Sie sind auf Seite 1von 104

Skripta za hrvatski jezik

1. PRISTUP KNJIEVNOSTI
KNJIEVNOST je umjetnost ije je sredstvo izraavanja JEZIK = UMJETNOST RIJEI
- ima svoj sadraj i izraz (oblik)
ZNANOST O KNJIEVNOSTI (KNJIEVNA ZNANOST) - znanost koja se bavi sustavnim prouavanjem
knjievnosti
- prouava knjievno djelo kao samostalno umjetniko djelo, ali ga promatra i u kontekstu
ZNANOST O KNJIEVNOSTI
TEORIJA
KNJIEVNOSTI
Analiza knjievnog
djela

Klasifikacija
knjievnosti
uenje o knjievnim vrstama i
rodovima
Versifikacija znanost o stihu
Stilistika
pristup djelu kao jezinoj
tvorevini, tj. prouava opde
znaajke knjievnog izraza
POVIJEST
KNJIEVNOSTI
Opda povijest
knjievnosti
usporedno prouavanje
knjievnosti
prikazivanje svih bitnih
knjievnih pojava
Povijest pojedine
knjievnosti
povijest nacionalne
knjievnosti, ali i povijest
knjievnosti koju odreuje neko
dugo zajednitvo (npr. povijest
djeje knjievnosti)
Komparativna
(poredbena)
povijest knjievnosti
usporeuje knjievnost u
povijesnom i drutvenom
kontekstu (npr. hrv. knjievnost
u kontekstu europske)
KNJIEVNA
KRITIKA
analizira djelo i promatra autora i djelo u povijesnom
kontekstu


Interpretacija (tumaenje) doivljaj djela
analiza (ralamba)

Skripta za hrvatski jezik
PODJELA KNJIEVNIH DJELA
PODJELA KNJIEVNIH DJELA (prema razliitima naelima)
Autori autori mogu initi skupinu (npr. hrv. dramski pisci)
Jezici
hrv. knjievnost, knjievnost na latinskom jeziku, ruska
knjievnost, njemaka knjievnost i dr.
- srodno naelo prema nacionalnim knjievnostima: hrv.
knjievnost, njem. Knjievnost, ruska knjievnost, itd.
Forma
npr. lirska pjesma, roman, mit, balada, pripovijetka, drama
itd.
Podrijetlo usmena i pisana knjievnost
Namjena djeja knjievnost, zabavna knjievnost, pouna knjievnost
Vrijeme
nastanka
antika knjievnost, renesansna knji. i dr.

PODJELA KNJIEVNIH DJELA (po kriteriju forme (izraza))
KNJIEVNI RODOVI
EPIKA prikaz dogaaja
LIRIKA izraavanje ljudske osjedajnosti
DRAMA
radnja zasnovana na sukobu
dramske vrste: tragedija, komedija,
drama u uem smislu
DISKURZIVNI KNJIEVNI
OBLICI
ujedinjuje znaajke knjievnosti i
znanosti
knjievno znanstvene vrste (esej,
putopis)
publicistika (reportaa)
KNJIEVNE VRSTE
roman, novela, kratka pria, crtica, mit, ep, esej, komedija,
tragedija, drama
ANROVI ljubavni, povijesni, kriminalistiki, pustolovni

OSNOVNI OBLICI IZRAAVANJA
POEZIJA PROZA DRAMA
OBILJEJA zvukovna i ritmika
organizacija (stihovi)
usmena i pisana
blia izraavanju u
svakodnevnoj komunikaciji
usmena i pisana
dijaloki oblik
moe biti pisana za izvoenje
na pozornici
u stihu i prozi
PODJELA lirska poezija
osobne teme
epska poezija
dogaaj vaan za
kolektiv
lirsko epska
poezija
jednostavni epski oblici
(basna) i sloeni epski oblici
(drama)
diskurzivni knjievni oblici
(putopis)
ostala proza



Skripta za hrvatski jezik
RAZDOBLJE DJELA
temeljna civilizacijska djela (od
3000. pr. Kr)
Daleki istok (Kina): Knjiga pjesama
Srednji istok (Indija): Vede, Mahabharata, Ramajana, Panatantra
Bliski istok: Egipat (himne bogovima; Ptahotep: Pouke mudrosti)
Mezopotamija (Gilgame)
Hebrejska knjievnost (Biblija)
antika
knjievnost ( 8.
st. pr. Kr 476.)
grka
Homer: Ilijada, Odiseja (epovi)
Eshil: Okovani Prometej (tragedija)
Sofoklo: Kralj Edip, Antigona (tragedije)
Euripid: Medeja, Elektra (tragedije)
Aristofan: ptice, abe (komedije)
Aristotel: Poetika (Nauk o pjesnikom umijedu)
Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Ezop
rimska
Plaut: krtac
Vergilije: Eneida
Horacije: Poslanica Pizonima (Ars poetica)
Ovidije: Metamorfoze
Katul, Marcijal
srednjovjekovna
knjievnost
(476. 15. st.)
svjetovna
nacionalni epovi: Beowulf (eng.), pjesan o Ronaldu (franc.), Pjesma o Cidu
(panj.), Pjesma o Nibeluzima (njem.), Kalevala (finska)
srednjevjekovni romani: Roman o Tristanu i Izoldi (keltski ciklus), Roman o
Renardu, Roman o rui (franc.), Roman o Troji, Roman o Aleksandru
srednjevjekovna poezija: trubadurska poezija, njemaka dvorska ljubavna
lirika
hrvatska
1100. Badanska ploa
6. 1. 1288. Vinodolski zakonik
1483. Misal po zakonu rimskog dvora (Prvotisak)
Zapis popa Martinca, Ljetopis popa Dukljanina, Svit se kona, ibenska
molitva, Rumanac trojski, Aleksandrida, Lucidar
predrenesansa
(14. st.)
Dante Alighieri: Boanstvena komedija
Francesco Petrarca: Kanconijer
Giovanni Boccaccio: Dekameron
humanizam i
renesansa (15. I
16. st.)
svjetovna
Miguel de Cervantes: Bistri vitez don Quijote od Manche
William Shakespeare: Romeo i Giulietta, Hamlet, San Ivanjske nodi
Ludovico Ariosto, Francois Rabelais
hrvatska
Marko Marulid (Split, otac hrvatske knjievnosti): Judita
Marin Drid (Dubrovnik, Vidra, komediograf): Novela od Stanca, Skup,
Dundo Maroje
Petar Zoranid (pisac prvog hrv. romana): Planine
barok (17. st.)
svjetovna
Pedro Calderon de la Barca: ivot je san
Luis de Gongora, Giambattista Marino, Torquato Tasso
hrvatska
Ivan Gundulid: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
Ivan Bunid Vuid, Ignjat urevid, Fran Krsto Frankopan, Junije Palmotid,
Antun Kanilid, Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinski, Juraj Habdelid
klasicizam i
prosvjetiteljstvo
(kraj 17. I 18. st.)
svjetovna
Klasicistike tragedije Pierre Corneille: Cid
Jean Racine Fedra
Klasicistike komedije Moliere: krtac
Prosvjetiteljski roman Voltaire: Candide
Prosvjetiteljska drama Carlo Goldoni: Gostioniarka, Mirandolina
Denis Diderot, Montesquieu, Jean Jacques Rousseau
hrvatska
Andrija Kaid Mioid: Razgovori ugodni naroda slovinskoga
Matija Antun Reljkovid: Satir iliti divji ovik
Titu Brezovaki: Matija grabancija dijak
Matija Petar Katanid, Filip Grabovac

Skripta za hrvatski jezik
predromantizam
i romantizam
( kraj 18. i po.
19. st.)
svjetovna
Johan Wolfgang Goethe: Patnje mladog Werthera, Fausta
Friedrich Schiller: Razbojnici
George Gordon Byron: Hodoade Childea Harolda
Edgar Allan Poe: Gavran, Crni maak
Aleksandar Sergejevid Pukin: Evgenij Onjegin
Mihail Jurjevid Ljermontov: Junak naeg doba
William Wordworth, T. S. Coleridge, Walter Scott, Alphonse de Lamartine,
Victor Hugo, France Preern
hrvatska
Ivan Mauranid: Smrt Smail age engida
Petar Preradovid: izbor iz poezije
Stanko Vraz: izbor iz poezije
Ljudevit Gaj, Antun Mihanovid, Janko Drakovid, Dimitrija Demeter, Pavao
toos, Matija Mauranid
realizam (1830
1870.)i
naturalizam
(kraj 1870.
1890.)
svjetovna
Honore de Balzac: Ljudska komedija (Otac Goriot)
Gustave Flaubert: Gospoa Bovary
Fjodor Mihailovid Dostojevski: Zloin i kazna
Lav Nikolajevi Tolstoj: Ana Karenjina
Emile Zola: Germinal, Therese Raquin
Nikolaj Vasiljevid Gogolj, Ivan Sergejevid Turgenjev, Gu de Maupasant
hrvatska
enoino doba (predrealizam) 1860. 1881.
August enoa Prijan Lovro, Seljaka buna
Realizam i naturalizam
Ante Kovaid: U registraturi
Vjenceslav Novak: Posljednji Stipanidi
Silvije Strahimir Kranjevid: Izbor iz poezije
Ksaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Eugen Kumiid
modernizam
(kraj 19. st. )
svjetovna
Charles Baudelaire: Cvjetovi zla
Henrik Ibsen: Nora
Anton Pavlovi ehov: Tri sestre
hrvatska
Antun Gustav Mato, Ivo Vojnovid, Janko Leskovar, Vladimir Vidrid, Dinko
imunovid, Milutin Cihlar Nehajev, Ivan Kozarac, Fran Galovid, Dragutin
Domjanid, Vladimir Nazor, Milan Begovid, Janko Polid Kamov
knjievnost 20.
stoljeda
svjetovna
Marcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom (Combay)
Franz Kafka: Preobrazba, Proces
Luigi Pirandello: est osoba trai autora
Bertolt Brecht: Majka Courage i njezina djeca
Samuel Beckett: U oekivanju Godota
Eugene Ionesco: Delava pjevaica, Stolice
Albert Camus: Stranac
Ivo Andrid: Prokleta avlija
Federico Garcia Lorca, Sergej Jesenjin, Pablo Neruda, Thomas Stearns Eliot,
James Joyce, William Faulkner, Jean Paul Sartre, Herman Hesse, Ernest
Hemingway, Mea Selimovid
hrvatska
Miroslav Krlea: Kraljevo, Baraka Pet Be, Povratak Filipa Latinovicza,
Gospoda Glembajevi, Balade Petrice Kerempuha
Ranko Marinovid: Ruke Kiklop
Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan
Ivo Brean: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
Pavao Pavliid: Veernji akt, Koraljna vrata
Augustin Ujevid, Antun Branko imid, Dobria Cesarid, Dragutin Tadijanovid,
Mate Balota, Ivan Goran Kovaid, Jure Katelan, Vesna Parun, Slavko Mihalid,
Ivan Slamnig, Antun oljan, Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio


Skripta za hrvatski jezik
LIRIKA
LIRSKE VRSTE DEFINICIJA PRIMJER
OBLIK
vezani stih
slobodan stih
pjesma u prozi

TEMA
pejsana lirska
ljubavna lirska
socijalna lirska
misaona (refleksivna)
lirska
domoljubna lirska
duhovno - religiozna

TRADICIONALN
I OBLICI
himna sveana pjesma posvedena
neem vrijednom potovanja
Antun Mihanovid:
Horvatska domovina
oda uzvien ton, ira tematika od
himne
Petar Preradovid:
Rodu o jeziku
elegija izraava se tuga, bol F. Ciraki: Elegije
epitaf ovjekov odnos prema
prolaznosti ivota
Mark Dizdar: Zapis o
zemlji
epigram duhovita i satirina pjesma S. Vraz, A. G. Mato
ditiramb oduevljenje prirodom i
slavljenje ivota
Vladimir Nazor:
Cvrak
idila ivot u prirodi, pastiri Vergilije: Bukolike

ANALIZA
TEMA
o emu je rije u pjesmi?
kljune emocije i situacije u
ljudskom ivotu
ljubav, smrt, bol, enja,
domoljublje, nepravda, neto
sveto
MOTIVI
najmanja tematska jedinica
unutranja kompozicija
suton, zvijezde, kude
OBLIK (KOMPOZICIJA)
STIH I STROFA
broj strofa, vrste strofa, vrsta
stiha
monostih, distih, tercina
vezani, slobodan stih,
jedanaesterac
PJESNIKI JEZIK
izbor rijei i stilskih izraajnih
sredstava

PJESNIKI RITAM
svi elementi pjesme pjesniki jezik, stilska izraajna
sredstva, ponavljanje,
prenoenje misli ili rijei, vrsta
stiha, raspored naglaska, rima

DIJALEKTNA LIRIKA pisana na narjeju

Skripta za hrvatski jezik
VERSIFIKACIJA znanost o stihu
STIH ritmika, zvukovna, sintaktika, znaenjska cjelina
ritmika cjelina: autor stvara ritam koji postaje nositelj dodatnog znaenja
zvukovna cjelina: zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvuanju glasova i rimi
sintaktika cjelina: poredak rijei unutar stiha
znaenjska cjelina: znaenja postignuta ritmom, zvukovnom organizacijom i poretkom rijei
VRSTA stiha odreuje se prema BROJU SLOGOVA
STROFA veda sintaktika cjelina od stiha
- odreuje se prema broju stihova u njoj
RIMA glasovno podudaranje, najede na kraju stiha
vrste rime: parna (aa)
ukrtena (abab)
obgrljena (abba)
isprekidana (abcb)
nagomilana jedna rima u vie stihova (aaaaaa)
RITAM sudjeluju svi elementi strukture pjesme
Pjesniki jezik izbor rijei, njihovo znaenje, izraajnost, asocijativnost
Stilska izraajna sredstva (utemeljena na uinku glasova i ponavljanju)
Prenoenje rijei ili misli iz jednog stiha ili strofe u drugu
Broj slogova u stihu i raspored naglasaka
Rima
POSTUPCI RAZLAMANJA STIHA:
Prebacivanje samo jedna rije prebacuje se u drugi stih
Opkoraenje nekoliko rijei prelazi u drugi stih
Prijenos sintaktika cjelina (reenica) prenosi se u drugu strofu
VERSIFIKACIJSKI SUSTAVI
- ritam se organizira prema nekom osnovnom elementu koji se ponavlja u stihovima
broj slogova u stihu (silabika versifikacija)
naglasak (akcenatska ili tonska)
izmjena dugih i kratkih slogova (kvantitativna ili antika ili klasina)
TRADICIONALNE VRSTE STIHOVA
esterac, osmerac, epski i lirski deseterac, dvostruko rimovani dvanaesterac, stih bugartice (15 ili 16
slogova)
slobodni stih stihovi razliite duljine, nema pravilne rime, asonanca i aliteracija imaju ulogu rime,
ponavljanja initelji ritma, ritam podsjeda na svakodnevni govor, grafiki oblik initelj ritma
VRSTE STROFE
monostih, distih, tercina, katren, sestina, septima, oktava, stanca (osam jedanaesteraca)
Skripta za hrvatski jezik
STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA
STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA
VRSTE PODJELA DEFINICIJA PRIMJER
GLASOVNE
FIGURE
(DIKCIJE,
ZVUNE
FIGURE)
FIGURE
PONAVLJANJA
GLASOVA
asonanca ponavljanje samoglasnika Mlana nod, u selu lave
aliteracija ponavljanje suglasnika blaga svjetlost sipi sa visina
onomatopeja oponaanje zvukova iz
prirode
sitni cvrak sjetno cvri
FIGURE
PONAVLJANJA
RIJEI
anafora ponavljanje rijei na
poetku stihova
nodas se moje elo ari,
nodas se moje vjee pote;
epifora ponavljanje rijei na kraju
stihova
kako je teko na tuem pragu
zvoniti
na sprovodu kako je alosno
zvoniti
simploka ujedinjena anafora i epifora hode li nadi grebotine moje?
hode li nadi tijelo moje?
anadiploza rije s kraja jednog stiha,
ponavlja se na poetku
idudeg
A naa ulica je duga,
duga
FIGURE KONSTRUKCIJE
(SINTAKTIKE)
inverzija obrnuti poredak rijei tu svaki vagon, dimnjak ima
elipsa izostavljanje pojedinih rijei Nedjelja. Tuno. Znamo, o
znamo,
Znamo da alkohol kodi
polisindeton nizanje veznika bez potrebe I nae oi dalje gasnu,
I znoje se u radu dlanovi
asindeton nizanje rijei bez veznika eljezni, nahereni, tuni.
retoriko
pitanje
postavljanje pitanja bez da
se oekuje odgovor
O gdje si sada, gdje si,
Bezimena?
FIGURE RIJEI (TROPI)
metafora preneseno znaenje Al nisam samo zemlja, samo
trava
personifikacija davanje ljudskih osobina
neivima
I to osta mi od ivota,
U zagrljaju ostalo je rima
metonimija preneseno znaenje prema
stvarnim odnosima
Jer knjiga ta to dri je u ruci,
samo je dio mene koji spava
sinegdoha dio se uzima umjesto cjeline U zagrljaju ostalo je rima
eufenizam zamjenjivanje blaim
izrazom
Samo je dio mene koji spava
epitet rije koja se dodaje imenici siroti mrtvac
alegorija produena metafora Vedri se nebo. Sunce se raa.
simbol zamjenjivanje alegorijskom
oznakom
tee i tee, tee jedan slap,
to u njem znai moja mala kap?
FIGURE MISLI
gradacija postupno pojaavanje ili
slabljenje
perem auto, krasan je mlaz vode,
voda pljuti s krova, potoka
usporedba usporeivanje ko bujna rijeka u korito
antiteza poredbna na opreci tijesan vijek, a velebna dua
hiperbola preuveliavanje glas kao vjetar, ruke kao hridine
litota umanjivanje tamo vam nede biti loe
ironija izraavanje suprotnosti od
onog to se misli
gdje ima vatre, ima i dima
oksimoron spajanje protuslovnog krasan mrtvac
paradoks protuslovna misao znam da nita ne znam


Skripta za hrvatski jezik
LIRSKO EPSKE VRSTE
ujedinjuje znaajke lirike i epike
BALADA: lirsko epska vrsta u kojoj se iznose teme vezane uz stradanja, nesrede koje prate
njezine junake, a zavravaju tragino. Ugoaj je sumoran, ton tuan, a ritam polagana
(Hasanaginica)
ROMANCA: lirsko epska vrsta koja donosi dogaaj vezan uz ljubavnu temu. Ugoaj je vedar,
ritam ubrzan
POEMA: lirsko epska vrsta u kojoj se pripovijedanje ispreplede s neposrednim lirskim
izricanjem i dramskim elementima
SLAVENSKA ANTITEZA: 1. Pitanje (ili ili)
2. Negacija ( niti niti)
3. Odgovor (nego)

Skripta za hrvatski jezik
EPIKA
EPSKE VRSTE
EPIKA U STIHU epska pjesma obrauje jedan dogaaj
krada od epa
PREMA TEMATICI:
junaki
religiozni
pustolovni
ivotinjski
ep opirno epsko djelo u stihovima
epopeja herojski ep
daje se najira slika ivota, obiaja i vjerovanja
npr. Ilijada i Odiseja
EPIKA U
PROZI
JEDNOSTAVNI
OBLICI
mit pria koja objanjava neto ovjeku nepoznato
Sizif mit o neostvarivoj ovjekovoj potrebi za vjenim ivotom
Orfej i Euridika objanjava zato se na Lezbu raaju najbolji
pjesnici
Mit o Edipu kanjavanje onih koji ne sluaju bogove
bajka nestvarni dogaaji i likovi isprepledu se sa stvarnima
formulaian nain izraavanja
podjela likova na dobre i zle
narodna i umjetnika
legenda ivot ovjeka koji drugima predstavlja uzor
Legenda o sv. Margariti
basna kratka knjievna vrsta u obliku alegorije
nositelji radnje najede ivotinje, a prikazuju ljudske karaktere
saga staroskandinavska pria o dogaaju iz prolosti
anegdota duhovita, satirina kratka pria o znamenitim ljudima ili
dogaajima
vic utemeljen na dvosmislenosti
izaziva komian dojam
zagonetka oblik pitanja koji navodi na ono o emu je rije
poslovica izraava se spoznaja o
SLOENI OBLICI
novela krada pripovjedna vrsta
prikazuje jedan lik ili dogaaj
pripovijetka krada od romana, dua od novele
opirnija, sloenija psiholoka karakterizacija
roman tradicionalni pripovjeda u 3. licu sveznajudi
dogaaji prikazani kronoloki
vana fabula
moderni pripovjeda u 1. licu nepouzdani
reducirana i podreena fabula vanija
psiholoko dogaanja u liku
unutarnji monolog, argon
velika pripovjedna prozna vrsta
tendenciozni roman pisan s namjerom, nosi poruku za itatelja

VRSTE ROMANA
PREMA TEMI drutveni; porodini; psiholoko; povijesni; pustolovni; kriminalistiki
STAV AUTORA I OPDI TON humoristiki; satiriki; didaktiki; tendenciozni; sentimentalni
INITELJI INTEGRACIJE roman zbivanja (npr. kriminalistiki ili pustolovni)
roman lika (jedan ili vie likova dominiraju)
roman prostora
KNJIEVNE EPOHE tradicionalni
moderni
Skripta za hrvatski jezik

OBILJEJA EPIKE
TEMA ono o emu se u djelu govori
PRIPOVJEDA pripovijeda priu
u 1. licu (ja) subjektivan, nepouzdan ili u 3. licu
objektivan, sveznajudi
MOTIVI manje tematske jedinice
FABULA niz povezanih dogaaja
KOMPOZICIJA nain na koji je djelo sastavljeno u cjelinu od niza
manjih dijelova
LIK stvarna osoba
gradimo njegov izgled i karakter
odreujemo ga fiziki, psiholoki, socijalno, etiki,
govorno
PRIPOVJEDAKE
TEHNIKE
STILSKE
ZNAAJKE
pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog,
unutarnji monolog
osobitost stila
IDEJA to govori djelo u cjelini?
koja je veza sa stvarnim ivotom?

na poetku epa invokacija uvod u kojem epski pjesnik zaziva muze ili boju pomod u pisanju epa
pripovijedanje postupkom in medias res u sreditu zbivanja (a ne od poetka radnje)
ep zapoinje poznatim temama o kojima itatelj ved zna, no ta je tema vana za zajednicu (npr.
Trojanski rat)
usporavanje radnje epska retardacija
ponavljanja (rijei, izraza, situacija)
digresije (manja udaljavanja duljim opisom (tita, vojske))
epizode (opsenija udaljavanja moe se izdvojiti kao zasebna cjelina (povijest nekih likova))
opdeljudski motivi: odnos otac- sin, prijateljstvo, gubitak drage osobe radi vieg cilja
stalni epiteti (brzonogi Ahilej)
formulaian nain kazivanja stalni epiteti (brzonogi Ahilej)
- slini poeci
ANTIKA VERSIFIKACIJA
pravilna izmjena dugih i kratkih slogova
VRSTE STIHA tri-, tetra-, penta-, heksametar (6 stopa ritmiko melodijska jedinica)
VRSTE STROFE elegijski distih (strofa sastavljena od heksametra i pentametra), alkejska
strofa (etverostih), safika strofa (etverostih)
Skripta za hrvatski jezik
DRAMA
ANALIZA DRAMSKOG TEKSTA
OBILJEJA dramski tekst sastoji se od dijelova namijenjenih publici (ono to
govore glumci) i dijelova namijenjenih redatelju
didaskalije upute glumcima
temelj dramski sukob
DRAMSKI LIKOVI likovi u situaciji presudnoj za daljni ivot
psiholoki ocrtani
DRAMSKA RADNJA odvija se izmjenom dramskih situacija
napetost rezultat sukoba
nain izraavanja dijalog
razgovor lika sa samim sobom monolog (unutarnja razmiljanja)
DRAMSKA KOMPOZICIJA vanjska (podjela na inove i prizore) unutranja (tijek od uvoda do
raspleta)
uvod
zaplet
kulminacija
preokret
rasplet


DRAMSKE VRSTE
TRAGEDIJA glavni lik
posjeduje iznimne
moralne i
karakterne
osobine, ali
zavrava tragino
grka tragedija
teme iz mitova
likovi visoki moralnih naela
tragian junak, tragina krivnja, tragian zavretak,
uzvien stil
cilj katarza (proidenje osjedaja kod gledatelja)
KOMEDIJA na duhovit i
smijean nain
prikazuje
ovjekove slabosti
ili drutvene
pojavi
komedija karaktera
komedija intrige
komedija konverzacije
komedija situacije
pristup:
humorom
ironijom
satirom
sarkazmom
groteskom
DRAMA U UEM SMISLU ozbiljna dramska radnja u kojoj nema kominih elemenata, a zavretak
moe biti tragian. Dramska radnja razrjeuje se izmeu kominog i
traginog


Skripta za hrvatski jezik
DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI
DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI
KNJIEVNO
ZNANSTVENE VRSTE
ESEJ obrauju se razliite teme iz ivota ili znanosti
temi se pristupa znanstveno (razmiljanje i
zakljuivanje)
PUTOPIS opis krajeva, ljudi i obiaja te vlastiti stav pisca
IVOTOPIS opis ivota neke osobe
AUTOBIOGRAFIJA opis vlastitog ivota
MEMOARI linosti i dogaaji u kojim je pisac sudjelovao
DNEVNIK kronolokim slijedom zapisuju se zbivanja i
dogaaji te zapaanja i razmiljanja
POLEMIKA iznosi suprotstavljanje stavova o starima,
pojavama, djelima od opdeg ili osobnog interesa
PUBLICISTIKE VRSTE FELJTON donosi aktualnu temu iz podruja umjetnosti,
filozofije, svakodnevnog ivota koju obrauje na
zabavan i duhovit nain
REPORTAA novinarsko izvjede o nekoj temi, pojavi ili
dogaaju na temelju obavijesti prikupljenih na
terenu


Skripta za hrvatski jezik
2. POVIJEST KNJIEVNOSTI
KNJIEVNOST STAROGA ISTOKA 3. tisudljede pr. Kr. 1. tisudljede
KNJIEVNOST STAROGA ISTOKA
INDIJSKA
KNJIEVNOST
Vede
(Svete knjige)
zbornik staroindijskih tekstova obrednog karaktera
zapisana na sanskrtu
etiri zbirke Rgveda (himne boanstvima, obredni tekstovi)
Mahabharata (ep) borba za vlast izmeu bliskih roaka pripadnika plemena Bharata
Ramajana (ep) junaki ep o ivotu kralja Rame i njegove ene Site
dosljedni i vrlinama su uzor
Panatantra
(basna)
zbirka pounih pria i basni
BABILONSKO
ASIRSKA
KNJIEVNOST
Ep o Gilgameu najstariji ep svjetske knjievnosti
Gilgameova potraga za besmrtnodu
klinasto pismo; akadski jezik; iz Uruka; 12 ploica
HEBREJSKA
KNJIEVNOST
Biblija



Stari zavjet (46 knjiga)
Sinajski savez Boga s izabranim
narodom
Novi zavjet (27 knjiga)
Krist ostvaruje novi savez Boga s
ovjekom
Petoknjije/
Nauk/
Tora
Knjiga postanka, Knjiga
izlaska, Levitski
zakonik, Knjiga brojeva,
Ponovljeni zakon
Evanelje
ivot i djelo
Isusa Krista
Matejevo
Markovo
Lukino
Ivanovo
Djela
apostolska
svjedoe o djelima
apostola Pavla i
Petra

Povijesne
knjige
Joua, Suci, Ruta,
Samuel, Kraljevi
Pslami himne (hvalospjevi)
tubalice
zahvalnice
Poslanice
apostola Pavla
dio Pavlova
misionarskog rada
upudene
zajednicama
(Rimljanima,
Korindanima)
Mudrosne
knjige
Knjiga o Jobu, Mudre
izreke, Propovjednik,
Pjesma nad pjesmama,
Knjiga mudrosti, Knjiga
Sirahova
Katolike
poslanice
upudene zajednici
vjernika u cjelini
Otkrivenje
(Apokalipsa)
zavretak Biblije
donosi viziju
novog svijeta
vizije bududnosti
iznose se u
slikama,
simbolima
Proroke
knjige
Izaija, Jeremija
jezik: hebrejski; aramejski jezik: grki
vrijeme: 13. st. pr. Kr roenje Krista vrijeme: 1. st. pos. Kr
zbirka knjiga koje idovi i krdani smatraju svetima
usmena i pisana predaja idovskog naroda
najitanija i najprevoenija knjiga u povijesti
najvaniji prijevodi:
SEPTUAGINTA (Stari zavjet sa hebr. na gr. )
VULGATA (Biblija na latinski sv. Jeronim)
hrv. prijevodi:
Bartol Kaid (Biblija na hrv., prijevod ostao u rukopisu)
Matija Petar Katanid (tiskani potpuni prijevod Biblije na hrv. jezik)
parabole pria u kojoj se pojava usporeuje s drugom, naoko razliitom
Skripta za hrvatski jezik
ANTIKA KNJIEVNOST 8. st. pr. Kr. 476. g.
ANTIKA
GRKA
PRETKLASINO (ARHAJSKO)RAZDOBLJE
(8. st. pr. Kr. 5. st. pr. Kr)
EPIKA Homer Ilijada, Odiseja
Hesoid Poslovi i dani
Ezop (basne)
LIRIKA monodijska lirika:
Alkej
Sapfa
Anakreont
korska lirika:
Pindar
KLASINO RAZDOBLJE
(5. st. pr. Kr. 3. st. pr. Kr.)
DRAMA tragedija
Eshil Okovani prometej
Sofoklo Kralj Edip, Antigona
Euripid - Elektra
komedija
Aristofan
Menandar
HELENISTIKO RAZDOBLJE (3. st. pr. Kr.
30. g. pr. Kr. )
LIRIKA epigram, pastirska pjesma
RIMSKO RAZDOBLJE (30. g. pr. Kr. 4. st.) EPIKA roman
RIM
ARHAJSKO RAZDOBLJE
(2. st 80. g. pr. Kr.)
DRAMA Tit Makcije Plaut - krtac
ZLATNO RAZDOBLJE

Ciceronovo doba
80. 30. g. pr. Kr.
LIRIKA Gaj Valerije Katul (neoterik)
EPIKA Publije Vergilije Maron - Eneida
Augustovo doba
30. 14. g. pr. Kr
LIRIKA Kvint Horacije Flak Ode,
EPIKA Poslanica Pizonima
SREBRNO RAZDOBLJE
(14. 117. g)
LIRIKA Marko Valerije Marcijal -
Epigrami

OBILJEJA:
umjerenost kao ivotni ideal
harmonija i mjera
ljepota tijela
vjera u ovjeka i njegove sposobnosti velianje ljudske snage, ljepote, hrabrosti, spretnosti,
plemenitosti, inteligencije, umjerenosti, mudrosti
razvoj umjetnosti i filozofije

Skripta za hrvatski jezik
GRKA

LIRIKA

ALKEJ pjesnik s otoka Lezba, majstor stiha i forme, predstavnik
monodijske melike (poezija za solo pjevanje uz pratnju lire).Pjesma Lai domoljubnog je karaktera
kao i vedina njegove poezije (mrnja na tirane, politiki motivi, rat).
Alkejska strofa (dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseterac) popularna je i u
novovjekoj poeziji, a njome se esto sluio rimski pjesnik Horacije. U naoj poeziji, u 18. st. Ignjat
urevid, a u doba hrvatskog preporoda: P. Preradovid i I. Mauranid (Primorac Danici kojom
pozdravlja Gajev asopis).

SAPFA - najveda grka pjesnikinja, rodom s Lezba. Pisala eolsku monodijsku
liriku i korske svadbene pjesme (epitalamije). Sve su njene pjesme ljubavne tematike. Uz himnu
Afroditi, najpoznatija je Ljubavna strast.
Safika strofa (tri jedanaesterca i jedan peterac) bila je popularna i u srednjovjekovnom latinskom
crkvenom pjesnitvu, a u nas u hvarskoj crkvenoj poeziji 16. i 17. st. te u crkvenim himnama 18. st.

ANAKREONT grki lirik rodom iz Male Azije. Njegove kratke pjesme slave
vedre strane ivota, radosti uivanja u ljubavi, vinu i veselu drutvu. Pjesme Iskren sam i Pijuckajmo
tipine su anakreontske pjesme: slave ivotne radosti, a naroito vino i vinsko raspoloenje. Blizak je
uenju filozofa Epikura, zasnovanom na razumu i tenji za sredom.

PINDAR rodom iz okolice Tebe, najvedi predstavnik grke korske lirike
(sauvalo se samo oko 500 fragmenata i 4 knjige epinikija - oda u ast pojedinih natjecatelja).
Majstor teke forme ode, uzviena stila, u pjesmi Pjesnik o ratu osuuje rat i zla koja donosi.


Skripta za hrvatski jezik
DRAMA
ESHIL tvorac grke tragedije. Pjesnik je junakog duha svoje epohe koji oivljava u herojskim
likovima svojih junaka. Sauvano je samo 7 tragedija, od kojih su najpoznatije Okovani Prometej i
jedina sauvana antika organska (sadrajno povezana) trilogija Orestija. Eshil je uveo drugog glumca,
smanjio ulogu kora, pojaao znaenje dijaloga i tako od lirske kantate stvorio prvu pravu grku
dramu. Ona ipak predstavlja prvi stupanj dramskog razvoja: radnja je jednostavna i statina, likovi
titanski komponirani, stil svean i uzvien s obiljem metafora, lirske korske partije imaju znaajnu
ulogu i otkrivaju Eshila kao velikog lirskog pjesnika, junaci su idealizirana bida naglaenih svojstava, a
ovjek je samo igraka u rukama bogova.
Okovani Prometej prvi je i jedini sauvani dio trilogije o Prometeju. Obrauje mit o Titanu koji je
pomogao Zeusu u borbi protiv starog poretka i starih bogova, ali mu se usprotivio kad je uvidio da se
Zeus, doavi na vlast, pretvara u tiranina koji eli unititi sve to mu se nae na putu, pa tako i ljudski
rod. Prave radnje i nema, glavni je protagonist nepokretan, prikovan uz stijenu, te razvija svoje misli i
dijalogu sa zborom i s likovima koji pokraj njega prolaze. Premda na kraju stradava (Zeus je sruio
stijenu o koju je prikovan),on je moralni pobjednik, jer trijumfira njegova ideja o nepobjedivosti
pravde i neumitnosti ljudskoga napretka.
EURIPID posljednji veliki grki tragiar. Najpopularnije su: Alkestida, Medeja, Hipolit, Elektra,
Ifigenija u Tauridi. Udaljuje se od opdih problema i udubljuje u ivot i psihu pojedinca. Euripid na svoj
nain interpretira mitologiju: mitoloki junaci nisu ni titanska ni idealizirana bida, ved obini ljudi, sa
svim nedostacima, strastima i slabostima. Utjecao je na novoantiku komediju i rimsku dramu i vie
od svih grkih tragiara utjecao na oblikovanje europske drame.
Obradio je mit u kojem je smrtnica Elektra, kdi mikenskoga kralja Agamemnona i njegove ene
Klitemnestre, spasila brata Oresta i potakla ga da osveti oca i ubije majku koja je izdala i uz
ljubavnikovu pomod ubila slavnoga kralja, udala se za njegova bratida Egista i dovela ga na vlast.
Euripid Elektru opisuje kao ponienu mladu enu koju su udaljili iz dvora i udali za priprosta seljaka
kako bi njezinim nasljednicima onemogudili povratak na prijestolje. To u njoj pojaava mrnju na
majku i ouha u kojima vidi ne samo oeve ubojice ved i krivce za svu bijedu svojega ivota. U
kazalinu praksu Euripid prvi uvodi kulise, a radnju smjeta u dvorite seoske kolibe. Elektra je
psiholoki produbljen lik mlade, nezadovoljne ene koja se smiruje tek nakon stranoga ina i postaje
svjesnom zloina i svoje odgovornosti za njega.
Deus ex machina rasplet rezultat intervencije bogova
Skripta za hrvatski jezik
HOMER ILIJADA
Homer najstariji grki epski pjesnik. O njemu se nita ne zna pouzdano, te se postavlja homersko
pitanje unitaristi (smatraju da je postojao i da je tvorac obaju epova) i pluralisti (kolektivno
autorstvo)
Mjesto radnje: Grad Troja u Grkoj (drugo ime za Troju je Ilij).
Vrijeme radnje: Trojanski rat Homer prikazuje 51 dan u zavrnoj desetoj godini rata koji se u antici
smatrao povijesnom injenicom.
Tema: Ahilejeva srdba i njene kobne posljedice; pria o trojanskom ratu.

Kratki sadraj: Sadraj obuhvada zadnjih 51 dan u zavrnoj, devetoj godini rata koji se vodio izmeu
Troje i Grke zato to je trojanski kraljevid Paris oteo lijepu Helenu, enu kralja Meneleja i opljakao
kraljevsko blago. Radnja poinje odbijanjem grkog kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu,
Apolonovom svedeniku, na to se on razbjesni i za osvetu poalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja
i ostalih grkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kder ocu, no sebi zauzvrat uzme Ahilejevu
robinju Briseidu. Tu poinje prava radnja epa. Ahilej se rasrdi, povue iz vojske i rata te naloi majci
da moli Zeusa da oduzme grcima ratnu sredu kako bi uvidjeli koliko su ogrijeili o njega. Nakon
brojnih poraza koje su Trojanci na elu sa Hektorom nanijeli grcima, Agamemnon moli Ahileja da se
vrati, te mu zauzvrat obedava veliko blago i Briseidu. Jo uvijek obuzet srdbom Ahilej odbije, no dade
vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U bitci Patroklo umire od
Hektorove ruke. Kad to uje Ahilej obuze ga veliki bijes, te se odlui osvetiti za prijateljevu smrt. U
dvoboju, koji je vrhunac djela, Ahilej ubije Hektora uz pomod boice Atene. Danima poslije Ahilej
mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatrai sinove ostatke ljubedi Ahilejevu ruku (ruku
sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi proe ga srdba i bijes, te vrati tijelo. Ilijada zavrava pokapanjem
Patrokla.
LIKOVI
AHEJCI (GRCI) TROJANCI ENE
Ahilej - grki prvak i vojnik, njegova
je srdba pokreta radnje
Agamemnon - Menelajev brat,
zapovjednik ahejske vojske, uzrok
Ahilejeve srdbe
Patroklo - Ahilejev najbolji prijatelj
Nestor , Menelaj, Diomed, Idomenej
i Ajant Telamonov - voe svojih
vojski pod Agamemnonovim
zapovjednitvom
Odisej - kralj i ratnik, poznat po
svojoj lukavosti
Kalhant - modan grki prorok i vra,
vodio je Grke svojim predvianjima
Hektor -
Prijamov prvoroenac, voa
Trojanaca
Prijam - trojanski kralj
Paris - trojanski princ i
Hektorov brat, znan i kao
Aleksandar, oteo je Helenu te
to postaje
uzrokom Trojanskog rata.
Eneja - voa Dardanaca,
trojanski saveznik i junak
Glauk i Sarpedon - voe
likijskih snaga
Helena-
biva spartanska kraljica, Menelajeva
ena, sadanja Parisova druica
Andromaha - Hektorova ena, majka
njihova sina Astianaksa
Hekaba-
trojanska kraljica, Prijamova ena,
Hektorova, Kasandrina i Parisova
majka.
Briseida - robinja koja je
bila Ahilejeva nagrada koju mu
je Agamemnon oduzeo to je
rezultiralo Ahiljevom srdbom
Posejdon, Hermes, Hefest,
Hera i Atena
Ares,Apolon, Artemida, Leta,
Afrodita i Ksant

Skripta za hrvatski jezik


HOMER ODISEJA
Mjesto radnje: Istoni i srednji dio Mediteranskog mora
Vrijeme radnje: Nakon zavretka Trojanskog rata
Tema: Lutanja Odiseja i njegov povratak porodici uz pomod Bogova
Kratki sadraj: Odiseju, znamenitom grkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki
trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj eni moledi je da
poe za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. Prosci se
goste i zabavljaju, i tako rastau Odisejevu domovinu. Konano su se bogovi saalili nad Odisejem i
odluili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima boica Atena, koja uvijek uskae u
pomod Odiseju kad se nae u nevolji. Odisej se zamjerio Posejdonu to mu je zaslijepio sina Polifema.
Zbog toga mu prijei da se vrati kudi. Kako Posjedon nije bio na skuptini, bogovi odlue da se nakon
20 godina Odisej vrati kudi. Atena odmah otie do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu
skuptinu i da zaprijeti proscima, to Telemah i uini. Prosci ga izruguju i ne ele otidi iz njegove kude
sve dok se njegova majka ne odlui za jednog od njih. Telemah krede na put da sazna neto o ocu
Odiseju. Atena je preobraena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nae Nestora. Nestor nije
mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vijedaju. Atena je ponovno potakla
pitanje Odisejeva povratka. Odlueno je da se Odisej napokon vrati kudi. Hermon, glasnogovornik
bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i doao. Kalipsa poe Odiseju saopditi odluku
bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o jo jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori
istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao jo dosta potekoda. Odisej je doao do feniana i
fenikog kralja Alkinoja, koji su priredili gozbu u njegovu ast. Odisej je fenianima ispripovijedao sve
o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kanjen od
boga Posejdona. Priao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im
povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispriao o
mrtvakom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispriao im je o sirenama koje su
svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda proe. Govorio je o stranoj Skili i Ohalijevom
govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feniani ga usnulog odvedu do Itake.
Atena je Odiseja preruila u runog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod
Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajudi da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari
o Odiseju. Odisej odlui da sada ovako preruen sazna o odanosti slukinja. Atena ode do Telemaha
da ga obavijesti da brzo doe kudi. Telemah se vrati kudi u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja.
Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi preruen u kudu gdje ga
prepoznaje sluavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak doe do pokolja prosca, ali kraj je sretan jer
Penelopa prepoznaje svog mua nakon mnogo godina.


Skripta za hrvatski jezik
SOFOKLO ANTIGONA
Biljeka o piscu
Sofoklo je ivio u 5. st. pr. Kr. Bio je starogrki dramatiar i jedan od trojice velikih tragiara, s Eshilom
i Euripidom. Napisao je oko stotinjak drama, od kojih je sauvano sedam tragedija: Antigona, Elektra,
Kralj Edip, Trahinjanke, Ajant, Filoktet, Edip na Kolonu.

Vrijeme radnje: 5. stoljede
Mjesto radnje: Teba

Fabula: Tragedija Antigona sainjena je od sedam inova. Naziv je dobila po glavnoj junakinji, kderi
tebanskog kralja Edipa. Poslije Edipove smrti, njegovi sinovi Eteoklo i Polinik u borbi za prijesto
ubijaju jedan drugog. Tako na elo tebanske vlasti dolazi Antigonin ujak Kreont. On je nakon smrti
Eteokla i Polinika, naredio da se Eteoklo sahrani po svim poastima, a zabranio je Polinikovu sahranu ,
proglasivi ga izdajnikom domovine. Tko bi pokuao pokopati i dostojno sahraniti Polinikovo tijelo,
izloio bi se opasnosti smrtne kazne koju je propisao Kreont. Polinikove sestre Ismena i Antigona,
posve razliito prihvadaju Kreontovu zapovjed; Ismena joj se bespogovorno pokorava, dok Antigona
slijedi glas svoje sestrinske ljubavi i vjernike dunosti, prema kojima bi trebalo posuti prahom
Polinikovo tijelo, kako bi njegova dua nala smiraj u svijetu ostalih mrtvih dua. Razgovor izmeu
Antigone i Ismene smjeten je u prologu ove tragedije i u njemu se upoznajemo sa Antigoninom
odlunom i hrabrom namjerom da prekri Kreontovu zapovjed, koja se kosila i sa boijim i sa ljudskim
zakonima. Prlikom pokopa brata Antigonu hvata Kreontov straar i predaje je ljutitom Kreontu. On je
iznenaen Antigoninom odlunodu i presuuje da Antigonu ivu pokopaju u kraljevsku grobnicu. No,
Kreontov sin Hemon, Antigonin zarunik, pokuava spasiti svoju vjerenicu, ali dolazi kasno i zatie
Antigonu mrtvu. Antigona je ved bila izvila samoubojstvo, pa potresen tim prizorom samoubojstvo
vri i njen zarunik Hemon. Tiresije, prorok, dolazi i objavljuje da je Kreont zabranjujudi sahranu,
okaljao sebe i svoj grad. Ali i tada Kreont odbija da odstupi. Jedino pred pretnjom nesrede on urno,
ali uzaludno mijenja odluku da Antigonu oslobodi, no prekasno. Saznavi za traginu smrt svoga sina
sanoubojstvo kasnije izvrava i Kreontova supruga Euridika vijeanjem, a Kreont ostaje sam, uasnut i
skrhan bolom, odajudi sliku alosnog samodrca koji je i sam postao rtva vlastite tiranije.

Skripta za hrvatski jezik
SOFOKLO KRALJ EDIP

I. in
Razgovor Tebanskog kralja Edipa sa svedenikom. Svedenik podsjeda Edipa da u njegovoj zemlji vlada
kuga, da su polja i ene bez ploda. Edip sve to ved zna kao i njegova ena Jokasta i svakog trena
oekuju da se vrati Kreont koji de donijeti vijesti iz proroita boga Feba (Apolona) . Dolazi Kreont i
govori Edipu da de iz njegove zemlje izadi nevolja kada nau ubojicu svog vladara Laja na ijem
prestolju sada stoji Edip.

II. in
Edip uvi za proroanstvo nudi u ime boga da se pronae krivac za ubojstvo i da ga se istjera iz
zemlje. No kako bi bilo teko pronadi krivca bez nekog traga pozove Edip proroka Tiresiju. On je znao
istinu, ali ju nije htio redi. Meutim, na zahtjev Edipa ipak ju je otkrio. Ubojica Laja je bio upravo Edip.
Edip se razljuti, Tiresiju je branila istina, pa nastavi rekavi proroanstvo, a ono je bilo da de Edip
postati slijep.

III. in
Svaa Edipa i Kreonta u kojoj Edip osuuje Kreonta da je nagovorio proroka Tiresiju da bi se dokopao
vlasti. Tada se umijea Jokasta i razljuti se kada vidi oko ega se svaaju. Kreont odlazi, a Jokasta eli
doznati to je to uznemirilo njezinog mua. U njihovom daljnem razgovoru postaje sve jasnije, ali je
Edip stvarno ubio Laja, ali mu Tiresijevo proroanstvo nije posve jasno. Jedina nada je jedan pastir,
svjedok ubojstva.

IV. in
Dolazi glasnik iz grada Korinta u kojem je Edip odrastao i govori mu da je starac Polib umro, i da mu
on nije otac. Tada se Edip strano uznemirio jer je bio uvjeren da mu je Polib otac. Meutim, glasnik
mu ree da ga je dobio od jednog starog pastira koji je bio u Lajevoj slubi. Tada je Jokasta
problijedila jer je znala tko je Edip.

V. in
Dolazi pastir koji mu ispria kako je doao do njega. Edip je shrvan bolom i bijesom. On je sin Jokaste i
Laja. Sada mu je sve jasno. Oenio je vlastitu majku i ubio vlastitog oca.

VI. in
Saznavi koje je grijehe Jokasta napravila ona se objesila, Edip si je iskopao oi, te sam sebe onom
kletvom istjerao iz zemlje sam bez igdje ikoga, a Kreont je zavladao Tebom.


Skripta za hrvatski jezik
RIM

KATUL - rimski pjesnik poznat po svojoj intimnoj lirici. U ljubavnoj pjesmi Jadni Katule ali samoga
sebe zbog ljubavnog rastanka.
HORACIJE - pjesnik Augustova doba. Pjesnika djela: Epode, Satire, Pjesme (Carmina) ili Ode,
rodoljubne Pjesme stoljetnice. Oda Lidiji nazvana je kraljicom oda. Napisao je i dvije knjige
pjesnikih Poslanica (Epistulae) od kojih je najznaajnija Poslanica Pizonima, prozvana ved u antici
Ars poetica (Pjesniko umijede). To je svojevrsna klasicistika poetika u kojoj istie da je bit
umjetnikoga djela sklad. Postala je kanonom europske normativne poetike.
OVIDIJE - najplodniji rimski pjesnik. U prvom, rimskom razdoblju pie tri knjige ljubavnih pjesama
(Amores), ep Ljubavno umijede (Ars amatoria), zbirku ljubavnih pisama mitolokih junakinja Heroide
itd., kao i 15 knjiga Metamorfoza. To je njegovo najvanije djelo u kojima je obradio priblino 250
mitolokih pria koje zavravaju nekom preobrazbom (npr. Piram i Tizba). Po odlasku u progonstvo
(August ga je protjerao zbog otklona od drutvenih normi), poezija mu je vie misaona i osobna. Iz
tog su razdoblja dvije zbirke elegija Tualjke (Tristia) i Pisma s Crnog mora ili Poslanice iz Ponta (Ex
Ponto).
MARCIJAL (40.-104.), najvedi rimski pjesnik epigrama kojih je sauvano oko 1500 (npr. Siromani
pjesnik). Duhoviti, sa zavrnom poentom. Postali su uzor epigramatskom pjesnitvu.
Skripta za hrvatski jezik
PUBLIJE VERGILIJE MARON ENEIDA
O piscu: najznaajniji rimski pjesnik, njegova Eneida postala je nacionalni ep Rimljana . Termin za ep
pisan po uzoru na Vergilija vergilijanski ep. Pisao je po uzoru na Homera. Uzor je rimske i
srednjevjekovne knjievnosti. Pisao je pastirske pjesme Bukolike (Ekloge) i Georgike (ep o ratarstvu)
Kratki sadraj:
Trojanski junak Eneja nakon pada Troje sedam je godina lutao po moru traedi novu domovinu koju
mu je odredila sudbina odnosno bogovi. Lutajudi morem doivo je mnoge nedade koje mu je
prireivala boica Junona razbivi mu brodovlje uz pomod boga vjetrova. Spas je naao na dvoru
kartake kraljice Didone koja je veoma gostoljubivo primila Eneju i Trojance. Na gozbi koju je
pripremila Didona Eneja je s bolom priao o desetogodinjem ratu i padu Troje. Takoer je spomenuo
i Hektora s kojim se susreo u snu i njegov savjet da napusti Troju i s preivjelim Trojancima potrai
novu domovinu.Izmeu lijepe Didone i Eneje raa se ljubav koju je prekinuo Jupiter naloivi Eneji
preko svog glasnika Merkurija da krene u Italiju jer to od njega trai sudbina. Didona ne mogavi
zadrati Eneju baci na njega kletvu i oduzme si ivot spaledi se na lomai.Eneju je oluja bacila na obale
Sicilije gdje ga je primio kralj Akest,a trojanske ene umorne od lutanja spalie vedinu trojanskih
brodova. Na godinjicu smrti Eneji se u snu javlja otac i nareuje da krene put Italije samo sa ljudima
sposobnim za ratovanje jer ga tamo oekuju duge i teke borbe. Prethodno neka posjeti podzemni
svijet gdje se je susreo s ocem i Didonom koja mu nije oprostila to ju je napustio.
Iskrcavi se na Italsko tlo Eneja i Trojanci ratuju sa italskim narodom a najvedi mu je neprijatelj kralj
Turn jer mu je Eneja oteo zarunicu. Borbe traju do smrti kralja Turna.

Enejin lik prema drugima:
Brian sin, otac i mu tuan zbog smrti ene Kreuze, patnji trojanskog naroda i propasti Troje te
spreman povesti Trojance u novu domovinu.
Prema Didoni ispao je nepoteno jer ju je kradomice napustio, iakoga je ona primila kao brodolomca i
obasipala ga dobroinstvima.
Potuje i slua bogove, naroito Jupitera, koji je odredio njegovu sudbinu osnivaa Rima i iako voli
Didonu odluan je vriti volju bogova.
Cijeli ep pisan je po uzoru na Ilijadu i Odiseju, i u pripovjedakom smislu, jer Eneja kao i Odisej pria o
stradanjima, patnjama, doivljajima nakon trojanskog rata.
Svojom kletvom Didona istie borbe koje de Eneja voditi sa Italskim prastanovnicima, odvajanje od
sina, njegovu smrt pretpostavlja se da se utopio u rijeci Numiciji, a u posljednim stihovima govori
od borbi Rima i Kartage pod vodstvom Hanibala.Kompozicija epa je takva da se u drugih est pjevanja
govori o borbama Eneje na Italskom tlu.
Enejino ivotno naelo je da je sve u bojim rukama i da ono odreuju sudbinu pojedinca, a Didona
smatra da svojim postupcima i djelima sami odreujemo svoju sudbinu.
Eneja je Didonu ostavio jer on sam ne odluuje o svojoj sudbini, kad bi on odluivao nikada ne bi
napustio Troju, ved su mu sudbinu odredili bogovi kao osnivaa Rima, a Didona se ubila zbog ljubavi
prema Eneji jer je izgubila dobar glas a prezreli su je susjedi i sami Tirci.
Didona, lijepa, pametna i dobra kraljica Kartage ali puna gnjeva zbog odlaska Eneja, izgubljenog
dobrog glasa, osjedaja krivnje to je podlegla strastima, odluila je oduzeti si ivot.

Skripta za hrvatski jezik
TIT MAKCIJE PLAUT KRTAC (AULULARIA ILI KOMEDIJA O DUPU)

Tema: krost starca Eukliona (krtost je uzrok svih nesporazuma u komediji)

komini elementi:
stvaranje novih rijei
neobine metafore
igra rijei
radnja graena na nesporazumu (npr. kuhari trae vedu posudu da mogu skuhati vie hrane, a
Euklion misli da im veda posuda treba da bi u nju stalo sve njegovo zlato; koristedi rije ona Likonid
govori o svojim osjedajima prema Fedri i kajanju zbog nasilja, a Euklid, shvativi da mu je zlato
ukradeno, govori o svojim osjedajima prema posudi s blagom)
qui pro quo jedan lik misli na jedno, a drugi na drugo
komedija karaktera

Sadraj:
Starac Euklion uva blago (dup sa zlatom) koje je naao u kudnom ognjitu, a svima se predstavlja kao
siromah. Svoju kderku Fedru eli udati za starog Megadora jer on ne trai miraz. Fedra je trudna s
Likonidom. Euklion u strahu da de netko pronadi njegovo blago zakopa dup u umi. Likonidov sluga Strobil
krade Euklionu novac. Likonid otkriva Megadoru svoj postupak prema Fedri i svoju namjeru da de ju
oeniti. Izlazedi iz kude susrede Eukliona oajnog jer mu je nestalo zlato. Mladid odlui priznati starcu da je
on taj koji je uinio nasilje nad njom(Fedrom), ali starac misli da govori o posudi sa zlatom. Na kraju se
ipak sporazumiju i Euklion dopua Likonidu da se oeni Fedrom. Strobil otkriva Likonidu da je pronaao
blago, tj. da je ukrao dup sa zlatom. Likonid ga namjerava vratiti.Zavretak komedije je izgubljen, ali u
prologu se najavljuje sretan zavretak Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.

Likovi:
Euklion, gospodar, krti starac kojemu je novac bitniji i od vlastite kderi (eli udati kder za starca jer on ne
trai miraz), naavi zlato, postaje sumnjiav, nepovjerljiv, paranoian i grub
Megador, Euklionov susjed, bogati starac koji na sestrin nagovor prosi mladu susjedovu kderku, Plaut kroz
njegov lik ismijava staraku poudu
Likonid, sin Megadorove sestre, obljubio je Euklionovu kderku koja ostaje trudna
Strobil, Likonidov sluga, vidjevi kako Euklion zakopava dup sa zlatom, krade dup
Fedra, Euklionova kdi, u drami se pojavljuje jedanput, u etvrtom inu, ali se radnja vrti oko njezine ljubavi
i trudnode s Likonidom
Stafila, slukinja, Fedrina dadilja
Eunomija, Megadorova sestra
kuhari Antraks, Kongrion i sluga Pitodik

Temu od Plauta preuzimaju Marin Drid (Skup) i Moliere (krtac)


Skripta za hrvatski jezik
EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE 476. 15. st.
proimanje i povezivanje Antike i Biblije
TEMELJ: krdanska religija
biblijske teme i simboli
latinski jezik

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE
NABONA
TEMATIKA
LEGENDA Legenda o sv. Magdaleni prie o ljudima koji se odriu
svjetovnog i posveduju Bogu,
nakon ega ih eka vjeni ivot
Aurelije Augustinid - Ispovijesti autobiografija
iznoenje misli o ovjeku,
grijehu, odnosu dobra i zla
sve to ovjek radi treba biti u
skladu s Bogom
SVJETOVNA
TEMATIKA
EPIKA JUNAKA EPIKA Beowulf (eng.)
Pjesan o Ronaldu (fra.)
Pjesma o Cidu (pa.)
Pjesma o Nibeluzima (nj.)
Kalevala (fin.)
krdanski vitez, ratnik koji
posjeduje vrline proizale iz
krdanstva i feudalizma
VITEKI ROMAN Roman o Tristanu i Izoldi
Roman o Troji
Roman o Aleksandru
sudbonosna ljubav
podijeljenost izmeu vrlina
viteza i supruge
LIRIKA TRUBADURSKA
LIRIKA
Bernart de Ventadorn
Walther von der
Vogelwide
kult dame dama je tua
supruga, a ljubavi treba ponizno
sluiti
konvencionalna lirika
minnesangeri
VEGANTSKA
LIRIKA
Carmina Burana
Buranske pjesme
vaganti
golijardi
svjetovna i religiozna lirika





Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST
trojezinost latinski, staroslavenski, starohrvatski
tropismenost latinica, glagoljica, hrvatska dirilica
Badanska ploa (1100.) Misal po zakonu rimskog dvora (1483.)
usmena knjievnost primaju krdanstvo latinica (8. st.)
Diril i Metoda 863. glagoljica
O pismenima Traktat Crnorizca Hrabra
staroslavenski jezik : staroslavenski + hrv. idiomi
hrvatska dirilica (bosanica ili bosanica)
SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST
ZAPISI U
KAMENU
Plominski natpis (11. st. ) glagoljica
Valunska ploa (Cres, 11, st.) latinski jezik, latinica
Krki natpis (11. st.) glagoljica
Baanska ploa (1100, Baka) glagoljica
krdanska invokacija
zapis opata Drihe o tome kako je kralj Zvonimir
darovao posjed za gradnju, prijetnja onima koji bi
osporili darivanje i molitva
opat Dobrovit svjedoi o gradnji crvke sv. Lucije
prvi put se spominje im e hrv. kralja i hrv. naroda
PROZA Vinodolski zakonik glagoljica, hrv. jezik
Ljetopis popa Dukljanina legenda o smrti kralja Zvonira
Zapis popa Martinca bitka na Krbavskom polju
Pismo Nikole Modrukog polemika u obranu glagoljice
Lucidar (Petrisov zbornik) glagoljica
narodna enciklopedija
Rumanac trojski (Petrisov
zbornik)
glagoljica
antiki junaci prikazani kao feudalci i vitezovi
Aleksandrida dirilica
POEZIJA Va se vrime godida Petrisov zbornik
ibenska molitva najstariji hrvatski latinicom zapisan pjesniki tekst
Svit se kona satira (usmejerena na svedenstvo)
DRAMA Muka svete Margerite

dramatizirana legenda mirakul
pasija
TISKARSTVO Misal po zakonu rimskog
dvora
Brevijar po zakonu rimskog
dvora
glagoljica
Prvotisak 1483.
inkunabule - prvostiskane knjige


Skripta za hrvatski jezik
HUMANIZAM I (PRED)RENESANSA 14. st. 16. st.
HUMANIZAM PREDRENESANSA RENESANSA
latinski jezik i
povezanost s antikom
knjievnodu
prouavanje antike
oponaanje uzora
cilj : oivljavanje duha
antike
ovjek u sreditu
Dolce still nuovo
knjievnost na
narodnom jeziku
antiki utjecaj i
krdanstvo
okretanje suvremenoj
stvarnosti
ITALIJA
vergilijansko
krdanska epika
latinski se zamjenjuje
narodnim jezicima
ovjek u sreditu
ideal ovjek svestran,
genije
odmjerenost, jasnoda,
pregledna kompozicija
Leonardo da Vinci
hedonizam

RENESANSNA KNJIEVNOST
EPIKA EP Ludovico Ariosto: Bijesni Orlando
Luis Vaz de Camoes: Luzitanci
ROMAN pastoralni Jacopo Sannazzaro: Arcadia
viteki Amadis od Galije
Miguel Cervantes: Bistri vitez don Quijote od Manche
pikarski Lazarilo de Tormes
satirini Francois Rabelais: Gargantua i Pantagruel
DRAMA
commedia erudita
commedia dell'arte
Niccolo Machiavelli: Mandragola (komedija)
William Shakespeare: Sanj Ivanjske nodi (komedija)
Romeo i Julija (lirska tragedija)
Hamlet, Othello, Macbeth, Kralj Lear (tragedije)
LIRIKA William Shakespeare: Soneti

USPOREDBA
EP ROMAN
IZRAZ ODNOS PREMA
TRADICIJI
TEMATIKA
EP formulainost izraza
stih
tradicionalan pristup
liku
pojave od opdeg
znaaja ili povijesni
dogaaji
ROMAN slobodniji
najede proza
kritiki odnos prema
tradiciji
pojedinac i njegova
osobna sudbina


Skripta za hrvatski jezik
PREDRENESANSA
FRANCESCO PETRARCA KANCONIJER
Kanconijer zbirka ljubavne poezije posvedena eni (Lauri) ideal tjelesne i duhovne ljepote
dva dijela: - razdoblje prije Laurine smrti
- razdoblje nakon Laurine smrti
Laura pjesnikovo nadahnude i motiv njegove poezije
neostvarena, fatalna ljubav - duhovna i senzualna
zrcali unutranji svijet prvi moderan ovjek - podvojenost izmeu svjetovne senzualnosti i
religiozne duhovnosti
tradicija slatkog novog stila i trubadurske lirike
tei formalnom savrenstvu i vrhunskoj jezinoj obradi koja se ostvaruje metaforikom
talijanski ili Petrarkin sonet
2 katrena (abba) i dvije tercine (cdc, dcd), rima se ne smije prenositi iz katrene u tercine
petrarkizam

GIOVANNI BOCCACCIO DEKAMERON
GIOVANNI BOCCACCIO - talijanski je pripovjedai humanist. Ostavio je bogati knjievni opus na
latinskom i talijanskom jeziku. Napisao je prvu Danteovu biografiju. Oivio je istu antiku bez pomirbe
s krdanstvom, kao to su to inili Dante i Petrarca.
Glavno mu je djelo Decameron ( gr. deka hemeron: deset dana), zbirka od 100 novela (simbolika
broja 10) uokvirenih priom o kugi koja je 1348. harala Firenzom i prisilila 7 djevojaka i 3 mladida da
napuste grad i prikraduju vrijeme pripovijedajudi naizmjence zanimljive prie. Najeda im je tema
tjelesna ljubav, te stjecanje bogatstva i izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom, osobito religioznom
licemjerju. Boccacciove prie postale su uzorom svim kasnijim novelistima.

Obiljeja: svakidanji ivot svih drutvenih slojeva, realistinost i uvjerljivost, razotkrivanje ljudskih
poroka, slobodno prikazivanje ivotnih uitaka i velianje svega ljudskoga, pohvala ljepoti prirode,
snazi mladosti, ovjekovoj inteligenciji i snalaljivosti, zdrav i vedar humor
Teme i stil: teme su svjetovne, neke poune, neke zabavne, neke smijene, a neke tune. Obraene
su otprije poznate prie. U nekim se priama izvrgava ruglu licemjerno ponaanje dijela sveenstva, a
u nekima se pojavljuju motivi koji naglaavaju ljudsku tjelesnost. U zakljuku se pojavljuju moralne
pouke.
Stil je prilagoen zapletu novele i likovima. Odlikuje ga realistiki smisao za detalje te sklonost poruzi
i ali.


Skripta za hrvatski jezik
DANTE ALIGHIERI BOANSTVENA KOMEDIJA
DANTE ALIGHIERI - najvedi je talijanski nacionalni pjesnik. Roen je u Firenzi, a umro kao prognanik u
Ravenni. Politiar, filozof, tvorac knjievnoga talijanskog jezika i ponajprije pjesnik, uz opus na
talijanskom jeziku ostavio je niz latinskih djela (Gozba, O monarhiji). Dao je oblik vanom smjeru
ljubavne poezije, tzv. ljupkog novog stila (il dolce stil nuovo), galantnom poetikom nagovijestio je
uenu poeziju, spajajudi provansalsku s petrarkistikom lirikom. Zapoeo je zbirkom pjesama i proze
Novi ivot posvedenom ljubavi prema Beatrice Portinari, a nakon njezine smrti zapoinje rad na
velebnoj Boanstvenoj komediji , vrhunskom djelu srednjovjekovne literature i jednom od najvedih
djela svjetske knjievnosti. Dante je usvojio mnoga tadanja znanja iz raznih struka, te sve uobliio u
pjesniki samostalno vienje vjenog pitanja ljudske egzistencije izmeu Neba i Zemlje.
Komedijom ju je nazvao prema srednjovjekovnoj poetici koja je tako nazivala djela koja zapoinju
tuno, a zavravaju sretno. Atribut boanstvena dodao je Boccaccio, zbog uzvienosti sadraja.
To je trodijelni ep: Pakao, istilite i Raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, ukupno 100 s uvodnim pjevanjem.
Pisan je na talijanskom jeziku

Alegorijsko putovanje zapoinje u mranoj umi koja simbolizira grjean ivot. U pretpaklu, Limbu,
due su nekrtenih koji trpe enju bez nade. Kroz pakao ga vodi Vergilije, simbol razuma i pjesnikov
uzor. Upoznaje grjene due (preljubnici, krci, rasipnici, prodrljivci, krivovjerci i bezvjerci, nasilnici,
ubojice i samoubojice, zavodnici, izdajice) i razgovara s njima. Otro osuuje crkvene velikodostojnike
koji su izokrenuli crkvene zakone. Pakao ima oblik lijevka s devet krugova, a to je krug nii, grijeh je
vedi. Kazna je adekvatna i izokrenuta slika grijeha. istilite je brijeg na otoku, krugovi se prema vrhu
suavaju. Navrhu je visoravan zemaljski raj. Tu po pjesnika dolazi Beatrice (simbol ljepote, milosti i
Boje ljubavi) i vodi ga u sam raj. On se sastoji od 9 nebesa koja se vrte oko Zemlje. Dijelom puta vodi
ga sveti Bernard (simbol vjere). Iznad svih nebesa je nepokretni Empirej koji obuhvada sav svemir, a u
njemu je Bog. Djelo je po mnogoemu srednjovjekovno (alegorijska vizija,religiozno poimanje grijeha,
mistika broja 3, fantastika i naturalizam), ali ipak kritike naravi novoga vremena s razumijevanjem za
ljudsku prirodu i njene slabosti i napredne tenje ljudskoga duha.
Simbolika likova
Dante simbol grenog ovjeka na putu do boanske spoznaje
Vergilije simbol razuma
Beatrice simbol boanske milosti

Skripta za hrvatski jezik
RENESANSA
LODOVICO ARIOSTO - najvedi je pjesnik talijanske renesanse. Pisao je latinske i talijanske stihove,
renesansne komedije i drutvene satire. Najvanije mu je djelo veliki viteki ep Bijesni Orlando u
kojem oivljava fantastini srednjovjekovni viteki svijet. Temeljni je sadraj imaginarna saracenska
opsada Pariza u doba Karla Velikoga. Isprepledu se ljubavna tematika i pustolovine krdanskih i
saracenskih vitezova, mata i stvarnost, prolost i sadanjost. Srednjovjekovni legendarni junaci
pretvaraju se u moderne renesansne junake. Djelo nema ni jednog glavnog junaka, ni jedne glavne
radnje, nego opisuje ljubav, gospe, borbe, vitezove. ivotna radost, fini humor, razumijevanje
ovjekove prirode i njegovih slabosti, pieva osobnost (ironija), suvremeni ideal prirodne jednakosti
ljudi, smisao za prirodu sve je to izraz Ariostove moderne obrade vitekih motiva. Ep je ispjevan u
savrenim stancama (strofama od 8 rimovanih jedanaesteraca).
Likovi: Orlando, Angelika, Medoro, Rinaldo, Astolfo.
FRANCOIS RABELAIS - prvi je veliki francuski pripovjeda, uz Montaignea najznaajniji predstavnik
francuske renesanse. U mladosti redovnik, zbog heretikih pogleda bio je prinuen napustiti
samostan. Bio je lijenik i znanstvenik. ivotno mu je djelo Gargantua i Pantagruel, fantastino-
satirini roman u 5 knjiga od kojih su najpoznatije dvije (ivot Gargantuini Herojska djela i prie
velikog Pantagruela). Pisano iz razonode, djelo je isprva zamiljeno kao fantastina pripovijest o
podvizima jedne porodice divova poznate iz srednjovjekovne literature, ali je postupno preraslo u
genijalnu satiru srednjovjekovnih zastarjelih pogleda i institucija i postalo ogledalom vjere
renesansnog ovjeka u modznanosti i plemenitost ljudske prirode, kojoj treba omoguditi slobodan
razvoj na podruju fizikog i duevnog ivota (tzv. pantagruelizam). Rabelaisovo je djelo
najprepoznatljivije po bunome smijehu koji je istodobno i svjetonazor jer je izraz ovjekove radosti,
srede, bezbrinosti, ivotnoga optimizma. Satira je izraz pieve osloboene linosti, njegov
individualni protest. Radnja je dijelom smjetena u Utopiju.
pantagruelizam radost ivljenja, hedonistiki pristup svijetu u renesansnom duhu
likovi su: Gargantua (otac-div), Pantagruel (sin-div), Gargamela (majka), Panurg, Ponokrat
MICHEL DE MONTAIGNE - ESEJI

Skripta za hrvatski jezik
MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE
Biljeke o piscu: pisac koji je znaionajvii uspon i sintezu panjolskog duha i panjolske stvarnosti svojega
vremena.Sudjelovao je u mnogim borbama te je bio i zarobljen i odveden u Alir.Nakon pet godina otkupljen je
i vraden u panjolsku. U domovini nitko nije mario ni za zasluge ni za patnje isluenog vojnika.Tada ga steaj
novara,kod kojega je poloio svoj novac,upropatava.U tamnici pie Don Quijotea i postie veliki
uspijeh.Izdaje zbirku od dvanaest novela Uzorne novele,kojom tu proznu vrstu uvodi u panjolsku
knjievnost ;satiriko didaktiku poemu Put na Parnas i Osam komedija i osam novih meuigri.Potaknut
objavljivanjem nastavka romana Don Quijote objavljuje svoj nastavak romana.Zadnje Cervantesovo djelo bio
je herojsko-viteki roman Persiles i Sigismunda,objavljen posmrtno. Cervantes je umro u Madridu iste godine
kada i Shakespeare.
Vrsta djela:
Satiriki viteki roman
Mjesto radnje:
panjolska
Vrijeme radnje:
16.stoljede
Tema:
Pustolovine viteza Don Quijotea i perjanika mu Sancha Panze
Motivi:
Vitetvo,ivoti vitezova srednjeg vijeka,njihove osobine i karakter,te opde drutveno stanje toga doba.
Problematika koja se obrauje u djelu:
Fiktivni svijet vitetva u kojem Don Quijote vjeruje da ivi,te posljedice njegovog djelovanja pod tom zabludom.
Sadraj: Besmrtni roman Bistri vitez don Quijote od Manche zamiljen je kao satira, parodija vitekih romana,
ali je tijekom stvaranja nadrastao prvotne pieve intencije i postao djelom opdeljudske vrijednosti, u kojem u
likovima seoskog plemida Don Quijotea i seljaka Sancha Panse oivljuje vjena dvojba: sukob izmeu ideala i
stvarnosti. Likovi su plastino ocrtani,
izraz je stilski iznijansiran, a humor jednostavan, zdrav i topao. Iz tragine figure Viteza tunog lika izbijaju
optimizam i duboki humanizam. Roman jepisan tehnikom pikarskih romana (nizanje samostalnih pustolovina
vezanih likom glavnog junaka), daje realistiki vjernu sliku raznih drutvenih sredina. Renesansno je obiljeje
Don Quijoteova lika djelatna vjera u sebe, svoju snagu, snagu ideala i dobra koje na kraju mora pobijediti. Don
Quijoteovi porazi pretvaraju se u pobjedu, borba protiv ideala postaje njihova afirmacija, unitavanje vitekog
duha parodijom njegova himna. Cervantesov
roman jedno je od najitanijih i najprevoenijih djela iza Biblije. Donkihotizam je filozofski pojam simbolike Don
Quijoteova lika (VIII.poglavlje okraj s vjetrenjaama).
Likovi: don Quijote, Sancho Pansa, Dulcinea od Tobosa, Rocinante (kljuse)

Don Quijote i Sancho Panza proimanje dvaju duprotnih svjetova

Skripta za hrvatski jezik
WILLIAM SHAKESPEARE HAMLET
WILLIAM SHAKESPEARE - engleski je pjesnik i dramatiar, najvedi dramski pisac svjetske knjievnosti.
Roen je i umro u Stratford-on-Avonu. Shakespeare se nije dao sputati nikakvim dramaturkim
pravilima, ved je saeo iskustva srednjovjekovnoga kolektivnog kazalita s praksom glumita tzv.
elizabetskog doba i s tzv. krvavim tragedijama. Pisao je komade za publiku svojeg doba i ne slutedi da
de oni zbog unutarnje dramske snage, psiholokerazradbe ljudske naravi i osjedaja, zbog likova u
kojima se prepoznaje vjeita ovjekova sudbina ostati zauvijek predmetom divljenja gledatelja i
ekspirologa.
Drame se mogu podijeliti na tzv. kraljevske drame ili historije (pisane na teme iz engleske
povijesti od 13. do 16. st.), komedije, tragedije i romantine igreili idile. Sve su napisane u stihu bez
rime (tzv. blanc verse). To je stih talijanskoga podrijetla kojise razvio i rairio u renesansi te pod
utjecajem Shakespearea i Johna Miltona postao standardni stih engleske dramske poezije.
Povijesne (kraljevske) drame: Henrik VI., Rikard III., Rikard II., Kralj John, Henrik IV., Henrik V.,
Antonije i Kleopatra, Tit Andronik, Henrik VIII.
Komedije: Komedija zabuna, Ukrodena goropadnica, Dva gospodina izVerone, Izgubljeni ljubavni trud,
Mletaki trgovac, Mnogo vike ni za to, Kako vam drago, Na tri kralja ili kako hodete, Vesele ene
windsorske, San ivanjske (ljetne)nodi;
Mrane komedije:Troilo i Kresida, Konac djelo krasi, Mjera za mjeru Romantine igre (idile):
Cymbeline, Zimska pria, Oluja Tragedije: Romeo i Giulietta, Hamlet, Othello, Kralj Lear, Macbeth,
Julije Cezar, Koriolan
Poezija. Zbirka soneta od kojih je vedi dio posveden prijatelju, a manji dio Crnoj gospoi. Stvorio je
poseban oblik soneta, tzv. Shakespeareov ili elizabetski sonetkoji se sastoji od tri katrena i jednog
distiha s rimom abab cdcd efef gg.
Poeme: Venera i Adonis, Silovanje Lukrecije.
Likovi i lokaliteti iz poznatijih Shakespeareovih drama:
San ivanjske nodi Puck, Oberon, Titanija, Tezej, Hipolita, Vratilo, Frula, Grbac, Gladnica; u Ateni.
Oluja Prospero, Caliban, Miranda; na otoku blizu Napulja u Italiji Romeo i Giulietta likovi iz obitelji
Montecchi (Romeo) i Capuletti (Julija); talijanski grad Verona
Hamlet Hamlet, Ofelija, Klaudije, Gertruda, Polonije, Laert, Horacije, Rosenkrantz, Guildenstern;
danski kraljevski dvorac Elsinor
Othello Othello, Desdemona, Jago; u Mlecima (Venecija) i na Cipru Kralj Lear britanski kralj Lear,
kderi Cordelia, Goneril, Regan; Britanija
Macbeth Macbeth, lady Macbeth, kotski kralj Duncan, Macduff, Banquo; kotska

Skripta za hrvatski jezik
Mjesto radnje:
Danska

Hamlet William Shakespeare Vrijeme radnje:
XV. stoljede

Hamlet William Shakespeare Likovi:
Hamlet Sin pokojnog i sinovac sadanjeg kralja
Klaudije Danski kralj
Polonije Kraljev komornik i glavni dravni tajnik
Horacije Hamletov prijatelj
Gertruda Danska kraljica, Hamletova majka
Ofelija Polonijeva kdi

Hamlet William Shakespeare Kratki sadraj:
Danski kralj nenadano umire, a nasljeuje ga njegov brat Klaudije koji se ukoro eni s udovicom
pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu, javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije
zapravo otrovao i da nije umro prirodnom smrdu. Hamlet eli potvrdu za te rijei duha, pa se pretvara
da je lud kako bi na taj nain saznao istinu. Kraljevski savjetnik Polonije uvjren je da je Hamlet poludio
zato to njegova kdi Ofelija odbija Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriliuje predstavu koja
sadrajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne moe izdrati oitu aluziju na njegov zloin i
prekida predstavu. Hamletu to slui kao dokaz da su rijei duha bile istinite.Nakon prekinute
predstave Hamlet posjeduje majku i misledi da kralj prislukuje iza zavjese ubija Polonijakoji se tamo
sakrio. Lukavi kralj osjeda da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga alje brodom u Englesku uz tajni
nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine.Njezin brat
Leart hitno se vrada izPariza i doznavi da je Hamlet ubio njegovog oca, eli mu se osvetiti. Hamlet se,
kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vrada u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se
dogovaraju kako de na prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u meteu mijenjaju
maeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom otricom. I kraljica koja je popila otrovno vino, koje je
kralj namjenio Hamletu, umire, a umirudi Leart otkriva spletku nakon ega ovaj, jo prije nego je
poeo djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.
Zakljuak:
U ovom djelu Hamlet se iskazao kao ovjek u kojem je okupljena borba za pravdu, ljubav, razboritost,
hrabrost, velikodunost, mudrost, ali i ludost. U ovom djelu moe se puno nauiti o ivotu, ljudskim
osjedajima i tragediji.

Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKI HUMANIZAM I RENESANSA 15. 16. st.
talijanski utjecaj
Humanizam latinski jezik
Renesansa narodni jezik
H
U
M
A
N
I
Z
A
M

LIRIKA Ivan esmiki(Janus Pannonius): U smrt majke Barba, O promjeni svog imena,
Pjesnik Ivan o sebi, Odu
Juraj igori ibenanin: Elegija o pustoenju ibenskog polja
EPIKA Juraj igori ibenanin: O smjetaju Ilirije i o gradu ibeniku
Antun Vrani: Putovanje iz Budima u Drinopolje
MARKO MARULI : Davidijada, Judita, Molitva suprotiva Turkom
R
E
N
E
S
A
N
S
A

LIRIKA hrvatski petrarkisti
Zbornik Nike Ranjine
Hanibal Luci: Jur nijedna na svit vila
refleksivna lirika
Marko Vetranovi: Pjesanca u pomo poetam, Moja plava
pokladna lirika
Mika Pelegrinovi: Jeupka
EPIKA Petar Zorani: Planine
Petar Hektorovi: Ribanje i ribarsko pregovaranje
Brne Karnaruti: Vazetje Sigeta grada
DRAMA Hanibal Luci: Robinja
Marin Dri: Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje
Mavro Vetranovi: Posvetilite Abramovo

HUMANIZAM
ZADAR ninski biskup Juraj Divni
IBENIK Juraj igori ibenanin
Antun Vrani
SPLIT Marko Maruli
TROGIR Fran Trankvil Andreis
DUBROVNIK Karlo Puci, Ilija Crijevi, Jakov
Buni
HVAR Vinko Pribojevi
ISTRA Matija Vlai Ilirik
KOTOR Nikola Modruki
SJEVERNA
HRVATSKA
Ivan Vitez od Sredne
Ivan esmiki


Skripta za hrvatski jezik
MARKO MARULID otac hrvatske knjievnosti . Roen je u plemidkoj obitelji u Splitu. Bio je
sredinja linost splitskoga knjievnog, humanistikog kruga. Iako je u hrvatskoj knjievnoj povijesti
ponajprije poznat po iznimnom doprinosu na narodnom jeziku, meunarodnu je slavu jo za ivota
stekao svojim (tiskanim) latinskim djelima De institutione bene vivendi per exempla
sanctorum(Pouke za estit ivot s primjerima), Euangelistarium (Evanelistar), Quinquaginta
parabolae (Pedeset pria) i Poslanicom papi Hadrijanu VI. Pouke za estit ivotprvi su bestseler, na
latinskomu otisnut vie od dvadeset puta, a na sedam razliitih jezika vie od trideset puta.
Najznaajniji Marulidev latinski tekst je, za njegova ivota neobjavljen i donedavno u rukopisu, veliki
ep Davidias (Davidijada) u 14 knjiga. U tom vergilijansko-krdanskom spjevu pjesniki je
preoblikovana alegorija o starozavjetnom kralju Davidu koji je zapravo Krist, a progonitelj aul
simbolizira idove koji progone Krista.
IVAN ESMIKI (Ianus Pannonius) -djelovao je kao humanist na dvoru ugarskog kralja Matije Korvina.
Pisao je pjesme (Poemata), elegije (Elegiae) u elegijskom distihu (U smrt majke Barbare) i epigrame
(Epigrammata). Obiljeje je humanistike autobiografske literatureuvjerljivost i iskrenost izvjeda o
vlastitome ivotu, te udvostruena perspektiva (osobno i univerzalno).
humanistika elegija pisana po uzoru na antiku elegiju elegijski distih. Teme kojima se izraava
bol
autobiografska elegija
JURAJ IGORID - ibenski je svedenik koji je objavio pjesniki zbirku Elegiarum et carminum libri tres
(Tri knjige elegija i lirskih pjesama). To je prva tiskana pjesnika zbirka u Hrvata. Tijesno je vezan za
svoj ui zaviaj i bolno svjedoi o nadiranju Turaka u ibensko zalee. Elegija o pustoenju
ibenskoga polja, pisana u tradiciji antikih klasinih pjesnika, izraava samosvojno obiljeje
hrvatskoga humanizma: domoljubnost i vezanost za domade tlo. Kradi prozni ogled O smjetaju Ilirije
i gradu ibeniku izdvaja igorida meu ostalim humanistima po zanimanju za ilirski (hrvatski) jezik i
obiaje.
ANTUN VRANID - rodom je iz ibenika. Obnaao je razne politike i crkvene dunosti (tajnik na
dvoru Ivana Zapolje, tajnik kralja Ferdinanda I., papa Grgur XIII. ga imenuje kardinalom). Poznate su
njegove Epistolae, zbirka od oko 1000 pisama. Pisao je povijesna i etnografska djela, elegije i
epigrame, te putopis koji opisuje njegovo prvo izaslanstvo u Tursku. Putovanje iz Budima u Drinopolje.
Bio je jedan od najmodnijih ljudi svoga vremena.
ILIJA CRIJEVID - roen je u Dubrovniku, kolovao se u Rimu gdje je zbog vjetine u pisanju latinskih
stihova 1484. sveano ovjenan pjesnikim lovorovim vijencem. Vedinu njegova opusa ine latinske
pjesme kojih je oko 240. Uzhimne, ode i epigrame, osobito se istiu Elegije Flaviji, nekoj Rimljanki, te
Oda Dubrovniku.Jedan je od ponajboljih stilista hrvatskoga latiniteta, a odbijao je i samu pomisao o
pisanju na hrvatskom jeziku.
zainjavci domadi pjesnici

Skripta za hrvatski jezik
MARKO MARULID JUDITA
poetak hrvatske umjetnike knjievnosti
Judita je glavno Marulidevo djelo, pisano na hrvatskom jezikom dvostruko rimovanim
dvanaestercem
Kompozicija:
dva prozna priloga: - 1. prilog saeto prepriavanje biblijske knjige o Juditi
- 2. prilog posveta Dujmu Balistridu (Marulidev kum) obrazlae
namjeru pisanja epa
6 pjevanja
Graa:
Judita ubija asirskog vojskovou Holoferna i idovski narod oslobaa iz velike opasnosti
graa je preuzeta iz starozavjetne prie
simetrian raspored: prva 3 pjevanja osvjai; druga 3: izdizanje Judite i pobjeda vjere
Pjesniki postupak:
krdansko vergilijanski ep
slijedi hrvatske zainjavce temu obrauje u stihovima, alegorijsko znaenje, dvostruko
rimovani deseterac
suvremeni motivi: krajolici Splita, u prikazu vojske opisuje se oprema iz hrv. turskog
ratovanja, Juditino ukraavanje slijedi naela petrarkistike poezije
renesansni pjesnik: jasnoda, redoslijed radnje, razvoj radnje, slikovitost
domoljubni osjedaj

Skripta za hrvatski jezik
RENESANSA
pokladna pjesma - u maskama, u obliku monologa upoznavanje

LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKI PETRARKISTI
prva generacija dubrovaki lirski pjesnici ija je poezija sauvana u Zborniku Nike Ranjine
-Dore Drid i iko Menetid
druga generacija dubrovaki i dalmatinski pjesnici (petrarkistiki motivi i dvostruko rimovani
dvanesterac uz nove vrste i teme)
temeljni motivi enska ljepota, neuzvradena ljubav
iko Menetid Dore Drid
S
L
I

N
O
S
T
I

utjecaj Petrarce i talijanskih petratkista
prvi susret, enska ljepota, udvaranje, razoaranje, bol, neuzvradena
ljubav
antiteza, hiperbola
akrostih
dvostruko rimovani dvanaesterac
R
A
Z
L
I
K
E

religiozne i svjetovne ljubavne
pjesme
svjetovan odnos prema eni,
petrarkistiki izrazi
ljubavna tematika
enu i njezinu ljepotu doivljava na
duhovan nain usporeujudi ju s
nezemaljskim (anelima, sunce)
utjecaj narodne pjesme


HRVATSKA RENESANSA
SPLIT
Marko Marulid otac hrvatske knjievnosti
povezuje humanizam i renesansu
DUBROVNIK
iko Menetid pjesme sauvane u Zborniku Nike Ranjine
Blaeni as i hip, Prvi pogled
Dore Drid pjesme sauvane u Zborniku Nike Ranjine
Grem si, grem, Draa je od zlata
Mavro Vetranovid prva hrvatska mitoloka drama - Orfeo
Marin Drid pie komedije i ukazuje na ljudske mane
alje urotnika pisma toskanskom vladaru za pomod u
svrgavanju dubrovake vlastele
Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje
HVAR
Hanibal Lucid drama: Robinja
Jur ni jedna na svit vila
Petar Hektorovid iz plemidke obitelji
putopisni spjev: Petar Hektorovid
Mika Pelegrinovid pokladna pjesma: Jeupka
ZADAR
Petar Zoranid prvi hrvatski roman: Planine
Brne Karnarutid uvoenje povjesnog epa (Vazetje Sigeta grada) i ljubavne
pripovjetke u stihu (Ljubav i smrt Pirama i Tizbe)
Skripta za hrvatski jezik
PETAR ZORANID PLANINE
PETAR ZORANID - rodom je iz Zadra. Napisao je prvi hrvatski roman u stihu i prozi Planine.
Pripovijeda o putovanju pastira Zorana, zapravo samoga pisca, po njegovu zaviaju zadarskoj okolici,
te slavi i velia ljepotu rodnoga kraja. Uzor mu je Sannazzarova Arcadia, a uoljiv je i utjecaj Danteov
(vila Milost, paklena vrata) kao i Ovidijev (umetnute metamorfozne prie).
Motivi su: domoljubni, pastoralni, te alegorijski a izrazitim krdansko teolokim znaenjem.
Pjesnik u predgovoru objanjava da je htio pisati o ljubavi, ali ga vila koja simbolizira napadenu
Hrvatsku upozorava na teke prilike u domovini. Kori suvremenike da zapostavljaju hrvatski jezik
(koji je popuren latinskim i talijanskim jezikom) i tuguje zbog rasute badine. Putujudi
planinama, susrede mnoge pastire, vile i stie do Perivoja od Slave u kojem susrede vile Latinku,
Grkinju, Kaldejku i Hrvaticu, koje su alegorije kulture i umjetnosti tih naroda (Hrvatica nosi slabane
plodove).
roman Planine podijeljen je u 24 poglavlja
Pisac putuje da bi se izlijeio od ljubavne boli, a putovanje po planinama traje 7 dana, dogaaji su
ispisani kronoloki
Roman moemo itati u doslovnom smislu, ili alegorijskom (ovjeka na putu do istine vodi Boja
milost)
razasuta baina izraz za zaviaj i domovinu u cjelini. Pisac se predstavlja kao ovjek zabrinut za
bududnost domovine koju razaraju Turci. Jedan od naina kako pomodi jest uvanje i briga za hrvatski
jezik

PETAR HEKTOROVID RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
djelo je napisano u obliku poslanice Jeronimu Bartuevidu
opisuje se autorovo trodnevno putovanje dijelo podijeljeno u tri dijela (Parvi dan, Drugi dan, Tretji
dan); dvostruko rimovani dvanaesterac
putuju hvarski ribari Nikola Zet i Paskoj Debelja (i pisac)
Zabiljeio je tekst i note dviju bugartica koje su ribaripjevali: baladu o Marku Kraljevidu i bratu mu
Andrijau, bugarticu o Radoslavu Siverincu i tri kratke zdravice
na putovanju su lovili ribu i razgovarali. Opisuju se stvarni krajolici i ljudi kojih se sjedaju. Iznose svoja
razmiljanja o svijetu i narodne poslovice pa djelo ima i pouni karakter
prvo djelo u stihu u kojem je opisano stvarno putovanje. Autor se predstavlja kao renesansni ovjek
koji ivi u skladu s prirodom i tolerantni plimid koji se prema ribama odnosi s potovanjem
javlja se i razgovor s ribama, iznosi se narodna mudrost i moralne pouke
opis putovanja ispreplede se s dijalokim dijelovima u kojima se ribari prikazuju kao mudri, odmjereni
i ueni ljudi.
putopis, idilini ep, ribarska ekloga, poslanica
s ponosom govori o badini zemlji i ljudima


Skripta za hrvatski jezik
MARIN DRID VIDRA NOVELA OD STANCA
roen je u puanskoj obitelji u Dubrovniku. U Dubrovniku je bio orgulja stolne crkve, a u Sieni sedam
godina studira i upoznaje se s talijanskom komediografijom. Izabran je za vicerektora sienskoga
sveuilita, a po povratku u Dubrovnik upoznaje austrijskoga grofa Rogendorfa s kojim provodi dvije
godine putujudi u Bei Carigrad. Godine 1548. Pomet druina izvodi njegovu komediju Pometkoji je
tekst u meuvremenu izgubljen. Sljedede godine izvedena je Tirena, a u idudih deset i sva ostala djela.
G. 1562. naputa Dubrovnik, a 1566. u Firenzi pie urotnika pisma toskanskom vladaru Cosimu de
Mediciju pozivajudi ga da svrgne vlast dubrovake vlastele. Posljednjih pet godina ivi u Veneciji gdje
je i pokopan u bazilici Sv. Ivana i Pavla. Zapoeo je kao ljubavni pjesniku duhu petrarkizma, ali se
uskoro sasvim posvetio drami. Okuao se u svimdramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali
i komediji.
Djela: Pomet (komedija), Tirena (pastirska igra), Novela od Stanca (komedija),Pjesni ujedno stavljeni s
mnozim druzim lijepim stvarmi (lirske pjesme), Dundo Maroje (komedija), Pjerin (pastirska igra),
Tripe de Utole (komedija), Arkulin (komedija), Skup (komedija), Griula (pastirska igra), Hekuba
(tragedija)
Novela od Stanca je kratka jednoinka, mala komedija farsa (srednjovjekovna komedija u kojoj se
na temelju ljudskih slabosti i nastranosti razvija zaplet temeljen na nesporazumu) pokladnoga
karaktera u dvanaesterakim stihovima. Dramsku alu u karnevalskoj nodi izvode obijesni dubrovaki
mladidi izvrgavajudi smijehu i poruzi Stanca, seljaka s rijeke Pive. Dridsuprotstavlja dva svijeta, dva
mentaliteta, dva jezika: selo i grad, starost i mladost, konzervativno i moderno, vlaki i urbani
govor, praznovjerje i superioran, oslobaajudi humor, ogranienost i slobodu. Likovi: Stanac i mladidi
Divo, Vlaho, Miho, makare
Dundo Maroje, komedija karaktera i komedija intrige koje se radnja temelji na sukobu oca, Dunda
Maroja i njegova rastrona sina Mara. Zaplet zapoinje u trenutku kad stari Dubrovanin dolazi u Rim
obraunati se sa sinom koji sav kapital troi na kurtizanu Lauru. U zapletu radnje glavnu ulogu ima
Pomet, sluga Nijemca Uga Tudeka, samouvjereni, inteligentni i samosvjesni renesansni junak koji za
svoju sredu i osobni probitak upravlja likovima i njihovim sudbinama. Komedija ima dva prologa:
Prolog Dugog Nosa (negromant-arobnjak govori o ljudima nahvao - loim, naopakim, pokvarenim
i ljudima nazbilj - razumnim, dobrim i potenim) i autorski prolog.
Likovi: dundo Maroje, Bokilo, Maro, Popiva, Laura, Petrunjela, Pomet, Ugo Tudeak, Pera
Skup je komedija za koju Dridkae da je sva ukradena iz njekog libra starijeg neg je staros iz
Plauta. Predgovor obiluje vanim podacima o kulturnom ivotu Dubrovnika 16. st., a komediju je
izvodila Drideva dramska druina Njarnjasi. krti starac Skup pronaao je tezoro (blago), dup s
novcem, pa stalno ivi u strahu za nj. Krajnje sumnjiav, ljuti mizantrop (ovjekomrzac), svima
zagorava ivot: kderi Andrijani koju eli bez miraza udati za starca, sluavki Varivi, mladom Kamilu
koji je u ljubavi s Andrijanom, ali im na putu stoji stareva krtost. Likovi dosjetljivih slugu, koji su
izvor veselog i vedrog pukog smijeha, svojim mladim gospodarima utiru put do srede.
Likovi: Skup, Andrijana, Kamilo, Variva, Gruba

Skripta za hrvatski jezik
BAROK 16. -17. st.
- djela koja nisu bila savrena poput renesansnih - prekomjerna kidenost
- barokni ovjek: podvojen izmeu prirode i straha od vlastite prolaznosti, smrti. Naglaava se
odnos prema Bogu
- barokni stil kidenost (gomilanje stliskih izraajnih sredstava)
- manirizam naglaavanje detalja nasuprot cjelini (naruava se renesansni sklad)
- Italija, panjolska, katolike zemlje reformacija
- barokni religiozni ep uzor: Vergilije
tema: aktualna, nacionalna
ep relifiozno instruktivan, jasne teze u epu
BAROK
EP Torquato Tasso:
Osloboeni
Jeruzalem,
Osvojeni
Jeruzalem
razapet izmeu renesansnog slobodoumlja i morala protureformacije,
nesretan i neshvaden.
Vrhunsko mu je ostvarenje Osloboeni Jeruzalem, ispjevan u stancama.
Na religiozno-povijesnoj tematskoj podlozi opsade i osvajanja
Jeruzalema u
prvom kriarskom ratu, Tasso razvija bogatu radnju u kojoj se prepledu
fantastika i realnost, putenost
i vjerski zanos. Napadnut od crkve da je u djelu previe ljubavi i magije,
prepravlja spjev u mnogo slabiji Osvojeni Jeruzalem
LIRIKA Luis de Gongora:
Samode,
Polifem, Galatea
panjolski pjesnik
gongoristi
raskoan izraz ukraen neobinim metaforama, usporedbama,
hiperbolama
kulteranizam najvanija pjesnika forma, vanjski oblik pjesme
poetski aristokratizam
Giambattista
Marino: Rime
talijanski pjesnik
marinizam namjerno izaziva uenje kod itatelja izborom neobinih
izraza, gomilanjem stilskih izr. sredtava, zvunih uinaka
DRAMA Pedro Calderon
de la Barca:
ivot je san
najvedi je dramatiar panjolskoga baroka
ivot je san neobina je i duboka drama o kraljevidu Sigizmundu kojega
otac, poljski kralj Bazilije, uplaen proroanstvom da de mu sin biti
zlotvor i tiranin, odmah nakon roenja dade zatvoriti
u samotnu kulu. Dijete odrasta u divljini i okovima. Prije odluke o
razbatinjenju, otac ga jo jednom iskuava te ga uspavana prebacuje u
dvorac u kojem mu prividno predaje svu vlast. Navikao samo na
okrutnost, Sigizmund pokazuje stvarno tiransku dud, nato ga otac,
omamljena, vrada u njegovu
tamnicu, gdje se mladid sutradan budi u nedoumici to je san, a to
java.Snagom volje i razuma postaje plemenitim i pravednim.
Torquato Tasso:
Aminta
(pastirska
drama)



Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKI BAROK 17. st. 1. pol. 18. st.
KNJIEVNI KRUGOVI
DUBROVAKO
DALMATINSKI
Ivan Gundulid: Suze sina razmetnoga,
Dubravka, Osman
Junije Plamotid: Pavlimir (melodrame)
Ivan Bunid Vuid: Plandovanja
Ignjat urevid: Pjesni razlike, Suzr
Marunkove
Dubrovnik slobodni grad
katolika obnova
duh vremena i slavljenje dubrovake
slobode
OZALJSKI Petar Zrinski: Opsada sigecka
Ana Katarina Zrinski: Putni tovaru
Fran Krsto Frankopan: Garlic za as
kratiti
svjetovna tematika
mijeaju se elementi akavskog,
kajkavskog i tokavskog
KAJKAVSKI Juraj Habdelid vjersko pouna djela
kajkavsko narjeje
SLAVONSKI Antun Kanilid: Sveta Roalija
(religiozna poema)
pouna knjievnost vjerskog sadraja
cilj: opismeniti i pouiti neuko
stanovnitvo nakon osloboenja od
Turaka

IVAN GUNDULID roen je u Dubrovniku u plemidkoj obitelji. Obavljao je visoke dravne dunosti.
Odgojen je u duhu katolike obnove. Pokopan je u franjevakoj crkvi u Dubrovniku. Spada u red
najvedih hrvatskih pjesnika, a svojim je idejama (domoljubljem i slavizmom), temama i stilom snano
djelovao na pjesnike hrvatskoga preporoda u 19. st.
U mladosti je pisao ljubavne pjesme i preraivao talijanske mitoloke drame. Od deset, sauvane su
etiri: Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana, Armida. Njegovo prvo tiskano djelo su prepjevi sedam
pokornikih psalama Pjesni pokorne kralja Davida.
Suze sina razmetnoga, religioznu poemu u kojoj je progovorio o problemu ljudskoga grijeha i Bojeg
oprosta. Temelji se na prii o izgubljenu sinu iz Evanelja po Luki. Poema ima tri dijela (plaa):
Sagrjeenje, Spoznanje,Skruenje.
Dubravka je pastoralna igras elementima melodrameiz 1628. (Melodramaje sentimentalna drama u
kojoj glazba neprekidno, ili na vanijim mjestima, prati govor glumaca.) Radnjom je smjetena u
Dubravu, idealnu dravu, koja svake godine slavi dan slobode i vjenanje najljepega para. Te su
godine to trebali biti Dubravka i Miljenko. No, stari, runi ali bogati Grdan potkupio je suce koji su
Dubravku dosudili njemu. Nakon opde uzbune i intervencije boga Lera, sve sretno zavrava. Vaan lik
je starac Ljubdrag koji predstavlja savjest Dubrave i nositelj je pievih pogleda na dravu, drutvo i
slobodu (ideja slobodnedrave u kojoj vladaju plemeniti vlastela, a ne bogato graanstvo i
korupcija). Na kraju zbor pastira pjeva himnu slobodi: O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom
sva blaga Vinji nam Bog je do
simbolika: Dubrava Dubrovaka vlast; Dubravka sloboda, vlast; Miljenko predstavnik vlastele,
knez; Grdanin bogati puanin koji se enidbom eli uzdidi na drutvenoj ljestvici

Skripta za hrvatski jezik
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO 2. pol. 17. st. 18. st.
- francuska knjievnost
- ugledanje na klasiku uzori: Aristotel, Eshil, Sofoklo, Euripid
- filozofska podloga Descarteova racionalistika filozofija
- prosvjetiteljstvo proizlazi iz klasicizma
- francuska i engleska
- knjievni saloni mjesto okupljanja elite
- racionalizam prednost razumu u spoznaju stvarnosti Mislim dakle jesam
- empirizam
- John Locke, Montesquieu, Voltaire, Rousseau
- enciklopedisti: D. Diderot, d' Alambert, Voltaire, Rousseau, Montesquieu
K
L
A
S
I
C
I
Z
A
M

DRAMA TRAGEDIJA Pierre Corneille: Cid
Jane Racine: Fedra
KOMEDIJA Moliere: krtac, Tartuffe, Don Juan, Mizantrop
KNJIEVNA
TEORIJA
Nicolas Boileau: O pjesnikom umijedu
EPIKA JEDNOSTAVNE
KNJIEVNE
VRSTE
Jean de la Fontaine: Basne
la Rochefoucauld: Maksime
P
R
O
S
V
J
E
T
I
T
E
L
J
S
T
V
O

EPIKA FILOZOFSKI
ROMAN
Voltaire: Candide
Denis Diderot: Fatalist Jacques
Daniel Defoe: Robinson Crusoe
Jonathan Swift: Gulierova putovanja
DRAMA Carlo Goldoni: Gostioniarka Mirandolina, Ribarske svae
Beumarchais: Seviljski brija, Figarov pir

JEAN RACINE - najslavniji je autor francuske klasicistike tragedije. U nizu tragedija strogo se pridrava
klasicistike poetike. Izraz mu je strog i jednostavan, a sukob izmeu dunosti i strasti kojoj podlijeu njegovi
junaci prikazuje u psiholoki fino razraenim tragedijama Andromaha, Britanika, Ifigenija, Fedra .
Fedra je tragedija u pet inova u kojoj Racine obrauje mitoloku temu o strastvenoj ljubavi i mrnji kraljice
Fedre prema njezinu pastorku Hipolitu, zaljubljenom u djevojku Ariciju, sinu njezina mua Tezeja. Ubija se u
oaju ljubomore, ljubavi i mrnje, nakon niza lai i nesreda (Hipolitova smrt) koje je prouzroila.
VOLTAIRE francuski je filozof i knjievnik. itavo se stoljede naziva njegovim imenom: Voltaireov vijek.
Enciklopedist, autor brojnih povijesnih i filozofskih spisa, brojnih knjievnih djela (Henrijada, pokuaj nacionalne
epopeje u 10 pjevanja, Zaire, Merope), niza filozofskih pripovijedaka i romana: Candide, Zadig, Micromegas.
Daje veoma otru drutvenu satiru, a finom ironijom i blistavom duhovitosti ismijava ljudske mane i predrasude.
Candide ili Optimizam - najpoznatiji je Voltaireov filozofski roman, remek.djelo prosvjetiteljske literature.
Zabavno i vjeto parodira optimistiku idealistiku Leibnitzovu filozofiju. Mladi i naivni Candide, zaljubljen u
lijepu Cunigondu, i njegov uitelj Pangloss lutaju po Europi i Junoj Americi traedi smisao ivota, da bi ga sam
Candide, nastanivi se na kraju s ved ostarjelom Cunigondom u Turskoj, pronaao u konkretnome, korisnome
radu, u obraivanju vrta
Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKA KNJIEVNOST 18. STOLJEDA
- djela nose barokna obiljeja
- javljaju se klasicistika djela jednostavnije strukture pisana po uzoru na antike autore
- nastaju prosvjetiteljska djela pounog sadraja
- javljaju se predromantiarska obiljeja
- hrvatski krajevi pod vladu razliitih vladara
- Dalmacija Mletaka republika
- Sjeverna Hrvatska Habsburka Monarhija
- Slavonija Habsburka Monarhija (iskoritavanje)
- Dubrovnik slobodan, nema istaknutih knjievnika
- REGIONALNI KARAKTER
KNJIEVNOST 18. STOLJEA
LIRIKA Matija Petar Katani: Jesenski
plodovi
pjesme na latinskom jeziku
pjesme na hrvatskom jeziku
prvi cjeloviti prijevod Biblije
Ignjat urevi: Uzdasi Mandaljene
pokornice

Antun Kanili: Sveta roalija
EPIKA Filip Grabovac: Cvit razgovora
naroda i jezika ilirikoga aliti
rvackoga

Andrija Kai Mioi: Razgovor
ugodni naroda slovniskoga
prikazuje dogaaje iz povijesti slavenskih
zemalja, ali najvei dio ine krnasko turski
ratovi
pouni i odgojni sadraj
Matija Antun Reljkovi: Satir iliti
divji ovik
upozorava na loe naslijeene turske obiaje i
pouava seljake kako raditi na vlastitom
napretku
seljaci nositelji razvoja
DRAMA Titu Brezovaki: Matija
grabancija dijak
arobnjak, nositelj naprednih prosvjetiteljskih
misli
sugraane upozorava na njihove mane, grijehe,
predrasude




Skripta za hrvatski jezik
PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM 1800. 1840.
- opdekulturni i umjetniki porket
- nov romantiarski senzibilitet i nain stvaralatva
- prva moderna knjievna epoha (oituje se u gotovo svim europskim knjievnostima)
- Francuska, Engleska, Njemaka
- subjektivizam
- buntovnost, pogotovo protiv feudalnog ureenja
- zanimanje za nacionalnu povijest
- misticizam
- drutvena melankolija svjetska bol
- Francuska revolucija, Napoleonova osvajanja
- romantiarski junak : osamljen, neshvaden, optereden svjetskom boli
- svjetska bol (Weltsmertz) osjedaj tuge, malodunosti zbog nesklada ideala i stvarnosti
ROMANTIARSKI JUNAK
- verterovski junak hrabar, karakteran, pustolovna duha
-rtva spletki, mladenakih pogreaka, naglosti, pesimistinih stavova u
ivotu, buntovan
- osjedajan i plemenit, ali pretjeran, patetian, autodestruktivan, izuzetna
linost
- Werther, Karl Moor
- bajronovski junak suvian, sve prezire, osjeda se izopdenim
-plemenite osobine no nije plemenit, ovjean cinik i skeptik, materijalist,
ateist, pun proturjeja
- voli uivati, ali ga na to tjera dosada i osjedaj besmisla
- Childe Harold, Evgenij Onjegin, Peorin


Skripta za hrvatski jezik

PREDROMANTIZAM
FRANCUSKI Jean Jacques Rousseau
Rasprava o podrijetlu
nejednakosti, Drutveni ugovor
Julija ili Nova Heloiza
(epistoralni roman)
enciklopedist i prosvjetiteljski filozof
prekid s prosvjetiteljstvom i najava
romantizma
ENGLESKI James Mecpherson Ossianove
pjesme
vlastitu zbirku prikazao je kao naordnu,
pripisavi je kotskom pjesniku Ossianu
grobljanska poezija Thomas Gray,William
Blake
mistika kao polazite za razmiljanje o
prolaznosti
gotski roman pretea romana strave i
uasa
Mary Shelley - Frankenstein
NJEMAKI Johann Wolfgang Goethe Patnje
mladog Werthera
Friedrich Schiller - Razbojnici
Sturm und drang pokret mladih genija
opreka prema klasici i prosvjetiteljstvu
originalnost i genijalnost
drama omoguuje komunikaciju s publikom
Homer, Shakespeare, narodna poezija
buntovnitvo

ROMANTIZAM
NJEMAKA Jenska skupina
Heinrich Heine
ENGLESKA I
AMERIKA
prva generacija jezerski pjesnici
W. Wordsworth (Sunovrati, Sjaj u travi), S. T. Coleridge, Robert Southy
druga generacija
G. G. Byron (Hodoae Childea Harolda), P. Shellay, John Keats
Walter Scott
AMERIKA: E. A. Poe (Gavran, Annabel Lee, Crni Maak)
FRANCUSKA Alphonse de Lamartine (Jezero), Victor Hugo
RUSIJA Aleksandar Sergejevi Pukin (Evgenij Onjegin)
Mihail Jurjevi Ljermontov (Junak naeg doba)
SLOVENIJA France Preern: Sonetni vijenac
DANSKA Hans Christian Andersen: Bajke

Skripta za hrvatski jezik
JOHANN WOLFGANG GOETHE PATNJE MLADOG WERTHERA
JOHANN WOLFGANG GOETHE - najvedi je i najsvestraniji njemaki knjievnik. U mladostistoji na elu
pokreta mladih genija ili Sturm und Dranga.
Preko nodi se proslavio romanom Patnje mladoga Werthera i utjecao na duh svoje epohe (tzv.
verterizam: ekstremni osjedaji premodni nad razumom, ljubav prema slobodi, sukob s drutvom uz
osjedaj suvinosti i pesimizma).
Pie tragedije u stihu i prozi Ifigenija, Torquato Tassoi Egmont, satirini ivotinjski ep Reineke Fuchs,
idilini ep Hermann i Dorothea, veliki roman Naukovanje Wilhelma Meistera koji postaje uzorkom tzv.
odgojnoga romana i prvi je veliki realistiki roman iz graanskoga ivota, zatim zbirku svoje najzrelije
ljubavne lirike Rimske elegije, niz balada (Vilenjak), epigrama, dramsku poemu Faust na kojoj radi
cijeloga ivota, pie roman Srodne due i autobiografske zapise Poezija i zbilja. Prvi razvija ideju o
svjetskoj knjievnosti kao zajednikom dobru cijelog ovjeanstva.
Patnje mladog Werthera epistolarni je roman (u formi pisama) s ljubavnom tematikom. Mladi pravnik
Werther, osjedajni zaljubljenik u prirodu, slikarstvo i knjievnost, odlazi u provinciju gdje se zaljubljuje
u plemenitu i prelijepu Lottu. Njezin zarunik Albert antipod je Wertheru: racionalan, hladan,
snalaljiv i realan. U pismima prijatelju Werther ispovijeda svoja duevna stanja u rasponu od zanosa
do krajnjeg oaja. Pokuava pobjedi od siline svoje ljubavi, ali se vrada u Lottin grad. Ne moe se
pomiriti s injenicom da ona pripada drugome, a ne eledi naruiti njihov sklad, odluuje se na
samoubojstvo. Werther je pravi romantiarski junak kojim upravlja strast, za njega je ljubav bolesna
patnja koja mu muti razum i stvara bol.
kult genijalnosti: pravi ovjek kao umjetniki genij, usamljen i neshvaden nasuprot beznaajnoj masi
ispreplitanje LJUBAVI, UMJETNOSTI, PRIRODE
- epistoralni roman
- Werther osjedajan, mladi intelektualac, umjetnik, idealist, plemenit i ovjean, ali
neprilagoen drutvu i pesimistian
- Wertherova pisma 1. lice; izdavaev dodatak 3. lice (pripovjeda)
- 2 dijela granica Werterov odlazak iz Wahelheima

FRIEDRICH SCHILLER - njemaki je dramski pisac, pjesnik i knjievni teoretiar. Zajedno s Goetheom
izgrauje estetiku klasine epohe njemake knjievnosti. Zagovarajudi sklad etikih i estetskih ideala,
pie iskljuivo drame: trilogija Walenstein, Marija Stuart, Djevica Orleanska, Mesinska nevjesta i
Wilhelm Tell.
Razbojnici su najpopularnija drama Sturm und Dranga, socijalna i moralna drutvena kritika. Glavni
lik drame Karl Moor (Mor), nakon bratove klevete i oeva odricanja od njega, postaje razbojnikom da
bi se borio protiv drutvenih nepravdi, a njegov mlai i runiji brat Franz pohlepan je i licemjeran,
kukavica koja bratu pokuava oteti ak i njegovu ljubljenu Amaliju.

Skripta za hrvatski jezik
EDGAR ALLAN POE CRNI MAAK
EDGAR ALLAN POE - ameriki je pjesnik, pripovjedai kritiar. Napisao je oko 70 pripovijesti pod
utjecajem engleskoga gotskog romana strave i uasa i fantastike njemakoga romantizma
(Hoffmann). Svojom bogatom i bolesnom matom stvara izvrsne novele pune tajanstvenih i jezovitih
zbivanja, smrti i stravine atmosfere ili pak fantastine pripovijetke pune nevjerojatnih zgoda u
kojima dolaze do izraaja njegovi prirodoznanstveni interesi i analitiki duh (Prie Arthura Gordona
Pyma, Groteskne pripovijesti i arabeske, Pripovijesti). U kritici odluno zagovara istu umjetnost te
razvija tezu da je poezija ritmiko stvaranje ljepote to potvruje svojim muzikalnim i formalno
savrenim lirskim pjesmama s majstorski doaranom atmosferom (Gavran, Annabel Leei dr.). Smatra
se jednim od pretea larpurlartizma i simbolizma kao i ocem moderne detektivske prie i
znanstvenopopularne knjievnosti (science-fiction).
Poema Gavran spada u sam vrh svjetske knjievnosti. Tema je smrt drage zbog smrti voljene Lenore,
pjesnik je izmuen patnjom i boli emu ne nalazi lijeka. Mistina ptica najavljuje mu da nede nadi mir
nikad vie.
Crni maak je pripovijetka o alkoholiaru iskrivljene svijesti koji pomraena uma mui i vjea maka
nakon ega doivljava niz sudbinskih nesreda i nevolja, a nakon to ubije i enu koju zazida, uskrsli
maak sablasnim krikom otkriva policiji mjesto i predmet zloina

Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKI ROMANTIZAM 1813. 1860.
JEZIK osnovno obiljeje nacije. Na temelju tokavskoga narjeja, inicijativom Ludevita Gaja i hrvatskih
preporoditelja, stvoren je zajedniki hrvatski knjievni jezik
KNJIEVNOST nacionalna i drutvena uloga
ILIRSKI POKRET dominira ilirska ideja. Dva programa politiki (ujedinjenje hrvatskih zemalja) i kulturni
(ujedinjenje junoslavneskih zemalja)
preporoditelji razvoj hrvatske nacije stavljaju u iri okvir ilirski (junoslavenski)
DANICA knjievni dodatak uz prve hrvatske novine
BUDNICE I DAVORIJE domoljubne pjesme pisane s ciljem buenja nacionalne svijesti
KOLO prvi hrvatski knjievni asopis
1813. Maksimilijan Vrhovac Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije poziv sveenstvu na
prikupljanje narodnog stvaralatva
1830.
I
l
i
r
s
k
i

p
o
k
r
e
t

nova generacija mladih ljudi graanskog podrijetla, predvodnik Ljudevit Gaj
Kratka osnova horvatsko slavenskog pravopisanja (reforme grafije)
1835. Ljudevit Gaj u Zagrebu pokree hrvatske novine
Novine horvatske i Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Pravopisz (prijedlog zajednikog slovopisa)
1836. namjera irenja preporoda na sve June Slavene Ilirske narodne novine, Danica ilirska
1843. Habsburka Monarhija zabrana ilirskog imena
1847. Hrvatski sabor proglaava hrvatski jezik slubenim
1851.-
1860.
Bachov apsolutizam

KRAKOVJAK oblik poljske narodne pjesme (osam esteraca podijeljenih u dva etverostiha; abcb)
GAZELA prva dva stiha vezana parnom rimom, a ponavalj se u sljededim parnim stihovima. Uposljednjem paru
spominje se pjesnikovo ime

KNJIEVNOST U DOBA HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA
LIRIKA BUDNICE I
DAVORIJE
Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje (Jo Horvatska ni propala)
Antun Mihanovi: Horvatska domovina
Dimitrija Demeter: Grobniko polje (zbirka)
Petar Preradiv: Putnik, Zora puca
ROMANTIARSK
A
LIRIKA
Petar Preradovi: Mrtva ljubav, Ljudsko srce
Stanko Vra: ulabije
EPIKA EPIKA U STIHU Dimitrija Demeter: Grobniko polje
Ivan Maurani: Smrt Smail age engia
PREPORODNA
PROZA
Matija Maurani: Pogled u Bosnu
Stanko Vraz: Put u gornje strane
Antun Nemi: Putosnice
DRAMA Dimitrija Demeter: Teuta
ASOPISI Danica Ljudevit Gaj i ilirci
Domoljubni prilozi poezjia, proza, dopisi itd.
Kolo Stanko Vraz u sklopu Matice ilirske
Iskra Ante Kuzmani, Petar Preradovi (Dalmacija)
Neven Bachov apsolutizam; Mirko Bogovi
PROGRAMSKI
PREPORODNI
TEKSTOVI
Janko Drakovi Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
Ivan Derkos Duh domovine nad sinovima svojim, koji spavaju
Skripta za hrvatski jezik
PETAR PRERADOVID
- odnos pjesnika prema hrvatskoj stvarnosti
- autobiografska obiljeja
- zbirke: Prvenci, Nove pjesme
PETAR PRERADOVID - pjesnik je i prevoditelj (Dante, Manzoni, Byron) koji je nakon dugogodinjega
vojnog kolovanja gotovo zaboravio materinji jezik. Bio je profesionalni asnik i kasnije general.
Poznanstvo s Kukuljevidem urodilo je oduevljenjem za ilirski pokret. Ui hrvatski tako to prevodi
Gundulideva Osmana na njemaki.
U zadarskoj Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Zora puca i prvu
pjesniku zbirku Prvenci.
Njegove lirske teme su ljubavne, rodoljubne i refleksivne. Dre ga prvim hrvatskim refleksivnim
pjesnikom
Pjesme: Zora puca, Putnik, Rodu o jeziku, Jezik roda moga; Miruj, miruj, srce moje, Ljudsko srce,
Mrtva ljbav, Pjesnik
IVAN MAURANID SMRT SMAIL AGE ENGIDA
Pjesnik je roen u Novom Vinodolskom, a umro u Zagrebu. Potomak je knjievnike obitelji (Antun,
Matija, Ivan, Fran).Studirao je filozofiju i pravo, bio je politiar i dravnik, prvi hrvatski ban-puanin,
reformator sudstva i zdravstva. U Danici objavljuje pjesmu Primorac Danicikojom se pridruuje
preporodnim pjesnicima. Zajedno s Josipom Uarevidem izdao je Njemako-ilirski slovar(rjenik).
Nadopjevao je 14. i 15. pjevanje Gundulideva Osmana.
- inspiracija: smrt turskog silnika Smail age engida kojega su ubili Crnogorci
- 5 pjevanja: Agovanje, Nodnik, eta, Hara, Kob
- radnja zapoinje in medias res
Agovanje Smail aga nareuje da se izvedu zarobljeni Crnogorci, kako bi ih Turci muili i ubili.
Meu Crnogorcima je i Durak koji je razbjesnio agu upozoravajudi da bi se Vlasi mogli osvetiti i da
ih pusti. Turci mue Crnogorce, ai ovi junaki umiru ne moledi za milost
Nodnik Novica, Durakov sin, eli osvetiti oevu smrt. Odlazi na Cetinje i pridruuje se
Crnogorcima
eta narod krede osvetiti se silnuku. Nakon opisa ete umetnuta je epizoda sa svedenikom koji
doekuje etu u brdima i dri nadahnut govor o domoljublju
Hara - Raja, nema ni zlato, ni hranu, ni mlade djevojke pa ih haralije dovode agi. Igrajudi
se (maem), aga krene prema jednom od zarobljenika, ali mu se konj spotakne i umjesto vlake
glave dohvati slugu koji je vodio zarobljenika i izbije mu oko. Osramoden to nije skupio hara i
zbog svoje nespretnosti koja je u raji izazvala porugu, aga zapovijeda muenje raje i dalje trai
hara, a narod mu nudi pet- est dana da ga prikupi.
Kob - Pod Lovdenom ivi Turin koji svojom pojavom izaziva strah, ali je plah i ponizan. Na njemu
su odjeda i oruja Smail-age, ali nemaju onaj junaki sjaj. Turin se kao lutka svima klanja i sva
slava i bogatstvo Smail-age sada na njemu djeluju jadno
Smail aga (Turci) islam Istok silnik Zlo
eta (raja) krdani Zapad rtva Dobro
Skripta za hrvatski jezik
REALIZAM 1830. 1870. I NATURALIZAM 1870. 1890.
- FRANCUSKA, RUSKA I ENGLESKA
- tei detaljnom opisivanju stvarnosti vidljive zbilje (drutvo i drutvene odnose); kritina je prema
negativnim drutvenim pojavama (nepravdi i bijedi)
- znanstvenost (scijentizam) Charles Darwin: O podrijetlu vrstu
- pozitivizam materijalistika filozofija koja se temelji na prouavanju stvarnosti
- Auguste Comte
- Hippolyte Taine znanost o knjievnosti utjecaj rase, sredine i trenutka
REALISTI NATURALISTI
FRANCUSKA Stendhal: Crveno i crno
Honore de Balzac: Otac Goriot
Gustave Flaubert: Gospoa Bovary
medanci
Emile Zola: Therese Raquin, Nana
Guy de Maupassant: Jedan ivot
RUSIJA N. V. Gogolj: Kabanica, Mrtve due
I. S. Turgenjev: Lovevi zapisi, Oevi i
djeca
F. M. Dostojevski Zloin i kazna, Idiot,
Brada Karamazovi
L. N. Tolstoj: Ana Karenjina, Rat i mir,
Uskrnude

ENGLESKA William Thackeray: Sajam tatine,
Knjiga snobova
Charles Dickens: Oliver Twist, Velika
iekivanja, David Copperfield

ITALIJA veristi
Giovanni Verga: Obitelj Magliavoglia
AMERIKA Herman Melville: Moby Dick
Mark Twain: Doivljaji Toma Sawyera
Henry James : Portret dame

SKANDINAVIJA Henrik Ibsen: Stupovi drutva
August Strindberg: Gospoica Julija
NJEMAKA Theodor Fontane
Gerhart Hauptmann: Tkalci


OSNOVNA OBILJEJA REALIZAM NATURALIZAM
POETIKA
- ivot, stvarnost
- analitika metoda
- naelo istinitosti
- naelo tipinosti
- objektnivost
- dokumentaristiki pristup
- fotogafski snimak stvarnosti
- neutralni pripovjeda
- estetika runode
KNJIEVNE VRSTE - roman zrcalo stvarnosti
- pripovijetka
- roman
- pripovijetka
- drama
KNJIEVNI LIKOVI - svi drutveni slojevi
- lik drutveni tip
- najnii drutveni slojevi
- masa
MOTIVACIJA I KARAKTERIZACIJA - socijalno psiholoka - bioloka
JEZIK - jezik sredine - jednostavan, ogoljen

Skripta za hrvatski jezik
FRANCUSKI REALIZAM
KRITIKI REALIZAM (BALZAC) PSIHOLOKI REALIZAM (FLAUBERT)
analiza grae promatraju drutvo, izvore, pozorni na detalje
prikaz drutva svi pariki drutveni krugovi malogransko drutvo u provinciji
opisivanje detaljiziranje,
inventarizam, opis u
funkciji karakterizacije
detalji opisane zbilje i maju metaforika znaenja

naelo istinitosti poticaj: anegdota novinski lanak i z crne kronike
naelo tipinosti tip malograanina
tip studenta
tip Parianke
tip malograanina
tip provincijalca
tip lihvala
tip nezadovoljne provincijalke
kompozicija uzorno posljedina;
kronoloka
linearna kronoloka
pripovjeda sveznajudi, komunicira sveznajudi i neutralan
djelo u kontekstu dio Ljudske komedije samostalno djelo
knjievna kritika Sainte Beuve realistina knjievna kritika: Knjievni portreti

RUSKI REALIZAM

RANI REALIZAM RAZVIJENI REALIZAM VISOKI REALIZAM
naturalna kola
Gogolj - Kabanica
Turgenjev
Gonarov
Tolstoj
Dostojevski
GOGOLJEVA REALISTINA
METODA
POETSKI REALIZAM
(TURGENJEV)
PSIHOLOKI ROMAN
(DOSTOJEVSKI)
analiza grae detaljno prikupljanje
grae
detaljno detaljno
prikaz drutva prikaz svih sredina s
anglaskom na niske
drutvene slojeve
kritika paratizma
tipovi
niski drutveni slojevi,
seljaci
niski slojevi drutva
tip studenta
buntovnici protiv
drutvenih nepravdi,
cinini razvratnici i
krotki, ponizni krdani
opisivanje detaljizam opisa detaljan, spaja kritiku
namjeru i poetski stil
unutarnji monolog
polifonijski roman
prevladava dijalog
pripovjedanje humor, groteska,
fantastika
poetizacija lika, lirski
opisi pjesaa koji
simboliziraju rusku
duu
opisivanje, psiholoka
karakterizacija lika
pripovjeda komentira radnju lik - pripovjeda sveznajudi
knjievna kritika Gregorevid, Bjelinski, ernievski
utilitaristika kritika vrednovanje prema naelima koja se promiu


Skripta za hrvatski jezik
NATURALIZAM
- ovjek je prirodno bide kojim upravljaju temperament, strast i nagoni
- naturalisti tee da knjievnost postane egzaktna knjievna znanost
- Francuska, Italija, Njemka
- znanstveni uzori: Darwin, Taine
- ovjek odreen: naslijeem genetski materijal koji odreuje ovjeka (obitelj, narodnost)
sredinom socijalno okruenje, klima i podneblje
trenutkom okolnost u kojoj se konkretno nalazi
- ovjek je determiniran pa se moe odrediti kako de u odreenoj situaciji reagirati prikazuju
najnie drutvene slojeve, poroke, bijedu, bolesti; likovi: devijantne osobe ubojice,
alkoholoari, prostitutke
- bioloka motivacija : ponaanje odreuju nasljedne osobine
- estetika runode: nema lijepih ni runih tema, sve su jednako zanimljive
- Emile Zola ljudske ivotinje

Skripta za hrvatski jezik
HONORE DE BALZAC OTAC GORIOT
HONORE de BALZAC - francuski romanopisac, pripovjedai dramatiar, utemeljitelj je socijalnog i
kritikog realizma. Njegov ogroman opus ini oko 90 romana, pet drama, niz pripovijesti i novela, u
kojima je oivio galeriju od preko 2000 likova.

U jedinstvenom ciklusu Ljudska komedija daje zaokruenu sliku francuskog drutva. Dijelovi ciklusa su:
Studije iz drutvenoga ivota (u kojima se nalazi glavnina njegova opusa, a podijeljene su prema
sredinama i temi na est podskupina ili Prizora, i to na prizore iz privatnog, provincijskog, parikog,
politikog, vojnikog i seoskoga ivota), Filozofske studije i Analitike studije. U svim njegovim djelima
novacje osnovna pokretaka snaga, a to je najizrazitije u romanima Propale iluzije, Eugenie Grandet,
Roak Pons i Otac Goriot

Djelo poinje opisom penziona ge Vauquer. Pisac pomno opisuje penzion, okoli, prostorije u
penzionu itd. U Pariz je doao mladid iz plemidke obitelji koji eli studirati pravo, nastanio se i on u
penzion. U penzionu se nalaze jo i bivi proizvoa rezanaca ia Goriot te bivi trgovac Vautrin. Na
poetku su se svi divili ii Goriotu na njegovoj odjedi i na srebrnini koju je imao u ormaru, ali nakon
nekog vremena on se preselio iz skuplje sobe u onu jeftiniju. ia Goriot ima i dvije kderi koje je uspio
udati u bogato drutvo, i na njih je potroio i zadnji novid. Mladi Rastignac naputa svoje ideale i
okrede se Parizu i njegovom otmjenom drutvu. On doznaje da u Parizu ima roakinju po imenu
Beauseant i od nje trai pomod da mu ona pokae put do uspjeha u bogatom drutvu. Ona ga
upoznaje sa jednom od kderi ie Goriota, Anastasie. Grofica Anastasie je imala svog ljubavnika Maxa
koji je dolazio kod nje. Jednom prilikom dok je kod nje bio Rastignac iz jedne prostorije izae ia
Goriot i Rastignac je upita ta ona ima s Goriotom, i od tada su vrata za Rastignaca zatvorena kod ge
de Restaud. Kad je Rastignac to ispriao svojoj roakinji kako se ga de Restaud ponijela prema
njemu, ona odlui da de ga upznati sa drugom Goriotovom kderkom groficom Delphine de Nucingen.
U meuvremenu pojavio se tu i Vautrin koji savjetuje Rastignaca kako uspjeti do svog cilja, on mu
savjetuje da ako treba ubiti neka ubije samo da ostvari svoj cilj. Vautrin je pronaao i rtvu koja bi to
mogal biti, trebao je to biti brat gice Victorine. Meutim Rastignac nije htio niti uti za to. Jedne se
veeri u talijanskoj operi upoznao sa Delphine, a ona ga je oarala na prvi pogled. Od tog dana
Rastignac je mnogo vremena provodio kod nje razgovarajudi o njenom ocu. A kad je dolazio doma
odmah je odlazio redi ii Goriotu ta je rekla za njega, a on je bio presretan, iako su ga obje kderke
odbacile on je ivio samo za njihovu sredu. Vautrin se nije slagao s Rastignacovim nainom na koji on
pristupa tom svijetu jer je rekao da je svijet pokvaren i ako ti njega ne uniti da de on tebe. Rastignac
je traio novac i od majke i od sestara da mu posude da uspije u tom visokom drutvu, one su mu
poslale i zaelile mu sredu. Nakon toga u penzionu se doznalo da je Vautrin odbjegli robija i prijavili
su ga, tako da je Vautrin zauvijek nestao iz penziona. Delfine nikad nije dolazila vidjeti oca, tek pred
njegovu smrt ga je dola vidjeti. Goriot je cijelo vrijeme mislio na njh kako se zabavljaju, kako je
sretan zato jer su i one, a nikad nije rekao nita protiv njih iako su ga pokrale. Kad je umro ia
Goriot na pogreb su dole samo prazne koije njihovih kderi sa slugama unutra jer one nisu mogle, jer
su dole rano ujutro sa plesa i morale su spavati. Mladi Rastignac platio je i pogreb jedinom prijatelju
koji nije nikad protiv nikog rekao nita loe, i vidio je da je Vautrin imao pravo da protiv takvog svijeta
ne moe idi pjeice i okrene se prema velianstvenom Parizu i ree: Sad je na nama dvoma red!
Skripta za hrvatski jezik
GUSTAVE FLAUBERT GOSPOA BOVARY
GUSTAVE FLAUBERT - francuski je pripovjedai romanopisac. U privatnome ivotu nesretan i ivano
bolestan, ivi povueno na obiteljskom imanju u Normandiji. Tei potpunoj objektivnosti u
prikazivanju likova i prizora iz malograanskoga ivota.
Suvremenu tematiku obrauje u romanima: Gospoa Bovary, Sentimentalni odgoj i Jednostavno
srce, a povijesni su romani: Salamboi Iskuenje sv. Antuna. Gospoa Bovary, povijest je ivotamlade
ene Emme Bovarykoja postaje rtvom vlastitih iluzijastvorenih na sentimentalnim romanima (tzv.
bovarizam).
U Emmu Rouault, kder seoskog imudnog gospodara, nakon povratka iz samostana urulinkigdje ju je
otac bio smjestio, zagleda se seoski lijenik iz oblinjeg mjesta, udovac Charles Bovary, koji je doao
da izlijei nogu njena oca. Bovary je esto posjeduje i jednog dana odlui da zaprosi njenu ruku. Otac
njen na to pristade. Emma, koja se u selu dosaivala i koja je o braku sanjarila zamiljajudi da je eka
sreda, smirenje, ljubav i blaenstvo, o emu je toliko itala u romanima u samostanu, takoer
pristade. Ona je mislila da ga ljubi, ali se ubrzo stade dosaivati, pitajudi se: Boe, zato sam se
udala? Charles, nepokretan, nespretan, dobrodudan, iskreno je voli i misli da i ona njega voli.
Meutim, ona sanjari o putovanjima, pustolovinama, otmicama i sve se vie i vie otuuje od mua i
nezadrljivo ezne za drugim, sretnijim ivotom, Stade zanemarivati i kudu i njega i zaljubi se najprije
u mlada ljepotana Leona, pisara, s kojim odrava platonsku vezu. Leon kasnije odlazi u Pariz, a Emma
uskoro nalazi drugog ljubavnika, Rodolpha, s kojim doivljava svoj prvi pad. Ona se tako zaljubi u
Rodolpha da mu predlae da je otme i da pobjegnu. On joj obeda, ali kasnije joj pie pismo u kojem
odustaje od bijega, i to porazno djeluje na Emmu tako da doivljava slom ivaca. Bududi da se
dosaivala, mu je radi razonode odvede u kazalite u Ruen, i tamo ona susretne ponovo Leona.
Emma se potajno sastaje s Leonom u hotelu i u meuvremenu ona upada u nove dugove, tako da u
njih uvlai i svoga mua (pie pacijentima pisma u kojima moli da joj vrate novac koji duguju to
hitnije). Zatim naputa Leona i vrada se ponovo Rodolphu, od kojeg trai da je spasi od duga. Kad on
odbija, ona ak okrade svog ljubavnika, ali nita ne pomae jer su je povjeritelji stali plijeniti. Napokon,
ne naavi izlaz iz toga, ona ispija otrov i tako umire kao preljubnica, ta provincijalka, koja je eznula
za nedostinim ivotom, traedi sredu i zadovoljstvo.


Skripta za hrvatski jezik
NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ KABANICA
NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ - ruski pripovjedai komediograf, podrijetlom iz
siromane ukrajinske plemidke obitelji.Nakon kriza vjerskoga misticizma, umire
poremedena uma.
Preko folklornih i fantastinih pripovijesti postupno prelazi na realizam u
djelima: Mirgorod (s umetnutom pripovijesti iz kozakog ivota Taras Buljba),
Nos, Kabanica (realistino-fantastina pripovijest, glavni je lik sitni inovnik
Akakij Akakijevi),a vrhunskim realizmom daje sliku Rusije u romanu Mrtve
due(glavni lik snalaljivi je pustolov i varalica iikov). U najpoznatijoj drami
Revizorotro se izruguje ruskoj birokraciji i malograantini.Gogolj oblikuje
jednostavnu fabulu, detaljno opisuje likove i sredine, a posebno je sklon
groteski i kontrastima (tzv. gogoljevski smijeh kroz suze). Smatra se osnivaem
ruskog realizma.
Akakije Akakijevi se rodio se predveer 23. oujka. Ime je dobio po ocu koji se isto zvao Akakije.
Akakije je radio kao prepisiva spisa, on je osobito volio taj posao, njemu je posao predstavljao
osobito zadovoljstvo. Kad su se ponudili da mu promjene svakidanji monotoni rad on nije htio. Na
Akakija nije nitko obradao panju i svi su mu se smijali, ali on na to nije obradao panju nego je radio
svoj posao. Akakije je imao samo jednu staru zakrpanu kabanicu koja ja putala na sve strane ali
njemu to nije smetalo, sve dok nije jako zahladilo kada je poeo osjedati jaku bol u leima. Poto je
imao susjeda krojaa Akaki mu je odnio svoju kabanicu da je zkrpa, ali je Petrovi rekao da mora
kupiti novu kabanicu. Na to je Akaki problijedio jer je on mjeseno zaraivao etiri stotine rubalja, a
nova kabanica stajala bi ga oko sto i pedeset rubalja. Akakije je razmiljao o prijedlogu gosp.
Petrovia i odluio da nede veerati, da nede troiti svjede, ali svejedno ne bi uspio sakupiti novac.
Gospodin Petrovi mu je svejedno odluio pomodi, i napraviti mu novu kabanicu za osamdeset
rubalja. I Akakije je uspio sakupiti novac za novu kabanicu, a kad mu je bila gotova bio je presretan, to
je za njega bio blagdan. Na poslu su ga odmah svi drukije gledali i jedan je asnik pozvao sve radnike
kod njega da proslave novu Akakijevu kabanicu. Kad se Akaki vradao kudi iz posjeta asniku napala su
ga dvojica i oteli mu kabanicu,
kad se osvijestio nije mogao vjerovati da se to ba njemu dogodilo. Drugi je dan iao na policiju ali ga
naelnik nije htio primiti, nakon ega se odluio da ide do visoke linosti ali ga je i on osramotio i
otjerao zato da bi se pokazao ispred prijatelja kojeg nije dugo vidio. Nakon toga Akaki se razbolio i
umro je potpuno pomudena razuma, nije znao to govori,
priviao je svakakve stvari. Nakon nekog vremena visoka linost dola je traiti Akakija ali je bilo
prekasno, Akaki je umro. Poele su prie da gradom ide neki ovjek koji skida kabanice prlaznicima i
da se jednostavno izgubi u mraku. I tako visoka linost jedne veeri dok se vradao kudi osjeti kako
mu netko skida kabanicu s vrata i kad se okrenuo da vidi tko je to vidio je lik Akakija kao se smije i
govori mu da kad se nije htio zauzeti za njegovu kabanicu neka mu sada da svoju.



Skripta za hrvatski jezik
FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI ZLOIN I KAZNA
FJODOR MIHAJLOVIDOSTOJEVSKI - ruski je romanopisac i, uz Tolstoja, najvedi ruski realist. U
mladosti je sudjelovao u utopijsko-socijalistikom kruoku i bio osuen na smrt, a zatim pomilovan i
poslan u Sibir na deset godina. Zapada u misticizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, trai izlaz u
pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo. Mijenjaju se i teme njegovih djela, to su sad
moralni aspekti ljudske egzistencije, pitanja dobra i zla, krivnje i odgovornosti, te de mu zanimljiv
kriminalni zaplet posluiti samo kao okvir za rasprave o problemu zloina i kazne, u elji da otkrije
tajne pobude ljudskih postupaka. Prekapa po najskrivenijim predjelima ljudske psihe. Njegovi su
likovi cinici i buntovnici protiv drutva ili razvratnici i nemoralni tipovi, a s druge strane stoje likovi
dradih, portvovnih, nesebinih linosti, koje su u ivotu odabrale put ljubavi, patnje i pasivne
podlonosti. Glavna su mu djela romani: Ponieni i uvrijeeni, Zloin i kazna, Idiot (likovi: mladi knez
Mikin, Nastasja Filipovna, Rogoin, Aglaja) i Brada Karamazovi (posljednje, nedovreno djelo; likovi:
Fjodor Kramazov otac, sinovi Dimitrij, Ivan i Aljoa, te nezakoniti sin Smerdljakov, starac Zosima)
Raskoljnikov - glavni junak romana - student prava planira ubojstvo, Aljone Ivanove, lihvarice, ijim bi
novcem usredio ljude u svojoj okolini, a njezin nestanak bi i sam po sebi pomogao ljudima i njenoj
okolini. U poetku postoji unutranja borba izmeu jednostavnosti rjeenja i gnuanja prema samoj
pomisli na takvo djelo. Razne okolnosti nagnaju ga na zloin - pismo od majke, Sonjin ivot, spoznaja
da je lihvarica sama. Majka mu pie kako de bogato udati kder da njemu pomogne. On teko podnosi
sestrinu rtvu, Marmeladovljevu ivotnu priu, injenicu da se Sonja prostituira da prehrani obitelj.
Raskoljnikov ostvaruje plan, no usput ubija i Lizavetu, a opljakani novac skriva pod kamen. Vrada se
u sobicu i pada u groznicu, te se bori sa savjedu, dok dvoboj vodi s Porfirijem Petroviem koji sve vie
stee psiholoki obru. Na kraju Raskoljnikov priznaje i odlazi sa Sonjom u Sibir na odsluenje kazne.
Nakon svega vrada se u ivot pun nade, koju skuplja od evanelja i Sonje.
Rodion Raskoljnikov - on je mlad, inteligentan i obrazovan ovjek koji suosjea sa siromasima i
spreman im je pomoi. Povuen je u sebe. Ima razvijenu intelektualnu svijest. Gnjevan je i prezire
sadanji poredak u Rusiji te se tu pretvara u pravog pobunjenog plebejca spremnog na sve, pa i
na zloin kao to je ubojstvo. Svoju unutranju borbu potkuruje milju kako bi jedan ivot mogao
od bijede spasiti tisue ivota. Raskoljnikov je, dakle, pobunjenik protiv drutva, ali on je ujedno i
usamljenik to se mui etikim i moralnim pitanjima. Njegovi inovi nisu motivirani samo njegovim
shvaanjem etike ve i bijedom to ga okruuje, socijalnim zlom koje navodi ovjeka na zloin.
Nakon ubojstva hvataju ga strah i jeza, izgubljen je i uplaen. Iako se zanosi idejom da postoje
odabrani ljudi kojima je doputeno da zbog opeg dobra ine zloine, njega na kraju satire
savjest, on poputa u sukobu sa psiholokim obruem oko sebe i priznaje ubojstvo. On je cijelo
vrijeme razapet izmeu pobune i smirenja, ljubavi i mrnje, on razmilja i ispovijeda se. U njemu
se stalno bore dva karaktera, pa se njegovi unutranji monolozi pretvaraju u unutranje dijaloge
koji itaoca stalno tjeraju na razmiljanje. Ve u samom njegovom imenu, Raskoljnikov, vidimo da
je on ovjek u raskolu izmeu svoje humane biti i surovosti traenja koju pred njega postavlja
ivotna stvarnost
Sonja Marmeladova
Ona je prostitutka ista srca. Puna je suosjeanja iako se i ona nalazi u vrlo tekim prilikama. Vri
zloin na sebi da bi prehranila maehinu djecu i pijanog oca. Mirna je, pati u sebi, ita Bibliju i
vjeruje u Boga. Voli Raskoljnikova i ona je ta u kojoj on vidi spasenje.
Skripta za hrvatski jezik
PREDREALIZAM (PROTOREALIZAM ILI ENOINO DOBA) 1860. 1881. I
REALIZAM 19. st. U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI
PREDREALIZAM DOBA AUGUSTA ENOE
DOPRINOS AUGUSTA ENOE
- utemeljio modernu hrvatsku umjetniku prozu i kazalinu kritiku
- stvorio i odgojio hrvatsku itateljsku publiku knjievno teorijeski lanak Naa knjievnost
tendenciozni roman
- popularnodu svojih djela utjecao je na prihvadanje tokavice
STVARALATVO AUGUSTA ENOE
- podvojenost izmeu romantiarskog i realistikog stila
- povijesni romani: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes, Kletva
(romantiarski stil spletke, otmice, preruavanja, crno bijeli likovi)
- socijalni romani Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak Luka, Prijan Lovro (pripovijetka)
ASOPISI
- Pozor (Obzor)
- Vijenac
- Knjievnik
DJELA
Poezija - zbirka pjesma Zimzelen
- Povjstice (Propast Venecije, Smrt Petra Svaida, Prokleta klijet, Kugina kuda, Postolar i vrag)
Proza pripovjetke: Prijan Lovro, Barun Ivica, Karanfil
- povijesni romani: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes , Kletva
(nedovrena)
- socijalni romani: Vladimir, Prosjak Luka, Branka
Drama Ljubica


Skripta za hrvatski jezik
AUGUST ENOA PRIJAN LOVRO
U pripovijesti prijan Lovro enoa opisao je tragian udes mladog uitelja, njegovog prijatelja Lovre.
Lovro je sin iz slabo imudne slovenske obitelji. Roditelji su eljeli da im se bar jedno dijete digne na
imudan poloaj, a poto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i eljan znanja roditelj su odluili
da on bude svedenik. Lovro je poeo uiti za svedenika, ali on se zaljubio i shvatio da kao svedenik
nede modi nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svedenikih studija. Taj je
dogaaj jako povrijedio njegovu obitelj, jer je njegova majka samo eljela da ga vidi u odori svedenika.
Kad je odluio odustati od svedenikog reda pozvao ga je predsjednik ksebi da ui njegova sina i Lovro
pristane.Neko je vrijeme on tako uio njegova sina, ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuoj
obitelji i on je odluioda okua sredu tako da se upie u orijentalnu akademiju. Grof mu je pomagao
da dospije u orijentalnu akademiju putem veza, ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i
Lovro nije uspio. Nakon toga Lovro odlui pisati molbu u ministarstvo da postane uitelj, ali i tu je bio
razoaran jer ga nisu ga primili. Kada je njegov otac proitao to pismo on je odluio da de Lovri
pomodi i da de mu dati sav novac samo da ostvari svoje elje i da otie u Be. Neko vrijeme otac mu
je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri, i jedan od aka
mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao uitelj a Lovro to prihvat. Nakon zavrenog tredeg
teaja sveuilita Lovro odlui otidi u Zlatni Prag. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka,
kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo, bogata djevojka koja de
izbaviti njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oeni tom djevojkom sve dok mu
enoa nije otvorio oi i rekao da je to stara usidjelica koja nede donijeti miraz udajom jer njen otac
ima jo estero djecena koje treba podijeliti svoje bogatstvo. Poslije tog saznanja Lovro jeodustao od
nje. Nakon zavrenih svih ispita Lovro je ekao samo da mu dodjele mjesto u jednoj od hrvatskih
gimnazija. I dok su jednog dana Lovro i enoa bili u jednoj kavani prie im jedan debeli ovjek kojega
su trebali poduiti, on je savjetovao Lovri nakon to je uo njegovu priu da traibogatu djevojku da
se oeni, i on mu savjetova neka ide u Split jer on pozna jednu mladu djevojku koja ivi sa stricem a
bogata je. I tako Lovro otie u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anelika u koju se on i zaljubio,
a nije bio samo novac u interesu. Anelika se zaljubila u njega i odluili su tu vezu okruniti brakom. U
meuvremenu njen je stric doznao da je Lovro potekao iz siromane obitelji i zabranio Aneliki
vjenanje s Lovrom. Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je ivio tako da si je britvom
prerezao grkljan.


Skripta za hrvatski jezik
AUGUST ENOA ZLATAROVO ZLATO
Mjesto radnje: Zagreb
Vrijeme radnje: druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine

Radnja se odvija u 16 st. u Zagrebu. Plemid Pavao Gregorijanec spaava Doru Krupidevu prilikom
jedne guve u gradu. Odmah se u nju zaljubio. Prilikom iste nevolje u gradu smili mu se nijemi
prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga odnesu na njegove dvore da se izlijei. Dora je slovila kao
lijepa, vrijedna, skruena i vjerna bogu i domu, iako je rano ostala bez majke pa ju je uz oca odgajala
kuma Magda.
Brija Grga okolin koji nije uspio isprositi Doru za enu zakleo se da de Krupidevoj obitelji nanijeti sva
zla pa ju je pokuao u gradu oklevetati. Otac ju zbog toga alje izvan grada, ali putem ju presredu
pladenici Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote, ne bi li tako onemogudili da se
Pavao njome vjena.
Kao to je brija Grga bio dounik Stjepku, tako se prosjak Jerko zajedno sa plemidem Pavlom urotio
protiv Grge i oca Gregorijanca. Dodatnu nevolju ini barunica Klara koja je rano ostala samoborska
udovica i smrtno se zaljubila u lijepog Pavla. Jerko je objasnio Pavlu da on nije nijem i da imaju
zajednikog oca, da mu je majka bila sluavka na oevom dvoru, da ju je Stjepko napastovao i
protjerao ju je sa dvora kada je vidio da je trudna. Ona je umrla je u tekoj bjedi, a on joj se zakleo da
de cijeli ivot utjeti kako nitko ne bi saznao nita o njemu. Do sada mu je pomagao roak fratar u
samostanu.
Kad su nastale svae izmeu vlastele i graana, u vrijeme kad je Petar bio na ratitu protiv turaka,
Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kudi za vrijeme dok je bila sama. Predstavio
se kao ovjek koji trai zatitu. Smilio se Dori, donijela mu je vode i zlobnik joj je podmetnuo otrov.
Kratko nakon to je probala tu vodu preminula je.
Tada je doao nesretni Pavao koji nije nita mogao napraviti protiv toga. Idudeg dana Dora je bila
sahranjena. Za vrijeme dok je leala na odru u crkvi Pavao je obedao Klari najljude nevolje za sve to
je uinila. Otiao je na ratite sa turcima. Vratio se tek na samrti oca Stjepka kojeg ispovijeda svedenik
Jerko.
Otac se na samrti ispovijeda svedeniku i kaje se za vanbranog sina, a svedenik otkriva da je on taj sin.
Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina nije ostao niti jedan nasljednik. Pavao se nije enio i
poginuo je na ratitu. Niko je imao samo jednu kderku, a Jerko je bio svedenik.


Skripta za hrvatski jezik
REALIZAM
- kritiki osvrt na drutvenu stvarnost
- supostojanje razliitih stilskih obiljeja: romantizam, realizam, naturalizam, modernizam
- romani i pripovjetke sa socijalnom tematikom
- kolovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragina sudbina
- suprotnost selo grad
- slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih drutvenih odnosa
- propadanje plemstva
- nacionalno pitanje (domade stanovnitvo stranci)
EPIKA
ROMAN
DRUTVENI
Eugen Kumiid: Olga i Lina
Ksaver andor Gjalski: U nodi
Ante Kovaid: U registraturi
Vjenceslav Novak: Posljedni Stipanidi
POVIJESNI
Eugen Kumiid: Urota zrinsko frankopanska
Ksaver andor Gjalski: Osvit
NOVELE I PRIPOVJETKE
Ksaver andor Gjalski: Pod starim krovovima
Josip Kozarac: Tena
Vjenceslav Novak: Nezasitnost i bijeda, U glib, Iz velegradskog
podzemlja
LIRIKA Silvije Strahomir Kranjevid: Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji

EUGEN KUMIID u programatskome lanku O romanu koji je nazvan i naturalistikim manifestom, istie da
temelj romana mora biti shvadanje istine Roman koji se zasniva na imaginaciji ne valja(). No spor u borbi
za realizam ili protiv njega, tj. protiv naturalizma sveo se na idejno-drutveno shvadanje funkcije knjievnosti, a
zapravo malo se govorilo o tome kako bi suvremeni pisac trebao pisati.
SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVID - jedan je od najvedih hrvatskih pjesnika. Bio je i kritiar i urednik asopisa
Nada. Poeo je kao domoljubni pjesnik, pisao i socijalno-satirinu poeziju. Pjevao je o bijedi malih ljudi
(Radniku), hrvatskim iseljenicima (Iseljenik), o beskimenjacima (Gospodskom Kastoru). U misaonim pjesmama
(Mojsije, Zadnji Adam) trai smisao ivota, razmilja o slobodi, ropstvu, vjeri u ideale, o ovjekovu poloaju u
svijetu, a u pjesmama s biblijskim motivima nadahnjuje se i likom Isusa Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). On je i
pjesnik intimnoga nadahnuda te pjesnik krajolika, ali i samo naizgled idiline prirode u kojoj veliki prodiru male
(Iza sputenijeh trepavica). Njegov je jezik bogat, metaforian i simbolian, slike sugestivne i snane. Stvorio je
nov pjesniki govori uzdigao hrvatsku liriku na europsku razinu.
KSAVER ANDOR GJALSKI - pripovjeda, romanopisac, kritiar, feljtonist, politiar. Tri su tematska kruga u
njegovoj prozi: a) zagorsko-plemenitaki motivi, opisi zagorskih kurija i njihovih osobitih stanovnika (to
sunjegove najbolje stranice, u stilu turgenjevskog poetskog realizma; nostalgini je pjesnik i slikar Hrvatskoga
zagorja) zbirke Pod starim krovovima i Iz varmeinskih dana; b) novele i romani o aktualnim drutvenim,
politikim i kulturnim problemima: U nodi i Tri pripovijesti bez naslova; c) povijesni romani:Osvit i Za materinsku
rije; d) prvi pokuaji psiholokog romana i analize suvremenog intelektualca: Janko Borislavidi Radmilovid; e)
niz pripovijedaka s mistinim, okultnim temama: Tajanstvene prie.Pod starim krovovima je novelistika zbirka
iz 1886. Opisuje svijet zagorskih plemenitaa, njihove obiaje, stavove, ivot, uspomene, nostalgiju zastarim i
otpor novomu, prekrasnu zagorsku prirodu. Smjenjuju se pripovjedai, najede u prvom licu. Dva su glavna lika
u zbirci: Illustrissimus Battorych i Cintek. U nodi je drutveni roman iz 1887. koji opisuje poetak Khuenova doba,
stranake sukobe. Glavni likovi su narodnjak ivko Naranidi prava Kreimir Kaid.

Skripta za hrvatski jezik
ANTE KOVAID U REGISTRATURI
ANTE KOVAID je pripovjeda, feljtonist, polemiar, pjesnik, vatreni prava. Roen u Oplazniku iznad Sutle,
kao nadareni mladidsa sela zavrava studij prava u Zagrebu. U borbi sa ivotnim problemima doivljava slom i
pomraena uma umire u Stenjevcu kod Zagreba.
Objavio je romane Baruniina ljubav, Fikal, U registraturi, te Sabrane pripovijesti, Izabrane pjesme.Pie
satirine pjesme: Kameleon, Trbuhu, Velikom patuljku, Pokornome kljusetu, Dvoliniku. Premda tendenciozni,
vrlo su uspjeli feljtoni Iz Bombaja i travestija Smrt babe engidkinje.
U registraturije roman koji je izlazio u Vijencu. To je poluautobiografski roman pisan u prvome licu. Ima tri
dijela, a tematski opisuje ivotni put i traginu sudbinu Ivice Kimanovida, darovitog i bistrog seljakog djeteta i
mladida koji u dodiru s gradskim ivotom doivljava slom iluzija. Nakon toga kao slubenik u registraturi
zavrava ivot u njezinu plamenu doivjevi tjelesni i duevni slom. Simbol je raanja moderne hrvatske
inteligencije u 19. st.
Ostali: Joica Zgubidan, Kanonik, Laura, Mecena, Kumordinar or, Miha, Ferkonja, Justa, Anica
Roman U registraturi nije samo izraz socijalnih prilika u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeda, nego i slika
drutvenih i gospodarstvenih promjena u njoj (raslojavanje sela, propadanje aristokracije, klasna borba, agrarna
kriza 1873. g. itd.), slika raanja "moderne" hrvatske inteligencije, ali i kronologija traginog ivotnog puta
darovita seoskog djeteta u feudalnim i kapitalistikim drutvenim odnosima (odnosima prvobitne akumulacije
kapitala). Ti odnosi oituju se u: nehumanom stavu feudalne gospode (vlastelina) prema seljaku: nainu ivota
feudalaca koji se temelji na preljubu, razvratu (npr. sudbina gizdave vile Dorice kao rtve erotske pohote i
pokvarenosti feudalca Mecene): prodoru novih, kapitalistikih odnosa na selo, zbog kojih seljak postaje
plijenom novog drutvenog stalea - zelenaa i trgovaca, kojima je jedino mjerilo vrijednosti novac, bogatstvo
(predstavnici su tog stalea u romanu npr., zelena Medonid, Kanonikov sin Miha koji se eni Medonidevom
kderkom Justom ne iz ljubavi nego iz interesa): seljakovu naputanju zemlje i odlaska u grad da slui u
gospodarskim kudama (prototip takva "pogospoena" seljaka je kumordinar or): stvaranju nove inteligencije
iz redova seljaka koja u moralno iskvarenoj cjelini esto, bez obzira na darovitost, ne uspijeva nego tragino
zavrava (poput glavnog lika u romanu Ivice Kimanovida). U ovom djelu Ante Kovaid je predoio moral i
psihologiju hrvatskog sela i grada, odnosno mnoge pojave u njima kao npr. odnos roditelja i djece, meusobne
odnose seljaka - prijateljstvo, razmirice, svae (npr. izmeu Kanonikove i Zgubidanove obitelji), ljubav i ljubavne
odnose na selu (npr. izmeu Ivice i Anice, Juste i Mihe, Medonideve ene i Medonideva sluge), ljubav i ljubavne
odnose u gradu (npr. izmeu Ivice i Laure, Laure i Mecene, Laure i Ferkonje), brane i obiteljske odnose (npr.
izmeu Zgubidana i njegove ene, Zgubidana i Ivice, Ivice i Iviine majke), svadbe, sveanosti (npr. svadba u
domu gazde Medonida, uskrsni ugoaj u Zgubidanovoj kudi) itd. Kovaid je s vie simpatije i ljubavi prikazao selo
(seljaka, seoske obiaje, seoski patrijarhalni ivot i moral) nego grad. Ipak, selo nije idealizirao. Vidio je i selo i
seljaka, i kao izraz primitivizma, praznovjerja i neprosvjedenosti. Grad se po nainu ivljenja imorala razlikuje od
sela. To je sredina u kojoj se seljak ne snalazi, udno i nespretno se ponaa (napominjemo takve dvije situacije:
prva, Ivica pozdravlja nepoznate prolaznike na ulici grada i druga Zgubidan pred ogledalom u kavani). Roman
U Registraturi na odreeni je nain i autobiografija Ante Kovaida, koja nije oslikana samo u liku Ivice
Kimanovida (u njegovu djetinstvu i kolovanju), nego i u sudbinama i uduhovnom ivotu drugih likova (npr. u
liku Laure). Inae, cjelokupni knjievni opus Ante Kovaida protkan je autobiografskim elementima (spomenimo
samo lik Podgorskog u romanu Fikal). Na pojavu Kovaideva romana na stranicama "Vijenca" u toku 1888.
godine italaka je publika razliito reagirala. Jedni su u njemu otkrili novo zanimljivo literarno ostvarenje, a
drugi nemoralno tivo "koje truje hrvatska srca", djelo u kojemu se prikazuje svijet "bez morala, bez vjere, bez
uvstva", koje "Vijenac" ne bi smio dalje objavljivati.

Skripta za hrvatski jezik
VJENCESLAV NOVAK POSLJEDNJI STIPANIDI

VJENCESLAV NOVAK je romanopisac, pripovjeda, kritiar, pjesnik,
dramatiar, feljtonist i muzikolog. Kao najplodnijeg pisca hrvatskog realizma zvali su ga hrvatskim
Balzacom. U prozi je opisivao sve slojeve hrvatskoga drutva, najede s tragine strane s mnogo
suduti za stradanja i patnje. Opisivao je dvije sredine: senjsku i zagrebaku.

Pripovijesti: Maca, Klara, Pod Nehajem, Podgorka,Majstor Adam, Dvije pripovijesti, Nezasitnost i
bijeda, Iz velegradskog podzemlja, U glib.

Romani: Pavao egota, Nikola Baretid, Posljednji Stipanidi, Dva svijeta, Tito Dorid, Zapreke.

Posljednji Stipanidi roman je u kojem prikazuje propadanje ugledne senjske patricijske obitelji
Stipanid sredinom 19. st. lanovi su autoritarni otac Ante, portvovna
majka Valpurga te njihova djeca rastroni i nemoralni sin Juraj i nesretna i dobra kdi Lucija.
tema:
propast senjske patricijske obitelji Stipanid
problematika: opdeljudske teme (problem odgoja, roditeljska ljubav, osobna sreda,
odnos pojedinca i drutva)
prodor ilirskih ideja u Senj
odnaroivanje stanovnitva
propadanje patricija
lihvarenje
Likovi:
Ante Stipanid
lik strogog patrijarhalnog oca koji sve ulae u sina, a kderku
potpuno zanemaruje
- propada i u politikim nastojanjima
- umire slomljen materijalnim i poslovnim neuspjesima i moralnim padom svojega sina
Lucija Stipanid
ne moe ostvariti i dokazati sebe u strogoj patrijarhalnoj okolini, umire shrvana suicom i bolom
zbog neostvarene ljubavi s bratovim prijateljem Alfredom ija ju pisma (koja ne pie on, nego, na
Valpurgin nagovor, Martin Tintor) dre na ivotu.
Valpurga Stipanid
- prihvada svoju podreenu ulogu iako shvada da postupci njezina mua nisu ispravni
- umire sama, kao prosjakinja
Juraj Stipanid
- razmaeni sin, ne ostvaruje oeva oekivanja, na oeva ulaganja i ljubav odgovara ravnodunodu
- naputa obitelj, mijenja ime u maarsko (odnaroenje)

Skripta za hrvatski jezik
JOSIP KOZARAC TENA
JOSIP KOZARAC - novelist je i romanopisac. Podrijetlom je iz siromane slavonske obitelji.
Pripovijetke: Tena, Oprava, Tri ljubavi, Slavonska uma;
romani: Mrtvi kapitali, Meu svjetlom i tminom.
Tena je pripovijetka iz 1894. Kroz sudbinu seoskeljepotice Tene Kozarac prikazuje svoju Slavoniju koju
iskoritavaju i unitavaju stranci.
PROBLEMATIKA U DJELU:
1. DRUTVENO-EKONOMSKI PROBLEM: Propadanje zadruga, nesnalaenje slavonskog seljaka u
novonastalim okolnostima (dotad je seljak bio specijaliziran za samo jednu gospodarsku granu, a sad
se mora brinuti o cijelom imanju), visoki porezi, stranci koji unitavaju hrvatska prirodna bogatstva.
Tu su i subjektni imbenici lijenost, alkoholizam, nemar koji onemogudavaju pojedinca da se
barem pokua snadi u novonastalim okolnostima.

2. MORALNI PROBLEM: Kozarac opisuje moralno propadanje prelijepe seoske djevojke koja troi
svoju ljepotu i mladost u koristoljubljem potaknutim vezama s razliitim mukarcima, bili oni oenjeni
ili ne. Kazna su bile kozice koje su joj unitile tjelesnu ljepotu, ali je njezin grijeh iskupljen ljubavlju i
radom, jedinim vrijednostima kojima, po Kozarevu miljenju, ovjek moe osmisliti svoj ivot. Tena
je na kraju ipak sretna, obasjana duhovnom ljepotom i vizijom svoje bududnosti koja de se temeljiti
na ljubavi (prema Jaroslavu Beraneku) i radu.
Tena je sa esnaest godina bila vrlo vitka i mrava, a mati joj je bila boleljiva i nadala se da de svoju
kdi udati pa da moe u miru umrijeti. Tenin otac je bio veliki neradnik i jedino je bio svinjar dok se
zadruga nije raspala.
im je Tena navrila 18 godina, majka ju udala za Jozu Matijevida. Mati ubrzo umre, a lijepa Tena koja
se u meuvremenu proljepala napusti Jozu radi vodnika Jaroslava koji uskoro odlazi u boj pa se
tuna okrene Leonu, zastupniku jedne parike tvrtke. Isprva ga je izbjegavala, ali se kasnije zaljubila u
sjaj i bogatstvo njegova doma.
Sviao joj se i ore pa kad se Leon morao vratiti u Podravinu uzme za ljubavnika njega poto je nije
imao tko uzdravati, a Jozu uzme da je brani. Maruka je bila bijesna jer je njezin ore odlazio Teni
pa joj pokloni haljinu koju je nosila ena koja je imala kozice. To je Tenu porunilo.
Jozo se okrenuo Ivki, a ore svojoj Maruki i sinu kojeg mu je Maruka rodila, a kojem on nije bio
otac. Jaroslav se vratio iz rata (bez ruke) i kupio kudu i zemljite to je Tenin otac zapio i zaduio,
oenio se Tenom i podigli novu kudu.
Tako Jaroslav pobija Teninu tezu da ona ne pripada samo jednom mukom, ved svima.


Skripta za hrvatski jezik
MODERNIZAM 2. pol. 19. st. po. 20. st.

- suprotstavljanje realizmu i naturalizmu
- l'art pour l'art umjetnost radi umjetnosti
- tenja za pronalaenjem novih stvaralakih postupaka i esteticizam
- esteticizam: stajalite da umjetnost treba imati iskljuivo estetsku ulogu
- parnasovstvo i simbolizam
- suprostavljanje aristotelovoj teoriji oponaanja
- DUH RAZDOBLJA: BANKROT ZNANOSTI
- pitanje o smislu ivota znanost ne moe dati odgovor najvanije
- Arthur Schopenhauer pesimizam, iracionalizam duhovna kriza
- Friedrich Nietzsche pesimizam, ivot ima smisla kao estetska pojava
- Henri Bergson ivot i ovjeka ne moe se spoznati znanstvenim
pristupom intuicija
- secesija Autrija, Be; dekorativnost, stiliziranost forme Herman Bahr, Hugo von
Hofmannsthal
- impresionizam

PJESNIKI PRAVCI
LARPURLATIZAM estetska teorija jedina svrha umjetnosti je
stvaranje ljepote
umjetnost mora biti sama sebi svrhom
kult ljepote i kult savrene forme
Theophile Gautier (Gospoica
Maupin)
PARNASOVCI modernistiki pjesniki pravac razvio se iz
larpurlatizma
umjetnost samo estetska funkcija
impersonalnost nema lirskoj subjekta koji iznosi
svoje osjedaje dojam hladnode
objektivnost iznose se razmiljanja i opaanja
deskriptivnost detaljno opisivanje, preciznost
kult savrene forme
teme pjesane, mitoloke, povijesne, objektivna
analiza osjedaja
pribliavanje slikarstvu
Leconte de Lisle
Sully Prudhomme
Jose Maria de Heredia
SIMBOLISTI glavni pravac pjesnikog modernizma
simbol, sinestezija
prodiranje do pojavnosti, tajne ivota
ruganje malograanskom ukusu
nova tematika, sugestivnost i simbolinost
dekadencija, cinizam
kult ljepote, savrenost forme
pribliavanje glazbi
pretea: Charles Baudelaire
FRANCUSKI
Stephane Mallarme, Paul
Verlaine, Arthur Rimbaud, Jean
Moreas, Paul Valery
RUSKI
Valerij Jakovljevi Brjusov,
Alkesandar Aleksandrovi Blok,
Andrej Beli
DEKADENTISTI pesimizam, beznae, tjeskoba
nezadovoljstvo vremenom u kojem ive
otuenje m odernog ovjeka
ponekad podskupina simbolista
Jules Laforgue

DRAMA
DRAMA
NATURALISTIKA
/SIMBOLISTIKA
SIMBOLISTIKA LIRSKA
PREDSTAVNICI Henrik Ibsen
August Strindberg
Maurice Maeterlinck
Paul Claudel
Anton Pavlovi ehov
Skripta za hrvatski jezik

LECONTE DE LISLE pejsaist i animalist. U zbirci Barbarske poeme (Slonovi) opjevao egzotine
pejsae i divlje ivotinje. Predstavnik parnsovaca. Napisao je i zbirku pjesama Antike pjesme .
PAUL VERLAINE - francuski je pjesnik i jedan od pokretaa simbolizma. Glavne stilske oznake:
nedoreenost misli, sugestivnost izraza, muzika stiha. Zbirke: Romance bez rijei, Razboritost, Nekodi
sad. Njegovu pjesmu Art poetique mladi su simbolisti prihvatili kao svoj manifest. Pjesme: Jesenja
pjesma, Sentimentalni razgovor, Zaboravljeni napjevi, Jecaj

ARTHUR RIMBAUD - francuski je pjesnik, pretea simbolizma i nadrealizma. Objavio je i pjesniku
autobiografiju Sezona u paklu, zbirku poetskih fragmenata u prozi i slobodnom stihu Iluminacije. U
poeziji traga za novim svjetovima, negirajudi vrijednost razuma. Svoja osjetila svjesno dovodi u stanje
rastrojenosti i dopire do dubina podsvijesti. Pronalazi nove mogudnosti jezika i izraza (boju
samoglasnika!). Pjesme: Samoglasnici, Alkemija slova, Marina, Pijani brod

STEPHANE MALLARME -francuski je pjesnik i knjievni teoretiar, jedan od najistaknutijih simbolista.
U poetku, pod utjecajem Parnasa, Baudelairea i Poea, nastoji ostvariti istu poeziju koja bi doprla do
iste ideje spoznati bit stvari . Rijeima, simbolima i glazbenim efektima doarava neizrecivo.
Alkemijom rijei sugerira apsolutnu ideju u kojoj sadraj i zvuk imaju istu vrijednost. Snano je
utjecao na simboliste i na hermetinu poeziju (zatovrena itatelj ju esto nemoe deifrirati)
Najbolje djelo: poema Faunovo poslijepodne; najavangardnije: Bacanje kocki nikad nede ukinuti
sluaj. Pjesme: Azur, Lahor s mora

CHARLES BAIDELAIRE - francuski je pjesnik i kritiar, simbolist i dekadent, prokleti pjesnik. Proslavio
se zbirkom Cvjetovi zla. Cijeloga ivota tei za ljepotom, istodom i idealom, a susrede se s bijedom,
nagonima i smrdu, razapet izmeu cvjetova i zla. U poeziju unosi ne samo nove motive(osjetilni uici,
scene s parikih ulica, brutalni prizori bijede i morbidne slike smrti i raspadanja) nego i nov pjesniki
izraz u kojem se slijevaju boje, mirisi i zvuci(sinestezija). Njegova jedina za ivota izdana zbirka bila je
uzrokom to je pjesnik osuen za nemoral, ali je i najznaajniji pjesniki dogaaj 19. st. Napisao je
Male pjesme u prozi (Spleen Pariza) i stvorio i uporabio rije modernist.
Cvjetovi zla, zbirka je od oko 200 pjesama, uglavnom soneta (70). Podijeljena je na est ciklusa:
Spleen i Ideal uzleti i padovi duha; ljepota, ljubav, slom ideala, pad u spleen - jad
Parike slike pokuaj bijega od samog sebe; mrani velegradski prizori
Vino pokuaj bijega, traenje utoita u alkoholu
Cvjetovi zla bijeg u dekadentnom preputanju zlu i razvratu
Pobuna ironina pobuna protiv Boga i pjesnikov sotonizam
Smrt - jedina moguda smirenja i razrejeenja tajne postojanja
Tematski je vezan uz metafiziko pitanje dvojnosti ljudske prirode (dobro i zlo, Bog i Sotona, ljubav i
grijeh, ljepota i runoda itd.) te uz pokuaj da izbjegne splinu(engl. spleen:tuga, jad, dosada,
sumornost) i dosegne
ideal. Antologijske pjesme: Opajajte se, Albatros, Suglasja, Stranac, Jesenska pjesma, Radosni
mrtvac

Skripta za hrvatski jezik
HENRIK IBSEN NORA (LUTKINA KUDA)

HENRIK IBSEN - najvedi je norveki dramatiar. Velik dio ivota proveo je u inozemstvu (skoro trideset
godina) gdje je napisao svoja najbolja djela. Prva faza je izrazito romantina: drame u stihovima, teme
iz nacionalne povijesti, jake linosti s povijesnom misijom. U prijelaznoj fazi reagira na norveke
prilike i pribliava se tzv. drami ideja (Brand, Peer Gynt). U drugoj fazi koja predstavlja vrhunac
europskog realistikog teatra prelazi na prozni izraz i suvremenu tematiku. Otro kritizira
malograantinu i lani moral, junaci se suprotstavljaju drutvenim konvencijama, a osobito se
zanima za probleme braka i drutveni poloaj ene: Stupovi drutva, Lutkina kuda ili Nora, Sablasti,
Neprijatelj naroda i dr. U tredoj fazi, u posljednjim dramama, ponire u psihu svojih junaka, unosi lirska
raspoloenja i sve se vie pribliava simbolizmu: Divlja patka, Rosmersholm, ena s mora, Hedda
Gabler, Graditelj Solness i dr.
Nora (Lutkina kuda) je drama koja predstavlja prekretnicu u razvoju europske realistike
dramaturgije. Radnja sva tri ina odvija se u istoj sobi u kojoj pratimo rastudi sukob mlade ene i
majke Nore i njezina mua Torvalda Helmera. Iz voljene obiteljske lutkice Nora prerasta u misledu
samostalnu osobu koja na kraju naputa obitelj da bi nala sebe i izgradila se kao ljudsko
bide. Djelo nosi feministiku ideju, ali finim psihologiziranjem nadrasta okvire drutveno angairane
drame.
Drama s tezom pisac dramom potie gledatelje na razmiljanje o drutvenom problemu. Promie
se feminizam i zalae se za pravo ene da upravlja vlastitim ivotom
Komorna drama reducira broj likova, sukob, dramsko vrijeme, prostor i sva drmaska izraajna
sredstva prebacuje pozornost na psihologiju likova
Moderna graanska tragedija uzima temu iz suvremenog iovta i prikazuje obine ljude. Ne mora
zavriti smrdu no likovi ne uspiju razrijeiti sukob. Zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim.
Obiljeja modernistike dramske tehnike - teite na analizi lika, ne drutva, unutarnji sukobi,
moderne teme (potraga za vlastitim identitetom, nemogudnost komunikacije) i simbolikih motiva.
Uvode se retrospekcije.

IBSEN: NORA EHOV: TRI SESTRE
DRAMSKA RADNJA vrsta, zanimljiva dezintegracija dramske radnje
DRAMSKA
NAPETOST
vana, analitika tehnika izostaje, dramsko se mijea s
lirskim
DRAMSKI SUKOB
vanjski: Nora Helmer
unutarnji: unutar Nore
unutarnji sukobi (Maa,
Olga,Irena)
LIKOVI reduciran broj likova velik broj likova
DIJALOG I
MONOLOG
dijalog dijalozima ne dolazi do sukoba
dijalog se raspada na monolog
stanke i utnje
TRI JEDINSTVA
neznatno odstupanje traje 4 godine (radnja nije
jedinstvena)
STRUKTURA inovi i prizori inovi
TEME I MOTIVI
traenje vlastitog identiteta,
samoostvarivanje, nemogunost
komunikacije
traenje vlastittog identiteta,
otuenje, nemogunost
komunikacije, besmisao ivota
SIMBOLIKA
Lutkina kua, Norin ples, boino
iekivanje
broj 3, Moskva (lajtmotiv), poar,
godinja doba


Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKA MODERNA 1892. 1916.
- 1892. novela A. G. Matoa Mod savjesti ; progon hrv. studenata zbog spaljivanje maarske zastav
- 1916. prevladavaju djela s ekpresionistikim obiljejima; poetak Prvog svjetskog rata
- sukob starih i mladih stari: zastupnici tradicionalne uloge knjievnosti
- mladi: novi knjievni putovi
- REZULTAT: osnivanje Drutva hrvatskih knjievnika Ivan Trnski
- STILSKI PLURALIZAM: uz tradicionalne stilove (realizam, naturalizam) javljaju se modernistiki stilovi
impresionizam, simbolizam

MODERNISTIKE
SKUPINE
PRAKA SKUPINA BEKA SKUPINA
ASOPIS Hrvatska misao Mladost
PROGRAM knjievnost ima i drutvenu ulogu (socijalni
realizam)
autonomija umjetnosti (utjecaj Beke
secesije)
KNJIEVNI
KRITIARI
Milan arid: Naa knjievnost (Programatski
lanak)
Milivoj Deman Ivanov

HRVATSKA MODERNA
P
O
E
Z
I
J
A

IMPRESIONISTIKA
- zaustavljanje trenutnog osobnog dojma
- tema: pejsa slika pjesnikove due
- slikovitost, formalna savrenost (sonet), muzikalnost
A. G. Mato: Utjeha kose,
Srodnost
Vladimir Vidri: Dva levita,
Dva pejsaa, Mrtvac, Adieu
DIJALEKTNA
- poezija na narjeju
- A. G. Mato Hrastovaki nokturno kajkavtina kamen temeljac
Fran Galovi: Childe Harold, Z
mojih bregov
Dragutin Domjani: Otmjena
dosada, Bele roe
Vladimir Nazor: Zvonimirova
laa, Seh du dan
HRVATSKA MLADA LIRIKA (1914. )
- 12 pjesnika mlae generacije
- lirski pejsa, kult forme
- sinteza hrv. moderne, ali i njezin kraj
Ljubo Weisner sastavio
Fran Galovi, Ivo Andri, Tin
Ujevi
P
R
O
Z
A

- subjektivizam, psihologija junaka drutveno, duhovno,
intelektualno bie
- dezintegracija realistike proze: defabulativnost, psihologizacija,
psiholoko stanje predstavljeno slikom pjesaa
- likovi intelektualca (Leskovar)
Hrv. zagroje Mato; Dalm. zagora imunovi; Slavonija I. Kozarac
Janko Leskovar: Misao na
vjenost
A. G. Mato: Cvijet sa raskra,
Camao, Kip domovine leta
188*
Dinko imunovi: Muljika
Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg
Ivan Kozarac: uka Begovi
D
R
A
M
A

- dezintegracija tradicionalnih vrsta
- pluralizam stilova
- Ekvinocij Vojnovi
- naturalistike (Nehajev: Prijelom, Begovi: Stana Biuia) i
simbolistike (Milan Ogrizovi: Hasanaginica, Janko Poli Kamov:
Samostanske dame
Ivo Vojnovi: Dubrovaka
trilogija
Milan Begovi: Bez treeg,
Pustolov pred vratima
PRVA FAZA DRUGA FAZA
- mladi ustaju protiv tradicije
- suprotstavljanje tradicionalistikom
shvadanju uloge knjievnost
- asopisi, programski tekstovi, knjievna
kritika
- dominira stvaralatvo realistikih autora
- javljaju se obiljeja modernizma (psiholoka
karakterizacija, lirski elementi u
propovjedanju)
- stilski pluralizam
- Antun Gustav Mato
- asopis Suvremenik
- estetska uloga
Skripta za hrvatski jezik
Janko Leskovar je pripovjeda, po zanimanju uitelj i kolski nadzornik.
Njegova novela Misao na vjenost vaan je datum u hrvatskoj knjievnosti poetak moderne. On je
prvi modernist, pisac psiholoke proze. Svi njegovi likovi imaju tragine sudbine, propadaju zbog
svoje introvertiranosti i pasivnosti.
Takav je i seoski uitelj uro Martid, glavni lik novele Misao na vjenost, slab i zamiljen, drugaiji od
zdravih seljaka, muen teretom krivnje zbog smrti djevojke koju je napustio. Nagriza ga misao na
vjenost (pitanje grijeha i osvete) i na kraju poludi. Romani i novele: Propali dvori, Sjene ljubavi,
Kraljica zemlje, Poslije nesrede.
tip leskovarca (moderni intelektualac): zaokupljen vlastitom psihom, put do srede zaprijeen ili
vanjskim zbivanjem ili njegovom pasivnom, inertnom prirodom zbog koje zavrava tragino

Antun Gustav Mato je istaknuti hrvatski pjesnik, pripovjeda, kritiar i esejist, putopisac. Simbol je
hrvatske moderne, kljuna i najvanija knjievna pojava. Tvorac je novih tema, novoga stila, novih
ideja. anrove doivljava sinestetiki, kao kritiar je impresionist, a pejsa izdvaja kao samostalnu
temu. Mato pie ljubavne, pejsane i domoljubne pjesme, epigrame i poeme. Uzor mu je Baudelaire.
Stvara nov izraz: strog oblik, konkretno sonet, muzikalnost stiha, sinestezija, profinjen ritam. Motivi
ljubavi i smrti , rodoljubna i satirina poezija stalni su izraz Matoevih intimnih preokupacija. Glavni
simbol njegove umjetnosti je cvijet. Oznaava neizrecivo, nedohvatno i lijepo. Mato je uz Kranjevida
prvi na pjesnik koji je skladno povezao naglaeni nacionalni osjedaj s kozmopolitskim, ljudskim i
osobnim.
Pjesme: Utjeha kose, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Jesenje vee, Srodnost
Proza:U zbirkama novela Iverje, Novo iverje, Umorne prieobrauje nacionalne teme
(Kip domovine leta 188*, Nekad bilo sad se spominjaloi dr.), kozmopolitske teme s neobinim
likovima (Cvijet s raskrda, Camao, Mi, Balkon, Iglasto eljade i dr.).
Jedan je od najboljih hrvatskih putopisaca (Oko Lobora), slui se impresionistiko-asocijativnom
metodom. Krajolik poistovjeduje s unutarnjim pejsaem, s duevnim stanjem, karakterom, naravi.
Tvorac je hrvatske impresionistike istilistike kritike.

Vladimir Vidrid - lirski je pjesnik i uz Matoa najvede pjesniko ime hrvatske moderne. Objavio je
samo jednu zbirku s trideset pjesama Pjesme, (od ukupno etrdesetak napisanih). Prva pjesma u
zbirci je "Oblak" (njegov credo). Stvorio je samosvojan svijet u irokom rasponu motiva: intimne
pjesme, pjesme sa staroklasinim motivima, socijalne, refleksivne, pejsane. Jednostavnim jezikom
slika boje u krajoliku, pjesnik je koloristikoga sklada i palete koja je i odsjaj njegove due.
Pjesme: Pomona, Pejza I., Pejza II., Dva levita, Gonzaga, Adieu.

Fran Galovid pjesnik je, prozaist, dramski pisac. Pisao je tokavsku poeziju, ali se proslavio
kajkavskim stihovima u nedovrenom ciklusu Z mojih bregov. Komponiran je kao 4 godinja doba,
opisuje rodnu Podravinu, a ton je elegian, pun zlih slutnja smrti.
Pjesme: Crn-bel, Childe Harold, Jesenski vetar. Proza: Zaarano ogledalo, Ispovijed.
Drame: Tamara, Grijeh, Mors regni, Pred smrt, Matii dr.

Ivo Vojnovid pripovjeda je i dramski pisac. Drame: Psyhe, Ekvinocij, Dubrovaka trilogija, Gospoa
sa suncokretom, Makerate ispod kuplja. Vrhunac njegova stvaralatva predstavlja drama
Dubrovaka trilogija u kojoj sentimentalo-lirski slika dramatino 19. stoljede kad dubrovako
plemstvo neumitno i nepovratno nestaje.

Dinko imunovid pripovjedaje i romanopisac podrijetlom iz Dalmatinske zagore gdje je i uiteljevao
niz godina. Osnovne teme su mu ljubav i smrt. Njegovi su junaci introvertirani i pasivni, slini
Leskovarovima, u bedutnoj prirodi i drutvenoj sredini osjedaju samo tugu, tjeskobu i traumatian
doivljaj ivota: Salko iz Alkara, Rudica, Boja Muljika. Pripovijetke: Mrkodol, Alkar, Duga, Muljika,
Rudica. Romani: Tuinac, erdan, Porodica Vinid: Ostalo: S Krke i Cetine, Mladi dani, Mladost.
Skripta za hrvatski jezik
Dragutin Domjanid bio je pjesnik i predsjednik Matice hrvatsk. Poeo je kao tokavski pjesnik, ali je najpoznatiji
kao pjesnik kajkavskih stihova. Zbirke: Kipci i popevke, V suncu i senci, Po dragome kraju. Umoran od ivota,
pesimist koji tei za vjenom ljepotom, osjeda prijezir prema banalnostima i bjei u fantastian svijet baroknih
dvoraca i porculanskih figurica. Pjesme: Otmjena dosada, Kaj, Bele roe
Vladimir Nazor pjesnik je, pripovjeda, romanopisac, feljtonist, esejist, putopisac. Nije pripadao ni jednoj
knjievnoj skupini.Bio je prvi predsjednik hrvatske vlade ZAVNOH-a.
Poezija: Slavenske legende, Pjesma naroda hrvatskoga, ivana, Knjiga o kraljevima hrvatskijem, Lirika, Nove
pjesme, Hrvatski kraljevi (u zbirci su pjesme: Zvonimirova laa, Dolazak, Galiotova pesan, Kraljevo oranje, To
davno bijae i dr.), Intima, Pjesni ljuvene, Medvjed Brundo, Utva zlatokrila, Pjesme o etiri arhanela, Deseterci,
Hrvatske pjesme partizanke
Pripovijetke i romani: Krvava koulja, Krvavi dani, Istarske prie, Tri prie za djecu, Prie iz djetinjstva, Prie s
ostrva, grada i planine, Bokarina, arko, Pastir Loda, zagrebake novele itd
Pisao je i lanke i eseje, putopise, dnevniku prozu (Dnevnik s partizanima). Bio je i dijalektalni pjesnik: Seh du
dan, Galiotova pesani dr.
Milutin Cihlar Nehajev je pripovjeda, romanopisac, kritiar i esejist, erudit. Bogata opusa, pripada samom
vrhu epohe , osobito svojim esejima, kritikama i najboljim romanom hrvatske moderne, Bijeg.
Drame: Prijelom, Svjedica, ivot, Spasitelj. Pripovijetke: Veliki grad, Zeleno more, Godiva, Iz neznanog kraja.
Romani: Bijeg, Vuci. Fabulu romana Bijeg ini tragina sudbina mladoga i perspektivnog ure Andrijaevida koji
postaje rtvom malograanske sredine.
Meu prvima Nehajev uvodi defabularizaciju i modernu pripovjednu tehniku unutarnjeg monologa. Roman
Vuci obrauje povijesnu temu (Frankopani u 16. st.).

Milan Begovid dramski je pisac,pjesnik i romanopisac. Zbirka pjesama Knjiga Boccadoro iz 1900. (uz Nazorove
Slavenske legende) oznaava pjesniki poetak hrvatske moderne. Predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i
hedonistikih shvadanja, ali je ipak ponajprije pisac drama. Najvie se bavi ljubavnim i branim temama.
Drame: Gospoa Walevska, Stana, Svadbeni let, Boji ovjek, Pustolov pred vratima, Hrvatski Diogene,
Amerikanska jahta u splitskoj luci, Bez tredega. Od romana mu je najpoznatiji Giga Barideva i njezinih sedam
prosacakoji je dramatiziran pod naslovom Bez tredega. Od novela je najpoznatija Dva bijela hljeba.
Drama Bez tredega obrauje tragian sukob izmeu Gige Barideve i njezina supruga Marka koji se nakon osam
godina ruskog zarobljenitva vrada kudi i ljubomornim sumnjama mui Gigu koja ga na kraju ubija.
Ivan Kozarac je pjesnik i pripovjeda. U novelama prikazuje propadanje slavonskog sela, lijenost, rasipnost,
nemoral. Uz neke naturalistike stranice (Slavonska krv), vrhunac je njegova opusa psiholoki roman uka
Begovidiz 1911. Prikazuje slavonsku stvarnost krajem 19. st. uka je simbol zle krvikoja rastae plemeniti
narodni organizam: bedar, raspikuda, ubojica oca ime koji se nakon povratka iz zatvora pokuava popraviti, ali
sve dublje propada do konanoga sloma.
Janko Polid Kamov najradikalniji je umjetnik svojega doba, nemirna, sloena i proturjena osoba. Pjesnik je,
pripovjeda, dramski pisac i esejist. Buntovnik i ruitelj svih svetinja, neobino moderan pjesnik, stekao je
priznanja tek mnogo godina po smrti: danas ga dre preteom europske avangarde, ekspresionizma pa i
egzistencijalizma. Njegovo je djelo krik pobune protiv malograanskih norma i drutvenoga licemjerja, a
deklarirao se kao zagovornik psovke, pobune, krika i bijesa.
Zbirke poezije: Itipana hartija, Psovka. Pjesma nad pjesmama je anarhistika apologija slobodi strasti, bludu,
nezakonitoj ljubavi, hvalospjev prevratu i preljubu i osuda licemjernih drutvenih konvencija (Njihova je dua
prazna) Drame: Tragedija mozgova, Na roenoj grudi, Samostanske drame. Roman Isuena kaljua uvrten je
meu deset najboljih hrvatskih romana.
Skripta za hrvatski jezik
ANTUN GUSTAV MATO CAMAO
ANTUN GUSTAV MATO CVIJET SA RASKRDA

Alfred Kamenski kao djeak ne bijae ba previe pametan, ali zato izvrsno svirae klavir. Proputovao
je dosta zemalja i gradova u Europi i na kraju se nastanio u enevi, gdje je naao mecenu i mjesto
gdje de svirati. Svirao je u svratitu Metropoli. Tako je jednu veer navratio u Metropolu gdje je
zatekao mecenu koji mu je rekao da pone svirati. Za to vrijeme ga je, skrivena, sluala jedna ena
imenom Fanny. Ubrzo je izala iz skrovita i sjela pored njega. Odmah su se zaljubili jedno u drugo,
iako je ona bila udana.- Ja sam te uvijek, uvijek poznavala i uvijek eznula za tobom. I ja sam te nala.
Niko te meni ne moe oteti, pa ni smrt! Zatim ga je Fanny odvela svojoj kudi, ali nije znala da de joj se
mu vratiti ranije kudi. Mu joj pone prigovarati da je uo da ima ljubavnika, to je ona poricala, no
odala ju je njezina papiga Camao koja je ponavljala sve to je Fanny rekla Alfredu. Tada je njezin mu
poludio i uzeo pitolj te poeo tudi Fanny i vudi ju za kosu, na to je Alfred skoio da ju obrani, ali mu
ga je zaustavio i kleknuo na njega, potom je ubio Fanny, Alfredu slomio obje ruke i bacio ga preko
balkona, te ubio i slugu i dva psa.

Glavni junak je putnik koji pjeice putuje po svijetu, a ono to je lijepo biljei svojim fotoaparatom.
Ime mu je Solus. Na jednom takvom putovanju on stie u mali francuski grad i zastaje da se odmori.
Probudivi se zatie ondje prelijepu, ali slijepu djevojku Izabelu. Izmeu njih se raa ljubav na prvi
pogled. Izabela ivi s ocem i paziteljicom, kako je Mato naziva, koja je uva i uvijek je s njom. No ovaj
put, Izabela se uspjela oduljati iz dvora i tako je naila na Solusa. Ona se zaljubljuje u njega i eli da
on poe s njom u dvor i da zajedno tamo ive, no on to ne prihvada jer kae da onda ne bi bio
slobodan, a drugaije ne moe ivjeti. Izabela onda pristaje i da krene s njim na putovanja, besciljna
lutanja svijetom, ali on joj ne eli takvu sudbinu. U to dolazi Izabelin otac i odvodi je natrag u dvor, a
Solus nastavlja sa svojim putovanjem.
- simbolizam, lirizam, artizam, mijeanje stvarnog i nestvarnog
- arhaian i poetski jezik
- tema: mogudnost idealne ljubavi
- likovi simboli

Skripta za hrvatski jezik
MILUTIN CIHLAR NEHAJEV BIJEG
uro Andrijaevid toliko se naputovao u svom ivotu da je imao neku odvratnost protiv svakog
putovanja. Hvatao ga strah da de u onom drugom svijetu nadi neto nepoznato i novo na to se nede
modi priviknuti. Prisjetio se da je u tredoj godini sveuilita upoznao Veru u koju se jako zaljubio.
Smatrao je da bi bilo najbolje sve prepustiti vremenu. Prisjetio se kako su profesori u gimnaziji
potvrdili da takvog talenta kakav je on nije bilo. U Vijencu je izaao njegov prvi vedi rad i svi su se
udili njegovoj savrenosti. Opinila ga je elja za slavom. Praznike nakon poloene mature proveo je
u Kraljevici, a tamo je upoznao gospoicu Zoru i njenog brata Marka. Mladidi su ubrzo postali dobri
prijatelji. Njihovim izletima se pridruila gospoica Zora i poslije par susreta urin se pojam o eni
kretao izmeu dva kontrasta. Nije bila lijepa, ali je zaarala svoju okolinu. Nakon par dana su otili
Zora i njen brat i uro je osjetio grinju savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao
krenuti u Be da se upie na sveuilite. Napisao joj je pismo proklinjudi je i u isti mah strano i
samilosno aledi. U velegradu se preobrazio u drugog ovjeka. ekao je nede li od Zore dodi nekakav
odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao zavriti. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u
prezir. Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima, da ne bi oni vidjeli kako je duboko i zauvijek propao.
Otiao je kod prijatelja Toe. Povjerio mu se i rekao ga je muilo. On mu je rekao da je proivio
normalno razoaranje u prvoj ljubavi i da je loe to je zapustio svoj knjievniki rad. uro je posluao
savjet i tredu godinu studija upisao u Zagrebu. Novi osjedaj ga je odveo dalje od oajanja zbog
prijeloma sa Zorom. Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao uz sliku djevianstva i
netaknutosti koju bijae zamislio. Sve snanije je primjedivao da mu se Verina dua pribliava.
Nevidljiva veza izmeu njih dvoje sve se vie stezala i urino uspavano srce stalo se buditi, kucati sve
jae i hrliti njoj u susret. Ipak je uro uvjeravao sebe da je odvie star i grean za tu novu, veliku
ljubav i da se ne moe izbrisati prolost koja ga ini bezvrijednim pred Verinim zahtjevima. Otiao je u
svoj stan da je vie ne vidi i napisao joj pismo, kako je ovo sve ludost i zloin to radi. Opisao je svoju
ljubav prema njoj i svoj strah radi te ljubavi, te da je njegov ivot sagraena na ogromnom
razoaranju. uro je otputovao jatelju Toi i u prilikama odmora pisao dnevnik dogaanja. Sluajno je
u novinama proitao o imenovanjima i premjetajima da je Zora Marak, uiteljica vie puke kole
premjetena na viu djevojaku kolu u V. Tako je saznao gdje je zavrila Zora kao uiteljica,
odgajajudi djecu, s vremenom stara djevojka sa praznim domom. Teko je pomislio, kako je proivjela
te godine. Da li ga je zaboravila i smirila se. Da li je zadrala uspomenu na nau ljubav, a to sigurno
jest jer se nije udala i mora da ju to mui. Runo je misliti na to, ali se nita vie ne da popraviti.
Smislili su da razvrgnu zaruke i Veru udaju za nekoga drugoga. Bio je premjeten za suplanta u Senj.
Nije javiti Veri, nego da ona vijest proita iz novina, te se uputi u svoje novo boravite. Pomisao da de
Vera biti njegova svakim danom se sve vie udaljavala od njega. Jednoga dana je stigao brzojav od
Vere, koja ga poziva da doe. Pomislio je da ga se poeljela vidjeti, ali se tog trenutka kod njega
pojavila spoznaja vlastite bijede i nemodi. Slabost mu je zahvatila cijelu duu. Samo se prisjedao Vere i
njihove ljubavi. Napisao je oprotajno pismo Toi u kojem ga obavjetava da je sasvim propao, dobio
otkaz i da mu u krmi iz milosti daju piti. Postao je propalica. Vera se udala, a on od ivota ne moe
pobjedi, nikad nisu pronali njegov le.
Cihlarov roman Bijeg, s podnaslovom Povijest jednog naeg ovjeka najbolji je roman hrvatske
moderne. U njemu je opisana tipina sudbina siromanog hrvatskog intelektualca, kolovanog u
velegradskom ambijentu, a dotuenog i do kraja propalog u skuenim okvirima provincijskog gradida.
U sreditu romana je lik ure Andrijaevida i njegov ivotni put koji donekle odgovara putu samoga
pisca, pa se roman moe itati i kao djelomini ivotopis mladog Nehajeva.
Bijeg, roman o uri Andrijaevidu (roman lika), pokraj socijalnih elemenata, tipian je psiholoki
roman koji se bavi u prvom redu stanjem svijesti svojega protagonista, njegovim ponaanjem i
poloajem u drutvu. Andrijaevid je zapravo antijunak, pasivni junak preodreen da bude rtva,
svojevrsna varijanta Ljermontovljeva Peorina

Skripta za hrvatski jezik
MILANBEGOVID BEZ TREDEGA
Marko Barid, Gigin mu, vrada se kudi nakon 8 godina koje je proveo u Sibiru. Dok je ekao, telefon je
zvonio dva puta. Gigu su traili neki njemu nepoznati mukarci, po salonu je ugledao bukete cvijeda,
razna pisma i tu se poela raati njegova bolesna ljubomora i uvjerenje da ga ona vara.
Poinju stalne svae, a Marko nikako ne moe shvatiti da ga Giga ne vara. Ispoetka, Giga mu se
pravda i objanjava zato ga je proglasila mrtvim i da nije imala nikoga osim njega, no Marko i dalje
tvrdi da je siguran da ga vara.
Na kraju Marko odustaje i govori Gigi kako joj vjeruje i vie nije ljubomoran, no Giga mu vie ne
dozvoljava da joj prie govoredi da joj se gadi jer ju je optuivao za neto to nije napravila. Marko ne
prihvada odbijanje, zbog ega ga Giga ubije ravolverom. Naziva doktora s priznanjem da je ubila svog
mua.
PROBLEMATIKA DJELA:
- Opis prilika i ivota ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema drutvenim i politikim
zbivanjima
- Oslikava se galerija likova iz dana prije Prvog svjetskog rata, za vrijeme rata, te poslijeratnog
razdoblja
- Obrauje se stanje Markove bolesne ljubomore koji se bavi milju da ga je ena iznevjerila dok je on
izbivao od kude
- Pokuaj realizacije jedne tipine drutvene drame ljubomora na mogudnost nevjere
- Scenski oivljava poistovjedivanje lika Gige s likom Laure (''Bez tredega'' ''U agoniji'')
- Sadri mnoga objanjenja, kao objanjenje pojma ljubavi
- Intimne uspomene
- Dramaturka funkcija sjedanja
- Dramaturka funkcija utnje
- Psiholoka razmatranja

KARAKTERISTIKE DJELA:
- Kvalitativan (unutarnji) i kvantitativan (vanjski, meu likovima) sukob
- Razgovor izmeu mua i ene zasniva se na dubokom nesporazumu
- esto dolazi do neoekivanih dramskih preokreta (npr. kad Marko pronalazi pismo)
- Drama ima tragian zavretak: Giga pitoljem ubija Marka da se obrani od silovanja
- Naslov ''Bez tredega'' - pritom se misli na ovjeka koji ni ne postoji jer Giga nije varala mua ni s kim;
znai za ljubav, a tako i za ljubomoru, potrebno je dvoje, bez tredega
- Mnogi smatraju da se lik Gige moe poistovjetiti s likom Laure (Kovaid), ali takoer ima dosta
slinosti s Norom (Ibsen)


Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKI JEZIK
JEZIK I GOVOR
jezikoslovlje (lingvistika) znanost o jeziku. Promatra jezinu djelatnost s dva osnovna gledita: jezik i
govor
jezik apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju
govor konkretna realizacija jezika
jezini znak preslikuje podatak iz stvarnosti
- prenosi se ostalim sudionicima u komunikaciji
jezini znakovi u govoru -fonemi (razlikovni glasovi), a u pismu grafemi (slova)

SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)
- govorno priodavanje: osnovna funkcija jezika sporazumijevanje prenoenje poruke (obavijesti)
komunikacijskim kanalom od govornika (poiljatelja) do sugovornika (primatelja)
- izvor informacija (govornik)
- komunikacijski kanal: prijenos govorom i pismom
- primatelj informacija (sugovornik)
PROCES SLANJA I PRIMANJE PORUKE
GOVORNIK SUGOVORNIK
1. PSIHOLOKA FAZA nastajanje pojma u
svijesti
FIZIKA FAZA do uha dolaze zvuni valovi zbog
izgovorenih glasova
2. FIZIOLOKA FAZA prenoenje impulsa do
govornih organa
FIZIOLOKA FAZA prenoenje impulsa od uha
do centra u mozgu
3. FIZIKA FAZA nastajanje glasova kojima
govornik prenosi poruku
PSIHOLOKA FAZA nastajanje pojma u svijesti
sugovornika

- nesporazum: nastaje zbog buke u komunikacijskom kanalu poruku razumijemo zahvaljujudi
kontekstu
- zalihost (redundancija) viak obavijesti zbog konteksta pomodu kojeg razumijemo poruku

JEZINI ZNAK
IZRAZ -
materijalizacija
(u govoru kao niz
glasova; u pismu kao niz
slova)
SADRAJ -
znaenje
Skripta za hrvatski jezik
HRVATSKI JEZIK

IDIOMI HRVATSKOG JEZIKA
- idiom zajedniki termin za svaki pojedini idiolekt (govor pojedinca), lokalni jezini sustav, dijalekt i
jezik

INDOEUROPSK
I JEZICI
SATENSKI
BALTIKOSLAVENSKI
SLAVENSKI
JUNOSLAVENSKI
HRVATSKI
ZAPADNOSLAVENSKI ISTONOSLAVENSKI
INDOIRANSKI
CENTUMSKI
IDIOMI
HRVATSKOG JEZIKA
NEORGANSKI
IDIOMI
SUBSTANDARDNI IDIOMI - govor
izmeu organskog idioma i knji.
stand. jezika
- razgovorni jezik
- dobni arogni
- struni argoni
atrovaki jezik (rubne drutv. skupine)
STANDARDNI
JEZIK
ORGANSKI IDIOMI
- govor sela ili zaselka, govor
plemena na najniim razvojnim
stupnjevima drutva
Skripta za hrvatski jezik
- Knjievni jezik jednoga naroda (i pisani i govorni oblik) slui tom narodu kao univerzalno sredstvo
sporazumijevanja. Uz taj termin rabi se i termin standardni jezik(standard = norma, mjerilo, pravilo)
ZNAAJKE HRVATSKOG STANDARDNOG JEZIKA
POTPUNO JE
AUTONOMAN
samostalan u odnosu na bilo koji idiom
nitko nije pripradnik ui se
NORMIRAN skup pravila za pisanje i govorenje
FUNKCIONALAN U SVIM
KOMUNIKACIJSKIM
SITUACIJAMA
na toj su znaajki zasnovani funkcionalni stilovi (knjievno umjetniki,
znanstveni, publicistiki, administrativni, razgovorni)
STABILAN I PRILAGODLJIV ostvaruje se na odreenom prostoru, ali mogu se imenovati nove
drutvene pojave i pojmovi koji nastaju razvitkom

JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE
FONETIKA prouava glasove s obzirom na to kako se tvore (artikulacijska svojstva) i
kako se uju (akustika svojstva); fon
FONOLOGIJA prouava foneme kao razlikovne jezine jedinice; fonem
MORFOLOGIJA prouava jezine znakove niih razina; morfem
MORFO(FO)NOLOGIJA bavi se fonolokim promjenama u fonemima
SINTAKSA prouava pravila po kojima se rijei slau u reenice; rije, sintagma,
reenica, tekst
SEMANTIKA prouava znaenje rijei
LEKSIKOLOGIJA prouava i opisuje rijei kao leksike jedinice; leksem
LEKSIKOGRAFIJA bavi se sastavljanjem rjenika
ETIMOLOGIJA prouava podrijetlo i razvoj pojedinih rijei
STILISTIKA bavi se stilom

STIL I STILISTIKA
stil izbor izmeu razliitih mogudnosti za izricanje istog sadraja
stilistika znanost koja prouava stil
grafolistika znanost koja prouava stilistiku pisma
FONOLISTIKA (STILISTIKA GLASOVA)
- prouava varijante glasova do kojih dolazi pri izgovoru (zbog razliitih osobina govornika)
- razliite varijante glasova mogu biti uvjetovane individualnim osobinama govornika, stupnjem naobrazbe,
slabim poznavanjem nekog jezika, lokalnim izgovornim osobinama
- ekspresivnost glasovne figure: asonanca, aliteracija, onomatopeja
-intonacija: npr. didaskalije zahvalno, ironino, tiho, podrugljivo
- stanka
VRSTA NORME PRAVILO (PRIMJER
ORTOGRAFSKA (PRAVOPISNA) nadimci se piu velikim slovom (Toni Makaroni)
ORTOEPSKA
(PRAVOGOVORNA)
jednoslone rijei imaju silazni naglasak (stan, to)
GRAMATIKA
MORFOLOKA
SINTAKTIKA
pridjev se s imenicom slae u rodu, broju, padeu (kone rukavice)
stilski neobiljeen red rijei u jednostavnoj reenici: subjekt,
predikat, objekt (Toni Makaroni prodaje etke)
LEKSIKA Knjievnik se slui rijeima hrv. knjievnog jezika. (naoale)
STILISTIKA odstupanja od norme doputena su radi stvaranja atmosfere
Skripta za hrvatski jezik
GLASOVI
glas najmanji odsjeak izgovorene rijei
fonetika
- zruna struja dunik grkljan s glasiljkama (dobiva oblik) grlo drijelo usna i nosna upljina
(rezonator) konaan oblik
PODJELA
PODJELA GLASOVA PO NAINU NASTAJANJA
OTVORNICI ZATVORNICI
UZDIGNUTOST
JEZIKA
visoki i, u
NAIN
TVORBE
zvonanici (sonanti)
volim njeno ljeto jer mi runo
ne lijeva

U
M
N
I
C
I

(
K
O
N
S
O
N
A
N
T
I
)

zatvorni
praskavci
(okluzivi)
b, p, d, t, g, k
poluzatvorni
slivenici
(afrikate)
c, d, , , d
tjesnani
tjesnanici
(frikativi)
s, , z, , f, h
srednji e, o
MJESTO
TVORBE
USNENI (LABIJALI)
dvousnenici
(bilabijali)
b, p, m
niski a
usnenozubnici
(labiodentali)
v, f
JEZINI
prednjo
zubnici (dentali) d, t, n, c, z, s
desnici
(alveolari)
r, l
srednjo
nepanici
(palatali)
, d, , d, ,
, j, lj, nj
VODORAVAN
POLOAJ JEZIKA
prednji i, e zadnjo
jedrenici
(velari)
k, g, h
srednji a
ZVUNOST
zvuni b d g z d - - -
stranji o, u
bezvuni p t k s d f c h
zvonanici, sonanti
(neutralni)
m, n, nj, j, lj, l, r, v

FUNKCIJA GLASOVA U JEZIKU
fonologija znanstvena disciplina koja prouava funkcionalna svojstva glasova, tj. foneme
fonem glas koji sam nema znaenje, ali ima razlikovnu ulogu (takonastaju rijei razliita znaenja)
- ljudi dudi /lj/ i /d/ - fonoloka opreka
- /u/, /d/, /i/ - fonoloka okolina
- 32 fonema (30 slova abecede, ie i r)
- fonem je odsjeno (segmentno) razlikovno sredstvo lanac glasova ini rije v-o-d-a (4 odsjeka)
alofon izgovorna varijanta fonema; razlika je uvjetovana mjestom fonema; biljeimo ih u [ ]

Skripta za hrvatski jezik
GRAFEMSKI SUSTAV
- sustav pisanih znakova za foeneme sustav slova kojima biljeimo foneme
- grafematika: prouava prijenos fonema u grafeme
- pravopis (ortografija): propisuje pravila o pisanju grafema, rijei i skupova rijei, npr. pisanje velikog
i malog slova
- pravogovor (ortoepija): propisuje pravila o izgovoru rujei, npr. silazni naglasak ne moe biti u
sredini rijei
- glasovi se mogu biljeiti - FONOLOKI, ETIMOLOKI, MORFOLOKI
- Fonoloki (glasovni):pravopis trai da svako slovo (grafem) u rijei tono odgovara glasu (fonemu)
koji izgovramo
svjedoiti - svjedodba
- Etimoloki (korijenski): pravopis trai da rije piemo tako da se vidi njen nastanak
svjedoiti svjedoba
- Morfoloki: pravopis pazi na morfeme (najmnje jedinice koje imaju znaenje)
vrabac/vrabca/vrapca
PRAVOPIS JE FONOLOKO MORFOLOKI
MORFEM I ALOMORF
morfem najmanja jezina jedinica koja ima znaenje
rastavljanje rijei na morfeme naziva se morfemskom analizom
prema poloaju prefiksalni (P), korijenski (K), sufiksalni (S)
OBLAK NA OBLA I TI OBLA AK
K P K S S K S
alomorf varijanta morfema izrazom djelomino razliita, a sadrajem jednaka. Do alomorfa dolazi
jer je jedan fonem u rijei zamijenjen drugim (zbog glasovne promjene) oblak, oblac, obla
morfonologija dio gramatike koji prouava fonoloke promjene u morfemima, tj. fonemski sastav
morfema i veze izmeu sastava morfema i njihovog funkcioniranja

morf izraz morfema, npr. pek pe (peen) pek (pekao) pe (pecivo) pe (pedi)
superlativni alomorfi potpuno razliiti alomorfi jednog morfema (ja- mene ovjek ljudi)
morfostilem jedinica pojaanja izraajnosti rijei
morfolistika pruava izraajnost oblika
- umanjenice (deminutivi) ica, id, ance, ce
- uvedanice (augmentativi) urina, erda, urda, utina
- pogrdnice (pejorativi) uvedanice trbuina, djevojura
- odmilice (hipokoristice) djetece, sunace, djevojuljak
- dvostrukosti (dublete) isto logiko i gramatiko znaenje, ali razliite varijante (gospodin gospon
ili navezak)
- arhaizmi (zastarjelice)



Skripta za hrvatski jezik

PODJELA MORFEMA PREMA POLOAJU UNUTAR RIJEI
KORIJENSKI MORFEM boca
brodska
nacrtati
A
F
I
K
S
A
L
N
I

M
O
R
F
E
M

prefiksalni (predmetak) odlomiti
izlomiti
predstava
infiks (umetak) domovi
plemena
sufiksalni (dometak) crta, koarka, mladost
nastavci boca, prislukivati, slike, dobri
stol

primorje pri-mor-j-e (P+K+S+nastavak)
sinovi sin-ov-i (K+infiks+nastavak)
- PREMA NJIHOVOJ ULOZI
PRIMJER RJEOTVORNI
korijenski, prefiksalni i sufiksalni
morfem
OBLIKOTVORNI
nastavci
prigradski pri ono to je pri emu
grad vee naseljeno mjesto
sk - pripadnost
i padeni morfem
brada brad dio tijela a padeni morfem
padam pad kretanje prema dolje am morfem glagolskog oblika

na morfolokoj razini rije se sastoji od osnove i nastavka
- osnova: dio rijei koji nosi njezino leksiko znaenje
- nastavak: dio rijei koji se mijenja ovisno o padeu ili glagolskom licu
R
J
E

O
T
V
O
R
N
A

(
T
V
O
R
B
E
N
A
)


O
S
N
O
V
A

PREFIKS RJEOTVORNA OSNOVA SUFIKS NOVONASTALA RIJE
sklon -ost sklonost
hladn -oda hladnoda
pu -id puid
o srednji osrednji
pro hladan prohladan
pred staviti predstaviti
neist -oda neistoda
O
B
L
I
K
O
T
V
O
R
N
A

O
S
N
O
V
A

RIJE OBLIKOTOVORNA OSNOVA NASTAVAK
hladnoda hladnod a
plesai plesa i
plesaica plesaic a
rukopisom rukopis om
sunce sunc e
bjeim bje im
zidarski zidarsk i

rjeotvorna osnova dio rijei zajedniki osnovnoj rijei i tvorenici. Obino joj dodajemo prefiks ili
Skripta za hrvatski jezik
sufiks i tako tvorimo novu rije
oblikotvorna osnova osnova na koju se dodaje nastavak za razliite oblike iste rijei


ALTERNACIJE FONEMA I FONEMSKIH SKUPINA
M
O
R
F
O
L
O

K
I

U
V
J
E
T
O
V
A
N
E

nepostojano a nominativ genitiv
momak - momka (momci momaka)
umoran - umorna
kakav - kakva
nepostojano e akovec akovca
vokalizacija muki rod gl. prid. radnog pitao pitala
N jd. m. r. kotao kotla
imenica lac mislilac mislioca
sufiks ba: dijeliti dioba
NE! N jd. i G mn. zavravaju na lac
ronilac ronilaca; donosilac - donosilaca
navezak lijepom lijepomu lijepome
s sa; tad tada
tvom tvomu tvome
prijeglas zamjenjivanje o s e iza palatala, c i t, d
I jd. sr. r. : poljom - poljem, suncem
I jd. m.r. -palatal: muom muem
palatalizacija k, g, h, c, z, + i/e (/a) , , , ,
junak junae
3. lc. pz. nema promjene - palatalizacija
sibilarizacija k, g, h, + i c, z, s,
majka majci
NE! osobna i pravopisna imena (Krki, Dubravki)
imenice odmila (baki, seki)
- cka, -dka, -ka, -tka, -zga
jotacija

nepalatal + j
ut udi (tj)
promjena u 3. lc. pz.
epenteza grub grub-ji - grublji
alternacija ije, je, e i i dugi slogovi mogu postati kratki (ije je) i kratki slogovi dugi (je ije)*
F
O
N
O
L
O

K
I

U
V
J
E
T
O
V
A
N
E

jednaenje
suglasnika po
zvunosti
zvuni ispred bezvunog bezvuni parnjak
rob + stvo = ropstvo
bezvuni ispred zvunog zvuni parnjak
svat + ba = svadba
NE! dc, d, ds, d (podcijeniti)
sloenice ispod i iznad (ispodprocjean)
jednaenje
suglasnika po mjestu
tvorbe
s ispred , d, lj, nj s + epati = epati
z ispred d, lj, nj kaz + njiv - kanjiv
h ispred i d orah + id - oraid
n ispred b i p m stan + beni stambeni
ispadanje (gubljenje)
suglasnika
dva ista suglasnika jedan do drugof preddvorje predvorje
d i t isprec i c sudac sudca= suca
d i t ispred tina slobod + tina slobotina
d i t u skupovima st, t, zd, d (osim ispred r i v) korist + na korisna
s u sufiksu ski iza i d ribi + ski - ribiki
ALI! strano podrietlo azbestni, protestni
Skripta za hrvatski jezik
superlativ pridjeva (najjai)
zbog jasnode (dvadesettredina, izvannastavni)

NAGLAENE I NENAGLAENE RIJEI
naglasak isticanje sloga jainom i visinom glasa
- nositelj naglaska samoglasnik
prozodija znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi prouavanjem prozodijskih jedinica
( jainu , trajanje i intonaciju)
naglasnu (izgovornu) cjelinu ine naglaena rije i nenaglaena rije ispred ili iza nje (Dobro mi je;
uri ti se?)
VRSTE NAGLASKA
KRATKOSILAZNI

DUGOSILAZNI

KRATKOUZLAZNI

DUGOUZLAZLNI


JEDNOSLONE RIJEI MOGU IMATI SAMO
SILAZNE NAGLASKE
blg, n, knj
TROSLONE I OSTALE VIESLONE RIJEI NA
SREDNJEM SLOGU MOGU IMATI SAMO UZLAZNE
NAGLASKE
bjka, kpac, ljeto
DVOSLONE I VIELONE RIJEI MOGU IMATI SVA
4 NAGLASKA NA PRVOM SLOGU
kateg`orija, po`etak, odv`oditi
NA POSLJEDNJEM SLOGU NEMA NAGLASKA

nenaglaena (zanalgasna) duina iza naglaenog sloga (vee se uz naglasak ispred sebe). Moe se
nalaziti u osnovnom obliku neke rijei (zgontka), na tvorbenom sufiksu (dk), ili na nastavku
(dbrh)
- G jd. . r. tame, vode
- I. jd. . r. tamom, vodom
- G. mn. svih rodova tama, polja, novaca
- oblik pridjeva: bijeli, bijeloga, bijelome
- nastavci za prezent: gledam, gleda, gleda
- gl. prilog sadanji: itajudi, piudi
- gl. prilog proli: proitavi, napisavi, nacrtavi
naglasak i duina imaju razlikovnu ulogu

Skripta za hrvatski jezik
NENAGLAENE RIJEI


RAZLIKOVNA SREDSTVA
razlikovna sredstva na razini rijei fonem (odsjeno razlikovno sredstvo), naglasak, duina
(iznadodsjeno razlikovno sredstvo)
razlikovna sredstva na razini reenice
- obavijesno ustrojstvo dijeli se na obavijesni subjekt (staro, poznato) i obavijesni predikat (novo,
nova informacija)
VREDNOTE GOVORENOG JEZIKA
INTENZITET pojaanje napetosti govora
STANKA odsjeak govornog vremena u kojem se ne izgovara
tekst
INTONACIJA kretanje reeninog tona
izjavna uzlasno - silazna
upitna uzlazna
usklina uzlazna
TEMPO broj izgovorenih slogova u jedinici vremena
RITAM izmjena ubrzavanja i usporavanja govora, napetosti i
poputanja napetosti
MODULACIJA, TIMBAR, BOJA GLASA usklaivanje glasa s emocijom ili smislom
MIMIKA pokreti lica kojima govornik prati govor
GESTA pokreti tijela

RIJEI
naglasnice nenaglasnice
enklitike


prijedlozi
od, do, u , za, s(a)
meu, mimo,
preko, prema, oko
ispod, ispre d,
iznad, izmeu




veznici
a, i, ni,
da

nijena
estica
ne
proklitike
glagolske
- pomodni glagol
biti (sam, si je)
- nenaglaeni
oblik aorista od
biti (bih, bi,
bismo)
- nenaglaeni
oblik prezenta od
htjeti (de, de, de)
zamjenike
nenaglaeni
oblici linih
zamjenica u
- genitivu
(me, te, ga)
- dativu (mi, ti,
joj)
- akuzativu
(me, te, nj)
- povratne (se,
si)
estica
li
Skripta za hrvatski jezik
NARJEJA
AKAVSKO NARJEJE
REFLEKS JATA - ikavski govori dite
- ekavski govori ded
- ikavsko ekavski ovik, leto
- jekavski djete
GLASOVI zamjenja lj sa j, m sa n jubav, jesan
na mjestu ji dj meja (mea)
t u ap
NAGLASNI SUSTAV kratkosilazni ena
dugosilazni lipo
uzlazno- silazni sua

KAJKAVSKO NARJEJE
REFLEKS JATA - ekavica dete
GLASOVI poluglasovi jor i er jesem
nema sibilarizacije ruki, nogi
protetiko v vuiti
nema l u o doel
nema razlike i i d
- zvuni suglasnici
bezvuno izgovoranje
vrak (vrag)
NAGLASNI SUSTAV tronaglasno
starije naglaavanje
kopti, ruk

TOKAVSKO NARJEJE
REFLEKS JATA - (i)jekavski (juni) dijete-djeteta
- ikavski (zapadni) dite-diteta
- ekavski (istoni) dete-deteta
GLASOVI gubljenje glasova ou (hou)
zamjena h glasom kruv
stezanje glasova ko (kao)
stezanje ao u o ili a poso, posa
gubljenje samoglasnika al (ali)
premetanje glasova jope (opet)
zamjena l sa o seoce (selce)
jotacija e (gdje)
sibilarizacija obojci
navezak zi njojzi
NAGLASNI
SUSTAV
starotokavski (akut)
novotkovaski
(etveronaglasni
sustav)
junk


Skripta za hrvatski jezik
TEKST
- povezan slijed misli oblikovan u rijei
- sintaktika organizacija jezinih jedinica veda od reenice




O
B
I
L
J
E

J
A

ZNANSTVENI TEKST KNJIEVNI TEKST
objektivan
logian
precizan
pun termina
doslovno znaenje rijei
subjektivan
slikovit
detaljan opis
poseban ritam
preneseno znaenje rijei
ekspresivnost
V
R
S
T
E

O
P
I
S

ekonomian prikaz
motiva
elementi fizikog
opisa
racionalno i logino
nema vlastitog
odnosa
umjetniki opis povezuje
vanjski i unutarnji svijet
slikama i asocijacijama daje
se dublji smisao koji
odraava subjektivan
doivljaj svijeta
P
R
I
P
O
V
J
E
D
A

K
I

T
E
K
S
T

asocijativno nizanje
reenica
reenice u loginom slijedu
pratedi neki lik ili dogaaj u
odreenom vremenu
D
R
A
M
S
K
I


T
E
K
S
T


monolog
dramski unutarnja borba
rezultat dramskog sukoba
lirski monolog osjedaji
rezultat dramske radnje
pripovjedaki (epski) lik
pripovjeda o neem bitnom
za radnju
dijalog
lirski, epski, dramski
Skripta za hrvatski jezik
GRAMATIKE KATEGORIJE
KATEGORIJA VRSTE RIJEI KATEGORIJA OBLIKA RIJEI
P
R
O
M
J
E
N
J
I
V
E

IMENICE imenuju bida, stvari, pojave
M
O
R
F
O
L
O

K
E

K
A
T
E
G
O
R
I
J
E

I
M
E
N
S
K
I
H


R
I
J
E

I

ROD muki, enski, srednji
ZAMJENICE zamjenjuju imenice
PRIDJEVI poblie oznauju imenice BROJ jednina i mnoina
BROJEVI oznauju koliinu, poredak
GLAGOLI oznauju radnju, stanje,
bivanje
PADE nominativ, genitiv, dativ,
akuzativ, lokativ, vokativ,
instrumental
N
E
P
R
O
M
J
E
N
J
I
V
E

PRILOZI uvjeti vrenja glagolske
radnje
M
O
R
F
O
L
O

K
E

K
A
T
E
G
O
R
I
J
E

G
L
A
G
O
L
A

LICE

govornik, sugovornik,
negovorna osoba
PRIJEDLOZI odnosi izmeu imenica ili
zamjenica
BROJ jednina i mnoina
VEZNICI povezuju dvije rijei, skupine
rijei ili reenice
VRIJEME perfekt, prefent, futur
ESTICE slue za (pre)oblikovanje VID svrenost i nesvrenost
glagolske radnje
UZVICI izraavamo osjedaj,
oponaamo zvuk, dozivamo
NAIN nain vrenja glagolske
radnje: izjavni,
zapovjedni, pogodbeni,
eljni

PROMJENJIVE VRSTE RIJEI
IMENSKE RIJEI imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi
- mijenjaju se po padeima deklinacija (pridjevi se kompariraju)
- osnova i nastavak
GLAGOLI
- mijenjaju se po licima sprezanje (konjugacija)
- glagolske kategorije: lice, broj, vrijeme, vid, nain
- osnove: a) infinitivna dobivamo oduzimanjem nastavka ti (radi ti)
b) prezentska u 3. licu mnoine oduzmemo nastavak za prezent (rad e)

Skripta za hrvatski jezik
IMENICE

GRAMATIKE OSOBINE
- ROD oituje se u slaganju imenica s drugim imenskim rijeima dobar ovjek, dobra ena, dobro
dijete
- neke imenice oznauju enski spol (curetak, djevojuljak), ali su mukog roda
- neke imenice oznauju enski spol i srednje su roda (malo djevojve)
- imenica mome oznauje muki spol, a srednjeg je roda
- sluga, vojvoda, starjeina oznauju osobu mukog spola no dekliniraju se kao imenice
enskog roda
- muki rod nulti nastavak
- enski rod a/ nulti nastavak
- srednji rod o/-e/ nulti
-BROJ








IMENICE (prema
znaenju)
OPDE
imenuju
bida,
stvari,
pojave
zbirne
(gramatika
jednina -
momad,
iblje, perje
gradivne
(razliite
vrste neke
tvari ili
materije)
VLASTITE
BROJ
GRAMATIKA
JEDNINA
GRAMATIKA
MNOINA
jedan primjerak
zbirna imenica
singularia tantum
vie primjeraka
pluralia tantum
(ljestve, hlae,
kare, Vinkovci)
Skripta za hrvatski jezik
- PADE odnos izmeu onog to rije znai i sadraja reenice
NOMINATIV tko? to? imenuje neto, reenini subjekt
GENITIV koga? ega? izrie podrijetlo, pripadnost, neija osobina
DATIV komu? emu? namjena i cilj; k, ka, usprkos, unato, nasuprot
AKUZATIV koga? to? predmet radnje
VOKATIV oj, ej, o odvaja se zarezom, dozivanje, oslovljavanje,
obraanje
LOKATIV (o)kom(u)? (o) em
(u)?
mjesto; na, o, po, prema, pri, u
INSTRUMENTAL (s)kim? im? sredstvo i drutvo; meu, nad, pod, pred, s(a), za

gramatika sinonimija jednak gramatiki sadraj izraava se razliitim izrazima (prvom, prvome,
prvomu)
gramatika homonimija jednom izrazu pridruuje se vie gramatikih sadraja (D, V, L broju)
- SKLONIDBA prema nastavku u genitivu
- prva / a vedina imenica mukog roda i sve imenice srednjeg roda (stol stola, nebo
neba, Hrvoje Hrvoja)
- druga / e imenice mukog i enskog roda s nastavkom a (rijeka rijeke, olovka
olovke, sluga sluge)
- treda / i enski rod s nitinim nastavkom u N jd. (la lai, nod nodi)

Skripta za hrvatski jezik
IMENICE MUKOG RODA
- nastavak , -o, -e
NASTAVAK NASTAVAK O NASTAVAK E
N brod N plesa N radio N Matko N Maroje
G broda G plesaa G radjia G Matka G Maroja
D brodu D plesau D radiju D Matku D Maroju
A brod A plesaa A radio A Matka A Maroja
V brode V plesau V radio V Matko V Maroje
L brodu L plesau L radiju L Matku L Maroju
I brodom I plesaem I radijem I Matkom I Marojem
- kod imenica koje imenuju ivo G=A, a neivo N=A
- glasovne promjene - nepostojano a, vokalizacija, palatalizacija, sibilarizacija, jednaenje suglasnika po
zvunosti, gubljenje suglasnika

- VOKATIV JEDNINE -
- nastavak e (najede) krive- imenica koja u N jd. ne zavrava na palatal: brate, golube, slone, sine
- nastavak u kraju imenica koja u N jd. zavrava na palatal: mladidu, konju, muu
- imena naroda i mjesta kojima osnova zavrava na ez, -iz, - uz Englezu, Parizu
- nastavak o (N=V) ujo imena odmila ljutko, mravko, trapavko
- dvojni oblici u i e leptiru/leptire imenice na ar: gljivaru/gljivare, pekaru/pekare
- imenice na er: djeveru /djevere, frizeru/frizere
- imenice na ir: leptiru/leptire, pastiru/pastire
MUKA IMENA I PREZIMENA
IMENA KOJA ZAVRAVAJU NA
NITINI MORFEM
osnova ne zavrava na palatal
-e
Ivane, Josipe, Tomislave,
Vedrane
osnova ne zavrava na palatal
-u
Blau, Mateju
IMENA KOJA ZAVRAVAJU NA
A, - (IC)A
V = N Jura, Luka, Nikola
imena odmila
- e
Ivice, Perice, Stipice
ZAVRAVAJU NA O V = N Ivo Ivo, Lujo Lujo
ZAVRAVAJU NA E V = N Hrvoje, Mate, Stipe
PREZIMENA KOJA
ZAVRAVAJU NA NITINI
MORFEM
osnova ne zavrava na palatal
-e
Kalebe, Buzue
osnova zavrava na palatal
- u
Kovau, Ibrahimovidu, upanidu
PREZIMENA KOJA
ZAVRAVAJU NA
SAMOGLASNIK
V = N Balota Balota, Dugi Dugi,
Kolo - Kolo

- INSTRUMENTAL JEDNINE
- nastavak om kada osnova ne zavrava na palatal: mrakom, stolom, kaputom
- kada se ispred krajnjeg palatala nalazi e: keljom, Beom, laveom
- nastavak em kada osnova zavrava na palatal: zmajem, maem, panjem, okoliem
- na (a)c: ocem, osloncem, stracem, trgovcem
- na telj: gledateljem, sluateljem, moliteljem
- dvojni oblici om i em kada osnova zavrava na ar: novinarom/novinarem, ribarom/ribarem

Skripta za hrvatski jezik
- NOMINATIV MNOINE -
- moe dodi do proirenja rijei
- osnovna rije ista kao u jednini kratka mnoina imenica : potok potoci, pristup pristupi
- osnova rijei skraduje se za slog skradena mnoina imenica: puanin puani
- imenice kojima osnova zavrava na c, t, d umetak ev(i) oevi, prinevi
- GENITIV MNOINE -
- najedi nastavak a : medvjeda, stolova, plateva
- nastavak i oznauju mjeru: sati, hvati, pari, mjeseci
- crvi, mravi, ljudi
- nastavak iju: prstiju, noktiju, gostiju
- vie oblika: nokat nokata/noktiju, prst prsta/prstiju, gost gosti/gostiju, zub zuba/zubiju

- SKLONIDBA IMENICA MUKOG RODA STRANOG PODRIJETLA -
OPE IMENICE
ZAVRAVAJU SKUPOM ZAVRAVAJU NASTAVKOM -O ZAVRAVAJU NASTAVKOM - i
nepostojano a flamenko, tornado, rodeo, tempo alibi, martini, poni, reli, viski, hipi
KT projekata, konflikata N auto N auti N studio N studiji
NT elemenata, akcenata G auta G auta G studija G studija
PT recepata, koncepata D autu D autima D studiju D studijima
RT eskperata, koncerata A auto A aute A stuido A studije
V auto V auti V studio V studiji
L autu L autima L studiju L studijima
I autom I autima I studijem I studijima

VLASTITA IMENA ( OPA I ZEMLJOPISNA)
ZAVRAAVAJU NA
O, -I (Y/ EE)
SAMOGLASNIK KOJI SE
IZGOVARA
SAMOGLASNIK SE PIE ALI
NE IZGOVARA
SUGLASNIK KOJI SE
PIE ALI NE IZGOVARA
izmeu osnove i nastavka
j (osim y se ita kao j, i samo
pravopisni znak Reggio)
Dante, Rousseau, Hugo,
Liverpool
Racine, Moliere,
Baudelaire, Voltaire,
Cambridge
Diderot, Malraux,
Dumas, Camus
N Vigny N Goethe N Shakespeare N Maupassant
G Vignyja G Goethea G Shakespearea G Maupassanta
D Vignyju D Goetheu D Shakespeareu D Maupassantu
A Vignyja A Goethea A Shakespearea A Maupassanta
V Vigny V Goethe V Shakespeare V Maupassant
L Vignyju L Goetheu L Shakespeareu L Maupassantu
I Vignyem I Goetheom I Shakespeareom I Maupassantom


Skripta za hrvatski jezik
IMENICE ENSKOG RODA
- nastavak a, -
NASTAVAK - A NASTAVAK -
N srna N srne N la N lai N kdi N mati
G srne G srna G lai G lai G kderi G mater
D srni D srnama D lai D laima D kderi D materi
A srnu A srne A la A lai A kder A mater
V srno V srne V lai V lai V kderi V mati
L srni L srnama L lai L laima L kderi L materi
I srnom I srnama I lai I laima I kderi I materom
- glasovne promjene SIBILARIZACIJA D i L jd.
- NE! imenice koje zavravaju na suglasnik : kuki, ligi, pjegi
- odmilice: baki, seki, koki, striki
- imenice na cka, -ka, -dka: kocki, maki, sredki
- imenice na ska, -zga: maski, mazgi
- imenice na tka: lutki, patki (ali: bitci/bitki)
- imenice na dva suglasnika od kojih je zadnj g: sfingi
- imenice na h: juhi, buhi, muhi
- osobna imena i prezimena: Anki, Grgi, Vargi
- zemljopisna imena koja ne podjedaju na opde imenice: Krki, Kartagi (Rijeci)
- oba oblika: Aljaski/ Aljasci, Gradiki/ Gradici, Liki/Lici
-vieslone imenice na ka: pripovjeci /pripovjetki
-imenice na sk i k: vojski/vojsci, greki/greci
- VOKATIV JEDNINE -
- najedi o: majko, ruko, djevojko, jagodo, Marijo
- nastavak e imenica na ica: studentice, uenice, mrkvice, labudice, ljubice, penice
- nastavak a imenice koje imenuju rodbinske ili hijerarhijske odnose : mama, teta, strina
- osobna imena i prezimena: Dubravka, Sanja, Zagorka
- imenice nastale preobrazbom od pridjeva: Divna, Hrvatska, mlada
- nastavak i imenice enskog roda na : hrabrosti, lai, milosti, radosti
- INSTRUMENTAL JEDNINE -
- nastavak om imenice na a: Anom, kudom, enom
- enska osobna imena na e: Mare Marom, Jele Jelom
- nastavak i sve imenice: lai, radosti, slabosti
- nastavak (j)u imenice bez prijedloga ili atributa: krvlju, milodu, radodu
- dva nastavka i i ju imenice na nitini nastavak: ljubavi/ljubavlju
- GENITIV MNOINE -
- nastavak a sve imenice (ako osnova zavrava na sva suglasnika nepostojano a)
- ako skupina zavrava na l, lj, m, r, v igala, zemalja, pjesama, sestara, bukava, djevojaka
- skupine db, db, b naredaba, svjedodaba, optuaba
- nastavak i imenice koje nemaju nepostojano a: strepnji, sekundi, himni
- nastavak u nogu, ruku, slugu
- dvojni oblici tajna/tajni, strepnja/strepnji, sekunda/sekundi
- nc i n skupine narana/naranaa/narani (izloba, narudba, priredba)

Skripta za hrvatski jezik
IMENICE SREDNJEG RODA
- nastavak (osnova ne zavrava na palatal)-o, (osnova zavrava na palatal, c, r) -e
J
E
D
N
A
K
O
S
L
O

N
A

P
R
O
M
J
E
N
A

(
N
E
P
R
O

I
R
E
N
A

O
S
N
O
V
A
)

N selo sela N polje polja
G sela sela G polja polja
D selu selima D polju poljima
A selo sela A polje polja
V selo sela V polje polja
L selu selima L polju poljima
I selom selima I poljem poljima
N
E
J
E
D
N
A
K
O
S
L
O

N
A

P
R
O
M
J
E
N
A

(
P
R
O

I
R
E
N
A

O
S
N
O
V
A
)


N dijete N ime
G djeteta G imena
D djetetu D imenu
A dijete A ime
V dijete V ime
L djetetu L imenu
I dejtetom I imenom

OSOBITOSTI
imenice nebo, udo, tijelo, oko dva oblika za mnoinu (razliito znaenje)
neba svemirski prostori, nebesa Boji dom
uda, udesa Boje djelo
tijela, tjelesa runa tijela
oi (mn. . r. ), oka otvori na mrei
imenica uho tri oblika za mnoinu (razliito znaenje)
ui osjetilo uha
uha dijelovi posude
uesa velike ui
imenica doba vremensko razdoblje (notno trajanje -. r. )
imenica podne (dopodne, prijepodne i sl.) osnova zavrava na v
N podne
G podneva
D podnevu
A podne
V podne
L podnevu
I podnevom
pluralia tantum kola, vrata, lea, pluda


Skripta za hrvatski jezik
ZAMJENICE
- promjenjive rijei koje zamijenjuju imenice ili pridjeve, ili upuduju na neto njima oznaeno
ZAMJENICE PO ZNAENJU
OSOBNE ja, ti, on, ona, ono
mi, vi, oni, one, ona
znae osobe: govornik, sugovornik, negovornik
naglaeni oblik: isticanje Njemu du dati knjigu
suprotstavljanje Dosao si, a oekivali smo njega
iza prijedloga Ja sam uvijek uz tebe
zamjenike enklitike me, mi, me; te, ti te
POVRATNE sebe, se, si zamjenjuje osobne zamjenice o
znauje da subjekt vri radnju na sebi uz povratne glagole
POSVOJNE moj, tvoj, njegov, njezin
na, va, njihov
zamjenice s osnovom na j (moj, tvoj, svoj, koji) u G, D i L jd.
m. i s. r. stegnuti oblici (tvoga, tvom)
POVRATNO
POSVOJNA
svoj zamjenjuje posvojne
oznauje da neto pripada subjektu
POKAZNE ovaj, ovolik, ovakav
taj, tolik, takav
onaj, onolik, onakav
upuduju na neto blizu govornika
UPITNE I ODNOSNE tko, to, koji, iji, kakav,
kolik
upitne u pitanjima
odnosne zavisno sloena reenica
odgovaraju padenim pitanjima
NEODREENE netko, gdjetko, tkogod,
nitko, nita, itko, svatko,
kojeta, ma iji, bilo tko,
kakav god, sav
upuduju na neto neodreeno, opdenito, nijeno
tvore se od upitnih i odnosnih prefiksi ne, ni, i, sva, po, to
estice ma, makar, bilo, god




Skripta za hrvatski jezik
PRIDJEVI
- pridjevaju se imenicama da bi ih poblie oznaili
OPISNI (KVALITATIVNI) POSVOJNI (POSESIVNI) GRADIVNI (MATERIJALNI)
dugaak, dubok, teak Ivanov, majin, rijeni, seoski pjean, kamen, srebrni, drveni

- poimenieni pridjevi opisni pridjevi koji su postali imenice: dobro, Jasna, Tihana
- pridjevi po vrsti i znaenju imenice, ali imaju oblik pridjeva: Hrvatska, Zrinski
- pridjevi po obliku u znaenju, ali u slubi imenice: mlada dolazi u goste

STUPNJEVANJE (KOMPARACIJA)
- usporeivanje najmanje dviju imenica na temelju zajednike osobine
- prvi stupanj pozitiv, drugi komparativ, tredi superlativ (prefiks naj)

- GLASOVNE PROMJENE -
- kradenje ije ili je u je ili e: lijep ljepi
- jotacija: udi, mlai, jai, bri
- nepostojano a: sretan sretniji
- umetnuto l b, p, m, v ispred j: grub grublji, glup gluplji
- jednaenje po zvunosti -
- jednaenje po mjestu tvorbe -
- ispadanje suglasnika -
NEPRAVILNA NASTAVAK - I NASTAVAK (J)I NASTAVAK IJI
samo neki pridjevi samo tri pridjeva - s dugim naglaskom
- na ak, ek, ok, eo (el)
- s kratkosilaznim naglaskom
- viesloni pridjevi
dobar bolji, zao gori,
malen manji, velik
vedi,
dug dulji/dui
lak laki,mek meki,
lijep - ljepi
- jai, lui, bjelji, crnji,
glui, krnji, rii, vrudi
- blizak blii, dalek
dalji, debeo deblji
- irok, teak iri, tei
- gorak - gori
- stariji, vjetiji, zdraviji,
raniji, straniji, turiji
- miliji, zreliji, truliji
- bistar bistriji, bijesan
bjesniji/bjenji
- krotak krepi, krjepi,
krepkiji, krjepkiji
-mrzak mri, mrskiji


N
E
O
D
R
E

E
N
I


kakav? osobina, neto nepoznato, prvi put spomenuto
obian
- dio imenskog predikata (Krajolik je miran. Svijet je aren. )
- dio genitiva svojstva (ovjek dobra sluha. Djeak zvonka glasa. )
- pridjevi sufiksom ov, ev, ljev, in (Jakovljev)
N obian
G obina
D obinu
A obian
V ---
L obinu
I obinim
O
D
R
E

E
N
I

koji? oznauje vrstu, uz neto to je spomenuto, poznato
obini
- dio vlastitog imena (Ivan Grozni)
- uz pokazne zamjenice (ovaj visoki ovjek)
- u terminima (jednakostranini trokut)
- pridjevi na di (sljededi, umedi)
- pridjevi na ji, (s)ki, nji (kozji, dananji)
- arki, kudni
N obini
G obinog(a)
D obinom(e/u)
A obini
V obini
L obinom(e/u)
I obinim
Skripta za hrvatski jezik
BROJEVI
- rijei kojima se izrie koliko ega ima i koje je to po redu
- broj : vrsta rijei
- brojka: znamenka
- brojiti: glagol, broj jedinica u neemu
- brojenje: glagolska imenica

25 dvadeset (i) pet
200 dvjesto, dvije stotine
75. sedamdeset peti
11/34 jedanaest tridesetetvrtina
12, 75 dvanaest cijelih sedamdeset pet
*jedanput, jedan puta, prvi put
BROJEVNE IMENICE BROJEVNI PRILOZI SRONOST BROJEVA
po obliku imenice, ali oznauju
brojeve
izriu priblinu koliinu neega jedan broj je u
istom rodu,
broju
padeu
plovi jedan
/stotinu i jedan
brod

a) osobe mukog spola: dvojica
b) osobe i ivotinje razliitog
spola: dvoje, oboje
N, A, V dvoje
G dvojega, dvojeg, dvoga
D dvojemu, dvomu, dvom
L dvojem, dvome
Idvojima, dvojim, dvoma
broj + ak (sufiks ak: otprilike)
desetak, petnaestak, stotinjak
pleonazam iziricanje jednog
te istog sadraja istodobno
dvama izrazima (oko desetak,
silaziti dolje, no meutim)
dva, tri,
etiri
imenica u
jednini,
predikat u
mnoini
plove dva/tri
broda
pet i
nadalje
imenica i
predikat u
jednini
plovi pet/deset
brodova
sedam brodova
eka


BROJEVI
GLAVNI
- koliko ega
ima

OSNOVNI
- od 1 do 9, 10,
100, 1000...

IZVEDENI
-11, 23, 101
REDNI
- koje je to po
redu
ARAPSKI
2., 3., 15.
RIMSKI
II., III, XV.
Skripta za hrvatski jezik
GLAGOLI
RADNJE namjerno, svjesno djelovanje -
aktivnost
krenuti, pogledati, okrenuti se, otidi,
primorati, voziti
STANJA nenamjerno djelovanje, uzrok
prirodni zakoni
zbivaju se u prirodi ili ovjeku
zadrhati, buditi se, tugovati, nastajati,
mraiti se, prestraiti se, cvjetati,
prestraiti se
ZBIVANJA nedjelovanje, nita se ne radi ili
zbiva
stajati, biti, ivjeti, nalaziti se, spavati, biti,
boraviti

GRAMATIKE KATEGORIJE GLAGOLA
LICE prvo lice govornik
drugo lice sugovornik
trede lice negovorno lice ili ono o emu se goovri
BROJ jednina
mnoina
VRIJEME prolo (perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt)
sadanje (prezent)
bududnost (futur prvi, futur drugi)
VID svreni zavren poetak radnje/kraj radnje/radnja u cjelini (potrati/ istrati/pretrati)
nesvreni trajni (trati, skakati, plivati), uestali (pretravati, preskakivati) iva, iva
dvovidni biti, objedovati, ruati, uti, -irati (telefonirati, organizirati)
NAIN indikativ izjava: crtam
imperativ zapovijed, elja, molba: crtaj!
kondicional uvjet: da imam vremena, crtao bih
optativ elja: ivjeli!
STANJE aktiv subjekt vri radnju
pasiv trpno stanje, subjekt trpi radnju
PREDMET
RADNJE
prijelazni uza se mogu imati imenicu u A: voditi, oekivati, pitati
neprijelazni ne mogu imati imenicu u A: mirovati, prilaziti
povratni . uz povratnu zamjenicu: crvenjeti se, gledati se, osloboditi se

GLAGOLSKI OBLICI
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI SLOENI GLAGOLSKI OBLICI
INFINITIV pisati, opisati, eljeti, izvudi GLAGOLSKA
VREMENA
perfekt pisao sam,
izvukao sam
GLAGOLSKA
VREMENA
prezent piem, elim
pluskvamperfekt bijah pisao,
bjeh izvukao aorist opisah, izvukoh
futur prvi ja du pisati,
uzvudi du
imperfekt pisah, eljah
GLAGOLSKI
NAINI
indikativ piem futur drugi budem pisao,
budem elio imperativ pii, izvuci
GLAGOLSKI
NAINI
indikativ neutralan
optativ pisao, izvukao
GLAGOLSKI
PRIDJEVI
radni pisao, elio
trpni pisan, eljan
p
o
g
o
d
b
e
n
i

kondicional
prvi
bih pisao, bih
izvukao
GLAGOLSKI
PRILOZI
sadanji piudi, eledi
proli opisavi,
izvukavi
kondicional
drugi
bio bih pisao,
bio bih elio
Skripta za hrvatski jezik
JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI
- infinitiv neodreeni glagolski oblik nema oznaku lica, broja, vremena, naina
- zavrava na ti ili di (gledati, idi)
-infinitivna osnova dobiva se odvajanjem nastavka - ti ili di
- dvomorfemske osnova kuc-a-ti (sufiksalni morfem i nastavak)
-promjena vida a: lupati PERFEKTIVIZACIJA tvorba svrenih glagola od nesvrenih
- nu: lupnuti IMPERFEKTIVIZACIJA tvorba nesvrenih glagola od svrenih
-prezent-
- jednostavni glagolski oblik koji se tvori i od svrenih i od nesvrenih glagola
- nastavci: - em, e, e, emo, ete, u
- jem, je, ej, jemo, jete, ju
- im, i, i, imo, ite, e
- am, a, a, amo, ate, aju
- prezentska osnova trede lice mnoine prezenta : tek u, pek em, skak jem, obuk-

-aorist -
- radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori
- tvori se od svrenih glagola na koju se dodaju nastavci :
- osnova zavrava na samoglasnik: h, , , smo, ste, e
- osnova zavrava na suglasnik: oh, e, e, osmo, oste, oe
- imperfekt -
- radnja koja je trajala u prolosti
- tvori se od nesvrenih glagola prezentske ili infinitivne osnove i nastavka
- nastavci ah, ae, ae, asmo, aste, ahu
- jah, jae, jae, jasmo, jaste, jahu
- ijah, ijae, ijae, ijasmo, ijaste, ijahu
- imperativ -
- glagolski nain kojim se izrie zapovijed, zabrana, opomena, savjet, molba i sl.
- oblici samo za 2. lc. jd. i 1. i 2. lc. mn.
-tvori se od prezentske osnove i nastavka -, -mo, -te (ispred je j): ujmo, obujmo, ujte, obujte
-i, -imo, -ite (glagoli na em ili im): berimo, berite
-ji, jimo, jite (glagoli na ati s prezentom na em): drite
-aj, ajmo, ajte (glagoli na ati s preznetom na am): znajmo
-glagolski pridjevi -
- ima osobine glagola i pridjeva
-glagolski pridjev radni(aktivni)
-slui za tvorbu glagolskih oblika (perfekta, pluskvamperfekta, futura drugog i kondicionala)
-infinitivna osnova i nastavci: o, la, lo, lo, le, la
-glagolski pridjev trpni (pasivni)
-slui za tvorbu pasiva
- infinitivna osnova i nastavci n/en/jen/t, na, no, ni ne na

-glagolski prilozi-
- osobine glagola (vid) i priloga (uvjeti vrenja glagolske radnje)
-glagolski prilog sadanji radnja koja se dogaa u isto vrijeme kao i radnja izreena glavnim glagolom
-3. lc. mn. nesvrenih glagola + -di = tredi, itajudi
- glagolski prilog proli radnja koja je prethodila radnji glavnog glagola
- infinitivna osnova svrenih glaogla + (a)vi =razmislivi, opisavi
Skripta za hrvatski jezik
SLOENI GLAGOLSKI OBLICI
-perfekt- prola svrena radnja
- tvori se od prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (vidio sam, vidjeli smo)

-pluskvamerfekt radnja koja se dogodila prije neke druge radnje u prolosti
- tvori se od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bio sam/bijae/bjeh
radio, bili smo/bijasmo/bjesmo radili)

- futur prvi -
-tvori se od nesvrenog prezenta pomodnog glagola htjeti i infinitiva (pjevat du)
-futur drugi izrie radnju koja prethodi bududoj radnji, ili radnja koja de se vriti usporedno
- tvori se od dvovidnog prezenta pom. gl. biti i glagolskog pridjeva radnog (budem pjevao)
-pogodbeni nain-
- kondicional prvi (sadanji) izrie uvjet pod kojim de se vriti radnja glagolske reenice
- tvori se od nenaglaenog aorista pomodnog glagola i glagolskog pridjeva radnog (pjevao bih)
- kondicional drugi (proli) radnja koja se mogla izvriti u prolosti
- tvori se od kondicionala prvog pomodnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bio bih pjevao)
BITI HTJETI
PREZENT jesam (sam), jesi (si), jest (je)
jesmo (smo), jeste (ste), jesu (su)
hodu (du), hode (e), hode (de)
hodemo (demo), hodete (dete), hode (de)
AORIST bih, bi, bi
bismo, biste, bie (bi)
htjedoh, htjede, htjede
htjedosmo, htjedoste, htjedoe
IMPERFEKT bijah/bjeh, bijae/bjee, bijae/bjee
bijasmo/bjesmo, bijaste/bjeste, bijahu
htijah, htijae, htijae
htijasmo, htijaste, htijahu
IMPERATIV -, budi, (neka bude)
budimo, budite, (neka budu)
/
GLAGOLSKI PRIDJEV
RADNI
bio, bila, bilo
bili, bile, bila
htio, htjela, htjelo
htjeli, htjele, , htjela
GLAGOLSKI PRILOG bududi/bivi hotedi/htijudi, htjevi
PERFEKT bio sam, bio si, bio je
bili smo, bili ste, bili su
htio sam, htio si, htio je
htjeli smo, htjeli ste, htjeli su
PLUSKVAMPERFEKT bio sam/bijah/bjeh bio, bijae, bijae
bili smo/bijasmo/bjesmo, bijaste,
bijahu
bio sam htio/bijah htio/bjeh htio, bijae htio
bili smo htjeli
FUTUR I. bit du, bit e, bit de
bit demo, bit dete, bit de
htjet du, htjet e, htjet de
htjet demo, htjet dete, htjet de
FUTUR II. budem bio, bude bio, bude bio
budemo bili, budete bili, budu bili
budem htio, bude htio, bude htio
budemo htjeli, budete htjeli, budu htjeli
KONDICIONAL I. bio bih, bio bi, bio bi
bili bismo, bili biste, bili bi
htio bih, htio bi, htio bi
htjeli bismo, htjeli biste, htjeli bi
KONDICIONAL II. bio bih bio, bio bi bio, bio bi bio
bili bismo bili, bili biste bili, bili bi bili
bio bih hito, bio bi htio, bio bi htio
bili bismo htjeli, bili biste htjeli, bili bi htjeli




Skripta za hrvatski jezik
NEPROMJENJIVE RIJEI
PRILOZI
- rijei koje se prilau glagolima i oznauju vrenje glagolske radnje
PITANJA PRIMJER
MJESNI gdje? kamo? kuda?
odakle? dokle?
tu, ovdje, ovuda, tamo, onuda,
odatle, izbliza
VREMENSKI kada? otkad? dokad? juer, sutra, danas, odmah,
oduvijek, ve, zatim, dogodine
UZRONI zato? zbog ega? zato, stoga
NAINSKI kako?na koji nain? teko, tromo, brzo, iznenada,
jedva, napamet, uzalud
KOLIINSKI koliko? koliko puta? ovoliko, toliko, malo, potpuno,
pomalo, triput

-OSOBITOSTI -
- treba razlikovati vezu prijedlog + imenica od priloga: s mjesta smjesta
Pomakni se s mjesta. (prilona oznaka mjesta s mjesta na kojem stoji=
Kreni smjesta! (priona oznaka vremena odmah)
- nainski prilozi i opisni pridjevi : pridjev kakav? (brz); prilog kako? (brzo)
- mjesni prilozi: gdje mjesto ovdje, tu (ivim u Zagrebu)
kamo cilj kretanja - tamo, nekamo (Putujem u Split)
kuda smjer, pravac kretanja ovuda, onuda (Putujem preko Knina)
- dva znaenja blizu, prije, poslije vrijeme i mjesto
jo, upravo vrijeme i nain
skroz mjesto i nain
VEZNICI
- povezuju dvije rijei, skupine rijei ili reenice
VRSTE VEZNIKA ZAREZ
SASTAVNI i, pa, te, ni, niti ne pie se
RASTAVNI ili ne pie se
SUPROTNI a, ali, nego, no, ved uvijek se pie
ISKLJUNI samo (to), tek (to), jedino (to) uvijek se pie
ZAKLJUNI dakle, zato, stoga uvijek se pie
VEZNICI ZAVISNIH
REENICA
veznik: da, ako, jer, ipak, iako
odnosne zamjenice: tko, to
prilozi: kamo, kada
samo u inverziji




Skripta za hrvatski jezik
PRIJEDLOZI
- rijei koje pokazuju razliite odnose izmeu onoga to znae imenice i ostalih rijei u reenici
-prijedlog + imenica = prijedloni izraz
PRIJEDLOZI UZ PADEE
S GENITIVOM mjesto, vrijeme, uzrok, svrha bez, poput, do, iz, iza
S DATIVOM cilj kretanja, suprotstavljanje k(a), nasuprot, unato, usprkos
S AKUZATIVOM mjesto, vrijeme, namjera na, o, po, u, kroz, meu, mi, o, nad, pod, pred,
uz, niz, za
S LOKATIVOM mjesto, vrijeme, nain na, o, po, prema, pri, u
S INSTRUMENTALOM drutvo, mjesto meu, nad, pod, pred, sa, za
- neki prijedlozi slau se s dvama padeima - na, o, po s A i L (na stol, na stolu)
- meu, nad, pod, pred A i I (meu prijatelje, meu prijateljima)
- s(a) G i I (sa zgrade, sa susjedima)
- neki prijedlozi slau se s trima padeima - u G, A, L (u prijateljice, ulazi u, u kudi)
- za G, A, I (za starih vremena, zalo je za oblake, za planinom)
- sinonimni prijedlozi prijedlozi koji znae isto kraj, pokraj
OSOBITOSTI
- unato, usprkos, nasuprot, radi samo iza imenice (Govorim to tebe radi)
- neki prilozi mogu biti prijedlozi poslije, prije, vie, nie, blizu (Ne prilazi joj blizu Stanujem blizu)
- zbog uzrok i radi namjera
- kroz oznaava kretanje, ne sredstvo: pravilno: Prolazim kroz vrata; ne Kroz uenje postajem bolji
ESTICE
- mogu promijeniti znaenje reenice slue za (pre)oblikovanje reeninog ustrojstva
UPITNE li, zar
POTVRDNE/NIJENE da, ne
ZAPOVJEDNE neka
OSTALE evo, eto, eno, ak, god, put
UZVICI
- nepromjenjivevrste rijei kojima izraavamo osjedaj, raspoloenje, dozivamo, potiemo, oponaamo
VRSTA PRIMJER
OSJEAJ, RASPOLOENJE oho, bravo, ua, aha
DOZIVANJE, POTICAJ hej, oj, i, mic
OPONAANJE pljus, tres, bu, mljac





Skripta za hrvatski jezik
SINTAKSA
- dio gramatike koji prouava pravila po kojima se rijei slau u spojeve rijei (sintagme) i reenice, a
reenice u sloene reenice i tekstove
- sintaktike jedinice jesu rije, spoj rijei (sintagma) i reenica

Postavit de netko pitanje.
Postavlja nekomu pitanje.
Postavio je o nekom pitanje.

sintagmatski odnosi

- paradigmatski odnosi zasnovani na odabiru ili selekciji
- odnosi izmeu odabrane jedinice i druge jedinice koja se mogla nadi
umjesto nje na tom mjestu
- sintagmatski odnosi utemeljeni na razmjetaju ili kombinaciji oblika rijei
jedna jedinica otvara mjesto drugoj
I
M
E
N
S
K
E


R
I
J
E

I

IMENICE samostalne rijei
mogu imati slubu bilo kojeg reeninog dijela
PRIDJEVI u slubi atributa ili imenskog predikata
ZAMJENICE odnose se na imenice ili pridjeve pa im je sluba u reenici poput njihove
BROJEVI uz imenicu kao njezin atribut
dio imenskog predikata ili subjekt
G
L
A
G
O
L
I
gotovo uvijek predikat
otvara mjesto ostalim reeninim
dijelovima predikatne kategorije
infinitiv subjekt
gl. prilozi predikatni
proirak
gl. pridjevi - atribut
prijelazni izravni objekt
neprijelazni neizravni objekt
povratni subjekt i objekt ista
osoba
P
R
I
L
O
Z
I
izriemo prilone oznake
mogu biti dopuna pridjevima ili drugim prilozima
SINTAGMA
- spoj rijei sastavljen od najmanje dviju punoznanih rijei (sastavnica sintagme) koje su meusobno
gramatiki povezane i ima cjelovito znaenje
- jedna od tih rijei uvijek je njezina glavna sastavnica, a ostale su zavisne (dodaci glavnoj i poblie
oznauju njezino znaenje)

- punoznane rijei LEKSIKO I GRAMATIKO ZNAENJE - sve promjenjive rijei + prilozi
- nepunoznane rijei LESKIKO ZNAENJE prijedlozi, veznici, uzvici, estice

p
a
r
a
d
i
g
m
a
t
s
k
i


o
d
n
o
s
i

Skripta za hrvatski jezik
VRSTE SINTAGMI
G
R
A
M
A
T
I

K
E

V
E
Z
E

S
R
O

N
O
S
T

(
K
O
N
G
R
U
E
N
C
I
J
A
)

slaganje glavne i zavisne
sastavnice unutar sintagme u
rodu, broju i padeu
potpuna: zavisna sastavnica:pridjev (tiha nod)
djelomina: zavisna sastavnica: imenica (grad Vinkovci,
rijeka Drava)
imenska sronost : atributna i apozicijska (imenica)
moja sestra, sestra Ana, moja sestra Ana
U
P
R
A
V
L
J
A
N
J
E

(
R
E
K
C
I
J
A
)

glavna sastavnica upravlja
gramatikim osobinama
zavisne
glagol koji trai dopunu u odreenom padeu
nesroni (imenski) atribut:imenica upravlja
gramatikim svojstvima druge imenice upravljanje
(vrata kue, aa vode)
jako upravljanje: odreena leksiko-gramatka
svojstva, zavisna sastavnica ne moe se izraziti
drugaijim rijeima (obraniti dijete, pjevanje pjesme)
slabo upravljanje: uvjetovano samo leksiko znaenje,
zavisna sastavnica moe se preoblikovati (lutati poljem
lutati po polju)
P
R
I
D
R
U

I
V
A
N
J
E

veza meu sastavnicama u
kojoj je zavisna sastavnica
nepromjenjiva rije, a
glavna glagol
nepromjenjiva sastavnica prilog (putovati dugo, trati
brzo) ili infinitiv ili gl. prilog ( eljeti pitati, pjevati
leei)
jede stalno
P
R
E
M
A

S
L
U

B
I

O
D
R
E
D
B
E
N
A

(
A
T
R
I
B
U
T
N
A
)

odnos izmeu imenice i
atributa/apozicije
najee rezultat sronosti (i
upravljanja)
zavisna odreuje glavnu
pridjevna pridjevni atribut (dosadni ljenjivac, moja
Ana)
imenska nesroni atribut i apozicija (komad drveta,
tigar Diego, sestra Ana)
upravljanje doba leda, okoladu od ljenjaka
D
O
P
U
N
S
K
A

(
O
B
J
E
K
T
N
A
)

glavna je sastavnica uvijek
glagol, a zavisna imenska
rije u nekom od kosih padea
ili prijedloni izraz
rezulat upravljanja
zavisna prema glavnoj kao njezina dopuna ili objekt
traiti ljude, eznuti za domom, jede okoladu
O
K
O
L
N
O
S
N
A

(
A
D
V
E
R
B
I
J
A
L
N
A
)

glavna je sastavnica glagol, a
zavisna oznauje okolnost, tj.
odnosi se prema glavnoj kao
prilona oznaka
rezultat pridruivanja i
upravljanja
hodati sporo, otisnuti se veslima, jede stalno




Skripta za hrvatski jezik
REENICA
diskurz jezina jedinica najvie razine u kojoj postoje odnosi meusobne zavisnosti
- potpuni jezini izraz koji sadri sve to je trebalo i htjelo redi dovrenost
-reenica dio diskurza koji i sam moe biti diskurz
LANJIVOST REENICE
- samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) reenini dijelovi
-predikat je sredite reenice i otvara mjesto svim ostalim reeninim dijelovima
- samostalni (glavni) reenini dijelovi: predikat, subjekt, objekt, prilona oznaka
- nesamostalni (sporedni) reenini dijelovi: atribut i apozicija


IZRICANJE VREMENA
apsolutna uporaba promatramo vrijeme u kojem se govori
sadanjost prezent nesvrenih glagola. Priam s tobom.
prolost aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt
bududnost futur prvi i futur drugi
relativna uporaba vrijeme o kojem se govori
sadanjost prezent (U hrvatsku dolazi milijun gostiju ovoga ljeta budude vrijeme), vremenski
prilog (danas), glagolski prilog sadanji (posremajudi)
prolost aorist (o rekoh, ne porekoh budude vrijeme), vremenski prilog (juer), glagolski prilog
proli (zavrivi)
bududnost futur prvi (tko de znati, moda su lagali sadanjost), vremenski prilog (sutra)

izricanje naina indikativ, imperativ, kondicional, optativ, prilogom

PREDIKAT
su traili
OBJEKT -
TO?
mir
GDJE?
izvan
grada
KADA?
ljeti
SUBJEKT -
TKO?
graani
ATRIBUT
bogati
ATRIBUT
rimski
ATRIBUT
svoj
PRILONE
OZNAKE
Skripta za hrvatski jezik
PREDIKAT
- temelj reeninog ustrojstva sam sebi otvara mjesto u reenici
- predikatne kategorije upravlja ostalim reeninim dijelovima
VRSTE PREDIKATA
GLAGOLSKI PREDIKAT IMENSKI PREDIKAT
jedan jednostavni ili sloeni glagolski oblik
ita novine? Sve smo se dogovorili
dva ili vie glagola
To bi se ba moglo rei.
oblik pomodnog glagola biti i imenske rijei
Tolkien je pisac. (spona + imenica)
On je bio omiljen. (spona + pridjev)
Prstenova druina bit de prva. (spona + broj)
predikatni proirak: imenski ili glagolski dio koji se dodaje predikatu
Otili smo sretni. Razmiljajui, gubio je mir.
neoglagoljena reenica: predikat nije izreen
Vatra! U pomo!
SUBJEKT
- izriemo ono o emu se u reenici govori
- izrie na to se odnosi obavijest izreena predikatom odgovara na pitanja tko? to?
- uvijek izreen nominativom
bilo koja imenska rije imenica okolada je u ivarsku stigla 1697.
zamjenica I neka netko kae da se nije dobro sjetio.
pridjev Takav proizvod mudar ponudi, a pametan prihvati.
broj Drugi je ustvrdio da nije dokazano.
neizreeni (skriveni) subjekt subjekt se isputa jer je poznat iz predikata Danas du uiti. (ja)
besubjektna reenica Po svijetu se pria o tome (bezlina reenica)
OBJEKT (PREDMET RADNJE)
- kad odreujemo objekt gledamoizdvojen glagol prijelazni A (koga? to?)
- neprijelazni drugi pade, osim V i N
VRSTE OBJEKTA
IZRAVNI NEIZRAVNI
uvode ga prijelazni glagoli uvode ga neprijelazni glagoli
radnja zahvada itav objekt radnja ne zahvada itav objekt
gotovo uvijek u A
moe se izredi G koji se moe zamijeniti A
- dijelni G Kupio sam jabuka.
- slavenski G Ne vidim kraja
moe biti u G, D, A s prijedlogom, L, I
Sjetili smo se poetka.
Ani se to nede svidjeti.
Pitaju za tebe.
Dobro smo razmislili o svemu.
elim razgovarati s tobom.
uvijek bez prijedloga
Dobili smo novine.
Proitaj program.
besprijedloni Proitaj nam ulomak.
prijedloni prijedlog + imenska rije
Priaju o tebi. Znamo za izlet.



Skripta za hrvatski jezik
PRILONA OZNAKA
- rije ili sintagma kojom se izriu okolnosti vrenja glagolske radnje
PRILONA OZNAKA
MJESTA gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? Dolazim iz kina.
VREMENA kad? otkad? dokad? koliko dugo? Sinod su stigli gosti.
NAINA kako? na koji nain? Brzo smo trali.
UZROKA zato? zbog ega? to je razlog? Odmorit du se zbog iscrpljenosti.
NAMJERE radi ega? s kojom namjerom? Idem na Rab radi odmora.
KOLIINE koliko? koliko puta? Previe ste neodluni.
SREDSTVA ime? Takvom olovkom moete pisati.
POSLJEDICE s kojom posljedicom? Smijmo se do suza.
POGODBE
(UVJETA)
pod kojim uvjetom? Bez truda nema uspjeha.
DRUTVA s kim? Pekar pria s Verom o vremenu.
DOPUTANJA unato emu? Dobri su sluatelji unato umoru.
IZUZIMANJA osim ega? izuzimajudi to? Svi su pljeskali osim nekolicine.
ATRIBUT
- dodatak imenici ili imenikoj zamjenici koji poblie odreuje njezino znaenje
- koji? iji? kakav? kolik?
- pridjevni atribut izrie se pridjevom, zamjenicom i brojem, a slae se u rodu, broju i padeu
- imenski atribut izrie se imenicom i nije u istom padeu kao imenica nesroni atribut
-atributni skup - svaka imenica ima svoj atribut (cijeli, dugaki niz i slamnatih snopida)
APOZICIJA
- imenica koja se dodaje drugoj imenici i slae se s njom u padeu
- moe biti: dodatak imenici u slubi subjekta (Moj prijatelj Ivan putuje u Veronu.)
dodatak imenici koja je dio imenskog predikata (To je moj sin Ivo.)
dodatak imenici u slubi objekta (Pogledajte rijeku Koranu)
dodatak imenici u slubi prilone oznake (esto odlazimo na planinu Velebit.)

OBJEKT PRILONA OZNAKA
ZNAENJE dio glagolske radnje okolnosti glagolske radnje
ODABIR prema predikatu (glagolu) prema predikatu
UVRTAVANJE mjesto otvara glagol (upravljanje) mjesto otvara predikat (upravlj., pridu.)
OBLIK unaprijed odreen oblik moe se prepriati
IZRICANJE ne more se izredi prilogom izride se uglavnom prilogom
PADE ne moe biti u nominativu i vokativu bilo koji pade (N uz kao)
Skripta za hrvatski jezik
REENICA








1. SKLAPANJE POVEZIVANJEM
ishodine reenice mogu se sklopiti u sloenu povezivanjem veznikom
2. SKLAPANJE NIZANJEM
ishodine reenice mogu se sklopiti u sloenu nizanjem, bez veznika
3. SKLAPANJE UVRTAVANJEM
jedna (zavisna) ishodina reenica uvrtava se u gramatiko ustrojstvo druge (glavne) tako nastaju
zavisno sloene reenice

NEZAVISNO SLOENE REENICE
VRSTA VEZNICI PRIMJER
SASTAVNE i, pa, te, ni, niti Susak je jedinstven i na njemu nema kamenida
RASTAVNE ili Na Susku nema zemlje ili nam se samo ini.
SUPROTNE a, ali, nego, no, ved Na Jadranu ima otoka, ali jedini je Susak od pijeska
ISKLJUNE samo (to), jedino (to), tek (to) Jadranski otoci su kameni, samo je Susak pjeani
ZAKLJUNE dakle, zato, stoga, pa Susak je pjean, stoga je jedinstven
PISANJE
ZAREZA
sastavne i rastavne obino se ne odvajaju zarezom
suprotne, iskljune i zakljune uvijek se odvajaju zarezom
iznimka: ako je u jednoj reenici komparativ, a druga zapoinje veznikom nego

ZAVISNO SLOENA REENICA
reenini niz nastaje nizanjem jednostavnih reenica
- sastavne: Snijeg je pao, ulice su bile skliske.
- rastavne: Doao - ne doao, skup de se odrati
-suprotne: Svi su se vratili ona nije dola.
-mnogostruko sloena reenica: sastoji se od vie zavisnih i nezavisnih reenica


REENICE PO
SASTAVU
jednostavna
reenica
sloena
reenica
proirena neproirena
zavisno
sloena
nezavisno
sloena
reenini niz
Skripta za hrvatski jezik
VRSTA VEZNICI PRIMJER
PREDIKATNA da, odnosne zamjenice Ljudi su bili da ih nema
normalnijih
SUBJEKTNA da, odnosne zamjenice i prilozi Tko nema veliku tajnu, ne
ulazi.
OBJEKTNA da, odnosne zamjenice, prilozi Odgovorio je da on
prodaje tajne.
ATRIBUTNA da, odnosne zamjenice i prilozi Posjetit du prodavaonicu
u kojoj prodaju tajne.
P
R
I
L
O

N
A

MJESNA mjesni prilozi Susreli smo ih gdje ih
nismo oekivali.
VREMENSKA vremenski prilozi i vezniki izrazi (prije) Susreli smo ih kada je
pao mrak.
NAINSKA kako, kao to Ljude procjenjujem kako
najbolje znam.
UZRODNA jer, zato to, bududi da, jer Volim ih vie jer se dobro
razumijemo.
NAMJERNA namjerni veznici (da, kako) Izlazim da se odmorim od
obaveza.
POSLJEDINA da Sunce je tako jako da se
skrivaju po kudama.
DOPUSNA iako makar, premda Iako se nije snala, ostala
je.
P
O
G
O
D
B
E
N
A

STVARNA ukoliko, ako, li Ukoliko kasnite, javite
mobitelom.
MOGUDA ako, kad(a) Kada bi se svatko neega
odrekao, bilo bi lake.
NESTVARNA da, kad(a) Da smo krenuli na
vrijeme, stigli bismo.
ZAREZ inverzija zavisna + glavna
kada je reenica umetnuta
REENICA KAO OBAVIJESNA JEDINICA
-analizirajudi reenicu analiziramo obavijesno ustrojstvo koje se sastoji od dijela koji je ved poznat i
novog djela
-tema manje obavijestan dio koji nam je ved poznat
- rema dio koji nosi novu informaciju