Sie sind auf Seite 1von 58

117

Sx;izaxa Koiix
Fiiozoisxi iaxuirir, Zaciin
Macoaiixa Na;nai-Acicic
Siiox;a Euioia, Zaciin
Izvorni znanstveni lanak
UDK: 371.2:94(497.5:4)
Europska iskustva i nastava povijesti
u obveznom obrazovanju
1
Autorice iznose rezultate komparativne analize okvirnih kurikuluma nekoliko europ-
skih zemalja. Pozornost je posveena pouavanju povijesnih sadraja i nastavi povijesti.
U istraivanju se nastojalo prepoznati mjesto koje povijest kao kolski predmet zauzi-
ma u obrazovnim sustavima tih zemalja. Promatra se takoer nain na koji se u tim
zemljama definiraju tako vani elementi, kao to su svrha i ciljevi nastave povijesti i
uenika postignua, te kako je definiran sadraj pouavanja povijesti. Dobiveni podaci
usporeuju se sa situacijom u kojoj se nalazi nastava povijesti u Republici Hrvatskoj.
Uvod
Istraivanja nastave povijesti nisu novijeg datuma. Osobito su bila usredotoena na
udbenike koji su se istraivali kao ogledalo vremena i prostora u kojemu su nastali.
Iako poeci tih istraivanja datiraju s kraja 19. stoljea, ona su se osobito intenzivira-
la nakon oba svjetska rata. Projekti poput onih koje je pokrenula Liga naroda nakon
Prvoga svjetskog rata, ili UNESCO nakon Drugoga svjetskog rata, osobito su bili
usredotoeni na udbenike, s ciljem uklanjanja pogreki, predrasuda i neprijateljskih
slika o drugima.
2
Osobito su promjene i procesi u poslijeratnom razdoblju poput
dekolonizacije, migracija, suoavanja s vlastitom ulogom u Drugome svjetskom ratu
i Holokaustu postupno mijenjali uvrijeene predodbe o svijetu i doveli do preispi-
tivanja historiografskih zapisa openito, a onda i onih u programima i udbenicima
povijesti. No, bez obzira na te, vie ili manje uspjene, projekte, kolska povijest je
ostala politiko orue i snano sredstvo indoktrinacije, to je osobito dolo do izra-
aja u zemljama u kojima su na vlasti bili totalitarni reimi.
1 Ovo je istraivanje nastalo kao dio projekta Evaluacija nastavnih programa i razvoj nacionalnog kurikulu-
ma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj pod vodstvom dr. sc. Branislave Baranovi iz Centra za istraivanje
i razvoj obrazovanja, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu.
2 O radu na reviziji udbenika vie u Pingel, 2000:9-12. Taj fokus na udbenicima ne samo znanstveni
u javnosti esto stvara predodbu da je problematika nastave povijesti izjednaena s problematikom
udbenika.
PUN10.indd Sec2:117 18.12.2007 12:22:59
118
Povi;isr u xasravi
U Europi se nastava povijesti ponovo nala u sreditu pozornosti u nakon sloma
komunizma i svretka Hladnog rata, te otada prolazi kroz intenzivan proces promje-
na koje su dobrim dijelom bile usredotoene upravo na razvoj novih programa povi-
jesti. Utjecaji pod kojima su se odvijale ove promjene bili su raznoliki. S jedne strane
je slom komunizma potaknuo reforme obrazovnih sustava u bivim komunistikim
zemljama koje su iako se nisu odvijale jednakim tempom i na jednak nain bile
dio ukupnog tranzicijskog procesa.
3
Pritom su osobito mjesto imale revizije nastav-
nih programa povijesti i naina na koji se povijest pouava, s obzirom na specifinu
ulogu tog kolskog predmeta i mogunosti njezina utjecaja na oblikovanje uenikog
identiteta.
4
Vanu ulogu u tom procesu imale su institucije poput Vijea Europe,
EUROCLIO-a, Instituta Georg Eckert te neke nevladine organizacije i zaklade koje
su si za cilj postavile sprjeavanje sukoba i razvoj demokracije. One su osobito nagla-
avale potrebu da se kroz nastavu povijesti omogui razvitak kritikog miljenja, a
izbjegnu pouavanja kojima je cilj otvorena ili prikrivena indoktrinacija uenika.
5
S
druge strane, u tom se razdoblju u mnogim europskim zemljama oblikuju nacionalni
kurikulumi kojima se nastoji podignuti i ujednaiti standarde obrazovanja i osigurati
jednake mogunosti za sve uenike.
6
No, u nekim zemljama koje su ukljuene u ovu
analizu, primjerice u Engleskoj gdje prije nije postojao sredinji kurikulum, uvoenje
nacionalnog kurikuluma poetkom 1990-ih istovremeno je znailo i jaanje sredinje
kontrole nad obrazovanjem, to se takoer odrazilo i na programe povijesti
7
Stoga i
promjene u nastavi povijesti tijekom posljednjih dvadesetak godina treba promatrati
podjednako kao dio ireg procesa razvoja kurikuluma i kao dio specifinih razvoja
unutar samog predmeta koji su posljedica njegova poloaja u obrazovanju uenika.
Iako su se procesi promjena u europskoj nastavi povijesti odvijali na veoma razliite
naine i esto s veoma razliitim ishodima, ipak su dosadanja istraivanja ukazala na
generalne trendove koji imaju nekoliko temeljnih obiljeja.
8
Pojaana meunarodna
3 Piui o tranziciji u obrazovanju u zemljama sredinje i istone Europe, P. Rdo (2001: 11) je primijetio
kako su se obrazovne reforme esto odvijale bez konsenzusa o temeljnim naelima i vrijednostima, te da
je naglasak bio vie na obrazovnoj politici nego na pedagokim procesima.
4 O tome postoji opsena literatura, a neki tekstovi o reformama nastave povijesti u Estoniji, Rusiji, nekada-
njem DDR-u i Maarskoj navedeni su u bibliografiji. Na podruju JI Europe ta su istraivanja dobila poticaj
u 1990-ima, osobito nakon ratnih sukoba na podruju nekadanje Jugoslavije. Za podruje JI Europe vidjeti
osobito Clio in the Balkans, a za Hrvatsku: Karge, 1996; Hpken, 1996a; Stojanovi, 1996, 2002; Agii,
1998, 1998a, 2003; Najbar-Agii, 2001, 2006; Koren, 2003, 2006; Koren i Najbar-Agii, 2002.
5 Vijee Europe, ija je lanica i Hrvatska od 1996. godine, je potkraj 2001. godine na sastanku Vijea mini-
stara usvojilo Preporuku o pouavanju povijesti koja je u mnogim zemljama predstavljala dobru polazinu
toku i sredstvo za podizanje standarda u uenju i pouavanju povijesti. Vidjeti: Povijest u nastavi, 1/2003.
6 Kurikulumski se pristup iri s anglosaskog pedagokog podruja, a posljednjih se godina osobito oituje
u pristupu orijentiranom na mjerenje ishoda obrazovanja, tj. kompetencija koje uenici moraju ostvariti
kroz obrazovanje. O prednostima i nedostacima kurikulumskog pristupa vidjeti Marsh, 1994: 144-145.
Takoer, Previi (ur.), 2007: 9, 17, 117-118.
7 O nastavi povijesti i oblikovanju engleskog nacionalnog kurikuluma vidjeti Phillips, 1998, 2000, 2002.
Na hrvatskom jeziku vidjeti Koren, 2003.
8 Ovdje prije svega mislimo na internacionalna istraivanje, primjerice: Youth and History (1994-1996)
o povijesnoj svijesti i politikim stavovima adolescenata; zatim istraivanje o nastavi povijesti u Europi
PUN10.indd Sec2:118 18.12.2007 12:23:00
119
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
komunikacija i suradnja, te standardizacija obrazovanja na podruju nastave povijesti,
pridonijeli su ujednaavanju ciljeva nastave povijesti. Meunarodna suradnja prido-
nijela je podizanju kvalitete pouavanja pa se, primjerice, danas u veini predmetnih
kurikuluma povijesti snanije nego prije naglaava primjena aktivnih metoda uenja
i pouavanja te razvoj vjetina kritikog miljenja. Organizacija kurikuluma povijesti
mijenja se od tradicionalnog kronolokog pristupa u tematski pristup organiziran
prema kronolokom redoslijedu.
9
No, ova su istraivanja ukazala i na odreene skupi-
ne problema i pitanja. Prva skupina pitanja vezana je uz poloaj povijesti u kurikulu-
mu: treba li biti neovisan predmet ili postati dijelom pojedinih kurikularnih podruja.
Drugo, postavlja se pitanje kako uspostaviti ravnoteu izmeu usvajanja faktografije
i razvoja uenikih vjetina unutar kurikuluma, s obzirom da je u mnogim zemljama
povijest jo uvijek tradicionalan predmet s naglaskom na memoriranje sadraja i nji-
hovu reprodukciju. Trea skupina pitanja vezana je uz odnos izmeu nacionalne, regi-
onalne, europske i svjetske povijesti, s obzirom da se nakon 1989. u odreenoj mjeri
pojaao naglasak na nacionalnu povijest, pa je ravnotea izmeu svjetske, europske,
nacionalne i regionalne povijesti jedan od vanijih problema. etvrta skupina pitanja
vezana je uz nivo sredinje kontrole: usprkos promjenama koje su u dijelu zemalja
omoguile kolama i nastavnicima da razvijaju vlastite programe i pristupe poua-
vanju, sredinja kontrola je u mnogim europskim obrazovnim sustavima jo uvijek
visoka, a autonomija i odgovornost nastavnika za nastavniku profesiju ne potuje se
dovoljno. Stoga ta problematika iznova postaje podrujem rasprava izmeu obrazov-
nih vlasti i edukatora. Konano, posljednja skupina pitanja vezana je uz nain kako
se doivljava uloga predmeta povijesti u obrazovanju uenika, s obzirom na njezin
vrijednosni aspekt i ulogu u oblikovanju uenikog identiteta.
Ovim smo se pitanjima pozabavile u analizi koja slijedi. Nastala je u razdoblju od
2004. do 2006. godine i fokusirana je na tada vaee predmetne kurikulume (programe)
povijesti 11 europskih zemalja. U vremenu koje je proteklo od izrade analize do objav-
ljivanja teksta u nekim je zemljama dolo do daljnjih promjena kurikuluma (npr. Irskoj,
dok se u Sloveniji pripremaju promjene programa), no veina programa i dalje vrijedi,
a kljuni se trendovi nisu promijenili. Ovi se kurikulumi analiziraju u poglavlju Analiza
kurikuluma, a pritom se analiziraju sve temeljne kurikulumske sastavnice
10
: ciljevi,
sadraji, smjernice za odabir metoda, situacija i strategija uenja i pouavanja povijesti;
izuzetak je evaluacija koja se u analiziranim dokumentima uglavnom ne razrauje. gdje
se donose komparacije i trendovi potkrijepljeni primjerima. U sljedeem poglavlju
usredotoile smo se na komparacije i trendove koje smo potkrijepile nekim primjerima.
koje je 2003. proveo EUROCLIO, meunarodna udruga nastavnika povijesti, te objavio u knjizi History
Changes: Facts and figures about history education in Europe since 1989; istraivanja koja su provedena
u okviru projekta Joint History Project Teaching Sensitive and Controversial Issues in the History of SE
Europe te objavljena u knjizi Clio in the Balkans (Hrvatski prijevod: Klio na Balkanu); radovi koji su
proizali iz projekta Vijea Europe Uenje i pouavanje o povijesti Europe u 20. stoljeu, itd. Vidjeti takoer
Dodatak Preporuci Vijea Europe o nastavi povijesti u 21. stoljeu, Povijest u nastavi, br. 1, 2003: 7-13.
9 History Changes: Facts and figures about history education in Europe since 1989, str. 91-102
10 Marsh, 1994: passim; Pastuovi, 1999: 516-519; Bognar, Matijevi, 2002: 183-4; Previi (ur.), 2007: 20
PUN10.indd Sec2:119 18.12.2007 12:23:00
120
Povi;isr u xasravi
Konano, u posljednjem poglavlju nudimo usporedbu s hrvatskim sluajem te emo
pokuati izdvojiti odreene preporuke koje proizlaze iz rezultata analize.
Prije nego prijeemo na samu analizu, istaknule bismo i neke potekoe s kojima
smo se susretale u analizi i komparaciji materijala. Oblikovanju kurikuluma pristupa
se u europskim zemljama na razliite naine, a komparaciju ini dodatno sloenom
veoma razliita uporaba terminolokih odrednica. Pritom znatnu ulogu ima obra-
zovna tradicija, kao i pristup nastavi odreenog predmeta koji se razlikuje od zemlje
do zemlje. Nadalje, neki od analiziranih dokumenata bili su zaista okvirni (npr.
Nizozemska, kotska), dok se u drugima radi o nastavnim programima u onom
smislu u kojem se to obino podrazumijeva u Hrvatskoj (npr. Slovenija). Dio doku-
menata omoguava relativno dobar uvid u nain na koji se programima oblikuje
nastava povijesti, dok su drugi vrlo openiti i zapravo bez dodatnih saznanja i drugih
materijala nije mogue u potpunosti dobiti uvid u analiziranu problematiku.
11
Stoga
smo u nekim sluajevima nuno morale koristiti dodatne spoznaje koje nisu jednako
bogate za sve analizirane zemlje. To osobito vrijedi za povijest nastanka kurikuluma
koja je itekako vana jer omoguuje njegovu kontekstualizaciju, tj. razumijevanje ne
samo kako se kurikulum pouavao u odreenom povijesnom razdoblju, nego i zato
te za koga
12
. U tom smo se dijelu oslanjale na literaturu koja je u nekim sluajevima
obimnija, pa su oni bolje potkrijepljeni.
Analiza kurikuluma povijesti
Analizirani dokumenti nisu omoguavali oblikovanje jedinstvenog modela za istrai-
vane sluajeve. Ipak su meu predmetnim kurikulumima pojedinih zemalja primije-
ene odreene slinosti u pristupu, pa su stoga pojedini analizirani programi prema
svojim obiljejima grupirani u skupine. Prvu skupinu analiziranih kurikuluma ine
vedska, Finska i Norveka, drugu skupinu kotska, Irska i Engleska, a treu skupi-
nu Austrija, Maarska i Slovenija. Zasebno su analizirani kurkulumi Nizozemske i
Njemake, s obzirom da se njihovi programi nisu uklapali ni u jednu skupinu.
1. vedska, Finska, Norveka
Prvu analiziranu skupinu ine Finska, Norveka i vedska. Nastava povijesti uglav-
nom je integrirana unutar skupine Drutvenih predmeta. U oblikovanju kurikulu-
ma naglasak je na ciljevima predmetima i oekivanim postignuima, a sadraji su
razraeni znatno saetije nego u hrvatskom sluaju. Ipak se mogu uoiti odreene
razlike, pa je tako sadraj najrazraeniji u norvekom sluaju. Moda najzanimljivije
11 U nekim zemljama postoje i drugi dokumenti koji donose jo detaljnije upute za nastavnike te primjere
dobre nastavne prakse.
12 Marsh, 1994: 217. O ovoj tematici vie u: Goodson: 1985.
PUN10.indd Sec2:120 18.12.2007 12:23:00
121
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
obiljeje programa ovih triju zemalja jest nain na koji se definira kulturni identitet
koji se promie kroz nastavu povijesti. Obino se naglaavaju dvije dimenzije: osob-
na, koja pomae uenicima u otkrivanju vlastitih kulturnih identiteta, te kolektivna,
koja se promatra kroz vedski/norveki/finski identitet kao element nordijske i
europske kulture. Nacionalna dimenzija takoer obuhvaa i manjine koje ive u tim
zemljama, dok interkulturalna dimenzija promie razumijevanje kulturne raznoliko-
sti, to ukljuuje i prouavanje razliitih kultura.
vedska
13
Povijest (History) je dio predmetnog podruja Drutveni predmeti (Social studies), koje
obuhvaa geografiju, povijest, religijsko obrazovanje i graanski odgoj. Zajedniki
program (silabus)
14
oblikovan je tako da omogui meusobno podupiranje i nado-
punjavanje pojedinih dijelova. Znanje iz ovog podruja treba uenicima omoguiti
doivljaj njihova okruenja u odnosu prema njima samima te razumijevanje vlasti-
tog poloaja u drutvu. Ovo im znanje omoguava da preuzimaju odgovornost i
sudjeluju kao graani u demokratskom drutvu, te pridonose odrivom razvoju u
drutvu. Glavni je zadatak predmeta razviti ueniko znanje o ovjeku i njegovim
aktivnostima, kao i o promjenama u krajoliku i drutvu na razliitim mjestima i u
razliitim vremenskim razdobljima. Drutveni predmeti su oblikovani tako da nagla-
avaju sljedea podruja: Demokracija kao oblik ivljenja i politiki sustav, Kulturni
modeli i kulturne varijacije, Lokalna i globalna pitanja okolia i opstanka, Proizvodnja
znanja u drutvu informacija. Predmetno podruje Drutveni predmeti, te predmeti
koje obuhvaa, obvezni su tijekom devet godina obvezne faze obrazovanja.
Nastavni predmet Povijest doivljava se kao vaan dio obrazovanja, s obzirom da cje-
lokupni ljudski razvoj ima svoju povijesnu dimenziju. Stoga predmet omoguava ovje-
ku da doivi sebe i sadanje dogaaje kao dio povijesnog procesa, a obuhvaa elemente iz
politike, ekonomske, socijalne i kulturne povijesti te daje mnogostruku sliku dogaaja
i procesa. Kao svoje polazite uzima sile koje oblikuju osobni i kolektivni povijesni
identitet. Stoga su temeljni dijelovi predmeta vedska i nordijska kultura, ukljuujui
Sami kulturu i europsku kulturu. Pritom se mogu uoiti tri dimenzije: nacionalna koja
obuhvaa i manjine koje ive u vedskoj, regionalna te europska dimenzija.
S obzirom da je obim povijesnih injenica gotovo neogranien, osobito se naglaava
da predmet zahtijeva sposobnost paljivog odabira podataka. Svrha je predmeta razvi-
ti kritiko miljenje i analitiki pristup kao sredstvo za razumijevanje i objanjavanje
drutva i njegove kulture. Na taj nain rad s povijesnim materijalima omoguava
orijentaciju u suvremenim izvorima informacija. Temeljni koncepti su vrijeme i
povijesna svijest te kontinuitet i promjena. Svi uenici trebaju stei znanja o modernoj
13 Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time Centre (Lpo 94 ),
Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency for Education, 2001.
14 Termin silabus se u nekim dokumentima odnosi na programe pojedinih predmeta ili predmetne kuriku-
lume. U nekim se zemljama taj termin vee uz gradivo koje se provjerava ispitima na dravnoj razini.
PUN10.indd Sec2:121 18.12.2007 12:23:00
122
Povi;isr u xasravi
povijesti, prouavati nastojanja za mir, te genocid osobito Holokaust revolucije i
rat. To su zapravo jedini sadraji koji se izrijekom navode u kurikulumu.
U didaktikim smjernicama se naglaava da predmet treba poticati ueniku
radoznalost i omoguiti im da se upoznaju sa ivotom u ranijim razdobljima te
uvjetima u kojima su ivjeli mukarci, ene i djeca iz razliitih kultura i socijalnih
klasa. To bi trebalo pomoi razumijevanju sadanjosti i sluiti kao temelj za razvoj
perspektiva o budunosti. Predmet osobito doprinosi razvoju interkulturalne perspek-
tive i kulturnog identiteta na temelju kulturnog nasljea koje se prenosi s generacije
na generaciju. S jedne strane, uenici kroz prouavanje povijesti razvijaju dublji
kulturni identitet. Zajedniki okvir obuhvaa znanja o vlastitoj povijesti, povijesti
zaviaja i osnovnih dijelova vedske i nordijske povijesti. S druge strane, interkultu-
ralna perspektiva naglaava slinosti i razlike izmeu razliitih kultura, omoguava
usporedbe i promie razumijevanje kulturne raznolikosti. To ukljuuje i prouavanje
razliitih kultura i poloaja nacionalnih manjina u vedskoj.
Opi kurikulum donosi ope ciljeve obrazovanja, tj. smjer kolskog rada i razvoj
eljenih standarda, dok program povijesti posebno naglaava ciljeve predmeta (goals
to aim for, goals to strive towards) i oekivana uenika postignua (goals to be attai-
ned, attainment targets), tj. minimalni nivo koji uenici trebaju postii na kraju 5. i
9. godine kolovanja (tablica 1).
Za predmetno podruje Drutveni predmeti predviena je ukupna minimalna
satnica od 885 sati tijekom 9 godina obvezne faze obrazovanja (grundskola).
15
Iz
dostupnih materijala nije jasno koliko je sati predvieno za svaki predmet unutar
tog predmetnog podruja.
Uvjeti izvoenja nastave odreeni su na opoj razini za sve predmete. Kurikulum
i programi slue kao temelj za planiranje nastave, te donose ciljeve i smjernice za
njezino provoenje. Pojanjavaju to bi svi uenici trebali nauiti, no ne propisuju
naine rada, organizaciju ili metode. Uitelji sami odreuju koje e teme obraditi u
pojedinim nastavnim satovima, odabiru nastavne metode i materijale koje e upo-
trebljavati te kojim e se udbenicima koristiti. Pritom se trebaju rukovoditi nacio-
nalnim ciljevima obrazovanja i temeljnim vrijednostima koje trebaju proimati sve
predmete, utjecati na organizaciju i koordinaciju nastave razliitih predmeta te na
odabir razliitih metoda. U dokumentima se naglaava kako je podjela po predme-
tima samo praktian nain organiziranja sadraja obrazovanja, no nije osmiljena da
bi se stvorile granice meu njima. Stoga je neophodna suradnja meu nastavnicima
pojedinih predmeta kako bi se stvorio sveobuhvatni, smiljeni razvoj znanja u skladu
s osnovnim vrijednostima kurikuluma, njegovim ciljevima i smjernicama.
15 Uenicima je tijekom obveznog obrazovanja osigurano ukupno 6665 sati nastave iz svih predmeta, od
ega kola moe koristiti 600 sati za vlastite potrebe. Svaki kolski odbor slobodno odluuje kako e se taj
broj sat rasporediti tijekom devet godina kolovanja. kola moe koristiti satove iz svih predmeta kako bi
razvila vlastitu orijentaciju, no nijedan predmet ili grupa predmeta ne smiju biti smanjeni za vie od 20%.
Uenici mogu iskoristiti 382 sata kako bi proirili/produbili svoje znanje iz jednog ili vie predmeta.
PUN10.indd Sec2:122 18.12.2007 12:23:00
123
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
U dokumentu se o unutarnjoj i vanjskoj evaluaciji govori na opoj razini i ne
dotie se posebno predmeta povijesti. Ocjene izraavaju doseg svakog pojedinog
uenika u ostvarivanju predmetnih ciljeva, dok ocjenjivanje treba poticati ueniku
odgovornost za vlastito uenje te razviti sposobnost procjene vlastitih rezultata.
Tablica 1:
Ciljevi i oekivana uenika postignua u nastavi povijesti u vedskoj
Ciljevi i postignua
Ciljevi
predmeta
Uenici usvajaju osjeaj za povijest, to im olakava interpretaciju suvre-
menih dogaaja i razvoja, te ih priprema za budunost.
Razumijevaju pozadinu povijesnih pojava i dogaaja, njihove odnose,
te injenicu da se oni mogu objanjavati i interpretirati iz razliitih per-
spektiva.
Usvajaju znanje o svojem kulturnom nasljeu, kao i onom razliitih naci-
onalnih manjina, te uvid u identitet koji to omoguuje.
Razvijaju sposobnost razlikovanja izmeu povijesnih struktura, razvojnih
trendova i procesa promjena.
Usvajaju znanja o vanim povijesnim linostima, dogaajima i razdobljima.
Razvijaju sposobnost uporabe povijesti kao instrumenta za razumijeva-
nje drugih kultura.
Shvaaju da ljude iz razliitih razdoblja prolosti treba promatrati u uvje-
tima koji su prevladavali u to doba.
Razvijaju sposobnost koritenja razliitih izvora informacija i razvijaju
kritiki odnos prema njima. Vaan element je sposobnost procjene
razliitih tekstova, medija i ostalih izvora koji interpretiraju i objanjavaju
povijesne procese.
Uenika
postignua
na kraju
5. godine
kolovanja
Uenici se upoznaju s povijeu zaviaja i kako je to oblikovalo njihovu
kulturu.
Upoznaju se s glavnim obiljejima odabranih dijelova vedske i nordijske
povijesti i mogu raditi usporedbe s nekim drugim dravama.
Mogu usporeivati kako su mukarci, ene i djeca ivjeli i mislili u razliitom
okruenju i razdobljima u vedskoj i u nekim drugim dijelovima svijeta.
Uenika
postignua
na kraju
9. godine
kolovanja
Uenici mogu prikazati vane dogaaje i upoznati su s osobama, ideja-
ma i promjenama u povijesnom razvoju vedske, nordijskog podruja i
Europe. Mogu raditi usporedbe s ostalim zemljama.
Upoznaju se s povijesnim razvojem u nekima od vodeih svjetskih sila u
razliitim razdobljima.
Uviaju kako su veliki socijalni pokreti mijenjali ovjekove ivotne uvjete.
Mogu identificirati i razmiljati o nekim razliitim povijesnim dogaajima
i razvojima znaajnim za nae vlastito doba.
Svjesni su i mogu dati primjere povijesnih dogaaja i uvjeta koji se pro-
matraju iz razliitih stanovita.
Mogu razmiljati o tome kako su se informacije i propaganda koristili
nekad i danas kao sredstvo irenja utjecaja.
PUN10.indd Sec2:123 18.12.2007 12:23:01
124
Povi;isr u xasravi
Finska
16

U finskom kurikulumu manji se dio povijesnih sadraja pouava u sklopu integriranog
predmeta Prouavanje okolia i prirode (Environmental and natural studies) od 1. do 4.
razreda osnovne kole. Predmet uglavnom obuhvaa sadraje koji govore o ovjekovu
utjecaju na okoli. Svrha je kurikularnog podruja Prouavanje okolia i prirode,
izmeu ostalog, prepoznavanje promjena koje su posljedica ovjekova djelovanja u
prirodi. Predvia se razvijanje odreenih vjetina koje su ujedno vane i za buduu
nastavu povijesti: promatranje pojava, postavljanje pitanja i usporeivanje stvari, pro-
matranje i biljeenje spoznaja, interpretacija i ocjenjivanje rezultata, zakljuivanje.
Povijest (History) se kao zaseban i obvezan predmet javlja od 5. do 9. razreda.
Svrha predmeta povijesti jest: voditi uenike tako da postanu odgovorni sudionici
koji znaju kritiki promatrati suvremene i prole pojave te razumiju vlastitu i druge
kulture kao rezultat povijesnih procesa; razviti razumijevanje koncepta vremena, ljud-
skih aktivnosti te vrijednosti umnog i fizikog rada; izgradnja uenikog identiteta.
Povijest se pouava u dva ciklusa: 5-6. razred i 7-9. razred. Kurikulum sadri
popis osnovnih sadraja (Core contents)
17
na te dvije razine te odreuje ciljeve
(Objectives) i postignua (Description of good performance at the end of the sixth grade
i Final assessment criteria for a grade of 8).
U analiziranim dokumentima definirane su takoer odreene meupredmetne
veze od kojih je jedna u izravnoj vezi s povijeu: Kulturni identitet i internacionali-
zam (Cultural Identity and Internationalism). Svrha je tog podruja pomoi uenicima
u razumijevanju finskog i europskog kulturnog identiteta, u otkrivanju njihovih
vlastitih kulturnih identiteta te razvijanju sposobnosti meukulturnih interakcija i
internacionalizma. Cilj je nauiti uenike razumijevati imbenike kulturnog identite-
ta i njihov znaaj za pojedince i zajednicu, omoguiti im da promatraju finski kultur-
ni identitet kao element nordijske i europske kulture te da razumiju korijene i razli-
itosti vlastite kulture kako bi svoj narataj sagledali kao nastavljae bivih generacija.
Prouavanje ovih sadraja takoer treba omoguiti uenicima uvid u druge kulture,
funkcioniranje u multikulturnom drutvu te sposobnost meunarodne suradnje.
16 Framework curriculum for the comprehensive school 1994, National Board of Education, Helsinki 1994.
17 Tijekom 5. i 6. razreda uenici trebaju obraditi 7 tema koje obuhvaaju temeljna znanja o povijesti kao
disciplini, te finsku i europsku povijest u razdoblju od prapovijesti do Francuske revolucije. Ponueno
je nekoliko izbornih tema (razvijena kultura izvan Europe, razvoj trgovine, kulture, transporta te demo-
grafske promjene) iz istog razdoblja, od kojih je potrebno obraditi jednu. Od 7. do 9. razreda uenici
trebaju obraditi 9 tema koje se odnose na povijest Finske i svijeta u 19. i 20. stoljeu; znaajan prostor
dan je povijesti 20. stoljea (6 tema). I ovdje je ponueno nekoliko izbornih tema (jedna izvaneuropska
kultura, Europe, razvoj jednakosti, kulture, tehnologije, Europa od raspada do ponovnog ujedinjenja) iz
istog razdoblja, od kojih je potrebno obraditi jednu.
PUN10.indd Sec2:124 18.12.2007 12:23:01
125
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Tablica 2:
Ciljevi i oekivana uenika postignua u nastavi povijesti u Finskoj
Ciljevi Uenika postignua
5
.

i

6
.

r
a
z
r
e
d
Uenici razumiju da se infor-
macije o povijesti sastoje se
od interpretacija povjesniara
koje su podlone promjenama
pod utjecajem novih izvora ili
metoda rada.
Razumiju podjelu prolosti na
razliite ere te koriste pojmove
kao prapovijest, antika, srednji
vijek novi vijek.
Znaju prepoznati promjene u
povijesti vlastitih obitelji ili regi-
je, na primjerima poput poljo-
privrede opisuju promjene
koje su imale temeljni utjecaj
na ljudski ivot.
Ue prepoznavati povijesni
kontinuitet (na primjerima).
Ue ukazivati na razloge pro-
mjena u povijesti.
Postignua na kraju 6. razreda (tri razine):
Stjecanje informacija o prolosti: uenici
znaju razlikovati injenice od miljenja te
izvore od interpretacije izvora.
Razumijevanje povijesnih pojava: uenici
znaju da prolost dijeli na razliite epohe,
znaju imenovati pojave karakteristine za
odreena drutva i razdoblja; prepoznaju
kontinuitet odreenih pojava od jednog do
drugog razdoblja; razumiju da promjena
nije isto to i napredak te da ne znai isto iz
perspektiva razliitih ljudi i skupina; znaju
kako se staviti u poloaj osobe iz prolosti
i objasniti zato su ljudi iz razliitih raz-
doblja mislili i djelovali razliito; poznaju
znaenje uzrono-posljedinih veza.
Upotreba povijesnog znanja: znaju pre-
zentirati razmatrane probleme tako da
objasne dogaaje i pojave sa stajalita
nekih ukljuenih strana, znaju da ista stvar
moe se na razliite naine interpretirati i
mogu objasniti zato se to tako dogaa.
7
-
9
.

r
a
z
r
e
d
Uenici ue kako doi do povi-
jesnih informacija te kako ih
upotrebljavati.
Koriste razliite izvore, uspo-
reuju ih i oblikuju vlastito
argumentirano miljenje teme-
ljeno na izvorima.
Razumiju da povijesne infor-
macije mogu interpretirati na
razliite naine.
Objanjavaju svrhu i rezultate
ljudskih aktivnosti.
Ocjenjuju mogunosti budueg
razvoja uz pomo povijesnog
znanja.
Postignua na kraju 9. razreda (tri razine):
Stjecanje informacija o prolosti: uenici
znaju razlikovati imbenike koji objanjava-
ju problem i sekundarne imbenike, u sta-
nju su itati i interpretirati razliite izvore.
Razumijevanje povijesnih pojava: znaju smje-
stiti dogaaje u kontekst vremena i u krono-
loki redoslijed; znaju zbog ega su ljudi u
odreenim sferama ivota nekad postupali
drugaije nego danas, znaju prezentirati
uzroke i posljedice povijesnih dogaaja.
Upotreba povijesnog znanja: mogu odgo-
varati na pitanja o prolosti na temelju
informacija koje su stekli iz razliitih izvora
znanja, ukljuujui i moderne tehnologije;
u stanju su formulirati vlastite argumentira-
ne sudove te ocjene dogaaja i pojava.
Dokument sadri i ope upute za organizaciju nastave te odabir strategija poua-
vanja. Uenje bi se trebalo odvijati u raznovrsnim situacijama: samostalno, pod
vodstvom nastavnika, u interakciji s nastavnikom, u grupnom radu s vrnjacima.
Vano je uenje i stjecanje radnih navika. Radni pristupi koje valja primjenjivati
jesu oni koji imaju za cilj razvoj socijalnih vjetina, vjetina uenja, radnih vjetina
PUN10.indd Sec2:125 18.12.2007 12:23:01
126
Povi;isr u xasravi
i vjetina usmjerenih na rjeavanje problema, kao i oni koji potjeu aktivnu parti-
cipaciju. Vano je takoer razvijanje vjetina koritenja informatikih tehnologija i
davanje prilike za kreativnost, stjecanje iskustva i zabavu. Evaluacija zauzima vano
mjesto u kurikulumu te se promatra kao jedan od naina postizanja ciljeva obrazo-
vanja. Navode se ope smjernice za evaluaciju na nivou cjelokupnog obrazovanja.
Ocjenjivanje se vri tijekom uenja (formativno) i po njegovu zavretku (sumativno).
Obje su vrste detaljno definirane za cijelo obrazovanje (zadaci, principi, napredova-
nje, naini ocjenjivanja, svjedodbe). Povijest pripada predmetima koji se ocjenjuju
numeriki u zavrnom ocjenjivanju.
Broj sati namijenjen nastavi povijesti odreen je na temelju Raspodjele nastavnih
sati u osnovnom obrazovanju (Distribution of lessons hours in basic education). Na
nioj razini ope kole minimalni broj sati za povijest iznosi 3 sata tjedno (ukupno u
5. i 6. razredu), a za viu razinu 7 sati tjedno (ukupno od 7. do 9. razreda). Raspored
sati po godinama unutar ciklusa nije definiran te ga odreuju same kole.
Norveka
18

Povijesni sadraji pouavaju se u nastavi Drutvenih predmeta (Social Studies), no
znatna koliina povijesnih sadraja moe se pronai i u nastavi Vjeronauka od 1-10
razreda (Christian Knowlage and Religious and Ethical Education), ponajprije povijest
religije, povijest Crkve, biblijska povijest. Predmetno podruje Drutveni predmeti
(Social Studies) prouava se od 1. do 4. razreda (Primary stage) u okviru integriranog
predmeta Ljudi i drutva prije nas (People and society before us) u kojemu se uspo-
stavljaju veze meu razliitim sadrajima unutar kurikuluma. Od 5. do 7. razreda
(Intermediate stage), te od 8. do 10. razreda (Lower secondary stage), javljaju se unu-
tar ovog podruja predmeti Povijest (History), Zemljopis (Geography) i Drutvene
znanosti (Social science), no cilj im je dati jedinstvenu preglednu sliku. Od 5. do 10.
razreda kurikulum povijesti organiziran je kronoloki.
19

Ciljevi se navode na dvije razine. Postoje opi ciljevi (general aims) kurikularnog
podruja Drutvenih predmeta, te ciljevi pojedinih predmeta (subject-related objec-
tives) po pojedinim razredima, pa tako i nastave povijesti. Ciljevi nastave povijesti
po pojedinim razredima obuhvaaju ono to uenici trebaju znati i moi uraditi. Na
ovoj razini su predmetni ciljevi vie usredotoeni na ti bi sadraji trebali biti obliko-
vani u skladu s opim ciljevima Drutvenih predmeta.
18 The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of Education, Research
and Church Affairs, 1999, http://skolenettet3.ls.no/L97_eng/Curriculum/
19 5. razred stari vijek; 6. razred srednji vijek; 7. razred rani novi vijek; 8. razred nacionalna i opa
povijest od kraj 18. do poetka 20. stoljea; 9. razred od poetka 20. st. do kraja Drugog svjetskog rata;
10. razred od kraja Drugoga svjetskog rata do danas, tj. upoznaju suvremeni svijet.
PUN10.indd Sec2:126 18.12.2007 12:23:01
127
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Tablica 3:
Opi i predmetni ciljevi nastave povijesti u Norvekoj
Opi ciljevi
Opi ciljevi
predmetnog
podruja
Drutveni
predmeti
Razvijanje i stjecanje uenikog znanja o ivotu i ljudskim aktivno-
stima kako bi se mogli odnositi prema okruenju te promjenama
u uvjetima ivota.
Razvijanje znanja o povijesti, kulturi i drutvu naroda Sami i njiho-
voj poziciji u norvekom drutvu.
Razvijanje svijesti o globalnoj raznolikosti tako da uenici budu
sposobni utjecati i oblikovati budunost preko pouavanja povije-
snih tekovina i razvoja.
Razvijanje sposobnosti ocjene lokalne, dravne i svjetske zajed-
nice i politikih promjena.
Razvijanje interesa za prouavanje drutvenog ivota i aktivno
sudjelovanje u rjeavanju problema.
Razvijanje razumijevanja razliitih naina razmiljanja i naina
ivota bivih i suvremenih kultura.
Predmetni ciljevi
1-4. razred
Ljudi i drutva prije nas (People and society before us):
1. razred (predkola): uenici se uvode u osnove uenja o povijest,
npr. kako upotrebljavati izvore poput slika, knjiga, obiteljskih fotogra-
fija, usmene povijesti; upoznaju se s velikim enama i mukarcima
u povijesti vlastite zemlje; razgovaraju zbog ega se slave odreeni
datumi te spoznaju da i druge zemlje imaju svoje blagdane.
2. razred: upoznaju povijesne spomenike i rade s njihovim ostaci-
ma u cilju poticanja interesa za povijest mjesta u kojem ive; ue o
zemljama na Bliskom istoku (primjerice o faraonima, piramidama
i sfingama).
3. razred: upoznaju mitove, legende i narodne predaje te pre-
poznaju to nam oni govore o povijesti; ue o glavnim rijekama
(promet, komunikacija, izvori energije, gradnja mostova).
4. razred: ue o ivotu ljudi u kameno doba u Norvekoj, nordij-
skim zemljama i Europi; upoznaju nain na koji su ljudi nauili
obraivati zemlju, uzgajati stoku i upotrebljavati primitivno orue.
Predmetni ciljevi
5-7. razred
Povijest gradivo od najstarijih dana do oko 1750. godine: uenici ue o
ivotu i aktivnostima razliitih skupina ljudi, razliitim politikim sustavi-
ma i odnosima izmeu razliitih zajednica u prolosti, upoznaju istaknu-
te ljude i dogaaje u zemlji i u svijetu i razvijaju interes za predmet.
Predmetni ciljevi
8-10. razred
Povijest gradivo od oko 1750. do danas: uenici stjeu preglednu sli-
ku o glavnim povijesnim procesima; mogu prepoznati i ocijeniti veze,
slinosti i razlike izmeu drutvenog razvoja u razliitim zemljama,
upoznaju uzroke i posljedice vanih povijesnih dogaaja te upotreblja-
vaju, analiziraju i ocjenjuju izvore i informacije iz razliitih izvora.
Vrijeme namijenjeno pojedinim predmetima definirano je kao broj kolskih sati
(45 minuta) po stupnju obrazovanja, pri emu povijest ulazi u sklop Drutvenih
predmeta. Drutveni predmeti dobivaju od 1 do 4 razreda 190 sati (od ukupno
PUN10.indd Sec2:127 18.12.2007 12:23:01
128
Povi;isr u xasravi
3040), od 5. do 7. razreda 285 sati (od ukupno 3078) te od 8. do 10. razreda 418
sati (od 3420). Samo manji broj sati kole i uenici mogu rasporeivati po vlastitom
nahoenju (taj udio u svim razredima nije vei od 5%).
Pristupi i metode trebali bi omoguiti uenicima uvid u temu, razvijati vjetine
i sposobnosti meusobne suradnje, te pripremu za poduzimanje akcija; trebaju poti-
cati njihovu radoznalost i sposobnost postavljanja pitanja kroz uporabu povijesnih
izvora. Uenici bi trebali nauiti sastavljati upitnike, provoditi intervjue i sustavna
promatranja te prikupljati podatke. Primjenjivane metode trebaju biti raznovrsne,
predstavljati uenicima izazov, poticati njihovu aktivnost, razvijati njihove kom-
petencije i samopouzdanje. Naglaava se primjena kreativnih metoda izraavanja
(primjerice igrokaza), zabave, praktinog i samostalnog rada, dubinskih istraivanja,
projektne nastave.
U analiziranim dokumentima evaluacija je prisutna na opoj razini za sve predmete.
2. Engleska, kotska i Irska
Engleska, kotska i Irska ine skupinu iji se kurikulumi najvie razlikuju u odnosu na
hrvatski program povijesti. Povijest je najee obvezan i zaseban predmet od 11. do 14.
godine, a nakon toga postaje izborni predmet. U dobi do 11 godina povijesni sadraji
prouavaju se unutar integriranog predmeta, s izuzetkom Engleske gdje se povijest
definira kao zaseban predmet od poetka. Iako meu tri istraivana kurikuluma postoje
odreene razlike, moe se rei kako su njihova zajednika obiljeja da se sadraji navode
veoma okvirno, dok se detaljno razrauju oekivana uenika postignua. kolama je
preputeno da odreuju sadraje i mjesto povijesti kao predmeta, pa u tom smislu kole
i nastavnici uivaju znatnu autonomiju. Primjetna je utilitarnost u pristupu sadrajima
koji se pouavaju, a panja se posveuje vjetinama koje ine temelj aktivnog graan-
stva, zapoljavanja i cjeloivotnog obrazovanja. Naglasak na ishode pouavanja osobito
obiljeava engleski primjer u kojemu su oni i najrazraeniji.
kotska
20

U analiziranom dokumentu je za razinu osnovnokolskog i srednjokolskog obrazo-
vanja od 5 do 14 godina definirano pet kurikulumskih podruja. Povijesni sadraji
nalaze se unutar podruja Prouavanje okolia (Environmental studies), koji obuhva-
aju drutvo (society), znanost (science) i tehnologiju (tehnology). Definirane su tako-
er meupredmetne teme koje proimaju sve predmete: osobni i socijalni razvoj,
obrazovanje za rad, graanski odgoj, kotska kultura te informacijska i komunikacijska
tehnologija. Moemo zakljuiti da povijest kao nastavni predmet u osnovnim kola-
ma (5-12 godina) u kotskoj moe, ali i ne mora, postojati kao zasebni predmet. Na
20 Curriculum, The Structure and Balance of Curriculum, 5-14 National Guidelines, Learning and Teaching
Scotland, 2000.
PUN10.indd Sec2:128 18.12.2007 12:23:01
129
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
dravnoj razini takoer nije odreeno ni u kojim se razredima pouavaju ti sadraji.
Odreen je jedino minimum vremena posveenog kurikularusmkom podruju u
sklopu osnovnokolske nastave. Na razini srednjokolskog obrazovanja (12-16 godi-
na starosti) povijest najee postoji kao zaseban predmet. Razlikuje se srednjokol-
ska izobrazba za dob od 12-14 godina od one za dob od 14-16 godina. Na razini
obvezne srednje kole za dob od 14 do16 godina pojavljuje se izbornost predmeta,
ali oekuje se da svi uenici pohaaju nastavu Drutvenih predmeta u koje spada
povijest barem u minimalnom broju od 160 sati.
Prema Nacionalnim smjernicama, kurikulumsko podruje Prouavanje okolia
(Environmental studies) treba omoguiti prouavanje drutva u razliitim povijesnim
razdobljima i podrujima, to se uenicima nudi i u nastavi povijesti. Naglasak je na
vjetinama koje ine temelj aktivnog graanstva, zapoljavanja i cjeloivotnog obra-
zovanja: osobne i meuljudske vjetine, timski rad, jezik i komunikacijske vjetine,
osnovne matematike vjetine, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije,
rjeavanje problema, vjetine uenja i pouavanja.
Unutar podruja Prouavanje okolia povijest pripada skupini Drutveni pred-
meti (Social subjects) koji su podijeljeni na tri ua podruja: Ljudi u prolosti (People
in the past), Ljudi i prostor (People and place) i Ljudi u drutvu (People in society). Za
svako od ta tri podruja definirana su oekivana postignua (attainment outcomes).
Podruje Ljudi u prolosti ukljuuje povijesne sadraje i treba razvijati: 1. znanje i
razumijevanje vanih principa i ideja, 2. vjetine koje e poveati ueniku sposobnost
kritikog razmiljanja i rjeavanja problema, 3. vrijednosti i stavove o okoliu kroz
povezivanje nauenog sa svijetom u kojem uenici ive. Unutar svake od ovih razina
postoje tzv. tematska podruja (strands) koji se odnose na svaku povijesnu temu/
sadraj. U prvom sluaju svi uenici pohaaju iste predmete meu kojima je i povi-
jest. kotski kurikulum jedan je od najokvirnijih jer se u smjernicama navodi samo
pet glavnih povijesnih razdoblja (Drevni svijet, Srednji vijek, Renesansa, reformacija
i otkria, Doba revolucije, Dvadeseto stoljee) na temelju kojih kole i nastavnici
samostalno oblikuju teme koje se obrauju u nastavi, uz uvjet da tijekom devet godi-
na kolovanja sva razdoblja budu zastupljena kroz odreene teme. Za svako tematsko
podruje (strand) definirano je est razina postignua (levels of progression)
21
kojima se
odreuje to uenici trebaju znati i biti sposobni uraditi na svakom od njih.
21 Levels of progresion: A dosean svim uenicima na nivou P1-3; B dosean nekim uenicima na P3 ili
ranije, i veini na P4; C dosean veini uenika na P4-6; D dosean nekim uenicima na P5-6 ili
ranije, i veini na P7; E dosean nekim uenicima na P7-S1, i veini na S2; F dosean djelomino
nekim uenicima, u potpunosti nekolicini uenika na P7-S2. (Objanjenje kratica: P1 1 razred osnovne
kole, S2 drugi razred srednje kole, itd.).
PUN10.indd Sec2:129 18.12.2007 12:23:01
130
Povi;isr u xasravi
Tablica 4:
Oekivana postignua (attainment outcomes) nastave povijesti u kotskoj
Tematska podruja (Strands)
Razine napredovanja (Levels of progression) A-F
Z
n
a
n
j
e

i

r
a
z
u
m
i
j
e
v
a
n
j
e
Znaajni ljudi, dogaaji i drutva u prolosti: Razvijanje razumijevanja o karak-
teristinim obiljejima ivota u prolosti; zato se odreena drutva, ljudi i dogaaji
smatraju znaajnima.
A. Dati primjere znaajnih ljudi i dogaaja za njihove obitelji ili zajednicu. Dati primjere
pria koje donose informacije o prolosti i opisati to su nauili.
B. Opisivati odreena obiljeja ivota u prolosti ili odabrane teme/ razdoblja.
C. Opisivati raznolikost ivotnih stilova ljudi u prolosti, npr. ivot seljaka u usporedbi
sa ivotom zemljoposjednika.
D. Opisivati odreena obiljeja drutava, ljudi i dogaaja u prolosti te sugerirati razlo-
ge zato bi ih se moglo smatrati znaajnima.
E. Objasniti motive ili postupke ljudi u odreenim povijesnim situacijama. Objasniti
vrijednosti ili stavove koji su obiljeili razliita prola drutva. Objasniti zato se smatra
da su odreena drutva, ljudi i dogaaji u prolosti znaajni.
F. Primjenjivati znanje i razumijevanje motiva i akcija ljudi u odreenim povijesnim
situacijama, te vrijednosti i stavove odreenih drutava u prolosti, kako bi se dolo
do zakljuaka o odreenim povijesnim pitanjima.
Promjena i kontinuitet, uzroci i posljedice: Razvijati razumijevanje promjena i kon-
tinuiteta kroz vrijeme te uzroka i posljedica u povijesnom kontekstu.
A. Dati neke primjere promjena koje su utjecale na uenike ivote i ivote ljudi u njihovoj
zajednici (prije/poslije, prolost/sadanjost) te navesti razloge zato su se dogodile.
B. Opisati promjene koje su vodile sadanjim okolnostima u njihovom ivotu (promje-
ne u stanovanju, osvjetljenju, odjei). Dati razloge zato su se te promjene dogodile.
Dati primjere kontinuiteta u vlastitom ivotu (npr. svakodnevna rutina).
C. Usporeivati sadanji i proli stil ivota (to je razliito? to je isto?). Dati neke
razloge za razlike i kontinuitet.
D. Identicirati vana obiljeja procesa koji su se mijenjali kroz due vremensko raz-
doblje (npr. transport, uloga ena). Objanjavati na jednostavan nain zato su ta
obiljeja bila vana i opisati kako su utjecali na ljudske ivote.
E. Demonstrirati detaljno znanje i razumijevanje glavnih obiljeja odreenih dogaaja,
procesa i stavova u odnosu na promjene i kontinuitet. Navesti neke razloge koji obja-
njavaju zato se dogodio odreeni povijesni dogaaj ili proces te koje su bile njegove
specine posljedice.
F. Primijeniti znanje i razumijevanje uzroka i posljedica kako bi se dala detaljna obja-
njenja o odreenom procesu.
PUN10.indd Sec2:130 18.12.2007 12:23:01
131
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Z
n
a
n
j
e

i

r
a
z
u
m
i
j
e
v
a
n
j
e
Vrijeme i povijesni slijed: Razvijati razumijevanje vremena te kako su proli doga-
aji meusobno povezani u kronoloki niz.
A. Demonstrirati svijest o godinjim obrascima i slijedu dogaaja u vlastitom ivotu i
ivotu drugih. Znati o nainima na koji se opisuje i mjeri vrijeme, npr. no/dan, godinja
doba, mjeseci, juer/danas/sutra.
B. Izraditi jednostavne vremenske crte koje pokazuju znaajne dogaaje u ivotu
uenika. Poredati mali broj slika/predmeta iz razliitih razdoblja kronolokim redom.
Ispravno koristiti rije stoljee.
C. Poredati neke dogaaje s datumima kronolokim redoslijedom. Ispravno koristiti
rijei desetljee i tisuljee.
D. Objasniti znaenje termina prije Krista i poslije Krista. Smjestiti odreeni broj
dogaaja o odreenoj povijesnoj pojavi koji prelaze razdjelnicu pr. Kr./po. Kr. na crtu
vremena, npr. razvoj pisma od poetaka do danas.
E. Objasniti odnos izmeu odreenih datuma i relevantnog stoljea. Imenovati i smje-
stiti znaajna povijesna razdoblja kronolokim redoslijedom.
F. Usporeivati vremenske crte iz znaajnih povijesnih razdoblja u razliitim dijelovi-
ma svijeta.
Priroda povijesnih dokaza: Razvijati razumijevanje razliitih tipova povijesnih doka-
za i njihova relativnog znaenja.
A. Razgovarati o predmetima iz vlastite prolosti i rei za to su se upotrebljavali i za-
to su im vani. Opisati to stare fotograje/lmovi itd. mogu rei o ljudima ili mjestima
u prolosti.
B. Sugerirati neke jednostavne vrste dokaza koji govore o osobi/dogaaju/razvoju u
prolosti.
C. Opisati naine na koje ljudi pamte i uvaju sjeanja, npr. ratni spomenici, te sugeri-
rati razloge zato bi to trebali raditi.
D. Sugerirati razne vrste izvora informacija o prolosti te kako bi mogli koristiti nekome
tko prouava odreenu temu. Objasniti znaenje pojma nasljee i dati odreena
objanjenja, npr. dvorci, knjievnost, itd.
E. Sugerirati naine na koje svijest drutva o vlastitoj prolosti moe utjecati na sada-
nji i budui razvoj, npr. decentralizacija u kotskoj, sukob/mir u Sjevernoj Irskoj.
F. Opisati kako se nasljee i dokazi mogu koristiti na pozitivan i na negativan nain,
npr. promicati socijalne, ekonomske ili politike ciljeve.
V
j
e

t
i
n
e
Pripremanje zadataka: 1. Planiranje zadatka (denirati problem i osmisliti pristup). 2.
Identiciranje odgovarajuih izvora informacija.
Provoenje zadataka: 1. Omoguiti uenicima da samostalno ili u suradnji s drugim
uenicima sudjeluju u provoenju zadatka, istrauju i biljee o tome to su uradili. 2.
Odabiranje i procesuiranje relevantnih informacija. 3. Primjenjivanje odabranih postu-
paka, donoenje prosudbi o korisnosti i pouzdanosti dokaza.
Ocjenjivanje i izvjetavanje o zadatku: 1. Uenici razvijaju vjetine procjenjivanja
dokaza, rezultata i konanog proizvoda, razmatraju svoje zakljuke i razmiljaju jesu
li zadatku mogli pristupiti na drugi nain. 2. Prezentiraju svoje rezultate ili radove na
razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku, te interpretiraju i objanjavaju
znaaj svojeg rada.
PUN10.indd Sec2:131 18.12.2007 12:23:02
132
Povi;isr u xasravi
R
a
z
v
i
j
a
n
j
e

u
t
e
m
e
l
j
e
n
i
h

s
t
a
v
o
v
a
Posveenost uenju: Stvaranje pozitivnih stavova o uenju. Ohrabrivati uenike da
prepoznaju i vrednuju doprinos znanja i vjetina razumijevanju svijeta u kojem ive.
Omoguiti im da se ukljue u praktino uenje, cijene njegovu vrijednost, rade zajedno s
drugim uenicima ili samostalno, razmatraju probleme i pitanja te nude rjeenja ili ideje.
Potovanje i briga za sebe i druge: Preuzimanje odgovornosti za dobrobit, sigurnost
i potrebe sebe samih i drugih. Poticati uenike da razmiljaju kako pridonijeti okoliu
i kulturi kad donose odluke i odabiru naine djelovanja. Razvijati svijest da ljudi imaju
razliite poglede i miljenja o razliitim pitanjima te da to treba potivati.
Odgovornost prema drutvu i okoliu: Razmiljanje o posljedicama vlastitog djelo-
vanja na ljude i okoli, o meusobnoj povezanosti svih ivih bia i njihova okolia, te
razvijanje svijesti o odrivom razvoju. Treba ih poticati da cijene prirodno, kulturno i po-
vijesno nasljee, te svijest o potrebi da odgovorno sudjeluju u multikulturnom drutvu.
Za predmete i predmetna podruja ne postoji vrsta satnica, ve je odreen mini-
mum vremena posveenog pojedinom kurikulumskom podruju, kako bi se osi-
gurala ravnotea i omoguilo stjecanje znanja iz razliitih podruja. U osnovnoj
koli je za podruje Prouavanje okolia predvien minimum od 15% nastavnog
vremena. U srednjoj koli je za podruje Prouavanje okolia na stupnjevima S1
i S2 (12-14 godina) predvien minimum od 30% vremena. Na oba stupnja je
Nacionalnim smjernicama u nacionalnom okvirnom kurikulumu predvieno za
svih 5 kurikularnih podruja 80% minimuma vremena; preostalih 20% kole mogu
rasporediti ovisno o potrebama uenika i specifinostima zajednice u kojoj se kola
nalazi. Raspored vremena posveenog kurikularnim podrujima mijenja se ovisno o
razredu. Vrijeme posveeno nastavi povijesti nije posebno definirano.
U analiziranim dokumentima postoji dosta didaktiko-metodikih smjernica,
kako generalnih tako i specificiranih za nastavu povijesti ili predmetnog podruja
kojem pripada. Primjerice, definirani su opi principi kojima bi se trebao voditi kolski
kurikulum poput irine, uravnoteene zastupljenosti predmetnih podruja, koheren-
tnosti, kontinuiteta i napretka. Kao poeljni istiu se ravnotea pristupa pouavanju i
uenju (individualni, grupni rad i rad s cijelim razredom, izravno interaktivno poua-
vanje, ozraje uenja koje potie uenike, podrka i povratna informacija o njihovom
uenju). Dio Nacionalnih smjernica su i prilino detaljne upute za planiranje nastave
u pojedinim predmetnim podrujima i predmetima te upute o ocjenjivanju uenikih
postignua. Evaluacija nije definirana analiziranim dokumentom.
Irska
22
U Irskoj je na razini osnovne kole (Primary school, dob uenika od 4/5-12) povijest
dio kurikulranog podruja Obrazovanje i odgoj o drutvu, okoliu i znanosti (Social,
environmental i scientific education, skraeno SESE) koje jo obuhvaa geografiju i
22 Primary School Curriculum, The Curriculum at Junior Cycle, History Syllabus (Junior cycle 12-15), History
Guidelines for Teachers (Junior cycle 12-15).
PUN10.indd Sec2:132 18.12.2007 12:23:02
133
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
znanost
23
te je jedno od sedam podruja kurikuluma. Prema opisu koji analizirani
dokument sadri, povijest se smatra interpretacijom onoga to je vezano uz ljudske
aktivnosti u prolosti te se prouava kao proces kojim su informacije prikupljene,
nain istraivanja i analize. Svaka generacija iznova interpretira prolost u kontekstu
suvremenih shvaanja, to nuno znai i pod utjecajem trenutnih interesa. Iako su
povijesne interpretacije u znatnoj mjeri ograniene tim elementom relativnosti,
mogu se osnaiti potivanjem pravila struke u uporabi dostupnih izvora.
Kurikulum povijesti ve od osnovne kole odraava prirodu povijesti kao disci-
pline. Sadri znanja o ivotu ljudi u prolosti ali i omoguava prouavanje naina na
koji rade povjesniari. Poeci djetetova bavljenja povijeu dolaze kroz sjeanje na
osobna iskustva i elemente obiteljske povijesti. Dijete se tako na jednostavan nain
upoznaje s procesom prikupljanja raznovrsnih izvora, njihovim ispitivanjem i istra-
ivanjem, te izvoenjem zakljuaka na temelju tih izvora. Razvoj povijesnih vjetina,
poeci koncepta kronologije, uvid u uzrono-posljedine veze, te shvaanje promje-
ne i kontinuiteta, sredinji su elementi u djetetovu bavljenju povijeu od najranijih
godina. Sredinji element kurikuluma je istraivanje lokalne povijesti, no djeca se
susreu i sa irim krugom naroda, dogaaja i razdoblja koji proizlaze iz lokalnog,
nacionalnog, europskog i vaneuropskog konteksta te iz razliite socijalne, kulturne,
etnike i vjerske pozadine. Na taj nain uenici stjeu uravnoteeno razumijevanje
lokalne, irske i meunarodne povijesti te su svjesni naina na koji se kroz povijest
formiralo suvremeno drutvo Irske, Europe i svijeta. Istovremeno, odrastaju kao
informirani i kritiki graani koji su svjesni utjecaja ljudskih karaktera i motivacija
te potuju miljenja i uvjerenja drugih.
Nia srednja kola (Lower secondary/Junior cycle education, 12-15 godina) tijesno
je povezana sa stjecanjem svjedodbe (Junior Certificate school-leaving certificate).
Na ovoj je razini povijest dio kurikularnog podruja Prouavanje drutva, politike i
okolia (Social, political and environmental education), jednog od osam kurikularnih
podruja koje obuhvaa povijest, geografiju, znanost i tehnologiju. Unutar ovih
osam podruja postoje 24 odobrena predmeta (approved subjects), meu njima je
i povijest. Povijest se nalazi meu predmetima koje 85% uenika bira na maturi
(1998.). Rjee se moe dogoditi da odreene kole ne nude zasebnu nastavu povi-
jesti, ve se povijesni sadraji obrauju u sklopu predmeta Prouavanje okolia i
drutva (Environmental and social studies) ili Graansko, drutveno i politiko obra-
zovanje (Civic, social and political education). Povijesni se sadraji nalaze i u nekim
drugim predmetima poput Klasinih studija (Classical studies).
Zadaa je nastave povijesti u nioj srednjoj koli uvesti mlade ljude u posao
povjesniara, te u analizu izvora te tehnike koje povjesniari upotrebljavaju kako bi
doznali o prolosti. Takoer treba prikazati mladima iroku sliku prolih dogaaja,
pitanja, ljudi i naina ivota kroz koje mogu zapaziti obrasce poput uzroka i poslje-
dica, promjene i kontinuiteta. U prolosti e pronai i korijene suvremenog svijeta.
23 Nastavni predmet Znanost (Science) obuhvaa sadraje iz fizike, kemije, biologije.
PUN10.indd Sec2:133 18.12.2007 12:23:02
134
Povi;isr u xasravi
U oba kurikuluma osnovnokolskom i srednjokolskom u osnovnim crtama
navode se i sadraji uenja povijesti. U osnovnoj koli, temeljna podjela unutar
sadraja svakog predmeta, pa tako i povijesti, provodi se kroz tematska podruja
(strands). U programu povijesti postoji sedam takvih tematskih podruja: lokalni
studiji; prie; prvi ljudi i drevna drutva; ivot, drutvo, rad i kultura u prolosti;
razdoblja promjene i sukoba; politika, sukob i drutvo; kontinuitet i promjena kroz
vrijeme. Silabus za nie srednje kole je podijeljen u tri sekcije: Kako doznajemo o
prolosti, Prouavanje promjena, Razumijevanje suvremenog svijeta. Za svaku sekciju
postoji popis tema, kratak opis svake od njih, te se ukazuje na preporuane pristupe
svakoj temi. Unutar tema postoji odreena izbornost, a uenicima se omoguava da
ue povijest na jednom od dva nivoa redovitom i viem.
Za nastavu povijesti na nivou osnovne kole primjenjuju se opi ciljevi ue-
nja (general learning objectives). Oni artikuliraju postignua (learning outcomes) i
iskustva uenja (learning experiences). Unutar okvirnog kurikuluma definirane su i
kljune vjetine. Na nivou nie srednje kole, detaljno su definirani ciljevi i zadaci
(aims and objectives) nastave povijesti.
Tablica 5: Ciljevi nastave povijesti u Irskoj
Ciljevi
Osnovna
kola
Od djece se oekuje da mogu
24
:
sigurno i jasno komunicirati koristei raznovrsni naini izraavanja; istraivati
i razvijati ideje pomou jezika
razviti odgovarajui broj strategija razumijevanja i vjetina rjeavanja problema
razumjeti i primijeniti vokabular i terminologiju specifinu za predmet
locirati, izvui, zabiljeiti i interpretirati informacije iz razliitih izvora
upotrebljavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju da se osnail uenje
sluati paljivo i s razumijevanjem; itati teno i s razumijevanjem; razvijati
ljubav i interes za itanje; pisati teno i itljivo i stei odgovarajui standard u
pravopisu, gramatici, sintaksi i pisanju
razvijati numeriku pismenost
proiriti svoje znanje i razumijevanje, te razviti raznolike vjetine i interese za
kulturnu, povijesnu, geografsku i znanstvenu dimenziju svijeta; proiriti svoje
znanje i razumijevanje i razviti radoznalost za obiljeja ivih bia, predmeta,
procesa i dogaaja
razviti pozitivnu svijest o samome sebi, senzibilnost prema drugim ljudima i
potovanje za prava, stavove i osjeaje drugih
razviti samodisciplinu, osjeaj osobne i drutvene odgovornosti i svijesti za
drutveno i moralno prihvatljivo ponaanje
stei senzibilnost za duhovnu dimenziju ivota
razviti sposobnost donoenja etikih prosudbi utemeljenih na tradiciji i etosu
kole
razviti znanje i razumijevanje vlastitih vjerskih tradicija i vjerovanja, zajedno
s potovanjem vjerskih tradicija i vjerovanja drugih
24 Ciljevi uenja su definirani na opoj razini za sve predmete. Ovdje su popisani oni koji se mogu odnositi
na nastavu povijesti.
PUN10.indd Sec2:134 18.12.2007 12:23:02
135
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Nia
srednja
kola
Opi ciljevi (general learning objectives)
Silabus nastoji osigurati da uenici:
Steknu znanje i razumijevanje o ljudskim aktivnostima u prolosti.
Razumiju suvremeni svijet kroz prouavanje prolosti.
Razviju konceptualno razumijevanje i sposobnost neovisnog razmiljanja.
Razviju raznovrsne vjetine vane za prouavanje povijesti.
Potiu se u razvijanju pozitivnih stavova kao to je objektivnost i pravednost,
te prihvaaju da se ljudi i dogaaji trebaju prosuivati u kontekstu njihovih
vrijednosti i vremena.
Potiu se da razvijaju interes i entuzijazam za povijest i vrednuju svoje povi-
jesno nasljee.
Ciljevi predmeta (course objectives)
Znanje: Uenici trebaju usvojiti informacije i razviti razumijevanje:
Osnovnih trendova, pitanja i dogaaja u temi koju prouavaju.
Naina na koji pojedinci i institucije utjeu, ili kako na njih utjeu, dogaaji u
vremenu.
Kako su ljudi i dogaaji iz prolosti oblikovali suvremeni svijet.
Prirode i uporabe povijesnih izvora.
Koncepti: Uenici trebaju razviti razumijevanje i sposobnost primjene
proceduralnih i substantivnih koncepata kljunih za prouavanje povijesti.
Proceduralni: izvor, dokaz, kronologija, miljenje/injenica, pristranost/objek-
tivnost, propaganda.
Substantivni (sadrajni/bitni): opi (promjena i kontinuitet, uzroci i posljedice,
uoavanje slinosti i razlika, sukob i pomirenje, mo i autoritet, kultura i civili-
zacija) i specifini za prouavanje pojedinih tema (npr. dom i obitelj, rad i slo-
bodno vrijeme, tehnologija, trgovina, revolucija, demokracija, ljudska prava).
Vjetine: Uenici trebaju razviti kljune vjetine za istraivanje i pisanje povijesti:
Pronalaziti povijesne informacije iz raznih izvora, npr. primarnih i sekundarnih
pisanih izvora; statistika; vizualnih materijala; predmeta, zgrada, naselja i
ostalih materijalnih izvora; informacija koje se prenose usmenim putem.
Odabirati relevantne informacije kako bi odgovorili na povijesna pitanja.
Kritiki ispitivati informacije, tj. razlikovati injenice i miljenja, uoavati nedo-
statke poput praznina u izvorima, nekonzistentnosti i pristranosti.
Sintetizirati, tj. uobliavati informacije u logikom nizu, priklanjati se odree-
nim argumentima te za to nuditi objanjenja.
Prezentirati i komunicirati u razliitim oblicima, npr. pisanim, grafikim, usmenim
Stavovi: Uenje/pouavanje povijesti treba biti proeto proceduralnim
vrijednostima povjesniara: uenici trebaju:
biti temeljiti u prikupljanju i toni u biljeenju povijesnih informacija
shvaati da pojedince i dogaaje treba razumijevati u njihovom povijesnom
kontekstu
osigurati konzistentnost povijesne naracije i dokaza
shvaati da dostupni dokazi mogu biti otvoreni za vie od jedne valjane
interpretacije
prepoznati da je povijesno znanje provizorno i nepotpuno te stoga podlono
reviziji ili reinterpretaciji u svjetlu novih dokaza i/ili pristupa.
PUN10.indd Sec2:135 18.12.2007 12:23:02
136
Povi;isr u xasravi
Za osnovnu kolu postoji vremenski okvir za planiranje kojim se odreuje minimum
tjednog vremena za svako od 7 kurikulumskih podruja. Od ukupno 28 sati i 20
minuta tjedne nastave u koli (to ukljuuje i odmore, rekreaciju i sline aktivnosti),
za SESE su predviena 3 sata tjedno (po 60 minuta). Nije naznaeno koliko je nami-
jenjeno pojedinim predmetima (povijest, geografija, znanost) unutar tog podruja. U
nioj srednjoj koli postoji okvirni vremenski raspored koji slui kao vodi prilikom
planiranja i izrade kolske satnice i izraen je u postocima. Za Graansko, drutveno
i politiko obrazovanje predvieno je ukupno 10% satnice no nije definirana koliko
je namijenjeno pojedinim predmetima unutar ovog kurikulumskih podruja.
Didaktike smjernice definirane su u analiziranim dokumentima kako na opem
nivou, tako i specifino za nastavu povijesti. Sastavni dio kurikuluma su upute za
nastavnike (teacher guidelines) kojima se pojanjavaju njegovi aspekti. Fokus osnov-
nokolskog kurikuluma je podjednako na onome to dijete ui kao i na procesu
uenja; zato ukljuuje sadraje uenja, postignua kojima se tei i raznovrsne pristupe
uenju. Na taj nain mogu se uzeti u obzir razliite potrebe pojedinih uenika. Djeje
iskustvo u koli treba biti takvo da djeca uivaju u uenju i cijene ga, motivirana
su i razvijaju sposobnost samostalnog uenja. Treba poticati djeji osjeaj uenja
i prirodne radoznalosti. Kurikulum nastoji biti relevantan, tj. zadovoljiti razvojne i
edukativne potrebe djece u kontekstu suvremenog drutva u kojemu ive, pa ga zato
obiljeava raznovrsnost tema ali i njihova uravnoteenost, tako da uenici steknu
odreeno iskustvo nastave u svim kurikularnim podrujima. Istovremeno se uenici-
ma omoguava izbornost u vidu pojaane nastave odreenih predmeta. Naglaava se
integrativna priroda znanja i veze meu sadrajima razliitih kurikularnih podruja,
pa se zato istie vanost planiranja kako bi se omoguilo takvo integrativno iskustvo
uenja. Posebno se naglaava pretpostavka da e kole prilagoditi i interpretirati kuri-
kulum kako bi izale u susret potrebama svojih uenika. Zato se unutar nacionalnog
okvira omoguava fleksibilnost kolama i nastavnicima u planiranju programa uenja
koji odgovaraju okolnostima i potrebama pojedine kole, te mogunostima i intere-
sima uenika. Istie se veza izmeu stjecanja znanja i razvoja koncepata i vjetina, a
pritom se snano naglaava razvoj vjetina postavljanja pitanja, analize, istraivanja,
kritikog miljenja, rjeavanja problema i efikasne interakcije s drugima.
Ocjenjivanje se promatra kao integralni dio uenja i pouavanja te ima sredinju
poziciju u nastavnom procesu. Strategije ocjenjivanja usmjeravaju se prema identifika-
ciji djejih potreba kako bi se omoguilo njihovo ispunjavanje. Jedan je od temeljnih
principa da dijete treba biti aktivan imbenik vlastitog uenja, te iskusiti raznovrsne
naine pouavanja i nastavne strategije. Postojea djeja znanja i iskustva su polazina
toka za stjecanje novih znanja, a djeja okolina smatra se vanim kontekstom njihova
uenja i razvoja. Istie se kljuna veza izmeu jezika i uenja, razvijanje numerike
pismenosti te estetska dimenzija na svakom podruju. Kod djece treba razvijati osje-
aj irskog identiteta, ali se naglaava i europska i globalna dimenzija, tj. uzimaju se u
obzir irske povijesne veze s europskom kulturom i njezino lanstvo u EU. Kurikulum
PUN10.indd Sec2:136 18.12.2007 12:23:02
137
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
naglaava pluralizam, tj. ima posebnu odgovornost promovirati toleranciju i potova-
nje za razliitost. Priznaje se sredinje mjesto kranskog nasljea i tradicije u irskom
iskustvu, te kranski identitet zajedniki za veinu Iraca, no podjednako i raznovrsnost
vjerovanja, vrijednosti i aspiracija svih vjerskih i kulturnih grupa u drutvu.
Na nivou srednjokolskog obrazovanja istiu se kljune vjetine koje se trebaju
razvijati kroz sva kurikularna podruja: vjetina komunikacije i pismenosti, nume-
rike vjetine, manipulativne vjetine, vjetine vezane uz primjenu informacijske
tehnologije, vjetine miljenja i uenja, vjetine rjeavanja problema, personalne i
interpersonalne vjetine, socijalne vjetine. Silabus povijesti je kronoloki organi-
ziran, od prapovijesti do dananjih vremena. Ponovno se naglaava se fleksibilnost:
raznovrsnost pristupa (npr. uporaba razliitih povijesnih izvora, povijesne naracije
i analize, biografske studije, istraivanje odabranih tema, komparativne i specijalne
studije), mogunost da nastavnici odaberu ona podruja koja su najprikladnija za
njihove uenike, te mogunost da uenici detaljnije prouavaju pojedine predmete.
Istie se potreba da se istrauju razliiti aspekti prolosti (politiki, drutveni, kul-
turni, ekonomski). Program je razvojni: kree od jednostavnijeg prema sloenijem i
od konkretnog prema apstraktnijem. Prihvaajui vanost obrazovanja za graanstvo
i razvoj razumijevanja suvremenog ivota u Irskoj, znatan dio programa posveen
je irskoj povijesti, koja je prezentirana kao integralni dio irih tema u silabusu. Na
nivou Junior Certificate History syllabus, ocjenjivanjem se testira stupanj do kojeg
kandidati mogu demonstrirati u kojoj su mjeri ostvarili ciljeve uenja. Ocjenjivanje
se vri na dva nivoa, obinom i viem. Nain ocjenjivanja je u obliku zavrnog pisa-
nog ispita. Povijest na maturi moe biti izborni predmet.
Engleska
25

U engleskom Nacionalnom kurikulumu (dalje: NC) predmeti se dijele na sredinje
predmete (core subjects), koje ine engleski jezik, matematika i znanost, te temeljne
predmete (foundation subjects), kojima pripada i povijest. Obje skupine predmeta
su obvezne u pojedinim obrazovnim ciklusima (Key stages).
26
Povijest (History) je
zaseban predmet u svim ciklusima, a obvezna je od 1. do 3. ciklusa (Key stage 1-3),
dok je u 4. ciklusu (Key stage 4) izborni predmet.
Povijest je definirana kao predmet koji potie ueniku radoznalost o prolosti
Britanije i svijeta te omoguava uenicima da razmatraju kakva su bila prola drutva
25 The National Curriculum: Handbook for secondary teachers in England (www.nc.uk.net), Key stages 3 and
2004, Revised 2004. Jointly published by Department for Education and Skills and Qualifications and
Curriculum Authority. History. The National Curriculum for England (www.nc.uk.net). Key stages 1-3.
Jointly published by Department for Education and Skills and Qualifications and Curriculum Authority.
26 NC je podijeljen u etiri stupnja (Key Stages): Key Stage 1 (5-7 godina) i Key Stage 2 (7-11 godina) su
dio osnovnog obrazovanja (primary school), a Key Stage 3 (11-14 godina) i Key Stage 4 (14-16 godina)
dio srednjokolskog obrazovanja (secondary school). S Key Stage 4 zavrava obvezno obrazovanje, ali ga
uenici mogu nastaviti u kolama i koledima (Further Education colleges). Postoje i drugaiji oblici
obrazovanja poput middle school, grammar school system.
PUN10.indd Sec2:137 18.12.2007 12:23:02
138
Povi;isr u xasravi
i kako prolost utjee na sadanjost. Uenici razvijaju kronoloki okvir za svoje znanje
o znaajnim dogaajima i ljudima, uviaju raznovrsnost ljudskih iskustava i razvijaju
razumijevanje o sebi kao pojedincima i lanovima drutva. Znanja i vjetine koja
stjeu mogu utjecati na njihove odluke o osobnim izborima, stavovima i vrijednosti-
ma. Dok pronalaze i ispituju dokaze, stvaraju vlastite zakljuke i argumentiraju svoje
stavove, uenici stjeu vjetine koje se cijene u ivotu odraslih ljudi.
Ciljevi predmeta navode se kao znanja, vjetine i razumijevanje (knowledge, skills
and understanding) koji se od uenika oekuje na pojedinom ciklusu (key stage). Za
cikluse 1-3 ciljevi su podijeljeni u pet istih kategorija (vidjeti tablicu), no za svaki se
ciklus poveava stupanj zahtjevnosti.
Tablica 6: Ciljevi u engleskom kurikulumu
Znanje, vjetine i razumijevanje Knowledge, skills and understanding
Kronoloko
razumijevanje
KS1: 1. poredati dogaaje i predmete kronolokim redom, 2. upo-
trebljavati uobiajene rijei i fraze koje se odnose na tijek vreme-
na (npr. prije, poslije, prije mnogo vremena, prolost)
KS2: 1. smjestiti dogaaje, ljude i promjene u ispravna vremenska
razdoblja, 2. upotrebljavati datume i vokabular koji se odnosi na
tijek vremena (npr. drevno, moderno, prije Krista, poslije Krista,
stoljee, desetljee)
KS3: prepoznati i ispravno upotrebljavati datume, vokabular i kon-
vencije koje opisuju povijesna razdoblja i tijek vremena
Znanje i
razumijevanje
dogaaja, ljudi
i promjena u
prolosti
KS1: 1. prepoznati zato su ljudi inili odreene stvari, te uzroke
i posljedice dogaaja, 2. identificirati razlike u nainu ivota u
razliitim razdobljima
KS2: 1. uiti o karakteristinim obiljejima prouavanih razdoblja
i drutava, 2. uiti o socijalnoj, kulturnoj, vjerskoj i etnikoj razno-
likosti prouavanih drutava, 3. identificirati i opisati razloge i
rezultate povijesnih dogaaja, situacija i promjena u prouavanim
razdobljima, 4. opisati i povezati glavne dogaaje, situacije i pro-
mjene unutar razdoblja i kroz razliita razdoblja i drutva
KS3: 1. opisivati i analizirati odnos izmeu karakteristinih obiljeja
prouavanih razdoblja i drutava, 2. uiti o socijalnoj, kulturnoj, vjer-
skoj i etnikoj raznolikosti prouavanih drutava u Britaniji i svijetu,
3. analizirati i objanjavati razloge i rezultate povijesnih dogaaja,
situacija i promjena u prouavanim razdobljima, 4. identificirati tren-
dove unutar jednog i kroz razliita razdoblja, te veze izmeu lokal-
ne, britanske, europske i svjetske povijesti, 5. razmatrati znaenje
glavnih dogaaja, ljudi i promjena koje se prouavaju
Povijesna
interpretacija
KS1: uenike treba pouavati da identificiraju razliite naine na
koje se prolost prikazuje
KS2: prepoznati da se prolost prikazuje i interpretira na razliite
naine, te obrazloiti zato je to tako
KS3: 1. kako i zato se povijesni dogaaji, ljudi, situacije i promje-
ne interpretiraju na razliite naine, 2. evaluirati interpretacije
PUN10.indd Sec2:138 18.12.2007 12:23:02
139
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Povijesno
istraivanje
KS1: 1. saznati o prolosti iz raznih izvora informacija (npr. prie,
oevici, slike i fotografije, predmeti, graevine, muzeji, galerije,
nalazita, Internet), 2. postavljati i odgovarati na pitanja o prolosti
KS2: 1. saznati o prouavanim dogaajima, ljudima i promjenama
na temelju odgovarajuih i raznolikih izvora informacija (npr. doku-
menti, tiskani izvori, CD-ROM-ovi, baze podataka, slike i foto-
grafije, glazba, predmeti, povijesne graevine, posjeti muzejima,
galerijama, lokalitetima), 2. postavljati pitanja o prolosti, odabirati
i biljeiti informacije relevantne za predmet istraivanja
KS3: 1. identificirati, odabirati i upotrebljavati raznolike i odgovara-
jue izvore informacija (oralna svjedoanstva, dokumenti, tiskani
izvori, mediji, predmeti, slike, fotografije, glazba, muzeji, zgrade,
povijesni lokaliteti, izvori temeljeni na informacijskoj i komunikacij-
skoj tehnologiji) kao temelj za neovisna povijesna istraivanja, 2.
evaluirati izvore koji se upotrebljavaju, odabirati i biljeiti informa-
cije relevantne za istraivanje, te donositi zakljuke
Organizacija i
komunikacija
KS1: odabirati iz svojeg znanja o prolosti i prenositi to znanje na
razliite naine (npr. govor, pisanje, uporaba informacijsko-komu-
nikacijske tehnologije)
KS2: 1. prisjetiti se, odabirati i organizirati povijesne informaci-
je, 2. upotrebljavati datume i povijesni vokabular za opisivanje
prouavanih razdoblja, 3. prenositi svoje znanje i razumijevanje
povijesti koristei razliite naine (npr. crtanje, pisanje, uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije
KS3: 1. prisjetiti se, odabirati i izdvojiti bitne informacije, 2. tono
odabirati i upotrebljavati kronoloke konvencije i povijesni voka-
bular koji odgovara prouavanom razdoblju u svrhu organiziranja
povijesnih informacija, 3. prenositi svoje znanje i razumijevanje
povijesti koristei razne tehnike, to ukljuuje govorni jezik, struk-
turirane naracije, proirena objanjenja i uporabu informacijske i
komunikacijske tehnologije
Za razliku od prilino detaljno definiranih ciljeva, sadraji se u engleskom
Nacionalnom kurikulumu navode na vrlo openitoj razini, na razini irokih temat-
skih cjelina za svaki od tri ciklusa, unutar kojih nastavnici biraju sadraje na koji-
ma e ostvarivati ciljeve.
27
Tako se za Key stage 1 samo navode podruja o kojima
treba pouavati uenike
28
, dok za Key stage 2 i 3 program ukljuuje i okvirni popis
tema (Breadth of study) kojima uenici dobivaju iroki kronoloki pregled prolosti.
Tijekom Key stage 2, uenici trebaju u etiri godine minimalno prouavati est tema
od kojih je jedna posveena lokalnoj povijesti, tri teme britanskoj povijesti
29
, jedna
27 O povijesti nastanka engleskog kurikuluma vidjeti Koren, 2005: 117-142.
28 Npr. promjene u vlastitom ivotu i ivotu vlastite obitelji, ivot ljudi koji su ivjeli na lokalnom podruju
ili drugdje u Britaniji u daljoj prolosti, ivoti znaajnih mukaraca, ena i djece ili pojedini proli
dogaaji iz britanske ili svjetske povijesti.
29 Obuhvaa preglednu studiju koja se odnosi na Rimljane, Anglo-Sase i Vikinge u Britaniji, Birtaniju u
tjudorskom razdoblju, dok uitelji mogu odabrati izmeu teme Viktorijanska Britanijia i Britanija nakon
1930. godine.
PUN10.indd Sec2:139 18.12.2007 12:23:02
140
Povi;isr u xasravi
tema europskoj povijesti
30
, te jedna tema svjetskoj povijesti
31
. Tijekom Key stage 3,
uenici trebaju tijekom tri godine minimalno prouavati est tema, od toga tri iz
britanske povijesti
32
, jednu iz europske povijesti
33
, te dvije teme iz svjetske povijesti
34
.
Za Key stage 4 ne postoji propisani program, s obzirom da na tom nivou povijest
nije obvezni predmet, ve izborni. kole dobivaju vremenske smjernice u prateim
kurikularnim dokumentima.
Tjedna i godinja satnica se ne odreuje na nivou Nacionalnog kurikuluma,
ve na nivou kola. Kao to je ve reeno u prethodnom odlomku, navodi se jedino
minimalni broj tema koje treba pouavati na svakom stupnju gdje je povijest obve-
zan predmet.
Pred uitelje se postavlja nekoliko zahtjeva. Kroz nastavu svih predmeta, pa tako
i povijesti, uitelji trebaju: 1. poticati ueniki duhovni, moralni, socijalni i kulturni
razvoj, 2. promovirati graanski odgoj, 3. poticati razvoj kljunih vjetina: komu-
nikacije, primjene brojaka, uporabu informacijske tehnologije, suradnitvo (rad u
manjim grupama), unaprjeivanja vlastitog uenja i iskazivanja rezultata, rjeavanja
problema, 4. poticati razvoj misaonih vjetina poput vjetine procesuiranja informa-
cija, razmiljanja, istraivanja, kreativnog miljenja evaluacije, 5. promovirati ostale
aspekte kurikuluma: (razumijevanje ekonomskih faktora koji utjeu na ivot ljudi i
razvoj drutva, poduzetnitvo i poduzetnike vrline, obrazovanje za odrivi razvoj).
Uitelji trebaju svoju nastavu planirati na temelju programa te potreba i spo-
sobnosti uenika. Prilikom planiranja, uitelji i kole trebaju uzeti u obzir etiri
opa zahtjeva: 1. stvaranje efikasnih mogunosti uenja za sve uenike (inkluzija); 2.
uporaba jezika u svim predmetima, tj. pouavati uenike kako se pravilno i precizno
izraavati (pisanje, govorenje, sluanje i itanje); 3. uporaba informacijske tehnolo-
gije u svim predmetima; 4. pouavanje o zdravlju i sigurnosti. Nastavnici su duni
izvjetavati roditelje o uenikom napretku, te odreivati ciljeve za uenike koji
postiu ispodprosjene rezultate.
Uenika postignua na kraju pojedinog ciklusa procjenjuju se na temelju devet
nivoa postignua (levels 1-8 + lever for exceptional performance above level 8). Program
sadri oekivane nivoe uenikih postignua (attainment targets) na pojedinom
stupnju kolovanja openito, te za svaki pojedini predmet. Svaki je nivo detaljno
razraen, a zahtjevi za uenike rastu u odnosu na prethodni nivo. Opisi pojedinih
nivoa ukljuuju tipove i raspon karakteristinih uenikih postignua na pojedinom
30 Odnosi se na drevnu Grku.
31 Uitelji mogu birati izmeu drevnog Egipta, drevnog Sumera, Asirskog Carstva, civilizacija doline rijeke
Ind, Maja, Benina ili Azteka.
32 Obuhvaaju odreene sadraje iz tri razdoblja britanske povijesti: 1066-1500, 1500-1750, 1750-1900.
Uitelji pritom mogu birati hoe li dati pregled tih razdoblja ili detaljnije prouavati odreene sadraje.
33 Odnosi se na neku temu iz europske povijesti prije 1914. godine, primjerice Francuska revolucija, Prvi
svjetski rat, prapovijest i slino.
34 Jedna se tema odnosi na prouavanje kultura, vjerovanja i dostignua nekog prolog afrikog, amerikom ili
australskog drutva prije 1914. godine, dok jedna tema obuhvaa svjetsku povijest nakon 1900. godine
PUN10.indd Sec2:140 18.12.2007 12:23:02
141
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
nivou i slue kao orijentacija za odreivanje uenikog napredovanja.
35
Sljedea
tablica pokazuje nivoe uenikih dostignua u nastavi povijesti. Postoji direktna veza
izmeu postavljenih ciljeva i eljenih uenikih dostignua. Ta se veza dodatno osi-
gurava standardima (nisu dio NC-a) koji nisu obvezujui, ve slue kao dokument
prema kojem nastavnici oblikuju individualne nastavne planove.
Tablica 7:
Razine oekivanih uenikih postignua u engleskom kurikulumu povijesti
Nivoi
(levels)
Oekivana uenika postignua (attainment targets) u nastavi povijesti
1
Prepoznaju razliku izmeu sadanjosti i prolosti u vlastitom ivotu i ivotima
drugih ljudi.
Pokazuju poetni osjeaj za kronologiju, redajui predmete i dogaaje
kronolokim redoslijedom i koristei se svakodnevnim terminima koji ozna-
avaju tijek vremena.
Znaju i mogu prepriati epizode iz pria o prolosti.
Pronalaze odgovore na odreena jednostavna pitanja o prolosti iz izvora
informacija.
2
Pokazuju razvijeniji osjeaj za kronologiju koristei termine koji se odnose
na tijek vremena, redajui predmete i dogaaje kronolokim redoslijedom i
prepoznajui da su njihovi vlastiti ivoti razliiti od ivota ljudi u prolosti.
Pokazuju znanje i razumijevanje odreenih aspekata prolosti izvan sjea-
nja ivih ljudi, te nekih od glavnih dogaaja i osoba o kojima su uili.
Poinju shvaati da postoje razlozi zato su ljudi u prolosti djelovali tako
kako su djelovali.
Poinju identificirati neke od naina na koje se povijest prikazuje.
Slue se izvorima informacija kako bi odgovorili na pitanja o prolosti na
temelju jednostavnih opservacija.
3
Pokazuju rastue razumijevanje kronologije shvaajui da se prolost moe
podijeliti u razliita razdoblja, prepoznajui neke od slinosti i razlika izmeu
tih razdoblja i upotrebljavajui datume i termine.
Pokazuju znanje i razumijevanje nekih glavnih dogaaja, ljudi i promjena
koje su prouavali.
Identificiraju neke naine na koje se povijest prikazuje.
Koriste izvore informacija na nain koji je vie od jednostavnih opservacija
kako bi odgovorili na pitanja o prolosti.
35 Nivoi dostignua se sastoje od ukupno 9 nivoa (levels 1-8 + level for exceptional performance above level 8).
Svaki je nivo detaljno razraen (vidi tablicu), a opisi ukljuuju tipove i raspon karakteristinih uenikih
dostignua na pojedinom nivou; zahtjevi za uenike rastu u odnosu na prethodni nivo. Tijekom ciklusa
1 se oekuje da uenici rade unutar nivoa 1-3; oekivani nivo dostignua veine uenika na kraju stupnja
(7. god.) je 2. Tijekom ciklusa 2 rade unutar nivoa 2-5; oekivani nivo dostignua na kraju stupnja (11
god.) je 4. Tijekom ciklusa 3 rade unutar nivoa 3-7; oekivani nivo na kraju stupnja (14 god.) je 5/6.
Povijest nije dio nacionalnih testiranja koji se provode na kraju svakog stupnja kolovanja (key stage),
no moe biti izborni predmet na maturi (GSCE - General Certificate of Secondary Education) koja se
provodi na kraju obveznog obrazovanja (16 godina).
PUN10.indd Sec2:141 18.12.2007 12:23:02
142
Povi;isr u xasravi
4
Pokazuju znanje i razumijevanje injenica o odreenim aspektima povijesti
Britanije i svijeta i koriste ih kako bi opisali karakteristina obiljeja prolih
drutava i razdoblja i identificirali promjene unutar i kroz razliita razdoblja.
Opisuju neke od glavnih dogaaja, ljudi i promjena. Znaju navesti neke uzro-
ke i rezultate glavnih dogaaja i promjena.
Pokazuju odreeno razumijevanje da se neki aspekti prolosti prikazuju i
interpretiraju na razliite naine.
Poinju odabirati i kombinirati informacije iz razliitih izvora. Poinju izrai-
vati strukturirane radove, koristei na prikladan nain datume i termine.
5
Pokazuju veu dubinu injeninog znanja i razumijevanja aspekata povijesti
Britanije i svijeta. Te injenice koriste kako bi opisali obiljeja prolih druta-
va i razdoblja te ih poinju povezivati.
Opisuju dogaaje, ljude i promjene. Opisuju i povezuju dogaaje i promjene
te navode uzroke i rezultate tih dogaaja i promjena.
Znaju da se neki dogaaji, ljudi i promjene interpretiraju na razliite naine i
sugeriraju mogue razloge zato je to tako.
Koristei svoje znanje i razumijevanje poinju evaluirati izvore informacija i
identificirati one koji su korisni za odreeni zadatak. Odabiru i organiziraju
informacije kako bi proizveli strukturirani rad, upotrebljavajui na prikladan
nain datume i termine.
6
Koriste injenino znanje i razumijevanje povijesti Britanije i svijeta kako bi
opisali prola drutva i razdoblja, te povezali obiljeja unutar i kroz razliita
razdoblja.
Ispituju i objanjavaju uzroke i rezultate dogaaja i promjena.
Opisuju i poinju analizirati zato postoje razliite povijesne interpretacije
dogaaja, ljudi i promjena.
Koristei svoje znanje i razumijevanje, identificiraju i evaluiraju izvore
informacija, koje koriste kritiki da bi doli do zakljuaka i argumentirali ih.
Odabiru, organiziraju i primjenjuju relevantne informacije kako bi proizveli
strukturirani rad, upotrebljavajui na prikladan nain datume i termine.
7
Stvaraju poveznice izmeu injeninog znanja i razumijevanja povijesti
Britanije i svijeta.
Koriste te veze kako bi analizirali odnos izmeu obiljeja odreenih razdoblja
i drutava, te uzroke i rezultate dogaaja i promjena.
Objanjavaju kako i zato nastaju razliite povijesne interpretacije.
Uenici pokazuju odreenu nezavisnost u istraivanju, upotrebljavajui
svoje znanje i razumijevanje kako bi kritiki identificirali, evaluirali i upotre-
bljavali izvore informacija. Ponekad samostalno dosiu zakljuke koje mogu
dokazati i potkrijepiti.
Odabiru, organiziraju i upotrebljavaju relevantne informacije kako bi proizveli
dobro strukturirane naracije, opise i objanjenja, upotrebljavajui na prikla-
dan nain datume i termine.
PUN10.indd Sec2:142 18.12.2007 12:23:03
143
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
8
Koriste svoje injenino znanje i razumijevanje povijesti Britanije i svijeta
kako bi analizirali odnose izmeu dogaaja, ljudi i promjena, te izmeu obi-
ljeja razliitih prolih drutava i kultura.
Njihova objanjenja uzroka i rezultata dogaaja i promjena smjetena su u
iri povijesni kontekst.
Analiziraju i objanjavaju razliite povijesne interpretacije i poinju ih eva-
luirati.
Koristei svoje povijesno znanje i razumijevanje, kritiki upotrebljavaju
izvore informacija, provode povijesna istraivanja i samostalno dolaze do
zakljuaka koje mogu dokazati i potkrijepiti.
Odabiru, organiziraju i upotrebljavaju relevantne informacije kako bi dosljed-
no proizvodili dobro strukturirane naracije, opise i objanjenja, upotrebljava-
jui na prikladan nain datume i termine.
E
e
x
c
e
p
t
i
o
n
a
l

p
e
r
f
o
r
m
a
n
c
e
Koriste svoje iroko i detaljno injenino znanje i razumijevanje povijesti
Britanije i svijeta kako bi analizirali odnose i veze izmeu razliitih dogaaja,
ljudi, ideja i promjena te izmeu obiljeja razliitih prolih drutava i kultura.
Objanjenja i analize uzroka i rezultata dogaaja i promjena dobro su ute-
meljena i smjetena u iri povijesni kontekst.
Analiziraju veze izmeu dogaaja i procesa koji su se dogodili u razliitim
zemljama i u razliitim razdobljima.
Donose uravnoteene prosudbe utemeljene na njihovom razumijevanju
povijesnog konteksta o vrijednosti razliitih interpretacija povijesnih doga-
aja i razvoja.
Na temelju svojeg znanja i razumijevanja, kritiki upotrebljavaju izvore infor-
macija, provode povijesna istraivanja, razvijaju argumente kojima podupiru
svoje zakljuke te samostalno dosiu uravnoteene zakljuke koje mogu
dokazati i potkrijepiti.
Odabiru, organiziraju i primjenjuju raznovrsne i relevantne informacije kako
bi dosljedno proizvodili dobro strukturirane naracije, opise i objanjenja,
upotrebljavajui na odgovarajui nain datume i termine.
U engleskom obrazovnom sustavu postoji vanjska evaluacija znanja. Uenika
postignua na kraju prva tri ciklusa (Key stages 1-3) procjenjuju se pismenim testovi-
ma iz engleskog jezika i matematike, dok povijest nije dio tih nacionalnih testiranja.
Na kraju obveznog obrazovanja (16 godina) provodi se vanjska evaluacija znanja
ili ispit kojim se dobivaju odreene kvalifikacije (GSCE General Certificate of
Secondary Education), pri emu povijest moe biti jedan od izbornih predmeta.
3. Austrija, Maarska, Slovenija
Treu skupinu ine tri srednjoeuropske zemlje Austrija, Maarska i Slovenija iji
su obrazovni sustavi potekli iz sline tradicije pouavanja, ali su u sadanjim trendo-
vima otile u razliitim smjerovima. Za razliku od Austrije koja pokazuje veu sklo-
nost zadravanja uvrijeenih naina obrazovanja, u Maarskoj je i Sloveniji je, kao
tranzicijskim zemljama, zamjetna snanija potreba za promjenama. U Maarskoj se
PUN10.indd Sec2:143 18.12.2007 12:23:03
144
Povi;isr u xasravi
ak moe uoiti tendencija prema prema eksperimentiranju to je ponekad dovodilo
do kaotinih situacija
36
U Sloveniji su se promjene nakon 1990. odvijale postupno,
iako se u slovenskom programu povijesti moe uoiti jugoslavensko nasljee koji se
oituje u preskriptivnosti kada je rije o definiranju sadraja.
Austrija
37
U Austriji su od 1. do 4. razreda osnovne kole (Volksschule) povijesni sadraji dio
obveznog predmeta Sachunterricht (ekvivalent predmetu Priroda i drutvo u prva
etiri razreda hrvatske osnovne kole). Nastava ovog predmeta osposobljava uenike
za razumijevanje svijeta u kojem ive. Predmet obuhvaa sljedea podruja: Drutvo,
Priroda, Prostor, Vrijeme, Gospodarstvo, Tehnika. Povijesni sadraji mogu se nai
prvenstveno unutar podruja Vrijeme, a odnose se na razvijanje povijesnog miljenja
na sadrajima bliskima iskustvu uenika (snalaenje u vremenu, sjeanja i iskustva
ljudi iz djetetova okruenja, stare zgrade i spomenici kao svjedoanstvo prolosti,
prolost mjesta u kojem dijete ivi, posjeti muzejima itd.).
U viim razredima razliitih tipova kola za osnovno obrazovanje (Volksschule
Oberstufe, Allgemeine Hochschule - AHS i Hauptschule) postoji zaseban i obvezan
predmet koji se naziva Povijest i drutvene znanosti (Geschichte und Sozialkunde).
Prouava se u 2. razredu (od pojave ovjeka do kraja srednjeg vijeka), 3. razredu
(od poetka novog vijeka do kraja Prvoga svjetskog rata) i 4. razredu (od kraja
Prvoga svjetskog rata do sadanjosti). Nastava ovog predmeta shvaa se kao susret s
prolou vlastitog i drugih kulturnih krugova. Doprinosi uenikom orijentiranju
u prostoru i vremenu te pronalaenju identiteta u pluralistikom drutvu, dok upo-
znavanje razliitih modela ljudske egzistencije u prolosti treba voditi razumijevanju
i toleranciji prema drugima u sadanjosti. Program predmeta donosi sadraje i teme
koji pripadaju tzv. jezgri (Kernbereich). To su obvezni sadraji za koje je predvieno
dvije treine ukupne satnice predmeta. Prilikom izrade plana, kole trebaju voditi
rauna i o tzv. proirenim sadrajima (Erweiterungsbereiche), za koje je unutar satnice
predvieno 5-10 sati ili %; njih kola moe samostalno planirati.
U prva etiri razreda za sve predmete, pa tako i za Sachunterricht, vrijede opi
ciljevi obrazovanja (Allgemeines Bildungsziel) za osnovnu kolu (die Grundschule).
U programima za AHS i Hauptschule postoje zajedniki ciljevi obrazovanja koji
vrijede za sve predmete (Aufgabenbereiche der Schule = podruje zadaa kole). U
dijelu koji se odnosi na predmet Geschichte und Sozialkunde navode se specifine
predmetne zadae obrazovanja i uenja (Bildungs- und Lehraufgabe).
36 Analizirani dokument odnosi se na model u kojem osnovno obrazovanje traje 8 godina, a srednjokolsko
4 godine. Tijekom razdoblja reformi u 1990-im godinama, u Maarskoj je istovremeno primijenjen i
model 6 + 6. O tome vie u Bihari, 2003.
37 Ova je analiza izraena na temelju sljedeih dokkumenata: Lehrplan der Volksschule, Lehrplan AHS,
Lehrplan Hauptschule, Bundesministerium fr Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2001, http://
www.bmbwk.gv.at/
PUN10.indd Sec2:144 18.12.2007 12:23:03
145
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Tablica 8:
Ciljevi nastave povijesti u Austriji
Ciljevi
Sachunterricht Opi ciljevi obrazovanja koji vrijede za sve predmete:
individualni razvoj pojedinih uenika/uenica
razvoj elje za uenjem, vjetina, interesa i sklonosti
razvoj uenikog samopouzdanja
izgradnja socijalnih vjetina (zajedniki rad, potovanje pravila i
normi, kritike vjetine, itd.)
razvoj jezinih vjetina (komunikacija, izraavanje)
razvoj temeljnih spoznaja, vjetina i sposobnosti.
Geschichte und
Sozialkunde
Stjecanje znanja o temeljnim podrujima kojima se bavi nastava
povijesti (politika/vlast, drutvo, gospodarstvo, kultura).
Vremenska dimenzija kao temelj razumijevanja povijesti (geneti-
ko-kronoloki nain gledanja; horizontalni i vertikalni presjek)
Povezivanje univerzalnog, nacionalnog, lokalnog i regionalnog, tj.
uvid u europsku i svjetsku povijest s obzirom na regionalni razvoj
u povijesti Austrije
Odnos sa sadanjou i politiko obrazovanje kao prilog odgoju
za demokraciju, mir i toleranciju.
Razumijevanje postupaka povjesniara i izgradnja povijesne svijesti.
Razjanjavanje suvremenih gospodarskih, drutvenih, politikih i
kulturnih fenomena kroz povijesni razvoj.
Multiperspektivni nain gledanja.
Vjetine i tehnike poput orijentacije u vremenu, usvajanja poj-
movnog instrumentarija koji omoguava procjenjivanje povijesnih
informacija, samostalno vrednovanje informacija, itd.
Predmet Sachunterricht pouava se od prvog do etvrtog razreda po 3 sata tjedno.
Predmet Geschichte und Sozialkunde ui se u drugom, treem i etvrtom razredu po
2 sata tjedno.
Prilikom izrade plana pojedine kole, te planiranja svakog predmeta, treba voditi
rauna o povezivanju i proimanju nastave pojedinih predmeta (fherverbinden-
der und fcherbergreifender Unterricht). Svaki predmet, pa tako i Geschichte und
Sozialkunde, pridonosi jednom od 5 obrazovnih podruja (Bildungsbereiche) koja
proimaju sve predmete: jezik i komunikacija, ovjek i drutvo, priroda i tehni-
ka, kreativnost i stvaranje, zdravlje i kretanje.
U svim programima postoje zajednika didaktika naela za sve predmete o koji-
ma treba voditi rauna prilikom planiranja i provoenja nastave, te specifina didak-
tika naela za svaki predmet. Za povijesne sadraje unutar predmeta Sachunterricht
posebno se naglaava orijentacija u vremenu unutar okvira uenikog iskustva, te
razliiti oblici rada i uenja poput prikupljanja, sreivanja i usporeivanja informacija,
opisivanja, igranja uloga te doticaj sa razliitim svjedoanstvima o prolosti. U okviru
PUN10.indd Sec2:145 18.12.2007 12:23:03
146
Povi;isr u xasravi
predmeta Geschichte und Sozialkunde istie se relevantnost za sadanjost, egzemplarnost,
prilog politikom obrazovanju, regionalni aspekt i povezivanje predmeta, dok prilikom
ralanjivanja sadraja treba voditi rauna o sistematinosti, uzdunom presjeku, te kro-
nolokom i prostornom uvrivanju fenomena koji se obrauju. Dokument osobito
naglaava vezu sa sadanjou pa upuuje da pitanja koja se postavljaju trebaju odraa-
vati iskustva, probleme i spoznajne interese sadanjosti. No, istovremeno napominje da
se povijesne pojave ne smiju prosuivati prema dananjim kriterijima, ve razjanjavati
u onovremenom kontekstu. Istie se usporedba (slinosti i razlike) kao vano pomono
sredstvo za razvoj kritike povijesne svijesti te naglaava kako povijesno uenje uvijek
ukljuuje multiperspektivni nain gledanja. Kao vano naelo istie se i zornost, pa
se navodi kako znanstvene pojmove treba konkretizirati i objanjavati u skladu s dobi
uenika, a zorno pouavanje povijesti treba provesti kroz razliite medije, razgovore
sa svjedocima, uporabu novih tehnologija, posjetima muzejima i izlobama. Takoer
treba stvoriti mogunosti da uenici/uenice ue kroz projektnu nastavu i uenje kroz
istraivanje. Vano mjesto u dokumentu ima razvoj komunikacijskih kompetencija te
razvoj kulture diskusije kroz sve predmete, pa tako i nastavu povijesti.
Evaluacija (u smislu vanjske evaluacije znanja) nije dio nastavnog programa, ve
se navode samo ope upute za ocjenjivanje uenika u svim predmetima.
Maarska
38

U Maarskoj na razini razredne nastave (od 1. do 4. razreda) ne postoji zaseban
predmet povijest, ali se povijesni sadraji u manjoj mjeri javljaju u sklopu predmeta
Okoli (Environment). U sklopu tog predmeta se pouava samo o povijesti lokalne
sredine te o osnovnim povijesnim konceptima prostora, vremena i promjena. Od 5.
do 8. razreda postoji predmet Povijest i graanski odgoj (History and citizenship), u
gimnazijama predmet Povijest (History), a u strukovnim kolama Povijest i graanski
odgoj (History and citizenship).
Okvirnim kurikulumom definiraju se jedinstveni ciljevi nastave za obje osnovne
etape kolovanja (1-4. razred i 5-8. razred), te minimalna postignua na zavrnim
etapama pojedinih ciklusa kolovanja. Na prvoj razini osnovnog obrazovanja (1-4.
razred) to su: razvijanje interesa i spoznajne otvorenosti, uenja i razumijevanja;
prijelaz iz odgoja na predkolskoj razini usmjerenog na igru prema koli usmjerenoj
na uenje; otvorenost za impulse iz okoline, prirode, meuljudskih odnosa i vrijed-
nosti drutva u irem smislu. kola treba tititi djeju elju za igrom i promovirati
njihov prirodni razvoj i sazrijevanje. Ova etapa obrazovanja treba graditi interes
za istraivaki pristup, odgovornost, poticati obogaivanje emotivnih sposobnosti
mladih uenika preko motiviranog rada. Trebala bi takoer pruati modele za stje-
canje znanja, pristupa usmjerenog na rjeavanje problema i utemeljiti navike uenja.
Pedagoki rad treba biti usmjeren na razvijanje osjeaja za moralne vrijednosti i
38 Framework Curricula for Primary Education, on behalf of Ministry of Education, Dinasztia Publishing
Company, Budapest, 2000.
PUN10.indd Sec2:146 18.12.2007 12:23:03
147
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
individualni razvoj uenika. Takoer se istie da bi nastava djeci trebala omoguiti
stjecanje, uvjebavanje i razvijanje vjetina, te omoguiti koritenje steenog znanja.
Kao kljuna podruja razvoja istiu se: Usklaen duhovni i fiziki razvoj, Poticanje
procesa socijalizacije, Uspostava temelja ope pismenosti.
Na drugoj razini opeg obrazovanja (5-8. razred) nastavljaju se obrazovni i
odgojni procesi iz prve etape: razvoj vjetina i znanja, priprema za nastavak kolo-
vanja, usklaen i konstruktivan odnos s okolinom, pomo u samospoznaji, vjetine
suradnje, snaga volje, spremnost na pomo, solidarnost, vrijednosti demokracije,
definiranje pojmova individualnog i javnog interesa, manjine i veine, vanost odno-
sa u zajednici, priprema za ivot u skladu s vladavinom prava, pravima i obvezama,
osjeaj nacionalne i etnike tradicije. Takoer se istie razvijanje nacionalnog iden-
titeta ali i osjeaj pripadnosti Europi te potivanje tradicije drugih naroda. Kljuna
podruja razvoja podudaraju se s prethodnom fazom.
U kurikulumu za 5-8. razred povijest se openito definira kao akumulirano zna-
nje o prolosti, kolektivno pamenje ljudskog roda koje ini temelj ljudskog iden-
titeta (nacionalnog, europskog i univerzalnog). Primarni zadatak predmeta Povijest
i graanski odgoj (History and citizenship) jest razvijanje povijesnog miljenja, tj.
shvaanja da je svaka komponenta ljudske kulture rezultat procesa akumulacije te
razumijevanja kontinuiteta, promjena i transformacija u povijesti, to uenicima
treba omoguiti i razumijevanje sadanjosti.
Ciljevi i zadaci nastave povijesti definirani su detaljno i opirno od 5. do 8.
razreda. Navode se Nove aktivnosti (New activities) koje su za svaki razred podije-
ljene u etiri skupine: Vjetine uenja i diskusije, Verbalno izraavanje, Orijentacija u
vremenu, Orijentacija u prostoru. U programu su takoer okvirno navedeni i sadraji
(teme) za pojedine razrede, a rasporeeni su kronoloki od 5. do 8. razreda.
39
Na
kraju svakog razreda navode se i nuni preduvjeti za prelazak u sljedei razred
(Prerequisites of moving ahead) u obliku minimalnih uenikih kompetencija.
Tablica 9:
Minimalne uenike kompetencije u maarskom kurikulumu povijesti nune za
prelazak na sljedeu razinu kolovanja
Uenike kompetencije
5. razred Uenici razlikuju razliite povijesne izvore; znaju povijesnu priu prikazati
kronoloki; poznaju mjesta i osobe povezane s razliitim povijesnim do-
gaajima; koriste se terminologijom predvienom u kurikulumu; pronalaze
lokacije dogaaja na karti; postavljaju pitanja vezana uz obraivane teme;
prepoznaju razliku izmeu kcije i stvarnih dogaaja; znaju provesti jedno-
stavne kronoloke izraune.
39 U 5. razredu se teme odnose na razdoblje od prapovijesti do ranog novog vijeka, u 6. razredu obuhvaaju
razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka, u 7. razredu razdoblje od 18. st. do kraja Prvoga svjetskog rata,
te u 8. razredu 20. stoljee.
PUN10.indd Sec2:147 18.12.2007 12:23:03
148
Povi;isr u xasravi
6. razred Uenici prepoznaju slike, stvari i zgrade tipine za odreena razdoblja;
prisjeaju se informacija o odreenoj teme uz pomo nastavnika; znaju
ispriati nauenu priu koristei terminologiju iz kurikuluma te u njoj ista-
knuti najvanije toke; na povijesnoj karti prepoznaju odreena razdoblja i
izraunavaju udaljenost.
7. razred Uenici znaju nainiti saetak odreene teme, odrati kratku prezentaciju
na zadanu povijesnu temu na temelju literature, interpretirati grakone i
dijagrame te jednostavnije izvore uz nastavnikovu pomo; poznaju nazive,
kronoloki redoslijed i osnovne karakteristike povijesnih razdoblja; znaju
zbog ega su znaajne osobe koje se spominju u kurikulumu; prepoznaju
veze izmeu dogaaja odreenog razdoblja s datumima i mjestima; uspo-
reuju karte odreenih razdoblja; znaju odrediti jesu li osobe iz maarske i
svjetske povijesti meusobno suvremene ili ne.
8. razred Uenici znaju nainiti prezentaciju na temelju istraivanja u knjinici; upo-
znati su s dogaajima u drugim europskim regijama koji su se dogaali pa-
ralelno s nekim najvanijim dogaajima u maarskoj povijesti; prepoznaju
veze izmeu povijesnih dogaaja i osnovnih etapa tehnolokog razvitka;
poznaju najvanije prekretnice u maarskoj i svjetskoj povijesti 20. stoljea
te se mogu prisjetiti odgovarajuih datuma; nabrajaju osnovne karakteri-
stike demokracije i diktature; usporeuju izvore koje se odnose na neke
vane dogaaje; poznaju temeljne elemente suvremenog maarskog poli-
tikog i pravnog sustava; znaju smjestiti dogaaje iz svoje okoline ili mjesta
stanovanja u iri kontekst.
U analiziranom dokumentu odreen je minimalni broj sati ali se na taj nain
zapravo odreuje namjena preko 90% svih sati nastave (u nekim razredima ak
i do 98%), pa ne postoji znaajna mogunost izbornosti. Za predmet Okoli
(Environment) namijenjeno je u prvom i drugom razredu 37 sati godinje, a u
treem i etvrtom razredu 74 sata godinje. Za predmet Povijest i graanski odgoj
(History and citizenship) namijenjeno u petom i estom razredu 74 kolska sata
godinje (od ukupno 924 sata, to ini 8%), u sedmom i osmom razredu takoer 74
sata (od ukupno 1017 sati, to ini 7,3%). U viim srednjim kolama je predmetu
namijenjeno u devetom i desetom razredu 74 sata (od 1110 6,7%), u 11. razredu
111 sati (od 1110 10%), u 12. razredu 96 sati (od 960 sati 10%).
Didaktikim smjernicama definirano je da se u dobi od 10-12 godina nastava povi-
jesti treba temeljiti na prianju zanimljivih pria te analizi slika, no istovremeno se nagla-
ava da prianje pria ne treba zamijeniti povijest, ve za nju ini temelj. Uenici trebaju
stvarati svoje zakljuke i generalizacije te smjestiti ih u odgovarajui kontekst povijesnog
znanja. U viim razredima (7. i 8. razred) o povijesti treba pouavati na sloeniji nain,
na viem stupnju generalizacije i u sloenijim relacijama, iako dob uenika jo uvijek
zahtjeva zanimljive prie. Uenici primjenjuju osnovnu povijesnu terminologiju, snalaze
se u prostoru i vremenu te razumijevaju prolost. Nastava povijesti se takoer promatra
kao predmet koji pridonosi razvoju raznovrsnih uenikih vjetina. Uei povijest, ueni-
ci trebaju nauiti o razliitim nainima prikupljanja i uporabe informacija te samostalno
interpretirati razliite izvore znanja (prie, slike, masovni mediji, jednostavni statistiki
PUN10.indd Sec2:148 18.12.2007 12:23:03
149
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
podaci, grafikoni, artefakti i drugo). Nadalje, nastava povijesti pridonosi razvoju ueni-
kog kritikog miljenja: uenici kritiki sagledavaju informacije, razlikuju injenice od
stavova te na temelju toga izvode vlastite zakljuke. Kroz nastavu povijesti razvijaju se
uenike sposobnosti izraavanja vlastitih stavova u govoru i pismu te vjetine uenja i
diskusije. Konano, nastava povijesti pridonosi uenikom razumijevanju sadanjosti u
cilju aktivnog sudjelovanja u demokratskom ivotu zemlje.
Povijest je na maturi, uz maarski jezik, matematiku i strani jezik, obavezan
predmet.
Slovenija
40

U slovenskom obrazovnom sustavu povijesni sadraji mogu se pronai u nastavi
sljedeih predmeta: Upoznavanje okolia (Spoznavanje okolja) od prvog do treeg
razreda; Drutvo (Druba) u etvrtom i petom razredu i Povijest (Zgodovina) od
estog do devetog razreda. Sva tri predmeta su obvezni predmeti.
Upoznavanje okolia (Spoznavanje okolja) je predmet koji obuhvaa sadraje razli-
itih znanstvenih podruja: prirodoslovlje, druboslovlje, tehniko podruje. Otprilike
odgovara predmetu Priroda i drutvo u prva etiri razreda hrvatske osnovne kole.
Sadraji se temelje na osnovnim pojmovima koji omoguavaju nadogradnju u pred-
metima koji se pojavljuju u druge tri godine (Naravoslovje in tehnika i Druba),
te u predmetima u posljednje tri godine. Predmet je jedan od temeljnih nositelja
spoznajnog razvoja u prve tri godine osnovne kole.
Drutvo (Druba) je predmet koji sadrava ciljeve s podruja geografije, sociolo-
gije, povijesti, etnologije, psihologije, ekonomije, politike, etike, estetike Namjena
predmeta je spoznavanje odnosa izmeu pojedinca, drutva i okolia. U ovom se
predmetu nadograuju i proiruju ciljevi, sadraji i aktivnosti koje su uenici spo-
znavali i primjenjivali od prvog do treeg razreda u predmetu Upoznavanje okolia
(Spoznavanje okolja). Nadogradnja spoznaja steenih u predmetu Drutvo (Druba)
nastavit e se u povijesti i zemljopisu od estog do devetog razreda, te u sedmom i
osmom razredu u predmetu Etika (Etika).
Predmet Povijest (Zgodovina) se ui od petog do osmog razreda osnovne kole i
pripada obveznim opeobrazovnim predmetima. Pouava se od estog do devetog
razreda. Njegova je osnovna svrha poticanje uenikog interesa za upoznavanje
prolosti i interes za novo kroz pouavanje uenika najvanijim dogaajima, poja-
vama i procesima pojedinanih razdoblja ljudske povijesti. Pritom se posebno istie
spoznavanje prolosti kao orijentacija za ivot u sadanjosti i budunosti, usvaja-
nje vrijednosti, razvijanje osjeaja za pripadnost zajednici, oblikovanje povijesnog
miljenja i osobni razvoj, oblikovanje slovenske nacionalne svijesti i identiteta, razvoj
uenikih pozitivnih navika i usvajanje vrijednosti.
40 Ova je analiza izraena na temelju tri nastavna programa: Uni nart: Spoznavanje okolja, Uni nart:
Druba, Uni nart: Zgodovina. Velajvni uni narti (veljaa 2005), http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/
ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp
PUN10.indd Sec2:149 18.12.2007 12:23:03
150
Povi;isr u xasravi
U slovenskom programu (Uni nart) za sva tri predmeta ciljevi su podijeljeni na
ope, koji odreuju ope usmjerenje predmeta, i operativne, koji su za sva tri razreda
prikazani u tablici zajedno s temeljnim sadrajima za svaku tematsku cjelinu. Sva tri
programa sadre kataloge znanja. Unutar kataloga znanja posebno se navode temeljni
i minimalni standardi znanja koji se vezuju uz ocjenjivanje znanja, to je ipak izrije-
kom navedeno samo za predmet Drutvo (Druba).
Za Upoznavanje okolia (Spoznavanje okolja) od prvog do treeg razreda nami-
jenjeno je 315 sati (105 sati godinje ili 3 sata tjedno), no nije odreen broj sati
nastave namijenjeno pojedinom podruju. Predmetu Drutvo (Druba) pripada 175
sati ili 70 sati u etvrtom razredu (2 sata tjedno) i 105 sati u petom razredu (3 sata
tjedno). Predmetu Povijest namijenjeno je od estog do devetog razreda ukupno
239 sati, ili 35 sati u estom razredu (1 sat tjedno), te 70 sati u sedmom, osmom i
devetom razredu (po 2 sata tjedno).
U sva tri predmeta snano se naglaavaju aktivne metode rada, istraivako uenje,
problemska i projektna nastava, terenska nastava, suradniko uenje, igre i simulacije,
razgovor. Smisao takvog uenja je pamenje injenica, ali i razvijanje sposobnosti i
vjetina. U povijesti je to osobito samostalni rad s povijesnim zemljovidom, izvorima,
slikovnom graom, udbenikom i drugom strunom literaturom. Tako se uenici
motiviraju i uvode u metodologiju rada i osposobljavaju za samostalni rad i samoobra-
zovanje, budue rjeavanje dilema i problema u profesionalnoj djelatnosti i ivotnim
situacijama. Aktivne metode rada trebaju biti sastavni dio svih triju faza nastavnog
procesa: faze uenja i pouavanja, ponavljanja i utvrivanja znanja, te ocjenjivanja.
Tablica 10:
Ciljevi nastave triju predmeta u slovenskom kurikulumu u kojima se javljaju povi-
jesni sadraji: Upoznavanje okolia (1-3. razred), Drutvo (4-5. razred) i Povijest
(6-9. razred).
Predmeti Ciljevi
U
p
o
z
n
a
v
a
n
j
e

o
k
o
l
i

a
Opi ciljevi predmeta koji se odnose na povijesne sadraje:
stjecanje spoznaja da se ljudi i drutvo mijenjaju tijekom vremena
upoznavanje razliitih pisanih i usmenih izvora saznanja o prolosti
upoznavanje s lokalnom prolou te s vanijim dogaajima u prolosti.
D
r
u

t
v
o
Opi ciljevi predmeta koji se odnose na povijesne sadraje:
upoznavanje uenika sa ivotom i kulturom ljudi u prolosti (naroito u
vlastitom kraju) i usporedba sa ivotom i kulturom u sadanjosti
upoznavanje s primjerima iz slovenske (maarske, talijanske) kulturne
tradicije i oblikovanje svijesti o slovenskoj dravnoj pripadnosti
orijentacija u vremenu
uenici razvijaju aktivne oblike rada i istrauju prolost pomou razliitih
izvora informacija
ue se potivanju razliitosti slovenskog etnikog prostora.
PUN10.indd Sec2:150 18.12.2007 12:23:03
151
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
P
o
v
i
j
e
s
t
Ciljevi nastave povijesti:
Uenici upoznaju najvanije dogaaje iz ope i nacionalne povijesti te
razvijaju svijest o nacionalnom identitetu i dravnoj pripadnosti.
Upoznaju se sa ivotom, radom i mentalitetom ljudi u pojedinim povije-
snim razdobljima te o promjenama kroz vrijeme.
Upoznaju i razvijaju razumijevanje i potovanje za razliite kulture, vjere,
rase i zajednice. Dobivaju znanja o nacionalnoj i opoj kulturi, shvaanje
europskih kulturnih i civilizacijskih ivotnih vrijednosti.
Na primjerima iz zaviajne povijesti shvaaju znaaj uvanja slovenskih
kulturnih tradicija.
Razvijaju povijesno miljenje kao sredstvo razumijevanja suvremenog
svijeta. Dobivaju sposobnost povijesnih prostornih i vremenskih predod-
bi te ue kako pravilno upotrebljavati osnovnu povijesnu terminologiju.
Upoznaju se s ulogom izvora i literature u objanjavanju prolosti, osposo-
bljavaju se za jednostavnu upotrebu povijesnih karata, slikovne grae i teksta
i razvijaju sposobnost uporabe jednostavnih metoda povijesnog istraivanja.
U vezi sa kolskom knjinicom, arhivom i muzejom dobivaju osnovna zna-
nja potrebna za pronalaenje povijesne i popularno-povijesne literature.
Ue se kritikom prosuivanju povijesnih dogaaja, raznovrsnih poruka
i aktualnih dogaaja.
Stjeu vjetine usmenog, pismenog i ilustrativnog priopavanja povije-
snih informacija.
Na povijesnim primjerima razvijaju shvaanje vrijednosti vanih za autono-
man skupni rad i ivot u pluralistikom i demokratskom drutvu (tolerancija,
otvorenost, miroljubivost, tolerantno sluanje tuega i argumentiranje vlasti-
tog miljenja, suradnja, potovanje temeljnih ljudskih prava i dostojanstva).
Dobivaju radne navike: tonost, sistematinost, ustrajnost.
Posebno se naglaava primjena terenske nastave, povijesnih ekskurzija, posjeta
muzejima te ukljuivanje aktualnih dogaaja u nastavu. Prvo se smatra vanim za
razvijanje ispravnog odnosa prema vrednovanju i uvanju kulturne batine, dok se
aktualizacija znanja dri neophodnom jer se uenici tako pripremaju za snalaenje
u suvremenom svijetu.
Prema uputama u dokumentu, uitelji trebaju potivati individualne razlike
meu uenicima te upotrebljavati razliite oblike i metode rada. Istie se kako je za
uenje i motivaciju vano razvijati u uenika osjeaj uspjenosti te dati im pravo-
vremenu povratnu informaciju i sugestiju kako poboljati rezultate. Uenici takoer
trebaju imati dovoljno mogunosti da i sami provjeravaju svoje znanje.
U predmetu Povijest (Zgodovina) su nastavni sadraji rasporeeni kronoloki-
progresivno, no uiteljima se ostavlja mogunost da ih obrade na monografski nain.
Naglaavaju se takoer meupredmetne veze naroito sa slovenskim jezikom,
zemljopisom, glazbenim, likovnim i tehnikim odgojem, te kolskom knjinicom.
Za predmet Upoznavanje okolia (Spoznavanje okolja), praenje i ocjenjivanje
uenika dio je Didaktikih preporuka te se naglaava njegova uloga u uenju. Praenje i
ocjenjivanje uenika u prve tri godine je pismeno. Prilikom provjeravanja i ocjenjivanja
PUN10.indd Sec2:151 18.12.2007 12:23:04
152
Povi;isr u xasravi
uitelj/uiteljica treba obratiti pozornost na to kako uenici razumiju i uvaavaju upute,
sudjeluju u razliitim oblicima rada, potuju miljenja drugih sudionika u grupi, izlau
i piu, upotrebljavaju razliite izvore, literaturu, pomona sredstva, zemljovide, itd.
Prilikom provjeravanja i ocjenjivanja ne smije se zaboraviti na djetetovu elju za zna-
njem, originalnost i snalaljivost. Unutar Kataloga znanja navode se temeljni standardi
znanja po zavretku pouavanja predmeta i minimalni standardi znanja za svaki pojedini
razred. No, oni su uglavnom orijentirani na znanja koja uenici trebaju usvojiti, dok su
vjetine koje su prisutne u uvodu tek manjim dijelom prisutne u standardima.
U predmetu Drutvo (Druba) se katalog znanja izrijekom vee uz ocjenjivanje.
U predmetu Povijest (Zgodovina) navode se elementi provjeravanja i ocjenjivanja
(kao dio Didaktikih preporuka). To su priopavanje, sposobnost vremenskih i pro-
stornih povijesnih predodbi i povijesno miljenje. Takoer postoji i katalog znanja.
Na kraju osnovne kole postoji i vanjska evaluacija znanja koja je vana za upis u
srednju kolu, a povijest moe biti opcionalni predmet. No, vanjska evaluacija nije
dio analiziranog Nastavnog programa (Uni nart).
Nizozemska
41

Nizozemska na nacionalnoj razini nema propisani kurikulum u smislu u kojem se
to podrazumijeva u Hrvatskoj. Nizozemski dokument koji je upotrijebljen u ovoj
analizi najokvirniji je i najsaetiji od svih prouavanih dokumenata te je na temelju
njega teko ponuditi detaljnije zakljuke. Najzanimljiviji je u tom primjeru nain na
koji se definiraju oekivana uenika postignua te nain na koji su istaknute kljune
vjetine koje treba razvijati kroz sve predmete, pa tako i kroz nastavu povijesti.
U prvom ciklusu obveznog osnovnog obrazovanja (Compulsory education,
Primary school) koje obuhvaa djecu od 5 do 12 godina propisuje se minimalni broj
predmeta koji se pouavaju. Meu njima je i Povijest (History). U nioj srednjoj koli
(Compulsory lower secondary education) koja obuhvaa djecu od 12 do 15 godina,
Povijest i politika (History and politics) je jedan od 15 obveznih predmeta. Pripada
predmetnom podruju Orijentacija na ovjeka i svijet (Orientation on man and the
world) koje osim Povijesti (History) obuhvaa i Geografiju (Geography), Drutvo
(Society), Zdravlje i socijalno ponaanje (Healthy and social behaviour), Prouavanje
prirode (Nature study), Tehnologija (Technology) i Okoli (The environment).
Didaktike smjernice za predmet Povijest (History) naglaavaju razumijevanje sada-
njosti kroz prouavanje prolosti te razvoj uenikih vjetina kroz prouavanje prirode
povijesti kao discipline. Budui da je svijet u kojem uenici ive rezultat pojava, doga-
aja, procesa i osoba iz prolosti, uenici bi radi boljeg razumijevanja sadanjosti trebali
obraivati odreene detalje iz prolosti, to treba rezultirati boljim znanjem i razumije-
vanjem povijesnih pojava. S obzirom na prirodu povijesti (moemo je upoznati samo
indirektno preko izvora) valja se usredotoiti na proces stvaranje povijesnog prikaza koji
41 Attainment Targets For Compulsory Education, http://www.minocw.nl/english/education/doc/
Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc, veljaa, 2005.
PUN10.indd Sec2:152 18.12.2007 12:23:04
153
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
bi trebao biti to blii povijesnoj stvarnosti. Zato u sklopu predmeta uenici trebaju pro-
nalaziti i strukturirati informacije o prolosti, upotrebljavati raznovrsne povijesne izvore,
usporeivati informacije iz razliitih izvora, razlikovati uzroke i posljedice, prepoznavati
slinosti i razlike izmeu prolosti i sadanjosti, razvijati osjeaj za kontinuitet i promjene
u vlastitom ivotu i povijesti drutva, te znati predstaviti svoje rezultate.
Ciljevi predmeta Povijest (History) definirani su u okviru oekivanih posti-
gnua (attainment targets) u dva podruja (domains). Unutar prve domene povijest
je definirana kroz razvoj povijesne svijesti koja se postie kroz spoznavanje osnova
kronologije te razumijevanje prirode povijesnih izvora. Unutar druge domene, koja
se odnosi na povijesne dogaaje, procese i osobe, u desetak natuknica navode se
osnovni sadraji koje uenici trebaju prouavati.
Tablica 11:
Oekivana postignua (attainment targets) u nastavi povijesti u Nizozemskoj
(I. domena)
Oekivana postignua u nastavi povijesti I. domena: Povijesna svijest
Osnove
kronologije
Uenici trebaju smjestiti razdoblja i dogaaje u vremenu, primjenji-
vati koncepata vremena i vremenskih razdoblja, ukljuujui dani,
tjedni, mjeseci, godinja doba, godine, stoljea, ere, razdoblja
Rad s izvorima Uenici bi trebali biti u mogunosti konzultirati povijesne izvore;
pritom su minimalni zahtjevi definirani kao prie ljudi koji su osobno
sudjelovali u povijesnim dogaajima; ostaci prolosti u uenikom
okoliu poput fotografija, genealokih stabala, povijesnih karata;
tekstovi i ilustracije, plakati, knjievnost, audio-vizualni izvori
Razumijevanje
prirode izvora
Uenici trebaju razumjeti da izvori mogu biti kontradiktorni i meu-
sobno razliiti; moraju biti svjesni da izvori priaju vlastitu priu
te da se interpretiraju u kontekstu odreenog vremena, mjesta i
gledita.
No, u nizozemskom dokumentu osobito je zanimljiv nain na koji su istaknute
kljune vjetine koje treba razvijati kroz sve predmete, a grupirane su u 6 tema.
Ovdje valja napomenuti kako bi se, prema Poljakovoj klasifikaciji odgojno-obrazov-
nih ciljeva i zadataka koja je najuvrijeenija u naoj nastavnoj praksi, neke od ovih
vjetina smatrale funkcionalnim, a druge odgojnim zadacima nastave.
Na razini osnovne kole (5-12 godina) predmeti navedeni u kurikulumu su obvezni,
no kole slobodno odreuju svojim kolskim planovima koliko e vremena posvetiti
pojedinom predmetu. Satovi u pravilu traju oko 60 minuta. U nioj srednjoj koli
(12-15 godina), preporueno vrijeme za povijest (za 3 godine kolovanja) iznosi
200 sati nastave; satovi traju 50 minuta.
Ostali elementi koji su predmet ove analize nisu zastupljeni u prouavanom
dokumentu.
PUN10.indd Sec2:153 18.12.2007 12:23:04
154
Povi;isr u xasravi
Tablica 12:
Kljune vjetine u koje u Nizozemskoj treba razvijati kroz sve predmete,
pa tako i kroz nastavu povijesti
Kljune vjetine
1.
Stav prema
radu:
Uenici se zanimaju za svijet oko sebe i motivirani su da ga istrauju:
postavljaju fokusirana pitanja
znaju pronai i upotrebljavati relevantne informacije
uivaju u uenju novoga
ne odustaju ako nisu odmah uspjeli
2.
Rad prema
planu:
Uenici znaju izraditi plan i raditi na temelju njega:
znaju formulirati cilj
znaju se orijentirati u predmetu
znaju prepoznati uzroke i posljedice u jednostavnim problemima te
na temelju toga izvui zakljuke
znaju organizirati i provoditi vee aktivnosti korak po korak
znaju kasnije prosuditi je li planiranje bilo uspjeno
znaju prezentirati ishod svojeg rada putem usmena ili pismena
objanjenja ili izlobe
3.
Uporaba
raznolikih
strategija uenja:
Provodei nastavne aktivnosti, uenici mogu upotrebljavati razliite
strategije i vjetine:
znaju postavljati ljudima fokusirana pitanja
znaju razlikovati injenice od miljenja
znaju pronai i procesuirati relevantne informacije iz drugih izvora,
ukljuujui rjenike, atlase, registre
znaju raditi zajedno s drugim uenicima, raspravljati o problemima
i doi do zajednikog rjeenja
znaju kasnije prosuditi je li njihova strategija bila uspjena
4.
Slika o
samome sebi:
Uenici ue nositi se s mogunostima i ogranienjima vlastitih
sposobnosti:
imaju samopouzdanje
znaju kontrolirati svoje ponaanje
sposobni su i mogu se zauzeti za sebe same
5.
Drutveno
ponaanje:
Uenici pozitivno pridonose grupi:
odnose se jedan prema drugome s potovanjem
ponaaju se u skladu s opeprihvaenim standardima i vrijednostima
potuju razlike u (vjerskim) uvjerenjima i kulturama
usuuju se govoriti u grupi
potuju osjeaje i elje drugih ljudi
usuuju se pruiti podrku osobi koja u grupi ima drugaije stavove
preuzimaju odgovornost za zadatke koje treba provesti
PUN10.indd Sec2:154 18.12.2007 12:23:04
155
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
6.
Novi mediji:
Uenici upotrebljavaju sredstva komunikacije, ukljuujui i nove
medije, na odgovoran i svrsishodan nain
znaju proizvesti i urediti tekst upotrebljavajui kompjuterske pro-
grame za procesuiranje teksta
imaju opu ideju o mogunostima (digitalnih) informacijskih medija
mogu upotrebljavati digitalne nastavne resurse uz koritenje kom-
pjutera
Njemaka
Njemaki primjer karakteristian je po tome to za svaku saveznu dravu postoje
razliiti programi. Osim toga, u trenutku analize njihovi su programi bili u procesu
promjena. Stoga je u ovoj analizi prouen eksperimentalni plan za saveznu dra-
vu Nordrhein-Westfalen koji se odnosi samo na prva etiri razreda osnovne kole
(Grundschule). U njemu povijest ne postoji kao zaseban predmet, ve su povijesni
sadraji dio predmeta Sachunterricht koji otprilike odgovara predmetu Priroda i
drutvo u prva etiri razreda hrvatske osnovne kole.
42

Predmet Sachunterricht je obvezan i zaseban predmet u prva etiri razreda
osnovne kole. Broj sati tjedno i godinje nije naveden. Njegova je zadaa pomoi
uenicima u razumijevanju njihova ivotnog okolia te dati temelje za daljnje ue-
nje. Interesi uenika/uenica se razvijaju u 5 razliitih podruja: Priroda i ivljenje
(Natur und Leben), Tehnika i svijet rada (Technik und Arbeitswelt), Prostor i okoli
(Raum und Umwelt), ovjek i drutvo (Mensch und Gemeinschaft), Vrijeme i kultura
(Zeit und Kultur). Upravo je ovo posljednje podruje posveeno povijesnim sadr-
ajima (znanjima), te vjetinama i sposobnostima, miljenjima i stavovima koji
se pomou njih mogu razvijati npr. orijentacija u prostoru (podjela, tijek i mjerenje
vremena, razlikovanje vremenskih razdoblja), razvoj temeljnih vjetina u bavljenju
tradicionalnim i novim medijima (postavljanje pitanja i prepoznavanje problema,
razvijanje pretpostavki i moguih rjeenja, razmatranje i vrednovanje rezultata te
argumentiranje vlastitih stavova i sl.), pronalaenje, sreivanje i prezentiranje infor-
macija o prolim dogaajima i pojavama (tekstovi, crtei, grafikoni, tabele, planovi,
karte), upoznavanje i prihvaanje razliitih nacija, etnija, kultura, religija, obiaja i
naina ivota, odgovorno djelovanje unutar drutva, solidarnost u drutvenoj zajed-
nici, svijest o znaenju kulture i povijesti.
Dokument sadri i didaktika naela koja se odnose na predmet Sachunterricht:
Nastavnicima se sugerira primjena onih oblika uenja koji su specifini za predmet:
prikupljanje i procjenjivanje informacija, rjeavanje problema (problemska nastava),
eksperimenti, ispitivanje ljudi i izvora, prezentacija rezultata, diskusija itd. Naglaava
42 Analiziran je eksperimentalni plan za saveznu dravu Nordrhein-Westfalen (Richtlinien und Lehrplane
zur Erprobung fr die Grundschule in Nordrhein-Westfalen

) koji se odnosi samo na prva etiri razreda
osnovne kole. Te planove mogu u k. god. 2003/4. primjenjivati one kole koje ele, a od k. god. 204/5.
i 2005/6. idu u eksperimentalnu primjenu u sve kole. Ove smjernice i nastavni planovi zamjenjuju one
iz 1985. godine.
PUN10.indd Sec2:155 18.12.2007 12:23:04
156
Povi;isr u xasravi
se takoer razvijanje uenikih jezinih kompetencija. Nastava treba polaziti od
ivotne stvarnosti uenika i uenica, od njihovih pitanja i iskustava, fenomena koji
su za njih znaajni i zanimljivi. Pritom se primjenjuju metode aktivnog stjecanja
znanja te upotrebljavaju razliiti mediji, naroito informacijska i komunikacijska
tehnologija, te izvankolsko uenje.
Kao ishodina toka za provjeravanje rezultata uenja i ciljano unapreivanje
uenja u interesu osiguranja tih zahtjeva navode se obvezujui zahtjevi (Verbindliche
Anforderungen): Oni trebaju osigurati svakom ueniku/uenici da kroz diferenciranu
nastavu postignu individualizirano napredovanje i temelje za daljnje uenje. Za pred-
met Sachunterricht definirane su temeljne kompetencije (znanja, vjetine, vrijednosti)
koje uenici trebaju ispuniti na kraju etvrtog razreda kako bi mogli nastaviti uenje
na sljedeem stupnju kolovanja (Sekundarstufe I). Kompetencije su formulirane su na
srednjem nivou. Za vrednovanje uspjeha predvia se vrednovanje usmenih prezentacija
i praktinih radova. Na povijesne sadraje odnose se sljedei zahtjevi:
Ostali elementi koji su predmet ove analize nisu zastupljeni se u prouavanom
dokumentu.
Tablica 13:
Obvezujui zahtjevi za predmet Sachunterricht na kraju 4. razreda
koji se odnose na povijesne sadraje
Obvezujui zahtjevi
Vjetine i
sposobnosti
postavljanje pitanja, identificiranje problema i razvijanje postupka
rjeavanja problema
samostalno ili grupno planiranje, strukturiranje i provoenje eksperi-
menata i radnih postupaka
prezentacija rezultata u razliitim oblicima (npr. tekstovi, biljeke,
liste, tabele, kljune rijei, crtei, zidne novine, istraivaki protokoli,
krai referati, web stranice)
razvijanje razliitih tehnika prikupljanja informacija (anketni list, inter-
vju, Internet-istraivanje, tiskani mediji) i koritenje razliitih izvora
informacija (npr. tekstovi, tabele, dijagrami, crtei)
svjesno opaanje, promatranje, opisivanje, usporeivanje i istrai-
vanje razliitih predmeta i stanja, itanje, koritenje i dopunjavanje
skica i karata
vrednovanje razliitih izvora, kritiko istraivanje i vrednovanje sadr-
aja razliitih medija
Znanja znanja o povijesnom razvoju pojedinanih aspekata vlastitog ivot-
nog prostora.
Miljenja i
stavovi
otvorenost i elja za znanjem o drutvenoj stvarnosti
svijest o odgovornosti prema blinjima, prirodi i kulturnim dobrima
prihvaanje drugotnosti/razliitosti i otvorenost za promjene.
PUN10.indd Sec2:156 18.12.2007 12:23:04
157
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Komparacija predmeta i trendovi
Poloaj nastave povijesti u kurikulumu
Provedena analiza doputa zakljuiti kako je povijest kao kolski predmet, te povijesni
sadraji generalno, znaajan element obveznog obrazovanja u europskim zemljama.
Uglavnom u svim kurikulumima postoji odreeni nivo obveznosti uenja povijesnih
sadraja, bilo u okviru zasebnog predmeta ili kao dijela nekog ireg predmetnog
podruja. Uglavnom je u veini analiziranih kolskih sustava povijest obvezan i zase-
ban predmet barem do 14 godina starosti, ali s razliitim udjelom u satnici. Obveznost
predmeta varira od ciklusa do ciklusa, tj. od jedne do druge razine kolovanja.
U veini sluajeva postoji model slian onome u hrvatskim kolama: povijesni se
sadraji po prvi put pojavljuju u niim razredima osnovne kole, u sklopu predmeta
poput Prirode i drutva (Spoznavanje okolja i Druba u Sloveniji, Sachunterricht u
Njemakoj i Austriji, Environmental and natural studies u Finskoj, People and society
before us u Norvekoj, Environmental studies u kotskoj, Environment u Maarskoj i
sl.). Izuzetak je Engleska gdje od poetka postoji zaseban predmet Povijest (History)
kojemu je namijenjen odreeni broj sati. Obveznost predmeta moe varirati od
ciklusa do ciklusa, tj. od jedne do druge razine kolovanja. Predmetna nastava
povijesti pojavljuje se uglavnom u viim razredima osnovne kole ili u nioj srednjoj
koli, ovisno o modelu kolskog sustava u pojedinim zemljama. U oba sluaja to se
odnosi na uenike u dobi od 11 do 14 godina. To znai da se veina uenika u tim
dravama prvi puta susree s nastavnim predmetom povijest u dobi od oko 11 godi-
na. U odreenom broju sluajeva povijest se javlja u kombinaciji s drugim predme-
tima (npr. u Austriji postoji predmet koji se zove Povijest i sociologija, u Maarskoj
Povijest i graanski odgoj), dok je u pojedinim zemljama zaseban predmet unutar
ireg kurikulumskog podruja koje se zove Drutveni predmeti ili Drutvene znano-
sti (npr. vedska, Norveka, Finska, kotska i Irska).
Primjetna je razlika u nainu odreivanja satnice za nastavu povijesti. U nekim
se kurikulumima odreuje tjedni ili godinji broj sati (npr. Finska, Maarska),
u nekima ukupan broj sati za sve godine tijekom odreenog ciklusa kolovanja
(Norveka), dok se u drugima iskazuje postotak vremena (satnice) namijenjenog
pojedinom predmetu ili predmetnom podruju (Irska, kotska). U nekim se zemlja-
ma zasebno odreuje satnica za povijest (Maarska, Slovenija), dok se u drugima
definira u sklopu vremena posveenog kurikulumskim podrujima u koje povijest
spada (vedska, Irska, kotska). U Engleskoj je definiran odreen broj tema koje
treba obraditi tijekom tri ili etiri godine kolovanja, dok se odreivanje broja sati
namijenjenih predmetu preputa kolama. U nekima od analiziranih dokumenata
(Nizozemska) broj sati nastave na toj razini nije odreen. Najea je praksa da se
broj sati za nastavu pojedinih predmeta/ kurikulumskih podruja odreuje samo na
razini minimuma, a oblikovanje dijela satnice preputa se kolama. Moe se ipak rei
da broj sati namijenjenih nastavi povijesti varira od 1-1,5 do 2-3 sata tjedno, ovisno
o razredu i o zemlji.
PUN10.indd Sec2:157 18.12.2007 12:23:04
158
Povi;isr u xasravi
Definiranje svrhe i ciljeva predmeta te odreivanje
uenikih postignua (ishoda pouavanja)
U veini analiziranih dokumenata vano mjesto zauzima definiranje svrhe, ciljeva i
uenikih postignua (zadataka, ishoda) te mjesta tog predmeta u sustavu obrazo-
vanja uenika.
43
Svrha nastave povijesti najee se odreuje kao jedan od naina za
razumijevanje svijeta u kojemu se ivi. Osobito se u programima Engleske, kotske
i Irske moe primijetiti kako se svrha nastave povijesti definira na pragmatian i uti-
litaran nain, a pozornost se osobito posveuje vjetinama koje ine temelj aktivnog
graanstva, zapoljavanja i cjeloivotnog obrazovanja. U svim analiziranim doku-
mentima su paljivo i detaljno odreeni ciljevi uenja povijesti, pri emu se mogu
uoiti sve tri kljune dimenzije: znanje i razumijevanje, sposobnosti i vjetine te
stavovi i vrijednosti. Analizirani materijali omoguavaju izdvajanje onih ciljeva koji
se pojavljuju svim ili veini dokumenata. Oni su navedeni u tablici 14; za svaki cilj
je navedeno kratko objanjenje koje upuuje kako su ti ciljevi uglavnom definirani
u programima. U ovako odreenim ciljevima moe se uoiti povezivanje znanja i
vjetina (naroito kognitivnih), te naglaavanje individualnog uenikog razvoja
kroz prouavanje povijesnih sadraja.
Tablica 14:
Ciljevi nastave povijesti koji se pojavljuju u veini analiziranih dokumenata
Ciljevi Kako se deniraju u programima
Stjecanje znanja
o prolim dogaajima
Upoznavanje najvanijih povijesnih dogaaja iz ope i nacio-
nalne povijesti. Programi skandinavskih zemalja pritom sna-
no naglaavaju i regionalnu perspektivu.
Razumijevanje
sadanjosti
Upoznavanje povijesti pridonosi razumijevanju sadanjosti i
suvremenog svijeta, te je temelj za razvoj perspektiva o bu-
dunosti.
Razvoj kulturnog i
nacionalnog identiteta;
razumijevanje vlastite i
drugih kultura
Veina programa naglaava njegovanje i razumijevanje vla-
stite kulture i kulturnog nasljea zajednice. Dio programa (en-
gleski, vedski, nski) naglaava socijalnu, kulturnu, vjersku i
etniku raznolikost drutva, osobito kada je rije o integraciji
kulturnih doprinosa manjinskih zajednica. U slovenskom pri-
mjeru navodi se oblikovanje slovenske nacionalne svijesti i
identiteta te uvanje slovenskih kulturnih tradicija, ali je ova-
kav odabir termina izuzetak.
Razumijevanje drugih
kultura, interkulturalizam i
multikulturalizam
Naglaava se uloga koju prouavanje povijesti ima za upozna-
vanje i razumijevanje drugih kultura (to istiu svi programi),
te za razvoj interkulturalne i multikulturalne perspektive (oso-
bito karakteristino za programe skandinavskih zemalja).
43 Za definiciju pojmova svrha, cilj i zadaci (ishodi, postignua) vidjeti Marsh, 1994: 105, Bognar,
Matijevi, 2002: 151-166
PUN10.indd Sec2:158 18.12.2007 12:23:04
159
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Razumijevanje povijesti
kao discipline
Veina programa naglaava prouavanje koncepata poput
kronologije, kauzalnosti, kontinuiteta, promjene, povijesne in-
terpretacije, zatim izgradnju povijesne svijesti, ispravnu upo-
rabu povijesne terminologije, upoznavanje s ulogom izvora i
literature, te razumijevanje prirode povijesnih izvora upozna-
vanje procesa prikupljanja i analize izvora
Stjecanje vjetina koje
ine temelj zapoljavanja i
cjeloivotnog obrazovanja
Rad s povijesnim materijalima smatra se sredstvom koje
omoguuje orijentaciju u suvremenim izvorima informacija.
Osobito se istiu ciljevi poput pronalaenja i vrednovanja in-
formacija, razvoja kritikog i kreativnog miljenja, analitikog
pristupa, rjeavanja problema, argumentiranja, razvoj ko-
munikacijskih vjetina, organizacija i prezentacija povijesnih
sadraja na razliite naine, razvoj radnih navika, vjetine
uenja, sposobnost rada u timu, informatika pismenost.
Doprinos individualnom
razvoju uenika
Pronalaenje vlastitog identiteta u pluralistikom drutvu,
izgradnja socijalnih vjetina, razumijevanje sebe samih kao
pojedinaca i lanova drutva, razvoj uenikog samopouz-
danja, poticanje intelektualne radoznalosti.
Graanski odgoj,
odgoj za mir
Povijest se u veini programa osobito u skandinavskim ze-
mljama promatra kao predmet koji doprinosi graanskom
odgoju uenika i aktivnom graanstvu, razumijevanju temelj-
nih fenomena demokratskog drutva, razumijevanju ljudskih
prava, razvoju tolerancije, miroljubivost i suradnja, drutvene
odgovornosti.
Osim na svrsi i ciljevima, u mnogim okvirnim kurikulumima navode se oekiva-
na uenika postignua (ishodi, zadaci), kao i razine njihova ostvarivanja (levels of
achievment, attainment targets, goals to be attained) kojima se definira napredovanje
uenika. U veini predmetnih kurikuluma to se odnosi na ukupni razvoj uenikih
kompetencija (znanja, vjetina, vrijednosti i stavova), a upravo je povezanost ciljeva,
sadraja i oekivanih uenikih postignua vaan element kurikularnog pristupa
oblikovanju nastave pojedinog predmeta. U predmetnim kurikulumima skandinav-
skih zemalja susreu se oekivana uenika postignua na kojima se temelji procje-
njivanje uenikog napredovanja. Novi njemaki kurikulum za prva etiri razreda
osnovne kole definira obvezujue zahtjeve, maarski donosi minimalne kompetencije
potrebne za prijelaz na sljedeu razinu obrazovanja. Slovenski nastavni plan definira
standarde znanja koji su uglavnom usredotoeni na faktografiju koju uenici trebaju
usvojiti, ali je Slovenija sa svojim fokusom na sadraje, kao to je ve reeno, izuze-
tak. Kao najrazraeniji primjeri definiranja oekivanih uenikih postignua mogu
se istaknuti engleski i kotski kurikulum. Naglasak na ishode pouavanja osobito
obiljeava engleski kurikulum, iako postoje miljenja kako nije sasvim jasno je li rije
o normativno utvrenim ili empirijski provjerenim postignuima.
44

44 Previi (ur.), 2007: 129
PUN10.indd Sec2:159 18.12.2007 12:23:04
160
Povi;isr u xasravi
Razina sredinje kontrole i autonomija nastavnika
U svojoj knjizi Kurikulum: temeljni pojmovi C. Marsh govori o kurikulumima
temeljenima na sreditu, gdje odluke donosi rukovodee osoblje u prosvjeti, zatim
o kurikulumima temeljenima na koli, gdje su kole su odgovorne za sve odluke o
kurikulumu i konano o kurikulumima usmjerenima na kolu koji zauzimaju sre-
dinji poloaj izmeu centraliziranosti i decentralizacije.
45
Kad se te tri kategorije
primijene na analizirane dokumente, moe se zakljuiti kako u njima uglavnom
susreemo prve dvije skupine, tj. u svima postoji odreena razina sredinjeg planira-
nja, no razlikuje se stupanj autonomije koji se preputa kolama. Pritom smo pratile
do koje se mjere sadraji nastave povijesti propisuju na sredinjoj razini, a do koje se
mjere njihov odabir i razrada preputa kolama i nastavnicima, te u kojem se omjeru
dio satnice preputa kolama.
Meu svim analiziranim dokumentima izdvaja se slovenski program (Uni nart)
koji je po detaljnosti i preskriptivnosti najsliniji hrvatskom nastavnom programu.
Sadraji su kronoloki rasporeeni u etiri razreda (6-9) i prilino detaljno definira-
ni. Program osim toga sadri i katalog znanja s temeljnim i minimalnim standardi-
ma koji se vezuju uz ocjenjivanje, a zapravo se detaljno navode sadraji koje uenici
trebaju usvojiti. Taj je primjer najblii hrvatskom nastavnom programu. Zatim se
moe izdvojiti skupina zemalja u kojima su sadraji definirani programom ali na vrlo
okviran nain; pritom postoje razlike u stupnju definiranosti sadraja. U irskom,
norvekom, finskom, maarskom i austrijskom kurkikulumu odreeni su sadraji
za pojedine razrede, a za svaki razred se dodatno razrauju u nekoliko natuknica
(tri do deset). U Engleskoj se sadraji navode na razini irokih tematskih cjelina za
svaki ciklus, unutar kojih nastavnici biraju sadraje na kojima e ostvarivati ciljeve,
pri emu im je ostavljena prilino velika sloboda odabira, no ipak manja nego prije
uvoenja Nacionalnog kurikuluma 1991. godine, te manja nego primjerice u
kotskom kurikulumu. Kada je rije o definiranju sadraja u analiziranim dokumen-
tima, u najokvirnije programe spadaju kotski, vedski i nizozemski.: u vedskom se
sadraji definiraju u jednoj reenici (vidi str. xxxxx), u kotskom se navodi pet povi-
jesnih razdoblja iz kojih se biraju teme (str xxxxx), dok se u nizozemskom sadraj
definira u desetak natuknica.
Moe se zakljuiti kako su u veini analiziranih dokumenata obvezujui sadraji
pouavanja su definirani vrlo okvirno (razraeni su znatno saetije nego u hrvatskom
sluaju), na nivou iroko postavljenih tema, tematskih cjelina i povijesnih razdoblja,
a nastavnicima se preputa njihova razrada na razini izvedbenih programa. No,
valja imati u vidu da postoje popratni dokumenti koji nisu obvezujui, ali sadre
detaljniju razradu sadraja koji se obino obrauju. Takoer treba uzeti u obzir i
teme koje se pojavljuju na dravnoj maturi jer se pokazalo da one takoer utjeu
na odabir sadraja. Konano, treba upozoriti da se ovdje analizira tek 11 europskih
45 Marsh, 1994: 142, 146-148
PUN10.indd Sec2:160 18.12.2007 12:23:04
161
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
programa povijesti, dok su neka druga istraivanja nastave povijesti ukazala na to da
su mnogi europski programi jo uvijek pretrpani sadrajima i prilino propisujui,
da postoji prilian jaz izmeu nastavne prakse i ciljeva kurikuluma koji esto ostaju
samo deklarativni, te da je u mnogim zemljama stupanj sredinje kontrole ostao isti
ili se ak poveao u odnosu na prethodno razdoblje.
46

Ovdje takoer treba rei da u veini analiziranih kurikuluma postoji praksa da se
satnica za nastavu pojedinih predmeta/ kurikulumskih podruja odreuje samo na
razini minimuma, a dio satnice preputa nadlenosti kola ili lokalne zajednice. Taj
postotak varira, pa tako, primjerice, iznosi treinu satnice u Austriji, 20% u kotskoj
i 17,5% u Irskoj, ali 5% u Norvekoj i Maarskoj). Moe se zakljuiti kako znatniju
fleksibilnost u organizaciji kolskog rada omoguuju oni kurikulumi koji: 1. prepu-
taju vei postotak satnice kolama, 2. odreuju broj sati za cijele obrazovne cikluse ili
kroskurikularne teme (umjesto tjednog definiranja broja sati) ili ak omoguavaju da
kole same odrede koliki e broj sati biti namijenjen za pojedini predmet, 3. okvirno
definiraju sadraje i/ili njihov redoslijed. To je ponajvie obiljeje kurikuluma zemalja
iz prve (Finska, Norveka, vedska) i druge (Engleska, Irska, kotska) skupine, gdje
kole i nastavnici uivaju znatnu autonomiju, iako je u nekim sluajevima poput
Engleske razina sredinje kontrole poveana nakon uvoenja nacionalnog kurikuluma
poetkom 1990-ih godina.
47
Odnos lokalne, nacionalne, regionalne, europske i svjetske povijesti
Lokalna dimenzija povijesnih sadraja osobito je snano naglaena u ranijim obra-
zovnim ciklusima veine kurikuluma. Povijest se obino poinje pouavati na
primjerima iz lokalne sredine, pri emu se polazi se od sadraja koji su uenicima
blii, poznati, konkretni. Ova je dimenzija osobito snano naglaena u irskom kuri-
kulumu gdje se istraivanje lokalne povijesti istie kao sredinji element kurikuluma
na svim razinama. Od svih dimenzija kurikulumi najee zanemaruju regionalnu;
izuzetak su skandinavske zemlje koje snano istiu upravo regionalnu komponentu
pouavanja povijesti, tj. upoznavanje povijesti susjednih zemalja.
Iako u svim dokumentima postoje sadraji iz nacionalne i ope (europske/ svjet-
ske) povijesti, o njihovu odnosu se ne moe se uvijek zakljuiti na temelju analizira-
nih materijala. Zapravo se jedino iz detaljnog slovenskog programa moe zakljuiti
kako je otprilike treina satnice namijenjena nacionalnoj povijesti. Takoer se moe
rei kako je u engleskom kurikulumu polovica obveznih tema unutar drugog i treeg
obrazovnog ciklusa posveena nacionalnoj povijesti, no to ne govori koliko e sati
kole posvetiti pojedinoj temi. U nekim analiziranim dokumentima se upuuje na
stavljanje dogaaja iz nacionalne povijesti u iri europski/ svjetski kontekst te pri-
kazivanje opih trendova na primjerima iz nacionalne i/ili lokalne povijesti. Tako,
46 History Changes: Facts and figures about history education in Europe since 1989, str. 91-102
47 Koren, 2003
PUN10.indd Sec2:161 18.12.2007 12:23:04
162
Povi;isr u xasravi
primjerice, austrijski program u ciljevima naglaava povezivanje univerzalnog, naci-
onalnog, regionalnog i lokalnog. Ostali dokumenti ne pruaju temelj za neke vrste
zakljuke, no ni u jednom nema pokuaja da se, poput hrvatskog programa, tono
definira omjer izmeu nacionalne i ope povijesti.
Povijest i oblikovanje identiteta
S obzirom na znaajan broj ciljeva koji se u analiziranim dokumentima osvru na
veze izmeu identiteta i povijesti, moe se zakljuiti kako se povijest promatra kao
jedan od kljunih predmeta u oblikovanju uenikih identiteta. Meu analiziranim
predmetima postoje kako slinosti, tako i znaajne razlike u nainu na koji se tretira
ovo pitanje. Veina analiziranih kurikuluma nastoji promicati razliite dimenzije
identiteta i ne svode ga iskljuivo na nacionalnu dimenziju. Tako, primjerice, engle-
ski kurikulum naglaava ueniko razumijevanje sebe samih kao pojedinaca i lano-
va drutva, austrijski kurikulum pronalaenje vlastitog identiteta u pluralistikom
drutvu, a finski jaanje uenikog identiteta. Nacionalni identitet prisutan je u svim
analiziranim programima, no definira se na razliite naine; pritom je indikativan
odabir rijei. Neki kurikulumi izrijekom naglaavaju jaanje nacionalnog identiteta
kroz nastavu povijesti (npr. Finska) ili oblikovanje nacionalne svijesti i identiteta
(Slovenija), dok drugi govore o razumijevanju vlastite kulture i njegovanju kulturnih
tradicija i kulturnog nasljea zajednice. Kolektivna dimenzija se u nekim sluaje-
vima odnosi i na europski identitet, multikulturalizam i interkulturalizam, to se
osobito snano promie u kurikulumima skandinavskih zemalja.
Kada je rije o nainu na koji se definira kulturni identitet koji se promie kroz
nastavu povijesti, ovdje bismo izdvojile kurikulume Finske, Norveke i vedske. U
njima se naglaavaju dvije dimenzije: osobna, koja pomae uenicima u otkrivanju
vlastitih kulturnih identiteta, te kolektivna, koja se promatra kroz vedski/norveki/
finski identitet kao element nordijske i europske kulture. Nacionalna dimenzi-
ja takoer obuhvaa i manjine koje ive u tim zemljama, pa tako, primjerice, u
vedskom programu se istie kako razumijevanje vedske kulture ukljuuje i Sami
kulturu. S druge strane, interkulturalna dimenzija promie razumijevanje kulturne
raznolikosti, to ukljuuje i prouavanje razliitih kultura.
Konano, ovdje valja naglasiti kako je kolska povijest, upravo zbog svoje mogu-
nosti utjecaja na oblikovanje uenikog identiteta, vie nego ijedan drugi predmet
podlona razliitim vrstama uporaba i zlouporaba u politike svrhe. To ima kao
posljedicu da se, kao to je to pokazalo istraivanje EUROCLIO-a, u mnogim
europskim zemljama programi i nadalje mijenjaju kao rezultat politikih promjena.
Pritom kolska povijest postaje osobito osjetljiva kada se fokusira na prouavanje
20. stoljea, a poglavito na suvremeno razdoblje.
48
Te kontroverze proizlaze iz cijele
lepeze razloga od epistemolokih debata o prirodi povijesnih spoznaja (naina na
48 History Changes: Facts and figures about history education in Europe since 1989, str. 92
PUN10.indd Sec2:162 18.12.2007 12:23:05
163
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
koji se konstruiraju spoznaje o prolosti) do socijalizacijskih (odgojnih) uloga koja se
predmetu pridaju na obrazovnoj razini. Pitanja poput oblikovanja uenikog identi-
teta, kolektivne memorije, zajednikog nasljea, multikulturalnosti, patriotizma itd.
redovito proizvode suprotstavljene diskurse koji proizlaze iz razliitih zamisli o mje-
stu i ulozi nastave povijesti u odgoju i obrazovanju uenika. Zato se, kao jedno od
temeljenih, postavlja pitanje ostvarivanja odgojnog cilja povijesti, tj. kako se mogu
prenositi stavove i vrijednosti, a da se istovremeno izbjegne otvorena ili prikrivena
indoktrinacija uenika.
Ostalo: smjernice, evaluacija, meupredmetne veze
U nekim se dokumentima jasno vidi da je vanjska evaluacija sastavni dio nacio-
nalnog kurikuluma (npr. Engleska, Irska), ali je to pitanje najee tek naznaeno
i ne odreuje se na razini analiziranih dokumenata. U veini dokumenata mogu
se pronai samo odreeni opi principi na temelju kojih se moe zakljuiti kako je
povijest na maturi uglavnom izborni predmet; izuzetak je Maarska gdje je povijest
obvezni predmet.
Didaktike smjernice, definirane na opoj razini ili na razini predmeta povijesti,
nalaze se u svim analiziranim dokumentima. Uglavnom su prisutne na razini opih
uputa i primjera dobre nastavne prakse, a u nekim sluajevima se uvjeti izvoenja
nastave odreuju na opoj razini za sve predmete. Dosta se pozornosti posveuje
nainu na koji treba provesti integraciju sadraja pojedinih predmeta i osigurati
meupredmetne veza, to moe ukazivati na to da uspostava meupredmetnih veza
nigdje nije jednostavna.
***
Generalno gledano, u analiziranim europskim kurikulumima osjea se pomak
prema povijesti kao predmetu ija se spoznajna vrijednost ne doivljava se samo kroz
usvajanje odreene faktografije, ve i kroz razumijevanje procesa kojima se dolazi
do tih podataka (pri emu je naglasak na razvoju vjetina kritikog miljenja), kao
i kroz osobni razvoj uenika. Moglo bi se rei kako nastava povijesti varira izme-
u akademski i utilitaristiki utemeljenog predmeta
49
, pri emu su u pojedinim
zemljama vie izraeni prvi, a u drugima drugi aspekti. Pojedini europski kurikulumi
(posebno oni iz druge skupine) naglaavaju kako od najranije dobi uenike treba
upoznati s prirodom povijesti kao discipline. Izuzetno se vanim smatra proces pro-
nalaenja, odabiranja i vrednovanja informacija te mogunost njihova priopavanja
na razliite naine (veze izmeu uspjenog uenja i jezinih kompetencija). Ovdje je
vano napomenuti kako se zbog toga ne bi trebao stei dojam da je time stjecanje
49 Marsh, 1994: 224
PUN10.indd Sec2:163 18.12.2007 12:23:05
164
Povi;isr u xasravi
faktografskog znanja postalo nevano, ali je zbog bogatstva tema i sadraja koje nam
nudi povijest prihvaeno stajalite da se ne moe obraditi sve. Stoga je u veini ana-
liziranih programa prisutan znatno manji broj tema koje treba obraditi, ali se one
pomno biraju kako bi se omoguilo da se na njima gradivo temeljitije prouava te
istovremeno stjeu znanja i razvijaju uenike vjetine, stavovi i vrijednosti.
Na kraju bismo istaknule tri obiljeja koja nam se ine osobito vanima za uspje-
an razvoj kurikuluma: 1. Jasno definirani ciljevi uenja i oekivana postignua kao
fokus za napredovanje uenika i ocjenjivanje. 2. Podrka svim uenicima koja se
bazira na procjeni njihovih potreba, raznovrsnim pristupima pouavanju te na upo-
rabi razliitih strategija ocjenjivanja. 3. Fleksibilnost kurikuluma koji na nacionalnoj
razini daje okvir i smjernice, dok se njegova implementacija i konkretizacija preputa
kolama, pri emu se govori o oblikovanju tzv. kolskih kurikuluma.
Zakljune napomene
U posljednjem poglavlju ove analize nastojat emo usporediti slinosti i osobitosti
europskih kurikuluma povijesti sa stanjem u Hrvatskoj, osobito u onim tokama u
kojima se znatnije razlikuju od hrvatske prakse, te gdje prema naem miljenju
omoguuju otkrivanje najveih slabosti hrvatske nastave povijesti i definiranje
moguih smjerova njezina razvoja. Pritom e se ovaj dio analize usredotoiti na
programe koji su nastajali nakon 1990-e godine, iako se neka od obiljeja koja se
spominju u ovom tekstu mogu uoiti i u prethodnim razdobljima. Takoer treba
napomenuti kako se ovdje uglavnom neemo osvrtati na naine ocjenjivanja ue-
nikog znanja, s obzirom da ono uglavnom nije bilo dio analiziranih dokumenata;
ujedno je rije o temi koja zasluuje posebnu analizu.
Obvezno obrazovanje kakvo danas poznajemo u Hrvatskoj uglavnom je ustroje-
no reformom obrazovanja u 1950-im godinama, te njezinim manjim izmjenama i
dopunama sredinom 1960-ih i poetkom 1970-ih godina. No, kada je rije o obli-
kovanju nastavnih programa za povijest nakon 1990. godine, hrvatski primjer nudi
neke specifinosti koje se ne susreu nigdje drugdje. Osnovnokolski i srednjokolski
programi koji su oblikovani sredinom 1990-ih odraavali su situaciju tranzicijskog i
ratnog razdoblja prve polovice 1990-ih godina. Za to je razdobljebilo karakteristino
da su se udbenici mijenjali prije programa, tovie, program povijesti iz 1995. godi-
ne izraen je prema udbenicima nastalima nakon 1992. godine. Iako su ti programi
u strunoj javnosti esto bili kritizirani i osporavani
50
, osnovnokolski program bio
je na snazi od k. god. 1995./6. (s minimalnim izmjenama 1997. i 1999. godine) pa
sve do k. god. 2006./7., dok su srednjokolski programi jo uvijek u uporabi.
U osnovnokolskom sluaju, program iz 1995. posluio je kao osnova prilikom
izrade novog nastavnog programa koji je stupio na snagu k. god. 2006./2007. kao
50 Vidjeti biljeku 1.
PUN10.indd Sec2:164 18.12.2007 12:23:05
165
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
dio Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda
51
, dok je u srednjim kolama
program iz sredine 1990-ih jo uvijek na snazi te se na njima temelji izrada ispitnih
kataloga za dravnu maturu. Tako se moe rei da njegove ideje i nadalje snano
utjeu na nastavu povijesti. No, s pedagokog i didaktiko-metodikog stajalita,
novi program pokazuje kako kontinuitet, tako i odreene promjene, te je znakovit
ne samo za stanje u hrvatskoj nastavi povijesti, nego i u hrvatskom drutvu.
Moda su najvee razlike izmeu hrvatskog programa i analiziranih kurikuluma
u definiranju ciljeva. U svim analiziranim kurikulumima odreivanje svrhe i ciljeva
predmeta, te uenikih postignua, ima znaajno mjesto, a u veini sluajeva ini
osnovni dio kurikuluma. To je u snanoj suprotnosti s pristupom koji je postojao u
programu iz 1995. godine gdje su ciljevi definirani vrlo nejasno, izostao je bilo kakav
pokuaj da se definiraju uenika postignua, dok se istovremeno sadraju razrauju
vrlo detaljno i propisujue (organizirani u 40-ak nastavnih jedinica). Vidljivo se
zanemarivao razvoj uenikih vjetina i sposobnosti te zapravo ostavlja dojam da mu
je glavna svrha bilo prenoenje golemih (i esto nepotrebnih) koliina informacija,
dok je memoriranje podataka postalo samo sebi svrha. To se odraavalo i na nain
ocjenjivanja, gdje su gotovo u potpunosti dominirali naini provjeravanja znanja
koji se temelje na testovima i provjeravanju stupnja usvojenosti injenica, dok su se
vjetine uglavnom potpuno zanemarivale.
U novom programu primjetan je pomak u jasnijem definiranju ciljeva nastave
povijesti meu kojima vano mjesto imaju razvoj kritikog miljenja kroz rad na
izvorima, pouavanje o interpretacijama, uoavanje razliitih perspektiva, multikul-
turalnost itd. Povijest je definirana kao predmet koji uenicima pomae u razumi-
jevanju svijeta u kojem ive, a takoer su snanije naglaene vjetine koje bi uenici
trebali stjecati kroz nastavu povijesti. Primjetan je takoer pomak prema tematskom
organiziranju kurikuluma: za svaki razred je gradivo rasporeeno u 11 tema koje su
poredane kronolokim redoslijedom. Konano, novost je definiranje kljunih poj-
mova i obrazovnih postignua za svaku pojedinu temu.
Ipak, u mnogim se sluajevima pokazuje kako je lake definirati ciljeve nego ih
primijeniti u praksi. Upravo razrada obrazovnih postignua po temama ukazuje na
nedostatak povezanosti s ciljevima definiranima u uvodu programa. Postignua su i
nadalje definirana samo na razini faktografije, tj. svedena na nabrajanje injenica i
prisutna na razini njihova upamivanja. Istovremeno, malo ili nimalo panje posve-
uje se vjetinama i sposobnostima: postignua poput analize i evaluacije izvora
navode se samo deklarativno, najee na kraju popisa faktografije koju treba upam-
titi. U postignuima takoer nisu odreene razine koje se oekuju od uenika na
odreenom stupnju kolovanja. Broj tema za pojedini razred je jo uvijek prevelik,
51 Povijest nastanka ovog programa podjednako je zanimljiva kao i njegov sadraj, no ovdje nije prigoda
da se o tome detaljnije raspravlja. Bit e dovoljno rei kako je u svojoj izradi od 2004. godine proao
kroz nekoliko etapa, u svakoj je nadleno Ministarstvo imenovalo novo povjerenstvo, a promjene koje
su se unosile bile su u odreenim sluajevima ponovo vie pod utjecajem tekuih politikih debata nego
znanstvenih i strunih razloga.
PUN10.indd Sec2:165 18.12.2007 12:23:05
166
Povi;isr u xasravi
to znaajno ograniava uporabu aktivnih metoda pouavanja koje se istiu kao jedan
od glavnih zadataka novog programa. Neki od vanih ciljeva koji su postojali u prvo-
bitnom prijedlogu, poput usmenog i pismenog priopavanja znanja o prolosti (pri
emu se naglaavaju komunikacijske vjetine uenika) su isputeni, ime je dodatno
naruena koherentnost prvobitnog prijedloga. Te su nedosljednosti posljedica podre-
ivanja rada povjerenstva kratkoronim ciljevima Ministarstva u potrazi za brzim
rezultatima, bez razvijanja dugorono osmiljenih koncepata te nesumnjivo estih
promjena sastava povjerenstva koje je radilo na izradi dotinih dokumenata.
Drugo trajno obiljeje hrvatskih planova i programa jest njihova pretrpanost
sadrajima, tj. prevelika koliina sadraja koje treba obraditi tijekom jednog ciklusa
kolovanja. Usprkos tome to je rastereenje u vie navrata deklarirano kao jedan od
glavnih ciljeva promjena programa, pa tako i prilikom izrade najnovijeg programa za
osnovnu kolu iz 2006. godine, nastava povijesti nije se uspjela osloboditi tog tereta.
Po naem miljenju, tome su dva osnovna razloga. Prvo, rastereenju se pristupa s
posve krivih polazita. Postoji uvjerenje da program povijesti pokriva (i treba pokrivati)
cjelokupnu povijest ovjeanstva od prapovijesti do dananjih dana pri emu postoje
neke tradicionalne teme koje se ponavljaju iz programa u program. Pritom se potpu-
no zaboravlja da obraditi sve nije mogue ak ni na razini visokokolske nastave, a
kamoli na razini osnovne i srednje kole. Zato se stalno nastoji provesti rastereenje
tako da se istovremeno zadre sve teme/sadraji, a da se optereenost uenika sma-
nji izbacivanjem nekih podataka koje vie nee trebati pamtiti. Posljedica toga je jo
povrniji pristup temama, a rezultat uenikova nemogunost razumijevanja sadraja;
zbog toga hrvatska nastava povijesti ne uspijeva u razvoju uenikih vjetina, pogotovo
kritikog miljenja. Drugo, s obzirom da je u takvom pristupu nastavi povijesti usvaja-
nje faktografije postalo samom sebi svrha, ne uzima se u obzir da se rastereenje moe i
treba postii promjenom fokusa ciljeva nastave povijesti, tako da se podaci koji postoje
u programima i udbenicima ne promatraju kao iskljuivi cilj nastave povijesti, ve i
kao sredstvo za razvoj odreenih uenikih vjetina i sposobnosti.
Sljedea dva meusobno povezana obiljeja hrvatskog programa jest njihova
preskriptivnost te, sukladno tome, nedostatak fleksibilnosti i mogunosti odabira
koje naglaavaju mnogi od analiziranih programa.
52
Osnovnokolski i srednjokolski
programi nastali sredinom 1990-ih godina oblikovani su tako da ih nastavnici tre-
baju realizirati na nain koji se moe lako nadzirati. kolama i nastavnicima bilo
je ostavljeno vrlo malo autonomije i vrlo malo mogunosti da prilagode programe
potrebama uenika i lokalne zajednice. Na razini sadraja bilo je sve propisano, od
detaljno razraenih nastavnih tema do definiranja nastavnih jedinica obrade novog
gradiva, ukljuujui i njihove naslove i podnaslove. Time su se zapravo u dobroj
mjeri odreivali ne samo sadraji, ve i struktura izvedbenih programa nastavnika,
kao i metode i oblici rada, jer je zbog koliine gradiva forsirana frontalna nastava i
52 Primjerice, Bognar i Matijevi (2002: 187-188) istiu kako se okvirni program moe shvatiti kao obve-
zan, ali i samo kao orijentacija, a potonje smatraju pedagoki preporuljivim za osnovne kole.
PUN10.indd Sec2:166 18.12.2007 12:23:05
167
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
metoda usmenog izlaganja. Novi program za osnovne kole iz 2006. godine znai
pomak u ovlaivanju nastavnika u oblikovanju izvedbenih programa i vlastite
nastave. Unutar 11 tema mogu do odreene mjere samostalno odreivati broj sati
i njihov redoslijed, no to je i nadalje snano ogranieno koliinom sadraja koja se
treba obraditi u jednoj kolskoj godini. Osim toga, postavlja se pitanje u kojoj su
mjeri, nakon niza godina detaljnog propisivanja i usmjeravanja, nastavnici spremni
i sposobni iskoristiti te mogunosti.
Konano no moda i najvanije u oblikovanju programa povijesti treba spo-
menuti razliita gledanja na socijalizacijsku ulogu koju povijest ima u obrazovanju
uenika. Nastava povijesti je uvijek vrijednosno obiljeena, tj. povezana s odreenim
drutvenim vrijednostima koje se kroz nju promiu. No, upravo zbog toga je kolska
povijest je vie nego ijedan drugi predmet podlona razliitim vrstama politikih
pritisaka, a upravo je njezina instrumentalizacija u politike svrhe pridonosila je nje-
zinoj snanoj politizaciji i esto joj priskrbila status predmeta sluaja. U Hrvatskoj
je tijekom cijelog 20. stoljea prevladavao didaktiki pristup koji je prvenstveno
naglaavao njezinu odgojnu ulogu, pri emu je glavna svrha predmeta oblikovanje
i usmjeravanje uenikih stavova i vrijednosti. To se najee vrilo detaljnim pro-
pisivanjem sadraja predvienih za obradu, naglaavanjem nekih te izostavljanjem
drugih podataka, odabirom rijei, koliinom prostora namijenjenom odreenim
sadrajima. Na taj se nain oblikovala slubena verzija povijesti, odnosno propisivalo
se to bi trebalo misliti o odreenim povijesnim dogaajima, razdobljima i osobama.
Ovakav je pristup osobito obiljeio programe iz sredine 1990-ih u kojima se uglav-
nom doputalo samo jedno tumaenje odreenih dogaaja i povijesnih razdoblja.
Novi program iz 2006. godine i na ovom primjeru pokazuje razliku izmeu
deklarativne prilagodbe ciljeva nastave povijesti suvremenim europskim trendovima
i njihove primjene u nastavnoj praksi. U njegovu uvodu istaknuti su ciljevi poput
pouavanja o interpretacijama, multiperspektivnosti, razvoja kritikog miljenja
kroz analizu povijesnih izvora, itd. No, njih uglavnom ne nalazimo u razradi obra-
zovnih postignua uenika. Upravo suprotno, u pojedinim temama moe se uoiti
kako je namjera autora programa ponuditi ne samo sadraje, ve jasno i jednoznano
vrednovanje povijesnih dogaaja i procesa, posebice onih iz najnovije povijesti, to se
u nekim sluajevima direktno kosi s proklamiranim programskim ciljevima i zada-
ama o multiperspektivnosti i pouavanju uenika o interpretacijama.
53
Primjetno
je takoer i da su zbog direktnog ili indirektnog politikog pritiska odreene teme
(Drugi svjetski rat, Postanak i razvoj samostalne hrvatske drave) u znaajnoj mjeri
preoblikovane u odnosu na prvobitni prijedlog, to upuuje na jo jedan problem s
kojim se nastava povijesti konstantno suoava.
54

Vrijedi se osvrnuti i na pouavanje povijesnih sadraja na razini razredne nastave
(1-4. razred), to predstavlja velik problem hrvatskog kolstva. U veini prouavanih
53 Nastavni plan i program, 2006: 291.
54 Usporediti prvobitnu i konanu verziju programa na web stranici MZOS-a www.mzos.hr
PUN10.indd Sec2:167 18.12.2007 12:23:05
168
Povi;isr u xasravi
kurikuluma predvia se na toj razini pouavanje osnovnih povijesnih koncepata
(primjerice vremena i prostora, interpretacije u engleskom sluaju i sl.) i zaviajne
povijesti, dok se istovremeno u Hrvatskoj u 4. razredu osnovne kole trai pouava-
nje cjelokupne hrvatske povijesti. Mnogobrojni primjeri upuuju da to predstavlja
veliki problem za uenike: gradivo koje prouavaju esto ne razumiju i samo meha-
niki memoriraju i brzo zaboravljaju, dok se istovremeno spomenuti osnovni kon-
cepti nedovoljno ili uope ne usvoje. Zbog toga se javlja miljenje da djeca te dobi
nisu u stanju usvajati povijesne sadraje i razvijati kritiko miljenje, to je pogreno
i tetno za razvoj uenikih vjetina i sposobnosti.
Ponajvie ipak upada u oi da model koji je i nadalje prisutan u Hrvatskoj
posebno s gledita njegove krutosti, detaljnosti i centraliziranosti nije prisutan
ni u jednom od analiziranih dokumenata. Neke je promjene donijelo uvoenje
Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, no njegove prave efekte tek treba
vidjeti s obzirom da uvelike ovise o nainu na koji e ga nastavnici primjenjivati u
svojim razredima, ali i o vrstama poticaja koje e dobivati od obrazovnih vlasti te iz
znanstvenih krugova. Vrijedi se svakako zamisliti nad rezultatima evaluacije nastav-
nih programa koju je proveo Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu 2003.
godine (uz napomenu da se ovdje radilo o programu iz 1995. godine). Uenici
osmih razreda osnovne kole ocijenili su povijest kao relativno zanimljiv predmet, no
znatno je slabije proao pri ocjenjivanju korisnosti u sadanjem ivotu i vanosti
za budui ivot. U obje je kategorije povijest na devetom mjestu od trinaest pred-
meta. Do slinih su zakljuaka doli i nastavnici, koji su kao problematine strane
programa povijesti ocijenili njegovu teinu, te odsustvo suvremenosti, korisnosti za
sadanji ivot uenika i zanimljivosti.
55
Konano, moe se zakljuiti kako bi promjene u hrvatskom kolstvu trebale kre-
nuti od definiranja ope ideje o smjeru kojim treba poi hrvatsko kolstvo. Zato je
nuno izraditi okvirni kurikulum za obvezno obrazovanje te unutar njega odrediti
mjesto pojedinih predmeta, pa tako i nastave povijesti. Prilikom oblikovanja pred-
metnih kurikuluma bit e osobito vano jasno definirati ciljeve obrazovanja te ih
povezati s obrazovnim ishodima, pri emu treba snanije naglasiti razvoj uenikih
kompetencija vanih za svakodnevni ivot i cjeloivotno obrazovanje (npr. razvoj
kritikog i kreativnog miljenja, usmene i pismene komunikacije, kulturne svijesti,
interpersonalnih i graanskih kompetencija, uiti kako uiti, itd.). Budui kurikulum
svakako bi trebao osigurati snaniju povezanost drutveno-humanistikog podruja
(odreivanjem sadrajnih poveznica i definiranjem odreenih kroskurikularnih
tema meu predmetima unutar drutveno-humanistikog podruja te fleksibilnijim
kurikulumom koji bi omoguio da kole samostalno rasporeuju dio satnice unutar
drutveno-humanistikog podruja) te povezanost ciljeva obrazovanja/ uenikih
postignua pojedinih predmeta i vanjske evaluacije znanja, s obzirom da e ona u
velikoj mjeri odrediti i nain pouavanja u koli. U konanici, moemo zakljuiti da
55 Baranovi et al., 2004, passim
PUN10.indd Sec2:168 18.12.2007 12:23:05
169
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
je i nadalje potrebno temeljito osmiljavanje kako cjelokupnog obrazovnog sustava,
tako i nastave povijesti. Pritom bi, smatramo, promjene u hrvatskoj nastavi povijesti
trebale ii u pravcu suvremenih europskih trendova, to istovremeno zahtijeva ade-
kvatno i temeljito struno usavravanje nastavnika koji trenutno rade u kolama, kao
i izobrazbu studenata buduih nastavnika.
Bibliografija
Nastavni planovi i programi i drugi slubeni dokumenti
Austrija
(1) Lehrplan der Volkschule, Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur,
Wien, 2001, www.bmbwk.gv.at/
(2) Lehrplan AHS, Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien,
2000, www.bmbwk.gv.at/
(3) Hauptschulen HS Lehrplan, Bundesministerium fr Bildung, Wissenschaft und Kultur,
2000, 2003, www.bmbwk.gv.at/
Irska
(4) Primary School Curriculum, The Stationery Office, Dublin, 1999
(5) Junior cycle syllabus, Department of Education and Science Republic of Northern
Ireland, Dublin, www.education.ie/, veljaa 2005.
Engleska
(6) National Curriculum for England: History, Key stages 1-3. Jointly published by
Department for Education and Skills and Qualifications and Curriculum Authority
(www.nc.uk.net)
(7) National Curriculum: Handbook for secondary teachers in England, Key stages 3 and
4, Revised 2004. Jointly published by Department for Education and Skills and
Qualifications and Curriculum Authority (www.nc.uk.net)
Finska
(8) Framework curriculum for the comprehensive school 1994, National Board of Education,
Helsinki 1994
Maarska
(9) Framework Curricula for Primary Education, on behalf of Ministry of Education
Dinasztia Publishing Company, Budapest, 2000
Nizozemska
(10) Attainment Targets For Compulsory Education, www.minocw.nl/english/education/doc/
Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc, veljaa, 2005.
PUN10.indd Sec2:169 18.12.2007 12:23:05
170
Povi;isr u xasravi
Norveka
(11) The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of
Education, Research and Church Affairs, 1999, http://skolenettet3.ls.no/L97_eng/
Curriculum/
Njemaka
(12) Richtlinien und Lehrplane zur Erprobung fr die Grundschule in Nordrhein-Westfalen


International Review of Curriculum and Assessment Frameworks Internet Archive,
http://www.inca.org.uk
Slovenija
(13) Velajvni uni narti, www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/
skupni_predmeti.asp, veljaa 2005.
kotska
(14) The Structure and Balance of the Curriculum, 514 National Guidelines, Learning and
Teaching Scotland, 2000
vedska
(15) Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time
Centre (Lpo 94 ), Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency
for Education, 2001
Hrvatska
(16) Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje (broj 2),
lipanj 1999.
(17) Nastavne teme od 5. do 8. razreda osnovne kole 2005./2006. Predmet: povijest, MZO,
21. lipnja 2005 http://public.mzos.hr/default.asp?ru=596&sid=&akcija=&jezik=1 (pri-
stup ostvaren 22.10.2006)
(18) Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu 2005./2006. http://public.mzos.
hr/default.asp?ru=1163&sid=&akcija=&jezik=1 (pristup ostvaren 22.10.2006
(19) Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta,
Zagreb, 23.8.2006. http://public.mzos.hr/default.asp?ru=1166&sid=&akcija=&jezik=1
(pristup ostvaren 22.10.2006)
(20) Nastavne teme 2006./2007. Povijest: radna verzija. http://public.mzos.hr/default.asp?ru=1
171&gl=200608290000004&sid=&jezik=1 (pristup ostvaren 22.10.2006)
Monografije i lanci
Agii, Damir (1998), Kako do europske nastave povijesti, u: Hrvatska revija, god. XLVIII,
sv. 4, prosinac 1998, Zagreb
Agii, Damir (1998a), Slika naroda jugoistone Europe u hrvatskim udbenicima povijesti
za osnovnu kolu, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, br. 31, Zagreb
PUN10.indd Sec2:170 18.12.2007 12:23:05
171
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Agii, Damir (2003), Nastava povijesti u Hrvatskoj, u: Povijest u nastavi, god. I (2003),
br. 2, Zagreb
Ahonen, Sirke (1992), Clio sans Uniform: A Study in Post-Marxist Transformation of the
History Curricula in East Germany and Estonia, 1986-1991, Annales Academiae
Scientiarium Fennicae, ser. B., tom 264
Andreetti, Keith (1993), Teaching History From Primary Evidence, London, David Fulton
Publishers
Arthur, James (2000), What are the issues in the teaching of history?, u Issues in History
Teaching, ur. J. Arthur i R. Phillips, London, Routledge
Assman, Aleida (2002), Rad na nacionalnom pamenju: kratka istorija nemake ideje obrazo-
vanja, Biblioteka XX vek, Beograd
Assman, Jan. (2005), Kulturno pamenje: Pismo, sjeanje i politiki identitet u ranim visokim
kulturama, Vrijeme, Zenica
Baranovi, Branislava. (2000), Slika ene u udbenicima knjievnosti, IDIZ, Zagreb
Baranovi Branislava et al. (2004), Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma
za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, Fazni izvjetaj za prvu projektnu godinu, IDIZ,
Zagreb
Baranovi Branislava et al. (2006), Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u
Hrvatskoj: razliite perspektive, IDIZ, Zagreb
Baranovi Branislava et al. (2006a), Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i
Hrvatskoj: komparativni prikaz, u: Sociologija sela: asopis za istraivanja prostornoga i
sociokulturnog razvoja, 44 (2-3)
Biondich, Mark (2003), We Were Defending the State: Nationalism, Myth and Memory
in Twentieth-Century Croatia, u Ideology and Identity. The Case of Southeastern Europe
in the Twentieth Century, ur. J. Lampe i M. Mazower, Budimpeta
Black, Jeremy. (2005), Using History, Hodder Arnold, London
Bage, Grant. (2000), Thinking History 4-14: Teaching, Learning, Curricula and Communities,
London, Routledge Falmer
Bihari Peter. (2003), Nastava povijesti i povijesni kurikulum maarski primjer, Povijest u
nastavi, br. 2, god. I, Zagreb
Bognar, Ladislav, Matijevi, Milan (2002), Didaktika, kolska knjiga, Zagreb
Budak, Neven (1998), Vjerovanje u povijest, u: Hrvatska revija, god. XLVIII, sv. 4, prosinac
1998, Zagreb
Carr, Edward H. (2004), to je povijest,, Srednja Europa, Zagreb
Cooper, Hillary (2000), The Teaching of History in Primary Schools: Implementing the Revised
National Curriculum London, David Fulton Publishers
Diskinson Alaric, Gordon Peter, Lee, Peter, Slater, John, ur. (1995), International Yearbook of
History Education, The Woburn Press, London
Erdman Elisabeth, Maier, Robert, Popp Susanne, ur. (2006), Worldwide Teaching of History,
Verlag Hahnsche Buchhandlung, HannoverErokhina, M., Shevyrev, A. (2006), Old
Heritage and New Trends: school history books in Russia, u: School History Textbooks across
Culture: International debates and Perspectives, ed. Jason Nichols, Symposium Books
PUN10.indd Sec2:171 18.12.2007 12:23:05
172
Povi;isr u xasravi
Goodson, Ivor (1985), School Subjects and Curriculum Change, Falmer Press, London
Gross, Mirjana (2001), Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja, Novi Liber,
Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita, Zagreb
Grgin, Tomislav (1997), Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
Howe, M. J. A. (2002), Psihologija uenja, Naklada Slap, Jastrebarsko
Hpken, Wolfgang, ur. (1996), l ins Feuer? Oil on Fire? Schulbcher, ethnische Stereotypen
und Gewalt in Sdosteuropa. Textbooks, Ethnic Stereotypes and Violence in South-East
Europe (1996), Studien zur internationalen Schulbuchforschung, Band 89, Hannover
Hpken, Wolfgang (1996a), History Education and Yugoslav (Dis-)Integration, u: l ins
Feuer? Oil on Fire? Schulbcher, ethnische Stereotypen und Gewalt in Sdosteuropa.
Textbooks, Ethnic Stereotypes and Violence in South-East Europe, ur. W. Hpken, Studien
zur internationalen Schulbuchforschung, Band 89, Hannover
Husbands Chris, Kitson Allison., Pendry Anna (2003), Understanding History Teaching: Teaching
and learning about the past in secondary school, Maidenhead, Open University Press
Husbands, Chris (1999), What is history teaching: Language, idesa and meaning in learning
about past, Open University Press, Buckingham
Husbands, Chris (2004), Models of the curriculum, u Preparing to Teach in Secondary
Schools, ur. Brooks V. et al., Open University Press, Buckingham
Arthur James. i Phillips Robert ur. (2000), Issues in History Teaching, Routledge, London
Janekovi-Rmer, Zdenka (1999), O pisanju povijesti i znanju o prolosti, u: Zbornik
Mirjane Gross: U povodu 75. roendana, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakul-
teta Sveuilita u Zagrebu
Janekovi-Rmer, Zdenka (1999-2000), Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u postmoder-
ni, Radovi 32-33, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Jelavich, Charles (1992), Junoslavenski nacionalizmi: jugoslavensko ujedinjenje i udbenici
prije 1914., Globus i kolska knjiga, Zagreb
Jenkins, Keith (2003), Re-thinking History, Routledge, London and New York
Karge, Heike (1999), Geschichtsbilder im postjugoslawichen Raum: Konzeptionen in
Geschichtslehrbchern am Beispiel von Selbst- und Nachbarschaftswahrnehmung, u:
Internationale Schulbuchforschung, Zeitschrift des Georg-Eckert-Instituts fr internatio-
nale Schulbuchforschung, Jahrgang 21, Heft 4
Keghel, Isabelle de. i Maier Robert, ur. (1999) Auf den Kehrichthaufen der Geschichte?
Der Umgang mit der sozialistischen Vergangenheit, Verlag Hahnsche Buchhandlung,
Hannnover
Kitson, Allison (2004), The National Strategy for Key Stage 3, u Preparing to Teach in
Secondary Schools, ur. Brooks V. et al., Open University Press, Buckingham
Koren, Snjeana, Najbar-Agii, Magdalena (2002), Slika naroda s prostora prijanje Jugoslavije
u hrvatskim udbenicima povijesti, u: Dijalog povjesniara-istoriara 6, Zagreb
Koren, Snjeana (2003), Promjene u nastavnom planu i programu za osnovne kole u Republici
Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljea, u Povijest u nastavi, god. I. (2003), br. 2
Koren, Snjeana (2004), Regionalni aspekti interkulturalizma u nastavi povijesti: pristupi,
koncepti i praktina iskustva, u: Povijest u nastavi, god. II (2004), br. 2 (4)
PUN10.indd Sec2:172 18.12.2007 12:23:05
173
Sx;izaxa Koiix Macoaiixa Na;nai-Acicic: Euioisxa isxusrva i xasrava iovi;isri....
Koren, Snjeana (2004a), Svrha i ciljevi suvremene nastave povijesti, u: Povijest u nastavi,
god. II, br. 1 (3)
Koren, Snjeana (2005), kolska povijest kao politika bojinica: oblikovanje engleskog
Nacionalnog kurikuluma za povijest, u: Povijest u nastavi, god. III (2005), br. 2 (6)
Koren, Snjeana (2006), Regional history in textbooks, the Croatian case, u: European
Studies Vol. 5, Center for German and European Studies and Graduate School of Arts
and Sciences, The University of Tokyo
Koren, Snjeana, Najbar-Agii, Magdalena (2007), Rezultati istraivanja Evaluacija edu-
kativnih programa i razvoj modela nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u
Hrvatskoj: Povijest, u Povijest u nastavi, god. V. (2007), br. 2
Koulouri, Christina, ur. (2002), Clio in the Balkans: the Politics of History Education, Center
for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki. Hrv. prijevod:
Klio na Balkanu: Usmjerenja i pristupi u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb,
2005.
Lee Peter, Dickinson Alaric, Ashby Rosalind (1996), There were no facts in those days:
Childrens Ideas about Historical Explanation, u Teaching and Learning in Changing
Times, ur. M. Hughes, Oxford Blackwell Publishers
Leeuw-Roord, Joke van der, ur. (s.a.), History Changes: Facts and figures about history educati-
on in Europe since 1989. Results of the EUROCLIO Questionnaire 2003 School History
on the Move. Changes in History Teaching and Learning in the Decade of Educational
Reforms. EUROCLIO, Hague
Magne Angvik, Borries, Bodo von, ur. (1997), Youth and History: A Comparative European
Survey on Historical Consciousness and Political Attitudes among Adolescents, Edition
Krber- Stiftung, Hamburg
Marsh, Collin J. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb
McCully Alan (2003), Odgovori nastave povijesti na podijeljeno drutvo: primjer Sjeverne
Irske, Povijest u nastavi, br. 2, god. I, Zagreb
Murray. M., (1999), Three lessons about a funeral: Second World War cemetaries and twen-
ty years of curriculum change, u Teaching History 94, The Historical Association
Najbar-Agii, Magdalena (2001), Promjene u prikazu Drugoga svjetskog rata u hrvatskim
udbenicima povijesti u posljednjih etvrt stoljea, u: Dijalog povjesniara-istoriara 4,
ur. Hans-Georg Fleck i Igor Graovac, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb
Najbar-Agii, Magdalena (2006), Od kulta linosti do detitoizacije. Prikazi Josipa Broza
Tita u hrvatskim i srpskim udbenicima povijesti, u: O Titu kao mitu: proslava Dana
mladosti u Kumrovcu, ur. N. krbi Alempijevi i K. Mathiesen Hjemdahl, FF press i
Srednja Europa, Zagreb
Nichols, Jason, ur. (2006), School History Textbooks across Culture: International debates and
Perspectives, Symposium Books
Normand, Brigitte Le (2003), The Present reflected in the Past: Debates over history education
in Croatia, 1996-2000 (rukopis)
Pastuovi, Nikola (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazova-
nja i odgoja, Znamen, Zagreb
PUN10.indd Sec2:173 18.12.2007 12:23:05
174
Povi;isr u xasravi
Pastuovi Nikola (2005), Teorija kurikuluma, nacionalni obrazovni standardi i katalozi
znanja, u: Metodika 6 (10)
Petrungaro, Stefano (2005), Slike povijesti, u: Povijest u nastavi, god. III (2005), br. 1(5)
Phillips, Robert (1998) History Teaching, Nationhood and the State: A Study in Educational
Politics, Cassel, London
Phillips, Robert (2000), Government policies, the State and the teaching of history, u Issues
in History Teaching, ur. J. Arthur i R. Phillips, London, Routledge
Phillips, Robert (2002), Reflective Teaching of History 11-18, London, Continuum
Pingel, Falk (2000), UNESCO Vodi za istraivanje i reviziju udbenika, Profil, Zagreb
Pingel, Falk (2006), Reform or Conform: German reunification and its consequences
for history schoolbooks and curricula, u: School History Textbooks across Culture:
International debates and Perspectives, ed. Jason Nichols, Symposium Books
Previi Vlatko, ur. (2007), Kuriklum: Teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za
pedagogiju i kolska knjiga, Zagreb
Rad, Peter (2001), Transition in Education: Policy Making and the Key Educational Policy
Areas in the Central-European and Baltic Countries, Open Society Institute, Budapest
Slavin, Robert E. (2000), Educational Psychology: Theory and Practice, Allyn and Bacon
Stojanovi, Dubravka (1996), Steretypes in Contemporary History Textbooks in Serbia as
a Mirror of the Times, u: l ins Feuer? Oil on Fire? Schulbcher, ethnische Stereotypen
und Gewalt in Sdosteuropa. Textbooks, Ethnic Stereotypes and Violence in South-East
Europe, ur. W. Hpken, Studien zur internationalen Schulbuchforschung, Band 89,
Hannover
Stojanovi, Dubravka (2002), Yugoslavia ina a Broken Mirror: The Serbian Textbooks,
u: Clio in the Balkans: the Politics of History Education, ur. Koulouri, C., Center for
Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, Thessaloniki.
Trkan, Danijela (2005), Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa,
Zagreb
Virta, Arja (2006), Recent Developments in History Teaching in Finland, u: Worldwide
Teaching of History, ur. E. Erdman, R. Maier, S. Popp, Verlag Hahnsche Buchhandlung,
Hannover
Zajda, Joseph (2007), The new history school textbooks in the Russian Federation 1992
2004, u: Compare: A Journal of Comparative Education, vol. 37, br. 3. Special Issue:
Education and Identity Formation in post-cold war Easter Europe and Asia, ur. J. G.
Janmaat i E. Vickers
PUN10.indd Sec2:174 18.12.2007 12:23:05