RESTAURACIJA KNJIGA

(- II. dio -)
POVIJEST UVEZIVANJA
KNJIGA
Inkunabula Brevijar po zakonu rimskoga dvora-
fotodokumentacija prije restauracije
Inkunabula u postojeoj zatitnoj kutiji
Vidljiva oteenja na listovima inkunabule
Vidljiva oteenja na listovima inkunabule
Unutranjost korice sa hrptom knjinog bloka
Saiveni knjini blok
Knjini blok u toku ivanja
Unutranjost nove korice sa
hrptom novo saivenog
knjinog bloka
Nova kona korica
Zatitna kutija
Izvornik
Restaurirani primjerak
POVIJEST UVEZIVANJA KNJIGE
Prije prvog stoljea dokumenti su obino bili pisani na glinenim
ploicama, ili dugim svitcima, papirusu ili krpama
Tijekom prvog stoljea vjerski kodeksi pisani na pergamentima
od ovje koe - povezani volumeni, koji su obiljeili poetak
uvezivanja knjiga
Gutenbergova tiskara 1447. godine i tisak Biblije 1452. godine -
era modernog tiskarstva
druga polovica 19. i poetak 20. stoljea - automatizacija
uvezivanja knjiga
Godine 1868., David McConnell Smyth patentirao je jedan od
prvih ivaih strojeva dizajniran posebno za uvezivanje knjiga
"Smyth-ovo ivanje - proces ivanja kroz hrbat knjinog sloga u
knjini blok
1931. njemaki izdava, Albatros Books predstavio je prve
knjige s mekanim koricama (ovakav nain uvezivanja izumljen
je jo 1895. godine)
POVIJEST UVEZIVANJA KNJIGE
1935. godine - Engleska, Penguin Books
1939. godine - Amerika, Pocket Books
Tvrtka DuPont ,1940. godine - uvodi dodatno poboljanje,
proces uvezivanja vruim ljepilima
Prvi uvez u dananjem smislu rijei javio se u isto vrijeme kada
se pojavio kodeks kao oblik knjige
POVIJEST UVEZIVANJA KNJIGE
Najstariji ostaci antike knjige u obliku kodeksa, kao i ostaci
njenog konog uveza potjeu iz Egipta
Prvi uvezi su bili samo omot od pergamenta, a kasnije i od koe
Slijepi otisak, zlatni otisak
Tkanine pli, platno
U 18. i 19. stoljeu uvezi postaju skromniji (poveanje broja
knjiga, uvez je uglavnom izraen od koe ili platna)
POVIJEST UVEZIVANJA KNJIGE