Joga Srca

Mark Whitwell
Yoga srca
I scjeljujua snaga prisnosti
S engleskog izvornika preveo
i zavrnu rije napisao
Domagoj Orli
MF naklada
Labin, 2004.
Predgovor hrvatskom izdanju
tt
Ako elite probuditi KuhdalinT, nahranite nekoga!"
Hvala Ti, Domagoj , to unosi Yogu u ovaj svijet, prvenstveno
u svijet hrvatskog govornog podruja. To j e plemenito dj el o koje
donosi svoj plod u naem vremenu i istodobno priprema tlo za budue
narataje tako to e im omoguiti ivot u Miru na ovoj prekrasnoj i
izdanoj zemlji.
Neem Karoli Baba, guru Ram Dasa i mnogi h od nas, j ednom j e
rekao: ..Ako elite probuditi Kundalinl, nahranite nekoga!" Drugim
rijeima, prirodni odnosi ivota, briga j edni h o drugi ma, pobuuj e
praizvor brinosti, Maj ku ili &7^/'-Snagu ivota. Kada pri mamo
jedni druge to budi Sakti. To j e j ednostavna i velianstvena istina.
Nikakva mani pul aci j a organi zmom uz pomo konvenci onal ne yoge
nije potrebna. Ako vj ebamo yogu, to i ni mo radi te prisnosti sa sobom
i drugima. Ona j e Maj i na ljubav, sila koja nas j e donijela na svijet i
koja nas sada na nj emu odrava. Yoga j e naprosto prisnost sa i votom,
kretanje i disanje na nain koji vam j e pri mj eren, vaem tjelesnom
ustroju, vaoj dobi i zdravstvenom stanju. Taj veliki Uitelj takoer
j e rekao: ..Hanuman j e Rami n dah. I stinska yoga gotovo j e iezla s
ovog svijeta." Mi j e oi vl j avamo za cijelo ovj eanstvo ukl anj aj ui sve
ncjasnoe. Hval a ti za ono to ini, Domagoj . Ti pouava dj el otvorno
i brine se za svoj e prijatelje uz pomo yoge srca, inei to od srca.
Kada pomaete nekoj osobi u tome da sudj el uj e u svoj em dahu ivota
vi j e zasigurno hranite. U epu Ramayana, Hanuman j e savren glasnik
Boji. Prema toj analogiji, dah j e izaslanik Boj i i savren Ramin,
odnosno Boji sluga. On j e u potpunosti prisutan u svima nama i ako
Mark WhitM'ell Yoga srca
sudj el uj mo u svoj em dahu, onda stupamo u savreni odnos s Oni m to
nas die, s Oni m to mi j esmo. Mnogo j e lake i mnogo pl odonosni j e
prakticirati j ednostavnu Yogu koja vam j e pri mj erena nego to mislite.
Veliki uitelji su razjasnili kako svaka osoba moe biti prisna sama sa
sobom i drugi ma, i to su nam ispruili na pladnju.
Nas zani ma krei ranj e autentine i uinkovite prakse za svaku osobu
koristei pri tome darove koje nam j e poklonio uitelj naih uitelja,
profesor Kri shnamacharya. Ta drevna naela uglavnom se zanemaruj u
u utrci za novcem, u pretvaranju Yoge u trini proizvod sa zatitnim
znakom. No, kako bi to rekao na profesor, ..postoji primjerena yoga za
svakoga". Po cijelom svijetu susreem ljude koji se ozl j eduj u fizikom
ili duhovnom gi mnasti kom u svojem nastoj anj u da negdj e dospiju, kao
da ve nisu Negdj e, u potpunoj udesnosti ivota ve Danog. Mal o
uputa o tome kako disati u yogi ubrzo ispravlja takav stav i smjesta nas
postavlja u misterij, silinu i prisutnost nae vlastite udesnosti.
Konvenci onal na yogi j ska potraga, fizikog ili duhovnog tipa kao to
j e nastoj anj e da se otvore cakre, nije svrha, nego uinak Prvotne Yoge.
Takvo nastoj anj e nal i kuj e pokuavanj u da se u kraljenicu napumpa
malo sakti uz pomo biciklistike pumpe. No kada se tijelo opusti u
svoje prirodno stanje i prirodnu odnosnost s cjelinom ivota, srce se
otvara a bujice ivotne energije prostruje kroz cijeli organizam. To
struj anj eprane ponekad se naziva KundalinT-Sakti ili Maj i na Snaga,
to j e silina ivota koja nas j e stvorila i koja nas sada odrava na ivotu.
Navi kayogi j a da se usredotouj u na cakre dio j e kulturnog optereanj a
koje obezvrj euj e odnos, ukl j uuj ui enstvenost, koja j e samo sredstvo
buenj a srca i Sakti. Moj uitelj bi mi uvijek govorio: ..Ako eli otvoriti
cakre, zagl edaj se u svoju enu, nemoj tragati za cakrama."
Sve moe postati zamj ena za prisnost, ukljuujui religiju, sport,
znanost i posao, a to podrazumi j eva svoenj e ena na seksualne obj ekte
koje mukarac nadzire pomou autoriteta religijskih i trgovinskih
struktura. Moderni mukarac nije nauio kako se predati svoj oj
ravnopravnoj opreci. Uzroci toga poivaju u religioznom mi l j enj u, u
nastoj anj u da se dosegne Bog kao daj e Bog odsutan, to j e zani j ekal o
svijet i onemogui l o enama pristup Bogu. J asnije iskazano, religiozna
metoda sastoji se u poricanju vidljive stvarnosti u nastojanju da se
spozna nevidljiva stvarnost. Yoga j e upravo suprotna toj ideji. Yoga j e
stapanj e sa svim vidljivim realitetima ili opipljivom stvarnou. Na taj
nain nevidljivi iskon se moe osjetiti i spoznati. Yoga j e stoga izravno
sudj el ovanj e u Bogu, a ne pokuaj spoznavanj a Boga. Celibat kao
drutveni ideal poricanje j e ivota, to j e dovel o do suprotnog uinka
seksualnog iskoritavanja i kontrole. To ukl j uuj e i nain na koji se
Iscjeljiijua snaga prisnosti 4
enama namee odreen poeljan izgled kako bi bile prihvaene u
muke trgovinske strukture moi. J edna Arapki nj a mi j e j ednom rekla:
..Kozmetika j e enski pokrov u zapadnom svijetu." Mislim da j e to
interesantna usporedba. Bilo da j e rije o trgovinskom ili religijskom
kontekstu, sve j e to obezvrj ei vanj e enstvenosti, pori canj e ivota.
Autenti na yoga ispravlja taj kulturni igrokaz, od osobe do osobe,
omoguuj ui nam tako da osj eti mo svoje prirodno stanje. Snaga
mudrosti onog enstvenog tako izbija na vidjelo.
ivot, odnosno Yoga, uzaj amno j e i posvemanj e predavanj e
suprotnosti mukog i enskog, j edno drugome, iznutra i izvana, a
sredstvo za to j e muki aspekt (snaga) koji prima enski (receptivnost),
izdah i udah. Mi moramo moi krepko udisati u snanim asanama\ Na
taj nain odvija se ivot i tako se ukazuj e Bog! To j e ..snaga koja prima".
Svi smo mi i muko i ensko, pa pri manj e ..snagu" ini j o snani j om.
enstvenost muku silu proima inteligencijom i izdrljivou. To j e
nae sredstvo Hatha-Y oge besplatno na raspolaganju SVAKOME.
..Ona j e snaga koja pri ma." Ona j e pri manj e odravalake sile ivota,
ona j e muko predavanj e enskom. To j edi nstvo podupire j edi nstvo
neba i zemlje. To j e sam oblik ivota pomou kojega se duh utj el ovl j uj e
kao vi i j a, iznutra i izvana. Yoga j e razvijena u amanski m drutvima
prije izuma doktrine. Kako u starini tako i danas, ona nije trgovina. Ona
j e brinost i dareljivost meu iskrenim ljudima. I nformacije o yogi
danas se mogu dobiti u j avnoj sferi, besplatne su i demokratski stoje
na raspolaganju svima pod ovim istim suncem. Duhovni elitizam slabi
a drevna orua yoge dostupna su kao to su izvorno i bila zami l j ena,
za pomo obinim mukarci ma i enama pri upijanju okrepl j uj ue
udesnosti naeg vlastitog stanja.
Ti j ekom moj eg uiteljskog teaja kojeg samo nedavno odrao u
New Yorku upoznao sam j ednu polaznicu iz I zraela koja pouava
yogu ortodoksne idove. Na tom istom seminaru bila j e i ena iz
Libanona koja tamo pouava Musl i manke. Njih dvi j e sada pripremaju
..Bliskoistonu konferenciju o yogi i partnerstvu za mir, kao pri premanj e
tla za budue narataje". Dogodilo se neto velianstveno. irenje yoge
u neem dobu uope ne iznenauje. U mrani m vremeni ma yoga-
tantra j e uvijek cvjetala. Ona j e protutea doktri narnom zlostavljanju
ovjeanstva i praktino sredstvo koje omoguuj e ostvarenj e velebnih
ideja koje opisuju doktrine. Mi ne odbacuj emo ito zaj edno s kukol j em.
Mi zadravamo ito!
Svaka osoba j e slobodna biti prisna sa svojim ivotom i to j e nuni
prvi korak u mi j enj anj u svijeta. To nam daj e snagu za i nj enj e onoga
to se mora uiniti u izvrenju zadatka koj eg svi i mamo - i scj el j enj e
ovjeanstva. No traj nog mi ra ne moe biti dok svi nisu siti, obrazovani
i zbrinuti kako j e to priroda i zamislila. To j e sve to j e potrebno za
spoznaju Boga, nai me i spol j avanj e snage u kontekstu okrepl j uj ue
enstvenosti. I to j e j edi na spoznaj a Boga. Nema nikakve spoznaj e u
nekakvoj vel i anstvenoj izolaciji. Odnos pokree ivotnu silu, nita
drugo. Na taj smo nain dakle svi mi KundalinT-Yoglji i Bodhisattve (tu
za sva bia).
Mark Whitwell
Uvodne rijei
Cast mi j e predstaviti Marka Whitwella u kontekstu ove vane knjige,
Yoge srca. Mark i j a smo u odreenom smislu vrlo slini bez obzira na
injenicu to j e on Novozelananin koji se vratio na Zapad poslije godina
provedenih u Indiji, a ja ena iz june Indije koja se vratila samoj sebi, na-
uivi yogu na Zapadu. Zapanjujue j e koliko su velike razlike meu nama,
no ono to nam j e zajedniko, vorite j e yoge, mjesto stapanja Istoka i Za-
pada u krajoliku koji smo sami stvorili, a koji je nastao iz odbacivanja tira-
nije nametljivog uma i istraivanja naeg intuitivnog ivota. Slini smo po
tome to smo oboje pokuali doivjeti temeljnu istinu u svim iskustvima.
Mark j e stigao u Indiju tragajui za samim sobom kao prijemljiv mladi
u svojim ranim dvadesetim godinama. J a sam stigla u Ameriku u vrstoj
nakani da se rijeim Indije i postanem slobodna biti ono to j esam" kada
mi je bila dvadeset i jedna godina. Oboje smo nastojali biti ono to jesmo.
Tragali smo za naim sebstvima koja su se izvitoperila pred nasrtajem dru-
tvenih ideja i diktata o tome sto bismo trebali biti, tragali smo za slobodom
od nametnutih uvjetovanosti i ogranienja. Oboje smo morali napustiti svo-
je domovine kako bismo slobodno disali. Stigli smo u svoje romantizirane
zemlje ideja i ideala gdje je trebalo pronai odgovore, iskusiti ivote koje
bi se moglo nepatvoreno i intuitivno smatrati naim vlastitim, u zemlje gdje
smo ivjeli iz srca i bili to god smo poeljeli biti, a prije svega ono to
istinski jesmo - samo da bi smo spoznali kako smo jedan skup ogranienja
zamijenili drugim.
Rodila se spoznaja da biti istinski slobodan znai prethodno se oslo-
boditi cjelokupne kulture koja nam j e isporuena unaprijed spakirana i u
pret-a-portrer obliku, poput Baby Gap prirune torbice za novoroene,
kompletno opremljene. Bilo je neophodno stvoriti svoju vlastitu kulturu u
svijetu koji se sve vie globalizira i u kojem svatko mora za sebe utvrditi
smisao svega u odnosu na sve to postoji. To j e naa povlastica.
Marka Whitwella srela sam na jednom teaju u studiju Beyoga na
Manhattnu. J edna prijateljica, koja se kuila" u yogu preporuila mi ga
je - Mark j e bio njezin omiljeni uitelj uitelja. Spomenula j e samo ono
najosnovnije: yogi, prouavao yogu s T.K..V. Desikacharom, pomogao u
nastavku knjigeSr yoge (The Heart of Yoga, 1995). Otila sam bez ikakvih
oekivanja, to smatram najboljim putem za pristup yogi. Zapravo, ak bih
preporuila i malo podozrivosti. To nas odrava budnima i potie nas na
preispitivanje steenog iskustva.
Velika prostorija bila je krcata, prostira do prostiraa, od zida do zida,
do kraja popunjena revnim praktikantima i praktikanticama yoge - neki
obueni u trikoe, a neki u indijske krpice, tu i tamo poneka grivna ili prsten
u nosnici i puno lana. Ispred nas stajao je upeatljiv ovjek, ali ne puno
drukiji od bilo koga drugog. Bio je prilino visok i mladolik, obuen u
Euro-stilu": crvene traperice i majica s kratkim rukavima! Rock-zvijezda
bez pompe, lice proarano suosjeanjem, ovjek prirodnog izgleda.
Bez puno okolianja proveo nas j e kroz krasan skup asana. I deja vi-
niyoge bila mi j e poznata, budui da sam se ve prije srela s T.K..V. De-
sikacharom u svojem rodnom gradu Chennaiju. Zamisao o tome da dah
motivira pokret prirodno mi se svidjela, pa sam j e odmah ugradila u svoju
praksu astanga-vinyasa-yoge. Ovaj put bila j e ak i bolja. Toplina koja se
stvorila u tijelu bila je blaa, suptilnijeg intenziteta, i proela me u cijelosti.
Osjeaj smirenosti i sabranosti koji nas j e obuzeo na kraju nizaasarta bio j e
prekrasan, prirodan i iznimno profinjen. Energija u prostoriji odisala j e en-
tuzijazmom i devocijom. Skupili smo se oko njega poput niske egzotinih
bisera, naputajui svoje prostirke. Razgovor se razvio prirodno. Nije bio
nametnut. Nije bio odran". To nije bilo predavanje. To nije bila prezen-
tacija. Donio nam j e razoaranje. Vi mislite, zar moram postaviti pitanje!
Mislite, zar mi nee jednostavno dati odgovore i rei mi to da inim, pa da
budem ba poput njega?!"
Odmaknula sam se u stranu i sjela naslonivi se leima na zid, izvan
njegovog vidokruga, ali dovoljno blizu. Vie se ne sjeam pitanja, no jasno
se sjeam da su me Markovi odgovori razbjesnili. Vrlo estoko. Vrlo sub-
verzivno. Ne postoji nita sveto!", rekao je. Ljudi su se nelagodno prome-
koljili. to j e time mislio rei, taj oskvrnitelj duha! Tek tada e te shvatiti
daj e sve sveto", dodao je. Bilo j e to neto poput kolektivne pljuske cijelom
auditoriju. Poput pljuske po stranjici koju babica udijeli novoroenom
djetetu. Bili smo bijesni, ivi i disali smo.
Oh, shvaam. Nasmijala sam se. Osjeala sam se osvjeeno. Tom
svojom izjavom skrenuo j e moju panju na cjelinu, te na sutinu i izvje-
taenost naih ivota. Takoer sam opazila da ga nisu uli ba svi. Istina,
shvaena u sokratovskom duhu, najsubverzivnija j e kad se uje prvi put.
Svaka velika istina zapoinje kao svetogre. "
George Bernard Shaw
Osjetila sam poveu reakciju u prostoriji koja j e osjetila subverzivnost
izreenog, ali ne i istinitost toga. Pristupila sam mu po zavretku teaja,
unaprijed mu se ispriala zbog svoje drskosti, te napomenula daj e mogao
bolje doprijeti do svojeg auditorija da nije bio toliko drastian. Glasno se
nasmijao i natuknuo mi da ga optuujem za zauzimanje stava. Mark uklanja
ograniavajue i zbunjujue tautologije koje prihvaamo zdravo za gotovo
i ostavlja ivot ovakvim kakav ve J EST. Osjetila sam da se to uistinu zbiva
i to j e bio poetak jednog lijepog, obostranog prijateljstva.
Mark j e moj prijatelj, filozof i vodi. On nije moj guru u uobiajenom
smislu te rijei. Zapravo, to bi bio najlaki nain da ga se dovede u neugodnu
situaciju. Dok ovo piem sluam pjesmu Kakav prekrasan svijet" (What
a Wonderful World") na kasetofonu. Ta misao savreno opisuje Markov
stav prema ivotu i yogi. Oni su jedno te isto. To jedinstvo j e yoga.
Vrlo j e uvrijeena ideja daj e yoga bijeg od ivota. Premnogi mudraci
molili su Svemogueg u pozamanoj indijskoj knjievnosti za olakanje i
okonanje ovog bolnog ponavljanja koje se naziva ivotom". Potreba za
iznalaenjem izlaza iz tog problema" koji se naziva ivotom bila j e te-
meljem mnotva duhovnih svjetonazora. Mark nasuprot tome kae: I deja
o drugim realitetima i zagrobnim ivotima, kao to j e ona o raju, ivot na
Zemlji pretvorila j e u pakao." To j e izrazito okrepljujua i uistinu intuitivna
misao. Ona j e doista OLAKANJ E.
Zapadnjaci ne tragaju za sebi jednakim prosvijetljenim ovjekom,
nego boanskim likom koji ima sve odgovore. "
lanak iz asopisa Yoga Journal
Marku j e uvelike stalo do te ideje o sebi jednakim ovjekom" - no on
ide i korak dalje, pa obezvrjeuje samu ideju prosvjetljenja" kao stanja
te drugotnosti", budui da ne postoji nikakvo prosvjetljenje izvan naeg
stanja. I dok se veina uitelja zaplie u semantiku i sintaksu, precizno
izvoenje stavova ili proroku tradiciju, Mark vas ohrabruje na iskustvo
te odbacuje pijedestale i pedanteriju. Umjesto da stvara mit od znanja i te-
hnike koji vas odvlae od postojanja, on vas izravno navodi na proivljeno
iskustvo bivanja SAMI M SOBOM, u vaem tijelu, te na bivanje s vaim
dahom. Ono jedino to se moe uiniti jest osposobiti ljude za stjecanje
iskustva. U jednom trenutku. U ovom trenutku. Dok se udo ivota odvija
u nama kao dah. Mark to ini bez napora.
Mark me j e vidio. Biti vien onakvim kakvi jeste izuzetno j e okreplju-
jue, poput udisanja jutarnjeg zraka u zelenoj umi punoj ivota. Pomogao
mi j e u sagledavanju same sebe kakva jesam bez mojeg uma ili bilo ije
povlatene pozicije koja se naziva perspektivom. Oko Marka postoji svoje-
vrsna oputenost koja vas potie na oputanje u trenutak. To me je dovelo
do uvida da su svijet i nai ivoti preoptereeni nepotrebnim informacijama
koje nas udaljavaju od jednostavnog uitka u doivljavanju ivota. ivot
se sastoji u tome da se oduimo od mnogo toga. On se sastoji u probijanju
oklopa akulturacije, eskapizma obrazovanja, te u rastereenju od tereta pro-
losti. On j e u sagledavanju stvari kakve jesu. U redu j e propitivati narav
stvari i upustiti se u dihotomije. No razliitost poiva u jedinstvu, pa kad
ovjek postane ovisan o razonodi i ne uspije prozreti smisao smiljenih
obmana i zabave, slijedi patnja. Tako j e lako patiti. A jednako j e tako lako
i prestati patiti.
Yoga znai jedinstvo. Ona bi nas trebala dovesti do muhi, osloboenja,
do jivamukti, osloboene due. Uobiajeno tumaenje kae da yoga znai
jedinstvo sa Sopstvom, malo sebstvo stapa se s velikim Sopstvom, a to
dovodi do osloboenja od ivota. Mark pak kae da j e yoga jedinstvo sa
ivotom, prihvaanje ivota u svoj njegovoj udesnosti i svim njegovim
neloginostima, prihvaanje nas samih, i svih naih sebstava, to dovodi do
osloboenja od svega onoga to nas udaljava od ivota. Meni se primjerice
svia takvo tumaenje.
Yoga srca trebala bi se svidjeti onima koji ne ele biti definirani svojim
godinama, etnicitetom, drutveno-ekonomskom klasom ili poloajem, po-
slovima kojima zarauju za ivot, ili vrstom yoge koju prakticiraju. Mladi
koji se bune protiv sistema tijekom pohaanja srednje kole kao i stariji
ljudi koji tragaju za smislenim duhovnim ivotom ovu knjigu bi trebali do-
ivjeti podjednako privlanom. Ovo djelo je hyper cool" po nainu na koji
povezuje golemo mnotvo malodunih mlaih ljudi koji propituju narav
naih drutvenih sistema sa onima koji su sklopili svoj individualni mir s
tim istim drutvima i daju svoj doprinos svijetu.
Yoga srca slavi enstvenost. U naoj klimi enomrtva i na globalnoj i
na lokalnoj razini - gdje nas nasilje nad enama i djevojkama progoni od
kolijevke do groba u suptilnim i grubim oblicima - Yoga srca nas obzirno
ohrabruje na stvaranje ravnotee izmeu naeg spolnog i duhovnog bitka
kroz stapanje naih polarnosti. Odmahnula sam glavom u potpunoj nevje-
rici kada sam prvi put ula za statistike podatke koji kau da j e svaka
etvrta ena u Americi bila seksualno zlostavljana. Sjela sam u sveuilino
dvorite i promatrala ene u prolazu - jedna, dvije, tri pa rtva! Kako j e to
mogue? J e li tu rije o amerikoj sklonosti ka pretjerivanju? Odmahnula
sam glavom u nevjerici. No kroz intimne razgovore s prekrasnim enama
koje su postale moje prijateljice, otkrila sam, na svoje zaprepatenje, da su
statistiki podaci zapravo daleko od prave istine. Gotovo svaka ena koju
poznajem bila j e barem jednom tijekom svojeg ivota rtva seksualnog na-
silja. Kako j e to mogue? Kako moemo, kao moderno i slobodno drutvo,
dopustiti da se to dogaa polovici naeg stanovnitva? A da i ne spominje-
mo ono to se dogaa u drugim, manje slobodnim" drutvima u svijetu!
Nakon itanja Markove knjige mislim da je to iskljuivo posljedica
neravnotee proizale iz drutva koje nije imalo gotovo nikakvog dodira sa
svojom enskom polovicom i koje se otuilo od svoje seksualnosti. J edan
simptom za dva vrlo razliita, ali dubinski povezana stanja! Mark nudi oe-
vidno rjeenje za tu neravnoteu unutar drutva nastalu zbog spolnog otu-
enja. On oivljuje muko-ensku uzajamnost iznutra i izvana uzdiui j e
na poasnu razinu koja j oj pripada, te spolnu prisnost priznaje svetim i pri-
rodnim dijelom naih ivota. Tome shodno, obnavljanje spolne prisnosti u
naim ivotima kao yogijski pristup obnovilo bi muko-ensku uzajamnost
ii svijetu. Taj pristup yogi kao jedinstvu suprotnosti i velianje muko-en-
skc uzajamnosti ini Yogu srca jedinstvenom i iznimno vanom.
Yoga srca je utjeha i melem za enu vrijeanu stoljeima kroz nepovje-
10nje i odbacivanje. Yogimce iscijeliti dok j e Yoga srca ponovno povezuje
njezinomyoni izbacujui iz njezinog ustroja posvudanju spolnu nepra-
vdu". Uz pomo Markove knjige i njegove neiscrpne suosjeajne mudrosti
moda bismo ak mogli nauiti kako prevladati nepovjerenje i iznova stei
povjerenje. Yoga srca j e prilika i za mukarca i za enu da shvate to se do-
vodilo, te prihvate stanje u kojemu se sada nalaze i veliaju svoju uroenu
nstvenost, unato svemu i zbog svega drugog. Moja j e nada i preporuka
da e ene i njihovi partneri itati stranice Markove knjige u krevetu ili na
svojim posveenim mjestima, te da e nai mir i utjehu u protoku ivota
koji struji medu njima ulazei i izlazei iz njihovih ruku.
Yoga srca Markov je dar svijetu. Cijeli jedan ivotni vijek uenja i odu-
i avanja sadran j e u ovoj dragocjenoj knjizi. Ona je ljubavna pjesma ivo-
lii Ona j e ljubavna pjesma napisana za vas. Yoga srca NI J E tek knjiga o
vt'i'.i. Ona j e knjiga za ivot, a yogu vrsto postavlja u sredite naih ivota,
iiikriva nam ivot u sreditu yoge, isprepletene poput daha u tijelu. Ona nije
neto odijeljeno od ivota to se vjeba u sportskim dvoranama ili fitness-
klubovima. I yoga nije odvojena aktivnost koju treba provoditi u izolaciji
duleko od svega drugoga, kao to j e to bilo u davnini. Yoga ima sposobnost
IMosvjeivanja i osmiljavanja ivota. Mark s beskrajnim suosjeanjem i
intuitivnim uivljavanjem jednostavnim jezikom pokazuje gotovo sve to
ovjek treba znati o tome kako ivjeti punim ivotom i potpuno se upustiti
u ivot. On demistificira mnotvo yogijskih naela - od tehnika disanja do
praktinih i dubinskih pristupa intimnom odnosu s drugim, od prehrane do
dhyane - i sve to u kontekstu ivota, smjeteno u nae vrijeme i za nas.
Mark koristi drevne vjebe i pretvara ih u neto pristupano i vano za
nas u naim modernim ivotima. Ohrabrujui nas da budemo blagi i dobro-
namjerni prema samima sebi, Mark nas osposobljava da budemo blagi, do-
bronamjerni i oputeni prema svijetu koji nas okruuje i njegovim bezbroj-
nim izazovima. ivot se zbiva. ak i ako smo smireni, uvidjet emo da nas
neprekidno neto izbacuje iz nae usreditenosti remetei na mir - takva
j e narav ivota. Tome se ne treba suprotstavljati. To j e potrebno samo pri-
hvatiti kao narav ivota samog, a rabei yogu u svoj njezinoj jednostavnosti
otkrivamo put kojim se vraamo samima sebi u neiscrpnom i zamrenom
kontekstu ivota. Ubrzo otkrivamo da iskustva koja pokazuju tendenciju
da nas izbacuju iz nae uravnoteenosti ine to sve manje i manje kako se
sve bolje prilagoavamo ritmovima ivota. To j e poput uenja kako stajati
u zaljuljanoj barci. Valovi e udarati u nas i izbacivati nas iz ravnotee,
no na koncu emo nauiti stajati, no ne tako to emo se odupirati ljulja-
nju barke, nego usklaujui se s barkom i gibanjem oceana. Kreui se u
skladu s barkom i oceanom, uimo kako se kretati poput barke na oceanu
- skladno i u beskonanom jedinstvu. Protegnuvi analogiju, moemo rei
da se jedra podiu uz pomo asana cijelog tijela. Dah j e vjetar i krenusmo!
Sretna plovidba!
Zamolila sam nekoliko prouavatelja yoge da opiu svoju plovidbu".
Njihovi glasovi prenose ono to im je prenio Mark. Osjeam da su ti je-
dnostavni, no duboki uvidi vrijedni da ih se uzme ,,k srcu" jer izraavaju
sutinu onoga to nudi Yoga srca. Oni krasno saimaju sve ono to slijedi
budui da j e ta jasnoa proizala iz zbiljskog transformacijskog iskustva
mnogih ljudi.
Vennila Ramalingam Kain, New York City, srpanj 2002.
Glazba j e bila moj poziv otkako znam za sebe. Oduvijek sam se sma-
trala blagoslovljena tom sigurnou. Potom, nakon pet godina provedenih
na koli J uilliard i nakon j o nekoliko godina pokuavanja ostvarivanja
karijere kompozitorice klasine glazbe u New York Cityju, uvidjela sam
da sam mnogo nesigurnija i izgubljenija nego to sam ikad bila. Kao kom-
pozitorica nisam mogla pronai svoj izraz, a kao pijanistica nisam mogla
svirati zbog upale tetiva. Postala sam odve samokritina i neprestano sam
u tuim miljenjima traila svoje putokaze.
Moja trvenja poela su me odbijati od glazbe. Tada sam srela Marka, a
on me na svoj karakteristino-ne-guruovski nain priveo yogi koja j e ve
bila prisutna u meni.
Yoga srca po meni govori o doputanju dahu da bude pokretaka snaga
u tijelu. Dah inicira pokret i rasvjetljava ideje. Poinjem uiti kako otkrivati
prirodnost u svojini pokretima i svojim idejama slijedei svoj dah umjesto
svoju volju. Samo moje sviranje klavira pretvorilo se u iscjeljujui oblik
yoge kako sam razaznavala to je prirodno i dobro za moje tijelo. U svojem
sam komponiranju pak naila na izvor ideja osvijetljen mojim vlastitim
dahom.
Tijekom posljednje dvije godine iznova sam otkrila svoju radost u stva-
ranju i sviranju glazbe. Komponirala sam ciklus Prodahnutih pjesama"
(Breathing Songs") za klavir koji sam nedavno snimila na CD. I nepresta-
no sviram klavir. I dalje ponekad zapnem, no znam daj e yoga uvijek tu, da
slruji kroz mene spremna da mi ukae na pravi put.
Amanda Harberg, glazbenica, New York City
Nisam vidjela Marka vie od pet godina kada sam saznala da ivi i
pouava u Los Angelesu, pa sam ga nazvala. Posljednji put smo se sreli u
Madrasu, u institutu za yogu Krishnamacharya Yoga Mandiram, i popeli
se, zajedno, na svetu planinu Arunachalu, to je na mene ostavilo dubok
dojam. Tamo j e tiina kakvu nisam osjetila nigdje drugdje. Na toj planini
slruji snana energija koja j e istovremeno i mirna i dinamina. Nakon uspo-
na sjedili smo neko vrijeme u sobi u kojoj j e tijekom mnogih sati sjedio
kamana Maharshi za vrijeme svojeg ivota, i to je zasigurno bio najdublji
osjeaj mira koji sam ikad doivjela. Nikada neu zaboraviti kucanje ta-
monjeg velikog zidnog sata i promatranje Ramaninih tovatelja u dubokoj
meditaciji, te osjeaj apsolutne tiine. Kada me j e Mark upitao kako sam
nakon svih tih godina, odgovorila sam da se moj ivot znatno promijenio:
il;i sam dobila dijete, napustila svojeg uitelja astanga-yoge, te da nisam
imala svoje mjesto za vjebanje kao ni vremena za meditaciju vie od jedne
rodine. Rekla sam da se osjeam tako daleko od svojeg sebstva" i svojeg
osjeaja smirenosti i sree jer vie nisam radila sve to. Rekla sam da sam
i/gubila dodir sa svojim duhovnim ivotom.
Mark je odgovorio da mi sama ta misao donosi bol. Rekao mi je da smo
indoktrinirani da vjerujemo kako smo odvojeni od Boga" ili duha", pa
mislimo da moramo initi odreene stvari kako bismo se ponovo povezali s
Njim" ili bili" duhovni. Objasnio j e daj e mit smatrati se odvojenim, mit
koji nas oslabljuje i daje mo guruima". Rekao je da e se izvanjske okol-
nosti ivljenja neprestano mijenjati, no mi emo ipak uvijek biti sjedinjeni
s Bogom" i duhom u svakom trenutku. Upitao me je: Sto moe biti vie
u duhu yoge i sretnije od majinstva?" Rekao mi j e da ivim upravo onim
ivotom kojim trebam ivjeti i da sam ukljuena u najvitalniji dio ivota
bivajui majkom. U izravnoj sam vezi sa samom sutinom ivota za kojom
mislimo da tragamo. U svakom trenutku smo slobodni, ispunjeni smo Bo-
gom" i ne smijemo vjerovati u nita drugo, inae e nam takvo vjerovanje
donijeti patnju.
Odmah sam osjetila strahovito olakanje. Odjednom sam mogla potpu-
no izdahnuti i opustiti se u trenutak druenja sa svojim djetetom, igrajui
se s njim na podu. Gotovo svakodnevno se prisjetim tog razgovora kada
osjetim da se stari nain miljenja uvlai u moj um. Kada ga se otresem,
osjeam smirenost. Sada, kada vjebam, inim to jer se osjeam ugodno, a
ne kao da elim nekamo dospjeti u duhovnom smislu.
Poppy Englehardt, majka, Los Angeles
ena sam, arhitektica i uiteljica. Prouavateljica sam yoge. Dok pri-
hvaam te aspekte svojeg ivota uviam kreativnost vlastite egzistencije.
Ne kreativnost koju mi j e podarila neka izvanjska sila, nego kreativna ener-
gija koja postoji u mojoj nutrini energija moje ljepote, energija mojeg
rada, energija mojih odnosa s drugima, te energija mojeg tijela, energija
moga daha.
Tijekom cijelog svojeg ivota imala sam sreu susresti neke pojedince
koji su postali moji znaajni uitelji. Takvo j e bilo i moje iskustvo susreta s
Markom Whitwellom jednog nedjeljnog popodneva.
Susret s Markom znaio j e sueljavanje s vlastitom realnou. Odgoje-
na sam u uvjerenju da moja osobna snaga poiva u mojem umu, a moj um
j e imao zaseban identitet u odnosu na moju fiziku prisutnost. Moje neu-
vianje te podvojenosti u mojoj nutrini donosilo mi j e nepotrebne sukobe
u ivotu, kako u profesionalnom tako i u osobnom. Kao mlada arhitektica
rtvovala sam godine svojeg ivota traei u svojem radu potvrdu vlastite
vrijednosti. U koli j e moja enstvenost koila moj rad. Moj se uspjeh ili
umanjivao komentarima o mojem mladalakom, lijepom osmjehu ili se
moj rad smatrao dobrim za jednu enu. Budui da nisam htjela prihvatiti
nijedno od tih odreenja, razvila sam snaan Siva (muki) karakter. U mo-
jim odnosima s drugima, moja enska snaga postala j e gotovo neprimjetna.
Bilo j e oevidno da nisam mukarac. No nisam bila ni ena. Moja karijera
bila j e solidna, no osobnog ivota uope nisam imala. Bila sam snano,
talentirano, prodorno i inteligentno drugo". Ve sam bila vjebala yogu
etiri godine kada sam otila na teaj yoge i srela Marka. Odmah j e u meni
izazvao snanu reakciju. Neto od onoga to j e imao za rei rasplakalo
me je (iako mislim da on toga nije bio svjestan). No dok sam ga sluala,
ula sam kako kae: Naprosto budite ... prekrasni ste onakvi kakvi jeste."
Sjedila sam u tiini i sluala, motrei svoje osjeaje s obzirom na njegove
rijei. U oi su mi navrle suze.
Yoga srca pomogla mi j e u sagledavanju i objedinjavanju svih fizi-
kih i mentalnih elemenata mojeg ivota, mojeg tijela, mojeg uma, moje
umjetnosti, mojih odnosa, mojeg daha, moje spolnosti, mene same. Svoju
muku snagu, u kontekstu svoje enske, receptivne i brine strane, sad do-
ivljavam ispravnom i dobrom. Moja yoga prakticiranje j e receptivnosti.
Ona me povezuje sa Sakti, enskom, kreativnom, fizikom stranom mene
same. Svjesna sam prisutnosti Sakti unutar sebe svaki put kad j oj odam
potovanje krunom gestom tijekom svojih fizikih vjebi. Svaki put kada
se bavim svojom umjetnou, stvaranjem arhitekture. Svaki put kada svoj
um otvorim perspektivi neke druge osobe. Svaki put kada primim svojeg
ljubavnika. Svaki put kada doivim svoj udah.
Sandra Hutchings, arhitektica, Los Angeles
iva kao ivot - ivim i diem Yogu Srca. Oputajui me u mudrost
mojeg vlastitog tijela, daha i odnosa. Yoga Srca dala mi je orua za pristup
mojem ivotu. U meni su iznova zaivjele energija i sloboda. Posve su
nestale prijanje pogrene predodbe o yogi kao neemu to mogu dosei
.amo mladi fleksibilni heroji. Sada koristim svoje novosteeno razumijeva-
nje loga daj e yoga pristupana svima i da se moe kreirati tako da prui po-
drku svim ivotima. Vidjela sam kako ona uklanja patnju i strah. ivoti se
obnavljaju i ispunjavaju samopouzdanjem. Dah upravlja pokretom. Zvuk
K'/onira tijelom. Namjere se ostvaruju. I scjeljivanje zapoinje. Yoga Srca
unijela je drevna sredstva transformacije u moju praksu i poduku yoge.
I isue godina mira proimaju ljude - dok dah struji kroz moju osamdese-
I jednogodinju majku krhkog zdravlja - kao i jedanaestogodinje, kronino
bolesno dijete. Yoga Srca udahnula j e spokoj i snagu u moj ivot i sve
ivote koje sam imala ast dotaknuti. Zahvalna sam.
Barbara Templeton, uiteljica yoge, Los Angeles
Marka Whitwella sreo sam 1999. godine. U to vrijeme patio sam od
kronine upale mjehura i prostate. Veinu svojeg vremena i novca troio
..ini trei od lijenika do lijenika, a potom od iscjelitelja do iscjelitelja.
Bio sam opsjednut svojom prehranom i svojom praksom yoge. Vie se
nisam smatrao osobom sposobnom za spolni ivot. Moje samopotovanje
bilo j e vrlo slabo, a moja patnja me godinama prijeila u stupanju u ljuba-
vni odnos. Izgubio sam svaku nadu. Moja ljubav prema yogi bila j e jedina
sila koja me j e odravala na ivotu.
Mark i j a smo brzo postali prijatelji. I zmijenio j e moju praksu yoge u
smjeru iscjeljivanja i ojaavanja tijela, uma i duha. Kao uitelj me j e pou-
avao kako stupiti u dodir s dahom kao slobodom ivljenja. Kao prijatelj
me j e ohrabrivao da ponovo ponem izlaziti, da odbacim drutvena ogra-
nienja koja sam nametnuo sam sebi, te da shvatim daj e ono za im sam
tragao ve ovdje.
Zack Kurland, uitelj yoge, New York City
Od trenutka kada sam je otkrio yoga je za mene bila duhovna potraga,
no bila j e i dugotrajan i naporan proces samoproienja. U poetku, kao
devetogodinji djeak, bio sam oduevljen ljepotomasana a yoga j e bila
oponaanje forme. Nekoliko godina kasnije, kao predan gimnastiar, poku-
ao sam ju upotrijebiti za unapreenje svojeg umijea u sportu kojeg sam
oboavao. Potom j e filozofija yoge postala moj sredinji interes, budui da
sam pokuavao pronai odgovor na vjeno pitanje o tome tko sam. U mojoj
mladosti yoga je prije svega bila borba za opstanak, kako u doslovnom tako
i u etikom smislu.
Prvi pravi proboj dogodio se kada sam se susreo s tradicijom viniyoge
Krishnamacharye i Desikachara i otkrio, po prvi put, duh skriven iza tehni-
ka i konano uspio razviti svoju dnevnu osobnu praksu. No yoga ipak nije
proela moj ivot u cijelosti dok nisam uspostavio kontakt sa svojim uite-
ljima Markom Whitwellom i Carlom Horowitzom. Samotnom eksperimen-
tiranju s yogom, koje se iskljuivo zasnivalo na prouavanju knjiga, doao
j e kraj i ta yoga sa srcem ispunila je moj ivot novom snagom i vitalnou
- a yoga i ivot poeli su se stapati u jedno. Dobro zdravlje, ivotno zado-
voljstvo i smirenost pratili su me cijelo vrijeme, ak i u trenucima duboke
tjeskobe i ivotne ugroenosti tijekom rata. Bez ikakve sumnje, yoga j e
bila nevidljiva nit koja j e tkaninu mojeg ivota odrala u jednom nosivom
komadu. ini se da razlika izmeu yoge kao vjebanja i yoge kao ivljenja
sada iezava.
Domagoj Orli, autor knjigeIskustvo yoge, uitelj yoge, Zagreb, Hrvatska
Zahvale
Zahvalan sam svojim prijateljima koji su mi pomogli u ivotu. Ova
knjiga proizala j e iz vae dobrote dok ste mi prenosili svoju mudrost,
znanje i praktinu pomo. Vie od svega drugog, vaa ista ljubav i ljudska
dobrota - koju ste mi dali posve nezaslueno i nezavrijeeno - osposobila
me j e za doivljaj i vienje ivota na nain koji ova knjiga pokuava opisa-
ti. Knjiga j e rezultat zajednikog ivota i rada mnogih, mnogih ljudi, ivih
i preminulih. Klanjam se svima vama, hvala vam, hvala vam i j o jednom
hvala vam. Prirodno je da sam posebno zahvalan svojoj majci J oan, koja je
obavila teak posao donosei me na svijet, te svojem ocu Patu, koji j e moju
majku uinio mojom majkom. Bez vas dvoje ne bi bilo mene.
Zahvaljujem velikomyogacaryi, Sri T. Krishnamacharyi, uitelju ui-
telja kojeg sam imao sreu upoznati, a koji j e obavio teak posao unoenja
yoge u nae suvremene ivote. Zahvaljujem njegovom sinu T.K.V. Desi-
kacharu, mojem uitelju yoge, jer j e obavio teak posao izuavanja yoge sa
svojim ocem tijekom trideset godina i nama prenio nauk svojeg oca na smi-
slen nain. Moja j e procjena da bi bez njihovog i rada drugih ljudi kao to
su A.G. Mohan i Srivatsa Ramaswami koji su yogu dubinski prouavali s
Krishnamacharyom jasnoa yogijske tehnologije, ispravna naela primjene
yoge na svakog jedinstvenog pojedinca, vjerojatno iezla iz nae kulture.
elim zahvaliti Ronu Picardu za njegovu besprijekornu yogu i njegovu
izdavaku otroumnost, Nicku Wilsonu i Niki Soloman za njihovo bespri-
jekorno pouavanje yoge i pisanje dijelova poglavlja o naelima vjebanja
te prirunika za obuku uitelja, Lyndi Carre za grafiko ureenje knjige
koje neto" prenosi, Melissi Forbes, Maxu Gimblettu i J ulesu Blaineu
Davisu za to to su nam pokazali put, Vennili Ramalingam Kain za ovla-
danost yogama Istoka i Zapada, Andrewu Beathu, Simone Bonny, Davidu
Hurwitzu, Sandri Hutchings, Umi lnder, Davidu Knightu, Sheryl Mclntrye,
Amy Mathews, Davidu Setonu, Beverly Murphy, Adamu Skolnicku, Susan
Swan, J amieu Templetonu, Barbari Templeton, Sari Timer, Robyn Whitw-
ell, Anjali Whitwell, Honor Whitwell i J osephu Whitwellu za vau nesebi-
nu podrku. Zahvaljujem svim svojim prijateljima u yogi gdje god bili za
posao koji obavljaju i za pouavanje sri yoge uz pomo yoge srca. Pozna-
jem iskrene ljude po cijelom svijetu koji pouavaju u svojim zajednicama
brino i u prijateljskom duhu. Zahvaljujem svakome ma gdje se nalazio a
smogao j e hrabrosti da odustane od duhovne potrage i pone voljeti, bez
obzira na posljedice, u udesnosti ivota koji j e ve na djelu.
Osobito se zahvaljujem tebi, itatelju, na tvojoj prisutnosti, tvojem i-
votu i tvojoj hrabrosti da se upusti u ono to slijedi. Ova knjiga j e sainjena
od ivih rijei razmijenjenih meu nama, iz mojeg srca u tvoje. Poput man-
iri, ona je struja svijesti, u stilu J acka Kerouaca, otipkana, ne napisana".
Molim te, prihvati j e u tom obliku i primi je od srca srcu.
Sadraj
Predgovor 19
Hrdayayoga-sutra - Niska voge srca 23
Uzajamnost, oblik ivota 49
David Hurwitz: Uvod u Yogu srca 51
Otkuda dolazim? ... Od svoje Majke! 55
PRVI DIO: GOVORI 0 ISPRAVNOM SHVAANJ U
Prvi govor: Yogiji se ne proizvode na pokretnim trakama! 67
Drugi govor: Cijela pria 83
Trei govor: Vi jeste ovdjesada! (Atha voga) 91
etvrti govor: Yoga ivota 95
Peti govor: Y ogaj e odnos 101
esti govor: Ljudski prijenos 107
Sedmi govor: iv kao ivot! 111
Osmi govor: Ne treba poduzeti nikakve korake 115
Deveti govor: Vjebajtesvojuyoga-sadhamt (ono to se moe vjebati")
Deseti govor: Muko/enskajednadba ivota 123
J edanaesti govor: Yoga srca 127
Dvanaesti govor: Vi steovdje sada! (Athayoga) 133
DRUGI DIO
Yogajednostavno objanjena 137
Obini Buddhe 141
Obnavljanjeprisnosti 151
Tajneregenerativne prisnosti 157
Prokreacija 175
Biljeka o uiteljima 177
Sveti tekstovi 181
Tantra, mantra i yantra: Yantra cijelog tijela 185
Puja i osobni ritual 191
Mantra 195
Yoga i religija 197
TREI DIO
Yoga za svakoga, ali ne i bilo kojayoga! 199
Naela vjebanjadsana i pranayame 203
Sthira i sukha 209
Pouavajteyogu onako kako stej e sami doivjeli 211
Primjeri klasinih dsana 217
Adaptacija, varijacijei vinyasa 221
Pranayama'. Svjesno disanje, pratvahara (uvlaenje osjetila),
dharana (usmjerenje) i bhavana (raspoloenje) 229
Pranayama izmjeninog disanja kroz nosnice 233
Tehnika pitanja 235
Ubrzano disanje i pulsiranje 237
Energetski tokovi i odnos 239
Brahmacarya 241
Ples 245
Prehrana i vrhunska inteligencija ivota 247
Bandhe 249
ETVRTI DIO
Meditacija 253
Pogovor 259
Zavrna rije prevoditelja: Mark Whitwell i njegovavoga-lanlru 263
Upute za itanjesanskrtskih termina 276
Rjenik 279
Izvori ilustracija 284
'MAMI
Predgovor
Razumijevanje proizlazi iz dijaloga voenog izmeu iskrenih ljudi.
Ako vam bilo koja ideja iz Yoge srca nije jasna, otkrit ete da po cijelom
svijetu postoje ljudi koji e se rado sastati s vama i zajedniki ih s vama da-
lje razmotriti. Ono bitno za razvijanje jasnoe jest iva komunikacija izme-
u konkretnih ljudi, nju je nemogue sabrati u ri jei unutar jedne knjige.
Dakle, ove misli proizale su iz zbiljskog uvida i razgovora voenog meu
prijateljima. ak i ako vaim prijateljima i uiteljima one nisu bliske ili
se s njima ne slau ba u potpunosti, siguran sam da mogu potaknuti neku
ivahnu raspravu koja e vam pomoi da sami sebi razjasnite neke stvari.
Uvjeren sam da e vam one biti od pomoi.
Ideje koje su ovdje izloene iskazane su na najsaetiji mogui nain.
One tvore cjelovito razumijevanje yoge i ivota. Moj cilj sastojao se u
lome da ih ponudim u cjelini, bez puno uljepavanja. Mogue je, naravno,
napisati tomove o bilo kojoj od razmotrenih tema. Imajui to na umu, una-
prijed se radujem svim raspravama do kojih e bez sumnje doi.
Yoga srca postat e poput suvremene glazbe, demokratska i pristupana
svima, cijelo vrijeme, u svako doba, neovisno o drutveno-ekonomskom
poloaju, staleu, vjeri ili religiji". A to e biti neto predivno. Njihalo e
se zanjihati unatrag, privodei nas nama samima odnosei od nas besmi-
slice kojima j e ovjeanstvo do sada bilo zaokupljeno. Yoga e nam omo-
guiti neposredno opaanje udesnosti naih svjetova svim ljudima. Ona e
potaknuti pozamano dekondicioniranje nalik uklanjanju slojeva kulture i
povijesti koji nas koe poput sedimentne stijene. Yoga srca j e dio procesa
koji nas postupno primie nama samima i udesnosti naeg vlastitog stanja.
Ua kao to j e u Americi bio otkriven izvanredan dar afroamerike glazbe
koja se potom poput razbuktalog poara proirila na sve strane mijenja-
jui sve pred sobom, tako e i veliki demokratski proces i komunikacije
stvorene na Zapadu proiriti dar yoge. On ovisi o spajanju onog najboljeg
s Istoka i Zapada, a iznenadno irenje yoge u Americi uope nije nikakvo
iznenaenje u evoluciji nove globalne svijesti.
Kada se muka snaga u ovom svijetu ispolji u kontekstu osjetljivosti za
enstvenost, odravalaku snagu ivota, na svijet e se promijeniti. To j e
blie nego to mislite. Zamislite enu u ulozi predsjednika SAD-a ili mu-
karce koji shvaaju ivotnu muko-ensku jednadbu yoge. Ta ogromna
snaga postupno e iscijeliti ovjeanstvo.
Do iscjeljenja pojedinaca, odnosa, zajednice i svijeta dolazi onda kada
sudjelujemo u ivotu u obliku u kojem je on ve dan. ivot opstoji kao
ogromna, nezaustavljiva snaga, no oituje se u kontekstu apsolutne recepti-
vnosti i oputenosti. Potpuno jedinstvo tih kvaliteta stvara na ivot, samu
nau tjelesnost. Naa generacija se ima emu nadati. Pojavljuju se znakovi
da svjetska kultura u ivotu prepoznaje tu udesnost i odmah j e posvuda
priopava. Drutvena zastranjivanja u povijesti koja su nijekala enstve-
nost iezavaju, budui da su prepoznata kao takva. Yoga nam daje sredstva
za sudjelovanje u naem zbiljskom stanju. Ona povezuje um s onim to ve
jest. Um spoznaje jedinstvo koje j e ve na djelu. Taj mir i snaga na raspo-
laganju su svakome i ljudi ih posvuda ire kroz umjetnost i na sve mogue
naine.
Umjetnost je povezana s kulturom mudrosti svoga vremena. Ona
umjetniku i recipijentu omoguuje opaanje onoga to j e vrijedno u naem
vlastitom ivotu. Umjetnost povezuje umjetnika i publiku s umjetnikom
izvedbom. Stoga j e umjetnost yoga. Umjetnost i yoga dopiru do svakoga.
Prisutne su u prirodnoj povezanosti svega to postoji. Svaka osoba svoj j e
jedinstven izraz tog silnog ivota koji jesmo. Max Gimblett i Melissa For-
bes svoju umjetnost smatraju kontemplativnom i svetom. Njihov osjeaj za
ivot, za duh ivota, ugraen j e u svako pojedino umjetniko djelo. A to su
suvremene i drevneyantre. One privlae panju vidioca" i kod njega iza-
zivaju organsku ili yogijsku reakciju u tijelu i umu. Um postaje tih i zadobi-
va se neto to razotkriva narav nae vlastite realnosti. Upotrijebite ih!
Yoga srca nije puka filozofska pretpostavka ili isprazna spekulacija o
kojoj treba diskutirati ad infinitum. Ona j e proizala iz stvarnog ivotnog
iskustva mnogih ljudi, i ako j e ona filozofija, onda j e to u dubljem smislu te
rijei: ljubav prema mudrosti". Ona j e ljubav prema ivotu i razumijevanje
ivota koje se oblikovalo pod golemim utjecajem kulture mudrosti i mudrih
ljudi. itajui Yogu srca i vi moete uivati u toj mudrosti. Ona bi takoer
mogla ukloniti neke nepotrebne zamisli kulturnog miljenja koje umanjuju
prije negoli podupiru vae uivanje u ivotu. Ona e vam ponuditi sr stvari
rastereenu od ideja koje vam nisu potrebne. Mudrost u svojem kulturnom
obliku isporuena j e u paketu s pretpostavkama koje zakruju pristup do
njezinih bisera. Morate j e paljivo preispitati i probrati ih sami za sebe.
Neki od nas misle, moda pogreno, da su to ve uinili.
Ta pria u kojoj se susreu Istok i Zapad u nunoj uzajamnosti, a njiho-
ve naizgled nepomirljive razlike nestaju, mogla bi pomoi u razjanjenju
poante. Dok su nai roditelji i djedovi titili nae velike demokracije od
totalitarizma u najkrvavijim ratovima, postojali su izuzetni ljudi poput Ra-
mane Maharshija i Nityanande u Indiji, koji su svojim ivotima svjedoili
o potpunoj aktualizaciji ljudskog stanja. Zapadnjaki um nije imao nikakvu
predodbu o toj uzvienosti. No sloboda ivljenja i miljenja koju su nai
preci na sreu osigurali, dala nam je priliku da odemo u Indiju i drugdje
kako bismo to istraili. Bio je to u cijelosti jedan vitalan proces. Globalni
transport, komunikacije i sloboda govora omoguili su velikim dharmama
s Istoka da se posvuda udomae i poveu sa zapadnjakim diskriminati-
vnim umom. Sada se moemo obavijestiti o tome na mnogim mjestima u
svijetu, ak i u svojim vlastitim zemljama, osloboeni nunosti putovanja.
Bilo j e naporno, no nuno i vrijedno truda probijati se kroz tamu ovjean-
stva i osvojiti vlastitu slobodu u svakom smislu, proistiti se od zamrenosti
kulturnog miljenja, toliko esto djelomino danog, te prikriveno ili otvo-
reno eksploatacijskog. Sada moemo uivati u neemu znatno drugaijem
u naem svakodnevnom ivotu.
/ rei u to i mislit u to i govorit u to i disat u to,
promiljati o tome na planini tako da to svaka dua moe vidjeti.
1 stajat u na oceanu dok ne ponem tonuti.
No znat u svoju pjesmu dobro prije nego je ponem pjevati."
A Hard Rain's Gonna Fall, Bob Dylan
Hrdayayoga-sutra
Niska yoge srca
Ova Sutra j e mapa koja vam pokazuje kamo idete s Yogom srca. Mo-
da neete poeljeti zapoeti s njom, no moete se na nju vraati tijekom
itanja. Ostatak knjige je komentar tih aforizama. Oni su saete postavke, a
svaka od njih sadri vane uvide i zasluuje pomnu panju. Oni su takoer
tehnike tvrdnje koje precizno definiraju i razjanjavaju to je Yoga.
Hrdje mjesto na kojemu se lijevo spaja s desnim, gornje s donjim, pre-
dnje sa stranjim, udah s izdahom, vanjsko s unutarnjim, ensko s mukim,
snaga s receptivnou, mjesto na kojemu se susreu nebo i zemlja, a duh
utjelovljuje. Ono ima svoj specifian poloaj kao ishodite tijela i uma, no
moe se osjetiti samo kao postojea odnosnost i prirodno stanje ivota u
lijelu. Ova Sutra je nit" koja u jednu cjelinu povezuje ta promiljanja o
Srcu.
OVO
I. Pretpostavka daj e istina na neki nain odsutna i da ju j e potrebno pronai
u nas j e ucijepljena kulturom, bez obzira jesmo li religiozni ili ne.
OYO
2. Nai neispitani kulturni obrasci pretpostavljanja i traenja viih rea-
liteta" poznatih kao Bog ili prosvjetljenje proireni su u drutvima kao
doktrine, odnosno kao instrumenti politike moi. Oni iz temelja odriu
udesnost ovoj sadanjoj realnosti i njezinoj moi, osobito kako se ona
oituje u muko-enskoj uzajamnosti.
0J0
3. Traganje liava pojedince njihove vlastite snage i inteligencije koja j e i-
vot, ba kao to i kulturni model savrene osobe (one koja se prosvijetlila)
iz temelja negira savrenstvo koje j e sam ivot, ve uspostavljen u svakoj
osobi. Tijelo i sve to se doivljava jest to apsolutno stanje, a ne apsolut
kulture, to j e pretpostavka koja odvlai panju od stvarnosti.
OVO
4. Samo razumijevanje dovodi do spokoja i ono ne zahtijeva iskustvenu
potvrdu ili dokaz. Dakle, jednostavno shvatite to. U bolu raanja i smrti, te
drutvenih zastranjenja naeg doba nije mogue iskusiti spokoj koji bi imao
trajnu vrijednost, pa stoga prestanite ustrajavati u tome. Spokoj ne poiva
ni u jednoj spoznaji ili iskustvu. On poiva u onome to vi jeste.
0Y 0
5. Samo to razumijevanje omoguuje pojedincu da se otarasi stresnih auto-
matizama kulturom propisane potrage, te se opusti u prirodno stanje i udo
ivota koji j e ve na djelu. Autentina yoga zapoinje kao pokuaj ivota da
obnovi sam sebe. To se zbiva onda kada se um oslobodi od navika traganja
za onim to nismo, te od poricanja ivota.
0J0
6. Inteligencija i snaga ivota oituje se kao uzajamnost, kao suprotnosti
u jedinstvu. Prirodno sudjelovanje u tim jedinstvima rastoit e u umu sve
ostatke pretpostavljene odvojenosti od stvarnosti. Um se razbistrava dok
se povezuje s cijelim tijelom, a proima ga uroena inteligencija ivota.
Muke i enske kvalitete se obnavljaju. U prirodnom stanju muka i enska
svojstva jasno se razaznaju iznutra i izvana, a doivljavaju se kao sastavni-
ce ekstatikog i trajnog jedinstva kao temeljnog ivotnog procesa, koji se
zasebno oituje u svakom pojedincu.
i
OTO
7. J ezik, osobito u obliku svetog spisa, standardizacija j e umske potrage
koja porie prirodno stanje. Iako ima svoj ar i bisere mudrosti, on u sutini
pretpostavlja daj e istina odsutna i daj e treba pronai. Budui daj e bio
ucijepljen u drutveni um pomou mukog autoriteta kao Boja" rije i
tome slino, on se pretvara u vrstu postavku koju j e nemogue ukloniti
drugaije doli uvianjem njezine bespotrebnosti.
0T 0
8. Drevne kulture mudrosti sreom su uoile te polarnosti i izrazile ih u
pojmovima kao to su Yin-Yang ili Siva-Sakti. Bez naina da ih se iskusi
kao zbiljska stanja ivota (koje yoga moe pribaviti), takav jezik pokazuje
tendenciju k stvaranju apstrakcija i potrage za njihovim ozbiljenjem, kao
da ona ve ne postoje.
OVO
9. Osjetljivost za polamosti tijela, odnosno za lijevo nasuprot desnom, pre-
dnjeg nasuprot stranjem te osobito za gornje nasuprot donjem, usklaena
s kretanjem daha, razvija osjetljivost za fundamentalnu polarnost enskog
i mukog. Zbog drutvenih ogranienja muko-enske uzajamnosti, polar-
nost izmeu mukarca i ene obino se ne razvija bez potpore tih primar-
nih oblika osjetljivosti. Razvijanje uzajamnosti unutar organizma razvija
i/vanjsku uzajamnost i obrnuto, jer jedno potie drugo. Prisnost sa samim
sobom i drugim tako se iznova uspostavlja.
OVO
10. Yoga j e jednostavna tehnologija snage ivota koja prima odravalaku
silu ivota. Kada se ispravno primijeni bez naprezanja ili opsesivnosti,
yoga stvara jasnou, donosi vei mir i vie snage, prirodni oblik ivota. U
ivotu i yogi enstvenost, sposobnost primanja i uzajamnog primanja, malo
je vanija od snage. Prijemljivost osnauje snagu, a ishod j e inteligentna
izdrljiva muka sila.
OTO
11. Desna strana, baza i stranji dio tijela nositelji su mukog naela; lijeva
strana, gornji dio i prednja strana tijela nositelji su enskog naela. Izdah
j e nositelj muke sile, a udah prima ensku. Snaga i reeeptivnost, davanje
i primanje obnavljaju se kao prirodno stanje ivota. Kada se vjebanjem
sudjeluje u jedinstvu suprotnosti unutar organizma, jedno naelo osnauje
drugo. Asana, pranayama, meditacija i ivot ine cjelovit proces uz pomo
kojeg se prirodne polarnosti ivota prepoznaju i prihvaaju. Inteligencija
muko-enske uzajamnosti prisutna j e u svakoj tjelesnoj stanici i u drutve-
noj mudrosti kao slobodan ivot.
OTO
12. J edinstvo suprotnosti ivota ozbiljuje se u mukom predavanju en-
skom naelu. Njegov najjednostavniji izraz j e sposobnost primanja putem
udaha u yogijskim asanama. Snaga (muko) mora primiti (ensko) i biti
primljena. To j e temeljni oblik ivota. Snaga (sunce) nalazi se u bazi tijela
i kraljenici, a prima (mjesec) odozgo, kroz tjeme i prednju stranu tijela.
Snagu podupire izdah, a reeeptivnost podupire udah. ensko osnauje mu-
ko i obrnuto. ensko naelo podupire polarnost neba i zemlje kao nain
na koji se duh utjelovljuje. Njegov krajnji izraz j e spremnost prihvaanja
drugoga, to ukljuuje majku i cijelo njezino potomstvo unutar njezine odr-
avalake snage koja je ivot. To je sve to je potrebno za spoznaju Boga i
sretan ivot.
0Y 0
13. Obnavljanje prirodnih polarnosti tijela, daha i odnosa (tim redom) omo-
guuje svakovrsno iscjeljivanje. Yoga ispravno primijenjena na pojedinca
podupire uzajamnost intimnog odnosa, koji j e najmonije sredstvo iscjelji-
vanja. Tjelesni tip osobe, njezina dob, zdravstveno stanje i njezino kulturno
okruenje moraju se uzeti u obzir. Ta osjetljivost se moe nauiti i uvjebati
uz pomo uitelja.
OVO
14. Ljudsko zadovoljstvo, dobrobit, mudrost i aktualizacija poivaju u sna-
zi uzajamnosti izmeu polarnih oprenosti mukarca i ene. Oni poivaju u
prihvaanju, sudjelovanju i predavanju injenici da jedan pol ne postoji bez
drugoga. To j e aktualizacija srca ili cjelina. U patnji koja se osjea u svezi
sa spolnim odnosima, to j e teko prihvatiti pod vladajuim drutvenim
utjecajem koji sugerira da mudrost poiva u transcendiranju seksualnosti.
No rije j e o izazovu na koji moemo odgovoriti. Negativne osobine i
drutvene karakteristike s vremenom se zamjenjuju pozitivnim obrascima,
prirodnim odgovorima na prisnost. Sloboda polariziranog jedinstva s naim
opipljivim realitetima (s lijevim nasuprot desnom, gornjem nasuprot do-
njem, prednjem nasuprot stranjem, enskog nasuprot mukom, vanjskog
nasuprot unutarnjem) prirodna je, ve uspostavljena i unutar ljudskog do-
sega, dok religiozna pretpostavka transcendencije to nije.
OVO
15. Finotvarne energije koje cijene duhovni praktikanti u vertikalnom ili
uzlaznom dijelu tijela pobuuju se, i pretvaraju u neto korisno, u s njim
povezanom podruju ili u horizontalnom dijelu tijela; u ivotu kao ivotu.
Bez tog horizontalnog dijela, svijest u vertikalnom dijelu j e minimalna, a
vezivanje panje na finotvarne energije je opasno i uobiajena je pogreka.
Krepka odnosnost u ivotu omoguuje snagu i nesmetanu svijest o energiji
u glavi i iznad nje.
OVO
16. Krajnje odredite yogijske svijesti tijekom ivota je srce, a ne glava.
Srce se razotkriva samo kroz sudjelovanje u ivotu priroenim uzajamno-
stima, osobito u onoj izmeu baze i tjemena, te unutarnjeg i vanjskog.
Otvorenost cijelog tijela razotkriva otvoreno srce.
OVO
17. Prosvjetljenje ne nalikuje i ne odgovara nijednom kulturnom modelu
savrenog ponaanja ili blaenstva. Ono j e naprosto razumijevanje i uiva-
nje u oevidnom savrenstvu koje j e ivot. Ono to se nadaje kao drutveno
ogranienje moglo bi potrajati. Kako moete imati savren odnos kada na
djelu imate 2500 godina dugog potiranja seksa i ene? Uvianje da muko-
enska polarnost podupire jedinstvo duha i tijela, nevidljivog i vidljivog,
neba i zemlje razjasnit e to i vama i drutvu.
OVO
18. Sloboda poiva u potpunoj autonomiji, u spoznaji daj e ivot kakav j e
ve dan cjelovit i samodovoljan, te da mu nije potrebno nita drugo osim
potpore koju mu priroda ve prua. Ta autonomija ne iskljuuje niti moe
iskljuiti uzajamnost, prirodno kretanje ivota ivotu, jednog pola drugo-
me.
OVO
19. Praksa yoge negativne obrasce zamjenjuje pozitivnim obrascima. No
pozitivni obrasci takoer izazivaju ovisnost i optereenje su prirodnom
ivotu. Ti obrasci uzrokuju u umu pretpostavke o boljem i loijem, dobrom
ili loem, odijeljenom ili neodijeljenom. Oni zatiru vrhunsku inteligenciju
ivota, koja j e uvijek djelatna u tijelu. ivot se odvija savreno i sve rjea-
va. Yoga u konanici rastereuje ivot od ogranienja uma, ona ga ne opte-
reuje dodatnim obrascima. Dakle, sredstva za uspostavljanje pozitivnih
obrazaca, ili orua za aktualizaciju, na kraju se odbacuju tako da posve
nestanu sva mentalna ogranienja ivota.
OVO
20. Pozitivne obrasce ne moemo odbaciti odlukom volje kao metodom.
To j e dodatno optereenje pretpostavkom daj e ivot problem koji treba ri-
jeiti. No nekakvo iscjeljivanje pomou ciljanih vjebi moe biti potrebno.
Obrasci se ne mogu povrno odbaciti. No, moemo vjebati u kontekstu
razumijevanja da je na ivot vrhunska inteligencija. Obrasci ponaanja
prirodno otpadaju kada ih se doivi kao nebitne ili spozna kao nepotrebne.
Tada opstojimo u ivotu kao ivotu, u njegovoj nedirnutoj neogranienoj
naravi, vrhunskoj inteligenciji, miru i snazi, koji su ve na djelu. Tu otpo-
inje autentina yoga kao prirodna energija ivota. Oputamo se. Prirodno
kretanje i odgovaranje na odnosnost u ivotu nastavljaju se, bez potrebe za
voljnom odlukom koja remeti organizam. Yoga tijela, daha i odnosa popri-
ma prirodan, neopsesivan oblik.
OVO
21. Ta promjena iz negativnih" u pozitivne" obrasce, u neogranienu
udesnost ivota moe se priiniti postupnim procesom, ali nije. Vjerova-
nje u nunost bilo kakvog obrasca (pozitivnog ili negativnog) ovisnost j e
koja koi prirodno odvijanje ivota. Openito govorei, tee j e osloboditi
se pozitivnih obrasca zbog njihovog sjajnog i stimulativnog uinka. Nae
gvozdene lance zamijenili smo zlatnim lancima pa smo sada oklopljeni
zlatom. Razumijevanje i oputanje u nae prirodno stanje moe se dogoditi
bilo kada i ne zahtijeva nikakav postupan proces. Promjena j e nepredvidiva
i nemogue ju je unaprijed oblikovati. Promjena moe nastupiti bilo kada,
iznenadno ili postupno. Kada iz temelja shvatimo ograniujue obrasce i
smognemo hrabrosti da opstojimo u svojoj vlastitosti kao ivot, kakav j e
ve dan, promjene se zbivaju na spontan i prirodan nain.
OTO
22. Fizike vjebe su u sutini nesmetano sudjelovanje u dahu. Biti s da-
hom znai biti s onim to nas die. Tijelo se dri oputenim i usklauje s
kretanjem daha, a anatomija pokreta u slubi j e procesa disanja. Kretanje
tijelajest kretanje daha i obrnuto. Um prirodno sudjeluje u tom procesu i
razbistrava se dok se povezuje s cijelim tijelom, s inteligencijom ivota. To
moe biti izazov, ali ne smije biti borba. Izazov j e omeen granicama daha,
a ne muskulaturom. Vjebe su skrojene za pojedinca, a istinska yoga sva-
kome je dostupna. Ona nije pokuaj nametanja umom unaprijed odreenih
anatomskih oblika ili kulturom nametnutih propisa. Ni dah ne bi trebalo
pretjerano nadzirati, nego se organski i fluidno treba kretati unutar prihva-
tljivih respiracijskih omjera. Cilj Yoge je rastereenje organizma od uma,
a ne optereenje njime. Do toga dolazi kroz prisnost s tijelom, dahom i
umom kao jednim procesom. Na koncu se i cilj sam spoznaje kao prepreka
i neto nepotrebno budui da ivi organizam ve opstoji u svojoj vlastitoj
inteligenciji, u svojem prirodnom stanju. Ne treba poduzimati nikakve ko-
rake.
OTO
23. Religijska sredstva se mogu upotrijebiti radi razvijanja prisnosti, no
liena bilo kakvog vjerskog sustava ili zablude o tome kako su nuna. Tada
postaju mona.
OVO
24. Sudjelovanjem u ivotu cijelim tijelom stjee se uvid u beskrajnost
ivotne energije i inteligencije. Ona obuhvaa bazu tijela kao i sve iznad
nje. Krajnja toka te punine, mjesto neograniene dubine osjeajnosti jest
srce, hrd, sjedite" uma i tijela. Ono je toka u kojoj dolazi do potpune
sjedinjenosti mukog i enskog kao prve stanice ivota u naem fizikom
obliju. Iz nje se razvila i sada funkcionira kraljenica i cjelokupno fiziko/
energetsko tijelo.
OVO
25. ini se da su um i sveukupno iskustvo proizali iz te beskrajne osjeaj-
nosti u srcu. Rije j e o dubini i mjestu koje se ne moe hotimino i voljno
otkriti, nego se prirodno osjea kada je cijelo tijelo oputeno i sudjeluje u
svojem vlastitom ivotu i svojim odnosima.
OVO
26. Oblik uinkovitog odnosa pouavanja j e prirodno i uzajamno prijatelj-
stvo. Sve drugo prenosit e samo kulturne zamisli i ogranienja, a ne razu-
mijevanje srca. Privlane, pa ak i tone zamisli kulture mudrosti koriste
pojedinci i institucije kako bi stvorili dinamiku drutvene prisile koje vezu-
ju svoje pobornike uz zamiljene dihotoniije znanja i neznanja, iznimnosti
i obinosti. Samo u zbiljskom prijateljstvu koje nadilazi konvencionalnu
drutvenu strukturu mogue je prenositi sr yoge.
OVO
27. Uitelj u srdanom prijateljstvu pomae pojedincima da otkriju svoj
vlastiti put i izraz. Puko slijeenje uiteljevog cilja drugi j e nain gubljenja
samog sebe. U kontekstu te vitalne uzajamnosti, uiteljeva uloga j e voenje
osobe kroz praksu osvjeivanja za nju primjerenih uzajamnosti u tijelu,
dahu i intimnom odnosu. Uitelj takoer moe pomoi osobi u razvijanju
jasnoe s obzirom na njezina htijenja i smjerove u ivotu. Uitelj osigurava
okruje potpore usred pozitivnih i ponekad tegobnih promjena koje proi-
zlaze iz prakse. Kroz povjerenje u odnos pouavanja i razumijevanje logike
yoge razvija se vjera u yogu. J asnoa u konanici ovisi o vlastitoj jasnoj
namjeri osobe da se osjea dobro i da vjeba.
OVO
28. Postoji paradoks u svakom uinkovitom pouavanju. To jest, nije vam
potrebna nikakva pomo. Vrhunska inteligencija i beskonanost ivota u
potpunosti j e uspostavljena u vama, kao vi sami. Svaki istinski prijatelj
[uitelj] pomoi e vam da to shvatite, pa e njegova uloga kao uitelja
postati izlinom.
OVO
29. Svi mi patimo od roenja do smrti. Stoga j e primjeren odgovor biti
dobar prema sebi i drugima. Nema nikakvog izlaza iz te temeljne ivotne
tekoe. No ue nas da bismo trebali biti sretni ili barem pronai sreu.
Shodno tome, svojoj patnji nadodajemo sram i nisko samopotovanje kada
patnja postane oevidna kako to ve biva. Prihvaanje injenice patnje prije
negoli borba protiv nje umnogome olakava patnju i motivira nas na zdra-
vorazumske vjebe koje nam mogu biti od pomoi. Patnja se uveava sve
dok je ne priznamo; to prije to bolje. Priznavanje patnje dokida pretvaranje
i omoguuje nam da osjetimo realnost ivota, njegov spokoj i snagu.
OVO
30. Da bi ozbiljili, aktualizirali svoj ivot, pojedinci se moraju osloboditi
modela nametnutih kulturom i uiniti neto sami za sebe. ak j e i usvaja-
nje kulturnih ideala samo to i rijetko se dogaa, ako se uope ikad dogodi.
U svim podrujima, ukljuujui odnos, umjetnost i yogu osobi je mogue
savreno izraziti svoj vlastiti jedinstven ivot. To j e obino neki vrlo je-
dnostavan i prirodan izraz osloboen bilo kakvih izvedbenih zahtjeva ili
standarda. On j e takoer prisutan u tijelu priroenoj odnosnosti i organskoj
osjetljivosti za sve postojee, odnosno u njemu uroenoj inteligenciji kao
ivot. Istina j e prisutna u svim pojedincima u svako doba i na svim mjesti-
ma. Dakle, najdublja otkrivenja iznesena su u svim dobima, ukljuujui su-
vremenu popularnu kulturu i kreativnost pojedinca u svako doba i na svim
mjestima. Ona zasluuje jednako potovanje i panju kao i velika otkrive-
nja iz prolosti. Ona j e relevantna za nae doba, a cjelokupno autentino
djelovanje (vae vlastito) znaajan j e doprinos evoluciji kulture mudrosti.
OVO
31. Drutveni modeli koje su nam prenijeli roditelji obino postavljaju gra-
nicu intimnosti. Oblici ponaanja usvajaju se automatski. U yogi je rije o
tome da se shvate ti ograniavajui modeli kako bi se otkrila neograniena
narav ivota kroz konkretno povezivanje sa ivotom (tijelom, dahom i
odnosima). Tako se odbacuju drutvene zapreke koje se prenose generaci-
jama, no potuje roditelje kao temeljno izvorite ivota. Izraavajui svoju
vlastitu seksualnost, izraavate ivot kakav je dan sada, dokidajui za sebe
i drutvo bolna ogranienja prolosti. Samilost prema roditeljima i cijelom
ovjeanstvu umanjuje drutvena ogranienja zbog kojih svi patimo.
OVO
32. Muko-enska uzajamnost putem koje snaga ivota izraava samu sebe
u drutvenom idealizmu opisuje se pomou koncepata kao to su ljubav i
drugim jezinim izrazima. U tradicijama se tom odnosu ak pripisuje bo-
anski status i vrlo pozitivni atributi. Nije da takvi izrazi nisu istiniti, nego
j e rije o tome da bez praktinih orua uz pomo kojih se te ideje moe
doivjeti kao opipljive realitete ivota sami koncepti ostaju apstrakcije. Oni
su samo jezine tvorevine, to ljude tjera u oaj budui da im se sugerira da
neto nedostaje. U ivotu nita ne nedostaje i svi ljudi dijele istu sudbinu.
OTO
33. Svaki ideal ili apstrakcija, od drutvenog idealizma do suptilnih religij-
skih iskaza, dovodi do mentalnog razdruivanja od ivota zbog podvojeno-
sti izmeu ideala i promatranog svakodnevnog iskustva.
OTO
34. Poricanje prirodnog stanja ivota zlostavljanje j e pojedinca. Budui da
smo pretrpjeli zlostavljanje, nuno moramo proi kroz faze bijesa, patnje
i suosjeanja, tim redom, kako bismo zacijelili. Kajanje i grinja savjesti
/bog bolnih inova do kojih su mogli dovesti bijes i zbrka omoguuju vam
da oprostite i da vam bude oproteno za ono to se doimalo loginim u
prolosti. Osjeanje tog neizbjenog bijesa, patnje, suosjeanja, opratanja
i jasne izvjesnosti prirodnog stanja dovodi do tog iscjeljenja.
OVO
35. Autentina yoga osigurava osobna sredstva za zbiljsko sudjelovanje u
realnosti ivota u tijelu, dahu i odnosu. Ta sredstva je lako nauiti i pri-
mijeniti bez ikakve borbe. Ona doprinose temeljnom uvidu da je borba sa
samim sobom i drugima, kao da nam neto nedostaje, nepotrebna. U nas je
usaena putem drutvenog uma. Istinska meditacija zapoinje sagledava-
njem navika uma. Borba se prozire i tako pretvara u neto suvino. Pitanja
koja su u nas bila usaena rastau se. Bitka j e okonana, a s vremenom i
rat.
ovo
36. Ljubav j e osobna i prirodna. Ona j e konkretno i osobno uvaavanje
realne osobe. Ona nije skup neispunjenih elja koje su u nas usaene kul-
turom. Religiozna ili tantrika djelatnost pokuavanja pronalaenja Boga u
drugome u sutini nijee tog drugog, te dovodi do sukoba i otuenja. Takve
navike u miljenju drutveno su ucijepljene i postoje u nama ak i ako ni-
smo religiozni. Ideja o vioj" ljubavi umanjuje vrijednost ljudske ljubavi.
Gdje je na dijelu osobna ljubav nemogue j e utvrditi razliku izmeu Boga
i voljene osobe. To j e istinska tantra, sredstvo ivota i yoge. Tijela u po-
tpunosti oive. Mir i snaga priroeni ivotu spontano se javljaju iznenada
ili postupno kao temeljan siddhi ili dar ivota. Iz toga proizlaze svi ostali
siddhiji i postaju korisni.
OVO
37. Borba sa samim sobom i s drugima prestaje kada se muko-enskoj
polarnosti, obliku i procesu ivota u drutvu pone pridavati prvenstvo.
Uzajamni sklad j e ono to treba cijeniti iznad svega drugog, sam taj odnos
na je prioritet i uitak, a seksualnost u tome ima kljunu ulogu. Spolna
osobnost se tada razvija, a sve drugo j e posljedica tog prvog ivotnog na-
ela. Tada sve osmiljava i ureuje muko-enska prisnost, inteligencija i
snaga. No drutveni imperativi oslabili su to prirodno prvenstvo. Alterna-
live prisnosti nude se u obliku religije, karijere, potroakog mentaliteta,
politike, umjetnosti itd. Bez prisnosti kao njihovog naela one se pretvaraju
u izvitoperena drutvena trvenja koja nijeu ili ak zatiru spolnu mudrost.
Dakle, uputanje u muko-ensku prisnost postaje prvo naelo zdravog
ivljenja. Ona j e dostupna svakome kao prirodni oblik ivota. No posto-
|i duga drutvena povijest negativnog odnoenja prema spolnosti. J edini
nain da se to ivotno ogranienje ukloni iz naeg organizma jest redovna
praksa nesputane tjelesne ljubavi, koja se moe poduprijeti konkretnom
hatha-yogom. Autonomna mo svakog pojedinca razvija se kako se polar-
nosti stapaju. Uitak i mo enskog i sposobnost prihvaanja drugoga tako
mogu nesmetano rasti u mukarcu i eni.
OTO
38. Da biste se oslobodili onoga to je suprotnost ljubavi, nuno se morate
osloboditi ljubavi ili traganja za ljubavlju. Nas su neizbjeno prevarili ro-
ditelji, nai nesavreni prenositelji" ljubavi pa mi nastavljamo po navici
tragati za ljubavlju u svim okolnostima. Kada prestanemo traiti, nae
prirodno stanje, kojejest ljubav, zaivljuje. Znamo da roditelji vole biti
savreni. Sama priroda je ta koja nas u svojem monom zamahu stvara i
podupire prije nego to nam oni nametnu svoja drutvena ogranienja.
<>0
39. Seksualna praksa se iz bojaljivosti pretvara u posvemanju poveza-
nost. Ona j e nita manje duhovno ili emocionalno preobraenje od onoga o
kojemu se govori u religijskom kontekstu. No ono j e opipljivo, energetski
i tjelesno doivljeno i izraeno. I scrpljujua navika olakavanja napetosti
mijenja se u oputeno stapanje sa ivotnom uzajamnou. Regenerativna
sila ivota, snaga muko-enske polarnost iznutra i izvana pokrenuta j e
i njome se upravlja kao sloenom silom prisutnom u svakoj djelatnosti
ukljuujui, pravovremeno, i raanje djece te brigu o njima. Prisnost meu
odraslima tada postaje jasan drutveni model koji se prenosi na djecu i po-
staje temelj drutvenog ivota.
OVO
40. Duhovni i drutveni elitizam j e oslabio u nae doba. Ono obino danas
se slavi i cijeni kao izvanredno, ne razliito od onog najvieg. Duhovni
prijenos ne zbiva se kroz neko ekskluzivno posrednitvo, nego iskljuivo
medu obinim i ravnopravnim pojedincima, osobito izmeu mukarca i
ene gdje nebo proima zemlju stvarajui novi ivotni oblik. U obinom se
ono nevidljivo spoznaje (preko vidljivog). J edinstvo neba i zemlje spoznaje
se u prirodnom stanju. Potpuno predavanje svim obinim stanjima razotkri-
va beskonanost. Oni se meusobno ne razlikuju.
0T 0
41. Yogi j e bespolan, odnosno oba spola su potpuno prisutna u savrenom
jedinstvu kao njegova ili njezina tjelesnost. Yoga otklanja um koji sputava
muko-ensku polarnost ivota, snagu koja prima, iznutra i izvana.
OVO
42. Pojedinci i ovjeanstvo svoju ivotnu snagu predaju autoritetima svih
vrsta: guruima, sveenicima i znanstvenicima kao da oni posjeduju istinu
i kao da se ona ne nalazi u otkucajima vaeg vlastitog srca, vaem dahu i
spolnosti. Tako gubite vlastito uporite, snagu ivota samog. Kada shvatite
da ne moete izgubiti svoje uporite, uvrujete se u svojem vlastitom au-
toritetu kao sam ivot. Tada rjeenja kulture, gurua, sveenika i znanstve-
nika postaju vaa vlastita i postaju djelotvorna za vas. Ti ljudi potom mogu
postati vai ravnopravni prijatelji u oevidnom jedinstvenom stanju koje
j e ivot, a ne vai gospodari kao da ste vi robovi. No oni obino povlae
svoje nesvjesne poteze kako bi vas zadrali u ropstvu. Dekonstrukcija tih
neispitanih modela na kojima j e izgraeno drutvo proces j e oslobaanja.
Duh j e stvorio vae oblije. Vi ste odabrani i vi ste Obini Buddha. Kada se
prestanete uznemiravati autoritetom, postajete autoritet.
0T 0
43. Nita ne treba postii. Svemir se savreno brine sam za sebe, a to uklju-
uje i vas. Neprekidno obnavljanje i ravnotea vjeni su. ak i masovno
zlostavljanje u naem dobu (koje moemo i moramo ispraviti ispoljavajui
muku silu u kontekstu enske brinosti) uope nema utjecaja na to savr-
enstvo, koje j e vae vlastito stanje.
OVO
44. Zakljuak: Ako j e Bog, Apsolutno stanje Bitka, izvorite naeg ivota,
onda j e to ili istinito ili neistinito. To nije neto to moemo pretvoriti u
proces traganja, ba kao to je i sunce izvorite naeg Sunevog sustava,
to je injenica koja nas ne navodi na potragu za suncem. Sunce j e pre-
utno prisutno u naim ivotima u kojima uivamo. Pokuaji predavanja
ili razvijanja vjere u pretpostavljenu drutvenu zamisao poput Boga kao
drugaijeg" od nas samo dre um zaokupljenim i napetim. Predavanje u
tradicijama poznato kao Ivara-pranidhana i vjera, poznata kao raddha,
odustajanje je od duhovnih ideja. Naprosto j e jasno da su udo ivota i nje-
gov izvor nae prirodno stanje koje j e ve posve uspostavljeno u nama kao
mi sami. To je savreno predavanje i vjera u ivot, u to god ivot u cjelini
bio u svojoj vrhunskoj inteligenciji i beskrajnoj meuodnosnosti. Istinska
yoga se tada prirodno raa kao stanje ivota u tijelu, dahu i odnosu, prije
negoli da bude manipulacija ivotom i ogranienje ivog organizma poj-
movima i naporom u umu i tijelu.
Yoga j e nastala u plemenitoj upanisadskoj kulturi u doba prije nego to
se u povijesti razvila ideja o bojoj osobnosti ili jednom Bogu. Bila j e to
kultura mudrosti koja j e naprosto utvrdila daj e sve brahman ili Bog. Sun-
ce, mjesec, mukarac, ena, dah, osjetila, hrana su svi Bog. Nije postojala
zamisao o posebnoj osobi kao Bogu, a koja podrazumijeva da nitko drugi to
nije. Ta dihotomija se produbila kada j e ideja o boanskoj osobi upakirana,
razdijeljena i nametnuta drutvenom umu i ponaanju kao doktrina. To j e
uzrok ljudske bijede, naime naeg nastojanja da budemo neto to nismo
umjesto da uivamo u udesnosti i snazi ivota ve obilato danoj.
Oda suncu
tovati sunce, tovati ocean, znai tovati
svoju vlastitu duu."
Rumi
V
Uzajamnost, oblik ivota
Sve navedene polarnosti ivota isprepletene su i proimaju se na brojnim
razinama poput mnotva stopljenih trokuta neke yantre ili Srca Lotosa"
prikazanog na prethodnoj stranici. J edan par ukljuuje mnoge druge. Cjelo-
kupna stvarnost saeta j e u jedinstvu mukog i enskog. Muko predavanje
enskom nai nj e na koji otpoinje ivot i pomou kojeg se odrava. To j e
prava narav ivota koji ne zahtijeva nikakav napor ili objanjenje.
Muko
*
ensko Muko ensko
Zeml j a Nebo I da Pi ngul a
Vidljivo Nevi dl j i vo I zdali Udah
Poznato Nepoznato I spod I znad
Siva akti Desno Li j evo
Yang Yin Stranj e Prednj e
Sunce Mj esec Unutarnj e Vanj sko
Ha Thu Svi j etl o Tama
Sthira Sukha Topl i na Hl adnoa
Snano Bl ago Sl uanj e uvenj e
Prodirati Obuhvati ti Doti canj e Osj eanj e
Davati Primati Gl edanj e Vi enj e
Djelovati Reagirati Mi ri s Mi ri sanj e
Stjecati uvati Okus Kuanj e
Svijest Energi j a
I nteligencija Pokret
Mi rovanj e Kretanj e
Spoznavatel j Spoznato
Motritelj Motrenj e
Otputati Primati
Yoga prepoznaje ta jedinstva suprotnosti na lijevoj strani rabei prakti-
i na sredstva uzajamnosti na desnoj strani. Cjelokupna udesnost stvarnosti
pnsutnaj e u naoj vlastitoj naravi i naem uobiajenom dahu. Intuitivno
razumijevanje da jedan pol ne moe postojati bez drugoga ozbiljenje j e srca
ili cjeline.
David Hurwitz: Uvod u Yogu srca
Otkuda dolazi Mark Whitwell? Kratak odgovor je s Novog Zelanda.
Dui odgovor ukljuuje tri slova K: od Krishnamacharye i dva Krishna-
murtija, J . i U.G. Krishnamurtija.
Markova yoga j e yoga T. Krishnamacharye, uvenog junoindijskog
vogija iz 20. stoljea. A to j e samo po sebi jedna zanimljiva pria, jer Kris- Vi ve jeste istina. Vi ve
hnamacharya je bio taj koji j e istraio i ujedinio dvije vane indijske tradi- jeste boanstvo. Upravo
cijetantre i vedantinskog brahmanizma. ovakvi kakvi jeste.
Moderna brahmanska tradicija vedante zaeta j e sa Sarikarom u 8. sto-
ljeu. Njegovo temeljno naelo bilo je sljedee: Bog je ono jedino realno.
Sve drugo j e privid. To stajalite kasnije su modificirali dvojica velikih
acdrya iz te tradicije, Ramanuja ul i . stoljeu i kasnije Madhva. Ramanuja
je bio taj koji je, sa svojom vaisnavskom zamisli da j e sve realno i da se
dvojstvo dokonava sjedinjenjem onoga to j e razdvojeno, imao najvei
utjecaj na Krishnamacharyu. No dok j e ortodoksno, patrijarhalno drutvo
brahmana razvijalo vedantu, ono j e istodobno svoju praksu hatha-yoge
liavalo njezinih tantrikih temelja. Nerado su se bavili yogom. Kljuno
djelo vedante iz I. stoljea, Brahma-sutra, otvoreno je odbacilo yogu, a
muka udruenja otvoreno su odbacila ene i seksualnost u svojoj potrazi
/.a viim" uicima i realitetima.
Krishnamacharya je cijeli svoj ivotni vijek radio na obnovi yoge. Prvo
je, tijekom svojeg studija, otiao u Varanasi, sredite drevne tantrike tradi-
cije u Indiji, da bi na kraju otiao svojemguruu, Ramamohani, gdje je ivio
i uio u uiteljevomaramu ili peini u tibetskim Himalajama, j o jednom
od izvorita tantrizma.
Krishnamacharya je tako obavio izvanredan posao ponovnog otkriva-
nja tantrike prakse i spoznaja (ukljuujui hatha-yogu). Nakon to se vra-
lio u junu Indiju, svoju pouku hatha-yoge stavio j e u slubu promicanja
Ramanujinog stajalita. Kako bi dospio do konanog stanja ne-dvojstva,
Krishnamacharya j e koristio yogu u smislu ujarmljivanja ili povezivanja.
I to j e bio Krishnamacharya, ortodoksni vedantinski brahman, poto-
vatelj vedante Sarikaracarye i Ramanuje, no ovjek koji j e potajno radio
na svojoj yoga-sadhani koja se sastojala od 5000 godina starih tantrikih
vjebi hatha-yoge. Te vjebe ukljuivale su i muko predavanje enskoj,
odravalakoj sili ivota. Krishnamacharyine vjebe su nesumnjivo bile
tantrike i on j e oboavao Majku, u njegovom sluaju LaksmT, enu
Visnua.
Upravo j e ta Krishnamacharyina yoga, sa svojim obnovljenim tantri-
kim temeljem, ono to pouava i prakticira Mark Whitwell. No Mark ide i
dalje od toga. Tantra, sa svojim smjeranjima ka transcendenciji, i vedanta,
sa svojim inzistiranjem na konanoj nerealnosti realnosti, obje poriu u-
desnost koja je ivot. Religijska metoda nastojanja da se spozna izvorite
iskustva poricanjem iskustva, razotkriva se kao varka. Mark kae: Okreni-
te se za 180 stupnjeva, poite u suprotnom smjeru i vratite se tijelu i odno-
sima. Predavanje obinomejest predavanje Bogu budui da meu njima
nema razlike." I vi to moete uiniti. Mark vam to jasno pokazuje. Yoga je
obnovljena u naem dobu i unesena u na ivot rastereena ograniavajuih
vjerskih sustava i kulturnih pretpostavki.
Zadravajui temeljne uvide vedante, da postoji samo Bog", i tantre,
daj e na djelu posvemanja meuodnosnost svega postojeeg", Mark po-
driva potragu i drutvene strukture moi koje su j e zagovarale. On te oevi-
dne istine postavlja u va ivot kao injenice koje ne zahtijevaju iskustvenu
potvrdu ili dokaz. Prividna neslaganja izmeu tih dviju kultura razrjeuje
se. Njihovi uvidi su ili istiniti ili nisu, i za njima se ne moe tragati kao da
su upitni pa ih treba otkriti. Ta potraga sa svojim zamislima o nekom pose-
bnom entitetu i disciplini stvara tu upitnost. Doktrinarno poricanje muko-
enskog jedinstva (ha i tha) kao Bogom danog naina ivljenja upravo j e
poricanje ivota i Boga, uzrok ovjekove patnje. Razdvajanje duha i tijela
od strane religioznog uma pretvorilo je nau vlastitu udesnost u neko nie,
isprazno stanje, umjesto da ono bude prepoznato kao oevidna manifesta-
cija Boga.
Vidio sam neke praktikante yoge kako se mue s Markovom idejom
daj e potraga za Bogom poricanje Boga, s njegovim inzistiranjem na tome
da postojanje Boga ne podrazumijeva potragu kako bismo spoznali Boga
ili mu se pribliili, kao da j e na Iskon nepostojei ili dvojben. Zamisao
o traganju za Bogom u toliko velikoj mjeri j e prisutna u naem jeziku i
drutvenim strukturama. Naa drutva su doslovno izgraena na njoj. No
povremeno vidim ljude kako se duboko oputaju. Neto klikne u nama i um
se prestane naprezati kako bi neto spoznao. Ili Markovim rijeima: Me-
ditirajmo dvije minute o suncu, izvoritu naeg Sunevog sustava, saguna
brahmanu ili manifestiranom Bogu drevnih yogina. Dakle, kada ne bi bilo
sunca, gdje biste vi bili?!" To j e naprosto jedan uvid. Uvid u to da vi niste
i ne moete biti odijeljeni od Iskona ili Cjeline ivota, to god ivot uope
bio kao jedan beskrajan proces. Nema nikakvog posrednika izmeu vas i
sunca, vidljivog ili nevidljivog stanja ivota. Samo iz tog razumijevanja
proizlazi organski osjeaj spokoja i snage koji ne zahtijeva nikakav dodatni
dokaz ili potvrdu u iskustvu. Rije j e o izvjesnosti.
U ovim tekim vremenima ionako j e doista teko postii mir kao
iskustvo usred oite tegobnosti ivljenja. Mark takoer podrava dubok
buddhistiki uvid o tome daj e patnja nezaobilazna injenica ivota, pa je
bolje imati suosjeanja za samoga sebe i druge negoli nastojati izbjei bol
Iragajui za mirom. Paradoks se sastoji u tome da odustajanjem od potrage
za mirom postiemo Mir, a briga za druge j e samorazumljiv odgovor na
injenicu da smo ivi.
Dakle, kako treba vjebati ovu yogu? U kojem kontekstu je treba pra-
kticirati? Zasigurno ne bilo kakvim voljnim nametanjem uma tijelu i dahu.
Niti kao dio procesa koji vodi ka Istini i Saniospoznaji. J er, kako j e to rekao
J . Krishnamurti, nema puta do Istine. Istina nije neto to treba pronai.
Istina j e ve prisutna u vama, upravo sada i upravo ovdje, kao ivot koji
ste vi sami.
Vi ve jeste istina. Vi ve jeste boanstvo. Upravo ovakvi kakvi jeste.
Dakle, kae Mark, yogu treba vjebati u kontekstu onoga to U.G. Kris-
hnamurti naziva Prirodnim Stanjem, stanjem u kojemu su nae polarnosti
mukog i enskog, duha i tijela, vidljivog i nevidljivog. Neba i Zemlje ve
sjedinjene. I doista, tek kada se um povue, kada odustane od trvenja i
Iraganja, prava yoga moe otpoeti. Yoga nije potraga za Boanstvom kao
daj e ono odsutno. Yoga j e puko ili isto sudjelovanje u udesnosti ivota
kako je on ve savreno Dan. Ona je snaga koja prima, muko predavanje
enskom putem kojega duh poprima oblik, sam oblik ivota. Postoje pra-
klina orua koja vam pomau da to uinite.
A kako treba pouavati yogu? Sto treba rei o uitelju i ueniku? O toj
temi Mark ima vrste i nedvosmislene stavove. Uitelj mora s uenikom
biti u ravnopravnom i obinom odnosu, jer prijenos yoge zbiva se samo
u ravnopravnom i obinom prijateljstvu. U suprotnom, ono to se prenosi
samo j e informacija i ograniujua drutvena dinamika koja se temelji na
znanju kao moi, onoga koji zna i onoga koji pokuava spoznati. Unutar
prijateljstva prijenos sri yoge neposredan j e i izravan.
Suvremenom umu klasini tekstovi poput Patanjalijevih Yoga-siitri
Nemaputa do
Istine. " Istina nije neto
to treba pronai.
Istina je ve prisutna
u vama, upravo sada i
upravo ovdje,
kao ivot koji ste vi
sami.
Nema nikakvog
posrednika izmeu
vas i sunca, vidljivog
i nevidljivog stanja
ivota. Samo
razumijevanje dovodi
do organskog osjeaja
spokoja i snage koji
ne zahtijeva nikakav
dodatni dokaz ili
potvrdu u iskustvu.
Rije je o izvjesnosti.
nisu osobito korisni. Napisani su na arhainom jeziku i temelje se na razno-
raznim pretpostavkama koje za nas vie nisu relevantne. Zbog toga j e Mark
osjetio poriv i elju da u modernim terminima razjasni to to yoga zapravo
jest. Sastavio je Hrdayayoga-sutra, Nisku yoge srca, cjelovitu i suvremenu
formulaciju temeljnih istina o yogi. Uinio je to u obliku sutre ili niske
budui je to klasian nain izlaganja koji se koristio u prenoenju hinduisti-
kih i buddhistikih nauavanja, neka vrsta stenografskih ili kratkih biljeki
koje objanjava uitelj.
No to j e jednostavno Mark, ono to on jest, kada opisuje svoje iskustvo.
On ne pokuava utemeljiti bilo kakvu doktrinu. On ne govori u svojstvu
bilo kakvog autoriteta ili gurua. Svatko ima pravo iznijeti svoje vlastito
iskustvo ili istinu. Koje j e vae?
Dobro doli u Yogu srca Marka Whitwella.
Mark Whitwell demonstrira bandhe u padmasani.
Otkuda dolazim? ... Od svoje Majke!
elim vam neto ispriati. Naime, moja Majka J oan bila j e ozbiljno
bolesna. Obitelj i lijenici pomirili su se s njezinom neizbjenom smru.
I )oputovao sam avionom kui da budem s njom. Drugog dana mojeg posje-
la majka me j e upitala: Tko j e ta prekrasna djevojka koja j e juer i danas
ujutro dola s tobom?" Odgovorio sam da nitko nije doao sa mnom. Ona j e
insistirala da jest! Pitao sam je: Kako j e izgledala?" Moja majka j e odgo-
vorila: Bila j e to ona koja j e smirila ocean!" Duga utnja, lako moja majka
uope nije poznavala hinduistiku kulturu, ipak sam rekao: Moda j e to
bila Boica?" Odmah se opustila i rekla: ,,Oh...da, bila j e to ona. Dola j e da
nas blagoslovi." Neto je spoznala i nakon to je razrijeila tu tajnu, duboko
se opustila. Predodbu o oceanima koji su se prestali talasati doivio sam
kao boansko oitavanje, moja majka j e utonula u dubok spokoj, u kakvom
je nikad prije nisam vidio, unato sumornim okolnostima. Rekla j e da sam
joj donio ivot, to j e neobina izjava za nekog tko umire. Mark, nije li
lo predivno? Prevladala sam bol. Sada me vie nita ne moe povrijediti."
Uslijedili su zapanjujui dogaaji tog tjedna. inilo se da mama uiva u
vojevrsnomsamadhiju (sjedinjenosti) iznad tjemena. U jednom trenutku
|c i/ vijestila da oni proiuju vie razine". Komunicirala j e s neim iznad
sebe to j e povremeno nazivala Bogom ili oni". Oni kau da sada mogu
ni " Rekla mi j e: Nije li prekrasno to to kada jednom do toga doe, smrt
nije tako strana?" Kasnije j e ak rekla: Nisam znala da umiranje moe
bili tako uzbudljivo." Njezine rijei postale su jasne i snane, osloboene
lillcra drutvenih protokola dok se spontano opratala sa prijateljima koji su
joj doli uputiti posljednji pozdrav.
Na primjer, istaknula j e bitnu injenicu o tome koliko j e meni bilo teko
nai svoje mjesto u svijetu i da mi j e to j o uvijek teko jer ga j o nisam
pronaao! 1 da ne trebam odustati, jer j e to njezin zadatak i Boji zadatak.
Kasnije j e rekla daj e to Kristov zadatak. To sam potovao budui daj e cr-
kva bila njezin kulturni okvir, a ranije j e imala i potekoa u razumijevanju
toga to sam ja inio. Nastavi, Mark. Nemoj dopustiti nikome da te zakoi.
Mukarci mogu nauiti kako ispravno voljeti ene. Kada nas prihvate, naa
snaga izbija. To je najbolje i za mukarce." Bio sam zapanjen mudrou
njezinih jasnih rijei. Mnotvo takvih potresnih razgovora zbilo se u tihom
apatu sa svima koji su se okupili oko nje. Iznenada sam povezao Majinu
viziju Boice i velike SrT Yantre koju j e naslikala Melissa, a koju sam ja
objasnio pored njezinog kreveta. YogTji bi vam rekli daj e SrT Yantra naji-
i oblik Boice, pa j e Mama vjerojatno vidjela njezinu Yantru.
Nakon to se etiri dana mislilo da e umrijeti svakog trena, medicinski
pokazatelji njezinog stanja poeli su se popravljati, a ona se postupno opo-
ravljala. Lijenici su bili iznenaeni i zaprepateni. Rekao sam joj: Plesala
si izmeu neba i zemlje i ostala ovdje kako bi nam rekla to si spoznala."
Smj etaj e ustvrdila: Nema nikakve razlike medu njima." Potom bi nam
govorila kako j e svatko od nas lijep i dobar, te kako j e svatko voljen do
sri".
Osjetio sam apsolutnu ljubav prema svojoj majci i od nje, prirodnu
nezaustavljivu silu ivota koja nas donosi na svijet, odrava nas na ivotu i
odnosi nas sa svijeta. Ta ljubav Boice doista se nije razlikovala od ljubavi
moje majke. I jedna i druga su istovjetno J edno. To j e dolo od ene koja
je zasigurno patila zbog ogranienja u ivotu. Iako j e bila bjelkinja i obra-
zovana, ipak je trpjela drutvenu diskriminaciju kao ena, majka, supruga,
a bila je ak koena kao ena i u svojoj karijeri, te prisiljavana da manje
osjea, dok su se njezini stavovi i osjeaji cijenili manje od mukih. Zbog
toga j e patila. No njezino shvaanje te borbe sad j oj je razjasnilo njezinu
nakanu da ispravi tu drutvenu nepravdu, muku nesposobnost da prihvate
ene. Njezina ljubav j e prethodila svemu tome. Mogao sam je jasno osjetiti.
A mogla j e i ona dok j e pothranjivala njezinu potrebu daj e priopi svijetu.
Da me donese na svijet", da svima kae kako su ljubav prema majci i maj-
inska ljubav poetak i kraj svega. A to ukljuuje i oinsku ljubav, muko
predavanje enskom naelu. Ono nau majku ini naom majkom i duh
pretvara u tijelo kao vas i mene. Vie nije bila razoarana, nego smirena i s
jasnom porukom. I svatko tko razumije te jednostavne rijei pomoi e joj
u njezinom donoenju mene na svijet! Ogranienja iz prolosti nestala su, a
mi smo se smijali i plakali. Mama je rekla: ivot j e prepun tuge, no tome
se treba smijati. Reci svima da su divni." Sve to j e potvrdilo moje uvide.
Dolo j e do uzajamnog prepoznavanja. Uoio sam njezinu buddhinsku
narav, njezino brino srce i njezinu razboritost. Kasnije j e izjavila da mora
ostati due kako bi zavrila svoj posao. Njezina majinska snaga djelovala
j e do posljednjeg dana njezinog ivota. Bilo mi j e zanimljivo promatrati
kako se njezin glavni cilj kao majke sastojao u tome da svakome osigu-
ra dobro intimno partnerstvo. Razgovaralo se o tabu-temama svih vrsta i
meu nama j e obnovljena ljubav, dok smo ponekad otvoreno razgovarali o
nikad prije dotaknutim obiteljskim problemima i viali stare rane. Njezini
postupci bili su besprijekorni, a ona je bila posve spokojna u sueljavanju
s misterijom ivota i smrti. Bila j e to dirljiva gorua vrsta ljubavi koja j e
prodirala do srca. To j e iskon iz kojega j e stvoreno moje srce, prva stranica
ivota kod zaea.
Kasnije j e rekla daj e gotovo i postala vrlo tiha tijekom sljedeih neko-
liko dana. Okrenula se ponovno svojoj nutrini i napustila tijelo. Majka je
mo svoje ljubavi prenijela na obitelj i prijatelje to j e dovelo do konkretnih
promjena u nama. Napustila j e svoju obitelj snana i sigurna u ljubav. Sada
je osjeamo u njezinom nevidljivom stanju kao svoje vlastito srce i cjelinu.
I zahvaljujemo Bogu za sav duh koji j e j o prisutan ovdje u tijelu.
Ta brina enska snaga, ta Sokti, oduvijek me j e pratila u ivotu i struji
kroz moje prijatelje. Na raspolaganju je svakome tko j e voljan nauiti kako
je beznaporno primiti. Yoga srca prirodno se razvila u drevnim drutvima
koja su njegovala mudrost. Nikome j e nije teko nauiti. Ona j e snaga koja
prima, muko naelo prima/predaje se enskom. To stvara ivot i prava je
narav ivota. Muko i ensko nalaze se u ravnopravnoj polarnosti, no jedin-
stvo nastupa tako da snaga prima.
Takvo shvaanje je nedavno izalo na vidjelo u popularnim medijima,
u bestsellerima kao to su Crveni ator (The Red Tent), Da Vincijev kod
( The Da Vinci Code) i u prekrasnom novozelandskom filmu Jaha kitova
IWhale Rider). Mudrost se uvijek u drutvo unosi kroz prianje pria, no
sve donedavno te prie se nisu mogle ispriati ili se o njima ak nije moglo
ni razmiljati. One istrauju to kako se enstvenost izgubila u drutvenom
i/jednaavanju spolova, te predavanje ortodoksnog mukog uma oevidnoj
odravalakoj snazi ivota. Naravno, u drevnim tantrikim drutvima naj-
\ i sa vrijednost muko/enske polarnosti i ravnopravnosti bila j e samorazu-
mljiva. Tako je oduvijek bilo i mi se konano snalazimo u skidanju proklet-
slva muke doktrine. Tome slino, veliki ep Gospodarprstenova (The Lord
oj the Rings) uistinu je pria o naem vremenu: slom elitnih struktura moi
i zgrtanja, i pobjeda prirodnog ivota, obinog junaka, obinog hohhita u
njegovom prirodnom stanju. Sklad izmeu mukarca i ene te briga za dru-
i'i vrhunska j e pustolovina. Ta drevna yoga dio j e ove moderne prie kao
praktino sredstvo obnavljanja enstvenosti u svakoj osobi i drutvu.
Utemeljitelj popularne yoge profesor T. Krishnamacharya shvatio je i
pouavao to naelo, lako to nikada nije bilo jasno iskazano, ono je prisutno
u nainima na koje je pouavao asane i pranayamu hatha-yoge. Njegovi
drutveni stavovi prema enama kosili su se sa onima vedantinske ortodo-
ksije njegovog drutva. On j e iitavajui tekstove ustanovio da su ene u
drevnom drutvu bile upuene u yogu, to j e on potvrdio kao njihovo pravo,
osobito kao Majki, odravateljica zajednice. On j e ak svojim uenicama
dopustio da recitiraju Vede, to j e bila sablazan u njegovom drutvu. Ugo-
diti majci bila je sutina njegovog obiteljskog ivota, a oboavanje Prve
Majke" kao glavnog boanstva bila j e njegova praksa. Napravio j e velike
korake u korist ena i izmijenio muke stavove prema enama. Snaao se
najbolje to j e mogao usred zastraujue enomrakih postupaka ortodok-
snih brahmana.
Sve j e to istina, no to naelo nije bilo priopeno dovoljno jasno kako
bi ga javnost mogla razumjeti. Bio je to dobar poetak, no posao razjanja-
vanja yoge j o nije dovren. Ona nije ogromna gomila kulturnih spoznaja,
nego skup jednostavnih vjebi koje je lako nauiti i primijeniti unutar ve
zadanih ivotnih okvira, ukljuujui odnos. No ustruavanje zbog seksa,
nespremnost da se seks shvati kao yoga, kao unutarnja i izvanjska polar-
nost ha i iha, mukog i enskog, kao snaga koja prima, dovelo je do toga
da yoga krui uokolo kao dio zabluda otuenih religijskih ideja. On se
suprotstavio prevladavajuim religijskim pretpostavkama muke doktrine
u svojem vlastitom ivotu i drutvu, vedantinskoj opsjednutosti istim i
neistim. Njegove tantrike vjebe su na neki nain morale biti skrivene od
ortodoksnog drutva i nekako uklopljene u drutvenu strukturu bez previe
govora o tome.
Moj rad razjanjava yogu kao stapanje svih polarnosti. Ona je to odu-
vijek bila i to e uvijek biti. Ona je nain spoznavanja odravalake snage
ivota. Otkrio sam daj e mogu prenijeti drugima i Ona" j e tu za svakoga
tko se otvori tim oevidnim injenicama. Ta snaga je naravno ve u nama
kao majina ljubav, ivotna sila, no zaprijeena j e uvrijeenim ivotnim
obrascima. Postupno sam je otkrivao zahvaljujui nekim utjecajima. To j e
prvo bila moja majka, a kasnije moni yogrNityananda
oc
j Ganeshpurija.
No tek mi j e Krishnamacharyina yoga omoguila da tu silu pretoim u svoj
ivot. Sposobnost inteligentne uporabe i upravljanja tom energijom bio je
dar mojih uitelja yoge. Zaintrigiralo me j e to to se Swami Muktananda,
Nityanandin sljedbenik, pokuao sastati s Krishnamacharyom, no u tome
gaj e omela prerana smrt. Krishnamacharya j e bio poznat u cijeloj Indiji
kao vrstan poznavatelj yoge. Posjeivali su ga yogiji mnogih tradicija radi
njegovog tehnikog znanja budui su znali da im on moe pomoi u njiho-
vim traganjima. Kao mladi sam neprestano putovao izmeu Ganeshpurija
i svojih uitelja u Madrasu. J o sam tada naslutio vanost, zapravo nunost
konkretne prakse yoge kao sredstva za upravljanje monim silama koje su
nudili ti veliki tantrici na sjeveru I ndije. J a predstavljam susret tih utjecaja.
To nije povrni susret, nego spoj drevnih spoznaja koje su se iznova ispre-
plele u novom obliku.
Na sjeveru su yogiji veliku Boicu Sakti tovali na svoj nain kao ma-
nifestaciju cjelokupnog ivota, to se prenosilo kroz stoljea od drevnih
sustava kao to su kamirski ivaizam pa sve do danas. Ti ljudi bili su
tovatelji Boice. Njihovi ivoti bili su proeti sa Sakti. Ako bi itko upio
tu energiju boravei u njihovoj blizini, mlazovi transformirajue energije
spontano bi prostrujali, a to j e prijenos yoge od davnina poznat kao akti-
pat. Oni su bili moni yogTji koji su svoje spoznaje jedni drugima prenosili
u prisnim odnosima devocije. Rije j e o skromnim ljudima koji nisu nuno
bili upoznati s tehnikama yoge svoje vlastite tradicije, pa nije bilo nikakve
sigurnosti da e ozbiljiti yogu uz pomo svojih proizvoljnih vjebi, osobito
kada je cilj bilo ostvarenje ekstremne ideja spoznaje Boga. Yoga koju j e
izuavao Krishnamacharya u tantrikim kulturama na sjeveru besprijekor-
no je vladala tom energijom, provodei tu silu prirodno i lako. 1 vie od
loga, sama ta yoga bila j e u cijelosti praksa tovanja J ednog koje obitava
n nama, dostatno sredstvo za potpuno povezivanje s odravalakom silom
/ivota, s Majkom. Te yoge potjecale su iz istih drevnih izvora. Nauio sam
prenositi tu energiju i mogu pouiti odreenu osobu da nj ome skladno
upravlja. Pouavajui tisue ljudi tijekom godina, postalo mi j e mogue
nijestiti ih u njima primjerenu yogu poput ruke u rukavicu. Ona nije nita
\ ie i nita manje od buenja te osobe za njegovu ili njezinu vlastitu snagu
kao ivot i uvianje da smo savreno potpomognuti ivotom, jedinstvenim
slanjem cjelokupnog ivota koje ovdje nazivam Majkom, svojim Prvim
(Itiruom.
Dakle, osim tog Prvog Gurua, Nityananda je moj glavni Guru" koji
im je otkrio da me moja majka voli. Moram takoer istaknuti svoje uitelje
soge koji su dodali magijske elemente, drevnu tantru ili sredstva za pove-
zivanje s ovim udom, mojim vlastitim ivotom. Takvo savrenstvo u yogi
dovelo me j e do jednog vrlo vanog zakljuka. S vremenom sam shvatio
da je prisan odnos, izvanjska polarnost ivota koji utjee ivotu kako bi
stvorio nov ivot", snaga Majke, u potpunosti sutina yoge, naime prima-
nu- odravalake sile ivota. No to se posve zanemarivalo u suvremenim
tradicijama. Uitelji koji su potekli od Nityanande nisu bili nita bolji od
Katolike crkve u svojem poricanju ili iskoritavanju seksualnosti, pa su
Inko nanijeli tetu njemu i cjelokupnoj tradiciji yoge. Shvatio sam vanost
ini',i tla ljudima dam jasnu uputu s obzirom na njihovu spolnost kao oe-
v uliiog sredstva i nunog ishoda uspjene prakse yoge. Poput yogasana i
l<innCi\ame, prisnost j e postala kljuno sredstvo za provoenje odravala-
Drevna orua
yoge stoje nam na
raspolaganju onako
kako su izvorno
i bila zamiljena za
obine mukarce i
ene kako hi upijali
okrepljujuu udesnost
ke snage ivota koja mi j e bila prenesena. Ona j e bila sredstvo za prima-
nje ivota i davanje ivota. Dakle, moja intimna partnerica postala j e moj
Guru, prvi i najbolji uitelj, odmah iza moga daha. No budimo posve jasni
u svezi s tim, svi ti Gurui zapravo su J edan te isti!
Druge dvije vane osobe u mojem ivotu su J . Krishnamurti koji je
mojem uitelju yoge Desikacharu rekao da ne postaneguru, nemoj postati
jo jedan majmun", i U.G. Krishnamurti, najmoniji yogi kojeg sam ikada
sreo. Oni su bili Krishnamacharyini prijatelji, pa sam se neizbjeno morao
s njima susresti. U.G. je uio od Krishnamacharye, no na kraju je odbacio
Krishnamacharyinu yogu. Rekao je daj e Krishnamacharyom upravljao po-
riv za dosezanjem cilja koji se naziva spoznajom Boga, to j e samo jedan
drutveni mit. Prema U.G.-ju, cjelokupna indijska tradicija temelji se na toj
zabludi, ili kako on to kae, na kulturi onih koji bi htjeli neto postati". Mit
daj e Bog odsutan i da se moe pronai rabi se u cilju izgradnje drutvenih
struktura moi koje prodaju posrednike i metode kako bi se do Njega do-
spjelo. U tom kontekstu yoga j e umjetno manipuliranje organizmom i pori-
canje ivota. Krishnamacharyaje jako patio zbog osjeaja da nije postigao
svoj ivotni cilj, te daj e sebe i druge unesreio u svojim nastojanjima.
W !
U.G. Krishnamurti u 86. godini.
vrstina i ranjivost, snaga koja prima, muko i ensko, prirodan ovjek
... svaki mukarac i ena.
To j e vrlo pouno. U.G. mi j e paljivo objasnio i pokazao to kako j e
yoga prirodno kretanje ivota. Ona je puko ili isto sudjelovanje u toku i-
vota kakav on ve jest, a praksa se moe savreno prilagoditi svakoj osobi.
Yoga nije nikakvo postignue, nego sudjelovanje u Danom. Ona j e tovanje
Danog, a ne potraga. To se zbiva prirodno kada u umu nema napora kako
bi neto spoznao ili postigao. Bog nije odsutan, pa ga stoga ne treba ni
pronai. J a takoer predstavljam taj vaan susret izmeu Krishnamacharye
i U.G. Krishnamurtija. To nije povrni susret, nego spoj drevnih spoznaja
koje su se iznova ispreplele u novom obliku." Drevna yoga koju j e Kris-
hnamacharya ponudio ovjeanstvu tantrika je praksa upijanja oevidne
enske odravlake snage ivota ve Dane i raspoloive u odnosima svih
vrsta. Ona j e za ljude koji imaju hrabrosti prihvatiti svoj ivot. Za one koji
su dovoljno hrabri da se zblie sa svojim iskustvom i prozru brahmansku
muku glupost na kojoj j e izgraen najvei dio doktrine u svijetu. udnja
za duhovnim ili mistikim jedinstvom naprosto j e nadomjestak za zbiljsko
liudsko druenje i apsolutnu dubinu muko/enskog jedinstva ivota. Yoga
nije dio vedantinske ili bilo koje druge religijske potrage.
Ona takoer ne zahtijeva popratne drutvene nejednakosti sa uvarima
znanja u religioznim drutvima. Ta ista drutvena pogreka uzrok je suko-
ba medu doktrinama u svijetu ili samo prepirki brahmanskih poslovnih
obitelji koje prodaju ideje o yogi. Tu je rije o otrcanoj praksi prodavanja
svete osobnosti, posrednika za spoznaju Boga kao drugog", kao da Bog
nije sadanje stanje stvarnosti. One reklamiraju svoje uitelje i metode kao
i kskluzivne ili posebne, za odabranu nekolicinu, ili ak j o lukavije kao
uj na nauavanja". Organizacije zavode i j o bre odbacuju svoje lanove
kada se ne ostvare poslovni ciljevi. No to je najperfidnije, izum posrednika
izmeu Boga i obinih ljudi postao je pretpostavka na kojoj su izgraena
drutva. Taj, u potpunosti muki pothvat nasilan je i tek j e sada postao pre-
dmetom preispitivanja. Ne postoji nikakav posrednik izmeu vas i mene,
nas i Boga.
Yoga-tantra se tako pomijeala s doktrinom. Vjeruje se da su Vede
hoansko otkrivenje kao da vaa koa to nije. Drevni hinduistiki bogovi
i boice danas su poznati u svim dijelovima svijeta i postali su sastavnim
dijelom zapadnjakog miljenja. Vjeruje se da bogovi hinduistikog pante-
on. i obitavaju u drugim sferama, a ne u stanju naeg sadanjeg otkrivenja.
Nema nita loe u uivanju u tekstovima kao da su boanske naravi sve
dok ih ne shvatimo odve ozbiljno, znajui daj e svaka pojava u prirodi
l">anskog podrijetla. Informiraniji indijski uitelji yoge rei e vam da
yoi:a nije vedantinska ili religiozna aktivnost. No oni j e svode na nekakav
oblik terapije ili sredstvo reduciranja duhkhe (doslovno stijenjenosti oko
To nije povrni susret,
nego nuan spoj
drevnih spoznaja koje
su se iznova ispreplele
u novom obliku.
srca) koje u konanici slui za postizanje nekog njihovog religioznog cilja.
U okvirima takvog naina miljenja oni potiu zapadnjake prouavatelje
da rabe yogu kako bi se okrenuli svojim mukim doktrinama. Tako se pro-
mauje bit prakse yoge. Yoga je neposredna posveenost, sudjelovanje i
prisnost sa ivotom kakav j e on ve Dan, to god on uope bio! To j e ono
to umanjujeduhk.hu, i nita drugo.
Kulture koje su usvojile praksu hatha-yoge kao dio svojih religijskih
sustava podcijenile su yogu. Religiozne vjebe kao to su meditacija, filo-
zofija ili posveenost nekoj iznimnoj osobi" smatrale su se viim. Yoga
se ak prakticirala nerado kao manje vaan dodatak. Ne kao pravo sred-
stvo izravnog odnoenja prema odravalakom boanstvu. Vjebe tijela,
daha i prisnosti spadaju, kako su izvorno i zamiljene, na visoki pijedestal
duhovne prakse i iz njih sve proizlazi. One su sredstvo oslobaanja svake
osobe. Sve do danas snaga yoge se promauje kroz njezinu zloupotrebu kao
potenciranja religiozne potrage ili svjetovne potrage da se stvori savreno
tijelo. U oba sluaja savrenstvo i snaga koji su ivot, prisutnost Boga,
poriu se.
Hvala Bogu za Krishnamacharyu koji j e iskopao drevnu hatha-yogu i
dao j e nama. Dobro ju j e protresao i oslobodio j e taloga kulturne zbrke oko
yoge koja se pokazala kao isto zlato za svakoga. Uistinu je bila gotovo
izgubljena. Mnogo godina kasnije, kada j e njegov sin posjetio aram Kris-
hnamacharyinoggj/rw, tamo j e zatekao sam kr. A yoga bi zamalo nestala
pod krom doktrine da nije bilo njega koji nam j e dobacio ue za spaava-
nje. To j e razlog zato sej a toliko trudim u svojem radu.
Molim vas, shvatite to yoga uistinu jest. Ona j e snaga koja prima. To
znai upijati odravalaku silu ivota, to je muko predavanje enskom.
To stapanje podupire jedinstvo neba i zemlje. Ona j e sam oblik ivota
uz pomo kojega duh postaje tijelo, i svima j e na raspolaganju. Yoga j e
nastala u amanskim drutvima prije izuma doktrine. Kako u starini tako i
danas, ona nije trgovina. I nformacije o yogi sada su javno dobro, besplatno
i demokratski dostupne svakome pod jednim te istim suncem. Duhovni
elitizam j e posustao, a drevna yogijska orua stoje nam na raspolaganju
onako kako su i izvorno bila zamiljena za obine mukarce i ene kako
bi upijali okrepljujuu udesnost naeg vlastitog stanja. Dogodilo se neto
prekrasno. Yoga j e dospjela do ljudi srednje klase na Zapadu i na koncu e
se vratiti srednjoj klasi u Indiji, pa ak i u Peking putem zapadnjakih sred-
stava masovne komunikacije. Yoga j e u Indiji prije bila elitistika djelatnost
brahmanskih mukaraca ili siromanih amanskih ljudi koji su ivjeli u
umama. Uskoro e postati dostupna veini ljudi posvuda u svijetu. No na
tom putu mi j e moramo oistiti od hibrida amerike fitness-industrije i spu-
lavajuih pretpostavki duhovnih uitelja kako bismo dobili pravu stvar.
Svaka osoba j e slobodna da bude prisna sa svojim ivotom i to j e sna-
an prvi korak u mijenjanju svijeta. To nas osnauje za injenje onoga to
se mora uiniti u zadai koju svi imamo da svim ljudima bude dobro. No
trajnog mira ne moe biti dokle god svi nisu siti, obrazovani i zbrinuti kako
je to priroda odredila. To j e sve to je potrebno za spoznaju Boga, naime
ispoljiti snagu u kontekstu brine enstvenosti. I to j e jedina spoznaja Boga,
budui da nema spoznaje u nekoj velianstvenoj izolaciji. Odnos je ono
to pokree ivotnu silu i nita drugo. Na taj nain smo svi bodhisattve (tu
za sva bia). Osjeam da j e Krishnamacharya sada spokojan jer zna da se
ono na emu je radio cijeli svoj ivot ispravno dalje prenosi na primjeren
nain. Taj rad nije ni priblino zavren, no zajedno emo zasigurno obaviti
zapoeti posao.
U.G. Krishnamurti nikada nije uinio nita kako bi stvorio neko naua-
vanje ili sljedbenitvo. ivljenje u prirodnom stanju ne zahtijeva nikakav
nauk jer j e ono ve Dano. Ljudi poput U.G.-ja povremeno su se pojavljivali
u drevnoj Indiji. U Avadhut-gTti j e reeno: Istina j e da ne postoji ni nauk,
ni uitelj, ni uenik." On nikada ne pravi nikakve drutvene razlike izmeu
sebe i uenika. esto kae: Nikada ne pomiljam da se na bilo koji nain
razlikujete od mene." Njegovi susreti s ljudima zasnivaju se samo na prija-
teljstvu i potovanju, no ipak se zbiva moan prijenos yoge.
To j e takoer vrlo pouno. U.G. se smatra utjelovljenim Buddhom ak
i unutar hinduistike ortodoksije, budui da gaj e Shankaracharya priznao
kao osloboenog ovjeka. On nalikujeGuruu iz pradavnih vremena iako se
ini da njih vie nema. No U.G. posve odbacuje ideju o prosvijetljenom gu-
ruu. Sve to e on ikada rei o samome sebi jest to daj e on obian ovjek.
Nakon to sam sreo toliko samodopadnih uitelja s njihovim zastraujuim
i iljevima odravanja tradicije i moi, prije mnogo godina me zapanjila i-
njenica daj e U.G. uistinu mislio ozbiljno. Tada sam shvatio daj e to vano
tehniko pitanje. Radilo se o uvidu o tome da ravnopravan i obian odnos
nije samo jedini ispravan ljudski odnos, nego j e i uvjet za prijenos yoge.
U.G. je bio besprijekoran u odravanju takvog naina odnoenja prema
liudima iako j e lako mogao zaigrati igru moi pretvarajui se daj e iznimna
osoba. On dakle zbiljski podriva pretpostavke kojima su skloni ljudi i ne
doputa nikome da ga podigne na pijedestal kao daj e on neto posebno ili
po neemu drugaiji od bilo koga drugog. On ih oslobaa pretpostavke o
onome koji zna i onome koji ne zna", a koja svakoga pretvara u tragaoca
i zarobljenika. Druenje s takvom iskrenom osobom proces j e oslobaanja
koji dekonstruira ograniavajue pretpostavke uma i razotkriva J edno sta-
nu', koje j e ivot. Smatram da su ova pitanja od vitalne vanosti za ljudsku
Vjebe tijela, daha i
prisnosti spadaju, kako
su izvorno i zamiljene,
na visoki pijedestal
duhovne prakse i iz njih
sve proizlazi.
evoluciju, pa se o njima mora govoriti.
To su isto tehnika pitanja. Primijenjena logika. Zapoinjemo osjeati
prisnost kada temeljito istraimo kako j e cjelokupni duhovni um pretvorio
ovu stvarnost, nau vlastitu oitu udesnost, u ispraznost. Zamisli o vioj
stvarnosti podrazumijevaju niu stvarnost kao da meu njima moe biti
razlike. Ako moemo makar intelektualno shvatiti da duhovne pretpostav-
ke odvlae nau panju od ivota kakav jest, iznova emo procijeniti svoj
svijet, osobito po tome kako se on oituje u muko/enskoj polarnosti.
Moemo uvidjeti da kultura pogreno razdvaja vidljivu od nevidljive stvar-
nosti ivota. Smirit emo se u izvjesnosti da nema podjele izmeu duha i
materije. Samo iz tog uvida proizlazi trajni mir. Sto god to bilo to pokree
otkucaje srca, dah i seks, to nevidljivo podupire ovo vidljivo i spoznaje se
putem velianstvene pojavnosti tog vidljivost, a ne poricanjem vidljivog.
Nakratko nas ispuni strahopotovanje kad svjedoimo raanju i umiranju,
no ubrzo se zadovoljimo s puno manje od toga. I mamo li hrabrosti stajati
na svojim vlastitim nogama kao neogranien ivot, to god on u cijelosti
bio? Ili emo i dalje vjerovati duhovnim postavkama koje tvrde daj e na
ivi organizam neto manje od boanstva? Ne postoji praksa ili napredak
koji nas mogu pribliiti tom istom uvidu. Uvid nas sam po sebi osloba-
a doktrinarnog ispiranja mozga. Iz tog razloga uvijek iznova govorim o
istoj stvari na razliite naine. To j e ivi razgovor izmeu nas, mene, moje
majke, vae majke i vas. Svaki put kada ujete te argumente otklanjaju se
taloi drutvenog uma sve dok on sasvim ne nestane. Tada otpoinje yoga,
prisnost sa ivotom kakav j e Dan.
Doivio sam neobinu slinost u druenju sa svojom majkom tijekom
posljednjih godina njezinog ivota i druenju s U.G.-jem. Bez ikakvog cilja
ono jedino djelatno u tom odnosu neograniena je snaga bivstvovanja, do-
brote i spontano pruene praktine pomoi. On j e prirodan ovjek, a ona j e
prirodna ena. Doimali su se u podjednakoj mjeri muko i ensko po svojoj
naravi, snani i blagi, prisutni i prijemljivi, poput make koja mirno sjedi,
budna i tankoutna. Oni su bili oitovanje yoge kao to smo to i svi mi:
savreno jedinstvo lijevog i desnog, prednjeg i stranjeg, gornjeg i donjeg,
udaha i izdaha, unutarnjeg i vanjskog, sve to u sebi sadri ensko i muko
naelo savreno stopljene.
U.G. Krishnamurti u 86. godini.
to god bilo to to
pokree otkucaje
srca, dah i seks, to
nevidljivo podupire ovo
vidljivo i spoznaje se
putem velianstvene
pojavnosti tog vidljivog,
a ne poricanjem
vidljivog.
To j e tako lako. Kada sudjelujemo u tim polamostima osjeamo snagu
/ivota, a duh se utjelovljuje kroz konkretnu prokreaciju, raanje djece i
svako drugo udo . Ono nevidljivo postaje vidljivo. Nebo i zemlju spozna-
jemo kao jedno. Bog nije i ne moe biti odsutan iz vidljivog. Ova knjiga
naslovljena j e kao Yoga of Heart, nethe Heart jer Heart (srce) nije predmet.
Ono j e cjelina. Svoje srce osjeamo kada se neke ili sve suprotnosti sjedine.
One su uvijek ve sjedinjene i ovisne jedna o drugoj. Mi tako spoznajemo
/i vot i iskon iz kojega on u cijelosti proizlazi, nau Majku. Krishna Das je
to najbolje izrazio kada se zahvalio svojoj majci na Vratima Vjere (Door
of Faith): ivoj Prisutnosti moje majke u mojem srcu. Neka svi uvijek
/ivimo u ljubavi koju otkrijemo, ba u pravo vrijeme."
Poslije smo poloili pepeo moje majke na mali otok udaljen od kopna
na kojem ivim. Otok Waiheke u Aoetearoi na Novom Zelandu. Iako moj
otac i brat nisu ni hinduisti niti religiozni, svi zajedno smo sudjelovali u
prirodnom obredu ili pilji zahvale ivotu koji se vraa ivotu, tlu, oceanu,
galebu i drvetu. Moja majka vratila se mojoj majci. Oblikovao sam malu
SrTYantru u pepelu, a mjesto na koje j e pepeo bio poloen postao j e sredi-
te ili bindu SrT Yantre koja kao daj e rasla kako bi u sebe obuhvatila cijeli
otok, a potom i cijelo nebo, zemlju i svemir. To mjesto doivio sam kao
sredite svojeg srca iz kojega je sve isijavalo. Sjedili smo oko otvorene va-
tre izloeni suncu. Sve j e bilo spaljeno, a ono to j e preostalo bi l aj e Majka,
sveprisutna odravalaka sila svega pojavnog. Taj mali Otok i njegova be-
zgranina zemlja i nebo oivjeli su i zatitrali za mene. Osjeam je u svemu
i svakome kao svoj vlastiti ivot, dah i Srce.
Vraajui moju majku mojoj majci.
PRVI DIO:
GOVORI O ISPRAVNOM SHVAANJ U
Prvi govor: Yogiji se ne proizvode na
pokretnim trakama!
V
i vot opstoji kao jedinstvo uzajamnih oprenosti. Sve se moe shvatiti
kao dio tog udesnog nacrta, ukljuujui obnavljanje ivota. Sama snaga,
misterija i stanje ivota poivaju u jedinstvu mukog i enskog. Ono j e
stvorilo nae vlastito oblije i pokree nas k tome da prigrlimo drugoga.
Nije teko doprijeti do te snage jer j e ona prisutna u naem vlastitom stanju.
Svatko od nas j e sposoban spoznati svoju jedinstvenu narav uivajui u
svojoj vlastitoj uzajamnosti. U svakome od nas uzajamnost j e u potpuno-
sli na svom mjestu i ima svoj osobit izraz. Yoga srca govori o tome kako
pristupiti naem prirodnom stanju uvjebavajui se u uzajamnosti. Ona
takoer govori o razumijevanju toga daj e muki strah tijekom cijele povi-
jesti stvarao kulture koje su na drutvenoj razini podrivale muko-ensko
jedinstvo. Mi stoga moemo ukloniti ono to nas koi. To se postie uz
pomo vrlo prirodnih vjebi tijela, daha i odnosa koje naprosto uvaavaju
u/ajamne poveznice ivota. Tu poiva naa sloboda i razumijevanje ivota.
Hcsplatno je dano i dostupno j e svakome, a prirodu j e nemogue zaustaviti!
1
1
uzajamnosti, u skladu sa samima sobom i drugima, stjeemo uvid u srce
ili u najveu misteriju ivota.
Bio sam nadahnut na pisanje svega ovoga. J ato slatkovodnih dupina
jedan sat je plivao oko mene dok sam uranjao u svetu rijeku, Majku Gangu.
Uio j e to prekrasan dogaaj u suton koji se prelijevao preko svjetlucave i
/laane, hladne vode. Susret s dupinima povoljan j e znak u mojoj vlastitoj
kulturi junog Pacifika. Znao sam da se u tom zapanjujuem doivljaju
skrivala poruka o tome da trebam oivjeti neke drevne spoznaje koje sam
imao povlasticu iskusiti i priopiti ih drugim kulturama. Bio je to rijedak
dogaaj i za Indijce pa su me prozvali Dupin Baba", to mi se svidjelo.
Sama snaga, misterija
i stanje ivota poivaju
u jedinstvu mukog i
enskog.
Zbilo se to na nedavnom Mahakumbhu, velikoj religijskoj proslavi, pa
mora da sam razmiljao poput nekog hinduistikog yogija j er sam imao i
san koji j e takoer znakovit u njihovoj kulturi. Sanjao sam jednog yogTja u
izrazito bliskom prijateljstvu s velikom kobrom omotanom oko njegovog
tijela. Odjednom, na moje iznenaenje, kobra j e jumula na mene, napala
me i ljuto ujela. Moja preplaenost pretvorila se u neustraivost kad sam
shvatio daj e na mene nasrnuo ivot, a ne obina zmija. Bio sam sukobljen
sa svojim vlastitim stanjem i otkrio sam da sam dobro. Zapravo, bio sam
i vie nego dobro. J a sam ivot sam! To nije neki osobito dubok uvid, tek
prepoznavanje onoga to j e ve istinito za mene i, tovie, istinito za svaku
>m drugu osobu. To j e moj nain kazivanja da sam otkrio kako je cijeli ivot
i ispunjen snagom i spokojem u naem prirodnom stanju. To uope nije neto
ookolj to treba otkriti, jer to j e naprosto tako ve sada, to j e izvjesnost u kojoj
ustava svatko moe uivati.
ovijesti.
Mark Whitwell i njegov uitelj T.K. V. Desikachar.
Instrumenti moi
U enji za tim razumijevanjem javljao se i bijes na putu upotrebe du-
hovnih uvida kao instrumenata moi. Najgrozniji nedavni primjer zbio se
11. rujna 2002. Bog i zamisli o iskljuivo jednom pristupu bila su opravda-
nja za pokolj miroljubivih drutava tijekom cijele povijesti. Strano me ljuti
kad se duhovna shvaanja i sustavi iscjeljivanja koji bi trebali pomagati
ljudima pretvaraju u puke poslovne poteze koje povlai elita a drutveni
um ih smatra nunim. Rabi ih se za stjecanje bogatstva uvjeravanjem napa-
enih ljudi kako im j e potrebna pomo sumnjivih postupaka, vjerovanja i
pripadanja raznim organizacijama. Ljutnja se rastae u suosjeajnost kada
uoimo sveprisutnost tog drutvenog obrasca. Njegove rtve i poinitelji,
a to moe biti jedna te ista osoba, pate od te neispitane kulturne varke,
nesvjesni da postoji drukiji nain bivstvovanja. Ono za im religija i yoga
Iragaju ne nedostaje naem prirodnom ivotu, a iscjeljenje svake pojedine
osobe puno j e jednostavnija stvar. Sve to j e ovjeku potrebno malo j e uza-
jamnosti s vlastitim iskustvom. Yogu srca nudim kao dokument promjene,
kako bi svatko od nas mogao uivati u spokoju i snazi ivota u nama uspo-
stavljenog kao uzajamnost.
Istina nije od nas odijeljena
Temeljne religijske ideje daj e istinu potrebno pronai, daj e ona via,
dublja, ali ne u naoj svakidanjici, liile su nas nae vlastite snage, koja j e
ivot. ivot posjeduje svoju vlastitu savrenu inteligenciju. Ljudske misli,
apstraktni pojmovi koji se smatraju nunim za ovjeji ivot samo koe tu
inteligenciju koja jest ivot. Vjeruje se da su one nune zbog silovitosti ko-
jom se prodaju. J a vam elim neto rei o drugaijoj vrsti uitelja s kojima
sam se susreo a koji su postojali uglavnom u drevno doba prije nego to
se duhovnost institucionalizirala, pretvorila u doktrinu i upotrijebila kao
instrument moi. To su ljudi koji se nisu mogli odvojiti od ovjeanstva,
koji se nisu mogli definirati naspram bilo koga drugoga, ija pomo je
besplatna i spontana, bez ikakvog motiva u uzajamnim odnosima ivota,
ovjeka prema ovjeku. To su ljudi kojima moemo vjerovati. Takvi lju-
di su potrebni u dananjem svijetu i to su ljudi poput vas i mene. Oni ne
pakiraju i ne prodaju rjeenja; oni nude samo sebe, odnos i ivot. Molim
v as da imate strpljenja sa mnom dok o ovome govorim jer u nama postoji
uvjetovanost koje nismo svjesni. Rjeenja stvaraju problem. Molim vas da
shvatite ovo tehniko pitanje prije nego to se upustite u praksu yoge, ili ga
barem ubudue imajte na umu. U suprotnom, vaa yoga bit e sastavnim
dijelom vaeg razdruivanja od ivota, vaeg nastojanja da spoznate ivot
dok ve jeste ivot. Takve pretpostavke se mogu razvidjeti kao pogrene i
ukloniti iz naeg ivota, zajedno s idejom daj e neophodno nekakvo pose-
bno posredovanje istine.
Seksualnost
Religijsko zastranjenje daj e istinu potrebno pronai u nadilaenju isku-
stva, ukljuujui seksualnost, nanijelo nam je tetu. Tome j e doao kraj, no
ipak ne moemo podcijeniti to koliko j e naa muko/enska uzajamnost
time bila oslabljena. Ovi ivi organizmi sputani su negativizmom prema
seksu prisutnom u drutvenom umu. Nijekanje spolne prisnosti od strane
religijske kulture snano nas j e pogodilo. Tu j e rije o krajnjem poricanju
ivota, a to je stvorilo ozraje u kojem se seks danas rabi kao sredstvo ek-
sploatacije. Seks prodaje sve, od pornografije do sapuna, sve do tantrikog
duhovnog spasenja - i to ovim jadnim sputanim tijelima i umovima koji
naprosto ele neto osjetiti. Stimulira nas se seksi fotografijama na TV-u
i jureim automobilima, a promiskuitet je simptom tog istog negativizma
prema seksu koji nas okruuje. Samo nas se podmiuje lanim obeanjima
o Bogu ili seksu, ali roba nam se nikad ne isporuuje. Nai ivoti su fru-
strirani neispunjenim obeanjima o Bogu, seksu ili ljubavi, dok izvanredna
inteligencija naeg prirodnog stanja ostaje neprimjeena. Seksualnost j e
oevidno presudna regeneracijska sila koja u konanici stvara novi ivot,
no njezina snaga j e ak bila demonizirana u svijetu obinih ljudi uz pomo
narodne predaje kao to su srednjovjekovna pria o Drakuli ili Goetheov
Faust. Na spokoj ne poiva ni u eksploataciji ni u transcedenciji seksa. No
mi moemo ukloniti sve to j e bilo usaeno u nas. Mi moemo nauiti kako
se iznova prepustiti naoj prirodnoj uzajamnosti i postati potpuno nevini i
pozitivni u seksu, koji jest ivot. Postoji put kako to uiniti sam za sebe a
Yoga srca objanjava kako. Mi moemo ishoditi svoj mir u ivotu.
... u ljutnji, strahu i patnji svi mi moramo ishoditi svoj zasebni mir.'
David Fricke, Rolling Stone Magazine, listopad 2001.
Ne postoji nikakav standardizirani nain pronalaenja naeg mira, no
on j e na raspolaganju svakome od nas kao sam ivot. Ne mogu se ponudili
nikakve zagarantirane metode i svatko od nas mora otkriti to j e djelo-
Ivorno za njega. Na raspolaganju nam j e izvrsna pomo, no ona se mora
umjeno primijeniti i shvatiti kao naa vlastita. Svatko od nas moe otkriti
naine kako doivjeti ivot koji osjeamo sebi primjerenim. Tradicionalni
putovi za mnoge ljude vie nisu opcija. Neki od nas su nadrasli objanje-
nja koja nude tradicije i proziru ogranienja religijskih pretpostavki koje
su se razvile u pradavno doba. Sentimenti prema kulturama prolosti kao
da umanjuju potencijal sadanjosti. Mnoge od nas vie zanima misterija
nae vlastite stvarnosti. Vie volimo doivjeti udesnost nae vlastite na-
ravi nego istraivati mitoloke ideje kulture. Ideja da je istinu potrebno
dosegnuti u sutini podrazumijeva da istina nije nae sadanje i dragocjeno
stanje. No mi smo naslijedili te kulturne vjerske sustave, pa sumnjamo u
valjanost vlastitog izbora. J e li ispravno u potpunosti odbaciti religijski
pristup? Moda sa mnom neto nije uredu budui da me ne privlai ta reli-
gijska pria?", pitaju se neki, i moda nikada ne razrijee to pitanje. Mnogo
od onoga to nam nudi religija za nas nije relevantno. Odbacivanje nekih
iispekata kao da podrazumijeva to da odbacujemo puno toga pa ostajemo
nesigurni, a pitanja ostaju neodgovorena. No mnogi od nas su iskoili iz
/Tvnja beskrajnih uvjeravanja. Sva pitanja su iz nas ispala. Ostali smo bez
ikakvih pitanja, a ista inteligencija ivota struji kroz nae ive organizme.
I bivamo u svakoj aktivnosti koja je prirodna za na vlastiti ivot i odabire,
ukljuujui yogu. I nformacije svake vrste dostupne su nam odmah. Glazbu,
ples i umjetnost doivljavamo kao svoju vlastitu na svakoj razini. A djela
velikana, preminulih ili ivih, stoje nam na raspolaganju. Povezani smo s
vlastitom udesnou. Paradoksalno j e da su neki od nas odabrali uivati
n darovima davnih kultura koje su nam ostavili iznimni ljudi. No slobodni
ino uzeti ih ili ostaviti bez opasnosti da se zapletemo u njihovu ogrania-
v .1 juu pretpostavku o tome kako je istinu potrebno pronai. I najvanije od
svega, u udu odnosnosti jednih prema drugima iznalazimo svoj mir, dok
Priroda ini svoje mono djelo.
Ako je yoga nae odabrano sredstvo, svoj mir moemo ishoditi uz po-
mo njezinih orua. Yoga se mora prilagodili naim potrebama i nikakav
standardizirani pristup nee biti djelotvoran. Nae paljivo prilagoavanje
pokreta voenog dahom razvija jasnou uma a prisnost s naim vlastitim i-
votom ubrzo prerasta u prisnost s drugima. A tu j e spokoj. Ne dolazi nuno
do prestanka bola jer mi ne poriemo ivot. Suosjeajnost j e stoga oevidan
odgovor jednih prema drugima i prema nama samima dok se oputamo u
/ivot i boli ivota.
( ovjeanstvo pati uslijed prastarog poricanja ivota. ovjek j e poinio
tt/asne strahote lijekom cijele svoje povijesti zamiljajui stvarnost vedriju
ml ove. Takvo razmiljanje j o uvijek prevladava na ovom planetu, a njime
Neograniena energija
struji kroz nas kao
yoga.
Yoga se mora
prilagoditi naim
potrebama i
nikakav standardiziran
pristup nee biti
djelotvoran.
se koriste siloviti i preplaeni ljudi kao mehanizmom moi. Ostaci takvog
razmiljanja jo su uvijek prisutni u nama bili mi religiozni ili ne. Mi se mo-
ramo zatititi od takvog nametanja na svaki mogui nain i nastaviti uivati
u snazi koja kuca naim srcima, pokree na dah i potie nas da zagrlimo
jedni druge. To j e naa sloboda, priroena ivotu.
Naa budunost lei u mladim ljudima koji su odbacili anakrone ideje
o poricanju ivota i raslojavanju drutva, koji su slobodni prigrliti svoj vla-
stiti ivot, umjesto da se nastoje tek sabiti unutar ograniujue kulturne de-
finicije. Njihovo prihvaanje ivota obnovit e uzajamnost mukarca i ene
kao narav ivota. enska snaga koja je odravalaka, prijemljiva i podatna
zauzet e ravnopravno mjesto u drutvenom ivotu. Krajnja neravnotea
muke snage koja j e zaokupljena stjecanjem i nadziranjem popravit e se
u nama i u drutvu. Uzajamnost mukog i enskog prava j e narav naeg
vlastitog, ve uspostavljenog stanja. Ta uzajamnost dostupna j e svakome i
moemo je imati sada u naim vlastitim ivotima uz malo vjebe.
Yoga i brahmanizam
Yoga je sredstvo prepoznavanja i sudjelovanja u svakom obliku uzaja-
mnosti koja j e svojstvena Prirodi. Ona nije via matematika niti je bilo kojoj
osobi teko nauiti kako vjebati uinkovito i djelotvorno. Ona je sredstvo
povezivanja uma s naom vlastitom realnou. No tijekom povijesti, yogu
su prihvatile religijske kulture i rabile je u svojem pokuaju da se poveu s
mitskim mjestima, ljudima i stanjima. Yoga j e tako postala sastavnim dije-
lom zamrenog izbjegavanja nae vlastite udesnosti. Veddntinske kulture
brahmanske Indije koristile su yogu kao pokuaj spoznaje svojeg vlastitog
Boga i prenosile su je u ozraju boanskog autoriteta. Vjebe yoge postale
su preteke i sloene u uvjerenju da postoji neto to se vrlo teko moe po-
stii uz pomo krajnjeg napora i truda. Ta kultura j e stvorila svoje duhovne
heroje, no stvorila j e i kulturu iskljuenja svih drugih koji nisu bili heroji.
Neki aspekti yoge bili su preuveliani, a drugi aspekti zanemareni ako se
nisu uklapali u odreenu kulturnu pretpostavku. Osobito se potirala velika
snaga uzajamnosti izmeu mukaraca i ena u pogrenoj potrazi za viim"
realitetima. No upravo j e uzajamnost put za uvianje naravi stvarnosti. Ona
je na raspolaganju svakome tko eli postati svoj vlastiti heroj i uivati u
svojoj jedinstvenoj prisutnosti kao ivot. Hatha-yoga, koja se u pradavnim
vremenima razvila kao vitalni element tantrike prakse, razdruena j e od
tantre pomou brahmanske doktrine. Nekadanji i sadanji brahmanski
uitelji rabili su i poduavali preteke vjebe yoge bez razumijevanja ili
prakticiranja cjelovite yoga-tantre. I gore od toga, navodili su ljude na
pomisao kako postoji neto izvanredno to treba postii, negirajui tako
velianstvenu realnost ivota samog, ve danog.
Yoga kao povezivanje oprenosti
Yoga je u nama ve uspostavljena kao ivot, pa je svakoj osobi lako vje-
bati i postii ono to yoga nudi. Yoga ne predlae nita osim onoga to se
moe konkretno iskusiti. Povezujui se s onim to se moe iskusiti, stjee
se iskustvo ivota. Rije j e o sustavnom povezivanju polarnih oprenosti
/ivota, pa stoga dokidanju pretpostavljene razdvojenosti oprenosti u umu.
Na primjer, u ljudskom tijelu nema lijeve strane bez desne, nema gornjeg
bez donjeg, nema prednjeg bez stranjeg i nema udaha bez izdaha. Ti aspe-
kti povezani su s mukim i enskim kvalitetama i funkcijama ivota. Tome
slino, nema mukog bez enskog - snage, izvora i sutine ivota. Muke i
enske kvalitete i temeljno jedinstvo osjeaju se unutar i izvan naih vlasti-
tih organizama. Yoga je sustav sjedinjenja svih oprenosti prirode, a one su
ve sjedinjene, pa to nije osobito teko. Aktualizacija j e za svakoga posve
ostvariva.
Uz malo paljivog vodstva osoba moe uspostaviti tu povezanost uza-
jamnih suprotnosti unutar svojeg vlastitog organizma i tako doivjeti cjelo-
\ itost ivota. Uitelj to moe budno motriti i pomoi osobi u osnaivanju i
dovoenju tih suprotnosti u uravnoteen meusobni odnos sluei se izni-
mno vrstom vezom izmeu tijela i daha. Tijekom tog jednostavnog proce-
I dolazi do iscjeljenja. Osjetljivost za vlastiti ivot omoguuje osjetljivost
i drugog i prisnost s njim. Budi se spokoj i snaga ivota. Sada znamo
tijelu priu o yogi i svatko j e moe vjebati. Vjebe yoge ne treba odvajati
od cjelokupne odnosnosti ivota ukljuujui, i ponajprije, spolnu prisnost.
11 yogi j e rije o prisnosti s tijelom, dahom i odnosima svake vrste. Upravo
je ta prisnost sredstvo razbuivanja za finije uvide, uzviene i niske, te za
doivljavanje naravi i izvora ivota.
Velika snaga
uzajamnosti izmeu
mukarca i ene
polirala se u pogrenoj
potrazi za viim "
realitetima. No upravo
je uzajamnost put
za uvianje naravi
stvarnosti. Ona je na
raspolaganju svakome
tko eli postati svoj
vlastiti heroj i uivati
u svojoj jedinstvenoj
prisutnosti kao ivot.
Mi moemo u
potpunosti sudjelovati
u cjelini, jer mi jesmo
cjelina
Sve na nas utjee.
Uenici i uitelji
Odnos uenik/uitelj takoer j e jedna od uzajamnih veza ivota. On je
uzajamna radost i ravnopravna meuovisnost. U kulturi iznimnih" ljudi i
posebnog" znanja ta se kvaliteta gubi u pogreno usmjerenoj potrazi za
. onostranou", prosvjetljenjem ili kako god se to kulturno nazivalo. Po-
'io|e oni koji to postiu i oni koji ne postiu. Naravno, mase to ne postiu!
Uloga uitelja tu postaje mehanizam moi, utisnut u drutveni um pomou
te neispitane ideologije. Tamo gdje se naprosto uvida daj e svako stvorenje
na Zemlji jednako udesno, ta neravnopravnost nestaje, a s njom i kultura
ogranienja. Zbiva se neto novo.
Veina uitelja koje sam susreo slatkorjeivi su govornici, no prikrive-
no ili otvoreno odravaju svoju drutvenu ulogu posebne osobe koja svoje
sljedbenike vrsto dri na poziciji pitalaca i tragalaca. Prekidanje te dru-
tvene dinamike ipak j e nuno sredstvo priopavanja kljunog uvida da svi
mi obitavamo u istoj udesnosti. Tijekom moje vlastite potrage upoznao
sam veinu svjetski poznatih uitelja yoge, duhovnih uitelja i organizacija.
Svaka ozbiljna osoba koju zanima ivot vjerojatno e navratiti u lokalnu
crkvu, damiju ili hram, a potom moda otii i dalje kako bi vidjela to se
drugdje dogada. Iskusio sam razliite metode, filozofije i institucionalne
strukture, velike i male, koje su olakavale njihovo plasiranje na trite. U
svakom pojedinom sluaju otkrio sam da potrebe odravanja kontinuiteta
odreene institucije i njezine ideologije zasjenjuju brigu za pojedince.
Moje istraivanje dovelo me do manje poznatih ili nepoznatih pojedi-
naca. Bio sam zaprepaten kada sam otkrio da svega nekolicina ljudi, iako
su bili poznati u svojim lokalnim zajednicama kao jlvamuktiji ili osloboe-
ni ljudi, oko sebe nisu izgradili nita. Nikakvu strukturu osim svoje obitelji
i prijatelja; nije bilo nikakvih doktrina, nikakvih knjiga i nikakve institucije
ili duhovne trgovine. Uistinu nije bila provedena drutvena dihotomija na
uitelja" i njegove ili njezine prijatelje. Budui da izmeu sebe i drugih
uistinu nisu vidjeli nikakve razlike, nije stvorena nikakva drutvena po-
djela, a njihovo prenoenje znanja na ljude koji su ih okruivali bilo je
djelotvorno i izravno. Njihovo oevidno ozbiljenje udesnosti i izvanredne
inteligencije ivota nije trebalo nikakvu definiciju ili manipulaciju, nego
se besplatno dijelilo s drugima. Nita nije bilo potrebno dodati. Tako sam
dobio znatno drugaiju sliku o tome kako se duhovni prijenos, iscjeljivanje
i osobno osnaenje zapravo zbivaju. Shvatio sam da j e to u svijetu du-
hovnih" uitelja vrlo rijetko i da se obino dogada neto posve suprotno
tome. Neto iznenaujue, pak, dogaalo se u malim kulturama slobodnih
pojedinaca koje su se razvile u njihovoj blizini. Takvi uitelji koji su bili
spremni biti toliko poteni uistinu su mi puno pomogli, kao i bilo koja oso-
ba koja j e spremna biti moj prijatelj i biti sa mnom u ovom ivotu. Unutar
ravnopravnog i uzajamnog odnosa izvanredne informacije, razumijevanje i
energija mogu kolati. Odlian primjer za to u javnosti j e Dalai Lama. Neto
izvanredno dogaa se oko njega upravo iz tog razloga. Takvi ljudi su obini
Buddhe ba kao i mi!
Takvi uitelji, ako ih uope tako moemo nazvati, gotovo se ne razliku-
ju od onoga to smatramo uobiajenim. U naoj kulturi j e snano ukorije-
njena predodba da se mudrost oituje u istaknutom drutvenom poloaju,
vidljivim znakovima kao to su titule, odore, pijedestal i celibat. Kultura
uspostavlja tu dihotomiju izmeu pojedinaca i hijerarhijsku ljestvicu, a
ona se temelji na ideji o posjedovanju posebnog znanja. Upravo j e sama
ta dinamika ono to nas ini neslobodnima i otuenima od nae vlastite
jedinstvene naravi. Samo j e mali broj hrabrih ljudi odbacilo tu uvjetova-
nost, bilo kao uitelji bilo kao uenici, to j e omoguilo ivotu u njima
da eksplodira u njihovo zbiljsko stanje iznutra i oko njih. Iznimna ljudska
bliskost ili jednostavnost kojom takva osoba zrai esto j e neto to ljudi ne
mogu podnijeti. Takva prisnost se ne cijeni. Takav fenomen nije ope po-
znat. Konvencionalno oekivanje o tome to definira neku osobu kao svetu
ili mudru prijei nas u razumijevanju i odnoenju prema takvoj osobi. No
takvi ljudi ne pristaju ni na to drugo. To esto izaziva otpor budui da su
nae duhovno znanje" i oekivanja dovedena u pitanje. No u svojem sam
ivotu otkrio daj e upravo takvo prijateljstvo ili takav uitelj ono to j e dje-
lotvorno. Rije j e doista o odnosu koji se temelji na prijateljstvu, a nimalo
na znanju. On nadilazi puko znanje, nadilazi um pa stogajest proces du-
hovnog" prijenosa. Nije potrebno initi nita osim uivati u prijateljstvu, a
10 moe otkloniti prepreke odvijanju ivota.
Budui da je slavan, Dalai Lamu dajem kao odlian primjer. Njegov
osobni temperament u javnosti razoruava svakoga koga sretne, a svako
svetako cjepidlaenje doimalo bi se apsurdnim u ozraju dobronamjerno-
ii i suosjeajnosti kojim on neodoljivo zrai. Iako on predstavlja jednu in-
stituciju, tu ulogu nadilazi njegovo srdano uvaavanje svakoga. No da on
nema svoju javnu funkciju, odoru i simbole, bi li Dalai Lama bio prepoznat
11 svojoj besprijekornoj, obinoj osobnosti kao znaajan uitelj koji uistinu
n'sl? I zamislite kako bi to izgledalo kad biste se mogli druiti s Njegovom
Svetou kao s osobnim prijateljem! I zamislite ga u intenzivnom odnosu
i enom koja bi imala svoj vlastiti znaaj i drutveni poloaj. Kakav du-
bok utjecaj bi to imalo na kulturu. Zato ne? Moda ovdje neto previamo,
/ato ne bismo pripisivali takvu teinu osobnim odnosima koje imamo ili
osjeali snaan odjek toga u njima i j edni od drugih primali pune potvrde o
lome da smo ivi? Svatko jest punina ivota utjelovljena jedno pred drugim
kno udesnost ivota koja se odvija pred naim oima. Kada institucionali-
/ii.imo uzvienost - oznaimo j e zastavama, formalizmom i distancirano-
M u zatieni smo od njezine teine. Doktrina apstrahira i skriva istinu,
ko|a nas bode u oi. To je problem s institucionaliziranjem istine. No, kada
pouku primamo kroz svoj zbiljski i osobni odnos, zbiva se neto izuzetno.
U naoj kulturi je
snano ukorijenjena
predodba da se
mudrost oituje
u istaknutom
drutvenom poloaju,
vidljivim znakovima
kao to su odore,
titule i pijedestali.
Povijest doktrine
Pretpostavljam da je svaki utemeljitelj velikih svjetskih religija bio
slina vrsta obinog i izuzetnog ovjeka, revolucionar koji se pojavio na
lokalnoj razini u jednom vrlo ljudskom okruju. Njihova nauavanja su
postupno razvodnjena i zloupotrebljena kao sredstvo moi. Prije otprilike
500. godine prije Krista, prije institucionaliziranog irenja buddhizma, sva-
ki prijenos duha bio j e lokalna stvar meu ljudima, u etiri oka, u osobnim
odnosima. Doktrina se institucionalizirala, a razvio se fenomen prozeliti-
zma. Potom su uslijedile doktrine o zagrobnom ivotu. Duhovno promilja-
nje postalo j e ispolitizirani instrument moi i bilo je ugraeno u drutveni
um. Doktrina j e postala sastavnim dijelom zamrene misaone strukture
uma koja podrazumijeva to da smo odvojeni od naeg prirodnog stanja.
Metode i naini rada na umu pomou religijskih rjeenja samo osnauju
mentalne strukture definicije i pojma koje potiru ivot. Mi niemo jednu
misao za drugom, pa ak i nai uvidi postaju dio strukture koja obavija
ivi organizam. Drutva su se ukopala u svoje misaone sustave, a temeljna
pretpostavka j e da smo odijeljeni od nae vlastite naravi.
Otputanje
Mi moramo odustati od duhovnih ciljeva kulture kako bi smo omogui-
li ivotu da snano prostruji kroz na organizam. ivot j e samostalan. Ako
ga ostavite na miru - ostavite na miru tijelo i um - moe se dogoditi neto
izvanredno. Moe doi do eksplozije ivota iznutra kako bi se um proistio
od svojih ogranienja, a to ne moe izazvati nikakav uobiajen napor ili
dodatne misaone strukture. To se zbiva jedino samo po sebi i od sebe, u
svoje vrijeme kao sam ivot, i mi smo to. Naravno, taj ivot moe potaknuti
blizina dobrog prijatelja ili prijatelja koji eruptiraju" ili koji su ve ,,eru-
ptirali", no ono to proizlazi iz trvenja s umom, tu nita ne moe uiniti.
Nemamo nikakve anse s propisanim metodama kulture, pa j e najbolje da
se opustimo. Tada spontano otpoinju prirodne yoge ivota.
Nityananda
Suvremeni primjer uitelja koji nije izgradio nikakve institucije, na-
pisao nikakve knjige i rekao vrlo malo jest Nityananda od Ganeshpurija
iz sjeverne Indije. On je bio prirodan ovjek i dao je puno toga naprosto
postojei i odravajui bliska prijateljstva sa mnogima. Umro j e 1961. go-
dine. Bio je tip autentinog uitelja kakav se pojavio u drevno doba prije
povijesnog razvoja institucije i doktrina. Mnotvo razliitih ljudi primilo
ic (u izvanrednu energiju ivota i oslobodilo svoju vlastitu snagu ivota u
njegovoj blizini, no kasnije su je zloupotrijebili. U yogi postoji shvaanje
da kada neka osoba jednom stekne neku mo kroz vjebanje, nju j e mogue
upotrijebiti za manipuliranje drugim ljudima. Tada se postavlja izbor da se
lo uini ili izabere potpuna sloboda za sebe i druge bez ikakvog drutvenog
motiva. No mnogi su ipak osnovali svoje vlastite organizacije, uvjerava-
jui ljude kako postoji neto posebno to treba postii kroz taj poseban
proces i organizaciju. Obino se preporuuju uzviena yogijska postignua
kojima se tei bez potpore konkretne i individualizirane prakse yoge, to
ivara kulture neuspjeha i kontrole. Neke su se proule zbog financijskog
ili seksualnog iskoritavanja svojih lanova. To je primjer toga kako ka-
sniji narataji zloupotrebljavaju nadahnua svojih utemeljitelja. Posebno je
/animljivo promatrati kojom brzinom se to dogaa i koliko se autentina
poruka moe iskriviti natruhama drutvenih ciljeva osvajanja moi. Nitya-
uandina izvorna poruka bila j e tako neposredno dostupna jer on nije imao
nikakvih drutvenih motiva. On j e naprosto bio ono to j e bio i to j e svima
bilo oevidno. Davao j e izravno jer j e bio dostupan i blizak svakome na
i.ivnopravan i ljudski nain.
Moe se raspravljati o tome jesu li knjige i videokasete, fotografije i
u eb-stranice danas nuan komunikacijski mehanizam, ali to je ipak tako.
I 'ublikaje mnogo vea. Noj a zagovaram jedan posve nov nain komunika-
ei|e, takav koji ne iskoritava, nego oivljava jednostavnost kako bi izravno
osnaio pojedinca, to e pomoi u obnavljanju i razumijevanju integriteta
Ipidi poput Nityanande. Njegova poruka, ako ona uope postoji, jest to da
\ .1 bia imaju izravan odnos s Bogom i to je kraj prie! Svatko sam za sebe
uspostavlja svoj osobni mir u ivotu. Nitko ne moe biti izuzet iz te ude-
diosti. Nikakvo posrednitvo za ivot i Boga ne postoji i nikakav posrednik
ni|c potreban. Sveta osoba kao jedan jedini Bog ili posrednik prepreka je
neposrednom odnosu.
Duhovna zatrovanost
prisutna je svuda oko
nas i ona se prenosi
i promie putem
komercijalne
eksploatacije
lakovjernih ljudi koji
pate.
U nas se ucjepljuju
pitanja i ambicije koje
nam nisu svojstvene.
Eksploatacija
I ijekom mojih prouavanja yoge u Indiji otkrio sam da su uitelji ek-
pmuiani u javnosti bili ljudi vrlo skloni nadmetanju koji su samo obavljali
N\oj posao sa svojim standardiziranim paketima i djelominim objanjenji-
iii i I)rugi koji su bili manje poznati, no ui sti nuyogi j i , bili su uinkovitiji i
poiu avali su instinktivno u skladu sa svojim vlastitim ivotima i uvidom.
Nisu imali nikakve poslovne planove koji bi ih ometali u komunikaciji,
koja j e bila osobna i izravna. No duhovnost i eksploatacija Zapada veli-
ki je posao u Indiji. Iako su dobro poznati uitelji imali ugodne odnose s
javnou, bili su beutni u svojim obiteljima, te sa svojim suparnicima,
suradnicima i uenicima koji su postali uspjeni. Samozatajnost, koja se
smatrala poeljnom drutvenom osobinom, dovela j e do perverznog natje-
canja u tome tko e biti najponizniji. I dok su ponizno" prikazivali svoje
gurue kao svece, neizravno su ukazivali na to da su sami bili sveci, a nji-
hovi ivoti su oevidno obilovali emocionalnim problemima tipinim za
prenapregnutog poslovnog ovjeka.
Vrlo je upitna ideja o predstavljanju boanske doktrine. Tu prevladava-
ju uobiajene prepirke oko moi, odnosno o tome tko j e istinski nasljednik,
tko je najblii izvoru, a poanta u potpunosti promie. Nauavanja batinika
predaje smatram zanimljivim, korisnim, no ona su uvijek samo dio prie,
iako tvrde da prenose najuzvieniju spoznaju svetaca. Zakljuio sam da
oni ni suyogi j i i daj e njihovo nezadovoljstvo posljedica uloge gurua koju
im je nametnula kultura. Nisu ostvarili uzajamno prijateljstvo sa svojim
uenicima i bili su izolirani od odnosa openito kao zatoenici svoje auto-
ritarne uloge. Takoer su bili lieni tantrikih ili relacijskih aspekata yoge,
koji su svrha i ispunjenje prakse. Dakle, nije bilo uzajamnosti izmeu njih
i njihovih ena zbog ega su postali mrzovoljni. Ne elim biti nepravedan
ni prema kome i to sagledavam samo kao neuspjeh kulture koja se spotie
kroz povijest, puna dobrih namjera. To treba doivjeti i shvatiti kao sloenu
reakciju na ivot. Yoga je doprinijela pogrenoj pretpostavci daj e ivot di-
lema koju treba razrijeiti. Stavljam to u prvi plan ne da bih nekog posebno
kritizirao, nego da bi smo shvatili ukorijenjene pretpostavke kulture - da
bi smo bili slobodni od njezinih okova. Sloboda j e naprosto u tome da se
odbace ogranienja drutvenog uma. Velik dio onoga to su nas pouavali
postala su popularna, ali parcijalna nauavanja yoge po cijelom svijetu,
i treba ih paljivo prakticirati u kontekstu potpunog razumijevanja yoge.
Moj posao sastoji se u razjanjavanju i prikazivanju cijele prie o yogi, tako
da se ona moe uinkovito prakticirati bez opsesivnosti i sapetosti.
Odbacite doktrinu
J a ne predlaem odbacivanje ita zajedno s kukoljem. Zadrite ito
a bacite kukolje! Odnosno, uklonite ono to se kroz povijest razvilo u
institucionalnu doktrinu i metodu. Zadrite sr religije i njezinu drevnu
metodu prijenosa, od osobe do osobe, ivota ivotu i srca srcu. Da bi smo
se ispravno okoristili svim velikim inspirativnim ljudima prolosti i sada
njosti morali smo probrati ono to j e uistinu korisno od onoga to nam je
nametnuto kao puki vjerski sustavi duhovne trgovine. Proveo sam nekoliko
desetljea inei to sam za sebe! U Yogi srca nudim spoznaje i vjebe koje
su prema mojem iskustvu, i onome mojih prijatelja, presudne za obine
ljude poput vas i mene kako bi opstojali slobodno i ostvarili svoj autenti-
ni ivot. Te vjebe uvaavaju jedinstvo uzajamnih oprenosti ivota. One
olakavaju nesmetan protok ivotne energije koja struji kroz manje zakren
organizam, bilo postupno bilo eksplozivno! One su jednostavne, jasne i
lako primjenjive, i ne zahtijevaju velike kulturne majstorije ili iznimna
dostignua. Nezakreno tijelo i um s nesputanom ivotnom silom koja slo-
bodno struji neotuivo j e pravo svake osobe. Sredstvo za to j e snaga ivota
samog, a njegov sutinski izraz ivotno j e jedinstvo mukog i enskog.
Seksualni poremeaji
Kako su godine prolazile sa zaprepatenjem sam otkrio da se nauava-
nja i uitelji uope ne bave poremeajima i patnjom vezanim uz seksual-
nost, iako je seks oevidno osnova ivota. tovie, ti poremeaji posljedica
MI duhovnih" stavova. Zasigurno nije bilo jasne poveznice izmeu hatha-
voge i spolne prisnosti zbog povijesne podijeljenosti izmeu ortodoksnih
brahmanskih i trantikih kultura. Uiteljima je bilo odve neugodno ak
i razgovarati o seksu u nadi da e to na neki nain nestati samo od sebe.
Mnogi su nijekali ili potiskivali svoju seksualnost pa su se kasnije doveli
n neprilike u raznim aferama. Koristili su svoj autoritet uitelja kako bi
iskoritavali ljude seksualno i financijski. Zazirem od nabrajanja primjera,
no gotovo su nevjerojatni i prije su pravilo negoli iznimka. Umjesto da su
uitelji rekli: Spolno sam bie, prihvatite to!" (to bi bilo isto kao rei o-
v icanstvu: Spolna ste bia, prihvatite to!"), pritisak ortodoksije i njihova
potreba za priznanjem natjerala ih j e na utnju i skrivanje njihovih spolnih
aktivnosti. Povijesno potiranje seksa od strane ortodoksnog uma imalo j e
naan drutveni odjek i ini se daj e utjecalo na svakoga. Sve velike reli-
|.'i|c napravile su od toga potpuni kaos, a povrede nanesene ovjeanstvu
kroz negativnost prema seksu i podinjavanje ena ogromne su. To j e pravi
duhovni izazov, iznova povratiti tu uzajamnost u nae vlastite ivote i zaje-
dnicu. a licemjerni bogomoljci u tome nam nisu nimalo pomogli!
Poremeajima i
patnjom vezanim uz
seksualnost nauavanja
i uitelji uope se nisu
bavili, iako je seks
oevidno osnova ivota.
Uloga ena
Mislim da mi na Zapadu ne moemo biti odve samodopadni kada
eom,
ksiom na
raeno
uprotan
lojaava
'0.
' dalje
naponu
mogu
ajamno
ue
vnogi
mogu
u
gledamo ene u muslimanskom ili hinduistikom drutvu. Budimo realni,
ene na Zapadu su takorei juer dobile pravo glasa! Borba za mo meu
spolovima se nastavlja, a zastarjeli muki um i dalje vlada mukarcima i e-
nama. Mukarci se boje enske snage, a mnoge ene pokuavaju oponaati
mukarce umjesto da se opuste i budu ono to jesu. Snaga koja struji kroz
ensko tijelo opaa se i doivljava posve drugaije od snage u mukom
tijelu. Nju treba izraziti i primiti kroz receptivnu ensku kvalitetu prisutnu
u mukarcima, koja potom razvija enski aspekt u mukarcima. Muko/
enski,yin-yang ustroj i kvaliteta svakog ivota imaju svoj jedinstven izraz
u spolu i specifinom karakteru svake osobe. No groteksna jednooblinost
kulture i spolnih uloga nametnutih pojedincima mukom doktrinom bolna
j e i svakoga liava njegovog ili njezinog jedinstvenog izraza ivota. Uz
pomo yoge, sustavno uvaavajui i uvjebavajui ivotnu snagu prisne
uzajamnosti u tijelu, dahu i odnosu, mi se moemo otarasiti drutvenih
ogranienja i iznai svoj jedinstveni izraz. Nedostatak uzajamnosti meu
spolovima i dalje j e na sveopi problem i trebamo jedni druge vie nego
ikada kako bismo uravnoteili i osnaili nae vlastite muke i enske kvali-
tete. Mi trebamo pomo jedni drugih i moemo biti ranjivi jedni prema dru-
gima kao nikad prije. U ranjivosti i ravnopravnoj komunikaciji otkrivamo
svoj spolni karakter jedni s drugima. Otkrivamo svoju snagu, snagu bivanja
udvoje, koja j e J edno".
Demokracija
Muka predaja j e tijekom mnogih stoljea utiskivala doktrinu u dru-
tveni um jer j e politika kontrola ovisila o tome. Njezini uinci su jo
uvijek prisutni u nama. No, u demokracijama koje su odvojile crkvu od
drave sloboda pojedinaca da ive svoje vlastite ivote i odabire zajamena
je. Mi sada imamo okruje za provoenje tih izmjena, za otkrivanje nae
uzajamnosti i izraavanje naeg spolnog karaktera, te jedinstvenih kvaliteta
naeg ivota, rastereenih kulturnih oglavina. Nai gradovi i dalje vrve lju-
dima u naponu snage koji ne mogu uspostaviti uzajamno zadovoljavajue
odnose, dok mnogi svoje odnose partnerstva ne mogu preoblikovati u pri-
snost. Nema ivotnog zadovoljstva bez te uzajamnosti, iako postoje brojne
doktrine starog i novog doba koje nas uvjeravaju u suprotno. Yoga j e dar
koji ljudima omoguuje otkrivanje njihove uzajamnosti.
Praktini koraci ka yogi srca
Stanje i sila ivota poivaju u uzajamnosti oprenosti. Nema bijega
iz toga. To jest sredstvo yoge i ozbiljenje ivota. Neki praktini koraci se
mogu poduzeti kako bi se uoila i doivjela ta dubina. Zapoinjemo s pri-
snou s naim tijelom i dahom. Ta osjetljivost za na vlastiti ivot prerasta
u osjetljivost za cjelokupan ivot, ukljuujui one koji su nam najblii i
najdrai. To j e lake nego to mislite. Naela vjebanja iz treeg dijela pre-
cizno su ocrtana i lako su primjenjiva bez obzira prakticirate li ve yogu
ili ne. Ona su praktina sredstva za stjecanje iskustva prisnosti s vaim
prirodnim stanjem.
Imam upeatljiva snovienja, a ponekad i snove o svojoj prolosti kao
uvara jednog tantrikog hrama u junoj Indiji. Moji ljudi su pobijeni i
sve je obeaeno. J a nastavljam odravati tu kulturu usred ruevina. To
mogu biti stvarna sjeanja ili poetske vizije, ne znam, no to govori o mojoj
strasti prema razjanjavanju yogijskog procesa za svakog pojedinca. Rije
je o kreiranju primjerene prakse hatha-yoge koja u ivotu uspostavlja uza-
jamnost svake vrste kao realnost naeg ivota. Uzajamnost j e ve tu kao
prirodno stanje. U njemu su snaga i spokoj ivota oevidne. Tu nije rije o
prastarom sporu izmeu brahmanskih i tantrikih kultova. Oba su nastala
iz istog izopaenog pokuaja da se iznae nekakav konani i trajan uitak
koji se naziva Bogom ili transcedencijom. Oba su reakcija na ivot i jednog
na drugi. Yoga srca govori o prirodnoj dokolici ugodnog ivota kada ga se
rastereti natruha kulture. Yoga se jednostavno rada kao prirodna aktivnost
obinog zadovoljavajueg ivota.
I spunjenje j e prisutno u naem prirodnom stanju. Vrijedno je truda uvi-
ick iznova ponavljati gdje poiva na mir. On ve postoji prije optereenja
uma i ukljuuje prirodno kretanje ivota ivotu u uzajamnom proimanju
uprotnosti. Civilizacija je za odreen broj ljudi u svijetu rijeila probleme
preivljavanja. I mamo hrane u izobilju i zaklon, i imali smo vremena okre-
nuti se drugim primamljivim aktivnostima kao to su obrazovanje, karijera,
gomilanje bogatstva, umjetnosti, znanost i religija. Sve j e to dobro i zani-
mljivo, no mnogima j e to postalo zamjena za prisnost, ukljuujui spolnu
prisnost. Civilizacija j o nije iscijelila ispaenog ovjeka, a ivot se zatire.
( ovjekova ideja o nebu, o utjenoj drugoj stvarnosti, negira ovu udesnost
i pretvorila j e ovaj preobilan raj u pakao. Patnji nema kraja ukoliko se ne
pozabavimo osnovnim stvarima i uistinu svjesno ne prigrlimo jedni druge
prigrlivi prirodu. Taj osjeaj toliko j e dubok da u nama pobuuje ljubav
piema ivotu u svim smjerovima, ukljuujui kako nas same tako i sva
I >11 rodna bia. Seks i opstanak, prehrana i udobnost svake pojedine osobe i
Borba za mo meu
spolovima se nastavlja,
a stari muki um i dalje
vlada mukarcima i
enama. Mukarci se
plae enske snage, a
mnoge ene pokuavaju
oponaati mukarce -
umjesto da se opuste
i budu ono to jesu.
Snaga koja struji kroz
ensko tijelo opaa
se i doivljava posve
drugaije od snage u
mukom tijelu.
Imamo hrane u izobilju
i zaklon, i imali smo
vremena okrenuti se
drugim primamljivim
aktivnostima kao to su
obrazovanje, karijera,
gomilanje bogatstva,
umjetnosti, znanost
i religija. Sve je to
dobro i zanimljivo, no
mnogima je to postalo
zamjena za prisnost,
ukljuujui spolnu
prisnost.
stvorenja na ovom planetu, u izobilju koje je priskrbila priroda, potpun j e i
dostatan ivot. U punini ivota sve osjeamo i ne moemo a da ne osjetimo
patnju drugih i pomognemo im, inei to kao svoj prirodni odgovor. Nema
alternative. To j e jedini nain oslobaanja naeg ivota i razbistravanja
vota uma. To je dovoljno da nas kreativno zaposli tijekom dugog razdoblja koje
rjamnosti j e pred nama. Sve drugo posve je sekundarno ukoliko ne slui toj svrsi.
emogue
oga. Ne zanima me postoji li jedan Bog ili vie Bogova
\oge i elim znati pripada li gdje ili se osjea naputenom
ta. Neki Poznaje li oaj i moe li ga zamijetiti kod drugih
ci mogu elim znati moe li ivjeti u svijetu
ko hi se s njegovom surovom potrebom da te mijenja
'oivjela Moe li se osvrnuti odlunim pogledom i rei: Tu mije mjesto."
toinjemo elim znati zna li se rastopiti u toj goruoj strasti ivljenja
taim Tonui prema sreditu svoje enje.
elim znati jesi li voljna ivjeti iz dana u dan
s odgovornou ljubavi i s patnjom tvojeg sigurnog poraza.
Rekli su mi da u tom goruem zagrljaju ak i Bogovi spominju Boga. "
David Whyte
Drugi govor: Cijela pria
U sluaju da ne elite beskrajno prouavati yogu, evo jednog cjelovi-
tog pregleda. Yoga j e i oputanje i sudjelovanje u vaem vlastitom ivotu.
Ona nije prikupljanje informacija. Sve to vam j e potrebno za potpun ivot
u yogi va j e vlastiti ivot u vaem vlastitom tijelu, nekoliko dobrih pri-
lalelja, uitelj kojemu moete vjerovati i malo tehnikih informacija, ne
puno. Vjerojatno sve to imate upravo sada. Zapravo, u yogi nema govora o
informacijama. Sve to yoga nudi vae je. Rije je o tome da prihvatite ono
to ve imate. Dakle, ako to elite, samo posluajte ovu priu, isprianu u
cjelini.
Ako vas j e neto nadahnulo da promijenite sami sebe na bilo koji nain,
yoga vam moe biti od pomoi. Yoga je vrlo praktina znanost koja vam
moe pomoi u tome da postignete bilo to, od ozdravljenja do ostvarenja
nekog mistikog stanja, ili blaenstva koje yoga naziva samadhi. Bez pra-
ktinog sredstva koje e vas odvesti tamo gdje elite stii, nadahnue moe
pogorati vae stanje. Ono moe izazvati sukob zbog upeatljive razlike
i/medu ideala koji nas j e nadahnuo i zbiljskog stanja naeg ivota. Bez
pravog orua za provoenje izmjena, postajemo frustrirani. Bilo bi bolje
da uope nismo ni bili nadahnuti ili da se barem usredotoimo na praktina
.icdstva, a ne na cilj.
No, postoji tu i vei problem. Sami ideali religioznog nadahnua, po-
midene alternativne stvarnosti naem sadanjem stanju, izazivaju sukob.
I'red laganje nekog rjeenja podrazumijeva to daj e ivot problem koji treba
prevladati. Mi automatski pretpostavljamo da problem postoji. Osupnuti
utjecajem kulture mi i ne pokuavamo ispitati postoji li uope ikakav pro-
blem. Samo nesretna osoba motivirana je za to da trai sreu. Traganje za
sreom j e stoga nesretna djelatnost. Srea se ne moe pronai, ona se moe
'..mio ivjeti kao sadanja kvaliteta ivota. Potraga za sreom, nepropita-
Uzajamnost je ve
stanje prirode. U njemu
su snaga i spokoj
ivota oevidni. Tu nije
rije o staroj prepirki
izmeu brahmanskih i
tantrikih kultova. Oba
su bila izgraena na
izopaenom pokuaju
pronalaenja neke
vrste konanog i
trajnog uitka koji
se naziva Bogom ili
transcendencijom.
Potraga za sreom,
nepropitani aksiom
na kojemu je drutvo
izgraeno, dovodi do
suprotnog uinka. On
pogorava nesreu.
ni aksiom na kojemu j e drutvo izgraeno, dovodi do suprotnog uinka
pogoravanja nesree. Bezbrojno mnotvo duhovnih i drugih rjeenja za
nesreu pothranjuju pretpostavku o nesrei. tovie, njihovi zagovornici
potpiruju lakovjernost ljudi koji pate i uzrokuju njihovu patnju. ivot se
ne nadaje u obliku problema ili pitanja, ak ni odgovora jer ne postavlja
se nikakvo pitanje. Na ivot, naa tjelesnost i sve vidljivo jednako je tako
apsolutno, nedokuivo stanje kao bilo koji nevidljivi apsolut koji bi kultura
mogla ponuditi. I taj apsolut vam je dohvatljiv kao vaa vlastitost. Kulturna
opsjednutost potragom za savrenstvom spreava nas u opaanju tog savr-
enstva, koje je ve u nama uspostavljeno kao ivot i dano u izobilju.
I yoga moe biti dio te zablude umjesto da bude inteligentno sudjelo-
vanje u osjeaju sree u nama uspostavljene kao ivot. ovjeanstvo j e
doktrinom dovedeno do oaja i nastoji se zatititi besmislenim gomilanjem
bogatstva i nekom vrstom duhovnog gomilanja koje zagovaraju tradiciona-
listi. Ne da mi ne bismo trebali poboljati nau situaciju i preraspodijeliti
ivotno obilje radi zdravlja i udobnosti svake osobe kao to j e to priroda
i predvidjela. No to znai znati to j e uistinu pravi izazov. Kao ivot na
zemlji, gdje Bog i iskon nisu upitni, oevidna odgovornost j e u tome da
se nahrani i iscijeli taj ivot. U cijelosti. Nee doi ni do kakve spoznaje
Boga" sve dok to ne postane prirodni prioritet osobe. Da bismo to uinili,
moramo otpustiti na strah, uoiti nae vlastito savrenstvo i prevrednovati
sve to j e u nas usaeno. To nalikuje aputanju u bunoj gomili, no nae
tiho aputanje je mono jer j e istinito. Mi moemo ivjeti drugaije jer
temelji su postavljeni. Mnogi su smogli hrabrosti da se usprave na vlastite
noge i djeluju, budui da se nisu dali impresionirati starim priama.
Drutveni um
Vi ste ivot koji se dogaa upravo ovdje. Ne moe se rei puno vie
od toga. to je ivot? Vi jeste to god on u cijelosti jest. To nije filozofija, i
to nije neto o emu bi trebalo raspravljati. U to se moete kladiti! No um
koji ste naslijedili od svoje drutvene okoline zaokupljen j e raznoraznim
spekulacijama o ivotu i tome kako pronai samoga sebe. Vi ne morate
traiti sami sebe jer se nikad niste ni izgubili, a cjelokupna snaga i inteli-
gencija ivota oituje se u vama kao vi sami. Sumnjiavi um optereenje
j e tom divnom ivotu koji vi jeste. Ukoliko u vama postoji poriv za takvim
trvenjem, molim vas, vjebajte malo yogu da vam se um razbistri (moemo
vam rei kako) i ponovno se opustite u izvanredno stanje u kojemu smo
se zatekli. Molim vas, uinite to i prestanite s naprezanjem. Uinite sve da
vaa yoga ne bude dijelom tog naprezanja, no uinite to tako da uvedete
neke praktine izmjene koje donose jasnou. Mi se moemo opustiti jer
nema istine koju bi trebalo pronai osim one da ve postojite. Vi opstojite u
svojoj vlastitosti u toj ivot-nosti upravo ovdje.
Kao uitelji yoge imamo tu povlasticu da moemo razgovarati s mno-
gim ljudima o njihovoj osobnoj situaciji. Dobri ljudi gotovo uvijek borbu
1/ svojeg uobiajenog ivota za karijeru, novac i odnose prenose u ivot s
duhovnim idejama, yogom, meditacijom i si. Svoj ivot optereujemo tim
nastojanjima i pridajemo mu dodatnu odgovornost rjeavanja naih proble-
ma i stvaranja nae sree. Sve do sada, stvari su se samo dodatno komplici-
rale. Nita se nije promijenilo osim to se proirilo podruje naih trvenja.
Nauavanja i uitelji nas podstiu na to svojim modelima postignua. U
nastojanju da se saobrazimo s tim modelima ne volimo svoj vlastiti ivot ili
ne uivamo u jedinstvenom izrazu ivota koji jesmo.
Kim, jedan primjer
Nedavno sam sreo Kim koja je bila u nezgodnoj situaciji. Bila j e ki
.izijskih doseljenika u Ameriku. Obitelj j e prola kroz tekoe privikavanja
11; i novi ivot, a ona j e postigla puno toga na ameriki nain. Budui da
i usavrila kao klasina plesaica, godinama je plesala profesionalno, no
nikada nije doivjela hvalospjeve o kojima sanjaju umjetnici. Kriza se sve
\ ise zaotravala. Neprekidno iscrpljivanje u njezinoj profesiji, kao i njezina
uloga mosta izmeu kultura koju je preuzela radi svoje obitelji, uzimali su
voj danak. Nastupili su emocionalni i fiziki zdravstveni problemi. Dakle,
l>ilo bi logino za oekivati da e j oj yoga i neka duhovna praksa pomoi.
Iludui daj e bila marljiva uenica i vrlo disciplinirana u drugim podruji-
ma /ivota, pronala si j e uitelje i poela se baviti yogom s istom onom
iivjesnom predanou karakteristinom za njezine prijanje projekte. S
naivnom revnou upustila se bolnu koloteinu yoge i meditacije slijedei
preporuke i ciljeve svojih uitelja. Takvo postupanje uinilo j oj se inteli-
pcntnim. Svojem uobiajenom naprezanju u ivotu Kim jo dodala i napor
dosezanja neeg duhovnog".
Kad smo se sreli, Ki rnj e hodala uokolo nastojei biti svjesnija" nepre-
i.ino ispravljajui svoje dranje kako bi se kretala na uspravan yogijski"
nain. Doista j e radila na sebi, no njezina predodba o sebi i osjeaj pretje-
i.mog naprezanja pogorali su se. Svojom yogom nanijela si j e ozbiljnu po-
\ ledu u donjem djelu lea uslijed pretjeranog istezanja bez prethodnog oja
i manj a miia. Razvila j e anksiozni sindrom budui da se njezina konstitu-
' i|;i, u ayurvedskim terminima iskazano, pregrijala. Osobito me je pogodilo
lo u kojoj mjeri j e Kim naprosto prihvatila razliita nauavanja koja su j oj
Vi ste ivot koji se
dogaa upravo ovdje.
Vi jeste to god on u
cijelosti jest.
Sami ideali religioznog
nadahnua, ponuene
alternativne stvarnosti
naem sadanjem
stanju, izazivaju sukob.
Predlaganje nekog
rjeenja podrazi tmijeva
to da je ivot problem
koji treba prevladati.
Mi automatski
pretpostavljamo da
postoji problem.
Njezino povjerenje
u te sustave samo
je osnailo njezino
nepovjerenje u samu
sebe, odnosno ideju da
mora puno toga postii
prije nego to postane
adekvatnom osobom.
bila dostupna kao autoritativne i oevidno logine sustave. Vjerovanje nam
j e prirodno, no kao to j e to esto sluaj, njezino povjerenje u te sustave
samo je osnailo njezino nepovjerenje u samu sebe, odnosno ideju da mora
puno toga postii prije nego to postane adekvatnom osobom. Ukazao sam
Kim na tip eksploatacije koji sam uoio da se tu zbiva. U njezinom svijetu
plesa suvremena situacija nije se mnogo razlikovala od svojih poetaka
iz doba kada su se na europskim dvorovima iskoritavali mladi talenti za
zabavljanje kraljevskih obitelji. S malo ili nikakve potpore za one koji nisu
mogli zadovoljiti standard, bio je to surov svijet. Ubrzo j e shvatila da je
pokuavanje da ostvari standardizirane ciljeve koje su proizvoljno odredili
drugi bilo ono to ju je dovelo do oaja. U njezinim duhovnim nastojanji-
ma takoer j e prevladavala ista dinamika. Zajedniki smo preoblikovali
njezine ambicije u smjerove koji su j oj bili uistinu primjereni i dohvatljivi.
Dobila je posao u jednom umjetnikom projektu na Internetu u skupini do-
brih ljudi koji su vie cijenili kolegijalnost negoli kompetitivnost. Njezinu
praksu yoge prilagodili smo tako da istovremeno bude i blaga i energina,
te primjerena njezinom tjelesnom tipu i zdravstvenom stanju. Usmjerili
smo Kim na dah kao osnovu za rad na njezinim stavovima, odnosno ona j e
samu sebe usmjerila na svoj dah. Njezino tijelo je ubrzo ojaalo i poprimilo
prirodno oputeno dranje. Oslobodili smo j e potrebe da bilo to spoznaje.
Njezin um rijeio se svih imperativa. Postala je otporna na eksploataciju i
postigla obinost! Bila j e to pozamana promjena za Kim. ivot je prostru-
j ao kroz njezin organizam i poela je uivati u samoj sebi i u drutvu svojih
prijatelja. Rekao sam Kim: Autentina yoga, tvoja yoga j e zaivjela."
To nazivamo Yogom srca jer j e rije o suosjeanju s ljudima. Rije je o
brizi za druge tako to uklanjamo svo njihovo nepotrebno naprezanje koje
se zasniva na kulturnim imperativima, kako bi izbilo ono to j e prirodno i
kako bismo im dali primjerenu, praktinu pomo. Dalai Lama je jednom
rekao: Nemojte nita shvatiti ozbiljno osim brigu za druge!" To je to! To
prekrasno izraava lakou ovjekovog postojanja, ivot osloboen potrebe
da se bilo to spozna. Tu se poprilino slaemo s buddhistikom tradicijom
suosjeanja s biima koja pate i uklanjanja onoga to j e nepotrebno, pa se
brinemo za ljude kroz yogu.
Manje i vie
No, putovi religije i yoge mogu uzrokovati patnju. Oni uzrokuju opse-
sivnost dok se pokuavamo prilagoditi modelima koje nam nudi kultura.
Nastojanje da budemo ono to nismo uzrok j e nae patnje. A nastojanje
da budemo neto to nismo temelj j e kulture u duhovnim i uobiajenim
pregnuima. Sama njezina dinamika stvara ideju o vie i manje. Kada j e
netko u odnosu s neim velikim, drutvena dinamika sugerira daj e on ili
ona neto manje od tog velikog. Ogranienost takvog drutvenog ustroja
treba razumjeti i odbaciti. Nijedan veliki uitelj koji je bio u stanju istinski
osnaiti druge nije dopustio da se takva dinamika razvije oko njega. Na-
alost, mnogi to doputaju, pa j e njihov rad imao suprotan uinak. Gotovo
svi pouavaju unutar tog modela. To ne znai da njima nedostaje mudrosti,
da nisu u stanju initi i govoriti neto istinito i lijepo, no to koriste kako bi
definirali svoju ulogu kao uitelja i stvorili dinamiku nieg i vieg. Njihova
potraga zanemaruje ono to je ve dano u ljudskom ivotu. To je neispitan
drutveni fenomen koji nas j e sve oparao. S time sada moemo zavriti.
U Kim smo vidjeli djevojku koja j e patila zbog toga to nije mogla
dosegnuti visoke standarde u umjetnosti europske elite. U svojem pokuaju
da prevlada tu tekou okrenula se yogi. No yogiska bratija nagnala ju je na
isti proces. A to znai: radi na sebi, dosegni unaprijed odreeni cilj i tada
e biti dobro. Budui da j e drutveno ve bila predisponirana za takvo
ponaanje, u svojoj praksi yoge napredovala j e uslijed svoje talentiranosti i
poriva, no postajala j e sve oajnija. J ednostavno smo porazgovarali s Kim
o tome da prestane raditi na sebi. Nemoj se produhoviti, zaboravi na fi-
lozofiju, ne mora se usavravati jer si iva kao ivot a on j e ve savren."
Uoili smo trenutno olakanje koje je doivjela ta osoba. Dolo j e do pri-
mjetnog oputanja. Samo se pozabaviti takvim stvarima jest yoga, iscjelje-
nje i suosjeanje. Ona je to morala uti. U tom trenutku dolo je do odusta-
tanja od naprezanja. Zbog toga govorimo o Yogi srca. Mi pouavamo yogu
^osjeajnosti, prestanka naprezanja u okvirima drutvene pretpostavke o
tome da nam neto nedostaje.
Nita nam ne nedostaje
Kada je netko u odnosu
s neim velikim,
drutvena dinamika
sugerira da je
on ili ona neto
manje od tog velikog.
Ogranienost takvog
drutvenog ustroja
treba razumjeti i
odbaciti.
Nita nam ne nedostaje. ak ni Bog! Kako moemo o tome govoriti
i to nudimo ovdje? Rije je o izuzetno jednostavnom uvidu. Ne treba
poduzeti nikakve korake. Ne treba postavljati nikakva pitanja, jer vi ste
sam ivot. Vi ste svemir koji ini svoje. Sama organska ivot-nost udo
je i vae j e vlastito stanje. Kada ljudi prepoznaju istinitost te jedinstvene
IM (Inje, nastupa jedna specifina promjena. Bilo koja osoba, na bilo kojem
stupnju ljudskog razvoja ili duhovne evolucije moe to shvatiti. To ne ovisi
in o kakvom prethodnom razumijevanju ili uope o bilo emu. Rije j e o
revolucionarnoj inicijaciji u nov nain doivljavanja svega. Neto to prije
ni .1110 opaali iznenada doivljavamo kao oevidno. Sada hodamo uokolo
govorei: 0, moj Boe, iv sam kao ivot." To ne mora nuno znaiti da
se zbio nekakav udesan dogaaj pa da vie odjednom nemamo nikakvih
problema, no to e nam vjerojatno puno pomoi. Zamah prolosti prisutan
je u naem umu i emocijama, pa se tekoe mogu nastaviti. Nai problemi
mogu nestati ili ne moraju. Kada se tekoe nastave, moe se uiniti neto
praktino. Yoga i druge vjetine iscjeljenja mogu nam to omoguiti. No
javlja se osjeaj mira i prepoznaje se kontekst unutar kojeg se sve dogaa.
ivotu j e sve prihvatljivo j er se to nalazi u kontekstu ivota i onoga J a
sam ivot", naprosto danog. Kada se opustimo u ivot, pokree se moan
iscjeljujui mehanizam priroen ivotu koji s vremenom oslobaa organi-
zam od njegovih tekoa. ivi organizam zapanjuje svojom sloenou i
funkcioniranjem koje ukljuuje samoregulaciju, balansiranje i iscjeljivanje.
Svi organi funkcioniraju, cijelo tijelo osjea, a kada se protegnem i diem,
te stupim u odnos s drugima, neto se dogaa!
Pria o Kim varijacija j e na temu o tome da svi patimo. Pravo j e udo
kretati se kao svoj vlastiti ivot i stvarati svoje vlastite okolnosti. Rije j e o
udu jer rijetki to ine a drutveni umj e u to duboko utonuo. Mi djelujemo
na temelju kulturnih motiva i oekivanja koji izmiu naem propitivanju i
razumijevanju. Potrebno nam je malo pomoi jednih od drugih kako bismo
utvrdili vlastite temelje i autentinost kao ivot. To j e jednostavan uvid, tre-
nutaan ili postupan. Tada se po prvi puta oputamo u jednostavan osjeaj
ivot-nosti u kojoj nismo uivali od ranog djetinjstva. U nae organizme
bio j e ugraen drutveni um u dobi od jedne ili dvije godine starosti, i ini
se da nas je odijelio od prirode. Doivjeli smo se odijeljenima od ivota.
ivi organizam zgrio se u strahu. No relaksacija i transformacija mogue
su kroz taj uvid a iscjeljenje moe nastupiti brzo.
Amanda, jedan primjer
Prije neki dan na sveanoj veeri moja prijateljica Amanda odsvirala
j e svoju novu klavirsku kompoziciju Disanje" (Breathing"). Bila j e pre-
krasna, prepuna osjeaja i smirujua. J o uvijek j e ujem. Rekla nam j e da
j e otkrila novu kvalitetu jednostavnosti u svojem skladanju dok se prije
naprezala skladajui uz pomo tehnikih zamrenosti svojeg akademskog
glazbenog obrazovanja. Zahtjevnost interpretacije do ruba tehnikih mogu-
nosti izazvala j e bol u njezinim leima i rukama tijekom sviranja. Postala
j e maloduna, njezin brak je zapao u krizu i ozbiljno j e posumnjala u mo-
gunost ostvarivanja karijere u ovom vrlo kompetitivnom svijetu. Amanda
tada j o nije zapoela raditi na sebi pomou duhovnih metoda, pa j e bilo
lako pouiti j e njoj primjerenoj yogi. Radei jednostavne tjelesne vjebe
i vjebe disanja svaki dan otkrila j e svoj vlastiti dah i ivot. Opustila se u
svoj ivot a njezina fizika i emocionalna bol j e popustila. Nadalje, kao dio
njezine dnevne prakse yoge zamolili smo j e da svaki dan pristupi svojem
klaviru i svira iskljuivo radi svojeg vlastitog uitka, bez iskuavanja svojih
tehnikih mogunosti. Uinila je to a rezultati su zapanjili nju samu i sve
druge. K.ako su se njezini dah i tijelo kretali kao ivot, tako j e nastajala i
njezina glazba. Izvijestila nas j e o svojem uspjehu i novom uzletu u njezi-
noj skladateljskoj karijeri. Poela j e svirati za sebe i svoje prijatelje. I zvrsno
cijelo rodilo se na spontan nain. Njezine skladbe postale su izraz toga to
ona jest i kako se osjea, neoptereene tehnikom ili prijanjim glazbenim
stilovima. Njezina glazba zadobila je novu kvalitetu, a njezin ivot je izbio
kroz njezine ruke. Amanda j e k tome zavoljela svoj ivot, osobito prisnost
sa svojim muem. Uviate li sada o emu j e ovdje rije?!
Drutveni um otpada
Mi smo uhvaeni u zamku pojmova i drutvenih modela postignua
za koje se vjeruje da su nuni, a koji su nam nametnuti u svim podrujima
/i vota - u umjetnosti, trgovini i duhovnoj potrazi. ini se da se neto desilo
meni i mnogim mojim prijateljima. Pitanja koja j e u nas usadilo drutvo i
svi nai uitelji jednostavno su otpala iz naih organizama. Otpala su pri-
rodno jer mi nismo uinili ba nita. Napustila su nas ovakve kakvi jesmo,
kakvi smo ve bili. ivot koji se odvija s neiscrpnom dubinom osjeanja.
Na dj el uj e prirodno sudjelovanje u svim funkcijama i udima ivota. Ne-
ograniena energija struji kroz nas kao yoga. Mi ivimo ivot i vjebamo
yogu ne zato da bismo bilo to postigli, nego to inimo kao kretanje ivota
koji je ve u potpunosti uspostavljen u nama, kao mi sami. Ne nazivamo to
prosvjetljenjem" j er to je samo jedna od zamki koje su otpale. To je prije
normalno stanje, naprosto prirodno stanje u kojemu svi mi uivamo.
Radei jednostavne
tjelesne vjebe i vjebe
disanja svaki dan,
otkrila je svoj vlastiti
dah i ivot. Opustila se
u svoj ivot a njezina
fizika i emocionalna
bol je popustila.
Neograniena energija
struji kroz nas kao yoga.
I 'spravite se na vlastite noge, osjeajte, opustite se i pokrenite se. Ojaajte svoj
karakter i djelujte samosvojno.
Trei govor: Vi jeste ovdje sada!
Atha yoga Ovdj e Sada!" (prve rijei Patanj al i j evi h Yoga-sutri)
T o j e jednostavna tvrdnja. To j e i vie nego lako. Budui da je tako
H'dnostavno, rijetko o tome govorimo i ne shvaamo to. Kada to jednom
poznamo, ono postaje oevidno i mi osjeamo istu zbiljnost naeg ivota,
netaknutu sumnjiavim umom. Ideja o ljudskom savrenstvu koja j e dubo-
ko usaena u drutveni um, u starom znanstvenom i religijskom miljenju
kriva od nas savrenstvo koje je ve prisutno u nama, kao mi sami, kao
im ivot, kao Priroda, kao ona" sama. Mi nismo, mi ne moemo biti
drukiji od Prirode, koja nas podupire u naoj posvemanjoj meuovisnosti
<a svime. Kozmos j e savren takav kakav jest i velianstven j e u svojoj
cjelovitosti i beskonanom postojanju. To je nae prirodno stanje.
Modeli savrenstva
No kultura nam nudi modele, kulturne heroje mitskog savrenstva kako
bismo ih oponaali ili slijedili kao da ve nismo savreni kao ivot. Mi se
nalazimo u supstancijalnom odnosu i povezanosti s beskonanim kozmo-
si mi. Nebrojeni sveci, mudraci, spasitelji, gurujiji i svamijiji ili njihovi
IK (.nici propagirali su prosvjetljenje - spoznaju Boga, slobodu, i to sve
ne tragajui za nekim drugim stanjem kao da nismo dostatni i savreni
ovdje u ovim organskim oblicima. Zamisao o prosvjetljenju, ili istoi, ili
o I togu koje treba dosegnuti zamka j e koja zapravo podrazumijeva neto
lome suprotno. Na prirodni ivot proglaava se stanjem ne-prosvijetljeno-
sii ili bezbonosti, a samo neprosvjetljen um govori o prosvjetljenju. Du-
hovne doktrine proizale su iz straha, kao reakcija na ivot, i kao potraga
i vjenom alternativom. Tijekom povijesti nairoko ih se promicalo kao
ivdstva stjecanja moi i bogatstva. Ta kulturna opsjednutost lovom na du-
hovnu stvarnost liila nas j e udesnosti ove stvarnosti i razdruila nas od
ii.iog prirodnog stanja.
Nema puno smisla
pisati knjige o asanama
i prandydmi budui da
ih je nemogue nauiti
iz knjige bez pomoi
uitelja koji e vas
paljivo uputiti u sve
aspekte prakse. Stoga,
molim vas, pronaite si
dobrog uitelja!
Da, ona se doima gorom u fundamentalistikim religijama, no ipak,
zbog povijesnog utjecaja, takvo razmiljanje j e u nama ostavilo dubok trag
a mi ne propitujemo njegove suptilne i dramatine uinke. Mi ne moemo
uivati u savrenstvu koje nam je pred oima, u naoj koi i pod koom.
Takve pretpostavke zaokupile su na um potragom za alternativnom mo-
gunou. Budui da nismo usredotoeni na sadanjost, ne sudjelujemo u
ovom ivotu ovdje. Ako postoji ikakvo apsolutno stanje bivstvovanja, to
j e to. Kako to da uope ita postoji? I to J edno j e ovdje, odmah i silno na
raspolaganju. Vidite, ne radi se tu ni o onome budi ovdje sada" - ameri-
koj mantri iz ezdesetih - to je svojevrstan naputak umu kao da postoji
nekakav problem. Vi jeste ovdje sada i tu j e kraj prie! Moete se opustiti.
Nikakve korake ne treba poduzimati! Sada, yoga moe otpoeti. Yoga je
kretanje prirodnog stanja bivstvovanja, koje uvijek odrava povezanost i
obnavlja cjelovitost ako j e to potrebno.
Tu j e na djelu neizmjerna snaga i povezanost. Nju moete osjetili jedino
u sebi samima, kao sebe same. Priroda ne funkcionira po modelima. Mi
dijelimo isto stanje, ali svatko od nas posve j e jedinstven, svatko je usidren
u vlastitom ivotu. Pokuaji oponaanja kulturom propisanih duhovnih
modela liava nas nae jedinstvene prisutnosti i snage. Svatko od nas ide
svojim putem. Ono toj e bilo uinkovito zaj ednu plemenitu osobu ne mora
biti uinkovito za neku drugu. Vi ste jedan jedini na svijetu, pa nijedan
standardizirani duhovni proces za vas nee biti uinkovit i jednostavno nije
potreban. Te duhovne ideje natovario j e va um na va jedinstven oblik
ivota i one vas spreavaju da ojaate svoj karakter i djelujete samosvojno.
Zaneseni praktikanti svih moguih svjetonazora, uz pomo svoje sjajne lo-
gike, neumorno unose sumnju u svoje sluateljstvo. Mitski ivoti duhovnih
velikana sugeriraju nam da savrenstvo poiva negdje drugdje i da mu ni-
smo dorasli. Nai umovi ispunjeni su osjeajem nedostatnosti, da to nikada
neemo postii, ma to to bilo. To j e tvrdokorna pretpostavka kulture.
U Indiji ljudi posredno doivljavaju Bogove i Boice izvrsno se zaba-
vljajui na taj nain, dok njihovi ivoti ostaju stijenjeni u restriktivnim
drutvenim obrascima. Slino j e i na Zapadu: mi takoer ivot doivljava-
mo posredno kroz filmove koji uvijek obiluju avanturama, dok mi svoje uo-
biajene ivote ivimo u poprilinoj izolaciji. Budui da smo usredotoeni
na prividne realitete, mi ne uviamo ili ne osjeamo svoju vlastitu narav.
Preputamo slavnim linostima da se maksimalno zabavljaju barem u
medijima - dok u svojim svakodnevnim ivotima tavorimo u dosadi. Na
kulturni i drutveni um stvaraju tu podvojenost izmeu zamiljene blistave
drugo-tnosti, gdje se zbiva sve ono najbolje, i ovoga ovdje gdje smo slijepi
za udesnost nae vlastite tjelesnosti i energinosti. Razvili smo pasivan
odnos s izvornim scenarijem, naim vlastitim ivotom u kojemu se sve
zbiva.
Vi ste autentini
Svaka osoba moe izravno stupiti u dodir s najdubljom nutrinom svojeg
vlastitog postojanja, i to je jednostavniji proces od onoga to veina zami-
lja. Yoga tijela, daha i odnosa brzo vam prua osjeaj pripadnosti, autenti-
nosti, ivotne dinaminosti i organske povezanosti s udom koje je ivot.
Ona moe ubrzati ili uiniti izlinima druge terapije koje su neophodne
/bog otuenja od naeg vlastitog stanja koje uzrokuju drutvene pretpostav-
ke. Zadivljujua dubina i povezanost sa svim stvarima ve postoji u nama.
No iskoraivanje iz separativnih misaonih struktura moe biti samotniko
iskustvo, budui da se sve konvencionalne institucije i oblici ponaanja u
naem svijetu temelje na podjeli i strahu. Nae oduevljeno sudjelovanje
n aktivnostima lokalne crkve moe splasnuti i mogli bismo izgubiti zani-
manje za konvencionalno agresivnu politiku ili karijeru. Obeshrabrimo se
kada uoimo nepravdu koja se mnogima nanosi i nemo ljudi koji j e trpe
i adi obeane uzvienosti doktrine koja podrazumijeva nau sadanju nedo-
statnost. No ako smognemo hrabrosti da stojimo sami, uviamo da stojimo
s cjelinom. Postojim jer sve drugo postoji i to je oevidno.
Yoga tijela, daha i
odnosa brzo vam prua
osjeaj autentinosti,
ivotne dinaminosti i
organske povezanosti s
udom koje je ivot.
Povezanost s cjelinom
Paradoksalno je da nam taj uvid moe dati snage da ostanemo unutar
naih drutvenih institucija ako to odluimo. Moemo se sukobiti s misa-
onim i drutvenim strukturama, ali u konanici ne i s ljudima jer sve je to
odvijanje ivota. Zapravo, nita ne postoji samo za sebe i mi radimo kako
hisino nahranili svakoga. Logino j e da se nita ne moe izdvojiti iz kon-
irksta cjeline.
Ima nekih znakova koji bude nadu u to da se oslobaamo tog restri-
klivnog uma. Mi moemo u potpunosti sudjelovati u cjelini jer mi jesmo
i n'lina. Sve na nas utjee. I nformacije, umjetnost, glazba, ples, tehnologija
i znanost postaju dostupne svakome. One mogu biti svaija dokolica. U
ekonomiji smo svjedoci kraha ideje da se bogatstvo moe stvarati bez da se
n ub/ir uzme cjelokupni kontekst, zdravlje planeta i njegovih ljudi. Svjet-
k.1 mo raspodijelila se preko nacionalnih granica. Korporacijska kultura
proirila se po svijetu i prisiljena j e biti potena i odgovoriti na ljudske
potrebe uzimajui u obzir lokalne, osobne i svjetske posebnosti. Danas
postoji zanimanje za zajednicu i zdravlje okolia kao neizostavnog dijela
np>\ niskog ivota. U podruju duhovnih nauavanja susreli smo nekoliko
\ >lik ih voa koji su se oslobodili potrebe za doktrinom koja stvara podjelu
im .njih i nas". Volim Dalai Lamu zato to je on svjetski uitelj kojeg ne
zanima igranje gm/-i gara. ini se daj e on nezainteresiran za bilo kakav
izam" i doima se, barem njegovom javnom sluateljstvu, kao da ga malo
zanima buddhistika ideja o osjetilnim i neosjetilnim biima. On j e apsolu-
tno obian u svojoj pojavi i ljudskosti. On sebe ne uzdie na neki poseban
poloaj kao uitelj niti se predstavlja drugaijim od drugih ljudi. No jeste li
primijetili koliko je njegova obinost neobina? ini se daj e njegov javni
nauk sljedei: Svi dijelimo isto stanje, stoga budimo dobri jedni prema
drugima." I to j e otprilike sve to j e potrebno rei!
No naalost, mora se rei, injenica daj e Njegova Svetost predvodnik
jedne iskljuivo muke, oevidno celibatu naklonjene, pet stotina godina
duge tradicije, govori sama za sebe. No mi se neemo u to uputati. Takvi
kulturni oblici i nain miljenja utjecali su na svakoga od nas i tek sada toga
postajemo svjesni, i toj edva. Ba kao to je i dugi niz papa stvarao europski
um, stoga sve to treba raistiti. U ovom svijetu kakav jest j o smo daleko
od svojeg zaviaja. Moda moemo a moda i ne moemo izvesti revolu-
ciju u svjetskim strukturama moi, no puno toga moemo uiniti u svoje
vrijeme i na svojem mjestu. Sve pape moemo izbaciti iz naeg organizma.
Praktikantima i uiteljima yoge neto se dogaa.
Uoavam veu iskrenost. Ideja da bi ivot trebao biti potraga i pronala-
enje sree postala j e upitnom. Vjerujemo da su buddhisti vjerojatno bili u
pravu rekavi da cijeli ivot jest patnja" a suosjeanje prema samome sebi
i drugima vjerojatno j e na mjestu budui da se raamo pa umiremo. Kada
mi na Zapadu patimo, toga se sramimo i manje potujemo sami sebe jer od
nas se oekuje da pronaemo sreu. Ta borba se nastavlja u opsesivnoj spi-
ritualnosti, drogama, lijekovima i svemu ostalom. No sva bia doista pate,
pa j e izrazita dobrota na prirodni odgovor. Prihvaanje nae boli kao dio
ivota i poduzimanje nekih praktinih koraka da se bude dobar jest yoga.
Vi jeste ovdje sada.
V
etvrti govor: Yoga ivota
Dobri uitelji yoge pouavaju brino, pruaju praktinu pomo iz
Ciste ljubavi prema pomaganju. Mi moemo pouavati na nain koji trenu-
lano osnauje osobu u njezinoj vlastitoj ivotnosti umjesto da promiemo
nepotrebne ciljeve koji u nama izazivaju sumnju. No, ak i potraga za
informacijama koje yoga moe beskrajno pribavljati stvara um koji kae:
Nikada neu znati dovoljno." Duhovna filozofija jo uvijek cvate. Uitelji
i uenja esto su povezani s tradicijama traganja, ili uitelji govore o tome
da ne treba tragati, no zadravaju svoju drutvenu poziciju kao uitelji.
Sama ta uloga stvara podjelu izmeu onoga koji zna i onoga koji ne zna. To
u nama izaziva sumnju, dinamiku traganja i izlino je. Uitelji neprimjetno
dalje prenose to kulturno optereenje.
Prvi indijski uitelji koji su donijeli yogu na Zapad bili su u sutini
leligiozni ljudi, ne vogTji, koji su pomijeali neke tehnike yoge sa svojom
duhovnom potragom. Religijska misija, primjerice, bilo j e ono to j e zapra-
vo poticalo gorljivost Yoganandinih i Sivanandinih uenika-svamya koji su
poduavali tehnike yoge kao sredstvo za dosezanje religioznog cilja. Velik
dio log utjecaja opstao je i latentno i oigledno. Sve vrvi od duhovne zatro-
*.mosti, koja se prenosi i iri putem komercijalne eksploatacije lakovjernih
I|udi koji pate. U nas se usauju pitanja i ambicije koje nisu nae vlastite.
Neduni prolaznici osvajaju duhovne ideje i uputaju se u razne oblike
sore unutar tog ograniujueg konteksta. Yoga e doista razbistriti um i
ino/c osobi priskrbiti religijsko iskustvo i uvide. No ona mora u potpunosti
bili i/graena na temelju potreba svake osobe i ne moe biti uinkovita u
obliku proizvoljnih tehnika svojevoljno primijenjenih. Pokuavamo igrati
kv potpunog pila karata. Ovo zvui negativno, no zapravo je samo poziti-
\ no (klbacujui ono to nije potrebno oputamo se u nae prvobitno i pri-
iodi/no stanje ivota i nikakvo posebno religiozno iskustvo nije potrebno.
Komercijalizacija yoge
Kada je rije o tehnologiji yoge, pojedini aspekti potenciraju se izvan
konteksta cjelokupnog spektra yogijskih naela i toga kako se ona primje-
njuju na svaku jedinstvenu osobu. Moderni zagovornici yoge doprinose toj
zbrci autoritativno naglaavajui svoje vlastite specijalnosti, no rije je o
nepotpunim shvaanjima. B.K.S. Iyengar svoju j e yogu razvio iz zanimanja
za gimnastiko vjebanje s nedostatnim uvaavanjem naela yoge. Nizovi
asana K. Pattabhi J oisa takoer se pouavaju izvan konteksta cijele prie o
yogi i predstavljeni su kao standardizirana praksa kojoj se pojedinci nastoje
prilagoditi ba kao u bilo kojem sportu. Reagirajui na te utvrene oblike
T.K.V. Desikachar, koji poznaje naela, sveo j e istine na najmanju moguu
mjeru i razvio yogu kao terapiju, pripisujui autoritet vedskim spisima,
Patanjaliju i uitelju kao rjeenju.
To zbunjuje one koje su prihvatili rigoroznije popularne stilove jer ne
mogu razumjeti naela ukoliko ih ne primijene na stavove koje ve znaju.
Yogijska naela moraju se ponuditi u kontekstu popularnih stilova koji su
ljudima poznati i ne treba ih zanemariti (bilo naela bilo poznate stilove).
YogTji se ne proizvode na pokretnim trakama i oevidno j e da cjelovitim
spektrom vjebi treba nadopuniti popularne oblike kako bi se praksa prila-
godila pojedincu, te postala uinkovita i djelotvorna. U tom sluaju otkrit
emo zlato! Naalost, malo j e uitelja koji mogu pokazati kako to uiniti.
Nije rije o tome da se obezvrijedi velik posao koji su indijski majstori
obavili kako bi popularizirali yogu ili korisnost njihovog pouavanja kada
se ono stavi u kontekst razumijevanja yoge. No vi se tu morate snai sami,
ili pronai uitelje koji su upoznati s cijelom priom, koji nisu tek stvorili
j o jedan apsolutni sustav ili proizvod kako bi ga prodali na tritu. Popu-
larni uitelji meusobno se nadmeu vodei svoje poslove s proizvoljno
odabranim informacijama i ciljevima. Predstavljajui sebe kao autoritete,
na trite su izbacili sustave vjebi i nazvali ih yogom. Njihovi ogranci po
cijelom svijetu usvojili su isti autokratski pristup, inzistirajui da oni znaju
yogu zato to su j e prouavali sa sebi slinim autokratskim guruom.
Velik dio toga temelji se na pogrenim ili vrlo nepotpunim informacija-
ma izvan konteksta cijele prie. Njih se servira ljudima kako bi se ostvarili
poslovni ciljevi u obliku podrunica ili kompetitivnih kola, koje iskorita
vaju lakovjernost i dobronamjernost ljudi. Ti sustavi stvaraju fiksne obrasce
u tijelu i umu, a u najgorem sluaju uzrokuju fizike i psiholoke povrede
i ovisnost. Vrlo esto ponudi se i neka nadahnjujua duhovna pria u kon-
tekstu fizikih vjebi, no izostavlja se drevna tehnika mudrost koja uistinu
povezuje tijelo i um s duhom. Budui daj e uglavnom rije o poslu, vodei
uitelji odbijaju meusobno komunicirati iako su imali istog velikog ui-
telja koji j e svoj cijeli ivot radio na tome da shvati i prenese cijelu priu o
yogi, te j e uspjeno primijeni na svakog pojedinca, u svaku svrhu.
Rigorozno preispitivanje
Da biste opstojali autentino kakvi jeste, kao ivot sam, trebate preispi-
tati sve nametnute scenarije ili drutvene modele i njihove posljedice. To
zahtijeva odreenu intelektualnu strogost. To j e tehniko pitanje. Mi mora-
mo temeljito razmotriti i prevladati staru ideju da sve ima svoje mj esto i da
stoga ne trebamo prosuivati ili analizirati bilo to. Ako se uistinu zagle-
damo, moemo vidjeti to uistinu vrijedi a to postoji samo zbog sebinog
interesa politikih/trgovinskih sila ili j e tek proizvod kulturnih natruha.
Na obrazovni sustav podario nam j e takav moan, diskriminativni um.
Sposobni smo istraivati znanstvenom strogou. To j e pozitivno. Zato to
bacamo kroz prozor u podrujima duha i yoge neobino j e. Provoenje ta-
kvog istraivanja i razluivanja meu duhovnim idejama usaenim u nae
ivote nije neto negativno budui da preispitujemo sve. Vjera ili sigurnost
koja se rada iz intuicije u nae prirodno stanje premauj e na nadi utemeljen
lip vjerovanja u proces ili ideale drugih ljudi. Rezultat toga moe biti samo
neto pozitivno budui da obitavamo u misteriji naeg vlastitog ivota i
osjeamo nj egovo apsolutno stanje.
Dakl e, ako i t ko ili ita vaem umu s uger i r a da post oj i neko nuno
post i gnue bi l o kul t ur no, duhovno ili rel i gi j sko, t o e vas spri j ei t i u
j as nom s agl edavanj u t oga da ste i vi kao i vot , koj i j e ves ada, apso-
l ut no i s avr eno dan. Kada to shvat i t e, opust i t et e se u pr i r odno st anj e
i ot poet i s ui vanj em u yogama t i j el a, daha i odnos a, ukl j uuj ui i
pr vens t veno u os j eaj noj s pol noj pri snost i . Kada se um rast eret i tih
duboki h t r agova kul t ure uspravi t et e se na svoj e vl ast it e noge kao
ivot j edi ns t veno oi t ovan. Tada ot poi nj e aut ent i na yoga.
Mnogi e to doivjeti kao neto subverzivno za kulturu i religiju kakvo
i |est. Barem j e subverzivno za uvjerenje daj e um odvojen od prirode, kao
da ima neki svoj neovisan ivot odvojen od kozmosa, koji gaj e iznjedrio i
koji ga podupire. Uz pomo svoje vlastite logike analize mi moemo ra-
zumjeti nametanj e drutvenog uma organskom ivotu. To ne znai da emo
odbaciti svaku osobu koja neto pouava j er sve j e to ivot koji se ovdje
oeiluje, no to znai ostvariti uvid u kulturne mitove i pogreke ljudskog
intelekta koje su dovele ovjeanstvo do oaja. Mi zapravo nita ne odba-
i ujemo, nego naprosto opstojimo kakvi j esmo. Mi takoer ne pokuavamo
Yogijska naela moraju
se ponuditi u kontekstu
popularnih stilova koji
su ljudima poznati i
ne treba ih zanemariti
(bilo naela bilo
popularne stilove).
odbaciti kulturnu pozadinu koja je u nas utisnuta. Mi to ne moemo uiniti
jer j e borba uma protiv uma besplodna. Mi se stoga naprosto oputamo i
motrimo to se zbiva.
Tko je yogi?
Yoga se moe prakticirati na nain koji j e posve rastereen od traganja
za alternativnim stanjima, samadhijima, unutarnjim mirom" i pretjeranim
unutarnjim i vanjskim postignuima. Konvencionalno je prakticiramo kao
da bi nas traganje moglo pribliiti istini". To prije stvara vie uma, pretpo-
stavljanje j e problema koji prirodno stanje brie iz naeg vidokruga. Ako je
prakticiramo bez te opsesivnosti, yoga e biti bezopasna i unaprijedit e na
ivot na prirodan nain. J edna stvar vrlo j e jasna: sve to vam j e potrebno
da biste bili punokrvni yogi ili yoginl vae j e vlastito tijelo, va j e vlastiti
dah i malo dobrih prijatelja. Nije vam potrebna niija tuda kultura ili sen-
timentalna vezanost za neku drevnu kulturu. Takva zdruenost moe biti
zanimljiva i zabavna, no zamiljati kako j e ona zbog neega nuna znai
previdjeti ono to jest nuno i ono to j e osnovni predmet yoge: va vlastiti
ivot koji pulsira u vaem organizmu.
Pa, to je doista potrebno da biste uistinu bili yogf!\ Ne nekakvo du-
hovno postignue ili umjeno izvoenje asana, nego dostojanstveno pri-
hvaanje vae vlastite realnosti. Sve to j e zanimalo drevne uitelje bilo je:
to je bivstvovanje?" i Kako ga ostvarujemo?" Poantaj e u sljedeem: vi
jeste bivstvovanje, vi jeste istina, Vi ste Vede", vi ste sadanji ivot na ze-
mlji i ono ime su se oni zanimali tada moete ostvariti samo u svojem vla-
stitom ivotu kao ivot. To j e sve to j e potrebno. Dakle, moete biti yogi
u ovom vremenu i na ovom mjestu u jednakoj mjeri kao to je to bio netko
u himalajskoj kulturi u devetom stoljeu. tovie, morat ete se pozabaviti
ogranienjima nametnutim od strane kulture zajedno s njezinim umiljenim
nunostima u pogledu ponaanja i vjerovanja.
Druge kulture
Mnogi od nas potomci su europskih kolonijalista, koji su u svojim trve-
njima odbacili ili izgubili svoju kulturu. Ili smo potomci drutava koja su
unitili kolonijalisti. Osjeamo se lienima kulture. U usporedbi s velikim
svjetskim tradicijama ini nam se da imamo malo. Vezujemo se za kulture
koje se doimaju bogatijim i mudrijim od naih korijena. Lako nas j e idejno
eksploatirati i ne uspijevamo prepoznati svoju vlastitu uroenu inteligen-
ciju, koja blista u svakoj stanici. To nije odbacivanje kulture; cjelokupna
ljudska djelatnost jest kultura. No, to jest preispitivanje fiksnog uma i ne-
ispitanih pretpostavki koje ograniuju ivot. Uvianje ogranienja kulture
moe nas osloboditi od ograniujue uvjetovanosti i ponaanja, te nam
omoguiti ivot u naem prirodnom stanju i naem vlastitom jedinstvenom
izrazu. ak i domorodake kulture koje uvaavaju ovjekovu ovisnost o
Prirodi mogu imati vrlo kruta pravila ponaanja i nemati razumijevanja
za individualne razlike. Dakle, nema ovdje nikakve romantike u svezi s
animistikim kulturama. Ne, ovo su najbolja vremena. J edino u dananje
doba moemo o ovome raspravljati. Prije bismo bili izgnani, ostavljeni na
planini da skonamo od gladi. Konano smo se nali u poziciji relativne
neovisnosti od drutvenih mitova koji su upravljali naim ponaanjem. To
je osobito vidljivo u duhu i kreativnosti mladih ljudi po cijelom svijetu.
Moemo ivjeti kako elimo u naem jedinstvenom stanju bez kulturnih
utjecaja ili drutvenih stavova koji filtriraju nae iskustvo. Moemo uivati
u svemu to j e lijepo u ivotu i, paradoksalno, nai uvidi nas oslobaaju za
to da odlunije prigrlimo aspekte kulture. Mi nismo u sukobu s drutvom.
Sve je to ivot na djelu. Vie nemamo potrebu za posredovanjem izmeu
nas i zvijezda. Nemamo potrebu za posrednikom. Vie nas nije mogue
eksploatirati umom.
Peti govor: Yoga je odnos
Autenti na yoga otpoinje samo onda kada um prekine sa svojim
neloginim nastojanjem da spozna ivot, dok mi ve jesmo ivot, ili na-
stojanjem da spozna neto to nije ivot, odvajajui nas tako od ivota. To
zastranjivanje naa j e najvea prepreka. Ukoliko je ne uklonimo, pokuaji
vjebanja yoge samo uveavaju zbrku. Yoga j e pokretanje ivotne sile (koja
je ve prisutna u nama, kao mi sami) k njezinim prirodnim odnosima, tijelu,
dahu i opaajima, naem iskustvu. Stopiti se, biti s naim iskustvom, prije
negoli reagirati na nae iskustvo jest yoga. Tada vie ne zakrujemo svoj
organizam svojim reakcijama. ivotna energija struji. ivot se odvija. J e-
dinstvo j e ve ostvareno. Sada se moemo naprosto prepustiti vrhunskom
jedinstvu ivota s tijelom, dahom i odnosima svake vrste. Povezujui se sa
svojim iskustvima, takoer se povezujemo sami sa sobom, sa subjektom
iskustva, sa svojim ivotom. Yoga stogajest odnos a odnos nas uvodi u spo-
koj, koji j e ivot. Moda emo malo morati nauiti kako to uiniti. No to je
lako, budui da su naa uroena inteligencija i odnosnost ve uspostavljene
u nama. Nae tijelo j e jedan savreno inteligentan organizam koji u potpu-
nosti odgovara na svoje okruje. Moemo zapoeti s tijelom i dahom: biti
prisni s tijelom i dahom na nain koji nam j e primjeren, pa potom i ostalo
moe doi s jednakom lakoom. Dnevna bliskost s tijelom i dahom mona
H' vjeba kojoj treba dati prvenstvo medu duhovnim" vjebama. Ona po-
luuje velike rezultate u brojnim podrujima na koje uope ne moramo ni
misliti. Mi naglaavamo sredstva, ne cilj. Mi jesmo cilj. Um postaje funkci-
onalan u ivotu, u potpunosti komunikacijski mehanizam ivota. Yoga j e
velika ivotna pustolovina, a ne pokuaj da se spozna bilo to.
Yoga je pokretanje
ivotne sile... k
njezinim prirodnim
odnosima, tijelu, dahu
i opaajima, naem
iskustvu. Stopiti se, hiti
s naim iskustvom, prije
negoli reagirati na nae
iskustvo jest yoga. Tada
vie ne zakrujemo
svoj organizam svojim
reakcijama. ivotna
energija struji.
Prilagoavanje yoge vama
Da bi bila korisna, yoga se mora prilagoditi jedinstvenoj naravi i ivo-
tnim okolnostima svake osobe. Ovisno o tome tko ste, postoji i prikladna
yoga za vas koja vam najbolje odgovara. Kakvo god bilo vae zdravstveno
stanje; bili vi izuzetno zdrav dvadesetjednogodinji sporta ili ezdesete-
stogodinjak sa sranom boleu i artritisom, postoji yoga koju moete
vjebati s obzirom na vae jedinstvene osobine, ivotnu dob, tjelesni tip,
zdravstveno stanje itd. Ako se yoga ispravno oblikuje za vas, u dobrobi-
tima te prakse moe se uivati odmah. Yogijski i terapijski uinci ovise
o naelu koje kae da morate ostati unutar granica svojeg daha, a pokreti
se odabiru tako da unapreuju proces disanja. Moemo se poigravati na
granici naih respiracijskih mogunosti, no ne pokuavamo ih prevladati.
Ne moemo. Ne trebamo uspostaviti sustav u kojemu pokuavamo dosei
vjebe ili ideje koje nas preseu. To stvara napetost i fizike ili psiholoke
povrede. Yoga treba odgovarati tono onome to jest. Naprosto skliznete u
svoju yogu kao u svoje omiljene traperice. Ako vam j e tehniki ispravno
prilagoena, yoga j e izvanredno ugodna. Jedini razlog zbog kojeg biste se
odluili na yogu treba biti ta ugoda, isti uitak naih organizama koji se
oputaju i pune energijom. Nije rije o nikakvom naprezanju radi uivanja
u nekom buduem rezultatu. Vaa praksa ne mora i ne treba biti opsesivna,
jer tada se opet vraate svojem starom umu i pokuavanju da neto posti-
gnete kao da ve niste udesnost ivota. Ona prirodno podupire va ivot
poput svakodnevnog tuiranja ili dorukovanja, ona nije nita posebno, nije
nikakav problem. Sastavni dio prakse yoge jest uvianje toga daj e to vaa
yoga. Vjebanje u skupini je dobro kako bi se neto nauilo ili radi sariglie,
zajednikog druenja praktikanata, no to podrazumijeva vjebanje neije
tue yoge. Stoga budite oprezni u grupi. Radite samostalno svoje vjebe u
udobnosti svojeg doma. I inite to svakodnevno, neka bude kratko i ugodno
bez obzira na to to vas eka taj dan!
Vanost daha
Evo nekoliko smjernica za vau dnevnu praksu. Kljuna stvar u izvo-
enju stavova jest dah. Zapravo, sredinja znaajka stava jest dah. Stavove
vjebamo radi daha, a ne obrnuto. Dah je na uitelj koji nas vodi kroz
uspjenu praksu yoge a pokreti tijela unapreuju proces disanja. Kreta
nje tijelajest kretanje daha, a kretanje dahajest kretanje tijela. Mi dahu
doputamo da potakne i prome pokret. Zauzimanje dsana (stavova) nije
samo sebi cilj. Njih vjebamo kako bismo lake disali i pripremali se za
pranayamu (pokretanje ivotne energije putem svjesnog disanja). Dah j e
mjera asane, odnosno broj dahova i disajni omjeri izmeu udaha/zadrke
/izdaha/zadrke. Udah izduuje kraljenicu, iri grudni ko a olakavaju ga
istezanja prema nazad i odmicanje udova od trupa. Izdah se pokree iz baze
trupa pri emu se koriste trbuni miii kako bi se podigla dijafragma. Kre-
tanje energije prema dolje tijekom udisanja stapa se s kretanjem energije
prema gore tijekom izdisanja. Tijekom vjebanja tijelo se dri oputenim i
budnim. Grada cijelog tijela poevi s izduivanjem kraljenice sudjeluje u
ujjayT (zvunom grlenom) disanju, koje se pokree iz sredita tijela. To j e
rad tijela i daha u svakoj asani koju izvodite, a potom i u vaoj pranayami.
Svrha izvoenja astma olakavanje j e stapanja polarnih oprenosti u orga-
nizmu, lijevog s desnim, prednjeg sa stranjim, te osobito gornjeg dijela
tijela s donjim dijelom. Ti aspekti se osvjetavaju i integriraju u jednu cje-
linu. Tijekom tog stapanja jedan aspekt pojaava drugi i njegove pripadne
kvalitete, a cijeli se organizam osnauje. Izbor prikladnih asana ovisi o
uoavanju potreba odreene osobe pri olakavanju tog procesa. Mogue
je tono i djelotvorno prilagoditi tehnologiju svakoj osobi. Yoga nije nika-
kva standardizirana praksa. Asane omoguuju pranayamu a obje zajedno
uinkovito razbistravaju um. Nita ne treba razmatrati ili prakticirati izvan
konteksta cjelokupne situacije. Ovo su tehnika pitanja o kojima emo ra-
spravljati kasnije. No, nema puno smisla pisati knjige o vjebanju asana i
pranayame budui da ih j e nemogue nauiti iz knjige bez uitelja koji vas
moe paljivo uvesti u svaki pojedini aspekt. Stoga, molim vas, pronaite
si dobrog uitelja!
Kljuna stvar u
izvoenju stavova jest
dah. Zapravo, sredinja
znaajka stava jest dah.
Stavove vjebamo radi
daha, a ne obrnuto.
Dah je na uitelj koji
nas vodi kroz uspjenu
praksu yoge.
Yoga na Zapadu
Asana, pranayama, meditacija i ivot jedan su cjelovit proces. Svaki
aspekt podupire drugi i nijedan ne postoji sam za sebe. Cjelokupnu praksu
loga treba tako koncipirati da bude primjerena odreenoj osobi. Asana i
pranayama smatraju se katalizatorima za razvijanje svih drugih kvaliteta
ivota pojedine osobe. No poanta j e rascvjetavanje relacijskog ivota oso-
be! tovie, ako se fizike vjebe razvijaju izvan konteksta cjeline ivota
(odnosno moguih odnosa i intenzivne povezanosti s svim biima, vidlji-
\ im i nevidljivim), one postaju dosadne i kontraproduktivne. Zapravo, one
mogu tijelu i umu nametnuti fiksne obrasce ili rigidnu kontrolu koji koe
daljnji razvoj. Sadanja opsjednutost Zapada yogoni kao stavovima, no
be/ daha i drugih tehnikih aspekata, u mnogim ljudima stvara krutost.
Uitelji koji nemaju iskustvo cjelovitog razumijevanja yoge to potiu. A
to nije nita drugo do fitness ili modna industrija koja j e prihvatljiva sve
dok ne uzrokuje povrede ili eksploataciju traganja. To j e nain na koji j e
yoga uspjela prodrijeti u zapadnjaki um, dakle to je sasvim uredu! Intimne
odnose i druge kontemplativne aspekte takoer j e potrebno uvesti kako bi
se moglo imati koristi od onoga to tijelo i dah mogu dati.
ivotna razdoblja
U razliitim ivotnim razdobljima omjer izmeu asana i pranayame
u odnosu na kontemplativne aspekte prakse prirodno se mijenja. U prvoj
etvrtini ivota ima malo pasivnih elemenata u praksi a naglasak j e na
robusnom vjebanju asana kako bi se ojaao organizam za cijeli ivot. U
drugoj etvrtini razvija se otprilike 75% asana i pranayame i 25% kon-
templacije. U treoj etvrtini omjer j e priblino pola-pola, a u posljednjoj
etvrtini ivota dovoljno j e minimalno fiziko vjebanje. Naravno, nema
pravila i to su samo zdravorazumske smjernice. Sposobnost da se s lako-
om bude u dubokom kontemplativnom odnosu sa ivotom na oigled se
razvija, potpomognuto fizikim vjebama, a svoj vrhunac dosee u kasnim
ivotnim razdobljima. Naela kontemplativne prakse - ono to Yoga-sutre
nazivaju pratyahara, uvlaenje osjetila, dharana, usredotoenost, dhyana,
jedinstvo i samadhi, potpuna sjedinjenost - ugraena su u vjebanje asana
i pranayame koje ih omoguuje. Ona se spontano razvijaju lijekom i na-
kon asana i pranayame i treba ih zasluiti. Ne moemo svjesno vjebati
te aspekte yoge. Kontemplativna praksa se moe postupno ili trenutano
razviti i poduprijeti pomou nekih pomno odabranih oblika, predmeta, zvu-
kova ili predodbi. Nije ih mogue svojevoljno vjebati, nego se spontano
javljaju kao prirodna stanja ivota zajedno sa svim drugim. U svojoj praksi
im trebamo dati vremena da procvjetaju, ukljuujui i prvenstveno prisnost
s drugima.
Dodajte dah yogi koju ve radite
Va uitelj e vam pomoi u odabiru asana koje vam odgovaraju tako
da moete biti s dahom kao cijelo tijelo i pospjeiti sjedinjavanje suprotno-
sti u vaem ivotu. To e unijeti ivotnu energiju u cijelo tijelo, iscijelili
organizam i razbistriti um. Ne moete prevariti dah, no moete prevarili
tijelo i ozlijediti se u nastojanju da neto dosegnete uz pomo silovitog
uma. Stoga, uvijek budite s dahom. Nema potrebe mijenjati ono to ve
radite u svojoj praksi asana, nego primijenite ta naela na asane koje ve
znate pa eksperimentirajte. Tada ete ih moda morati preoblikovati kako
bi dah postao sreditem vae panje, no bit e vam potrebna pomo da biste
razumjeli kako to uiniti. Sve popularne metode yoge koje su se razvile do
danas kao to su I yengar" ili Ashtanga Vinyasa" sada se mogu praktici-
rati tako da ukljue cjelokupni spektar yogijskih naela koja nam j e ostavio
Krishnamacharya. Ne postoji nijedna asana u knjizi gospodina Iyengara
Rasvjetljenje yoge (Light on Yoga, 1966) za koju se ne moemo adekva-
tno pripremati, primjereno j e uvrstiti u svoju vjebenu cjelinu i izvodili
je s dahom kao njezinom najbilnijom znaajkom, to znai da se tijelo u
pokretu prilagoava procesu disanja, od baze trupa pa sve do tjemena. 1 ne
postoji ni j edna serija stavova iz Mysorea koja se ne moe izvoditi s dahom
i bandhama kao svojom jezgrom. Ako se potpun i neprekinut dah ugrozi
radi postizanja stava, gotovo j e s yogom! Opasna sklonost ka optereivanju
zglobova koristei pritom zamah i brzinu kako bi se prelazilo iz stava u stav
lako j e uklonjena a dah j e obnovljen kao tona mjera povezivanja stavova.
Njih je mogue savreno prilagoditi individualnim potrebama razvijajui
asane, pranayamu i meditaciju kao jedinstven proces. Mi ne govorimo
0 novom stilu" yoge, nego o naelima vjebanja koji mogu unaprijediti
yogu u kojoj ve uivate tako to e je uiniti autentinom, uinkovitom i
plodonosnom. Dolo j e vrijeme da ostavimo po strani ideje o stilovima ili
vrstama yoge. Postoji samo jedna yoga i jedina relevantna yoga jest vaa
yoga", ona koja j e djelotvorna za vas. Unesite istinsku yogu u svoju yogu
1 uvjerite se u uinak. J e li djelotvorna moete rei po znakovima spokoja
i snage u vaem ivotu. Rije j e o tome da se asane prilagode vaim speci-
linim potrebama, prije negoli da se vi pokuate prilagoditi nekakvoj una-
prijed odreenoj praksi. Mi yogu prilagoavamo osobi prije negoli osobu
yogi.
Ako se potpun i
neprekinut dah ugrozi
radi postizanja stavova,
gotovo je s yogom!...
Mi yogu prilagoavamo
osobi prije negoli
osobu yogi.
Greg, jedan primjer
Evo jednog primjera kako se to radi. Moj prijatelj Greg imao je velik
linancijski cilj jer j e elio popraviti svoj ivotni standard. Radio je vrlo
naporno na dva posla. Naveer j e vodio plesni klub, no toga j e doista iscr-
pljivalo. Bio je to vrlo teak posao i shvatio je da su neprestani zahtjevi
koje je ispunjavao bili izuzetno stresni. Nije imao slobodnog vremena i
postajao j e sve oajniji. Pouili smo ga vjebama tijela i daha u trajanju
od dvadeset minuta koje j e mogao raditi naveer prije odlaska na posao.
I vo to je kasnije rekao. Osjeao j e da ima vie energije i neku vrstu ener-
getske prisutnosti svojeg vlastitog stanja. Njegove misli i postupci kao da
su proizlazili iz tog osjeaja. Umjesto da reagira na ljude u kaosu kluba
poeo j e spontano uivati u svakoj situaciji i osjeao se oputenije u tom
drutvenom okruju. Otkrio j e da su mu jedinstvena pojava i karakter svake
pojedine osobe zanimljivi. Takoer j e poeo uivati u naravi i finim detalji-
ma svakog odnosa kojeg bi mu ivot donio u tim okolnostima. Rekao je da
je otkrio nove naine snalaenja u sloenim situacijama u kojima su prije
njegove reakcije samo j o vie razljuivale i njega i druge. Bio j e u mogu-
nosti zaraditi puno novca! Kratko vjebanje ini uda u profesionalnom i
relacijskom ivotu svakog ovjeka. Okuajte se u tome, u yogi tijela, daha
i odnosa, tim redom!
Povezivanje sa ivotom
Ta sredstva mogu vam biti na raspolaganju u ivotu. Moete ih ponijeti
sa sobom kamo god hoete. Kratko vrijeme svaki dan mnogo j e korisnije
od dugog vjebanja provoenog rjee. Prema klasinoj definiciji yoga je
povezivanje s predmetom percepcije, ona j e spoznavanje predmeta. Sta-
pajui se s predmetom, istovremeno spoznajete spoznavatelja" predmeta.
Tako spoznajemo sami sebe. Naravno, spoznajni predmet moe biti bilo
to unutar granica naeg iskustva, unutar naeg dohvata. Ponajprije su naa
vlastita tijela, na dah i nai odnosi sredstvo yoge. Kada sudjelujemo u svo-
j em dahu kao cijelo tijelo, um se jednostavno na njega vezuje. Um se pove-
zuje s cijelim tijelom. To stvara jasnou jer j e cijelo tijelo ivo kao ivot.
Um se stoga povezuje sa ivotom pa njime upravlja prirodna inteligencija
ivota, naeg uroenog stanja. Na kraju, jednostavno postojimo ovdje kao
ivot. ivjet emo na nov nain. Um, budui daj e povezan s naom uroe-
nom inteligencijom, spontano nas vodi kroz nae djelovanje s obzirom na
okolnosti, bile one tegobne ili ugodne. Dakle, samo vjebajte sredstva yoge
i zaboravite na cilj. Neto e se ve dogoditi! Asana, pranayama, odnos i
ivot spajaju se u jedan jedinstven proces. Ako smo, svakodnevno, prisni
sa svojim vlastitim tijelom i dahom, to nam omoguuje spontanu prisnost s
drugima. Um, nakon to se razbistrio, odnosi se prema drugima s jasnoom
i inteligencijom ivota. J avlja se mogunost uivanja u uroenoj povezano
sti tijela s cijelim svemirom! Sve to od samo malo gibanja i disanja!
esti govor: Ljudski prijenos
A ko moete disati, moete vjebati yogu! Svatko j e moe prakticirati.
Pronalaenje uitelja
Svatko tko to eli moe se baviti yogom, ali ne tek bilo kojom yogom!
To mora biti prava yoga za vas. Pitanje koje mui mnoge j e sljedee: Kako
/nam to mi je primjereno?" Odgovor j e taj da morate imati dovoljno sree
u pronalaenju uitelja u kojeg moete imati povjerenja. Evo uputa kako
pronai odgovarajueg uitelja.
On ili ona imat e tri jednostavne, ali rijetke kvalifikacije. Prvo, da oni
sami vjebaju yogu. Drugo, da i oni sami imaju dobrog uitelja. I tree, da
im je stalo do vas i da vam proizvoljno ne nameu nikakvu standardiziranu
praksu, filozofiju ili kulturu. Takva osoba moe vas pouiti yogi koja vam
je primjerena. A to j e neto vrlo jednostavno poput uenja sviranja kla-
\ ira, samo j o lake. Postoji duboka ljudska potreba da se yoga prenese po
cijelom svijetu kako bi j e obini ljudi mogli nauiti, pouavati j e i brinuti se
jedni za druge na lokalnoj razini, kao to j e to bilo u drevno doba. Uitelj j e
prijatelj. Netko kome moete vjerovati jednostavno je prijatelj, a ne uitelj
..i veliko ,,U" u to nas duhovnost eli uvjeriti. Takav odnos i spunj enj e ne-
i.ivnoteom noi u kojem postoji netko tko zna nekakvu istinu" naspram
nekog drugog koji j e ne zna, no eli je se domoi. To stvara nepotrebne
probleme.
No, mi smo drutvena bia i naa potreba za druenjem j e realna.
Potrebni su nam prijatelji i vodstvo ljudi kojima moemo vjerovati. Potreba
/.i uiteljem j e realna. Pronalaenje nekoga kome moete vjerovati pomae
Mlin u razvijanju povjerenja u ivot i vas same. Naalost, duhovni uitelji
MJ zloupotrijebili tu potrebu kako bi osnaili svoj utjecaj i institucije.
I 'mislili su si da j e njihov proces istovjetan procesu drugih ljudi ili ak
cijelom ovjeanstvu, pa su nametnuli svoje ideje drutvu. Osnovni
zadatak uitelja je da u uenicima prepozna i njima uini oevidnom
njihovu jedinstvenost i ivotnu snagu. Tijekom te osebujne komunikacije
uenik e uoiti svoju vlastitu vrijednost kao ivot. Iskreno prepoznavajui
drugoga, toj osobi pomaemo da prepozna samu sebe. Tu moe doi i do
neega to moemo nazvati duhovnim prijenosom, noj a to radije nazivam
ljudskim prijenosom zbog toga to j e to vrlo obina ljudska aktivnost,
iako izvanredna. To j e odnos meusobnog uvaavanja, nimalo drugaiji
od bilo kojeg prijateljstva medu ljudima, koje se odrava samo obostranim
uivanjem u tom prijateljstvu. Tu j e na djelu ravnopravnost. Uitelj nije
psiholoki motiviran da bude uitelj. Radi se naprosto o dvoje ljudi koji se
drue, i to j e sve.
Najmoniji prijenos autentinosti za neku osobu zbiva se samo onda
kada nestane neravnotea konvencionalne drutvene dinamike uitelj/
uenik. Uiteljeva je odgovornost da bude vjerodostojan i uistinu to uini u
ivoj dinamici, a ne da to samo podri kao dobru ideju. To j e nain na koji
e uenici osjetiti svoju vlastitu snagu. Izmeu sudionika tog odnosa nestaje
filtrirajui mehanizam uma. Kada svako glumatanje prestane, postaje jasno
da su uenik i uitelj oevidno ravnopravni i da dijele isto stanje. Drugim
rijeima, ,guruovo stanje moje j e stanje". Veina uitelja stvara drutvenu
dinamiku koja to onemoguuje, dok verbalno podupiru tu zamisao. Budite
sumnjiavi prema svakome tko ne moe biti tako obian. Karizma i logina
dharma zakoit e vas u samooslobaanju. uvajte se velikog novca i in-
stitucija s premalo prijateljstva. Obino su planovi za umnoavanje novca
i institucija vaniji od jednostavnije dinamike u kojoj jedna osoba pomae
drugoj. Ovdje nas ne zanima elitizam ili ideja o tradiciji. Mi zagovaramo
ravnopravnost. Uenici se ne trebaju vezivati za obeavajui proces go-
milanja informacija. Sr yoge, prijateljstvo izmeu iskrenih ljudi izravno
j e dostupno i besplatno! Znanje ne treba koristiti kao sredstvo uveavanja
bogatstva i moi kao to je to sluaj u konvencionalnom poslovanju. Zna-
nje o yogi sada j e dostupno javnosti, i besplatno j e za svakoga tko ga eli.
Moe doi do razmjene novca jer uitelj yoge mora ivjeti, no to nije po-
slovan odnos. U drevno doba yoga je bila financirana iz prihoda zajednice
kao javna zdravstvena zatita, pa nije bilo nikakve potrebe za poslovnim
odnosima izmeu uitelja i uenika.
Uitelj treba pouavati samo ono to je ueniku svrsishodno. Proizvolj-
no nametanje filozofije ili idealistikih svjetonazora moe u osobi izazvali
j o vei sukob budui da j oj se njezino svakodnevno iskustvo moe priini-
ti posve razliitim od izvora nadahnua ili pretpostavljenog cilja. J ednosla
vno nema potrebe za bilo kakvom doktrinom budui da smo svi ovdje iv i
kao ivot. Bez obzira koliko oajan bio um, ne moete opovrgnuti da ste vi
sam ivot. Vi ste ovdje zato stoj e sve drugo ovdje u posvemanjoj meuza-
visnosti sa suncem, mjesecom, oceanom, majkom, ocem, hranidbenim lan-
cem, sa svime! Tome shodno, nametati asane nekoj osobi uz pomo istog
idealistikog uma, nastojei osobu prilagoditi stavovima, neuinkovito je.
To j e kontraproduktivno jer u toj osobi stvara odlunost da negdje dospije,
kao da ve nismo cjeloviti i dostatni kao ivot. To samo stvara um pun
dvojbi i osjeaja manje vrijednosti. To stvara ogroman psiholoki pritisak.
Moram neto postii da bih bio OK ili bio dovoljno dobar. Moram se prisi-
liti da to postignem. Mnogi ljubitelji yoge ozljede se na taj nain, pri emu
povrede nastaju iznenada ili postupno, pojavljujui se godinama kasnije. To
je alosno budui daj e posve nepotrebno. Svugdje u svijetu postoje ljudi
koji trpe trajnu neugodu zbog toga to si nameu takvu psihologiju sile i
pritiska. Postoji mnogo emocionalnih i fizikih rtava koje su posljedica tih
prvih eksperimenata s yogom na Zapadu. To su ljudi koji pate zbog poni-
enja nastalog uslijed predavanja procesima i uiteljima koji zapravo nisu
uitelji. Ogromni kulturni zamah mukog straha, ljutnje i nezadovoljstva
koje potire ivot prenesen j e u razne oblike religioznosti, pa i u yogu pod
brahmanskim utjecajem. Suvremeni uitelji nisu svjesni da to ine svojim
idejama o ispravnom i pogrenom, te svojim autoritativnim" vodstvom.
Kada svako glumatanje
prestane postaje jasno
da su uenik i uitelj
oevidno ravnopravni
i da dijele isto stanje.
Drugim rijeima:
guruovo stanje je
moje stanje". Veina
duhovnih uitelja
stvara dinamiku koja
to onemoguuje, dok
verbalno podupiru
tu zamisao. Budite
sumnjiavi prema
svakome tko ne moe
biti tako obian.
Dok intelekt upravlja duhovnim
ivotinja potuje ono to je prirodno
Yin i Yang upravljaju ovjekovim djelima
i oboje su prirodne sile.
Kad se malo razmisli nije ba sve bilo bum-tras
razbijene boce i okrutnost.
Bilo je tu i sutona na pjeanim plaama.
Drati brine ruke
Bilo je neto istinski prirodno iako je bilo stvarno ivotinjsko
doista ivotinjsko.
Bilo je trenutaka kada se u zraku osjeala apsolutna suosjeajnost
istinska ljubav stvarno je ivotinjska. "
Ray Davies, The Kinks, Animal
V V
Sedmi govor: Ziv kao ivot!
I ponovno ... mi smo OK ovakvi kakvi jesmo. Zapravo, mi smo i vie
nego OK. ivotna sila prisutnaje u naoj koi, nalazi se u naoj kraljenici,
struji kroz svaku stanicu naeg tijela. Ne morate nita uiniti s njom. Ona j e
beskrajno raspoloiva cijelo vrijeme. J a nisam odvojen od Prirode. J a sam
to. 1 nita nije neophodno - nikakvo meditiranje, nikakva yoga, nikakva
smirenost uma, nikakva filozofija, nikuda ne treba stii, ni onkraj, ni iznad,
ni dublje. Sve nas to odvlai od injenice da je ivot u potpunosti dan i na-
ilaje nam se savreno izruen. Ovaj ivi organizam posjeduje svoje vlastito
savrenstvo kao i sve drugo u Prirodi.
Samousavravanje
Zamisao o tome da neto moramo uiniti kako bismo usavrili sami
sebe, kako bismo dosegli neko bolje stanje, problem j e po sebi koji nas
prijei u uivanju u uzvienosti nae tjelesnosti, u ivot-nosti ivotne sile,
odnosno u naem pravom stanju i prirodnom pravu. Patimo zbog toga to
nastojimo biti ono to nismo. No injenica je da smo uvjetovani drutvenim
umom, koji nam kae da smo odvojeni od Prirode. Dakle, postoji taj osjeaj
odvojenosti, i on j e bolan. A to je muenje za ivi organizam.
Pretpostavka da smo razdvojeni od Prirode drutvena je i kulturna ide-
|a, na njoj se zasnivaju svi duhovni putovi. Putovi religije nastoje nas vratiti
u stanje" jedinstva ili ga nastoje postii, dok zapravo nikada i nije dolo
do bilo kakvog razdvajanja. Te religijske i kulturne metode uvjetuju um
koji je ve uvjetovan drutvenim mitom koji pak kae da sam odijeljen od
Prirode". Iz te uvjetovanosti, odijeljen sam", proizlaze sve metode, yoga,
leligija i filozofija koje nas zapravo prijee u preispitivanju te temeljne
pielpostavke. One doprinose tom prvobitnom uvjetovanju, pa ono zbog
I I M M postaje tvrdokornije i tee uoljivo. Openito govorei, mi nikad ne
piopitujemo pretpostavku odijeljenosti i druge mitove naeg drutva. Mi ih
IH'\ ino, naivno i ponekad oduevljeno prihvaamo.
Pretpostavka da smo
razdvojeni od Prirode
drutvena je i kulturna
ideja, na njoj se
zasnivaju svi duhovni
putovi. Putovi religije
nastoje nas vratiti u
stanje" jedinstva ili
ga nastoje postii, dok
zapravo nikada i nije
dolo do bilo kakvog
razdvajanja.
Konvencionalni odgovor na to jest zapoinjanje sa samousavravanjem.
Drutveni i kulturni modeli koji nam se serviraju u vrlo ranoj dobi pokreu
nas na istraivanje mogunosti za samousavravanje koje nam nude uenja,
uitelji i javno mnijenje. Potom pokuavamo prevladati osjeaj odijeljeno-
sti usvajajui religijsku metodu, yogijsku metodu, ili uobiajene metode
dolaenja do novca, karijere, hrane, umjetnosti, sporta, seksa itd. Ne da
se trebamo odrei tih prekrasnih uitaka, no ako ih se ne odrijei od tog
osjeaja odijeljenosti, oni samo pogoravaju nau situaciju. Oni stvaraju
fiksni um i neravnoteu u ivotu. Bolje j e imati smisla za humor, pokazati
za njih bezbrino zanimanje i upustiti se u jedan ili u sve njih kao u ugodnu
dokolicu ne pripisujui tome bilo kakvo vee znaenje. No umjesto toga,
mi se ozbiljno uputamo u pokuaj dovoenja samih sebe u stanje koje je
za nas odredila kultura: vraanja na izvor, bivanja pukim svjedokom, bi-
vanja svjesnim onoga koji j e svjestan, okretanja prema unutra, postojanja
kao ista svijest, bivanja jednim s Bogom, bivanja praznim, ili to god nam
j e ve bilo propisano. Neke od tih dharmi imaju svoju vlastitu neoborivu
logiku, kao to j e izjava sve j e svijest" advaita-vedante (puko postojanje
bilo ega dokaz j e postojanja svijesti jer svijest mora ve postojati kako bi
se bilo to percipiralo, dakle nita ne moe postojati bez svijesti). Takva
argumentacija doima se istinitom i vrstom. No, u konanici, to su samo
fraze koje postaju okvir zaokupljenom umu kroz koji on filtrira iskustvo.
One su naprosto injenine tvrdnje poput Sunce e izii". One mogu i ne
moraju biti istinite. Ili ih shvatite ili ne. No kada ih se svede na puke poj-
move ili duhovnu spekulaciju one izgube svoju valjanost i snagu. tovie,
karizmatini ili obmanuti ljudi koriste takve fraze kako bi uspostavili svoju
drutvenu dinamiku kontrole (onoga koji zna i drugih koji ne znaju) i svoj
poseban poloaj kao uitelja. Oni koji su uistinu slobodni odbacili su takve
ideje i dinamiku.
Kulturna frazeologija koja umanjuje udesnost i autentinost indivi-
duacije ivota uvjerljiva je, duboko u nas usaena i moramo je paljivo
preispitati. U nju spadaju i istonjaki opisi sveproimajue prisutnosti ili
iskona u kojima j e pojedinac sveden na neto beznaajno u odnosu na tu
veliku zamisao. Pojedinac j e treptaj svjetlosti na bijelom ekranu", puki
film ili san. Spoznavanje iskona putem rtvovanja ili obczvrjeenja, pa ak
i skonanja pojedinca zagovara se kao svrha ivota. Zapravo, pojedinac
postoji jer sve postoji i nemogue j e izdvojiti ga iz konteksta cjeline. To je
pretpostavka koja izaziva podvojenost izmeu iskona i mene, i ona j e po-
grena. Blistavilo cjeline pojavljuje se kao pojedinac, i tu j e kraj prie. To
moemo shvatiti samo kao pojedinci.
Ljubav
ak i opeprihvaeni drutveni ideal ljubavi vodi u svoju suprotnost.
Ljudi su dovedeni do oaja zbog ideje da moda nee doivjeti ljubav u
svojim ivotima. Ljubavni odnos j e drutveno definiran ideal kojeg svim
silama nastojimo dosegnuti, ali nam to ne uspijeva. Ljubav j e prije jedno-
stavan uvid u to da svi mi dijelimo isto stanje kao ivot. Radna etika - koja
se ne razlikuje od one naih protestantskih predaka - prevladava u skupina-
ma koje su orijentalnu meditaciju i filozofiju donijele na Zapad. Lakovjerni
aspiranti uputaju se u rad na sebi, ili ostaju u sukobu mislei da bi to trebali
initi. Um se zaokuplja uzvienim zamislima koje samo ukljuuju i osnau-
ju svoju suprotnost. I mi nemamo mira - a cijelo vrijeme uope nije ni bilo
nikakvog problema. Nikada nismo bili odvojeni od Prirode.
Strujanje energije
Yoga moe stvoriti dihotomiju potrage kao i bilo koje drugo pregnu-
e. Na primjer, kada vjebate svoju yogu esto se ima doivljaj kretanja
unutarnjih energija tijela kroz kanale koji se nazivaju nadiji ili meridijani.
Danas postoji veliko zanimanje za mona unutarnja stjecita tih energija
koja se nazivaju cakre. Ako postanemo fascinirani finotvarnom anatomi-
jom, prim tijela moe se prometnuti u problem kao i bilo to drugo. Kada
izvodite neku lijepu asanu ili pranayamu razvija se sposobnost poniranja
u tijelo. U vaem organizmu postoji finotvarna energija, i yoga se esto
opisuje kao oivljavanje ili stimuliranje te finotvarne energije, koju treba
podii kroz nadtje, meridijane i tako dalje. To moe postati j o jedna sme-
tnja umu. Um se moe zaokupiti tom suptilnou i postati njome fasciniran.
To je j o jedna zamka, j o jedno mjesto za um koje treba dosei, pri emu
se umilja daj e to zbog neega nuno. Cvijetovi naih unutarnjih tijela su
zasigurno tu, no ne zahtijevaju nikakvu posebnu metodu. Oni su tu kao
potporni mehanizam i izraz ivota, i u njima se moe uivati isto kao u
nekom cvijetu iz vanjskog svijeta - koji j e takoer izraz ivota. Poanta je
u sljedeem: mi smo ivot i nita nije neophodno. Svemir je svoja vlastita
potpora. Uvjerenje da e istraivanje suptilnih energija, ili stimuliranje
suptilnih energija organizma meni biti na neki nain od koristi - da e me,
primjerice, pribliiti istini - iznova me odvraa od uivanja u ivot-nosti
koja ve jesam.
Ako elite spoznati svojecakre, stopite se sa svojom voljenom osobom.
1
1
strujanju te energije one e se pokazati kao krajnje sekundarna stvar. No
ak i opeprihvaeni
drutveni ideal ljubavi
vodi u svoju suprotnost.
Ljudi su dovedeni do
oaja zbog ideje da
moda nee doivjeti
ljubav u svojim
ivotima. Ljubavni
odnos je drutveno
definiran ideal kojeg
svim silama nastojimo
dosegnuti, ali nam to ne
uspijeva.
Glavno sredstvo yoge je
odnos. Bivanje s vaim
iskustvom energino
pokree ivotnu sili
kroz tijelo i um. To
proiava kanale
koji su bili zakreni
naim reagiranjem
na iskustvo. Yoga i
religija se uglavnom
prakticiraju u
sklopu kompleksnog
reagiranja na iskustvo;
zapravo kao alternativa
odnosu.
ako pokuate motriti svoje cakre, nita neete vidjeti. Da ne bude nikakve
zabune, glavno sredstvo yoge je odnos. Bivanje s naim iskustvom ener-
gino pokree ivotnu silu kroz tijelo i um. To proiava kanale koji su
bili zakreni naim reagiranjem na iskustvo. Yoga i religija se uglavnom
prakticiraju u sklopu kompleksnog reagiranja na iskustvo; zapravo kao al-
ternativa odnosu. Pokuaj da se manipulira energijom pomou yoge nalik
j e nastojanju da j e se podigne uz kraljenicu s pumpom za bicikl, dok e
malo sudjelovanja u naem uroenom i pripadnom stanju pokrenuti bujice
energije. Stoga budite sa svojim tijelom, budite sa svojim dahom, budite
s drugim. Velik uitelj Neem Karoli Baba j e rekao: Ako elite podii
kundalini, nahranite nekoga!" Budite u odnosima koji su priroeni ivotu
pa eprana-akti prostrujati.
Osmi govor: Nikakve korake ne treba poduzeti
U putovima povratka moe se nai neka utjeha ili privremeno ola-
kanje. Odete u monumentalnu katedralu na primjer: to iskustvo j e nada-
hnjujue. Usredotoenost buddhistike puje moan j e dogaaj koji e nam
donijet neki mir.
Bhakti
Duboki spokoj indijske pobone ljubavi moe svatko doivjeti jer bo-
anska ljubav se ne razlikuje od osjeajnosti meu obzirnim ljubavnicima.
Nemojte si uskratiti ta opipljiva iskustva ako ih elite, no stavite ih u neki
kontekst. Sto e u potpunosti iscijeliti traumu razdvojenosti? Sto moemo
uiniti s tom tekoom u kojoj se nalazimo? Na ivi organizam j e bio zlo-
upotrebljavan od drutvenog uma koji vjeruje daj e on odvojen od Prirode
i Boga. Silovito nastojanje da se vrati ono to nikad nije bilo izgubljeno,
zamka je. Iskustva koja dolaze i odlaze, a koja su ishoena voljnim napo-
rom, mogu biti zavodljiva i izazvati ovisnost. Mi umiljamo kako postoji
neka uzrona veza izmeu naih napora i naih iskustava olakanja, kao
da do spokoja moemo doi samo uz pomo naih duhovnih napora. Na
primjer, vrlo realna bhakti ili pobona osjeajnost pobuena u religioznom
kontekstu predavanjem nekom boanskom liku moe prouzrokovati muan
emocionalan ivot s dolascima i odlascima Boga". Takav ivot se obi-
no provodi bez konkretne ljubavi s drugim ljudima, ili je dapae pokuaj
zamjenjivanja ljudske potrebe za jedinstvom s drugima, koja j e kulturno
zatomljena. Ono se ne ui, ne razvija se kao glavni izazov u ivotu, pa
mnogi poboni ljudi pate zbog njegovog nedostatka i usamljeni su. Kada
se to dvoje objedini - ljubav prema tajni opstojanja i ljubav meu prisnim
l j ubavni ci ma-j avl j a se istinska zahvalnost ili odriva bhakti. Ona prestaje
biti iskustvenom ili ogranienom, prestaje dolaziti i odlaziti. Ona j e kvali-
teta bivstvovanja priroena ivotu.
Tajna svemira
Ono prvo to treba uvidjeti jest to da smo mi u ivotu ivi kao ivot, pa
stoga nikakve korake ne treba poduzimati kako bi se shvatio ivot. To nije
filozofska tvrdnja. To nije neto to treba preuzeti na sebe, poput nekog puta
kojim valja poi. To j e jednostavna tvrdnja koja moe imati bukvalan ili or-
ganski uinak, dok postaje sve samorazumljivija a um se oputa. Neki su do-
ivjeli zapanjujui uinak nalik iznenadnom buenju za jedan izniman uvid.
Moe doi do provale energije poput erupcije vulkana dok konceptualni um
poputa svoj zahvat nad ivotnom silom, koja se u mnogome ne razlikuje od
fenomena akti-pata kako j e on opisan u yogijskim tradicijama, revolucio-
narne epifanije, iznenadne i trajne. Neto u nas prodire, a neto nas naputa i
mi vie nikad nismo isti. To se moda moe usporediti s religioznim obraa-
njem, no vie je nalik emocionalnom obratu ka ivotu, i vrlo j e jednostavno.
Drugi pak osjete blagu promjenu dok se rastereuju naina na koje su prije
radili na sebi, kao da ivotna sila postupno proima njihovo tijelo i um.
Kada mi je zapadnjaki mudrac Robert Adams rekao Postoji jedna
tajna u Svemiru! Nema nikakvih problema!" odmah sam osjetio i znao na
to je mislio. Bilo je to iskustvo samorazumljive izvjesnosti. Robert mi j e
govorio iz svojeg vlastitog iskustva. On j e ivio etiri godine s Ramanom
Maharshijem. Robert uope nije elio biti nekakav osobit uitelj niti stvarati
drutvenu dinamiku osobitog i obinog. Njemu je bilo jasno i naprosto je
znao da se njegov ivot ni po emu ne razlikuje od bilo ijeg drugog. Kao
ravnopravna, jednakovrijedna osoba on j e svoje iskustvo prenosio svojim
prijateljima. Ono j e stoga bilo izravno prihvaeno na obine i konkretne
naine bez nametanja drutvenih aluzija ili filozofija traganja.
Ovdje je na djelu ivot-nost. J a sam ovdje zato to je sve ovdje. J a sam
ovdje zato to je Sunce ovdje jer bez Sunca, gdje sam ja? Mene ovdje nema.
Bez moje majke, mojeg oca, gdje sam ja? Dakle, to ak nije ni stvar odno-
sa. Naprosto se odvija jedan proces. Tajna svemira je u cijelosti prisutna u
meni, kao ja sam. Vidite, nikakve korake ne treba poduzimati. Ba nikakve.
Naa tjelesnost istovjetna je iskonu. Ona je apsolutno stanje. Ovo tijelo ne
razlikuje se od Boga. Nita ne treba uiniti. S vaim pitanjima o meditaciji
ili yogijskoj metodi, ili religijskoj metodi ili o bilo emu drugom, naprosto
j e svreno. Um prestaje s tom suvinom djelatnou. Yoga moe otpoeti.
Vi naprosto zapoinjete uivati u svojem ivotu. Uivati u svojoj tjelesnosti,
to god to bilo, uivati u vaoj prirodnoj odnosnosti s drugima, i svime to
postoji. Praksa yoge uistinu zaivljuje, rastereena od taloga drutvenog
uma. J a ne vjebam neiju tuu propisanu yogu s propisanim motivom. J a
vjebam svoju vlastitu yogu jer j e ugodna i prirodna mojem organizmu u
njegovoj opipljivoj odnosnosti sa ivotom. Ako u organizmu postoji bilo ka
kva ukorijenjena bol, yoga e je ukloniti. Yoga je prirodan nain obnavljanja
organizma nakon to se um odrekne borbe. Mi se naprosto usklaujemo s
kretanjem energije. Nema nikakve opsesivnosti ili problematinosti vezane
uz praksu - ja to naprosto inim. To j e moj izbor i uivam u tome.
Iscjeljujue naelo
Kada vjebate yogu, vi ste prisni sa svojim ivotom. Yoga j e dobra tera-
pija za nekoga tko pati, tko se osjea izoliranim od ivota. Nema nikakvih
garancija da e bol popustiti. Ako postoji bilo kakva zaostala trauma nastala
i/ pretpostavljene razdvojenosti, otputanje i primanje u yogama tijela, daha
i odnosa djelovat e na nju blagotvorno. Budite sa svojim tijelom i dahom.
Pa, to je to to nas die? To je ono to je ve dano! Dakle, budite prisni sa
svojim tijelom i svojim dahom. Tu j e zatim i vano pitanje odnosnosti. Biti
priznat i vien od strane neke druge osobe iscjeljujue je naelo. Pronai
uzajamnost u tijelu, umu i duhu - biti s drugim kojeg ste sami odabrali,
s nekim tko vam se svia, s nekim tko vas privlai - dosljedno j e ivotu.
Sam odnos i prijateljstvo iscjeljujui je imbenik i prisutan je u nainu na
koji smo stvoreni. Ljudski dodir imat e posebnu iscjeljujuu snagu. A s
vremenom, u kontekstu odnosa, razvit e se i seksualnost. Seksualnost nije
ni dogaaj ni iskustvo koje treba izdvojiti iz konteksta odnosa. Ona je znak
dubine naih osjeaja. Sam odnos jest ono to cijenimo i u emu uivamo,
l oj e prava yoga.
Yoga je prirodan nain
obnavljanja organizma
nakon to se um
odrekne borbe. Mi se
naprosto usklaujemo s
kretanjem energije.
Seksualnost nije ni
dogaaj ni iskustvo
koje treba izdvojiti iz
konteksta odnosa.
Ona je znak dubine
naih osjeaja. Sam
odnos jest ono to
cijenimo i u emu
uivamo.
To je prava yoga.
Xivci se predaje Kali
Deveti govor: Vjebajte svoju yoga-sadhanu
(ono to semoe vjebati")
Y oga se moe definirati kao ovladanost eljom, ne kao potiskivanje
elje. To znai znati koje elje su realne - kao to j e elja za odnos-nou
i uiniti neto konkretno s tim u svezi. Djelovati i initi ono to se moe
i initi jest yoga-sadhana. Ona pobuuje snagu ivota i promjenu. ivot je
moan. To da se bilo koji oblik ivota uope pojavljuje ovisi o silnom me-
duproimanju biokemijskih i energetskih procesa koji su otpoeli u prata-
nim svemiru i sada se odvijaju. Kada se zagrlimo, mi takoer grlimo svoj
pradavni iskon.
Seksualnost
ivot zanima samo kontinuitet ivota. Priroda je stvorila izvrstan in-
.imment koji osigurava razvitak vrsta: apsolutnu privlanost suprotnosti.
/i \ot opstoji kao jedinstvo suprotnosti. Dvije suprotnosti postoje zajedno,
nema razdvojenosti izmeu mukog i enskog, i ta osebujna snaga ivota
moe se doivjeti. Snaga ivota poiva u spolnom sjedinjenju. ivotna
energija struji kroz nas u tom obliku, u tu svrhu. Mi smo stvoreni kao ova
NiiM eno uspravna bia koja u naruju dre i grle jedni druge. Prednja stra-
n.i naih tijela je otvorena i meka, a naa koa je osjetni mehanizam. Ako
ili' ivimo svoju suprotnost i srodimo se s njom u naem prirodnom ivotu,
tlvolna sila prostruji kroz nas. Ona j e iscjeljujua. Ona obnavlja na orga-
nu. mi lako to ga izvodi iz njegovog traumatiziranog stanja pretpostavljene
ndi|cljenosti od Prirode i privodi ga njegovom prirodnom sudjelovanju u
/n olu. U starini se posvuda oboavao Sivin lingam sjedinjen sa Saktinom
i,'ni kao oblik Boanstva. To jedinstvo j e mir na Zemlji i snaga Svemira.
Klin |c izraz ljudskog iskustva. Ono j e drevna i suvremena mudrost.
Budui da smo traumatizirani, ne uputamo se u odnos. Odijeljenost
od prirode podrazumijeva i odijeljenost od odnosa i seksa. U naoj seksu-
alnosti prisutni su bol i zbrka. Mediji i ulica koji se prenemau o seksu i
duhovni ideal koji ograniuju seks samo su dvije strane jedne te iste prije-
tvornosti. Mi trebamo biti otvoreni s obzirom na nau seksualnost kao ivot
i rei: Dobro, ako me privlai ta i ta osoba, idem k njoj." U tradicijskim
kulturama brak i odgoj djece odgovornost j e cijele zajednice radi osigura-
nja mira u toj zajednici. Stoga zatraite pomo od svojih prijatelja i obitelji.
Napravite prvi korak. Poveite se. Ustanite sa svoje prostirke za yogu i ui-
nite odnos prirodnim dijelom vaeg ivota. On j e ve unaprijed prisutan u
vaimasanama i p randy ami, u stapanju s vaim vlastitim tijelom i dahom,
iz kojeg proizlazi ostvarivanje prisnosti s tijelom neke druge osobe, to je
prirodno! Dok u nama postoji seksualna funkcija, ja bih je upotrijebio za
yogu, za odnos. Ako ona nestane, i to j e u redu. Nita nije nuno, no u yogi
mi prirodno prihvaamo sve ivotne funkcije koje postoje u nama. Tijelo i
um otvoreni su za ivot. No vi znate koliko to sve loe funkcionira u svije-
tu. Kao praktikanti yoge mi moemo biti usredotoeni, imati jasne namjere
i sami za sebe prokriti put kroz drutveni kaos kako bismo prakticirali tu
yogu prisnosti. To vjerojatno zahtijeva veu jasnou namjere negoli dne-
vno prakticiranje asana, i to je dnevna disciplina kao i drugi aspekti yoge.
Stoga zakazujte sastanke, planirajte este intimne susrete i uistinu prionite
na svoju sadhanu. Bez obzira na to jeste li heteroseksualni, homoseksualni,
sa ili bez partnera, yoga seksualnosti moe se prakticirati. Yoga j e zapravo
disciplina uitka. Disciplina kojom se zamjenjuju negativni obrasci, disci-
plina zbog toga to imamo tendenciju da je ne vjebamo, i disciplina sve
dok yoga ne postane prirodna sastavnica nae svakodnevice. Ona se tada
odvija kao prirodno oitovanje ivota. Ne govorim o tantri shvaenoj na
tradicionalan nain, koja se takoer temelji na pretpostavci o razdvojenosti
Pronalaenje Boga uz pomo neke metode samo j e j o jedna iscrpljujun
zamka. Yoga j e prije oitovanje Boga u prirodnoj konfiguraciji ivota ka
kav nam se nadaje.
Shvatite da nas drutveno nametnute elje, kao to je elja za Bogom ili
elja za bez-eljnou", razdvajaju od zbiljskog odvijanja ivota i da nam
nisu od pomoi. Tijekom proteklih nekoliko godina pojavilo se mnogo ve-
likih duhovnih uitelja, uitelja yoge i kranskih sveenika koji su iskreno
pouavali i krenuli putom prosvjetljenja ili spoznaje Boga samo da bi se
ponizili u seksualnim skandalima. Njihova spolna elja naprosto se morala
oitavati, no u izopaenim oblicima nakon dugogodinjeg potiskivanja
Oni su zapravo rtve naivne ideje da e nas odricanje od seksa pribli/ili
Bogu. Njihovo nerazborito oduevljenje kulturnim vjerskim sustavima
bilo j e ono to im j e donijelo toliko osobne i drutvene patnje, i oni moda
zasluuju nae suosjeanje. Lov na vjetice koji ih j e zadesio tek j e dio
drutvenog negativiteta prema seksu koji j e zapravo i uzrokovao njihovo
zastranjenje. Slabo se razumije seksualno negativni um koji su proizvele
religija i kultura. Ideja o viim eljama zatrla j e nae stvarne elje i izazvala
je disfunkcionalnost i bol vezanu uz seksualnost. Mi ne poduzimamo nita
u svezi s naom pravom eljom: mi toj energiji ne doputamo da prostruji
kroz nas niti doputamo prirodnoj udesnosti odnosa da obavi tu yogu.
Zapravo, slobodno sudjelovanje u prirodnim funkcijama ivota potvruje
nau neposrednu istovjetnost s onim to j e veliko. Sve doktrine i njihov
utjecaj, svi pape!", moraju se prozreti i shvatiti, i - kroz nae konkretno
voenje ljubavi s vremenom ukloniti iz naih organizama.
Slabo se razumije
seksualno negativan um
koji su proizvele religija
i kultura. Ideja o viim
eljama zatrla je nae
stvarne elje i izazvala
je disfunkcionalnost
i bol vezanu uz
seksualnost.
Deseti govor: Muko/enska jednadba
ivota
.i ciidencije ovoga svijeta. Svoje doktrine irili su silovito kao sredstva
moi. Njihov strah od ivota i njihov pokuaj da izbjegnu bol raanja i umi-
i.inja stvorili su zamisao o drugim realitetima i zanijekali su ovaj. Ova real-
imsl se negira, stoga mukarci negiraju ene i seks. Njihovi razorni stavovi
prodrli su duboko u na ljudski ivot bili mi toga svjesni ili ne. Mukarci u
\ oj oj opsjednutosti doktrinom i moi nisu mogli prihvatiti ene kao sebi
lavnopravne i oprene partnere. Zbog toga je izostala snaga i inteligencija
mol a koja j e prisutna u robusnom jedinstvu mukog i enskog. Plaimo se
'.nage koja je priroena enama. Umjesto da joj pristupi kao sebi jednakoj
I nko bi primio njezinu mo i podario j oj njezinu mo, mukarac je podinio
>mi drutveno sankcioniranim stajalitima o vlastitoj nadmonosti. ene
MI tako u drutvu svedene na predmete vlasnitva koja se dre pod nad-
zorom kako bi se osigurao pristup seksu i odrao kontinuitet muke loze.
Potpomognuti svojom doktrinom mukarci nisu bili voljni biti sa enama u
li/aiamnosti: u zajednikom obrazovanju, drutvenim ulogama, bogatstvu,
i magiji i seksualnosti. Dok to ne uinimo, mukarci i ene nikada se nee
poznati ili dotaknuti zvijezde.
Naalost to je naprosto tako. Snaga ivota poiva u apsolutnoj uzaja-
mno.li mukog i enskog kao ravnopravnih i oprenih sila unutar i izvan
na ili oblija. Ona se ne nalazi negdje drugdje. Ona stvara ivot i ona jest
iur. /ivot. Priroda j e preuzima pa ona" dalje nastavlja initi svoje bespri-
h turilo djelo, no na drutveni um za sobom vue svoje okove pletui
ISnkojake filozofije oko seksa a mi ne sudjelujemo u svojoj vlastitoj snazi i
luli licenciji. Zasade tog primitivnog naina miljenja j o uvijek su prisutne
Mukarci nisu bili
voljni biti sa enama
u uzajamnosti:
u zajednikom
obrazovanju,
drutvenim ulogama,
bogatstvu, energiji i
seksualnosti. Dok to ne
uinimo, mukarci i ene
nikada se nee spoznati
ili dotaknuti zvijezde.
i muke doktrine stoljeima su promicali svoje putove tran-
muka
oja
ene i
le ljude
njih strah
itnju
" i
ivotu.
orijenos
zbiva
1a kada
avnotea
line
inamike
ik.
je uitelja
vdostojan
postupa u
amici, a ne
govara kao
u nama. Vjebati yogu a da se u obzir ne uzme naa spolnost znai proma-
iti bit yoge. Kultura se isprijeila dubokoj uzajamnosti koja postoji izmeu
mukaraca i ena a mi nismo jedno za drugo prisutni kao cijelo tijelo, kao
udesnost ivota. Ideja da postoji razlika izmeu duha i tijela izmiljotina je
kulture. Rije je zapravo o tome daj e za razumijevanje naravi tijela i njego-
ve cjelokupne stvarnosti potrebno totalno utjelovljenje. Nazovite to Bogom
ili Duhom, ili kako elite, no narav stvarnosti moe se spoznati jedino u
tijelu i kao tijelo ivota, te u njegovoj funkciji uspostavljanja odnosa. Tra-
dicije nastoje zaobii spolnost nudei dihotomiju izmeu materije i duha,
pa tako izazivaju posvemanju zbrku i dovode svakoga do oaja. Duh ne
otkupljuje tijelo niti tijelo duh. Postoji samo jedan entitet i to j e bit svega!
Ima jedna prekrasna reenica u filmu Tigar i zmaj (Crouching Tiger,
Hidden Dragon) u kojoj glavni junak kae glavnoj junakinji: Radije bih
bio duh ovdje pored tebe negoli proao kroz vrata raja bez tebe." On se
cijeli svoj ivot mui u nastojanju da ostvari visoke dosege svoje kulture i
njezin cilj postizanja prosvjetljenja, i to mu uspijeva! Tek na kraju svojeg
ivota on uvia daj e izgubio prikljuak i promaio pravi smisao i snagu
ivota: da se uskladi sa svojom izabranicom. Morao j e razumjeti cijeli te-
ret svoje kulture, njezino zastranjenje i njezine besplodne pokuaje da se
uzdigne do veliine da bi to na kraju odbacio kako bi uivao u pravom daru
ivota. Postigao j e to na kraju, to je, vjerujem, bolje nego nikada. No to
nam je dohvatljivo ve sada.
Brahmani i muka prevlast
Ako se muko/enska jednadba prirode ne ivi, nastupaju bol i dru
tveni nemiri. U brahmansko j kulturi, koja j e stoljeima bila batinica yoge,
postoji upeatljiva neravnotea izmeu mukog i enskog utjecaja. ene
nisu bile obrazovane i nisu sudjelovale u religioznom ivotu. Njihovi mu-
evi esto su bili puno stariji od njih a njihova autokratska pozicija nije se
dovodila u pitanje. Brahmanska opsjednutost istoom i neistoom, Bo
gom i bezbonitvom, te apsolutna mo koju su pridavali svojim uiteljima
kao bogolikim ljudima, stvorile su pravilima sputano drutvo. Ba kao i u
Europi, ta neobuzdana muka dominacija koja podinjava ene i nadzire
mlade ljude usaujui u njih strah izaziva pomutnju u obiteljskom i dru
tvenom ivotu. Situacija postaje jo gora kada se mukarcu pripie autoritet
Gurua. Budui da nije imao protuteu enske inteligencije i osjeajnosti,
muki um stvorio j e krutost koja pogaa drutvo na svim razinama. Posti >|i
muka nepogreivost, kao daj e udijeljena od Boga, kojom mukarci nad/i
ru svoje ivotne prilike, nameu svoju doktrinu, i kojom se odbijaju dina
Iscjeljujua snaga prisnosti 125
inino - kao sila ivota stopiti s mudrou svojih vlastitih ena. Naravno,
hi l oj e plemenitih izuzetaka, no taj drutveni obrazac prevladava. Vrijeme
je da prozremo taj drutveni fenomen koji se zavukao u na um i stanini
/ivot, uzrokujui toliko mnogo trvenja. Suvremeni zagovornici yoge iz
Indije pouavali su pomou te nepogreivosti, u nekim sluajevima, posve
brutalno. Njihove metode su opstale i sve do danas utjeu na to kako mi na
/.apadu pouavamo yogu. Nametali smo tu nesmiljenu muku silovitost po-
mou fizikih vjebi i duhovnih ideja prostodunoj publici. Naprosto smo
je preuzeli, bez ikakvog kritinog odmaka. To mora daj e dobro za mene!
lome nasuprot, oni s malo razvijenijom kritikom svijeu odbacivali bi
yogu kao neto neprimjereno svojim duhovnim potrebama, budui da su
je doivljavali odve naivnom ili pregrubom. To j e velika teta jer pomo
koju yoga moe ponuditi bilo kome u bilo kojem poduhvatu openito se
previa. Tek sada dolazimo k svijesti.
J edanaesti govor: Yoga srca
M i sada moemo pouavati Yogu srca sa srcem. Mi uzimamo u obzir
potrebe svake osobe a da j oj ne nameemo svoje vlastite. U stanju smo sva-
ku osobu nauiti tehnike koje e unaprijediti njezino zdravlje i istovremeno
joj omoguiti nesmetan uvid u vlastitu autentinost. U nama se oslobaa
naa enska narav. Brinost i blagost dolaze do izraaja u podui. Pobuuju
se i muke i enske kvalitete u naim tijelima i umovima. Istinsku yogu
unosimo u nau yogu, integraciju cijelog tijela sa svime to postoji. To je
Yoga srca i postoje odreene tehnike koje povezuju nae muke i enske
aspekte u asanama, pranayami, meditaciji i odnosu. O njima emo govoriti
kasnije. One su vrlo prirodne i moe ih vjebati svatko kako bi u svojoj
yogi stvorio neto jedinstveno. Yoga prepoznaje energiju i inteligenciju
ivota kao muko/enske suprotnosti koje se stapaju u naim organizmima.
Kao ivot mi smo proizali iz spolnog sjedinjenja, i ono j e oevidno prisu-
tno u nama kao naa temeljna narav. Mjesto gdje se to stapanje zbiva unutar
i i/van naih organizama nazivamo srcem. To j e arina toka cijelog tijela
i i/vorite uma.
Yoga prepoznaje
energiju i inteligenciju
ivota kao muko/
enske suprotnosti koje
se stapaju u naim
organizmima. Kao ivot
mi smo proizali iz
spolnog sjedinjenja, i
ono je oevidno prisutno
u nama kao naa
temeljna narav.
Srani centar
To srce moe se osjetiti kao konkretno mjesto u tijelu. Ne radi se o fizi-
kom srcu, no ono je smjeteno negdje u njegovoj blizini. Njegovo mjesto
imlazi se u najvioj toki konvergencije mukih i enskih sila u tijelu. Nije
i
1
.i mogue locirati ili doivjeti pomou bilo kakvog svjesnog napora ili
manipulacije organizmom. Umjesto toga, ono se oituje kao svojevrstan
o .|i i aj i sigurnost kada se cijelo tijelo/um rastereti svake nunosti ili na-
pon i opusti se u svoje vlastito stanje i prirodnu odnosnost - rasteretivi se
pi ilom i svakog napora da spozna srce! U drevno doba takva konvergencija
prikazivala se u geometriji kao stapanje trokutova okrenutih prema gore i
trokutova okrenutih prema dole, poznatoj kao SrT Yantra oblik Boice,
odravalake sile ivota, Majke. Njezina struktura podudara se s energel
skim ustrojem cijelog tijela. Vitalna anatomija koja na okupu dri fiziku
anatomiju stoga se ne razlikuje od fizike. Mjesto koje je sjecite svih
trokuta srano j e sredite, mjesto gdje se muko apsolutno susree sa en
skim, ili drevnim jezikom izreeno Siva sa Sukti. Sivino predavanje Scrkti i
prodiranje u nju stvara Majku i raa se novi ivot. On j e stvaralaka i odi
avalaka sila naeg vlastitog stanja. On j e uvaavanje i suradnja s njom".
Oputanje u srcu olakava kretanje srane energije, prtine, kroz cijelo tijelo.
I obrnuto, kretanje kroz ivot kao cijelo tijelo omoguuje nam oputanje u
srcu, u izvoritu Boanske energije". To nijeanahata (srana) cakra, nego
se nalazi u blizini s njezine desne strane. Ono j e nalik siunoj sjemenci ili
jarkoj bijeloj svjetlosti (svjetlijoj od suneve) popraenoj osjeajem dubi
ne, poput srane komore. Bilo je poznato kao hrd, mjesto iz kojega se rn
zvio na ivi organizam i izvorite uma. Iako mu pripada odreeno mjesto
u tijelu, mogue gaj e doivjeti samo u odnosu. Cjelokupno pranino tijelo
i sve cakre emaniraju iz njega, ba kao to su se i kraljenica, uzvieno
tjeme nad njom i cjelokupno fiziko tijelo razvili iz te prve iskre ivota
prve stanice kod zaea. Ono je potpuno i uzajamno predavanje mukog i
enskog, potaknuto mukim. Snaga prima i biva primljena. Uzlazna snaga
baze tijela i kraljenice doivljava se kao potporanj glave a prednji dio tijc
la kao otvoren, mekan i prijemljiv za druge i silaznom snagom ivota. Srce
j e smjeteno tamo gdje se prednja strana tijela susree sa stranjom, lijeva
susree sa desnom, ono gornje susree donje, udah susree izdah, nebo
susree zemlju a duh utjelovljuje. Ono j e savreno odravanje ivota. Ono
j e ljubav izmeu mukarca i ene, te briga za djecu. Ono j e u nama, kao mi
sami, nae prirodno stanje i sve na emu se zasniva ivot.
Tjeme
Yof>tji su stoljeima kao krajnje odredite yogijskog postignua opisi
vali tjeme glave i iznad njega. Taj ideal odvlai nau panju prema gore i
izvan tijela, izvan ivota i njegovih iskustava. Takve zamisli sastavni su dio
jednog itavog kulturnog zamaha koji potire ivot. Religije neizostavno n
i yoga, kad j e se pogreno zamjeni s kulturom modelom problem/rjeenje
nekritiki zauzimaju negativan stav prema svijetu, tijelu i seksu. Yogi
se doivljava kao nekakva bitka s tijelom, s okolnim svijetom i sa eljom,
kako bi ih se prevladalo ili transcendiralo. To je u velikom broju ljudi i/.i
zvalo ogroman sukob. Zapravo, jedini put koji vodi onkraj tijela jest ona|
koji prolazi kroz tijelo i svu njegovu prirodnu udesnost. No pitanje o ono-
slranosti rastae se jer tijelo vie ne gaji nikakve sumnje u svojem prihva-
i anju ivota i iskona. Mi naprosto osjeamo onostranost" kao sve ono to
tijelo u cjelini jest. Ako prakticiramo yogu kao prihvaanje naeg prirodnog
/ivota i njegovog priroenog odnosa sa svime, ukljuujui i spolni odnos,
onda se unutarnje stjecite premjeta u srce. To je prikladno mjesto za nas
dok smo ivi u tijelu. Kada prigrlimo ivot, zagrlimo drugoga i okonamo
sukob sa ivotom, dolazi do oputanja cijelog tijela u srcu. Ono postaje
mjesto iz kojega proistjeu tijelo i um, i iz njega se pokreu djelovanje i
govor. To se zbiva vrlo prirodno, ne moe se postii bilo kakvim naporom
ili koncentracijom, nego se jednostavno dogaa kada se opustimo u nae
prirodno stanje. J edino ako prigrlimo ivot i druge ljude moemo spoznati
srce i prastari svemir koji nas j e oblikovao. Moda j e istina da ivotna sila
naputa tijelo kroz tjeme glave u trenutku smrti, no pripremiti se za taj pri-
jelaz s lakoom znai u cijelosti biti prisutan u tijelu i njegovim odnosima,
te biti oputen u srcu.
Jedino ako prigrlimo
IVI u ko/ e ns ko ivot i druge ljude
moemo spoznati srce i
Roeni smo da bi se opustili u konkretnu stvarnost naeg vlastitog prastari svemir koji nas
stanja, koje j e u Prirodi muko i ensko. Svaka osoba j e i muko i ensko je oblikovao.
jednostavno zato to j e svatko nastao iz sjedinjenja mukog i enskog.
Kvalitete oba naela prisutne su u nama bez obzira na to jesmo li mukarac
ili ena. Oba vida cjeline mogu se ivjeti i oitovati u svakoj osobi. Cijela
osoba moe opstojati kao ivot. No drutvena pravila odreuju i ograniuju
mukarce i ene na uloge i postupke koji koe prisnost izmeu mukarca i
ene, ukljuujui spolnu prisnost. Mukarcima se u pravilu doputa samo
da budu muevni, prodorni, djelatni, analitini i siloviti; ene su samo en-
ivene, receptivne, pasivne i blage. Mukarci i ene se osjeaju stijenjeno
u tim drutvenim oglavinama i stijenjeni jedni drugima.
Mi u sebi zapravo posjedujemo cjelokupni raspon muko/enskih, Yin-
)<mg kvaliteta i eznemo za tim da ih obje izrazimo. Mukarac eli biti
osjeajan i receptivan, ba kao i prodoran. ena eli prodrijeti u svijet i
mukarca, ba kao to eli biti osjeajna i receptivna. I doista, oboje su za
to sposobni. Mi moemo bez ogranienja osjetiti zbiljske kvalitete ivota i
prozrijeti podvale svoje obitelji i drutvenih miljea koji koe prisnost. Mi
elimo te kvalitete u svojem partneru i moemo ih razvijati jedno u drugo-
IIH prakticirajui ono suprotno od drutvenog stereotipa. Primanjem nae
suprotne kvalitete od naeg partnera pobudit emo tu kvalitetu u nama.
Mukarci u tom pogledu imaju posebnu odgovornost zbog ogromne muke
dominacije koja je do sada upravljala odnosima i svijetom. Uvjebavajui
se u svojem voljenju i doputajui stapanje mukih receptivnih i enskih
prodornih kvaliteta, svaka osoba moe istodobno apsolutno davati i apsolu-
tno primati. Moemo biti snani jedni za druge i primati jedni druge u isto
vrijeme. Dok primamo ljubav koju nam j e dao na partner imamo j e vie
za uzvratiti. Osjeamo dublje, na kraju u beskrajnoj mjeri, narav jedinstva
izmeu mukog i enskog, apsolutno stanje bivstvovanja, nae vlastito sta-
nje. Drugim rijeima, ivot se u potpunosti oituje kroz nas kao mi sami.
Ima li kakvih pitanja?! Ova delikatna tema nadahnut e nas na daljnje
istraivanje, koje se ne bi trebalo ograniiti na jednu knjigu. Moramo se u
to paljivo zadubiti zajedno s osobama koje su nam bliske. Yoga u obzir
uzima cijelo tijelo. Dvije strane svake osobe mogu funkcionirati i funkcio-
nirat e ako nam se omogui da u ivotu opstojimo kao cijelo tijelo. Vjebe
yoge koje su ocrtane u ovoj knjizi korisne su. Vjebanjeasana s osjeajem
za cijelo tijelo - s dvostrukom kvalitetom muko/enskog, snano, ali ipak
receptivno, budno, ali ipak blago - spontano se odraava na nae voljenje.
Za to je potrebno neko vrijeme, brinost i osjetljivost za va vlastiti orga-
nizam i organizam vaeg partnera. Nita ne treba forsirati ili prakticirati na
temelju ideja. injenica j e daj e sve to nae prirodno stanje. Dakle, naprosto
se opustite uz malo razumijevanja, a sve ostalo dogodit e se prirodno. To
e nam pomoi da razobliimo podvalu uma zbog koje umiljamo da je
on razdruen od ivota i da oivimo srce kao apsolutno jedinstvo muko
enskog iznutra i izvana. Osjeat ete bolje i osjeat ete se bolje!
Tijekom povijesti kultura j e razvila slabije poznate vrste yoge u kojoj
su se mudrost ivo/Sakti, oblik ivota i narav kozmosa prakticirale kao
zbiljsko sjedinjenje mukarca i ene. Ne kao profinjeni koncepti pripisivani
boanstvima iz drugih sfera, nego kao stvarna ivotna sila meu partneri
ma. No one se nikada nisu proirile ili imale znaajniji drutveni utjecaj. 11
nekim sluajevima sustavno ih se guilo, ili ih je puka prevlast ortodoksnog
uma zadravala izvan vidokruga javnosti. Svaka osoba koja se prepusti
snazi i inteligenciji ivota u uzajamnom zagrljaju sa svojom oprekom gubi
zanimanje za uobiajeno stjecanje moi koje se temelji na strahu. ivot |c
potpun i nita mu nije potrebno. Moda j e to razlog zato takva shvaan ja
nikada nisu postala doktrine progurane na trite i zato vjebe yoge koje
nas uistinu osnauju nisu dobro poznate. Promicatelje konvencionalne
doktrine ne zanimaju vjebe koje osobno osnauju pojedinca i zasigurno
im nije u interesu drugima davati orua i uvid koji e osobi omoguiti dn
se osovi na vlastite noge. Ono to ti uitelji ele jest da ih drugi oboavaju
ele ljude koji e se podvrgnuti doktrini i biti o njoj ovisni. Svaki uiU'l|
koji neto vrijedi nee kod drugih pobuivati ovisnost, nego e im dati ui-
stinu samo-osnaujue yogijske vjetine tijela, daha i odnosa, pa ih potom
odaslati da ive svoj ivot. Na taj nain posveenost ili bhakti, neovisnika
/ahvalnost i prijateljstvo mogu se razviti meu ljudima koji ne ele nita
manje ili nita vie od uzajamne slobode.
,, Vie nas nita ne moe zaustaviti jer svi smo mi sainjeni od zvijezda. "
Moby
Dvanaesti govor: Vi ste ovdje sada!"
(Athayoga)
Da rekapituliramo! Kada prestanete siliti sami sebe u nastojanju da
neto postignete ili neto shvatite, oputate se u svoje prirodno stanje. Tada
yoga uistinu otpoinje, yoga ivota i odnosnosti koje j e nae prirodno sta-
nje. Ako se na to odluite, j o uvijek moete uivati u yogama tijela, daha
i odnosa, to j e dobra ideja ako imate zaostalih trauma. A vjerojatno imate!
I )oli ste na ovaj svijet kao krhko dijete i kao spuva ste upi I i drutveni um.
()n vas j e pouio da ste odijeljeni od Prirode i svemu onome to ste morali
odraditi na sebi kako biste se vratili u isto i savreno stanje. Spomenute
voge bit e vam od pomoi kod te traume kada budete poeli osjeati vau
oevidnu povezanost sa ivotom i svime to postoji. Ta krajnja yoga odnosa
i spolnosti jest ona prava, kada volite drugoga kao cijelo tijelo u uzaja-
mnom zagrljaju. Oputate se u ivot i grlite svoju oprenost. ivotna sila
prostruji kroz vas; to j e ono to bismo trebali initi kao ivot na Zemlji. To
|c ono za to smo stvoreni.
J a vam ukazujem na nain ivota koji nas ne prijei u neprestanom su-
d|clovanju u ivotnoj struji. On se temelji na tijelu, dahu i odnosu. Asana i
I > randy ama osnauju organizam za odnos. Prekinimo s guenjem odnosa,
ukljuujui i osobito spolnu prisnost - kojajest yoga. Otkrivanje odnosno-
ii iest ono to e uistinu ublaiti bol koju ljudi osjeaju, traumu u ivom
oirnnizmu koja j e posljedica pretpostavljene odvojenosti uma od njegove
v Instite naravi. Nita ne treba dosegnuti jer smo savreni ovakvi kakvi je-
Nino. No pitanja koja je u nas usadila kultura dovode nas do oaja.
Kljuna stvar u ovom promiljanju jest to da mi ak ne moramo ni
uspostavljati odnose. Inteligencija ivota u svojoj posvemanoj meu-
onosnosti zna to j oj j e initi. Mi smo ve u odnosu. Mi nismo pod bilo
I il \ im pritiskom niti imamo bilo kakvih obaveza. Na ovom planetu nema
mukaraca bez ena. Nema Zemlje bez Sunca. Nema nas bez Sunca. J a
i nk i nisam u odnosu sa Suncem. Sve j e to jedan proces. Stoga, srodite se
i ii i im. Uhvatite prikljuak!" Odnosnost ne treba postizati, ona naprosto
|i i Mi se pokuavamo bolje odnositi iako zapravo ne postoji nikakva
Doli ste na ovaj
svijet kao krhko dijete
i kao spuva ste upili
drutveni um. On vas je
pouio da ste odijeljeni
od Prirode i svemu
onome to ste morali
odraditi na sebi kako
biste se vratili u isto i
savreno stanje.
osobita odnosnost koju bismo trebali ostvariti. Vi se ne morate truditi
kako bi ste uspostavili odnos sa Suncem. Mi postojimo zato to Sunce
postoji. Tome istovjetno, vi se ne morate svjesno truditi kako biste ostvarili
odnos sa enom ili mukarcem, jer naa odnosnost ve j e uspostavljena u
inteligenciji ivotnog procesa. Sunce se pojavljuje; ovo tijelo se pojavljuje
zbog Sunca. J a nisam u nekom osobitom odnosu kao da sam neovisan o
Suncu. J a nisam neovisan o Suncu. No mi mislimo kako postoji neto na
emu bi trebalo raditi, neto posebno to bismo trebali initi, odnositi se
na osobit nain. A ta samosvjesna pomutnja koi prirodno jedinstvo. Ako
moj um pretpostavi da postoji odvojenost, pa se eli njome pozabaviti,
ostvariti odnos, ak pisati prekrasnu poeziju, praviti od toga umjetnost i
religiju, ja patim zbog te umiljene odvojenosti. Neka se poezija i ples rode
kada jedinstvo nije upitno, a tada j e to neto posve drugo! Upravo je tako,
ja uope ne postojim bez mukarca ili ene. To j e naprosto ivot na djelu.
Stoga, uinite to! Uivajte duboko u tom cjelovitom procesu: tijelu, dahu i
odnosu, tim redom. Poduzmite neto. Vi ste ovdje sada. Neka ples otpone.
On j e ve otpoeo!
Kulturne pretpostavke o viim realitetima, kao da neto nedostaje,
ukljuuju metodologije manipuliranja ili ak poricanja naeg konkretnog
iskustva tijela i uma kako bi se otkrio taj vii izvor. One osobu dovode u
sukob s njegovim ili njezinim vlastitim iskustvom i sugeriraju nau neade-
kvatnost. J este li uli vedantinski napjev: Vi niste ni tijelo ni um." To je
tipina pretpostavka i ljudi luaki pokuavaju neto spoznati. Da, mi smo
ivi u velebnom procesu pa se moemo i opustiti, a nae konkretno tijelo,
dah i odnosnost njegov su trenutni izraz. Ne moramo pronai ba nita!
Mi se raamo u drutvenom okruju s besmislenim skupom pretpostav-
ki koje nas otuuju od nae uroene udesnosti. Drevne religije tvrde kako
autokratska vrhunska inteligencija vue sve konce tko zna odakle, zapravo
negirajui zbiljsku ivotnu inteligenciju. Suvremena znanost pak opisuje
mehaniki, spoznatljivi svijet kojim ovjek nekako moe zagospodariti ili
upravljati njime. To j e pretpostavka koja svijet pretvara u beivotni prostor,
to dovodi do naeg odvajanja kao pukih promatraa i izdvaja nas iz ude
snosti. Te pretpostavke oito nisu istinite, no povrijedile su nas. Takav lip
uma strpao j e ivo ovjeanstvo u mrtvaku vreu, esto doslovno! Iz nje
se moete iskobeljati kada odaberete svoj ivot i iskoraite na danje svjetlo
Tamo nije vae mjesto. No ovaj um se moe nastaviti okretati poput venli
latora iskljuenog na stropu. Postoji zamah prolosti i potrebno j e vrijeme
da bol iezne. Razumijevanjem ga moete iskljuiti i postoje sredstva po
mou kojih je mogue usporiti njegovu vrtnju ili j e potpuno zaustavili. I on
semoe zaustaviti jer mi nismo odvojeni. Ako svatko od nas jedno drugome
potvrdi da smo mi snaga ivota, shvatit emo da jesmo! Uz pomo terapij-
skih sredstava, osobito dodirivanjem rukama i naprosto prirodnom komuni-
kacijom medu dobrim prijateljima, snaga ivota postaje oevidna. Njegova
silina probit e zapreke nastale na osnovi prijanje zloupotrebe i poricanja
ivota. Poput njenih snanih izdanaka koji se probijaju kroz pukotine na
betonu, prepreke se odmiu u stranu i nezatomljiv ivot koji jesmo izbija na
svjetlo dana pod okrepljujuim Suncem. On j e nezaustavljiv.
Julije Cezar i Rimsko carstvo nisu uspjeli osvojiti plavo nebo. "
Niel Finn, Tim Finn, Weather With You
DRUGI DIO
Yoga jednostavno objanjena
Glazbenik, ukoliko je glasnik, nalik je djetetu kojim se odrastao o-
vjek nije previe bavio, koje nema previe otisaka na svojem mozgu. To je
u:log zato je glazba toliko monija od bilo ega drugoga to ste ikada
doivjeli."
J imi Hendrix, Life Magazine, 1969.
Velika eksplozija popularne glazbe posljedica j e nae potrebe da osje-
Inuo neto autentino u ivotu. Hvala Bogu za otkrie afroamerike glazbe
i divnim glazbenicima koji su taj multikulturni izraz podarili svijetu. Ona
H auvijek nadila europski um i omoguila nam da osjetimo neto vie,
ukl|iiujui pulsiranje naeg organskog ivota. Na krilima suvremene gla-
zbi wjesnost se rasprsnula po cijelom svijetu. Heroji radnike klase poput
(leorgea Harrisona - naeg dragog prijatelja i tvorca pjesme Evo sunca"
I Mere Comes the Sun") - iznova su definirali glasovitost tako da su se obi-
i nosi i ljudskost poele cijeniti iznad svega drugog. Vrijednost pojedinca j e
|>OViaena a ono obino prepoznalo se kao izvanredno. Kao i drugi svjetski
iii'ilelji, oni su doprinijeli prenoenju duhovnih ideja zapadnjakom umu
irniio i/nosei svoje iskreno proivljene osobne potrage. J ohn Lennon,
nhoreno pokazujui svoju ranjivost zajedno sa svojom partnericom Yoko,
lm- |e i/vanredan. Njegova pjesma Zamisli" (I magine") prodrla j e u nae
umove i u tri minute bolje iskazuje sve ono to ja pokuavam rei ovom
Indigom. No j esmo l i j e uli?
1 avanje i primanje glazbe mogue j e na svakoj razini. Ne morate biti
HHU'slro da biste uivali u glazbi. Vratila se etno-glazba, no upravo ono
nn|bcp|je ve j e bilo meu nama! Znai li to da toliko moemo osjeati samo
Velika eksplozija
popularne glazbe
posljedica je nae
potrebe da osjetimo
neto autentino u
ivotu.
Mark Whitwell Yoga six < i
ako naoko boanski/avatarski duh poput J imija Hendrixa svira za nas, ili
Van Gogh slika, ili Buddha meditira za nas? Neometani onim to je bilo
prije njih, oni nam daju izravno iz svojih slobodnih srdaca i mi to osjeamo.
Zahvalni smo im to su to uinili, no ja bih elio znati kako ukloniti tue
otiske s mozga nas obinih ljudi tako da se moemo opustiti i obitavati u
svojem prirodnom stanju te osjeati svoju nutrinu. Osjeati svoj ivot prije
nego to nam je nametnut drutveni um. Trebamo li mi nuno usvojiti ta
velika djela, ili ih oponaati, ili postii neto jednako veliko ili ak vee od
njih? Oni su glasnici", znaci naeg potencijala. No svijet j e ovisan o ideji
postizanja veliine u umjetnosti i u svemu drugome, zanemarujui pritom
veliinu koja je uspostavljena u svakoj stanici i svakom dahu nae vlastite
egzistencije. Kao obina rjeitost ivota, iznimna umjetnika izraajnost
izbija iz svih nas, kao rijei meu prijateljima ili osmijeh voljene osobe.
Na velianstven odnos sa ivotom ve j e uspostavljen, a tudi otisci mogu
se izbrisati.
umjetnost Kao i u yogi, umjetnost je savreno stapanje umjetnika s njegovom
stapanje izvedbom. To omoguuje ivotnoj energiji da prostruji. Ona se ne svodi
njegovom
m o n o
j
to m
j konvencionalno smatramo velikim. Zapravo, nju j e mogue
omoguuje |
a
kg
e
ostvariti u jednostavnim ivotnim gestama i ona j e zasigurno prisutnu
rgiji da
u
divotu kao sama Priroda. Doista, veliki umjetnici tijekom cijele povije
sti esto su bili izmuene due budui da su duboko mogli osjeati samo
onda kada j e njihova umjetnika gesta bila uspjena, to nije moralo biti
esto. Umjetniki poriv za mnoge je proizaao iz neizdrivih ogranieni.i
nametnutim njihovim ivotima, to ih j e navelo na razbijanje granica utiia
Mi potujemo njihovu hrabrost, no ipak se slabo razumije to kako moemo
osjetiti dubinu nae vlastite iznimne obinosti. Mora se dogaati neto pre
tjerano da bismo bilo to osjetili. No za nas postoji jedna nova mogunost
Pogledajte svijet prirode. Sva stvorenja osim ljudi kontemplativna su, vilo
mirna i budna, uronjena u svoje prirodno stanje. I mi moemo uivali n
toj dubini, u naim osobitim ljudskim i jedinstvenim osobnim kvalitetama
rastereeni od konvencionalnih zamisli o postignuu. Naa umjetnost i naa
yoga priroene su ivotu kao povezanost ivog organizma sa svim stvari
ma. Svatko ih moe lako ostvariti.
Stoj e zapreka tome i kako j e ukloniti? Yoga shvaa daj e um komuni
kacijski mehanizam cijelog tijela, to god tijelo u cjelini bilo. Um i osjetilu
instrumenti su pomou kojih tijelo doivljava, odgovara i kree se u svi|clii
Mi sve doivljavamo posredstvom uma i osjetila. Iz toga j e jasno da eMI
draj uma utjecati na nau percepciju vlastitog iskustva. Ako je um prepun
pretpostavki, naa iskustva nee biti izravno ili autentino naa vlastita l'<>
put kompjutera, umj e zaprimio stavove i informacije iz svojeg drutveni i||
okruja i nema nikakv ih vlastitih originalnih zamisli. Um djeluje kao branik
i priguiva opaaja. On e ak iznova tumaiti ili krivo protumaiti isku-
stvo. Yoga nastoji um povezati s cijelim tijelom, koje j e ivot, svjesnost i
uroena inteligencija. S umom kao tonim i prijemljivim komunikacijskim
mehanizmom nae iskustvo postaje robusno i zbiljsko. Povezujemo se sa
svim prirodnim biima kroz vlastito iskustvo. Mi osjeamo svoje iskustvo.
Moemo biti sa" drugima. Razvijamo tu sposobnost primanja drugih prije
negoli reagiranja ili povlaenja. Gutamo" i probavljamo svoje iskustvo.
Svjesnost guta iskustvo kako iskustvo ne bi progutalo nas!
Tvrdnja da drutveni um gui nae autentino iskustvo moe se doimati
vrlo negativnom. Proli smo dug put u etrdeset godina. Rei da j e um
filtrirajui medij cjelokupnog iskustva, tako da nita ne doivljavamo na
jedinstven vlastiti nain, moe se uiniti grubim - no molim vas, provjerite
lo. Mi ivimo slijedei groteskne modele ponaanja i ponuena postignua
koja priguuju jedinstven oblik ivota koji svatko od nas jest. To u nama
i/aziva depresiju i tjera nas u oaj. Eksploatirani smo rjeenjima svih vrsta
od farmaceutskih do duhovnih vjerovanja ili tek ispraznim medijskim
odrednicama ivota srednje klase to j e sve utkano u drutveni um. Preu-
zeli smo ih bez ikakvog propitivanja. Moda to vama ne izgleda toliko loe,
i lo je u redu. No zagledajte se u to i uvidite odnosi li se ovo razmatranje na
\ .is. Doivljavate li ivot sami za sebe ili osjeate li stvari izravno za sebe
i osjeate li ovaj ivui, diui organizam s pulsirajuim srcem koji jeste?
Stoj e to to vas ini ivima, to vas die i pulsira vaim srcem? Glasoviti
heroji u umjetnosti, glumi, spisateljstvu, glazbi i duhovnosti nadahnuli su
nas i to je divno, no oni su takoer stvorili i modele ljudske izraajnosti
pomou kojih definiramo to kakvi bismo mogli biti, ili gore, kakvi bismo
liebali biti. Sve to j o nam vie oteava ivljenje naeg vlastitog jedinstve-
iiiji /ivota i stvaranje neeg samosvojnog, bivanje izvornimyogljima, pa
sloga i umjetnicima. Kako svatko od nas moe imati iskustvo i izraziti svoj
m ot iz prve ruke? Tako da shvati da smo autentini kao ivot sam zajedno
a Suncem i Mjesecom, drveem i svim ostalim. Mi svojoj yogi i umjetno-
II doputamo da iz toga izbije kao prirodno odvijanje ivota. Umjetniko
nastojanje da se iznae autentina gesta proizlazi iz korjenitog drutvenog
/nliianja autentinosti naeg vlastitog ivota. No na ivot j e izvanredno
mil ligentan i moan. On j e ve na svom mjestu. Odatle se moete lako
ko lali kao svoj vlastiti jedinstveni izraz. Sunce e izii!
Umjetniko nastojanje
Ja se iznae autentina
gesta proizlazi iz
korjenitog drutvenog
zatiranja autentinosti
naeg vlastitog ivota.
Obini Buddhe
U svijetu duhovnog postignua nude nam se vrhunski modeli kao to
su veliki prosvijetljeni Buddhe. Oni nas poprilino zaokupe u naim heroj-
skim pregnuima, dok se trsimo biti im nalik. Mi smo obini Buddhe ovdje.
Mi samo trebamo proeti svoje tijelo dahom i/ili se upustiti u ljubavni zagr-
ljaj kako bismo stekli neposredno iskustvo naeg buddhinstva, koje j e ve
potpuno uspostavljeno u nama, kao mi sami, kao ivot sam! Na prirodni
svijet nevjerojatno j e lijep. Na vrlo obian, ne-herojski, ne-opsesivan nain
mi moemo osjetiti nae opipljivo ivotno stanje, apsolut", kroz yogu.
11 jelo tako uspijeva osjetiti svoje prirodno stanje. Mi posjedujemo snagu
ivota u sebi, koja j e istodobno i blaga i potpuno prijemljiva. Ta snaga u
potpunosti odgovara na ivot oko sebe, uvijek je u pokretu, osjea i prima
ii.i prirodne naine.
Nema nikakve sumnje da j e seks glavno sredstvo za neposredno do-
ivljavanje naeg autentinog ivota. To j e razlog zato j e cijeli svijet op-
sjednut njime, budui da smo svi mi toliko zagueni umom. Svatko se eli
izvui iz tog stanja i neto osjetiti, pa ljudi to ine nesvjesno i esto nepri-
mjereno. Nama su uskraena sredstva da postanemo umjeni u naoj yogi,
naoj vlastitoj seksualnosti, te da otkrijemo njezinu dubinu. Mi intuitivno
osieamo da u seksualnosti i ivotu ima neto divno, no uskrauju nam
sredstva pristupa. Malo nedoputenog seksa tu i tamo jednostavno nije
dovoljno i ljudi posvuda - ak i predsjednik Sjedinjenih Drava - eljeli
bi biti umjeni u seksu, samo kad bi znali kako. Potom jednako brzopleto
|to lanemo opsjednuti celibatom kao rjeenjem. U meuvremenu gurui ne
/trnju to rade i skloni su seksualnim nepodoptinama dok pouavaju celi-
I'ai No ni jedno ni drugo ne djeluje. ak i nae seksualno iskustvo filtrira
NI kroz negativne sustave vjerovanja i traumatizirana tijela, tako da mnoge
i ak ni seks ne zadovoljava i sasvim ih zbunjuje. Nae drutvo ne posjeduje
poluu mudrost. Oslobaanje popularne kulture dovelo je do nekih spekta-
kularnih rezultata. Mi pleemo jedni pokraj drugih posvuda na Zemlji, no
los ne pleemo jedni s drugima u neustraivoj razmjeni ivota.
Nema nikakve sumnje
da je seks glavno
sredstvo za neposredno
doivljavanje naeg
autentinog ivota. To
je razlog zasto je cijeli
svijet opsjednut njime,
budui da smo svi mi
toliko zagueni umom.
J ako puno panje posveuje se seksualnosti. Mediji i ogroman nalel
pornografije pretjerano stimuliraju ogranieni um. Mi sve doivljavamo
posredno i ne znamo kako da sami neto doivimo, kako da spoznamo
svoju vlastitu dubinu. Besmisleno j e samo se upustiti u seks bez razumi
j evanj a sredstava. Moraju postojati neke smjernice u onome to j e kul turu
zanemarila. Bez razvijanja osjetljivosti za na vlastiti organizam, malo je
vjerojatno da emo biti osjetljivi za neiji tui.
Temeljne vj ebe yoge oputaju i otvaraju nae tijelo i um. Snaga koja
prima omoguuj e nam prisnost s tijelom, dahom i drugom osobom. Ta yoga
j e laka, no mora se nauiti. Kao rezultat, razmjena seksualne energije doi
e na svoje prirodno mjesto i zadobit svoj iznimno ugodan oblik. Neposre
dno iskustvo bit e ostvareno. Naa prehrana j e takoer sredstvo za stjeea
nje konkretnog iskustva naeg neposrednog odnosa sa ivotom. 1 to emo
initi na primjeren nain. Uskraen nam j e seks pa j edemo kako bismo ne
to osjetili. Prejedanje optereuje organizam, a salo ometa kolanje ivotne
energije. Ako moemo osjetiti svoj ivot kroz kretanje i disanje, prehrana i
seks zauzet e svoje prikladno mjesto u naem ivotu.
Bez obzira u kojim okolnostima ivjeli, bila to tradicionalna zajednit a
ili ne, patnja ovjeanstva prodrl aj e u nas. Mi se nalazimo na samom kraju
cjelokupne povijesti ljudskog straha. Znali mi to ili ne, rije j e o ogromnom
optereenju za nae prirodno stanje. Utj ecaj kulture koja prestraena tragu
za alternativnim realitetima zasljepljuje nas za nau prirodnu udesnost
Drutvene i obiteljske predrasude o spolnim osobinama i ulogama sprijc
ile su nas u tome da se uklopimo u svoju muku i ensku osobnost, te u
j edi nstvo unutar i izvan naih vlastitih organizama.
Ovo j e razmatranje koje nee utjecati na vei dio drutva. Moe bili
vrlo uznemirujue osvijestiti se za injenicu da su nae drutvene okolno n
ozbiljno ograniile na ivotni potencijal. Na odgovor mogu biti ljutnja i
alost dok konkretno osj eamo ogranienja koja su se nekako nagomilala u
naim tijelima ili, kako bi to neki rekli, u naem staninom pamenju. Nai
uglavnom ne zanima stupanj ranjivosti koji ovo motrenj e zahtijeva Ovu
bespomona djeja tijela doivljavala su okove dok smo upijali druStvi-
ni um otprilike od vremena kada smo bili osamnaest mjeseci stari, poput
velikih mekih spuvi. Zbog toga smo postali straljivi, zgreni i zbrkani
Vi biste mogli rei daj e bolje ne osvjeivati uznemirujue utiske koji '<ii
doimaju beznadno uglavljeni u nae bioloke i drutvene sustave. Vei ma
to i ini. Kao to bi rani buddhisti rekli: Naj bol j e j e uope ne kretati os uu
putem, no kad to j ednom uinite, najbolje j e prijei ga to prije!" Moda |il
bolje uope ne biti svjestan tog ogranienja, ali ako ve j esmo, prekasno |0
pa j e poriv da se neto poduzme s tim u svezi nezatomljiv. Neto se IIIOIII
uiniti.
Yoga shvaa da j e to opaanj e clulikhe (sapetosti srca) prvi uvid yoge
ili. neizbjeni motiv za praksu". Ono j e poticaj da se neto uini u svezi s
naom situacijom. Svatko j e naslijedio nekakvu sapetost pa se ne moramo
stidjeti toga ili to shvatiti odve osobno, emu smo obino skloni. Umj esto
toga, moemo biti zahvalni tom uvidu budui da e nas on potaknuti na
djelovanje. Postoji snaga u ranjivosti uvianja naih vlastitih ogranienja,
icr ona su injenica. To znai pribliiti se istini i pribliiti se ivotnoj snazi.
Nema se to uiniti u svezi s grubom injenicom nae vlastite boli, osim
<l.i se djeluje i ivi u odnosu sa ivotom, rastereenom od svake doktrine,
od svakog modela miljenja (ukljuujui ovaj, ukoliko se doivljava kao
doktrina). Mi imamo ova savrena tijela, na dah i snagu muko/enske
bliskosti kako bismo ivjeli ovu monu realnost. J edini nain da se oslobo-
dimo patnje, generacijama prenoene u na organizam, j est da pod sobom
ipalimo vatru i spalimo je. Spalite j e! Uinite ono to se mora uiniti, po-
.lupno ili sve odj ednom. Uinite to, ne po modelu problem-rjeenje, nego
kroz prirodno kretanje ivota. Yoga j e sasvim priroena ivotu. To kretanje
energije j est ono to Priroda ini. Ona j e samo suradnja s tom energijom u
tijelu, dahu i odnosu. Prvo naelo jest da uivate u tome. Sekundarna po-
slu dica jest to da se zapreke prirodno otklanjaju.
U svojem prirodnom stanju ljudi se nalaze u udesnim okolnostima.
Mi imamo ova uspravna podatna tijela koja su sposobna duboko osjeati,
osobito svojom cijelom prednjom stranom. I mamo vrlo razvijen ivani su-
Mu\ i kraljenicu iji j e vrhunac masivna modana jezgra. Ona j e sposobna
i M sa vati vrlo istanane funkcije kao to su samoizraavanje, logino mi-
sli me, osjeanje i kreativno uivanje svih vrsta. No negdj e tijekom svoje
evolucije, nai mozgovi napravili su smrtno ozbiljnu intelektualnu pogre-
ku Umislili smo si da smo odijeljeni od svojeg vlastitog stanja, od Sunca
i /\ i|e/da, mukarac od ene i tome slino. U j ednom trenutku ovjek j e
lito u stanju izdii se iz movare, osvrnuo se i napamet mu j e pala misao:
<i Boe, j a sam od svega odvoj en!" ili j e to moda bila misao : "O, Boe,
kuko je sve prekrasno!". Kako god bilo, rezultat j e bio isti i tako j e roena
po ipostavka o odvojenosti. Mi si umi l j amo da smo odvojeni od iskustva,
|eilni od drugih, od ivota samog. Tako j e zapoela cijela ova zbrka od
kulture, religije, umjetnosti, znanosti i nastrano pokuavanj e da se iznova
UN|cli ono to nikad nije ni bilo izgubljeno. Ova izjava ne znai daj e ovjek
IIUIIO uplaen i da svi mi nemamo istinske i lijepe osjeaje u svojem srcu
|vo tuena na vrijeme. Ili da su znanost i umjetnost beskorisne. No glavno
komunikacijsko sredstvo kulture j e strah, sumnj a i osjeaj gubitka. Ne zna-
mo ni sami ega. No j e li ita bilo izgubljeno? Postoji li ikakav problem?
Ne, i nikada ga nije ni bilo. Umjesto toga, mi imamo ova izvanredna tijela,
instrumente osjeanja i openja sa svime to postoji. Rije j e naprosto o
tome da se kultura zaokupila poricanjem nae vlastite stvarnosti rabei
pojmove o alternativnim realitetima, viim ili niim, svim drugim samo ne
ovim ivotom, upravo ovdje, upravo sada.
Pa kako se onda moemo ukljuiti i uivati u ovom apsolutnom i pre-
krasnom miru u kojem boravimo? Za to j e potrebno organsko iskustvo
naeg vlastitog stanja. Ne pojaano stimuliranje medijima ili drogama,
ukljuujui alkohol, nego iskustvo naeg vlastitog ureenog stanja. Mi po-
dravamo i promiemo yogu jer nas ona osposobljava za intimno, zbiljsko
doivljavanje naeg vlastitog tijela, daha i odnosa, pa stoga i ivota. Ako
konkretno uivamo u ureenom stanju naeg bivstvovanja, ako u potpunosti
pokrenemo ivotnu silu kroz prisnost, usaeni drutveni um slabi i konano
nas naputa. Nita ne moe dotaknuti izvanrednu inteligenciju naih ivih
organizama. Nema anse. To j e postupan ili iznenadni proces. Ponekad nam
dolazi poput zemljotresa, uspostavljajui ravnoteu i uklanjajui stijene s
naih unutarnjih i vanjskih putova. Ili nam pridolazi njeno cijelim putom
dok vjebamo ugodne discipline tijela, daha i uzajamnost meu spolovima
Stisak drutvenog uma j e vrst, no moemo ga se u potpunosti osloboditi u/
malo razumijevanja. Mi jednostavno vie ne inimo intelektualnu pogreku
odvajanja. Mi doputamo uspostavljanje nae prvobitne povezanosti sa
ivotom. To je novi moment u naoj evoluciji. S naim podatnim tijelima
i velikom modanom masom rastereenom od drutvenog uma, mi moe
mo osjeati i uivati u naoj stvarnosti. Mi osnaujemo jedni druge. Cijelo
tijelo j e jedan osjeajni mehanizam u potpunosti stvoren za odnos, osobito
intimno sjedinjenje. U tome poiva mir, mudrost i ispunjenje.
Zajednica i drutvo oevidno nastavljaju funkcionirati po starom iako
oslobaanje svake pojedine osobe ima golem kumulativni utjecaj. Nema
potrebe biti u sukobu s drutvom i prastarom pogrekom koju j e uinilo. In
vas ne potiem na to da budete nekritiki nastrojeni ili da ne razvijate razbo-
ritost. No gajiti ljutnju zbog ogromne nepravde koju nam j e nanijela kultni a
samo produava nau bijedu. Bez obzira na to to j e naumio drutveni um
svi smo mi ovdje iva bia, svemir koji ini svoje". Moemo se odnositi
prema svemu tome kao takvi, uivajui u istom Suncu bez obzira na to km/
kakvu patnju smo proli ili kakva nas patnja tek eka. Ono to j e potrebno
uiniti jest aktivirati se. Skrite patnju i spalite j e ili se njeno pokreniti
kako god vam odgovara. Organski se poveite s vlastitom tjelesnoeu, *
vlastitim ivotom i ivotom sebi bliskih ljudi. To slama sve drugo. uklaii|n
ljutnju i omoguava vam da opstojite slobodni meu drugim ljudima.
Ne moete se izolirati. Potrebno vam je drutvo i drugi ljudi jei nit
sami ne moemo promijeniti drutvo, iako su to mnogi pokuali. U veini
sluajeva moemo ostati gdje jesmo i uivati u svojem drutvenom okrue-
nju dajui mu svoj doprinos ili ga moda mijenjati. Mnogi koji ovo itaju
ve su pripadnici neke religijske kulture. Roenjem ili vlastitim izborom
vjerojatno smo se opredijelili za neki odreeni nain ivljenja. Potraga za
alternativnim mogunostima koja iz temelja podriva nae prirodno stanje
postoji u naem ivotu i zajednici. No moda ste razumjeli ovo razmatranje
i opustili se u svoj vlastiti ivot, koji sada proima svaku vau misao i in.
J asno je da to ne znai da ste u sukobu sa svojom zajednicom. Vi ne mo-
rate nimalo umanjiti svoje sudjelovanje u svojoj zajednici. Zapravo, vaa
energija za zajednitvo vjerojatno e se uveati kako se budete pribliavali
samoj sutini vae ivot-nosti i sigurnosti, ili vjeri koja se na temelju toga
razvija. Postoji mnogo razloga za sudjelovanje u ivotu zajednice, osim
/.bog njezinih vjerskih sustava. Mi smo drutvena bia. Mi se okupljamo u
opore! Potrebno nam j e zajednitvo radi podmirivanja naih osnovnih po-
treba. Treba nam novac, energija drutva, i potrebna nani j e pomo drugih.
Potrebna nam je prisnost, uvjeti za ivljenje i nekoliko dobrih prijatelja.
Od pradavnih vremena vjerska zajednica j e osiguravala opstanak svojih
lanova. Nema potrebe za odbacivanjem vae zajednice. Bolje je ostati gdje
jeste i uivati u potpori koju osigurava zajednica. Mi moemo analizirati
situaciju i teiti ka religijskim temeljima cjelokupne kulture, svetosti ivota
i uvaavanju pojedinca kao ivota, a pritom ne shvaati odve ozbiljno pra-
\ ila ponaanja koje nam kulture obino nameu. Ta snaga razumijevanja i
luabrost da stojite sami podarit e vam novu jasnou u pogledu tumaenja
starih vjerovanja. Vaa vjera e se produbiti dok izvjesnost ivota prepla-
vljuje va organizam. U veini sluajeva moete ostati na svojem mjestu
i vjebati svoju yogu, ivjeti svoj ivot u svojoj obitelji i zajednici. Tako
i ote slobodno sudjelovati u ivotu zajednice i dati j oj svoj doprinos, to e
\ am pomoi u tome da uklonite njezina ogranienja a da vas ona pritom ne
sputa.
Moda j e ovo idealistina i nerealistina procjena. U nekim sluajevi-
ma ogranienje autoritarnih kulturnih sustava moe ozbiljno ugroziti na
/not. Moda ete morati uvesti neke izmjene ili u potpunosti promijeniti
svoje ivotno okruje. To ovisi o vama i moe zahtijevati malo ispitiva-
ni' savjesti" uz malo pomoi vaih prijatelja, vaeg uitelja yoge, vaeg
zdravstvenog savjetnika", no slobodno budite gospodari svojeg vlastitog
J ivota. U nekim sluajevima nikakvi uvidi ili praksa yoge nee biti od
pomoi ukoliko se ne pozabavite svojim uvrijeenim navikama i ograniu-
|in 1111 okolnostima. U tome moramo pomagati jedni drugima kako bismo
limieli praktine izmjene koje obino bolje vide nai prijatelji. Moda ete
Organski se poveite s
vlastitom tjelesnou,
s vlastitim ivotom i
ivotom sebi bliskih
ljudi. To slama sve
drugo, uklanja ljutnju
i omoguava vam da
opstojite slobodni medu
drugim ljudima.
morati unijeti neke izmjene u svoj ivot i udaljili se od nekog ograniujueg
ivotnog okruja. Moda ete se morati izboriti za svoj spokoj kao organ-
ski, ivui, diui ivot. Moe li neka ena u fundamentalistikoj islamskoj
ili kranskoj kulturi, primjerice, sebe osjetiti ivom kao ivot kroz razvoj
svojeg kreativnog i seksualnog duha, kroz uzajamni odnos s mukarcem
koji je voli? Vjerojatno ne! A i ne morate biti u nekoj odreenoj vjerskoj
zajednici da biste bili ogranieni ponaanjem koje izvire iz religioznog uma
u svim smjerovima i u svim vremenima. Temelj naeg drutvenog sustava
vrijednosti postavio j e prijetvorni religiozni um. Rimsko carstvo i crkva i/
temelja su utjecali na nae miljenje, i to j e j o u nama. To se tie svakoga.
Koliko smo ogranieni negativnim predrasudama drutvenog uma o seksu,
bez obzira na to jesmo li konvencionalno religiozni ili ne? Sve to podlijee
preispitivanju. No u veini sluajeva mislim da moemo ostati gdje jesmo.
Samo vjebajte svoju yogu"!
Susreo sam enu koja j e bila odani lan Grke pravoslavne crkve, in-
stitucije koja nije poznata po njegovanju uzajamnosti izmeu mukarca i
ene. Ona je shvatila osnove naeg razmatranja i uhvatila ju j e panika kad
j e pretpostavila da e morati napustiti kulturu svoje obitelji, svojeg mua i
tstava vjersku kolu svoje djece u kojoj je pouavala. Zamrzila j e obavljanje du
>stavioje nosti prema obitelji i zajednici, te to da bude kulturno korektna. Razgovoi
ligiozni
u
trajanju od dvije minute bio j oj j e dovoljan da shvati kako su njezin mu/,
njezina djeca i cijela njezina zajednica bili ivot na djelu", te da to uope
nije bio nikakav problem. Naslutila j e mogunost obrata u kulturnom i-
votu posveenom nastojanju da se spozna Bog k prirodnom ivotu koji je
izraz ivota, ili iskona, ili Boga. Godinu dana kasnije objasnila mi j e daj e
dolo do potpunog obrata i daj e prirodan odnos s njezinim muem, djecom
i zajednicom postao kontekst za slobodno izraavanje ivota za koji je osje-
ala da pulsira u njezinim venama i pokree njezine grudi. Poela je uivati
u ivotnoj prisnosti s vlastitim tijelom, dahom i odnosima - tim redom"
Bilo j e oevidno da njezinom muu nije trebalo puno da se preobrati na ta|
novi nain ivota i radost u njihovom odnosu. Njezina blaga, ali snana
razigranost i izraajnost njezinih potreba brzo su ga pokrenule. Postao |e
manje ozbiljan i razigraniji u njihovom intimnom ivotu.
Prvenstvo ljubavi mukarca prema eni i mudrost njihove uzajamnosti
dole su do izraaja. Dosadniji aspekti kulturnog ivota i borbe za 11101
izmeu mukarca i ene zamijenjeni su dubinskom razmjenom prisnosti
Kasnije emo raspravljati o tome kako nastupa ta promjena. Odnosno, kako
svoj ivot pretvaramo u yogu prisnosti? Sutina tog preokreta jest injenu a
da nam je prisnost potrebna. Bio on toga svjestan ili ne, mukarac liebu
energiju i ljubav ene, a ena treba mukarca. To j e oblik i snaga Prirodo,
i to j e sama naa bit. Dakle, ako neka osoba kui" tu injenicu i pokua
zadovoljiti svoje potrebe, obino dolazi do odgovora od nama bliskih ljudi
koji eznu za istom stvari.
Njezina zajednica promatrala j e njezinu preobrazbu iz puke pretpo-
stavke o duhu, traganja za njim, ekanja na njega sa svim ogranienjima,
konvencionalnom vjerom ili poeljnim ponaanjem religioznog idealizma,
u duh koji se ivi i osjea u posvemanoj obinosti/izvanrednosti prirodnih
ivotnih odnosa. Ona se moda susrela s nekim otporima, no svatko udi
za dodirom i otvorenim izraavanjem neposrednog odnosa. Kada dode do
integracije uma i osjeanja, izraajnih rijei i osjeajnih inova, nastupa
mir. Kada dode do otvorene komunikacije izmeu dva tijela, nita nam ne
moe zaprijeiti put. Ta ena se izborila za svoja prava" i odluila ostati u
svojoj zajednici. U tom jednostavnom uvidu postoji snaga jer on j e istinit
ak i ako ga se samo iskazuje apatom. Snaga njezine ranjivosti izrazila je
njezine potrebe na nain koji je njezin partner mogao osjetiti i na koji j e
mogao odgovoriti na svoj tihi nain. Snaga se prima i prenosi na blag nain.
Nema naina da nekoga uvjerimo da nas voli. No snaga u obliku blagosti
(kao u yogijskimasanama) neodoljiva je. Njezina prisutnost pomogla j e u
transformaciji njezine zajednice iz zadrtog, pravilima ogranienog drutva,
u drutvo u kojemu su um i tijelo postali izraajni mehanizam ivota sa-
mog. Bio j e to prodor sri religioznog razumijevanja u njihove ivote koji
bi inae ostali prigueni pukim zamislima uma. Drugim rijeima, Boga se
ne moe pronai, nego ga se moe samo ivjeti kao izvorite i sutinu naeg
zbiljskog ivota.
Muka snaga ne moe dugo opstati bez enske. enska snaga j oj daje
kontekst, kontinuitet i supstanciju. Muko bez enskoga j e destruktivno,
kao to smo tome opetovano svjedoili kroz povijest. No muko sa enskim
H' spokojno. Cilj yoge j e vairagya, spokoj, ili sloboda usred iskustva. Ona
ne pridolazi kroz odricanje od iskustva ili izbjegavanje iskustva, nego kroz
prirodno sudjelovanje u svim nadolazeim stanjima ivota. Yoga je odnos,
a, odnos j e mir. Cilj yoge j e mir, ne mo, a sredstvo je odnos. Nikakav svje-
slun napor nije potreban, kao to j e nastojanje da se bude vedar i pozitivan
koje prevladava u idealizmu New Agea" ili u tjeskobnosti konvencionalnih
diulvenih odnosa. Rije j e samo o profinjenom prepoznavanju toga daj e
odnosnost prirodno stanje naih organizama. No mo bez mira destruktivna
|e Mo pridolazi kroz ozbiljenje mira, nau prirodnu povezanost sa svime
sto postoji. Dakle, proizlazei iz naeg prirodnog stanja i nae spremnosti
da sudjelujemo u njemu - prvenstveno u odnosu mukarca prema eni
nastupaju spokoj i snaga. Stoga, ako se ne osjeate smirenim, upustite
Ne u odnos, a mir e vam omoguiti da ostanete u njemu i cijenite ga iznad
Nama je prisnost
potrebna. Bio on
toga svjestan ili
ne, mukarac treba
energiju i ljubav ene,
a ena treba mukarca.
To je oblik i snaga
Prirode, i to je sama
naa bit.
Mi uivamo u ivotu
kroz sve obine
umjetnike i vogijske
geste naeg prirodnog
stanja i preputamo
se najtemeljnijim
stanjima ivota, seksu
i opstanku. Prisnost,
majinstvo i briga za
djecu postaju oevidan
kontekst ispunjenog
ivota.
svega ostalog - tijelo, dah i drugi, tim redom! Takva vrsta moi odriva je
i u nju se moete pouzdati. Ovi ivi organizmi savreno su inteligentni i
neprestano odgovaraju na na promjenjivi svijet. ivot tono zna to mu je
initi i izvrsno reagira na moan prodor odnosa u sebe.
Kako j e to rekao J imi Hendrix: Neka ljubav prema moi zamijeni
i kroz mo ljubavi." Ljudi poput J imija Hendrixa ivotni su putokazi. U njihovim
ra, nau umjetnikim ivotima vidimo prirodnog mukarca i enu i njihovu prekra
ezanost snu osjetljivost za ivot. U njihovom djelu moemo osjetiti nau vlastitu
postoji. dubinu. No ista ta savrena receptivnost ugraena je u nae organizme
'azeiiz kao proces Prirode dok trepemo, ili se okreemo, ili se smijemo, ili se
1
nog stanja dodirujemo, ili duboko diemo kada ugledamo neto lijepo. Mi uivamo u
os ti da ivotu kroz sve obine umjetnike i yogijske geste naeg prirodnog stanja
u njemu i preputamo se najtemeljnijim stanjima ivota, seksu i opstanku. Prisnost
o u odnosu majinstvo i briga za djecu postaju oevidan kontekst ispunjenog ivota
ema eni Sve osim brige za druge postaje besmisleno dok sve dublje osjeamo narav
spokoj i cjeline. Takva dubina osjeaja moe dovesti do toga da se doivimo ranji
vima. Osjeamo sve, ukljuujui povrijeenost od koje pati ovjeanstvo
Stoga budite oprezni. Naa srca osjeaju njezinu teinu, no i nae povrede
U toj ranjivosti ipak postoji snaga jer ona j e istinita. Sada se moemo opu
titi i izgraditi odrivu zajednicu, ekonomiju i svijet. To j e mogue uiniti u
naoj vlastitoj situaciji ukoliko svijet za nama zaostaje.
Mislio sam da imam prijatelje na visokim poloajima,
No gledajui tebe, ne mogu se sjetiti njihovih imena.
I odjednom mislim da se osjeam pomalo religiozno,
Mogu li danas hodati uz tebe?
Aneli ne lau, reci mi zato si napustila raj?
to te je ovdje na zemlji moglo nagnuti da ode?
Reci mi iskreno, je li to bila ljubav? Odgovori mi.
Jesi li napustila raj zbog ljubavi koju si pronala u meni?
WillyDeVille, Angels Don't Lie, Loup (lamu
Prilagodio Mark Whitwell - za moju majku .lomi
Obnavljanje prisnosti
ivio poetak zime i treptaj bistrih oiju,
ivjelo ono to se ne moe oduzeti
Najniima u najhladnijem predvorju,
A ivjelo i ono to najvii ne mogu zadrati
Unutar najviih zidina,
ivjelo ono to bakica i djetece znaju,
ivjelo bilo svijeta,
i iva mi bila ti.
Tebi se molim u Bojoj prisutnosti.
ovjeno - i prije svega s ljubavlju,
Pjevam nam na naoj barci u noi,
U naem zajednikom strahu i smijehu,
Ne tragajui za utjehom veom od tvoje ruke u mojoj,
Kakav bi to brak bio da nismo sjedinjeni
U korijenu,
Na izvoritu snova,
U pupku trbuha due,
Kakav bi to brak bio? "
Ljubav nije seks. No
ljudska bia mogu
doivjeti i izraziti svoje
sutinsko jedinstvo kroz
seks.
Robin Williamson, The Island of the Strong Door
Lj ubav nije seks. No ljudska bia mogu doivjeti i izraziti svoje su-
-.1 msko jedinstvo i jedinstven ivot kroz seks. Ljubav j e ljudsko uvaavanje
i' dno drugoga, i - s naom mekom prednjom stranom tijela, osjetljivom
koom i snanim, uspravnim kraljenicama - mi moemo voljeti kroz
Keks Kada se seks kao puka stimulacija razdrui od ljudskog uvaavanja,
mi je nametljiv, doslovno bolan i isprazan. Ljudi jedni drugima nameu
\o|e seksualne ovisnosti, tragajui za iskustvom potaknutim drutvenim
|m ilod/bama od konvencionalnog seksipila ucijepljenog u zajednicu kao
miMemenog instrumenta muke komercijalne moi do tantrike obmane o
uzvienosti ili religioznog idealizma. To nam nanosi bol i ini nas oprezni-
ma u pogledu odnosa i seksa, a bol se moe ukloniti jedino kroz iskreno,
uzajamno, tjelesno voenje ljubavi izmeu dvije osobe.
Ljubav j e osobna. Ona j e potivanje zbiljske osobe. Ljubav j e umno-
gome depersonalizirana. Nametanje seksa i ideja o vioj ljubavi", sve-
obuhvatnoj svjesnosti", temelju bitka" i ostalog tome slinog strano
izobliuje ljubav. Nepotivanje drugih nalazi se u samom temelju zamisli
o dosezanju Boga ili onog sveprisutnog" posredstvom drugoga. Kulturne
elje za ekstremnim stanjima kao to su univerzalna ljubav" ili tantriko
sjedinjenje (kako god opisano bilo) usaene su u nas. To umanjuje vrije-
dnost prave osobne ljubavi, uvaavanja i dodira. Zapravo, omalovaava
se pojedinac kao supstancija i udesnost ivota. Ti su obrasci prisutni u
drutvenom umu bili mi trenutno religiozni ili ne, i usaeni su u nas tijekom
duge povijesti indoktrinacije. No, kada volimo osobu pred sobom onakvu
kakva jest, vie nismo u stanju povuci granicu izmeu nje i ostatka eg/i
stencije, Boga, Sveprisutnog". To j e injenica!
Kada se snaga ene ujedini sa snagom mukarca i obratno; kada muka
rac moe rei eni Ti me osnauje" i obratno, zbiva se neto izvanredno.
Trei vrlo moan entitet odnosa stvara se u takvom skladu ili braku. No
to neto izvanredno zapravo j e neto vrlo obino jer je to prirodno stanje
proces Prirode - na ivot na djelu. Ta najtemeljnija ivotna sila opstoji
kao mi sami i kroz nas, i ona osigurava opstanak nae vrste. Ako mi to ni'
ivimo, ne sudjelujemo u toj vitalnoj sili, ivimo kao da su druge opcije
poput karijere, religije ili sporta bitnije. Dosaujemo se. To nas uspavljuje i
konano nas dotue. Dakle ono to treba uiniti jest uhvatiti prikljuak" i
poduzeti sve da pronaete tu snagu ivotne uzajamnosti koja je monija oil
pojedinca. Tu moete upotrijebiti rije spokoj". Poantaj e ista. Mi uivamo
u spokoju i snazi naeg individualnog ivota u njegovoj posvemanoj inle
griranosti sa svime i mi uivamo u kretanju ivota prema svojoj opreci, lo
dvoje idu zajedno. J edno ne iskljuuje drugo. J edno omoguuje drugo.
Osobna autonomija i partnerstvo idu jedno s drugim. Evo jedne vjebi
ce koju moete napraviti. Ne posveujui nikakvu posebnu panju jedno
drugome, leite uz svojeg partnera u tiini trenutka. Opustite se u osjet!. 11
smirenosti vas samih i ivota, vas i cjeline. Nakon nekog vremena okrenite
se jedno prema drugome i dopustite ivotu da prostruji meu vama. I )|ir/o
dotiete tu monu silu koja se prirodno pokrenula iz tiine. Vjebe yoj|
jednostavno su sudjelovanje u ivotnom kretanju tijela, daha, osjetila, u
ka i seksa; iz tiine pa nazad u tiinu. ivot ima svoju mirnou i kreliin.it'
svjesnost i svoju pokretnost koju yoga nazivaprana. Ima jedna pjesma ko|.i
ide ovako: ini se kao da postoji kretanje, no pokret j e miran. Ocean i>
tih, ali ushit j e tu." To j e nalik odnosu medu bliskim ljudima, kao i odno ai
vas i ivota.
Trebalo bi prestati filozofirati o seksu i manipulirati drugima putem
seksa, te uiniti neto vie od naih prethodnika. Oni su nam ostavili nered
koji valja raistiti. To ne moemo izbjei jer seks j e sutina i funkcija i-
vota. To bi nalikovalo tome da od nekoga zatraimo da prestane disati - no
l oj e ono to je kultura uinila. Mi se nalazimo u drutvenom okruju koje
1/ temelja potire ivot i seks sa svojom mranom prolou. Zagovaranje
apsurdne ideje kao neeg uzvienog da se morate odrei seksa ako se
elite domoi Boga - uzrokuje sukob i osjeaj niskosti kada se javi priro-
dni poriv za prisnou. Nedavno sam sluajno uo jednog biskupa kako
kae: Mi smo napravili 'korak dalje', odrekli smo se seksa." Eto, to j e to.
la sluenost razlijee se cijelim drutvom. Ili, ako se elite domoi Boga,
pretjerujte u seksu i prakticirajte ga to vie inae neete uspjeti. Kako god
bilo, sa seksom ili bez njega, loe nam se pie. Drutveni umj e upropastio
nas obine ljude koji samo pokuavamo s nekim izgraditi lijep odnos!
Ako svojoj voljenoj osobi moemo priznati da smo snaniji u zajedni-
tvu s njim ili njom negoli kada smo sami, i ta priznanja se uzajamno osjete i
iskau, to e biti jedan uistinu oslobaajui dogaaj. Potei e velika rijeka
osjeaja izmeu nas. Ona j e iroka i duboka, neizmjeran protok ivota. Mi
znamo da stajati na tom mjestu znai biti ranjiv. Bojimo se to uiniti. Bit
i emo sigurniji sami pa neemo doi u opasnost da budemo odbaeni. Ono
io naemo moe nam se oduzeti. No ta ranjivost j e snaga, jer j e istinita.
Dakle, ako naiete na nekoga tko moe biti tako ranjiv zajedno s vama,
poduzmite neto. Uivat ete u svojemu ivotu. Mi ne govorimo samo o
spolnom vidu uzajamnosti, nego prije o cijelom odnosu. Uzajaman sklad
i radost izmeu ravnopravnih partnera jest ono to cijenimo. J edan j e a-
lu alan drugome za ono to to jedinstvo stvara. Spolna sjedinjenost ipak
i/iaava tu kvalitetu na upeatljiv nain u kontekstu cjeline.
Ta dubina narav j e egzistencije koja j e ve uspostavljena u muko-
/enskom jedinstvu Prirode. To ne znai da ga moete neprestano osjeati.
Sapeti smo. No moete prakticirati njegovu dubinu. Razumijevanje moi i
potencijala odnosnosti prvi j e korak. Nemojte ulaziti ili ostajati u partner-
.iv u ako se uzajamno oitovanje ne moe postii. Bolje vam j e samima.
1'koliko se zbiljska dinamika Prirode ne moe ivjeti u vaem ivotu,
odnos e biti samo prepreka u obliku dramatizacije drutvenog uma, a ne
ki danj e ivotnog jedinstva. Oevidno j e daj e za to potrebno strpljenje i
U/njamna osjetljivost za potrebe onoga drugoga i prijanju uvjetovanost.
Nliujanje ivotne sile izmeu dvoje ljudi obavit e svoj posao. Ono e s vre-
Itu nom ukloniti zapreke. U vaem uzajamnom oitovanju i razumijevanju
logu kako se odvija va odnos znat ete kamo idete i neete se morati uriti.
Ako ,e odnos uspostavi na temelju uzajamnosti, bit e iznimno ugodan.
Ako svojoj voljenoj
osobi moemo priznati
da smo snaniji u
zajednitvu s njim ili
njom negoli kada smo
sami, i ta priznanja
se uzajamno osjete i
iskau, to e biti jedan
uistinu oslobaajui
dogaaj.
No znajte da e takva iznimno duboka uzajamnost na povrinu izbaciti s\e
vae strahove i zapreke kako biste ih sagledali i oslobodili ih se. To moe
biti pravo iskuenje, no vrijedno j e truda. Mi ga podravamo jer ono pro
dubljuje nau sposobnost osjeanja. Svatko od nas preobraava drugoga
i ljude oko nas. Dakle, u tome se trebamo uvjebavati. Vodite ljubav to
vie i ne pokuavajte promijeniti jedno drugo. Ljubavni dodiri uinit e to
prirodno u pravo vrijeme.
Ne smijemo podcijeniti drutvenu disfunkcionalnost koja nas prijei u
pronalaenju odgovarajueg odnosa i odravanju uzajamnosti u njemu. Ka
zumijevanje drutvene okoline i potekoe s kojom zapoinjemo moe nam
pomoi da iz toga neto napravimo. Naalost, mukarca je zanimala moi
i doktrina o alternativnim realitetima vie nego to ga j e zanimala ena
Lien mudrosti o uzajamnosti mukarac/ena, posegnuo je za agresivnim
autokratskim sredstvima kako bi se obraunao s nesretnom enom. ene su
bile podvrgavane zastraujuim kulturnim oblicima ponaanja tijekom vrlo
dugog vremenskog razdoblja. Nadamo se da bismo mi mogli biti na kraju te
mrane prolosti no, htjeli mi to ili ne, sjeme tih stavova i oblika ponaanjn
j o se nalazi u nama.
No moderne ene su se prvi put uspjele suprotstaviti tome i rei dosta
Ponekad kau i vie od toga! I mukarci su sposobni osjetiti njihovu bol
Povrede su j o prisutne u naim organizmima i moramo ih osjetiti ukoliko
elimo osjetili neto vie. No j o uvijek smo zbunjeni bez obzira na to ko
liko dobre bile nae namjere. U nama postoji negativan stav prema seksu
usprkos nama samima, a tu j e i neprestana borba za mo izmeu spolova
ene su sada sposobne izboriti se za svoja prava i to j e izvrsno! No medu
sobno udaljavanje se nastavlja. U veini odnosa nastavlja se suptilno ih n>
ba tako suptilno nadmetanje za mo i utjecaj. Tko j e mudriji, pame!ni|i
snaniji, seksipilniji, bogatiji i tako dalje? Dok pokuavamo povratiti ono
to nam je oduzeto, ene prirodno osjeaju potrebu za potvrivanjem s\o|i>
moi kao imbenik kompenzacije s obzirom na kulturni trend koji opstao
Ona j e jednako tako destruktivna kao i njoj oprena muka agresivnost ko| a
i dalje neumanjena traje. Kakva zbrka?!
Kako iz nje izai? Prakticirajte uzajamnost. Prepoznajte izvor viiseji
spokoja i snage. On poiva u dodiru i svakom obliku odnosnosti s naom
oprekom ije osjeanje nam omoguuje yoga. Nema tantre bez hatha vcv'
putem koje se prepoznaje i osjea svaki oblik uzajamnosti priroen ti|<
lu. Prisnost s tijelom i dahom otvara nam put. Tantrika nauavanju kojft
nisu zasnovana na konkretnoj praksi asana i pranavame upitna su. NIIHN
sposobnost osjeanja, koja ovisi o yogama uzajamnosti, jest ono to UvhK
vjebati pa dubini naeg osjeanja nema kraja.
Evo najvee tajnetantrika. Uitak mukarca ne poiva u njegovom \ IM
slitom uitku, nego se nalazi u uitku ene. To se moe shvatiti na mnogo
naina. U spolnom sjedinjenju osobito vrijedi da to j e dublji uitak ene, to
mukarac dublje uiva u njoj i voenju ljubavi s njom. Dakle, tajna mukar-
ca je u tome da ugodi svojoj eni i naui suptilnosti koje su potrebne kako
bi joj se ugodilo. Mukarac mora prevladati svoj oprez kako bi se organski
s njom povezao i ugodio joj. Stoj e dublje njezino zadovoljstvo, dublje je i
njegovo. On njoj stoji na raspolaganju kao snaga, no on j e istodobno i osje-
ajan i receptivan instrument za njezino vlastito kretanje. U svakodnevnom
ivotu on j oj stoji na raspolaganju na isti nain. Kada govorimo o ivotu
ire zajednice, ostaje istinita tvrdnja da ako ene budu zbrinute i osjeaju
se ugodno kao odravateI jice zajednice, djeca e biti sretna. Ba kao i mu-
karci. Meu tantricima, u religijskom kontekstu, njihov ivot posveenj e
ugaanju Majci, Boici Sakti ili LaksmT ili bilo kojem drugom od njezinih
oblika. Ako j e Boica sretna, cjelokupan materijalni ivot bit e sretan. A
bit e i njezin Gospodar, njezin mu Siva ili Visnu. Ako elite ugoditi Bogu,
prvo ugodite njegovoj druici Sakti, prvoj" Majci. Ako shvatimo da Siva
i Sakti nisu nigdje drugdje nego upravo ovdje kao nae vlastito stanje, uvi-
jct emo da to ima smisla u naim ljudskim odnosima. Uloga mukarca j e
u lome da ugodi eni koja j e Sakti. Ako je Majka sretna, obitelj j e sretna.
Zemlja j e sretna i sve j e dobro.
Oevidno j e daj e spolna ljubav vrlo bitna u svemu tome. Postoji uve-
na pria u hinduistikoj mitologiji o Sakti u obliku KdlT, koju bogovi pozi-
\ iju kako bi poubijala demone. Kal i j e uasavajua u svojem plesu ubijanja
demona. Ne eli stati ak ni kad j e preklinje Siva. Ona histerino nastavlja
plesati i cijela situacija poprilino izmakne kontroli. Siva konano odustane
i preda j oj se. Legne na tlo pored nje. Ona spazi da j oj se predao i konano
smiruje, prestaje plesati i sama se predaje Sivi. U tom trenutku ona mi-
|enja oblik i postaje Pirvatl, Sivina ena. To j e pria o svakom mukarcu i
.vm Kali kae: Tko god me uspije zaustaviti u mojem plesu, pretvorit u
IM u Sivu." Ta ena je histerina, bori se sa demonima, nepotenjem i dru-
I wnim nepravdama dok ne postane voljena i dok j oj se ne osigura prikla-
dnu okruje da se brine za djecu. Takav mukarac zasigurno j e Siva. On je
<iospodar Yoge s neutaivom udnjom za spolnim sjedinjenjem i ljubavlju
pivina svojoj eni Sakti. Njegova tajna j e u tome daj e Sakti njegov uitak,
Klinga i pokret. On j e vrlo zainteresiran za to da nju odri sretnom. Prirodno
|f d.i \ rijedi i obrnuto, pa ena zna da njezina snaga poiva u Sivi i trudi se
u h i ili svojeg mukarca. Mi stojimo na raspolaganju svojim partnerima i
lulodobno prihvaamo njihova ogranienja skrbei se za njih unato svim
li'skoama. Mukarci u svojem prihvaanju ivota ne mogu izbjei osjeaju
Itola u /ivotu, osobito bol raanja njegove ene i djece. Suosjeajnost i bri-
Itiosi prirodan su odgovor na to i oni postaju pravi smisao ivota.
Evo tajne tantrika.
Uitak mukarca ne
poiva u njegovom
vlastitom uitku, nego
se nalazi u uitku ene.
a
t svojim
istodobno
njihova
skrbei
ato svim
Nijedan ovjek nije toliko lo da ne moe stii kui
A ni toliko dobar da moe proi svaki test.
Dok me prodiru plamenovi sjeanja.
Uzvienost tvoje ljubavi vraa me na
Ovaj najprometniji od svih putova
Na kojem bih uinio sve da se vratim kui k tebi.
Nije ba dobro romantizirati hinduistike prie, no one nam doista
mnogo kazuju. Svaki mit proizaao j e iz ljudskog iskustva i moe nam pru
iti mnoge uvide. Koji su praktini savjeti koji su nam potrebni kako bismo
izveli sve to? Zasigurno postoje yogijske tehnike i ezoterine tajne koje
su od presudne vanosti za odravanje uzajamnosti. One su toliko zdra
vorazumske da zauuje to to su tajne. Tantrike vjebe potisnula je ili
upristojila hinduistika ortodoksija ili ih naprosto nije smatrala relevantnim
za smisao ivota koji j e propisala vedinta. No svaki mukarac i svaka ena
eli znati kako odnos odrati ivotnim - pa iznesimo ih onda u javnost!
J ohn Hiatt, To Come Home to You. The Tiki Bar is Open
Tajne regenerativne prisnosti
V odite ljubav. Ako j e svrha ivota voljeti kao cijelo tijelo, od vitalne je
vanosti da to doista i inimo. Ba kao to smatramo daasane i pranayama
trebaju biti naa neopsesivna dnevna praksa, voenje ljubavi takoer je
svakodnevna praksa ili se barem redovno prakticira s uestalou koja
odgovara partnerima. Mi smatramo da voenje ljubavi treba prakticirati
u kontekstu svakodnevne prakse yoge. Bez svakodnevnog vjebanja yoge
tijelo i um nisu spremni i uigrani" da zapreme dovoljno energije. Energija
/ivota koju yoga naziva prana upravo j e ona ista energija koja je djelatna
ti spolnosti. Mi preuzimamo odgovornost za cjelokupnu regenerativnu fun-
kciju u naim organizmima koji obnavljaju ivot, to kulminira raanjem
djece u pravo vrijeme. Naite potrebno vrijeme. Dogovarajte se jedno s
drugim i potrudite se prakticirati voenje ljubavi. Stvarajte intimne susrete
inlno s drugim i vodite ljubav. U kontekstu prisnosti, u svakoj situaciji,
vodite ljubav. inite sve ono to vas je spojilo na poetku vae veze, ono
Mo vas oboje zanima, pa vodite ljubav. Zajedno radite ono to vam donosi
uitak - bavite se istim poslom, dobrotvornim radom, umjetnou, medi-
jima, odlazite u etnju, druite se s prijateljima i s djecom, sluajte glazbu,
jedite, pecajte, putujte, bavite se vrtlarstvom, jer mogunosti su neograni-
ene i vodite ljubav. Ba kao i yogasana i pranayama, to j e vrlo prirodna
ilr.eiplina uitka. No nita manje disciplina jer imamo tendenciju ne initi
to. Rije j e o vrlo ozbiljnoj promjeni obrazaca od negativnih k pozitivnima,
l'.i to sloga zahtijeva panju. Nae svakodnevno vjebanje yoge, prisnost s
11 n'lom i dahom, ima oevidan i spontan uinak, usmjeravanje energije pre-
III.I naim partnerima. To postaje jedan cjelovit i prirodan proces. Sto god
< dogaalo, provodite disciplinu tijela, daha, dodira i voenja ljubavi, pa
makar i na kratko vrijeme. Um u odnosu moe postati vrlo sapet i nespretan
u \ c/,i s mnogim stvarima, ukljuujui i dogaaje iz prolosti koji moda
ni ,II bitni za va sadanji odnos. Muki um ne moe nagovoriti drugu osobu
n i ljubav bez obzira koliko logian bio. Potrebna j e akcija. Vodite ljubav
bez obzira na tekoe na koje nailazite. Tijelo j e starije od uma a ivotna
energija struji proimajui um temeljnom ivotnom inteligencijom. Pokre-
nite se. Ispruite ruke i dodirnite se. Ba kao u asanama, udahnite svoj prvi
dah! Razbijte krutost, nevoljkost, s nekoliko dahova. Na isti nain vodile
ljubav. Uspostavite opipljivu fiziku vezu. Energija e prostrujati. Nakon
toga bit ete na dobrom putu. Tjelesno voenje ljubavi jest ono to zacje
Ijuje povrede nedostatka ljubavi. Strah e vas zaustaviti u voenju ljubavi,
a ljubav e zaustaviti strah." Stoga inite to.
0Y 0
Nije potrebno provesti puno vremena u voenju ljubavi. U ranim faza
ma odnosa sati provedeni u voenju ljubavi moda su neto prirodno, no
kako fiziko voljenje ini svoje, potreba za dugotrajnim voenjem ljubav i
moe oslabiti. Zapravo, s razvojem ljubavi vjerojatno emo otkriti da li
notvarna energija partnera kao da poiva u svakome od njih, profinjena i
stabilna, Ti si mi pod koom". U tom sluaju malo tjelesnog voljenja je
potrebno, iako j e nekakav dodir vjerojatno uvijek ugodan. Razradite sve
takve dogovore s osjetljivou za obje strane u tom meusobnom razumi
jevanju. Voljenje ima kumulativni uinak na vae voenje ljubavi. Tijelo se
sve vie otvara i oputa. U yogi postoje primjerne vjebe za stadije ivola
pa e se tome slino praksa voenja ljubavi mijenjati kako ivot odmie
U yogasanama i voenju ljubavi zbiva se promjena od robusnog krela
nja u ranijem ivotnom razdoblju do jednog suptilnijeg kretanja energi|e
kako ivot odmie. Potreba za tjelesnim grljenjem moe oslabiti. Sav lu|
posao j e obavljen. Sada se oputate i boravite u osjeaju, bhavani odnosa
Odnos sam jest ono to j e uitak, dar ivota. Kada se kanali uitka jednom
otvore kroz voljenje, otvaraju se i kanali kroz koje struji prana ili duh
Oni su jedno te isto. Doista moe doi do smanjenja potrebe za voenjem
ljubavi. ivotna sila ve je uspostavljena i vi uivate u njezinom strujanju
Razgovor, dodir, ples ili zajedniki poinak mogu biti jednako moni (im
energija e biti profinjenija) kao to je to ranije bilo voenje ljubavi. Pa/iie
na mjeseeve mijene budui da one utjeu na tjelesne ritmove i mukan a
i ene. Dopustite ljubavnoj energiji da dosegne svoj vrhunac tijekom inu
mnog susreta u doba punog mjeseca a da moda budete oputeniji kako se
ciklus pribliava mladom mjesecu. Nema nikakvih pravila. Moete takodei
eksperimentirati s tim na kojoj strani spavate jedno s drugim. Postoji slivu
anje koje kae da se lijevo i desno, muke i enske kvalitete unutar samu
pojedine osobe uravnoteuju i pojaavaju kada mukarac lei s desne siiaui
ene. Dogovoriti se jedno s drugim da ponekad spavate odvojeni u s\ o|o|
vlastitoj potpunoj autonomiji takoer moe biti okrepljujue.
0 T 0
Kada u partnerstvu ima djece od vitalne j e vanosti da se odrasli ljuba-
vnici meusobno ne odnose iskljuivo preko djece. Takvo iskuenje i sklo-
nost uvijek postoje, pogotovo kada j e rije o vaem vlastitom potomstvu.
Duboka nesvjesna povezanost s naom djecom toliko nas ispunjava da nam
se moe uiniti kako ona zamjenjuje nau potrebu za bilo kojom drugom
vrstom odnosa. Roditelji mogu cjelokupnu svoju intimnost ustrojiti oko
djece. Odnos mukarac/ena odlazi tako u nepovrat pa energija prisnosti
ubrzo jenjava. Najvei dar koji moete dati svojem djetetu jest model
istinske ljubavi meu roditeljima. Bez toga ono nema predodbu o tome
kako voljeti u svojem ivotu kada odraste. Zamjenjivanje prisnosti medu
roditeljima prisnou s djecom, osobito medu razliitim spolovima, dovelo
je do ozbiljnih obiteljskih i drutvenih poremeaja. Ona ima prvenstvo. Bez
log primarnog odnosa nema djece! Nastavite s vaim redovnim voenjem
ljubavi. Osigurajte si este susrete nasamo kako biste radili na svojoj pri-
snosti. Nemojte praviti kompromise koliko god to teko bilo, ba kao to ne
pravite kompromise ni u svojoj svakodnevnoj praksi asana i pranayame.
lb ni na koji nain ne ugroava ljubav ili brigu prema djeci. Istina j e upravo
uprotna. Ljubav tog prvog odnosa stvorila j e djecu i prenosi se na djecu,
ledan ne ugroava drugi.
Najvei dar koji moete
dati svojem djetetu jest
model istinske ljubavi
medu roditeljima.
Bez toga ono nema
predodbu o tome
kako voljeti u svojem
ivotu kada odraste.
Zamjenjivanje prisnosti
medu roditeljima
prisnou s djecom,
osobito meu razliitim
spolovima, dovelo je do
ozbiljnih obiteljskih i
drutvenih poremeaja.
0J0
Pri planiranju vaih intimnih trenutaka na umu imajteyoga-vinyasu, pa
napredujte po logino poredanim stadijima. Osigurajte si dovoljno vremena
/a svaki vid odnosa. J edan stadij priprema za drugi, a svi aspekti u slubi su
i n'line. Vitalni dio prisnosti j e vrijeme oputenosti koje provedete zajedno.
\ n alili dio prisnosti takoer je vrijeme koje provedemo sami kada moe-
mo osjetiti integritet i cjelovitost naeg ivota kojeg imamo kao pojedinci.
I'icv ie neprestanog druenja ili pretjerana prisnost mogu umanjiti energiju
i medu dva oprena pola. Vrijeme provedeno u razdvojenosti, ukljuuju-
11 s rijeme provedeno s drugim prijateljima, u osobnim projektima, radu,
danima odsutnosti i osobito vrijeme provedeno u osobnoj praksi yoge od
* ii dne je vanosti za odravanje integriteta neovisnog ivljenja. Najbolji
odnos zajednitvo j e autonomnih pojedinaca koji slobodno odabiru biti
leno s drugim. Kao pojedinci mi unosimo svoju vlastitu energiju u odnos
i dogaaje koji se zbivaju unutar tog odnosa. Tada se stvara neto vie. U
Prirodi postoji suovisnost, snaga ivota koja stvara novi ivot. Da bi se to
uvailo nije potrebno stvarati drutvenu suovisnost. No drutvena suovi-
snost kada dvoje ljudi ne mogu ivjeti bez neprestane upuenosti jedno na
drugo - i dramatizacija umiljenih ogranienja svake osobe cijede energiju
iz takvog odnosa i slabe njegov ogroman potencijal. Svakodnevna, osobna
praksa yoge znatno doprinosi uspostavljanju osobne autonomije. Prisnosi
s vlastitim tijelom, dahom i ivotom jasno se osjea i omoguuje osobi da
stupi u partnerstvo energino i s potpunim angamanom kao sam ivot.
0 T 0
U naim organizmima nalaze se osnovne kvalitete i strukture ivota
Svakodnevno bavljenje nama primjerenom yogom omoguava nam da ili
osjetimo. Na primjer, ak i elementarno uvoenje kvaliteta sthira/suklin
(snage s blagou) u asane stvara svjesnost o naem temeljnom stanju. Mi
smo doista snani, no ipak prijemljivi i podatni organizmi. Na taj nain si
odvija ivot. Mi smo spoj mukog/enskog i u sebi imamo kvalitete i je
dnog i drugog. Svakodnevna yoga budi nas za nau temeljnu spolnu naruv
Prije nego to pristupimo suprotnom spolu mi moemo jasno osjetiti tu
jedinstvo kao svoje vlastito stanje. Ono se osjea na oevidne i suptilni|e
naine i prirodno nas dobro priprema za konani pristup naoj suprotnosti
i osjetljivosti za nju. Temeljna yogijska vjeba udisanja razvija nau spo
sobnost primanja. Ona utvruje i razvija nae enske aspekte brinosti
prijemijivosti i blagosti. I zdisanje iz baze trupa razvija nau sposobnost
otputanja. Tako se utvruju i razvijaju muke kvalitete snage i jasnoy
opaanja, te sposobnost prodiranja u trenutak. I naravno, ti aspekti se me
dusobno stapaju. J edan aspekt se osnauje primanjem drugoga. Energino
kretanje udaha zapoinje odozgo, sputa se niz meku prednju stranu tijelu i
moe se osjetiti kroz cijelo tijelo. Snaga baze trupa, ukljuujui noge, upi|ii
tu mekou. To kretanje energije prema dolje stapa se s kretanjem eneiyii*
prema gore tijekom izdaha u srcu, sreditu tog stapanja. Ono se osjea u
samoj sri tijela i struji kroz snana lea i kraljenicu. Energija se pokio >
iz snane baze, potpornja cijelog tijela, i struji prema svemu to se niiln/l
iznad njega. Ona se moe jasno osjetiti u cijelom tijelu i ona osnauje ei|i'll
organizam, ukljuujui ensku kvalitetu koja poiva u gornjem dijelu tijelu
Prikladne asane i pranayama sa svojim specifinim tehnikama daju se s\n
kom ponaosob kako bi se olakalo uspostavljanje tog jedinstva. Ono se a
stoji od uzajamne povezanosti svega onoga to se nalazi gore s onim sin
nalazi dolje. To j e najtemeljniji vid yoge. To oslobaa i iscjeljuje organi/nm
i dostino j e svakome bez obzira kakva bila njegova ili njezina situtieiin I
to je lako jer, naravno, jedinstvo j e ve ostvareno. J edinstvo se prepoznaje,
osjea i na njemu se radi, iznutra a uskoro i izvana. Ono j e oblik ivota
samog. Ono se osjea kao jedinstvo onoga gore i onoga dolje, prednjeg i
stranjeg, udaha i izdaha, lijevog i desnog, unutarnjeg i vanjskog. Stapanje
lijevog i desnog vrlo j e vano u yogi, to j e u skladu s idejom o lijevoj i
desnoj modanoj polutki kao mukim i enskim funkcijama. Mi postajemo
cijelo tijelo i moemo funkcionirati u svim svojim aspektima. Drutveno
nametnuta ogranienja na spolnu funkciju i kvalitete korigiraju se muko-
enskim jedinstvom razvijenim unutar i izvan naih organizama. Zapravo,
specifine korekcije mogu se postii kroz konkretnu praksu yoge koja
omoguuje razvijanje odreenih kvaliteta. Stavljanje naglaska na lijevo ili
desno, gornje ili donje, ishodit e odreenu kvalitetu. Prikladna vizualna
predodba kao to j eyantra takoer se moe upotrijebiti. Nijedna funkcija
se ne priguuje. Nita ne prevladava. J edno pothranjuje drugo, iznutra i
i/vana. Kada cijelo tijelo u ivotu funkcionira kao ivot u njegovom je-
dinstvu s prirodnom suprotnou, prema unutra i prema van, tada se osjea
i ce, hrdayam. To je kulminacijska toka u tijelu i umu u kojoj su se muko
i ensko apsolutno stopili u neizmjernoj dubini osjeajnosti. Neki to sma-
traju duhovnim" srcem, koje na neki nain nadilazi ili transcendira tijelo i
iskustvo. No ono se osjea samo u tijelu, kao tijelo, kao ivot u njegovom
konkretnom i nezaprijeenom odnosu sa svime, ukljuujui prije svega
niegovu suprotnost, jedinstvo iz kojeg proistjee ivot.
OTO
Mukarac svoju ljubav donosi eni. Ona je prima i obavija ga svojom
l jubavlju. On potom ima vie ljubavi koju j oj daje. To je osnaujui proces
i beskrajan je. Dolazi do spiralnog efekta kretanja i osjeanja u beskona-
i nosi. Zbog toga se kae da mukarac i ena mogu jedno drugo dovesti do
lioga. Rije j e o bukvalnom protoku osjeaja kroz cijelo tijelo nalik velikoj
ii|cci koja okrepljuje i proiava, koja j e iroka i pouzdana, nositeljica
\ ili ivotnih aktivnosti oko nje. Ni mukarac ni ena ne mogu napraviti
ni ia kako bi se rijeili tog osjeaja.
OTO
konvencionalni seks mehanizam j e oslobaanja od stresa. Energija se
i/l'.u uje iz baze tijela u nastojanju da se smanji napetost. Mukarci i ene
lo i ine hitajui prema orgazmu. A to posebno iscrpljuje mukarca. I to u
tolikoj mjeri da mukarac moe izgubiti zanimanje za seks, a tada ste u
velikoj nevolji. Ako je mukarac voljan okonati spolni odnos bez ejakula
cije, otkrit e da se njegova elja i energija ne smanjuju. On e se osjeali
ispunjen tijekom dana i u svojem ivotu. Njegova ljubav/elja za njegovim
partnerom nee slabiti a uestalost spolnih odnosa meu njima prirodno e
se poveati. Za veinu mukaraca ovo j e apsurdan prijedlog. On j o nije
kulturno shvaen. Nijedna prilika da mukarac izgubi svoj viak energije
ne smije se propustiti! I on vjeruje da u tome poiva njegovo ispunjenje
i uitak. Iako je oevidno da njegov uitak izravno ovisi o dubini uilka
osobe koju voli, on to ne uvia. On njoj ne stoji na raspolaganju. On svoju
energiju otputa prema dolje i van. S njegovim voljenjem je gotovo.
0T 0
)ju ljubav Uitak poiva u udnji i protoku osjeaja, strujanju energije izmeu
Ona je dvoje ljubavnika, a ne u ispunjenju i dokidanju udnje. To j e samo jednu
ja ga mali yogijski naputak, no potpuna promjena kulturnog miljenja. Pokua jte
viju. On to, pa vidite to e se dogoditi. Povremeno izostavite orgazam. Odmakmle
e ljubavi se od svoje voljene osobe dok ste j o uvijek puni udnje, nastavite sa svo
To je jim dnevnim aktivnostima, pa vidite to e se dogoditi. Hrabro se vralile
roces i nazad, vodite ljubav iznova i otiite prije orgazma. Bit e to zanimljivo
iskustvo. Uobiajen nain ivota nas iscrpljuje, budui da se energija kre
e prema dolje i van. Orgazmiko oslobaanje od napetosti, reagiranje na
druge ljude, prejedanje i pretjerano nadraivanje cijedi nau energiju i.
baze a naa tijela ak poprimaju deformirani oblik takve napetosti. No to j>
drutveni trend koji se lako moe izmijeniti, ako to elite. Yoga preokree
taj tok. Energija se okree prema unutra i gore, a ljubavnici je meusobno
dijele. Mogue j e organizirati va ivot tako da se taj tok nikada ne prekida
To je prirodni tok ivotne sile i mi uimo samo to kako u njemu sudjelo
vati bez napora. Seks postaje regenerativna, a ne degenerativna aktivnosl
Moemo nauiti kako opustiti bazu tijela tako da se estok poriv za orgu
zrnom takoer opusti. Pravovremeno, lagano stezanje miia baze trupu
slino bandhama takoer moe pomoi u obuzdavanju iznenadnog ponvii
i podii energiju du kraljenice, umjesto da ona ode van. Kretanje daha
osobito izdisanje, oputa nesvjesne obrasce zadravanja napetosti i inoJ o
biti korisno. No nijednoj tehnici ne treba pridavati preveliku panju, Npli
treba primjenjivati spontano i prirodno. Nita ne moe zamijeniti iskieuv
osjeaje i srdanu panju prema vaoj voljenoj osobi. S vremenom i cinku
lacija, do koje povremeno mora doi radi zdravlja i razmnoavanja, >
postati regenerativna aktivnost. Osobito kada nastupi istovremeno s orgl
/.mom vae voljene osobe, jer tada e energija prostrujati tijelom umjesto
da bude izbaena van. I zbjegavanje ejakulacije nije osobito bitno za mla-
dog mukarca, iako se isplati eksperimentirati s tim. U poetku mladalakih
odnosa jednostavno se upustite u dobar osjeajan seks. Imate za to dovoljno
energije. Kako postajete sve stariji, recimo u tridesetim, vie eksperimen-
tirajte sa zadravanjem ejakulacije. Kako godine budu prolazile, bit e to
sve vanije pitanje. Kako biste uestalo vodili ljubav u svojim poznijim
godinama izbjegavanje ejakulacije postaje imperativ. Uestalost ejakula-
cije smanjuje se na otprilike jednom tjedno u vaim tridesetim, jednom ili
dva puta mjeseno u vaim etrdesetim ili pedesetim godinama. No moete
voditi ljubav svaki dan. J ednostavno nema potrebe tratiti energiju. Umjesto
toga mi u njoj uivamo bez obzira na to vodimo li ljubav ili ne, s partnerom
ili bez njega, obavljajui svoje uobiajene poslove. U ayurvedskoj termino-
logiji kae da se na ojas (sutina svijesti) i tejas (sjaj) uveavaju. Organi-
zam je integriran i postaje lagan. Sto vie volimo i oputamo se kao cijelo
11 jelo, od srca do glave u sprezi s bazom tijela, to se vie ove dragocjene
supstancije" umnoavaju i struje kroz tijelo prema tjemenu. Nai organi-
zmi se neprestano regeneriraju u strujanju ivota.
0Y 0
Kako to uiniti kad se poriv za orgazmom ini toliko neodoljivim?
I'i vo, to pitanje se postavlja u kontekstu prakse asana i pranayame. Yoga
|c integracija cijelog tijela sa svime to postoji. Prisnost s naim vlastitim
ivotnim ustrojem vrsto se uspostavlja svaki dan. Nauili smo ili uimo
I iko se opustiti u ivotnu struju i uivati u njezinom protjecanju kroz nas.
(i lava nije neovisna o srcu, trup nije neovisan o bazi, a tijelo je snano,
no ipak podatno i prijemljivo. Mi smo snaga, no ipak smo vrlo oputeni i
otvoreni. To se osjea svakodnevno. Stapanje lijevog i desnog, gornjeg s
donjim, mukog i enskog ve se uvjebava u naoj dnevnoj yogi. To nije
s\ icstan napor. Mi vjerojatno o tome ne razmiljamo ili to moda nikada ne
nizmatramo. To se jednostavno dogaa. To znai jednostavno se povezati
MI tvarima kakve ve jesu. Kad se poveemo sa svojim partnerom, tada se
lin slian nain osjeamo snanim i receptivnim. J ednostavno se oputamo,
'.v itk i trenutak toliko je ugodan da se oputamo u trenutak, u uitak, i on j e
potpun i dostatan. Mi prevladavamo poriv za orgazmom. Ako postanemo
tol i ko ispunjeni i oputeni da se to rastoi u orgazam, neka tako bude. Tada
biti iscrpljuju nego e umjesto toga pribaviti energetski ushit za
i i |do tijelo i prostrujat e kroz oba partnera kao valovi osjeanja. Na taj
nm ni mukarac moe sudjelovati u istom tjelesnom ushitu kao ena a da ne
Uitak poiva u
udnji i protoku
osjeaja, strujanju
energije izmeu dvoje
ljubavnika, a ne u
ispunjenju i dokidanju
udnje. To je samo
jedan mali yogijski
naputak, no potpuna
promjena kulturnog
miljenja.
ejakulira. Kada ena jednom naui kako se opustiti bez tog estokog poriva
za oslobaanjem od napetosti, ona se moe opustiti i imati onoliko dubo-
kih orgazama koliko ih prirodno nastupi. Njezin partner uivat e u svima
njima. Oni su njegovi onoliko koliko su i njezini. Oni se uzajamno dijele, a
sudjelovanje jedne strane uveava energiju kod druge. On ui kako biti re-
ceptivan za njezino kretanje. On prima njezinu energiju i pokrete kao i ena
od mukarca. No on ipak ostaje snaan i njoj na raspolaganju dok ga ona
prima. Dolazi do sabiranja energija pomou odravalakog enskog aspc
kta svake osobe. Svaka osoba prima puninu muke snage jedna od druge.
Posebna odgovornost mukarca u njegovoj osjetljivosti za enu sastoji se
u susprezanju njegovih silovitih pokreta kako bi se razvilo njezino robusno
kretanje i snaga. On to ini lagano ili potpuno se usteui dok j oj snano
stoji na raspolaganju inei sporije pokrete. Penetracija i dalje postoji u
energetskom obliku. Pokreti se mogu ubrzati, no s manje penetracije kako
bi njezinoj snazi omoguio da prodre u njega. To mu takoer omoguava
da primi njezinu ensku snagu i prihvati njezinu energiju. Sa svakim jc
lominim ustezanjem njezina energija ulazit e u njegovo tijelo i uspeli se
uz njegova leda i kraljenicu do tjemena, dok on bude primao i prihvaao
njezin enski aspekt iz meke prednje strane tijela. Kraljenica j e provodnik
muke sile, dok je prednja strana receptivan enski aspekt. Uveana ree
ptivnost oevidno uveava snagu u organizmima i dijeljenje te snage. Zbi\ a
se pojaavanje i slabljenje muko/enskih energija i njegovi pokreti e se
povremeno produbiti u skladu s promjenjivim protokom osjeaja. Svaki se
partner istodobno uvjebava u primanju i davanju do apsolutnog vrhuncn
osjeanja. Obratite panju na energetski efekt ispravljanja lea i istovreme
nog sputanja brade prema prsima.
OTO
Moe se slobodno rei daj e enska kvaliteta receptivnosti malo \ 11
nija u tom procesu. U rT Yantri nalazi se pet trokuta usmjerenih prema
dolje koji predstavljaju ensku silu i etiri koji predstavljaju muku 11
Siva-lingamu, lingam izlazi iz yoni. On ne prodire u yoni. To su prasi.ni
opisi prvenstva enske sile u nastajanju ivota i snage. Naa sposobnosl da
primamo drugoga okrepljuje i promie snagu i muku silu naeg partneru
To j e paradoksalna, uzbudljiva i osjetljiva stvar! Svatko e se morati pola i
nuti za bilo koju kvalitetu koja njemu i drugome moda nedostaje uslin .1
drutveno definiranih ogranienja iz prolosti. enska sila se osobito ni oj t
pobuditi njegovanjem receptivnosti. Yoga tijela, daha i voenja ljubavi
glavno j e sredstvo za to. I muki i enski aspekti stapaju se unutai sval
osobe dok se dvije osobe stapaju izvana. To jedinstvo funkcija j e prirode,
pa je lako ostvarivo. Ono je vie prepoznavanje onoga to j e ve na djelu i
odraava se na cijeli ivot osobe. Ona razvija sposobnost za djelovanje, za
samouvjereno prodiranje u svijet, dok istodobno u sebe prima druge. Dru-
tveni stereotipi o mukarcima koji djeluju, ali ne mogu osjeati, te enama
koje osjeaju, no ne mogu djelovati, vie ne vrijede. To ne znai da su ene
postale slinije mukarcima i obrnuto. Yang ili muka sila u enskom obli-
ku ima svoje jedinstveno oitovanje i kvalitete, ba kao to i yin u mukom
obliku ima svoju vlastitu snagu i kvalitetu. Tako se stvara cjelovita osoba.
Povjerenje u ivot ne umanjuje osjetljivost za druge i uivanje u njima.
Snaga oitovana u kontekstu odravalake enske snage nepobjediva j e i
neunitiva sila. To j e mo ivota samog i ona e na kraju pobijediti. Kao to
/namo, muka sila bez mudrosti enske destruktivna j e za obitelj i svijet, no
s njih dvije u skladu, mi smo u prekrasnom prirodnom raju.
0Y 0
U spolnoj ljubavi mi grlimo drugoga kao cijelo tijelo. Sve j e usklaeno
sa svim drugim, muko sa enskim, glava sa srcem i genitalijama, ono gore
s onim dolje. Za razliku od konvencionalnog seksa, panja se ne usmjerava
na genitalije. Mi volimo kao cijelo tijelo, a genitalije se oputaju u uzaja-
mnosti umjesto da jure jedne drugima rasipajui energiju. Cijelo tijelo se
oputa, a baza tijela integrira se kao dio cjeline. Tonije reeno, mi grlimo
drugoga iz srca i glave kao podruja na koje se vezuje najvei dio panje.
Mona baza tijela kree se u skladu sa srcem. Podatno podruje prsa i grudi
prima naeg ljubavnika, dok glava, kao produetak srca, moe izraavati
osjeaje srca. Meko osjeajno podruje lica i usana moe primati i izra-
avati, a oi mogu primati i davati. Oi ne treba fiksirati niti treba zuriti.
Pogled j e oputen i slobodan za pokret. Baza tijela ostaje snana i na raspo-
laganju naem partneru, oputajui snagu u prirodnim pokretima iz srca.
Kako se energija uveava i uitak pojaava, baza se istovremeno oputa.
Partneri se meusobno usklauju spontano, intuitivno i intencionalno, ba
kao to se to dogaa u samostalno reguliranoj praksi yoge. Ako j e to nuno,
pokreti se mogu reducirati. Mogue j e biti vrlo miran dok ivotna sila rao-
no struji kroz nas. Kada j e energija vrlo snana panja se moe prebaciti
na vrh glave i iznad nje. To provlai energiju kroz cijelo tijelo i slabi poriv
da |c se izbaci iz baze. Par e voditi ljubav na taj nain neko vrijeme, to e
im donijeti obostrano zadovoljstvo. Oni e intuitivno znati kada treba stati
i moda nee biti nikakvog odreenog uinka ili dramatinog svretka. Oni
liiogu izai iz zagrljaja, odmoriti se jedno pored drugog, odspavati ili nasta-
Moe se slobodno rei
da je enska kvaliteta
receptivnosti malo
vanija u tom procesu.
Naa sposobnost da
primamo drugoga
okrepljuje i promie
snagu i muku silu
naeg partnera. To
je paradoksalna,
uzbudljiva i osjetljiva
stvar! Svatko e se
morati pobrinuti za
bilo koju kvalitetu
koja njemu i drugome
moda nedostaje uslijed
drutveno definiranih
ogranienja iz
prolosti.
Mark Whitwetl Yoga srca
viti dok ivotna sila i dalje struji donosei uitke organizmu.
<>0
Kada se baza tijela rastereti svojeg estokog poriva, ivotna sila moe
prostrujati kroz cijelo tijelo sve do vrha glave. Vjebe u yogi - osobito opu
stanje i stezanje baze prilikom izdisanja - proimaju organizam energijom,
ba kao to to ini i na ljubavnik. Tijekom udisanja primamo, a energija se
kree prema dolje prednjom stranom tijela. Receptivna, okrepljujua kva
liteta udaha obnavlja muko naelo i sposobnost prihvaanja drugoga, koju
j e prije bila oslabljena drutvom. Te aktivnosti povezane su s voenjem
ljubavi. One promiu jedan jedini cilj: voljeti i osjeati kao cijelo tijelo
J ednom kada stupimo u odnos kao cijelo tijelo potreba za praksom yoge
se smanjuje ili jenjava. Odnos je, naravno, glavno sredstvo za uklanjanje
zapreka, aasane i pranayama samo su potpora tom glavnom sredstvu. Su-
igoga zajedno naprosto j e na izraz bliskosti s prirodnim stanjem i u njima se ui
kao va na prirodan nain. S vremenom, ba kao to slabi potreba za asanama i
\oje se pranayamom kako se proiavaju energetski kanali organizma, i potrebu
' dio za mukom penetracijom moe oslabjeti tijekom spolnog sjedinjenja. Paro
i baza vi mogu prakticirati spolnu prisutnost samo pomou dodira dok ivotna silu
u skladu u njima struji. Energija se kree kruno. Muki protok osjeaja, od baze do
tjemena kroz kraljenicu i lea, susree se sa enskom osjeajnou koja se
kree odozgo prema dolje, od tjemena prema bazi du meke prednje strane
tijela. S vremenom, protok osjeaja se pojaava kroz prohodniji organi/ani
i opstoji bez fizike penetracije. Oba partnera oputaju se u intimno osjea
nje. Pokreti i penetracija poprimaju energetski oblik. Parovi mogu biti po
sve mirni s minimalnim fizikim dodirom ili bez njega dok muka i enska
sila struji. Ta prisnost prirodno je stanje ivota u polariziranom jedinstvu n
naim partnerom i svime drugim. Ona se nastavlja bez obzira na to jesmo li
s naim partnerom ili ne.
OVO
Dopustite cijelom tijelu da se pretoi u pokret kao prirodni impuls 11
mirovanja. Zaponite sa smirenou, tako da kretanje otpone autenli>no
kao aktivnostprane i ne bude nametnuto naim organizmima u obliku misli
i predodbi. Barem eksperimentirajte s tim tako da budete to mirniji dol
otpoinje kretanje. Nemojte, zbog ove ideje, pokuavati nametnuti si smire
nost. Siva i Sakti, ocean i val, jedno su. Dopustite jedno drugome da budcli
pasivni dok j e drugo aktivno, kao vjebu za razvijanje mukih i en.kili
aspekata. Pokuajte si vizualizirati zamjenu mukog i enskog identiteta,
pa vidite to e se dogoditi. Takoer, dok se energija uveava, a poriv za
kretanjem postaje sve snanijim, odvaite se biti mirni, pronaite tiinu u
oluji i dopustite ivotnoj energiji da prostruji kroz oputena snana tijela. I
konano, zaboravite na to. Kreite se kako elite, budite aktivni i pasivni,
dajte i primajte kao jedno.
O T O
Za ensku silu openito se misli da j e kretanje odozgo prema dolje i
i/jednaava je se s receptivnou. Muka sila openito se smatra kretanjem
prema gore od baze tijela i izjednaava j e se sa snagom, otputanjem i pro-
diranjem. No, muka i enska strujanja energija mogu se zamisliti kao kre-
tanja u suprotnim smjerovima. To jest, enska sila kao uzlazno a muka kao
silazno kretanje. Energija snage koja se pokree iz baze moe se smatrati
enskom. To j e snaga ivota, ti jelo, Zemlja i narav svega to postoji, u tra-
dicijama poznata kao prakrti. Ona j e izvorite svega postojeeg, sila odra-
vanja, pa j e stoga poznata kao Majka. Njezina snaga i pokret poznati su kao
Sakti. Kvaliteta zemlje tjelesneprakrti stapa se sapurusom svjesnosti, koja
je muka ili Siva, a prima se odozgo. U tom jedinstvu, koje se ve ostvari-
lo", imamo potpun ivot. Inteligencija ili svjesnost ivota, Siva, stapa se sa
nagom ivota, Sakti. To se uprizoruje u naoj yogi tijela, daha i voljenja,
l o je j o jedan poetski nain gledanja na na ivot i u njemu vrijede ista
naela. Siva i Sakti su jedno te isto. J edno ne moe postojati bez drugoga,
leno j e potpora drugome. J edno podupire drugo i njihove kvalitete i kre-
tanje mogu se zamijeniti. Velianstvena SrTYantra koja grafiki predoava
muko/ensko jedinstvo moe se okrenuti naopake. Razmatranje muko/
enskih strujanja u obrnutom smjeru nije osobito bitno. Glavna poanta jest
tu da sve enske i muke kvalitete postoje istovremeno, jednakovrijedne su
i meuovisne. Ti poetski prikazi mogu biti vani za nau stvarnost, no oni
ipak ostaju zamisli uma. Oni nisu realni neovisno o naem zbiljskom stanju
i in je sve to nam j e potrebno. Ne treba ih shvatiti odve ozbiljno. Kao to
i'" 10 rekao Dalai Lama: Samo budite brini jedni prema drugima!"
Sve enske i muke
kvalitete postoje
istovremeno,
jednakovrijedne su i
meuovisne.
O T O
Partneri bi se trebali zajedniki dogovoriti oko uestalosti voenja lju-
lm\ i Ako svaki razumije vitalnu vanost te vjebe, oni mogu jedno drugo-
me pomoi u prijelazu s konvencionalnog seksa na seksualnu yogu. Osobi-
lo h|i kom samog voenja ljubavi, partneri mogu osjetiti trenutak i naslutiti
to j e svakome od njih potrebno. Potrebno j e vjebati i nemati predodbu o
uspjehu ili neuspjehu, kao i ne precjenjivati tehniku. Tu nije rije o metodi
ili postizanju bilo ega. Rije j e o ljubavi. Rije je o tome to ine dva tijela
koja vole jedno drugo. Tijela znaju to im j e initi. Stoga se ne optereujte
svim ovim i ne pokuavajte to primijeniti kao direktivu ili metodu. Sve se
dogaa prirodno kako vrijeme odmie.
<>0
Parovi se moraju moi opustiti od brige zbog eventualne trudnoe i
donijeti svjesnu odluku o zaeu. ena je iznimno zahvalna ako mukarac
preuzme odgovornost za svoju regenerativnu funkciju. To j oj omoguuje
da se opusti i uiva u dubokoj regeneraciji njezine energije bez zaea
Da bude jasno, glavno sredstvo kontracepcije j e zadravanje sjemena. Far
maceutska intervencija u kemizam enskog tijela muka j e manipulaciju
enama jer on odbija preuzeti odgovornost za svoju regenerativnu funkciju
To negativno utjee na njezino zdravlje pa - dok se ne postigne savrena
oputenost i kontrola ejakulacije - treba koristiti jednostavnije metode
kontracepcije.
0T 0
Najdragocjenija tehnika koja mukarcu stoji na raspolaganju kako hi
prevladao iscrpljujui orgazam njegova j e duboka ljubav prema eni. I to
nije tehnika. Kao to Zemlja voli Sunce, njegova potpuna ljubav prema
eni daje mu mo koja j e puno vea od poriva za seksom i ejakulacijoin
Ljubav je naprosto uvianje da svi dijelimo isto stanje. Mukarac i ena
mogu osjeati kao da su im isprepletene DNK! To je najorganskije iskustvo
bivanja ivim! Inteligencija muko/enske polarnosti proima svaku stani
cu. Njegova seksualnost postaje sredstvo izraavanja njegove predano .n
eni umjesto da bude neto izvan njegove kontrole, izvan konteksta voljo
nja. On se stoga moe opustiti, bukvalno, i s lakoom se nositi sa svojini
seksom. On ga moe upotrijebiti kako bi volio svoju enu i udovoljio joj
Zapravo, mukarac moe izgubiti svoju elju za seksom bez ljubavi i jedinu
elja postaje impuls cijelog tijela iz srca. Snaga predanosti izmeu mukui
ca i ene snaga j e ivota i to j e najvei seksualni stimulans. Ne moemo i'Ci l
j e li vea ljubav ili elja. Spremni smo prihvatiti jedno drugo. Nae praimo
vjerovanje u viu silu i podinjavanje ene, na strah od njezine moi |i i
ono to j e uzrokovalo nau seksualnu disfunkciju i bol. Mukarac pokua u
prodrijeti u svijet uz pomo karijere i novca, razornim raketama i oru/1<in
umjesto da osjeti implikacije toga to znai prodrijeti u enu i dopustiti
eni da prodre u njega. On bi se radije odvaio na odlazak u svemir nego
se upustio u stvarnost. Taj strah nije na. On nije bio naa ideja. On nam j e
ostavljen u naslijede, a na nama j e da ga uklonimo. Voljeti enu otvoreno
i spolno znai dokinuti karme prolosti prekidajui dugi lanac straha. Mi
nismo tek sinovi i keri naih roditelja. Mi smo ivot sam. Mukarac nije
znao da njegovo spasenje poiva u ljubavi prema eni, a ne u Bogu kojeg je
sam stvorio. No mi sada znamo gdje poivaju naa mo i nae blago. Mi se
ne plaimo susreta s energijom ene kao ravnopravne i oprene sile sa svom
njezinom snagom i mudrou koja ulazi u nas. Mukarac osnauje enu,
a ena osnauje mukarca u beskonanoj oslobaajuoj razmjeni. Svijeta,
prirode i ene mukarac se vie ne plai niti ih doivljava kao neto ime
treba ovladati i to treba nadzirati, nego kao neto s ime treba suraivati u
ogromnoj silini ivota.
Ejakulacija bez punine bliskosti iscrpijujua je za mukarca. Roenje i
borba za ivot koji slijede nakon toga toliko su bolni daj e mukarac smislio
suludu ideju o oitavanom i neoitavanom svijetu, poznatom i nepoznatom.
On utjehu za svoj strah od seksa, ivota i smrti nalazi u zamiljenim, nespo-
znatim realitetima. Ideja se sastoji u tome da na neki nain moete spoznati
ono nepoznato ili nemanifestirano transcendirajui ivot i seks, zauzimaju-
i uznosit i ravnoduan stav prema ivotu. Neki se pokuavaju odrei seksa
i razvijaju prezir prema svijetu. Takvi stavovi znatno prevladavaju meu
uiteljima, za koje mislite da znaju bolje od vas. Oni su imali golem utjecaj,
koji svijet i seks svodi na neku vrstu nie egzistencije. Ono poznato smatra
se manje vrijednim od onoga to nije poznato, pa su se neki pretvarali da
posjeduju nekakvo uzvieno znanje istodobno ne pokazujui zanimanje za
seks i ivot. ak i j edan toliko inteligentan luonoa kao to j e J . Krishna-
murti raspravljao j e o udesnosti ivota dok j e istodobno pokazivao prezir
prema seksu i skrivao svoju vlastitu seksualnost, pretvarajui nepoznato u
neto" ili drugotno" to treba spoznati. Uz pomo takvih pojmova ovaj
/1\ ot je bio ponien ili obezvrijeen, a naa prirodna udesnost ne doivlja-
i i se ili se ne osjea. To j e glupa, ali utjecajna ideja. Po definiciji, ono nepo-
/nato ne moe biti spoznato i tu je kraj prie. Nae prirodno stanje jednako
h iako misteriozno kao i bilo koja izmiljotina o nemanifestiranim realite-
luna. i mi zbiljski opstojimo u toj udesnosti. Ako i postoji misterij ivota
kop treba razotkriti, on e biti otkriven samo kroz potpuno sudjelovanje u
poznatom. Snaga onkraj cjelokupnog ivota spoznaje se s vremenom. J edi-
li >io je potrebno jest to da mukarac upravlja svojom ivotnom energijom
u i udesnosti naeg vlastitog stanja. To znai nau seksualnost preobraziti
u regcnerativan proces, osjetiti snagu ivota koja pokree otkucaje srca,
Mukarac nije znao
da njegovo spasenje
poiva u ljubavi prema
eni, a ne u Bogu
kojeg je sam stvorio.
No mi sada znamo
gdje poivaju naa
mo i nae blago. Mi
se ne plaimo susreta
s energijom ene
kao ravnopravne i
oprene sile sa svom
njezinom snagom i
mudrou koja ulazi
u nas. Mukarac
osnauje enu, a ena
osnauje mukarca
u beskonanoj
oslobaajuoj razmjeni.
dah i seks, te se sa zahvalnou brinuti za ene, majke ivota, potomstvo i
onemoale. Na taj nain nebo se sputa na zemlju.
Itekako sam svjestan da nam se u drutvenom okruju nasilja, koje se
nametalo drutvima, od poetka povijesti pa sve do dananjih krvoprolia
koje su nam nametnuli oni koji se osjeaju izdvojenima, ini tekim pronai
ak i mirno okruje za prakticiranje ovog ivljenja yoge ljubavi. U nama
postoje vrlo realne traume. No ta yoga se prakticirala oduvijek i mora se
prakticirati kao poriv ivota samog. Priroda ne pati od problema koje joj
je nametnuo prestraen um mukarca, kao ni i od potrebe za kontrolom, i
Prirodi postoji savreno jedinstvo i sklad. Teroristiki napad u New Yorku
dogodio se jednog prekrasnog dana, a u zaraenoj Europi ptice su nastavili
pjevati u poljima. A mi j esmo dio Prirode. Samo to malo j e potrebno ra/u
mjeti. Bez zanemarivanja potrebe za drutvenom i ekonomskom promjc
nom, mogue nam j e iznai mjesto za nas na ovoj Zemlji bez obzira koliku
loe nam bilo. Uvijek moemo prakticirati ono to j e priroeno ivotu; lo
j e krajnja revolucija. Mi j e osobno moemo izvriti sada jer je ona vo
izvrena.
Probiti se kroz drutveni um kako biste uspostavili prisnost jednaku
j e tako izazovno kao i bilo koja duhovna" pretpostavka kulture. No t,ii
izazov nalazi se unutar naeg dohvata jer on jest prirodno stanje naeg /i
vota. Ako nemate partnera, zasigurno niste iskljueni iz ovih razmatranja
ivotna sila struji kroz vas i vi j oj se moete prikljuiti s partnerom ili bi /
njega. Radi zdravlja i radi yoge, to j e dobra ideja. Drevni i suvremeni rn
gini prakticiraju spolno sjedinjenje stimulirajui sami sebe, ili se naprosto
preputaju sanjarenju predoujui si tako spolni odnos bez fizike stimula
cije. Uz pomo tog sredstva pokreu se spolna strujanja. To je vrlo ci jcnjcu
oblik yogijske prakse. Neki su ak vjerovali da je manje vrijedna prakNit
uputanje u odnos sa zbiljskim ljubavnikom! Drevni svijet dao j e ivopisan
opis te struje ivota uz pomo antropomorfnih oblika, mantri iyantri. Pm
ktikanti yoge se u svojoj seksualnoj praksi mogu odluiti na vizuali/iiaii|i<
tih oblika. Moete rabiti takve vizualizacije ili druge bliske oblike ako \ mil
oni imaju smisla pa razviti osjetljivost kroz njihovu upotrebu. Razliiti
muki i enski aspekti naih vizualizacija utjecat e na nama svo|.u>n
energetski odgovor pa moemo razviti muke i enske aspekte nas samih
u naoj uzajamnosti s njima.Prirodno j e da su takve vjebe korisne ljudima
koji imaju partnere kao i onima koji ih nemaju. One su korisno i mu/da
kljuno sredstvo u partnerstvu. Vano je poznavati svoju vlastitu eneiyiiu i
seksualnost prije stupanja u odnos kako biste razvili pozitivan stav po ina
seksu i samopouzdanje u pristupanju drugome. U suprotnom, od osobi
traimo da starta s brzinom od sto kilometara na sat bez ikakve pripu nu
1
Negativan stav prema masturbaciji j o uvijek j e sastavni dio negativne
prie o seksu koju zastupa drutveni um. Masturbaciju moemo pozitivno
upotrijebiti kako bismo istraili tu negativnost i oslobodili se te restriktivne
kontrole, kako bismo postali sasvim pozitivno nastrojeni u svojem spolnom
reagiranju. Ona takoer moe biti korisna parovima u zajednikom razvija-
nju osjetljivosti jedno za drugo i za vlastitu energiju i potrebe. Na primjer,
vjebanje oputanja na pragu orgazma ne prelazei ga omoguava vam da
apsorbirate ivotnu energiju seksualnosti, ak i ako j e nadraaj intenzivan.
Opustiti se kao cijelo tijelo dok energija u nama struji vano je naelo yoge,
poznato kao sthira sukha, snaga u sprezi sa smirenou.
Nai se bez spolnog partnera iz bilo kojeg razloga moe biti vrlo po-
voljna okolnost. Zapravo, to j e dar. Tada moete razviti autonomiju sa sa-
mim sobom i Cjelinom. Moete uivati u svojem spokoju u posvemanjoj
meduodnosnosti sa svime. Taj osjeaj autonomije je neophodan bez obzira
jeste li u odnosu ili ne. Kada ste sami sa sobom, vi ste s J ednim". Tome
nasuprot, zbog neprestane upuenosti na drugoga, u partnerstvu su u igri
dvoje": vi i drugi. Ta konvencionalna drutvena dinamika moe izazvati
dihotomiju drugoga, osjeaj odvojenosti od drugoga", J ednoga", samog
sebe", sa svim popratnim sukobima, sumnjama i drutvenim dvojbama.
I to zato j e toliko nuno iskobeljati se iz te drutvene dinamike uz pomo
dubinske harmonije odnosa i spolnog sjedinjenja. U suprotnom, moete se
osjeati usamljeniji u partnerstvu.
Gdje postoji prirodno nagnue ka odnosu, nemamo drugog izbora osim
idaenja u njega. Bilo bi to poput pokuaja da se ugasi Mjesec. To j e sna-
ga ivota, poput daha, to se mora dogoditi i vi u tome moete u cijelosti
sudjelovati, ovladati time i prekoraiti drutvena ogranienja. Celibat se
treba pojaviti samo prirodno i treba biti lien bilo kakvog motiva. Kada
osjetite nagnue ka prakticiranju seksualne yoge sa svojom voljenom oso-
bom, uinite sve to j e potrebno kako bi ste se iskobeljali iz disfunkcije
naeg drutva. Zatraite svaku vrstu pomoi od svoje obitelji, prijatelja i
profesionalaca kako biste si pronali srodnog partnera. Uitelji yoge koji se
nalaze u samom sreditu drutvenih dogaanja zauzimaju idealan poloaj s
kojeg mogu olakati prikladno povezivanje ljudi. Intiman odnos j e oevi-
dno prirodni razvoj i ispunjenje primjerene prakse yoge, pa uitelji mogu
osjetiti dogovornost i radost u pomaganju svojim prijateljima i na taj nain.
\ potom mogu i dalje neprestano biti na raspolaganju za kontinuirano pou-
iavanje u asanama, pranayami i prisnosti, koje e zasigurno biti potrebno.
()va yoga odnosa temelji se na prethodeoj yogi tijela i daha koju oba
p.u tnera trebaju prakticirati na sebi primjerene naine. Osjetljivost za tijelo
Nai se bez spolnog
partnera iz bilo kojeg
razloga moe biti vrlo
povoljna okolnost.
Zapravo, to je dar.
Tada moete razviti
autonomiju sa samim
sobom i Cjelinom.
Moete uivati u svojem
spokoju u posvemanjoj
meduodnosnosti sa
svime. Taj osjeaj
autonomije je
neophodan bez obzira
jeste li u odnosu ili ne.
i dah, te prisnosti s vlastitim ivotom neophodna j e za razvoj prakse seksu-
alne yoge. Uobiajena j e tekoa da partner razvije tankoutnost kroz yogu
dok ga drugi u tome ne slijedi. Dok izbija snaga yoge i ivota nema drugog
izbora osim uhvatiti se u kotac sa situacijom i pouiti svojeg partnera yogi.
Legitimna kao bilo koja situacija pouavanja, ona je jedan mogui okvir za
prenoenje yoge. Zapravo, tako j e prvi" uitelj yoge, Siva, prenio yogu
svojoj eni Parvatl.U naim sadanjim drutvenim okolnostima ene su te
koje su openito zainteresiranije za yogu i one imaju posebnu ulogu kao
uiteljice mukaraca. Naravno, ta se uloga ne moe nametnuti i potrebna
je velika osjetljivost za situaciju i naslijede svakog pojedinca. No isplati se
ustrajati uz pomo nenametljivog, ali upornog dijaloga. Moda je nepopu-
stljiva ljubav" ovdje pravi termin, no to uvijek mora biti ljubav! Prirodno je
da trea strana - intervencija brinog uitelja - moe biti korisna. Mi zasi
gumo ne moemo nekog prisiliti da se zainteresira za yogu. To se mora tlo
goditi prirodno pomou pozitivnog utjecaja druge osobe. Ako se interes ne
razvije, kontraproduktivno j e silovito u tome ustrajavati. Bol j ej e zaboravili
na cijelo to razmatranje o seksu, a vau ljubav utemeljiti na jednostavnom
uvaavanju i brinosti prema vaem partneru. ekajte i opustite se, radije
negoli da ivite s tom frustracijom. Moe doi do teke odluke u pogledu
toga treba li nastaviti s transformiranjem odnosa, ako je to mogue, ili po
traiti prikladnijeg partnera. Plamen yoge i ivota mora sebi prokriti put
dok uklanja zapreke, a uzajamnost se mora pronai. Upozorenje! Najbolje
je uope ne krenuti ovim putem! No ako se ve krenulo, treba ga prijei to
je prije mogue!"
Ako ste sami a intiman odnos se ne ostvaruje, nastavite samostalno vje
bati. Budite odvani. Susreite raznovrsne ljude i svaki odnos pretvorile u
ljubazno prijateljstvo prije nego to izjavite ljubav. Svakom potencijalnom
partneru objasnite svoje nazore i svoje namjere u svezi sa svim tim. lb i >
za njih biti blagotvorno bez obzira na ishod. Prijeporno je stajalite premu
kojemu vas spolni odnos nuno ne obavezuje na doivotan odnos s nekim
To moe biti nuna sastavnica za razvijanje tog odnosa kako bi zaivjelo
uzajamno partnerstvo. Ve i jedan poljubac moe biti dovoljan! U svim
situacijama inite sve barem iz iskrenog prijateljstva i nakon zajednikoj!
dogovora. Voenje ljubavi, a da ono ne podrazumijeva trajan drubenl
odnos, mogunost j e kojoj mnogi tee. Zamisao o ljubavi radi same ljubav i
ima svoju logiku u tome to voenje ljubavi moe biti mono sredstvo /
pokretanje ivotne sile i iscjeljenja organizma. Ono se moe prakticirali
izvan drubenog partnerstva. No to je opasna i teka praksa jer je emoei o
nalno vezivanje u spolnosti duboko te podrazumijeva trajnost i iri kontel i
izraavanja. Sve dok su praktikanti u potpunosti svjesni svojih potrebu i
namjera a susreu se kao ravnopravne osobe, njihovo voenje ljubavi moe
biti plodonosno. Kada se jedna osoba prikazuje nadmonom, kao terapeut,
guru ili sveenik na dobrobit druge to j e podmuklo iskoritavanje koje
onemoguuje uzajamno i slobodno sudjelovanje u seksu i svemu drugome.
Toga ima u izobilju u svim tradicijama.
Ako se naete u partnerstvu bez uzajamnosti, nemojte se uzrujavati.
Nakon dugog razdoblja iskuavanja kako biste vidjeli moe li se uspostaviti
uzajamnost, otiite dostojanstveno. Svakoga neto koi u ivotu. Te zapre-
ke ponekad se mogu poprilino zamrsiti i zakomplieirati meu parovima.
Ta zamrenost moe zakoiti ljubav i izvrenje njezinog zadatka. Nemojte
biti odve zahtjevni prema sebi ili svojem partneru. Tijekom usvajanja
nove vjetine ne moemo izbjei initi greke. Naslijedili smo podosta boli
koju ponekad ni ljubav izmeu dvije svjesne osobe nee ukloniti. Dali ste
svu ljubav koju ste mogli u tom odnosu. Nuno j e znati kada treba poi
dalje i zavoljeti nekog drugog. Uinite svoj rastanak jednako tako svetim
kao to j e bio i va susret, pretvarajui ga tako u nuno sredstvo za novi
rast. Neete otii nehajno, no nemojte se osvrtati kako biste voljeli u svojoj
sentimentalnoj prolosti. Uinite to ovdje i sada, s nekim tko vam odgovara
tjelesno, mentalno i duhovno. Budite spremni sve ostvariti s takvom oso-
bom. Nemojte se ustruavati zbog promaaja i strahova iz prolosti, koji
veinom nisu vai vlastiti.
U sveopem strahu od spolno prenosivih bolesti nemojte dopustiti da se
to odrazi na vae voljenje ili koristiti to kao izgovor za ne stupanje u inti-
mne odnose. Parovi koji se odlue na prisnost s tim se problemom moraju
nositi na praktine naine kao sa ivotnom injenicom. Zanimljivo j e da
pozitivno voljenje poboljava zdravlje smanjujui rizik od obolijevanja dok
strah oslabljuje imunitet.
Pojavljuje se i neizbjeno pitanje o homoseksualnosti u ovom razma-
tranju o mukarcu i eni. Odgovor j e jednostavan. U svakom ljudskom
tijelu postoji i muko i ensko. Seksualna yoga uvijek j e ista i zahtijeva istu
osjetljivost specifinu za svaku situaciju. Gdje god postoji ljubav to treba
potovati.
Ako ste sami a intiman
odnos se ne ostvaruje,
nastavite samostalno
vjebati. Budite
odvani. Susreite
raznovrsne ljude i
svaki odnos pretvorite
u ljubazno prijateljstvo
prije nego to izjavite
ljubav. Svakom
potencijalnom partneru
objasnite svoje nazore i
svoje namjere u svezi sa
svim tim. To e za njih
biti blagotvorno bez
obzira na ishod.
Kada se jedna osoba
pokazuje nadmonom,
kao terapeut, guru ili
sveenik na dobrobit
druge, to je podmuklo
iskoritavanje
koje onemoguuje
uzajamno i slobodno
sudjelovanje u seksu i
svemu drugome. Toga
ima u izobilju u svim
tradicijama.
Prokreacija
Sarah i Vishal bili su tipian poslovno orijentiran" par. Bili su vrlo
zaokupljeni svojim poslovnim ivotima i zabavom. Budui da su esto pu-
tovali izmeu New Yorka i New Delhija, oduevljeno su se bavili popular-
nom yogom kako se ona pouava u New Yorku da bi ouvali svoje zdravlje
u uurbanom nainu ivljenja. Kada j e Sarah napunila trideset i est godina
odluili su se za dijete znajui da e nadolazee godine biti presudan im-
benik za ostvarenje te elje. Bez usporavanja svojeg ivotnog tempa poeli
su raditi na tome. Godine su prolazile bez trudnoe. Sarah je konano ipak
uspjela zatrudnjeti, no ubrzo je pobacila. Bili su zbog toga vrlo tuni. I
iskreno su priznali da im seks nije bio osobito zabavan.
Njihova bliska prijateljica, Sara Timer, zamolila me da im pomognem.
I \rishnamacharya j e bio poznat po svojim iscjeliteljskim moima i sposo-
bnosti da pomogne parovima u zaeu. Imao sam sreu promatrati takvu
vrstu terapije u Madrasu. Svakome od njih sastavio sam prikladnu praksu
voge i preporuio im odreene vjebe koje mogu raditi zajedno, a uklju-
ivale su neke yogijske tehnike koje se izvode u paru zajedno s nekim
seksualnim vjebama. Dao sam im i neke manire i vantre kao vjebe koje
iv omoguiti prodor majinske snage. I to j e bilo vrlo vano, od njih sam
zatraio da obeaju kako e yogu prakticirati neopsesivno, ali je stvarno
i .uliti. Saru sam zamolio da prestane izvoditi sve izrazito silovite vjebe
mukog tipa, da se vie oputa i vie vremena provodi u prirodnom okruju.
\ i hala sam zamolio da odvoji vie vremena za uivanje u svojoj supruzi
i zajedno s njom se uvjebava u regenerativnoj energiji seksualne yoge,
lako da se za ejakulaciju odlui samo u vrijeme ovulacije. S medicinskog
i.iialita gledano, njihova energija i biokemija zasigurno e se promijeniti
u slanje povoljno za zaee.
To se i dogodilo. Neposredan rezultat bio j e taj da su se njihova spolna
' ha i uzajamni uitak drastino poveali. Snaga koja prima u jednostavnoj
piaksi dsana i pranayame tijekom dana poluila j e svoj oevidan ishod.
U sveprisutnom strahu
od spolno prenosivih
bolesti nemojte dopustiti
da se to odrazi na vae
voljenje ili koristiti
to kao izgovor za ne
stupanje u intimne
odnose. Parovi koji se
odlue na prisnost s tim
se problemom moraju
nositi na praktine
naine kao sa ivotnom
injenicom. Zanimljivo
je da pozitivno voljenje
poboljava zdravlje
smanjujui rizik od
obolijevanja dok strah
oslabljuje imunitet.
Oni su tako postali voljni primati jedno drugo i biti na raspolaganju jedno
drugome. To je, sloili su se, samo po sebi bio zadovoljavajui rezultal i
uvjerio ih j e u vrijednost yoge. A i njihove prijatelje! Sarah j e odmah posta
la enstvenija po svojem karakteru i izgledu, poeljnija Vishalu koji joj je
sada posveivao puno vie panje! On j e postao malo njeniji, malo manje
optereen svojim poslovnim pothvatima. Cjelokupan njihov ljubavni ivol
postao im je vrlo zanimljiv, dok j e prije bio gotovo nalik poslu koji treba
obaviti s dodatnim pritiskom nastojanja da se izazove trudnoa.
I to im j e uspjelo! Kakve li radosti. I ovaj put zahvaljujui njihovom
oputenijem stilu ivljenja, zahvaljujui uitku i zdravlju njihove prisnosti,
inilo se da odravanje trudnoe nije u pitanju niti da postoji opasnost od
pobaaja. Njezin trbuh lijepo je rastao.
Kada sam ih susreo nakon nekoliko mjeseci bio sam zapanjen korje
nitom promjenom u Sarinom izgledu. Tridesetosmogodinja vragolankn
postala je graciozna ena, vrlo snana i vrlo njena. To me j e zadivilo jet n
snaga majinstva takoer bila prisutna u njoj kao ona sama i bila je prekra
sna. J a sam tada upravo izgubio svoju majku, pa sam bio osobito poasn u
i blagoslovljen Sarinom Prisutnou. Sarah mi j e rekla daj e i ona poela
visoko cijeniti prisnost sa svojom vlastitom majkom i Vishalovom brinom
majkom, koja j e bila I ndijka pa j e njihov brak i odgajanje djece bilo slv.u
ire obitelji i zajednice. Sarah j e osjeaj te silne ljubavi i podrke doivjela
kao dodatni blagoslov u svojem ivotu.
Sarah je uivala u svojoj enstvenosti na sve naine, bez ikakvih /adi
ki. Vishal j e takoer uivao u njezinoj enstvenosti bez ikakvih /adi 11
1
Tu promjenu doivjeli su kao dar Boji. Shvatili su daj e yoga bila kalali
zator pri stupanju u dodir s njihovim prirodnim stanjem. Yoga j e pospjeila
ono to im j e Ona (Majka Priroda) namijenila prije nego to su si nametnuli
uobiajeni stil ivota koji j e umanjio njihovu ljubav. Bila mi j e asi to i
bio njihov katalizator i svjedok te prekrasne promjene.
Biljeka o uiteljima
ao i u drugim osobnim vjebama yoge koje zahtijevaju tankoutnost
i brinost, pomo dobrog uitelja velika j e prednost. Pronalaenje osobe
vine svemu tome oevidno j e rijedak sluaj i takve ljude teko j e nai. Lju-
di koji se predstavljaju kao uitelji ili terapeuti esto su zainteresiraniji za
svoje profesionalne, komercijalne ciljeve negoli to uistinu brinu o ljudima.
Oni nisu voljni stupiti u ravnopravno i obostrano otvoreno prijateljstvo. U
takvom okruju dovodite se u opasnost i oponaat ete ogranienja karakte-
ristina za tog uitelja, nauk ili terapiju. Kultura ogranienosti kontekst j e
i pretpostavka njihovih rjeenja. J edina osoba od koje treba uiti yogu jest
prijatelj, netko u koga moete imati povjerenja, netko tko pokazuje osjetlji-
vost za vae potrebe i kome j e stalo do vas. To j e najvia" kvalifikacija i
mnogo j e bitnija za va uspjeh u yogi negoli ogromna koliina informacija.
Ako ne moete nai osobu upuenu u yogu, naite si prijatelja s kojim mo-
ete o tome razgovarati a kojeg takoer zanimaju ova razmatranja i vjebe,
l oj e dovoljno.
Suvremena praksa samopropitivanja i meusobnog savjetovanja dobar
ie model uz pomo kojeg se moe osigurati uzajamna podrka i mentorstvo
u ovim osjetljivim pitanjima. Prijatelji stoje jedni drugima na raspolaganju
.j a sam tu za tebe" - i paljivo sluaju jedni druge kako bi si meusobno
pomogli. U uzajamnom razumijevanju prepoznaju se opstrukcijski obra-
sci pa ih se odbacuje ili zamjenjuje pozitivnim obrascima. Svatko nastoji
svojeg prijatelja privesti jasnoi i njegovoj priroenoj slobodi. Najkorisniji
MI obini prijatelji koji su iskusili i prevladali svoje vlastite tekoe, te su
voljni podijeliti svoje iskustvo s drugima. I zbjegavajte one koji ne mogu
rn/umjeti vae iskustvo jer su roeni prosvijetljeni ili neto tome slino! Ili
I' il one koji su zatrovani autoritetom ili ciljevima neke tradicije pa polau
Jedina osoba od koje
treba uiti yogu jest
prijatelj, netko u koga
moete imati povjerenja,
netko tko pokazuje
osjetljivost za vae
potrebe i kome je stalo
do vas. To je najvia"
kvalifikacija i mnogo
je bitnija za va uspjeh
u yogi negoli ogromna
koliina informacija.
pravo na nekakav uzvien upravljaki poloaj.
Tamo gdje se razvije yogijska kompetentnost prirodno e se pojaviti i
mora se pojaviti funkcija pouavanja yoge. Nezdravi obrasci slini ovisno-
sti roditelj/dijete esto se neizbjeno razviju oko uitelja. Oni se temelje na
prijanjim drutvenim modelima ili neprevladanim emocionalnim tekoa-
ma iz djetinjstva i adolescencije koji se projiciraju na uitelja. Ona ili on
doivljava se kao iznimna osoba izvanrednih postignua. Budui da znamo
da se nita iznimno nije postiglo i da mi naprosto dijelimo isto stanje, odgo-
vornost je uitelja da sprijei razvoj takve dinamike. Ona ili on odravaju
odnos prirodnim i ravnopravnim. Uenici e potom ubrzo uzvratiti istom
jasnoom. To jest sredstvo prenoenja yoge iz jednog uma u drugi bez bilo
kakvog drutvenog pretvaranja. Igre moi konvencionalnih drutvenih
odnosa zbrisane su i vie nisu relevantne.
Do adolescentske reakcije takoer neizbjeivo dolazi uslijed drutvene
pretpostavke daj e uitelj na neki nain poseban. Moe doi do demonstra
tivnih potvrivanja neovisnosti ili ljutitog raskidanja iz umiljene potrebe
za stjecanjem moi kroz samoodreenje prema uitelju. I tu ponovno odgo-
vornost poiva na uitelju da ne bude optereen time i ne stvara drutvenu
dinamiku ili usvaja drutveni identitet koji potie takve reakcije. Ako ue
nici razumiju ovu argumentaciju i oni e preuzeti odgovornost za svoje dje
tinjaste i adolescentske reakcije prema izvoritu pouke te e nauiti cijeniti
takav susret u ozraju prirodnog prijateljstva.
Mi okreemo kulturu naglavake. Uklanjamo sam mehanizam ljudske
sapetosti. Yoga se uinkovito pouava u ozraju slobodnom od tenje /a
moi i kontrolom, u kojem vladaju samo prijateljstvo i brinost. Prisnost
koja se nalazi meu prijateljima - bez obzira na to jesu li oni formalno
priznati kao uitelji ili ne transformacijsko je sredstvo yoge. Takav ta
vnopravan odnos nuno je sredstvo prenoenja yoge i osobnog osnaivanju
druge osobe. Povjerenje u drugoga omoguuje nam da steknemo povjere
nje u sebe i povjerenje u ivot. Kada uenik doe uitelju, povjerenje je vee
uspostavljeno naprosto zato to j e on doao u uvjerenju da tu moe nm i
neto za sebe. Uiteljeva j e odgovornost da ne zloupotrijebi to povjerenu'
i pouava samo ono to j e korisno i primjereno svakoj pojedinoj osoli
Mnogi ljudi koji sebe smatraju uiteljima ili terapeutima povrijeene Nil
osobnosti koje svoje pouavanje rabe kao svoju strategiju za odravani'
1
kontrole nad drugima. Do korisne pouke moe doi samo onda kada nema
nikakve psiholoke strategije ili drutvenog cilja. To j e vrlo osjetljivo i d
likatno pitanje i ranjivost uenika mora se razumjeti. Bhivana ili kvalitetu
situacije pouavanja potovanje j e pojedinca. Kada osjeate da se nala/ii'
u sigurnim rukama, neto se dogaa. To j e sveobuhvatno raspoloenje ili
rezonancija svih koji u tome sudjeluju. To je yoga srca i sr yoge.
Pomozi mi da prenesem poruku, draga, koja je u tebi i meni.
Mi potjeemo od stare loze, vidim to u tvojim oima.
Ti si dio svog vremena, ja sam dio tvojeg spjeva.
Sve ono to sam ostavio iza sebe,
Sve ono to sam ostavio iza sebe,
Nikada nije bilo moje."
Tim Fin, Songline, Feeding the Gods
Sveti tekstovi
Ti j ekom povijesti pa sve do danas ljudi su izvjetavali o svojem isku-
stvu ili pokuavali razjasniti tue iskustvo u pisanim ili drugim oblicima
komunikacije. ini se daj e to vaan dio ljudskog iskustva. U yogi postoje
brojni drevni i moderni tekstovi koji predstavljaju znaajan doprinos naem
razumijevanju i praksi. Mi smo vrlo zahvalni naim drevnim i suvremenim
prijateljima koji su bili nadahnuti za to da izraze svoje misli ili kodificiraju
lude. Patanjalijeve Yoga-sutre, posebice, bile su yogijski prirunik" koji
je izdrao test vremena, budui daj e bio koristan brojnim pokoljenjima
sogija. Sve dok imamo zdrav odnos prema takvim djelima ona su izuze-
tno poticajni i zanimljivi dokumenti. Kao jednostavni prirunici - poput
onih o tome kako popraviti automobil ili svirati gitaru - oni su korisni.
No zbiljska praktina vrijednost drevnih tekstova u njihovom arhainom
obl i kuj e minimalna. Ti tekstovi su takoer nastali u drevnom drutvenom
okruju koje j e pretpostavljalo dostupnost osobnog uitelja koji je mogao
objasniti tekst. Uiteljeva uloga sastojala se u tome da ga uini smislenim
i relevantnim za uenika, da udahne ivot u tekst kroz ivi razgovor meu
prijateljima. Yoga-sutre nalikuju pounom priruniku, vodiu za uitelja i
uenika u ivotnoj dinamici njihovog odnosa. Taj odnos sr j e yoge, koji
u pouavanje yoge unosi ivotnost i relevantnost. Odnos je prava yoga,
ne pouka. U suprotnom, taj tekst ostaje tek beivotni dokument lien bilo
k.ikve vrijednosti za bilo to. Postalo j e popularno rei: Bitan je nauk, a ne
uitelj." Ne slaem se s tim.
Naalost, Indijci su bili skloni obogotvorenju svojih uitelja i njihovih
navika, pridajui im status i kontrolu koji su drugim ljudima umanjivali
Ntalus i autonomiju koje imaju kao ivot. Ljudima i knjigama pripisivala se
mitska uloga, daleko vanija od zbiljske u stvarnoj situaciji. Ona se esto
u kulturi dalje razvijala znatno nakon smrti uitelja i zaetka nauavanja.
Itio je to instrument drutvenog nadzora u ljudskoj povijesti budui da se
I><'icdinci nisu usudili preuzeti odgovornost za ozbiljenje vlastitog ivota.
Zbiljska praktina
vrijednost drevnih
tekstova u njihovom
arhainom obliku je
minimalna.
Iskoritavalo ih se za politike ciljeve. Ba kao to j e Rim preuzeo Krista
i proirio kranstvo po carstvu koje j e bilo u rasulu, tako j e i kralj Asoka
promicao buddhizam i njegovu zamisao o odricanju kao mehanizam moi
A maharaje su gradili hramove kako bi ubirali poreze! Mi drevnim teksto
vima i priama pripisujemo autoritet koji j e neutemeljen. Mi tragamo /a
smislom i istinom u tekstu u kojemu toga nema, jer nam je to pred nosom, u
naoj koi i u naem ivotu. Kada za vrijednou i potvrdom vjerodostojno
sti naeg ivota tragamo u rijeima i logici drugih ljudi, to iz temelja zatire
istinu koja je nae zbiljsko stanje. Istina nije u knjizi. Ona poiva u naem
ivotu. Kada je to jednom jasno, te dokumente moemo sigurno i nesme
tano rabiti. Ili ih uope neemo rabiti. Nije bitno. To je zanimljivo, poput
gledanja nekog dobrog filma u kinu! Samo to i filmove doivljavamo real
nijima od naih vlastitih ivota. Nadam se da uviate poantu. Kao to dobu
film moe ukazati na realnost naeg vlastitog stanja, moe i neki tekst ako
ga valjano upotrijebimo. Yoga-sutre su za to dobre! itati ili recitirati sum
u izvornom sanskrtu izvanredno j e zabavno ako vas to privlai.
Siguran sam daj e Patanjali imao dobre namjere kad je kodificirao s\e
ono to j e postojalo prije njega u koristan saetak, no to se prometnulo u
nekakav praktian prirunik o tome to se mora initi u ivotu kao da |c
ivot nekakav problem ili manjkavost. To j e temeljna pretpostavka od ko|e
su autori tekstova polazili u svojim vlastitim ivotima i projicirali je na
sve druge ljude. Oni su bili zaokupljeni postizanjem mitskih stanja koje i*
zagovarala kultura, negirajui na taj nain svoje zbiljsko stanje. To je shu\i|
sa svim tekstovima i uiteljima koji su proglaeni svetima". Oni mo>n
ne krenu s tom namjerom, no kultura ih ubrzo zaposjedne. Patanjali je bio
pretvoren u Boga, a rijei iz Yoga-sutre urezane su u kamen kao i Biblija
sveta knjiga. Te izvanredne rijei gube svoju primjenjivost u tom kontel m
i stvaraju tek um zaokupljen sumnjom, kao da nismo potpuni i dostatni
kao ivot sam. To stvara podvojenost i odmah sugerira da neto nije s\ el u
u ivotu. Ideje izraene u svetim tekstovima istinite su i mone, no ipak >ai
samo ideje i jezik, i ne treba ih odve veliati kao da su znaajnije od sa
mog ivota. ak i ako ne pripadate kulturi koja je obogotvorila Putalijuliu
pretpostavljeni autoritet pisane rijei ipak na vas utjee. Zapravo, nu sinu
toliko ispunjeni sumnjom da pokazujemo sklonost k odricanju od osobnog
autoriteta zbog bilo ega to j e napisano u nekoj knjizi. A vei dio lon |M
oevidno laan, utemeljen na pretpostavkama koje ni sami autori mkadii
nisu preispitali.
Oit primjer prijevod j e najvanije siitre (I, 2): definicije yoge VIM
od stotinu engleskih i njemakih prijevoda te sutre tijekom godina doini||
sljedee: Yoga j e prestanak preobrazbi uma." To je postalo utvrena |MH
stavka koja ima golem drutveni utjecaj. Posvuda u svijetu tijekom stoljea,
ljudi su u svojem naivnom oduevljenju nastojali umanjiti fluktuacije uma,
izbjegavajui iskustvo i sve to ono podrazumijeva. Na dragi Krishna-
macharya sa svojom lingvistikom preciznou tvrdi da j e toan prijevod
zapravo sljedei: Yoga znai kontinuirano usmjeravanje svijesti putem
uma na odabrani predmet." Rezultat toga j e smanjenje preobrazbi uma.
To j e pak neto to svatko moe uiniti. Yoga na taj nain shvaena moe
postati relevantna i lako dostupna. Odabrani predmeti - prvo tijelo, dah i
bitni relacijski momenti - svi se nalaze unutar dohvata svake osobe. To ima
iz temelja drugaije znaenje i drutveni utjecaj na to kako e ljudi ivjeti.
Uvijek se dovodimo u opasnost kada autoritet pripisujemo jeziku, no tek-
stovi mogu biti korisni ako to ne uinimo.
Sutina Yoga-sutri poiva u prve etiri sutre. Yoga se tu definira kao
stapanje s odabranim ciljem ili iskustvom (I, 2), a istie se to da emo, ako
se stopimo sa svojim iskustvom, spoznati svoj vlastiti oblik" ili spoznati
sami sebe: onoga koji vidi (I, 3). Nadalje, a to j e zastraujue, kae se da
ako to ne uinimo, sve to imamo tek je zbrka (I, 4). To j e izvanredno po-
uno, no treba nam biti posve jasno da to nije neto to mi moemo ili mo-
ramo uiniti. Mi smo ve stopljeni sa svojim iskustvom. Ovaj organizam
ve savreno reagira na ivot, u ivotu kao ivot. Prirodna yoga nastupa
onda kada um odustane od te samosvjesne aktivnosti nastojanja da spozna
bilo to ili toga da radimo na sebi. A Yoga-siitre to takoer kau: Osoba
i/vanredne jasnoe jest ona koja j e slobodna od elje za spoznajom naravi
subjekta percepcije." Ona j e iskusila svoju vlastitu narav (IV, 25).
Dakle, ako ste nadahnuti na prakticiranje sredstava yoge, rasteretite se
od oekivanja koje imate prema yogi u smislu da ona treba rijeiti neki umi-
ljeni problem. Vjebajte samo radi zadovoljstva. inite to u totalnom kon-
lekstu razumijevanja da se nema to postii. Moete jednostavno zaboraviti
na Yoga-siitre, ili se s njima zabavljati, to god poelite, lako Putanjali
/.igovara brojna razliita sredstva yoge, on tvrdi da ak i yoga-samskdre
(obrasci) u konanici nestaju, pa ne preostaju nikakvi mentalni utisci. Yoga
Lio metoda tako se transcendira, a mi se rjeavamo vezanosti ak i za po-
/ilivne obrasce, te svega onoga to inimo kako bismo se aktualizirali. Sve
In lakoer su oblici ovisnosti i prepreke. Ne moemo ih se svjesno rijeiti
poput j o jedne voljne metode, no svi oni mogu spontano otpasti jer vie
ni .u bitni. Model problem/rjeenje skonava, a mi ostajemo u prirodnom
.i.niju onakvi kakvi jesmo, kao vrhunska inteligencija ivota samog. Au-
li ulina yoga prirodno se raa na tom mjestu. Yoga-siitre podrivaju svoju
* laslitu svrhu. Rije je o izvrsnom dokumentu koji j e vrijedan prouavanja,
1
11
ni uvjetom da ga ne shvatimo odve ozbiljno, kao ni bilo to drugo, ili
Yoga znai
kontinuirano
usmjeravanje svijesti
putem uma na odabrani
predmet." Rezultat toga
je smanjenje preobrazbi
uma. To je pak neto to
svatko moe uiniti.
pridamo autoritet idejama koje nam nisu potrebne ili nisu nae vlastite.
Mogu srdano preporuiti Desikacharov prijevod Yoga-sutri prema
tumaenju njegova oca, Krishnamacharye. U cijelosti j e objavljen u knji/i
T.K.V. Desikachara Sr yoge (The Heart of Yoga). Druge suvremene knjige
koje mogu preporuiti kao praktine prirunike i dobre uvide u yogu su
sljedee:
Yoga za tri studija ivota (Yoga for the Three Stages of Life) SrTvatse
Rdmaswdmlja
Zdravlje, iscjeljenje i transcendencija (Health, Healing and Beyond)
T.K.V. Desikachara
Viniyoga yoge (The Viniyoga of Yoga) T.K.V. Desikachara
Yoga za tijelo, dah i um (Yoga for Body, Breath and Mind) A.G. Mohana
Yoga za va ivot (Yoga for Your Life) Margaret i Martina Piercea
Yoga za transformaciju (Yoga for Transformation) Garyja Kraftsowa
Yoga za zdravlje (Yoga for Wellness) Garyja Kraftsowa
Rasvjetljenje yoge (Light on Yoga) B.K.S. lyengara
Rasvjetljenje pranayame (Light on Pranayama) B.K.S. lyengara
Yoga Rx (Yoga Rx) Dr. Larryja Painea
muti na
sredstva
ite se od
<je imate
smislu
rijeiti
i problem.
io radi
inile to
mtekstu
a da se
tii.
Tantra, mantra i yantra:
Yantra cijelog tijela
M oe se rei da su drevni misaoni sustavi, mitovi i simboli moni bu-
dui da su u uporabi tisuama godina, pa su tijekom stoljea prikupili mo.
Neki vjeruju u tu ideju, a i vjera vjerojatno ima nekakvu mo, pa moe isho-
diti promjenu. Te kulturne zamjedbe i opisi proizali su iz ljudskog iskustva
i sada nam stoje na raspolaganju. Izuzetno j e zanimljivo promotriti kako su
se kulturni sustavi razumijevanja razvijali kroz povijest, no oduevljenost
njihovom umjetnou i ljepotom moe zaprijeiti opaanje ljepote koja j e
prisutna u naoj vlastitoj tjelesnosti. Njihova snaga, ako j e uope imaju, ne
treba biti nadomjestak za snagu koja j e priroena ivotu. Njihova snaga
proizala j e iz istog izvora, koji je ivot. Ako se odluimo na uporabu sim-
bola kako bismo potvrdili ono to je ve istinito u pogledu naeg vlastitog
stanja, to j e izvrsno! Ta sloboda, razumijevanje toga da kulturni fenomeni
nisu nuni - a koji su se prije smatrali neophodnim - ima neobian uinak
po tome to nam omoguuje prihvaanje bilo kojeg aspekta kulture koliko
god mi to eljeli. Tada smo sigurni od bilo kojih ograniujuih ili ovisnikih
uinaka koje oni mogu imati dok istodobno uivamo u svim dobrobitima i
snazi koju nam oni donose. Slobodni smo igrati se s njima i upotrebljavati
ili kreativno. U kulturnim sustavima vjerovanja postoje vrlo realne opasno-
sti i neispitana ogranienja. Neka od njih prodrla su toliko duboko u nain
na koji ivimo da ih uope ne zamjeujemo. Ona su aksiomi drutvenog
uma i utjeu na na ivot, bez obzira na to jesmo li religiozni ili ne.
Na primjer, hinduistika i yogijska opsjednutost posveivanjem panje
i a/i nama iznad tri nie cakre dovela j e do stvaranja duboke drutvene pre-
i asude koja toj ivotnoj razini odrie ljudsku funkciju. To se u drutvu
oituje u uvjerenju daj e nisko" i manje poeljno imati potrebe i priutiti si
zadovoljstva koja su karakteristina za ivotinjske" instinkte. Tome slino.
U kulturnim sustavima
vjerovanja postoje
vrlo realne opasnosti i
neispitana ogranienja.
Neka od njih prodrla
su toliko duboko u
nain na koji ivimo
da ih uope ne
zamjeujemo. Ona su
aksiomi drutvenog
uma i utjeu na na
ivot, bez obzira na to
jesmo li religiozni ili
kranska zamisao o bezgrenom zaeu poricanje j e seksualne funkci je i
nae organske egzistencije. Opsjednutost time da e se ovjek ponovno
roditi" obezvrjeuje prvo roenje i svu njegovu udesnost. Buddhizani ta
koer ima zamisao po kojoj j e Buddha roen iz boka svoje majke umjesto
da se rodio kroz rodnicu. Sve su te religijske ideje proizale jedne iz drugih
unutar iste proirene kulturne pretpostavke koja nijee injenicu roenja. I
sve one prodrle su u nas bez obzira na to j esmo li trenutno religiozni ili ne.
To je vjerojatno i razlog zato j e tijekom cijele povijesti na djelu bilo nei/
mjerno nepotivanje ljudskog ivota, te okrutnost ovjeka prema ivotini
skom carstvu. On ne moe osjetiti svoj vlastiti organski ivot i podcjenjuje
ga zamislima o duhovnom roenju, preporaanju i otvaranju duhovno).'
srca" kada se ovlada" trima niimcakrama. Ideja o raju strano j e nepoh
vanje ljepote ivota na Zemlji. Budui da nismo u stanju prihvatiti realnost
ivota - ukljuujui vrlo realnu bol raanja i umiranja razvijamo utjene
vjerske sustave. Pomou njih pokuavamo izbjei bol pa tako i ivot, u
ne razvijamo potrebnu suosjeajnost za sebe i druge. Ti stavovi j o uvije k
prevladavaju irom svijeta u raznim doktrinama i naucima uitelja. Oni su
odbijanje ulaenja u ivot potpomognuto naim pretpostavkama o viim iv
alitetima. ak i velikim analitiarima kulture naeg doba, kao to su J oseph
Campbell ili Carl J ung, promakla j e ta injenica u njihovim elokventnim
raspravama. Rije j e o utisku kojeg nismo ni svjesni.
Sve to j e potrebno kako bi se ukorailo u puninu bivstvovanja jesi
uvid u to da kultura porie organski ivot. To znai ne samo prihvaanu
triju niih cakri, nego i funkcioniranje u ivotu bez tereta prolosti. Nenui
osvjeivanja onoga gore sve dok se ne aktivira baza tijela bez optereeni.i
negativnog uma. Mi moemo ui u nie tri cakre i osjetiti njihovo vitalnu
podupiranje svega onog to se nalazi gore. Tu zapoinjemo s naim krel.i
njem, u ivotu kao ivot, pa se tako aktiviraju prirodne yoge tijela, daha i
odnosa. Nikakva kulturna diskriminacija ili proizvoljan vrijednosni SIISIUN
u terminima vieg ili nieg ne namee se sustavu cakri. Svaki dio u polptl
nosti j e relevantan i doputa mu se da funkcionira unutar cijelog tijela kim
cijelo tijelo, a sve njegove prirodne funkcije moraju se realizirati. Ili da m
iskaemo na precizniji nain: realizacija cijelog tijela u svim njegovim lim
kcijamajest spoznaja srca. Srce postaje oevidno. Nema nikakvog moliui
da se spozna srce ili bilo to drugo. Ono j e naprosto tu kao jedinstvo supin
tnosti, ve sasvim sjedinjenih. Spoznaja Boga zbiva se u niim cakraiiui,
kao i u srcu i glavi.
Dakle, pri uporabi bilo kojeg kulturnog oblika, simbola ili sustavu
ukljuujui yogu, budite oprezni. Mi moramo razumjeti kontekst u kojom
su se svi oni pojavili. Kultura ogranienja prevladava. ak su i veli Imi
tantrike tradicije u sutini negativno nastrojene prema ivotu po tome to
predlau model problem/rjeenje. U svojem pokuaju da neto spozna, nje-
zino vienje stvaranja iz temelja j e negativno. Tantra j e borba s Prirodom
i ona nastoji neto prevladati. Sustavi koji manipuliraju iskustvom, okoli-
em, seksom, silama i kemizmima svih vrsta nude rjeenje za problem koji
ne postoji. Tantrici mogu upotrijebiti iskustvo u nastojanju da postignu
kulturno zamiljen cilj, no njihov stav iz temelja porie iskustvo, to je
sastavni dio izmiljenog ogranienja da se treba uzvisiti. Predanost Boici
kao neem drugotnom" porie nae zbiljsko stanje bivanja Boicom. Ona
nas ve grli svim svojim rukama kao oblik naeg vlastitog ivota, a ivot
je toliko ist i snaan da ga koi svaki na pokuaj da ga spoznamo. U ne-
pogreivom razumijevanju toga da nita nije potrebno uiniti, da nikakve
korake nije potrebno poduzeti, Ona j e spoznata. Za tantrike, seks j e tek
neto ime treba manipulirati radi neke vie" svrhe i smatra ga se dijelom
i/miljenog problema. Ono vie podrazumijeva ono nie. Ono to j e razvi-
jeno podrazumijeva neto nerazvijeno, a pretpostaviti daj e ono unutarnje
vanije od izvanjskog porie svjesnost i apsolutno stanje nae vlastite tjele-
sne sjedinjenosti. Seks, tijelo i svijet tantrici doivljavaju kao ogranienja
koja treba prekoraiti ili prevladati manipuliranjem seksualnom energijom
i svim drugim. Religiozni ljudi i tantrici mogu pozitivno govoriti o seksu
i iskustvu, no njihova sutinska i nepreispitana psihologija jest ona koja
porie ivot. To nas sprjeava da se opustimo u ivot i otvoreno upustimo
u oblike ivota, ukljuujui seks. Mi nismo u sukobu sa bilo ime i cijelo
nae tijelo obiluje ivotom i zrai ivotom.
Dakle, da biste se posluili bilo ime to j e proizalo iz ljudskog isku-
si va uzvienosti, prvo to odrijeite od kulture ogranienja i posluite se
lune slobodno i rastereeno, potvrujui time svoju vlastitu uzvienost. To
|e i vie od potvrivanja. Rije j e naprosto o tome da va vlastiti organizam
|csi ono na to su upuivali znaajni kulturni znakovi. Na primjer, kontem-
plirajui SrT Yantru izvrsno yogijsko orue koje je proizalo iz drevnog
l judskog i yogijskog iskustva - moemo osjetiti kako ta figura opisuje nae
/ive organizme. Moemo sjesti ispred nje, raditi nau yogu s njom, a ona
izraava ono to mi jesmo. Mi ne pokuavamo na neki nain doprijeti do
onoga to mislimo da ona predstavlja. Mi jesmo ono to ona jest. Mi smo
U'dinstvo muko-enskog, yin-vanga, Sive-Sakti te svih kvaliteta, atributa
l energije tog jedinstva. Mi smo ivot sam, potpuni i dostatni kao ivot.
Potom se moemo jednostavno poigrati s velikom moi yantre i uivati u
nje/inoj prisutnosti. Mi smo U yantra. Ba kao to nismo znak ili simbol
mota ili Boga, tako se i za izraze kao to su SrT Yantra ili popratne man-
iiv ili druge figure kae da nisu znakovi ili predodbe. Oni jesu Bog. Om
nije simbol apsoluta. On jest apsolut, ba kao i mi. Sri Yantrci nije prika/
Boice, ona jest Boica, ba kao i mi. Sve j e to jedna zbiljnost. To nije re
ligijska tvrdnja ili potvrda, nego injenica. Mi se dakle moemo poigrali s
tim monim znakovima koji nam uope nisu neophodni. No ipak s njima
moemo stupiti u pozamaan odnos j er oni su naa vlastita zbiljnost. S nji
ma moemo initi to god hoemo. Moemo se stopiti s njima. Moemo
meditirati o njima. Moemo ih integrirati u suvremene umjetnike oblike
- glazbu, ples, grafiku, tetoviranje, dizajn i modu. Moemo izmisliti svoju
vlastitu tradiciju i sustave, oboavati jedni druge kao Boga i Boicu, poti
vati nae roditelje kao velike gurue, kao to bismo vjerojatno i trebali. Na
koncu, va otac uinio je vau majku vaom Majkom. Uvijek su tu Si\a i
Sakti, bez obzira to oni uinili. Udahnuli su vam ivot i on je poslao \i
I doista, doivjeti svoje roditelje kao silu ivota znai transcendirati ogia
niujue drutvene obrasce i pretpostavke koje su oni i drugi prenijeli na
vas. Moemo se prema tome odnositi i neozbiljno ako to elimo, moemo
biti frivolni ili posve ozbiljni, ili oboje odjednom. Zato ne? No postojin
u ivotu kao velika snaga i tajna, jer svatko od nas j e potpuno jedinstven
izraz Apsoluta.
SrT Yantra i ljudsko tijelo istovjetni su. U ljudskom tijelu nalaze se
vorita u kojima su muko i ensko naelo u apsolutnom jedinstvu, i
bazi tijela, u srcu i tjemenu - poznatom kao brahmarandhra i bindusthdiui
- enske i muke sile su isprepletene. Niste znali da Sive i Sakti neprestano
vode ljubav u vaem tijelu? To se tako opisuje u tradicijama. Tako se puka
zuju oblik i snaga ivota kao va vlastiti organizam. Yoga j e prepoznav an|i
polarnih oprenosti u jedinstvu. Tako se nadaje ivot. ensko/muko jedni
stvo osjea se kao uzajamnost gornjeg i donjeg, lijevog i desnog, predun u
i stranjeg, svijesti i energije, snage i prijemljivosti, svjetlosti i tame. Sum i
i Mjeseca, unutarnjeg i vanjskog, te drugih suprotnosti. Njima se u kuliuii
pridaju oznake kao to su Siva i Sakti, koje mogu imati poetsku funki i|ii
no rije j e o konkretnoj stvarnosti naeg vlastitog oblija. Kvaliteta jednoy
pola izlazi na vidjelo i osnauje se kroz njegov odnos s drugim. Yo^a
bavi sustavnim osvjeivanjem tih parova suprotnosti i na raspolaganju |o|
stoje bezbrojne fizike i kontemplativne vjebe za povezivanje tih paiov n
Yoga j e dokidanje pretpostavljene podvojenosti. Ona prepoznaje ono ill ll
go, no onda se prihvaa osvjeivanja temeljnog jedinstva oba pola li dan
osnauje drugi a cjelina postaje zdrava i snana.
SrT Yantra je vrlo korisno orue u tom procesu. Svaki njezin aspekt III|
znaaja j e za ljudski organizam. Provodnici prane i energetski centri kt\j(
podupiru ivo tijelo mogu se locirati uz pomo geometrije te vanliv <)M
nas navodi na to kako trebamo vjebati svoju yogu i kako vodili l|ubn\
Svaki trokut i svako sjecite medu trokutima ima svoje znaenje. Ona j e
opis ivue anatomije cijeloga tijela. Ona j e ivot koji dri organizam na
okupu, a ne mrtvo tijelo" ili meso i kosti koje znanost moe identificirati.
Ona prikazuje jedinstvo mukog i enskog naela, etiri trokuta usmjere-
na prema gore, muka, stapaju se sa pet enskih usmjerenih prema dolje.
Muka sila prodire u ensku, pa tako nastaje Majka i raa se novi ivot. To
je yantra Boice, Srl LaksmT, prvotne majke svega ivoga, odravateI jice
svemira, i ona je na vlastiti lik. Svako sjecite prema gore i dolje okrenutih
trokuta predstavlja jedno energetsko stjecite u ljudskom tijelu, a baza, srce
i tjeme osobito su mona sjedita muko/enskog jedinstva. Toka apsolu-
tnog jedinstva je sredite, bindu ili srce, hrd, i sjedite uma. Ti energetski
centri poznati su kao cakre, a drevne kulture su im pripisale komplicirana
imena, opise i funkcije. Postoji sedam dobro poznatih cakri i druge, kao
to su soma-cakra u tjemenu. Sjedenje ili uspravno stajanje i usklaivanje
cijelog tijela s tom konfiguracijom omoguava nam osjeanje tih mjesta
poviene energije u naem vlastitom organizmu i sudjelovanje u njima.
U to se ne ulae nikakav napor, nikakva isforsirana usredotoenost.
Uvidi u nau samostojnu narav dolaze nam prirodno kao siddliiji (darovi)
koji su rezultat nae rastereenosti, oputenosti te prethodno prakticiranih
usana i pranayame. Svi prirodni oblici ivota - vama i niyama yoge - oso-
bni i relacijski uvjeti ivljenja, te istanani uvidi i spoznaje raja (kraljev-
ske) yoge su siddhiji, darovi proizali iz sadhane, onoga to se moe uini-
li, asana, pranayame i odnosa prisnosti s tijelom i dahom. Njih se ne moe
ishoditi kroz svjestan napor ili bilo kakvu namjeru. Mi ne moemo pukom
snagom volje razaznati ideje koje su opisane u tradicijama. ak ni u asana
i pranayami mi ne moemo prekoraiti na prirodni kapacitet plua, koji
odreuje koliko daleko moemo dospjeti u naoj praksi. Mi ga ne moemo
prekoraiti. Ova spoznaja je vana, jer ona e nas odrijeiti od uobiajenog
trvenja da neto postignemo, nepromiljenog nastojanja da budemo neto
to nismo, to je uzrok nae patnje. Nikakvo iskustvo nije nuno za nau
dobrobit. Ono je tu ili ga nema. Zapravo, neka osoba koja ima sklonost ka
razvijanju istanane svijesti i poetskim uvidima, i opie ih, u kulturu unosi
svojevrsno oekivanje kao da su takva iskustva neophodna drugima. Sa-
\ im j e nepotrebno oponaati iskustvo koje j e definirala kultura, ukljuu ju-
11 i ono izloeno ovdje. Svaka osoba ima svoje posve jedinstvene siddhije i
samosvojan je izraz ivota. J edinstveno iskustvo i oblici moi pojavljuju se
kod svakog na beskrajno mnogo neobinih i obinih naina. Postoji golem
i.ispon yogijskih fenomena, predodbi, uvida i vizija koji se mogu oitovati
mi vrlo osobne naine.
SII Yantra opisuje iskonski osjeaj stapanja snage naeg vlastitog
Yoga je prepoznavanje
polarnih oprenosti
u jedinstvu. Tako
se nadaje ivot.
Mukarac se vie ne
plai svijeta, prirode i
ene niti ih doivljava
kao neto ime treba
zagospodariti ili
upravljati, nego kao
neto s ime treba
suraivati u golemoj
snazi ivota.
Nikakvo iskustvo nije
nuno za nau dobrobit.
Ona su tu ili ih nema.
SrT Yantra opisuje
iskonski osjeaj
stapanja snage naeg
vlastitog ivota koja
se kree prema gore s
receptivnom kvalitetom
koja se sputa odozgo.
Bez bilo kakvog
djelovanja mi moemo
kontemplirati i osjeati
to kretanje i odnose
ivota. Sri Yantra je
stoga vrlo vrijedna
te oputene panje,
osobito prije i poslije
asana / pranayame.
iliteta
rodire, ali
sposobnost
'ijetu, a
potpunosti
robavljamo
o, postaje
tagaje
To je
ota.
Ljudski prijenos duha od srca srcu.
ivota koja se kree prema gore s receptivnom kvalitetom koja se sputa
odozgo. Bez bilo kakvog djelovanja mi moemo kontemplirati i osjeali
to kretanje i odnose ivota. SrT Yantra j e stoga vrlo vrijedna te oputene
panje, osobito prije i poslije asana i prdnayame. J edinstvo gornjeg i do-
njeg prakticira se i osjea u fizici yoge, ukljuujui voenje ljubavi. Tada,
gledajui SrT Yantru ili vizualizirajui je, moemo osjetiti to jedinstvo na
pasivan ili kontemplativan nain. Popratna kvaliteta snage koja prodire, ali
ipak prima, sposobnost kretanja u svijetu, a da pritom u potpunosti prima
mo i probavljamo svoje iskustvo, postaje oevidno. Snaga je receptivna. I'o
je kvaliteta ivota.
Puja i osobni ritual
I ako j e kultura detaljno obradila energetske centre, najbolje j e ne pri-
davati im preveliko znaenje, imenovati ili opisivati ih. To samo dri um
zaposlenim. Mi smo samostojna bia, a cakre su samostalan mehanizam
odravanja ivota. J ednostavno ih osjeati kao stjecita energije i uivati u
njihovoj prisutnosti i funkciji dovoljno j e i dostatno. Poanta j e u tome da
se osjeti narav stvarnosti, tijelo kao integralna cjelina u odnosu sa svime
to postoji. Mi moemo sustavno povezivati svako znaajno energetsko
sredite u tijelu s njemu odgovarajuim tokama na Sri Yantri u kojima se
trokuti sijeku. inom panje, pokretom ili dodirom tijela i/ili pomou te
yantre, mi moemo osjetiti svako sredite odozgo prema dolje i obrnuto.
Moemo koristiti plamen ili neki posveeni predmet kao to j e mala kako
bismo osvijestili ili dodirnuli svaku toku jedinstva. Osvjeujui svako
sredite mi istovremeno osvjeujemo integriranost ili uzajamnost tog
sredita s cijelim tijelom. Na kraju osjeamo i osvjeujemo cijelo tijelo,
njegov gornji i donji dio, lijevo i desno, prednju i stranju stranu, izvana i
i/nutra kao cjelinu.
Na primjer, jednostavnim sklapanjem dlanova blizu srca uprizorujemo
stapanje lijevog i desnog, dokidanje podvojenosti. Uspravnim sjedenjem
osvjeujemo jedinstvo svega to se nalazi ispod srca sa svime to se nalazi
iznad srca. Mjesto jedinstva - samo srce - moe se osjetiti. Takav proces u
tradicijama se nazivapuja i, naravno, moe se prilagoditi drugim yantrama
ili posveenim predmetima koji pripadaju tradiciji ili suvremenosti. Smi-
sleni osobni rituali mogu se kreativno osmisliti koritenjem svih moguih
predmeta koji su nam bliski i dragi. Yantre koje sami izraujemo i boja-
iiio iznimno su mone u stvaranju trajnog odnosa s njima. One mogu biti
sloene ili jednostavne, sastavljene od obinog trokuta, kruga i kvadrata,
geometrije drevnih yantri ili biti bilo kakvog oblika i boje. Paljivo oda-
birui predmete i rasporeujui ih na skladan nain, mi kreiramo ozraje
i kvalitetu naeg ivota i nae prakse yoge. Umijee i poezija vaih zna-
kova panje upuenih tim predmetima potvruju i izraavaju va odnos
i sutinsku sjedinjenost sa svime to jest. Cjelokupna naa yoga moe se
prakticirati u odnosu na SrT Yantru i/ili neke druge odabrane predmete
Zapravo, asana i pranayama prakticiraju se tako to se okrenemo u jednom
smjeru s osjeajem povezanosti s neim" - moda s nekim odreenim
objektom kao to j e SrT Yantra, ili Sunce i s osjeajem ivota u cijelom
tijelu, kao tjelesnim potvrivanjem ivota. Prostor zapUjU moe biti neto
tako jednostavno kao to j e prozor s pogledom na neko drvo ili planinu. Ili
to moe biti kompleksno okruje kao to j e hram. Uvijek se postavljamo u
istom smjeru i potvrujemo ono veliajno kroz nau praksu. To j e slobodnu
i radosno sudjelovanje u ivotu, dokolica odnoenja sa ivotom. Nita nije
neophodno i mi ne uspostavljamo bilo kakvu psihologiju nastojanja da se
neto postigne. Mi smo ve tamo, ukorijenjeni u neki velianstven in u
kojemu provodimo svoje vrijeme, poput voenja ljubavi.
Kulture mudrosti drevnih civilizacija obilovale su detaljno razraenim
vrstama prakse, od kojih su neke preivjele do danas i bile nam prenesene
Njihove zamjedbe ivota i svemira potjeu iz doba koje j e prethodilo reli
gijskim doktrinama i zbrci oko dharme kao mehanizma moi, te doba ko|e
j e prethodilo religijskom podinjavanju ena. Dharma je jednostavno zna
ila osobnu i drutvenu odgovornost, podravanje i velianje ivota. Ona
nije u sebi ukljuivala neku doktrinu koje se treba drati, koju treba iriti ili
braniti. Njezini praktini aspekti jednostavno su izraavali nain na koji se
tada doivljavao svijet. To su zapravo bile amanske vrste praksi proi/asli
iz promatranja prirodnog stanja, uglavnom o nama primjerenom odnosu
ili poloaju s obzirom na sve postojee. Na primjer, plamena rtva pOjil ili
vajna - detaljno opisana u Upanisadama - prekrasan je i moan obred. I't i
nose se rtveni darovi i pomou vatre predaju beskonanosti, izraavajiu i
tako nau beskonanu narav. Taj proces opisan j e do prekrasnih i najsitnijih
detalja. Pravo j e udo da su ti detalji nama danas uope na raspolaganju
prenoeni recitiranjem s pokoljenja na pokoljenje kroz vjekove, ba kan
to nam j e na raspolaganju i yoga, koju su nam poklonili ti iznimni ljudi
Takav obred moemo izvesti moda na pun ili mladi Mjesec do posljednjoj
detalja, ili u posve pojednostavljenom obliku, koji nam odgovara i ko|i i>
osobne naravi. Osjeaj i namjera ista j e kao ona u naih predaka, nainu
potvrivanje beskonanosti koja mi jesmo. Upcmisadska kultura izmeu
2000. i 1000. godine prije nove ere bila je kulturna kolijevka yoge, lako da
j e nae zanimanje za tu i druge kulture mudrosti neto prirodno, no MI se IM
obmanjujemo time da su obred ili vjerski sustavi nuno potrebni. Modema
znanstvena drutva liila su nas naih logorskih vatri, naeg gledanja u n i
jezde, nae priroene predanosti Suncu i Mjesecu. Nedostaje nam kultura
koja prikazuje nae vlastito stanje i obrede naeg ivotnog toka. Mi mo-
emo osmisliti nae vlastite rituale, nae jednostavno ili sloeno velianje
jedni drugih, nas samih i beskrajne tajne naeg bivstvovanja.
Mantra
Zvuk ili mantra moe pratiti to osvjeivanje i posluiti za vezivanje
panje na odreena podruja ili aspekte ivog organizma. Na primjer, Om
- najuveniji od svih zvukova - kada se izgovori, provlai panju i energiju
kroz cijelo tijelo, od baze do tjemena. Glas 0" oevidno zahtijeva akti-
viranje vibracijske snage iz baze tijela, dok glas ,,m" zahtjeva vibracijsku
snagu u glavi. Energija se dakle kree od baze prema tjemenu. Pokuajte
to. U sanskrtu se Om uvijek izgovara tako da se 0" izgovori tri puta due
od ,,m", a potom uvijek slijedi tiina prije sljedeeg sloga. Zanimljivo je
eksperimentirati i osjeati kamo se kreu panja i energija u tiini nakon
to je cijelo tijelo bilo proeto i integrirano vibracijom sloga Om. Ona se
prirodno smiruje u spokoju cijelog tijela, u srcu, krajnjem odreditu. Moe
se mijenjati i visina glasa tako da se panja u tijelu pomie odozdo prema
gore, od cakre do cakre, dok se postupno povisuje jakost glasa. Neki od nas
uivaju u sanskrtskim glasovima, koji su prekrasni, iako mnogi od nas vie
vole glasove iz svoje vlastite kulture.
Tijekom izvoenja asana zvuk se takoer moe koristiti kao bi se nji-
me zamijenio ili produio izdah, to pomae pri podizanju baze tijela u
unutarnji oganj tijela (muladhara cakre u agni). Na taj nain zvuk postaje
temeljno naelo prakse hatha-yoge. On slui za uklanjanje prepreka koje
se gomilaju u bazi tijela zbog naeg ustezanja od iskustva ili reagiranja na
njega. Zagrijavajui i spaljujui prepreke, on nam omoguava nesmetano
protjecanje ivotne energije u dva sporedna nacilja, ide i pihgale, enske i
muke strane, u sredinji ili glavni susumna-nadl Na taj nain se ojaavaju
i uravnoteuju muke i enske kvalitete kao cjelovito tijelo ivota. To na-
likuje primjeni ili uvjebavanju bandhi i rije j e o monom integracijskom
oruu yoge. U bilo kojoj statinoj ili dinaminoj asani zvukovi se generira-
ju aktiviranjem baze tijela, a vibracijski uinak provodi se kroz cijelo tijelo
s obzirom na razliite vokale, konsonate i visinu glasa.
Zvukovi su sami po sebi dostatni kao vibracijska snaga i ne moraju
Zvuk predstavlja
temeljno naelo prakse
hatha-yoge. On slui za
uklanjanje prepreka koje
se gomilaju u bazi tijela
zbog naeg ustezanja od
iskustva ili reagiranja
na njega.
imati nikakvo znaenje. J ednostavni slogovi kao to su Om, Ma, Ah, Hum,
SrTm, HrTm ili Klitn mogu biti izvanredno uinkoviti. Moemo postupno
mijenjati intonaciju od snanih ujnih glasova do j edva ujnih, gotovo
neujnih, pa sve do pj evuenj a u tiini samo mentalno. To moe dovesti
do izuzetno ugodnog premj etanj a nae panje s grubog na suptilno, s vanj-
skog na unutarnje, to stvara osjeaj spokoja i svjesnost o jedinstvu iznutra
i izvana.
Vokalne i tihe mantre nakon vj ebanj a asana i pranayame ine nau
praksu profinjenijom brusei njezine grube bridove poput finog brusnog
papira i latila. Zvuk pobuuj e finotvarne supstancije (ojas i tejas) u cije-
lom tijelu i proiuje um.
Kada mantru prenese prijatelj prijatelju, uitelj ueniku, i ona se tono
reproducira, moe se rei da se tono reproducira uiteljevo stanje. Nara
vno, mi smo svi u istom stanju bez obzira na sve, pa j e to vie potvrivan je
prirodnog stanja kojeg svi dijelimo. Pukim sluanjem i pri manj em u nama
se zane neki osjeaj, a i u skupini se intimnost stvorena zvukom zasigurno
moe podijeliti i osjetiti od osobe do osobe, te kao cijela skupina. Znaenje
j e od sporedne vanosti ili j e ak ometaj ue i nepotrebno. Bolje j e ovladali
vibracijskim uinkom u cijelom tijelu nego mu pripisati neko znaenje
Kada koristimo mantru, jedini predmet nae panje j e sam zvuk. Tijelo i
um se prirodno strukturiraju oko mantre kako bi proizveli tu mantru i nje
zin vibracijski uinak. Bitno j e uoiti da su sanskrtski glasovi poznati po
tome da su onomatopejski, to jest predmet, ime (zvuk) i znaenje su istovje
tni. Um se moe opustiti. Mi ne moramo razmiljati o znaenju. Oni znan
Om, a Ma j e Ma, mi se izravno povezuj emo s njima bez filtrirajueg meha
nizma uma. Postoji zapanj uj ua korelacija izmeu tijela, znaenja i zvuka
Na primjer, Ha (sunce) se intonira snano iz baze tijela a Tha (mjesec) se
proizvodi oputeno u glavi. Bilo u dsanama ili praksi kontemplacije, bilo u
puji, zvuk ima posebnu mo.
Osoba koja rabi zvuk na takav sebi primjeren nain, a ne s amo kao
komunikacijski mehanizam, moe uoiti neke zanimljive rezultate. Mnoyl
izvjetavaju o tome kako povezivanje uma i glasa s cijelim tijelompomou
yogijskog zvuka uveava njihovu sposobnost priopavanja vlastitih osjet a
j a drugima i osjeanja povj erenj a u ivot kao ivot.
Yoga i religija
Y oga j e prelazila kulturne i jezine granice od pradavnih vremena
pa sve do danas. Sada smo svjedoci ubrzavanja tog prenoenja posvuda
u svijetu. Ona j e univerzalna i ne pripada nijednom drutvu ili kulturnoj
skupini, lako j e religijska kultura rabila yogu, osobito hinduizam i vedanta,
u svojem nastojanju da postignu svoje mistike ciljeve, ona nije hinduizam
niti j e religiozna aktivnost. Ona ne predlae nita to praktikant ne moe
izravno iskusiti.
No veliki dio yogijskog nauavanja mijeao se s religijskim uenjima
i esto ga se prikazuje sastavnim dijelom potrage koju zagovara religija.
Nadalje, prenoenje yoge bilo j e lokalna aktivnost u drevno doba. Bila je to
vrlo osobna komunikacija izmeu vjerodostojnog uitelja i uenika i nije
imala komercijalnu vrijednost koju ima danas. Yoga, da bi bila uspjena,
mora se odrijeiti od ograniujuih ciljeva religijskih i komercijalnih insti-
tucija i vratiti u istinsku dokolicu iskrenih ljudi koji su brini jedni prema
drugima. Istina je ovdje i mi smo ovdje. Ona je nae vlastito stanje. Ideja
o prenoenju drevnih istina putem posebnih ljudi koji imaju mo lana je.
Samo preputajui se samima sebi, svojoj vlastitoj stvarnosti, moemo do-
ivjeti ovaj prastari svijet koji je potrajao do ovog trenutka, ovdje i sada.
Yoga nas povezuje s naim vlastitim ivotom. Ona potuje ivot i moe
postati sredstvo pomou kojeg se ozbiljuje sr postojanja religije, potiva-
nje pojedinca i otkrivanje ljudskog srca. Duga rasprava o odvajanju yoge
od religiozne aktivnosti ovdje j e suvina. Ako to elimo, mi moemo rabiti
stare oblike i vjebe stavljajui ih u iznimno bitan kontekst razumijevanja
da se nita ne treba dosei, nikakva alternativna stvarnost. Preivjele psi-
hologije vjerskih sustava, kulturni autoriteti, knjige i uitelji - kao da j e
potreban nekakav posrednik - nisu vie relevantni. Nita od toga nije nam
neophodno. Tjelesnost i dah jedna su stvarnost i sve j e u cijelosti prisutno u
nama, kao mi sami. Cjelokupan svijet religije j e obredna aktivnost koja na-
mee vjerske sustave i rjeenja koja negiraju nae prirodno stanje, ljepotu u
Yoga, da bi bila
uspjena, mora
se odrijeiti od
ograniujuih
ciljeva religijskih
i komercijalnih
institucija i vratiti
u istinsku dokolicu
iskrenih ljudi koji su
brini jedni prema
drugima.
Tjelesnost i dah jedna
su stvarnost i sve je
u cijelosti prisutno u
nama, kao mi sami.
Cjelokupan svijet
religije je obredna
aktivnost koja namee
vjerske sustave i
rjeenja koja negiraju
nae prirodno stanje,
ljepotu u kojoj svi
sudjelujemo.
kojoj svi sudjelujemo. Ostajemo duboko zahvalni naoj brai i sestrama i/
starine za njihove ivote, njihove uvide i njihove vjebe, u kojima moemo
uivati, osloboeni od bilo kakvog zahtjeva za rezultatom. Kao to j e to
rekao Bob Dylan u svojem prekrasnom albumu Ljubav i kraa (Love and
Theft), mi kradenio iz prolosti jer je volimo, potujemo j e i uimo iz nje,
ali od nje stvaramo neto to j e potpuno novo, na vlastiti jedinstveni izraz
ivota. Mi stojimo na njihovim ramenima i diemo ga i izgovaramo ga na
nae vlastite naine. Mi smo ono o emu su oni govorili. Om j e j o uvijek
Om. To j e apsolut i mi smo to.
TREI DIO
Yoga za svakoga, ali ne i bilo koja yoga!
Uenj e o tome kako biti osjetljiv za svoje potrebe putem yoge prekra-
sna j e pustolovina. Uvoenje u vau dnevnu praksu spontanih promjena
koje podupiru vae zdravlje i energetske zalihe osjetljivost j e za ivot koja
se prirodno razvija. To znai prigrliti svoj vlastiti ivot i energiju, ener-
getski uitak -,j edi ni razlog za bavljenje yogom". Glavno orue yoge j e
dah, glavni pokazatelj toga to vam je primjereno u vaoj praksi. U vaem
ivotu zbivaju se neprestane promjene i vi prolazite kroz brojne faze. Biti
u stanju prihvatiti ili motrei svoj dah pravi je dar i uitak. Va dah odmah
vam daje povratnu informaciju. Na nain koji maksimalno pojaava va
osjeaj dobrobiti svoju praksu moete prilagodavati kroz prisnost s vaim
lijelom i dahom. Na primjer, ritam mjeseevih mijena mogu pratiti i ene
i mukarci. Kod ena praksa je obino oputenija prije i tijekom menstru-
acije. Naelo j e da se uvijek osjeamo ugodno unutar granica naeg daha.
Bivajui s dahom kao glavnom svrhom i odlikomasana, vi intuitivno znate
kako prilagoditi asane s obzirom na promjenjivi raspon daha. Vjebanje do
granice vaih respiracijskih mogunosti rezultira ekspanzivnom, zagrijava-
juom i energinom praksom, dok poputanje u radu s dahom s produenim
i/disanjem rezultira umirujuom i rashlaujuom praksom. Postoje jasna
naela terapije yogom, naela rashlaivanja i smirivanja, zagrijavanja i
energiziranja, primanja i otputanja, koja se mogu precizno primijeniti na
svaku situaciju. Raniji stadiji vjebanja obino zahtijevaju naglaavanje
oputajuih aspekata jer energizirati organizam koji j o nije oputen znai
samo energizirati zastranjenja. Takoer, ljudi koji sami rade yogu poka-
zuju tendenciju k produbljivanju neuravnoteenosti. Na primjer, nervozan
pregrijan" ili pitta-tip osobe obino e eljeti praksu koja dodatno iritira
njezinupitta-dosu. Tome slino, osoba koja pokazuje sklonost k tromosti ili
kapha-dosi vjerojatno e se usprotiviti energinom kretanju. Obino j e po-
treban nekakav izvanjski utjecaj. No, mi moramo poeti od onoga to osoba
jest, nita ne nametati i teiti uspostavi ravnotee unutar granica moi tc
osobe. Potreban je iskusan uitelj. Svaki dan u naoj vlastitoj praksi mora
mo zapoeti s onim to jesmo i uzeti u obzir svaki aspekt naeg ivota, pa
se razvijati na nama primjeren nain. Mi moemo znati kamo elimo ii, no
nikada ne znamo gdje emo stii. To je uistinu pustolovina!
Tamo gdje ima fizike boli ili povreda, terapijski pristup sastoji se u
tome da se ublai trauma u tome podruju pomou rashladujue, smirujui-
prakse. Potom postupno uvodimo neke pokrete i savijanja koji dodatno ne
traumatiziraju to podruje. I na kraju ga nastojimo ojaati. Bol j e iscjelju-
jui proces ivota. Mi se oputamo u bol i potujemo taj proces umjesto
da budemo opsjednuti nastojanjem da ga uklonimo. Terapijski pristupili
bilo kojoj bolesti ne znai nuno rijeiti problem, nego pomoi osobi da sc
osjea bolje. ak i zaobilaenje problema moe biti uinkovit pristup. Dali
osobi vjebe koje ona moe raditi kako bi ojaala druga podruja ivota
moe biti korisno. Kada se osjeamo bolje, uda priroenog iscjeljujueg
procesa ivota mogu se pokrenuti kako bi izmijenila biokemiju i energiju
ivog organizma, pa se izljeenja dogaaju spontano. Produljenje izdaha i
zadravanje daha nakon izdaha, koje mogu olakati pregibi prema naprijed
i torzije, od presudne su vanosti. To j e oputajui ili laiighana-proces
Otputanje jest in ojaavanja. Nema prave snage bez oputanja, nema
moi bez smirenosti. Otputanje s vremenom omoguuje da brmhana-\M
ksa, energizirajui uinak udisanja i zadravanja daha nakon njega, bude
uinkovita. Praksa se obino kreira tako da bude ili bpnhana ili lan gluma,
no uvijek mora ukljuivati aspekte i jednoga i drugoga, i potrebna je osje
tljivost da se stvori energiziran, ali smiren organizam. Osjetljivost za pro
finjenost vaeg daha i organizma razvija se kroz praksu dok se produbljii|e
uvid u to kako primijeniti tu tehnologiju. Na primjer, ako se znatno produlp
zadravanje daha nakon izdaha, to se pretvara u osnaujui brmhana-pm
ces budui da se organizam zagrijava, to pretpostavlja dubok udah. Sutina
je u tome daj e praksa yoge znanost koja se umijeno primjenjuje. Potrebna
je intuitivna i osobna osjetljivost. Veliki j e uitak kada osoba pone pn
mjenjivati te osjetljivosti na svoju praksu i ivot. Kapacitet respiracijskn|i
ciklusa j e uvijek glavni vodi.
lako smirujui, oputajui aspekti yoge trebaju prethoditi ekspanzi\ mm
vjebama, to nije nuno tako jednostavno. Neka ena, primjerice, koja pali
od menstrualnih tegoba imat e velike koristi od prakse u kojoj prevlada
vaju dugi izdisaji u sprezi s pregibima prema naprijed. S moda umjcrt iinu
stavom polusvijee izvoenim kroz mjesec koji prethodi menslruai i|l
zagrijavajui aspekti yoge bit e smanjeni. No, tu ima jedan problem Nn
suvremenim popularnim teajevima yoge ljudi ele da ih se energizira i sti-
mulira. ini mi se da ne moemo zanemariti taj interes i mogue j e kreirati
vjebe koje osoba eli i treba. Prava kombinacija zagrijavajuih i rashla-
ujuih vjebi moe se postii. Zasigurno, kada prevladavaju zagrijavajue
ili energizirajue vjebe, njih treba uravnoteiti sa znatno zastupljenim
rashladujuim aspektima prije kraja vjebanja. 1 obrnuto, u praksi koja
j e uglavnom rashlaujua i smirujua treba biti energizirajuih aspekata.
Svemu se moe doskoiti i sve se moe uzeti u obzir. Pouavanje yoge j e
kreativan i izazovan posao.
Ukratko. Da bi bila uspjena, yoga se mora paljivo prilagoditi potre-
bama svake osobe. Ako se uzme u obzir tjelesna konstitucija, zdravstveno
stanje i dob, sposobnosti i interesi, moe se kreirati praksa koja savreno
odgovara zahtjevima svake osobe. Ako se yoga ispravno kreira za pojedinca,
rezultati e se osjetiti odmah. Osjeat e te se snanije, oputenije, bistrije i
energinije. Rezultati yoge mogu se opisati na mnogo razliitih naina, no
moda najjednostavnije kao vie mira i vie snage". Moe postojali neki
odreeni smjer ili svrha prakse kako bi se neto postiglo, poput izljeenja,
novi osjeaj samopouzdanja ili neki odnos. No s vremenom svaka nunost
za bilo kakvim ciljem moe se rastoiti u osjeaj smirenosti u kojemu nema
nikakve potrebe za bilo kakvim postignuem. Spokoj se osjea samo sada.
Spokoj j e rastvaranje ciljeva dok zaivljuje autentinost ivota.
Dakle, tko god to eli, moe se baviti yogom, ali ne bilo kojom yogom.
To mora biti yoga koja vam odgovara. Svaka osoba je u stanju gibati se i
disati na nain koji rezultira autentinom yogom koja pomae toj osobi da
se osjea bolje i bude zdrava. Praksa ne treba biti ni prekratka ni preduga,
to ovisi o pojedincu. Pokreti cijelog tijela rabe se u cilju unapreenja daha,
aasane se odabiru na temelju toga, to osobi omoguuje da otkrije granice
svojeg daha i ne prelazi ih. Nije ispravno izvoditi tisamt pa tek potom po-
kuati disati u njoj. Asana proizlazi iz daha i osoba je mora biti sposobna
izvesti, tako da nema osipanja energije. Um se povezuje s cijelim tijelom
i osjea se bistro. Dolazi do oslobaanja od stresa i obnavljanja energije.
Praksa koja j e tehniki ispravno prilagoena pojedincu odmah e proizvesti
rezultat pokretanjaprtine, ivotne energije, unutar organizma, to e osobi
omoguiti da se osjea bolje. Mogue j e pouavati toliko uinkovito da ve
prvo vjebanje yoge neke osobe bude pozitivno iskustvo smirenosti i ener-
ginosti. Asane polau temelj zapranayamu, a obje zajedno polau temelje
za iskustvo dobrobiti. Odve naporno vjebanje tisana poremetit e kolanje
energije u organizmu i onemoguiti vjebe pranayame. Na osjeaj do-
brobiti bit e uslijed toga umanjen. Pretjerivanje u pranayami na slian e
nain izazvati poremeaje u prdninom polju. Praksa yoge nije sposobnost
Bol je iscjeljujui
proces ivota. Mi
se oputamo u bol i
potujemo taj proces
umjesto da budemo
opsjednuti nastojanjem
da ga uklonimo.
Terapijski pristupiti
bilo kojoj bolesti ne
znai nuno rijeiti
problem, nego pomoi
osobi da se osjea
bolje.
Ako se yoga ispravno
kreira za pojedinca,
rezultati e se osjetiti
odmah. Osjeat ete se
snanije, oputenije,
bistrije i energinije.
izvoenjaasana ili uspjeh u postizanju zamrenih respiracijskih majstorija
Ona je prije jedinstveno individualno iskustvo zdravlja dostino svim Iju
dima u svim situacijama.
Praksa yoge ipak moe biti svojevrsni izazov, a u nekim sluajevima
i vrlo zahtjevna, ali ne i borba, i zasigurno ne bolna. Ona j e velik uitak i
neto prirodno za va organizam. Morate pronai uitelja kojemu je uistinu
stalo do vas i koji vam proizvoljno ne namee neku standardiziranu praksu
ili filozofiju, koji i sam prakticira yogu, razumije ju i ima sposobnost krei
ranja prakse koja j e za vas bezopasna, prikladna i neopsesivna.
Evina stopala.
Naela vjebanja asana i pranayame
Neophodno j e promatrati i razumjeti uenikovu situaciju kako bi se
za nju ili njega kreirala primjerena praksa yoge. J ednostavni kriteriji u sa-
stavljanju uinkovite prakse odreivanje j e odnosa snaga ili usklaivanje
oprenih aspekata konstitucije odreene osobe. Uitelj motri relativnu sna-
gu lijeve u odnosu na desnu stranu, prednje strane tijela u odnosu na stranju
(osobito trbuha u odnosu na donji dio lea), i najvanije snagu ispod srca
u odnosu na snagu gornjeg dijela tijela. Svaki slabi aspekt usklauje se sa
svojom suprotnou kreiranjemasana i pranayame koje olakavaju osna-
ivanje tih uzajamnih oprenosti. To se postie radom na slabijem aspektu,
a osobito dovoenjem oprenih aspekata u uzajamni odnos. J edan osnauje
drugi i na taj se nain osnauje cijelo tijelo. Paljivo izvodei pokrete tijela
kako bi se pokrenuo dah, cijeli organizam se vraa u svoje prirodno stanje.
Uzajamnost mukog i enskog, oputanja i davanja, snage i blagosti obna-
vlja se. Oevidno j e da praksa mora odgovarati kapacitetu odreene osobe,
a on se utvruje na temelju sposobnosti zadravanja unutar respiracijskog
ciklusa tijekom prikladnog broja dahova i respiracijskog omjera u svakom
tjelesnom stavu. Uinci takvog rada dalekoseni su s obzirom na fiziko,
mentalno i emocionalno zdravlje, lako se za odreene asane zna da imaju
terapijsko djelovanje, uinci prakse procjenjuju se na osnovu cjelokupnog
W/;vfljfl-slijeda izvoenja vjebi, a ne na osnovu pojedine asane iz vjebe-
ne cjeline.
Paljivo izvodei
pokrete tijela kako bi
se pokrenuo dah, cijeli
organizam se vraa u
svoje prirodno stanje.
Uzajamnost mukog
i enskog, oputanja
i davanja, snage i
blagosti obnavlja se.
* Osigurajte si kratko vrijeme prelaska s uobiajenih aktivnosti na vjeba-
nje dsana. Odmorite se s moda malo glazbe, pjevuenja ili tiine odra-
vajui oputenu panju na neke znaajne predmete s otvorenim ili zaklo-
pljenim oima. To e stvoriti primjereno ozraje ili bhavanu vae prakse.
Yoga zapoinje iz avasane, poloaja mrtvaca, ili bilo kojeg pasivnog stava
i odvija se kao prirodno kretanje ivotne energije ili prdne cijelog tijela, u
poetku obino s laganim jednostavnim pokretima. Tijelo se lako kree u
energiji organizma tijekom cijele prakse. Nita se ne namee. Sila prekida
prije negoli potie kretanje prdne.
* Zaponite s asanama koje lako uspostavljaju naela odnosa tijelo/dali
pa se nastavite kretati odatle kako biste primjenjivali ta naela kroz cjelo
kupnu praksu.
* Vjebanje asana ne bi trebalo biti borba. Ono bi trebalo biti smireno
i ugodno, istovremeno snano i budno, kao i blago i receptivno, stliiru i
sukha, doslovno iskazano, svjesno i bez boli. Rije je o onoj istoj kvaliu n
energije koja vam j e potrebna kako biste uspjeli u svijetu bez stvaranju
stresa. Asane omoguuju razvoj te sposobnosti. Pravilno izvoene tistun
stvaraju smirenost, savitljivost i snagu, tim redom.
* Vjebanje asana je sudjelovanje u elastinosti cijelog tijela. Od pu
sudne j e vanosti ne prelaziti granicu prirodne elastinosti. Tijelo e se
slomiti! Tonije iskazano, asane se vjebaju kako bi se uveale elastinost i
snaga koje organizam mora imati kako bi disao. Vjebanjeasana je u su .n
ni isti proces kao vjebanjepranayame. Razlika j e u tome to se pokreti li
jela koriste kako bi se unaprijedio proces disanja u asanama. U pranaviinii
tijelo j e nepokretno i tijelu se posveuje manje panje koja veim dijelom
poiva na suptilnim aspektima daha.
* Djelotvornost odreene prakse ne mjeri se dostignuima u izvoeni*'
asana, nego prije osjeajem koje ono donosi, budui da se praktikant tivlm
osjeati bolje (i osjeati bolje!). Tehniki gledano, odreena praksa moui
omoguiti osobi da se osjea bolje. Tada j e rije o ispravnoj praksi. Nema
loe yoge! Ako nije dobra, onda to nije yoga!"
* Vanost asana poiva u njihovoj energetskoj funkciji, a ne u Ionu
kako izgledaju. Ono to praktikant uistinu osjea ima prioritet. Kako <hnil
izgledaju motrene izvana od sekundarne je vanosti. Vjebanje astma pi
venstveno je proces integriranja tijela, daha i uma. Ono nije svrha samome
sebi. Ono omoguuje vjebanjepranayame. Ako uspijemo u prantluinil,
um e se razbistriti a tijelo energizirati. Dakle, meditacija, dhyana, p>>|it
vljuje se spontano. Uvijek treba osigurati kratko vrijeme na kraju vjc/lun|ii
za to oputanje u prirodno stanje. Nijedna tehnika yoge nije cilj samu po
sebi. Sve one, logiki sloene, podupiru jedna drugu. Njih se vjeba s |t<
dnim jedinim ciljem podravanja ivota, u kontekstu cijelog tijela.
* Sustavnim koritenjem uyayr-disanja uspostavljamo glavno /.nisu
vjebanja asana i pripremamo se za pranayamu. UjjayT (grudi) je i.auit
koje se regulira u grlu (larynxu), a ne u nosnicama. Mogue je osjetiti kuko
cjelokupna tjelesna konstitucija sudjeluje u kretanju daha i regulira ga u
asanama i pranayami.
* Kretanje tijela svjesno se povezuje s kretanjem daha i osjea se kao
jedinstveno kretanje.
* Dah obavija pokrete tijela. S disanjem zapoinjemo malo prije inici-
ranja pokreta, a zavravamo malo poslije njegovog dovrenja. Dah inicira
tjelesni pokret.
* Mjera uspjenosti u izvoenju asana kvaliteta j e daha, koji treba biti
smiren i lak. Dah j e na vodi i uitelj. Dah j e u yogi i put i orijentir.
* Vjebanje se moe shvatiti kao kretanje/motrenje od grubog ka suptil-
nom, ili od vanjskog prema unutarnjem. Ne pripisujemo nikakve kvalita-
tivne ili povlatene implikacije bilo kojem smjeru. To jest, sve kvalitete
su prihvatljive i bitne. Stoga se praksa yoge moe opisati kao sjedinjenost
desnog i lijevog, gornjeg i donjeg, prednjeg i stranjeg, mukog i enskog,
spoznavatelja i spoznatog, unutarnjeg i vanjskog, svjesnosti i energije, ili
prikazati u njima pridruenim kulturnim opisima kao to su jedinstvo Sive
i Sakti, bez da jedan aspekt prevladava ili da mu se pridaje prvenstvo. Svi
oni postoje i svi su nam potrebni.
Dah obavija pokrete
tijela. S disanjem
zapoinjemo malo prije
iniciranja pokreta,
a zavravamo malo
poslije njegovog
dovrenja. Dah inicira
tjelesni pokret.
$ Prvo udahnite u gornji dio grudi, irei svoj grudni ko, a potom dopu-
stite trbuhu da se proiri. Pri izdahu privucite trbuh kraljenici. Na jednoj
suptilnijoj razini, cijelo tijelo moe sudjelovati u procesu disanja kao ener-
gija i osjeaj. J edan drevni tekst kae: Istinski yogfdi e kroz svoja stopa-
la."
> Odmoriti se trebamo kad god j e to potrebno, kada se poremeti dah ili
kada je tijelo iscrpljeno, kada se trese ili pretjerano znoji.
M Vjebanje asana treba se odvijati inteligentnim slijedomvinyasa-kra-
mc, loginim slijedom pripreme, zauzimanja stava i izvoenja protustava.
Nakon svakog stava izvodi se njegov protustav, obino takav koji zahtijeva
manje napora, no koji uravnoteuje neeljene uinke prethodnog stava. Lo-
giki slijed izvoenja asana j e sljedei: stojei stavovi, kleei stavovi, sta-
vovi koji se izvode na leima, obrnuti stavovi, izvijanja prema nazad, torzi-
je, istezanja prema naprijed, odmor, pranayama, meditacija/kontemplacija
i osobni ritual. Cjelokupna praksa j e neprekinut proces. Praksa se mora
Mark Whitwell Yoga six <i
paljivo isplanirati kako bi obuhvatila prikladnu pripremu, vrhunac vjebu
nja i njegovu razgradnju, te vremenski regulirana tako da ukljui primjeren
odmor. Obrnuti stavovi se openito smatraju vrhuncem prakse oko kojec
se planiraju ostale asane. Nakon irsasane (stoja na glavi) mora uslijedili
sarvangasana (stoj na ramenima) ili halasana (plug) ili dvipada-pTlIuun
(stol) kao protustav koji titi vrat. Vj ebe pranayame i meditacije takodei
trebaju ukljuivati pripremu, vrhunac i razgradnju.
* Treba uzeti u obzir ciljeve, potrebe i elje onih koji prakticiraju.
* Stavovi se openito prvo izvode dinamino prije nego statino. No i u
statinim stavovima ima podosta kretanja budui da cijelo tijelo sudjclii|i
u elastinosti respiracijskog procesa. Respiracijski omjeri u statinom '.u
vu su obino istovjetni oni ma uspostavljenim u predhodeem dinamiCim
izvedenom stavu. Gotovo uvijek svoje zglobove drite oputenima i ni kada
ne optereujete zglobove sluei se pukim zamahom ili teinom tijela kal n
biste prelazili iz stava u stav. Kreite se s dahom kao vodiem i pol kui n
pokreta. Kada se uspravljate iz nekog pretklona, uvijek drite kol j i na
oputenim kako bi centar ravnotee ostao u stopalima. To titi don ji * 11
lea od pretjeranog istezanja. Nikada ne pokuavajte izvesti stoj na gla\ i,
Trsasanu, ili stoj na ramenima, savaiigasanu, bez kompetentnog uei l el |a
Za veinu ljudi j e uputno da prethodno kroz nekoliko mjeseci rade na osna
ujuim stojeim asanama, ukljuujui trikonasanu. Vrat i ramena uvi |i l>
drite oputenim.
* Udisanje i zadravanje daha nakon udaha povezani su s ekspanzivmin
energizirajuim stavovima (istezanja prema nazad) i procesom: hriiiliuiiii
praksom. I zdisanje i zadravanj e daha nakon izdaha povezani su sa su u
rujuim, oputajuim stavovima (istezanjima prema naprijed, torzi j ama l i
procesom: langhana-praksom. J edna e utjecati na drugu, a praksa je IIN I
j ek kombinacija tog dvoga, to ovisi o promjenljivim potrebama pnikliknii
ta. Uravnoteena samana-^raksa prikladna za svaku osobu ostvaruje se UM
pomo prave kombinacije langhane i brmhane. Tehnika ima mnogo i nm
moraju varirati od osobe do osobe. Duga zadrka nakon izdaha proi zvest >
brmhana-uinak.
* Ovo to slijedi ope su upute za postupno razvijanje respiraci|*klli
sposobnosti. Cjelokupan rad na asanama treba shvatiti kao sredsi ui /ii
unapreivanje daha i ovih stadija u razvoju tih sposobnosti.
1. Smiren i dubok udah (puraka) i izdah (recaka).
2. Produite izdah.
3. Uvedite zadravanj e daha (kumbhaka) nakon izdaha.
4. Produite udah.
5. Uvedite zadravanj e daha nakon udaha.
3. i 4. mogu lako zamijeniti mjesta.
* Openito se smatra da j e sigurnije u poetnim stadijima vj ebanj a na-
glasak staviti na izdah, prije negoli na udah. Lake j e snagom volje zadra-
vati dah nakon udaha negoli izdahnuti, pa tako prenapregnuti organizam.
Openito govorei, zadravanj e daha, kumbhaka nakon izdaha smatra se
sigurnijim i odista nunim. Nagl aavamo izdah kako bismo iz organizma
otpustili ono to nam nije potrebno. Energiziranje organizma koji j o nije
oputen samo e pogorati stresnu situaciju. Mi otputamo ono to j e staro
kako bismo primili ono to j e novo. Produavanje izdaha i zadravanje
daha nakon izdaha vana su sredstva za iscjeljivanje tijela i razbistravanje
uma. Ona olakavaju oputanje te osiguravaju da udisanje i pri manj e ener-
gije budu mogui i korisni.
$ Produavanje i zadravanje kretanja daha ne bi trebalo mijenjati kvali-
tetu i duinu sljedeeg, oprenog kretanja daha. Ako do toga ipak doe, po-
trebno j e odmoriti se i/ili prilagoditi. Mi uimo kako samostalno regulirati
nau praksu spontano i prirodno dok motrimo i razvijamo osjetljivost za
svoj organizam. U meuvremenu, vodstvo uitelja j e od presudne vanosti.
Klju za uspjenu praksu j e snano povezivanje daha s cijelim tijelom. Mi
uimo kako biti sa" dahom, pa tako i sa" ivotom.
* Izdah moe zamijeniti udah, ali nikada nemojte izdah zamijeniti uda-
hom. Ako niste sigurni kakvo disanje zahtijeva neki pokret, izvedite ga na
izdah.
Plitak udah ne treba vas odve zabrinjavati, no plitak izdah nije dobar
znak pa trebate nastaviti vjebati s oprezom.
Udisanje i izdravanje
daha nakon
udaha povezani
su s ekspanzivnim,
energizirajuim
stavovima. Izdisanje
i zadravanje daha
nakon izdaha povezani
su s umirujuim,
oputajuim stavovima.
Jedno e utjecati na
drugo, a praksa je
uvijek kombinacija
tog dvoga, to ovisi
o promjenljivim
potrebama praktikanta.
Klju za uspjenu
praksu je snano
povezivanje daha s
cijelim tijelom. Mi
uimo kako biti sa"
dahom, pa tako i sa "
ivotom.
(lore navedene tvrdnje su naela, ne pravila.
Sthira i sukha
Sthirasukhamasanam (Yoga-siitra; II, 46). Uz pomo te kratke i u-
vene siitre Patanjali nam opisuje kvalitete uinkovite prakse dsana. Sthira
znai vrst, snaan, paljiv, budan; sukham znai udoban, oputen, smiren.
Mi elimo da nae vjebanjedsana bude snano i udobno, vrsto i opute-
no. Mi elimo paljivost bez napetosti. To moda zvui paradoksalno, no
mi elimo obje te kvalitete.
Ili preciznije iskazano, vi elite vjebati otvorenih aka i mekih dla-
nova. elite opustiti ramena, rune i sve ostale zglobove. elite se kretati
prema sreditu tijela i iz njega. Nemojte prenositi bilo kakvu napetost na
periferiju. Trudite se bez naprezanja. To je snaga koja j e blaga. To j e snaga
koja prima. To su muko i ensko sjedinjeni iznutra i izvana.
Ako smo napeti, ne moemo promatrati nita osim vlastite napetosti.
Ako se napinjemo, nee biti nikakve Yoge. Ako se budemo naporno silili,
miii e se zgriti. Snaga nita nee primiti. Ako sjedimo prekrienih
nogu, a sve to osjeamo j e bol u naim koljenima, to znai da zapravo ni-
smo u toj asani. To takoer znai da nismo spremni za tu dsamt. Moramo
raditi neto jednostavnije, neto to e nam pomoi da se pripremimo za tu
Neka vam vaa praksa
bude ugodna. Prihvatite
sami sebe kakvi jeste,
ono to jeste, nemojte
se naprezati i ostanite s
dahom.
Da bismo ostvarili te kvalitete u izvoenju dsana, moramo sami sebe
prihvatiti onakve kakvi jesmo. Ako nam j e krut donji dio lea, tada je to
naa polazna toka. Ako smo fleksibi Ini, no dah nam je plitak, onda zapoi-
njemo s tim. ak i ako nam j e ugodno, a um nam luta, to ipak nije dsana.
J er kvalitete sthira i sukha odnose se i na um. elite da vam um bude
usredotoen i staloen. elite da vam um bude smiren i oputen. I ponovno,
/elite tu paradoksalnu kombinaciju oputene paljivosti.
Neka vam vaa praksa bude ugodna. Prihvatite sami sebe kakvi jeste,
ono to jeste, nemojte se naprezati i ostanite s dahom. Vaa praksa treba se
odvijati prirodno i trebate j e doivjeti prirodnom. Vjebajte bez ikakvih
tenji da ovladate nekom egzotinom dsanom. Vjebajte bez ikakvih oe-
kivanja da ete se vinuti na nebo (vi ste ve tamo, znate). Takvo praktici-
ranje bez ikakvog oekivanja nagrade poznato je pod tehnikim nazivom
Ivarapranidhana (Yoga-sutra; I I , 1 gdj e j e ona di o Patanj al i j eve kriyii
yoge i Yoga-sutra; II, 32 gdj e se navodi kao jedna od niyama, ili osobnih
preduvjeta za yogu).
Sthira i sukha kljune su i za uspjeh u ivotu. To su kvalitete koje eli
mo u svim svojim postupcima. vrstinu i ugodu. Tada u naim postupcima
nee biti niti e iz njih proizlaziti stres. I tako emo postii uspjeh.
Sukham j e zanimljiva sanskrtska rije. Kham znai prostor" a su pro
iren". Dakle, sukham doslovno znai otvoren ili proiren prostor, otvore
na prostorija, prostorija u koju prodire svjetlost. To j e ono to elimo od
svoje prakse (i svojeg ivota). Suprotnost tome j e duhkham (rije za bol i
duevnu patnju), to znai ogranien prostor, zatvorena prostorija, niriu mi
prostorija iji zidovi vas stjenjuju.
Dakle, naprosto se opustite i budite sa svojim dahom. Pa, inei lo.
budite s onim to vas die. Pozovite nerazdvojne partnere, sthiru i sukliu,
u svoju praksu. Nemojte nastojati stii bilo gdje. Svi ti takozvani ciljeu
potjeu iz vaeg uma, drutvenog uma. Oni su vrijednosti koje vam nanio .
drutvo. Kamo uope mislite da idete? Nemate kamo otii. Ve ste tamo \ i
ste ivot, Istina, Boanstvo. Upravo onakvi kakvi jeste.
A sada isprobajte jednu vjebu. Zagrijte se a onda, kreui se i/ vaey
daha, pokuajte izvesti bhujangasana-vinyasu (str. 228) uz pomo kvalitetu
sthire i sukhe.
Pouavajte yogu onako kako ste je sami
doivjeli
Pouavaj te yogu onako kako ste j e sami doivjeli - ne onako kako to
vama odgovara, nego kako odgovara drugoj osobi. Budui da velik broj
nas pouava, mislim da bi bilo korisno razmotriti neke bitne elemente u
grupnom pouavanju. Yoga-siitre rabe rije vini, to znai da yogu treba
pouavati ,,s obzirom na situaciju". Neki uitelji rabe pojam vini za opis
svoje yoge, to j e dobra ideja jer yoga se mora prilagoditi da bi j e se mo-
glo ispravno pouavati. To j e samo stvar zdravog razuma. Svialo se to
nama ili ne, ljudi vole dolaziti na grupnu poduku i radili svoju yogu, a mi
moramo prilagoditi tu yogu toj situaciji. Ljudi vole izai, uivaju u kome-
anju, susretima s prijateljima, i uivaju u sanghi, zajednitvu praktikanata.
Mnogi od tih ljudi poznaju drugaije yogijske obrasce (samskare) jer su
bili izloeni popularnim oblicima yoge. Mnogi je vole prakticirati na vrlo
robustan, sportski nain, koji nalikuje energinom treningu. To j e ono na
to obino nailazimo u naem drutvu, i to j e u redu. Yoga se danas pouava
u sportskim dvoranama i fitness-centrima, i to j e dobro. To je naprosto tako.
Nadalje, u grupi postoje mnogi razliiti tjelesni tipovi, ljudi razliitih dobi i
brojni zdravstveni problemi. to ete uiniti? Pobjei, ili se suoiti s teko-
ama i iskoristiti situaciju na najbolji mogui nain? Ljudi dolaze na yogu
tragajui za neim, traei pomo, u potrazi za Bogom. Imate jedinstvenu
priliku dati neto vrijedno svakoj osobi ili jedinstvenu priliku da ih odbijete
od yoge za cijeli ivot! U kulturi u kojoj pouavate od velikog znaaja bi
moglo biti to da ponudite privatnu pouku onima koji ele dalje razvijati
svoju yogu i prakticirati j e svakodnevno. Ljudi s posebnim zdravstvenim
tekoama zasigurno e trebati privatne sate, te brinost i prijateljstvo koje
uitelj yoge moe dati. Ako imate potrebne vjetine, a mi svakako napredu-
jemo u svojem razumijevanju yoge, odvaite se na taj korak.
Pouavanje yoge u grupi j e po definiciji kompromisna situacija jer
yoga se tradicionalno pouava u etiri oka. Uitelj treba prilagoditi svoj
rad u grupi s obzirom na tip ljudi koji j e tvore i njihove sposobnosti. Ako
pouavate neku naprednu grupu, no opazite da to nije prikladno za neke od
uenika, morate razraditi strategiju kako biste udovoljili njihovim potreba-
ma, ali ipak osigurati razinu rada koja j e potrebna drugim uenicima. J edan
mogui pristup je taj da se klasini stavovi modificiraju u jednostavnije
za takve uenike dok im se istovremeno omoguuje da se esto odmore
uz duboko disanje. Zahtjevnije stavove pak trebaju izvoditi dinamino. U
obrnutoj situaciji u neiskusnoj grupi s nekoliko uenika kojima j e potre-
ban ozbiljniji rad - potreban j e i drugaiji pristup. J edna mogunost je da
se te uenike navede na brojanje respiracijskih omjera i/ili na naglaavanje
zadrki izmeu dahova, aktivirajui grupe miia na odreene naine i ote-
avajui stavove prema njihovim klasinim oblicima a da pritom postanu
statini dok se drugi kreu dinamino. To moe biti dobra prilika za uvode
nj e banditi.
Korisno j e uenicima osigurati mogunost odabira izmeu razliitih
stupnjeva i varijacija. No unato tome, neki uenici e neizbjeno inzistirati
na prekoraivanju svojih granica u ovisnikoj navici nadmetanja sa sobom
i drugima. Na primjer, kada znate da bi rameni stoj mogao nauditi nekome
tko inzistira na tome da ga svlada, trebate njega ili nju potaknuti na to da
izvodi neku laku varijantu tog stava, kao to j e leanje na leima s noga
ma podignutim na stolicu. Zapravo, moda ete morati zahtijevati od log
uenika da izvodi tu varijaciju umjesto eljenog stava (na primjer: elim
da radite ovo."). Dobrobit uenika u vaim j e rukama. Ako naslutite da ee
to dovesti do nekakvog sukoba i/ili naruiti tijek pouke, moda ete po/e
ljeti odustati od rada na ramenom stoju taj dan. Broj moguih scenarija je
beskrajan, neprestano se mijenjaju i od nas neprekidno zahtijevaju paljivo
odabrane poteze.
Sve to ilustrira injenicu da j e ono to se zbiva izmeu instruktora i
praktikanata jedna vrlo intuitivna interakcija. Prouavanje, posjedovanio
tehnikih informacija i razraivanje programa rada s grupama korisna su
sredstva, no bezvrijedna su ukoliko vaa pouka ne proizlazi iz iskustva koc
stjeete kroz svoju vlastitu praksu. Tada moete na svim stupnjevima /bil|
ski zadovoljiti potrebe svih prisutnih ljudi. To je stvarna situacija u ko|o|
doista komunicirate sa svim prisutnim ljudima i prepoznajete potrebe s\o
jih uenika na temelju vaeg vlastitog iskustva u yogi. Uitelj yoge moia
odravati svoju svakodnevnu praksu kako bi mogao pouavati.
Proces pouavanja zasniva se na zbiljskoj situaciji, a ne na nekoj una
prijed smiljenoj ideji ili procesu. Rije j e o stvarnoj situaciji. To je i/110 an
odnos koji se temelji na prijenosu autentine yoge izmeu ljudi. Tamo pll'
uenici zanemaruju osjetljivost za svoje tijelo i dah, ili ih se pouruje u lo >
informiranoj, a ponekad i sadistikoj podui, dolazi do povreda l'o ii
pradavna tendencija sve do dananjih dana da se termin hatha prevodi kan
nasilna". To j e dio duge tradicije ili drutvene pretpostavke koja j e ivot
sagledavala u opreci s Prirodom. Yoga se shvaala kao nekakav pokuaj da
se prekine i preokrene proces prirode, da se ovlada prirodom", umjesto da
se s njom bude u suradnji, neotcijepljen od Prirode. Neprimjerene asane
nameu se uenicima u nastojanju da se probije granica bola i ovlada ti-
jelom. Do povreda dolazi iznenada ili postupno, i posve su nepotrebne. U
yogi j e rije o ublaavanju patnje {duhkha). Ideja o tome da se bez bola
nita ne moe postii lana je. Bol ima vitalnu ulogu u Prirodi po tome to
nam govori kada trebamo popustili i preispitati situaciju. Ona nas uva od
toga da ne unitimo sami sebe!
Izazov se sastoji u tome da uenike dovoljno zaposlimo tako da to
doista osjete, no u tome ne smijemo pretjerivati. U velikoj grupi ljudi s
njihovim razliitim problemima, to j e svojevrsna dilema. Neki ljudi e
precijeniti svoje sposobnosti, a neki e se podcijeniti. Oni koji su po svojoj
naravi veoma odluni bit e posve spremni za agresivan rad. Neki se mogu
priiniti nespremni ak i za najjednostavnije aktivnosti lieni bilo kakvog
samopouzdanja. Sretno vam bilo! Razradite proces povezivanja tijela s da-
hom na svaki mogui nain koji j e primjeren onima koji su prisutni. Usmje-
rite ljude u poetnike i napredne grupe s obzirom na njihove potrebe, a
tamo gdje uoite zdravstvene tekoe, ponudite uslugu privatne pouke. Ako
ste za to kvalificirani, ponudite privatne sate svima koji ele produbiti svoju
praksu.
Uenicima treba dati neki poticaj i kontekst kako bi se mogli opustiti
i osjeati ugodno u grupi. Moete im pomoi da se osjeaju oputeno tije-
kom cijelog tog iskustva. Prije poetka svake pouke moete najaviti to e
se raditi. Na primjer:
Moda u raditi male ispravke dok budete izvodili svoje stavove kako
biste ih izvodili na to djelotvorniji nain. U nekim sluajevima prilagodit
u ono to radimo posebno za vas."
Molim vas, uz prostirku uzmite i deku. Oboje e nam biti potrebni na
podu ispod koatih dijelova tijela, kao to su kukovi i koljena, za izvoe-
nje nekih stavova."
Molim vas, ne inite nita to vam nije ugodno. Ako se ne moete
opustiti u nekom stavu, ili otkrijete da vam je bolan, molim vas, javite mi
to ili se jednostavno odmorite."
Ako vam postane teko disati, ili osjetite vrtoglavicu ili nesvjesticu,
udiite manje, normalnije 'okrepljujue' dahove. Nemojte se pretjerano
naprezati."
Yoga j e oputanje ... i fiziko i emocionalno. Ako osjetite bilo kakvu
napetost, odmorite se. Yoga ne smije biti bolna, pa ako osjeate bilo kakvu
bol, molim vas recite mi to kako bismo napravili ispravnu prilagodbu za
Prouavanje,
posjedovanje
tehnikih informacija i
razraivanje programa
rada s grupama
korisna su sredstva, no
bezvrijedna su ukoliko
vaa pouka ne proizlazi
iz iskustva koje stjeete
kroz svoju vlastitu
praksu. Tada moete
na svim stupnjevima
zbiljski zadovoljiti
potrebe svih prisutnih
ljudi.
Izazov se sastoji u tome
da uenike dovoljno
zaposlimo tako da to
doista osjete, no u tome
ne smijemo pretjerivati.
vae tijelo."
Pitanja koja treba razmotriti s obzirom na ulogu dijaloga i jezika koji se rabi
u pouavanju yoge u grupi ukljuuju sljedee:
Budite jasni i precizni kada dajete upute.
Ponekad j e mogue usmjeravati ljude bez ikakvog demonstriranja.
Podesite jainu svojeg glasa s obzirom na situaciju. Na primjer, glasni
ji, snaniji ton za zahtjevniji stav, ili tii za neki oputeniji stav.
Odaberite rijei tako da izazivate reakcije i osjeaje od detaljnih ana
tomskih, muskulaturnih i skeletalnih uputa do sugestija izraenih poel
skim jezikom.
Dijalog artikulirajte na temelju neposrednog opaanja onoga to se
uistinu dogaa.
Usmjeravajte grupu i pojedince u eljenom pravcu.
On se moe mijenjati kako grupa napreduje, a vi bolje upoznajete svoj'
uenike.
Izravno se obraajte onima koji su prisutni u dinamici trenutka.
I zbjegavajte pisane biljeke.
Uenici koji prvi put pristupaju yogi proiuju svoj um na vrlo dubok
nain. Dajte im jasne i jednostavne upute. Ukaite im na vanost daha i
razvijte njihov odnos prema njemu. Dajte uenicima dovoljno posla kako
bi doista neto osjetili, ali ne toliko da ih to iscrpi. Openito ukazivanje nn
odnos tijelo/dah tijekom cijele pouke a da se pritom pretjerano ne kompli
cira s uputama pomoi e ueniku da opusti um, a istodobno zadri ugoiu
asocijacije vezane za taj proces. Previe verbalnih uputa o anatomskim
detaljima, o ovome ili onome, samo nepotrebno zaokuplja um i odvl.u i
mu panju od kvalitete i svrhe izvoenja asana. Odmjereno ohrabrivan^'
pohvaljivanje mogu biti od velike pomoi. Yoga j e proces motrenja satirnim
sebe bez kritike i s prihvaanjem samoga sebe, a iznad svega ona je iad
na tome da se osjeamo bolje. Nastojite osigurati i poduprijeti taj prm 0
s poetnicima. Svedite njihovo trvenje na najmanju moguu mjeru pa i elt
maksimalno produbiti njihovu oputenost i smirenost.
Pokuajte svim uenicima osigurati autentino iskustvo yoge tako da
vjebanje u grupi nalikuje osobnoj praksi yoge svakog pojedinca. Pa/l |i \o
planirajte i tempirajte svaku pouku tako da ukljui sve aspekte praksi u
jednom cjelovitom procesu. Vi moete tu prostoriju pretvorili u konkuino
iskustvo yoge koje svi mogu osjetiti.
Budui daj e dah od temeljne vanosti za yogu, treba mu posvetili po
sebnu panju. Ukazivanje uenicima na njegovu vanost prvi je korak No
ne povezuju se svi lako sa svojim dahom. Ako budete previe in/istirali kml
takvih ljudi, to e biti kontraproduktivno. Kao uitelj vi razvijate svoju vla-
stitu metodologiju i nain izraavanja za koje uviate da djeluju kod ljudi.
Ako svojeg uenika nauite osnove vjebi disanja, pa ga potom oprezno
potiete tijekom dueg vremenskog razdoblja, to e ga privesti dahu. Pa-
ljivo odaberite asane i vinyase kao sredstvo ispravnog pouavanja disanju.
Dajete im njihov dah. To se moe dogoditi brzo ili potrajati malo due, no
zasigurno je unutar svaijeg dohvata.
Uenici obino otkriju daj e ujjayi (grleni dah) lake izvoditi pri izdi-
sanju, pa ga potom postupno uvode i u udisanje. Zvuk njihovog izdisanja
moe se upotrijebiti kao smjernica za to kako dalje mogu razvijati svoj
udah.
Kao uitelj morate biti vrlo oprezni kada demonstrirate stavove da ne
uspostavite nekakav standard" oko kojeg bi se vai uenici trebali potru-
diti kako bi ga dosegli. Bolje j e da se to manje uputate u demonstriranje
- odnosno trebate ukazivati na opasnosti, prilagodbe i elemente na koje
se valja usredotoiti. Takav pristup, u sprezi s jasnim uputama, ima za cilj
navoenje praktikanata na individualiziranje njihove yoge kroz doivljaj
funkcije tjelesnog stava iznutra, umjesto na oponaanje neke standardizi-
rane forme izvana. Dobro odabrane upute obino su dostatne, pa fizike
demonstracije nisu potrebne. Vi se prvenstveno trebate usredotoiti na pro-
matranje kako biste osigurali to da svi prisutni prime ivotnu i primjerenu
yogu.
Naglaavajte kvalitetu, a ne kvantitetu. Yoga nije trgovina. Moda ete
otkriti da kako raste kvaliteta yoge koju pouavate paralelno opada broj
uenika. Ljudi obino ele da ih se tek zabavi ili zaokupi neim name-
tnutim. Autentino yoga zapravo smanjuje stimulaciju kako bi proizvela
neuvjetovano stanje tijela i uma u kojemu se nita ne dogaa osim ivota
samoga. To j e mjesto na kojem uenici otkrivaju svoju osobnu autentinost,
spokoj i snagu. To u poetku moe malo zaprepastiti ljude koji oekuju
stimulativan otklon od njihovih uobiajenih ivota. Potrebna j e svojevrsna
psiholoka spremnost da biste mogli biti naprosto prisutni. To j e ozbiljna
(ne isprazna) aktivnost, koja potie promatranje i integriranje svih vidova
/ivota, zamjenjivanje negativnih obrazaca pozitivnim obrascima. Nije sva-
tko spreman ili voljan to uiniti. Uenike pak trebamo prepoznati kao ono
io jesu i zadovoljiti njihovo poetno oekivanje. U primjeru koji smo ve
naveli u pitanju j e bila nervozna ili preestoka osoba s /?/7ta-konstitucijom,
koja e u poetku eljeti izvoditi samo estoke vjebe. Neka troma kapha-
konstitucija nee odmah eljeti bili odve aktivna. Omoguujui im da
neto osjete ak i u njihovom neuravnoteenom stanju, uvaavajui ih ona-
kvima kakvi jesu, postupno ih privedite ravnotei i spokoju. Zaprepastite ih
postupno!
Mark Whitwell Yofin tim
Nemojte umanjiti kvalitetu svoje yoge kako biste pridobili ili /adi/uli
uenike. Dopustite im da slobodno dolaze i odlaze i nemojte se naim i.ni
pomou lanih tvrdnji ili neodmjerenih sugestija o tome kako svakoj osobi
treba" yoga ili bilo ime slinim. Puno j e prijatnije pouavati neknlil u
iskrenih prijatelja. Ta prisnost u pouavanju donosi veliki uitak, koji i>
puno vei od onoga pribavljenog stjecanjem novca! Bolje j e duboko /iu i u
yogu s malim brojem dobrih ljudi negoli proizvesti i prodavati neki be/li
an, standardizirani proizvod koji nastoji udovoljiti mnogima. To je bio im
in prenoenja yoge na Zapadu u njezinim zaecima, a mi se rastereujemo
od pogrenih informacija koje su donedavno prevladavale u yogi. Mo/du
ete otkriti da su reakcije ljudi sve pozitivnije kako svijet uistinu uvidu -.in
yoga nudi. Istinski se brinuti o ljudima i poduavati ih na tradicionalni IM
in, onaj koji pojedincu pomae da se izbori svoj mir, najvei je dopunu
koji moete dati u ovom napaenom svijetu.
Primjeri klasinih asana
K.ori stan model koji osigurava to da asane budu ispravno prilagoene
potrebama pojedinca razmatranje j e klasinih asana i toga kako ih se moe
modificirati kako bi bile uinkovite. Bez da izgubi na svojoj kvaliteti, suti-
ni i energizirajuoj svrsi, svaka asana se moe znatno modificirati. Asane
je takoer mogue uz pomo daha povezati u logini slijed, vinyasu, kako
bi se odgovorilo na specifine potrebe svake osobe. Ovdj e pokazuj emo
neke j ednostavne klasine asane, a kasnije ilustriramo kako ih se moe
modificirati.
Uinak cijele vinyase, slijeda vijebi, j est ono to se mora uzeti u obzir
kada se kreira osobna praksa yoge. Uinak i svrha svake asane moraju se
razmotriti u kontekstu cjelovite prakse odreene osobe i njezine ivotne
Asane je takoer
mogue uz pomo
daha povezati u logini
slijed, vi nyasu, kako
bi se odgovorilo na
specifine potrebe
svake osobe.
Sumasthiti - St oj ei st av
Stopala paralelno - Palci se
dodiruju
Noni prsti razmaknuti
Noge ispruene - Koljena blago
savijena
Zdjelica lagano ispupena prema
naprijed
Kamena u ravnini s kukovima
Brada sputena prema prsima
Tadasana - St av pl ani ne
Pogled pravo naprijed
Prsti istegnuti prema gore
Podii se na none prste
Teina ravnomjerno rasporeena
na stopala
Ruke ispruene, stranjica
utegnuta
Uttanasana Stojei pret kl on
Noge ispruene
Ruke na podu pored stopala
Brada pognuta prema prsima
elo prislonjeno na noge
Parvottanasana Asi met ri ni pret kl on
elo dodiruje nogu
Brada pognuta prema prsima
Stopala kao u poloaju heroja
Obje noge ispruene
Ruke na podu pored stopala
Vlrabhadrasana St av heroja
Brada ostaje uvuena
Prednja noga pod kutom od 90
stupnjeva
Stranje stopalo okrenuto prema san
za 45-90 stupnjeva
Stranja peta i unutarnja strana
prednjeg stopala nalaze se na istoj
liniji
Leda izvijena, ali ostaju uspravim
Kukovi okrenuti prema naprijed, rukt
ispruene prema gore, dlanovi spoj eni
Trikonasana - St av trokulii
Stopala razdvojena taman toliko ilu m
lako moemo vratiti u stojei sia\
Ruka na vanjskoj strani stopala a .li m
je okrenut prema dolje neopteri >m
Noge ispruene
Glava ostaje u produetku
kraljenice i okrenuta je prenut
gore kako bismo vidjeli dlan
druge ruke
Adhomukha-vanasana St av
psa koji se prot ee s gl avom
okrenut om prema dol je
Pete na podu
Noge ispruene
Brada na prsima
Lea su ravna
Glava blizu poda
Dvipada-pTtham St av stola
Brada na prsima
Stopala zajedno ravno na podu
Koljena skupljena
ake dre skone zglobove
Urdhva-prasarta-padasana
- Podi zanj e nogu
l'alci se dodiruju, a skoni
zglobovi su razmaknuti
Brada na prsima
Noge skupljene i ispruene
pod 90 stupnjeva, a noni prsti
zategnuti prema glavi
Kuke ispruene na podu pored
trupa
Bhujahgasana Kobr a
Glava u produetku kraljenice
Dlanovi ravno na podu paralelno
s pupkom pored tijela
Laktovi savijeni i primaknuti
tijelu
Nema oslanjanja na ruke
Noge oputene
avasana Oputanje
Stopala malo razmaknuta
Ruke malo odmaknute od tijela
Dlanovi okrenuti prema gore
Panja usmjerena na noge i ruke
Kutovi usana lagano podignuti prema gore
Noge oputene
Adaptacije, varijacije i vinyasa
Ovo to slijedi ni na koji nain nije preskriptivno, to su samo pri-
mjeri raznih mogunosti. Osoba tako moe izvesti vinyasu iz samasthiti
u tadasanu s bezbrojnim varijacijama. Naglasak j e na povezivanju daha
s tijelom.
I zdah I zdah
Samasthiti - St oj ei st av Tadasana - St av pl ani ne
Stopala mogu biti malo razmaknuta Pete mogu ostati na podu
Noni prsti mogu biti okrenuti prema van ili se moemo propeti
Ruke mogu biti oputene na prednji dio stopala
Ne istezati laktove/ramena
Dlanovi razdvojeni ili sklopljeni
Mogui naglasci: Ako udiemo dok se propinjemo na prste, dlanovi se
sputaju na bedra u isto vrijeme kada pete dotaknu pod pri izdahu. Ako
odluite disati s podignutim rukama pri udahu treba istegnuti kraljenicu,
rairiti grudi, ruke istegnuti prema gore - potom izdahnite i trbuh privucite
kral j eni ci .
Uttanasana St oj ei pret kl on
Saviti koljena koliko j e ugodno
Dlanovi mogu biti malo ispred stopala, na prstima
Glava j e oputena i odmaknuta od nogu
Bitni detalji:
Brada j e na prsima tijekom cijelog pokreta
Pazite da glava bude oputena na kraju izdaha
Pri udahu, ruke se podiu prve, formiraju ravnu liniju s leima,
noge se ispruaju u skladu s podizanjem trupa.
Udah I zdah
Vinyasa za nagl aavanj e odnos a t i j el o/dah
Udahnite, ispravite lea, ispruite koljena i spustite vrhove prst i |ti mi |iil
Lagano podignite glavu, pogledajte prema naprijed i istegnite kialje/nli|
I zdahnite, pogledajte si u trbuh, savijte koljena,
spustite se u dublji pretklon (prislonite grudi na bedra)
Glava se posljednja pokree pri udahu, a prva pri izdahu.
Virabhadrasana - St av her oj a
Ruke mogu biti oputene, dlanovi razdvojeni ili ruke ak rairene u stranu
Glava lagano uzdignuta
Vie prostora izmeu stopala, to uvruje kukove i olakava im rotaciju prema
naprijed
Prednje koljeno ne prelazi kut od 90 stupnjeva (tj. koljeno j e iznad skonog zgloba
i ne ide dalje)
Stranje stopalo ostaje vrsto uprto u tlo koliko j e ugodno
Parvottanasana As i met r i ni pret kl on
Prednje koljeno oputeno i savijeno koliko j e ugodno
Prsti lagano dotiu pod
elo ne dotie nogu
Brada lagano uvuena prema prsima
I zdah Udah- -I zdah -Udah
I /voenj e vinyase izmeu virabhadrasane i parvottanasane
Bradu zadrite lagano uvuenu prema prsima kako bi donji dio lea bio aktivan i
zatien od povrede
Smanjite istezanje leda podiui ruke postrance iznad glave
T ~ f " - '
V - -
1 if
Udah I zdah
Kvaliteta daha j e esto ugroena (pa tako i uinkovitost te vjebe) u ovi
stavu
Osigurajte to da dah inicira pokret. Ako dah nije ugodno povezan <l |#I H
pokretom, savjetujte nekoliko dahova odmora medu ciklusima s nikaimi i4t
irenim u stranu.
Ako se u stavu zadravate nekoliko dahova, naglasite otvaranje goi un r iltjf
tijela pri udahu, isteui pritom i kraljenicu (suptilno j e oslobalijiu i ml
zije). Pri izdahu privucite trbuh kraljenici, produbljujui torziju. Spu-.i.b
ugodnog disanja u trilconasani tijelom barem etiri daha na obje sl um MU
se dobrom pripremom i preduvjetom za rameni stoj.
Trikonasana - St av t rokut a
Stopala malo okrenite prema van
Savijte koljeno pri pokretu koliko j e ugodno ___
Zadrite glavu u ravnoj liniji s trupom, pa bez torzije glave pogled usni|i m>
prema podignutom dlanu
Naglasite uvlaenje trbuha prema kraljenici pri izdahu, inicirajui lako du
biju torziju iz baze trupa.
Gornji dlan spustite na pod pri izdahu, opisujui nj i me pravilnu krunu u |i
se na slian nain uspravite pri udahu. Stav se dodatno moe olakali laku dii
rukom primite skoni zglob dok druga ruka poiva na leima, s dlanom oki ti
nutim prema gore, te s glavom, vratom i ramenima potpuno oputenim
I zdah- Udah- -Izdal i
Adhomukha-vanasana Pr i l agodba st ava psa koj i se prot ee s gl avom okr enut om pr ema dol j e
Pete odmaknite od poda
Stopala razmaknuta u irini kukova
Koljena savijena koliko j e ugodno
kuke oputene koliko j e ugodno
Itrada i dalje lagano primaknuta prsima
I eda su ispruena to j e mogue ugodnije
Naglasite irenje prstiju
Privucite trbuh kraljenici pri izdahu i napravite malu pauzu nakon izdaha.
I zdah- Udah- -I zdah
\dhomukha-vanisana-vinyasa St av psa koj i se prot ee s gl avom okr enut om pr ema dol j e
Naglasite relaksaciju u dubokom pretklonu na bedrima kao mjestu oputanja, s laktovima i elom na
podu.
I dahnite: zadrite uvuenu bradu i uspravite se u cakravakasanu (stav make). Glavu uspravite posljednju
lijekom izvijanja lea. Kukovi se nalaze ravno iznad koljena, a ramena ravno iznad dlanova,
l/ahnite: usmjerite pogled prema trbuhu, uprite se nonim prstima o tlo, podignite stranjicu i zauzmite
Muv psa koji se protee s glavom okrenutom prema dolje. Kada se vraate iz stava make u duboki pretklon
Mil bedrima, izdahnite, usmjerite pogled prema trbuhu a lea se uvijaju prema bedrima kako se sputate u
|netklon. Uinak j e taj da glava stie do poda malo prije nego to stranjica dodirne pete.
I zdah- -Udah
Ih iiulda-pTtham - St av st ol a
Klopala su razmaknuta u irini kukova i primaknuta tijelu to j e blie mogue
Kuke su malo odmaknute od tijela, dlanovi okrenuti prema dolje
Hiada lagano uvuena prema prsima (deka ispod glave moe umanjiti svaku napetost u vratu)
Naglasak stavite na dah dok podiete i sputate tijelo. Ako se zadravate u stavu, pri udahu naglasite irenje
" ' * * i i . t i j . i i: _ A. : _:
Udah- I zdah
I zdah- Udah-
Urdhva-prasarta-padasana Podi zanj e nogu
Koljena savijena koliko j e ugodno
Ruke su malo odmaknute od tijela, kreu se ugodno prema tlu iza glave, vini |t
ravan ili j e brada lagano uvuena, moda biste mogli upotrijebiti jastui
Bolje j e saviti koljena negoli noge drati ispruene pod tupim kutom u odno .n n >
trup, budui da to izaziva napetost u leima.
I zdah Uda h - - IMIIIII
SHi
Vinyasa: Podi zanj e nogu na i zdah
Moe se dodatno pojaati zadravanje stopala nekoliko centimetara i/nnd pou
na udah (to j e obino preteko za veinu ljudi). I lustrirana j e laka ver/i|.i <-1 it
vinydse. Energetski uinak j e isti. Napravite vjebu sa svakom nogom.
I zvoenje vinya.se izmeu urdhva-prasarta-padasane i dvipada-pitham
Mogui naglasak: Besprijekorna panja na dah koji se inicira prije a zavr-
ava poslije pokreta. Prilagodite brzinu pokreta kako biste to mogli postii
s lakoom.
Zaklopite oi i prikljuite se" dahu kako biste utonuli u stav.
Udah- I zdah- -Udah
Bhujangasana - Kobr a
Noge razdvojene
Dlanovi pomaknuti blie ramenima, no zapravo nema nikakvog osl anj anj a
na ruke
Pazite da odve ne izvijete vrat prema nazad kada podignete glavu kako
biste istegnuli kraljenicu pri kraju udaha.
I zdah- -Udah
a*
Mogua prilagodba jest da ruke opruite uz tijelo s dlanovima okrenutim
prema gore pa da j ednostavno udahnete i podignete samo gornji dio trupa,
ne izvijajui vrat i drei lice okrenuto prema podu. I zdahnite, spustite elo
na pod i potpuno opustite ramena nakon izdaha. Naglasite zadravanje opu-
tenih nogu na podu tijekom cijele vjebe.
I zdah- - Udah
It
Bhujahgasana-vinyasa
Kada se uspravljate na koljena, naglasite prvo podi zanj e ruku, ili nemojte, ov i
sno o vaoj tjelesnoj snazi. Veina ljudi morat e ispruiti ruke prema napri|ed
malo prije nego to ponu udisati izvodei stav kobre. No neki e moi i/vesll
klasian stav bez pomicanja ruku.
Ill i IS
Udah- -I zdah
Apanasana - Kol j ena na pr s i ma
Noge su ugodno razmaknute. Svaka ruka j e na svom koljenu. Glava poOmi
na podu u neutralnom poloaju, brada j e lagano uvuena prema prsima li*
zatezanja ruku i dlanova, udahnite - koljena se odmiu od grudi - pa i/dahnllt
- koljena se vraaju prema grudima. Naglasite privlaenje trbuha kralje/nu i
pri izdahu, produbljujui tako savijanje prema naprijed, produavanje i/dali i
i stanke nakon njega.
Ovaj stav se smatra osobito korisnim i monim. Pristupaan j e veini ljudi i
izvrstan j e protustav za mnoge asane, osobito izvijanja prema nazad.
avasana - St av za oput anj e
Regenerativan.
Prilagodba - podupiranje glave i koljena, podizanje nogu na stolicu (i/imnin
oputajue za donji dio leda i noge)
Dlanovi mogu poivati na trbuhu
Disanje treba bili oputeno i prirodno.
Pranayama:
Svjesno disanje, pratyahara (uvlaenje
osjetila), dharana (usmjerenje) i bhavana
(raspoloenje).
N e postoji nikakav linearni obrazac u razvoju darova ili udova yoge.
Osimasana i pranayame, svi drugi aspekti pojavljuju se spontano na slua-
jan i nepredvidiv nain. Nemogue j e rei kada e sazrijeti plodovi fizike
prakse, a to se moe dogoditi poprilino nakon konkretne prakse ili tijekom
prakse. Mi stoga sve aspekte yoge razmatramo simultano. Svaka pojedina
praksa katalizator j e za druge. Rezultati prakse se akumuliraju i bit e re-
zultata ak i desetljeima kasnije u smirenom ivotu pod stare dane kako se
organizam bude prilagodavao svojoj prirodnoj yogi.
J ednostavno reeno, pranayama j e svjesno disanje, posveivanje po-
tpune panje dahu. Nakon to j e zavrio s vjebanjemasana i odmorio se,
organizam j e spreman zapranayamu, koju je najbolje izvoditi u sjedeem
stavu uspravnih lea (iako i leei stav na leima takoer moe biti prikla-
dan). Takva praksa prirodno e zadrati ili uvui osjetila u njihovo izvorite
iz kojeg potjeu senzorni mehanizmi (pratyahara). To e nam vjerojatno
dati priliku za refleksiju o nekom predmetu, mjestu, osobi, raspoloenju,
emociji ili bilo emu to odaberemo. Tijekom i/ili nakon pranayame moe-
mo, ako to poelimo, upotrijebiti odabrane aspekte nae kulture kao sred-
stvo za povezivanje s neim to nam j e blisko. Zadravanje nae panje u
odreenom smjeru (dharana) moe stvoriti raspoloenje (bhavana), koje
moe dovesti do eljene promjene u naem ivotu. Ako to uinimo sa sa-
mopouzdanjem ili vjerom, rezultati mogu biti dalekoseni. Pomo brinog
uitelja od neprocjenjive je vrijednosti u odreivanju tih smjerova i refle-
ksija koje su za nas bitne. Moete izabrati neto iz svojeg kulturnog okruja
kao to j e molitva, poezija, spis, mit, pjesma, ili predmete od posebnog
znaaja kao to su yantra, mantra, statua ili mala, ili neto iz svijeta prirode
upotrebljavajui stvari kao to su boja, tkanina, parfem, kamen, biljka, sje-
Rezultati prakse se
akumuliraju i bit
e rezultata ak i
desetljeima kasnije
u smirenom ivotu
pod stare dane kako
se organizam bude
prilagodavao svojoj
prirodnoj yogi.
menka, ivotinja, bilo koje mjesto, Sunce, Mjesec, ocean ili bilo koju
kombinaciju meu njima. Mogui odabiri su bezbrojni i mogu biti za vus
posebni, relevantni i intimni. Postoji jedan osnaujui proces poznat kao
prana-pratistha, u kojem se zna da neki poseban predmet ili mjesto prima
i ima mo i prisutnost ivota, pa se moe koristiti kao predmet vezivanju
nae panje tijekom prakse. Osobni ili tradicionalni obred moe odra/a\ ali
sjedinjenost tog predmeta s njegovom prisutnou i moi. Taj predmel po
staje neto poput talismana koji se moe nositi ili staviti u posebno ureeno
okruje kao to j e oltar.
Uinkovitost pranayame ne mjeri se poveanjem respiracijskog ka
paciteta, nego osjeajem smirenosti i jasnoe koji proizlaze iz te praksi
Smireni umj e zapravo ono to omoguuje energiji (prim) da struji. I'rtliiii
ima svoj vlastiti tok, a smireni um moniji j e od najglasovitije prakse ilsmui
ili pranayame.
Za pranayamu vrijede iste tehnike smjernice kao i za asane. Va/im
je uiniti je pristupanom uenicima kao kljunim dijelom njihove praksi
Vrlo mali broj njih j e iskljuen iz primjerene pranayame. Asane lielni
shvatiti kao pripremu i one ne bi trebale oduzimati najvei dio vremena i
energije nae prakse. Kao i u asanama, pranayama se postupno razvija u
stadijima (vinyasa-krama), a svoj vrhunac dosee na polovici od osam ill
ukupno dvadeset i etiri daha, da bi se potom lagano privela kraju, zavisn i
odmorom u asani. Ako je to primjereno osobi, zadravanja daha, kumi'
haka, mogu se ugraditi u praksu, no mora ih se paljivo rabiti. Tehnn I i
mjeavina postupno produenih izdaha, udaha, zadrki, izmjene nosnu u
zvuka kako bi se njime zamijenio izdah i bandhi moe se umjeno lipo
trijebiti s obzirom na individualne potrebe i ciljeve. Rune mudre i doilm
dlanovima mogu se koristiti kako bi se proizveli energetski uinci u cijelom
tijelu. Na primjer, postavljanje donjih dijelova dlana na one duplje pil
izdahu vrlo j e smirujue, osobito u sprezi sa zvukom. Njeno spojeni vi lm
vi kaiprsta i palca stvaraju enski osjeaj receptivnosti ili mjeseev umal
od tjemena do baze trupa prednjom stranom tijela. Kaiprst savijen prenut
dlanu, s vrhom koji dodiruje pregib kod baze palca, ima snaan muki ili
sunev uinak u bazi trupa i kraljenici. Pri vjebanju se moete truditi alt
se nikad ne smijete naprezati. Tehnike detalje pranayame treba prouClII
s uiteljem. Dobro razumijevanje brmhane i langhane, te utjecaju diillM
na promjenljive potrebe uenika od presudne j e vanosti za razvoj
prakse pranayame.
Mantra se moe koristiti u pranayami radi njezinog vlastitog uinka
- kako bi se uspostavio smjer ili bhavana, ali i kao sredstvo za odreivanje
respiracijskih omjera. Mantra se postavlja" u tijelo uz pomo pranayame.
Postupnost j e od vitalnog znaaja. Razdioba pranayame na tri stadija:
prvi pripremni (purva-anga), ugodan omjer, drugi ciljni (pradhana-anga)
i trei (uttara-anga) zakljuni i oputajui, osigurava njezinu potpunu
uinkovitost i djelotvornost. Vrni ili sredinji stadij ukljuuje maksimalan
respiracijski omjer, zadrke daha i bandhe ako j e to primjereno. Ta ideja o
pripremi, cilju i oputajuem prijelaznom dovrenju takoer se primjenjuje
na meditativnu i kontemplativnu praksu koje mogu uslijediti. Njih se tako-
er vjeto kreira kako bi ukljuile te suptilne elemente.
Istina je sljedea:
ne postoji ni nauk, ni
uitelj, ni uenik."
Avadhut-gita
Pranayama izmjeninog disanja kroz
nosnice
Postoj e ujjayT-pranayama sa zvukom daha koji se proizvodi u grlu
i pranayama izmjeninog disanja kroz nosnice u kojoj se dah i njegov
zvuk kontroliraju u nosnicama. Vjebanje disanja kroz nosnice razvija i
profinjuje onu stranu koja se naglaava. UjjayT i izmjenino disanje kroz
nosnice mogu se uinkovito kombinirati. Udisanje/izdisanje kroz lijevu
nosnicu j e primanje energije i otputanje zapreka iz pasivnog, smirujueg,
enskog Mjeseevog" (candra) aspekta. Disanje kroz desnu nosnicu j e
primanje energije i otputanje zapreka iz energizirajueg, mukog Sun-
evog" (surya) aspekta. Pranayama izmjeninog disanja kroz nosnice, u
kojoj se kontinuirano udie na lijevu i izdie na desnu nosnicu (do pro-
mjene nosnica dolazi nakon udaha), poznata je kao candra-bhedana. Ona
smiruje i osnauje na pasivni enski aspekt. Surya-bhedana-pranayama,
u kojoj se kontinuirano udie na desnu a izdie na lijevu nosnicu, energi-
zira i osnauje na ekspanzivni muki aspekt. Takva pranayama moe se
prakticirati uz pomo mantre i/ili vizualizacije. Na primjer, razmiljanje o
Mjesecu na posve obian nain - Naprosto budite sa svojim Mjesecom"
tijekom candra-behedane moe biti vrlo smirujue. A bivanje s vaim
Suncem moe biti vrlo energizirajue tijekom prakticiranja silrya-bhedane.
Pranayama poznata kao nadi-odhana - to znai ona koja proiava me-
ridijane (nadi) ukljuuje i lijevo i desno u procesu primanja/otputanja.
Udiemo u nosnicu iz koje smo upravo izdahnuli a nosnice mijenjamo na-
kon udaha. Na taj nain se ostvaruje oevidna uzajamnost lijevog i desnog.
Udisanje/izdisanje j e istovremeno popraeno stapanjem primanja odozgo
s otputanjem iz baze tijela. Nadi-odhana je stoga poznata kao vrlo uin-
kovitapranayama za sve". Kao nijedna drugapranayama ona omoguuje
postizanje klasinog cilja hatha-yoge koji se opisuje kao jedinstvo supro-
tnih polova, stapanje Sunca i Mjeseca, ha-tha. Moe ju prakticirati gotovo
bilo tko, makar ovla. Osigurajte to da zvuk daha kontrolirate u nosnicama,
jer to nije wyayr-grleni dah. Palac, etvrti i peti prst ostaju u dodiru s mekim
dijelom nosnica, koje se osjeaju pod prstima kao dva meka prislonjena
jastuia, neposredno ispod nosne kosti. Dlan i prsti formiraju mrgi-mudru
to jest kaiprst i srednji prst su savijeni prema dlanu. Protok daha nepre-
kidno i njeno se kontrolira pritiskom vrhova prstiju i cijelim tijelom, te
Udisanje/izdisanje
kroz lijevu nosnicu
je primanje energije
i otputanje zapreka
iz pasivnog,
smirujueg, enskog
Mjeseevog" (candra)
aspekta. Disanje
kroz desnu nosnicu
je primanje energije
i otputanje zapreka
iz energizirajueg,
mukog Sunevog "
(surya) aspekta.
>jim
ijelo
10 paljivo
b svojih
no nikada
okuati
granicu,
uditi, ali
zati!
postaje profinjen i snaan kako napredujemo u svojoj praksi.
Pranayama koja se zove italT uinkovito se koristi za smirivanje i
rashladivanje, osobito u sprezi s izmjeninim izdisajem kroz nosniee ili >
ly'/flvf-disanjem. Ona se moe preporuiti za pregrijan" organizam ili nei
vni poremeaj, ili jednostavno kao protumjera nakon prakse koja zagrijav .1
Udisanje se izvodi na usta kroz jezik oblikovan u tubu ili kroz zube 11/ po
dizanje glave i izvijanje vrata. U klasinoj TtalTdolazi do zadrke daha na
kon udaha dok se vrat ispravlja ili izdah moe odmah uslijediti. Produeni
izdah, ujjayT ili izdah na jednu nosnicu imat e smirujui uinak i postupno
se mogu dodatno produavati sa svakim novim dahom. Izvrsna prandvthihi
s kojom se moe poeti prilagoavanje napranayamu uope jest anulomu
ujjayT. Udah moe biti kratak, ali snaan grleni udah nakon kojega slijedi
izdah na jednu nosnicu koji j e dui od udaha, i koji se moe postupno pro
duavati sa svakim novim dahom. To nam daje samopouzdanje. Suprotna
vjeba od anulome je viloma-ujjayT, u kojoj se pri izdahu proizvodi ujjtivl
- grleni zvuk, ali moe ga se izvoditi i kao slobodan dah, bez kontroli
Anuloma e biti smirujua i oputajua, dok e viloma biti ekspanzivna
i energizirajua. Obje su prikladne za eksperimentiranje i upoznavanje
naim dahom, naim sposobnostima i potrebama. Neophodno j e pa/l|i\>>
isplanirati i izvoditi vjebu koristei neko sredstvo (mantru ili brojan^
dahova sa ili bez metronoma) za odmjeravanje promjenjivih respiraeijO ih
omjera. No osjeajan odnos brzo e se razviti s obzirom na cijeli taj proi
Intuitivno tempiranje i prilagodbe izvest e se pravilno, vodene osjetljivom
inteligencijom daha i cijelog tijela, dok s pripreme prelazimo na vrlniii.u
pa oputeno privodimo praksu njezinom kraju. Budite sa svojim dahom I- ao
cijelo tijelo. Moemo paljivo dosegnuti rub svojih mogunosti, no nikada
ne smijemo pokuati prijei svoju granicu. Moemo se truditi, ali nikadu
naprezati!
Tehnika pitanja
Pranayama se shvaa kao proces proienja koji se inicira povea-
njem topline u tijelu. Navoenjem dijelova organizma prema toj poveanoj
toplini ili ognju (agni), zapreke se spaljuju i uklanjaju. Energiji, prdni, na
taj se nain omoguuje nesmetano strujanje kroz cijelo tijelo - to dovodi
do iscjeljivanja i osnaivanja tijela i uma. Drevni yogini smatrali su da
j e baza tijela mjesto na kojemu se nakuplja najvie zapreka, a to j e mje-
sto gdje desni i lijevi prana-nadTji, energetski tokovi ili meridijani ida i
pingala, ulaze u sredinji kanal susumna-nadT. Zbog toga se velika panja
posveuje osnaivanju i podizanju baze tijela prema toplini u organizmu.
Sve seasane prakticiraju s tom nakanom. Neke od njih posebno olakavaju
taj proces, osobito obrnuti stavovi i pregibi prema naprijed koji pojaavaju
proces proienja primiui bazu tijela blie toplini. Tijekom izvoenja
asana i pranayame baza tijela se pokree prema unutra i gore, u skladu s
izdisanjem, to zapreke zadrava u ognju. Udisanje, poput mijeha, raspalju-
je oganj i usmjerava ga prema zaprekama. To j e tapas, uklanjanje onoga to
nam nije potrebno. I puko produenje i zdahaj e tapas. To je vrlo osjetljiva
stvar: kako raspaliti vatru koja je preslaba pa postoji opasnost da se ugasi
ukoliko se previe potpiruje! Ili kako smanjiti vatru koja gori odve esto-
ko stvarajui nelagodu? Drevne poetske prikaze ne treba shvaati suvie
ozbiljno, iako praktikant moe razviti vrlo konkretan osjeaj svega toga
kroz osobno iskustvo i doivljaj. To je temeljni proces hatha-yoge i praksu
treba ustrojiti s njim kao jezgrom. Svatko moe lako razviti sebi primjerenu
praksu i nauiti kako je samostalno regulirati u skladu sa ivotnim promje-
nama.
No u kreiranju prakse ne bismo trebali zaboraviti na temeljni uzrok
zapreka, a to su nae reakcije na iskustvo. Vano j e prakticirati pranayamu
u cjelokupnom kontekstu prakse i shvaanja yoge. U suprotnom, postat
emo ovisnici o asanama koji si pokuavaju malo olakati ivot. Naa yoga
tada j e dio naeg nesvjesnog reagiranja na ivot. to su sredstva koja mogu
pozitivno promijeniti nae raspoloenje i stavove, tako da to sputavajue
reagiranje na okolnosti oslabi i nestane? Bhdvana nae prakse moe nas
odvesti tamo gdje elimo stii. Uz pomo vjeto upotrijebljenih sredstava
Pranayama se shvaa
kao proces proienja
koji se inicira
poveanjem topline
u tijelu. Navoenjem
dijelova organizma
prema toj poveanoj
toplini ili ognju (agnU,
zapreke se spaljuju i
uklanjaju.
Mark Whitwell liijju " i <i
nai stavovi i odnos prema ivotu mogu se izmijeniti. U raspolo/eii|u h
dovoljstva nae zapreke e oslabjeti, a mi emo moi stajati slobodni IMI
svojim vlastitim nogama.
Svjesnost, nastrojenost, misao i osjeaj, svi imaju ulogu u oieo uu|ii
naeg zdravstvenog stanja. Imunoloki sustav postaje snaniji, a nj i i 'mu
inteligencija proima tijelo. To utjee na neurotransmitere, koji mm
znaajnu ulogu u odravanju zdravlja i dobrobiti. Drevne tradicijo I>O\H|#
o supstancijalnoj sili ili energiji u yogi poznatoj kao prana (ivotna a
koja se pokree iz srca (hrd). Kao to j oj samo ime kazuje, prriijtn
pogoduje situaciji u kojoj prana nesmetano struji kroz organizam po .tupiitl
vezujui svjesnost za dah u sprezi s prikladnim asanama (Sliku ') kud*
reagiramo na iskustvo, stvaraju se prepreke. Prana se raspruje i/van i tl
ganizma, to dovodi do emocionalnih, mentalnih i fizikih problemu i ''//Atf
/). Pranayama e nam dati privremeno olakanje i jasnou, iuk<>bi bl ||
bolje da uope i nismo reagirali na iskustvo! No to privremeno nl.ik MIII I
omoguit e nam razumijevanje dalekosenijeg dara yoge. Vjebo kan m
su pranayama mogu razviti postojanujasnou sve dok znamo da o miinu IM
ovisimo kako bismo imali svoju jasnou. U suprotnom, one se pivl\ aiu|u u
dodatne zapreke u kompleksnom reagiranju. J ednostavno nema pntiolu)
reagiranjem, to j e veliki dar yogijskog nauavanja. Yoga ne podi /a\ a biti
smislene, neostvarive ciljeve. Sve se nalazi unutar dosega pruktikiilltl Ml
uivamo u yogi kao disciplini uitka, namjere, misli i osjeaja i u uli
sredstava unapreujemo funkcioniranje cijelog organizma. I lkluii|uitjtfM
svega to nije neophodno, prirodna energija ivota, prana-sakti. ,ini|i
Slika 1
Ubrzano disanje i pulsiranje
Postoj i pranayama u kojoj se die ubrzano izmjenino na nosnice, kao
to su bhastrika i kapalabhati u kojima se rabi snano pulsiranje iz trbuha
kako bi se pokrenuo dah. One su poznate kao vatrene i obino se koriste za
energiziranje i proienje organizma prije nego to se pone izvoditi neka
dua pranayama. Treba ih rabiti oprezno i nikada nita ne treba forsirati.
Postoje i blae tehnike ubrzanog disanja koje se mogu koristiti u sprezi s or-
ganskim pulsiranjem u tijelu. One su vrlo uinkovite u otklanjanju fizikih i
emocionalnih zapreka iz organizma. Tijelo suptilno pulsira u ritmu udaha i
izdaha. Ili obrnuto, dah se kree u ritmovima prirodnog pulsiranja tijela.
U udobnom leeem poloaju s podignutim koljenima i stopalima ra-
zmaknutim u irini kukova dah izlazi van s trzanjem zdjelice prema gore,
a ulazi u tijelo s trzajem prema dolje koji nalikuje prirodnim pokretima
seksualnog pulsiranja. Stopala su primaknuta tijelu i njihov impuls inicira
i odrava pulsiranje zdjelice i cijelog tijela. Gorman, J uliet Henderson i
drugi razvili su takve vjebe u novije vrijeme. Yogijskim rjenikom iska-
zano, to j e pranayama, sredstvo za oslobaanje od ucijepljenih obrazaca
i proienje uma. Tu se rabi disanje slino ujjayT-dismju iz yoge, zvuk
daha proizvodi se u grlu no usta su otvorena a vilica oputena. Kao i u yogi,
rije j e o slobodnom sudjelovanju u respiracijskom ciklusu, budui da mu
se doputa da tee kao proces otputanja i primanja. Takvo pulsiranje nam
moe omoguili doivljaj njegovog izvorita iz kojeg zasigurno dolaze dah
i seksualni pokreti, kao na organski ivot. To je pulsiranje vaeg prirodnog
stanja i ono se odvija na svoj blagi i snaan nain.
Ako posluate disanje novoroeneta prije nego to on ili ona budu
socijalizirani u pojedince, ut ete taj dah koji se pokree prema i iz kralje-
nice ili cijelog tijela nesputanog ivota. Prakticiranje tog daha u odrasloj
dobi pomae nam da se oslobodimo opstruktivnih drutvenih, emocional-
nih obrazaca i omoguuje nam da osjetimo prirodno stanje ivota. Rije
Takvo pulsiranje
moe nam omoguiti
doivljaj njegovog
izvorita iz kojeg
zasigurno dolaze dah
i seksualni pokreti. To
je pulsiranje vaeg
prirodnog stanja i ono
se odvija na svoj blagi
i snaan nain.
ve vjebe
razotkriti
ireke iz nae
i to moe
tvaranju
ih ladica. A
neugodno,
i imati
entarnu
) svojem
nom
itanju i znati
spolaganju
tna pomo.
j e o istom naelu koje se primjenjuje u izvoenju asana i pranayame im
die se bre uz koritenje prirodnog pulsiranja organizma. Moe se izvodili
u svakom pulsirajuem kretanju kao to j e skakanje na trampolinu, ili M
moe nauiti i raditi uz pomo druge osobe. Kao i u yogi, takve vje/l"
treba raditi samo u kontekstu emocionalne potpore, uz pomo pouzduiioii
prijatelja. Te vjebe i sve vjebe yoge mogu razotkriti skrivene zapreki i
nae prolosti, pa to moe nalikovati otvaranju zaboravljenih ladica \ |n
moe biti neugodno. Osoba mora imati barem elementarnu predodbu n
svojem nezaprijeenom prirodnom stanju i znati daj oj na raspolaganju \in|i
konkretna pomo, da uistinu postoji pouzdano sredstvo za prolazak kroz ia|
iscjeljujui proces.
U seksualnoj praksi parovi mogu vjebali taj dah u prirodnom puhi
ranju ivota i seksa. in penetracije povezuje se s izdahom, a gesla pumu
nja povezuje se s udahom. Na taj se nain davanje i primanje kao vidm i
prisnosti usklauju i podupiru dahom. Dakle, uz pomo tog sredstva i ili
drugih vjebi yoge razvijaju se muko/enske kvalitete i polarnosl i/iiiili i i
izvana. Iskusite to, pa to potom zaboravite. Nemojte se fiksirali na tu ih lulu
koju drugu vjebu. Tijela prirodno znaju to im j e initi u organskom piliti
ranju ivota. Mi uivamo u prirodnim uzajamnostima ivota i oslohndi
se restriktivnih drutvenih ogranienja.
Energetski tokovi i odnos
Drevni yogini spominju sedamdeset i dvije tisue nadija ili tokova
kroz koje struji ivotna energija odravajui cijelo tijelo. Ne postoji nika-
kav autoritativan ili pouzdan opis njihovog poloaja i kvalitete j er su oni
uvijek subjektivno iskustvo svake osobe. Bezbrojni opisi u tradicijama
meu sobom se znatno razlikuju. Mi smo im skloni povjerovati zbog nae
tendencije k pridavanju autoriteta drevnim autorima i njihovom oboava-
nju - umjesto naem vlastitom ivotu i iskustvu. Umisliti kako su neiji
tui opisi nuni, da ih se moe i treba oponaati, oslabit e vae vlastito
autentino strujanje energije. Prema poprima svoju jedinstvenu kvalitetu
dok ivite i mijenjate se. No, ukoliko ih ne shvatimo odve ozbiljno, tua
iskustva mogu biti korisna u kreiranju prakse pranayame i bandhi. Nadalje,
ovdje j e bitno iznova naglasiti daj e u kretanju prdne i iscjeljenju organizma
najznaajniji imbenik nezaprijeeno stanje odnosnosti cijelog tijela. Za-
pravo, pranayama i bandhe bezvrijedne su vjebe izvan konteksta odnosa.
Uklanjanje naih reakcija prema drugima glavno j e sredstvo uklanjanja
greva koji spreavaju robusni protok energije u organizmu. Vj ebe yoge
samo su terapijsko i privremeno sredstvo za otklanjanje tih zapreka. Ako
ih se pokua pretvoriti u zamj enu za odnos, one samo dodatno koe ivot.
ivotna sila nesmetano struji samo u odnosu.
U horizontalnom odnosu tijela prema ivotu vertikalni energetski feno-
men ivota postaje oevidan i koristan. Srce, koje j e izvorite i vrelo prane,
otvara se. No bez horizontalne dimenzije (koju ine konkretni ivotni
odnosi), mi se fiksiramo na energije i pri daj emo im vei znaaj nego to
zasluuju. Ta fiksacija prijei daljnje otvaranje srca. Srce ili hrd nalikuje
maj unom, intenzivnom plamiku, postojanom vrku svjetlog plamena.
Ono j e prva iskra ivota, mj esto apsolutnog jedinstva mukog i enskog,
prva stanica u koju prodire ivot. Tijekom naeg odnosa sa ivotom i dru-
gima prana srca raspodjeljuje se po cijelom organizmu. Dok smo prisni sa
svojim dahom takoer moemo stopiti plamen hrda, potpaljenog kretanjem
prtine prema dolje (pri udahu), s bazom tijela. To osnauje cjelokupno fun-
Uklanjanje naih
reakcija prema drugima
glavno je sredstvo
uklanjanja greva koji
spreavaju robusni
protok energije u
organizmu.
Mark Whitwell Yogu \n ii
kcioniranje baze, osobito sposobnost eliminacije.
U bazi, odmah ispod pupka, nalazi se kanda, koja nalikuje sredMu
upravljanja mreom ntidTja u tijelu i distribucijskom centru. Ima oblik |n
jeta. Iz nje se pokree cjelokupna prtina u svojim kanalima, ukljuujiu i i
prvenstveno sredinju nadi-susumnu koja se uzdie do tjemena. Iz tjcmni i
amrta-nadT odvodi prtinu nazad u hrd. Moete vidjeti kako to prflnlOno
stapanje hrda gore i kande dolje, koji su udaljeni svega dvije ake, NI VIII I
vitalnst u organizmu. Vatre" srca i probavnog trakta, jatharagni, sluJ e /ti
spaljivanje zapreka oko kande koje su nastale usljed naih reakcija na i I u
stvo. To omoguuje snaan protok prtine iz dvaju sekundarnih ntidijii, idf I
pihgale, s lijeva nadesno, u susumnu. Taj provodnik ivotne energije silo
j e snaan i istanan. Energija struji od baze prema tjemenu pa nazad u MI
Tako postajemo cjelovita osoba sa svim svojim mukim i enskim aspekli
ma sjedinjenim i djelatnim. ivot je snaan i jasan, probojan i prijeuiljiv
Postoji samo jedna energija u tijelu, sila samog ivota. Neke tradici|e ini
zivaju je kundalint ili Sakti. Druge tradicije definiraju kundalini ziipinvn
kao zapreku protoku ivotne sile, koja se otklanja praksom. Fizike vji U
koje stapaju gornje i donje od vitalnog su znaaja, osobito one kojeONIM. u
ju bazu i kandu. To su pregibi prema naprijed, torzije, inverzije i po .>I'im
izvijanja prema nazad u kojima teina tijela poiva na trbuhu dok Ic/iuin
na podu, bhujaiigasana i alabhtisana. One nas pripremaju za uinkovitu
prtintiytimu i bandite.
Srt Devi
Brahmacarya
T e vjebe posve su sekundarne u odnosu na primarno uvj ebavanj e u
prisnosti. Brahmacarya - j edno od yogijskih naela yame, koje se ponekad
prevodi kao celibat, iako doslovno znai izuavanje Brahrne, to j e j edno
od Bojih imena - zapravo j e uspostavljanje ispravnog odnosa prema sve-
mu. To j e ona odnosnost koja j e ve uspostavljena u nama kao ivot sam.
Rije j e o zadravanju ivotne energije - Boj e energije" - koja struji kroz
na ivot. U spolnoj prisnosti to j e neprolijevanje energije iz organizma,
odnosno zadravanje prdne u brahmarandhri, to j e drugo ime za susumnu.
Spolno sjedinjenje s voljenom osobom glavna j e ivotna aktivnost koja po-
kree pranu. Nj ezi no kretanje kroz susumnu muko j e po svojoj kvaliteti,
sjajno poput Sunca. Ono proima modanu jezgru i tjeme, koje j e ensko
po svojoj naravi, puno poput Mjeseca, finotvarno i prijemljivo. Sunce pros-
vjetljuje mjesec. To ensko sjedite poznato j e kao bindusthana ili iskon.
Apsolutno muko/ensko j edi nstvo osjea se tamo, kao i u srcu te bazi tije-
la. Tj eme kao da podrazumijeva ili ukljuuje lird i bazu, koji se integriraju
u osj eaj ispunjenosti cijelog tijela. Tankoutni mjesec prosijava kroz tj eme
i cijelu prednju stranu tijela do baze trupa, osnaujui i vitalizirajui ga tije-
kom svojeg sputanja. To j e uzaj amno podupi rae stapanje sunca i mjeseca,
mukog i enskog. Otvaranje tjemena ovisi o otvaranju srca i baze tijela, a
otvoreno tj eme hrani srce i bazu. Obrnutu muko-ensku dinamiku takoer
j e mogue doivjeti. Cijelo tijelo moe se doivjeti kao otvoreno i ensko,
koje prima muko prodiranje odozgo, kroz tj eme sve do srca i baze. Muke
i enske kvalitete i tokovi meusobno su zamjenjivi. Oni su j edno.
Ta punina prirodno se osjea i priopava kao cijelo tijelo u zagrljaju s
voljenom osobom. Ona se osjea i individualno kao izvorno stanje ivota.
Umjetniki prikaz na 150. stranici knjige ilustrira taj zagrljaj iznutra i izva-
na. Nakon asana, pranayame ili voenja ljubavi, neko prikladno vrijeme
moe se posvetiti odmoru i obitavanju u tim prirodnim osj eaj i ma i medi-
Mark Whitwell Yotfa win
tacijama. Dok to radimo moemo upotrijebiti vizualizacije i zvuk, kao to
su tradicionalne ili moderne yantre i mantre, ili bilo koji blizak prednu i
tijekom i nakon tjelesnih vjebi. To odrava nau oputenu paljivosi i
moemo za njima posegnuti spontano ili ih svjesno primijeniti, Zvukm i i
geometrijski oblici kao da se na neki nain podudaraju s cijelim tijelom i
njegovim ivim sklopovima. Sve su to vrlo prirodne aktivnosti od kojih IH
oekujemo nikakve rezultate.
Dok smo ivi u tijelu, osjeaj iskona ili bindu srca najvanija je toCka
On nam daje slobodu da se opustimo i iskusimo sve druge ivotne dinu u
zije gore i dolje, a da pritom ne stvorimo ovisnosti ili fiksacije, uzviene ili
niske. Kada nam se priblii smrt, bindu na tjemenu moe postati va/ulp
budui da jTva ili dua na tom mjestu prirodno naputa tijelo vraajiu i m
svojem kozmikom praiskonu izvan tijela.
Postoje velike organizacije u svijetu koje pouavaju ono sto je popu
larno poznato kao raja-yoga. Tu se panja vezuje za ono to se nnla/i n.i
tjemenu i iznad njega kao pretpostavljeno mjesto vie" spoznaje. Moi'iii i
isjea se i j e opaati neobine energije i boje koncentriranjem panje na tjeme lo
:ao cijelo J
e
opasna aktivnost, osobito ako j e uspjena, budui da panja poslan
11
[jaju s ksirana, to j e zapreka yogi cijelog organizma koja ukljuuje i ono Sto M
sobom. nalazi unutar i iznad tjemena. U kulturnom vjerovanju u poeljnost moliiw
i meditacije o onome to j e uzvienije ili istinitije, zanemaruje se /mi l
Predodba o kranskim svecima sa svjetlou ili aureolama oko glave hl!
ska j e raja-yogijima u njihovoj posveenosti uzvienom ivotu. Po/n.mm
sam nekoliko suvremenih svetaca koji su - nakon dugotrajnog praklu uau|u
propisanih disciplina svojih tradicija, u nastojanju da postignu mistina stii
nja kul ture-postal i vrlo ozlojeeni jer nisu postigli pretpostavljene e 111 >w
tovie, rastuio ih j e osjeaj gubitka kada su kasnije u ivotu shvatili ilii
se nisu upustili u kvalitetu intimnosti sa svojom obitelji i prijateljima 11
svojem nastojanju da prevladaju tijelo i iskuse vii" poziv, zanemaiih tu
ono to je bilo vrlo dragocjeno. Paradoksalno j e da su ignorirali upi.mi
sredstva za otvaranje tjemena za uzlazne i silazne energije, za ohaiaii|i
cijelog tijela u njegovoj prirodnoj prisnosti s drugima. Oni oko njih ol>
su prikrivali ogranienja svojih svetakih uitelja. U njihovim nicloilam.i
traganja i njihovom statusu duhovno realiziranih slavnih osoba ra/v idim i>
ogromno kulturno i komercijalno ulaganje. Sveenici, klerici i gurui *vlh
vjera bili su vrlo utjecajni tijekom minulih stoljea i jo uvijek jesu l i
mijeni mukarci sa svojim aureolama (sa enama ili bez njih) predsiav l|all
su autoritet od pamtivijeka, dok j e onih ija su cijela tijela bila ozarena bilo
puno manje i bili su slabije poznati.
Tantrike vjebe su u Indiji do dananjeg dana uvane kao tlijnu |t i |i
uiteljima bilo neugodno priznati ortodoksiji i javnosti da ih zanima seks
i sveobuhvatna mudrost ene. To j e u njima stvorilo sukob i proizvelo li-
cemjerje i zbrku u drutvu. Tako je bilo tijekom cjelokupne povijesti pot-
injavanja ena i obespravljivanja pojedinaca i naroda pomou doktrine.
Tantrika uenja bila su dostupna, poput Laksmi-tantre i drugih u junoj
Indiji, no zatirale su ih, ponekad nasilno, ortodoksne vlasti u svojoj potrebi
za kontrolom. Krishnamacharyine vjebe su u sutini tantrike, kao sjedi-
njavanje suprotnosti. Njegove vjebe u privatnom ivotu bile su tantrike
i on je oboavao Boginju LaksmT kroz yogijski ili devocijski odnos i radio
je na ukidanju drutvene diskriminacije ena. No ipak j e bio predan ivotu
propisanom od strane vjerske ortodoksije i potrazi za Bogom kao neim
drugim". Zbog svojeg inzistiranja na razumskoj doktrini posvaao se s
mnogim ljudima (ukljuujui njegove starije sinove), to mu j e donijelo
mnogo patnje, a tantrika praksa i temeljna potreba za istinskom uzaja-
mnou u svim odnosima, ukljuujui interakciju uitelj/uenik, ostale su
prikrivene.
Yoga kao uzajamnost, ukljuujui prvenstveno muko/ensko jedinstvo
kao svrhu stvarnosti, samo sredstvo spoznaje ivota, Boga ili mira, nije bilo
primjereno istaknuto u ljudskim ivotima i praksi yoge. Umjesto toga, pro-
pisani postupci i doktrine o tome kako dospjeti do Boga, koji j e neto dru-
go", ucjepljuju se u drutveni um putem nepropitivanih kulturnih i politi-
kih procesa. Oni ukljuuju ideje o brahmacaryi kao celibatu i suzdranost
od prirodne odnosnosti. I asane i pranayama nametnute organizmu kao dio
takve potrage zapravo koe i preokreu prirodno strujanje prdne i stvaraju
osjeaj ovisnosti. Samo nesmetano strujanje prane u prirodnoj odnosnosti
organizma uistinu iscjeljuje.
I ponovno naglaavam, ovo nije osobna kritika bilo kojeg pojedinca,
budui daj e suosjeanje primjeren odgovor na ono kroz to su oni morali
proi u svojem oduevljenom priklanjanju vjerskim sustavima. To j e kri-
tika drutvenog uma koji je nametnut naem prirodnom stanju. Taj utjecaj
kulture jest ono to treba prepoznati, razumjeti i ono ega se treba rijeiti.
Krishnamacharya je dao golem doprinos svijetu u pouavanju yoge i iscje-
liteljstvu. Ako rasteretimo to znanje i cjelokupno znanje od kulture ogra-
nienja u kojoj se ono pojavljuje, moemo ispriati cijelu priu i igrati s
cijelim pilom karata. Hatha-yoga izvanredno je korisna kada se prakticira
kao prisnost s naim vlastitim stanjem koja vodi k prisnosti s naim cjelo-
kupnim iskustvom, umjesto da bude tek dijelom kompleksnog reagiranja na
iskustvo u nastojanju da spoznamo kulturne mitove koji preseu nae isku-
stvo. U suprotnom, ona samo pojaava agoniju te potrage i samouvjereno
odbijanje odnosa, borbu sa samim sobom i drugima, te nau uvjerenost u to
Tantrike vjebe su u
Indiji do dananjeg
dana uvane kao tajna
jer je uiteljima bilo
neugodno priznati
ortodoksiji i javnosti
da ih zanima seks i
sveobuhvatna mudrost
Yoga kao uzajamnost,
ukljuujui prvenstveno
muko/ensko je dins tvo
kao svrhu stvarnosti,
samo sredstvo spoznaje
ivota, Boga ili mira,
nije bilo primjereno
istaknuto u ljudskim
ivotima i praksi yoge.
Mark Whitwell Yogasix <i
da smo u pravu. Hatha-yoga sastavni j e di o cj el ovi tog konteksta tantru U<
yoge, ali ne konvenci onal ne tantre koj a odri e udesnost ovoj stvarnosti u
svoj oj potrazi za onostrani m.
Jo uvijek brani svoj izbor.
Jo uvijek zagovara svoju stvar.
Kao da ne bi vidio plamtei grm
Kad bi ti planuo pred nosom.
Sanja o svojoj budunosti
i mozga o svojoj prolosti,
Dok bi samo jedan obian iskorak
Mogao izgraditi most koji bi potrajao."
J ohn Hi att, Through Y our Hands", Stolen Moments
Ples
Gi bati tijelo u skladu s nekim ritmom vrlo je uinkovit nain potvr-
ivanja i osjeanja uzajamnosti ivota. Kultura plesa koja j e eksplodirala
po cijelom svijetu kultura je yoglja i yoginP. I postoje naini kako to kon-
kretno pretvoriti u yogu uzajamnosti. Ritmiko kretanje s lijeva na desno,
premjetanje noge s lijeve na desnu s popratnim gibanjem trupa, glave i
ruku, povezuje te dvije strane tijela. Te dvije strane se stapaju i ubrzo se
stvara osjeaj cijelog tijela i njegovog energetskog strujanja. To gibanje se
moe izvoditi u obliku osmice ili simbola za beskonanost. S vremenom,
to osnovno postranino ili horizontalno kretanje moe proizvesti vertikalno
gibanje koje ukljuuje izvijanje prema nazad ili savijanje prema naprijed
pa ak i poskakivanje s dvije noge, dok se ivotna energija kree vertikal-
no prema gore do tjemena i dalje. Uzajamnost lijevog i desnog potie ili
aktivira uzajamnost gornjeg i donjeg, prednjeg i stranjeg. Vertikalna ener-
gija moe se kretati samostalno ili se moe stopiti s uzajamnou lijevog
naspram desnog i, s vremenom, energija se moe povui samo u gibanje s
lijeva na desno. To j e igra prtine, ivotne energije u organizmu i ona, nara-
vno, podrazumijeva izvanjsku uzajamnost s drugom osobom ili skupinom,
koja takoer moe proizai iz, pokretati se i s vremenom se vratiti na tjele-
snu autonomiju.
Kada se plee zajedno s drugim, energija izmeu dvoje ljudi se aktivi-
ra, a energija unutarnjih uzajamnosti se pojaava. Razliiti sinkronizirani
pokreti, kao to j e savijanje prema naprijed usklaeno s partnerovim izvija-
njem prema nazad i raznorazni pokreti nastali kao energini odgovor, odvi-
jaju se spontano. Nekakav blag ili intenzivan tjelesni dodir koji prevladava
u velikom broju tradicionalnih plesova potpomae tu uzajamnost. Naravno,
drutveno okruje za takav prisan dodir mora pogodovati osobama bez par-
tnera i mora biti lieno opasnosti od neprimjerenog seksualnog nametanja.
Dosad se u kulturi plesa autonomija svakog pojedinca budno uvala pa ljudi
rijetko pleu intimno. U javnom okruju ljudi se prirodno tite od povrnog
sparivanja. No, plesanje u paru prekrasno j e iskustvo i izvanredan drutveni
kontekst za razvijanje prisnosti kako je to tradicionalno i bilo. Prireivanje
Gibati tijelo u skladu
s nekim ritmom
vrlo je uinkovit
nain potvrivanja i
osjeanja uzajamnosti
ivota.
Mark Whitwell Yofiti ili 11
plesova krasan j e drutveni dogaaj i dobro mu doe iva glazba koju ga
moe pretvoriti u vrlo organski ivi dogaaj.
Raznoliki kulturni utjecaji mogu se spojiti u spore ili estoke rilmow
Od plesaa se ne oekuje nikakva posebna izvedba i oni se kreu (ili m
kreu) iskreno odgovarajui na ritmove i osjeaje. Kao i u astmama, pii
mjenjuje se naelo sthira-sukha pa se cijelo tijelo dri oputenim dok >
giba energino.
Uporaba droga za podizanje raspoloenja proirena j e u kulturi plom
lako ovdje ne iznosimo nikakav moralni sud o tome da se takve supsi.un i
mogu koristiti uz pomo amanskog znanja (uporaba trava" spominje i u
Yoga-sutrama kao legitimno sredstvo postizanja jasnoe, a u Upaniyuluiiiti
neprestano se spominje upotreba some, za koju se smatra daj e bila cg/uli
na ceremonijalna biljka u drevnim vremenima), ipak je oevidna iii|ciin i
da droge naruavaju zdravlje i tete organizmu. Ukoliko ih se konsii, in
treba uiniti pod strunim vodstvom. Takoer treba shvatiti to da pic an i
bez stimulansa osoba ui kako stimulirati svoje vlastite energije i kcmi/im
kako bi dosegla visok stupanj dobrobiti i jasnoe. Uz pomo yoge u/a
janinosti i plesa, ili bilo koje aktivnosti koja osobi omoguuje slapiing' i
njezinim stvarnim iskustvom, ta osoba ui kako poboljati modane I
zrne i osjeaj dobrobiti - tako da kemijsko nametanje drutvenih droga >li
psihofarmaka postaje izlino.
Zapleite, to je neto sasvim prirodno.
Ray Davies, The Kinks
V
Prehrana i vrhunska inteligencija ivota
Temel j ni problem drutva j e pretjerana potronja. Prejedanje j e zdrav-
stveni i drutveni problem kojim se truje i optereuje organizam. Cesto j e
smanjenje unosa hrane najbolje to osoba moe uiniti - to ini organizam
lakim i donosi zdravlje. Lako je to rei, no drutvene i osobne navike te-
ko su iskorjenjive. Samo kada se uici daha, pokreta i prisnosti uspostave
kao prirodni dio ivota odreene osobe, postaje lako smanjiti prehranu.
Zapravo, to se zbiva prirodno budui da j e uitak pravilne prehrane vei
od isforsiranog uitka prejedanja. Mi se prestajemo tjeiti ispunjavanjem
ispraznog ivota hranom.
Prehranu j e mogue uiniti optimalnom za odravanje ivota kroz pra-
vilan izbor vrsta namirnica, njihovo kombiniranje i doziranje kako bi se
udovoljilo individualnim potrebama. Rasporeivanje obroka j e od vitalne
vanosti. Neuzimanje bilo kakve hrane nekoliko sati prije nonog poinka
omoguuje nam bolji odmor, a prakticiranje yoge praznog eluca pogoduje
praksi. No tendencija da se postane opsjednut hranom kao rjeenjem, poput
bilo koje metode traganja, samo potencira problem koji ne postoji. ivot
kao tijelo posjeduje vrhunsku inteligenciju i moe se prilagoditi svim vr-
stama promjena i stresova. Ako smo toga svjesni i prestanemo nepotrebno
brinuti o tome, tijelo i um se oputaju a ivot savreno obavlja svoj posao
odravajui nas zdravima. Uklanjanje svih biokemijskih ili energetskih
neuravnoteenosti spontan j e i konstantan proces. ivot se za nas bespri-
jekorno brine i nikakva rjeenja nisu potrebna. Prehrambena, zdravstvena
i farmaceutska industrija prodaju nam sreu i zdravlje kao da smo nesretni
i bolesni. Naa patnja se iskoritava. Mi smo im skloni povjerovati i to
nas razbolijeva. Briga za vlastitu sreu j e mentalno optereenje organizma
koje izaziva nau nesreu a nae mentalne reakcije na bolest postaju gore
od same bolesti. Neki simptom samo j e prilagodavanje tijela na promjenu
Samo kada se uici
daha, pokreta i prisnosti
uspostave kao prirodni
dio ivota odreene
osobe, postaje lako
smanjiti prehranu.
Mark Whitwell liiya u i ,i
neke okolnosti. Ako ne reagiramo, simptom se moe brzo povuci. Na |HI
mjer, simptomi prehlade ili gripe mogu proi a da nas ne uznemire, li
slino, reakcija uma na lagani umor poslije letenja uzrokuje letaku IM I
pljenost. Reakcija uma na rak uzrokuje vie boli od samog raka. Siinpi
ukazuju na to da se tijelo prilagoava promjeni, a bol je proces iscjel jiv au|a
Tijelo se neprekidno bori sa staninim aberacijama. No ako ga se pritom i
ometa, to je jedan od prirodnih naina na koje nas ivot rastereuje li|H i
a mi se moemo spokojno opustiti. Time ne elim sugerirati kako liebamn
zanemariti nutricionistiku, farmaceutsku ili medicinsku pomo kada nam
je stvarno potrebna, nego samo to daj e prihvatimo bez plaljive ov isnonll
uvjeravajui se da smo bolesni.
Bandhe
Od samog poetka razvijali smo svoj respiracijski ciklus, blago i po-
vremeno energinije na nain koji se pribliava tehnikama koje se nazivaju
bandhe, ljebovi ili zapori. Svaki udah i izdah u asanama i pranayami u
konanici imaju istu svrhu zbog koje postoje i bandhe: uklanjanje zapreka,
tapas. Pri kl adne asane i pranayama preduvj et su za prakti ci ranj e bandhi
budui da ih j e besmisleno pokuavati izvoditi izvan njihovog loginog
konteksta i primjereno strukturirane prakse. Inae bi moglo doi do raspada
sistema! Mjerilo (kriterij sigurnosti) j e vaa sposobnost dugotrajnog zadr-
avanja daha tijekom veeg broja dahova u asanama i pranayami. Baza
tijela i lea postupno se osnauju kako bi mogli uspravno drati tijelo s
lakoom i srce otvorenim. To se dogaa spontano. S vremenom ta snaga
spontano dovodi do uinkovitog izvoenja bandhi. Moda ih nikada neete
moi izvesti svojevoljno, no neka vas to ne brine! Moda ve jeste u neza-
prijeenom odnosu sa svime to postoji, ukljuujui beskonanost! Zapra-
vo vi to jeste. Moda vam nije potreban dramatian tapas bandhi. Nikakve
tehnike nisu neophodne u yogi, samo predavanje! Potrebno j e uiniti samo
ono to su nai organizmi prirodno voljni initi.
Ljudski organizam u yogi se sagledava vieslojno, od grubog do suptil-
nog. Takvo napredovanje se moe prepoznati i osjetiti u ovim vjebama. Iz
jednog drugog motrita ljudski organizam se moe shvatiti kao mikrokozam
sastavljen od pet elemenata ivota: zemlje, vode, vatre, zraka i prostora.
Usmjeravajui elemente zraka i vatre uz pomo uinkovitog na-
ina disanja, raspiruje se probavni oganj agni pokretanjemprane iz srca.
Neistoe se spaljuju i izbacuju putem udisanja i izdisanja. Udisanje j e
sputanje receptivnog, istananog osjeaja u snagu baze tijela. To uveava
strujanje prdne prema bazi. Tako se poveala toplina organizma i usmje-
rava se prema zaprekama. I zdisanje j e uzlazno kretanje prane. Popraeno
je osjeajem snage i otputanja iz baze tijela. Ono takoer uveava toplinu
i zadrava zapreke u ognju. Silazno kretanje prane energizira apdnu, ener-
Nikakve tehnike nisu
neophodne u yogi,
samo predavanje!
Potrebno je uiniti
samo ono to su nai
organizmi prirodno
voljni initi.
Mark Whitwell Yogu si i ii
giju odgovornu za proces eliminacije. Sve kvalitete onoga gore i onoi'ii
to j e dolje tako se stapaju. Uvoenjem banditi, koje se izvode sto/iuit'
111
odreenih grupa miia i pokretima u nutrini tijela, u koordinaciji s dahom
intenzivira se proces tapasa. Kada se uspostavi primjerena praksa ilsmm
uvodi se pranayama. Kada se tijekom prakticiranja asana i prdiiaviiiin
s lakoom moe zadravati dah, mogu se uvesti bandhe. Prvo ih se u\
bava u istinama kao to su tadaka-mudra, adhomukha-vaiuiMiiui
mahamudra i sarvahgasana, a potom ih se u pravo vrijeme izvodi tijekom
pranayame.
Kako napredujemo u izvoenju bandhi, moemo osjetiti tim I ni i
turu cijelog tijela aktiviranu kao jedan cjelovit proces. Tijekom OMIIIII I
pranayame cijela baza tijela je aktivirana putem mula-bandlie i iitldi\iiiiii
bandite. Postoje i manje vane bandhe u stopalima, nogama I I|OII|I IM
djelu lea koje su zapravo dio cjelovitog procesa koji pokree eneiruu i
istananu panju prema gore u smjeru perineuma, donjeg dijela trbuhu i
gornjeg dijela trbuha. Kod primjene jalandhara-bandhe, cijela leda ml i
dlanovi, te vrat i glava koordiniraju se uj edan cjelovit proces usredotm >n
na gornji dio grudi i grlo. ak i kada se bandhe formalno ne primjenjii|ii It
koordinirane grupe miia mogu se osjetiti kao bitna kvaliteta itsaiui ko|M
za cilj imaju stapanje enskih receptivnih kvaliteta odozgo s mukom nm
gom odozdo. Bandhe su vrhunac tog napredovanja u asanama i pruitiiviliirf
koje u znatnoj mjeri ovisi o sinkroniziranom povezivanju tijela i daha N
zadrkama, pri emu se aktivira cijelo tijelo.
Mnogi uitelj yoge vole davati detaljne informacije o anatomskim po
loajima tijela u asanama. Golem broj informacija razraen je do litnCInfl
kako bi se asane izvodile pravilno". Spiralno rasporeivanje mi o a oltll
kostiju i mnogi drugi interesantni fenomeni vezani uz istine mogu si opi
ivati. Takva pouka ima tendenciju ka silovitom mentalnom opteici i\an|u
tijela. To dovodi do rigidnog manipuliranja organizmom dok um imll UM
tijelu kako bi se postigli unaprijed odreeni rezultati. To znai uiii u
suprotnom smjeru. To zapravo ima suprotan uinak od onoga zn ko||
yoga stvorena - naime za uklanjanje mentalnih utisaka iz naeg 01rani. nm
Svrha yoge sastoji se u tome da nas privede neuvjetovanoj kvaliteti o oht
i uvaavanju vlastitog ivota. ivotnom tijelu koje j e neoskvrnulo unioiiilj
To se postie pukim bivanjem s dahom kao cijelo tijelo. Praksa si a ni||
Prana
V'
Prana
V'
Agni (oganj)
&
Apana (zapreke)
(oganj)
(zapreke)
jednostavno u tome da dierno kako bismo priman i otputan osjeaj ivota.
Rije j e o iznimnoj dubokoj osjeajnosti kojoj nisu potrebne nikakve men-
talne direktive. Mnogi koji ponu prakticirati na taj nain, samo sudjelujui
u dahu, na svoje veliko iznenaenje otkrivaju da sam dah stvara tjelesne
poloaje kojima su prije teili ili ih nastojali nametnuti tijelu. Drevni yo-
gini opisivali su izvoenje asana samo kao nusproizvod zbiljski ostvarene
yoge. Mi ne moemo preuzeti taj opis i nametnuti ga tijelu, pa to nazvati
yogom. Nekakva minimalna pouka j e korisna, no tehnologija yoge nije ma-
nipulacija tijelom. Savrenstvo svake osobe ve j e uspostavljeno kao dah i
ono to nas die. Dah je ono to obavlja posao za tijelo i um.
Svrha yoge sastoji se
u tome da nas privede
neuvjetovanoj kvaliteti
ivota i uvaavanju
vlastitog ivota.
ivotnom tijelu koje je
neoskvrnuto umom!
A

Bandhe i Tapas (otklanjanje onoga to nije potrebno)
Bandhe se obino ne poduavaju u grupi, iako j e veina onoga o emu
smo govorili bitno za uenike i nekakav razgovor o bandhama moe
biti koristan. I zvoenje bandhi j e iznimno osobna praksa koja zahtijeva
panju i osjetljivost. Najbolje ih j e pouavati na tradicionalan nain, pri-
Mark Whitwell Yoga sIx <i
vatno. J edan drevni tekst kae: Samo etiri uha trebaju biti prisutna kada
se raspravlja o tim pitanjima." Yoga j e sveta djelatnost. Ona j e osobno
prepoznavanje onoga to je veliko. Tehnike ne treba pouavati olako be/
uvaavanja njihove dublje svrhe i ciljeva praktikanta. Mogue ih je dali n.i
prirodan nain koji ne eksploatira uenika ili stvara lani sjaj ili isforsiranu
svetost oko uitelja ili uenika - smrad prosvjetljenja", kako bi to rekli
rani buddhisti. Vjerovanje da posjedujete znanje ne moe postojati zajedno
s poniznou, no ni j edno ni drugo nije vano. No izmeu uitelja i ueniku
lako se mogu razviti osjeaji zahvalnosti u svetom raspoloenju ili blianim
oslobaanja. Bandhe su mono sredstvo uklanjanja naih zapreka, HUM
pretpostavke da smo odijeljeni od ivota. Kao i sve vjebe yoge, one MI
trenutak predavanja cijelog tijela u osjeaj ivota, naeg prirodnog slaiiiu
Nakon njih uvijek treba uslijediti prirodno vrijeme za odmor. To nije nu/no
neki poseban" trenutak. To stvara svoje probleme, kao da svi trenuci u i
nisu posebni. No to j e trenutak otputanja u irem kontekstu razumi jc\ania
yoge i ivota. To jest, ono jedino to treba uiniti jest potpuno se predali
Odustanite od naprezanja jer sve j e ve dano. Potom poduzmemo nekolik"
praktinih koraka: tijelo, dah i odnos. Yoga j e nain izraavanja Boga IH
iznalaenja Boga.
ETVRTI DIO
Meditacija
Medi taci j a, ili dhyana, kako j e klasino definirana u Yoga-sutrama,
stapanje j e s doivljenim iskustvom. Odabravi smjer, dharana, pa se potom
stapajui s iskustvom, dhyana, s tijelom, dahom ili bilo kojim srodnim sta-
njem, j a spoznajem to iskustvo i, inei to, spoznajem samoga sebe, onoga
koji doivljava. Kada je to stapanje dovreno, meditacija postaje samadhi,
sjedinjenost. Yoga-sutre takoer opisuju vrstu meditacije koja za svoj cilj
ima iskljuenje iskustva tako da um bude prazan, pa j e u stanju reflektirati
doivljavatelja natrag doivljavatelju, sopstvo sopstvu. No prva metoda
jae se naglaava. Poantaj e cijelo vrijeme u tome daj e tijelo kao ivot ve
u posvemanoj odnosnosti s ostatkom opstojnosti i savreno j e prijemljivo
za svoje iskustvo. Yoga postavlja problem koji ne postoji. Sjedinjenost se
ve zbila, kako god j e eljeli shvatiti: kao Sunca i Mjeseca, mukoga sa
enskim, svijesti s energijom, svijesti s percepcijom, spoznavatelja sa spo-
znatim, unutarnjeg s vanjskim. Te ideje samo su jezine zavrzlame s kojima
se bori um. Moemo prekinuti cijeli taj igrokaz s malo uvida. Tada osjea-
mo prirodno jedinstvo, sahaj-samadhi, koje j e ve nastupilo kao ivot na
Zemlji, kao Priroda sama. I ne moete me razuvjeriti! Mi to jesmo.
No ipak postoje bezbrojne kole meditacije. Buddhisti (koji tvrde da
posjeduju Buddhinu izvornu tehniku kao svoj prodajni artikl), majstori
zena (koji su nas mlatili tapovima kako bismo uspravno sjedili i probudili
se), pa sve do velikog Maharishi Yogija, uitelja Beatlesa, koji j e postao
milijarder - svi su nas oni uvjeravali da u meditaciji postoje nekakve zlatne
mrkve. Ako ne meditiramo, vjerojatno mislimo da bismo trebali. Samo po-
stojanje tih metoda pretpostavlja da j o nismo potpuni i dostatni kao ivot.
Stoga se oni naivniji medu nama trude motriti svoj dah deset dana bez
prestanka i uvjeriti sve druge da to ine. Ili se pak uputamo u junaki boj
s vlastitim iskustvom u naem svakodnevnom nastojanju da manipuliramo
Meditacija je stapanje
doivljenim iskustvom.
Odabravi smjer, pa
se potom stapajui s
iskustvom, s tijelom,
dahom ili bilo kojim
srodnim stanjem,
ja spoznajem svoje
iskustvo i, inei to,
spoznajem samoga
sebe, onoga koji
doivljava.
svojim psihikim stanjima. Poticati, obmanjivati ili prisiljavati um na neko
pretpostavljeno stanje koje nam podvaljuje kultura vrsta j e samomuenja
Moramo izazvati odreena stanja da bismo bili ispravni.
U sutini se radi o kulturnom poricanju naeg prirodnog stanja. Ako
smo uspjeni u meditaciji, ako nam se ponu dogaati duhovni fenomeni
taj problem se dodatno pogorava. Poput ovisnika o drogi, duhovni aspirini
ti postaju ovisni o iskustvenimsamadhijima, stanjima koja dolaze i odla/o
pa pate kada ih nema. O njima nas opirno izvjetavaju tradicije. Za yogi/u
je vrlo opasno kada povjeruje da su njegovi napori donijeli plod. Ili da nje
gova srea ovisi o odreenim samoproizvedenim stanjima kao to j e njegov
odnos s uiteljem ili primjena meditacijskih tehnika. Model problem/rjei
nje tako dobija na snazi, a nae prirodno stanje se dodatno zastire.
Dakle, nita nije neophodno. Ukoliko doivimo neka neobina dulin
vna" stanja, putamo ih da slobodno dou i odu poput bilo ega drujmy
Tome slino, kada susretnemo iznimne ljude koji posjeduju posebne moi i
nauke ili karizmu, slobodno dolazimo i slobodno odlazimo. Uivamo u
darovima nekog jedinstvenog prijateljstva a da ne upadnemo u proces |>"
kuavanja da neto dobijemo, kao da nismo ivot sam.
Dakle, nakon ovog to smo upravo rekli, to j e meditacija? Kuko si
ona inteligentno uklapa u na ivot? Naravno da elimo mirno sjedili i In
vjerojatno podosta. To j e neto dobro i prirodno. Ako ne uivamo u svojem
prirodnom stanju, moemo ga njegovati. Ako smo odve nadraeni ili pod
stresom zbog pretjerane aktivnosti, moemo jednostavno smanjiti ia.ii.
senost uma pokreui um u jednom eljenom smjeru. Moemo po/el|eii
smanjiti utjecaj prolih obrazaca, biti manje reaktivni u odnosu na v lasiiin
iskustvo i kretati se u svijetu s veom lakoom, primjerenije. Da bismo i"
uinili, potrebno nam je malo samospoznavanja, svadhyaye: prvo opn/an|i
nezadovoljstva, duhkha, a potom i elje, icchd. da poduzmemo nelo u
svezi s njim. Zatim se moemo odvaiti na neko djelovanje, krivu I n|>
e dovesti do eljene promjene, umanjiti zapreke, tapas, i razvili ugodu
sukha. Ti koraci mogu nas odvesti tamo gdje elimo stii, bhdvaui ili 111
spoloenju, ili ak naem odabranom idealu, naemisti.
Kako znamo to treba uiniti? Treba nam malo vjere, raddliu. da i *>
nam neto uspjeti. Ba nezgodno! Moemo j e dobiti iz nekog pou/duuuy
izvora, agama, kao to j e uitelj, prijatelj kojemu doista moete vjemv ali
Moemo j e zadobiti kroz promiljanje, anumana, odvojivi si neko VI I |#I
me za ono to smo nali u nekoj knjizi, u vlastitim zabiljekamu, i
glazbi, patkama na jezeru", ili u bilo emu iz prirode kako bismo i a/im mi
li svoju situaciju. I l i j e moemo osjetiti neposredno sami za sebe u *vu|i IM
vlastitom ivotu i zamjedbama, pratyaksa, tako da moemo bili apsnluliiii
sigurni u svezi s naim ivotom i naim ciljevima. Moemo naii na pomo
tijekom tog putovanja, no to u konanici ovisi o nama. To j e nae kretanje
od informacija skupljenih izvana do naih neposrednih uvida o tome to
je za nas dobro. Rije j e o sigurnosti koja se pronalazi u naem vlastitom
ivotu i praksi. Toj ejriana, spoznaja o tome kakvo djelovanje nam j e pri-
mjereno u svijetu. Tako razvijamo razboritost, vijnanamaya, u svim svojim
inovima od spontane samoregulacije tijekom prakse yoge do istanane
prisnosti u odnosu s drugima. Nai neposredni uvidi razbistravaju se kroz
djelovanje, kriyu, yoge kako inteligencija ivota proima na um.
Namjerno sam upotrijebio nekoliko sansktskih rijei za ljubitelje Indije.
Vrlo je zanimljivo zadubiti se u drevne opise sredstava za postizanje jasno-
e. No naglaavam, to je samo jezik. Privlanost drevnih opisa moe dove-
sti do pridavanja prevelike panje pojmovima. Um tako ostaje zaokupljen
procesom i idejama. Mi smo zavrili s nametanjem duhovnih pretpostavki
uma. Sam pokuaj da se smiri um ak i pomou profinjenih sredstava samo
j e proirenje uma koje zapreuje jasnou. Te zapreke j e tee ukloniti zbog
njihove sofisticiranosti i naeg ulaganja u njih. Um koji se bori protiv uma
neproduktivna j e situacija. Kljuni uvid j e da mi ne moemo meditirati. Ra-
zumijevanje i iskustvo naeg uroenog jedinstva sa svime raa se prirodno
samo od sebe. Meditacija j e siddhi, dar ili spontani rezultat nae sadhane,
prakse koju moemo provesti. Neposredno opaanje naeg prirodnog ivo-
ta, nezaprijeeno umom, glavno j e sredstvo. To znai dotaknuti na ivot
kako ga nikad prije nismo dotaknuli. Tako pronalazimo vlastiti jedinstveni
ivot i put. Svatko od nas mora se izboriti za svoj vlastiti mir." Sredstva za
to u yogi su risana, pranayama i odnos. Iz njih prirodno proizlaze svi drugi
aspekti yoge, koji ne zahtijevaju nikakav svjesni angaman ili manipula-
ciju. Uz pomo uitelja moete odrediti te ciljeve i uivati u razotkrivanju
misterije svojeg ivota.
Fascinacija s antaranga-yogom, uvlaenjem osjetila, koncentracijom,
meditacijom i jedinstvom - s etiri unutarnja uda Patanjalijeve astdnga-
voge - moe biti sastavnim dijelom rairene kulturne strategije izbjega-
vanja odnosa sa ivotom. Ideja prema kojoj j e istina negdje drugdje pa je
treba dosei uz pomo naprednih" vjebi uvrijeena je i uvjerljiva kultur-
na pogreka. Pokuaji da se dosegnu ti aspekti i fenomeni bez popratnih
aspekata tijela, daha i odnosa stvaraju fiksacije u umu. Ukoliko povjeru-
j emo da su oni nuni, ta ovisnost prijei uroenu odnosnost ivota. Samo
kada prigrlimo ivot kao cijelo tijelo moemo slobodno koristiti iskustvene
samadhije koji dolaze i odlaze, te mnotvo yogijskih fenomena koji se
spontano pojavljuju jer j e organizam ostvario izvanredno jedinstvo sa
ivotom. Fenomeni dolaze i odlaze ne zahtijevajui neku posebnu panju
Nai neposredni uvidi
razbistravaju se kroz
djelovanje, kriyu, yoge
kako inteligencija
ivota proima na um.
Mark Whitwell Yogi i n mi
ili ne odvajajui nas od naeg prirodnog i trajnog stanja, sahaj-samtldluin
Tada moemo bez opasnosti uivati ak i u suptilnim energijama, vrl i nu
raspoloenjima i srdanim osjeajima, anandamayi. Oni se javljaju kao dm
naeg ivota kada vie nismo tjelesno odijeljeni od ivota. Slobodni
kao ivot i imamo radostan odnos sa svim fenomenima budui da nam mil
uope nisu neophodni.
Sutina j e ovo: asana, pranayama, meditacija i ivot jedan su nepn 1 >
nut proces, a vjebe se moraju koncipirati tako da tvore zaokruenu cjel
U odreenom trenutku moe biti vrlo vano zapoeti s kontemplativnim
vjebama antaranga-yoge koje prirodno proizlaze iz ivotnog odnoin
uspostavljenog u tijelu i dahu. Naela antarange prisutna su u asiiiiiiiihi
i pranayami i u njima se razvijaju. U okviru i nakon asana i prdntlviiiiu
mi moemo usmjeriti svoj um na odabrane interese koji pruaju potpuni
naem ivotu, naem prirodnom stanju. Naprosto se radi o tome da nam
ti interesi doista moraju biti interesantni. To jest, oni moraju biti kuli
zanimljivi i bliski odreenoj osobi. Oni nam moraju biti lako dostupni l
suprotnom, to e nas odvesti samo u traganje i pomutnju. Na primjei na a
ranija rasprava o SrT Yantri mora doista biti zanimljiva osobi prije nego tm
ona pokua uspostaviti jasan odnos s tim oruem.
U odabiranju tih meditacijskih smjerova uiteljeva pomo, tignnui
moe biti plodonosna, kao i osobno promiljanje i refleksija, (iinimiliin
no u konanici kljuni je imbenik pratyaksa, poznavanje naih vi r mili
strastvenih interesa i privlanih ciljeva. Zaj ednu kransku redovnicu i, lua
moe biti lak, ba kao i, primjerice, za jednog hinduistikog bhakti pout
enika. No to j e s obinim ljudima koji nisu mnogo razmiljali o tim iivn
rima? Obino im j e potrebna nekakva pomo. Uvijek se moemo pou/diill
u upeatljive bliske predodbe iz naeg velianstvenog ivota, u osobu 1 n|n
volimo i kojoj se divimo, u Sunce ili Mjesec, u golemi ocean, planum ili
rijeku, zbiljsku ili zamiljenu. Izbor je neogranien.
Uvijek mi j e bilo zanimljivo to to autohtoni Maori s Novog />Lm
da, kada ih upitate tko su, odgovaraju: Moj narod su ..., moja planina |i
..., moja rijeka j e ..." Oni svoje pretke i mjesta smatraju svetim, punili
hovljenim. Osoba ne odvaja sebe iz svojeg prirodnog okruja (>na iako
spoznaje samu sebe. Mi zasigurno svojim uenicima inimo uslugu kada
im pomaemo da uspostave takvu vrstu povezanosti s vlastitim prekia aum
okoliem i ivotom. Mi osobi pomaemo u pronalaenju njezinog lug la
i odredita u ivotu. Ona potom otkriva samu sebe. Poznavati svoj pul ol ^
u odnosu na sve to postoji jest svadharma, na vlastiti put. To je voga lit
mora biti naa vlastita yoga, na vlastiti put i odnosi sa svim posioi
Slijediti neki opeprihvaen put ili pristup neke druge osobe samo je
nain gubljenja samoga sebe. Nae asane, pranayama i meditaeijska sred-
stva moraju biti naa vlastita, ba kao to j e i na ivot na vlastiti.
Nakon to smo zavrili s radom na prikladnim asanama i pranayami,
prirodno slijedi vrijeme odmora i kontemplacije. Ako j e praksa ispravno
prilagoena osobi, uope se ne postavlja pitanje o tome treba li ostati mir-
nim neko vrijeme. To je naprosto ono to elimo uiniti. Ni predugo ni
prekratko, nego dovoljno dugo prije nego to sami prirodno poelimo opet
biti aktivni. Tako se kontemplativni ivot i spontana meditacija razvijaju
kroz ivot prakse yoge. U kontekstu svoje dnevne yoge osoba moe uroniti
u kontemplativna raspoloenja a da ona ne budu sastavni dio fizike prakse.
Kontemplativna praksa se prirodno produuje, a fizike vjebe skrauju.
To nije izgovor za ljude koji misle da su stariji kako bi izbacili asane i
pranayamu, te voenje ljubavi (glavnu meditaciju!) iz svoje prakse medi-
tacije!
Meditacija uistinu zapoinje kada zaponemo s izvoenjemasana.
Meditacija otpoinje s tjelesnim i vjebama disanja, u pripremnoj fazi,
purvanga. Ona nam omoguuje odvajanje od onog to smo do tada radili
i uklanjanje iz naih organizama onoga to nas ometa. Um se razbistrava
povezujui se s cijelim tijelom i ivotom. U sprezi s ritualnim gestama
ili osobnim obredom fizika praksa j e nain iskazivanja potovanja pre-
ma predmetu nae meditacije. Proces usmjeravanja panje prema tom
odabranom cilju zapoinje. Priprema moe ukljuivati donoenje odluke,
sahkalpa, s obzirom na svrhu meditacije, o tome da se neto shvati, neto
uini ili povee s nekim ili neim posebnim. Kvaliteta nae pripreme kroz
asane/pranayamu uvjetovat e nau sposobnost prelaenja na sljedeu fazu
meditacije, pradhanangu. To je vrhunac meditacije na kojemu dolazi do po-
vezivanja s naim odabranim predmetom. Tu j e poanta u tome da smo ,j a"
i taj predmet sada spojeni. J a spoznajem predmet i, inei to, spoznajem
samoga sebe. Tijekom nekog prirodnog vremenskog razdoblja ja uivam
u toj povezanosti. Kako vrijeme bude prolazilo, kvaliteta te povezanosti
mijenjat e se i postajati sve jaom. To se pretvara u zanimljivo istraivanje
naeg ivota. Ukoliko dode do spontanog izbijanja energetskih fenomena
- uvida, raspoloenja ili vizija - mi im doputamo da se ispolje.
J ednako j e tako vano i formalno dovrenje meditacije, uttaranga. To
moe biti vrijeme za izraavanje zahvalnosti i smjernog potovanja prema
predmetu nae meditacije prije nego to se vratimo naim uobiajenim akti-
vnostima. Sredstva kao to su pjevuenje, glazba, itanje ili pisanje mogu
se upotrijebiti za taj prijelaz.
Sve su to posebne aktivnosti, ali nisu apsolutno nune. One prirodno
proizilaze iz svakodnevnog ivota i nikada ne trebaju biti zamjena za po-
Osoba ne odvaja sebe
iz svojeg prirodnog
okruja. Ona tako
spoznaje samu sebe.
Ukoliko doe do
spontanog izbijanja
energetskih fenomena
- uvida, raspoloenja
ili vizija - mi im
doputamo da se
ispolje. No mi ne
pokuavamo meditirati.
Ba kao i kod spavanja:
ako nastojimo zaspati,
to nam ne uspijeva.
Sve to moemo uiniti
jest to da osiguramo
potrebne uvjete pa se
tada sve ostalo dogaa
samo od sebe. Dakle
meditacija, poput sna,
nastupa prirodno, bez
bilo kakvog napora.
Ostavite tijelo i um na
miru. U tome je tajna!
stojan prisan odnos s drugima i svime to jest, jer to je prva" yoga, glavna
meditacija i uope cijeli smisao bavljenja yogom.
Pogovor
11. r uj na 2002. Nakon godina provedenih u prouavanju popularnih
sustava yoge, uspio sam postii disciplinu, usredotoenost i tjelesnu spre-
tnost. No i dalje sam bio nezadovoljan. Otiao sam na tromj eseno putova-
nj e I ndijom samo radi putovanja, to mi se tada inilo kao pravi potez, i bio
je. Posve sluajno naletio sam na j ednog iskrenog swamija koji j e ivio u
peini vei dio godine. Pouavao me j e otprilike ovako. Rekao bi mi: Zna
li dhanurasanul Pokazati, mol i m." J a bih potom izveo najglamurozniju va-
rijantu stava luka sa stopalima na glavi to sam bolje mogao. A on bi odgo-
vorio: Ah da, dj eca to raditi j ako dobro." Bio j e posve ravnoduan spram
moje spretnosti, i premda nije govorio dobar engleski, iz nj egovog dranja
i postupaka izvukao sam dragocjenu pouku: yoga ne nudi formulu za
prosvjetljenje, nego samo orua uz pomo kojih osoba ostvaruje cilj yoge,
zdravo sretno ivljenje. Vratio sam se u New York s drastino promi j enj e-
nim stavovima. Bilo mi j e j asno da veina onoga to se ovdj e pouava kao
yoga" uope nije yoga. tovie, vei dio toga podsticao j e nezdrave obra-
sce. Otprilike u to vrijeme sreo sam gospodina Marka Whitwella. Proitao
sam knjigu The Heart of Yoga, j edan od rijetkih tekstova koje sam pronaao
a koji su podupirali moje novo stajalite, pa sam ga poelio susresti. Nikada
neu zaboraviti na prvi susret u J ivamukti centru. Taj visoki Novozelana-
nin doao j e u svojoj svakodnevnoj odjei i poeo se predstavljati izravno
svakome ponaosob. Potom j e sjeo, pogledao pravo u mene i rekao: Kako
vam mogu pomoi ?" I bio sam presretan to mogu zamoliti za pomo, pa
smo nastavili raspravljati o sutini prakse yoge i brojnim zamkama u koje
su upali zapadnjaci koji su tragali za istinom u moru pogrenih informacija
koje se plasiraju u trgovini yogom". Mark mi j e pomogao u razjanjavanju
svega onoga emu me j e yoga vodila. Opskrbio me j e novim vokabularom,
nauio me nekim korisnim oblicima prakse, a prije svega me j e ohrabrio
da vj eruj em svojem vlastitom iskustvu vie negoli intelektualnom argonu
koji mi j e prije zamagljivao vid. Ono po emu se Markovo nauavanje
razlikovalo od drugih kola bilo j e to to on nije nudio nikakvu posebnu
metodologiju nego samo skup naela prakse, daha, kretanja i ivljenja koja
se mogu primijeniti na svaki oblik yoge koji bismo poeljeli istraiti. To j e
uglavnom ono to sam i j a kasnije nastojao initi kao uitelj. Usvojio sam la
naela i jednostavno ih primijenio na popularne oblike yoge, modificiranu i
asane i vinyase, te naglaavajui ujjayi-disanje kao primarni element, a na|
vie od svega nastojim osobi pomoi u razvijanju osjetljivosti, zagovarala i
model oputenog i radosnog pristupa praksi i ivotu. Duboko sam zahvalan
Marku za svu pomo koju mi j e pruio, za pretvaranje onoga to se pri|c
doimalo kao neto kolosalno, tajanstveno i nespoznatljivo u jednostavnu i
sveobuhvatnu cjelovitu istinu koja j e jasna. Njegov primjer dao mi j e snagi
da se oduprem konvencionalnom pouavanju koje bi me odvelo u pogn
nom smjeru, te hrabrosti da se suoim s tragedijom svojeg grada, sleknciu
povjerenje u vlastitu prirodnu ljepotu i vrijednost kao ljudskog bia i sivo
lim svoju vlastitu osobnu tantru. Mark Whitwell je pouzdan prijatelj kup
mi j e pokazao to to znai biti autentian uitelj.
J . Brown, Manhattan, New Yoik
29. l i pnj a 2002. Od dananje velike radionice j o mi se vrli u gl avi
Bila j e to izvrsna radionica o istinama i razgovor o yogi, a uitelj Mm I
Whitwell intonirao j e brojne napjeve - gayatri, jedan posveen I . U I MHI
naoj izdanoj ivotnosti", i svim onim zgodnim boicama. J ednu (imu a
snazi ivota i yoge koja otklanja zapreke", dok smo mi vizualizirali k.il >>
nas nae patnje i zapreke naputaju kroz naa stopala. Pri izvoenju um mu
tijelo, dah i um kretali su se kao jedno. Izveli smo jedan cjelovit po/dia\
Suncu dok smo glasno intonirali napjev Suryi. Mark gleda izravno u oOl i
govori strastveno, ali oputeno. Razgovor j e zapoeo raspravom o dru aw
noj i politikoj tiraniji yoge postignua - odnosno o svakom uenju I "f
negira uroeno savrenstvo koje ve postoji u ivotu kao ivot. Polu no |i
nas kao uenike da budemo sumnjiavi prema svakome tko nam govoil da
moramo initi ovo ili ono kako bismo postali bolji", ili postali duhov uip
kako bismo napredovali". Smatrao j e da se istinska yoga rada samo onda
kada uenik prestane pokuavati biti ono to nije" i prakticira yogu voden
dahom kojeg ima kao ivot. Dokazivao je daj e teorija postignuu bi l o
u religiji, politici, obrazovanju ili pouavanju yoge, koja je ucijepili na u
drutveno miljenje, tlaiteljska i daj e nau prekrasnu Zemlju prcl vni l l tt
u pakao". Ukazivao j e na oevidnost Boga, ba kao to je i Sunce 01 cv nlnii
ishodite Sunevog sustava. Kao netko tko svaki dan prolazi pored M|I na
eksplozije (Ground Zero) i jednostavno ne osjea oevidnost Bora mo
rala sam ga upitati neto o tome. Pogledao me j e bistrini pogledom i bi t
oklijevanja rekao daj e to bio ekstremni primjer onoga o emu on povui l
neupitno vjerovanje u alternativna stanja ili nebeske uitke poricana |e m i
udesnosti ovdje i onima koji poriu ivot omoguuje poinjanje okrutnih
djela. Govorio j e o podrijetlu yoge i ponudio teoriju o upanisadskom dru-
tvu, u kojem je prevladavalo amansko stajalite da su svi ljudi i sva bia
boanske naravi. Tamo nisu postojali sveci ili jedan jedini Bog kao drugo.
Takoer j e raspravljao o vanosti uvianja toga da je prava yoga", to je-
dinstvo, ve dovreno u nama kao mi sami. Naglasio j e vanost stapanja
enske i muke energije kao temelja yoge. Tijekom izvoenja naih asana
i pranayame poticao nas j e na to da doivimo istinsko stapanje ha i tha,
sunca i mjeseca tijekom izdisanja i udisanja. Kako bi ukazao na sutinu
tog procesa, svoj desni dlan stavio j e na elo a lijevi ispod pupka. Dla-
novi su se potom poeli fluidno kretati, susretati se i mijenjati svoj smjer
kretanja kako bi demonstrirali kretanje daha. To se pokazalo kao njegova
karakteristina gesta i mislim da j e ona neodjeljiva od njegovog naua-
vanja. Veina uenika j e obino sklona skraivanju udaha dok s lakoom
produuju izdah. On j e to prepoznao kao zatvaranje ili udaljavanje od nae
boanske enstvenosti, gotovo nesvjesno odbijanje da budemo receptivni,
da primamo i prihvaamo ono to nam boanstvo nudi. Meditirali smo po-
mou jednostavnih yantri, kao to je krug s tokom u sredini, to j e dovelo
do prekrasnog povezivanja uma i tijela u jedinstvenu cjelinu. etiri sata je
proletilo u tren oka. Bilo je to zasigurno jednako tako zapanjujue i upe-
atljivo iskustvo kao kada netko iznenada upali svjetlo usred noi, poput
estokog neugodnog osjeanja zasljepljujue iznenaenosti koja se potom
ubrzo preobrazi u jasnu vidljivost.
Fortune Elkins, New York, tekst koji je poslala na svojoj web-site
Ukazivao je na
oevidnost Boga, ba
kao to je i Sunce
oevidno ishodite
Sunevog sustava. Kao
netko tko svaki dan
prolazi pored Mjesta
eksplozije (Ground
Zero) i jednostavno ne
osjea oevidnost Boga,
morala sam ga upitati
neto o tome. Pogledao
me je bistrim pogledom
i bez oklijevanja rekao
da je to bio ekstremni
primjer onoga o
emu on govori:
neupitno vjerovanje
u alternativna stanja
ili nebeske uitke
poricanje je ove
udesnosti ovdje i
onima koji poriu ivot
omoguuje poinjanje
okrutnih djela.
Zemlja je Majka. Otok Waiheke, Aoetearoa,
Novi Zeland.
Zavrna rije prevoditelja:
Mark Whitwell i njegova yoga-tantra
Srce j e klju svijeta i ivota."
Novalis
1. Mark Whitwell - Uitelj ivota i Prijatelj Srca
Mark Whitwell roenj e 17. svibnja 1949. godine u Aoetearoi na No-
vom Zelandu. Odrastao j e u jednoj tipinoj novozelandskoj obitelji zaje-
dno sa svojim pet godina starijim bratom. Bio j e pomalo buntovan i vrlo
samosvojan mladi kojeg nisu zadovoljavali odgovori na temeljna ivotna
pitanja koje su mu ponudili roditelji i kola. U tom mladalakom zanosu
i kreativnom nezadovoljstvu poeo j e istraivati odgovore drugih kultura,
prvo domorodake maorske, a neto kasnije i drevne indijske kulture. S
yogom se prvi put susreo na prvom od svojih brojnih putovanja Indijom
kada mu j e bila 21 godina. Nekoliko godina kasnije, tragajui za praktinim
razumijevanjem indijske duhovnosti, upoznao j e jednog mladog zapadnja-
ka po imenu Douglas Rosestone u aramu uvenog mudraca Ramane
Maharshija koji gaj e odveo svojem uitelju u Madras, dananji Chennai.
Ime tog uitelja bilo j e T.K..V. Desikachar (r. 1938) koji j e danas jedan od
najpoznatijih i najcjenjenijih uitelja yoge u svijetu, te sin i najblii uenik
j o uvenijeg i sada ve legendarnog majstora yoge i iscjelitelja profesora
Tirumalaia Krishnmacharye (1888-1989). Mark j e odmah po dolasku u
Krishnamacharyinu obitelj shvatio da se naao u drutvu vrhunskih prakti-
kanata i poznavatelja yoge pa je oduevljeno, sustavno i temeljito s njima
prouavao yogu s povremenim kraim prekidima od te prijelomne 1973. pa
sve do 1995. godine. Njegova supruga, Robyn Whitwell, takoer j e uila
yogu od Desikachara i s njihovih troje odrasle djece, Anjali (29), J osephom
Mark Whitwell Yiifia i/i if
(26) i Honor (24), sada ivi na Novom Zelandu dok Mark uglavnom pulu|i'
po svijetu neumorno prenosei svoj yogijski nauk i temeljna naela yoyi
koja su zamalo iezla iz moderne kulture.
Mark j e 1996. godine utemeljio meunarodno udruenje ljubitelja ynjn
The Heart of Yoga Association (www.heartofyoga.org) sa sjeditima u I ns
Angelesu i Novom Zelandu i potpuno se osamostalio kao uitelj iako i>
yogu neprekidno pouavao gdje god se zatekao dok j e j o intenzivno I MIIII
izuavao yogu sa svojim glavnim uiteljem Desikacharom. Nakon reali/,i
cije njihovog zajednikog projekta, objavljivanja knjige Sr yoge: H<i \ i
janje osobne prakse (The Heart of Yoga: Developing a Personal Pra< lit
1995) postupno se distancirao od Desikachara i njegovog sve gloma/ni|i |i
i masovnijeg instituta Krishnamacharya Yoga Mandiram (www.kym oi|M
utemeljenog j o 1976. godine. Od tada uglavnom ivi na relaciji New Ymk
- Los Angeles, a cikliki posjeuje Indiju, Europu, Australiju i naravno s\n|
rodni Novi Zeland. I dalje marljivo prouava i pouava yogu sa Sriviili.nm
Ramaswamijem, takoer dugogodinjim Krishnamacharyinim uenikom I
to je, u grubim crtama, njegova izvanjska biografija. Svoju unutarnju bin
grafiju" izloio j e pak u knjizi koja j e sada pred vama - u Yogi srca.
Profesor Tirumalai Krishnamacharya bio j e doista iznimna i vrlo kmu
pleksna osobnost: istodobno rigidni tradicionalist i radikalni prevratnik
vedski uenjak, striktni brahman i praktini, irokogrudni tantrik Njc(in\
doprinos yogi dvadesetog stoljea zapravo je nemjerljiv. Gotovo s\ i pupu
larni oblici i stilovi yoge koji se danas poduavaju na Zapadu, po/nai ili
oni Krishnamacharyu ili ne i bili oni toga svjesni ili ne, obiljeeni su bi i
nekim aspektom ili fazom u Krishnamacharyinom prakticiranju i pom i
nju yoge. Kao revni prouavatelj, praktikant i inovator, Krishnamai liaivu
j e punih 95 godina razvijao i obogaivao svoje yogijsko umijee i suslai nu
ga prenosio na svoje brojne uenike, kako Indijce tako i zapadnjake mu
karce i ene, djecu i starce. Svoju prvu poduku dobio j e ve u svojoj pi ln|
godini ivota od svojeg oca ija obitelj vue korijene jo od slavnog \n|u|n
Nathamunija iz 9. stoljea. Potom je na raznim tradicionalnim indi| .kuu
sveuilitima, izuavajui sanskrt, filozofiju, logiku, tradicionalnu imlii I u
medicinu ayurvedu i glazbu, usporedno neumorno radio na produbl|i\nn|u
svoje prakse yoge da bi tek u svojoj 28. godini, odnosno 1915. godine,
pronaao sebi primjerenog uitelja. Bio je to danas gotovo nepoznalt ruj(Hl
Ramamohana Brahmachari koji je sa svojom obitelji ivio vrlo pov u.
u junom Tibetu, u jednoj peini pored jezera Manasarovar i svele lumini
stike planine Kailash na kojoj j e prema prastaroj legendi bog Si\ .i m |n||t
u osvit ovjeanstva ljudima poklonio yogu. Dakle, na samim i/voiliiM
Krishnamacharya je gotovo osam godina izuavao yogu kod jednog tt>1111
tkih velikih majstora toga doba. Njegov nauk imao j e tri glavna aspekta: ra-
zumijevanje drevnih tekstova i njihova praktina primjena, osobito temelj-
nog teksta yoga kao zasebne filozofske kole, Patanjalijevih Yoga-sutri,
dubinski rad na klasinoj hatha-yogi i primjena yoge u terapijske svrhe u
sprezi s ayurvedom. Nakon naukovanja, Krishnamacharya po elji svojeg
uitelja kao naknadu za poduku koju j e primio postaje obiteljski ovjek
koji se iskljuivo posveuje prakticiranju i prenoenju yoge, prvo u palai
Maharaje od Maysorea do 1952. godine, a potom u svojem skromnom domu
u Chennaiju do svoje smrti 1989. u 101. godini ivota. Mark j e imao veli-
ku sreu i ast prouavati yogu s Krishnamacharyom tijekom posljednjih
petnaestak godina njegovog ivota, uglavnom posredstvom njegovog sina
i najblieg uenika Desikachara. U tom posljednjem razdoblju i otac i sin
pouavali su yogu tako da su strogo insistirali na individualnoj prilagodbi
tehnika yoge svakom konkretnom i jedinstvenom pojedincu, a taj pristup
nazvali su viniyogomyoge. Danas Desikachar kao formalni nasljednik svo-
j eg velikog oca i dalje pouava u duhu viniyoga-metode kontinuiranog pri-
lagoavanja yoge pojedincu, ali to vie ne naziva viniyogom nego naprosto
yogom. Krishnamacharya se pak nikada nije optereivao terminima, nego
j e jednostavno sve svoje uenike pouavao s obzirom na njihove stvarne
potrebe, sposobnosti, ciljeve i promjenljive ivotne okolnosti rabei sve
to j e moglo pomoi zainteresiranom pojedincu da se ostvari kao ljudsko
bie. I mada j e Krishnamacharyin osobni ivotni cilj bilo razumijevanje
svetih spisa i ivljenje u skladu s tom spoznajom", te pronalaenje Boga",
jer onaj tko ne trai Boga prema Krishnamacharyi nije vrijedan toga da
ga se naziva ovj ekom", ipak j e bio toliko velikoduan i otvoren daj e po-
tivao specifinosti i elje svakog pojedinca koji mu se obratio za pomo
ne nameui mu nita to ovaj nije bio spreman ili voljan prihvatiti. I to j e
glavna snaga Krishnamacharyine yoge koju j e Mark neposredno iskusio i
koju dalje smjerno prenosi svojim uenicima.
Osim T. Krishnamacharye i T.K.V. Desikachara, koji su nesumnjivo
izvrili najvei utjecaj na Markovo shvaanje i prakticiranje yoge budui da
su mu pomogli u tome da personalizira svoju praksu i integrira yogu u svoj
svakodnevni ivot, bio j e tu i cijeli niz drugih uitelja i mudraca, poznatih
i nepoznatih, koji su mu takoer znatno pomogli da iznae svoje mjesto
u svijetu" i izbori se za svoj mir". Tu su prije svega njegov glavni Guru"
Nityananda od Ganeshpurija (u. 1961) i njegov najpoznatiji uenik Swami
Muktananda (1908-1982) koji su u njemu pobudili interes zayoga-tantru.
J . i U.G. Krishnamurti potaknuli su ga da do kraja razvije svoju samostoj-
nost i samosvojnost za kojima j e toliko teio j o od djeake dobi, a od Ra-
mane Maharshija (u. 1951) Mark j e nauio da nam j e primarno biti ono to
Mark Whitwell Yogu v/111
jesmo, a tek potom djelovati u skladu s vlastitom spoznajom. Dakle, svi n
uitelji pomogli su mu da spozna" ono to j e zapravo oduvijek i sam /.into
nai me da nam ne preostaje drugo do beskompromisno biti skroz nas km
svoj ovjek bez obzira na sve. Taj uvid gaj e osnaio a Krishnamachiiryina
yoga, sa svojom tehnikom preciznou i djelotvornou, omoguila mu
j e da ga pretoi u praksu u svojem konkretnom svakodnevnom ivljenju u
odnosima svih vrsta, bilo kao suprug, otac, uitelj ili prijatelj.
I upravo j e to ono to j e povezalo Marka i mene. Naime, ja sam In
koder tragao za odgovorima na ista pitanja na slian nain pa sam I'")
godine, u nastojanju da se podrobnije informiram o T.K.V. Desikaehaiu
koji je bio dugogodinji uitelj yoge i J iddu Krishnamurtija (1895- l'J Noi
kojeg sam oduvijek izuzetno cijenio, naiao na ve spomenutu knjigu ,S>'
yoge. im sam proitao Markov predgovor (kasnije izbaen u preraenom
izdanju iz meni nepoznatih razloga) shvatio sam da sam konano pronn .an
uitelja koji govori meni razumljivim j ezi kom" i konano sam, uz pomoi
te knjige a nakon devet godina samostalnog i mahom besplodnog ekspen
mentiranja s yogom, uspio razviti svoju osobnu dnevnu praksu, po prvi pui
osjetiti da si vjebajui yogu inim vie dobra nego zla i integrirali vo|in
u svoju svakodnevicu koja j e tada obilovala raznim previranjima i grani
nim situacijama". Polovicom 2000. godine naao sam se tako u iciln
od najkritinijih razdoblja pa sam Marku napisao opirno pismo o sebi i
svojim eksperimentima s yogom te ga zamolio da me prihvati za uenika
Mark mi j e u svojem prvom odgovoru odmah dao nekoliko vrlo konsiuli
tehnikih uputa za pravilno izvoenje asana i pranayame i ohrabrio UH
da nastavim vrsto stajati na svojim nogama". Od tada neprekidno ko
municiramo pismenim putem i e-mail porukama, a susreemo se prilikom
njegovih boravaka u Europi odravajui obostrano srdano prijalcli\i\n
Na samom poetku naeg dopisivanja povezao me i sa svojim uenikom 1/
New Yorka, Carlom Horowitzom (Personalized Yoga, www.yadrnkh mji
Yoga/YogaMain.html), takoer izvrsnim uiteljem yoge i bespri|ckoiumi
prijateljem.
I Mark je doista cijelo vrijeme bio moj Uitelj ivota i Yoge te Pri |ni<li
Srca, odnosno nesebino, predano i spontano mi j e pomogao da priliv aiim
sebe kakav jesam, uzmem u potpunosti svoj ivot u svoje ruke i u .<In ni
krijem neiscrpan izvor ljudske osjeajnosti. Osim kao uitelja 1 pri|nli l|n
Marka sam doivio i kao ovjeka koji me j e prenuo iz zapalosti u i i si i i i l ml
iznova u meni probudivi smisao za velianstvenu ljepotu svijeta nnknn
niza obeshrabrujuih egzistencijalnih kriza koje su iz temelja potresle moj
ivot i zamaglile moje vienje stvarnosti. J asno mi j e pokazao n \n|in
nije borba, da ona nije slamanje tijela, forsiranje daha, ovladavanje unmni
spoznavanje istine ili dosezanje prosvjetljenja, nego da j e ona naprosto
naa uroena sposobnost osjeanja samih sebe i vlastitog odnosa sa svime
to postoji, odnosno sposobnost uivljavanja u ivot koji jesmo. Potrebno
j e samo ukljuiti se i srano sudjelovati u udesnosti ivota kako se on
oituje u ovom ljudskom tijelu i meuljudskim odnosima iz trena u tren.
Autentina se yoga stoga prakticira" u duhu poznate uzreice Markovog
bliskog prijatelja U.G. Krishnamurtija (r. 1918), koji kae da nita od onoga
to j e stvorila kultura nije neophodno za ljudsku sreu, ukljuujui yogu,
nego daj e dovoljno samo ostaviti tijelo na miru i dati mu ansu". Taj uvid
ispraznit e um i proistiti srce a u nama e ieznuti poriv za dosezanjem
savrenstva, veliine ili originalnosti, budui da svi mi ve jesmo sve to pa
nikave korake ne treba poduzimati! Naa iskonska duhovnost uope nije
upi tna niti j e to i kada bi l a, a yoga kao prirodno jedinstvo svega sa svime
oduvijek je ve na djelu.
Duhovnost je temeljno stanje svekolike opstojnosti, ili rijeima njema-
kog filozofa G.W.F. Schellinga:
Priroda j e vidljivi duh, a duh j e nevidljiva priroda."
Dakle, biti ovjek i biti duhovan jedno j e te isto. Produhovljeni smo
prvenstveno dahom, tom monom, mistinom silom ivota koja nas die
i proima svaki djeli naeg organizma, pa kada udiemo, zapravo raste-
mo i beskonano se proteemo prema Ocu Nebu, unosei u sebe ivotnu
energiju, pranu, a kada izdiemo, ukorijenjujemo se i uvrujemo u Majci
Zemlji, otputajui sve to nam nije potrebno za sretno ivljenje, ili yogij-
skim rjenikom iskazano - rastereujemo se vika apane. 1 to j e prirodna
hatha-yoga na djelu, naime neprestano stapanje Neba i Zemlje, Sunca (ha)
i Mjeseca (tha), mukog i enskog, makrokozmosa i mikrokozmosa, snage
i receptivnosti, vanjtine i nutrine u savreni sklad mudro ivljenog ivota
u ovom savrenom ljudskom tijelu. Takva autentina, neopsesivna yoga
organsko je povezivanje s Cjelinom svega postojeeg, to naal ost preesto
zaboravljamo sapeti nevidljivim, ali monim okovima uvjetovanog uma i
nametnute nam kulture.
Kada se kao praktikanti yoge osolobodimo svih ideolokih natruha
ucjepljenih u nas akulturacijom i ponemo uivati u vlastitoj neponovlji-
vosti, tjelesnosti, osjeajnosti i prirodnosti, postajemo sposobni uspjeno
se nositi sa sveprisutnom mijenom i uistinu se dobro osjeati u svojoj
koi". Tako postajemo prisni sami sa sobom, s drugim ovjekom, sa svojim
iskustvom ivota i vlastitom smrtnou. A kada se kao uitelji yoge pre-
stanemo igrati gn/-igara" i odustanemo od bezbrojnih oblika to grube
Mark Whitwell Yogu i ii
to suptilne eksploatacije drugih ljudi koji pate, postajemo sposobni /u
simpatiju, empatiju i ljubav bez kojih nam nema opstanka na Zemlji, bilo
kako pojedinaca bilo kao ljudskog roda. Mark mi j e krajnje dobronamjernu
ukazao na sve to i dao mi u ruke moju autentinu yogu potaknuvi me du
j e i sam dalje prenosim u istom duhu brinosti, ravnopravnog prijateljslv u
i suosjeajnosti.
Mark Withwell u Munchenu 2004.
2. Yoga srca kao sr yoge
Revolucionarnost Markovog pristupa yogi i ivotu najkrae i najjeduu
stavnije se moe oznaiti obratom od srca/sri yoge ka yogi srca. N jegov n
knjiga ne zove se sluajno Yoga srca (Yoga of Heart), za razliku od Si/
Desikacharove koja nosi naslov Sr/Srce yoge (The Heart of Yoga). Moje
se rei da ona predstavlja odmak od svojevrsnog yogijskog eseneijali/nni
i brahmanske pedanterije te nedvosmisleno opredjeljenje za ivolm pm
gmatizam tantrike provenijencije. No u njoj je rije zapravo o neem pum >
dubljem i osobnijem, budui da Mark nikada nije prihvatio bmlimturl u
ortodoksiju ili hinduistiku vjeroispovijest, kao to se nikada nije SIIMIMM
ni tipinim tantrikom. On j e naprosto oduvijek bio i zauvijek e oslali s\u|
I upravo u toj samosvojnosti lei klju za razumijevanje Markove voyt
srca. On je, naime, i prevratnik i eklektik budui da mu je uspjelo uiednuii
cjelokupnu u fragmentima preivjelu i podijeljenu tradiciju yoge u Imlip
a da se pritom uspio distancirati, ili tonije zadrati distancu u odnosu IM
tu istu tradiciju i predaju uope koja j e uvijek prijeporna; puna je kukol|n
ali obiluje i brojnim korisnim elementima primjenjivim na nas modeme, dl
moda postmoderne ljude. A na kljuni i paradoksalni problem", ba kao
to j e neko bio i Markov, jest ba to: Kako biti ono to jesmo, odnosno
kako da budemo mi sami, spontani i prirodni, obini i oputeni? Izvjeta-
enost, patvorenost i oponaanje ono je to karakterizira ivote veine nas,
bili mi toga svjesni ili ne, bez obzira tragali mi za Bogom" i I stinom"
ili ne. Zbog toga Mark naglaava autentinost, kako yoge tako i svakog
od naih pojedinanih ivota, nau jedinstvenost ili obinu neobinost"
kojoj nita ne nedostaje. 1 upravo ta izvorna cjelovitost ljudskog ivota u
njegovoj neponovljivoj pojedinanosti primarni j e fokus yoge srca i temelj
svakog rada na sebi" i duhovne prakse.
Mark stoga yogu ne shvaa kao apoteozu izolacije ili kao tenju za
samousavravanjem i prosvjetljenjem, nego kao sraslost s Cjelinom i
svjesnost o vlastitom Iskonu. Kada se putem jednostavnih i lakih vjebi
tijela, daha i odnosa poveemo s vlastitom nutrinom i svojim neposrednim
okrujem, oputamo se u ivot i uputamo u posvemanju odnosnost oslo-
baajui se iluzije o raskolu od Cjeline. Na taj nain se razotkriva srce kao
sredite svijeta u nama, kao sjecite svih kozmikih sila i sjedite osjeajne
duhovnosti, a na ivot postaje usidren u srcu. Ta usreditenost i centri-
ranost omoguuje nam jedno posve novo iskustvo ivota i svijeta lieno
bilo kakve potrage za sreom, budui da naem prirodnom stanju" proda-
hnutosti ivotnom silom apsolutno nita nije potrebno da bi se odralo",
ono j e dostatno samo po sebi i ne zahtijeva nita; ni trajnost, ni dubinu, ni
ugodu. Ono naprosto jest, kao to i mi naprosto jesmo. J edina prepreka
koja onemoguuje taj uvid, ili bolje osjeaj, jest ono to kontroverzni"
U.G. Krishnamurti naziva drutvenim umom". Zato Mark yogu shvaa i
kao uklanjanje prastarih taloga doktrine, ideologije i prolosti koji optere-
uju na izvanredno iv i osjetljiv organizam, odnosno yoga se prakticira
kao povezivanje glave i srca u osjeajnu mudrost kreativnog ivljenja. Ili
rijeima pokojnog, i takoer kontroverznog", Swamija Nirmalanande
(1924-1997):
Mudar ovjek razmilja srcem, a osjea umom!"
ovjek se tako pretvara u jedno veliko Srce u kojemu ivot postaje
smrt, a smrt ivot. I to je jedini ivot dostojan ovjeka i jedini put vrijedan
putovanja, naime onaj koji ima srca. Bez srca smo isto nita. No bitan uvid
je da svi ve imamo srce, ak i oni meu nama koji sami sebe ili koje drugi
doivljavaju kao bezosjeajne, surove ili bezdune. Yoga takvim ljudima
moe pomoi da se opet osjete ivima, a onima koji su zastranili putovima
bez srca u potrazi za istinom" moe pomoi da u svojem obinom j a"
otkriju svoje pravo j a".
ivot naprosto jest, ovo ivo tijelo ovdj e naprosto pulsira upravo sada
i nije mu potreban nikakav razlog za ivot". Ta kulturom ucijepljena
potraga za smislom kreacija" j e tisuljeima uvjetovanog i preplaenog
uma iji sam uvjet postojanja upravo jest neprestana j urnj ava za vlastitim
zabludama na raun prirodnog sklada u svemiru i organskog savrenstva
ve uspostavljenog u nama kao mi sami.
Dakle, jedina mudrost vrijedna posjedovanja" jest mudrost.srca, a naj
vee udo jest ovaj ivot ovdj e i na sljedei dah, pa kada vjebamo yogu
kreemo se kao da smo se tek rodili, ili iznova oivjeli, a diemo kao da
svaki na naredni dah na posljednji dah. I jest! A nai odnosi koji su svili.i
i ispunjenje yoge" potom prerastaju u totalni sraz sa zbiljnou. Nesigui
nost, ustruavanje i sapetost nestaju a mi se bez zadrke uputamo u svoje
neposredno iskustvo ivota. A to bismo drugo uope i mogli initi? Nismo
li upravo zato ovdje, na ovoj prekrasnoj Zemlji, pod ovim velianstvenim
Nebeskim Svodom!?
Bog nije sluajno nevidljiv, ba kao to ni istina nije sluajno nesliva
tljiva. Ako uope postoji kao neto razliito od prirode, Bog vjerojatno lie
eli da ljudi za njega znaju, a istina j e toliko oevidna daj u j e samo mogin <
ivjeti, nikako spoznati. Bog j e upeatljivo neupeatljiv a istina j e prikiivc
no razotkrivena, i tu nema nikakvih problema, to j e naprosto ivot na djelu
I to j e ono jedino to treba shvatiti", kae Mark, no pritom ne bismo trebali
zaboraviti da j e poanta u ivljenju i voljenju, a ne u spoznavanju i trara
nju. Ono prvo j e tantriki i holistiki shvaena sahaja-voga, a ovo dni|io
j e brahmansko-elitistiko i ortodoksno poimanje mukti-yoge i tako/A iiu<>|i
religioznog ivota" koje j e ovaj neko predivni planet pretvorilo u pustu
zemlju ispraznih ljudi" (T.S. Eliot). Mark se stoga prirodno opredjelju|c /a
yoga-tantru, ali ne kao j o jednu u nizu naih reakcija na ivot i iskustvo,
nego kao oputeno prihvaanje realnosti ljudske egzistencije koja se naila|i>
kao jedinstvo suprotnosti.
Svaki zainteresiran pojedinac otkriva svoje srce kroz svoju yogu kn|a
j e uvijek stapanje oprenosti unutar tijela i sveproimajui osjeaj i iclo
vitosti i povezanosti sa svime to postoji. To j e osobna i translbrniacij iloi
voga-tantra, yoga protkanosti vlastite egzistencije s cjelinom ko/mii lu
opstojnosti. Prvo uimo disati kao cijelo tijelo svakodnevno vj c/l ui m
asane i pranayamu a potom se, rastereeni drutvenog uma, bistre gi nu
i otvorenog srca, skroz naskroz uputamo u odnos sa zbiljnou ma i i
ma kakva ona bila. Kroz razvijanje prisnosti sa samim sobom i drugima
rjeavamo se traume izdvojenosti" i iscjeljujemo kao prirodna os|eiilnn i
osjeajna bia u intimnom odnosu bliskosti sa svemirom. Diemo |mmm
pluima i osjeamo svim srcem divei se misteriju ljudske opstojnosti na
Zemlji! To j e velianstveni dar yoge srca, dar nae vlastite autentine yoge,
nae svakodnevne osobne prakse", Markov dar meni i Markov dar vama.
Autentinayoga-tantra temelji se nahatha-yogi kao suptilnom stapanju
suprotnosti unutar ljudskog tijela: udah se stapa sa izdahom, donja strana
tijela s gornjom stranom tijela, odnosno baza s glavom, kao i srce s glavom,
lijeva strana tijela s desnom, prednja strana sa stranjom, unutranjost tijela
s njegovim okrujem, muki aspekt sa enskim, otputanje s primanjem,
snaga s oputenou, kretanje s mirovanjem. Svakodnevnim svjesnim i sa-
vjesnim radom na tom jedinstvu, ^koje j e ve uspostavljejno u nama kao mi
sami", ovjekov um se rastereuje svojih umiljenih problema i povezuje s
udesnou svojeg vlastitog ljudskog stanja, sa svojom pravom naravi, to
j e osnovna svrha yoge. Poanta j e dakle u tome da svaki pojedinac iznae
svoj, sebi najprimjereniji nain kako da to bolje i to dublje osjea samoga
sebe iz dana u dan, iz trena u tren, i tako stupi u dodir sa svojom jezgrom, sa
svojim Srcem, i okusi nektar ivota koji se neprekidno lui u njemu a on ga
proputa kuati u svojem suludom nastojanju da pobjegne od samoga sebe
i bude netko drugi. Tek kada kroz svoju osobnu, intimnu praksu yoge osje-
timo sebe, odnosno suoimo se sa sobom kakvi uistinu jesmo i pomirimo
se s vlastitom realnou bivanja u svijetu, potpuno se otvaramo prema tom
svijetu i bez ikakve zadrke uputamo u totalni odnos, jer kako bi to rekao
Markov uitelj Desikachar: Yoga j e odnos, a odnos j e mir." Naalost, i
ortodoksni brahmani u Indiji, koji su preuzeli mnoge vjebe tantrike yoge
i esto ih kriomice prakticirali, i mnogi krivo upueni tantrici, kao i velika
veina praktikanata yoge na Zapadu potpuno su pogreno shvatili tu osno-
vnu intenciju autentine yoge da u nama pobudi i razvije smisao i osjeaj
za vlastitu odnosnost i sposobnost uranjanja u ivot, pa su "yogu" zlorabili
kako bi transcendirali svijet, otkrili Boga, ovladali svojim nagonima ili se
potpuno izolirali iz svakog odnosa. Tako su zatirali ivot u sebi i oko sebe,
unosili kaos u svijet i yogu prikazivali u posve krivom svjetlu reducirajui
je neto to ona izvorno zasigurno nije bila niti to danas jest. Mark Whitw-
ell svojim predanim radom nastoji popraviti golemu tetu koj aj e tako nane-
sena yogi i cijelom ovjeanstvu pokuavajui vratiti yogu u njezin pravi
kontekst, a to j e uvijek kontekst jedinstvenog i autentinog pojedinca, te
kontekst ivotnosti njegove povezanosti s Cjelinom. A to j e i pravi smisao
yoga-tantre: proetost svega sa svime u pulsirajuem J edinstvu svemira u
njegovoj posvemanjoj Takvosti. Ili najkrae: jedno smo u svemu i sve je u
nama kao jednome, a yoga kao tantra j e samo nain prepoznavanja, osjea-
nja i ivljenja te zbiljnosti. To je ujedno bila i osnovna Markova motivacija
da napie svoju knjigu.
Koliko god to pretenciozno zvualo, no sve bitno to trebate znali o
yogi doista moete nai u ovoj knjizi. Ona detaljno, podrobno i cjelovilo
objanjava sve to j e potrebno uiniti i shvatiti kako bi vaa yoga uistinu
zaivjela u vaoj svakodnevici a kroz vas prostrujala oslobaajua encrgi|a
ivota. Optimalni minimum yogijske tehnologije pravilno prilagoeni
ueniku u iskrenom odnosu prijateljstva s brinim uiteljem omoguil ei
upravo to. Proitavi ovu knjigu obavili ste laki dio posla, odnosno dobili
ste upute i nadahnue u pogledu toga kako plodonosno pristupiti yogi i
kako pronai dobrog uitelja. Sada, ako ste doista zainteresirani, slijedi i
drugi, puno tei dio posla, naime konkretno pronalaenje takve osobe Ako
budete iskreni prema sebi i dovoljno uporni, sigurno ete uspjeti u l ome i
tada e zapoeti najuzbudljivija pustolovina otkrivanja samoga sebe i na|
vaniji dio vaeg iskustva yoge: zbiljsko prakticiranje i ivljenje yoge kao
svesrdnog sudjelovanja u udesnosti ivota koji ste vi sami!
3. Yoga srca
Mark je svoju knjigu poeo pisati otprilike u isto vrijeme kada sam i 11
zapoeo svoju (Iskustvo yoge: Uvod u filozofiju i praksu viniyogt /apo b
Naklada J esenski &Turk, 2001), negdje tijekom 1998. godine. Kada sam pa
u naim prvim pismima 2000. godine upitao namjerava li napisati kupj
yogi, odgovorio j e daj e upravo pie. Bila j e to jo jedna u nizu zanimlpv ih
koincidencija koja nas j e povezala u duboko i vrsto prijateljstvo ko|i' obu
j e brino njegujemo sve ove godine. J a sam, naravno, odmah prclo/io da
knjigu prevedem na hrvatski jezik im se pojavi, no dugo vremena Mnik
T.Krishnamachatya 1966.
nije odgovorio nita odreeno, sve dok knjiga konano nije bila objavljena
na Novom Zelandu u ljeto 2002. godine u izdanju nakladnike kue RSVP
Publishing iz Aucklanda. U meuvremenu je napisao predgovor za moju
knjigu koja j e izala neto ranije, u jesen 2001. godine, no i dalje j e bio vrlo
tajanstven u pogledu sadraja svoje knjige, iako se detaljno raspitivao o
mojoj knjizi i rado mi odgovarao na moje brojne upite, kako tehnike tako
i fundamentalne naravi. Razgovarajui s Carlom Horowitzom, ustanovio
sam da Mark nikome nije puno govorio o svojoj knjizi, a tako j e bilo i ka-
snije, nakon njezinog objavljivanja. Kao daj e elio dopustiti knjizi da pro-
govori sama za sebe. No, konano j e ipak progovorio o mojem prijedlogu
za prevoenje, pa me j e poetkom 2003. godine potaknuo da zaponem s
radom i na svijet donesem prvi prijevod Yoge srca na neki strani jezik. Vo-
en nekom neobinom intuicijom, ubrzo sam sklopio ugovor o prevoenju
i objavljivanju knjige, te dogovorio sve pojedinosti s izdavaem Zoranom
Milevojem, koji mi j e usput postao i prijatelj, a knjiga j e bila prevedena i
pripremljena za tisak 15. listopada 2004. godine, otprilike u isto vrijeme
kada je objavljeno i tree, dopunjeno ameriko izdanje knjige u nakladi
izdavake kue Lantern Books iz New Yorka. Neke manje izmjene koje
j e Mark unio u posljednji as tako ipak nisu mogle biti ukljuene u ovaj
hrvatski prijevod. No radi se uglavnom o tehnikim ispravkama koje ne
mijenjaju nita bitno.
Yoga srca: Iscjeljujua snaga prisnosti vrlo j e netipina knjiga o yogi.
No to uope ne zauuje, budui da ni Mark Whitwell, kao to smo to ve
vidjeli, zasigurno nije tipian uitelj yoge. Yoga j e u konanici sam ivot,
pa j e tu rije o knjizi ivota, o ivotu i za ivot. Filozofske" informacije
u njoj zapravo su tehnike" informacije jer j e na djelu posvemanja proe-
tost iskustva i spoznaje. Svaka Markova reenica proizala j e iz njegovog
bogatog iskustva ivljenja i ogromne yogijske erudicije. Nema tu ni trunke
ispraznog teoretiziranja o bilo emu, tu j e naime rije o praktinom uvidu
u ivot. Mark posve otvoreno, neposredno i vrlo lucidno pie o svojem
iskustvu yoge i shvaanju ivota. I dok sam jo pisao svoju knjigu, prijevod
Yoge srca zamiljao sam kao prirodni nastavak i produbljenje mojeg opeg
uvoda u yogu, tako da hrvatska javnost dobije to potpuniji pregled slabo
poznatog i esto krivo tumaenog fenomena yoge koji fascinira i zbunjuje
nas zapadnjake ve vie od jednog stoljea.
Yoga srca pisana j e sa srcem i odaslana j e od srca srcu". Mark Whi-
twell u njoj jezgrovito i jasno pokazuje to j e to autentina yoga i kako se
ona ispravno, bezopasno i djelotvorno primjenjuje na svakog konkretnog
pojedinca na temelju jednostavnih yogijskih naela koje j e formulirao pro-
f esori . Krishnamacharya. Unato njegovoj neprestanoj i bespotednoj kri-
tici tradicije, ili tonije doktrinarnog tradicionalizma, on j e ne odbacuje u
potpunosti, nego j e relevantno revalorizira kako bi imala smisla i praktine
vrijednosti za nas suvremene ljude, esto preoptereene mrtvom tradicijom
ili pak posve neukorijenjene u bilo koju tradiciju. U tome poiva radikal
nost Markovog pristupa yogi, tog robusnog Novozelananina suosjeajnoc
pogleda kojeg su u Sjedinjenim Dravama nazvali radikalnim anarho li
ministom". I on na prvi pogled doista jest radikalan zbog svoje otre kritike
drutvenog uma", on doista jest anarhist zbog svojeg nedvosmislenog /a
govaranja prirodnog stanja" i on doista jest feminist zbog svojeg veliani.i
i revitalizacije potisnute i poniene enstvenosti, iznutra i izvana, i u eni i
u mukarcu, no on j e prije svega samo obian, osjeajan i strastven ov |i k
koji ljudima ne prodaje nikakvu duhovnost", nego ukazuje na moguno .t
stjecanja produhovljene ljudskosti koja nam se nadaje kao ivot sam, ,,oi
kriven" u neposrednoj praksi yoge kao discipline uitka". I yoga doista
jest iznimno ugodna ako se pravilno prakticira i ona nam uistinu daje ei i
spokoj i veu snagu, ali prvo spokoj pa onda snagu", kako bi to rekao Mai k
Dakle, ta spokojna snaga ili snani spokoj neposredni j e i konani re/.ullnl
ove ..yoge za srce iz srca".
Markov stil pisanja j e pregnantan i ekonomian, iako na momente
repetativan, budui daj e cijela knjiga zapravo, kako i sam kae, kometi
tar njegovih osnovnih teza izloenih u Hrdayayoga-sutra. Zanimljivo |e
primijetiti daj e taj skup temeljnih naela yoge srca u prva dva novozelaml
ska izdanja knjige nosio krai naslov, Hrdaya-sutra, i sadravao samo i I
naela. Ona su ak i objavljena kao zasebna knjiica u izdanju kue Keat li
Communications Publishing Limited 2003. godine, takoer iz Aucklatulu
na Novom Zelandu. No u treem, amerikom izdanju Yoge srca, koja je u/
prva dva izdanja ipak glavna osnovica za ovaj prijevod, dodano je jo III
novih naela i Siltri j e promijenjeno ime. To je vjerojatno posljedica nakua
dnog promiljanja autora i povratne reakcije itatelja. Osim po nekoliko
novih tekstova, ameriko izdanje se od prethodna dva razlikuje i po nekim
manjim izmjenama, osobito u Uvodnim rijeima, ali i na drugim nijcsiiiiui
u knjizi, a izmijenjen j e i prvobitni podnaslov, Spokoj i iscjeljujue r/i*/'
tijela, daha i prisnosti. U dogovoru s Markom, ja sam u hrvatskom prijev o
du zadrao cjelokupni tekst, tako daj e ovaj prijevod svojevrsna suma svu
tri izdanja, odnosno nita nije isputeno. J a sam insistirao na toj intcgiahmi
verziji, a Mark se odmah sloio sa mnom, to jest rekao mi da postupim
kako god elim.
Njegov nain izraavanja i logika povezivanja ideja vrlo su kompleksni
i specifini tako da smo tijesno suraivali tijekom prevoenja knjige K .ni i
god nisam bio posve siguran da sam neto ispravno shvatio ili interpreti
rao, kontaktirao bih Marka, to j e za svakog prevoditelja od neprocjenjive
vanosti, naime to da ima mogunost izravnog kontakta s autorom djela
kojeg prevodi. Ovdje j o skreem pozornost itatelja na Markovu pomalo
proizvoljnu uporabu velikih poetnih slova za pisanje nekih kljunih rijei
kao to su Yoga", ivot", Srce" i slino. Iako nisam uoio jasan kriterij
u njegovoj uporabi velikih i malih slova u tim sluajevima, u potpunosti
sam ga slijedio u svojem prijevodu. Hrvatski prijevod takoer gotovo u po-
tpunosti slijedi grafiko ureenje originala, a tamo gdje to ipak nije sluaj
posljedica j e nunosti smanjivanja trokova tiskanja. Neke fotografije nisu
reproducirane u boji, no svi originalni umjetniki radovi jesu, ali su ipak
malo drugaije rasporeeni u tekstu nego to su bili u izvorniku.
Mark Whitwell
Ovom prilikom, ovaj put nakon dovrenog posla, j o jednom se duboko
zahvaljujem autoru, svojem uitelju i prijatelju Marku Whitwellu, to je u
svakom smislu omoguio i podrao prevoenje ove knjige. Zahvaljujem se
i svojem prijatelju i nakladniku Zoranu Milevoju, te njegovoj izdavakoj
kui M-nakladi za besprijekornu suradnju tijekom realizacije ovog pro-
jekta. Deanu Miletiu zahvaljujem za grafiko ureenje knjige, a svojim
dragim prijateljima Ivani Bodroi i Romanu Simiu za lektorske ispravke
teksta.
Duboko sam zahvalan i svim svojim prijateljima u yogi, te svim
ljudima otvorena duha zbog kojih j e ova knjiga izvorno napisana i prevede-
na.
Neka mir zavlada svijetom.
Domagoj Orli
Zagreb, 15. listopada 2004.

Joga Srca

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Joga Srca

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Mark Whitwell

Das könnte Ihnen auch gefallen