dubine:
- u sondi IV dubinu 2,40-1,60 m,
- u sondi V dubinu 2,60/2,70-1,60 m,
- u sondi VII dubinu 2,25-1,75 m,
- u sondi VIn dubinu 2,50-1,90 m,
- u sondi IX dubinu 1,70-1,20 m.
U ovoj fazi, prevalira keramika tipa, ali je vrlo
razvijena i jadranska komponenta. Neki detalji jasno odvajaju ovu fazu od
one prethodne, pa zato i govorimo o dvije faze.
Za II fazu su ove vrste: a) barbotinska kera-
mika tipa b) ostala keramika tipa c) gruba kera-
mi ka, d) bojena keramika tipa e) impresso keramika jadranskog
t ipa i f) monohromna keramika.
a) U okviru grube keramike opet dominira b a r b o t i n s k a roba, iako
su i ovdje nastale neke promjene. Do"lo je, prije svega, do promjene u fak-
turi, jer u II fazi sasvim nestaju ove vrste u je
glini pomije"ana samo pljeva. Relativno je jo" brojno zastupljena barbotill-
ska keramika sa mje"avinom pljeve i mice u glim, no sad dolazi do punog
izra!aja roba kod koje je upotrijebljena samo mica. To j e veoma kera-
mika, a mica je dosta krupna, vidljiva je na povr"ini i doprinosi gru-
bosti posuda. Ponekad je povr"ina poprskana kamenom pra"inom, pa
onda dobivamo posebnu vrstu tzv. prskanog barbotina.
S4
ALOJZ BENAC
Boja fakture kod onih sudova je glina pomij e!ana i sa micom i sa
pljevom je sada mnogo nego u I fazi, dok su ostale t r i vari-
jante sasvim iste (naravno, u manjem broju primjeraka). je novost
potpuno tamna ili crna barbotinska roba ove vrste sa fakturom.
Barbotinska keramika kod koje je upotrijebljena samo mica sada se
javlja u mnogo vi!e varijanti ;
- faktura boje (tamna i crna, svjetlo
i svijetle oker boje),
- srednji dio stijenke je taman, dok su vanjska i unutarnj a povr!ina
svjetlije oker ili boje (ponekad je unutarnja povr!ina
,
- srednji dio stijenke je taman, vanjska povr!ina crvenkasta, a unutar-
nja svjetlije oker boje,
- srednji dio stijenke je taman, vanjska povr!ina ili svjetlije
oker, a unutarnja crne boje (ponekad
- petobojna faktura: sredina je tamna, do nje slijedi sa svake strane
crvenkast sloj, dok su vanjska i unutarnja povr!ina tamnosi\"e bajc.
Ima jo! nekoliko neznatnijih varijanti, ali ih ovdje spominjati.
oblik barbotinske keramike ostaje i dalje trbu!ast su d sa uvu-
ili malo izvijenim obodom - u raznim varijacijama, a zati m sl ijede
trbu!aste posude sa niskim vratom (T. XIX, 1--4, 6) . Dno ovih
vaza je sada ravno ili konkavno, ali uz to imamo i niske prstenaste noge.
Trakaste, relativno !iroke, dr!ke dopunjuju formalni repertoar ove kera-
vrste.
Ornamentaini sistem barbotinske keramike je u II fazi raznovrsniji,
tako da se ova faza mora uzeti kao period u kojem je razvoj barboti nske robe
u Obrima I dosegao svoj vrhunac. su i dal je kanelirani ertikalni
motivi - T. XXII, 1--4 (raznosmjerno kaneliranj e je dosta izuzetna pojava
- T. XXII, 7), iako i prskani barbotine ne zaostaje mnogo iza kaneli r anj a
(T. XXII, 6, 10). Koliko su te dvije vrste omiljele vidi se i po tome !t o se
kanelirani i prskani barbotine pojavljuju zajedno na istom sudu (vidi T.
XXII, 5, 9).
Posebni vidovi barbotinskog ukrasa upotpunjuj u ovaj repertoar. Pri tome
prvenstveno mislim na granulirani ornamenat (nastao je, vjerovatno, prirod
nim slijeganjem nanosa na povr!ini suda - T. XXIII. 2- 3), a zatim
na barbotine sa naljepcima (T. XXIII, 1) i na neku vrstu ukrasa
(T. XXII, 8).
b) U fakturi " r t e n i k a tipa dolazi mje!avina
mice i pljeve, s tim !to je sredina stijenki crna a vanjska strana To j e
standardna tehnika izrade ovih objekata. Glavni dij elovi "rtvenika su i dalj e
noge i recipijent na platformi. .L oge "r tvenika u ovoj faz i
su uglavnom trougaonog presjeka (T. XXIII, 12), a reci pijent je okrugao i
ne!to vi!i nego u I fazi (T. XIX, 7; T. XXI, 1-2). Vanjski rubovi p la tforme
su ukra!eni udubljenim trouglovima, koji su bili i crveno inkr ustir ani
(sasvim je da su ti trouglovi na svim "rtvenicima bili inkrustirani,
samo !to nisu nikakvi tragovi crvene boje).
Ostaci "rtvenika tipa u II fazi su znatno brojniji nego u pret-
hodnoj fazi.
Gruba keramika ukra!ena udubljenim, ukr!tenim ili paralelnim, li nijama
se nije ni!ta promij enila. Faktura slijedi fakturu barbotinske keramike, a
OBRE I
55
vanjska i unutarnja povr!ina su ili svjetlije oker boje
(T. XXIII, 4-5,9).
c) Kod o b i n e g r u b e k e r a m i k e daleko prete"u vine sa
micom u fakturi, a samo izuzetno je mje!avina pljeve i mice u
glini. Boja fakture je prete"no - tamne, i
boje. Izvan ovoga su ne!to vise zapa"ene jo! dvije kombinacije: prvo, tamna
[aktura i povr!ina i, drugo, sredi!ni dio fakture tamne a vanjska i unu-
tarnja povr!ina boje. Ne!to sasvim posebno predstavlja ujedna-
crna keramika, sa veoma krupnom micom, od je povr!ina potpuno
!arena.
oblicima dominiraju lonci sa istaknutim trbu!nim dijelom
(T. XIX, 5) i ne!to izvijenim obodom. Prema fragmentima mo"e se
da su neki sudovi sasvim trbu!astim formama barbotinske
keramike. Dno je ravno, ali su ponekad mjesto toga niske
ili zvonolike noge (u tom posude su manjeg obima).
Dr!ke grube keramike se javljaju u tri varijante: traka-
ste dr!ke (T. XXIII, 8, 11), dvostruke trakaste dr!ke i gotovo tunelaste dr!ke
(T. XXIII, 14). Ukrasi se u standardnim normama ove
vrste; na prvom mjestu su trake modelirane prstom, ukrasi pla-
ru"ice su jako razvijeni (T. XXIII, 13), dok stoje
na mjestu. Ova roba i ne poznaje drugih ukrasa.
d) B o j e n a k e r a m i k a tipa nije do"ivjela nikakve bitnije
promjene. oblicima prvenstvo imaju visoke !olje, koje se javljaju u
varijacijama (T. XXI, 3-6). Najbli"a je pravom obliku
vaza na T. XXI, 4, kod koje su stijenke sasvim neznatno uvijene, !to se jako
dobro na komadu ove vaze. Primjerak na T. XXI, 5, ima
ne!to izvi j ene rubove i zbog toga se donekle pribli"ava jednom
obliku. Vaze na T. XXI, 3 i 6, sa veoma zaobljenim stijenkama, stoje negdje
u sredini oblika kupe i !olje i gotovo bi im vi!e odgovarao naziv kupe.
Kao !to se vidi na pomenutim rekonstruisanim primjercima, a isto tako
j na fragmentima sa T. XXIV, 1-6, ornamenti su izvedeni crnom bojom na
crvenoj povr!ini ili crnom bojom na povr!ini jedne svjetlije oker boje. Motivi
su ostali isti kao i u I fazi: deblje linije, snopovi tanjih linija uokvireni de-
bljim okvirom i razni prepleti.
) Nalazi i m p r e s s o k e r a m i k e jadranskog tipa su u II fazi mnogo
bogat iji. Faktura tankih stijenki je i dalje prete"no jednobojna - tamno si-
vog, crnog, i tona. Kod vi!ebojnih faktura sredina
stijenke je tamna ili crna, a vanjska i unutrarnja povr!ina ima
sivu ili boju. Neke vaze su na vanjskoj povr-
!ini premazane sjajnim crnim premazom (nekom vrstom firnisa).
Oblici impresso keramike su dosta jednostavni i svode se na vi!e ili ni"e
oblike, sa blago uvijenim sredi!nim dijelom posude (T. XX, 1 i 3).
Nijedan oblik se nije dao rekonstruisati.
Ukrasi su po pravilu izvedeni u tremolo stilu, ali u varijaci-
jama: sitni pravi tremolo (T. XXIV, 7-11), !iroki tremolo koji na car-
dium motive (T. XXIV. 12), tremolo sa urezanom okomitom linijom (T. XXV,
2-3), "igosane crtice koje na pravi tremolo (T. XXV, 4-5), tremolo mo-
tivi koji na rad (T. XXV, 6) i oni koji na jelovLl gran-
(T. XXV, 7-8). Motivi su redovno geometrijski. To su horizontalni, verti-
kalni, kosi i cik-cak tremolo redovi, kao i trouglovi !rafirani tremolo redo-
vima. Cini se da su motivi izvedeni na keramici koja ima
fakturu neke autohtone tradicije.
56
ALOJZ BENAC
Grupi jadranske impresso keramike pripadaju i fragmenti na T. XXIII,
7, lO, na kojima je ukras izveden u tehnici !tipanja ili gustih ureza noktom.
Ovi posljednji su nam vrlo dobro poznati iz Zelene
f) 1\1 o n o h r o m n a k e r a m i k a je u ovoj fazi nagJ a ena pa
ravnopravno u njenoj keramografiji. Dobiva se utisak da je ova
keramika ozbiljan prethodnik jednoj novoj kulturnoj fazi , koja nastupiti
sa III fazom u Obrima I.
Kod monohromne keramike se posebno j edna veoma r oba,
sa fino om ili krem povr!inom. To je zapravo j edna
od bitnih karakteristika II faze.
glina monohromne robe u cjelini je pomije!ana sa sasvim sit nom
micom. Boja fakture je - tamna, tamnosiva, i
!to j znak dobro savladane tehnike. Ukoliko je fak-
tura vi!ebojna, tada se j avljaju varijacije:
- sredina tamna, a vanjska i unutarnja povr!i na
ili krem boje,
- isto, samo !to je sa vanjske strane nanesen crn premaz,
- sredina crvenkaste, a vanjska i unutarnja povr!ina boje,
- sredina a sa unutarnje i vanjske strane taman premaz,
- sredina siva, sa obje strane sloj boje, a vanjska i unu tarnja
povr!ina su premazom.
I u ovoj fazi dominiraju visoke - ili malo zaobljene - !olj , sa
ravnim dnom (T. XX, 2, 4, 6, 9, 11-14; T. XXV, 9-10) . Poluloptaste i loptaste
!olje se sada jo! vi!e pribli"avaju formama kakanj ske i daniiske kulture
(T. XX, 5, 7, 8,10), a to je i sa zdjelama (T. XX, 12; T. XXV,
12). Ravna dna su ponekad zamijenjena prstenastim nogama, dok su niske
zvonolike noge svojstvene samo robi .
*
I sada nekoliko napomena o keramici II faze.
1 - Ova faza je, u manj oj ili mjeri, u svim sondama.
Prema tome, "ivot se sada II naselju ustalio i teren naseljavanja se znatno
pro!irio.
2 - Nestalo je barbotinske keramike tipa kod koje je glina
pomij e!ana samo sa pljevom (pljeva se jo! u izvjesnoj m i ri upotrebljava
u zaj ednici sa micom).
3 - Nestalo je i keramike ukra!ene crvenim trakas tim moti-
vima poslije
4 - Kod keramike tipa mnogo je prskani barbotin i
kombinacije kaneliranog i prskanog barbotina. Javlja se, zatim, poseban gra
nulirani barbotine, barbotine sa naljepcima i barbotine koji je izveden nekim
predmetom. #rtvenici su dobili svoj oblik (noge trougao
nog presjeka i okrugli recipijent), a udubljeni trouglovi gotovo redovno ukra-
!avaju stranice platforme za recipijent. Vidjeli smo da je i bojena keramika
tipa sada ne!to raznovrsnija i mnogobrojnija nego u l fazi (po
sebno su nalazi u III i VII sondi).
61 A. B e n a c, Zelena GZM, N. S. XII, Arheologija, Sar ajevo, 1957,
T. VI i IX.
57
OBRE I
5 - Isti vrijedi i za impresso keramiku jadranskog tipa, jer
su nalazi mnogobrojniji, pa i tremolo varijacije su raznovrsnije (III i VII
sonda opet vode u kvantitetu nalaza).
6 - monohromna keramika je izrazita karakteristika
II faze i po ovim nalazima se sigurno opredjeljuje relativna hronologija i
drugih nalaza u naselju.
7 - oblici , poluloptaste !olje i neki drugi oblici su pravi
prethodnici kakanjske kultur e u centralnoj Bosni (jedan fragmenat
zdjele je pripadao pravoj vazi!).
8 - Ako napomenemo da ovoj fazi pripadaju grobovi, da joj
pripadaju rijetki primjerci okrugle plastike, sasvim je da II faza u
Obrima I polet kulture u Obrima I, iako
kraj ove faze i zavr!etak njenog razvoja.
III f a z a
Ovom fazom su dubine slojeva:
u sondi IV dubinu 1,60-1,00 m,
- u sondi V dubinu 1,60-0,80 m,
- u sondi VIII dubinu 1,90-1,15 m,
m.
62
- u sondi IX dubinu 1,20-0,95
U III fazi se veoma smanjio broj vrsta, a bitno se promije-
nio i karakter nekih Zbog toga, ova promjena ne
samo prelaz iz jedne u drugu fazu, nego i prelaz ka novoj kulturnoj fiziono-
miji; bol j e sada ulazimo u srednje neolitsko doba.
Kramiku I II faze smo podijelili u tri osnovne vrste: a) barbotinsku ke-
ra miku tipa b) grubu keramiku ic) monohromnu keramiku.
a) B a r b o t i n s k a k e r a m i k a nije vi!e tako dominantna kao u
prethodne dvije faze, jer njene pozicije postepeno preuzima gruba
roba. Pa ipak i u ovoj fazi su os.tale sve dosada!nje varijacije barbotjnskog
Lllkrasa.
Plj eva je sasvim nestala iz upotrebe i glina se mije!a samo sa micom.
Boja fakture je -
i crna. Kod vi!ebojnih faktura je kombinacija:
sredina tamna, a vanjska i unutarnja povr!ina ili oker
boje (ponekad je sama vanjska povr!ina boje od fakture). Sasvim
izuzetno se i petobojna faktura - sredina je crna, sa obje strane, onda
slijedi sloj boje, dok su vanjska i unutarnja povr!ina tamnosive
mat boje.
Iako tradicija u oblicima nije napu!tena, jer i dalje trbu
!ast lonac Sa manje izvijenim ili nagla!enim vratom (T. XXVI, 1 i 3), ipak
posebno treba spomenuti dva druga oblika: trbu!ast sud sa vra-
tom (T. XXVI, 2) i neku vrstu kupe sa izvijenim gornjim dijelom (pravi da-
niloidni oblik - T. XXVI, 4). lova, dakle, vrsta preuzima neke
forme. - Dr!ke: !iroke trakaste.
62 U sondama IV i V ova faza nije sasvim precizno odvojena od prethodne
faze. Tako se II sondi IV na dubini 1,60-1,40 m sa elementima III faze
mije!aju i rijetki fragmenti iz prethodne faze (jedan fragmenat "rtvenika tipa Star-
nekoliko fragmenata bojene keramike i impresso keramiJce sa tremolo ukra-
sima). Suprotno tome, u sondi V se na dubini (sloj pri.pada II fazi) javlja
nekoliko fragmenata plitkih tanjira i jedna noga ritona. P.rema tome, ove dubine
u sondama IV i V moramo uzeti kao pr elazne slojeve Il-III faze.
:i8
ALOJZ BENAC
Ukrasi su vrlo raznovrsni, kao i u prethodnoj fazi, samo !to je sada na
prvo mjesto izbio prskani barbatine (T. XXIX, 1-4), dok je kanelirani bar-
batine vrlo plitak i djeluje nekako degeneri sano (javlja se u okomitim, kosim
i cik-cak potezima - T. XXIX, 5-9). Sada su jo! kombinacij e kane-
liranog i prskanog barbatina (T. XXIX, 10), a ne!t o sasvim novo pr edstavlja
kanelirani barbatine sa je izvr!eno po-
slije kanel iranja (T. XXIX, 11-12) . Ostali su i u ovoj fazi granuli rani i metli-
barbatine (T. XXIX, 13); najljep!i primjerci barba tina sa nal j epcima
iz ove faze (T. XXX, 1). Kombinacije kaneliranog barbatina sa
j enim trak<!ma su u ovoj fazi (T. XXX, 2-3).
Od interesa je spomenuti da se na jednom prim' r ku barbotinske robe
pojavilo u vidu "ivotinjske glave, a to da vrlo ispup-
ovog oblika na keramici butmirske kulture imaju staru tradiciju na
ovom tlu.
b) I kod izrade o b i n e g r Ll b e k e r a m i k e upotrijebljena je is-
mica, a boja fakture je redovno - tamnosmeuZI,
i t amnosiva.
Oblici ove vrste su i dalje dosta jednostavni. To su:
- lonac sa uspravnim stijenkama i zaobljenim donjim dijelom,
- lonac sa zaobljenim profilom (T. XXVI, 5, 7),
- vaza sa vratom (to je pojugruba roba - T. XXVI , 6),
- zdjela (i to je polugruba roba - T. XXVI , 8).
Dno svih ovih posuda je ravno, a kada je dno formi-
rano, onda se radi samo o pravim prstenastim i punim prstenastim nogama
(T. XXVI, 9-11 ).
Trakaste dr!ke su ponekad dvostruke (T. XXX, 7), a LI izv jesnim
jevima prelaze u neku vrstu tunelastih dr!ki (T. XXX, 8) . .
Sasvim je normalno da su posude grube keramike ukra
!ene trakama (sa utiscima izvedenim prstom ili sa r aznim urezima
- T. XXX, 9-10) i da su takve trake izvedene blizu gornjeg ruba
posude. ukrase treba ubrojiti i razna - prstena-
sta i druga (T. XXX, 6, 11), kao i motiv tzv. ru".ice koji je preuzet od
barbotinske keramike (T. XXX, 5).
Od interesa je i u hronolo!kom i u kulturnom pogledu da se kraj em
III faze j avlja jo! nekoliko primjeraka impresso keramike tipa Zelena Pe-
(T. XXXI, 1-3). Ovo ili jednu retardacionu pojavu u samim
Obrima I ili je ova vrsta pre"ivjela kraj starijeg neolita .
c) U III fazi monohromna keramika clolazi do punog izra"aja
i ona postaje bitna karakteristika jedne nove kulture. Cini mi se da toj kul-
tur i najbolje odgovara naziv p r o t o k a k a n j s k a kultura, jer j e jo! uvijek
sna"na i barbotinska roba tipa !to da je j o! uvij ek prisll tna
jedna va"na komponenta kulture.
Faktura se odlikuje vrlo sitnom micom i boj om. Ukoii ko
je faktura vi!ebojna, prete"u ove varijante: 1) sredina tamna, a vanjska i unu-
tarnja povr!ina 2) sve isto, samo !to je vanjska povr!ina jo! prema-
ZQil a crnim premazom, 3) sredina crvenkasta, a vanjska i unutarnja povr! ina
tamnosiva i 4) stjenka a vanjska i unutarnja povr!ina pr ema-
zana crnim premazom. - Prema tome, li ovoj fazi se mnogo iskori!tava crni
sjajni premaz (firnis) kod monohromne keramike. Ako nema takvog premaza,
povr!ina monohromnih vaza je sasvim osrednje
Oblici monohromne keramike su vrlo raznovrsni i ovdje navodimo one
najva"nije:
59
OBRE I
zaobljene !olje kakanjskog tipa (T. XXVIII, 1-3),
vi!e !olje kakanjskog tipa (T. XXVII, 13-14),
- tanjiri sa uvijenim obodom (T. XXVII, 4; T. XXXI, 4-5; T.
XXXII, 5),
tanjiri sa zarubljenim obodom (T. XXVII, 1-2; T. XXXI, 6),
- tanjir i sa ne!to zaobljenim profilom (T. XXVII, 6-8),
- daniloidne kupe sa ravnim dnom (T. XXVII , 11-12; T. XXXII, 1 \,
- daniloidne kupe sa prstenastom nogom (T. XXVIII, 4-7; T. XXXI.
7-8),
- zdjele sa zaobljenim trbuhom (T. XXVII, 10),
- zdjele (T. XXVII, 9; T. XXXII, 4),
- razni ritoni (T. XXVIII, 15-17; T. XXXII, 3, 6, 7, 10, 12-14, 17).
Uz navedene oblike idu tunelaste dr!ke, koje se razlikuju
samo u nijansama (T. XXXI, 9-10), i prstenaste - lijepo oblikovane noge
(T. XXVIII, 8-10). Tek krajem In faze zapa"eniju ulogu igraju izvonolike
noge (T. XXVIII, 11-14; T. XXXI, 11-12).
U ornamentalnom repertoaru se smjenjuju i urezani motivi .
Prvi se iscrpljuju u raznim su to ovalna, okrugla i
dvostruka - T. XXXII, 8, 11), a drugi u urezanim trakama, r0111-
bovi ma i trouglovima (T. XXXII, 6, 12-14, 17-18). Pri tome ne smijemo
zaboraviti da su ovi motivi !rafirani ili su kombinovani sa !rafiranim
prostorima, !to je va"na osobina kakanjske keramografije.
63
Poseban i izuzetan predstavlja primjerak na T. XXXII, 15. Veoma
fini i gusti urezi su tako kombinovani da izgledaju kao neki "igosani motiv.
U tom obliku ovaj ukras nas na motive iz kruga
kulture Stentinello.
6
< Po!to je fragmenat II sloju koji pripada sredini
III faze, dobro nam poslu"iti za kulturne i hrono]o!ke paralele.
Novu kulturu posebno reprezentuju r i t o n i, koji spadaju u
monohromnu keramiku. Velika je !teta !to su nam samo noge, dije-
lovi recipijenta i dr!ke od ovih objekata, tako da mo"emo praviti samo njihove
rekonstrukcije. Za ovu fazu, kao i za kakanjsku kulturu, vrlo
je va"no da dijelovi pripadaju tipovima ritona, odnosno da
mo"emo izdvojiti posebna tipa:
- primitivniji oblik ritona sa ne!to savijenim niskim nogama; to je vje-
rovatno njihov najstariji oblik na ovom terenu, a II Obrima I se javlja na
samom III faze (T. XXXII, 3),
- ritoni sa zadebJjanim kon nogama, koje
mo"emo nazvati ritonima kak8njskog tipa (T. XXXII, 13-14; T.
XXVIII, 15),
- ritoni danilskog tipa, od kojih nam je samo jedna noga
(gore veoma oblo savijena - T. XXXII, 7; T. XXVIII, 16) i
- ritoni tesalskog tipa, od kojih je samo jedna noga,
vrlo !iroka i vrlo niska (T. XXXII, 10; T. XXVIII, 17).
Sve dr!ke su trougaonog presjeka, a recipijenti su - izgleda -
dosta plitki. broj dijelova ukra!en je !rafiranim trakama i
ovo bez sumnje, biti najstariji ornamentaIni manir u ukra!avanju ritona.
Ne!to su redovi !rafiranih trouglova i oni ulaze u standardne ukrase
.3 A. B e n a c, 19S6, T. IV, 1>-----2, T. V, 2-S, T. VI, 3.
'" 'Vidi nap. nl.
60
ALOJZ BENAC
keramike kakanj skog tipa. Uz ta dva osnovna motiva, ponekad jo! dolaze
snopovi urezanih linija, kod kojih su krajnje linije posebno nagla' ene krat-
kim crticama (T. XXXII, 12). U III fazi nedostaje potpuno motiv tzv. bodlji-
kave "ice, iako je ovaj motiv vrlo u IV fazi Obra I, a vrlo je dobro po-
znat i u samom Kaknj u.
o5
*
U pogledu na keramiku III faze rekli bismo
1 - U III fazi nestao je niz pojava iz prethodnih faza, kao !to su
bojena keramika tipa "rtvenici tipa pljeva u fakturi bar-
botinske keramike, impresso keramika jadranskog tipa i mo-
nohromna keramika. Nestale su, dakle, bitne osobine keramike I i II faze .
to je dovoljno za konstataciju da je jedna kultura u Obrima I zavr!iJa
svoj "ivotni put.
2 - Ostala je i dalje barbotinska roba u svim varijantama, premda se
kod kaneliranog barbotina jasni znaci degeneracije.
3 - gruba keramika dolazi sve vi!e do izra"aja i sada je
da ona potpuno zamijeniti barbotinsku keramiku.
4 - Monohromna keramika je u ovoj fazi znatno masovnija i ona sada
sve vi!e postaje jedna od bitnih karakteristika nove kulture (u III fazi se jo!
relativno mije!a prava monohromna i mohohromna roba).
5 - Od oblika monohromne keramike, pored !olja, pa"nju za-
slu"uju plitki tanjiri sa zaravnjenim ili uvijenim obodom. To je oblik kla-
kakanjske kulture.
6 - Novu kulturu karakteri!u u prvom redu ritoni na noge, koji
su zamijenili "rtvenike tipa
7 - Krajem III faze dolaze do izra"aja i zvonolike noge kod mono-
hromne keramike.
8 - Za komparativne studije vrlo dobro elementi koji korespon-
diraju sa keramikom Zelene danilske grupe, ju"ne Italije i Sicilije.
Zbog kombinacije elemenata kakanjske kulture sa nekim tra-
dicionalnim elementima kulture (u prvom redu barbotinske ke-
ramike), kulturu III faze smo i imenovali terminom p r o t o k a k a n j s k a
kultura. Ova faza je izuzetno za genezc kakanjske kul-
turne grupe.
IV f a z a
Slojevi iznad dubina koje su navedene za III fazu pripadaju posljednjoj
kulturnoj fazi u naselju.
Sa IV fazom ulazimo u period prave kakanjske kulture. Pri tome treba
da se u Obrima I tokom ove faze izvjesna kulturna degeneracija.
Danas je sasvim jasno da se u ovoj fazi ne radi o odumiranju kakanjske kul-
ture (jer, ona se dalje razvija u samom Kaknju), nego odegeneraciji
stanovni!tva ovog naselja. Ta degeneracija je morala usloviti i pad u
kulturnom pogledu.
Nova faza je obilje"ena potpunim nestankom barbotinske robe (izuzev
nekoliko fragmenata sa samog ove faze _. T. XXXIV, 1-2). Njeno
mjesto je preuzela gruba keramika, koju i dobro poznajemo u
A. B e n a e, 19S6 T. V, 6-7. 65
OBRE I
61
okviru kulture. Tako u IV fazi razlikujemo u su!tini osnovne
vrste: a) keramiku i b) monohromnu keramiku.
a) Faktura g r u b e k e r a m i k e
i tamne boje. Samo
sa ili oker
Ponekad ova roba ovla!
mika (T. XXXIII, 1-2) i u tom
uvijek sa micom).
U oblicima nije do!lo ni do kakvih prema III fazi
5, 7), izuzev!i !to su u fazi dosta zvonolike
keramike (T. 12-13). Standardne
trakaste dr!ke su stalan ove vrste (T.
Isti trake sa
instrumenta, a izvedene su ispod oboda
trake kombinavane sa vertikalnim
stijenki XXXIV, 9).
nisu nikakve bitne
b) Monohromna ,-,,,ua,,,,"",,,,,, fakturu
Pored toga,
dosta premazana crnim premazom (T.
XXXV, 2) tako da i ovo od bitnih karakteristika monohromne
keramike.
Oblici monohromne robe su dosta sa osobinama ka
zato najvi!e i uvr!tavamo ovu fazu u
su ovi oblici:
!olje kakanj skog tipa
visoke !olje sa (T.
7,8),
sa posebnim na trbu!nom
sa nagla!enim, butmiroidnim rubom (T. XXXIII, 10),
- niski tanjiri sa uvijenim, zako!enim ili obodam (T.
T. XXXV, 1,4),
XXXIII, S),
lonci sa vratom (T. "''''''-"',AL
Dno ovih vaza je FPj-,cV7nr. ravno, ali i zvonolike noge
upotpunjavaju formu i vazama barokni (T. T.
3,6). Dr!ke su i samo tunelaste. Jedna od bitnih karakteristika
ove faze su i rebrasti se daleko javljaju na plitkim tanji-
rima XXXV, (T. XXXV, 5. 11),
a i u IV fazi (T.
12).
"to se ritona, u IV fazi su ostali samo
sa ne!to vi!im, odnosno nogama. Po!to nam
oblik dobro iz samog ne moramo se na njima
du#e zadr#avati. Pored !rafiranih traka i izvedenih tehnikom urezi
vanja XXXVI. 3-5), sada ulogu motivi tzv. badIji.
kave #ice (T. 2). I to ukras na ritonima u samom
u, Ibid. T. VI.
61 Ibid., T. V, 6--7.
62 ALOJZ BENAC
tvorevina kakanjske kulture, pa
IV faze kulturi.
samo u ovoj fazi
menat tamno vaze sa kaneliranim ukrasom. Po!to smo
i butmiroidne vaze u okviru monohromne ornamenat ulazi u
normalnih
elemenata IV faze na karakteristike
ove faze:
1 Nestanak barbotinske robe i na
keramiku.
2 - Cesta zvonolikih nogu kod robe.
3 Monohromna keramika osnovna karakteristika faze i uvodi
u kulture.
III rebrasti ukrasi na plit-
kim "ice na ritonima. K tome treba dodati da
su nalazi sada brojni. sa koso
obodom su samo IV fazi.
5 - Kod ritona nema ni daniloidnih ni tesalskih oblika, se defini-
tivno ustalio oblik ritona kulture.
6 - Nestali su i su III fazu ne!to vi!e vezivali za
daniisku kulturnu grupu.
7 spomena navedeni butmiroidni jer oni du-
proces butmirske kulture.
9. ODNOSI IMPRESSO I KAKANJ SKE KULTURE
U NASEUU
(kulturna stratigrafija)
U obradi nalaza Iznesene su i karakteri-
stike svake od faze u Na osnovu
po sebi se problem: odnosa i
nosa kulture i kulture.
a) Razlike I i II faze u na!em
zato ih u ovom tretirati kao
fazama su
u
kulturni izraz.
da li
Treba odmah konstatovati da su nosioci
sa sobom sve elemente kulture: veoma raznoliku
V''-'AU''- tipa, keramiku sa urezanim ornameu-
a isto tako i neke
zapravo samo fino
63
OBRE l
gruba keramika i hronolo!ki i kulturno slabo osjetljiva, ne mo"emo
s njom ozbiljno ni u ovom razmatranju.
Jadranska impresso komponenta nam se predstavlja u ne!to malo druga-
svj etlu. sasvim elemente ove komponente mo"emo ubrojiti
vrlo brojne nalaze fine robe sa tremolo ukrasima i izuzetno rijetke
primjerke grublje robe sa impresso ukrasima izvedenim noktom. Potpuno
nedostaje gruba keramika sa vrlo raznovrsnim impresso motivima izvedenim
rubom !koljke, !to predstavlja glavnu karakteristiku impresso keramike, a
nedostaju i pravolinijski urezani motivi jadranske keramike.
68
Prema tome,
nedostaje jedan od bitnih elemenata ove komponente. nam se, s druge
strane, da se monohromna keramika iz prve dvije faze daleko prije mo"e pri
pisati jadranskoj komponenti nego nosiocima kulture. smo
u I fazi naveli neke oblike koji se lako dovode u vezu sa oblicima
keramike u danilskoj a pogotovo u kakanjskoj grupi (vaze bliske
tanjiru, zdjele i razne !olje). U II fazi monohromna keramika jo! vi!e dolazi
do izra"aja, ali to opet nije roba; pogotovo to nije fino
keramika sa povr!inom iz na!eg naselja. Ustanovili smo
da se sve vi!e mno"e oblici koje mo"emo nazvati pravim prethodnicima mo-
nohromne kakanjske robe (npr. polllloptaste i loptaste !olje) 69
Iz ovog sumarnog pregleda izlazi da je komponenta donijela
sa sobom sve glavne elemente osim monohromne robe, dok je ja-
dranska komponenta unijela u ovu zajednicu finu impresso keramiku sa tre-
111010 motivima i va"ne elemente u monohromnoj keramici . Kako kod grube
keramike dominiraju nalazi barbotinske robe,7 izlazi da je kom-
ponenta dala osnovni ton gruboj keramici. Suprotan je sa monohrom-
nom keramikom.
S obzirom na koegzistenciju ili - bolje - puno sa"imanje dviju
suprotnih komponenti u I i II fazi neolitskog naselja Obre l, morali smo
ovako stvorenu kulturu i terminolo!ki obilje"iti. Nazvali smo je jednostavno
kultura i II samom nazivu istakli obje njene kom-
ponente.
Izuzetno je te!ko objasniti na koji je do!lo do formiranja ove hete-
rogene a ipak jedinstvene kulturne tvorevine. Ako bismo se zadr"ali samo na
konstataciji da su se u Obrima srela dva kulturna kompleksa i da je svaki od
njih donio tipove, onda bi tipologija ostala sama sebi
cilj. U ovom genetskom procesu zanima nas, u su!tini, mehanika preno!enja
navedenih elemenata, historijska pozadina formiranja ova
kve kulture.
Sasvim je jasno da se u ovom ne mo"e raditi o kulturnom utio
caju, jer na ovom prostoru nema nikakve baze na koju bi se mogli prenijeti
uticaji i impresso kulture. kultura je zasada
najstarija neolitska kultura u centralnoj Bosni (a nema nikakvog izgleda da
se ovdje pojaviti neka starija neolitska formacija). Po!to su se obje njene
komponente pojavile u potpuno razvijenom obliku, otpada bilo kakav auto-
htoni razvoj ovako slo"ene kulture na terenu centralne Bosne, pa zbog toga
moramo sa kretanjem, odnosno doseljavanjem nosilaca ovih kultura
na Obra i sa osnivanjem novog naselja na krajnjoj periferiji i jednog
i drugog kulturnog kompleksa.
6' Vidi: S. B a t o v i 1966, T. XL-XLI i LXIX-LXXV.
69 Vidi napr.: J. K o r o ! e e, 1958, Prilozi , T. LXXXVI-XCI' A. B e n a c,
1956, T. IV, 1-3. '
70 Evo samo jedan podatak koj,j to jasno ilustruje: na dubini
1,80-1,60 u sondi IV/ 3 (ll faza) gruboj keramici pripa;da nalaza
a od toga predstavlja .barbotins.ka roba. '
64
ALOJZ BENAC
Zanimljivo je da od samog u naselju zajedno !ive elementi obje
kulturne grupe, pa izgleda kao da su se dogovorno doselili nosioci obje kom-
ponente. Ipak, pri Ovom razmatranju treba uzeti u obzir j o, nekoliko
njenica:
1 - U I fazi elementi komponente su brojni ' i , j er je ona
nosilac barbotinske robe. Situacija se ne"to izmijenila u II fazi, ali j e
nacija barbotinske keramike i dalje ostala vrlo
2 - Nosioci komponente su sa sobom doni jeli i u novom
naselju ustalili jedan razvijeni kult, koji se manifestuje sa irtvenicima
tipa. je situacija i sa antropomorfnom plastikom, iako su
nalazi vrlo
3 - Tehnolo"ki proces pri izradi keramike jadranske komponente je
od tehnolo"kog procesa na keramici komponente.
To da su nosioci i j edne i druge komponente aktivni stvaraoci ve kom-
binovane kulture u samom naselju.
Iz ovih nekoliko nije te"ko da elementi
daju prevagu nosiocima komponente. Pri tome mi slim na barba-
tinsku keramiku, koja je slu!ila za najva!nije svakodnevne potrebe i zato nje-
nim nosiocima pripada neka uloga; na to i pomenuti
elementi duhovnog !ivota. Premda u !ivotu naselja od samog osni-
vanja, nosioci impresso komponente nemaju tako nagla"enu
ulogu. Oni su i u sferi duhovnog !ivota prihvatili kultove one druge kom-
ponente.
Sada, naravno, ulazimo u vrlo zamr"eni splet ekonomskih i dru" tvenih
odnosa u neolitskom dobu. Da li prisustvo nosi laca dviju kultura
u naselju Obre I samo jo" jednu jasnu potvrdu o postojanj u gzogam-
nog rodovskog u neolitskom dru"tvu? Rekao bih da je to gotovo
sasvim sigurno i da je te"ko neko prikladnije obja"njenje za o "akvu situ-
aciju u na"em naselju. Po"to je naselje nastalo u zoni kontakta dva neolitska
kompleksa, prisustvo dvaju rodova je ovdje sasvim jasno obilje!eno.
U okviru samih velikih kompleksa ovo se slabij e mo!e primij etiti u ostacima
materijalne kulture, jer pojedini rodovi pripadaju istom kulturnom krugu.
Prevaga nosilaca komponente u gruboj, svakodnevnoj , kera-
mici i u duhovnom !ivotu bi se mogla objasniti na vi"e Mo!da su se
oni prvi zaustavili na ovom stani"tu, pozvali na !ivot grupu iz su-
sjednog kulturnog kompleksa i samim tim dobili
ulogu. Mo!da su nosioci impresso komponente duboko za"li u svoju dege-
nerativnu fazu (ako impresso kulturama damo prioritet u razvoju!) i nisu
bili u stanju da se u tom pogledu odupru !ivotvornijem partneru. l tome
U svakom naselje Obre I je u bilo relativno malog op-
sega, "to da i doselj eni rodovi nisu bili brojni. Tek u II fazi
ono se pro"irilo, "to da je populacija u naselju naglo rasla.
Prema tome, i ovaj spoj nosil aca dviju komponenti je u biolo"kom
smislu bio vrlo pozitivan, jer je uslovio dosta brzo mno!enje stanovni "t a .
I to je samo potvrda ustanovljenih antropolo"kih iantropogenetskih
normi .
I i II faza naselja Obra I pripadaju starijem neolitskom dobu i to je
zasada najstarija neolitska kultura u centralnoj Bosni.
b) keramiku III faze, smo ustanovili da je u ovoj fazi
do"lo do radikalne kulturne promjene. Od
komponente ostala je samo barbatinska roba. To j , dodu"e, vrlo va!an ele-
menat kulture, ali nestanak druge keramike ove komponente go-
OBRE I
65
vori za novog kulturnog perioda, u kojem vi!e ne mo"emo
niti sa kulturom niti sa komponentom. Po!to vi!e
nema ni keramike sa tremolo ukrasima, otpada i neka integralna jadranska,
odnosno impresso komponenta. S druge strane, oblici tanjira sa izvijenim
obodom, zaobljene !olje i daniloidne kupe, a posebno brojni dijelovi kultnih
ili obrednih ritona ukazuju na jedan sasvim novi kulturni izraz, koji smo
nazvali p r o t o k a k a n j s k o m kulturom.
I sada nekoliko napomena uz ovu novu kulturu.
Protokakanjska kultura III faze je nastala na autohtonoj bazi i u jed-
nom kulturnom kontinuitetu. Ona nije sigurno posljedica neke
migracije - nagle, postepene ili gradacione. U tom pogledu najva"niju ulogu
pripisujemo dvjema pojavama. Prvo, proizvodnja, koja se
ogleda u barbotinskim posudama, nije se bitno izmijenila i kontinuitet je
ovdje vi!e nego Drugo, u 1, a pogotovo u II fazi, zapazili smo
brojne i formalne elemente kod monohromne keramike koji pred-
stavljaju direktne prethodnike protokakanjskoj monohromnoj keramici . I tu
je puni kontinuitet.
Neki novi oblici monohromne keramike ne nikako prisustvo stra-
nih nosilaca kulture. Oni su mogli nastati ili unutarnjom evolucijom i inven-
cijom ili kulturnim uticajem sa strane. Potpuno novi kulturni elementi su
ritoni na noge i razni urezani ornamenti. To je i najva"nija nova osobina
protokakanjske kulture.
Porijeklo kultnih ritona na noge nije ni do danas obja!njeno na
odnosno sigurno dokumentiran Bitne izmjene u shva-
tanjima donijeti ni nalazi u Obrima I, iako ne!to o tome
kod razmatranja odnosa sa drugim kulturnim grupama. Na ovom mjestu
da nalazi rit ona u Obrima I o naglom kultur-
nih i duhovnih veza sa Jadranom, a preko njega i sa drugim oblastima gdje se
pojavljuju ove kultne posude. Premda sam kult u na!em naselju ne mora
biti njegovo manifestovanje je dobilo novu dimenziju u zoomorfnim
ritonima.
Po!to i daniloidne kupe na prstenastoj nozi, kao i neki drugi
oblici, na veze sa srednjoneolitskim kulturama na Jadranu,
utisak o kulturnih veza sa Jugozapadom se jo! vi!e
Na teritoriju kulture se odigravao izuzetno va"an
proces prelaska u ili lengyelsku, odnosno sopotsko-Iengyelsku
kulturu. Po svemu izgleda da proces nije zahvatio perifernu
oblast kulture u Obrima, jer su ovdje eleo
menti u fazi formirane butmirske kulture.
71
Zbog toga i pro-
? kakanjsku kulturu moramo posmatrati odvojeno od
l od varIjantI lengyelske kulture. Ona je u tom pogledu samostalna i _
sada se mo"e - znatno vi!e vezana za Jadran i za daniisku grllpu.
Prema iznesenim analizama, genezu protokakanjske kulture bi trebalo
posmatrati u okvirima:
-:- baza, koja se manifestuje u barbotinskoj
k.eramlcl. tipa l monohromnoj keramici impresso komponente,
siguran kulturnog kontinuiteta u naselju Obre I i direktnog
prerastanja starcevacko-impresso kulture u protokakanjsku kulturu,
--:- neki novi .. oblici i ornamentalne tehnike unutarnju
evolUCIJU Ih - mo"da i - kulturni uticaj sa
strane,
71 A. B e n a e, 1971, str. 150.
5 Glas oik Zemaljskog muzeja BiH - Arbeologija
66
ALOJZ BENAC
kultni ritoni na noge su znak bliskih veza sa Jadranom i tamo-
!njim neolitskim kulturama na planu duhovnog "ivota; u tom pravcu nas
i mnogi tradicionalni oblici kod ostale monohromne keramike.
Na ovaj bi bila definitivno i, bar u generalnoj liniji, prihvatlj ivo
rije!ena geneza kakanjske kulture. ranije sam bio mi!ljenja da je kakanj-
ska kultura jedna kombinovana neolitska tvorevina, u kojoj prva glavna kom-
ponenta iz Podunavlja a druga sa Jadranske obale.72 Takvo mi!ljenje je
bilo bazirano na tipolo!koj analizi, bez pravih stratigrafskih podataka. U Obri
ma I smo dobili sigurnu stratigratsku dokumentaciju, na osnovu smo
i mogli sagledati same izvore kakanjske kulturc.
Sasvim je prirodno da sada do"ivjeti manje ili korekcije ona
mi!ljenja koja su na razne druge rje!avala genezu kakanjske kulture.
samo neke od njih:
a) M. je smatrao da se retencija razvila na zapadu
u kakanjsko-danilsku grupu.
73
Sada je jasno da je u bazi kakanjske kulture
stajala prava komponenta, a ne njena retencija, dok se daniiska
kultura razvila na drugim osnovama.
b) B. je iznio mi!ljenje da je Danilo grupa, koja predstavlja
neolit na Jadranu i koja je nastala na bazi migracionog kretanja sa
Istoka, poslije svoje stabilizacije na Jadranu izvr!ila prodor u srednju Bosnu.
Tim putem se formirala ikakanjska grupa.
74
Analiza nalaza u
Obrima I dala je sliku, pa i odnosi Kakanj-Danilo imaju
karakter. S druge strane, B. je kakanjsku grupu (kao i butmirsku
grupu) stavio u zonu kontakta jadranske i kontinentalne oblasti, a lo je vi!c-
struko u samim Obrima.7
5
c) D. je podr"avao stanovi!te da su i Danilo i Kakanj
nastali na jadranskoj neolitskoj bazj76 i da obje grupe vuku svoj
korijen iz Egeje, odnosno AnatolijeF
d) M. Gara!anin je ocijenio da je kakanjska grupa jedan lokalni neu-
litski tip, sa elementima i Danila.
7B
U svojoj osnovi ova kon-
statacija podlije"e sada izvjesnoj reviziji u pogledu odnosa Kakanj-Danilo.
Jadranske elemente kakanjska kultura prete"no iz svoje starije jadran
ske komponente.
e) S. iznosi da se u kakanj skoj grupi opa"a jaka jadranska kom-
ponenta i to dovodi u vezu sa !irenjem pojedinih elemenata daniIske grupe
u srednju Bosnu u periodu te grupe.
79
Ovdje ima izvjesnog hronolo
!kog nesklada.
n A. B e n a c, 1961, S. 42---44.
73 M. G r b i kao najraniji izraz neolitske ekonomike na Balkanu,
St ari nar, N. S. knj. IX-X, Beograd. 1958/ 59, str. 15.
7. B. 1968, str. 137; ist ,j, 1'969, stL 37.; i rad istog au.tora
PO tanak lipova balkansko podunavs.kog l .?y'nnar,
. S. XIII-IX, Beograd, 1951, str. 10-12, gdje raspravlja o svoJoJ teonJI grada-
d one migracije.
75 B. 1969,S1.1.
76 D. S r e j o v i Versuch einer historischen Wertung der
Arch iugosl. Beograd, 1963. S. 10. .
n D. S r e j o v Versuch einer geschichtlichen Wertung der Butnllr-Gruppe,
Arch. iugosl. V. Beograd, 1904, S. 5. .
7' M. G a r a # a n i n-J. e s t o r, . Les pC1!ples de a
l'epoque preromaine, Actes. du I Congres mternatlOnal des eludes ball'>.amques ct
sud-est europeennes, II, Soba, 1970, p. 23.
" #. B a t o v i Problem kulta phallasa II danilskoj kulturi, L e., str. 28.
OBRE I 61
I
Definitivno formiranje kakanjske kulture se desilo za vrijeme IV faze
u na!em naselju. Nestalo je preostalih elemenata kulture, a mo-
nohromna keramika se stopila u jedinstven izraz nove kulture. Mislim zbog
toga da je sada ova kultura postala samostalna i nezavisna kulturna tvorevina
i da se vi!e ne mo"e dovoditi pod kapu ni jedne druge kulturne grupe.
Po svemu izgleda da je u ovoj fazi do!lo dc kakanjske
kulture i do osnivanja novih naselja ove kulturne grupe. Sasvim je sigurno
da je u to vrijeme osnovano i naselje u Kaknju, jer su tamo
fragmenti barbotinske robe.
so
Prema tome, da se odvija onaj isti pro-
ces o kojem smo raspravljali kod obrade butmirske kulture u Obrima.
sl
Degenerativni proces je doveo do izumiranja naselja ili do njegova napu!ta-
nja. Tek na samom kraju kakanjske kulture ovaj predio biti ponovno na-
seljen; se naselje Obre II i formiranje tamo!nje butmir-
ske kulture.
III i IV faza naselja Obre I pripadaju srednjem neolitskom dobu.
10. ODNOSI PREMA DRUGIM NEOLITSKIM GRUPAMA
Na!e razmatranje o odnosima Obra I sa drugim naseljima i grupama
moramo opet razdvojiti u dva dijela, jer se radi o starijoj i kulturi
u naselju, odnosno o starijem i srednjem neolitskom dobu. Zbog toga
prvo uzeti u obzir kulturu, a onda protokakanjsku i ka-
kanjsku kulturu.
kultura
Vidjeli smo u prethodnoj analizi kakav karakter imaju dvije osnovne
komponente ove kulture u Obrima I i zato ovo na!e razmatranje raz-
dvojiti na razmatranje: A) odnosa prema i njoj srodnim kultu-
rama i B) odnosa prema impresso kulturi Jadrana i njoj srodnim kulturama
na zapadu i jugu.
A - Prije nego sa analizom odnosa prema nalazi!tima star-
grupe, potrebno je nekoliko prethodnih o rasprostranjeno-
st i, varijantama i podjeli ove kulturne grupe, bez obzira !to o toj grupi po-
stoji ogromna literatura.
grupa spada u red najva"nijih kompleksa starijeg neolit-
skog doba na Balkanu i u Evropi.s2 O njenoj rasprostranjenosti
je raspravljalo vi!e autora i evo samo dva mi!ljenja:
'0 A. B e n a e, 1956, T. II, U-l12.
81 A. B e n a e, 197'1, Str. 80, l3'8-1411,
82 IM. G a r a ! a n i n razLikuje na ovom prostoru grupe: Karanovo
I-II u Trakij i, u bazenu Morave i Vojvodine - sa varijantom Kaf&;
u i u OlLeniji, Trans-ilvaniji i Moldavij'i, dak bi Kremikovd i Vr!nik
bile i:ntermedijarne civilizacije (M. G a r a ! a n i n-J. N e s t o r, Les peuples de
I'Europe du Sud-Est a l'epoque preroma,ine, l. c., p. 21). R. Tringham pru"a, opet,
ovakvu ras-podj elu starijeg neolita u EvtI'opi: Kara!Dov.(J I u jlu"noj
Bugars.koj, Kremikovci u z3Jpadnoj Bugarskoj i ju"noj Makedoniji, u
Jugoslavij.i , Karos u II Vojvodini
i jugozapadnoj Rumuniji i II ostaloj Rwnuniji (R. T r.i II g h a m, 1971, p. 78;
figo 10).
5*
68
ALOJZ BENAC
- M. Gara!anin: grupa obuhvata sliv Morave, srpsko Po-
dunavlje i juzne dijelove Panonske nizije, a periferne varijant su Koros
i Cri;;;83
- S. kultura je rasp rostranj ena na
u"e Srbije, Kosmeta, ju"nog Banata, ju"ne i cent r alne
Bosne, Dunav-Drava-Sava od Zemuna do Bjelovara ( to je kla-
ove kulture), a izvan Jugoslavije se pojavljuje u zapadnoj Bu-
garskoj, rumunjskom Banatu, Transilvaniji i ju"noj
Po!to je S. u neku r u ku specijalis ta za kult uru,
mo"emo njegove podatke uzeti kao najpreciznije_ On je u svo je e
kulture i centralnu Bosnu (na osnovu usmeno dobive-
nih podataka) i to je prvi podatak u literaturi o ovom koj i je vezan
za rasprostiranje kulture.
Prirodno je da na ovako velikom ne mogu postojal i sasvim
jedinstvene kulturne manifestacije u okviru naselja kultur e i da
je nu"no pomi!ljati na razne varijante ove kulturne grupe. Zbog toga j e B. J o-
i podijelio grupu na tri glavne oblasti : 1) ju"nobalkansku
oblast (sa regionalnim u Makedoniji, ju"nom Podunav-
lju, zapadnoj Bugarskoj i Kosovu), 2) centralnobalkansku oblast ( fl regio-
nalnim u Pomoraviju, sjevernoj Srbiji, jugosla enskom Podunav-
lju, Bosni, Srijemu i Slavoniji) i 3) sjeverobalkansku oblast,
sa Oltenijom i Transilvanijom.
86
Svakoj od ovih oblasti odredio j e B_ Jovano-
i neke posebne karakteristike,Bl a za Obra I bi bilo korisno
da imamo podatke i za pojedina regionalna je da naselje
Obre I spada u centralnobalkansku oblast po ovoj podjeli, iako je ono znatno
odmaknuto prema sjeverozapadnom Balkanu. - S. je kao regio-
nalne tipove kulture Karanovo, Koros i Amzabegovo. Oni
zajedno sa Presesklom i Sesklom kompleks b a 1k a n s k e
s l i k a n e k e r a m i k e.
88
I pored ovakve geografske i tipolo!ke podjele, do danas jo! nije
pravi broj varijanti kulture koji bi se bazi rao na
osobenostima i mi uz situacije u Obrima I mo"emo da govorimo
eventualno samo o nekoliko varijanti.
89
Iscrpnu obradu eponimnog naselja - izvr!ila je D_
i ujedno predlo"ila podjelu kulture na faze
(I faza bez bojene keramike, Ila faza sa slikanjem bijelom i tamnom bojom,
lIb faza sa slikanj em tamnom bojom i III faza koja je paralelna sa najstari
., M. G a r a ! a n i n, 1968, str. 303 (vidi i I. K II t zi a n, The Korijs cul ture,
Budapest, 1944; E. Z a h cl r i a, Considerati ons sur la civilisation de il. la lumiere
des de LeL Dacia, N. S. V l, 1962, p. 5. ff).
tl< S. D i m i t r i j e v i 1970, str. 25.
o! a jedno.i ka rl i koju je izradio H. Quitta centralna Bosna je upravo ostala
na pros toru "cardial-irnpresso kompleksa i kulture ( H. Q u i-
t t a, Der BJLkan als M' ttler zwischen Vor deren Orient und Europa, Evolution und
Re\'olution im Al ten Orient und in Europa, Berlin, 1971).
" B. J o van o v i C, 1968, str. 129.
87 Ii:)id.
aa S. D i m i t r i j e v i 1970, str. 40.
"J. smatra da su varijante kulture neuporedivo manje
nagla!ene od kih i da one zapravo raspadanj e prvobitm: zajednice i
etnokulturne mase na oformljene cjeline (J. G l i ! i Ekonomika i soci-
jalno-ekonomski odnosi u neolitu podllJ1avsko-pomocavskog bazena, Neolit central-
nog Balkana, Beograd, 1968, str. 41--42).
OBRE I
69
jom Ova podjela uglavnom korespondira sa ranije
podjelom Vl. I-IV), iako je ovaj autor uzeo u obzir i
neke posebne kriterije pri stupnjevanju kulture.
91
Ovakvu osnovnu
podjelu uglavnom zadrzava i M. Gara!anin kod stvaranja svojih
n
kih tabela.
Novi poku!aj u tom pogledu izvr!io je S. On je
kulturu podijelio na !est stupnjeva: A,
B, A,
B stupanj . Uz ovo on pr t postavlja i jedan kasni stupanj kulture
- koji s mogao razviti samo u nekim perifernim oblastima, a
keramika ove faze bi ostala uglavnom neukra!ena.
93
sami nazivi ovih stup-
nj eva navode na najva"nije karakteristike pojedinih stupnjeva. Moram nagla-
siti da je ova podjela na bazi jedne detaljne tipolo!ke analize, ali
joj nedostaju pravi stratigrafski pokazatelji pa je zasada te!ko prihvatljiva
za !ire kulture. Jo! uvijek mi je prihvatljivija podjela
Vl. i D. jer se radi o starijoj, srednjoj i mla-
fazi (dakle, o podjeli bilo koje neolitske kulture) i o jednom
prelaznom periodu ka srednjem neolitu. U analizi se, naime, uvjeriti
da se komponenta u Obrima I ne mo"e nikako uklopiti u podjelu
S. barem se daleko te"e uklapa u tu podjelu.
U ovakvom teritorijalnom i relativno hronolo!kom okviru poku-
!ati rasvijetliti i neke odnose na!e kulture prema poje-
dinim naseljima i pojedinim regionima kulturne grupe.
odnosa u ovom pravcu sa naseljem u Gornjoj
Tuzli, koje je u ovom momentu najbli"e na!em naselju.
94
U Gornjoj Tuzli je
us tanovljen kontinuitet kulture (kojoj pripadaju straturni
Vlb i VIa) i tamo!nje varijante kulture pa pokazuje, u izvjesnom
smislu, saglasnost sa Obrima I, iako je u Obrima o kakanjskoj kulturi.
Nema nikakve sumnje da materijal kulture u ova
dva bosanska naselja izra"ava saglasnost, ali ne smijemo
ni neke osjetne razli k .
U VI stratumu Gornje Tuzle, a u VIb stratumu, kod
grube keramike izrazito dominira barbotinska roba i to njena varijanta sa
kaneliranim barbotinom.
9s
Isto tako, u VI stratumu Gornje Tuzle su orna-
menti bojene keramike izvedeni tamnom bojom, bez sjaja, koja je
dobro vezana za povr!inu stijenke. Ornamentaini motivi na bojenoj keramici
su gotovo pravolinijski (izuzetak jedan manji fragmenat sa dije-
lom nekog spiraloidnog ukrasa).96 Pri tome su okomite
trake, !ire okomite trake, debelim linijama i ispunjene okomitim
tankim linijama ili ne!to mre"asti motivi_
97
'" D. 1954, (za podjelu na faze vidi str. 136) .
, V L M i loj i Reinecke-Festschrift, Mainz, 1950,
S. 109-11l.
92 M. G a r a ! a n i n, 1971, p. 79-81.
., S. D i m i t r i j e v i 1970, str. 29-39; i s t i, kul tura II slavon-
sko-srijemskom prostoru i problem pr,ijelaza u srednj,i neolit u srpskom i hrvat-
skom Podunavlju, Simpozij "Neolit i enealit u Slavoniji, Vuku var, 1969, str.
32--40, 63.
B. o v i 1960/61, str. 79-139; (vidi i rad istog autora, Tragovi preisto-
ris.kih migracija u Bosni, i za kulturnu istonju
Bosne, III, Tuzla, 1959, !'Itr. 5-14) .
s Ibid., str. 81-85, T. II .
Ibid., T. V, 3 .
7 Ibid., str. 83-86, T. IV, 1, 3, 7, 12, 13 T. V, 1.
70
ALOJZ BENAC
Ne u pojedinosti, navedene analogije su dovoljne za da
dva naselja nema razlike u osnovnim keramografskim elementima, !to
se moglo i zbog njihovog geografskog polo"aja. Nije, bez
interesa napomenuti da ova dva naselja postoje i neke va"ne razlike.
Uz manje izuzetke, sva keramika u Gornjoj Tuzli (pa i monohromna i bojena)
je mije!anjem gline sa pljevom,OB !to sasvim odudara od situacije
u Obrima L Monohromna keramika u VI stratumu Gornje Tuzle se pribli-
"ava onoj u dok ona u Obrima I - kako smo vidjeli - svoje
porijeklo sa Jadrana. Geografski polo"aj Obra uslovio je ovdje odnos
prema monohromnoj keramici.
U V stratumu Gornje Tuzle barbotinska roba gotovo sasvim izlazi iz upo-
trebe, dok je bojena keramika potpuno Po!to B. smatra da i
stratum VIa izlazi iz okvira sedimenata onda to pogotovo
vrijedi za tamo!nji V stratum. kultura se postepeno pre tvorila
u kulturu.
Ako bismo sada "eljeli usporediti faze razvoja u Gornjoj Tuzli i u Obri-
ma I, do!li bismo - obrnutim redom - do rezultata:
- stratum V Gornje Tuzle bi odgovarao IV stratumu Obra I, jer su u
oba nestali elementi kulture,
- stratum VIa Gornje Tuzle bi se morao usporediti sa III fazom Obra I
(odnosno sa protokakanjskom kulturom) ,101 jer se i u jednom i u drugom
odr"ala barbotinska roba, dok slikana keramika nestaje (to bi mo"da
odgovaralo fazi III po hronologiji D. Gara!anin),
- analogno tome Vlb faza Gornje Tuzle se mora paralelizirati sa II fa-
zom Obra I, !to bi odgovaralo fazi I1b po hronologiji D. Gara!anin.
Te!ko je da Ii I faza Obra I izlazi iz okvira ovakve kompa racije ili
se i ona mo"e vezati za Vlb fazu u Gornjoj Tuzli . Masovna upotreba pljeve
kod izrade barbotinske robe bi mo"da govorila za ovu drugu solucij u.
Na odumiranje slikane keramike u VIa fazi Gornje Tuzle ukazao je i
S. pa je ovu fazu Gornje Tuzle uvrstio u svoj stu-
panj, koji neku retardaciju na periferiji grupe.
102
!to se
Vlb stratuma Gornje Tuzle, isti autor je taj stratum smjestio u horizont
Vinkovci-Zelenikovo-Let-Gornja Tuzla, koji bi trebalo da predstavlja posljed-
nju kariku u razvoju kulture.
,03
Sve bi se to sasvim dobro ukla-
palo u odnose koje smo naprijed proponirali .
Du"ni smo napomenuti da su ovi odnosi ocijenjeni na osnovu sonda"nih
iSkopavanja u Gornjoj Tuzli i da je zbog toga nu"na rezerva. Mo-
je da bi se na povr!ini dobila i ne!to slika, no, neke vje-
rovatne korekcije ostavljamo koji bude vr!io sistematska iskopa-
vanja u Gornjoj Tuzli .104 Tada se vidjeti da li ovakvi odnosi vri j ede i za
tavu teritoriju Bosne .
.. Ibid., str. Bi1-S8.
,., Ibid. str. 84 i 108.
100 Ibid., str. 109.
101 B. s-matra da naselja u Kaknju odgovaraju VIa st ra1umu u
Gornjoj Tuzli (Ibid., str. 112), a to isto misli i B. Brukner (B. B r u k n e r, 1%8,
st r . 58) . Iskopavanja u Obrima su pru"ila za ne!to preciznije determi-
nacije ovih odnosa.
102 S. D i m i t r i j e v 1970, SIt.r. 39.
101 S. D i m i t r i j e v i Arheolo!ka is,kopavanja na
muzeja, 1957-1965, Vinkovci, 11)66, st r. 1().
104 Samo usput pomenuti da je B. na osnovu mehanizma
gradacione migracije, kulturu u ovom smjeru na sjevero-
Bosnu; dotle je, naime, doprla i kultura (B. J o van o v i 1%9,
str. 3-5). Nalazi!te Obre r ne!to mijenja s.Ji'ku na ovom Tu je autohtona
komponenla ,8. na njoj se nije razvila kultura.
OBRE I 71
U geografskom redoslij edu dolazi sada Slavonije i Srijema i
tamo!nja naselja kulture. To se prostire u neposrednom
susjedstvu Gornje Tuzle, a samim tim je interesantno i za na!e naselje tl
Obrima. niz godina S. vr!i istra"ivanja neolitskih loka-
liteta u Slavoniji i Srij emu i o rezultatima tih ispitivanja napisao je broj
monografskih i sintetskih radova.lOs Svoja saznanja o kulturi na
ovom prostoru crpio je S. prete"no iz rezultata istra"ivanja na
nekoliko lokaliteta u Vinkovcima, premda nigdje nisu izvr!ena velika siste
matska iskopavanja.
Na osnovu rezultata ispitivanja u Vinkovcima (Tr"nica, Ervenica, Pjes-
kana i dr.), izlazi da bi komponenta u Obrima I bila
savremena stupnju, jer je u tom stupnju zastupljen
kanelirani barbotine, a slikanje motiva na bojenoj keramici se izvodi prete-
"no tamnom bojom.
106
To bi odgovaralo i navedenom kulturnom horizontu
Vinkovci-Gornja Tuzla, u koju bi se trebala uklopiti i l/II faza Obra l.
komponente u Obrima l i kulture u Sla-
voniji i Srijemu zapa"aju se, i veoma ozbiljne razlike. Prije svega, u sla-
vonsko-srijemskom prostoru su kod bojene keramike dobro zastupljeni spi-
raloidni motivi (posebno u spiraloid B stupnju) 107 i to je jedna od bitnih
razlika Obra I i naselja u Vinkovcima. S.
je nalaze kulture iz svrstao u svoj B
stupanj (I-a faza) i naveo da je tamo zastupljeno samo tamno pravolinijsko
slikanje.
los
Ovakvo slikanje bi upravo odgovaralo izrazu u Obri-
ma I, ali njegovo svrstavanje u linear B stupanj potpuno neki
sinhronizam kulture u i Obrima l. Iza B
stupnja bi dolazila jo! stupnja, odnosno najva"nija razdoblja
kulture u Slavoniji i Srijemu, a u Obrima I je to sam kraj
kulture. U B stupanj stavio je, dalje, S. i crusted-
-bojenje, pa i u tom pogledu nema nikakve saglasnosti sa Obrima l.
Fizionomija kulture u Slavoniji i Srijemu jo! jednom potvr-
da se za grupu ne mo"e jo! praviti jedinstvena hrono-
lo!ka i tipolo!ka podjela. Postoje glavne odrednice te kulturne grupe, no veliki
broj njenih varijanti vjerovatno zahtijevati preciznija lokalna stupnjeva-
nja. mi se da kultura u Slavoniji i Srijemu predstavlja jednu
njenu varijantu i da bi precizno stupnjevanje ogranicena samo na taj prostor,
dalo sigurnije rezultate.
U svakom kultura u I i II fazi Obra I
biti savremena slojevima kulture u Tr"nici B
stupanj). To samo u generalnoj liniji. U mnogim pojedinostima ova
dva prostora su regionalne razlike, koje nam ne dopu!taju da ih sta-
vimo u istu varijantu kulture.
Vojvodine je udaljeno od Obra, tamo vladaju druga-
geografsko-klimatski uslovi, ali smo zbog nekih konkordansi obavezni da
i ovim odnosima posvetimo nekoliko
105 S. D i m i t r i j e v 1970, str. 23 ff. (u ovom radu se mo"e i
literatura koja se odnosi na kulturu).
106 Ibid., str. 38-39; S. D i m i t r i j e v i Arheolo!ka iskopavanja na pod-
muzeja, 1. c., str. 13-16, T. 3 (2-6,9), T. 2 (1,5) , T. 4 (1,4,7),
T.6 (5,6,8,10,1.1) ,
107 Ibid.. str. 39.
100 Ibid., str. 34.
ALOJZ BENAC
72
pregled kulture u Vojvodini prezentirao je B.
Brukner i njegovo djelo bi se u tom pogledu moglo smatrati najsvje!ijim.lo?
Nema potrebe ovdje ulaziti u detalje; za nas su od interesa neke konsta-
tacije ovog autora:
a) formiranje grupe u Vojvodini je povezano sa upotrebom
barbotinske keramike,'1O
b) kulture u Vojvodini nije dovoljno ispitan, dok
se "irenje te kulture u Banatu i Srijemu desilo u fazi IIb, lI l
c) II (Ila - IIb) predstavlja period ove grupe
u Vojvodini,112
d) u Vojvodini sa fazom IIb,113
e) odvajanje tamnog od bijelog slikanja se mo!e izvr"iti samo kod razli-
kulturnih i vremenskih centara,'14
f) kasna II faza, tj. IIb faza, nestajanje bij elog slika-
nja i profilacijelIS (ovoj fazi onda pripadati i naselja
u Obre!u i neke izrazito na
keramiku iz Obra 1
116
).
Prema svemu ovome izgleda da dobar dio Vojvodine naseljava neo-
litsko stanovni"tvo u fazi IIb, tj. u vrijeme kada su formirana na
selja - u Gornjoj Tuzli i u Obrima. U tom smislu pru!aju podr"ku i neki
elementi u plastici. Ako u Vojvodini bijelo slikanje nestaje II kasnoj
II fazi , onda nam je razumljivo za"to u Obrima I nema bij elog sli-
kanja. Naravno, velika je razlika u ukrasnim motivima bojene keramike, .ier
spiraloidni motivi u naseljima kulture Vojvodine dolaze veoma
U Vojvodini , isto tako, crvena monohromna keramika ulazi II osnovnu
keramografiju kulture ("to je i potpuno normalno), pa nikakve
komparacije sa Obrima I u tom pogledu ne dolaze u obzir.
Bilo bi suvi"no na ovom mjestu govoriti o odnosima
i Karas grupe u Vojvodini.l18 Pa ipak, na ovom prostoru nas interesuje jedan
lokalitet za koji njegov ka!e da ima veze sa Karas grupom.
To je Donja Branjevina kod Deronja.
'19
S. Karmanski je kulturne slojeve u Donjoj Branjevini podijelio na dva
osnovna perioda, odnosno na dvije kulture: Donja Branjevina (stratum III
109 B. Brukner, 1968.
110 Ibid.. str. 42.
III Ibid., str. 44 i 51.
112 Ibid., str. 44.
113 Ibid.. str. 47.
114 Ibid., str. 49.
115 Ibid., str. SL
116 Ibi.d., T. II, 1, 6 i dr.; vidi i: B. B r u k n e r, Praistorijs.ko naselje na po-
tesu Beletmci kod Obre!a, Rad muzeJ'a 11 Novi Sad 1962 str. 90
J dalje. ' "
117 Ibid., T. I.
118 Vjerovatnu granicu i Karas grupe stavio je S. Dimitri-
jevIc na liniJu Od!aci-Zrenjanin-Ja"a (S. D i m i t r i j e vi 197() , str. 25).
O odnosima vidi i: J. M a k k a y, Die wichtigsten Fragen
der Periode, Acta Ant. et Arch. VIII, Szeged, 1965, S. 3-18; VL
M i loj i Die wichtigsten Fragen der Periode, Heidelberg. 1%7;
J: .M a k a y, . Zur Geschichte der Erforschung der Kultur und
emlger Ihrer wIchtIgsten Probleme, Acta Arch. XXI, 1-2, BUdapest. 1965, S. 13 ff.
119 S. K a r m a n s k i, Slikana keramika sa lokaliteta Donja Branjevina kod
Deronja, Od!aci, 1968.
OBRE l
73
i II ) i Karos (stratum III' , U' , 1'b i I 'a) .120 Prva od ove dvij e kulture je ne!to
posebno u okviru kompleksa i ona nema ni!ta sa
komponentom u Obrima 1. S druge strane strat urni l'b i 1'a
pru"aju neke konkor danse sa komponentom u na-
!em naselj u. Stratum I' b Donje Branj evine j e okarakterisa n bar-
botinskom i slikanom keramikom, sa pravolinij skim ornamentima (nema spi-
rala!), izvedenim tamnom i crnom bojom na cr
v
c10j osnovi.
12I
Neki komadi
tamo!nje slikane keramike se uklapaju u repertoar slikane keramike
iz Ob ra I i predstavlj aj u prave analogije za na.5u keramiku.
m
U ovom pogledu
je nu"no spomenuti i "rtvenike tipa iz stratuma 1'a, sa zoomor-
fnim nogama i kvadratnim platformama. Ti "rtvenici su ukra!eni tehnikom
urezivanja i duboreza, pa se i u tom pogledu jako pribli"avaju tipovima "rtve-
nika iz Obra 1. 123 - S obzirom na ovakve elemente, mi se da
straturni Donje Branjevine pripadati kasnoj kulturi,
kao !to je sa Obre"om, Gornjom Tuzlom i Obrima I.
Svakako da straturni u Donjoj Branjevini
daleko vi!e odgovaraju komponenti u Obrima I nego lokali te-
tima grupe Slavonije i Srijema. Ne mo"e se, naravno, pomi!ljati
na neke direktne uticaj e; prije bismo morali misliti na paralelne manifesta
cije u peri fernim kulture u njenoj ka-
snoj fazi.
Po! to se u I 'a fazi Donje Branjevine barbotinska keramika javlja upravo
masovno, a kod slikane keramike crni ornamenti - pored crvene osnove -
dolaze i na osnovi (kao i u II stratumu Obra I), postavio bih slje-
odnos:
Donja Branjevina l'b - Obre I / stratum I,
Donja Branjevina I'a - Obre I / stratum II,
Zbog ovakve situacij e te!ko bi bilo stratum 1'a Donje Branjevine uvr-
stiti u - linear B stupanj, kako to S. (iako je to
logi no prema tipologiji koju j e on Ovo tim vi!e !to je na nekim
predmet ima ove faze iz Donj e Branjevine i crveno crusted sli-
kanje, koje je u Obrima l zastupljeno samo u I fazi, a to je znatno kasnije
od linear B stupnja. Tako bar izgleda iz ugla na!eg posmatranja.
Kada je o samom eponimnom naselju kul-
ture, onda nam radovi D. i Vl. so-
lidnu usporedbu sa na!im naseljem.
125
D_ je do!la do
rezultata da je barbotinska keramika elemenat kulture i
da se javlja u svim njenim fazama.
m
U su pomije!ane sve glavne
vrste barbotinske keramike - naljepljivanje i (kanelirani bar-
botine) u prvom redu. m U tom pogledu nema neke osjetne razlike prema
' 3) Ibid., str. 4-17.
Ul Ibid., str. 7-8.
' 22 Ibid., Sl. 17-21 (posebno Sl. 18'-20).
1>3 S. K a r m a n s k i, #rtvenici, statuete i am-uleti sa lO\kaliteta Donja Bra-
nj evina kod Deronja, Od"aci, 1968, str. 3,21-23, Sl. 6 i 7 (vidi ,i "rtve-
nike iz nalazi!ta Koros kulture Marosele-Pana, u koje
je R. Tringham nazvala lampama - R. T r i n g h a m, 1971, Fig. 111, n; p. 76).
,2-4 S. D,j fi i t r i j e v i 1970, $Itr. 34,
'25 D. A r a n e lov i - G a r a ! a n i n, 1<954; V l. M i lOJ Ch.ronologie
der jiingeren Steinzeit Mittel- und Siidosteuropas, Berlin, 1949; l s ti, KoroSrStar-
l. c.
"6 D. 19S4,str.63.
'27 Ibid., T. V, 13-15 (vidi i V 1. hl i loj Chronologie, Bell. 1,2, Ta.f 29)
74
ALOJZ BENAC
barbotinskoj robi u Obrima I, ali to nema ni hronolo!ke vrij ednosti.
je situacija i sa urezanim ornamentima na gruboj keramici.
128
je
ovdje bojena keramika, koja je i u slu"ila za stupnjevanje, pa makar
to bilo i tipolo!kim putem. Poznato je da se tamno slikani ornamenti u Star-
redovno ve"u za III fazu razvoja (faza Ub po D.
a to je upravo elemenat va"an za Obre I. Na svjetlijoj oran" i ugasito crvenoj
podlozi izvode se u veoma okomite trake debelim
linijama i ispunj ene mre"astim prepletom,129 odnosno okomitim tankim lini-
jama,130 ili je povr!ina posude ukra!ena samo okomitim debljim lini-
jama.
131
Sve su to ornamentaIni motivi koji su osobito u Obri.
ma I/stratum I i II. Po!to faza Ub u neposredno prethodi
skoj kulturi, ne neki oblici kod fine i sjajno keramike
koji se pribli"avaju kakanjskim tipovima iz II stratuma Obra 1. 132 SI!
radi o jednoj hronolo!koj saglasnosti.
Iako u Obrima I nema krivolinejnih bojenih ornamenata, a oni
su jako prisutni II IIb fazi ipak nam se da je neosporna pa-
ralela:
IIb - Obre I/stratum I i II.
U zatvaranju kruga oko komponente u Obrima
JOS neke analogne pojave iz Pomoravlja i sa Kosova. Pri tome mislimo na
nalaze u Velikoj Gumni!tu, Zitkovcu i Glad-
nicama.
Na lokalitetu Velika u Vrti!tu, M. Gara!anin, na osnovu strati-
grafskih posmatranja, izdvaja jedan sloj sa bijelim slikanim ornamentima i
drugi sloj sa tamnim ornamentima.
133
Posebno su bliski na!oj slikanoj kera
mici oni primjerci iz Velike kod kojih su okomite trake de-
belim linijama, a rubovi vaza ukra!eni ukr!tenim linijama.
134
Ovi motivi su
izvedeni tamnim bojama i zato sloj Velike ulazi sa Obrima I/stra-
tum I i II u isti hronolo!ki i kulturni horizont.
i Gumni!te se nalaze u Pavlovcu kod Vranja. M. Gara!anin navodi
da se bojena keramika u odlikuje tamnim i uglavnom pr avolinejnim
ornamentima,135 pa bi ulazila u horizont sa pomenutim slojem u
Velikoj S druge strane, spiralni motivi na bojenoj keramici Gumni!ta
osnovu slikane ornamentike na ovom lokalitetu.
136
Zbog toga, kao i na
osnovu nekih drugih zapa"anja, M. Gara!anin izra"ava uvjerenje da spiralno
slikanje postaje tek u kasnoj etapi kulture, u fazi Star-
II I 137 l U taj horizont stavlja i naselj e u Gumni!tu. je da se ova
konstatacija mo"e primijeniti na varij ant u kulture oko Vranja,
ali se ne da nikako primijeniti na komponentu u Obrima I.
U na!em komparativnom poseban interes izaziva naselje
kulture u kod Kragujevca.
138
U tamo!njem sloju, debljine
'26 Ibid., T. VI, 19,21-23, T. VIII, 20.
,,, Ibid., T. XVI, 1-2 (vidi i V 1. M i loj Chronologie, Taf. 29-5 i 8).
,:;o V 1. M i loj i Chronologie, Taf. 29-10.
131 D. 1954,T.XII
ln Ibid., Sl. 5, b, C.
'33 Praistorijske kulture Pomoravlja i Srbije, Katalog, Narodni muzej,
Ni!, 1971, str. 12.
"" Lbid., Sl. 40, 41, 44, 45-54.
'''M. Gara!anin, 1968,str.304.
1'0 Ibid.
Ibid.
'JO R. G a lov i eue Funde der in Miltelserbien und Ma
kedonien, 1. c.
137
75
OBRE I
oko 60 cm, najbrojnija je kanelirana barbotinska keramika,l39 a vrlo je
gruba roba sa urezanim ornamentima.
140
Fina monohromna roba
je, naprotiv, rijetka. Slikana keramika se pojavljuje samo u jamama: uglav-
nom crno slikanje na crvenoj podlozi i pravolinejni motivi (bijelo slikanje i
spiraloidni motivi su rijetki). Vrlo su omiljeli okomiti trakasti motivi, oivi-
debelim linijama i ispunjeni mre!astim prepletom.
141
ovo je dovoljno
za hronolo"ku i kulturnu paralelu sa na"im naseljem. Ali ne samo to:
- u je ukras ru!ice na gruboj keramici do"ao do punog iz-
ra!aja,142
- okrugla na gruboj keramici iz najbolje
odgovaraju ukrasima u Obrima 1,143
- jedna niska noga je ukra"ena punim okomitim trakama (izve-
denim, dodu"e, tamnom bojom), koje nas izvanredno na na" pri-
mjerak noge iz I faze (T. XVI, 2),1
44
- oblici nekih !rtvenika i ukrasi na stranama
taste platforme takvih !rtvenika
145
se sla!u sa na"im !rtvenicima na
T. XXI, 1-2.
Kada sve ovo uzmemo u obzir, izgleda da naselje u posjeduje
najvi"e elemenata za neposrednu komparaciju sa keramikolll
tipa u Obrima I. Kako se u i poneki spiralni ukras,
a noga sa punim okomitim trakama odgovara primjerku iz I faze
na"eg naselja, mo!da bi se mogla izvesti ovakva paralela:
- Obre I/stratum l / II.
Naselja u Gladnicama kod i !itkovcu sa svojom keramikom
tipa pripadaju sasvim kasnoj fazi iako su to zasada
najstarija neolitska naselja na Kosovu. U Gladnicama su izdvojene dvije faze
- la, koja uz tamno ima i bijelo bojenje i lb, u kojoj se samo tamno
slikanje.
l46
Slikani ornamenti u #itkovcu izvedeni su uvijek tamnom bojom
na crvenoj podlozi, a ova keramika se u tom naselju mije"a sa
keramikom tipa.
147
Prema tome, u !itkovcu se zaista radi o po-
sljednjim izdancima kulture. I tako dobivamo odnos:
Gladnice la - Obre I / stratum I(?),
Gladnice lb - Obre I/stratum II,
#itkovac - Obre J/stratum II / III.
Po"to se komponenta u Obrima I, svojim izra-
i !rtvenike i plastiku), potpuno uklapa u okvir star-
kulture, nema nikakve potrebe da ulazimo u neposredne
sa drugim kulturnim kompleksima, sa kojima je grupa !ivjela u
susjedskim odnosima. Bila bi to opet jedna analiza o odnosima
' 3'/ Ibid., Taf 6 (1'-4).
"" Ibid., Taf. 7 (1-5).
'" Ibid., S. 3, Taf. 1 (2'---4), Taf. 10 (2-4); Abb. l.
'" Ibid., Taf. 4 (1,6).
'AJ Ibid., Taf. 3 (4).
'44 Ibid., Taf. 5 (5) .
145 Ibid., Taf. S (608).
,<6 B. J o van o v i - J. G I i" i Praistorisko naselje na Gladnjcama kod
Gla.snik muzeja Kosova i Metohije II, Pri"tina, 1957, str. 223 ff; J. G I i-
"i Isko.pavanje na lokalitetu "Gladnice kod Arheoloi',ki pregled 1.
Beograd, 1959, stu. M. G a r a " a n i n, 19&8, str. 304.
'" N. T a s i i neki problemi relativnog hronolo"kog odnosa neo-
],itskih i Emeolitskih naselja na Kosovu i u dolini Ibra. Glasn.ik muzeja Kosova
Metohije III, Pri"tina, str. 1'3.
i
76
ALOJZ BENAC
kulture u cjelini sa drugim kulturni m grupama, pa se zadovol ji ti da o
tome ne!to ka"emo II poglavl ju o hronologiji naselja. Na ovom mjes tu
samo neke koje se odnose na mjesto nasel ja Obre I u okviru
kulture. To su:
a) komponen ta u Obrima I posjeduje sve osnovne elemente
izvorne kulture i o njenoj pripadnosti nema nikakve dileme.
b ) Obre I se nalaze na krajnjoj periferiji gmpe u sjevero-
zapadnom Balkanu i to je uslovilo poseban dodir sa Jadranskom
c) komponenta u na!em naselju je do"ivjela is tu ili
transformaciju kao i mnoga druga naselj a na periferiji kulture.
Tako je tamno slikanje ornamenata zapa"eno u Gornjoj Tuzli, Donjoj Branje-
vini, Cukaru, Gladnicama i #itkovcu. Dalja istra"ivanja pokazati da
li je ovo uslovljeno samo hronolo!kim polo"ajem ili su rubne oblasti
grupe izgubil e neke dekorativne elemente na bojenoj keramici. Vjero-
vatno je da su periferne oblasti naseljene u kasnijoj fazi kulture
i da je to glavni uzrok izvjesne
d) komponenta u Obrima I je prema osobi-
nama najbli"a kulturi u Gornjoj Tuzli, Donj oj Br anjevini i --
posebno - u Da li to da su ove stanice naseljene od stanovni!tva
koje je po!lo iz bliskih naselja u centralnom dijelu grupe? Za
sada je na ovo pitanje odgovoriti.
e) Stratum II u Obrima I je svakako finalna faza u razvoju
kulture, jer iza nje se kontinuirano razvija protokakanjska kul tur a . Bez da-
ljih ispitivanj a u centralnom prostor u grupe i novih
nismo u stanju da li ovaj stratum Obra I i pretpo-
stavljenu III (po D. Gar a!aninovoj) , odnosno IV (po Vl. ili S tar-
- final (po S. fazu. Za sada je sigurno da mnogi ele-
menti ukazuju na fazu Ilb. Totalni nedostatak spi rainih motiva bi
mo"da ukazivao na neku finainu fazu, ali se u njoj jo! uvij k njeguj e bojena
keramika.
f) U Gornjoj Tuzli nisu zapa"eni neki elementi I faze u Obrima r. S druge
strane, upotreba plj eve u ovom stratumu Obra I bi govorila za ist ovremenost
sa Vlb stratumom Gornje Tuzle, pa zato ne bismo mogli tvrditi da je naselje
Obre I starije za jednu fazu. Kulturne odnose sa Donjom Br anjevinom i Glad-
nicama smo izveli na osnovu stratigrafske analogije i zato ne mo"emo do
kraja insistirati na paraleli koja se bazira na dva istovetna stratuma u sva tri
naselja. J er, podjela kulture u Obrima I na dva stra
tuma je u ovom momentu jedna lokalna podjela. Da li ona ima i neko !ire
istra"ivanja i studije.
g) Naprijed izvedena analiza bi najvjerovatnije ukazi\'ala na jedan ova
kav kulturni i hronolo!ki horizont kulture: Obre I ( I - II stra-
tum) - Gornja Tuzla Vlb - Vinkovci (Tr"nica) - Donja Branjevina l' -
- IIb - - Gladnice la-lb - III .
Izvan ovog hor.i.zonta ostala bi faza VIa iz Gornje Tuzle i "i tkovac. Nj ima
bi sasvim vj erovatno odgovarala III faza u Obrima 1, odnosno protokakanj
ska kultura.
h) I naj zad, ne!to o varijantama. - Totalnim odsustvom spiraloidne
ornamentike i prisustvom jadranskih tipova monohromne keramike (a da
i ne govorimo o mije!anju sa elementima impresso kulture), kom-
ponenta u Obrima I predstavlja sigurno posebnu vari jantu kul-
ture. Na osnovu pregleda materijala, imam utisak da se na Slavonije
i Srijema razvijala jedna varijanta, iz koje je onda na
stala sopotsko-lengyelska kultura. Isto tako mi se da slo-
OBRE I
77
Jevi u Donjoj Branjevini predstavljati jezgro varijante ove kulture, jer
t amo zaista ori ginalne elemente. Nemam namjeru da se zadr-
!avam na centralnom, ju!nom i kulture, jer
izdvajanje nekih varijan ti na ovim izvr"iti struc;njaci koji se
bave neposrednim terenskim is tra!ivanjima u tim oblastima.
U svakom i ova situacija u Obrima I je potvrdila da se veliki
kulturni kompleksi iz neolitskog doba, silom genetskih i dru"tveno-ekonom-
kih kretanja - dijele na manji ili broj varijanti, uz zadr!avanje osnovnih
elemenata kulture. U ovom pravcu se dobrim dijelom i kretati
dalj a js tra!ivanja n eolit skog svijeta na Balkanu.
B - Porijeklo druge komponente kulture u Obri-
ma I treba neosporno t r a!i ti na j ugozapadnom i zapadnom prostoru od na"eg
naselja, odnosno na Jadranskog bazena. Samim tim ulazimo u veliki
cirkummediteranski kompleks starijeg neolita.
L. Bernabo Brea smatra da je impresso keramika kulturni fenomen sa
prostornom i vremenskom "to ga je primitivno
poznavalo.
148
Granice ove robe su gotovo neuhvatljive i
veoma je sretna okolnost "to je u Obrima I fiksirana jedna njena granica,
a jedan njen tip i hronolo"ki
Impresso-cardium keramika zahvata cijeli Jadranski bazeniso i na"e po
jave u Obrima I moramo svakako posmatrati u sklopu jednog "ireg dalma-
tinsko-apeninskog prostora. Prema mi"ljenju W. Bray-a, impresso keramika je
najstarija roba na Jadranu od Apulije do pokrajine Abruzzo i na
taj susjedstvo sa pojavama u Dalmaciji.lsl Za nas je od
interesa i konstatacija da je najstarija impresso r oba Ll ju!noj Italiji po-
monohronmom keramikom,152 jer tako mo!emo utvrditi da
je monohromna keramika I i II stratuma u naselju Obre I imala na Jadranu
jednu du!u tradiciju.
!. koji se posebno bavio starijim neolitom u Dalmaciji i tamo-
"njom impresso-cardium keramikom,I s3 do"ao je do da u pogledu
ove vrste Dalmacija sa Apulijom krug i da se ove
oblasti ne mogu odvajati.
lso
sa na"e polazne
ovo je sasvim i umnogome olak"a,-a razmatranja o najstarijim
fazama u Obrima l.
Prema istom autoru, impresso-cardium keramika se u (danas
nalazi"tu ove robe u Dalmaciji) izra!ava u svega
dva osnovna oblika: ovalnoj i posudi sa ravnim dnomiSS (prva forma
1'" L. B e r n a b o B r e a, Arene Candide I, 19.xi, p. 198; i s t i, Il neolitico
aceramica impressa e la s!Ua diffLlsione nel Mediterraneo, Rivista di studi I1guri
XVI, 1950.
149 je J. Koro"ec pretpostavljao da bi moglo do susreta im-
presso i ,kulture u centraLnoj Bosni i da bi taj susret predstavljao
interesantan kulturni problem (J. K o r o " e e, 1960/6I,str. 15; i s t i, Alcuni pro-
blemi del Neolitico Balcano-Danubiano, Atti del VI Congres>so UISPP, I, Relazioni
generaLi, Firenze, 1962, p. 149).
150 J. K o r o " e c, 1960/ &1, siT. 15.
151 W. B ray, Neolithic Painted Ware in the Adriatic, Anviquity XL, NQ 158,
1966, p. 100.
152 Ruth W h i t e h o u s e, The Early Neolithic of Southern Italy, AntiqLlity
XLII, 1967-1%8, p. 188.
153 ". B a t o v 1966.
ls.: !. B a t o v ic, Neolits,ko naselje u Diadora, sv. 2, Zadar. 1960-
1961, str. 93.
155 Ibid., str. 60 j 101.
78
ALOJZ BENAC
mo!e na kuglasto-ovalne i polukuglaste posude )_156 U tom pogledu
Ilmpresso keramika u Obrima I slijedi prednje formalne okvire, "to da
su pomenuti oblici bili konstantni, i dal eko rasprostranjeni. Sto
se ornamentalnog sistema, u Dalmaciji motivi izvedeni rubom
"koljke cardium, ali se pri motiva upotrebljavaju i neka kamena
i ko"tana
Nema gotovo nikakve sumnje da su tremolo motivi u Obrima l nastali
na bazi upro"tavanja i raznih modifikacija cik-cak motiva jadranske kera-
mike. A cik-cak moti"i su ne samo u Dalmaciji
l58
nego i u ju!noj Italiji
1J9
veoma ukrasni motivi, tako da oni jednu od osnova orna-
mentalnog sis tema impresso-cardium keramike. Odatle, dakle, vuku porijeklo
i na"i tremolo ukrasi .
Vidjeli mo da su tremolo ukrasi u II fazi na"eg naselja izvedeni na
vi"e - dodu e veoma bliskih - "to i neki krajnji
domet u ovakvom ukra"avanja. Pa ipak, gotovo sve varijante ovih tre-
molo motiva su poznate i u slojevima starijeg neolita u kod Zadra.
loO
Tamo su, istina, tremolo motivi zastuplj eni u relativno mal om broju, no va!no
je da su oni i u ovom naselju raznovrsni i da se javljaju u is tim varijantama
kao i u Obrima 1. #. smatra da se u starijem neolitu Dalmacije mogu
naslutiti tri faze
l61
i da impresso-cardium kultura pr ipada drugoj
fazi ovog neolitskog doba u Dalmaciji.
162
Na osnovu usporedbe sa tremolo ke-
ramikom u Obrima I , bilo bi da se stariji slojevi u
mogu - bar - uvrstiti u fazu starijeg neolita u Dalmaciji,
odnosno u sam kraj tog neolitskog perioda. Zbog toga bi paralela sa Dalma-
cijom izgledala za sada ovako:
Obre I /s tratum I-II - stariji neolit Dalmaci je II / III -
Dalja istra!ivanja u Dalmaciji pokazati da li na ovom zaista
egzistira faza starijeg neolita i da li ona ima ornamentalne ele-
mente kao " to j e u Obrima 1.
Iako su Dalmacija i ju!na Italija, zaista, usko povezane u starijem neo-
litu, ukrasi tremolo tipa su u tzv. apulo-materanskoj oblasti - kao i u ostalim
krajevima Italije - slabije zastupljeni i u pogledu unificirani.
Ti ukrasi ne za sada u Italiji ni hronolo"ki horizont.
ornamentima ovog tipa su zastupljeni sitniji ili sasvim sitni
cik-cak motivi. Oni sitniji su nam poznati iz nalazi"ta Tirlecchia,163 S. Angelo,IM
Altamura,16S Mass. La Quercia, 166 Mass. Villana' 67 i dr. , a sasvim sitni, pravi
1S6 ". B a t o v i 1964/65, str. 7.
157 I,bid. , s tr. 7.
158 ". B a t ovi 1%6, T. LlI, LIV-LVII.
lS9 Na pr.: M. M ay e r, Molfetta und Matera, Leipzig, 1924, T. V-VII, XI;
A. M o s s 0, Stazlone prei&tocrica di Coppa Ne\' igata presso Manfredonia, Mon. ant.
XX, 190&, T. IX i dr.
160 ". B a t o v i 1966, T. XLV, 3; XLVI, l , XLIX, l ; LVI, 3, LIX, 1-6, LX.
1,2,4-6, LXVII, 6, LXVIII, l, LXXX, 7.
,., Ibid., str. 103.
'.2 Ibid., str. 100.
163 R. S t e ven s o n, The Neolithic Cultu-res of South-East Italy, Proceeding
of the Preh. Soc., N. S. XIII, Cambridge, 1947, Pl. II/ 3.
16< F. B i a n c o t i o r e, La ceramica della Puglia protostorka, Rend. dell'
Accad. di ArcheoI., Lett. e Belle Arti XXXI, Napol i, 1957, Tav. I, h.
,., U. R e II i II i, La piu antica ceramica dipin.ta ,in Italia, Roma, 1934. Fig. 34.
166 Na osnovu uvida u arheolo"ki ma'terijal muzeja u Foggia...i.
'., D. T ru ill p, Central and southern Italy ,before Rome, Landau, 1966 (an-
cien t Peoples and Places), Fig. 10.
79
OBRE I
tremolo motIvI IZ Francavilla Fontana,168 Capanna Longo (Leporano),169, Ari-
ano Irpino od Benventa) 170 i dr. Sasvim izuzetno se javljaju
i primjerci sa nekim tremolo ornamentom u vidu sitne jelove grane (Grotta
Pi pistrelli, Tirlecchia) .171
Po svemu izgleda da je impresso keramika sa tremolo motivima u Obri-
ma I u i formalnom pogledu daleko bli!a robi u
Dalmaciji, specijalno u nego onoj u ju!noj i srednjoj Italiji. To bi
bilo i prirodno zbog geografskih uslova, pa porijeklo impresso keramike II
Obrima I ne treba ni tra!iti dalje od Dalmacij e.
Neosporno je isto tako da monohromna keramika I i II stratuma u
Obrima I svoje porijeklo iz istog pravca. Dovoljno je samo pogledati
nekoliko primjeraka monohromne keramike iz slojeva starijeg neolita u Smil-
da bi se do"lo do punog uvjerenja o srodnosti Obre I - u po-
gledu monohromne keramike.l72 Ta vrsta se dalje razvijala u daniI-
skoj i kakanjskoj kulturi, pa je sigurno da u tom smislu postoji puni konti-
nuitet starijeg i srednjeg neolita. Naravno, u danilskoj i kakanj skoj
kulturi je do"lo do individualiziranja ove robe.
Na osnovu ovoga "to je mogle bi se istaknuti one koje
zaslu!uju posebnu pa!nju i u odnosu na na"e naselje imaju primaran
a) Iako su se tremolo motivi na keramici Obra I razvili iz cik-cak mo-
tiva, a ovi su bliski cardium ukrasima, ipak smo drugu kul-
turnu komponentu I i II stratuma u na"em naselju terminom im-
presso. Ovo nije samo zbog toga da se Obre I u jednu ja
dransku kulturu koja se naziva samo impresso kultura, nego i zbog
toga "to ovi motivi u na"em naselju nisu rubom cardium "koljke.
Iz tog razloga ne bi pristajao ni naziv impresso-cardium komponenta.
b) Repertoar ornamentainih motiva na impresso keramici Obra I je sve-
den na tremolo ukrase (neki izuzeci, kao "to su "iri cik-cak urezi,
ne mijenjaju mnogo na stvari), "ta je uzrok ovako jednostranom kori"tenju
motiva iz bogatog repertoara impresso-cardium keramike? Prvi uzrok treba
tra!iti u nedostatku "koljki za originalnih cardium
ukrasa. U tom smislu je prekinuta veza sa morskom obalom; zadr!an je samo
princip ukra"avanja koji se u centralnoj Bosni izvodio drugim po-
stupkom. impresso ukrasi iz okvira impresso kulture nok-
tom ili nekim na gruboj keramici) nisu u Obrima I mogli do
izra!aja pored barbotinske keramike tipa. Dva ovakva tipa
grube keramike nisu valjda mogla ni egzistirati jedan pored drugog. Isti je
i sa urezanim linijama na keramici jadranskog tipa,m jer je zadr!an
samo sistem ukra"avanja tipa.
Prema tome, nosioci jadranske komponente u Obrima I su zadr!ali i II
novoj sredini dalje razvijali tipove monohromne keramike, pa su
jedan dio te keramike ukra"avali tremolo ukrasima u navedenim varijantama.
Nije onda "to stariji straturni u na"em naselju pru!aju daleko vi"e
nalaza sa tremolo ukrasima nego ijedno drugo neolitsko naselje
u Dalmaciji ili u Italiji. U Obrima I je do"lo do izvjesne specijalizacije u ovom
pogledu.
168 F. B i a n co f i o re, 1. c. Tav. II, a.
169 F. B i a n c o f i D r e, Puglia preisto-rica ed Oriente premiceneo ..., Archivio
Starico Pugliese IX (1956), Fasc. I-IV, Bari , 1958, Fig. 5, c, g.
170 Prema uv-idu u praistorijsku zbirku u Museo Nazionale 'LI NapuljiU.
171 Prema uvidu u praistorij.sku zbiI1ku u muzeju Matere.
172 S. B a t o v i 1%6, T. XXVI, 1,2,5, 7, 8.
173 Ibid., T.
80
ALOJZ BENAC
c).. Analiza paralela sa DalmaCijom i Italijom goto o sigurno,
da ponJeklo vrste u na!em naselju treba tra"iti u Dalmaciji,
odnosno u naSeljI ma koja spadaju u isti krug sa starij im naseljem u
Naselja u ju"noj Italij i su za nas u drugom planu, premda sa DalmaCijom
isti kult urni kompleks.
d) Neosp rno jc da impresso komponenta iz II st ratuma Obr a I pr ipada
samom kraj u s tar ijeg neolitskog doba. Da li onda sloj evi u kojima s nalazi
keramika sa tremolo ukrasima pripadaju finalnoj fazi s tarijeg neo-
lita? Takva jedna tvrdnja bi u ovom bila proizvoljna, j er bi pr thodno
trebalo potvrditi tl nizu naselja sa razvijenom stratigrafij om ovakvu situaciju.
sada!nj m momentu, ovaj vrijedi samo za naselje Obre I.
#ire hronolo!ko mjesto komponente u vom nasel ju jo!
razmatrano u poolavlju o hronologij i. To se prvenstven odno i na hrono-
lo!ke paralele sa
Naselje Obre I je smje!teno i na krajnjoj periferij i jadranskog kom-
pleksa sa eardium-impresso keramikom; to je zapravo kraj nji domet ovog
kompleksa na sj evernom dijelu Balkanskog poluostrva. u ovom periodu
srednja Bosna se predstavlja kao veoma va"na raskrsnica u kretanju neolit-
skih ljudi sa Mediterana i iz Podunavija, odnosno iz unutra!njost i Balkana.
Protokakanjska i kakanjska kultura
naprijed smo konstatovali da je protokakanjska faza kakanjske kul-
ture nastala na j ednoj autohtonoj bazi, uz veoma sna"no kulturnih
veza sa Jadranskim Zbog toga prvo iznij eti neka mi!l j enj a
o raslojavanju i j edne i druge komponente, da bi nam bilo lak!e govo-
riti o odnosima sa kulturama srednjeg neolitskog doba.
S t a r e v a k a b a z a je ostavila ovdje u svoju bogatu bar-
botinsku robu i zato prvo ovu kulturu uzeti u obzir.
S. je postavio hipotezu da j e kompleks balkanske slio
kane keramike Karas, Karanovo, Amzabegovo), u isto vr ijeme za-
mijenjen horizontom crnopolirane keramike (Dimini, Boian, i dr.). Svi
predstavnici nove gr upacije pripadaju balkansko-anadolskom kompleksu,
porijeklo treba tra"iti na maloazijskom prostoru. Seoba je iz tog re-
giona, u Trakiji je do!lo do a uslijed dodira sa supstra-
tima stvorene su nove kulturne grupe.
174
Prema mi !lj enju ovog au-
tora, broj nalazi!ta zavr!nog stupnja kulture SI' nalazi u
Slavoniji, Srijemu, Bo ni, Makedoniji, Rumunij i i
pa je osipanje kulture u nj enom centralnom uslovljeno
razbijanjem nj enog j ezgra od strane nosilaca kultur y5 Seoba novih
elemenata je bila munjevita i nosioci kul ture nemaju ni !ta
sa starom kulturom.
176
Zanimlj iva je konstatacija
da je faza kulture zasada ustanovljena jedino u samoj
pa sc r azbijanje starog neolitskog jezgra odigralo u i njenoj oko-
lini, a onda je u susjednim do!lo do a s i m i l a e i j e sa staro-
'" S. 1970, str. 40 (vidi i M. Gara!anin, Iz istorije mla-
neolIta u Srbiji i Bosni, GZM, N. S. IX, Arheologija, Sarajevo, 19.54, str. 22 ff;
i s t i, Problem podunavskog i ukrajinskog neolita u svetlosti novih arheolo!kih
rezultata GZM, . S. VIII, Sarajevo, 1953, str. 65 ff).
175 S. D i m i t r j j e v i kultura u slavons'ko-srijems.kom pro-
storu i problem prij elaza ranog u srednji neoLit u srpskom i hrvatskom Podunav-
lju, l. e., str. 40.
170 Ibid., str. 45-46.
OBRE I
81
stanovni!tvom.
177
Na bazi baze i novih ele-
menata formirana je i lengyelska kultura, koja nije nikakav regionalni tip
kultur e, ali pripada balkansko-anadolskom kompleksu.
178
B. zastupa mi!ljenje. Formiranje grupe on
obja!njava jednim !irokim pokretom iz maloazijskog prostora, u kojem je
tzv. gradacionim karakterom migracionog kretanja do!lo do asimilacije sta-
novni! tva grupe od strane maloazijskih kolonista (prethodni cen-
tri su u ju"noj Trakiji i u Veselinovo grupi).179 U pogledu sopotsko-lengyelske
!#rupe u Slavoniji i Srijemu on ima isto mi!ljenje kao i S.
U istom pravcu idu i razmatranja D. koji govori o
kolonizaciji na prostoru grupe i o spoju i maIoazij-
skih kulturnih elemenata.
lso
D. Gara!anin pretpostavlja da sa fazom kulture
III) ide paralelno najstarija kultura AI), !to
da u ovom periodu dolazi do izvjesne asimilacije
lbl
Takvo mi!ljenje podupire
i M. Gara!anin, koji je neosporno prvi postavio tezu o balkansko-anadolskom
kompleksu i koji pledira za jedan hronolo!ki horizont: III - Vin-
la - Vr!nik IV162.
I j o! nekoliko napomena ovih i drugih autora o odnosima
i kakanjske kulture:
- B. dodir kakanjske kulture sa varijan-
tom kulture o tome da je kultura
Bosne kasnog datuma (dakle, Gornja Tuzla VIa bi i!la paralelno i sa jednim
dijelom kakanjske kul ture) .183
- S. kakanjske kulture je od faze
kulture. Za njega kakanjska kultura u vremenu razvijenog
A2 stupnja.
IS4
- J. Koro!ec: u kakanj s koj kulturi ima i i ele-
menata i zato bi ona trebalo da bude paralelna bar sa jednom fazom
kulture.
IS5
Opa"amo, dakle, da se raspadanje grupe, i u naj-
broju studija, vezuje za prodor novih, maloazijskih elemenata,
odnosno za balkansko-anadolski kompleks. Prema tome, ova kulturna
i grupa je, u okviru takvih shvatanja, nasilno rasturena ili asimilirana
od novih kolonista. Ako gledamo na varijantu grupe u Obrima I,
onda moramo ustarioviti da je njeno odumiranje i!lo drugim putem. Ovdje
se dogodilo jedno prirodno prerastanje u novi kulturni izraz.
komponenta je, vjerovatno opet u svojoj degenerativnoj fazi, izgubila mnoge
osnovne kulturne elemente i predala dalje samo barbotinsku robu.
ln Ibid., str. 47.
178 Ibid., str. 52-55. (vidi i S. D i ID i t r i j e v i 1970, str.
17' B. J o van o v i tipovi balkanskog neolita i eneolita, Staninar,
N. S. XIII-XIV Beograd, 1962-1%3, str. i s t i, 196'8, str.
"" D. S r e j o v i Versuch einer historischen WerLung der
1. e., S. 5---<l; (vidi i B. o vi Tragovi preistoriskih migracija u
BoSlIli, l. e. str. 17).
,., D. A r a n e lov G a r a ! a n i n. 1954, str. 136.
I.' M. G a r a ! a II i n, 1971, p. 80.
183 B. J o van o v i 1968, str. 137.
lB' S. D i m i t r i j e v i Zur Frage der kannelierten Keramik in der Hvar
Kultur, Adriatica praehistoriea et antiqua, Zagreb, 1970, str. 113.
'" J. K o r o ! e e, 1960/61, str. 22.
6 Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheologija
82
ALOJZ BENAC
U Obrima I se radi o prirodnom odumiranju jedne kulturn grupe, bez nasil-
nog ru!enja ili nasilne asimilacije.
razvoj u Obrima I nas obavezuje da - barem u mo-
lzucavanJ3 - nastanak protokakanjske faze kakanjske kulture odvo-
Jimo od procesa formiranja grupe i drugih pomenut ih grupa sred-
njeg neolita. U isto vrijeme razvojni proces u Obrima I Za sobom
razmi!ljanje o eventualnoj prenagla!enosti migracionog faktora u formiraniu
neolitskih grupa. Da li neolitski "ivota, ezan za
ljoradnju i dozvoljava tako masovna, tako nagla i daleka
kretanja? Da li ne bi autohtone razvojne faktore trebalo mnogo vi !e uzimati
u obzir kod obja njavanja novih kulturnih grupa, a gradacionim kulturnim
uticajima dati daleko nego dosada? U tom smislu bi ne!to go-
vorila i stratigrafija u Gornjoj Tuzli, u se V stratumu zapa"a postepeno
ranijih i pojavljivanje novih elemenata na robi.m
U tom pravcu su se i mi!ljenja na simpoziju o lengyelskom
kompleksu u Nitri 1967. godine.
l s7
Samo nova terenska istra"ivanja mogu da
pru"e novi materijal za rje!avanje ovog problema. Ta istra"ivanja defini-
tivno potvrditi veoma pokretni balkansko-anadolski kompleks ili baciti sa-
svim novo svjetlo na odnose i ukazati na autohtonog
kulturnog razvoja.
Neke napomene koje smo sada iznijeli onaj polo"aj protoka-
kanjske faze u Obrima I prema kulturi koji smo r anije pro-
ponirali. Ako je komponenta u I i II fazi Obra I paralelna sa
I1b, nema nikakve sumnje da je III faza u na!em naselju paralelna
sa fazom III na nekim drugim Prema tome, u odnosu
na grupu imamo ovakav odnos:
protokakanjska kultura (III faza Obra I) - III (odnosno Star-
IV po Vl. ).
U ovakvoj paraleli lako se mo"e prebroditi i navedena nesaglasnost
prema kulturi kod S. Protokakanjska faza bi sasvim
jednostavno ispunjavala interval AI - A2 (prvi dio) .
Druga komponenta, i m p r e s s o k o m p o n e n t a, protoka-
kanjskoj kulturi ostavila je u tipove monohromne kera-
mike, dok je impresso keramika sa tremolo motivima potpuno Opet
se sa odumiranjem jedne kulturne komponente kao !to je bio i pret-
hodni opet nam se nude dokazi o kontinuitetu stari jeg i sred-
njeg neolita.
Ovaj proces izumiranja impresso komponente u Obrima I se morao
odvijati paralelno sa izumiranjem impresso kulture na Jadr anu i s tvaranjem
tamo!nje daniiske kulture. Kao !to se de!ava i kod drugih kul-
turnih grupa, izumiranje impresso kulture i nastanak nove grupe na Jadranu
se posmatra ili u kontinuitetu ili u procesu migracije i nasilnog smjenjivanja
jednog elementa drugim elementom.
!. je prvo pledirao za jedan prekid impresso kultur e i
grupi
lSS
daniiske kulture u odnosno za novi etnikum Ll danilskoj
(takvom sam r j e!enju i sam raniie naginjao).IS9 Kasnije je li istra"ivanjima
oti!ao korak dalje i utvrdio da naglih preki da na Jadranskoj obali n ije bilo i
,'-' B. 1960/ 61,s.tr.818.
,.7 uber den Lengyel-Komplex und die benaehbarten Kulturen.
Studijne Zvesti, itra, 1969, S. 591, 594.
'" S. B a t o v i eolitsko naselje Radovi Instituta .TAZU u Zadru,
Sv. X, Zadar, 1963, str. IlO; j s t i, 1964/65, st:r. 16.
'89 A. B e n a e, 1961, S. 78-80.
bERE I
da je morao postojati kontinuitet starijeg i srednjeg neolita u ovoj
oblasti . Mo!e se govoriti, ka!e on, samo o j ednom samostalnom, mirnom i
postepenom razvoju i neposrednom prijelazu iz starijeg u srednji neolit Dal-
macije,19J uz rezervu da u samom nije prelazna faza izme-
impresso kulture idanilske kulture.
I
?1
J. Koro"ec je zastupao stanovi"te da je u Dalmaciji impresso
kultura prestala prije daniiske kulture i da impresso komponenta nije slu!ila
kao baza za formiranje daniiske grupe. Radilo bi se vjerovatno o dva
nosioca.1n Svakako je interesantan stav ovog autora da je kul-
t ura, preko Slavonije i Bosne, uticala na formiranje dani Iske kulture,l93 "to
bi da je impresso kultura na Jadranu ranije odumrla.
R. Tl-ingham, naprotiv, misli da morati postojati neki kontinuitet i
prelaz iz impresso kulture u daniisku kulturu, jer su obje kulture ra"irene na
istom terenu.
I
?4 Po tom mi"ljenju bi izlazilo da je impresso kultura na Ja-
dranu prirodno odumrla i pre"la u novi kulturni izraz.
M. Gara"anin je postavio da je u Dalmaciji postojao i jedan
protodanilski stupanj, koji bi, mo!da, odgovarao Sesklu i starijim Dimini
stupnjevima u Tesaliji.
'
? 5
Vl. je pretpostavljao prekid impresso kulture
i daniiske kulture i u svojoj hronologiji postavio ovakav redoslijed neolitskih
kultura u Dalmaciji: I - impresso, II - ?, III - Danilo (savremeno sa
Arapi i Argissa stupnjem), IV - itd.
196
On se, dodu"e, nije bli!e
bavio odumiranjem impresso kulture u Dalmaciji pa ne bismo mogli iznijeti
njegovo definitivno mi"ljenje u tom pogledu. Do navedenog o jednoj
prelaznoj nepoznanici Vl. je do"ao samo na osnovu usporedbe sa si-
tuacijom u
Sta o tome, odnosno o nastanku daniiske kulture misli D.
sam iznio u svom radu o naselju Obre II.197
Analiza materijala u Obrima I je jasno pokazala da je u
ovom naselju do"lo do prirodnog izumiranja impresso komponente i da se
ni u kom ne radi o njenom nasilnom ru"enju. To sigurno
podsticaj za dalje istra!ivanje finalnog perioda impresso faze i pe-
rioda nastanka daniiske taze na Jadranu. Kao "to se u toj obJ asti ne mogu
jo" pokazati direktni stratigrafski pokazatelji o kontinuitetu starijeg
i srednjeg neolita, tako se ne mo!e dokazati da su nosioci cardium-impresso
keramike bez traga nestali i da ih je smijenila jedna potpuno nova
skupina.
U svakom protokakanjska faza u Obrima I se ne bi mogla za
sada sa nekom kasnom fazom impresso-cardium kulture na Ja-
dranu,'98 kao "to je u odnosu na grupu. Prestanak impres-
so komponente u Obrima I je tekao paralelno sa prestankom impresso-car-
dium kulture na Jadranu ili je tamo to odumiranje prije zavr"eno nego u
lO" S. B a t o v i 1966, str. 155-157.
191 Ibid., str. 165.
192 J. Koro"ec, 1960/ 61, str. 19.
193 Ibid., str. 23; i s t i, Danilo in daniiska kultma, Univerza u Ljubljani, 1964,
str. 60 i dalje.
194 R. Tringham, 1971,p. 104.
195 M. G a r a " a n i n, Considerations sur la ehronologie du neolithique adria-
tique, Croniea del XI Congresso National de Arqeologia, str. 249.
196 V l. M i loj i 1970, str. 83.
197 A. B e n a e, 1971, str. 160.
198 S. B a t o v i 1966, stlr. 149.
6*
84
ALOJZ BENAC
Obrima 1, ako uzmemo u obzir da je na!e naselje smje!teno na samoj peri-
feriji impresso kulture.
S. obzirom na broj elemenata izm proto-
kakan]ske, odnosno kakanjske kulture u Obrima I (stratum III i IV) i d a-
n i l s k e k u l t u r e, veliku pa"nju zahtijeva i ovih odnosa.
ranije sam citirao mi!ljenja nekih autora u tom pogledu i ovdie ih po-
navljati.
199
Sva ta mi!ljenja polaze od osnovne postavke da je daniiska kultura
imala neki uticaj u formiranju kakanjske kulture. Skala tih mi!lj enja se
od migracije iz Dalmacije u Bosnu do sa jednom komponentom u for-
miranju kakanjske kulture.
Danas je da se kakanjska kultura formirala na autohtonoj bazi,
no odnose sa danilskom grupom ne mo"emo jer su oni i
i sna"ni.
kod obrade monohromne keramike iz na!e III faze smo ukazali na
daniloidne oblike koji se pojavljuju u protokakanjskoj kulturi. Sma-
tram da ulogu pri tome imaju !olje, kupe (jajas tog, biko-
ili loptastog oblika), terine i visoke kupe sa izvijenim gornjim dijelom.
Posebno su neki tulipanski oblici!OO Neki od ovih oblika pri-
padaju u samom Danilu i bojenoj keramici,201 ali to ni!ta ne mij nja na stvari.
S druge strane, u ornamentalnom sistemu protokakanj ske (pa i
kakanjske) i daniIske kulture nema gotovo nikakve veze. Protokakanjska ke-
ramika je dosta siroma!na u ornamentima, a i tehnika motiva je
nego na danilskoj keramici. Jedino se trougaoni !rafirani motivi
mogu dovesti u vezu.202 #to je najva"nij e, na k r amici
protokakanjske (i kakanjske ) kulture nema spiraloidnih ukrasa, a ti
motivi daju danilskoj keramici i danilskoj kulturi posebnu karakteristiku.
Po!to se spiraloidni motivi u danilskoj kulturi javljaju u naj star ijoj nje-
noj fazi/o3 se da se ove dvije kulture u tom pogledu razilaze od samog
Rekao bih stoga da u oblicima monohromne keramike postoji
velika bliskost danilske i protokakanjske kulture, ali ih ornamentaini
sistem na keramici dosta o!tro razdvaja. Kako je ornamental ni sistem II pro-
odnosa neolitskim kulturama isto tako va"an kao i
oblici (ako ne i va"niji), vjerovatno ovu bliskost u oblicima monohroml1e robe
treba pripisati - ili istoj - kulturnoj bazi. Protokakanjska kultura
nije nikako ove oblike preuzela direktno od daniiske kulture.
Ostaje, problem r i t o n a (odnosno kultnih posuda ili kult-
nih ritona) , koji se od samog nalaze i u danilskoj i u protokakanjskoj
kulturi. Na osnovu ovog specijalnog oblika autora i uka-
zuje na kulturne paralele Danilo-Kakanj. I s pravom.
Osnovni oblik ritona u oba je isti, no pojedini element i odaju
sigurno njihove dvi j e varijante. U protokakanjskoj fazi Obra I oblik Jiton.)
jo! nije konsolidovan pa smo zato i izdvojili varijan te. Samo
jednu od njih smo mogli nazvati daniloidnom, ali u fazi Obra 1,
koja pripada kakanj skoj kulturi, ovaj oblik nestaje. Tada se ustalio
kakanj ski tip kultnog ritona, sa zadebljalom nogom, koji
19> Vidi napomene 73-79.
J. K o r o ! e c, 1958, Prilozi, T. XLVIII-XLIX, LXXXIV, 2, LXXXVI,
LXXXVIII-XCI; S. B a t o v i Neolitsko nalazi!te l.c., str. 103, Sl. l
(3-4).
J . K o r o ! e c, 1958, T. LXXI, 2,12, CVI, 1, C[X. 1.
20'2 Ibid., T. XIX, l i dr.
203 S. B a t v i 1966. str.
201
OBRE l
85
je istisnuo potpuno sve druge varijante. Ornamental ni manir na ovim rito-
nima je od samog usmjeren posebnim putem i opet nema mnogo
dodira sa dani lskim ritonima, a sa pojavom motiva bodljikave !ice u IV fazi
Obra Iornamentalni sistem kakanjskih ritona je potpuno indi viduali ziran..-
Prema tome, nam se opet jedan onom ranijem: osno-
vni oblik r itona na prostoru Danilo-Kakanj kultura je sasvim srodan, a orna-
mentalni s istem On Obre I odvaja od daniiske kulture i
egzistenciju dviju varijanti ritona.
Da bi se jasnije sagledao odnos protokakanjske kulture prema Danilu,
bitno bi bilo utvrditi gdje je porijeklo kultnih ritona, a to je jo" uvijek izu-
zetno te!ak problem. Evo nekoliko mi"ljenja:
- J. Koro"ec se kod porijekla kultnih ritona prvo kolebao
i Dalmacije,2oj a onda je decidirano stao na stanovi"te da se izvor kult-
nih posuda mora tra!iti u Dalmaciji, gdje je izrada daleko bolja nego u
koj.205 Dalmacija je za njega tlo rit ona, a u su oni
po dalmatinskim uzorima i zato degenerisani.
206
- Za #. su kultne posude na noge najbogatije zastupljene
u Dalmaciji, a i u evoluiranim oblicima se pojavljuju u Zelenoj pe-
Crvenoj stijeni, Kaknju i Re"tanima na Kosovu. je, dakle, da je taj
oblik u Dalmaciji, a naknadno se razvio na drugim
Iste posude su poznate sa lokaliteta: Korint, Rachmani , Larissa, Tsangli, Ela-
teia i Heroneja u
- Po B. ritoni imaju izvanrednu hronolo"ku vrijednost svuda
gdje se javlja primorski krak gradacionog kretanja.
2OY
Po"to su, po njegovom
sudu, nosioci daniiske kulture do"li u Bosnu, oni su i ritone morali donijeti
u kakanjsku kulturu.
- Vl. situaciju posmatra iz ugla Tesalije, odnosno
Spiralni ukrasi na ritonima Danila pripadaju - prema njegovom mi"ljenju -
jednoj kasnijoj fazi, dok ritoni iz Kaknja i Markove "pilje reprezentuju jedan
raniji stupanj ovih posuda (ovi su paralelni sa Argissa stupnjem u Tesaliji, a
oni sa spiralama su paralelni sa Otzaki i fazom Dimini kulture).2Io
- D. dosljedno svom stavu, daje prvenstvo srednjoj
koja bi trebalo da bude jedna od najva!nijih ka za "irenje ritona.
Odavde su oni do"li, ka!e u daniisku kulturu, a preko nje i na teri-
toriju kakanjske grupe.
211
Kao "to se vidi, nema nekog stanovi"ta u pogledu porijekla
ritona; te"ko je i neku bez pravih stratigrafs kih poka-
zatelja. Da vidimo zbog toga "ta nam naselje Obre I pru!a u ovom pogledu:
1) Neosporno je da se ritoni u Obrima I pojavljuju II protoka-
kanjskoj fazi, koja je vjerovatno paralelna sa finalnom fazom
kulture. Na taj njihovo hronolo"ko mjesto je sigurno postavljeno, dok
u Dalmaciji jo" nemamo ustanovljenu neku sigurnu protodaniisku fazu pa
nije definitivno ni odnos daniiske prema impresso kulturi.
204 J. K o r o " e c, 1960/ 61, str. 24.
215 J. K o r o " e c, Danilo in danils>ka kultura, 1. c., s.tr. 29.
"" Ibid., str. 30.
207 S. B a t o v i 1964/ 65, st r. 21.
,.. Ibid. , (literatura za Ll nap. 48 i 49).
"" B. J o van o v i 1969, str. 33.
210 V L M i loj i 1970, str. 84.
2" D. S r e j o v i Vers'uch einer geschichtlichen Wertung der Butnur-Gruppe,
I. c., S. 5,
86
ALOJZ BENAC
2). Da. li, mo!da, prototip ritona treba tra!iti u okviru grupe?
UpOZOrIO bI"h ':' po.gledu S. Karmanskog da r ekonstruik jednu
posudu na cetm noge IZ Donje Branje me koja bi mogla poslu!ili kao idealan
Ovakvom rje"enju se, protivi
sto na podrucju kulture nema nigdje nalaza kultnih ritona pa
bismo njihovo porij eklo morali locirati u Obrima! '
Ne. mo!e. se osporiti tvrdnja da je Dalmacija najbogatije sa
nalazIma rItona l da su oni tamo najdekorativnije ukra"eni. U tom pogledu
nalazi iz Obra I mnogo zaostaju. Ako kvantitet i kvalitet uzmemo kao odlu-
faktor u tra!enju izvornog ritona, onda Dalmaciji sigurno
pripada prioritet u odnosu na Obre 1. Zasada, na !alost , nedostaju stratigraf-
ski pokazatelji koji jedino mogu potvrditi ovaj prioritet. Mo!da
istra!ivanja pozitivno rije"iti ovu nedoumicu
4) Ustanovili smo da se danilski tip ritona pojavio u III fazi Obra 1.
dok u fazi takav tip nedostaje. Taj tip pripada protokakanjskoj fazi.
Da li to ne uticaj sa Jadrana, a onda se u Obrima l formira
lokalna varijanta ritona, poznata i u drugim nalazi"tima kakanjske grupe?213
5) Nema nikakve sumnje da je ornamentaini sistem na ritonima kakanj-
skog tipa u Obrima I i drugim naseljima ove grupe veoma blizak ukrasima
na ritonima Tesalije i To se u prvom redu odnosi na _rafirane trake
i trouglove. Najbolji pregled nalaza ritona u dao j I: S. Weinberg.
214
Za usporedbu sa ritonima kakanjskog tipa u prvi plan stavljamo nal aze iz
Korinta,2l s Drachmanija,216 Heroneje
217
i neke primjerke iz same E!ateije
213
(ne"to zadebljale, noge i ukrasi "rafiranih traka). Jedna noga r i tona
iz Elateije je veoma zadebljala i su!ava se na dnu u pravi "iljak.m Ta kvim
oblikom - a i ornamentom - ona je izrazito srodna sa nekim nogama r itona
iz Obra I i Kaknja,nO a je i S. Weinberg upozorio na takvu srodnost.2
21
S druge strane, i u Elateiji i u Drachmaniju se razvio tip ritona na veoma
"irokim niskim nogama, sa jednim dugmetastim zavr"etkom.
222
U naseljima
daniIske grupe nije poznat ovaj tip, ali mu se mnogo pribli-
!ava na" tip ritona sa T. XXVIII, 17.
Tako smo stigli do rezultata da se jedan oblik ritona u mo!e
vrlo lijepo usporediti sa na"im ritonom na niskim nogama, koji pripada pro-
tokakanjskoj fazi u Obrima 1. Isto tako, neki drugi oblici, kao i dobar dio
ornamentalnog sistema na ritonima, paral te
protokakanjske (i kakanjske ) kulture s jedne i "Rhyton-Gruppe u
s druge strane.
m
- Veoma je te"ko odgovoriti na pitanje kako je do"lo do
212 S. K a r m a n s k i, !rtvenici ,statuete i amuIeli sa lokali,teta Donja Bra-
njevina kod Deronja, Od!aei, 1968, str. 26, sl. ll.
213 A. B e n a e, 1961, Taf. 9.
214 S. We i n b e r g, Excavations at prehistoric Elateia, 1959, Hesperia XXXI.
2, Athens, 1962, p. 190-195, PL 63-65.
2" W. K o s m o p o u los, The Prehistoric Inhabitation of Corinth, Munich,
1948, p. 3<1, figo 5--6; We i n b e r g, l.e., PL Me.
21' G. S o t i r i a d u, Arch. Efem. 1908, 75, figo 7; S. We i n b e r g, l.c., Pl.
65, a-b.
217 G. M i Ion a s, He neoEthike epohe en Heiadi, Athen, 1928, 54, Eik, 58;
Wa e e - T h o m p s o n, Prehistoric Thessaly, Camhridge, 1912, Fig. 142 f.
218 S. We i n b e r g Lc., Pl. 64 e (2-3) .
219 IbId., Pl. 64 e-l.
"" A. B e n a e, 1961 , Taf. 9 (2) .
S. We i n b e r g, l.e., p. 194.
u2 Ibid., Fig. 12; Pl. 64 e (L), 65 a (1,7-7).
"'J Ovako ju je nazvao H. Hauptmann (H. H a u p t m a n n, Zum Neolithikum
in Makedonien, Istambuler Mitteiiungen, Bd. Jf7, 1%7, Tubin.gen, 1967, S. 3.
221
OBRE I
87
ove srodnosti. Ako je izvorna oblast kultnih ritona u zar ne bi olli
mnogo lak!e doprli do Dalmacije nego do centralne Bosne?2'24 A ipak srodnost
se javl ja u obrnutom smj eru, pa bismo zasada morali da se ogradimo od
jedne takve hipoteze.
6) U III i IV fazi Obra I nedostaju potpuno spiralni ukrasi, dok su pla-
spirale i drugi spiralni ukrasi veoma ukrasni motivi na ritonima
daniiske grupe.
m
Spiralna ornamentika se, isto tako, obilno upotrebljava na
keramici butmirske kulture,226 koja je od kakanjske kulture. Ovaj po-
datak bi govorio za paralelu Danilo-Butmir (naravno, u jednoj fazi
razvoja svake od njih), a to bi nas onda navodilo na pomisao o prioritetu
ritona u protokakanjskoj fazi Obra I u odnosu na daniisku grupu.
7) Na drugoj strani Crna i tamnosiva polirana keramika iz Elateije, koja
ide zajedno sa spomenutim ritonima i pripada tamo!njem srednjem neo-
litu, u mnogim se detaljima podudara sa nekim elementima u
IV fazi Obra I. Pri tome prvenstveno mislim na rebraste ukrase i na zdjele
zaobljenih stijenki,227 a ovo bi navodilo na paralelu Obre JIfaza IV - Ela-
teia/srednji neolit. U tom bi onda otpadala paralela Elateia/srednji
neolit - Obre I!faza III (protokakanjska faza).
Tako se zatvaramo u jedan kontroverzan krug, u kojem jo! ne mo"emo
definitivno sagledati odnose Obre I - Danilo. oblik ritona je
u protokakanjskoj fazi Obra I se javlja i pravi danilski oblik ritona, ali se
javlja i njegov tesalski oblik. Ornamentaini sistem na ritonima govori za
srodnost Obra I (odnosno protokakanjske i kakanjske kulture) sa
pri neki drugi elementi na paralelu tzv. Rhyton-
Gruppe u sa fazom u Obrima L Spiralni ukrasi na ritonima
daniiske grupe nedostaju u protokakanjskoj i kakanj skoj fazi, a to je zna-
razlika ovim grupama. Spiralni ukrasi na
makar i kr atkotrajne, veze Danilo - Butmir.
Ostaje da se u ka"e
a) U protokakanjskoj fazi Obra I je poseban kult, su izraz
ritoni na noge. Time se ova faza u jedan veoma !irok krug
u kojima je srednje neolitsko doba obilje"eno i kultnim ritonima
(srednja Tesalija, Albanija, Kosovo, Dalmacija, Crna Gora,22B Hercego-
vina,m, srednja Bosna
230
), a taj kult se zadr"ao kroz sve faze kakanjske
kulture.
b) Po!to je protokakanjska faza u Obrima I direktan nastavak
faze, to su zasada ritoni u Obrima I prvi sigurno fiksirani
nalazi ove vrste u stratigrafskom pogledu.
c) U tra"enju izvornog ritona javljaju se dileme i ne-
suglasnosti, koje su jo! uvijek uslovljene nedovoljnom pojedinih
mi se, ipak, da su tri rje!enja: Dalmacija, Cen-
tralna Bosna.
", Na tom putu se i sa nalazima rHo na iz Re!tana (vidi : Neolit
centralnog Balkana, Katalog, Narodni muzej, Beograd, 1963, Sl. 68), a i odgovara-
nalazima na tlu Albanije (ob'3.vje!tenja sa VIII kongresa UISPP, Beograd
1971 ).
ns J. K o r o ! e e, 1958, Prilozi, T. XVII, XIX-XXV.
226 A. B e n a e, 1971, T. XXXVI-XXXVII.
227 S. W ei n b e r g, l.c. Fig, 111, PL 53 e, d.
22. A, B e n a e, Crvena stijena - 1955, GZM, N.S. XII, Arheologija, Sarajevo,
1957, T. IV, 4.
m A. B e n a c, Zelena GZM. N.S. XII, Arheologija, Sarajevo, 1957, T.
XIII,5-6.
2:ll Prema usmenom obavje!tenju koje mi je ljubazno dao prof. L. Bernabo
Brea, nogekultnlh ritona su i u srednje Italije.
88
ALOJZ BENAC
Ovo posljednj e r j e!enje je najmanje prihvatljivo, jer je ' ent ralna Bosna
na kojem se mediteranska i kontinentalna strujanja i ovdje
se zaustavljaju. Ta oblast nije nikada u neolitu postala rasadnik kulturnih
elemenata; oda tle ne polaze putevi nego se na ovom prostoru zavr!avaju. Ni
u Dalmaciji ni u drugim krajevima nema - pa ni drugih - ele-
menata koji bi ukazivali na prodore iz centralne Bosne. Zbog toga ovakvu
verziju moramo odbaciti, iako Vl. daje hronolo!ko prvenstvo Kaknju
nad Danilom.
Ako bismo se opredijelili za tada bi kulturna struianja sa rito-
nima i!la p r eko Albanije i Kosova u Dalmaciju i Bosnu. Na "alost, u
nemamo p r avih stratigrafskih pokazatelja (osim ne!to u naselju Elateia) , tako
da kultni ritoni nisu tamo sigurno opredijeljeni u stratigrafskom pogledu.
Prioritet po ivao bi, dakle, vi!e ne teoretskim i tipolo!kim nego na
jedino sigurnim - stratigrafskim podacima.
Ostaje Dalmacija, sa izuzetnim bogatstvom i ritona.
Ostaje da se uzme u obzir jedino taj kvantitativni kriterij. Za kult.urno zra-
a pogotovo za u duhovnom "ivotu, potrebna je izuzetna kon
centracija i snaga duhovnog uvjerenja na jednom prostoru. Takav intenzitet
se zaista nazire u Dalmaciji i zato moramo zasada priznati prioritet Jadran-
skoj oblasti u formiranju kulta, su materijalni izraz ritoni na noge.
Kult se odavde mogao !iriti du" Jadrana prema jugu, a dol inom Neretve
(preko Zelene u centralnu Bosnu. Na perifernim oblas tima gubi se
dekora tivnost izvornog a ritoni poprimaju skromnij i vid, koji su
neki autori progl as ili degeneracijom ovog oblika. U tom (i a ko to
bude izvanredno je zanimljivo da se u dvije krajnje - u
centralnoj Bosni i u - odigrao istovetan proces . Ovakav proc s bi
gotovo te!ko bilo zamisliti bez nekog dodira.
Na osnovu sada!njeg poznavanja opredijelio bih se za mi!lje-
nje onih autora koj i Dalmaciju kao izvornu oblast u p r oizvodnji
kultnih ritona. Naravno, uz rezervu da je ovu tezu potrebno potvrditi strati-
grafskim pokazateljima. Sve dotada i ova teza ostaj e hipoteza. - S tim u
vezi - i opet sa nu"nom rezervom - prihvatio bih i mi!ljenje da su ritoni u
kakanjskoj grupi nastali pod uticajem iz oblasti daniIske kultur .
Tek u najnovije vrijeme doznajemo iz literature da su sc i u Albaniji
pojavili nalazi koji su od velikog interesa za ovog pro-
blema. To se odnosi prvenstveno na nalaze sa lokaliteta Cakran u oblasti
grada Fieri, dok je nalazi!te Dunavec kod tek nagovij e til o da p r ipada
istom kulturnom krugu.2lOa
Prema podacima koje pru"aju M. Korkuti i Zh. Andrea u Cakranu se
radi o kulturnom sloju sa jedinstvenom kulturnom fizi onomijom, dakle o
jednoslojnom naselju. se i impresso i
barbotinska keramika, fina keramika sa urezanim geometrijskim moti ima.
fina keramika sa motivima, bojena keramika j 51 noga
od kultnih posuda na noge.
230b
Ako bi ovaj podatak uzeli kao definitivan, onda bi kulturni sloj u Ca-
kranu odgovarao na!oj protokakanjskoj fazi , jer se zajedno pojavljuj u im-
presso-barbotinska keramika i elementi danilsko-kakanjske kulture. Zbog toga
je i razumljivo !to su Korkuti-Andrca naveli da su nalazi u Cakranu relativno
:ma M. K o r k u t i, Fouilles areMologiques 1967-1969 en Albanie, Studia alba-
nica VIII, Tk ana 1971, p. 130-132; M. K o r k u t i-Zh. A n d r e a, L' agglomeratioo
n!!olithique de Cakran (Fieri ), Studia albaniea IX, Tirana 1972, p. 15-30.
2.lOb M. K o r k u t i - Zh. A n d r e a, l.e. Pl. III-IX.
OBRE I
89
:.tariji od onih u danilskoj i kakanj skoj kulturi i da na ju!ne Alba-
nije treba tra!iti porijeklo kultnih ritona.
230c
Sada se takva faza pojavila i u
Obrima, "to ipak komplikuje i ovako jedno rje"enje.
Kada je o lokalitetu Cakran, treba naglasiti da tamo"nji nalazi
veoma va!an doprinos za kompleksa Kakanj-Danilo-Elateia.
S druge strane, izgleda mi, da stratigrafiju Cakrana trebati jo" dobro pro-
vjeriti. Napomenuo bih da robom sa urezanim motivima
ima dosta primjeraka paralele treba tra!iti u naj starijoj fazi butmirske
kulture,230d a to se odnosi i na bojenu keramiku.2JOc Keramika sa
motivima naginje prema Siciliji i ju!noj Italiji i tamo se moraju tra!iti odgo-
paralele. Kulturni sloj na pojedinim mjestima ovog nalazi"ta dosi!e,
debljinu od 3,20 m , "to samo po sebi govori o dugom !ivotu u naselju
i o jednom du!em razvojnom procesu.
Mislim, zbog toga, da se ovdje mora na jedno kontrolno isko-
pavanje i na jo" j ednu provjeru tamo"nje stratigrafije. lJ svakom
gruba keramika, keramika sa urezanim motivima i noge ritona su daleko bli!e
kakanjskoj varijanti nego danilskoj varijanti ovog kompleksa. Ukoliko se po
ka!e da i tamo impresso i barbotinska keramika idu zajedno sa kultnim rito-
nima, onda imati direktnu parajelu sa protokakanjskom fazom u Obrima
i onda sve vi"e sazrijevati saznanje o postojanju jedne faze koja prethodi
danilsko-kakanjskoj kulturi .
*
Na Osnovu vega "to je izlazi da su oblici monohromne
keramike i kultni ritoni na noge osnovni faktori koji osvjetljavaju od
nose protokakanjske faze u Obrima I i daniiske grupe na Jadranu.
Za m onohromnu keramiku smo rekli da odra!ava kulturnu bazu
(impresso, odnosno cardium-impresso kultura), a da se ne radi o importu ili
neposrednom uticaju iz Jadranske oblasti. Forma kultnih ritona je - prema
sada"njim sagledanja odnosa - vjerovatno u na"em naselju
preuzeta sa deniiske kulture. No, i ovdje se, mo!da, ne radi o di-
rektnom importu, jer dosada nije nijedan primjerak ritona koji bi se
mogao kao import sa Jadrana II Obre I. Radi se prije o kulturnom
ut icaj u i preuzi manju jednog vida duhovnog !ivota, su glavno obilje!je
kultni r itoni na noge. U protokakanjskoj fazi je do"lo do pro-
izvodnje ovih ritona i do formiranja njihove srednjobosanske varijante. Napo
minjem usput da bi ovakav odnos sa Jadranskom ukazivao na posto-
janje ' edne protodaniiske faze, koja jo" nije ustanovljena.
Da Daniiska komponenta u Obrima I, pa onda i u kakanj-
skoj kul turi u cjelini, ne nosilaca daniiske kulture u etnogenet-
skom procesu i formiranju protokakanjske skupine. Ona
samo preuzimanje jednog veoma nagla"enog kulta, a samim tim i preuzima-
nje j edne posebne forme. U tom smislu protokakanjska kultura
je postala duhovni srodnik sa danilskom grupom, "to nikako ne i njen
krvni srodnik. Zasada je te"ko da li SLl ekonomske veze uslovile
preno"enje kulta ili su se preuzimanjem kulta razvijale i ekonom-
ske veze.
mc Ibid., p. 30.
""ct Ibid., Pl. VI, 1-4,
"'c Pl. IX.
90
ALOJZ BENAC
*
Posebnu pa!nju zaslu!uju fragmenti na T. XXXII, 15 i 16, jer
se oni ne mogu pripisati protokakanjskoj keramografiji u centra lnoj Bosni
ni po tehnici ni po ukrasnim motivima.
Ukrasni motiv na prvom od njih je tako izveden da sigurno
reprezentuje ruku stranog majstora i tradicij u. Taj
ornamenat se ne bi mogao pripisati ni kulturnom uticaju iz daniiske oblasti,
jer je on i tamo potpuno stran. S druge strane, motiv sa T. XXXII, 15 ima
gotovo paralele na keramici Stentinello kulture iz naselja Stentinello
i Matrensa na Siciliji .23) U tom smislu jedan primjerak iz samog St entinella
dieluje kao pravi dvojnik.
232
Na" primjerak sa T. XXXII, 16 svoje najbolje uzore ima na neolitskoj
keramici iz ju!ne Italije, iz provincije Puglia. U ovom paralele
pru!aju nalazi iz nalazi"ta Grotta S. Angelo i Caverna dell ' Erba,
sa mnogobrojnim romboidnim ukrasima kombinovanim sa "rafi-
ranjem.
233
Sve su to relativno dobro primjerci, crne i boj e,
dok su ornamenti izvedeni tankim urezivanjem linija i upotrebom bijele in-
krustacije.
Ne smijemo izuzetno interesantnu da su kod nekih
paralela s one s trane Jadrana na istom sudu izvedeni spomenut i motivi
zajedno sa sitnim impresso ili "irokim tremolo ukrasima. Jedna vaza iz Sten
tinella, izvanredno boga to dekorisana, ima na gornjem dij el u precizno izve-
dene ukrase kao i na" primjerak sa T. XXXII , 15, a na donjem dijelu tanki
cik-cak motiv izveden valjda rubom "koljke.
234
Isto tako, na jednoj posudi iz
Grotta S. Angelo su kombinovani romboidni i drugi "rafirani motivi sa moli-
vom "irokog tremola na donjem dijelu vaze. 23!i
S obzirom da se navedena dva primjerka iz Obra I ne mogu
nikako uklopiti u keramografiju ovog naselja, odnosno njegove pr otokakanj-
ske faze, sklon sam da ih ocijenim kao import iz ju!ne Italije ili Sicilije. To j I:
onaj isti put kojim je i vaza tipa Serra d' Alto dospjela u Obre II, u tamo-
"nji sloj razvijene butmirske kulture.
236
Na taj izgleda da su povremene
ekonomske veze ju!ne Italije i centralne Bosne, preko jadranskih
ostrva i dolinom rijeke Neretve, odr!avane od vremena protokakanjske do
razvijene butmirske kulture. O motivima tih veza sam govorio
u monografiji o naselju butmirske kulture u Obrima 11.237
Paralele sa ju!nom Italijom i Sicilijom imaju jo" jednu va!nost. Proto-
kakanjska faza u Obrima I je zadr!ala barbotinsku keramiku
tipa i, po svemu ide paralelno sa fazom III. Kod citirani 1
\'aza iz Stenti nella i Grotta S. Angelo kombinaciju starih motiva s:t
cardium-impresso keramike i novih urezanih (!igosanih) motiva. I tamo,
dakle, postoji jedna kulturna faza koja po svom karakteru i odnosu prema
' " L. B e T n a b o B r e a, La Sicilia prima dei Greci, MilLLno, 1.95.8, Tav. 6, d,
9;i s ti, La Sicilia prehist6rica y sus relaciones con Oniente y con Penins'llla Iberi-
ca, 1954, Utm. I, 4; i s t i, The Prehistoric Culture Sequence in Sicily, Inst.
of. Arch., London, Annual Repor t 1950, Pl. II.
132 L. B e r n a b o B r e a, La Sicilia prima dei Greci ,Tav. 8.
m F. B i a n e o f i o r e, La ceramica della Puglia protostoJ'ica, Lc., Tav. I e, d, h,
II, h .
"" L. B e r n a b o B r e a, La Sicilia prima dei Greci, Tav. 6.
m F. B i a n e o f i o r e, Lc., Tav. I, h.
'
36
A. B e nac, J971,str.131.
Ibid., str. 63-65. 237
91
OBRE I
autohtonoj bazi odgovara nasoJ protokakanjskoj fazi. U isto vrijeme, ovim
putem dobivamo i jedan sigurniji stratigrafsko-hronolo!ki oslonac:
Stentinello - Obre l/faza III,
Grotta S. Angelo - Obre l/faza III.
Oba nalazi!ta u ju"noj Italiji, odnosno Siciliji, pripadaju ranom sred-
njem neolitu. Tom periodu pripada barem onaj sloj koji se prikazuje
kao za ta nalazi!ta.
*
Preostaje nam samo da jo! ne!to ka"emo o pravoj k a k a n j s k o j
k u l t u r i u Obrima I, odnosno o na!oj IV fazi.
Ranije izvr!ena analiza nalaza IV faze pokazala je da su se
nosioci kakanjske kulture u Obrima I potpuno i definitivno odvojili od svoje
genetske baze i da su formirali novu, samostalnu kulturu srednjeg neolitsko.
s
doba u Bosni. se samo na pojavi ornamenta bodljikave "ice na
kultnim ritonima.
Treba naglasiti da se taj motiv pojavljuje samo na ritonima i da nedo-
staju paralele u danilskoj grupi, kao i u drugim susjednim grupama. Ranije
sam upozorio da je ovaj motiv veoma prisutan na linearnoj kera-
mici Sada treba dodati da najbolje paralele ovog motiva upu-
na ornamentiku keramike u Boian kulturi Rumunije, i to u fazi Boian I
(Bolint ineanu).239 Ova faza je upravo paralelna sa kasnom kulturom linearne
keramike u Moldaviji
240
i podaci bi se onda podudarali. raniie
sam iznio i mi!ljenje da motivi rebara na keramici Kaknja svoje
paralele nalaze u Boian kulturi.
241
Opet, dakle, analogije idu u istom smjeru.
Pr ema tome, neke ornamentalne elemente na kultnim ritonima je kakanj-
ska kultura crpila iz jednog udaljenijeg kulturnog kompleksa, a najvjerovat-
nije j e to bila posljedica veza sa Boian kulturom. Danas jo! nije
poznat mehanizam dru!tveno-ekonomskih kretanja koji je doveo do ovih veza.
"elim samo ukazati na konkordansu tih odnosa sa odnosima koje je
butmir ska kultura imala sa moldavsko-ukrajinskom i sa
Trans ilvanije.
242
Radi se, dakle, o jednoj du"oj tradiciji, kao !to su bile dosta
dugotraj ne i veze sa ju"nom Italijom.
Na osnovu ovako zapa"enih paralela, mogao bi se odrediti hrono-
lo!ki odnos:
Boian I (Bolintineanu) - Obre l/faza IV (starija kakanjska kultura).
S obzirom na motive rebara i nekih oblika monohromne ke-
ramike, u taj horizont bi ulazila i Elateija sa svojim srednjim
neolitom.
S ovim bismo zavr!ili na!e razmatranje o odnosima pojedinih faza u
Obrima I sa drugim - susjednim i daljim - neolitskim grupama. I!li smo
do granica realnih odnosa u okviru neolitskog svijeta. Neke druge hronolo-
!ke odnose zaokru"iti u glavi ove monografije.
'" A. S t o e k y, Pravek zeme I, Prag, 1926, Taf. 19 (17-18) 23 (6, 16).
'" G. C a n t a e u z ,i n o und S. M o r ,i n t z, Die jungsteinzeitliehen Funde in
Cernica (Bucarest), Dacia, N.S. VII 1963, Abb. 12 (1, 4, 7).
2" Ibid., 51, Abb. 16.
241 V. e h r i s t e s e u, Les stations prehistoriques du Lac de Boian, Daeia 2,
1925,293-294, Taf. 34--35; A. B e n a e, 1%1, S. 65.
U2 A. B e n a e, 1'971. str. lS1-1S2.
92
ALOJZ BENAC
ll. HRONOLOGIJA
apsolutne hronologije za pojedine faze naselja Obre I pre-
uzela je na sebe prof. Marija Gimbutas, kao !to je to i za Obre II,243
pa se ovdje govoriti samo o relativnim hronolo!kim odnosima. - Pri tome
"elim stav Vl. prema formiranju
tabela, jer se sa njegovim mi!ljenjem apsolutno sla"em. Taj stav bi se mogao
svesti na misli: za svaku zemlju ili za svaku regiju treba stvoriti
posebnu relativnu hronologiju; takva relativna hronologija se ne mo"e jedno-
stavno prenositi na druge zemlje; do #ireg hronolo!kog sistema se dolazi kom-
paracijama sa susjednim oblastima ( prvenstveno na osnovu importa i uti-
caja ) ; i nikakva se hronologija ne mo"e graditi na nekoj sasvim
uskoj bazi (samo jedna forma ili ne! to .244
od ove polazne prvo da kompletiramo hrono-
lo!ki sistem neolitskog doba za centralnu Bosnu, po!to nam Obre I pru"aju
za to veoma pogodne uslove.
Najstarija neolitska kultura u centralnoj Bosni je
kultura u Obrima I, pa je to i najstarija hronolo!ka faza u ovoj oblasti. I z nje
se neposredno razvi j a protokakanjska kultura, a iz ove kakanjska
kultura. Po!to su se i u samom Kaknju na!li - iako - primjerci
bar botinske robe,24s to eponimno naselje kakanjske kulture pripadati kraju
protokakanjske faze i kakanj skoj fazi u Obrima r. ranije sam
konstatovao da je naselje u relativno od onoga u Kak-
nju i da njegova kultura predstavljati zavr!nu fazu kakanjske kulture.
246
Nema potrebe da o tome ovdje ponovno raspravljam, nego bih samo hori-
zont IV faze Obra I nazvao s t a r i j o m k a k a n j s k o m kulturom, a kul-
turu u m l a o m k a k a n j s k o m kulturom. U terminolo-
!kom pogledu mo"emo se poslu"iti i jednostavnijim stupnjevanjem: Kakanj I
( protokakanjska kultura u Obrima I) - Kakanj II (horizont Obre l / faza IV
i Kakanj) - Kakanj III
Kod obrade naselja Obre II sam ustanovio da se I faza butmirske
kulture neposredno vezuje za fazu Kakanj III,241 pa smo tako dobili jedan
neprekinut lanac neolitskih faza za centralnu Bosnu koji glasi:
S t a r e v a k o - i m p r e s s o k u l t u r a (Obre l / faza I-II) - p r o-
t o k a k a n j s k a k u I t u r a (Kakanj I) - s t a r i j a k a k a n j s k a k u 1-
tura (Kakanj II) - kakanjska kultura (Kakanj III)-
starija butmirska kultura (Butmir I) - srednja b utmir-
s k a k u l t u r a (Butmir II) - M I a a b u t m i r s'k a k u l t u r a (But-
mir III) - kultura (vidi Sl. 21).
Po!to se kultura mora staviti u vrijeme velike indoevropskl:!
seobe, a to za ovaj dio Bosne u vrijeme od 2200-2100 god pr. n. e_, SVI:!
neolitske faze idu unazad od tog vremena i najvjerovatnije zauzimaju III i
IV milenij pr. n. e.
*
U usporedbi sa susj ednim te!ko vr!iti posebne
paralele sa fazom I i II, jer je faza I u Obrima I rela-
,., Vidi: Wiss. Mitt. des B.-H. Landesmuseums, Sarajevo, Bd. IV.
,." V 1. M i l o j i Zur Chronologie der jlingeren Stein- und Broozezeit Slid-
ost- und Mitteleuropas, Germania 37, 1959, Heft 1/ 4, S. 65--67.
'<5 A. B e n a e, 1966, T. II, 11-12.
, .. A. B e n a e, 1%1, S. 45.
'" A. B e n ac, 1971, Sbr . 169.
OBRE I 93
tivno kratkog vij eka i nj eno izdvajanje je bilo samo u na!em naselju.
Ovako precizne paralele biti samo izuzetak.
r-
ARIJA.U-
KRALJE-
OBRti KAKAJJJ Of.)RE li 5UTMIR E>ILA
VIIJE
flJf.Ol.\T
I<..OSTOl.!C
12.1001
BUT MIR
t-
l!! !OUT MIR
ill lli
O
\LI
TI lill
:2
e,UTMIR I!IUTMIR
- ji
:ii:
(i)
-4
.J
1:
I!IUTMiR
iii
I
J
KA KAlJ
t
O
I<.AKA\J\J .ll.
-..J
::2
J j5TJ..RIJI /
KAKAlJJ KAl<. A.I)J
-
[")
::2
O
U KAKAU;) l
J('
tROID I
1/1
KAKANJ
?
e
-
'1"'CKO -
B
LJ
II
:l
- V)...CK.O- _
oc
l
I
<{
If)
Sl. 21. Hronolo!ki pregled neolitskih kultura u centralnoj Bosni
Kada je o kulturi, smo kod obrade kulturnih od
nosa na!eg naselja sa susjednim kulturnim kompleksima obradili i hronolo!ke
odnose. Ovdje ih samo ponoviti i eventualno nadopuniti.
U odnosu na Gornju Tuzlu tabela j e dobila oblik:
G o r n j a T u z l a V - O b r e I/f a z a IV,
Gornja Tuzla VIa-Obre l / faza III,
94
ALOJZ BENAC
G O r n j a T u Z I a Vlb - O b r e I / f a z a II,
G o r n j a T u z l a Vlb(?) - O b r e l/f a z a J.
Prema hr nolo!kom sistemu S. hronolo!ka tabela, odno-
sno hronolo!ke paralele pojedinih faza Obra I i neolita Slavonije i
Srijema mogu se svesti u ove okvire:
Sopot-Len g yel-IA-Obre l/faza IV,
S t a r e vo - f i n a I s t u p a n j - O b re I/f a z a III ,
S t a r e v o - s P i r a l o i d B s t u p a n j - O b re l/f a z a II,
S t a r e v o - s P i r a l oi d A/ B s t u p a n j - O b re I/f a z a l.
smo razmotrili i hronolo!ke odnose sa kul turom u
Vojvodini i Srbiji, pa smo ustanovili hronolo!ku paralelu o Il b (Donja
Branjevina I', Gladnice I) - Obre l / faza l-II. Samim tim III
faza Obra I bi bila paralelna sa III po hronologiji D. G8ra!anin
(odnosno IV po hronologiji VI. Radi komple tir anja
hronolo!kih odnosa sa ovom moramo uzeti u obzir i neke hronolo!ke
paralele sa kulturom, koja se razvila na zavr!etku
kulture i na njene rasprostranjenosti. U tom smislu evo i nekoliko
podataka:
- S. je najstariju kulturu A" a dj
i A
2
) postavio paralelno sa njegovim B stupnjem,
dok najstariji stupanj sopotsko-Iengyelske kulture (Sopot-Lengyel lA)
nje, po njegovom sudu, negdje u fazi A2.24? U ovakvoj hronolo!koj fOJ--
mulaciji A, bi bila sinhrona sa dijelom II faze u Obrima I ( tj. sa dije-
lom kulture), a A2 sa protokakanjskom I ulturom
(tj. sa III fazom Obra I). Faza IV u Obrima I bi se, onda, vezival a za fazu
B" - Takav hronolo!ki odnos bi se mogao prihvatiti j edino uz pret-
postavku da se starije neolitsko doba na kultur e zavr-
!ilo znatno ranije nego u centralnoj Bosni i da se formiranj e ke kul-
ture na istom odigralo mnogo ranije nego formiranje protokakanj-
ske kulture u Bosni. A to je zasada veoma te!ko prihvatiti.
- S obzirom na nalaze keramike sa organizovanim barbotinom u Kak-
nju, M. Gara!anin j e smatrao da Kakanj ide paralelno sa fazom III
(po hronologiji D. Gara!anin). Ovaj autor isto tako ukazuje na da
su pehari na visokoj !upljoj nozi iz Kaknja i za
grupu u fazi Tako bi izgledalo da Kakanj ide pa-
ralelno sa III, a sa fazom II Srbiji i Voj-
vodini. Rezultati istra"ivanja u Obrima I su samo neke preciznije
usporedbe u ovoj kali M. Gara!anina.
- Vl. je u ovom zauzeo ne!to stav. U njegovoj
sinhronistickoj tabeli A krajem perioda Kakanj -Danilo na za
padu,251 a prema sada!njoj hronologiji za centralnu Bosnu bi
onda padao paralelno sa fazom Kakanj III. Ovo stanovi!te se bazira na uvje-
renju da jo! nije hijat i kulture u
Srbiji i Vojvodini.
- D. uvodi i jedan novi pojam u kulturu, a to j e
horizont, koji je vezan za kulture, ali
". S. D i fi i t r i j e \' i 1970, str. 29--48.
' 49 Ibid., str. 41--43.
"" M. G a r a ! a n i n, 1988, str. 311.
Vl. M i loj i 1-97D, S. 86. 251
OBRE I
95
negira nastanak ovog horizonta na autohtonoj osnovi.252 Kakav je odnos ovog
horizonta prema susjednim grupama, D. nije deci-
dirano odredio.
Kao !to se vidi, mi!ljenja se dosta razilaze i samo neke postavke pojedi-
nih autora mo"emo uzeti u obzir pri formiranju na!e tabele.
Po!to i D. Gara!anin misli da kulture treba staviti
u vrijeme faze IlI,253 a na osnovu onoga !to je ranije u odnosu
Obre I - mogli bismo napraviti kon-
strukciju:
V i n a A2 - O b r e I/f a z a IV,
S t a r e v o III/V i n a AI - O b re I/f a z alil,
S t a r e v o Ilb (Donja Branjevina I'a, Gladnice lb) - O b r e 1/
/ faza II,
S t a r e v o IIb (Donja Branjevina I'b, Gladnice la) - O b re I/f a-
z a l/II.
Dalja prema Balkanu, Makedoniji i
Tesaliji, ne mogu vi!e da se izvode neposrednim putem, barem li jednom kom-
pletnijem obimu. Zbog toga se koristiti posrednim putem (preko od-
nosa i kulture sa tim oblastima) i na taj izvesti
hronolo!ke skale na!eg naselja u !iru balkansku hronologiju.
U odnosa M. Gara!anin je do!ao do
ela posljednje faze kulture I1b/III) odgovaraju fazi
Let III u okviru kulture zbog organizovanog barbotina i spiralnih ukra-
sa.
254
To je upravo ona faza koja je relevantna za Obre I, bez obzira na spi-
ralni ukras, jer se jo! uvijek u krugu kompleksa.
A u ovakvom odnosu stoji onda i odnos Let III - Obre l/faza H/III. Ako
ovome dodamo da u Vla!koj nakon kulture slijedi Boian kultura sa svoje
faze, od kojih prve dvije treba da idu paralelno sa fazom A,705
dobili bismo indirektnim putem ovakvu konstrukciju (uz na-
pomenu da je taj sinhronizam uslovan dok se ne odrede odnosi Star-
prema
B o i a n B - O b r e I/f a z a IV,
B o i a n A - O b re I/f a z a III/IV,
L e t III III) - O b re I/f a z a II/III,
L e t II - O b re I / f a z a IIII.
Ukoliko je lIb paralelno sa Vr!nikom III i Karanovom III, a
III sa Vr!nikom IV iKaranovom IV,256 onda bi jednostavno bilo
u na! sistem i ove faze u zapadnoj Bugarskoj i Makedoniji.
'" D. S r e j o v Versuch einer historischen Wertung der l.c.,
Str. 7.
'SJ D. 1954, str. 1'3;6.
'''' M. G a r a ! a n i n, 1968, str. 305; vidi i E. Z a h a r i a, Considemtions sur
la civjlisation de Cri;; il la lumiere des sondages de Let, Dacia N.S. VI, B ueu.re;; t.i,
1%2, p. 5; podatke o Cri;;kulruri vidi kod: E. C () m;; a, La civiliisaticm sur
le territoire de la R.P. Roumaine, Acta Archec;logica Car.pathica 1959, KTa'kowie,
p. 173-190; vidi i S. D i m i t r i j e v i Arheolo!.ka .iskopa\'anja na Vi-n-
muzej-a, Rezultati 1957--65, Vinkovci, 1966, s'tr. 16,
m H. Q u i t t a, Zur Frage der altes ten B<lindkerami'k in Mittel europa, Praeh.
Zft., Bd. XXXVIII , Heft 1/ 2, Berlin, 1960, S. 1&1'; D. B e ,r e ,i u, Contributii la pro-
blemele neoIitlleulu,i in Rominia in lumina noi,lor Bueu.re;;ti, 1961, figo 12.
256 M. Gara!anin, 1971, S. 80--&1-.
96
ALOJZ BENAC
Ovdje, ne postoji saglasnost, jer G. Georgijev Karano\lO III sinhro-
nizira sa fazom,257 !to bi zahtijevalo redoslijed.
velike predstavlja sinhronizacija a Tesalijom i sred-
njom po!to je hronolo!ka tabela u Tesaliji daleko vi!e
nego na kompleksa, odnosno kultura
koje su naslijedile taj kompleks.
Danas je uglavnom usvojena hronologija neolitskog doba u Tesaliji koju
je u novije vrijeme postavio Vl. Prema komparacijama ovoga au-
tora, faze Ill-IV (odnosno IIb-IU po hronologiji D. Gara!a-
nin) vremenski su istovremene sa drugim dijelom Presesklo faz (Vorsesklo/
/ Nagel-Cardium) i fazama Sesklo I-II u Tesaliji.
25Y
Vl. j e Kakanj
stavio paralelno sa fazom Sesklo III i svim fazama Dimini Prije
nego !to bih na osnovu tih komparacija poku!ao da uspost avim hronolo!ki
odnos Obra I i neolita Tesalije, nu"no je dati jo! nekoliko napomena:
- M. Gara!anin smatra da je Presesklo period prekinuo j edan normalan
razvoj Sesklo kulture na bazi autohtone Protosesklo kulture.
z61
U isto vrijeme
on IIb fazu komparira sa Sesklo kulturom u Tesaliji i tako ovu fazu
kulture stavlja u ne!to period nego !to to Vl.
M. Gara!anin isto tako Kakanj komparira sa Dimini-Arapi s t upnjem u Te-
salij i.
262
- mi!ljenje o odnosima Protosesklo-Vorsesklo-Sesklo u Te alijI
ima i #. koji ka"e da se u ne mo"e dokazati autohtoni r azvoj
impresso keramike.'-63
- Prije Nagel i Cardium .faze u Tesaliji stoji jedna Barbotine faza.
Treba napomenuti da je u Obrima l/faza I i II barbotinski ukras predom i-
nantan, a da je prisutno i ne!to fragmenata sa ornamentima koji bi se mogli
nazvati Nagel i Cardium. Tako izgleda da su u Obrima I pomije!ane
tri navedene faze.
- U fazi Dimini-Arapi Tesalije su dosta plit ke vaze na
visokim !upljim nogama.2
64
Takve noge i takvi oblici tek u Obrima
l / faza IV, a dominantne su u Prema tome, protokakanjska
faza u Obrima I bi morala biti starija od Dimini-Arapi stupnj a II Tesaliji , ako
bi se samo ovaj elemenat uzimao u obzir.
- Kod obrade paralela sa Elateijom naveli smo neke elemente koji omo-
da se horizont sa kultnim ritonima u Elateiji (botroi) sa
fazom III i fazom IV u Obrima L Ako se Elateija sa svojim srednj im neo-
litom uklapa u fazu Dimini-Arapi, onda bi ovoj fazi odgovarala otprilike
IV faza u Obrima I (Kakanj II) .
- D. R. Theocharis dijeli neolitsko doba Tesalije na perioda.
U njegovoj podjeli srednji neolit Tesalije (period Sesklo A po Wace-u) ima
257 G. G e o r g i j e v, Kulturgruppen der Jungstein- und der Kupfenzeit in
der Ebene von Thrazien, L'Europe a la fin de rage de la pierre, Sympositun, Praha,
1961, p . 92.
,.. VI. M i loj j Ergebnisse der deutschen Ausgrabungen in ThessaIien
1953-1958, Jb. d. R.G.Zenlralmuseums, Mainz, 1959, vi:di sinhronisti6ku tabelu; i s t i,
Bericht uber Ausgrabungen in ThessaIien 1958, Arch. Anz. 1959, S. 54, Abb. 7.
259 VI. M.i loj i 1970, str. 86.
W> Ibid
261 M.Gara#anin,1971,str.75.
M. G a r a # a n i n, 196B, str. 3!l"1 .
''''' S. B a t o v i 1964/65, str. 14.
'601 H. H a u p t m a n n u. Vl. M i loj i Die Funde der fri.ihen Dimini-Zeit
aus der Arapi Magula, Bonn, 1969, Beil. 1 (21), 4 (45).
262
OBRE I 97
tri faze, a drugu i fazu karakteri!u Linear Style, odnosno Scraped
Ware .266 Tako bi se III i IV faza u Obrima I sasvim dobro uklapala u pome-
nute dvije faze srednjeg neolita Tesalije.
267
- Kod obrade naselja butmirske kulture u Obrima II smo rekli
da se kultne vaze na noge II datiraju od kraja Sesklo stupnja
do sredine Dimini stupnja (do kraja Arapi faze).268 Zbog toga, a i zbog drugih
detalja na keramici, I fazu butmirske kulture smo datirali u vrijeme Dimini
III i IV faze u Tesaliji. Jer, i u fazi Butmir I dolaze kultne vaze na noge.
Na osnovu svega !to je izlazi da bi zasada komparativna hrono-
lo!ka tabela Obre I-neolit Tesalije mogla izgledati ovako:
(D i m i n i II/III - A r n a u t o v i i, K a k a n j III),
S e s k l o III/D j m i n i l/II - O b re I/f a z a IV,
Vor s e s k l o/S e s k l o I-II - O b re I/f a z a III,
Vor s e s:k l o (Barbotine, Nagel, Cardium) - O b re I/f a z a I-II.
Naravno, i ova skala je jo! uvijek uvjetna i takva dok se ne uspo-
stavi hronolo!ka veza neolitskog kompleksa
s jedne i neolitskih faza Tesalije s druge strane.
Ostaje nam da zatvorimo krug sa druge strane i da definitivno odredimo
svoj stav prema neolitskim kulturama Jadranskog bazena.
lT analizi kulturnih odnosa Obra I i Dalmacije smo uglavnom
odredili i osnovne hronolo!ke odnose. Ipak bismo i ovdje spomenuli nekoliko
misli naprijed citiranih autora - ". Vl. i M. Gara!anina:
- ". danilska grupa zauzima srednji i dio neolita u
Dalmaciji i paralelno sa Kaknjem i dijelom Butmira
269
(kod obrade but-
mirske kulture u Obrima II sam izveo hronolo!ku paralelu Butmir I-Da-
nilo III/IV/70 pa bi u ovom pogledu bila postignuta saglasnost).
- Vl. cardium keramika u Dalmaciji traje od Cardium faze
Vorsesklo kulture do razvijene Sesklo kulture u Tesaliji, dok bi se Ripoli stil
sa fazama daniiske kulture vezao za period prelaza Sesklo-Di-
mini u Tesaliji (mnogi motivi Danilo-Ripoli stila odgovaraju onima u Tsangli
i Arapi stupnja Dimini kulture).271
- M. Gara!anin: cardium i impresso roba bazu razvoja
na Jadranu i u ju#noj Italiji, pa tamo ne treba ni tra#iti bojenu keramiku u
starijem neolitu.272
S obzirom na ove detalje, na usvojen stav o kontinuitetu car-
dium/impresso kulture i daniIske kulture u Dalmaciji i na sinhrono posmatra-
nje odnosa sa Tesalijom, hronolo!ka skala Obre I-Dalmacija bi se mogla ovako
formulisati:
(Danilo Kakanj III),
Danilo II-Obre l/faza IV (Kakanj II),
265 M. G a r a " a n i n, 1%8, str. 311.
2.. D.R. T h e o c h a r i s, From Neolithic Thessaly, Thessalika 4, 1962, p. 65.
267 H. H a u p t m a n n, Zum Neolithikum in Makedoruien, Istanbuler Mitleilun-
gen, Bd. 17, Tiibingen, 1967, S. 1 (W. Heurtley, Preh. Mac., p . 63 ff).
'68 S.S. We i n b e r g, Solvi-ng a Prehistoric Puzzle, Archaeology 15, 4, 1962, p.
262 ff (vidi i ". B a t o v i 1964/ 65, nap. 48).
"'. ". B a t o v i Neolitsko nalazi!te 'li Diadora, sv. 2, Zadar, 1%0-
1961., str. 105.
'" A. B e n ac, 1971, str. 170, 1!73.
271 Vl. M i loj i 1970, str. SJ, 83.
m M. G a r a ! a n i n, 1971, p. 74.
7 Glasnik Zemaljskog muzeia BiH - Arheologija
-- --
98
ALOJZ BENAC
D a n i l o I - O b r e I /f a Z a III,
e a r d i u m/i m p r e s s o III - O b re I/f a z a I-II.
!to se hronolo"kih odnosa Obra I prema neolitskim periodima u ju-
!noj Italiji i na Siciliji, sam o tom ne"ta rekao u svom referatu na VIlI
kongresu UISPP. Tom prilikom sam konstatovao da faze I i II u Obrima I
paralelno sa horizontom La Quercia-Villagio Guadonc-Monte :\quilone-
Ripabianca, odnosno sa prelazom stariji-srednji 'neolit u !taliji.m
Iza toga u Italiji slijedi srednji neolit sa bojenom keramikom koji bi odgo-
varao danilskoj kulturi u Dalmaciji. Ipak, i ovdje nekoliko napumena:
- Velika je "teta "to u Molfetti i Materi nema pravih stratigrafskih po-
dataka, jer se tamo - pored poznate impresso keramike - nalaze i kc-
komadi sa urezanom ornamentikom, koji svojim motivima odgova-
raju urezanim ornamenlima na ritonima iz Obra p 7A
GORUJATUZLAI JA- l ITf 5A- L-'
----+---- -
,
DALMACIJA
CAFRII DAlJILO I
/ADRIATlco l
E Y
SOPOT-

-. -
AORIATICO l/I
_ STARCe.VO-
iii
l /
./
rROTOK>.KAUJ- !la
/ " - KAKAUJI.
U QufRCIA
VOJYODHJA
A2
VIIJ CA A,
01,.,1. ,l-j

-
-
-r
-<
>.J
st'5K. Loi- !.
/
51 ARCtVO- I
ADRIATI Ol CARDIUM/w,- "ii
I
I ji b I
CARDIU'"' /1"'- PRr: :;SO
lL
\I-'CfL
? , " AR TilJI) '
_ DllRI. - I
L,o:J;ti: tl'b !
Sl. 22. tabela uz Obre I
- U nalazi"tu Stentinello L. Bernabo Brea razlikuje dvije vrste kera-
robe: jednu sa pravom impresso dekoracijom i drugu,
sa kombinovanim ornamentom.275 Na" primjerak na T. XXXII, 15
ovoj drugoj robi, ali ne znamo da Li postoji i neki stariji stratUl11
S tentinella.
'" A. B e n a e, L neolithique ancien dans les Balkans du nord-ouest et ses
relations avec les regiuns voisines, Aetes du VIIlc Congres UISPP, Beogmd, 197[,
p. 105-106 (sa literaturom).
114 M. M a y e r, Molfetta und Matera, Lei'pzig, 1924, Tav, XIII, a, b, j, m.
275 L. B e r n a b o B r e a, The Prehistoric Sequenee in Sicily, Institut of Ar-
London, Ann. Report 1950., p. 17, PL 2.
- - - -
OBRE I
99
- R. Stevenson je neolitsko doba u Italiji podijelio na
tiri perioda. U I periodu (Molfetta, Matera i sl.) se i tremolo ukrasi,2/6
dok II period Stevenson naslanja na Sesklo kulturu u Tesaliji.277
- R. Whitehouse smatra da srednjeg neolita u ju!noj Italiji
prvenstveno likana roba ceramica dipinta a fasce lar-
l enJT RAl..\J A.
ITALIJA DALMACIJA
VO::JVODltJA
KO':) TOL t>..c
{ (2. ... 00/
RJ>.CHMA\JI
DIA.IJA- ef.L-
YILJCA 01 Iii
HVAR, II
DIMJA. I
HVAR -
o' ALTO 'v IIJCA e BUTt-\\R.
lL
D\MltJl &/y.
. C,l..PRI K/RIPO D,l..Ul\.-O
!::!
BUTMIR VHJC.A.. e2
l
seA-LORI)",
DIM IlJI ili
eA PRI I!SCA.-
ill
K.A .lli
l.ORIA
DIMIlJI
II
CArRI I !A.DRI- DA\j I1..0 }i.
KAKAIJ0
TI
VIIJCA All DIMIlVI I Jli
AlIca ]l
ill
.!.DRIA.TICO I!IT STARCE.YO! !VI\-!-
DJ>.\JILO
I KA KA.LJ:;] 1.
l-ll.
.A..'\
PROTOKAK.AWJ' /
ADRIATICO I C"R.DIUM IIM- STAR-CrVO STARef-Vo"li b
CAROIUH /IM- lli/E PRr.SW li
PRf.55Q :ii
5rARCiOVO/JM-
I
Sl. 23. tabela uz neo.lit centralne Bosne:: .
ghe,27B a da su izu.zetno neolitska naselja koja posjeduju samo lm-
presso robu (bez bOjene keramlke).279
P
'''hRS
S
t e v e TI s o n, The Neolithic oultures of South-East I1aly ProCeed of
the re . ac., N.S. XIII, Cambridge, 19<jJ7, p. 85-8-6. ,.
277 .Ibid., p. 97.
1'967, t e h o u s e, The Early Neolithic of Southern Italy, Antiquity XLII,
zl9 Ibid.
7*
100 ALOJZ BENAC
- W. Bray ve!e srednjeg neolita sa pojavom slikane
keramike a fasce larghe, ali smatra da t a keramika jo" nije dobro upoznata
u Jugoslaviji.280
- Po"to je R. Peroni u novije vrijeme jednu precizniju sintezu
o neolitskom dobu u provinciji Puglia, odnosno u ju!noj Italiji, najbolje
da se u na"oj komparaciji oslonirno vi"e na nj egovu podjelu neolita.
28 1
Glavni
stavovi ovog autora se daju svesti na
1 - Kao jedinstvena arheolo"ka faza na provincij e Puglia i tl
cijeloj Italiji, stariji neolit je definisan impresso keramikom
252
2 - Rasprostranjenost srednj eg neolita u ju!noj Italiji koincidira sa
starijeg neolita, a pored impresso keramike sada se jav-
ljaju slikana keramika - a fasce larghe i keramika sa urezanim orna-
mentima.
283
3 - Srednji neolit se na ovom dijeli na dvij e osnovne faze.
U prvoj fazi srednjeg neolita razlikuju se dvije grupe : gruppo adriatic<>
i gruppo ionico-appenninico, locirane na dvjema stranama Apeninskog polu-
ostrva. Stariji horizont u okviru gruppo adriatico reprezentuju sloj evi sa
vrlo umanjenim brojem impresso keramike, sa bojenom keramikom a fasce
larghe i posebnim tipom monohromne robe srednjeg i tamnog
tona. U horizontu del gruppo adriatico se pojavljuju urezane t r e-
m o l o ornamenti.
284
R. Peroni stavlja nalaze iz Passo di Corvo u stariji hori -
zont, a nalaze iz La Quercia u horizont ove grupe.
285
Dakle, ne"to druga-
nego "to sam to bio postavio u svom pomenutom radu.
Druga faza srednjeg neolita j e predstavljena sa tri varijante: Capri-Scalo-
ria-Ripoli , pri opet treba sa dva horizonta.
286
Prema svemu "to je hronolo"ke odnose:
(C a p r i l/S c a lo r i a - A r n a u t o v i i/K a k a n j Ill),
A d r i a t i c o II / C a p r i I - O b r e l / E a z a IV,
A d r i a t i c o I / ll/S t e n t i n e II o/L a Q u er c i a - O b re I l f a z a Ill,
Cardium-impr e sso II / Adriatico 1- Obr e l/faza I-II.
*
Na kraju jo" jednom !elim napomenuti da ove hronolo"ke proporcije ne
smatram One su ne"to sigurnije samo u odnosu na i
kulturu, kao i u odnosu na neolit Dalmacije. i sasvim
precizno hronolo"kih relacija prema Tesaliji i Italiji mora jo"
ostati a nova istra!ivanja na svim navedenim -
ili potvrditi ovdje ust a novljene lance ili u njih Ilnij eti po
trebne korekture. U svakom stratigrafija u Obrima I
u pronala!enju pr avih hronolo"kih rje"enja i u susj ednim oblastima . U na-
"im tabelama Sl. 22 i 23 je poku"aj da se, na osnovu
dana"njih saznanja, neolitsko doba centralne Bosne uklopi LI "ire balkan 'ke
i mediteranske hronolo"ke okvire.
--"" W. B ray, Neoli thic Painted Wa:re in the Adriatic, Antiquity XL. 158, 1966,
p. 100. . .' L 40 ff
,., R. P e r o n i , Archeologia della Pug!Ja prejstonea, Ed. De uca, p. .
2f" Ibid., p. 45
28J Ibid., p. 47.
284 Ibid., p. 49.
'" Ibid., p. 50.
:re. Ibid., p. 59 (iscrpna bibliografija o pojedinim nalazi"tima nas l.i"ava po-
trebe da je ovdje ponavlj amo).
OBRE I l Dl
12.
Kao !to je bio kod obrade butmirske kulture u naselju Obre ll,
tako ni ovdje nema potrebe za nekim sumiranjem rezultata istra"ivao
nja na lokalitetu Obre l. Oni su izneseni uz pojedina poglavlja, a posebno uz
posljednja tri poglavlja ovog rada, u kojima su dati i pogledi na
probleme. Na ovom mjestu - i kao neki -
samo nekoliko stvari:
a) Stratigrafski kontinuitet u na!em naselju je ponovno pru"io
nosti za nastanka jedne nove neolitske kulture. U III fazi nase-
lja je ustanovljena protokakanjska kultura (Kakanj 1), koja u odnosu na
prethodnu kulturu predstavlja novu kulturnu tvorevinu.
Pa ipak, neosporno je da je protokakanjska kultura nastala na auto-
htonoj bazi, uz odbacivanje nekih osnovnih elemenata i
preuzimanje novih tehnika i novih formi (u prvom redu kult-
nih ritona).
Nastanak protokakanjske kulture se, prema tome, ne mo"e ni-
kakvom migracijom - ni naglom ni gradacionom - nego se mora posma-
trati u sklopu unutarnjih kretanja u neolitskom dru!tvu. Pri tome bih pod-
vukao da je proces formiranja protokakanjske kulture i!ao, ipak, ne!to dru-
tokom nego formiranje butmirske kulture (u oba se pod kul-
turom podrazumijeva i dru!tvena zajednica). Kod butmirske kulture se auto-
htona baza postepeno gubila u novim kulturnim elementima, a sve kompo-
nente su sublimirane u jedinstven izraz butmirske kulture. Kod
kakanjske kulture se autohtona baza vrlo osjetno su"ava u protokakanjskoj
fazi i starijoj kakanjskoj kulturi, ali elementi konstantno traju i
dalje se razvijaju (npr. monohromna roba). Novi elementi su na-
dodani i oni se novoj sredini, da bi dali potpuno
novi kulturni izraz.
U svakom oba neolitska naselja u Obrima odvode na!a sazna-
nja o dru!tvenoekonomskim i promjenama u neolitskom svijetu
istom evolucionim promjenama treba obratiti mnogo vi!e pa"nje
nego !to smo to dosada Treba odbaciti metod da se svaka nova
neolitska kultura imigracijom novog stanovni!tva; treba mnogo vi!e
uzimati u obzir indigene procese i dodire sa susjednim stanovni!tvom. Izvje-
sne konkretne sugestije dao sam u tom pogledu kod obrade butmirske
kulture.
2s7
Nema nikakve sumnje da je do nastanka protokakanjske kulture do!lo
u vrijeme nekih promjena u neolitskom svijetu ju"ne Evrope, u vrijeme
prelaska iz starijeg u srednje neolitsko doba. Te promjene vidimo na pod-
Balkana i u Italiji, a sve one imaju jednu crtu: izumiranje,
stare cardium-impresso ili barbotinske robe i prelazak na nove
vrste - crnopoliranu robu na istoku i slikanu keramiku na zapadu. Da li se
radi samo o !irenju novih tehnolo!kih saznanja i preuzimanju nove mode ili
to sve ima i revolucionarni karakter u etnogenetskom smislu (barem na odre-
ostaje da se rije!i novim i preciznim studijem
ju"noevropskog i mediteranskog prostora u neolitskom dobu.
Isti karakter imaju i promjene koje su se de!avale u vrijeme formira-
nja butmirske kulture.
b) Vidjeli smo da su se u IV fazi naselja Obre l pojavile i izvjesne de-
generativne manifestacije. Iako je ova faza savremena kulturnim slojevima u
samom Kaknju, roba u Kaknju je ne!to raznovrsnija i
287 A. B e TI a e, 1971, str. 176.
102 ALOJZ BENAC
bolje izvedena. U ovoj fazi Obra l nestalo je i svih onih elemenata
koji su se pojavili u Obrima l kao plod ekonomskih, kulturnih i drugih veza
sa okolnim svijetom. Dobiva se utisak da se dru!tvena zajednica Obra l sada
zatvorila u sebe i pokidala veze sa drugim svijetom. Odigrao se, dakle, isti
degenerativni proces kao i u naselju Obre II , ali sa ne!to efektima.
U Obrima II je degenerisana butmirska kultura podlegla uticaju iz
!to je moglo i neki etnogenetski spoj. U Obrima l se to nij e dogodilo,
ali se formirana kakanjska kultura jako upro!tavati. Kao da je
nedostajalo svje"ih sokova i svje"e krvi. l naselje se postepeno ugasilo; bez
ikakvih vidnih tragova spoljnjeg nasilja.
Zbog je prestao "ivot u ovom naselju? Da je ustanovljen neposredni
kontinuitet Obra l i Obra II, rje!enje bi bilo vrlo jednostavno i pomi
canje naselja za 200 m ne bi nikakav prekid. Ali vremenskog dodira
nema ova dva naselja. - Ostaje nam da uzroke izumiranja pot ra"imo
u samim dru!tvenim odnosima; mo"da u rodovskoj zatvorenosti ( endogamij i),
koja neminovno vodi genetskoj degeneraciji i izumiranju roda.
Jo! nisu istra"ena sva naselja kakanjske kulture u centralnoj Bosni
se da je jedno naselje le"alo kod lokaliteta Okoli!te, nedaleko od
pa zato nemamo jo! definitivno zaokru"enu sliku o njenim dru!tvenim zajed-
nicama. U svakom naselje Obre l kao i Obre II, dobro pri
"ivota neolitskih naselja, njihova nastajanja i njihova izumi-
ranja.
e) Kulturne (i komponente od kojih je formirana
-impresso kultura u Obrima l, a zatim i protokakanjska kultura dolazile Sl!
potpuno istim pravcima. !ta vi!e, to su pravci koje smo identifikovali i kod
butmirske kulture u Obrima II. Ta nas navodi na dva
prvo, neolitski ljudi i neolitsko dru!tvo u cjelini su na ovom pod-
imali ustaljene navike, odnosno ustaljeni odr"avanja dru!t venih
i ekonomskih veza i, drugo, ovako konstantna dru!tveno-ekonomska struj anja
Jadrana i Panonije pokazuju da na tom prostoru nije dolazilo do veli-
kih - izazvanih migracijama - od kraja starijeg do kraja mla-
neolitskog doba.
Magistralni pravac Neretva-Bosna je jo! jednom osvijetljen i u tom svje-
tlu dolina Neretve i dolina Bosne se javljaju kao najva"nija neolitska saobra-
u sjeverozapadnom Balkanu, koja povezuje Jadranski bazen sa Posa-
vinom i Panonijom (veza Neretve i Bosne ide dolinama Neretvice i
Fojnice).
d) pojedinih slojeva i kultura u Obrima l je ponovno poka-
zalo da se centralna Bosna nalazi na raskrsnici dviju velikih kulturnih i
kih zona u ovom dijelu ju"ne Evrope. Zbog toga ovdje i dolazi do neprekid-
nih mije!anja kulturnih elemenata jadransko-mediteranskog i panonsko-bal-
kanskog neolitskog svijeta. Ta mije!anja dosta kod komparativnih
dva neolitska kompleksa i ba! ovaj faktor daje osobitu va"nost
nalazi!tima u Obrima.
Samim tim u potpunosti je i prelazna zona dva pome-
nuta neolitska svijeta, koju su tako dobro prikazali R. Tringham i
B. J
2M R. Tringham, 1971, Fig. 10,17,23; B. 1%8, Sl. 1.
SKRACENICE UZ LITERATURU
G Z M - Glasnik Zemalj&ko-g muzeja Bosne i Hercegov.ine u Sarajevu.
D. A r a n e lov i - G a r a ! a n i:n, 1954. - Draga
kultura, Ljubljana, 1954.
S. B a t o v i 1964/65. - !ime Odnos,i Dalmacije i u neoli tu, Ra-
dovi Filozofskog fakulteta, Sv. 6, 1%4/ 65, Zadar, 1%9.
" . B a t o v i 1966. - !ime Starij!i neolit u Dalmaciji, Zad&r, 1966.
A. B e n a c, 1956. - Aloj.z Benac, Osnovna obilje#ja neolitske kulture u KClJknju ,
GZM, N. S. XI, Arheologija, Sarajevo, 1956.
A. B e TI a e, 1%1. - Alojz Benac, Studien zur Stein- und K!Upfer.zeit im nordwest-
lichen Balkan 42. Bericht der RGK, Fra.nkfUlf't/a.M., 1,%1.
1\. B e n a c, 1971. - Alojz Benac, Obre II, neolitsko naselje butmirske gmpe na
Gornjem polju, GZM, N. S. XXVI, Arheologija, Sa'rajevo, 197,1.
B. B r u k n e r, 1%8. - Bogdan Brukner, Neolit u Vojvodini , Dissertatio!1s V, Beo-
grad - Novi Sad, 1%8.
B. (; o v i 1960/61. - Bo.rivoj Rezultati sondiranja na prelstoriskom nase-
lju u Gornjoj Tuzli, GZM, N. S. XV-XVI, Arheologija, Sarajevo, 1960/ 1961.
S. 1970. - Stojan Neolit u Sla'Ionij.i i Srijemu,
Zbornik radova I Znans.tvenog s3Jbora Slavo:nije i Baranje, Osijek, 1970.
M. G a r a ! a n i n, 1968. - Milutin Gara!anin, Polo#aj centralnog Balkana u hro-
nologiji neolita Evrope, Neolit cent,ralnog Bal-kana, Narodni muzej,
Beograd, 1968.
M. G a r a ! a n i n, 1971. - Miluti.n Gara!anin, Genetische und chronologische
Probleme des frlihen keramischen Neolithikums auf dem mittleren Bal,kan,
Actes du VIlle congres UISPP, Beograd, 1971.
B. J o v a.n o y i 1968. -. Borislav I storijat industrije u
neohtu l ranom eneohtu centralnog Balkana, Neolit centralnog Balkana Na-
rodni muzej, Beograd, 1968. '
B. J o v a n o v i 1969. - Borislav Teritori ialni i hronolo!ki odnos
jadranskog i kontinentalnog neoJ.ita, Starinar N. S. XIX, 1968, Beograd, 1%9.
J. K o r o ! e e, 1958. - JOSip Kor<?!.ec, J':Teolits.ka naseobina u Danilu Bitinju, Jugo-
.slavenska akademija z;nanostJ I umjetnosti, Zagreb, 1958.
J. K o o ! ec, 1960/61. - Josip Koro!ec, Neka pitanja oko neolita u Dalmaciji
Dladora, sv. 2, Zadar, 1960-1961. '
V 1. M i.l o j i 1970. - VladimiT Die Kulturbeziehuno-ell zwischen
u.nd Dalmatien wahrend der ji.ingeren Steinzeit, Adriati ca prae-
hlstonca et antlqua, Zagreb, 1970.
R. T r i n g h a m, 197J. - Rut Tringham, Hunters, Fishers 3JOd F3Jrmers of Eastern
Europe, Hutehmson Univ. Libr., London. 19711.
TABLA I
l. Opru pogled na radili! te
2. Sonda IV, dubina 0,40-0,55 m
3. Sonda IV, dubina 0.75-0,85 m
4. Sonda IV, dubina 0,85-1,00 m
5. Sonda IV, dubina 1,05-1,25 m
6. Sonda V, dubina 0,90-1,05 m
TABlA I
Foto: Mari ja Sever
TABLA II
L Sonda V, dulJina Tn
2, Sonda VII, dubina 1,15-1,25 m
3, Sunda VIII, dubina 1,15-1,30 Tn
4, Sonda V, dubina 0,80---0,90 m
5, Sonda V, dubina m
6. Sonda V, dubina 0,80-0,90 m
TABLA II
2
Folu: Marija
TABLA III
l. Sonda V, dubina 0,80-0,90 m
2. Sonda IV, duhina 0,55-0,7{) ill
3. Sonda V,dubina m
4. Sonda II, kOlj) 6/7
5. So.nda V, dUibj'l1a 1,8.0-2,05 on
6. Sonda VI, dubina ill
TABLA III
Foto: Marija Sever
2
TABLA IV
l. Sonda VI, grob 3 i 4
2. So.nda IV, dubina 0,85-1,00 fi
3. Sonda VII, du:bina 1,95-2,1-0 m
4. Sonda II , dubina 1,20-1,35 m
5. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 m
6. Sonda VII, dubi,na 2,10-2,25 m
TABLA IV
Foto: l, 3-6, Julij ana Su!nik
2, Marija Sever
TABLA V
1. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 m
2. Sonda VII, dubina 2,Hl-2,25 ill (u uglu)
3. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 m
4. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 m (!rtvi"te uz grob 8)
5. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 m (uz sjeverni rub)
6. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 m (!rtvi"te uz grob 8)
7. Sonda VII, dubina 2,10-2,25, m (uz kvadratno postrojenje u sjeverozapadnom
uglu)
TABLA V
Oo
2
3
7
roto: Sever
S Glasnik Zemalj skog muzeja BiH - Arheologija
TABLA VI
l. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 m
2. Sonda V, kvadrat 4D, dubina 0,90-1,05 m
3. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 1,25-1,40 m
4. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,75-0,85 m
5. Sonda IV, ,kvadrat 3, dubina 0,85-1,00 m
6. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,30-0,40 m
TABLA VI
3
2
6
4
s
o 5
Foto: Marija Sever
TABLA VII
1. Sonda IV, kvadrat 4 - jama l , dubina 1,60-1,80 m
2. Sonda VIII, dubina 1,70-1,90 m
3. Sonda VIII, dubina 1,70--1,90 m
4. Sonda VIII , dubina 1,30-1,50 m
5. Sonda IV, kvadrat 4 dubina 1,40-1,60 m
6. Sonda IV, kvadrat 4 dubina 1,40-1,60 m
7. Sonda V, kvadrat 4 dubina 0,90-1,05 m
8. Sonda V, kvadrat 4 dubina 0,90-1,05 m
9. Sonda VIII , dubina 1,00-1,15 m
10. Sonda IV, kvadrat l, dubina 0,75-0,85 m
ll. Sonda IV, kvadrat 1, dubina 0,75-0,85 m
12. Sonda VIII, dubina 1,00-1,15 m
13. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,55-D,70 m
14. Sonda IV, kvadrat 1, dubina 0,75-D,85 m
15. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,55-0,70 ln
16. Sonda IV, hadrat 3, dubina 0,55-0,70 m
17. Son IV, kvadra t 3, dubin::t 0,55-0,70 ln
18. Son a IV, kvadral 3, dubina 0,55-0,70 m
19. Sonda IV, kvadrat 3, dub:rla 0,"5-0,70 ln
20. S n a IV, h adra l 3, dubina 0,75- 0,85 m
21. Sonda V, kvadntl 1, dubi a 0,30-0,40 m
TABLA VII
5
3
6
2
9
10 II
13
14 8
12
=
18 17 19
15 16
'-"I
f oto; Marij a eve.r
7
TABLA VIII
1. Sonda VIII, dubina 1,30-1,50 fi
2. Sc>nda IV, dubrina 1,25-1,40 fi
3. Sonda IV, kvadrat 4, dubina ill
4. Sonda IV, kvadrat 3--4, dubina l,05-l,25 111
5. Sonda V, kvadrat 28, dubina 0,80---0,90 ill
6. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,75-0,85 fi
7. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,7.5-0,85 ill
8. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,75-0,85 fi
9. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,75-0,85 fi
10. Sonda IV, kvadrat 1, dubina 0,75-0,&5 fi
11. Sonda IV, kvadrat 1, dubina 0,75-0,&5 fi
12. Sonda IV, kvadrat 3'-4, dubina 0,75-0,85 fi
13. Sonda IV, kYadrat 4, dubina 0,75-0;85 fi
14. Sonda IV, kvadr at 4, dubina 0,75-0,85 fi
15. Sonda IV, kvadr3Jt 4, dubina 0,7.5-0,&5 m
M. IV, kvadrat 3, dubina 0,55-0,70 111
17. SU:lda IV, kvadrat 3, dubina 0,55-0,70 m
18. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,55-0,70 fi
19. Sonda VIII , dubina 0,55-0,70 ill
TABLA VIII
2 3
6 7
8 9
10
11
13
14
o 5
16
17
18
19
Foto: Marija Sever
12
1. Sonda V,
2. Sonda V,
3. Sonda IV,
4. Sonda IV,
5. Sonda V,
6. Sonda IV,
7. Sonda IV,
8. Sonda IV,
TABLA IX
kvadrat 2D, dubina 0,90-1.05 ill
kvadrat lD, dubina 0,70-0,80 ill
kvadrat 1, dubina 0,85-1,00 m
kvadrat 1, dubina 0,75-0,85 m
kvadrat 2B, dubina 1,20-1.40 ill
kvadrat 4, dubina 0,40--D,55 m
kvadrat 3, dubina 1,25-1.40 m
kvadrat 3, dubina 0,75-0,85 ill
TABLA IX
2 3
4
5
6
7
8
Foto: lViarij.l Sever
TABLA X
J. Sonda VII, kvadrat 2 - !rvnj i"te dubina 2,50-2,75 m
2. Sonda VII , dubina 2,10-2,25 Dl
3. Sonda VIII, dubina 1,90-2,10 m
4. Sonda iV, kvad,rat 4 dLlbina 1,40-1,60 m
5. Sonda IV, kvadra t 3 dubina 1,05-1,25 m
6. Sonda I V, kvadrat 3 dubina 1,05-1,25 ill
7. Sonda V, h adrat 2A dubina 1,40-1,60 m
8, Sonda VIII, dubina l,50-1,70 m
9, Sonda V, kvadrat LD dubina 0,90-1,05 m
10. Sonda V, kvadrat l B dubina 0,90-1 ,05 ill
JI1. Sonda V, kvadra t 2B dubina 1,os-1,20 m
1,2. Sonda VIII , dubina 1,30-1,50 m
13. Sonda IV, kvadrat 4 dubina 1,40-1,60 ill
14. Sonda IV, kvadrat 3 dubina 0,75-0,85 ill
TABLA X
Fota: Marija
TABLA XI
1. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 fi
2. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 ill
3. Sonda V, kvadrat 2D, dubina 1,20-1,4{) ill
4. Sonda V, kV3Jdirat 4, dubina ill
5. Sonda V, kvadrat 2JD, dubina 0,80-0,90 ill
6. Sonda IV, kvadrat 3 dubina 1,05-1,25 ill
7. Sonda V, kvadrat 2C, dubina 1,60-1,75 ill
8. Sonda V, kvadrat lB, dubina 0,80-0,90 ill
9. Sonda V, kvad'rat IC, dubina 0,70-0,80 ill
lO. Sonda VIII, dubina 1,00- 1,15 ill
TABLA Xl
=
9
Foto: Sever Marija
TABLA XII
l. Sonda V, kvadrat 2A, dubina 1,60-1,75 fi
2. Sonda V, kvadrat 2A, dubina 1,60--1,75 ID
3. Sonda VIII, dubina 1,90-2,10 fi
4. Sonda IV. >kvadrat 2, dubina 0,75.......{},85 fi
5. Sonda V,kvadrat 2A, dubina 0,8Q.......{},90 fi
6. Sonda V, kvadrat 1, dubina 0,5S-0,70 fi
7. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,85-1,00 fi
8. Sonda V, kvadrat 1, dubina 0,40--D,55 fi
9. Sonda V, kvadrat 1, dubina 0,55--D,70 fi
10. Sonda IV, kvadra1: 3, dubina 0,75-0,85 ID
ll. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 fi (!rtveni"le uz grob 8)
1.2. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 fi
13. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 fi (!rtvi"te uz grob 8)
14. Sonda VIII, dubina 1,90--2,10 fi (uz grob 7')
TABLA XII
3
..
Foto: Mnrija Sever
TABLA XIII
1. Sonda VI, kvadrat l dubina 2,15-2,30 m
2. Sonda II, du;bina 1.,40---1 ,50 m
3. Sonda VI , kvadr,at 2 dubina 1,60-1,85 m
TABLA XIII
2
1
3
5
Foto: Marija Scve.
9 Glasnik Zemaljskog muzeja BiH Arheologija
TABLA XIV
L Sonda VII , dubina 2,25-2,35 ill
2. Sonda VIII, dubina 2,50---2,65 ill
3. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 nl
4. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
5. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 ill
6. Sonda VIII, dubina 2,30-2,50 ill
TABLA XIV
ene!i: Slobodan
9*
TABLA XV
1. Sonda VIII , dubina 2,50-2,65 ill
2. Sonda VII, kvadrM 4, dubina 2,25--2,35 ill
3. Sonda VIII, dubina 2,55-2,70 ill
4. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
5. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 m
6. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
7. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 ill
8. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 un
9. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
10. Sonda VIII, dubina 2,50-2,&5 ill
TABLA XV
B
10
Crte!i: Slobodan
TABLA XVI
1. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 m
2. Sonda VII, dubi.na 2,35-2,50 fi
3. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 fi
4. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 fi
5. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 fi
TABLA XV1
2
TABLA XVII
1. Sonda VII , dubina 2,35-2,50 m
2. Sonda VIII , dubina 2,50---2,65 rn
3. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 m
4. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 rn
S. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 rn
6. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 m
7. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 rn
8. Sonda VII, dubina 2,35-2,.50 m
9. Sonda VII , dubina J ,3S-2,50 m
10. Sonda VIlI , dubina 2,50-2,65 m
ll. Sonda VII , dubina 2,35--2,50 rn
12. Sonda VII, dubina ,2 ,50--2,75 rn
3
TABLA XVII
8
7
5
Foto: Marij a Sever
6
9
12
TABLA XVIII
1. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 m
2. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 ill
3. Sonda VIII, dubina 2,50-2,65 ill
4. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
5. Sonda VII, dubina 2,25--2.35 ill
6. Sonda VIII, dubina 2,50-2.65 ill
7. Sonda VII, dubina 2,25-2,35 ill
8. Sonda VII, dubina 2,25-2.35 ID
9. Sonda VII, kvadrat 4 dubina 2,25--2,35 ill
10. Sonda VII, dubina 2,50-2,75 ill
11. Sonda VII, dubina 2,35-2,50 ill
/
TABLA XVIII
1
3
4
5
8
9
11
Foto: Marij a Sever
6
TABLA XIX
1. Sonda IIIA, dubina 1,70-1,&0 ill
2. Sonda VIII. dubina 1,90-2,10 ill
3. S nda VII I, dubina 2,10-2,3!) ill
4. Sonda IX, dubina 1,40-1,55 ill
5. Sonda VI, dubina 1,60-1,75 ID 'kvadrat 3
6. Sonda V, dubi na 2,25-2,50 ill kvadrat 4\D
7. Sonda V, dubina 1,60-1,75 nl k" ;l drat 2D
TABLA XIX
- - - -,
- !
. I
I
I
\ \
.\.
\
i
\
i
\ \
\,
, ,
"
I
,
I
I'
J
J
i /
: I
"-"-.
\\
\,
\ 1
, ,
n
JI
I
,
i
I
'
I
I
\
I _r;/
/ /
""
4
/
\
\
!
\
"-
".
l
/
\
\
5
Crtez.:
,. Slobodan
TAB LA XX
l. Sonda VII, dubina 2,10-2,35 m
2. Sonda IX, dubina 1,20-1,35 m
3. Sonda IX, dubina 1,20-1,3:5 m
4. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 ill
5. Sonda VIII, dubina 2,30-2,50 ill
6. Sonda V, dubina 1,80---2,05 m kvadrat 4D
7. Sonda VII, 1,75-1,95 m
8. Sonda I ,dubina 1,55-1,70 m
9. Sonda VIII, dubina 2,30-2,50 ill
10. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 ill
ll. Sonda IV, dubina 1,60-1,80 fi
12. Sonda V, dubina 1,60-1 ,75 m kvadrat 1
13. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 m
14. Sonda VIII, dubina 1,90-2,10 fi
TABLA XX
.-:,..: ..:>71
: .1
.. " ;' 1
__r
I
..
I . . .: . '. ' ....:::... 1
I .... . 1
' " "
l'
\
.' . 1
:1
.....'1
I
' 1
. " 1
'{, ..... - ', ,'.
14
12 13
CI'te!i: Slobodan Peri" ic
TABLA XXI
1. Sonda VI, kvadrat 2 dubina 2,30-2,S(} m
2. Sonda II, dubina 1,60-1,70 m
3. Sonda III, A dubina 1,80-1,95 m
4. Sonda III, Aduhina 1,80-1,95 m
5. Sonda V, kvadrat 2C dubina 1,80-2,05 m
6. Sonda III A, dubina 1,8Q-..,1 ,95 m
TABlA XXI
.\1 hcologlj;1
TABLA XXII
I. Sonda VIII, dubina 2,30--2,50 m
2. Sonda IX, dubina 1,20-1,35 ID
3. Sonda IV, dubina 1,80-2,05 m
4. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 !TI
5. Sonda IX, dubina 1,40--1,55 m
6. Sonda VII, dubina 1,75-1,95 m
7. Sonda VIII, dubjna 1,90--2,10 m
8. Sonda VII, dubina 1,95-2.10 m
9. Sonda V, kvadrat 4D, dubina 2,05-2,25 m
10. Sonda IX, dubina 1,55-J,70 m
TABLA XXII
Foto: Marija Sever
TABLA XXIII
1. Sonda V, dubina 1,80-2,05 ID kvadrat lAC
2. Sonda IV, dubina 2,05-2,20 fi
3. Sonda VII, dubina 1,75-1,95 fi
4. Sonda VII , dubina 1,95----2,10 fi
5. Sonda VIII, dubina 2;10-2,30 fi
6. Sonda VII,dubina 1,75-1,95 fi
7. Sonda V, dubina 1,60-1,75 fi kvadrat ICe
8. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 fi
9. Sonda IV, dubina fi
10. Sonda II, dubina 1,40-1,50 fi
1,1. Sonda IV, dubina 1,80-2,05 fi
12. Sonda V, dubina 1,60-1,75 fi kvadrat 2D
13. Sonda IX, dubina 1,40-1,55 fi
14. Sonda VIII, dubina 1,90-2,Hl fi
TABLA XXIII
10
13
Foto: Marija Sever
JO Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheologija.
TABLA XXIV
l. Sonda IIIA, dubina 1,80-1,95 ID
2. Sonda V kvadrat 2e, dubina 1,80-2,05 ID
3. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 ID
4. Sonda IIIA, dubina 1,80-1,95 ID
5. Sonda IIIA, dubina 1,80-1,95 ID
6. Sonda IV, kvadrat 3,4 dubina 1,60-1,80 ID
7. Sonda VII, dubina 2.10-2,25 ID uz skelet groba 8
8. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 ID uz skelet groba 8, ispod u crvenoj
9. Sonda IX dubina 1,40-1,55 m
10. Sonda IX, dubina 1,40-1,55 ID
ll. Sonda IV, kvadrat 3 dubina 1,60-1,80 ID
12. Sonda IIIA, dubina 1,40-1,50 ID
TABLA XXIV
3
6
5
9
11
Foto: Marija Sever
10*
TABLA XXV
1. Sonda VII, dubina 2,10-2,25 fi uz grob 8
2. Sonda VIII, dubina 2,10-2,30 fi
3. Sonda V, kvadrat 2U, dubina 1,60-1,75 fi
4. Sonda IX, dubina 1,40-1,55 fi
.5. Sonda IX, dubina 1,20-1,35 fi
6. SDnda IIIA, dubina 1,70-1,80 ID
7. Sonda IIIA, dubina 1,80-1,95 fi
8. Sonda VIII, dubima 2,20-2,40 ID
9. Sonda V, kvadrat 2AC, dubina 1,80-2,05 fi
10. Sonda V, kvadrat 4D, dubina 1,80-2,05 fi
11. Sonda IX, dubina 1,55-1,70 ID
12. Sonda V, kvadrat 1, dubina 1,60-1,75 fi
13. Sonda IV, dubina 1,60-1,80 !TI
TABLA XXV
1
2
4
13
Foto: Marija Sever
TABLA XXVI
l. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,05-1,25 ill
2. Sonda V, kvadrat ID, dubina 1,05-1,20 ill
3. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,25-1,40 ill
4. Sonda VIII, dubina 1,70---.1,90 ill
5. Sonda VIII, dubina 1,30-1,50 ill
6. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 m
7. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,05-1,25 ill
8. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 1,40-1,60 ill
9. Sonda IX, dubina 0,95-1,05 ill
10. Sonda IX, dubina 0,95-1,05 ill
11. Sonda V, kvadrat 2D, dubina 1,05-1,20 ill
--
TABLA XXVI
./
.7-
%.
\ ' ':, ,": "".-
\ .
\
\
\
\
\
\
\
-,
(' 1"" ;';:_"1)- I
'
I
I
I
I
/
I
I
I
I
I
I \
\
\
\
".......
L __

.... .
" ' .. I
( - -.:....
I
I
"-'
......
5
\
""-
I
-,
r-
\
\
"-
I
I
L __
I
I
I
I
I
I
I
3
I
I
7
---
Crte 1.
Sl;,bodan
' 1
I
, I
I
. I
TABLA XXVII
1. Sonda IX, dubina 0,80-0,95 m
2. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,25-1,40 m
3. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 m
4. Sonda V, kvadrat lD, dllbina 0,90-1,05 m
S. Sonda V, kvadrat 2D, dubina 1,05-1,20 m
6. Sonda IV kvadrat 3-4, dubina 0,85-1,00 m
7. Sonda IV, kvadrat 3-4, dubina m
8. Sonda V, kvadrat IC, dubina 1,40-1,60 m
9. Sonda V, kvadra t 2B, dubina 1,20-1,40 m
10. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 m
ll. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 m
12. Sonda VIII , dubina 1,30-1,50 m
13. Sonda IX, dllbina 1,05-1,20 m
14, Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 m
TABLA XXVII
-
'"
. '- - - -
'.'
. '..
,.' .,'
""....",;,
l
" I
. I
. 3
o
>---
.-- -:; n\\
I'" . " .... . .' .1
." .: JI}
O
' I
.". . 11
- "' 1
I
....1
.. 1
\ ".: .':::'. ' . I
\ .
"
. ' ,1
. '1
r-
r
l-
I
I
-l
'.1
I
\:
\
"
'<.."
'\:...:..
Crte!i: Slobodan
14
T ABLA XXVIII
l. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 ill
2. Sonda V, kvadrat lA, dubina 1,20-1,40 ill
3. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 ill
4. Sonda VII, kvadrat 1, dubina 1,30-1,40 ill
S. Sonda VIII, dubina 1,30-1,50 m
6. Sonda VIII, dubina 1,30-1,50 ill
7. Sonda VII, kvad.fa't l, dubina 1,30-1,40 m
8. Sonda IV, kvadrat 1-2, dubina 1,05---.1,25 ill
9. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,05-1,2:5 ill
10. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 1,05-1,25 ill
ll. Sonda IX, dubina 0,95-1,05 ill
12. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 1,05-1,25 ill
13. Sonda IX, dubina 0,65-0,80 ill
14. Sonda IX, dubina 0,65-0,80 ill
15. Sonda V, kvadra t 2B, dubimt 1,05-1,20 ill
1,6. Sonda IX, dubina 0,65-0,80 ill
17. Sonda V,kvadrat 1-2, dubina 0,80-0,90 ill
TABLA X ' VIII
/
I
I
I
\
.
-
.
lJ. :
I .
,-' 3
-:-. - l
l, . I
I
6
10
16
o )
-
Crte!i: Slobodan Pe ri , ;"
TABLA XXIX
l. Sonda VIII, dubina m
2. Sonda IX, dubina 1,05-1,20 m
3. Sonda V, kvadrat 4, dubina 1,40--.1,60 m
4. Sonda VIII, dubina 1,70-1,90 m
S. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 m
6. Sonda VIII , dubina 1,30--.1,50 m
7. Sonda V, kvadrat 1
1
B, dubina 0,90-t05 m
8. Sonda IV, kvadrat 4 dubina 1,40-1,60 m
9. Sonda VIII, dubina 1,70-1,90 m
10. Sonda VIII, dubina 1,70--1,90 m
11. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 m
12. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 m
13. Sonda VIII, dubina 1,70--1,90 m
TABLA XXIX
1
4
7
8
9
11
10
12
13
Foto: Marija Sever
TABLA XXX
l. Sonda IV, .kvadrat 3-4, dubina 0,85-1,00 m
2. Sonda VIII, dubina 1.15-1,30 fi
3. Sonda VIII, dubina 1,15-1,30 fi
4. Sonda VII , dubina 1,30-1,50 fi
5. Sonda IV, k vadrat 3, dubina 1,25-1,40 fi
6. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,05--<1,25 fi
7. Sonda V, kvadrat 4, dubina 1,40-1,60 fi
.8. Sonda V,kvadrat 4D, dubina 1,20-1,40 fi
9. Sonda IV, kvadr at 2, dubina 1,05-1,25 fi
10. Sonda IV,kvadrat 4, dubina 1,25-1,40 fi
U. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 1)5-1,40 fi
12. Sonda VI, kvadrat 1, dubina 1,45-1,60 fi
TABLA XXX
5 6
7
12
Foto: Marija Sever
TABLA XXXI
1. Sonda III/A, dubina 1,25-1,40 m
2. Sonda V, kvadrat 1-2 dubina 0,80-0,90 m
3. Sonda V, kva-drat 1-2, dubina 0,80--0,90 m
4. Sonda V, kvadrat ltD, dubina 0,90-1,05 m
5. Sonda IV, !kvadrat 3-4, dubina 0,85-1,00 m
6. Sonda IV, kvadrat 3-4, dubina 0,85-1,00 m
7. Sonda IV, kvCl!drat 4, dubina 1,05-1,25 ID
8. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,85-1,00 m
9. Sonda VIII, dubina 1,70-1',90 m
10. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 1,05-1,25 m
lJI. Sonda IV, kv.a.drat 2, dubina 1,05-1,25 m
12. Sonda IX, dubina 0,65-0,80 m
3
TABLA XXXI
4
Foto: Marija Sever
II Glasnik Zemaljskog muzeja BiH .- Arheologija
TABLA XXXII
l. Sonda IV, 'kvadrat 4, dubina 0,S5---1,00 ill
2. Sonda V, kvadrat l, , dubina 1,20-1.40 ill
3. Sonda VI II, dubina 150-1,70 ill
4. Sonda V, kvadrat 2B, dubina 1,20-1,40 ill
5. Sonda VIII, dubina 1,50-1,70 ill
6. Sonda V, kvadrat 2B, dubina 1,05---1,20 ill
7. Sonda IX, dubina 0,65-0,80 ill
S. Sonda V, kvadrat ID, dubina 0,90-1,05 ill
9. Sonda VIII, dubina l,50--1,70 ill
10. Sonda V, kvadrat 1-2, kop 7, dubina 0,80-0,90 ill
ll. Sonda V, kvadrat 2D, dubina 1,40-1,6-0 ill
12. Sonda VIII, dubina 1,30--1,50 ill
13. Sonda VII, kvadrat 1, dubina 1,30--1,40 ill
14. Sonda IX, dubina O, GS-O,SO ill
15. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 1,25-1,40 ill
16. Sonda V, kvadrat 2D, dubina 1,20--1,40 ill
17. Sonda IX, dubina 0,95-1,05 ill
18. Sonda V, kvadrat 2C, dubina 1,40--1,60 ill
TABLA XXXII
3
5
9
12
14
15
16
18
Foto: Marija Sever
11*
TABLA XXXIII
1. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,&5-1,00 fi
2. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,85-1,00 fi
3. Sonda IV, ckvadrat 3, dub1na 0,55--0,70 fi
4. Sonda VIII, dubina 0,70--0,85 fi
5. Sonda VIII , dubina 0,55-0,70 fi
6. Sonda VIII, dubina 0,85-1,00 fi
7. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,85->1,00 fi
8. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,85-1 ,00 m
9. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0) 5-0,&5 fi
10. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,55--0,70 fi
11. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,85-1 ,00 fi
12. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,40-0,55 fi
13. Sonda VII, kvadrat 4, dubina 1,30-1 ,40 fi
14. Sonda IX, dubina 0,50--0,65 m
15. Sonda IX, dubina 0,50-0,65 fi
16. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,85-1,00 fi
17. Sonda V, kvadra t l, dubina 0,40-0,55 m
18. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,55--0,70 fi
19. Sonda V, kvadrat 4, dubina 0,70-0, 80 fi
20. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,85-1.,00 fi
21. Sonda V, kvadrat 4, dubina 0,70-0,80 fi
F-
r .'
r
I ,.
.: '
-
-
3
Il:
/. ..... . \
( .'. ' " 1
t ' . ,
\' ",", .
\ , " . I
.:' ' 1
l
1
i
I
'I
I
'I
I
J
'. ,I
7
'"
..,
. .
. 8
. I , I
.. :,. 1
- . J 20
Crte!i. Slobodan
22
TABLA XXXIV
1. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,85-1,00 ITl
2. Sonda IV, kvadrat 4, dubi na 0,85-1,00 ITl
3. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,85-1,00 ITl
4. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,55-0,70 ITl
S. Sonda IV, kvadrat 3, dubi na 0,75-0,85 ITl
.6. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,&5-1,00 ITl
7. Sonda V, kvadrat 4, dubina 0,70-0,80 nl
8. Sonda VIII, dubina 0,85-1.00 ITl
9. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,55-0,70 ITl
10. Sonda VIII, dubina 0,85-1,00 ITl
ll. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,55- 0,70 ITl
12. Sonda V, kvadrat 4, dubina 0,70-0,80 m
13. Sonda V, kvadrat 2, dubina 0,7D-O,80 ITl
14. Sonda IV, kvadra t 4, dubina 0,40-0,55 ITl
TABLA XXXIV
1
3
9
Foto: Marija Se \'er
TABLA XXXV
1. Sonda VIII, duhina 0,70-0,85 Jn
2. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,85-1,00 fi
3. Sonda IV, .kvadrat 3, dubina 0,55-0,70 Jn
4. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,75-0,85 Jn
5. Sonda V, kvadrat IC, dubina 0,70---0,80 Jn
6. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,75-0,85 Jn
7. Sonda V, kvadrat l, dubina 0,40-0,55 m
8. Sonda V, kvadrat l, dubina 0,40-0,55 Jn
9. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,75-0,85 Jn
10. Sonda IV, kvadrat 4, dubina 0,75-0,85 Jn
11. Sonda IV, kvadrat 1, dubina 0,85-1,00 Jn
12. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,40-0,55 Jn
13. Sonda IV, kvadrat 2, dubina 0,85-1,00 Jn
14. Sonda V, kvadrat 4, dubina 0.70---0.80 ill
15. Sonda IV, kvadrat 1-2 dubina 1,05-1,25 Jn
16. Sonda IV, kvadrat 3, dubina 0,40-0,55 Jn
17. Sonda VIII, dubina 0,70-0,85 Jn
TABLA XXXV
3
1 2
4 6
Foto: Marija Sever
TABLA XXXVI
1. Sonda VIII, dubi na 0,55-0,70 ill
2. Son.da V, kvadrat 1, dubina 0,40-0,55 ill
3. Sonda V, kvadrat 3, dubina 0,30-0,40 ill
4. Sonda V, kvadrat lB, dubina 0,70-0,80 ill
5. Sonda VI, kvadrat 3, dubina 1,15-1,30 ill
TABLA XXXVI
3
!i
Foto: Marija Sever