Dokumenti RSK02

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 2.
DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ (1990.-1991.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI
KNJIGA 2.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 1.
Nakladnik
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artukovi}
Urednik:
Mate Rupi}, prof.
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Ozren @unec
Dr. sc. Zdenko Radeli}
Suradnici:
Julija Barun~i}, prof.
Ivan Brigovi}, prof.
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
@eljka Kriè, prof.
An|ela Ljubas, mr. sc.
Josipa Maras Kraljevi}, prof.
Natko Martini} Jer~i}, prof.
Ivan Rado{, prof.
Slaven Ruì}, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj [tefan~i}, prof.
Ilija Vu~ur, prof.
Lektorica:
Julija Barun~i}, prof.
Izrada kazala:
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak
Tiskara Rim
Naklada
500 primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 2.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(1990.-1991.)
Zagreb Slavonski Brod 2007.
V
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1. 1990., sije~anj 27., Donji Lapac Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske
demokratske stranke, nad jamom Kuk u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2. 1990., velja~a 17., Knin Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija o
Kosovu, usvojeni na osniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3. 1990., velja~a 20., [ibenik Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu,
predsjedniku HDZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
4. 1990., velja~a 28., Knin Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~ke
Sabora HDZ-a u kojima vidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom Nezavisnom
Dràvom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
5. 1990., travanj 10., Plavno Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvoj
Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
6. 1990., travanj 14., Knin Govor Jovana Opa~i}a na predizbornom mitingu SDS-a u
Kninu 14. travnja 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
7. 1990., svibanj 23., Knin Izvod iz zapisnika s 1. zajedni~ke sjednice vije}a Skup{tine
op}ine Knin na kojoj je dr. Milan Babi} izabran za predsjednika Skup{tine op}ine . . . . . . . . . 23
8. 1990., lipanj 6., Knin Rje{enje o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu
odbranu Skup{tine op}ine Knin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
9. 1990., lipanj 16., Smokovi} Iz govora predstavnika Srpske demokratske stranke na
osniva~kom skupu Mjesnog odbora u Smokovi}u kod Zadra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
10. 1990., lipanj 23., Kula Atlagi} Govori predstavnika Srpske demokratske stranke na
osnivanju Mjesnog odbora stranke u Kuli Atlagi} kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
11. 1990., srpanj 1., Kosovo (kod Knina) Stenogrami govora srpskih ~elnika na proslavi kod
crkve Lazarica u Kosovu, gdje je progla{eno osnivanje Zajednice op}ina Sjeverna Dalmacija
i Lika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
12. 1990., srpanj 3., Knin Zapisnik 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine
Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
13. 1991., srpanj 6., Knin Stenogram govora dr. Milana Babi}a, Du{ana Zelembabe i
Jovana Ra{kovi}a prilikom rasprave o amandmanima na Ustav Republike Hrvatske . . . . . . . . 36
14. 1990., srpanj 17., Dvor Odluka o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne
Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
15. 1990., srpanj 25., Srb Zapisnik osniva~kog zasjedanja Srpskog sabora u Srbu . . . . . . . . . . . 39
16. 1990., srpanj 25., Srb Izjave vodstva krajinskih Srba nakon skupa u Srbu i dono{enja
Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
17. 1991., srpanj 26., Knin Stenogram izjava vodstva pobunjenih Srba nakon dono{enja
Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
18. 1991., srpanj 31., Knin Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . 47
19. 1990., kolovoz 18., Knin Zapisnik 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine
op}ine Knin na kojoj je razmatrana dru{tveno-politi~ka situacija vezana uz po~etak balvan
revolucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
20. 1990., kolovoz 28., Slunj Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj
autonomiji na podru~ju op}ine Slunj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
21. 1990., rujan 2., Ba~ki Gra~ac Zapisnik Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj
autonomiji u Ba~kom Gra~acu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
22. 1990., rujan 2., Gra~ac Prilog izvje{}u Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj
autonomiji u op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
23. 1990., rujan 3., Karlovac Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj
autonomiji u op}ini Karlovac, te zapisnik na glasa~kom mjestu Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . 61
24. 1990., rujan 3., Vojni} Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji
u op}ini Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
25. 1990., rujan 8., Bjelovar Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o kulturnoj
autonomiji Srba u Hrvatskoj na podru~ju op}ine Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
26. 1990., rujan 10., Donji Lapac Stenogram izvje{}a dopisnika RTB-a o pregovorima
hrvatskih predstavnika i vodstva pobunjenih Srba u Donjem Lapcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
27. 1990., rujan 12., Bolman Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj
autonomiji u op}ini Beli Manastir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
28. 1990., rujan 14., Novi Sad Zapisnik i izvje{}e Organizacionog odbora za izja{njavanje
gra|ana Novog Sada o autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
29. 1990., rujan 24. Mi{ljenje Pravne komisije Srpskog nacionalnog vije}a u svezi nacrta
Ustava Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
30. 1990., rujan 26., Zagreb Izlaganje dr. sc. Vase Predojevi}a o aktualnim problemima
djelovanja komunista i OSK u 5. vojnoj oblasti na sjednici Predsjedni{tva Komiteta SKJ
u JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
31. 1990., rujan 30., Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja srpskog
naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
32. 1990., rujan 30., Srb Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja u Jugoslaviji
o autonomiji srpskog naroda u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
33. 1990., rujan 30., Srb Zaklju~ak Srpskog nacionalnog vije}a o usvajanju izvje{}a Centralne
komisije o provo|enju izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
34. 1990., rujan 30., Srb Srpsko nacionalno vije}e progla{ava autonomiju srpskog naroda u
Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
35. 1990., rujan 30., Srb Poziv Srpskog nacionalnog vije}a srpskom narodu da se odupre
hrvatskoj vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
36. 1990., listopad 2., Sila{ Pismo mjesnih odbora SDS-a u isto~noj Slavoniji vodstvu
Jugoslavije i Srbije o teroru nad Srbima u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
37. 1990., listopad 5., Knin Obavijest Predsjedni{tva SO Knin Saboru, Vladi i MUP-u
Republike Hrvatske da nisu spremni primiti niti jednog predstavnika iz Hrvatske u
delegaciju SFRJ koja }e obi}i krizna podru~ja u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
VI
38. 1990., listopad 9., Knin Stavovi i ocjene Izvr{nog vije}a SO Knin o politi~koj situaciji u
Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
39. 1990., listopad 26., Zagreb Tu`ba Jugoslavenske samostalne demokratske stranke protiv
Hrvatske upu}ena Raselovom sudu zbog teku}e genocidne prakse i pripreme genocida
velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
40. 1990., studeni 7., Knin Zahtjev SO Knin Vladi Republike Hrvatske za suglasnost pri
osnivanju Op}inskog sekretarijata za unutarnje poslove Knin radi poljuljanog povjerenja
srpskog naroda u namjere hrvatske vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
41. 1990., studeni 12., Gra~ac Izvje{}e [umskog gospodarstva Lika OOUR Gra~ac SO
Gra~ac o barikadama koje su postavili Srbi iz Mazina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
42. 1990., studeni 15., Knin Poziv Op}inskog sindikalnog vije}a Knin radni~koj klasi
Hrvatske da ne prihvati bezumnu odluku Vlade RH da 29. i 30. studeni 1990. budu
radni dani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
43. 1990., studeni 16., Vrhovine Odluka o raspisivanju referenduma MZ Vrhovine za
izdvajanje MZ iz op}ine Oto~ac i priklju~enje op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
44. 1990., prosinac 3., Gra~ac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Gra~ac Srpskom nacionalnom
vije}u da osnuje poduze}e Srpske {ume radi raspolaganja i upravljanja {umskim
bogatstvom na podru~ju gdje ìvi ve}insko srpsko stanovni{tvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
45. 1990., prosinac 9., Vrhovine Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju
MZ Vrhovine iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Titova Korenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
46. 1990., prosinac 13., Knin Nacrt Statuta Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like . . . . 110
47. 1990., prosinac 14., Vrhovine Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma o
izdvajanju 16 mjesnih zajednica iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Korenica . . . . . . . . . 113
48. 1990., prosinac 19., Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina
Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
49. 1990., prosinac 19., Knin Prijedlog odluke Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina
Sjeverna Dalmacija i Lika o provo|enju Statuta SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
50. 1990., prosinac 20., Gra~ac Zaklju~ak SO Gra~ac kojim se daje suglasnost za izdvajanje
15 mjesnih zajednica iz op}ine Gospi} i pripajanje istih op}ini Gra~ac . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
51. 1990., prosinac 20., Velika Gradusa Zapisnik o glasovanju i odluci o izdvajanju MZ
Velika Gradusa iz op}ine Sisak i pripajanju op}ini Petrinja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
52. 1990., prosinac 21., Knin Statut Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . 120
53. 1990., prosinac 27., Donji Lapac Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Donji Lapac Izvr{nom
vije}u SAO Krajine za osnivanje javnog poduze}a za gospodarenje {umama na srpskom
etni~kom podru~ju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
54. 1991., sije~anj 13., Oku~ani Odluka Mjesne zajednice Oku~ani o raspisivanju
referenduma za odcjepljenje od op}ine Nova Gradi{ka i priklju~enje op}ini Pakrac . . . . . . . 125
55. 1991., sije~anj 21., Knin Zamolba Srpskog nacionalnog vije}a Slobodanu Milo{evi}u da
u svezi s razmjenom mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa me|u jugoslavenskim narodima
primi delegaciju Vije}a koja }e mu iznijeti zahtjeve srpskog naroda koji ìvi na podru~ju
Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
56. 1991., sije~anj 29., [ibenik Poziv na sastanak Glavnog odbora Srpske demokratske
stranke na kojemu }e se raspravljati o aktualnim politi~kim prilikama u Hrvatskoj i
VII
Jugoslaviji, mogu}em raspletu krize i na~inu organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj, te
organizacijska pitanja SDS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
57. 1991., velja~a 3., Lipik Program rada Srpske demokratske stranke Slavonije i Baranje . . . . 132
58. 1991., velja~a 15., Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Titova Korenica saveznim,
vojnim i republi~kim vlastima za povla~enje jedinica MUP-a Hrvatske s podru~ja op}ine, a
ukoliko se zahtjev ne ostvari prijete oruànim sukobom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
59. 1991., velja~a 22., Pakrac Odluka SO Pakrac o pristupanju op}ine Pakrac SAO Krajini 136
60. 1991., velja~a 22., Pakrac Zaklju~ak SO Pakrac o preimenovanju PU Pakrac u OSUP
Pakrac i stavljanje istog pod neposrednu upravu SUP-a SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 137
61. 1991., velja~a 24., Orolik Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma MZ Orolik o
rezultatima glasovanja za izdvajanje MZ Orolik iz op}ine Vinkovci i priklju~enje op}ini
Vukovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
62. 1991., velja~a 26. Deklaracija Nacionalnog vije}a o suverenoj autonomiji srpskog naroda
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
63. 1991., velja~a 28., Knin Rezolucija Srpskog nacionalnog vije}a i Izvr{nog vije}a SAO
Krajine o razdruìvanju Republike Hrvatske i SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
64. 1991., velja~a 28., Knin Nacrt Odluke SO Knin o prekidu uplata poreza na promet
proizvoda i usluga prema ra~unima Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
65. 1991., oùjak 2., Gra~ac Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine Vladi i MUP-u
Republike Hrvatske za povla~enje snaga MUP-a s podru~ja op}ine Pakrac . . . . . . . . . . . . . . 143
66. 1991., oùjak 10., Ivanica Stenogram govora na osniva~kom skupu ogranka Srpske
demokratske stranke za Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
67. 1991., oùjak 18., Knin Statutarna odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se SAO
Krajina progla{ava autonomnom oblasti u sastavu SFRJ, a iz Statuta se bri{u sve rije~i u
svezi s Republikom Hrvatskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
68. 1991., oùjak 18., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se na podru~ju SAO
Krajine primjenjuju savezni propisi i propisi SAO Krajine, a propisi Republike Hrvatske
primjenjuju se samo kao pravna pravila i to ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i
Statutom SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
69. 1991., oùjak 18., Knin Odluka SO Knin o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog
knjigovodstva na podru~ju SAO Krajine kao jedinstvene slu`be sa sjedi{tem u Kninu . . . . 153
70. 1991., oùjak 21., [ibenik Zapisnik sastanka Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju i
Baranju na kojemu je razmatrano izvje{}e o sastanku delegacije SDS-a s predsjednikom
RH dr. Franjom Tu|manom, politi~koj situaciji te daljnjim pregovorima s predstavnicima
Vlade RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
71. 1991., oùjak 31., Kostajnica Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina
Sjeverne Dalmacije i Like . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
72. 1991., travanj 1., Vrginmost Odluka SO Vrginmost o odvajanju od Republike Hrvatske . 157
73. 1991., travanj 1., Titova Korenica Zapovijed Izvr{nog vije}a SAO Krajine za
mobilizaciju TO radi za{tite teritorijalnog integriteta, te zahtjev Vladi Republike Srbije da
snage MUP-a Srbije pruè pomo} SUP-u Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
74. 1991., travanj 1., Titova Korenica Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine saveznim
organima da se izvr{i odluka Predsjedni{tva SFRJ o povla~enju snaga MUP-a tzv.
VIII
Republike Hrvatske s teritorija SAO Krajine te oslobode svi njeni pripadnici zarobljeni
u akciji MUP-a RH na Plitvicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
75. 1991., travanj 1., Titova Korenica Odluka Izvr{nog vije}a SAO Krajine o
prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
76. 1991., travanj 2., Knin Ocjene i zaklju~ci Izvr{nog vije}a SO Knin o trenutnoj politi~ko-
sigurnosnoj situaciji; daje se puna potpora Odluci o prisajedinjenju Krajine Republici
Srbiji te traì od saveznih organa za{tita i garancija za sigurnost srpskog naroda u Krajini i
Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
77. 1991., travanj 9., Beograd Deklaracija Srpskog nacionalnog saveta o srpskom
nacionalnom jedinstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
78. 1991., travanj 17., Knin Odluka SO Knin o izmjeni Statuta SAO Krajine u svezi
konstituiranja Skup{tine SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
79. 1991., travanj 30., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine o raspisivanju referenduma za
prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji s onima koji je èle o~uvati 166
80. 1991., travanj 30. Rje{enje Skup{tine SAO Krajine o imenovanju Centralne komisije za
provo|enje referenduma o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u
Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
81. 1991., svibanj po~etak, Gra~ac Proglas Komisije za provo|enje referenduma op}ine
Gra~ac o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
82. 1991., svibanj 5., Knin Rje{enje Centralne komisije za provo|enje referenduma o
imenovanju op}inskih komisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
83. 1991., svibanj 14., Knin Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma SAO
Krajine o rezultatima referenduma za priklju~enje SAO Krajine Republici Srbiji i
ostanak u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
84. 1991., svibanj 21., Kostajnica Proglas SO Kostajnica da 30. svibanj ne prihva}a kao
praznik i dan hrvatske dràvnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
85. 1991., svibanj 29., Knin Odluka Skup{tine SAO Krajine o progla{enju Statuta SAO
Krajine ustavnim zakonom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
86. 1991., svibanj 29., Knin Ukaz o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni ustavnog
zakona SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
87. 1991., lipanj 24., Banja Luka Ugovor o suradnji SAO Krajine i Zajednice op{tina
Bosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
88. 1991., lipanj 24., Dvor Ultimatum Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni MUP-u Republike
Hrvatske da povu~e policijsku postaju iz Kozibroda jer }e ju ina~e ukloniti
samoorganizovani narod oruànom akcijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
89. 1991., lipanj 25., Borovo Selo Odluka Velike narodne skup{tine Srba iz Slavonije,
Baranje i Zapadnog Srema o poloàju srpskog naroda u jugoslavenskoj dràvnoj zajednici . . 184
90. 1991., lipanj 27., Bosansko Grahovo Zapisnik 1. zajedni~ke sjednice Skup{tine SAO
Krajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
91. 1991., srpanj 1., Knin Zapisnik 1. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
92. 1991., srpanj 1., Glina Odluka Ratnog predsjedni{tva SO Glina o progla{enju ratnog
stanja na podru~ju op}ine Glina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
IX
93. 1991., srpanj 30., Vojni} Odluka Predsjedni{tva SO Vojni} o preimenovanju Policijske
stanice Vojni} u Stanicu javne bezbednosti Vojni} i ulasku iste u sastav SUP-a
SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
94. 1991., kolovoz 1., Knin Zapisnik 2. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
95. 1991., kolovoz 9., Knin Zapisnik 3. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
96. 1991., kolovoz 20. Zapisnik 4. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
97. 1991., kolovoz 22., Knin Odluka Predsjedni{tva SO Knin o izmjeni i dopuni Odluke
o pripajanju op}ini Knin mjesnih zajednica s podru~ja op}ina Drni{, Sinj i [ibenik . . . . . . . 208
98. 1991., kolovoz 24., Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke kojim se novo vodstvo
obra~unava s Jovanom Ra{kovi}em i njegovim istomi{ljenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
99. 1991., rujan 1., Beli Manastir Odluka Izvr{nog saveta SO Beli Manastir o prestanku
radnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji svima onima koji su se nalazili u
Oruànim snagama Republike Hrvatske i onima koji su im pomagali, kao i ~lanovima
njihove uè obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
100. 1991., rujan 5., Knin Zapisnik 5. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
101. 1991., rujan 5., Bribirske Mostine Zaklju~ci sa sastanka mjesnih zajednica skradinskog
zale|a o prekidu neprijateljstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
102. 1991., rujan 18., Knin Zapisnik 6. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
103. 1991., rujan 25., Beli Manastir Ustavni zakon Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
104. 1991., listopad 2., Dalj Odluka Vlade Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu
Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
105. 1991., listopad 2., Oku~ani Odluka Srpskog nacionalnog vije}a SAO Zapadna Slavonija
da se ne smije dirati imovina Jose Dumen~i}a i Kate Smol~i} iz Gornjih Bogi}evaca . . . . . . 230
106. 1991., listopad 7., Knin Zapisnik 7. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
107. 1991., listopad 16., Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 233
108. 1991., listopad 18. Tekst izlaganja potpredsjednika SFRJ Branka Kosti}a na konferenciji
o Jugoslaviji u Haagu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
109. 1991., listopad 19., Glina Priop}enje za javnost sa sastanka Kluba poslanika Banije i
Korduna u Skup{tini SAO Krajine povodom sukoba u Srpskoj demokratskoj stranci i
vodstvu krajinskih Srba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
110. 1991., listopad 22., Beograd Stavovi Predsjedni{tva SFRJ za razrje{enje dràvno-politi~ke
krize u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
111. 1991., listopad 26., Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 248
112. 1991., listopad 29., Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 255
113. 1991., studeni 1., Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
116. 1991., studeni 9., Korenica Zahtjev Ratnog predsjedni{tva SO Korenica Saveznom
sekretarijatu za narodnu odbranu da se Vlado Trifunovi} proglasi zlo~incem zbog predaje
garnizona u Vara`dinu bez borbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
X
117. 1991., studeni 12., Vrhovine Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva Zajednice mjesnih
zajednica Vrhovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
118. 1991., studeni 13., Pla{ki Pismo predsjednika SO Pla{ki Rudolfu [peharu, na~elniku
op}ine Ogulin, nakon {to su Srbi iz Pla{kog okupirali Saborsko te dio Hrvata pobili, a dio
protjerali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
119. 1991., studeni 14., Benkovac Ovla{tenje SO Benkovac UTP-u Kotarac da u suradnji s
JNA demontiraju i odvezu ugostiteljsku opremu motela Maslenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
120. 1991., studeni 18., Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 272
121. 1991., studeni 23., Benkovac Izvod iz razgovora Vojislava [e{elja s vojnim vodstvom
pobunjenih Srba u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 275
122. 1991., studeni 25., Petrinja Odobrenje SO Petrinja jedinici @eljka Ra`njatovi}a Arkana
da sudjeluje u borbama u Petrinji pod komandom 2. mtb JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
123. 1991., studeni 30., Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 280
124. 1991., studeni, Knin Izvje{}e o radu Vlade SAO Krajine od srpnja do studenoga 1991. 286
125. 1991., prosinac 7., Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . 290
126. 1991., prosinac 8., Oku~ani Zapis episkopa banatskog Atanasija i slavonskog Lukijana
prilikom posjeta Oku~anima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
127. 1991., prosinac 9., Beograd Iz stenograma sastanka ~lanova krnjeg Predsjedni{tva SFRJ
s predstavnicima Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojemu se raspravljalo o
dolasku snaga UN-a na ratom okupirano podru~je Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . 296
128. 1991., prosinac 12., Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 351
129. 1991., prosinac 18., Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade SAO Krajine . . . . . . . . . . . . . . . 354
130. 1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija o
progla{enju Ustava Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
131. 1991., prosinac 19. Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija o
progla{enju ustavnog zakona za provo|enje Ustava Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 376
132. 1991., prosinac 24. Odluka Narodne skup{tine SAO Zapadna Slavonija o pripajanju
SAO Zapadna Slavonija Republici Srpskoj Krajini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 378
133. 1991., prosinac 24., Mogori} Odluka MZ Mogori} o prihva}anju inicijative za osnivanje
op}ine Medak Isto~ni Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379
134. 1991., prosinac 31., Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . 380
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 394
XI
PREDGOVOR
K
njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (1990.-1991.)
druga je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat
1990.-1995. Dokumenti po~eo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski
centar Domovinskog rata (dalje Centar). Za razliku od prve knjige iz serije (Oruàna pobuna
Srba u Hrvatskoj i agresija Oruànih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku
Hrvatsku 1990.-1991.), u kojoj su predstavljeni dokumenti vojne provenijencije, u ovoj knjizi
uglavnom su predstavljeni dokumenti paradràvnih i politi~kih ustanova pobunjenih Srba u
Republici Hrvatskoj iz 1990. i 1991. njihove Skup{tine, Vlade, dokumenti pojedinih
ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politi~kih stranaka i
udruga. Predstavljeni dokumenti ve}im dijelom pripadaju djelomi~no prikupljenom i
sre|enom arhivskom gradivu tzv. Republike Srpske Krajine (SAO Krajine), koje se ~uva u
Centru (gradivo preuzeto krajem 2005. od Hrvatskog dràvnog arhiva u Zagrebu) i u drugim
arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Sadràj navedenih dokumenata trebao bi
povjesni~arima i svima zainteresiranima pomo}i u razumijevanju tijeka povijesnog procesa u
Hrvatskoj po~etkom 90-ih godina pro{loga stolje}a. To je razdoblje u kojemu je politi~ko
vodstvo Srba u Hrvatskoj, uzdaju}i se u potporu srbijanskih politi~ara i u snagu prosrpske,
komunisti~ke Jugoslavenske narodne armije, potaknulo svoje sunarodnjake na pobunu protiv
demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj, prouzro~iv{i tako stradanje i patnju brojnih gra|ana
Hrvatske.
Ova knjiga tiskana je u suradnji sa Hrvatskim institutom za povijest Podru`nica za
povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda, a obuhva}a razdoblje od 27. sije~nja
1990. do 31. prosinca 1991. godine. Zapo~inje govorom Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika
Srpske demokratske stranke, nad jamom Kuk u Donjem Lapcu 27. sije~nja 1990. godine,
a zavr{ava Zapisnikom s 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 31. prosinca
1991. godine. Dokumenti su objavljeni vremenskim slijedom u izvornom obliku sa svim
jezi~nim, stilskim i gramati~kim obilje`jima, a u pravilu su objavljeni u cijelosti. Ako je koji
dio dokumenta izostavljen ili je izvornik o{te}en, to je posebno nagla{eno u bilje{kama. Radi
boljega razumijevanja, uz pojedine dokumente nalaze se bilje{ke koje poja{njavaju nejasna
imena ili prezimena sudionika doga|aja ili upu}uju na neke dokumente o istom doga|aju
koji se spominje u drugim dokumentima u knjizi. Dakako, dokumenti pokazuju stajali{te
njihovih stvaratelja, odnosno autora, a za upozoriti na sve neobjektivne i neto~ne navode u
predstavljenim dokumentima trebalo bi napisati posebnu knjigu komentara. No, objektivan
prikaz i interpretacija navedenih dokumenata zadatak je povjesni~ara i drugih znanstvenika
koji se bave problematikom Domovinskog rata.
Politi~ka kriza u Jugoslaviji je krajem 80-ih godina 20. stolje}a u{la u zavr{nu fazu. U
tada{njoj Socijalisti~koj Republici Hrvatskoj javljaju se novi politi~ki pokreti, skupine i
stranke, a Savez komunista Jugoslavije nepovratno se raspada na 14. izvanrednom kongresu,
1
22. sije~nja 1990. godine. Srpski nacionalizam, probu|en sredinom 80-ih godina, nakon
Srbije, odnosno autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine, te Crne Gore, po~eo se {iriti i na
politi~ku scenu u Hrvatskoj. Ve} u velja~i 1989., sukladno oprobanoj mitinga{koj taktici, u
Kninu je odràn protestni skup upozorenja na kojemu su kasniji nosioci pobune Srba u
Hrvatskoj optuìli hrvatsko vodstvo da, zajedno sa slovenskim, sura|uje s albanskim
separatistima. To je bio po~etak niza srpskih mitinga u Hrvatskoj na kojima su predstavnici
Srba iz Hrvatske, ali i politi~ari iz Srbije, otvoreno prijetili Hrvatima i njihovim politi~kim
vo|ama (Franji Tu|manu i drugima, ~ak i Ivici Ra~anu i Stipi [uvaru), te jasno dali do znanja
da oni dijelove Hrvatske (otprilike do linije Virovitica Pakrac Karlovac Ogulin
Karlobag) drè srpskom zemljom, koju su spremni zadràti i ratom.
Nakon demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj, odrànih u travnju i svibnju 1990.,
politi~ko vodstvo Srba u Hrvatskoj je inscenirani poku{aj ubojstva jednoga od svojih aktivista
u Benkovcu iskoristilo za prekid politi~kog dijaloga, objaviv{i da Srpska demokratska stranka,
najutjecajnija stranka me|u Srbima u Hrvatskoj, do daljnjega prekida sve odnose s novim
Saborom SR Hrvatske. Gotovo istodobno, Jugoslavenska narodna armija (JNA) razoruàla je
teritorijalnu obranu RH (vidi Dokumenti knjiga 1.), pa se daljnji slijed doga|aja u
Hrvatskoj mogao predvidjeti. S obzirom na stav politi~koga vodstva Srbije i govore ve}ine
politi~kih predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji nisu htjeli prihvatiti demokratske promjene u
Hrvatskoj i Sloveniji, niti ponudu konfederalnog preustroja jugoslavenske federacije, postalo
je jasno da se rat za koji su se pripremali JNA, te vodstva Srbije i pobunjenih Srba u
Hrvatskoj, mogao izbje}i samo prihva}anjem njihovih teritorijalnih pretenzija i nerealnih
politi~kih zahtjeva. Dakako, budu}i da Hrvatska nije mogla pristati na amputaciju svoga
teritorija u korist stvaranja jedinstvene srpske dràve (sukladno ideji srpskih nacionalista iz 19.
stolje}a o stvaranju tzv. Velike Srbije), Srbi u Hrvatskoj po~eli su s teroristi~kim akcijama, a
potom i s oruànom pobunom protiv demokratski izabrane vlasti Republike Hrvatske (ve}
17. kolovoza 1990. naoruàni srpski pobunjenici i teroristi zaprije~ili su prilaze Kninu i
proglasili taj doga|aj danom po~etka rata u RSK). Pobuna je u srpnju i kolovozu 1991.
prerasla u otvorenu agresiju jugoslavenskih oruànih snaga (JNA i Teritorijalnih obrana
Srbije, Crne Gore i BiH) i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku.
Istodobno, politi~ko vodstvo pobunjenih Srba pokrenulo je proces odcjepljenja od
Hrvatske: Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj (25. srpnja
1990.), referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj (kolovoz rujan 1990.), progla{avanje
srpske autonomije na etni~kim i istorijskim teritorijama (30. rujna 1990.), Odluka o
osnivanju Srpske autonomne oblasti Krajina i dono{enje njezina Statuta (21. prosinca
1990.), Rezolucija o razdruìvanju R. Hrvatske i SAO Krajine (28. velja~e 1991.), Odluka
o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i o ostanku u Jugoslaviji (1. travnja 1991.),
referendum za prisajedinjenje Srbiji (12. svibnja 1991.), Odluka o priklju~enju SAO Krajine
Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji (16. svibnja 1991.), Odluka o progla{enju
Republike Srpske Krajine (19. prosinca 1991.) u koju su do kraja prosinca u{le i ostale dvije
paradràvne (SAO) tvorevine u Hrvatskoj, i druge odluke. O provedbi toga procesa govore
dokumenti predstavljeni u ovoj knjizi.
Urednik knjige:
Mate Rupi}
2
AVL aktivno vojno lice
AVNOJ Antifa{isti~ko vije}e narodnog
oslobo|enja Jugoslavije
b/g borbena gotovost
BiH Bosna i Hercegovina
DAZ Dràvni arhiv u Zadru
GL gra|ansko lice
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HE hidroelektrana
HKDS Hrvatska kr{}anska demokratska
stranka
HR-HMDCDR Hrvatski memorijalno-
dokumentacijski centar Domovinskog rata
HSP Hrvatska stranka prava
HTV Hrvatska televizija
IV izvr{no vije}e
JDSP Jugoslavenska demokratska socijalisti~ka
partija
JNA Jugoslavenska narodna armija
JNIGP javno novinsko, izdava~ko i grafi~ko
poduze}e
JP javno poduze}e
JSDS Jugoslavenske samostalne demokratske
stranke
JSL Jugoslavenska socijalisti~ka ljevica
KEBS Organizacija za europsku sigurnost i
suradnju
KOSK Komiteta organizacije Saveza
komunista
KPH Komunisti~ka partija Hrvatske
Kut. kutija
LD li~ni dohodak
M.P. mjesto pe~ata
MPS moralno politi~ka stabilnost
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MZ mjesna zajednica
NCS Narodni crkveni sabor
NDH Nezavisna Dràva Hrvatska
NOB narodno oslobodila~ka borba
NOV narodno oslobodila~ka vojska
ONO op}e narodna obrana
OOSK osnovna organizacija Saveza komunista
OOUR osnovna organizacija udruènog rada
OS oruàne snage
OSK organizacija Saveza komunista
OSUP op}inski Sekretarijat za unutarnje
poslove
OUN Organizacija ujedinjenih naroda
OV op}insko vije}e
PVL profesinalno vojno lice
RSK Republika Srpska Krajina
RSUP Republi~ki sekretarijat za unutarnje
poslove
RTB Radio televizija Beograd
RTV radio televizija
SAD Sjedinjene Ameri~ke Dràve
SAO srpska autonomna oblast
SDK slu`ba dru{tvenog knjigovodstva
SDP Stranka demokratskih promjena
SDS Srpska demokratska stranka
SFRJ Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija
SIV Savezno izvr{no vije}e
SIZ samoupravna interesna zajednica
SJB stanica javne bezbjednosti
SJS stanica javne sigurnosti
SK Savez komunista
SKD Srpsko kulturno dru{tvo
SKH Savez komunista Hrvatske
SKJ Savez komunista Jugoslavije
SNV Srpsko nacionalno vije}e
SO skup{tina op}ine
SPC Srpska pravoslavna crkva
SPO Srpski pokret obnove
SR socijalisti~ka republika
SRH Socijalisti~ka Republika Hrvatska
SSH Saveza sindikata Hrvatske
SSIP Savezni sekretarijat za vanjske poslove
SSNO Savezni sekretarijat za narodnu obranu
SSUP Savezni sekretarijat za unutarnje poslove
TO Teritorijalna obrana
UN Ujedinjeni narodi
UTP ugostiteljsko trgova~ko poduze}e
V.E.S. vojno evidenciona specijalnost
VO vojna oblast
KRATICE
3
ZAVNOH-a Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e
narodnog oslobo|enja Hrvatske
ZO zajednica op}ina
@TP èljezni~ko transportno poduze}e
4
1
1990., sije~anj 27.
Donji Lapac
Govor Jovana Opa~i}a, jednog od ~elnika Srpske demokratske stranke, nad jamom Kuk u
Donjem Lapcu
GOVOR NA KOMEMORATIVNOM SKUPU
KOD JAME KUK U DONJEM LAPCU
27. januara 1990.
Draga bra}o i drage sestre,
dame i gospodo,
Dragi narode,
1
Od organizatora ove na{e tu`ne sve~anosti zamoljen sam da danas, na ovom svetom mjestu
i na ovom krvavom razboji{tu, svojim nedostojnim glasom naru{im ovaj uzvi{eni mir i
zatalasam ovu metafizi~ku ti{inu, {to skriva daleke akorde i daleke svjetlosti Posljednje nade i
Posljednjeg jauka... Iznad ovog mra~nog i krvavog ponora, kao i niza drugih na ovom
podru~ju, pod djevoja~ki nasmijanim nebom rodne i juna~ke Like, i u danima kada je trebalo
kositi livade i pjevati pjesme, poko{en je, takore}i, cijeli jedan narod, i to u ime jedne
monstruozne ideologije, koja je stupila na kulturnu i politi~ku scenu Evrope najprije sa
mitom o Nad~ovjeku i parolom Bog je mrtav, da bi svoj krvavi trijumf doìvjela u
nacisti~kom bezumlju genocida i masovnim fabrikama smrti.
Do{li smo, danas, ovdje na dan Svetoga Save, utemeljitelja srpske kulture i Srpske
pravoslavne crkve i rodona~elnika na{e hri{}anske duhovnosti da se duboko i smjerno
poklonimo svetim sjenima na{ih dragih o~eva i majki, na{e mile bra}e i sestrica, i da u
andjeoskom vapaju na{e nevine i nedu`ne dje~ice vapaju pred Bogom i pred dèlatom!
potraìmo nove historijske puteve na{eg kolektivnog smisla, kao i nove mogu}nosti Nade.
Do{li smo da pustimo suzu nad ovim nepojamnim grobom, da opla~emo pjesmu koja nije
dopjevana, da umjesto zaklane majke zapla~emo nad koljev~icom njenog, malog Jove i
ikonicom Svetog Djurdja, kao {to re~e pjesnik. Do{li smo da se duhovno pro~istimo i
uzdignemo do neke nove Nade, do nekog novog Smisla, do neke nove snage i svjetlosti
ìvljenja. No do{li smo i da se zapitamo: {ta je to u na{oj nacionalnoj kulturi i u na{oj
kolektivnoj svijesti, {to na odredjeni na~in omogu}uje na{a ~esta i masovna stradanja u
historiji po~ev{i od Kosova 1389. do dana{njeg Kosova, od albanske Golgote, u Prvom
svjetskom ratu, do Jasenovca i Jadovna... Odgovaraju}i na ovo kompleksno kulturno-
istorijsko i sociolo{ko pitanje, ~ini mi se da su sve ove na{e tragedije bile mogu}e samo zbog
nedovoljnog prisustva racionalne komponente u duhovnom poimanju historijskog toka i
historijskog gibanja globalne ljudske zajednice, odnosno u na{oj nedovoljnoj prijem~ivosti za
princip tzv. lukavstva uma na kojem se danas, manje-vi{e, temelji i cjelokupno
civilizacijsko iskustvo tehni~ki i ekonomski najrazvijenijih dru{tava modernog vremena.
Prema tome, bez obzira na visoku ontolo{ku i eti~ku vrijednost pravoslavne kulture, koja
se odlikuje beskrajnom ljubavlju prema ~ovjeku i beskrajnom {irinom ljudske du{e, mora se
5
1
Dopisano rukom.
ista}i da te vrijednosti nisu dovoljne za miran i spokojan ìvot u jednom svijetu ~istog
racionalizma i utilitarizma, odnosno u svijetu koji se zasniva na lukavstvu uma i mr`nji, kao
njegovom naj~e{}em moralnom derivatu. Zahvaljuju}i ovoj bezdu{noj i hladnoj
racionalisti~koj ideji, koja je filozofski ~vrsto utemeljena za zemlju, i koja nikada ne}e mo}i
da dodirne Nebo i Vje~nost, bila je i mogu}a takva stravi~na instrumentalizacija ljudske
li~nosti, koja je ~ovjeka pretvorila u najobi~niju ma{inu, a, vrlo ~esto, i u ma{inu za ubijanje.
îni mi se da ove ~injenice moramo biti svjesni danas, vi{e nego ikada ranije, jer bi svako
njeno ignorisanje moglo da bude veoma fatalno za na{u li~nu i kolektivnu sudbinu.
@ive}i, dakle, u jednom realnom historijskom vremenu, mi smo obavezni respektovati
kako zakone Neba i zakone Vje~nosti, tako isto i zakone Zemlje, za koju smo ~vrsto vezani
svojim ìvotima, svojim pjesmama, ljubavima i svojim nadanjima. Drugim rije~ima, i
parafraziraju}i Dostojevskog, èlim da kaèm da ni jedan visoki ljudski ideal nije vrijedan ni
samo jedne jedine suzice nevinog djeteta! A koliko li je, tek, nevinih dje~jih suzica kanulo
pred ovim mra~nim ponorom mr`nje i zla, u zlokobnoj sjenci usta{kog noà te posljednje
svjetlosti prije stra{ne no}i...
Stravi~ni vrisak ôvjeka pred crnim grotlom bezdanih jama jeste, uistinu, smaknu}e
Ljepote i smaknu}e Smisla, jeste velika i stra{na Opomena, koja se nikada ne smije zaboraviti!
Zbog toga, u~inimo sve da mra~na utroba tih bezdanih jama, sa svetim prahom na{e patnje
i na{ega bola, postane na{a najve}a, najljep{a i najbolnija svjetlost, a same te jame da postanu
na{a najve}a svetili{ta i hramovi za na{e najusrdnije molitve upu}ene Bogu.
I, danas, dok u ovom mutnom, ki{nom popodnevu, sa bolnim gr~em u du{i, stojimo u
ovom nijemom stroju ljubavi i tuge, oslu{kuju}i kako zavi~ajne ki{e jecaju vje~nu uspavanku
svojoj neumrloj djeci sa ove vite{ke i ponosne krajine, poklonimo se smjerno njihovim
svjetlim sjenima, a, zatim, u ti{ini, kakva i dolikuje ovoj tu`noj sve~anosti, pro{apu}imo rije~i
na{e iskrene molitve: Gospode, neka se ovakav zlo~in nikada, i nigdje, vi{e ne dogodi!
Gospode, daj nam ljubavi, ali i sloge i mudrosti da se ovakva strati{ta vi{e nikada ne ponove!
A Vama, mu~enici na{i i svetitelji na{i, dajemo zavjet da }emo stalno obnavljati sje}anje na
Vas, jer Va{e vje~no boravi{te nije grob, ve} na{ najve}i molitveni hram. Spavajte mirno u
njedrima ove herojske zemlje, jer se njenim obzorjima ponovo ori pjesma, pjesma u koju ste
se Vi preselili, a koju pjevaju Va{i sinovi, unuci i praunuci; pjesma sna`na, juna~ka i lirska,
pjesma li~ka, kraji{ka i hajdu~ka od Senkovi}a Djurdja i Mandu{i}a Vuka, do Stojana
Mati}a i Opsenice Stanka...
Neka Vam je laka crna zemlja,
i neka Vam je vje~na slava!
J.
2
Opa~i}
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2, kut. 442.
6
2
Jovan.
2
1990., velja~a 17.
Knin
Programski ciljevi Srpske demokratske stranke i rezolucija o Kosovu, usvojeni na
osniva~kom skupu u Kninu 17. velja~e 1990.
PROGRAMSKI CILJEVI
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE
Knin, 17. februara 1990.g.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KNIN
Akademik prof. dr. JOVAN RA[KOVI]
J A V N O S T I
Srpska demokratska stranka smatra da se interesi srpskog naroda u Hrvatskoj mogu
najbolje braniti i uspostavljati najprije op}om demokratizacijom zemlje. Zato su prihva}ena
ona promi{ljanja koja osnovne uvjete valjanog dru{tvenog razvoja, kao i razvoja na{eg dru{tva
vide u uvjerenju da je svaka vlada odgovorna narodu i samo njemu.
Jugoslavija kre}e jednim novim i boljim putem. Istina, ona se na{la u visokim kriznim
te{ko}ama. Bez radikalnih reformi u dru{tvenom ìvotu i privrednom sistemu izlaza ne moè
biti. Novi privredni sistem je sasvim dobro, barem {to se projekata ti~e, ustrojen. Reforma se
mora uputiti ka privrednom sistemu prave konkurencije i izgra|enog modernog trì{ta, jasne
definicije vlasni{tva i poduzetni{tva. îni se da je mnogo va`nije, barem u ovom trenutku,
uspostavljanje politi~kog poretka slobodnih izbora i pluralisti~ke, vi{estrana~ke demokracije.
Postoje}i politi~ki sistem u Jugoslaviji izgra|ivan je na dominaciji jedne partije,
komunisti~ke stranke.
Komunisti~ki pokret u svijetu, pa i kod nas pokazao je sve svoje slabosti. U tom procesu
se jasno izdvaja distinkcija izme|u politi~kog uspjeha i historijskog rezultata. Na dru{tvenom
i politi~kom planu, komunisti~ki pokret imao je i odre|ene uspjehe. No, bez obzira na,
ponekad i vrlo visoku uspje{nost, ovaj pokret je doìvio historijski krah. Ta distinkcija izme|u
politi~kog uspjeha i historijskog poraza, mislimo predstavlja osnovnu karakteristiku i
jugoslovenskog komunisti~kog pokreta. Taj pokret postaje glavna prepreka za uspostavljanje
politi~ke demokratizacije u ovoj zemlji. Izlazak iz krize, koja je ne samo ekonomska i
politi~ka, ve} i eti~ka vidimo u stvaranju novih partija i novih pokreta.
Odlu~ili smo se da svim gra|anima koji dijele ovo mi{ljenje i uvjerenje predloìmo
osnivanje
S R P S K E D E M O K R A T S K E S T R A N K E
Na{a stranka }e se pod jednakim uvjetima i u regularnom zakonskom nadmetanju sa
drugim politi~kim strankama, savezima i udruènjima, boriti za ostvarivanje svog programa,
samo i isklju~ivo, {irenjem demokratskih ideja, pridobivanjem bira~kog tijela, u~e{}em na
izborima. U slu~aju uspjeha na izborima u~estvovat }emo u radu predstavni~kih tijela pa i u
vr{enju dràvne vlasti. Stranku osnivamo nezavisno od na{ih izgleda na uspjeh.
7
Spremni smo sara|ivati sa svim strankama koje traè demokratski izlaz iz ove situacije. Mi
jesmo opoziciona stranka prirodno upu}ena na druge stranke opozicije, ali ne}emo prihva}ati
saradnju sa agresivnim i represivnim strankama, ne pogotovo s onima koje propovjedaju
nacionalni egocentrizam, mr`nju ili etni~ku paranoju. Pri tome nas ne zanosi ime stranke,
barem se ona i legitimirala demokracijom. Spremni smo svakoj stranci priznati slobodu
uvjerenja, slobodu nastupa i slobodu programa. U isto vrijeme smo pripravili da iskaèmo
svoje neslaganje i svoje mi{ljenje o bilo ~ijoj strana~koj orjentaciji. îni nam se da je to
najbolji put da se uspostavi odgovorna i u principu uvijek i u svakom trenutku smjenjiva
vlada. Uvjereni smo da }e ova na{a nastojanja doprinijeti uspostavljanju i usavr{avanju
demokratskog vi{estrana~kog sistema. Vlast nije najbitniji poticaj stvaranja na{e stranke. U
prvom redu èlimo osigurati slobodu i prava gra|ana, {to u isto vrijeme omogu}uje da
cjelokupni dràvni i politi~ki poredak bude zasnovan na na~elu isklju~ivog slobodnog
suvereniteta. Politi~ke slobode u zemlji jo{ uvijek nisu uspostavljene. Stvarni utjecaj u vlasti,
privredi, sudstvu, dràvnoj upravi i informacijama ~vrsto drè ~lanovi vladaju}e stranke. DP-
e a prije svega Socijalisti~ki savez i Sindikat tek su na po~etku formalne inovacije. Komunisti
iskazuju kako napu{taju raniju praksu izbora sa jednim kandidatom ali su svi kandidati pod
strogom kontrolom vladaju}e partije. Izbori jo{ uvijek nemaju privla~nost nesigurnog ishoda.
Svi su trka~i iz iste ergele. Nema vi{e, istina, trke jednog konja.
U privredi su nazna~ene, ali jo{ uvijek ne i uspostavljene privatne inicijative. Vladaju}a
stranka nametljivo potvr|uje privrènost privatnoj inicijativi, ali se uporno iskazuje nu`da i
vrijednost dru{tvene svojine. Dogma dru{tvene svojine koja je vladala ovom zemljom zaostaje
u tvrdnji da }e tek budu}nost pokazati da li }e dru{tvena svojina izdràti konkurenciju
privatnog poduzetni{tva. Ne moramo pokazivati da je dru{tvena svojina ispoljila nedvojbenu
slabost, da je bila i ostala neefikasna, da je uvijek i jednako imala istog vlasnika, vladaju}u
partiju.
Savez komunista i dalje robuje svojoj idolatriji uzdizanja pojedinaca na razinu
neprikosnovenog dràvnog principa. Ne moè napustiti ni neke druge dogme ma koliko se
trudio da se iskaè kao borac protiv dogmi koje je sam stvarao. Jedna takva dogma je vezana
za na{u vanjsku politiku. ^vrsta i neprikosnovena orjentacija politici nesvrstanosti, koja
uspostavlja ~ak savezni~ke odnose, pretvara se u neeti~ko podràvanje niza totalitarnih sistema
i reìma preplavljenih vjerskim fanatizmom i autoritarnim vo|ama. Ova dogma mora
doìvjeti duboke promjene, pa sve na{e orjentacije treba da se upu}uju prema dràvama
provjerenih demokratskih reìma i parlamentarnih sloboda.
Sve ove slabosti leè u institucijama jednopartijskog monopola. Jedini pravi na~in ukidanja
ovog monopola mogu} je uvo|enjem vi{epartijskog politi~kog ure|enja. Historija ne zna za
drugi i bolji na~in. Zbog toga }e se Srpska demokratska stranka zalagati svim silama i
demokratskim sredstvima za prodor vi{epartijskog politi~kog sistema i za ukidanje monopola
vladaju}e partije. Instrumenti efikasne borbe i mogu}nost pravog zalaganja Srpske
demokratske stranke leì u njenom programu, pa i u samom nazivu koji je na to obavezuje.
Kriti~ka svijest javnosti omogu}ila je {irenje razli~itih demokratskih inicijativa u zadnjih 10
godina. Srpska demokratska stranka smatra da i pored svega toga temelj monisti~kog poretka
nije izmjenjen. Su{tinske politi~ke slobode i bitna prava: sloboda misli i izraàvanja, sloboda
{tampe mnogo vi{e su iznu|ene i isforsirane nego utemeljene.
Demokratska stranka sasvim druk~ije shva}a ljudska prava. Ljudska prava nisu samo u
demokratskoj politi~koj tradiciji. To su prirodna prava i pripadaju po ro|enju. Ne mogu se
dozirati davanjem ili oduzimanjem, pro{irivanjem ili suàvanjem. Ona imaju samo jedno
8
izvorno zna~enje. Postoji samo jedno ograni~enje slobode u slu~aju kada vlastita sloboda
ograni~ava slobodu drugoga. Sloboda nije kulturalni fenomen. Srpska demokratska stranka
prihva}a slobodu kao bitnu ontolo{ku potrebu ljudskog bi}a.
Osobno zna~enje prava ima obilje`je op}ih i ne uklju~uje njegov odnos prema nosiocima
vlasti i vladaju}im dru{tvenim vrijednostima.
Osnovna politi~ka prava po~ivaju na pravnim i sudskim garancijama. Pravo ne moè biti
podvrgnuto nikakvoj preventivnoj mjeri. Kada je o informaciji rije~, ona ne smije biti
ograni~ena cenzurom, administrativnim dozvolama ili bilo kakvom drugom kaucijom. Zato
informacija, pogotovo ona javna, pa i cjelokupna {tampa, ne smije biti podlo`na prethodnoj
provjeri i odobrenju dràvne ili samoupravne vlasti. Sve te radnje treba ìgosati kao
protupravne. Nema {tampe ili javne informacije koja se ne moè smatrati slobodnom ako je
na bilo koji na~in kontrolirana. Srpska demokratska stranka se zalaè za nove zakonske
propise o {tampi kojima bi se gra|anima garantiralo pokretanje listova, otvaranje radio
stanica, uvo|enje TV programa, bez prethodnih dozvola. Sve ono {to ima publiku i slu{aoce
mora postojati bez ograni~enja. Smatramo da ovo pravo nije potrebno samo pojedincima, ve}
politi~kim i vjerskim zajednicama. Isti kriteriji se moraju primjeniti i na slobodu udruìvanja
i okupljanja. Ne moè se govoriti o ovim slobodama ukoliko se traè prethodna odobrenja
vlasti.
Niko ne smije biti povla{ten da se druk~ije pona{a od drugih.
Odbija se svaka mogu}nost davanja prednosti zvani~nim politi~kim programima. Srpska
demokratska stranka se posebno zalaè za neprikosnovenost slobode savjesti i vjeroispovjesti.
Tu spadaju sve slobode nezavisnog mi{ljenja, jer treba kazati da onaj koji misli vlastitom
glavom uvjek misli druk~ije. Sloboda vjeroispovjesti je u isto vrijeme slobodno djelovanje
crkve ili vjerske zajednice. Dogma o neuplitanju crkve u poslove dràve pretvarala se kod nas
u pravo uplitanja dràve u poslove vjere. U ovoj sferi ima dosta restriktivnih zakona. Neke
stvari su ve} pokrenute i treba ih {iriti.
SOCIJALNO EKONOMSKA PRAVA
Svi do sada poznati komunisti~ki reìmi imali su visoku vjeru u uvjete kolektivisti~ke
privrede. Od nje su o~ekivali socijalno-ekonomska prava koja gra|ani uìvaju u dru{tvima
privatne inicijative. Ova obe}anja su se pokazala neodgovornima. Srpska demokratska stranka
smatra da jedino trì{na privreda i slobodno poduzetni{tvo mogu osigurati ova ranije iskazana
ali nepribavljena blagostanja. Osnovni supstrat produktivnosti je u prvom redu supstrat
slobode i pravih ljudskih prava, socijalne pravde. To su tri stuba na kojima po~iva ne samo
demokratsko dru{tvo ve} i njegovo blagostanje.
Radno zakonodavstvo prema shva}anjima Srpske demokratske stranke mora se temeljiti na
priznatim civilizacijskim normama. Svako se mora zalagati da sebi obezbjedi sredstva za ìvot,
a zakonom treba utvrditi garantirani iznos naknade za rad. Ne smije biti diskriminacije u
nagra|ivanju, naro~ito ne one koja bi se temeljila na politi~kom uvjerenju ili politi~koj
poziciji. Slobodni sindikati moraju biti nosioci tih garancija. Mogu to postati samo onda ako
su neovisni od dràvnih i dru{tvenih institucija, ako su samostalni i zavisni jedino od pravila
svoje organizacije.
DR@AVNO URE\ENJE I NACIONALNO PITANJE
Nacionalno pitanje za Srpsku demokratsku stranku je prvenstveno demokratsko pitanje.
Uspostavljanje vi{estrana~kog sistema s opozicijom i ustavne i druge garancije ljudske
9
sigurnosti i slobode, sigurni smo doprinose smanjenju sada{njih etni~kih sukoba. Dosljednim
po{tivanjem osnovnih ljudskih i gra|anskih prava, ukidanjem jednostrana~kog monopola
vlasti i uspostavljanjem demokratskog poretka smanjila bi se mogu}nost neprestane
zloupotrebe nerje{enog nacionalnog pitanja.
Pluralizam moè imati i svoje paradoksalne, samoukidaju}e konotacije. Tako se u na{oj
republici strana~ki pluralizam uspostavlja kao kroatocentri~ni etnomonizam. I SKH je
prihvatio ove politi~ke stavove. Zato SKH nema opozicije u novoformiranim partijama.
Potpuno se stopio sa etnomonisti~kim karakterom drugih tzv. opozicionih ili alternativnih
stranaka. Ova zamka nudi se i srpskom narodu u Hrvatskoj. Na{a Srpska demokratska
stranka smatra da socijalne grupe, pa prema tome i politi~ke stranke, po~ivaju na ~injenici da
ne postoji ni{ta racionalno ili iracionalno, humano ili nehumano, pa i najnehumanije {to ne
bi pruàlo olak{anje ukoliko se dijeli s grupom.
Socijalne grupe postaju zastupnici op}ih potreba i za{titnici od rasula proklamiranih
vrijednosti. Politi~ke stranke moèmo podijeliti u dvije ekstremne grupe, dva pola njihala.
Svjesni smo opasnosti shematiziranja, ali je sigurno da su na jednoj strani represivne grupe,
pa i represivne stranke, ~iji su instrumenti autoritarni i prinudni. Represivne grupe njeguju
represivnu prinudu.
Na drugom kraju ove podjele nalazimo humanitarne grupe ~iji je smisao u toleranciji u
trpeljivosti i za{titi autonomije ljudskog bi}a.
Represivne stranke posjeduju mo} samostalne sile, vladaju ~ovjekovom sudbinom, polaù
pravo na ~ovjekovu pokornost i bezrezervnu podr{ku. Ove stranke nametljivo proklamiraju
svoju svemo} da razrje{e nacionalne ili socijalne nedoumice. Etni~ke stranke su uvjek i
jednako represivne. Uporno suprostavljaju nacione izme|u sebe tuma~e}i da je ba{ njihova
nacija ugroèna i ponièna od drugih etni~kih grupa. Etni~ki karakter stranke je izbor svih
oblika represivnosti, posebno etni~ke represivnosti. Zato je svaki etnocentrizam nehuman,
netolerantan i nestrpljiv. Odlu~uju}i se za Srpsku demokratsku stranku promoviramo anti-
represivni humanizam i uspostavljamo bitne potrebe ljudskog bi}a: nadu, vjeru i slobodu.
Nagla{avaju}i slobodu i jednakost proklamiramo najbolje oblike demokratske tradicije. Mi
smo naprosto univerzalna demokratska stranka. Na{e opcije su federativne, a na{a praksa je
demokracija. îni nam se da u ovom sada{njem trenutku nacionalne netrpeljivosti i rastu}e
mr`nje postoji samo jedan jedini izlaz u univerzalnom demokratskom principu.
Na{a stranka nije etni~ka, ona je eti~na. Njeni zahtjevi su tolerancija i svi oblici politi~ke
slobode. To posebno vrijedi za sve dijaspore srpskog naroda u Jugoslaviji. Srpska dijaspora u
Hrvatskoj je istorijska `rtva starija od pritiska star~evi}evskih prava{a i frankova~kog
genocida. Svaka `rtva se najbolje brani demokracijom i slobodom. Zato srpski narod u
Hrvatskoj ima posebnu potrebu da se okuplja oko demokratskih principa jednakosti i
slobode.
Du`ni smo pruìti javnosti, posebno na{im ~lanovima i pristalicama
O S N O V N A N A ^ E L A
I Osnovna prava
Ustav Jugoslavije mora uistinu biti utemeljenje slobode, tako da se utvrdi
neprikosnovenost osnovnih sloboda i prava. Vlasti treba postaviti jasne granice kao se ne bi
ponovno preobrazila u samovolju.
10
Smatramo da se to izme|u ostalog, moè posti}i i uvo|enjem ustavnih i drugih garancija za
osnovne slobode i prava. To naro~ito vrijedi za li~nu slobodu, slobodu savjesti i
vjeroispovjesti, slobodu misli i opredjeljenja, slobodu govora i javnog istupanja, slobodu
izbora i javnog okupljanja, slobodu {tampe, slobodu udruìvanja i svih ostalih gra|anskih i
politi~kih sloboda, slobodu kretanja i izbora zanimanja, slobodu putovanja u inostranstvo,
slobodu povratka u zemlju, pravo na privatnost i na sve oblike intimnosti.
II Parlamentarizam
Predstavni~ko tijelo, izabrano na slobodnim i neposrednim tajnim izborima, imenovat }e
i smjenjivati vladu. Slobodna javnost }e kontrolirati izvr{nu, zakonodavnu i sudsku vlast. To
se moè u politi~kom smislu posti}i samo vi{estrana~kim sistemom, uz prisustvo legalne i
slobodne opozicije.
III Demokratski federalizam
Smatramo da je sudbina srpskog naroda u Hrvatskoj zavisna o demokratskom
federalizmu. Zato se opredjeljujemo za federativno unutra{nje ure|enje Jugoslavije pod
uslovom da ga prihvate svi narodi koji tvore Jugoslaviju.
Novi historijski sporazum o unutra{njem ure|enju Jugoslavije moè se posti}i samo
legitimno izabranim predstavni~kim tijelima svakog jugoslovenskog naroda posebno.
Federalno ustrojstvo Jugoslavije moè se dovesti u sklad s osnovnim na~elima demokratije,
ako se uz ravnopravnost federalnih jedinica garantira i ravnopravnost gra|ana kao pojedinca.
Nismo za gra|ansku ravnopravnost koju je proklamirao jednostrana~ki sistem. Gra|anina
je taj politi~ki sistem potpuno besmisleno suàvao i {irio. Tako je u tom sistemu jedan
slovena~ki gra|anin imao ekvivalent i vrijedio u politi~koj procjeni za pet Srba. Mi se
zalaèmo za princip jedan gra|anin jedan glas.
Na{a demokratska federalisti~ka praksa mora biti oboga}ena sasvim novim odnosima prema
pokrajinama. Odnos prema pokrajinama treba preispitati i modernije procjenjivati. Kao {to
je poznato mo}nici jednopartijskog sistema jednostrano su nekriti~ki prenijeli u poslijeratnu
Jugoslaviju koncepciju pokrajina iz sovjetskog ustava. Kasnije su ponovo posredstvom
jednopartijskih mo}nika pokrajine pretvarane u dràve. Ovako uspostavljene pokrajine sa
nakaradnim projektima postaju remetila~ki faktor dràva koje ih imaju. To nam pokazuje
primjer Nagornog Karabaha i Kosova. Zbog njih se proliva ljudska krv.
Nu`no je osigurati ustavne mogu}nosti da se u okviru pojedinih federalnih jedinica
obrazuju teritorijalne autonomije ukoliko to stanovni{tvo, na teritorijama sa posebnim
etni~kim sastavom ili kulturno historijskim identitetom referendumom odlu~i.
IV Trì{na privreda
Privredni sistem mora omogu}iti pojedincima da ostvare svoje ciljeve i pove}aju svoja
manja ili ve}a blagostanja. Najbolji na~in da se to postigne ovaj privredni cilj predstavlja
podsticanje preduzetni{tva. Preduzetni{tvo se moè razvijati samo u uvjetima postojanja
privrednih sloboda.
Svaki pojedinac mora biti slobodan da radi, trguje, sti~e i raspolaè. ôvjekova svojina mora
biti za{ti}ena, a preduze}e samostalno. Privredne slobode se moraju za{tititi privrednom
politikom koja obezbje|uje odgovaraju}u socijalnu pravdu.
11
PROGRAMSKI CILJEVI
1. Osnovni cilj na{eg shva}anja demokratije po~iva na ukidanju monopola jedne politi~ke
stranke. Ovo ukidanje predstavlja u isto vrijeme ukidanje partijske dràve.
2. Demokratija uklju~uje uvo|enje potpune slobode udruìvanja u politi~ke stranke, u
udruènja i saveze, po sistemu prijave, bez ikakvog prethodnog odobrenja i provjere.
Sloboda udruìvanja ne moè se ograni~iti ideolo{kim razlozima ili organizacionim
uslovima.
3. Demokratija postavlja organima vlasti organi~enja i redukcije. Najprije vlast mora biti
promjenjiva. Vlast se sti~e jedino povjerenjem naroda. Povjerenje se iskazuje slobodnim
neposrednim i tajnim izborima za sva predstavni~ka tijela. Grupe na vlasti gube vlast
onog trenutka kad im narod na izborima uskrati povjerenje. Slobodni izbori se mogu
provesti samo slobodnim isticanjem kandidata razli~itih politi~kih opredjeljenja, kao i
slobodnim djelovanjem i mirnim okupljanjem radi {irenja vlastitih programskih zamisli
i pridobijanja podr{ke bira~a na izborima.
4. Demokratija osigurava ustavne garancije za potpunu slobodu {tampe i otsustvo zvani~ne
ili prikrivene cenzure. Izdavanje novina i drugih javnih glasila, emitovanje televizijskih i
radio programa mora biti dostupno svim gra|anima i njihovim udruènjima, po sistemu
prijave i bez prethodnog odobrenja. Jedino tako nijedna dru{tvena grupa ili stranka ne}e
biti povla{tena u informiranju.
5. Demokratija uspostavlja vladavinu prava koja ne podrazumjeva samo zakonsku pravdu,
odnosno pravdu odmjerenu u kompromitiranim pozitivnim pravnim propisima, ve} i
odgovaraju}a svojstva samih zakona koji moraju ispunjavati dva osnovna uslova. U
prvom redu, zakonska pravda treba da bude op{ta, precizno utvr|ena i jasno
nedvosmisleno formulisana, kao pravilo. S druge strane, zakonskoj pravdi ne smije biti
dopu{teno bilo kakva proizvoljnost koja bi posezala u sferu osnovnih ljudskih prava i
sloboda.
6. Demokratija osigurava efikasnu sudsku za{titu osnovnih sloboda i prava. Nezavisno i
nepristrano sudstvo, ukidanja svakog oblika zavisnosti sudova i sudija od drugih organa
vlasti, rukovodilaca vladaju}e stranke i neformalnih grupa, kao i uvo|enje stalnosti
poloàja svih sudija, osigurava sudsku djelotvornost.
7. Demokratija utvr|uje ustavne garancije ravnopravnosti nacija. Nacije se ne mogu
poistovjetiti sa svojim mati~nim federalnim jedinicama. Ovaj zahtjev se moè posti}i
stvaranjem uslova za puno potvr|ivanje duhovnog i kulturnog identiteta svakog
jugoslovenskog naroda posebno, nezavisno od toga u kojoj se federalnoj jedinici nalazio.
Svim manjinama, kao i svakom narodu, treba omogu}iti obrazovanje i kulturni ìvot na
materinjem jeziku. Djelovima naroda koji ìve izvan svoje mati~ne republike mora se
dozvoliti puni nacionalni i kulturni identitet i duhovna pripadnost svom narodu, kao {to
su kori{tenje istog prava obavezna svim drugim manjinama u ovoj zemlji.
8. Jugoslovenski demokratski federalizam obavezan je da osigura ustavne mogu}nosti u
okviru pojedinih federalnih jedinica, kako bi se obrazovale teritorijalne autonomije,
ukoliko stanovni{tvo na teritorijama sa posebnim etni~kim sastavom ili kulturno
historijskim identitetom to referendumom odlu~i.
9. Iz ustavnih na~ela potrebo je brisati princip rada kao politi~ki princip. Radom se sti~e
blagostanje, a ne politi~ki presti`. Potrebno je odvojiti rad od politike.
12
10. Uvaàvanje na~ela jednakosti svih gra|ana prilikom konstituisanja pojedinih saveznih,
posebno prestavni~kih organa. To se moè posti}i na temelju op{teg i jednakog izbornog
prava, {to bi trebalo da dovede do ponovnog uspostavljanja pored vije}a naroda odnosno
federalnih jedinica i vije}a gra|ana kao ravnopravnog doma Skup{tine Jugoslavije.
11. Osiguranje odgovaraju}e za{tite svojine. Za{tita mora biti podjednaka za privatnu,
dràvnu, javnu ili zadru`nu imovinu. Promjena vlasnika imovine moè se vr{iti putem
dobrovoljne razmjene ili uz pravi~nu nadoknadu ako se to vr{i u jasno odre|enom
javnom interesu.
12. Utvr|ivanje privatne svojine kao ~inioca poduzetni{tva i privrednog napretka i pouzdnog
sredstva za razmah privrednih sloboda i {irenje trì{nih ustanova. Dràvna svojina se moè
javljati samo u nekim oblastima u kojima nema uslova za slobodno privre|ivanje ili gdje
se ne mogu koristiti trì{ne ustanove. Zato treba osloboditi privredu ukidanjem
postoje}ih ograni~enja svih oblika posjedovanja, ulaganja, zapo{ljavanja i sticanja. Sve to
podrazumjeva transfer postoje}e dru{tvene svojine i njeno prevo|enje u privatnu,
dràvnu ili javnu svojinu.
13. Selja{tvo se posebno mora osloboditi nameta i iskori{tavanja kojima je izloèno. Nu`no
je podsticati uve}anja selja~kih posjeda, ukinuti zemlji{ni maksimum. Kreditnom i
agrarnom politikom trebalo bi za{tititi seljake od prirodnih i drugih neizvjesnosti.
14. Dràva bi u privredi i dru{tvu imala dva zadatka karakteristi~na za savremene, dobro
ure|ene demokratske zemlje. Podsticanje poduzetni{tva i privrednog napretka mora biti
pra}eno socijalnim ciljevima, posebno socijalnim pravima gra|ana na{e zemlje. To je i
pravo na minimalnu besplatnu zdravstvenu za{titu, pravo na minimalni prihod za
nezaposlene, pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Potrebo je osigurati prihvatljivu
socijalnu politiku i druge oblike socijalne pravde ovisno od materijalnih mogu}nosti
zemlje, kao i potrebe da se o~uva privredna efikasnost.
15. Vodit }emo stalnu brigu o stanju svih dijaspora srpskog naroda u Jugoslaviji. Posebno
}emo pratiti stanje srpskog naroda u Hrvatskoj. Dosada{nja jednopartijska politika
dovela je do neprihvatljivog stanja. Pojedini dijelovi Hrvatske u kojima pripadnici
srpskog naroda ~ine ve}inu stanovni{tva privredno su zaostali i nerazvijeni. Dolazi do
iseljavanja Srba u razvijenije krajeve i centre Hrvatske i Jugoslavije. Veliki dio Srba oti{ao
je na rad u inostranstvo. Broj Srba u Hrvatskoj se osipa. Nekada potpuno kompaktne
srpske sredine u Hrvatskoj, potpuno su rasturene. Ekonomski status srpskog naroda u
tim sredinama slabi, postaje sve nepovoljniji. Razvoj zaostalih op{tina Hrvatske sa
srpskom ve}inom javlja se kao vrlo hitna potreba. Bez ekonomske ravnopravnosti nema
nacionalne jednakosti. Koristit }emo sva demokratska sredstva da bi se prevladala
nepovoljna situacija Srba u tim krajevima.
16. Mislimo da je do{lo do deformacije demografske situacije. Regionalna podjela Hrvatske
je zastarjela i ne odgovara modernim principima zajedni~kog ìvljenja, a pogotovo ne i
historijskim interesima srpskog naroda. Historijski su formirane krajine koje su nekada
nosile precizne oznake i imena. Sada su te krajine regionalnom podjelom
prekomponovane. Posebno smo osjetljivi dana{njom podjelom Hrvatske na op{tine.
Nemamo utisak da su administrativne promjene ra|ene u korist uspostavljanja identiteta
srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalaga}emo se za administrativnu podjelu Hrvatske na
regije i op}ine koje }e primjernije odraàvati nacionalnu strukturu podru~ja na kojem ìvi
srpski narod.
13
17. Op}e demokratske jugoslovenske principe koji negiraju hegemoniju i majorizaciju
Jugoslavije, uz odre|eni oprez i odgovornost, potrebno je prenijeti na Hrvatsku. Stranka
}e se zalagati za uspostavljanje institucija koje }e ograni~avati svaku ve}insku i proizvoljnu
volju prema manjinskim skupinama. Podràvat }emo to pravilo tamo gdje je srpski narod
u ve}ini. Ovo ne zna~i ponovno uvo|enje klju~eva u bira~ka tijela. Protiv smo svake ideje
i situacije u kojoj }e etni~ka pripadnost zna~iti i zanimanje. Nacionalna pripadnost ne
moè biti profesija, kao {to je to do sada bilo uvo|enjem klju~eva. Srpski narod u
Hrvatskoj }e slobodno stvarati svoje institucije, da bi o~uvao, njegovao i unapre|ivao
svoju nacionalnu strukturu, jezik i pismo. Isto tako o~ekujemo promjene u odgoju i
obrazovanju. Ne moèmo prihvatiti sada{nju {kolsku praksu u Hrvatskoj u kojoj se
name}e kroatocentri~ki sadràj. Srpski narod u Hrvatskoj i srpski narod op}enito u
historiji, jeziku i knjièvnosti mora dobiti svoj dostojan zna~aj. Stranka }e posebno
inzistirati na stvaranju materijalnih uslova za rad srpskih kulturnih ustanova. Posebno
traì vra}anje zgrada, fondova, tehni~kih i drugih sredstava oduzetim nacionalizacijom ili
nekim drugim samoupravnim procedurama. Isto tako }emo zahtjevati stroù brigu za
spomenike i kulturu srpskog naroda u Hrvatskoj. Zalagat }emo se za otvaranje novih
muzeja, ustanova i biblioteka, za obnovu arhiva i posebno za vra}anje oduzete imovine
Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
18. Armija ostaje jugoslovenska. Njezin federativni karakter uklju~uje federativnu komandu
i za{titu federativnog dru{tveno-politi~kog ure|enja.
Demokratski principi zahtjevaju osloba|anje Armije od svih ideolo{kih i politi~kih
pritisaka. Nagla{avamo razvijanje stru~nosti na u{trb ideologije. Stru~ni princip i princip
individualne sposobnosti mora biti iznad svih etni~kih klju~eva.
Polaze}i od ovih programskih na~ela i ciljeva, Srpska demokratska stranka }e nastojati
ponovo uspostaviti i o~uvati evropske tradicije slobode i demokratije nastale krajem pro{log i
po~etkom ovoga vijeka. Te ideale kod nas je posljednji put otvoreno zastupala Demokratska
stranka ~ije je djelovanje uga{eno 1945. godine.
Prelomne politi~ke promjene naro~ito kada je dru{tvo u dubokoj krizi rijetko nastaju samo
dalekovidno{}u i dobrom voljom ljudi na vlasti. Korjenite promjene se ne mogu provesti bez
angaìranja svih koji iskreno èle slobodu pojedinca i dobrobit zajednice. Ni{ta ne mogu
napraviti raspr{eni i usamljeni pojedinci ma koliko bili mudri, odlu~ni ili hrabri.
Organizovana grupa ili stranka na vlasti predstavlja izrazitu opasnost za li~ne slobode. Zbog
toga je i nastala ova na{a inicijativa za osnivanje Srpske demokratske stranke. Pristupamo
njenom osnivanju i pozivamo sve gra|ane koji prihva}aju osnovna na~ela i ciljeve da nam se
pridruè.
...
3
REZOLUCIJA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE O KOSOVU
Srpska demokratska stranka smatra da je nanesena velika historijska nepravda srpskom i
crnogorskom narodu na Kosovu. Jednopartijski vladaju}i sistem uspostavio je potpuno
neprirodne odnose dosada nepoznate u svijetu. Od ve}inskog srpskog naroda u jednom dijelu
srpske dràve napravio ne samo manjinski narod, nego i nacionalnu manjinu. Ljudska svijest
ne poznaje ovako besmislenu i ni~im neutemeljenu konstrukciju. Crnogorski narod je bio u
14
3
Izostavljen je nacrt Statuta Srpske demokratske stranke.
ne{to razli~itoj ali istoj historijskoj poziciji, Kosovo nije bilo na teritoriju Crne Gore. Procesi
koji su se ostvarivali u Kosovu nisu imali ni~eg zajedni~kog sa ravnopravnosti naroda i
narodnosti. Pobjedila je koncepcija majorizacije albanske narodnosti nad narodima Srbije i
Crne Gore.
Mislimo da su Albanci dobili svoja potpuna prava, skoro da im se vi{e ne moè dati osim
dràve!
Mi smo za to da Albanci zadrè sva prava koja imaju manjine u svijetu, u najdemokratskijim
zemljama. Za to smo da zadrè sva prava koja i imaju. Nema manjine u svijetu koja ima svoju
akademiju nauka, svoje univerzitete, svoj samostalni i nacionalni {kolski program, svoju
samostalnu informatiku, uklju~uju}i radio, televiziju i izdava~ke ku}e. Imaju sve, ali nemaju
dràvu. Mi smo energi~no protiv dvije albanske dràve na Balkanu, od kojih bi jedna nastala
na teritoriji SR Srbije.
Iako duboko saosje}amo sa porodicama `rtava palih u neredima i sukobima ne moèmo a da
ne podrìmo pravo jugoslovenske i srpske dràve da se bore za svoj legitimni integritet. Kao
demokratska stranka smo za razgovore o poloàju svih naroda i narodnosti na Kosovu.
Dopu{tamo mogu}nost svakog dijaloga na Kosovu. Moramo na kraju naglasiti da smo za
ravnopravne demokratske razgovore sa svim demokratijama svjesni toga da je vrlo te{ko
razgovarati sa naoruànom demokratijom.
OSNIVA^KA SKUP[TINA
Preslika, strojopis, }irilica
3
1990., velja~a 20.
[ibenik
Pismo Jovana Ra{kovi}a, predsjednika SDS-a, Franji Tu|manu, predsjedniku HDZ-a
S R P S K A D E M O K R A T S K A S T R A N K A
Predsjedniku
Hrvatske demokratske zajednice Na{ znak:
gospodinu dr Franji Tu|manu Va{ znak:
41000 ZAGREB, Savska 16
U [ibeniku, 20. II. 1990.
Po{tovani gospodine doktore,
iskreno zahvaljujem na ljubaznom pozivu na Op}i sabor HDZ-a koji }e se odràti, kako sam
imao ~ast i zadovoljstvo pro~itati 24. i 25. velja~e 1990. godine u Zagrebu, u velikoj
15
koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski s po~etkom u 9 sati. Potpuno sam svjestan toga da je
Hrvatska demokratska zajednica stekla u savremenom politi~kom ìvotu Hrvatske zna~aj i
ugled nacionalne i demokratske stranke. Isto tako Vam zahvaljujem {to me obavje{tavate da
je ovim Saborom HDZ u{la u izbornu borbu za hrvatski Parlament.
Moram Vas, gospodine predsjedni~e, na àlost obavjestiti da me neki moralni razlozi
spre~avaju da u~estvujem na Va{em Saboru. Moram odati po{tovanje Va{oj iskrenosti i jasno}i
Va{ih stavova. Utvr|uju}i granice budu}e dràve, po{tenog i meni uvijek prijatnog hrvatskog
naroda, vidim da ste se odlu~ili za oba do sada priznata i poznata teritorijalna principa.
Teritorijalnu raspodjelu uspostavljate po etni~kom i historijskom principu. Etni~ki princip
koristite u onim regijama gdje postoji hrvatska etni~ka prevalencija sa ne sigurnim a ponekad
i sumnjivim historijskim utemeljenjem.
Historijski princip vrlo vje{to primjenjujete tamo gdje postoji srpska etni~ka prevalencija.
Nebi bilo ni{ta neobi~no kada bi prvenstveno etni~ki princip priznali skupinama srpskog
naroda. Ovako cijela Va{a teritorijalna struktura ostaje u sjenci visokih nedoumica, barem {to
se srpskog naroda u Hrvatskoj ti~e.
Dozvolite mi nekoliko re~enica o Va{im na~elima narodnosti. Poznato je da je ovo na~elo
narodnosti u prvoj polovini XIX vijeka, dakle, prije ne{to manje od 200 godina bilo
suprostavljeno na~elu kraljevina. To na~elo je djelovalo u Evropi kao hereti~na ~injenica.
Na~elo narodnosti je dovelo do humanisti~kih promjena u Evropi, umjesto Evrope kraljeva
formirana je Evropa naroda. Na ovim na{im prostorima, tu i sada, na~elo narodnosti
predstavlja rezidium i transfer pro{lih vremena u sada{nje prostore Evrope. Bio sam jedan od
onih koji je mislio da je ta ideja okopnjela, da se potopila negdje u historiji, da se o njoj ne}e
govoriti u ozbiljnim pokretima i me|u ozbiljnim ljudima. Odavno sam se prestao ~uditi
regresivnim projektima koji se otkrivaju kao novum u ovom modernom vremenu. Daleko
sam od pomisli da Va{ pokret asociram sa narkofilnim agresijama fa{izma i nacizma, ali ne
mogu zapostaviti ~injenicu da je staro na~elo narodnosti triumfiralo ba{ u ovom vijeku,
postav{i temeljna gra|a nacisti~ke i fa{isti~ke prakse. Ne èle}i da dociram Vama li~no, a jo{
manje va{em pokretu, ~ini mi se da moram izre}i jednu malu primjedbu. Na{e neslaganje nije
samo politi~ko, ono je u prvom redu ontolo{ko. To je razli~ita svijest, dublja od svakog
politi~kog principa. Sloboda je ontolo{ka kategorija pa nije kulturalno dostignu}e. Istina,
postoji bitan odnos slobode i nacije. Jedna svijest toga odnosa postavlja naciju kao uslov
slobode, a druga svijest uspostavlja slobodu kao uslov nacije. Moja stranka u svom programu
iskazala je svoje jasno opredjeljenje za ovu drugu ontolo{ku varijantu slobode. Bez op}e
slobode nema uslova za uspostavljanje nacije.
Na samom kraju sam duàn iskazati i neke banalne razloge koji na{u saradnju dovode u
pitanje. Meni je zaista neugodno banalizirati neke stvari. Ne mogu izbje}i ~injenicu da na
nekim va{im osniva~kim skup{tinama i u nekim sredinama odjekuju buka~ki i genocidni
pozivi, da se neke va{e strana~ke osniva~ke podru`nice pretvaraju u histeri~no kazali{te
srbofobije, da na nekim osniva~kim skup{tinama Va{e respektiraju}e stranke, klju~a
agresivnost koja podsje}a na atmosferu minhenskih pivnica.
Mislim gospodine Predsjedni~e da }emo se sloìti u procjenama onih ~injenica koje se
odnose na politiku kulture. Povijest treba uzdi}i s razine iracionalnog pa i prirodnog
fenomena na jedan ulju|eniji nivo. Samo ona politi~ka kultura koja je duboko proèta
principom da tamo gdje je iracionalno, paranoidno i mrziteljsko useli razum i ljudska
dobrota. Du`ni smo da ru`nu igru historijskih doga|aja zamjenimo razumnim razlozima
16
historije. Ba{ na tim principima kulturne politike bazirani su iznimni i visoki rezultati ve}ine
evropskih naroda.
Eto, po{tovani gospodine Predsjedni~e i ponekog razloga da ne mogu prisustvovati Saboru
va{e stranke. Uvijek }u braniti Va{u li~nu slobodu i pravo va{eg Sabora da iskaè, koliko se to
nekome i ne svi|alo, svoje vi|enje svijeta u ovom na{em malom jugoslovenskom ~ovje~anstvu
optere}enom mr`njom i paranojom.
Jo{ jednom zahvaljujem na ljubaznom pozivu. @elim mnogo uspjeha Va{em Saboru. Vama
li~no èlim zdravlje i zadovoljstvo.
S izrazima odli~nog po{tovanja
Predsjednik SDS
Akademik prof. dr. Jovan Ra{kovi}
4
1990., velja~a 28.
Knin
Protest Op}inskog vije}a Saveza sindikata Hrvatske na zaklju~ke Sabora HDZ-a u kojima
vidi zahtjeve za zamjenu SR Hrvatske novom Nezavisnom Dràvom Hrvatskom
Knin, 28. 02. 1990. M.P.
4
Podstaknuto reakcijama i opravdanom zabrinuto{}u radnih ljudi Knina, povodom
zbivanja na Saboru HDZ, Predsjedni{tvo OV SSH Knin, na dana{njoj sjednici posve}enoj
raspravi o Nacrtu Kongresnih dokumenata, dio pa`nje posvetilo je i zbivanjima na Saboru
HDZ.
U raspravi je re~eno da radni ljudi Knina, bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje,
ne prihvataju bojni pokli~ da se SRH zamijeni sa novom NDH. U ovoj sredini ljudi se
gnu{aju demokratizacije, ~iji bi simboli mogli biti krv i no`. Takve demokratske metode
su potro{ene prije pedeset godina, a njihov ukus i miris mogao se zadràti ili razviti samo u
bolesnoj ili oboljeloj svijesti.
Kukavi~ije jaje koje Tu|man sa svojim bojovnicima poku{ava podmetnuti hrvatskom
narodu u vidu teze o povijesnoj te`nji za stvaranjem NDH, moè zavarati maloumne i
bolesne, ali ne hrvatski narod i radne ljude kninske krajine.
Radni ljudi opravdano su zabrinuti i upla{eni, a umnogome i posti|eni ovakvim
ponudama demokratije. Ali vi{e od bojnog uzvika hadezeovaca hrvatsku pu{ku na hrvatsko
rame, radne ljude brine pona{anje zvani~nih dràvnih i republi~kih organa vlasti. Postavlja
se pitanje odgovornosti SSIP-a, SSUP-a, Predsjedni{tva SRH, Sabora SRH, RSUP-a i
njihovih rukovodilaca. Ko je taj koji je suspendovao zakone i dozvolio ulazak u zemlju licima,
17
4
Prijemni pe~at: SSJ, Op}insko vije}e Knin, br. 69, 01. 03. 1990.
koja na to nemaju pravo? Ko je i po ~ijoj volji i nalogu, izdao vize ljudima koji u ovu zemlju
ne mogu u}i po pravosna`nim zakonima? Trguje li to Tu|man, mo`da, i vizama a ne samo
ideologijama.
Sti~e se utisak da su odgovorni pobrkali lon~i}e, te ne razlikuju ideologiju i zakone. Ili su
se u èlji za demokratizaciom predemokratizirali.
Zbog svega ovoga, izraàvamo protest i ogor~enje, te zahtjevamo da svi odgovorni ljudi i
organi budu pozvani na odgovornost i iskuse zakonske sankcije za ovakvo djelovanje.
PREDSJEDNI[TVO OV SSH Knin
Izvornik, strojopis, latinica
Hrvatski informativni centar, A 252-101.
5
1990., travanj 10.
Plavno
Program Srpske demokratske stranke za gospodarski razvoj Jugoslavije
TV-PREZENTACIJA PROGRAMA SDS
/ Zagreb, 12. 04. 1990. /
Po{to je dr. Ra{kovi}
5
dao dosta {iroku prezentaciju programskih ciljeva SDS, ja }u se u svome
izlaganju ograni~iti samo na onaj dio na{ega programa koji se odnosi na oblast privrede
odnosno definiranja privrednog sistema za koji se zalaèmo. Napominjem da smo, pri tome,
po{li od saznanja, da na ~elu politi~kog pluralizma i parlamentarne demokratije, u oblasti
politi~kog sistema dru{tva, metodolo{ki jedino odgovara na~elo trì{ne privrede i trì{ne
konkurencije u oblasti privrednog ìvota kao njegovo komplementarno politi~ko i
ekonomsko na~elo.
Prema tome, kao protagonisti demokratskog duha i demokratskih politi~kih na~ela, mi se
zalaèmo za uspostavljanje sistema robne proizvodnje na osnovama djelovanja objektivnih
ekonomskih zakona, jer smatramo da bez borbe, odnosno konkurencije, nema i ne moè biti
zdravog dru{tva, ni zdrave privrede! Cijena robe treba da se odredjuje u skladu sa
ekonomskim zakonom vrijednosti i zakonom ponude i potra`nje, a ne na osnovu ideolo{ke
arbitraè nadle`nog birokratskog autoriteta, jer ova arbitraà nije ni{ta drugo, ve} specifi~ni
mehanizam preko kojeg se vr{i prelijevanje ostvarenih ekonomskih rezultata iz jednog
preduze}a u drugo, i iz jedne privredne oblasti u drugu. Ovim mehanizmom, negira se na~elo
pravi~nosti u raspodjeli ostvarenih rezultata, odnosno: uspostavlja se na~elo eksploatacije, kao
posve legitimno ekonomsko na~elo, koje je svojom voljom inaugurisao revolucionarni
subjekt, a pravno sankcionisala njegova jednopartijska dràva. Kao {to je poznato, rezultat
ovoga velikog komunisti~kog ideolo{kog eksperimenta u na{oj zemlji opredmetio se u obliku
18
5
Jovan.
akutne privredne, politi~ke i duhovne krize. Izlazak iz pomenute ekonomske krize mi vidimo
u privrednom sistemu, koji bi polazio od slijede}ih pretpostavki:
1. Reafirmacija privatne svojine i privatne inicijative, jer tamo, gdje je razoren svojinski
odnos, tamo ne moè biti ni istinskog privrednog subjektiviteta, a, zatim, ni ekonomske
racionalnosti u pona{anju privrednih organizacija. Smatram da, u su{tinskom smislu,
dru{tvena svojina uop{te ne postoji, budu}i da je taj pojam u sebi potpuno protivrje~an, te
ovu sintagmu moèmo shvatiti samo kao jedan od najvulgarnijih oblika tzv. ideolo{ke
magle.
2. Garantovanje potpune slobode preduzetni{tva, tj. slobodno kretanje kapitala, radne
snage i informacija na integralnom jugoslavenskom privrednom prostoru, {to zna~i da smo
protiv koncepta stvaranja tzv. nacionalnih ekonomija na podru~ju Jugoslavije, kao jednog
krajnje retrogradnog i anahronog koncepta, koji je najdirektnije u suprotnosti sa temeljnim
ekonomskim principima, a naro~ito sa na~elom masovne proizvodnje.
3. Radikalno smanjenje svih tro{kova dru{tvene reìje, odnosno svodjenje op{te i
zajedni~ke potro{nje u realne ekonomske okvire. Ovo treba sprovesti kroz:
ukidanje SIZ-ova, kao specifi~nog ekonomskog balasta,
redukcija ~inovni~ke radne snage u organima uprave na najmanju mogu}u mjeru,
optimalizacija {kolskog sistema, u smislu prilagodjavanja mreè srednjih, vi{ih i visokih
{kola realnim potrebama privrednog i dru{tvenog razvoja. Mislim da je za Jugoslaviju
previ{e da finansira 19 Univerziteta i besplatno {koluje kadrove za najrazvijenije zemlje
svijeta.
svodjenje i svih drugih oblika budètske potro{nje u raspoloìve okvire nacionalnog
dohotka, gdje spada: sudstvo, zdravstvo, fondovi socijalnog i penzijskog staranja, javna
sigurnost i narodna odbrana.
4. Poreska politika treba da bude u funkciji razvoja i ekspanzije materijalne proizvodnje.
Osnovica za oporezivanje treba da bude ostvarena dobit preduze}a, a novoosnovane firme bi
bile u prvoj godini oslobodjene pla}anja poreza. Oporezivanje bi se vr{ilo po progresivnim
poreskim stopama.
5. Monetarna politika treba da bude u nadle`nosti Narodne banke Jugoslavije, kao
centralne dràvne banke. Emisija novca treba da bude determinirana rastom dru{tvenog
proizvoda i promjenama u brzini nov~anog opticaja. Najstroè treba zabraniti inflatorno
finansiranje pojedinih budètskih rashoda, jer ono generira tzv. inflaciju tra`nje, a predstavlja
i jedan dru{tveno nelegitiman sistem preraspodjele nacionalnog dohotka.
6. Treba se zalagati za politiku stabilnog deviznog kursa dinara, jer je to jedan od osnovnih
uslova za uspostavljanje i odrànje njegove konvertibilnosti, bez koje nema intenzivnog
uklju~ivanja u medjunarodnu podjelu rada. Konvertibilnost nije mogu}e posti}i na osnovama
dugoro~nih neravnoteà u spoljnotrgova~kom i platnom bilansu.
7. Poslovne banke nisu i ne treba da budu nikakav financijski servis privrede, kao {to su
do sada tretirane, ve} samostalne poslovne organizacije, koje se bave prikupljanjem slobodnih
financijskih sredstava i njihovim plasmanom na financijskom trì{tu u skladu sa
ekonomskom logikom maksimiranja dobiti odnosno profita.
19
Kamatna stopa u svim trì{nim privredama predstavlja cijenu financijskog kapitala, kakvu
funkciju sigurno nema u na{em dru{tvu. U na{em sada{njem privrednom sistemu, banke su
bile specifi~ni transmisioni mehanizmi, preko kojih se distribuirala financijska milost, od
strane birokratizovane vlasti jednopartijskog sistema, narodu, koji treba da bude poslu{an,
i pla}ica }e uvijek biti na vrijeme, pa makar se za nju moglo kupiti samo po dàka bra{na.
8. Razvojna politika bi se vodila u okviru privrednih preduze}a, izuzev ukoliko ne postoji
politi~ki verifikovan dru{tveni interes da se o nekim segmentima razvojne politike vodi briga
na regionalnom, republi~kom ili saveznom nivou.
Smatram da treba ukinuti Savezni fond za pomo} nerazvijenim republikama i pokrajini
Kosovo, jer je, kroz ovu vi{edecenijsku pomo} nerazvijenima, dru{tveno i politi~ki
legalizovana eksploatacija. Smatram da je upravo ova pomo} nerazvijenima osnovni uzrok
te{kog privrednog i politi~kog stanja na Kosovu i Metohiji, jer je na permanentnom stizanju
financijskih sredstava izvana godinama stvaran mentalitet nerada, neodgovornosti, java{luka,
pa i ru{ila{tva. Separatisti~ki zahtjev za izmjenom granica SFRJ pokazao je svu ekonomsku i
politi~ku bijedu ovog modela privrednog razvoja!
9. Zalaga}emo se za ulaganje stranog kapitala u privredni razvoj na{e zemlje, ali uglavnom
u oblasti tehni~ko-tehnolo{kog razvoja i industrijske kooperacije, dakle, na na~in koji ne bi
{tetio razvoju doma}ih preduze}a.
10. Imamo pozitivnu ocjenu antiinflacionog programa, koji sprovodi savezna vlada na ~elu
sa Antom Markovi}em. No, smatramo da do sada preduzete mjere /na planu ograni~avanja
li~ne i zajedni~ke potro{nje, ograni~avanja budètske potro{nje, zamrzavanju cijena, itd./
predstavljaju samo prvu fazu borbe protiv inflacije, u kojoj je inflacija samo zaustavljena, ali
u kojoj nisu eliminisani njeni osnovni uzroci. Drugi dio ove borbe bi}e mnogo teì i
dugotrajniji, jer je potrebno eliminisati uzroke tzv. tro{kovne inflacije, a to se moè uspje{no
rije{iti samo institucionalizacijom trì{ta, odnosno razbijanjem monopola dràve i
uvodjenjem konkurencije.
Plavno, 10. aprila 1990. Jovan Opa~i}, dipl. oec.
6
1990., travanj 14.
Knin
Govor Jovana Opa~i}a na predizbornom mitingu SDS-a u Kninu 14. travnja 1990.
GOVOR ODR@AN NA PREDIZBORNOM MITINGU
U KNINU, 14. aprila 1990.
20
Po{tovani narode herojske kninske krajine,
bra}o i sestre,
dragi prijatelji!
Nije ni malo slu~ajno {to smo se danas okupili ovdje, na ovom slobodarskom trgu bratstva
i jedinstva.gdje smo, prije nepuna dva mjeseca, osnovali na{u Srpsku demokratsku stranku, i
gdje smo 28. februara 1989. godine, smjelo i dostojanstveno, ne pitaju}i nikog i ne boje}i
se nikog digli svoj slobodarski i patriotski glas protiv izdajnika i ru{itelja na{e zajedni~ke i
jedine domovine i otad`bine Jugoslavije. Prema tome, ovo mjesto ima za nas veoma veliki
simboli~ki zna~aj kao mjesto na kome se utemeljuje sloboda i patriotizam, demokratija i
~ovje~nost, kao mjesto na{eg ponovnog politi~kog i duhovnog vaskrsa, na kojem smo
obnovili Vjeru i Nadu u sebe i u druge, i tako ponovo postali ljudi nakon jednog dugog i
mra~nog perioda bolj{evi~ko-birokratskog nasilja i tiranije.
Kao {to vam je poznato, kroz nekoliko dana odrà}e se u na{oj republici izbori za sva
predstavni~ka politi~ka tijela, od op{tinskih do saborskih vije}a, i to }e biti prvi demokratski
organizovani izbori u poslijeratnoj istoriji socijalisti~ke Jugoslavije. @elio bih vjerovati da }e
oni biti zaista nepristrano i demokratski sprovedeni, bez proteìranja bilo koje partije, po{to
se nalazimo u takvom historijskom trenutku kada je puteve u budu}nost mogu}e trasirati
samo na {iroko i slobodno izraènoj volji naroda, i kada bi svaki birokratski voluntarizam
mogao da bude vrlo opasan za sve nas, a naro~ito za njegove nosioce. @elim ista}i da smo ovo
pravo na tajne i demokratske izbore zadobili zahvaljuju}i, u velikoj mjeri, politi~koj borbi i
nesebi~nom li~nom `rtvovanju najhrabrijih sinova kninske krajine, koji su u toku prethodne
godine sna`no manifestovali svoju privrènost Jugoslaviji i svoju pripadnost herojskom i
mu~eni~kom srpskom narodu, kao i demokratskim stremljenjima naprednog ~ovje~anstva.
Jedan broj ovih prvoboraca i mu~enika za demokratske odnose u dru{tvu, koji su pro{li i kroz
zatvorske kazamate samo zbog toga {to su htjeli biti slobodni i biti ljudi, nalazi se u
rukovodstvu SDS, i oni su najbolja garancija da }e ova stranka uvijek biti uz narod i sa
narodom, i da }e se uvijek boriti za njegove najdublje ìvotne i politi~ke interese. Na vama
je, dakle, da odlu~ite da li }ete na predstoje}im izborima glasati za svoje istinske heroje, koji
su se borili za ~ast, dostojanstvo i ravnopravnost srpskoga naroda, ili za one {to su ih trpali u
zatvore!
Na ove izbore SDS izlazi sa sljede}im programom:
1. Borba za spas i ekonomsku sanaciju svih onih privrednih organizacija, koje su,
nestru~nim i nesavjesnim radom i rukovodjenjem, a ~esto i plja~kom dru{tvene imovine,
dovedene na ivicu ekonomskog opstanka. Ovaj cilj }emo ostvariti postavljanjem stru~nih,
ambicioznih i po{tenih ljudi na rukovode}e poloàje, kao i dosljednim sprovodjenjem mjera
privredne reforme, koje bude usvojila savezna vlada na ve} utvrdjenom dru{tveno-
ekonomskom kursu.
2. Izgradnja novih i relativno manjih industrijskih objekata, po modelu njihove dislokacije
po ve}im naseljima seoskog tipa, svugdje tamo gdje su za to obezbjedjeni neophodni
infrastrukturni preduslovi: cesta, voda, struja i sl. Izgradnja ovih objekata finansirala se iz
sredstava republi~kog fonda za pomo} nerazvijenim podru~jima, jer su doista dugo iz ovoga
fonda finansirani separatisti~ki i neprijateljski pokreti, pa je do{lo vrijeme da se napokon
21
jedan dio ovih sredstava dodijeli i onima koji su u temelje Jugoslavije uzidali najsvetije {to su
imali, a to su kosti i krv svojih najboljih sinova i k}eri.
3. Smanjenje tro{kova tzv. dru{tvene reìje, a to zna~i: maksimalno reduciranje
~inovni~kog aparata, ukidanje SlZ-ova, optimalizacija {kolskog sistema, zdravstvene slu`be,
kao i svih oblika budètske potro{nje. Ovim èlimo izvr{iti financijsko rastere}enje na{e
privrede od prevelikih da`bina i drugih nameta, iz kojih se finansirala jedna neproduktivna
birokratska struktura jednopartijske dràve.
4. Zalaga}emo se za razvoj privatnog vlasni{tva i privatne inicijative u svim oblastima
dru{tva, jer je to jedini pravi put da savladamo postoje}u ekonomsku krizu. Bez borbe i bez
trì{ne utakmice, nema i ne moè biti napretka, nema i ne moè biti zdravog dru{tva, ni
zdrave privrede. A trì{ne utakmice nema bez jasno i precizno utvrdjenih vlasni~kih titulara
imovine, odnosno, u krajnjoj instanci, bez uspostavljanja odnosa privatne svojine. Takodjer
}emo se zalagati i za uspostavljanje zadru`nog i dràvnog vlasni{tva u onim oblastima gdje
postoji ekonomska racionalnost njihovog uspostavljanja.
5. Zapo{ljavanje radne snage treba da bude u funkciji stvarnih potreba dru{tvene
reprodukcije i mogu}nosti privredne ekspanzije na bazi novih investicionih ulaganja.
Zapo{ljavanje ne smije biti u funkciji socijalne politike, kao {to je do sada bila praksa, jer
}emo tada od preduze}a stvoriti ustanove za socijalno staranje, u kojima }e se potpuno
degenerisati poslovni duh i preduzetni~ka inicijativa. Socijalnu politiku dru{tva treba
potpuno odvojiti od politike zapo{ljavanja, jer je to jedan od magistralnih pravaca za
smanjenje tro{kova proizvodnje i pove}anje op{te efikasnosti privredjivanja RO.
Treba ista}i da }e sprovodjenje reformskih mjera na{e savezne vlade i uspostavljanje
trì{nog koncepta privredjivanja imati za svoju posljedicu ste~aj i likvidaciju jednog broja
privrednih organizacija, tako da }e jedan broj radnika ostajati bez posla. No, u trì{nim
uslovima privredjivanja neprestano traje i proces osnivanja novih preduze}a, tako da se
slobodna radna snaga, najve}im dijelom, zapo{ljava u ovim novoosnovanim firmama.
U svakom slu~aju, zalaèmo se za takav oblik socijalne politike, kojom se svakom
gradjaninu i njegovoj porodici, u slu~aju kada ostane bez posla, garantira neophodna socijalna
i zdravstvena za{tita u skladu sa op{teusvojenim humanisti~kim na~elima i socijalnim
standardima i u skladu sa ekonomskim mogu}nostima dru{tva kao cjeline.
6. [to se ti~e politi~kog i dru{tvenog uredjenja zemlje zalaèmo se za demokratsko
dru{tveno uredjenje, sa vi{estrana~kom politi~kom strukturom i svim onim dru{tvenim i
politi~kim institucijama koje imaju savremene demokratske dràve. Iznad svega se zalaèmo
za jedinstvenu, federativnu Jugoslaviju, kao zajedni~ku i ravnopravnu dràvu svih njenih
naroda i narodnosti, svjesni da je Jugoslavija kao demokratska dràva jedini istinski garant
slobode, mira i prosperiteta n samo za srpski narod, ve} i za sve druge narode sa kojima
dijelimo isti ìvotni prostor i istu historijsku sudbinu.
Nadam se da ovu o~evidnu politi~ku i historijsku ~injenicu uvidjaju i ostali narodi
Jugoslavije, te da ne}e dozvoliti da ih zavedu laì i slijepa {ovinisti~ka mr`nja nekih
samozvanih lidera, koji bi htjeli da stvaraju separatne dràvice na etni~kom i nacionalnom
principu.
Zapitajmo se: {ta zna~i dràvnost zasnovana na nacionalnom odnosno jednonacionalnom
principu? Evo, {ta zna~i! Ona zna~i slobodu samo za pripadnike jedne nacije, dok za druge
22
nema slobode; oni su gradjani drugog ili desetog reda; oni imaju onoliko prava i sloboda
koliko su izdali i iznevjerili sebe svoja osje}anja, svoju savjest i svoje ljudsko dostojanstvo.
Zbog toga treba ista}i da koncept dràvnosti koja se zasniva na etni~kom odnosno
nacionalnom principu nema nikakve veze sa demokratskim duhom i demokratskim
politi~kim na~elima, ve} je to jedan opasni i opskurni zaostatak monstruozne rasisti~ko-
nacisti~ke ideologije, koja je utemeljena na shvatanju da osnovni subjekt istorije nije ~ovjek,
ve} nacija, kao i da postoje biolo{ki i kulturno superiorne i inferiorne nacije.
Naravno, sretniju budu}nost ne moè nam obezbjediti ni birokratsko-totalitarna vladavina
komunisti~ke ideolo{ke inspiracije, za {to imamo bezbroj ilustrativnih primjera u svim
socijalisti~kim zemljama. U dru{tvu, gdje svi moraju da misle onako kako naredi njihov vodja
i gospodar, ne moè biti stvarala{tva i napretka, ve} samo siroma{tva, neslobode i tiranije. U
takvom dru{tvu se ne cijene umni i po{teni ljudi, radnici i stvaraoci, ve} ulizice i poltroni, koji
najglasnije kli~u i najbu~nije plje{}u svojim harizmatskim vodjama. U takvim dru{tvima
suspendovana su sva politi~ka prava i slobode. Glas jednoga ~ovjeka vrijedi vi{e nego glasovi
miliona ljudi, koji su osudjeni na bezuslovnu pokornost, poslu{nost i vjernost svome
gospodaru.
Zbog svega naprijed izloènog, mi vas pozivamo da na predstoje}im izborima glasate za
stranku slobode, demokratije, ekonomskog progresa i dru{tvenog prosperiteta, stranku
jugoslavensku i patriotsku, za stranku va{u i na{u za Srpsku demokratsku stranku!
@ivjela Srpska demokratska stranka!
@ivjela sloga, bratstvo i ravnopravnost izmedju srpskog i
hrvatskog naroda!
@ivjela slobodna, bratska i demokratska Jugoslavija!
Ne}emo demokratiju mr`nje i noà, ve} demokratiju ljubavi, slobode, kulture i stvarala{tva!
10. aprila 1990. Jovan Opa~i}, dipl. oec.
7
1990., svibanj 23.
Knin
Izvod iz zapisnika s 1. zajedni~ke sjednice vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je dr.
Milan Babi} izabran za predsjednika Skup{tine op}ine
I Z V O D
iz zapisnika sa 1. zajedni~ke sjednice Vije}a udruènog rada, Vije}a mjesnih zajednica i
Dru{tveno-politi~kog vije}a Skup{tine op}ine Knin odràne 23. 05. 1990. godine.
23
ODSUTNI ODBORNICI:
Vije}e udruènog rada
Izostanak nisu opravdali: 1. ôlovi} Uglje{a, 2. Dragi~evi} Boò, 3. [arac Milan, 4.
Popovi} Nikola.
Vije}e mjesnih zajednica
Izostanak nisu opravdali: 1. Gambiroà Zvonko, 2. Dobrijevi} Branko, 3. Stjelja Gojko,
4. Vranjkovi} Petar, 5. \ilas Bo{ko.
Dru{tveno-politi~ko vije}e
Izostanak nisu opravdali: 1. Bala} Branko, 2. Kneèvi} Aleksandar.
Sjednicom je predsjedovao Kablar Jovo, predsjednik Skup{tine op}ine nagla{avaju}i da je
potrebno izabrati verifikacionu Komisiju da bi se mogla odràti konstituiraju}a sjednica. U
verifikacionu Komisiju su jednoglasno izabrani: Marjanovi} Pavao, Rusi} Milan i Krneta
Uro{. Predsjednik verifikacione Komisije je konstatirao da je sjednici sa uvjerenjima o izboru
prisutno 85 odbornika i to 32 odbornika Vije}a udruènog rada, 35 odbornika Vije}a
mjesnih zajednica i 18 odbornika Dru{tveno-politi~kog vije}a. Zatim su odbornici
jednoglasno verificirali mandat prisutnim odbornicima.
Odbornici su jednoglasno prihvatili slijede}i
D n e v n i r e d
1. Izbor verifikacione komisije.
2. Verifikacija mandata novoizabranih odbornika.
3. Davanje sve~ane izjave.
4. Isticanje kandidata za predsjednika Skup{tine op}ine Knin.
5. Izbor predsjednika Skup{tine op}ine Knin.
6. Isticanje kandidata za potpredsjednika Skup{tine op}ine Knin.
7. Izbor potpredsjednika Skup{tine op}ine Knin.
8. Isticanje kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin.
9. Izlaganje programa rada kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine
Knin.
10. Izbor predsjednika Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin.
11. Dono{enje Zaklju~ka o imenovanju predsjednika i ~lanova Komisije za izbor i
imenovanja Skup{tine op}ine Knin.
12. Dono{enje Zaklju~ka o odredjivanju odbornika Skup{tine op}ine Knin koji }e
prisustvovati zaklju~ivanju braka u mati~nim uredima.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad. 1. i 2.
Ta~ke apsolvirane prije usvajanja dnevnog reda da bi se mogla odràti konstituiraju}a
sjednica.
Ad. 3.
24
Predsjedavaju}i nagla{ava da je tekst sve~ane izjave utvrdjen u ~lanu 13. Poslovnika
Skup{tine op}ine Knin i zamolio odbornike da ustanu i ponove za njim tekst sve~ane izjave,
a zatim su je potpisali.
Odbornik De{i} Sava je izjavio da se ne slaè sa tekstom sve~ane izjave jer nije u duhu
vremena u kojem ìvimo. Predsjedavaju}i je odgovorio da nema drugog teksta sve~ane izjave,
da je ovim upoznata Srpska demokratska stranka i da }e vjerovatno uslijediti izmjena teksta
te zaklju~io raspravu.
Ad. 4.
Predsjedavaju}i je citirao ~lan 227. Statuta Op}ine Knin koji govori o na~inu biranja
predsjednika i potpredsjednika Skup{tine op}ine i naglasio je da je Srpska demokratska
stranka istakla prijedlog da se za predsjednika izabere dr. Babi} Milan.
Drugih prijedloga nije bilo i predsjedavaju}i je konstatirao da je dr. Babi} Milan utvrdjen
kao jedini kandidat za predsjednika Skup{tine op}ine Knin.
Ad. 5.
Predsjedavaju}i je iz Poslovnika Skup{tine op}ine Knin pro~itao odredbe o izboru
predsjednika Skup{tine op}ine i predloìo u Komisiju za izbor slijede}e odbornike: 1. Medi}
Tihomir, 2. [impraga Sre}ko, 3. Bubonja Jovan, 4. Vi{ekruna Stevo, 5. Kova~evi} Drago.
Odbornici su jednoglasno bez diskusije prihvatili ponu|eni prijedlog.
Predstavnik Komisije za izbor Kova~evi} Drago podnio je izvje{taj o izboru predsjednika,
naglasiv{i da je za kandidata dr. Babi} Milana glasalo 80 prisutnih odbornika, a 10 glasa~kih
listi}a je bilo nevaè}ih.
Predsjedavaju}i je konstatirao da je za naredni ~etverogodi{nji mandat za predsjednika
Skup{tine op}ine Knin ve}inom glasova izabran dr. Babi} Milan.
Novoizabrani predsjednik dr. Babi} Milan je u prisutnom obra}anju odbornicima rekao
da je prvi put u zapadnom dijelu Jugoslavije jedan parlament postao ve}inom srpski, te da je
neophodno samo po{tivati volju naroda koji je izabrao ovaj parlament i zaloìo se za
demokratske procese, a pogotovo za nacionalni suìvot srpskog i hrvatskog naroda, te da }e
ova Skup{tina raditi u duhu tolerancije i u korist zajedni~kog interesa svih u Kninu.
Ad. 6.
Predsjedavaju}i je obrazloìo odbornicima da je za isticanje kandidata za potpredsjednika
Skup{tine op}ina ista procedura kao i za izbor predsjednika Skup{tine op}ine, te da je Srpska
demokratska stranka predloìla da se za izbor potpredsjednika Skup{tine op}ine istakne
kandidatura profesora Lazara Macure.
Bez rasprave predsjedavaju}i je konstatirao da je profesor Lazar Macura utvrdjen kao jedini
kandidat za potpredsjednika Skup{tine op}ine.
Ad. 7.
Predsjedavaju}i je upoznao odbornike da se po istoj proceduri kao i za izbor predsjednika
Skup{tine op}ine vr{i ovaj izbor.
Predstavnik Komisije za izbor je objavio da je glasalo 89 odbornika te da je za profesora
Lazara Macuru glasalo 80 odbornika, a 9 listi}a je bilo nevaè}ih.
Predsjedavaju}i je konstatirao da je profesor Lazar Macura ve}inom glasova izabran za
potpredsjednika Skup{tine op}ine i zaèlio mu puno uspjeha u radu.
Ad. 8.
25
Predsjedavaju}i je upoznao odbornike da za sada nema prijedloga za predsjednika Izvr{nog
vije}a Skup{tine op}ine, te da }e Srpska demokratska stranka pripremiti prijedlog za narednu
sjednicu {to zna~i da su time zaklju~ene 8. 9. i 10. ta~ka dnevnog reda.
Ad. 11.
Novoizabrani predsjednik dr. Babi} Milan ispred Srpske demokratske stranke iznio je
slijede}i prijedlog za Komisiju:
1. Kolundì} Radivoje 7. Rusi} Milan
2. Tanjga Veljko 8. Ani}-Ivi~i} Zvonimir
3. Tankosi} Branko 9. Sladi} Zlatibor
4. [impraga Sre}ko 10. Krneta Uro{
5. \uri} Mirjana
6. Medi} Tihomir
Za predsjednika Komisije predsjednik Skup{tine op}ine je predloìo odbornika [impraga
Sre}ka.
Odbornici su jednoglasno bez diskusije prihvatili dati prijedlog.
Ad. 12.
^lan Komisije za izbor i imenovanja Skup{tine op}ine Rusi} Milan predloìo je slijede}e
odbornike koji }e prisustvovati zaklju~ivanju braka u mati~nim uredima:
Knin: 1. Macura Lazar 5. Tankosi} Branko
2. Popovi} Veljko 6. Kolundì} Radivoje
3. [impraga Sre}ko 7. Tanjga Veljko
4. Radulovi} Rade 8. Kova~evi} Drago
Kistanje: 1. Krneta Milan 3. Maìbrada Sava
2. Lali} Du{an 4. Stjelja Gojko
Plavno: 1. Savi} Branko
Kijevo: 1. êtnik Stevan 3. Smiljani} Krste
2. Malo~a Mate
Ervenik: 1. Kova~evi} Bo{ko 3. Gnjidi} Marko
2. Vranjkovi} Milan 4. Gajica Vojin
Bez diskusije odbornici su jednoglasno prihvatili iznijetu listu kandidata.
ZAPISNIÂR:
Bili} Drago
26
8
1990., lipanj 6.
Knin
Rje{enje o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu odbranu Skup{tine op}ine
Knin
Na osnovu ~lana 211. Statuta op}ina Knin (Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i
[ibenik, broj 14/75, 19/81, 14/82, 7/83, 6/84, 7/86 i 6/90) i ~lana 19. Odluke o
op}enarodnoj obrani (Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i [ibenik, broj 23/85) Skup{tina
op}ine Knin na 2. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih zajednica, Dru{tveno-politi~kog vije}a
i Vije}a udruènog rada od 6. 6. 1990. godine, donosi
R J E [ E N J E
o izboru predsjednika i ~lanova Savjeta za narodnu obranu Skup{tine op}ine Knin
1. U Savjet za narodnu odbranu Skup{tine op}ine Knin izabiru se:
a) za predsjednika:
Babi} Milan
b) za sekretara:
Popovi} Sava
c) za ~lanove:
1. Macura Lazar
2. Popovi} Veljko
3. Marjanovi} Pavao
4. Mandini} Neboj{a
5. Dobrijevi} Mirko
6. Sekuli} Savo
7. predsjednik Dru{tveno-politi~kog vije}a
8. na~elnik [taba za teritorijalnu obranu
9. predstavnik Garnizona JNA
2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku
op}ina Drni{, Knin i [ibenik.
Klasa: 021.05/90-02/48
Ur. broj 2136-01-90-1 PREDSJEDNIK
Babi} Milan, s. r.
Ta~nost prepisa ovjerava v. d. TAJNIK
Lali} Borka v.r.
M.P.
6
Ovjereni prijepis, strojopis, latinica
27
6
Okrugli pe~at: Skup{tina op}ine Knin.
9
1990., lipanj 16.
Smokovi}
Iz govora predstavnika Srpske demokratske stranke na osniva~kom skupu Mjesnog odbora
u Smokovi}u kod Zadra
Bogoljub Popovi}
7
Srpska demokratska stranka: Mi smo na putu da poveèmo Srbe od
Jadrana do Drine, od Subotice do Kosova. Nema vi{e dragosavaca
8
ima pravoslavaca. Srpska
demokratska stranka je u svom programu istakla borbu za jednistvenu Jugoslaviju za
Federativnu Jugoslaviju za koje je srpski narod u dva zadnja rata dao ogromni prilog u krvi.
Zadnji brijunski Ustav je dokraj~io Jugoslaviju i doveo je na rub katastrofe zahvaljuju}i
pokojnicima koji su oti{li na onaj svijet posle nego {to su stvorili taj brijunski Ustav koji je
razbio Srbiju. Na njihovu veliku àlost Srbija se ponovo ujedinila. Srpski narod se ujedinjuje
i nema sile koja }e zaustaviti ovaj proces preporoda renesanse srpskog naroda. Pobjeda
rekacionarnih snaga Hrvatskog naroda na zadnjim izborima dovela nas je opet pred jednu
novu dilemu ponova pozivaju na klanje mi im odgovaramo stihovima Jovana Radulovi}a
ne}emo se dati vi{e klati. Svaka varijanta usta{a usta{ka varijanta vi{e ne dolazi u obzir. Mi
im poru~ujemo da ih se ne bojimo, da paze {ta rade, da ne izazivaju ponova katastrofu jer ako
bude katastrofe zajedno }emo u nju i}i. Na{ao se jedan bezumnjak koji se zove Josip
Sulejmanac
9
Potpredsjednik Hrvatskog Sabora koji je do{o na genijalnu ideju da se zabetonira
najve}e strati{te srpskog naroda u Lici jama Jadovno. Koja sramota jednog funkcionera HDZ-
a da dira u otvorenu ranu srpskog naroda, a rane nedoklanog Miroslava Mlinara
10
jo{ nisu
zarasle. Kako ih nije sramota da u Bleiburgu drè misu zadu{nicu usta{kim zlo~incima i da
izjedna~uju Bleiburg i Jadovno. To se nikada ne}e izjedna~iti, a historija }e re}i zadnju rije~.
Mi smo jedina stranka u Jugoslaviji koja je u svoj generalni program stavila podr{ku JNA-i na
odbrani integriteta i suvereniteta Jugoslavije. @ivela JNA! Mi vjerujemo da armija ne}e tako
lako dozvoliti dezintegraciju Jugoslavije, mi vjerujemo isto tako da snage reda, snage reda i
poretka u Jugoslaviji ne}e dozvoliti niti odcjepljenje Kosova niti odcjepljenje nikoga od
Jugoslavije. Neka ìvi narodna milicija!
Prof. Branko Marijanovi} (potpredsjednik SDS-a): Mi izbore dobijamo i nakon izbora,
izbore koje smo za vrijeme izbora izgubili naknadno dobijamo jer narod sad vr{i izbor izme|u
na{e stranke i drugih stranaka. Umjesto petokrake sad su stavili neke kocke na sebi, to nisu
28
7
Pukovnik RV i PVO u mirovini, iz sela Vrebac kod Gospi}a, sa stanom u Zadru.
8
Du{an Dragosavac.
9
Sulimanac.
10
Miroslav Mlinar, predsjednik mjesnog ogranka SDS-a Benkovac, prona|en je navodno napadnut i ranjen 18.
svibnja 1990. u benkova~kom parku. Politi~ko vodstvo Srba iz Hrvatske odmah je optuìlo Hrvate, a spominjali
su vekovnu prijetnju, usta{e i kolja~e. Taj inscenirani slu~aj eksploatiran je u srbijanskim medijima u
njihovoj beskrupuloznoj ratno-hu{ka~koj kampanji: Napad na srce Duga, 8. 6. 1990.; Agresija koja
upu}uje na usta{tvo Politika, 22. 5. 1990.; Atak na ceo srpski narod Politika, 22. 5. 1990.;
Nepodno{ljiva lako}a srpskih ratnika Politika, 22. 5. 1990.; Moja tragedija je tragedija srpskog naroda
Politika, 17. 6. 1990.; Dijalog iz zasede Novosti, 21. 5. 1990.; Ruàn, bezdu{an, usta{ki ~in Politika,
21. 5. 1990. itd. Srpska demokratska stranka zamrznula je tada odnose sa Saborom Republike Hrvatske.
@upanijski sud u Zadru osudio je 1995. M. Mlinara na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u zlo~inu u [kabrnji.
komunisti nego kockari. Vi znate da smo mi zbog napada na Miroslava Mlinara jednog od
predsjednika na{ih mjesnih odbora, zaledili odnose sa Hrvatskim Saborom i sa svim
kroatocentri~nim strankama uklju~uju}i i Ra~anov SKH SDP. U va{e ime i u svoje ime i u
ime naroda koji slijedi i podràva SDS u ime tog dijela srpskog naroda u Hrvatskoj re}i }u:
mi Hrvatsku priznamo za svoju domovinu. Mi nikad nismo bili peta kolona u Hrvatskoj, za
slobodu Hrvatske i za slobodu Jugoslavije mi smo bili i ostajemo prva kolona. Ako je
Hrvatska na{a domovina i Jugoslavija na{a domovina i na{a ljubav a Kosovo na{a narodna
du{a da sami o sebi se pobrinemo pa stvaramo svoju zajednicu op}ina. Sad kaù da ru{imo
Hrvatski suverenitet. Ako mogu postojati druge zajednice op}ina a {to ne bi mogla postojati
jedna zajednica op{tina po na{oj mjeri i u skladu sa na{im potrebama i èljama. Ona }e
postojati. Mi kao narod, srpski narod, nikoga nije nikad ni ugroàvao, ni prijetio mu, ni
napadao, mi smo se uvijek samo branili.
Dr. Mi{o Bili} (predsjednik zadarskog odbora SDS-a): 20. maja ove godine je osnovana SDS
i gradski odbor u Zadru kao prvom gradu na obali Jadrana ispred kojeg vas ja nasrda~nije i
najtoplije pozdravljam. Dobro nam do{li u SDS. Ja se nadam da }emo i vjerujem u to da
}emo sara|ivati jer ovi su prostori na{i i na{i }e uvijek i ostati.
Zdravko Laki} (SDS Zadar): Prije nekoliko dana gospodin Josip Sulejmanac predlaè
betoniranje jame Jadovno toboè radi bezbjednosti da se u njih ne bacaju nove `rtve. Koja
podlost, ko osim nas Srba i Jevreja ima pravo da dira u na{e grobove da ih skrnavi i da
obezvre|uje nevine `rtve u tim jamama. Srpski narod je slavan, srpskom narodu podme}e se
da je hegemonisti~an, zar moè biti hegemonisti~an koji srpski narod koji je u zadnja dva rata
dao tri miliona `rtava osloba|aju}i druge i sebe. A sada komunistima da jo{ traje prelazni rok
ako ho}e u prvu ligu neka do|u u SDS. Ho}ete li pristupiti SDS? Da poru~imo gospodinu
Ra~anu
11
i gospodinu Borisu Parmaladi da vi{e ne}e imati srpske glasove! @iveli!
^lan ili simpatizer SDS-a (u sivoj ko{ulji): Prvi Sabor hrvatski koji se na neki na~in po mom
li~nom uvi|aju na neki na~in ve} osje}a kroatocentri~nim, evo zbog ~ega. Na rije~i druga
Mesi}a,
12
koji po mom mi{ljenju svojata, koji po mom mi{ljenju svojata Jadransko more pa i
ove {ume koje su na neki na~in dru{tvena imovina, a ne Mesi}eva ostav{tina njegovih roditelja
i ne znam koga. Mislim da na to nema nikako pravo. Nama je bliè more nego Mesi}u, na{im
djedovima je to more bliè uvijek bilo nego Mesi}u. Jo{ je ve}a nesre}a za ovaj kraj ovde {to
se na ovom terenu Jadranskog mora nalazi oko dvjesta pedeset odmarali{ta iz Beograda i
Novog Sada koji nemaju, u ovim danima ljetne sezone da do|u na neki na~in pravo jer su
ugroèni i preti im opasnost. Izrazili su to u novinama da po{to-poto daju ~ak i na licitaciju
odre|ene ku}e i po niìm cijenama, a to je stvarno na neki na~in zlo. Evo zbog ~ega. Za{to ti
ljudi koji su otkidali od svoga kruha, od svoje djece, nisu ih obla~ili, jednostavno su stezali
sebe i na neki na~in da bi do{li na svoje more koje od davnina postoji kao na{e more
Jugoslavensko more, a nije to more ni~ije nego Jugoslavensko more i mislim da im ne moè
nitko pravo oduzeti tako ne{to... Dragi moji gra|ani Smokovi}a, ne znam da li ste slu{ali vi
Sabor, a vjerujem da slu{ate i pratite vrlo dobro pona{anja odre|enih ~elnika, ne znam s kojim
jezikom su se oni po~eli sluìti, meni je li~no profesor Brozovi}
13
bio predava~ na fakultetu
29
11
Ivica, predsjednik SKH-SDP.
12
Stjepan.
13
Dalibor.
Filozofskom i nije mi nikada takve rije~i spominjao, ja ne znam s kojim se on jezikom sada
ponovo sluì, a sje}am se da `71 godine je inicirao i bio glavni agitator da se odvoji jezik srpski
knjièvni jezik od hrvatskog knjièvnog jezika i dao i u~inio svoje da se vi{e ne zove hrvatsko-
srpski knjièvni jezik nego hrvatski ili srpski jezik to je na neki na~in opet vra}anje ka unazad
sa svojim ne znam ni ja kojim jezikom ja ga nisam u~io od njega. Ne znam {ta je to zna~i
{tovati, ne znam neke druge rije~i koje ste vi sigurno ~uli.
HR-HMDCDR, Zbirka video zapisa, inv. br. 343.
10
1990., lipanj 23.
Kula Atlagi}
Govori predstavnika Srpske demokratske stranke na osnivanju Mjesnog odbora stranke u
Kuli Atlagi} kod Benkovca
ôvjek sa crnim brkovima (otvara osniva~ku skup{tinu SDS-a): Dragi mje{tani sela Kula
Atlagi}, susjednih sela Korlata, Benkova~kog sela, Benkovca dragi gosti, prijatelji dobro do{li
na osniva~ku skup{tinu mjesnog odbora SDS u mjestu Kula Atlagi}.
Stanislav [tegljaji} (SDS): Ideje SDS su kozmopolitske ideje, dakle pravo svakog gra|ana na
slobodu i na miran ìvot bez obzira na nacionalnu vjeru ili pripadnost. @ivjela SFRJ! @ivjela
JNA! @ivjela narodna milicija!
Zdravko Ze~evi} (SDS): I na bu|enju svijesti, nacionalne svijesti srpskog naroda koji vje~ito
vjekovno ìvi na ovim prostorima, ovaj, u~inili smo dosta, srpski narod smo na odre|eni
na~in homogenizirali.
Bogoljub Popovi}, pukovnik (SDS): SDS ne priznaje republi~ke granice, SDS ne priznaje
granice kontinenata, nije zato ~udo {to doìvljavamo takvo odu{evljenje takve simpatije s onu
stranu Drine i s onu stranu Dunava. Nije daleko dan kada }emo se spojiti od mora do Drine.
Nema te sile koja }e spre~iti da se ujedini srpski narod, nema takvog Tu|mana
14
ili Ra~ana
15
koji moè da nas omalovaì. Prema tome nema nikakvih ni teoretskih mogu}nosti da se
ponovi `41 godina. Ne}emo vi{e na vrbe i preko Drine. Ne}emo se vi{e dati klati {to kaè
pjesnik Jovan Radulovi}. Ako se pokaè da se ho}e konfederacija vi znate {ta je rekao na{
predsjednik mi }emo onda potegnuti oru`je, a to je autonomija, to je na{e oru`je. Mi
vjerujemo isto tako u JNA koja brani interese Jugoslavije. Ona brani i na{e interese. Neka ìvi
JNA!
Dr. Mi{o Bili} (SDS): Pozdravljam vas na ovim divnim prostorima ispred sv. Nikolaje i
prenosim pozdrave Gradskog odbora SDS iz Zadra koji je veoma zadovoljan ovim dana{njim
skupom i ovim dana{njim na{im sretanjem.
30
14
Franjo.
15
Ivica.
Prof. Branko Marijanovi} (potpredsjednik SDS-a): Razgovarao sam danas prijepodne
telefonom sa Beogradom, razgovarao sam sa va{im i na{im Miroslavom Mlinarom. On je
poslom u Beogradu .... A najmanje srpski narod nije bavio tricama i ku~inama. Srpski narod
je istorijski ozbiljan i odgovoran narod, on se odgovornim i ozbiljnim poslovima bavi, pa ba{
zato osnovao je SDS. Srpski narod nikad u svojoj istoriji nije bio vo|en mr`njom i osvetom.
Srpski narod nikada i nikoga nije napadao, on se uvijek samo i isklju~ivo branio kada je to
morao. Govori [ime
16
da }emo mi iseliti na ~elu s Ra{kovi}em
17
kao i biva eto Ra{kovi} }e
biti na{ Srba u Hrvatskoj ârnojevi} pa nas u seobu Srbalja povesti, al veli samo ono {to u
rukama ponijet mogu. E sva{ta, da nije od [ime ~ovjek bi se i zamislio.
Milan Malba{a (SDS Benkovac): Ja }u vas samo pozdraviti u ime Mjesnog odbora Crvene
gore i Benkovca, jo{ da vam kaèm osim gospoda Boga mi nemamo u {to da vjerujemo nego
u SDS, eto toliko.
@ivko Vojvodi} (SDS Kula Atlagi}a): Posebno pozivam na{u bra}u komuniste koji su na
prethodnim izborima glasali za nekakav SKH SDP po{teno ra~unaju}i da glasaju za
Jugoslaviju, me|utim tim svojim ~inom oni su glasali protiv Jugoslavije. Bra}o i sestre svako
imalo pametan zna da Jugoslaviju nije razbila Hrvatska demokratska zajednica i Franjo
Tu|man ve} la`ni hrvatsko-slovenski komunisti napu{taju}i 14. Kongres Saveza Komunista
Jugoslavije. Mi ovde dobro znamo da nam jezik i pismo nije uzela Hrvatska demokratska
zajednica ve} propali komunisti~ki reìm potpomognut izrodima srpskoga naroda, a HDZ,
Hrvatska demokratska zajednica samo nastavlja njihovo sramno djelo, a kad oni kojima se to
ne svi|a izmisle neki drugi jezik u kojem }e nazo~an biti prisutan, stanica biti postaja,
predsjednik biti poloàjodràc, elektrana biti munjara, mi im poru~ujemo da takav jezik nije
na{, a oni neka ga zovu kako ho}e, mi za sada nemamo potrebe na{ lijepi jezik mjenjati za
takve nakaradne izmi{ljotine. Sa ovoga mjesta im poru~ujemo bili mi {tovani ili po{tovani,
bili mi ovdje nazo~ni ili prisutni, bili mi predsjednici ili poloàjodr{ci, stajali mi na stanici ili
postaji mi smo bili, sad smo i uvijek }emo ostati Srbi. Takvima poru~ujemo da je Hrvatska
na{a otad`bina da je volimo, da je ovdje, da volimo da ovdje pada ki{a ali da ne bi voljeli
vidjeti Srbiju onakvu kakvu je oni èle.
HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 343.
11
1990., srpanj 1.
Kosovo (kod Knina)
Stenogrami govora srpskih ~elnika na proslavi kod crkve Lazarica u Kosovu, gdje je
progla{eno osnivanje Zajednice op}ina Sjeverna Dalmacija i Lika
31
16
\odan.
17
Jovan.
Nikolaj:
18
I da u ime sviju vas draga bra}o i sestre zahvalim na u~e{}u u ovom na{em slavlju
preosve}enoj gospodi Arherejima, pakra~kom Lukijanu, australijsko-novozelandskom
Longinu, crnogorsko-primorskom Nikanoru i topli~kom Mitropanu na du`nosti u Americi,
isto tako dozvolite mi da se zahvalim usrdno akademiku Jovanu Ra{kovi}u.
Najavljiva~ (u prsluku i kapi): A sada bi draga bra}o i sestre, dragi moji prijatelji i po{tovane
dame i gospodo najavio glavnu ta~ku na{eg programa, na{eg dragog i uvaènog prijatelja i
brata, gospodina akademika, predsjednika SDS, akademika Jovana Ra{kovi}a!
Jovan Ra{kovi}: Mi smo tu i zbog toga {to je srpsko ime pedesetak godina bilo zakovano u
tamnim kov~ezima zla i tamnim kov~ezima laì. Mi smo tu jer je srpstvo jo{ uvjek pod
velovima jer moramo sa srpstva skidati sve la`ne velove koje su nam namjestili, koje su nam
nametnuli. Hvala vam. To je va{a zemlja i nema snage i nema mo}i i nema sistema i nema
reìma i nema dràve koja moè va{u zemlju odnijeti. Nema laì istina se zna srpska nacija
postoji od 1219. godine i prva je formirana me|u svim evropskim narodima. Pravoslavna
crkva se nije nametala pravoslavnim ljudima, ona je dopu{tala da pravoslavni ljudi srpske
pravoslavne crkve komuniciraju direktno sa Bogom i u svojim najiskrenijim trenucima. Nije
se pona{ala kao katoli~ka crkva koja je bila stalni posrednik i izdajac izme|u Boga i ~ovjeka.
Srbin i srpski pravoslavac izme|u Boga i sebe nema nikoga osim sebe i Boga.
Najavljiva~: Kada slu{am rije~i jednog mladog i uglednog ~ovjeka onda osje}am da na{im
prostorima i kroz na{ zrak struji jedinstvo i sloga, to su rije~i na{eg mladog doktora Milana
Babi}a.
Milan Babi}: Ne prihvatamo da smo bezimeno pu~anstvo, nacionalna manjina i gra|ani
drugog reda. Po volji naroda, a na osnovu ta~ke 1. amandmana 43. na Ustav SRH Skup{tina
op}ine Knin na tre}oj zajedni~koj sjednici svih vije}a odrànoj 27. juna 1990. godine donijela
je odluku o osnivanju i konstituisanju zajednice op{tina sjeverne Dalmacije i Like kojoj se
pored op{tina Knina, Benkovca, Obrovca, Lapca, Gra~aca i Korenice mogu pridruìti i
op{tine na Kordunu, Baniji i Slavoniji. Sjedi{te zajednice je u Kninu. Na osnovu ta~ke 6.
odluke, utvr|eno je da odluka stupa na snagu kada je u istom tekstu usvoje najmanje dvije
op{tine. Skup{tina op{tine Donji Lapac usvojila je odluku 28. juna, a Skup{tina op{tine
Gra~ac 30. juna ove godine, tako da su se stekli uslovi da odluka stupi na snagu. U ime
privremenog predsjedni{tva skup{tine zajednice progla{avam da je zajednica op{tina sjeverne
Dalmacije, Like i drugih dijelova Krajine konstituisana. Srpski narode na Krajini neka nam
je sa sre}om autonomija Krajine.
Veselin \ureti}: Ideja je srpstvo i to srpstvo koje ne priznaje ni genocid ni njihove nekakve
izmi{ljene istorijske kriterijume, jer istorijski kriterijumi na ovom terenu, ja vam kaèm kao
histori~ar postoje imaju kontinuitet od {estog vijeka do dana dana{njeg. Mi nismo èleli ni{ta
drugo nego ono {to je èlela Bizmarkovska Njema~ka i Maksimijeva Italija, toj ideji `rtvovali
smo svoje dvije velike dràve Srbiju i Crnu Goru i doìveli da nas ta ista Rusija u rukama
satare, proglasi za velikosrpske hegemoniste i ugnjeta~e drugih naroda. Ja mislim da se
nalazimo na velikom istorijskom raskr{}u, na raskr{}u koje ostavlja utisak ponekada da smo
32
18
Episkop dalmatinski Srpske pravoslavne crkve.
u bezizlaznoj situaciji, ali ja mislim da nismo nikada bili u boljoj situaciji posljednjih sto
godina nego danas. Ideja konfederalizma koja se danas pojavljuje nije ni{ta drugo nego
produètak titoisti~ke zavjere protiv srpskog naroda.
Mili} od Ma~ve: Barbarski genije Mili} od Ma~ve. Kostur Radovanov unuk Pantelijin i
potomak svih ostalih soravskih i srbijanskih predaka po majci sa Zrmanje, onaj koji
povremeno ustaje iz groba i prkosi matematici Mili} ledeni, heliocentri~ni slikar neba i
zemlje, ba{ taj koji naslika ruke teà~ko-selja~ke tetka Cuje Nanine, obraz Ikoru~a Andrije iz
mra~ne {ume se}anja, vukove, devet babinih kuka, prvi vitez od Ma~ve, vitez ~uvar manastira
Gra~anice. U to ime doneo sam svoju izlo`bu sa temom Kosovo prvi prag Srbije na pravo
mesto u dalmatinsko Kosovo. @elim ovom prilikom da istaknem da se ose}am da sam do{ao
u zapadne predele zemlje Srbije, i stoga poklanjam kompletne svoje knjige na{em i va{em
tritonu koji se pojavio iz morske pene Jovi Ra{kovi}u.
Jovan Ra{kovi}: Hvala srpskom barbarogeniju. Drugi èle u Evropu, a mi odavno imamo
Evropu u Srbiji. Mi odavno imamo Centar likovne umjetnosti u Ma~vi, u na{em Mili}u od
Ma~ve, neka slika i dalje za Srbiju.
12
1990., srpanj 3.
Knin
Zapisnik 1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne
Dalmacije i Like
Z A P I S N I K
1. sjednice Privremenog predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i
Like, odràne 3. jula 1990. godine u prostorijama Skup{tine op}ine Knin.
Prisutni:
1. Dr. Milan Babi}, predsjednik Skup{tine op}ine Knin,
2. David Rastovi}, predsjednik Skup{tine op}ine Donji Lapac i
3. Vojislav Luki}, predsjednik Skup{tine op}ine Gra~ac.
Sjednici predsjedava dr. Milan Babi}. Na njegov prijedlog utvrdjen je ovaj
DNEVNI RED:
1. Osnivanje i konstituisanje Zajednice op}ina sjeverne Dalmacije i Like.
2. Javna rasprava o ustavnim promjenama u SR Hrvatskoj.
Ad 1)
Nakon rasprave u kojoj su uzeli u~e{}e svi prisutni, Privremeno predsjedni{tvo Skup{tine
Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like jednoglasno donosi ove
33
Zaklju~ke:
1. Utvrdjuje se da su Odluka o osnivanju i konstituisanju zajednice op}ina Sjeverne
Dalmacije i Like donijele u istovjetnom tekstu:
Skup{tina op}ine Knin 27. 6. 1990. godine,
Skup{tina op}ine Donji Lapac 28. 6. 1990. godine i
Skup{tina op}ine Gra~ac 29. 6. 1990. godine, te da je time Zajednica op}ina Sjeverne
Dalmacije i Like osnovana.
2. U smislu odredbe stava 1. ~lana 5. Odluke, konstitui{e se Privremeno predsjedni{tvo
Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like u sastavu: dr. Milan Babi}, David Rastovi},
Vojislav Luki}, a za predsjednika Privremenog predsjedni{tva bira se dr. Milan Babi}.
3. Do osnivanja odgovaraju}e stru~ne slu`be, administrativno-tehni~ke poslove za Zajednicu
Op}ina Sjeverne Dalmacije i Like vr{it }e Stru~na slu`ba Skup{tine op}ine Knin.
4. Zaduùje se i ovla{}uje predsjednik Privremenog predsjedni{tva da poduzme mjere da se u
roku iz ~lana 5. stav 2. Odluke pripremi nacrt Statuta i drugih akata potrebnih za
funkcionisanje Zajednice op}ina.
5. Osniva se Ekonomsko-pravni savjet Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like,
kao savjetodavno tijelo. Za predsjednika Savjeta imenuje se prof. dr. Slobodan Komazec, koji
}e Privremenom predsjedni{tvu predloìti ~lanove Savjeta iz reda nau~nih i stru~nih radnika.
6. Ovla{}uje se predsjednik Privremenog predsjedni{tva da se uputi poziv svim op}inama u
SR Hrvatskoj u kojima su Srbi ve}insko stanovni{tvo da pristupe Zajednici op}ina Sjeverne
Dalmacije i Like.
7. Dok se Statutom ne utvrdi sadràj i oblik pe~ata Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i
Like, ovla{}uje se predsjednik Privremenog predsjedni{tva da naru~i izradu i dobavu pe~ata
okruglog oblika, promjera 38 mm, sa tekstom Socijalisti~ka Republika Hrvatska Skup{tina
Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like Privremeno predsjedni{tvo Knin, ispisan
}irilicom.
Ad 2)
Nakon {to su se medjusobno informirali i izmjenili mi{ljenja o sadràju prijedloga za
promjene Ustava SR Hrvatske, {to ga je prihvatio Sabor SR Hrvatske na sjednici od 28. juna
1990. godine, Privremeno predsjedni{tvo jednoglasno donosi ovaj:
Zaklju~ak:
Ocjenjuje se da bi ustavnim promjenama, prema prijedlogu {to ga je prihvatio Sabor SR
Hrvatske na sjednici od 28. juna 1990. godine, do{lo je do bitnog naru{avanja ravnopravnosti
naroda i narodnosti u SR Hrvatskoj, posebno srpskog naroda. Privremeno predsjedni{tvo
smatra potrebnim i korisnim da se, radi rasprave i zauzimanja zajedni~kih stavova o
predloènim ustavnim promjenama, odrì sastanak predstavnika svih op}ina u SR Hrvatskoj
u kojima su Srbi ve}insko stanovni{tvo. Takav sastanak zakazuje se za 6. jula 1990. godine, u
11 sati, u Op}inskoj vije}nici u Kninu.
Poziv za sastanak uputiti }e se teleksom op}inama: Knin, Obrovac, Benkovac, Gra~ac, Donji
Lapac, Titova Korenica, Vojni}, Vrginmost, Dvor na Uni, Kostajnica, Glina, Petrinja, Pakrac,
Grubi{no polje, Daruvar, Vukovar i Beli Manastir.
34
Sastanku trebaju prisustvovati: predsjednici skup{tina op}ina, ~lanovi Privremenog
predsjedni{tva Skup{tine Zajednice op}ina Sjeverne Dalmacije i Like, zastupnici u Saboru SR
Hrvatske iz tih op}ina, predstavnici Glavnog odbora Srpske demokratske stranke i
predstavnici Ekonomsko-pravnog savjeta Skup{tine Zajednice op}ina.
Time je dnevni red sjednice bio iscrpljen, pa je predsjednik Privremenog predsjedni{tva
zaklju~io sjednicu.
PRIVREMENO PREDSJEDNI[TVO:
1. Dr. Milan Babi}, v.r.
2. David Rastovi}, v.r.
3. Vojislav Luki}, v.r.
- - - - - - -
O B R A Z L O @ E N J E
uz Nacrt odluke o osnivanju i konstituisanju
Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like.
Na osnovu Zaklju~ka Skup{tine op{tine Knin o pokretanju inicijative za osnivanje Zajednice
op}ina Sjeverne Dalmacije i Like doneseno na 2. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih
zajednica, Dru{tveno-politi~kog vije}a i Vije}a udruènog rada od 6. 6. 1990. godine,
Predsjedni{tvo Skup{tine op{tine je stupilo u kontakte sa skup{tinama i politi~kim
organizacijama op{tina na koje se ova inicijativa odnosila, tako|er Predsjedni{tvo je stupilo u
kontakt i sa predstavnicima drugih op{tina van ovog podru~ja.
Inicijativa je nai{la na dobar prijem, tako da su je neke skup{tine op{tina zvani~no i prihvatile,
dok su je druge skup{tine uvrstile u dnevni red svojih narednih sjednica.
Pored op{tina Knina, Benkovca, Obrovca, Donjeg Lapca, Gra~aca, Titove Korenice; postoji
veliko raspoloènje da se ovoj Zajednici pridruè i op{tine: Vojni}, Vrginmost, Dvor na Uni,
Kostajnica, Glina, Petrinja, Pakrac, kao i podru~ja Vrhovina, Pla{kog, Oku~ana i Gospi}a.
Hiljade ljudi na skupovima koji su odràni tokom juna mjeseca u ovim sredinama pozdravili
su stvaranje ove Zajednice. Ova Skup{tina je kao razlog pokretanja inicijative za osnivanje
zajednice na{la u cilju ostvarivanja jedinstvenog privrednog podru~ja, ostvarivanja politike
volje regionalnog razmje{taja kapaciteta, kori{tenje sredstava akumulacije privrede i
stanovni{tva ali i sredstava za podsticanje brèg razvoja nerazvijenih op{tina.
To su bili opravdani razlozi za pobolj{anje ekonomskog poloàja ovog podru~ja i
ekonomske ravnopravnosti naroda. Ovi zahtjevi ni u kom slu~aju nisu imali cilja ugroàvanje
suvereniteta ili privrednog jedinstva Republike Hrvatske, ve} naprotiv ja~anje njene privredne
mo}i i ravnomjernog razvoja. S obzirom da na podru~ju Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna,
Banije i dijela Slavonije ve}inom ìvi Srpski narod, kao i istorijski narod na dijelu Republike
Hrvatske koji je predstavljao teritoriju Vojne krajine, to postoje istorijsko kulturni razlozi da
se na ovom prostoru Republike oformi savremeni region, kome bi mogle do}i do izraàja
nacionalne i kulturne specifi~nosti ovog dijela Republike Hrvatske.
35
13
1991., srpanj 6.
Knin
Stenogram govora dr. Milana Babi}a, Du{ana Zelembabe i Jovana Ra{kovi}a prilikom
rasprave o amandmanima na Ustav Republike Hrvatske
Milan Babi}: [to moramo izre}i svoj stav da je za srpski narod u Hrvatskoj nelegitimna svaka
odluka Sabora ili Vlade Hrvatske.
Du{an Zelembaba: Ovi trenuci pred kojima smo sada su istorijski trenuci srpskoga naroda u
Hrvatskoj, a nisu samo u Hrvatskoj, ovo su istorijski trenuci opstanka srpskog naroda na
teritoriju Balkana i mislim da moram pri}i takvoj temi isklju~ivo kao takvom problemu. Ovo
{to je ponu|eno kao nacrt amandmana uop{te se ne morate truditi da puno ~itate sve i jedan
je uperen direktno protiv srpskog naroda. Mi moramo shvatiti da sad postoje osnovne,
osnovna konfrontacija, konfrontacija srpskog naroda s jedne strane i konfrontacija hrvatskog
naroda. Dokle god postoji rob izme|u srpskog i hrvatskog naroda Jugoslavije vi{e nema i
nemojmo se zavaravati Jugoslavija je na izdisaju. Jugoslaviju srpski narod nosi u du{i i mi
nemamo nikakvog jedinog razloga da dokazujemo da smo za Jugoslaviju, ali je sad najva`nije
spasenje srpskog naroda i mislim da treba u tom smislu govoriti. Mi moramo inzistirati i
raditi na tome da vidimo Srbe u Hrvatskoj u jednim novim, modernim politi~kim uslovima.
Nama gospodo nije lako. Ju~er ovde do{lo vrhovni{tvo redarstva da pokaè Srbima da su mo},
a pokazali su da su mali, jer je na ulicu ispred stanice milicije iza{ao srpski narod, mi ga nismo
zvali. Iza{ao je sam da brani svoju miliciju. Ima li igdje u istoriji da narod brani policiju? Ja sa
ove govornice pozivam JNA da se opredjeli, da li je armija naroda i narodnosti Jugoslavije ili
je neka vasionska kategorija? Predlaèm ujedinjenje cjelokupnog srpskoga naroda, predlaèm
posebno ujedinjenje na teritorijama Republike Hrvatske. Rekao sam ju~er gospodi, sekretaru
republi~kom na uvo, da je srpski narod spreman, ako su spremni da moèmo u sportsku
bitku. Srpski delegati ovo je otvorena konfrontacija, mi protiv sebe, duboko sam siguran,
imamo jedan gori dio srpskoga naroda, ovaj, hrvatskog naroda. Srpski narod je spreman i
sposoban da takvu dràvu ru{i, a krenemo li u ru{enje onda }e vidjeti kolko Srba u Hrvatskoj
ima. Da svi ovde prisutni kad se vratite svojim ku}ama, zaboravite na sve podjele i da radite
isklju~ivo na objedinjavanju cijeloga srpstva, jer nad srpstvom se nadvio mra~ni oblak, ali
srpski narod niko nikada pobjedio nije i to imajte na pameti, ako se slaète sa mnom ja sam
spreman da izgine nas nekoliko za slobodu na{e djece. Ovu dràvu koja nam se nudi mi
priznati ne}emo i to ne da je ne}e priznati profesor Ra{kovi}, Jovo Opa~i}, Milan Babi} il`
Zelembaba, nego je ne prizna narod, a narod, tko }e pobijediti narod, gospodo moja? Tko
moè pobijediti vaskoliki srpski narod. Jedan pravi narod koji se po~eo vra}ati pravoslavlju pa
jo{ i to? Tko }e to pobijediti? Pozivam da se radi, svaki u svojoj sredini na objedinjavanju
srpstva i da se spremamo da proglasimo autonomnu srpsku oblast prije negoli oni proglase
Ustav Hrvatske.
Jovan Ra{kovi}: Postoji srpstvo i postoji srbovanje, ja sam uvijek bio i ostao za srpstvo, ali
nisam ni protiv srbovanja jer ponekad moramo i srbovati. Do{la je nova komunisti~ka vlast,
stvorena je nova Hrvatska, ali Srbi i u toj novoj Hrvatskoj, komunisti~koj Hrvatskoj nisu
imali sre}e. Nisu imali sre}e zbog toga {to je kroatocentri~ka misao ponovo uspostavljena u
36
okvirima Hrvatske komunisti~ke partije, nju uspostavlja Vladimir Bakari}, provodi je vrlo
precizno i provodi je uz veliku pripomo} srpskih partijskih kadrova. Sad smo se sreli sa novim
sistemom, sa novim reìmom, sreli smo se sa kroatocentri~kim reìmom. Imao sam nekih
uvjerenja i posle razgovora koje sam vodio sa tim ljudima, da }e se neke stvari srediti ili barem
da se neke stvari ne}e forsirati, me|utim pokazalo se da se stvari forsiraju, a da se ni{ta ne
sre|uje. Pokazalo se i to iako kroatocentrizam nije usta{tvo da i taj i takav kroatocentrizam
ima svoje igle koje se okre}u prema srpskom narodu i koji srpski narod u Hrvatskoj, posebno,
na izvestan na~in i ograni~avaju i ugroàvaju. Jedna razumna procjena cjele situacije, razumna
procjena HDZ-a, razumna procjena hrvatske vlasti dana{nje bila bi u tome da se pone{to
izmjene taj stari princip, da se stari srbofobi~ni princip ukloni iz te politike, da se prizna
srpskom narodu pravo na postojanje, a iznad svega da se odstupi od principa da je srpski
narod remetila~ki faktor uspostavljanja hrvatskog nacionalnog vije}a i hrvatske dràvnosti. Po
ovim amandmanima vidim da se ni{ta od toga nije dogodilo. Ovi amandmani ponovo i
ponovljeno tretiraju srpski narod u Hrvatskoj kao remetila~ki faktor. Ho}e da ga potisnu sa
politi~ke, sa ljudske i sa dru{tvene scene, ho}e da budu sami ili ako postoje Srbi da to budu
poslu{ni Srbi koji }e se u svakom trenutku maknuti sa puta hrvatske dràvnosti. Kad sam
razgovarao sa predstavnicima HDZ-a, otvoreno sam im rekao, vi kao mlada vlast ne moète
izdràti niti jedan etni~ki sukob danas, evropa ne trpi etni~ke sukobe, u etni~kim sukobima
dolazi do intervencija bilo s koje strane i svima }e laknuti kad bilo ko razrje{i etni~ki sukob,
da uz tu pogibiju gine i ova nova uspostavljena vlast, zato bi takozvano vrhovni{tvo moralo
biti vrlo oprezno kad raspravlja o srpskom narodu sa srpskim narodom, oprezno mo`da iz
svojih najniìh i egoisti~nih principa. Nema vi{e skrivalica. Mi moramo prihvatiti zbilju,
zbilja nije naklonjena ni Jugoslaviji ni srpskom narodu. Zbilja je takva da se najprije traì
ne{to {to je vrlo apstraktno, traì se konfederacija. Konfederacija se traì samo zato {to se zna
da konfederaciju treba da donesu svi Jugoslavenski narodi, a to je nemogu}e i ne}e je donijeti.
Ali ako, kako oni sami kaù, ne do|e do konfedracije onda }e se i}i na odcjepljenje. Nemam
ni{ta protiv toga da se ide na odcjepljenje, ali se na odcjepljenje mora i}i civilizacijski. Ne
mo}e se i}i na odcjepljenje zastavama, buka{tvom i govorima, ne moè se i}i na odcjepljenje
pe~enjem volova i velikim gozbama, velikim pu~kim gozbama, zna se kako se ide na
odcjepljenje. Na odcjepljenje se moè i}i samo zakonom koji uspostavi dràva od koje se
odcjepljuju pojedini njegovi dijelovi. Prema tome, nema odcjepljenja bez zakona o
odcjepljenju. Srpska demokratska stranka inzistira na zakon o odcjepljenju jer je to jedini put
da se svaki narod moè odcjepiti, ali i narodi koji ìve u Bosni i Hercegovini, narodi koji ìve
u Hrvatskoj, isto tako, treba da imaju svoje pravo na svoje odcjepljenje, svoje pravo da
stvaraju neke zajedni~ke areale, kako }e se oni zvati i na koji na~in }e se formirati, o tome
}emo raspravljati. Ako do cjepanja do|e, moè do}i na nekoliko na~ina. Moè do}i na na~in
da se ujedine Srbija i Crna Gora, {to je ve} u toku i {to je svakome jasno da ta procedura ne
samo da je po~ela ve} je ona pri zavr{etku, da }e se u toj preko poziciji makedonski narod na}i
u jednoj dilemi i prema geopoliti~koj situaciji vjerovatno pridruìti ovoj zajednici. [to se
Bosne ti~e, te{ko je do}i do prognoza. Na Bosnu se puca sa strane Hrvatske. Na cjelokupnu
Bosnu ne puca Srbija, ja vam to mogu re}i. Srpska demokratska stranka ne}e prihvatiti da niti
jedan narod u Jugoslaviji prisvoji Bosnu, ali }e prihvatiti princip da pojedini dijelovi u Bosni,
kao {to su isto~na Hercegovina, koja je napu~ena Srbima, koja je sastavljena od srpskog
gra|anstva, da zapadna Hercegovina koja ima prete`no hrvatski ìvalj, moè u takvoj situaciji,
ukoliko se dogovorimo i ukoliko se to plebiscitarnim zakonom utvrdi, birati dràvu u kojoj
}e ìvjeti. Da se centralna Bosna isto tako moè odrediti ili za svoju samostalnu jedinicu. Kako
37
}e se odlu~ivati Kraji{nici, kako }e se odlu~ivati ljudi iz sjeverne Dalmacije, ja namjerno ne
govorim Kninska krajina, jer tu mislim prvenstveno na sjevernu Dalmaciju, i molio bih sve
one koji spominju Kninsku krajinu, da identificiraju Kninsku krajinu sa sjevernom
Dalmacijom jer Kninska krajina nije sama. Mi }emo se odlu~ivati, ne samo prema situaciji,
mi }emo se odlu~ivati ne smo prema racionalnim nekim pokazateljima i biljezima, mi }emo
se, kao {to se svaki narod odlu~uje, odlu~ivati i pone{to i racionalno. Historija je iracionalna,
historija nije racionalni smisao jer kad bi historija bila samo racionalna, onda bi pomo}u
ljudskih ili grupnih ciljeva i pomo}u ljudskih ili grupnih dostignu}a i pomo}u ljudskih ili
grupnih razumijevanja bilo lako razgrani~iti cijeli svijet, ali ta razgrani~enja i ne idu ba{ tako
jednostavno jer se iracionalni faktor u nju uplete, prema tome iracionalni faktor niko
pametan ne moè ni zapustiti ni napustiti, ali }e se srpski narod boriti protiv takvog Ustava,
ukoliko se on bude nametao srpskom narodu, a kako se bori protiv nametanja to se zna. Ali
èlimo upozoriti, ovu novu vlast da ni u kom slu~aju ne prihva}amo i ne}emo prihvatiti ono
{to se pomalo nazire, a to je tiranida hrvatskog parlamenta, mi ne prihva}amo tiranidu
hrvatskog parlamenta, za nas je tiranija i onda kad je vodi jedan ~ovjek i kad je vodi jedan
cijeli parlamenat. Mi ne krijemo da su nove zajednice op}ina baza, za uspostavljanje
politi~kog pa ~ak i teritorijalnog jedinstva srpskog naroda. Za{to bi hrvatski narod bio protiv
teritorijalno-politi~kog uspostavljanja autonomije. Mi ne traìmo autonomiju kakvu su radili
Tito i njegova klika, mi ne traìmo autonomiju kakvu je uspostavljao Kardelj,
19
kad je
uspostavljao Vojvodinu, samovoljno Vojvodinu, opet uz pomo} izdajni~kih i vazalnih srpskih
kadrova. Mi ne traìmo ni Kosovo, jer ne èlimo da mi Srbi u Hrvatskoj doìvimo sudbinu
Kosova, a doìvjeli bi sudbinu Kosova onda ako bi napravili dràvu u Hrvatskoj, zato mi
ne}emo dràvu u Hrvatskoj mi ho}emo samo autonomiju Srba u Hrvatskoj i ni{ta drugo. Mi
ho}emo jednu od modernih autonomija kakvih danas ima svugdje po svijetu. Ali, te
autonomije, mora da shvatimo i mi kao i vlastodr{ci Sabora, kao jednu dinami~ku tvorevinu,
ta autonomija }e pulzirati taman tako i toliko koliko bude pulzirala hrvatska politika. Ako
hrvatska politika bude pritezala srpski narod u Hrvatskoj, ako ga bude ograni~avala, ako ga
bude nepriznavala, ko {to ga ne priznava i ne priznaje onda je na{ jedini izlaz da mi stvaramo
jednu temeljitu, jednu ~vrstu autonomiju. Ukoliko hrvatska vlast i hrvatski Sabor bude
priznavao srpski narod i njegovo pravo da se organizira kako on misli da mu je najbolje, onda
ta autonomija ne treba da bude ni o{tra, ni agresivna, a ja sam protiv svake agresije, ali na
agresiju se, ako nas neko udari po lijevom obrazu mi mu ne}emo okrenuti desni ve} }emo
mu vratiti po njegovom desnom obrazu. Hvala vam.
14
1990., srpanj 17.
Dvor na Uni
Odluka o pristupanju op}ine Dvor Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
38
19
Edvard.
Na osnovi ~lana 94. i ~lana 108 ta~ka 16. Statuta op}ine Dvor /Slu{beni vjesnik op}ine
Dvor broj 10/90/, Op}inska skup{tina Dvor na 3. zajedni~koj sjednici Vije}a udruènog
rada, Vije}a mjesnih zajednica i Dru{tveno-politi~kog vije}a odrànoj 17. srpnja 1990. godine
donijela je
ODLUKU
o pristupanju op}ine Dvor Zajednici
op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
^lan 1.
Op}ina Dvor pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like.
^lan 2.
Ovla{}uje se predsjednik Skup{tine op}ine Dvor Raj{i} Simo, dipl. in`. da u ime Skup{tine
op}ine Dvor potpi{e akt o pristupanju u Zajednicu op}ina Sjeverne Dalmacije i Like.
^lan 3.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku op}ine
Dvor.
KLASA: 021-05/90-01/90
URBROJ: 2120-01-3-90-1
Dvor, 17. srpnja 1990.
OP]INSKA SKUP[TINA DVOR
PREDSJEDNIK
Skup{tine op}ine:
M.P.
20
Raj{i} Simo, dipl. in`., v.r.
15
1990., srpanj 25.
Srb
Zapisnik osniva~kog zasjedanja Srpskog sabora u Srbu
ZAPISNIK
SA SRPSKOG SABORA U SRBU 25. 07. 1990.
39
20
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Dvor.
David Rastovi}:
Dame i gospodo, otvaram zasjedanje Srpskog Sabora. Sabor se odràva u dva dijela. Ovaj
dio Sabora koji odràvamo ovdje predstavljaju birani predstavnici Srpskog naroda u
Hrvatskoj, a to su predsjednici SO i drugi predstavnici op{tina, zastupnici u Saboru
Republike Hrvatske /RH/, predstavnici Srpske pravoslavne crkve /SPC/, predsjednik Srpske
demokratske stranke /SDS/ i predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke
/JSDS/. Ovaj dio Sabora ima zadatak da utvrdi prijedlog Deklaracije o suvremenosti i
autonomiji Srpskog naroda u Hrvatskoj kao i prijedlog ~lanova Srpskog nacionalnog vije}a
/SNV/.
Drugi dio Sabora odràt }emo zajedno sa svim predstavnicima Srpskog naroda u
Hrvatskoj.
Za vo|enje ove sjednice predlaèm radno predsjedni{tvo u slijede}em sastavu: akademik
prof. dr. Jovan Ra{kovi}, predsjednik SO Knin i predsjednik zajednice op{tina sjeverne
Dalmacije i Like dr. Milan Babi}, predsjednik SO Donji Lapac i ~lan predsjedni{tva ZO
Sjeverne Dalmacije i Like, a to sam ja David Rastovi},
Po{to je usvojen prijedlog radnog predsjedni{tva Saboru predlaèm slijede}i:
Dnevni red:
1. Utvr|ivanje Deklaracije o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda.
2. Utvr|ivanje prijedloga sastava SNV.
Po{to je dnevni red usvojen rije~ dajem predsjedniku SO Knin dr. Milanu Babi}u.
Dr. Milan Babi}:
Deklaracija... (prilog zapisniku)
David Rastovi}:
Otvaram raspravu o prijedlogu teksta Deklaracije.
Dr. Jovan Ra{kovi}:
SDS smatra da je Deklaracija napisana ozbiljno i temeljito, da ona izraàva interes Srpskog
naroda, pa prema tome SDS prihva}a Deklaraciju u cjelini.
Dr. Du{an Zelembaba:
Ja na tekst Deklaracije isklju~ujem mogu}nost dodavanja ili oduzimanja bilo ~ega drugog,
da je napisana u duhu Srpskog naroda upravo onako kako narod misli i osje}a i upravo onako
kako od nas o~ekuje. Podràvam u potpunosti jer je sasvim sigurno da danas Srpski narod koji
se ovdje okupio po ovom lo{em vremenu ovo danas od nas i o~ekuje.
Mile Daki}:
Dozvolite mi da u skladu sa programom JSDS u kojem se kaè da u slu~aju nastupa
kriznih vremena poput onih iz 1914. ili onih 1941. godine da }e se JSDS zalagati za politi~ku
autonomnost Srba u Hrvatskoj. Najavljeni amandmanI nas navode u krizu, a u skladu s
politi~kim programom JSDS izjavljujem da podràvam politi~ku autonomiju Srba u
Hrvatskoj. To je po drugi put da }e Srpski narod u Hrvatskoj imati svoja politi~ka i
autonomna prava ona u periodu Vojne krajine kada ih je tu|in davao, ali su ipak bila
autonomna prava i ova danas. Srpski narod je doveden u takvu situaciju. SDS i JSDS su se
zalagale za gra|anski suverenitet {to je odbijeno. Obzirom da niti jedan gra|anin, niti jedan
40
narod nemoè biti nesuveren koji u jednoj zajednici ìvi zna~i da je doveden u stanje
nesuverenosti. Obzirom na to slijedi sad da se moraju stvarati autonomije. Demokratija nije
vlast ve}ine ve} vlast razuma. U demokratiji {to uzme{ za sebe to mora{ dati i drugome. Zato
u ime JSDS podràvam ovo danas {to se de{ava u Srbu. Nadam se da }e bratski Hrvatski
narod razumjeti ove korake i da }e ovo podràti.
Prof. dr. Rastislav Petrovi}: gost Sabora iz Beograda
U ime Narodne stranke Crne Gore ~iji sam predstavnik podru`nica Beograd ja vam iz sveg
srca ~estitam ovaj sve~ani ~in i sve ovo {to ste danas donijeli kao va{u Odluku. To je ono {to
pripada vama, jer vi ìvite na svom tlu, ovo je va{a zemlja i imate pravu u njoj da odlu~ujete
i da se pona{ate na na~in kako ste to uradili. Na jednom od zborova SDS mislim da je to bilo
u Novom Sadu ili Somboru kada sam pored uvaènog gospodina Jovana Ra{kovi}a bio rekao
sam da velika vremena ra|aju velike ljude i ro|en je Jovan Ra{kovi} izrastao u jedan granati
hrast koji je ra{irio grane gdje god ima Srba {irom Jugoslavije i oni mogu da stanu ispod tih
grana.
Hvala vam i èlim vam mnogo sre}e.
Sergej Veselinovi}:
Najprije èlim da pozdravim ovaj prvi Srpski Sabor u poslijeratnoj Jugoslaviji i èlim da
kaèm i to da Deklaracija koja se odnosi na budu}i poloàj Srpskog naroda koji ìvi na
teritoriji budu}e autonomije ne regulira pitanje poloàja ve}inskog dijela Srba izvan ove
teritorije. Predlaèm da se posebnim dokumentom odredimo prema problemima i poloàju i
tog dijela Srba koji je ve}inski dio Srpskog naroda.
Radoslav Tanjga:
Draga bra}o i sestre, draga gospodo, mogu kazati da sam sretan ~ovjek, jer pripadam
jednom ovakvom narodu. Predstavljam jedan ovakav narod, jer kaù da smo nacionalna
manjina. Neka do|u ovdje u Srb, pa da vide koliko ima tih dobrih ljudi. Dali je to nacionalna
manjina. Ovo je na{e tlo. Ovo je na{a otad`bina. Otad`bina je ono gdje su ostavljene kosti
pod zemljom i na zemlji, a otad`bina se ne moè ponijeti na |onu od cipela.
Ratko Li~ina:
Kao dosada{nji zastupnik u vije}u op{tina Sabora RH, a od sada i narodni poslanik op{tine
Gra~ac u Srpskom Saboru samo kratko: Dajem punu podr{ku ovome. Moj prijatelj Radoslav
Tanjga je jednom rekao da mu je na{ prvi nastup u Saboru RH li~io na ma~evanje s ki{om,
a ~ini mi se da }e ovo biti jedan na{ ki{obran.
David Rastovi}:
Po{to se niko dalje ne javlja za rije~ dajem prijedlog teksta Deklaracije na glasanje. (Tekst
je usvojen jednoglasno)
Prelazimo na slijede}u ta~ku dnevnog reda.
3. Utvr|ivanje prijedloga sastava SNV.
dr. Milan Babi}:
Na osnovu 3. ta~ke Deklaracije predvi|eno je da kao izvr{ni organ Srpskog Sabora bude
Srpsko nacionalno vije}e /SNV/.
41
Predlaèm da ~lanovi SNV budu: predsjednici SDS i JSDS, predsjednici srpskih op{tina i
zastupnici u Saboru Republike Hrvatske. / prijedlog usvojen/
Na osnovu ove saglasnosti ~lanovi SNV su:
David Rastovi}:
S ovim odlukama smo iscrpili ovaj dio Sabora. Idemo na drugi dio Sabora.
- - - - - - -
GOVOR DR. BABI]A U KOJEM JE IZNIO TEKST DEKLARACIJE
Gospo|e i gospodo, bra}o i sestre, uvaèni srpski sabore ~ast mi je obavijestiti vas da je
predsjedni{tvo srpskog sabora usvojilo prijedlog deklaracije o suverenosti i na slobodu srpskog
naroda. Polaze}i od univerzalnog principa o pravu naroda na samoopredjeljenje, uklju~uju}i
pravo na ocjepljenje, te polaze}i od postoje}ih normi u Ustavu SFRJ i u Ustavu SRH, a
posebno iz odredbi u Ustavu SRH da je SRH dràva i srpskog naroda u Hrvatskoj radi za{tite
svoje suverenosti i slobode, srpski narod koji ìvi na istorijskim teritorijama ujedinjenim u
dana{njim granicama SRH donosi i objavljuje na srpskom saboru odrànom u Srbu dana 25.
juna 1990. godine deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskoga naroda u granicama
socijalisti~ke republike Hrvatske, koja je domovina naroda koji ìve u SRH. Srpski narod je
na osnovu svojih geografskih, historijskih prava, usmenih i kulturnih osobnosti suveren
narod, sa svim pravima koja zadràva suverenost naroda.
Srpski narod u Hrvatskoj ima puno pravo da se ujedini sa hrvatskim narodom samostalno,
zavisno od novih odnosa u Jugoslaviji opredjeljuje za federativno ili konfederativno ustavno
uredjenje. Ne moè se bez u~e{}a srpskog naroda u Hrvatskoj ... a to naro~ito vrijedi za
situacije legitimnog ocjepljenja, ocjepljuju se narodi, a ne dràve. I srpskom narodu daje se
pravo da se na historijskim teritorijama koji odre|uju sada{nje granice Hrvatske da se
opredjeljuje s kim }e ìvjeti, u kom }e dijelu ìvjeti, kako }e ìvjeti sa drugim narodima u
Jugoslaviji. Nitko nema toliko pravo da odre|uje volju srpskog naroda koji tu ìvi vjekovima
i prije stvaranja dràve Hrvatske.
Na osnovu svoje suverenosti srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na autonomiju. Stupanj
autonomije zavisit }e od federativnog ili konfederativnog formiranja Jugoslavije. U uslovima
federativnog dràvnog ure|enja srpski narod ima pravo na nesmetanu i bez ograni~enja
upotrebu u slu`bene i privatne svrhe upotrebu srpskog knjièvnog jezika, pisma }irilice, {kola
i {kolskih programa, studija i srpske RTV. (ne razumije se zbog aplauza i povika odobravanja)
...... povezivanje u zajednice. U uslovima konfederativnog ustavnog ure|enja Jugoslavije
srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na teritorijalnu autonomiju.
Tre}e: Kao politi~ki predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj konstitui{e se srpski sabor koji
zasjeda u Srbu. Kao politi~ki organ sabora konstitui{e se srpsko nacionalno vije}e.
êtvrto: Srpsko nacionalno vije}e ima pravo da u~estvuje u radu srpskog sabora u svim
pitanjima bitnim za njegov poloàj u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i u bitnim pitanjima koja se
ti~u srpskog suvereniteta i me|usobnosti.
Peto: Srpsko nacionalno vije}e predstavlja samostalan organ, koji }e izme|u dva zasjedanja
srpskog sabora donositi Odluke srpskog sabora i deklaraciju i pripremati pitanja o kojima }e
se izja{njavati srpski sabor i plebiscitarno srpski narod.
42
[esto: Srpski sabor na zasjedanju 25. 07. 1990. godine progla{ava ni{tavnim za srpski narod
u Hrvatskoj neustavne zakonske promjene koje iritiraju njegov identitet kao naroda i sva
njegova nacionalna prava. Sedmo: Srpski narod u Hrvatskoj ne traì ni{ta vi{e od onih prava
koja drugi savremeni narodi Evrope odavno imaju i uìvaju. Gore navedeni tekst deklaracije
prisutni su uz gromoglasne ovacije prihvatili.
Poslije ovoga RASTOVI] DAVID je predloìo sastav Srpskog nacionalnog vije}a u koji su
u{li Ra{kovi} Jovan, Babi} Milan, Zelembaba Du{an, Rastovi} David, Tanjga Radoslav,
Li~ina Damir, @egarac Du{an, Kosanovi} Vaso, Matija{evi} Velibor, Zelenika Radoslav,
Opa~i} Jovan, Stani{i}, Sava Obradovi}-Jerej, Daki} Mile, te jo{ jednog ~lana.
21
- - - - - - -
Polaze}i od univerzalnog principa o pravu naroda na samoopredjeljenje uklju~uju}i i pravo
na otcjepljenje, te polaze}i od postoje}ih normi u Ustavu SFRJ i Ustavu SRH, a posebno
odredbe Ustava SRH da je SR Hrvatska dràva i Srpskog naroda u Hrvatskoj, a radi za{tite
svoje nacionalne suverenosti i slobode, Srpski narod koji ìvi na istorijskim teritorijima
objedinjenim dana{njim granicama SR Hrvatske, donosi i objavljuje na Srpskom Saboru
odrànom u Srbu dana 25. jula 1990. godine,
D E K L A R A C I J U
o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda
1. U granicama SR Hrvatske koja je dràva i Srpskog naroda koji ìvi u SR Hrvatskoj,
Srpski narod je na osnovu svojih geografskih, istorijskih, dru{tvenih i kulturnih osobnosti
suveren narod sa svim pravima koja sadràva suverenost naroda.
Srpski narod u SR Hrvatskj ima puno pravo da se u zajedni{tvu sa Hrvatskim narodom ili
samostalno pri uspostavljanju novih odnosa u Jugoslaviji opredjeljuje za federativno ili
konfederativno dràvno uredjenje.
Ne moè se bez u~e{}a Srpskog naroda u Hrvatskoj birati oblik jugoslavenskog zajedni{tva,
a to naro~ito vrijedi za situacije legitimnog otcjepljenja. Otcjepljuju se narodi, a ne dràve.
Srpski narod daje sebi pravo da se na istorijskim teritorijama koje objedinjuju sada{nje
granice Hrvatske opredjeljuje s kim }e ìvjeti, u kom }e reìmu ìvjeti i kako }e se povezivati
s drugim narodima u Jugoslaviji.
Nitko drugi nema istorijsko pravo da odredjuje sudbinu Srpskog naroda koji tu ìvi
vjekovima i prije stvaranja dràve Hrvatske.
2. Na osnovu svoje suverenosti, Srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na autonomiju.
Sadràj te autonomije zavisit }e od federativnog ili konfederativnog uredjenja Jugoslavije.
U uslovima federativnog dràvnog uredjenja Srpski narod ima pravo na nesmetanu i bez
ograni~enja upotrebu u slu`bene i privatne svrhe srpskog knjièvnog jezika, pisma }irilice,
{kola i srpskih {kolskih programa, kulturnih i politi~kih institucija, preduze}a, {tampe i srpske
radio televizije.
Organizacija ovakve autonomije moè se provesti samo putem pune op{tinske
samouprave, posebno u op{tinama gdje je Srpski narod ve}insko stanovni{tvo i povezivanjem
tih op{tina u zajednice.
43
21
^lanovi vije}a krivo su navedeni u zapisniku, u Vije}e su izabrani: Ra{kovi} Jovan, Babi} Milan, Zelembaba
Du{an, Rastovi} David, Vuk~evi} Vojislav, Li~ina Ratko, @egarac Du{an, Kosanovi} Vaso, Matija{evi} Velibor,
Tanjga Radoslav, Veselinovi} Sergej, Raj{i} Simo, Bosanac Jerej i Daki} Mile.
U uslovima konfederativnog dràvnog uredjenja Jugoslavije, Srpski narod u Hrvatskoj ima
pravo na politi~ku teritorijalnu autonomiju.
3. Kao politi~ki predstavnik Srpskog naroda u Hrvatskoj konstitui{e se Srpski Sabor koji
zasjeda u Srbu.
Kao izvr{ni organ Srpskog Sabora konstitui{e se Srpsko nacionalno vije}e.
4. Srpsko nacionalno vije}e ima pravo da organizuje plebiscitarno izja{njavanje Srpskog
naroda po svim pitanjima bitnijim za njegov poloàj u Hrvatskoj i Jugoslaviji, kao i drugim
pitanjima koja se ti~u ostvarivanja srpskog suvereniteta i autonomnosti.
5. Srpsko nacionalno vije}e predstavlja samostalan organ koji izmedju dva zasjedanja
Srpskog Sabora sprovodi odluke Srpskog Sabora i ove Dekleracije, te priprema pitanja o
kojima }e se izja{njavati Srpski Sabor i plebiscitarno Srpski narod.
6. Srpski Sabor na zasjedanju u Srbu 25. jula 1990. godine progla{ava ni{tavnim za Srpski
narod u Hrvatskoj sve Ustavne i zakonske promjene koje negiraju njegov suverenitet kao
naroda i umanjuju njegovo autonomno pravo.
7. Srpski narod u Hrvatskoj ne traì ni{ta vi{e od onih prava koja drugi savremeni narodi
Evrope odavno imaju i uìvaju.
POTPISNICI DEKLARACIJE
16
1990., srpanj 25.
Srb
Izjave vodstva krajinskih Srba nakon skupa u Srbu i dono{enja Deklaracije o suverenosti i
autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj
Novinar: Krivi su usta{e, ponavljao je u vi{e navrata gospodin Ra{kovi}
22
govore}i
okupljenima ali i ~esto komuniciraju}i s masom pa i na ovaj na~in:
Jovan Ra{kovi} (predsjednik SDS-a): Hvala vam, hvala vam. Ja jesam za Srbiju, ali za onu
koja treba da postoji po svojim historijskim granicama i po svojim historijskim zaslugama.
Novinar: Prema Hrvatskoj dràvi pona{at }emo se onako kako budu zasluìli rekao je
predsjednik Srpske demokratske stranke i dodao:
44
22
Jovan.
Jovan Ra{kovi}: Ovo {to se danas doga|a sa srpskim narodom u Hrvatskoj ustvari je pobuna
srpskog naroda, ovo je ustanak srpskog naroda, ali ustanak koji je kao bogohuljenje, ali
smatram da bi sa Tu|manom mogao i dalje iskreno razgovarati, ali sa cjelokupnim HDZ-om
u kome ima usta{kih jezgara nikako. Kada razgovaram s njima onda mi kaù da sam
neiskren s njima i da druk~ije razgovaram s vama nego s njima. Uvijek }u druk~ije razgovarati
s vama nego {to }u razgovarati s njima. Onda }e zahtjev, va{ih zahtjeva autonomije ...
23
prema politi~koj autonomiji, ovo nije nijedna prijetnja, ako jeste neka prijetnja onda je
prijetnja usta{kom razmi{ljanju. A onda kad nam prijete da }e to komadanje Hrvatske dovesti
do komadanja nas koji je toboè komadamo nije ni{ta drugo nego pozivanje na ono {to se
dogodilo prije pedeset godina. Komadanje ljudskih tjelesa je jedna od velikih specifi~nih
doprinosa, genocidnih doprinosa usta{a svijetu.
Jovan Ra{kovi}: Nismo donijeli zakon o na{oj pokrajni niti smo formirali pokrajnu, mi smo
principjelno formirali pokrajnu, a kako }e ta pokrajna izgledati, ~uli ste, ovisi o tome kakav
}e biti stav Hrvatskog Sabora i hrvatskih vo|a.
Novinar: Da li to zna~i ne{to kao ova Slovenska deklaracija, samo je done{ena ali jo{ nema
posljedica?
Jovan Ra{kovi}: Pa deklaracija je uvijek deklaracija, deklaracija je principjelni stav jednog
naroda, ovo je principjelni stav, a iza deklaracije slijede rezolucije, rezolucije }e vrlo brzo
uslijediti.
Novinar: I ovaj je miting slijedio ~vrste kanone nacionalnih skupova. Pojedinac pozadi pred
prvom zada}om stvaranjem jedinstvene nacionalne fronte. Ikonografija dosta ~etnolikih,
uglavnom srpske zastave, no i one sada{nje Jugoslavenske sa zvjezdom. Govori ~elnika tako|er
su poznati, Zelembaba:
24
Ni{ta se ovome neda ni oduzeti ni dodati, Daki}:
25
Stanje isto
kao i ~etrnaeste, kao i ~etrdeset i prve, Tanjga:
26
Ovo je na{e tlo i nismo nacionalna
manjina. Dvije su novosti. Jedna od dviju jugoslavenskih stranaka iz Hrvatske JSDS
27
ulaskom u blok prakti~ki je objavila svoj kraj. Drugo, na mitinzima se obi~no nastupa s
radikalnim i vatrenim tezama, a u predsjedni{tvu ne{to realnije. Jovan Opa~i} postupio je
druk~ije i ovo nije ponovljeno pred masom:
Jovan Opa~i}: Ukoliko se ustavni amandmani hitno ne povuku iz saborske procedure srpski
}e narod u Hrvatskoj proglasiti svoju politi~ku autonomiju, {to }e biti samo prva faza u
stvaranju integralne srpske dràve na Balkanu.
Novinar: Na Srpskom narodnom zboru u Srbu deklaracija je potvr|ena dugotrajnim
pljeskom i odobravanjem okupljenih. Potvr|eno je i konstituiranje srpskog Sabora te izvr{nog
tijela tog sabora Srpskog nacionalnog vije}a. Obilje`je i atmosfera i sam tok srpskog Sabora u
Srbu protekao je sa ve} poznatom scenografijom koju je nadopunio srpski ~etni~ki vojvoda
45
23
Jedna rije~ nejasna.
24
Du{an.
25
Mile.
26
Radoslav.
27
Jugoslavenska samostalna demokratska stranka.
Vojislav [e{elj prodavaju}i prvi broj svog ~etni~kog lista ovako: Vojislav [e{elj: Deset dinara
Velika Srbija...
17
1991., srpanj 26.
Knin
Stenogram izjava vodstva pobunjenih Srba nakon dono{enja Deklaracije o suverenosti i
Novinar RTB: Nakon ju~era{njeg proglasa Saveta narodnog otpora o mobilizaciji radi
o~uvanja srpskih ognji{ta, prime}eno je puno vi{e straè. U Kninu je zasad mirno, ali je velika
napetost i neizvesnost i dalje prisutna.
Novinar RTB: Odluka o autonomiji Srba doneta je sino}, saop{tena jutros?
Milan Babi} (predsednik Srpskog nacionalnog ve}a i predsednik Skup{tine op}ine Knin):
Da, sino} oko 23 ~asa u Srbu, Srpsko nacionalno vije}e donijelo je odluku o progla{enju
srpske autonomije i to poslije utvr|ivanja rezultata na srpskom plebiscitu na kome je
utvr|eno da se sedam stotina preko sedam stotina hiljada Srba izjasnilo za autonomiju.
Novinar RTB: [ta sad to prakti~no zna~i?
Milan Babi}: To prakti~no zna~i dok postoji ova Jugoslavenska federacija da }e se sve srpske
op}ine udruìti i formirati jednu zajednicu kao regionalnu autonomiju na podru~ju
Republike Hrvatske.
Novinar RTB: Ho}e li ova autonomija imati i svoje legitimne organe, koji je slede}i korak?
Milan Babi}: Sada{nje privremeno predsjedni{tvo Zajednice op}ina prerast }e ustvari u tijelo
koje }e rukovoditi Zajednicom odnosno regionalnom autonomijom.
Novinar RTB: Vidimo u Kninu je mirno, ali je situacija izuzetno napeta, grad je prakti~ki
pod opsadom, èlezni~ki i drumski saobra}aj ne funkcioni{u?
Milan Babi}: U Kninu je mirno zato {to Kninjani ~uvaju svoj grad i {to ga ~uvaju i u Obrovcu
i Gra~acu i {to }e ga ~uvati i daleko van Knina na ~itavom podru~ju gdje ìvi srpski narod.
Novinar RTB: Mada vi nemate veze s onim proglasom kako gledate na ovo sad?
Milan Babi}: Srpsko nacionalno vije}e podràlo je otpor srpskog naroda i to svim sredstvima
protiv usta{oidne vlasti koja terori{e srpski narod.
Novinar RTB: Dokle }e trajati prekid saobra}aja, imate li informaciju?
46
Milan Babi}: Pa vjerovatno dokle se specijalci hrvatskog Ministarstva unutra{njih poslova ne
povuku iz srpskih op{tina i dok se ne pu{tu iz zatvora svi taoci.
18
1991., srpanj 31.
Knin
Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vije}a
PRVA SJEDNICA SRPSKOG NACIONALNOG VIJE]A
KNIN, 31. 07. 1990. NA TVR\AVI
dr. Milan Babi}
Otvaram 1. sjednicu Srpskog nacionalnog vije}a /SNV/ i predlaèm sljede}i
Dnevni red:
1. Konstituisanje SNV
a) Izbor predsjednika SNV
b) Izbor potpredsjednika SNV
c) Izbor sekretara SNV
2. Dono{enje Poslovnika o radu SNV
3. Razmatranje Odluke Hrvatskog Sabora o promjeni odredbi Ustava Republike Hrvatske
4. Raspisivanje referenduma o Srpskoj autonomiji
5. Dono{enje rje{enja o imenovanju ~lanova komisije za sprovo|enje referenduma.
Zna~i dnevni red se usvaja, pa konstatujem sljede}e:
Na temelju ta~ke 3. Deklaracije o suverenosti i autonomiji Srpskog naroda, Srpski sabor
odràn u Srbu 25. jula 1990. godine izabrao je Srpsko nacionalno vije}e (SNV) kao izvr{ni
organ Srpskog sabora.
U Srpsko nacionalno vije}e izabrani su:
Od izabranih ~lanova SNV ovoj sjednici prisustvuju:
Opravdali su odsustvo: Slavko Dokmanovi}, Simo Raj{i}, Du{an Zelembaba i Savo
Bosanac.
Simo Raj{i} poslao je zastupnika Vajagi} Bogdana koji prisustvuje ovoj sjednici naravno
bez prava odlu~ivanja.
Konstatujem da je prisutna ve}ina izabranih ~lanova SNV i da se odluke mogu donositi.
Vra}amo se na dnevni red i prelazimo na 1. ta~ku.
1. Konstituisanje SNV
Utvr|ujem da je od izabranih ~lanova SNV na Srpskom saboru prisutna ve}ina i molim
izja{njenje: ko je za to da se proglasi da je SNV konstituisano? (svi jednoglasno)
47
Konstatujem da je konstituisano SNV. Prelazimo na podta~ku
a) Izbor predsjednika SNV (otvaram raspravu)
prof. Jovan Ra{kovi}:
Ja bi bez velikih rasprava i bez velikih uvoda i bez velikih biografskih podataka, jer nama
biografije jo{ ne trebaju predloìo ~ovjeka koji je u toku stvari, koji ima najbolje godine da
bude operativni oficir ovog sabora i prva li~nost ovog vije}a, a to je dr. Milan Babi}. (hvala)
Dr. Milan Babi}:
Dali ima ko{ prijedloga? Nema. Onda stavljam ovaj prijedlog na glasanje. Ko je za to da
dr. Milan babi} bude predsjednik SNV? (svi jednoglasno) Konstatujem da je dr. Milan Babi}
izabran za predsjednika SNV.
Prelazimo na podta~ku
b) Izbor potpredsjednika SNV.
Ja bi bio za to da potpredsjednike predloì predsjednik, dr. Milan Babi}.
Po{to jo{ nismo usvojili Poslovnik ja bi predloìo da SNV ima dva potpredsjednika. Za
potpredsjednike predlaèm: Davida Rastovi}a, predsjednika SO Donji Lapac i Milu Daki}a
predsjednika JSDS.
Po{to drugih prijedloga nema ovaj prijedlog se stavlja na glasanje. (svi jednoglasno)
Konstatujem da su za potpredsjednike SNV izabrani David Rastovi} i Mile Daki}.
Prelazimo na podta~ku
c) Izbor sekretara SNV.
dr. Milan Babi}:
Dozvolite mi da predloìm i sekretara SNV. Pravnik koji je do sad u~estvovao u pripremi
sjednica i ovog vije}a i Srpskog sabora, a to je Du{an Vje{tica.
Dali neko ima drugi prijedlog za sekretara? Ako nema stavljam prijedlog na glasanje. Ko
je za to da Du{an Vje{tica bude sekretar SNV. (svi jednoglasno) Konstatujem da je Du{an
Vje{tica izabran za sekretara SNV.
Prelazimo na drugu ta~ku dnevnog reda.
2. Dono{enje Poslovnika o radu SNV.
Tekst Poslovnika ste dobili, ali bi ga ja pro~itao. (Prilog)
28
.
Otvaram raspravu povodom prijedloga Poslovnika SNV. Dali se neko javlja za rije~?
Jovan Opa~i}:
Ja se nebi u su{tini sloìo sa ~lanom 4. odnosno onim njegovim dijelom kojim se utvr|uje
broj ~lanova da je promjenljiv. Smatram da bi trebalo fiksirati-ta~no utvrditi broj ~lanova i
smatram da bi trebalo na neki na~in inaugurisati i druge kriterije osim ona dva od kojih smo
na pro{loj sjednici po{li, a to su da su predsjednici SO sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i
da su zastupnici u Saboru odnosno izuzetak je bio profesor Ra{kovi} predsjednik SDS i Mile
Daki} predsjednik JSDS. Smatram da bi na neki na~in trebalo da u SNV u|u slijede}i ljudi
48
28
Prilog nije prona|en uz zapisnik.
kao na pr. prof. Slobodan Komazec, prof. Petar [tikovi} za podru~je Like, ing Dàkula Veljko
za podru~je Slavonije, dr. Stevo Jasi} za Petrinju i Baniju, zatim smatram da bi trebao biti
Stanko Kora} iz Zagreba, tako|er i prof. Du{an Starevi}, predsjednik SKD Prosvjeta, a
vjerujem da bi trebao biti i mr. Du{an Predovi} kao predsjednik odbora u Karlovcu, a mo`da
~ak i dr. Kresojevi} kirurg iz Karlovca i vjerovatno neko dali iz Dre`nice, predsjednik odbora
SDS ili iz Ogulina. Tako da smatram da bi trebalo voditi ra~una i o toj prostornoj disperziji
i naravno o tome da u|u najeminentniji politi~ari i kulturni radnici bar na odre|en na~in koji
imaju izvanredan i politi~ki i moralni autoritet kod srpskog naroda u Hrvatskoj.
Zahvaljujem Jovanu Opa~i}u. Dali se jo{ neko javlja za rije~.
Ratko Li~ina:
Mislim da se broj jo{ uvijek nebi trebao odrediti. Mi neznamo koliko }e op}ina pristupiti,
a koliko ne}e, a da sa nekim odre|enim brojem zatvaramo mislim da nebi bilo u redu.
dr. Milan Babi}:
Ja bi samo na ne{to podsjetio. Mi smo ~lanove SNV izabrali na Srpskom Saboru. Prema
tome mi nebi smo bili nadle`ni sada da pro{irujemo i utvr|ujemo nove ~lanove SNV, ali
mogli bismo mo`da dodati jo{ ovome tekstu stavu 2. da ukupan broj ~lanova SNV je
promjenljiv, a da bri{emo ovo da zavisi od broja op{tina, a da dodamo tekst o ~emu odlu~uje
Srpski sabor, jer ipak Sabor odlu~uje o ~lanovima vije}a. Mo`da da bri{emo jedino ovo da
zavisi od broja op{tina, jer sada u ovom trenutku mi nebi smo mogli utvr|ivati ~lanove jer je
nacionalno vije}e izabrano na Saboru.
Mi smo tamo ustvari principe utvr|ivali. Mi smo bili stisnuti u to vrijeme. Utvrdili smo
principe da to budu predsjednici op}ina, predsjednici stranaka i ~lanovi Hrvatskog Sabora. I
to je done{eno na onom Saboru. To je sasvim u redu {to Jovo predlaè, ali neznam dali mi to
moèmo napraviti.
dr. Milan Babi}:
Sada proceduralno ne bismo mogli, ali moèmo ih izabrati u Savjet, jer smo predvidjeli
~lanom 5 da SNV osniva svoje savjete iz redova istaknutih nau~nih radnika i stru~njaka
pojedinih oblasti, a da ostavimo mogu}nost zna~i da je broj ~lanova SNV promjenljiv.
Ratko Li~ina:
Po{to je Srpski sabor u Srbu bio jedna vrsta i plebiscita srpskog naroda, pa ako su
zastupnici lijevog bloka u Srb koje smo mi pozvali da do|u nisu do{li, a njihove op}ine bi
samim dolaskom do{li su ljudi pokazali su jednu odre|enu volju naroda dali Srpsko vije}e ili
stranaka moè potegnuti pitanje opoziva tih zastupnika.
dr. Milan Babi}:
Po{to to nije na dnevnom redu, ali o tome moèmo raspravljati i postoji mogu}nost
opoziva.
Dali se moèmo sloìti oko stava 4 Poslovnika. dajem na glasanje. (svi jednoglasno)
Prelazimo na tre}u ta~ku dnevnog reda a to je:
3. Razmatranje Odluke Hrvatskog Sabora o promjeni odredbi Ustava Republike Hrvatske.
Mi smo ve} imali na sjednicama SO, a imali smo i Odluku Srpskog sabora gdje se u tekstu
deklaracije odbacuju sva ustavna i zakonska rje{enja koja smanjuju suverenost i suàvaju
49
autonomnost Srpskog naroda u Hrvatskoj. Time mi prakti~no nismo se konkretno odre|ivali
prema amandmanima koje je donio Hrvatski Sabor nego smo odbacili sva ona koja se ti~u
suverenosti i autonomije Srpskog naroda. Slu`bene Narodne novine jo{ nisu objavile tekst
amandmana, pa ja u ovom trenutku ne bi da raspravljamo o svim amandmanima
pojedina~no, pa da to ostavimo za slijede}u sjednicu Vije}a, a da ipak se odredimo o novim
simbolima: zastavi, grbu i oznakama koje }e biti postavljene kao slu`bene oznake republike.
Po{to je ustavnim zakonom o sprovo|enju amandmana utvr|eno da odluke stupaju na snagu
odmah i po{to je najavljeno, a negdje se ve} sprovelo zamjena zastava i dràvnih simbola
grba. Postoji op{te raspoloènje u Srpskom narodu da se ne prihvataju isklju~ivo nacionalne
hrvatske oznake kao oznake za cjelokupni prostor Republike Hrvatske odnosno i za onaj
prostor na kojem ìvi i Srpski narod kao historijski narod i koje su done{ene bez njegove
saglasnosti i volje, a done{ene su bez saglasnosti i volje, jer na Hrvatskom Saboru nisu
prisustvovali zastupnici izabrani kao zastupnici Srpskog naroda tj. SDS, a zastupnici lijevog
bloka Srbi su se uzdràli od izja{njavanja o ovim amandmanima.
Evo, ja bi bio za to da po ovoj ta~ki dnevnog reda raspravljamo samo o upotrebi dràvnih
simbola: zastavi i grbu i oznakama koje se sada uvode na teritoriji Republike, a da o ostalim
amandmanima sada ne raspravljamo.
Otvaram raspravu povodom ovog pitanja.
Ratko Li~ina:
[to se ti~e zastave; amandman 66 to~ka 2. zastava RH sastoji se od tri boje: crvene bijele i
plave s povjesnim Hrvatskim grbom u sredini, a pod ta~kom 3 pi{e oblik i opis povjesnog
grba i zastave kao i tekst himne RH kao i svih dràvnih simbola ure|uju se zakonom. Sad
po{to taj zakon jo{ nije donesen, a ve} se te zastave isti~u ja mislim da je to samim tim
neustavno. Po ovom je to za sada samo strana~ki grb.
Radoslav Tanjga:
Imaju}i u vidu javnu raspravu vezanu za amandmane na Ustav Hrvatske i imaju}i u vidu
da moè se generalno kazati: Srpski narod se izjasnio vezano za to negiraju}i i odbacuju}i sve
amandmane na Ustav Hrvatske, a sa druge strane Sabor RH ne uzimaju}i u obzir javnu
raspravu odnosno stav Srpskog stanovni{tva u Hrvatskoj i donosi odluku bez obzira na javnu
raspravu samim tim ime gre{ke u koracima i postoji jedan raskorak i isklju~ivost. Zatim,
vezano za glasanje u Saboru Hrvatske. Kada do|e do glasanja lijevi blok ostaje suzdràn, on
u~estvuje u raspravi me|utim kada do|e do glasanja on se suzdràva od glasanja i sve i jedna
odluka se moè donijeti kao punova`na odluka, jer je glasala ve}ina. Zna~i jo{ jedan argument
da je ovo nelegitimno dono{enje, a osim toga i sam Zakon o zastavi koji mora da bude
decidiran i jasan da bi se mogli upotrebiti simboli na zastavi i sama zastava. Generalno zna~i
sve ove ~injenice koje sam nabrojao potvr|uju tu tezu da sve odluke ina~e koje su done{ene
do sada na Saboru i svi zakoni koji se donose po hitnom postupku se kose sa saveznim
zakonima i po meni oni nisu legitimni.
Prof. Jovan Ra{kovi}:
Ja bi iznio nekoliko principijelnih stavova uglavnom poznatih i ranije utvr|enih. Dao bi
obrazloènje za{to je SDS tj. Srpski narod protiv ovih amandmana za{to ih nije prihvatio.
Tu postoje odre|eni historijski razlozi, odre|eni psiholo{ki razlozi i odre|enih etni~kih
razloga tu ima. Poznato je o tome sam i ranije govorio da u Hrvatskoj nacionalnoj misli koja
traje otprilike 150 godina nema nikakve evolucije da se uglavnom ponavljaju iste teze da se
50
iste teze provode, a osnova tih teza je u Star~evi}anskoj maksimi da je Srpski narod u
Hrvatskoj remetila~ki faktor uspostavljanja hrvatskog nacionalnog bi}a i Hrvatske dràve.
Kako je uspostavljena ta misao 60-tih godina pro{log vijeka ona se uglavnom nji{e u
politi~kom ìvotu Hrvatske. Postoji jedno razdoblje od Star~evi}a do Franka, od Franka do
Paveli}a, pa od Paveli}a do bakari}a, a od Bakari}a do ovih amandmana. Sva su ta razdoblja
karakterizirana tom osnovnom postavkom da smo mi Srbi uvijek bili remetila~ko bi}e
uspostavljanja Hrvatske dràve. Prva rje{enja su bila da su Srbi Hrvati pravoslavne vjere i to
je bila neka vrsta vrlo opasnog, ali jo{ uvijek benignog rje{enja. Druga, Frankova~ka ideja jeste
bila ideja protjerivanja Srba, da se remetila~ki faktor protjera, da se njegov utjecaj umanji, da
se ne{to provede uni{tenjem. Iz Frankova~ke ideje nastala je usta{ka misao i {to je najgore i
usta{ko djelo, a znate kako je to zavr{ilo zavr{ilo je istrebljenjem Srpskog naroda dakle to
srpsko nacionalno bi}e koje je bilo remetila~ki faktor ustvari se uni{tavalo. Mnogi Srbi su u
tom periodu izgubili svoje ìvote. Stvorena je NDH dràva bestijalne duhovnosti i jednog
nevi|enog zlo~ina. Srpski narod je ubijan na najpodmukliji na~in i ono {to je za~udilo i nas
i svijet bila je ~injenica da su ta masovna ubistva vr{ena sa visokom dozom strasti. Postojala
je i Nema~ka ma{inerija koja je uni{tavala isto tako remetila~ke faktore a to su bili Jevreji i
Slaveni, ali u njoj je bilo mnogo tehnologije, u njoj se sve hladno odvijalo. Tu nije bilo strasti,
tu je bilo ~ak i neke vje{tine ubijanja. Ovo {to je vr{eno 1941-1945. godine je jedan izraziti
specifikum i mene i druge ljude koji su se bavili teorijom smrti, umiranja i ubistava je toliko
iznenadilo da danas niko u svijetu nema pravi podatak o tome za{to je u tim masovnim
ubistvima bilo toliko strasti, a bilo je. Do{la je nova Hrvatska dràva partijska Hrvatska
dràva dràva u kojoj je grupni suverenitet dràla KPH. Bakari} je 1951. godine {to je
poznato izvr{io tzv. kroatocentri~ni pu~ tako ga ja zovem i tvrdo jezgro srpskih komunista
jednostavno izbacio iz partije, uklonio ih iz politike, uklonio ih iz vlasti, pozatvarao ih, a Rade
@igi} je izgubio i ìvot. Od tog trenutka se uspostavlja Star~evi}evska ideja remetila~ki
faktor Srpskog naroda i u teoriji KPH. E, sad je do{lo do ove nove vlasti do HDZ-ove vlasti
i i{~ekivalo se kakav }e odnos ta HDZ-ovska vlast imati prema Srbima. Dali }e oni isto tako
biti i u ovoj vlasti kao i u prethodnim vlastima remetila~ki faktor u kojoj mjeri i kako }e se
razrije{iti Hrvatsko pitanje potiskivanjem Srpskog remetila~kog faktora. Ta nova vlast nije
ispunila o~ekivanja Srba. Mi smo o~ekivali da }e kona~no ako ne iz doktrinarnih razloga ono
barem iz prakti~nih razloga da se odrì jedinstvo i zajedni~ko ìvljenje Srpskog i Hrvatskog
naroda na ovim prostorima ta vlast zauzeti jedan pomirljiv stav prema Srpskom narodu. Bilo
je nekih nagovje{taja da }e do toga do}i, ali koliko vrijeme prolazi to vi{e se uspostavlja
~injenica da se stara misao Hrvatske nacionalne politike ne}e mijenjati i da HDZ, a posebno
Hrvatski parlament koji je ustvari instrumenat i oru`je HDZ ne pristaje na neke ustupke
Srpskom narodu, dakle ne odustaje od tog arhai~nog principa. Srpski narod u Hrvatskoj zato
nemoè prihvatiti ni amandmane niti ovako koncipirane odluke Ustava. Nemoè prihvatiti
odluke Hrvatskog Sabora i prisiljen je da traì neke druge oblike demokratije. U takvim
kriznim situacijama SDS i Srpski narod kao {to se vidi odlu~io se na jedan stari pomalo
arhai~ni, ali vrlo demokratski princip skupljanja Sabora, jer ustvari svaka na{a osniva~ka
skup{tina je neka vrsta sabora. To su sabori kakve smo imali stotinama godina, to su sabori
~ije ishodi{te i ~iji izbor je u crkvenim narodnim saborima koji zapo~inje onoga trenutka kad
se uspostavlja autokefalnost Srpske pravoslavne crkve.
Ovo {to se dogodilo u Srbu nije ni{ta drugo nego jedan najve}i Sabor Sabor koji je kruna
ovih na{ih malih sabora i on je u prvom redu demokrati~an i u odnosu prema njemu se vidi
koliko je jo{ ìva usta{ka ideja, jer se radi o prostoj projekciji, a projekcija nije ni{ta drugo
51
nego prijenos svoje mr`nje, prijenos svoje netrpeljivosti, prijenos svojih zlih principa i svoga
zla na druge. Pokazalo se da ove kroatocentri~ne partije koje su toboè u opoziciji imaju jo{
o{trije i jo{ izrazitije srbofobi~ne stavove nego {to ih ima sam HDZ. Bilo je dosta te{ko i
mu~no ~itati izjave njihovih lidera. Za neke ono {to se dogodili u Srbu predstavlja fa{izam, za
neke kombinaciju fa{izma i ~etni{tva za opet tre}e ~etni{tvo. Dakle Sabor u Srbu je ba{ od te
opozicije do~ekan sa otvorenim neprijateljstvo. To nije samo gnu{anje, to su bile etikete, to je
bila srbofobija na granici poziva antisrpskog razrje{enja pitanja hrvatskog nacionalnog bi}a.
Dakle vidimo da ni{ta u toj staroj misli nije promijenjeno, da je sve ostalo kako je bilo, da je
Hrvatski Sabor postao instrument jedne partije koja je izrazito srbofobno nastupala u procesu
borbe za vlast, koja sada pone{to omek{ava svoje igle upu}ene prema srpskom narodu, ali koja
ne odustaje od toga da iz svog suvereniteta, iz hrvatskog suvereniteta, iz hrvatskog
nacionalnog bi}a izbri{e srpski faktor, izbri{e Srbe kao da oni ne postoje, a Srbi postoje, Srbi
su tu. Prema tome nama nije preostalo ni{ta drugo nego da formiramo ovakve neke rekao bi
~ovjek alternativne, ali vrlo tradicionalne demokratske odnose unutar Srpskog naroda i nije
nam preostalo ni{ta drugo nego da te saborske amandmane odbijemo u cjelini. Odbijaju}i
saborske amandmane u cjelini mi odbijamo i grb i novu zastavu i traìmo da se to pitanje
ponovno razmotri ne samo radi Srpskog naroda u Hrvatskoj ve} radi Hrvata u Hrvatskoj, jer
nesre}a Srpskog naroda u Hrvatskoj ne}e biti nesre}a samo Srpskog naroda u Hrvatskoj to }e
biti isto tako nesre}a i Hrvatskog naroda. Mi se moramo ~uvati euforije, moramo se ~uvati
srbovanja, ali nas i dalje prelijeva i zalijeva i obilato preplavljuje trijumfalizam
kroatocentri~ni trijumfalizam ne toliko mo`da u izjavama vrhovnika koje o~ito postaju blaè
i kontroliranije ve} iz hrvatske {tampe, sa hrvatskog radia, sa hrvatske televizije. To su ustvari
neskriveni napadi na srpsko nacionalno bi}e, na sve ono {to proglasimo srpskim, i sve ono {to
progla{avamo srpskim nacionalnim bi}em. Oni su sad skloni ne samo da proglase
remetila~kim faktorom, oni to u zadnje vrijeme progla{avaju fa{isti~kim faktorima i
~etni~kim faktorima.
O~ekujem od ovog vije}a, o~ekujem od Srpskog nacionalnog sabora prave demokratske i
pomirljive tonove, o~ekujem kona~no jednu pravu rije~-rije~ mudrosti. Mi nemamo ni{ta
protiv toga da svoju pobjedu naplate pobjednici, da se pobjednici namiruju, da neke svoje
emocionalne zahtjeve iskaù, ali imamo protiv toga da se ne priznaje srpsko nacionalno bi}e
i da se Hrvatski Sabor i Hrvatsko vrhovni{tvo pona{a tako kao da Srba u Hrvatskoj nema.
Dokaz da Srba u Hrvatskoj ima, da Srbi u Hrvatskoj imaju svoju politiku, da Srbi u
Hrvatskoj imaju svoj identitet nije samo nacionalni Sabor u Srbu ve} je i ovo vije}e. Zato ja
predlaèm da ovo vije}e zauzme stav da se odbijaju svi amandmani, pa prema tome i
amandman koji govori o zastavi sa {ahovnicom. Ja ovog ~asa nemam neki prijedlog za to ali
mislim da i vije}e na ovoj sjednici netreba da predlaè bilo kakve promjene u amandmanskom
formuliranju, ali sam za to da ovo vije}e energi~no odbija amandmane, pa prema tome ovo
{to je predsjednik predloìo da se posebno razgovara o zastavi i grbu ja bi ustvari unio u
cjelokupni zbir odluke o amandmanima i predloìo ovom vije}u da odbije kompletne
amandmane, pa prema tome i ovaj amandman o zastavi i grbu.
Lazo Macura, gost vije}a:
Mislim kad se radi o grbu i zastavi to je izuzetak. Jednostavno nigdje u svijetu ne postoji
ne{to kao {to se sad ovdje radi. Nema nigdje zastave da je grb na njoj. To su dva razli~ita
znamena i odvojena su. Prema tome zastava je jedno a grb drugo. Tako da s te strane treba to
isto znati i re}i ljudima da to jednostavno ide mimo ostalog svijeta.
52
Jovan Opa~i}:
Vjerojatno ne}u re}i ni{ta novo {to vi neznate, me|utim o~ito se radi o jednoj
interesantnoj problematici pa osje}am moralnu i politi~ku du`nost da kaèm nekoliko rije~i
o ovoj ta~ki dnevnog reda.
Kao {to je svima vama poznato da hrvatski grb koji se jo{ naziva hrvatskom {ahovnicom
bio je za vrijeme II Svjetskog rata zvani~ni simbol NDH. Dakle, jedne zloglasne fa{isti~ke
tvorevine koja je nad Srpskim narodom sprovela nazapam}en biolo{ki i kulturni genocid. Pod
tim dràvnim simbolom ubijeno je ili umoreno ~esto na najbestijalnije na~ine preko milion
Srba, Tako da su ovi simboli za srpski narod trajni znak jedne zlo~ina~ke ideologije-ideologije
krvi i noà-usta{ke ideologije. Polaze}i od ove istorijske ~injenice, koja se ne moè ni~im
opovr}i Srpski narod u Hrvatskoj raspolaè svim ljudskim relevantnim razlozima moralne,
politi~ke, kulturno-istorijske i psiholo{ke prirode da ove simbole ne prihvati kao svoje, a
poku{aj da mu se oni silom nametnu od strane zvani~nih organa i institucija Republike
Hrvatske ovaj narod smatra samo recidivnim aktom iste one politike koja ga je 1941. godine
bila stavila izvan zakona. Ponovno vra}anje u upotrebu usta{kih dràvnih simbola nije ni{ta
drugo nego poku{aj politi~ke rehabilitacije NDH i usta{ke ideologije i cjelini na kojoj je
po~ivala ova monstruozna dràvna tvorevina. Istovremeno to je po mom mi{ljenju drska,
cini~na i otvorena pretnja Srpskom narodu da se pokloni ili da se ukloni, a {ahovnica je tu
samo da mu probudi istorijsko sje}anje na Jasenova~ke krematorije i na velebitske jame
bezdanice tj. da ga opomene da }e svoju slobodu ponovo morati pla}ati krvlju i svojim
ìvotima ako naravno zaèli da ponovo bude slobodan i da ponovo bude narod.
Dràvni simboli jedne demokratske dràve nebi smjeli ni najmanje podsje}ati na
nacifa{isti~ku ideologiju u kojoj je ~ovjek bio obi~na brojka, u kojoj su likvidirane na tlu
Evrope desetine miliona ljudi da bi se prakti~no dokazala teorija o nekakvom novom
socijalnom i dru{tvenom poretku. Simboli jedne demokratske dràve smatram da bi morali
biti simboli koji podsje}aju na mir, na dru{tveni i kulturni poredak, na toleranciju, na
blagostanje, na uvaàvanje, na ~ovjeka i na njegovu budu}nost. Podràvam demokratsku
transformaciju Republike Hrvatske, ali smatram da ovi simboli nisu na tonu demokratije i
demokratskog duha, jer ono {to je ljudski kompromitovano, a ovi simboli su ljudski
kompromitovani nikako ne moè biti demokratsko, jer je po svojoj su{tini neljudsko i
nehumano, bez obzira na to koliko se ljudi izja{njavalo i izjasnilo za takvo rje{enje. Zbog toga
predlaèm da se zadrè postoje}i simboli Republike Hrvatske, koji su do sada bili u upotrebi
sve dotle dok se ne na|u prihvatljiva rje{enja koja bi u jednoj demokratskoj, civilizacijskoj i
kulturolo{koj ravni zadovoljila povjesne interese i hrvatskog i srpskog naroda, a prije svega
interese mira, kulture, demokratije i civilizacije.
Mile Daki}:
Jugoslavenska samostalna demokratska stranka /JSDS/ podràva osnivanje i formiranje
Srpske autonomije u Hrvatskoj. To podràva zbog toga {to u svom programu ima dio koji
govori da }e JSDS stati na stranu svakog ugroènog naroda u ovoj zemlji. Cijene}i situaciju
sada kada se nalazimo pred dono{enjem jednog oktroiranog ustava koji srpski narod u
Hrvatskoj iz ustavne kategorije pretvara u neku drugu kategoriju jasno je bilo da donesemo
ovakav stav. Apsurdno je nametati ovakvu zastavu i grb na ovakav na~in. To je zaista, a vrijeme
ve} sada govori i prakti~no da je to mogu}e. Evo 27.07. u Krnjaku narod se suprostavio
dono{enju {ahovnice. Zar je trebalo do toga da do|e pogotovo {to ustav jo{ uvijek nije
donesen. Apsurdno je i to da Hrvatska zvani~na politika podràva Kosovo republiku.
53
Dakle, tamo gdje na Kosovu Albanski narod ima svoju politi~ku autonomiju, ima svoj jezik,
ima svoju akademiju nauka, ima svoj univerzitet, ima svoj radio, ima svoju televiziju, ima
najmoderniju biblioteku na Balkanu itd., a da se ovakvom dioptrijom gleda na poloàj
Srpskog naroda u Hrvatskoj. Cijene}i sve to JSDS je rije{ila da podrì autonomiju. Sve je
mislim ovdje jasno. Ima li ustvari razlike izme|u onih koji su klali ranije i ovih sada koji
bacaju cvije}e na kosti onih koji su klali. Ja mislim da nema. Ja dozvoljavam da rodbina baca
cvije}e, ali ako dràva, ako zvani~na politika to radi onda mislim da je sve to jasno. Ja mislim
da bi zastave i grb trebali biti plod dogovora, a ne represije i ako bude ovako i{lo putem
represije sukobi jasno da su neminovni.
U ime JSDS gdje ima oko 95% pripadnika srpske nacionalnosti ~lanovi nisu mogli ostati
van matice ovog naroda i zato svesrdno podràvaju ovo.
dr. Milan Babi}:
Predlaèmo da usvojimo slijede}i tekst odluke:
SNV odbija sve amandmane na ustav RH koje je donio Hrvatski Sabor. SNV ne prihvata
isticanje isklju~ivo hrvatskih nacionalnih simbola pogotovo {ahovnice kao simbola RH, a
posebno tamo gdje je Srpski narod ve}insko stanovni{tvo na podru~jima istorijskih teritorija
vojne krajine Slavonije i Dalmacije, koje se nalaze unutar sada{njih granica republike
Hrvatske. SNV je saglasno da se na tim dijelovima republike isti~u kao dràvni simboli
Republike Hrvatske dosada{nji simboli sa crvenom zvijezdom petokrakom. Ovaj se stav
odnosi na zastavu i grb Republike Hrvatske.
Ratko Li~ina:
Mislim da bi tu jo{ trebalo dodati jedan stav da je ve}ina amandmana u koliziji sa ustavom
Jugoslavije.
Dr. Jovan Ra{kovi}:
To je vi{e obrazloènje, a ovo je rezolucija.
Dr. Milan Babi}:
Konstatujem da je prethodni tekst odluke jednoglasno usvojen.
Prelazimo na sljede}u ta~ku dnevnog reda:
4. Raspisivanje referenduma o Srpskoj autonomiji.
To~ka 4. deklaracije koju je usvojio Srpski Sabor glasi:
SNV ima pravo da organizuje plebiscitarno izja{njavanje Srpskog naroda o svim pitanjima
bitnim za njegov poloàj u Hrvatskoj i Jugoslaviji kao i drugim pitanjima koja se ti~u
ostvarivanja srpskog suvereniteta i autonomnosti.
Po{to je u tekstu deklaracije prihva}ena i odluka o srpskoj autonomiji smatramo da je
najdemokratskiji na~in potvrda te odluke iako je na Srpskom saboru u~estvovalo 150.000 do
200.000 predstavnika iz svih krajeva gdje ìvi srpski narod u Hrvatskoj kao i legalni izabrani
predstavnici srpskog naroda u skup{tinama op{tina i u Saboru RH idemo sa prijedlogom
~itavom srpskom narodu u Hrvatskoj da se pojedina~no izjasni o prihvatanju Srpske
autonomije u Hrvatskoj.
Da bismo ovo ostvarili potrebno je da SNV donese odluku o raspisivanju referenduma o
autonomiji.
Predlaèm da tekst odluke bude slijede}i:
1. Raspisuje se referendum za cjelokupno Srpsko stanovni{tvo koje ìvi u granicama
Republike Hrvatske.
54
2. Referendum }e se odràti u periodu od 19. avgusta do 02. septembra 1990. godine, a
sprove{}e se po mjesnim zajednicama i naseljima.
3. Na referendumu }e se odlu~ivati o Srpskoj autonomiji na istorijskim teritorijama
objedinjenim sada{njim granicama Republike Hrvatske.
4. Ova odluka kao i rezultati referenduma bit }e objavljeni putem sredstava javnog
informisanja.
Otvaram raspravu povodom ove ta~ke dnevnog reda.
Jovan Opa~i}:
Mene konkretno interesuje u kontekstu na{e Deklaracije koju smo usvojili u Srbu dali se
ovdje de fakto radi o progla{enju tzv. kulturne ili politi~ke autonomije, ili se uop{te ne radi o
progla{enju ni jedne ni druge nego ne{to tre}e.
Dr. Milan Babi}:
Srpski Sabor je proglasio autonomiju. U uslovima federativnog dru{tvenog ure|enja Srpski
narod ima pravo na nesmetanu i bez ograni~enja upotrebu u slu`bene i privatne svrhe srpskog
knjièvnog jezika, pisma }irilice, {kola i srpskih {kolskih programa, kulturnih i politi~kih
institucija, preduze}a, {tampe i srpske RTV. Organizacija ovakve autonomije moè se
sprovesti samo putem pune op{tinske samouprave posebno u op{tinama gdje je srpski narod
ve}insko stanovni{tvo i povezivanjem tih op{tina u zajednice. To se odnosi tako|er na srpsko
stanovni{tvo koje ìvi izmje{ano sa drugim narodima i narodnostima republike gdje srpski
narod nije ve}insko stanovni{tvo. Zna~i, odnosi se na pravo upotrebe srpskog knjièvnog
jezika, pisma }irilice itd. Po{to mi jo{ uvijek ìvimo u uslovima jugoslovenske federacije to
zna~i da se u ovoj fazi i u ovakvim odnosima u Jugoslaviji podrazumijeva ovakva definicija
autonomije.
Jovan Opa~i}:
Mi smo u Deklaraciji rekli da imamo dva oblika autonomije, a za kakvu }emo se
autonomiju izjasniti ovisi o tome kako }e raditi rukovodstvo Hrvatske, pa me sad interesuje
dali idemo na kulturnu ili politi~ku autonomiju.
Dr. Jovan Ra{kovi}:
Ne moè ni kulturna autonomija bez teritorijalnosti, ali bi ta teritorijalnost bila nekako
blaè formulirana. Bila bi formulirana kao zajednica op{tina, a nebi bila formulirana kao
jedan autonomni prostor Srba u Hrvatskoj. A ako bi i{li na ovu politi~ku autonomiju onda
se to nebi zvalo zajednica op{tina to bi se moglo nekako druga~ije zvati. Nama je bitno dali
}e se Srpski narod odlu~iti za autonomiju ili ne. Jer, nama se tuma~i da mi predstavljamo bar
ono {to se dogodilo u Srbu 15% srpskog stanovni{tva u Hrvatskoj i da je to manjinska volja
koja se name}e ve}inskoj volji Srba. Prema tome ovo je u isto vrijeme i neka vrsta testa za
opredeljenje Srba. Ukoliko se Srbi opredjele za autonomiju onda ovo vije}e ima ne samo
pravo nego i punu du`nost da provede njihovu volju. Ukoliko se ne odlu~e ljudi ve}inom
glasova za autonomiju onda }emo mi i}i nekim drugim putevima i vidjet }emo {to }emo
dalje. Prema tome u ovom ~asu se odlu~uju Srbi u Hrvatskoj, dali }e autonomiju ili ne, a
kakvu }e autonomiju imati to o Deklaraciji ovisi. Prema tome ako se Srbi u Hrvatskoj odlu~e
za autonomiju, jer ovo je jedna procedura odlu~ivanja trebat }e nama 6 mjeseci da to
organiziramo, a kroz 6 mjeseci }e se ra{~istiti stvari u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Mi }emo i}i sa
preciznim formulacijama autonomije, sad samo ustvari relativiziramo autonomiju, ali }emo
55
je formulirati sasvim temeljito i dobro kad budemo i{li na izbore, jer izbori traè i novac,
izbori traè veliku organizaciju i pripreme. Treba utvrditi ko su Srbi u Hrvatskoj, ko su Srbi
u ovim prostorima gdje bi autonomija bila. To treba sve da utvrdi izborna komisija koju }emo
mi izabrati.
Dr. Milan Babi}:
Ako je sa diskusijom zavr{eno stavljam prijedlog odluke o raspisivanju referenduma na
glasanje. (prihva}eno jednoglasno)
5. Dono{enje rje{enja o imenovanju ~lanova komisije za sprovo|enje referenduma.
Da bismo sproveli referendum potrebno je imenovati centralnu komisiju koja }e imenovati
komisije u op{tinama, mjesnim zajednicama i naseljima, koje }e pripremiti referendum i
donijeti izvje{taj o rezultatima referenduma.
Predlaèm da SNV imenuje tro~lanu komisiju u sastavu:
1. Sergej Veselinovi}, predsjednik
2. Velibor Matija{evi}, ~lan
3. Du{an Vje{tica, ~lan
Zamjenici komisije:
1. Simo Raj{i}
2. Du{an Ergarac
3. Radoslav Tanjga
Dajem na glasanje ovaj prijedlog. (usvojen jednoglasno)
Ovim je prva sjednica SNV zavr{ena.
19
1990., kolovoz 18.
Knin
Zapisnik 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin na kojoj je
razmatrana dru{tveno-politi~ka situacija vezana uz po~etak balvan revolucije
Z A P I S N I K
sa 3. izvanredne sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odràne dana 18. 08. 1990.
godine u prostorijama Izvr{nog vije}a.
Sjednica je po~ela s radom u 12 sati.
Sjednici su prisustvovali: predsjednik Izvr{nog vije}a Popovi} Veljko, te ~lanovi Vije}a: Popac
Bo{ko, Popovic Jovan, Dobrijevi} Jadranka i Opa~i} Du{an.
56
Pored predsjednika i navedenih ~lanova Vije}a, sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto,
tajnik Skup{tine op}ine Knin i Popovi} Sava, v. d. sekretar Sekretarijata za narodnu obranu.
Sjednici su prisustvovali i predstavnici sredstava javnog informiranja.
Na prijedlog predsjednika Izvr{nog vije}a, Vije}e je utvrdilo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Ocjena dru{tveno-politi~ke situacije u op}ini Knin nastale u vezi najavljene intervencije
snaga Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske;
2. Ocjena stanja funkcioniranja privrede i dru{tvenih djelatnosti na podru~ju op}ine Knin
u novonastalim prilikama.
Ad-1)
Uvodno izlaganje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Izvr{nog vije}a upoznaju}i
Vije}e sa neposrednim razlozima novonastalih stanja na podru~ju op}ine Knin u odnosu na
dogadjaje od 17. 08. 1990. godine.
29
U izlaganju je izmedju ostalog napomenuto da je
neposredan povod za aktivnosti koje su usljedile na op}ini Knin, a koje su se manifestirale
samoorganiziranjem stanovni{tva na podru~ju op}ine na na~in da su blokirani prilazi na svim
cestovnim prometnicama koje vode prema op}ini kao i uspostavljanje no}nih straà po
mjesnim zajednicama na podru~ju op}ine, bile dojave o pokretu snaga Ministarstva
unutra{njih poslova Hrvatske prema podru~ju op}ine Knin, kao i intervencija istih u no}i 16.
na 17. 08. u op}inama Benkovac, Obrovac i Donji Lapac s namjerom da se oduzme oru`je
ratnog sastava milicije. Imaju}i u vidu da je u nekoliko navrata prije nastalih dogadjaja,
usljedilo zvani~no saop}enje nadle`nih organa Republike Hrvatske, a u vezi planiranog
provodjenja izja{njavanja stanovni{tva o autonomiji na podru~ju op}ina u kojima kao
ve}insko ìvi Srpsko stanovni{tvo, od zabrani provodjenja postupka izja{njavanja
stanovni{tva, to je do{lo, a u neposrednoj vezi s aktivnostima snaga unutra{njih poslova, do
spontanog reagiranja stanovni{tva na na~in kako je to re~eno.
Prema raspoloìvim informacijama o raspoloènju stanovni{tva na podru~ju op}ine s jedne
strane, kao i namjerama nadle`nih organa Republike o poduzimanju odgovaraju}ih radnji s
druge strane, Izvr{no vije}e je u provedenoj raspravi donijelo slijede}e ocjene i zaklju~ke:
nastala situacija cijeni se krajnje sloènom s mogu}no{}u njenog daljnjeg usloàvanja sa
neprocjenjivim posljedicama a {to }e prvenstveno ovisiti o poduzimanju mjera nadle`nih
dràvnih organa Republike Hrvatske,
ocjenjuje se da stanovni{tvo na op}ini Knin odlu~no stoji na stanovi{tu za{tite interesa i
identiteta Srpskog naroda na ovom i {irem podru~ju,
ocjenjuje se velika uznemirenost i zabrinutost stanovni{tva s mogu}no{}u intervencije
snaga unutra{njih poslova Republike Hrvatske, tim vi{e {to najnoviji razvoj dogadjanja
upu}uje na mogu}nost upotrebe oru`ja s nesagledivim posljedicama,
cijeni se da se stanovni{tvo na podru~ju op}ine samoorganiziralo u odbrani vlastitih
interesa kao i to da dràvni organi nisu imali uticaja na ukupno stvoreno raspoloènje u
odnosu na nastale dogadjaje.
57
29
Vlada RSK donijela je 28. 07. 1992. odluku: Utvr|uje se da je rat na podru~ju Republike Srpske Krajine
po~eo dana 17. augusta 1990. godine..., vidi: HMDCDR, Vlada SAO Krajine, br: 04-3-270/92.
Ad-2)
Uvodno izlaganje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Izvr{nog vije}a, a u
provedenoj raspravi u~estvovali su svi ~lanovi Izvr{nog vije}a.
Nakon provedene rasprave Izvr{no vije}e je donijelo slijede}e ocjene i zaklju~ke:
nastali dogadjaji prethodnog dana na podru~ju op}ine Knin nisu u zna~ajnijoj mjeri
izazvali poreme}aje u funkcioniranju privrede i dru{tvenih djelatnosti na podru~ju op}ine,
prema raspoloìvim podacima, izuzev u poslijepodnevnim satima dana 17. 08. 1990.
godine, svi radni kolektivi na podru~ju op}ine obavljaju djelatnost, snabdijevanje
stanovni{tva redovito se odvija, no, isto tako procjenjuje se mogu}im da u pojedinim radnim
organizacijama dodje do odredjenih poreme}aja u procesu rada s obzirom da se procjenjuje
da izvjestan broj radnika u~estvuje u blokiranju prilaza podru~ju op}ine Knin,
s obzirom da je u no}i 17. na 18. 08. do{lo do blokiranja cestovnih prometnica, ocjene su
Izvr{nog vije}a da se saobra}aj oteàno odvija,
zaduùju se resorni organi Uprave, da redovito prate stanje privrede i dru{tvenih
djelatnosti i pravovremeno informiraju Izvr{no vije}e o nastalim eventualnim poreme}ajima
u funkcioniranju privrednog i dru{tvenog ìvota na podru~ju op}ine.
Ovim je dnevni red sjednice iscrpljen i ista je zavr{ila s radom u 14 sati.
TAJNIK PRESJEDNIK
[trbac Radovan, s.r. Popovi} Veljko, s.r.
20
1990., kolovoz 28.
Slunj
Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji na podru~ju op}ine
Slunj
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine Slunj na sjednici od 28. 08.
1990. g. utvr|uje
I Z V J E [ T A J
o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Slunj
1. Izja{njavalo se u svim naseljima, na javnim glasa~kim mjestima, ukupno 5339 glasa~a.
2. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji.
3. Izja{njavanje odràno 26.08.1990.g.
4. ZA prijedlog izjasnilo se 5339 glasa~a,
PROTIV prijedloga izjasnilo glasa~a.
Nevaè}ih listi}a bilo je .
58
5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 15 naselja
ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv.
Prilog: Spisak naselja u Op{tini Slunj u kojima je provedeno izja{njavanje
U Slunju, 28. 08. 1990. g. Komisija:
Vi{nji} Nikola, v.r.
Krmar @eljko, v.r.
Alin~i} \uka, v.r.
PRILOG IZVJE[TAJA
SPISAK NASELJA U OP[TINI SLUNJ U KOJIMA JE PROVO\ENO
IZJA[NJAVANJE
1. Slunj 314 314 314
2. Bro|anac 309 309 309
3. Kordunski Ljeskovac 421 421 421
4. Nova Kr{lja 332 332 332
5. Gornje Primi{lje 217 217 217
6. Primi{lje 629 629 629
7. Cvijanovi} Brdo 417 417 417
8. Miljevac 162 162 156
9. Donji Poloj 233 233 233
10. [livnjak 370 370 368
11. Srpski Blagaj 146 146 146
12. Veljun 791 791 791
13. Maljevac 189 189 189
14. Goskovac 243 243 243
15. Ru{evica i Cetingrad 569 569 569
5339
Izvornik, strojopis i rukopis, }irilica
21
1990., rujan 2.
Ba~ki Gra~ac
Zapisnik Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Ba~kom Gra~acu
59
R. br. Naselje U bira~kom G L A S A L O
spisku upisano
ukupno ZA PROTIV
SO O@ACI
30
Z A P I S N I K
O izja{njavanju za naselje Ba~ki Gra~ac odràno od 25. VIII do 2. IX. 1990.g.
1. Izja{njavalo se o srpskoj autonomiji
2. Odbor za provo|enje izja{njavanja:
1. Pokrajac Branko
2. Jak{i} Janko
3. ûturilo Vladimir
3. Ukupno se izja{njavalo 2189 glasa~a.
4. ZA predlog se izjasnilo 2188 glasa~a.
PROTIV predloga izjasnilo se 1 glasa~a.
5. ................................................................................................................................
6. ................................................................................................................................
U B. Gra~acu 2. IX. 1990. g. ^lanovi odobora:
Pokrajac Branko, v.r.
Jak{i} Janko, v.r.
M.P.
31
ûturilo Vladimir, v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
22
1990., rujan 2.
Gra~ac
Prilog izvje{}u Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Gra~ac
SPISAK NASELJA U OP[TINI GRAÂC
(prilog izvje{taji Komisije za provo|enje plebiscita o autonomiji)
Mjesna zajednica ZA PROTIV
1. PRLJEVO PRIBUDI] 438
2. RUDOPOLJE 424
3. PALANKA 250
4. TOMINGAJ 360
5. ZRMANJA RUI[TA 451
6. @ELJEZNI^KA STANICA VRACE 1102
60
30
Dopisano rukom.
31
Okrugli pe~at: Mesna zajednica Ba~ki Gra~ac.
7. OTRI] 613
8. OMSICA 320
9. MAZIN 844
10. PLOÂ 882
11. BRUVNO I 330
12. GRAB 496
13. DOI]I 228
14. LJUBOVI] BAZDANI TINTORI 212 1
15. KLAPAVICE 123
16. \EKI] GLAVICA 292
17. KIJANI 265
18. DERINGAJ 260
19. GLOGOVO 56
20. DUKI]I RASTOVI]I BRÎNI PODKOKIRNA 228
21. VELIKA POPINA 442
22. [TIKADA 337
23. GRAÂC ISTOK ZAPAD 2354
U K U P N O: 11307 1
U Gra~acu, 02. 09. 1990. godine
OP[TINSKA KOMISIJA:
1. Tojagi} Stevan, v.r.
2. \eki} Nikola, v.r.
3. Kesi} Nikola, v.r.
23
1990., rujan 3.
Karlovac
Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Karlovac, te
zapisnik na glasa~kom mjestu Karlovac
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine Karlovac na sjednici od 03. IX
1990. g. utvr|uje
I Z V J E [ T A J
o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Karlovac
1. Izja{njavalo se u svim naseljima, na javnim glasa~kim mjestima, ukupno 13858 + 4
glasa~a.
61
3. Izja{njavanje odràno 26. VIII 02. IX. 1990.g.
4. ZA prijedlog izjasnilo se 13858 glasa~a,
PROTIV prijedloga izjasnilo se 4 glasa~a.
5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 20
naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u ........... naselja ve}ina glasa~a
je glasala protiv.
Prilog: Spisak naselja u Op{tini Karlovac u kojima je provedeno izja{njavanje.
U Karlovcu, 03. IX. 1990.g. Komisija:
[aula M....,
32
v.r.
Bekut Mile, v.r
Bekut Milan, v.r.
PRILOG IZVJE[TAJA
SPISAK NASELJA U OP[TINI KARLOVAC U KOJIMA JE PROVO\ENO
I Z J A [ NJ A V A NJ E
1. Dugi Dol 191 239 239
2. Partizansko @ari{te 202 249 249
3. Krnjak 552 1775 1775
4. Gornji Buda~ki 303 303 303
5. Trupinjak 261 330 330
6. Zagorje 123 162 162
7. Buda~ka Rijeka 449 448 448
8. Gornji Skrad 384 484 484
9. Donji Buda~ki 248 367 367
10. Tu{ilovi} Oki~ 696 2812 2812
11. Sajevac 485 1474 1474
12. Gornji Sjeni~ak 736 723 723
13. Popovi} Brdo 306 361 361
14. Donji Sjeni~ak 268 268 268
15. Trebinje 193 209 209
16. Banski Moravci 412 412 412
17. Lasinjski Sjeni~ak I 429 412 412
18. Lasinjski Sjeni~ak II 281 255 255
19. Utinja 449 528 528
20. Karlovac -grad 2051 2051 2047 4
8719 13858 4
- - - - - - -
Z A P I S N I K
O glasanju na glasa~kom mjestu za Mjesnu zajednicu naselje Karlovac odrànom od 26. do
31. VIII. 1990. g.
62
32
Ne~itko.
spisku upisano
ukupno ZA PROTIV
1) Na izja{njavanju se odlu~ivalo o srpskoj autonomiji
2) Sjednici odbora za provo|enje izja{njavanja prisustvuju:
1) Simo Vi{ekruna, Maùrani}eva 4 Karlovac
2) Petar Miri}, B. Karadì}a 6 Karlovac
3) Marija Kosanovi}, Stjepana Seljana 12 Karlovac
3) Po bira~kom spisku, odnosno izvodu iz bira~kog spiska za glasa~ko mjesto u Mjesnoj
zajednici u naselju Karlovac upisano je 2.051 glasa~a.
4) Ukupno je glasalo 2.051 glasa~a.
5) ZA predlog glasalo je 2.047 glasa~a, a PROTIV predloga glasalo je 4 (~etiri) glasa~a.
Nevaze}ih listi}a bilo je ./.
6) NAPOMENA: Op}inske vlasti u Karlovcu nisu dozvolile provo|enje referenduma u
prostoriji Srpske demokratske stranke, Mihovili}eva 2/I, a ni u prostorijama mjesnih
zajednica na podru~ju grada, pa je izja{njavanje gra|ana Karlovca o referendumu provedeno
u prostorijama Eparhije gornjokarlova~ke. U vrijeme provo|enja referenduma na zgradi
Eparhije tri no}i su lupani prozori i ispisivani razni grafiti, kao i na samoj pravoslavnoj crkvi
u Karlovcu, a plakati polijepljeni po gradu nestali su preko no}i.
U Karlovcu, 3. IX. 1990.
(glavni odbor)
Simo Vi{ekruna, v.r.
Petar Miri}, v.r.
Marija Kosanovi}, v.r.
24
1990., rujan 3.
Vojni}
Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Vojni}
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine Vojni} na sjednici od 3. XI.
1990. g. utvr|uje
I Z V J E [ T A J
o izja{njavanju na teritoriju Op{tine Vojni}
1. Izja{njavalo se u 40 naselja, na 20 glasa~kim mjestima, ukupno 7596 glasa~a.
3. Izja{njavanje odràno od 26. VIII 2. XI 1990.g.
4. ZA prijedlog izjasnilo se 7590 glasa~a.
PROTIV prijedloga izjasnilo se glasa~a.
63
Nevaè}ih listi}a bilo je 6.
5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 40
naselja ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u __________ naselja ve}ina
glasa~a je glasala protiv.
Prilog: Spisak naselja u Op{tini Vojni} u kojima je provedeno izja{njavanje.
U Vojni}u, 3. IX. 1990. g. Komisija:
Mom~ilovi} ...,
33
v.r.
...............,
34
v.r.
Vi{nji} Bo{ko, v.r.
PRILOG IZVJE[TAJA
SPISAK NASELJA U OP[TINI VOJNI] U KOJIMA JE PROVO\ENO
IZJA[NJAVANJE
1. Vojni} 871 982 978 4
2. Utinja 491 630 630
3. Kolari} 328 328 328
4. Klju~ar 95 117 117
5. Radonja 380 468 468
6. Brdo selo 158 188 188
7. Kneèvi} Kosa 385 483 482 1
8. Kuplensko 503 528 528
9. Voji{nica I,II i Kokirevo 520 636 636
10. Bukovica 307 337 337
11. [iroka Rijeka
[takorovica
Jagrovac 350 350 350
12. Kloko~ 316 316 316
13. Svinica
Gejkovac
Mracelj 428 428 427 1
14. Kestenovac
P. Poljana
Dunjak 320 320 320
15. Miholjsko,Lisine
Johovo, Mra~aj,
R. Brdo, Klupica 248 248 248
16. G. Miholjsko 132 132 132
17. Lisine 60 60 60
18. R. Brdo 147 147 147
19. Klupica 71 71 71
20. Krstinja,
64
33
Ne~itko.
34
Isto.
spisku upisano
ukupno ZA PROTIV Nevaè}i
Lipovac, Kusaja
Prisjeka, Brusova~a
G. Brusova~a,
Dèperovac,
Selakova Poljana 827 827 827
UKUPNO 6937 7596 7590 6
Izvornik, strojopis, }irilica i latinica
25
1990., rujan 8.
Bjelovar
Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o kulturnoj autonomiji Srba u Hrvatskoj na
podru~ju op}ine Bjelovar
Komisija za provo|enje izja{njavanja Srba na teritoriji op}ine Bjelovar za Kulturnu
autonomiju Srba u Hrvatskoj.
NAPOMENA: Glasanje odràno 1. i 2. septembra 1990. godine. Po{to smo dobili kasno
materijale za izja{njavanje mnogi gra|ani Bjelovara glasali su u Lepavini, M. Gr|evcu,
Daruvaru i drugdje.
Bjelovar, 8. IX. 1990.
K o m i s i j a
1. .......
35
v.r.
M.P
36
2. Peri}, v.r.
3. .........
37
v.r.
65
35
Ne~itko.
36
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Bjelovar.
37
Ne~itko.
I Z V J E [ T A J
Red. N a s e l j e Broj Glasalo ZA protiv %
broj glasa~a
1. Bjelovar 2.110 1.590 1590 75 %
2. â|avac 733 729 729 99 %
U k u p n o : 2.843 2.319 2.319 81,56 %
26
1990., rujan 10.
Donji Lapac
Stenogram izvje{}a dopisnika RTB-a o pregovorima hrvatskih predstavnika i vodstva
pobunjenih Srba u Donjem Lapcu
Novinar RTB: Vijest dana bar {to se hrvatsko-srpskih odnosa u Hrvatskoj ti~e dolazi iz
Donjeg Lapca. Danas je ponedjeljak 10. septembar i za koji trenutak treba da po~nu razgovori
izme|u predstavnika hrvatskih vlasti na ~elu sa ministrom unutarnjih poslova Josipom
Boljkovcem i sa predstavnicima srpskog narodnog vije}a SDS odnosno sa predstavnicima
legalno izabranih vlasti u Kninu i Donjem Lapcu. Pregovori izme|u predstavnika hrvatskog
vrhovni{tva i predsjednika dviju srpskih op}ina u ovoj zgradi traju evo ve} puna ~etiri sata, u
me|uvremenu od ~etiri sata do sada do osam sati ovde se ispred skup{tine op{tine po~eo
okupljati narod.
Novinar postavlja pitanje jednom od okupljenih: Jeste li vi iz Donjeg Lapca?
Jedan od okupljenih: Ne.
Novinar: Nego?
Jedan od okupljenih: Bosanski Novi.
Novinar: Otkud ~ovjek iz Bosanskog Novog u Donjem Lapcu?
Jedan od okupljenih: Pa eto do{li samo da ~ujemo upravo i nas to interesuje, to nije samo
pitanje Li~ana, Dalmatinaca, nego je to pitanje Jugoslavije verovatno.
Novinar: Boljkovac koji upravo sad pregovara sa Babi}em i Rastovi}em
38
najavljuje o{tre
mjere i primjenu dakle svih sankcija mogu}e ako se sutra do 12 sati oru`je ne vrati u Kninu.
Jedan od okupljenih: Pa ja sam slu{ao kad je dolazi ovde on je reko da dolazi dobrom voljom
i dobrom namjerom, a {ta je po njemu dobra volja i dobra namjera ja ne znam, da li su i
sankcije dobra volja i dobra namjera, ja to, to }e verovatno narod ocijeniti i osuditi.
Jedna od okupljenih: Ne damo svoju slobodu. Branit }emo svoju djecu. Oru`je isto ne}emo
dati.
Novinar: Ali od koga }ete braniti?
Jedna od okupljenih: Od... ko.. ko bude na nas napadao. Tako.
Drugi okupljeni: [to se ti~e ovih doga|aja gledam kao i ostali jedino se drìm starih izreka i
pjesama koja kaè: Kordun, Bosna, Banija i Lika, {to zna~i onda smo bili skupa, bit }emo
opet.
Josip Boljkovac (Ministar unutra{njih poslova RH): Mogu vam re}i da je atmosfera bila za
pet, da budem otvoren i iskren bez poslednjih misli. [ta dalje da vam re~em. Sve smo se
dogovorili {ta treba, a sutra idemo dalje. Dogovor ku}u gradi. Ja sam spomenuo Amerika ìvi
na kompromisima, a velika je i jaka, a za{to ne bi se mi dogovorili. Istim jezikom govorimo,
na istom prostoru ìvimo, u istom vremenu, prema isto èlimo da nam bolje nama i na{oj
djeci. Prema tome za{to bi se sva|ali. @ivjeli.
Netko od okupljenih ispred skup{tine op}ine D. Lapac: @ivli smo ~etrdest i pet godina u
bratstvu i slozi, a sad fotelja{i, onaj Mesi}
39
kad ga ~ujem preko televizije i ovaj {to tu gore
sjedi sada i pregovara, jebem ti, gade mi se pogledat, pogledat mi se gadi...
66
38
David.
39
Stjepan.
Josip Boljkovac: Mi smo se dogovorili da od sutra po~ima vra}anje oru`ja koje je protupravno
uzeto. Molim to priznamo, ali u isto vrijeme da }emo biti inicijatori da se u Kninu, pred
Saborom, formira organizacija, to zna~i Sekretarijat unutra{njih poslova. Mi }emo dat tu
inicijativu iako bi bila ovla{tena, najovla{tenija, najpozvanija, ja~a Skup{tina op}ine, ali i mi
}emo za dobru volju to u~initi.
Novinar RTB pita J. Boljkovca: [ta }e se desiti, {ta }ete preduzeti ukoliko narod koji je, kako
rekoste uzeo oru`je protupravno, uzeo oru`je iz stanice milicije, ne poslu{a ovo {to ste se vi
dogovorili i ne vrati oru`je?
Josip Boljkovac: Mi vjerujemo u rukovodstvo ove regije i gospodina predsjednika Babi}a i
ovdje u Lapcu svih ovdje, mi vjerujemo u to, a narod je ve} toliko do{ao do svijesti, da }e
shvatiti da mu je potreban mir. Mi smo protiv straha, straha je dosta bilo u ovoj zemlji.
Novinar: Ne sumnjam u dobre namjere ovog skupa i ove inicijative, me|utim upravo je u
drugom Dnevniku hrvatske televizije objavljena va{a izjava gdje ste rekli kako }e se
upotrijebiti sva zakonska prava i sredstva da se vrati oru`je, a sada ovdje dobivamo jednu
drugu
Josip Boljkovac: Molim vas, a za{to ne kaù.... evo mi smo se dogovorili, molim vas. Dakle
do{li smo da se dogovorimo, ono je van snage, ovo je va`no {to smo se mi dogovorili sad
ovdje, molim vas.
Novinar: Vi ste se dogovorili, dakle da od sutra ili da se sutra to oru`je vrati?
Milan Babi} (predsednik op{tine Knin): Mi smo se dogovorili da apelujemo, evo odavde
apelujemo na stanovni{tvo, stanovni{tvo i narod koji poseduje oru`je koje je zaista
protupravno pribavio da po~ne vra}ati to oru`je, a s tim ide i ova inicijativa za vra}anjem
SUP-a, {to }e vjerujem, ovaj, narod primiti koliko bude vjerovao u ovu inicijativu, u ovo
formiranje samostalne milicije, odnosno Sekretarijata unutra{njih poslova u Kninu, vjerujem
da }e u toj mjeri i vra}ati naoruànje.
Novinar: Da li bi se nadle`nost Kninskog SUP-a kad bi bio ponovo uspostavljen prostirala i
van granica kninske op{tine?
Milan Babi}: Pa mi }emo inzistirati da nadle`nost kninskog SUP-a obuhvati barem one
op{tine koje su predloène u zajednicu op{tina sjeverne Dalmacije, Like odnosno ovaj
sjeverno-dalmatinsko-li~ki region.
Josip Boljkovac: Mala replika. To ne dolazi u obzir. Knin moè imati samo svoj SUP, a ne
moè imati nadle`nosti, ne moè imati dualitet, to nema, pravno ne stoji. Dualitet ne moè
biti, a drugo postoji subordinacija u policiji, ali i koordinacija. Ja zastupam da ovi organi
unutra{njih poslova obavezno koordiniraju sa op}inskim strukturama i da im pruàju
informacije koje su potrebne u ìvotu ovdje, da im pomaù i da se me|usobno koordiniraju
svakodnevno da bi ìvot tekao mirnije i sigurnije naprijed, a {to se ti~e ovoga, ovo je ve}
presumptio iuris, sad bi, ovaj, SUP imao, ja bi morao zna~i i u Ministarstvo predloìt da }e
imat nadle`nost druge, zna~i gospi}ki SUP bi i kninski i {ibenski imali pokrivanje, to ne
dolazi u obzir, ja pravno isto mislim.
Milan Babi}: Kao {to jedan SUP pokriva vi{e op}ina...
Josip Boljkovac: Vi bi mogli pokrivati primjer, pustimo pravo, vi bi mogli pokrivati, gledajte
molim vas...
Milan Babi}: Knin bi mogao da pokriva Gra~ac, Lapac i Korenicu.
Slavko Degoricija (predsednik Ve}a op{tina Hrvatske): Mi se nismo tako dogovarali.
Milan Babi}: Mi to o~ekujemo.
Slavko Degoricija: Mi smo se dogovarali, e to {to vi o~ekujete morate re}i. Mi {to smo se
dogovarali, dogovorili smo se u nekoliko stvari i ja bih molio da i ja se tu uklju~im jer sam
67
predsjednik Vije}a op}ina. Tu sam na tom razgovoru i mislim da je razgovor bio vrlo koristan,
barem s moje strane je ocjena takva, takvu smo konstataciju dali ovdje svi prisutni i po mojoj
ocjeni najvrjednije je na{ razgovor da mi ve~eras ne zavr{avamo dogovor ve} da ga nastavljamo
takoreku} od sutra i to na raznim nivoima i na raznim institucijama sistema.
27
1990., rujan 12.
Bolman
Izvje{}e Komisije za provo|enje izja{njavanja o srpskoj autonomiji u op}ini Beli Manastir
Komisija za provo|enje izja{njavanja na teritoriju Op{tine BELI MANASTIR na sjednici od
12. 09. 1990. g. utvrdjuje
I Z V J E [ T A J
O izja{njavanju na teritoriju Op{tine BELI MANASTIR
1. Izja{njavalo se u 35 naselja, na 15 glasa~kih mjesta, ukupno 9.643 glasa~a.
3. Izja{njavanje odràno 19. 08. 11. 09. 1990. g.
4. ZA prijedlog izjasnilo se 9.643 glasa~a, PROTIV prijedloga izjasnila se glasa~a.
5. Na osnovu provedenog izja{njavanja i utvr|enih rezultata glasanja od ukupno 35 naselja
ve}ina glasa~a je glasala za Srpsku autonomiju, u naselja ve}ina glasa~a je glasala protiv.
Prilog: Spisak naselja u Op{tini BELI MANASTIR u kojima je provedeno izja{njavanje.
U Bolmanu, 12. 09. 1990. g.
Komisija:
1. \or|e Latas, v.r.
2. Bosilka Ili}, v.r.
3. Radovan Stojanovi}, v.r.
PRILOG IZVJE[TAJA
SPISAK NASELJA U OP[TINI BELI MANASTIR U KOJIMA JE PROVEDENO
IZJA[NJAVANJE
R.BR. NASELJE UPISANO ZA PROTIV UKUPNO
1. BOLMAN 820 1.052 1.052
2. JAGODNJAK 1.160 1.122 1.122
3. UGLJE[ 496 496 496
4. [VAJCARNICA 211 207 207
5. DARDA 2.248 1.731 1.731
6. KN. VINOGRADI 1.120 873 873
68
7. BELI MANASTIR 3.840 2.784 2.784
8. POPOVAC 346 292 292
9. NOVI ÊMINAC 204 170 170
10. BRANJINA 214 177 177
11. KARANAC 504 357 357
12. KNE@EVO 328 309 309
13. KOZARAC 46 25 25
14. TOPOLJE 37 22 22
15. BRANJIN VRH 43 26 26
U K U P N O : 11.518 9.643 9.643
Od ukupnog broja glasa~a za autonomiju srba u Hrvatskoj se izjasnilo 83,78 % glasa~a. Za
autonomiju od ukupnog broja glasova izjasnilo se 70 hrvata, 17 madjara i 6 muslimana.
U Bolmanu, 12. 09. 1990.
Komisija:
1. \or|e Latas, v.r.
2. Bosiljka Ili}, v.r.
3. Radovan Stojanovi}, v.r.
28
1990., rujan 14.
Novi Sad
Zapisnik i izvje{}e Organizacionog odbora za izja{njavanje gra|ana Novog Sada o
Z A P I S N I K
ORGANIZACIONOG ODBORA ZA IZJA[NJAVANJE GRA\ANA NOVOG SADA
ZA AUTONOMIJU SRPSKOG NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prema dobijenim uputstvima od srpskog nacionalnog vije}a koje je organizovalo
izja{njavanje plebiscit za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj i utvr|enim
dokumentima, izja{njavanje je zapo~eto 18. 08. 1990. u 8,00 ~asova i odvijalo se
svakodnevno do 2. 09. 1990. i to do 18,00 ~asova.
Pored osnovnog mjesta za izja{njavanje, Novi Sad, @arka Zrenjanina 8/a, (ulaz III)
Skup{tina Op{tine Novi Sad, gotovo u svim mjestima Gradske zajednice organizovana su
mjesta za izja{njavanje.
Uvidom u liste (spiskove) izja{njenih i glasa~ke listi}e u Novom Sadu i {iroj Gradskoj
zajednici, na izja{njavanje plebiscit za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj,
iza{lo je 13.421 gra|anin sa pravom glasa.
69
Kona~ni rezultati su slede}i:
ZA autonomiju srpskog naroda u Republici
Hrvatskoj je 13.417 gra|ana
PROTIV autonomije srpskog naroda u Republici
Hrvatskoj je 2 gra|anina
NEVA@E]IH NEISPRAVNIH LISTI]A 2 gra|anina
U K U P N O : 13.421 gra|anin
Glasa~ki listi}i i liste (spiskovi) izja{njenih nalazi}e se arhivirani, u sefu Udruènja
Solidarnost Novi Sad.
DOSTAVITI: ORGANIZACIONI ODBOR ZA
IZJA[NJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE U VOJVODINI
Srpskom nacionalnom vije}u
Udruènju Srba iz Hrvatske PREDSEDNIK Nikola Mandi}, v.r.
Beograd PODPREDSEDNIK Mileta Mihajlov, v.r.
SDS -Knin PODPREDSEDNIK Ljubomir Perovi}, v.r.
SDA IO Novi Sad PODPREDSEDNIK Zdravko Joki}, v.r.
Udruènje Solidarnost Novi Sad ^LAN Sofija Veseli} Gavri}
SSRNV
A r h i v i
M.P.
40
ORGANIZACIONI ODBOR
ZA IZJA[NJAVANJE PLEBISCIT
ZA AUTONOMIJU SRPSKOG NARODA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
I Z V J E [ T A J
O SPROVEDENOM IZJA[NJAVANJU PLEBISCITU, SRBA RODOM I
PORIJEKLOM IZ REPUBLIKE HRVATSKE, ZA AUTONOMIJU SRPSKOG
NARODA U REPUBLICI HRVATSKOJ
14. 09. 1990. godine Organizacioni odbor za izja{njavanje Srba iz Hrvatske, u Vojvodini
u sastavu:
Predsednik Mindi} Nikola Novi Sad
^lan Perovi} Ljubomir Novi Sad
" Salati} Spasoje Sombor
" Berber Stojan Sombor
" Dobri} Simo Apatin
" Kresoja Du{an Novi Sad
" Mihajlov Mileta Novi Sad
" Joki} Zdravko Novi Sad
70
40
Okrugli pe~at: Solidarnost, Udruènje za pomo} Kosovu.
je utvrdio, uvidom u izve{taje i radni materijal sakupljen u sva tri sabirna centra: Novi Sad
SO, Sombor i SSRNV, da je na izja{njavanje plebiscit, za autonomiju srpskog naroda u
Hrvatskoj, na teritoriji Pokrajine vojvodine IZA[LO 69.059 gradjana, rodom i porijeklom iz
Republike Hrvatske, sa pravom glasa.
Gledaju}i po op{tinama imamo slede}e rezultate:
O P [ T I N A Izjasnilo Za Protiv Nevaè}i
se autonomiju autonomije listi}i
1 2 3 4 5
1. SO Stara Pazova 3.459 3.459
2. SO Ruma i Pe}inci 3.908 3.906 2
3. SO [id 1.514 1.514
4. SO In|ija 4.406 4.403 1 2
5. SO Sremska Mitrovica 1.840 1.840
6. SO Kikinda i Kanjià 1.045 1.043 2
7. SO Zrenjanin 1.163 1.163
8. SO Se~anj i @iti{te 413 413
9. SO Plandi{te 1.001 1.001
10. Vr{ac, Bela Crkva
Nova Crnja 2.339 2.339
11. SO Pan~evo i Kovin 4.019 4.019
12. SO Apatin (Prigrevica) 7.989 7.987 2
13. SO Sombor, (Kljaji}evo) 11.694 11.690 2 2
14. SO Kula i Subotica 3.604 3.603 1
15. SO B. Topola (@ednik) 1.385 1.385
16. SO B. Palanka (Ba~) 738 738
17. SO Odàci 3.951 3.950 1
18. SO Titov Vrbas, Be~ej
Srbobran 1.170 1.170
19. SO Novi Sad 13.421 13.417 2 2
U K U P N O: 69.059 69.040 10 9
Za autonomiju srpskog naroda u Republici Hrvatskoj izjasnilo se 69.040 gra|ana
Vojvodine {to je 99,9% izja{njenih.
Iz preventivnih razloga, sav radni materijal se nalazi u Apatinu, Somboru, Novom Sadu i
Beogradu, i ~uva arhiviran i zape~a}en u sefovima, a koristi}e se isklju~ivo u namenske svrhe
i u saglasnosti Organizacionog odbora i Srpskog nacionalnog vje}a.
O rezultatima izja{njavanja plebiscita za autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, javnost
}e se upoznati isklju~ivo putem izve{taja zapisnika ovog Organizacionog odbora.
DOSTAVITI: M.P.
41
PREDSEDNIK ORGANIZACIONOG
Srpskom nacionalnom vije}u ODBORA ZA IZJA[NJAVANJE
Udruènju Solidarnost Novi Sad SRBA IZ HRVATSKE U VOJVODINI
Udruènju Solidarnost Sombor
SDS -Knin Mandi} Nikola, dipl. ing, v.r.
71
41
Isto.
SSRNV
Udruènju Srba iz Hrvatske
A r h i v i
29
1990., rujan 24.
Mi{ljenje Pravne komisije Srpskog nacionalnog vije}a u svezi nacrta Ustava Republike
Hrvatske
U ostvarenju i za{titi nacionalnih prava srpskog naroda u Republici Hrvatskoj, Pravni savjet
Srpskog nacionalnog vje}a, nakon upoznavanja sa sadràjem nacrta Ustava Republike
Hrvatske od 24. rujna 1990., daje ovo
m i { lj e nj e i p r i j e d l o g e
u vezi sa izradom i sa sadràjem
nacrta Ustava Republike Hrvatske
1/ Prigovaramo Hrvatskom Saboru {to u komisiju za izradu Ustava Republike Hrvatske nije
izabrao predstavnike Srpske demokratske stranke, osim akademika Jovana Ra{kovi}a, koji je
jedan od dvije stotine ~lanova ove komisije bez mogu}nosti kao i ve}ina ostalih, da uti~e na
na~in rada i sadràj odredaba nacrta Ustava. U uèm sastavu, a pogotovo u radnoj grupi,
nema predstavnika Srpske demokratske stranke pa ni predstavnika srpskog naroda u naj{irem
smislu, iako se odlu~uje o poloàju srpskog naroda i o njegovim pravima i obavezama u
Republici Hrvatskoj.
P r e d l a ` e m o, radi toga, da u radnu grupu za izradu nacrta Ustava Republike Hrvatske,
bude uklju~en predstavnik Srpske demokratske stranke, koji }e, nakon odluke o ovom
prijedlogu, biti naknadno odre|en.
2/ Ste~eni suverenitet srpskog naroda /Socijalisti~ka Republika Hrvatska je nacionalna
dràva hrvatskog naroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva narodnosti koje u njoj
ìve Op}e odredbe, ~l.1, Ustava SRH od 22. velja~e 1974/ oduzima se bez pitanja i bez
osje}aja politi~ke odgovornosti, kao da hrvatsku dràvu nije stvarao i stvorio, zajedno sa
hrvatskim narodom, i srpski narod uz ogromne ljudske `rtve i materijalne gubitke. U interesu
zajedni~kog ìvljenja ili doju~era{njeg bratstva i jedinstva sa hrvatskim narodom, srpski narod
se i milom i silom li{avao svoje duhovnosti odnosno svoje nacionalne svijesti, svojih obi~aja i
svoje vjere, da bi tako ogoljen i materijalno zavisan, bio pripremljen za oduzimanje i gubitak
svog imena a time i svog postajanja. Politi~ko organizovanje najve}eg dijela srpskog naroda u
Srpsku demokratsku stranku, nastajanje Srpskog Sabora i izbor Srpskog nacionalnog vje}a,
masovno prihva}eni plebiscit o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Republici
Hrvatskoj, jasno pokazuje i dokazuje volju srpskog naroda da ho}e i traì isti poloàj, ista
72
prava i obaveze koj ima i hrvatski narod u Republici Hrvatskoj. Srpski narod u Hrvatskoj
zapravo ne traì ono {to nije imao, nego samo brani ono {to je stekao, zajedno sa hrvatskim
narodom, u isto vrijeme, na istom prostoru i u istom obimu. Osim toga, srpski narod je
stekao pravo da zajedno sa hrvatskim narodom i ostalim narodima i nacionalnim manjinama,
ìvi u federativnoj Jugoslaviji i tako sa~uva jedinstvo sa ostalim dijelovima srpskog naroda na
ovom prostoru. Srpski narod u Hrvatskoj se ovog prava ne}e i ne moè odre}i niti mu to
pravo neko moè oduzeti.
Ovako izraèna politi~ka volja srpskog naroda, postala je sastavni dio njegove svijesti koja se
ne moè mijenjati, ni voljom njegovih predstavnika ni voljom onih, koji druga~ije misle.
Prema tome, srpski narod u Republici Hrvatskoj traì, da na ovim osnovama izraène
politi~ke volja i nastala svijest, dobije svoj pravni izraz, jo{ jednom, ako ne i zauvijek, u
najvi{em pravnom aktu dràve odnosno u Ustavu Republike Hrvatske.
Polaze}i od uvjerenja i ste~enog prava da je sa hrvatskim narodom u istom poloàju i sa
jednakim pravima, srpski narod, putem svojih predstavnika, p r e d l a ` e slijede}e izmjene
i dopune nacrta Ustava Republike Hrvatske.
a/ Nacrt Ustava Republike Hrvatske, odre|uje u ~l. 2.
Republika Hrvatska je nacionalna dràva Hrvatskog naroda i dràva pripadnika drugih
naroda i nacionalnih manjina, koji su njeni dràvljani
P r i m j e d b a: Proizlazi da je Republika Hrvatska dràva svih Hrvata, {to zna~i, da Hrvati
koji ìve u inostranstvu i koji su stekli dràvljanstvo neke druge dràve, mogu imati dva
dràvljanstva. U isto vrijeme i na istom prostoru, Srbi su samo dràvljani Republike Hrvatske,
a kako se dràvljanstvo sti~e i gubi na zakonom odre|en na~in / ~l. 10. nacrta Ustava / postoji
mogu}nost da Srbi gubitkom dràvljanstva, izgube i dràvu odnosno Republiku Hrvatsku i
postanu lica bez dràvljanstva, nepoèljna ~ak i me|unarodnoj zajednici. Ovaj poniàvaju}i
poloàj srpski narod ne moè i ne}e prihvatiti.
P r e d l a ` e m o potpunu promjenu i napu{tanje ove odredbe, na jedan od slijede}ih na~ina:
~l. ____
Republika Hrvatska je dràva hrvatskog naroda, srpskog naroda dijelova drugih naroda i
nacionalnih manjina, koji u njoj ìve ili
~l. ____
Republika Hrvatska je demokratska, pravna i socijalna dràva svih gra|ana koji u njoj ìve
zasnovana na slobodama i pravima gra|ana ili
~l. ____
Republika Hrvatska je demokratska, pravna i socijalna dràva svih gra|ana, koji u njoj ìve
b/ Nacrt Ustava Republike Hrvatske ne predvi|a mogu}nost da Republika Hrvatska bude u
sastavu Jugoslavije.
P r i m j e d b a: Srpski narod se masovno i plebiscitarno izjasnio da se ostalim narodima i
delovima srpskog naroda ìvi u Jugoslaviji, radi ~ega nas ovako izraèna volja obavezuje da
podnesemo prijedlog za dopunu nacrta Ustava.
P r e d l a ` e m o dopunu nacrta Ustava slijede}om odredbom:
~l. ____
Republika Hrvatska je u sastavu Savezne Republike Jugoslavije
c/ Nacrt ustava Republike Hrvatske, odre|uje u st.2.~l.2.:
Hrvatski Sabor i narod neposredno, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlu~uju o:
73
ure|ivanju gospodarskih, pravnih i politi~kih odnosa u Republici Hrvatskoj
o ~uvanju i kori{tenju prirodnog bogatstva, te o
o udruìvanju u saveze s drugim dràvama.
P r i m j e d b a: Budu}i da se ovdje daje ovla{}enje da se odlu~uje o najva`nijim pitanjima,
na~in na koji je ova odredba formulisana, upu}uje na zaklju~ivanje da o najva`nijim pitanjima
od interesa za Republiku Hrvatsku, odlu~uje Hrvatski Sabor i hrvatski narod.
Ukoliko ovo nije stilski, jezi~ki, nedostatak onda ga ocjenjujemo kao grubu povredu poloàja
i prava, prije svega srpskog naroda a zatim svakog drugog naroda, koji ìvi u Republici
Hrvatskoj, jer se srpski narod ne moè li{iti prava da o tako va`nim pitanjima, a time o svojoj
sudbini, ne odlu~uje.
P r e d l a ` e m o dopunu odredbe st.2.~l.2. nacrta Ustava na slijede}i na~in:
Hrvatski Sabor i svi narodi i nacionalne manjine, koji ìve u Republici Hrvatskoj
neposredno, u skladu sa Ustavom i zakonom, samostalno odlu~uje o:
d/ Srpski narod se plebiscitom masovno izjasnio za svoju suverenost i svoju autonomiju
odnosno za teritorijalnu autonomiju, tamo gde on predstavlja ve}inski narod, a za kulturnu
autonomiju tamo gde nije ve}inski narod.
P r e d l a ` e m o, u tom smislu, dopunu nacrta Ustava Republike Hrvatske odnosno njegovih
temeljnih odredaba na ovaj na~in:
~l. ____
U Republici Hrvatskoj postoje Autonomne pokrajine kao oblici teritorijalne autonomije ili
kao oblici kulturne autonomije
e/ P r e d l a ` e m o, u tom smislu dopunu odredaba nacrta Ustava Republike Hrvatske
odnosno njegovih odredaba o Ustrojstvu autonomije, podru~ne uprave i samoupravne na
ovaj na~in:
~l. ____
Autonomne pokrajine obrazuju se u skladu sa posebnim nacionalnim, kulturnim i drugim
svojstvima njihovih podru~ja
~l. ____
Prijedlog za obrazovanje autonomije sa sadràjem i teritorijom autonomije podnose gra|ani
podru~ja u kojima se obrazuju autonomije.
O prijedlogu se odlu~uje plebiscitom gra|ana odre|enog podru~ja
~l. ____
Gra|ani u autonomnoj pokrajini samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti
utvr|ene Ustavom i zakonom
~l. ____
Teritorija autonomne pokrajine utvr|uje se zakonom
~l. ____
Autonomna pokrajina preko svojih organa:
1. donosi program gospodarskog, znanstvenog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike
Hrvatske i utvr|uje mjere za njegovo provo|enje,
2. donosi budèt za zavr{ni ra~un,
3. donosi odluke i op}e akte, u skladu s Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedina pitanja
od interesa za gra|ane u autonomnoj pokrajini u oblastima: kulture, obrazovanja, slu`bene
upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina, javnog obavje{tavanja, zdravstvene i socijalne
74
za{tite i unapre|enje ìvotne sredine, dru{tvene brige o djeci, urbanizma i u drugim oblastima
utvr|enim zakonom,
4. izvr{ava zakone, druge propise i op}e akte Republike Hrvatske ~ije je izvr{enje povjereno
organima autonomne pokrajine i donosi propisne, za njihovo izvr{enje kad je to zakonom
predvi|eno, osigurava izvr{enje pokrajinskih odluka i op}ih akata.
5. ustrojava organe, organizacije i slu`be autonomne pokrajine i ure|uje njihovu organizaciju
i rad,
6. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom i zakonom, kao i statutom autonomne
pokrajine.
Autonomnoj pokrajini pripadaju prihodi utvr|eni zakonom.
~l. ____
Statut je najvi{i pravni akt autonomne pokrajine kojim se, na osnovu Ustava, utvr|uje
nadle`nost autonomne pokrajine, izbor, organizacija i rad njenih organa i druga pitanja od
interesa za autonomnu pokrajinu.
Statut autonomne pokrajine donosi njena skup{tina.
Poslanici u skup{tini autonomne pokrajine ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraèno
mi{ljenje ili davanje glasa u skup{tini autonomne pokrajine. Isti imunitet uìvaju ~lanovi
izvr{nog vije}a autonomne pokrajine.
~l. ____
Organi autonomne pokrajine su skup{tina, i izvr{no vije}e i organi uprave.
Skup{tinu autonomne pokrajine ~ine zastupnici izabrani na neposrednim izborima, tajnim
glasanjem.
Predsjednik Pravnog savjeta
Srpskog nacionalnog vije}a
Prof. dr. Vojislav Vuk~evi}
30
1990., rujan 26.
Zagreb
Izlaganje dr. sc. Vase Predojevi}a o aktualnim problemima djelovanja komunista i OSK u
5. vojnoj oblasti na sjednici Predsjedni{tva Komiteta SKJ u JNA
OO SK VJ 9595
42
Sveti Rok.
75
42
Dopisano rukom.
Dr Vaso Predojevi}
AKTUELNI PROBLEMI DJELOVANJA KOMUNISTA I OSK U 5. VO I
NEPOSREDNI ZADACI
Uvodna re~ 26. 09. 1990. godine
Stavljanjem ovog pitanja na dnevni red ove sjednice Predsjedni{tvo Komiteta èli ukazati na
stanje u na{oj OSK, kako bi Komitet mogao pravilno reagovati na to stanje i obezbediti
adekvatnu aktivnost komunista i OSK u 5. VO prepotrebnu u ovoj dru{tvenoj i unutar
armijskoj situaciji. Da bi dobili potpuniji uvid u stanje prvo bi podsetio na, nama ve} poznatu
situaciju u dru{tvu, odnosno na neke njene elemente, a zatim bi izneo stavove i ocene 11. i
12. sjednice na{eg Predsjedni{tva, ocene date od Komiteta na na{oj vezi u informacijama za
avgust mjesec, stavove 13. sjednice Predsjedni{tva Komiteta OSK u JNA o aktuelnim
pitanjima politi~kog organizovanja u dru{tvu i poloàju OSK u JNA, i na kraju bi poku{ao
opredeliti naredne zadatke komunista i OSK u 5.VO.
I
Kretanja u na{em dru{tvu drasti~no se pogor{avaju. Razre{enje dru{tvene krize vrtoglavo se
pribliàva. Procesi naru{avanja ustavnog poretka ne samo da nisu zaustavljeni ve} su i ubrzani.
U mno{tvu pojava ~esto nije lako sagledati su{tinu, a su{tina je u tome da je Jugoslavija
napadnuta od strane antikomunisti~kih snaga iz zemlje i inostranstva, koje na tom planu
veoma agresivno i sinhronizirano djeluju.
U politi~kom ìvotu Jugoslavije sada djeluje oko 4oo, a registrirano je 190 raznih stranaka i
udruènja. Gotovo sve su nacionalnog, a znatan deo i nacionalisti~kog karaktera.
Antijugoslovenske, antikomunisti~ke i nacionalisti~ko-profa{isti~ke snage u ve}em broju
novoformiranih stranaka su u ofanzivi. Politi~ke snage socijalisti~ke i jugoslovenske
orjentacije su u povla~enju, pri ~emu nema izgleda da u skorije vreme postanu dominantna i
organizovana politi~ka snaga. O~ito je da, za sada vi{estrana~je u Jugoslaviji ne vodi u procvat
demokratije i ljudskih sloboda ve} u me|unacionalne sukobe i mogu}i gra|anski rat. Ne radi
se tu u ve}ini o stvaranju normalnih gra|anskih partija nego o uobli~avanju nacionalisti~kih
pokreta koji vode u gra|anski rat. I pored tako brojnih stranaka i partija mi ne ìvimo ni
slobodnije. ni mirnije, ni demokratskije, ni ljudskije, ni bogatije. Napadom na navodno
jednoumlje do sada ostvaruje se politika jednoumlja sada i za ubudu}e.
Organi federativne vlasti su paralisani, a sva stvarna i formalna vlast je u republi~kim elitama.
To je prepreka mirnog i razumnog re{enja krize. U toj situaciji nemamo valjanog odgovora
na pitanja kud i kojim sredstvima napred. I u svetu i u Jugoslaviji se danas postavlja
dominantno pitanje opstanka Jugoslavije. O tom pitanju je nama te{ko racionalno
razmi{ljati, jer je ljudski, patriotski i moralno podràti sva nastojanja koja se suprostavljaju
razbijanju na{e domovine.
Jugoslavija i njene granice (spoljne i unutra{nje) se ne smeju dirati, a stvar je na{ih naroda i
narodnosti da se dogovore kako }e i na koji na~in u Jugoslaviji ìvjeti. Da je to mogu}e i
potrebno pokazuju i reformski zahvati SIV-a koji su nas otvorili svetu gde smo dobili
politi~ku podr{ku, kojom se èli cela Jugoslavija, zatim ekonomsku podr{ku kroz ulaganje
kapitala i moralnu podr{ku, tako da se ne ose}amo usamljenim, ma da ima i onih snaga u
svetu koji èle druga~iju Jugoslaviju, podeljenu, zava|enu, nemo}nu zemlju koja bi im bila
lak plen.
U toj i takvoj posebno unutra{njoj situaciji, poloàj JNA je delikatan i ne moè se o njoj
odvojeno i mimo te situacije, odnosno tog stanja, raspravljati ni razmi{ljati. Dogovorom na{ih
76
naroda i narodnosti i bez diranja u granice konstituisa}e se i temeljni sistem dràve, a onda }e
se re{iti i problem JNA, odnosno oruànih snaga. Na{e opredeljenje je za jedinstven sistem
odbrane i jedinstvene OS.
II
Predsjedni{tvo na{eg Komiteta je na svojoj Jedanaestoj (17. 07.) i Dvanaestoj (13. o9.)
sjednici (u prvom slu~aju uz prisustvo svih Predsjednika Komiteta OSK na neposrednoj vezi)
do{lo do slede}ih zaklju~aka, koje daje u ocjenu Komitetu i to:
u celini se podràva principijelan stav Predsjedni{tva Komiteta OSK u JNA o potrebi za
postojanjem SKJ i OSKJ u JNA i posebno opredeljenja da }e na{a OSK u narednom periodu
nastaviti da dok postoje uslovi djeluje samostalno na svojim programskim opredjeljenjima i
da }e svoje aktivnosti usmjeriti na u~e{}e u okupljanju socijalisti~ki orjentisanih snaga u zemlji
i na pripremu i odràvanje Kongresa tih snaga;
da samo ~lanstvo OSK u JNA, u javnoj raspravi kao obliku svog referenduma , moè
odlu~iti o sudbini svoje organizacije i svoga ~lanstva i da ne prihvata ukidanje dekretom,
odnosno da na{e ~lanstvo svoje mjesto i ulogu (svoju sudbinu) veè samo za partiju
jugoslovenske, socijalisti~ke i komunisti~ke orjentacije i to stavlja u prvi plan u odnosu na
oblik organizovanja (radno, interesno);
da se stavovi Predsjedni{tva prihvataju i zato: (1) {to iskazuju iskrenu èlju za demokratsku
i programsku obnovu SKJ i o~uvanje SFRJ; (2) {to na{ sastav ima puno povjerenje u vojno i
partijsko rukovodstvo JNA u ovim sudbonosnim danima, i (3) {to su se ta ista rukovodstva
dokazala i kroz brigu za pripadnike JNA, njihov ìvot, rad i standard;
da vlada iskrena i velika zabrinutost na{eg ~lanstva za sudbinu SFRJ, a u okviru toga i za
li~nu i porodi~nu egzistenciju, na {to uti~e i negativno pona{anje dela PVL i boraca NOV
koji su se stavili ili stavljaju u slu`bu desnih snaga, pa se o~ekuje borba za na{e vrednosti na
javnoj politi~koj sceni uklju~no i od najvi{ih predstavnika vojnog i partijskog rukovodstva
JNA;
da smo uspjeli sa~uvati ~lanstvo i OSK, a da osipanje ~lanstva ni brojno ni procentualno ne
predstavlja problem, {to mora biti presudno u vu~enju redosleda poteza kada je u pitanju
sudbina tog ~lanstva i OSK, jer bi pogre{ni potezi imali te{ke posledice za ~lanstvo, OSK pa
i za JNA. Sada{nja diferencijacija me|u ~lanstvom (posebno u vezi samoisklju~enja) nema
posebnih karakteristika s tim {to je brojnija u LJK i MK Korpusu (na teritoriji RS) i {to ( u
pojedina~nim slu~ajevima) dolazi i zbog stanja u porodicama, i da postoji zna~ajan otpor do
visine i utro{ka ~lanarine SK, pa se predlaè da ona ne bi smela biti ve}a od 0,5% od LD.
dalo je prednost okupljanju JSL (jugoslovenske socijalisti~ke levice) u odnosu na JDSP
(jugoslovensku demokratsku socijalisti~ku partiju), {to se pokazalo ispravnim ako imamo u
vidu da je Odbor za programsku obnovu SKJ samoinicijativno napustio odluku 14. Kongresa
SKJ i ide ka formiranju SPJ (Socijalisti~ke partije Jugoslavije) koja poprima jednonacionalni
karakter te objektivno ne}e doprinijeti ja~anju jedinstva zemlje ve} daljim problemima na
nacionalnoj osnovi, {to je i limitiraju}i faktor za na{e uklju~ivanje u tu partiju, jer bi to bio
atak na jedinstvo JNA kao vi{enacionalne institucije;
ocjenilo je (na 12. sjednici) da je socijalisti~ka ideja ideja budu}nosti i da je s tim u vezi
neprihvatljivo i {tetno da nam se komunisti i OSK postepeno povla~e iz politi~kog ìvota, da
opada njihova politi~ka aktivnost pa i politi~ki uticaj, da se sva aktivnost svodi na dnevna
politi~ka doga|anja bez vizije o budu}nosti; da to bar u delu OSK, ukazuje na stanje i proces
77
depolitizacije i departizacije, {to je suprotno na{im opredeljenjima; posebno onom koje glasi
da sudbina SFRJ zavisi i od toga kakvi smo mi u JNA i kakva je JNA;
istaklo je da je izuzetno zna~ajno da komunisti i OSK u svim na{im komandama i
jedinicama konstantno odràvaju punu mobilnost u informisanju i politi~kom djelovanju uz
njegovu maksimalnu konkretizaciju, da ljude drè u kursu zbivanja, da sti~u uvid u njihovo
raspoloènje i probleme i da preduzimaju mjere na njihovom razre{avanju, da strpljivo i
argumentovano obja{njavaju na{a opredeljenja i da se uporno bore za njih. To je bitna
pretpostavka da se o~uva i dalje razvija jedinstvo na{ih kolektiva, posebno jedinstvo
stare{inskog kadra, na na{im opredeljenjima za Jugoslaviju;
da upravo u ovoj situaciji na{om aktivno{}u trebamo, kao komunisti i OSK, pokazati
opravdanost svoga postojanja, a to se moè samo ofanzivnim politi~kim radom uz bitnu
promenu metoda, oblika i sadràja rada, o ~emu danas Komitet treba da zauzme jasne stavove
i postavi konkretne zadatke.
III
Informacije Komiteta OSK na na{oj vezi, koje smo dobili za avgust mesec ukazuju na nove
probleme koji proizlaze iz razmi{ljanja i ocena na{ih komunista da se OSKJ u JNA polako
pasivizira; da vi{e nema partijsko-politi~kih informacija iz vi{ih organa SKJ u JNA; traè se
novi oblici efikasnijeg delovanja OSKJ u JNA; pita se {ta je sa radom Odbora i sa
Kongresom programske obnove SKJ; ukazuju na pasiviziranje ~lanstva jer je dovedeno u
stanje i{~ekivanja, {to deluje negativno i destimulativno itd.
po mi{ljenju komunista u zadnje vreme konstantno opada uticaj OSK u JNA i preostalih
delova SKJ na dnevna politi~ka zbivanja i retrogradne procese u zemlji. Shodno tome,
komunisti ~esto postavljaju pitanje da li OSK u JNA predstavlja deo Organizacije SKJ ili
postaje samostalna i da li bi to moglo biti osnova za neki interesno-funkcionalni na~in
organizovanja komunista iz JNA;
Razli~ita idejna opredelenja novoformiranih politi~kih stranaka sve vi{e uti~u, na svest i
pona{anje pojedinih komunista (AVL i GL u njihovom privatnom ìvotu, a {to se posebno
manifestuje druga~ijim istupima i shvatanjima u me|usobnim razgovorima van radnih
mjesta.
Negativno se reaguje i traì mi{ljenje i zvani~an stav u vezi imenovanja penzionisanog
generala Martina [pegelja za ministra odbrane Republike Hrvatske, jer bez obzira {to je
re~eno da on i dalje ostaje ~lan SKH-SDP, mnogi komunisti i ostali pripadnici tuma~e da je
on prihvatio program HDZ-a. Njegovo imenovanje mnogi komunisti dovode u vezu sa
pona{anjem pojedinih penzionisanih generala u na{oj zoni odgovornosti i {ire, a kada su u
pitanju njihovi stavovi o dru{tvenoj krizi, me|unacionalnim odnosima, statusu OSK u JNA
i o razvoju oruànih snaga i JNA.
Prema tome, kada je u pitanju aktivnost na{e OSK u avgustu mesecu moè se zaklju~iti da je
uticaj komunista i OSK na MPS i b/g komandi i jedinica i dalje zna~ajan, a da se kao OSK
nalazimo u vrlo kriti~nom trenutku kada treba dati definitivne odgovore o sudbini na{e OSK,
imaju}i u vidu da isti~e i jedan od uslova za kojeg smo vezali sudbinu svoje OSK, a to je vreme
za kongres programske obnove SKJ.
IV
Predsjedni{tvo KOSK u JNA, je na svojoj 13. sjednici 20. 09. 1990. godine razmatralo
aktuelna pitanja politi~kog organizovanja u dru{tvu, poloàj OSK u JNA i opredelilo naredne
zadatke, iz ~ega posebno izdvajam:
78
Savez komunista Jugoslavije kao jedinstvena jugoslovenska politi~ka partija vi{e ne postoji.
Raspao se na svoje delove koji su se transformirali prete`no u nacionalne stranke sa delimi~no
ili potpuno promenjenim nazivom i programskom orijentacijom. U njihovoj programskoj
orjentaciji zajedni~ko im je oblik dru{tvenog ure|enja (demokratski socijalizam) a razlaze se
u pogledu dràvnog ure|enja i sistema odbrane. Jedne od tih stranaka se zalaù za federativno
ure|enje zemlje jedinstven sistem odbrane, a druge za konfederativno ure|enje i
konfederativni sistem odbrane.
Odbor za pripremu Kongresa demokratske i programske obnove SKJ, zbog
neprincipijelnog i dvoli~nog pona{anja ve}eg broja njegovih ~lanova napustio je ideju o svom
angaòvanju na pripremi Kongresa obnove SKJ, kako je to odlu~eno na zavr{noj sednici 14.
vanrednog kongresa SKJ. Umesto toga, stalni ~lanovi Odbora (predsjednik, sekretar i {ef
stru~ne slu`be) pristupili su radu na formiranju Jugoslovenske socijalisti~ke partije kao nove
partije sa novim programom i politi~kim ciljevima. Njenim formiranjem, prema nedavnoj
izjavi sekretara Odbora, SKJ definitivno odlazi u istoriju. Za sada se zna da }e novu partiju
sa~injavati izvorno ~lanstvo pristalica ove partije sa cele teritorije Jugoslavije, a kao kolektivni
~lanovi mogli bi biti socijalisti~ka partija Srbije, SK Crne Gore, Socijalisti~ka partija Hrvatske
(Mikeli}
43
) i drugi. Ra~una se i na Organizaciju SK u JNA.
U nastalim okolnostima poloàj Organizacije SK u JNA je u najmanju ruku delikatan.
Jugoslovenska narodna Armija je zajedni~ka oruàna sila svih naroda i narodnosti Jugoslavije
i to u osnovi predstavlja njeno dru{tveno bi}e. Takva uloga i dru{tveno bi}e JNA opredeljuje
i poloàj Organizacije SK u JNA. Naime, u nastalim okolnostima Organizacija SK u JNA je
izgubila svoj oslonac u politi~kom organizovanju zemlje. Prakti~ki, ona se ne moè
opredeljivati za bilo koju partiju, stranku ili udruènje formirano na nacionalnoj ili
republi~koj osnovi a da to negativno ne uti~e na jedinstvo armijskog sastava, posebno
stare{inskog.
Organizacija SK u JNA svoj oslonac ne moè imati ni u novoj Socijalisti~koj partiji
Jugoslavije koja je u formiranju. Iako je ideja dobra da se formira jugoslovenska i socijalisti~ka
partija, nije dobro {to se odstupilo od odluke 14. vanrednog kongresa i {to }e po svemu
poprimiti jednonacionalni karakter te objektivno ovako zami{ljena partija ne}e doprineti
ja~anju jedinstva zemlje ve} daljim podelama na nacionalnoj osnovi. To je problem i
limitiraju}i faktor za na{e uklju~ivanje u tu partiju, jer bi to bio atak na jedinstvo Armije kao
vi{enacionalne institucije.
Zbog svega toga, odlu~ili smo na sjednici Predsjedni{tva, ~lanovi Odbora iz Organizacije SK
u JNA ubudu}e ne}e u~estvovati u njegovom radu, a Organizacija SK u JNA objektivno ne
moè biti kolektivni ~lan te nove socijalisti~ke partije u formiranju. Organizacija SK u JNA
u svom daljem radu sara|iva}e sa tim Odborom novom partijom, kao i drugim levo
orjentisanim partijama na jugoslovenskim opredeljenjima. Obzirom na takav karakter odnosa
ne}emo, i to je odluka Predsjedni{tva, dalje ni u~estvovati u finansiranju Odbora.
Organizacija SK u JNA i dalje }e delovati kao samostalna politi~ka organizacija u JNA uz
potrebu maksimalnog, efikasnog i stvarala~kog rada svih njenih ~lanova na zadatima borbene
izgradnje Armije i posebno na stalnom ja~anju i u~vr{}ivanju moralno politi~kog jedinstva
njenih pripadnika na opredeljenjima za federativnu Jugoslaviju, demokratski socijalizam,
jedinstven sistem ONO, bratstvo i jedinstvo i ravnopravnost naroda i narodnosti Jugoslavije.
79
43
Borislav, kasnije predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.
Mi sudbinu svoje OSK i svoga ~lanstva vezujemo za: 1) potrebe o~uvanja jedinstva JNA; (2)
za odluke Skup{tine SFRJ, odnosno za Zakon o politi~kom organizovanju i Ustav SFRJ
(novim Zakonom }e biti posebno regulisan politi~ki ìvot u JNA) i (3) okupljanje komunista
i obnovu SKJ (odnosno za partiju sli~nog imena, a jugoslovenske, socijalisti~ke i
komunisti~ke orjentacije), koja je kako verujem na vidiku, {to i jeste na{a su{tinska potreba,
a na~in organizovanja (teritorijalno ili radno) je vi{e manje formalno pitanje. Zna~i, mi
imamo ideje i ljude nosioce tih ideja (komunisti~kih svakako), a nemamo zajedni~ke
organizacije 6 to je bio SKJ) pa se uporno treba raditi da to i dobijemo. Formiran je
inicijativni odbor (van sastava OSK u JNA) koji radi na formiranju savremene demokratske
partije komunisti~ke orjentacije, naslednika KPJ/SKJ, i ve} je odràna sjednica politi~ko
konsultativnog karaktera. Na ovom zadatku }e se ubrzano raditi.
V
Zbog svega {to sam izneo, organizacija SK u JNA svojim aktivnim odnosnom u izgradnji i
ja~anju borbene gotovosti, moralne snage i jedinstva armijskog sastava daje zna~ajan doprinos
o~uvanju JNA kao zajedni~ke oruàne sile svih na{ih naroda i narodnosti. Ona tu ulogu i u
sada{njim veoma sloènim i protivre~nim okolnostima mora dosledno i efikasno ostvarivati.
Negativni trendovi kojih je bilo i danas su evidentni imali su i imaju snaàn uticaj na stanje
u OS, posebno na teritorijalnu odbranu i rezervni sastav, a sve vi{e i na njen stare{inski sastav
na koji se prenose i pojave nacionalnih podela, mada jo{ uvek ne u zabrinjavaju}oj razmeri.
Pove}ava se i stepen zabrinutosti za budu}nost zemlje, narasta pesimizam i demoralizacija
pojedinaca u pogledu mogu}nosti savladavanja krize. S druge strane, sve je sna`nija volja i
spremnost da se upotrebom sredstava pravne dràve razre{e nastali problemi.
Principijelni stavovi Armije u za{titi ustavnog poretka i spre~avanja gra|anskog rata se iz
nekih sredina èstoko napadaju i kvalifikuju kao direktno suprostavljanje demokratskim
procesima.
Sve ovo pripadnici Armije i ~lanovi njihovih porodica sasvim konkretno doìvljavaju kroz
verbalne i druge nasrtaje, pa i fizi~ke napade.
Poja~ani su i pritisci iz pojedinih republika, pa i rukovodstava pojedinih stranaka iz drugih
republika na pojedine pripadnike Armije stalnog sastava, pa i vi{ih ~inova, da se priklone
republi~kim opcijama. Za sada se radi o pojedincima ali treba o~ekivati da }e toga biti sve vi{e.
Zato je izuzetno zna~ajno da komunisti i organizacije SK u svim jedinicama i ustanovama
konstantno odràvaju punu mobilnost u informisanju i politi~kom delovanju uz njegovu
maksimalnu konkretizaciju, da ljude drè u kursu zbivanja, da sti~u uvid u njihovo
raspoloènje, njihove probleme i preduzimaju mere na njihovom re{avanju. To je bitna
pretpostavka da se o~uva i dalje razvija jedinstvo na{ih kolektiva, jedinica i ustanova, posebno
stare{inskog kadra, na opredeljenosti za federativnu Jugoslaviju, njenu socijalisti~ku
orijentaciju, program reformi, ja~anje odbrambene sposobnosti zemlje na osnovama ONO.
Na{e stavove treba strpljivo i argumentovano obja{njavati i uporno se boriti za njih.
Za moralno politi~ko stanje u JNA i njen ugled u dru{tvu posebno se name}u problemi
vanrednih doga|aja i naru{avanja me|uljudskih odnosa. U prvom redu to se odnosi na
vanredne doga|aje sa smrtnim posledicama pa i slu~ajeve maltretiranja vojnika. Takvi
slu~ajevi vrlo brzo prodiru u javnost i onda se bezobzirno koriste kao povod za nove napade
na moralni integritet i ugled Armije i njenih kadrova u dru{tvu
Radi spre~avanja ovakvih i drugih negativnih slu~ajeva i pojava i odràvanja stabilnosti MPS,
komunisti i organizacije SK, a posebno stare{ine moraju se maksimalno angaòvati na daljem
80
ja~anju discipline, unutra{njeg reda, razvijanja zdravih me|uljudskih odnosa i preventivnog
delovanja u otklanjanju slabosti koje naru{avaju moralnu snagu jedinica i krnji ugled JNA u
dru{tvu.
Potreba i zahtev za maksimalnim angaòvanjem Organizacije SK u JNA i njenih ~lanova, {to
proisti~e iz sada{nje sloène situacije u dru{tvu, uticaja na stanje u JNA, prilika su da se
pokaè njena sposobnost i opravdanost postojanja.
VI
Kako to ostvariti? To je mogu}e samo pod jednim uslovom, a to je da kao komunisti i OSK
shvatimo potrebu svoga postojanja u ovim uslovima i da svojim radom to opravdamo i to
zbog b/g i MPS, posebno jedinstva AVL i zbog realnih mogu}nosti da imamo svoju partiju
na jugoslovenskom prostoru.
Zato odmah moramo promijeniti metode svoga rada, posvetiti se idejnim problemima,
raspravljati na sastancima OOSK o partijskim temama, o temama koje preokupiraju na{u
pa`nju (federacija konfederacija, vi{estrana~je i delovanje stranki, departizacija
depolitizacija i sl.), a prepustiti komandovanju da se bavi vojni~kim temama.
Ovo je pitanje uistinu tema na{eg razgovora, odnosno na{e rasprave. To je zapravo prioritetna
tema u odnosu na ostale navedene. Sastanci sa sekretarima OOSK ukazuju da se kao OSK
sopstvenom neaktivno{}u postepeno depolitizujemo; da nam je ~lanstvo u stalnom
i{~ekivanju da }e se ne{to dogoditi a ni{ta ne ~ini da se aktivira; da su nam ljudi zabrinuti za
SFRJ, JNA i svoju OSK (da ima i onih koji smatraju da ne trebamo postojati u JNA, pa i da
nam nema mesta u vi{estrana~kom sistemu zemlje); da ljudi èle imati svoju partiju
komunisti~ke, socijalisti~ke i jugoslovenske orjentacije, da ima velike zabrinutosti za li~nu i
porodi~nu egzistenciju itd. O~ite su pojedina~ne pojave defetizma; sumnji u neka formacijska
re{enja; sumnji u pojedine rukovode}e kadrove; upornog nastojanja pojedinih sekretara
OOSK, pa i Predsjednika OSK, da svoja opredelenja za depolitizaciju i departizaciju JNA,
uporno name}u OOSK ili OSK a da na to nema reakcija ili su one neuspje{ne. Te pojave
brojno ne zabrinjavaju ali ozbiljno upozoravaju. Isto tako, ali brojnije je prisutno o~ekivanje
ukidanja na{e OSK, pa takvim treba odmah dati mogu}nost da idu, a neka ostanu oni koji
su spremni na idejnu borbu.
VII
Drugarice i drugovi da zaklju~im.
Sutra je godi{njica od kada smo izabrani u ovaj Komitet. Neka svako oceni svoj rad i
aktivnost. Neka svako oceni i {ta mu je raditi u budu}e, a zajedno ocenimo {ta nam je raditi
kao Komitetu OSK. Ovo je vreme kada svako od nas i svi zajedno moramo nositi svoje
breme, a ono je te{ko i bi}e jo{ teè.
H v a l a !.
81
31
1990., rujan 30.
Srb
Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja srpskog naroda u Republici
Hrvatskoj o srpskoj autonomiji
CENTRALNA KOMISIJA ZA
PROVO\ENJE IZJA[NJAVANJA
Srb, 30. 09. 1990.
I Z V J E [ T A J
O PROVO\ENJU IZJA[NJAVANJA SRPSKOG NARODA
U REPUBLICI HRVATSKOJ O SRPSKOJ AUTONOMIJI
1. Izja{njavanje je provedeno na osnovu Odluke o provo|enju izja{njavanja (plebiscita)
srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji koju je donijelo Srpsko
nacionalno vije}e na sjednici od 16. 08. 1990. godine na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o
suverenosti i autonomiji srpskog naroda, ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava
Republike Hrvatske.
2. Izja{njavanje je odràno u slijede}im op{tinama: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji
Lapac, Gospi}, Titova Korenica, Oto~ac, Ogulin, Slunj, Vojni}, Karlovac, Vrginmost,
Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Gare{nica, Beli
Manastir i Vukovar. Te na dijelovima op{tina: Sinj, Drni{, Skradin, Zadar, Duga Resa,
Vrbovsko, Sisak, Novska, Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina,
Orahovica, Na{ice, Osijek, Vinkovci, Rijeka, Pula, Split, [ibenik, Imotski, Metkovi} i
Dubrovnik. Izja{njavanje je onemogu}eno od strane hrvatske policije u mjestima kojima
su Hrvati ve}ina gradovima: Split, Solin, Ka{tela, [ibenik, Rijeka, Sisak, Karlovac,
Zagreb i tzv. banski dio Hrvatske, tako da se preko 150.000 Srba nije moglo izjasniti.
3. U op{tinama i dijelovima op{tina u kojima je sprovedeno izja{njavanje, izjasnilo se o
srpskoj autonomiji ukupno 567.317 od toga:
ZA SRPSKU AUTONOMIJU 567.127
PROTIV 144
Nevaè}ih listi}a 46
4. Na osnovu podataka izja{njavanja po naseljima sva srpska naselja u svim pomenutim
op{tinama u kojima je provedeno izja{njavanje izjasnile su se apsolutnom ve}inom glasova
ZA SRPSKU AUTONOMIJU.
KOMISIJA:
Sergej Veselinovi}, predsjednik
Du{an Vje{tica, ~lan
Velibor Matija{evi}, ~lan
82
32
1990., rujan 30.
Srb
Izvje{}e Centralne komisije o provo|enju izja{njavanja u Jugoslaviji o autonomiji srpskog
naroda u Republici Hrvatskoj
CENTRALNA KOMISIJA ZA
PROVO\ENJE IZJA[NJAVANJA
Srb, 30. 09. 1990.
I Z V J E [ T A J
O PROVO\ENJU IZJA[NJAVANJA SRPSKOG NARODA
U REPUBLICI HRVATSKOJ O SRPSKOJ AUTONOMIJI
1. Izja{njavanje je provedeno na osnovu Odluke o provo|enju izja{njavanja / plebiscita/
srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji koju je donijelo Srpsko
nacionalno vije}e na sjednici od 16. 08. 1990 . g. na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti
i autonomiji srpskog naroda, ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava Republike Hrvatske.
2. Izja{njavanje je odràno u slede}im op{tinama:
Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Srb, Donji Lapac, Gospi}, Titova Korenica, Oto~ac,
Ogulin, Slunj, Vojni}, Karlovac, Vrginmost, Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Pakrac,
Daruvar, Grubi{no Polje, Gare{nica, Beli Manastir i Vukovar.
Te na dijelovima op{tina: Sinj, Drni{, Skradin, Zadar, Duga Resa, Vrbovsko, Sisak, Karlovac,
Novska, Nova Gradi{ka, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina, Orahovica, Na{ice,
Osijek, Vinkovci, Rijeka, Pula, Imotski, Metkovi} i Dubrovnik.
Izja{njavanje je onemogu}eno od strane hrvatske policije i zastra{ivanja nacionalisti~kog dijela
hrvatskog stanovni{tva u mjestima u kojima su Hrvati ve}ina i to:
Split, Solin, Ka{tela, grad [ibenik, dio Rijeke, dio Siska, dio Karlovca, Zagreb i tzv. banski dio
Hrvatske, te grad Osijek, tako da se preko 150000 Srba nije moglo izjasniti.
3. U op{tinama i dijelovima op{tina u kojima je sprovedeno izja{njavanje, izjasnilo se o
srpskoj autonomiji ukupno 567.317 od toga:
ZA SRPSKU AUTONOMIJU 567.127
PROTIV 144
nevaè}ih listi}a 46
4. Van teritorije Republike Hrvatske izjasnilo se 189.464
ZA SRPSKU AUTONOMIJI 189.422
PROTIV 28
5. Ukupno se izja{njavalo o srpskoj autonomiji 756.781
ZA 756.549
PROTIV 172
83
6. Na osnovu podataka izja{njavanja po naseljima, sva srpska naselja u svim pomenutim
op{tinama u kojima je provedeno izja{njavanje, izjasnili su se apsolutnom ve}inom glasova
ZA SRPSKU AUTONOMIJU;
7. Detaljan popis naselja u kojima je provedeno izja{njavanje Komisija }e naknadno uraditi i
dostaviti.
Za Komisiju
Sergej Veselinovi} predsj., v.r.
Du{an Vje{tica, v.r.
Velibor Matija{evi}, v.r.
33
1990., rujan 30.
Srb
Zaklju~ak Srpskog nacionalnog vije}a o usvajanju izvje{}a Centralne komisije o
provo|enju izja{njavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj
Na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, Srpsko
nacionalno vje}e na svojoj 4. sjednici odrànoj 30. 09. 1990. godine u Srbu, donosi
Z A K L J U ^ A K
1. Usvaja se Izvje{taj o provo|enju izja{njavanja srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o
srpskoj autonomiji, koji donosi Centralna komisija za provo|enje izja{njavanja.
Broj: __________ Predsjednik Srpskog
nacionalnog vije}a:
Dr. Milan Babi}
84
34
1990., rujan 30.
Srb
Srpsko nacionalno vije}e progla{ava autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj
Na osnovu izraène volje srpskog naroda na plebiscitu o srpskoj autonomiji provedenom
od 19. 08. 1990. god. do 02. 09. 1990. godine ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji
srpskog naroda, Srpsko nacionalno vije}e na svojoj 4. sjednici odrànoj 30. 09. 1990. godine
u Srbu
U T V R \ U J E
1. Srpski narod koji ìvi na etni~kim i istorijskim teritorijima koji se nalaze unutar
sada{njih granica Republike Hrvatske kao federalne jedinice SFRJ, apsolutnom ve}inom se
izjasnio ZA AUTONOMIJU.
2. Na osnovu izraène volje srpskog naroda Srpsko nacionalno vije}e PROGLA[AVA
AUTONOMIJU.
nacionalnog vije}a:
Dr. Milan Babi}
35
1990., rujan 30.
Srb
Poziv Srpskog nacionalnog vije}a srpskom narodu da se odupre hrvatskoj vlasti
Na osnovu ta~ke 4. Deklaracije o suverenosti i autonomiji srpskog naroda, Srpsko
nacionalno vije}e na svojoj 4. sjednici odrànoj 30. 09. 1990. godine u Srbu upu}uje
P O Z I V
Srpskom narodu da se svim sredstvima odupre teroru usta{oidne vlasti i za{titi svoje
ljudsko dostojanstvo i svoja gra|anska i nacionalna prava.
nacionalnog vije}a:
Dr. Milan Babi}
85
36
1990., listopad 2.
Sila{
Pismo mjesnih odbora SDS-a u isto~noj Slavoniji vodstvu Jugoslavije i Srbije o teroru nad
Srbima u Hrvatskoj
Gradski odbor SDS Osijek
Mjesni odbor SDS Sila{
Mjesni odbor SDS Tenja
Mjesni odbor SDS Dalj
Mjesni odbor SDS [odolovci
Mjesni odbor SDS Sarva{ Bijelo Brdo
Mjesni odbor SDS Ada
Mjesni odbor SDS Koprivna
Mjesni odbor SDS Paulin Dvor
Mjesni odbor SDS Petrova Slatina
Mjesni odbor SDS Bre{}e Livana
Predsjedni{tvu SFR Jugoslavije
Predsjedni{tvu Republike Hrvatske
Predsjedni{tvu Republike Srbije
Predsjedni{tvu SR Crne Gore
Srpskom nacionalnom vije}u u Hrvatskoj
Demokratskoj javnosti
Obavje{tavamo vas da je najnovijom akcijom hrvatskih redarstvenika protiv srpskog
pu~anstva u Hrvatskoj, a iza ~ega stoji hrvatska Vlada, vladaju}a HDZ i sve hrvatske stranke,
srpski narod izloèn dràvnom teroru, zbog ~ega demokratska nastojanja Srpske demokratske
stranke ne mogu biti ostvarena, nego moraju biti obustavljena. ZATO HRVATSKO
REDARSTVO TUÊ I HAPSI SRPSKO PUÂNSTVO?
Za{to se spaljuje Jugoslovenska zastava u Hrvatskoj?
Za{to se ukida Trg `rtava fa{izma?
Za{to se najavljuje i pojavljuje NDH?
Za{to se onemogu}uje posjeta usta{kom logoru Jasenovac?
Za{to su Srbi prinudjeni da bjeè u zbjegove i prave barikade?
Za{to ...?
Ne slaèmo se s ekstremistima me|u Srbima, ali pitamo za{to su to postali!
Brzo nam odgovorite na ova pitanja. â{a ù~i koju nam nalijeva nova demokratska
hrvatska vlast ve} je prepunjena. Na{em strpljenju je do{ao kraj.
Na kraju, {ta je s kulturnom autonomijom Srba u Hrvatskoj?
U Sila{u, 2. oktobar 1990. PO OVLA[TENJU
Potpisi:
...............,
44
v.r.
86
44
Potpisi ne~itaki.
37
1990., listopad 5.
Knin
Obavijest Predsjedni{tva SO Knin Saboru, Vladi i MUP-u Republike Hrvatske da nisu
spremni primiti niti jednog predstavnika iz Hrvatske u delegaciju SFRJ koja }e obi}i krizna
podru~ja u Hrvatskoj
REPUBLIKA HRVATSKA
SKUP[TINA OP]INE KNIN
PREDSJEDNI[TVO
Klasa: 021-05/90-03/105
Urbroj: 2136-01-90-1
Knin, 5. 10. 1990 . godine
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH
POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Iz predsjedni{tva SFRJ i Saveznog izvr{nog vije}a obavje{teni smo da }e sutra 06. 10. 1990.
godine Knin posjetili delegacija Predsedni{tva SFRJ koju predvodi ~lan Predsjedni{tva dr.
Vasil Tupurkovski i delegacija SIV-a koju predvodi potpredsjednik SIV-a dr. Aleksandar
Mitrovi}.
Obavje{tavamo hrvatski Sabor, Vladu i Ministarstvo unutra{njih poslova da u toku
re~enog dana nismo u mogu}nosti primiti ni jednu delegaciju, pa ni delegaciju Sabora i Vlade
Republike Hrvatske. Spremni smo da dolazak pomenutih delegacija dogovorimo za slijede}i
termin. Tako|er zahtjevamo da se delegacijama Predsjedni{tva i Saveznog izvr{nog vije}a ne
priklju~uju ~lanovi delegacija Republike Hrvatske, jer ne}emo biti u stanju kontrolisati
neraspoloènje naroda prema njihovom prisustvu u ovoj prilici.
PREDSJEDNIK
Milan Babi}, v.r.
M.P.
45
Ured predsjednika RH, 13/1990.
87
45
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Knin.
38
1990., listopad 9.
Knin
Stavovi i ocjene Izvr{nog vije}a SO Knin o politi~koj situaciji u Republici Hrvatskoj
M.P.
46
STAVOVI I OCJENE IZVR[NOG VIJE]A SKUP[TINE OP]INE KNIN U VEZI
AKTUELNE POLITI^KE SITUACIJE NA PODRU^JU OP]INE Knin
Na 6. vanrednoj sjednici Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odrànoj 2. 10. 1990.
godine razmotrena je aktuelna politi~ka situacija na podru~ju op}ine Knin, uvjetovana
mjerama i postupcima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske na podru~ju
op}ina u kojima kao ve}insko stanovni{tvo ìve Srbi.
U vezi s tim Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin donosi sljede}e stavove i ocjene:
1. Nastala politi~ka situacija posljednjih dana, izazvana intervencijom snaga Ministarstva
unutra{njih poslova Republike Hrvatske u op}inama Glina, Petrinja, Obrovac, Donji Lapac
i Dvor na Uni, ocjenjuje se kao krajnje sloèna i rezultat je nerazumnog postupka Vlade
Republike Hrvatske da sredstvima represije i demonstracije razli~itih vidova prisile uredjuje
nastale politi~ke odnose u navedenim op}inama.
2. Takvi postupci Vlade Republike Hrvatske, ocjenjuju se kao krajnje nerazumni i
odraàvaju nespremnost i nemo} vlasti Republike Hrvatske da demokratskim putem i
sredstvima rje{ava nastale probleme u naru{enim medjunacionalnim odnosima u Republici
Hrvatskoj.
3. Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin osudjuje postupke vlasti Republike Hrvatske, a
posebno krajnje brutalan na~in ophodjenja i odnosa prema gradjanima s nagla{enim
hap{enjem stanovni{tva Srpske nacionalnosti, posebno u op}ini Petrinja, od strane snaga
unutra{njih poslova Republike Hrvatske, {to se neposredno reflektiralo na raspoloènje
radnih ljudi i gradjana op}ine Knin.
4. Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Knin ocjenjuje opravdanim uznemirenost gradjana na
podru~ju op}ine Knin nastalim dogadjajima i procjenjuje da bi eventualna intervencija snaga
unutra{njih poslova Republike Hrvatske prema op}ini Knin, imala nesagledive posljedice
kako po nacionalne odnose na podru~ju op}ine i {ire, tako i na ukupne privredne i dru{tvene
tokove u op}ini i {ire.
5. Usljed nastalih dogadjaja u op}inama Glina, Petrinja, Obrovac, Donji Lapac i Dvor na
Uni, po ocjenama Izvr{nog vije}a, do{lo je do spontane reakcije stanovni{tva na podru~ju
op}ine Knin, {to je rezultiralo blokadom prometnica koje vode preko podru~ja op}ine, s
namjerom da se sprije~i ulazak snaga Ministarstva unutra{njih poslova u Knin i na taj na~in
izbjegnu sukobi {irih razmjera na podru~ju op}ine.
6. Po ocjenama Izvr{nog vije}a, nastali dogadjaji negativno }e se reflektirati na privredne i
dru{tvene tokove na podru~ju op}ine, pa s toga Izvr{no vije}e poziva radne ljude i gradjane,
88
46
Prijemni pe~at: Savez sindikata Jugoslavije, Op}insko vije}e Knin, broj 230, 09. 10. 1990.
bez obzira na nastala stanja, da se svakodnevne radne obaveze redovito izvr{avaju, kako ne bi
do{lo u pitanje funkcioniranje privrednih i dru{tvenih subjekata na podru~ju op}ine.
Hrvatski informativni centar, A 241-101(5,6).
39
1990., listopad 26.
Zagreb
Tu`ba Jugoslavenske samostalne demokratske stranke protiv Hrvatske upu}ena Raselovom
sudu zbog teku}e genocidne prakse i pripreme genocida velikih razmjera nad srpskim
narodom u Hrvatskoj
JUGOSLAVENSKA SAMOSTALNA
47
DEMOKRATSKA STRANKA
Broj: 46/1990.
Zagreb, 26. oktobra 1990.
RASELOVOM SUDU
Ljubljana
Oslo
Njujork
Nakon usmeno izloène optu`be, zbog genocida nad srpskim narodom u Hrvatskoj
dostavljamo cijenjenom sudu dokazni materijal kao polaznu /pisanu/ osnovu za raspravu.
Izvori iz kojih smo crpili dokaze raznovrsni su: arhivska gradja, {tampa, publicirana djela,
ostala sredstva informiranja, izjave pojedinaca /usmene i pismene/, javne rasprave i drugi
izvori koji su, u ovom ~asu, bili na raspolaganju.
Materijal se daje na blok uz molbu da to sud prihvati, jer je, s obzirom na raznorodnost
~injenica i dokaza, njihovu medjusobnu isprepletenost i uvjetovanost, druga~iji pristup
sredjivanja gradje gotovo nemogu}. No ipak smo nastojali da odredjene ~injenice i dokaze,
koliko je to bilo mogu}e, svrstamo po njihovoj srodnosti, pa }e to omogu}iti jednostavniji
pristup i vrednovanje pojedinih ~injenica i dokaza, kao i materijala u cjelini.
Predsjednik Glavnog Predsjednik Skup{tine JSDS
Odbora JSDS:
Mraovi} Stevan, dipl. jur., v.r. mr. Mile Daki}, v.r.
M.P.
48
89
47
Neke bilje{ke u ovom dokumentu integralni su dio teksta. Bilje{ke prire|iva~a stavljene su u uglate zagrade.
48
Okrugli pe~at: Jugoslavenska samostalna demokratska stranka Vojni}.
Jugoslavenska samostalna demokratska stranka podnosi TU@BU cijenjenom Raselovom
sudu, Protiv Vrhovni{tva Republike Hrvatske, zbog teku}e genocidne prakse i priprema
genocida velikih razmjera nad srpskim narodom u Hrvatskoj
Uvodne napomene
Znatan broj srpskih plemena doseljava u ove prostore istovremeno kada i hrvatska plemena
/6. i 7. stolje}e/. U vrijeme velike seobe Srba /kraj 17. stolje}a/ intenzivno je naseljavano
podru~je Vojne Krajine. Srbi su dobivali zemlju za vjernost sluènja u vojsci Austrije, a mnogi
su kupovali zemlju od austrijskih i hrvatskih feudalaca. Desilo se, da su doseljeni Srbi
pravoslavci ostali dominantno stanovni{tvo Vojne krajine kojom je 302 godine upravljalo
Vojno carevinsko vije}e u Gracu i Be~u. Vojna krajina je razvoja~ena 1881. godine, pa su
srpska podru~ja pala pod vlast hrvatskog Sabora. Od tada po~inju nesporazumi, koji, nekad
ja~i, nekad slabiji traju do danas. Ve} 109 godina Srbima se prebacuje da su podstanari na
hrvatskoj zemlji, da im je mjesto u Srbiji i da tamo ostvaruju svoj suverenitet. Takvi ekstremni
stavovi posebno su do{li do izraàja u vrijeme aneksione krize u Bosni i Hercegovini 1908/9.
godine, kada je montiran ~uveni veleizdajni~ki proces srpskim intelektualcima. Te{ko stanje
za srpski narod u Hrvatskoj zabiljeèno je i 1901. godine. Doktor Ivan Ribar pi{e: S jo{
nekoliko studenata posmatrali smo pomahnitalu franko-furtima{ku rulju kako naoruàna
toljagama, krstare}i ulicama i trgovima grada Zagreba inzulira svakog susrelog gradjanina koji
im je bio prokazan kao pravoslavac, pali, razara, plja~ka radnje trgovaca i obrtnika Srba,
prosvjetno-kulturne, privredne srpske ustanove uz mirno posmatranje policajaca i àndara,
predvodjene agentima i konfidentima... A kada je krajem srpnja 1914. godine uputila Austro-
Ugarska Kraljevini Srbiji ultimatum i objavila rat, demonstracije s paleòm, pogromima
ponovile su se u cijeloj zemlji, pa tako i u \akovu ovog puta kretale su se povorke ulicama
\akova sa povicima za rat protiv Srba i Srbije, a u povorku su u{li i protiv svoje volje mnogi
na{i ljudi, boje}i se da ne bi bili susretani od franko-furtima{kih banda kao neopredjeljeni...
Puna tri dana bjesnila je rulja, vladao teror, cvale dostave i denuncijacije, punili su se zatvori,
nesmetano se àrilo i palilo, potpomognuto od vojnih jedinica.
49
Doktor Ivan Ribar pi{e i o situaciji u Zagrebu 1914. godine: Ne}u pri tom nikada
zaboraviti jedan uàsan prizor, u sumrak 1. mobilizacionog dana, kada sam se vra}ao iz
Zagreba u \akovo, ugledav{i na trgu, tada Jela~i}evom, danas Republike, veliku vatru
podràvanu paljenjem namje{taja i poku}stva oplja~kanih iz du}ana i stanova zagreba~kih
Srba. Oko vatre urlala je frankova~ka rulja pozdravljaju}i odu{evljeno one, koji su nosili stvari
i bacali u vatru, a iza njih dirigirali i zahvaljivali rulji za revnosnu slu`bu domovini, aranèri i
organizatori krvavih demonstracija i razbojni~kih pogroma. Po komandi ovih urlanje i
skandiranje Srbe na vrbe, na ~as prestaje da bi otpjevali obavezno carsku himnu... Prolaze}i
u razgovoru iz Juri{i}eve u Petrinjsku ulicu, sklanjaju}i se od rulje, skrene mi Pernar pa`nju
na jednoga aranèra kojeg smo dobro prepoznali iz sumraka prema svjetlu od vatre, Antu
Paveli}a, budu}eg usta{kog poglavnika, a tada jednog od najglavnijih rukovodilaca
frankova~ke omladine.
50
Srbi u Hrvatskoj su posebno mnogo stradali u vrijeme fa{isti~ke strahovlade, u okviru
marionetske Nezavisne dràve Hrvatske, od 1941. do 1945. godine. Zaredali su genocidni
90
49
Dr. Ivan Ribar: Iz moje politi~ke suradnje, Naprijed, 1965., str. 23, 121, 133 i 134.
50
Isto.
zlo~ini u kojima srpski narod u NDH gubi svakog tre}eg ~ovjeka. Od 2.350.000 Srba koji su
ìvjeli u NDH /danas Hrvatska, Bosna, Hercegovina i Srijem/ usmr}eno je preko 900.000
ljudi. Posebno su te{ko stradala podru~ja na Kordunu, Baniji, Lici, Bosanskoj Krajini i
Slavoniji. O tome, danas svjedo~e masovne grobnice, /Jasenovac, Jadovno, Kozara, Mehino
stanje, Petrova gora, Glina, Staro selo, Veljun, Rudinke kod Slunja, Sadilovac, Li~ko Petrovo
Selo, Ivanovi} jarak, Prkos, Banski Grabovac, Biha}, Kolari}, Gornji Skrad, Toboli}, Kremen,
Ru{evica, Kordunski Ljeskovac, Skakavac, Gornje Tabori{te, Ze~ev Varo{, Cvijanovi} Brdo,
Bogovolja, Slu{nica, Bro}anac, Krstinja, Kuplensko, Voji{nica, Klju~ar, Trep~a, Bovi},
êmernica, Ostroìn, Gredjani, Crni Potok, Katinovac, Pecka, Perna, Mali~ka, Podgorje,
Vorkapi} selo i brojna druga strati{ta naroda.
O karakteru usta{kog zlo~instva napisano je mno{tvo knjiga, a Historijski arhiv Karlovac
ima najiscrpnije poimeni~ne podatke ubijenih. Oni su u knjigama: Kotar Korenica i Udbina
u NOB-i, Kotar Donji Lapac u NOB-i, Kotar Vojni} u NOB-i. Partizanska Dre`nica u
NOB-i, Kotar Duga Resa u NOB-i i Kotar Slunj u NOB-i.
Opisani su brojni stravi~ni zlo~ini. Usta{e su pekle djecu pod pekom /selo Perna op}ina
Vrginmost/, kuvali dijete Stanka Fu{tara u kotlu vode, pekli ~ovjeka na ra`nju u Bovi}u. Oni
su ~etiri godine u ovim prostorima ubijali sve {to je ìvo. Poseban specijalitet zlo~ina sastojao
se u ubijanju i paljenju naroda u srpskim pravoslavnim crkvama kao {to je to ~injeno u Glini,
na Kolari}u i Sadilovcu.
Taj period strave i uàsa jo{ uvijek sna`no ìvi kod srpskog naroda u Hrvatskoj, pa je
njegov odnos, danas, sasvim razumljiv prema onim hrvatskim strana~kim vo|ama i dràvnim
~elnicima u Hrvatskoj koji javno veli~aju zlo~ina~ku Nezavisnu dràvu Hrvatsku / dr. Franjo
Tu|man HDZ-e, Ivan Gabelica HDS, Kre{imir Paveli} HSP, Ivan Cesar HKDS, Miljenko
@agar HDZ i drugi.
51
Za srpski narod u Hrvatskoj nema ve}e opasnosti niti uvrede od
bole}ivog odnosa pripadnika hrvatskog naroda prema zlo~ina~koj Nezavisnoj dràvi
Hrvatskoj.
Partizani srpske nacionalnosti za vrijeme rata su ubijani za najmanje prijestupe /za ukopan
krumpir u hrvatskom selu, za ubranu {ljivu ili jabuku/. Istovremeno, usta{ama je bilo sve
dozvoljeno, a malobrojni Hrvati u NOP-u bili su komesari i mogli su praviti brojne prestupe.
Njih je bilo malo pa su ~uvani. Protiv srpskih intelektualaca organizirani su monstruozni
suda~ki procesi, poput Buda~kog procesa na kojem je sudjeno 16 korduna{a za tobo`nju
saradnju s Gestapom. Krivnja nije dokazana, a 5 intelektualaca je osudjeno na smrt 14. jula
1944. godine.
Od 1945. do danas srpski narod u Hrvatskoj je zaostao u ekonomskom i kulturnom
razvoju. Za ra~un zajedni{tva s hrvatskim narodom, a posredstvom KPJ-e i KPH-e, odricao
se nacionalnog obilje`ja, }irili~nog pisma, svojih obi~aja i religije. Raseljavan je u Vojvodinu
1945. godine, a 1962. godine s podru~ja op}ine Slunj, pri stvaranju vojnog poligona. Tada
su iseljene 552 porodice srpske nacionalnosti. Te{ko je pre}i preko ~injenice, da su O{tarije
kod Ogulina bile tradicionalno vojni poligon, daleko podesniji po konfiguraciji i
komunikacijama, ali bi se u tome slu~aju trebalo seliti hrvatsko stanovni{tvo sela: Salopek,
O{tarije i Josipdol. Srbe su komunisti~ke vlasti uvjerile, da su najsvjesniji dio stanovni{tva i
da se moraju seliti u interesu JNA. Velike su nepravde nanesene srpskom narodu u Hrvatskoj,
u vrijeme stvaranja selja~kih radnih zadruga i u vrijeme rezolucije Informbiroa, te u
91
51
Treba pro~itati njihove izvje{taje u Startu br. u izvorniku broj izostavljen.
podjelama teritorija izmedju op}ina. Srpski krajevi su dijeljeni i cjepkani izme|u razvijenih
centara: Zagreba, Karlovca, Siska, Splita, [ibenika, Zadra, Rijeke i Osijeka.
U toku rata, od januara 1944. godine Srbi u Hrvatskoj su imali Srpski klub vije}nika
ZAVNOH-a, a 1945. u Zagrebu je odràn 1. kongres Srba u Hrvatskoj. Izabran je Glavni
odbor Srba u Hrvatskoj koji je pod pritiskom Vladimira Bakari}a i drugih rasformiran. Isto
tako sedamdesetih godina rasformiran je Muzej Srba u Hrvatskoj koji se nalazio u Zagrebu.
I pored velikih `rtava u ratu i zaostajanja u ekonomskom razvoju krajeva sa srpskom
ve}inom, u Hrvatskoj su se mogle ~uti ~este izjave o povla{tenom poloàju Srba u Hrvatskoj,
posebno zbog njihove brojnosti u vojsci i policiji, {to je u stvari bio rezultat ekonomskog
siroma{tva i tradicije iz perioda Vojne krajine. Srpski narod u Hrvatskoj je odlukom
ZAVNOH-a 1944. godine dobio status ravnopravnog naroda s hrvatskim narodom. U
deklaraciji o osnovnim pravima naroda i gradjana federalne Hrvatske, u ~lanu 1. je zapisano:
Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj, potpuno su ravnopravni. Nacionalnim manjinama u
Hrvatskoj osigurat }e se sva prava na nacionalni ìvot.
52
Taj status je ste~en u oruànoj borbi,
pa bi svako gubitni{tvo bilo shva}eno kao restauracija biv{e zlo~ina~ke Nezavisne dràve
Hrvatske.
Sadràj tu`be
Jugoslavenska samostalna demokratska stranka upu}uje tu`bu cijenjenom Raselovom sudu
protiv vrhovni{tva Republike Hrvatske koje je jedino odgovorno za politi~ku situaciju, za
stvaranje raskola izmedju hrvatskog i srpskog naroda, za vizije strave i uàsa koje se sve vi{e i
sve jasnije ocrtavaju na politi~kim horizontima Hrvatske. Ovom tu`bom JSDS obavije{tava i
upozorava svjetsku javnost na izopa~enost zvani~ne, nazovi demokratske vlasti u Hrvatskoj,
jer u njoj caruje dràvna presija, bezakonje i najcrnji oblik vjerske i nacionalne mr`nje, do
~ega je dovela i jo{ vi{e dovodi zvani~na vlast u Hrvatskoj. Ako se nastavi s teku}im raskolima
situacija }e u Hrvatskoj podsje}ati na najekstremnije faze ju`noafri~kog apartheida. Srpski
narod u Hrvatskoj ne upozoravaju samo na opasnost razne mjere i postupci zvani~ne vlasti,
ja~anje policije i promjene u Ustavu, nego {to ~itava politi~ka atmosfera podsje}a na onu
1908/9., 1901. godinu, na 1914., a posebno na godine te{kih zlo~ina od 1941. do 1945. god.
Ova tu`ba se upu}uje u dobroj namjeri, da se svijet hitno upozna sa stvarnim stanjem u
Hrvatskoj, da se medjunarodna zajednica stavi u funkciju arbitra, da se sprije~i krvoproli}e i
da se ne ponovi genocid koji bi u novim uslovima /obzirom na svjeè tragove i grobove/ bio
sveop}i, recipro~an i poguban, kako za srpski, tako i za hrvatski narod. Ovi narodi, bliski po
porijeklu, vjeri i kulturi, tradiciji i jeziku ne zasluùju takvu budu}nost.
U situaciji, kada pobjedni~ka stranka na izborima gradi politiku na mr`nji i raskolima,
vje{to manipuliraju}i sa znatnim djelom ve}inskog hrvatskog naroda, srpski narod je doveden
do op}eg gubitni{tva, do brojnih dràvnih manifestacija s okusom genocida, do stanja u
kojem }e morati oru`jem {tititi svoja prava, ljudsko i nacionalno dostojanstvo. Treba ista}i
~injenicu, da srpski narod u Hrvatskoj nije nikada bio za~etnik raskola i sukoba i da su mu
ratovi i krvoproli}a uvijek bili nametnuti. Zvani~na, nazovi, demokratska vlast svim
sredstvima pomaè parolu Kosovo Republika, a istovremeno srpskom narodu u Hrvatskoj
ne daje ni{ta od onih nacionalnih prava koje imaju Albanci na Kosovu /univerzitet,
akademiju nauka, nastavu na materinjem jeziku, biblioteku, radio i televiziju, muzeje i
politi~ku autonomiju/. Hrvatske vlasti ne priznaju Srpsko nacionalno vije}e, jer izgleda da
92
52
Tre}a godina NOR-a na podru~ju Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i @umberka, HAK, 1977., str. 509.
jedino Srbi u Hrvatskoj ne mogu imati svoje nacionalno vodstvo. Srpski narod u Hrvatskoj
traì kulturnu autonomiju, ako Jugoslavija ostane federativna. U slu~aju konfederacije srpski
narod traì federativni karakter republike Hrvatske, a u slu~aju raspada Jugoslavije srpske
oblasti u Hrvatskoj }e referendumom odlu~iti s kim èle ìvjeti, jer ih iskustvo u~i da s
Hrvatima, van Jugoslavije nema sre}e niti za Hrvate niti za Srbe. Umjesto pregovora s
predstavnicima srpskog naroda njemu se nude stare metode i ranije vidjeni pogromi.
Vidjev{i do ~ega su doveli Srbe u Hrvatskoj, hrvatsku vlastodr{ci su pribjegli taktici koju
su upra`njavali njihovi prethodnici u NDH, a i komunisti. Oni pozivaju zavadjene Srbe,
govore da pobunu diù ~etni~ki elementi, govore o hajdu~iji i razbojnicima a hrvatska
demokratska vlast osigurat }e im normalan suìvot u Hrvatskoj. Prema inostranstvu je
usmjerena posebna propaganda, naro~ito potpomognuta od hrvatske emigracije o novoj
hrvatskoj demokraciji, koju remete Srbija i Srbi u Hrvatskoj. Uzalud stiù upozorenja
javnosti hrvatskom vrhovni{tvu zbog genocida nad srpskim narodom. Takva upozorenja
pre}utkuju se u svim sredstvima informiranja jer je takva direktiva vrhovni{tva Hrvatske.
Ministar unutra{njih poslova sa svojim redarstvenicima i ~lanovima HDZ-a pali knjige koje
vrijedjaju hrvatstvo kao {to je knjiga Nova usta{ka dràva, novinara Petra Dàì}a. U
demokratskim dru{tvima, o zabrani knjiga odlu~uje se u redovnom sudskom postupku.
Svjetska javnost pamti pomen velikog dràvnika Vili Branta `rtvama Var{avskog geta koji
je na{ao za potrebno da klekne i oda po{tu Poljacima usmr}enim u Var{avi. Helmut Kol se
povodom godi{njice Kristalne no}i postidio u ime cijelog njema~kog naroda zbog toga {to
te nedu`ne ljude /Jevreje/ nitko nije uzeo u za{titu, a na dan ujedinjenja dvije Njema~ke
dràve, ponovo je zajedno sa predsjednikom Savezne Republike Njema~ke Rihardom von
Vajczekerom, podsjetio svoje sunarodnjake na sramotne stranice njihove novije povijesti, na
genocid nad Jevrejima i Romima. Nisu, dakle mogli a da se ~ak i u jednom tako sve~anom i
radosnim trenutku ne osvrnu na stravi~ne zlo~ine izvr{ene u ime Njema~ke. Tako to rade
veliki dràvnici i veliki ljudi.
Tu|manova Hrvatska nije ni Vajczekerova ni Lemonova Njema~ka. Na dan progla{enja
suvereniteta Hrvatske ni Tu|man ni bilo koji drugi predstavnik najvi{e politi~ke i dràvne
vlasti, nisu se osvrnuli na genocid izvr{en nad Srbima, Jevrejima i Romima, u ime hrvatskog
naroda i Hrvatske dràve ~iji historijski kontinuitet oni ne osporavaju. Iako su usta{ki genocid
i u~inak po stanovniku i usta{ka surovost prema `rtvama srazmjerno osjetno nadma{ili
genocidni u~inak i surovost hitlerovaca. /Max Erenrajh/
Tu|man, u svojim Bespu}ima povijesne zbilje druga~ije prilazi ovom tu`nom djeli}u
zbilje. Bespu}a su poku{aj filozofske obrane zla u ljudima samo zato da bi se donekle
odbranilo jedno krajnje konkretno zlo, kao ono usta{ko. Ona poru~uju da genocid prijeti
svakoj manjini koja je na putu ve}ini, a Hrvati su samo izvr{ili presudu koju je Srbima u
Hrvatskoj izrekla sama njihova sudbina kao manjinskog naroda.
Priznajem da sam odavno opsjednut zlo~ina~kim karakterom Nezavisne dràve Hrvatske.
âk su i Nijemci bili uàsnuti zverstvima koja su u njoj ~injena. Zvani~ni program fa{isti~ke
hrvatske vlade bio je usred sredjen na iskorijenjivanje Srba, tako {to bi tre}inu pobili, tre}inu
prekrstili i tre}inu iselili. Pazite dobro, nije re~ o politici, ve} o vrlo odredjenom programu.
/Simon Vizental/ Taj program sa~inio je dr. Mile Budak, doglavnik i knjièvnik ~ija se sabrana
djela danas ponovo {tampaju u Zagrebu, uz masovno reklamiranje u svim sredstvima
informiranja. U {tampi se mnogi pitaju, da li je ta nova Hrvatska nastavak one ratne sa
straàma na Drini. Te straè na Drini ve} se postavljaju po zvani~nicima iz hrvatskog
vrhovni{tva: Hrvatska }e se braniti na Drini!
93
Francuski dnevnik Mond od 20. oktobra ove godine, pi{u}i o doga|ajima u Jugoslaviji,
pored ostalog navodi: Isto se de{ava i sa sada{njim predsjednikom Hrvatske, biv{im Titovim
generalom, Franjom Tu|manom, koga veli~aju kao vrsnog histori~ara, dok eminentni
histori~ar Ljubo Boban dokazuje da je on samo plagijator. Ali postoji i gore. Gospodin
Tu|man se trudi da u svojoj knjizi: Historijske istine, Zagreb 1989. na~ini apoteozu
usta{kog genocida nad Srbima u toku 2. svjetskog rata. On je, naime, smatrao da su usta{e
/smatraju}i da }e tako skinuti krivicu sa svih Hrvata/ kao i nacisti bili samo izvr{itelji manje
vi{e nesvjesni, ne~ega {to je sudbinski bilo predodredjeno Srbima i Jevrejima i svim ostalim
prete}im manjinama. Ali, general filozof se ne zadovoljava time {to èli opravdati holokaust,
on skandalozno smanjuje broj `rtava, broj pobijenih Srba u Jasenovcu sa preko pola milijuna
na samo 40 hiljada, a na isti na~in smanjuje i broj pobijenih Jevreja. Srbi, me|utim, vi{e ne}e
mirno dati ni svoje teritorije a pogotovo ne svoje ljudsko dostojanstvo i nacionalni identitet...
Srbima je danas dosta razapinjanja na krst i odbacivanja u kraj, dosta im je svega {to su vi{e
od pola vijeka ~inili trio Broz, Kardelj, Bakari} koji su zemlju i doveli dovde gdje je sada
na ivici propasti. Jedina krivica Srba jeste {to su se pobunili protiv nepravde. Neka bude
Hrvatska dràva ako treba, jer to Hrvati ~ekaju 1000 godina, ali ne}e biti antisrpska Hrvatska,
sa prevladom usta{a, sa rasisti~kim i fa{isti~kim anahronizmom u Evropi i to u trenutku kada
se sve nacije Starog kontinenta slaù da imaju samo jedan zajedni~ki put, zaklju~uje Mond.
îtamo vijest od 20. oktobra 1990. godine da su hrvatski specijalci zajedno sa
hrvatskom mladeì ponovo zaposjeli Most bratstva i jedinstva na Savi kao i prostor spomen
podru~ja Jasenovac, {to je izazvalo ogor~enje me|u Srbima iz ovog kraja i mje{tanima
Bosanske Dubice.
Bankari sa medjunarodnog skupa u Luganu ustali su protiv razbija~a Jugoslavije. Oni su
jasno izrazili nerazumjevanje za poku{aje da se umjesto sada{nje jugoslavenske federacije
stvori mno{tvo mini dràva, jer je to upereno protiv stvaranja integrirane Evrope. Separatisti
u Jugoslaviji, a naro~ito ovi u Hrvatskoj morali bi shvatiti zna~aj takove poruke. Preko nje
treba gledati na budu}i privredni razvoj Jugoslavije, a time ìvotni interes svih u Jugoslaviji.
Gospodin Tu|man izjavio je nedavno Le mondu da je problem stvaranju duhovnog
zajedni{tva to {to na teritoriju Hrvatske ima 11% Srba. On kaè: Oni poku{avaju provesti
scenarij uperen na to da sru{i demokraciju koju smo ostvarili. Mi smo priznali sva nacionalna
i ljudska prava, ali velikosrpski dogmati su tu...
Dokazi su me|utim nisko srozali tu Tu|manovu deklaraciju kojom ponavlja od prvih dana
predizborne kampanje do danas s tim {to on kampanju u novije vrijeme dotjeruje na
osnovama nekih novih demokratskih fabula, priznavaju}i da su i Srbi pone{to u~inili za
ovu na{u lijepu Hrvatsku. Tu|man je pozajmio od [uvara postotak Srba u Hrvatskoj, kao
{to, kada mu ustreba pozajmi Tita, ZAVNOH i AVNOJ. To ~ini u slu~ajevima kada èli
naglasiti da su granice Hrvatske postojane. Nedavni referendum srpskog naroda daje sasvim
nove cifre o broju Srba u Hrvatskoj.
Tu|man i ostali vrhovnici Hrvatske nastoje po svaku cijenu izazvati srpski narod, pa ne
biraju sredstva da to zaista u~ine. Ono dobro znaju da su Srbi najvi{e osjetljivi na zlo~ina~ku
Nezavisnu dràvu Hrvatsku, pa zato u svojim izjavama ~esto dovode svoju novu demokraciju
u vezu sa Paveli}evim dru{tvom. Ima izjava da je Hrvatska kulturno napredovala u vrijeme
Nezavisne dràve Hrvatske. Vrhovni{tvo Hrvatske, bez demokratske rasprave presijom
name}e srpskom narodu simbole zlo~ina~ke Nezavisne dràve Hrvatske, jer znaju da }e time
najvi{e izazvati srpski narod. Nametanje {ahovnice srpskom narodu je ravno genocidu jer je
pod tim simbolom prekr{tavan, maltretriran i ubijan srpski narod od 1941. do 1945. godine.
94
U Hrvatskoj se izmi{ljaju nove rije~i samo da bi se napravio ve}i raskol izmedju hrvatskog i
srpskog naroda. Uporno se nastoji dokazati da se radi o narodima koji nemaju ni{ta
zajedni~ko. Srbi se masovno otpu{taju s posla /saslu{ati svjedoke iz Impregnacije Karlovac.
To isto se dogodilo i u Jugoturbini Karlovac. Srbima se prijeti uz istovremeno naoruàvanje
hrvatskog stanovni{tva, osnivaju se omladinske jedinice, po uzoru na usta{ku mlade`, sa
ratnim zlo~incima ispijaju se kokteli uz zdravice, oru`je se oduzima jedino od srpskog
stanovni{tva, uklju~uju}i i oru`je u stanicama milicije koje se nalazi u krajevima sa srpskom
ve}inom.
Zanimljiv je slu~aj koji zaista upozorava Srbe na ono najgore, koji se zbio prilikom
formiranja HDZ-a u Cetingradu. Tom prilikom omladina je unijela u dvoranu biv{eg usta{u
Cindri}a koji je zbog zlo~ina odleào u zatvoru preko 10 godina. Njega su izabrali za
po~asnog predsjednika HDZ-a.
U vrijeme priprema za otvaranje spomenika banu Jela~i}u u Zagrebu, nekoliko dana prije
toga ~ina i poslije njega razjarena rulja je upadala u pravoslavnu crkvu, prekidala
bogosluènje, uni{tavala oglasne table i maltretirala vjernike. O tome je pravoslavno
sve}enstvo upoznalo javnost, a skupljeno je i 825 potpisa vjernika koji protestiraju na ovaj
na~in protiv zvani~ne politike u Hrvatskoj. Bilo bi dobro saslu{ati svjedo~enje sve{tenika
Milenka Popovi}a o dogadjajima u pravoslavnoj crkvi u Zagrebu.
Srpski narod u Hrvatskoj je uznemiren i ustra{en. Narod je posebno zabrinut zbog
mobilizacije rezervnog sastava policije, takti~kih vje`bi, formiranja jednonacionalne garde
/Zagreb, Pula/. Isto tako u turisti~kom naselju Crvena luka vje`ba nekoliko stotina
policajaca redarstvenika. Oru`je se masovno djeli i civilnom stanovni{tvu u Zagrebu,
Jastrebarskom, Novskoj, Cetingradu i drugdje. Uzaludna su sva upozorenja, proces
militarizacije se intenzivno nastavlja. Doktor Antun Tenèra iz poznate porodice hrvatskih
intelektualaca poru~uje da: novogovor nije jezik hrvatskog naroda. On kaè da Srbija nije
na sva zvona digla galamu o demokraciji, ali je donijela zaista demokratski ustav koji svim
gradjanima daje ista prava, a ovo {to se u Hrvatskoj radi na nacionalnom planu, ~ista je
nacionalisti~ka i genocidna politika. On kaè da ta demokratska vlast je jednoumna i
slijepa, te da nemilosrdno gazi sve {to ne}e pod njezinu ~izmu, a odgovornost za sve te
incidente pripisuje isklju~ivo Srbima, nazivaju}i ih pogrdnim imenima, sluè}i se laìma i
dezinformacijama. Doktor Tenèra i dalje govori o nekriti~nosti hadezeovaca pa ~ak i onda
kada gadjaju torbama u Saboru demokratske Hrvatske.
Na konferenciji za {tampu u Regionalnom odboru Srpske demokratske stranke za
Slavoniju nagla{eno je da hrvatska vlast uz bezrezervnu podr{ku informativnih medija vr{i
pravi propagandni masakr i duhovni genocid nad srpskim narodom u Hrvatskoj. U
op}inama gdje HDZ-e ima ve}inu, stvara se novi model podobnosti koji je isklju~ivo
jednostrana~ki i jednonacionalan. Odredjene poslove i funkcije u organima vlasti na
op}inskom nivou mogu obavljati isklju~ivo ljudi hrvatske nacionalnosti, koji bezrezervno
podràvaju HDZ-e. Rukovodstvo SDS, pet slavonskih op}ina posebno zabrinjava disperziona
agresija, posebno u pravosudju i upravi, gdje se ljudi srpske nacionalnosti smjenjuju samo
zato jer su Srbi, uz obrazloènje da ne zadovoljavaju na tim poslovima.
U Karlovcu se nalazi gradjevinsko poduze}e Novotehna, a u Karlovcu je i Gradski
vodovod. Izvijesni Vlade Bilu{i} je svojevremeno osudjen na dugogodi{nju robiju, {to je
poku{ao ubaciti otrov u gradski vodovod. On je sada tre}i ~ovjek Novotehne na du`nosti
koordinatora u sektoru gradnje, u stvari rukovodilac svih gradili{ta. I to je primjer kadrovanja
stranke na vlasti.
95
Svoje pravo lice HDZ, stranka na vlasti pokazuje mjenjanjem naziva ulica i trgova. Evo
nekoliko izvoda iz pisama upu}enih nekad popularnom glumcu, sada HDZ-ovcu Borisu
Buzan~i}u, gradona~elniku grada Zagreba. Gradona~elni~e, mene je stid, a vas? Izgubila
sam sestru i brata od 1941.-1945. godine od usta{kog terora. Ja sam Hrvatica i dièm svoj
glas protiv ove demokracije. Ostavite trgove, pobrinite se za dva moja nezaposlena sina,
koja moram hraniti, a takvih je dosta u gradu. Smrt fa{izmu, sloboda, mir i rad Hrvatskoj
i njenom narodu. Sram vas bilo od ~itavog miroljubivog svijeta. Zar je mogu}e da }e
uspostavljanje demokracije u Hrvatskoj biti obiljeèno time {to }e njen glavni grad u~initi {to
nije uradio nijedan evropski grad. îtamo i protest djece logora{a zbog skrnavljenja vje~nog
mira `rtava genocida u Jasenovcu akcijama hrvatskih redarstvenika. Djeca kaù: molimo
sve ìve da u budu}e dozvole izraàvanje po{tovanja prema nevinim `rtvama...
U Hrvatskoj je ovo sinhronizirano u istom stilu i prema istom cilju. Hrvatski katoli~ki
tjednik Glas koncila nedavno objavljuje oglas kojim se pozivaju biv{i domobrani, usta{e i
drugi vojnici poraènih vojski na u~lanjivanje u svoje udruènje. Odaziv je vrlo velik i ubrzo
bi se trebalo registrirati udruènje vojnika hrvatskih oruànih snaga kojem je cilj socijalna
za{tita svojih ~lanova, kaè Vladimir Sambolec jedan od inicijatora. Nije ni ~udo {to je odaziv
velik, jer jo{ 12. aprila 1945. godine, na dan proboja sremskog fronta Nezavisna dràva
Hrvatska je imala, u svojih 6 divizija 173.000 hrvatskih vojnika a u pozadini oko 200.000
usta{a i domobrana, bez policije i àndarmerije, a to je i pribli`na cifra koja se spominje i u
istraìvanjima slu~aja Blajburg.
Ovih dana istovremeno ~itamo vijesti da je Hrvatsko vrhovni{tvo obustavilo sredstva za
isplatu li~nih dohodaka, prosvjetnim, zdravstvenim, kulturnim i javnim radnicima u
op}inama sa srpskom ve}inom, ~itamo i telegram upu}en od vrhovni{tva Hrvatske Centru za
usmjereno obrazovanje 25. maj u Dvoru na Uni kojim se poziva na sastanak u Zagreb, na
kojem }e se raspravljati o funkcioniranju sistema obrazovanja u uslovima prekida tokova roba,
prijevoza gradjana, miniranja pruga, postavljanja barikada i drugo. Direktor Centra Petar
Popovi} ocjenjuje telegram provokativnim, jer {to prosvjeta ima sa pojavama u nekim
sredinama s ve}inskim srpskim stanovni{tvom.
Dok se prosvjeti, kulturi i zdravstvu obustavljaju sredstva za li~ne dohotke istovremeno
smo u posjedu akta vezanog za br. 2179-03-03-03-90-1, klasa 803-02/90-01/21 od 3. 10.
1990. godine Sekretarijata za narodnu obranu op}ine Slunj u vezi kojeg Vojna po{ta dostavlja
istom Sekretarijatu podatke za ~etvoricu mladi}a koji su rasporedjeni u Ministarstvo
unutra{njih poslova Zagreb. U aktu se pored ostalog navode podaci:
1. T. J.,
53
rodjen 1968. godine, VES 11103, njegova porodica u toku rata bila je na strani
neprijatelja, po zanimanju monter, zavr{io tri razreda gradjevinske {kole,
2. K. V., rodjen 1963. godine, VES 11101, ograni~eno sposoban po to~. 92/1/umanjene
psihi~ke sposobnosti/, po zanimanju fizi~ki radnik, zavr{io osam razreda osnovne {kole,
3. M. N., rodj. 1963. god., VES 11101, ograni~eno sposoban po to~. 92/1/ umanjene
psihi~ke sposobnosti/, po zanimanju zemljoradnik, zavr{io ~etiri razreda osnovne {kole,
4. K. N. rodj. 1962. god. VES 11304, ka`njavan vi{e puta zbog kr{enja javnog reda i mira
i zbog saobra}ajnih prekr{aja, voli da krade, bez zanimanja, zavr{io osam razreda osnovne
{kole.
/akt u prilogu/
54
96
53
U izvorniku puno ime i prezime, navedene ~etiri osobe prire|iva~i su dali samo s inicijalima.
54
Prilog se ne nalazi uz dokument.
Raspolaèmo podacima, da je oko 70 takvih mladi}a sa podru~ja Karlovca i bliè okolice
primljeno u specijalce Hrvatske. Mo`da ne slu~ajno, jer je i {ef policije, ministar Boljkovac
iz toga kraja. Svakog razumnog ~ovjeka u ovakvoj situaciji zabrinjava inzistiranje predsjednika
jugoslavenske vlade, preko svojih izaslanika na pravnoj dràvi u Hrvatskoj, {to }e re}i da se
poredak te i takve dràve mora po{tivati, uklju~uju}i tu i obavezu srpskog naroda da po{tuje
reìm koji je usmjeren na stvaranje uslova za novi i stravi~an genocid nad srpskom narodom.
Predsjedniku jugoslavenske vlade ne smetaju ni upozorenja svjetske javnosti /AFP, Rojter,
drugi/ upu}ena povodom nemira proteklih dana do kojih je do{lo izmedju srpskog
stanovni{tva i specijalnih odreda hrvatske policije. Svjetska javnost gotovo jedinstveno
ocjenjuje da zbivanja u Hrvatskoj pove}avaju strahovanja od rascjepa Jugoslavije, ali i od
izbijanja gra|anskog rata. Uz vijesti o novom talasu nasilja u Hrvatskoj Rojter ocjenjuje da su
secesionisti~ki potezi novog desni~arskog rukovodstva Hrvatske produbili bojazan medju
Srbima, koji pamte ulogu NDH kao nacisti~ke marionetske dràve u 2. svjetskom ratu. Strah
od gradjanskog rata u zemlji gdje etni~ka nasilja zao{travaju politi~ke konflikte i prijete
zajedni{tvu republika, trebalo bi ozbiljnije zamisliti i uposliti dràvnike Jugoslavije, zaklju~uje
Rojter. Treba pro~itati intervjue hrvatskih redarstvenih ~asnika kao npr. onaj Perice Juri}a u
Ve~ernjem listu od 2. 10. 1990. godine o uzrocima i posljedicama banijskog ustanka. Evo
samo nekih bisera ovog ~asnika: Nismo mi Milo{evi}eva policija, pa da hapsimo bez
dokaza...Ve}ina milicijskog sastava u Petrinji, Glini i Dvoru na Uni umo~ena je u ove
dogadjaje do gu{e. Isti su bili oni koji su stanice okruìli i oni koji su ih trebali braniti...,Oni
su, u ovom kraju posebno, pola stolje}a ìvjeli pod represijom /misli se na Hrvate/ tih istih
koji se sada bune, koji ih iznova teroriziraju i navode da se osje}aju ugroènima u svojoj
domovini. No, pobunjenici bi sami morali razmisliti {to ih o~ekuje.../Sapienti sat/!
Istovremeno, ovih dana ~itamo da je iz izbjegli{tva dopremljen urednik usta{kog ~asopisa
Hrvatska revija Vinko Nikoli}, koji je svojevremeno pisao: Nova nacionalisti~ka Hrvatska
mora stvoriti novog ~ovjeka. Mi danas moramo stvoriti tog novog, nacionalisti~kog, usta{kog
~ovjeka, kojemu }e uvijek, u svako vrijeme, u svim prilikama sre}a i spas dràve biti prvi i
najve}i zakon. Jasno je da je taj profesor, ideolog, pisac, sada opet u nekoj dràvi potreban da
pomogne u stvaranju novog ~ovjeka, u novoj stvarnosti. On }e sa funkcije predsjednika
Odbora za izgradnju Nacionalne i sveu~ili{ne biblioteke mo}i da uti~e nas sve u kulturi i
umjetnosti novog doba i da svoje bogato i raznovrsno iskustvo prenese na nove nara{taje. Samo
desetak godina prije, tjednik Danas napisao je karakteristiku za ovog vrsnog pedagoga
koja mu spre~ava (tada) vizu za ulazak u Hrvatsku. [ta se tu moè, vremena se mijenjaju.
Hrvatska uùrbano radi na formiranju specijalnih jedinica u koje regrutuje, pored Hrvata
Muslimane i [iptare. U [arengradskoj ulici u Zagrebu je zdravstveni centar kroz koji prolaze
kandidati, dnevno 150 ljudi. Lije~nici specijalisti, angaìrani su da elimini{u nepo}udne, a
poznato je da te preglede prolaze i umno bolesni, ako su nacionalno ~isti, po mjeri HDZ-a.
Ovih dana su pokupili mladi}e sa podru~ja zloglasnog usta{kog upori{ta Cetingrada i poslali
u Pulu na kurs. U kratko, hrvatsko vrhovni{tvo radi punim intenzitetom na stvaranju svoje
hrvatske vojske, regrutirane iz redova potomaka usta{a i domobrana, a djelom iz redova
Muslimana i [iptara, po istom kriteriju, koji }e kada ustreba zajedno sa mladeì koja je
organizirana po selima i gradovima, po uzorima na usta{ku mlade` braniti Hrvatsku i
njezinu demokraciju. Njima }e se, kada to pozove vrhovni{tvo pridruìti i iseljena Hrvatska,
a ne}e izostati ni potpora svjetske javnosti kako je to nekoliko puta rekao Franjo Tu|man.
Hrvatski ego izdiè se iznad svega, sve se naziva hrvatskim imenom, na svim podru~jima
ljudskog pona{anja i ìvota, kako bi se ono srpsko potpuno istopilo i zbrisalo sa hrvatskog
97
prostora. /Hrvatski radio, hrvatska televizija, hrvatske {ume, hrvatski sabor, hrvatske
èljeznice, hrvatska elektroprivreda, hrvatski tisak i druge/. Istovremeno je po~elo veli~anje i
slavljenje prava{a Ante Star~evi}a kojeg su usta{e nazivali ocem domovine, a trg `rtava fa{izma
se preimenuje u Trg hrvatskih vladara /a i Paveli} je bio hrvatski vladar/. Doneseni su
amandmani na Ustav SR Hrvatske koje je srpski narod u Hrvatskoj jednoglasno odbacio jer
se u njemu bri{u Srbi kao narod a postaju nacionalna manjina, jer po novom Ustavu
Republika Hrvatska je nacionalna dràva hrvatskog naroda, a ne i dràva srpskog naroda. Tim
odredbama srpski narod gubi suverenitet u svojoj republici.
Prema jo{ uvijek vaè}em Ustavu SR Hrvatske, odredba o jeziku glasi: U SR Hrvatskoj u
slu`benoj je upotrebi hrvatski ili srpski jezik, standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba
u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski knjièvni jezik, a koji je i knjièvni jezik Srba u
Hrvatskoj. I ovakva formulacija ustavne odredbe o jeziku progla{ena je Odlukom Ustavnog
suda Jugoslavije protuustavnom. Biv{i prijedlog za Sabor ranijeg saziva koji je bio uskladjen s
Odlukom Ustavnog suda Jugoslavije nije pro{ao niti na pro{lom Saboru. Prema tome ostao
je vaè}i gore citirani tekst suprotan ustavu Republike Hrvatske: U republici Hrvatskoj u
slu`benoj su upotrebi hrvatski jezik i latini~no pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama
jam~i se, uz slu`benu upotrebu hrvatskog jezika i latini~nog pisma i slu`bena uporaba drugog
jezika, te }irili~nog ili drugog pisma u skladu sa zakonom. Ovo o }irilici jedva je uvr{teno,
na inzistiranje nekolicine razumnih zastupnika u Saboru koji su zaprijetili i bojkotom rada
hrvatskog sabora.
Op}e je poznato, {to zna~e ste~ena prava jednog naroda, pogotovo ustavna prava. U
civilizacijskom hodu narodi mogu sticati samo nova prava. Taj proces se u zadnjim
desetlje}ima ubrzano razvijao, a {to to onda radi vrhovni{tvo Hrvatske na ~elu s dr. Franjom
Tu|manom,u odnosu na srpski narod u Hrvatskoj. O~ito je, da se nad srpskim narodom u
Hrvatskoj nadvio novi talas genocidnih radnji.
Sav red i poredak i Hrvatskoj drì u svojim rukama ministar unutra{njih poslova sa svojim
redarstvenicima. On organizira redarstvenu slu`bu tromjese~nim {kolovanjem specijalaca u
~ije se garnizone ne moè pri}i. Centri su, kako saznajemo, pored postoje}eg u [imuni}evoj
ulici u Zagrebu jo{ u Puli i na Lu~kom u Zagrebu. Broj se ne zna, jednako kao niti ljudske
vrline polaznika. Koristimo samo podatak, na osnovi priznanja ministra Josipa Boljkovca da
me|u specijalcima ima i ka`njavanih. U pogledu broja regrutiranih Boljkovac je odgovorio
da ih ima dosta, ali ne jo{ uvijek koliko bi trebalo. Gospodin ministar oduzima oru`je
rezervnog sastava milicije u srpskim sredinama i dijeli ga Hrvatima. Ovih dana oru`je je
podijeljeno na podru~ju op}ine Jastrebarsko, Novskoj i na podru~ju Cetingrada. Srbi u
susjedstvu ovih op}ina pri~aju o vje`bama i pucanju. Vjerojatno se radi o gadjanju koje u~i
civilno stanovni{tvo.
Srpski narod je poku{ao u zadnje vrijeme da sprije~i oduzimanje oru`ja rezervnog sastava
milicije, pa je zasluìo nazive banditi, razbojnici, ~etnici, hajduci i delikventi. Takav pasivni
otpor bio je u Dvoru na Uni, Glini i Petrinji. Ima niz drasti~nih primjera kako su specijalci
Josipa Boljkovca, odnosno Franje Tu|mana postupali prema srpskom narodu na Baniji.
Djecu su uzimali za taoce, orgijali po ku}ama i stanovima, noèvima probadali jastuke,
uhap{ene po nalogu ministra sprovodili u zatvore Zagreba iako je njihov mati~ni okru`ni sud
u Sisku koji ima svoje suce istraìtelje i svoj istra`ni zatvor. Suci istraìtelji nisu znali {to da
rade sa uhap{enima, jer se sve odvijalo ilegalno. U ~itavom ovom ko{maru bilo je batinanja.
Pred orgijanjem specijalaca narod se masovno sklonio u krug vojne kasarne Vasilj Ga}e{a u
Petrinji, a mnoge su prevozili stanovnici Bosanskog Novog preko rijeke Une u Bosnu, da bi
se sklonili od hrvatskih specijalaca. Atmosfera o~ito podsje}a na onu 1941. godine.
98
Pre~enica Du{an, podpredsjednik skup{tine op}ine Petrinja i Kalambura Adam, direktor
radne zajednice Mesne industrije Gavrilovi} Petrinja, hap{eni su zajedno sa komandirima
stanica u Glini i Petrinji, Divjakinja Mi}om i Lon~arevi} Ljubanom. Prema kazivanju Stevana
Beki}a iz Petrinje, ulica 5. maja 66, toga dana kada se narod okupio oko Stanice milicije u
Petrinji, Pre~enica i Kalambura, stajali su pored njega /Beki}a/ i mirno posmatrali {to }e se
desiti. Na njih su nasrnuli specijalci, okrutno stegnuli ruke i ugurali u vozilo. Beki} kaè da
su ova dvojica bili prije izvjesnog vremena sekretari Op}inskog komiteta SK za Petrinju, da
su do{li u sukob sa svojim {efom Ivicom Ra~anom, da su napustili partiju i komitet, te da su
pohap{eni u dogovoru s Ra~anom i ministrom Boljkovcem zbog kako kaù izdaje Saveza
komunista i Ra~ana. Napominjemo da je Ivica Ra~an u potpunoj kolaboraciji sa gospodinom
Tu|manom i da je prihvatio antisrpsku politiku, za{to ga vlada Hrvatske pozama{no pla}a.
[to se ti~e sudbine uhap{enih, ona je potpuno u rukama ministra Boljkovca. Na pitanje
novinara, {to }e biti s uhap{enima, ministar je odgovorio: Jedni su pu{teni, a druge }emo
pustiti za neko vrijeme. Dakle, u ovoj Hrvatskoj pravnoj dràvi, {to ~elnici Hrvatske
naveliko isti~u o zatvaranju i pu{tanju iz istra`nog zatvora odlu~uje ministar unutra{njih
poslova, a ne sudac istraìtelj, odnosno Vije}e okru`nog suda, u ~ijoj je to isklju~ivoj
nadle`nosti po Zakonu o krivi~nom postupku u Jugoslaviji.
Vrhovni{tvo Hrvatske, na ~elu s dr. Franjom Tu|manom nastoji, naro~ito prema vani,
prikazati i dokazati veliku novu demokraciju u Hrvatskoj, napadaju}i biv{i komunisti~ki
reìm kao jednoumlje i diktaturu. Tvrdimo, da izuzev samo nekih totalitarnih reìma, ve}eg
jednoumlja i diktata od ovog koji se sprovodi u Hrvatskoj, u odnosu na Srbe, nema. Na
srbofobiji udruìle su se sve nacionalisti~ke stranke i partije Hrvatske. To se ti~e odnosa prema
srpskom narodu u Hrvatskoj opozicije u hrvatskim strankama nema. Sporadi~no se pojavi
poneki dobronamjeran poslanik u hrvatskom Saboru, ali takav bude izvi`dan, a na poslanika
Srpske demokratske stranke na zadnjem zasjedanju hrvatskog Sabora ba~ena je aktovka.
Sve to i ovdje ne spomenuta pona{anja dovela su do granica strpljenja u korpusu srpskog
naroda. U homogenom i geografski pogodnom podru~ju Kninske krajine, organiziran je ~vrst
otpor teroru hrvatskog vrhovni{tva, tako da ta srpska pokrajina egzistira defakto kao
samostalna dràva srpskog naroda. U ostalim podru~jima od zaseoka do gradova, srpski narod
organizira straè i ne dozvoljava upade kakve su nedavno ~inili hrvatski specijalci. Srbi su u
strahu, a u strahu su i Hrvati. Srpski narod dobro pamti 1941. godinu koja se po mnogim
karakteristikama ponavlja, samo {to jo{ nije po~elo ubijanje, ali i ono, ako ovako nastavi
hrvatsko vrhovni{tvo ne}e se izbje}i.
Srpski narod u Hrvatskoj je nedavno, u nevjerojatnim uslovima izi{ao na referendum i
plebiscitarno izglasao svoju autonomiju. Autonomija je legitimna jer po~iva na plebiscitu
jednog naroda. Izabrano je Srpsko nacionalno vije}e sa svim prerogativima dràvnih organa.
Hrvatski policajci su za vrijeme referenduma ~inili brojna zlodjela protiv demokracije:
plijenili izborni materijal, odnosili, progonili organizatore referenduma, maltretirali i biljeìli
pojedince koji su se suprotstavljali takvom pona{anju /Zagreb, Karlovac, Rijeka i drugdje/.
@rtva je bila je i Milka Dobri} iz Prkosa u ~ijoj se ku}i glasalo na referendumu. Mladi Mlinar,
predsjednik Op}inskog odbora Srpske demokratske stranke u Benkovcu, pretu~en je i na
nekoliko mjesta zarezan noèm. Zavr{io je u bolnici. Ostale su i psihi~ke posljedice, a ministar
Boljkovac sumnja da se mladi Mlinar sam povrijedio. Eto po~elo se u politici vrhovni{tva
Hrvatske i sa samopovredama kao i na Kosovu /slu~aj Martinovi}/
55
.Treba napomenuti da
Hrvatska policija, po pravilu ne otkriva krivi~na djela protiv srpskog naroda u Hrvatskoj.
99
55
O slu~aju Mlinar vidi bilje{ku br. 10.
Omladinske hrvatske jedinice, po uzoru na usta{ku mlade` ve} su na sceni. U Osijeku
~uvaju zgradu Skup{tine op}ine, prostorije HDZ-a, pa i osje~ki aerodrom. Naoruàni su
automatskim oru`jem, a zvani~no se kaè da su osnovani za preventivu od poàra i drugih
elementarnih nepogoda. Izmedju 6. i 7. oktobra razoruàli su patrolu milicije u kojoj nije bilo
specijalaca. U Osijeku se na kioscima Vjesnika, Drave i Borbe ovih dana oduzima i
uni{tava knjiga novinara Petra Dàdì}a Nova usta{ka dràva koju takodjer nudimo kao
dokazni materijal.
U ovaj materijal moramo uvrstiti i izjavu ~uvenog jugoslavenskog filmskog reìsera Krste
[kanate: Mislio sam da se usta{tvo ne moè ponoviti, da vi{e nitko ne}e no}u buditi djecu i
bajonetama bosti jastuke na kojima spavaju. [kanata ovih dana snima film pod radnim
naslovom Enciklopedija genocida u kojem }e prikazati i najnovije usta{oidno pona{anje
nove hrvatske vlasti prema pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj.
Jovo Popovi}, komesar za bezbjednost na nogometnim stadionima u Jugoslaviji podnio je
tri krivi~ne prijave zbog spaljivanja jugoslavenske zastave na nogometnom stadionu u Splitu.
Prijave su podnesene protiv gradona~elnika Splita Onesina Cvitana, presjednika IV Skup{tine
op}ine Split. Povodom toga dogadjaja podpredsjednik Hrvatske Antun Vrdoljak kaè da od
toga ne treba praviti problem jer eto i Divac je, koji je jo{ i Hrvat na ko{arka{kom prvenstvu
u Argentini, grubo povrijedio hrvatsku {ahovnicu, pa ga tamo jo{ neki predlaù za
odlikovanje. On je zaboravio da se radilo o reprezentaciji Jugoslavije.
Doznajemo da su novinari Politike Ratko Dmitrovi} i \uro \uki} zbog neprestanih
pretnji i prozivanja od zamjenika ministra Perice Juri}a povukli u ilegalu i djecu sklonili iz
Siska. Isto tako nepo}udnim novinarima u Hrvatskoj progla{eni su Mila [tula i Dara
Janekovi}.
Vladika banatski dr. Amfilohije Radovi} izjavljuje nedavno u Vladi~anstvu da se Srbi u
Hrvatskoj bore za svoje dostojanstvo kao i Srbi na Kosovu i Metohiji. Da se miriti preko
grobova veoma te{ko i da za to treba moralne snage i opra{tanja, da se moè pra{tati samo
onome koji traì opro{taj ali kao netko ko je kriv smatra da je du`nik onda je to nemogu}e.
Vjesnik od 8. oktobra 1990. godine upozorava dr. Milana Babi}a, predsjednika SO Knin
i predsjednika Srpskog nacionalnog vije}a da ne gaji iluzije da }e ga {tititi institut
odborni~kog imuniteta. Babi} je toga svjestan, jer je nedavno uhap{en podpredsjednik SO
Petrinja iako je imao odborni~ki imunitet.
Zbog demokracije na mjesto direktora Spomen podru~je Jasenovac Jovana Mirkovi}a
treba ovih dana da sjedne novi hrvatski povjesni~ar za sada jo{ anoniman u nau~nim
krugovima. Saznaje se da se radi o HDZ-ovcu iz Novske. Uz njega je jo{ jedan kandidat
takodjer radi demokracije u izbornoj proceduri. Mo`da se nakon ove smjene moè o~ekivati
istina koju otac Hrvatske i histori~ar Franjo Tu|man plasira da je u Jasenovcu stradalo do
50-tak hiljada ljudi, uglavnom Hrvata, Roma, ne{to Jevreja i pokoji Srbin. Napominjemo, da
Jovan Mirkovi} je nedavno izabran za direktora u redovnoj proceduri.
Biljeìmo ovih dana i novinsku vijest: Nevolje ìtelja u Osijeku, Patrole HDZ-a ve}
nekoliko dana kruè Osijekom i u sitnim satima kontroli{u i pretresaju gradjane.
îstka Srba se nastavlja. Ovih dana slijedi i smjena dekana Pedago{kog fakulteta u Osijeku
dr. prof. Milana Ratkovi}a, a sve u reìji predsjednika skup{tine op}ine Osijek dr. Zlatka
Kramari}a istaknutog HDZ-ovca, do nedavno profesora na istom fakultetu. U selu Tenje 27.
jula 1990. godine istovremeno je izgorjelo sijeno Srba Nikole Toli}a, Branka Gavrilovi}a,
Miodraga Savi}a, Drage Cviji}a i \ure Moljkovi}a. Zvani~nici su utvrdili da su Srbi
podmetnuli poàr.
100
Gradona~elnik Karlovca Ivan Prese~an istaknuti HDZ-ovac pozvao je sva poduze}a na
podru~ju op}ine da se odmah glasa o povjerenju direktorima, jer se treba rije{iti Srba na tim
funkcijama. On je traìo da se na kasarnama moraju izvjesiti hrvatske zastave sa {ahovnicom.
Svu suludost pona{anja hrvatskog vrhovni{tva oslikava i ~injenica da su delegacije
svesrpskog sabora 16. septembra 1990. god. na mostu izmedju Jasenovca i Gradine sprije~ili
da prije|u na hrvatsku teritoriju i poloè vijence `rtvama u Jasenovcu. Tim povodom Brana
Crn~evi}, knjièvnik i poslanik u Skup{tini SFRJ morao se vratiti ta~no sa granice Bosne i
Hrvatske.
Mogli bi nabrojiti bezbroj slu~ajeva ostvarivanja genocidnog plana hrvatskog vrhovni{tva.
Nedavno je npr. hrvatska milicija upala u Medicinski centar Vukovar, izvr{ila pretres dr.
Borivoja Milenkovi}a, odveli ga ~ak u Vinkovce na razgovor, stavili poligraf i potom ga
pustili. Milicionari su svoj postupak opravdavali navodnom prijavom da je u Medicinskom
centru sakriveno oru`je.
Srbi su do sada u~inili mnogo da putem nadle`nih saveznih organa za{tite svoja prava i
interese. Delegacije su razgovarale sa predstavnicima jugoslavenske vlade, predstavnicima
HDZ-a, vr{ene su medjustrana~ke konzultacije u Hrvatskoj. Me|utim, sve je ostalo bez
rezultata. Nisu pomogla ni upozorenja ambasadora SAD u Beogradu gospodina Cimermana
prilikom njegovog razgovora sa predsjednikom Tu|manom. Nedavno je i delegacija Srba iz
Hrvatske posjetila predsjedni{tvo SFRJ i upoznala ga sa poloàjem srpskog naroda u
Hrvatskoj. U razgovoru sa predsjednikom Borisavom Jovi}em i ~lanom predsjedni{tva
Nenadom Bu}inom, ~lanovi delegacije su istakli da ih svakodnevni postupci zvani~nih organa
republike Hrvatske uvjeravaju da se nalaze na pragu ponavljanja stradanja srpskog naroda
koja je doìvio u 2. svjetskom ratu.
K. D.
56
iz Rijeke ovih dana upozorava: Gospodo HDZ-ovci! Napi{ite novi Ustav da je
Hrvatska dràva svih njenih gradjana, propi{ite hrvatsku zastavu bez {ahovnice, garantirajte
regionalnu i op}insku samoupravu i osigurajte ravnopravnost ostalih naroda i narodnosti, pa
}ete vidjeti da }e Rijeka i Istra biti naj~vr{}e karike hrvatske dràve. Kada govorite o
demokraciji, va{e rije~i zvu~e {uplje i neuvjerljivo, a va{a djela govore suprotno. Odbija me
va{a opsjednutost nacijom koja je svakom Evropljaninu normalna stvar. Odbija me va{
balkanski mentalitet i va{ antiintelektualizam koji se ne razlikuje od bolj{evi~kog. Vas zanima
jedino totalna poslu{nost svih gradjana va{oj stranci. Zato nas ne dijeli hrvatstvo, jer mi smo
bolji Hrvati od vas, nas dijele stolje}a, u tome je problem. Podsje}amo da je Rijeka
kozmopolitski grad Jugoslavija u malom.
Uzalud umni ljudi upozoravaju na politi~ku situaciju u Hrvatskoj. Akademik Matija
Be}kovi} povodom proslave 300 godi{njice seoba Srba u Boboti kraj Vukovara je rekao: Mi
smo iz doma domu do{li. Uèleli smo se vas kao da se nismo videli 300 godina. Nebojte se!
Srbi nikada nisu bili na pogre{noj strani, nikada nisu bili izvan istorije, pa ne}e biti ni sada.
Ako bi Srbija ostavila svoj narod koji ìvi izvan njenih granica, osramotila bi i poni{tila svoju
istoriju.
Preìvjeli logora{i iz Jasenovca poru~uju: Danas u Hrvatskoj, u jugoslavenskoj republici,
na vlast su do{li ljudi koji pod pla{tom demokracije oìvljavaju i sprovode nacisti~ke metode
tiranije nad srpskim narodom koji vjekovima ìvi na tim prostorima. Srbima u Hrvatskoj, u
regijama koje su se 1941. godine podigle na ustanak i uklju~ile u borbu antihitlerovske
koalicije, ugroèna su osnovna ljudska prava. Ne priznaje im se nacionalno bi}e, jezik, pismo.
101
56
U izvorniku puno ime i prezime, prire|iva~i dali samo inicijale.
Masovno ih otpu{taju s posla. Sprovode ekonomsku blokadu u op}inama gdje prete`no ìve
Srbi, hapse ih a kad ne mogu prona}i mu{karce za taoca uzimaju ène i djecu. Ovaj nesretni
narod bjeì u {ume, sklanja se od specijalne policije ~iji se metodi i brutalnost ne razlikuju od
metoda gestapovaca i usta{a. Sve se ovo doga|a u dane kada se u OUN-u odràva svjetski
samit o djeci...
Tridesetak prebjeglih milicionara iz Zagreba u [kolu milicije u Sremskoj Mitrovici pi{e:
Na{a {kola ne moè vi{e da se prepozna. Specijalci mar{iraju sa druga~ijim oru`jem od na{eg,
bez oznaka na uniformi. Internat je pun {ahovnica, zapu{ten, neuredan. Na{i inspektori, koji
su ina~e prema nama bili strogi, mirno sve gledaju, bez ikakvog autoriteta. Specijalci su u
svemu privilegirani... Borci i oficiri 1. dalmatinske udarne brigade iz Splita pi{u dr. Franji
Tu|manu da je u Hrvatskoj na usnama demokracija, a u ruci pendrek.
Ve} preko 25 godina njegovano je bratstvo i zajedni{tvo izmedju gradova pobratima
Karlovca i Kragujevca. Ove godine sve je prekinuto. Karlov~ani, osim malobrojnih boraca
nisu prisustvovali ovogodi{njem velikom {kolskom ~asu.
Akademik Dejan Medakovi} nedavno isti~e: Izjavljuju}i da je 1941. godina ostvaren san
Hrvata, {ef HDZ-a je naneo najve}u uvredu sopstvenom narodu. Jednu fa{isti~ku tvorevinu,
koja je imala genocidni program on je poistovjetio sa hrvatskim bi}em.
Moramo upoznati i upozoriti cijenjeni Raselov sud i o pojavi rasizma u Sloveniji. Tamo je
upravo u proceduri Zakon o dràvljanstvu prema kojem se za upis u knjigu dràvljana
Slovenije, pored vremenskog roka od 15 godina stalnog boravka u republici predvidja i
polaganje prijemnog ispita iz slovena~kog jezika i kulture kao i izjava o lojalnosti Sloveniji.
Bez poloènog ispita nema upisa u slovena~ko dràvljanstvo. Ako u Sloveniji slu~ajno imaju
nekretnine bit }e razvla{}eni na osnovu Zakona o sticanju svojine. Tu je i zakon o obaveznim
imenima. Tako }e sva imena koja ne budu asocirala na izvorna karantanska /slovena~ka/
imena biti progla{ena za nemoralna, pa }e ih kao takve podalpski imenolozi posloven~iti
katolizirati. Bez obzira {to su dràvljani ve} jednom kr{teni Pavle }e postati Pavel, Aleksandar
Aleksander, Petar Peter, Stefan [tefan, Alija }e biti Alojzije, Nijaz Niko itd. Sva
prezimena sa uobi~ajenim sufiksom i} jednostavno }e se transformirati na i~.
Nagla{avamo da su u Jugoslaviji oni koji se pozivaju na demokraciju upravo
nedemokratski u~inili mnoga protudràvna djela, ru{e}i ustavni poredak Jugoslavije. Ako
uzimaju za uzor demokraciju u SAD-u, {to bi i dolikovalo, onda moramo upozoriti da je po
Ustavu SAD-a dràvama ~lanicama zabranjeno, pored ostalog, kr{iti savezni ustav, uskra}ivati
gradjanima jednakost pred zakonom, sklapati me|udràvne ugovore i drugo. Ovdje je
pruèno mno{tvo dokaza da se u Hrvatskoj nemilice kr{e ta osnovna na~ela pravnog poretka
svake suvremene dràve, provodi se genocid nad jednim narodom koji je najzaslu`niji za
postojanje te dràve koja se sada zove republika Hrvatska.
Obra}amo se cijenjenom Raselovom sudu i isti~emo da u dràvi koja neprekidno poja~ava
policijske efektive, koja masovno naoruàva dijelove ve}inskog stanovni{tva, koja formira
jednonacionalnu gardu, koja nacionalno stavlja ispred ~ovjeka i ~ovje~nosti u kojoj ministri
potiru zvani~ne odluke zakonodavne vlasti, u kojoj srpski narod gubi dostignuti nivo
demokracije, u kojoj se svim sredstvima informativne djelatnosti djeluje razorno i raskolni~ki
u kojoj se oìvljavaju aveti fa{isti~ke NDH-a, u kojoj su obustavljene isplate li~nih dohodaka
prosvjetnim, kulturnim i zdravstvenim radnicima, u krajevima sa srpskom ve}inom, u kojoj
je nerad i rastrojstvo ekonomskog sistema, ne moè se o~ekivati ni{ta osim zla i ljudskih
ponora, vi|en na ovim prostorima u nedavnoj pro{losti. Imaju}i sve ovo danas u svijesti i
mnogo toga u potsvjesti, od srpskog naroda nitko razuman ne moè o~ekivati lojalnost i
gradjansku poslu{nost.
102
Ostat }emo zahvalni cijenjenom Raselovom sudu ako upozna svijet sa zbiljom u Hrvatskoj
i ako osudi one koji prave raskole medju narodima i gradjanima.
Predsjednik Glavnog odbora JSDS: Predsjednik Skup{tine JSDS:
Stevan Mraovi}, v.r. Mile mr. Daki}, v.r.
M.P.
57
40
1990., studeni 7.
Knin
Zahtjev SO Knin Vladi Republike Hrvatske za suglasnost pri osnivanju Op}inskog
sekretarijata za unutarnje poslove Knin zbog poljuljanog povjerenja srpskog naroda u
namjere hrvatske vlasti
REPUBLIKA HRVATSKA
SKUP[TINA OP]INE KNIN
IZVR[NO VIJE]E
Klasa: 210-01/90-01/04
Ur. broj: 2136-02-90-1
Knin, 7. 11. 1990. godine
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB
ZAGREB
PREDMET: Suglasnost na prijedlog Odluke
o osnivanju OSUP-a Knin
traì se
Na 7. sjednici Izvr{nog vije}a Skup{tine op}ine Knin, odrànoj 7. 11. 1990. godine
razmatran je prijedlog Odluke o osnivanju Op}inskog sekretarijata za unutra{nje poslove
Knin. Izvr{no vije}e je prihvatilo razmatrani prijedlog Odluke i isti uputilo na razmatranje i
usvajanje Skup{tini op}ine Knin.
Vije}e je zaklju~ilo i to da do dono{enja Odluke o osnivanju OSUP-a Knin, Stanica javne
sigurnosti Knin, poslove i radne zadatke iz nadle`nosti slu`be unutra{njih poslova obavlja u
svojstvu Op}inskog sekretarijata za unutra{nje poslove.
S obzirom da je Zakonom o unutra{njim poslovima Republike Hrvatske propisano da
odluku o osnivanju OSUP-a donosi Vlada Republike Hrvatske, pa kako to do danas nije
u~injeno unato~ tome {to je ovo pitanje vi{e puta inicirano kod Vlade Republike, ovim putem
vas se zamoljava za davanje suglasnosti na osnivanje OSUP-a Knin i ujedno vas se obavije{tava
o aktivnostima koje se vode u op}ini Knin na osnivanju ovog organa.
103
57
Okrugli pe~at: Jugoslavenska samostalna demokratska stranka Vojni}.
Vi{e razloga je uvjetovalo ovakav razvoj dogadjaja i postupke organa op}ine Knin u odnosu
na status i poloàj slu`be unutra{njih poslova u op}ini Knin.
Nastali politi~ki dogadjaji u Republici Hrvatskoj neminovno zahtjevaju ve}i stepen
mobilnosti i aktivnosti slu`be unutra{njih poslova u Republici, samim tim i na podru~ju
op}ine Knin.
U vi{e navrata upozoravali smo na ~injenicu neprakti~nog i neracionalnog organiziranja
ove slu`be u odnosu na op}inu Knin, u vezi ~ega je upu}en zahtjev Vladi Republike i
Ministarstvu unutra{njih poslova Republike za pokretanje postupka za osnivanje OSUP-a
Knin pod brojem, Klasa: 210-01/90-01/01; Ur. broj: 2136-02-90-1 od 30. 07. 1990. godine.
U sedmom mjesecu ove godine prilikom posjeta ministra unutra{njih poslova gospodina
Boljkovac Josipa sa suradnicima Kninu, dana su usmena obe}anja za osnivanje OSUP-a
Knin. Potom je uslijedilo saop}enje sa sjednice Vlade Republike Hrvatske od 31. 07. 1990.
godine o odbijanju mogu}nosti osnivanja OSUP-a Knin, da bi na razgovorima u Donjem
Lapcu
58
izmedju predstavnika Sabora Republike Hrvatske, kojima je prisustvovao i ministar
Boljkovac, i predstavnika Srpskog nacionalnog vije}a, bilo dogovoreno pitanje ponovnog
pokretanja postupka od Vlade Republike Hrvatske za osnivanje OSUP-a Knin. Do danas u
vezi tog pitanja ni{ta konkretno nije uradjeno.
U vezi s tim Izvr{no vije}e ocjenjuje u najmanju ruku neozbiljnim odnos vlasti Republike
Hrvatske prema ovom problemu, a to naro~ito dobiva na teìni kad se imaju u vidu ukupni
politi~ki odnosi u Republici.
Da je dosada{nji na~in organizacije slu`be unutra{njih poslova u Republici Hrvatskoj u
odnosu na op}inu Knin, prema ocjenama Izvr{nog vije}a vi{e nego neprihvatljiv, ukazuje i
~injenica dogadjanja iz osmog mjeseca ove godine kada se snagama milicije OSUP-a [ibenik
i Stanice javne sigurnosti Drni{ imala namjera izvesti akcija napada na nedu`ni narod u op}ini
Knin a da se to strogo taji od kolega milicionera u Stanici javne sigurnosti Knin. Stanje takvih
odnosa unutar jednog Sekretarijata ([ibenik) vi{e je nego neodrìv za vid kolega iz Stanice
javne sigurnosti Knin i mogu}nosti funkcioniranja slu`be na podru~ju op}ine Knin. Takav
odnos se krajnje negativno odràva i na raspoloènje stanovni{tva na podru~ju op}ine Knin.
Da bi se poljuljano povjerenje Srpskog naroda u namjere vlasti Republike Hrvatske po
ocjenama Izvr{nog vije}a potrebno je neizmjerljivo vi{e vremena od onog {to je proteklo, a u
kojem su se manifestirale radnje i postupci koji su doveli do krajnje kriti~nih odnosa izmedju
Srpskog i Hrvatskog naroda u Republici.
Radi toga mi{ljenja smo, da bi postupak Vlade Republike Hrvatske na davanju suglasnosti
na osnivanje OSUP-a Knin bio jedan od stepenica vra}anju tog povjerenja.
DOSTAVLJENO:
1. Ministarstvo unutra{njih PREDSJEDNIK
poslova Republike Hrvatske
2. OSUP [ibenik Popovi} Veljko, dipl. oec., v.r.
3. OSUP Knin
4. Arhiva ovdje
104
58
Vidi dok. br. 27.
41
1990., studeni 12.
Gra~ac
Izvje{}e [umskog gospodarstva Lika OOUR Gra~ac SO Gra~ac o barikadama koje su
postavili Srbi iz Mazina
[UMSKO GOSPODARSTVO LIKA GOSPI]
OOUR ZA GOSPODARENJEM [UMAMA KR[A M.P.
59
GRAÂC
Broj: 2116/90
Gra~ac, 12. 11. 1990. godine
PREDSJEDNIKU SO GRAÂC
PREDSJEDNIKU I.V. GRAÂC
NAÊLNIKU S.J.S. GRAÂC
Ovim putem obavje{tavamo Naslov da su na{i radnici-sjeka~i, tovara{i i otpremnici krenuli
na rad na radili{te Javornik odjel 7 u subotu 10. 11. 1990. godine.
Mje{tani Mazina: Ili} Nada, Mandi} Jovan, Vojnovi} Milan, Zori} Mi}o, Ili} Rade,
Kova~evi} Mi}o, Kova~evi} Rade i Kon~ar Djuro izvr{ili su prepre~avanje javne ceste-
makadam cesta za D. Lapac s TAM-i}em vlasni{tvo DI Javornik pilana Mazin i
onemogu}ili odlazak radnicima ovog OOUR-a da odu na radili{te Javornik kako bi se
nesmetano otpo~elo raditi, kako na sje~i, izno{enju, izvla~enju tako i na otpremi drvnih
sortimenata.
Istog dana navedena grupa gradjana neovla{teno je izvr{ila blokiranje na{e rampe koja se
nalazi na {umskom putu za Javornik udaljena 200-300 m od stare saobra}ajnice na taj na~in
{to je postavila drugi-svoj lokot.
Dana 12. 11. 1990. godine ista grupa gradjana na istom mjestu postavljaju ponovno
prepreku TAM-i}em vlasni{tvo DI Javornik pilana Mazin i ZASTAVU vlasni{tvo Varat
Nikole iz Mazina, te vra}aju radnika ovog OOUR-a ponovno natrag nedozvoljavaju}i da odu
na izvr{enje postavljenih zadataka.
Navedena grupa gradjana dana 10. i 12. XI/90 godinu sprije~ili su prolaz radnicima ovog
OOUR-a da izvr{avaju svoje poslove, te sa tim je nanijeta velika materijalna i financijska {teta
i u onako te{kim uslovima u kojima se nalazi ovaj OOUR-a.
Ova stvar se smatra hitnom te molimo Naslovljene da u {to hitnijem roku rije{e nastali
problem kako bi nesmetano mogli pristupiti izvodjenju predvidjenih radnih zadataka.
Napominjemo da 15 radnika neradi radi nastale situacije.
D i r e k t o r:
Pajo Kupre{anin, dipl. ing. {um., v.r.
M.P.
60
105
59
Prijemni pe~at: SR Hrvatska, SO, klasa: 321-01/90-01, ur. br. O8-01/90-0126, primljeno 16. 11. 1990.
60
Pravokutni pe~at: [umsko gospodarstvo Lika Gospi}, OOUR za gospodarenje {umama kr{a Gra~ac.
42
1990., studeni 15.
Knin
Poziv Op}inskog sindikalnog vije}a Knin radni~koj klasi Hrvatske da ne prihvati bezumnu
odluku Vlade RH da 29. i 30. studeni 1990. budu radni dani
OP]INSKO SINDIKALNO VIJE]E
K N I N
Broj: 267/90.
Knin, 15. 11. 1990. godine.
Povodom Odluke Ministarstva za rad Republike Hrvatske, da 29. i 30. novembra budu
radni dani, Vije}e Saveza sindikata Knin p o z i v a
RADNI^KU KLASU KNINA
61
Radni~ku klasu Hrvatske
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Sve sindikate u Hrvatskoj
DA NE PRIHVATE OVAKVU ODLUKU, jer je ona u suprotnosti sa Saveznim zakonom.
Kako Jugoslavija kao dràva jo{ uvijek postoji i me|unarodno je priznata, smatramo da smo
obavezni po{tivati i njene zakone.
Ovakva separatisti~ka odluka je neprimjerena u svijetu, i atak je ne samo na dràvu, nego
i na radni~ku klasu. @elimo podsjetiti Ministarstvo za rad Republike Hrvatske da se Hrvatska
jo{ nalazi u sastavu Jugoslavije i svojski se zalaè za AVNOJ-ske granice, a istovremeno ne
uvaàva sve drugo {to je utvr|eno na tom istom AVNOJ-u.
Tako|er pozivamo Savez sindikata Jugoslavije, sve republi~ke sindikate u Jugoslaviji i svu
progresivnu javnost da se ovoj odluci Ministarstva Hrvatske suprostave i osude je.
Obra}amo se Saveznom sekretarijatu za rad, i radne odnose da u okviru svoje nadle`nosti
poduzme odgovaraju}e mjere protiv ovakve odluke.
Obra}amo se Vladi i Predsjedni{tvu Republike Hrvatske, SIV-u i Predsjedni{tvu SFRJ da
u okviru svojih nadle`nosti zaustave izvr{enje ove bezumne odluke i na taj na~in doprinesu
o~uvanju pravnog poretka Hrvatske i Jugoslavije.
U tom smislu podràvamo Zaklju~ke Predsjedni{tva Skup{tine op}ine Knin, da 29. i 30.
novembar budu neradni dani na podru~ju op}ine Knin.
Hrvatski informativni centar, A 241-101 (5-9).
106
61
Dopisano rukom.
43
1990., studeni 16.
Vrhovine
Odluka o raspisivanju referenduma MZ Vrhovine za izdvajanje MZ iz op}ine Oto~ac i
priklju~enje op}ini Titova Korenica
Na temelju ~lana 9. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog izja{njavanja
SKUP[TINA MJESNE ZAJEDNICE VRHOVINE
62
na sjednici 16. 11. 1990. donio je
ODLUKU
o raspisivanju referenduma
I
Raspisuje se referendum za MJESNU ZAJEDNICU VRHOVINE
II
Referendum }e se odràti na dan 09. 12. 1990.-
III
Na referendumu }e se odlu~ivati o IZDVAJANJU MZ VRHOVINE IZ OP]INE
OTOÂC I PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI T. KORENICA
63
IV
Rokovi za provodjenje pojedinih radnji na referendumu po~inju te}i od 16. 11. 1990.
godine.-
Ova odluka se objavljuje NA OGLASNOJ PLOÎ i ogla{ava.
U VRHOVINAMA 16. 11. 1990. godine.-
...........,
64
v.r.
M.P.
65
Izvornik, strojopis i rukopis, latinica
107
62
Svi podvu~eni dijelovi dokumenta napisani su rukom.
63
O rezultatu referenduma vidi dok. br. 45.
64
Potpis ne~itak.
65
Okrugli pe~at: Mjesna zajednica Vrhovine, op}ina Oto~ac.
66
Pisano rukom.
67
Pisano rukom.
44
1990., prosinac 3.
Gra~ac
Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Gra~ac Srpskom nacionalnom vije}u da osnuje poduze}e
Srpske {ume radi raspolaganja i upravljanja {umskim bogatstvom na podru~ju gdje ìvi
ve}insko srpsko stanovni{tvo
SKUP[TINA OP]INE GRAÂC
IZVR[NO VIJE]E
KLASA: 015-01/90-01/0165
URBROJ: 2126-08-01/9066
Gra~ac, 3. XII. 1990. godine
SRPSKOM NACIONALNOM VIJE]U
IZVR[NIM VIJE]IMA SO-e
KNIN
DONJI LAPAC
BENKOVAC
OBROVAC
TITOVA KORENICA
DVOR NA UNI
GLINA
Na inicijativnom sastanku predstavnika op{tina Gra~ac, Donji Lapac, Knin, Obrovac i
predstavnika [umarija odrànom u Gra~acu 27. 11. 1990. godine zauzet je slede}i stav u
pogledu kori{tenja i raspolaganja {umskim bogatstvom.
Polaze}i od ~injenice da u Republici Hrvatskoj ìvi Hrvatski i Srpski narod, te osnivanje
od strane Hrvatske vlade javnog preduze}a Hrvatske {ume smatramo recipro~nim pravom
Srpskog naroda da raspolaè i upravlja {umskim bogatstvom na prostorima na kojima ìvi
ve}insko srpsko stanovni{tvo.
Iz tih razloga pozivamo Srpsko Nacionalno vije}e da kao najvi{i izvr{ni organ Srpskog
naroda u republici Hrvatskoj osnuje javno preduze}e Srpske {ume.
Izvr{na vije}a SO koja nisu prisustvovala inicijativnom sastanku u Gra~acu pozivaju se da
daju SNV svoje mi{ljenje.
PREDSTAVNICI OP[TINA
Gra~ac
Knin
Donji Lapac
Obrovac
Benkovac
108
45
1990., prosinac 9.
Vrhovine
Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju MZ Vrhovine iz op}ine Oto~ac i
priklju~enju op}ini Titova Korenica
Izvje{taj o referendumu
provedenom za osnovnu
organizaciju udruènog
rada ili mjesnu zajednicu
ili dru{tveno-politi~ku
zajednicu
Komisija za provodjenje referenduma MJESNA ZAJEDNICA VRHOVINE
68
na sjednici ___
(osnovna organizacija udruènog rada ili mjesna zajednica ili dru{tveno-politi~ka zajednica)
19__ utvrdjuje
I Z V J E [ T A J
o referendumu za MJESNA ZAJEDNICA VRHOVINE
1. Proveden je referendum za ODVAJANJE MJESNE ZAJEDNICE VRHOVINE I
PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA
2. Na referendumu se odlu~ivalo o ODVAJANJU MZ VRHOVINE OD OP]INE
OTOÂC I PRIPAJANJU MZ VRHOVINA OP]INI KORENICA
(pitanje o kome se odlu~ivalo)
3. Referendum je odràn DOM KULTURE 9. 12. 1990.
(mjesto i datum)
4. Glasalo se na 1 glasa~ka mjesta.
5. Utvrdjuju se rezultati glasanja na referendumu po glasa~kim mjestima i to:
Glasa~ko mjesto br. 1
Za prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a
protiv prijedloga glasalo je 31 glasa~a.
Nevaè}ih listi}a bilo je ____
Glasa~ko mjesto br. 2
69
Za prijedlog glasalo je ___ glasa~a, a
protiv prijedloga glasalo je ___ glasa~a.
Nevaè}ih listi}a bilo je 10
itd.
109
68
Svi podvu~eni dijelovi dokumenta napisani su rukom.
69
Tekst vezan uz glasa~ko mjesto br. 2 prekrièn je olovkom.
6. Na osnovu glasa~kih materijala ova komisija je utvrdila ukupni rezultat glasanja na
referendumu i to:
Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 787 glasa~a
Ukupno je glasalo 694 glasa~a.
Za prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a
protiv prijedloga glasalo je 31 glasa~a.
Nevaè}ih listi}a bilo je 10
7. Na osnovu provedenog referenduma za ODVAJANJE MZ VRHOVINE OD OP]INE
OTOÂC I PRIPAJANJE MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA i utvrdjenog rezultata
glasanja donesena je nije donesena odluka ZA ODVAJANJE MZ VRHOVINE OD
OP]INE OTOÂC I PRIPAJANJU MZ VRHOVINE OP]INI KORENICA
(navesti odluku)
MZ. VRHOVINE
U DOM KULTURE 9. 12. 1990
(mjesto i datum)
1. Ragut, v.r.
(komisija za sprovodjenje
referenduma)
2. ôrak, v.r.
3. ........,
70
v.r.
M.P.
71
46
1990., prosinac 13.
Knin
Nacrt Statuta Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like
REPUBLIKA HRVATSKA
Zajednica op{tina
Sjeverne Dalmacije
i Like
PREDSJEDNI[TVO
Klasa: 021-05/90-01/02
Urbroj: 2136-01-90-1
Knin, 13. 12. 1990. godine
110
70
Potpis ne~itak.
71
Okrugli pe~at: Mjesna zajednica Vrhovine, op}ina Oto~ac.
PREDMET: Skica za Statut
Zajednice op{tina
Sjeverne Dalmacije
i Like Srpske Autonomne
Oblasti (@upanije)
Krajine dostavlja se
U prilogu vam dostavljamo Skicu za Statut Zajednice op{tine Sjeverne Dalmacije I Like
Srpske Autonomne Oblasti (@upanije) Krajine koju je na osnovu ~lana 5. Odluke o osnivanju
i konstituisanju Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like i na osnovu rezultata
izja{njavanja o Srpskoj autonomiji provedenog od strane SRPSKOG NACIONALNOG
VIJE]A, a na osnovu ~lana 157. Ustava SFRJ i ~lana 232. Ustava SRH, utvrdilo
Predsjedni{tvo Zajednice op{tina Sjeverne dalmacije i Like.
Dostavljeni prijedlog skice za Statut je ujedno prilog javnoj raspravi na Ustav Republike
Hrvatske, ~iji je su{tinski prijedlog da se teritorij Oblasti, odnosno @upanije utvrdi kao
autonomna jedinica.
Dostavljeno:
1. Predsjedni{tvo SFRJ
2. Odbor za ustavna pitanja Skup{tine SFRJ-Beograd
3. Predsjednik Republike Hrvatske, Zagreb
4. Predsjednik Sabora RH, Zagreb
5. Ustavna komisija Sabor RH, Zagreb
PREDSJEDNIK
Dr Milan Babi}
- - - - - - -
SKICA ZA STATUT
ZAJEDNICE OP[TINA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE SRPSKE AUTONOMNE
OBLASTI (@UPANIJE) KRAJINE
SADR@AJ:
Uvod
I Op{te odredbe
Pojmovno odredjenje teritorijalne autonomije; odre|enje teritorije autonomne oblasti;
odre|enje sjedi{ta najvi{ih organa autonomne oblasti.
II Autonomna prava autonomne oblasti
III Najvi{i organi autonomne oblasti-izbor i sastav, organizacija, medjusobni odnosi.
IV Medjusobni odnosi organa autonomne oblasti i dràvnih organa Republike Hrvatske.
V Zavr{ne odredbe
UVOD
Osnova za uspostavljanje autonomne oblasti je ostvarivanje nacionalne ravnopravnosti,
kulturnih i istorijskih osobenosti srpskog naroda na podru~ju istorijskih teritorija
111
Dalmatinske i Vojne Krajine koja se sada nalazi u avnojevskim granicama Republike
Hrvatske.
Statut ima za cilj da valjano pravno sankcioni{e postoje}e stanje to jest uspostavljenu
Zajednicu op{tina Sjeverne Dalmacije i Like i izraènu volju srpskog naroda sa ovog podru~ja
za uspostavljanje srpske autonomije u Hrvatskoj. Iskustvo regionalnih autonomija koje danas
postoje u Evropi ([panija, Italija) primjer je za ovakvo konstituisanje autonomije.
I
Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu treba odrediti kao podru~je u sastavu Republike
Hrvatske na kojem nastanjeni gradjani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti
utvrdjene Ustavom Republike Hrvatske, dràvnim zakonima i Statutom autonomne oblasti,
tako da u osnovi bude gradjanski suverenitet.
Podru~je koje obuhvata Srpska Autonomna Oblast je podru~je Zajednice op{tina Sjeverne
Dalmacije i Like, podru~ja op{tina u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje donesu
Odluku o pristupanju Zajednici op{tina-Autonomnoj oblasti, te naselja sa ve}inskim srpskim
stanovni{tvom koja su se izjasnila za Autonomiju a koja se referendumom pridruè jednoj od
ovih ili novo uspostavljenih srpskih op{tina.
Sjedi{te najvi{ih organa Autonomne Oblasti jeste Knin.
To je glavni grad Autonomne Oblasti.
II
Autonomna prava, to jest pravne nadle`nosti Autonomne Oblasti, imala bi da obuhvate:
regulativne nadle`nosti (naziv akata putem kojih bi se one vr{ile mogao bi biti: zakon, odluka
i sl.) i u okviru regulativnih izvr{ne. Regulativne bi se utvrdile metodom taksativnog
nabrajanja. Obavezno bi obuhvatile krug prava i institucija vezanih za upotrebu pisma i
naziva jezika, za {kole i druge obrazovne i kulturne institucije, informisanje, slobodu
vjeroispovjesti i odgovaraju}e institucije i druge elemente vezane za specifi~nosti nacionalnog,
istorijskog i kulturnog bi}a srpskog naroda. Regulativne nadle`nosti jo{ obuhvataju
komunalno uredjivanje prostora na podru~ju Autonomne Oblasti, za{titu spomenika kulture,
hotelsku industriju, turizam, za{titu prirode i raspolaganja prirodnim dobrima, za{titu
zdravlja i sl. Obuhvatile bi krug prava i institucija vezanih za unutra{nje poslove i lokalno
sudstvo na podru~ju autonomije.
Pored nadle`nosti za izvr{avanje svojih propisa, autonomija moè zakonom dràve biti
ovla{tena i za izvr{avanje dràvnih propisa. Statut Autonomne Oblasti treba da kaè za slu~aj
ovih ovla{tenja Republika mora prenijeti Autonomnoj Oblasti sredstva za vr{enje tih poslova.
U okviru ovog dijela mora se odrediti i financijska autonomija Autonomne Oblasti.
Autonomna Oblast mora imati vlastite poreze i odredjene procente od dràvnih poreza u
srazmjeri s potrebama koje proizlaze iz vr{enja njenog autonomnog djelokruga. Autonomna
Oblast moè imati vlastite posjede i drugu imovinu. Ona ima svoj budèt i zavr{ni ra~un.
III
Organi Autonomne Oblasti (najvi{i) morali bi biti konstituisani prema slijede}oj shemi:
predstavni~ko tijelo (Skup{tina Oblasti) za vr{enje regulativnih i drugih odlu~uju}ih funkcija
Autonomne Oblasti, izabrano na neposrednim vi{estrana~kim izborima tajnim glasanjem i
izvr{ni organ Autonomne Oblasti (Izvr{no vije}e Oblasti) za vr{enje izvr{nih poslova.
Predsjednik predstavni~kog organa imao bi i neke samostalne funkcije da predstavlja
Autonomnu Oblast, da progla{ava akte predstavni~kog tijela Autonomne Oblasti i sl.
112
Izvr{ni organ treba biti biran od predstavni~kog tijela, kao i njegov predsjednik. Mogu}e
ga je birati iz reda ~lanova predstavni~kog tijela ili nezavisno od ~lanstva u predstavni~kom
tijelu.
IV
Odredbe u ovom dijelu zavise od odgovaraju}ih odredaba u Ustavu Republike Hrvatske.
Ne dolazi u obzir nikakva institucionalizirana kontrola dràve nad vr{enjem autonomnog
djelokruga Autonomne Oblasti, osim kontrole ustavnosti i zakonitosti akata Autonomne
Oblasti, {to vr{i tu funkciju (za{tite ustavnosti i zakonitosti u dràvi uop{te) ustanovljeni
Ustavni sud. Dolazio bi u obzir, eventualno, organ koji bi se nazivao Vladin povjerenik ili
sli~no, koji bi bio nadleàn za kontrolu nad vr{enjem delegiranih nadle`nosti Autonomne
Oblasti, odnosno njezinih odgovaraju}ih organa. Smisao teritorijalne autonomije upravo je u
tome da Autonomna Oblast autonomno od dràve i njenih organa vr{i poslove u okviru
svojega autonomnoga djelokruga. Razumije se, u granicama Ustava i zakona dràve, o ~emu
vodi ra~una, kako smo istakli, Ustavni sud.
V
Zavr{ne odredbe utvrdile bi najkasniji rok za konstituisanje organa Autonomne Oblasti,
pravni reìm regulisanja dru{tvenih odnosa koji su u sferi autonomnog djelokruga, dan
stupanja na snagu Statuta Autonomne Oblasti.
Statut Autonomne Oblasti mora se donositi i mijenjati po posebnom postupku,
sloènijem od postupka po kojem predstavni~ko tijelo Autonomne Oblasti donosi druge
akte. On mora biti djelo predstavni~kog tijela Autonomne Oblasti, nikako dràve.
Statut Autonomne Oblasti mora biti u saglasnosti s Ustavom dràve.
47
1990., prosinac 14.
Vrhovine
Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma o izdvajanju 16 mjesnih zajednica
iz op}ine Oto~ac i priklju~enju op}ini Korenica
Centralna komisija za provodjenje referenduma za Mjesne zajednice Gornji Babin Potok,
Donji Babin Potok, Turjanski, Gornje Vrhovine, Rudopolje, Vrhovine, Zalu`nica, Doljani,
[kare, Podum, Glavace, Dabar/i Glibodol/, Drenov Klanac, Brlo{ka Dubrava, Brlog, Srpsko
Polje i Ponori na sjednici 14. 12. 1990. godine utvrdjuje
I Z V J E [ T A J
o referendumu provedenom za MZ G.B. Potok, MZ D.B. Potok, MZ Turjanski, MZ
Gornje Vrhovine, MZ Rudopolje, MZ Vrhovine, MZ Zalu`nica, MZ Doljani, MZ [kare,
113
MZ Podum, MZ Glavace, MZ Dabar/i Glibodol/, MZ Drenov Klanac, i Brlo{ka Dubrava,
MZ Brlog, MZ Srpsko Polje i MZ Ponori.
1. Proveden je referendum za gore navedene Mjesne zajednice.
2. Na referendumu se odlu~ivalo o izdvajanju gore navedenih mjesnih zajednica iz op}ine
Oto~ac i pripajanja gore navedenih Mjesnih zajednica op}ini Korenica.-
3. Referendum je odràn 09. decembra 1990. godine u svakoj gore navedenoj Mjesnoj
zajednici.
4. Glasalo se na 17 glasa~kih mjesta.
5. Utvrdjuju se rezultati glasanja na referendumu po glasa~kim mjestima i to:
Glasa~ko mjesto br. 1 /MZ Gornji Babin Potok/
Po bira~kom spisku referendum je obuhva}ao 137 glasa~a.
Za prijedlog glasalo je 135 glasa~a, a protiv prijedloga i nevaè}ih listi}a nije bilo.
Na glasanje se nije odazvalo 2 glasa~a.
Glasa~ko mjesto br. 2 /MZ Donji Babin Potok/
Za prijedlog je glasalo 209 glasa~a, a protiv prijedloga i nevaè}ih listi}a nije bilo.
Glasa~ko mjesto br. 3 /MZ Turjanski/
Za prijedlog glasalo je 213 glasa~a, a protiv prijedloga 5 glasa~a. Nevaè}ih listi}a nije
bilo.
Na glasanje se odazvalo nije 24 glasa~a.
Glasa~ko mjesto br. 4 /MZ Gornje Vrhovine/
Ukupno je glasalo 391 glasa~.
Za prijedlog glasalo je 390 glasa~a, a protiv prijedloga 1 glasa~. Nevaè}ih listi}a nije bilo.
Glasa~ko mjesto br. 5 /MZ Rudopolje/
Po bira~kom spisku referendumom je obuhva}eno 241 glasa~.
Za prijedlog glasalo je 195 glasa~a, a protiv prijedloga 2 glasa~a. Nevaè}i listi} je bio 1.
Glasa~ko mjesto br. 6 /MZ Vrhovine/
Za prijedlog glasalo je 653 glasa~a, a protiv prijedloga 31 glasa~. Nevaè}ih listi}a je bilo
10.
Na glasanje se nije odazvalo 93 glasa~a.-
Glasa~ko mjesto br. 7 /MZ Zalu`nica/
114
Za prijedlog je glasalo 426 glasa~a, a protiv prijedloga 8 glasa~a. nevaè}i listi} je bio 1.
Glasa~ko mjesto br. 8 /MZ Doljani/
bilo.
Glasa~ko mjesto br. 9 /MZ [kare/
Za prijedlog glasalo je 277 glasa~a, a protiv prijedloga 13 glasa~a. Nevaè}ih listi}a je bilo
6.
Glasa~ko mjesto br. 10 /MZ Podum/
Za prijedlog glasalo je 212 glasa~a, a protiv prijedloga 4 glasa~a. Nevaè}ih listi}a bilo je
2.
Glasa~ko mjesto br. 11 /MZ Glavace/
bilo.
Glasa~ko mjesto br. 12 /MZ Dabar/
Za prijedlog je glasalo 269 glasa~a, a protiv prijedloga i nevaè}ih listi}a nije bilo.
Na glasanje se nije odazvao 181 glasa~.
Glasa~ko mjesto br. 13 /MZ Dabar-Glibodol/
Glasa~ko mjesto br. 14 /MZ Drenov Klanac i Brlo{ka Dubrava/
115
Za prijedlog je glasalo 236 glasa~a, a protiv prijedloga 4 glasa~a. Nevaè}ih listi}a nije
bilo.
Glasa~ko mjesto br. 15 /MZ Brlog/
Na glasanje se nije odazvao 91 glasa~.-
Glasa~ko mjesto br. 16 /MZ Srpsko Polje
Glasa~ko mjesto br. 17 /MZ Ponori/
6. Na osnovu glasa~kih materijala ova komisija je utvrdila pojedina~ne rezultate po Mjesnim
zajednicama kako je to navedeno u ta~ci 5 ovog izvje{taja, te ukupne rezultate glasanja za sve
Mjesne zajednice koje su provele referendum i to:
Po bira~kim spiskovima referendum je obuhva}ao 5523 glasa~a.
ZA prijedlog glasalo je 4402 glasa~a, a PROTIV prijedloga glasalo je 82 glasa~a.
Nevaè}ih listi}a bilo je 20.
7. Na osnovu provedenog referenduma za MZ Gornji Babin Potok, MZ Donji Babin Potok,
MZ Turjanski, MZ Gornje Vrhovine, MZ Rudopolje, MZ Vrhovine, MZ Zalu`nica, MZ
Doljani, MZ Podum, MZ [kare, MZ Glavace, MZ Dabar/i Glibodol/, MZ Drenov Klanac,
Brlo{ka Dubrava, MZ Brlog, MZ Srpsko Polje i MZ Ponori i utvrdjenog rezultata glasanja
Centralna komisija za provodjenje referenduma potvrdjuje da je svaka navedena Mjesna
zajednica donijela odluku o izdvajanju iz op}ine Oto~ac i pripajanja op}ini Korenica,
odnosno na osnovu ukupnih rezultata Centralna komisija za provodjenje referenduma,
utvrdjuje da se navedenih 16 mjesnih zajednica i Glibodol kao cjelina odvajaju od op}ine
Oto~ac i pripajaju op}ini Korenica.
U Vrhovinama, 14. decembra 1990.
Centralna komisija za
provodjenje referenduma
116
48
1990., prosinac 19.
Kostajnica
Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
Na temelju ~lana 181. Statuta Op}ine Kostajnica (Slu`beni vjesnik u Sisku broj: 52/81,
3/84, 28/84, 13/86 i 11/90) Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odrànoj 19. 12. 1990.
godine, donijela je
O D L U K U
o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like Srpskoj autonomnoj oblasti
Krajina.
^lan 1.
Op}ina Kostajnica pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like Srpskoj
autonomnoj oblasti Krajina.
^lan 2.
Ova odluka podlijeè potvrdjivanju na referendumu koji }e raspisati Skup{tina op}ine
Kostajnica.
^lan 3.
Ova odluka smatra se donesenom danom odrànog referenduma ako je na istom gradjani
potvrde. Ukoliko se gradjani izjasne protiv ove odluke smatra se da ista nije donesena.
SKUP[TINA OP]INE KOSTAJNICA
PREDSJEDNIK
Klasa:021-05/91-01/01 Skup{tine op}ine
Urbroj: 2139-01-01-91-1
Kostajnica, 19.12.1990. Vinko Mijo~evi}, v.r.
49
1990., prosinac 19.
Knin
Prijedlog odluke Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverna Dalmacija i Lika
o provo|enju Statuta SAO Krajine
Na osnovu ~lana 25. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine, Privremeno
predsjedni{tvo zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like upu}uje skup{tinama op{tina
udruènim u Zajednicu
117
PRIJEDLOG ODLUKE
o sprovodjenju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine
^lan 1.
Funkciju Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine na osnovu ovog statuta vr{e
skup{tine op{tina udruène u Zajednicu op{tina Sjeverne Dalmacije i Like kao privremena
Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
^lan 2.
Funkciju Izvr{nog vije}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{i Privremeno
predsjedni{tvo Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like.
^lan 3.
Funkciju predsjednika Izvr{nog vije}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{i predsjednik
Privremenog predsjedni{tva Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like.
^lan 4.
Navedeni organi iz ~lana 1., 2.. i 3. obavljat }e svoje funkcije do konstituisanja Skup{tine
Srpske Autonomne Oblasti Krajine na na~in predvidjen ~lanom 10. i 11. Statuta Srpske
Autonomne Oblasti Krajine.
^lan 5.
Odluka stupa na snagu danom progla{enja od strane Privremenog predsjedni{tva
Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, a nakon {to je usvoji ve}ina skup{tina op{tina
udruènih u Zajednicu.
Knin, 19. 12. 1990. godine PREDSJEDNIK
PREDSJEDNI[TVA ZO
Babi} dr Milan, v.r.
50
1990., prosinac 20.
Gra~ac
Zaklju~ak SO Gra~ac kojim se daje suglasnost za izdvajanje 15 mjesnih zajednica iz op}ine
Gospi} i pripajanje istih op}ini Gra~ac
Na osnovu ~lana 190. stav 1. ta~ke 24. Statuta op{tine Gra~ac, Skup{tina op{tine Gra~ac
na 4 sjednici Vije}a mjesnih zajednica, 4 sjednici Vije}a udruènog rada, i 4 sjednici
Dru{tveno politi~kog vije}a, odrànim dana 20. 12. 1990. godine, donijela je
ZAKLJUÂK
118
I
Dava se suglasnost na zahtjev Mjesnih zajednica: Lipovo Polje, Studenci, Kr{-Mlakva,
Li~ki Osik, Divoselo, [iroka Kula, Ostrvica, Kru{kovac, Barlete, Pavlovac, Vrebac, Mogori},
Po~itelj, Medak i Radu~ koje se nalaze u sastavu op{tine Gospi} za njihovo izdvajanje iz te
op{tine i pripajanju Op{tini Gra~ac.
II
Ovaj zaklju~ak stupa na snagu odmah a objavit }e se u Slu`benom glasniku Krajine.
KLASA: 015-05/91-01/1
URBROJ: 2126-07-01/91-1
Gra~ac, 20.12.1990. PREDSJEDNIK
Predsjednik Skup{tine op{tine Gra~ac
Vije}a mjesnih zajednica Prof. Mandi} Jasminka, v.r
Vu~kovi} \or|e, v.r.
Zamjenik predsjednika
Vije}a udruènog rada
Duki} Nikola, v.r.
Zamjenik Predsjednika DPV
Tojagi} Stevan, v.r.
Ta~nost prijepisa ovjerava
M.P.
72
SEKRETAR
Cvjetkovi} Du{an, v.r
51
1990., prosinac 20.
Velika Gradusa
Zapisnik o glasovanju i odluci o izdvajanju MZ Velika Gradusa iz op}ine Sisak i pripajanju
op}ini Petrinja
Obrazac br. R-8
ZAPISNIK
o glasanju na glasa~kom mjestu br.1 odrànom Velika Gradusa 20. XII 1990. u M. Z.
(mjesto i datum)
VELIKA GRADUSA
(organizacija udruènog rada ili mjesna zajednica ili samoupravna interesna zajednica ili
dru{tveno-politi~ka zajednica)
119
72
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Gra~ac.
1. Na referendumu se odlu~ivalo o IZDVAJANJU M. Z. VELIKA GRADUSA IZ SASTAVA
(pitanje o kome se odlu~ivalo)
OP]INE SISAK I PRIPAJANJE ISTE OP]INI PETRINJA
2. Sjednici odbora za provo|enje referenduma prisustvuju:
1) VLATKOVI] LJUBAN predsjednik odbora
2) VUJÎ] ÊDO ~lan odbora
3) SUMENI] MILENKO ~lan odbora
3. Po bira~kom spisku odnosno izvodu iz bira~kog spiska za glasa~ko mjesto br. 1 je upisano
341 glasa~a.
4.Ukupno je glasalo 299 glasa~a.
5. Za prijedlog glasalo je 298 glasa~a, a protiv prijedloga glasalo je 0 glasa~a.
nevaè}ih listi}a bilo je 1
6..............................................................................................................................................
U Velika Gradusa 20. XII 1990
(mjesto i datum)
Vlatkovi} Ljuban, v.r
(~lanovi odbora za provo|enje glasanja)
Vuj~i} êdomir, v.r
Sumeni} Milenko, v.r
52
1990., prosinac 21.
Knin
Statut Srpske autonomne oblasti Krajina
STATUT
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI
KRAJINE
KNIN, decembar 1990. godine
OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Srpska Autonomna Oblast Krajina oblik je teritorijalne autonomije u sastavu Republike
Hrvatske, u okviru kojeg svi nastanjeni gra|ani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju
du`nosti utvr|ene Ustavom Republike Hrvatske, dràvnim zakonima i Statutom Srpske
120
Srpska Autonomna Oblast Krajina uspostavlja se radi ostvarivanja nacionalne
ravnopravnosti, kao i kulturnih i istorijskih osobenosti srpskog naroda nastanjenog na
podru~ju istorijskih teritorija Dalmatinske i Vojne Krajine, koje se nalaze u sastavu Republike
Hrvatske, u okviru Federativne Jugoslavije.
^lan 2.
Prava i du`nosti u Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini vr{e gra|ani neposredno,
narodnom inicijativom i referendumom, te preko svojih slobodno izabranih predstavnika
koje biraju u Skup{tini Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
^lan 3.
U vr{enju prava i du`nosti Srpske Autonomne Oblasti Krajine svi gra|ani u njoj jednaki
su bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, politi~ko ili
drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje ili koje li~no svojstvo.
^lan 4.
Srpska Autonomna Oblast Krajina ima teritoriju koju sa~injavaju teritorije sada{nje
Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, teritorije op{tina s ve}inskim srpskim
stanovni{tvom koje donesu odluku o pristupanju Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini, kao i
naselja u kojima ve}inu stanovni{tva ~ine pripadnici srpskog naroda, a koje se referendumom
izjasne za priklju~enje jednoj od postoje}ih ili novouspostavljenih op{tina s ve}inskim srpskim
stanovni{tvom.
^lan 5.
Sjedi{te najvi{ih organa Srpske Autonomne Oblasti Krajine i njen je glavni grad Knin.
PRAVA DU@NOSTI
^lan 6.
Prava i du`nosti Srpske Autonomne Oblasti Krajine vr{e njeni organi ustanovljeni ovim
Statutom.
Srpska Autonomna Oblast Krajina:
1. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Autonomne Oblasti Krajine i ure|uje
njihovu organizaciju i rad;
2. donosi statut;
3. donosi budèt i zavr{ni ra~un;
4. ure|uje na~in izbora poslanika oblasne skup{tine;
5. donosi odluke i op{te akte kojima ure|uje pitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj
Autonomnoj Oblasti Krajini na podru~ju kulture, obrazovanja, slu`bene upotrebe jezika i
pisma, javnog obavje{tavanja, zdravstvene i socijalne za{tite, dru{tvene brige o djeci, za{tite i
unapre|ivanja ìvotne sredine, prostornog ure|enja, turizma i ugostiteljstva, ostvarivanja
slobode vjeroispovijesti i na drugim podru~jima od neposrednog interesa za gra|ane;
6. odlu~uje o kori{tenju sredstava Oblasti;
7. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Hrvatske i Federacije, ~ije je
izvr{avanje povjereno oblasnim organima;
8. donosi propise za izvr{avanje zakona, drugih propisa i op{tih akata Republike Hrvatske
i Federacije kada je to zakonom, drugim propisom ili op{tim aktom predvi|eno;
9. obezbje|uje izvr{avanje oblasnih odluka i op{tih akata;
10. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela i utvr|uje mjere za njegovo provo|enje.
121
11. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom Republike Hrvatske, dràvnim zakonima,
kao i Statutom Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
Republika Hrvatska moè zakonom povjeriti Srpskoj Autonomnoj oblasti Krajini vr{enje
pojedinih poslova iz okvira svojih prava i du`nosti i prenijeti joj sredstva za te poslove.
^lan 7.
Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajini pripadaju prihodi od vlastitih poreza i u odre|enom
procentu od dràvnih poreza u srazmjeri s potrebama koje proizlaze iz njenih prava i du`nosti
utvr|enih dràvnim zakonom.
OBLASNI ORGANI
^lan 8.
Organi Srpske Autonomne Oblasti Krajina jesu Skup{tina, Izvr{no vije}e i Predsjednik
Izvr{nog vije}a.
^lan 9.
Skup{tina Oblasti najvi{i je predstavni~ki organ Oblasti.
Skup{tina Oblasti, u okviru nadle`nosti utvr|enih ovim Statutom, ure|uje pojedina
pitanja od interesa za gra|ane i Oblasti, i to:
1. donosi Statut Oblasti o odlu~uje o njegovoj promjeni;
2. donosi program privrednog, dru{tvenog i regionalnog razvoja;
3. donosi budèt i zavr{ni ra~un;
4. donosi odluke, druge propise i op{te akte;
5. raspisuje referendum;
6. bira i razrje{ava predsjednika i potpredsjednika Skup{tine;
7. bira predsjednika i ~lanove Izvr{nog vije}a;
8. obezbje|uje autonomiju sudskih i policijskih organa koji djeluju u Oblasti;
9. pretresa op{ta pitanja u okviru prava i du`nosti Oblasti i utvr|uje osnovne pravce
razvoja na odre|enim podru~jima;
10. obavlja kontrolu nad radom Izvr{nog vije}a;
11. obrazuje stru~ne i druge slu`be za svoje potrebe;
12. odlu~uje o zaduìvanju Oblasti;
13. raspolaè budètskom rezervom Oblasti;
14. obavlja i druge poslove odre|ene Ustavom Republike Hrvatske, dràvnim zakonima i
ovim statutom.
Skup{tina Oblasti moè saboru Republike Hrvatske podnositi prijedloge zakona i drugih
akata.
^lan 10.
Skup{tina Oblasti ima 60 poslanika.
Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
Izbor poslanika vr{i se u izbornim jedinicana.
Izbor i prestanak mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica ure|uje se odlukom
Skup{tine Oblasti.
^lan 11.
Poslanici se biraju na ~etiri godine.
Izbori za poslanike moraju se odràti najkasnije 30 dana prije isteka mandata poslanika
kojima isti~e mandat.
122
Danom verifikacije mandata novih poslanika prestaje funkcija poslanika ~iji mandat isti~e.
Skup{tina Oblasti moè u slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja odlu~iti da
se mandat poslanika produì dok takvo stanje traje, odnosno dok ne budu stvoreni uslovi za
izbor poslanika.
^lan 12.
Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran.
^lan 13.
Poslanik ne moè biti pozvan na odgovornost za izraèno mi{ljenje ili davanje glasa u
Skup{tini Oblasti.
^lan 14.
Skup{tina bira predsjednika i potpredsjednika iz reda poslanika, na ~etiri godine.
Predsjednik Skup{tine predstavlja Skup{tinu Oblasti i vr{i druge poslove predvi|ene
statutom i poslovnikom.
^lan 15.
Skup{tinu Oblasti saziva predsjednik Skup{tine na osnovu odluke Skup{tine ili po svojoj
inicijativi.
Predsjednik Skup{tine duàn je da sazove sjednicu Skup{tine oblasti kad to zatraì
najmanje tre}ina od ukupnog broja poslanika ili na zahtjev Izvr{nog vije}a s unaprijed
utvr|enim dnevnim redom, te u drugim slu~ajevima predvi|enim poslovnikom Skup{tine.
^lan 16.
Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sjednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja
poslanika, ako ovim Statutom nije predvi|ena posebna ve}ina.
^lan 17.
Skup{tina moè odlu~iti da o pojedinim pitanjima iz njene nadle`nosti odluku donesu
gra|ani oblasnim referendumom.
Skup{tina je du`na da odlu~i o zahtjevu za raspisivanje oblasnog referenduma koji podnese
najmanje 3.000 bira~a.
^lan 18.
Izvr{no vije}e Oblasti izvr{ni je organ Oblasti, u okviru njenih prava i du`nosti.
^lan 19.
Izvr{no vije}e sa~injavaju predsjednik, jedan ili vi{e potpredsjednika i odlukom odre|eni
broj ~lanova.
^lan 20.
Predsjednik Skup{tine predlaè Skup{tini kandidata za predsjednika Izvr{nog vije}a, po{to
prethodno pribavi mi{ljenje predstavnika ve}ine u Skup{tini.
Kandidat za predsjednika Izvr{nog vije}a iznosi pred Skup{tinu svoj program i predlaè
sastav Izvr{nog vije}a.
Predsjednik i ~lanovi Izvr{nog vije}a izabrani su ako je za njihov izbor glasala ve}ina od
ukupnog broja poslanika.
Izvr{no vije}e bira se poslije svakog konstituisanja novoizabrane Skup{tine Oblasti.
123
^lan 21.
Izvr{no vije}e i svaki njegov ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tini.
Skup{tina moè izglasati nepovjerenje Izvr{nom vije}u i pojedinom njegovom ~lanu.
^lan 22.
Predsjednik Izvr{nog vije}a predstavlja Oblast, progla{ava odluke i druge op{te akte
Skup{tine i vr{i druge poslove koje mu povjere Skup{tina i Izvr{no vije}e.
^lan 23.
Izvr{no vije}e svojim aktom obrazuje organe za izvr{avanje oblasnih odluka i drugih op{tih
akata i utvr|uje njihovu organizaciju.
DONO[ENJE I STUPANJE
NA SNAGU OBLASNOG STATUTA
^lan 24.
Statut Oblasti donosi Skup{tina Oblasti dvotre}inskom ve}inom svojih ~lanova.
^lan 25.
Za sprovo|enje ovog Statuta donije}e se posebna odluka.
^lan 26.
Ovaj Statut stupa na snagu danom progla{enja od strane Privremenog Predsjedni{tva
Zajednice op{tina Sjeverne Dalmacije i Like, a nakon {to ga usvoji ve}ina skup{tina op{tina
udruènih u Zajednicu.
Statut su usvojile 20.12. Skup{tine op{tine: Knin, Donji Lapac, Gra~ac, Obrovac,
Benkovac, Titova Korenica, Vojni}, a 21. 12. 1990. godine Skup{tina op{tine Dvor na Uni.
Statut je progla{en i stupio na snagu 21. 12. 1990. godine.
PRIVREMENO PREDSJEDNI[TVO
ZAJEDNICE OP[TINA SJEVERNE
DALMACIJE I LIKE
53
1990., prosinac 27.
Donji Lapac
Prijedlog Izvr{nog vije}a SO Donji Lapac Izvr{nom vije}u SAO Krajine za osnivanje
javnog poduze}a za gospodarenje {umama na srpskom etni~kom podru~ju
REPUBLIKA HRVATSKA
SKUP[TINA OP]INE DONJI LAPAC
IZVR[NO VIJE]E
124
Klasa:321-01/90-01/10
Urbroj:2114-01-90-1
Donji Lapac, 27.12.1990. godine
IZVR[NOM VIJE]U
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
KNIN
Organiziranjem {umarstva u jedinstveno javno poduze}e za podru~je cijele Hrvatske, a ~ija
organizacija po~inje djelovati od 1. 1. 1990. godine, jo{ jedna je od mjera kojom vrhovni{tvo
i Sabor Hrvatske dovode u podredjen poloàj srpski narod, oduzimaju}i mu pravo da upravlja
i koristi prirodna bogatstva na ovom etni~kom teritoriju.
Unato~ tome {to se upravo na podru~jima gdje u velikoj ve}ini ìvi stanovni{tvo srpske
nacionalnosti nalazi dosta bogat {umski fond (na primjer, u Lici Kapela i Plje{evica), u
koncipiranju nove organizacije [umarstva nisu uop}e bili uklju~eni stru~njaci srpske
nacionalnosti koji su zaposleni u toj djelatnosti. Za pripadnike tog naroda nema mjesta na
rukovode}im funkcijama u okviru nove organizacije {umarstva.
Pri odredjivanju organizacionih jedinica ({umarija) ide se na formiranje takvih jedinica na
podru~ja na kojima one nikada nisu postajale (Sveti Rok u op}ini Gra~ac, na primjer), a sve
sa ciljem da se razbije jedinstveno {umsko podru~je na {irem srpskom teritoriju.
Iz tih razloga Izvr{no vije}e Skup{tine op}ine Donji Lapac Izvr{nom vije}u Srpske
Autonomne Oblasti Krajina da se osnuje javno poduze}e za gospodarenje {umama na
srpskom etni~kom podru~ju u Hrvatskoj.
S po{tovanjem.
Na znanje:
Izvr{nom vije}u SO: M.P.
73
PREDSJEDNIK
Titova Korenica Obrad Opa~i}
Gra~ac
Obrovac, Knin, Benkovac, Dvor.
54
1991., sije~anj 13.
Oku~ani
Odluka Mjesne zajednice Oku~ani o raspisivanju referenduma za odcjepljenje od op}ine
Nova Gradi{ka i priklju~enje op}ini Pakrac
Na temelju ~lanka 9. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja skup{tina
na sjednici odrànoj 13. 1. 1991. godine donijela je
125
73
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, Izvr{no vije}e SO Donji Lapac.
ODLUKU
o raspisivanju referenduma
I
Raspisuje se referendum za mjesnu zajednicu OKUÂNI.
II
Referendum }e se odràti 20. 1. 1991. godine.
III
Na referendumu }e se odlu~ivati o otcjepljenju od Nove Gradi{ke i priklju~enju op}ini
Pakrac.
IV
Rokovi za provo|enje pojedinih radnji na referendumu po~inju te}i od 13. 1. 1991.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
MJESNE ZAJEDNICE
..........
74
v.r.
M.P.
75
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
55
1991., sije~anj 21.
Knin
Zamolba Srpskog nacionalnog vije}a Slobodanu Milo{evi}u da u svezi s razmjenom
mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa me|u jugoslavenskim narodima primi delegaciju
Vije}a koja }e mu iznijeti zahtjeve srpskog naroda koji ìvi na podru~ju Republike
Hrvatske
SRPSKO NACIONALNO VIJE]E
Broj: 1991/2.
Knin, 21. 1. 1991.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRBIJE
BEOGRAD
Po{tovani predsjedni~e,
Povodom razgovora koji se obavljaju izme|u predstavnika republika, a posebno
predstoje}eg razgovora izmedju Vas i predsjednika Republike Hrvatske, a radi razmjene
126
74
Potpis ne~itak.
75
Okrugli pe~at: SO Nova Gradi{ka, MZ Oku~ani.
mi{ljenja oko novog ure|enja odnosa medju jugoslovenskim narodima, obra}amo Vam se
molbom da primite na razgovor delegaciju Srpskog nacionalnog vije}a.
@elimo da Vas upoznamo da vi|enjem i zahtjevima srpskog naroda koji ìve na podru~ju
Republike Hrvatske i Srpske krajine.
Bili bismo Vam zahvalni ako moète da nas primite do 25. januara ove godine.
S po{tovanjem
PREDSJEDNIK
dr. Milan Babi}, v.r.
Arhiv Vlade Republike Hrvatske
56
1991., sije~anj 29.
[ibenik
Poziv na sastanak Glavnog odbora Srpske demokratske stranke na kojemu }e se
raspravljati o aktualnim politi~kim prilikama u Hrvatskoj i Jugoslaviji, mogu}em raspletu
krize i na~inu organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj, te organizacijska pitanja SDS-a
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Predsjednik
[ibenik, 29. januar
Pozivate se da neizostavno prisustvujete sjednici GLAVNOG ODBORA Srpske
Demokratske Stranke, koja }e se odràti na dan 02. februara 1991.godine /subota/ u Donjem
Lapcu u hotelu Kamensko, s po~etkom rada u 13 sati.
Predlaèm slijede}i
D N E V N I R E D
1. Aktualne politi~ke prilike u Hrvatskoj i Jugoslaviji, mogu}i rasplet krize i na~in
organiziranja srpskog naroda u Hrvatskoj;
2. Neka organizaciona pitanja SDS-e;
3. Razno.
Molimo Vas da sa sobom donesete ovaj poziv, jer }e Vam sluìti kao propusnica!
PREDSJEDNIK SDS-e
Akademik prof. dr JOVAN RA[KOVI] s.r.
Jovan Ra{kovi}, v.r.
- - - - - - -
PRILOG RASPRAVI O PRVOJ TA^KI DNEVNOG REDA
SJEDNICE GLAVNOG ODBORA SDS
127
Istorijski kronometar Jugoslavije udara svoje zadnje minute. O~ito je da je druga
Jugoslavija na umoru. Dana{nji savezni organi vi{e podsje}aju na pataloge okupljene oko
kadavera, nego na politi~are koji nastoje probuditi zamrlu politi~ku i dràvnu tvorevinu.
O{tro se sudaraju i suprostavljaju dvije koncepcije koncepcija federativnog ure|enja
Jugoslavije i konfederativna koncepcija.
Argumenti za federaciju su istorijski i etni~ki utemeljeni i po svome su karakteru
mirotvorni i demokratski. O~igledna je njihova primjerenost zahtjevima evropske civilizacije.
Srbi u Hrvatskoj, ali i srpski narod u cjelini, radiklano se suprostavljaju konfederativnom
ure|enju i odbacuju svaku mogu}nost prihva}anja konfederacije sada{njih republika.
Konfederacija je la`na i vulgarna podvala. Ona je u prvom redu la`na zato jer odmah priznaje
i prihva}a dana{nje nelegitimne granice, posebno izme|u Hrvatske i Srbije, pa izme|u
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nisu dràvotvorne. One su odre|ene politi~kim ciljevima i
politi~kim kriterijima KPJ-u. Posluìle su i sluìle skoro 50 godina da bi se o~uvao jedan
politi~ki sistem. Raspadom titoisti~kom sistema gubi se i njihova istorijska zasnovanost.
Te granice, ina~e bez me|unarodne saglasnosti, nisu bile ni demokratski uspostavljene, ve}
nametnute od samog partijskog vrha, i ne predstavljaju ni ozbiljnu etni~ku raspodjelu. Ako
bi prihvatili konfederaciju, oko 2,5 miliona Srba postaju nacionalne manjine u Hrvatskoj i B
i H. Pretvaranje naroda u nacionalne manjine nije samo pitanje dostojanstva jednog naroda,
ono je proces poni{tavanja naroda. Narodu se oduzimaju njegove oznake. Konfederacija bi
uve}avala nacionalne konflikte i frustracije, produbljivala me|unacionalne krize. Uostalom,
to se ve} i doga|a u novoformiranoj Hrvatskoj, u sada{njoj jugo-konfederaciji. Srbi u
Hrvatskoj su na udaru srbofobi~ne ideologije. Nova hrvatska konfederalna dràva, odnosno
njen Sabor, ne dopu{ta srpskom narodu uspostavljanje njegovog nacionalnog bi}a. Niti jedna
ideja, druk~ija od one koja se ra|a u krilu HDZ, ne moè biti provedena kroz Hrvatski Sabor.
Sva na{a nastojanja, makar i najblaà, ostaju prazni poku{aji. to je u stvari tiranski parlament,
koji nikom ne dopu{ta druga~iju kombinaciju od one koju sam uspostavlja. Obi~no se
nagla{ava i nama, koji imamo ~iste stavove o tom parlamentu, postavlja pitanje koje u sebi
nosi i politi~ki odgovor: da li su to bili slobodni izbori i da li je izabran slobodni parlament?
Ako je to tako, dalje nam se tuma~i, da nemamo razloga da se bunimo i da bi morali biti
lojalni tom parlamentu. Na{ odgovor je jasan i jednostavan: Hitler je tako|e legalnim
sredstvima do{ao na vlast, putem izbornog tijela, ali je bitno {to je on od te vlasti napravio.
Sada, ta vrhu{ka koja vlada Hrvatskom, ima antisrpske projekte {ovinizma i rasizma, projekte
koji oìvljavaju genocidne ideje, {to su vladale dràvom koju je dana{nji predsjednik Hrvatske
u predizbornoj kampanji otvoreno proglasio duhovnim izborom sada{nje hrvatske dràve.
Ako se jedna bestijalna duhovnost prihvati kao izbor dràvnosti, onda je sigurno da su ranije
`rtve bestijalne duhovnosti dovedene prakti~no-psiholo{ki u situaciju straha i i{~ekivanja
recidiva. Zato nije ~udno {to je glavni problem srpskog naroda u Hrvatskoj strah od
ponavljanja progona, pa kona~no i strah od genocida. Taj strah ne smanjuje dràvno
vrhovni{tvo Hrvatske, ve} ga i podràva. Na otvorenu scenu izlaze agresivni i psihopatski
habituirani {eksovi, |odani, pa ponekad i naizgled mirni mesi}i. Na{ odgovor: Usta{oidnost
i usta{tvo ne moèmo prihvatiti, a takvi su tipovi obi~ne usta{e.
Pozicija srpskog naroda u Hrvatskoj je lo{a. Prema nama se upu}uju zle i prijete}e igle
instrumentalne agresije hrvatske dràve, koja ne priznaje srpsko nacionalno bi}e, negira ga i
isklju~uje iz dru{tvenog ìvota. Ali to nisu jedine igle zla. Druga skupina agresije je agresivnija
institucija sistema: parlamenta, ministarstva, skoro svih politi~kih institucija i ne politi~kih
organizacija. Zajedni~ka im je totalna kontrola srpskog bi}a, njegovo ograni~avanje i
128
potiskivanje. Tre}a i najneprijatnija, nevidljiva i skrivena, ali i najperfidnija i najuspje{nija
antisrpska agresija prema Srbima na ulici, na radnim mjestima, u {kolama i ustanovama. To
je agresija svijesti koja je uspje{no gra|ena i ukorijenjena u hrvatski narod, nametnuta ne
samo od HDZ-a, ve} i od svih hrvatskih stranaka koje su uvijek jedinstvene kada je u pitanju
srpski narod u Hrvatskoj. Ovaj oblik svijesti je najmra~nije i najzlo~estije dostignu}e evropske
civilizacije.
Najnoviji doga|aji u Predsjedni{tvu Jugoslavije, vrlo aktivno angaìranje Armije, stvorena
atmosfera gra|anskog rata u Jugoslaviji, isforsirane i optu`ni~ke reakcije hrvatskog
vrhovni{tva koje su vje{to i medijski {irene u hrvatski narod i njihove dijaspore, a iznad svega
izne{eni dokumenti o agresivnim pripremama hrvatske dràve na JNA, Srbe u Hrvatskoj i
jugoslovenski integritet, o~ito pokazuju da su neki ljudi iz najvi{ih krugova demokratske i
nove hrvatske vlasti pripremali nasrtaj na JNA, Jugoslaviju i Srbe u Hrvatskoj. Ovaj nasrtaj
bi se vjerovatno zavr{io ponovljenim genocidom nad srpskim narodom. Dakle, nije se radilo
o intervenciji JNA u Hrvatskoj sa ru{enjem dana{nje hrvatske dràve i njenog politi~kog
sistema. Napadnuta je ustvari JNA i dràvni sistem Jugoslavije. Armija je preduzimala
isklju~ivo odbrambene akcije. Sigurni smo da je u ovu igru trebao u}i i hrvatski Sabor koji bi
prema nakaradnom Ustavu, prihva}enom prije nepunih mjesec dana, proglasio nezavisnu
hrvatsku dràvu. O~ito je da zbog najnovijih dokaza, koje je pruìla JNA jugoslovenskom
narodu i svijetu od toga se odustalo.
Reakcija hrvatskog vrhovni{tva je bila histeroidna, {to zna~i vrlo dramati~na i sa visokim
okusom laì. Ona je naàlost prenesena na ogromnu ve}inu hrvatskog naroda. Iskaz
hrvatskog generala Martina [pegelja i razgovor [pegelja s ministrom Boljkovcem,
76
kao i
mno{tvo drugih detalja iz toga snimka, nesumljivo pokazuje da su u Hrvatskoj promovirani
novi Luburi}i.
77
Tako otvorena pri~a organiziranog zlo~ina ne postoji ~ak ni u spisima
Himlerovog ili Hitlerovog arhiva.
Nadamo se da }e sve to otvoriti o~i hrvatskom narodu protiv kojega o~ito i nesumljivo ni
JNA, niti jugoslovenska dràva, niti Srbi u Hrvatskoj nemaju nikakve zlo~este planove i
namjere. Ako se hrvatski narod ne odrekne svojih starih i novih Luburi}a, starih i novih
potencijalnih Paveli}a,
78
onda je sigurno da mi Srbi u Hrvatskoj nemamo niti jedan razlog za
zajedni~ki ìvot sa Hrvatima u hrvatskoj dràvi.
Historija se ponavlja. Prvu Jugoslaviju su izdavali i ru{ili austrougarski orjentisani hrvatski
generali, a sada je ru{e hrvatski Titovi generali ([pegelj i Tu|man
79
) svaki na svoj na~in. Iza
ovog prevrata vjerovatno bi uslijedio historijski recidiv genocida nad srpskim narodom. Na
ovim terenima to bi zna~ilo stalno ponavljanje istog.
Mi iznosimo, o~ito utopisti~ke, ali vrlo iskrene razloge za federaciju. Oni su, po na{em
shva}anju, razumni i sa politi~kog i nacionalnog stanovi{ta. Ona je mirotvorna i jedina
mogu}nost da se na svim jugoslovenskim prostorima, gdje ìvi cjelokupni srpski narod,
uspostavi demokratsko ure|enje po principu suvereniteta svake samostalne i pojedina~ne
li~nosti, pojedina~nog ljudskog bi}a, gra|anina. Ovu jugoslavensku federaciju mogu stvoriti
svi njeni narodi. Ona osigurava sve grupne slobode, ukida nacionalno nametljivi pluralizam
i religioznu netrpeljivost.
129
76
Josip.
77
Maks, du`nosnik NDH.
78
Ante, poglavnik NDH.
79
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
Te{ko je o~ekivati pobjedu ovog demokratskog jugoslavenskog opredjeljenja, jer je sada{nja
konstitucija republika, posebno Hrvatske i Slovenije, centrifugalna i konfederalna. Dana{nju
Jugoslaviju razdiru dezintegracioni ~inioci, koliko politi~ki, toliko duhovni i moralni, pa
kona~no i ekonomski. Male su nade da Jugoslavija ostane slobodna zajednica. Ali raspad
Jugoslavije dovodi do potpuno druga~ije kompozicije jugoslavenskih i balkanskih prostora.
Koje su to mogu}nosti? U prvom redu rezidualna Jugoslavija, bez Hrvatske i Slovenije. Mi
danas nemamo niti jedan demokratski niti nedemokratski razlog, da u Jugoslaviji zadràvamo
Sloveniju i Hrvatsku. Ali mi ne prihva}amo odlazak srpskog naroda iz Jugoslavije u
samostalnu Hrvatsku. Nagla{avamo, da se Hrvatska moè otcijepiti i formirati kao
samostalna dràva, ali bez historijskih i etni~kih srpskih prostora. Rezidualna Jugoslavija }e
dobiti novu energiju, koju }e mo}i ugraditi u evropske procese. No, bez obzira na sve to, o
sudbini Jugoslavije ne mogu odlu~ivati nacionalne partije, koje su osvojile vlast u
jugoslavenskim republikama, a niti same republike kao dràve, nego svaki jugoslavenski narod
posebno, pa i cjeloviti srpski narod. Danas ja~aju nacionalisti~ke i separatisti~ke strasti,
nacionalizam se ugra|uje i u politi~ke partije. Nacionalni pokret srpskog naroda u Hrvatskoj
je pokret za nacionalnu ravnopravnost, gra|anska prava i demokratsku rezidualnu i saveznu
Jugoslaviju. Ostaju jo{ neke druge mogu}nosti koje }e postati aktuelne za, najkasnije,
nekoliko mjeseci: samostalna Srbija, srpska dràva Krajina kao dio ili autonomna pokrajina
Srbije ili, kona~no etni~ka Srbija koju mogu zvati zastarjelom krilaticom ili podvaljiva~kim
imenom velike Srbije.
Kako da se pona{aju Srbi u Hrvatskoj i {ta konkretno moraju poduzimati?
Srbi u Hrvatskoj se moraju temeljito organizirati, tako da se mogu sakupiti kao cjelokupni
srpski narod u Hrvatskoj. Postoje tri mogu}nosti, tri mogu}a kruga organizacije.
Prvi i skoro najva`niji krug predstavlja organiziranje koje je ve} dobro podmaklo SAO
Krajine. Srpska teritorijalna i politi~ka autonomija je centralno mjesto programa SDS.
Plebiscitarno je prihva}ena, ~ak i formalno. Etni~ki i istorijski je zasnovana. Razvija}e samo
mirotvorne i demokratske procese. Ona je ~edo i briga SDS. Drugi krug politi~ke
organiziranosti Srba u Hrvatskoj je, u stvari, izvorno ujedinjenje politi~kog nacionalnog bi}a.
Va`no je i bitno da se razvija SDS kao organizacionu cjelinu, koja }e psiholo{ki i stvarno
objedinjavati Srbe okupljene u SAO Krajini i one koji }e ostati izvan Krajine, u samostalnoj
i nezavisnoj hrvatskoj dràvi, kao i u Sloveniji. Za ovaj posao potrebno je pripremiti stranku.
SDS mora imati svoje samostalne organe i odbore. Na{ je prijedlog da SDS ima ove odbore:
1) Glavni odbor, 2) Izvr{ni odbor. Glavni odbor bi morao imati svoje sektorske odbore:
politi~ki organizaciono-pravni, ekonomski, marketin{ki, za veze i komunikacije sa drugim
strankama, vanjsko-politi~ki za komunikaciju sa stranim politi~kim strankama, za kulturu i
prosvjetu, informiranje i, po potrebi, druge odbore.
Tre}i krug, vrlo visoke politi~ke va`nosti, predstavljao bi jedno posebno tijelo, u principu
izborno. Ono bi nosilo tradicionalno ime, ali bi u osnovi bilo vrlo moderno, savremeno i
osjetljivo na sveukupne probleme, programe i potrebe srpskog naroda. Ideja o tom tijelu
zajedni~ki je ponikla u Svetom arhijerejskom saboru SPC i vodstvu SDS. To bi se tijelo zvalo
Narodno crkvenim saborom, a u njemu bi u~estvovali mudri i pobo`ni arhijereji SPC,
predano, crkvi i srpstvu odano pravoslavno sve{tenstvo, duhovno mo}ni Srbi predani sinovi
srpskog naroda. Sigurno je, da u redovima NCS predvi|amo prostranije u~e{}e i ~lanova SDS
i rukovodilaca SAO Krajine.
Kao {to se vidi, ovi bi krugovi bili povezani, ali u rukovode}em smislu kadrovski
nezavisni. Predlaèmo da se {to prije osnuje inicijativni odbor ovog NCS, organizovati izbore
130
po principu jednog ~lana na 5.000 do 7.000 Srba. Predsjednik SDS i predsjednik Izvr{nog
vije}a SAO Krajine bili bi po funkciji ~lanovi ovog Sabora. Isto bi tako po funkciji ~lanovi
Sabora bili Episkopi SPC u Hrvatskoj. Spominjemo ~injenicu, da je takav NCS u Austro-
Ugarskoj djelovao kao srpski parlament. Taj sabor je birao vojvodu i Patrijarha, pa je otud i
ime Vojvodina u{lo u istoriju. Organizaciju izbora za NCS preuzima Izvr{ni odbor SDS.
Nekoliko napomena uz 2. ta~ku dnevnog reda
Srpska demokratska stranka o~ito je do{la u ozbiljnu krizu. To je u prvom redu kriza
pretvaranja pokreta u stranku. Pokret je traìo i stvarao spretne i spremne govornike, ljude
naoruàne retorikom i metaforama. Mi smo kao pokret imali izvanredne uspjehe. Kao {to
re~e na{ najmudriji istori~ar prof. dr. Milorad Ekme~i}: SDS je upalio istorijski fitilj bu|enja
i osvje{}enja srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Manje smo se dobro snalazili
u organizacijskom ustrojstvu stranke. Zato se i moglo dogoditi da je jedna manja grupa sebe
predstavila kao stranku i pona{a se kao strana~ko rukovodstvo. Kancelarija SDS u Kninu
uzima neovla{teno i avanturisti~ki sve prerogative mi{i}a i mozga stranke. Razvija dopisnu
politiku. Komunicira dopisima sa op}inskim i mjesnim odborima. U sukobima i
nesporazumima unutar op}inskih, mjesnih, pa ~ak i regionalnih odbora propisuje koja grupa
ima pravo, koja je grupa na liniji SDS, a koja to nije. Sistematski prati izjave predsjednika
SDS i periodi~no izdaje saop{tenja o svojim neslaganjima s tim izjavama i javno iznesenim
stavovima. Do{li smo u situaciju da uska grupa ~lanova Glavnog odbora strogo kontrolira
SDS, sa tendencijom da se od stranke napravi prirepak i instrument te grupe, koja smatra da
bi stranka trebala biti u funkciji njihove politike, stavova i interesa. Pri tome se potpuno
ignoriraju ostali ~lanovi organa stranke i SDS u cjelini.
Karakteristi~an je slu~aj iz Gline. Po rije~ima predsjednika, tamo su bile dvije grupe
potpuno zava|ene, koje su jedna drugu izbacivale iz stranke. Sazvan je miting, na kome je
trebalo rije{iti ove probleme. Predsjednik je odlu~io da ne ide na taj miting, ali je pozvan od
predsjednika Skup{tine op{tine Matija{evi}a,
80
~lana Nacionalnog vije}a te je do{ao na skup
od 700 ljudi. U sva|i dviju grupa, predloèno je, da aktualno rukovodstvo preuzme vo|enje
sastanka i da predloì okupljenima da odlu~e ho}e li se odràti izborna ili manifestaciona
skup{tina. Ako se odlu~e za izbornu skup{tinu, da se svi ~lanovi aktuelnog i inicijativnog
odbora, koji se me|usobno suprostavljaju, stave na spisak kandidata za izbor (glasanjem)
rukovodstva koje bi se izabralo glasanjem. Na listi je, tako bilo 40 kandidata, a biralo se 20
~lanova SDS. Bilo je ispunjeno 400 listi}a. Predsjednik je ovo prihvatio kao demokratski
validnu proceduru. Zna~ajno je, da je aktuelno rukovodstvo dobilo mnogo manji broj glasova
(pojedini kandidati od 60 do 160), a oni drugi, koje predsjednik ina~e nije poznavao,
ogromnu ve}inu glasova (neki i svih 400). Politi~ki je bilo neispravno dati podr{ku onima koji
su izgubili povjerenje (glasove) ~lanstva. Grupa iz kancelarije SDS u Kninu o{tro je zamjerila
predsjedniku takav ishod situacije u Glini. Upu}ena je pismena podr{ka rukovodstvu koje je
izgubilo povjerenje ~lanstva. Odsustvo politi~kog senzibiliteta i dovo|enje u sumnju odluke
strana~kog naroda nanijelo je udarac stranci i poljuljalo povjerenje SDS u Glini.
Postoje i druge izjave i saop{tenja u ime Izvr{nog odbora SDS, bez znanja i odobrenja tog
organa. Jedna se odnosila i na nastup predsjednika SDS na televiziji (HTV). Ovaj nastup je
o~ito bio uspje{an, {to potvr|uje i ~injenica da su kroatocentri~ni u~esnici okruglog stola na
televiziji dobili visoku kritiku svojih stranaka, {to se nisu uspjeli suprostaviti predsjedniku
131
80
Velibor.
SDS, koji je, nakon nastupa, dobio desetine pisama podr{ke i pohvala. Ovaj nastup je u
cjelini nai{ao na zadovoljstvo srpskog naroda u Hrvatskoj, za razliku od predstavnika
Izvr{nog odbora, koji javno ocjenjuju da je predsjednik SDS konstatovao, kako srpski narod
u Hrvatskoj nije dràvotvorni narod. [ire se i druge dezinformacije i podmetanja, npr. slanje
dopisa o navodnom neslaganju pa ~ak i nekom sukobu izme|u Milo{evi}a
81
i predsjednika
SDS. Stvarna je situacija sasvim druga~ija. Zaboravlja se javna predizborna podr{ka
predsednika SDS Milo{evi}u, kao i ~injenica, da je predsjednik SDS imao duge i ozbiljne
razgovore sa Milo{evi}em i njegovu podr{ku (sam ili u grupi).
Ovako pona{anje predsjednika Izvr{nog odbora i ~lana tog organa, koji se potpisuje kao
izvr{ni sekretar SDS, mada ta funkcija nikad slu`beno nije utvr|ena i popunjena, unosi
nesporazume, sumnje, sukobe i trvenja u stranci. Najgore je to, {to su od tih lica uzurpirana
prava kakva nemaju, pri ~emu su prakti~no suspendovani svi legalni organi stranke, kao i
stranka u cjelini, pri ~emu se navedeni pojedinci javljaju kao njihova legitimna zamjena.
Nepotrebno je spominjati, da je takvo pona{anje nedozvoljivo a takvo stanje dalje
neodrìvo.
Predlaèmo:
1) da se svaka strana~ka odluka ubudu}e donosi isklju~ivo izja{njavanjem organa SDS, a
svako kr{enje tog pravila da se sankcioni{e u skladu sa statutom.
2) Da u budu}e, u hitnim slu~ajevima kakve }emo sigurno imati, u objavama stavova SDS
u~estvuje jedno tijelo, koje }e sa~injavati predsjednik stranke, 2 podpredsjednika i 3
predsjednika regionalnih odbora SDS.
Nu`no je, tako|er, ubrzati odràvanje izbornih skup{tina pojedinih odbora, od mjesnih do
vi{ih, te pripremiti potom godi{nju izbornu skup{tinu SDS, na kojoj bi bili izabrani novi
organi stranke.
Predsjednik Srpske demokratske stranke,
(Prof. dr. Jovan Ra{kovi}, v. r.)
Podpredsjednik Srpske demokratske stranke,
(Prof. Branko Marjanovi}, v. r.)
57
1991., velja~a 3.
Lipik
Program rada Srpske demokratske stranke Slavonije i Baranje
Izborna skup{tina Srpske demokratske stranke za Slavoniju i Baranju na zasjedanju odrànom
3. februara 1991. godine u Lipiku utvrdila je
132
81
Slobodan, predsjednik SR Srbije.
PROGRAM RADA
SDS SLAVONIJE I BARANJE ZA NAREDNI PERIOD
1. ^lanstvo, organi i rukovodstva SDS Slavonije i Baranje i u narednom periodu aktivno
}e raditi i zalagati se na realizaciji programskih opredjeljenja Stranke utvrdjenih prilikom
njezinog osnivanja, a koji su op{tepoznati i prihva}eni od ~lanstva i velikog dijela srpskog
naroda, iskazuju}i i na taj na~in idejno i akciono jedinstvo stranke, i srpskog naroda.
2. U ostvarivanju programskih na~ela, u svim akcijama za ostvarivanje legitimnih prava
srpskog naroda nacionalnih, kulturnih, istorijskih, socijalnih i drugih i uop{te u svom
sveukupnom djelovanju SDS }e i dalje, prvenstveno, upra`njavati demokratske metode,
koriste}i metode razgovora, pregovora, kontakta i dijaloga ali isklju~ivo u poziciji
medjusobnog uvaàvanja, jednakopravnog i politi~kog poloàja, uvijek imaju}i na umu
istoriju, dostojanstvo i prava srpskog naroda,
U sada{njoj konstelaciji stanja i odnosa bilo kakvo uspostavljanje kontakata sa vladaju}om
strankom u Hrvatskoj ne dolazi u obzir sve dok se ne ukinu pravne, institucionalne i ostale
norme i praksa sa kojima je obespravljen srpski narod.
3. Kao preduslov za bilo koju i kakvu akciju je organizaciono izgradjivanje i kadrovsko
ja~anje Stranke na svim nivoima.
Na ovom planu zadaci ~lanova i rukovodstva Stranke su zna~ajni, neodgodivi i sasvim
konkretni. Narodni pokret se mora {to prije i {to bolje uobli~iti u modernu i demokratsku
organizaciju ~ije organizaciono ustrojstvo i kadrovska osposobljenost su u stanju da
predstavljaju adekvatne interese naroda i dru{tva u cjelini i sposobnost da se daju odgovori na
sva aktuelna i otvorena pitanja.
U tom procesu koji ~ini okosnicu rada i postojanja Stranke u ~lanstvu i narodu mora se
razvijati i njegovati istorijska uloga i tradicija, osje}aj patriotizma, mira i saradnje, zajedni{tva,
sloge i stvarala{tva, prijateljstva, medjusobnog uvaàvanja i tolerancije, slobode ~ovjeka i
gradjanina i svih vrijednosti naroda kojemu se pripada i vrijednosti savremenog civilizovanog
svijeta.
4. Na planu obrazovanja, kulture i jezika Srpska demokratska stranka stoji pred jednim
ogromnim zadatkom koji duboko zadire u sr` srpskog nacionalnog bi}a i njegovog ljudskog
dostojanstva-danas i sutra. Katastrofalno stanje na ovim podru~jima upozorava da se tu ne{to
mora pod hitno makar po~eti raditi. Pritisnuti svakodnevnom praksom, ~udjenjem i
jadikovanjima se ne}e uraditi ni{ta. Zato se, u okvirima op{tina, i u saradnji na {irem planu
ovo name}e kao neodgodivi i prvenstveni zadatak. U pitanju su ne samoobrazovanje, jezik,
pismo i uop{te podru~je kulture ve} u sklopu svega toga ogromna istorijska ba{tina ~iji su
ostaci na ponoru izdisaju. Tu spadaju, naravno, i spomenici iz Drugog svjetskog rata koji
svjedo~e o jednom u nizu stradanja srpskog naroda.
Dakle, da bi se izbjegla odgovornost pred istorijom, sada{njim i budu}im generacijama, da
bi se izbjegla sramota i sveop{ti poraz mora se dio pripadaju}eg i mogu}eg posla koji nije
mali i obaviti.
5. Srpski narod, ~lanstvo i rukovodstva Stranke moraju i ubudu}e, i vi{e nego do sada, biti
aktivni sudionici i animatori cjelokupnog kulturnog, demokratskog, ekonomskog i
sveukupnog razvoja i prosperiteta sredina i krajeva gdje radi i ìve.
Srpska demokratska stranka }e se zalagati, inicirati i saradjivati sa svima koji imaju volje i
mogu}nosti da na bilo koji na~in doprinose ekonomskom i sveukupnom prosperitetu krajeva
i sredina gdje ìvi srpski narod.
133
6. Jedno od zna~ajnih pitanja za uspje{no funkcionisanje Stranke jeste uspostavljanje
akcionog i funkcionalnog jedinstva i saradnje na svim nivoima i svim podru~jima i u tom
kontekstu pravodobnog i pravovaljanog informisanja.
Kontakti i informisanost na nivou mjesnih odbora medjusobno i Op{tinskih Odbora na
nivou regije i regija na nivou Stranke moraju biti daleko ~e{}e, daleko kvalitetniji i konkretniji
nego do sada.
Srpska demokratska stranka osim medjusobne saradnje i povezanosti mora u planovima
svojih akcija uvrstiti povezanosti saradnju sa drugim strankama koje imaju iste ili sli~ne
programske orijentacije, sa raznim kulturnim, nacionalnim, privrednim asocijacijama koje se
bave na bilo koji na~in interesom nacionalnog bi}a srpskog naroda, bez obzira na sjedi{ta i
podru~ja istih u stvari sa svima koji imaju dobru volju i ho}e konstruktivnu saradnju.
Prilikom svake saradnje, svake akcije i sveukupnog djelovanja mora se imati na umu i ne
samo na umu ve} i prakti~no ostvarivanje jedinstva srpskog naroda bez ikakvih geografskih
okvira i ograni~enja na ~ega neodoljivo upozorava i istorija i neki savremeni poku{aji. Posebno
mjesto u akciji saradnje i zajedni~kog djelovanja treba da zauzme saradnja sa Srpskom
pravoslavnom crkvom, sa srpskim nau~nim kulturnim i drugim institucijama, udruènjima,
asocijacijama, privrednim subjektima i uop{te saradnja i medjusobna povezanost srpskog
naroda.
7. Proces funkcionisanja politi~kog sistema u Republici Hrvatskoj onemogu}io je srpski
narod da preko svojih legitimnih predstavnika u~estvuje u stvaranju novog Ustava Hrvatske.
Rezultat toga je poznat.
Zato }e SDS aktivno raditi zajedno sa Nacionalnim vije}em na oblikovanju i
uspostavljanju Srpske autonomije a to su, ustvari, daljnji zadaci na institucionalnoj
materijalizaciji provedenog plebiscita srpskog naroda, pogotovo ako se ima u vidu da je
opredijeljenje Republike Hrvatske isklju~ivo za konfederaciju.
8. Minimiziranje i licitiranje broja ìvih i mrtvih Srba u Hrvatskoj prisutno je i dalje u
dnevnoj politici.
Predstoje}i popis stanovni{tva je prilika da se te proizvoljnosti otklone ali uz pretpostavku,
slobode, ta~nosti animiranja srpskog naroda i aktivnog u~e{}a Stranke prije popisa, aktivnog
u~e{}a Stranke prije popisa, aktivnog u~e{}a predstavnika Stranke u popisu i sumiranju
rezultata. Bez ostvarenja ovih pretpostavki popis stanovni{tva u pogledu srpskog naroda u
Hrvatskoj nema nikakve svrhe.
9. Srpska demokratska stranka za Slavoniju i Baranju izgradjuju}i svoje jedinstvo misli i
akcije aktivno }e raditi da to jedinstvo ovlada u ~itavoj Stranci.
Ostvarivanje ovog zadatka predpostavlja da se nastavi daljnje omasovljenje Stranke i u
potpunosti ostvari na~elo tamo gdje je srpski narod treba biti i SDS. To zna~i neophodnost
stalnog prisustva u narodu i konkretne akcije, {to }e onemogu}iti infiltriranje u srpskom
narodu drugih tendencija, stranaka, {to u krajnjem zna~i razbijanje srpskog naroda.
Ovo jedinstvo se mora potvrdjivati u svim konkretnim akcijama iz ~ega proizilazi obaveza
zajedni~kog i jedinstvenog reagovanja i suprotstavljanja praksi u cjelini i pojedina~nim
slu~ajevima zlostavljanja, smjenjivanja, sklanjanja i onemogu}avanja Srba.
10. Ovaj Program zajedno sa Programom Stranke predstavlja obavezu za sve organizacione
dijelove Stranke za Slavoniju i Baranju, a ujedno okosnicu za izradu pojedina~nih programa.
Posebno se obavezuju sve op{tinske organizacije SDS da, pored iznijetih zadataka, imaju
obavezu da kadrovsku strukturu stalno obnavljaju i ja~aju sa najsposobnijim i najuglednijim
ljudima.
134
U Lipiku, 3. februara 1991. g.
IZBORNA SKUP[TINA
SDS ZA SLAVONIJU I BARANJU
58
1991., velja~a 15.
Titova Korenica
Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Titova Korenica saveznim, vojnim i republi~kim vlastima za
povla~enje jedinica MUP-a Hrvatske s podru~ja op}ine, a ukoliko se zahtjev ne ostvari
prijete oruànim sukobom
REPUBLIKA HRVATSKA
SKUP[TINA OP]INE TITOVA KORENICA
IZVR[NO VIJE]E
Klasa:
Ur. Broj:
T. Korenica, 15. 2. 1991.
Obavje{tavamo Vas da su pod za{titom no}i dana 14. na 15. februara 1991. godine upale
oruàne formacije u maskirnim odjelima na teritorij Op}ine Titova Korenica.
Na osnovu situacije i zaklju~aka sa protestnog skupa gra|ana odrànog danas, Izvr{no vije}e
Skup{tine op}ine Titova Korenica i Savjeta za narodnu obranu Titova Korenica konstatuje da
je stanovni{tvo Op}ine uznemireno zbog vi{emjese~nog psiholo{kog i sada ve} izvjesnog
fizi~kog terora i smatra da ukoliko oruàne formacije MUP-a Hrvatske ne napuste teritorij
Op}ine 15. 2. 1991. do 17 sati, da }e s obzirom na osje}aj ugroènosti ovog naroda do}i do
oruànog sukoba i prolijevanja krvi. Stanovni{tvo Op}ine uvi|a da njihovi ìvoti i ìvoti
njihove djece nisu za{ti}eni pravnom dràvom ni JNA, te su du`ni da svim sredstvima za{tite
svoje ìvote i ìvote svoje djece.
U skladu sa zaklju~cima sa skupa gra|ana i pro{irene sjednice Izvr{nog vije}a Skup{tine
op}ine Titova Korenica i Savjeta za narodnu obranu Skup{tine op}ine Titova Korenica,
zahtijevamo da oruàne formacije u gore datom roku napuste teritorij Op}ine. Danas do 17
sati.
82
Ukoliko se na{i zahtjevi ne ispo{tuju te do|e do oruànog sukoba i prolijevanja krvi, sve
posljedice i odgovornost snosi Vlada Republike Hrvatske i MUP Hrvatske.
Predsjednik
Skup{tine op}ine
Dr. Bo{ko Boàni}
135
82
Dopisano rukom.
Dostaviti:
Predsjedni{tvo SFRJ
SSNO Jugoslavije
Komanda Pete vojne oblasti
Novinska agencija Tanjug
Sabor Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
MUP Hrvatske
59
1991., velja~a 22.
Pakrac
Odluka SO Pakrac o pristupanju op}ine Pakrac SAO Krajini
Na 10. zajedni~koj sjednici Vije}e udruènog rada, Vije}e mjesnih zajednica i Dru{tveno-
politi~kog vije}a Op}inske skup{tine Pakrac odrànoj 22. 02. 1991. godine sazvanoj po
hitnom postupku na inicijativu 16 odbornika u okviru razmatranja i ocjene trenutnog stanja
na op}ini Pakrac, donosi se
ODLUKA
o pristupanju op}ine Pakrac SAO Krajina
I
Op}ina Pakrac pristupa Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina.
II
Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a bit }e objavljena u Slu`benom vjesniku op}ine
Pakrac.
OP]INSKA SKUP[TINA PAKRAC
KLASA: 021-05/91-01/29
URBROJ: 2162-01-91-1
Pakrac, 22. 02. 1991.
PREDSJEDNIK
Op}inske skup{tine
Milan Boì}, dipl. vet., v.r.
M.P.
83
136
83
Okrugli pe~at: Republika Hrvatska, SO Pakrac.
60
1991., velja~a 22.
Pakrac
Zaklju~ak SO Pakrac o preimenovanju PU Pakrac u OSUP Pakrac i stavljanje istog pod
neposrednu upravu SUP-a SAO Krajine
Na 10. zajedni~koj sjednici Vije}a udruènog rada, Vije}e mjesnih zajednica i Dru{tveno-
politi~kog vije}a Op}inske skup{tine Pakrac odrànoj 22. 02. 1991. godine, sazvanoj po
hitnom postupku na inicijativu 16 odbornika u okviru razmatranja i ocjene trenutnog stanja
na op}ini Pakrac, donosi se
ZAKLJUÂK
I
Policijska stanica Pakrac preimenuje se u Op}inski sekretarijat unutra{njih poslova Pakrac.
II
Op}inski sekretarijat unutra{njih poslova Pakrac stavlja se pod neposredno rukovo|enje
Sekretarijata unutra{njih poslova Krajina.
III
Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku op}ine
Pakrac:
OP]INSKA SKUP[TINA PAKRAC
KLASA: 021-05/91-01/28
URBROJ: 2162-01-91-1
Pakrac, 22. 02. 1991.
PREDSJEDNIK
Op}inske skup{tine
Milan Boì}, dipl. vet., v.r.
M.P.
84
61
1991., velja~a 24.
Orolik
Izvje{}e Komisije za provo|enje referenduma MZ Orolik o rezultatima glasovanja za
izdvajanje MZ Orolik iz op}ine Vinkovci i priklju~enje op}ini Vukovar
137
84
Isto.
Komisija za provodjenje referenduma radi teritorijalnog odvajanja Mjesne zajednice Orolik
od Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar na temelju ~lanka 27. zakona o
referendumu i drugim oblicima osobnog izja{njavanja (Narodne novine SR Hrvatske br.
15/1979.), utvrdjuje
IZVJE[TAJ
o rezultatima glasanja na referendumu za teritorijalno odvajanje Mjesne zajednice Orolik od
Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar, od 24. 02. 1991. godine za mjesto Orolik.
Glasa~i su glasali na jednom glasa~kom mjestu,
U izvodu iz Op}eg bira~kog spiska upisano je 686 glasa~a. Na glasanje je iza{lo i ukupno
glasalo 519 glasa~a ili 76%, ZA prijedlog, odnosno odvajanje glasalo je 495 glasa~a ili 72%
PROTIV prijedloga, odnosno odvajanje glasalo je 20 glasa~a ili 3%.
Nevaè}ih listi}a bilo je 4 komada ili 1 %.
Na osnovi gornjih rezultata predlaè se Skup{tini Mjesne zajednice Orolik da donese odluku
o teritorijalnom odvajanju, odnosno odcjepljenju Mjesne zajednice Orolik od Op}ine
Vinkovci i priklju~enju Op}ini Vukovar.
Ovaj izvje{taj objavit }e se u Slu`benom vjesniku Op}ine Vinkovci.
Broj: 03-22/1-1991.
U Oroliku, 24. 02. 1991.godine
KOMISIJA ZA PROVODJENJE
REFERENDUMA
1. Gr~i} Petar, v.r.
2. Janjanin To{o, v.r.
3. Marti} Stevan, v.r.
M.P.
85
- - - - - - -
ZAPISNIK
O GLASANJU NA GLASA^KOM MJESTU BR. 1 PROVEDENOM U
PROSTORIJAMA Mjesne zajednice Orolik, dana 24. februara 1991. godine.
1. Na referendumu se odlu~ivalo o teritorijalnom odvajanju odnosno odcijepljenju Mjesne
zajednice Orolik od Op}ine Vinkovci i priklju~enje Op}ini Vukovar.
2. Glasa~ki odbor sastao se u 07.30 sati u dvorani Mjesne zajednice gdje seeprovodi glasanje
u slijede}em sastavu:
1. GRÎ] PETRA, predsjednik glasa~kog odbora,
2. JANJANIN TO[O, ~lan glasa~kog odbora
3. MARTI] STEVAN, ~lan glasa~kog odbora,
138
85
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Vinkovci, MZ Orolik.
3. Po izvodu iz Op}eg bira~kog spiska glasa~ko mjesto ima upisano 686 glasa~a.
4. Ukupno je glasalo 519 glasa~a ili 76%,
5 ZA prijedlog je glasalo 495 glasa~a ili 72%,
6. PROTIV prijedloga je glasalo 20 glasa~a ili 3%,
7. Nevaè}ih listi}a bilo je 4 ili 1%.
8. U toku glasanja bilo je ili nije bilo slijede}ih primjedbi ili nedostataka (potrebno je navesti).
(nije bilo primjedbi)
- - - - - - -
Rad glasa~kog odbora zaklju~en je u 16, 25 sati istog dana.
^LANOVI ODBORA ZA PROVODJENJE
GLASANJA NA REFERENDUMU
1. Gr~i} Petar, v.r.
2. Janjanin To{o, v.r.
3. Marti} Stevan, v.r.
M.P.
86
62
1991., velja~a 26.
Deklaracija Nacionalnog vije}a o suverenoj autonomiji srpskog naroda Slavonije, Baranje
i Zapadnog Srema
Srpski narod iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, ostvaruju}i svoje pravo na
samoopredelenje, koje uklju~uje i pravo na otcepljenje i na prisajedinjenje mati~noj dràvi
srpskog naroda, preko svog Nacionalnog vije}a, donosi:
DEKLARACIJU
o suverenoj autonomiji Srpskog naroda Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
1. Srpski narod u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu neodvojivi je dio suverenog srpskoga
naroda koji ìvi u Jugoslaviji. Sljedstveno tome, on na teritoriji koju nastanjuje ostvaruje
suverena prava srpskog naroda;
2. Ostvarivanje suverenih prava srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu
ispoljava se u suverenoj autonomiji, koja podrazumijeva vrhovnu uredbodavnu, izvr{nu i
sudsku vlast u stvarima autonomije;
139
86
Isto.
3. Stvari autonomije u smislu ove Deklaracije jesu: jezik, vaspitanje djece i omladine,
prosvjeta, bogo{tovanje, zdravstvena za{tita, za{tita prirode, ~ovjekove sredine i spomenika
kulture, staranje o narodnom blagostanju, za{titi javnog reda, mira i bezbednosti, kao i druge
stvari u nanesenoj vezi s njima, a koje se utvr|uju statutom autonomije ili autonomnom
uredbom;
4. Radi ostvarivanja suverene autonomije srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom
Sremu, Statutom autonomije ustanovljuju se njeni organi i organizacije. Pravo je organa
autonomije da propisuju i prikupljaju poreze i da`bine za obavljanje svojih djelatnosti u
stvarima autonomije, te da se preko svojih organizacija i preduze}a bave odgovaraju}im
neophodnim privrednim aktivnostima;
5. U skladu sa Statutom autonomije, organi autonomije sara|uju sa drugim djelovima
srpskog naroda u Jugoslaviji, njihovim predstavnicima, politi~kim i drugim organizacijama i
ustanovama, te u tom smislu mogu u stvarima autonomije zaklju~ivati posebne ugovore.
Statusnim ugovorima organi autonomije mogu u skladu sa svojim nadle`nostima prenijeti
vr{enje odre|enih prava u stvarima autonomije na odre|ene organe Srpske dràve;
6. Najvi{i uredbodavni organ u stvarima autonomije, koji donosi i statut autonomije, jeste
slobodno i demokratski izabrana Skup{tina Autonomije. Izvr{na vlast u stvarima autonomije
pripada Vladi autonomije, koja u skladu sa na~elima parlamentarizma evropskog tipa
odgovara Skup{tini autonomije. Sudsku vlast u stvarima autonomije obavljaju nezavisni
sudovi;
7. Dok se ne stvore uslovi za ustanovljenje i normalan rad predvi|enih organa autonomije,
njihova prava obavlja}e Srpsko nacionalno vije}e za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem (dalje:
Nacionalno vije}e). Pravo je Nacionalnog vije}a da oglasi ni{tavim sve pravne akte koji
vre|aju vaè}i Ustav Jugoslavije i suverenu autonomiju srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i
Zapadnom Sremu;
8. Nacionalno vije}e jeste izraz povjerenja i borbe srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i
Zapadnom Sremu za slobodu. îm budu stvorene pretpostavke za to, Nacionalno vije}e
podne}e svoje odluke i re{enja na potvrdu nadle`nim organima autonomije ili neposredno
srpskom narodu u Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, na njegovom crkveno-narodnom
saboru;
9. Osnovni oblik suverene autonomije srpskog naroda u Slavoniji, Baranji i Zapadnom
Sremu jest mjesna samouprava. Nosioci mjesne samouprave jesu one op{tine i mesne
zajednice toga podru~ja u kojima srpski narod ima ve}inu sada ili je tu ve}inu imao 6. aprila
1941. godine. Osnovna na~ela ove samouprave odredi}e se Statutom autonomije;
10. Suverena srpska autonomija Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema postoji i djeluje u
sastavu sada{nje Republike Hrvatske samo pod uslovom da Jugoslavija postoji kao savezna
dràva. Ukoliko takva Jugoslavija prestane da postoji ili se preobrazi u skup samostalnih
dràva, ova autonomija nastavi}e da postoji kao dio mati~ne dràve srpskog naroda.
Dana 26. februara 1991. godine.
Broj:1/91.
Slu`beni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, godina I, br. 1, 19. 12.
1991.
140
63
1991., velja~a 28.
Knin
Rezolucija Srpskog nacionalnog vije}a i Izvr{nog vije}a SAO Krajine o razdruìvanju
Republike Hrvatske i SAO Krajine
Opredjeljuju}i se za zajedni~ku dràvu i ujedinjenje cjelokupnog srpskog naroda, srpski
narod sa teritorija biv{e Austro-Ugarske monarhije, kroz formu me|unarodno nepriznate i
privremene dràve Slovenaca, Hrvata i Srba, kao narod se ujedinio sa Kraljevinom Srbijom 1.
decembra 1918. godine i, zajedno sa hrvatskim i slovena~kim narodom, stvorio zajedni~ku
dràvu Srba, Hrvata i Slovenaca Jugoslaviju.
Administrativnom podjelom Jugoslavije na federalne jedinice, dio srpskih etni~kih i
istorijskih teritorija na{ao se u granicama federalne jedinice Hrvatske, koja je Ustavom bila
definisana kao dràva i srpskog naroda.
Polaze}i od me|unarodno priznatog prava naroda na samoopredjeljenje i koriste}i odredbe
Ustava SFRJ o ravnopravnosti svih jugoslovenskih naroda, a na osnovu plebiscita
sprovedenog u avgustu 1990. g. srpski narod je na svom istorijskom i etni~kom teritoriju, koji
se nalazi u okviru administrativnih granica Hrvatske, konstituisao Srpsku Autonomnu Oblast
Krajinu kao svoju teritorijalno-politi~ku autonomiju.
Povodom Rezolucije Sabora Hrvatske o razdruìvanju Jugoslavije, odnosno namjere R.
Hrvatske da se izdvoji iz jugoslovenske dràve, Srpsko Nacionalno Vije}e i Izvr{no vije}e
Srpske Autonomne Oblasti Krajine donose
R E Z O L U C I J U
o razdruìvanju R. Hrvatske i SAO Krajine
1. Srpski narod u SAO Krajini i Republici Hrvatskoj nema ni jedan razlog da se izdvaja iz
jugoslovenske dràve i ne prihvata Rezoluciju Sabora R. Hrvatske o razdruìvanju SFRJ.
2. SAO Krajina ostaje u dràvi Jugoslaviji, odnosno u zajedni~koj dràvi sa Republikom
Srbijom i Crnom Gorom, kao i sa srpskim narodom u Republici Bosni i Hercegovini i
ostalim narodima i republikama koje prihva}aju zajedni~ku dràvu.
3. Srpski narod Krajine, ne prihvataju}i Rezoluciju Sabora R. Hrvatske o razdruìvanju
Jugoslavije, ne osporava hrvatskom narodu pravo da se na svom etni~kom prostoru izdvoji iz
jugoslovenske dràve.
4. U periodu do kona~nog razdruìvanja R. Hrvatske i SAO Krajine, na podru~ju SAO
Krajine vaè i primjenjuju se savezni propisi, propisi SAO Krajine i pravna pravila i zakoni R.
Hrvatske, ukoliko nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i propisima SAO Krajine.
5. Ova Rezolucija predstavlja politi~ku volju i èlju srpskog naroda Krajine za mirno i
demokratsko razdruìvanje srpskog i hrvatskog naroda, odnosno Republike Hrvatske i SAO
Krajine, kao dijela jugoslovenske dràve.
Broj: 21/91-1
Knin, 28. februara 1991. godine
141
SRPSKO NACIONALNO VIJE]E
IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINE
Slu`beni glasnik SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i
Obrovac, godina I, br. 1, Knin, 2. 4. 1991., str. 1.
64
1991., velja~a 28.
Knin
Nacrt Odluke SO Knin o prekidu uplata poreza na promet proizvoda i usluga prema
ra~unima Republike Hrvatske
Na temelju ~lana 211. Statuta SO Knin, Slu`beni vjesnik Skup{tine op{tine Knin broj
14/75, 6/90), Skup{tina op{tine Knin na ___ sjednici Vije}a Mjesnih zajednica od 28. 02.
1991. Vije}a udruènog rada od 28. 02. 1991. godine i na ___ sjednici Dru{tveno-politi~kog
vije}a odrànog dana 28. 02. 1991. godine, donosi slede}u
ODLUKU
o obustavi uplate poreza na
promet proizvoda i usluga
^lan 1.
Obustavlja se uplata osnovnog poreza na promet proizvoda i usluga i posebnog
republi~kog poreza na promet prema republi~kim uplatnim ra~unima.
^lan 2.
Obaveznici poreza na promet iz ~lana 1. ove odluke ispostavi}e naloge za uplate tih poreza
na ra~un budèta op{tine Knin.
^lan 3.
Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva i uprava dru{tvenih prihoda izvr{it }e prijenos
financijskih sredstava do iznosa uskra}enih dopunskih budètskih sredstava op{tine Knin iz
budèta republike Hrvatske.
^lan 4.
Odluka }e biti na snazi do namirenja iznosa sredstava iz ~lana 3 ove odluke.
^lan 5.
Odluka stupa na snagu danom dono{enja.
Klasa:
Urbroj:
PREDSJEDNIK
142
VIJE]A UDRU@ENOG RADA PREDSJEDNIK
Neboj{a Mandini}, s.r. SKUP[TINE OP[TINE
PREDSJEDNIK dr Milan Babi}, s.r.
DRU[TVENO-POLITI^KOG VIJE]A
Krneta Milan, s.r.
PREDSJEDNIK
VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA
Marjanovi} Pavle, s.r.
65
1991., oùjak 2.
Gra~ac
Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine Vladi i MUP-u Republike Hrvatske za povla~enje
snaga MUP-a s podru~ja op}ine Pakrac
SRPSKA AUTONOMNA OBLAST
K R A J I N A
IZVR[NO VIJE]E
Gra~ac, 2. 3. 1991. godine
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
MUP H R V A T S K E
ZAGREB
Obzirom da ste intervencijom va{ih oruànih snaga naru{ili javni red i mir te ugrozili
ìvote i sigurnost gradjana Op{tine Pakrac koja je u sastavu Srpske Autonomne Oblasti
Krajina zahtevamo da neodlo`no povu~ete sve oruàne snage sa navedenog podru~ja.
U koliko ne postupite prema navedenom snosite odgovornost za sve posljedice koje iz tog
mogu proiza}i.
Obavijest: ZAMJENIK PREDSJEDNIKA IZVR[NOG VIJE]A SAO KRAJINE SSUP-u
David Rastovi}, v.r.
143
66
1991., oùjak 10.
Ivanica
Stenogram govora na osniva~kom skupu ogranka Srpske demokratske stranke za
Dubrovnik
...
87
Jovan Opa~i}:
88
Uvaène dame i gospodo, draga bra}o i sestre, po{tovani i ~asni srpski narode slavnoga grada
Dubrovnika, grada Trebinja i ostalih krajeva ove kr{ne, slavne i ponosite zemlje. U ime
Glavnog odbora SDS iz Knina, kao i u ime njenog uvaènog predsjednika gospodina Jovana
Ra{kovi}a, dozvolite mi da vas najprije srda~no pozdravim, a zatim i da vam ~estitam
osnivanje Gradskog odbora SDS za grad Dubrovnik. Osnivanje Gradskog odbora SDS u
Dubrovniku odvija se na àlost u jednom doista sumra~nom i nihilisti~kom vremenu, u
vremenu kada nad ovim na{im ju`noslavenskim i balkanskim prostorima trijumfuje ideja
nacionalne isklju~ivosti i nacionalisti~kog bezumlja i kada se na{a zajedni~ka Jugoslavenska
dràva sve intenzivnije i sve tragi~nije pretvara u zadimljenu balkansku kr~mu u kojoj se ve}
odavno igra sumorni, a ja bih rekao i sumanuti valcer na{ih nacionalnih sva|a, prijetnji i
podvala. Usu|ujem se da kaèm, sasvim argumentovano i sasvim odgovorno da se ovaj sna`ni,
politi~ki, medijski i psiholo{ki rat, na relaciji srpsko-hrvatskih odnosa ne odvija uop{te sa
stanovi{ta historijskih interesa, ni srpskog, ni hrvatskog naroda, ve} se pomenuti rat vodi sa
stanovi{ta na{e balkanske i hrvatske i srpske nekulture i na{eg bolesnog etni~kog
egocentrizma, koji ne}e ili ne moè da razumije da je ovaj na{ svijet razli~it i mnogostruk, ali
da je svaki narod od Boga i pred Bogom jednak. Upravo zbog toga SDS iz Knina stiè u va{
slavni grad Dubrovnik kao stranka mira, tolerancije i razumijevanja me|u ljudima i me|u
narodima i naravno, kao stranka, koja }e u demokratskoj politi~koj praksi znati da utvrdi
vitalne politi~ke, privredne i kulturne interese srpskoga naroda i da se za njih dostojno i
dostojanstveno bori, kao {to davno napisa poznati pjesnik Petar Preradovi} tu|e po{tuj, a
svojim se di~i. Mi u ovaj drevni grad i zna~ajni centar srpske i hrvatske kulture, u grad Ivana
Gunduli}a i Ru|era Bo{kovi}a dolazimo kao ba{tinici kulturnog naslje|a Svetoga Save,
Dositeja Obradovi}a, Vuka Karadì}a i Njego{a kao jednoplemenici Nikole Tesle i Mihajla
Pupina, ali i kao nastavlja~i kosovskog mita i vidovdanskog zavjeta u ljepoti i uzvi{enosti
borbe za slobodu, ~ast, po{tenje i dostojanstvo ~ovjeka, svakoga ~ovjeka bez obzira na vjeru i
naciju. Mi u ovaj grad dolazimo dakle sa krstom, a ne sa ma~em. Mi dolazimo da mirimo, a
ne da zava|amo, jer nam je ionako jedan ateisti~ki i bogohulni politi~ki sistem ostavio za
zadnjih pedeset godina u naslje|e previ{e mr`nje i previ{e zla, a sasvim malo ljubavi i po{tenja
i po{tovanja prema drugom i prema druga~ijem. Imaju}i u vidu svu moralnu i duhovnu
slojevitost srpsko-pravoslavne kulturne tradicije, danas se neodoljivo name}e zaklju~ak da
odbojnost prema srpskom narodu, njegovoj kulturi od strane odre|enih zvani~nih krugova u
republici Hrvatskoj nije mogu}e objasniti, nikakvim racionalnim razlozima, jer srpski narod
144
87
Cjelovit stenogram svih govora vidi: Jak{a Ragu`, Osniva~ki skup SDS-a za Dubrovnik Otvorena najava
agresije na dubrova~ko podru~je, âsopis za suvremenu povijest, Zagreb, 2003., 1., 37-77.
88
Izaslanik Glavnog odbora SDS-a.
nije nosilac nikakve hegemonisti~ko-ugnjeta~ke ideologije kao {to mu se pri{iva, ve} je to
narod slobode, pravde i po{tenja, narod dostojanstva i ~asti i za sebe i za sve druge narode
svijeta. Zbog toga draga bra}o i sestre mi sa dubokom zabrinuto{}u gledamo na aktuelne
politi~ke procese u Hrvatskoj i Jugoslaviji jer se oni sasvim nedvojbeno odvijaju na matici
sirovog i razuzdanog nacionalisti~kog primitivizma koji nije nikakav pokret razuma i razloga
ve} pokret koji se zasniva na strasti i na emocijama, pokret koji svoju pokreta~ku energiju crpi
iz iracionalnih i mra~nih ponora ranjene ljudske podsvijesti i izmanipulirane i ....ljudske
patnje i ljudske mr`nje. Mi u SDS-u duboko vjerujemo da postoji najdublji historijski interes
i srpskog i hrvatskog naroda kao i svih ostalih ljudi naroda Jugoslavije da ìve u zajedni~koj i
demokratskoj dràvi, jer su narodi slavenskog juga, etni~ki i teritorijalno veoma izmje{ani
tako da bi formiranje bilo koje etni~ki ~iste dràvice nu`no vodilo u bezumni i besmisleni
oruàni sukob i primjenu nasilja prema nedu`nom civilnom stanovni{tvu. Imaju}i u vidu da
izvan republike Srbije ìvi preko tri miliona Srba to bi svaki poku{aj dràvnog razbijanja
Jugoslavije objektivno zna~io agresiju na srpski narod u cjelini na njegovu slobodu, njegov
suverenitet {to srpski narod nikada i pod nikoju cijenu ne}e i ne treba da dozvoli. Upravo
zbog toga, sve ru{itelje Jugoslavije mi smatramo istinskim glasnicima apokalipse koji ponovo
èle da potpale balkansko bure baruta i da milione nevinih i ~asnih ljudi svih nacija i svih vjera
koji ìve na ovim prostorima povedu u krvavi i beskona~ni rat za ra~un jedne mra~ne i sulude
ideje koja je jo{ iz vremena hitlerovske Njema~ke poznata pod geslom jedan narod, jedna
dràva, jedan vo|a. Mi duboko po{tujemo politi~ka i nacionalna prava svakog naroda i
svakoga ~ovjeka i upravo zbog toga mi smatramo da je potpuno u duhu demokratskih
politi~kih nadzora na{ stav da na na{oj zajedni~koj zemlji i srpskoj i hrvatskoj treba da se gradi
i na{a zajedni~ka dràva. Ta dràva jeste i treba da ostane Jugoslavija, jer bi svako njezino
razbijanje u cilju stvaranja novih suvremenih dràvica, na etni~kom principu dovelo do
krvavog i beskona~nog rata koji bi najvjerovatnije zapalio ne samo Balkan ve} i ~itavu Evropu,
a kome je potreban rat, sigurno ljudima nije potreban, jer u ratu svi gube i niko ne dobija.
Ideja o daljnjem opstanku i egzistenciji jugoslavenske federativne dràve, ne moè se nikako
tretirati kao hegemonisti~ka militaristi~ka dràvna opcija, ve} jedino kao istinski demokratska
opcija koja politi~ki ne preferira ni jednu naciju, ve} svima pruà podjednake mogu}nosti za
privredni i dru{tveni razvoj i za nesmetano ostvarivanje njihovog nacionalnog, kulturnog i
vjerskog identiteta. Nasuprot ovoj na{oj tezi, mi smatramo da demokratija koja se pravi samo
za jedan narod, da se ona istovremeno i implicitno pravi protiv svih drugih naroda i da to
zapravo i nije demokratija, ve} jedan oblik koji je vrlo blizak fa{izmu. Tako|er smatramo da
nacionalno ~iste dràve èle fomirati samo oni {to smatraju da je njihova nacija superiornija i
vrednija od drugih nacija, a to se dakako, nikako ne moè uklopiti u demokratsku politi~ku
doktrinu ve} vodi svoje ideolo{ko porijeklo iz mra~nih i krvavih ideolo{kih radionica Hitlera
i Musolinija. Srpski narod koji {irom republike Hrvatske ne èli da prizna novu vlast
hrvatskog vrhovni{tva, nema ni{ta protiv svog bratskog hrvatskog naroda, ve} je digao svoj
glas protiv jedne povampirene nacifa{isti~ke ideologije koja dijeli ljude i narode na vi{u i niù
rasu, na dràvni narod i na obi~no pu~anstvo, na demokratske i bolj{evi~ke narode i tako dalje
i tako dalje. [to je naravno glupost. Srpski narod je ustao protiv ideologije koja je ponovo
spremna da za ra~un ideja o rasnoj, nacionalonoj i ideolo{koj ~istoti izabrane nacije uni{ti sve
ono {to se ne uklapa u ovu reduciranu i lucifersku {emu besmisla i nemorala. Smatramo da
takva jedna ideologija koja nam se ve} mjesecima nudila u obliku takozvane mlade hrvatske
demokratije, nema ba{ nikakve veze sa demokratijom jer njen cilj nije sloboda i dostojanstvo
~ovjeka, kultura i tolerancija, socijalni i kulturni prosperitet dru{tva ve} jedini cilj te
demokratije pod navodnim znacima jeste stvaranje nezavisne hrvatske dràve na principu
145
etni~ke isklju~ivosti i etni~ke supremacije nad srpskim narodom. Dràva koja se stvara
oru`jem ne moè biti ni demokratska ni humana dràva ve} nacional-{ovinisti~ka despotija,
koja se zasniva na mr`nji, nasilju i krvi. SDS je protiv svakog oblika mr`nje i nasilja izme|u
ljudi i naroda, zbog toga se zalaèmo za Jugoslavensku i demokratsku dràvnu opciju jer ona
uvaàva sve ljude i sve narode i ukida svaki oblik ideolo{kog volontarizma i eksploatacije ljudi,
pokrajina i naroda, jer u trì{nim uslovima nema i ne moè biti nikakve eksploatacije ni
~ovjeka, ni naroda, ni pojedinih pokrajina zbog toga {to se ukidaju svi dràvni centri koji }e
na bazi svoje subjektivne volje odre|ivati vrijednost prodaje, a uvodi se trì{te gdje sva~ija roba
vrijedi onoliko narod i kupci u jednoj demokratskoj i slobodnoj proceduri utvrde. Teza da je
hrvatski narod u poslijeratnom periodu bio eksploatisan od strane nekakvih velikosrpskih
hegemonista lansirano je od onih koji pomo}u laì i intriga èle hrvatski narod uvesti u ratnu
avanturu protiv srpskoga naroda. Istina je ono {to vi svi dobro znate da u zadnjih ~etrdeset i
pet godina i srpski i hrvatski narod bio eksploatisan ali od strane birokratsko komunisti~ke
kamarile Josipa Broza i njegovih partijskih..... koji su decenijama radili ono {to su htjeli, a da
pritom i zato nikome nisu polagali ra~une. Draga bra}o i sestre, ja sam ve} rekao da u va{ grad
smo do{li sa krstom a ne sa ma~em u ruci i zato ne bi èleo da kaèm bilo {ta {to ne bi imalo
svog punog i moralnog i politi~kog opravdanja u ovoj zaista te{koj i delikatnoj politi~koj
situaciji, jer krst je simbol vjere i nade, pokajanja i molitve, a naro~ito je simbol ljubavi i
prema Bogu i prema ljudima, bez obzira koje su vjere i koje su nacije. @elim da kaèm jo{
samo ovo, ukoliko Hrvati èle zaista stvaranje svoje separatne nacionalne dràve, onda ni
nama Srbima ne preostaje ni{ta drugo ve} da i mi stvaramo svoju nacionalnu dràvu, ali pri
tome je potrebno naglasiti da se dràve nikada nisu ni ru{ile, a niti stvarale bez krvi i bez
ljudskih `rtava. U ovom na{em slu~aju smatram da bi eventualne `rtve bile potpuno
besmislene jer u demokratskoj Jugoslaviji nije niti moè biti ugroèna sloboda ni hrvatskog
ni srpskog naroda. Narod koji ima svoju slobodu taj narod ima i svoju dràvu i zato nema
nikakve objektivne potrebe za bilo kakve meritorne sukobe i ratna suo~avanja izme|u ova dva
naroda koju su malte ne sasvim identi~ni jer je jedan i drugi hri{}anski narod, jedan i drugi
slavenski narod i tako dalje i govore istim jezikom, ali ja sam zato da svak naziva svoj jezik
kako ho}e, to sam jo{ rekao u Kosovu dalmatinskom prije dvije godine. Mi smo ovdje govorili
o miru, jer je to osnovni politi~ki ideal svake prave i velike politike, pa i politike koju vodi
SDS, me|utim, ne treba zaboraviti da je srpski narod potpuno spreman i na druk~ije politi~ke
izazove, ako do toga do|e, {to je potvrdio kroz svoju istoriju i na Kosovu polju 1389. i u
Topoli 1804. i 914. godine na Ceru i Kolobari i 41 {irom Jugoslavije. I na kraju, mi
smatramo, da istinsko mjerilo za ~ovjeka nije njegova nacionalna pripadnost ve} njegova
pripadnost ~ovje~anstvu i ~ovje~nosti. Veliki su Srbi i veliki Hrvati samo oni koji su najprije
veliki kao ljudi, a to zna~i koji su veliki samo u moralnom i duhovnom pogledu, zbog toga,
pozivam hrvatski narod, a najprije hrvatsku inteligenciju da energi~no odbaci jedan krajnje
retrogradan i opasan politi~ki projekat, projekat separatisti~ko-{ovinisti~ke orijentacije koji ne
moè donijeti dobra ni hrvatskom ni srpskom narodu, a koji mu tako ...nudi vrhovni{tvo.
Umjesto strojnica. tenkova i topova okrenimo se stvaranju dru{tva slobodnih i sretnih ljudi,
dru{tva istinske kulture i demokratije i ne dozvolimo da bilo kakva ideja i bilo kakav vo|a
budu za nas vredniji od na{ih vlastitih ìvota i od ìvota na{e vlastite djece. Ne dozvolimo da
nas bilo koji harizmatski vo|a pretvori u topovsku hranu jer smrt je najve}a la`, a ìvot
najve}a istina i najljep{i dar ~ovjeku od Boga te smo ga u jednoj vi{oj metafizi~koj ravni zbog
toga obavezni ~uvati. Zato umjesto ma~a visoko podignimo krst jer se kroz ljubav i kulturu
dobija, a kroz mr`nju i pomo}u ma~a sve se gubi. @ivjeli!
146
Radovan Karadì}:
89
Dame i gospodo, po{tovani gra|ani drevnoga gosparskoga grada Dubrovnika, Trebinja,
Ivanice i Hercegovine. Mora da su do{la poslednja vremena kada u gosparskom Dubrovniku
u kome je u davna vremena bilo demokratije i u kome se knez birao a ne nasle|ivao nije bilo
toliko tople i sigurne atmosfere da Srbi, desetak hiljada ljudi osnuju svoju politi~ku
organizaciju u sred grada Dubrovnika i uz prisustvo Dubrov~ana svih vjera i nacionalnosti.
Poslednja vremena izgleda su do{la kada smo svuda, u ovoj napa}enoj i nesre}noj zemlji koja
je mogla biti sre}na, postali nesigurni, zaziremo jedni od drugih, bavimo se sporednim
stvarima, ~uvamo ku}e, sela i ognji{ta i spremamo se na zbjegove, ne}u vi{e za to da
optuùjem biv{u vlast, o biv{ima sve najbolje, ho}u da optuìm ne{to {to je i biv{e i sada{nje,
a bojim se i budu}e. Ho}u da optuìm sebi~ne i agresivne separatizme, ho}u da optuìm ideju
velikodràvlja, ho}u da optuìm bolesnu volju pojedinaca da imaju svoje etni~ke, suverene
dràve po bilo koju cijenu, a tu cijenu pla}aju svi narodi Jugoslavije. Jugoslavija nije nastala
udruìvanjem nekakvih slobodnih, nezavisnih i suverenih republika da bi sada moglo da se
izvr{i razdruìvanje, kako to bra}a Slovenci traè. Kostur i tkivo Jugoslavenske dràve ~ine
izmje{ani njeni narodi, a od svih najvi{e razasut i izmje{an srpski narod i zato je nasilno
zasijecanje u njegovo tkivo pravljenjem granica najbolnije upravo za srpski narod. Nas
tuàkaju i istoku i zapadu, izmi{ljaju nam grijehe, poku{avaju da internacionalizuju na{e
unutra{nje probleme ho}e da se zacare u svojim atarima i kotarima i misle da se tako ulazi u
istoriju. Nikada niko nije u{ao u istoriju tako {to je razgra|ivao jedno zdravo tkivo i jednu
dràvu. U istoriju se ulazilo samo u borbi za izgradnju i slobodu jedne dràve, a ne u borbi za
njeno razgra|ivanje. Nijedan narod i nijedan pojedinac ne}e se proslaviti ako izgubimo
Jugoslaviju i ako je raspar~amo na nekoliko dràvica, no tih dràvica ne}e biti mnogo, garant
za to je srpski narod, tamo gdje srpski narod ìvi, tamo gdje srpski narod ìvi kao ve}inski
tamo }e ostati Jugoslavija, a mi ìvimo na velikom podru~ju i Jugoslavija }e biti velika.
Nadamo se da }e slobodni i demokratski Dubrovnik ostati u takvoj Jugoslaviji. Bolje bi bilo
da je i danas Dubrovnik svjetski otvoreni grad i kneèvina nego {to ne smijemo da u njemu
drìmo svoje skupove ... da se obruka i morat }e da snosi posledice toga ru{ila~kog ~ina.
Nemojte zaboraviti da i u drugima narodima ima mnogo ljudi, neutvr|eno veliki broj ljudi
koji su za Jugoslaviju i koji su za zajedni~ki ìvot. Jedan nacionalni referendum u ~itavoj
Jugoslaviji potvrdio bi ova na{a nadanja i ove na{e rije~i, ali upravo zato... demokrate ne smiju
da se upuste u referendum, jer bi referendum pokazao da je mnogo vi{e branitelja nego
ru{itelja Jugoslavije. Bosna i Hercegovina kroz svoju istoriju uvijek je bila dobro zale|e
Dubrovnika, ona }e to biti i ubudu}e. Dubrovnik }e uvijek mo}i da ra~una da sa ove strane
nikada ne}e do}i neprijatelj do Dubrovnika i mi iz Bosne i Hercegovine gajit }emo najbolje
èlje za sve gra|ane Dubrovnika, pa tako i za na{u bra}u Srbe koji ìve u Dubrovniku. Mi
moramo da vodimo ra~una o Srbima bez obzira na to gdje ìve. Mi moramo da ostanemo
jedan narod, jer niko nema pravo da od jednog naroda ~ini ~etiri, pet razli~itih naroda. Iako
smo se uzdràvali od mije{anja u politiku i u politi~ka zbivanja u drugim republikama, mi
}emo kao odgovorna politi~ka organizacija srpskog naroda morati ubudu}e da se mije{amo.
Mi moramo da kaèmo {ta prihvatamo, a {ta ne prihvatamo. Ju~era{nji tragi~ni doga|aji,
moraju da nas se ti~u. Mi ne osporavamo pravo opoziciji, jer smo i mi do ovih izbora bili
opozicija da na demokratski na~in vr{i demokratske pritiske na vlast i ona to treba da ~ini
demokratskim sredstvima i svakodnevno jer je smisao i su{tina svake opozicije da popravlja
147
89
Predsjednik SDS-a BiH.
vlast i da je tjera da ispravlja gre{ke. Tako opozicija demokratskim sredstvima treba da utje~e
i na {tampu, ali mi ne moèmo da prihvatimo da se u dana{njoj Jugoslaviji pritisci vr{e
nedemokratskim sredstvima. Mi ne moèmo, ne moèmo da shvatimo da je najva`niji posao
srpskog naroda promjena nekog urednika. Srpska dràva i jugoslavenska dràva nalaze se u
velikim te{ko}ama, i personalna pitanja nekog urednika ne mogu biti prvorazredna pitanja
srpskog naroda. Mi ne vjerujemo da iko ima pravo da protiv srpske dràve okre}e srpsku
djecu. Moè se politi~ki i demokratski ìvot organizovati i voditi demokratskim sredstvima,
ali se ne smiju srpska djeca angaòvati protiv srpske dràve, protiv srpske imovine i protiv
srpskog ustrojstva i protiv srpskog naroda. Zato }emo se mi ubudu}e mije{ati, mi Srbi iz
Bosne i Hercegovine vidimo stvari malo druga~ije. Za nas nije najva`nija borba za vlast, nego
borba za demokratiju bez obzira na to ko }e biti na vlasti i borba za srpsku i Jugoslovensku
dràvu, to je prvorazredan zadatak. Neka vam je dragi Dubrov~ani sre}na SDS. Od toga kako
}e Dubrovnik do~ekati ovu stranku, i od toga kako }e se osje}ati deset hiljada Srba u
Dubrovniku zavisit }e i sudbina i budu}nost Dubrovnika. Ho}e li to biti svjetski otvoren
grad, grad demokratije i slobode ili }e se i u drevni Dubrovnik useliti sile mraka, isklju~ivosti
i mr`nje. Ja se nadam da se ovo drugo ne}e desiti, a mi kao dubrova~ko zale|e u~init }emo
sve da Dubrovnik cvjeta i da u njemu uvjek bude demokratije. @ivjeli i sretno vam!
Boìdar Vu~urovi}:
90
Po{tovani bratski narode, ~ast mi je {to sam gost na ovom va`nom skupu i pred ovim
uvaènim narodom. To {to na{oj bra}i, Srbima iz Dubrovnika nije dozvoljeno da svoju
osniva~ku skup{tinu SDS kojoj oni bi}em pripadaju odrè tamo |e ìve, je jo{ jedno divljanje
HDZ-ovske politike. Mislim da mi nemamo potrebe da govorimo o toj demokraciji, oni to
sami uvjerljivo i ubjedljivo pokazuju i nama i Evropi. Ta neka, nije ovo prvi put da se srpski
narod povla~i sa svojih ognji{ta da bi se organizovali za opstanak i o~uvanje svog nacionalnog
identiteta. Mi smo se sa time ve} saìveli te i takvu nenormalnost uzimamo skoro kao
normalnu. Izgleda da je bio vi{e nego vidovit onaj ko je prorekao da }e satana vladati u 21.
vijeku. Ne znam ko je sve tome pomogao da se to i dogodi, ali znam da su se za to stekli uslovi
jo{ daleke 1941. godine. Prvo su na{i neprijatelji napunili hercegova~ke jame nevinim
srpskim `rtvama, kako bi se |avo upla{io i iz njih pobjegao, a potome su razorene srpske
bogomolje, kako bi bilo |avolu slobodno kretanje srpskom zemljom. Davno je to bilo
gospodo moja, satana se ovdje udoma}ila, nju nije sad lako otjerati, nemojte mi zamjeriti {to
}u vam kazat jedno svoje prijatno razmi{ljanje, a ja mislim za dobro se Franjo dogodio, bez
njega, bez njegovih saradnika, bez njegove politike mi bi bra}o jo{ dugo bili u zabludi, jo{ bi
mi vjerovali u nekavu ispraznost zle Brozove politike. Da li }emo mi odoljeti sramnim
napadima i progonima? Ho}emo bra}o sigurno. Potiskivani su Srbi od daleko ja~ih sila, bilo
nas je na Krfu, na, kuda sve ne, ali smo se svaki put vratili kao pobjednici. Neko }e re}i, pa
mi smo nenaoruàni, ja tvrdim da to nije tako, na{e naoruànje je u na{e armije, u koju mi
jo{ uvijek vjerujemo. [to se ti~e ilegalnog naoruàvanja, nama to bra}o ne treba. Trgovcima
oru`ja poru~ujemo neka ga nama ne nude. Uvezao je gospodin [pegelj preko deset hiljada
kala{njikova, mi i to oru`je smatramo na{im oru`jem, jer smo mi otimali od daleko ja~ih
vojski. Jo{ je bra}o kod nas priznato i poznato ono staro boj ne bije svjetlo oru`je, no boj
bije srce u junaku. Ne treba nama ni jedan pedalj tu|e zemlje da....na onome dijelu gdje smo
prolili krv da bra}i donesemo slobodu na srpskim bajunetama, ali svoje ne damo i progone
148
90
Predsjednik SDS-a, ogranak Trebinje.
vi{e ne}emo trpjeti. Ne traìmo mi to da Dubrovnik bude srpski grad, ali ne dozvoljavamo
da u njemu ìvi preko devet hiljada obespravljenih Srba bra}o. Do ju~era{nji grad svjetske
kulture i civilizacije ko nekim nehumanim radnjama, na àlost, stao je na nivo grada
\akovice. Ko je tu u ovom momentu vi{e izgubio? Ja mislim da je izgubio onaj ko misli da
je dobio. Pogled sluì za dalje vi|enje, kratak pogled gori je od sljepila. Mo`da se sada vi{e
nego ikada treba sjetiti onoga istorijskog govora legendarnog junaka majora Gavrilovi}a. Zato
mislim, one Srbe koji budu bjeàli iz Dubrovnika, Pakraca, Knina ili Kosova, ~eka novo
stra{nije Kosovo. Po{tedimo kom{ije pa ma koje vjere oni bili, ali bra}o nema niotkud
bjegstva pa ni iz Dubrovnika. Onaj ko namjerava da bjeì, lijepo ga molimo neka promjeni
vjeru, jer Srbi jednostavno nemaju prava da budu izbjeglice. Znam i to ko je kriv za ovo
razjedinjavanje me|u narodima. Srbi sigurno i niko drugi. Dokle smo se mi razjedinjavali u
svojoj naciji, svi su nas bar na izgled voljeli. Sada kad smo kona~no svatili da zbog mira u
dràvi izgubismo i vjeru i naciju, da }e na{a voljena dràva postati sva~ija vi{e nego na{a, da
ho}e da od Srba da naprave nacionalnu manjinu, da se ulije rijeka u potok, pa ~ak i nastavke
koji se od ju~er od nje odvojile, sad mi ne valjamo i sad se treba od nas odvajati. Ja mislim
bra}o, oprostite na ovakvoj rije~i, jedan nas je Broz u mozak u{kopio, ne dajmo da to vi{e
nikad niko u~ini. Neka se ni jedan narod, ni jedna narodnost ne pla{e srpskog jedinstva, jer
ono nikada nikome nije zlo donijelo, jer se dodu{e do ju~er smi{ljeno govorilo slo`na Srbija,
jaka Jugoslavija. Znate bra}o ko je ispao najpametniji, onaj bra}o ko je mislio i radio suprotno
od te zle bolj{evi~ke politike, jer ta politika i ta vlast, kad je do{la prije pedeset godina sa
nekakvim bonovima kao sredstvom pla}anja, i evo kako su do{li tako i odo{e, opet sa
bonovima. Kaète da svakom narodu Jugoslavije nedostaje hljeba, ali jedinstva nedostaje
najvi{e srpskom narodu i mi ga moramo pod hitno posti}i po svaku cijenu. Sve srpske stranke
pod jednu zastavu, a svi zajedno pod zastavu Jugoslavensku i nek se niko ne pla{i ko bude sa
nama ostao. Svakoga kom{iju uvaàvamo bez obzira na vjeru i naciju, ali jo{ jednom
poru~ujem vam, nemamo ni jednu srpsku glavu vi{ka i neka se niko ne sudi, nek se usudi da
u nju ni{ani jer ~eka ga pogibija. Na kraju, jedan moj osvrt i jedan moj predlog, ma jedan
tu`ni osvrt {to se ju~er desilo u Beogradu, bra}o. Mislim da trebamo poslati poruku, odavde,
to je srpska krv najvjerovatnije srpske ruke, da po{aljemo podr{ku srpskoj legitimnoj vladi, da
te nekakve vo|e, pod navodnicima, za koje ne znam ni s kim imaju veze, sa Vatikanom, CIA-
om, ~iji su dolari u pitanju, da damo podr{ku srpskoj vladi, neka spali? one koji smetaju
ujedinjavanju srpskog naroda. Hvala!
Kilibarda Novak:
91
Gospodo Dubrov~ani koji ste do{li iz Dubrovnika ovdje da osnujete ogranak SDS. U ime
narodne stranke Crne Gore srda~no vas pozdravljam i èlim da vam uspe ovo {to ste po~eli
da radite. Mogu da vas uvjerim da Narodna stranka Crne Gore budno prati {ta se doga|a sa
Srbima u Hrvatskoj, a posebno sa Srbima u Dubrovniku. I odmah da vam kaèm tu su jasne
alternative, na{e. Narodna stranka samo uslovno priznaje AVNOJ-ske granice Hrvatske, samo
uslovno. Te }e granice Hrvatske Narodna stranka priznavati samo onda kada srpski narod u
Hrvatskoj dobije sva prava koja su dokumentovana njegovom istorijom i njegovim
zna~enjem, zna~enjem koji zna~i pojam narod. Do tada smatramo, da su granice Hrvatske
sasvim administrativne granice. Molim vas, mi ne bismo nikad pomislili, Narodna stranka
nikad ne bi pomislila da ide daleko u vjekove i da kaè ovo {to }u sada re}i, da narod srpski
149
91
Predsjednik Narodne stranke Crne Gore.
ima ustavom hrvatskim zagarantovano prava, ali kad nema Narodna stranka, tu iz kom{iluka,
kom{ije smo, mora da kaè ovo, nikad Dubrovnik u istoriji nije pripadao hrvatskoj dràvi.
Molim lijepo, svaki pola maturant vrlo dobro zna kako su se smenjivali suvereniteti nad
gradom, slavnim Dubrovnikom, Bizantije, Venecije, Ma|arske, Turske ... ga je zakinuo
Napoleon Bonaparta, da bi kasnije ga Austrija uzela pod svoje i Jugoslavija ga nasljedila 1918.
godine. Pogledajmo molim vas samo kulturu slavnoga Dubrovnika, i najistaknutiji um stare
literature dubrova~ke, pa vidite kako je bilo ose}anje stvari, slavni Ivan Gunduli} i Aleksandra
Makedonskog ~ak naziva Aleksandrom Srbljaninom, jako je tu bilo srpsko ose}anje kroz
vjekove. Me|utim Narodna stranka Crne Gore je vrlo realna stranka, nemamo mi neke velike
pretenzije, sem ba{ ako se bude moralo. Mi poru~ujemo s ovoga mjesta Hrvatima i njihovoj
vlasti da obezbjede narodu srpskome sva prava, kako u Dubrovniku, tako i na ostalim
prostorima Hrvatske, ako to ne urade, onda }emo mi okolne dràve isporu~iti svoja istorijska
prava. Molim lijepo, da se u istoriji u~ilo stalno ono {to treba da se u~i ve} bi narod i vi{e znao
i bio bi hrabriji. Ja }u vas posjetiti molim vas, da su uo~i samog rata udovoljili Hrvatskoj, pa
su sastavili dvije Banovine i od ~etiri Banovine uzeli po jedan veliki êrek, jedan od tih
êreka bio je Dubrovnik, da bi se zadovoljili apetiti jednoga Ma~eka i Hrvatske. Njeni apetiti
su uvijek mu~ni i nezaja`ljivi apetiti, a najvi{e apetite ima onaj koji je uvijek bio gladan i nije
imao pravu svoju dràvu. Prema tome poru~ujemo vrhovni{tvu, neka da Srbima pravo, neka
ti Srbi ìve kao {to zasluùju, mi }emo smatrati granice Hrvatske onakvim kakve su. Ne}e li
tako, onda kaèmo AVNOJ-evske granice ne priznajemo, jer oni koji su te granice slagali
nijesu imali mandat naroda. I tu su molim vas, jasna, potpuno jasna situacija. Ja bih vam jo{
rekao to da Narodna stranka ima svoje stavove koje ve} gradi godinu dana od kako je
osnovana. Mi ne}emo Jugoslaviju pod svaku cijenu, molim vas, Jugoslaviju }emo onakvu koja
bude odgovarala punim interesima srpskoga naroda, posebno srpskog naroda u dvijema
starim srpskim dràvama, Crnoj Gori dràvi i Hrvatskoj dràvi. Molim vas du`ni smo mi
jednom da na ovim prostorima imamo jednu stabilnost, politi~ku, pa bi ~ak reko i moralnu.
Kao {to je katoli~ka civilizacija u Evropi postigla jedno svoje jedinstvo, tako smo du`ni mi
pravoslavni svijet da postignemo svoje pravoslavno jedinstvo. Prvo srpsko jedinstvo, pa onda
}emo i}i dalje. Za{to mi ne bismo imali jedno veliko pravoslavno krilo od Rusije preko
Moldavije, Rumunije dolje preko Bugarske, gr~kih zemalja pa na srpske zemlje. Za{to se mi
uvijek stidimo od nekoga da istaknemo to. Na{a djeca u {kolama trebalo je to da u~e, a ne
kako nas je usre}io Broz i ostali komunisti. Meni se ~ini, molim vas i danas {to se oni tragi~ni
doga|aji odigravaju po Jugoslaviji, da je najvi{e otuda {to vjeruju da }e jo{ komunisti~ka
partija spasiti Jugoslaviju. Komunisti nikada nikoga nijesu spasili u istoriji niti }e ikad ikoga
spasiti dok postoji ljudi. Molim lijepo, mi po{tujemo i u Crnoj Gori po{tujemo komunisti~ku
partiju zato {to je na vlasti, {to je demokratski dobila, ali komunizam kao ideju i komunizam
kao praksu ne priznavamo da je ta ideja i ta praksa dobro donijela ljudima. I danas ti ljudi
koji zami{ljaju da }e nekakvim vezivnim tkivom komunizma napraviti neku sre}nu
Jugoslaviju, mi vjerujemo da }e to opet biti jedna od onih Jugoslavija {to su dosada pravljene.
Srpski narode osvjesti se ve} jednom. Nemoj ni na koga kretati ako nije zasluìo on, ali ne
zaboravi na svoja prava, ja mislim ako se raspadne Jugoslavija, da od Dubrovnika
me|unarodne sile treba da naprave jednu dràvicu Hong Kong, a ne da bude ni srpski ni
hrvatski. Za{to ne bismo imali jedan Hong Kong, molim vas, pa da idemo tamo na ljetovanje,
da tamo idemo u banke, da tamo uìvamo i tako dalje. Da li ste ~uli da je u istoriji ikad, koju
su vam djeca u~ila, i{ta drugo kazano, nego da je Dubrovnik slavni hrvatski grad, to nije
istina, to nije ta~no. Ja se izvinjavam, ja sam profesor po struci pa govorim op}e ~injenice iz
150
istorije, ali molim vas nemojmo nikad uvijati svoje strahove, od ~ega strahove, ja ne pozivam
na oru`je, sve dok ne bude trebalo, onda ja se jo{ ne bi sloìo, ne}emo kupovati oru`je, ali
vjerujte meni bi bilo vrlo milo da ste vi svi naoruàni vrlo dobro. Ja vam preporu~ujem imajte
vi oru`je za svaki slu~aj, nemojte ga upotrebiti prvi, ali ja bih bio vrlo sre}an kad bi znao da
vi imate dobrog oru`ja. Molim lijepo, dragi Srbi, za svaki slu~aj, ne zaboravite, Crna Gora
nije prevelika, ali bogami je historijski zna~ajna. Jaki su Crnogorci, hrabri su Crnogorci. Mi
smo na granici tu, pazimo mi {ta radite, ako bude nekakve nevolje, tu smo, gledat }emo se,
pomagat }emo se. @ivi bili, hvala vam {to ste me saslu{ali.
67
1991., oùjak 18.
Knin
Statutarna odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se SAO Krajina progla{ava
autonomnom oblasti u sastavu SFRJ, a iz Statuta se bri{u sve rije~i u svezi s Republikom
Hrvatskom
Na osnovu ~lana 9. stav 2. to~ka 1. i ~lana 15. stav 2. Statuta Autonomne Oblasti Krajina
i ~lana 1. Odluke o sprovo|enju Statuta SAO Krajine, ~lana 1. i 2. Odluke o odvajanju od
Republike Hrvatske i ~lana 211. Statuta Op{tine Knin, Skup{tina op{tine Knin u funkciji
dijela Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na 8. sjednici Vije}a mjesnih zajednica
od 18. 03. 1991. godine i 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a od 18.03.1991. godine i 10.
sjednici vije}a udruènog rada od 18. 03. 1991. godine donosi
STATUTARNU ODLUKU
o promjeni Statuta SAO Krajine
^lan 1.
Stav 1. ~lana 1. Statuta SAO Krajine mijenja se i glasi: Srpska Autonomna Oblast Krajina
oblik je teritorijalne autonomije u sastavu Federativne Jugoslavije, u okviru koje svi nastanjeni
gra|ani samostalno ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom, dràvnim
zakonima i Statutom SAO Krajine.
U stavu 2. ~lana 1. bri{u se rije~i u Ustavu Republike Hrvatske.
^lan 2.
U ta~ki 7. i 8. stava 2. ~lana 6. bri{u se rije~i: Republike Hrvatske.
U ta~ki 11. stava 2. ~lana 6. i u stavu 3. bri{u se rije~i: Republike Hrvatske, a umjesto
njih stavljaju rije~i Federacije u odgovaraju}im padeìma.
^lan 3.
U ~lanu 9. stav 2. to~ka 14. bri{u se rije~i Republike Hrvatske, a umjesto njih stavlja
rije~: Federacije.
151
U ~lanu 9. stav 3. bri{u se rije~i: Saboru Republike Hrvatske, a umjesto njih stavljaju
rije~i: Skup{tini Federacije.
^lan 4.
Ova statutarna odluka o promjeni Statuta SAO Krajine stupa na snagu danom progla{enja
od strane Izvr{nog vije}a SAO Krajine, a nakon {to je usvoji ve}ina skup{tina udruènih u
SAO Krajinu.
Klasa: 021-05/91-02/21
Urbroj: 2136-01-91-1
PREDSJEDNIK PREDSJEDNIK
VIJE]A MJESNIH ZAJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE
Marjanovi} Pavao, s.r. dr. Milan Babi}, s.r.
PREDSJEDNIK
Krneta Milan, s.r.
PREDSJEDNIK
VIJE]A UDRU@ENOG RADA Ta~nost prijepisa ovjerava:
Mandini} Neboj{a, s.r. SEKRETAR
Matkovi} Risto
68
1991., oùjak 18.
Knin
Odluka Skup{tine SAO Krajine kojom se na podru~ju SAO Krajine primjenjuju savezni
propisi i propisi SAO Krajine, a propisi Republike Hrvatske primjenjuju se samo kao
pravna pravila i to ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i Statutom SAO Krajine
Na osnovu ~lana 1. i 2. Odluke o odvajanju od Republike Hrvatske, a u skladu s
Rezolucijom o razdruìvanju Republike Hrvatske i SAO Krajine koju je donijelo Srpsko
Nacionalno Vije}e i Izvr{no vije}e Srpske autonomne oblasti Krajine, i na osnovu ~lana 211.
Statuta op{tine Knin Skup{tina op{tine Knin u funkciji dijela Skup{tine SAO Krajine, na
sjednici 8. Vije}a mjesnih zajednica od 18. 03. 1991. godine, 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog
vije}a od 18. 03. 1991. godine i 10. sjednici Vije}a udruènog rada od 18. 03. 1991. godine,
donosi
ODLUKU
o primjeni zakona i drugih propisa na podru~ju
Srpske Autonomne Oblasti Krajina
152
^lan 1.
Na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine promjenjivat }e se savezni propisi i propisi
Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
^lan 2.
Propisi Republike Hrvatske, na podru~ju Srpske Autonomne Oblasti Krajine primjenjivat
}e se kao pravna pravila i to samo ako nisu u suprotnosti sa saveznim propisima i Statutom
SAO Krajine.
^lan 3.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Glasniku Krajine.
Klasa: 021-05/91-02/20
Urbroj: 2136-01-91-1
Marjanovi} Pavao dr Milan Babi}
PREDSJEDNIK
Krneta Milan
PREDSJEDNIK
VIJE]A UDRU@ENOG RADA
Mandini} Neboj{a
69
1991., oùjak 18.
Knin
Odluka SO Knin o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAO
Krajine kao jedinstvene slu`be sa sjedi{tem u Kninu
Na osnovu ~lana 211. Statuta Op}ine Knin (Slu`beni vjesnik op}ina Drni{, Knin i
[ibenik, br. 14/75, 19/81, 4/82, 7/83. 6/84, 7/86, 6/90 i 9/90.) i Slu`beni bilten Op{tine
Knin, br. 2/91.), Skup{tina op{tine Knin na 8. sjednici Vije}a mjesnih zajednica od 18. 03.
1991. godine, 8. sjednici Dru{tveno-politi~kog vije}a od 18. 03. 1991. godine i 10. sjednici
Vije}a udruènog rada od 18. 03. 1991. godine, donosi
ODLUKU
o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAO Krajine
153
^lan 1.
Donosi se Odluka o objedinjavanju Slu`be dru{tvenog knjigovodstva na podru~ju SAO-
Krajina.
Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva funkcionisat }e kao jedinstvena slu`ba sa sjedi{tem u
Kninu.
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom listu glasnik
Krajine.
Marjanovi} Pavao, s.r. dr. Babi} Milan, s.r.
PREDSJEDNIK
Krneta Milan, s.r.
PREDSJEDNIK
VIJE]A UDRU@ENOG RADA
Mandini} Neboj{a, s.r.
70
1991., oùjak 21.
[ibenik
Zapisnik sastanka Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju i Baranju na kojemu je
razmatrano izvje{}e o sastanku delegacije SDS-a s predsjednikom RH dr. Franjom
Tu|manom, politi~koj situaciji te daljnjim pregovorima s predstavnicima Vlade RH
Z A P I S N I K
Sastanak Regionalnog odbora SDS za Slavoniju i Baranju odràn 21. marta 1991. god. u
lova~koj ku}i Sibenik Grubi{no polje sa po~etkom u 17 s.
Prisutni: predsjednik Veljko Dàkula i ~lanovi Branko Popovi}, Neboj{a Tumbas, Ilija
Vlajkovi}, Milorad Zrini}, Radovan Mitrovi} umjesto Arhadì} Mladena, Mirko Mr|enovi},
dr. Vojislav Vuk~evi}, @ivko Zagorac, Dragan Mihi}, dr. Dragoljub Vukmirovi}, Vladimir
[impraga, Milenko Mileti}, Milutin Ivanovi}, Borislav Maleti} umesto Gorana Hadì}a,
Milorad Vi{i}, Stevo Ratkovi}, Veljko Vuki}, Jovan Vasiljevi} i Ilija Sa{i}.
^lanovi Op{tinskog odbora SDS Grub. Polje: Nenad Vurdelja, @ivko Sukur, dr. Du{anka
Daljug, Rade Kljaji}, novinar Ranko Radeli} i prota Marinko Jureti}, zapisni~ar.
154
Predsjednik Veljko Dàkula pozdravljaju}i prisutne otvara sastanak, moli da se prebroje
prisutni da bi se potvrdio kvorum, te predlaè slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Izvje{taj o razgovoru delegacije SDS s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom
Tu|manom,
2. Politi~ka situacija u zemlji i daljnji kontakti i razgovori sa predstavnicima Hrvatske vlade,
3. R a z n o.
Uvodno izlaganje oko prve ta~ke Dnevnog reda dao je predsjednik Regionalnog odbora
Veljko Dàkula, obrazlaù}i da je do poziva za sastanak do{lo iznenada, nakon ~ega je do{lo
i do raznih reakcija srpskog naroda. Razlog komentarima bili su razni izvje{taji putem
sredstava informisanja koji su uglavnom, bili neta~ni i tendenciozni. Zbog toga je potrebno
da se prije svega ~lanstvo SDS upozna sa pravom istinom. Zbog cjelovitosti izlaganja predaje
rije~ Sa{i} Iliji koji je bio sudionik navedenih razgovora.
Ilija Sa{i} hronolo{kim redom iznosi cijeli tok doga|aja od poziva za razgovor, sastanka
Regionalnog odbora SDS zbog dogovora i stava stranke na samom razgovoru te izvje{tajima
u sredstvima informisanja kao i njihovom demantu zbog odre|enih neta~nosti i
zlonamjernosti. Ve}inu ovih dokumenata Sa{i} je ~itao uz popratnost svojim komentarom.
Na osnovu njegovog izlaganja proizi{li su slede}i zaklju~ci:
a) Do razgovora je do{lo na osnovu poziva Hrvatske vlade,
b) Zbog kratko}e vremena nije se moglo upoznati a kamoli konzultirati {ire ~lanstvo,
v) Nakon odrànog sastanka Regionalnog odbora SDS, formiranja komisije ili delegacije s
ta~no odre|enim stavovima oti{lo se na razgovor u Zagreb (stavovi postoje u pismenom
obliku),
g) O razgovoru obavje{tena su sredstva informiranja koja su isti razli~ito prenijela, nakon
~ega su morali uslijediti demanti i ispravke onih dijelova koji su bili neta~ni,
d) Smatra se da je bilo nu`no i}i na razgovore, po{to je to bila mogu}nost da se i {ira
javnost, pa i svjetska javnost, upozna sa problemom Srba u Hrvatskoj,
|) O razlozima i zaklju~cima razgovora obavje{teni su Knin i Udruènje Srba iz Hrvatske
u Beogradu.
Izlaganje Ilije Savi}a dopunio je prof. dr. Vojislav Vuk~evi}, ~lan delegacije.
Nakon ovih izlaganja usledila je vrlo ùstra diskusija iz koje je proizi{lo da svi oni koji nisu
prisustvovali sastanku prije odlaska u Zagreb, nakon saznanja o razgovoru isti nisu odobravali
ili su u najmanju ruku istim bili iznena|eni, ali da nakon ovih iscrpnih izvje{taja razgovor
odobravaju kao i stavove Stranke, bez obzira na sumnju u dobre namjere i iskrenost Hrvatske
vlade. Izuzetak je diskusija Borislava Maleti}a iz Vukovara koji je postavio nekoliko
konkretnih pitanja kao {to su: Nije li sam razgovor negacija Krajine?, Da li se priznaju
sada{nje granice R Hrvatske?, U ~emu se sastoji optimizam stranke nakon razgovora kao i
razlog vjerovanju hrvatskom vrhovni{tvu?. Predsjednik mu je odgovorio da bi ova pitanja
trebalo postaviti pismeno, a Sa{i} Ilija daje na ta pitanja odgovore u njegovom izlaganju.
Po ovoj ta~ki dnevnog reda diskutovali su: Mirko Mr|enovi}, Branko Popovi}, Jovan
Vasiljevi}, Stevan Ratkovi}, Dragoljub Vukmirovi} i Vladimir [impraga.
II
Pod ovom ta~kom Dnevnog reda predsjednik Veljko Dàkula prisutne je iscrpno
informirao o pakra~kim doga|ajima i aktivnostima Stranke veznim na ove doga|aje.
155
Najve}i dio je bio identi~an sa izvje{tajima putem sredstava informiranja uz dodatne detalje
oko akcija redarstvenika i JNA, uz njegov komentar da se JNA ponijela suprotno
o~ekivanju i naroda i Stranke, sa naglaskom na postupke Saveznog SUP-a. Obavjestio je
prisutne o svojim razgovorima u ameri~koj ambasadi u Beogradu kao, i ponu|enim
razgovorima sa Udruènjem Srba iz Hrvatske, predstavnicima stranke iz Knina, te
pretstavnicima vlade i opozicije iz Srbije zbog dogovora oko zajedni~kih aktivnosti na
rje{avanju problema Srba u Hrvatskoj. 26. marta 91. pozvani su na razgovor sa ameri~kim
kongresmenima u Zagreb, te traì stav Odbora da li da se na navedene razgovore ide, ako se
ide u kome sastavu. Prisutni su kroz svoju diskusiju prihvatili informaciju o doga|ajima u
Pakracu i donijeli odluku da se na sve predloène razgovore ide i to u onom sastavu koji je
i{ao u Zagreb, a ukoliko se osjeti potreba da se sastav pro{iri iz bilo kojeg razloga da se to moè
u~initi po odluci Predsjedni{tva stranke. Na osnovu ovakvog zaklju~ka predloèno je i
prihva}eno da na razgovore u Beograd ne mogu i}i pojedinci ve} predstavnici tijela (misli se
na slu~aj iz Vukovara) kao i prijedlog da na iste razgovore bude pozvan i predstavnik SPC.
Pod ovom ta~kom dosta polemike izazvalo je saznanje o formiranju Srpskog Nacionalnog
vje}a za Slavoniju, Baranju i Srem, koje po mi{ljenju Dàkule i Sa{i}a nije bilo potrebno po{to
ve} postoji SNV za ove Srbe u Hrvatskoj. Odre|eni nesporazumi postoje i u Belom
Manastiru gdje paralelno djeluju dva tjela iste stranke. Dogovoreno je da se ovaj problem rje{i
na sastanku u Beogradu.
Milutin Ivanovi} postavlja pitanje {to da ~ini sa rezultatima provedenog referenduma u
selima Srba Poè{ke op{tine. Predsjednik Stranke odgovara da }e oni posluìti prilikom
formiranja ùpanija i da ih treba sa~uvati.
Postavljeno je i pitanje popisa stanovni{tva, pa je zaklju~eno da se po mogu}nosti na{i ljudi
{to vi{e uklju~e kao instruktori, popisiva~i ili uz neke druge komisije te da se traì da
popisiva~i u srpskim selima mogu biti samo Srbi.
Ve} u prvoj ta~ki Dnevnog reda bilo je govora o sumnji da je neko od prisutnih na
sastanku u Pakracu, prije razgovora sa hrvatskom vladom dao izjavu sredstvima informiranja
o zaklju~cima za razgovor, {to je nanijelo teàk udarac Stranci, pa se traìlo od prisutnih da se
eventualni davalac te informacije izjasni na samom sastanku. Ovo je izazvalo burnu diskusiju
i o{tra reagovanja, ali po{to se niko nije javio, zaklju~eno je da ovo mora biti svima poslednja
opomena po{to se sa radom i ugledom stranke ne smije niko poigravati i nanositi joj {tetu.
Nakon toga dogovoreno je da se slijede}i sastanak Odbora odrì 28. marta 1991.g. u selu
Slobo{tina u 17 h.
U Sibeniku, 21. mart 1991.g. Dovr{eno u 20.40 h.
Zapisni~ar: Predsjednik:
Jureti} Marinko, v.r.
71
1991., oùjak 31.
Kostajnica
Odluka SO Kostajnica o pristupanju Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like
156
Na temelju ~lana 181. i 198. Statuta op}ine Kostajnica (Slu`beni vjesnik u Sisku; broj:
52/81, 3/84, 28/84, 13/86. i 11/90.) Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odrànoj 31.
03. 1991. godine, donijela je
O D L U K U
o pristupanju op}ine Kostajnica Zajednici op}ina
Sjeverne Dalmacije i Like SAO Krajini
/pre~i{}en tekst/
^lan 1.
Op}ina Kostajnica pristupa Zajednici op}ina Sjeverne Dalmacije i Like Srpskoj
autonomnoj oblasti Krajina.
^lan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasilu
Op}ine Kostajnica.
KLASA: 021-05/91-01/01.
URBROJ: 2139-01-01-91-2.
Kostajnica, 31. 03. 1991. godine
PREDSJEDAVAJU]I:
Branko Dmitrovi}, dipl. ing., v.r.
M.P.
92
72
1991., travanj 1.
Vrginmost
Odluka SO Vrginmost o odvajanju od Republike Hrvatske
Na osnovu ~lana 15. stav 2. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajine, ~lana 1. Odluke
o sprovodjenju Statuta SAO Krajine, ta~ke 2. i 5. Rezolucije o razdruìvanju Republike
Hrvatske i SAO Krajine koju je donijelo Srpsko nacionalno vije}e i Izvr{no vije}e SAO
Krajine, i na osnovu ~lana 176. Statuta op}ine Vrginmost (Slu`beni vjesnik op}ine
Vrginmost, broj 21/74, 11/78, 4/82, 46/84, 11/86, 39/87 i 7/90), Skup{tina op{tine
Vrginmost u funkciji dijela Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na sjednici Vije}a
157
92
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Kostajnica.
udruènog rada, Vije}a mjesnih zajednica i Dru{tveno-politi~kog vije}a, od 1. aprila 1991.
godine donosi
O D L U K U
o odvajanju od Republike Hrvatske
^lan 1.
Op{tina Vrginmost se kona~no i trajno izdvaja iz sastava Republike Hrvatske, uklju~uju}i
sve dràvne organe i ustanove na podru~ju op}ine Vrginmost.
^lan 2.
Op{tina Vrginmost sa svojim cjelokupnim teritorijem ostaje u sastavu jugoslovenske
federacije i kao dio SAO Krajina njen je konstitutivni dio.
^lan 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom vjesniku
op}ine Vrginmost.
KLASA: 012-03/91-01/03
URBROJ: 2194-01-91-3 Predsjednik
Vrginmost, 1. 4.1991. Skup{tine op}ine
M.P.
93
Dmitar Obradovi}, v.r.
PREDSJEDNIK VUR-a PREDSJEDNIK VMZ-a ZAMJENIK PREDSJEDNIKA DPV-a
Marko Vojnovi}, v.r. Slavko Mili}, v.r. Du{an Malobabi}, v.r.
73
1991., travanj 1.
Titova Korenica
Zapovijed Izvr{nog vije}a SAO Krajine za mobilizaciju TO radi za{tite teritorijalnog
integriteta, te zahtjev Vladi Republike Srbije da snage MUP-a Srbije pruè pomo} SUP-u
Krajine
Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odrànoj u Korenici dana 1.
aprila 1991. godine izdalo je slijede}u
N A R E D B U
Da se izvr{i mobilizacija teritorijalne obrane Srpske Autonomne Oblasti Krajine i
dobrovolja~kih jedinica radi obrane slobode svih gra|ana i radi za{tite njenog teritorijalnog
integriteta.
158
93
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Vrginmost.
kao i slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Zahtjevamo od Vlade Republike Srbije da snage Ministarstva unutra{njih poslova
Republike Srbije pruè svu tehni~ku i kadrovsku pomo} SUP-u Srpske Autonomne Oblasti
Krajina.
IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINA
T. Korenica, 1. aprila 1991. Predsjednik Izvr{nog vije}a
Dr Milan Babi}
74
1991., travanj 1.
Titova Korenica
Zahtjev Izvr{nog vije}a SAO Krajine saveznim organima da se izvr{i odluka
Predsjedni{tva SFRJ o povla~enju snaga MUP-a tzv. Republike Hrvatske s teritorija SAO
Krajine te oslobode svi njeni pripadnici zarobljeni u akciji MUP-a RH na Plitvicama
Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine, na svojoj sjednici odrànoj dana 1. 4.
1991. godine razmatraju}i situaciju nastalu povodom agresije i okupacije na dio Srpske
Autonomne Oblasti Krajine u predjelu Plitvica od strane agresorskih i teroristi~kih snaga
MUP-a tzv. Republike Hrvatske usvojilo je slijede}e:
Z A H T J E V E
Od Predsjedni{tva SFRJ, [taba Komande JNA, Saveznog SUP-a i ostalih nadle`nih
saveznih organa energi~no se traì:
1. Da se hitno i do kraja izvr{i odluka Predsjedni{tva Jugoslavije o potpunom povla~enju
agresorskih i teroristi~kih snaga MUP-a tzv.
94
Republike Hrvatske sa teritorije SAO Krajine.
2. Da se odmah vrate tijela mrtvih i svi ranjeni.
3. Da se traì posredstvom Crvenog krsta Jugoslavije i Saveznog SUP-a osloba|anje svih
zarobljenih gra|ana i pripadnika SUP-a Krajine, koje su zarobile agresorske i teroristi~ke
snage MUP-a.
4. Da se odmah pristupi pretraìvanju terena na Plitvicama zajedno sa jedinicama JNA i
sanitetskim ekipama radi pronalaènja eventualnih ranjenih i poginulih.
IZVR[NO VIJE]E SAO KRAJINE
159
94
Pisano rukom.
T. Korenica, 1. 4. 1991. Predsjednik Izvr{nog vije}a
SAO Krajine
Dr Milan Babi}
75
1991., travanj 1.
Titova Korenica
Odluka Izvr{nog vije}a SAO Krajine o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji
Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine
od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici
odrànoj 01. aprila 1991. godine donosi
O D L U K U
o prisajedinjenju Srpske Autonomne
Oblasti Krajina Republici Srbiji
^lan 1.
Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.
95
^lan 2.
Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje
sastavni dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije.
Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od
dono{enja ove Odluke vaì Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije
kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 3.
Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj
teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana
od dana dono{enja Odluke.
^lan 4.
Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav
jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac,
160
95
Kako predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi} zbog me|unarodne javnosti nije blagonaklono primio ovu
ishitrenu odluku vodstva SAO Krajine, na brzinu je organizirano referendumsko i plebiscitarno izja{njavanje
Srba iz Hrvatske na pitanje: Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u
Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju? (Vidi dok. br. 89, 80, 82 i 83.)
Nakon 99,80 % glasova ZA, Skup{tina SAO Krajine donijela je 16. svibnja 1991. Odluku o prisajedinjenju
SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji èle da o~uvaju
Jugoslaviju, vidi: Uspon i pad Republike Srpske Krajine, priredio Davor Paukovi}, CPI, Zagreb, 2005., str. 87.
Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja,
Pakrac.
U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina
i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja.
^lan 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja.
IZVR[NO VIJE]E
Broj: 32/91-1
U Korenici, 01. 04. 1991. PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A
dr. Milan Babi}
76
1991., travanj 2.
Knin
Ocjene i zaklju~ci Izvr{nog vije}a SO Knin o trenutnoj politi~ko-sigurnosnoj situaciji; daje
se puna potpora Odluci o prisajedinjenju Krajine Republici Srbiji te traì od saveznih
organa za{tita i garancija za sigurnost srpskog naroda u Krajini i Hrvatskoj
AKTUELNA POLITI^KO-BEZBEDNOSNA SITUACIJA
na podru~ju op{tine Knin
Ocjena i zaklju~ci Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine Knin
Shodno osnovnom opredjeljenju i odluci Srpskog naroda kao ve}inskog na podru~ju
op{tine Knin, da u zajednici sa ostalim narodima, na ravnopravnim osnovama, ìvi u
federativnoj Jugoslaviji, a koji oblik politi~kog opredjeljenja je jasno manifestiran kroz
razli~ite oblike izraàvanja politi~ke volje, a u kontekstu nastalih politi~kih odnosa izmedju
Republike Hrvatske i SAO Krajine, Srpski narod se na podru~ju op{tine Knin putem svojih
legitimnih predstavnika opredjelio za ìvot u jedinstvenoj dràvi sa Srbima i ostalim narodima
koji to prihvataju.
Usljed ovog politi~kog opredjeljenja vlasti Republike Hrvatske nevidjenom èstinom, ne
biraju}i sredstva izvr{ile su potpunu ekonomsku i financijsku blokadu op{tine Knin. Ta
blokada u razli~itim formama traje vi{e od devet mjeseci i dovodi u pitanje funkcioniranje
kako privrednih, tako i dru{tvenih subjekata na podru~ju op{tine.
Imaju}i u vidu nastale politi~ke odnose na ovim prostorima, koji su prvenstveno posljedica
agresivne i nerazumne politike vlasti Republike Hrvatske, Srpski narod je prisiljen na
iznalaènje razli~itih oblika dru{tvenog ìvota, kao i razli~itih oblika privrednog i drugih
na~ina povezivanja i organiziranja u okviru institucija i organizacija SAO Krajina.
161
Uznemirenost gradjana na podru~ju op{tine dostigla je gotovo kriti~nu ta~ku, a to se
naro~ito ispoljilo nakon teroristi~kog napada na Plitvicama, gdje su vlasti Republike Hrvatske
najsurovijom primjenom sile, snagama MUP-a, izvr{ile napad na pripadnike Sekretarijata za
unutra{nje poslove SAO Krajina.
Tom prilikom do{lo je izmedju ostalog i do ranjavanja i zarobljavanja izvjesnog broja
pripadnika SUP-a SAO Krajina, {to je tokom ju~era{njeg dana izazvalo ogor~enje i bjes
gradjana op{tine Knin i sve demokratske jugoslavenske javnosti.
Polaze}i od stanja stvari kako je izneseno, Izvr{no vije}e Skup{tine op{tine Knin donosi
sljede}e zaklju~ke:
-daje se puna podr{ka odluci Izvr{nog vije}a SAO Krajina o prisajedinjenju SAO Krajine
Republici Srbiji,
-najenergi~nije se zahtjeva od saveznih organa i organa Republike Srbije da putem svojih
institucija i organa, pruì potpunu za{titu i garantuje bezbjednost Srpskog naroda u Krajini i
Hrvatskoj, a koji je izloèn nevidjenom, besmislenom pritisku i teroru od strane vlasti tzv.
Republike Hrvatske
-poziva se Srpski narod da krajnje mudrim i racionalnim pona{anjem na svojoj odluci za
zajedni~kim ìvotom u jednoj dràvi srpskog naroda
-suo~eni sa potpunom ekonomskom i financijskom blokadom op{tine od strane
Republike Hrvatske, {to predstavlja jo{ jednu u nizu za Hrvatsku nepopravljivih gre{aka vlasti
tzv. Republike Hrvatske, da sredstvima prisile uti~e na volju naroda, poziva se sve dru{tvene
i privredne subjekte na podru~ju op{tine da krajnje racionalno i ekonomi~no poslovanje u
uvjetima maksimalno oteànog privredjivanja i poslovanja,
-ìve}i u vremenu potrebe konstituiranja svih oblika dru{tvenog ìvota kao i institucija
sistema vlasti na prostorima Krajine, na novim osnovama, poziva se gradjane, na krajnje
razumijevanje u rje{avanju njihovih vitalnih interesa putem svih institucija SAO Krajine i
op{tine Knin.
77
1991., travanj 9.
Beograd
Deklaracija Srpskog nacionalnog saveta o srpskom nacionalnom jedinstvu
NACRT DEKLARACIJE O SRPSKOM NACIONALNOM JEDINSTVU
96
Inicijativni odbor za osnivanje Srpskog nacionalnog saveta odrào je ju~e u Beogradu
sednicu na kojoj je usvojen Nacrt deklaracije o Srpskom nacionalnom jedinstvu i odlu~eno je
da se stavi na uvid javnosti. Tekst Nacrta u celini glasi:
162
96
Napisano rukom.
Stvaranjem zajedni~ke dràve ju`noslovenskih naroda, srpski narod nije re{io ni svoje
nacionalno, ni socijalno, ni politi~ko pitanje. Njegova te`nja za slobodom, ujedinjenjem i
demokratskom dràvom, sa ostvarenjem politi~kog i duhovnog jedinstva u savremenoj
organizaciji dru{tva nije ostvarena. To se izrazito potvr|uje poloàjem srpskog naroda posle
drugog svetskog rata i zbivanjima ~iji smo savremenici. Dràvno ure|enje i dru{tveni
napredak, koji je stvarala komunisti~ka partija, doìveli su historijski neuspeh. Jugoslaviju je
zahvatila kriza postojanja.
Razdeljen republi~kim granicama, optuìvan za hegemoniju i nametanje represivnog
poretka drugim narodima, politi~ki, kulturno i ekonomski razjedinjen nacionalisti~kim
ideologijama i pometen dugotrajnom pot~injeno{}u, srpski narod je prinu|en da novom
nacionalnom politikom traì izlaz iz istorijske krize u kojoj se nalazi. Uslov nove nacionalne
politike je okon~anje ideolo{kih deoba i me|usobnih sukoba Srba nastalih u gra|anskom ratu
i razvi}e demokratske nacionalne svesti.
Polaze}i od kolektivnog identiteta srpskog naroda kao istorijske ~injenice i trajne vrednosti,
od sazrele svesti o nacionalnom i duhovnom jedinstvu kao ìvotnoj nu`nosti, du`ni smo da
izgradimo polazi{ta i ustanove i potraìmo na~ine da se obezbedi politi~ka, kulturna i
ekonomska solidarnost i povezanost svih delova na{eg naroda.
Srpski narod u sada{njem dràvnom provizorijumu vi{e nije spreman da gubi istorijsko
vreme.
U tom cilju, srpski nacionalni savet donosi deklaraciju o srpskom nacionalnom jedinstvu.
1. Srpski narod je jedinstven, suveren i dràvotvoran narod na svojim istorijskim i etni~kim
teritorijama u Jugoslaviji.
2. Srpski narod zalaga}e se za Jugoslaviju kao demokratsku saveznu dràvu slobodnih
gra|ana i ravnopravnih naroda.
3. Za uspostavljanje suverenosti srpskog naroda kao celine, ljudskih sloboda i prava
gra|ana, neophodna je promena sada{njeg dràvnog i politi~kog ure|enja Jugoslavije.
Postoje}e institucionalne mogu}nosti za izraàvanje etni~kog i gra|anskog subjektiviteta ne
zadovoljavaju.
Preure|enje zajedni~ke dràve treba da se izvr{i isklju~ivo demokratskim putem i
sporazumom jugoslovenskih naroda. Srpski narod se zalaè za Jugoslaviju u kojoj }e
ispostavljati svoju samosvjesnost slobodno i bez obzira u kom njezinom delu ìvi, po{tuju}i
pri tom jednakost u pravima drugih naroda. Odgovaraju}im oblicima samostalnosti i
autonomije treba da bude osigurano o~uvanje etni~kog, duhovnog, politi~kog, verskog i
drugog kolektivnog identiteta srpskog naroda tamo gde je on odvojen od svoje nacionalne
glavnine.
4. Srpskom narodu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugde, koji je kao etni~ki
kolektivitet doìvio genocid, moraju se u preure|enoj dràvi obezbediti ne samo individualna
ve} i kolektivna politi~ka prava.
5. Srpski narod je voljan da prihvati takav oblik dràve koji ne raskida njegovu nacionalnu
celinu i ne ugroàva njegov nacionalni identitet.
Srpske politi~ke, privredne, kulturne i druge ustanove i organizacije, kao i dràvni organi,
radi}e na unapre|enju ekonomskog poloàja i razvi}u duhovnog ìvota srpskog naroda bez
obzira na kojoj teritoriji ìvi.
6. Ako Jugoslavija kao savezna dràva nije prihvatljiva za druge jugoslovenske narode,
jedinstvo srpskog naroda bi}e osnova politi~kog zahteva da srpski narod ìvi u jednoj dràvi.
163
7. Polaze}i od suverenosti svakog jugoslovenskog naroda, njihovog prava na
samoopredeljenje, kao i od ~injenice da Jugoslavija ni 1918. godine ni u drugom svetskom
ratu nije nastala udruìvanjem republika nego ujedinjenjem naroda, postoje}e
me|urepubli~ke granice ne mogu se smatrati dràvnim i neizmenjivim.
8. U preure|enju Jugoslavije, srpski narod, na onim teritorijama van republike Srbije gde
~ini ve}inu, suvereno odlu~uje u kojoj }e i kakvoj dràvi ìveti.
9. Ovi ciljevi srpskog naroda su jedinstveni i iznad posebnih interesa.
U pregovorima o opstanku i preure|enju Jugoslavije, srpski narod nastupa}e jedinstveno
preko svojih politi~kih i dràvnih ustanova.
10. Ako se slobodnom voljom jugoslovenskih naroda uspostavi zajedni~ka dràva ona
moè biti samo demokratska i pravna dràva u kojoj se uvaàvaju slobode i prava ~oveka i
gra|anina, kolektivne slobode i prava, ekonomska i politi~ka demokratija, potpuna gra|anska
i nacionalna ravnopravnost.
11. Srpski narod odri~e se upotrebe sile i nedemokratskih sredstava u ostvarivanju svojih
nacionalnih, politi~kih i drugih interesa i ciljeva.
Nasilje i napad na bilo koji deo srpskog naroda na bilo kom delu jugoslovenske teritorije,
smatra}e se nasiljem i napadom na celokupni srpski narod.
12. Srpski narod }e posredstvom svojih politi~kih, dràvnih, kulturnih i drugih ustanova
razvijati bliske odnose i saradnju sa svim jugoslovenskim narodima.
13. Srpski narod i srpska dràva }e ostvarivati svestranu saradnju sa susednim narodima i
dràvama na Balkanu, u Evropi i svetu na principu nezavisnosti, ravnopravnosti i zajedni~kih
interesa u duhu integracije Evrope i savremenog sveta.
14. Srpski narod u Jugoslaviji }e posredstvom svojih ustanova predano raditi na
uspostavljanju i unapre|ivanju trajne povezanosti sa Srbima koji ìve u rasejanju, a u cilju
o~uvanja nacionalnog i duhovnog identiteta i celine srpskog naroda.
15. U ostvarivanju ciljeva srpskog naroda kao celine posebni zna~aj i odgovornost ima
srpski narod u Republici Srbiji. Republika Srbija treba da bude ekonomski sna`na prosve}ena
i moderna demokratska dràva u kojoj se slobodom delovanja gra|ana, politi~kih stranaka i
drugih organizacija i ustanova, umnom i moralnom snagom ostvaruje njen preporod u skladu
sa savremenim civilizacijskim dostignu}ima i na~elima me|unarodne zajednice.
16. Sva prava koja se zahtijevaju za srpski narod priznaju se svim jugoslovenskim
narodima.
17. Nacionalnim manjinama obezbe|uju se sva prava utvr|ena me|unarodnim
konvencijama.
Rukovo|eni sve{}u o teìni poloàja srpskog naroda i odgovorno{}u za njegovu sudbinu,
potpisnici Deklaracije o srpskom nacionalnom jedinstvu obavezuju se da }e predano raditi na
ostvarenju njenih ciljeva.
U Beogradu, 9. 4. 1991.
164
78
1991., travanj 17.
Knin
Odluka SO Knin o izmjeni Statuta SAO Krajine u svezi konstituiranja Skup{tine SAO
Krajine
Na osnovu ~lana 212. Statuta op{tine Knin (Slu`beni vjesnik op{tina Drni{, Knin i
[ibenik, broj: 14/75, 19/81, 4/82, 7/83, 6/84, 7/86, 6/90. i 9/90 i Slu`benog biltena op{tine
Knin broj: 2/91) Skup{tina op{tine Knin na 8. zajedni~koj sjednici Vije}a mjesnih zajednica,
Dru{tveno-politi~kog vije}a i Vije}a udruènog rada odrànog dana 17. 04. 1991. godine
donosi
O D L U K U
o izmjeni i dopuni Odluke o sprovo|enju Statuta
Srpske Autonomne Oblasti Krajine
^lan 1.
^lan 1. Odluke o sprovo|enju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina mijenja se i
glasi:
Funkciju Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajina na osnovu Statuta SAO Krajine,
a do provo|enja izbora u smislu ~lana 10. Statuta, vr{e poslanici birani u Skup{tini op{tina
koje su u sastavu SAO Krajine iz reda odbornika Skup{tine op{tine.
Izbor poslanika vr{i se tajnim glasanjem na prijedlog Komisije za izbor i ....
97
Skup{tine
op{tine, vode}i ra~una o proporcionalnoj zastupljenosti svih stranaka Skup{tine op{tine koja
vr{i izbor.
Svaka Skup{tina op{tine koja je u sastavu SAO Krajine bira 7 poslanika u Skup{tinu Srpske
Autonomne Oblasti Krajina.
Rad Skup{tine SAO Krajine uredit }e se Poslovnikom koji }e Skup{tina SAO Krajine
donijeti na prvoj konstituiraju}oj sjednici, u skladu sa Statutom i ovom Odlukom.
^lan 2.
Odluka stupa na snagu nakon {to je usvoji ve}ina Skup{tina op{tina u sastavu Srpske
Klasa: 021-05/91-01/69 PREDSJEDNIK
Ur.broj: 2136/01-91 SKUP[TINE OP[TINE
dr. Milan Babi}, s.r.
Ta~nost prepisa ovjerava:
SEKRETAR
Lali} Borka
165
97
Jedna rije~ nejasna u tekstu dokumenta.
79
1991., travanj 30.
Knin
Odluka Skup{tine SAO Krajine o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje Krajine
Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji s onima koji je èle o~uvati
Na osnovu prava naroda na samoopredeljenje kao i na osnovu prethodno donesene
Odluke o prisajedinjenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine Republici Srbiji, koju je
donijelo Izvr{no vije}e SAO Krajine na sjednici od 01.04.1991. godine, te ~lana 9. stava 2.
ta~ke 5. Statuta SAO Krajine, Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine, na 1. sjednici,
odrànoj 30. 04. 1991. godine, donosi
O D L U K U
o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO
Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u
Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim
koji èle da o~uvaju Jugoslaviju
^lan 1.
Raspisuje se referendum za prisajedinjenje Srpske Autonomne Oblasti Krajina Republici
Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da
o~uvaju Jugoslaviju.
^lan 2.
Referendum }e se sprovesti na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina dana 12. 05.
1991. godine u vremenu od 8 20 sati.
^lan 3.
Pitanje koje }e biti predmetom izja{njavanja gra|ana glasi:
Da li ste za prisajedinjenje Krajine Republici Srbiji i zato da Krajina ostane u Jugoslaviji
sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju?
^lan 4.
Za sprovo|enje ove Odluke zaduùje se Centralna komisija za sprovo|enje referenduma
na teritoriji SAO Krajina.
^lan 5.
U roku od 7 dana od dana objavljivanja kona~nih razultata, Skup{tina SAO Krajine
obavezna je da donese odluku o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji, ako se za istu
izjasnila ve}ina gra|ana sa podru~ja SAO Krajine koji imaju bira~ko pravo.
^lan 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a obavit }e se u Glasniku Krajine.
Broj: 53/91-2
166
M.P.
98
Matija{evi} Velibor, v.r.
80
1991., travanj 30.
Rje{enje Skup{tine SAO Krajine o imenovanju Centralne komisije za provo|enje
referenduma o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji
Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke
o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO
Krajine na 1. sjednici odrànoj 30. 04. 1991. godine, donosi
R J E [ E N J E
o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje
referenduma na podru~ju SAO Krajine za
prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji
i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju
Jugoslaviju
1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine
na prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu:
1. Vujani} Ljubica za predsjednika
2. Lali} Borka za ~lana
3. Vje{tica Du{an za ~lana
1. Matkovi} Risto za zamjenika predsjednika
2. [a{i} Nikica za zamjenika ~lana
3. Ze~evi} Zdravko za zamjenika ~lana
2. Sekretar Komisije je Lali} Borka.
3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za
sprovo|enje referenduma.
Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore.
4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
167
98
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
Broj: 54/91-2
M.P.
99
81
1991., svibanj po~etak
Gra~ac
Proglas Komisije za provo|enje referenduma op}ine Gra~ac o prisajedinjenju SAO Krajine
Republici Srbiji
NA OSNOVU ODLUKE SKUP[TINE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI
KRAJINE OD 30. 04. 1991. GODINE O PRISAJEDINJENJU SRPSKE AUTONOMNE
OBLASTI KRAJINA REPUBLICI SRBIJI; KOMISIJA ZA PROVODJENJE
REFERENDUMA OP[TINE GRAÂC OBJAVLJUJE
P R O G L A S
SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA JE RASPISALA
REFERENDUM O PRISAJEDINJENJU SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE
REPUBLICI SRBIJI ZA 12. MAJA 1991. GODINE.
U CJELOKUPNOJ ISTORIJI SRPSKOG NARODA NA ETNI^KIM I
ISTORIJSKIM PROSTORIMA SRPSKOG NARODA SRPSKE AUTONOMNE
OBLASTI KRAJINA TO JE NAJZNAÂJNIJI A ISTODOBNO I NAJSVEÂNIJI
TRENUTAK. 12. MAJA 1991. GODINE ZAVR[IT ]E SE VJEKOVNE PATNJE I
MUKE SRPSKOG NARODA SAO KRAJINE, 12. MAJA DO]I ]E KRAJ
PROGONIMA I STRADANJIMA SRPSKOG NARODA SAO KRAJINE, 12. MAJA
SRPSKI NAROD SAO KRAJINE VRATITI ]E SE MATICI SRBIJI, NA[OJ DRAGOJ I
VOLJENOJ OTAD@BINI KOJOJ SRPSKI NAROD SAO KRAJINE NIKADA NIJE NI
PRESTAO DA PRIPADA.
STOGA KOMISIJA ZA PROVO\ENJE REFERENDUMA O PRISAJEDINJENJU
SAO KRAJINE REPUBLICI SRBIJI, OP[TINA GRAÂC POZIVA SVE
PUNOLJETNE GRA\ANE OP[TINE GRAÂC DA DANA 12. MAJA 1991.
GODINE U VREMENU OD 8-20 ÂSOVA IZA\U NA GLASA^KA MJESTA U
SVOJIM MJESNIM ZAJEDNICAMA I DA SVOJIM OPREDJELJENJEM ZA
PRISAJEDINJENJE SAO KRAJINE REPUBLICI SRBIJI DOKA@U SVIM NA[IM
168
99
PRIJATELJIMA, A POSEBNO NEPRIJATELJIMA KAO I CJELOKUPNOJ JAVNOSTI
DA SU SVJESNI I DOSTOJNI VELIKOG ISTORIJSKOG TRENUTKA.
GRA\ANI KOJI NISU UPISANI U BIRA^KI SPISAK MOLE SE DA SE JAVE U
SVOJU MJESNU KANCELARIJU RADI UPISA U BIRA^KI SPISAK KAKO BI
MOGLI 12. MAJA IZVR[ITI SVOJU ÂSNU I SVETU DU@NOST.
M.P.
100
KOMISIJA ZA SPROVO\ENJE
REFERENDUMA OP[TINE GRAÂC
Arhiv Vlade Republike Hrvatske, OD -300491/VII-10-12.
82
1991., svibanj 5.
Knin
Rje{enje Centralne komisije za provo|enje referenduma o imenovanju op}inskih komisija
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA
Centralna komisija za sprovo|enje referenduma
Broj: 14/91.
Na osnovu ~lana 17. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i ta~ke
2. Rje{enja o imenovanju Centralne komisije za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO
Krajine, Centralna komisija za sprovo|enje referenduma, na sjednici odrànoj 6. 5. 1991.
godine, donosi
R J E [ E N J E
o imenovanju Op{tinske komisije za sprovo|enje referenduma za prisajedinjenje SAO
Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim
koji èle da sa~injavaju Jugoslaviju.
1. Za sprovo|enje glasanja na referendumu na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine
za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju, imenuju se op{tinske komisije za
sprovo|enje referenduma i to:
1. OP[TINA BENKOVAC
169
100
Okrugli pe~at: Skup{tina op}ine Gra~ac, SR Hrvatska.
Milan [trbac, za predsjednika
Du{an Starevi}, za ~lana
Milica Draì}, za ~lana
Gojko Vojvodi}, za zamjenika predsjednika
Veseljko Crnokrak, za zamjenika ~lana
Ilija Kneèvi}, za zamjenika ~lana
2. OP[TINA VOJNI]
Ljubomir Stokrp, za predsjednika
Branko Kresojevi}, za ~lana
Stevo Ra{i}, za ~lana
Milo{ Janji}, za zamjenika ~lana
Anka Vuleti}, za zamjenika ~lana
3. OP[TINA VRGINMOST
Milo{ î~a, za predsjednika
Mara Ru{nov, za ~lana
Dragan Pjeva~, za ~lana
Nikola Su`njevi}, za zamjenika predsjednika
Nada Svitlica, za zamjenika ~lana
Du{an î~a, za zamjenika ~lana
4. OP[TINA DONJI LAPAC
Tanja Rastovi}, za predsjednika,
Rade Popovi}, za ~lana,
Rade Ili}, za ~lana,
Du{ko Opa~i}, za zamjenika predsjednika,
Radojka Kuga, za zamjenka ~lana,
Milica Vojvodi}, za zamjenika ~lana.
5. OP[TINA DVOR
Marijan Jano{evi}, za predsjednika,
Mara ênak, za ~lana,
Milan Mili~evi}, za ~lana,
Boris Pribi~evi}, za zamjenika predsjednika,
Marjan Meni}anin, za zamjenika ~lana,
Rade Mesar, za zamjenika ~lana.
6. OP[TINA GLINA
Petar Kralj, za predsjednika,
Dragan Roksandi}, za ~lana,
Stevan Bagi~evi}, za ~lana,
Boris Martinovi}, za zamjenika predsjednika,
Ilija Todorovi}, za zamjenika,
Du{an Salti}, za zamjenika ~lana.
170
7. OP[TINA GRAÂC
Du{anka Kri~kovi}, za predsjednika,
Goran Stani}, za ~lana,
Milena Veselinovi}, za ~lana,
Du{an Cvjetkovi}, za zamjenika predsjednika,
Milorad Ga}e{a, za zamjenika ~lana,
\uro Cvjetkovi}, za zamjenika ~lana.
8. OP[TINA KNIN
Gordana Dmitrovi}, za predsjednika,
@eljko Lali}, za ~lana,
Stevo Vladu{i}, za ~lana,
Radovan [trbac, za zamjenika predsjednika,
Irena Sinobad, za zamjenika ~lana,
Radojka Gnjidi}, za zamjenika ~lana.
9. OP[TINA KORENICA
Milorad Miri}, za predsjednika,
Nena @igi}, za ~lana,
Milan Nevajdi}, za ~lana,
Rade Basta, za zamjenika predsjednika,
Milan Rapaji}, za zamjenika ~lana,
\or|e Bolti}, za zamjenika ~lana
10. OP[TINA KOSTAJNICA
Du{an Zeli}, za predsjednika
Milan Rudi}, za ~lana,
Vaso Obrenovi}, za ~lana,
Nikola Glavljevi}, za zamjenika predsjednika,
Branko Rebi}, za zamjenika ~lana,
Milan Borojevi}, za zamjenika ~lana.
11. OP[TINA OBROVAC
Jovo Vuki~evi}, za predsjednika,
@eljko Komazec, za ~lana,
Mirko Vuk~evi}, za ~lana,
Milan Deli}, za zamjenika predsjednika,
Stevo Komazec, za zamjenika ~lana,
Branko Kalini}, za zamjenika ~lana.
12. OP[TINA PAKRAC
za predsjednika
za ~lana
za ~lana
171
za predsjednika
za zamjenika ~lana
za zamjenika ~lana
PREDSJEDNIK
CENTRALNE KOMISIJE
Vujani} Ljubica, s.r.
83
1991., svibanj 14.
Knin
Izvje{}e Centralne komisije za provo|enje referenduma SAO Krajine o rezultatima
referenduma za priklju~enje SAO Krajine Republici Srbiji i ostanak u Jugoslaviji
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA
REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
SKUP[TINA SAO KRAJINE
Centralna komisija za sprovo|enje
referenduma na podru~ju SAO Krajine
Broj: 27/91.
Knin, 14. 05. 1991. godine
Centralna komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine na sjednici
odrànoj dana 14. maja 1991. godine na temelju pregledanih materijala koji su Centralnoj
komisiji dostavile op{tinske komisije sa podru~ja SAO Krajine sa~inila je izvje{taj, te isti
podnosi skup{tini SAO Krajine
I Z V J E [ T A J
o sprovedenom referendumu na teritoriji
Komisija je konstatirala na temelju dostavljenih materijala da je dana 12. maja 1991.
godine u vremenu od 8 do 20 ~asova proveden referendum u slijede}im op{tinama koje
pripadaju SAO Krajini:
1. Benkovac
2. Vojni}
3. Vrginmost
4. Donji Lapac
172
5. Dvor na Uni
6. Glina
7. Gra~ac
8. Korenica
9. Kostajnica
10. Knin
11. Obrovac
12. Zajednica srpskih mjesnih zajednica
Op{tina Petrinja i Sisak
Nakon {to je komisija pregledala sve materijale dostavljene od op{tinskih komisija
konstatirala je da nije bilo nikakvih nepravilnosti kako na glasa~kim mjestima, tako ni u radu
op{tinskih komisija.
Na referendumu se odlu~ivalo o pitanju Da li ste za prisajedinjenje SAO Krajine
Republici Srbiji i zato da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji èle
da o~uvaju Jugoslaviju.
Na temelju pregledanih materijala i zapisnika o radu op{tinskih komisija Centralna
komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine utvrdila je slijede}e rezultate
na op{tinama:
% %
u odnosu na u odnosu na
one koji su upisane
glasali glasa~e
I OP[TINA BENKOVAC
1. Broj upisanih glasa~a 24.717
2. Glasalo 15.309 61,93
3. ZA prijedlog
glasalo 15.287 99,85 61,84
4. PROTIV 15
5. Nevaè}ih 7
NAPOMENA: U Op{tini Benkovac glasalo je 2.330 gra|ana ro|enih na podru~ju ove
Op{tine, a koji su napustili svoja prebivali{ta pa sada borave na ovom podru~ju i svi su se
izjasnili ZA.
II OP[TINA VOJNI]
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 16.348 91,88
3. ZA prijedlog glasalo 16.333 99,90 91,80
173
4. PROTIV 9
5. Nevaè}ih 6
NAPOMENA: U ovoj Op{tini glasalo je 3.008 gra|ana koji su ro|eni na podru~ju ove
Op{tine ali na istoj nemaju stalno prebivali{te i svi su se izjasnili ZA.
III OP[TINA VRGINMOST
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 9.906 73,28
4. PROTIV 2
5. Nevaè}ih 5
NAPOMENA: U Op{tini Vrginmost glasalo je 394 glasa~a koji nemaju stalno prebivali{te na
podru~ju ove op{tine, ali su na istoj ro|eni i svi su glasali ZA.
IV OP[TINA DONJI LAPAC
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 6.666 98,14
3. ZA prijedlog glasalo 6.648 99,72
4. PROTIV 10
5. Nevaè}ih 8
V OP[TINA DVOR NA UNI
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 10.565 85,61
4. PROTIV 16
5. Nevaè}ih 10
NAPOMENA: Na temelju prebrojanih glasa~kih listi}a utvr|eno je da je prema glasa~kim
listi}ima glasalo 10.563 glasa~a {to zna~i da 2 glasa~a nisu ubacili glasa~ki listi} u kutiju.
VI OP[TINA GLINA
174
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 12.141 63,87
4. PROTIV 8
5. Nevaè}ih 5
NAPOMENA: U Op{tini Glina glasalo je 352 glasa~a ~ije je prebivali{te van ove Op{tine, a
ro|eni su na podru~ju Op{tine Glina.
VII OP[TINA GRAÂC
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 15.199 94,16
4. PROTIV 13
5. Nevaè}ih 16
VIII OP[TINA KORENICA
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 18.538 96,84
4. PROTIV 25
5. Nevaè}ih 25
IX OP[TINA KOSTAJNICA
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 11.038 71,36
4. PROTIV 15
175
5. Nevaè}ih 4
X OP[TINA KNIN
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 37.141 91,66
4. PROTIV 76
5. Nevaè}ih 41
XI OP[TINA OBROVAC
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 6.408 66,25
4. PROTIV 10
5. Nevaè}ih /
XII ZAJEDNICA SRPSKIH MJESNIH ZAJEDNICA
U OP[TINI PETRINJA I SISAK
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
SISAK
2. Glasalo 8.225
3. ZA prijedlog glasalo 8.203
4. PROTIV 5
5. Nevaè}ih 17
PETRINJA
2. Glasalo 12.358
3. ZA prijedlog glasalo 12.356
4. PROTIV 2
5. Nevaè}ih /
176
Ukupni podaci za teritoriju SAO Krajine
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 179.840 79,48
4. PROTIV 206 0,11 0,09
5. Nevaè}ih 144 0,08 0,06
OP[TINA PAKRAC
% %
one koji su upisane
glasali glasa~e
2. Glasalo 10.477 51,02
4. PROTIV 2
5. Nevaè}ih /
Op{tina Pakrac na zahtjev Centralne komisije za sprovo|enje referenduma nije dostavila
imena za ~lanove op{tinske komisije, pa tako Centralna komisija nije ni imenovala komisiju
za Op{tinu Pakrac. Me|utim, aktivisti SDA-a na podru~ju ove Op{tine proveli su referenudm
i dostavili podatke, ali je Centralna komisija zaklju~ila da se ovi podaci ne mogu tretirati kao
slu`beni podaci pa predlaè Skup{tini da ih usvoji kao izja{njavanje putem plebiscita.
Isto tako Centralna komisija predlaè da se kao plebiscit tretira i cifra od 6.084 glasa koji
se odnose na Op{tine Vojni}, Benkovac, Glina i Vrginmost, gdje su glasali gra|ani koji
nemaju stalno mjesto prebivali{ta na podru~ju tih op{tina.
Prema tome ZA se izjasnilo 16.555 gra|ana u vidu plebiscita.
Na osnovu utvr|enih rezultata Centralna komisija konstatuje da su ispunjeni uslovi da
Skup{tina SAO Krajine u smislu ~lana 5. Odluke o raspisivanju referenduma donese Odluku
o prisajedinjenju SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE REPUBLICI SRBIJI i da
Krajina ostane u JUGOSLAVIJI sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji èle da o~uvaju
Jugoslaviju, jer je od ukupno upisanih glasa~a u glasa~ke spiskove na referendum izi{lo i
glasalo 79,48% a ZA se izjasnilo 79,33% od upisanog broja, odnosno 99,80% od broja koji
je glasao.
KOMISIJA
1. Vujani} Ljubica, s.r. predsjednik
2. Lali} Borka, s.r., ~lan
3. Vje{tica Du{an, s.r., ~lan
177
84
1991., svibanj 21.
Kostajnica
Proglas SO Kostajnica da 30. svibanj ne prihva}a kao praznik i dan hrvatske dràvnosti
R E P U B L I K A H R V A T S K A
KLASA: 021-05/91-01/17
URBROJ: 2139-01-01-91-1
Kostajnica, 21. 05. 1991 . godine
Obavje{tavamo Vas, da je Skup{tina op}ine Kostajnica na sjednici odrànoj 24. 05 1990.
godine zauzela stav da ne prihva}a 30. maj kao dan hrvatske dràvnosti.
Stoga se zahtjeva od svih poduze}a, ustanova, organa uprave i pravosu|a i drugih organizacija
i dru{tveno pravnih osoba da provedu prednji stav Skup{tine op}ine Kostajnica i ozna~en
dan smatraju radnim danom.
PREDSJEDNIK
Branko Dmitrovi}, dipl. ing.
M.P.
101
Ured predsjednika Republike Hrvatske, 163/91.
85
1991., svibanj 29.
Knin
Odluka Skup{tine SAO Krajine o progla{enju Statuta SAO Krajine ustavnim zakonom
Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina Skup{tina Srpske
Autonomne Oblasti Krajine, na 3. sjednici odrànoj 29. 05. 1991. godine, donijela je
O D L U K U
o progla{enju Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina Ustavnim zakonom Srpske
Autonomne Oblasti Krajine
178
101
Okrugli pe~at: SR Hrvatska, SO Kostajnica.
1. Progla{ava se Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kojeg su usvojile op{tine na
teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine, a koji je stupio na snagu 21. 12. 1990. godine,
sa izmjenama i dopunama na Ustavni zakon Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
2. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Glasniku Krajine.
Broj: 86/91-2
Knin, 29. 05. 1991. godine
M.P.
102
86
1991., svibanj 29.
Knin
Ukaz o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni ustavnog zakona SAO Krajine
Na osnovu 22. ~lana Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajina, donosim
U K A Z
o progla{enju Zakona o izmjeni i dopuni
Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti
Krajina
Progla{avam Zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti
Krajina, kojeg je Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajina, donijela na 3. sjednici 29. 05.
1991. godine.
Broj: 96/91-1
Knin, 29. 05. 1991. godine
PREDSJEDNIK VLADE
Babi} dr. Milan, v.r.
- - - - - - -
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNI USTAVNOG ZAKONA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI
KRAJINA
^lan 1.
U ~lanu 1. Ustavnog zakona Srpske autonomne oblasti Krajina iza rije~i Srpska
autonomna oblast Krajina oblik je dodaje se rije~ politi~ko.
179
102
^lan 2.
Iza ~lana 3. dodaje se ~lan 3a. koji glasi:
U Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina u slu`benoj je upotrebi srpski jezi~ki standard, koji
se zvani~no naziva srpsko-hrvatski jezik, a }irili~nim pismom. U op{tinama u kojima se, u
skladu s referendumom ili popisom stanovni{tva, na|e nakon defenitivnog razgrani~enja
Srpske autonomne oblasti Krajine, i Republike Hrvatske, ne manje od 8% hrvatskog
stanovni{tva, u slu`benoj je upotrebi i hrvatski jezi~ki standard, ~iji je zvani~ni naziv isti kao
u Ustavu Republike Hrvatske. A ako se u kojoj od kraji{kih op{tina na|e ne manje od 8%
pripadnika kojeg drugog naroda, odnosno nacionalne manjine, u slu`benoj upotrebi bit }e i
jezik toga naroda, odnosno te nacionalne manjine. U protivnoj upotrebi i u drugim,
neslu`benim podru~jima javnog ìvota nema nikakvih jezi~nih ograni~enja. Uslovi i jamstva
slu`bene upotrebe jezika i pisma utvr|uju se zakonom.
^lan 3.
U ~lanu 6. stav 1. rije~ Statutom zamjenjuje se rije~ima Ustavnim zakonom.
Ta~ka 2. stava 2. mijenja se i glasi: donosi Ustavni zakon.
U ta~ki 5. stava 2. ~lana 6. Ustavnog zakona iza rije~i donosi stavlja se rije~ zakone.
^lan 4.
^lan 8. mijenja se i glasi:
Organi Srpske autonomne oblasti Krajina jesu Skup{tina, Vlada i predsjednik Vlade.
^lan 5.
U ~lanu 9. stavu 2. umjesto rije~i Statutom, stavljaju se rije~i Ustavnim zakon.
U ta~ki 4. stava 2. iza rije~i donosi stavlja se rije~ zakona.
Ta~ka 7. stava 2.mijenja se i glasi Bira predsjednika Vlade i ministre.
U ta~ki 10. stava 2. umjesto rije~i Izvr{no vije}e, stavlja se rije~ Vlade.
^lan 6.
U ~lanu 18. umjesto rije~i Izvr{no vije}e stavljaju se rije~i Vlada.
^lan 7.
^lan 19. mijenja se i glasi:
Vladu sa~injavaju predsjednik, jedan ili vi{e podpredsjednika i zakonom odre|eni broj
ministara:
^lan 8.
U ~lanu 20. stavu 1. umjesto rije~i Izvr{nog vije}a stavlja se rije~ Vlade.
Stav 2. mijenja se i glasi: Kandidat za predsjednika odnosno predsjednik Vlade iznosi pred
Skup{tinu svoj program i predlaè sastav Vlade.
U stavu 3. 4. umjesto rije~i Izvr{no vije}e stavljaju se rije~i Vlade.
^lan 9.
U ~lanu 21. umjesto rije~i Izvr{no vije}e stavlja se rije~ Vlade, a iza rije~i progla{ava
stavlja se rije~ zakone.
^lan 10.
stavlja se rije~ zakon.
180
^lan 11.
stavlja se rije~ zakon.
^lan 12.
U ~lanu 24., 25., i 26. umjesto rije~i Statut stavlja se rije~ Ustavni zakon.
^lan 13.
Ovla{}uje se Ministarstvo za pravosu|e i upravu da izradi pre~i{}eni tekst Ustavnog zakona
Srpske Autonomne Oblasti Krajina.
^lan 14.
Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom
glasniku Krajine.
Broj: 87/-1-2
Knin, 29. 05. 1991. godine PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Velibor Matija{evi}
M.P.
103
87
1991., lipanj 24.
Banja Luka
Ugovor o suradnji SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine
SRPSKA AUTONOMNA OBLAST KRAJINA koju predstavlja predsjednik Vlade Srpske
autonomne oblasti Krajina dr. Milan Babi}
i
ZAJEDNICA OP[TINA BOSANSKA KRAJINA koju predstavlja predsjednik Izvr{nog
vije}a Zajednice op{tina Bosanska Krajina An|elko Grahovac
sklopili su 24. 06. 1991. godine u Banja Luku
U G O V O R O S A R A D N J I
^lan 1.
ovim ugovorom utvr|uju se subjekti, sadràj i na~in integracije Srpske autonomne obasti
Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina i obaveze koje iz tog proishode.
^lan 2.
Saradnja u okviru integracije obuhvatit }e sljede}e oblasti: privredu, politiku, kulturu,
prosvjetu, obrazovanje, zdravstvo, socijalni rad i socijalnu politiku, saobra}aj i veze,
181
103
informisanje, odbranu kao i druge oblasti ìvota i rada u kojima se ukaè potreba za
integrativnom saradnjom.
^lan 3.
Saradnja }e se u procesu integracije ostvarivati na nivou institucija i organa kao i drugih
subjekata koji vr{e vlast, posluju ili na bilo koji drugi na~in djeluju u oblastima koju su
predvi|ene kao sadràj saradnje ~lan 2. ovog Ugovora, i kojima je sjedi{te na teritorijama SAO
Krajina i Zajednice op{tina Bosanska Krajina.
^lan 4.
Odluke uredbe i druga odgovaraju}e pravna akta kojima }e biti regulisana saradnja u
pojedinim oblastima donosit }e institucija, organi i subjekti na koje se odnosi sadràj tih
odluka. Izuzetno, u onim slu~ajevima u kojim zbog tih odluka. Izuzetno, u onim slu~ajevima
u kojima zbog zna~aja pojedinih odluka, a koje se ti~u razvoja obiju Krajina kao cjelina,
odluke }e donositi na nivou Vlade odnosno Izvr{nog vije}a i Skup{tina SAO Krajine i
Zajednice op{tina Bosanske Krajine.
^lan 5.
Ugovorne strane su se dogovorile da svaka od njih (SAO Krajina i Zajednica op{tina Bosanska
Krajina) zadràvaju svoj politi~ki i pravni subjektivitet sve dotle dok op{te politi~ke prilike u
Jugoslaviji kao i procesi integracije me|u njima ne uslove i omogu}e i druga~ija rje{enja.
^lan 6.
Ugovorne strane sporazumijele su se da u odnosu na tre}e subjekte pored samostalnog, mogu
imati i zajedni~ki nastup kada je to u obostranom interesu.
^lan 7.
Odgovornost za preuzete obaveze iz ovog ugovora imaju institucije, organi i subjekti koji
donose pojedina~ne odluke i druga pravna akta a u krajnjoj instanci Skup{tina SAO Krajine
i Skup{tina Zajednice op{tina Bosanska Krajina.
^lan 8.
Na~ini i sredstva kojima }e se obezbjediti sprovo|enje donijetih odluka i drugih akata koji
proisteknu iz ovoga ugovora kao i njegove odredbe odredit }e Skup{tina SAO Krajine i
Zajednica op{tina Bosanske Krajine.
^lan 9.
Ovaj ugovor stupa na snagu danom njegovog progla{enja na zajedni~koj sjednici Skup{tina
SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanske Krajine uz njegovo prethodno prethodno
potpisivanje na nivou Vlade SAO Krajine i Izvr{nog vije}a Zajednice op{tina Bosanske
Krajine.
IZVR[NO VIJE]E ZAJEDNICE VLADA SRPSKE AUTONOMNE
OP[TINA BOSANSKE KRAJINE OBLASTI KRAJINA
P r e d s j e d n i k P r e d s j e d n i k
AN\ELKO GRAHOVAC, s.r. dr. MILAN BABI], s.r.
182
88
1991., lipanj 24.
Dvor na Uni
Ultimatum Izvr{nog vije}a SO Dvor na Uni MUP-u Republike Hrvatske da povu~e policijsku
postaju iz Kozibroda jer }e ju ina~e ukloniti samoorganizovani narod oruànom akcijom
SOCJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
OP[TINA DVOR NA UNI
IZVR[NO VIJE]E SO DVOR NA UNI
KLASA: 022-05/91-01/54
URBROJ: 2120-01-02-91-1
Dvor, 24. VI. 1991 .
Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni na svojoj 5. vanrednoj sjednici odrànoj dana 24. VI. 1991.
godine razmatraju}i politi~ko bezbedonosnu situaciju nastalu formiranjem Policijske
postaje MUP-a Republike Hrvatske na podru~ju op{tine Dvor na Uni u selu Kozibrod
donijelo je
Z A K L J U ^ A K
Formiranje Policijske postaje MUP-a Republike Hrvatske na podru~ju Dvor na Uni u selu
Kozibrod predstavlja otvoren atak na suverenitet op{tine Dvor na Uni i SAO Krajine kao i
poziv na sukob po{to hrvatski narod na podru~ju op{tine Dvor na Uni nije ni~im ugroèn od
strane ve}inskog srpskog naroda i legalnih organa vlasti op{tine Dvor na Uni i ne postoji
nikakav razlog za formiranje Policijskih postaja MUP-a Republike Hrvatske u hrvatskim
selima ove op{tine.
Formiranje Policijske postaje u Kozibrodu izazvalo je samoorganiziranje naroda na cijelom
podru~je op{tine Dvor na Uni koji je spreman da oruànom akcijom ukloni postoje}u
Policijsku postaju MUP-a Republike Hrvatske u selu Kozibrod.
Radi toga Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni poziva MUP Republike Hrvatske da 24. VI. 1991
.godine do 24 sata povu~e postoje}e snage iz Policijske postaje u Kozibrodu i istu rasformira
jer u protivnom Izvr{no vije}e SO Dvor na Uni ne odgovara za eventualne posljedice koje
mogu nastati ukoliko MUP Republike Hrvatske ne ispo{tuje ovaj zahtjev Izvr{nog vije}a SO
Dvor na Uni.
PREDSJEDNIK
Bogdan ing. Vajagi}, v.r.
DOSTAVITI:
1. MUP Republike Hrvatske
2. SSUP Beograd
3. Komanda garnizona JNA Petrinja
4. Sredstva javnog informisanja
5. Policijska uprava Sisak
6. A r h i v a
183
89
1991., lipanj 25.
Borovo Selo
Odluka Velike narodne skup{tine Srba iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema o poloàju
srpskog naroda u jugoslavenskoj dràvnoj zajednici
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje, uklju~uju}i tu i pravo na odcjepljenje,
Velika Narodna Skup{tina Srba iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na zasjedanju
odrànom 25. juna 1991. godine donijela je
O D L U K U
o poloàju srpskog naroda iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u
u jugoslovenskoj dràvnoj zajednici
^lan 1.
Srpski narod iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema odlu~io je da ostane u zajedni~koj dràvi
sa drugim djelovima srpskog naroda i drugim jugoslovenskim narodima koji èle da ìve u
zajedni~koj jugoslavenskoj dràvi.
^lan 2.
Na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema primjenjiva}e se Ustav SFR Jugoslavije,
savezni zakoni i drugi propisi i op{ti akti koji nisu u suprotnosti sa Ustavom SFR Jugoslavije.
^lan 3.
Teritorijalna organizacija Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema uredi}e se ustavom zajedni~ke
jugoslovenske dràve i propisima i op{tim aktima donijetim u skladu sa tim ustavom.
^lan 4.
Gra|ani koji ìve na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema jednaki su u pravima i
du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dràvnim i drugim organima bez obzira na rasu,
jezik, pol, nacionalnu pripadnost, veroispovjest, politi~ko ili neko drugo uvjerenje,
obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje drugo li~no svojstvo.
^lan 5.
Danom otcjepljenja odnosno razdruìvanja Hrvatske, srpski narod i djelovi drugih naroda i
nacionalnih manjina koji ìve na teritoriji Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema ostaju u
zajedni~koj dràvi srpskog naroda i drugih jugoslovenskih naroda koji se predjele za takvu
dràvnu zajednicu.
^lan 6.
Ova odluka stupa na snagu danom otcjepljenja, odnosno razdruìvanja Hrvatske od
Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
U Borovu Selu, 25. juna 1991.
01 Broj: 2/91.
1991., str. 2.
184
90
1991., lipanj 27.
Bosansko Grahovo
Zapisnik 1. zajedni~ke sjednice Skup{tine SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanske
Krajine
Z A P I S N I K
sa 1. Zajedni~ke sjednice Skup{tine SAO Krajine i Zajednice op{tina Bosanska Krajina
odràne 27. juna 1991. godine u Spomen domu Gavrilo Princip u Bosanskom Grahovu.
Zajedni~ku sjednicu otvorio je predsjednik Zajednice op{tina Bosansko Grahovo Vojo
Kupre{anin.
Zatim se pre{lo na usvajanje predloga dnevnog reda.
Pro~itav{i im predloèni dnevni red, predsjednik Kupre{anin pita da li ima primjedbi i
prijedloga na predloèni dnevni red.
Budu}i da istih nije bilo predsjednik stavlja dnevni red na usvajanje.
Jednoglasno je usvojen slijede}i
D N E V N I R E D
1. Verifikacija mandata izabranih poslanika iz Op{tine Kostajnica.
2. Dono{enje rje{enja o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO Krajine.
3. Imenovanje sekretara Izvr{nog vije}a Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina.
4. Progla{enje Ugovora o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajina i Zajednice op{tina
Bosanska Krajina.
5. Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti
Krajina.
6. Razrje{enje predsjednika Op{tinskog suda Knin.
7. Imenovanje v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin.
Ad / 1. Verifikacija mandata izabranih poslanika iz Op{tine Kostajnica.
Sekretar SAO Krajine Borka Lali} obrazlaù}i je istakla da je Skup{tina op{tine Kostajnica
dostavila rje{enje o izboru poslanika u Skup{tinu SAO Krajine. Za poslanike su predloèni:
1. Dmitrovi} Branko
2. Marjanovi} Ljubomir
3. Trbojevi} Pero
4. Plavljani} Nikola
5. Rebi} Branko
6. Petrinac Branko
7. In|i} Milan
Da bi mogli u~estvovati u radu sjednice Skup{tine potrebno je da im se verificira mandat.
185
Komisija u sastavu: Mandini} Neboj{a, 2. Paspalj Mile i Dubaji} Dragan pregledali su
dostavljeno rje{enje, te je Mandini} Neboj{a predsjednik Verifikacione komisije podnio
skup{tini izvje{taj o verifikaciji mandata slijede}ih poslanika.
1. Dmitrovi} Branko
2. Marjanovi} Ljubomir
3. Trbojevi} Pero
4. Plavljanin Nikola
5. Rebi} Branko
6. Petrinjac Branko
7. In|i} Milan
Ta~ka 1. ovog zapisnika prilaè se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
104
Ad / 2. Dono{enje rje{enja o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO Krajine.
Predsjednik Vlade SAO Krajine Milan dr Babi} dao je slijede}e obrazloènje.
Na osnovu ~lana 20-tog stava 2. Ustavnog zakona SAO Krajine predlaèm Skup{tini SAO
Krajine da usvoji dopunu liste ministara i to:
Za ministra za industriju i ekonomski razvoj dipl.in`. JOVANA KATI]A direktora
Jadranmetala iz Kistanja.
Za ministra financija dipl.ecc. MILAN BAUK rukovodilac ekonomskog sektora
@eljezni~ki prevoz Knin.
Za ministra elektroprivrede i energetike dipl.in`. VUKA[IN BABI] rukovodilac sektora
za razvoj Elektrodistribucija Knin.
Predsjednik zatim predlaè Skup{tini da prihvati prijedlog Vlade o zamjeni ministarskih
resora i to:
Ministar odbrane Milan Marti} da preuzme resor ministra unutra{njih poslova.
Ministar Du{an Vje{tica da preuzme resor za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti
i graditeljstvo. Resor odbrane da preuzme predsjednik Vlade do izbora ministra.
Za podpredsjednika Vlade predloèn je
Risto Matkovi} predsjednik IV SO Knin i ministar Ministarstva za pravosu|e i upravu.
Jovan Kati} ministar za industriju i ekonomski razvoj.
Predlog se daje na raspravu.
Budu}i da rasprave nije bilo, rje{enje o izboru ministara nepopunjenih ministarstava SAO
Krajine jednoglasno je done{eno.
Rje{enje se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio
105
.
Ad / 3. Imenovanje sekretara Izvr{nog vije}a Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska
Krajina.
Predsjednik Zajednice op{tina Bosanska Krajina, obrazlaù}i daje prijedlog da se
Karapetrovi} Mladen izabere za sekretara IV Skup{tine Zajednice op{tina Bosanska Krajina.
Prijedlog }e daje na usvajanje. Primjedbi ni prijedloga nije bilo.
Prijedlog da se Karapetrovi} Mladen imenuje za sekretara jednoglasno je usvojen.
Ta~ka 3. prilaè se zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.
106
186
104
105
Isto.
106
Isto.
An|elko Grahovac predsjednik IV SO Bosansko Grahovo je zatim ispred IV Skup{tine
Zajednice op{tina Bosanska Krajina predloìo slijede}e kandidate za popunu sekretarijata.
Za drugog podpredsjednika koji nije izabran predloèn je Predrag Radi} predsjednik
Skup{tine op{tine Banja Luka sekretar za privredu.
Kasapi} Rajko predsjednik Izvr{nog odbora Op{tine Banja Luka za sekretara za
informiranje. Mla|enovi} Mira gl. urednik budu}eg Glasa Krajine.
Sekretara za narodnu odbranu Markovi} Miroslav.
Zatim se daje na usvajanje.
Jednoglasno usvojeno.
Ad / 4. Progla{enje Ugovora o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajina i Zajednice
op{tina Bosanska Krajina.
Predsjednik Vlade SAO Krajine Milan dr Babi} istakao je slijede}e.
U tradiciji srpskog naroda kome pripadamo, svako vanredno okupljanje ozna~ava da se
dogodilo ili se doga|a ne{to dobro ili lo{e. Ovo okupljanje me|utim, treba da sinteti~ki izrazi
da u sebe sa`me i lo{e koje nas tjera na njega i dobro koje }e iz njega proiste}i.
Srpski narod navikao je kroz svoju istoriju na razli~ita kovitlanja i bure, navikava i na
ovovremena isku{enja.
U svemu tome smogao je snagu da iz njih izi|e neokrnjen i neokaljan. Izi}i }e i ovaj put.
Mi imamo sre}u da ìvimo u vremenu u kojem se odlu~uje u vremenu u kojem je ìvjeti
izazov, a istovremeno i velika odgovornost, u vremenu smo koje nikoga ne ostavlja
ravnodu{nim i ne ~ini suvi{nim u vremenu koje svakoga izbacuje iz leì{ta svakodnevice.
Vreme s takvim karakteristikama i obilje`jima obi~no nazivamo istorijskim. Mi koji smo
ovdje, koji sjedimo samo za ovu priliku u poslani~kim klupama trebamo biti uprkos svemu
mirni i racionalni, moramo biti na visini istorijskog zadatka onih koji su nas birali. Taj zadatak
sadràn je samo u jednoj jedinoj a za nas Srbe danas zna~ajnoj rije~i ujedinjenje. @ivimo u
periodu koji je krcat razli~itim odlukama, proklamacijama, izjavama, akcijama i
deklaracijama, vremenu, {to se nas Srba ti~e i moralno biti takvo. Nepravde koje nam je nanio
komunisti~ki reìm i njegovi lideri u svim dimenzijama ìvljenja, danas se poku{avaju
sublimirati u dràvne granice koje bi trebale da nas definitivno odjele i rasjeku.
Ako bismo dopustili djelovanje takve logike i dalje }utke joj se pokoravali nakon pada
Berlinskog zida i ujedinjenja Njema~ke, mi Srbi bili bismo jedini narod u slobodnoj Evropi
koji bi grani~io sam sa sobom. Za utjehu u po~etku vjerojatno bi nam omogu}ili da
odràvamo prijateljske i dobrosusjedske odnose izme|u dviju bliskih zemalja. Oni {to su sve
u~inili da nas bude {to manje, sada bi da nas razbiju u {to vi{e dràva.
Namjenjuju nam vi{e dràva, a mi im poru~ujemo da nam je dovoljna samo jedna slobodna
i demokratska. U ovakvim vremenima veoma je va`no ko {to ~ini, odnosno ne ~ini. Po tome
}e ga savremenici i potomci ocjenjivati i pamtiti. Ni{ta ne}e izma}i sudu naroda i njegovom
pam}enju. Koliko je ovo vreme zgusnuto govori i to da smo mi na{ Ugovor o saradnji
potpisali prije tri dana u Banja Luci, potpisali u kakvoj takvoj Jugoslaviji. Me|utim, poslije
prekju~era{nje odluke Slovenije i Hrvatske da se odcjepe, Jugoslavije onakve, kakva je bila
prije vi{e nema.
Rekoh da ovo vrijeme {to se nas Srba ti~e i nije moglo biti druga~ije. Privid poluvjekovnog
nedoga|anja u kome su drugi itekako vr{ili pripreme za sve ono {to se danas de{ava nas Srbe
je na dugi rok prakti~no uspavalo, tako da i na{e vi|enje u posljednje vreme izgleda previ{e
naglo i druge o~igledno uzbu|uje. Uzbu|uje i uznemirava naro~ito one koji su procjenili na
sre}u pogre{no da je sa nama svr{eno da smo podijeljeni i time kona~no pobije|eni.
187
Na{a ravnodu{nost i prividna nezainteresiranost uslijedila je kao plod burnog i emotivnog
angaòvanja u stvaranju jugoslavenske dràve, zajedno s drugim narodima, tada smo to
mislili, kao i sve donedavno bratskim narodima.
U tu dràvu uloìli smo na{e dvije dràve Srbiju i Crnu Goru, svoju zemlju u Bosni i
Hercegovini, Krajini, Slavoniji i Dalmaciji, sav svoj me|unarodni ugled, milione ìvota,
ljubav i mnogo toga jo{. Mislili smo i naivno vjerovali da smo najzad stvorili dràvu po svojoj
ali i mjeri drugih koji sa nama ìve i da vi{e ne}emo morati ulagati energije u stvaranje nove
dràve.
Mislili smo da }emo tu energiju ulagati u gradnju boljeg ìvota, mirnijeg i stvarala~kijeg
rada, ali u tome smo se prevarili. Za razliku od nas drugi koji su ìvjeli u toj istoj dràvi u nju
nisu uloìli ni{ta osim hladnokrvne kalkulatorske politike, egoisti~kog interesa i prikrivene
mr`nje.
Stoga nije ~udno {to upravo mi Srbi razbijanje Jugoslavije razbijanje dràve koju smo
izgleda samo mi doìvljavali kao svoju, ma koliko da je ona bila upu}ena i uperena protiv nas
doìvljavali s najvi{e emocija i te{ko}e. Ali kao {to je i stvaranje dràve ozbiljan posao, mora
biti da je saobrazno tome i njena razgradnja tako|er ozbiljna stvar.
Uostalom da nije ozbiljna zar bismo se ba{ sada rastajali. înjenicu da dosada{nja
Jugoslavija vi{e ne postoji sada }e shvatiti nadamo se ~ak i oni najokorjeliji iluzionisti. S nama
kao realnim i umnim ljudima, a uz to i odgovornim, ta ~injenica je sasvim jasna, pa nas stoga
pozivam da saglasno njoj preduzmemo korake u pravcu na{eg institucionalnog ujedinjenja.
U istorijskom vremenu donijeta akta brzo postaju istorija. Tako se zbilo i sa na{im
ugovorom o saradnji na kome se jo{ ni potpis ni pe~at nisu ~estito osu{ili, a on je postao
istorijski prevazi|en.
Ne mislim da je prevazi|enost na{eg Ugovora bila stvar koja se nije mogla predvidjeti, ona
je rezultat na{e i poslije svega naivne vjere da oni ne}e i}i ba{ tako daleko i oti}i od nas.
Me|utim, nama bi najzad trebalo biti jasno da oni koji u svojoj istoriji i kulturnoj ba{tini
imaju neokajane zlo~ine poput Jasenovca, bezbrojnih jama, koji su napravili genocid, ne
prezaju ni od ~ega niti po{tuju bilo {ta.
Tu njihovu spremnost da se odvoje mi moramo shvatiti i ozbiljno prihvatiti, u prvom redu
tako i time {to }emo i mi stvoriti na{u dràvu ~iji jedan dio treba da bude i ujedinjenje dviju
srpski krajina. Nama je neophodno ujedinjenje, ono je imperativ vremena i mi na njega
moramo odgovoriti. Drugi su sve ~inili da nas razjedine, da nas podjele, da nije bilo rijeka na
ovim prostorima oni bi i njih stvorili samo da nas odvoje. Una nebi bila jedina, napravili bi
oni na desetine takvih, a i ve}ih. Ovo vrijeme sam na po~etku ozna~io kao istorijsko. To nisam
u~inio slu~ajno. U istorijskom vremenu pruàju se {anse, koje ako se propuste naj~e{}e su
nepovratne i vi{e se nikada ne ukazuju. Uvjeravam vas da mi moje znanje i neki osje}aji
govore da je ovo te{ko je re}i ali ~ini mi se posljednja {ansa za srpsko ujedinjenje. Skupo
bi nas ko{tala lakomislenost u ovom vremenu, s toga vas pozivam da u ime onih koji su nam
ukazali povjerenje da ih predstavljamo i u ime na{ih pokoljenja u ovom nimalo lakom
vremenu ne propustimo {ansu koju oni sami ne bi propustili. Nama u to vas ne}u uvjeravati,
eventualno propu{tanje te prilike ne bi nikada ni zaboravili ni oprostili. Ne dozvolimo da o
nama i na{oj sudbini odlu~uju drugi, iako smo ih mi na àlost do sada navikavali na to, zato
{to smo im vjerovali. Po{tedimo ih te odgovornosti i preuzmimo sebi sami na sebe svoje
istorijsko breme.
U istoriji smo nosili i teà bremena, pa pod njima nismo poklekli.
Suvi{no je ovdje govoriti o na{oj istorijskoj, privrednoj, kulturnoj i drugoj upu}enosti jedni
na druge bio bi to uzaludan i za ovo vrijeme odve} luksuzan i besmislen posao. Drugima nije
188
bilo te{ko da dokazuju kako mi kao jedan narod ne trebamo ìvjeti zajedno, a sada bi se mi
trebali upinjati da te iste uvjeravamo kako bi ujedinjenje bilo prirodno korisno i da bismo
bolje i bogatije ìvjeli.
Mi namjerno èlimo ìvjeti u jednoj dràvi, a moè se sasvim slu~ajno pokazati da }emo u
takvoj dràvi ìvjeti bolje i bogatije.
@ivjeti bolje za nas ne zna~i nu`no ìvjeti sa li~nim dohotkom po glavi Srbina, ve} to prije
svega na na{oj skali istorijskih vrijednosti zna~i ìvjeti slobodno i dostojanstveno, a tu vrstu
boljeg ìvota, boljeg ìvljenja po na{im mjerilima, a na njih valjda imamo pravo moèmo
ostvariti samo ìve}i s ostalim srpskim narodom u jednoj dràvi ~ija }e ujedinjenja Krajina biti
samo jedan dio. Ne sporimo da slobodno i dostojanstveno ìvljenje za hrvatski narod zna~i
ìvot u hrvatskoj dràvi, ali najmanje {to o~ekujemo jeste to da }e oni to shvatiti i u na{em
slu~aju, o~ekujemo naime kako ih ne bismo morali uvjeravati u to drugim sredstvima manje
politi~kim nego {to su Deklaracija o ujedinjenju.
Jo{ jednom vas pozivam da na ovom istorijskom mjestu Grahovu Srpskom
simbolizovanom simbolom slobode Gavrilovim uo~i velikog srpskog dana Vidovdana
kaèmo ono {to stvarno jesmo, da jesmo jedan ujedinjen narod.
Pozivam vas da proglasimo ugovor o saradnji i da usvojimo Deklaraciju o ujedinjenju SAO
Krajine i Zajednice op{tina Bosanska Krajina.
Ispunimo taj formalni zahtjev tog vremena, ne zato da ovim aktom postanemo jedno, jer
to mi ve} jesmo, nego samo da time ispunimo nu`nu proceduru. Neka nam je sre}na i bogata
na{a Krajina!
Predsjednik Zajednice op{tina Bosanska Krajina otvara zatim raspravu.
Radoslav Marinkovi} podpredsjednik Skup{tine op{tine Titov Drvar, istakao je da
Jugoslavije kao suverene, nezavisne dràve od 25. juna o.g. vi{e ne postoji.
Postoje dve samostalne dràve; Demosova Slovenija i Usta{ka Hrvatska, ako i tre}i u ovom
momentu jo{ nedefinisani ostatak Jugoslavije za koji je samo pitanje trenutka kada }e se i on
transformirati u nekoliko samozvanih dràvica u koje }e bojim se uvrstiti Bosnu i
Hercegovinu. Isto tako pitanje je vremena kada }e neko iz sveta povu}i prvi korak, povu}i
nogu i priznati ove dve samozvane dosad formirane dràve, i tako otvoriti proces priznanja od
strane svih drugih u Evropi i svetu. Ako znamo sve to, a to sve mi ovde dobro znamo da su
Srbi dosad uloìli i toliko ìvota, uostalom da i ne govorim da bi stvorili jedinstvenu dràvu
Jugoslaviju u kojoj bi svi zajedni~ki ìveli. Sada kada smo dovedeni pred svr{eni ~in rastakanja
te dràve ne smemo dozvoliti da nam se posredstvom savezne vlade i ostalih saveznih organa
zamazuju o~i i prodaje rog za sve}u, kako smo jo{ uvek u jednoj Jugoslaviji i kako trebamo i
dalje po{tovati savezni ustav i ostale savezne i republi~ke zakone i propise. Ako je to tako kako
nam SIV gospodina Markovi}a
107
kaè, onda je sve ono {to je ura|eno u Sloveniji i usta{koj
Hrvatskoj blagore~eno veleizdaja zemlje, te stoga javno pitam: za{to SIV i Savezna skup{tina
zajedno sa JNA nisu ve} preduzeli korake da se akteri veleizdaje podvedu pod te vaè}e kako
SIV kaè akte. Me|utim, gospodo ja }u vam odgovoriti svima je u ovoj zemlji valjda ve} jasno
osim izgleda nama Srbima da savezne dràve vi{e nema da JNA vi{e nema snage kao ni volje
da preduzme sve one korake koji proishode iz saveznog Ustava i vaè}ih saveznih zakona, te
stoga predlaèm obema skup{tinama ovdje da usvoje i Ugovor o suradnji i Deklaraciju o
ujedinjenju.
189
107
Ante.
Risto Matkovi} podpredsjednik Vlade SAO Krajine, javljaju}i se za rije~ istako je da je
Deklaracija volja srpskog naroda na podru~ju Krajine da bude jedno tijelo, da bude jedan
narod, da bude jedinstven.
Zaklinjali su se u Jugoslaviju, a odcjepi{e se i Slovenija i Hrvatska, a SIV kaè da drì sve pod
kontrolom, a vidimo da se radi ono {to je ve} davno skrojeno i da ravnodu{no pa ~ak i sa
nekim odobravanjem gleda na sve ovo. JNA poku{ava da odbrani Jugoslaviju koja je
o~igledno rascjepana.
Pozivam da progla{enjem Ugovora i usvajanjem Deklaracije prihvatite volju naroda na svim
ovim prostorima.
Tihomir Medi} poslanik Skup{tine SAO Krajine
Pita se doklen }e Srbi da gledaju i da se oslanjaju na SIV i Antu Markovi}a i @ivka Pregla
koji su toliko jednostrani u svojim sudovima i koji jednostavno kao {to je to rekao drug
Matkovi}, oni provode onu politiku ~iji je koncept ve} prije napravljen i isplaniran. îni mi
se da je naoruànje Hrvatske i hrvatskog naroda teklo pod blagoslovom Ante Markovi}a. S
druge strane za njega je SAO Krajina jedan negativan element i jedan od razloga za razbijanje
Jugoslavije.
Mislim da u ovom momentu mi ne moèmo i ne smijemo da donesemo druga~iju odluku
nego da proglasimo ujedinjenje Bosanske i SAO Krajine. To od nas o~ekuje na{ narod i mi
ovdje nememo pravo da druga~ije odlu~ujemo.
Milo{ Bojinovi} iz Glamo~a, ~lan Glavnog odbora SDS; Kraji{kog odbora.
Isti~e da smo se mi Srbi uvijek pla{ili da kaèmo istinu o sebi vode}i ra~una da ne
povrijedimo brata, koga smo priznali za brata kroz bratstvo i jedinstvo, a taj brat na{ je vezan
lancima i kad god su ti lanci popustili ujedao bi kao poskok.
Otuda se na{ brat po porijeklu Alija Izetbegovi} nimalo ne trudi da pazi ho}e li uvrijediti
Srbe, bilo u Kninu, bilo to u Bosni, a mi smo ovdje vodili ra~una ho}emo li se dogovoriti, ali
da ne uvrijedimo nikoga. Iz dana u dan vrije|a i Ku~an
108
i Tu|man
109
i Alija nas koji smo
najvi{e zaduìli tu bra}u Slovence dav{i tri miliona ljudi u svim ratovima.
Prema tome, smatram da je ovaj dan rije~ naroda i mislim da nema nijednog Srbina ni
u Hrvatskoj ni u Bosni a naro~ito u dvije Krajine koji ovo ne}e pozdraviti.
Ako Hercegovina zapadna odavno funkcioni{e u sastavu Tu|manove dràve, a zastupnici
te regije nigdje se ne izja{njavaju da su donijeli deklaraciju za{to bismo se mi stidjeli i zvani~no
re}i da smo donijeli Deklaraciju da izme|u naroda Bosanske Krajine i Kninske Krajine nikada
nije bilo granica.
Mi prakti~no samo danas obja{njavamo svom narodu ono {to on nije smio re}i u vrijeme
Brozovih
110
stega.
Slobodan Bo{kovi} podpredsjednik Skup{tine op{tine Banja Luka isti~e da ima neke
simbolike u tome da se ova sjednica odràva ba{ na dana{nji dan i ba{ u Bosanskom Grahovu
i ba{ u ovom domu Gavrila Principa.
190
108
Milan
109
Franjo.
110
Josip Broz Tito
Misli da smo danas sa ovim ujedinjenjem zapravo napravili jedan stra{an pomak u budu}oj
istoriji srpskog naroda i to potkrepljujem ~injenicom, a to je da smo mi zapravo danas
povratili minimum kolektivne srpske svijesti koju nismo imali mo`da vjekovima.
Pokazali smo po prvi put za mo`da duè vrijeme da vi{e nismo spremni da se `rtvujemo
za druge ili bar samo za druge, nego da smo spremni ako treba da se `rtvujemo pre svega za
sebe.
Budu}i da diskusije vi{e nije bilo, predsjednik daje Ugovor o saradnji na glasanje.
Jednoglasno je progla{en Ugovor o saradnji Srpske Autonomne Oblasti Krajine i Zajednice
op{tina Bosanska Krajina.
Ugovor se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio
111
.
Ad / 5. Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske
Budu}i da je diskusija po ove dvije ta~ke ve} iscrpljena, predsjednik daje Deklaraciju o
ujedinjenju na usvajanje.
Jednoglasno je usvojena Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanske Krajine i
Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
Deklaracija se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio
112
.
Ad /6. 7. Razrje{enje predsjednika Op{tinskog suda Knin
Imenovanje v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin.
Podpredsjednik Vlade daje obrazloènje da se dosada{nji predsjednik Op{tinskog suda u
Kninu Veljko Mari~i} razrje{uje te du`nosti, te se za v.d. predsjednika O{tinskog suda Knin
imenuje Dozet Miodrag.
Budu}i da primjedbi ni prijedloga nije bilo podpredsjednik daje na glasanje.
Veljko Mari~i} jednoslasno je razrje{en du`nosti predsjednika Op{tinskog suda Knin.
Budu}i da primjedbi ni prijedloga za imenovanje v.d. predsjednika nije bilo, daje se na
glasanje.
Dozet Miodrag je jednoglasno imenovan za v.d. predsjednika Op{tinskog suda Knin.
Ta~ka 6. i 7. ovog zapisnika prilaè se zapisniku pod 6/ i 7/ i ~ini njegov sastavni dio.
113
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom.
HR-DAZ, Vlada SAO Krajine
191
111
Ugovor nije prona|en uz zapisnik, vidi: Dok. br. 87.
112
Deklaracija nije prona|ena uz zapisnik. Deklaracija je objavljena u Slu`benom glasniku SAO Krajine i op{tina
Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i Obrovac, godina 1., br. 6., Knin, 2. srpnja 1991., str. 1.
113
Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik.
91
1991., srpanj 1.
Knin
Zapisnik 1. sjednice Vlade SAO Krajine
Z A P I S N I K
sa 1. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odràne 1. 7. 1991. godine.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Babi} dr Milan, te ~lanovi Macura Lazar,
Matkovi} Risto, Leài} Vaso, [impraga Branko, [tikovac Petar, Bauk Milan, Kati} Jovan,
Stoisavljevi} Veljko, Starevi} Du{an, Badà Du{an i Vje{tica Du{an,
Sjednici nisu prisustvovali Babi} Vuka{in, Radulovi} Jovan i Milan Marti}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade
otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Razmatranje i usvajanje Poslovnika Vlade.
2. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Javnom tuìla{tvu.
3. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Sudu za prekr{aje.
4. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o Javnom pravobranila{tvu.
5. Razmatranje Odluke o razrje{enju du`nosti predsjednika op{tinskih sudova na teritoriji
SAO Krajine.
6. Razmatranje Odluke o razrje{enju sudija op{tinskih sudova na teritoriji SAO Krajine.
7. Informacija o raspisivanju konkursa za izbor sudija u Okru`ni sud Knin.
8. Dono{enje uredbe o formiranju op{tinskih komisija za pitanja vjere.
9. Dono{enje rje{enja o osnivanju prosvjetno-pedago{ke i inspekcijske slu`be u SAO
Krajini.
10. Dono{enje Odluke o kori{tenju nastavnih planova i programa, ud`benika i literature
u osnovnoj i srednjoj {koli u {kolskoj 1991/92. godini.
11. Dono{enje Odluke o upisu i dokumentaciji za {kolsku 1991/92. godinu.
12. Razmatranje i utvr|ivanje financiranja obrazovanja u SAO Krajini.
13. Razmatranje i utvr|ivanje prijedloga zakona o tertorijalnoj nadle`nosti okru`nih
sudova u SAO Krajini.
14. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Bosansko Grahovo.
15. Informacija o formiranju SDK Krajine.
16. Davanje saglasnosti na Statut javnog preduze}a [ume Krajine.
17. Razmatranje politi~ke situacije u Jugoslaviji.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU:
Ad. 1.
Matkovi} Risto istakao je da je Poslovnik ra|en po uzoru Republike Srbije i da je
prilago|en istom. Zatim u ~lanu 29. trebalo bi da stoji da se mogu voditi stenografske
bilje{ke, a ne da se vode. Drugo nema {ta ista}i, ve} ako ima pitanja na njih }e odgovoriti.
192
Babi} dr Milan istakao je da ~lan 29. ne treba mijenjati, ve} da ostane kako je napisano.
Prijedlog Poslovnika stavljen je na glasanje.
Jednoglasno je usvojen Poslovnik u tekstu kako je predloèn.
Poslovnik se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio
114
.
Ad. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.
Prijedlog zakona je jednoglasno utvr|en u tekstu kako je predloèno i isti se dostavlja
Skup{tini na usvajanje.
Ad. 3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da Vlada utvrdi ovaj prijedlog
zakona, te da ga uputi Skup{tini na usvajanje. Zatim da Skup{tina donese odluku o
preuzimanju Zakona o prekr{ajima Republike Srbije.
Prijedlog je jednoglasno usvojen i isti se dostavlja Skup{tini na usvajanje.
Ad. 4.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} i istakao da je ovaj Zakon ra|en po uzoru zakona
Republike Srbije, a prilago|en je potrebama Krajine.
Zakonom se predvi|a op{tinski pravobranilac i javni pravobranilac Krajine. Isti se imenuju
na 8 godina. Babi} dr Milan predlaè da Skup{tini Krajine podnese se prijedlog da se za v.d.
pravobranioca Krajine imenuje Vujani} Ljubica.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Ad. 5.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} i isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predlaè da
se razrje{e svi predsjednici op{tinskih sudova, te da se Ministarstvo konsultira sa svim
skup{tinama op{tina u vezi novog izbora i da podnese prijedlog Skup{tini Krajine.
Ad. 6.
Risto Matkovi} isti~e da ima sudija koji odbijaju slu`bu po zakonima Krajine, kao i onih koji
su za usta{ku politiku. Zato se predlaè da Skup{tina Krajine donese odluku o razrje{enju svih
sudija, a u me|uvremenu da se obave konsultacije sa op{tinama i ponovo se imenuju sudije
koji odgovaraju.
Ad. 7. i 13.
Risto Matkovi} isti~e da }e se formirati samo jedan okru`ni sud na teritoriji Krajine sa
sjedi{tem u Kninu. Skup{tina bi trebala da donese zakon o istom.
Na osnovu navedenog Ministarstvo je raspisalo konkurs za izbor 10 sudija u Okru`ni sud
Knin.
Prijedlog zakona jednoglasno je usvojen.
Ad. 8.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je [tikovac Petar, ministar vjera.
193
114
Babi} Milan istakao je da u uredbi u ~l. 2. treba brisati rije~ hri{}anska, te preporu~ava
Ministarstvu da dostavi jedan dopis katoli~kim crkvama na teritoriji Krajine kojim ih poziva
na saradnju.
Uredba je jednoglasno usvojena.
Ad. 9.
Badà Du{an, ministar obrazovanja dao je obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda i
istakao da treba donijeti rje{enje o osnivanju prosvjetno-pedago{ke i inspekcijske slu`be koja
}e raditi u sastavu Ministarstva obrazovanja Krajine.
Jednoglasno je doneseno rje{enje gore navedeno.
Ad. 10.
Badà Du{an isti~e da treba ta~no utvrditi gdje djeluje Krajina kako bi se ta~no utvrdilo
koliko treba naru~iti ud`benika za u~enike. Zatim treba pristupiti primjeni novih nastavnih
planova i ud`benika za sve razrede osnovne {kole i prvi razred srednje {kole i oni se koriste po
programu Republike Srbije, a za II, III i IV razred srednje {kole koriste se ud`benici Republike
Srbije iz predmeta: istorije, srpsko-hrvatskog i geografije. Za ostale predmete preuzeti zapo~eti
program iz Republike Hrvatske.
Prijedlog odluke jednoglasno je usvojen.
Ad. 11.
Du{an Badà istako je da je èlja u~enika, roditelja, radnih ljudi ali i {kola da se odobri upis
u~enika u centre usmjerenog obrazovanja i to:
CUO u Dvoru na Uni odobrava se upis jednog odjeljenja u trgova~koj struci i jednog
odjeljenja op{te gimanzije,
CUO u Vojni}u odobrava se upis jednog odjeljenja elektronske struke i jednog odjeljenja
op{te gimnazije,
CUO u Benkovcu odobrava se upis jednog odjeljenja trgova~ke struke,
CUO u Kninu odobrava se upis dva odjeljenja medicinske struke,
CUO u Gra~acu odobrava se upis jednog odjeljenja op{te gimanzije.
Jednoglasno je donesena odluka o upisu u~enika u centre usmjerenog obrazovanja.
Ad. 12.
Badà Du{an isti~e da treba ta~no utvrditi gdje djeluje Krajina kako bi se ta~no utvrdilo
koliko treba naru~iti ud`benika za u~enike. Zatim treba pristupiti primjeni novih nastavnih
planova i ud`benika za sve razrede osnovne {kole i prvi razred srednje {kole i oni se koriste po
programu Republike Srbije, a za II, III i IV razred srednje {kole koriste se ud`benici Republike
Srbije iz predmeta: istorije, srpsko-hrvatskog i geografije. Za ostale predmete preuzeti zapo~eti
program iz Republike Hrvatske.
Prijedlog odluke jednoglasno je usvojen.
Ad 13.
Badà Du{an isti~e da su svi tokovi sa Fondom Republike Hrvatske u vezi {kolstva
prekinuti. Od V. mjeseca op{tine Knin, Korenica, Lapac, Obrovac, Benkovac ne upla}uje u
Fond ni{ta, a nekim op{tinama jo{ od IV. mjeseca. Predlaè se da Vlada izna|e neko rje{enje
i da se prosvjetnim radnicima uplati barem neto osobni dohodak do devetog mjeseca.
Babi} dr Milan predlaè da ministar obrazovanja i financija sa predstavnicima izvr{nih
vije}a snime:
194
dugovanja Republike Hrvatske koja nije isplatila Krajini, a {to su na{e op{tine uplatile
kroz doprinose,
Koliko se izdvojilo i koliko se jo{ uvijek izdvaja sredstava i {ta bi se moglo financirati sa
tim sredstvima,
Koliko }e ostati jo{ ne pokriveno te da se traè sredstva za pomo}.
Prijedlozi su jednoglasno usvojeni.
Ad. 14.
Babi} dr Milan isti~e da je Skup{tina op{tine Bos. Grahovo uputila zahtjev Vladi Krajine
da se date saglasnost da }e se podru~je Krajine snabdijevati naftom i naftnim derivatima iz
centra koji se radi u Bos. Grahovu.
Jednoglasno je donesen zaklju~ak da se istim dade saglasnost.
Zaklju~ak se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 15.
Babi} dr Milan isti~e da se vi{e od pola godine radi na tome da se otvori slu`ba dru{tvenog
knjigovodstva za podru~je Krajine, te da se Krajina uklju~i u platni sistem. To se privodi kraju
i treba ministar financija kontaktirati sa svim op{tinama.
Ad. 16.
Stojsavljevi} Veljko isti~e da je Javno preduze}e [ume Krajine dostavilo Statut na koji se
traì da Vlada dade saglasnost, a to je u skladu s odlukom o osnivanju Javnog preduze}a
[ume Krajine.
Jednoglasno je donosen zaklju~ak o davanju saglasnosti na Statut.
Ad. 17.
Informaciju je podnio Babi} dr Milan i zaklju~eno je da se dade saop{tenje novinarima
kojim se traì ostavka predsjednika Izvr{nog vije}a Ante Markovi}a i ~lanova Izvr{nog vije}a
SFRJ kao i odgovornost istih, jer su pridonjeli ovakvoj situaciji.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ena.
92
1991., srpanj 1.
Glina
Odluka Ratnog predsjedni{tva SO Glina o progla{enju ratnog stanja na podru~ju op}ine
Glina
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA
J U G O S L A V I J A
195
S A O K R A J I N A
SKUP[TINA OP[TINE GLINA
Ratno predsjedni{tvo
KLASA: 803-02/91-01/02
URBROJ: 2124-01-01/91-2
Glina, 1. 07. 1991. godine.-
Na osnovu ~lana 3. Odluke o ratnom predsjedni{tvu Skup{tine op{tine Glina broj 803-
02/91-01/01 od 18. 06. 1991. godine, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina na
svojoj sjednici od l. 07. 1991. godine donosi
O D L U K U
o progla{enju ratnog stanja
I
Na podru~ju Op{tine Glina progla{ava se ratno stanje izazvano napadom snaga hrvatskog
vrhovni{tva na teritoriju op{tine.
II
Ova Odluka vaì do onog momenta dok snage vrhovni{tva Hrvatske ne budu izba~ene sa
podru~ja SAO Krajine u ~iji sastav je u{la i Op{tina Glina.
III
Ova Odluka bazira se i na ~injenici da se oruàne snage Hrvatske na podru~ju SAO
Krajine i Op{tine Glina tretiraju kao okupacione snage.
IV
Ova Odluka stupa na snagu odmah, objavit }e se u slu`benom glasilu SAO Krajine, kada
to dozvole ratne prilike.
P r e d s j ed n i k:
Jovi} dr Du{an
Bilten Ratnog predsjedni{tva i [taba TO Glina, br. 2, 10. rujna 1991.
93
1991., srpanj 30.
Vojni}
Odluka Predsjedni{tva SO Vojni} o preimenovanju Policijske stanice Vojni} u Stanicu javne
bezbednosti Vojni} i ulasku iste u sastav SUP-a SAO Krajine
Na osnovu ~lana 208 stav 2 Statuta op}ine Vojni} (Informator sl. glasnik op}ine Vojni}
broj 143/84, 156/86, 191/90 i 193/90) Predsjedni{tvo Skup{tine op}ine Vojni} na sjednici
odrànoj dana 30. 07. 1991. godine donosi
196
O D L U K U
o preimenovanju i na~inu
djelovanja Stanice javne
bezbednosti
^lan 1.
Policijska stanica Vojni}, koja je djelovala u sastavu Policijske uprave Karlovac, preimenuje
se u STANICU JAVNE BEZBEDNOSTI OP]INE VOJNI] i ulazi u sastav Sekretarijata
unutra{njih oslova SAO Krajine.
^lan 2.
Svi pripadnici Stanice javne bezbednosti op}ine Vojni} du`ni su provoditi odluke i naredbe
Skup{tine op}ine Vojni} i Sekretarijata unutra{njih poslova SAO Krajine.
^lan 3.
Za na~elnika Stanice javne bezbednosti op}ine Vojni} imenuje se Vorkapi} Boro, a za
njegovog pomo}nika Paji} To{o.
^lan 4.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a potvrdit }e je Skup{tina op}ine na prvoj
narednoj sjednici.
KLASA: 023-05/91-01/03
URBROJ: 2191-01-91-1
PREDSJEDNIK
SKUP[TINE OP]INE VOJNI]
Rajko Ga}e{a, dipl. ing.
Ministarstvo obrane RH, Sredi{nji vojni arhiv
94
1991., kolovoz 1.
Knin
Z A P I S N I K
sa druge sjednice Vlade SAO Krajine odràne 01. 08. 1991 godine u zgradi Skup{tine
op{tine soba broj 53.
Sjednici su prisustvovali: Predsjednik Vlade dr Milan Babi}, te ministri Matkovi} Risto,
Leài} dr Vaso, [impraga Branko, [tikovac Petar, Bauk Milan, Kati} Jovan, Stoisavljevi}
Veljko, Badà Du{an, Vje{tica Du{a, Babi} Vuka{in i Marti} Milan.
otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
197
D N E V N I R E D
1. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o narodnoj odbrani Republike Srbije na
teritoriju SAO Krajine,
2. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o unutra{njim poslovima Republike Srbije na
teritoriji SAO Krajine,
3. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama Republike Srbije na
teritoriji SAO Krajine,
4. Dono{enje Odluke o ukidanju slu`be dràvne bezbednosti na teritoriji SAO Krajine,
5. Izvje{taj o radu ministara.
Rasprava po dnevnom redu
A d 1.
Predsjednik Vlade istakao je da je prije 5 dana donesen Zakon o narodnoj odbrani
Republike Srbije. Klju~na odredba ovoga Zakona je u ~lanu 5., a {to se odnosi na to da
jedinice Teritorijalne odbrane postaju oruàne snage Republike Srbije. Ovom se Odlukom
progla{ava primjena Zakona o narodnoj odbrani na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti
Krajina.
Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojena Odluka o primjeni Zakona o narodnoj odbrani Republike Srbije
na teritoriji SAO Krajine.
A d 2.
Predsjednik Vlade je dao obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda. Za diskusiju se nije
nitko javio.
Jednoglasno je usvojena odluka o primjeni zakona o unutra{njim poslovima Republike
Srbije na teritoriji SAO Krajine.
A d 3.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} i istakao da sve politi~ke organizacije koje su upisane
u Registar Savezne uprave i pravosu|a, mogu se automatski upisati u Registar Krajine.
Za diskusiju nije se nitko javio.
Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama
Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine.
A d 4.
Obrazloènje je dao predsjednik Vlade.
Milan Marti} predlaè da se ova ta~ka skine sa dnevnog reda, te da je mi donesemo kad i
Republika Srbija ili na jednoj od narednih sjednica.
Predlog Odluke stavljen je na glasanje.
Za prijedlog glasala je ve}ina, protiv jedan, a suzdrànih nije bilo.
A d 5.
Svi prisutni ministri podnijeli su izvje{taj o svom dosada{njem radu.
Zatim predsjednik Vlade je predloìo da se usljed postojanja neposredne ratne opasnosti
donose naredba da sve dru{tvene organizacije i preduze}a pre|u na rad u vanrednim
uslovima.
198
Jednoglasno je usvojena naredba.
M.P.
115
PREDSJEDNIK VLADE
dr Milan Babi}, v.r.
- - - - - - -
Na osnovu ~lana 1. stav 2. Zakona o primjeni propisa Republike Srbije na teritoriji Srpske
autonomne oblasti Krajine, Vlada Srpske autonomne oblasti Krajina na svojoj 2. sjednici
odrànoj dana 1. 08. 1991. godine, donosi
O D L U K U
o primjeni Zakona o unutra{njim poslovima Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne
oblasti Krajine
^lan 1.
Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine primjenjuje se Zakon o unutra{njim
poslovima Republike Srbije.
^lan 2.
Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze Republike Srbije na njenoj teritoriji, na
teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina, odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajinu.
^lan 3.
Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika Republike Srbije na teritoriji
Srpske autonomne oblasti Krajina odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti
Krajina.
^lan 4.
Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na organe Srpske autonomne
oblasti Krajina.
^lan 5.
Zakon o unutra{njim poslovima Republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne oblasti
Krajine stupa na snagu na dan stupanja na snagu ovog Zakona na teritoriji Republike Srbije.
^lan 6.
VLADA SAO KRAJINA
Broj: 169/91-1 M.P.
116
PREDSJEDNIK
Knin, 01. 08. 1991. godine dr. Babi} Milan, v.r.
199
115
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Vlada Krajine.
116
- - - - - - -
autonomne oblasti Krajina, Vlada Srpske autonomne oblasti Krajina na svojoj 2. sjednici
odrànoj 1. 08. 1991. godine, donosi slijede}u
O D L U K U
o primjeni Zakona o politi~kim organizacijama Republike Srbije na teritoriji Srpske
autonomne oblasti Krajina
^lan 1.
Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine primjenjuje se Zakon o politi~kim
organizacijama Republike Srbije.
^lan 2.
teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina, odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajinu.
^lan 3.
Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika Republike Srbije, na teritoriji
Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti
Krajine.
^lan 4.
Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na organe Srpske autonomne
oblasti Krajine.
^lan 5.
Politi~ka organizacija koja je upisana u registar politi~kih organizacija kod Saveznog
sekretarijata za upravu i pravosu|e, na osnovu rje{enja o registraciji, moè se upisati u registar
politi~kih organizacija, na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine.
^lan 6.
Zakon o politi~kim organizacijama Republike Srbije, na teritoriji Srpske autonomne
oblasti Krajine stupa na snagu na dan stupanja na snagu ovog Zakona na teritoriji Republike
Srbije.
^lan 7.
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 170/91-1
Knin, 01. 08. 1991. godine
M.P.
117
PREDSJEDNIK
dr. Babi} Milan, v.r.
200
117
- - - - - - -
Na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. Zakona o Vladi Srpske autonomne oblasti Krajina,
Vlada SAO Krajine na svojoj 2. sjednici odrànoj dana 1. 08. 1991. godine, donosi
O D L U K U
o ukidanju slu`be dràvne bezbjednosti na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina
^lan 1.
Ukida se slu`ba dràvne bezbjednosti na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina.
^lan 2.
Zaduùje se predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina da do sljede}e sjednice
Vlade pripremi prijedlog o osnivanju Vladine agencije za nacionalnu bezbjednost.
^lan 3.
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 171/91-1
Knin, 01.08.1991. godine
M.P.
118
PREDSJEDNIK
dr Babi} Milan, v.r.
- - - - - - -
autonomne oblasti Krajine, Vlada SAO Krajine na svojoj 2. sjednici odrànoj 1. 08. 1991.
godine, donosi slijede}u
O D L U K U
o primjeni Zakona o odbrani Republike Srbije na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina
^lan 1.
Na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajina primjenjuje se Zakon o odbrani Republike
Srbije.
^lan 2.
teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na Srpsku autonomnu oblast Krajina.
^lan 3.
Odredbe Zakona koje utvr|uju prava i obaveze predsjednika republike Srbije, na teritoriji
Srpske autonomne oblasti Krajine odnose se na predsjednika Vlade Srpske autonomne oblasti
Krajine.
^lan 4.
Prava i obaveze ostalih organa analogno se primjenjuju na odgovaraju}e organe Srpske
autonomne oblasti Krajine.
201
118
^lan 5.
Utvr|uje se da Teritorijalna odbrana i jedinice za posebne namjene Ministarstva
unutra{njih poslova Krajine sa~injavaju oruàne snage Srpske autonomne oblasti Krajina.
^lan 6.
Predsjednik Vlade Srpske autonomne oblasti Krajina po poloàju je Komandant
Teritorijalne odbrane, odnosno oruànih snaga Srpske autonomne oblasti Krajina.
^lan 7.
Zakon o odbrani Republike Srbije na teritoriju Srpske autonomne oblasti Krajine stupa na
snagu na dan stupanja a snagu ovog Zakona na teritoriji Republike Srbije.
^lan 8.
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 168/91-1
Knin, 01. 08. 1991. godine
M.P.
119
PREDSJEDNIK
- - - - - - -
Na osnovu ~lana 32. Poslovnika Vlade SAO Krajine,Vlada SAO Krajine na 2. sjednici
odrànoj 01. 08. 1991. godine donijela je
N A R E D B U
o prelasku preduze}a i drugih dru{tvenih ustanova na rad u vanrednim uslovima
I
Svim preduze}ima i drugim dru{tvenim ustanovama na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti
Krajine usred postojanja neposredne ratne opasnosti nare|uje se da pre|u na rad u vanrednim
uslovima.
II
Ova Naredba stupa na snagu odmah.
Broj: 167/91-1
Knin, 01. 08. 1991. godine
M.P.
120
PREDSJEDNIK VLADE
dr. Milan Babi}, v.r.
202
119
120
95
1991., kolovoz 9.
Knin
Z A P I S N I K
sa 3. sjednice Vlade SAO Krajine odràne 09. 08. 1991. godine.
Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, Bauk Milan, Kati} Jovan, Leài} Vaso, Badà
Du{an, [impraga Branko i Vje{tica Du{an.
Sjednicu je otvorio podpredsjednik Vlade Matkovi} Risto i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Razmatranje prijedloga Zakona o neposrednim porezima
2. Razmatranje prijedloga Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza,
taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kim zajednicama u 1991. godini.
3. Razmatranje prijedloga Zakona o financiranju javnih potreba.
4. Razmatranje prijedloga Zakona o porezu na promet nekretnina i prava.
5. Razmatranje prijedloga Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga
6. Razmatranje prijedloga Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa,
7. Dono{enje Odluke o utvr|ivanju osnovice i stope za obra~unavanje doprinosa
Privrednoj komori SAO Krajine u 1991. godini.
8. Dono{enje Odluke o posebnom dodatku na maloprodajne cijene naftnih derivata.
9. Informacija Vlade o done{enom Pravilniku o obra~unu i uplati vodoprivrednog
doprinosa.
10. Razno.
Rasprava po dnevnom redu.
A.d. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Bauk Milan ministar za financije i istakao da u
prijedlogu Zakona koji je dostavljen treba dodati ~lan 194. a koji glasi: Odluke o
neposrednim porezima donesenim u op{tinama SAO Krajine za 1991. godinu ostaju na snazi
do kraja ove godine, a njene eventualne izmjene i dopune provodit }e se po odredbama ovog
Zakona.
Drugih primjedbi nije bilo te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojen prijedlog Zakona o neposrednim porezima koji }e se proslijediti
Skup{tini Krajine na usvajanje.
A.d. 2.
Obrazloènje je dao Bauk Milan i istakao da prijedlog Zakona u ~lanu 8. stavu 3. treba
izmjeniti, te da isti glasi:Od ukupno napla}enih prihoda po svim tarifnim brojevima tarife
posebnog poreza na promet SAO Krajine koja je sastavni dio Zakona o posebnom porezu na
promet proizvoda i usluga op{tinama se ustupaju sredstva od 3% od napla}enog poreza na
promet.
203
Zatim dodati novi ~lan 14 koji glasi: Radi spre~avanja i otklanjanja poreme}aja na trì{tu
odnosno u privredi ili zbog drugih vanrednih potreba, Vlada SAO Krajine moè, kao
privremenu mjeru teku}e ekonomske politike pove}avati stope neposrednih poreza, a moè
te stope smanjivati i ukidati.
Privremene mjere iz stava 1. ovog ~lana mogu stajati najduè 4 mjeseca, a Vlada SAO
Krajine ima obavezu da o po~etku, trajanju i zavr{etku trajanja takve mjere, odmah a
najkasnije u roku od 7 dana pismeno obavijesti Skup{tinu SAO Krajine.
Drugih primjedbi i prijedloga nije bilo te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojen dati prijedlog.
A.d. 3.
Bauk Milan dao je obrazloènje ovog Zakona i istakao da oma{kom, nije pripremljen za
sjednicu Vlade, ali da }e isti pripremiti za sjednicu Skup{tine.
Prijedlog je dat na glasanje jednoglasno je usvojen.
A.d. 4.
Obrazloènje je dao Bauk Milan. Prijedloga za izmjenu nije bilo.
Jednoglasno je usvojen prijedlog Zakona o porezu na promet nekretnina i prava.
A.d. 5.
Obrazloènje je dala Gordana Dmitrovi}.
Kati} Jovan isti~e da treba biti obazriv i vidjeti {ta se sa ovim stopama stimuli{e a {ta
destimuli{e i {to je nama cilj.
Za diskusiju se nitko nije javio.
Prijedlog Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga jednoglasno je
usvojen.
A.d. 6.
Obrazloènje je dao Bauk Milan i istakao da je ovo doprinos koji se pla}a na dohodak bez
obzira dali poduze}e posluje sa dohotkom ili gubitkom.
Prijedlog je stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojen prijedlog Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa.
A.d. 7.
Obrazloènje je dao Bauk Milan.
Primjedbi nije bilo te je Odluka stavljena na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o utvr|ivanju osnovice i stope za obra~unavanje
doprinosa privrednoj komori SAO Krajine u 1991. godini.
A.d. 8.
Obrazloènje je dao Bauk Milan.
\uro Mandi} isti~e da bi Vlada trebala da donese Odluku o namjeni sredstava koja se
prikupe.
Prijedlog Odluke je stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesene Odluka o posebnom dodatku na maloprodajne cijene naftnih
derivata.
A.d. 9.
Informaciju o done{enom Pravilniku za obra~un i uplatu vodoprivrednog doprinosa dao
je Bauk Milan.
204
Kati} Jovan pita dali se sa ovim opteretila privreda, te predlaè da se napravi jedna analiza.
A.d. 10.
Matkovi} Risto predlaè da Vlada donese Odluku:
1. Da se mjese~no upla}uje 60.000 dinara za nastavnike u Manastiru u Kistanjama.
2. Da se uplati jednokratna nov~ana pomo} u iznosu od 100.000 dinara za Fond
siroma{ne djece u Bogosloviji u Kistanjama.
Ministar obrazovanja i financija trebaju se dogovoriti o raspodjeli li~nih dohodaka
prosvjetnim radnicima.
Vaso Leàji} isti~e da je prije mjesec dana poslao informaciju o Op{tinskom sekretarijatu
za dru{tvene djelatnosti, a u kojoj je ukazano da se kr{i zakon u vezi isplate li~nih dohodaka
u Medicinskom centru Knin. Jo{ uvijek nikakvu obavijest nije dobio. Zatim isti~e da kad se
donese Zakon o zdravstvu Krajine, da }e se pre}i na reorganizaciju zdravstva kao u Srbiji.
PODPREDSJEDNIK VLADE
Matkovi} Risto
96
1991., kolovoz 20.
Z A P I S N I K
sa 4. sjednice Vlade SAO Krajine odràne 20. 8. 1991. godine.
Sjednici su prisustvovali Babi} Milan, predsjednikVlade, Marti} Matkovi} Risto, Macura
Lazar, Leài} Vaso, Babi} Vuka{in, Vje{tica Du{an, [imprega Branko, Bauk Milan,
Marti} Milan, Kati} Jovan.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade Babi} Milan i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Organizaciona pitanja odbrane u SAO Krajini.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} pro~itao je Odluku o primjeni Zakona o odbrani
Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine i ~lan 6. Zakona o narodnoj odbrani. Zatim je
detaljno obrazloìo postoje}e stanje u SAO Krajini i istakao da se name}e glavni problem
neprihvatanja koncepcije teritorijalne odbrane u Krajini i forsiranje milicije kao oruànih
snaga Krajine.
205
Zatim istako je da se na na{em terenu pojavljuju i odre|eni instruktori kao napr. Kapetan
Dragan,
121
a koji je njemu kao li~nost nepoznata. Isti je postao Komandant jedinica Krajine
tako da se pretvorio gotovo u mitsku li~nost a koji koristi listove informisanja Srbije da bi ga
napadao.
Predsjednik Vlade isti~e da je dobio popis iz kojeg se vidi da se ministar unutra{njih
poslova potpisuje kao komandant Teritorijalne odbrane. Vojni obaveznici se pozivaju u
jedinice milicije. Po selima se vodi kampanja o utvr|ivanju koncepcije neke nove odbrane, te
se ljudi zbunjuju, jer kaù da postoji Marti}eva i Babi}eva vojska, a samim tim oslablja moral
ljudi.
To su pitanja o kojima èlim da se danas izjasnimo i da Vlada zauzme stav.
Zatim mi smo pristali na prekid vatre, te kojim povodom je ministar za unutra{nje poslove
uputio ultimatum MUP-u u Kijevu i kojim povodom je izjavio da }e osvojiti luku u Zadru.
Marti} Milan isti~e da je ultimatum slijedio nakon nekoliko poku{aja atentata na radnike
milicije Krajine, a i na njega samog i njegovu pratnju, kao i pucnji prema Cetini i Civljanima.
[to se ti~e izjave za luku to je moja nesmotrenost prilikom izjave novinarima. Zatim, nije
ta~no da mi ne prihvatamo novi sistem Teritorijalne odbrane. Mi to prihvatamo, ali ne treba
da tu rade drugi ljudi, nego mi isti koji smo to radili do sada ali samo u okviru Teritorijalne
odbrane.
Mogu re}i da Kapetan Dragan nikad nije imenovan za Komandanta Teritorijalne odbrane.
Ima ljudi koji su vi{e napravili za ovo podru~je nego on i mogu re}i da on ovamo vi{e ne}e
do}i.
[to se ti~e potpisa ja sam se tako potpisao zato jer je narod tako htio.
Vje{tica Du{an isti~e da moè biti propusta, ali se propusti moraju po{tovati, i u ovom
momentu se postavlja pitanje ko je Komandant Teritorijalne odbrane.
Risto Matkovi} isti~e da smo uspostavili Skup{tinu, Vladu Krajine, donijeli zakone i
propise i isto moramo po{tovati jer }e nastati totalna anarhija.
Kati} Jovan isti~e da treba zakone primjenjivati. Razli~ite informacije ne smiju i}i na teren
i treba da se zna tko daje informacije.
Na kraju jednoglasno je zaklju~eno
da se {to hitnije uspostavi jedinstven sistem Teritorijalne odbrane Krajine kao Oruànih
snaga Krajine i dijela jedinstvenog sistema Oruànih snaga SFRJ.
Prihvata se Odluka Ministarstva odbrane po ure|ivanju sistema Teritorijalne odbrane i to
tako da se [tabu Teritorijalne odbrane odre|uju Op{tinski {tabovi Teritorijalne odbrane
Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica i zonski {tabovi Teritorijalne
odbrane za Kordun i za Baniju, a da se formacije jedinica i {tabova Teritorijalne odbrane urede
prema propisima koje donosi General{tab.
Daje se zadatak Ministru unutra{njih poslova i Ministru odbrane da urede broj~anu
strukturu, opremu, namjenu i formacijski poloàj jedinica za posebne namjene.
Prihvata se uredba predsjednika Vlade kao Komandanta Teritorijalne odbrane o
utvr|ivanju oznake za pripadnike Teritorijalne odbrane koji }e se nositi na lijevom rukavu
(Kosovski {tit, ukr{teni ma~evi, srpska trobojnica i naziv Krajina).
Prihvata se informacija predsjednika Vlade da je Ministar unutra{njih poslova Milan
Marti} imenovan za zamjenika Komandanta Teritorijalne odbrane i ~lana {taba TO Krajine
zaduènog za jedinice milicije.
206
121
Vasiljkovi}.
Vlada stavlja u zadatak predsjedniku da u {to skorijem roku izvr{i konsultacije i pribavi
mi{ljenje Vlade i Savjeta narodne odbrane za ~lanove [taba Teritorijalne odbrane Krajine.
Utvr|uje se da je [tab Teritorijalne odbrane Krajine nadleàn da organizuje centar za
obuku.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.
PREDSJEDNIK VLADE
dr Milan Babi}
- - - - - - -
SAOP[TENJE SA SJEDNICE VLADE SAO KRAJINE
odràne 20. 08. 1991. godine
Na dana{njoj sjednici Vlada je razmatrala organizaciona pitanja iz oblasti odbrane i
donijela slijede}e odluke i zaklju~ke:
zaklju~eno je da se {to hitnije uspostavi jedinstven sistem Teritorijalne odbrane Krajine
kao Oruànih snaga Krajine i dijela jedinstvenog sistema Oruànih snaga SFRJ.
Prihvata se Odluka Ministarstva odbrane po ure|ivanju sistema Teritorijalne odbrane i
to tako da se [tabu Teritorijalne odbrane odre|uju Op{tinski {tabovi Teritorijalne odbrane
Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica i zonski {tabovi Teritorijalne
odbrane za Kordun i za Baniju, a da se formacije jedinica i {tabova Teritorijalne odbrane urede
prema propisima koje donosi General{tab.
Daje se zadatak Ministru unutra{njih poslova i Ministru odbrane da urede broj~anu
strukturu, opremu, namjenu i formacijski poloàj jedinica za posebne namjene.
Prihvata se uredba Predsjednika Vlade kao Komandanta Teritorijalne odbrane o
utvr|ivanju oznake za pripadnike Teritorijalne odbrane koji }e se nositi na lijevom rukavu
(Kosovski {tit, ukr{teni ma~evi, srpska trobojnica i naziv Krajina).
Prihvata se informacija predsjednika Vlade da je Ministar unutra{njih poslova Milan
Marti} imenovan za zamjenika Komandanta Teritorijalne odbrane i ~lana [taba TO Krajine
zaduènog za jedinice milicije.
Vlada stavlja u zadatak Predsjedniku da u {to skorijem roku izvr{i konsultacije i pribavi
mi{ljenje Vlade i Savjeta narodne odbrane za ~lanove [taba Teritorijalne odbrane Krajine.
Utvr|uje se da je [tab Teritorijalne odbrane Krajine nadleàn da organizuje centre za
obuku.
MINISTAR ZA INFORMISANJE
VLADE SAO KRAJINE
Lazar Macura, v.r.
207
97
1991., kolovoz 22.
Knin
Odluka Predsjedni{tva SO Knin o izmjeni i dopuni Odluke o pripajanju op}ini Knin
mjesnih zajednica s podru~ja op}ina Drni{, Sinj i [ibenik
Na osnovu ~lana 220. Statuta Skup{tine op{tine Knin (slu`beni vjesnik op{tina Drni{,
Knin i [ibenik, broj 14/75, 19/81, 4/82, 7/83, 6/84, 7/86, 6/90. i 9/90. i Slu`benog biltena
Op{tine Knin, broj 2/91.) Predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Knin, na sjednici odrànoj 22.
8. 1991. godine, donosi
O D L U K U
o izmjeni i dopuni Odluke o pripajanju Op{tini Knin mjesnih zajednica sa podru~ja Op{tine
Drni{, Sinj i [ibenik
^lan 1.
U ~lanu 1. Odluke o pripajanju Op{tini Knin mjesnih zajednica sa podru~ja op{tina
Drni{, Sinj i [ibenik i za rije~i Bobodol dodaju se rije~i Baljci, Kanjane i dio mjesne
zajednice Kadina Glavica a iza rije~i Oti{i} dodaju se rije~i Koljani, Laktac i dio mjesne
zjednice Kosori.
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Glasniku Krajine.
Klasa: 021-05/91-01/81
Urbroj: 2136-01-91-1
PREDSJEDNIK
dr. Milan Babi}, s.r.
Ta~nost prepisa o v j e r a v a: SEKRETAR
Borka Lali}, v.r.
M. P.
122
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
98
1991., kolovoz 24.
Knin
Priop}enje Srpske demokratske stranke kojim se novo vodstvo obra~unava s Jovanom
Ra{kovi}em i njegovim istomi{ljenicima
208
122
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, SO Knin, Knin.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
K R A J I N E
BROJ:
Knin, 24. 08. 1991. god.
S A O P [ T E NJ E
Budu}i da ni{ta nisu uradili na prostoru Hrvatske za za{titu srpskog naroda, a {to im je bio
osnovni politi~ki cilj i smisao postojanja sada svoje djelovanje SDS za Hrvatsku usmjerava na
Krajinu, gdje je i najve}i dio posla zavr{en. Stoga njihov aktivizam u prostorima Krajine ne
moè se ocijeniti nikako druga~ije, nego ogoljenom borbom za ve} uspostavljenu vlast. Na{
cilj i programsko opredjeljenje od samog po~etka nije bila vlast, ve} odbrana interesa srpskog
naroda, koji je napadnut od usta{ke vlasti, sa kojom su gospoda Ra{kovi}
123
i njemu bliski
ljudi sve donedavno poku{avali uspostavljati kontakte iz kojih bi izi{li pregovori na {tetu
srpskog naroda. Nije slu~ajno da se SDS Krajine i njegovi ~elni ljudi optuùju za:
1. za samovolju i vlastoljublje po bolj{evi~kom modelu
2. za crnoberzijanstvo.
I jedna i druga optu`ba usmjerene su na najosjetljivije ta~ke na koje u ovom istorijskom
trenutku s obzirom na okolnosti u kojima dolaze srpski narod moè reagovati. Karakteristi~no
je i to da gospodin Ra{kovi} za sada preko svog kninskog glasnogovornika gospodina
Tanjge
124
preuzima do najsitnijih detalja politi~ke ocjene i politi~ku platformu SDS Krajine,
vlade i Milana Babi}a li~no, kako bi time slobodno se moè re}i obmanuo srpski narod i
predstavio sebe kao organizatora i promotora svega onoga {to su uradili drugi do sada. Ne
bismo èljeli da se ova u osnovi polemika, koja nema za svoj predmet raspravu o razli~itim
politi~kim opcijama sa na{e strane doìvi kao nedemokratski ~in, kako }e ina~e biti
protuma~ena od doju~era{njih demokrata Jovana Ra{kovi}a i drugih. Neosnovana je tvrdnja
da u SDS-u Krajine postoje frakcije zbog toga {to grupa ljudi poku{ava da djeluju}i
sinhronizovano na nekoliko punktova poku{ava razbiti politi~ko i programsko jedinstvo
stranke. S njihove strane znatno ~estitije bilo bi, da radi interesa srpskog naroda u ime kojeg
kaù da nastupaju priznaju svoju nemo} da bilo {to dobro urade za srpski narod u Republici
Hrvatskoj, i to iz dva razloga:
1. time bi svoju dosada{nju politi~ku poziciju udvorni~kog odnosa prema hrvatskim vlastima
i definitivno ozna~ili kao neproduktivno.
2. Svojim izmje{tanjem s toga politi~kog prostora omogu}ili bi drugim Srbima u Republici
Hrvatskoj da se bore za srpske interese.
Ovako njihovo prisustvo, koje je ~ak i u fizi~kom smislu samo formalno stvara privid
djelovanja, koje ne daje nikakve rezultate. Ovaj stav stranke treba shvatiti kao usputno
reagovanje na sve teè i sve neargumentovanije optu`be na politi~ko rukovodstvo Krajine.
209
123
Jovan.
124
Radoslav.
99
1991., rujan 1.
Beli Manastir
Odluka Izvr{nog saveta SO Beli Manastir o prestanku radnog odnosa i zabrani povratka i
ostanka u Baranji svima onima koji su se nalazili u Oruànim snagama Republike
Hrvatske i onima koji su im pomagali, kao i ~lanovima njihove uè obitelji
Izvr{ni savet Op{tine Beli Manastir, na svojoj 1. sednici odrànoj dana 1. septembra 1991.
godine, na osnovu odredbe ~lana 132. ta~ka 12. i 290. Statuta Op{tine Beli Manastir
(Slu`beni glasnik Op{tine Beli Manastirbroj 10/09), doneo je
ODLUKU
o prestanku radnog odnosa i zabrani povratka i ostanka u Baranji, svih lica koja su se
nalazila u neprijateljskim snagama i lica koja su im pomagala, kao i ~lanovima
njihove uè porodice
^lan 1.
Ovom Odlukom ure|uje se pitanje prestanka radnog odnosa i zabrana povratka i ostanka u
Baranji svim licima koja su u~estvovala u neprijateljskim jedinicama na podru~ju Baranje,
njihovim pomaga~ima, kao i ~lanovima njihove uè porodice.
^lan 2.
Nalaè se SUP-u Beli Manastir da sa~ini predlog liste lica iz stava 1. ove Odluke, a na osnovu
podataka koje poseduje u svojoj slu`benoj evidenciji kao i na osnovu saznanja dobivenih od
mesnih zajednica, preduze}a, ustanova i gra|ana.
^lan 3.
Izvod iz predloga liste za lica iz stava 1. ove Odluke za svaku mjesnu zajednicu, ima se ista}i
na oglasnoj plo~i doti~ne mesne zajednice.
Svako lice koje se nalazi na listi, kao i ~lan njegove uè porodice, protiv ove liste moè
uloìti prigovor, u roku od 8 dana od dana isticanja liste na oglasnoj plo~i. Prigovor se
dostavlja SUP-u Beli Manastir.
^lan 4.
Po proteku roka od 8 dana, od dana isticanja liste, SUP Beli Manastir je duàn navedeni
predlog liste dostaviti Izvr{nom savetu Op{tine Beli Manastir, zajedno sa prigovorima koje
nije usvojio.
^lan 5.
Izvr{ni savet je duàn u roku od 8 dana od prijema predloga liste i neusvojenih prigovora,
doneti kona~nu listu.
^lan 6
Kona~na lista za lica iz stava 1. ove Odluke, dostavit }e se SUP-u Beli Manastir i pograni~nim
organima za izvr{enje, te }e se ista}i na javnim mjestima radi obave{tavanja gra|ana.
210
^lan 7.
Ova Odluka stupa na snagu slede}eg dana od dana dono{enja.
^lan 8.
Odluka }e biti objavljena u Slu`benom glasniku Op{tine Beli Manastir.
Broj: S- 66/1-1991.
Beli Manastir, 1. septembra 1991.
PREDSEDNIK VLADE
Borivoje @ivanovi}, v. r.
Slu`beni glasnik Op{tine Beli Manastir, broj 1, 24. 09. 1991., str. 3.
100
1991., rujan 5.
Knin
Z A P I S N I K
sa 5. sjednice Vlade SAO Krajine, odràne 5. 9. 1991. godine u zgradi Skup{tine op{tine, soba
br. 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, te ministri: Matkovi} Risto,
Macura Lazar, Vje{tica Du{an, [impraga Branko, Bauk Milan, Babi} Vuka{in, Badà Du{an
i Leài} Vaso.
otvorio je sjednicu i predloìo sljede}i
D n e v n i r e d
1. Usvajanje teksta pisma koje }e se uputiti Mirovnoj konferenciji o Jugoslaviji u Hagu.
2. Razmatranje Platforme ustavnog poloàja Krajine.
3. Dono{enje Odluke o formiranju saveza mjesnih zajednica Cetinjske Krajine.
4. Dono{enje Odluke o uvo|enju dodatnog poreza na promet.
5. Dono{enje Odluke o primjeni Zakona o zdravstvenoj za{titi Republike Srbije na
teritoriji SAO Krajine.
6. Dono{enje Odluke o osnivanju Fudbalskog saveza SAO Krajine.
7. Razmatranje dopisa Ministarstva za veze sa Srbima izvan Srbije.
8. Usvajanje poziva vlade da se svi porezni obveznici pridràvaju uplata poreza i doprinosa.
Ad. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda predsjednik Vlade Milan Babi} i istakao da je u
pismu navedeno da mi èlimo da granice mijenjamo mirnim putem i referendumom. Zatim,
211
u Deklaraciji o Jugoslaviji konstatuje se da je potpuno pogre{na politika srpskih neregularnih
formacija, {to nastoje da rije{e probleme za koje o~ekuju da }e se s njima suo~iti u novom
ustavnom ure|enju vojnim sredstvima. Vlada SAO Krajine ne prihvata takvu kvalifikaciju
iz slijede}ih razloga:
1. Srpske oruàne snage u SAO Krajini, koje ~ine milicija Krajine i Teritorijalna odbrana
Krajine, apsolutno su legalne a ~ine dio jedinstvenog sistema odbrane u Jugoslaviji.
2. Srpske oruàne snage nemaju nikakvu svoju politiku, ve} djeluju u okviru i po
programu politike i Vlade SAO Krajine i drugih institucija i organa SAO Krajine. Vlada SAO
Krajine svoje oruàne snage koristi isklju~ivo za odbranu svoje teritorije i njenih granica i tako
}e ih i u budu}e koristiti.
3. Navodni problemi o kojim se govori, a sa kojim bi se srpski narod po navodu u
Deklaraciji, tek trebao suo~iti u novom ustavnom ure|enju Jugoslavije, za srpski narod su na
politi~kom nivou demokratskih odluka ve} prestali biti problemi. Naime, srpski narod
odlu~io je plebiscitom da ìvi u istoj dràvi s ostalim Srbima na prostorima Jugoslavije. Drugo
je pitanje {to se te odluke osporavaju oruànom agresijom ni~im izazvanom i ni~im
opravdanom od strane hrvatskih neofa{isti~kih vlasti. Ocjena izre~ena u Deklaraciji da
pojedini elementi JNA pruàju aktivnu podr{ku srpskoj strani, ne odgovara istini. Istina je to
da JNA aktivno u~estvuje u razdvajanju sukobljenih strana i da je u toj svojoj ulozi redovno
napadana od hrvatskih agresora, pa je samo prinu|ena da se brani.
Zatim, svugdje se spominje Hrvatska, a nigdje nema SAO Krajine. Ne moè se vi{e
govoriti o Srbima u Hrvatskoj nego o Srbima u Krajini, u Slavoniji i Baranji. Nama odgovara
prekid vatre i mi nema razloga da se {irimo na hrvatski teritorij. Nas priznaju kao oruàni
subjekt, a kao politi~ki faktor ne priznaju nas. U pismu se jo{ navodi da Vlada Krajine
zahtijeva da se SAO Krajini prizna status doma}ina posmatra~koj misiji. I ona je jedino
ovla{tena da odobri boravak posmatra~ke misije na svojoj teritoriji. Vlada isklju~uje
mogu}nost da u arbitra`noj misiji u~estvuje bilo koji od predstavnika zemalja koji su bile
agresori u Jugoslaviji u II svjetskom ratu. Sve odluke koje se donesu bez nas ne mogu nas
obavezivati.
Na kraju je istakao da predlaè da se tekst pisma usvoji onako kako je napisano.
Za diskusiju nije se nitko javio, i jednoglasno je usvojen tekst pisma koji se prilaè
zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 2.
Obrazloènje je dao predsjednik Vlade i istakao da mi moramo insistirati da se na{
objektivitet izrazi kroz instituciju Krajine. Ustavni poloàj Krajine moè biti ure|en na vi{e
na~ina, i to: jedna mogu}nost je ujedinjenje SAO Krajine s Bosanskom Krajinom i
obrazovanje posebne federalne jedinice Ujedinjene Krajine. Ostali dio Bosne bio bi federalna
jedinica za sebe.
Druga mogu}nost je da Krajina u|e u sastav Srbije. Tako bi se Srbija sastojala iz dva dijela
me|u kojima ne bi postojala me|usobna teritorijalna veza.
Tre}a mogu}nost je da Krajina dobije poseban status, te bi ona predstavljala posebnu
federalnu jedinicu.
Jednoglasno je usvojena Platforma o ustavnom poloàju Krajine.
Ad. 3.
212
Obrazloènje je dao predsjednik Vlade i istakao da se ovom Odlukom formira Savez
mjesne zajednice Cetinjske Krajine, a to je prostor koji jednim dijelom pripada Op{tini Knin,
a jednim dijelom je pripadao Op{tini Sinj, koji se pripoio Op{tini Knin.
Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena Odluka o formiranju saveza
mjesnih zajednica Cetinjska krajina.
Ad. 4.
Obrazloènje je dao ministar za financije Bauk Milan.
Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je usvojena Odluka o uvo|enju dodatnog
poreza na promet.
Ad. 5.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} i istakao da, na osnovu Zakona o Vladi SAO Krajine,
Vlada donosi odluku o primjeni Zakona Republike Srbije na podru~ju Krajine, tako se
predlaè da se donese ova Odluka.
Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena odluka o primjeni Zakona o
zdravstvenoj za{titi Republike Srbije na teritoriji SAO Krajine.
Ad. 6.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi}
Za diskusiju nije se nitko javio i jednoglasno je donesena odluka o osnivanju Fudbalskog
saveza SAO Krajine.
Ad. 7.
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} i istakao da Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Srbije
traì mi{ljenje Vlade o zahtjevu Op{tine Benkovac za dodjelu nov~ane pomo}i u iznosu od
600.000 dinara za mjesne zajednice Smokovi} i Zemunik Gornji.
Jednoglasno je odlu~eno da se dade saglasnost za odobrenje nov~ane pomo}i.
Ad. 8.
Obrazloènje je dao Bauk Milan i zaklju~eno je da se uputi poziv svim poreznim
obveznicima da se pridràvaju zakonske obaveze o uplati poreza i doprinosa.
Risto Matkovi} isti~e da je od Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin
obavije{ten da se treba formirati Fond zdravstva Krajine. Zatim, re~eno mu je da se obustavi
svako pla}anje svih doprinosa za zdravstvo, jer je Rep. Fond Hrvatske odgovorio da nema vi{e
nikakve veze sa Krajinom.
Zatim trebalo bi formirati Komisiju za utvr|ivanje zdravstvene sposobnosti radnika, te
treba preispitati bolovanje, te donijeti uredbu da se bolovanje ispla}uje na teret radnih
organizacija. Sve ovo bi trebao da donese ministar za zdravstvo. Zatim treba dati pozajmicu
Medicinskom centru Knin za isplatu li~nih dohodaka i naplatiti sve doprinose, a @eljeznici
treba dati pozajmicu za akontaciju.
- - - - - - -
VLADA SAO KRAJINE
213
Broj: 201/91-1
MIROVNA KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odrànoj 5. 09. 1991. godine
razmatrala je Deklaraciju o Jugoslaviji donesenu na Vanrednom ministarskom sastanku
Evropske politi~ke kooperacije u Briselu 27. avgusta 1991. godine, Sporazum o prekidu vatre
i Memorandum o posmatra~koj misiji i povodom njih zauzela slijede}e stavove.
Srpski narod SAO Krajine, koji ~ini historijski i etni~ki prostor srpskog naroda, preko
svojih legalnih i legitimnih institucija i organa, od samog po~etka svoje borbe za slobodu i
nacionalno i ljudsko dostojanstvo, koji su napadnuti od hrvatske neofa{isti~ke vlasti, koristio
je osnovno demokratsko sredstvo referendum. Koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje,
pravo koje ni jednog trenutka nije sporio drugim narodima, srpski narod neopozivo je
odlu~io da ne ìvi ni u kakvoj hrvatskoj dràvi, a za komunisti~kog reìma silom je bio
natjeran da ìvi unutar administrativnih granica Hrvatske kao federalne jedinice FNRJ/SFRJ
proteklih ~etrdeset pet godina. Onog ~asa kad su popustile stege komunisti~ke tiranije i na
jugoslovenskim prostorima, kada je kona~no postalo mogu}e izraziti svoju volju, srpski narod
Krajine odlu~io je da svoj suverenitet ugradi u dràvu u kojoj }e ìvjeti i ostali dijelovi srpskog
naroda na Balkanu.
Sve na{e demokratske odluke koje su proiza{le iz demokratske volje srpskog naroda
Krajine, hrvatska neofa{isti~ka vlast osporavala je argumentom nasilja i oru`ja. Na àlost, neke
~lanice Evropske zajednice pruàle su u po~etku prikrivenu a ubrzo potom i otvorenu
podr{ku hrvatskom neofa{isti~kom reìmu, koji i po na~inu dolaska na vlast i po drugim
karakteristikama podsje}a na nacifa{izam i 1933. godinu.
Hrvatska neofa{isti~ka vlast, u nekim elementima identi~na sa prethodnim komunisti~kim
totalitarizmom, htjela je, ru{e}i Jugoslaviju, da nas natjera da se pomirimo s terorom i da ne
primjenjujemo ono u ~emu ta Hrvatska vidi svoje prirodno pravo pravo na
samoopredjeljenje do otcjepljenja. U takvim okolnostima, uz njihovo oruàno osporavanje,
na{ih referenduma na{eg jednakog prava, mi nismo imali drugog izbora do da na oru`je
uzvratimo oru`jem. Nova Hrvatska na{e pravo i na{e odluke napala je oru`jem u namjeri da
agresijom primora srpski narod da ìvi u nezavisnoj neofa{isti~koj Hrvatskoj dràvi, dràvi
koja toliko podsje}a, i to ne samo nas Srbe, na ono genocidno vrijeme (1941-1945 godina),
kada se tako|e zvala i pona{ala nezavisno od svake razumnosti i ~ovje~nosti.
U ~asu kada se od Evropske zajednice o~ekivalo da }e u skladu sa svojom demokratskom
orijentacijom podràti demokratske odluke srpskog naroda, odluke kojim se on brani od
fa{isti~ke hrvatske vlasti, pi{u se ultimativne (dakle nedemokratske) deklaracije o Jugoslaviji,
u kojima se osporava pravo srpskom narodu na samoopredjeljenje. U deklaraciji o Jugoslaviji
kaè se da dràve ~lanice Evropske zajednice podsje}aju odgovorne za nasilje na njihovo
opredjeljenje da nikada ne priznaju promjenu granica do koje nije do{lo mirnim putem i
sporazumno. Vlada SAO Krajine povodom ovog stava Evropske zajednice u Deklaraciji
postavlja pitanje Evropskoj zajednici o kojim je granicama rije~. Ukoliko se radi o
unutra{njim granicama u Jugoslaviji, Vlada SAO Krajine skre}e pa`nju Evropskoj zajednici
na to da to nisu nikakve dràvne granice, jer nemaju neophodne atribute zato
me|unarodno priznanje i sporazumno priznavanje od svih zainteresovanih strana. Osim toga,
ne postoji ni jedan dokument u Jugoslaviji i izvan nje koji sankcioni{e te navodno dràvne
granice, koje ~ine administrativnu podjelu jedinstvene dràvne teritorije Jugoslavije. Evropska
214
zajednica sama tvrdi da ne vaì nikakva promjena granica bez njihovog me|unarodnog
priznanja, pa je otuda ~udno da Evropska zajednica ne dopu{ta da se promjeni ne{to {to po
njenim opravdanim kriterijumima ne postoji.
Ukoliko se pak misli na spoljne dràvne granice Jugoslavije, onda me|u nama nema
nikakvog spora. Za~u|uje da Evropska zajednica, ukoliko je rije~ o unutra{njim granicama u
Jugoslaviji, uop{te pomi{lja na njihovo priznanje upravo zato jer one nisu plod nikakvog
sporazuma, ve} su one izraz komunisti~ke tiranije i samovolje zloglasnog komunisti~kog vo|e
Josipa Broza.
U Deklaraciji se tako|er konstatuje da je potpuno pogre{na politika srpskih neregularnih
formacija {to nastoje da rije{e probleme za koje o~ekuju da }e se s njima suo~iti u novom
ustavnom ure|enju vojnim sredstvima. Vlada SAO Krajine ne prihvata takvu kvalifikaciju
iz slijede}ih razloga:
1. Srpske oruàne snage u SAO Krajini, koje ~ine milicija Krajine i Teritorijalna odbrana
Krajine, apsolutno su legalne formacije i ~ine dio jedinstvenog sistema odbrane u Jugoslaviji.
2. Srpske oruàne snage nemaju nikakvu svoju politiku, ve} djeluju u okviru i po
programu politike i Vlade SAO Krajine i drugih institucija i organa SAO Krajine. Vlada SAO
Krajine svoje oruàne snage koristi isklju~ivo za odbranu svoje teritorije i njenih granica i tako
}e ih i u budu}e koristiti.
3. Navodni problemi o kojim se govori a s kojim se srpski narod po navodu u Deklaraciji
tek trebao suo~iti u novom ustavnom ure|enju Jugoslavije, za srpski narod su na politi~kom
nivou demokratskih odluka ve} prestali biti problemi. Naime, srpski narod odlu~io je
plebiscitom da ìvi u istoj dràvi s ostalim Srbima na prostorima Jugoslavije. Drugo je pitanje
{to se te odluke osporavaju oruànom agresijom ni~im izazvanom i ni~im opravdanom od
strane hrvatskih neofa{isti~kih vlasti. Ocjena izre~ena u Deklaraciji da pojedini elementi JNA
pruàju aktivnu podr{ku srpskoj strani ne odgovara istini. Istina je to da JNA aktivno
u~estvuje u razdvajanju sukobljenih strana i da je u toj svojoj ulozi redovno napadana od
hrvatskih agresora, pa je samo prinu|ena da se brani.
Vlada SAO Krajine smatra da se najmanje moglo o~ekivati od Evropske zajednice poslije
toliko napora da sru{i komunisti~ki reìm, da ona prihvati i podràva odluke tog reìma, ~ime
ona dovodi u sumnju iskrenost svojih anitkomunisti~kih zalaganja, {to kod srpskog naroda,
iznurenog totalitaristi~kim komunisti~kim reìmom, ra|a podozrenje i revolt.
Me|utim, u svemu tome ohrabruju}a je ~injenica da Evropska zajednica u Deklaraciji
zastupa stav da ne}e prihvatiti politiku svr{enog ~ina. Po na{oj ocjeni, to se ponajprije odnosi
na politiku komunista i njihovu nedemokratsku naviku da sve i svakoga stavi pred svr{en ~in
i ne nikako na demokratski izraènu volju srpskog naroda u Krajini. I nadalje, odlu~an stav
Evropske zajednice da ne priznaje promjenu granica silom, za nas zna~i veliku podr{ku u
situaciji kada je plebiscitom novouspostavljena granica izme|u SAO Krajine i Republike
Hrvatske napadnuta od strane fa{isti~ke Hrvatske.
Vlada SAO Krajine ne slaè se sa onim imenovanjem dijela Jugoslovenske dràvne
teritorije koja se primjenjuje u ova tri razmatrana dokumenta. Naime, ono {to se za vrijeme
komunisti~kog reìma imenovalo kao Socijalisti~ka Republika Hrvatska danas se dijeli na
Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu kao samostalni politi~ki subjekt, druge srpske
autonomne oblasti i Republiku Hrvatsku.
Vlada SAO Krajine podràva Sporazum o prekidu vatre u svim njegovim odredbama osim
u onoj u kojoj se teritorija na kojoj se vode oruàne borbe imenuje samo kao Hrvatska pri
~emu se ne izdvaja SAO Krajina i druge srpske autonomne oblasti kao posebno od Hrvatske
215
odvojene teritorije jednako legitimno odvojene kao {to je i stvarni hrvatski teritorij legitimno
odvojen od Jugoslavije. Vlada SAO Krajine podràva Sporazum o prekidu vatre zato {to je sa
svoje strane vatru i oruànu borbu upotrebljavala samo u funkciji odbrane od hrvatske agresije
i drugo, {to principjelno smatra da se sva pitanja mogu i moraju rje{avati isklju~ivo mirnim
putem i demokratskim sredstvima.
Vlada SAO Krajine ima istu primjedbu kao i u slu~aju sa Sporazumom o prekidu vatre i
u vezi s Memorandumom posmatra~ke misije. Naime, i u ovom dokumentu neadekvatno se
imenuje prostor na koji se odnosi aktivnost posmatra~ke misije. Stoga Vlada SAO Krajine
zahtijeva da se SAO Krajini prizna status doma}ina kao {to je to ura|eno i s drugim
subjektima u Jugoslaviji. Osim toga, Vlada SAO Krajine upozorava sve nadle`ne faktore na
to da je jedino ona ovla{tena da odobri boravak posmatra~ke misije na svojoj teritoriji. Svaki
boravak posmatra~ke misije, bez prethodne formalne saglasnosti Vlade SAO Krajine
uzurpacija je njenog prostora i njenih ovla{tenja, naru{ava suverenitet Krajine i kao takav
nelegalan je. Vlada SAO Krajine, nije protiv boravka nenaoruànih posmatra~kih misija, nego
se samo protivi tome {to se za taj boravak ne traì njena suglasnost na {to smo ve} jednom
odgovorne za to upozorili. Vlada SAO Krajine ne prihvata za srpski narod uvredljiv i neodrìv
tretman nacionalne manjine, na {to je usmjerena djelatnost dijela Evropske zajednice i
neofa{isti~ke hrvatske vlasti podràne od Vatikana, s obzirom na nerazumno insistiranje da se
ozvani~i od komunista oktroisana administrativna raspodjela Jugoslavije kao dràvna
raspodjela.
Srbi su i prema Ustavu SFRJ koji Evropska zajednica uzima kao osnovu legaliteta, na
srpskom dijelu jugoslovenske dràvne teritorije priznati kao narod, i to }e ostati i u budu}e u
onom dijelu dràve koji je ostao kao cjelina nakon otcjepljenja onog dijela biv{e teritorije
Socijalisti~ke Republike Hrvatske koji Hrvatskoj stvarno pripada i cijele Slovenije.
S obzirom na to da svaki rat zavr{ava mirovnim konferencijama, Vlada SAO Krajine nema,
naravno, ni{ta protiv mirovne konferencije. Ono ~ime se mi ne slaèmo jeste to da se Vlada
SAO Krajine izostavlja iz sastava mirovne konferencije. Zvu~i pomalo nevjerovatno da je u
procesu zaklju~ivanja mira izostavljena jedna od sukobljenih strana koja se opravdano
priznaje i navodi u kontekstu obezbje|ivanja primirja i u~estvovanja u odlu~ivanju o raspletu
jugoslovenske dràvne i politi~ke krize.
Vlada SAO Krajine unaprijed isklju~uje mogu}nost da u arbitra`noj komisiji o Jugoslaviji
u~estvuje bilo koji predstavnik zemalja koje su bile agresori na Jugoslaviju u Drugom
svjetskom ratu i time u~esnici u stra{nom genocidu nad srpskim narodom koji je po svojoj
strastvenosti odudarao od genocidne industrije drugdje u Evropi. Vlada SAO Krajine
posebno zahtjeva da se Njema~ka isklju~i iz odlu~ivanja na Mirovnoj konferenciji o
Jugoslaviji i istovremeno inzistira da se u taj proces uklju~i Sovjetski Savez i Sjedinjene
Ameri~ke Dràve.
Vlada SAO Krajine, povodom stava Evropske zajednice, da na Mirovnoj konferenciji o
Jugoslaviji izostanu legalni i legitimni organi SAO Krajine upozorava kako Evropsku
zajednicu, tako i cjelokupnu svjetsku javnost na mogu}e implikacije takvog stava jer nikakve
odluke Mirovne konferencije o Jugoslaviji ne}e obavezivati SAO Krajinu ukoliko ona ne bude
punopravno u~estvovala na toj Konferenciji.
Po{to ovo pitanje smatramo zna~ajnim za na{ mir, ali i za mir u Jugoslaviji i Evropi,
upozoravamo odgovorne faktore u Evropi i u Jugoslaviji da vode ra~una o ovoj elementarnoj
politi~koj i pravnoj ~injenici u svojim koncepcijama o neophodnom razrje{enju
jugoslovenske dràvne i politi~ke krize i obustavljanju oruànih sukoba.
216
Vlada SAO Krajine nema mandat srpskog naroda SAO Krajine da ~ini bilo kakve ustupke
na {tetu naroda koji joj je ukazao povjerenje da zastupa njegove interese u ovim sudbonosnim
trenucima, a jo{ manje ima pravo da stoji po strani doga|aja u vremenu kada se na odre|enim
nivoima direktno odlu~uje o njegovoj sudbini i njegovom poloàju u Jugoslaviji i Evropi.
Ho}emo da vjerujemo da je evropska politi~ka racionalnost i uvaàvanje realnosti, ako i
demokratska tradicija koja u dana{njoj Evropi postoji, dovoljna garancija da }e se po{tovati
pravo srpskog naroda SAO Krajine, kao, uostalom, i pravo drugih naroda, na
samoopredjeljenje i njegova demokratski izraèna volja. Svako drugo rje{enje bilo bi i bi}e
izraz politi~ke neracionalnosti koje }e nu`no po zakonima politi~kog djelovanja voditi
daljnjim sukobima i ugroàvati mir na {irem prostoru.
Zato zahtijevamo od svih relevantnih faktora u procesu odlu~ivanja o miru u Jugoslaviji da
sprije~e da se jedno nasilje nad srpskim narodom SAO Krajine koje sprovodi fa{isti~ka
hrvatska vlast ne zamijeni drugim nasiljem, onim {to bi poni{tilo demokratski izraènu volju
srpskog naroda i time njegovo pravo na samoopredjeljenje. Takav postupak negirao bi
suverenost srpskog naroda a to srpski narod ne}e dozvoliti kao {to to ni do sada u svojoj
istoriji nije dozvoljavao, bez obzira na novu cijenu koju bi morao platiti za svoju slobodu. Za
srpski narod biti slobodan zna~i biti suveren, a biti suveren zna~i postojati u formi vlastite
demokratske dràve.
PREDSJEDNIK VLADE SAO KRAJINE
M.P.
125
D o s t a v lj e n o:
1. Ujedinjenim nacijama
2. Ministarskom savjetu Evropske zajednice
3. Parlamentu Evropske zajednice
4. Visokom Komesarijatu KEBS-a
5. Predsjedni{tvu SFRJ
6. Saveznom izvr{nom vije}u
7. Narodnoj skup{tini Republike Srbije
8. Predsjedniku Republike Srbije
9. Vladi Republike Srbije
- - - - - - -
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 206/91-1
PLATFORMA VLADE SAO KRAJINE O MOGU]IM RJE[ENJIMA
USTAVNOG POLO@AJA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE
U BUDU]OJ ZAJEDNICI JUGOSLOVENSKIH NARODA
Ustavni poloàj Krajine moè biti ure{en na vi{e na~ina i oni }e biti izloèni jedan za
drugim.
217
125
Pristupanje temeljnoj rekonstrukciji Jugoslavije koje podrazumijeva brisanje tzv.
avnojevskih granica i utvr|ivanje nove unutra{nje podjele teritorije, {to je Krajina svojim
odlukama utemeljenim na dva referenduma ve} u~inila omogu}ava ostvarenje jedne od
nekoliko prihvatljivih varijanata ustavnog poloàja Krajine.
Jedna od mogu}nosti je ujedinjavanje SAO Krajine s Bosanskom Krajinom i obrazovanje
posebne federalne jedinice Ujedinjene krajine. (U ovom slu~aju bi ostali dio Bosne bio
federalna jedinica za sebe).
Druga mogu}nost je da Krajina u|e u sastav Srbije. Tako bi se Srbija sastojala iz dva dijela,
me|u kojima ne bi postojala neposredna teritorijalna veza. To je slu~aj kakav se javlja u
svijetu. Tako su npr. Isto~ni i Zapadni Pakistan, koji su dvadesetak godina predstavljali dvije
posebne federalne jedinice Pakistanske federacije, bili razdvojeni Indijom; izme|u dva
svjetska rata Isto~na Pruska je tzv. Poljskim koridorom bila odvojena od Njema~kog Rajha,
~ija je sastavni dio bila; danas je Aljaska od ostalog dijela Sjevernoameri~ke federacije
odvojena teritorijom Kanade. U tom slu~aju bi Krajina bila integralni dio Republike Srbije,
s tim {to bi, eventualno, kao i Vojvodina i Kosovo i Metohija, imala status autonomne
jedinice.
Najzad, tre}a mogu}nost da Krajina, kao kompaktna teritorijalna jedinica, dobije u
budu}oj jugoslovenskoj federaciji poseban status. Osim federalnih jedinica, u sastav
Jugoslavije bi neposredno ulazila i Krajina, koja ne bi bila vezana ni za jednu od federalnih
jedinica. Komparativni federalizam zna i za ovakve slu~ajeve. Tako su, na primjer u periodu
izme|u 1871. i 1918., Alzas i Lorena imali poseban status u Njema~koj federaciji; to je danas
slu~aj s dràvom Dàmui Ka{mir u Indijskoj Uniji: tako|er Portoriko ima status pridruène
dràve u SAD. U svim navedenim primjerima, pomenuta podru~ja, iako integralni dio dràve
u pitanju, nemaju status federalne jedinice, {to onda ima indikacija i na njihovu organizaciju,
nadle`nosti u~e{}a u radu saveznih organa i sli~no. U slu~aju prihvatanja ovakve solucije,
ustavom budu}e jugoslovenske federacije (bez obzira ko bi tu federaciju sa~injavao) bio bi
regulisan ustavni poloàj Krajine koji u su{tini ne bi morao mnogo da se razlikuje od poloàja
federalne jedinice.
Imanentne slabosti federacije kao oblika dràvnog ure|enja, a posebno federacije kakva je
jugoslovenska, u kojoj je nacionalni momenat dominantan u odnosu na demokratski,
name}u ideju o organizaciji Jugoslavije kao regionalne dràve (kakva recimo postoji u
dana{njoj [paniji, pa donekle i u Italiji). îtava zemlja, bez obzira da li bi ostala u sada{njim
granicama ili ne, bila bi podijeljena na izvjestan broj regiona (oblasti), koji bi svaki za sebe
predstavljali zaokruènu geografsku, ekonomsku, eventualno istorijsku i etni~ku cjelinu.
Regioni bi preko sopstvenih organa raspolagali {irokim krugom ovla{tenja u oblastima
povjerenim im ustavom zemlje. Oni bi, izme|u ostalog, donosili sopstveni statut i propise.
Ustavom bi bile ustanovljene tri vrste nadle`nosti: one ~ije bi i normiranje i izvr{avanje bili u
rukama centralnih organa; druge u kojima bi propise donosili centralni organi, a izvr{avali ih
regionalni; i tre}e, koje bi u cjelini bile prepu{tene regionalnim organima. Razumljivo, rad
regionalnih organa stajao bi pod nadzorom centralnih.
Centralni parlament sastojao bi se od dva doma: Vije}a gra|ana, izabranog na op{tim
izborima {irom zemlje, po izbornim jedinicama s pribli`no istim brojem gra|ana, i Vije}a
regiona, u kome bi bili zastupljeni svi regioni, ali ne na paritetnom na~elu, ve} u zavisnosti
broja stanovnika (recimo u razmjeru od dva do pet predstavnika). Oba doma bila bi potpuno
ravnopravna i za svaku odluku bila bi neophodna njihova saglasnost.
218
Najdelikatnije pitanje je svakako utvr|ivanje broja i granica regiona. To bi morale da budu
od po nekoliko stotina hiljada stanovnika koje ve} u trenutku svog obrazovanja ne bi bile
vje{ta~ke tvorevine, ve}, uslovno re~eno, prirodne; one bi se same po sebi nametale u skladu
s istorijskim, geografskim, etni~kim i drugim kriterijima. Svaki pojedini region morao bi da
bude cjelina sposobna za samostalno obavljanje regionalnih funkcija, kao i u nizu drugih
dràva, slabije razvijenim regionima bila bi neophodna iz centralnih fondova.
Regioni bi morali da budu obrazovani nezavisno od postoje}ih republi~kih teritorija.
Recidivi pro{losti, sje}anje na usta{ki genocid, zatim dana{nji stavovi hrvatskog
vrhovni{tva koji su do{li do izraàja i u Ustavu Hrvatske od decembra 1990., kao i sve {to se
posljednjih godinu dana de{ava u Hrvatskoj govori da autonoman status Krajine u okviru
Hrvatske ne dolazi u obzir kao mogu}e rje{enje jer se srpski narod Krajine ve} izjasnio za
~vrstu zajednicu sa Srbijom.
Svako od drugih izloènih rje{enja bilo bi za Krajinu prihvatljivije. Izbor me|u njima
zavisit }e prevashodno od dva momenta: Ustavne rekonstrukcije Jugoslavije, i drugo,
teritorijalnog obima budu}e dràvne zajednice. Osnovno opredijeljenje za Krajinu jeste
neophodnost da bude u okvirima dràve koja }e okupljati srpski narod iz svih onih podru~ja
gdje on predstavlja ve}inu.
Ako to bude prava federacija, problema nema. Problem se pogotovo ne postavlja ako
Jugoslavija bude organizovana kao regionalna dràva. U slu~aju pak konfederacije Jugoslavije
ili njenog raspada Krajina mora ostati vezana na jedan od naprijed predloènih na~ina za
dràvu u koju }e u}i Srbija i Crna Gora i, valja se nadati, Bosna.
PREDSJEDNIK
M.P.
126
- - - - - - -
Na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. Zakona o Vladi Srpske Autonomne Oblasti Krajina,
Vlada SAO Krajine na sjednici odrànoj dana 5. 09. 1991. godine, donijela je slijede}u
O D L U K U
o formiranju Saveza mjesnih zajednica Cetinske krajine
1. Na podru~ju Cetinske krajine izme|u sela Civljana i Oti{i}a formira se Savez mjesnih
zajednica Cetinske krajine, kao dio teritorije Op{tine Knin.
Ovaj Savez na tom podru~ju ima svoj savjet koji donosi odluke iz nadle`nosti Skup{tine
op{tine Knin.
Ove odluke su privremenog karaktera.
2. Upravnu, izvr{nu i sudsku vlast za to podru~je obavljat }e odgovaraju}i op{tinski,
odnosno sudski organi Op{tine Knin.
3. Odluka stupa na snagu odmah.
Broj: 202/91-91
219
126
PREDSJEDNIK VLADE
SAO KRAJINE
M.P.
127
101
1991., rujan 5.
Bribirske Mostine
Zaklju~ci sa sastanka mjesnih zajednica skradinskog zale|a o prekidu neprijateljstava
Na sastanku predstavnika Mesnih zajednica Skradinskog zale|a, odrànom 5. septembra
1991. godine u Bribirskim Mostinama usvojeni su slede}i zaklju~ci:
1. Bezuslovni prekid vatre od 5. septembra 1991. godine od 20,00 sati.
2. Da se oruàne snage povuku iz svih sela na liniju Skradin Kakanj Smrdelje, a kao rok
je odre|en 6. septembar u 20,00 sati.
3. U prelaznom periodu kontrolu primirja }e vr{iti JNA i to samo aktivni sastav.
4. Policijska postaja u Skradinu bi}e formirana na osnovu nacionalnog pariteta, u brojnom
stanju od 17. avgusta 1990. godine.
5. U prelaznom periodu, policijske poslove vr{i}e policija uz pratnju JNA.
6. Od 7. septembra u 20,00 sati omogu}i}e se siguran povratak u iseljena sela i napu{tene
domove. Organizaciju i sigurnost povratka preuzima JNA i Mesne zajednice.
7. Zaklju~no sa 6. septembrom u 20,00 sati oslobodi}e se sve saobra}ajnice od prepreka i
izvr{iti razminiranje minskih polja. Kontrolu terena obavi}e jedinice JNA.
8. Asanaciju terena izvr{i}e jedinice JNA uz pomo} Mesnih zajednica i veterinarskih slanica.
9. Za sva naselja omogu}iti {to brì dovod struje, telefona i vode, kao i brè dostavljanje
po{tanskih po{iljki, a naro~ito penzija.
10. Raditi na stvaranju uslova za {to skoriji po~etak {kolske godine.
11. Raditi na {to skorijem uspostavljanju autobuskih veza.
Predloèno je da svi gra|ani koji se trenutno nalaze u raznim zatvorima, budu pu{teni na
slobodu. Za kontrolu po{tovanja primirja i sprovo|enja usvojenih zaklju~aka imenovana je
komisija u sastavu: Urukalo Dragan (Brati{kovci), Petar Damjani} (Velika Glava), Miroslav
Masla} (Skradin), La}a Ante Niko (Dubravice) i potpukovnik Nikola A}imovi} iz Kninskog
korpusa JNA.
Predstavnici mesnih zajednica koji su u~estvovali u razgovorima:
Miroslav Masla} (Skradin)
La}a Niko Ante (Dubravice)
Bari{i} Joso (Rupe)
220
127
Isto.
Petar Damjani} (Velika Glava)
Bari{i} Joso Bili (La{kovica)
Mirko Dobrijevi} (Plastovo)
Nedeljko Duji} (I}evo)
Dragan Urukalo (Brati{kovci)
Vitomir Lari} (Gorice)
Milovan Kartelo i Rajko Gnjidi} (Va}ani)
Ante Sladi} (Sonkovi})
Gra~ac nije imao zastupnika
@drapanj nije imao zastupnika
Veseljko Steveli} (Bribir)
Milan Mareti} (Piramatovci)
Miroslav Peri{a (Krkovi})
Zvonko Relja (La|evci)
Nikola Bezbradica (@a`vi})
Rajko Macura (Cicvare, Me|are)
Sastanku je ispred Kninskog korpusa JNA prisustvovao pukovnik Mesud Hasoti}, kao i tri
~lana Komisije Predsedni{tva SFRJ za kontrolu primirja. Pre i u toku sastanka nije bilo
nikakvih problema iako prema dogovoru nisu bili prisutni ni pripadnici MUP-a ni Zbora
narodne garde, kao ni SUP-a Krajina.
102
1991., rujan 18.
Knin
Z A P I S N I K
sa 6. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odràne 18. 09. 1991. godine u
zgradi Skup{tine op{tine soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Babi} dr Milan, Macura Lazar, Bauk Milan,
[impraga Branko, Leài} Vaso, Marti} Milan, Matkovi} Risto i Badà Du{an.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade je
otvorio sjednicu i predloìo sljede}i
D n e v n i r e d
1. Dono{enje odluke o upu}ivanju zahtjeva predsjedavaju}em Konferencije o Jugoslaviji u
Hagu Lordu Karingtonu za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine na
Konferenciji o Jugoslaviji,
221
2. Razmatranje zahtjeva Op{tine Korenica i Obrovac za dodjelu finansijskih sredstava za
osnovno i srednje obrazovanje,
3. Dono{enje odluke o preuzimanju svih napu{tenih pokretnih i nepokretnih stvari, stanova
u dru{tvenoj svojini, te preduze}a u dru{tvenoj svojini i pokretnosti koje se u njima nalaze
u svojini op{tina na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina.
Rasprava po dnevnom redu.
A.d. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Isti je
istako da je nu`no uputiti zahtjev Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu Lordu Piteru Karingtonu
za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Konferenciji. Zatim je istakao
hronologiju nastajanja Krajine i utvr|eni tekst zahtjeva.
Nakon diskusije jednoglasno je odlu~eno da se uputi zahtjev u tekstu kako je pro~itano.
Zahtjev se prilaè zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio.
A.d. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za financije Bauk Milan i istakao
da su se pismeno obratile op{tine Korenica i Obrovac za dodjelu financijskih sredstava za
isplatu li~nih dohodaka radnika u osnovnom i srednjem {kolstvu jer se istim ve} par mjeseci
kao {to nam je poznato ne ispla}uju li~ni dohoci. Zatim je istakao da privatni ko ni dru{tveni
sektor ne upla}uju svoje da`bine. Za op{tine moè se re}i da je jedino Knin, Korenica i ne{to
malo Gra~ac podmirili svoje obaveze prema Krajini, a ostale ni{ta.
Npr. Op{tina Benkovac mogla bi da uplati bar 50% svoje obaveze jer posluje pozitivno ~ak
radi i za izvoz, a ona ne upla}uje ni{ta, svoje potrebe rje{ava preko Budèta op{tine. Dakle oni
se pona{aju kao dràva u dràvi. Na kraju je predloìo da se isplati Kninu, Korenici i Obrovcu
po 5,5 hiljada dinara po radniku s tim {to Obrovac mora dostaviti broj radnika na svom
podru~ju jer to nije u~inio u dopisu.
Predlog je stavljen na glasanje.
Jednoglasno je zaklju~eno da se Kninu, Korenici i Obrovcu isplati 5,5 hiljada dinara za
{kolstvo.
A.d. 3.
Ministar za unutra{nje poslove predloìo je da se uputi apel svim izbjeglicama da se vrate
na svoje podru~je i pomognu u izgradnji Krajine. Zatim predlaè da se donese odluka o
preuzimanju svih napu{tenih pokretnih i nepokretnih stvari, stanova u dru{tvenoj svojini, te
preduze}a u dru{tvenoj svojini i pokretnosti koje se u njima nalaze u svojini op{tina na
teritoriji Srpska Autonomna Oblast Krajina.
Nakon diskusije jednoglasno je donesena gore navedena odluka.
Odluka se prilaè zapisniku pod tri i ~ini njegov sastavni dio.
Zapisni~ar:
Borka Lali} PREDSJEDNIK VLADE
dr Milan Babi}
- - - - - - -
222
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 215/91-1
Knin, 18. 09. 1991. godine
KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU
PREDSJEDAVAJU]EM KONFERENCIJE
LORDU PITERU KARINGTONU
Vlada SAO Krajine na sjednici odrànoj 18. 09. 1991. godine donijela je Odluku da
predsjedavaju}em Konferencije o Jugoslaviji u Hagu lordu Piteru Karingtonu uputi zvani~ni
Z A H T J E V
za punopravno u~e{}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na Konferenciji o Jugoslaviji u
Hagu.
Vlada SAO Krajine svoj zahtjev za punopravno u~e{}e na Konferenciji o Jugoslaviji temelji
na pravu naroda na samoopredjeljenje i samoodbranu kao i na odlukama i odredbama pravila
me|unarodnog ratnog prava.
1. SAO Krajina samostalni je politi~ki i pravni subjekt u okviru Jugoslavije. Politi~ka i
pravna samostalnost SAO Krajine datira od 19. 08. 1990. godine kada se srpski narod SAO
Krajine na plebiscitu, koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, gotovo stoprocentnom
ve}inom odlu~io za autonoman politi~ki i pravni status SAO Krajine u okviru Jugoslavije.
2. Demokratska volja srpskog naroda SAO Krajine izraèna na referendumu (dva puta 19.
08. 1990. i 12. 05. 1991. godine), da autonomno odlu~uje o svojoj sudbini, napadnuta je od
hrvatske fa{isti~ke vlasti svim sredstvima uklju~uju}i i oru`je, zbog ~ega je srpski narod SAO
Krajine, koriste}i svoje pravo na samoodbranu, bio primoran da se brani oru`jem, {to je
prouzrokovalo ratne sukobe.
Cilj odbrane srpskog naroda bio je da se odbrani teritorijalni integritet, politi~ka i pravna
samostalnost SAO Krajine i da se istovremeno srpski narod SAO Krajine za{titi od novog
genocida koji je pripremala hrvatska fa{isti~ka vlast.
Zbog agresije neofa{isti~ke hrvatske vlasti na SAO Krajinu, SAO Krajina i njene oruàne
snage uvu~ene su u ratni sukob protiv svoje volje, stoga Vlada SAO Krajine, zahtjeva od
Konferencije u Hagu da omogu}i punopravno u~e{}e Vladi SAO Krajine na Konferenciji,
kako bi ona kao legalan i legitiman organ vlasti SAO Krajine prestavljala SAO Krajinu i u
njeno ime punopravno u~estvovala u dono{enju odluka o obustavljanju agresije Republike
Hrvatske na SAO Krajinu i druge srpske oblasti i potpuni prekid oruànih sukoba ~ime bi se
stvorile osnove za pravedno i trajno rje{enje jugoslovenske dràvne i politi~ke krize.
Na{ zahtjev po~iva na tome {to SAO Krajina ispunjava sve neophodne uslove da joj se
prizna status u sukobu, a time i pravni i politi~ki subjektivitet, jer ima:
sopstevnu teritoriju koju kontroli{e;
legalnu na osnovu Ustavnog zakona SAO Krajine, obrazovanu Vladu Krajine, koja de
fakto vr{i suverenu vlast na svojoj teritoriji i koju podràva cjelokupno stanovni{tvo;
legalne oruàne snage SAO Krajine organizovane i pot~injene vrhovnoj komandi i
vojnoj disciplini uz strogo po{tovanje zakona i obi~aja me|unarodnog ratnog prava;
223
osnovni konstitutivni akt SAO Krajine, Ustavni zakon SAO Krajine;
Skup{tinu SAO Krajine konstituisanu od poslanika izabranih na slobodnim i
vi{estrana~kim izborima na osnovu odredaba pravnih propisa SAO Krajine.
Ovim SAO Krajina ispunjava sve potrebne uslove me|unarodnog prava koji se traè kao
osnov priznanja samostalnosti i teritorijalnog i politi~kog subjektiviteta odre|ene teritorije.
a) ^lan 1. Ha{kog pravilnika o dobrovolja~kim odredima i miliciji traì slijede}e uslove za
priznavanje oruànih snaga kao zara}ene strane, odnosno strane u sukobu:
b) Da oruàne snage imaju na ~elu li~nost odgovornu za svoje pod~injene.
c) Da oruàne snage imaju znak raspoznavanja.
d) Da oruàne snage otvoreno nose oru`je.
e) Da se u operacijama koje vode oruàne snage pridràvaju zakona i obi~aja rata.
a) Oruàne snage SAO Krajine koju ~ine Teritorijalna odbrana Krajine i Milicija Krajine
pot~injene su vrhovnom komandantu oruànih snaga SAO Krajine i on je odgovoran za svoje
pot~injene. Institucija Vrhovne komande sankcionisana je zakonom SAO Krajine.
b) Oruàne snage SAO Krajine imaju posebne oznake srpsku trobojku u obliku {tita s
ukr{tenim ma~evima i natpisom Krajina i Milicija Krajine.
c) Oruàne snage SAO Krajine legalna su institucija sistema i njeni pripadnici otvoreno
nose oru`je.
d) Oruàne snage s SAO Krajine podre|ene su Vrhovnoj komandi. Vrhovni komandant
oruànih snaga SAO Krajine svoje snage upotrebljava u skladu s zakonima i obi~ajima ratnog
prava. Jedinice oruànih snaga SAO Krajine u svim operacijama koje vode pridràvaju se
zakona i obi~aja ratnog prava i djeluju isklju~ivo u okviru sopstvene teritorije brane}i je od
agresije Republike Hrvatske.
Svi ovi navodi koji predstavljaju odgovore na ta~ke uslova iz ~lana 1. Ha{kog pravilnika o
dobrovolja~kim odredima i miliciji, iako su javnosti poznati, podlijeù provjeri uz odobrenje
Vlade SAO Krajine.
Sve navedeno ~ini dovoljan osnov i bitnu pretpostavku prema pravilima Me|unarodnog
ratnog prava za priznanje SAO Krajine, kao i za to da joj se uputi poziv za punopravno
u~estvovanje na Konferenciji o Jugoslaviji.
Molimo Vas da prilikom odlu~ivanja o na{em zahtjevu za punopravno u~e{}e Srpske
Autonomne Oblasti Krajina na Konferenciji u Hagu imate u vidu i ~injenicu da je srpski
narod dana{nje SAO Krajine 1918. godine prilikom stvaranja Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije) samostalno i suvereno preko svojih predstavnika u
Narodnom vije}u (fakti~ki vladi), odlu~ivao o ulasku u zajedni~ku dràvu, uostalom kao {to
su to ~inili Srbi i u drugim dijelovima zemlje.
Traìmo od Vas, gospodine Karington, da na prvoj plenarnoj sjednici Konferencije o
Jugoslaviji u Hagu koja je zakazana za ~etvrtak (19. septembar 1991. godine), razmotrite na{
zahtjev i da nas o tome obavijestite.
PREDSJEDNIK VLADE
SAO KRAJINA
M.P.
128
224
128
103
1991., rujan 25.
Beli Manastir
Ustavni zakon Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
SRPSKA OBLAST
BARANJA I ZAPADNI SREM
USTAVNI ZAKON
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
Beli Manastir, septembar, 1991.
Polaze}i od principa samoopredelenja naroda, kao me|unarodnog priznatog prava, srpski
narod Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je, donose}i Deklaraciju o suverenoj
autonomiji srpskog naroda, odluku o poloàju srpskog naroda Srpske Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem, ne osporavaju}i pravo drugim narodima na samoopredelenje,
odlu~io da ìvi zajedno s narodima Republike Srbije, Republike Crne Gore i drugim
narodima koji èle ìveti u istoj dràvi Jugoslaviji zasnovanoj na vladavini prava i socijalnoj
pravdi, ravnopravnosti slobodama i pravima ~oveka i gra|anina, slobodnom trì{tu,
ravnopravnosti svih oblika svojine, demokratskim na~elima, dru{tvenog i dràvnog ure|enja.
Ostvaruju}i ovo svoje istorijsko i nacionalno pravo, srpski narod Srpske Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem, preko svojih izabranih predstavnika na 2. zasedanju Velike Narodne
Skup{tine u Belom Manastiru dana 25. septembra privremeno utvr|uju}i ure|enje Srpske
Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, donosi
USTAVNI ZAKON
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM
OSNOVNE ODREDBE
^lan 1,
Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (u daljem tekstu: Srpska Oblast) je
samostalna federalna jedinica u Jugoslaviji i ravnopravna je s drugim federalnim jedinicama i
njihovim delovima koje su donele odluku da ostanu u Jugoslaviji.
^lan 2.
Srpska oblast je demokratska federalna jedinica srpskog naroda, drugih naroda i nacionalnih
manjina koji u njoj ìve udruèni slobodno izraènom voljom naroda na samoopredelenje,
zasnovana na ravnopravnosti, slobodama i pravima ~oveka i gra|anina, vladavini prava i
socijalnoj pravdi.
^lan 3.
U Srpskoj Oblasti vlast pripada svim njenim gra|anima. Gra|ani ostvaruju vlast
referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
225
^lan 4.
Teritoriju Srpske Oblasti ~ine gradovi, sela, naseljena mesta i teritorije ~iji su gra|ani doneli
odluku o udruìvanju. Granice Srpske Oblasti odre|uju se Zakonom.
^lan 6.
U Srpskoj Oblasti je u slu`benoj upotrebi srpski jezik i }irili~ko pismo.
Na podru~ju Srpske Oblasti gde ìve drugi narodi i nacionalne manjine, u upotrebi su
istovremeno i njihovi jezici i pisma na na~in utvr|en Zakonom.
^lan 7.
Srpska Oblast ima glavni grad, himnu, grb i zastavu, koji se ure|uju Zakonom.
SLOBODE, PRAVA I DU@NOSTI ÔVEKA I GRA\ANINA
^lan 8.
Svim gra|anima Srpske Oblasti jam~e se i priznaju najvi{a demokratska, li~na, politi~ka,
nacionalna, ekonomska, socijalna, kulturna i druga prava ~oveka i gra|anina.
^lan 9.
Slobode i prava ~oveka i gra|anina ograni~eni su samo jednakim slobodama i pravima drugih,
i kad je to utvr|eno Ustavnim zakonom.
^lan 10.
Gra|ani su jednaki u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dràvnim i drugim
organima bez obzira na rasu, rod, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost, veroispovest,
politi~ko ili drugo ube|enje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili koje li~no
svojstvo.
EKONOMSKO I SOCIJALNO URE\ENJE
^lan 11.
Ekonomsko i socijalno ure|enje zasniva se na slobodnom privre|ivanju u svim oblicima
svojine na jedinstvenom trì{tu robe, rada i kapitala, na samostalnosti preduze}a i svih drugih
oblika organizovanja, na upravljanju i prisvajanju na osnovu svojine i rada, kao i na pravo
zaposlenih i pravu drugih gra|ana na socijalnu sigurnost.
^lan 12.
Jam~e se svi oblici svojine i imaju jednaku pravnu za{titu.
Strano lice moè sticati pravo svojine po uslovima utvr|enim Zakonom.
^lan 13.
Svojinska prava i obaveze na sredstvima u dru{tvenoj i dràvnoj svojini i uslovi pod kojima se
ta sredstva mogu pretvarati u druge oblike svojine ure|uju se zakonom.
^lan 14.
Prirodna bogatstva i dobra u op{toj upotrebi, kao dobra od op{teg interesa i gradsko
gra|evinsko zemlji{te u dràvnoj su ili dru{tvenoj svojini.
Pojedina dobra u op{toj upotrebi mogu biti i u privatnoj svojini, pod uslovima utvr|enim
Zakonom.
^lan 15.
Privredne i druge delatnosti obavljaju se slobodno i pod jednakim uslovima, u skladu sa
zakonom.
226
JAMÎ se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu delatnost u korist prava po
osnovu ulaganja i poslovanja, pod uslovima koji su zakonom utvr|eni za doma}a lica.
^lan 16.
Za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili elementarnih nepogoda ve}ih razmera
zakonom se moè ograni~iti raspolaganje ili utvrditi poseban na~in kori{tenja dela sredstava
pravnih i fizi~kih lica, dok takvo stanje traje.
NADLE@NOSTI I ORGANI SRPSKE OBLASTI
^lan 17.
Srpska oblast ostvaruje samostalno svoja prava i du`nosti u skladu s Ustavnim zakonom i
drugim propisima, a prava i du`nosti koje ima kao federalna jedinica u sastavu Jugoslavije u
skladu sa Saveznim zakonom.
Kada se aktima organa federacije ili aktima druge federalne jedinice u Jugoslaviji naru{i
ravnopravnost Srpske oblasti ili se na drugi na~in ugroze njeni interesi, nadle`ni organi Srpske
oblasti done}e akte radi za{tite njenih interesa.
^lan 18.
Ustavotvorna i zakonodavna vlast iz nadle`nosti Srpske oblasti pripada Velikoj narodnoj
Skup{tini.
^lan 19.
Velika Narodna Skup{tina:
1. odlu~uje o promeni Ustavnog zakona,
2. donosi zakone, druge propise i op{te akte,
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budèt i zavr{ni ra~un,
4. utvr|uju}e predlog odluke o promeni granice Srpske Oblasti,
5. utvr|uje teritorijalnu organizaciju u Srpskoj Oblasti,
6. odlu~uje o ratu i miru,
7. ratifikuje me|unarodne ugovore,
8. raspisuje oblasni javni zajam i odlu~uje o zaduìvanju Srpske Oblasti,
9. raspisuje oblasni referendum,
10. bira i razre{ava: predsednika i potpredsednike Velike Narodne Skup{tine, predsednika i
potpredsednike i Ministre u Vladi, predsednika i sudije Oblasnog suda i drugih sudova,
Oblasnog javnog tuìoca i javne tuìoce, kao i druge funkcionere odre|ene zakonom,
11. obavlja kontrolu nad radom Vlade i drugih organa i funkcionera odgovornih Velikoj
Narodnoj Skup{tini, u skladu s Ustavnim zakonom i drugim zakonima,
12. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavnim zakonom.
^lan 20.
Velika Narodna Skup{tina ima sto poslanika.
^lan 21.
Poslanici se biraju na osnovu tajnog i neposrednog prava glasa u izbornim jedinicama, koje
obuhvataju pribli`no jednak broj gra|ana.
^lan 22.
Poslanike predlaù politi~ke stranke i grupe gra|ana.
227
^lan 23.
Postupak i na~in izbora poslanika, trajanje i prestanak mandata, te izborne jedinice, reguli{u
se zakonom.
^lan 24.
Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koji se biraju iz reda poslanika.
^lan 25.
Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od
ukupnog broja narodnih poslanika.
Preostali na~in rada Velike Narodne Skup{tine ure|uje se Poslovnikom.
^lan 26.
Izvr{na vlast pripada Vladi.
^lan 27.
Vlada utvr|uje politiku Srpske Oblasti, izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte koji se
primenjuju u Srpskoj Oblasti.
^lan 28.
Vladu bira Velika Narodna Skup{tina.
^lan 29.
Vladu sa~injavaju predsednik, potpredsednik i ministri.
^lan 30.
Ministarstva obavljaju poslove dràvne uprave i samostalna su u vr{enju Ustavnim zakonom
i drugim zakonima odre|enih nadle`nosti.
SUDOVI I JAVNA TU@ILA[TVA
^lan 31.
Sudska vlast pripada sudovima.
^lan 32.
Sudovi {tite slobode i prava gra|ana, zakonom utvr|eno pravne interese pravnih subjekata i
obezbe|uju zakonitosti.
^lan 33.
Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustavnog zakona, Zakona i
drugih op{tih akata.
^lan 34.
Organizacija, osnivanje, nadle`nost i sastav sudova i postupak pred sudovima ure|uju se
zakonom.
Oblasni sud je najvi{i sud u Srpskoj Oblasti.
^lan 35.
Javno tuìla{tvo je samostalni dràvni organ koji goni u~inioce krivi~nih i drugih zakonom
odre|enih ka`njivih dela i ulaè pravna sredstva radi za{tite zakonitosti,
^lan 36.
Organizacija, osnivanje i nadle`nost javnog tuìla{tva ure|uje se zakonom.
228
Oblasni javni tuìlac vr{i funkciju javnog tuìla{tva u okviru prava i du`nosti Srpske Oblasti.
JAMSTVA USTAVNOSTI
^lan 37.
Zakoni, drugi propisi i op{ti akti moraju biti saglasni s Ustavnim zakonom.
Propisi i drugi op{ti akti organa Srpske Oblasti moraju biti saglasni sa zakonom.
Svaki drugi propis i op{ti akt mora biti suglasan sa zakonom i ostalim propisima Srpske
Oblasti.
^lan 38.
O saglasnosti zakona i drugih propisa sa Ustavnim zakonom odlu~uje Velika Narodna
Skup{tina.
ZAVR[NE ODREDBE
^lan 39.
Ovaj ustavni zakon vaì privremeno, do raspleta jugoslovenske krize i kona~nog utvr|enja
Ustavnog statusa Srpske Oblasti u Jugoslaviji.
^lan 40.
Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom progla{enja.
Broj 3/91
Dana: 25. 09. 1991
BELI MANASTIR
VELIKA NARODNA SKUP[TINA
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA,
BARANJA i ZAPADNI SREM
PREDSEDNIK
Kon~arevi} Ilija, s.r.
1991., str. 2-5.
104
1991., listopad 2.
Dalj
Odluka Vlade Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o privremenom prelasku
imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
Srpska oblast
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
229
Vlada Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
Dalj, 02. 10. 1991. g.
Br.
Na osnovu ~lana 27. Ustavnog zakona Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Vlada
Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem na svojoj sednici odrànoj 02. 10. 1991. g.
u Erdutu donela je
O D L U K U
o privremenom prelasku imovine Republike Hrvatske i dru{tvene imovine u imovinu Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.
I
Radi o~uvanja i za{tite kao i odgovaraju}eg kori{tenja, sva pokretna i nepokretna imovina
Republike Hrvatske, dru{tvena imovina privrednih organizacija i drugih dru{tveno pravnih
lica na teritoriji Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem privremeno postaje danom
stupanja na snagu ove Odluke imovina kojom upravlja i raspolaè Srpska oblast Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem.
II
Na~in za{tite, ~uvanje, odgovaraju}eg kori{tenja upravljanja i raspolaganja imovinom iz ta~. I
ove Odluke utvr|uje se posebnim odlukama Vlade na predlog nadle`nih ministarstava.
III
Ova Odluka kao i odluke iz ta~. II su privremene do dono{enja propisa kojima se kona~no
reguli{e ova oblast.
IV
Predsednik Vlade:
Goran Hadì}, v.r.
M.P.
129
Hrvatski informativni centar, A 002/31
105
1991., listopad 2.
Oku~ani
Odluka Srpskog nacionalnog vije}a SAO Zapadna Slavonija da se ne smije dirati imovina
Jose Dumen~i}a i Kate Smol~i} iz Gornjih Bogi}evaca
230
129
Okrugli pe~at: AO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Predsjednik, Vukovar.
SAO ZAPADNA SLAVONIJA
OP[TINA OKUÂNI
Srpsko nacionalno vije}e
dana, 2. 10. 1991.
Srpsko nacionalno vije}e Op{tine Oku~ani na temelju svojih prava i ovla{tenja donosi
odluku da se ne smiju dirati Dumen~i} Joso i Smol~i} Kata iz Gornjih Bogi}evaca kbr. 22,
kao i njihova imovina.
K O O R D I N A T O R
\or|e Damjanovi}, v.r.
M.P.
130
HR-HMDCDR, 12, kut. 1a.
106
1991., listopad 7.
Knin
Z A P I S N I K
sa 7. sjednice Vlade SAO Krajine, odràne 7. 10. 1991. godine u zgradi op{tine, soba br. 51.
Sjednici su prisustvovali Predsjednik Vlade dr Milan Babi}, te Ministri: Leài} Vaso,
[impraga Branko, Matkovi} Risto, Macura Lazar, Babi} Vuka{in, Bauk Milan, Vje{tica
Du{an i Marti} Milan.
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Odluke o upu}ivanju pisma Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu,
predsjedavaju}em Konferencije i koordinatoru Konferencije.
Ad. 1.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je ovu sjednicu sazvao radi zauzimanja
stavova oko poziva predsjednika Krajine za u~e{}e u radu Konferencije o Jugoslaviji. Kao {to
se vidjelo na televiziji, a i istaknuto u {tampi, odrào se sastanak kojem su prisustvovali Lord
231
130
Okrugli pe~at: SFRJ, Srpski komitet nacionalnog spasa, Oku~ani.
Karington,
131
Veinans,
132
Van De Bruk, Tu|man,
133
Milo{evi},
134
Kadijevi}
135
i prevodioci. Na
tom sastanku usagla{eno je da }e u pregovorima o Jugoslaviji biti potrebo u~e{}e svih
pregovara~a.
Predsjednik Milo{evi} izjavio je druk~ije, i to da su pozvani predstavnici Krajine i isto~ne
Slavonije na razgovore u Podkomitetu za nacionalne manjine. Zatim isti~e da je obavio
razgovor sa predsjednikom Milo{evi}em, a koji smatra da je ovo tretiranje nebitno za po~etak
kontakta u Konferenciji. Iz Sekretarijata Konferencije rekli su da je ovo neprecizno re~eno, ali
razgovor bi se vodio sa predsjednikom Komiteta koji je za nacionalne manjine i po~etak
razgovora bio bi o ljudskim pravima. Dakle, su{tina je u slijede}em, da se pozivaju
predstavnici Krajine i isto~ne Slavonije i da se razgovor obavlja u Podkomitetu manjina.
Mogu ista}i da smo potpisali izjavu Veinansom putuju}em ambasadorom, zatim, uputili
smo pismo Konferenciji i Lordu Karingtonu, a iz svega toga mogu se vidjeti na{i stavovi i da
se nikakve odluke ne mogu sprovesti bez na{e saglasnosti.
Zatim se pre{lo na utvr|ivanje teksta pisma.
Matkovi} Risto istakao je da se treba paziti termina nacionalna manjina. Ako prihvatimo
da u~estvujemo u pregovorima u okviru nacionalne manjine, onda gubimo sva prava da
u~estvujemo u rje{avanju jugoslovenske krize. Ovu zamku Tu|man je i uo~io i ovdje se sada
barata gdje }e se Krajina smjestiti.
Na kraju je jednoglasno zaklju~eno da se uputi pismo Konferenciji u Hag u tekstu kojem
je pro~itano, te da u Hag otputuje Mi{o Milo{evi} i da se vidi za na{e u~e{}e u Konferenciji,
te da se mi ne podvodimo pod nacionalnu manjinu tj. na razgovor u Podkomitetu za
nacionalne manjine.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} dr Milan Babi}, v.r.
- - - - - - -
VLADA KRAJINE
Broj: 228/91-1
KONFERENCIJA O JUGOSLAVIJI U HAGU
Predsjedavaju}em Konferencije
Lordu Karingtonu
Koordinatoru Konferencije
Ambasadoru Veinandsu
136
232
131
Peter.
132
Henry.
133
Franjo.
134
Slobodan.
135
Veljko.
136
Henry.
Ovim putem èlimo da izrazimo zadovoljstvo razvojem situacije i tokom rada Konferencije
o Jugoslaviji u Hagu i istovremeno da izrazimo zahvalnost svima onima koji su doprinjeli da
se na Konferenciji do|e do stanovi{ta da je formulisanje politi~kog rje{enja i samo to rje{enje
mogu}e uz u~e{}e svih zainteresiranih strana za rje{avanje jugoslavenske ustavne i politi~ke
krize. Jedna od zainteresovanih strana jeste i Srpska Autonomna Oblast Krajina te je njeno
pozivanje da u~estvuje u radu Konferencije potpuno prirodan i politi~ko jedino racionalan
postupak. Me|utim, u formulacijama iz dokumenta koji je mogu}a osnova za u~e{}e Srpske
Autonomne Oblasti Krajina u radu Konferencije ima nekoliko neprecizosti koje mogu biti
izvor nesporazuma.
U cilju da se izbjegnu ti nesporazumi mi Vam skre}emo pa`nju na to da bi do
punopravnog u~e{}a Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Konferenciji o Jugoslaviji u
Hagu, bilo najcjelishodnije da se SAO Krajina preko svoje Vlade uklju~i u rad Konferencije
u okviru Komisije za mogu}i institucionalni okvir rje{enja jugoslovenske ustavne i politi~ke
krize. U tom smislu molimo Vas da prona|ete adekvatan termin za na{e u~e{}e u radu te
Komisije i da nas o tome blagovremeno obavjestite.
Kontakt s nama moète uspostaviti
putem telefaksa broj 011/2351117
S po{tovanjem,
PREDSJEDNIK VLADE
M.P.
137
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE
107
1991., listopad 16.
Knin
Z A P I S N I K
sa 8. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odràne 16. 10. 1991. godine u
zgradi op{tine, soba br. 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Du{an
Starevi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Du{an Badà, Du{an Vje{tica, Milan Marti}, Branko
[impraga, Milan Bauk, Jovan Kati}, Vuka{in Babi} i Veljko Stojsavljevi}.
Sjednici Vlade prisustvuje i predsjednik Skup{tine Matija{evi} Velibor.
233
137
STAREVI] DU[AN daje primjedbu na pismeno predloèni dnevni red i isti~e da je isti
mirnodopski, a mi smo u ratu sa usta{ama. Zatim ova Vlada mora raspravljati o politi~ko
bezbednosnoj situaciji u Krajini, a predsjednik Vlade treba da podnese izvje{taj o pregovorima
u Hagu. Na kraju treba konstituisati organe vezane za ratno stanje.
RISTO MATKOVI] predlaè da se ova sjednica vodi u dva dijela, i to jedan dio sada, a
drugi dio da se nastavi u 15 ~asova ili da se odgodi sve za 15 ~asova.
Jednoglasno je odlu~eno da se sjednica vodi u dva dijela.
MARTI] MILAN predlaè da ovaj dio sjednice vodi Du{an Starevi}, podpredsjednik
Vlade.
MATKOVI] RISTO prijedlog je dao na glasanje.
Jednoglasno je odlu~eno da sjednicu vodi Risto Matkovi}.
Nakon diskusije jednoglasno je utvr|en slijede}i
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a.
2. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.
3. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Srpske radio-televizije Krajina.
4. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za puteve Krajine.
5. Dono{enje Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju
elektri~ne energije Elektrokrajina Knin.
6. Dono{enje Zakona o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih sudova
SAO Krajine.
7. Dono{enje Zakona o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih javnih
tuìla{tava SAO Krajine.
8. Dono{enje Zakona o osnivanju Privredne komore SAO Krajine.
9. Dono{enje Zakona o izdavanju doplatne po{tanske marke.
10. Dono{enje Zakona o robnim rezervama.
11. Dono{enje Zakona o putevima.
12. Dono{enje Zakona o Javnom tuìla{tvu.
13. Dono{enje Zakona o Javnom pravobranila{tvu.
14. Dono{enje Zakona o sudu za prekr{aje Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
15. Dono{enje Zakona o neposrednim porezima.
16. Dono{enje Zakona o posebnom porezu na promet proizvoda i usluga.
17. Dono{enje Zakona o porezu na promet nekretnina i prava.
18. Dono{enje Zakona o stopama neposrednih poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih
prihoda dru{tveno-politi~kim zajednicama u 1991. godini.
19. Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba.
20. Dono{enje Odluke o visini vodoprivrednog doprinosa.
21. Dono{enje Odluke o osnivanju Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja
SAO Krajine.
22. Dono{enje Odluke o stopama doprinosa za zdravstvenu za{titu i zdravstveno
osiguranje.
23. Dono{enje Odluke o osnivanju Zavoda za za{titu zdravlja SAO Krajine.
24. Dono{enje Odluke o osnivanju organizacije Crvenog krsta SAO Krajine.
25. Dono{enje Odluke o izdvajanju jedne dnevnice solidarnosti za pruànje pomo}i
porodicama ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO Krajine.
234
26. Dono{enje Odluke o jednokratnoj nov~anoj pomo}i ranjenim borcima na teritoriji
SAO Krajine.
27. Dono{enje Odluke o zaduènju SDK na podru~ju SAO Krajine o ovla{tenju dva lica
za vr{enje kontrole.
28. Dono{enje zaklju~ka o predaji 30 automobila tipa Audi vlasniku.
29. Dono{enje Odluke o davanju saglasnosti na Odluku Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine
Dvor za osnivanje Filijale SDK u Dvoru.
30. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a za proizvodnju,
prenos i distribuciju elektri~ne energije Elektrokrajina Knin.
31. Dono{enje Odluke o dislociranju dijela poslova Vlade SAO Krajine u Op{tinu Glina.
32. Dono{enje Odluke o osloba|anju uplate poreza i doprinosa iz li~nog dohotka
@eljezni~kom transportnom preduze}u Knin.
33. Izvje{taj o u~e{}u na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu i usvajanje Platforme za
razgovor u Parizu.
34. Razmatranje Informacije iz Oku~ana.
Ad. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga, ministar za saobra}aj i
veze.
Du{an Starevi} pita za{to Javno èljezni~ko transportno preduze}e ne nosi naziv Krajina
kao i ostala javna preduze}a nego Knin?
Branko [impraga isti~e da je ovo tradicionalan naziv i nema ni{ta protiv da se naziv
promjeni.
Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je Zakon stavljen na glasanje.
Jednoglasno je done{en Zakon o osnivanju Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a i
isti se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
138
Ad. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga, ministar za saobra}aj i
veze i predloìo da u Prijedlogu zakona u ~l. 8. treba dodati ta~ku 6. a u kojoj treba da stoji
da upravni odbor daje saglasnost na akt o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji koju donosi
direktor. Zatim predlaè da u ~l. 14. umjesto rije~i 8 dana treba da stoji rije~ 15 dana.
Za diskusiju nije se nitko javio i prijedlog zakona stavljen je na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine i isti
se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Lazar Macura, ministar za kulturu i
informisanje i istakao da se Javno preduze}e Srpska radio-televizija Krajina veè u sistem
Beograd Banja Luka i Knin.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je Prijedlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a Srpske radio-televizije
Krajina isti se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.
235
138
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
Ad. 4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga.
Starevi} Du{an pita da li se razmatralo i imalo u vidu da sjedi{te preduze}a bude u
Benkovcu ili Gra~acu.
[impraga isti~e da se imalo u vidu, ali Knin ima prednosti, jer tu je asfaltna baza,
mogu}nost opravka mehanizacije a i sami kadrovi su tu.
Za diskusiju nije se vi{e niko javio, te je prijedlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a za puteve Krajine. Isti se
prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Babi} Vuka{in, ministar za energetiku i
istakao da je su{tina ovog Zakona da se Elektroprivreda na podru~ju Krajine objedini da
za{titi interese potro{a~a i da se postigne kvalitetnija ponuda elektri~ne energije.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i
distribuciju elektri~ne energije Elektrokrajina Knin i isti se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini
njegov sastavni dio.
Ad 6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim
Zakonom predvi|eno da svaka op{tina ima op{tinski sud, a za Okru`ni bilo je mi{ljenja da
postoji samo jedan sud. Me|utim, efikasnije je da budu dva, te se predlaè da jednom sjedi{te
bude u Kninu, a drugom u Glini.
Velibor Matija{evi} pita da li }e Okru`ni sud vr{iti funkciju privrednog suda.
Matkovi} Risto odgovorio je da ho}e.
Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojen Zakon o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i op{tinskih
sudova SAO Krajine. Isti se prilaè zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 7.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ne postoji
potreba da svaka op{tina ima svoje Javno tuìla{tvo. Predlaè se da Op{tinsko javno tuìla{tvo
u Vojni}u bude za teritorij Op{tinskog suda u Vojni}u i Vrginmostu. U Glini za teritorij
Op{tinskog suda u Glini. U Dvoru za teritoriju Op{tinskog suda u Dvoru, Kostajnici i
Petrinji. U Benkovcu za teritorij Op{tinskog suda u Benkovcu i Obrovcu. U Korenici za
teritoriju Op{tinskog suda u Korenici, Gra~acu i Donjem Lapcu. U Kninu za teritorij
Op{tinskog suda Knin.
Sjedi{te Okru`nog tuìla{tva predvi|a se u Kninu i Glini.
Za diskusiju nije se vi{e nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o teritorijalnoj nadle`nosti i sjedi{tima okru`nih i
op{tinskih javnih tuìla{tava SAO Krajine. Isti se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 8.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, ministar za industriju.
Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Privredne komore SAO Krajine i prilaè se
236
Ad. 9.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da izdavanje
doplatne po{tanske marke ima financijski i politi~ko zna~aj za SAO Krajinu, a cilj nam je da
u|emo u svjetske filatelisti~ke klubove. Ministarstvo za saobra}aj i veze ovla{teno je da odmah
stupi u kontakt sa ponu|a~em radi dogovora oko grafi~kog rje{enja marke.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je Prijedlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju doplatne po{tanske marke. Isti se prilaè
Ad. 10.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ukazala
velika potreba za formiranje robnih rezervi na nivou Krajine. Ovaj Zakon ra|ena je po uzoru
na Zakon o robnim rezervama Srbije. Mi moèmo dobiti ve}e koli~ine robnih rezervi iz
Srbije, te je nu`no donijeti ovaj Zakon.
Za diskusiju se nije nitko vi{e javio, te je prijedlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o robnim rezervama i isti se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini
Ad. 11.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Branko [impraga.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je usvojen Zakon o putevima i isti se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov
sastavni dio.
Ad. 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20.
Obrazloènje za ove ta~ke dnevnog reda dala je Borka Lali} i istakla da je ove prijedloge
zakona Vlada razmatrala na ranijim sjednicama i dostavila ih Skup{tini na usvajanje.
Me|utim, kako se Skup{tina ne moè odràti uslijed ovakve situacije, a u skladu s ~lanom 87.
Poslovnika Skup{tine SAO Krajine, Vlada moè donositi zakone iz nadle`nosti Skup{tine s
tim {to je Skup{tina du`na da ih potvrdi na prvoj sjednici.
Jednoglasno su doneseni zakoni pod Ad. 12 do Ad. 20. i isti se prilaù zapisniku i ~ine
Ad. 21.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Vaso Leàji} i istakao da je ova Odluka
ra|ena prema Zakonu Srbije. Pored toga istakao je probleme financijske prirode, kao i
probleme nesta{ice lijekova.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog
osiguranja SAO Krajine i ista se prilaè zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 22.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Vaso Leàji} i istakao da je ovu Odluku
potrebno donijeti zato da bi Fond mogao funkcionisati.
Bauk Milan isti~e da ovu Odluku treba odbaciti u cjelini zato {to stope doprinosa privatnih
i dru{tvenih preduze}a nisu izjedna~ene, te su privatnici u povoljnijem poloàju.
Prijedlog je dat na glasanje.
237
Jednoglasno je zaklju~eno da se ova ta~ka skine s dnevnog reda i da se pripremi za jednu
od narednih sjednica.
Ad. 23.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda da je Vaso Leàji} i istakao da }e Zavod za za{titu
zdravlja SAO Krajine biti institucija koja }e se baviti granama medicine koje je su u svrsi
za{tite i unapre|enja zdravlja i od vitalnog su interesa za stanovni{tvo.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je Odluka jednoglasno usvojena.
Ista se prilaè zapisniku pod 23/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 24.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Leàji} i istakao da je Crveni Krst
regionalna organizacija, te da postoji jo{ Crveni krst Jugoslavije, Republi~ki, Pokrajinski i
Op{tinski crveni krst.
Odluka o osnivanju organizacije Crvenog krsta SAO Krajine stavljena je na glasanje.
Jednoglasno je donesena navedena Odluka i ista se prilaè zapisniku pod 24/ i ~ini njegov
sastavni dio.
Ad. 25.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Sindikat
Krajine obratio Vladi s prijedlogom da se donese Odluka o izdvajanju jedne dnevnice
solidarnosti za pruànje pomo}i porodicama ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO
Krajine.
Jednoglasno je usvojen dati prijedlog i donesena Odluka o izdvajanju jedne dnevnice
solidarnosti za pruànje pomo}i ranjenih i poginulih boraca na podru~ju SAO Krajine.
Ad. 26.
Risto Matkovi} istakao je da je potrebno donijeti Odluku o jednokratnoj nov~anoj pomo}i
ranjenim borcima na teritoriji SAO Krajine u iznosu od 4.000 dinara.
Jednoglasno je donesena Odluka o jednokratnoj nov~anoj pomo}i ranjenim borcima na
teritoriju SAO Krajine.
Odluka se prilaè zapisniku pod 26/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 27.
Bauk Milan istakao je da je potrebno donijeti Odluku o zaduènju Slu`be dru{tvenog
knjigovodstva na podru~ju SAO Krajine o ovla{tenju 2 lica za vr{enje kontrole zakonitosti i
pravilnosti obra~una, pravovremenosti uplata i drugo.
Ovla{tena lica ne treba da vr{e kontrolu na svom podru~ju.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka i ista se prilaè zapisniku pod 27/ i ~ini njegov sastavni
dio.
Ad. 28.
Matkovi} Risto istakao je da je milicija zaplijenila 30 putni~kih automobila tipa Audi,
te da se isti nalaze u Strmici na èljezni~koj stanici. Ovo nam nanosi veliku politi~ku {tetu i
predlaè se da se {to hitnije automobili vrate vlasniku. Na osnovu toga trebalo bi da Vlada
donese zaklju~ak o predaji automobila vlasniku.
238
Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesen zaklju~ak o predaji 30
automobila tipa Audi vlasniku.
Zaklju~ak se prilaè zapisniku pod 28/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 29/.
Risto Matkovi} istakao je da se Izvr{no vije}a SO Dvor obratilo sa zahtjevom da im se dade
saglasnost za osnivanje filijale Slu`be dru{tvenog knjigovodstva u Dvoru.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesena Odluka o davanju saglasnosti
na Odluku Izvr{nog vije}a SO Dvor za osnivanje filijale SDK u Dvoru.
Ad. 30.
Za v.d. direktora Javnog preduze}a za proizvodnju, preno{enje i distribuciju elektri~ne
energije Elektrokrajina Knin predloèn je Vuka{in Babi}.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju Vuka{ina Babi}a za v.d. direktora Javnog
preduze}a.
Ad. 31.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je potrebno donijeti Odluku o dislociranju
dijela poslova ministarstva u Op{tinu Glina. Svako ministarstvo imalo bi pomo}nika ili
referenta u Glini. Potrebno je od Izvr{nog vije}a zatraìti da dostave prijedlog za pomo}nike
ministara. Ovakva odluka ranije nije u~injena iz objektivnih razloga.
Za diskusiju nije se nitko javio, te je jednoglasno donesena Odluka o dislociranju dijela
poslova Vlade SAO Krajine u Op{tinu Glina.
Ad. 32.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bauk Milan i istakao da se @TP Knin
obratio Ministarstvu za financije sa zahtjevom da se oslobodi uplate poreza i doprinosa iz
li~nog dohotka. Sredstva za li~ne dohotke dobi}e se od @TP Beograd po radniku u iznosu od
4.000 dinara.
Za diskusiju nije se niko javio.
Jednoglasno je donesena Odluka o oslobo|enju uplate poreza i doprinosa iz li~nog
dohotka @TP Knin.
Ad. 33.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} podnio je izvje{taj o u~e{}u na Konferenciji o Jugoslaviji
u Hagu. Zatim je istakao da je od ambasadora Vejnandsa bio pozvan 11. 10. 1991. godine u
Pariz sa predstavnikom iz SAO Slavonije na razgovor. Na nas je vr{io pritisak da prihvatimo
specijalni status autonomne regije u onom okviru koji nam nudi Evropska zajednica.
Me|utim, ovo nam ne moè biti polazna osnova ni sada, a ni u budu}e, ve} polazna osnova
je nama Platforma koju je usvojila Vlada. U Parizu smo obavili razgovore u holandskoj
ambasadi sa Veinandsom
139
i njegovim konsultantima. On nas je upoznao sa stavom
Evropske zajednice i oni smatraju da su granice spoljne i unutra{nje nepromjenjive. Zatim,
239
139
Henry.
da }e se Sloveniji i Hrvatskoj priznati samostalnost, a da }e nam Hrvatska garantirati
specijalni status, a da je garant za 10 godina Evropska zajednica. Istakao sam genezu doga|aja
izme|u hrvatskog i srpskog naroda, te o zlo~inima koji su u~injeni u istoriji i danas srpskom
narodu. Na nama je da kapituliramo ili dalje da traìmo samostalni status sa garancijom od
25 godina. Poslije sastanka u Hagu koji }e se odràti sutra stvari }e biti mnogo jasnije. Zatim
je pro~itao Platformu sa kojom ide na pregovore u Hag. Nakon diskusije Platforma je
jednoglasno usvojena.
Na kraju je istakao da je Mi{a Milo{evi} ovla{ten za tehni~ke kontakte u me|unarodnim
susretima, te da je potrebno formirati stru~nu grupu savjetnika koji }e mu pomagati u radu.
Za stru~ne savjetnike predloèni su Milorad Jovi~i}, prof. ustavnog prava, Momir Stojkovi},
makroekonomista, magistar Boro Ra{ko.
Ad. 34.
dr Milan Babi} podnio je informaciju o stanju u Op{tini Oku~ani i istakao da je Komitet
nacionalnog spasa Oku~ana, na osnovu referenduma provedenog 14. 08. 1991. godine donio
odluku o formiranju Op{tine Oku~ani. Od sada Op{tina Oku~ani je u sastavu SAO Krajine
a o ~emu je odlu~eno na sprovedenom referendumu. Op{tina Oku~ani treba da izabere svoje
poslanike, te da nam dostavi rje{enje o izboru istih, a ~iji }e se mandat verificirati u Skup{tini
SAO Krajine.
Ljubica [olaja dala je obrazloènje
Ljubica [olaja istakla je probleme u Op{tini Korenica i naglasila da je politi~ko
bezbednosno stanje u Op{tini Korenica pogor{ano u poslednjih nekoliko dana, te traì
pomo}.
Risto Matkovi} istako je da bi trebalo da se uspostavi civilna vlast na podru~ju Op{tine
Korenica.
Na kraju je zaklju~eno da se predstavnici Vlade obrate Kninskom korpusu i zatraè pomo}.
Na sjednici se razmatrao i zahtjev Doma zdravlja iz Benkovca kojim traè pozajmicu za
isplatu li~nih dohodaka.
Zahtjev je odbijen.
Zatim Dinarka trgova~ko preduze}e Knin obratila se zahtjevom da se oslobodi od
pla}anja poreza na promet za {kolski pribor.
Zahtjev je odbijen.
Medicinski centar Knin obratio se zahtjevom za pozajmicu da bi se isplatili li~ni dohoci
radnika.
Zahtjev je odbijen.
Splitska banka Knin obratila se za zahtjevom za pozajmicu da bi se isplatio li~ni dohodak
za IX. mjesec.
Zahtjev je odbijen.
Radnici proizvodno-tekstilne konfekcije Ervenik obratili su se zahtjevom za pozajmicu za
isplatu li~nih dohodaka.
Zahtjev je odbijen.
Pogon HE na Krki i Zrmanji obratio se sa zahtjevom da se oslobodi od pla}anja doprinosa
za IX mjesec.
Zahtjev je jednoglasno prihva}en.
240
- - - - - - -
STATUS SLOBODNE I SAMOSTALNE TERITORIJE
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE
Platforma za razgovore u Hagu
140
Srpska Autonomna Oblast Krajina slobodni je i samostalni teritorijalno-politi~ki subjekt.
Sloboda i samostalnost teritorijalno-politi~kog subjektiviteta i integriteta Srpske Autonomne
Oblasti Krajine izraàva se u slede}im oblastima i to:
a) ekonomskoj privredni sistem sa svim njegovim instrumentima
b) politi~koj institucije i organi vlasti Srpske Autonomne Oblasti Krajina: Skup{tina
SAO Krajine, Vlada SAO Krajine i sudovi SAO Krajine
c) pravnoj najvi{im (konstitutivni) akt SAO Krajine je Ustavni zakon
d) odbrane oruàne snage SAO Krajine (koje ~ine teritorijalna odbrana Krajine i milicija
Krajine)
e) spoljna politika SAO Krajina u~estvuje preko svojih organa i institucija vlasti u
vo|enju spoljne politike zajedno s ostalim subjektima (desubjektivizirane) Jugoslavije.
Izloèni sadràj samostalnosti i slobode Srpske Autonomne Oblasti Krajine bit }e garantovan
od strane me|unarodne zajednice i to isklju~ivo preko Organizacije ujedinjenih nacija.
Garantni rok samostalnosti i slobode Srpske Autonomne Oblasti Krajine odre|uje se na 25
godina.
Nakon isteka garantnog roka Srpska Autonomna Oblast Krajina i srpski narod u njoj
iskoristit }e svoje pravo na potpuno samoopredjeljenje i priklju~it }e se jednoj od
me|unarodno pravno priznatih dràva.
Opredjeljenje Srpske Autonomne Oblasti Krajina jeste o~uvanje jugoslavenske federacije (i
produènje njenog me|unarodno-pravnog kontinuiteta), u kojoj bi ona imala status
ravnopravne federalne jedinice.
M.P.
141
VLADA SRPSKE AUTONOMNE OBALASTI KRAJINE
P r e d s j e d n i k
108
1991., listopad 18.
Tekst izlaganja potpredsjednika SFRJ Branka Kosti}a na konferenciji o Jugoslaviji u Haagu
241
140
Dopisano rukom.
141
TEKST IZLAGANJA POTPREDSEDNIKA
PREDSEDNI[TVA SFRJ DR BRANKA
KOSTI]A NA KONFERENCIJI O
JUGOSLAVIJI U HAGU 18. OKTOBRA 1991. GODINE
PO[TOVANI LORDE KARINGTON,
VA[A EKSELENCIJO, MINISTRE VAN DEN BRUK,
(UVA@ENA GOSPODO)
DOZVOLITE DA IZRAZIM VISOKO UVA@AVANJE PREDSTAVNI[TVA SFRJ I
SVOJE LI^NO, VA[IH NAPORA, KAO I NAPORA EVROPSKE ZAJEDNICE, NA
POMO]I DA OZBILJNA KRIZA U KOJOJ SE NA[A ZEMLJA NALAZI BUDE
RE[ENA I DA SE PREKINE LANAC TRAGI^NIH ZBIVANJA KOJI JE ODNEO
VELIKI BROJ @IVOTA I NANEO OGROMNA RAZARANJA.
UVEREN SAM DA JE ZA NA[ ZAJEDNI^KI CILJ DA [TO PRE DODJEMO DO
PRAVEDNIH I TRAJNIH RE[ENJA KOJI ]E RAVNOPRAVNO UVA@AVATI
INTERESE SVIH STRANA I KOJI ]E OTVORITI PERSPEKTIVU MIRA I
PROSPERITETA ZA SVE NAS.
VEOMA CENIMO DA SU NAMERE AUTORA PREDLOGA DOKUMENATA,
KOJI JE PRED NAMA, TIME INSPIRISANI.
PRIMAJU]I OVAJ PREDLOG KAO JEDNU OD INICIJATIVA,
PREDSEDNI[TVO SFRJ, NA SVOJOJ SEDNICI OD 17. 10. 1991. GODINE,
PA@LJIVO GA JE RAZMOTRILO I UTVRDILO SVOJE OCENE I STAVOVE.
PREMA OCENI PREDSEDNI[TVA SFRJ, OVIM DOKUMENTOM SE NE
RAZRE[AVAJU SU[TINSKI UZROCI I PROBLEMI DR@AVNO POLITI^KE KRIZE
U JUGOSLAVIJI. NJEGOVO PRIHVATANJE MOGLO BI IZAZVATI NOVE
SUKOBE I NESPORAZUME, JER NASTOJI DA, PORED OSTALOG,
SANKCIONI[E I NEPRIHVATLJIVE JEDNOSTRANE SECESIJE.
POSEBNO PODVLAÎMO DA JE NESHVATLJIVO DA SE KONCEPT RE[ENJA
ZA JUGOSLOVENSKU KRIZU NE ZASNIVA NA SUZBIJANJU UZROKA KOJI SU
DO NJE DOVELI A TO JE SECESIJA NEGO NA PRIZNAVANJU TIH UZROKA
KAO LEGITIMNIH STVARI I PRO[IRIVANJU NJEGOVOG DEJSTVA NA CELU
DR@AVU, TJ. DA SE RAZBIJE POTPUNO, A NE SAMO U MERI PRIHVATANJA
SECESIJE. DAKLE, OVDE SE PRILAZI, NE ODBRANI POSTOJE]E
MEDJUNARODNO PRIZNATE DR@AVE, NEGO NJENOM RU[ENJU,
RAZBIJANJU, UNI[TAVANJU I UNO[ENJU U MEDJUNARODNI POREDAK
JEDNE DO SADA NEPOZNATE PRAKSE, KOJA JE U SUPROTNOSTI SA
INTENCIJAMA SVIH VA@E]IH MEDJUNARODNIH AKATA.
USVAJANJEM OVAKVOG DOKUMENTA NASTAO BI OPASAN PRESEDAN U
MEDJUNARODNOJ PRAKSI PROTIVUSTAVNOG STVARANJA NOVIH I
NESTAJANJA SUVERENIH MEDJUNARODNO PRIZNATIH SUBJEKATA.
OVIM DOKUMENTOM SE IGNORI[E POSTOJANJE JUGOSLAVIJE I
ZLOUPOTREBLJAVA PRAVO NARODA NA SAMOOPREDELJENJE,
ZAGARANTOVANO USTAVNO PRAVNIM SISTEMOM SFRJ, JER SE
POSTOJE]IM REPUBLIKAMA U OKVIRU ADMINISTRATIVNIH GRANICA,
242
PRIZNAJE AUTOMATSKI STATUS NEZAVISNIH I SUVERENIH SUBJEKATA
ÎME SE ADMINISTRATIVNE GRANICE PRETVARAJU U DR@AVNE. TO JE U
DIREKTNOJ SUPROTNOSTI SA POVELJOM UJEDINJENIH NACIJA, ZAVR[NIM
AKTOM KEBS-A IZ HELSINKIJA, PARI[KOM POVELJOM I DRUGIM
MEDJUNARODNIM AKTIMA KOJI REGULI[U GRANICE.
POTPUNA ATOMIZACIJA JEDNOG MEDJUNARODNOG PRIZNATOG
SUBJEKTA, TJ. RAZBIJANJE JUGOSLAVIJE, KAO EVROPSKE DR@AVE I JEDNOG
OD OSNIVAÂ OUN, KOJA EGZISTIRA VI[E OD 70 GODINA, U DIREKTNOJ JE
SUPROTNOSTI SA INTEGRACIONIM PROCESIMA, ZA KOJE SE OPREDELILA I
KOJE IZGRADJUJE VI[E DECENIJA EVROPSKA ZAJEDNICA.
PREDLOZI PREDSTAVLJAJU POTPUNU NEGACIJU I NIPODA[TAVANJE
ISTORIJSKIH, KULTURNIH, EKONOMSKIH I SVIH DRUGIH TEKOVINA I VEZA
NARODA NA OVOM JPODRU^JU. TAKODJE, POTPUNO SE PRENEBREGAVA
ENTITET JUGOSLAVIJE I NJENIH INSTITUCIJA, KOJI SU REALNI FAKTOR I
KOJI POSTOJE KAO ISTORIJSKA TEKOVINA, A NE KAO REALNOST
TRENUTKA.
OVAKO DALEKOSE@NA I SUDBONOSNA PROMENA DR@AVNO PRAVNOG
STATUSA JUGOSLOVENSKIH NARODA MO@E SE DONETI SAMO NA OSNOVU
PLEBISCITARNO IZRA@ENE VOLJE SVIH JUGOSLOVENSKIH NARODA.
SUGERISANJE DA SE NA RU[EVINAMA SFRJ STVORI KVAZI ASOCIJACIJA
SUVERENIH I NEZAVISNIH REPUBLIKA NIJE U DUGORO^NOM I
AUTENTI^NOM INTERESU NI JEDNOG JUGOSLOVENSKOG NARODA, A
ISPOD JE I NIVOA INTEGRACIJE U OKVIRU EVROPSKE ZAJEDNICE I BILO
KOJE REGIONALNE ZAJEDNICE KOJE DANAS EGZISTIRAJU U SVETU.
PREDLOZI PREDSTAVLJAJU NEGACIJU I NEPO[TOVANJE DO SADA
USPOSTAVLJENIH VEZA IZMEDJU JUGOSLOVENSKIH NARODA.
PREDLO@ENI FAKULTATIVNI OBLICI SARADNJE NA POJEDINIM
PODRU^JIMA, S OBZIROM NA VE] POSTIGNUTI NIVO I OBIM INTEGRACIJE
I MEDJUSOBNE ZAVISNOSTI JUGOSLOVENSKIH NARODA I NJIHOVIH
REPUBLIKA, U SU[TINI IMAJU DEZINTEGRACIONI EFEKAT I NAJDIREKTNIJE
VODE U ESKALACIJU MEDJUREPUBLI^KIH I MEDJUNACIONALNIH SUKOBA.
TO MO@E IMATI KATASTROFALNE POSLEDICE PO MIR I BEZBEDNOST NE
SAMO U JUGOSLAVIJI VE] I NA BALKANU I U EVROPI U CELINI.
IZNOSE]I OVAKVE OCENE, PREDSEDNI[TVO OSTAJE PRI SVOM
^VRSTOM STAVU DA JUGOSLAVIJU, KAO DR@AVNU ZAJEDNICU, TREBA
SAÛVATI, S TIM DA JE TREBA DALJE DEMOKRATSKI RAZVIJATI, A SVAKOM
NARODU OMOGU]ITI DA NA USTAVAN I LEGALAN NAÎN OSTVARI SVOJE
PRAVO NA SAMOOPREDELJENJE DO OTCEPLJENJA.
DOKUMENT SADR@I DOSTA NEJASNIH FORMULACIJA, KOJE SE MOGU
RAZLIÎTO INTERPRETIRATI, [TO U NJEGOVOJ EVENTUALNOJ REALIZACIJI
MO@E IZAZVATI NOVE NESPORAZUME. TO SE, PRIMERA RADI ODNOSI NA
TA^KU 1.1; TA^KU 3. O EKONOMSKIM ODNOSIMA U KOJOJ JE
PREDVIDJENO ZAJEDNI^KO TR@I[TE BEZ ODGOVARAJU]E ZA[TITE
PRIVREDNO NEDOVOLJNO RAZVIJENIH I DR.
OVIM DOKUMENTOM OSTAJU MNOGA OTVORENA PITANJA, KAO [TO
SU: PRELAZNI RE@IM, POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NARODA NA
243
SAMOOPREDELJENJE, MATERIJALNA RAZGRANIÊNJA, POLO@AJ JNA I
SAVEZNIH ORGANA, TERITORIJALNO RAZGRANIÂVANJE I DR.
ÂK I AKO BI OVAJ DOKUMENT PRIHVATILI PREDSTAVNICI POJEDINIH
REPUBLIKA ON BI MOGAO DOBITI PUNI LEGITIMITET SAMO AKO GA
VERIFIKUJE PO POSTUPKU UTVRDJENOM USTAVOM SFRJ SKUP[TINA
SFRJ, KOJA JE, ZAJEDNO SA SKUP[TINAMA REPUBLIKA, KOMPETENTNA,
LEGITIMNA I NADLE@NA DA RAZMOTRI SVE INICIJATIVE I PREDLOGE O
TRANSFORMACIJI SFRJ I ZA DONO[ENJE ODGOVARAJU]EG USTAVNO
PRAVNOG AKTA O POSTUPKU OSTVARIVANJA PRAVA NARODA NA
SAMOOPREDELJENJE, UKLJUÛJU]I I PRAVO NA OTCEPLJENJE KOJI SE
LEGITIMNO MO@E OSTVARITI SAMO NA USTAVAN I LEGALAN NAÎN.
IZNOSE]E ODREDJENE REZERVE I KRITI^KE PRIMEDBE NA PONUDJENE
PREDLOGE DATE U ARAN@MANU, PODVLAÎMO DA TO ÎNIMO SA
^VRSTIM UVERENJEM I NAMEROM DA DODJEMO DO OVIH RE[ENJA U
PREVLADAVANJU DR@AVNO POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI KOJI ]E
OBEZBEDITI I GARANTOVATI MIR, SLOBODU I DEMOKRATSKI RAZVOJ SVIM
GRADJANIMA I SVIM JUGOSLOVENSKIM NARODIMA I NARODNOSTIMA I
NJIHOVIM REPUBLIKAMA.
DUBOKO SMO UVERENI DA SE U TRA@ENJU MOGU]IH RE[ENJA MORA
OBEZBEDITI:
1. UVA@AVANJE DEMOKRATSKI IZRA@ENE VOLJE SVAKOG
JUGOSLOVENSKOG NARODA I REPUBLIKE DA SE OSTVARI SVOJ STATUS U
SKLADU SA SOPSTVENIM SPECIFI^NIM I REALNIM INTERESIMA, UZ
UVA@AVANJE INTERESA I PRAVA DRUGIH REPUBLIKA I NARODA;
2. LEGALITETA, KOJI PREDSTAVLJA DA SE POLITI^KI DOGOVOR PRAVNO
SANKCIONI[E I DA SE OBEZBEDI LEGALNI POSTUPAK NJEGOVOG
OSTVARIVANJA.
NA KRAJU, IZRA@AVAJU]I JO[ JEDNOM ZAHVALNOST NA ULO@ENIM
NAPORIMA I DOBRIM NAMERAMA VELIKOG BROJA EKSPERATA I
FUNKCIONERA EVROPSKE ZAJEDNICE, A POSEBNO GOSPODINA
KARINGTONA, DA NA KONSTRUKTIVAN NAÎN SVOJIM PREDLOZIMA
DOPRINESU RAZRE[AVANJU JUGOSLOVENSKE DR@AVNO-POLITI^KE
KRIZE, PREDSEDNI[TVO SFRJ VERUJE DA ]EMO UPORNIM, ZAJEDNI^KIM
RADOM IPAK USPETI DA NADJEMO PRAVO RE[ENJE.
HVALA
109
1991., listopad 19.
Glina
Priop}enje za javnost sa sastanka Kluba poslanika Banije i Korduna u Skup{tini SAO
Krajine povodom sukoba u Srpskoj demokratskoj stranci i vodstvu krajinskih Srba
244
Glina 19. 10. 1991. godine
Na sastanku svih poslanika Skup{tine SAO Krajine iz Banije i Korduna odrànog 19.
novembra 1991. godine u Glini, done{eno je sljede}e saop{tenje za javnost:
formiran je Klub poslanika Banije i Korduna, a za njenog predsjednika izabran je [piro
Kosti}. Usvojeni su i slede}i zaklju~ci:
Podràva se inicijativa da se Skup{tina SAO Krajine odrì u predvi|enom terminu u
~etvrtak 21. novembra 1991. godine s po~etkom u 12 sati u Kninu.
Predsjednik Kluba poslanika duàn je u ime kluba na Skup{tini pokrenuti inicijativu za
rekonstrukciju Vlade Krajine, s napomenom da u Vladu u|u obavezno predstavnici iz svih
dijelova Krajine.
Tako|er je done{en zaklju~ak da Skup{tina Krajine verifikuje mandate poslanicima kojima
to do sada nije u~injeno, te novoizabranim poslanicima novoformiranih op{tina na podru~ju
Banije i Korduna.
Pokre}e se inicijativa na predlog SO Glina da Skup{tina SAO Krajine usvoji novi naziv za
SAO Krajinu, s obzirom da ona vi{e nije defakto dejure u sastavu Republike Hrvatske.
Predlaè se u ime dosada{njeg naziva SAO Krajina Srpska Krajina.
Klub poslanika je upoznat sa odlukom SO Glina kojom je opozvan poslanik Velibor
Matija{evi} u Skup{tini SAO Krajine. Klub poslanika Banije i Korduna izraàva o{tru kritiku
na dosada{nji rad nekih resornih ministara Vlade SAO Krajine.
Podràva se diplomatska i dràvni~ka aktivnost predsjednika Vlade SAO Krajine dr Milana
Babi}a u dosada{njem mandatnom razdoblju.
Tako|er djelatnost sada{njih ~elnika SDS-a konkretno dr Ra{kovi}a,
142
Zelembabe
143
i
Jovana Opa~i}a ocjenjena je veoma {tetna po srpski narod Krajine, osobito na istupanju na
konferenciji za {tampu u Beogradu.
Frakciona{ku djelatnost pojedinih op{tina u dalmatinsko li~kom dijelu treba ~im prije
prekinuti, eventualno formiranje najavljenih institucija Krajine bi}e odba~eno od strane
poslanika Banije i Korduna.
Osu|uje se svako neodgovorno mje{anje sa strane u politi~ko pravni status Krajine, jer je
srpski narod dao legitimitet i legalitet samo svojim poslanicima da o tome odlu~uje.
Ljudima koji se ne sluè svojim imenom i prezimenom treba onemogu}iti {ansu za
hvalisanje i samozadovoljstvo, na {tetu Vlade i srpskog naroda Krajine.
S obzirom da je predstavnik Skup{tine SAO Krajine bio predstavnik iz Gline, poslanici
Banije i Korduna predlaù tako|er kandidata iz Gline za naredno razdoblje i predlaù Milu
Paspalja.
Klub poslanika daje punu podr{ku JNA izraàvaju}i èlju na saradnji na svim zadacima.
Daje se tako|er puna podr{ka formiranju operativnih jedinica TO na podru~ju Krajine.
Klub poslanika apeluje na sredstva informisanja da se medijski rat koji se vodi oko Krajine
i njenih predstavnika okon~a, te da se javnost objektivno obavje{tava.
dr. [piro Kosti}
Ministarstvo obrane RH, Vojnosigurnosna agencija
245
142
Jovan.
143
Du{an.
110
1991., listopad 22.
Beograd
Stavovi Predsjedni{tva SFRJ za razrje{enje dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji
PREDSEDNI[TVO SFRJ
POLAZNE OSNOVE
ZA RAZRE[ENJE DR@AVNO-POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI
Beograd, 22. X. 1991. godine
Predsedni{tvo SFRJ, imaju}i u vidu dosada{nje napore da se mirno, demokratski i na
ustavan na~in razre{i jugoslovenska dràvno-politi~ka kriza, a posebno rezultate rada
Konferencije o Jugoslaviji u Hagu ~ija je funkcija da u formi dobrih usluga pruì
nadle`nim organima u Jugoslaviji odgovaraju}u pomo} u brèm iznalaènju op{te
prihvatljivih re{enja, ovim polaznim osnovama èli da, u okviru svojih ustavih funkcija i
odgovornosti, pruì svoj doprinos u razre{enju jugoslovenske krize i jasno izrazi svoj stav o
budu}nosti Jugoslavije.
U istom cilju, Predsedni{tvo SFRJ utvrdilo je svoje stavove u odnosu na predloge lorda
Karingtona date u Aran`manu za globalno re{enje jugoslovenske krize koji su saop{teni u
izlaganju dr. Branka Kosti}a potpredsednika Predsedni{tva SFRJ.
Polazne osnove predstavljaju rezultat vi{emese~nog rada i saznanja Predsedni{tva SFRJ.
One se zasnivaju na volji jugoslovenskih naroda izraènoj na odrànim referendumima i u
vi{estrana~kim republi~kim parlamentima.
Ovaj dokument ima neposredni cilj da izloì osnovna stanovi{ta Predsedni{tva SFRJ, od
kojih treba polaziti u re{avanju jugoslovenske krize.
Predsedni{tvo SFRJ, na sednici od 22. oktobra 1991. godine utvrdilo je Polazne osnove za
razre{enje dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji i zaklju~ilo da ih dostavi:
Skup{tini SFRJ,
lordu Karingtonu i svim u~esnicima u radu Medjunarodne konferencije o Jugoslaviji.
Predsedni{tvo SFRJ je takodje zaklju~ilo da Polazne osnove za razre{enje dràvno-politi~ke
krize u Jugoslaviji saop{ti jugoslovenskoj javnosti.
POLAZNE OSNOVE
ZA RAZRE[ENJE DR@AVNO-POLITI^KE KRIZE U JUGOSLAVIJI
I. OSNOVNI PRINCIPI
Transformacija jugoslovenske dràvne zajednice moè se izvr{iti uvaàvanjem slede}ih
principa:
1) Jugoslavija postoji i funkcioni{e kao dràvna zajednica i medjunarodno pravni subjekt
od 1918. godine, a Srbija i Crna Gora, koje su svoju dràvnost kao samostalne dràve
unele u stvaranje te dràve od 1878. godine. (tzv. funkcionalni i princip dràvno-pravnog
kontinuiteta);
246
2) Jugoslavija je osniva~ i ~lan OUN i ~lan mnogobrojnih op{tih i specijalizovanih
medjunarodnih organizacija. Ona je potpisnik najzna~ajnijih bilateralnih i multilateralnih
medjunarodnih konvencija i aktivni u~esnik u svim zna~ajnijim medjunarodnim
aktivnostima i ima diplomatske odnose sa 153 dràva sveta. (princip postojanja i izraàvanja
medjunarodnog subjektiviteta);
3) odluka o transformaciji Jugoslavije moè se doneti samo na osnovu volje jugoslovenskih
naroda koji su je i konstituisali, izraène na referendumu ostvarivanjem prava naroda na
samoopredeljenje, uklju~uju}i i pravo na otcepljenje i udruìvanje (demokratski princip);
4) definitivna odluka o dràvno pravnom statusu i budu}im medjusobnim odnosima
moè se doneti samo u ustavom propisanom postupku, tj. u Skup{tini SFRJ i skup{tinama
republika, uz uvaàvanje izraène volje naroda na referendumu i u skladu sa njihovim
specifi~nim i zajedni~kim dugoro~nim interesima (princip legaliteta i legitimiteta);
5) u postupku transformacije i ostvarivanja prava na samoopredeljenje mora se obezbediti
ravnopravnost svih jugoslovenskih naroda i sporazumno razre{enje otvorenih i spornih
pitanja medjusobnog razgrani~enja, bez nametanja tudje volje (princip ravnopravnosti i
sporazumnog odlu~ivanja o spornim pitanjima).
II. CILJEVI KOJI SE @ELE OSTVARITI
Transformacijom jugoslovenske zajednice obezbedi}e se ostvarivanje slede}ih ciljeva:
miran i demokratski put raspleta dràvno-pravne i politi~ke krize u Jugoslaviji;
uvaàvanje i za{tita interesa jugoslovenskih naroda i njihovih republika koji mogu biti
ugroèni stihijnim procesima i jednostranim aktima;
da se zajedni~ki i posebni interesi i novi kvalitet ìvota svih gradjana optimalno i efikasno
ostvaruju na na~in koji legitimno utvrde jugoslovenski narodi;
stvaranje politi~kih i pravnih uslova kojima se svakom jugoslovenskom narodu
omogu}ava da potpuno slobodno odlu~i da ostane u federalnoj i demokratski transformisanoj
zajednici ili da stvori svoju suverenu i nezavisnu dràvu, sa mogu}nostima stvaranja saveza i
asocijacija takvih dràva;
ostvarivanje procesa medjusobne integracije, prijateljstva i ravnopravne saradnje u
interesu svih jugoslovenskih naroda, bez obzira za koji se dràvno-pravni status opredele; i
otvorenost prema svetu i uspe{no uklju~ivanje u progresivne civilizacijske i integracione
tokove, kao i nau~no-tehnolo{ki razvoj.
U realizaciji ovih ciljeva po{tova}e se op{te prihva}ena pravila medjunarodnog prava i
preuzete medjunarodne obaveze.
III. MOGU]I ISHODI TRANSFORMACIJE
JUGOSLOVENSKE ZAJEDNICE
1) Prema dosada{njim opredeljenjima jugoslovenska zajednica bi se transformisala u:
jugoslovensku demokratsku federaciju ravnopravnih republika, kao i autonomnih
zajednica koje su izrazile èlju da ostanu u okviru Jugoslavije kao posebne federalne jedinice
sa specijalnim statusom, i
nezavisne i suverene republike koje su se za to opredelile ili }e se opredeliti putem
referenduma.
247
Sve ove dràvne zajednice ili samo neke od njih koje za to izraze èlju mogu medjusobno
zaklju~iti i konfederalni savez, odnosno savez suverenih dràva (specijalnu asocijaciju).
2) Ovakvoj transformaciji }e prethoditi utvrdjivanje postupka za realizaciju prava naroda
na samoopredeljenje, uklju~uju}i i sporazumno i medjusobno razgrani~enje, na osnovu
zakona o razgrani~enju kojim bi se utvrdili: kriterijumi i postupak za teritorijalno
razgrani~enje i za utvrdjivanje medjusobnih materijalnih prava i obaveza, kao i garancije za
ostvarivanje kolektivnih i individualnih prava u budu}im dràvnim zajednicama. Ovaj akt bi
regulisao i uslove za funkcionisanje odredjenih saveznih institucija u prelaznom periodu,
uklju~uju}i i eventualni izbor i rad ustavotvorne skup{tine, sastavljene od predstavnika onih
zajednica koji èle da konstitui{u zajedni~ku budu}u federalnu dràvu.
IV. PRELAZNI RE@IM I DINAMIKA
Do realizacije ove transformacije i okon~anja celokupnog postupka obezbedi}e se
funkcionisanje ekonomskog i politi~kog sistema i nesmetan rad saveznih institucija, u skladu
sa Ustavom i vaè}im saveznim pravnim aktima.
Ova transformacija obezbedi}e se u sporazumno utvrdjenim rokovima najvi{ih
predstavnika republika i federacije.
111
1991., listopad 26.
Knin
Z A P I S N I K
sa 9. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odràna 26. 10. 1991. godine u
Sjednici su prisustvovali Babi} dr Milan, predsjednik Vlade, te ministri:
Matkovi} Risto, [tikovac Petar, Babi} Vuka{in, Stojsavljevi} Veljko, [impraga Branko,
Macura Lazar i Bauk Milan.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade,
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Odluke o razrje{enju i izboru sudija i predsjednika op{tinskih sudova na
teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
2. Dono{enje Odluke o izboru sudija i predsjednika Okru`nog suda u Kninu i Glini.
248
3. Dono{enje Odluke o izboru predsjednika i sudije Vrhovnog suda SAO Krajine
4. Dono{enje Odluke o imenovanju Okru`nog javnog tuìoca i zamjenika u Okru`nom
javnom tuìla{tvu Knin i Glina.
5. Dono{enje Odluke o razrje{enju i imenovanju op{tinskih javnih tuìlaca i zamjenika u
Op{tinskom javnom tuìla{tvu: Knin, Benkovac, Glina i Vojni}.
6. Dono{enje Odluke o izboru predsjednika i sudije u Sudu za prekr{aje SAO Krajine.
7. Dono{enje Odluke o prelasku na rad u ratnim uslovima.
8. Dono{enje Odluke o jednokratnoj nov~anoj pomo}i porodicama poginulih boraca na
teritoriji SAO Krajine.
9. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a PTT saobra}aja.
10. Dono{enje Odluke o ovla{tenju Vlade SAO Krajine za obavljanje poslova upravnog
odbora preduze}a.
Ad. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za pravosu|e i upravu Risto
Matkovi} i istakao da se na ovom pitanju radi ve} duè vrijeme. Ministarstvo je od skup{tina
op{tina zatraìlo prijedloge za sudije i predsjednike op{tinskih sudova na teritoriji SAO
Krajine. Svi predloèni kandidati ispunjavaju uvjete i imaju poloèn pravosudni ispit, a sa
svima je obavljen razgovor.
Iz Skup{tine op{tine Obrovac nisu se odazvali na{em pozivu za dostavu kandidata sudije,
te predlaèm da Ministarstvo za pravosu|e i upravu ovlasti jednog sudiju iz Gra~aca ili
Benkovca za rad u Sudu u Obrovcu, dok se ne izabere sudija. To isto treba napraviti i za
Kostajnicu.
Zatim, javlja se problem za prostorom.
Okru`ni sud i Okru`no javno tuìla{tvo ima prostor.
Sud za prekr{aje Krajine smjestit }e se u zgradi Op{tine, a problem se javlja i za Vrhovni
sud.
Iz Republike Srbije obe}ali su nam pomo} u opremi suda.
Samim tim moè se re}i da smo cijeli teritorij Krajine pokrili sa sudstvom.
Zatim je predloìo da se razrje{e sudije i predsjednici op{tinskih sudova, i to:
BENKOVAC:
1. Bulj Drago predsjednik suda
2. Draì} Milica sudija
3. Starevi} Du{an sudija
4. Kvartu~ Du{ko
OBROVAC:
1. Korlat Du{an predsjednik suda
2. @miri} Du{an sudija
3. Brki} Branko sudija
GRAÂC:
1. Petkovi} Du{an predsjednik suda
2. Konti} Vesna sudija
KORENICA:
1. Draì} Slobodan predsjednik suda
2. @igi} Kalember Biljana sudija
249
3. [uput Biljana sudija
DVOR:
1. Cari} Nikola predsjednik
2. Cvetojevi} Ljubomir sudija
GLINA:
1. Cokli} Branko v.d. predsjednik suda
2. Kati} Branko sudija
3. Jovi} Radovan sudija
4. Rajkovi} @eljka sudija
VRGINMOST:
1. Drpa Desanka predsjednik suda
2. Mu}i} Marko sudija
3. Su`njevi} Nikola sudija
KNIN:
1. \urko Milorad sudija
2. Duki} Dalibor sudija
3. Dozet Milorad sudija
4. Lali} @eljko sudija
5. Rastovi} Branka sudija
VOJNI]
1. Miri} Ninko predsjednik suda
KOSTAJNICA:
1. Novakovi} Slavko predsjednik
2. Abraza Milka sudija
3. Turajli} Nikola sudija
4. Antoni} Mirko sudija
Za predsjednike Op{tinskog suda i sudije Ministarstvo za pravosu|e i upravu predloìlo je:
BENKOVAC:
1. Bulj Drago predsjednik
2. Draì} Milica sudija
3. Starevi} Du{an (Du{ana) sudija
GRAÂC:
1. Konti} Vesna predsjednik suda
2. Brklja~ Stevo sudija
KORENICA:
1. @igi} Kalember Biljana za predsjednika
2. [uput Biljana sudija
DONJI LAPAC:
1. Opa~i} Du{ko predsjednik suda
2. Rastovi} Tanja sudija
3. Petkovi} Milorad sudija
DVOR:
1. Cvetojevi} Ljubomir za predsjednika
2. Parilovi} Stevo sudija
GLINA:
1. Jovi} Radovan predsjednik
250
2. Rajkovi} @eljka sudija
3. Popratnjak Mira sudija
4. Ljiljak Mica sudija
5. Slijep~evi} Ljubica sudija
VOJNI]:
1. Krivoku}a Milorad predsjednik
2. Miri} Niko sudija
3. Jak{i} Nada sudija
VRGINMOST:
1. Drpa Desanka predsjednik
2. Mu}i} Mario sudija
PETRINJA:
1. Ercegovac Ana predsjednik
2. Lovri} Drago sudija
3. Devi} Milka sudija
4. Balti} Mila sudija
KNIN:
1. Dozet Miodrag predsjednik
2. Krneta Mileva sudija
3. Rastovi} Branka sudija
[tikovac Petar isti~e da ne sumnja u stru~nost sudija koji su postavljeni, ali mu se ~ini da
nedostaje mi{ljenje Srpske demokratske stranke o njima, kao i da li je provjereno da li su oni
za ovaj sistem.
Risto Matkovi} isti~e da se slaè sa izlaganjem [tikovca i da je ministarstvo prilikom
utvr|ivanja prijedloga to po{tovalo i da se vodilo ra~una.
Za diskusiju se nije nitko vi{e javio.
Prijedlog kandidata za sudije stavljen je za glasanje. Jednoglasno je donesena odluka o izboru
op{tinskih sudija i predsjednika na teritoriji SAO Krajine.
Odluka o izboru sudija i predsjednika prilaè se zapisniku, pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je ministar za pravosu|e i upravu Risto
Matkovi} i istakao da ministarstvo predlaè za sudije Okru`nog suda u Glini:
1. Kati} Branko za predsjednika suda
2. Coklin Ranko za sudiju
3. Mom~ilovi} Mom~ilo za sudiju
4. Kljaji} Branko za sudiju
5. Rkman Marko za sudiju
6. Cari} Nikola za sudiju
Za Okru`ni sud Knin predloèni su:
1. Kresovi} \uro za predsjednika
2. Pavlica \uro za sudiju
3. Petrovi} \uro za sudiju
4. Lali} @eljko za sudiju
5. [ijan Branka za sudiju
Za diskusiju nije se nitko javio, pa je prijedlog stavljen na glasanje.
251
Jednoglasno je donesena odluka o izboru predsjednika i sudija u okru`ni sud Glina i Knin.
Ad./3
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Ministarstvo
za pravosu|e i upravu predlaè za predsjednika Vrhovnog suda SAO Krajine Funduk Uro{a,
a za sudiju Ivani} Iliju.
Za diskusiju se nije niko javio i prijedlog je stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o izboru predsjednika i sudije Vrhovnog suda.
Ad./4
Risto Matkovi} isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu za Okru`nog javnog tuìoca
u Kninu Korlat Ratka, a za zamjenika Joki} êdomira.
U Okru`nom javnom tuìla{tvu Glina predlaè se za tuìoca Vukmirovi} Radojka.
Za diskusiju nije se niko javio.
Prijedlog se daje na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o imenovanju okru`nih javnih tuìlaca i zamjenika u
Okru`nom javnom tuìla{tvu Knin i Glina.
Ad/5
Obrazloènje je dao Risto Matkovi} da na podru~ju SAO Krajine treba razrije{iti sve
op{tinske javne tuìoce i zamjenike, te donijeti odluku o imenovanju novih.
Zatim je istakao da se razrje{avaju Joki} êdomir, op{tinski javni tuìlac u Benkovcu,
Kneèvi} Jovan Op{tinski javni tuìoc u Kninu, Gnjidi} Radojka, zamjenik op{tinskog
javnog tuìoca u Kninu, Korlat Ratko op{tinski javni tuìlac u Korenici.
Za op{tinske javne tuìoce i zamjenika Ministarstvo predlaè u Glini:
Aleksi} Miodraga
Za zamjenika op{tinskog javnog tuìoca u Glini:
Grabuncija Savu
U Vojni}u:
Ivkovi} \uru
U Kninu:
Nikoli} Radivoja
U Benkovcu:
Popovi} Bogdana
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o razrje{enju i imenovanju op{tinskih javnih tuìlaca i
zamjenika.
Ad/6
Risto Matkovi} istakao je da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predlaè za predsjednika
Suda za prekr{aje SAO Krajine Dobrijevi} Nadu, a za sudiju Dmitrovi} Gordanu.
Za diskusiju nije se niko javio, te je odluka stavljena na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o izboru predsjednica i sudije Suda za prekr{aje SAO
Krajine.
252
Ad/7
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} istakao je da je do sada dva puta podnosio izvje{taj
Vladi, i to nakon povratka iz Pariza i Haga. Evropska zajednica predlaè stvaranje 6 dràva, a
za manjinsko stanovni{tvo u republikama predlaè specijalni status, a to je nivo kulturne
autonomije. Predsjedni{tvo Jugoslavije sazvalo je sastanak republika i autonomnih pokrajina
kojem su prisustvovali potpredsjednik Kosti},
144
zatim Jovi},
145
Ajanovi},
146
predstavnici Crne
Gore, Slavonije i Baranje, Krajine, Hercegovine, dosta nau~nih radnika, Karadì}
147
i
Koljevi}.
148
Zatim je istakao da je na pregovorima u Hagu Lord Karington potpredsjedniku
Kosti}u oduzeo rije~ i istakao da ne priznaje Predsjedni{tvo Jugoslavije i da moè govoriti
samo u svoje ime. Moè se re}i da je negiranjem Jugoslavije negiranje i oruànih snaga i to je
uslov da se JNA raspusti i da se rasturi Jugoslavija po republi~kim granicama. Jedini oslonac
za nas je Jugoslavija i Jugoslavenska narodna armija. Mi insistiramo da se o~uva Jugoslavija u
okvirima u kojima se narod izjasni. Slovenci i Hrvati su sproveli svoj plebiscit, Muslimani jo{
nisu, ali Alija
149
je dao izjavu u Hagu da ho}e i oni suverenu Bosnu. Najve}i udarac je od Crne
Gore i Bulatovi}a.
150
Njihova politika ima upori{te i u Skup{tini Crne Gore. Su{tina je u tome
da mi nemamo drugog izbora nego da se oslanjamo na Jugoslaviju. Udruènje sa Srbijom je
odbijeno, jer je strah da se ista ne optuì za teritorijalnu ekspanziju. Pred sjednicu u Hagu bio
sam pod pritiskom Srbije da prihvatim specijalni status i da izjavu potpi{em. Me|utim, ja sam
traìo da taj specijalni status bude na teritoriji Jugoslavije. Zatim, dogovoreno je da JNA
ostane na kriznom àri{tu, iako je Kadijevi}
151
rekao da se do 30. 10. 1991. Armija povu~e iz
Krajine. Zatim, u ~etvrtak su nam zakazali sastanak sa Veinandsom
152
i rekli su mi da mi ne
trebaju savjetnici i prevodilac, ve} samo da izjavu potpi{em. Ja nisam htio ni i}i, jer ne}u ni{ta
da potpisujem {to je mimo volje naroda. Ohrabrenje za nas je to {to je Srbija odbacila predlog
Ha{ke konferencije. Brzo }emo se suo~iti sa ~injenicom da }e se predsjednici Jugoslavije
proglasiti nelegalnim kao i JNA, zatim }e slijediti ekonomska blokada i ostaje nam da silom
branimo na{e podru~je. Iza nas mogu stajati jedino Bosanska krajina i Srbija. Za Bosansku
krajinu moè se re}i da bi trebalo ~vr{}e da defini{e svoju politiku nego dosad. Politika SDS-
a Bosne i Hercegovine ide na ruku Aliji. Na{ zadatak je da se sami organizujemo, pripremimo
za rat, a sa Jugoslovenske strane da se o~uva jedinstvo oruànih snaga Jugoslavije i legalitet
Predsjedni{tva. Najjednostavnije bi bilo da Srbija prihvati prisajedinjenje krajina, pa onda da
prihvati predlog Evropske zajednice.
Moèmo se sloìti sa polaznim osnovama o razrje{enju jugoslavenske politi~ke krize koje
je dalo Predsjedni{tvo
153
ili insistirati na ubrzanju njihove realizacije. Traìo sam da se SAO
253
144
Branko.
145
Borisav.
146
Irfan.
147
Radovan.
148
Nikola.
149
Izetbegovi}.
150
Momir.
151
Veljko.
152
Henry.
153
Vidi dok. br. 110.
Krajina pribliì Beogradskoj inicijativi i da se ubrza stvaranje organa od onih koji su ostali u
Jugoslaviji. Na{u Platformu ne}emo mijenjati. Prihva}am Odluku Velike narodne skup{tine,
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, te:
da dademo podr{ku potpredsjedniku SFRJ kao legalno {efu dràve sa zahtjevom da izvr{i
promjene u saveznim organima i da isklju~i iz saveznih organa one predstavnike koji su izvr{ili
secesiju,
da insistiramo na o~uvanju jedinstvenih snaga JNA,
da u~inimo sve na realizaciji Odluke Predsjedni{tva od 4. 10. 1991. godine o
sprovo|enju mobilizacije,
u skladu sa Naredbom Predsjedni{tva SFRJ broj 47 od 4. 10. 1991. godine, da se na
podru~ju SAO Krajine sprovodi kao op{ta mobilizacija.
Na osnovu svega navedenog, mi bi trebali donijeti Odluku da cjelokupna privreda i ìvot
prelazi na rad u ratnim uslovima i svako ministarstvo treba da napravi ratni plan.
Jednoglasno je donesena Odluka o prelasku na rad u ratnim uslovima.
154
Ad.8.
Ministar za pravosu|e i upravu istakao je da bi trebalo donijeti odluku o isplati
jednokratne nov~ane pomo}i porodicama poginulih boraca na teritoriji SAO Krajine u
iznosu od 30.000 dinara.
Jednoglasno je donesena navedena odluka i ista se prilaè zapisniku pod 8/ i ~ini njegov
sastavni dio.
Ad.9.
Risto Matkovi} isti~e da bi trebalo imenovati v.d. direktora Javnog preduze}a PTT
saobra}aja, te predlaè Rajka Peri}a.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a PTT
saobra}aja.
155
Ad. 10.
Risto Matkovi} isti~e da treba donijeti Odluku o ovla{}enju Vlade SAO Krajine za
obavljanje poslova upravnog odbora Javnog preduze}a.
Jednoglasno je donesena navedena odluka i ista se prilaè zapisniku pod 10/ i ~ini njegov
sastavni dio.
Borka Lali} dr Milan Babi}
254
154
Prilog se ne nalazi uz dokument.
155
Isto.
112
1991., listopad 29.
Knin
Z A P I S N I K
sa 10. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odràne 29. 10. 1991. godine u
Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, podpredsjednik Vlade, Leài} Vaso, Bauk Milan,
[impraga Branko, Stojsavljevi} Veljko, Babi} Vuka{in, Kati} Jovan, Macura Lazar, [tikovac
Petar, Vje{tica Du{an i Badà Du{an.
Pored ministara sjednici su prisustvovali general \uji} Ilija, i potpukovnik Kasum.
156
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, potpredsjednik Vlade
Risto Matkovi} otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Realizacija Odluke Vlade SAO Krajine o prelasku na rad u ratnim uslovima i daljnje
aktivnosti i zaduènja u vezi s tim.
Potpukovnik Kasum istakao je da se treba napraviti promjena po ministarstvima, te da
ministri na sjednici Vlade referi{u svoja gledi{ta i da njihova procjena bude vizija plana
odbrane Krajine.
Na kraju }e se utvrditi plan odbrane Krajine.
General \uji} Ilija istakao je da pod hitno treba vidjeti {ta ~initi, i to od uprave do
preduze}a, budu}i da je progla{ena op{ta mobilizacija. Sva preduze}a, moraju raditi non-stop,
a op{tina moraju donijeti odluku do kada }e raditi trgovine i ugostitelji. Zatim, treba
regulisati {ta radi milicija u ratnom stanju, treba voditi kontrolu tko nosi oru`je, treba bolje
obezbjediti preduze}a jer su lo{e obezbje|ena i treba vi{e uklju~iti ène.
Odluke koje donosimo moraju se po{tovati i sprovoditi. Pravni sistem nam mora zaìvjeti.
Svi koji se uklju~e u manevarske strukture JNA bit }e pla}eni dnevno 310 dinara.
[tikovac Petar isti~e da mi imamo dva korpusa i to kninski i banjalu~ki, te pita da li se
moè ne{to preduzeti da se ta dva korpusa ujedine u jedan kao nova oblast.
General \uji} odgovorio je da JNA radi na tome i da }e se brzo spojiti ta dva korpusa.
Potpukovnik Kasum isti~e da u procjeni ministri treba da navedu:
{to se trenutno ima i kako }e se angaòvati,
kako na to uti~e neprijatelj,
kako to rje{avati.
Na kraju je zaklju~eno da ministri naprave pojedina~nu procjenu za dva dana i da je isti
referi{u.
255
156
Du{an.
ZAPISNIÂR PODPREDSJEDNIK
Borka Lali} Risto Matkovi}
113
1991., studeni 1.
Knin
Z A P I S N I K
zgradi op{tine, soba br. 51.
Sjednici su prisustvovali Matkovi} Risto, Leài} Vaso, Bauk Milan, [impraga Branko,
Badà Du{an, Babi} Vuka{in, Stojsavljevi} Veljko, Marti} Milan i [tikovac Petar.
Sjednici Vlade pored ministara prisustvovao je i potpukovnik Kasum.
157
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, podpredsjednik Vlade
Risto Matkovi} otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Nastavak rada na realizaciji Odluke Vlade SAO Krajine o prelasku na rad u ratnim
uslovima.
2. Dono{enje Odluke o izboru jednog sudije u Sud za prekr{aje SAO Krajine.
3. Dono{enje Odluke o izboru jednog sudije u Op{tinski sud u Korenici.
4. Dono{enje Statuta Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a Knin.
5. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Javnog èljezni~kog transportnog
preduze}a.
6. Dono{enje Odluke o gazdovanju vodama.
Ad. 1.
Risto Matkovi}, podpredsjednik Vlade istakao je da su za dana{nju sjednicu svi ministri
trebali napraviti pripreme i procjenu u okviru Ministarstva za prelazak na rad u ratnim
uslovima, a zatim da }e se oformiti jedna radna grupa koja }e izvr{iti analizu i sa~initi
jedinstvenu procjenu. Zatim su ministri pojedina~no iznijeli ukratko svoju procjenu i priloìli
je pismeno radnoj grupi.
256
157
Du{an.
Jednoglasno je usvojeno da radnu grupu sa~injavaju na~elnik [taba teritorijalne odbrane,
predsjednik Vlade i ministar unutra{njih poslova.
Ad. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda je dao Risto Matkovi} i istakao da je u Sudu za
prekr{aje SAO Krajine ostalo upra`njeno radno mjesto, a da bi Sud mogao po~eti sa radom
predlaè da se za sudiju izabere Rodi} Mirjana.
Primjedbi nije bilo, te je prijedlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o izboru Rodi} Mirjane za sudiju Suda za prekr{aje SAO
Krajine.
Ad. 3.
Risto Matkovi} isti~e da Ministarstvo za pravosu|e i upravu predlaè za sudiju Op{tinskog
suda u Korenici [uput Biljanu.
Primjedbi nije bilo, te je prijedlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je done{ena Odluka o izboru [uput Biljane za sudiju Op{tinskog suda u
Korenici.
Ad. 4.
Risto Matkovi} istakao je da u skladu sa Odlukom Vlade o ovla{tenju Vlade za obavljanje
poslova upravnog odbora preduze}a, Vlada treba da donese statut Javnog èljezni~kog
transportnog preduze}a.
Statut svi nisu dobili.
Branko [impraga istakao je da u stavu 24. treba brisati rije~i: i poloèn stru~ni ispit po
pravilniku 646
Predlog je stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Statut Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a.
Statut se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.5.
Risto Matkovi} istakao je da Vlada treba da imenuje v.d. direktora Javnog èljezni~kog
transportnog preduze}a. Zatim, da je obavio razgovor sa ministrom za Saobra}aj i veze u vezi
prijedlog ai predlaè da v.d. direktora Beri} Damjan.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju Beri} Damjana za v.d. direktora Javnog
èljezni~kog transportnog preduze}a.
Ad. 6.
Obrazloènje je dao ministar za poljoprivredu, {umarstvo, vodoprivredu i trgovinu.
Primjedbi na Odluku o gazdovanju vodama nije bilo.
Odluka je jednoglasno donesena i prilaè se zapisniku pod /6 i ~ini njegov sastavni dio.
Ministar za financije istakao je da se Medicinski centar Knin obratio Ministarstvu za
financije u Vladi SAO Krajine sa zahtjevom da im se otpi{e ili prolongira dug.
Ministar predlaè da im se blokira ìro-ra~un i da Medicinski centar ne moè isplatiti li~ne
dohotke radnicima dok ne izvr{i povrat pozajmljenog novca u Budèt SAO Krajine.
Prijedlog ministra jednoglasno je usvojen.
257
Zatim, Milan Marti}, ministar za Unutra{nje poslove isti~e problem isplate li~nih
dohodaka miliciji Krajine i pita za{to oni ne dobijaju platu kao i rezervisti, te da se zatraì od
Sekretarijata za narodnu odbranu za dodjelu sredstava da bi dobili razliku.
Ministar za financije istakao je da se ovog mjeseca miliciji isplati akontacija u iznosu kao i
do sada.
Prijedlog je usvojen.
Zatim, ministar za financije isti~e da se Uprava dru{tvenih prihoda op{tine Knin obratila
Ministarstvu za financije sa zahtjevom da se izvr{i uplata poreza na promet na 8 automobila
koje je SUD Knin dobio na poklon.
Ministar predlaè da se zahtjev udovolji.
Prijedlog je usvojen.
114
1991., studeni 6.
Knin
Z A P I S N I K
sa 12. sjednice Vlade SAO Krajine odràne 6. 11. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade Milan dr Babi}, Starevi} Du{an, Bauk Milan,
[impraga Branko, Stojisavljevi} Veljko, [tikovac Petar, Marti} Milan, Babi} Vuka{in, Vje{tica
Du{an, Kati} Jovan, Matkovi} Risto i Macura Lazar.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade dr
Milan Babi} otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Rasprava o izvje{taju sastanka u Parizu i sa sjednice Evropske zajednice u Hagu , te
upu}ivanje zahtjeva Generalnom sekretaru Peresu De Kueljaru.
2. Dono{enje rje{enja o imenovanju pomo}nika ministra za narodnu odbranu SAO
Krajine.
3. Utvr|ivanje dnevnog reda za Skup{tinu SAO Krajine.
4. Dono{enje Odluke o stopama doprinosa u zdravstvu.
5. Informacija o organizacionim promjenama u elektroprivredi.
258
Ad/1.
Predsjednik Vlade Milan dr Babi} istakao je da kad su i{li u Pariz na pregovore nisu
prihvatili opciju specijalnog statusa onako kako ga radi Evropska zajednica, zatim da je on
zastupao Platformu koju je Vlada usvojila, a koja se zasniva na plebiscitu srpskog naroda i na
dosada{njim odlukama Vlade.
Evropska zajednica ima antisrpski pristup u rje{avanju jugoslovenske krize.
Mogu ista}i da sam osjetio olak{anje kad sam ~uo istupanje srpske delegacije prije svega
predsjednika Milo{evi}a,
158
gdje je vrlo precizno stavio do znanja da je neprihvatljiv bilo kakav
suverenitet hrvatske vlasti nad srpskim krajinama.
Amandman koji je predloìo zajedno sa crnogorskom delegacijom da u predlog Evropske
zajednice u|e i mogu}nost stvaranja zajedni~ke dràve za one republike i narode koji to èle,
nama je otvorena perspektiva da se izborimo za tu opciju.
Te predlaèm dvije stvari i to:
Da iza|emo iz okvira Evropske konferencije koja je pod ultimatumom i vodstvom
Evropske zajednice i da poku{amo na{ problem di}i na nivo Ujedinjenih nacija. Su{tina je u
tome da se prikaè nepovjerenje prema Evropskoj zajednici,
Da sa dana{nje sjednice pozdravimo zalaganje delegacije Srbije i Crne Gore na
konferenciji.
Zatim predsjednik je pro~itao sadràj pisma kojega treba uputiti Generalnom sekretaru
Ujedinjenih nacija.
Osnova za sve ovo jeste da mi participiramo na suverenosti dràve Jugoslavije i prakti~no na
osnovu toga traìmo za{titu.
Milan Marti} isti~e da se slaè sa svim onim {to je u~injeno, jedino se ne slaè sa na~inom
rada, te da o Platformi o kojoj se pri~a treba da raspravljaju poslanici na Skup{tini, a ne samo
Vlada.
Zatim pita za{to se na pregovore na koje se i{lo ne vodi Jovan Radulovi}, ministar za inostrane
poslove.
Predsjednik Vlade isti~e da je ovaj razgovor ugovorio protokol Republike Srbije i da je
predvi|eno da ide sam.
Me|utim, isti je insistirao da ne ide sam, pa je izabrao Lazara Macuru zbog znanja jezika, a
Jovan Radulovi} ne zna ni francuski ni engleski jezik.
Ova primjedba je dobra. [to se ti~e Platforme koju smo usvojili predvidio sam da je stavimo
na sjednicu Skup{tine i da ona bude osnova za razgovore.
Skup{tina Krajine je prihvatila izvje{taj o referendumu.
Poznato je da Skup{tina Srbije nije prihvatila prisajedinjenje a o tome nije ni raspravljala.
Delegacija koje je i{la da podnese Odluku o referendumu nije joj omogu}eno da istu izloì,
ve} je bila primljena samo kod predsjednika Skup{tine.
Dakle opcija o prisajedinjenju Krajine Srbiji ne zavisi od nas.
Druga opcija je ujedinjenje sa Bosanskom Krajinom, a {to isto ne zavisi od nas, nego od
odnosa u Bosni i Hercegovini i ~itavoj Jugoslaviji.
Tre}a opcija koju smo usvojili na Vladi je rje{enje posebnog statusa SAO Krajine unutar
jugoslavenske federacije
259
158
Slobodan.
Do sada je vi{e puta isticano da se poloàj SAO Krajine ne moè rje{iti bez prisustva organa
vlasti SAO Krajine u radu Konferencije u Hagu, a na osnovu volje srpskog naroda. Ispravan
pristup srpske i crnogorske delegacije na{ao je svoj izraz u amandmanu na Ha{ku
konferenciju, a kojim se traì da se omogu}i postojanje kontinuiteta jugoslavenske dràve kao
zajedni~ke dràve jednakih republika i naroda koji èle da ostanu u Jugoslaviji kao njihovoj
zajedni~koj dràvi.
Ovo je i opredjeljenje srpskog naroda Krajine i ono je u{lo u Platformu Vlade SAO Krajine
o rje{enju ustavnog poloàja Krajine.
Branko [impraga isti~e da se slaè sa pismom koje treba uputiti Ujedinjenim nacijama, jedino
u tekstu sti~e se utisak da smo mi izdvojeni sa Republikom Hrvatskom, te bi to trebalo
korigovati.
Petar [tikovac isti~e da podràva izlaganje predsjednika i on nije ni mogao druk~ije da
postupi, jer nije imao ni ovla{tenje.
Starevi} Du{an pita, koja je razlika izme|u teksta Vlade od 18. 10. 91. vezano na status
SAO Krajine tj. Platforme za razgovor i izme|u ove Platforme Srbije par dana kasnije?
Dr Milan Babi}, predsjednik Vlade isti~e da je Srbija odnosno Slobodan Milo{evi} prvi put
glasno rekao da nije prihvatio suverenitet hrvatske vlasti nad Krajinama. Srbija je do sada
insistirala na me|usobnim garancijama specijalnog statusa.
Za diskusiju po ovoj ta~ki dnevnog reda nije se vi{e nitko javio.
Jednoglasno je usvojen tekst pisma kojeg treba uputiti Ujedinjenim nacijama.
Ad/2.
Predsjednik Vlade isti~e da bi u Ministarstvo za odbranu trebalo imenovati tri pomo}nika.
Predlaè da se za pomo}nike imenuju:
Milan Tarbuk na~elnik zonskog {taba II i III operativne zone, za vojna pitanja,
Mirko Vujani}, koji je do sada u op{tini vodio civilnu za{titu, za pitanja civilne za{tite.
Popovi} Sava da vodi administrativno pravne poslove.
Predlog je dat na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju pomo}nika za odbranu.
Rje{enje se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
159
Ad/3.
Predsjednik Vlade isti~e da smo od ratnog predsjedni{tva Gline dobili odluku o opozivu
Velibora Matija{evi}a du`nosti poslanika u Skup{tini Krajine, te pita da li se slaù da se od
Skup{tine op{tine Gline zatraì hitna obavijest da li ga je Skup{tina opozvala. Na osnovu
odgovora sastavit }e se dnevni red i utvrditi da li postoji potreba za izbor predsjednika
Skup{tine ili ne.
Skup{tina op{tine Petrinja, Oku~ani i Sisak-Caprag izabrali su svoje poslanike za
Skup{tinu Krajine te bi verifikacija mandata navedenih poslanika trebala biti jedna ta~ka
dnevnog reda.
Zatim na dnevni red treba se staviti izvje{taj o radu i provo|enju politike Vlade. Mole se
ministri koji nisu dostavili izvje{taj da ga odmah dostave kako bi se napravio zbirni izvje{taj.
Zatim, ovo pismo koje }emo uputi Ujedinjenim nacijama prezentirat }emo skup{tini kao i
prijedlog platforme za definisanje ustavnog poloàja Krajine u Jugoslaviji.
260
159
Rje{enje nije prona|eno uz zapisnik.
Zatim treba utvrditi sve prijedloge zakona koje je Vlada usvojila, te podnijeti Skup{tini pored
zakona i Odluke koje je Vlada donijela o radu, u uslovima neposredne ratne opasnosti koje
je proglasilo Predsjedni{tvo SFRJ na usvajanje.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Leàji} ministar za zdravstvo.
Primjedbi ni pitanja nije bilo.
Jednoglasno je donesena Odluka o stopama doprinosa u zdravstvu.
160
Ad/ 5
Informaciju o stanju u elektroprivredi podnio je Vuka{in Babi}, ministar za energetiku i
istakao da nailazi na oportunizam pojedinih radnika prilikom sprovo|enja Zakona o
osnivanju Javnog preduze}a Elektrokrajina, te traì podr{ku Vlade u svom radu.
Risto Matkovi} istakao je da ~im ga je Vlada imenovala za v.d. direktora da mu je dala
podr{ku u svim njegovim radnjama koje su zasnovane na zakonu.
Zapisni~ar
Borka Lali} Predsjednik Vlade
- - - - - - -
VLADA SAO KRAJINE
Broj: 368/91-1
UJEDINJENE NACIJE
Generalnom sekretaru
Peresu De Kueljaru
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina, na sjednici odrànoj 6. novembra 1991. godine,
donijela je Odluku da Ujedinjenim nacijama, preko generalnog sekretara Peresa de Kueljara,
uputi zvani~ni
Z A H T J E V
da se na prvo redovno zasjedanje Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija:
1. Pozovu legitimni i legalni predstavnici Srpske Autonomne Oblasti Krajina, da se
Ujedinjene nacije angaùju na za{titi Srpske Autonomne Oblasti Krajina od agresije hrvatskih
fa{ista i da se prizna teritorijalni integritet i politi~ki subjektivitet Srpske Autonomne Oblasti
Krajina u okviru jugoslovenske dràve.
261
160
Odluka nije prona|ena uz zapisnik.
2. Da se za{titi dio srpskog naroda van Krajine, koji je od hrvatskih fa{ista izloèn genocidu
na dijelu jugoslovenske dràvne teritorije, koji je silom izdvojen iz dràve Jugoslavije.
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine svoj zahtjev temelji na:
a) pravu naroda na samoopredjeljenje i pravu naroda na samoodbranu koji su predvi|eni
odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i drugim me|unarodnim konvencijama,
b) ~injenici {to je Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine legalni i legitimni organ vlasti
srpskog naroda (jednog njegovog dijela), kao konstitutivnog ~inioca dràve Jugoslavije koja je
punopravni ~lan Ujedinjenih nacija i
c) {to predloène mjere u Konvenciji Evropske zajednice izloène na Konferenciji u Hagu
za rje{avanje jugoslovenske dràvne politi~ke krize ocjenjuje kao pristrane i neadekvatne, jer
su donesene uz grubo kr{enje Povelje Ujedinjenih nacija i drugih me|unarodnih konvencija.
O b r a z l o ` e n j e
1. Na secesionisti~ke akte hrvatskog naroda prema dràvi Jugoslaviji, naroda
organizovanog u nelegalni totalitarni poredak utemeljen na principima fa{isti~ke vlasti, srpski
narod je kao konstitutivni narod jugoslovenske dràvnosti i njene suverenosti, koriste}i svoje
pravo na samoopredjeljenje, obrazovao Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu kao teritorijalno-
politi~ki oblik organizacije svoje vlasti na pripadaju}em dijelu jugoslovenske dràvne
teritorije.
Srpska Autonomna Oblast Krajina samostalni je politi~ki i pravni subjekt u okviru
Jugoslavije. Politi~ka i pravna samostalnost Srpske Autonomne Oblasti Krajine datira od 19.
08. 1990. godine, kada se srpski narod Srpske Autonomne Oblasti Krajine na plebiscitu,
koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje, stoprocentnom ve}inom odlu~io za autonoman
politi~ki i pravni status Srpske Autonomne Oblasti Krajine u okviru Jugoslavije.
Demokratska volja srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajine izraèna na
referendumu (dva puta 19. 08. 1990. i 12. 5. 1991. godine), da autonomno odlu~uje o svojoj
sudbini, napadnuta je od hrvatske fa{isti~ke vlasti svim sredstvima, uklju~uju}i i oru`je, zbog
~ega je srpski narod Srpske Autonomne Oblasti Krajine, koriste}i svoje pravo na
samoodbranu, bio primoran da se brani oru`jem, {to je prouzrokovalo ratne sukobe.
Cilj odbrane srpskog naroda bio je da se odbrani teritorijalni integritet, politi~ka i pravna
samostalnost Srpske Autonomne Oblasti Krajine i da se istovremeno srpski narod Srpske
Autonomne Oblasti Krajine za{titi od novog genocida koji je pripremila i provodi hrvatska
fa{isti~ka vlast.
Zbog agresije fa{isti~ke hrvatske vlasti na srpsku Autonomnu Oblast Krajinu, Srpska
Autonomna Oblast Krajina i njene oruàne snage uvu~ene su u ratni sukob protiv svoje volje,
stoga Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine, zahtjeva od Ujedinjenih nacija da omogu}i
u~e{}e Vladi Srpske Autonomne Oblasti Krajine na Generalnoj skup{tini Ujedinjenih nacija,
kako bi ona kao legalan i legitiman organ vlasti Srpske Autonomne Oblasti Krajine
predstavljala Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu i u njeno ime punopravno u~estvovala u
dono{enju odluka o obustavljanju agresije hrvatskih fa{ista na Srpsku Autonomnu Oblast
Krajinu i druge srpske oblasti i potpuni prekid oruànih sukoba, ~ime bi se stvorile osnove za
pravedno i trajno rje{enje jugoslovenske dràvne i politi~ke krize.
Na{ zahtjev po~iva na tome {to Srpska Autonomna Oblast Krajina ispunjava sve
neophodne uslove da joj se prizna pravni i politi~ki subjektivitet, jer ima:
sopstvenu teritoriju koju kontroli{e;
262
legalnu, na osnovu Ustavnog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajine, obrazovanu
Vladu Krajine koja defakto vr{i suverenu vlast na svojoj teritoriji i koju podràva cjelokupno
stanovni{tvo;
legalne oruàne snage Srpske Autonomne Oblasti Krajine organizovano i pot~injeno
vrhovnoj komandi i vojnoj disciplini, uz strogo po{tovanje zakona i obi~aja me|unarodnog
ratnog prava;
osnovni konstitutivni akt Srpske Autonomne Oblasti Krajine, Ustavni zakon Srpske
Autonomne Oblasti Krajine koji je usvojila Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajine;
Skup{tinu Srpske Autonomne Oblasti Krajine konstituisanu od poslanika izabranih na
slobodnim i vi{estrana~kim izborima, na osnovu odredaba pravnih propisa Srpske
Ovim Srpska Autonomna Oblast Krajina ispunjava sve potrebne uslove iz me|unarodnog
prava, koji se traè kao osnov priznanja samostalnosti i teritorijalnog i politi~kog
subjektiviteta odre|ene teritorije i zato zahtijevamo od Ujedinjenih nacija da to svojim
odlukama sankcioni{u.
2. Secesionisti~kim aktima nelegalni hrvatski totalitarni poredak izdvojio je dio dràvne
teritorije iz okvira Jugoslavije. Na tom teritoriju hrvatska fa{isti~ka vlast sprovodi novi genocid
nad srpskim narodom, ~emu je prethodilo potpuno oduzimanje svih prava po osnovu
pripadnosti drugoj vjeri, naciji i kulturno-jezi~koj zajednici. Na tlu Evrope danas, sprovodi se
diskriminacija prema Srbima, a Evropa o tome }uti.
Zbog svega ovoga, zahtjevamo od Ujedinjenih nacija kao najvi{e me|unarodno pravne
instance, da se na osnovu ~lana 55. ta~ke 3. Povelje Ujedinjenih nacija, stavi u za{titu dijela
srpskog naroda izdvojenog nasiljem fa{isti~ke hrvatske vlasti iz dràve Jugoslavije.
Tako|e traìmo, da zbog kontinuiranog genocida nad Srbima od hrvatskih fa{ista,
Ujedinjene nacije postupe odredbama Konvencije o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina
genocida.
S obzirom na osnovne karakteristike nelegalnog fa{isti~kog poretka, uspostavljenog na
dijelu jugoslovenske dràvne teritorije, koju je hrvatska fa{isti~ka vlast silom izdvojila iz
jugoslovenske dràve, a koje su u najkra}e mogu svesti na nedostatak mogu}nosti za
samostalno upravljanje i vr{enje vlasti od strane onih koji su je trenutno uzurpirali,
zahtjevamo od Ujedinjenih nacija da se na teritorijama koje trenutno drè hrvatski fa{isti, na
osnovu ~lana 73. i 74. Povelje Ujedinjenih nacija, udeli starateljstvo. Ovu mjeru predlaèmo
kao najadekvatniju, a sve u cilju da se obuzda fa{izam u njegovom za~etku, i da se sprije~e
sukobi ve}ih razmjera u ovom dijelu svijeta i da se obezbijedi mir i bezbjednost srpskom
narodu, koji je trenutno na udaru novog fa{isti~kog poretka, koji se ra|a po drugi put u ovom
vijeku na tlu Evrope.
Unaprijed traìmo da srpski narod bude izuzet iz ~lanstva u Starateljskom savjetu koji }ete
obrazovati na osnovu ~lana 86. Povelje Ujedinjenih nacija radi nadzora nad dijelom
jugoslovenske dràvne teritorije, koju su secesionisti~kim aktima i nasiljem izdvojili hrvatski
fa{isti uz podr{ku ve}ine hrvatskog naroda.
Izuze}e iz ~lanstva u Starateljskom savjetu traìmo i zato, {to bi svaka odluka donesena uz
na{e prisustvo s njihove (hrvatske fa{isti~ke) strane bila kvalifikovana kao subjektivna i
pristrana. Tvrdimo Vam, me|utim, da nakon svih iskustava s hrvatskim fa{istima kroz istoriju
i danas, nikome na na{oj planeti nije vi{e stalo da oni budu ocijenjeni i tretirani od
Ujedinjenih nacija objektivno i nepristrano kao nama Srbima.
263
Traìmo od Vas gospodine De Kueljar da na odgovaraju}im tijelima Ujedinjenih nacija,
koje u ovom mandatu predvodite, hitno stavite na{ zahtjev na razmatranje i da nas o
donijetim odlukama odmah obavijestite.
U Kninu, 6. novembra 1991. godine
PREDSJEDNIK VLADE
M.P.
161
115
1991., studeni 8.
Knin
Z A P I S N I K
sa 13. sjednice Vlade SAO Krajine odràne 8. 11. 1991. godine u zgradi op{tine Knin, soba
broj 51.
Sjednici su prisustvovali Risto Matkovi} podpredsjednik Vlade, Vaso Leàji}, Bauk Milan,
[impraga Branko, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar, Marti} Milan, Kati} Jovan i Macura Lazar.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova podpredsjednik Vlade Risto
Matkovi}, otvorio je sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Podno{enje izvje{taja o radu ministarstava.
2. Dono{enje zaklju~ka o ovla{}enju ministra za financije i pomo}nika za vr{enje kontrole
obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata.
3. Dono{enje Odluke o visini dnevnice za slu`beno putovanje.
4. Razmatranje zahtjeva sindikata Krajine.
5. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin.
6. Razmatranje zahtjeva predsjednika Skup{tine op{tine Glina.
7. Dono{enje Odluke o prihvatanju Samoupravnog sporazuma u udruìvanju u Zajednicu
jugoslovenskih èljeznica.
8. Odluka o uplati poreza na promet, posebne dad`bine i putarine na promet nafte i
naftnih derivata.
264
161
Ad/1.
Risto Matkovi}, isti~e da ministri koji nisu predali izvje{taj o radu ministarstva da ga ~im
prije predaju kako bi se napravio zavr{ni izvje{taj.
Zatim isti~e da je od v.d. direktora Javnog preduze}a PTT Krajine obavje{ten da ima
problem, a u nekim op{tinama na Baniji, u tom smislu {to su formirali svoja op{tinska PTT
preduze}a, ni oni ne èle da ugase svoje ìro ra~une, a niti da vr{e uplate svojih prihoda na
zajedni~ki ra~un, a traè od Javnog preduze}a PTT Krajina da im se dostave novci za
materijalne tro{kove i li~ne dohotke. Zato predlaèm da se izvr{nim vije}ima op{tina ispred
Vlade uputi jedno upozorenje da je svaka op{tina du`na da izvr{ava akte donesene od Vlade
i Skup{tine.
Bauk Milan predlaè da se donese odluka o ukidanju ìro-ra~una svih Javnih preduze}a
osim onih koje je osnovala Vlada odnosno Skup{tina Krajine.
Predlog je dat na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o ukidanju ìro-ra~una Javnih preduze}a.
162
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da bi trebalo
izvr{iti kontrolu obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata i kontrolu
obra~una i uplate naknade za puteve u maloprodajnoj cijeni nafte i naftnih derivata.
Predlaè da tu kontrolu izvr{e ministar za financije i njegov pomo}nik.
Jednoglasno je usvojen zaklju~ak o ovla{}enju ministra za financije i njegovog pomo}nika
da izvr{e kontrolu obra~una i uplate poreza na promet nafte i naftnih derivata.
Zaklju~ak se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/3.
Jovan Kati} isti~e da bi trebalo regulisati naplatu dnevnica za slu`bena putovanja, zato {to
napr. on je do sada uvijek imao na teret radne organizacije u kojoj radi, a ubudu}e vi{e isto
ne bi èlio.
Jednoglasno je donesena odluka o visini dnevnice za slu`bena putovanja.
Ad/4.
Risto Matkovi} isti~e da se Sindikat Krajine oglasio sa zahtjevom za odobrenje pozajmice
u iznosu od 5 mil. dinara u svrhu zatvaranja financijske konstrukcije za nabavu zimnice za
radnike i penzionere.
Bauk Milan isti~e da sredstava za pozajmicu nema u Budètu te da im se zahtjevu ne moè
udovoljiti, ali da se poku{a konsultirati sa armijom i preduze}ima pa da se ta sredstva nekako
izna|u.
Ad/5.
Risto Matkovi} isti~e da je Sekretarijat za dru{tvene djelatnosti Op{tine Knin predloìo da
se izmjeni iznos naknade u odluci o jednokratnoj nov~anoj pomo}i za porodice poginulih
boraca, zato {to je iznos znatno manji u odnosu na naknadu koju daje armija.
265
162
Nakon diskusije zaklju~eno je da se za slijede}u sjednicu Vlade ovo pripremi.
Ad/6.
Ministar za zdravstvo dr Vaso Leàji} istakao je da se predsjednik Skup{tine op{tine Glina
dr Du{an Jovi} obratio ministarstvu sa zahtjevom, da se pomogne Medicinskom centru Glina
u isplati li~nih dohodaka i da su njihove plate na ratnom minimumu.
Bauk Milan predlaè da Medicinski centar Knin vrati dug Vladi, te da se ti novci pozajme
Medicinskom centru Glina.
Prijedlog je stavljen na glasanje i isti jednoglasno usvojen.
Ad/7.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Branko [impraga i istakao da je nu`no
donijeti odluku o prihvatanju Samoupravnog sporazuma o udruìvanju u Zajednicu
jugoslovenskih èljeznica, kako bi @TP-e Knin postalo punopravan ~lan Zajednice.
Za diskusiju se nije nitko javio, te je prijedlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o prihvatanju Samoupravnog sporazuma o udruìvanju
u Zajednicu jugoslovenskih èljeznica.
Ad/8.
Obrazloènje za ovu ta~ku dnevnog reda dao je Milan Bauk ministar za financije.
Za diskusiju nije se nitko javio, te se predloèna odluka stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o uplati poreza na promet, posebne dad`bine i putarine
na promet nafte i naftnih derivata.
ZAPISNIÂR
Borka Lali} PREDSJEDNIK VLADE
M.P.
163
116
1991., studeni 9.
Korenica
Zahtjev Ratnog predsjedni{tva SO Korenica Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu
da se Vlado Trifunovi} proglasi zlo~incem zbog predaje garnizona u Vara`dinu bez borbe
266
163
SKUP[TINA OP[TINE KORENICA
RATNO PREDSJEDNI[TVO
SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA NARODNU ODBRANU
BEOGRAD
Ratno predsjedni{tvo op{tine Korenica, na drugoj sjednici odrànoj 9. novembra 1991.
godine, je odlu~ilo da Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu uputi
ZAHTJEV PREDLOG
Da se general Vlado Trifunovi}, komandant vara`dinskog korpusa nakon provedenog
postupka pred vojnim pravosudnim organima, proglasi ratnim zlo~incem i kazni po zakonu.
Obrazloènje
General Vlado Trifunovi}, kao komandant vara`dinskog korpusa JNA je bez i jednog
ispaljenog metka izvr{io predaju cjelokupne imovine Korpusa usta{kim fa{isti~kim
nelegalnim formacijama. Oru`jem do kojeg su do{li na ovaj na~in usta{e su izvr{ile veliki
pokolj srpskog stanovni{tva i uni{tavanje njihove imovine u zapadnoj Slavoniji. înom
predaje Vlado Trifunovi} je direktni suu~esnik u ovim genocidnim radnjama usta{a jer je znao
ili morao znati u koje svrhe }e biti upotrebljeno oru`je do kojeg su usta{ki fa{isti do{li ovim
njegovim izdajni~kim ~inom.
U ime postradalih Srba i njihove imovine u zapadnoj Slavoniji ovaj na{ predlog zahtjev
smatramo moralnim i zakonski osnovanim.
164
Klasa: 011-01/91-01/161
Ur. Broj: 2183-01-91-01
Korenica, 9. novembra 1991.
Predsjednik
Ratnog predsjedni{tva
Dr. Bo{ko Boàni}
267
164
General Trifunovi} osu|en je u Vara`dinu za ratni zlo~in na 15 godina zatvora, a za iste doga|aje u Beogradu
je osu|en na 11 godina. U Vara`dinu je osu|en za uporabu sile, u Beogradu za nedovoljnu uporabu. U Srbiji je
odleào u zatvoru 18 mjeseci, zatim je pomilovan. U me|uvremenu, 2003. godine, postupak protiv Vlade
Trifunovi}a poveo je i sud u Murskoj Soboti zbog zlo~ina u kratkotrajnom ratu u Sloveniji.
117
1991., studeni 12.
Vrhovine
Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva Zajednice mjesnih zajednica Vrhovine
Z A P I S N I K
Sa prve sednice Ratnog predsedni{tva ZMZ Vrhovine odràne 12. novembra 1991. u
Vrhovinama (stanica milicije).
Po~etak u 14,00 ~asova.
Prisutni: Uzelac,
165
Brakus,
166
Vujani},
167
Nenadi},
168
Smiljani},
169
Zagorac
170
i Bori}.
171
Naknadno se sednici priklju~io Grbi} Milan.
Dnevni red:
1. Dogovor o radu Ratnog predsedni{tva
2. Predlog za pokretanje rada DIV-a
3. Re{enje problema elektri~ne energije
4. Sme{taj izbeglica
5. Obezbedjenje ogreva
Prije po~etka same sednice predsednik Skup{tine ZMZ Vrhovine je upoznao ~lanove ratnog
predsedni{tva sa radom i odlukama donesenim na posljednjoj Skup{tini ZMZ.
AD 1
Uzelac: Ovo predsedni{tvo se formira u miru a ne u ratu, u ratu zamenjuje Skup{tinu kojoj
po njenom sazivu dostavlja izvje{taj. Moramo se dogovoriti {ta i kako raditi kako bi smo
zajedno sa svim gradjanima, na{e ZMZ Vrhovine {to bezbolnije prebrodili nadolaze}e
probleme. Bez obzira na ratne uslove mi moramo osigurati funkcionisanje i to u potpunom
smislu civilne vlasti i svih privrednih subjekata kako bi smo pretrpjeli {to manje {tete. Nama
podredjeni su {tab CZ i {tab TO, a takodjer smo uvereni da }emo posti}i i punu suradnju sa
{tabom 2 li~ke brigade. Predlaèm da mi kao predsedni{tvo uspostavimo stalno deùrstvo, a
prostor za to predlaèm, prostoriju mesnog ureda. Ratno predsedni{tvo }e u svom radu u
potpunosti biti vezano sa predstavni{tvom Op{tine Korenica.
Brakus: Konstatuje s obzirom na konpetencije Ratnog predsedni{tva da ovo Ratno
predsedni{tvo nije u~estvovalo u formiranju dosada{njeg {taba TO a takodjer u njegovom
radu te da se ne moè a obzirom na navedene niti prihvatiti niti odgovarati za posledice i
eventualne propuste, u dosada{njem radu biv{eg {taba TO ZMZ Vrhovine.
268
165
Predrag.
166
Nedeljko.
167
Prire|iva~i nisu utvrdili ime.
168
Isto.
169
Du{an.
170
Bo{ko.
171
Milan.
Uzelac: Primedba je na mestu. Nakon formiranja 2 li~ke brigade ovo predsedni{tvo bi trebalo
imenovati novog kandidata {taba TO a obzirom da su svi vojni obaveznici u ovoj situaciji
dolaze pod nadle`nost vojne komande 2 brigade. Takodjer predlaèm da se formira IO ZMZ
koji bi brojio najvi{e pet ljudi i trebao da provodi odluke Ratnog predsedni{tva.
Grbi}: Potrebe su velike, na znam da li }e IO mo}i sve to da zadovolji, te mislim da se Ratno
predsedni{tvo mora takodjer maksimalno angaòvati.
ZAKLJUÂK:
Uvodi se deùrstvo Ratnog predsedni{tva
Mesto deùrstva prostorije mesnog ureda
Formira se Ratni IO u sastavu: Grbi} Mi{o, Vukmirovi} Stevo, Ruì} Bo{ko, Dikli}
Milorad i Kresovi} Milan
da se na prvoj narednoj sednici predsedni{tva ZMZ a na kojoj budu prisutni ljudi iz
komande 2 li~ke brigade porazgovaramo o problemu odse~enih sela zajednice MZ
Vrhovine.
~lanovi Ratnog predsedni{tva oslobadjaju se od u~e{}a u op{tim dejstvima ratnih jedinica i
mogu se angaòvati samo izuzetno.
Brakus: Predlaè da Ratno predsedni{tvo bude klica stvaranja Op{tine Vrhovine, {to uz puno
zadovoljstvo prihvataju svi ~lanovi ratnog predsedni{tva.
Nakon plodne diskusije donosi se op{ti zaklju~ak da Ratno predsedni{tvo pokrene inicijativu
kako bi se na prvoj slede}oj Skup{tini ZMZ Vrhovine mogla donjeti odluka oko postavljanja
zahteva odgovaraju}im organima SAO Krajina za formiranje Op{tine Vrhovine.
Takodjer se donosi zaklju~ak da se postavi zahtev komandi 2. li~ke brigade da se ona bavi
samo vojnim pitanjima, a ostala pitanja oko organizacije ìvota gradjana na ovom podru~ju
prepuste civilnoj vlasti {to je i prirodno.
Zagorac: Predlaè da se pokrene inicijativa da se formira zavi~ajni klub ili udruènje ZMZ u
Beogradu, {to se takodjer u zadovoljstvo svih prisutnih i prihvata.
Bo{ko Zagorac ina~e predsednik Op{tinskog odbora SDS-a Vrhovine obave{tava ~lanove
predsedni{tva o mogu}nosti nabavke 415 KW agregata u Beogradu.
Takodjer se donosi zaklju~ak da Ratno predsedni{tvo uputi zahtev IV Skup{tine Op}ine
Korenica da pomogne u kupovini ovog agregata.
Bo{ko Zagorac je takodjer postavio pitanje re{enja problema opskrbe vode stanovni{tva o
~emu }e se takodjer po svaku cenu na}i adekvatno re{enje. Bo{ko Zagorac je takodjer ~lanove
predsedni{tva obavestio o tome da je otvorio ìro ra~un ZMZ Vrhovine.
Broj: 01/91
P r e d s e d n i k
ratnog predsedni{tva
Predrag Uzelac
269
118
1991., studeni 13.
Pla{ki
Pismo predsjednika SO Pla{ki Rudolfu [peharu, na~elniku op}ine Ogulin, nakon {to su Srbi
iz Pla{kog okupirali Saborsko te dio Hrvata pobili, a dio protjerali
SAO KRAJINA
SKUP[TINA OP[TINE PLA[KI Pla{ki, 13. 11. 1991. god.
P R E D S J E D N I K
GOSPODINU
[PEHAR RUDOLFU
Povodom te{kih doga|aja u Saborskom imam moralnu obavezu da Vam se obratim.
Saborsko je doìvjelo tu`nu sudbinu Vaganca, Dre`nika, Lovinca i svih ostalih koji su silom
poku{ali prkositi srpskom narodu.
Ovi ljudi koji }e vam donjeti ovu poruku su ìvi svjedoci da onaj tko se ma~a la~a od ma~a
i gine.
Neposredan povod za napad su zvjerski postupci va{ih vojnika prema na{im civilima
prilikom napada na L.
172
Jesenicu. Onaj tko ìve ljude reè na komade, kastrira, sje~e u{i i
kopa o~i, ni~em se boljem ne moè nadati.
Nudili smo narodu u Saborskom da predaju oru`je i formiraju civilnu vlast, sve je to
odbijeno.
Sada Saborskog vi{e nema i vjerojatno ga ne}e nikad vi{e ni biti.
Neka to bude opomena svima onima koji su mislili silom nametnuti svoju vlast srpskom
narodu.
Uz ovu poruku jo{ vam nudim i priliku da pregovaram o granicama i podjeli zajedni~ke
imovine. Ovom zahtjevu za povrat svega onoga {to smo zajedno gradili ne mogu priloìti
ni{ta do ~vrstog uvjerenja da sve ono {to nam ne vratite milom mora}ete silom.
Protiv zla, zlo ~initi nije zlo!
173
119
1991., studeni 14.
Benkovac
Ovla{tenje SO Benkovac UTP-u Kotarac da u suradnji s JNA demontiraju i odvezu
ugostiteljsku opremu motela Maslenica
270
172
Li~ku.
173
Pismo je uputio Nikola Medakovi}, predsjednik SO Pla{ki. Vidi: HR-HMDCDR, 2, kut. 318.
JUGOSLAVIJA
OP[TINA BENKOVAC
Op{tinski sekretarijat za privredu,
komunalne, katastarske i imovinsko
pravne odnose
Klasa:30l-02/91-0l/39
UrBroj:210l-07-0l-91-l.
Benkovac, l4. 11. 1991. godine.
OVLA[TENJE
Ovla{}uje se UTP Kotarac Benkovac da za potrebe op{tine Benkovac popi{e, demontira
i dopremi opremu i inventar koji su locirani u Motelu Maslenica na Masleni~kom mostu.
Isto uraditi u suradnji s jedinicom JNA koja je stacionirana u tom rejonu.
Sredstva nakon transporta uskladi{titi u diskontu JP Vinarija Benkovac.
UTP Kotarac za navedenu akciju obezbedjuje prevozna sredstva kao i ljudstvo.
Za rukovodioca grupe odredjujem:
1. STEVAN GRAOVAC, radnik Op}inske uprave, koji je duàn sa~initi ta~an popis
demontiranih sredstava i inventara.
Za radnike izvr{ioce.
l. MLINAR BO[KO
2. KU@ET VELJKO
3. BUKARICA MILAN
4. BOGUNOVI] JOVAN
5. Ostali radnici po potrebi
Za pratnju i obezbedjenje grupe obratiti se kap. Vojvodi}u u Garnizon JNA u Benkovcu.
Sa akcijom se po~inje dana 14. 11. 1991. godine i ista traje do dovr{etka posla.
DOSTAVITI:
SEKRETAR:
1. Garnizon JNA Benkovac
2. SJB Benkovac Graovac Marinko, dipl. ing., v.r.
3. Jedinica JNA na lokaciji Maslenica
4. UTP Kotarac Benkovac Odobrava Predsjednik IV-a:
5. JP Vinarija Benkovac Leàji} Rajko, dipl. ing., v.r.
6. O[TO Benkovac
7. Arhiva ovdje M.P.
174
M.P.
175
271
174
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Op{tina Benkovac, Op{tinski sekretarijat za privredu, komunalne,
katastarske i imovinsko pravne odnose.
175
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Op{tina Benkovac, Izvr{no vije}e.
120
1991., studeni 18.
Knin
Z A P I S N I K
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Vaso Leài}, Milan Bauk,
Branko [impraga, Du{an Badà, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar, Stojsavljevi} Veljko, Kati}
Jovan, Macura Lazar i Du{an Vje{tica.
Nakon {to je utvr|eno na sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade dr
Milan Babi} je otvorio sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Stavovi Vlade povodom Inicijative Predsjedni{tva SFRJ za angaòvanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija.
Ad.1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi} i istakao
da mi jo{ nismo dobili Odluku Predsjedni{tva SFRJ o angaòvanju mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija iako smo traìli.
Me|utim, bez obzira na to jasni su stavovi i zahtjevi Predsjedni{tva u smislu traènja
angaòvanja mirovnih snaga. Jedino nam nisu jasni stavovi oko rasporeda tih snaga. Polaze}i
od dosada{njih istupa podpredsjednika Predsjedni{tva i drugih u Jugoslaviji koji su
angaòvani na rje{avanju na{ih problema, zatim, od izjava predsjedavaju}eg konferencije u
Hagu i izjava predstavnika organizacje Ujedinjenih nacija, prije svega Peresa De Kueljara,
uglavnom se predvi|a da se mirovne snage Ujedinjenih nacija rasporede na ne{em prostoru
ili oko na{eg prostora. Pristup Predsjedni{tva je da se one angaùju na razdvajanju zara}enih
strana, hrvatsko Predsjedni{tvo ima stav da se one angaùju izme|u Republike Hrvatske i
Srbije.
[to se ti~e vojno-politi~ke situacije, moè se re}i da je prostor Krajine skoro oslobo|en,
izuzev Sunje, predgra|a Siska, odnosno Sisak, Caprag i dio Karlovca. Dobili smo informaciju
da je Slunj oslobo|en i jo{ se radi na ~i{}enju terena, a hrvatske snage se uglavnom povla~e.
Sa ovakvim stanjem mi moèmo biti zadovoljni. Moèmo konstatovati da je prostor Krajine
uglavnom pod kontrolom teritorijalnih jedinica Krajine i JNA i da bi angaòvanje mirovnih
snaga na spre~avanju daljnjih prodora hrvatskih snaga prema Krajini nas zadovoljilo. Ne
moèmo prihvatiti jednu varijantu koja se name}e, a to je razra|ivanje koncepta koji je dat
na Ha{koj konferenciji kroz specijalni status Krajine {to zna~i njena demilitarizacija,
povla~enje jedinica JNA i Teritorijalne odbrane, razoruànje i ostavljanje samo lokalnih snaga
milicije, pa onda eventualno angaòvanje mirovnih snaga. To bi bilo pogubno po perspektivu
Krajine, a samim tim poni{tilo bi subjektivitet politi~ki i stvarni koji sada Krajina posjeduje.
272
Zna~i, na~in na koji bi se angaòvale mirovne snage Ujedinjenih nacija desubjektivizirao bi
Krajinu i doveo u pitanje opredjeljenje na referendumu i politiku koju vodimo na ostajanju
u integraciji zajedno sa ostalim dijelovima srpskog naroda u Jugoslaviji ili nekoj drugoj dràvi,
a nije va`no kako }e se ona zvati. Moramo jasno staviti do znanja da ne moèmo dozvoliti
ulazak bilo kojih oruànih formacija, pa i pod firmom mirovnih snaga na prostor Krajine.
Na{ drugi stav je da nas apsolutno ne interesuje da Hrvatska ovakva u ovom prostoru koji
sada kontroli{e ostane u dràvnoj zajednici s nama. Prema tome, postavljanje oruànih snaga
Ujedinjenih nacija, kao mirovnih snaga, u smislu razdvajanja dviju dràva i spre~avanja
agresije, bi nas zadovoljilo. Do sad su se svi sloìli s angaòvanjem mirovnih snaga sem nas i
mislim da bi se i mi mogli sloìti i da se mirovne snage upotrebe i rasporede na zonu
razgrani~enja izme|u Hrvatske i Krajine. Osnovni pristup koji treba da defini{emo jeste da
se precizira prostor na kome bi se razmjestile mirovne snage. Slijede}i stav je postojanje opcije
o kojoj se razmi{lja da se ponovno provede plebiscit, {to predlaè Lord Karington. Mi smo
stavili do znanja da nema potrebe za provo|enjem plebiscita, ali smo spremni i da ga
ponovimo ali na zahtjev me|unarodne zajednice pod na{om organizacijom i uz nadzor
Ujedinjenih nacija.
Zatim je pro~itao stavove Vlade SAO Krajine i iste da na raspravu.
Du{an Badà, ministar za obrazovanje istakao je da je tekst sasvim uredu i da pokazuje
snagu diplomatije.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} isti~e da Krajina obuhvata srpski etni~ki prostor.
Primjedbi i drugih prijedloga na stavove Vlade SAO Krajine, povodom inicijative
Predsjedni{tva SFRJ za angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija nije bilo.
Stavovi su stavljeni na glasanje.
Jednoglasno su usvojeni stavovi Vlade koji se prilaù zapisniku pod 1/ i ~ine njegov sastavni
dio.
- - - - - - -
STAVOVI VLADE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA POVODOM
INICIJATIVE PREDSJEDI[TVA SFRJ ZA ANGA@OVANJE MIROVNIH
SNAGA UJEDINJENIH NACIJA
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odrànoj 18. novembra 1991.
godine razmatrala je Inicijativu Predsjedni{tva SFRJ za angaòvanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na liniji sukoba izme|u oruànih snaga SAO Krajina i hrvatskih fa{isti~kih
formacija i povodom toga zauzela slijede}e stavove.
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajina jo{ jednom jasno i nedvosmisleno, izraàvaju}i
time svoj politi~ki subjektivitet i suverenost SAO Krajine bez ~ijih organa i institucija nije
mogu}e posti}i nikakav kona~ni dogovor o razmjeni jugoslovenske dràvne i politi~ke krize i
obustavljanju sukoba, obavje{tava sve aktere me|unarodne zajednice koji su angaòvani na
uspostavljanju mira putem spre~avanja agresije hrvatskih fa{ista na SAO Krajinu da ne}e
dozvoliti da bilo ko izvr{i razoruànje SAO Krajine tako {to bi raspustio oruàne snage SAO
Krajine. Saglasno tome, Vlada SAO Krajine ne}e bez njene saglasnosti dozvoliti ulazak
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na suverenu teritoriju SAO Krajine. Svaki nasilni poku{aj
273
ulaska mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na teritorij SAO Krajine smatrat }e se aktom
agresije i naru{avanja teritorijalno-politi~kog integriteta i suverenosti SAO Krajine i prema
njemu }e se postupiti u skladu s tradicijom srpskog naroda, a to zna~i da }e te snage biti
zaustavljene na granici SAO Krajine.
Na{a suverenost je jedna i neupitna. Na{a sloboda vrhovni je kriterijum na{eg angaòvanja
u cilju odbrane suverenosti SAO Krajine. Sve ovo dobilo je svoj iskaz i u najvi{em pravnom
aktu SAO Krajine Ustavnom zakonu SAO Krajine.
Eventualno angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razgrani~enja izme|u
SAO Krajine i Hrvatske po ocjeni Vlade SAO Krajine ima smisao samo ukoliko se te snage
budu angaòvale na zaustavljanju agresije hrvatskih fa{ista na SAO Krajinu. Liniju
razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Hrvatske ~ine: selo Hrvace kod Sinja, Pakovo selo kod
[ibenika, lijeva obala rijeke îkole do Lozovca, Vodice, Biograd na moru, Zadar, Nin,
Karlobag, Gospi}, Oto~ac, Ogulin, me|urje~je Korane i Mre`nice, ljeva obala rijeke Kupe do
u{}a u Savu i ljeva obala rijeke Save do Jasenovca. Na teritoriji zapadne Slavonije liniju
razgrani~enja ~ini linija prekida vatre izme|u Teritorijalne odbrane Krajine i hrvatskih
fa{isti~kih formacija. Uz to mirovne snage Ujedinjenih nacija trebalo bi razmjestiti po
~itavom prostoru onog dijela jugoslovenske dràve kojeg su silom okupirali hrvatski fa{isti,
kako bi se time spre~io razvoj fa{izma. Uostalom, na spre~avanje uspostavljanja fa{izma
me|unarodna zajednica se obavezala svojim odlukama i konvencijama.
Takvo angaòvanje Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija bilo bi u skladu s osnovnim
principima Povelje Ujedinjenih nacija kojom se predvi|a da se, demokratskom voljom
naroda uspostavljene granice ne mogu silom mijenjati i da }e se me|unarodna zajednica
bezrezervno, preko svojih organa i institucija, angaòvati na sprije~avanju takvih poku{aja koji
predstavljaju akt agresije.
Polaze}i od ovakve obaveze me|unarodne zajednice, a koje je sankcionisana Poveljom
Ujedinjenih nacija, Vlada SAO Krajine i ovom prilikom izraàva svoj protest prema
navedenim principima i odredbama koje je sama usvojila.
Vlada SAO Krajine, tako|e, èli da upozna ~itavu svjetsku javnost i sve relevantne faktore
za odràvanje svjetskog mira i na to da je ona opredjeljena za politi~ka rje{enja i da je protiv
upotrebe sile i arbitriranja silom u stvarima koje se mogu rije{iti politi~kim sredstvima. Od
po~etka, dosljedna tom svom stavu, Vlada SAO Krajine }e onoga ~asa kada prestane agresija
hrvatskih fa{ista na teritorijalni i politi~ki integritet i suverenitet SAO Krajine obustaviti sve
svoje oruàne akcije koje su sada u funkciji odbrane SAO Krajine.
Vlada SAO Krajine, povodom prijedloga za ponovno izja{njavanje srpskog naroda o tome
u kojoj }e dràvi ìvjeti, koje bi bilo sprovedeno pod nadzorom me|unarodne zajednice,
saop{tava, da je srpski narod SAO Krajine takvu odluku ve} donio, izjasniv{i se na plebiscitu
12. maja 1991. godine stoprocentno da }e ìvjeti u jednoj dràvi s ostalim Srbima na prostoru
Jugoslavije. Ta odluka, koja predstavlja osnovu politi~ke platforme i politi~kog programa
Vlade SAO Krajine, ne podlijeè nikakvoj naknadnoj provjeri. Ona je kona~na i definitivna.
Srpski narod u cjelini, a time i srpski narod u SAO Krajini, kao dràvotvoran narod, s
dugom tradicijom svoje dràvnosti odvi{e je ozbiljan da bi bilo kome mogao dozvoliti da
posumnja u njegovu odluku o tome u kojoj dràvi èli ìvjeti i u koji dràvni okvir ugraditi
svoju suverenost.
Me|utim, Vlada SAO Krajine, ukoliko se od strane me|unarodne zajednice i njenih
organizacija procjenjuje da bi ponovno ispitivanje volje srpskog naroda SAO Krajine o tome
u kojoj dràvi èli ìvjeti, koje bi bilo provedeno pod kontrolom i nadzorom me|unarodne
274
zajednice doprinjelo kona~nom rje{enju ovog ratnog sukoba razgrani~enje izme|u SAO
Krajine i Hrvatske i na taj na~in uspostavljanju stabilnog i trajnog mira u ovom dijelu svijeta,
da}e saglasnost za sprovo|enje jo{ jednog plebiscita u SAO Krajini o pitanju dràvnog
opredjeljenja srpskog naroda SAO Krajine.
Na{u suverenost, izrazit }emo i u ovoj prilici time {to }e legitimni i legalni, za to prema
odredbama Ustavnog zakona SAO Krajine ovla{}eni organ Skup{tina SAO Krajine raspisati
ponovni plebiscit.
U~e{}e me|unarodne zajednice u sprovo|enju tog plebiscita preko organizacije
Ujedinjenih nacija bilo bi svedeno na kontrolu i nadzor plebiscita, kroz u~e{}e predstavnika
Ujedinjenih nacija u komisijama koje sprovode plebiscit, a koje obrazuje Skup{tina SAO
Krajine, kako bi predstavnici Ujedinjenih nacija svojim prisustvom u tim komisijama za
me|unarodnu zajednicu bili garancija vjerodostojnosti dobivenih rezultata.
M.P.
176
PREDSJEDNIK VLADE
D o s t a v lj e n o:
1. Ujedinjenim nacijama
2. Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu
3. Predsjedni{tvu SFRJ
4. Sredstvima javnog informisanja
121
1991., studeni 23.
Benkovac
Izvod iz razgovora Vojislava [e{elja s vojnim vodstvom pobunjenih Srba u Benkovcu
Vojislav [e{elj: Ja sam do{o ovde da poku{am da izmirim Babi}a
177
i Marti}a,
178
a ne da dalje
potpirujemo vatru. Nije to gubljenje vremena. Momci, momci dok se rat ne zavr{i, ne moè
se ovde ne{to radikalno menjati. Treba sve snage za srpsku stvar u borbu. I jedan i drugi imaju
svoje zasluge i svoje vrednosti. Jedan se angaòvo kao vojnik i kao policajac, a drugi se
angaòvo kao politi~ar, on zna da pregovara i sa Vensom
179
i sa Evropskom zajednicom, on to
zna.
Jedan od prisutnih na sastanku: Ja ga isto ne volim.
275
176
177
Milan, predsjednik Vlade SAO Krajine.
178
Milan, ministar unutarnjih poslova.
179
Cyrus Robert, osobni izaslanik glavnog tajnika UN-a.
Vojislav [e{elj: Ma voleo ga, ne voleo, nemoj ni mene da voli{. Ti koga voli{ koga ne voli{,
kad bude glasanja, lepo dobije{ glasa~ki listi} pa zaokruì{. Jel tako? Al dok rat ne zavr{i ne
smemo se deliti i cepati.
Jedan od prisutnih: Ja znam dobro Milana Babi}a, znam ga godinu i po dana. Godinu i po
dana ga znam i s njim sam proveo jako puno vremena. Ko }e zbrinuti moju porodicu ako ja
sutra poginem? Ko vodi brigu o vojniku na frontu? Ko je re{io na{ status? Moju glavu je
stotinu puta spasio Kapetan Dragan.
180
Moju glavu.
Vojislav [e{elj: Samo ovo da ~uje{ od mene sad. Ti ne zna{ unapred ho}e li te ta Vlada
zbrinuti ili ne}e. Ti unapred ne zna{.
Jedan od prisutnih: Dosad se na tom planu nije ni{ta napravilo.
Vojislav [e{elj: Na{i su dobrovoljci ginuli po Slavoniji, pa ako smo nekoj porodici obezbedili
dvadeset ili ~etrdeset ili pedeset milijardi obezbedili, ako nismo, nismo, imamo ve} invalide i
sve. Vodimo borbu na Skup{tini Srbije da se svima prizna bora~ki status i da budu izjedna~eni
sa Armijom. Pa {ta smo postigli, evo sad svi dobrovoljci u Slavoniji dobijaju kao i rezervisti
ono dnevno {to se dobija trista~etrdeset dinara, }e sad biti. Pitanje je vremena samo kad }e to
i kod vas biti, da se zavr{i, to nije jo{ ura|eno, jel tako? Radi se na tome. Pa polako, postepeno,
izlazimo iz komunisti~ke dràve u demokratsku ne moè preko no}i, a jo{ jednu stvar. On je
tebe obu~io da bude{ dobar vojnik, ja mu to nikad ne}u pore}, ja uvek govorim on to zna,
on je to nau~io u nekoj armiji i legiji stranaca ovamo, onamo, samo ovo se zapitaj, on to zna
i to mu ne sporimo, on je vodio u akciju diverzante, on je vodio te specijalne jedinice, to je
podatak od trideset ljudi, minimum gubitaka, on je pokazao da to zna, me|utim da je on
pametan ~ovjek on se u politiku u ovim uvetima ne bi me{ao, uop{te se ne bi me{ao. Sa~ekajte
kad ja govorim, sa~ekajte pa }u ja tebe saslu{at. Sama ~injenica da se ume{ao u politiku govori
da nije ~astan ~ovek. Sad da se on vrati u jeku sukoba izme|u Marti}a i Babi}a da potpiruje
vatru onda se upitajte ko je on, niko mu jo{ nije sazno ime. Pi{e ameri~ka {tampa da je bio
sitni kriminalac u Australiji, verovatno i u Legiji stranaca. S kojom je namerom do{ao? Kakve
on oznake ima negde ovuda ovako ne znam ni ja na kom mestu? [ta iza tog sveg stoji? Za{to
on krije svoje ime? Koji je razlog da krije svoje ime?
Jedan od prisutnih: To on zna.
Vojislav [e{elj: On zna, ali ~ekajte, imamo pravo i mi da znamo. I vi koji ste glavu stavili u
torbu pod njegovom komandom imate pravo da znate.
Jedan od prisutnih: Ali pod kapom Milana Babi}a, i slaèm se s Kapetanom, su razbijene
Knindè, razbijene specijalne jedinice u Obrovcu, razbijene specijalne jedinice u Kninu, masa
dobrih ljudi nam se preformirala u jugoslavensku komunisti~ku armiju.
Vojislav [e{elj: To nije komunisti~ka armija.
Jedan od prisutnih: Jo{ uvijek da.
Vojislav [e{elj: Nije, uop{te nije komunisti~ka armija i nemoj to da pri~a{.
Jedan od prisutnih: Ta komunisti~ka armija, ja sam prekju~er oti{o sa Goranom Opa~i}em
sa dvoje ljudi u{o sto metara u vatrenu liniju, a tenkovi se vra}aju na po~etni poloàj.
Vojislav [e{elj: To nije komunisti~ka armija i nemoj tako da govori{.
Jedan od prisutnih: Za mene jo{ uvijek da.
Vojislav [e{elj: Za tebe, za tebe.
Jedan od prisutnih: Ta je mene armija u zadnja tri mjeseca pet puta izdala na frontu.
276
180
Vasiljkovi}.
Vojislav [e{elj: Izdala te zbog nesposobnih oficira na terenu, pa nije to ako je neko
nesposoban komunista je, gle nemoj, polupo si lon~i}e, jedno je biti nesposoban, a drugo je
biti komunista. Mi smo danas ta armija i vi i ~etnici i mi smo u Vukovaru ostvarili, armijski
oficiri komanduju na{im ~etnicima sve smo {lemove prefarbali, sa~ekaj malo, na {lemovima
armijskim smo nacrtali, ja sam naviko momci, ja sam naviko kad ja govorim da svi }ute.
Mo`da kod vas ta navika jo{ ne postoji, ali ja sam to navikao. Na {lemovima smo nacrtali
dvoglavog srpskog belog orla, na {lemovima, i oficir armijski kapetan, major komanduje
na{im ljudima i sadejstvom, Kameni
181
na{ glavni komandant u Vukovaru, sadejstvom sa
armijskim majorom nave~e planiraju akciju, sutra izvode. Armija nije imala dovoljno ljudstva
zbog dezerterstva, da ona osvaja ku}u po ku}u, al su to na{i radili, i armija udari tenkovima,
udari minobaca~ima, udari haubicama, a na{i ku}u po ku}u osvajaju. I nemoj mi re}i sad da
je to komunisti~ka armija, oni su petokrake skinuli, a od nas ne traè da skinemo kokarde,
Jedan od prisutnih: Ja govorim o Benkovcu.
Vojislav [e{elj: Nemoj bre Benkovac armija, nije tvoje selo...dvori{te...i meritum stvari da se
tu donosi zaklju~ak o svemu.
Jedan od prisutnih: Ja govorim od onog ovde {to znam.
Vojislav [e{elj: Ma ne moè{ ti da kaè{ ako je on nesposoban oficir da je to zato {to je armija
komunisti~ka, to je jedna armija na svim prostorima. Nemoj tako, opasne su takve pri~e i
sejanje nezadovoljstva me|u vojnicima.
Jedan od prisutnih: Za{to mi ne napravimo srpsku armiju?
Vojislav [e{elj: Ma zato {to ne moèmo srpskom armijom iza}i van granica dana{nje Srbije,
o}e{ Pustinjsku oluju ovde? O}e{ Amerikanci da ti se iskrcaju? Kakva srpska armija? Ja bi
streljo svakog ko traì srpsku armiju danas? Ja ~etni~ki vojvoda, glavni srpski nacionalista,
dràvni neprijatelj broj jedan, Milo{evi} me drò u zatvoru pro{le godine, o}e{ srpsku armiju,
o}e{ kad se dràva bude zvala Srbija, onda, a sad gledamo dokle }e nam biti granice i
diplomatska pozicija nam je jaka, zato {to smo rekli ho}emo Jugoslaviju, ali bez Hrvata i
Slovenaca, i nemojte, ne valja vojska koja se bavi politikom. Imate svog komandanta, treba
da ga slu{a{, i prava vojska je ona vojska gde niko ne razmi{lja svi izvr{avaju, kaèm sad {to
mislim.
Jedan od prisutnih: Ja izvr{avam kad sam siguran, al ne bi voleo da ... komandira.
Vojislav [e{elj: Jesi li siguran u svog komandanta?
Prisutan: U svog koji mi ovde komanduje jesam.
Vojislav [e{elj: I to ti je dovoljno i ostani uz njega do kraja rata i ne vodi politiku, vojni~e ne
vodi politiku. Evo ti ovih mojih momaka, gde je Zoran Stojanovi}, gde mi je Ljubi{a, gde je
ovaj Ki}a? S kolko sam se momaka iz ~etni~kog pokreta sukobio, jer su oni u~estvovali u
demonstracijama devetog marta, ja sam unapred to osudio. Kolko ih je bilo? Pa malo vremena
pro|e, pa su shvatili {ta je su{tina, pa su shvatili da je to podvala, da smo se mi priklju~ili Vuku
Dra{kovi}u devetog marta pao bi Milo{evi}. Da je pao Milo{evi}, Srbija bi bila na Adu
ciganliju svedena, a mene je Milo{evi} drào u zatvoru, Vuka Dra{kovi}a nije, ja sam dvaput
pro{le godine bio u zatvoru. Jesam li? Jesu li vam sve demonstracije policajci zabranjivali i to
samo nama, svi su dràli slobodno, nama su zabranjivali, jeste. Zato momci, politika je ve{tina
kao svaka druga, ja ne mogu biti dobar tesar, ne mogu biti dobar kova~, treba zanat za to, e
277
181
Milan Lan~uànin, zvan Kameni, iz [ida zapovjednik dobrovolja~kog ~etni~kog odreda Leva supoderica
koji su ~inili dobrovoljci iz [ida i Novog Sada. Pred Okru`nim sudom u Beogradu nepravomo}no osu|en na 20
godina zatvora zbog strijeljanja ratnih zarobljenika i ranjenika nakon okupacije Vukovara.
treba i za politiku zanat, to treba da se dobro ispe~e, a kad vojska po~ne da se bavi politikom
ni{ta opasnije nema, a kad su ratni uslovi, niko nema pravo na politiku. Nijedna nam stranka
ne treba, jedna stranka je na{a otad`bina Srbija. I da se borimo za tu Srbiju na najpametniji
na~in, tako da ona bude {to ve}a i da obuhvati sve srpske teritorije. E, i zvat }emo tu Srbiju
skra}ena Jugoslavija, dok imamo interesa da bude skra}ena Jugoslavija,
Jedan od prisutnih: Skra}ena Jugoslavija je prelazna forma do Krajine.
Vojislav [e{elj: Jeste, jeste. Imamo ineteresa da to bude, da pro|emo bez rata s Muslimanima,
bez rata s Makedoncima, da, imat }emo Jugoslaviju sa dvajest federalnih jedinica ako treba,
pa }emo posle videti. Va`no je sad da vi{e nismo sa Hrvatima i Slovencima, i svaka srpska
glava je dragocena, nikakvih razdora. Momci nema izbora u ratu, u ratu ko se zateko na
funkciji nek je obavlja, ako ne pravi neke velike gre{ke u onome {to radi. Marti} je sposoban
vojnik, sposoban policajac. Jel tako? Junak, i treba da ostane na toj funkciji, da radi dalje dok
se rat zavr{i. Babi} se pokazao kao sposoban diplomata, sposoban politi~ar, treba da ostane na
toj funkciji dok se rat zavr{i, a posle rata izbori pa kom obojci kom opanci. Jel tako? Jer to
elementarna logika nalaè. I nemojte momci nezadovoljstvo. Imate ovde u Benkovcu, imate
ljude koji vrede. Jel tako? Uìvaju va{e poverenje, izdrìte, vi ste na frontu prema Zadru, va{
je zadatak da uzmete zajedno s armijom Zadar. Pustite sad {ta se de{ava u Kninu, evo u Kninu
se podelili, jedan deo naroda za Babi}a, drugi za Marti}a. Ako to ne smirimo, ako sukob ne
razre{imo, ako ih ne pomirimo, pa po~et }e pucati, znate kakvi su dalmatinci, vatreni,
temperamentni, pucat }e jedni na druge. Momci, vrlo su ozbiljne stvari. Naoruàni su
pristalice jednoga i pristalice drugoga, ako ih ne izmirimo eto vam reprize `41., eto vam opet
sukoba izme|u partizana i ~etnika. Ho}ete li to? Ma nema i ne treba da bude, zato bori se,
bori se vojni~e, bori se ~etni~e do pobede, ne bavi se politikom. Momci prijatno, malo sam i
ja temperamentnije nastupio, ali {ta }u. Ja ne znam, ni ~eta u napadu, ni ~eta u odbranu, ja
sam u~io samo odelenje u napadu i odelenje u odbranu, ja ne mogu da dobijem bitku za
Zadar, ali mogu da dièm moral, mogu da organizujem dobrovljce, mogu da se politi~ki
borim protiv izdajnika, mogu i srpski pokret obmane i demokrate i reformiste sve da satjeram
u mi{ju rupu, jer sam to nau~io, mogu da strah u kosti usta{ama zadam.
Jedan od prisutnih: Kad bi me sutra zvali u borbu na ~elu sa vama ili s Draganom, ja bi i{o
s Draganom.
Vojislav [e{elj: Jeste
Jedan od prisutnih: Jer je on vojnik.
Vojislav [e{elj: E, tu sam te ~eko, tu sam te ~eko, a jel bi bio siguran za koji se cilj bori{ ako
si pod njegovom komandom, a on se tako pona{a, jel bi bio siguran?
Jedan od prisutnih: Ja sam za to da armija bude unutar politike.
Vojislav [e{elj: Ne sme armija da se bavi politikom, armija u na{oj dràvi mora da bude ~isto
profesionalna slu`ba. Vlade }e se smenjivati, a oficiri }e ostajati, i koga god narod izabere,
general }e pozdravljati: Razumem gospodine Predsedni~e. Za takvu se mi dràvu borimo, a
ovaj koji je do{o iz bela sveta, pa se bavi vi{e politikom nego borbom, e ti ne zna{ za kakav bi
on cilj tebe u borbu poveo, pa onda dok se osvesti{, kuku meni, kao ovi komunisti, zar sam
se borio protiv svoga naroda, a jesu, borili su se, nisu znali, bili su naivni, bili su neiskusni,
mladi}i, dvajest, osamnaest godina, ~estiti ljudi. Evo {ta se desilo, ugledni ljudi, doma}ini, i{li
su u ~etnike...kad su znali da misle svojom glavom, a mladi}i od osamnest, dvadeset godina,
~esto njihovi sinovi oti{li u partizane, i jedni na druge, i glavna bitka izme|u partizana i
~etnika. E, iz te {kole izvucite iskustvo i ne dozvolite da vas neko podeli. Jo{ jednu stvar, ako
mi izgubimo ovaj rat, ostadosmo mi ipak u Beogradu, Beograd nam ne}e okupirati, a {ta }ete
278
vi? Ode Kapetan Dragan u svoju Australiju svojim avionom, a vi? [ta }ete vi? E zato se borite,
a politiku odstranite iz svojih redova. Vi ste mene pozvali na ve~eru, a sad }u ostati bez ve~ere.
Nakon obilaska {taba TO Benkovac, subota 23. studeni 1991.
Novinar: Koja je poruka srpskom narodu u Benkova~koj krajini?
Vojislav [e{elj: Veoma sam sre}an {to su Srbi ovde slo`ni i jedinstveni i {to su ovako odlu~ni
da istraju u ovoj pravednoj borbi koju vodimo protiv pomahnitale usta{ke zveri. Sre}an sam
{to se ovde na krajnjim me|ama odbrane srpstva vidi ponos, ~ast i dostojanstvo srpskog
naroda, sre}an sam {to ni Srbi ne}e posustati u toj borbi i {to }e srpski Zadar opet biti u
srpskim rukama. Sa~uvajte slogu i jedinstvo, ne dajte da vas bilo ko pokoleba, da vas bilo ko
deli i cepa. Mi }emo pomo}i kolko god bude trebalo i kolko moèmo u sadejstvu sa armijom
i na{i dobrovoljci i srpski ~etnici i va{i teritorijalci i ~itav srpski narod }e trijumfovati jer
Hrvati nisu u stanju da s nama iza|u na kraj. Ono {to oni znaju to su zlo~ini, oni nisu nikad
u~ili da pobe|uju vite{ki na bojnom polju.
Novinar: [ta moète re}i o politi~kim previranjima u Krajini odnosno pouku cijelom
srpskom narodu u vezi s tim politi~kim previranjima?
Vojislav [e{elj: Nije ovo vreme za politi~ka previranja, sukobe, razmimoilaènja. Nije ovo
vreme razdora i podela. Slo`ni i jedinstveni moramo istrajati, a kad pobedimo, ko kako pro|e
na demokratskim izborima, ko izgubi, izgubi, ko mu je kriv {to je izgubio, ali dok ne
pobedimo niko nema pravo da svoje posebnosti za svoj parcijalni interes stavlja iznad interesa
srpskog naroda. Ja sam ube|en i da }e va{i glavni politi~ki prvaci dr. Milan Babi} i Milan
Marti} na}i zajedni~ki jezik, da }e bratski, zajedno, dokraj~iti ovu borbu koju su njih dvojica
i zapo~eli i da }e svojom slogom i jedinstvom dati primer svim ostalim Srbima.
Novinar: Uglavnom usta{ama nema mesta kod nas?
Vojislav [e{elj: Nema mesta usta{ama ni u srpskom Zadru, ni u srpskom [ibeniku, to su
srpske teritorije, tu ìvi srpski narod, a ja se nadam da }u idu}e godine letovati na srpskom
moru u srpskom Zadru
Novinar: Fala.
122
1991., studeni 25.
Petrinja
Odobrenje SO Petrinja jedinici @eljka Ra`njatovi}a Arkana da sudjeluje u borbama u
Petrinji pod komandom 2. mtb JNA
S A O KRAJINA
OP[TINA PETRINJA
279
Broj: 2-110/91
Petrinja, 25. 11. 1991. god.
Ra`njatovi} @eljko Arkan
B E O G R A D
PREDMET: Saglasnost za u~e{}e jedinici
@. Ra`njatovi}a u obrani Petrinje
Saglasni smo da pripadnici jedinice @eljka Ra`njatovi}a Arkana u~estvuju u borbama na
poloàjima JNA i TO u op{tini Petrinja. Jedinicom }e rukovoditi pretpostavljeni starje{ina, a
bit }e u sastavu i pod komandom komandanta 2. mtb 622 mt br Bogdana Ercegovca.
Naoruànje i ishranu iste preuzima 2. mtb.
Vrijeme dolaska i prihvat jedinice dogovorit }e se naknadno, u dogovoru sa AG i DM.
Za SO Petrinja
Predsjednik
dr. Radovan Maljkovi}, v.r.
M.P.
182
123
1991., studeni 30.
Knin
Z A P I S N I K
sa 15. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine odràne 30. 11. 1991. godine i 1.
12. 1991. godine u zgradi op{tine , soba br. 51
SJEDNICI SU PRISUSTVOVALI: predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi},
Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Badà, Babi} Vuka{in, [tikovac Petar,
Veljko Stojsavljevi}, Jovan Kati}, Lazar Macura, Du{an Vje{tica, Milan Marti} i Milan
Tarbuk.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} dao je obrazloènje da se sa dnevnog reda, kojeg su
~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, tre}a ta~ka:
Dono{enje Zakona o unutra{njim poslovima;
razmatra u drugom dijelu sjednice koja }e se odràti sutra 1. 12. 1991. godine.
280
182
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina mesnih zajednica ve}inskog srpskog stanovni{tva, Op{tina
Petrinja.
Drugih prijedloga i primjedbi nije bilo, te je predsjednik Vlade predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Informacija predsjednika Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine oko angaòvanja
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija,
2. Dono{enje Zakona o odbrani,
3. Dono{enje Zakona o prekr{ajima,
4. Dono{enje Zakona o radnim odnosima,
5. Dono{enje Zakona o li~nom radu,
6. Dono{enje Zakona o javnim slu`bama,
7. Dono{enje Zakona o javnim preduze}ima,
8. Dono{enje Zakona o kolektivnim ugovorima,
9. Dono{enje Zakona o inspekciji rada,
10. Dono{enje Odluke o ukidanju ìro-ra~una javnih preduze}a,
11. Dono{enje Odluke o predaji naselja Golubi} na privremeno kori{tenje Ministarstvu
odbrane.
12. Dono{enje Odluke o dodijeli nov~anih sredstava pravosudnim organima na teritoriji
Srpske Autonomne Oblasti Krajina,
13. Dono{enje Zakona o unutra{njim poslovima,
14. Dono{enje Zakona o odlu~ivanju skup{tina op{tina u uslovima kada je skup{tinu
napustio odre|eni broj odbornika,
15. Izvje{taj o stanju u Javnom preduze}u [ume Krajine,
16. Dono{enje Odluke o osloba|anju od poreza i doprinosa Javnog preduze}a [ume
Krajine za period od 1. 1. do 30. 9. 1991. godine.
17. Dono{enje Odluke o op{tinskim stopama poreza iz li~nog dohotka radnika uklju~enih
u rezervni sastav JNA,
18. Dono{enje Odluke o imenovanju v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja Srpske
Ad. 1.
da se delegacija Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine sastala u Beogradu, sa delegacijom
izaslanika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Mi smo insistirali da se mirovne snage
Ujedinjenih nacija rasporede isklju~ivo na tzv. zelenu liniju, me|utim, podsekretar
Ujedinjenih nacija M.
183
Goldinig izloìo je suprotnu varijantu. Po ovoj koncepciji bi se
angaòvale dvije vrste mirovnih snaga, i to vojne i policijske. Vojne bi se postavile na rub
kriznih podru~ja i organizovale kontrolne punktove, a policijske bi kontrolisale unutra{nji
prostor i snage lokalne policije, a snage JNA bi se povukle sa ovog prostora. Mi smo izloìli
svoje stavove i to da je krizno podru~je podru~je Republike Hrvatske, posebno na kome ìvi
srpski narod i podru~je linije dodira i sukoba oruànih snaga Krajine i Hrvatske. Krizu je
izazvao hrvatski secesionizam, nelegalno naoruànje i razvoj fa{izma u Hrvatskoj. Mirovne
snage bi izvr{ile svoju mirovnu funkciju ako bi se postavile na liniju dodira oruànih snaga.
281
183
Mark.
Precizirali smo podru~ja koja ne kontroli{u na{e snage i ~ak smo ih na karti ozna~ili, na
zahtjev Vensa.
184
On je izjavio da je shvatio na{ stav, ali moj utisak je da je njegov stav
definisan na osnovu jednostranih interesa.
Savjet bezbjednosti je donio na~elnu odluku u vezi upu}ivanja mirovnih snaga u
Jugoslaviju u kojoj nije precizirao gdje i kada bi se razmjestile. Za slijede}u sjednicu Savjeta
bezbjednosti je utvr|eno da generalni sekretar podnese preporuku za upu}ivanje mirovnih
snaga u Jugoslaviju, s tim da se sve jugoslovenske strane pridràvaju sporazuma u @enevi.
Mirovne snage bi mogle sti}i do kraja decembra, a Rezolucijom 721 je prakti~no data
saglasnost za angaòvanje mirovnih snaga.
Postoje tri varijante razmje{taja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
Prva je, razmje{taj mirovnih snaga na liniji sukoba i to na udaljenosti od 400 metara.
Druga varijanta je ista, samo je rastojanje do 3 ili 4 kilometra.
Tre}a varijanta je princip mrlja od mastila, kako je izloìo Vens. Mrlje od mastila ~ine
krizna podru~ja, koja su izazvali Srbi u Hrvatskoj i treba ih ukloniti da bi se uspostavila vlast
Hrvatske. Me|utim, mi smo s na{e strane izloìli da bi ovakav na~in razmje{taja mirovnih
snaga bilo prejudiciranje politi~kog rje{enja, koje bi i{lo u korist hrvatske strane i pri svom
stavu smo ostali kategori~ni. Brojne snage podsti~u oruàne sukobe i stvaranje oruànog
haosa u prostoru Krajine, da bi se opravdala intervencija ekonomske zajednice ili mirovnih
snaga Ujedinjenih nacija. A u posljednje vrijeme dolaze u Krajinu razni emisari koji agituju
na stvaranju svojih vojnih formacija i tim negiraju sistem koji je uspostavljen u Krajini, te
dobivaju podr{ku od nekih organa u sistemu vlasti u Krajini.
Apelujem da svi treba da doprinesu uspostavljanju reda te predlaèm da ne dozvolimo
ulazak nikakvih oruànih formacija na podru~je SAO Krajine, a pristajemo da se postave na
liniji razdvajanja Krajine i Hrvatske i ukratko da ostanemo pri usvojenim Stavovima Vlade.
Predsjednik Babi} isti~e da je zahtjev Alije Izetbegovi}a u vezi razmje{taja mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija u sjeverozapadnom dijelu Bosne za nas nepovoljan.
Risto Matkovi}, isti~e da, prema me|unarodnim konvencijama vojnici Krajine moraju
imati odre|ene oznake, jer se na taj na~in utvr|uje fakti~na vlast i postojanje osnovnih
institucija sistema. Varijanta mrlja od mastila koju predlaè Vens zna~ila bi potpunu
okupaciju Krajine i za nas je neprihvatljiva.
Du{an Vje{tica postavlja pitanje angaòvanja mirovnih snaga u neoslobo|enim dijelovima
Krajine.
Milan Babi}, dodaje da nije oslobo|en Isto~ni Gospi}, Sisak i Sunja.
Milan Tarbuk, smatra da trebamo insistirati na daljnjem prisustvu JNA u SAO Krajini i
na jedinstvenom rukovo|enju i komandovanju JNA u TO, ~ija borbena dejstva reguli{u
{tabovi TO SAO Krajine, te se na taj na~in potvr|uje fakti~no postojanje oruànih snaga SAO
Krajine. Vrlo je va`no spre~iti revitalizaciju sela u kojima su ìvjeli Hrvati.
Petar [tikovac, podràva naprijed iznijete stavove, te dodaje ako bi JNA napustila ovaj
prostor da bi srpski narod doìvio najve}i egzodus u istoriji. Dodaje da je u interesu svjetskog
mira da se granica povu~e prema civilizacijskim granicama istoka i zapada, a ona upravo
odgovara granicama SAO Krajine.
Milan Marti}, se slaè sa izloènim stavovima.
Babi} Vuka{in, postavlja pitanje politi~kog priznanja dijela op{tina koje trenutno
kontroli{u snage SAO Krajine, kao npr. podru~je Vrlike, Drni{a, Skradina.
282
184
Cyrus.
Predsjednik Milan Babi} kaè da su se sva srpska sela izjasnila za priklju~enje jednoj od
op{tina SAO Krajine. Za Oku~ane je napr. formirana op{tina, kao i za Sisak.
Risto Matkovi} isti~e da su bitne dvije stvari i to: da se mirovne snage UN postave na liniji
razdvajanja i nemaju pravo mje{anja u formiranje na{ih oruànih formacija, ve} samo
konstatuju njihov broj i drugo, njih ne interesuje administrativna vlast ve} da se uspostavi
mir.
Vuka{in Babi}, smatra da Alija Izetbegovi} nema prava da zahtjeva dovo|enje mirovnih
snaga u Bosnu, jer je jedino me|unarodni priznati subjekt dràva Jugoslavija.
Milan Babi}, isti~e da Vlada SAO Krajine jo{ jednom potvr|uje svoj stav oko angaòvanja
mirovnih snaga UN, a koji je prihvatila Skup{tina SAO Krajine. Ne}emo dozvoliti
razoruànje oruànih snaga Krajine niti pristati na povla~enje snaga JNA. Mirovne snage UN-
a mogu se angaòvati eventualno na liniji razgrani~enja izme|u SAO Krajine i Republike
Hrvatske, i imaju smisao samo ako se angaùju na zaustavljanju agresije hrvatskih oruànih
formacija na SAO Krajinu. Vlada SAO Krajine nema ovla{}enje naroda da dozvoli razmje{taj
bilo kojih stranih oruànih snaga na teritoriji SAO Krajine van tzv. zelene linije, koja razdvaja
Hrvatsku i Krajinu.
Jednoglasno su podràni stavovi Vlade.
Ta~ka 1/ se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
185
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je Zakon
Republike Srbije samo jezi~ki korigovan. Dodao je da je za konstituisanje Krajine kao
me|unarodnog subjekta potrebno stvaranje svojih zakona, te predlaè da se usvoji Zakon o
odbrani u tekstu kako je predloèn.
Milan Tarbuk, isti~e da trebamo organizovati funkcionisanje Ministarstva za odbranu.
Za diskusiju se nije niko vi{e javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje. Jednoglasno
je donesen Zakon o odbrani, isti se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo ne{to
izmjenjen Zakon Republike Srbije i koji je naravno zadrào princip legaliteta.
Za diskusiju se nije niko vi{e javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o prekr{ajima, te se prilaè zapisniku pod 3/ i ~ini njegov
sastavni dio.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su u ~lanu 29.
stav 1. potkrala {tamparska gre{ka u vezi radnog vremena, te umjesto 42 sata treba da stoji 40
sati.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima. Isti se prilaè zapisniku pod 4/ i ~ini
Ad/5., 6., 7., 8. i 9.
Predloèno je da se ostali zakoni usvoje u paketu.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje.
283
185
Jednoglasno su doneseni:
Zakon o li~nom radu,
Zakon o javnim slu`bama,
Zakon o javnim preduze}ima,
Zakon o kolektivnim ugovorima,
Zakon o inspekciji rada.
Zakoni se prilaù zapisniku pod 5, 6, 7, 8 i 9/ i ~ine njegov sastavni dio.
Ad/ 10.
Predsjednik Vlade predlaè da se donese Odluka o ukidanju ìro-ra~una javnih preduze}a.
Za diskusiju se nije niko javio, te se Odluka stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o ukidanju ìro-ra~una javnih preduze}a, te se prilaè
Ad/ 11.
Milan Tarbuk, predlaè da se naselje u Golubi}u ustupi na privremeno kori{}enje
Ministarstvu odbrane, a Milan Babi} dodaje za potreba [taba TO, a na upravljanje
Ministarstvu odbrane.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se Odluka stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o predaji naselja Golubi} na privremeno kori{}enje
Ministarstvu odbrane, te se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 12.
Risto Matkovi} dao je obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda, te je istakao zahtjev za
isplatu sredstava za osam sudova i tri tuìla{tva.
Du{an Badà, je dao obrazloènje o te{koj financijskoj situaciji u prosvjeti, te isti~e
paradoks da se sudija pla}a tri puta vi{e za vrijeme kad nije radio od vrlo traènog profesora
koji je radio. Zatim navodi ostale primjere neprincipjelnosti.
Milan Babi}, isti~e da su se sloìli oko pla}anja materijalnih tro{kova u traènom iznosu,
te pita da li se slaù oko isplate akontacije i to 15.000 po sudiji i 8.000 po radniku. Predloèno
je da to bude materijalni stimulans da sudstvo po~ne funkcionisati.
Du{an Badà, kaè da ne moè glasati za takav predlog.
Donesena je Odluka o dodjeli nov~anih sredstava pravosudnim organima na teritoriji SAO
Krajine, te se ista prilaè zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/13.
Milan Babi} isti~e da postoji dvije verzije ovog Zakona neovisne jedna od druge.
Risto Matkovi} kaè da se treba usvojiti najbolje zakonsko rje{enje, te da je Zakon koji je
ra|en u Ministarstvu za pravosu|e i upravu imao kao predloàk novi Zakon o unutra{njim
poslovima Republike Srbije.
Risto Matkovi} isti~e da je ovaj predlog Zakona demokratskiji, te predlaè da se on usvoji.
Obrazloènje verzije zakona koje je radilo Ministarstvo unutra{njih poslova SAO Krajine, dao
je ministar za unutra{nje poslove Milan Marti}.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio te je predlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je prihva}ena verzija Zakona Ministarstva za pravosu|e i upravu.
Zakon o unutra{njim poslovima se prilaè zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/14.
284
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se na
sjednicama Skup{tina op{tina odlu~uje tako da se u obzir uzme broj odbornika koji fakti~ki
prisustvuju sjednici, tj. da se kod utvr|ivanja kvoruma ne}e uzimati u obzir odbornici koji su
iselili sa podru~ja op{tina.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o odlu~ivanju skup{tina op{tina u uslovima kada je
skup{tinu napustio odre|en broj odbornika.
Isti se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/15.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Ministar za poljoprivredu i {umarstvo
Veljko Stojisavljevi}, te je istakao te{ku financijsku situaciju u Javnom preduze}u [ume
Krajine.
Ad/16.
Milan Bauk predlaè da se Javno preduze}e [ume Krajine oslobodi doprinosa i poreza iz
li~nih dohodaka za period od 1. 01. do 30. 9. 1991. godine.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o osloba|anju od poreza i doprinosa Javnog preduze}a
[ume Krajine, za period od 1. 01. do 30. 09. 1991. godine.
Ista se prilaè zapisniku pod 16. i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/17.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} a Milan Tarbuk tako|er predlaè
dono{enje te Odluke.
Za diskusiju se vi{e nije niko javio, te je predlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o op{tinskim stopama poreza iz li~nog dohotka radnika
uklju~enih u rezervni sastav JNA.
Ista se prilaè zapisniku pod 17. i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/18.
Vaso Leàji} ministar za zdravstvo predlaè da se istaknuti epidemiolog primarijus dr [piro
Mili} imenuje za v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja SAO Krajine.
Drugih predloga nije bilo, pa se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju v.d. direktora Zavoda za za{titu zdravlja
SAO Krajine.
Odluka se prilaè zapisniku pod 18. i ~ini njegov sastavni dio.
Predsjednik Vlade predlaè dok se na jednoj od narednih sjednica ne imenuje ministar za
prosvjetu, kulturu i fizi~ku kulturu da poslove ministra obavlja Badà Du{an.
PREDSJEDNIK VLADE
dr Milan Babi}
- - - - - - -
S A O P [ T E NJ E
SA SJEDNICE VLADE SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINE
ODR@ANE 30. NOVEMBRA 1991. GODINE U KNINU
285
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine jo{ jednom potvr|uje svoj stav o angaòvanju
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, stav koji je prihvatila Skup{tina Srpske Autonomne
Oblasti Krajine.
Vlada i dalje stoji na stanovi{tu da ne}e dozvoliti razoruànje oruànih snaga Krajine niti
pristati na povla~enje Jugoslovenske narodne armije sa teritorija Srpske Autonomne Oblasti
Krajine.
Eventualno angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na liniji razgrani~enja izme|u
SAO Krajine i Republike Hrvatske ima smisao samo ukoliko se te snage budu angaòvale na
zaustavljanju agresije hrvatskih oruànih formacija na Krajinu.
Mirovne snage Ujedinjenih nacija, {to se Krajine ti~e, mogu da se postave na liniju
razdvajanja odnosno na tzv. zelenu liniju izme|u Hrvatske i Krajine i na podru~je koje
kontroli{e hrvatska vlast u Zagrebu.
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine nema ovla{tenje naroda da dozvoli, niti }e
dozvoliti razmje{taj bilo kakvih stranih oruànih snaga pa ni razmje{taj mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine izvan tzv. zelene linije
koja razdvaja Hrvatsku i Krajinu.
Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu Poslovnika Skup{tine SAO Krajine usvojila
Zakon o odbrani, Zakon o prekr{ajima, Zakon o radnim odnosima, Zakon o li~nom radu,
Zakon o javnim slu`bama, Zakon o javnim preduze}ima, Zakon o kolektivnim ugovorima te
Zakon o inspekciji rada koje }e podnijeti Skup{tini na verifikaciju.
PREDSJEDNIK VLADE
M. P.
186
124
1991., studeni
Knin
Izvje{}e o radu Vlade SAO Krajine od srpnja do studenoga 1991.
VLADA SAO KRAJINE
I Z V J E [ T A J
o radu Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine
286
186
Knin, novembar, 1991. godine
UVODNE NAPOMENE
Vlada Srpske Autonomne Oblasti Krajine konstituisana je Odlukom Skup{tine Srpske
Autonomne Oblasti Krajine i njene dosada{nje aktivnosti odvijale su se u izuzetno te{kim
politi~kim, ekonomskim, socijalnim i drugim prilikama u SAO Krajini. Te aktivnosti tekle su
uporedo sa borbom za teritorijalni integritet i politi~ku samostalnost SAO Krajine.
Radi organiziranja funkcionisanja cjelokupnog ìvota na teritoriji SAO Krajine, na
prijedlog Vlade, Skup{tina SAO Krajine osnovala je ministarstva za pojedine oblasti
privrednog i dru{tvenog ìvota u SAO Krajini.
Rad i djelovanje Vlade odvijali su se putem predsjednika Vlade i putem odgovaraju}ih
ministarstava.Vlada je odluke donosila na sjednicama i u proteklom periodu odràno je
dvanaest sjednica.
Radi potpunog uvida u rad i na~in djelovanja Vlade, u nastavku izvje{taja daje se pregled
aktivnosti po pojedinim oblastima.
Oblast pravosu|a i uprave
U dosada{njem periodu Vlada je putem Ministarstva za pravosu|e i upravu poduzela ~itav
niz mjera na dono{enju zakona i drugih propisa iz oblasti pravosu|a i uprave.
Kako je Vlada djelovala u uslovima neposredne ratne opasnosti i rata, koristila je odredbu
Poslovnika Skup{tine SAO Krajine da u tim uslovima moè donositi zakone koje }e podnijeti
na verifikaciju Skup{tini SAO Krajine na prvoj narednoj sjednici, a sve s ciljem stvaranja
pravnih pretpostavki za funkcionisanje pravnog sistema u SAO Krajini.
U skladu toga donesen je ~itav niz propisa kojima se regulira oblast pravosu|a i ujedno su
putem Ministarstva za pravosu|e i upravu, vr{ene opse`ne aktivnosti na organizaciji
pravosu|a u SAO Krajini.
Tako je utvr|en prijedlog o reimenovanju i imenovanju sudija op{tinskih sudova i
op{tinskih javnih tuìlaca i utvr|eni nosioci ovih funkcija u op{tinama na teritoriji SAO
Krajine. Nakon provedenog postupka za sudije okru`nih sudova i za okru`ne javne tuìoce,
utvr|eni su nosioci ovih funkcija u organima pravosu|a SAO Krajine.
U realizaciji organizacije pravosu|a na podru~ju SAO Krajine prisutno je dosta te{ko}a s
obzirom da do sada na ovom podru~ju nisu postojali vi{i sudovi. Zbog toga su naro~ito
prisutne te{ko}e u osnivanju okru`nih sudova i okru`nih javnih tuìla{tava, kako u pogledu
prostora, tako i u pogledu kadrova svih profila kojih za sada dovoljno nema.
Sli~ne su te{ko}e i sa sudom za prekr{aje i drugim institucijama drugog i tre}eg stepena
SAO Krajine.
U vezi rada organa op{tinske uprave na teritoriji SAO Krajine, tako|er su prisutne
zna~ajne te{ko}e, prvenstveno uslovljene prilikama i stanjem u kojima se rad ovih organa
odvija.
U cilju boljeg organiziranja rada ovih organa, Ministarstvo je donijelo vi{e odluka i
uputstava za rad organa uprave. Odre|ene te{ko}e predstavlja nepostojanje drugostepenih
organa pri odgovaraju}im ministarstvima, {ta je trajno mogu}e rije{iti samo profesionalnim
radom u ministarstvima.
Poslovi i radni zadaci iz nadle`nosti organa uprave u najve}oj mjeri odvijaju se prema
dosada{njim propisima o upravi, {to name}e potrebu dono{enja novog Zakona o upravi,
287
kome treba da prethodi politi~ko opredjeljenje izme|u ostalog i o tome dali op{tinama
ostaviti dosada{nja ovla{tenja ili po ugledu na Republiku Srbiju njihova ovla{tenja svesti na
znatno manju mjeru.
Radi potpunijeg sagledavanja problematike iz ove oblasti kao i brèg i kvalitetnijeg
iznalaènja odgovaraju}ih rje{enja, i pra}enja ukupnih stanja u ovoj oblasti, a {to je
karakteristika i za ostale oblasti privrednog i dru{tvenog ìvota u SAO Krajini, name}e se kao
potrebno rje{enje profesionalizacija odre|enih poslova iz nadle`nosti ministarstava.
Oblast industrije i ekonomskog razvoja
Ratni doga|aji na podru~ju SAO Krajine neposredno su se odrazili na poslovanje
privrednih subjekata i uop{te na mogu}nost realizacije odgovaraju}ih programa na podru~ju
SAO Krajine.
Usljed ratnih sukoba na pojedinim djelovima SAO Krajine (Banija, Kordun), do{lo je do
prekida proizvodnje u najve}em broju preduze}a. Vlada je putem nadle`nog Ministarstva
uloìla znatne napore na rje{avanju prisutnih te{ko}a u ovoj oblasti, po~ev{i od rje{avanja
finansijskih te{ko}a pojedinih preduze}a kroz odgode kratkoro~nih kredita, zatim
preduzimanjem aktivnosti preko velikih izvozno uvoznih sistema oko uvoza sirovina za
pojedina preduze}a, preduzimanje radnji na prestrukturiranju pojedinih dijelova proizvodnje
u pojedinim preduze}ima, snabdjevanje odre|enih supstanci za proizvodnju hrane u ovim
proizvodnim preduze}ima, intervencija za nabavku roba {iroke potro{nje uz veoma povoljne
uslove, te povezivanje preduze}a s podru~ja SAO Krajine sa odgovaraju}im sistemima bilo u
Republici Srbiji ili drugim podru~jima zemlje.
U ovoj oblasti predstoje veliki napori na oìvljavanju privrednih tokova naro~ito u
dijelovima SAO Krajine razorenim u ratnim sukobima, kao i povezivanju privrednih
subjekata i iznalaènju organizacionih formi putem osnivanja odgovaraju}ih institucija
(Privredna komora) za ~vr{}e povezivanje privrednih subjekata.
Oblast saobra}aja i veza
Odvajanjem SAO Krajine od Republike Hrvatske, preduze}a u oblasti saobra}aja i veza
~ije je sjedi{te bilo van teritorije SAO Krajine, prekinula su sve veze sa dijelovima preduze}a
koja se nalaze na teritoriji SAO Krajine. U ovoj oblasti to se odnosi na preduze}e za odvijanje
èljezni~kog prevoza, na preduze}e iz oblasti ptt saobra}aja, na preduze}e za ceste. U takvim
okolnostima traèna su rje{enja za funkcionisanje minimuma ovih sistema.
U ptt saobra}aju uspostavljen je minimum veza preko Bosanske krajine sa ostalim dijelom
zemlje i predstoje zna~ajna investiciona ulaganja na uspostavljanju i povezivanju ptt
saobra}aja na teritoriji SAO Krajine.
@eljezni~ki i putni~ki saobra}aj u ovom trenutku odvija se u granicama postoje}ih
mogu}nosti koje su uslovljene intenzitetom i {irinom ratnih sukoba na podru~ju SAO
Krajine.
Teretni saobra}aj odvija se u granicama mogu}nosti i uglavnom je u funkciji
zadovoljavanja ratnih potreba snaga odbrane Krajine.
U oblasti odràvanja puteva date su smjernice dosada{njim sekcijama za ceste da nastave
aktivnosti radi objezbje|enja prohodnosti puteva. To posebno imaju}i u vidu da predstoji
zimski period odràvanja puteva kao i stalna mogu}nost ru{enja pojedinih saobra}ajnica s
obzirom na ratne prilike. Dosada{nje aktivnosti u ovoj oblasti rezultirale su dono{enjem
Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Putevi Krajine, Zakona o osnivanju javnog preduze}a
èljezni~ki prevoz Krajine kao i javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.
288
Oblast elektroprivrede i energetike
I u ovoj oblasti ratni uslovi i doga|aji, nametnuli su niz problema u snabdjevanju naftom
i naftnim derivatima kao i elektri~nom energijom, potro{a~a {irom SAO Krajine.
Snabdjevanje podru~ja op{tina Knin Benkovac Gra~ac Obrovac Donji Lapac i
Korenica sa naftnim derivatima vr{i se preko Poljoprivredne zadruge \evrske kao registrirane
firme za distribuciju naftnih derivata, a podru~ja op{tina Vojni}, Vrginmost, Glina,
Kostajnica i Dvor, preko Autoprevoza Dvor na Uni.
Uzimaju}i u obzir probleme prisutne na trì{tu nafte kao i saobra}aju zbog rata, moè se
konstatirati da je snabdjevanje naftnim derivatima za sada u zadovoljavaju}im okvirima.
Snabdjevanje potro{a~a elektri~nom energijom u znatnoj mjeri je poreme}eno ratnim
doga|ajima kao i dosada{njom organizacijom preduze}a elektroprivrede. Preduzeto je niz
mjera za provizorna rje{enja snabdjevanja elektri~nom energijom, tako da se u ovom trenutku
ide na rje{enja vezivanja elektrosistema SAO Krajine na bosanski sistem.
Dono{enjem Zakona o javnom preduze}u za proizvodnju i prenos elektri~ne energije
Elektro Krajina i preduze}a za promet naftnih derivata Krajina petrol, stvorene su pravne
pretpostavke za kvalitetnije rje{enje stanja u ovoj oblasti.
Oblast obrazovanja
Zbog nastalih okolnosti, nametnulo se potrebnim iznalaziti odgovaraju}a rje{enja u ovoj
oblasti na na~in da se ide na izgradnju jedinstvenog sistema obrazovanja u SAO Krajini i u
tom pravcu predstoji niz mjera.
Prihva}en je plan i program obrazovanja donesen i utvr|en od Prosvjetnog savjeta
Republike Srbije s obrazovnim profilima utvr|enim od strane Skup{tine Republike Srbije. Pri
tom treba naglasiti da }e u~enici upisani prethodnih godina zavr{iti obrazovanje po ranije
utvr|enim programima, s izuzetkom sadràja iz srpskog jezika, historije, geografije i nauke o
dru{tvu.
Valja istaknuti da su osnovne {kole kompletno pre{le na rad prema novim nastavnim
planovima i programima, a u srednjim {kolama u~enici prvih razreda, te drugi razredi
gimnazije i ekonomske {kole, a ostali razredi samo iz ve} navedenih specifi~nih sadràja
predmeta.
Posebna pa`nja posve}ena je organizaciji nabavke ud`benika koje je pitanje uz dosta
te{ko}a (kratko}a vremena, ratni uslovi, oteàne mogu}nosti komuniciranja i sli~no)
razrje{eno u saradnji sa Zavodom ud`benika Republike Srbije, Zavodom za izdavanje
ud`benika Crne Gore i Nau~nom knjigom Beograd. Rezultat aktivnosti u ovoj oblasti jeste
da na podru~ju SAO Krajine u ovom trenutku rade sve osnovne i srednje {kole.
U saradnji sa Ministarstvom za prosvjetu Republike Srbije i Ministarstvom za veze sa
Srbima van Srbije i odgovaraju}im univerzitetima omogu}eno je {kolovanje studenata sa
podru~ja SAO Krajine na fakultetima u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori.
Posebnu te{ko}u predstavlja finansiranje u oblasti obrazovanja, posebno imaju}i u vidu
te{ko}e sa kojima je suo~ena privreda SAO Krajine, i ovo pitanje zahtjeva iznalaènje
odgovaraju}ih rje{enja u narednom periodu.
Oblast poljoprivrede, {umarstva, vodoprivrede i turizma
U ovoj oblasti ratni uslovi i ~esti prekidi komunikacija stvorili su velike te{ko}e.
289
Na teritoriju SAO Krajine koja nije direktno zahva}ena ratnim operacijama, najve}i dio
poljoprivrednih radova je okon~an. Tako je gotovo u potpunosti izvr{ena ètva ìtarica uz
pomo} organizacione naravi izvr{nih vije}a skup{tina op{tina.
Prisutne su znatne te{ko}e u oblasti sto~arstva, a naro~ito zbog gubitka trì{ta, tako se
stvorio vi{ak sto~arskih proizvoda. Otkup i prodaja stoke u zadnje vrijeme odvija se za potrebe
trì{ta u Srbiji, {to }e donekle ublaìti te{ku situaciju u ovoj oblasti.
Treba ista}i i to da je osnovano javno preduze}e [ume Krajine koje je organizovalo rad
na onim teritorijama Krajine koje nisu direktno zahva}ene ratnim sukobima.
I u pogledu mogu}nosti razvoja turizma ure|eno je to da je osnovano preduze}e Plitvice
i predstoje aktivnosti na sagledavanju potencijala razvoja ove grane privrede na teritoriji ~itave
Krajine, gdje su nesumnjive mogu}nosti.
125
1991., prosinac 7.
Knin
Z A P I S N I K
sa 16. sjednice Vlade SAO Krajine odràne 7. 12. 1991. godine u zgradi op{tine soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Leàji},
Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Badà, Vuka{in Babi}, Jovan Kati},
Milan Marti}, Petar [tikovac, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Vje{tica i Milan Tarbuk.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade je
otvorio sjednicu i predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Rasprava o predlogu za angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
2. Dono{enje Odluke o prihvatanju Odluke Konferencije mjesnih zajednica Pla{ki.
Ad/1. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda da je dr Milan Babi} i upoznao prisutne sa
sadràjem pisma Predsjedni{tva SFRJ upu}enog 9. 11. 1991. godine predsjedniku Savjeta
bezbjednosti UN-a.
Pismo sadrì obja{njenja o razlozima nastanka jugoslovenske politi~ke krize i izbijanja rata,
a svrha pisma je obra}anje Savjetu bezbjednosti sa zahtjevom da saglasno Povelji Ujedinjenih
nacija odlu~i o hitnom upu}ivanju mirovnih snaga UN-a u Republiku Hrvatsku, u grani~ni
pojas izme|u teritorija sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i teritorija sa ve}inskim hrvatskim
stanovni{tvom.
290
Predsjednik Babi} isti~e da se u pismu koristi termin Srbi u Hrvatskoj i da se traì
angaòvanje mirovnih snaga za uspostavljanje tampon zone izme|u srpskih i hrvatskih
teritorija.
Savjet bezbjednosti ipak nije dobio ovo pismo, ve} pismo Vlade Ante Markovi}a u kome
se traì samo angaòvanje mirovnih snaga bez detaljnjih obja{njenja. U pismu se odobravaju
napori generalnog sekretara i njegovi izloèni stavovi u vezi angaòvanja mirovnih snaga i
izraèni su zahtjevi da se sukobljene strane pridràvaju sporazuma potpisanog u @enevi, 23.
11. 1991. godine.
Predsjednik Babi} je zatim obavjestio ~lanove Vlade o odrànom sastanku sa ~lanovima
Predsjedni{tva Jugoslavije, kome su prisustvovali savezni sekretar za narodnu odbranu Veljko
Kadijevi} i savezni sekretar za unutra{nje poslove Petar Gra~anin, kao i predstavnici SAO
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Tema tih razgovora bila je informacija saveznog
sekretara za narodnu odbranu o razgovoru sa Sajrusom Vensom.
Podpredsjednik Predsjedni{tva Branko Kosti} je otvorio radno-konsultativni sastanak na
temu upu}ivanje mirovnih snaga UN-a u krizna podru~ja u Hrvatskoj, te zatraìo da
Predsjedni{tvo komunicira preko nas sa delegacijom UN-a, jer ista izbjegava razgovor sa
~lanovima Predsjedni{tva.
Istaknuto je da se Predsjedni{tvo ne moè zaobi}i po pitanju angaòvanja armije, jer je ono
jo{ uvijek vrhovni komandant oruànih snaga.
Predsjednik Babi} je istakao da su sudionici razgovora bilo pod utiskom saop{tenja na{e
delegacije, koja je jasno izloìla na{e stavove u vezi angaòvanja mirovnih snaga. Saznali smo
da su se strane u @enevskom sporazumu sloìle oko na~ina angaòvanja mirovnih snaga, tako
da na{i stavovi nisu jedinstveni sa navedenim sporazumom. Veljko Kadijevi} je u svojoj
informaciji istakao da se mora precizno utvrditi {ta je ~ija nadle`nost u ovim razgovorima.
Istakao je da armija ne}e donositi politi~ke odluke, u ime Predsjedni{tva, a te stavove je izloìo
sa gospodinom Vensom. Kadijevi} je istakao tri vrste problema. Prva je oblast politi~ke sfere,
druga pravna u kojoj se odre|uje s kim }e predstavnici Ujedinjenih nacija sklapati sporazume
i tre}a je prakti~ne naravi u kojoj se rje{avaju pitanja iz vojnog i policijskog domena. Istakao
je primjedbu da li je Predsjedni{tvo do sada donosilo pravovaljane odluke i problem
disharmonije u istupanju sukobljenih strana. Vens mu je dostavio svoj koncept angaòvanja
mirovnih snaga koji se sastoji iz dva dijela: prvi dio da se stvore predpostavke za angaòvanje
mirovnih snaga i drugi dio je angaòvanje tih snaga. U @enevi je dogovoren prvi dio i to u
vezi prekida vatre i izmje{tanje vojnih efektiva iz Hrvatske. Vens je dao primjedbu da se
preduslovi ne sprovode na zadovoljavaju}i na~in i do sada nije donio nikakvu odluku po tom
predlogu.
Drugi dio koncepta ima nekoliko elemenata 1. utvr|ivanje kriznih podru~ja. 2.
preciziranje podru~ja u Bosni i Hercegovini za angaòvanje mirovnih snaga ili posmatra~a. 3.
preciziranje kontrole tih podru~ja od strane Ujedinjenih nacija i na~in predaje kontrole od
strane JNA mirovnim snagama. 4. preciziranje vojnih i policijskih snaga koje bi se angaòvale.
5. razgovor o zemljama iz kojih bi se regrutovale mirovne snage.
Dr Milan Babi} je istakao da se pojavio problem u vezi definisanja kriznog podru~ja.
Rekao je da se ne moè sloìti sa kvalifikacijom dr Jovi}a
187
da su krizna podru~ja tamo gdje
je srpski narod.
291
187
Borisav.
Predsjednik Babi} je izloìo poznati stav Vlade da su sa aspekta Jugoslavije krizna podru~ja
Hrvatska i Slovenija, eventualno Makedonija ili neko drugo podru~je koje èli secesiju.
Predsjednik Babi} je zatim iznio siè razgovora sa Markom Goldingom koji isti~e da zna
da mi dogovoreni koncept angaòvanja mirovnih snaga ne smatramo atraktivnim. Istakao je
cilj dolaska mirovnih snaga i to da pripreme uslove za mirno rje{enje politi~ke krize u
Jugoslaviji. Smatramo da je ovaj stav u redu. Koncept je prihvatio Tu|man,
188
Kadijevi} i
Milo{evi}
189
i mogu}e je da mirovne snage budu upu}ene bez obzira na neslaganje svih strana.
Vensov koncept podrazumjeva demilitarizaciju tzv. kriznih oblasti. Uloga vojnih snaga UN-a
je za{tita kriznog prostora, a policijskih da osigura da lokalna policija ne pravi diskriminaciju
prema lokalnom stanovni{tvu i ne povre|uje bilo koje ljudsko pravo. Ukupni cilj mirovnih
snaga je da pruì uvjeravanje stanovni{tvu da ne}e biti napadano. Po ovom konceptu krizne
oblasti su one u kojima je zategnutost izme|u Srba i Hrvata takva da je neophodno dovo|enje
mirovnih snaga UN-a.
Kriznu oblast Isto~na Slavonija je definisao na mapi gospodin Goran Hadì}. On je smatrao
da defini{e oblast, a potureno mu je da defini{e krizno podru~je. U Isto~nu Slavoniju je
uvrstio Beli Manastir, Vukovar, dio Osijeka i Vinkovaca, a u Zapadnu Slavoniju Grubi{no
Polje, Daruvar, Pakrac, dio prema Bosni do Oku~ana. U Krajinu su na njihovoj karti nacrtane
sve op{tine sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom i jo{ op{tina Slunj. Sve ove Oblasti bi bile
demilitarizovane. To zna~i:
1. Povla~enje reguliranih formacija, a to su federalna armija i hrvatska nacionalna garda.
2. Povla~enje paravojnih i regularnih formacija koje nisu iz tih oblasti.
3. Povla~enje paravojnih i regularnih formacija koje su unutar tih oblasti.
Istaknuto je da je to osjetljivo pitanje koje podrazumijeva pristanak svih iz tih oblasti.
Zatim je re~eno da se neregularne formacije one koje nisu povezane sa JNA, te se navode
[e{eljvi
190
dobrovoljci u Vukovaru i Paragini
191
u Hrvatskoj. Teritorijalna odbrana je svrstana
u istu kategoriju i rukovode se terminologijom sporazuma u Igalu izme|u Tu|mana,
Milo{evi}a, Kadijevi}a i lorda Karingtona.
Predsjednik Babi} isti~e da je Goldingu objasnio koncept organizovanja armije,
teritorijalne odbrane i milicije s primjerom organizovanja teritorijalne odbrane u Finskoj.
Hrvatska nacionalna garda je po Goldingu regularna oruàna snaga te isti~e da opasnost
dolazi od manjih grupa ekstremista na obe zara}ene strane. Po ovom konceptu, nakon
rasporeda vojnog dijela mirovnih snaga JNA bi se povukla sa ~itavog teritorija Hrvatske. Na
pitanje dr. Babi}a na koji teritorij Hrvatske se misli, odgovoreno je da ima tri kontigenta JNA
u Hrvatskoj. Pod 1. su blokirane kasarne, 2. kontigent JNA u kriznim oblastima u Hrvatskoj
i 3. kontigent JNA su trupe u borbi sa hrvatskom stranom. Cilj je, a to je prihvatio i Kadijevi}
izlazak JNA iz svih dijelova Hrvatske i iz kriznih oblasti. Hrvatska strana je pitala ko je
nadre|en policijskim snagama i odgovoreno je da bi to bio neko sa lokalnog dijela i da bi
Hrvatska delegirala preko UN-a odgovornost za vr{enje policijske slu`be op{tinskim
skup{tinama.
Istaknuto je da }e mirovne snage UN-a pomo}i u preseljenju izbjeglica u napu{tene
domove. Po Goldingu bi se mirovne snage trebale rasporediti i u Sjevernu Bosnu sa sjedi{tem
292
188
Franjo.
189
Slobodan.
190
Vojislav.
191
Dobroslav.
u Banja Luci i to kao nenaoruàni posmatra~i sa zadatkom da o svemu obavje{tavaju
Generalnog sekretara.
Predsjednik Babi} isti~e da je demilitarizacija neprihvatljiva za nas, osim ako bi imali
garancije da }emo u roku od 6 mjeseci ostvariti pravo na samoopredjeljenje. Ovaj koncept,
kako re~e gospodin Golding nije za nas atraktivan. Predsjednik Milo{evi} je istakao da bi za
nas bilo dobro da se defini{emo kao krizna teritorija na kojoj bi imali za{titu UN-a.
Predsjednik Babi} je istakao da je prakti~no neizvodljivo razoruànje ~itavog stanovni{tva jer
vlada nepovjerenje na{ih ljudi u suprotnu stranu. Iznio je stavove Vlade, ali i sumnje u vezi
budu}ih rje{enja na takav na~in. Milo{evi} je ostao pri izloènom stavu i isti je predmet
neslaganja sa stavom predsjednika Babi}a, koji je istakao da }e te stavove izloìti na Vladi i
Skup{tini SAO Krajine. Milo{evi} je pomenuo i prihvatanje specijalnog statusa u okviru
Jugoslavije. Me|utim Babi} je istakao da je Veinens odbacio tu mogu}nost jer insistira na
nepromjenljivosti granica, {to zna~i da nas svrstava u Hrvatsku, a ne u Jugoslaviju.
Babi} je istakao da je paralelno sa ustavno-pravnim i teritorijalnim definisanjem Republike
Hrvatske stvarana i SAO Krajina koja ima legalne institucije i sistem zakonodavne i izvr{ne
vlasti. ûdno je da se prihvataju kao legalne one oruàne formacije koje djeluju van saveznih
zakona, a na osnovu naknadno donijetih zakona u Republici Hrvatskoj. Na{e institucije su
zasnovane i djeluju na osnovu vaè}ih saveznih zakona.
Predsjednik Babi} smatra da Vlada treba ostati na ranije zauzetim stavovima i to da se
mirovne snage razmjeste u tampon zoni na liniji razdvajanja zara}enih strana. Takav stav ne
prejudicira politi~ko rje{enje i ne prihva}amo demilitarizaciju.
Petar [tikovac smatra da Vlada treba ostati na ranije zauzetim stavovima i {to vi{e ja~ati
snage teritorijalne odbrane.
Milan Tarbuk podràva ranije zauzete stavove Vlade i isti~e dva predloga. Prvi je da
bezbjednost ovih terena garantuje dràva kao ostatak Jugoslavije sa svojim oruànim snagama
i da se obezbjedi narodu opredjeljenje gdje èli da ìvi. Drugi predlog je da Skup{tina SAO
Krajine pokrene inicijativu preko Skup{tine SFRJ za priznanje statusa SAO Krajine, kao
posebne federalne jedinice. Vaso Leàji} podràva ranije zauzete stavove Vlade i isti~e potrebu
~vr{}e povezanosti sa Bosanskom Krajinom.
Mile Paspalj predsjednik Skup{tine SAO Krajine smatra da se mora zauzeti principjelan
stav da u ime nas, u saveznom Parlamentu moè da pregovara samo na{ predstavnik, sa
podru~ja Krajine. Dodaje da najprije moramo dobiti priznanje od Srbije, pa tek onda traìti
od svijeta. Smatra da delegacija Skup{tine treba da razgovara sa predstavnicima General{taba
i Predsjedni{tva Srbije.
Du{an Badà isti~e da moramo biti dostojanstveni do kraja jer nedopustivo je da neko ima
ve}e pravo napustiti legitimnu dràvu nego ostati u njoj. Isti~e da se ne moè jednako tretirati
JNA i hrvatska garda, te da moramo traìti svoj status u Jugoslaviji, a Jugoslavija u UN-u.
Eventualno moèmo pristati na specijalni status, ali u okviru Jugoslavije.
Milan Bauk apeluje da se u razgovorima sa Srbima iz Bosne i Hercegovine stvara
kontinuitet u radu.
Predsjednik Babi} zatim ~ita stavove Vlade koji su formulisani kao saop{tenje za javnost,
da Vlada SAO Krajine na sjednici odrànoj 7. 12. 1991. godine ostaje pri svom ranije
zauzetom stavu o mogu}em angaòvanju mirovnih snaga UN-a na pojasu razdvajanja
oruànih snaga Hrvatske s jedne strane i oruànih snaga Krajine i Jugoslavije s druge strane.
Vlada SAO Krajine skre}e pa`nju svim relevantnim faktorima prije svih UN-a, koji su
uklju~eni u proces razrje{avanja jugoslovenske dràvne i politi~ke krize i istovremeno
293
obavje{tava svjetsku javnost, da je ne}e obavezivati odluke bilo kakvih sporazuma i dogovora
bez obzira na to ko su njihovi potpisnici, ukoliko se ti sporazumi u cjelini ili dijelu budu
odnosili na poloàj SAO Krajine, ako na te sporazume i dogovore stoji saglasnost tako|er
svojim potpisom ne daje Vlada SAO Krajine kao jedino legalni i legitimni i od srpskog naroda
Krajine za to ovla{teni organ. Ovakav svoj stav Vlada SAO Krajine temelji na obavezi UN-a
sankcionisanoj osnovnim principima iz Povelje UN-a, da prilikom posredovanja u
razrje{avanju sukoba i konflikata u svijetu i dono{enja odluka povodom njih UN-a moraju
uvaàvati politi~ku volju i subjektivnost svih sukobljenih strana i da nipo{to ne smiju
dozvoliti da se silom name}u rje{enja bilo kojoj strani u sukobu. Svoju politi~ku subjektivnost
SAO Krajina izkazala je kroz teritorijalnu, politi~ku i vojnu dimenziju. Osnova politi~kog
subjektiviteta i teritorijalnog integriteta SAO Krajine jeste neupitno i neotu|ivo pravo
srpskog naroda na samoopredjeljenje koje se zagarantovano Poveljom UN-a, {to bi trebalo da
bude apsolutni osnov djelovanja UN-a, pravo srpski narod SAO Krajine koristi izjasniv{i se
plebiscitom dva puta da èli ìvjeti u jedinstvenoj dràvi s srpskim narodom na teritoriji
Jugoslavije.
Vojnu dimenziju svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta i integriteta SAO Krajine
izkazala je time {to je na oruànu agresiju oruànih nacista 17. avgusta 90. godine, koriste}i
svoje pravo na samoodbranu odgovorila organizovano preko svojih legitimnih oruànih snaga
koje ~ini ~itavo za borbu sposobno mu{ko stanovni{tvo SAO Krajine starije od 18 godina.
Vlada SAO Krajine obra}a se navedenim institucijama i organizacijama i svjetskoj javnosti s
ciljem da im skrene pa`nju da za sve eventualne posljedice koje bi proistekle iz naoruàvanja.
[tab Vlade SAO Krajine koju podràva cjelokupni srpski narod Krajine, prilikom
dono{enja kona~ne odluke za razrje{enje jugoslavenske dràvne i politi~ke krize u mjeri koja
se odnosi na SAO Krajinu }e biti odgovorni, a prije svih UN-a i da }e shodno tome oni
ponijeti politi~ku i historijsku odgovornost za budu}e sukobe i `rtve.
Njihova Odluka u dijelu koja se odnosi na SAO Krajinu, ukoliko se donese bez saglasnosti
Vlade SAO Krajine za srpski narod Krajine ne}e biti kona~na, kao kona~nu smatrat }emo
samo onu odluku koja se donese uz na{u saglasnost, a koju potvrdi Skup{tina Krajine. Vlada
SAO Krajine isti~u}i jo{ jednom svoje demokratsko opredjeljenje saèto u programskoj
politici i politi~kom djelovanju koje izvire iz volje srpskog naroda SAO Krajine, koji ona u
ovom mandatu predstavlja, poziva sve da se ne oglu{e na navedenu ~injenicu, jer bi
zanemarivanje ~injenice da je Vlada SAO Krajine jedina ovla{tena da sklapa sporazume
srpskog naroda Krajine nu`no imala katastrofalne posljedice. Vlada SAO Krajine svjesna svoje
politi~ke i istorijske odgovornosti koju ima u ovom, za srpski narod SAO Krajine
sudbonosnom vremenu ne dozvoljava da bilo ko u njeno ime donosi odluke koje isklju~ivo
spadaju u njenu nadle`nost.
Vlada SAO Krajine nema mandat da postupi i ne}e postupiti druga~ije izme|u srpskog
naroda SAO Krajine i volje mo}nih institucija, organizacija koje su uklju~ene u pregovore oko
razrje{enja jugoslovenske dràvne krize. Vlada SAO Krajine opredjeljuje se za volju svog
naroda, bez obzira na cijenu koja iz takvog opredjeljenja moè proiste}i. Svoje odluke Vlada
SAO Krajine temelji na istorijskom i iz pro{log rata proiza{lom i aktuelnom iz ovog rata
ste~enom iskustvu i saznanju da }e u na{oj borbi za slobodu od hrvatskih nacista, koji kao
osnovu svog politi~kog programa imaju izvr{enje genocida, ostati slobodni i dostojni neki od
nas, bez te borbe nestali bismo svi. U izboru izme|u ove dvije mogu}nosti mi nemamo
nikakvih dilema. Do kona~nog cilja slobodnog i suverenog ìvota u jedinstvenoj dràvi sa
294
srpskim narodom, kao cjelinom, sti}i }emo i kroz borbu koju nismo èljeli, ali ona nam je
nametnuta.
Za diskusiju se vi{e nije nitko javio, jednoglasno su podràni poznati stavovi Vlade.
Ta~ka 1/ se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
192
Ad/ 2.
da se Konferencija Mjesne zajednice Pla{ki obratila sa zahtjevom da Vlada donese Odluku
kojom se prihvata Odluka Konferencije Mjesne zajednice Pla{ki, da se konstitui{e op{itna
Pla{ki.
Primjedbi nije bilo, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je done{ena Odluka o prihvatanju Odluke Konferencije Mjesnih zajednica
Pla{ki.
193
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila s radom.
Zapisni~ar
Lali} Borka Predsjednik Vlade
dr Milan Babi}
126
1991., prosinac 8.
Oku~ani
Zapis episkopa banatskog Atanasija i slavonskog Lukijana prilikom posjeta Oku~anima
U ratno i te{ko vreme posetili oslobo|ene krajeve eparhije slavonske i na kraju posete
sluìli svetu liturgiju u hramu Sv. ...
194
Dimitrija u Oku~anima.
U nedelju, 8. decembra 1991. g. Episkop banatski Atanasije
Episkop slavonski Lukijan
Preslika, rukopis, }irilica
Preslika u posjedu prire|iva~a
295
192
193
Isto.
194
Ne~itko.
127
1991., prosinac 9.
Beograd
Iz stenograma sastanka ~lanova krnjeg Predsjedni{tva SFRJ s predstavnicima Srba iz
Hrvatske i Bosne i Hercegovine na kojemu se raspravljalo o dolasku snaga UN-a na ratom
okupirano podru~je RH
STENOGRAFSKE BELE[KE
Sa sastanka u
PREDSEDNI[TVU SOCIJALISTI^KE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE
ODR@ANOG 9. DECEMBRA 1991. GODINE
Sastanak je po~eo sa radom u 13, 15 sati.
Prisustvovali su: dr. Branko Kosti}, potpredsednik Predsedni{tva SFRJ; dr Borislav Jovi},
Sejdo Bajramovi}. Jugoslav Kosti}, ~lanovi Predsedni{tva SFRJ; Milivoje Maksi}, zamenik
saveznog sekretara za inostrane poslove; general Blagoje Adì}, na~elnik General{taba:
Slobodan [arenac, pomo}nik saveznog sekretara za unutra{nje poslove; Goran Hadì},
predsednik Vlade SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema; [u{a Vojin, ministar pravosudja i
uprave SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Borivoje @ivanovi}, predsednik Izvr{nog
saveta SO Beli Manastir; Slobodan Vidi}, predsednik Izvr{nog saveta SO Vukovar; Ilija
Kon~arevi}, predsednik skup{tine SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Ilija Sa{i},
ministar inostranih poslova SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema: Predrag Ranovi}, v.d.
ministra obrane SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema; Ilija Sa{i}, ministar inostranih
poslova SAO Zapadne Slavonije; Veljko Vukeli}, predsednik Skup{tine SAO Zapadne
Slavonije; Veljko Dàkula, predsednik Vlade Zapadne Slavonije: Mile Paspalj, predsednik
skup{tine SAO Krajine; Milan Marti}, ministar unutra{njih poslova SAO Krajine; Mile
Bosni}, predsednik SO Slunj; Branko Domitrovi}, predsednik SO Kostajnica; Risto
Matkovi}, predsednik SO Knin; Milan Tarbuk, ministar obrane SAO Krajine; Milan
Ivanovi}, poslanik Skup{tine SAO Krajine; Radovan Karadì}, predsednik Srpske
demokratske stranke za Bosnu i Hercegovinu; Predrag Radi}, predsednik SO Banjaluka;
Andjelko Masli}, zamenik generalnog sekretara Predsedni{tva SFRJ; Pavle Jevremovi}, Sre}ko
Medi}, Slavko Krivo{ija, Zoran Stankovi}. Borka Komneni}, Nikola Ta{i}, Dragan Musulin,
Ranka Matija{evi} i Mile Pe{ut iz Predsedni{tva SFRJ.
(Stenografisali su: Jordan @ivanovi} i Stana Gapi}, vi{i debatni stenografi redaktori i
Dragana Stambolija, stenograf iz Predsedni{tva SFRJ).
Predsedavao je dr Branko Kosti}, potpredsednik Predsedni{tva SFRJ.
BRANKO KOSTI]:
Predlaèm da po~nemo s radom.
Predsedni{tvo SFRJ bilo je u prilici da, na ju~era{njoj sednici, se upozna sa nekim
osnovnim elementima mogu}eg sporazuma o angaòvanju mirovnih snaga Ujedinjenih nacija
u Jugoslaviji. Ocjenili smo da }e biti korisno organizujemo jednu konsultaciju, jedan
296
sastanak, i da vas detaljnije upoznamo sa osnovnim elementima tog mogu}eg sporazuma,
imaju}i u vidu da, neovisno od toga ko su direktni u~esnici u razgovorima sa gospodinom
Sajrusom Vensom, }e Predsedni{tvo Jugoslavije, ipak, biti, po svemu sude}i, organ u
Jugoslaviji, i ostali nadle`ni organi u federaciji koji }e dati saglasnost na angaòvanje mirovnih
snaga, ra~unaju}i na to da da je inicijativa za angaòvanje mirovnih snaga upu}ena od
Predsedni{tva SFRJ, a imaju}i u vidu da se radi o Savjetu bezbjednosti i OUN. Prema tome,
i Jugoslavija kao medjunarodno pravno priznat subjekt i ~lanica te organizacije treba, u
svakom slu~aju, da se pojavi kao strana ili partner u jednom takvom aran`manu.
Mi smo na dana{nji sastanak pozvali predsjednika skup{tina srpskih krajina, predsjednike
vlada, ministre unutra{njih poslova, komandante teritorijalnih odbrana, odnosno
rukovodioce teritorijalnih odbrana i predsjednike svih op{tina na podru~ju srpskih krajina,
ra~unaju}i da bi u najuèm sastavu to mogao biti sastav koji treba da se informi{e s tim
elementima.
Pored toga, pozvali smo i gospodina Radovana Karadì}a iz Bosne i Hercegovine, imaju}i
u vidu da je gospodin Alija Izetbegovi} postavio zahtjev za upu}ivanje mirovnih snaga i na
podru~je Bosne i Hercegovine, a da su najodgovorniji predstavnici srpskog naroda izrazili
nesaglasnost i protivljenje sa takvom inicijativom. Imaju}i uvidu da se radi o jednom
zna~ajnom politi~kom pitanju, ocijenili smo da bi bilo korisno da i gospodin Radovan
Karadì}, kao politi~ki najodgovorniji ~ovjek u Bosni i Hercegovini za pitanje srpskog naroda
u toj Republici, treba da bude i neposredno informisan oko ovoga {to je rezultat dosada{njih
razgovora.
Pozvali smo i predsjednika SO Banja Luka, ra~unaju}i da bi, na osnovu dosada{njih
razgovora, Glavni {tab mirovnih snaga UN trebalo da bude lociran u Banjaluci.
Iz federacije smo pozvali, i prisutni su: zamjenik saveznog sekretara za inostrane poslove,
Milivoje Maksi}; pomo}nik sekretara za unutra{nje poslove, Slobodan [arenac; i na~elnik
General{taba, general Blagoje Adì}.
Kao {to vidite, prisutni su i svi ~lanovi Predsjedni{tva SFRJ, koji redovno u~estvuju u radu
Predsjedni{tva.
Ja }u vas kratko upoznati sa osnovnim elementima sporazuma o angaòvanju mirovnih
snaga dakle, o onim elementima koji su se u dosada{njim razgovorima koje je gospodin
Sajrus Vens imao i sa predstavnicima Hrvatske i u razgovorima sa Slobodanom Milo{evi}em
i Veljkom Kadijevi}em. Ovi elementi sa kojima }u vas upoznati jo{ uvijek nisu kona~ni i
definitivni, ali, otprilike, to bi bio jedan globalni okvir sporazuma na bazi koga bi Sajrus Vens
mogao da predloì, ili da sugerira generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i Savjetu
bezbjednosti, mogu}nost angaòvanja mirovnih snaga u Jugoslaviji.
Prvo, mirovna operacija UN u Jugoslaviji se predvidja kao jedan privremeni aran`man radi
stvaranja uslova za mir i bezbjednost, koji su potrebni, radi postizanja sveobuhvatnog rije{enja
jugoslovenske krize. Ono {to je va`no, takav sporazum i angaòvanje mirovnih snaga ne bi
trebalo ni u kom elementu da prejudicira ishod pregovora o mirnom rje{enju dràvno-
politi~ke krize u Jugoslaviji.
Drugo, operaciju angaòvanja mirovnih snaga uspostavio bi Savjet bezbjednosti UN, na
preporuku generalnog sekretara UN. Prije davanja takve preporuke, generalni sekretar bi
traìo da se uvjeri da se sve strane u sukobu pridràvaju prethodno zaklju~enog aran`mana u
@enevi, uklju~uju}i dakle, i bezuslovno primirje, koje je zaklju~eno 23. novembra 1991.
godine. Generalni sekretar bi, naime prije predlaganja Savjetu bezbjednosti, takodje, morao
da dobije, preko svog li~nog izaslanika Sajrusa Vensa, i uvjeravanja da su sve jugoslovenske
297
strane u sukobu prihvatile koncept koji on namjerava da preporuci Savjetu bezbjednosti, i da
}e pruìti svu potrebnu pomo} i saradnju, kako bi mirovne operacije mogle da se provedu.
Tre}e, vojno i policijsko osoblje, potrebno za tu operaciju davale bi dobrovoljno, i na
zahtjev generalnog sekretara, vlade dràva ~lanica UN. Dràve u~esnice bi odobrio Savjet
bezbjednosti, na preporuku generalnog sekretara, a posle konsultacije sa jugoslovenskim
stranama. U vezi sa ovom ta~kom, mogu vas obavijestiti da smo ju~e, upoznavaju}i se sa
ovim, podsjetili na stavove koje je Predsjedni{tvo u vezi s angaòvanjem mirovnih snaga iz
pojedinih zemalja ve} zauzelo. Po ocjeni Predsjedni{tva, mirovne snage UN ne bi trebalo da
daju zemlje susjedi Jugoslavije; zatim, zemlje koje su imale svoju okupatorsku vojsku u prvom
i u drugom svjetskom ratu na ovim podru~jima, a iz drugih zemalja koje bi dale mirovne
snage ne bi trebalo angaòvati vojnike koji su jugoslovenskog porijekla.
êtvrto, pripadnici mirovnih snaga bili bi pod operativnom komandom generalnog
sekretara Organizacije Ujedinjenih nacija i ne bi im bilo dozvoljeno da primaju operativna
naredjenja od svojih nacionalnih vlasti. Od njih bi se zahtijevalo da budu potpune nepristrani
prema sukobljenim stranama, a naoruàno osoblje bi bilo pod stalnom obavezom da silu
koristi u {to manjoj mjeri i, po pravilu, samo u samoodbrani.
Peto, u skladu sa svojom normalnom praksom, Savjet bezbjednosti bi vjerovatno,
ustanovio mirovnu operaciju za Po~etni period od {est mjeseci. Ukoliko Savjet bezbijednosti
bude saglasan, mirovne snage }e ostati u Jugoslaviji dok se ne postigne sporazumno rje{enje
dràvno-politi~ke krize.
Predvidja se da bi generalni sekretar redovno podnosio izvje{taje Savjetu bezbjednosti, po
pravilu, svakih {est mjeseci. Ti izvje{taji bi sadràvali i njegovu preporuku o produènju
mandata operacije; dakle, boravka mirovnih snaga.
[esto, operacije bi kolektivno finansirale dràve ~lanice Ujedinjenih nacija. Medjutim, od
svih jugoslovenskih vlasti, o~ekivalo bi se da stave na raspolaganje Ujedinjenim nacijama i to
besplatno {to je vi{e mogu}e, sme{tajnih kapaciteta i drugih pogodnosti, kao {to su zgrade i
razni materijali, uklju~uju}i prehranu i gorivo.
U vezi sa ovim, mi smo, ju~e, sugerirali da se besplatno ustupanje prehrane i goriva isklju~i
iz ovoga ne isklju~uju}i mogu}nost da se stave na raspolaganje koliko je to mogu}e sme{tajni
kapaciteti .
Predvidjeno je da bi, takodje, bila zamoljena jugoslovenska strana da zaklju~i sa
Ujedinjenim nacijama govore u vezi sa privilegijama i imunitetom, kao i olak{icama koje bi
se pruìle mirovnim snagama da bi mogle da ispune svoje obaveze, naro~ito, potpuno
slobodnog kretanja i komunikacija .
Sedmo, oruàne snage Ujedinjenih nacija i policijski nadzornici bi bili rasporedjeni u
raznim oblastima Hrvatske koje bi se nazivale za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija.
Predvidja se da bi ta za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija bila demilitarizovana. Sve
oruàne snage, u njima, morale bi ili da se povuku, ili da se raspuste.
Uloga trupa Ujedinjenih nacija je da obezbijede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i
da sva lica, koja u njima ìve, budu za{ti}ena od straha od oruànog napada. Uloga policijskih
nadzornika Ujedinjenih nacija bi bila da osiguraju da mjesne policijske snage obavljaju svoje
nadle`nosti ne rade}i razliku izmedju nacionalnosti ili nepovredjuju}i ljudska prava .
U mjeri u kojoj snage Ujedinjenih nacija budu preuzele svoje odgovornosti, na ovom
podru~ju, sve snage Jugoslovenske narodne armije rasporedjene po drugim mjestima u
Hrvatskoj, bile bi razmje{tene izvan te republike. Snage Ujedinjenih nacija bi, takodjer,
298
prema potrebi, pomagale humanitarnim organizacijama Organizacije ujedinjenih nacija u
vra}anju svih izbjeglica svojim domovima na tom podru~ju ukoliko oni to èle.
U vezi sa povla~enjem jedinica Jugoslovenske narodne armije sa podru~ja Republike
Hrvatske, mi smo, kao Predsjedni{tvo ju~er, sugerirali da se u daljim razgovorima od tog
op{teprihva}enog principa izuzme podru~je poluostrva Prevlaka u Boko-kotorskom zalivu i
ostrva Vis i Lastovo, pri ~emu smo ostavili da se, u neposrednim razgovorima gospodina
Sajrusa Vensa sa Veljkom Kadijevi}em, to pitanje razmotri sa vojno-strate{kog aspekta. Ne
znam da li }e drug general Adì}, u vezi s tim, mo}i ne{to novo da nam kaè.
Osmo, za{ti}ena podru~ja }e biti oni dijelovi Hrvatske, gdje }e, po mi{ljenju generalnog
sekretara, biti potrebni specijalni aran`mani u toku jednog privremenog perioda radi
odràvanja trajnog primirja. To bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu
manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti dovele do oruànog sukoba u nedavnoj
pro{losti.
Kao {to je ve} re~eno, specijalni aran`mani u tim podru~jima bi bili privremene prirode i
ne bi prejudicirali ishod politi~kih pregovora o sveobuhvatnom rje{enju jugoslovenske krize.
Uspostavile bi se ~etiri zone ili ~etiri takva podru~ja, i to: isto~na Slavonija, zapadna
Slavonija, Krajina sever i Krajina jug. Oni bi obuhvatali slede}e op{tine ili dijelove
op{tina:
Isto~na Slavonija: Beli Manastir, dijelovi Osijeka, isto~no od grada Osijeka; Vukovar,
neka sela na isto~nom dijelu Vinkovaca:,
Zapadna Slavonija, Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni dijelovi Nove Gradi{ke i
isto~ni dijelovi Novske;
Krajina: Kostajnica, Petrinja, Dvor na Uni, Glina, Vrgin Most, Vojni}, Slunj, Titova
Korenica, Donji Lapac, Gra~ac, Obrovac, Benkovac i Knin.
Prije po~etka raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujednjenih
nacija, u konsulataciji sa mjesnim vlastima, bi utvrdila ta~ne granice podru~ja.
Mi smo, u vezi sa ovim, na Predsjedni{tvu, sugerirali dvije stvari: da se kod utvrdjivanja
ovih granica podje, prvenstveno, od principa razdvajanja sukobljenih strana, a ne od principa
utvrdjivanja granica; ra~unaju}i da bi princip utvrdjivanja granica na bazi etni~ke ve}ine itd.,
mogao da potraje mnogo dugo i da, prakti~no, onemogu}i angaòvanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija; pri ~emu se ra~una da bi definitivno utvrdjivanje tih granica trebalo da
proistekne kao rezultat politi~kog rje{enja dràvno-politi~ke krize, a da princip, u ovom
momentu, bude linija razdvajanja sukobljenih strana.
Drugo, sugerirali smo da se u ovom dijelu, kada je u pitanju srpska krajina, kao {to su i
kod isto~ne Slavonije nazna~ena neka podru~ja, da se za ova ostala podru~ja pored op{tinskih
podru~ja, koja su tu nazna~ena, mogu}nost i dijela teritorija drugih op{tina, ukoliko je tamo
prete`no ve}insko stanovni{tvo, etni~ko srpsko i snage razdvajanja na tim podru~jima.
10. Za{titu stanovni{tva vr{ile bi pje{adijske jedinice mirovnih snaga i njihovi policijski
nadzornici. Pje{adija bi obezbijedila da ~itavo podru~je bude demilitarizovano, policijski
nadzornici bi obezbijedjivali da mjesna policija vr{i svoje du`nosti bez diskriminacije u
odnosu na bilo koju narodnost, uz puno po{tovanje ljudskih prava svih koji ìve na tom
podru~ju.
11. Pje{adijske jedinice bi bile rasporedjene kroz cijelo za{titno podru~je Ujedinjenih
nacija. One bi bile lako naoruàne, ali bi koristile i oklopne transportere i helikoptere. One
bi kontrolisale pristup na ~itavom podru~ju uspostavljanjem kontrolnih punktova na svim
putevima i va`nijim i sporednim putevima, na svim va`nim raskrsnicama unutar njih. Na tim
299
kontrolnim punktovima one bi zaustavljale i, po potrebi, pretraìvale vozila i pojedince radi
obezbjedjivanja, da nikakve vojne formacije ili naoruàne grupe ne ulaze u za{ti}eno podru~je
i da se nikakvo oru`je, municija, eksploziv ili druga vojna oprema ne unose u za{ti}eno
podru~je. One bi, takodje, patrolirale podru~jem pje{ice, vozilima i helikopterima. Takodje
bi vr{ile istragu u vezi sa bilo ~ijom àlbom zbog kr{enja demilitarizovanog statusa podru~ja.
Za svako potvrdjeno kr{enje bi se poveo postupak protiv okrivljene strane, a generalni sekretar
bi o tome podnio izvje{taj Savjetu bezbednosti. Ukoliko bi do{lo do ozbiljne zategnutosti
medju narodnostima unutar jedne za{ti}ene zone, snage UN bi se postavile izmedju dvije
strane radi spre~avanja neprijateljstava .
12. Civilni policijski nadzornici bi, takodje, bili rasporedjeni na ~itavom podru~ju, koje je
pod za{titom UN. Oni ne bi bili naoruàni; ne bi imali izvr{nu odgovornost za odràvanje
javnog reda, ali bi, izbliza, nadzirali rad mjesnih policijskih snaga. U tom cilju, oni bi bili
smje{teni pri policijskim stanicama, u svakoj oblasti i op{tini; pratili bi mjesnu policiju pri
patroliranju i obavljanju njihovih du`nosti. Oni bi ispitivali sve, eventualne, àlbe zbog
diskriminacije ili eventualnih povreda ljudskih prava i izve{tavali bi o svim potvrdjenim
slu~ajevima diskriminacije ili zloupotreba o tome zapovednika mirovnih snaga UN. Njima bi
bio omogu}en slobodan i direktan pristup svim zgradama i lokalima, koji pripadaju mjesnim
policijskim snagama, ili su pod njihovom kontrolom.
13. Mirovne snage Ujedinjenih nacija bi, takodje, uklju~ivale i grupu vojnih posmatra~a.
Oni bi bili nenaoruàni, u skladu sa normalnom praksom Ujedinjenih nacija. Isprva bi bili
rasporedjeni po podru~jima, koja su pod za{titomUN, radi provjeravanja demilitarizacije tih
podru~ja. îm bi se izvr{ila demilitarizacija, vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~je
Bosne i Hercegovine koja se grani~e sa Hrvatskom. Njihove funkcije bi bile da patroliraju
~itavo podru~je,da se povezuju sa vojnim vlastima i da obavje{tavaju zapovednika snaga UN,
ukoliko etni~ka zategnutost bude zaprijetila da poremeti mir, koji budu uspostavile snage u
podru~ju pod za{titom Ujedinjenih nacija. One bi pruàle svoje usluge u re{avanju te{ko}a,
koje bi mogle nastati i u ispitivanju prijave zategnutosti ili agresije izmedju etni~kih grupa.
Ta~nu lokaciju gdje }e dejstvovati vojni posmatra~i, odlu~i}e prethodnica snaga UN, posle
konsultacije sa mjesnim vlastima. Mali odred vojnih posmatra~a bi,i sto tako, bio smje{ten u
Dubrovniku.
14. Vojno i policijsko osoblje snaga Ujedinjenih nacija bi stiglo u Jugoslaviju ~im Savjet
bezbijednosti bude donio odluku o uspostavljanju tih snaga. One bi se, jednovremeno,
rasporedile u sva ~etiri podru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija
Preuzimanje odgovornosti snaga UN za za{titu tih podru~ja bi se sinhronizovalo sa
procesom demilitarizacije. U tom cilju, zahtjeva}e se tijesna saradnja sa komandantima snaga,
koje su sada rasporedjene u podru~jima predvidjenim za za{titu UN i dogovorno }e se utvrditi
rokovi radi uskladjivanja dolaska mirovnih snaga UN, sa demilitarizacijom tih podru~ja.
U ovom dijelu, mi smo, na ju~era{njoj sjednici Predsjedni{tva, sugerirali da se potpuna
demilitarizacija ovih podru~ja, koja bi bila pod za{titom UN, poveè i sa demobilizacijom ili
dekoncentracijom trupa hrvatskih oruànih formacija u podru~jima, koja grani~e sa srpskim
krajinama.
15. Na osnovu dogovorenih rokova, demilitarizacija ovih podru~ja bi se izvr{ila, {to je brè
mogu}e, slede}i na~in:
a) sve jedinice i osoblje JNA i hrvatskog zbora narodne garde, kao i sve jedinice teritorijalne
odbrane, ili ljudstvo, koji nijesu bazirani u ovim podru~jima, bi bila povu~ena iz ovih
podru~ja;
300
b) sve jedinice teritorijalne odbrane i ljudstvo, koji su bazirani u ovim podru~jima bili bi
raspu{teni i demobilisani. Raspu{tanjem se podrazumijeva i privremeno raspu{tanje
komandnih struktura jedinica. Demobilizacija bi zna~ila da demobilisano ljudstvo mora da
prestane da nosi uniformu ili oru`je, mada bi moglo i dalje da bude pla}eno od strane mjesnih
vlasti; oru`je jedinica teritorijalne odbrane i ljudstva, baziranih u ovim podru~jima, bilo bi
predate jedinicama JNA, odnosno hrvatskom zboru narodne garde, prije nego {to se te
jedinice povuku iz podru~ja pod kontrolom Ujedinjenih nacija.
Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN za vrijeme prelaznog perioda, ukoliko
doti~ne jedinice budu preferirale taj aran`man. U vezi s ovim, mi smo u Predsjedni{tvu
sugerirali da se, umjesto jedne ili druge alternative, predvidi jedna mogu}nost da se to
oru`je preda i uskladi{ti u skladi{ta lokalnih policijskih snaga, ra~unaju}i, neovisno od toga
{to UN i Savjet bezbjednosti angaòvanjem svojih snaga preuzimaju pune garancije za za{titu
stanovni{tva na toj teritoriji, iz psiholo{kih razloga i zbog dosta visokog stepena nepovjerenja
koje je stvoreno kod tog stanovni{tva; bilo bi mnogo zna~ajno da se to oru`je ne predaje ni
JNA koja bi se u medjuvremenu povukla, niti pod kontrolu UN, nego da se preda lokalnim
policijskim snagama i da se drì uskladi{teno na samoj teritoriji ovih podru~ja, pod
kontrolom lokalnih policijskih snaga, uz mogu}nost da snage UN i policijski nadzornici
mogu istovremeno da kontroli{u da je to oru`je tu i da se bez velike nu`de ne}e ponovo
uzimati. Sve paravojne, neredovne ili dobrovolja~ke jedinice i ljudstvo bi morali ili da se
povuku sa ovih podru~ja ili, ukoliko ìve u njima, da budu raspu{tene i demobilisane.
16. Odgovornost je svake jedinice, prije nego {to se povu~e ili raspusti, da ukloni sve mine
koja je postavila dok je bila rasporedjena na tom podru~ju.
17. Izvr{enje gornjih aran`mana u pogledu demilitarizacije podru~ja pod za{titom UN
provjeravale bi snage UN. Usporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od strane snaga UN
na podru~jima pod za{titom UN, jedinice JNA rasporedjene u drugim dijelovima Hrvatske
bile bi razmje{tene na podru~je izvan te Republike.
Vremenski rokovi za ovu realizaciju bili bi dogovoreni izmedju zapovjednika snaga UN i
saveznog sekretara za narodnu odbranu SFRJ.
18. Sve srpske teritorijalne paravojne neredovne i dobrovolja~ke jedinice, osim onih koje
su raspu{tene i demobilisane u podru~ju bi, isto tako, bile povu~ene iz Hrvatske. To
povla~enje bi provjeravali vojni posmatra~i UN.
19. Odgovornost za odràvanje javnog reda u podru~jima pod za{titom Un, vr{ile bi
mjesne policijske snage, koje bi bile naoruàne samo pi{toljima. Te snage bi obrazovali
stanovnici doti~nog podru~ja, u srazmjeri koja odràva nacionalni sastav stanovni{tva koje je
u njemu ìvjelo prije skora{njih neprijateljstava. Mjesne policijske snage bi bile odgovorne
postoje}im skup{tinama op{tina u podru~ju. Sve postoje}e regionalne policijske strukture bi
ostale na mjestu, pod uslovom da su u skladu sa navedenim principom nacionalnog sastava
mjesnih policijskih snaga.
20. U skladu s utvrdjenim medjunarodnim na~elima, stav UN je da se omogu}i povratak
domovima svih lica koja su izbjegla za vrijeme skora{njih neprijateljstava, ukoliko ta lica to
èle. Prvi korak u ovome }e preduzeti humanitarni organi UN. Ukoliko se uspostave snage
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, one bi podràvale ovu aktivnost u navedenim podru~jima.
Policijski nadzornici UN bi odigrali posebno va`nu ulogu u tom pogledu.
21. Ukoliko se bude uspostavila mirovna operacija radi izvr{enja gore navedenih funkcija,
njom bi komandovao civilni {ef misije, koji bi primao naredjenja od generalnog sekretara
UN, a kome bi, takodje, podnosio izvje{taj. Kao {to je ve} re~eno, sam generalni sekretar UN
301
bi redovno podnosio izvje{taje Savjetu bezbjednosti, od kojeg bi traìo savjete, ukoliko bi bi
izbile te{ko}e u izvr{enju mandata snaga UN [ef misije bi imao pod svojom vla{}u
zapovjednika snaga UN, u ~inu general-majora, koji bi komandovao vojnim elementima i
policijskog komesara, koji bi komandovao civilnim policijskim nadzornicima.
[tab snaga UN bio bi lociran u Banjaluci, sa ispostavama u Beogradu i Zagrebu. U vezi s
lociranjem {taba ovih snaga, bio sam u prilici da razgovaram sa gospodinom Radovanom
Karadì}em u momentu kada je Milan Babi} bio kod mene. Tom prilikom sam kazao da, kad
bih kojim slu~ajem bio na mjestu gospodina Milana Babi}a, u tom slu~aju traìo bih da taj
{tab bude lociran ba{ u Kninu. Medjutim, ukoliko to ne odgovara, izrazio sam mi{ljenje i
gospodinu Karadì}u da bi nama mnogo vi{e odgovaralo da taj {tab snaga UN bude lociran
u Bosni i Hercegovini, a ne u Hrvatskoj. Jer kroz dosada{nje angaòvanje posmatra~a
Evropske misije, koji su svi locirani u Hrvatskoj, mogli smo se uvjeriti i mogli smo zaklju~iti
koliko i njihov boravak na tom podru~ju, a ne na na{em podru~ju, doprinosi u zna~ajnoj
mjeri pristranosti u svakodnevnom operativnom radu.
[to se ti~e same Bosne i Hercegovine, izrazio sam mi{ljenje da bi bilo bolje da taj {tab bude
lociran u Banjaluci nego da bude lociran u Sarajevu ili u Mostaru koji su vaìli, isto tako,
kao neke mogu}e alternativne lokacije.
22. Radi istraìvanja gore navedenih funkcija, snage Ujedinjenih nacija bi se sastojale od
pribli`no 10 pe{adijskih bataljona, 100 vojnih posmatra~a i 500 policijskih nadzornika,
zajedno sa potrebnom civilnom i vojnom podr{kom. To bi sa~injavalo brojnost od ne{to
iznad 10.000 lica.
To su, uglavnom, elementi koji su do sada bili prisutni u razgovorima koji su vodjeni sa
izaslanikom generalnog sekretara UN, gospodinom Sajrusom Vensom.
Mi smo ve} bili u prilici da na nivou Predsjedni{tva odrìmo dva konsultativna razgovora
sa predsjednicima skup{tina srpskih krajina. Iz tih razgovora i konsultacija mogli smo da
osjetimo i rezerve, koje su prisutne i koje se moraju razumjeti i prihvatiti, i shvatiti, u vezi sa
ovakvim na~inom angaòvanja mirovnih snaga UN. Ono {to smo kazali i njima, a {to èlimo
i vama da kaèmo, na osnovu nekih elemenata koje smo kao ~lanovi Vrhovne komande imali
prilike da vidimo i da se upoznamo u sklopu tih priprema operativnih i tehni~kih eksperata
itd. Tu je predvidjeno da bi uvodjenje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i{lo sa linijom
razdvajanja sukobljenih strana.
Pri tome je, na osnovu tih prvih ideja, koje su napravljene koristim priliku da to, ipak,
kaèm, bez obzira da li je to kona~no i definitivno bilo predvidjeno da te snage budu
rasporedjene na ~itavom ovom podru~ju tih linija razdvajanja; ne{to malo dublje u teritoriju,
predvidjena su mjesta za povremeni boravak i baziranje tih snaga; a jo{ dublje unutar
teritorija, kada je u pitanju srpska krajina, objekti, odnosno mjesta u kojima bi bile te snage
locirane; dakle sa stalnim boravkom; imaju}i u vidu da se radi o brojnom sastavu ljudstva ,
da tom ljudstvu treba obezbjediti normalne uslove ìvota i rada, u odredjenim urbanim
sredinama, i ra~unaju}i da bi se moglo vrlo lako desiti, na osnovu iskustva koja do sada
imamo, da se te mirovne snage zadrè i dosta dug vremenski period na tom podru~ju, dok se
iznadju politi~ka rje{enja na{e dràvno-politi~ke krize.
Za razliku od Srpske krajine, prema ovoj prvoj ideji koju smo imali prilike da vidimo, oko
razmje{taja snaga u Isto~noj Slavoniji, Zapadnom Sremu i Baranji; s obzirom da je to
podru~je jo{, po dubini, uè prema tom prvom konceptu, ipak, te snage bi u toj oblasti bile
smje{tene, prakti~no, negdje na obalama Dunava; dakle na ovoj granici: sa stalnim boravkom.
Isto tako, predvidja se na toj liniji razdvajanja stalno prisustvo snaga Ujedinjenih nacija.
302
Mi, kao Predsjedni{tvo, ocjenjujemo da se sada nalazimo pred jednom vrlo krupnom i
zna~ajnom odlukom, s obzirom da treba i da se izjasnimo kao Predsjedni{tvo oko tih
uslova za angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Pri tome, imamo u vidu nekoliko
elemenata, kao Predsjedni{tvo zemlje i kolektivni {ef dràve, ali i kao Vrhovna komanda
oruànih snaga, koje bi morali imati u vidu i najzainteresovaniji pripadnici srpskog naroda u
srpskim krajinama. Ti elementi su slede}i: ukoliko postavimo uslove za angaòvanje tih
mirovnih snaga, na na~in koji ne bi bio prihva}en ni od druge strane dakle, od hrvatske strane
to znaci da bi se mogli ste}i uslovi da otpadne mogu}nost, uop{te, angaòvanja mirovnih
snaga Ujedinjenih nacija i, u takvom pretpostavljenom slu~aju nama, kao dràvnom vrhu
zemlje i kao Vrhovnoj komandi oruànih snaga, ne preostaje ni{ta drugo nego orijentacija na
ratnu opciju. Jer, bez obzira na to {to smo mi, prakti~no, sa Jugoslovenskom narodnom
armijom, Teritorijalnom odbranom i srpskim dobrovolja~kim odredima na podru~ju svih
srpskih krajina, uglavnom dostigli granice onog teritorija gdje taj srpski narod predstavlja
etni~ku ve}inu, nama se postavlja kao veoma krupan i sloèn zadatak o~uvanje tih teritorija;
i drànja tih pozicija u uslovima stalnog demobilisanja, stalnog donaoruànja i pripremanja
ofanzive od strane hrvatskih oruànih formacija procena je i vojnog vrha, kao i na{a da, sa
tim snagama koje su tamo, ne bismo mogli o~uvati i odràti te teritorije u slu~aju ja~e
koncentracije snaga i preduzimanja ofanzivnih operacija od strane hrvatskih vlasti, ~ak i pod
pretpostavkom da ne bismo bili u obavezi da snage, koje ve} imamo mobilisane na tom
podru~ju, moramo zamjenjivati, iz onih normalnih, fizi~kih i ljudskih potreba, jer se tamo
pojedine jedinice i ljudi, koji su angaòvani u tim na{im vojnim formacijama, nalaze i po
nekoliko mjeseci.
Drugi veoma krupan razlog, koji moramo imati u vidu, jeste na{a procjena, u
Predsjedni{tvu Jugoslavije, da utvrdjivanje uslova, koji bi onemogu}ili angaòvanje
Ujedinjenih nacija, odnosno njenih snaga, otvara prostor za dalje agresivno pona{anje
Njema~ke i ~itavog njema~kog bloka, kao {to znate, koji su veoma uspjeli da svoj koncept,
viziju i svoje interese nametnu, prakti~no, ~itavoj Evropskoj zajednici. Angaòvanje mirovnih
snaga Ujedinjenih nacija, po ocjeni Predsjedni{tva, ne samo da otvara {ansu i mogu}nost
uspostavljanja mira i traènja politi~kog rje{enja u mirnim uslovima, nego po na{oj ocjeni
daje nama {ansu da se izvu~emo iz tih kandì Evropske zajednice, sa dominatnim uticajem
njema~kog bloka; daje nam {ansu za ja~e angaòvanje Savjeta bezbjednostii za neposredniji i
ja~i uticaj Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, kao i Sovjetskog Saveza u odnosu na Evropsku
zajednicu i Njema~ku, sa dominantnim uticajem Njema~ke kao ^lanice Evropske zajednice.
Otuda sva ta nervoza koja je prisutna u Njema~koj, Austriji i pretnje koje se odnose na
jednostrane akte priznavanja; pri ~emu ne isklju~ujemo mogu}nost da bi, u slu~aju nastavka
takve agresivne politike, moglo veoma lako do}i i do internacionalizacije sukoba na tom
podru~ju; do angaòvanja neposredno, Njema~ke i Austrije u takvom pro{irenom sukobu,
nakon pojedina~nog priznanja, koje bi od ovih zemalja moglo da uslijedi, za Sloveniju i
Hrvatsku.
Na{a je procjena da angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija predstavlja veoma
uspe{nu branu takvoj agresivnoj njema~koj politici na ovom podru~ju.
Tre}e, imamo u vidu da, na ovim podru~jima, srpsko stanovni{tvo ostaje, u cjelini,
autonomno sa svojim policijskim snagama, organima vlasti i isklju~uje se mogu}nost bilo
kakvog vojnog prisustva hrvatskih oruànih formacija natom podru~ju.
êtvrto mi, kao Predsjedni{tvo, u traènju politi~kog rje{enja, ostajemo i dalje uporni i bez
ikakvog kolebanja pri stavu u traènju politi~kog rje{enja u mirnim uslovima a to smo i do
303
sada, bili u prilici da javno saop{timo, kao kolektivni organ i svako od nas pojedina~no, u
javnim istupima da nema trajnog i mirnog politi~kog rje{enja za status srpskih krajina,
ukoliko se ne podje od prava tog naroda na samoopredjeljenje i ukoliko neko ra~una da te
teritorije treba da ostanu u granicama nezavisne dràve Hrvatske.
Naime, mi mislimo da ovakav na~in angaòvanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, ve}
automatski ta podru~ja isklju~uje iz onoga {to bi moglo biti jurisdikcija hrvatskih vlasti, ~ak
i u slu~ajevima jednostranog priznanja Hrvatske od strane pojedinih zemalja Evrope, ovo je
teritorija koja je pod za{titom Ujedinjenih nacija, a politi~ko rje{enje podrazumijeva ako to
bude trebalo da kaèmo i ponovljeni plebiscit, kada se za to stvore uslovi, ako treba i pod
medjunarodnom kontrolom, ali da volja tog naroda bude ona koja }e odrediti trajniju
sudbinu tog naroda i pitanje s kim }e ìvjeti.
To su razlozi, zbog kojih mi mislimo u Predsjedni{tvu SFRJ da, bez obzira na sve dileme
koje su prisutne, na sve rezerve kojih ima, ne bi smijeli, sa na{e strane, kao Predsjedni{tvo koje
je i pokrenulo inicijativu za angaòvanje mirovnih snaga, zatvoriti vrata pred ovom
mogu}nosti, zbog straha da bi eventualno neko mogao da bude izigran sa ovakvim
agaòvanjem mirovnih snaga UN; jer, pored ostalog, imali smo razgovore i u [tabu Vrhovne
komande kao Predsjedni{tvo SFRJ, u cijelini, i bili u prilici da se upoznamo sa predvidjanjima
[taba Vrhovne komande o tome na kojim podru~jima i gdje bi te na{e operativne, brze,
motomehanizovane jedinice bile rasporedjene u slu~aju demilitarizacije srpskih krajina; na
osnovu onoga {to smo vidjeli u [tabu Vrhovne komande, a imaju}i uvidu da ta teritorija nije
mnogo duboka i da se ta rastojanja, otprilike, kre}u od 60-80 km po dubini teritorije, te
motomehanizovane jedinice JNA, za slu~aj bilo kakvog iznenadjenja ili nepredvidjenih
okolnosti, u roku od nekoliko sati prakti~no mogu sa jedne na drugu granicu da stignu.
Zavr{avam s tim {to smo bili, do sada, u prilici da kaèmo najodgovornijim rukovodiocima
organa srpskih autonomnih oblasti da svi mi koji smo ovde u Predsjedni{tvu, a uvjeren sam
i Slobodan Milo{evi}, kome ste i njemu li~no, a i rukovodstvu Srbije i Srbiji, kao Republici
u vi{e navrata do sada iskazali puno povjerenje da {titi va{e interese. Dakle, niko od nas
pojedina~no, budite sigurni, nema nikakav drugi interes mimo onoga {to predstavlja i interes
svakoga od vas, kao odgovornih ljudi i interes bilo kojeg pripadnika srpskog naroda na tim
podru~jima. Mislim da smo, kroz na{e dosada{nje angaòvanje, u Predsjedni{tvu SFRJ, mi sa
svoje strane, dali dosta elemenata i uvjeravanja da ne bi ni sutra izneverili interese tog srpskog
naroda, samo {to smo sada, ovdje, u prilici da se, opredjeljuju}i se za angaòvanje mirovnih
snaga UN, pri zauzimanju stava, uzimamo u obzir, ne samo lokalne potrebe tog stanovni{tva,
nego da mjerimo i sve one druge negativne elemente koji bi mogli proiste}i iz zatvaranja
vrata mirovnih snagama prakti~no, ~itav ovaj dio Jugoslavije, koji je ve} izrazio èlju da
konstitui{e tu novu dràvu i u toj novoj dràvi zajedno ìvi.
Sa time zavr{avam. Hvala.
Prije nego {to predjemo na razmjenu mi{ljenja, ako neko ima nekih pitanja, u vezi sa ovim,
moè da postavi. Moram re}i, mi smo, zbog vremena i hitnosti, bili u prilici da ovu
konsultaciju i informisanje danas dogovorimo, da nije situacija kakva jeste, da Slobodan
Milo{evi} nije oti{ao u Hag, bio bi, vjerovatno, ovdje, jer smo mislili da ga zamolimo da dodje
i da se uklju~i u na{ rad. Ali, mi smo kao Predsjedni{tvo, ocijenili da nama jedna ovakva
konsultacija sa vama zna~i veoma mnogo, jer procjenjujemo da ne bi bilo dobro da se sada,
na ovom izuzetno zna~ajnom pitanju, pojave razlike bilo kakve u osnovnim, strate{kim
opredijeljenjima na{im, jer }emo, ipak, kao Predsjedni{tvo, biti u obavezi da se izja{njavamo
oko tog anga`mana vizavi Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a istovremeno da
304
prihvatamo odredjene odluke i donosimo odredjene odluke, kao Vrhovna komanda oruànih
snaga SFRJ.
Prije pitanja, zamolio bih, ako neko od ^lanova Predsjedni{tva èli neke dopune, u vezi
ovoga {to sam rekao.
Mo`da Blagoje èli ne{to da kaè.
BLAGOJE AD@I]:
Kasnije }u re}i.
SA[l] ILIJA:
Ja bih par pitanja, da se razjasnimo, pre nego {to predjemo na raspravu. Mislim da je to bitno
zbog same rasprave.
Prvo, ko je sve ove elemente, koji organ, ili pojedinac, o kojima je re~ u ovom Sporazumu
dogovarao?
Drugo, ko se smatra u tim razgovorima stranama u sukobu?
Tre}e, ko }e u ime jugoslovenske strane, ali van Hrvatske zaklju~iti sporazum sa Savetom
bezbednosti?
Ima tu stvari, o ~emu }emo kasnije govoriti, sadràjno-tehni~ki imamo tu svoje mi{ljenje;
mislim da bi bilo dobro da se ne bi usmeravali na pogre{ne strane, da se na ova osnovna
pitanja odgovori.
BRANKO KOSTI]:
Ja bih dao odgovor na sva ova tri pitanja, naravno, u mjeri u kojoj ja to mogu da kaèm.
Rekao sam na po~etku sve razgovore, koji su do sada vodjeni izmedju Sajrusa Vensa, kao
specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN, vodio je Slobodan Milo{evi}, i Veljko
Kadijevi}. Dakle, to su dvije li~nosti, sa na{e strane; gospodin Sajrus Vens je vodio razgovore
sa gospodinom Tudjmanom, sa hrvatske strane, vjerovatno.
Prema tome, svi ti elementi razgovora, dogovora, itd. su razgovarani u tim sastavima, pri
~emu je, duàn sam to da kaèm, Veljko Kadijevi} nas obavijestio, kao Predsjedni{tvo, da su
se njegovi razgovori s gospodinom Vensom ograni~avali, otprilike, na ona pitanja koja se ti~u
po{tivanja Sporazuma o prekidu vatre i, Blagoje }e nas obavijestiti da li je bilo jo{ razgovora
oko vojno-strate{kih pitanja povla~enja jedinica JNA sa pojedinih delova teritorija
Hrvatske, ovo {to sam pomenuo: Prevlaku, Vis, Lastovo, itd.
Mogu do kraja da razumijem i nezadovoljstvo, pa mo`da i povrijedjenost, da
najodgovorniji predstavnici srpskih krajina su, u ovom slu~aju, zaobidjeni i nijesu u~estvovali
u razgovorima sa Sajrusom Vensom. Ali, ako bi to, sa tog aspekta posmatrali, onda bi mogli
na isti na~in taj osje}aj uvrijedjenosti, pa i nezadovoljstva, izrazimo i mi, kao Predsjedni{tvo
SFRJ, koje je u cjelini, zaobidjeno. No, mislim da, u ovom momentu to nije ni osnovno ni
su{tinsko pitanje sa kime se razgovaralo. Mislim da je osnovno i su{tinsko pitanje {ta je
dogovoreno i {ta se moè prihvatiti, a ne s kim je razgovarano.
Tko su strane u sporazumu? Ra~unamo da strane u sporazumu mogu biti samo Jugoslavija
i Savjet bezbjednosti UN. Svako prihvatanje drugih strana u sporazumu, bilo Hrvatske, bilo
Srbije, itd. ve} unaprijed bi pretpostavljalo fakti~ko medjunarodno priznanje republika i
njihovog subjektiviteta, koje one to, jo{ uvijek, nemaju.
Prema tome, neovisno od toga ko je razgovarao, s kim je razgovarao itd. ovdje }e se morati
pojaviti Jugoslavija, njeni nadle`ni organi i Savjet bezbjednosti. Ja ne isklju~ujem mogu}nost
da Predsjedni{tvo Jugoslavije i u ovom kona~nom oblikovanju svega toga opet bude
305
zaobidjeno ali da, ipak, mi kao Predsjedni{tvo Jugoslavije damo odredjeni stav oko toga,
makar se dogovorili da na{ Savezni sekretarijat za inostrane poslove, po svojoj liniji,
uobi~ajenim diplomatskim kanalima obavijesti Savjet bezbjednosti da su to ti uslovi koji su
dogovoreni, prihvatljivi itd. Pri tome, mogu da pretpostavim da bi, vjerovatno, gospodin
Sajrus Vens, kao specijalni izaslanik generalnog sekretara UN, mogao, u slu~aju da osjeti to
za potrebno, pribaviti i neke interne saglasnosti, sporazume itd. ili sa Tudjmanom ili sa
organima u Bosni i Hercegovini, odnosno u Banjaluci, vezano za lociranje Glavnog {taba
mirovnih snaga UN.
Tu je, vjerovatno, i pitanje ko potpisuje taj sporazum? Na osnovu ovih elemenata i
saznanja, koje mi do sada imamo, postavlja se pitanje da li bi, uop{te, i bilo potpisivanja
sporazuma, ili bi ovi elementi, kona~no usagla{eni, bili elementi koji bi u pisanoj formi bili
dati od gospodina Sajrusa Vensa generalnom sekretaru, a generalni sekretar ih u pisanoj formi
dao Savjetu bezbjednosti, uz prethodno pribavljenu saglasnost jugoslovenske strane za takav
na~in anga`mana mirovnih snaga UN.
Koliko god ovo krije odredjene rizike, koliko god smo se svi mi ve} napunili
nepovjerenjem prema svemu tome {to se sa hrvatskom stranom dogovara, ipak bih zamolio i
sugerirao da u na{im razmi{ljanjima imamo u vid uda jedan ovakav aran`man nije aran`man
Evropske zajednice, ~iji ~lanovi mi nijesmo, nije aran`man jedne medjunarodne organizacije
koja ima jedan univerzalni karakter, ve} je ovakav aran`man sa Savjetom bezbjednosti UN.
Svaki poku{aj kr{enja tog aran`mana, pogotovo u uslovima kada su mirovne snage UN tu,
ima neuporedivo ve}u specifi~nu teìnu sa stanovi{ta konsekvenci po onoga ko se tog
aran`mana ne bi pridràvao. Mi bi, sasvim sigurno, s na{e strane, ukoliko bi do naru{avanja
takvog aran`mana do{lo, kao Jugoslavija to smo stavili do znanja bili u obavezi da
preduzmemo mjere da otklonimo takve eventualne akcije koje su nepredvidjene, ukoliko
snage UN ne bi pokazale spremnost ili sposobnost da se takvim nepredvidjenim aktima
suprostave. Zamolio bih da u vezi s tim imamo malo u vidu Savjet bezbjednosti i OUN, kao
izuzetno kompetentne organe. Vjerovatno ono {to nama pada kao primisao, da bi sve to
moglo biti izigrano, uvjeren sam da onima, koji rade na angaòvanju mirovnih snaga UN, sa
stanovi{ta pozicije Savjeta bezbjednosti, to nije u toj mjeri prisutno. Zbog toga s na{e strane,
mogu biti rezerve prisutnije nego kod njih samih koji u~estvuju i razgovaraju o tome.
BORISAV JOVI]:
Dodao bih jednu re~enicu, da ne bi bilo zabune.
Mi smo, kao li~nosti i kao ~lanovi Predsedni{tva, stalno bili u neposrednoj komunikaciji i
sa Milo{evi}em i sa Kadijevi}em da neko ne misli da mi ne znamo {ta se radilo; naravno, u
meri u kojoj su oni i mi mogli da uti~emo na jedan koncept, jer se on gradi obostrano, sa vi{e
strana, vode}i ra~una i o praksi UN, i o hrvatskoj strani itd.
Dakle, mi kao Predsedni{tvo nismo odlu~ili, ali smo stalno u~estvovali u komunikacijama
sa ljudima koje su oni prihvatili kao partnere za razgovor.
ILIJA SA[I]:
Izvinjavam se, ne znam da li ste shvatili moje pitanje? Ne bi èleo da budem shva}en niti
zlonamerno niti tendenciozno. U startu, nakon pokretanja inicijative oko angaòvanja snaga
UN, re~eno je da snage UN ne}e biti rasporedjene, odnosno ne}e do}i, ako se s tim ne saglase
sve strane u sukobu. Obzirom da srpske krajine vode rat u Hrvatskoj, a do sada sa direktnim
pregovara~ima nisu bile ni konsultirane ni pitane, smatra li se time da srpske krajine u
Hrvatskoj nisu strane u sukobu?
306
BRANKO KOSTI]:
[to se ovoga ti~e, mi se vra}amo na pitanja koja su bila i, ina~e, kod na{eg prvog sporazuma
prisutna {ta je ono {to bi bilo poèljno, a {ta je ono {to bi bilo mogu}e.
Savjet bezbjednosti polazi od toga da je na javnoj sceni jedan unutra{nji konflikt u
Jugoslaviji, koja je ~lanica UN, i jedini partner Savjeta bezbjednosti UN. Da bi, ipak, naveli
Savjet bezbjednosti i UN da na{u inicijativu prihvate, bez obzira {to se radi o na{em
unutra{njem konfliktu, mi smo naveli nekoliko elemenata, zbog kojih smo smatrali da Savjet
bezbjednosti ne moè preko njih pre}i. To je i poku{aj ponovnog genocida nad srpskim
narodom na tom podru~ju, koji je ve} jedan takav genocid doìvio u drugom svetskom ratu.
To je veliki broj pla}eni~ke vojske u hrvatskim oruànim paravojnim formacijama; to je
ogroman broj izbjeglica do kojih je do{lo zbog tog oruànog konflikta, i to je involviranost
jednog broja susjednih zemalja koje uvozom oru`ja, uvozom eksperata, stru~njaka itd., upli}u
se u na{e unutra{nje stvari, pomaù Hrvatskoj itd. Smatrali smo da takvim daljim
produènjem ratnog sukoba i takvim angaòvanjem tih pojedinih zemalja iz susjedstva, koje
pruàju pomo} Hrvatskoj, moè do}i do eskalacije sukoba ne samo na podru~ju Jugoslavije,
nego i da ugroze mir u regionu, pa i u Evropi. Svaki od tih elemenata koje smo mi naveli, sam
za sebe je dovoljan da se Savjet bezbjednosti pozabavi time i da napravi presedan. Jer do sada,
izuzev na Kipru, UN nijesu bile u prilici da angaùju svoje mirovne snage, u slu~aju oruànih
sukoba unutar jedne zemlje; one su angaòvale mirovne snage u oruànim sukobima i
konfliktima izmedju zemalja ~lanica UN.
BORISAV JOVI]:
Ali, ovo je jedan oblik konsultovanja krajina. To nije kona~na stvar.
RISTO MATKOVI]:
Mislim da bi jedno pitanje trebalo razjasniti, radi daljeg razgovora. Mo`da su neke
pojedinosti za nekog sporedne, a za nas nisu.
Gospodin potpredsjednik je rekao da bi snage bile rasporedjene u raznim podru~jima
Hrvatske. Kada ste kasnije nabrojali op{tine, vidio sam da te snage, s vrlo malim izuzecima,
uop{te nisu rasporedjene u Hrvatskoj. To je vrlo va`no pitanje.
BRANKO KOSTI]:
Rekao sam pi{e to tu. Mi smo kao Predsjedni{tvo u vezi s tim dali sugestiju da svuda
tamo gdje se pominje Hrvatska da se stavi Republika Hrvatska jer smo u startu rekli da
angaòvanjem mirovnih snaga ne prejudiciramo politi~ka rje{enja.
Prema tome, mi kao Predsjedni{tvo, nismo do sada priznali secesiju Hrvatske ona je dio
teritorije Jugoslavije. U tom smislu smo sugerirali da se u ovom tekstu, svuda gdje se pominje
Hrvatska, podru~je Hrvatske stavi podru~je Republike Hrvatske i Republike Bosne i
Hercegovine, kao federalnih jedinica. Ne priznajemo akt secesije, niti ovim ~inom
prejudiciramo bilo koje politi~ko rje{enje.
înjenica je da su, nakon toga i nakon Ustava i mimo Ustava, Hrvatska poku{ala aktom
secesije; da su srpske krajine, kao odgovor na takav njihov potez konstituisane kao srpske
autonomne oblasti u tim podru~jima, itd. To treba da se rije{i kroz iznalaènje politi~kog
rje{enja dràvno-politi~ke krize Jugoslavije u cjelini, pa i utvrdjivanje statusa i krajina i srpskog
naroda na tim teritorijama.
307
RISTO MATKOVI]:
Ja sam razumio va{ odgovor. Ali, ipak, inzistiramo na tome, kada razgovaramo, da se
Krajina kao faktor uvaàva, jer je pojednostavljivanje, na taj na~in, da se kaè da je Krajina
sada hrvatska i isto tako prejudicira stvar. Krajina nije hrvatska.
To sam samo htio da kaèm, ali, razumijeli smo se, pa nemam daljih primjedbi.
MILAN MARTI]:
Ima jo{ jedno pitanje: po ~ijem zakonu vr{e slu`bu snage milicije u SAO Krajini, ukoliko
dodje do takvog rje{enja? Tko odredjuje veli~inu milicije i da li se ostvaruje ikakav uticaj
hrvatskih vlasti na te snage milicije u SAO Krajini?
RADOVAN KARAD@I]:
Samo da dodam na ovo da li sam dobro razumio: da pored op{tinske milicije postoji i
regionalna policija, tj. kraji{ka policija?
BORISAV JOVI]:
Da.
BRANKO KOSTI]:
Da. To je re~eno ovdje. Na to pitanje, zaista, odgovoriti ne mogu, niti znam da li se toliko
detaljno ulazilo u sve to. Ali, sve ovo {to ovdje pi{e podrazumijeva da ostaju lokalni organi
vlasti. Ostaje u va{oj nadle`nosti, kao {to se snage Ujedinjenih nacija, odnosno Savjet
bezbjednosti ne}e mije{ati u broj oruànih formacija MUP-a Hrvatske, da se na isti na~in,
ne}e mije{ati u broj naoruànih pripadnika unutra{njih poslova u srpskim krajinama.
Prema tome, ovde je ta~no re~eno, u ovom dokumentu, da se oni ne}e mije{ati, niti imaju
nadle`nost politi~ke ocjene djelovanja; ve} su ovi politi~ki nadzornici, u stvari, vi{e jedna
kontrola da se eventualno ne bi desilo, ukoliko u srpskim krajinama sa prete`no hrvatskim
stanovni{tvom, da ne bi i to stanovni{tvo moglo da se nadje ugroènim pona{anjem organa
unutra{njih poslova srpskih oblasti krajine; jer se time isklju~uje kao {to vidite bilo
kakvo prisustvo policijskih snaga Republike Hrvatske; kao {to se isklju~uje bilo kakvo
prisustvo njihovih naoruànih formacija, kao i naoruànih pripadnika Jugoslovenske narodne
armije. Predvidja se zadràvanje regionalnih struktura, kao {to je re~eno, {to podrazumijeva
ako ste primijetili da regionalne strukture MUP-a u jednoj krajini, od prilike, imaju
nacionalni sastav koji odgovara nacionalnom sastavu stanovni{tva: ali se radi o lokalnom
stanovni{tvu.
BORISAV JOVI]:
Iz ovoga proizlazi ne{to jasno, a ne{to nije ba{ sasvim.
Vrlo je jasno da Hrvatska, na tim teritorijama, vi{e nema nikakvu vlast, niti vojnu niti
policijsku, niti civilnu i da, uop{te, da vr{i nikakav uticaj.
Drugo, jasno je da tu vlast vr{e lokalni i pokrajinski organi. Jedino, nije dovoljno jasno koji
se zakoni primenjuju, ali obzirom da Hrvatska ne moè da vr{i prisilu dràvnu na to koji }e
se zakoni primenjivati, vrlo je jasno da }e se u krajinama, primenjivati oni zakoni za koje oni
smatraju jugoslovenskim zakonima.
Prema tome, to pitanje ovde i ne moè da se postavi iz jednostavnog razloga, {to
Ujedinjene nacije nisu kompetentne za ta politi~ka pitanja. One imaju jedino za cilj da ovde
obezbede da se ne ratuje. Primenu zakona vr{e oni koji su za to nadle`ni; tako da tu moè,
kasnije, eventualno, postavi neko pitanje: u uslovima kada se neki gradjanin, recimo, hrvatske
308
nacionalnosti, bude àlio da se prema njemu primenjuje zakon na ovakav ili onakav na~in i
da onda nastane neki problem kod njihovog arbitriranja ako to bude bilo. Ali ja, uop{te,
sumnjam da taj problem moè da nastane, ukoliko se po{teno radi a mi druge namere
nemamo.
U globalu gledano, vrlo je jasno da Ujedinjene nacije, ovde, uspostavljaju jedno stanje u
kome se garantuje o~uvanje oslobodjenih teritorija; da ne moè da se izvr{i ponovna agresija;
zabranu hrvatskim oruànim snagama da dodju na te teritorije, kao i svakim drugim
snagama; garanciju potpunog suvereniteta lokalne i regionalne vlasti to zna~i oblasne vlasti,
uklju~uju}i i policije; naravno, uz odredjene uslove da se obezbedi struktura te policije u
skladu sa strukturom stanovni{tva, od ~ega niko ni ne beì, ukoliko to stanovni{tvo normalno
i lojalno radi; i povra}aj svih izbeglica koje su odatle oti{le i normalizovanje ìvota; dakle, sve
ono za {ta smo se i mi kao Jugoslavija i vi kao srpski narod tamo borili. Tu se sada samo
postavlja ono fundamentalno pitanje: kako to obezbediti trajno?
Mi smo do{li do zaklju~ka da se to trajno obezbediti ne moè ratovanjem, nego se trajno
moè obezbediti postizanjem politi~kog sporazuma o pravu srpskog naroda na
samoopredeljenje, a to zna~i da sve ove kvalitete ostvaruje u onakvoj organizaciji dràve koju
on ho}e, koju on bude èleo. Ni{ta drugo ovde mi ne postièmo, odnosno ono {to smo
dostigli ne remetimo. Ni{ta!
Mi, ustvari, sada sa ovim obezbedjujemo da nam Ujedinjene nacije ~uvaju na{a
dostignu}a; da mi prestanemo da ratujemo i da politi~kim sredstvima re{avamo dalje sudbinu
svega ovoga; a politi~kim sredstvima re{avamo na taj na~in {to je to sada u na{im rukama
u pogledu vlasti i pregovora; jer, nigde na svetu nije moglo politi~ko pitanje da bude re{eno
tamo gde su bile snage Ujedinjenih nacija druga~ije, nego izja{njavanjem naroda i
po{tovanjem volje naroda.
Dakle, ovo je jedna kop~a da se od sada, pa nadalje, jednim sigurno mukotrpnim
putem, politi~kim, kona~no obezbedi volja naroda bez ratovanja.
Branko, je ovde, vrlo dobro i jasno rekao da, ako mi ne iskoristimo ovaj na~in i put a
morate da imate u vidu da nismo mi jedina strana; druga strana jedva ~eka da do ovoga ne
dodje. Hrvatska prièljkuje da Nema~ka {to pre prizna Hrvatsku i da joj po{alje ne samo
tehniku i oru`je, nego i ljude; da se ume{a; da ovde dodje do svetskog rata ili do evropskog;
da Hrvatska povrati ove teritorije. Jer, kako bi njoj bilo ovo u interesu, kada je ona izgubila
teritorije i sada je status kvo ostaje tako kako jeste. Sa svih aspekata, njoj nije u interesu,
osim sa jednog jedinog momentalno nema snage da nastavi rat u toj meri ukoliko bi ona
èlela da povrati to, nego traì predah.
Kori{}enje ovog predaha, u ovom trenutku, je za nas izuzetno veliko i va`no, jer preseca
sve mogu}nosti intervencije sa strane. Onaj ko to ne razume moè da upropasti sve {to smo
do sada uradili.
Nemojte misliti da mi, kao Predsedni{tvo Jugoslavije, manje brinemo ako se vojska otuda
povu~e; manje brinemo {ta }e biti ako hrvatske snage budu prodrle itd. Isto mi brinemo kao
{to i vi brinete. Mi smo razmatrali sve vojne opcije u tim okolnostima.
Mogu da vam kaèm tu je general Adì}, pa }e on mo}i to da vam potvrdi raspored
na{e vojske na granicama bi}e takav da daleko brè nego druga strana moèmo da nanovo
zauzmemo te teritorije. Jer, mi sada tamo ne}emo imati ni prepreke, ni mine, ni utvrdjenja
ni{ta.
309
BRANKO KOSTI]:
I}i }e kroz na{u teritoriju.
BORISAV JOVI]:
Ako krenu oni, krenu}emo mi mnogo brè nego oni, ali oni ne mogu, posle ovoga, lako
da krenu, ne mogu oni da krenu na Ujedinjene nacije, nas {tite Ujedinjene nacije; na{ narod
{tite Ujedinjene nacije.
Na{a opsesija mi imamo svoju teritoriju, imamo svoju vojsku, svoju vlast, osvojili smo,
imamo l0 miliona ljudi i mi }emo da se branimo. Slu{ajte, nije preko puta nas samo Hrvatska,
preko puta nas je Nema~ka, to treba da shvatite. Jeste da ima onih koji su protiv Nema~ke,
ali ona je toliko agresivna, da joj ne mogu ni{ta, sutra }emo imati svetski rat, izginu}emo
grdno, mo`da }emo mi i pobediti, ali da li je potrebno da izginemo da bi pobedili, ili da
ostanemo ìvi, a da pobedimo?
Zbog toga smo bili veoma zabrinuti, zato smo vas i zvali; zbog toga {to nema dovoljno,
medju nama komunikacije, nije je bilo dovoljno u periodu stvaranja ovog koncepta. Nego,
ljudi najrazlo`nije, najdobronamernije misle, u svojim okvirima, onako kako su ubedjeni da
je najbolje, neznaju}i sve medjunarodne okolnosti i sve druge okolnosti.
Zato ovaj razgovor ima vrlo veliki smisao da se razjasnimo zbog ~ega je ovo za nas mnogo
bolje, nego da drìmo ve~iti front i ve~itu bitku.
Moram da vam kaèm, ovo ne moè, a da se ne obelodani kakva mogu}nost postoji u
Jugoslaviji da re{i svoj problem, da prestane rat i da po~nemo mirno da radimo i da
obezbedimo sve {to smo dostigli. Ne moè da se izbegne, da se to obelodani, a kada se to
obelodani, ovom narodu, koji bi imao alternativu ili da ide mirnim putem, ili da dalje ratuje
i gine. Ne}e prihvatiti niko dalje da gine i osudi}e svaku politiku, koja ne prihvata mogu}nost
da mirno re{imo problem.
Koliko god mogu da razumem sve zaklju~ke, stavove, koji se donose na va{im sednicama,
koji sigurno imaju najbolju nameru, molim da se sa tog stanovi{ta uzme u obzir, jer mi kao
Predsedni{tvo SFRJ imamo {iri uvid celokupne svetske i evropske situacije, odnos snaga i
suprotnosti, koje postoje izmedju pojedinih zemalja i sve rizike, u koje ulazimo i do{li smo
do zaklju~ka da je ovo najbolje re{enje za srpski narod, jer nam omogu}uje da to {to smo
dostigli sa~uvamo i da ga valorizujemo .
Zbog toga mislim da, bez obzira na sitne nejasno}e, kojih }e biti, koje }emo razja{njavati
koji }e se zakoni primenjivati? Primenjiva}e se na{i zakoni, ne}e valjda njihovi. Jasno je da
ne moè da primenjuje neko svoj zakon, koji vi{e nije tu, koji je oteran. Mi imamo danas
te{ko}e da napi{emo Krajina, za{to? Zato {to isto postoje te{ko}e da se napi{e samostalna
dràva Hrvatska, jer mi nju ne priznajemo; oni ne priznaju jo{ Krajinu, mi priznajemo svi
jo{ Jugoslaviju i pojmove, koji tu postoje, koji postoje u Ustavu SFRJ. U tim okolnostima
moramo raditi da izadjemo i na pravnu i na polit~ku valorizaciju onoga {to smo dostigli.
Naravno, da svi isto imamo u vidu. To sam dopunski jo{ hteo da kaèm u odnosu na ono {to
je Branko sasvim dovoljno rekao.
Molio bih vas da na{ razgovor usmerimo i na razja{njavanje i na poku{aj da odavde odemo
sa jedinstvenom politi~kom ocenom o tome {ta je najbolje za srpski narod. Moram vam re}i
da se mi nalazimo na vrlo krupnoj raskrsnici da li }emo to, {to smo do sada postigli da
valorizujemo, i to mirnim putem, pod za{titom Ujedinjenih nacija, ili }emo se prevariti da
to moèmo silom da ostvarimo; dalje, drè}i frontove i prisiljavaju}i nekoga da nas kroz pet,
deset, ili 15 godina ipak takve prizna, ratuju}i. Kaèm vam, vrlo su velike sile protiv nas; to
310
bi bio vrlo pogre{an put. Mislim da je ta istorijska raskrsnica zasluìvala da se svi skupimo,
ovde, razjasnimo i da eventualne razlike uklonimo i uskladimo, kako bismo i{li napred. Ne
postoji nikakvo re{enje, koje je loo posto u skladu sa èljom jedne strane. Ali, ovo re{enje je
prete`no u skladu sa èljom srpskog naroda, a daleko manje u skladu sa èljom hrvatskog
naroda, jer je apsolutno neizvesno na koji na~in oni te teritorije mogu sutra da povrate, izuzev
ratom, a Evropa je protiv rata. Ujedinjene nacije su protiv rata; u to nemojte da sumnjate;
iako neke zemlje Evrope èle da prodju ovde i to opet protiv rata i bez rata, mirnim putem.
Njima nije do ratovanja, nego do zauzimanja teritorija mirnim putem.
Zato bih molio da se sve razjasni. Ali, istovremeno da razmi{ljate o tome kako da
postignemo jedinstvo, s obzirom na predubedjenja, koja su u va{im sredinama ìveli, na neki
na~in, stvorena mo`da i na{om krivicom; nismo dovoljno komunicirali; a i mi nismo mogli
dovoljno da komuniciramo, jer su ovo stvari, koje se dnevno dogadjaju i dnevno kuvaju.
Ovo je prilika da zapo~nemo kona~ni rasplet tog komuniciranja, ako je to mogu}e.
BRANKO KOSTI]:
Htio bih jo{ na dvije stvari da skrenem pa`nju. Pomno sam pratio sve ove sjednice va{ih
organa na teritorijama srpskih krajina. Ne}u da kaèm da sam bio u prilici, vjerovatno u
izvje{tajima da taj termin ~ujem, ali u razgovorima i u neposrednoj komunikaciji, koju sam
imao sa pojedinim predstavnicima srpskih krajina, nekoliko puta sam ~uo termin okupacija
srpskih krajina sa angaòvanjem mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Ako tu vojsku i te
mirovne snage UN u startu prihvatimo, kao okupatorsku vojsku, onda je o~igledno da ne
moèmo na istoj talasnoj duìni razmi{ljati, utoliko prije {to sam li~no uvjeren da }e Savjet
bezbjednosti i Ujedinjene nacije, koji su do{li u priliku da se angaùju u traènju mirnog
rije{enja na{e krize, na osnovu saznanja da upravo Evropska zajednica, zbog pristrasnosti,
velikog broja zemalja, koje su neposredno zainteresovane iz ovih ili onih razloga, koji imaju
svoje posebne interese, ne moè biti tako nepristrasna; uvjeren sam da }e taj isti Savjet
bezbijednosti prihvatiti te principe, koje smo mi ve} saop{tili da, ako ho}emo mirno rije{enje
i mirni rasplet krize, da, iz sastava mirovnih snaga isklju~imo one zemlje, koje bi mogle biti
pristrasne, bilo zbog kojeg svog parcijalnog interesa ili zato {to su nam susedi, pa imaju svoje
nacionalne manjine; ili zbog toga {to imaju aspriracije na dio te teritorije; ili zbog toga {to su
ve} imale neke interese i od ranije. Bez obzira {to sa tim principom, na primjer, isklju~ujemo
Gr~ku, to mogu slobodno da kaèm, ~ije bi snage, po mom mi{ljenju, rado mogli da vidimo
u sastavu mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.
Prema tome, te mirovne snage bi trebale da budu, i bi}e, iz onih zemalja, koje nijesu toliko
neposredno zainteresovane da bi mogle kroz eventualno njihovo u~e{}e, neke svoje parcijalne
i uè interese tu provoditi.
Drugo, morate uzeti u obzir ovo, o ~emu je Bora Jovi} govorio, mi imamo ratno stanje u
zemlji; imamo dvije strane u sukobu. Jedna strana u sukobu je Jugoslavija, a druga strana je
Hrvatska, koja poku{ava akt secesije. Neko je pomenuo sada da je narod u srpskim krajinama
u sukobu sa hrvatskim. To nije ta~no. Jugoslavija je u sukobu sa Hrvatskom. Taj narod jeste
najve}e `rtve podnio, sasvim sigurno, najve}a razaranja, dao najvi{e krvi, itd. Ali, taj srpski
narod bi doìvio sudbinu zapadne Slavonije da mi, kao cijelina, kao dràva jugoslovenska,
nijesmo stali sa snagama JNA, da nijesmo najodlu~nije stali, upravo u za{titu vitalnih interesa
toga naroda.
Prema tome, ako je to ~injenica i ako imamo dvije strane u sukobu s jedne strane
Jugoslaviju i s druge strane Hrvatsku koja poku{ava oruànim putem svoj jednostrani akt
311
secesije da ostvari, onda kao strane u tim pregovorima moramo uzimati u obzir {ta je to {to
je, u krajnjoj liniji, prihvatljivo i za tu drugu stranu. Potpuno se slaèm s ovim {to je Bora
Jovi} rekao ovo {to je ovdje predloèno, u osnovi, zadovoljava sve one na{e vitalne interese
i sve ono {to smo do sada ostvarili na ratnom polju, a hrvatska strana, ako to prihvati, kao {to
je tu predloèno, prihvata to ne zato {to je to povoljno za nju, nego zato {to drugog izlaza
nema. S jedne strane, pred medjunarodnom zajednicom o~igledno, ona sada nema alternative
da bi, eventualno, odbila te mirovne snage, nema snaga s kojima bi se suprostavila srpskom
narodu i JNA bar za sada, a istovremeno, ovakav jedan aran`man aktuelnoj vlasti u
Hrvatskoj, koliko-toliko, u o~ima sopstvenog naroda daje {ansu za jedan ~astan izlazak. U
svakoj drugoj varijanti mogu}e je da bi do{li do krupnih promjena na politi~koj sceni i u
samoj Hrvatskoj; tamo bi do{le ekstremne snage a to je onda ta ratna opcija, s mogu}nostima
uklju~ivanja i medjunarodnog faktora i internacionalizacija oruànog sukoba i svim onim
posledicama koje iz toga proisti~u.
GORAN HAD@I]:
Ja bih vi{e dao neke konstatacije vezano za moje kontakte sa Henri Vejnandsom u Hagu i
u Parizu. Ono {to nam je on tamo rekao vidim da se sada ovde ostvaruje. Drago mi je da ima
i ovako optimisti~kih gledanja na ove stavove, iako sam ja tu pesimista. Medjutim, ja sam
optimista u kona~nu pobedu. Vejnands je rekao Hrvatsku }emo priznati po cijenu bilo {ta
da se desi, a vi }ete ostati u specijalnom statusu u okviru Republike Hrvatske.
Ovi stavovi ne da prejudiciraju, nego presudjuju. îni mi se da je to presuda srpskim
krajinama. Nije slu~ajno da se spominju krajevi u Hrvatskoj da li u Republici Hrvatskoj ili
Hrvatskoj, to je sasvim svejedno.
Kada se kaè da je na{ cilj da se o~uva Jugoslavija, to je ta~no. Ali, iz svega ovoga {to se vidi
re}i }u samo dve stvari. Re~eno je, i tu to i pi{e, da se Armija povla~i iz Republike Hrvatske.
Ja bih se sloìo s tim da se Jugoslavija o~uva, na na~in da se Armija, ~ak, vi{e vrati u
Republiku Hrvatsku.
Isto tako, nama se ovde obe}ava da ZNG i hrvatske paravojne formacije ne}e biti u na{im
krajinama. Obe}ava se ne{to {to mi imamo na na{im teritorijama, osim izuzetka malog dijela
zapadne Slavonije Zbora narodne garde nema ni u jednoj krajini.
Isto tako protiv sam konstatacije koja je tu znam da }e general Adì} na to da reagira, ali
ja moram reagirati jer je na{a srpska oblast stavila svoju teritorijalnu odbranu u okviru
oruànih snaga, ovde se kaè da se razoruàvaju JNA i ZNG. Ne mogu da dozvolim da
raspravljam o ne~emu gde se jednako i ravnopravno tretira JNA i usta{ke formacije Zbor
narodne garde, jer su to paravojne formacije .
Moram da kaèm koji je stav na{eg naroda i na{e Skup{tine. Prije svega, taj narod je za to
da se prekinu ova stradanja. On nije po{ao u ovaj rat i ove `rtve zato {to je politi~ki jako
pismen, nego je po{ao zato da se spasi od genocida koji nam je spreman i koji se de{ava svaki
dan.
Mi se slaèmo da se {to prije uspostavi prekid vatre, i to na na~in kako je do sada u svijetu
i bilo na zelenoj liniji, odnosno zelenom pojasu.
Ja ne èlim da ubjedjujem nas prisutne, jer sam siguran da svi misle isto kao i ja, samo
mo`da druga~ije govorim, nego da mi ovdje kaèmo kakva je situacija i ono {to }e narod
prihvatiti. Ja sam siguran da ovi ljudi iz ove tri krajine mogu da se dogovore. Mi se moèmo
medjusobno ubijediti. Medjutim, to je bezna~ajno i nema smisla, jer se mi ne moèmo vratiti
sa bilo kojim stavom. Ovo {to smo ovdje dobili, to je ostajanje srpskih krajina u Republici
312
Hrvatskoj, a davanje nezavisnosti Republici Hrvatskoj, samom ~injenicom {to se povla~i JNA
iz Hrvatske koja je do sada bila jedini oslonac, jer ona jedino predstavlja Jugoslaviju i ovo
krnje Predsjedni{tvo.
Nemojte moje izlaganje shvatiti previ{e ù~no i drsko ali trebalo bi da na{a mi{ljenja
postavimo na zdravijim osnovama i da vidimo {ta je stvarno za nas najbolje, i da kaèmo
takva je situacija, to je lo{e, ali za sada je to najbolje, a ne da se ubjedjujemo u ne{to {to, po
meni, nije u redu.
MILE PASPALJ:
Mo`da }u govoriti malo emotivno, manje politi~ki, vi{e ratni~ki. Nemojte me shvatiti ni
krivo, dobronamjerno, niti zlonamjerno.
Medjutim, osje}am se nelagodno ovdje medju vama, pa zato tako i po~injem. Svaki dan
nam se komadi} po komadi} Jugoslavije otkida, a mi ne reagujemo ne znam ko; mi u SAO
Krajini reagujemo, a sada se ubjedjujemo da se jo{ koji komadi} otkine. Da li sam dovoljno
pismen ili nisam, ne bih mogao procijeniti, ali sam procijenio da po Ustavu, ko god izda
Jugoslaviju i dozvoli da se otkine i jedan dio, odgovoran je pred narodom. Mi u SAO Krajini
tu odgovornost na sebe preuzeti ne}emo, niti moèmo; ko moè sud naroda }e biti
neminovan u tom pravcu
[to se ti~e SAO Krajine, donosim vam pozdrave sa skup{tine koja je ju~e odràna. Dolazim
ispred delegacije koja je imenovana na predzadnjoj skup{tini, jer su oni ose}ali da }e biti
potrebno do}i na razgovor normalno mi kod vas. Da se oko ovih stvari ne bi morali
razja{njavati i ubjedjivati, vi ste saop{tenje sa skup{tine sigurno dobili objavila su to
informativna sredstva. To su stavovi i vlade i skup{tine SAO Krajine, kao najvi{eg organa
vlasti u krajini. Od tih stavova mi ne planiramo odstupiti ni za dlaku. Mo`da nije politi~ki
mudro, ali je u interesu srpskog naroda na podru~ju SAO Krajine.
Medjutim, po{to nas ne{to i pitate, spremni smo da damo i nekakve svoje prijedloge i
sugestije.
Ako je nu`no da se Armija izvla~i iz Hrvatske, kao {to se izvla~i ovih dana neka izadje,
ali iz Krajine ni po koju cijenu. Ako je nu`no da se o~uva Jugoslavija, onda o~uvajmo ono
{to imamo, a ne da ostanemo bez i~ega. Ako je nu`no da dodju mirovne snage UN, onda
neka dodju u krizna podru~ja u Jugoslaviju, a to su ovog momenta Slovenija i Hrvatska.
Iskreno i odgovorno tvrdim da prolaskom od Benkovca, idu}i do Dvora, idemo krajinom
slobodno, bez pratnje, bez ikakvih optere}enja, jer je Krajina ovog momenta slobodna,
izuzimaju}i tu crtu, ili zelenu liniju na koju ako se odlu~i na vi{em jugoslovenskom nivou
mogu da dodju mirovne snage, ali jo{ pod jednim uslovom, a to je jednak razmje{taj i sa
lijeve i sa desne strane te zelene crte.
Jer, ako se Krajina smatra kriznim podru~jem, ovog momenta, onda vam mogu re}i
odgovorno da je, ovog momenta, krizno podru~je koliko procjenjujem, ali mo`da nisam
vi~an toliko tome je i Srbija; jer su oni tukli i po [idu, a [id je jo{ u Srbiji. Zna~i, i tu bi
trebalo, po Srbiji, da se razmjeste mirovne snage da li po liniji, ili u dubini.
Pored ovoga {to sam imao, kroz ovaj dio, mo`da, i agresivnog nastupa, ali vam kaèm da
znamo mi{ljenje onog tamo naroda mi se sa Armijom rastati ne}emo, jer sav TO je u Armiji
jer TO ulazi u sastav jedinica.
Ako Armija izadje van, to zna~i da tamo niko ne ostaje. Ostaje jedan prazan prostor, osim
onih koji su pre{li 60 godina; ali i njih smo uklju~ili; tako da ne znam ko }e ostati u Krajini.
313
Druga stvar {to bih molio to je da ubudu}e, u svim kontaktima sa SAO Krajinom,
kontaktira Predsjedni{tvo, vlada, General{tab, Vlada Srbije preko eminentnih organa SAO
Krajine, jer mi imamo i Skup{tinu ponovo podvla~im i Vladu, a ne na sistem predsjednika
op{tina; i kod nas ima predsjednika op{tina. Takav sistem nam je, jedno vrijeme, da nas
rasparceli{e, nametao gospodin Tudjman. Pozivao je predsednike op{tina, da bi im pomalo
parcijalno servirao.
Ako se uvaàvamo, onda da se uvaàvamo od vrha do dna .
Slede}a stvar je predlog, ili razmi{ljanje: bilo bi dobro da stvarno stanemo na granicu
Jugoslavije. Smatram da je to, ovog momenta, granica do koje smo tamo dosegli srpskih
teritorija, da se tu pod hitno organizujemo, u odbrani od najezde fa{izma, ili Njema~ke; i da
u Vladu ili krnje Predsjedni{tvo koptiramo predstavnike iz krajina, da se mogu, na nivou
takve Jugoslavije, donositi odluke u interesu naroda te Jugoslavije. Mo`da }ete mi re}i da to
nije pravno, mo`da nije proceduralno slabije poznajem te termine ali, verujte mi, nije ni
pravno ostaviti dio Jugoslavije bez ikakve odbrane; nije pravno da nas vuku za nos
predstavnici iz ovih republika, i odlaze. Sve ovo {to ste saop{tili u svom izlaganju je samo stvar
koju je èljela Republika Hrvatska i Slovenija i njihovi potpiriva~i koji im zdu{no pomaù.
Ovo zastra{ivanje da li ulazimo sa Njema~kom u konflikt, ili ne mi smo sa Njema~kom
u{li dva puta u konflikt i oba puta rezultat se zna. Na tu temu ne bih htio dalje da govorim.
Medjutim, moram podsjetiti ti~e se SAO Krajine a najvjerovatnije i ovih mojih kolega
sa slavonsko-baranjskog dijela, pa i ovih iz bosanskog da nam se ne dogodi jedna, ponovo
historijska ~injenica. Malo ~u prepri~ati.
Kada se Krajina trebala formulisati, pokojni Mo{o je crtao cijelu no}, uz dva Srbina i
jednog du{ebri`nika Hrvata. Karta, na kojoj je nacrtao, se pocepala i mi ostasmo u
Republici Hrvatskoj, i danas u problemima u kojima jesmo.
Ja vas ljudski molim, a ispred naroda Krajine kao predsjednik Skup{tine, da nam se to
slu~ajno ne bi ponovilo mi smo ovako oprezni, a i u ovome {to sam izlagao, vrlo precizni i
ne bismo htjeli ponovo podvla~im da se taj slu~aj dogodi.
Toliko.
BRANKO KOSTI]:
Rije~ ima Risto Matkovi}.
RISTO MATKOVI]:
Za razliku od mog prethodnika, poku{a}u da budem krajnje racionalan; pa }u, uz nekoliko
natuknica, ne}u slijediti redoslijed izlaganja gospodina Kosti}a postaviti nekoliko na{ih
dilema.
Nema sumnje da Krajina èli mir i da èli da radi, da se izgradjuje i neam sumnje da srpski
narod ne razumije nevolje u koji se na{ao srpski narod i Jugoslavija. Jer, mi smo voljni da
doprinesemo svakom rje{enju, koje vodi rje{enju te krize politi~kim putem. To potvrdjuju
rije~i moga prethodnika. Ali, moramo da shvatimo neke stvari i obaveze koje srpski narod u
Krajini ispred sebe stavio, koji su preuzeli roditelji prema svojoj djeci itd; da bi preko toga
pre{li i da bi olako prihvatili ne{to {to bi Krajinu dovelo u poloàj, od prilike, kakav se ovim
tezama nudi.
Kaè se da se Ujedinjene nacije lociraju, uglavnom, na podru~ju Krajine. Zbog toga sam i
postavio ono pitanje: za{to se govori da se postavljaju na podru~ju Hrvatske, kada se oni
lociraju, uglavnom na podru~ju Krajine?
314
Ako se lociraju tu i ako se kaè da }e se locirati jo{ negdje gde je ve}insko srpsko
stanovni{tvo, ne zna~i li to da je to srpsko stanovni{tvo ve} prihva}eno kao nekakav
remetila~ki faktor, ba{ onako kako je to govorio Tudjman, pa ga treba pripaziti; {to bi se reklo
medjunarodnim terminima staviti pod tutorstvo?
To se svodi na to, èljeli mi to priznati ili ne.
Za{to se nije traìlo, u razgovorima, da se i u onim podru~jima Hrvatske govori o
granicama sada{nje usta{ke Hrvatske razmjeste snage Ujedinjenih nacija gde je u manjini
srpskog stanovni{tvo i gde je ono ugroèno? Ju~e smo ~uli da je zaklano stotinu i ne{to ljudi,
a tamo nisu potrebne snage Ujedinjenih nacija, jer tamo Srbi nisu ugroèni izgleda da vi{e
i nisu, ne}e imati koga ni ugroàvati.
Dakle, ne moè se prihvatiti da se snage Ujedinjenih nacija lociraju samo da smiruju srpski
narod. Prvenstveno mjesto Ujedinjenih nacija jeste na podru~ju Republike Hrvatske opet
govorim o granicama usta{ke Hrvatske gdje bi se za{titio onaj jo{ preostali srpski narod,
koga ima jo{ dosta, od genocida, progona i svega ostalog {to je nepoznato bilo gdje danas u
svijetu, osim sada u Republici Hrvatskoj. To se ne uzima u obzir, nego se velikodu{no nudi
da se te paravojne usta{ke snage Zbora narodne garde pomaknu u srazmjeri istoj kao i
Jugoslovenska narodna armija.
Uvijek sam izuzetno po{tovao Jugoslovensku narodnu armiju i ovo mi prestavlja veliku
uvredu za tu Armiju, koju i danas izuzetno cjenim.
Naime, kaè se da }e se sa tih podru~ja simetri~no povu}i snage Zbora narodne garde i
jedinice Jugoslovenske narodne armije, kao dvije ravnopravne vojske; a razoruà}e se snage
Teritorijalne odbrane. To je rekao i gospodin Golding njima, da su to na teritoriji Krajine
paravojne oruàne snage. Mislim da nije àlosno i tragi~no, bilo bi smije{no.
Kaè se da }e se na podru~ju Krajine policijske snage, najpre, da se ne}e dirati u suverenitet
lokalnih i regionalnih organa, a onda se, nakon toga, kaè, da }e se formirati policijske snage
u onoj srazmeri koja je bila prije po~injanja sukoba; i to samo na Krajini. Ali, ne kaè se da
se to isto u~ini u Hrvatskoj, gdje je mnogo potrebnije i gdje policija bezo~no ne da {ikanira,
nego na najgori na~in masakrira Srbe, u svim tim podru~jima gdje su oni manjina to je ta
zloglasna hrvatska policija.
Ovo govorim ne da bih a priori odbio svako razmi{ljanje o angaòvanju Ujedinjenih
nacija, nego govorim {ta nas ~eka u svim ovim stvarima.
Ako je, kao {to re~e gospodin Jovi}, u ratu, ne Krajina sa Hrvatskom, nego Jugoslavija sa
Hrvatskom, za{to se onda, po tom principu, ne formira linija razdvajanja? Za{to se nije
formirala zelena linija izmedju Jugoslavije i Hrvatske, razdvojile se oruàne snage, pa ako se
ve} priznaju Hrvatskoj, kao legalne oruàne snage, za{to se onda ne razdvoje, paralelno sa
JNA i ne formira linija razdvajanja? Za{to se po tim principima nije insistiralo da se angaùju
Ujedinjene nacije? Nego, sada ispada da treba smiriti Krajinu, a za svaki slu~aj neka podru~ja
Bosne i Hercegovine da se ne ugledaju na Srbe u Krajini.
Lociranje slobodnih posmatra~a na podru~je Bosanske Krajine zna~ilo bi prethodnicu
blokadi Krajine, s te strane, {to samo slijep ne bi mogao da vidi.
Isto tako, postoje i drugi na~ini angaòvanja snaga UN, a na njima, u ovoj prilici, nije
insistirano, nego su prihva}eni Vensovi predlozi tzv. modela mastiljavih mrlja, bez nekakvog
otpora za taj prijedlog. Mislim da je to za Krajinu neprihvatljivo. Neprihvatljiva je
demilitarizacija Krajine, potpuna, sa njenim potpnim razoruàvanjem svih snaga na podru~ju
Krajine, pa jo{ da se to oru`je preda JNA ili Zboru narodne garde. Lijepo, moèmo im predati
na{e oru`je. To mi zvu~i, pomalo, cini~no i neozbiljno.
315
BRANKO KOSTI]:
Za Zbor narodne garde vaì, ako ima hrvatskih paravojnih formacija na tom podru~ju.
RISTO MATKOVI]:
Ali, po onome, kako se kaè, nema ih.
Kaè se da se èli sa~uvati potpuni suverenitet lokalne i regionalne vlasti. [ta }e i kakva je
to vlast, ako se sve oruàne snage razoruàju, a miliciji daju pi{tolji i jo{ posmatra~i
Ujedinjenih nacija da ih prate, kako oni to lijepo ili ru`no rade, i da oni re{avaju àlbe o tome
da li je policija dobro radila ili nije? Moram re}i da je gospodin Golding u razgovorima istakao
i ovo policija u Krajini }e biti, na neki na~in kontrolisana od Ujedinjenih nacija, ali kao
delegiranim pravom od Republike Hrvatske, {to zna~i da se Hrvatskoj priznaje pravo
kontrole policije u Krajini, ali se to pravo samo privremeno delegira na snage Ujedinjenih
nacija. I tu stvar treba jasno raspraviti.
Jo{ jedna dilema, koja se name}e {ta ako dodje do nekakve nesaglasnosti medju velikim
silama ili medju ~lanicama Savjeta bezbednosti, ili Hrvatska namerno naru{i primirje, jer
snage Ujedinjenih nacija ne}e puno moliti da se odràva primirje; oni }e poku{ati da razdvoje,
koliko je mogu}e, a ako to ne uspiju, oni }e zatraìti od Ujedinjenih nacija da se povuku.
Kada se lijepo Krajina demilitarizuje i razoruà, a Ujedinjene nacije se povuku, zbog toga {to
nema uslova, mogu}nosti, sigurnosti za njihov dalji opstanak tamo, taman lijepo da se
hrvatske trupe u{etaju i naprave masakr u Krajini. Ovo {to rekoste da je Armija spremna da
Krajinu za{titi, i u dana{njim podru~jima, gdje je Armija intervenisala, sa svom svojom
oruànom silom, bilo je masakra. Koliko bi tog masakra tek bilo dok Armija dodje? [ta, ako
jednoga dana dodje do politi~kog sukoba u Bosni, koji je ve} tu, pa Armija bude morala
napustiti i Bosnu. Kojim }e to terenima Armija do}i do Krajine?
Sve su to dileme, koje se name}u pred ljude Krajine, a iz dosada{njeg izlaganja, mogao bih
zaklju~iti, da poloàj tih ljudi mo`da nekome nije dobro poznat.
Na kraju, zaklju~io bih rekoste da se Jugoslavija i rukovodstvo Jugoslavije, nalazi, u ovom
momentu, na velikoj raskrsnici. Ja bih dodao: na isto toliko velikoj raskrsnici nalazi se i
rukovodstvo Krajine. Ono je odgovorno pred tim narodom i taj narod mu gubitak Krajine
i uzaludne sve dosada{nje `rtve nikada ne bi oprostio. Shvatam da je te{ko opredijeliti se za
ratnu varijantu ja se nikada za nju ne bih oprijedelio. Ali, ako bih morao birati izmedju rata
i sramnoga mira, kao nekakav skromni politi~ar u Krajini, jedan od ljudi koji ne{to u Krajini
radi, uvijek bi se opredijelio za ~astan rat, prije nego za sraman mir.
Toliko. Hvala
BRANKO KOSTI]:
Predlaèm da napravimo pauzu za ru~ak
(Pauza od 15, lo sati).
(POSLE PAUZE, OD 16,10 SATI)
BRANKO KOSTI]:
Predlaèm da nastavimo sa radom.
Malo sam razmi{ljao u pauzi o jednoj ideji naravno, ako bi nas krajine prihvatile da mi
iz Predsjedni{tva idemo u krajine. Mi bi, otprilike znali {ta }emo re}i u ovakvoj konsultaciji.
Da ne ~itamo ono {to ste vi ovdje pri~ali mi bi to mogli ponoviti sami, bez kopiranja. Ali,
voljeli bi vidjeti vas u na{oj poziciji, pa da vas slu{amo kako rezonujete o ovim modalitetima
i putevima izlaska.
316
Za rije~ se javio Milan Marti}.
MILAN MARTI]:
Drugovi i gospodo kako kome odgovara sve skupa vas pozdravljam. Ja nisam nikada
imao dlake na jeziku, pa ne}u ni sada.
Moram da kaèm da sam pomalo razo~aran stavom Predsedni{tva, ukoliko je to definitivan
stav. Ne bi me ~udilo da u ovom Predsedni{tvu sede ljudi koji su oti{li odavde, koji ve}
mesecima rasturaju Jugoslaviju; tu mislim na Mesi}a, Tupurkovskog, Drnov{eka i Bogi}evi}a.
Divili smo se na{em predsedniku Predsedni{tva Borisavu Jovi}u, i vama svima ovde, i u vas
na{ narod ima veliko poverenje to moram re}i.
Ali, pomalo me ~udi i li~no sam pomalo razo~aran sa ovim stavom da se prihvati sve ono
{to je Mesi} poèlio i s ~ime se danas slavodobitno hvali da je rasturio Jugoslaviju. Ovaj
razme{taj snaga po teritoriji krajina, a ne Hrvatske, u svakom slu~aju, mi nikada niti moèmo
niti ho}emo prihvatiti. To je definitivan stav i na{e vlade i Skup{tine i o tome je na{
predstavnik Risto Matkovi} govorio op{irnije. Ja ne bih ponavljao nego samo rekao da se
potpuno slaèm sa onim {to je on govorio.
Ja bih ovde rekao ne{to u vezi tog razme{taja za{to smatram da bi to bila prakti~no
okupacija ako bi mi prihvatili takav razme{taj. Iz jednog prostog razloga, {to bi sa takvim
razme{tajem snaga po teritoriji Krajine zna~ilo slabljenje na{e odbrambene mo}i.
Povla~enjem Jugoslovenske narodne armije, teritorijalne odbrane i ostavljanjem nas iz
policije, gde bi bili pod nekim patronatom i gde bi bili sa takvim ograni~enjem rada gde bi
morali prakti~no da radimo sve ono {to ho}e Mesi}, jer to ni prakti~no njegovi sateliti, jer
ja druga~ije ne mogu ni da ih uzmem nego takve, i narod bi izgubio samopouzdanje koje mi
sada imamo. Sasvim sam svestan ovog {to govorim, a to mislim da je i mi{ljenje ve}ine ljudi
na teritoriju Krajine; govorim o Krajini, da preti opasnost od tre}eg svetskog rata i agresije
Nema~ke, i to nije nikakvo ~udo. Isto tako, znamo ako prihvatimo ovo, da nam ni{ta bolje
ne}e biti pod ovakvim okupacijskim snagama koje se zovu Ujedinjene nacije. Mi
jednostavno, ako treba da biramo izmedju dva zla, bira}emo ono koje nama odgovara.
Izgleda, nama Srbima je ve~ita sudbina da se moramo boriti do svog istrebljenja; ako treba da
to radimo, radi}emo ponovo. Ne bojimo se mi Nema~ke, ne bojimo se mi nikakvih stranih
sila; nijedan narod nikada nije izgubio, ja sam ubedjen ne}emo ni mi, ali }e to biti ~asno i
po{teno a ne pod ni~ijom prisilom i toga da se mi sada prihvatimo ne{to {to ho}e ili Mesi};
ili ne znam koji od usta{kih doglavnika koji sebe danas stavljaju na neko mesto koje zasluùje
pohvalu zato {to je rasturio Jugoslaviju .
Ja bi ovde predloìo vama, drugovi iz Predsedni{tva, jedan hrabriji, odlu~niji stav u celoj
ovoj stvari, a to je da se definitivno zauzme pravi politi~ki stav i o tome {ta su to sile koje
rade protiv Jugoslavije, {ta su za Jugoslaviju. Ja, li~no, mislim da nema sre}e dok se definitivno
taj vrh i Predsedni{tva i vojni vrh ne odredi, dok ih mi definitivno i vojni~ki porazimo, dok
ih ne prisilimo na kapitulaciju, mi ne}emo imati sre}e. Mogu nam biti tutori ili Ujedinjene
nacije ili Nema~ka, sasvim nam je svejedno; ali dok se tako ne odredimo, dok ih ne porazimo,
mi ne}emo imati sre}e niti mira na na{oj teritoriji Krajine. I pored ovog, predlaèm da u
istom ovom sastavu i predstavnici krajina i Baranje, Slavonije i nas dole, da obavimo jedan
razgovor sa na{im predsednikom Srbije, Slobodanom Milo{evi}em, jer bi èleli da ~ujemo i
njega, a isto tako da odrìmo jedan ovakav sastanak u General{tabu, zajedno sa na~elnicima
Adì}em, Kadijevi}em i ostalim njegovim saradnicima. Nemamo mi ~ega da se stidimo i
pla{imo. Ho}emo jasan stav. Niti za ovo {to se do sada de{avalo nismo za ni{ta krivi. Isto tako,
317
nismo spremni na bilo koji sraman ~in, pa tako ni ovde da nas neko prisili i da mi pod nekom
prisilom pristanemo na ovo {to drugi ho}e. Toliko.
BRANKO KOSTl]:
Hvala Milane! Re~ ima Ilija Kon~arevi}.
ILIJA KONÂREVI]:
Gospodine potpredsedni~e, imam jedan neugodan osje}aj da ovde nisu prisutni
predstavnici Srbije i Crne Gore. Ako su predsednici Srbije i Crne Gore na sastanku u Hagu,
nisu predstavnici skup{tina, ministri; oni su tu u Beogradu i oni su mogli ovde prisustvovati.
Drugi neugodan ose}aj mi je taj, {to znam koliko ste se vas ~etiri iz Predsedni{tva zalagali i za
mene vi ste heroji koji ste se zalagali za ovu Jugoslaviju, ali ~ini mi se da ovde sedimo pa ispada
kao da vi se branite od ne~ega a mi vas ne napadamo, ba{ za ni{ta.
Pre svega, postavlja se mnogo pitanja kada bi se i pristalo na ono {to se nudi u ovom
dokumentu, ko je nama krajnji garant za sve to. Garanti sigurno ne mogu biti snage od
10.000 ljudi. Garant moè biti samo neko ko je u pozadini. Da li je to Jugoslavija, da li je u
ovom trenutku ima, i da li }e je biti posle razme{taja snaga Organizacije ujedinjenih nacija?
Vas ~etvoricu koje smatram herojima u ovom trenutku, te snage i ta Organizacija ujedinjenih
nacija ne priznaju da ste Jugoslavija.
Dalje, mi ne znamo {ta je u @enevi potpisano. a ovde se spominje @eneva. Ako je u @enevi
potpisano da se Jugoslavenska narodna armija povu~e sa teritorija avnojevske Hrvatske, onda
se pitam ko je ta sila koja }e spre~iti da ona se izdvoji iz Jugoslavije u svakom trenutku kada
ona to èli, jer nema oruàne sile koja moè da brani taj deo teritorije Jugoslavije?
BRANKO KOSTI]:
Ilija, odmah mogu da kaèm, @eneva se odnosi samo na sporazum o prekidu vatre i
deblokadu kasarni u Hrvatskoj, ni{ta vi{e. To je sadràj sporazuma od 18. oktobra u Hagu.
ILIJA KONÂREVI]:
Da li smo mi ovde sada koji sedimo ljudi koji treba da apelujemo na ne{to, ili mi ovde o
ne~em odlu~ujemo. Mi to moramo ovde ovog trenutka razjasniti. Koje smo mi sad ovde telo?
Ovde sedi Predsednistvo Jugoslavije, ~etiri ~oveka, i ovde sede predstavnici krajina. Molim vas
gde je drugi deo srpskog naroda. [ta je sa beogradskom inicijativom? [ta je sa sednicom
Skup{tine Jugoslavije, ~ija je ona skup{tina? Ko odgovara i ko }e pla}ati ono {to se desilo na
teritorijalna krajina, pale borce? Ko }e pla}ati na{u teritorijalnu odbranu koja je u sastavu
oruànih snaga Jugoslavije. Mi nemamo nikakav kontakt sa jugoslovenskom skup{tinom.
Li~no sam pisao predlog da se ta skup{tina sastane i da dodjemo tamo. Mesec dana ja nemam
odgovor na to pismo. Postoji li Skup{tna Jugoslavije ili ne postoji, o ~emu ona odlu~uje? Ako
Skup{tina Jugoslavije finansira Jugoslovensku narodnu armiju, a teritorijalna odbrana
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je u sastavu te armije, pitam se: gde su njeni
predstavnici, gde je odbor za narodnu odbranu Skup{tine Jugoslavije? Za koga su lili krv i za
koga su padali borci? Jesu li oni padali za Jugoslaviju, ili samo za teritoriju Slavonije, Baranje
i Zapadnog Srema?
...
195
318
195
U izvorniku nedostaje 9 stranica.
RADOVAN KARAD@I]:
(MANJE OD POLA PRETH. STRANE)
196
Ali, pregaocu Bog daje mahove, kad smo ve} kod Njego{a, mi smo posle dugih
razmi{ljanja birali varijantu koja je najbolja ja imam obi~aj da kaèm sedam puta smo
mjerili a jednom smo sjekli ali kad odmjerimo sedmi put i vidimo da druga~ije ne
moè, onda energi~no zasijecamo. Mislim, uop{te, o na{em srpskom bi}u i mentalitetu, o
jednoj dvojnosti ili dvoglavosti, {to mislioci izvla~e iz na{eg dvoglavog orla, o mentalitetu
Karadjordja i Milo{a, o tome kako je u mojoj li~noj prirodi Srbina sa Durmitora mnogo biliì
Karadjordje koji je spreman da èstoko potegne, makar unaprijed znao da }e biti `rtva i da }e
poginuti, ali da ispuni ono {to mu je na du{i. Mislim, isto tako, da je Karadjordje bio samo
upalja~ za jednog Milo{a koji je mudrom politikom i sporogore}i zavr{io posao i stvorio
dràvu. Mi Dinarci smo vi{e za Karadjordja, [umadinci su ne{to vi{e za Milo{a, mada ja
mislim da i u [umadincima ima Karadjordja i u Dinarcima Milo{a, i to nas u osnovi mu~i .
Ponekad razmi{ljam, i maloprije za ru~kom smo razgovarali, ja sam mislio kako bi Bugari
postupili, {ta bi oni uradili. U vrijeme Kosovskog boja Bugara je bilo pet puta manje nego
nas, a danas ih ima koliko i nas, gotovo isto, i imaju prili~no veliku dràvu koja je na jednom
moru a pretenduje da izadje i na drugo. Nije lako. Jedino {to ja smatram da smo do sada
propustili, a morali smo, {to nismo uradili, do sada je sve dobro uradjeno; osim ovakvih
satanaka koji su morali biti ~esti, gdje smo mogli da izmijenimo misli, jer kad se ~ovjek
zaklju~a u svoju glavu i u svoje misli, onda mu je sigurno da }e zapasti u zablude jer {to kaè
[ekspir: na{e èlje su roditelji na{ih misli i vrlo ~esto zapadamo u situaciju da mislimo {to
èlimo. Gospodin Predrag Radi}, predsednik Op{tine Banjaluka, ~lan Glavnog odbora na{e
stranke, zna da mi drìmo i po 10 sati sastanke o svemu i sva~emu. Svako govori i sazivamo
ogromne sastanke sa ogromnim brojem ljudi, prosto, naprosto da dobijemo suprotno
mi{ljenje da vidimo {ta }emo i kako }emo da uradimo. Iz razgovora i rada sa mojim
protivnicima, ne mogu da kaèm partnerima, jer su mi vi{e protivnici nego partneri, nau~io
sam jedan levantinski zahvat, da kad se postigne ne{to za danas i vidi da ne moè da se
postigne ni{ta vi{e nego da bi mu dalji rad poni{tio i ovo {to je uradio danas, onda prekida
na tome; tu zabetonira neko postignu}e i onda ponovo u nekoj povoljnoj prilici ide dalje.
Tako otprilike i mi radimo.
Gledaju}i na{u situaciju, mi vidimo da je, ipak najgore pro{lo. Po na{oj procjeni, najgori
je bio 5. oktobar, kada je bio to strahovit ultimatum, a kada je pukotina u zapadnim
saveznicima bila mnogo manja nego danas. Slijede}i tu logiku, kao i logiku po~etka drugog
svjetskog rata i odnosa prema ê{koslova~koj, a kasnije i prema Poljskoj, moèmo o~ekivati
da }e pukotina medju zapadnim saveznicima sutra biti ve}a nego danas, a u neko dogledno
vrijeme biti jo{ ve}a i da }e se diferencijacija izmedju Njema~ke, s jedne, odnosno njema~koj
kompleksa, eventualno Italije i, [panije, Portugalije i Gr~ke, kao malih, a Francuske i
Engleske kao ve}ih saveznika s druge strane biti ve}a.
Mi znamo da su na{i protivnici, u ovom trenutku, uspjeli da zainteresuju nekoga za sebe.
Njema~ka treba, na Balkanu i u Jugoslaviji saveznika i na{la ga je u Sloveniji i Hrvatskoj.
Velikoj Britaniji i Francuskoj jo{ ne treba saveznik u Jugoslaviji, i nisu ga na{le.
Kad bih mislio kao Karadjordje {to je meni moram priznati bliè proglasio bih ratno
stanje, uveo ratne zakone, privredu, obaveznu mobilizaciju; podigao svu artiljeriju i avijaciju,
319
196
Dopisano rukom.
uni{tio Tudjmanu sve vojne punktove i u~inio ga nesposobnim da vodi rat i naterao ga na
pregovore. Ali, uveren sam da se moraju ste}i uslovi da se takva stvar izvede, ma da mi je ona
i dalje veoma bliska.
Kada mislim kao Milo{ onda mislim da sve ono {to ~ovek danas postigne treba
zabetonirati i nenapu{tati taj rov i ~ekati zgodnu priliku da se napravi slede}i rov; da se to
postignu}e oktroi{e; da tako, u nekom slijedu dogadjaja, predvidjaju}i {ta }e biti na
medjunarodnoj sceni, postignemno dobar rezultat; naravno, ra~unaju}i na to da }e jednog
dana nekome zatrebati dobar saveznik na Balkanu i da }e taj neko morati da se osloni na nas,
a ne na Hrvatsku i Sloveniju, jer su one ve} prodate, odnosno, ve} su se priklonile drugom
savezniku. Bez toga da smo mi onakvi kakvi jesmo, sa ovakvim na{im planovima, potrebni
nekome te{ko }emo ostvariti svoje ciljeve odmah. Ono {to je vrlo bitno u ovom trenutku
bitno je da mi stvorimo prilike; da ne izgubimo ono {to smo postigli, a da postepeno
rje{avamo jedan po jedan zadatak, dok se ne pokaù medjunarodne prilike takve da i mi
nekome zatrebamo i da neko zaigra na na{u kartu, naravno, ne zato {to nas voli, nego zato
{to }e nam se poklopiti interesi, a ja sam uvjeren da }e do toga do}i.
U Jugoslaviji, u ovom trenutku, ja mislim da je centralno pitanje Bosna. Kod mene su
dolazili neki pla}eni lobisti naàlost, ~lanovi Parlamenta jedne udaljene zemlje, koje pla}a
Libija i pokazivali i nudili mi 25% teritorije Bosne i Hercegovine. Pitali su da li bih ja to
prihvatio. Rekao sam, prvo, da se to tako ne radi; a drugo, mo`da bih i prihvatio, ako bi mi
on rekao kako je do{ao do 25%. Tih 25%, kako je on nacrtao, u nekoj libijskoj kuhinji,
bila je Posavina, do Bosanskog Novog, pri ~emu ispadaju Grahovo, Drvar i sve ono na {ta se
naslanja Knin itd. Dakle, to je jedna veoma lukava, paklena i prepredena stvar, koja ra~una
da se Bosna rije{i, da bi se rje{ila Krajina.
Po nekim drugim saznanjima do kojih je na{a slu`ba do{la, u Jugoslaviji se nije predvidjao
ovakav tok dogadjaja. Tudjman je bio stoposto uvjeren da }e vlast u Bosni dobiti on; ~ak je
bio toliko uvjeren da }e mnogo Muslimana glasati za HDZ, iako su imali svoje dvije stranke.
Pod tim planovima i èljama naravno, i oni imaju pravo na svoje maksimalisti~ke èlje
danas bi gorio Sandàk i Kosovo, a Bosna zajedno s Krajinom bi bila rije{ena. Od tog plana
se ne odustaje. Ovih dana imam informacije, iz Paraginih {tabova, da oni i dalje ne odustaju
od granice na Drini; da, i dalje, tamo pla}aju i imaju preko 500 naoruànih usta{a, uz Drinu
naàlost muslimanske nacionalnosti.
Dakle, sve nam je veoma medjusobno i medjuzavisno povezano, a prije svega, sudbina
Bosne i sudbina Krajine. Ako to znamo, onda nam ostaje da vidimo {ta smo postigli do sada
i da li to moèmo, na neki na~in da obezbijedimo da se ne o{teti i da ~ekamo bolja vremena
da napravimo dalji napredak.
înjenica je da nam je, u ovom trenutku, potrebnije milo{evsko razmi{ljanje, nego
karadjordjevsko samopo`rtvovanje, koje svakako zavr{ava po srpski narod porazno eti~no,
mada porazno.
Kada sam ~uo za ove varijante oko plavih {lemova, prvo, sama ideja koja je potekla iz
Predsjedni{tva je napravila jedan neverovatan obrt vi, koji se susre}ete sa medjunarodnim
faktorom, sjeti}e te se da je to bila potpuna zbunjenost, s jedne strane; a s druge, to je bilo
izbijanje Evropi Jugoslavije iz njenih {apa i prebacivanje na jedan drugi plan koji je, u
svakom slu~aju, u hijerarhiji stariji; sam razgovor o tome je nama donijeo veliki predah,
ublaàvanje evropske èstine i donijo nam je vrijeme u kome se diferenciraju interesi Zapadne
Evrope, gdje do izraàja, sada, dolazi i francuski strah od velike Njema~ke, od njenog uticaja.
320
Dalje, kada sam razmi{ljao o tome, o dolasku plavih {lemova
197
na ova podru~ja
naravno, bolje bi bilo kada bi ti plavi {lemovi do{li na uski pojas od pet kilometara, izmedju
Krajine i Hrvatske to bi bilo najpovoljnije. Ali, to je sigurno na{a maksimalna èlja.
Medjutim, ovaj strani faktor tvrdi da bi to bilo prejudiciranje ishoda i da to ne moè da se
prihvati. Razmi{ljaju}i o tome da }e snage ipak biti prisutne, mi smo odbili da u Bosni budu
prisutne bilo gdje, osim {taba; mi smo bili za to da [tab ide u Banja Luku; iako se Alija
196
èstoko trudio da on bude u Sarajevu, jer bi onda bio pod njegovom kontrolom i mogao bi
da ga brifuje i usmjerava.
Mislio sam, dakle, da smo sada iza{li na jednu vododjelnicu. Dolazak stranih trupa
Ujedinjenih nacija je kao dolazak na vododjelnicu, s tim da se poloàj srpskih krajina postavi
kao na vrh vododjelnice; da se postavi tako da se nikad ne strovale krajine u Hrvatsku, nego
da se strovale u Jugoslaviju. Sta pod tim podrazumijevam?
Pod tim podrazumijevam da, uz prisustvo snaga Ujedinjenih nacija, srpski narod u tim
krajinama organizuje ìvot, prije svega, privredni, kulturni i svaki drugi. Bio sam ne malo,
nego dosta prijatno iznenadjen kada sam ~uo da, pored op{tinskih snaga, se predvidjaju tamo
i regionalne policijske snage; da se taj privredni, kulturni, pravni ìvot organizuje u krajinama;
ali, da se orijenti{e tako kao {to su se orijentisale slu`be dru{tvenog knjigovodstva: da sve
drugo orijenti{ete tako da je to vezano za ostatak Jugoslavije i da se te veze dalje u~vr{}uju a
da usahnjuju bilo kakve mogu}e veze prema Hrvatskoj.
Ne vidim drugog na~ina da mi dobijemo predah i da ~ekamo razvoj dogadjaja medju
faktorima, koji su izvan nas, a da sa~uvamo rezultat, koji smo postigli, nego {to je ovo. Mi
moramo da idemo nekim svojim putem i re{enjem. Ali, postavlja mi se pitanje moèmo li mi
da izmanipuli{emo. Alija èli trupe u Bosni i Hercegovini. Mi smo imali trojni sastanak sa
Vensom. Ja sam to rezolutno odbio, i oni su mi pomogli svojim blesavim tuma~enjem da
im trupe trebaju, da bi neutralisali prisustvo Jugoslovenske narodne armije i da bi sprije~ili
ostajanje Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji.
Dakle, oni imaju nadu da }e se lak{e otcepiti od Jugoslavije, ako imaju trupe UN u Evropi.
Ja sam Vensu ukazao da su te njihove èlje upravo razlog zbog kojega Srbi ne}e prihvatiti trupe
UN u BiH.
Onda sam razmi{ljao kako bi za na{e krajine to izgledalo. Da li }e krajine mo}i da
organizuju svoj ìvot, da se vrate ljudi, koji mogu da se vrate, da se poprave ku}e, da se razvije
privredni ìvot, jako vezan za maticu i da se jako nagnemo sa krajinama prema Jugoslaviji,
lak{e pod Ujedinjenim nacijama, ili uz produètak jednog desetogodi{njeg rata, koji bi se
razvla~io i koji bi bio pra}en ~estim beànjem sa fronta rezervista, itd. U~inilo mi se da je lak{e
ostvariti taj cilj sa snagama UN. Naravno, niti ja, niti bilo ko od nas, nema prava da kaè
poslednju rije~ gdje te snage treba da budu. To moraju da kaù ljudi iz krajina. Moramo
navi}i strani faktor da, kada sve poslove zavr{i, ovdje, i u Bosni i Hercegovini, da mora da
razgovara i sa ljudima iz krajina zvani~nim organima iz krajina. Na to ih moramo navi}i,
da znaju da nisu zavr{ili posao, ako ne razgovaraju i sa ljudima iz Krajine.
Mislim da treba, prvo, da vidimo {ta nam stoji na raspolaganju. Moèmo li da ostavimo
snage UN, da ih ne prihvatimo? [ta nam, u tom slu~aju, ostaje da radimo, koliko varijanti
imamo i kakvi su njihovi ishodi? Ako odlu~imo da prihvatimo snage UN, ostaje nam da
operativno vidimo kakvu korist iz toga moèmo izvu}i, odnosno kako moèmo, eventualnu
{tetu smanjiti na minimum, a pove}ati korist. Moramo da vidimo kolike }e biti te snage;
321
197
Izetbegovi}.
policijske snage op{tinske i regionalne; kakvo }e biti zakonodavstvo, privreda; moramo da
vidimo sve ono {to brine ljude, koji tamo ìve.
Ali, zaista, prvi korak je da danas, u ovom trenutku, kaèmo imamo li bolju varijantu, nego
{to je prihvatanje snaga Ujedinjenih nacija. Ako nemamo, onda da razmi{ljamo koja nam je
najbolja varijanta. Ja znam da bi bila najbolja varijanta da su oni na pojasu od 5 km prema
Hrvatskoj. Ali, ako to ne biva, ako ne moè tako, da vidimo kakva je druga varijanta
povoljna. Da vidimo, u okviru te varijante, {ta moèmo da uradimo mi iz Bosne, prije svega,
jer garantujem vam da je ipak pitanje krajina pitanje Bosne, odnosno re{ava se u Bosni. Ako
uspijemo da zadrìmo Bosnu u Jugoslaviji, odnosno bar srpske krajeve, a to je ~itavo rubno
podru~je Bosanska Krajina, Posavina, isto~na Hercegovina, u Jugoslaviji, mi smo obezbedili
priklju~ak krajinama na Jugoslaviju, odnosno na srpske zemlje, odnosno na budu}u dràvu
kolika }e biti i kako }e biti strukturisana. Ako to izgubimo, onda su krajine izgubljene; onda
}e tu snage UN da ostanu 20 godina, kao {to su ostale na Kipru, mada nisu mnogo ostale na
teritoriji, nego su ostale na liniji.
Mislim da bi, sada, morali biti operativni u tom pravcu; sastanaka moramo imati vi{e i
~e{}e, ne u ~etiri oka, nego da imamo {iroke sastanke, gdje moèmo, sa velikom
odgovorno{}u za ovaj narod i na ovu dràvu, da razmotrimo svaku varijantu, jer je
odgovornost ogromna. Moram da vam kaèm, kada god imam neku misao, koja je pra}ena
jakim afektom, ja je odloìm malo, jer sigurno da ni jedno re{enje, koje je pra}eno jakim
afektom, kako kaù Bosanci: Jakim merakom, nije dobro. Da vidimo hladne glave, {ta
moèmo da uradimo za ovaj narod, za danas, pri ~emu ne smemo da izgubimo ni{ta {to smo
ve} postigli, pri ~emu moramo da stvorimo prilike, jer politika, u osnovi, nije ni{ta drugo,
nego stvaranje prilika; politika nije dono{enje odluka; dono{enje odluka je jedan bolj{evi~ki
metod, koji je vrlo opasan i koji je svuda propao; politika je stvaranje prilika za prirodan
razvoj snaga, za prirodnu rezoluciju nekog procesa. Treba da vidimo da li moèmo da
stvorimo prilike, na osnovu dosada{nje borbe, dosada{njih zbivanja, da razvoj dogadjaja bude,
ako govorimo o toj vododelnici, ne da se krajine naginju prema Hrvatskoj, nego, naprotiv, da
se naginju prema Jugoslaviji, ako ne mogu za tri dana, onda za tri godine, ili 30 godina.
Hvala.
BRANKO KOSTI]:
Rije~ ima Predrag Radi}.
PREDRAG RADI]:
Neko je ovde pomenuo politi~ki stav. Mi smo taj politi~ki stav traìli od generala Uzelca,
a i on, zajedno sa nama, {ta je va{ politi~ki stav kada je u pitanju zapadna Slavonija. Pominjem
zapadnu Slavoniju, zato {to tu nema politi~kog stava o zapadnoj Slavoniji. Na àlost, nema
ga ni u dràvnom vrhu. I kada pitam gospodu iz dràvnog vrha, ili iz vojnog vrha, naidjem
na skamenjene face. Jednostavno, ne znaju mi odgovoriti {ta je politi~ki stav kada je zapadna
Slavonija u pitanju.
Pominjem zapadnu Slavoniju zato {to je ona naslonjena a Bosansku Krajinu, i to na rubno
podru~je savsko, dalje preko Jasenovca i na unsko podru~je. Danas smo ~uli {ta je to zapadna
Slavonija. Moram re}i da mi je nejasan politi~ki stav, prije svega. Jer, da je bio jasan politi~ki
stav, verovatno bi bio druga~iji razgovor sa gospodom iz Misije Ujedinjenih nacija, radno-
operativnim tijelom.
Pominju se dve-tri op{tine, a znam da sam do~ekivao, odozgo, sa Bilogore, Papuka,
Podravske Slatine i ostalih dijelova te zapadne Slavonije, ljude koji su spavali po boriku,
322
otpremali smo ih po Srbiji, unutra{njosti Bosne; nisam znao ho}e li se ikada vratiti nazad,
zato {to nisam imao politi~kog stava svog dràvnog vrha. Kada kaèm svog, to je dràvni
vrh Jugoslavije. Kakve? Onakve kakva }e biti i kolika }e biti, ali }e je biti. Zato mi neobi~no
nedostaje taj politi~ki stav, ali nemojmo se ovde pozivati na politi~ki stav, jer mi smo,
o~igledno, kada pogledamo ovaj skup, SDS. Prema tome, politi~ki stav SDS-a je jasan. Ali,
isto tako, imajte na umu da postoji jo{ bar deset puta politi~kih stavova srpskih, ovde iz Srbije,
za koje, ili ne znamo, ili znamo, a ne uvaàvamo ih.
Bilo bi dobro da uvaàvamo bar ono {to znamo da nam ne misli zlo. Kaèm, Zapadna
Slavonija je posebno ostala nejasna i kad je izno{ena pod drugom ta~kom. [ta je Zapadna
Slavonija; to nije Zapadna Slavonija; volio bih da moj dràvni vrh zauzme stav po tome, da
ne bi ostala prerezana Zapadna Slavonija, ovaj vrh, da ne bi ostao odrezan i da ostane samo
dole pri Savi, ili {to je najgore, da ostanemo na Savi na granici sa Hrvatskom. To Bosanska
krajina, odmah vam moram re}i, prihvatiti ne}e, ako ni zbog ~eg drugog, zbog one djece koja
i sada tamo ginu. Bosanska krajina nije u ratu, zvani~no nije u ratu. Bosanska krajina je od
prvog dana, to zna i gospodin Marti}, to zna i gospodin Matkovi} i znaju gospoda iz Knina,
iz Zapadne Slavonije znaju gospoda iz oku~anskog kraja, i sva ostala gospoda znaju da smo
mi u ratu. Mi smo u ratu od prvih dana kad su Knin i Kninska krajina stupili u rat, mi smo
od prvog dana u ratu sa Hrvatskom zbog Srba u Kninskoj krajini, zbog Srba u Baniji, zbog
Srba na Kordunu, Lici, Zapadnoj Slavoniji, kaèm, teritorijalno smo otcijepljeni od Srba u
Baranji, oni su imali drugu podr{ku i drugi oslonac. Ja kaèm da smo iz tog razloga u ratu.
Me|utim, mi smo u ratu i zbog toga {to {aljemo tamo svoju djecu. Vi znate vrlo dobro koliko
Kraji{nika ima od Banije, pa sve do Medara, pa i gore do Lipika i da tamo i ginu, ranjavani
su itd. I Banjaluka je puna i smrtovnica i banjalu~ka hirurgija je puna te djece. Zbog toga je
Bosanska krajina u ratu.
Taj rat, koji mi sad vodimo, on je naiva u odnosu na ono {to }e se desiti kad mi povu~emo
oroz na bosanskom tlu. Onda }e tek po~eti rat i to ne rat samo u Bosni, nego }e se rat prenijeti
i na Srbiju, i na Crnu Goru, a bojim se i na Makedoniju koja misli da se ve} izdvojila, da i
ona ne}e biti po{te|ena, a da ne kaèm Hrvatska i svi ostali djelovi, jer }e svi biti vezani za taj
rat u Bosni i Hercegovini. To je razlog zbog ~ega gospodin Karadì} na{ predsednik, rekao
to je razlog zbog ~ega mi tom vru}em krompiru u Bosni malo druga~ije pristupamo nego
vi. Vi morate shvatiti jednu stvar, da jo{ nije pukla pu{ka na mom pragu. Gospoda iz Kninske
krajine se dobro sje}aju kad su oni po~eli bitku Banija, Lika i Kordun su mislili da nikad to
do njih ne}e do}i. Kad je po~ela Banija i Kordun da se tuku, Zapadna Slavonija je mislila da
nikad do njih do}i ne}e. Mi, me|utim, ne smatramo da to nikad ne}e do}i; mi znamo da se
Bosanska krajina brani tamo gdje se bije bitka i u Zapadnoj Slavoniji, Baniji, Kordunu i u
Kninu. Zbog toga, smatramo da trebate imati puno razumijevanje za ono o ~emu je govorio
gospodin Karadì} sada. Rat u Bosni bi tek zapalio fitilj jednog op{teg rata u Jugoslaviji. Onda
bismo imali rat Muslimana Sandàka Crne Gore zajedno sa Muslimanima iz Bosne, rat
Hrvata iz Bosne zajedno sa Hrvatima protiv Srba u Bosni, rat sviju protiv sviju, i onda bi
tek do{lo do najnezgodnijih stvari. Mi na na{em podru~ju imamo posla, to vi vrlo dobro
znate, imamo posla i sa islamskim fundamentalizmom i sa katoli~kim, vrlo agresivnim,
katoli~kim elementom. Zato kaèm, na{ rat je ne{to malo druga~iji od ovog va{eg ovdje.
Sada da se pribliìmo onome o ~emu ~itavo vrijeme govorimo: ako ne}emo mi te mirovne
snage, ho}e oni. Ali, oni }e to iskoristiti protiv nas. Ja sam ~ekao misiju Ujedinjenih nacija
~etiri debela sata. Gospodin Silajdì}
198
je na{ao na~ina da ih svrati u Sarajevo a oni su
323
198
Haris.
krenuli meni po nalogu moga Predsedni{tva. I ja sam ih ~ekao ~etiri sata. Ja nisam postupio
kako bi postupio, verovatno Srbin, diplomata Milivoje Maksi}, ja sam postupio onako kako
je postupio Srbin, Kraji{nik Radi} i rekao sam: ja vas gospodo primiti ne}u. Ja sam vas ~ekao
~etiri sata. Ali sam ih sutradan primio, jer sam shvatio da, ipak; sa njima treba razgovarat. Jer
taj gospodin Silajdì} ve} im je bio ponudio Mostar i Biha} da se odatle kontroli{e SAO
Krajina, da se odatle kontroli{e Banija, Lika, Kordun itd. Ja smatram da ako ve} treba da se
kontroli{e i ako treba da bude {tab plavih {ljemova, bolje da bude u srpskoj Banjaluci nego
da bude u Biha}u, nego da bude u Mostaru, da se odmah razumijemo. Mislim da bi vrlo
te{ko i SAO Krajina i Banija i Kordun i Lika primali instrukcije koje bi dolazile iz nekih
drugih centara, a ne iz Banjaluke koju su ve} prihvatili. Za rat nije nam nikad kasno. Rat
moèmo prekinuti, pa ga opet nastaviti. Uostalom, oni su prekidali 14 puta i naàlost ginuli
smo vi{e u primirju nego u ratu. Za rat nam nikada nije kasno. Neko mi je sada, kada sam
ulazio na ru~ak, ja mislim da je gospodin Paspalj ili mo`da gospodin do gospodina Jugoslava,
mi je dobacio na vratima: ne}e ova Krajina da mi pravimo krajinu. Mi ne}emo namerno
da pominjemo Bosansku krajinu. Mi smo skinuli Trg Edvarda Kardelja i dali smo naziv Trg
Krajine, ne Bosanske krajine nego Krajine. Bi}e i televizija krajine, ne Bosanske krajine, ovu
sad koju pravimo. Iskoristimo taj predah, taj trenutak, taj mir, da napravimo tu krajinu.
Nemojmo se igrati samo spajanja mehani~ki, napravili smo sada krajinu, sastali smo se negde
u nekom êlincu ne znam u kojem , drugom mjestu, da osmislimo {ta }e biti ta krajina. Ja
vam tvrdim, kad pogledate podatke onda }ete vidjeti da je to po teritoriji, po povr{ini tre}a
teritorijalna jedinica; ne}u da je zovem ni republika ni krajina; po povr{ini tre}a jedinica u
Jugoslaviji, ve}a od Crne Gore, ve}a od Slovenije, ve}a od Makedonije; manja samo od Srbije
i Hrvatske a po stanovni{tvu manja od Slovenije. Po resursima, potencijalima, po mnogo
~emu, ve}a. Zbog toga nam treba ovaj mir. Ako se bude zaratilo u Bosanskoj krajini, nema
od tog konstruktivnog posla ama ba{ ni{ta. U tom pravcu mi razmi{ljamo, ovo o ~emu je
gospodin Karadì} govorio; kad se sastane u Sarajevu glavni odbor, svako ima pravo i na rije~
i svako iznosi ono {to misli, na koncu do|emo do ovoga {to sam ja sada iznio ovdje. Hvala
na pa`nji.
BRANKO KOSTI]:
Ima rije~ gospodin Veljko Vukeli}, predsjednik SAO Zapadne Slavonije.
VELJKO VUKELI]:
Gospodin Radi} kao da je, zapravo, napravio uvod za ono {to sam ja namjeravao da kaèm;
mislim da je dobro {to se javio prije mene. Potegao je jedno od pravnih pitanja na koje mi
bar do sada, ikada decidirano nismo dali odgovor, mada je to jedno od pitanja sa kojim smo
mi bili i kod vas potpredsjedni~e i koje smo nadam se razre{ili prije mesec dana. U tom smislu
smo dobili potvrdan odgovor, mada danas slu{aju}i dijelom ova razmi{ljanja koja je uo~io i
predsjednik Radi}, opet se pitam {ta je ovo?
Ina~e, dopustite samo da se osvrnem na pro{li sastanak koji smo imali u jednom {irem
skupu. Mislim da je na tom sastanku osim konstatacije da je dobro {to smo se sastali,
prakti~no su jo{ dve stvari bile konstruktivne. Jedna od njih je bila da se sastajemo i u budu}e;
bilo je dilema da li kao Predsedni{tvo; dr Radovan Karadì} je u tom smislu predloìo jedno
pravo re{enje, to je da bude neko koordinaciono tijelo, jer ne moèmo da budemo
Predsjedni{tvo.
To je bar jasno.
Jedan od predloga je bio od koga je i on malo odustao, a ja sam smatrao da nije shodno
da name}em ponovo taj problem; on ga je jednom istakao, jer on je, objektivno, autoritet
324
me|u nama a to je da se, prakti~no, postave odre|eni ratni ciljevi. Jedan od na{ih ratnih
ciljeva je trebalo da bude naravno, nije to moralo sve da ide u javnost ovaj problem ili
pitanje granica; sigurno da bi bilo razre{eno kroz te ratne ciljeve. Od toga se odustalo.
Mi smo u vijestima ~uli informaciju da je Srbija sve svoje ratne ciljeve ostvarila; kao vijest
u Politici pro~itamo da se iz zapadne Slavonije i Baranje naseljavaju; i niz negativnih
primjera.
Rekao bih slijede}e: nemamo jedan koncept, cjelovito rje{enje {ta mi ho}emo, ili ne}emo.
îni mi se da je to osnovni problem. Slu{aju}i ovo {to danas govorimo, bez obzira na sve, u
nama ostalo dosta toga bolj{evi~kog. Kada smo s Predsjedni{tvom, onda dajemo pohvalne
ocjene Predsjedni{tvu; kada smo sa [tabom Vrhovne komande, onda bismo dali vrlo laskavu
ocjenu i njima. To, objektivno, nije tako; mada ne èlim re}i da o ~etvorici iz Predsedni{tva
ne vlada pozitivno mi{ljenje. Ali, èlim re}i slijede}e, da smo u kontaktima konkretno mi
sa ljudima iz Predsedni{tva, svojevremeno sa predsjednikom Jovi}em, imali dosta druga~ijih
procjena od onoga {to se doga|alo; i mi sami nismo o~ekivali sve ovo skupa.
Moram re}i da mi, Srbi u zapadnoj Slavoniji, bar dobar dio nas, nije se nadao ne da ovo
ne}e do}i do nas, nego da smo jednostavno bili u prilici da ni{ta vi{e nismo mogli da u~inimo,
jer iza toga nije stajala jedna politika, Predsedni{tva Jugoslavije ili Srbije, koja bi stvorila
pretpostavke za to; da pruìmo otpor i da se priklju~imo a pomagali smo koliko smo god
mogli u hrani, neki su ljudi i{li itd.
Izvinjavam se {to sada pravim tako veliki uvod za zapadnu Slavoniju. Nu`da nas je
naterala, a s tim problemom smo se susretali ko vas je podigao do nekih penzionisanih
generala i svega drugog. îni mi se da su sasvim druge strukture ljudi na tom pitanju radile,
ali su o~ekivali sasvim druga~iji epilog: mi }emo kao makaze Savom i Dravom; vi }ete
izme|u, itd. O~ekivao se jedan koncept suène Jugoslavije, ~ini mi se ne na ovakav na~in kako
sada razmi{ljamo. Ovo je koncept bliì krajinama, a to je samo tamo gde budu Srbi neka
to ostane Jugoslavija. Ali, i ovaj koncept Krajina, koji se htio ostvariti, ima svojih manjkavosti.
Jer, mi smo vrlo lako mogli poraziti Tu|mana
199
, a to je da smo koncept Krajine primijenili
po etni~kom, mada je izvr{en genocid i sve ostalo; mogli smo do}i do Drave i prese}i sredi{nju
Hrvatsku; da nismo ulazili u hrvatska sela i da su oni bili u ogromnoj manjini.
Nedavno, pred otvaranjem ovog Biroa, rekao sam da je mogu}e sti}i od Save do Drave
kroz sva srpska naselja, pa ~ak i}i i onim komunikacijama i pro}i kroz naselja gde je hrvatski
ìvalj ve}ina. Nas su Hrvati tako sre}no podijelili da smo, prakti~no, svagdje osim u
Pakracu, bili manjina.
Prema tome, ovaj problem zapadne Slavonije, kao takve, je maksimalno podcijenjen i tu
su i najve}e `rtve. Tu je onih 18 sela. Dobro je rekao predsednik Radi} za rat nije nikada
kasno. Jeste, osim u jednom slu~aju kada naroda vi{e nema, onda je kasno.
Pre mjesec dana, dobili smo uvjeravanja bili smo i ovdje u Predsjedni{tvu, u Skup{tini
Jugoslavije, kod predsjednika Milo{evi}a
200
da se na nas ra~una i da }e nam se pomo}i. Po
prirodi sam druga~iji ~ovjek, dosta smiren; ali naàlost, dolazim po malo u konflikte
izvinjavam se {to pominjem poimenice, i na~elnika Adì}a. Ali, mi jedan tenk jurimo mjesec
dana da bismo ga tamo dobili. Imamo desantne jedinice, koje jo{ nikada nismo vidjeli. To je
ono {to sada kod nas u krajinama, izaziva sumnju; kod mene kao ~ovjeka. Kako }emo spasiti
te ljude u Krajini ako je snage [tab Vrhovne komande procjenio na 80 kilometara od
325
199
Franjo.
200
Slobodan.
intervencije, itd. Sada imaju mogu}nosti da se interveni{e na slobodnoj teritoriji, a
intervencije nema.
To su ona pitanja koja }e mi ljudi sutra postaviti i {to }e u krajinama izazvati sve ove
dileme, pitanja na koja se ne moè dati pravi odgovor. Zbog toga, mislim da nam je razgovora
zaista vi{e nego potrebno; da moramo imati jedan koncept na osnovu koga }emo znati {ta
nam je ne samo prvi potez; da nam se ne doga|a ne}emo Mesi}a
201
za predsjednika, pa je
on ipak predsjednik; pa ne}emo plave {lemove, pa plavi {lemovi ipak do|u. Ako ve}
dolaze i ako se sve ostalo ~ini da vidimo {ta }e biti na{ drugi, tre}i itd, potez.
Zbog toga, danas kada se ovako slu{a, mo`da ispada da ljudi iz krajina mo`da ne}e plave
{lemove i ostalo. [ta vi{e mislim uz jedan pravilan na~in postavljanja tih plavih {lemova,
osim za zapadnu Slavoniju oni su idealno rje{enje. Ona dilema Milo{ ili Kara|or|e ljudi
u Krajini nisu protiv razuma. To im treba samo na pravi na~in obrazloìti i na pravi na~in
postaviti stvari; stvoriti pretpostavke da budu}a re{enja proizvedu stvari koje mi èlimo, a ne
da nam se dogodi upravo suprotno. Nama se to sa Hrvatima upravo doga|a; jer mi ne znamo
na{ drugi, tre}i ili peti potez. Zbog toga, sve {to je nabrojano, onih 20 i nekoliko ta~aka koje
je pro~itao potpredsednik mislim da moraju imati odre|ena obrazloènja i sve ostalo. Stvari
se moraju postaviti na pravi na~in, tako da vidimo, tako da je vidljivo da }e nakon svega u
nekakvom roku biti izvr{en plebiscit ili bilo {ta drugo, {to }e omogu}iti tim ljudima u
krajinama da ostanu u Jugoslaviji, velikoj Srbiji, ili kako se ona ve} zvala; u svakom slu~aju,
ne u Hrvatskoj.
Ako to stanje bude, na ovakav na~in sa ovim ta~kama, bez jednog teksta, odnosno re{enja
koje }e na kraju, omogu}iti opstanak tog naroda u Jugoslaviji ili velikoj Srbiji time se ne
optere}ujemo, zaista; jer smo Srbi i Jugosloveni, bez obzira na sve narod }e biti sigurno za
to.
Ina~e, ni jedno rukovodstvo u krajinama ne}e imati pokri}e za to a narod }e u suprotnom,
biti inicijalna kapisla da se sru{i srpstvo, uop{te. Jer, onda }e tek da usledi haos. Mi moramo
znati {ta je sa Bosnom i {ta }e biti sve posle toga. Ako nastupi haos onda }e sve biti ono {to
je nekada{nji predsednik znao da istakne u tim svojim TV emisijama da }e od Srbije ostati
beogradski pa{aluk.
Prema tome, ja bih zamolio da se zaista ~e{}e sastajemo i da ti na{i stavovi imaju cjelovit
pristup, da budu cjelina koja }e nam omogu}avati opstanak kao narodu i opstanak u onom
djelu zemlje u kojem to èlimo.
Toliko, potpredsjedni~e.
BRANKO KOSTI]:
Hvala.
Rije~ ima gospodin Milan Tarbuk, ministar odbrane SAO Krajine.
MILAN TARBUK:
Htio sam, ukratko, da pojasnim neke stavove iz Vlade SAO Krajina, u odnosu na
predloènu varijantu angaòvanja plavih {lemova.
U potpunosti se slaèm sa gospodinom Matkovi}em; me|utim, sa vojne ta~ke da to malo
razjasnimo.
326
201
Stjepan.
Prvo, nekoliko prakti~nih pitanja, u odnosu na to angaòvanje. Ta varijanta podrazumijeva
i povratak izbjeglica u hrvatska sela, koja su po~etkom ovih ratnih dejstava, vr{ila teror nad
srpskim stanovni{tvom. Ne znam kako }e to biti mogu}e tehni~ki izvesti kada iz njihovih
redova ima kolja~a koje mi znamo po imenu i prezimenu.
Dalje, ~ini mi se da povratak izbjeglica na prostor SAO Krajine, pod za{titom latinsko-
germanskog lobija, vjerovatno }e biti potpomognut znatnom koli~inom novca i pod
kontrolom snaga Ujedinjenih nacija; zna~i, da }e, na izvjestan na~in Tu|man ponovo da
revitalizira Krajinu i da uspostavi mje{ovitu miliciju.
Nas sada interesuje kako je mogu}e da ljudi, koji su do ju~e dràli pu{ku okrenutu prema
nama i izvr{ili stra{ne zlo~ine, ponovo u|u u sastav milicije, koja }e biti srpska, recimo, ako
je neko selo me{ovito 30% Hrvata, 70% Srba na koji }e se na~in koncipirati ta milicija?
Zbog toga, a i zbog mnogih drugih pitanja; zbog stra{nih zverstava koja su ~injena u ovom
ratu, gdje su razgrebane stare rane i nanijete nove, ovaj proces pacifizacije ovih prostora je vrlo
brz i mislim da, na ovakav na~in, ne}e biti tako lako izvodljiv. Zbog toga mi dobro znamo da
smo, u ovom ratu, ve} u Krajini, angaòvali preko 30% ukupnih demografskih potencijala
to je enormno i ne}emo dugo izdràti. Ponovo se ponavlja istorija da je Krajina kao za vrijeme
crno-ùte monarhije.
Sada smo svi na frontu i masovno ginemo. Mi stojimo na stanovi{tu da Jugoslavija, koja
dobro zna da smo se mi opredelili referendumom da ìvimo u njoj, treba da nam to garantuje
i da u svoja njedra prigrli onaj narod koji se izjasnio da u njoj ìvi. [ta to zna~i?
To zna~i da bi sada, polaze}i od ukupne situacije i u svijetu i kod nas, JNA i Vrhovna
komanda trebala, imaju}i u vidu dosada{nje napore ovoga naroda, napraviti jedan
mobilizacijski plan razvoja jedinica gdje na taj prostor dati adekvatne vojne snage, snage
JNA, snage teritorijalne odbrane, ali nikako da sve te snage popunjavaju samo ljudi iz Krajine;
da se, u vojni~kom smislu, stanovni{tvo optereti u onoj mjeri, kako je to u svijetu uobi~ajeno.
Dakle, da pomo} i odbranu tih zapadnih i sjevernih granica, fakti~ki, vr{i Jugoslavija, na taj
na~in, ukoliko kaèmo svijetu da smo dostigli izvesne politi~ke i vojne ciljeve, za{titili srpski
narod, mislim da i pred svetskom javno{}u imamo legalitet i legitimitet da i sada, taj narod
branimo na na~in kako je to uobi~ajeno. Zbog toga ne odbacujemo angaòvanje plavih
{lemova; da se mo`da razmotri jo{ neka dostojanstvenija varijanta. Ali, ova varijanta, koja se
sada ovde nudi, verujte, ne}e pro}i, iz onih razloga, koje sam malopre najavio.
Zbog toga predlaèm da se Predsedni{tvo u ovom velikom, i da kaèm opasnom,
trenutku jo{ jedanput konsultuje sa bazom i da Jugoslavija, ono {to je od nje ostalo, garantuje
bezbednost naroda na tim prostorima, angaùju}i odgovaraju}e snage i sredstva, i to ne na
na~in da se ide u agresiju prema Hrvatskoj, nego na na~in da se objavi svetu da mi èlimo mir
i da nema vi{e nikakve potrebe za daljim osvajanjima prostora Slovenije i Hrvatske.
Mislimo da }e i to biti dovoljno da svijet shvati i da se, na kraju krajeva, ispostavi da su
secesionisti Slovenci i Hrvati, a da srpski narod ima pravo da ìvi u onoj dràvi, za koju se
opredelio.
Hvala.
BRANKO KOSTI]:
Rije~ ima Ilija Sa{i}.
ILIJA SA[l]:
Vrlo je te{ko, posle ovih rasprava i diskusije, razgovarati o ovoj temi, jer je danas nama
nametnuta tema, koja ima toliko elemenata u sebi da se zaista vrlo te{ko odlu~iti o kojem
327
segmentu problema razgovarati. Ima tu na~elnih re{enja, koja zasluùju pa`nju i sigurno je da
je, prije prihvatanja odluke i ovog sporazuma, trebalo o svemu tome, upravo na ovakvom
skupu, raspraviti. Ima niz tehni~kih, sadràjnih momenata, koji su izuzetno bitni i koji,
tako|er, zasluùju izuzetnu pa`nju i trebalo bi i o tome raspraviti; zatim, neke tehni~ke
provedbene mjere, koje, isto tako, zasluùju pa`nju. Tako da smo danas u jednoj opasnosti da
oko mnogo toga razgovaramo. Tema je veoma {iroka i opasnost je da budemo konfuzni i, u
krajnjoj liniji, neracionalni.
Da vam kaèm jedno moje skromno mi{ljenje, koje moram re}i, jer me ti{ti. Mislim da
dolazak mirovnih snaga UN, nije posledica ovoga {to je danas, u nekoj mjeri re~eno, snage i
pritiska svijeta, nego je u najve}oj mjeri posledica na{ih slabosti. Da smo se mi na vrijeme,
ukupno, kao dru{tvo, bolje organizovali, da smo povla~ili poteze i preduzimali mjere, koje
smo mogli preduzimati, a naro~ito trebali preduzimati, mislim da bi i stav svijeta prema
nama, danas, bio u mnogome druga~iji.
Rekao bih samo jedan primjer, u poslednja dva dana. Mi znamo za herojski podvig ruskog
pjesnika Jaroslava, koji je {trajkovao za srpski narod. Mi smo dozvolili sebi da ga u Srbiju
pozove stranka, koja se zavukla u utrobu Srbije, razara Srbiju iznutra SPO
202
. Niko u Srbiji
nije na{ao za shodno da tog ~oveka pozove; oni su ga pozvali; oni }e na njemu graditi poene,
umjesto drugih, koji su zasluìli da se taj pjesnik posjeti, jer kona~no se bori za njihovu stvar,
a ne za stvar SPO.
Kada je rije~ o ovom na~inu dogovaranja, ne znam u kojoj smo mi fazi; koliko znam, Vens
je otputovao; on bi trebao, nakon svih ovih razgovora u Jugoslaviji, na~elnog sporazuma, koji
je prihva}en, dati svoje mi{ljenje generalnom sekretaru o angaòvanju snaga Ujedinjenih
nacija.
[ta se sada moè dogoditi, ako legitimne snage srpskih krajina ovaj sporazum ne prihvate,
a onaj ko dogovara sporazum i kona~no donosi odluku, ga prihvati? Ko }e sankcionisati na{u
neposlu{nost? Ko }e biti taj, koji }e re}i da to moramo prihvatiti? Zato mislim da je, u
pristupu ovom problemu, a to je istovremeno kritika na ra~un svih nas, trebalo i}i druga~ije
da se dogovaramo o svemu ovome. Jer, vidite o ~emu se radi, sada smo i mi dovedeni u vrlo
te{ku situaciju. Potpuno uvaàvam sve ove stavove i gospodina Maksi}a i svih, koji su ovde
govorili. Nismo ni mi toliko van tih doga|aja, da ne znamo {ta se u svijetu sprema i u kom
kontekstu se Srbija, ovog momenta, nalazi u tim svetskim odnosima. Ali, morate shvatiti da
je daleko kvalitetnije, za nas, da smo do{li u Skup{tinu, pred taj narod, i da smo rekli da
re{enje, koje se nudi, nije najbolje, ali da boljeg re{enja nema. Mi smo sada u situaciji da im
kaèmo da smo protiv tog re{enja, ali ga moramo prihvatiti. To je, u pristupu celom
problemu, u mnogome posve razli~it poloàj nas, a kada kaèm: nas, mislim i na
Predsedni{tvo SFRJ, Armiju i sve one, koji su, na bilo koji na~in, u svemu ovome u~estvovali
i koji }e, na kraju, ovaj sporazum morati da sprovode.
Ovde ima jedna stvar, koja je izuzetno bitna, a koja u sporazumu nije nazna~ena. Sada
prelazim na konkretan predlog {ta mislim da bi valjalo poku{ati u~initi, ako se moè. Radi
se o priznavanju suvereniteta Hrvatske i Slovenije. Mislim da se mora insistirati, da se do
kona~nog politi~kog re{enja, pod okriljem Ujedinjenih nacija, ne moè me|unarodno
priznavati Slovenija i Hrvatska. Mislim da to drug Maksi} najbolje ovde zna. Bez obzira na
sve, bez obzira na ove odluke o krajinama, na{e plebiscite, referendume, pravni sistem, koji
smo tamo prihvatili, koji provodimo. [ta u me|unarodno pravnom smislu zna~i, ako neke
328
202
Srpski pokret obnove.
strane zemlje prihvate suverenitet, odnosno priznaju suverenu hrvatsku dràvu. U tim
me|unarodno pravnim odnosima, a koji }e morati biti sankcionisani u re{avanju problema
u kriznim podru~jima, gde se angaùju snage, sigurno da ne}e mo}i se me|unarodno
sankcionisati pravo Krajine, nego pravo me|unarodnog faktora, koji je tu me|unarodno
priznat, a to }e onda biti Hrvatska.
Prema tome, mislim da se moralo posebno insistirati na tome da se do iznalaènja
politi~kog re{enja u Jugoslaviji ne moè i}i na priznavanje suvereniteta Hrvatske ili Slovenije.
Mislim da je takav predlog trebalo u ovaj sporazum ...
203
VOJIN [U[A:
Ako je izvesno ne{to, {to meni, u ovom ~asu, verovatno zbog politi~kog diletantizma nije
jasno, pa je sporazum dobar, onda se bojim da smo mi nekoliko sati potro{ili na besplodnu
diskusiju. Jer, cene}i izlaganja nekih od vas, ako je to, za nas, tako dobro, to ne}e prihvatiti
Hrvatska, pa je opcija zvana rat ono {to nam predstoji.
Ipak, mislim da sporazum nije tako dobar; da primedbe, koje bih imao na njega, ne
spadaju u sferu tehni~kih. Prije svega, vi znate, a i mi znamo, da dilema plavi {lemovi da
ili ne nije postojala. Od po~etka smo se slagali da oni treba da do|u. Pitanje je samo gde.
Ovde, gde sam ja danas ~uo da }e oni do}i, nije im mesto, a to je na teritoriju, koju mi drìmo
i koja je na{ etni~ki prostor. Ako se oni, po dubini, a ja ne znam po kojoj, ni to mi danas nije
jasno, pomi~u unutar na{eg teritorija, to ispada da mi priznajemo da oni treba da kontroliraju
nas. [ta }e biti sa onom, za sada, imaginarnom linijom iza njih. Koga }e oni tamo ~uvati, a
tamo im je pravo mesto?
Ja sam pravnik, pa u tom kontekstu imam nekoliko dilema. One su ve} izre~ene, ali ja sebi
dajem nekakvo pravo da ih sublimiram. Koji }e se to pravni propisi primenjivati tamo, gde
}e biti plavi {lemovi? Ne, a koji tamo iza njih? Ko }e {tititi one ljude, koji su istinski
ugroèni, a ostaju iza?
Danas je prezentiran sporazum, bojim se da ne}emo mo}i na njega bitno uticati; to je meni
ào. Bilo bi mi drago da smo mogli ovu sednicu odràti ne{to ranije, pa konstruktivno uticati
na ono {to }e se prezentirati Sajrusu Vensu.
Ako smo mi danas pozvani, ovde, da kao predstavnici, onog tamo dela srpskog naroda,
po~nemo pri~ati od sutra drugu pri~u, bojim se da ni to ne}e valjati. Jednostavno, za to
nemamo legitimitet. Mi smo oni, koji smo ih do ju~e pozivali da se bore, sr~ano, s du{om,
do poslednjega, a sada bi im trebali re}i da je ovo, {to }e se desiti, potpuno normalno i u duhu
onoga {to smo mi pri~ali. Ne znam da li neko od ljudi, koji ovde sede, to mogu. Ja ne mogu,
ali ja potpuno shvatam gospodina Maksi}a; ja jesam u du{i srpski nacionalista i pri tome
pravim jasnu gradaciju izme|u nacionalizma i {ovinizma; vi{e volim ne~asno u~initi ne{to za
dobrobit svoga naroda, nego ~asno umreti. Ali, taj narod, kada mu ja to budem govorio, to
ne}e prihvatiti; zna}e da tu ne{to nije u redu.
Otuda ose}am odgovornost i èlim da vam kaèm, ako se to na terenu ne desi i ako narod
ovo bude shvatio potpuno pogre{no, mi za to nismo krivi.
Jedno od pitanja, koje laik ~ovek moè da postavi, doti~e se nekih diskusija, danas, ovde.
Kakvi su to umovi i analiti~ari stajali iza nas, kada nam nisu prije ~etiri pet meseci znali re}i
{ta }e se, nakon tako kratkog vremena ratovanja desiti; i mi do}i u jedan procep, iz koga vi{e
329
203
U izvorniku nedostaje 8 stranica.
ne moèmo i gde postoji bezbroj, mogu da kaèm, opravdanih izgovora za{to ne nastaviti rat.
Postavlja se onda pitanje za{to smo mi sve to i po~eli?
BORISAV JOVl]:
Da kaèm ne{to u vezi sa ovom diskusijom. Malo pre je pomenuto da nismo dobro
procenjivali, mogu}e je da i nismo, svaki dan se de{avaju nove stvari, koje nisu, ba{ uvek, u
na{oj mo}i, pa ~ak ni u mogu}nosti procene, a kamoli menjanja.
Ali, ipak, hteo bih da kaèm, prvo, oslobo|ene su uglavnom sve teritorije, sa prete`no
srpskim stanovni{tvom. Nemojmo gubiti iz vida tu izuzetno veliku ~injenicu. To se desilo za
poslednjih pet meseci.
Drugo, da bi se ta sloboda trajno sa~uvala, u svim varijantama, potrebno je politi~ko
re{enje. Nemogu}e je sa~uvati je beskona~nim ratom. Nama je potrebno politi~ko re{enje.
Traènje politi~kog re{enja, u uslovima daljeg zao{travanja, ili daljeg ratovanja za Evropu je
neprihvatljivo. To je ~injenica, koju moramo da imamo u vidu. Evropa prihvata traènje
politi~kog re{enja i za srpsko pitanje, ali u uslovima mira, koji moramo, na neki na~in, da
uspostavimo. Uspostavljanjem mira sa Hrvatskom, bez posredstva mirovnih snaga je
neprihvatljivo u ovim okolnostima, neprihvatljivo za Hrvatsku, jer ona smatra da je izgubila
te teritorije i nju goni unutra{nje politi~ko stanje u republici da dalje ratuje, da to povrati. Da
bi se rat zaustavio sa hrvatske strane i sa~uvale teritorije, koje su oslobo|ene, nama sluè
Ujedinjene nacije da garantuju da to, {to je dostignuto, ne bude ugroèno; da po~nemo
mirno da razgovaramo o re{avanju politi~ke krize. Naravno, niko nije tada pretpostavljao da
}emo mi do}i do situacije da }emo sve teritorije osloboditi, da }emo zvati Ujedinjene nacije
da nam pomognu dalje da moèmo mirno da re{avamo pitanja; ali sada je takvo stanje, po
mom mi{ljenju, koje je ogroman uspeh ~itave borbe, koju je srpski narod vodio; sada treba
pametno da radimo, da to valorizujemo. Naravno, mogu da postoje sve mogu}e sumnje da
}emo da izgubimo, na ovakav na~in, to {to smo uradili to uvaàvam, ali ako ovo re{enje, uz
sve korekcije, koje moèmo vr{iti i boriti se da izvr{imo, obezbe|uje da na oslobo|ene
teritorije ne moè da do|e hrvatska vlast ni u kakvim okolnostima, ako obezbe|uje
garanciju potpunog suvereniteta i potpuno autonomnog rada, vlasti, gra|ana, koji tamo ìve,
bilo u op{tinama, bilo u pokrajinama, ako obezbe|uju da tu bude legalna policija, ako
obezbe|uju da se vrati stanovni{tvo tamo i daju garancije da }e do politi~kog re{enja ovog
problema tu biti mirovne snage i sve to za{tititi.
Slu{ajte, za nas, u ovim okolnostima o kojima ste dobro slu{ali {ta je drug Maksi} govorio,
{ta je drug Adì} govorio, {ta mi vama govorimo, i {ta ne moèmo sve da vam kaèmo, treba
malo i da nam verujete; mi ne moèmo posti}i nikada vi{e i bolje re{enje bez posredstva
Ujedinjenih nacija nego {to }emo sa njima, iako svi u to sumnjamo; ali-general Adì} vam je
rekao, kako }e biti vojska raspore|ena i kako }e biti spremna u slu~aju da neko poku{a da nas
prevari. Ja vas razumem. Po mom mi{ljenju, bilo bi potrebno da u va{im politi~kim
sredinama, kod ljudi koji treba da zauzmu stav i odlu~e o ovim stvarima, da zajedni~ki
odlu~imo. Ne treba da imamo konflikt, mi svi teìmo istom cilju. Da se uzme stenogram sa
ove sednice i da va{a rukovodstva sednu, pro~itaju, i da dobro jo{ jednom razmislite, da
porazgovarate me|usobno o svim aspektima, da procenite da li }emo mi bolje sa~uvati
dostignuto na ovakav na~in, ili }emo bolje sa~uvati da nastavimo borbu. Ne zaboravite da
smo sami, ne zaboravite da smo iscrpili rezerve, ne zaboravite da ako sutra pre|e ratni sukob
na Bosnu, Srbiju i na druga mesta, nemate pomo}i niodkuda. Svako }e se boriti na svom
prostoru, kako zna i ume; da nemamo kuda da beìmo, niti ko da nas pomaè, i da }emo
330
mo`da izgubiti ono {to smo sada postigli. Nije stvar naivna, nije slu~ajno da smo mi do{li na
to da je ovo najbolje re{enje. Mi smo sa ovim presekli na{im neprijateljima sve mogu}nosti
da idu putevima koji nama ne odgovaraju. Mi smo ih naterali na put politi~kog re{avanja
problema u situaciji kad smo sve teritorije oslobodili. U ~emu je razlika izme|u Mesi}evog
predloga i na{eg predloga? Razlika je u tome {to je on to predlagao kad mi nismo bili
oslobodili teritorije i predlagao da stanu na granicu izme|u Srbije i Hrvatske, a mi smo
predloìli kad smo osvojili teritorije, kad smo ih oslobodili, i kada smo predloìli da stanu sa
one strane granice. Naravno, kad oni predlaù sa one, a mi sa ove, mora kompromis neki da
bude. A taj kompromis je ovo {to je predloèno. Taj kompromis je u na{u korist, iako ovako
izgleda, sa strahovanjima da postoje odre|ene opasnosti da budemo izigrani. Ne moèmo biti
izigrani, jer, nismo mi slabiji od njih da, ako po~ne izigravanje, da ne krenemo. To nam uvek
sleduje.
Ja predlaèm da obzirom na to da je u va{im sredinama formirano stanovi{te da je ovakav
prilaz uglavnom politi~ki neprihvatljiv, a da argumenti koje ste ovde ~uli, verujem, sigurno,
treba i mogu da dovedu do preispitivanja va{ih stavova; ja moram da vas upozorim da mi,
ukoliko bi ostali na va{im stavovima, nemamo izlaza iz situacije, nemamo. Mi moramo onda
ili donositi odluke koje su u nesaglasnosti sa vama, ili prepu{tati drugome da donosi odluke,
jer jednostavno ne vidimo mogu}nost da krenemo u ne{to {to }e nas upropastiti, ako imamo
re{enje koje je relativno zadovoljavaju}e.
Zbog toga predlaèm da se stenogram sa ove sednice vama da; da lepo odete ku}i, da se
konsultujete {ire i da se mi za par dana vratimo, da nanovo vidimo da li moèmo ovu
koncepciju da zajedni~ki usvojimo, uz odredjene korekture za koje se svi moramo zalagati. Na
primer: pro{irivanjem broja op{tina u zapadnoj Slavoniji, ili neki drugi detalj koji je za nas
vaàn, npr. na~in ~uvanja oru`ja teritorijalne odbrane samih krajina, ili ne{to tako {to bi
moglo da bude korektura koja ne menja su{tinu namere nego je pobolj{ava. Tako da mislim
da mi ni u kom slu~aju ne bi trebalo da se razi|emo sa razli~itim politi~kim stavovima. Mi
moramo razgovarati dok se potpuno ne razjasnimo, a ako se razi|emo sa razli~itim stavovima,
onda zna~i da mi ne moèmo zajedni~ki da nastavimo ovaj rat, to bi bilo jako te{ko. Mi bi
onda doveli ta~no do onoga {to na{i protivnici ho}e da se mi me|u sobom gloìmo i
koljemo i politi~ki i u javnosti, {to bi bilo apsolutno katastrofalno za srpski narod i za sve nas.
To ne moèmo uraditi, a do kona~ne odluke ima jo{ vremena, par dana, da se svuda
prokonsultuje, da se nanovo vratimo, da jo{ jednom ~ujemo. I na kraju krajeva, ako do ne~eg
do|emo {to je neprihvatljivo za na{u zemlju, zajedni~ki poku{amo dalje da uskla|ujemo te
stavove tamo i da se borimo koliko god moèmo, ne zaboravljaju}i uvek da postoji i druga
strana i da }e ona verovatno na ovo staviti brojne primedbe. Nemojte misliti da }e ovo
Hrvatska oberu~ke prihvatiti. Pa oni }e imati sigurno jo{ ve}e primedbe nego mi, iako su i
oni u~estvovali na sli~an na~in kao i mi, preko svog predstavnika, ili preko par predstavnika.
Sad kad ide {ire, sigurno }e i kod njih biti obrnutih te{ko}a, da je to za njih neprihvatljivo i
da je to opasnost da Hrvatska izgubi svoje teritorije, itd.
Moj predlog je to da se mi jo{ jednom na|emo posle va{e konsultacije na terenu, i da
kona~no vidimo, da odaberemo onaj put koji je najbolji za na{u zemlju i na{ narod, ali i u
skladu sa na{om stvarnom aktuelnom situacijom koja nije toliko ruì~asta kao {to se mo`da
misli u va{im sredinama. Hvala.
BRANKO KOSTI]:
Ima re~ gospodin Mile Paspalj.
331
MILE PASPALJ:
Ja se izvinjavam zato {to se ponovo javljam. Me|utim, totalni sam pesimista slu{aju}i
desno krilo sale, a toliko ratni~ki raspoloèn slu{aju}i lijevo krilo sale, da jednostavno
dolazim u dilemu kao ~ovjek da li je teè vama koji ne ratujete ili nama koji ratujemo? Ja
molim da radimo na tome da ne sru{imo i ono malo {to nam je ostalo. Bi}u kratak i precizan
{ta mislim da bi mo`da ovog momenta, opet ponavljam, trebalo uraditi. Jugoslovenska
narodna armija garantuje narodima Jugoslavije ono {to treba da garantuje. Mi smo se
opredijelili u SAO Krajini da smo u Jugoslaviji. Molim vas, nemojte nam tjerati na{u Armiju
iz Krajine jer mi traìmo njenu za{titu. To je prvo. Druga stvar, ovdje je jedan od kolega dobro
primijetio, nikog ovdje nema od predstavnika vlasti Republike Srbije. U svoj Ustav Srbija je
ugradila da }e voditi brigu o Srbima van Srbije. Molimo Republiku Srbiju, ukoliko moè, da
nastoji ispo{tovati to, ako je mogu}e. Me|utim, u koju smo mi situaciju do{li na podru~jima
SAO Krajine? Kontra upravo od ovoga svega, a to je: na samim granicama gdje su sada
locirane na{e jedinice teritorijalne odbrane i Jugoslovenske narodne armije mi {titimo
Jugoslaviju, mi {titimo i Srbiju potpomognuti sa drugovima koji nam ~uvaju le|a u Bosni.
Zna~i, mi ostvarujemo onaj cilj koji je neko drugi morao da radi ovog momenta, gledaju}i
kroz zakon, ako ga postoji u ovoj zemlji.
Predlaèm da se pod hitno, dobro da se razmisli, jer puno ljudi moè donijeti pametne
zaklju~ke, umnih ljudi, priznaju SAO krajine, jer {to traìti priznanje u Ujedinjenim nacijama
i u Hagu ako na saveznom nivou SAO krajine se ne priznaju? Moèmo mi njih ovako
priznavati, ali po svim pravnim normama, tu smo mi jo{ daleko. To je jedno. Drugo, savezni
parlament i savezna Skup{tina ne radi; u blokadi je vizavi onih koji èle raspad Jugoslavije.
Ima zakonskih normi i prava da se ostatak Jugoslavije oìvi, i da se za{titi i pravno, a to
zna~i sa podru~ja onih koji èle u Jugoslaviji, kooptirati u savezni parlament ili saveznu
skup{tinu poslanike pa neka se tu odlu~uje o sudbini Jugoslavije i ostatka. I zato, pesimisti~ke
govore koje sam slu{ao ovdje na po~etku, odnosno posebno Vas gospodine Maksi}u; jednu
re~enicu koju sam zapisao, a volio bih da se zna, jer sam razgovarao sa nekim drugovima ili
gospodom iz General{taba, volio bi da se ne{to ovdje medju nama svima razjasni. To je: jedna
re~enica je bila iz konteksta pravo cijele Hrvatske na demokratiju. Shvatite ne{to, SAO
Krajina nije vi{e u Hrvatskoj. [ta }e se de{avati preko Kupe, nama je toliko interesantno kao
{ta }e se de{avati u Libanu.
MILIVOJE MAKSI]:
Za mene je to jo{ uvek Jugoslavija.
MILE PASPALJ:
Ja vas razumijem, ali mi govorimo sa nivoa SAO Krajine, jer mi ne moèmo sada pored
`rtava koje smo dali jo{ razmi{ljati {ta }e gospoda u Zagorju. Mi stvarno ne moèmo,
nemamo za to resursa vi{e. Evo, toliko.
RISTO MATKOVI]:
Samo }u kratko u vezi sa ovim, da iznesem neka na{a stanovi{ta. Samo tri re~enice, to je u
vidu replike, nazovite je kako ho}ete.
Mi ovde iznosimo neke stavove, pa smo za{li ~ini mi se u pogre{ne vode. Izgleda da se
stvara vje{ta~ka dilema da mi mislimo, vi mislite da tako kaèm, ovi koji èle da prihvate ovu
ponudu, ovaj prijedlog, misle da mi mislimo, da sad mi imamo neku optimisti~ku viziju izvan
ovoga. Mi smo svjesni {ta zna~i neprihvatanje predloga za intervenciju Ujedinjenih nacija; mi
332
smo toga svjesni. Ali, imaju tri-~etiri stvari oko kojih mi niti moèmo niti smijemo
jednostavno da razgovaramo; to se ne moè dovesti u pitanje. To je, prije svega Krajina ne
moè ni u kakvoj opciji ostati u Hrvatskoj. Zbog toga, bez obzira na jugoslovensko
opredjeljenje gospodina Maksi}a, iritira me ono {to je on rekao, da treba da steknemo
naklonost evropskih grupa za etni~ke zajednice. Srbi u Krajini }e prije svi izginuti nego
dozvoliti da se o njima raspravlja u Evropi kao o etni~kim zajednicama u okviru Hrvatske. To
da znate, o tome ne}e biti diskusije. To je ~isto.
I drugo, dakle, ne}emo dozvoliti da se stavi bilo kakva kontrola Ujedinjenih nacija nad
organima vlasti. O~igledno da se stavlja kontrola nad policijom, i to je za nas neprihvatljivo.
Neprihvatljiva je potpuna demilitarizacija Krajine, isto tako potpuno neprihvatljiva, i
neprihvatljive su sve opcije koje posredno omogu}avaju da Krajina ostane kasnije da se o njoj
raspravlja kao o nekakvoj hrvatskoj pokrajini koja treba pod nekakvim uslovima i pod
nekakvim garancijama Ujedinjenih nacija da se vrati u Hrvatsku. To su stvari oko kojih
moèmo sjedati ovdje cijeli dan, tu odstupanja u Krajini nema, niti ga mi smijemo ponuditi.
U tom cilju i u tu svrhu ne dozvoljavamo ni razmije{tanje Ujedinjenih nacija, po sistemu
mastiljavih mrlja jer se sve svodi upravo na ovo. To je na{ stav, a ne da mi mislimo da }emo
sa ratom posti}i ne{to bolje. Sve smo mi to znali {to ste nam rekli i {to je gospodin Maksi}
rekao kakva je medjunarodna situacija, to je jasno. Htio sam samo toliko.
BRANKO KOSTl]:
Prije nego {to dalje nastavimo ovu raspravu, podsjetio bih samo da na{a namjera nije bila
danas, kao Predsjedni{tvo, da kroz ovaj razgovor i na osnovu ovog razgovora donosimo odluke
i zaklju~ujemo. Htjeli smo da iskoristimo ovo kao priliku i za upoznavanje i za konsultacije i
razmjenu mi{ljenja oko svega.
Drugo, molio bih da se ima u vidu da za nas koji radimo u organima federacije, mi, ipak,
moramo po}i od nekih osnovnih pretpostavki, koje u medjunarodnoj javnosti moraju biti, da
kaèm, pravno utemeljene, zasnovane. Prema tome, na isti na~in kao {to ne priznajemo
jednostrana akta secesije Slovenije i Hrvatske, prije nego {to se ta pitanja razrije{e na miran
na~in, sa politi~kim razgovorima i dogovorima i sporazumima u zemlji, na isti takav na~in
ako ho}emo da podjemo od toga principa, te{ko moèmo u ovom momentu razgovarati i
razmi{ljati o popuni savezne Skup{tine sa predstavnicima SAO krajina. Ili, te{ko moèmo na
takav na~in razmi{ljati o priznavanju SAO Krajina kao teritorijalnih cjelina u sastavu
Jugoslavije. Ja ne isklju~ujem mogu}nost da, ukoliko bi pojedine zemlje po{le sa aktima
jednostranog priznavanja secesije i nezavisnosti Slovenije ili Hrvatske, ja ne isklju~ujem
mogu}nost da u tom slu~aju, kao kontra mjera i na{ kontra odgovor, bude i automatsko
priznavanje srpskih autonomnih oblasti kao sastavnih djelova Jugoslavije. Ali, u ovom
trenutku, dok su napori medjunarodne zajednice, Ujedinjenih nacija pa i jednog broja dràva
iz medjunarodne zajednice, okrenuti ka tome da se obuzda jedno ovakvo agresivno i
arogantno pona{anje germanskog bloka, mi ne bi mogli s na{e strane vu}i poteze koji bi te
napore oteàvali. Ja bih vas zamolio da imate u vidu i ove predloge koji su se do sada ~uli, u
smislu nastavka ovih konsultacija. Jovi} je predloìo, ja mislim da bi to dobro bilo, da mi do
ujutro obezbijedimo tekst ovog stenograma, da omogu}imo makar dva dana, i da damo
priliku svima vama i u {irem sastavu, da se delegati svih va{ih skup{tina, po mogu}nosti,
upoznaju sa ovom raspravom, da svi dodju u priliku da vide koliko su to sloèni problemi i
koje sve aspekte moramo imati u vidu kad treba da donosimo odgovaraju}e odluke.
Na kraju krajeva, da imate svi u vidu da }e ipak kona~nu odluku o svemu tome morat
donosit Predsedni{tvo Jugoslavije, uklju~uju}i i to kako i gdje }emo sa jedinicama
333
Jugoslovenske narodne armije. O tome ne}e odluku donositi ni Skup{tina Srbije ni Skup{tina
Crne Gore, ni srpska skup{tina u Bosni, sasvim sigurno, nego Predsjedni{tvo Jugoslavije. Ali,
da u istom smislu kao {to sada poku{avate da objasnite nama svoj poloàj u sopstvenom
narodu tamo, imate u vidu i poziciju na{u i poloàj, kao ljudi koji evo, sticajem okolnosti,
pokrivamo ovu funkciju u Predsjedni{tvu Jugoslavije. Jer, ukoliko bi mi kona~no do{li do
nesaglasnosti oko ovog krupnog pitanja, ja li~no mislim, niti bi bio spreman da takvu ulogu
na sebe preuzmem kao potpredsjednik Predsjedni{tva ili kao ~lan Predsjedni{tva, jer svi smo
tu u istoj poziciji i sa jednakim pravima i odgovornostima, ukoliko to rukovodstva srpskih
krajina ne bi prihvatili, ja ne bih na sebe mogao preuzeti tu ulogu da u tom smislu
poku{avamo donositi odluke koje bi zna~ile nametanje volje srpskom narodu u tim
krajinama, iz prostog razloga {to ne bi, sa na{e strane, mogli garantovati da }e onaj dio
obaveza koji nama predstoji, biti ispo{tovan, i da }e ti plavi {ljemovi, koji bi do{li na ta
podru~ja, imati garantovanu sigurnost od strane tog istog naroda, gdje oni treba da budu.
Prema tome, ako bi ne{to morali da radimo dalje, u tom smislu, vjerovatno bi to moralo
podrazumijevati raspravu oko toga dokumenta u skup{tinama svih onih federalnih jedinica
ili djelova ove Jugoslavije koju ra~unaju da }e i sutra u sastavu te nove Jugoslavije biti, pa ne
isklju~uje mogu}nost ~ak i u saveznom parlamentu, oko toga. Ali, onda bi to zna~ilo, u takvoj
situaciji, ukoliko bi takav dokument i{ao na tako {iroku raspravu i podr{ku, parlamentima
republika; jer vi ve} prakti~no u svojim skup{tinama srpskih krajina ve} }ete biti u prilici da
se oko toga izja{njavate, pa mogu}e i u saveznom parlamentu, u tom slu~aju bi vjerovatno
Predsjedni{tvo Jugoslavije, na osnovu takvih odluka i skup{tina u Srbiji, Crnoj Gori, u
Saveznom parlamentu, ne isklju~ujem mogu}nost u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ili u
srpskoj Skup{tini Bosne i Hercegovine, itd; na osnovu tih i takvih opredjeljenja, onda bi bile
u prilici da, bilo da zauzme stavove, da preuzme obaveze ili odgovornosti; to bi zna~ilo, ~ini
mi se, jedan mnogo sloèniji, teì i rizi~niji put sa stanovi{ta obezbedjenja jedne kohezije, u
jednom trenutku, koja nam je, prakti~no, najpotrebnija.
BORISAV JOVI]:
Izvinjavam se, ovim se dokumentom, uop{te ovim sporazumom sa Ujedinjenim nacijama,
uop{te ne re{ava politi~ko pitanje, da bismo mi ovde diskutovali da li }e Krajina biti u
Hrvatskoj ili }e biti van. Ne re{ava se to pitanje. Ovde se samo re{ava pitanje uspostavljanja
mira na duì period, da bi se politi~ko pitanje re{ilo. Krajine su sada van Hrvatske,
fakti~ki.ostaju van Hrvatske, pod okriljem Ujedinjenih nacija, i tu nema {ta da se diskutuje
da se ovim aktom ne{to menja. Jedino {to se oko va{ih primedaba, ovde, moè razgovarati
to ne moè biti primedba, jer se ne menja ni{ta u odnosu na sada{nje stanje, jer su krajine van
Hrvatske, ne teoretski, nego fakti~ki. To je zasnovano na strahu koji ja opravdavam. Taj strah
moè da postoji, ali fakti~ki se ni{ta ne menja u odnosu na sada{nje stanje ~injenicom da
dolaze Plavi {lemovi, jer krajine ostaju van Hrvatske. A, {to se ti~e politi~kog re{enja ono
ostaje da se re{i, da se nadje. Nije ni do sada re{eno.
Jedino se moè razgovarati sa njima o ovim drugim primedbama da je neprihvatljiva
kontrola nad policijom, ili demilitarizacija. To su konkretne stvari o kojima se moè
razgovarati, jer je to predloèno unutra, a ovo nije predloèno. Nije predloèno da krajine
ostanu u Hrvatskoj, ili ne{to sli~no. Tako da budemo na~isto o ~emu se radi.
MILE PASPALJ:
Izvinite, samo ne{to da kaèm. Izvla~enje Jugoslovenske narodne armije na granice
Hrvatske, zna~i van teritorija Hrvatske, automatski vi priznajete avnojevske granice. A, na to
334
igra karta politike. îm izvu~emo Armiju, mi priznajemo Hrvatsku u okviru u kolikom je
ona bila, a onda }emo dalje pregovarati i igrati se ~ija }e biti pobjeda. Mi to ne}emo.
BORISAV JOVI]:
Ja samo mogu da vam kaèm da odluka Ujedinjenih nacija da Hrvatska nema vi{e nikakvu
jurisdikciju na tim teritorijama, sa hrvatske strane zna~i da je njena teritorija otcepljena.
Dakle, molim vas, uzmite njihov prilaz. Zabranjuje im se prilaz vojni, zabranjuje im se prilaz
policijski, sa stanovi{ta centra njihovog, zabranjuje im se ikakva jurisdikcija sa tog
stanovi{ta, oni }e re}i, prirodno, da je njihova teritorija otcepljena mimo politi~kog re{enja.
Svako ima svoje tuma~enje. Ja razumem sve to {to vi govorite, ali treba da razumete da postoji
i druga strana. Fakti~ko je stanje sada se fiksira dostignuto za politi~ke pregovore, i niko se
ne ugroàva.
RADOVAN KARAD@I]:
Ja mislim da je razgovor, zaista, nezamjenjiv. Iskustvo Bosne i Hercegovine kad ne znam
{ta da radim, onda sazovem {to vi{e ljudi i razgovaramo do besvjesti, do jutra. Zato bih
obnovio svoj predlog da zapo~ne rad koordinaciono tjelo pri Predsjedni{tvu. Ja znam dobro
da ~itava na{a situacija, odnosno dlaka prednosti je dlaka legaliteta Jugoslavije. On se
osporava tu i tamo, ali je ~injenica da je osporavaju, ako ga ne osporavaju oni efektori koji
proizvode efekte tih odluka to je, ipak, ne{to {to je legalitet. I Skup{tina koja je krnja i koja
je uspostavila novi kvorum, i Predsedni{tvo itd.
Dobro bi bilo da postoji jedna dru{tvena prihvatljivost neke pojave, i ~ini mi se da u ovom
smislu u kome su govorila gospoda iz Krajine, treba uz Predsjedni{tvo da se ~esto nadju
zvani~ni predstavnici krajina na sastancima, da to udje u u{i, da postane dru{tveno
prihvatljivo, naviknuto da se okupljaju oko Predsjedni{tva Jugoslavije predstavnici ovih
regiona, oblasti, krajina itd. Dakle, to je jedna stvar.
Druga stvar koju mislim da bi trebalo, po{to }emo imati ovaj stenogram, koju mislim da
bi trebalo uraditi, jeste da vidimo moè li se on popravljati na na~in da se stvore dobre prilike
da dalji razvoj toga stanja, neminovno, ide u na{em pravcu, a ne u njihovom pravcu. Dakle,
stav je, otprilike da to ide prema Jugoslaviji.
Dalje, mislim, da se moè sugerisati treba Vensu re}i, treba, kona~no, da se naviknu da
kad dolaze ovdje moraju da traè i ljude na koje se to direktno odnosi, re}i da su do{le sna`ne
zamjerke iz krajina i da molimo da se poku{a intervenisati. I u tom smislu, mislim, da treba
postaviti pitanje policije, op{tinske i kraji{ke kolika, kakva? Ako mi imamo policiju u
krajini, zna~i krajina je priznata. Zato sam ja pitao da li se misli na regionalnu policiju, ne
op{tinsku, jer op{tina je za sada legalna i po Ustavu Jugoslavije i po Ustavu Hrvatske.
BORISAV JOVI]:
I regionalnu i op{tinsku.
RADOVAN KARAD@I]:
A, sada ako imamo jo{ i regionalnu policiju Ujedinjene nacije su napravile jedan korak
ka priznavanju krajina. Ja sam to davno rekao Babi}u i ovim na{im prijateljima {to duè
traje Krajina, svaki dan trajanja Krajine, upravo zbog socijalne prihvatljivosti, Krajina postaje
sve ve}a realnost.
BRANKO KOSTI]:
Mi ih jedno vrijeme nijesmo mogli na Predsjedni{tvu pomenuti, ~ak.
335
RADOVAN KARAD@I]:
Da kr{i se Ustav. A, sada je, dakle, prihva}eno, jer krajine toliko dugo traju i postale su
realnost. Vidite kako se Evropa pona{a, gdje joj odgovara, prihvata legalitet, ali gdje joj ne
odgovara ne prihvata legalitet nego fakticitet. Dakle, mi moramo biti dovoljno mudri da
pripremimo i legalitet i fakticitet, i da uvijek nastupamo i sa stanovi{ta legalnosti i sa
stanovi{ta fakti~kog stanja. Tako moramo biti, jer Evropa je takva nedosledna je, odnosno
dosledna je u pra}enju svojih interesa.
Pitanja koja treba, pored pitanja policije pitanje naseljavanja staviti u ovaj papir, da se
popravlja. Dakle, ne odbacuje se papir. Ja mogu da vam kaèm iz na{ih prilika u Bosni i
Hercegovini. Gospodin Radi} zna i on spada u jednu grupu staloènih. Mi smo napravili
spisak poteza. Deset poteza u pravcu koji mi ho}emo, da rezultata bude. Ovo ostaje u
Jugoslaviji Bosna, bilo kao cjela, bilo kao na{i krajevi. Ali mi ih ne proizvodimo u djelo dok
Alija
204
ne zabrlja ne{to. Kad Alija zabrlja ne{to, mi realizujemo potez broj 5. I, onda ~ekamo.
Kad Alija zabrlja jo{ ne{to mi potez broj 6. Mi, recimo, smo plebiscit sada radili. Da smo
ga uradili kad su predlagali na{i jastrebovi, ne bi iza{lo vi{e od 60-70% Srba. Ali, kad smo
sa~ekali Aliju sa onim nezakonito usvojenim Memorandumom, pa smo onda proglasili
plebiscit i polumrtvi ljudi su ustajali da glasaju. Dakle, tu moramo da igramo jednu igru na
jednoj ìci.
Pitanje naseljavanja. Ko ima pravo? Ako vi uspijete da stavite tamo da ne mogu da se nasele
ratni zlo~inci, ili da traìte pravo da sudite ratnim zlo~incima, mnogi }e, koji su zlo~inci i koji
nisu zlo~inci pomisliti ne smeju da se vrate jer mogu biti zlo~inci, jer su mnogi, zaista, od
njih po~inili zlo~ine.
BRANKO KOSTl]:
To im pravo ovaj dokument uop{te ne uskra}uje jer on ne ulazi u to.
RADOVAN KARAD@I]:
Pitanje je da li to treba javno re}i ili treba da se implicira.
Dalje, pitanje pravnog sistema. Ja mislim da vi imate potpuno pravo da se oslanjate na
pravne i ustavne dokumente Jugoslavije jer to je ono {to smo mi u Bosni i Hercegovini, da
ne bismo ru{ili Ustav rekli smo vi ste prekr{ili svoj Ustav, on vi{e ne vredi. Ali ima jo{ jedan
stariji akt, ~iji prioritet mi ovdje priznajemo, a to je Ustav Jugoslavije. Mi vodimo ra~una da
sve {to radimo ima upori{te u Ustavu Jugoslavije, jer nam Ustav Bosne i Hercegovine vi{e ne
valja po{to su ga oni probu{ili. Dakle, to je jo{ jedno od pitanja.
Pitanje razvijanja, a mislim da to ne treba da ulazi u dokumenat, nego treba da se stvori
jedna strategija razvijanja veza sa Jugoslavijom: privrednih, kulturnih, saobra}ajnih. Zatim,
omogu}avanje proìmanja i pravnog i privrednog ìvota sa Jugoslavijom. To ako uspijete, u
ovom periodu, koliko }e biti pola godine, godinu dana, koliko bi bile te snage Ujedinjenih
nacija, da hipertrofi{ete te veze, a da osu{ite veze prema Hrvatskoj. Time je postignuto vrlo
va`no fakti~ko stanje koje prerasta, samim tim u kvalitet, odnosno prerasta u pravno stanje.
Jo{ se malo mislim, neko je dao ideju da li se moè obezbjediti i jurisdi~ko prisustvo
savezne dràve, odnosno federacije. Ne Srbije to nije dobro jer odmah nas optuùju da
pravimo veliku Srbiju, nego jurisdi~ko prisustvo savezne dràve, da drugi stepen odlu~ivanja
bude savezni sud za zlo~in itd. Treba da razmi{ljate, da vidite da, eventualno, i postavite
336
204
Izetbegovi}.
zahtjev za kriminalna djela koja su inkriminisana i u Zakoniku SFRJ, da drugi stepen
odlu~ivanja ne bude republi~ki ustavi nego da to bude savezni Ustav.
BORISAV JOVI]:
Krajinski }e biti.
RADOVAN KARAD@I]:
Da, ali krajinski ima dva stepena, ali ima neki gdje mora biti.
To je jedna stvar. To je nekoliko ovih pitanja koje bi trebalo u radu obezbjediti, da ona udju
u dokumenat. Ako ne mogu u dokumenat, da udju u va{u strategiju stvaranja prilika.
Moram da vam kaèm da i dalje mislim da je u ovom trenutku najva`nija Bosna. O~uvamo
li mi Bosnu u Jugoslaviji, te su Krajine ostale u Jugoslaviji. îm se zavr{i to, ~im se zaledi to
stanje tamo, ja garantujem mi }emo imati ogroman pritisak jer Tudjman zna da je izgubio
krajine ako Bosna ostane u Jugoslaviji. To je van svake sumnje, on te krajine nikad vi{e dobiti
ne}e. U najmanju ruku one mogu biti neka jugoslovenska teritorija, bezcarinska zona, ne{to
{to bi ~ak bilo pogodnije za vas bez poreza, neka teritorija. Sigurno Hrvatska ne. Ali ako
bi on uspio da Bosnu poljulja, onda je pitanje kako krajine mogu ostati jugoslovenske.
Toliko.
BRANKO KOSTI]:
Samo da jo{ jedanput podsjetim. Ovaj dokument, uop{te, ne dolazi u pitanje politi~kih
odnosa i jurisdikcije vlasti i svega drugog. Srpske Krajine, sada, rade, one imaju svoj sistem
vlasti, imaju svoje pravosudje, imaju svoju pravnu regulativu itd, na koju hrvatska vlast nema
nikakvog uticaja. Mislim da ste vi uspjeli da obezbjedite u oblasti pravne regulative da polazite
od Ustava Jugoslavije. Ovo o ~emu je sada gospodin Karadì} govorio je izuzetno korisno sa
stanovi{ta, da kaèm, jedne razmene mi{ljenja, sugestija, savjeta itd, da se u daljem razvijanju
vlasti u krajinama ide ka tom proìmanju, naslanjanju itd, ali ne bi bilo dobro, po mom
mi{ljenju da ta pitanja otvaramo, ili da razmi{ljamo o tome da ih u ovaj dokument unosimo.
Ovaj dokument reguli{e samo pitanje prekida vatre i dezangaòvanje Jugoslovenske narodne
armije kroz uvodjenje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kao elemenat za uspostavljanje
trajnijeg primirja u okviru koga, onda, treba da traìmo politi~ko rje{enje za status krajina u
okviru ukupnog rje{enja politi~ke krize.
Ilija Kon~arevi} se javio.
ILIJA KONÂREVI]:
Meni su gospodin Jovi} i gospodin Karadì} veliki deo diskusije i dilema razre{ili.
Gospodin Jovi} kaè i traì da mi njemu verujemo. Gospodine Jovi}u, ja znam {ta ste u
martu, za {ta ste se zalagali budite sigurni da Vam verujem. Ali, isto tako, traìmo od Vas
da Vi verujete nama, na kojoj smo mi muci, da opreznost koju mi iznosimo, {to smo boja`ljivi
za ne{to i {to traìmo duple, troduple i petoduple garancije to proizilazi iz situacije i poloàja
u kome se mi nalazimo u odnosu na narod koga smo mi poveli u borbu.
Gospodin Adì} kaè za ove snage. To je za nas prihvatljivo potpuno, {to Vi govorite.
Medjutim, mi traìmo ko }e biti garant? Da li je mogu}e izvesti kroz ovaj dokumenat da i
bude pismeno garant Jugoslavija, u slu~aju napada na nas? Koje su obaveze Jugoslavije za koju
smo se mi borili? To, ako bude bilo u dokumentu, mnoge dileme }e biti otklonjene i lak{e }e
biti svakom borcu i narodu objasniti {ta je ovo {to se sa ovim dokumentom èli. Bez takve
garancije, svako }e se pitati za ~ega je to moj sin poginuo? Ko je taj od nas ko }e mo}i i
kazati tom ~oveku tvoj sin je poginuo za Jugoslaviju. On }e, normalno, pitati gde su
337
jugoslovenske garancije, u slu~aju ponovnog napada od strane onoga sa kim smo do sada
ratovali? Mislim da bi ova dilema trebala da se razre{i kroz ovaj dokumenat, a ovo {to je
predloìo gospodin Jovi} ja mislim da }e jutro ipak biti pametnije od ve~eri, svi smo mi sada
pomalo umorni, pa da mi razmislimo o svemu ovome, pa da se sastanemo uskoro, jer smo
ve} pomalo umorni, pa da ponovo diskutujemo.
Toliko.
BRANKO KOSTI]:
Izvolite.
MILE BOSNI]:
Ja sam u delegaciji Skup{tine SAO Krajine i predstavljam jedan deo za koga je Cviji} rekao
da je najstradalniji deo na Balkanu to je Kordun. Zato }u vam re}i, najprije, ono {to sam
kao ~ovek prvo, osje}am se stra{no povredjen, {okiran, razo~aran. Ne znam koji bi jo{ izraz
upotrebio. Na Kordunu je1941. do 1945. godine, 33.000 `rtava bilo. Nas na Kordunu sada
ima toliko. Na{i momci su ginuli da bi se jedinice JNA izvukle iz Karlovca, i sada te jedinice
JNA treba da odu iz Karlovca. Gospodo, mi }emo vas tuìti za veleizdaju ukoliko jedinice
JNA napuste Jugoslaviju. To je za nas napu{tanje Jugoslavije. Mi moèmo i}i sa ovim
stenogramom, ali sa ovim stenogramom vi gubite kao ~asni i po{teni ljudi u koje mi
vjerujemo. I, ào nam je {to su vas stavili, kao ~asne i po{tene ljude, da nas uvjerite u ne{to u
{ta sam ubedjen da ne vjerujete ni sami.
Nama se ne moè podvaljivati da smo mi protiv snaga Ujedinjenih nacija. To nije ta~no.
Mi samo ho}emo da snage Ujedinjenih nacija budu tamo gdje je njihovo mjesto, a to je na
liniji razgrani~enja.
Ko }e objasniti na{im ljudima da }e njima snage JNA biti 80 km iza ledja, a usta{e 50 km,
a u snagama Ujedinjenih nacija bi}e ljudi kojima mi ne vjerujemo? Ko sada nama kaè da
na{a diplomatija sada, najednom, ovde nama takve savjete djeli? Onda je to ona ista
diplomatija koja je po Francuskoj, koje-kuda, postavljala krive ljude. Ko moè tom narodu to
da objasni, ja bih njega volio da vidim? Bojim se vi govorite o legalitetu Pa, vas ne pozivaju
nigde. Pitaju predsednike nekih dràva. Zna~i, oni ne priznaju Jugoslaviju, oni pozivaju te
predsednike i ti odlu~uju. A, mi? Gdje smo mi? Gdje su na{i poklani?
Vjerujte, moèmo 100.000 puta i}i medju narod, ali taj narod, na ovakav na~in, te Plave
{ljemove ne}e prihvatiti. Taj narod ne}e prihvatiti da se kapom Plavih {ljemova usta{e
tamo vrate. Ja }u biti sa tim narodom. Prema tome, onog trenutka kada se takva odluka
donese, ja znam da nas je Jugoslavija napustila, i znam gdje mi je mjesto. Ja sada govorim
emotivno, ali vjerujte da tako govori i taj narod. Taj narod }e ovo shvatiti kao jednu stravi~nu
izdaju sa na{om Armijom, koja se bude povla~ila bi}e ispljuvana. Za na{om Armijom,
koja vi{e ne}e biti na{a, oti}i }e sve na{e ène i djeca. To }e biti najve}i egzodus u posljednje
vrijeme. Ali, vjerujte da }e mu{karci ostati.
Vi o tome morate voditi ra~una. Nemojte nas ubjedjivati u potrebu dolaska snaga! Ali,
pomozite nam da objasnimo da smo mi u Jugoslaviji, a Jugoslavija je sada tamo na granici.
Ona gospoda neka idu kud ho}e. Vi{e Jugoslavije u starim granicama nema.
Nemojte nas dovoditi u situaciju, ili sebe, da nam se desi ono {to su nam stariji ljudi pri~ali:
Moj sinko, fino je sve to, ali da vidi{ kad vas sad po~nu hapsiti.
Molim vas da to imate na umu, a vjerujte da tako misli, 100 posto srpski narod na
Kordunu, Baniji, Lici i Kninskoj krajini, koji nije pobjegao u Beograd; zna~i, onaj koji je
ostao i koji }e ostati.
338
Izvinite {to sam bio malo vi{e emotivan.
BRANKO KOSTI]:
Dobro, ali bih morao da iskoristim priliku da kaèm, gospodinu Bosni}u i svima, da
morate shvatiti jednu stvar vi i narod o kome je rije~ da sve ono {to radimo, na nivou
federacije; sve ono {to radi i jedan broj najodgovornijih drugova u Srbiji, prvenstveno je
okrenuto ka tome da se za{tite interesi upravo onog dijela srpskog naroda, koji danas ìvi van
Srbije i van Crne Gore. îni mi se, da nema toga interesa, kod nas u Predsjedni{tvu
Jugoslavije i kod najodgovornijih ljudi u rukovodstvu Srbije, mislim da bismo mnogo lak{e
ove probleme razrije{ili i da bi se, vjerovatno, Srbija mnogo lak{e pomirila s tim da konstitui{e
i formira svoju samostalnu dràvu; isto tako, i Crna Gora da formira svoju samostalnu dràvu.
Ali, sve {to ~inimo i {to, na javnoj sceni, upravo mi, ovdje u Predsjedni{tvu Jugoslavije
trpimo, kao uvrede, maltretiranja itd, od te iste Mirovne konferencije, od strane pojedinih
funkcionera {to nijesmo priznati; {to nas zaobilaze itd preko svega toga prelazimo kao da se,
jednostavno, ni{ta ne de{ava u odnosu na nas, a poku{avamo da guramo i da stvorimo i
obezbijedimo uslove da se o~uva kontinuitet i da se Jugoslavija o~uva kao zajednica svih onih
koji u njoj èle da ìve, ra~unaju}i, prije svega, da je pravi i puni interes, koji je za{ti}en
o~uvanjem te Jugoslavije, upravo interes srpskog naroda u Bosni i krajinama.
Mislim da sve ono {to radimo je okrenuto tome.
Rije~ ima gospodin Veljko Dàkula, predsjednik Vlade SAO Zapadna Slavonija.
VELJKO D@AKULA:
Ja }u ukratko da kaèm mislim da bi ovim razli~itim stavovima ili gledanjima, na ovaj
prijedlog, mogla ba{ Zapadna Slavonija, na svom primjeru i situaciji u kojoj se nalazi, najbolje
pomo}i.
Shvatam na{u da tako kaèm bra}u iz krajina, jedne i druge, koji su oslobodili svoje
teritorije; koji ih ~vrsto drè u svojim granicama i koji vladaju tom teritorijom. To je, danas,
takva situacija i sigurno je da vi mislite da s tim treba tako i zavr{iti.
Ali, Zapadna Slavonija, koja se nalazi u situaciji da nema dovoljno snaga ni u oru`ju, ni
u orudju, a ni u ljudstvu jer je veliki prostor, slabo naseljen; a nemamo zaledje, kao {to imaju
Banija, Kordun i Kninska krajina da se svim ple}ima naslanjamo na Bosansku krajinu, ve}
samo uskim koridorom, preko mosta na Savi, koji je dijelom poru{en. Ostao je samo most
na Savi.
Mi znamo, o~i su nam uprte samo u Bosansku krajinu, dok je ona ovakva kakva jeste i dok
je u miru; nama, u Zapadnoj Slavoniji postoje garanacije da opstanemo, u ovako te{kim
uvjetima, kako to i jeste.
Ne bih volio da ova situacija, kakva jeste danas, jer ste vi sigurni i drìte poziciju, ako se
medjunarodne snage promijene, ako pritisak bude takav da nam materijalna dobra, u energiji
i svemu drugom, budu blokirana; da se u Bosni razvije sukob, manji ili ve}i, i da osetite kako
je to, na neki na~in, biti sam.
Gledao sam svoje Srbe, koji su traìli pu{ku i da }e se osloboditi; medjutim, kada je vidio
da mu pu{ka nije dovoljna, da mu treba i tenkova i ljudstva, a da to ne moè dobiti, onda se
18 sela diglo i moralo napustiti svoja ognji{ta; pa, zatim 22 sela, pa 15, pa Radi} je sve to
do~ekivao u Bosanskoj Gradi{ki i snabdijevao.
Nemojte me krivo shvatiti. Ovo ne govorim da bih vas pokolebao; samo strepim da se ne
desi i sa drugim krajinama ono {to smo mi, u situaciji kada to Bosanska krajina ne bude
mogla podràvati u ljudstvu, u materijalnim dobrima i u svemu drugom. Vi ste sve to ~asno
339
i po{teno postigli. Sada treba mudro. Mislim da jo{ uvijek vojni~ki razmi{ljamo, ratni~ki; ali,
mo`da da sagledamo do sutra, ili prekosutra, da sjednemo ponovo i da vidimo {ta sada ~initi
da ne izgubimo ono {to smo postigli. Jer, mo`da postoje te tajne snage, koje mi ne
procjenjujemo i koje ne moèmo sagledati, pa da izgubimo i ove pozicije koje, ovog ~asa,
drìmo.
Mi dobro znamo, nas trojica, {ta to zna~i do}i ovdje kumiti i moliti; i, na kraju, od svega
toga, ne dodje gotovo ni{ta; a kada dodje{ tamo, ve} su iskrivili vratove ti na{i ljudi, borci,
o~ekuju}i rje{enje itd. Dodje brigada prije ode nego {to je do{la; a mi, ve} tri-~etiri mjeseca
sami; a zaledje nam je jedino {umska cesta, krivudava i, Bosanska krajina. Koliko }e ona imati
snage da nas podràva, u ovakvom vremenu, ne znam; ali, ako dodje do sukoba kod njih,
bojim se da }emo ostati sami.
Neka ovo ne uti~e na va{a razmi{ljanja i odluke; ali da vidite i sagledate da postoji daleko
ve}i i druga~iji problem. To zna~i da se na razne na~ine po~inje rje{avati i ne treba, ve~eras,
donijeti, neku odluku. Ali, strepim jer, ve} vidim {ta sve zna~e ekonomske blokade: da iz
Srbije ne moè do}i ni ljudstvo, ni energija, a tenkovi bez nafte ne idu, bez municije se ne
moè. Ali, moramo masu toga sagledati, nego i}i samo srcem, onako kako mi Srbi to znamo
juna~ki i vite{ki, pjevati uz gusle, pa na kraju da doìvimo ono {to sam doìvio i ja, gdje je
jedna tre}ina, ili ne znam koliko, napu{tena teritorija.
Sada me je utje{io drug Borisav Jovi} kada sam ga pitao: [ta sa Grubi{nim Poljem i svim
onim selima, koja su napustila te prostore? Mi to sve nismo mogli dràti, osim po cijenu da
svi izginemo. Rekao mi je a to mi je drago, ako to taj dokument tvrdi da oni moraju
napustiti ta okupirana podru~ja, jer je to, ipak, prostor gdje su Srbi vijekovima ìvjeli.
Molim vas da mi ne zamjerite, ali nastojte da se to malo {ire gleda, da ne bismo izgubili i
ono {to imamo.
Hvala.
DMITROVI] BRANKO:
Gospodine potpredsedni~e, poku{a}u da, sitnim detaljima, kaèm {ta se de{ava na Baniji,
Kordunu i Krajini. Predsednik sam Skup{tine, a ujedno sam bio komandant, celo ovo vreme,
ratnog {taba op{tine Kostajnica.
Ja sam jedan od onih, koji je imao priliku da 13. septembra, TV Beograd kaèm da bi bio
najsre}niji kada bi Kostajnicu mogao da sravnim sa zemljom, da pobrnam i posejem koprive.
Kada sam to govorio, znao sam za{to sam to rekao. Bio sam mali, kada me je majka 1943.
godine, bolesnog od tifusa vozila u Kostajnicu, tada sam video usta{e prvi put i drugi put u
junu ove godine; s tom razlikom {to su ovi bili bolje naoruàni i krvolo~niji od onih prije.
Kada sam se vratio, posle rata, ku}i kao dijete od 9 godina, nisam ni{ta zatekao. Isto mi se
desilo i sada; ne bih èleo da se to ikome od vas desi, samo sa tom razlikom {to mi je sada
ku}a bila oplja~kana, uni{tena, ponovo nakon 45 godina; ne zbog toga {to sam Srbin, a oni
Hrvati, da nema {anse vi{e da ìvimo skupa, ve} i iz duga prema svoja dva unuka, koji mi ne}e
oprostiti {to sam im ostavio to ljudsko zlo u amanet. Sa pravom mogu da napi{u, da sam
izdajica, jer sam po~eo, pa ustuknuo, i njima ostavio da rije{e ono {to ja nisam imao snage i
ljudske obaveze da na vrijeme re{im.
Na{a je velika obaveza prema narodu, koji se u dva maha izja{njavao da opstane, i o~uva
dràvu Jugoslaviju, sa ostalim narodima, koji to ho}e; i izjasnili su se za pripajanje Republici
Srbiji, a od svega toga nam je ostalo da, najverovatnije, ostanemo u usta{koj dràvi Hrvatskoj,
gde }e se, opet, nakon 15 20 godina okupiti ovakav skup i razmi{ljati {ta dalje, govoriti jedni
340
drugima koliko je tko u nezavidnoj situaciji i izgovarati te{ke rije~i na na{ ra~un, {to to
nismo na vrijeme i kako treba rije{ili.
Molim vas da, svi zajedno, imamo ~vrst stav prema ovoj situaciji, jer vam garantujem da
do ove situacije nije doveo srpski narod; nikoga nisam isterao iz ku}e, ali sam morao napustiti
svoj prag i ~etiri mjeseca, svaku drugu no}, sam spavao u drugom selu; familija je rasejana na
pet strana; i danas se nismo svi skupili. Te{ko vam je kada vas unuk pita: Da li smije do}i
svojoj ku}i, a to mu ne mogu dozvoliti.
Odgovorno podràvam stav Skup{tine SAO Krajine, ~iji sam ~lan; jasno moèmo Franji
205
da kaèmo da on mora da razbija glavu kako da rije{i to zlo, koje je on zapo~eo; i {ta da
kaèmo roditeljima, koji su izgubili sinove i zbog ~ega, ako i dalje ostanemo zajedno.
Garantiram da srpski narod, koji ìvi u Krajini, svojim pona{anjem i svojim djelovanjem,
nikada ne bi doveo do situacije da li plavi {lemovi ili ne. S tim da moram da naglasim, i da
podràvam one opcije, gdje se traì izlaz, ali da se nadje pravi izlaz, da to ne bude kratkog
vremena, da to ne bude da smo to sada rje{ili, a sutra kako }e biti neka bude; nego da se
pitanje srpskog naroda na Baniji, Kordunu, Krajini razre{i do kraja, jer stvarno mi nemamo
{anse da zajedno ìvimo. To bi bila nenormalna stvar. Ja sam jedan od sentimentalnih ljudi;
nisam za to da se ubijamo, ali sam za to da nadjemo nekakvo re{enje, ako ga moèmo na}i
da se jednoga dana razdvojimo i da oni ìve svojim ìvotom, a mi svojim.
Hvala.
BORISAV JOVI]:
Da pitam sve vas, {ta mislite kako je nama, ovde, koji ne mislimo i neverujemo da smo, ni
za trunku, manje odgovorni ni zainteresovani, i isto bi dali, {to i vi dajete, da se, ni u kom
slu~aju ne moè desiti i ne}e desiti da krajine ostanu hrvatske, ni da postanu Hrvatska. [ta vi
mislite kako to nama sada izgleda kada vi nama govorite na na~in kao da smo mi pre{li sa
druge strane i kao da ne radimo, maksimalno, po na{em ubedjenju da se i ostvari to da krajine
budu u Jugoslaviji. Molim vas, potpuno razumem va{e emocije, da shvatite da mi, ne da
mislimo da ne}e biti krajine Hrvatska, nego smo ubedjeni, dok smo mi tu, nikada krajine
ne}e biti hrvatske. Samo se ovde postavlja pitanje na koji na~in to da izvedemo, sa {to manje
tragedije, `rtava, da nam ne izginu generacije i da upropastimo ovo {to smo postigli. Samo se
o tome radi. Prema tome, malo i nas, ovde, za{titite, i na drugom mestu, ako mislite da
zajedni~ki pobedimo.
BRANKO KOSTI]:
Rije~ ima Jugoslav Kosti}.
JUGOSLAV KOSTI]:
Posle ovoliko diskusija, rasprava, razgovora, èlim samo dve re~enice da kaèm: vrlo
odgovorno, sve {to smo radili u ovom Predsedni{tvu, bar nas ~etvorica, {to radimo i {to }emo
raditi je isklju~ivo u trajnom i pravednom re{enju srpskog naroda u Jugoslaviji; budite sigurni
da }emo u~initi sve da ove krajine nikada vi{e ne budu u Hrvatskoj. Za mene }e biti poraz,
ako to ne budemo ostvarili.
Hvala.
BRANKO KOSTI]:
Rije~ ima Milan Marti}.
341
205
Tu|man.
MILAN MARTI]:
Jo{ jednom se javljam za re~.
Drugovi iz Predsedni{tva, nama je sasvim jasno da ste vi pod jakom presijom i stranih sila
i da ste prosto matirani da nas ubedjujete da to treba tako da bude. Ali, ne moèmo da
shvatimo i prihvatimo te snage UN na teritoriji, koju smo mi krvlju oslobadjali, ne osvojili,
nego oslobadjali; da imamo na stotine i stotine `rtava, najboljih sinova, koji su dali svoje
ìvote za tu na{u Krajinu. Sada, od jednom, treba da prihvatimo plave {lemove na tim
teritorijama, gdje uop{te za to nema potrebe.
Molimo vas da vi uti~ete, jo{ jedan put, na Ujedinjene nacije, i ostale, da kaète na{ stav
Krajine da to ne prihvatamo, jer ne moèmo da prihvatimo, jer su objektivni razlozi za to;
i da prihvatamo plave {lemove, tamo gde je mjesto, zna~i, na liniji razdvajanja. Ne mogu da
shvatim da mi se obja{njava da imam kontrolu policije, upravo ono {to je zahtijevao
Boljkovac,
206
svojevremeno, da postavi miliciju, tamo u ova mjesta, sa {ahovnicom,
navodno radi proporcionalnosti. Vi znate {ta to za nas zna~i to nema nikakve {anse da ih
mi ikada primimo. Nikakve {anse! Sada, od jednom, umjesto {to su te snage razmje{tene po
Zagrebu, gde su na{i Srbi u takvom stanju, da nemaju nikakvih prava, da nos ne smeju
promoliti iz svojih zgrada, tamo ne idu plavi {lemovi, tamo se ne utvrdjuju ljudska prava, a
{alju se, ovamo, gde apsolutno ljudska prava nisu naru{ena.
Predlaèm da se oformi neka komisija za utvrdjivanje ljudskih prava, a nikako da se, ovde,
naturi kontrola policiji na na{em teritoriju, da su tu navodono bila naru{ena ljudska prava.
Na teritoriji Kninske krajine, Knina, imamo nekoliko sela, hrvatskih, gde nije apsolutno
taknuta ni jedna ku}a, gdje su se Hrvati lijepo vratili. Jedno vrijeme nisu prema nama fer
postupili.
Ali, vratili su se i nije im dirano ni{ta. Za razliku od toga, imamo na teritoriji Krajine
hiljade i hiljade izbeglica iz Zagreba, Zadra i ostalih mjesta. Molim vas, koja je logika da se
na na{em teritoriju utvrdjuju ljudska prava, za razliku od tih mjesta odakle su Srbi izbjegli?
Molim vas da poku{ate UN predo~iti stav Krajine, da je neprihvatljivo da se snage UN
razmjeste onako kako to ho}e Mesi},
207
jer on je tako, upravo, htio. Jer, na{i borci to ne}e
prihvatiti s jedne strane, da o~ekujemo napad od usta{kih snaga, a s druge strane, iza ledja,
imamo UN u koje ne}emo, sasvim sigurno, imati povjerenja. Ako im moète to objasniti
objasnite im, ja im to ne bih mogao objasniti.
Hvala.
BRANKO KOSTI]:
Zahtjev Mesi}a i Tudjmana je bio da se te snage postave na administrativnim granicama
Hrvatske, sa Bosnom, sa Srbijom i Crnom Gorom. Ja sam u po~etku rekao da i na osnovu
nekih mapa koje sam gledao, koje su radili zajedno eksperti UN sa nekoliko na{ih odgovornih
ljudi u SSNO-u, po ~itavoj liniji razdvajanja su predvidjena posmatra~ka mjesta gdje su
locirane te snage. Ne{to malo unutra su kvadrati}ima na toj mapi bila obiljeèna mjesta gdje
}e te snage povremeno boraviti, i jo{ ne{to unutar teritorije mjesta stalnog boravka tih snaga
UN. Nigdje, na ~itavoj teritoriji SAO Krajine, prema granici sa Bosnom, nisam vidio na toj
idejnoj skici lociranog ni jednog vojnika UN.
Sada se postavlja pitanje ako tu treba da dodje 10 hiljada vojnika i ako oni treba tu da
provedu 6 ili 16 mjeseci, ili 36 mjeseci to je te{ko sada predvidjeti, ili i duè od toga mora
342
206
Josip.
207
Stjepan.
li tolika masa vojnika i svega onoga {to podrazumijeva njihov duì boravak tu,
podrazumijevati da se tim ljudima moraju obezbjediti normalni uslovi smje{taja.
Ako je to tako, onda se postavlja pitanje da li bi u pravom smislu vi{e odgovaralo da
mjesto stalnog boravka bude, primjera radi, u onom dijelu Karlovca ili Siska, koji ostaju kao
hrvatski dio, ili bi te ljude trebalo smjestiti na ovom dijelu teritorije? Ja o tome razmi{ljam na
isti na~in, kao {to sam razmi{ljao i oko toga gdje locirati Glavni {tab snaga UN.
Isti motivi koji su me rukovodili, kada sam razgovarao sa gospodinom Karadì}em oko
lokacije {taba UN, na isti na~in razmi{ljam kada bi trebalo da se opredjeljujem oko toga, a
gdje to mjesto stalnog boravka tih snaga postaviti.
BORISAV JOVI]:
Gospodine Marti}u, ovde nije akcenat na ljudskim pravima. Ovde je akcenat na za{titi od
napada sa strane na te teritorije. Glavna funkcija snaga UN jeste da obezbede da na te
teritorije vi{e ne moè niko da napada, dok se politi~ki njihova sudbina ne re{i i stvaranje
uslova za politi~ko odlu~ivanje. To zna~i, po na{em shvatanju, politi~ka valorizacija volje
srpskog naroda koji tamo ìvi.
Prema tome, ovo za ljudska prava je uzgredna stvar, koja }e biti potpuno marginalna i
intervencija moè biti mo`da jedna godi{nje, ili ako se desi neki incident. Glavna njihova
funkcija jeste na teritoriji da onemogu}e da se neko prokrijum~ari sa jedinicama, sa vojskom,
sa oru`jem itd. i da uznemirava narod ili nekog napada.
To je ono o ~emu treba razgovarati da li je to vama potrebno ili nije. Ako mislite da vama
to nije potrebno, to je drugo pitanje. Onda, po~nimo od toga da li postoji opasnost da
hrvatska strana dalje nadire i napada na Krajinu. Sada, kada je na{a vojska tamo, ona }e stalno
napadati; ako dodje vojska UN, podrazumeva se da }e prestati da napada; jer, podrazumeva
se da }e prihvatiti da dalje ne ratuje. Ako bi ona po~ela dalje da napada, na{a vojska mora da
udje nanovo tamo drugog nema.
Mi moramo da razgovaramo kako da dodjemo do politi~ke valorizacije volje srpskog
naroda da ostane da ìvi u Jugoslaviji. Politi~ka valorizacija nije mogu}a bez pristanka Evrope
i bez pristanka svih aktera u Jugoslaviji, a mi taj pristanak da ostvarimo, o~igledno, ne
moèmo, dokle god Hrvatska ima ideju i akciju da povrati te teritorije silom; da bi je
zaustavili, mi tamo mislimo da postavimo snage UN na koje oni ne}e napadati ako ve}
pristanu. Jer, onda }e ceo svet biti okrenut protiv njih. Dajte da razmi{ljamo o glavnom
pitanju. Sasvim je sporedno pitanje da li }e neki Hrvat da se poàli da je policija prema njemu
postupila nekorektno, pa }e onaj da zamoli da se korektno prema njemu postupa.
MILE PASPALJ:
Ne postavljamo mi ovdje neke stvari koje se mnogo razlikuju od vas. Mi jesmo za dolazak
UN; pitanje je mjesta i pitanje je poteza koje treba vu}i. Vi znate ko je garant o~uvanja
teritorije Jugoslavije, za koju mi sada ginemo. Izvla~enje JNA sa podru~ja teritorija koje smo
mi oslobodili od usta{a zna~i da vi{e nema tog garanta o~uvanja te teritorije i sasvim druge
politi~ke note dobija teritorija Krajine. Ne moè armija da se izvla~i sa teritorije Jugoslavije.
Nemojte da to dozvolimo.
BORISAV JOVI]:
I dalje je JNA garant, na na~in na koji smo vam govorili, a pitanje je da li bi UN pristale
da na istoj teritoriji budu dve vojske?
343
MILE PASPALJ:
Artiljerija bitku nikada nije dobila, nego vojni~ka noga.
BORISAV JOVI]:
Znam, to je teritorija koja se za dan moè pre}i.
BRANKO KOSTI]:
Molim vas, ja bih iskoristio priliku da posle dosta opse`ne razmjene mi{ljenja, koja je po
mojoj procjeni bila veoma korisna; pitanje je da li smo je mogli ranije obaviti, s obzirom da
smo, prakti~no, tek jutros dobili ovo {to je bilo rezultat razgovora i pregovora. Kao {to vam
je poznato, gospodin Sajrus Vens je samo prilikom zadnjeg boravka pet puta imao razgovore
sa gospodinom Milo{evi}em, {to zna~i da je najmanje toliko puta imao razgovore i sa
Tu|manom vjerovatno.
Iz ovoga {to je do sada re~eno, slobodan sam da izvu~em, otprilike, slede}e zaklju~ke ili
procjene:
Ono {to srpskom narodu u krajinama i najodgovornijim predstavnicima koji su danas
ovdje uzeli u~e{}a u radu, najvi{e smeta razmje{taj snaga UN po teritoriji. Vi, s va{e strane,
gotovo bez izuzetka, insistirate da to bude isklju~ivo na liniji razdvajanja.
Ako sam ja dobar zaklju~ak izveo, onda bi dobro bilo da ~ujemo va{e mi{ljenje i procjenu,
{to ne zna~i da se to moè u daljem toku razgovora i obezbijediti da li to zna~i da bi te snage,
po va{oj procjeni, trebalo locirati, da budu trajno nastanjene i naseljene na dijelu teritorije
koji ~ini Hrvatsku, a ne na teritoriji srpskih Krajina? To je pitanje koje se postavlja kao
otvoreno. Vi mnogo bolje znate {ta je linija razdvajanja, nego ja. Ja sam dolazio do Knina, ali
izvan Knina nisam i{ao. Prema tome, vi znate {ta je linija razdvajanja, a znate {ta to zna~i
dovesti za 10 ili 15 dana 10 hiljada ljudi i smjestiti ih negdje. To je vrlo prakti~no pitanje. To
je jedan zaklju~ak.
Drugi zaklju~ak koji ja izvodim iz ove rasprave, koji vama veoma smeta, to je {to se
predvi|a kontrola policijskih snaga u srpskim krajinama dakle, lokalnih i regionalnih
policijskih snaga u srpskim krajinama od strane policijskih nadzornika UN, kao drugo
krupno pitanje.
Kada govorimo o proporciji, odnosno nacionalnom sastavu tih policijskih snaga, vama
niko ne}e mo}i nametnuti volju ho}ete li uzeti Antu ili [imu, ili nekog drugog, ali iz tog
sastava lokalnog stanovni{tva, u nekakvom procentu; vjerovatno je te{ko objasniti, ako se
borimo za nekakav proporcionalni odnos, ili ravnopravan tretman, itd; vjerovatno je to te{ko
sada obezbijediti, osim {to moèmo da iskoristimo argumenat da snage Ujedinjenih nacija ne
predvi|aju policijsku kontrolu policijskih snaga u Republici Hrvatskoj , gdje opet imamo
jedan veliki broj srpskog naroda, koji ostaje van tih teritorija, koji moè biti ugroèn. Nama
to moè biti razlog; ili, da se traì adekvatno uvo|enje kontrole rada policijskih snaga u
Republici Hrvatskoj, sa stanovi{ta za{tite interesa srpskog naroda, koji ostaje van ovih
teritorija; ili, argumenat, ako to ne bude prihvatljivo, da se poku{a ta policijska kontrola
isklju~iti za lokalne i regionalne policijske snage u srpskim krajinama.
Tre}i element, na kome vi ~vrsto insistirate je da se ne izvr{i potpuna demilitarizacija
podru~ja; drugim rije~ima, da se ne izvr{i povla~enje Jugoslovenske narodne armije sa
teritorije srpskih krajina; {to bi kao eventualni poku{aj, ili mogu}nost u daljim razgovorima
moglo da posluì kao ideja lociranja, makar dijela tih snaga u odre|enim kasarnama,
garnizonima itd, na teritoriji srpskih krajina, ne u onom broju i sastavu u kojem su one,
danas, tamo prisutne, ve} kao da kaèm neprikosnovena rezerva.
344
To su tri pitanja, koja poku{avam izvu}i iz svega {to je do sada razgovarano; iz ~ega
zaklju~ujem da vi, u principu nijeste protiv te ideje i razmi{ljanja o angaòvanju plavih
{ljemova, nijeste protiv te ideje i na{eg nastojanja da pomo}u toga poku{amo zaustaviti rat
i, onda, putem angaòvanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, uspostavljanjem mira traìti
politi~ka rje{enja, o~ekuju}i da nam, upravo to angaòvanje, obezbije|uje da bude za{ti}eno
ono {to je, do sada, postignuto.
Mi bismo mogli da iskoristimo priliku, polaze}i od ovoga {to je Jovi} predloìo, da se, ipak,
ostave dva tri dana za razgovor i konsultacije kod vas; da vidimo i kod na{ih predstavnika,
koji vode te razgovore Milo{evi}a i Kadijevi}a
208
; mada moram re}i da u~e{}e Kadijevi}a u
ovim razgovorima se, uglavnom, ograni~ava na ovo pitanje prekida vatre i po{tovanja prekida
vatre; jer je Kadijevi} odbio bilo kakav razgovor sa gospodinom Vensom, koji se ti~e politi~kih
pitanja, {to je sasvim razumljivo i razlo`no, ra~unaju}i da Armija i dalje ostaje pri tome da se
ne mije{a u raspravu oko politi~kih pitanja; da je to stvar nadle`nih politi~kih organa. Ali, u
tom slu~aju, vjerovatno bi jedna detaljnija informacija i razgovor, koji bismo imali sa
Milo{evicem, koji vodi te razgovore, nastojanja i poku{aje da se na ovim pitanjima poku{a jo{
ne{to posti}i, ra~unaju}i da je ne{to od onoga {to sam ve} govorio ~ini mi se i usagla{eno;
vezano, recimo, za uskladi{tenje oru`ja, za slu~aj razoruànja Teritorijalne odbrane itd; da bi
to bila pitanja na kojima, sada, treba da usredsredimo pa`nju i da vi iskoristite priliku za
konsultacije sa delegatima u va{im skup{tinama, na osnovu ovih razgovora koje smo danas
imali; pa da, na odre|eni na~in, vidite i oko tih pitanja koja sam sada poku{ao da notiram.
Ne znam da li ima jo{ neko, ali za ova tri mi se ~ini da su klju~na; da vidite da li, na kraju
krajeva, uz sve elemente, koje smo danas ~uli nama je isti zadatak, posao i cilj, ni u jednom
trenutku nijesmo bili jedni na jednoj, drugi na drugoj strani, nego cijenimo sve ove elemente,
koji se moraju imati u vidu za kona~no opredjeljenje.
îni mi se da je i u~e{}e gospodina Karadì}a i gospodina Radi}a bilo dragocjeno, zaista
sa stanovi{ta onoga {to se name}e kao problem i sjutra, ukoliko ne uspijemo zaustaviti taj rat,
nego produènjem tih ratnih sukoba da doprinesemo da se taj ratni poàr prenese na Bosnu
i Hercegovinu, pa da se onda nema ni oslonca, ni potpore, ni sigurnog zale|a.
Sve su to elementi koje moramo svi, krajnje odgovorno, sagledati; da onda, kroz te
konsultacije koje }ete vi imati sa svojim delegatima u skup{tinama, jednostavno iskoristite te
razgovore i za predo~avanje svega ovoga; pa da konsultujete mi{ljenje ve}eg broja ljudi oko
toga. [ta na ovim pitanjima, koja su se ovdje iskristalisala kao klju~na, ako ne uspijemo posti}i
sporazum da li i}i na prihvatanje po tu cijenu, ili ne?
To su dileme koje se pred nama postavljaju.
Nisam imao namjeru da skra}ujem diskusiju, ali sam poku{ao na neki na~in da
poku{am rezimirati.
Rije~ ima Radovan Karadì}.
RADOVAN KARAD@I]:
Poku{ao bih samo da negdje pomognem.
îni mi se da bi, mo`da, bilo dobro da se ide sa dvije tri varijante, stepenasto; pa, ako
ne uspije jedna, povla~imo se na drugu, itd. Mo`da, da se prvo insistira na tome da se kaè
u krajinama se insistira da budu postavljeni samo na liniji; pa, ako ta stvar ne uspije, onda da
se kaè: moè li da se napravi neko stepenasto rje{enje; dejstvuju na liniji razgrani~enja, a
345
208
Veljko.
stanuju i imaju rekreaciju jer, to je, takore}i, vojni turizam za njih, oni imaju 30 odsto
vremena za rekreaciju, oni ne predvi|aju da }e oni da se bore; tzv. hausing, problem smje{taja,
stanovanja i rekreacije je u dubini teritorije, a djelovanje tamo.
Drugo, da se precizira {ta zna~i kontrola policije. Ja sam pitao Vensa i on je rekao da oni
ne}e da dejstvuju, nego da izvje{tavaju da li policija terori{e, odnosno da li ima policijskog
terora nad pripadnicima druge nacionalnosti. Dakle, oni ne mogu da dejstvuju, ako je to
ta~no; a to treba, tako|e, provjeriti {ta zna~i nadzor nad djelovanjem policije. Kona~no,
svaka policija svuda ima nadzor, od strane svojih civilnih organa.
îni mi se da ne{to treba u~initi; jer, ako zaratimo u Bosni, krajine }emo izgubiti
sigurno. Koliko }emo Bosne spasiti i to je veliko pitanje.
Pitanje je ho}emo li spasiti Sandàk i Kosovo da se ne zapale.
Zna~i, da vidimo da se mo`da stepenasto traì, da se ta~no napi{e da dejstvuju na liniji
razgrani~enja, a stanovanje i drugi sadràji da budu u dubini teritorije.
BORISAV JOVI]:
[ta bi nama smetalo da oni, u dubini teritorije, mogu da zaustave kamion i da
prekontroli{u da li neko vozi oru`je? [ta bi nam to smetalo? Oni to predlaù, jer se boje
pozadinske aktivnosti; znaju da su izme{ana stanovni{tva i da moè, iz pozadine, neko nekoga
da napada. Jednostavno, treba razmisliti o tome.
RISTO MATKOVI]:
[ta bi onda smetalo da to isto kontroli{u i u dubini hrvatske teritorije?
Drugo, {ta bi smetalo da proporcionalnost policije bude i na podru~ju Hrvatske?
BORISAV JOVI]:
Da li oni nama pomaù da nas ne napadnu usta{e, ili nam odmaù? Pa, ne}emo, valjda,
sami sebe da napadamo, nego neko drugi da nas neko drugi ne napadne.
Prema tome, ako je nama stalo da to {to smo postigli o~uvamo, kao i slobodu, i
obezbedimo da ostanemo u Jugoslaviji politi~kim sredstvima; oni stoje da okolo niko ne u|e
unutra, a iznutra, ako nas neko teroristi~ki napadne, da i to ne daju, da niko ne pro|e. Ja ne
vidim da oni rade protiv nas, ni u ~emu; samo ako nemamo poverenje to je drugo pitanje.
RISTO MATKOVI]:
Ali, oni kontroli{u da ne bi slu~ajno neko od na{ih imao oru`je.
BORISAV JOVI]:
Za{to nama treba oru`je, za koje svrhe? Da sami sa sobom ratujemo?
RISTO MATKOVI]:
Treba nam da se branimo, jer nas niko drugi ne}e braniti, ako se Ujedinjene nacije povuku.
Ko }e nas braniti?
BORISAV JOVI]:
Oru`je je u na{im rukama.
RISTO MATKOVI]:
Ostavite to.
RADOVAN KARAD@I]:
Prvo, treba vidjeti koji je to broj policijskih snaga.
346
Drugo, moè se, dobar dio teritorijalnih snaga prevesti u policijske.
Tre}e, ljudi }e, znam Srbe, sakriti i topove, i sva{ta.
êtvrta stvar, koju je Vens rekao, on je rekao: [ta vi mislite, ako budete na liniji, da
hrvatski teroristi u|u i pucaju vam u le|a. Kako }ete vi dokazati ko je to uradio?. Mi
moramo da imamo kontrolu nad ~itavom teritorijom. Do}i }e nam hrvatski teroristi i puca~e
na na{e snage. Vi nikada ne}ete mo}i dokazati da to Srbi nisu uradili. Tako da ima stotine
aspekata.
MILAN MARTI]:
Imam predlog, to }emo veoma lako rije{iti, prihvatamo onog momenta da kontroli{u nas,
kada prihvate da }e se kontrolisati u Zagrebu i drugim njihovim mjestima. Nema problema,
dozvoljavamo da se i kod nas kontroli{e.
BORISAV JOVI]:
Gospodo i drugovi, shvatimo jednu stvar mi to moèmo da traìmo i za Sloveniju,
Norve{ku, [vedsku, ali to nije predmet razgovora. Nas, ovde, zanima kako da stvorimo uslove
mirne da politi~kim putem ostvarimo cilj srpskog naroda u krajinama da ostanu u Jugoslaviji.
Uop{te nas ne zanima sada {ta }e biti u Sloveniji, Hrvatskoj; to nije predmet razgovora. Oni
neka brinu, o sebi, tamo. Predmet razgovora je kako da krajine ostanu u Jugoslaviji; kako da
se ovde smiri i kako da moèmo da postignemo politi~ko re{enje, koje }e nam potpisati
Evropa i Ujedinjene nacije.
MILAN MARTI]:
Molim vas, mora biti predmet razgovora. Ako ispred 100 hiljada Srba, preko Ma|arske,
meni dolazi u Knin profesor Svetozar Livada, profesor Priji},
209
La|evi}
210
i ostali iz Zagreba,
da traè pomo}. 100 hiljada Srba ne smeju da dignu nos iz Zagreba; onda mora biti
predmet razgovora. Prema tome, ne govorimo samo o njima, nego govorimo o na{im ljudima
i tamo. Pa, kada dozvolimo kontrolu u tim mjestima, nema nikakvih problema da
dozvolimo istu vrste kontrole i kod nas.
BRANKO KOSTI]:
U tom smislu sam i sugerirao ako govorimo o kontroli, da se ta kontrola predvidi
obostrano i za ove Srbe, koji ostaju na drugoj strani.
BORISAV JOVI]:
Govorimo o kontroli tamo. Druga je stvar da ne prihvatamo kontrolu, ovde, zato {to
tamo nema kontrole.
VELJKO D@AKULA:
Dok se god vodi rat, onda su Srbi, van krajina, prepu{teni sami sebi. Onoga ~asa, ako se
uspostavi mir, uz takve garancije, koje se nude, mi tek onda imamo prilike da po~nemo da
traìmo re{enje za Srbe van krajina, koji su, ovoga ~asa, na margini, prepu{teni sami sebi; a to
nam savest, sigurno, ne sme dozvoliti.
JUGOSLAV KOSTI]:
Oni }e do}i na na{e teritorije.
347
209
Prire|iva~i nisu utvrdili ime.
210
Petar.
VELJKO D@AKULA:
Treba im stvoriti uvjete da do|u na te teritorije.
BORISAV JOVI]:
Otvori}e se to pitanje.
BRANKO KOSTI]:
Da li se slaète da privodimo kraju razgovor i razmjenu mi{ljenja, za danas. Rekao sam, na
po~etku, da nam nije cilj i namjera, danas, da bilo kakve odluke donosimo. @eljeli smo da vas
detaljnije informi{emo oko ovih uslova, jer smo ih i mi jutros dobili.
Ako prihvatate ovaj predlog, koji smo dogovorili, da sjutra, u~inimo dostupnim vama
jedan najvi{e dva primjerka stenograma; s tim {to bi bilo dobro da povedete ra~una oko
na~ina kori{}enja stenograma, da ga ne umnoàvate u nekontrolisanom broju primeraka i ne
dozvolite mogu}nost da oni, koji bi to mogli da zloupotrebe, to dobiju u posjed. Ali, da vam,
ipak, omogu}imo da imate stenogram i da va{i delegati, u skup{tinama srpskih krajina, ipak
imaju u posjedu sve ove elemente, o kojima je danas govoreno i sve te krupne dileme, koje se
pred nas postavljaju.
Treba da se dogovorimo da narednu konsultaciju predvidimo za ~etvrtak.
BORISAV JOVI]:
[to se ti~e Srbije i Crne Gore, mi moèmo njih zvati da u~estvuju, ovde. Ali, ipak, oni su
u koordinaciji sa nama. Ne}ete imati od Srbije i Crne Gore nikakav problem niti sa nama,
niti sa njima, ukoliko ne moèmo da se sloìmo. Ako moèmo da se sloìmo, ono na ~emu
se sloìmo, sloì}e se Srbija i Crna Gora. Mi smo u .stalnoj komunikaciji. Ako vi insistirate,
pozva}emo ih. Samo, u pitanju je, ovde, va{e stanovi{te i va{e mi{ljenje, a ne njihovo.
BRANKO KOSTI]:
Mi nijesmo pozivali, na ovaj sastanak, predstavnike Srbije i Crne Gore, i to je razlog za{to
ne prisustvuju.
Drugo, dugujem odgovor u vezi koordinacionog odbora, koji je iniciran na sastanku od
23. ~eg. Ta ideja je prihva}ena, na tom sastanku; moram re}i da je u srpskim krajinama i u
srpskoj skup{tini Bosne i Hercegovine, ona provedena; imenovani su ljudi, koji bi u{li u taj
koordinacioni odbor. Ali, isto tako, moram re}i da u Skup{tini Crne Gore i u Skup{tini Srbije
to jo{ nije provedeno. Zastoj je nastao, u jednom trenutku, zbog toga {to je do{lo do ovih
razlika u prilazima oko Ha{kog dokumenta, neposredno, prakti~no, nakon sastanka onaj je
bio 23.-}eg, a ovo je 25.-og; tako da je rasprava, razja{njenja, amandmani, koji su dogovarani,
oko kojih smo razgovarali, su oduzeli vrijeme.
Ipak, mislim, neovisno od toga {to imamo interes da o~uvamo kontinuitet i legalitet
Jugoslavije, bez obzira {to ga neki osporavaju, da }emo svojom uporno{}u, radom, dovesti do
toga da se taj legalitet po~ne prihvatati i od onih, koji ga po~eli osporavati; ali bi imalo razloga
dosta da imamo to koordinaciono telo i imalo bi razloga da se dogovorimo i oko priprema na
tim poslovima, koje bi trebalo raditi, pripremiti, vezano i za dokumente i za sve to {to bi
trebalo, sutra, da se aktivira za tu novu Jugoslaviju, o kojoj razmi{ljamo.
BORISAV JOVI]:
Nezavisno od formiranja koordinacionog tela, za slede}i sastanak moèmo njih pozvati;
oni }e do|u, kao {to ste i vi do{li.
348
RISTO MATKOVI]:
Jedna molba, da nam se pomogne, po{to smo ve} tu, èleli bi da provedemo odre|ene
konsultacije, kako bi mogli, govorim u ime predstavnika Krajine, da pobliè i op{irnije
izvjestimo na{e poslanike, vladu, itd. da nam se omogu}i, ako je to u interesu i ostalih,
nemam ni{ta protiv, susret, u toku sutra{njeg dana, sa predsednikom Srbije i predsednikom
Skup{tine Srbije i, eventualno, susret u General{tabu. Ako bi nam tu mogli pomo}i, bilo bi
nam drago, s obzirom da smo obavezni da prenesemo sva mi{ljenja tih foruma, u Krajinu,
da bi mogli, eventualno, da se konsultujemo oko ovih spornih pitanja.
BORISAV JOVI]:
Na~elnik General{taba danas vam je, ovde, govorio. On ne govori samo u svoje ime, nego
govori u ime General{taba to je jasno.
[to se ti~e Srbije, moète poku{ati da razgovarate sa Milo{evi}em; ali vam moram re}i da
je ovaj dokumenat rezultat svih njegovih napora, razgovora i na{eg u~estvovanja, dosada{njih.
Naravno, on bi, mo`da, na drugi na~in interpretirao to isto; svako ima svoj na~in; ali, ne
postoji nikakva razlika izme|u nas i njega u pogledu napora da se maksimalno postignu i
ocene politi~ki, koje smo, ovde, davali. Vi moète poku{ati, bilo bi dobro da, pre tih va{ih
sednica, i njega konsultujete.
RISTO MATKOVI]:
Shvatam to; ali, shvatite da predstavnici Krajine, jednostavno, èle da se susretnu sa tim.
BORISAV JOVI]:
Sada imate mogu}nosti da odavde poku{ate da obezbedite taj sastanak.
RISTO MATKOVI]:
Ima i drugih pitanja koja bi èleli raspraviti i koje bismo obavezni raspraviti.
RADOVAN KARAD@I]:
Koliko se ja sje}am, bio je jedan poziv da svi do|ete da do|u predsjednici op{tina, da
do|u sve va`ne li~nosti; ne znam, za{to do toga nije do{lo. Ja sam pozvao samo gospodina
Radi}a, jer je ta op{tina umije{ana.
BORISAV JOVI]:
Ne znam da li se on vratio, to moèmo i sada poku{ati, a sutra, u svakom slu~aju, moèmo
poku{ati. Oko toga nema nikakvih problema.
ILIJA SA[I]:
Najbolje je to sada da uradimo.
BORISAV JOVI]:
Ne, moèmo sada poku{ati da se dogovorimo, ne moè sada sastanak da odrìmo.
BRANKO KOSTI]:
Dobro, da li smo ovaj sastanak prihvatili orijentaciono za ~etvrtak novu konsultaciju?
(Odobravanje).
VELJKO VUKELI]:
Druè potpredsjedni~e, zamolio bih da to bude najranije u 12 sati, jer nam treba mnogo
za put.
349
BRANKO KOSTI]:
Ne bismo zakazivali prije 12 sati.
Dakle, bi}e sastanak u ~etvrtak, ne prije 12 sati. O tome }emo vas obavijestiti.
ILIJA SA[I]:
Gospodine potpredsjedni~e, da li konkretno razgovaramo o ovim linijama razmje{taja? Jer,
moram re}i da nama ovaj sistem po dubini odgovara ukoliko bi bile obuhva}ene i teritorije
koje mi trenutno drìmo, a koje su srpske. Da li princip razmje{taja }e biti predmet rasprave
i dogovora sa Vensom kasnije, ili su ove linije koje ste danas rekli ve} sa njim dogovorene?
BORISAV JOVI]:
Koje linije?
ILIJA SA[I]:
Ove op{tine Daruvar, Grubi{no Polje, Pakrac ni{ta mimo toga, iako tu ima puno
nelogi~nosti.
BRANKO KOSTI]:
Mi smo jednom razgovarali oko toga. Ove linije su ucrtane kao linije razdvajanja, a ne kao
budu}e granice srpskih autonomnih oblasti.
ILIJA SA[I]:
Nisam na to mislio, nego sam mislio na linije pokrivanja snagama UN.
RADOVAN KARAD@I]:
Ja sam gospodinu Dàkuli govorio mi smo u Bosni i Hercegovini napravili etni~ku
mapu, po selima, a ne po op{tinama. Jer, op{tinska regionalizacija i srpskih teritorija i u
Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini bila je na {tetu srpskih cjelina. Srpske cjeline su razdvajane;
recimo, Ozren koji je imao svoju op{tinu, razdvojen je izme|u {est op{tina; samo u Doboju
smo neka relativna ve}ina; u drugih pet op{tina Srbi su manjina. To se isto de{avalo i po
Slavoniji. I Vensu sam, tako|e, rekao da ne gleda mape sa op{tinskim granicama, nego da
gleda etni~ke mape, gdje su ucrtana i sela.
BORISAV JOVI]:
Da pro~itam ovo Zapadna Slavonija: Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, zapadni delovi
Nove Gradi{ke, isto~ni delovi Novske. To tu pi{e. Onda pi{e re~enica: Pre po~etka
raspore|ivanja snaga prethodnica snaga UN bi, nakon konsultacija sa lokalnim liderima,
odredila precizne granice za{ti}enih oblasti UN.
Prema tome, postoji mogu}nost da se van ovih op{tina uzmu jo{ neka sela, ili iz ovih
op{tina isklju~e neka sela zavisno koje su srpske teritorije.
[ta nedostaje?
ILIJA SA[I]:
Nedostaje Podravska Slatina.
VELJKO VUKELI]:
Pogledajte apsurd Slatina ima 12 hiljada Srba, Novska ima 5-6 hiljada Srba. Ili, Poèga
nije pomenuta, koja ima preko 10 hiljada Srba, a pominje se Grubi{no Polje, koje ima ne{to
manje od osam hiljada.
BORISAV JOVI]:
Dakle, Podravska Slatina i Poèga?
350
VELJKO VUKELI]:
Da. Zatim, dijelovi op{tine Orahovica, Virovitica.
BORISAV JOVI]:
U pogledu ovih op{tina, treba da se pokaè struktura stanovni{tva i da se insistira da to u|e
unutra. To ne}e biti veliki problem, kao {to su ove principijelne stvari ...
211
128
1991., prosinac 12.
Knin
Z A P I S N I K
sa 17. sjednice Vlade SAO Krajine, odràne 12. 12. 1991. godine u zgradi op{tine soba
broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso Leàji},
Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Badà, Vuka{in Babi}, Petar [tikovac,
Veljko Stojisavljevi}, Jovan Kati}, Du{an Vje{tica, Milan Marti} i Milan Tarbuk.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade predsjednik Vlade dr
Milan Babi} je otvorio sjednicu i predloìo slijede}i:
D n e v n i r e d
1. Informacija o odlaganju objavljivanja Zakona o Javnom preduze}u Elektrokrajina
2. Izvje{taj sa sjednice Predsjedni{tva na kojoj je bila delegacija Vlade SAO Krajine.
Ad/ 1. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednikVlade dr Milan Babi}
i istakao da je odrào sastanak sa predstavnicima HE Obrovac i Izvr{nog vije}a Skup{tine
op{tine Obrovac.
Na tom sastanku je prihva}ena ova Informacija i slaù se da preciziraju odnose u sistemu
elektroprivrede izme|u samih subjekata, te da se predloì Zakon o elektroprivredi, koji je
skoro gotov, a kasnije i Zakon o Javnom preduze}u Elektrokrajina u detaljnijoj varijanti.
Predlaè da se donese Odluka o ovla{tenju ministra za elektroprivredu i energetiku da do
dono{enja Zakona o elektroprivredi i drugih propisa, rukovodi svim elektroprivrednim
subjektima u proizovodnji, prenosu i distribuciji elektri~ne energije na teritoriji SAO Krajine,
uklju~uju}i i organizaciona i kadrovska rje{enja. Ovo iz tog razloga {to je ministar vr{io
funkciju generalnog direktora, a i da se o~uva kontinuitet poslovanja.
351
211
U izvornom dokumentu nedostaje kraj zapisnika.
Vuka{in Babi} ministar za energetiku i elektroprivredu smatra da se treba na}i rje{enje
kojim }e svi biti zadovoljni, a i da se ne stvara haos u elektroprivredi, te podràva stav u vezi
dono{enja ove Odluke.
Du{an Badà predlaè da se donese odluka o deblokiranju sredstava namjenjenih za li~ne
dohotke.
Vuka{in Babi} kaè da Vlada takvu odluku ne smije donijeti, jer je preduze}e HE Obrovac
ilegalno otvorilo ìro-ra~un. Jo{ uvijek je u sastavu jedinstvenog preduze}a Elektrokrajine i
treba da posluju preko akreditiva i podra~una, a svoje zahtjeve da prosle|uje nadle`nim
slu`bama preduze}a.
Risto Matkovi} ministar za pravosu|e i upravu predlaè da se preduze}u HE Obrovac
hitno isplate sredstva za li~ne dohotke, kao i sredstva za teku}e materijalno odràvanje.
Vuka{in Babi} isti~e da preduze}e HE Obrovac mora poslati obra~un njemu kao
generalnom direktoru, da bi im se dozna~ila sredstva za uplate.
dr Milan Babi} predlaè da se napravi procjena materijalnih tro{kova i uplata i da se ta
sredstva prebace na akreditiv.
Du{an Badà ministar za obrazovanje isti~e da postoji vi{e vrsta akreditiva te da se u ovom
slu~aju moè otvoriti namjenski akreditiv za specifikaciju materijalni potreba.
Vuka{in Babi} isti~e da se ne moè prihvatiti da ne bude jedinstven bod u ~itavom javnom
preduze}u.
Zatim je done{ena Odluka o ovla{tenju ministra za energetiku i elektroprivredu da do
dono{enja Zakona o elektroprivredi i drugih propisa, rukovodi svim elektroprivrednim
subjektima u proizvodnji, prenosu i distribuciji elektri~ne energije na teritoriji SAO Krajine.
212
Ad/2. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, ministar za
pravosu|e i upravi i istakao da je sjednici Predsjedni{tva odrànoj 9. 12. 1991. godine
prisustvovao zajedno sa predsjednikom Skup{tine i ~lanovima Komisije za izbor i imenovanja
Skup{tine SAO Krajine, a na temu angaòvanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u
Jugoslaviji.
213
Sjednici su prisustvovali Milivoj Maksi} zamjenik sekretara za inostrane poslove, Slobodan
[arenac, pomo}nik sekretara za unutra{nje poslove i na~elnik General{taba Blagoje Adì}.
Nismo nai{li na razumijevanje, jer su nam predlagali da prihvatimo stavove koje su
navodno potpisali Vens,
214
Milo{evi},
215
Tu|man
216
i Kadijevi},
217
a re~eno nam je da kona~nu
odluku u vezi angaòvanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija moè donijeti Predsjedni{tvo,
mimo nas.
Zatim iznosi teze koje je podpredsjednik predsjedni{tva Jugoslavije Branko Kosti} ukratko
izloìo.
Mirovne snage Ujedinjenih nacija bi se trebale privremeno angaòvati, da bi se stvorili
uslovi za potpuno primirje kako je zaklju~eno u @enevi. Mirovne snage uspostavlja Savjet
bezbjednosti na preporuku generalnog sekretara i to vojne i policijske snage. Mirovne snage
352
212
213
Vidi dok. br. 127.
214
Cyrus.
215
Slobodan.
216
Franjo.
217
Veljko.
bi bile pod operativnom komandom generalnnog sekretara Ujedinjenih nacija. One bi se
angaòvale na 6 mjeseci a po potrebi i duè. Zone u koje bi se rasporedile mirovne snage
Ujedinjenih nacija zvale bi se za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija, a bile bi
demilitarizovane. Ostaje jo{ da se razmotri pitanje povla~enja armije iz Prevlake, Visa, Boke
Kotorske i Lastova.
Za{ti}ena podru~ja bi bila oni dijelovi Hrvatske gdje }e po mi{ljenju generalnog sekretara
biti potrebni specijalni aran`mani, u toku jednog privremenog perioda. Uspostavile bi se
~etiri zone: Isto~na Slavonija, Zapadna Slavonija, Krajina sjever i Krajina jug. Za{titu bi vr{ile
pje{adijske jedinice mirovnih snaga i njihovi policijski nadzornici. Pje{adija bi obezbjedila da
~itavo podru~je bude demilitarizovano, a policijski nadzornik da mjesna policija postupa
nepristrano i da {titi pravo svih gra|ana. Podpredsjednik Kosti} je zatim izloìo da Krajinu
prihvata kao samostalni faktor samo kao reakciju na secesiju Hrvatske, a Risto Matkovi} je
precizirao da insistira na upotrebi termina Krajina.
Milan Marti} je postavio pitanje po ~ijem zakonu vr{e slu`bu snage milicije u SAO Krajini,
ako do|e do takvog rje{enja, te ko odre|uje obim milicijskih snaga.
Postavljeno nam je pitanje za{to mi ne prihvatimo ovakvo rje{enje kad se u svakoj zemlji
u kojoj su angaòvane mirovne snage Ujedinjenih nacija status kasnije rje{avao
referendumom toga naroda.
Risto Matkovi} je postavio pitanje statusa nakon povla~enja snaga Ujedinjenih nacija i
re~eno je da }e oruàne snage biti spremne da prve zauzme obe teritorije. Zatim isti~e da je
razo~aran stavom Blagoja Adì}a, a posebno Milivoja Maksi}a koji je isticao da ne smatra
Krajinu samostalnim subjektom i nema razloga da se Krajina izdvaja iz Hrvatske.
Predsjednik Skup{tine SAO Krajine je iznio stavove na{e Skup{tine i protestvovao {to se
pozivaju na razgovor predsjednici skup{tina op{tina a preska~e Skup{tina i Vlada SAO
Krajine. Insistirao je na tzv. zelenoj liniji i na stavu da je krizno podru~je Hrvatska, a ne
Krajina.
Risto Matkovi} je dodao da je simetri~no povla~enje sa tzv. zelenih linija hrvatske garde i
JNA, velika uvreda za JNA. Na{a delegacija je izrazila èlju za susretom sa Slobodanom
Milo{evi}em, ali je dr. Borisav Jovi} istakao da je u formiranju ovih stavova sudjelovao i
predsjednik Milo{evi}. Na kraju smo istakli, ako se prizna Hrvatska mi insistiramo na tome
da ostatak Jugoslavije prizna Krajinu i da bi napad Hrvatske na Krajinu zna~io napad na
Jugoslaviju.
^lanovi Vlade su jo{ jednom podràli iznijete Stavove Vlade.
Time je dnevni red iscrpljen.
Predsjednik Vlade dr Milan Babi} dao i prijedlog da se radi bolje koordinacije rada Vlade
i op{tina SAO Krajine, uvede u praksu da sjednicama skup{tina op{tina prisustvuje ministar
za pravosu|e i upravu i podpredsjednik u Vladi Risto Matkovi}, a po potrebi i resorni
ministri.
Prijedlog je podràn i sjednica je zavr{ila sa radom.
Predsjednik Vlade
dr Milan Babi}
353
129
1991., prosinac 18.
Knin
Z A P I S N I K
sa 18. sjednice Vlade Srpske Autonomne Oblasti Krajine, odràne 18. 12. 1991. godine, u
zgradi op{tine soba br. 51.
Sjednici Vlade su prisustvovali: predsjednik Vlade, dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, Vaso
Leàji}, Lazar Macura, Milan Bauk, Branko [impraga, Du{an Badà, Vuka{in Babi}, Jovan
Kati}, Milan Marti}, Petar [tikovac, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Vje{tica i Milan Tarbuk, a
bili su prisutni i ~lanovi Ustavne komisije. Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje
ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade predloìo je slijede}i:
D n e v n i r e d
1. Utvr|ivanje prijedloga Ustava Republike Srpske Krajine
2. Zauzimanje stava povodom predloga Ministarstva odbrane Republike Srbije u vezi
angaòvanja mirovnih snaga Ujedinjenih nacija,
3. Dono{enje Odluke o imenovanju ~lanova Upravnog odbora zdravstvenog osiguranja i
zdravstvene za{tite Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
4. Dono{enje Krivi~nog zakona Srpske Autonomne Oblasti Krajine.
5. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade JNIGP Glas Banja Luka za {tampanje
Ustava Republike Srpske Krajine.
6. Dono{enje Odluke o formiranju Savjeta mjesnih zajednica Drni{ i Petrovo Polje.
Ad/1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Istakao
je da je Vlada SAO Krajine uputila predlog Vladi SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
da donese na Skup{tini Odluku o prihva}anju Ustava i odluka Ustavotvorne skup{tine SAO
Krajine, te se prije dono{enja iste Odluke to nije moglo definisati u tekstu predloga Ustava.
Skup{tina SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema je druga~ije konstituisana, pa je dr
Milan Babi} predloìo da konstitui{u novu, po uzoru na Skup{tinu SAO Krajine i da op{tine
kao izborne jedinice biraju 7 delegata. Isti~e da je provo|enjem referenduma u mjesecu maju
o.g. donesena Odluka o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji,
ona nije rezultirala priznanjem, te se nada da }e to ostvariti dono{enjem Ustava.
Zatim isti~e da postoji pritisak Evropske zajednice, a problem je i nedostatak inicijative
Predsjedni{tva Jugoslavije da preduzme energi~nije korake na definisanju Jugoslavije i za{titi
svog teritorija. S obzirom na okolnosti da Predsjedni{tvo Jugoslavije insistira na povla~enju
armije sa teritorija Krajine i na demilitarizaciji Krajine, dovodimo se u nesiguran status pod
patronatom UN-a. @elimo ravnopravan status sa ostalim republikama i ostajanje u saveznoj
dràvi sa onima koji to èle. Politi~ko rukovodstvo srpskog naroda u Bosni i Hercegovini nije
354
se precizno i jasno odredilo u vezi budu}eg ure|enja Bosne i Hercegovine i to nije povoljno
za Srbe u Bosni, a i za nas. Na{ zajedni~ki interes je da ìvimo na jedinstvenom teritoriju u
formi federacije.
U maju o.g. donesen je Ustavni zakon, a ne Ustav iz tog razloga {to smo o~ekivali ~vr{}u vezu
sa Republikom Srbijom i definisanje ostatka Jugoslavije. Distancirali smo se na legalan na~in
od Republike Hrvatske koja je iskazivala pretenzije na na{e prostore. Evropska zajednica }e
do 15. januara priznati Sloveniju, Hrvatsku, a mo`da i Makedoniju, te moramo na vrijeme i
jasno precizirati svoj zahtjev i zatraìti od me|unarodne zajednice priznanje na{e dràve, kao
i savezne dràve sa onima koji jo{ uvijek èle da u njoj ìve.
Dr Milan Babi} je zatim pre{ao na ~itanje predloga Ustava.
Du{an E}imovi}, ~lan Ustavne komisije je istakao primjedbu na ~lan 69. Ustava Republike
Srpske Krajine, da je malo 60 poslanika za sada{nji prostor.
Risto Matkovi} isti~e da se broj poslanika bira prema broju stanovnika op{tine.
Drugih primjedbi nije bilo i dogovoreno je da ostane 60 poslanika, kako je i predloèno.
Du{an E}imovi} je tako|er dao primjedbu na ~lan 114. i predlaè da se izabere vi{e od 5
sudija. Taj predlog nije usvojen.
Drugih predloga i primjedbi nije bilo.
Dr Milan Babi} konstatuje da je Vlada utvrdila nacrt Ustava i Ustavnog zakona Republike
Srpske Krajine i dala Ustavnoj komisiji na raspravu.
Komisija je usvojila ovaj tekst i utvrdila ga kao predlog za idu}u sjednicu Skup{tine.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, pa je predlog Ustava stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Ustav Republike Srpske Krajine, prilaè se zapisniku pod 1/ i ~ini
Predsjednik Vlade zatim isti~e da }e se nakon usvajanja Ustava i konstituisanja SAO
Krajine kao dràve uputiti zahtjev ~lanicama svjetske zajednice da priznaju suverenitet i
me|unarodni subjektivitet Republike Srpske Krajine.
Dr Milan Babi} zatim ~ita tekst zahtjeva:
Aktom usvajanja Ustava od strane Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine, koja
se Ustavom defini{e kao nacionalna dràva srpskog naroda i drugih gra|ana koji u njoj ìve
stekla je osnovni preduslov za me|unarodno priznanje i sticanje nezavisnosti i suverenosti.
Polaze}i od ove ~injenice predsjednik Republike Srpske Krajine poziva {efove dràva i vlada
svih zemalja svijeta da priznaju nezavisnost, suverenost i me|unarodni subjektivitet
Republike Srpske Krajine.
Du{an E}imovi} predlaè dono{enje Zakona o manjinskim pravima i pravima etni~kih
zajednica.
Dr Milan Babi} kaè da}e se donijeti taj zakon, ako ga budu traìli.
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.
Izloìo je sadràj telefaksa Ministarstva odbrane Republike Srbije upu}enog [tabu
teritorijalne odbrane na ime pukovnika Kasum Du{ana. Na postavljeno pitanje u vezi
demilitarizacije Krajine i skladi{tenja oru`ja, te {ta uraditi sa {tabovima i jedinicama TO, dr
Milan Babi} je odgovorio da Krajina nema namjeru da provodi demilitarizaciju na svojoj
teritoriji.
Jednoglasno je podràn stav predsjednika Vlade.
355
Ad/3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vaso Leàji} i istakao da izvr{na vije}a
skup{tina op{tina sa podru~ja Krajine, predloè ~lanove Upravnog odbora fonda, te isti~e da
za op{tinu Knin to jo{ nije dostavljeno.
Milan Babi} predlaè da Vlada utvrdi kriterijume za izbor ~lanova u Upravni odbor, da
izvr{na vije}a op{tina predloè korisnike koji nisu u stru~nim slu`bama Fonda, a da se
izbjegne kandidovanje rukovodilaca drugih organizacija.
Drugih predloga nije bilo, te je ovaj stavljenna glasanje.
Jednoglasno je zaklju~eno da se ova ta~ka skine sa dnevnog reda i da se pripremi za jednu
od narednih sjednica.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te u ime Ministarstva za
pravosu|e i upravu predlaè da Vlada usvoji ovaj Zakon.
Predsjednik dr Milan Babi} je predloìo da se isti Zakon skine s dnevnog reda i stavi na
jednu od narednih sjednica.
Ad/5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi} i istakao da }e se Ustav Republike Srpske
Krajine {tampati u JNIGP Glas Banja Luka i istim isplatiti 50.000 dinara.
Drugih predloga i primjedbi nije bilo.
Jednoglasno je donesena Odluka o isplati nov~ane naknade JNIGP Glas Banja Luka.
218
Ad/6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Babi}.
Za diskusiju se nije niko javio.
Jednoglasno je donesena Odluka o formiranju Savjeta mjesnih zajednica Drni{ i Petrovo
Polje.
219
130
1991., prosinac 19.
Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija o progla{enju Ustava
Republike Srpske Krajine
356
218
219
Isto.
Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija,
donijele su
O D L U K U
O PROGLA[ENJU USTAVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Progla{ava se Ustav Republike Srpske Krajine koji je usvojen na sjednici Skup{tine Srpske
Autonomne Oblasti Krajina od 19. decembra 1991. godine, na sjednici Velike Narodne
Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 19. decembra 1991. godine i
na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija od 19. decembra 1991.
godine
Predsjednik
Skup{tine Srpske Velike Narodne Skup{tine Skup{tine Srpske
Autonomne Oblasti Krajina, Srpske Oblasti Slavonija, Autonomne Oblasti
Mile Paspalj, s.r. Baranja i Zapadni Srem Zapadna Slavonija,
Predsjednik Ilija Kon~arevi}, s.r. Veljko Vukeli}, s.r.
Predsjednik
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraènom
voljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina potvr|ene na referendumu, kao i
vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dràvotvorne
tradicije, rije{en da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na svom istorijskom i
etni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava,
dràvu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, na
vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, srpski narod
Republike Srpske Krajine preko svojih poslanika u Ustavotvornoj skup{tini, d o n o s i
USTAV
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
I. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Republika Srpska Krajina nacionalna je dràva srpskog naroda i dràva svih gra|ana koji u
njoj ìve.
^lan 2.
Suverenost pripada srpskom narodu Republike Srpske Krajine i svim gra|anima koji u njoj
ìve.
Srpski narod i gra|ani Republike Srpske Krajine suverenost ostvaruju referendumom,
narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
^lan 3.
Teritoriju Srpske Krajine ~ini teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina.
^lan 4.
U Republici Srpskoj Krajini slobodno je sve {to Ustavom i zakonom nije zabranjeno.
357
Ustavom su zajam~ena i priznaju se li~na, politi~ka, nacionalna, ekonomska, socijalna,
dulturna i druga prava ~ovjeka i gra|ana.
^lan 5.
Teritorija Republike Srpske Krajine je jedinstvena i neotu|iva. O promjeni granice
Republike Srpske Krajine odlu~uju gra|ani referendumom.
Skup{tina Republike Srpske Krajine moè odlu~iti da se druge srpske teritorije pripoje
Republici Srpskoj Krajini ako se prethodno gra|ani tih teritorija izjasne za pripajanje
Republici Srpskoj Krajini.
^lan 6.
Republika Srpska Krajina ima grb, zastavu i himnu.
Grb Republike Srpske Krajine je lik dvoglavog bijelog orla u uzletu. Na grudima orla je
{tit sa krstom i ocilima, a ispod {tita natpis Krajina.
Zastava Republike Srpske Krajine je Srpska trobojka u rasporedu boja odozgo na dolje:
crveno, plavo, bijelo.
Himna Republike Srpske Krajine je Boè pravde.
Glavni grad Republike Srpske Krajine je KNIN.
^lan 7.
U Republici Srpskoj Krajini u slu`benoj je upotrebi Srpski jezik i }irili~no pismo, a
latini~no pismo je u slu`benoj upotrebi na na~in utvr|en zakonom.
Ukoliko je u nekoj od op{tina u Republici Srpskoj Krajini ne manje od 8% stanovnika
pripadnika drugog naroda, u slu`benoj upotrebi je jezik i pismo i tog naroda.
^lan 8.
Ustavotvorna i zakonodavna vlast pripada Skup{tini.
Republiku Srpsku Krajinu predstavlja i njeno dràvno jedinstvo izraàva Predsjednik.
Izvr{na vlast pripada Vladi.
Sudska vlast pripada sudovima.
Za{tita ustavnosti, kao i za{tita zakonitosti u skladu s Ustavom, pripada Ustavnom sudu.
^lan 9.
Rad dràvnih organa dostupan je javnosti.
Javnost u radu dràvnih organa moè se ograni~iti ili isklju~iti samo u slu~ajevima koji se
zakonom odre|uju.
II SLOBODE, PRAVA I DU@NOSTI ÔVJEKA I GRA\ANINA
^lan 10.
Slobode i prava ~ovjeka i gra|anina ograni~ene su samo jednakim slobodama i pravima
drugih i kad je to Ustavom utvr|eno.
^lan 11.
Slobode i prava ostvaruju se, a dru`nosti se ispunjavaju na osnovu Ustava, osim kad je
Ustavom predvi|eno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih sloboda i prava utvr|uju zakonom.
Zakonom se moè propisati na~in ostvarivanja pojedinih sloboda i prava kad je to
neophodno za njihovo ostvarivanje.
Zloupotreba sloboda i prava ~ovjeka i gra|ana protivustavna je i ka`njiva, onako kako je
to zakonom predvi|eno.
358
Obezbje|uje se sudska za{tita sloboda i prava zajam~enih i priznatih Ustavom.
^lan 12.
Gra|ani su jednaki u pravima i du`nostima i imaju jednaku za{titu pred dràvnim i
drugim organima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost,
vjeroispovjest, politi~ko ili drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje ili
koje li~no svojstvo.
^lan 13.
@ivot ~ovjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna moè se izuzetno propisati i izre}i samo za najteè oblike te{kih krivi~nih
djela.
^lan 14.
Sloboda ~ovjeka je neprikosnovena.
Neko ne moè biti li{en slobode, osim u slu~ajevima i u postupku koji su utvr|eni
zakonom.
^lan 15.
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvr{ilo krivi~no djelo moè, na osnovu odluke
nadle`nog suda, biti pritvoreno i zadràno u pritvoru, samo ako je to neophodno radi vo|enja
krivi~nog postupka ili bezbjednosti ljudi.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra}e nu`no vrijeme. Pritvor moè trajati po
odluci prvostepenog suda najduè tri mjeseca od dana pritvaranja. Ovaj rok se moè odlukom
Vrhovnog suda produìti jo{ za tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optu`nica,
okrivljeni se pu{ta na slobodu.
^lan 16.
Gra|anima je zajam~ena sloboda kretanja i nastanjivanja i pravo da napuste Republiku
Srpsku Krajinu i u nju se vrate.
Sloboda kretanja i nastanjivanja moè se ograni~iti zakonom, ako je neophodno za vo|enje
krivi~nog postupka, spre~avanje zaraznih bolesti ili za odbranu Republike Srpske Krajine.
^lan 17.
Ljudsko dostojanstvo i pravo na privatni ìvot ~ovjeka su nepovredivi.
^lan 18.
Tajna pisma i drugih sredstava op{tenja je nepovrediva.
Zakonom se moè propisati da se, na osnovu odluke suda, moè odstupiti od na~ela
nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava op{tenja, ako je neophodno za vo|enje
krivi~nog postupka ili za odbranu Republike Srpske Krajine.
^lan 19.
Zajam~ena je za{tita tajnosti podataka o li~nosti.
Prikupljanje, odbrana i kori{}enje podataka o li~nosti ure|uju se zakonom.
^lan 20.
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moè propisati da slu`beno lice, na osnovu odluke suda, smije u}i u stan ili
druge prostorije protiv volje njihovog dràoca i u njima vr{iti pretres. Pretres se vr{i u
prisustvu dva svjedoka.
359
Pod uslovom predvi|enim zakonom, slu`beno lice smije u}i u tu|i stan ili druge prostorije
i bez odluke suda i vr{iti pretres, ako je to neophodno radi neposrednog hvatanja u~inioca
krivi~nog djela ili radi spa{avanja ljudi i dobara.
^lan 21.
Svako ima pravo na za sve jednaku za{titu svojih prava u postupku pred sudom, drugim
dràvnim ili bilo kojim organom ili organizacijom.
Svakome je zajam~eno pravo na àlbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se
rje{ava o njegovom pravu ili na zkonu zasnovanom interesu.
^lan 22.
Niko ne moè biti ka`njen za djelo koje prije nego {to je u~injeno nije bilo predvi|eno
zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao ka`njivo djelo, niti mu se moè izre}i kazna
koja za to djelo nije bila predvi|ena.
Krivi~na djela i sankcije za u~inioce mogu se odrediti samo zakonom.
Niko ne moè biti smatran krivim za krivi~no djelo dok to ne bude utvr|eno
pravosna`nom odlukom suda.
Lice koje je neopravdano osu|eno za krivi~no djelo ili je bez osnova bilo li{eno slobode,
ima pravo na rehabilitaciju, na naknadu {tete iz javnih prihoda, kao i druga prava utvr|ena
zakonom.
^lan 23.
Svakom se zajam~uje pravo na odbranu i pravo da sebi uzme branioca pred sudom ili
drugim organom nadle`nim za vo|enje postupka.
Niko ko je dostiàn sudu ili drugom organu nadle`nom za vo|enje postupka ne moè biti
ka`njen ako mu u skladu sa zakonom, nije bilo omogu}eno da bude saslu{an i da se brani.
Svako ima pravo da njegovom saslu{anju prisustvuje branilac koga izabere.
Zakonom se odre|uje u koji slu~ajevima okrivljeni mora imati branioca.
^lan 24.
Svako ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne {tete koju mu nezakonitim ili
nepravilnim radom nanese slu`beno lice ili dràvni organ ili organizacija koja vr{i javna
ovla{}enja, u skladu sa zakonom.
[tetu je du`na nadoknaditi Republika Srpska Krajina ili organizacija koja vr{i javna
ovla{}enja.
^lan 25.
Jam~i se po{tovanje ljudske li~nosti i dostojanstva u krivi~nom i svakom drugom
postupku, u slu~aju li{enja, odnosno ograni~enja slobode, kao i za vrijeme izvr{enja kazne.
Niko ne smije biti podvrgnut mu~enju, poniàvaju}em ka`njavanju ili postupanju.
Zabranjeno je vr{iti na ~ovjeku, bez njegove dozvole, medicinske i druge nau~ne oglede.
^lan 26.
Pravo je ~ovjeka da slobodno odlu~uje o ra|anju djece.
^lan 27.
Majka i djete imaju posebnu za{titu.
Posebnu za{titu imaju maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u
mogu}nosti da sama brinu o sebi i za{titi svojih prava i inetresa.
360
^lan 28.
Porodica ima posebnu za{titu.
Brak i odnosi u braku i porodici ure|uju se zakonom.
Roditelji imaju pravo i du`nost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece. Djeca su
du`na da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo}.
Djeca ro|ena van braka imaju ista prava i du`nosti kao i djeca ro|ena u braku.
^lan 29.
Svako ima pravo na za{titu zdravlja.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu za{titu iz javnih prihoda, kad to
pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu, a druga lica pod uslovima utvr|enim
zakonom.
^lan 30.
ôvjek ima pravo na zdravu ìvotnu sredinu.
Svako je, u skladu sa zakonom, duàn da {titi i unapre|uje ìvotnu sredinu.
^lan 31.
[kolovanje je svakom dostupno, pod jednakim uslovima.
Osnovno {kolovanje je obavezno.
Za redovno {kolovanje koje se financira iz javnih prihoda gra|ani ne pla}aju {kolarinu.
^lan 32.
Jam~i se pravo svojine, u skladu s Ustavom i sloboda i preduzetni{tva.
Jam~i se pravo na nasle|ivanje, u skladu sa zakonom.
^lan 33.
Svako ima pravo na rad.
Jam~i se sloboda rada, slobodan izbor zanimanja i zaposlenja. Svakom je pod jednakim
uslovima, dostupno radno mjesto i funkcija.
Zaposlenima moè prestati radni odnos protiv njihove volje, pod uslovima i na na~in
utvr|en zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zabranjen je prinudni rad.
^lan 34.
Zaposleni imaju pravo na odgovaraju}u zaradu.
Jam~i se, pod uslovima utvr|enim zakonom, pravo na materijalno obezbje|enje za vrijeme
privremene nezaposlenosti.
^lan 35.
Zaposleni imaju pravo na {trajk u skladu sa zakonom.
^lan 36.
Zaposleni imaju pravo na ograni~eno radno vrijeme, na dnevni i nedjeljni odmor i na
pla}eni godi{nji odmor i odsustvo, u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnom ugovorom.
Zaposleni imaju pravo na za{titu na radu, u skladu sa zakonom.
Omladina, ène i invalidi imaju posebnu za{titu na radu, u skladu sa zakonom.
^lan 37.
Gra|anima koji su djelomi~no sposobni za rad zajam~uje se osposobljavanje za
odgovaraju}i posao i obezbje|uju se uslovi za njihovo zapo{ljavanje u skladu sa zakonom.
361
Dràva obezbje|uje socijalnu sigurnost gra|anima koji su nesposobni za rad, a nemaju
sredstava za uzdràvanje.
^lan 38.
Obaveznim osiguranjem, zaposleni, u skladu sa zakonom, obezbje|uju sebi pravo na
zdravstvenu za{titu i druga prava za slu~aj bolesti, prava za slu~aj trudno}e, poro|aja,
smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, nezaposlenosti i starosti i prava na druge oblike
socijalnog osiguranja, a za ~lanove svoje porodice pravo na zdravstvenu za{titu, pravo na
porodi~nu penziju kao i druga prava po sonovu socijalnog osiguranja.
Pravo iz socijalnog osiguranja za gra|ane koji nisu obuhva}eni obaveznim socijalnim
osiguranjem ure|uju se zakonom.
^lan 39.
Jam~i se sloboda vjeroispovjesti koja obuhvata slobodu vjerovanja, ispovjedanja vjere i
vr{enje vjerskih obreda.
Vjerske zajednice su odvojene od dràve i slobodne su u vr{enju vjerskih poslova i vjerskih
obreda.
Vjerska zajednica moè osnivati vjerske {kole i dobrotvorne organizacije.
Dràva moè materijalno pomagati vjerske zajednice.
^lan 40.
Gra|anin koji je navr{io 18 godina ìvota ima pravo da bira i da bude biran u Skup{tinu
Republike Srpske Krajine i u druge organe i izborna tijela.
Izbori su neposredni, bira~no pravo je op{te i jednako, a glasanje tajno.
Kandidata za poslanika i za druge organe i izborna tijela moè predloìti politi~ka stranka,
druga politi~ka organizacija ili gurpa gra|ana.
^lan 41.
Gra{anima se jam~i sloboda zbora i drugog okupljanja i bez odobrenja, uz prethodnu
prijavu nadle`nom organu.
Sloboda zbora i drugog okupljanja gra|ana moè se ograni~iti odlukom nadle`nog organa,
radi spre~avanja ometanja javnog saobra}aja, ugroàvanja zdravlja, javnog morala ili
bezbjednosti ljudi i imovine.
^lan 42.
Jam~i se sloboda politi~kog, sindikalnog i drugog organizovanja i djelovanja i bez
odobrenja, uz upis u registar kod nadle`nog organa.
Zabranjeno je djelovanje koje ima za cilj nasilno mjenjanje Ustavom utvr|enog poretka,
naru{avanja teritorijalne cjelokupnosti i nezavisnosti Republike Srpske Krajine, kr{enje
Ustavom zajam~enih sloboda i prava ~ovjeka i graànina, izazivanje i podsticanje nacionalne,
rasne, vjerske netrpeljivosti i mr`nje.
^lan 43.
Jam~i se sloboda savjesti, misli i javnog izraàvanja mi{ljenja.
^lan 44.
U Republici Srpskoj Krajini {tampa i drugi oblici javnog obavje{tavanja slobodni su.
362
^lan 45.
Gra|anin Republike Srpske Krajine ima dràvljanstvo Republike Srpske Krajine.
Gra|anin Republike Srpske Krajine ne moè biti li{en dràvljanstva Srpske Krajine,
prognan ili ekstradiran.
Dràvljanstvo se sti~e i prestaje na na~in utvr|en zakonom.
Gra|aninu Republike Srpske Krajine koji ima i drugo dràvljanstvo moè se oduzeti
dràvljanstvo Republike Srpske Krajine samo ako odbije da ispuni Ustavom odre|enu
du`nost gra|anina.
^lan 46.
Gra|anin ima pravo da javno kritikuje rad dràvnih i drugih organa i organizacija i
funkcionera, da im podnosi predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobije odgovor ako
ga traì.
Gra|anin ne moè biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge {tetne posljedice za
stavove iznijete u javnoj kritici ili u podnijetoj predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je
time u~inio krivi~no djelo.
^lan 47.
Gra|aninu se jam~i sloboda izraàvanja nacionalne pripadnosti kulture i sloboda upotrebe
svog jezika i pisma.
Gra|anin nije duàn da se izja{njava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
^lan 48.
Stranac u Republici Srpskoj Krajini ima slobode i prava ~ovjeka utvr|ene Ustavom i druga
prava i du`nosti utvr|ene zakonom.
^lan 49.
Odbrana Republike Srpske Krajine je pravo i du`nost svakog gra|anina.
Niko nema pravo da prizna ili poti~e kapitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupaciju
Republike Srpske Krajine ili bilo kojeg njenog djela.
Izdaja Republike Srpske Krajine je zlo~in prema narodu i ka`njava se kao te{ko krivi~no
djelo.
^lan 50.
Svako je duàn da pla}a poreze i druge da`bine utvr|ene zakonom.
^lan 51.
Svako je duàn da se pridràva Ustava i zakona.
Svako je duàn da savjesno i odgovorno vr{i javne funkcije.
^lan 52.
Du`nost je svakog da drugome pruì pomo} u nevolji i da u~estvuje u otklanjanju op{te
opasnosti.
III EKONOMSKO I SOCIJALNO URE\ENJE
^lan 53.
Ekonomsko i socijalno ure|enje zasniva se na slobodnom privre|ivanju, svim oblicima
svojine na jedinstvenom trì{tu robe, rada i kapitala, na samostalnosti preduze}a i svih drugih
363
oblika organizovanja, na upravljanju i prisvajanju po osnovu svojine i rada, kao i na pravu
zaposlenih i pravu drugih gra|ana na socijalnu sigurnost.
Dràva, mjerama razvojne, ekonomske i socijalne politike, pod jednakim uslovima,
podsti~e pove}anje ekonomskog i socijalnog blagostanja gra|ana.
^lan 54.
Pravo svojine je zajam~eno.
Strano lice moè sticati pravo svojine pod uslovima utvr|enim zakonom.
^lan 55.
Privredne i druge djelatnosti obavljaju se slobodno i pod jednakim uslovima, u skladu s
Ustavom i zakonom.
Jam~i se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu
ulaganja i poslovanja, pod uslovima koji su zakonom utvr|eni za doma}a lica.
^lan 56.
Svojina i rad su osnove upravljanja i u~e{}a u odlu~ivanju.
^lan 57.
Prirodna bogatstva i dobra u op{toj upotrebi, kao dobra od op{teg interesa i gradsko
gra|evinsko zemlji{te u dràvnoj su svojini.
Pojedina dobra u op{toj upotrebi mogu biti i u privatnoj svojini pod uslovima utvr|enim
zakonima.
Svojina na stvari od posebnog kulturnog, nau~nog, umjetni~kog ili istorijskog zna~aja ili
od zna~aja za za{titu prirode moè se ograni~iti na osnovu zakona, uz naknadu ako to zahtjeva
op{ti interes.
Za{tita, kori{}enje, unapre|ivanje i upravljanje dobrima od op{teg interesa ostvaruju se
pod uslovima i na na~in utvr|en zakonom.
^lan 58.
Gra|aninu se jam~i svojina na poljoprivredno zemlji{te i na druge nepokretne i pokretne
stvari, a na {ume i {umsko zemlji{te u zakonu utvr|enim granicama.
^lan 59.
Fizi~ka i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njenoj prirodi i
namjeni, u skladu sa zakonom.
^lan 60.
Nepokretnosti se mogu, uz pravi~nu naknadu koja ne moè biti nià od trì{ne cijene,
ekspropisati ili se svojina na njima moè ograni~iti, ako to zahtjeva op{ti interes utvr|en na
osnovu zakona.
^lan 61.
Zakonom se utvr|uju uslovi i na~in obavljanja djelatnosti, odnosno poslova za koje se
obrazuju javne slu`be.
^lan 62.
Preduze}e i druge organizacije mogu obavljati djelatnost i ulagati sredstva u inostranstvu
pod uslovima utvr|enim zakonom.
364
^lan 63.
Za vrijeme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja ili elementarnih nepogoda ve}ih
razmjera, zakonom se moè ograni~iti raspolaganje ili utvrditi poseban na~in kori{}enja dijela
sredstava pravnih i fizi~kih lica, dok takvo stanje traje.
^lan 64.
Republika Srpska Krajina ima budète u kojima se iskazuju svi njeni prihodi i rashodi.
Sredstva budèta obezbje|uju se iz poreza i drugih zakonom utvr|enih prihoda.
IV PRAVA I DU@NOSTI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
^lan 65.
Prava i du`nosti Republike Srpske Krajine vr{e Ustavom odre|eni dràvni organi.
Slobode i prava ~ovjeka i gra|anina, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak
poloàj preduze}a i drugih organizacija, osnova su i mjera ovla{}enja i odgovornosti dràvnih
organa.
^lan 66.
Dràvni organi, u okviru Ustavom utvr|enih prava i du`nosti Republike Srpske Krajine,
utvr|uju politiku, donose i izvr{avaju zakone, druge propise i op{te akte, vr{e ustavno-sudsku
i sudsku za{titu ustavnosti i zakonitosti.
Drugim organima i organizacijama Republike Srpske Krajine moè se povjeriti izvr{avanje
zakona i ostalih propisa i op{tih akata iz okvira prava i du`nosti Republike Srpske Krajine, s
tim {to su republi~ki organi odgovorni za njihovo izvr{avanje.
^lan 67.
Republika Srpska Krajina ure|uje i obezbje|uje:
1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu cjelokupnost Republike Srpske Krajine i njen
me|unarodni poloàj i odnose s drugim dràvama i me|unarodnim organizacijama;
2. ostvarivanje iza{titu sloboda i prava ~ovjeka i gra|anina; ustavnost i zakonitost;
3. odbranu i bezbjednost Republike Srpske Krajine i njenih gra|ana; mjere za slu~aj
vanrednog stanja;
4. svojinske i obligacione odnose i za{titu svih oblika svojine; pravni poloàj preduze}a i
drugih organizacija, njihovih udruènja i komora; financijski sistem; sistem u oblastima
ekonomskih odnosa sa inostranstvom; trì{ta, planiranja, radnih odnosa, za{tite na radu,
zapo{ljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti, kao i druge
ekonomske i socijalne odnose od op{teg ineteresa;
5. sistem za{tite i unapre|ivanja ìvotne sredine; za{titu i unapre|ivanje biljnog i
ìvotinjskog svijeta;
6. sistem u oblastima zdravstva, socijalne za{tite, bora~ke i invalidske za{tite, dru{tvene
brige o djeci i omladini, obrazovanja, kulture i za{tite kulturnih dobara, fizi~ke kulture,
dru{tvenog i javnog obavje{tavanja;
7. sistem javnih slu`bi;
8. kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica, financijsku reviziju javnih
rashoda i na~in jedinstvenog organizovanja tih poslova; prikupljanje statisti~kih i drugih
podataka od op{teg interesa;
9. osnovne ciljeve i pravce privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog
i socijanog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela; organizacije i kori{}enja prostora; politiku i
365
mjere za usmjeravanje i podsticanje razvoja, uklju~uju}i i razvoj nedovoljno razvijenih
podru~ja; robne rezerve;
10. financiranje ostvarivanja prava i du`nosti Republike Srpske Krajine utvr|enih
Ustavom i zakonom;
11. organizaciju, nadle`nost i rad Republi~kih organa;
12. druge odnose od interesa za Republiku Srpsku Krajinu u skladu s Ustavom.
V DR@AVNI ORGANI I INSTITUCIJE
Skup{tina
^lan 68.
Skup{tina:
1. odlu~uje o promjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i op{te akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budèt i zavr{ni ra~un;
4. utvr|uje prijedlog odluke o promjeni granice Republike Srpske Krajine;
5. utvr|uje teritorijalnu organizaciju u Republici Srpskoj Krajini
6. odlu~uje o ratu i miru;
7. ratifikuje me|unarodne ugovore;
8. raspisuje republi~ki referendum;
9. raspisuje republi~ki javni zajam i odlu~uje o zaduìvanju Republike Srpske Krajine;
10. bira i razrje{ava: predsjednika i potpredsjednika skup{tine; prvog ministra i ministre u
Vladi; predsjednika i sudije Ustavnog suda, Vrhovnog suda i drugih sudova; javnog tuìoca i
javne tuìoce; guvernera Narodne banke i druge funkcionere odre|ene zakonom;
11. obavlja kontrolu nad radom Vlade i drugih organa i funkcionere odgovornih Skup{tini
u skladu s Ustavom i zakonom;
12. daje amnestiju za krivi~na djela;
13. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom.
^lan 69.
Skup{tina ima 60 poslanika.
Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
Izbor i prestanak mandata poslanika i obrazovanje izbornih jedinica ure|uju se zakonom.
^lan 70.
Poslanici se biraju na ~etiri godine.
Izbori za poslanike moraju se odràti najkasnije 30 dana prije isteka mandata poslanika
kojima mandat isti~e.
Danom verifikacije mandata novih poslanika prestaje funkcija poslanika ~iji mandat isti~e.
Skup{tina moè, u slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, odlu~iti da se
mandat poslanika produì dok takvo stanje traje, odnosno dok ne budu stvoreni uslovi za
izbor poslanika.
^lan 71.
Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran.
^lan 72.
Poslanik uìva imunitet.
366
Poslanik ne moè biti pozvan na krivi~nu odgovornost, pritvoren ili ka`njen za izraèno
mi{ljenje ili davanje glasa u Skup{tini.
Poslanik ne moè biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine, osim ako je zate~en u vr{enju
krivi~nog djela za koje je propisana kazna zatvore u trajanju duèm od pet godina.
Protiv poslanika koji se pozove na imunitet ne moè se, bez odobrenja Skup{tine,
pokrenuti krivi~ni postupak ili drugi postupak u kome se moè izre}i kazna zatvora.
Skup{tina moè odlu~iti da se primjeni imunitet prema poslaniku i ako se sam na njega
nije pozvao, kad je to potrebno radi vr{enja njegove funkcije.
^lan 73.
Skup{tina bira predsjednika i potpredsjednika iz reda poslanika, na ~etiri godine.
Predsjednik predstavlja Skup{tinu i vr{i druge poslove predvi|ene Ustavom, zakonom i
poslovnikom.
Predsjednik Skup{tine raspisuje izbore za poslanike i za predsjednika Republike Srpske
Krajine.
^lan 74.
Skup{tina se sastaje obavezno u dva redovna zasjedanja godi{nje.
Prvo redovno zasjedanje po~inje prvog radnog dana u martu, a drugo redovno zasjednanje
po~inje prvog radnog dana u oktobru. Redovno zasjedanje ne moè trajati duè od 90 dana.
Sku{tina se sastaje u vanredno zasjedanje na zahtjev najmanje tre}ine od ukupnog broja
poslanika ili na zahtjev Vlade, sa unaprijed utvr|enim dnevnim redom.
Skup{tina se sastaje bez poziva u slu~aju progla{enja vanrednog stanja na dijelu teritorije
Republike Srpske Krajine.
^lan 75.
Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sjednici kojoj prisustvuje ve}ina od ukupnog broja
poslanika, ako Ustavom nije predvi|ena posebna ve}ina.
Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i drugih akata imaju Vlada, svaki poslanik, ili
^lan 76.
Skup{tina moè odlu~iti da o pojedinim pitanjima iz njene nadle`nosti odluku donesu
gra|ani republi~kim referendumom.
Skup{tina je du`na da odlu~i o zahtjevu za raspisivanje dràvnog referenduma koji podnese
^lan 77.
Skup{tina ure|uje svoj rad i organizaciju i na~in ostvarivanja prava i du`nosti poslanika.
Predsjednik Republike Srpske Krajine
^lan 78.
Predsjednik Republike Srpske Krajine:
1. predlaè Skup{tini kandidate za ~lanove Vlade, po{to saslu{a mi{ljenje predstvnika
ve}ine u Skup{tini;
2. predlaè skup{tini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda;
3. Ukazom progla{ava zakone;
367
4. obavlja poslove iz oblasti odnosa Republike Srpske Krajine sa drugim dràvama i
me|unarodnim organizcaijama u skladu sa zakonom;
5. rukovodi oruànim snagama u miru i ratu i narodnim otporom u ratu; nare|uje op{tu
i djelimi~nu mobilizaciju; organizuje pripreme za odbranu u skladu sa zakonom;
6. kad Skup{tina nije u mogu}nosti da se sastane po pribavljenom mi{ljenju prvog ministra
Vlade, utvr|uje postojanje neposredne ratne opasnosti ili progla{ava ratno stanje;
7. po svojoj inicijativi ili na prijedlog Vlade, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti, donosi akte o pitanjima iz nadle`nosti Skup{tine, s tim {to je duàn da ih donese
na potvrdu Skup{tini ~im ona bude u mogu}nosti da se sastane. Aktima donijetim za vrijeme
ratnog stanja mogu se ograni~iti pojedine slobode i prava ~ovjeka i gra|anina i izmjeniti
organizcija, sastav i ovla{}enja Vlade i ministarstva, sudova i javnih tuìla{tava,
8. na prijedlog Vlade, kada su na dijelu teritorije Republike Srpske Krajine, ugroèni
bezbjednost Republike Srpske Krajine, slobode ~ovjeka i rad dràvnih organa, progla{ava
vanredno stanje i donosi akte za preduzimanje mjera koje takve okolnosti iziskuju, u skladu
sa Ustavom i zakonom,
9. daje pomilovanja,
10. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvr|ena zakonom,
11. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova iz svoje nadle`nosti,
12. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom.
^lan 79.
Predsjednik Republike Srpske Krajine ukazom progla{ava zakon u roku od 7 dana od dana
njegovog usvajanja u Skup{tini. U tom roku predsjednik Republike Srpske Krajine moè
zahtjevati da Skup{tina ponovo glasa o zakonu.
Predsjednik Republike Srpske Krajine duàn je da proglasi ponovo izglasani zakon u
Skup{tini.
^lan 80.
Predsjednik Republike Srpske Krajine moè traìti od Vlade da izloì stavove o pojedinim
pitanjima iz njene nadle`nosti.
^lan 81.
Predsjednik Republike Srpske Krajine se bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
Mandat predsjednika Republike Srpske Krajine traje pet godina.
Isto lice moè biti izabrano za predsjednika Republike najvi{e dva puta.
Izbor za predsjednika Republike Srpske Krajine mora se odràti najkasnije 30 dana prije
isteka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine kome mandat isti~e.
Prilikom stupanja na du`nost, predsjednik Republike Srpske Krajine pred Skup{tinom
polaè zakletvu koja glasi:
Zaklinjem se da }e sve svoje snage posvetiti o~uvanju suverenosti i cjeline teritorije
Republike Srpske Krajine, ostvarivanju nacionalnih interesa srpskog naroda ljudskih i
gra|anskih sloboda i prava, po{tovanju i odbrani Ustava i zakona, o~uvanju mira i blagostanja
srpskog naroda i svih gra|ana i da }u savjesno i odgovorno ispunjavati sve svoje du`nosti.
U slu~aju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike
Srpske Krajine produàva se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor
Predsjednika Republike Srpske Krajine.
368
Predsjednik Republike Srpske Krajine uìva imunitet kao poslanik. O imunitetu
predsjednika Republike Srpske Krajine odlu~uje Skup{tina.
^lan 82.
Predsjedniku Republike Srpske Krajine prestaje mandat prije isteka vremena na koje je
biran u slu~aju opoziva ili ostavke.
Kad predsjednik Republike Srpske Krajine donese ostavku on o tome obavje{tava javnost
i predsjednika Skup{tine.
Danom podno{enja ostavke predsjedniku Republike Srpske Krajine, prestaje mandat.
Ako je predsjedniku Republike Srpske Krajine prestao mandat prije isteka vremena na koje
je biran, du`nost predsjednika Republike Srpske Krajine vr{i predsjednik Skup{tine.
U slu~aju prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine prije isteka vremena
na koje je biran, izbori za novog predsjednika Republike Srpske Krajine moraju se odràti u
roku od 60 dana od dana prestanka mandata predsjednika Republike Srpske Krajine.
Ako je predsjednik Republike Srpske Krajine iz bilo kog razloga privremeno sprije~en da
vr{i svoju funkciju, zamjenjuje ga predsjednik Skup{tine.
Postupak izbora i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine ure|uje se zakonom.
^lan 83.
Predsjednik Republike Srpske Krajine odgovoran je gra|anima Republike Srpske Krajine.
Kad Skup{tina ocjeni da je predsjednik Republike Srpske Krajine prekr{io Ustav, pokre}e
postupak za njegov opoziv ako se o tome izjasni dvije tre}ine od ukupnog broja poslanika.
O opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine odlu~uje se neposrednim i tajnim
izja{njavanjem Predsjednik Republike Srpske Krajine je opozvan ako za opoziv glasa ve}ina
od ukupnog broja bira~a.
Ako bira~i ne opozovu predsjednika Republike Srpske Krajine, Skup{tina se raspu{ta.
V L A D A
^lan 84.
Vlada:
1. vodi politiku Republike Srpske Krajine i izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte
Skup{tine u skladu s Ustavom,
2. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{avanje zakona,
3. predlaè plan razvoja, prostorni plan, budèt i zavr{ni ra~un,
4. predlaè zakone, druge propise i op{te akte,
5. utvr|uje na~ela za unutra{nju organizaciju ministarstva i drugih organa uprave i
posebnih organizacija, postavlja i razrje{ava funkcionere u ministarstvima i posebnim
organizacijama,
6. usmjerava i uskla|uje rad ministarstva i posebnih organizacija,
7. vr{i nadzor nad radom ministarstva i posebnih organizacija, poni{tava ili ukida njihove
propise koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom koji je ona donijela,
8. daje mi{ljenje o prijedlogu zakona i drugog propisa op{teg akta koji je Skup{tini podnio
drugi predlaga~,
9. obrazuje stru~ne i druge slu`be za svoje potrebe,
10. obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom i zakonima.
369
^lan 85.
Vladu sa~injavanju prvi ministar Vlade i ministri.
Ako su prvi ministar Vlade i ministar izabrani iz reda poslanika, zadràvaju mandat
poslanika.
Prvi ministar Vlade i ministri uìvaju imunitet kao poslanici. O imunitetu prvog ministra
Vlade i ministra odlu~uje Vlada.
^lan 86.
Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasalo ve}ina od ukupnog broja poslanika.
Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Skup{tine bira se i Vlada.
^lan 87.
Vlada i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Predsjedniku Republike i Skup{tini.
Skup{tina moè izglasati nepovjerenje Vladi ili pojedinom njenom ~lanu.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi ili pojedinom njenom ~lanu moè podnijeti
najmanje 20 poslanika.
Glasanju o nepovjerenju Vladi moè se pristupiti tek poslije tri dana od dana podno{enja
prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
Vlada moè postaviti pitanje svog povjerenja u Skup{tini.
Predsjednik Republike Srpske Krajine moè predloìti Skup{tini razrje{enje pojedinih
~lanova Vlade.
Odluka o razrje{enju Vlade ili pojedinog njenog ~lana, smatra se usvojenom, ako je za nju
glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika.
Vlada i svaki njen ~lan mogu Skup{tini podnijeti ostavku.
Ostavka ili razrje{enje od du`nosti predsjednika Republike povla~i ostavku cijele Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je prestao mandat
zbog raspu{tanja Skup{tine ili razrje{enja du`nosti predsjednika Republike, ostaje na du`nosti
do izbora nove Vlade.
^lan 88.
Poslove dràvne uprave obavljaju ministarstva.
Ministarstva primjenjuju zakone i druge propise i op{te akte Skup{tine i Vlade kao i op{te
akte Predsjednika Republike, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravni nadzor i obavljaju
druge upravne poslove utvr|ene zakonom.
Ministarstva su samostalna u vr{enju Ustavom i zakonom odre|enih nadle`nosti.
Za obavljanje odre|enih poslova dràvne uprave obrazuju se organi uprave u sastavu
monistarstva, a za vr{enje stru~nih poslova obrazuju se posebne organizacije.
Zakonom se ure|uje organizacija i nadle`nost ministarstva organa uprave u njihovom
sastavu i njihovih organizacija.
Odre|ena upravna ovla{}enja zakonom se mogu povjeriti preduze}ima i drugim
organizacijama.
Sudovi i javna tuìla{tva
^lan 89.
Sudovi {tite slobode i prava gra|ana, zakonom utvr|ena prava i interese pravnih subjekata
i obezbje|uju ustavnost i zakonitost.
370
^lan 90.
Sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava, zakona i drugih
op{tih akata.
Niko ko u~estvuje u su|enju ne moè biti pozvan na odgovornost za mi{ljenje dato
prilikom dono{enja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivi~nog djela u~injenog
u vr{enju sudijske funkcije, ne moè biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine.
^lan 91.
Raspravljanje pred sudom je javno.
Radi ~uvanja tajne, za{tite morala, interesa maloljetnika ili za{tite drugih op{tih interesa,
zakonom se odre|uje u kojim se slu~ajevima u raspravi moè isklju~iti javnost.
^lan 92.
Sud sudi u vije}u.
Zakonom se moè odrediti da u odre|enim stvarima sudi sudija pojedinac.
^lan 93.
U su|enju u~estvuju sudije i sudije porotnici na na~in utvr|en zakonom.
Zakonom se moè propisati da u odre|enim sudovima i u odre|enim stvarima sude samo
sudije.
^lan 94.
Sudija ne moè obavljati slu`bu ili posao koji su zakonom utvr|eni kao nespojivi sa
sudijskom funkcijom.
^lan 95.
Sudijska funkcija je stalna.
Sudiji prestaje sudijska funkcija kad to sam zatraì ili kad ispuni uslove za starosnu penziju
utvr|enu zakonom.
Sudija ne moè biti protiv svoje volje razrje{en du`nosti, osim kad je osu|en za krivi~no
djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 6 mjeseci ili za ka`njivo djelo koje ga ~ini
nepodobnim za vr{enje sudijske funkcije, kad nestru~no i nasavjesno obavlja sudijsku
funkciju ili kad trajno izgubi radnu sposobnost za vr{enje sudijske funkcije.
Vrhovni sud u skladu sa zakonom utvr|uje postojanje razloga za prestanak sudijske funkcije
odnosno za razrje{enje sudije i o tome obavje{tava Skup{tinu.
Sudija ne moè biti premje{ten protiv svoje volje.
^lan 96.
Organizacija, osnivanje, nadle`nost i sastav sudova i postupak pred sudovima ure|uju se
zakonom.
Vrhovni sud je najvi{i sud Republike Srpske Krajine.
^lan 97.
Javno tuìla{tvo je samostalni dràvni organ kojigoni u~inioce krivi~nih i drugih zakonom
odre|enih ka`njivih djela i ulaè pravna sredstva radi za{tite ustavnosti i zakonitosti.
Javno tuìla{tvo vr{i svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.
Javni tuìlac ne moè biti pozvan na odgovornost za mi{ljenje dato u vr{enju tuìla~ke
funkcije, a u postupku pokrenutom zbog krivi~nog djela u~injenog u vr{enju tuìla~ke
funkcije ne moè biti pritvoren bez odobrenja Skup{tine.
371
^lan 98.
Osnivanje, organizacija i nadle`nost javnog tuìla{tva ure|uje se zakonom.
Javni tuìlac Republike Srpske Krajine vr{i funkciju javnog tuìla{tva u okviru prava i
du`nosti Republike Srpske Krajine.
^lan 99.
Javni tuìlac ne moè obavljati slu`bu i posao zakonom utvr|en ako nespojiv sa njegovom
funkcijom.
^lan 100.
Funkcija javnog tuìoca je stalna.
Javnom tuìocu ne moè prestati funkcija niti moè biti protiv svoje volje razrje{en
du`nosti, osim u slu~ajevima predvi|enim za sudiju na na~in utvr|en zakonom.
Narodna banka
^lan 101.
Republika Srpska Krajina ima Narodnu banku.
Status, organizacija, upravljanje i poslovanje Narodne banke ure|uje se zakonom.
Oruàne snage Republike Srpske Krajine
^lan 102.
Oruàne snage Republike Srpske Krajine ~ini teritorijalna odbrana Republike Srpske
Krajine.
Oruàne snage Republike Srpske Krajine po svom karakteru su odbrambene i sluè
isklju~ivo za odbranu teritorijalnog integriteta i dràvnog suvereniteta Republike Srpske
Krajine.
Ostala pitanja iz oblasti odbrane reguli{u se zakonom.
VI TERITORIJALNA ORGANIZACIJA
Op{tina
^lan 103.
Op{tina preko svojih organa, u skladu sa zakonom:
1. donosi program razvoja, urbanisti~ki plan, budèt i zavr{ni ra~un,
2. ure|uje i obezbje|uje obavljanje i razvoj komunalnih djelatnosti,
3. ure|uje i obezbje|uje kori{}enje gradskog, gra|evinskog zamlji{ta i poslovnog prostora,
4. stara se o izgradnji, odràvanju i kori{}enju lokalnih puteva i ulica i drugih javnih
objekata od op{tinskog zna~aja,
5. stara se o zadovoljavanju odre|enih potreba gra|ana u oblastima: kulture, obrazovanja,
zdravstva i socijalne za{tite, dru{tvene brige o djeci, fizi~ke kulture, javnog obavje{tavanja,
zanatstva, turizma i ugostiteljstva, za{tite i unapre|ivanja ìvotne sredine, i u drugim
oblastima od neposrednog interesa za gra|ane,
6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je
povjereno op{tini, obezbje|uje izvr{avanje propisa i op{tih akata op{tine,
7. obrazuje organe, organizacije i slu`be za potrebe op{tine i ure|uje njihovu organizaciju
i rad,
8. obavlja i druge poslove utvr|ene Ustavom i zakonom, kao i Statutom op{tine.
372
Sistem lokalne samouprave ure|uje se zakonom.
Republika Srpska Krajina moè zakonom povjeriti vr{enje pojedinih poslova odre|enoj
op{tini i prenijeti joj sredstva za te poslove.
^lan 104.
Za obavljanje Ustavom i zakonom utvr|enih poslova, op{tini pripadaju prihodi utvr|eni
zakonom.
Za zadovoljavanje potreba gra|ana u op{tini, sredstva se mogu prikupljati na osnovu
neposrednog izja{njavanja gra|ana, u skladu sa zakonom.
^lan 105.
Op{tina ima Statut kojim se na osnovu Ustava i zakona, ure|uju poslovi op{tine i
organizacija i rad organa op{tine, kao i druga pitanja od interesa za op{tinu.
Statut donosi Skup{tina op{tine.
^lan 106.
O poslovima op{tine gra|ani odlu~uju referendumom i preko svojih predstavnika u
Skup{tini op{tine.
Skup{tinu op{tine ~ine odbornici izabrani na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
VII JAMSTVA USTAVNOSTI
Ustavnost i zakonitost
^lan 107.
Zakon, drugi propis ili op{ti akt mora biti suglasan sa Ustavom.
Propis i drugi op{ti akt republi~kog organa mora biti suglasan sa zakonom.
Svaki drugi propis i op{ti akt mora biti suglasan sa zakonom i ostalim republi~kim
propisima.
^lan 108.
Zakon, drugi propis ili op{ti akt stupa na snagu najranije osmog dana od dana
objavljivanja osim ako iz naro~ito opravdanih razloga, nije predvi|eno da ranije stupi na
snagu.
^lan 109.
Zakon, drugi propis ili op{ti akt ne moè imati povratno dejstvo.
Samo se zakonom moè odrediti da pojedine njegove odredbe ako to zahtjeva op{ti interes
utvr|en u postupku dono{enja zakona, imaju povratno dejstvo.
Ka`njiva djela utvr|uju se i kazne za njih se izri~u prema zakonu, odnosno prema drugom
propisu koji je vaìo u vrijeme izvr{enja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis blaì
za u~inioca.
^lan 110.
Dràvni organi i organizacije koje vr{e javna ovla{}enja mogu u pojedina~nim stvarima
rje{avati o pravima i obavezama gra|ana ili, na osnovu zakona, primjenjivati mjere prinude
ili ograni~enja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome dana mogu}nost
da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi àlbu, odnosno upotrebi drugo
zakonom predvi|eno pravno sredstvo.
373
^lan 111.
Neznanje jezika na kome se vodi postupak ne smije biti smetnja za ostvarivanje prava i
inetresa gra|ana.
Svakome je zajam~eno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dràvnim organom ili
organizacijom koja u vr{enju javnih ovla{}enja rje{ava o njegovim pravima i du`nostima
upotrebljava svoj jezik i da se u tom postupku upoznaje sa ~injenicama na svom jeziku.
^lan 112.
Protiv rje{enja i drugih pojedina~nih akata sudskih, upravnih i drugih dràvnih organa,
kao i protiv takvih akata organa i oraganizacija koje vr{e javna ovla{}enja, donesenih u prvom
stepenu, moè se izjaviti àlba nadle`nom organu.
Zakonom se, u izuzetno odre|enim slu~ajevima, moè isklju~iti àlba, ako je na drugi
na~in obezbje|ena za{tita prava i zakonitosti.
O zakonitosti kona~nih pojedina~nih akata kojima dràvni organi i organizacije koje vr{e
javna ovla{}enja rje{avaju o pravima ili obavezama, odlu~uje sud u upravnom sporu, ako za
odre|enu stvar nije zakonom predvi|ena druga sudska za{tita.
Samo se zakonom moè izuzetno, u odre|enim vrstama upravnih stvari, isklju~iti upravni
spor.
Ustavni sud
^lan 113.
Ustavni sud odlu~uje o:
1. saglasnosti zakona, drugih propisa i op{tih akata s Ustavom,
2. saglasnosti propisa i op{tih akata republi~kih organa sa zakonom,
3. saglasnosti svih ostalih propisa, kolektivnih ugovora kao op{tih akata i drugih op{tih
akata sa zakonom i drugim republi~kim propisima,
4. sukobu nadle`nosti izme|u sudova i drugih organa,
5. saglasnosti Statuta ili drugog op{teg akta politi~ke stranke ili druge politi~ke organizacije
s Ustavom i zakonom,
6. zabrani rada politi~ke stranke ili druge politi~ke organizacije,
7. izbornim sporovima koji nisu u nadle`nosti sudova ili drugih dràvnih organa.
Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i drugih op{tih
akata koji su prestali da vaè, ako od prestanka vaènja do pokretanja postupka nije proteklo
vi{e od jedne godine.
^lan 114.
Ustavni sud ima 5 sudija.
Funkcija sudije Ustavnog suda je stalna.
Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na 5 godina i ne moè ponovno biti biran
na istu funkciju.
Sudija Ustavnog suda ne moè vr{iti drugu javnu funkciju.
Sudija Ustavnog suda uìva imunitet kao i poslanik.
O imunitetu sudije Ustavnog suda odlu~uje Ustavni sud.
^lan 115.
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kad to sam zatraì ili kad ispuni uslove za
ostvarivanje prava na starosnu penziju. Sudija Ustavnog suda se razrje{ava du`nosti kad bude
374
osu|en za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili dak trajno izgubi sposobnost za
vr{enje funkcije sudije Ustavnog suda.
Ustavni sud obavje{tava Skup{tinu o postojanju razloga za prestanak funkcije, odnosno za
razrje{enje sudije Ustavnog suda.
Ustavni sud moè odlu~iti da sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivi~ni
postupak ne vr{i du`nost dok tak postupak traje.
^lan 116.
Svako moè dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
Postupak pred Ustavnim sudom pokre}u dràvni organi, a drugi organi i organizacije
mogu ga pokrenuti kad ocjene da su im prava i inetredi neposredno provije|eni aktom ~ija
seustavnost i zakonitost osporava.
Ustavni sud moè i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.
^lan 117.
Ustavni sud odlu~uje ve}inom glasova sudija.
Odluka Ustavnog suda je op{te obavezna i izvr{na.
U slu~aju potrebe izvr{enje odluke Ustavnog suda obezbje|uje Vlada.
^lan 118.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon, drugi propis ili op{ti akt nije u saglasnosti s Ustavom,
taj zakon drugi propis ili op{ti akt prestaje da vaì danom objavljivanja odluke Ustavnog suda.
Kad Ustavni sud utvrdi da propis ili drugi op{ti akt dràvnog organa ili drugi propis ili
op{ti akt nije u saglasnosti sa zakonom, taj propis ili op{ti akt prestaje da vaì danom
objavljivanja odluke Ustavnog suda.
^lan 119.
Postupak pred Ustavnim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka odre|uju se zakonom.
Ustavni sud ure|uje svoju organizaciju.
Promjena Ustava
^lan 120.
Prijedlog za promjenu Ustava moè donijeti najmanje 10.000 bira~a, najmanje 20
poslanika, predsjednik Republike i Vlada.
O prijedlogu za promjenu Ustava odlu~uje Skup{tina dvotre}inskom ve}inom od
ukupnog broja poslanika.
^lan 121.
Skup{tina usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja
poslanika i stavlja ga na republi~ki referendum radi potvr|ivanja.
Akt o promjeni Ustava smatra se kona~no usvojenim ako se za njega na republi~kom
referendumu izjasni vi{e od polovinej ukupnog broja bira~a.
Akt o promjeni Ustava progla{ava Skup{tina.
^lan 122.
Za provo|enje promjene Ustava donosi se Ustavni zakon.
Ustavni zakon donosi Skup{tina dvotre}inskom ve}inom od ukupnog broja poslanika.
Ustavni zakon za sprovo|enje promjene Ustva progla{ava Skup{tina.
Ustavni zakon stupa na snagu istovremeno s promjenom Ustava.
375
^lan 123.
Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda na teritoriji Jugoslavije
i njenim dràvama i dalje graditi ~vrste dràvne veze sveu u cilju stvaranja zajedni~ke dràve
srpskog naroda.
Dio svoje nadle`nosti utvr|enim ovim Ustavom Republika Srpska Krajina prenijet }e na
saveznu dràvu u skladu s dogovorom o ure|enju Jugoslavije.
VIII ZAVR[NA ODREDBA
^lan 124.
Ovaj Ustav stupa na snagu danom progla{enja.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, god. II, br. 1, 2. 1. 1992., str. 1.
131
1991., prosinac 19.
Odluka Skup{tine SAO Krajine, Velike narodne skup{tine Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i Skup{tine SAO Zapadna Slavonija o progla{enju ustavnog
zakona za provo|enje Ustava Republike Srpske Krajine
Na osnovu ~lana 122. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti
Krajina, Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i
Skup{tina Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije, donijele su
ODLUKU O PROGLA[ENJU USTAVNOG ZAKONA ZA SPROVO\ENJE USTAVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Progla{ava se Ustavni zakon za sprovo|enje Ustava Republike Srpske Krajine, koji je usvojen
na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Krajine od 19. prosinca 1991. godine, na
sjednici Velike Narodne Skup{tine Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 19.
prosinca 1991. godine i na sjednici Skup{tine Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije
od 19. prosinca 1991. godine.
Predsjednik Predsjednik Predsjednik
Skup{tine Srpske Velike Narodne Skup{tine Skup{tine Srpske
Autonomne Oblasti Krajina, Srpske Oblasti Slavonija, Autonomne Oblasti
Mile Paspalj, s.r. Baranja i Zapadni Srem Zapadna Slavonija,
Ilija Kon~arevi}, s.r. Veljko Vukeli}, s.r.
U S T A V N I Z A K O N
ZA SPROVO\ENJE USTAVA
1. Primjena Ustava Republike Srpske Krajine
376
^lan 1.
Ustav Republike Srpske Krajine primjenjuje se danom kada ga proglasi Ustavotvorna
skup{tina Republike Srpske Krajine, ako u pogledu primjene pojedinih njegovih odredaba
nije Ustavom i ovim zakonom druga~ije odre|eno.
2. Primjena odredaba Ustava o organima Republike Srpske Krajine
^lan 2.
Odredbe Ustava koje se odnose na prava i du`nosti republi~kih organa, organizacija i
slu`bi primjenjuju se danom njihovog obrazovanja po odredbama Ustava.
^lan 3.
Izbori za poslanike u Skup{tini odràti }e se po zavr{etku rata i u vreme kad prestane
neposredna ratna opasnost.
Prve izbore za poslanike raspisat }e predsjednik Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske
Krajine.
Prvo zasjedanje Skup{tine po~e}e najkasnije u roku od 20 dana od dana izbora poslanika.
Prvo zasjedanje Skup{tine saziva predsjednik Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske
Krajine najkasnije 7 dana od dana odrànih izbora za poslanike.
Prvom sjednicom Skup{tine, do izbora predsjednika Skup{tine, rukovodi najstariji
poslanik.
Prvo zasjedanje Skup{tine traje do izbora Vlade i dono{enja budèta Republike Srpske
Krajine. Mandat poslanika u Ustavotvornoj skup{tini Republike Srpske Krajine prestaje
danom verifikacije mandata poslanika izabranih u Skup{tinu.
Ustavotvorna skup{tina Republike Srpske Krajine nastavlja s radom kao zakonodavna
skup{tina do izbora.
^lan 4.
Izbor predsjednika Republike Srpske Krajine odrà}e se istovremeno s izborima za
poslanike u Skup{tinu.
Prve izbore za predsjednika Republike Srpske Krajine raspisa}e predsjednik Ustavotvorne
skup{tine Republike Srpske Krajine.
Za period do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine prema odredbama Ustava
Republike Srpske Krajine (~lan 81) predsjednika Republike Srpske Krajine bira Ustavotvorna
skup{tina na prijedlog predsjednika Skup{tine.
Od Ustavotvorne skup{tine izabrani predsjednik Republike Srpske Krajine polaè zakletvu
predvi|enu Ustavom Republike Srpske Krajine.
^lan 5.
Predsjednik Republike Srpske Krajine polaè zakletvu i stupa na du`nost na dan
konstituisanja Skup{tine.
^lan 6.
Postupak izbora prvog ministra Vlade i ministara otpo~e}e na dan konstituisanja
Skup{tine.
Vlada }e se konstituisati i po~eti s radom na dan kad se izaberu njeni ~lanovi.
Za period do provo|enja izbora za Skup{tinu i predsjednika Republike po odredbama
Ustava Republike Srpske Krajine, Vlada }e se izabrati po odredbama Ustava. Predsjednik
377
Republike Srpske Krajine koji je izabran od Ustavotvorne skup{tine Republike Srpske Krajine
obrazuje Vladu koju potvr|uje Skup{tina.
^lan 7.
Izbor predsjednika, sudija i Ustavnog suda Republike Srpske Krajine izvr{i}e se po
proceduri utvr|enoj zakonom.
^lan 8.
Sudovi, javna tuìla{tva i javna pravobranila{tva nastavljaju s radom.
^lan 9.
Organizacije koje obavljaju djelatnost, odnosno poslove od posebnog dru{tvenog interesa
nastavi}e s radom kao javne slu`be od dana uskla|ivanja propisa u odgovaraju}oj oblasti.
3. Uskla|ivanje propisa s Ustavom
^lan 10.
Zakoni Srpske Autonomne Oblasti Krajine i drugi propisi ostaju na snazi do njihovog
uskla|ivanja s Ustavom Republike Srpske Krajine.
4. Zavr{na odredba
Ovaj Zakon stupa na snagu kad ga proglasi Ustavotvorna skup{tina Republike Srpske
Krajine.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, god. II, br. 1, 2. 1. 1992., str. 11.
132
1991., prosinac 24.
Odluka Narodne skup{tine SAO Zapadna Slavonija o pripajanju SAO Zapadna Slavonija
Republici Srpskoj Krajini
Na osnovu ~lana 5. Ustava Republike Srpske Krajine te ~lana 1. Statuta SAO Zapadne
Slavonije, slobodno izraène volje srpskog naroda na referendumu odrànom dana, 19. 5.
1991. godine, Skup{tina SAO zapadne Slavonije na svome 4. zasjedanju odrànom dana 24.
12. 1991. godine d o n o s i:
O D L U K U
o pripajanju SAO Zapadne Slavonije Republici Srpskoj Krajini
I
Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija pripaja se Republici Srpskoj Krajini.
Dosada{nje teritorije SAO Zapadne Slavonije ~ine jedinstvenu teritoriju Republike Srpske
Krajine.
II
Na dosada{njem teritoriju Srpske autonomne oblasti Zapadne Slavonije organizacija vlasti i
primjena propisa vr{i se u skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine.
378
III
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.
PREDSJEDNIK
NARODNE SKUP[TINE
Vukeli} Veljko, v.r.
M.P.
220
133
1991., prosinac 24.
Mogori}
Odluka MZ Mogori} o prihva}anju inicijative za osnivanje op}ine Medak Isto~ni Gospi}
MJESNA ZAJEDNICA MOGORI]
Broj: 15/1-1991.
Mogori}, 24. 12. 1991. g.
INICIJATIVNOM ODBORU ZA OSNIVANJE OP]INE
PREDSJEDNI[TVA OP]INE UDRU@ENIH MZ
MEDAK ISTO^NI GOSPI]
PREDMET: Odluka o prihva}anju
inicijative za osnivanje op}ine.-
U prilogu vam dostavljamo Odluku Zbora gradjana MZ Mogori}, o prihva}anju inicijative
za osnivanje op}ine, odnosno Predsjedni{tva op}ine udruènih MZ Medak Isto~ni Gospi},
te izbor na{eg delegata odbornika u Predsjedni{tvo.
Listu kadrova, koju nismo bili u mogu}nosti do danas srediti, dostavit }emo naknadno.
Uz zahvalnost na suradnji pozdravljamo.
Prilog: Odluka.
Predsjednik MZ:
D.
221
Korica v.r.
- - - - - - -
Na osnovu ~l. 8. stav l statuta Mjesne zajednice Mogori}, Zbor gradjana MZ Mogori}, odràn
24. 12. 1991., donio je
379
220
Okrugli pe~at: SFRJ, Skup{tina SAO Zapadna Slavonija.
221
Dane.
ODLUKU
o prihva}anju inicijative za formiranje op{tine, odnosno Predsjedni{tva
op{tine udruènih mjesnih zajednica Medak Isto~ni Gospi}.
I
Prihva}a se inicijativa, ustanovljena po Inicijativnom odboru za osnivanje op{tine, odnosno
formiranje predsjedni{tva op{tine na podru~ju udruènih mjesnih zajednica Medak Isto~ni
Gospi}.
II
U Predsjedni{tvo op{tine udruènih mjesnih zajednica Medak Isto~ni Gospi}, shodno
utvrdjenom dogovoru svih predstavnika udruènih MZ na sastanku, odrànom 18. 12. 1991.
u Metku, s podru~ja Mjesne zajednice Mogori} bira se jedan odbornik.
III
U Predsjedni{tvo op{tine udruènih mjesnih zajednica Medak Isto~ni Gospi}, s podru~ja
Mjesne zajednice Mogori}, ve}inom glasova, izabran RADAKOVI] MILAN, rodj. 1944.
VKV iz Mogori}a kbr. 40.
IV
U Mogori}u, 24. 12. 1991. Predsjedavaju}i zbora
gradjana MZ Mogori}
Br. 15 /1-1991. D. Korica v.r.
134
1991., prosinac 31.
Knin
Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 19. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 31. 12. 1991. godine u zgradi
op{tine soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr Milan Babi}, Risto Matkovi}, dr Vaso
Leàji}, Milan Bauk, Veljko Stojisavljevi}, Du{an Badà, Vuka{in Babi}, Du{an Vje{tica i
Milan Marti}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade dr Milan Babi}
predloìo je slijede}i
380
D n e v n i r e d
1. Informacija predsjednika Vlade oko angaòvanja mirovnih snaga UN-a.
2. Dono{enje Odluke o preangaòvanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav
milicije Krajine
3. Dono{enje Odluke o obaveznom no{enju grba Republike Srpske Krajine uniformisanih
slu`benih lica.
4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
5. Dono{enje Odluke o postavljanju tabla na javnim putevima sa grbom Republike Srpska
Krajina i natpisom Republika Srpska Krajina.
6. Dono{enje Odluke o zabrani izvoza hrane, ìve stoke i druge robe s teritorija Republike
Srpska Krajina.
7. Dono{enje Krivi~nog zakona Republike Srpska Krajina.
Ad/1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi}, te je istakao da je prisustvovao sjednici
Predsjedni{tva Jugoslavije, a saop{teno je da }e Predsjedni{tvo na sutra{njoj sjednici prihvatiti
plan Sajrusa Vensa oko razmje{taja mirovnih snaga. Dostavljena mu je ta koncepcija
angaòvanja mirovnih snaga, u su{tini ista kao i ranije.
Po tom planu angaùju se vojne i policijske snage UN-a i definisane su ~etiri oblasti koje
se demilitarizuju i tretiraju kao teritorija pod za{titom UN-a. Pozitivno, u odnosu na raniju
koncepciju je da se mogu oformiti regionalne snage policije i zadràti oru`je u skladi{tima,
pod nadzorom UN-a.
Predsjednik Babi} je ponovio poznate stavove Vlade uz obrazloènje da je takva za{tita
UN-a za nas nesigurna, jer se vodi na {est mjeseci, a za svako produènje boravka mirovnih
snaga potrebna je saglasnost svih stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti.
Predsjednik Babi} je primjetio da neka stalna ~lanica Savjeta bezbjednosti moè staviti veto
na produènje boravka mirovnih snaga.
Na to mu je odgovoreno da armija garantuje sigurnost, a nalazi}e se uz rub Krajine. Zatim
je istakao da je ponu|ena koncepcija neprihvatljiva i iz tog razloga {to su teritorija koje se
stavljaju pod za{titu, prostorno iscjepkane.
Istakao je zahtjev da se jedinstveno defini{e Krajina, tj. da se spoji Sjeverna i Ju`na Krajina
i pripoji teritorija Jasenovca i Oku~ana, a da se Isto~na Slavonija defini{e kao Isto~na Krajina.
Zatraìo je da se armija formalno zadrì na teritoriji Krajine, radi o~uvanja subjektiviteta
jugoslovenskog prostora i Krajine kao dijela Jugoslavije i da se ne raspuste jedinice
Teritorijalne odbrane.
Dr Milan Babi} je istakao da se s obzirom na neslaganje s tom koncepcijom ne}e
suprostaviti odlukama Predsjedni{tva jer bi izazvali haos i potpunu destabilizaciju, ali }e u ime
Vlade i Skup{tine zastupati i dalje svoju koncepciju. Na nivou Predsjedni{tva Jugoslavije je
re~eno da }e ono snositi posljedice za sve odluke, a i dati garanciju u ime Predsjedni{tva
Jugoslavije. Na nivou Predsjedni{tva Jugoslavije je prihva}en plan Sajrusa Vensa koji sadrì
koncept ure|enja budu}e Jugoslavije, jer predlaè mje{avinu federacije izme|u Srbije i Crne
Gore, konfederacije izme|u Bosne i Hercegovine i Makedonije i asocijacije izme|u Hrvatske
i Slovenije. U tom planu nije definisan prostor Krajine.
Predsjednik Babi} je istakao da se s na{e strane mora u~initi sve da se stvore uslovi za
sigurnost. Kao prvo pruà nam se mogu}nost formiranja regionalne policije. Drugo moèmo
381
zadràti {to vi{e sredstava i vojne tehnike i tre}e moramo pripremiti ljudstvo da preuzme ta
sredstva i tehniku. Trebamo nastojati da se mirovne snage rasporede na rubnim prostorima
Krajine, a formalno u unutra{njosti i unutra{nju kontrolu policijskih nadzornika od strane
UN-a svesti na minimum. Bez obzira {to su trupe UN-a mirovne snage njihovo angaòvanje
naginje jednom politi~kom rje{enju, jer nas defini{u kao specijalni teritorij.
Risto Matkovi} kaè da postoji opasnost da kad do|u mirovne snage da hrvatska strana
kaè im da odlaze, jer priprema ratne operacije, {ta bi se desilo? Smatra da treba bar
djelomi~no razoruàti Hrvatsku, jer }e nas lako zadesiti sudbina svih teritorija koje su bile pod
kontrolom UN-a. Isti~e da Vlada treba ostati pri ranije zauzetim stavovima.
Milan Marti} isti~e da trebamo na}i na~in da zadrìmo tehniku i ljudstvo.
Risto Matkovi} kaè da je za razliku od Bosanske krajine, za na{u Krajinu va`no {to smo
uveli svoju miliciju i vlast da za{titi na{ teritorij.
Dr. Milan Babi} isti~e da moèmo biti zadovoljni sa specijalnim statusom koji nam nude
UN-e, jer smo na taj na~in izuzeti iz Republike Hrvatske.
Jednoglasno su podràni ranije zauzeti stavovi u vezi angaòvanja mirovnih snaga UN-a.
222
Ad/2.
Predsjednik Babi} predlaè da se sa dana{njim datumom donese Odluka o pove}anju
rezervnog sastava milicije, na taj na~in da se u svakoj op{tini formira bataljon, a brigada na
podru~ju centara bezbjednosti.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je done{ena Odluka o preangaòvanju teritorijalne odbrane Krajine u rezervni
sastav milicije Krajine.
Ad/3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} i istakao da svi slu`benici
javnih preduze}a trebaju nositi oznake na uniformama i to grb Republike Srpska Krajina.
Drugih predloga i primjedbi nije bilo, te je predlog Odluke stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donosena Odluka o obaveznom no{enju grba Republike Srpske Krajine
uniformisanih slu`benih lica.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je dr Milan Babi} te je istakao da je po Vensovom planu
za lokalnu miliciju predvi|en srazmjeran sastav stanovni{tva i to prije oruànih sukoba. Isti~e
da iskrsavaju problemi u op{tinama Slunj, Drni{, djelomi~no Vrlika i Petrinja, te predlaè
rje{enje na taj na~in da se konkretno Sisak administrativno veè za op{tinu Petrinja i na taj
na~in pove}a procent srpskog stanovni{tva u Petrinji. Predpostavlja se da }e hrvatske vlasti
traìti vra}anje stavnovni{tva.
Milan Marti} predlaè dono{enje odluke o zabrani povratka stanovnicima koji su
u~estvovali u neprijateljskim oruànim formacijama.
382
222
Dr Milan Babi} predlaè da tuìoci preduzmu radnje u skladu sa zakonom prema licima
koji su u~estvovali u neprijateljskim formacijama protiv srpskog naroda.
Du{an Badà navodi primjer da je povjerenik Sabora Hrvatske za op{tinu Obrovac
podigao optu`nicu protiv 120 Obrov~ana.
Risto Matkovi} kaè da bi se u javnosti trebala stvoriti atmosfera progona lica koji su
po~inioci krivi~nog djela u~estvovanja u neprijateljskim snagama.
Za diskusiju se nije nitko javio.
Predlog Odluke je zatim stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
Ad/5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je dr Milan Babi}, te isti~e potrebu
postavljanja grani~nih oznaka na svim putevima na ulazu u Republiku Srpska Krajina.
Drugih predloga nije bilo, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o postavljanju tabla na javnim putevima sa grbom
Republika Srpska Krajina i natpisom Republika Srpska Krajina.
Ad/6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.
Predloìo je da se iznimke od ove Odluke dozvole odlukom Vlade.
Za diskusiju se nije niko javio, te je ista stavljena na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o zabrani izvoza hrane ìve stoke i druge robe s teritorija
Republike Srpska Krajina.
Ad/ 7.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} koji je istakao da je ovaj
zakon u skladu sa op{tim odredbama Krivi~nog zakona Jugoslavije. U ovom zakonu je
predvi|ena mogu}nost izricanja smrtne kazne i to za kvalifikovane oblike ubistva. To je u
skladu sa Ustavom Republike Srpske Krajine, jer on predvi|a odredbu da se smrtna kazna
moè izuzetno izre}i za najteì oblik krivi~nog djela protiv ìvota ljudi i tijela. Risto Matkovi}
je obrazloìo sva krivi~na djela po poglavljima i istakao da su identi~ni Krivi~nom zakonu
Srbije i u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine. Nabrojio je neka nova krivi~na djela u
ovom Zakonu. Risto Matkovi} apeluje da se Krivi~ni zakon usvoji na osnovu ~lana 87.
Poslovnika Skup{tine Republike Srpske Krajine i da se podnese Skup{tini na prvom
slijede}em redovnom zasjedanju. Jo{ dodaje da Zakon sadrì standardne me|unarodne
norme kao komparativna krivi~na zakonodavstva. U prelaznim i zavr{nim odredbama ovog
Zakona stoji da stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Glasniku Krajine. Zbog
nemogu}nosti da se sada objavi, a po{to je u pitanju Krivi~ni zakon mora se utvrditi
minimalni vakacio legis, te predlaè da Zakon stupi na snagu danom dono{enja.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te je predlog Zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Krivi~ni zakon Republike Srpska Krajina.
Isti se prilaè zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio
383
Risto Matkovi}, kaè da je dobio dopis o unskoj pruzi, te da moramo posti}i na Saveznom
nivou ravnopravan poloàj kao preduze}e, jer Hrvatska pokazuje interes u vezi unske pruge.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila s radom.
Zapisni~ar PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} dr Milan Babi}
HR-DAZ, Vlada RSK
384
A
Abraza Milka, 250
A}imovi} Nikola, 220
Adì} Blagoje, 296, 297, 299, 305, 309, 312,
317, 325, 330, 337, 352, 353
Aleksi} Miodrag, 252
Alin~i} \uka, 59
Ani}-Ivi~i} Zvonimir, 26
Antoni} Mirko, 250
Arhadì} Mladen, 154
Atanasije, episkop, 295
B
Babi} Milan, 23, 25-27, 32-36, 40-43, 46-49,
54-56, 66, 67, 84, 85, 87, 100, 111, 118,
127, 143, 152-154, 159-161, 165, 179, 181,
182, 186, 187, 192-195, 197, 199, 200-202,
205-209, 211, 217, 219-222, 224, 231-233,
236, 239-241, 245, 248, 253-256, 258-261,
264, 266, 272, 273, 275, 276, 278-286, 290,
291-293, 295, 302, 335, 351-356, 380-384
Babi} Vuka{in, 186, 192, 197, 205, 211, 231,
233, 236, 239, 248, 255, 256, 258, 261, 264,
272, 280, 282, 283, 290, 351, 352, 354, 380
Badà Du{an, 192, 194, 197, 203, 211, 221,
233, 255, 256, 272, 273, 280, 284, 285, 290,
293, 351, 352, 354, 380, 383
Bagi~evi} Stevan, 170
Bajramovi} Sejdo, 296
Bakari} Vladimir, 37, 51, 92, 94
Bala} Branko, 24
Balti} Mila, 251
Bari{i} Joso, 220, 221
Bari{i} Joso Bili, 221
Basta Rade, 171
Bauk Milan, 186, 192, 197, 203-205, 211, 213,
221, 222, 231, 233, 237-239, 248, 255, 256,
258, 264-266, 272, 280, 285, 290, 293, 351,
354, 380
Be}kovi} Matija, 101
Beki} Stevan, 99
Bekut Milan, 62
Bekut Mile, 62
Berber Stojan, 70
Beri} Damjan, 257
Bezbradica Nikola, 221
Bili} Drago, 26
Bili} Mi{o, 29, 30
Bilu{i} Vlade, 95
Boban Ljubo, 94
Bogi}evi} Bogi}, 317
Bogunovi} Jovan, 271
Bojinovi} Milo{, 190
Bolti} \or|e, 171
Boljkovac Josip, 66, 67, 97-99, 104, 129, 342
Bonaparte Napoleon, 150
Bori} Milan, 268
Borisav Jovi}, 291
Borojevi} Milan, 171
Bosanac Jerej, 43
Bosanac Savo, 47
Bosini} Milan, 296
Bosni} Mile, 338, 339
Bo{kovi} Ru|er, 144
Bo{kovi} Slobodan, 190
Boàni} Bo{ko, 135, 267
Boì} Milan, 136, 137
Brakus Nedeljko, 268, 269
Brandt Willy, 93
385
KAZALO IMENA
Brki} Branko, 249
Brklja~ Stevo, 250
Broz Josip Tito, 38, 94, 129, 146, 149, 150,
190, 215
Brozovi} Dalibor, 29
Bubonja Jovan, 25
Bu}in Nenad, 101
Budak Mile, 93
Bukarica Milan, 271
Bulatovi} Momir, 253
Bulj Drago, 249, 250
Buzan~i} Boris, 96
C
Cari} Nikola, 250, 251
Carrington Peter, 221-224, 232, 242, 246, 253,
273, 292
Cesar Ivan, 91
Cindri}, 95
Cokli} Branko, 250
Coklin Ranko, 251
Crn~evi} Brana, 101
Cvetojevi} Ljubomir, 250
Cviji}, 338
Cviji} Drago, 100
Cvitan Onesin, 100
Cvjetkovi} Du{an, 119, 171
Cvjetkovi} \uro, 171
^
ârnojevi} Arsenije, 31
ênak Mara, 170
êtnik Stevan, 26
î~a Du{an, 170
î~a Milo{, 170
ôlovi} Uglje{a, 24
ûturilo Vladimir, 60
D
Daki} Mile, 40, 43, 45, 48, 53, 89, 103
Daljug Du{anka, 154
Damjani} Petar, 220, 221
Damjanovi} \or|e, 231
Degoricija Slavko, 67
Deli} Milan, 171
De{i} Sava, 25
Devi} Milka, 251
Dikli} Milorad, 269
Divac Vlade, 100
Divjakinja Mi}o, 99
Dmitrovi} Branko, 157, 178, 185, 186, 340
Dmitrovi} Gordana, 171, 204, 252
Dmitrovi} Ratko, 100
Dobri} Milka, 99
Dobri} Simo, 70
Dobrijevi} Branko, 24
Dobrijevi} Jadranka, 56
Dobrijevi} Mirko, 27, 221
Dobrijevi} Nada, 252
Dokmanovi} Slavko, 47
Domitrovi} Branko, 296
Dozet Milorad, 250
Dozet Miodrag, 191, 251
Dragi~evi} Boò, 24
Dragosavac Du{an, 28
Dra{kovi} Vuk, 277
Draì} Milica, 170, 249, 250
Draì} Slobodan, 249
Drnov{ek Janez, 317
Drpa Desanka, 250, 251
Dubaji} Dragan, 186
Duji} Nedeljko, 221
Duki} Dalibor, 250
Duki} Nikola, 119
Duman~i} Joso, 230
D`
Dàdì} Petar, 100
Dàkula Veljko, 49, 154-156, 296, 339, 347,
348, 350
Dàì} Petar, 93
\
\eki} Nikola, 61
\ilas Bo{ko, 24
\odan [ime, 31
386
\uji} Ilija, 255
\uki} \uro, 100
\ureti} Veselin, 32
\uri} Mirjana, 26
\urko Milorad, 250
E
E}imovi} Du{an, 355
Ekme~i} Milorad, 131
Ercegovac Ana, 251
Ercegovac Bogdan, 280
Erenrajh Max, 93
Ergarac Du{an, 56
F
Frank Josip, 51
Funduk Uro{, 251
Fu{tar Stanko, 91
G
Gabelica Ivan, 91
Ga}e{a Milorad, 171
Ga}e{a Rajko, 197
Gajica Vojin, 26
Gambiroà Zvonko, 24
Gapi} Stana, 296
Gavrilovi}, 149
Gavrilovi} Branko, 100
Glavljevi} Nikola, 171
Gnjidi} Marko, 26
Gnjidi} Radojka, 171, 252
Goulding Marrack, 292, 293, 315, 316
Grabuncija Sava, 252
Gra~anin Petar, 291
Grahovac An|elko, 181, 182, 187
Graovac Marinko, 271
Graovac Stevan, 271
Grbi} Milan, 268, 269
Grbi} Mi{o, 269
Gr~i} Petar, 138, 139
Gunduli} Ivan, 144, 150
H
Hadì} Goran, 154, 230, 292, 296, 312
Hasodi} Mesud, 221
Himmler Heinrich, 129
Hitler Adolf, 128, 129, 145
I
Ili} Bosiljka, 68, 69
Ili} Nada, 105
Ili} Rade, 105, 170
In|i} Milan, 185, 186
Ivani} Ilija, 251
Ivanovi} Milan, 296
Ivanovi} Milutin, 154, 156
Ivkovi} \uro, 252
Izetbegovi} Alija, 102, 190, 253, 282, 283, 297,
321, 336
J
Jak{i} Janko, 60
Jak{i} Nada, 251
Janekovi} Dara, 100
Jano{evi} Marijan, 170
Janjanin To{o, 138, 139
Janji} Milo{, 170
Jaroslav, 328
Jasi} Stevo, 49
Jevremovi} Pavle, 296
Joki} êdomir, 252
Joki} Zdravko, 70
Jovi~i} Milorad, 240
Jovi} Borisav, 101, 253, 291, 296, 306-308, 310-
312, 315, 317, 325, 333-335, 337, 338, 340,
341, 343-351, 353
Jovi} Du{an, 196, 266
Jovi} Radovan, 250
Jureti} Marinko, 154, 156
Juri~ Perica, 97, 100
K
Kablar Jovo, 24
Kadijevi} Veljko, 253, 291, 292, 297, 299, 305,
306, 317, 345, 352
387
Kalambura Adam, 99
Kalini} Branko, 171
Karadì} Radovan, 147, 253, 296, 297, 302, 308,
319, 323, 324, 335-337, 343, 345, 346, 349,
350
Kara|or|e, 319, 326
Karapetrovi} Mladen, 186
Kardelj Edvard, 38, 94, 324
Kartelo Milovan, 221
Kasapi} Rajko, 187
Kasum Du{an, 255, 256, 355
Kati} Branko, 250, 251
Kati} Jovan, 186, 192, 197, 203-206, 233, 236,
255, 258, 264, 265, 272, 280, 290, 351, 354
Kesi} Nikola, 61
Kljaji} Branko, 251
Kljaji} Rade, 154
Kneèvi} Aleksandar, 24
Kneèvi} Ilija, 170
Kneèvi} Jovan, 252
Kohl Helmut, 93
Kolundì} Radivoje, 26
Komazec Slobodan, 34, 49
Komazec Stevo, 171
Komazec @eljko, 171
Komneni} Borka, 296
Kon~ar \uro, 105
Kon~arevi} Ilija, 229, 296, 318, 337, 357, 376
Konti} Vesna, 249, 250
Kora} Stanko, 49
Korica Dane, 379, 380
Korlat Du{an, 249
Korlat Ratko, 252
Kosanovi} Marija, 63
Kosanovi} Vaso, 43
Kosti} Branko, 241, 242, 246, 253, 257, 260,
266, 272, 280, 290, 291, 296, 305, 307, 308,
310, 311, 314, 316, 318, 322, 324, 326, 327,
331, 335, 337-339, 341, 342, 344, 347-349,
350, 352, 353
Kosti} Jugoslav, 296, 341, 347
Kosti} [piro, 245
Kova~evi} Bo{ko, 26
Kova~evi} Drago, 25, 26
Kova~evi} Mi}o, 105
Kova~evi} Rade, 105
Kralj Petar, 170
Kramari} Zlatko, 100
Kresoja Du{an, 70
Kresojevi}, 49
Kresojevi} Branko, 170
Kresovi} \uro, 251
Kresovi} Milan, 269
Kri~kovi} Du{anka, 171
Krivoku}a Milorad, 251
Krivo{ija Slavko, 296
Krmar @eljko, 59
Krneta Milan, 26, 143, 152-154
Krneta Mileva, 251
Krneta Uro{, 24, 26
Ku~an Milan, 190
Kuga Radojka, 170
Kupre{anin Pajo, 105
Kupre{anin Vojo, 185
Kuèt Veljko, 271
Kvartu~ Du{ko, 249
L
La~a Ante Niko, 220
Laki} Zdravko, 29
Lali} Borka, 27, 165, 167, 177, 185, 208, 222,
232, 237, 241, 254, 256, 258, 261, 266, 273,
295, 384
Lali} Du{an, 26
Lali} @eljko, 171, 250, 251
Lan~uànin Milan Kameni, 277
Lari} Vitomir, 221
Latas \or|e, 68, 69
Leài} Vaso, 192, 197, 203, 205, 211, 221, 231,
255, 256
Leàji} Rajko, 271
Leàji} Vaso, 205, 237, 238, 261, 264, 266, 280,
285, 290, 293, 351, 354, 356, 380
Li~ina Damir, 43
Li~ina Ratko, 41, 43, 49, 50, 54
Livada Svetozar, 347
Lon~arevi} Ljuban, 99
Longin, episkop, 32
Lovri} Drago, 251
388
Luki} Vojislav, 33-35
Lukijan, episkop, 295
Lj
Ljiljak Mica, 251
M
Macura Lazar, 25-27, 52, 192, 205, 207, 211,
221, 231, 233, 235, 248, 255, 258, 259, 264,
272, 280, 290, 351, 354
Macura Rajko, 221
Ma~ek Vladko, 150
Makedonski Aleksandar, 150
Maksi} Milivoje, 296, 297, 324, 328-330, 332,
333, 352, 353
Malba{a Milan, 31
Maleti} Borislav, 154, 155
Malobabi} Du{an, 158
Malo~a Mate, 26
Maljkovi} Radovan, 280
Mandi} \uro, 204
Mandi} Jasminka, 119
Mandi} Jovan, 105
Mandi} Nikola, 70, 71
Mandini} Neboj{a, 27, 143, 152-154, 186
Mandu{i} Vuk, 6
Mareti} Milan, 221
Mari~i} Veljko, 191
Marijanovi} Branko, 28, 31
Marinkovi} Radoslav, 189
Marjanovi} Branko, 132
Marjanovi} Ljubomir, 185, 186
Marjanovi} Pavao, 24, 27, 143, 152-154
Markovi} Ante, 189, 190, 195, 291
Markovi} Miroslav, 187
Marti} Milan, 186, 192, 197, 198, 205-207,
221, 231, 233, 234, 256, 258, 259, 264, 275,
276, 278-280, 282, 284, 290, 296, 308, 317,
323, 341-343, 347, 351, 353, 354, 380, 382
Marti} Stevan, 138, 139
Martinovi}, 99
Martinovi} Boris, 170
Masla} Miroslav, 220
Masli} Andjelko, 296
Mati} Stojan, 6
Matija{evi} Ranka, 296
Matija{evi} Velibor, 43, 56, 82, 84, 131, 167,
168, 179, 181, 233, 236, 245, 260
Matkovi} Risto, 57, 152, 167, 186, 190, 192,
193, 197, 198, 203, 205, 206, 211, 213, 221,
231-234, 236-240, 248, 249, 251, 252, 254-
258, 261, 264, 265, 280, 282-285, 290, 296,
307, 308, 314, 316, 317, 323, 326, 332, 346,
349, 351-356, 380, 382, 383, 384
Maìbrada Sava, 26
Medakovi} Dejan, 102
Medi} Sre}ko, 296
Medi} Tihomir, 25, 26, 190
Meni}anin Marjan, 170
Mesar Rade, 170
Mesi} Stjepan, 29, 66, 317, 326, 331, 342
Mihajlov Mileta, 70
Mihi} Dragan, 154
Mijo~evi} Vinko, 117
Mikeli} Borislav, 79
Milenkovi} Borivoj, 101
Mileta Mihajlov, 70
Mileti} Milenko, 154
Mili~evi} Milan, 170
Mili} od Ma~ve, 33
Mili} Slavko, 158
Mili} [piro, 285
Milo{evi} Mi{a, 240
Milo{evi} Slobodan, 97, 126, 132, 160, 190,
232, 259, 260, 277, 292, 293, 296, 297, 304-
306, 317, 325, 344, 345, 349, 352, 353
Mindi} Nikola, 70
Miri} Milorad, 171
Miri} Niko, 251
Miri} Ninko, 250
Miri} Petar, 63
Mirkovi} Jovan, 100
Mitrovi} Aleksandar, 87
Mitrovi} Radovan, 154
Mla|enovi} Mira, 187
Mlinar Bo{ko, 271
Mlinar Miroslav, 28, 29, 31, 99
Moljkovi} \uro, 100
Mom~ilovi}, 64, 251
389
Mom~ilovi} Mom~ilo, 251
Mraovi} Stevan, 89, 103
Mr|enovi} Mirko, 154, 155
Mu}i} Marko, 250
Mussolini Benito, 145
Musulin Dragan, 296
N
Nevajdi} Milan, 171
Nikanor, episkop, 32
Nikolaj, episkop, 32
Nikoli} Radivoje, 252
Nikoli} Vinko, 97
Novak Kilibarda, 149
Novakovi} Slavko, 250
O
Obradovi} Dositej, 144
Obradovi} Jerej, 43
Obrenovi} Milo{ , 170, 190, 319, 320, 326
Obrenovi} Vaso, 171
Opa~i} Du{an, 56
Opa~i} Du{ko, 170, 250
Opa~i} Goran, 276
Opa~i} Jovan, 1, 5, 6, 20, 23, 36, 43, 45, 48, 49,
53, 55, 236, 245
Opa~i} Obrad, 125
P
Paji} To{o, 197
Paraga Dobroslav, 292, 320
Parilovi} Stevo, 250
Parmalada Boris, 29
Paspalj Mile, 186, 245, 293, 296, 313, 324, 331,
332, 334, 343, 344, 357, 376
Paveli} Ante, 51, 90, 94, 98, 129
Paveli} Kre{imir, 91
Pavlica \uro, 251
Perez de Quellar Javier, 258, 261, 264, 272
Peri}, 65
Peri} Rajko, 254
Peri{a Miroslav, 221
Pernar, 90
Perovi} Ljubomir, 70
Pe{ut Mile, 296
Petkovi} Du{an, 249
Petkovi} Milorad, 250
Petrinac Branko, 185
Petrovi} \uro, 251
Petrovi} Njego{ Petar, 144, 319
Petrovi} Rastislav, 41
Pijade Mo{a, 314
Pjeva~ Dragan, 170
Plavljani} Nikola, 185
Pokrajac Branko, 60
Popovi} Bogdan, 252
Popovi} Bogoljub, 28, 30
Popovi} Branko, 154, 155
Popovi} Jovan, 56
Popovi} Jovo, 100
Popovi} Milenko, 95
Popovi} Nikola, 24
Popovi} Petar, 96
Popovi} Rade, 170
Popovi} Sava, 27, 57, 260
Popovi} Veljko, 26, 27, 56, 58, 104
Popratnjak Mira, 251
Pre~enica Du{an, 99
Predojevi} Vaso, 75, 76
Predovi} Du{an, 49
Pregl @ivko, 190
Preradovi} Petar, 144
Prese~an Ivan, 101
Pribi~evi} Boris, 170
Priji}, 347
Pupin Mihajlo, 144
R
Ra~an Ivica, 2, 29, 30, 99
Radeli} Ranko, 154
Radi} Predrag, 187, 296, 319, 322, 324, 325,
336, 339, 345, 349
Radovi} Amfilohije, 100
Radulovi} Jovan, 28, 30, 192, 259
Radulovi} Rade, 26
Ragu` Jak{a, 144
Rajkovi} @eljka, 250, 251
390
Raj{i} Savo, 43
Raj{i} Simo, 39, 47, 56
Ranovi} Predrag, 296
Rapaji} Milan, 171
Rastovi} Branka, 250, 251
Rastovi} David, 33-35, 40-43, 48, 66, 143
Rastovi} Tanja, 170, 250
Ra{i} Stevo, 170
Ra{ko Boro, 240
Ra{kovi} Jovan, 7, 15, 17, 18, 31-33, 36, 40, 41,
43-45, 48-50, 54, 55, 72, 127, 132, 144,
208, 209, 245
Ratkovi} Milan, 100
Ratkovi} Stevan, 155
Rebi} Branko, 171, 185, 186
Relja Zvonko, 221
Ribar Ivan, 90
Rkman Marko, 251
Rodi} Mirjana, 257
Roksandi} Dragan, 170
Rudi} Milan, 171
Rupi} Mate, 2
Rusi} Milan, 24, 26
Ru{nov Mara, 170
Ruì} Bo{ko, 269
S
Salati} Spasoje, 70
Salti} Du{an, 170
Sambolec Vladimir, 96
Sa{i} Ilija, 154-156, 296, 305, 306, 327, 349,
350
Savi} Branko, 26
Savi} Miodrag, 100
Sekuli} Savo, 27
Senkovi} \ura|, 6
Shakespeare William, 319
Silajdì} Haris, 323, 324
Sinobad Irena, 171
Sladi} Ante, 221
Sladi} Zlatibor, 26
Slijep~evi} Ljubica, 251
Smiljani} Du{an, 26
Smiljani} Krste, 26
Smol~i} Kata, 230
Stambolija Dragana, 296
Stani} Goran, 171
Stankovi} Zoran, 296
Star~evi} Ante, 51, 98
Starevi} Du{an, 49, 170, 192, 233-236, 249,
250, 258, 260
Stefanovi} Karadì} Vuk, 144
Stjelja Gojko, 24, 26
Stojanovi} Radovan, 68, 69
Stojanovi} Zoran, 277
Stojisavljevi} Veljko, 285, 290, 351, 354, 380
Stojkovi} Momir, 240
Stojsavljevi} Veljko, 192, 195, 197, 233, 248,
255, 256, 272, 280
Stokrp Ljubomir, 170
Sukur @ivko, 154
Sulimanac Josip, 28, 29
Sumeni} Milenko, 120
Su`njevi} Nikola, 170, 250
Svitlica Nada, 170
[
[arac Milan, 24
[arenac Slobodan, 296, 297, 352
[a{i} Nikica, 167
[e{elj Vojislav, 46, 275, 276-279, 292
[ijan Branka, 251
[impraga Branko, 192, 197, 203, 211, 221, 231,
233, 235-237, 248, 255-258, 260, 264, 266,
272, 280, 290, 351, 354
[impraga Sre}ko, 25, 26
[impraga Vladimir, 154, 155
[imprega Branko, 205
[kanata Krsto, 100
[olaja Ljubica, 240
[pegelj Martin, 78, 129, 148
[pehar Rudolf, 270
[tegljaji} Stanislav, 30
[tikovac Petar, 192, 193, 197, 233, 248, 251,
255, 256, 258, 260, 264, 272, 280, 282, 290,
293, 351, 354
[tikovi} Petar, 49
[trbac Milan, 170
391
[trbac Radovan, 58, 171
[tula Mila, 100
[uput Biljana, 250, 257
[u{a Vojin, 296
[uvar Stipe, 2, 94
T
Tankosi} Branko, 26
Tanjga Radoslav, 26, 41, 43, 45, 50, 56, 209
Tanjga Veljko, 26
Tarbuk Milan, 260, 280, 282-285, 290, 293,
296, 326, 351, 354
Ta{i} Nikola, 296
Tenèra Antun, 95
Tesla Nikola, 144
Todorovi} Ilija, 170
Tojagi} Stevan, 61, 119
Toli} Nikola, 100
Trbojevi} Pero, 185, 186
Trifunovi} Vlado, 266, 267
Tu|man Franjo, 2, 15, 17, 18, 30, 31, 45, 91, 93,
94, 97, 98-102, 129, 148, 154, 155, 190,
232, 292, 305, 306, 314, 315, 320, 325, 327,
337, 341, 342, 344
Tumbas Neboj{a, 154
Tupurkovski Vasil, 87, 317
Turajli} Nikola, 250
U
Urukalo Dragan, 220, 221
Uzelac, 322
Uzelac Predrag, 268, 269
V
Vajagi} Bogdan, 47, 183
Van den Brook Hans, 242
Vance Cyrus, 275, 282, 291, 297, 299, 302, 305,
306, 321, 328, 329, 335, 344-347, 350, 352,
381, 382
Varat Nikola, 105
Vasiljevi} Jovan, 154, 155
Vasiljkovi} Dragan, 206, 276, 278
Veinans Henry, 232, 239, 253
Veseli} Gavri} Sofija, 70
Veselinovi} Milena, 171
Veselinovi} Sergej, 41, 43, 56, 82, 84
Vidi} Slobodan, 296
Vi{ekruna Simo, 63
Vi{ekruna Stevo, 25
Vi{i} Milorad, 154
Vi{nji} Bo{ko, 64
Vi{nji} Nikola, 59
Vje{tica Du{an, 48, 56, 82, 84, 167, 177, 186,
192, 203, 205, 206, 211, 231, 233, 255, 258,
272, 280, 282, 290, 351, 354, 380
Vladu{i} Stevo, 171
Vlajkovi} Ilija, 154
Vlatkovi} Ljuban, 120
Vojnovi} Marko, 158
Vojnovi} Milan, 105
Vojvodi}, 271
Vojvodi} Gojko, 170
Vojvodi} Milica, 170
Vojvodi} @ivko, 31
Vorkapi} Boro, 197
Vranjkovi} Milan, 26
Vranjkovi} Petar, 24
Vrdoljak Antun, 100
Vu~kovi} \or|e, 119
Vu~urovi} Boìdar, 148
Vujani}, 268
Vujani} Ljubica, 167, 177, 193
Vujani} Mirko, 260
Vuj~i} êdomir, 120
Vuka{in Babi}, 192, 197, 205, 211, 231, 236,
248, 255, 256, 258, 264, 272, 280, 282
Vuk~evi} Mirko, 171
Vuk~evi} Vojislav, 43, 75, 154, 155
Vukeli} Veljko, 296, 324, 349, 350, 351, 357,
376, 379
Vuki~evi} Jovo, 171
Vuki} Veljko, 154
Vukmirovi} Dragoljub, 154, 155
Vukmirovi} Radojko, 252
Vukmirovi} Stevo, 269
Vuleti} Anka, 170
Vurdelja Nenad, 154
392
W
Wiezsacker Richard von, 93
Wijnaendts Henri, 312
Z
Zagorac Bo{ko, 269
Zagorac @ivko, 154
Ze~evi} Zdravko, 30, 167
Zelembaba Du{an, 36, 40, 43, 45, 47
Zelenika Radoslav, 43
Zeli} Du{an, 171
Zimmerman Warren, 101
Zori} Mi}o, 105
Zrini} Milorad, 154
@
@agar Miljenko, 91
@egarac Du{an, 43
@igi} Kalember Biljana, 249, 250
@igi} Nena, 171
@igi} Rade, 51
@ivanovi} Borivoje, 211, 296
@ivanovi} Jordan, 296
@miri} Du{an, 249
393
A
Ada, 86
Alzas, 218
Aljaska, 218
Amerika, 3, 32, 66, 101,102, 216, 218
Apatin, 70, 71
Argentina, 100
Australija, 276
Austrija, 90, 150, 303
B
Ba~, 71
Ba~ka Palanka, 71
Ba~ka Topola, 71
Ba~ki Gra~ac, 59, 60
Balkan, 15, 36, 45, 54, 145, 164, 214, 319, 320,
338
Baljci, 208
Banovina (u tekstu Banija) , 32, 35, 49, 66, 91,
98, 206, 207, 244, 245, 265, 288, 323, 324,
338-341
Banski Moravci, 62
Banja Luka, 181, 187, 190, 235, 293, 296, 297,
302, 306, 319, 321, 323, 324, 354, 356
Baranja, 132-135, 139, 140, 154, 156, 184, 210,
212, 225, 229, 230, 253, 254, 291, 296, 302,
317, 318, 323, 325, 354, 356, 357, 376
Barlete, 119
Bazdani, 61
Be~, 90
Be~ej, 71
Bela Crkva, 71
Beli Manastir, 34, 68, 69, 82, 83, 156, 210, 211,
225, 229, 292, 296, 299
Benkovac, 2, 28, 30-32, 34, 35, 57, 82, 83, 99,
108, 124, 125, 142, 160, 169, 172, 173, 177,
191, 194, 206, 207, 213, 222, 236, 240, 249,
250, 252, 270, 271, 275, 277-279, 289, 299,
313
Benkova~ko Selo, 30
Beograd, 3, 29, 31, 41, 70, 71, 101, 111, 126,
149, 155, 156, 162, 164, 183, 235, 239, 245,
246, 267, 269, 277, 278, 281, 289, 296, 302,
318, 338, 340
Biha}, 91, 324
Bijelo Brdo, 86
Bilogora, 322
Biograd na moru, 274
Bjelovar, 65, 82, 83
Blagaj, 59
Bobodol, 208
Bobota, 101
Bogovolja, 91
Boka kotorska, 353
Bolman, 68, 69
Borovo Selo, 184
Bosanska Dubica, 94
Bosanska Gradi{ka, 339
Bosanska krajina, 212, 218, 259, 288, 293, 324,
382
Bosanski Novi, 66, 98, 320
Bosna i Hercegovina, 3, 37, 66, 90, 91, 98, 101,
128, 131, 141, 147, 148, 163, 188-190, 212,
218, 219, 253, 259, 282, 283, 291-293, 296,
297, 300, 302, 306, 307, 315, 316, 320-323,
326, 330, 332, 334-337, 339, 342, 345, 346,
348, 350, 354, 355, 381
Bovi}, 91
Branjin Vrh, 69
Branjina, 69
394
KAZALO MJESTA
Brati{kovci, 220, 221
Br~ini, 61
Brdo selo, 64
Bre{}e, 86
Bribir, 221
Bribirske Mostine, 220
Brlog, 113, 114, 116
Brlo{ka Dubrava, 113-116
Bro}anac, 91
Bro|anac, 59
Brusova~a, 65
Bruvno, 61
Bruxelles, 214
Buda~ka Rijeka, 62
Bugarska, 150
Bukovica, 64
C
Caprag, 260, 272
Cer, 146
Cetina, 206
Cetingrad, 59, 95, 97, 98
Cetinska krajina, 211, 213, 219
Cicvare, 221
Cipar, 307, 322
Civljane, 206
Crna Gora, 1, 2, 15, 32, 37, 41, 79, 86, 141,
149-151, 160, 166, 167, 169, 173, 177, 188,
219, 225, 246, 253, 259, 289, 318, 323-324,
334, 339, 342, 348, 381
Crni Potok, 91
Crvena gora, 31
Cvijanovi} Brdo, 59, 91
^
â|avac, 65
êmernica, 91
ê{koslova~ka, 319
îkola, 274
D
Dabar, 113-116
Dalmacija, 31-55, 38-40, 54, 67, 110-112, 117,
118, 121, 124, 156, 157, 188
Dalj, 86, 229, 230
Darda, 68
Daruvar, 34, 65, 82, 83, 292, 299, 350
Deringaj, 61
Divoselo, 119
Doboj, 350
Doi}i, 61
Doljani, 113, 115, 116
Donji Babin Potok, 113, 114, 116
Donji Buda~ki, 62
Donji Lapac, 1, 5, 32-35, 40, 48, 57, 66, 67, 82,
83, 88, 91, 104, 105, 108, 124, 125, 127,
142, 161, 170, 172, 174, 191, 194, 206, 207,
236, 289, 299
Donji Poloj, 59
Donji Sjeni~ak, 62
Drava, 100, 325
Dra`nik, 270
Drenov Klanac, 113-116
Dre`nica, 49, 91
Drina, 28, 30, 93, 320
Drni{, 27, 82, 83, 104, 153, 165, 208, 282, 354-
356, 382
Drvar, 189, 320
Dubravice, 220
Dubrovnik, 82, 83, 144, 147-150, 300
Duga Resa, 82, 83, 91
Dugi Dol, 62
Duki}i, 61
Dunav, 30, 302
Dunjak, 64
Durmitor, 319
Dvor, 34, 35, 38, 39, 82, 83, 88, 96, 98, 108,
124, 125, 161, 170, 173, 174, 183, 194, 235,
239, 289, 299, 313
D`
Dèperovac, 65
\
\akovica, 149
\akovo, 90
\eki} Glavica, 61
395
E
Engleska, 319
Erdut, 230
Ervenik, 26, 240
Europa, 5, 16, 33, 43, 44, 53, 94, 112, 145, 148,
150, 164, 187, 189, 216, 217, 263, 304, 307,
311, 320, 321, 330, 333, 336, 343, 347
F
Finska, 292
Francuska, 319, 338
G
Gare{nica, 82, 83
Gejkovac, 64
Glamo~, 190
Glavace, 113-116
Glibodol, 113-116
Glina, 34, 35, 82, 83, 88, 91, 97-99, 108, 131,
161, 170, 173-175, 177, 195, 196, 235, 236,
239, 244, 245, 248, 249-252, 260, 264, 266,
289, 299
Glogovo, 61
Gorice, 221
Gornja Brusova~a, 65
Gornje Primi{lje, 59
Gornje Tabori{te, 91
Gornje Vrhovine, 113, 114, 116
Gornji Babin Potok, 113, 114, 116
Gornji Bogi}evci, 230, 231
Gornji Buda~ki, 62
Gornji Sjeni~ak, 62
Gornji Skrad, 62, 91
Goskovac, 59
Gospi}, 28, 35, 82, 83, 105, 118, 119, 274, 282,
379, 380
Grab, 61
Grabovac Banski, 91
Gra~ac, 32-35, 41, 46, 59-61, 67, 82, 83, 105,
108, 118, 119, 124, 125, 142, 143, 161, 168,
169, 171, 173, 175, 191, 194, 206, 207, 221,
222, 236, 249, 289, 299
Gradina, 101
Grahovo, 185, 187, 189, 190, 192, 195, 320
Graz, 90
Gr~ka, 311, 319
Gre|ani, 91
Grubi{no Polje, 34, 82, 83, 154, 292, 299, 340,
350
H
Haag, 211, 214, 221-224, 231-235, 239-241,
246, 253, 258, 260, 262, 272, 275, 304, 312,
318, 332
Hong Kong, 150
Hrvace, 274
Hrvatska, 1-4, 7, 10-17, 28, 29, 31-57, 65-67,
69, 70-75, 78, 79, 82-106, 108, 110-113,
119-122, 124-145, 149-163, 169, 178, 180,
183, 184, 187, 189, 190, 194-197, 208-210,
212-216, 219, 223, 224, 229, 230, 240, 245,
260, 272-275, 281-283, 286, 288, 290-293,
296-337, 340-344, 346, 347, 350, 353, 355,
381-384
Hrvatska Kostajnica, 34-35, 82, 83, 117, 156,
157, 161, 171, 173, 175, 178, 185, 236, 249,
289, 296, 299, 340
I
I}evo, 221
Igalo, 292
Imotski, 82, 83
Indija, 218
In|ija, 71
Istra, 101
Italija, 32, 112, 218, 319
Ivanica, 144, 147
Ivanovi} jarak, 91
J
Jadovno, 5, 28, 29, 91
Jadransko more, 28, 29
Jagodnjak, 68
Jagrovac, 64
Jasenovac, 5, 53, 86, 91, 94, 96, 100-101, 188,
274, 322, 381
Jastrebarsko, 98
Javornik, 105
396
Johovo, 64
Josipdol, 91
Jugoslavija, 1-3, 7, 10, 11, 13, 14, 18-23, 25, 28-
31, 36, 37, 41-44, 54, 55, 66, 73, 76-83, 85-
88, 93, 94, 97, 98-102, 106, 111, 121, 127-
130, 136, 139, 140, 141, 145-151, 159-164,
166-169, 172, 173, 177, 179, 181-184, 187-
190, 192, 195, 199-202, 206, 207, 211-219,
221-225, 227, 229, 231-235, 238, 239, 241-
244, 246, 247, 253, 254, 259-264, 266, 267,
271-275, 277-280, 282, 283, 286, 290-294,
296-298, 300. 301, 303-307, 309-329, 332-
341, 343, 346-348, 352-355, 376, 379, 381,
383
K
Kadina Glavica, 208
Kakanj, 220
Kanjane, 208
Kanjià, 71
Kapela, 125
Karanac, 69
Karlobag, 2, 274
Karlovac, 2, 49, 61-63, 82, 83, 91, 92, 95, 97,
99, 101, 102, 197, 272, 338, 343
Ka{mir, 218
Ka{tela, 82, 83
Katinovac, 91
Kestenovac, 64
Kijani, 61
Kikinda, 71
Kistanje, 186, 205
Klapavica, 61
Kloko~, 64
Klupica, 64
Klju~ar, 64, 91
Kneèvi Vinogradi, 68
Kneèvi} Kosa, 64
Kneèvo, 69
Knin, 2, 7, 17, 18, 20, 23-27, 32-35, 40, 46, 47,
56, 58, 66, 67, 70, 71, 82, 83, 87, 88, 100,
103, 104, 106, 108, 110, 112, 117, 118, 120,
121, 124-126, 131, 141, 142, 144, 149, 151-
156, 160-162, 165, 166, 169, 171-173, 176,
178, 179, 181, 185, 186, 190-194, 197, 199,
200-203, 205-209, 211, 213, 214, 217, 219,
221-223, 231, 232-236, 239, 240, 245, 248,
249-252, 255-258, 261, 264-266, 272, 276,
278, 280, 285, 286, 287, 289, 290, 296, 299,
302, 320, 323, 342, 344, 347, 351, 354, 356,
358, 380
Kninska krajina, 38, 99, 323, 339, 342
Kokirevo, 64
Kolari}, 64, 91
Kolubara, 146
Koljane, 208
Koprivna, 86
Korana, 274
Kordun, 32, 35, 66, 91, 92, 206, 207, 244, 245,
288, 323, 324, 338-341
Kordunski Ljeskovac, 59, 91
Korenica, 32, 34, 35, 67, 82, 83, 91, 107-110,
113, 114, 116, 124, 125, 135, 142, 158-161,
171, 173, 175, 191, 194, 206, 207, 222, 236,
240, 252, 256, 257, 266-268, 289, 299
Korlat, 30
Kosore, 208
Kosovo, 1, 5, 7, 11, 14, 15, 20, 28, 29, 31, 33,
38, 53, 54, 70, 92, 99, 100, 146, 149, 218,
320, 346
Kosovo kod Knina, 31, 33, 146
Kovin, 71
Kozara, 91
Kozarac, 69
Kozibrod, 183
Kragujevac, 102
Kremen, 91
Krf, 148
Krka, 240
Krkovi}, 221
Krnjak, 53, 62
Krstinja, 64, 91
Kr{-Mlakva, 119
Kru{kovac, 119
Kula, 71
Kula Atlagi}, 30, 31
Kupa, 274, 332
Kupljensko, 64, 91
Kusaja, 65
Kutina, 82, 83
397
L
La|evci, 221
Laktac, 208
Lastovo, 299, 305, 353
La{kovica, 221
Lazarica, 31
Lepavina, 65
Libanon, 332
Libija, 320
Li~ki Osik, 119
Li~ko Petrovo Selo, 91
Lika, 5, 28, 31-35, 38-40, 49, 66, 67, 91, 92,
105, 110-112, 117, 118, 121, 124, 125, 156,
157, 323, 324, 338
Lipik, 132, 135, 323
Lipovac, 65
Lipovo Polje, 119
Lisine, 64
Livana, 86
Lorraine, 218
Lovinac, 270
Lozovac, 274
Lugano, 94
Lj
Ljubljana, 89
Ljubovi}, 61
M
Ma~va, 33
Ma|arska, 150, 347
Makedonija, 292, 323, 324, 355, 381
Mali Gr|evac, 65
Mali~ka, 91
Maljevac, 59
Maslenica, 271
Mazin, 61, 105
Medak, 119, 379, 380
Medari, 323
Me|are, 221
Metkovi}, 82, 83
Metohija, 20, 100, 218
Miholjsko, 64
Miljevac, 59
Mogori}, 119, 379, 380
Moldavija, 150
Mostar, 302, 324
Mracelj, 64
Mra~aj, 64
Mre`nica, 274
Murska Sobota, 267
N
Nagorni Karabah, 11
Na{ice, 82, 83
New York, 89
Nin, 274
Norve{ka, 347
Nova Crnja, 71
Nova Gradi{ka, 82, 83, 125, 126, 299, 350
Nova Kr{lja, 59
Novi êminac, 69
Novi Sad, 29, 41, 69, 71, 277
Novska, 82, 83, 95, 98, 100, 299, 350
Nj
Njema~ka, 32, 51, 93, 145, 187, 216, 218, 303,
309, 310, 314, 317, 319, 320
O
Obrovac, 32, 34, 35, 46, 57, 82, 83, 88, 108,
124, 125, 142, 160, 171, 173, 176, 191, 194,
206, 207, 222, 236, 249, 276, 289, 299, 351,
352, 383
Odàci, 71
Ogulin, 2, 49, 82, 83, 91, 270, 274
Oku~ani, 35, 125, 126, 230, 231, 235, 240, 260,
292, 295, 381
Omsica, 61
Orahovica, 82, 83, 351
Orolik, 137-139
Osijek, 82, 83, 86, 92, 100, 292, 299
Oslo, 89
Ostroìn, 91
Ostrvica, 119
O{tarije, 91
398
Oti{i}, 208
Oto~ac, 82, 83, 107, 109, 110, 113, 114, 116,
274
Otri}, 61
Ozren, 350
Oàci, 60
P
Pakovo Selo, 274
Pakrac, 2, 34, 35, 82, 83, 125, 126, 136, 137,
143, 149, 156, 161, 171, 177, 292, 299, 325,
350
Palanka, 60
Pan~evo, 71
Papuk, 322
Pariz, 235, 239, 253, 258, 259, 312
Partizansko @ari{te, 62
Paulin Dvor, 86
Pavlovac, 119
Pecka, 91
Pe}inci, 71
Perna, 91
Petrinja, 34, 35, 49, 82, 83, 88, 97-100, 119,
120, 161, 173, 176, 183, 236, 260, 279, 280,
299, 382
Petrova gora, 91
Petrova Poljana, 64
Petrova Slatina, 86
Petrovo Polje, 354, 356
Piramatovci, 221
Plandi{te, 71
Plastovo, 221
Pla{ki, 35, 270, 290, 295
Plavno, 18, 20, 26
Plitvice, 159, 162
Plo~a, 61
Plje{evica, 125
Po~itelj, 119
Podgorje, 91
Podkokirna, 61
Podum, 113-116
Pokuplje, 92
Poljska, 319
Ponori, 113, 114, 116
Popovac, 69
Popovi} Brdo, 62
Portoriko, 218
Portugal, 319
Posavina, 320, 322
Poèga, 350
Prevlaka, 299, 305, 353
Pribudi}, 60
Prigrevica (Apatin), 71
Primi{lje, 59
Prisjeka, 65
Prkos, 91, 99
Prljevo, 60
Pula, 82, 83, 95, 97, 98
R
Radonja, 64
Radu~, 119
Rastovi}i, 61
Rijeka, 82, 83, 92, 99, 101
Rudinke, 91
Rudopolje, 60, 113, 114, 116
Ruma, 71
Rumunjska, 150
Rupe, 220
Rusija, 32
Ru{evica, 59, 91
S
Saborsko, 270
Sadilovac, 91
Sajevac, 62
Salopek, 91
Sandàk, 320, 323, 346
Sarajevo, 302, 321, 323, 324
Sarva{, 86
Sava, 5, 87, 94, 144, 156, 159, 200, 252, 274,
323, 325, 339
Se~anj, 71
Selakova Poljana, 65
Sila{, 86
Sinj, 82, 83, 208, 213, 274
Sisak, 82, 83, 92, 98, 100, 117, 119, 120, 157,
173, 176, 183, 260, 272, 282, 283, 343, 382
399
Sjeni~ak Lasinjski, 62
Skakavac, 91
Skradin, 82, 83, 220, 282
Slatina, 82, 83, 322, 350
Slavonija, 32, 35, 49, 54, 86, 91, 95, 132-135,
139, 140, 154, 156, 184, 188, 212, 225, 229,
230, 232, 239, 253, 254, 267, 274, 276, 291,
292, 296, 299, 302, 311, 312, 317, 318, 322,
326, 331, 339, 350, 353, 354, 356, 357, 376,
378, 379, 381
Slobo{tina, 156
Slovenija, 2, 102, 130, 187, 189, 190, 216, 240,
267, 292, 303, 313, 314, 319, 320, 324, 327-
329, 333, 347, 355, 381
Slunj, 58, 59, 82, 83, 91, 96, 272, 292, 296, 299,
382
Slu{njica, 91
Smokovi}, 28, 29, 213
Smrdelje, 220
Solin, 82, 83
Sombor, 41, 70, 71
Sonkovi}, 221
Sovjetski Savez, 216
Split, 82, 83, 92, 100, 102
Srb, 39, 41-47, 49, 51, 52, 55, 71, 82-85
Srbija, 1, 2, 15, 28, 31-33, 37, 44, 46, 79, 86, 90,
93, 95, 101, 126, 128, 130, 132, 141, 145,
149, 156, 158-162, 164, 166-169, 172, 173,
177, 188, 192-194, 198-202, 205, 206, 211-
213, 217-219, 225, 237, 246, 249, 253, 259,
260, 267, 272, 276-278, 283, 284, 288-290,
293, 304, 305, 313, 314, 317, 318, 323-326,
328, 330-332, 334, 336, 339, 340, 342, 348,
349, 354, 355, 381, 383
Srbobran, 71
Sremska Mitrovica, 71, 102
Srijem, 91, 139, 140, 156, 184, 225, 229, 230,
254, 291, 296, 302, 318, 354, 356, 357, 376
Srpsko Polje, 113, 114, 116
Stara Pazova, 71
Staro Selo, 91
Strmica, 238
Studenci, 119
Subotica, 28, 71
Sunja, 272
Sveti Rok, 125
Svinica, 64
[
[ibenik, 15, 27, 82, 83, 92, 104, 127, 153, 154,
156, 165, 208, 274, 279
[id, 71, 277, 313
[iroka Kula, 119
[iroka Rijeka, 64
[kabrnja, 28
[kare, 113, 115, 116
[livnjak, 59
[odolovci, 86
[panjolska, 112, 218, 319
[takorovica, 64
[tikada, 61
[vajcarnica, 68
[vedska, 347
T
Tenja, 86, 100
Tintori, 61
Toboli}, 91
Tomingaj, 60
Topola, 146
Topolje, 69
Trebinje, 62, 144, 147, 148
Trep~a, 91
Trupinjak, 62
Turjanski, 113, 114, 116
Turska, 150
Tu{ilovi} Oki~, 62
U
Udbina, 91
Uglje{, 68
Una, 98, 188
Utinja, 62, 64
V
Va}ani, 221
Vara`din, 266, 267
Var{ava, 93
Vatikan, 149, 216
Velika Britanija, 319
Velika Glava, 220, 221
400
Velika Gradusa, 119, 120
Velika Popina, 61
Veljun, 59, 91
Venecija, 150
Vinkovci, 82, 83, 101, 137-139
Virovitica, 2, 82, 83, 351
Vis, 299, 305, 353
Vodice, 274
Voji{nica, 64, 91
Vojni}, 34, 35, 63, 64, 82, 83, 89, 91, 103, 124,
161, 170, 173, 177, 194, 196, 197, 236, 249,
252, 289, 299
Vojvodina, 1, 38, 70, 71, 91, 131, 218
Vorkapi}, 91
Vrace, 60
Vrbas, 71
Vrbovsko, 82, 83
Vrebac, 28, 119
Vrginmost, 34, 35, 82, 83, 91, 157, 158, 161,
170, 172, 174, 177, 236, 289
Vrhovine, 35, 107, 109, 110, 113, 114, 116, 268,
269
Vrlika, 282, 382
Vr{ac, 71
Vukovar, 34, 82, 83, 101, 137, 138, 155, 156,
230, 277, 292, 296, 299
Z
Zadar, 28, 29, 30, 82, 83, 92, 206, 274, 278,
279, 342
Zagorje, 62
Zagreb, 1, 15, 18, 49, 82, 83, 89, 90, 92-99, 102,
103, 111, 143, 144, 155, 156, 160, 286, 302,
342, 347
Zalu`nica, 113, 114, 116
Ze~ev Varo{, 91
Zemunik Gornji, 213
Zrenjanin, 71
Zrmanja (rijeka) , 33, 240
Zrmanja (naselje), 60
@
@a`vi}, 221
@eneva, 282, 291, 297, 318, 352
@iti{te, 71
@umberak, 92
401
CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne
i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem 632099
ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)
ISBN 978-953-7439-04-0 (knj. 2)
ISBN 978-953-6659-30-2

Dokumenti RSK02

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dokumenti RSK02

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

Das könnte Ihnen auch gefallen