FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE U SPLITU

DIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA

Kolegij: Geotehniko inenjerstvo
11. VJEBE VLANI TEMELJI
Split, 14. sijenja 2014.
UVOD

Sustave prijenosa vlanih sila u tlo moemo podijeliti u tri skupine:
a) Plitki vlani temelji
b) Duboki vlani temelji (piloti)
c) Geotehnika sidra
Primjeri primjene:

Temelji dalekovoda

Temelji zatega RTV odailjaa

UVOD

PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA
D
c
kritina dubina (prema
Pacheco et all. nije manja od
2-3 promjera baze)
Dubina
Nosivost
Primjeri oblika zona plastifikacije za
razliite nagibe optereenja u vrstom tlu:
Pacheco et all. (2008) Design of shallow foundations under tensile loading for transmission line
towers: An overview. Engineering Geology 101, 3-4, pp 226-235.
Plitki i duboki slom tla:

(a) kruta tla ( < 0);

a.1: plitko slom;
a.2: duboki slom;

(b) meka tla ( > 0);

b.1: plitki slom;
b.2: granini sluaj;
b.3: duboki slom
PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA
PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA
Ovisno o vrsti tla potrebno je odrediti
kut o=f(c,).
Prema Porcheron & Martin:
nekoherentna tla = ;
Kruta koherentna tla ( > 15), ploha
loma prema vani = /4;
Meka koherentna tla ( < 15), ploha
loma prema unutra = tan
-1
(0.2).

Proraun plitkih vlanih temelja u krutim tlima (D<D
c
):
Metoda optereenja
Metoda otpora tla
Metoda analize pasivnog loma u tlu

PRORAUN PLITKIH VLANIH TEMELJA
1. Metoda optereenja
Metoda optereenja u raun uzima teinu
temelja i tla iznad njegovog proirenja.

Pri tome je potrebno ovisno o vrsti tla odrediti
kut o=f(c,) pomou kojeg se odreuje
sudjelujua zapremina temelja.
= o
o
o
2. Metoda otpora tla
Metoda pritiska tla uzima u obzir teinu temelja i teinu dijela tla iznad osnovice
temeljne plohe unutar uspravnih stranica plata tako nastalog geometrijskog tijela.

Osim toga u proraun se uzima trenje po platu tako nastalog geometrijskog tijela
uvaavajui vodoravna naprezanja okomita na plat. Problem se javlja u odabiru
koeficijenta bonog pritiska K pogotovo jer se redovito radi o materijalu zasipa, a
ne o autohtonom tlu.
3. Metoda analize pasivnog loma u tlu (metoda D. Saraa)
Prilikom upanja temelja dolazi do zbijanja tla iznad temeljne stope ploe. Prema
Rankinovoj teoriji graninih stanja plastine ravnotee ovo izaziva pojavu plastificiranih
zona i na kraju pasivni lom. Iz tih razloga logino je zakljuiti da plohe loma nisu ravne ve
slijede zakrivljenost plohe s minimalnom vrstoom na smicanje u pasivnim uvjetima loma.
Ovim problemom se bavio i D. Sara.
Ravninski model s aluminijskim
valjiima
Ravninski model s pijeskom
(Sara 1975.)
Osnovna podloga za proraun vlanog temelja:
D
B
b
S
RIJEENI PRIMJER
ZADATAK: Odrediti minimalnu dubinu temeljenja, ako je zadana
vlana sila S=60 (kN). (Koristiti metodu D. Saraa)
B=1,0 m
b=0,4 m
h=0,3 m
o
1
=15

bet
=25,0

kN/m
3

tl a tem cP
2
d
'
P
3
W W K D c K D S + + + =

Karakteristike temelja:
B=1,0m, b=0,4m, h=0,3m
o
1
=15,
bet
=25,0

kN/m
3

( ) ( )
( ) ( )
D 0,16 0,33 V
0,08 0,3 D 0,4 0,4 0,4 1 1
3
0,08
0,3 1 V
v D b b b B B
3
v
h B V
m 0,08
2
0,4 1
tg15
2
b B
tg v
2 2 2 2
2 2 2 2
1
+ =
+ + + + =
+ + + + =
=
|
.
|

\
|

=
|
.
|

\
|

=
D (m)
W
tem
(kN)
12,25
1 1,5
10
20
15
Teina temelja:
W
tem
= V
bet
W
tem
=(0,33+0,16D)25,0=8,25+4D
RJEENJE:
W
tla
=V
tla
( ) ( )
( ) ( )
( ) 0,054 D 0,84 19 W
0,054 D 0,84 V
0,08 D 0,4 0,4 0,4 1 1
3
0,08
D 1 V
v D b b b B B
3
v
D B V
tl a
2 2 2 2
2 2 2 2
=
=
+ + =
+ + =
Teina tla iznad temelja:

tla
=19 kN/m
3
za D<4,0 m
D (m)
W
tla
(kN)
14,9
1 1,5
10
25
20
Svojstva tla:

tla
=19 kN/m
3
c=5 kPa; c
d
=c/1,0=5,0 kPa (EC7, PP2)
=26;
d
=arctg(tg/1,0)=26 (EC7, PP2)
=D/d
e
m 1,13

1 4

4A
d
t
e
=

= =
A
t
=BB - za kvadratni temelj
- za kruni temelj: d
e
= B = 2r, =D/B

26
P
K

'
) (

Koeficijent u ovisnosti o kutu unutarnjeg trenja i koeficijenta

P
K

'

cP
K
) (

Koeficijent u ovisnosti o kutu unutarnjeg trenja i koeficijenta

cP
K
26
EC7, GEO: PP2

G,dst
=1,35

G,stab
=1,0

R
=1,4
S=60,0 kN

( ) ( )
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) 35 1 W W 0 1 4 1 K D 0 5 K D 19 S
W W K D c K D S
K D c K D W W S
R E
tla tem cP
2
P
3
dst G tla tem stab G R cP
2
d P
3
tla
R cP
2
d P
3
tla tla tem stab G dst G
d d
, , , ,
'
, ,
'
'
, ,
+ + + s
+ + + s
+ s +
s

max
max
max
D (m)
d
C
d
(kPa) K
P
K
cP
W
tem
(kN) W
tla
(kN) S (kN)
1,25 1,11 26 5,0 0,79 3,36 13,26 19,40 50,16
1,5 1,33 26 5,0 0,71 3,00 14,26 23,39 66,53
1,6 1,42 26 5,0 0,65 2,87 14,63 24,99 72,21
1,7 1,5 26 5,0 0,62 2,77 15,03 26,58 79,54
1,8 1,59 26 5,0 0,59 2,68 15,43 28,18 86,96
1,9 1,68 26 5,0 0,57 2,58 15,83 29,77 95,78
=D/d
e
=D/1,13
USVOJENO: D=1,5 (m)
Napomena za program

EC7, GEO: PP3 prema NA (HRN EN 1997-1:2012/NA)
(A1
d
ili A2
e
) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehnike sile

G,dst
=1,35

G,stab
=1,0

c
=
tg
=1,25

R
=1,0

Nacrtati temelj s zadanim i izraunatim dimenzijama i ucrtati plohu sloma.
Hvala na panji!

Roje-Bonacci T., Mievi P. (1997) Temeljenje. Split, Osijek.

Pacheco et all. (2008) Design of shallow foundations under tensile loading for transmission line towers: An overview.
Engineering Geology 101, 3-4, pp 226-235.

Braja M. Das (2010) Geotechnical Engineering Handbook, chapter 3: Design of Shallow Foundations. J. Ross Publishing

Martin D. , Cochard A. (1973) Design of Anchor Plates. Rapport 22-10 de la CIGR, Paris