1

UTICAJ TEHNIKE PELARENJA

na dobro zimovanje
Bavei se pelarstvom dugi niz godina, te kontaktirajui sa pelarima i mijenjajui
iskustva vezana za praktino pelarenje, u ranim godinama sam odabrao L.R.
konicu, a najvie na prijedlog g-na Ivana Venera.
Traei pravi nain pelarenja, a pogotovu da se prilagodi meni raspolauim
uslovima stacionarnog pelarenja, metod dvomatinog pelarenja kojeg je tada
zagovarao g-n Vener uinio mi se najprihvatljivijim. Doavi na moj pelinjak g-n
Vener je jo 1984 god. vidio uslove i nazreo mi namijere u daljem pelarstvu, te
mi je predloio da se i ja okuam u dvomatinom pelarenju.
Prihvatajui ovaj prijedlog, izgradio sam u narednim godinama stacionarni
pelinjak za trajno dvomatino pelarenje kojega sam uz neke dopune zadrao
sve do danas.
U osnovi smo, svi prihvatili injenicu da bez snanih zajednica nema pravih
rezultata. Ovo dobija veu vanost ba u vrijeme kad su pelinje bolesti (varoa,
nozemoza, kreno leglo i druge ) u porastu, a tete od pesticida rastu ,te neki
pelari koji imaju od 50 do 100 zajednica, u nekim godinama u proljee, ostanu
na 50% ivih od ukupnog broja pelinjih zajednica.
A tolerantna granica oekivanih gubitaka je 5 do 10% !
Sutina moje izmijenjene tehnika pelarenja s L.R. konicom je da se jedna
dvomatina zajednica (sa dvije matice) zazimi sa jednom maticom.
Usvojio sam pravilo, da od dva LR nastavka jedan zamijenim sa polunastavkom.
Na ovo sam se odluio, jer sam primijetio da je taj drugi nastavak preko zime
obino poluprazan a znajui za iskustva i drugih pelara koji su to usvojili.
Svake godine uvodim drugu maticu, formirajui novi roj poslije bagremove
pae, koji je odvojen od glavne zajednice Snellgrovom podnicom, a da pri tome
ne likvidiram postojeu maticu, stvaram dvomatinu zajednicu koja se nakon
ljetnje pae ponovo vraa na jednomatinu poslije ega u konici ostaju
znaajne koliine meda a naroito cvijetnog praha koji je nephodan za uspeno
zimovanje.
Poslije zavretka aktivne pelarske sezone, zavisno od klimatskih uslova, (kod
mene je to konac jula), svodim dvomatine zajednice na jednu zajednicu, u jedno
plodite, sa jednim polunastavkom koji se nalazi na podnici.
Izvlaenjem Snellgrove podnice ili postaljanjem matine reetke, obije matice
ostaju toliko dugo, koliko to pele radilice dozvoljavaju.
2
Pelarei sa pomonom zajednicom dobijam jo jednu prednost u odnosu na
trajno pelarenje s dvije matice a to je 15-20 kg. utede u hrani i poveanje
brojnosti pela uzimljene zajednice.
Ako sam do sada za zimovanje jedne zajednice (Sl. 1) pod jednim krovom za
zimu ostavljao po 20 kg hrane svakoj zajednici (ukupno 40
kg), sada za jednu vrlo jaku zajednicu obezbijedim 25 kg
hrane a i vrijeme rada na pelinjeku znatno je smanjeno.
Ovakvim radom se ne gubi u prinosu pelinjih proizvoda u
nadolazeoj pelarskoj sezoni, ve naprotiv dolazi do
poveanja proizvodnje.
Jedna dvomatina zajednica koja je imala
dvije matice zimuje sa jednom maticom u
jednom ploditu gdije treba da ima 10,
bolje 15 kg hrane i jednom polunastavku,
on treba imarti oko 10 kg hrane, tako da
se u zajednici nalazi 20 do 25 kg hrane i
25.000 35.000 pela (jer sam dio hrane i
pela gornje zajednice pripojio donjoj
zajednici) Sl. 2.
Takvo stanje hrane za zimu je temelj uspjenosti pelarenja u sljedeoj godini, i
treba ga ostvariti i po cijenu drugih odricanja, kao to je broj zajednica i sl.
Pelari e (na alost) morati da zaborave na humanost prema pelama, morae
slaba zajednice da kanjavaju, a jaka maksimalno da podravaju.

UVOENJE POMONE ZAJEDNICE
Pelar koji pelari sa jednom maticom, esto i pored uloenog velikog rada,
panje, dovoljne koliino hrane i potroenog vremena nije zadovoljan sa snagom
jednog dijela zajednica. Od slabih zajednica ima slabu korist.
Postoje pelari koji se deklariu da pelare sa 50, 100 i vie konica, a sele,
odnosno pripremaju samo 1/3 do najvie 1/2 za pau, a ostatak ostavljaju na
oporavaku. Takvo rjeenje napravljeno je iz znanja pelara tj. nepoznavanja boljih
rjeenja za stvaranje jakih zajednica.
Sutina moje tehnike pelarenja je priprema zajednice za dobro zimovanje.
Zajednica treba da ispuni princip za zimovanje a to je: da je zdrava, da ima
mladu i produktivnu maticu, dovoljan broj pela, da ima dovoljne rezerve
kvalitetne hrane i obezbijedimo mirovanje u zimskom periodu. Ako su ovi
zahtevi ispunjeni, zajednica ne samo to e zadrati svoju sposobnost da se

hrane 10 15 kg
KGKG.MEDA
25 do 35.000
PELA
Sl.2
UZIMLJENA
ZAJEDNICA
hrane 10 kg.

18 do 20.000
PELA
hrane 18 22 kg
18 do 20.000
PELA
hrane 18 - 22 kg
Sl.1
DVOMATINA
ZAJEDNICA
3
prilagodi razliitim zimskim uslovima, ve je to garancija da e biti vrlo
produktivna u slijedeoj sezoni.
Veliki broj pela, snaga pelinje zajednice je poslije matice najznaajniji faktor
brzog proljenog razvoja. Krajem devetnaestog vijeka ruski akademik Butlerov je
utvrdio da pela koja se odgaji u jakoj zajednici ima duu rilicu, vei raspon krila,
nosi preko etrdeset procenata vie cvijetnog praha na noicama, nosi znatno vie
nektara u voljci, ivi est do osam dana due od one odgajene u slaboj zajednici.
Uvoenje pomone zajednice je jedno od rijeenja da bi postali pelari, a ne da
smo uvari konica sa pelama.
Samo kopiranjem nekoga u tehnici pelarenja, ne znai da emo imati iste
uspjehe, dok i sami ne doemo do takvog saznanja, a pogotovo sa slabim
zajednicaama koje tjeramo da se to prije razviju, a nismo obezbijedili osnovne
uslove za razvoj zajednice.
Uvoenjem pomone zajednice Sl. 4 (drugu maticu, ali pod
jednim krovom) poslije bagremove pae, u naredna tri
mjeseca. Dvije matice razdvojene matinom reetkom a za 2 3
dasna zamijenimo matinu reetku Snelgovom podnicom (za to
vrijeme pele e se podijeliti izmeu dvije matice) i matice
nastavljaju sa svojim razvojem.
Poznato je da dvije matice razdvojene matinom reetkom
nesmetano se razvijaju sve dok ima unosa, kad prestane unos
loija martica e nestati bez nae intervencije.
Dvije matice nose jaja i jaaju sa mladim pelama koje u
iskoristiti kod pripreme zajednice za zimovanje.
Spajanjem dvije zajednice ostavljam mogunost pelama da same odaberu
maticu sa kojom e prezimiti.

PROIRENJE ZAJEDNICE
Pelinje zajednice zapoinju leglo na osnovu svog praiskonskog instinkta za
razmnoavanje uvaavajui okolinu u kojoj ivi. Zbog toga je savremena pelarska
praksa odbacila podsticaj razvoja ranijeg legla kao mijeru uspene pripreme
pelinjih zajednica za glavnu pau. Rano leglo iscrpi naroito slabije i srednje
razvijena zajednica. Najbolja stimulacija zdrave zajednice za bri i dobar razvoj
je dovoljna koliina dobre hrane, koju smo ostavili u konici za zimu.



1
2
4
O S N O V N A I
P O M O N A
Z A J E D N I C A
P O M O N A
Z A J E D N I C A
S L . 4
O S N O V N A
Z A J E D N I C A
4
I nauka i praksa su definitivno pokazale da zalihe meda moraju biti u veem dijelu
prirodne i obilne (20 do 25 kg) , dobro rasporeene, sa dovoljno perge na bar 23
okvira
Pelinja zajednica koja poetkom marta ima vie od sedam ulica pela mogu se,
ukoliko imaju dobre zalihe hrane i dovoljno prostora razviti do poetka glavne
pae. Ukoliko u pomenutom periodu imaju manje od pet ulica pela nee imati
znaajnijih unosa u glavnoj pai jer uprkos svim naporima koje pelar uloi nee
stii da se razviju do poetka glavne pae. Prinos e biti neto slabiji i kod srednje
jakih zajednica koje izlaze iz zime.
Mnogi pelari praktikuju nadraajno prihranjivanje. Istraivanja vrena u SR
Nemakoj (Wille, 1984 i Imdorf, 1989) su demantovala efikasnost ovog naina
stimulisanja breg razvoja.
One zajednice koje su dobijali eerne ili medene pogae pokazale su bolje
rezultate od onih koje su svakodnevno dobijali manje porcije sirupa. (a ovaj
posao je daleko laki od dodavanja sirupa).
Najkvalitetnija hrana za pele odnosno leglo je: svije cvijetni prah i nektar, iz
rezervi zdrav med i cvijetni prah, zatim, pogae sa dodacima cvijetnog praha
sojinog brana i germe, invertovani sirup i na kraju eerni sirup.
Utopljavanje konice u proljee povoljno dijeluje na razvoj legla, naroito kod
slabih i srednje jakih zajednica.
Do sredine aprila leglo bi trebalo da je dobro razvijeno i da
preovlauju mlade novoizleene pele. I u ovom periodu, kao i
preko cijele sezone, rezerve hrane ne smiju biti manje od 8 do
10 kg. U suprotnom moraju se zajednice prihranjivati, da bi se
odrao potreban minimum hrane, koja se treba dodati u
velikim obrocima od 2-3 lit. dok se ne namire rezerve od 8 do
10 kg.
Mora biti pripremljena od 2 dijela eera i 1 dijela vode.
Ukoliko je nona temperatura ispod + 10
O
C, tada se ne daje
tena hrana, nego medene ili eerne pogae, poeljno je da su
meke a dobro je dodavanje rezervnih ramova sa medom
*

koji se moe postaviti direktno na satonoe (kao pogaa).

*
(Nisam pristalica davanja meda sumljivog porijekla jer moe biti zaraen pa to je onda
bomba na pelinjaku. Radije davati pogae pripremljene od eera ili ako imate svoj med koji
nije zaraen.
Kuhanjem meda, dabi u njemu ubili eventualne ostatke Amerike trulei i dr. bolesti
unitavaju se skoro svi vrijedni bioloki i vitamiski sastojci a u istom razvijaju se tetni
hemijski spojevi za ljude , a naroito za pele)

SL.5
UZIMLJENA
ZAJEDNICA
1
2

5
Jako je vaan momenat odreivanja vremena za proirivanje prostora u konici Sl.
5. Pelar mora sam da osjeti i tako odredi kad to proirenje treba da se uradi.
Prerano dodavanje nastavka i proirenje sa okvirima izgraenog saa ili satnih
osnova, moe da izazove prehlaeno leglo. Cvijetanje voa i rana livadska paa,
posebno stimulativno dijeluju na razvoj i jaanje zajednice. To je ustvari vrijeme
kada se vri :

Prostorno proirenje zajednice sl.6.
Krajem marta ili poetkom aprila, tanije poslije cvijetanja vrbe, kada vidimo da
pele prekrivaju satonoe svih ramova, vrijeme je za dodavanje novog nastavka
(3) Sl.6., pored izgraenog saa, stavlja se i dva do tri rama sa satnim osnovama,
da bi zadovoljili bioloki nagon mladih pela koje izluuju vosak. Ako se uspije (ako
je temperatura oko 20
O
C) da se u nastavak (3) iz plodita (2) prenesu dva okvira
sa zatvorenim leglom, uinili smo mnogo.
U ovom periodu postavim i zamijenim dva do tri puta ram
graevnjak smanjujem prisustvo varoe u konici za najmanje
60%. Tretiram sa oksalnom kiselinom u novembru ili decembru
(do nove godine) kad nema legla u konici i uz korienje
graevnjaka varou sa uspijehom dri pod kontrolom i rijetko
kad je potrebna neka druga intervencija za njenu eliminaciju.
Dodavanjem nastavka (3) Sl.6 je praktino prostorna priprema
za slijedeu pau. Ovdje se radi o proirenju prostora za
poveani broj pela a ne legla.
Plodite (2) sasvim je dovoljno da matica zadovolji bioloki
maksimum, ak i najplodnije matice koja dnevno nosi 1500 -
2000 jaja. Ako znamo da bioloki ciklus razvoja pele radilice
traje 21 dan, to znai da nam je potrebno od 31.500 do 42.000
elija (jedan nastavak sa 10 okvira ima oko 68.000 elija), to
je sasvim dovoljno za dobar razvoj. Ako imamo u vidu polunastavak (1) koji je
ispod plodita i koji slui za smetaj svijee donesenog nektara sasvim je dovoljno.
Ako se matica popne u nastavak (3) a deava se, to je dobar znak.
Ova operacija je obino jednostavna i radi se prije bagremove pae. Ovako se
pripremaju pelinje zajednice i za selidbu i u ovakvom stanju se sele. Ipak moje
opredjeljenje je stacionarno pelarenje.
Drugo proirenje Sl. 7
Pred glavnu pau sreujem zajednicu na slijedei nain. U pripremljen i dodat
nastavak (4) Sl.7 stavljam dva okvira s najmlaim leglom i maticom i osam okvira
bez legla, s neto meda i postavim ga na polunastavak koji se nalazi na podnici.

SL6
PRVO
PROIRENJE
1
2
3

6
Preko tog nastavka postavljam matinu reetku, a nad nju preostala dva
nastavka (2 i 3) sa svim sadrajem.
Ukoliko se kasnije ukae potreba a radi svake sigurnosti da ne
bi sluajno dolo do rojidbenog nagona, izvadim tri , etiri
okvira sa zatvorenim leglom iz plodita (4 ) Sl.7. i prenesem
(stresajui pele sa njh da nebi sluajno prenio maticu) u
nastavak medite (2) a mijesto ramove sa leglom koje sam
izvadio iz plodita (4) stavljam ramove sa izgraenim saem.
Sa okvirma zatvorenog legla koje sam prenio, kasnije mogu
da formiram nove rojeve a nemam potrebe da traim maticu
jer je ona ostala u ploditu.
Sutina svih poslova koje sam uradio do zavretka glavne
pae je bila u tome, da zajednica ima dovoljno prostora, te da
zaposlim mlade pele da ne bi krenule u rojidbeni nagon.
Ukoliko su zajednice tako razvijene a unos je dobar moramo voditi rauna o
slobodnom medinom prostoru koji je tada potreban. Ako ima potrebe iznad
matine reetke moemo staviti jo jedan nastavak gdje su okviri izmijeani sa
satnim osnova i uraenih okvira.
U vrijeme glavne pae nikako ne bi smijelo da doe do pojave rojenja -
matinjaka, a to kontroliem pregledom plodita.

FORMIRANJE POMONE ZAJEDNICE
sprijeavanje rojenja
Rojevi nagon se po pravilu pojavljuje onog momenta kada, zbog osijetnog
smanjenja proljene pae, matica smanji polaganje jaja i doe do promijene
odnosa izmeu zatvorenog i otvorenog legla.
Onog momenta kada se ove dvije vrste legla izjednae po broju tj. kad broj
poloenih jaja i otvorenog legla bude jednak broju elija sa zatvorenim leglom
stanje je kritino jer poinju pripreme za rojenje.
Dabi preduprijedili rojenje oduzimamo 10.000 (jedan kg.) pela i pravimo roj
kome je po Farrar-ovim istraivanjima potrebno je 11-13 nedelja da dostigne puni
razvoj. U tom periodu broj pela u roju naraste do 30.000, tako se stvaranju
dvomatine pelinje zajednice koje u dugotrajnoj pai daju rekordne prinose.
Ukoliko nam se dogodi da i pored svih mjera koje smo poduzeli javi nagon za
rojenjem (to ne mora udo biti) a uoeni su zapoeti matinjaci to je znak da se
zajednica sprema za izrojavanje.



1
2
3
4
DRUGO
P RO I REN JE
SL. 7

7
Da bi sprijeili zajednicu, koja ima ve zapoete matinjake, da se ne izroji,
uradiemo slijedee:
Prvo sreivanje Sl.9
Zajednica se sreivanje Sl.8 tako to se postojei nastavci (izuzev
polunastavka) smjeste na krov u neposrednoj
blizini. Na postojei polunastavak postavljamo
pripremljeni prazan nastavak (4) Sl.9. i u njega
prenesemo iz osnovne zajednice (2) okvir na
kome je matica (sa dva okvira otvorenog legla).
Preostali prostor se popuni izgraenim okvirima
mladog saa sa neto meda.
Na ovaj dodati nastavak (4) postavi se matina
reetka a na nju nastavak (3) pa plodini nastavak
(2) sa kompletnim leglom i pelama uz dodatak
nedostajuih okvira (prethodno izvaeni sa
maticom). Poslije tri dana, (prolazei kroz matinu reetku pele
e se podijeliti izmeu dvije matice), pristupam drugom
sreivanju.
Drugo sreivanje Sl.10
Izmeu nastavka (3) i onog posljednjeg nastavka (2) stavi se
Snellgrova podnica Sl.10. i sad je to pomona zajednica. Prije
postavljanja podnice moramo pregledati nastavak na matinoj
reetki koji sada predstavlja medini nastavak (3) ako kojim
sluajem ima neki zaostli matinjak njega treba unititi ili
prenijet u nastavak (2) . Ako kojim sluajem ostane neki
matinjaku u nastavku (3) kog nismo unitili itav posao
propada i zajednica e se izrojiti.
Ovdije se moe iskoristiti i Rauchfussov metod proizvodnje
matica. Umijesto Snellgrove podnice stavi se poklopna daska a
na nju Rauchfussova podnica sa nastavkom koji ima etiri
odijeljka za etiti matice. U pomonoj zajednici iznad Snelgove
podnice ili Rauchfussovom oplodnjaku ostat e samo mlade
pele.
Zajednica formirana od mladih pela primit e mladu maticu koju smo dodali u
kafezu a ako je nemamo odaberemo najbolje matinjake, a ostale poruimo i
pele e izvesti sopstvenu maticu koja e izai i oploditi se.




1
3
2
4
PRVO
SREI VANJE
S L.9



2
1
ZAJEDNICA ZA
SREIVANJE
3
SL.8


SL10
DRUGO
SREIVANJE
1
2

3
4

8
Zavretkom bagremove pae imam oploene matice, od kojih formiram rojeve sa
dva, tri okvira zatvorenog legla uzetih iz medita gdije sam ih prenio kod
sreivanja zajednica i dva tri okvira sa medom.
Prije nego zapone zatvaranje legla u pomonoj zajednici od nove matice treba
izvriti tretiranje protiv Varoe (moe oksalnom kiselinom).
U osnovnoj zajednici, koja nije prekidala svoj rad, matica ima na raspolaganju
novo tijelo ( 4 ) gdje intenzivno nosi i proiruje svoje leglo a najee izgubi volju
za rojenjem.
Ovom intervencijom osnovna zajednica e nastaviti sa prikupljanjem nektara kao
da se nije ni zarojila a dobiemo novi roj i novu mladu maticu.
Ovako sam formirao pomone zajednice i odgoio sam mladu maticu za slijedeu
godinu.
Pomona zajednica e biti u funkciji oko tri mijeseca i stvarae novu snagu koju
u kasnije iskoristiti. Skretanjem pela iz pomone u osnovnu zajednicu (pomou
duplog leta na podnici) poveavam snagu osnovne zajednice za drugu pau.
Bioloki je opravdano da se od jedne jake zajednice formira jedan roj.

PRIPREMA ZA ZIMU
Nije udo to uveni pelar, g-din erzon kae: Najtee je u cijelom pelarstvu
dobro spremiti sve zajednice za zimu, a g-din Ehrenfals
navodi: Ko zna valjano da spremi svoje zajednice za zimu taj je
vijet pelar. Ako su zajednice jake, imaju dovoljnu koliinu
hrane, lak prelaz sa rama na ram, vode u sluaju potrebe i ako
su im leta zatiena od vjetra, takve zajednice imaju sve uslove
da uspjeno prezime ,pie g-din Langstroth sredinom
devetnaestog vijeka.
Pelari praktiari dobro znaju koliko jake zajednice znaju da
donesu meda i drugih pelinjih proizvoda, nasuprot onih slabih
koje moraju preko cijele godine da njeguju i opet od tog rada
slabi su rezultati. Zajednice koje su iz zime izala jake, lahko se
razviju do glavnih paa a slabe to nisu u stanju. Iz ovoga se namee zakljuak:
koliko je vano da uzimimo veoma jake zajednice sa dovoljnom koliinom hrane
Sl.11 i da nismo mlade zimske pele istroili preradom sirupa kod nadopune
nedostajue hrane i njegovanjem legla.
Prikladan i prost nain stvaranja jakih zajednica je uvoenje pomone zajednice.

10 kg.
hrane
10 do 15 kg.
hrane
SL. 11
PRIPREMLJENA
ZA ZIMU


9
Pri spajanju zajednica, pelama sam ostavio da odaberu koju e od dvije matice
zadrati, izvlaenjem Snellgrove podnice. Moje iskustvo pokazuje da u jednom
manjem broj sluajeva ostaje stara matica od prethodne godine. Ukoliko su je
pele same odabrale mislim da one bolje znaju od mene ta je za njih dobro.
Doao sam do zakljuka, da je najbolje zazimiti pelinje zajednice sa
polunastavkom ispod LR-ovog 10-to ramnog nastavka, sa mednom kapom u
sredini visine 10 cm.
Ne preporuujem dodavanje bilo kakvih lijekova kao eventuelnu preventivu
protiv pelinjih bolesti u sirupu ili medenoeerne pogae, jer se time smanjuje
prirodna otpornost pela prema bolestima. Ako pelar misli, da e preventivno
dodavajui lijek zdravim zajednicama sprijeiti bolest, teko se vara.
Ukoliko konstatujem u pripremnom periodu da nedostaje dovoljna koliina hrane
prihranu obavite koncem jula, poetkom avgusta (mnogo zavisi i od uslova gdije
pelarite) a zavrit najkasnije u prvoj polovici septembra (ako to radite kasnije
znajte da ste nanijeli ozbiljnu tetu pelinjoj zajednici) sa veim uzastopnim
porcijama 2 do 5 litara sirupa (eera : voda = 1,5 : 1) jer kod takve koncentracije
pele potroe najmanje eera , najbre ga prerade, zatvore i na takvoj hrani
dobro zimuju. To se najlake obavlja dodavanjem praznog nastavka na vrh konice
u koji stavljamo posudu s kompletnom nedostajuom hranom ili u dubokim
podnicama gdije se moe staviti vea posuda sa sirupom. Dabi ova hrana bila
kvalitetnija to je nauno dokazano preporuuje se dodati 0,3 mililita SIRETNE
KISELINE ili 0,4 militra ESENCIJE (esencija je 80% siretna kiselina) na JEDAN
KILOGRAM EERA to povoljno utie na probavni trakt pele i na smanjenu
pojavu nozemoze. Siretnu kiselinu treba razrijediti u malo vode i dodati u
prohlaen sirup i dobro umijeati Leta obavezno smanjiti.
Strunjaci su ustanovili, da pele koje nisu preraivale saharozu iz eernog
sirupa i u to vrijeme nisu iscrpljene njegom legla, fizioloki ostaju mlae i po
nekoliko mijeseci. To su one pele koje zimi odravaju zajednicu u dobrom stanju
i u rano prolee doprinose brzom razvoju i obnovi pelinje zajednice.
Zalihe nisu samo med i cvijetni preh to ih vidimo u konici, zalihe su i masno-
proteinsko tkivo koje nakupe zimske pele. To tkivo je nezamjenjivo u proljetnom
razvoju pele, jer koristi za prehranu prvog proljetnog legla.
Za zimu je veoma vaan i polen koji pele donesu u kasnu jesen pa je dobro da
se ujutru (od 8 do 13 sati) zajednice (bez obzira na obezbjeenost zaliha hrane)
stimuliu svaki jedan - dva dana malim koliinama (200 300 ml) rijeeg
sirupa koji je spremljen u odnosu 1 : 2 - eera : vode, jer od 100% donijetog
cvijetnog praha u jesen, 70% se koristi za deponovanje hranljivih materija u
organizmu pele. Najbolji raspored hrane naprave same pele, zato pelar od
momenta prihranjivanja ne treba premijetati okvire.