Dokumenti RSK04

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 4.
DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI
KNJIGA 4.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 4.
Nakladnik
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artukovi}
Urednik:
Mate Rupi}, prof.
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Ozren @unec
Dr. sc. Zdenko Radeli}
Suradnici:
Julija Barun~i}, prof.
Ivan Brigovi}, prof.
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
@eljka Kriè, prof.
An|ela Ljubas, mr. sc.
Josipa Maras Kraljevi}, prof.
Natko Martini} Jer~i}, prof.
Ivan Rado{, prof.
Slaven Ruì}, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj [tefan~i}, prof.
Ilija Vu~ur, prof.
Lektorica:
Julija Barun~i}, prof.
Izrada kazala:
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak
##
Naklada
## primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 4.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sije~anj-lipanj 1992.)
Zagreb Slavonski Brod, velja~a 2008.
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1. 1992., sije~anj 4., Knin Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva
SFRJ o prihva}anju plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2. 1992., sije~anj 8., Beograd Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem
ga optuùje da odbijanjem mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira
stavove Predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji . . . . . . . . 6
3. 1992., sije~anj 8., Petrinja Iz izvje{}a deùrnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o
ubojstvu Hrvata u Jo{avici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4. 1992., sije~anj 11., Knin Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije
Slobodana Milo{evi}a u kojem obrazlaè da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana
Cyrusa Vancea to {to plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga
UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
5. 1992., sije~anj 12., Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1.
brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
6. 1992., sije~anj 17., Glina Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba
Banovine i Korduna o mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . 12
7. 1992., sije~anj 21., Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade
TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
8. 1992, sije~anj 22., Knin Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 18
9. 1992., sije~anj 22., Novi Sad Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o
ranjenim i poginulim pripadnicima TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u
obrani srpstva, kako bi od Skup{tine SFRJ zatraìli da preuzme socijalnu za{titu za njih i
njihove obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
10. 1992., sije~anj 23., Beograd Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije
dostavlja Vladi RSK popis op}ina za pomo} i suradnju op}inama RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
11. 1992., sije~anj 27., Knin Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga,
stru~njaka za mirovne operacije i podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika
UN-a, na kojem su razmatrana pitanja o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
12. 1992., sije~anj 27., Knin Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 46
13. 1992., sije~anj 27., Svinjarevci Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva
mjesne zajednice u Kraljevo te izmjeni naziva ulica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
14. 1992., sije~anj 28., Lovas Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom
savjetu SO Vukovar o promjeni naziva ulica u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
V
15. 1992., sije~anj 29., Beograd Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima
i zadacima Vlade Oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
16. 1992., sije~anj 29., Knin Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi
u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
17. 1992., sije~anj 30., Petrinja Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu . 59
18. 1992., velja~a 2. svibanj 22., Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu
zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
19. 1992., velja~a 2., Glina Izvje{}e deùrnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu
ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
20. 1992., velja~a 2., Beograd Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju
mirovnog plana Cyrusa Vancea na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih
Srba iz Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
21. 1992., velja~a 2., Beograd Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom
sekretaru UN-a u kojem ga obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili
mirovni plan, te o~ekuju upu}ivanje mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
22. 1992., velja~a 5., Vrginmost Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog
plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
23. 1992., velja~a 5., Glina Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je
razmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o
slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
24. 1992., velja~a 5., Petrinja Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojem
je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog
plana Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
25. 1992., velja~a 6., Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 80
26. 1992., velja~a 6., Knin Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji
na okupiranom podru~ju RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
27. 1992., velja~a 6., Knin Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine
RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se
raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . 83
28. 1992., velja~a 7., Knin Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj
je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ . . . 84
29. 1992., velja~a 7., Beograd Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
30. 1992., velja~a 9., Vojni} Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun
predsjedniku SO Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK . . . . . . . . 89
31. 1992., velja~a 9., Glina Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine
Mile Paspalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
32. 1992., velja~a 10., Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 91
33. 1992., velja~a 10., Knin Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao
Milan Babi}, na kojoj je razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH 93
34. 1992., velja~a 10., Li~ka Kaldrma Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku
RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom
narodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
VI
35. 1992., velja~a 11., Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske
demokratske stranke i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana
bez referenduma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
36. 1992., velja~a 14., Glina Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o
radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
37. 1992., velja~a 16., Glina Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano
o radu Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
38. 1992., velja~a 16., Glina Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te
opozivu predsjednika RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
39. 1992., velja~a 17., Glina Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi
rada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike
Srpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
40. 1992., velja~a 17., Petrinja Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za
akciju Povratak, pra}enje osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju
s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
41. 1992., velja~a 18., Knin Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a
i Savjetu sigurnosti UN-a, u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga
na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom
planu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
42. 1992., velja~a 19., Knin Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne
namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
43. 1992., velja~a 21., Beograd Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na
sjednici pro{irenog Predsjedni{tva, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga
UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na
samoopredjeljenje te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dràve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
44. 1992., velja~a 21., Udbina Izvje{}e Stanice milicije Udbina Stanici javne bezbjednosti
Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
45. 1992., velja~a 24., Knin Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 129
46. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Izlaganje Mile Paspalja, predsjednika Skup{tine RSK na
sjednici u Borovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
47. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na
Ustav Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
48. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
49. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
50. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
51. 1992., velja~a 26., Beograd Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog
ustroja op}ina na podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim
stanovni{tvom srpske nacionalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1992., velja~a 27., Vrhovine Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju
petorice Hrvata iz sela ôrci od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK . . . . . . . 157
VII
53. 1992., velja~a, Glina Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti
na Banovini i Kordunu, u kojem osu|uju razbija~ku politiku Milana Babi}a i prihva}aju
odluke Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
54. 1992., oùjak 6., Knin Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 159
55. 1992., oùjak 7., Knin Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 160
56. 1992., oùjak 11., Glina Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju
zapovjedni vojni kadar koji se do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
57. 1992., oùjak 12., Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 162
58. 1992., oùjak 12., Knin Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u
kojem iznose stavove o na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . 166
59. 1992., oùjak 16., Korenica Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne
sigurnosti Gra~ac o provalama i kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku . . . . . . . . . . . . . . . 168
60. 1992., oùjak 17., Knin Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 169
61. 1992., oùjak 18., Mirkovci Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima
TO o osnivanju posebne jedinice milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema
Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
63. 1992., oùjak 19., Dalj Obavijest Oblasnog javnog tuìla{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su
uzurpirale vi{e stanova i ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
64. 1992., oùjak 21., Knin Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju
junaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
66. 1992., oùjak 24., Knin Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata
na njega i priop}enje Informativne slu`be kninskog korpusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
67. 1992., oùjak 25., Knin Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na
predsjednika SO Knin Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
68. 1992., oùjak 31., Oku~ani Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u
Oku~anima za prijem u radni odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2.
oùjka 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
69. 1992., oùjak, Oku~ani Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim
pitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u
zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
70. 1992., travanj 3., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju
stambenih i gospodarskih objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
71. 1992., travanj 4. Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
72. 1992., travanj 6., Petrinja Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti
Petrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata
izbjeglih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
73. 1992., travanj 7., Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 195
74. 1992., travanj 10., Knin Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske
Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
VIII
75. 1992., travanj 12., Beograd Otvoreno pismo zahvale Udruènja Srba iz Bosne i
Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja
njegovih jedinica u borbama na Kupresu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
76. 1992., travanj 14., Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
77. 1992., travanj 18., Petrinja Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
78. 1992., travanj 20., Glina Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u
Jo{evici i Prijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
79. 1992., travanj 21., Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
80. 1992., travanj 21., Knin Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
81. 1992., travanj 26., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti
pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
82. 1992., travanj 28., Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
83. 1992., travanj, Beograd Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici
povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
84. 1992., svibanj 3., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki
napu{tenih ku}a u Jasenovcu i odvoènju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu . . . . . . 248
85. 1992., svibanj 5., Knin Zapisnik 12. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
86. 1992., svibanj 9., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i
paljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
87. 1992., svibanj 10., Oku~ani Izvje{}e Veljka Dàkule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj
oblasti Zapadna Slavonija, na sjednici Skup{tine odrànoj 10. svibnja 1992. . . . . . . . . . . . . . 256
88. 1992., svibanj 10., Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
o izboru predsjednika Skup{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
89. 1992., svibanj 10., Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
o izboru predsjednika Oblasnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
90. 1992., svibanj 10., Oku~ani Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija,
kojima se od Vlade i Skup{tine RSK traì da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka
izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
91. 1992., svibanj 11., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
92. 1992., svibanj 12., Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 272
93. 1992., svibanj 12., Knin Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a
tijela RSK uklju~e u uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav
Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
94. 1992., svibanj 13., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10.
partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
95. 1992., svibanj 14., Oku~ani Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
96. 1992., svibanj 14., Beli Manastir Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku
9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
97. 1992., svibanj 17., Slunj Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o
politi~kim sukobima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
IX
98. 1992., svibanj 18., Knin Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te
odnosima s obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dràvama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
99. 1992., svibanj 18., Knin Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . 291
100. 1992., svibanj 19., Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 293
101. 1992., svibanj 19. Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz
sela âkovci, Ceri} i Miklu{evci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
102. 1992., svibanj 20., Knin Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom
prostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda
preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije
zastupa interese RSK u me|unarodnim odnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
103. 1992., svibanj 25., Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
104. 1992., svibanj 25. Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o
protjerivanju Hrvata iz Tovarnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
105. 1992., svibanj 26., Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
106. 1992., svibanj 28., Petrinja Ostavka Milana Karapandè, na~elnika Stanice javne
bezbjednosti Petrinja zbog nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda
i mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
107. 1992., svibanj 28., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
108. 1992., lipanj 1., Knin Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s
UNPROFOR-om SRJ da zatraì od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i
humanitarne pomo}i u RSK jer su zbog rata u BiH komunikacije u prekidu . . . . . . . . . . . . 315
109. 1992., lipanj 2., Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 316
110. 1992., lipanj 2., Glina Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990.
do 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
111. 1992., lipanj 5., Gra~ac Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-
ra~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO
Gra~ac zbog sumnje da su tijekom 1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali
novac preko 9. korpusa JNA i novac zadràvali za sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
112. 1992., lipanj 5., Glina Izvje{}e deùrnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u
Jukincu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
113. 1992., lipanj 5., Svinjarevci Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih
hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu . . . . . . . . . . . . . 335
114. 1992., lipanj 6., Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za
obavje{tavanje RSK o nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoruànih grupa koje
teroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
115. 1992., lipanj 6., Petrinja Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne
bezbjednosti Petrinja o ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
116. 1992., lipanj 6., Oku~ani Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
117. 1992., lipanj 9., Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 345
118. 1992., lipanj 12., Dvor Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade
TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu
TO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
X
119. 1992., lipanj 12., Rodaljice Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu
Rodaljice kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
120. 1992., lipanj 16., Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 354
121. 1992., lipanj 16., Knin êstitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika
Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
122. 1992., lipanj 16., Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim
strankama na teritoriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
123. 1992., lipanj 16., Knin Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika
ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
124. 1992., lipanj 17., Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene
valute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
125. 1992., lipanj 17., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da
pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
126. 1992., lipanj 18., Oku~ani Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o
pogibiji pripadnika SJB na rati{tu u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
127. 1992., lipanj 19., Knin Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s
UNPROFOR-om SRJ da se zaloì da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske
granice op}ina, ve} linija dodira sukobljenih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
129. 1992., lipanj 23., Slunj Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom
javnom tuìocu u Glini protiv Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu
Lumbardenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
130. 1992., lipanj 23., Stara Gradi{ka Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevoènju
oplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA . . . . . . . . . . . . . . 373
131. 1992., lipanj 24., Knin Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne
televizijske opreme iz Komande 9. korpusa JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
132. 1992., lipanj 24., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376
133. 1992., lipanj 27., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
134. 1992., lipanj 29., Oku~ani Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadna Slavonija i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
136. 1992., lipanj 30., Oku~ani Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Dobroslavu Vejzovi}u, ministru vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj
Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a . . . . . . . 407
137. 1992., lipanj 30., Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik
UNPROFOR-a traì istragu i su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . 408
138. 1992., lipanj, Ilok Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji
pravoslavne crkve u Iloku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
XI
PREDGOVOR
1
2
3
AKL Aerodromska kontrola leta
AOP Automatska obrada podataka
AP Automatska pu{ka
BBC British Broadcasting Corporation
BiH Bosna i Hercegovina
Br. broj
CIVILPOL (CIVPOL) Civilna policija
UNPROFOR-a
CZ Civilna za{tita
DSZ (DS) Dru{tvena samoza{tita
DV Dalekovod
EBS Educational Broadcasting System
EI Elektronska industrija
EZ Europska zajednica
GP Gra|evinsko poduze}e
G[ Glavni {tab
G[ SVK Glavni {tab Srpske vojske Krajine
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HOS Hrvatske oruàne snage
HR-DAS-SCP Hrvatska Dràvni arhiv u
Sisku Sabirni centar Petrinja
HR-DAZD Hrvatska Dràvni arhiv u
Zadru
HR-HMDCDR Hrvatska Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata
HTV Hrvatska televizija
INA Industrija nafte
IP Industrijsko poduze}e
IPK Industrijsko poljoprivredni kombinat
IS Izvr{ni savjet
IV Izvr{no vije}e
JA Jugoslavenska armija
JMBG Jedinstveni mati~ni broj gra|anina
JNA Jugoslavenska narodna armija
JP Javno poduze}e
K Krivi~na
KD Kaznena djela
KEBZ Konferencija za europsku sigurnost i
suradnju (Konferencija evropske
bezbednosti)
Kut. Kutija
KZ Kazneni zakon
LD Li~ne dohotke
M.P. Mjesto pe~ata
MC Medicinski centar
MK Metalski kombinat
MO Ministarstvo obrane
MTS Materijalno tehni~ka sredstva
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MZ Mjesne zajednice
NBJ Narodna banka Jugoslavije
NDH Nezavisna Dràva Hrvatska
NIK(N.K.) Naftna industrija Krajine
NN Nepoznati
NO Narodna obrana
OG Operativna grupa
OS Oruàne snage
OSUP Op}inski sekretarijat za unutra{nje
poslove
OUN Organizacija ujedinjenih naroda
OV SO SZ Oblasno vije}e Srpske oblasti
Zapadna Slavonija
P.Z. Poljoprivredna zadruga
RH Republika Hrvatska
RO Radna organizacija
RSK Republika Srpska Krajina
RTB Radio televizija Beograd
RTV radio televizija
SAD Sjedinjene Ameri~ke Dràve
SAO Srpska autonomna oblast
SL Ba ZS (SbiZS) Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SDK Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva
SDP Stranka demokratskih promjena
SDS Srpska demokratska stranka
SFRJ Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija
SIV Savezno izvr{no vije}e
SJB Stanica javne bezbjednosti
Sl. slu`beni
SM (S.M.) Stanica Milicije
SO Skup{tina op}ine
SOZS Srpska oblast Zapadna Slavonija
KRATICE
4
SRH Socijalisti~ka Republika Hrvatska
SSNO Savezni sekretarijat za narodnu obranu
SSSR Savez Sovjetskih Socijalisti~kih
Republika
SSUP Savezni sekretarijat za unutra{nje
poslove
SUKL Savezna uprava kontrole leta
SUP Sekretarijat unutra{njih poslova
TO (T.O.) teritorijalna obrana
TT telefon telegraf
TV televizija
UN Ujedinjeni narodi
UNPROFOR United Nations Protection
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
UP Upravni poslovi
v.d. (V.D) vr{ioca du`nosti
V.P. Vojna po{ta
VP Vojno-politi~ka
ZNG Zbor narodne garde
ZPUN Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih
naroda
1
1992., sije~anj 4.
Knin
Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju
plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA
J U G O S L A V I J A
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Broj: 01-1/1-92
Knin, 4. januara 1992. godine
I Z J A V A
POVODOM OBJAVLJIVANJA SADR@AJA KONCEPCIJE O ANGA@OVANJU
MIROVNIH SNAGA UJEDINJENIH NACIJA U JUGOSLAVIJI
Povodom Odluke Predsjedni{tva Jugoslavije o davanju saglasnosti na koncept mirovne
operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji i objavljivanjem tog koncepta, iznena|eni smo
~injenicom da nam nije omogu}eno da gospodinu Sajrusu Vensu, li~nom izaslaniku
Generalnog sekretara UN, iznesemo na{e vi|enje na~ina angaòvanja mirovnih snaga UN-a.
Na{ dosada{nji stav po ovom pitanju nije izmjenjen.
Republika Srpska Krajina prihvata angaòvanje mirovnih snaga UN-a na uspostavljanju
mira u Jugoslaviji, ali na na~in da se ne ugroàvaju interesi srpskog naroda Krajine. Stoga je
na{ osnovni pristup oko na~ina angaòvanja mirovnih snaga ostao isti, a sastoji se u na{em
prihvatanju mirovnih snaga u pojasu izme|u agresorskih snaga Hrvatske i odbrambenih
snaga Srpske Krajine i Jugoslavije, te na taj na~in za{tita srpskog naroda i Republike Srpske
Krajine od hrvatske agresije.
Nije nam razumljiv stav dijela Predsjedni{tva SFRJ i Srbije i Crne Gore da je potrebno
povu}i sve jedinice JNA iz Republike Srpske Krajine kada je opredjeljenje Srpske Krajine da
ostane u Jugoslaviji i kada je to opredjeljenje prihvatila i Konvencija o novoj Jugoslaviji.
1
Potpuno je neprihvatljivo i uvredljivo za srpski narod Krajine da se teritorija Republike
Srpske Krajine ozna~ava pod pojmom podru~ja u Republici Hrvatskoj, jer ne odgovara istini.
[to se ti~e unutra{njeg ure|enja i za{tite javnog reda i mira podsje}amo sve da je to pitanje
u isklju~ivoj nadle`nosti Republike Srpske Krajine i niko nema prava da to pitanje ure|uje na
druga~iji na~in.
Moramo da izrazimo i svoje negodovanje konceptom da treba razoruàti legalne oruàne
snage Republike Srpske Krajine, dok se istovremeno predloènom koncepcijom ne predvi|a
5
1
Konvencija o novoj Jugoslaviji odràna je u Beogradu 3. sije~nja 1992. godine. Prisustvovalo joj je 166 stranaka,
partija, pokreta, udruènja, organizacija te oko 150 pojedinaca. Prema pisanju Ilije Petrovi}a, bio je to poku{aj da
se Bosnu i Hercegovinu privu~e za jugoslavensku opciju. Tre}ina delegata odbila je potpisati Konvenciju. Tekst
Konvencije i govore nekih sudionika vidi u: Petrovi}, Ilija, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do
Republike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 183-190.
razoruànje hrvatskih oruànih formacija, a hrvatska garda prihvata kao legalna vojska
Republike Hrvatske, kojoj se pruà mogu}nost daljnjeg ja~anja i naoruànja.
Cjenimo napore gospodina Sajrusa Vensa
2
za postizanje mira i o~ekujemo da }e uvaìti
na{e primjedbe i predloìti dodatne garancije Srpskoj Krajini, da ne}e biti izloèna hrvatskoj
agresiji, a srpski narod ponovljenom genocidu.
Za za{titu svojih prava obrati}emo se Republici Srbiji i Crnoj Gori kao i Sjedinjenim
Dràvama Amerike i Ruskoj federaciji.
M.P.
3
PREDSJEDNIK
dr Milan Babi}, s.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
2
1992., sije~anj 8.
Beograd
Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optuùje da odbijanjem
mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira stavove Predsjedni{tva
SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji
REPUBLIKA SRBIJA Beograd, 8. januar 1992.
PREDSEDNIK
MILAN BABI]
K N I N
Smatram se obaveznim i odgovornim da izrazim neslaganje sa Va{im stavom da ne èlite
za{titu teritorija Krajine od strane mirovnih snaga UN na osnovu plana Sajrusa Vensa.
Odbacivanje za{tite mirovnih snaga UN dovodi u pitanje najbitnije interese srpskog naroda,
jer u su{tini zna~i odbijanje trenutnog prekida daljeg gubljenja ljudskih ìvota i napu{tanje
mirnog puta u re{avanju krize.
Prisustvo UN ima isklju~ivi cilj da sa~uva mir. A po{to mi je poznato da ste u
Predsedni{tvu Jugoslavije do detalja informisani o konceptu Sajrusa Vensa, u kome je
precizirano da prisustvo mirovnih snaga UN ne prejudicira politi~ka re{enja i da je njihov
zadatak da onemogu}e svaki pristup bilo kakvih vojnih formacija ili oruànih grupa na
teritorije pod za{titom UN; da ste informisani da osim mirovnih snaga jedina oruàna
formacija na tim teritorijama treba da bude lokalna policija ~ime se u potpunosti garantuje
mir i sigurnost svih stanovnika smatram da Va{ negativan stav predstavlja krajnje
neodgovoran ~in. Vi treba da znate da narod donosi `rtve da bi se za{titio od genocida; da
6
2
Cyrus Vance, mirovni izaslanik UN koji je trebao zaustaviti oruàne sukobe na prostoru biv{e Jugoslavije.
3
Okrugli pe~at:RSK, Predsjednik Republike, Knin.
donosi `rtve da bi za{titio svoju slobodu i sigurnost; ali da narod ne treba da donosi `rtve
zbog samoljublja ni jednog politi~ara. Ako se borba vodila sa pravednim i ~asnim ciljem da
narod u krajinama bude slobodan i siguran, za{ti}en od genocida kome je bio izloèn onda
se ne moè biti protiv odlu~nog koraka na tom putu. âk i vi{e od toga prisustvo mirovnih
snaga UN isklju~uje mogu}nost da se krvoproli}e nastavi a pritom omogu}ava gra|anima
Krajine da se vrate redovnom ìvotu i prestanu da spavaju sa pu{kom ispod glave. Da ne
govorim o pripadnicima JNA (onima koji nisu ìtelji Krajine) koji tako|er èle da ponovo
vide svoje roditelje i porodice i da prestanu da stoje na mrtvoj straì. Nagla{avam vi{e od
toga jer prisustvo mirovnih snaga UN u Krajini, zna~i odbranu njenih stanovnika mirom,
a ne ratom. A izme|u mira i rata svako ko je razuman i po{ten izabra}e mir. Pogotovo ako se
~uvanje mira i bezbednosti stavlja u ruke ~itavog sveta u licu svetske organizacije, pa se
postavlja pitanje da li je mogu}e i kakve jo{ to garancije zahtevati. Ovo Vam kaèm sa
najve}im ogor~enjem, jer odbacivanje daljeg mirnog toka re{avanja krize zna~i opredeljenje
za nastavak rata u ~asu kada za rat prestaju razlozi (budu}i da dolaskom UN prestaje opasnost
oruànog napada ili ~ak oruànog prisustva hrvatskih vlasti na teritorijama pod za{titom
UN). Desetine hiljada gra|ana Srbije (ne samo Srba ve} svih nacionalnosti), odazvalo se na
mobilizaciju u JNA koja je stala da brani i kao {to vidimo uspela da odbrani srpski narod
u krajinama do osiguranja trajnog mira. Ali onog trenutka kada je mir osiguran i narod
za{ti}en od ponovljenog genocida, bezbedan, svako produàvanje oruànih sukoba predstavlja
neodgovorno poigravanje ljudskim ìvotima i sudbinom naroda. Do sada je za za{titu srpskog
naroda u krajinama palo mnogo mladih ljudi. Sada kada tome treba da do|e kraj, dolaskom
mirovnih snaga UN, kada je sigurno da vi{e niko sa oru`jem ne}e mo}i da kro~i na teritoriju
krajina, vi svojim stavom zahtevate da se rat produì. Ako biste nastavili sa takvom politikom,
gurnuli biste u smrt mnoge gra|ane {irom Jugoslavije. A ako bi takva politika opstala, onda
bi to, tako|e, bila politika sa istim posledicama kao i genocid nad srpskim narodom. Verujem
i nadam se da Vam gra|ani Krajine ne}e dati podr{ku za takve postupke. To {to Srbija pruà
svestranu i nesebi~nu pomo} Krajini ne zna~i da ste dobili pravo da odlu~ujete o ìvotima
njenih gra|ana. Niti su gra|ani Srbije Va{i taoci, niti }e to biti.
Budu}i da je postalo o~igledno da ve} duè vreme kod gra|ana Krajine stvarate predstavu
kako se u svojim odlukama i stavovima dogovarate sa rukovodstvom Srbije, èlim da gra|ani
Krajine znaju da to nije ta~no. Na ogromnu pomo} koju je Srbija po cenu velikih odricanja
pruìla srpskom narodu izvan Srbije, ne moè se odgovarati udarcima u le|a i podrivanjem
mirovnog plana. Iako ste me li~no obavestili da }ete odluku Predsedni{tva u vezi sa dolaskom
snaga UN u celini prihvatiti, Va{im pona{anjem oglu{ili ste se o izri~ite stavove Predsedni{tva
Jugoslavije i rukovodstva Srbije i to ne jednom, daju}i sebi pravo da donosite odluke ~iji
ra~un, naàlost, i u krvi treba da pla}a ~itav srpski narod. Pomo} Srbije narodu Krajine ne}e
ni u miru biti dovedena u pitanje, ali gra|ani Krajine treba da znaju da ste svojim postupcima
izgubili svako na{e poverenje i da u budu}e za odnose sa vlastima Republike Srbije moraju
delegirati ljude kojima }e narodni interes biti iznad li~nog politi~kog prestià.
S.
4
Milo{evi}, v.r.
7
4
Slobodan.
3
1992., sije~anj 8.
Petrinja
Iz izvje{}a deùrnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici
IZVJE[TAJ
Deùrne slu`be S.J.B. Petrinja za dan 7/8. 01.1992. god., u vremenu od 07,00 do 07,00 sati.
...
U 09,00 sati osobno je obavjestio kapetan Begovi} iz T.O. Petrinja da je dobio obavjest da su
u Jo{avici prona|eni le{evi od Cindri} Stipe i njegove ène Paule. Na lice mjesta upu}ena
ekipa Vujaklija M., Muidà M., Vladi} D. koji su obavili uvi|aj i utvrdili da su ubijeni le{evi
Cindri} Stipe i Cindri} Paula. Isti le{evi su prona|eni nedaleko ku}e vl. âkara Ljubana, na
oko 50 m od ku}e. Uvi|ajem je utvr|eno da su navedeni ubijeni iz vatrenog oru`ja ca. 7,62
mm pu{ke. Sledi daljna obrada. ...
Deùrni:
]ulibrk Stevo, v.r.
...
Na zadràvanju u pritvoru ove SJB zadràni Muti} Slobodan i Peren~evi} Dragan zbog
osnovane sumlje da su izvr{ili ubistvo nad Cindri} Stipom i Cindri} Paulom, nad zadrànim
}e se nastaviti daljnja obrada.
5
Deùrni:
Olja~a Stanko, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 2.
4
1992., sije~anj 11.
Knin
Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a u
kojem obrazlaè da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea to {to
plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a
8
5
Prema izvje{}u Odseka bezbednosti Komande 39. korpusa, pov. br. 6-73, od 18. 06. 1994., Muti} Slobodan
nalazio se u bijegu i za njim je raspisana tjeralica, a Peren~evi} Dragan tek je tada uhi}en po naredbi G[ SVK i
sproveden u Centralni zatvor u Staru Gradi{ku. Isti su optuèni da su 22. 12. 1991. u Petrinji pobili obitelj
Krièvi} (Ivana, ro|. 1936.; Ana, ro|. 1945. i Damira, ro|. 1973.). Ubojice su bili pripadnici SJB Petrinja.
ODGOVOR NA OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKA
REPUBLIKE SRBIJE SLOBODANA MILO[EVI]A
Po{tovani gospodine Predsjedni~e,
Moja namjera nije da u svom odgovoru na Va{e otvoreno pismo
6
osporavam ta~ku po
ta~ku Va{e optu`be upu}ene na moju adresu, a stvarno namjenjene srpskom narodu
Republike Srpske Krajine, iako bih, razumije se, mogao i tako postupiti.
To ne ~inim zato {to smatram da Va{e pismo upu}eno na moje ime, na na{u zajedni~ku
nesre}u govori mnogo vi{e o Vama nego o meni. Ono u tom smislu govori toliko mnogo da
svako moje dodatno obrazloènje ~ini apsolutno suvi{nim.
Ovu nametnutu priliku èlim iskoristiti samo zato da Vama i svjetskoj javnosti razjasnim
na{e stavove i time ujedno osporim Va{u proizvoljnu optu`bu da sam protiv mira, a za rat i
da takvo moje stanovi{te proizlazi iz mog navodnog vlastoljublja i èlje za politi~kim
prestiòm.
Ponu|ena verzija plana Sajrusa Vensa podrazumijeva angaòvanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na ~itavom teritoriju slobodne teritorije Srpske Krajine uz prethodno
razoruàvanje njenih oruànih snaga. Uz to, teritorija na kojoj bi po tom planu bile
raspore|ene mirovne snage ozna~ava se kao dio narodne hrvatske teritorije koja je pod
za{titom Ujedinjenih nacija. Na toj teritoriji teritoriji Republike Srpska Krajina, po planu
koji ste Vi ve} prihvatili vaìo bi i primjenjivao bi se ustavno-pravni sistem Hrvatske. To je
jedan aspekt od Vas usvojenoga a od na{e strane osporenog plana Sajrusa Vensa. Drugi aspekt,
koji je u vezi s tim a i svakim drugim planom angaòvanja mirovnih snaga ~ini duìna roka
na koji se te snage angaùju. Naime, taj rok je 6 mjeseci. Za svako daljnje angaòvanje nakon
tih 6 mjeseci neophodna je nova odluka Savjeta bezbjednosti uz naravno prethodnu
saglasnost svih strana u sukobu, u konkretnom slu~aju zna~i i Hrvatske.
Vama je gospodine Predsjedni~e dobro poznato da se srpski narod Republike Srpske
Krajine koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje opredjelio za Republiku Srpsku Krajinu.
Prema tome, nema ni jednog ni pravnog ni politi~kog razloga da se na teritoriju Republike
Srpske Krajine primjenjuje ustavno-pravni sistem Hrvatske. Hrvatski ustavno-pravni sistem
ne priznaje postojanje Srba pa bi se s obzirom na istorijsko iskustvo i aktualni zlo~in onih koji
taj ustavno-pravni sistem sprovode moglo o~ekivati da vrlo brzo usklade stvarnost sa svojom
oktroisanom normom. Oni bi, naime svoj genocidni plan etni~ki ~iste Hrvatske u slu~aju da
se prihvati ponu|eni plan Sajrusa Vensa do kraja ostvarili.
Kao {to vidite cijena prihvatanja tog plana nije mala i bezazlena kakvom je Vi ho}ete
predstaviti. I ta cijena bila bi itekako pla}ena u krvi.
Da bi se izbjegao rat i uspostavio trajan mir i da bi do{lo do pravednog rje{enja ovog
sukoba mi smo predloìli da se prihvati druga verzija, drugi koncept mirovnog plana Sajrusa
Vensa koji predvi|a angaòvanje plavih {lemova na liniji vatre izme|u hrvatskih
neonacisti~kih agresora i odbrambenih oruànih snaga Republike Srpska Krajina liniji koja
ujedno predstavlja i granicu izme|u Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Takvo angaòvanje
mirovnih snaga koje je u praksi djelovanja UN-a na rje{avanju sporova i ratnih sukoba u
svijetu do sada bilo isklju~ivo primjenjivano, ne samo da ne bi prejudiciralo politi~ko rje{enje
jer ono to i ne moè zato {to je politi~ko rje{enje postignuto prije ratnog sukoba naime i
srpski i hrvatski narod opredjelili su se za ìvot u posebnim dràvama, doprinijelo bi
9
6
Vidi: Dok. br. 2.
uspostavljanju za srpski narod Republike Srpske Krajine, a i srpski narod u cjelini tako
èljenog mira i pravednog rje{enja ovog sukoba. Budu}i da ste znali za ovo na{e zalaganje ne
znamo na osnovu ~ega ste zaklju~ili da smo mi protiv mira, a da smo za rat. Kome je vi{e od
nas stalo, da u Republici Srpskoj Krajini zavlada mir ako ne nama koji ginemo za na{u
slobodu zajedno sa ostalim srpskim rodoljubima koji nisu ravnodu{ni prema na{em
stradanju.
[to se duìne roka angaòvanja mirovnih snaga ti~e, a on je odre|en samo na {est mjeseci,
nismo spremni da svojim razoruàvanjem na{u sudbinu prepustimo u nesigurne ruke drugih.
Nismo, naime, spremni da drugima dopustimo da odlu~uju o na{em najvitalnijem interesu
o pitanju na{eg opstanka. To zato {to se iz ko zna kojih interesa i me|usobnih nagodba,
zemlje stalne ~lanice Savjeta bezbjednosti mogu opredjeliti za nedono{enje odluke o
produàvanju roka za angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Vama je naravno
poznato da je dovoljno da samo jedna od tih pet zemalja stavi svoj veto na odluku i da ona
automatski ne moè biti donijeta. Kada se tome doda da bi za produàvanje roka angaòvanja
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija bila potrebna saglasnost i hrvatske strane onda stvar
postaje do kraja jasna. Zar doista Vi ili bilo ko drugi moè pomisliti da bi pod predpostavkom
da se Republika Srpska Krajina razoruà Hrvatska pristala na prisustvo mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na tom prostoru.
Svaka akcija Jugoslovenske armije ukoliko bi ona uop{te postojala u toj situaciji, kada bi se
povukle snage Ujedinjenih nacija bila bi s obzirom na navedene ~injenice okvalifikovana kao
agresija.
Gospodine Predsjedni~e, ja pod navedenim uslovima koji su nam ponu|eni nisam mogao
prihvatiti tu verziju plana i u tome treba traìti razloge moga ne prihvatanja, a ne u nekom
mom navodnom samoljublju, vlastoljublju ili pak politi~kom prestiù. Utoliko sam i saglasan
s Vama da narod ne smije biti `rtva ni~ije politike i samoljublja. Ovo naravno, nikako ne zna~i
da to jo{ jednom istaknem, jer smatram neobi~no va`nim s obzirom na Va{u optu`bu koju
ste uputili meni, to da ja ne prihvatam verziju plana na liniji sukoba.
Plan koji ste Vi prihvatili ne bi i ne}e prihvatiti ni srpski narod Republike Srpske Krajine
a uvjeren sam da je on neprihvatljiva i za sve prema svojoj istorijskoj i politi~koj sudbini
neravnodu{ne Srbe.
To {to ste Vi pristali da odlu~ujete u ime i onog dijela srpskog naroda kojeg formalno ne
predstavljate i pored na{ih najdobronamjernijih sugestija da uradite sve na tome da dio na{e
istorijske odgovornosti prepustite nama Va{a je li~na stvar, koja nas ne obavezuje.
Za razliku od Vas koji mislite da samo jedan ~ovjek moè da odlu~uje o sudbini srpskog
naroda u ovom odsutnom i dramati~nom vremenu, u vremenu u kome se on bori za
opstanak, ja smatram da ne postoji li~nost ma kako ona ina~e sposobna bila koja moè i smije
ponijeti teret takve istorijske odgovornosti. Srpski narod nije svodljiv ni na sve svoje
istorijske veli~ine, on predstavlja to, ali i mnogo vi{e od toga.
Posebno nas je raàlostilo to {to ste rekli da gra|ani Srbije nisu i da ne}e biti na{i taoci.
Mislili smo a i dalje smatramo da srpski narod zna ko bi pod predpostavkom realizacije od
Vas prihva}enog plan bio taoc. Niste valjda mislili da svojim podsje}anjem na podr{ku i
pomo} koju nam je dao srpski narod Srbije pripi{ete sebi u isklju~ivu zaslugu a nama
predbacite, meni posebno, da to pori~emo. Mi smo zahvalni na{oj bra}i i znamo vrlo dobro
ko smo i {ta smo bez njih. Ali znajte da to znaju i na{i neprijatelji. Zato svako ko u ovom ~asu
postavlja tu vrstu pitanja i ispostavlja takve ra~une upisuje sebe u red onih koji ne}e mo}i
izbje}i istorijsku odgovornost.
10
Na{e ruke pruène su Srbiji i svim Srbima. A da li }e one biti prihva}ene ne zavisi samo
od nas. To je stvar sva~ije savjesti. Do sada su na{e ruke objeru~ki bile prihva}ene, ne vidimo
razloga da i ubudu}e ne bude tako. Va{e primjedbe zbog srpske podr{ke nama ne moèmo
shvatiti druga~ije do kao poziv da ta podr{ka ubudu}e izostane. Sigurni smo me|utim u to
da ne postoji niko ko bi taj nalog mogao izdati srpskom narodu a da on bude i izvr{en.
U krajnjem ukoliko bismo se morali suo~iti s tom apsurdnom ~injenicom s tim
prokletstvom da se Srbija okrene protiv nas, suo~it }emo se. Ne smatramo me|utim, da bi to
bila ve}a tragedija za nas nego za Srbiju. Da bi to bila na{a op{ta nesre}a i na{ usud u to ne}e
valjda nijedan rodoljub posumnjati. I u toj situaciji mi }emo se odbraniti naravno, uz pomo}
prema nama i srpskom nacionalnom pitanju neravnodu{nih Srba. Vjerujemo da Srbija ne}e
i ne moè stati na stranu na{ih neprijatelja.
Valja primjetiti i to da je jedna Srbija imala velikih zasluga za poloàj u kojem smo bili, a
da se nadamo da se ova druga dana{nja Srbija ne}e kajati {to nas je pomogla da iz tog pakla
iza|emo. Krajina koja do ju~e kao {to svi znamo nije bila slobodna danas je na savjesti ~itavog
svijeta, a zasluga Srbije i srpskog naroda za to neporeciva je. Tu zaslugu na{i potomci zna}e
cijeniti i istorijski vrednovati. Vi gospodine Predsjedni~e niste obavezni da dijelite na{u
sudbinu kako bi se iz Va{eg pisma mogao ste}i utisak. Nemojte da se pridruùjete optu`bama
nas koje ste do sada poricali. Va{ poziv da Srbi iz Republike Srpske Krajine ubudu}e {alju
druge podobnije Srbe za saradnju sa vladaju}om garniturom u Srbiji danas ne moèmo
tuma~iti druga~ije do kao poziv za svrgavanje legalnih organa vlasti i mene li~no, kao
predsjednika Republike Srpske Krajine. Meni naravno, ne pada ni na kraj pameti da uputim
takav poziv srpskom narodu u Republici Srbiji.
Za pokolj Srba u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj bila je optuèna diktatura kralja Aleksandra,
za ovaj sada{nji okrivljuju Va{u politiku. Da li ste Vi u to mo`da povjerovali? Ne mislite li da
su korijeni zla koje nam hrvatske usta{e ~ine mnogo dublji i da su izvan svake obja{njivosti.
Na kraju, nije prilika da iznosimo sve {to znamo zato jer znamo da u na{em sporu moè biti
pobjednik samo tre}i.
S po{tovanjem.
Knin, 11. januar 1992. god. PREDSJEDNIK
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
M.P.
7
dr. Milan Babi}, v.r.
HR-HMDCDR, 2, kut. 362.
5
1992., sije~anj 12.
Glina
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1. brigade TO Glina o
asanaciji boji{ta u selu Mala Solina
11
7
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Predsjednik Republike, Knin.
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANA
JUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO
OP[TINA GLINA
OP[TINSKI [TAB CZ GLINA
Broj: Str. pov. 01-1/92-1
Glina, 12. 01. 1992. godine
KOMANDI PRVE BRIGADE TO
G L I N A
Izvje{taj o asanaciji
dostavlja se.-
Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta. Dana 11. 01. 1992. godine u s. Mala Solina
izvr{en je:
1. pokop jedne starice oko 70 godina
2. pokop jednog pripadnika hrvatske vojske star oko 40 godina,
3. pokop 4 svinje i 5 krava.
K o m a n d a n t
@eljko Prodani}, v.r.
M.P.
8
6
1992., sije~anj 17.
Glina
Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba Banovine i Korduna o
mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga
Politi~ka i vojna rukovodstva Banije i Korduna na
sastanku odrànom 17. I. 1992. godine u Glini,
donijela su slijede}e stavove:
1. Slaèmo se sa hitnim dolaskom mirovnih snaga na granicu Republike Srpske Krajine i
Republike Hrvatske.
2. Srpski narod Regije Banije i Korduna nije protiv dolaska mirovnih snaga UN-a, ali i
dalje ~vrsto stoji na stanovi{tu da mirovne snage isklju~ivo treba rasporediti na granicu
izmedju Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske.
12
8
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
3. Ostale odredbe mirovnog plana smatramo neprihvatljivim s obzirom na medjunarodne
okolnosti nastale mjerama i postupcima ~lanica EZ-ce, te u interesu naroda koga zastupamo
zahtjevamo potpuno jednak tretman Srpske Republike Krajine i Republike Hrvatske u
pogledu oruànih snaga i kontrole vlastitog teritorija.
4. U daljnjim pregovorima sa Savjetom bezbednosti i svim drugim medjunarodnim
institucijama mogu pregovarati samo legitimni predstavnici Republike Srpske Krajine u
interesu srpskog naroda Krajine.
5. Zahtjeva se od Skup{tine Republike Srpska Krajina da zatraì od Skup{tine Jugoslavije
i skup{tina republika ostatka Jugoslavije priznanje Republike Srpska Krajina kao sastavnog
dijela Nove Jugoslavije.
6. Bez obzira na priznanje pojedinih republika od strane drugih zemalja ne moè se dovesti
u pitanje kontinuitet Jugoslavije.
7. JNA ne moè napustiti prostore Republike Srpske Krajine kao sastavnog dijela
Jugoslavije radi svoje ustavne obaveze.
8. Opredjeljenje naroda Banije i Korduna i njegovog politi~kog i vojnog rukovodstva je
jasno {to zna~i da narod Banije i Korduna ne}e dozvoliti da u ovome sudbonosnom ~asu za
srpski narod ostane goloruk bez vlastitog odbrambenog mehanizma i prepu{ten fizi~kom
istrebljenju koje otvara mirovni plan i postupci EZ-ce.
9. Pozivamo narod i borce Banije i Korduna da u ovim trenutcima imaju puno povjerenje
u svoja politi~ka i vojna rukovodstva koja }e ustrajati u ostvarivanju ciljeva na{e borbe za
slobodu i samostalnost u okviru Jugoslavije.
O b r a z l o ` e n j e
1. Prvi zaklju~ak zasniva se na èlji srpskog naroda Republike Srpska Krajina da sprije~i
dalje prolijevanje kako svoje krvi tako i krvi protivnika. Takodjer se zasniva na ~injenici da su
u dosada{njoj praksi snage UN-a djelovale u skladu sa Poveljom, {to zna~i da su mirovne
snage dolazile kao snaga mira i razdvajanja zara}enih snaga. U na{em slu~aju zara}ene strane
su srpski narod organizovan u svojoj dràvi Republika Srpska Krajina i hrvatski narod
organiziran u sada ve} biv{oj federalnoj jedinici Republika Hrvatska. U cilju miroljubivog
rje{avanja sporne situacije vojne i politi~ke, te rukovodstva snaga bezbednosti Banije i
Korduna kao sastavnog dijela Republike Srpska Krajina, smatramo da mirovne snage UN-a
mogu do}i jedino kao snaga razgrani~enja zara}enih strana na uspostavljenu granicu. Sve
dosada{nje intervencije i upotreba snaga UN-a uvijek je bila u funkciji dviju suprotstavljenih
strana kao {to je primjer Cipra, Egipta, Gabona, Libanona.
Ovaj na{ stav oko rasporedjivanja trupa UN-a zasniva se na uobi~ajenoj praksi na~ina
djelovanja snaga UN-a u mirovnoj funkciji.
2. Drugi zaklju~ak takodjer govori u prilog opravdanog traènja srpskog naroda Banije i
Korduna za rasporedjivanje mirovnih trupa na liniju razdvajanja zara}enih snaga, jer sve
druge varijante idu na {tetu tog naroda i za njega nisu prihvatljive. Ovakav pravni presedan
da mirovne snage idu po cijeloj teritoriji Republike Srpska Krajina moè izazvati goleme {tete
ne samo za na{e podru~je ve} i za podru~je cijele Evrope. O~igledan je nesrazmjer u tretmanu
ovog slu~aja i drugih slu~ajeva navedenih u ta~ci 1. obrazloènja.
Priznanje Republike Hrvatske kao suverene dràve u administrativnim granicama od
strane 38 dràva Evrope i Svijeta (ove administrativne granice nastale su bez ikakovih
kriterijuma koji su uop{te poznati prilikom odredjivanja granica, a to su etni~ki, historijski,
geografski i ekonomski) predstavlja direktnu povredu Povelje UN-a i to ~lana 1. i 55. kao
13
pravnog osnova i univerzalnog principa medjunarodnih odnosa i jednog od osnovnih na~ela
medjunarodnog prava. U Paktu o ljudskim pravima doslovno stoji: Svi narodi imaju pravo
na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno odredjuju svoj ekonomski,
socijalni i kulturni razvitak. Narodi mogu u svom sopstvenom interesu slobodno raspolagati
svojim prirodnim bogatstvima i izvorima... Ni u kom slu~aju narod ne moè biti li{en svojih
sredstava opstanka, sve dràve potpisnice Pakta uvaàvat }e pravo naroda na
samoopredjeljenje u saglasnosti sa odredbama Povelje.
Potrebno je znati da je srpski narod Krajine kao dio vascijelog srpskog naroda Jugoslavije
konstitutivni narod koji je tu karakteristiku imao u federalnoj Hrvatskoj, a koji je novim
Ustavom Republike Hrvatske izgubio i sveo se na nacionalnu manjinu. Uzimaju}i u obzir
ovakav bezrazloàn gubitak statusa naroda, a u vezi sa bojaznosti recidiva 1941. godine (oko
milion civilnih `rtava srpskog naroda u~injenog od usta{a) rezultirao je ustankom srpskog
naroda u Krajini i formirao volju i svijest naroda da mora rije{iti svoj problem za sva vremena.
Valja podsjetiti da je na ovim prostorima u dva navrata izvr{en referendum koji je jasno
pokazao opredjeljenje srpskog naroda da ne èli vi{e da ìvi u Hrvatskoj nezavisnoj dràvi, ve}
da ho}e mirnim putem da ostvari vjekovne te`nje.
Agresivna politika usta{ke vlasti Republike Hrvatske a kasnije ideolo{ki indoktrinirani
hrvatski narod dovela je srpski narod u sada{njoj Republici Srpska Krajina da u vrlo kratkom
roku od zadnjeg rata sa istim neprijateljem mora ponovno ratovati, ali ovaj put sa ~vrsto
ucrtanim ciljem i jasnim stavom {ta se èli posti}i u skladu sa nacionalnim programom koji
je ovaj narod zadnji zacrtao. Srpski narod Banije i Korduna je u su{tini mirotvoran narod ali
on ne moè odstupiti od ciljeva zbog kojih je ve} palo na stotine `rtava u odbrambenom ratu
protiv paravojnih oruànih formacija Republike Hrvatske (MUP, ZNG, crna legija). Ovaj
narod se ne protivi dolasku mirovnih snaga UN-a ali strogo usmjerenih na liniju razdvajanja,
a sve u cilju mirnog rje{avanja te{kog konflikta, koji ako se ne bude rje{avao mirnim putem
prijeti da preraste u evropski pa i svjetski rat.
3. To~ka 1. op{tih principa Vensovog plana jasno je re~eno da mirovna operacija UN-a
se odvija u Jugoslaviji sa ciljem stvaranja uslova za mir i bezbednost, a bez èlje da se politi~ki
prejudicira ishod mirovnih pregovora.
Akcija EZ-ce od 15. januara 1992. godine gdje je priznala Sloveniju i Hrvatsku je gore
navedeni op{ti princip u potpunosti anulirala i na taj na~in prejudicirala rje{enje ovoga spora.
Nema spora da Jugoslavija jo{ uvijek postoji, ali ne u granicama koje su odredjene ~lanom 2.
Ustava ove zemlje, odnosno u smislu ~lana 5. Ustava Jugoslavije koji omogu}ava jedinstvenost
i cjelovitost Jugoslavije.
Stavom 3. ~lana 5. Ustava Jugoslavije re~eno je kako se mogu mijenjati granice Jugoslavije
a kako granice izmedju republika. Iz svega navedenog nema spora i jasno je da je EZ-ca
priznavanjem Slovenije i Hrvatske (u ovom slu~aju Hrvatske) ve} dezavuisala Vensov plan sa
ciljem nametanja tzv. novog poretka na ~ijem ~elu stoji Ujedinjena Njema~ka. Ovim
priznanjem Njema~ka je osporila i dogovor EZ-ce tj. Evropske dvanaestorice u Mastrihtu i
na taj na~in direktno utjecala na stvaranje paralelne organizacije kao pandam UN-a. Kako je
Jugoslavija jedna od osniva~a UN-a, a nije ~lan EZ-ce, a kako je srpski narod Banije i
Korduna kao dio sveukupnog srpskog naroda konstitutivni i dràvotvorni narod ~ijom
isklju~ivom zaslugom je Jugoslavija nastala, srpski narod u Republici Srpska Krajina ne moè
ni pravno ni moralno prihvatiti rje{enja ~lanova EZ-ce. Ovakav stav pored svoje pravne i
moralne komponente ima u sebi duboko negativan stav prema Njema~koj koja je u dva
svjetska rata bila u direktnom vojnom sukobu najprije sa Srbijom i Crnom Gorom, zatim
14
srpskim narodom u Jugoslaviji. Iz toga rata srpski narod je iza{ao kao pobjedni~ki i ima
daleko ve}e moralno pravo od Njema~ke i Italije da sam kroji svoju sudbinu bez uplitanja
dviju osvaja~kih zemalja. Zbog ovako pristrasnog pona{anja EZ-ce na ~elu sa Njema~kom u
pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja i priznanja Republike Hrvatske kao suverene
dràve u administrativnim granicama biv{e Jugoslavije, EZ-ci treba zabraniti daljnje u~e{}e u
funkciji mirotvornih snaga. Srpski narod Banije i Korduna nema vi{e bilo kakvog razloga da
razgovara sa predstavnicima EZ-ce jer je njihova aktivnost usmjerena na ru{enje Jugoslavije,
pot~injavanje srpskog naroda kroz njegovo svodjenje na nacionalnu manjinu u budu}im
suverenim dràvama, a nekima ve} sada{njim Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i
Makedonija, i svodjenje Srbije na Beogradski pa{aluk.
Zasnovan na ovakovim ~injenicama Vensov plan pored op{teg principa navedenog u ta~ci
1. u daljoj razradi ima svoju negaciju jer favorizira hrvatsku stranu time {to ne precizira koje
su to zara}ene strane. Takodjer kod razoruànja ne postoji reciprocitet izmedju oruànih snaga
Republike Srpska Krajina i oruànih snaga Nezavisne Dràve Hrvatske, po{to se teritorijalna
odbrana Srpske Republike Krajina tretira kao paravojna oruàna sila, a ZNG i crna legija kao
regularne oruàne snage Hrvatske. U potpisivanju ovog mirovnog plana nisu sudjelovali
predstavnici Republike Srpske Krajina {to ne odgovara ~injenicama vezanim za sukob, po{to
se u sukobu nalaze jedinice TO kao oruàna sila uvezana u sistem JNA i oruàne snage
Republike Hrvatske. Nema ni{ta logi~nije nego da u potpisivanju ovog plana sudjeluju i
predstavnici zara}ene strane tj. Srpske Republike Krajine.
4. Ovaj ~etvrti zaklju~ak je rezultat politi~ke volje srpskog naroda u Republici Srpska
Krajina. Osnovni princip stvaranja Republike Hrvatske jeste pravo na opredjeljenje kao
svjetski priznato na~elo. Srpski narod Republike Srpska Krajina ima pravo da koristi isti ovaj
princip, a uvaàvaju i èlje hrvatskog naroda za samostalnost. Su{tina spora jeste stav Hrvatske
da su Srbi nacionalna manjina u administrativnim granicama ove dràve i da njima ne
pripada pravo na samoopredjeljenje, koriste}i metod agresije na srpske krajeve {to je
rezultiralo èstokim sukobom. Mi{ljenja smo da svi narodi koji su bili dràvotvorni u
Jugoslaviji imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje. Kako Republika Srpska Krajina
defakto postoji jer ima svoju teritoriju, svoje oruàne snage, zakonodavne i izvr{ne organe,
svoj Ustav a nije uzurpirala hrvatski etni~ki prostor, nema ni{ta normalnije nego da
predstavnici jedne dràve u nastojanju pregovaraju u ime naroda koji predstavljaju sa
ovla{tenim predstavnicima UN-a, a prema potrebi sa drugim faktorima bitnim za rje{avanje
srpskog pitanja. Republika Srpska Krajina je zatraìla medjunarodno priznanje i zbog toga se
moè pregovarati jedino sa predstavnicima koji su legitimni. Miroljubiv stav Republike
Srpska Krajina u pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja jeste ~lan 123. njezinog Ustava u
kojem se kaè: Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda na
teritoriju Jugoslavije i njenim dràvama i dalje graditi ~vrste dràvne veze sve u cilju stvaranja
zajedni~ke dràve srpskog naroda.
Dio svoje nadle`nosti utvrdjene ovim Ustavom, Republika Srpska Krajina prenijet }e na
saveznu dràvu u skladu sa dogovorom o uredjenju Jugoslavije.
5. U skladu sa ~lanom 123. Ustava Republika Srpska Krajina jasno daje do znanja stav
prema srpskom pitanju daju}i mogu}nost da se srpsko pitanje kao i pitanje drugih naroda
rije{i u okviru postoje}e Jugoslavije kao jedinog medjunarodno priznatog subjekta. Treba
prepustiti pojedinim narodima da se opredjele za ostanak u Novoj Jugoslaviji ili izlazak iz
Jugoslavije i stvaranje svojih nacionalnih dràva. Takodje mogu}e je vr{iti kombinacije
konfederativnog i federativnog tipa u zavisnosti od htjenja naroda i zahtjeva medjunarodne
zajednice.
15
6. Priznanjem 38 zemalja suverenosti Republike Hrvatske i Slovenije ne dovodi se u
pitanje kontinuitet Jugoslavije. Jugoslavija je nastala najprije kao dràva Srba, Hrvata i
Slovenaca 1. XII. 1918. godine slobodnom voljom Srba, Hrvata i Slovenaca iz nekada{nje
Austrougarske i to udruìvanjem sa dvema suverenim dràvama Srbijom i Crnom Gorom.
Kasnije ova dràva prelazi u Kraljevinu Jugoslaviju kao izraz slobodne volje njezinih naroda.
Nova dràva postala je ~lanica Lige naroda, a kasnije nakon zavr{etka II. svjetskog rata jedan
je od osniva~a UN-a. Jugoslavija kao medjunarodni subjekat egzistira 70 godina i niko ne
moè imati ve}e pravo da ovu dràvnu zajednicu napusti od prava onih naroda koji u njoj èle
ostati. Pravno u skladu sa Ustavom Jugoslavije Slovenija i Hrvatska nisu mogle izvr{iti
jednostranu secesiju. Kada su ve} pravo uzele za sebe normalno je da i drugi narodi prisvoje
sebi ovo pravo po{to suverenitet izlazi iz naroda a ne iz dràve, u pogledu izraàvanja slobodne
volje.
7. Odredbom ~lana 238. i 240. vaè}eg Ustava Jugoslavije precizno je definisana uloga
JNA i TO kao njezinog sastavnog dijela. Nepostupanje po navedenim ustavnim odredbama
smatra se protuustavnim aktom i izdajom zemlje kao najteìm zlo~inom prema narodu, te se
tretira kao te{ko krivi~no djelo. Prema tome a u skladu sa svojim slobodarskim tradicijama
srpski narod Banije i Korduna ima pravo zahtjevati da JNA ne kr{i navedene ustavne odredbe.
Kako je narod Banije i Korduna u temelje ove Jugoslavije uloìo oko 50 hiljada ljudskih `rtava
u toku II. svjet. rata, srpski narod ima pravo zahtjevati da oruàna sila koju je sam stvarao
bude u funkciji njegove za{tite. Vensov plan na lukav na~in kroz formu demilitarizacije
poku{ava bez ispaljenog metka, a navodno u ime mira razoruàti jednu legalnu vojnu
formaciju {to narod Banije i Korduna, pa i {ire cijele Krajine ne}e dozvoliti pod bilo koju
cijenu. Sa ovom ~injenicom moraju se pomiriti organi UN-a u koje srpski narod ima vi{e
povjerenja nego u tvorevinu zvanu EZ-ca, koja je cijelom svijetu pokazala kako se na perfidan
na~in poku{ava ukinuti jedna zemlja ~isto administrativnim putem. Vojni vrh koji je
proiza{ao iz naroda nema pravo da zbog politikantskih igara bude izdajnik vlastite zemlje i
ovog naroda.
8. Osmi zaklju~ak se smatra posebno bitnim jer je ta~kom 15. Vensovog plana predvidjena
demilitarizacija podru~ja pod za{titom UN-a. Potpisnici ovog plana u~inili su sve kako bi
JNA i TO na sraman na~in jo{ jednom poloìla oru`je kao {to je to u~inila u Republici
Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Razoruàvanjem TO kao oruàne sile Republike Srpska
Krajina i povla~enjem JNA iz ovih krajeva ostavio bi srpski narod samim i neza{ti}enim od
agresivnog katoli~kog stanovni{tva nasuprot 300 hiljada vojnika Republike Hrvatske.
Rezultat bi bio isti kao 1941. godine. Ovakovu igru sa svojom sudbinom srpski narod Banije
i Korduna ne moè prihvatiti ma koliko se zalagao za mir. Predsjedni{tvo Jugoslavije u
funkciji Vrhovnog komandanta ne smije na sebe preuzeti historijsku krivnju za genocid nad
srpskim narodom. Vojna rukovodstva Banije i Korduna, politi~ka rukovodstva i narod su
svojim opredjeljenjima nedvosmisleni {to zna~i da povla~enja nema.
9. Svi pojedinci, organi, politi~ke i vojne strukture moraju biti svjesne da srpski narod
Republike Srpska Krajina o~ekuje te{ka diplomatska bitka, a u najgoroj varijanti i nastavljanje
ratnog sukoba. Medjutim, ovaj put se ne smije dozvoliti da se ono {to je ratom postignuto
srpski narod izgubi diplomatskom bitkom kao {to je to u vi{e navrata u istoriji u~injeno. Ovo
opredjeljenje je pitanje opstanka srpskog naroda Srpske Krajine. Zbog svega ovoga na{ narod
i borci treba da imaju puno povjerenje u svoja politi~ka i vojna rukovodstva, jer samo kroz
ovo jedinstvo i nacionalnu platformu, ~vrstinu oruànih snaga i diplomatsku aktivnost
moèmo ostvariti ono {to je proiza{lo iz na{e oruàne borbe i htjenja srpskog naroda.
16
Predsjednici Op{tina, Vojna
rukovodstva i predstavnici
SJB Banije i Korduna
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 39.
7
1992., sije~anj 21.
Glina
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanaciji
boji{ta u selu Mala Solina
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANA
JUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO
OP[TINA G L I N A
OP[TINSKI [TAB CZ GLINA
Broj: Str. pov. 01-1/92-3
KOMANDI PRVE BRIGADE TO DS
G L I N A
Izvje{taj o asanaciji
dostavlja se.-
Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta, dana 20. 01. 1992. godine u s. M. Solina
izvr{ena je:
1. sahrana 1 ène stare 65 godina pred ku}om
2 ène stare 70 godina, 1 mu{karca 70 god.
1 mu{karca 75 godina u zaseoku Budàci.
2. pokop 3 krave i 1 krma~e u s. M. Solina.
K o m a n d a n t
@eljko Prodani}, v.r.
M.P.
9
17
9
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
8
1992., sije~anj 22.
Knin
Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 20. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina odràne 22. 01. 1992. godine u zgradi
op{tine, soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Petar
[tikovac, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Du{an
Badà i Lazar Macura.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
dr Babi} predlaè dnevni red za dana{nju sjednicu, te pita da li ima izmjena, dopuna ili drugih
predloga za dnevni red.
Milan Bauk predlaè dopunu dnevnog reda
Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba.
Jovan Kati} predlaè da se razmotri informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske
banke.
Istaknuti predlozi su jednoglasno usvojeni, te je dr Milan Babi} utvrdio slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Stavovi Vlade povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih naroda.
2. Dono{enje Odluke o primjeni zakona i drugih propisa Republike Srbije obrazovno
vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.
3. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Knin o davanju nov~ane pomo}i.
4. Informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske banke za saniranje ratnih
razaranja.
5. Dono{enje Zakona o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.
6. Dono{enje zaklju~ka o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i uplate
Republi~ke poreze i dad`bine.
7. Dono{enje Odluke o nov~anom dodatku za rad licima koje je izabrala i imenovala
Skup{tina Republike Srpska Krajina i Vlada Republike Srpska Krajina.
8. Dono{enje Odluke o stavljanju van snage Odluke o preangaòvanju teritorijalne
odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad/1. Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, koji je istakao da
smo mi prvi na prostoru Jugoslavije zatraìli angaòvanje Organizacije ujedinjenih nacija na
rje{avanju politi~ke krize u Jugoslaviji i spre~avanju oruànih sukoba. U vezi toga Vlada je
zauzela ~vrste stavove koje je potvrdila Skup{tina Republike Srpska Krajina.
Predsjednik Babi} se ukratko osvrnuo na svoje razgovore u Predsjedni{tvu Jugoslavije u
kojima je detaljno izlagao na pro{loj sjednici Vlade, te je istakao da su u razgovorima izme|u
18
njega i gospodina Milo{evi}a
10
u~estvovali Radovan Karadì},
11
Branko Kosti}
12
i Nikola
Koljevi}.
13
Oni su insistirali da predsjednik Babi} prihvati Vensov plan, {to on nije mogao s
obzirom na utvr|ene stavove Vlade, kao i eventualne posljedice koje ta izjava moè imati.
Na novom sastanku sa Milo{evi}em, predsjednik Babi} je istakao da je plan Sajrusa Vensa lo{e
konceptiran, a nove izjave nije davao zbog informativne blokade. Povodom ultimatuma
Predsjedni{tva Jugoslavije odràna je sjednica Vlade na kojoj je predsjednik Vlade istakao
rje{enje u cilju o~uvanja oruànih snaga i naoruànja te je donesena odluka o povla~enju
rezervnog sastava milicije. Takva milicija bi bila formirana proporcionalno i od Hrvata, a bila
bi pod prismotrom nadzornika UN-a. Bila bi naoruàna samo li~nim naoruànjem, te takva
i iz tih razloga ne bi ostvarila ciljeve koje smo planirali.
Dr Milan Babi} isti~e da je predsjednik Milo{evi} uputio otvoreno pismo
14
iz vi{e razloga,
te navodi da je on jedan od potpisnika sporazuma u @enevi, kao i dogovora o angaòvanju
snaga UN-a i kaè da su na{i stavovi pobrkali bilateralne, a vjerovatno i multilateralne
dogovore. Cilj tih radnji je da na{a Vlada promjeni stav prema svojim ranije zauzetim
odlukama, kao i odlukama naroda. Dokazano je da autoritet predsjednika Milo{evi}a ni
Srbija kao snaga, na koju smo se oslanjali ne mogu da uti~u na promjenu na{ih stavova, te
predsjednik Babi} konstatuje da je politika Vlade dobila plebiscitarnu podr{ku.
Predsjednik Babi} se zatim osvrnuo na izjavu Milana Marti}a datu Ve~ernjim novostima
kojom on kaè da smo mi podràli Vensov plan u cjelini, {to je neistina. Ju~era{nji komentari
ameri~kih agencija isti~u da se kona~na odluka o upu}ivanju mirovnih snaga UN-a u
Jugoslaviju ne moè donijeti bez saglasnosti predstavnika Krajine, a i sam generalni sekretar
UN-a je to izjavio nekoliko puta.
Dr Milan Babi} isti~e da je na{a politika dobila podr{ku i u Republici Srbiji, {to je
iznena|uju}e s obzirom da sredstva informisanja kontroli{e socijalisti~ka partija. Konstatuje
da je u zadnje vreme stiglo dosta telegrama podr{ke na{oj politici. U Srbiji postoji dosta
nezadovoljstva sa politikom aktuelnog rukovodstva. Prepu{ta se da se Bosna i Hercegovina
konstitui{e kao nezavisna dràva, te proizlazi da je srpska politika izgubila svoj kurs ili je
mo`da to i bio njen kurs?
Predsjednik Babi} isti~e da je bilo vi{e inicijativa Srba u Bosni, da smo mogli posti}i svoj
cilj unutar globalnog rje{enja politi~ke krize. Isti~e da je nezadovoljan razgovorima sa
Karadì}em koji insistira na saradnji sa Hrvatima o nedjeljivosti Bosne i predpostavlja da }e
Bosna i Hercegovina biti priznata kao nezavisna dràva unutar koje Srbi ne}e reagovati na
pravi na~in. Predsjednik Babi} smatra da }emo morati traìti na~in da se ne blokiramo s
bosanske strane, te da je na{ ~vrst i nepokolebljiv stav na{a najve}a snaga i ono od ~ega
moèmo imati rezultate.
Petar [tikovac isti~e da je Srbija uspostavila tzv. podunavsku ili isto~nu orijentaciju, te joj
se vi{e isplati zauzeti za bogato Kosovo, nego siroma{nu Krajinu i dodaju da mi ne bi bili na
teretu gospodinu Milo{evi}u, ako revitaliziramo privredu. Isti~e da se mi ne smijemo vi{e
izja{njavati za Jugoslaviju jer je jugoslavenstvo jednako komunizmu. Mi se moramo zaloìti
za jedinstvenu srpsku dràvu.
19
10
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
11
Predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine.
12
^lan Predsjedni{tva SFRJ.
13
^lan Predsjedni{tva BiH.
14
Vidi: Dok. br. 2.
Dr Vaso Leàji} kaè da politi~ki program Krajine i u svijetu dobiva podr{ku, jer su temelji
~vrsti i zasnovani na me|unarodnom verificiranom planu nacionalnih zajednica. Vidi se po
sadràju pisma da je predsjednik Babi} apsolutno u pravu i iznad civilizacijske uvaènosti.
Du{an Vje{tica isti~e da postoji veza preko ljudi iz Vlade da ostvare Vensov plan,
konkretno da dogovor izme|u vojske sprovodi ministar Marti}, te da je on izvr{io smotru
jednog bataljona koji }e pre}i u sastav milicije.
Lazar Macura kaè da je bio na terenu i da vojska tako ne razmi{lja, te predlaè da se
razgovara sa ljudima koji su na na{oj strani.
Vuka{in Babi} kaè da ne treba ponavljati stavove Vlade, jer su oni jedinstveni i
predsjednik je tuma~ tih stavova. Ko odstupi od njih neka snosi sankcije. Isti~e da treba vi{e
obja{njavati Vensov plan i to bar preko lokalnih sredstava informisanja, jer nisu svi politi~ki
pismeni. Predlaè da se porazgovara o nastupanju ministara van utvr|enih stavova Vlade. Pita
je li Predsjedni{tvo SFRJ korigovalo svoje stavove s obzirom na priznavanje Hrvatske i
Slovenije. Pita da li se moè stupiti u kontakt sa regionalnim vojnim jedinicama.
Dr Milan Babi} kaè da Predsjedni{tvo Jugoslavije i dalje nastoji da nametne svoje rje{enje,
te traè sazivanje Skup{tine na kojoj bi oni podràli predsjednika Babi}a, naravno ako on
promjeni svoje stavove i prihvati plan Sajrusa Vensa.
Predsjednik Babi} zatim ~ita izjavu za javnost sa ove sjednice.
Vlada Republike Srpske Krajine zadràva svoj ranije zauzeti stav oko angaòvanja mirovnih
snaga Organizacije ujedinjenih nacija na zaustavljanju oruànih sukoba i spre~avanju od
eskalacije rata izme|u agresorskih snaga Republike Hrvatske i odbrambenih snaga Republike
Srpske Krajine. Mirovne snage UN-a su uvijek dobrodo{le da razdvoje oruàne snage
hrvatskih agresora i srpske odbrane na liniji sukoba. Na ovaj na~in mogu}e je uspostaviti
trajan mir i omogu}iti ravnopravan status svih za traènje trajnih politi~kih rje{enja. Plan
Sajrusa Vensa nije prihvatljiv u ovoj verziji u kojoj su ga prihvatili Tu|man,
15
Kadijevi}
16
i
Milo{evi}. Ni jedan ministar u Vladi Republike Srpske Krajine nije ovla{}en da iznosi
druga~ije stavove od onih koje je usvojila Vlada. Izjave ministra unutarnjih poslova Marti}a
o prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa u suprotnosti su sa politikom i odlukom Vlade i
Skup{tine Republike Srpske Krajine i u suprotnosti su sa interesima srpskog naroda
Republike Srpske Krajine.
Jednoglasno je podràna izjava za javnost.
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Du{an Badà, i predlaè dono{enje ove
Odluke.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona i drugih propisa Republike Srbije u
obrazovno-vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.
Ista se prilaè zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
17
Ad/3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predlaè da Vlada ovlasti
ministra za financije da utvrdi sa predsjednikom op{tine i predsjednikom izvr{nog vije}a
op{tine Slunj, da ta~no navedu nov~ani iznos koji zahtjevaju.
20
15
Franjo, predsjednik RH.
16
Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.
17
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
Jednoglasno je odlu~eno da se nakon dobivenih podataka od op{tine Slunj na nekoj od
slijede}ih sjednica Vlade donese odluka o istom zahtjevu.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predlaè da svaki ministar
za svoj resor napravi grubu procjenu {teta, nastalih iz ratnih razaranja, i podatke dostave
sekretaru Skup{tine, te da se objedine i proslijede Saveznom sekretarijatu za informacije.
Du{an Vje{tica isti~e da u resoru Ministarstva za urbanizam i gra|evinarstvo priprema
jedno uputstvo sa metodologijom sa potrebnim obrascem za prijavljivanje i procjenu ratne
{tete. Isti~e da se moraju utvrditi kriterijumi i treba ozbiljno pristupiti utvr|ivanju prave
vrijednosti ratne {tete.
Jovan Kati} kaè da je va`no da se uklju~imo u mogu}nost dobijanja kredita, a detaljne
podatke }emo dostaviti naknadno.
Jednoglasno je podràn prijedlog ministra Kati}a i dogovoreno je da se podatci, {to prije,
dostave sekretaru Skup{tine i zatim objedinjeni proslijede nadle`nom saveznom organu.
Ta~ka 4/ se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da se paket zakona
iz oblasti financiranja javnih potreba trebao donijeti u 12. mjesecu pro{le godine, {to nije
u~injeno iz objektivnih razloga. Najprioritetnije je da se donese ovaj zakon, jer on omogu}ava
da se postoje}i zakoni provode u djelo. Milan Bauk je podsjetio na odluku Vlade o zaduènju
SDK-a na podru~ju SAO Krajine i ovla{}enju dva lica za vr{enje kontrole. Do danas nisu
dostavljena imena tih lica Ministarstvu za financije, jer se pozivaju na nedostatak stru~nih
kadrova. Posljedice neimenovanja tih ljudi su takve da se ne moè isplatiti {kolstvo, sudstvo,
tuìla{tvo, policija ni pokriti potrebe socijalne za{tite. Milan Bauk je zatim pro~itao predlog
zakona o kontroli utvr|ivanja i naplati javnih prihoda, te predlaè da se usvoji u ovom obliku
kako je izglasala Skup{tina Srbije, s tim da se prilagodi na{im potrebama. Milan Babi} tako|er
predlaè da se biv{i direktor SDK-a Veljko Korolija imenuje za direktora Republi~ke uprave
prihoda.
Jovan Kati} predlaè dono{enje zakona, a da se na slijede}oj sjednici imenuje direktor, {to
je i dogovoreno.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zakon o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.
Isti se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Zatim je Milan Bauk pro~itao zaklju~ke sa dana{nje sjednice Vlade, a {to je vezano za ovu
ta~ku dnevnog reda:
Na sjednici Vlade Republike Srpska Krajina, odràne dana 22. 01. 1992. godine, razmatrano
je financiranje javnih potreba u Republici Srpska Krajina. Na osnovu prezentovanih podataka
od strane Ministarstva financija konstatovana je minimalna uplata poreza na promet
proizvoda i usluga. U potpunosti je izostala uplata za porez, putarine i posebne dad`bine od
prodaje naftnih derivata kod svih op{tina.
Jednoglasno su podràni izneseni zaklju~ci.
Ta~ka 5/ se prilaè zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Za
diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.
21
Jednoglasno je donesen Zaklju~ak o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i
uplate republi~ke poreze i dad`bine.
Ad/7.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o dodjeli nov~anog dodatka za rad licima koje je izabrala
i imenovala Skup{tina i Vlada Republike Srpska Krajina.
Ad /8.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, te predlaè dono{enje ove
odluke.
Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o stavljanju van snage odluke o preangaòvanju
teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
9
1992., sije~anj 22.
Novi Sad
Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog
Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicima
TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u obrani srpstva, kako bi od Skup{tine
SFRJ zatraìli da preuzme socijalnu za{titu za njih i njihove obitelji
Ministar za informisanje
Novi Sad, 021 ..... fax .....
22. januar 1992.
VLADI SL Ba ZS
Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja
Ministarstvo informisanja
Sekretarijat Vlade
22
E R D U T
Vlada Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u najskorije vreme zatraì}e od
Skup{tine SFRJ da preuzme socijalno staranje:
1. o svim pripadnicima Teritorijalne odbrane Sl Ba ZS koji su vi{emese~nim borbama za
odbranu Jugoslavije od nadiru}eg fa{izma bili ranjeni, zbog ~ega im je umanjena radna
sposobnost;
2. o svim civilima invalidima ovog rata;
3. o porodicama poginulih ratnika ili gra|ana
Da bi se odgovaraju}i zahtev mogao podneti Skup{tini SFRJ, potrebno je da Ministarstvo
zdravlja i socijalnog staranja do 28. januara 1992. godine prikupi podatke o svim invalidnim
licima, po mestima;
ime i prezime;
adresa;
status (ratnik ili civilni invalid);
opis invalidnosti (vrsta rane i posledica)
datum ranjavanja
da li se jo{ nalazi na le~enju.
Za poginula lica, ratnike ili gra|ane, treba nazna~iti broj ~lanova porodice i ime korisnika
socijalne za{tite (srodstvo: otac, majka, èna ili dete).
Za prikupljanje podataka Ministarstvo zdravlja angaòva}e sve izvr{ne savete op{tina i sve
savete mesnih zajednica, a Sekretarijat Vlade i Ministarstvo informisanja pruì}e mu svu
organizacionu i tehni~ku pomo}.
Sa sadrìnom ovog pisma danas }e biti upoznata i Skup{tina SFRJ, kao i javnost. Ne bi se
smelo dogoditi da zbog bilo ~ije nezainteresovanosti ili sporosti ne bude ispunjena na{a sveta
obaveza za staranje o porodicama na{e izginule bra}e i o svima onima koji su u odbrani
Srpstva izgubili radnu sposobnost.
Po nalogu Predsednika Vlade Sl Ba ZS
Ministar informisanja
M.P.
18
Ilija Petrovi}, v.r.
Ilija Petrovi}, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od Vije}a do Republike, IP, Cvetnik,
Novi Sad, 1996., str. 350.
23
18
Pravokutni pe~at: Autonomna oblast Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Novi Sad.
10
1992., sije~anj 23.
Beograd
Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina za
pomo} i suradnju s op}inama RSK
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO ZA VEZE SA
SRBIMA IZVAN SRBIJE
Broj: slu`beno
23. januar 1992. godine
B e o g r a d
VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Biro u Beogradu
BEOGRAD
U prilogu vam dostavljamo RASPORED OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I
SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO KRAJINA SAGLASNO PLANU
NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATA
SRBIJE 17. OKTOBRA 1991. GODINE, kao zanimljivu i interesantnu ideju u smislu
koordinacije i pove}anja efikasnosti subjekata uklju~enih u prikupljanju i distribuciji pomo}i.
Ideju nerazumemo kao strogo i formalisti~ko usmerenje jer je jasno da su mogu}nosti
pruànja pomo}i, te oblici i koli~ine potrebne pomo}i objektivno raznovrsne. Zato nas
interesuje pre svega va{ stav i stav op{tina sa teritorije Srpska Krajina te eventualna druga
razmi{ljanja i inicijative koje su usmerene ka boljoj organizaciji i koordinaciji u prikupljanju
i distribuciji pomo}i.
S po{tovanjem,
M.P.
19
MINISTAR
Stanko Cvijan, v.r.
DO:
Vladi SAO Zapadna
Slavonija
Vladi SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
Op{tinama na teritoriji
Srpska Krajina
R A S P O R E D
OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO
KRAJINA SAGLASNO PLANU NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH
NA VE]U SAVEZA SINDIKATA SRBIJE 17. X. 1991.
24
19
Ne~itko.
OP[TINE U KRAJINAMA OP[TINE IZ SRBIJE
1. KNIN Novi Beograd koordinator grupe
Kladovo
Ni{
Uìce
Novi Pazar
In|ija
Ba~ki Petrovac
Pri{tina
Knjaèvac
Valjevo
Kovin
2. BENKOVAC Zemun koordinator grupe
Negotin
Aleksandrovac
Lajkovac
Sjenica
Alibunar
Pe}
3. OBROVAC Vo`dovac koordinator grupe
Bor
Prokuplje
Vladi~in Han
Tutin
Vrbas
Gnjilane
4. GRAÂC [abac koordinator grupe
Lu~ani
âjetina
]i|evac
Vela Crkva
Istok
Vladimirci
Koceljevo
Bogati}
5. DONJI LAPAC Stari grad koordinator grupe
Majdanpek
Boljkovac
Ra{ka
Apatin
Varvarin
Klina
25
6. KORENICA Rakovica koordinator grupe
Sokobanja
Velika Plana
Bujanovac
Kula
Vu~itrn
Apatin
7. PLA[KI ILI OGULIN Lazarevac koordinator grupe
Bajna Ba{ta
Doljevac
Petrovac
Odàci
Opovo
Draga{
8. GOSPI], MEDAK ILI Savski venac koordinator grupe
TESLINGRAD (formira}e se) Ljig
Vlace
@agubica
Ra~a
Obrenovac
Vitina
9. SLUNJ Aleksinac koordinator grupe
Nova Varo{
Surdulica
Kni}
@abari
10. KARLOVAC Vra~ar koordinator grupe
Trstenik
Kur{umlija
Bela Palanka
Golubac
ôka
Uro{evac
11. VOJNI] Kragujevac koordinator grupe
Lozica
Kru{evac
Medve|a
Ku~evo
Be~ej
Kosovo Polje
12. VRGINMOST ûkarica koordinator grupe
In|ija
26
Smederevska
Palanka
Vrnja~ka Banja
Gadìn Han
Mali I|o{
Zubin Potok
13. GLINA Zvezdara koordinator grupe
Pirot
Trgovi{te
Veliko
Gradi{te
Srbobran
Prizren
14. DVOR NA UNI Novi Sad koordinator grupe
Mionica
Ub
Ose~ina
Brus
Malo Crni}e
[trpce
Ruma
Stara Pazova
15. PETRINJA Mladenovac koordinator grupe
Poàrevac
Arilje
Dimitrovgrad
Novi Kneèvac
@abari
[timlje
16. SISAK (GRADUSE) Smederevo koordinator grupe
Svilajnac
Gornji Milanovac
Aran|elovac
Svrljig
Ada
Pe}inci
Orahovac
17. KOSTAJNICA Grocka koordinator grupe
Ivanjica
Para}in
@itora|a
Irig
Leposavi}
27
18. OKUÂNI (formira se) [id
Palilula koordinator grupe
Sopot
Kosjeri}
Raànj
Lipljan
19. PAKRAC Vr{ac koordinator grupe
Barajevo
â~ak
Mero{ina
Kosovska Kamenica
Vojnik
Senta
Plandi{te
20. DARUVAR Pan~evo koordinator grupe
Svetozarevo
De~ani
Mali Zvornik
Babu{nica
Despotovac
Ba~ka Palanka
Kova~ica
21. GRUBI[NO POLJE ]uprija koordinator grupe
Poèga
Krupanj
Vlasotince
Beo~in
@iti{te
22. BELI MANASTIR Sombor koordinator grupe
Kikinda
Priboj
Vranje
Crna Trava
Kanjià
Temerin
Kosovska Mitrovica
23. OSIJEK ILI DALJ Subotica koordinator grupe
Zaje~ar
Topola
Bosiljgrad
Novi Be~ej
Se~anj
Suva Reka
28
24. VUKOVAR Zrenjanin koordinator grupe
Kraljevo
Prijepolje
Ljubovija
Bato~ina
Ba~
Ba~ka Palanka
Obili}
25. VINKOVCI ILI MIRKOVCI Sremska Mitrovica koordinator grupe
Leskovac
Lebane
Titel
Nova Crnja
Mali{evo
Op{tine u administrativnim granicma postoje}e Hrvatske u kojima postoje kompaktne
teritorije sa srpskim ìvljem:
26. Orahovica
27. Oto~ac
28. Podravska Slatina
29. Virovitica
30. Vrbovsko
31. Novska
32. Slavonska Poèga
33. Slavonska Orahovica
34. Na{ice
35. Donji Miholjac i druge.
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074-2.
11
1992., sije~anj 27.
Knin
Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije i
podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a na kojem su razmatrana
pitanja o dolasku mirovnih snaga UN-a
Z A P I S N I K
29
o razgovoru vo|enom izme|u dr Milana Babi}a,
20
predsjednika Republike Srpska Krajina i Maraka Goldinga,
podsekretara u Ujedinjenim nacijama za specijalne politi~ke poslove,
odrànom dana 27. 01. 1992. godine.
Babi} U ovoj na{oj jugoslovenskoj krizi desili su se mnogi centri novih doga|anja. Po~ele
su se ra|ati nove dràve na prostoru jedne dràve kao {to re~e pukovnik Vilson
21
zanimljiva
situacija.
Gospodine Golding, drago mi je da ste do{li danas u Knin. Knin je simbol otpora za
slobodu ~itavog srpskog naroda u Srpskoj Krajini, ali i mjesto gdje se donose, u posljednjih
godinu i po dana najzna~ajnije odluke koje se ti~u naroda Republike Srpska Krajina. Od
na{eg posljednjeg susreta desile su se mnoge promjene na prostoru Jugoslavije. SAO Krajina
i Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ujedinjene su politi~ko-teritorijalno u
jedinstvenu Republiku Srpska Krajina, ~iji sam ja predstavnik i predsjednik. Mnoge zemlje
Evrope su priznale nezavisnost Republikama Hrvatskoj i Sloveniji, tako da je do{lo do velikih
promjena, od onog vremena prije mjesec dana, kada smo se susretali i razgovarali o planu
angaòvanja Ujedinjenih nacija, za nas vrlo zna~ajnih okolnosti. Dok smo ranije razgovarali
o spre~avanju sukoba izme|u dva dijela unutar dràve Jugoslavije, sada na ovom prostoru,
verifikovanom od mnogih zemalja postoji dràva Hrvatska kao nezavisna dràva, koja kao
nezavisna dràva ima pretenzije prema teritoriju Republike Srpska Krajina, koja je jo{ uvijek
fakti~ki dio ostatka Jugoslavije. Mi nismo o~ekivali da }e veliki broj zemalja Evrope, pod
uticajem Evropske zajednice, izvr{iti priznavanje Republika Slovenije i Hrvatske, prije nego
se rije{e odnosi na ~itavom prostoru Jugoslavije. Mi u tom smislu pozdravljamo odluke nekih
velikih zemalja u svijetu, koje su se suzdràle za sada od priznavanja nezavisnih republika, dok
se ne rije{i politi~ka kriza u ~itavoj Jugoslaviji. îni nam se da se pokazuje sve vi{e da smo mi
bili u pravu, kada smo na{ program od prvog dana postavljali pred Organizaciju ujedinjenih
nacija, da se tamo rje{ava, a ne u okviru Evropske zajednice. Mi smo predlagali da se i
politi~ko rje{enje jugoslovenske krize rje{ava u okviru Ujedinjenih nacija, a ne samo vojno
angaòvanje Ujedinjenih nacija na spre~avanju sukoba.
U ~itavom ovom zbivanju, u okviru jugoslovenskog problema, ~ini nam se da su se
iskristalisala dva odvojena problema. Jedan je spre~avanje eskalacije oruànih sukoba i rata
izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i me|usobno re{avanje politi~kog
problema izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina, a drugo pitanje je pitanje
rje{avanja ukupne jugoslovenske krize. Zato smatramo da mi u budu}em politi~kom
rje{avanju i u mirovnom angaòvanju Ujedinjenih nacija trebamo ova dva problema
posmatrati odvojeno. Rje{avanje ovog problema oruànog sukoba izme|u Hrvatske s jedne
strane i Republike Srpska Krajina s druge strane je sada zaista optere}eno stanjem u kome
Hrvatska ima priznanje kao nezavisna dràva od velikog broja i to vrlo uticajnih zemalja u
Evropi. S na{e strane, mi smatramo da bi trebalo da UN po~nu odmah da cjelovito rje{avaju
ovaj problem izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i mirovno angaùju u
politi~kom rje{avanju odnosa. I plan gospodina Vensa koji je pripremljen za mirovno
angaòvanje UN, ipak je pravljen u druk~ijim okolnostima nego {to su sada. Smatramo da je
stanje teè sada nego tada kada je taj plan pripreman. I na{e prethodne primjedbe na ovaj plan
30
20
Predsjednik RSK.
21
John Wilson, australski pukovnik, vo|a vojnih promatra~a UN-a.
sada doista dobijaju jednu ve}u teìnu upravo zbog takvog poloàja koji je Republika
Hrvatska stekla. Pogotovo je sada za nas problem u ovom planu najvi{e {to ga i optere}uje i
za nas ga ~ini nepodobnim pominjanje na{e teritorije kao teritorije Republike Hrvatske.
Politi~ki je sukob na ovom prostoru po~eo kao sukob na prostoru Jugoslavije izme|u njena
dva dijela. Me|utim, sada imamo situaciju da je stvarno stanje takvo da je to sukob izme|u
jedne priznate dràve, koja jo{ nije bila ~lanica OUN ali ima me|unarodnu teìnu, to je
Hrvatska i drugo da Republika Srpska Krajina koja jo{ uvijek nije me|unarodno priznata niti
je sa drugim dràvama u svom okruènju postigla odgovaraju}e sporazume o me|usobnim
odnosima. Upravo na na{e primjedbe i strahovanja da ovaj plan oko mirovnog angaòvanja
ustvari, prejudicira politi~ko rje{enje prvu ~injenicu u tome vidimo u ovakvom definisanju
na{e teritorije. A to je i osnovni nesporazum Republike Srpska Krajina i Republike Hrvatske.
Mi smo na{e politi~ko rje{enje i odnose sa drugima vidjeli u ~vr{}oj zajednici sa dràvama na
podru~ju Jugoslavije koje bi nastavile kontinuitet dràve Jugoslavije, ili ako nema volje sa
druge strane da se stvara takav savez na prostoru Jugoslavije i da se o~uva ostatak te dràve.
Da budemo ravnopravni sa drugim republikama, koje se stvaraju unutar Jugoslavije. Upravo
zato nebi bilo dobro da budemo dovedeni u situaciju da svi narodi imaju pravo na svoje
samoopredjeljenje i to svoje pravo iskoriste i na osnovu svog prava formiraju svoje dràve, a
da to pravo bude zakinuto Republici Srpska Krajina. Nas ~udi jo{ jedna stvar koja postoji u
planu gospodina Vensa da se ipak iz ~itavog njegovog sadràja moè pomisliti da se sumnja
u na{u stranu, u oruàne snage Republike Srpska Krajina kao potencijalnog izaziva~a agresije
i rata, {to je bio i mogu}i razlog da se prihvati koncepcija da se na{a strana razoruàva, a ne
suprotna strana. Prema na{im informacijma u svih petnaest dosada{njih primirja koja su
sklapana sa Republikom Hrvatskom, a i ovo {esnaesto, uglavnom ih kr{i Hrvatska strana.
Zato mislimo da je to druga glavna slabost ovog plana oko mirovnog angaòvanja. U
me|uvremenu hrvatska garda koja je nastala kao paravojna formacija unutar Jugoslavije
postala je zaista hrvatska vojska Republike Hrvatske, koja je uzro~nik ovakve krize i ovakvih
oruànih sukoba nastalih na tlu Jugoslavije. S na{e strane nije bilo nikakvog spora da svaki
narod u Jugoslaviji, i hrvatski narod, ima pravo na samoopredjeljenje da stvori svoju dràvu
na ovom prostoru na kome ìvi i zaista nije bilo razloga da Hrvatska ilegalno stvara svoje
oruàne formacije, da bi to pravo ostvarila. Pokazalo se da je ona tu oruànu silu stvarala
isklju~ivo zbog toga da pokori srpski narod, da prostor na kome ìvi srpski narod okupira i
pripoji svojoj dràvi koju stvara. Mislimo da iz svih ovih elemenata se moè zaista re}i da su
oruàne snage Hrvatske, bez obzira kako se zovu, Garda, Organi MUP-a ili Hrvatska vojska,
su oruàne snage u koje treba sumnjati da }e izazvati rat i krvoproli}e. Nikakvog razloga nema
da se unaprijed sumnja u oruàne snage Republike Srpska Krajina da }e oni izazivati agresiju
i napadati teritoriju Republike Hrvatske ili bilo koju drugu teritoriju. Na{e prvo obra}anje
UN bilo je u tom smislu, zbog iskustva koje je srpski narod imao sa jedinom hrvatskom
dràvom koja je postojala za vrijeme drugog svjetskog rata, fa{isti~kom NDH koja je u~inila
genocid nad srpskim narodom te da se u procesu stvaranja nove NDH angaùju UN radi
prismotre i kontrole. Ipak, na na{e iznena|enje, pa`nja je usmjerena na oruàne snage i srpski
narod u Republici Srpska Krajina. Mi smo sa na{e strane zadovoljili angaòvanjem UN, a i
prihvatanjem da se angaùju na spre~avanju krize i rata. âk i nekim naznakama da bismo
bili i za{ti}eni od strane UN, na na~in da se prizna na{e pravo, na opredjeljenje i da se rezultat
tog prava za{titi, ali ipak na~in na koji je to predloèno sada u ovom dokumentu od
gospodina Vensa ~ini mi se pomalo pristrasnim rje{eno. Upravo zbog ove dvije stvari koje sam
pomenuo da tretiranjem prostora Republike Srpska Krajina kao prostora Hrvatske i sumnja
31
u oruàne snage Republike Srpska Krajina da bi mogla biti agresor, {to je vjerovatno i uzrok
razrade u ovoj koncepciji, na ovakav na~in. Nama zaista bode o~i ovaj sadràj koncepcije
gdje se nekoliko puta pominje zona pod za{titom UN kao oblasti u Republici Hrvatskoj.
^lan 7. izri~ito govori da bi se oruàne snage UN i policijski nadzornici rasporedili u raznim
oblastima Hrvatske, koje bi se zvali za{ti}ena podru~ja, {to izri~ito govori 8. ~lan koji se samo
kasnije razra|uje, tako da je za nas nesigurno pitanje funkcionisanja sistema vlasti na ~itavom
podru~ju Republike Srpska Krajina ovako kako sada funkcioni{e. Uznemiranje unose izjave
predsjednika Hrvatske Franje Tu|mana da je ve} imenovao povjerenike za op{tine na
prostoru Republike Srpska Krajina kao i njegove izjave i izjave njegovih ministara, mnogih od
njih, da }e Republika Hrvatska uspostaviti svoj ustavno-pravni sistem na prostoru Krajine ili
preko UN ili svojom oruànom silom. Upravo iz tih razloga na{e primjedbe, koje smo i ranije
davali, na ovaj plan sada imaju jednu ve}u teìnu. Mi smo davali primjedbu oko angaòvanja
JNA i op{te postojanja JNA na prostoru Krajine. Referendumom od 12. maja pro{le godine
na prostoru Republike Srpska Krajina gra|ani su se opredjelili za ostanak u Jugoslaviji. Mi
zato boravak jedinica JNA na ovom prostoru posmatramo i kao produètak kontinuiteta
dràve Jugoslavije i kao silu koja moè da {titi ovaj prostor od agresije Hrvatske. Zato smo i
predlagali, ja sam to pominjao i u na{em posljednjem susretu u Beogradu, da smo mi
zainteresovani da JNA ostane na ovom prostoru dok se ne na|e cjelokupno politi~ko rje{enje.
Da razradim ovaj moj stav... Ako bi Jugoslavija opstala kao ostatak dràve ili ako bi se
nekoliko djelova Jugoslavije opredjelilo da ima zajedni~ke oruàne snage, s na{e strane mi smo
politi~ki opredjeljeni za tu opciju, to bi mogla da bude JNA. Ako ne bi bilo takve saglasnosti
na prostoru Jugoslavije pa bi svaka republika postala nezavisna dràva, i uklju~uju}i
Republiku Srpska Krajina, sigurno da odgovaraju}i kontigent te armije pripada Republici
Srpska Krajina. Ja sam potencirao i ranije status Teritorijalne odbrane Republike Srpska
Krajina. Ona je po na{em Ustavu oruàna sila Republike Srpska Krajina. Mi smo samo
konstatovali na koji je na~in ilegalna oruàna sila postala legalna oruàna sila Republike
Hrvatske. Ne ulaze}i sada u ocjenu regularnosti mi smo inzistirali da se Teritorijalna odbrana
Republike Srpska Krajina posmatra kao legalna oruàna sila {to ona to i jeste po propisima
Republike Srpska Krajina. I zato smo zainteresovani da se ne izvr{i razoruàvanje na{ih
oruànih snaga, dok se istovremeno sa hrvatske strane ne poduzima ni{ta u tom pogledu. Mi
smo dali i primjedbu koja se ti~e policijskih snaga. Nemamo ni{ta protiv toga da svjetska
zajednica ili bilo koja dràva svjetske zajednice, pogotovo dràve ~lanice KEBS-a,
22
mogu
vr{iti uvid u stanje ljudskih prava na teritoriji Republike Srpska Krajina. Mi smo ve} godinu
i po dana ukazivali i ukazujemo na kr{enje ljudskih prava i nacionalnih prava u Republici
Hrvatskoj. Godinu i po dana Srbi u Republici Hrvatskoj gube pravo na rad isklju~ivo zbog
svoje nacionalne pripadnosti, a posljednjih mjeseci bivaju i pojedina~no i masovno ubijani i
proganjani. Na teritoriji Republike Srpska Krajina imamo oko 10.000 izbjeglica sa prostora
Republike Hrvatske, a prema podacima Republike Srbije preko 170.000 ih je u Republici
Srbiji tako da i s te strane ipak malo za~u|uje zbog ~ega se angaùju policijski posmatra~i UN
samo na prostoru Republike Srpska Krajina da kontroli{u legalitet rada policijskih organa, a
da nema govora o tome na prostoru Republike Hrvatske. To su glavne primjedbe na na~in na
koji se planiralo ukupno mirovno angaòvanje. Ja ne bih duè govorio o na{em istorijskom
iskustvu sa vlastima nezavisne Hrvatske. Samo da pomenem da srpski narod nije stradao od
Hrvatske dràve samo u drugom svjetskom ratu ve} su se pripadnici hrvatskog naroda i u
32
22
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
Austro-ugarskoj vojsci genocidno pona{ali prema Srbima u Prvom svjetskom ratu. Kad se
tome doda lo{e iskustvo sa katoli~kom crkvom na ovom prostoru, stogodi{njem nastojanju
~iji su nosioci Hrvati na ovom prostoru, koja je vi{e stotina godina ~inila sve da pravoslavne
prevede u katolike, a u Drugom svjetskom ratu i na vrlo surov na~in, mislim da je shvatljivo
na{e podozrenje prema svim aran`manima koji bi ~ak indirektno dovodili nas u mogu}nost
da se na|emo pod kontrolom hrvatskih vlasti. Mi na na{em prostoru ni{ta vi{e ne èlimo
nego mir. Ovo je prostor Vojne Krajine, stotinama godina i zaista je istorijsko vrijeme da na{
narod ìvi kao drugi narodi, a ne da se bavi ratom. Mi ne èlimo da vodimo rat radi niti jedne
stope hrvatske ili bilo ~ije druge teritorije, ali je odlu~nost naroda da }e upotrebiti sva sredstva
da odbrani pravo na svoju slobodu. Na{i odnosi sa Republikom Srbijom do sada su bili kao
odnosi sa ve}inskim dijelom srpskog naroda, tako mi predstavljamo jednu etni~ku i kulturnu
cjelinu, s kojom smo i ìvjeli sedamdeset godina u istoj dràvi. Me|utim, na prostoru
Republike Srpska Krajina mi smo izgradili svoj sopstveni dru{tveni i politi~ki sistem. U
dosada{njim razgovorima o rje{avanju jugoslovenske politi~ke krize koji su vo|eni i unutar
Jugoslavije i u okviru Konferencije u Hagu, a i razgovorima sa predstavnicima UN mi smo
pokazivali svoju èlju da budemo ravnopravni subjekt i da preuzmemo svoju odgovornost
koju nam je dao narod na demokratskim izborima da ga mi zastupamo, a to svoje pravo
nismo delegirali na nikoga drugog. Bez obzira na ideolo{ka opredjeljenja ili opredjeljenja kao
dru{tvenom sistemu u Republici Srpska Krajina ili Republici Srbiji mi smo sa gospodinom
Milo{evi}em
23
nastojali da imamo dobre odnose i da ~ak traìmo zajedni~ke poglede na
rje{avanje jugoslovenske krize. U svim dosada{njim razgovorima mi nismo na{li zajedni~ki
jezik niti smo se sloìli oko koncepta, u ~ijem je pravljenju on u~estvovao, a na koji smo mi
imali samo jednom priliku da damo primjedbe obra}aju}i se Vama, ~ak i prije posljednjeg
dolaska gospodina Vensa za Novu godinu, mi smo zadràli na{e rezerve na ovaj plan i u
razgovorima sa planovima Predsjedni{tva Jugoslavije i u razgovorima sa gospodinom
Milo{evi}em. Na neke na{e pojedina~ne primjedbe iz ovoga plana, odnosno poslje njih,
sigurno nisu mogli shvatiti nismo mi dali do znanja niti u Predsjedni{tvu, niti kod Milo{evi}a
da smo se sloìli generalno s planom. Zato je za nas bilo iznena|enje poslje zavr{etka
razgovora gospodina Vensa u Beogradu da su se sve strane sloìle. Ako su pod tim mislili i
na{u stranu mi se tada nismo sloìli. Mogu da vam kaèm konkretan slu~aj, prije dolaska
gospodina Vensa, kad smo dali javnu izjavu o na{im primjedbama na plan. Na{a izjava nije
emitovana ve} negdje u Beogradu zako~ena. Nama je ào {to nismo mogli da na{e
primjedbe kaèmo dok je gospodin Vens bio u Beogradu. Posle njegovog dolaska iz Sarajeva
u Beograd no}u oko 21 ~as ja sam boravio u Beogradu i telefonom sam obavijestio
Predsjedni{tvo Srbije da sam u Beogradu i pitao da li gospodin Vens ima potreba da se sretne
sa mnom. Me|utim, ja ni tada nisam bio uklju~en u razgovor. Zato smo mi na àlost okasnili
dan-dva posle odlaska gospodina Vensa kada smo iskoristili javnu tribinu da ponovo kaèmo
svoj stav. To je bio na~in da probijemo informativnu blokadu koja nam je tada bila
nametnuta. Da kaèm jo{ jednom da za nas sve u Republici Srpska Krajina ~ini zadovoljstvo
{to ste do{li do nas da moèmo da razgovaramo o svim ovim problemima koji su pred nama
uz sve uvaàvanje i va{ih dosada{njih napora koje ste uloìli da se na{ problem razrje{i.
Golding Generalni sekretar UN me je poslao da ispitam kako se mogu otkloniti prepreke
za razmje{taj mirovnih snaga. Lete}i iz Afrike vidio sam da ima tri prepreke i jo{ jedan ~etvrti
33
23
moment, koji je tu bitan. Prva je prekid vatre. Ju~er sam boravio 24 sata i razgovarao sa
pukovnikom Vilsonom. Vi{e ne mislim da je prepreka prekid vatre jer ima kr{enja sa obe
strane i, na àlost, ljudi se jo{ ubijaju. Jasno je da s obe strane postoje neregularne snage koje
nisu pod kontrolom, ali smatram da kr{enje prekida vatre nije toliko da se ne bi mogli
rasporediti. Druga prepreka je to {to ste Vi rekli i sasvim dobro definisali. Ne bi smo mogli
rasporediti snage bez pristanka svih i ukoliko sve strane ne èle sara|ivati sa nama jasno je da
moram mnogo da radimo na tome da Vi date svoj pristanak. Tre}a prepreka je da su Hrvati,
nedavno, izjavili javno {to baca sumnju na njihovo prihvatanje nekih stavova u planu i onda
u Zagrebu moramo da radimo isto. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je ono {to je
Generalni sekretar rekao u petak gospodinu Jovi}u,
24
snage UN bile bi tu dok se ne rije{i
jugoslovenska kriza. Ali Generalni sekretar ne bi htio da preduzme akciju koja bi trajala vrlo
dugo, 28 godina imamo snage na Cipru, 14 godina u Ju`nom Libanonu. Generalni sekretar
me zamolio da kaèm svim sagovornicima, da prije nego se predloì postavljanje ovih snaga,
htio bi da bude siguran da sve jugoslavenske strane uloè znatan napor na Konferenciji i da
pregovaraju. Nikad nisam sumnjao da na kraju moram razgovarati sa Vama dr Babi}u. Mo`da
je bilo nekog nesporazuma za vrijeme posljednjeg boravka gospodina Vensa, ali meni je uvijek
bilo jasno da ako bi i narod, koji predstavljate, ne prihvati plan i ako niste spremni da
sara|ujete sa nama bilo bi pogre{no dovesti mirovne snage. Tu nema nesporazuma meni je to
uvijek bilo jasno, ali moram sa Vama razgovarati. Nadam se da }emo se mo}i sresti u
Beogradu, ali kad ste me zamolili da do|em u Knin odlu~io sam da prihvatim molbu, tako
da moèmo razgovarati, ba{ kako treba. To je na{ tre}i sastanak i nisam htio da dobijete utisak
da }e te biti isklju~eni iz ovog procesa. Da Vam kaèm o pozicijama UN koje se sasvim
razlikuju od evropske. [to se ti~e UN postoji zemlja ~lanica koja se zove Jugoslavija, ~lanica
sa saveznim Ustavom koja se sastoji od {est republika i dvije autonomne pokrajine. I to je
poloàj u UN. UN nisu priznale nezavisnost Hrvatske, niti su priznale nezavisnost Republike
Srpska Krajina. Mi moramo nastaviti u skladu sa ustavnom situacijom koja je bila prije ovih
tragi~nih doga|aja i jezik koji se koristi u slu`benim dokumentima UN reflektuje tu poziciju.
To je oduvijek bio stav UN i jednog i drugog Generalnog sekretara i gospodina Vensa da
nema promjena granica i nema promjena u ustavnim odredbama, osim kao rezultat
pregovora. Uloga UN o mougu}em angaòvanju mirovnih snaga bila bi da se stvore uslovi u
kojima bi se mogli odvijati politi~ki pregovori i mi smo oduvijek govorili da ne bi prejudicirali
politi~ka rje{enja. I to ja za nas su{tinski princip. Da se obratim na nekoliko stavova koje ste
Vi rekli. Pitali ste za{to bi Krajina trebalo da se razoruà. Situacija s kojom smo se sreli i
zamoljeni da napravimo plan, bila je da su hrvatske vlasti odlu~ile da traè nezavisnost. I to
nisu prihvatile srpske zajednice koje ìve u Hrvatskoj i kao rezultat do{lo je do {irokog sukoba.
U podru~jima Hrvatske gdje je ve}insko srpsko stanovni{tvo nama je bilo jasno da na~in
razmje{taja trupa, koji biste vi voljeli, to je du` linije sukoba, to ne}e biti prihvatljivo svim
stranama i onda smo mi razradili ideju ono {to se nazvalo mastiljave mrlje. Zna~i da bi
snage UN trebalo da preuzmu odgovornost za za{titu naroda u podru~jima sukoba. To je
uklju~ivalo pogodbu, nudilo se ne{to svakoj strani i to je bilo neophodno, jer ina~e ne bi do{lo
do nikakvog sporazuma. Za obe strane bilo je va`no da se prekine sukob. Za srpsku stranu se
priznaje da lokalna vlast i policija ostaje i da }e ih trupe UN {tititi od napada hrvatskih snaga,
a za hrvatsku stranu bilo je povla~enje JNA iz ovih srpskih podru~ja i drugih mjesta u
Hrvatskoj. Ono {to je za nas bilo va`no jeste, {to uz povla~enje JNA, teritorijalne snage
34
24
Borisav, ~lan Predsjedni{tva SFRJ.
moraju da se razoruàju ne zauvijek, nego u toku ovog aran`mana. 44 godine ovih aktivnosti
su nas nau~ile da dolazi do ozbiljnih problema ako imate snage UN i lokalne oruàne snage
i da su one odgovorne za odràvanje bezbednosti na istom teritoriju. Htio bih ista}i da granice
tih podru~ja, pod za{titom UN, }e biti na liniji sukoba i da }e snage UN biti raspore|ene tu
da spre~e bilo kakav upad hrvatskih snaga i svako kretanje hrvatskih trupa u ovaj srpski
prostor. To je glavna stvar u na{em planu. Zna~i da nema nikakvih vojnih napada od hrvatske
strane na srpski ili bilo koji drugi narod, koji ìvi na tom podru~ju. Sad dolazim na drugu
stvar koju ste pomenuli. Izjave predsjednika Tu|mana i nas isto tako brinu, jer uvijek smo bili
jasni prema hrvatskim vlastima. Zna~i da lokalna policija i vlast mora da nastavi da
funkcioni{e. Glavna stvar na koju smo upozoravali hrvatsku stranu je da va{e snage i onih koji
komanduju ostaju na svom mjestu. To se gospodinu Tu|manu ba{ ne svi|a, ali smo mu jasno
rekli da je to su{tinski dio plana. Sutra }u ja biti s njim u Zagrebu i jasno mu dati do znanja,
ako Hrvatska èli razmje{taj mirovnih snaga, moraju da prihvate da je to su{tinski dio plana.
Htio bih da predloìm, sada, uvjeravanja koja UN mogu Vama da ponude i preko Vas
narodu koji predstavljate, da Vas ubjedimo da na{ plan nije trik, da je to samo me|uaran`man
da se stvore uslovi za politi~ke pregovore u kojima se mogu izraziti aspiracije naroda u Krajini
i {to ne}e prejudicirati rezultat tih politi~kih pregovora. Ono {to ja ne mogu to je da ne mogu
da Vam ponudim ve}e promjene ovog plana. Ovaj plan je Generalni sekretar predloìo
Savjetu Bezbjednosti i Savjet Bezbjednosti ga je prihvatio i isti vr{i pritisak na Generalnog
sekretara da se osnuju mirovne snage. Ne moèmo da se vra}amo i da po~injemo ispo~etka.
Mislim da zabrinutost, o kojoj Vi govorite, da se ne zasniva na ~injenicama. Ja sam vrlo
pa`ljivo pratio Va{u javnu prepisku sa Milo{evi}em. Analiziraju}i to do{ao sam do zaklju~ka
da Va{a zabrinutost nije bila realna u vezi s planom i ono {to on podrazumjeva. @elio bih da
istaknem posebno da to nije trajan aran`man, ve} da je to me|uaran`man, da se stvori vrijeme
i prostor za politi~ke pregovore i da to u planu jasno stoji, da }e mirovne snage tu ostati dok
politi~ki pregovori ne uspiju. Vidio sam Va{u zabrinutost {to se ti~e postupka u Savjetu
Bezbjednosti. Mislim da Vas je zavela ~injenica o normalnoj praksi Savjeta Bezbjednosti da se
obi~no mirovne snage postavljaju na {est mjeseci i da se obnavlja mandat za sljede}ih {est itd.
Ima jedan slu~aj o kome znam gdje Savjet Bezbjednosti nije obnovio mandat operacije. Ja bih
htio da Vi kaète pojedina~no jednu po jednu stavku koja Vas zabrinjava, pa da Vas
razuvjerim da nije to stvarno.
Babi} Da li je plan potpisan od Milo{evi}a, Tu|mana i Kadijevi}a
25
i u kakvoj formi je
dospio do Savjeta Bezbjednosti?
Golding Plan nije nitko potpisao, plan sam ja li~no napravio na osnovu razgovora koje
smo Vens i ja vodili uglavnom sa predsjednikom Milo{evi}em, generalom Kadijevi}em i
predsjednikom Tu|manom. Toj trojici gospode dat je primjerak teksta koji je kasnije
objavljen kao dokument Savjeta Bezbjednosti i oni su dali detaljne komentare. Rekli su da
prihvataju plan, ali nisu potpisali. Kasnije se pokazalo da predsjednik Tu|man ima rezerve
prema planu iako je rekao da ga prihvata. I te rezerve su vjerovatno uzrokovane
nerazumjevanjem, neshvatanjem plana. Generalni sekretar bi ubudu}e htio da donese
izvje{taj Savjetu Bezbjednosti gdje bi rekao da sljede}i konsultacije i razgovori sa
zainteresovanim stranama, da je utvrdio da su prihvatili i da su spremni za saradnju i to prema
dokumentima. Npr. jedan dodatak ili varijanta koji }e se predloìti Savjetu Bezbjednosti da
35
25
Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.
bi ~lan 15c promjenili u daljnjim razgovorima sa predsjednikom Milo{evi}em mislimo da je
bolji aran`man da se oru`je ~uva u Krajini, da se stavi u skladi{ta pod dva klju~a. Prvi
klju~ bi kontrolisale vlasti u Krajini, a drugi snage UN. Mislimo da je to bolji aran`man
nego da se preda snagama UN. Zna~i, bit }e nekih redefinisanja u dokumentu. To }e biti
pismeni izvje{taj, u daljnjim razgovorima, da su zainteresovane strane prihvatile taj plan, zna~i
razmje{taj snaga po ovom osnovu. Ne}e biti ugovora ni potpisa izme|u zainteresovanih strana
u UN, te }e se vjerovati na rje~ da su se strane konsultovale i sloìle.
Oci}
26
Kaète da priznajete Jugoslaviju, za{to niste sklopili sporazum sa Jugoslavijom?
Babi} Gospodin Oci} potencira ono pitanje koje smo stavili na po~etku. To je status na{e
teritorije.
Vi ste pomenuli da prihvatate ustavnu situaciju koja je bila prije. Ta ustavna situacija
podrazumjeva Republiku Hrvatsku kao federalnu jedinicu Jugoslavije. A u toj federalnoj
jedinici Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dva konstitutivna dràvotvorna
naroda su Srbi i Hrvati, ta definicija je postojala i u Ustavu Republike Hrvatske, da je
Hrvatska kao federalna jedinica Jugoslavije dràva hrvatskog i srpskog naroda. To ustavno
stanje prvi su promjenili Hrvati. Majorizacijom u svom parlamentu oni su donijeli novi Ustav
Republike Hrvatske i stvaranjem ilegalne oruàne sile uspostavili takvo ustavno stanje na
prostorima u kome su Hrvati ve}ina. Mi smo na prostoru Republike Srpska Krajina stvorili
ustavno-pravni sistem na osnovu opredjeljenja naroda, na osnovu referenduma i
uspostavljanje ustavno-pravnog sistema kroz parlament Republike Srpska Krajina. Zato i
kaèmo da je osnovni nedostatak ovog pristupa jer se prakti~no priznaje stanje stvoreno u
Hrvatskoj, a stanje stvoreno u Republici Srpska Krajina se ukida i vra}a na po~etak.
Golding Ovdje ima dvije stvari o kojima razgovaramo. Prva je pravni poloàj SFRJ kao
~lanice UN i stalnog predstavnika su akreditovane u Predsjedni{tvu Jugoslavije.
27
To je ta
pravna pozicija dok se ne odredi da neko drugi postane ~lan. Od po~etka pocrtavamo da ne
moète koristiti UN da bi se steklo priznanje Republike Srpska Krajina, isto tako i Hrvatska
to ne moè.
Druga stvar je prakti~no pitanje uspostavljanja onih koji de fakto vr{e vlast na terenu i
treba da prihvate mandat mirovnih snaga i sara|uju sa njima. I zato sam ja ovdje i zato }u
sutra biti u Zagrebu, a zato razgovaram i sa JNA kao i sa Predsjedni{tvom Srbije. To je
pragmati~an, prakti~an na~in da bi se prihvatio plan.
Babi} Mi zaista ne traìmo da se na ovakav na~in, upotrebom vojnih snaga UN, prihvati
na{e rje{enje politi~kog problema, ali isto tako ne moèmo se sloìti da se angaòvanje vojnih
snaga UN legalizuje i politi~ko rje{enje koje je nametnula Hrvatska.
Golding To je klju~na stvar i to sam sa gospodinom Hadì}em
28
jutros isto razgovarao. U
planu jasno stoji, u prvom ~lanu, da ne}e prejudicirati ishod politi~kih pregovora.
Babi} Diranjem u stanje, koje je uspostavljeno u Republici Srpska Krajina, dok se
istovremeno ne dira u stanje u Republici Hrvatskoj jeste prejudiciranje politi~kog rje{enja. U
36
26
âslav, ministar vanjskih poslova u Vladi SAO Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
27
Re~enica u izvorniku nejasna.
28
Goran.
Hrvatskoj se ne razoruàva vojska, niti se uspostavlja kontrola nad policijskim snagama, niti
Predsjedni{tvo Jugoslavije ima ikakvog uticaja na prostoru Hrvatske. Hrvatska je povukla
svog predstavnika iz Predsjedni{tva Jugoslavije iz svih saveznih organa. Me|utim, nemamo ni
mi svog predstavnika u Predsjedni{tvu Jugoslavije i organima federacije. Ne moè ni
Predsjedni{tvo Jugoslavije donositi odluke, koje se nas ti~u, bez na{e saglasnosti. Ne znam po
~emu Milo{evi} ili ~lanovi Predsjedni{tva Srbije imaju pravo da odlu~uju o nama, kada su
sami sebe doveli u stanje u kojem jesu.
Golding Njima ne dajemo pravo da odlu~uju o vama. Na samom po~etku razgovarali smo
s Vama i sa gospodinom Hadì}em i bilo je jasno da Milo{evi} ne govori za Babi}a, i zato sam
ja ovdje danas.
Ako govorite o prejudiciranju mi imamo pritu`bi i od Tu|mana da inzistiranjem na
lokalnoj administraciji, na nastavku policije Krajine prejudiciramo ishod politi~kih pregovora
u va{u korist. Obe se strane àle.
Babi} U njihovu stranu se uop{te ne dira, niti u institucije, niti sistem, niti policiju, niti
oruàne snage.
Golding A oni misle da ih se dira jer kaù Knin je dio Hrvatske.
Babi} Ja mogu re}i da je Kalifornija srpska.
Golding Oni kaù da UN spre~avaju primjenu hrvatskog Ustava u Krajini.
Babi} Tu|man nije nikad imao vlast u Kninu. Ja sam postao vlast u Kninu kad je on u
Zagrebu, ~ak i prije. Ja sam nakon tog bio u Zagrebu nekoliko puta. On nije nikada u Kninu.
Na osnovu ~ega kaè da je Knin njihov?
Golding Mi moramo da inzistiramo i stvarno mislimo tako u Savjetu Bezbjednosti da ovaj
aran`man ne smije da prejudicira ishod politi~kih pregovora. To zna~i da nijedna strana ne
moè da ga iskoristi u politi~kim pregovorima. Nijedna strana ne moè da iskoristi mirovne
snage kao argument koji njima ide u prilog u politi~kim pregovorima. Vi ne moète re}i, ~ak
i da UN kaù, da Hrvatska nema vlast u Krajini, UN dozvoljavaju da policija Krajine nastavi
da radi.
Babi} Postoji jadno fakti~ko stanje koje treba respektirati. Ako UN zaista èle samo da se
vojno angaùju na spre~avanju konflikta i rata, s jedne strane postoji Republika Hrvatska sa
svojim ustavno-pravnim sistemom, oruànim snagama i policijom, a s druge strane postoji
Republika Srpska Krajina sa svojim oruànim snagama u ~iji kontingent podrazumjevamo
JNA, sa svojim ustavno-pravnim sistemom. Ako se angaùju UN da spre~avaju sukob one
treba da onemogu}e rat na na~in da se isti tretman primjenjuje na obe strane. U ovoj situaciji
za nas se primjenjuje jedan tretman, a za njih nikakav.
Golding Mi nismo htjeli da se uklju~ujemo u ovaj sukob. Jugoslavija je uklju~ila vi{e
zemalja, pa i nas ve} preko tri mjeseca. Mislim da je na{e uklju~enje dobro do{lo. Sada se bolje
po{tuje prekid vatre nego ranije. Imamo oficire za vezu koji nastoje da se odrì prekid vatre i
plan koji se zasniva na iskustvu od 44 godine, jer smo mislili da }e konsolidovati taj prekid
vatre i stvoriti vrijeme i prostor za politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta za
politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta Bezbjednosti. Nas su molili
jugoslovenski lideri i milioni jugoslovena da se preporu~i Savjetu Bezbjednosti da naprave
37
ovaj plan. Mnoge ~lanice UN vr{e pritisak da nastavimo sa radom i desetine zemalja nude
svoje trupe. Mi vam ne moèmo to nametnuti, ne moèmo ni Tu|manu, ni Milo{evi}u ni
Hadì}u. To je va{ izbor. Ho}u da Vas zamolim da ozbiljno razmislite o posljedicama koje
mogu nastati ako ne prihvatite plan. Vens upozorava ako ne nastavimo s tim do}i }e do
kr{enja prekida vatre i nastaviti rat. To vas ne treba toliko zapla{iti, ali mi moramo biti bistrih
glava i moramo nastaviti operaciju, ako ste vi spremni da prihvatite i sara|ujete, to je velika
odgovornost na Vama. Ja nisam ovdje da Vam kaèm kako }e te Vi upravljati Krajinom. Ho}u
da vidim koji su problemi koje imate i da ih rije{imo, ali bez su{tinskih promjena u planu.
Babi} Jasno mi je, ali ima jedna interesantna stvar u tome problemu. Mi smo prvi u
Jugoslaviji traìli angaòvanje UN, ne sumnjaju}i u njihovu nepristranost zbog autoriteta
institucije koja po{tuje me|unarodno pravo i Povelju UN. U dosada{njem tromjese~nom
angaòvanju mi nemamo primjedbi, primirje je stabilnije. Mi smo i preko pukovnika Vilsona
uputili poruku da se angaòvanje izvi|a~a produì i pove}a, da prosmatra~i UN preuzmu
sada{nju misiju EZ. Priznavanje Slovenije i Hrvatske kao nezavisnih dràva od strane EZ, EZ
se umje{ala pristrasno u rje{avanje jugoslovenske krize. [to se nas ti~e, ona je izgubila autoritet
i povjerenje da nepristrasno moè nuditi svoje usluge na rje{avanju jugoslovenskog problema.
U tom smislu neobi~no je da se vojno angaòvanje mirovnih snaga koristi od strane UN, da
se pitanje spre~avanja sukoba rje{ava institucijama UN, a da se politi~ko rje{enje i dalje traì
u okviru EZ odnosno Konferencije u Briselu. Ali nama se upravo ~ini da ovaj koncept
angaòvanja mirovnih snaga UN ipak naginje na na~in da se politi~ko rje{enje koje nudi EZ
i uspostavi. Povla~enje JNA sa prostora Krajine, razoruàvanje TO i ostavljanjem samo
lokalnih policijskih snaga i sistema lokalne vlasti nije ni{ta drugo ve} sadràj specijalnog
statusa u okviru Hrvatske, koje se nudi u Briselu. To je ono {to nam smeta. Na{ pristup u
rje{avanju ovog problema vojnog pitanja, prestanaka sukoba angaòvanjem mirovnih snaga
na prostoru izme|u zara}enih strana, bez obzira koliko je taj prostor, linija ili pojas, je
nepristrasan u odnosu na obe sukobljene strane i zaista ne nudi nikakvo politi~ko rje{enje i
pruà mogu}nost da se na|e politi~ko rje{enje u pregovorima. Osnovni princip rje{avanja
politi~kog problema u ~itavoj Jugoslaviji jeste prihvatanja prava svakog naroda na
opredjeljenje. To je su{tina zbog ~ega smo mi predloìli na{ pristup mirovnom angaòvanju
UN.
GOLDING Samo da kaèm ne{to o EZ i UN. Savjet bezbjednosti je prvi put bio uklju~en
i ja sam dao do znanja da uloga UN jeste da se pomogne naporima EZ i KEBZ-u i to je stav
generalnog sekretara i sada. On ne misli da bi UN trebalo da preuzmu od EZ-a, jer postoji
podjela posla izme|u UN i EZ. Imamo podjelu poslova {to se ti~e prekida vatre i koji dobro
funkcioni{e. UN su olak{ale veze izme|u dvije strane i dali su predloge kako se mogu izbje}i
incidenti i naru{avanje primirja. Promatra~i EZ treba da na terenu ispitaju {ta se doga|a. Ako
se nastavi sa ovim planom bi}e podjela posla i na {irem planu. UN }e rasporediti veliki broj
kadrova da bi se konsolidovao prekid vatre i da bi se stvorile mogu}nosti za politi~ke
pregovore, a politi~ki pregovori }e se odvijati na Konvenciji o Jugoslaviji pod predsjedavanjem
lorda Karingtona.
29
I {to god mi mislili o politi~koj zajednici, {to se ti~e priznanja, morate se
oslanjati na Karingtona, kao iskusnog pregovara~a, koji }e biti nepristrasan. Kao {to se na nas
moète osloniti po{to imamo iskustva i u odràvanju mira i da }emo biti nepristrasni. I zadnja
38
29
Carrington Peter, predsjednik Me|unarodne konferencije o Jugoslaviji.
stvar {to bih rekao, u vezi s politi~kim pregovorima, svakom mora biti jasno da srpski narod
Krajine nije spreman da bude dio Hrvatske. To je ~injenica, stvarnost i o tome }e politi~ki
pregovori morati da vode ra~una.
BABI] Drugi problem je rje{avanje ukupne politi~ke krize u Jugoslaviji. Zbog toga smo
zainteresovani da se ne samo vojno ve} i politi~ko pitanje prenese na UN.
GOLDING Ja nisam u poziciji da vam to ponudim jer su Savjet bezbjednosti i generalni
sekretar jasno rekli da politi~ka rje{enja i posredovanje ostanu u EZ. To ne zna~i da UN
postaju instrument EZ. I to je bilo jasno po pitanju ovog priznanja da su generalni sekretar i
gospodin Vens imali razli~ite pozicije. Za razliku od EZ, tako|er je i lord Karington zauzeo
druk~iji poloàj. To je politika.
BABI] Mi bismo zato èljeli da se u ovom aran`manu otkloni svaka politika, svaka
pristrasnost.
GOLDING Ne moè. Vi ste ~ovjek od nauke i ne moète eliminisati politiku.
BABI] Na{ prvi zadatak jeste da ne produàvamo sukobe i prekinemo rat. Mislim da je to
osnovno i zato se angaùju UN sada. Ali bi diranje u institucije i sistem, s jedne strane, na{e,
a istovremeno nediranje u institucije i sistem i poloàj s druge strane, bilo pro{irenje ovog
aran`mana mirovnog i na polit~ke stvari na na~in koji nas postavlja u nejednake pozicije.
To su razlozi zbog ~ega su na{e primjedbe ovakve. Mi ne inzistiramo da se u ovom mirovnom
aran`manu rje{avaju politi~ka pitanja, ali moramo zato otkloniti svaku mogu}nost da oni
uti~u na politi~ko rje{enje.
GOLDING Ja se slaèm s tim. Mi imamo istu poziciju. Ovo nije politi~ki ve} prakti~ni
aran`man, tako da se mogu odvijati politi~ki pregovori u atmosferi koju rat ne ometa.
Tako|er se s Vama slaèm da moramo da se uvjerimo da rat ne}e ponovo po~eti. Zabrinut
sam kakve }e posljedice biti ako nije mogu}e da se mirovne snage angaùju, jer bi to zna~ilo
da }e se rat nastaviti. Hrvati }e vidjeti da nemaju alternative nego da povrate silom ono {to
smatraju izgubljenim teritorijama, i ne kaèm da }e biti Knin, ali }e se rat nastaviti na
granicama Krajine i ne znam na {to }e to sve ispasti.
BABI] Ovo je uvijek bila srpska zemlja i nemaju ni{ta Hrvati povratiti. Ovaj bi plan bio
dobar kada bi se primjenio na ~itavu teritoriju Hrvatske. Hrvatska je agresor na na{e teritorije.
Bilo bi najbolje, za mir, da se razoruàju i njihove oruàne snage a njihova policija koja je
vr{ila masakr, da se stavi pod kontrolu. Onda bismo do{li u ravnopravnu poziciju. Mogli
bismo na miru bez sukoba i opasnosti po rat da rje{avamo problem.
GOLDING To smo raspravili na prvom sastanku. Rekao sam tada i sad ponavljam da takav
aran`man nije mogu}. Ako Vi kaète da ovo nije mogu}e onda se mimoilazimo. Htio bih da
se vratim na raniji predlog. U 6 sati kada se na|emo treba da raspravimo o izvje{taju za Savjet
bezbjednosti o ovom problemu, {to bi bilo vezano za Va{u zabrinutost.
BABI] Ja }u morati sazvati sastanak institucija, pre svega Vlade, da ih obavijestim o ovom
razgovoru, da jo{ jednom ispitamo ovaj koncept. [to se ti~e na{eg rada, mi radimo javno i
narodu i svjetskoj javnosti. Mi smo spremni da poslije na{ih dogovora i pismeno damo
izvje{taj o na{im odlukama.
39
GOLDING Mora do}i do nekog zaklju~ka. Ali ja imam problem s vremenom. U petak u
Njujorku je sastanak Savjeta bezbjednosti. Generalni sekretar mi je rako da prije tog sastanka
moram biti u Njujorku da dam izvje{taj o rezultatima razgovora sa Vama drugima, {to zna~i
da sutra rano ujutro moram napustiti Knin.
BABI] Da li ima mogu}nosti jo{ jednom da se sretnemo?
GOLDING Moè ve~eras.
BABI] Moè li poslije razgovora s Tu|manom?
GOLDING Moè u srijedu u Beogradu.
BABI] Nemamo prakti~nu realizaciju o razmje{taju, a dobili smo tekst aran`mana.
Sre{}emo se ve~eras, kad zavr{ite razgovore sa generalom Mladi}em.
30
II
BABI] Prakti~no su se svi sloìli sa na{im dosada{njim zastupanjem stavova Vlade i
Skup{tine. Ja sam prenio Va{e tuma~enje koncepta, uz dopune koje ste nam danas dali.
Raspravili smo sva pitanja, ponovo, iz ovog koncepta, od ~lana do ~lana. I dalje ostaju na{e
su{tinske primjedbe. Prvo, tretman na{eg podru~ja, definisan je podru~je kao oblast
Republike Hrvatske i drugo, su{tinska primjedba na osnovnu koncepciju, demilitarizacija
samo jedne strane. Na{ je stav da demilitarizacijom samo na{e strane prejudicira politi~ko
rje{enje u smislu da ostaje isklju~ivo sadràj lokalne samouprave u okviru Republike Hrvatske
koji nas ne zadovoljava. Na ovaj na~in nisu vi{e izjedna~ene strane Republike Hrvatske i
Republike Srpska Krajina u pregovorima, jer po ovom konceptu Republika Hrvatska ostaje
sa ustavno pravnim sistemom koga je uspostavila sa oruànim snagama koje je formirala u
koje se ovim konceptom ni{ta ne dira. S druge strane dovodi se u pitanje ustavno-pravni
sistem koji je uspostavljen u Republici Srpska Krajina i ~itav sistem svodi se na razjedinjene
organe lokalne samouprave, bez igdje pomenutih garancija da }e se po{tovati
samoopredjeljenje gra|ana Republike Srpska Krajina. Pitanje angaòvanja JNA na teritoriji
Republike Srpska Krajina je pitanje kojeg treba rje{avati u sklopu ~itave krize u Jugoslaviji. I
zavisno od rezultata politi~kih dogovora, u okviru Jugoslavije, treba da se odredi poloàj JNA.
U ovoj situaciji izlazak JNA sa podru~ja Republike Srpska Krajina je negiranje ovog prostora
kao dijela dràve Jugoslavije, a i slabljenje odbrane ovog prostora, s obzirom na status
hrvatskih oruànih snaga. Mi bismo mogli prihvatiti status hrvatskih oruànih snaga. Mi
bismo mogli prihvatiti odgovaraju}e dezangaòvanje JNA u sada{njem sukobu ako bi vojne
snage UN preuzele ulogu za{tite prostora Republike Srpska Krajina prema Republici
Hrvatskoj. Pitanje teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajine je pitanje suvereniteta. Mi
bismo pristali na dezangaòvanje na{e teritorijalne odbrane isklju~ivo ako bi se takav princip
primjenio i na Republiku Hrvatsku, na njene oruàne snage. [to se ti~e ostalih pitanja ona su
izvedena iz ovih osnovnih stavova. Mi smo i dalje spremni da se {to prije pove}a broj
posmatra~a UN i oficira za vezu i da posmatra~i UN preuzmu posmatra~ku misiju oko
kontrole prekida vatre i primirja, umjesto EZ. Smatramo da EZ nije vi{e nepristrasan, tako
da s obzirom na dosada{nje pona{anje EZ i svih njenih ~lanica pojedina~no, koje su priznale
40
30
Ratko, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA.
nezavisnost Republike Hrvatske, smatramo da su se direktno stavile na stranu Republike
Hrvatske i zastupaju politi~ko rje{enje koje name}e Hrvatska silom. Zbog toga smatramo da
i posmatra~i EZ ne obavljaju nepristrasno svoju misiju. I zbog toga je na{ zahtjev da tu misiju
preuzmu UN. Mi bismo se pozvali na doktrinu promijenjenih okolnosti u me|unarodnim
odnosima. Smatramo, u odnosu na vrijeme kada je pravljen ovaj koncept, da je sada{nje
stanje sasvim promjenjeno. Prije svega, priznavanjem Republike Hrvatske kao nezavisne
dràve i formiranjem SAO Krajine kao Republike Srpska Krajina i da su to razlozi usljed kojih
bi mogli fleksibilnije postaviti pristup angaòvanju snaga u odnosu na ranije utvr|en koncept.
U smislu da se ova predloèna koncepcija modifikuje ili da se uradi nova koncepcija.
Modifikacija ove koncepcije mogla bi da se uradi pa ova dva pitanja, na koje mi imamo
prigovore, da se odustane od tretiranja podru~ja Republike Srpska Krajina kao oblasti u
Republici Hrvatskoj i drugo, da se osnovna koncepcija angaòvanja promijeni u smislu da se
ne izvr{i potpuna demilitarizacija Republike Srpska Krajina, ve} da se izvr{i demilitarizacija
podru~ja i sa jedne i sa druge strane oruànog sukoba, odnosno prostora na kome su vo|ene
oruàne borbe, i da se mirovne snage angaùju isklju~ivo na liniji razdvajanja. Mi bismo bili
spremni da razgovaramo o ova oba pristupa. Mislimo da je najva`nije za sve, za narod u
Republici Srpska Krajina, a u interesu je hrvatskog naroda, ~itavog regiona, Evrope i svijeta
da se mir o~uva. Na{a je ocjena da o~uvanju ovog primirja, bez obzira {to se ponekad kr{i,
veliku ulogu su odigrali oficiri za vezu i boravak oficira za vezu Ujedinjenih nacija na ovom
prostoru. Zato predlaèmo da se, bez obzira na duìnu razgovora oko primjene bilo kog
koncepta angaòvanje mirovnih snaga, pove}a angaòvanje oficira za vezu i posmatra~a. Ako
biste prihvatili i ako se na|e mogu}nost da se prihvati ovaj pristup sada bismo mogli
razgovarati o detaljima.
GOLDING Iako va{ odgovor nije onaj koji sam o~ekivao drago mi je da ste raspravili. Htio
bi samo da se zabiljeì i razjasni da nema sumnje u poloàj Ujedinjenih nacija i ovdje bi htio
da govorim malo o budu}nosti.
Prije svega, Vi ste potakli pitanje terminologije u vezi sa definicijom va{eg teritorija kao
regije u Republici Hrvatskoj. Kao {to sam Vam rekao ranije, Ujedinjene nacije nisu preduzele
nikakve korake da bi priznale nove ~injenice koje su ovdje nastale u Jugoslaviji, u zadnjih 18
mjeseci. I kad govorimo o planu u Hrvatskoj to je geografski, a ne politi~ki izraz. Ako je to
jedna primjedba, koju imate na plan, mislim da bi bilo mogu}e da se na|e jezik koji bi
prihvatili da Vi i narod kojem pripadate ne prihvatite da je Krajina u Hrvatskoj, i koji bi
izri~ito kazao da prisustvo Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija ne prejudicira pitanje budu}eg
statusa onoga {to zovete Republika Srpska Krajina. Ako je to jedini problem onda je mogu}e
na}i rje{enje. To sam isto rekao gospodinu Hadì}u u Beogradu, ali osje}am da to nije jedini
va{ problem. Druga stvar jeste u vezi sa demilitarizacijom samo jedne strane i da bi to
prejudiciralo politi~ka rje{enja. Mogu samo da ponovim da je to op{ti princip, koji je iznijet
u prvom ~lanu plana, operacija stvaranja mira ne}e prejudicirati ishod pregovora i globalno
rje{enje jugoslovenske krize. To je fundamentalni pristup ovog pregovora. Govorili ste o
nedostatku jednakosti izme|u vas i Republike Hrvatske. Ponovo govorim o poziciji
generalnog sekretara i Savjeta bezbjednosti da ti aran`mani ne}e prejudicirati zaklju~ke
pregovora. [to se ti~e Ustava Republike i ustavnog statusa Republike Srpska Krajina, ta
pitanja se moraju rije{iti u politi~kim pregovorima. Kada Vi govorite da angaòvanje
mirovnih snaga treba da garantuje pravo na samoopredjeljenje naroda sami traìte da ovaj
plan prejudicira budu}i ishod i to u va{u korist.
41
Opet u vezi JNA, vi govorite da bi to prejudiciralo politi~ke pregovore i u slu~aju
povla~enja JNA vi ste rekli da biste mogli prihvatiti dezangaòvanje JNA. Ako bi mirovne
snage preuzele za{titu prema Hrvatskoj, to }e mirovne snage Ujedinjenih nacija ba{ i raditi.
Ne bi mogle iz Hrvatske, snage ni oprema da ulaze u Krajinu. Zato èlimo sve te kontrolne
ta~ke, helikoptere i oklopna vozila za patroliranja, ba{ zato da obezbjedimo da hrvatske
oruàne snage ne ulaze u Krajinu.
BABI] Raspore|ivanje se pominje po punktovima {to nije dovoljna za{tita za upad
teroristi~kih grupa. Ovo je podru~je brdovito i pruà mogu}nosti za masovan ilegalni ulazak.
GOLDING Na sli~nom podru~ju obezbje|ujemo da nema ilegalnih pokreta naoruànih
ljudi, bilo da su slu`beni ili neslu`beni i to nisu stati~ke kontrolne ta~ke, konstantno se
patrolira helikopterima, vozilima itd. Nudi se prava za{tita i prostora i naroda, {to se ti~e
Ujedinjenih nacija, zbog me|unarodnog mira. I njima bi bilo lak{e u}i kada bi bile samo va{e
trupe, ali imamo me|unarodne jedinice, jer iskustvo govori da je to efektnije.
BABI]: Ne sumnjam da bi se mogao na}i na~in da se obezbjedi ta linija. Zato mi i govorimo
da je neophodno da se upravo tu rasporede mirovne snage, na liniji odakle se o~ekuju upadi
i odakle smo izloèni agresiji, a to je sa hrvatske strane. Nema razloga da se unutra sprovodi
kontrola i to treba prepustiti na{im snagama. Koncepcija na{e TO je kontrola unutra{njeg
prostora, a ne ofanzivne akcije prema spolja. Dosada su tu funkciju vr{ile mobilne strukture
JNA na liniji sukoba. Mi bismo èljeli da se napravi razmjena da Armija ode sa linije sukoba,
a da se na tu liniju postave mirovne snage. Ne o~ekujemo napad sa druge strane, napad sa
strane Bosne i ne vidimo razloga za{to bi se na toj liniji postavljale snage.
GOLDING: Mi znamo da ne moète braniti samo tanku liniju, morate imati dubinu.
Ponekad se desi, na primjer, u Libanonu da auto pro|e kroz na{u kontrolu. To nije nevolja
jer iza dva kilometra ima druga kontrola, i onda radio-vezom jave da treba da se zatvori put.
BABI]: Mi upravo i govorimo o prostoru, ne samo o liniji, ali nije potrebno razoruànje
~itavog teritorija Krajine i na{e TO.
GOLDING: Sama JNA je pristala da se povu~e.
BABI]: Armija ne komanduje sama sebi, niti vodi rat radi sebe.
GOLDING: Savezno Predsjedni{tvo, komanda JNA i Predsjedni{tvo Srbije svi su se sloìli
da }e se JNA povu}i iz Krajine kad se razmjeste snage Ujedinjenih nacija.
BABI]: To i jeste problem. To Predsjedni{tvo ima samo ~lanove iz Srbije i Crne Gore. I ono
je u krizi i predstavlja dio jugoslovenskog problema. Ni ranije nije moglo Predsjedni{tvo da
odlu~uje o tim bitnim pitanjima republika, a Ustavni sud Jugoslavije ~ak je ocijenio
neustavnom Odluku Predsjedni{tva da povu~e Armiju iz Slovenije i odluke tog Predsjedni{tva
mogu biti problemati~ne i nelegalne.
GOLDING: Bez obzira na to ~injenica je da su Savezno predsjedni{tvo i dva ministra
odbrane rekli da }e se armija povu}i.
BABI]: To Predsjedni{tvo moè da komanduje Armijom u Srbiji i Crnoj Gori. Nikakvo
pravo na takve odluke nemaju {to se ti~e na{e Republike. Mi imamo primjedbe na to
Predsjedni{tvo da svojom pasivno{}u doprinosi nestajanju dràve, koju predstavlja. U bilo
42
kakvim normalnijim politi~kim prilikama to bi Predsjedni{tvo davno oti{lo demokratskom
procedurom.
GOLDING Vi ho}ete da se ja uklju~im u jugoslovensku politiku.
BABI] Da napomenem da i savezni sekretar za narodnu odbranu niti je imao pravo ni
ovla{}enje da daje saglasnost oko upotrebe Armije. Armija je vlasni{tvo naroda, a ne ministra.
Armiju ~ini kod nas narod Krajine i Armija mora da po{tuje volju naroda. 95% sastava
Armije je iz Krajine. Mi se ne moèmo sloìti da predstavnici Crne Gore i Srbije odlu~uju o
upotrebi na{e Armije.
GOLDING To me vodi do slijede}eg pitanja. Mi smo se suo~ili sa situacijom koju je
Savezno Predsjedni{tvo, kao {to ste Vi rekli, zajedno sa predsjednicima Srbije i Hrvatske i
zajedno sa Savjetom bezbjednosti, traìlo razmje{taj Mirovnih snaga shodno ovom planu.
Ako je Generalni sekretar odlu~io da prihvati taj zahtjev i ako zemlje ~lanice angaùju 10.000
ili 12.000 ljudi, ako se te snage dovedu u Jugoslaviju da bi bile raspore|ene u Krajini {ta }e
se dogoditi?
BABI] Mi }emo im pokazati gdje je linija sukoba.
GOLDING Ne bi li i{li i u podru~je Bosanske krajine?
BABI] Mi ne odlu~ujemo u Bosanskoj krajini. Razmje{taj bez na{e saglasnosti donije}e
mnoge probleme. Osnovni problem kod naroda u Krajini jeste {to ne}e pristati na
demilitarizaciju, dok se istovremeno ne izvr{i demilitarizacija Hrvatske. Tu }e biti problem,
da armija razoruà stanovni{tvo to je neizvodljivo. Armiju ~ine pripadnici stanovni{tva
Krajine. Upravo ne vjerujem da bi sami sebe razoruàli.
GOLDING Mi ne govorimo o permanentnom, stalnom razoruàvanju, ve} o dobrovoljnoj
predaji oru`ja i ostavljanju u arsenale skladi{ta, gdje bi bile kontrolisane s obe strane, od
Ujedinjenih nacija i Vas. To bi bilo za period dok se pregovori ne po~nu. Jeli to stra{na stvar
za narod Krajine?
BABI] Da, najstra{nija. Ovdje postoji jo{ uvijek sje}anje na razoruànje, koju je vr{ila vlast
NDH-a 1941. godine. Ovdje je tradicionalno narod imao oru`je. Hrvatska vlast je poslije
preuzimanja kontrole prostora, uz pomo} njema~kih i talijanskih okupatora izvr{ila
razoruàvanje. Na{i stariji kaù da su poslije razoruànja, najprije pobili sve pse po selima, a
onda su narod u kolonama odveli u logore i pobili. Ovom narodu moè se uzeti sve sem
oru`ja. To je po na{oj proceni neizvodljivo.
GOLDING Da sada ne{to re~em o mogu}im modifikacijama plana. Morali bi se obratiti
na dvije glavne primjedbe. Prva je bila da ne bismo smjeli tretirati Krajinu kao hrvatski
teritorij, a to u su{tini zna~i promjenu jezika i ja ne mislim da bi to bilo nepremostivo. Te{ko
bi bilo Hrvatskoj prodati taj plan, ali ako bi se sve ostalo rije{ilo onda to ne bi bilo
nepremostiva prepreka.
Drugi predlog je da demilitarizacija Republike Srpska Krajina ne bi trebala biti kompletna,
mislim da ne bi sva Krajina trebala da se razoruà, to bi bio pojas demilitarizacije s obe strane
linije sukoba. Zna~i li to dr Babi}u kad bismo trebali uspostaviti demilitarizovanu zonu, koja
bi po 5 km s obe strane obuhvatila front s obe strane Vi biste prihvatili?
43
BABI] Da.
GOLDING Da li bi onda mogla biti potpuna demilitarizacija naroda u Krajini i svih koji
ìve u tih 5 km, a traìli ste da i druga strana napravi tako.
BABI] Mi nismo postavili problem veli~ine.
GOLDING Va{ je problem {to bi trebalo da se Hrvatska tretira na isti na~in.
Mi smo o tome razmi{ljali u po~etku. Do{li smo do zaklju~aka tada, da nije moglo do}i
do pristanka na toj osnovi. Mislim da bi promjenjene prilike, o kojima ste govorili, ~inile
manje vjerojatnim da bi se mogli posti}i dogovori na toj osnovi. U svakom slu~aju ja nisam
ovla{}en za daljnje radnje, prije nego se savjetujem sa Generalnim sekretarom.
Proveli bi demilitarizaciju u vojnom smislu...
BABI] A politi~ko rje{enje bi na{li na nivou UN?
GOLDING Da li biste se sloìli u tim prilikama da se JNA povu~e iz Krajine, u takvoj
situaciji.
BABI] Naravno iz tog pojasa potpuno, a pristali bismo da se ona dezangaùju i ostane u
mirnodopskim okvirima, kao prije sukoba i ne bi patrolirali van.
BABI] Zna~i mi bi bili u kasarnama.
GOLDING Da li biste prihvatili, u tim uslovima, da se vr{i nadzor nad policijom u Krajini?
BABI] Mi smatramo da }e se angaòvanje nadzornika policije sprovesti u tom smislu da
policija po{tuje ljudska prava. Mislimo da broj od 500 nadzornika je prevelik. Ali ako bi se
isti tretman primjenio na Hrvatsku nemamo ni{ta protiv.
GOLDING Goran Hadì} je prihvatio na{ plan i sloìo se da }e sara|ivati sa Mirovnim
snagama, pod uslovom da plan ne kaè da su ove zone pod za{titom Ujedinjenih nacija u
Hrvatskoj. I to je va{ prvi problem. On nema ni{ta protiv demilitarizacije.
BABI] Postoji jedna specifi~nost za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem.
Prvo, to je usko podru~je u vojnom smislu.
Drugo, to je podru~je skoro ~itavo bilo okupirano od strane Hrvatske.
Skoro na ~itavom prostoru su vo|ene oruàne borbe, dok je na drugom prostoru Krajine
situacija sasvim druk~ija osim djelova op{tina Kostajnica i Petrinja. Mi nismo imali upad
hrvatskih oruànih snaga u dubinu svoje teritorije i borbe nisu vo|ene, niti u Kninu osim na
dijelu Op{tine Benkovac.
Ovaj stav gospodina Hadì}a mogao bi se podvesti pod ovaj predlog o kome vi govorite,
da se na dijelu teritorija izvr{i demilitarizacija.
GOLDING Druga stvar jeste da je omjer Hrvata u stanovni{tvu, ve}i ovdje nego tamo.
BABI] Da, ali je ve}ina Srba.
GOLDING Vi biste mogli prihvatiti aran`man u kojem bi tretman Isto~ne Slavonije,
Baranje i Zapadnog Srema bio druk~iji?
44
BABI] U okviru ovog principa o kome smo se dogovorili podru~je Krajine je jedinstveno
u politi~ko-teritorijalnom smislu. Ona je ujedinjena u Republiku i o prostoru treba govoriti
kao jedinstvenom prostoru, bez obzira {to je teritorijalno odvojena, a odvojena je jer nismo
uspjeli o~uvati svoj etni~ki kontinuitet. Teritorija koja nas spaja je zaposjednuta od strane
Hrvatske. Problem je razjedinjenost teritorije zbog ovih uslova, ali ako bi se primjenio ovaj
princip djelimi~ne demilitarizaicje, onda bi se i tamo moglo utvrditi koji je to prostor.
GOLDING Zabiljeìo sam to {to ste Vi predloìli i o tome }u razgovarati sa Generalnim
sekretarom. Mislim da to ba{ ne}e uspjeti, ali mi smo u Ujedinjenim nacijama, jer ho}emo
da uradimo sve da do|e do mira. Morate shvatiti ako ste posrednik da trebate na}i neke ta~ke
gdje }e se na}i obe strane. Vjerujemo da je ovaj plan ta~no takav, a Vi ste jasno i danas i prije
pokazali da ima jedan dio gdje se ne mogu na}i zajedni~ki interesi. Vidje}emo da li moèmo
da odredimo druge ta~ke, gdje bi se sve strane na{le, ako se Generalni sekretar sloì.
Prenije}u Va{u èlju da se pove}a broj oficira za vezu u Ujedinjenim nacijama i da preuzmu
funkciju promatra~a Evropske zajednice. Kao {to sam rekao Generalni sekretar smatra da
Evropska zajednica mora da vodi proces, a uloga Ujedinjenih nacija jest da pomogne. Mislim
da mu se ne}e dopasti ova Va{a ideja da preuzmemo zadatak Evropskih promatra~a.
BABI] Bilo bi dobro da otvorimo mogu}nost dogovora.
GOLDING Ni{ta javno ne mogu da kaèm o varijacijama ovog plana. Savjet bezbjednosti
je prihvatio ovaj plan kao aneks 3.
Mi smo dobili instrukcije od Generalnog sekretara da ispitamo kako da se otklone
preostale prepreke. Zato sam i pre{ao svoja ovla{}enja o raspravljanju o mogu}im
modifikacijama plana, a ni{ta javno ne}u re}i o mogu}im modifikacijama. Traìm da i Vi
ni{ta javno ne kaète, ako èlite da se prona|u mogu}nosti. Ja }u re}i za {tampu da smo imali
razgovore o ovom planu i da ste ponovili svoje primjedbe na plan, a podnije}u izvje{taj
Generalnom sekretaru o poziciji naroda kojeg Vi predstavljate.
Na pitanje koje su to primjedbe re}i }u da je to bilo objavljeno u pismu
31
predsjedniku
Milo{evi}u, jer Va{a pozicija nije tajna.
BABI] Ja bih u svom razgovoru sa {tampom ipak nazna~io optimizam, da predstavnici
Ujedinjenih nacija imaju razumijevanje i o~ekujemo fleksibilniji pristup oko ovog koncepta,
koji je ve} u opticaju. Da li je to previ{e?
GOLDING Vi moète re}i da ste optimist.
BABI] Ja sam uvek optimist.
45
31
Vidi: Dok. br. 4.
12
1992., sije~anj 27.
Knin
Z A P I S N I K
sa 21. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 27. 01. 1992. godine u zgradi
op{tine, soba broj 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, ~lanovi Vlade Du{an
Vje{tica, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Milan
Marti}, Jovan Kati}, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda Republike
Srpska Krajina i âslav Oci}, ministar za spoljna pitanja u Vladi SAO Slavonije, Baranje i
Zapadni Srem.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
dr Milan Babi} je predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Rasprava povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih nacija.
Ad / 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i obavijestio prisutne da
su njegovom sastanku sa Markom Goldingom, podsekretarom Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija, prisustvovali Funduk Uro{ i Lazar Macura. Istakao je da je zadatak
Goldingove posjete da nama objasni Vensov koncept, jer on nema ovla{}enje da ga mijenja.
Pozitivna strana ovog koncepta je ta da generalni sekretar ne}e predloìti, niti }e Savjet
bezbjednosti donijeti odluku sa kojom se mi ne slaèmo.
Saglasnost po ovom planu su dali Milo{evi}, Kadijevi} i Tu|man, ali bez pismenog pristanka,
te Generalni sekretar vjeruje na rije~ da li se neko sloìo ili ne. Dr Milan Babi} je predloìo
da pro~ita koncept, koji je dobio prvi put i to posrednim putem.
Svi prisutni su se sloìli da predsjednik Babi} pro~ita Vensov plan.
Zatim je dr Milan Babi} pro~itao Vensov plan.
Nakon toga istakao je dvije dopune, koje je dao Golding i to u vezi ~uvanja oru`ja pod
duplim klju~em i da se vi{e ne dijeli Krajina na sjever i jug, ve} je jedinstvena teritorija.
Tako|er je istakao svoje primjedbe na ovaj koncept. Prva je da je za nas neprihvatljivo da se
zone pod za{titom Ujedinjenih nacija pominju kao zone u Hrvatskoj pod za{titom
Ujedinjenih Nacija. Golding je odgovorio da Ujedinjene Nacije prihvataju ustavno-pravni
sistem SFRJ sa {est republika i dvije pokrajine, drugo da je za nas neprihvatljivo da se sumnja
na na{e oruàne snage da }e izazvati prekid primirja, zbog toga {to se one razoruàvaju. Na tu
primjedbu Golding nije imao odgovor. Predsjednik Babi} je istakao da je fakti~ko stanje s
jedne strane Nezavisna dràva Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oruànim
snagama priznata od mnogih zemalja svijeta, a s druge strane Republika Srpska Krajina sa
svojim ustavno-pravnim sistemom i oruànim snagama, te da se u ovoj fazi mirovne snage
46
Ujedinjenih Nacija mogu angaòvati na o~uvanju mira i spre~avanja rata i to po na{em
konceptu na liniji razdvajanja zara}ene strane. Na taj na~in bi bile nepristrane i nebi
prejudicirale politi~ka rje{enja.
Vaso Leài} pita za{to nebi ostala vojska u kasarnama.
Dr. Milan Babi} kaè da se narod u Krajini 12. maja pro{le godine izjasnio za ostanak u
Jugoslaviji {to podrazumijeva zajedni~ki kontingent oruànih snaga. Mi smatramo da nema
potreba da se armija povla~i dok se ne postigne politi~ko rje{enje. Ako republike postanu
nezavisne i suverene, dio kontingenta JNA pripast }e i na{oj Republici. Zatim je iznio na{ stav
Goldingu da postoje dva problema u Jugoslaviji. Jedan je odnos izme|u Republike Hrvatske
i Krajine i drugo, ukupna politi~ka kriza. Neophodno je da se problem sa Hrvatskom rje{ava
pred Ujedinjenim Nacijama, ne samo s vojnog aspekta nego i politi~kog. Predloèno je da se
posmatra~i Evropske zajednice zamijene sa posmatra~ima Ujedinjenih Nacija. Pomenuto je
da postoje promjenjene okolnosti, kao kategorija u me|unarodnom pravu. One postoje u
odnosu na ovaj plan koji je pravljen kad su Hrvatska i Krajina bile dio Jugoslavije, a sada je
Hrvatska nezavisna dràva, a status Krajine je isti. Tako postoji osnov da se na temelju
promjenjenih okolnosti traì novo rje{enje i novi koncept.
Funduk Uro{ isti~e da Golding nema odgovor na konstataciju da su u Hrvatskoj paravojne
formacije i treba da se razoruàju kao i na{a strana. Predo~eno mu je da su Hrvatske snage
agresor, a Hrvatska vlast je donijela Ustav svode}i Srbe na nacionalnu manjinu. Funduk
tako|er daje primjedbu na Vensov plan u tom smislu {to garantuje povratak hrvatskim
izbjeglicama, pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija, ali ne i obratno, srpskim izbjeglicama.
âslav Oci} isti~e da su analizu Vensovog koncepta radili stru~njaci za pravo iz demokratske
stranke, te proizlazi da ima nekonsistentnosti, praznina, neprincipjelnosti, te kao takav
zahtjeva reviziju.
On implicira politi~ko rje{enje, jer sve {to je kod nas legitimno i legalno i demokratski
ure|eno, on poni{tava dok sve ura|eno u Hrvatskoj se verifikuje i potvr|uje. Kad se za
Vensov plan kaè da ne prejudicira politi~ka rje{enja, to je retorika i deklaracija i nema
podr{ku u stvarnim formulacijama. Mi smo isticali da smo za miroljubno rje{enje i za
angaòvanje mirovnih snaga na na~in da se ne prejudicira politi~ko rje{enje. Ne daju}i
odgovor na ovo pitanje Golding je fakti~ki priznao da taj problem ne ide jedan bez drugog.
Ujedinjene Nacije su instrument u funkciji politi~kog rje{enja koje se predlaè u Evropskoj
zajednici odnosno Njema~koj te smo izrazili ~u|enje u tom smislu jer nas to jednostrano
politi~ko rje{enje degradira nad status nacionalne manjine. Po ovom planu nama nisu
garantovana prava kolektiviteta ve} individualna gra|anska prava, a pretpostavlja se da }e
prema falsifikovanim podacima biti Srba manje od 8%.
Dr. Milan Babi} kaè da je ekspertna grupa dala iste primjedbe na Vensov plan, kao i Vlada.
Vaso Leài} kaè da Tu|man ono {to nije mogao rje{iti vojni~kim nastoji politi~kim
sredstvima. Nejasno je za{to je Srbija to prihvatila.
Funduk Uro{ kaè da je Goldingu predo~ena Tu|manova izjava u tom smislu da }e
uspostaviti suverenu vlast na svim biv{im dijelovima Hrvatske, uz pomo} Ujedinjenih Nacija,
pa ~ak i ratom, na{to on kaè da ga to ne zabrinjava.
Dr. Milan Babi} kaè da je nekome stalo da se {to prije ukine JNA, a Evropska Zajednica vr{i
pritisak da se Jugoslavija razbije na {est novih dràva, te dodaje da Savjet Bezbjednosti ne}e
donijeti odluku bez na{e saglasnosti, a armija se ne}e povu}i prije nego se rasporede mirovne
snage Ujedinjenih Nacija. Pretpostavljam da ni Predsjedni{tvo Jugoslavije ne}e donijeti
samostalno odluku o povla~enju armije.
47
âslav Oci} kaè da postoji plan A i B. Plan A koji mi predlaèmo podrazumijeva razdvajanje
zara}enih strana na liniji sukoba. Moèmo predloìti dva pobolj{anja. Jedno je bez
angaòvanja armije, s tim da ostane u kasarnama, a drugo je da se vide prednosti i nedostaci
rje{enja koje nam se nudi. Tu se radi o zonama pod za{titom Ujedinjenih Nacija i vojno se
interveni{e da bi se o~uvao mir. Politi~ko rje{enje na nivou Ujedinjenih Nacija bi bilo ako bi
Ujedinjene Nacije stavile tu teritoriju pod protektorat. Protektorat se razlikuje od statusa pod
za{titom i uspostavlja se na period od 10, 20 ili 50 godina. On je privremeno politi~ko
rje{enje do trenutka izja{njavanja naroda na demokratskim izborima, pod nadzorom
Ujedinjenih Nacija. Oci} predlaè da se proglasi protektorat i uvede liberalna ekonomska
politika sa otvorenim granicama u ekonomskom smislu. Zatim isti~e da je Skup{tina Srbije
prihvatila na{u odluku o prisajedinjenju, situacija bi bila druga~ija i vjerovatno nebi bilo rata.
Vuka{in Babi} kaè da oni koji su potpisali taj plan poku{avaju preko sredstava informisanja
da {to vi{e uvjere narod kako su oni u pravu. Smatra da su izjave ~lanova Predsjedni{tva,
Kosti}a i Jovi}a, u vezi referenduma, samo manipulacija {irokim narodnim masama. Kaè da
bi se po dolasku mirovnih snaga primjenjivali zakoni Republike Hrvatske.
Dr. Milan Babi} kaè da je Golding istakao da }e se nastaviti primjenjivati zakoni koji su vaìli
prije izbijanja ratnih sukoba.
âslav Oci} isti~e da se ne rje{ava pitanje Krajine, ve} srpsko nacionalno pitanje. Situacija je
sazrela da se rje{ava stvar na svesrpskom nivou, a rje{i}e se onako kako narod odlu~i. Kaè da
ne postoji realna opasnost za nas od Njema~ke vojne sile.
Vuka{in Babi} predlaè da se u ovim razgovorima naglasi da smo mi strana u ratu, a ne Srbija,
a dr. Milan Babi} dodaje da smo mi strana koja èli mir.
Mile Marti} je podsjetio na svoju izjavu da izme|u mastiljavih mrlja i rata bira rat, te kaè da
su razlozi njegovog odlaska u MUP Srbije bili problemi financijske prirode, te kaè da u izjavi
za BBC nije pri~ao o Vensovom planu, ve} su tu izjavu prenjeli kako je nekome odgovaralo.
Dr. Milan Babi} isti~e da je u Marti}evoj odsutnosti njegovu izjavu trebalo demantovati kao
stav Vlade, jer je Jovi} na osnovu Marti}eve izjave rekao da vodimo borbu za vlast.
Predsjednik Babi} kaè da su institucije vlasti formirane na osnovu rezultata izbora i nema
razloga da se govori o borbi za vlast. Zatim isti~e da Vlada {titi interese svog naroda, a ne
interes aktuelne vlasti u drugim republikama.
Milan Bauk isti~e da je na{e opredjeljenje da podràvamo mir i da traìmo protektorat.
Dr. Milan Babi} kaè da }e se zahtjevi za uspostavljanje protektorata postaviti kad do|e
vrijeme za to. U ovoj fazi je va`no otvaranje na{eg politi~kog pitanja u okviru Ujedinjenih
Nacija. Sada je bitno da se poku{amo izboriti za prihvatanje Vensovog Plana uz primjedbe
Vlade, za mirovno angaòvanje Ujedinjenih Nacija.
Dr. Milan Babi} je zatim konstatovao da mu je jednoglasno data podr{ka da obrazlaè stavove
koje je do sada zastupao.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Borka Lali} Dr Milan Babi}
HR-DAZD, Vlada RSK
48
13
1992., sije~anj 27.
Svinjarevci
Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva mjesne zajednice u Kraljevo te
izmjeni naziva ulica
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA
BARANJA I ZAPADNI SREM
Zbor mje{tana MZ Svinjarevci
Svinjarevci, dana 27. 01. 1992.g.
U vezi sa va{im dopisom od 16. 01. 1992. g. u kojem traìte predloge za promjenu imena
i naziva sela odnosno mjesne zajednice i naziva ulica dostavljamo vam zaklju~ke sa zbora
mje{tana odrànog dana 26. 01. 1992. godine i to:
Mjesna zajednica Svinjarevci mjenja ime u KRALJEVO
ulica B. Radi}a u ime STEVANA SIN\ELI]A
ulica M. Gupca u ime VUKA KARAD@I]A
ulica Vinkova~ka u ime VOJVODE \UJI]A (Napomena: ova ulica
se predlaè jo{ i ime SVETOG SAVE)
ulica Nova u ime BENKOVA^KA
ulica Grbak u ime SREMSKA
ulica Pa{nja~ka u ime CARA DU[ANA
ulica DALMATINSKA I VUKOVARSKA ne mijenjaju ime.
Predsjednik predsjedni{tva:
Stevo Pandurovi}, v.r.
Potvr|uje [tab TO Svinjarevci
K-dant TO
M.P.
32
\uro Ivani{evi}, v.r.
49
32
Okrugli pe~at: SO SBiZS, O{ TO Vukovar Zapadni Srem, P[ Svinjarevci.
14
1992., sije~anj 28.
Lovas
Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeni
naziva ulica u Lovasu
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
OP[TINA VUKOVAR
MESNA ZAJEDNICA LOVAS
Izvr{ni savet Mesne zajednice
Lovas, 28. 01. 1992.
IZVR[NI SAVET OP[TINE
V U K O V A R
PREDMET: Predlog za promenu imena
ulica u Mesnoj zajednici
Lovas dostavlja se
U prilogu akta dostavljamo Vam predlog Izvr{nog saveta Mesne zajednice Lovas za
promenu imena odre|enog broja ulica u Lovasu kako sledi:
Red. br. Dosada{nje ime ulica Predlog novog imena ul.
1. Ljudevita Gaja i V. Nazora Svetosavska
2. I. L. Ribara i Kralja Tomislava Vojvode Sin|eli}a
3. Mlinska i Paje Pavo{evi}a Paje Pavo{evi}a
4. Vladimira Bakari}a i Tina Ujevi}a Radivoja \or|evi}a
5. Stjepana Radi}a Kralja Petra
6. Partizanska Cara Du{ana
7. Marka Ore{kovi}a \ure Jak{i}a
8. Matije Gupca [kolska
9. Franje Ra~kog Branka Radi~evi}a
10. Petra Preradovi}a Zmaj Jovina
PRILOGA: 1 PREDSEDNIK
IZVR[NOG SAVETA MESNE ZAJEDNICE
Milan Tepavac, v.r.
50
15
1992., sije~anj 29.
Beograd
Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti
Beograd, 29. januara 1992. godine
CILJEVI I ZADACI VLADE ZAPADNE SLAVONIJE
Politi~kom deklaracijom iz oktobra 1991. godine, kao i izraènom voljom naroda Zapadne
Slavonije na skupu odrànom 21. januara 1992. godine u Beogradu, nedvosmisleno je
potvr|ena odluka Skup{tine Zapadne Slavonije da je Zapadna Slavonija sastavni deo srpskih
teritorija u okviru Republike Krajine i SFRJ.
Teritorij Zapadne Slavonije obuhvata op{tine Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Podravska
Slatina i Oku~ani, kao i teritorije srpskih sela na podru~ju op{tine Nova Gradi{ka, Slavonska
Poèga, Donji Miholjac, Orahovica, Virovitica, Novska, Gare{nica i Kutina.
Cene}i ukupno politi~ko stanje u Zapadnoj Slavoniji, a posebno vojnopoliti~ki poloàj
vojnih formacija, kao i tragi~an beg srpskog naroda novembra i decembra 1991. godine iz
svojih domova i zavi~aja u kome je vekovno ìveo, imaju}i u vidu napore najodgovornijih
predstavnika SFRJ, Republike Srbije, Republike Krajine, kao i spremnost OUN, da se pri|e
mirnom re{avanju otvorenih politi~kih pitanja nastalih na teritoriju avnojevske Hrvatske,
prema mi{ljenju Saveta pri ovoj Vladi, Vlada Zapadne Slavonije bi trebala u narednom
periodu da svoje delovanje prioritetno usmeri na izvr{avanje slede}ih neodlo`nih zadataka:
Povratak stanovni{tva
1. Vlada Zapadne Slavonije bi po mi{ljenju Savjeta trebalo da organizira bezbedan
povratak stanovni{tva na teritoriji Zapadne Slavonije. U ostvarivanju ovog zadatka Vlada bi
trebala da usko sara|uje sa nadle`nim saveznim organima, a posebno sa organima JNA i
SSUP-a, kao i sa nadle`nim organima Republike Srbije, Republike Krajine i odgovaraju}im
organima Republike Bosne i Hercegovine.
U cilju {to uspe{nijeg izvr{avanja ovog zadatka Vlada Zapadne Slavonije }e zatraìti
neophodnu pomo}, podr{ku i razumevanje od jugoslovenskog Komiteta za saradnju sa
OUN, kao i drugih subjekata koji joj mogu po njenoj oceni pomo}i u izvr{avanju ovog posla.
Da bi se uspe{no organizovao povratak izbeglog stanovni{tva izme|u ostalog potrebno je:
a) Odràti sastanke sa gra|anima u cilju da im se objasni pod kojim uslovima i
organizacijom se mogu vratiti svojim ku}ama;
b) Zatraìti hitnu materijalnu pomo} od OUN i njenih specijaliziranih agencija, kao i
drugih me|unarodnih subjekata preko Jugoslovenskog komiteta za saradnju sa OUN;
c) U cilju obnove poljoprivrednih doma}instava pomo} pruìti putem dodele
poljoprivrednih strojeva minimalnog sto~nog fonda i drugo;
d) U cilju osiguranja privremenog stambenog sme{taja stanovni{tva u spaljenim selima
obezbediti monta`ne ku}e i druge podesne objekte za stanovanje;
e) O problemima povratka stanovni{tva obavesitit Generalnog sekretara OUN Butrosa
Galija, kao i gospodina Sajrus Vensa, gospodina Lorda Karingtona, kao i druge me|unarodne
subjekte.
51
2. Stanovni{tvu koje se vrati na podru~je Zapadne Slavonije treba {to pre omogu}iti da se
politi~ki samoopredeli kako bi se otklonila svaka neizvesnost oko njegove daljnje sudbine,
posebno imaju}i u vidu starosnu strukturu tog naroda. Plebiscit bi trebalo organizovati i
izvr{it po uspostavi trajnog mira, i kada se za to stvore uslovi.
Sistem organizacije organa vlasti
3. Najvi{i organ vlasti na podru~ju Zapadne Slavonije je Skup{tina Zapadne Slavonije sa
sedi{tem u Pakracu, sastavljena od neposredno biranih poslanika sa teritorija op{tina koje
ulaze u sastav ove vlasti:
a) Izvr{ni organ Skup{tine Zapadne Slavonije je Vlada Zapadne Slavonije ~ije sedi{te
odre|uje trenutno vojno-politi~ko i bezbedonosno stanje na terenu, a trajna orijentacija je da
sedi{te Vlade bude u Pakracu;
b) Vlada bi trebalo da inicira i organizuje izbor skup{tina op{tina i izvr{nih ve}a u svim
postoje}im i eventualno novostvorenim op{tinama. Vladi se preporu~uje da stalno koordinira
rad svih izvr{nih ve}a i da prati rad nadle`nih op{tinskih skup{tina, te da o svemu obave{tava
Skup{tinu Zapadne Slavonije i Republike Krajine. Skup{tinom op{tine rukovodi predsednik
Skup{tine, a Ve}em predsednik Ve}a, a oba su odgovorna za svoj rad Skup{tini koja ih je
birala;
c) Na podru~ju Zapadne Slavonije, Vlada bi trebala da organizuje organe pravosu|a i to
kako na nivou cele Zapadne Slavonije, tako i na nivou svake op{tine koja ulazi u sastav ove
vlasti.
Na podru~ju Zapadne Slavonije u prvo vreme organizovali bi se op{tinski sudovi, sa
sedi{tima u svakoj op{tini i vi{i sud za celo podru~je sa sedi{tem u Pakracu.
Poslove Vrhovnog suda vr{io bi Vrhovni sud Republike Krajine.
Pored sudova kao pravosudni organi na ovom podru~ju organizovala bi se op{tinska javna
tuìla{tva i okru`no javno tuìla{tvo po istom principu kao i organi suda.
Poslove republi~kog tuìla{tva vr{ilo bi Tuìla{tvo Republike Krajine.
U prvo vreme poslove javnog pravobranila{tva na podru~ju Zapadne Slavonije obavlja}e
nadle`ni javni tuìoci.
4. Prema mi{ljenju Savjeta, Vlada bi {to hitnije trebalo da pristupi organizovanju organa
javne sigurnosti na celom teritoriju Zapadne Slavonije, posebno vode}i ra~una o funkcijama
i zadacima ovih organa. U organizovanju organa javne bezbednosti nacionalni sastav
stanovni{tva na terenu treba da ima odraza u nacionalnom sastavu svake organizacione
jedinice ovog organa koja pokriva odre|eno podru~je. Brojnost organizacione jedinice
bezbednosti svakako }e pored ostalog odre|ivati stepen ugroènosti srpskog stanovni{tva i
svih drugih gra|ana koji prebivaju na tom podru~ju. Organizovanje organa javne bezbednosti
treba biti izvr{eno tako da se njihova funkcija i zadaci {to uspe{nije ostvaruju u skladu sa
propisima koji vaè i koji }e vaìti na tom podru~ju.
Narodna odbrana
5. [to hitnije obezbediti kontakt sa VOJNIM VRHOM JNA (na~. G[) te izdejstvovati da
G[ JNA izda odgovaraju}e nare|enje preko vojno-teritorijalnih organa za izvr{enje
mobilizacije svih vojnih obveznika koji se nalaze u izbegli{tvu a ro|eni su i bili sa stalnim
boravkom pre rata u op{tinama Zapadne Slavonije koje su zahva}ene ratom. Ovo uraditi {to
pre drè}i se i zakonski regulisanog prava prinude. Podatke o sada{njem njihovom boravku
prikupiti kod Matice iseljenika i preko {tabova TO na teritoriji op{tina Srbije i Bosne i
Hercegovine, gde se oni sada nalaze i gde ima uslova za realizaciju ovog nare|enja.
52
Informisanje
6. Jedan od prioritetnih zadataka Vlade Zapadne Slavonije je organizovanje i
funkcionisanje sredstava javnog obave{tavanja gra|ana. Potrebno je hitno pokrenuti izlaènje
bar jednog lista u cilju obave{tavanja gra|ana o ukupnom stanju u oblasti Zapadne Slavonije,
posebno imaju}i u vidu da se najve}i broj na{eg stanovni{tva nalazi u izbegli{tvu u Republici
Srbiji i na podru~ju Bosanske Krajine.
Preporu~uje se Vladi da u dogovoru sa predstavnicima op{tine Oku~ani odredi takvu
lokaciju radio Oku~ana, kako bi se, iako se radi o radio stanici malih tehni~kih mogu}nosti
u najve}oj meri informativno pokrio teritorij Zapadne Slavonije.
Ostali zadaci
6. Najodgovorniji predstavnici organa vlasti Zapadne Slavonije, a Vlada posebno, trebalo
bi da vode stalnu brigu o adekvatnoj zastupljenosti Zapadne Slavonije u svim forumima
vlasti, kao i da obezbede obave{tavanje o doga|ajima sa ovog podru~ja u najatraktivnijim
sredstvima obave{tavanja Republike Srbije i u drugim sredstvima.
7. Vlada }e preko svojih organa bezbednosti i organa pravosu|a u saradnji sa pravosudnim
vojnim organima organizovati prikupljanje dokumentacije o svim zlo~inima izvr{enim na
{tetu stanovni{tva Zapadne Slavonije, kao i putem stru~nih komisija organizovati
utvr|ivanjem visine pretrpljene materijalne {tete ovog stanovni{tva nastale u oruànom
sukobu. Pravosudni organi i organi javne bezbednosti u obavezi su da izvr{e fotografsko i
filmsko snimanje svih o{te}enja imovine i to kako u detaljima tako i u {irem planu u cilju {to
potpunijeg sagledavanja tragedije naroda Zapadne Slavonije.
8. Vlada }e posebno sprovesti na adekvatan na~in istragu pod kojim uslovima, zbog kojih
razloga i po ~ijoj naredbi je izvr{eno iseljavanje stanovni{tva Zapadne Slavonije na podru~je
Bosanske Krajine i Republike Srbije.
Nakon realizacije prvog zadatka Vlade Zapadne Slavonije, a to je vra}anje stanovni{tva na
njihova ognji{ta koja nisu uga{ena preko 400 godina od dolaska Zmaj Ognjenog Vuka, na
ova podru~ja (Bijela Stjena), Vlada bi trebala pristupiti organizovanju ukupnih ìvotnih
potreba ovog stanovni{tva (ekonomski razvoj, zdravstvo, kultura i dr).
Ovim svakako nisu iscrpljeni svi zadaci i ciljevi postoje}e Vlade, ali }e bar delimi~no
posluìti Vladi u njenom daljem radu na ostvarenju osnovnog zadatka i opredeljenja da
Zapadna Slavonija sa poslednjim srpskim selom i svakim ~ovekom dobre volje ostane u
sastavu Jugoslavije.
Ocenjujemo, da bi Vlada o ovom Programu na podesan na~in trebala obavestiti
stanovni{tvo Zapadne Slavonije i to nakon njegovog usvajanja.
Beograd, 29. januara 1992. godine
ZA SAVJET
Marko Priji},
33
v.r.
53
33
Koordinator Savjeta Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija, vidi: Dok. br. 29.
16
1992., sije~anj 29.
Knin
Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji
VENSOV PLAN I JUGOSLAVENSKA RATNA ZBILJA
Ne ulaze}i u problem trenutne politi~ke nu`de, {to mnogi danas pravdaju pri ocjenama o
prihvatanju Vensovog plana, treba o njemu re}i ono {to je ~asno i objektivno. Treba ukazati
u njemu na neodre|enosti i zamke, a u ~emu su, upravo, i sadràne potencijalne opasnosti za
srpski narod.
Za sve ono, {to se sada ne rije{i ~asno i po{teno, ra~une }e pla}ati srpski, ali i hrvatski
narod, ova ili neka tre}a generacija. Od dana{nje objektivnosti svjetske zajednice i svih nas,
zavisi mir na ovom prostorima, jer niti jedan narod ne}e i netreba da pristane na mir koji u
sebi sadrì trenutne poraze i klice razdora za neka druga vremena.
Dakako, Vensov plan, njegovu tre}u varijantu koju su odabrali svi, osim srpske zara}ene
strane, ima ~asne namjere u dijelu, da se obustavi trenutno krvoproli}e. Mnogo toga, ipak,
nije na mjestu. Najporaznije bi bilo da netko, sutra, kalkulira sa nekom srpskom politi~ki
nepismenom ili mutavom generacijom. Sve vidimo i sve znamo. Radi se samo, koliko je ne{to
stvarno nu`no, nametnuto metodama pritiska ili je rezultat objektivnih odnosa snaga. Poslije
~itanja Vensovog plana i ~injenice da je on potpisan, ~ovjek se pita, da li je to prvi put u svojoj
istoriji Srbija vojni~ki natjerana u koziji rog, pa je prisiljena na ne~aso primirje, a Vensov plan
sadrì mnogo toga {to je neprihvatljivo i ne~asno.
Potpisom Vensovog plana Srbija je dokazala samo jedno, da nije u ratu sa Hrvatskom i da
nije politi~ki patron Srba Krajine, za {to je obilato optuìvana. Sve druge obaveze prema
srpskom narodu Republike Srpska Krajina, bar se to razumije, nije dovela u pitanje.
Analiza teksta
Tre}a varijanta Vensovog plana je sadràna u devet naslova, podijeljenih u 22 ta~ke. Taj
plan pod naslovom Op{ti principi (ta~ka 1.), prediv|a stvaranje uslova za mir i bezbednost
potrebnih radi postizanja sveobuhvatnog re{enja jugoslavenske krize.
Dosta pravi~no se kaè, da mirovna operacija Ujedinjenih nacija nebi trebala, da
prejudicira ishod pregovora. Bolje bi bilo, da pi{e, da misija UN ne smije prejudicirati ishod
pregovora.
U ta~ki 2. se obrazlaù nadle`nosti Savjeta bezbednosti UN, Generalnog sekretara i
nu`nost bezuslovnog primirja. I ta~. 3. je potpuno profesionalna. Ona predvi|a ko }e davati
vojno i politi~ko osoblje. To su vlade, dràva, ~lanica UN. Njih }e verificirati Savjet
bezbednosti, na osnovi preporuke Generalnog sekretara, a poslije konsultacije sa
jugoslavenskom stranom.
Ta~ka 4. pravi~no regulira nadle`nosti, ali nejasno formulira upotrebu sile: Naoruàni
sastavi bi bili pod stalnom obavezom da koriste silu u {to manjoj mjeri i po pravilu samo u
samoodbrani.
To zna~i, da }e jedinice UN upotrebljavati oru`je samo, ako se njih li~no napadne. Moè
se postaviti pitanje, ko to onda brani srpski narod?
54
U ta~ki 5. se pominje period mirovne operacije za po~etni period od {est mjeseci. I ovdje
se treba pitati: [ta }e biti, ako se ne produì boravak snaga UN?
[esta ta~ka se odnosi na financiranje. Ona, ujedno, prejudicira razmje{taj snaga na onom
podru~ju, kojih, za sada, kontroli{u jugoslavenske vlasti.
U dijelu Vensovog plana, pod naslovom: Osnovna koncepcija koji po~inje ta~kom 7.
stoji i ovo Oruàne snage UN i policijski nadzornici bi bili raspore|eni u raznim oblastima
Hrvatske, koje bi se zvale, za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija (ZPUN). Ta podru~ja bi bila
demilitarizovana. Sve oruàne snage u njima bi morale ili da se povuku ili da budu raspu{tene.
Uloga trupa Un je da obezbede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i da doma}e
stanovni{tvo bude za{ti}eno od straha od oruànog napada, da osiguraju, da mjesne policijske
snage obavljaju svoje du`nosti ne prave}i razliku izme|u nacionalnosti ili nepovre|uju}i ni~ija
ljudska prava. U mjeri, u kojoj snage UN budu preuzimale svoje odgovornosti u za{ti}enim
podru~jima, sve snage JNA raspore|ene po drugim mjestima u Hrvatskoj bile bi razmje{tene
izvan te repulike. Snage UN bi tako|e, prema potrebi, pomagale humanitarnim
organizacijama UN u vra}anju izbjeglica svojim domovima u za{ti}enim podru~jima ukoliko
to èle. Koliko znamo, vi{e i nema jedinica JNA na podru~jima Republike Hrvatske, ukoliko
ovaj Vensov plan Republiku Srpsku Krajinu ne smatra teritorijem Hrvatske.
Ta~kom 7. se potire i degradira ta~ka 1., gdje pi{e da operacija UN ne bi trebalo da
prejudicira ishod pregovora u tom pravcu.
Iz ove ta~ke se prejudicira:
a) nepriznavanje dosada{nje borbe srpskog naroda, da ostane i Jugoslaviji
b) ne priznaju se dosada{nji referendumi srpskog naroda i Republika Srpska Krajina
c) za{ti}ena podru~ja UN ostaju u sastavu Republike Hrvatske, jer oruàne snage UN i
policijski nadzornici bili bi raspore|eni u raznim oblastima Hrvatske koje bi se zvale
za{ti}ena podru~ja UN. Zna se, da su za{ti}ena podru~ja UN gotovo isklju~ivo srpska.
d) samo bi za{ti}ena podru~ja UN, odnosno srpski dijelovi Republike Hrvatske, odnosno
Republika Srpska Krajina bila demilitarizovana. Jedino iz njih sve oruàne snage... bi morale
ili da se povuku ili da budu raspu{tene.
e) proizlazi, da od dvije zara}ene strane, jedna (srpska) se razoruàva, a druga (hrvatska)
zadràva oru`je, a obzirom na priznanje ima pravo i na dodatno i sveop}e naoruànje.
f ) ovdje se izri~ito kaè, da se JNA mora povu}i, odnosno razmjestiti iz Republike
Hrvatske, a Republika Srpska Krajina se ne spominje.
g) iz ove ta~ke proizlazi, da je srpski narod tretiran isklju~ivo kao pobunjeni~ki i da nije
priznat za ratuju}u stranu.
U ta~ki 8. se definitivno barata opredelenjem, da su za{ti}ena podru~ja dijelovi Hrvatske,
a to bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva.
U ta~ki 9. se nabrajaju op{tine i ~etiri za{ti}ene zone UN (isto~na Slavonija, zapadna
Slavonija, Krajina-sever i Krajina-jug). Uzgred re~eno, u na{oj terminologiji postoji
Republika Srpska Krajina, a ne ju`ne i sjeverne krajine.
Dio Vensovog plana pod naslovom raspored i funkcija mirovnih snaga UN (ta~ka 10),
razra|uje sastav jadinica mirovnih snaga i funkciju policijskih nadzornika. Oni bi
obezbe|ivali, da mjesna policija vr{i svoje funkcije bez diskriminacija, da obezbjede ljudska
prava svih onih koji ìve u za{ti}enim podru~jima.
Proizlazi, da su se ljudska prava, do sada kr{ila samo u srpskim krajevima. Postavlja se
pitanje, {ta je sa ljudskim pravima stotina hiljada Srba u gradovima Republike Hrvatske koji
imaju status taoca, gdje su do sada izvr{eni ne~uveni masakri nad srpskim narodom.
(Karlovac, Gospi}, Zagreb, Oto~ac, Zadar, [ibenik i drugdje).
55
U ta~kama 11, 12, 13 i 14 pi{e o rasporedu i naoruànju pje{adijskih jedinica UN, o
kontrolnim punktovima. Pi{e i to, da bi se u slu~aju sukoba snage UN stavile izme|u
zara}enih strana. Precizira se funkcija civilnih policijskih nadzornika i grupa vojnih
posmatra~a. Ovdje se prejudicira rje{enje sudbine Republike SK, u smislu njenog
nepriznavanja, jer vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~ja Bosne i Hercegovine koja se
grani~e sa Hrvatskom.
U Vensovom planu pod naslovom Demilitarizacija za{titnih podru~ja UN, a pod brojem
15. navodi se da }e: sve jedinice i ljudstvo JNA i hrvatskog Zbora narodne garde kao i svi
sastavi teritorijalne odbrane ili ljudstvo koje nije bazirano u ZPUN, bi bile povu~ene iz njih.
Svi sastavi teritorijalne odbrane koji su bazirani u ZPUN bili bi raspu{teni i demobilizirani.
Raspu{tanjem se podrazumjeva i privremeno raspu{tanje komandnih struktura jedinica.
Demobilizacija bi zna~ila da demokratsko ljudstvo mora da prestane da nosi uniformu ili
oru`je, mada bi mesne vlasti mogle i dalje da ih pla}aju. Oru`je sastava teritorijalne odbrane
i ljudstva baziranih u ZPUN bi bilo predato jedinicama JNA, odnosno hrvatskom ZNG, pre
nego {to se ti sastavi povuku iz ZPUN.
Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN na ~uvanje za vreme prelaznog
perioda, ukoliko doti~ne jedinice budu preferirale takav aran`man: sve paravojne, neredovne
ili dobrovolja~ke jedinice ili ljudstvo bi morali ili da se povuku iz ZPUN, ili ukoliko ìve u
njima da budu raspu{teni i demobilisani. U du`nost svih ovih jedinica stavljeno je da uklone
postavljene mine (ta~ka 16), a definitivna demilitarizacija je povjerena snagama UN.
I u ovom dijelu Vensovog plana, odnosno evropsko-njema~kog diktata UN, sadràna je
dosljednost u tretiranju teritorijalne odbrane, paravojnom formacijom, jer se ona razoruàva,
a ZNG ostaje pod oru`jem.
I tu je sadràna politi~ka ideja tretmana srpskih jedinica paravojnim, a hrvatskih legalnim
oruànim snagama. Vjerovatno im je ovo nagrada za ru{enje suverene dràve, ~lanice i
osniva~a UN.
Pod naslovom Relokacija JNA ta~ka 18., opet se podvla~i povla~enje JNA iz Hrvatske,
odnosno ZPUNa, jer Vensov plan ne pravi razlike izme|u teritorija Hrvatske i ZPUNa.
U poglavlju Mjesne policijske snage (ta~ka 19.), odgovornost za odràvanje javnog reda
u ZPUN bi preuzele mjesne policijske snage, koje bi bile naoruàne samo pi{toljima. Te
snage bi obrazovali stanovnici doti~nog ZPUNa, u srazmjerima koje odràvaju nacionalni
sastav stanovni{tva, koje je u njemu ìvelo pre skora{njih neprijateljstava. Mesne policijske
snage bi bile odgovorne postoje}im skup{tinama op{tina u ZPUN. Sve postoje}e regionalne
policijske strukture bi ostale na mestu pod uslovom da se pridràvaju navedenih principa
nacionalnog sastava mesnih policijskih snaga.
Ovdje se ne kaè, da policijske snage Hrvatske mogu nositi samo pi{tolje, nego samo
policijske snage u ZPUN. Ni{ta se ne govori o nacionalnom sastavu policije u hrvatskim
gradovima, posebno Zagrebu gdje ìvi oko 20% srpskog naroda. Priznavanjem regionalnih
politi~kih struktura vjerojatno se podrazumjeva i povratak njihovih nadle`nosti na podru~ja
biv{e jurisdikcije (sisa~ko podru~je na Baniju, karlova~ko na Kordun, zadarsko na srpsku
Dalmaciju itd.).
U dijelu Vensovog plana Povratak izbjeglica (ta~ka 20.) se kaè i ova jednostrana
politi~ka besmislica: Ukoliko se uspostave snage UN u Jugoslaviji one bi podràvale ovu
aktivnost u ZPUN. Zna~i, one bi podràvale povratak izbjeglica (Hrvata) u krajeve sa
srpskom ve}inom, a nigdje se ne kaè da su i Srbi izbjegli iz krajeva sa hrvatskom ve}inom, a
posebno iz gradova. Oni kao da nemaju pravo na povratak.
56
U posljednjem dijelu Vensovog plana, pod naslovom: Organizacija mirovnih snaga UN
(ta~ka 21.) konstatira se, da }e mirovnim snagama komandovati civilni {ef misije, koji bi
primao nare|enja od Generalnog sekretara UN, a on bi donosio izvje{taje Savjetu
bezbednosti. Za sjedi{te snaga UN odre|ena je Banja Luka sa ispostavama u Zagrebu i
Beogradu. Snage UN bi se sastojale od 100 vojnih posmatara~a, 500 policijskih nadzornika,
te civilne vojne podr{ke, sa ukupnim brojem od 10.000 ljudi (ta~ka 22.).
Vensovim planom (koji je vi{e plan Evropske zajednice, odnosno Njema~ke, nego UN),
nije priznata dvogodi{nja borba srpskog naroda u srpskim krajinama. Srbi su mjereni
isklju~ivo po nedemokratski nametnutoj poziciji nacionalne manjine u Ustavu republike
Hrvatske. Evropa je time priznala civilnu smrt srpskog naroda, odnosno njegovo politi~ko i
ustavno gubitni{tvo, uvedeno prije godinu dana.
Su{tina tragedije srpskog naroda je upravo u evropskom priznavanju novog hrvatskog
ustava, kojim je srpski narod, po prvi puta u istoriji, nasilno utrpan u poziciju nacionalne
manjine, a to je ba{ ono {to ovaj narod, pod cijenu ìvota, ne}e nikada prihvatiti.
Vensov plan je indirektno nagovjestio, da za{titna podru~ja UN ostaju u sastavu Republike
Hrvatske (bilo bi po{tenije da je to re~eno otvoreno), zaboravljaju}i da Srbi nikada ne}e
prihvatiti simboliku Tu|manove dràve i njegovu montu. Sve to upu}uje (ako ovako ostane)
da mira ne}e biti.
[teta je za sve nas, {to iskrena nastojanja UN i velikog dijela svjetske zajednice ne}e biti
ostvarena, zahvaljuju}i sitnim podvalama (sa krupnim posljedicama) Njema~ke diplomacije,
koju svijet jo{ nije prozreo i prokleo. Na ovaj na~in, Njema~ka je osigurala ~elnicima
Hrvatske, da i dalje mogu vladati, pa i ìvjeti od mr`nje prema srpskom narodu. U svijetu se
ipak, kod brojnih demokratskih dràva osje}a i druga~ije razmi{ljanje, u ~emu prednja~e
SAD. Mo`da je to po~etak kraja svim ne~asnim pritiscima na srpski narod i Srbiju.
Subjektivan pristup
Republika Hrvatska se grubom secesijom odcjepila od legitimne, u svijetu priznate dràve,
koja je jedan od osniva~a UN. Ona je to u~inila nasilno i nasiljem uz pomo} Evropske
zajednice, posebno Njema~ke i Austrije. Evropa je time dozvolila razbijanje dràvnih granica
Kraljevine Jugoslavije i SFRJ.
Paralelno sa Hrvatskom secesijom, po~inje i proces secesije srpskog naroda od Republike
Hrvatske, odnosno politi~ka i oruàna borba srpskog naroda da ostane u Jugoslaviji. Evropa
nije dozvolila srpskom narodu odcjepljenje od republike Hrvatske. Tu su sakrivene dvije
ne~asne politi~ke ideje: interes razbijanja Jugoslavije i davanje prednosti unutra{njim
granicama (komunisti~kim) ispred dràvnih i me|unarodno priznatih granica legitimne
dràve Jugoslavije. U ovom slu~aju srpski narod u administrativnim (komunisti~kim)
granicama nije dobio naklonost svijeta, da razbije komunisti~ke granice, odnosno da od
Hrvatske odcijepi one dijelove teritorije gdje je srpski narod ve}inskim. Treba napomenuti da
se hrvatska dràvna jurisdikcija nikada ranije nije protezala na ova srpska podru~ja.
Hrvatskom narodu je dozvoljeno kidanje dràvne, a srpski ne moè kidati zami{ljene
administrativne granice i ostati u ostatku dràve koja egzistira kao me|unarodno priznati
faktor 74 godine.
U ovom slu~aju Evropa (Njema~ka) je nagradila (i priznala) razbija~e legitimne,
me|unarodno priznate, administrativne, kominternovsko komunisti~ke i titoisti~ke
tvorevine, formirane u neprirodnim granicama samo zato, da se sakriju milionski zlo~ini
izvr{eni nad Srbima i Jevrejima u drugom svjetskom ratu. Formiranjem Republike Hrvatske
57
u biv{im granicama izbjegnuto je i starateljstvo nad njom, kojeg je predlagao predsjednik
SAD g-din Truman.
Kada }e Evropa shvatiti da republi~ke granice u Jugoslaviji nisu dràvne, a niti etni~ke?
Nu`no je, u interesu mira, da se Vensov plan modificira, u smislu jednakog tretmana
zara}enih strana. Ako se to ne desi, on }e u istoriji diplomacije biti ozna~en kao dokumenat
{tetan za mir u svijetu.
VENSOV PLAN I JNA
Prema Vensovom planu Armija se mora seliti iz Za{ti}enog podru~ja UN odnosno iz
Republike Srpska Krajina. Ona se seli uporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od strane
snaga UN u ZPUN.
Vremenske rokove o povla~enju dogovori}e komadant snaga UN i Savezni sekretar za
narodnu odbranu.
U kratkom roku JNA je doìvjela dvije velike seobe uz prizvuk ne~uvenih poraza i izdaje.
Dvije seobe su logi~ne, jer je Armija protjerana od onih koji u njoj nikada nisu vidjeli ne{to
svoje.
Tre}e odstupanje je nazna~eno u Vensovom planu i potpisano od Kadijevi}a. Ono, prvi
put ima oznaku dobrovoljnosti, ali }e biti, sasvim sigurno, bolnije i sudbonosnije (ako do
njega do|e) nego dosada{nje. Po Vensovom planu JNA seli u B i H, republiku ili dràvu
neizvjesne budu}nosti. Ovo tre}e povla~enje, bilo bi vjerojatno i posljednji ~in njenog
nestajanja na putu sjevero-zapad jugo-istok. Moglo bi se razgovarati o povla~enju JNA u
kasarne, ali ne o njenom definitivnom napu{tanju Republike SK.
Da u pozadini njema~ko-hrvatske politi~ke i vojni~ke strategije nema okupacionih
tendencija, njih ne bi smetao stacionarni boravak JNA u srpskim krajevima, RSK. Pojedinci
iz Predsjedni{tva SFRJ ~esto isti~u da je opravdan strah kod srpskog naroda zbog tragi~ne
pro{losti, ali se niko ne zalaè, da se strah umanji ostajanjem JNA u podru~jima kojima prijeti
opasnost, da ostane, ne u borbenom poretku, nego u kasarnama. Sve se svodi na igre s
drugom pozadinom koju ~elnici Hrvatske vi{e i ne kriju, jer donose odluke o raspu{tanju
legitimnih skup{tina op{tina i imenuju svoje prinudne organe (za Knin, Slunj i Kostajnicu).
Protagonisti Vensovog plana ~esto spominju, da }e se JNA nalaziti u blizini za{ti}enih
podru~ja, ali Vensov plan ne spominje pravo JNA, da u datom momentu interveni{e, ako bi
srpskom narodu zapretila opasnost. Takav bi se ~in smatrao, sasvim sigurno, agresijom na
suverenu dràvu Hrvatsku. Vodstvo Armije se mora zapitati koji }e Srbin sluìti u njoj, ako
se nastave porazi i ako se napusti srpski narod koji èli ìvjeti u zajedni~koj dràvi sa ostalim
narodima biv{e zajedni~ke dràve.
Nije slu~ajno da su hrvatski informativno politi~ki mediji, ba{ ovih dana po~eli otvorenu
kampanju protiv JNA. Nadajmo se, da }e vodstvo JNA prozreti zakulisne igre i svoju poziciju
i da }e iskoristiti posljednju {ansu da ostane ~vrsto uz one narode koji armiju èle i koji }e se
boriti u njenim redovima. Postavlja se pitanje, ~iji je to interes, da se JNA mora seliti iz
Republike SK, koja èli ostati u ostatku Jugoslavije? To ustvari, nije stav ~asnih UN, nego
Njema~ke, jer njoj smeta JNA na putu za Jadran i Istok. (sadràno u razgovoru Tu|man
Kol ve} u maju 1991. g.) Jedini interes Hrvatske, da se JNA povu~e iz Republike SK je, da
ova srpska podru~ja vojni~ki porazi ili politi~kim manevrima i latinskim podlostima
podvrgne pod svoju vlast, da ih okiti svojom usta{kom simbolikom, da 1/3 Srba uni{ti, 1/3
iseli i 1/3 pod~ini. Taj zavjet usta{kog pokreta, danas je aktuelniji nego ikada ranije.
58
Zloslutne asocijacije
Kada se pa`ljivo pro~ita III verzija Vensovog plana, bude se ~udne asocijacije, na vremena
u kojima se ve} i ranije nalazila Srbija i srpski narod.
Vensov plan podsje}a na Ultimatum Franje Josipa Srbiji poslije atentata u Sarajevu 1914.
godine, kojeg Srbija nije mogla prihvatiti zbog direktnog uplitanja u njene unutra{nje odnose.
Obzirom, na ultimativan karakter Vensovog plana, kojeg je Evropa (Njema~ka) nametnula
Vensu i UN, on podsje}a na nasilno potpisivanje Trojnog pakta 25. marta 1941.g., kojeg su
diktirali Adolf Hitler i Benito Musolini.
I ovog puta, Srbija je prisiljena, da potpi{e jedan ne~asan i ultimativan me|unarodni
sporazum. Bez prijetnje, i u normalnim demokratskim okolnostima, Srbija ne bi potpisala
Vensov plan, jer je potpisom naru{eno mno{tvo logi~nih principa u me|unarodnim
odnosima i me|unarodnom pravu. Jednog dana }emo, vjerojatno, saznati vrstu i broj
pritisaka na vodstvo Republike Srbije, Jugoslavije i Vrhovnu komandu koji su potpisali III
verziju Plana Sajrusa Vensa, koji ne odgovara interesima srpskog naroda, kao i interesima
ostalih naroda koji èle ostati u me|unarodno priznatoj dràvi Jugoslaviji. Tek tada }emo se
mo}i ljutiti, ili ne ljutiti na politiku zvani~ne Srbije. Zna se da su potpisom Vensovog plana
obaveze i odgovornost Srbije prema Republici SK udvostru~ene. Ona je tek sada poloàj
naroda srpskih krajina stavila na svoja ple}a i svoju ~ast.
Svijet ne}e dugo ~ekati saznanje, za{to se Njema~ka toliko okomila na ru{enje
me|unarodno priznate jugoslavenske dràve. Motivi ru{enja Jugoslavije su sadràni u tajnim
razgovorima Tu|man Kol. Cilj je, da Njema~ka, preko Slovenije i Hrvatske, te razbijanjem
êhoslova~ke, dobije ve}inu glasova u evropskom parlamentu. Nije to samo prodor na Jadran
i put na Istok, kako se ~esto govori. Francuski pukovnik ANDR@EJ TRANJE tvrdi da se radi
o njema~kim planovima proizvodnje atomskog oru`ja u Hrvatskoj, jer ona nije potpisnik
me|unarodne zabrane za proizvodnju atomskog oru`ja. Simptomati~no je i to za{to
Njema~ka ne}e u Savet bezbednosti UN.
Sada je prilika za postizanje ~asnog i dugoro~nog mira, jer ne~astan mir je samo predah za
o{trenje noèva, za neku jo{ krvaviju budu}nost. Srbi, za sada, nemaju razloga da hvale Vensov
plan. Po{teno bi bilo, da im se kaè, da se on mora prihvatiti, poput pakta 25. marta 1941.g.,
nego da se o njemu prave hvalospjevi.
Knin, 29. 1. 1992. Mr. Mile Daki},
34
v.r.
HR-HMDCDR, 2., 1074 (1)
17
1992., sije~anj 30.
Petrinja
Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu
59
34
Potpredsjednik Srpskog nacionalnog vije}a, predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke.
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA
Broj: 01-65/92. KM/JR
Petrinja, 30.01.1992.
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KRAJINE
P R O G R A M R A D A
Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu
1. Za{tita ustavom utvr|enog poretka
Zbog ratne situacije sa tenzijom stvaranja i priznavanja Republike Srpska Krajina kao
dràve u 1992. godini name}u se maksimalne obaveze slu`be javne i dràvne bezbednosti na
za{titi ustavnog poretka.
U cilju efikasnosti rada predlaè se stvaranje slu`be dràvne bezbednosti sa oko 20 radnika.
Slu`ba bi potrebne kadrove regrutovala iz sastava KOS, vojne policije i radnika SJB, kao i ljudi
iz gra|anstva sa odgovaraju}om stru~nom spremom. Zadatak slu`be bi bio da uz pomo} javne
bezbednosti otkriva i suzbija djelovanje stranih obavje{tajnih slu`bi koje bi djelovale pod
maskom Ujedinjenih Naroda, zatim da otkriva uba~ene neprijateljske {pijune, diverzantske
grupe i sli~no.
2. Za{tita ìvota i li~ne bezbednosti ljudi i dr.
Dolaskom snaga Ujedinjenih Naroda o~ekuje se i povratak iseljenih srba i hrvata i drugih
nacionalnosti, u Petrinju i okolinu. Obzirom da }e gra|ani i poslije razoruànja posjedovati
velik broj oru`ja o~ekuje se da }e pojedinci i grupe poku{ati vr{iti likvidaciju povratnika
prema vlastitoj procjeni krivice. Tako|er se o~ekuju me|usobni obra~uni zbog imovinskih i
drugih sporova, te upotreba oru`ja u pijanom stanju kao i razbojni{tva i razbojni~ke kra|e. U
cilju spre~avanja navedenih pojava vr{it }e se stroga kontrola posjedovanja oru`ja, za{tite
ugroènih lica, osiguranje imovine ve}e vrijednosti bilo fizi~ki ili tehni~kom opremom.
3. Javni skupovi, putne isprave, li~ne karte, prijava boravi{ta i prebivali{ta, li~na imena i dr.
Javni skupovi odobravat }e se prema Zakonu o javnim skupovima Republike Srbije do
dono{enja istog Zakona Republike Srpske Krajine.
Putne isprave }e se izdavati u dogovoru sa SNO ali za sada pote{ko}u ~ini to {to Republika
Srpska Krajina nije medjunarodno priznata te putne isprave izdate u Rep. Srpska Krajina ne
vaè. Priznavanjem Rep. Sr. Krajina ovaj problem }e biti otklonjen. Prema procjeni situacije
ova SJB bi imala zahtjeva za izdavanje najvi{e 300 putnih isprava za 1992. godinu te izdavanje
putnih isprava potrebno je nabaviti pisa}u ma{inu za kucanje putnih isprava koje sada nema.
Li~ne karte gra|anima za sada je nemogu}e izdavati zbog nepostojanja Zakona o li~noj
karti Rep. Srpska Krajina i Pravilnika o obrascu li~ne karte RSK.
Na obrasce li~nih karata RH nelogi~no je stavljati pe~ate RSK. Ukoliko Zakon bude
donesen SJB Petrinja bi morala zamjeniti sve postoje}e li~ne karte i izdavati nove prvi put a
prema procjeni u 1992. godini izdalo bi se oko 10.000 li~nih karata. Shodno navedenoj
procjeni bile bi uloène pove}ane snage u ljudstvu radi zadovoljenja svih potreba.
60
Prijava boravi{ta i prebivali{ta za sada se vr{i kao privremena mjera za one gra|ane koji su
izbjegli sa podru~ja pod kontrolom RH. Me|utim po{to nije donesen Zakon o prebivali{tu i
boravi{tu gra|ana ova radnja se provodi mimo propisa.
Dono{enjem zakona procjenjuje se da bi se na podru~ju SJB Petrinja prijavilo 20.000 ljudi
u toku 1992. godine ra~unaju}i i ve} prijavljene koji bi se morali prepisati na novi obrazac
prijave.
Odre|ivanje JMBG za sada se ne vr{i po{to je za isto potrebna ra~unarska tehnika kako za
centralnu bazu podataka tako i terminalska mreà po SJB. SJB Petrinja je u fazi nabavke
jednog ra~unara ve}eg kapaciteta koji bi zadovoljio potrebe svih SJB u Krajini kako po pitanju
evidencije krivi~nih djela, vozila, JMBG, prijave i odjave prebivali{ta, oru`ja, putnih isprava,
potraga i dr. Za rad na ra~unaru SJB Petrinja posjeduje potrebne kadrove.
4. Drugi poslovi odre|eni Zakonom i drugim propisima done{enim na osnovu Zakona
Obzirom na pravu prazninu zbog nedostatka prate}ih podzakonskih propisa za sada se po
istima ne postupa ali }e u potpunosti biti primjenjeni kada budu doneseni.
5. Operativno-preventivna djelatnost
Popunjavanjem svih radnih mjesta potrebnim brojem milicionara ste}i }e se uslovi za
efikasniju preventivnu djelatnost, a naro~ito rasporedom po isturenim Odjeljenjima milicije
~ije osnivanje se predvi|a dolaskom snaga UN.
Inspektorski sastav je tako|e potrebno popuniti radi kvalitetne obrade informacija.
6. Otkrivanje i suzbijanje kriminaliteta
Popunjavanjem svih radnih mjesta inspektorskog sastava za rad na suzbijanju i obradi
klasi~nog i privrednog kriminaliteta o~ekuje se uspje{no rje{avanje svih pojavnih oblika
kriminaliteta. Najdelikatniji zadatak slijedi u vezi oduzimanja ratnog plijena koji su pojedinci
prisvojili. Operativne obrade vr{it }e se na osnovu evidencije o licima koja posjeduju otu|enu
imovinu. Obzirom na poku{aj revitalizacije privrede za o~ekivati je pove}ano vr{enje krivi~nih
djela privrednog kriminaliteta.
7. Javni red i mir
Prestankom ve}ih ratnih operacija i prividnim smirivanjem stanja javni red i mir se
naj~e{}e naru{ava neovla{tenim pucanjem iz vatrenog oru`ja. Ista situacija o~ekuje se i
ubudu}e, a naro~ito ukoliko po~nu raditi ugostiteljski objekti. Povratkom iseljenog
stanovni{tva o~ekuju se i drugi prekr{aji iz oblasti javnog reda i mira. Sada se koristi Zakon o
prekr{ajima protiv JRM Republike Srbije.
8. Posebne jedinice milicije
Dolaskom mirovnih snaga UN izraàva se potreba za formiranjem ve}e posebne jedinice.
Obzirom na predvi|eno formiranje brigade milicije posebna jedinica bi djelovala u njenom
sastavu. Veli~ina jedinice zavisit }e od procjene konkretne situacije, a istu }e biti potrebno
opremiti specijalnom opremom, vozilima i naoruànjem.
9. Regulisanje i kontrola saobra}aja na putevima
Saobra}aj na putevima zbog dotrajalosti puteva uslijed neodràvanja bit }e oteàn ali se
o~ekuje i manji promet uslijed presjecanja putnih pravaca prema Zagrebu. Planirano
odjeljenje saobra}ajne milicije od ukupno 19 ljudi zadovoljit }e sve potrebe za rje{avanje
saobra}ajne problematike.
61
Najve}i problem stvara nedostatak slu`benih vozila i opreme za kontrolu i regulaciju
prometa i vr{enje uvi|aja kao i nedostatak {kolovanih saobra}ajnih milicionera.
10. Kontrola kretanja i boravka stranaca
Posebnu problematiku ~ini}e ova oblast zbog najavljenog dolaska mirovnih snaga UN
zatim raznih emisara i promatra~a.
Zbog pograni~nog podru~ja o~ekuje se ubacivanje raznih {pijunskih elemenata,
diverzantskih grupa i dr. sa ciljem destabilizacije granice, izazivanje nesigurnosti gra|ana te
ometanje normalnog funkcionisanja pravnog sistema. Me|u mirovnim snagama UN o~ekuje
se prisustvo raznih neprijatelja Krajine koje }e biti potrebno otkriti i operativno pokriti.
11. Za{tita od poàra, eksplozija i havarija
Obzirom na ukupno stanje u pograni~nom podru~ju za o~ekivati je podmetanje poàra u
va`nim privrednim objektima, podmetanje eksplozivnih naprava, diverzije i sabotaè. Shodno
navedenom potrebno je osigurati preventivno djelovanje i operativno pokrivanje va`nijih
objekata te iniciranje samoza{titnog sistema. Raspolaèmo sa potrebnim kadrom.
12. Upravni poslovi
Upravni poslovi u sada{njoj pravno neregulisanoj sferi nalaze se u nezavidnoj situaciji.
Prate}i Zakoni i propisi nisu doneseni {to onemogu}ava izdavanje li~nih karata, prijavu i
odjavu prebivali{ta, odre|ivanje mati~nog broja, izdavanje putnih isprava i dr. Upravni
poslovi imaju stru~ne kadrove i odgovaraju}i prostor. O~ekuje se da Skup{tina Republike
Srpska Krajina donese potrebne zakone i propise.
13. Analiti~ko-informativni poslovi
U sada{njoj fazi vr{i se priprema za nabavku i instaliranje jednog ra~unarskog sistema koji
bi svojim kapacitetom zadovoljio potrebe MUP-a Krajine. Raspolaèmo potrebnim
prostorom, i kadrovima. Usluge AOP vr{ile bi se za sve SJB koje bi prema planu trebale sa
bazom podataka biti povezane terminalima. Potrebno je u svim SJB instalirati terminale radi
veze sa bazom podataka.
14. Zakonitost u radu i me|usobni odnosi radnika Organa unutra{njih poslova
Na zakonitost u radu posebno }e se insistirati radi stvaranja ugleda i respektovanja slu`be
pred doma}om i me|unarodnom javno{}u. Me|usobne odnose radnik treba ostvariti na
drugarskoj osnovi.
15. Odbrambene pripreme
Zna~ajan faktor u strukturi rada SJB ~ine odbrambene pripreme. SJB za sada ne raspolaè
sa odgovaraju}im kadrom za ove poslove. Odbrambeni poslovi sada ~ine sastavni dio odbrane
teritorije u zajednici sa JNA i TO. Dolaskom mirovnih snaga UN teret odbrambenih
priprema past }e na miliciju te se zbog toga nastoji na}i stru~ni kadar koji }e najvjerovatnije
biti rje{en prevo|enjem kadra iz JNA.
16. Dru{tvena samoza{tita
Mehanizam DSZ je u znatnoj mjeri oslabljen uslijed ratnih dejstava i rasformiranjem
slu`bi DSZ u radnim i drugim organizacijama. Poslovi DSZ se ubudu}e moraju ponovo
inicirati u preduze}ima i stanovima radi za{tite imovine i naroda.
62
17. Kadrovski poslovi
Kadrovsko ja~anje i oposobljavanje je prioritetan zadatak zbog predstoje}ih obaveza u radu
OUP-a. Trenutna popunjenost stru~nim kadrovima je nezadovoljavaju}a zbog nedostatka
{kolovanih milicionara i drugih specijalista iz djelokruga OUP-a. [kolovanjem na kursevima
djelimi~no }e se popuniti nedostatak milicionara a inspektorski kadar }e se regrutovati iz
civilstva.
18. Stru~no obrazovanje
Postoje}i kadar }e se kroz redovnu nastavu osposobljavati za poslove iz djelokruga rada.
Nastoja}e se izna}i mogu}nost slanja milicionara na specijalisti~ke kurseve, a najbolji }e se
predloìti i za studij na Vi{oj {koli unutra{njih poslova u Zemunu.
Izraèn je nedostatak saobra}ajnih milicionera, krim. tehni~ara i {ifranata.
Ukupne potrebe su za jo{ 70 milicionara.
19. Sistem veza
Trenutno je sistem veza najslabija to~ka u radu SJB. Tehni~ka opremljenost ne zadovoljava
ni najminimalnije uslove za rad. Ne postoji na~elo jedinstvenosti rada na regiji tako da nema
kanala odre|enog za rad SJB na podru~ju Banije. Nedostatak mobilnih i ru~nih radiostanica
onemogu}ava normalno funckionisanje slu`be. Nabavka ovih ure|aja je od prioritetnog
zna~aja. Trenutne potrebe su za 10 kolskih i 20 ru~nih radiostanica.
20. Kriptoza{tita
Za rad na kriptoza{titi nedostaju kadrovi, ure|aji i dokumenta. Zbog nepostojanja TT
veza rad ove slu`be i u slu~aju formiranja je nemogu}. Obzirom da TT veze predstavljaju
spoljni faktor na koji ne moè utjecati slu`ba mora obezbjediti kadrove, ure|aje i dokumente
jer u sada{njoj situaciji {ifarski prijenos informacija ima izuzetan zna~aj. Potrebe su za jednim
teleprinterom, jednim TG-41 i {ifarskim dokumentima.
21. Modernizacija i tehni~ko opremanje
Ukupan tehnolo{ki razvoj mora pratiti i slu`ba UP. Prioritet u modernizaciji ~ini}e
nabavka vozila, sredstava veze, kompletiranje AOP-a i tehni~kih pomagala za vr{enje uvi|aja.
DOSTAVLJENO:
1. MUP Rep. Srpske Krajina
2. SUP Glina
3. Na~elniku ovdje
4. Komandiru ovdje
5. Pom. komandira ovdje
6. Arhiva, ovdje
N A ^ E L N I K:
Milan Karapandà, v.r.
63
18
1992., velja~a 2. svibanj 22.
Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu zapadne Slavonije
2. II. 92. nedjelja
Jedan drugar re~e: Srbi se ne briju nedjeljom, nisam to nikad ~uo do sada da li je to nekakav
obi~aj ili vjerovanje. Ovo su uglavnom Prjedor~ani. Ustao sam prije izlaska sunca, kada ono
izlazi na sasvim drugom kraju nego {to sam ja o~ekivao. Jutro sun~ano ali prohladno. Kasnije
je po~elo da topli. Bio je nekakav kvar na agregatu pa u [k.
35
nije bilo grijanja. Kasnije sam
morao vratiti na~. tehni~ki lenjir. I dalje se osje}am uàsno. Gledam niz cestu prema
Oku~anima. Za mene odnikud nikoga. Sve mi je pusto, prazno. Ima ovdje me|u ovim
Prjedor~anima zaista divnih momaka, ali nekako se ipak osje}am sasvim sam. I mir zna biti
mu~an i dosadan. Ve~e je bilo prijatno, nije bilo hladno}e. Pozajmio sam ispravnu vre}u za
spavanje koja je ispravna i bilo je mnogo ugodnije spavati u njoj....
23. II. 92. nedjelja
Radim od 01,00 do 07,00 h. Sada je to~no 05,10 sati. Misli su mi stalno optere}ene pitanjem
da li }emo, kako, a i kada sti}i u na{ Vo}in, u P.
36
Slatinu. Sa{ka kaè: ja ne znam kako ali
imam predosje}aj da }emo do}i. Daj boè da bude tako. Ali opet {to li su nam napravili od
tog na{eg Vo}ina, {to }emo na}i u Slatini. Koliko }e biti sigurna na{a za{tita kod dolaska.
Kako o tome razmi{ljaju oni, na{e naiv~ine koji su skoro kao djeca ma{tali da }e na bjelim
konjima u}i u Slatinu, kako imamo sigurni oda{ilja~ (repetitor) Kapavac itd. ...
26. II. 92. srijeda
Po proteku no}i doru~kovali smo i u 8,15 sati krenuli za B
37
. Selo pod pratnjom koja je
dobro organizovana. Od Erduta do B. Sela zaista uo~ljivo obezbe|enje. Po dolasku odlazimo
u O.[. u sportsku dvoranu gdje }e biti skup{tina. Delegati na tribinama (nas oko 236) a gosti
u parteru. Truba~ iza stola radnog predsjed. Pored njega Arkan
38
i uz himnu Boè pravde
po~inje 1. skup{tina (ustavotvorna) Srpske Republike Krajine u koje ulaze oblasti Ist.
Slavonija, Baranja i Zap. Srema, Krajina i Z. Slavonija. Najvi{e polemike oko toga treba li u
amandmanu I (vezano i u V) na ustav Republike Srpske Krajine stajati da teritorij RSK ~ine
autonomne oblasti ho}e li se re}i na koga se mi to autonomno pona{amo, a sa druge strane
se postavlja problem konstitutivnosti pravnog subjektiviteta. Usugla{en je stav da se izostavi
pridjev autonomne i da ostane samo oblasti kao geografski ali i kao ekonomski pojam zbog
potrebne koordinacije izme|u op}ina i republike. Postavljana su pitanja {to }e tu biti
predvi|en i imunitet poslanika. Za{to bi bio netko drugi za{ti}en ako nisam ja, svode se na
to ovakva razmi{ljanja, ne znaju}i zna~aj i su{tinu imuniteta. Pa ne daje se on kao garancija
nekoj fukari da }e mo}i raditi {to ho}e i da ne}e biti pozvan na odgovornost. U daljnjem radu
64
35
[koli.
36
Podravsku.
37
Borovo.
38
@eljko Ra`njatovi}, zapovjednik skupine Srpska dobrovolja~ka garda, postrojbe Slu`be dràvne bezbednosti
Republike Srbije na rati{tima u Hrvatskoj.
usvojeni su amandmani na ustav, ustavni zakon za sprovo|enje amandmana na ustav SRK.
Izabrani su predsjednik skup{tine, potpredsjednici, Predsjednik Republike, I ministar i Vlada
u paketu rezolucija, kao i na samom po~etku poslovnik. ...
4. 4. 1992. subota
Ustali smo u 6,00 sati, obavili jutarnje poslove i u tom ~asu oko 7,15 do{ao je kurir i
obavjestio nas da je sastanak u 8,20 u Omanovcu. Odmah smo se spremili i krenuli sva
~etvorica. Najprije je p.puk. ôli} govorio o potrebi vojne discipline, o mogu}im
provokacijama u narednom periodu (6. i 10. IV) i sa~ekali smo da do|e Veljko Dàkula i da
nam iznese stanje {to se ti~e politi~kih aktivnosti za pokri}e na{eg podru~ja mirovnim
snagama. Prema onom {to se sada ~ini prvi puta sam zadovoljan, rekao bih aktivnostima na{ih
predstavnika kao i zahtjevima koji su postavljeni pred predstavnike Un za rje{enje problema
na{eg podru~ja. Veljko je rekao da je u Briselu Babi}
39
precrtao dio karte preko Save, da na
tom podru~ju nema Srba. Ako je bilo tako, a to kaù potvr|uje i Hadì}
40
, nije bilo kasnije
lako ispravljati. Sada eksperti izu~avaju dva pitanja i to: liniju, odnosno podru~ja koje }e
pokriti mirovne snage i podru~je za{tite srpskog stanovni{tva izvan podru~ja koje }e biti
pokriveno snagama UN. Imamo mozgove ali da ne reagujemo suvi{e kasno. Predloìo sam da
se rezultati izja{njavanja o budu}oj sudbini srpskog naroda ne posmatra parcijalno po
op{tinama ili oblastima ve} na nivou Republike Srpske Krajine kao cjeline. To po meni moè
biti jedino ispravno rje{enje. Dàkula veli da ima inicijative sa hrvatske strane da se u podru~ja
koja se trebaju izja{njavati uvrste i krajevi izme|u Save i Drave u predjelu tzv. Srednje
Slavonije. Vjerojatno to ho}e prvo zbog toga {to vjeruju da bi oni tada na referendumu bili u
ve}ini i drugo da oni na tom podru~ju ne}e mo}i sami da razoruàju svoje paravojne
formacije. Ja tu kaèm moè, ali neka se taj dio izja{njavanja odvija mimo i izvan Republike
Srpske Krajine, ali opet i izvan Hrvatske kao zasebna autonomna oblast. Danas poslije podne
je ponovo do{lo do pravog artiljerijskog rata. Grmjelo je na sve strane. Prestalo je negdje oko
18 sati. ...
17. 04. 1992. petak.
Vrijeme je i dalje hladno. Padala je i ki{a. U 07,30 do{ao je Vukeli} Veljko, Milan [ar~evi~,
Kuli} Mladen i sa 5 odbornika (poslanika) op{tine Podr. Slatina odràn sastanak u vezi
pripreme N. Skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Zauzet je stav da za mandatara za
Savjet op{tine P. Slatina bude predloèn Mladen Kuli} i da predsjednici Savjeta po funkciji
budu ~lanovi Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija te u tom smislu da se uloì
amandman na ~l. 3 prijedloga Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadna Slavonija. U Skup{tinu su izabrani i novi poslanici umjesto onih koji nisu na
ovom podru~ju i ne u~estvuju u radu Skup{tine. Izbor je vr{en i zbog toga {to se podru~ja
Virovitice i Orahovice u sastavu oblasti Z. Slavonija ne organizuju kao zasebne op}ine ve}
srpska sela ulaze (po zahtjevu) u op{tinu Podr. Slatina pa se umjesto 7 odbor. po skup{tini
bira ukupno 12 za op}inu P. Slatina (5 op}ina x 12 = 60 poslanika, ~lan 12 Statuta). U
Skup{tinu Srpske oblasti Z. Slavonija (Narodna skup{tina) i u Skup{tinu Republike Srpska
Krajina izabrani su: Rado{evi} Savo, Graovac Milan, Koki} Jovan, Vukeli} Veljko, Kuli}
Mladen, Mihajlov Vasil, Dobri} Boro, Mutavdì} Milan, Mi{~evi} Zoran, Perli} Lazo,
65
39
Milan, predsjednik Vlade RSK.
40
Goran, predsjednik RSK od velja~e 1992.
Vujasin Du{an iz @iroslavlja i Prodanovi} Mladen iz Koko~ana. Posle podne oti{li smo do
Rogulje radi LD i do Peri} Laze i drugih momaka sa na{eg podru~ja.
18. 04. 1992. subota
Dan veoma hladan. Odmah nakon doru~ka krenuli smo za Oku~ane na sjednicu Narodne
skup{tine Srpske oblasti Z. Slavonije. Na sjednicu je do{lo 10 odbornika (nisu bili Mi{~evi} i
Dobri}). Konstituisana je skup{tina i usvojena akta: Statut, Odluka o provo|enju Statuta,
Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a i Odluka o organizaciji oblasnih organa
uprave. Izbor organa nije vr{en. Da li nije zbog toga {to nije napravljena kadrovska {ema ili
zbog toga {to netko treba stajati iza minulih de{avanja (novac iz trgovine, banaka), egzodus
srpskog naroda Z. Slavonije itd. ...
23. 04. 1992. ~etvrtak
Pono} je a granate i dalje tutnje. Pucalo se sve do 2,00. Kada se malo sti{alo oti{li smo ponovo
spavati. Jo{ uvijek se ~ulo nekoliko eksplozija ne{to dalje od nas. Ipak smo zaspali i probudio
sam se u 6,10. Iza mene je odmah ustao Fadil
41
pripremili smo jutarnju kavu i nakon {to je
ustao Milan
42
zajedno smo pripremili doru~ak obzirom da smo u 9,00 morali biti na sastanku
u Omanovcu u KM i Savjeta i komandira jedinica Op}ine Podr. Slatina i Daruvar. Tema
problemi popune {tabova i jedinica op{tina Podr. Slatina i Daruvar. Puk. ûbri}
43
je kao
komandant Zonskog {taba TO (5. zone) informisao o novom Zakonu o odbrani republike
srpske Krajine te podrobnije o nadle`nostima K-di mjesta, savjeta op{tina i sekretarijata za
NO, odnosno ljudi u Savjetu zaduènih za NO, naro~ito o zadacima na planu popune
{tabova i jedinica. Daleko je sada jasnije da se na{e mu{ko stanovni{tvo iz Ist. Slavonije,
Baranje i Z. Srema moè mobilisati u odred TO Podr. Slatina bez one odgovornosti
pojedinca, ako je nekog zvao da do|e, {to }e biti ako P. Slatina ne do|e u pod zonu pokri}a.
Dakle, mora se biti ovdje prisutan da se brani i odbrani sada{nje slobodno podru~je, ali da se
i dokazuje da nas ima solidan broj koji polaè svoje pravo na na{a vjekovna ognji{ta i oko P.
Slatine. Problem je {to ni Zonski {tab (vjerovatno ni komandant TO RSK) nije smislio
operativno kako izvesti mobilizaciju i uklju~ivanje boraca u jedinice dakle kako i gdje
prakti~no ljude okupiti, kako prevesti, obu}i, smjestiti itd. Oni nagla{avaju da su veliki zadaci
na op}inama, KM i savetima op{tina (sekretarijata tamo gdje ih ima) ali pri tom zaboravljaju
da ovi organi nemaju ni najnu`nija sredstva da to obave. Nije dovoljno oti}i avionom za Bgd
44
kako dalje. ...
25. 04. 92. subota
Probudio sam se u 3,40. Pjetlovi su uveliko najavljivali zoru. Te{ko sam poslije zaspao. Lete
misli po glavi, ali malo {to da smislim, sve je to jo{ uvijek veliki ko{mar. Dan je izuzetno lijep
topao. U 9,00 jedna eksplozija u pravcu Pakraca. Rekoh ode jo{ jedna ku}a. Tako je uostalom
svaki dan. Eto u Ekspresu pi{e da se na liniji Osijek \akovo Sl. Poèga farbaju kamioni
u bijelu boju sa oznakom UN i da {iju odjela plavih beretki kako bi se mogli ubacivati u
Baranju i Ist. Slavoniju radi diverzije. Da li }e se Nambijar potruditi da sazna istinu o tome.
Iznenada oko 10,30 do{ao je Lovri} \or|e i iz Komande mjesta Daruvar kap. Milan
45
da
66
41
Krupi}.
42
[ar~evi}.
43
Jovan.
44
Beograd.
45
Lon~ar.
netko iz na{e komande zajedno sa predstavnikom Daruvara (Stevo Ratkovi}, Pakrac, biv{i
direktor stambene zadruge) i potpredsjednik Vlade Z. Slavonije (Milenko Mileti}) mora na
Ozren (kod Tuzle) jer ho}e na{e izbjeglice koje su tamo smje{teni jo{ od 9. i 10. mjeseca
prebaciti za Baranju, konkretno u Erdut. Iz na{e komande odre|en sam ja. Na brzinu sam se
obrijao i oprao. Milan mi je pozajmio niske cipele jer smo morali u civilu. Oti{li smo do
Oku~ana u Oblasni MUP i tu smo u navedenom sastavu (vozio je Uskokovi} êdo iz
Daruvara) krenuli oko 13,00 sati. Putem je bila kontrola od strane vojne i civilne policije i
svagdje je bilo dobro osim u jednom naselju pred Gra~anicom. Tu smo dobro pro{li jer su
izgleda bili Alijini.
46
Tamo smo do{li ne{to poslije 16,00 sati. Do~ekao nas je narod od op}ine
Slatina, Daruvar, Pakrac. Trebalo je doìvjeti o~i tog naroda, tu sre}u da vide nekog od svog
kraja od koga oni bar o~ekuju da }e ne{to i vi{e doznati osim za{tite da ih se ne maltretira
selenjem. Od mla|ih je tamo \uri} Milka i djeca \uri} Vlade imaju doista dvoje lijepe
djece, }erka starija i sin (najstarija }erka im se udala). Milanko i êda su oti{li traìti
predsjednika i sekretara op{tine da razgovaramo sa njima oko razloga zbog kojih ovaj na{
narod mora sa Ozrena. Ispostavilo se da nije prvi put me{etarenje oko Z. Slavonije na ra~un
Isto~ne. Opet se ispostavilo da ni ovoga puta oko zahtjeva za promjenu smje{taja inicijativa
nije potekla od ozrenskog naroda ve} po tko zna koji put poku{aj raznih emisara da se sa
narodom iz Zapadne Slavonije trguje. ...
28. 04. 1992. utorak
Danas u 9,00 idem u [eovicu, a onda dalje u izvi|anje mjesta gdje }emo smjestiti na{ narod
sa Ozrena. Oti{li smo pravo u policiju, a onda u op}inu kod Viteza radi dogovora u koje
mjesto }emo i}i u pregled ku}a da li odgovaraju za smje{taj. Vitez je rekao da Gornju Varo{ i
Uskoke kod Gradi{ke ~uvaju za neka naselja sa podru~ja Oku~ana pa smo krenuli u
Ro`danik, Jazovicu, Vo}aricu i za G. Raji}. Ono {to smo pregledali ravno je N. Varo{i
porazbijano, poru{eno. Ima oko 20 ku}a u kojima bi se mogao izvr{iti smje{taj, ali je tu jo{
vojska. Tek po njihovu odlasku pod uslovom da se ne pokrade moglo bi se smjestiti odre|eni
broj porodica. Iza toga smo oti{li u G. Varo{ i Uskoke. U G. Varo{i uàs, sve ispreturano,
pobacano u ku}ama spavale i rovale svinje. Tu ne dolazi u obzir smje{taj bez detaljne
sanacije. ...
01. 05. 1992. Petak
Jutros sam ustao ranije i u 7,00 krenuo za [eovicu pa dalje sa Vuki}em i Djelajlija Brankom
za Oku~ane u vezi smje{taja na{eg naroda sa Ozrena. Iz Oku~ana smo krenuli za Jasenovac
preko Raji}a Mlake pa za Jasenovac. Tu smo prolazili preko na{ih prvih linija. U Jasenovcu
sam se razo~arao. Gotovo sve popaljeno i pokradeno.
47
âk i hotel je spaljen....
10. 05. 1992. nedjelja
Danas je i Skup{tina i parastos, ja moram na Skup{tinu. Skup{tina je po~ela ne{to iza 10 sati.
Dàkula je podnio izvje{taj
48
ja bi se priklonio onima koji su ocjenili da je to izvje{taj o
doga|ajima u Hrvatskoj, vi{e nego o radu Vlade, o materijalno financijskom poslovanju.
Istaknuto je da je Vlada bila zapravo jedna fikcija, evo ni danas nema ni jednog ministra, a
Vlada podnosi izvje{taj dakle Vlada zapravo nije ni postojala nije djelovala, bilo je 2 ili 3
67
46
Izetbegovi}, misli na jedinice MUP-a BiH.
47
O paljenju i plja~kanju u Jasenovcu, vidi: Dok. br. 70, 81, 84, 86, 94 i 125.
48
Vidi: Dok. br. 87.
sljednika Dàkule Veljka. Na kraju ove ta~ke je izvje{taj usvojen sa 37 glasova za, 2 protiv, 2
suzdràna. Izabran je predsjednik i sekretar Skup{tine. Izabrano je Oblasno vije}e na prijedlog
mandatara Dàkule. ...
18. 05. 1992. ponedjeljak
Ustao sam oko 6,00 sati obrijao se i doru~kovao. Prema domu armije smo krenuli u 8,30. U
dvoranu smo u{li u 8,50. Sa~ekali smo po~etak Skup{tine jer je jedna grupa poslanika iz 2
op}ine imala kvar na autobusu pa se kasnilo. Na skup{tinu
49
dolazi i Dr. Jovan Ra{kovi} i dr.
Milan Babi}. Kaù pomirenje vode}ih Srba Krajine. Ako je tako dobro je. No usvojen je
izvje{taj o bezbednosnoj situaciji, 30 i ne{to zakona, Deklaracija o odnosu RSK i SRJ
50
.
Potaknuo sam raspravu o poloàju Z. Slavonije, o na{im izbjeglicama, mu{karcima. Tu se
bune i osporavaju iz Ist. Slavonije. Svojim tvrdnjama osporavaju i sebe. Mo`da se neki detalji
ne smiju iznijeti na Skup{tinu ali se bojim da se ne}e ostvariti pokri}e cijelog prostora Z.
Slavonije kako je to traèno naknadno da u|e u mirovni plan. Nije uzaludno ovaj general
Jovi}u rekao jo{ u prvom mjesecu da Podr. Slatina ne dolazi pod pokri}e. To }e izgleda na
nesre}u tako i ostati. Mala je korist sada traìti krivca bolje je ne napraviti gre{ku nego traìti
krivca. Na{a sudbina je bila u na{im rukama, sada o tome odlu~uju drugi. ...
22. 05. 1992. petak
...Problem je nastao kad je javljeno da vojska vi{e ne}e kuvati za izbjeglice. Oti{li smo u
Komandu 5. korpusa da razgovaramo sa pukovnikom __________
51
radi prehrane. Nije ga
bilo, nai{ao je general major Tali}
52
poznaje Mladena
53
pa ga pita koga ~ekamo. Mladen
objasni a on ~as o politici kao vojnik, a ~as o vojsci kao politi~ar, te za{to smo se udruìli u
Kninsku Krajinu, za{to nismo u Bosansku. Ja mislim lupa gluposti, koje sljepilo. Da ga je bilo
pitati prije 3 mj. za prognozu moglo bi biti Jugoslavija jedinstvena, armija jedinstvena, a sada
mi Bos. Krajina, vi ste bjeàli, mi vas branimo i tako u nedogled. Ni Vukovi}
54
ni Tali} ne}e
priznati {to nije napravio, a trebao je, a koje zlo je lo{im vojnim odlukama u~inio Uzelac.
55
Valjda je takva sudbina da glupi oficiri odlu~uju samo snagom autoriteta, ~inom a ne pame}u
i vojnim umje}em.
Izvornik, rukopis, latinica
68
49
Skup{tina RSK odràna je u Kninu.
50
Vidi: Dok. br. 98.
51
U izvorniku ime izostavljeno.
52
Momir, na~elnik {taba (1991.), te zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa 1992. godine.
53
Kuli}.
54
Vladimir, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA 1991. godine.
55
Nikola, zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa JNA 1991. godine.
19
1992., velja~a 2.
Glina
Izvje{}e deùrnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u
Bi{}anovu kod Gline
IZVE[TAJ DE@URNIH
Za dan 02. 02. 1992.
Od 06,00 18,00 ~asova
U 08,30 ~asova ekipa izi{la na lice mesta u Bi{}anovo na ubistvo Cekovi} Paje, Cekovi} Mare,
Cekovi} Jele i Muà Jane. Ekipa izvr{ila uvid i po dolasku u SJB sa komunalnim poduze}em
dogovoreno o pokopu istih. Slijedi prijava po nepoznatom izvr{iocu.
U 16,15 ~asova neispravni u slu`bi po zamjeniku komandira Simi} @eljka su zate~eni
Gruborovi} Miodrag i Rebra~a Bogdan te je Rebra~a Bogdan isklju~en iz slu`be zbog
alkoholiziranosti.
Martinovi} Mirko
Od 18,00 06,00 sati
U navedenom vremenu nije bilo novosti.
Samardìja Jovo
Dostaviti:
Na~elniku
Komandiru
Arhiva
20
1992., velja~a 2.
Beograd
Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vancea
na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske
SAOP[TENJE SA SJEDNICE PREDSJEDNI[TVA SFRJ
B e o g r a d, 02. februara (Tanjug) Na pro{irenoj sednici Predsedni{tva SFRJ, koja je
ve~eras zavr{ena u Beogradu, postignuta je potpuna suglasnost svih u~esnika u prihvatanju
koncepcije mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izaslanik
generalnog sekretara UN Sajrus Vens.
69
Sa sjednice je izdano saop{tenje koje glasi:
U Beogradu je u palati federacije 31. januara i 1. i 2. februara odràna sjednica
Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu, predsjedavao potpredsjednik dr. Branko Kosti}.
U radu sjednice, pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, u~estvovali su najvi{i predstavnici
Organa Federacije, republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovine
koji saradjuju sa predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske Oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}ina Krajine, Like, Banije i Korduna. U
radu sjednice u~estvovali su i predstavnici JNA: na~elnik General{taba oruànih snaga SFRJ,
56
Komandant Druge vojne oblasti,
57
komandanti biha}kog
58
i kninskog korpusa.
59
Na sednici su razmatrana aktuelna pitanja u vezi sa angaòvanjem mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.
Na sednici je postignuta potpuna suglasnost svih u~esnika o prihvatanju koncepta mirovne
operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo li~ni izaslanik generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija gospodin Sajrus Vens.
Svi u~esnici koji su predstavljali organe Federacije, Jugoslavensku narodnu armiju,
republike Srbiju, Crnu Goru, predstavnike republike Bosne i Hercegovine koji saradjuju sa
Predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i SO Zapadna
Slavonija izrazili su potpuno jedinstvo za prihvatanje ovog koncepta.
Predsjednik Skup{tine Srpske Krajine
60
kao najvi{eg organa vlasti koji je u skladu s
Ustavom zamjenjivao i odsutnog predsjednika Krajine
61
, dao je punu suglasnost za koncept
mirovnih operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.
TANJUG Saop{tenje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ (br. 2.)
70
56
Blagoje Adì}.
57
Milutin Kukanjac.
58
[piro Nikovi}.
59
Ratko Mladi}.
60
Mile Paspalj.
61
Predsjednik RSK Milan Babi} bio je prisutan na konzultacijama u Beogradu, ~ak je 1. velja~e 1992. u Birou
Vlade RSK u Beogradu odrào 22. sjednicu Vlade RSK kojoj su, pored ~lanova Vlade, prisustvovali: Bogdani}
Svetozar, potpredsjednik SO Glina; Medakovi} Nikola, predsjednik SO Pla{ki; Obradovi} Dmitar, predsjednik
SO Vrginmost; Maljkovi} Radovan, predsjednik SO Petrinja; Bosni} Mile, predsjednik SO Slunj; Ga}e{a Rade,
predsjednik SO Vojni}, @ivkovi} Milo{, predsjednik SO Karlovac Krnjak; Dmitrovi} Branko, predsjednik SO
Kostajnica; Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine RSK, Kati} Jovan i Borivoj Ra{uo, ~lanovi Biroa RSK u Beogradu;
Oci} âslav, ministar vanjskih poslova SO SBiZS; Vi{ak Milan, predsjednik IS SO Dvor na Uni i Ratko Mladi},
zapovjednik 9. korpusa (kninskog) OS SFRJ. Vlada je donijela zaklju~ke:
...prihvata se vojno i polit. anga`. UN na liniji razgrani~avanja {to onemogu}uje agresiju hrv. oruànih snaga na
RSK.
JNA se ne moè povu}i iz RSK dok se ne potpi{e pol. rje{enje JU krize.
zahtjev da se UN angaùje na prostoru pograni~ne linije.
da se redefinira mirovni plan, da se Krajina ne ozna~ava kao prostor RH i da se demilitarizacija ne moè odnositi
samo na RSK ve} da se razgovara o recipro~nom odnosu.
da se odnosi rje{avaju mirnim putem i politi~kim pregovorima, a ne vojnom silom.
da je EZ pokazala pristranost te je potrebno da UN preuzme i politi~ko rje{avanje JU krize. Vidi: HR-DAZD,
Vlada Krajine, zapisnik 22. sjednice Vlade RSK, Beograd, 1. velja~e 1992. godine.
U~esnici u radu sjednice obavje{teni su o sugestijama koje su predstavnici srpskih krajina
dali podsekretaru Ujedinjenih nacija gospodinu Maraku Goldingu da se razmotre i u okviru
mogu}nosti uzmu u obzir.
Na osnovu rezultata dana{nje sjednice Predsjedni{tvo SFRJ }e dati garancije Savjetu
bezbednosti da }e se osigurati nesmetan prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i
delotvornu aktivnost i saradnja lokalnih organa vlasti u podru~ju mirovnih operacija ~ime su
stvoreni svi uslovi za dono{enje odluke Savjeta bezbednosti o upu}ivanju mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviju. Nadle`ni savezni organi, zajedno sa organima Srpske
Krajine, Slavonije i Zapadnog Srema i Zapadne Slavonije, izvr{it }e neophodne pripreme za
uspje{no ostvarivanje koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Polaze}i
od svoje ustavne uloge i imaju}i u vidu ve} izraènu spremnost naroda kojeg predstavlja
Predsjedni{tvo SFRJ, kao vrhovna komanda oruànih snaga Jugoslavije daje pune garancije u
slu~aju da iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage Ujedinjenih nacija pruìti svu za{titu
srpskom narodu u Krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih naoruànih snaga
ili ugroèn na drugi na~in, kaè se u saop{tenju.
21
1992., velja~a 2.
Beograd
Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem ga
obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekuju
upu}ivanje mirovnih snaga
Njegova Ekscelencija
Butros Gali
Generalni sekretar UN
Njujork
Po{tovani gospodine!
@elim da Vas obavestim da je Predsjedni{tvo SFRJ sprovelo obimne konsultacije sa svim
relevantnim ~iniocima u zemlji o dolasku i angaòvanju mirovnih snaga UN u skladu sa
konceptom mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predloìo Va{ li~ni
izaslanik gospodin Sajrus Vens.
U toku ovih konsultacija, obavljenih 31. januara i 1. i 2. februara, Predsjedni{tvo SFRJ je
obezbedilo suglasnost za predloèni plan mirovnih operacija i angaòvanje snaga Ujedinjenih
nacija i od strane predstavnika srpskog naroda na ugroènim podru~jima, koja }e prema ta~ki
9. Plana biti stavljena pod za{titu UN.
Prihvataju}i dolazak mirovnih snaga, legitimni predstavnici stanovni{tva ovih podru~ja su
izneli odredjene predloge, sa kojima je upoznat i podsekretar UN gospodin Marak Gulding
71
prilikom svoje nedavne posete Jugoslaviji, koje je podràlo i sa kojima se saglasilo i
Predsjedni{tvo SFRJ da bi oni trebalo da budu razmotreni i uzeti u obzir. Medjutim,
nezavisno od toga, nadle`ni savezni organi i Predsjedni{tvo SFRJ ovim putem daju punu
garanciju Savetu bezbednosti za nesmetan prihvat i delotvornu aktivnost, kao i za saradnju
lokalnih organa vlasti u nazna~enim podru~jima, u cilju odràvanja mira i obezbedjenja
uslova za miroljubivo i sveobuhvatno re{avanje jugoslavenske krize.
Imaju}i ovo u vidu, Predsjedni{tvo SFRJ o~ekuje puno razumjevanje i podr{ku Saveta
bezbednosti za {to hitnije dono{enje odluke o upu}ivanju mirovnih snaga UN u Jugoslaviju.
Po{tovani gospodine Generalni sekretaru, primite i ovoga puta izraze na{eg najve}eg
uvaàvanja.
Za POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA
SFRJ
Dr. Banko Kosti}
22
1992., velja~a 5.
Vrginmost
Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj
sjednici Predsjedni{tva SFRJ
SKUP[TINA OP]INE VRGINMOST
Broj: 9/1992.
Vrginmost, 5. 2. 1992. godine
Na zajedni~koj sjednici Predsjedni{tva Skup{tine op{tine Vrginmost, Izvr{nog vije}a
Skup{tine op{tine Vrginmost i Poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine koji je odràn
dana 5. 2. 1992. godine razmatrana su pitanja u vezi prihvatanja koncepta mirovnog plana
OUN-a pa je zauzet slijede}i:
S T A V
1. Daje se puna suglasnost dokumentu o prihva}anju koncepta mirovne operacije
Organizacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji usvojen na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva
SFRJ od 1. 2. 1992. godine.
2. Pozivamo sve politi~ke subjekte i tijela u Republici Srpskoj Krajini na jedinstvo i slogu. To
je osnovni preduslov za o~uvanje instituta vlasti, bezbednosti srpskog naroda i teritorije
na{e Republike.
72
Predsjednik Predsjednik
Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine
Vaso Rokni} Dmitar Obradovi}
..........,
62
v.r., ..........,
63
v.r.
M.P.
64
M.P.
65
23
1992., velja~a 5.
Glina
Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~ka
situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga na
okupirano podru~je Hrvatske
SKRA]ENI ZAPISNIK
sa devete sjednice Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina koja je odràna dana 5.
II 1992. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a (Vije}nica) s po~etkom rada u 11,00 sati.
Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine
Glina Jovi} dr. Du{an i konstatovao da istoj prisustvuje:
1. Jovi} dr. Du{an, predsjednik
2. Kora} Milan, ~lan
3. Martinovi} Milan, ~lan
4. Roksandi} Petar, ~lan
5. Balti} \uro, ~lan
6. Todorovi} Ilija, ~lan
7. Davidovi} Du{an, predstavnik I. Brigade Dragi{a Stefanovi}
8. Bjelajac Ilija, predstavnik TO prostorne strukture
9. \uro Turopoljac, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
10. Vlado Jagli}, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
11. Todorovi} Milan, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
12. Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina
13. Bogdani} Svetozar, podpredsjednik Skup{tine op{tine Glina
14. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina
15. Mom~ilovi} Du{an, na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina
73
62
Potpis ne~itak.
63
Isto.
64
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost, Izvr{no vije}e.
65
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.
16. Miljevi} Rade, ~lan Komisije za utvrdjivanje prava porodica poginulih boraca
17. Josip Kova~evi}, predstavnik bezbednosti.
Jednoglasno i bez rasprave Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tina Glina utvrdilo je
slijede}i
D n e v n i r e d
1. Upoznavanje s aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje ocjene
o potpisivanju suglasnosti na Plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tine
Republike Srpska Krajina Mile Paspalja,
2. Razno.
Ta~ka 1.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ratnog predsjedni{tva Jovi} dr. Du{ana i
provedene rasprave u kojoj su u~estvovali Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine
op{tine, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, ~lanovi Ratnog
predsjedni{tva \uro Balti}, Milan Martinovi} i Ilija Todorovi}, sekretar Skup{tine op{tine
Dragan Roksandi}, te pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje \uro Turopoljac, Ilija
Bjelajac, predstavnik TO prostorne strukture i Davidovi} Du{an, predstavnik I Brigade
Dragi{a Stefanovi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo
slijede}e
Z a k l j u ~ k e
1. Podràva se i pozdravlja Odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.
2. Smatramo da je ovo samo realizacija odluka sa sastanka svih politi~kih i vojnih
rukovodstava Okruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini koja je
obavezivala i Predsjednika Republike Srpska Krajina i Predsjednika Skup{tine Republike
Srpska Krajina po pitanju prihvatanja plana mirovnih snaga UN-a.
3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvjetlije ciljeve Srpskog
naroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke,
usta{ko-fa{isti~ke i genocidne politike spram Srpskog naroda sa strane Hrvatske.
4. Od prvog momenta otpora narod Republike Srpska Krajina u svojim odlukama, po{tuje
Ustav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo.
5. Bore}i se za Jugoslaviju i Srpski narod u njoj ne moèmo prihvatiti secesionisti~ko
pona{anje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju
i njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena Mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.
Dosada{nja podr{ka Predsjedniku dr. Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja
za mogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz aneks, a koje ne idu u prilog
srpskom narodu. Kako su do sada prakti~no iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljeg
politi~kog uticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na ustavne
odluke Predsjedni{tva Jugoslavije, a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezuje i
Ustav Republike Srpska Krajina.
6. Osudjujemo istupanje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a na
press konferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.
66
74
66
Babi} je na konferenciji za tisak izjavio da je sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije bila trodnevni pritisak
da se ...milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetnja vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije prema
Ovakove izjave i stavove smatramo li~nim stavovima Predsjednika dr. Milana Babi}a, a ne
stavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.
7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, a
ponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina Republike
Srpska Krajina radi razmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica Skup{tine
Krajine odrì na prostoru Okruga Banije i Korduna.
8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS gospodina dr. Jovana Ra{kovi}a,
gospodina dr. Du{ana Zelenbabe, i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe i
smatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda u
cjelini.
67
Na postavljeno pitanje u toku sjednice a vezano za povla~enje pojedinih vojnih obveznika
iz Brigade, odgovor je dao Ilija Bjelajac predstavnik TO prostorne strukture.
Po pitanju bezbednosti odredjenog broja ljudi iz sela Prijeke i ostalih mjesnih zajednica
koje su nastanjene ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, nakon provedene rasprave u kojoj su
u~estvovali sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ilija Bjelajac, predstavnik [TO
prostorne strukture, Ilija Todorovi}, ~lan, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina
Mile Paspalj, podpredsjednik Skup{tine op{tine Svetozar Bogdani}, pomo}nik za moralno
vaspitanje Vlado Jegli} i na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina Du{an Mom~ilovi}, Ratno
predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}i
Z a k l j u ~ a k
o imperativnoj obavezi Stanice javne bezbednosti Glina i [taba TO prostorne strukture
da organiziraju patrole i straè 24 ~asa, s tim da se obaveù organi Crvenog krsta i organi
Civilne za{tite u funkciji pomaganja preìvljavanja Hrvata u 5 mjesnih zajednica, kao i
zaklju~ak o jednakoj primjeni zakona na podru~ju Op{tine Glina bez obzira na nacionalnu i
vjersku pripadnost jer je to jedini uslov da se stvori pravna dràva. U tom cilju bilo bi dobro
da se izvr{i zamjena milicijskih jedinica na podru~ju Krajine.
Na prijedlog Rade Miljevi}a i na~elnika Stanice javne bezbednosti Glina Mom~ilovi}
Du{ana, jednoglasno je doneseno slijede}e
R J E [ E N J E
Izdavanje propusnica za slobodno kretanje na teritoriji Op{tine Glina izuzima se iz
nadle`nosti Skup{tine op{tine Glina i prenosi se u nadle`nost Stanice javne bezbednosti
Glina.
II
Postoje}e propusnice povla~e se iz opticaja po~ev{i od 10. II. 1992. godine i predaju se
Stanici javne bezbednosti koja ima obavezu da u skladu sa vaè}im propisima Republike
Srpske Krajine oblikuje izgled nove propusnice.
75
Krajini..., vidi: Hronologija 1990.-1995., Dokumentacioni centar Republike Srpske, dostupno na
http://www.dcrs.org, str. 62.
67
Dr. Jovan Ra{kovi} najavio je povratak i obnovu rada SDS-a u Zagrebu, Splitu, [ibeniku i drugim hrvatskim
gradovima, tvrde}i da je ta stranka sa~uvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pruà ruku, vidi : http://
www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm.
III
Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasilu
Republike Srpska Krajina.
Na postavljeno pitanje od strane ~lana Ratnog predsjedni{tva Petra Roksandi}a a vezano
za snabdjevanje ogrijevnim drvetom ranjenih boraca i porodica poginulih boraca, odgovor je
dao predsjednik Izvr{nog vije}a Milan Kora} na samoj sjednici.
Povodom zahtjeva Ratnom predsjedni{tvu upu}enog od strane [taba TO Op{tine Glina a
radi utvrdjivanja statusa svakog poginulog borca Op{tine Glina, i provedene rasprave u kojoj
su u~estvovali, Rade Miljevi} ~lan Komisije, Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine
op{tine, \uro Turopoljac i Vlado Jagli}, Milan Todorovi}, pomo}nici k-danta za moralno
vaspitanje i sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tina
op{tine Glina zauzelo je stav da se spisak poginulih boraca vrati Komisiji na doradu s tim da
se Komisija popuni sa odgovaraju}im profilom stru~njaka pravnika radi pravilnog
tuma~enja zakonskih propisa.
Po{to se vi{e niko nije javio za rije~, rad ove sjednice zaklju~en je u 15,10 sati.
Broj: 01-311/92.
Glina, 5. II. 1992. godine
RATNO PREDSJEDNI[TVO
SKUP[TINE OP[TINE G L I N A
Z a p i s n i ~ a r: P r e d s j e d n i k:
Ivkovi} Milka, s.r. Jovi} dr. Du{an
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 7.
24
1992., velja~a 5.
Petrinja
Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojemu je razmatrana politi~ka
situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA
REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
RATNO PREDSJEDNI[TVO
Broj: 1-46/92
Petrinja, 05. 02. 1992.
76
Z A P I S N I K
sastavljen dana 05. 02. 1992. godine, na sjednici Ratnog predsjedni{tva Skup{tine Op{tine
Petrinja u pro{irenom sastavu, odrànoj u zgradi Op{tine Petrinja, sa po~etkom u 10,00 sati.
Prisutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva
1. dr Radovan Maljkovi}, predsjednik
2. Ranko Dodo{, ~lan
3. Nikola Bandur, ~lan
4. Miroslav Srbljanin, ~lan
5. Vojislav ]ori}, ~lan
6. Boò Bajlovi}, ~lan
7. Milan Karapandà, ~lan
8. Nikola Vujanovi}, ~lan
9. puk. Slobodan Tarbuk, ~lan
Odsutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva
1. ppuk. êdo Trajkovi}
2. Ranko Bursa}
3. Milo{ Lon~arevi}
4. Du{an ]orkovi}
5. puk. Rumenko Di{ovi}
Ostali prisutni
1. Milan Oblakovi}
2. Drago Pro{i}
3. Ana Ercegovac
4. Jovan @ivkovi}
5. Milan [orak
6. Veljko Jasi}
7. Simeon Ljubojevi}
8. \uro Dedi}
9. Milo{ Cvetkovi}
10. Du{anka Pre~anica
U drugom dijelu sjednice su prisustvovali i Marko Bukva, iz vije}a Sindikata Srbije i
Milinko Sandi} iz vije}a Saveza Sindikata Krajine.
Za sjednicu je predloèn slijede}i
D N E V N I R E D
1. Aktuelna politi~ka situacija;
2. Ostala pitanja.
Koji je jednoglasno usvojen.
Ad 1.
Radovan dr. Maljkovi}, predsjednik Ratnog predsjedni{tva u uvodnom izlaganju podnio
je kra}i izvje{taj sa sjednice predsjedni{tva SFRJ, odràne u Beogradu koja je trajala vi{e dana,
a po~ela je 31. 01. 1992. godine.
77
Pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, sjednici su prisustvovali predstavnici Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Krajine i Vlade Srbije. Tema sjednice je bila prihva}anje plana G.
S. Vensa za mirno razrje{enje krize u Jugoslaviji. S jedne strane bio je taj plan, a s druge strane
nastojanje predsjednika RSK g. Babi}a
68
da se plan moè prihvatiti uz odgovaraju}e dopune
i izmjene. Dr. Maljkovi} dalje navodi da je traìo da konzultira borce i narod, ali je odluka o
tome da li se plan prihvata ili ne trebala biti donesena u toku sjednice. Nakon {to je iznio
glavne crte plana: da }e snage UN garantirati sigurnost narodima na prostoru Krajine; da se
vojska povla~i; da oru`je TO ide u skladi{te; da su jedine oruàne snage na podru~ju Krajine
snage UN i civilne milicije, nastavio je da su traène dodatne garancije nakon ~ega su dana
uvjeravanja da UN snose potpunu odgovornost, te da }e u slu~aju potrebe JNA i srpski narod,
za{titi srpski narod Krajine, odnosno da }e u slu~aju neprihvatanja plana Krajina ratovati
sama. Predsjednik RSK Mile Paspalj
69
potpisao je odnosno dao suglasnost na ovaj plan u
~emu su ga podràli dio predsjednika op{tina Banije i Korduna.
Puk. Slobodan Tarbuk u svojoj diskusiji je naglasio da nije mudro gurati ovaj narod u smrt
i krvoproli}e, te da u tom smislu podràva plan g. S. Vensa. Isti~e da je to {ansa da strategijska
prednost pre|e na Jugoslaviju, a realizacijom mira narod }e se mo}i posvetiti svakodnevnim
poslovima.
Dr. Maljkovi} je dodao da UN nije na liniji razgrani~enja zato {to ne èli sudjelovati u
politi~kom razrje{enju za koje }e se stvoriti uvjeti njihovim dolaskom, pa neka se narod sam
na demokratski na~in izjasni kakvo rje{enje èli.
Puk. Begovi}
70
je podrào izlaganje puk. Tarbuka te dao i svoj glas podr{ke planu. Dodao
je da treba razmi{ljati o spremnosti naroda da ako to ne bude trebalo bude sposoban da se
brani.
Mr. \uro Dedi} je istakao da se primjenom plana g. S. Vensa pronalazi razrje{enje
jugoslavenske krize koje bi obuhvatilo i srpsko pitanje. Plan g. S. Vensa je realnost i time
nijedan strate{ki cilj srpskog naroda nije poreme}en, i sada se otvara mogu}nost da se
postignuto o~uva i sankcioni{e me|unarodnim dokumentima.
Ranko Dodo{ je naglasio da je prihvatanje plana g. S. Vensa ipak bolje nego dalje rat.
Osnovni cilj je postignut i sada je osnovno da se u ovim uvjetima narodu osigura sigurnost.
Simo Ljubojevi} je pored traènja rje{enja na politi~kom planu naglasio potrebu stavljanja
u prvi plan razrje{enje i problema u privredi, za{to je potrebno povezati se sa Vladom Srbije,
Privrednom komorom i strukovnim udruènjima.
Jovo @ivkovi} smatra da se malo kasni sa tuma~enjem plana g. S. Vensa, te da s njim treba
upoznati narod, koji se sve vi{e vra}a u Petrinju.
Milan Karapandà u tom smislu je istakao odre|ene poslove koje provodi Stanica Javne
bezbednosti, izme|u ostalog je i najavio novu regulaciju prometa.
Nikola Vujanovi} se u svojoj diskusiji suglasio sa planom g. S. Vensa. Smatra prioritetnim
i potrebnim rje{iti sva de{avanja oko op{tinske vlasti u Petrinji, jer se u ovakvim uvjetima ne
moè raditi. Kao primjer navodi kra|e, za koje se krivi op{tinska vlast, a vojska ~uva sve
vitalne objekte. Tako|er isti~e potrebnim rje{iti pitanje i nastale probleme u [tabu TO, jer je
on kao ~lan tog {taba podnio ostavku, èli podnijeti izvje{taj i na osnovu toga da se donesu
ocjene o njegovom radu. Stvari treba ra{~i{}avati i razrje{avati stavljaju}i u prvi plan volju
naroda.
78
68
Milan.
69
Predsjednik Skup{tine RSK.
70
Milan.
Dr. Maljkovi} je nakon toga istakao da se bojao nejedinstva i nesloge jer u svakodnevnim
trenucima nismo zreli kolektivni interes stavili ispred li~nog, a za{to na primjer kra|e, plja~ke
i ubistva od kojih se op{tinska vlast ogra|uje. Ne smije se dozvoliti lopovluk pod firmom
nacionalne mr`nje.
Drago Pro{i} je podrào plan g. S. Vensa te kao naredne zadatke isti~e povratak ljudi,
pro~i{}avanje i ja~anje vlasti u Krajini te ja~anje i razvijanje privrede. Apelira na prevazilaènje
nesloge, poziva na me|usobno uvaàvanje i po{tovanje.
Nakon toga Ratno predsjedni{tvo Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastavu
donijelo je slijede}e zaklju~ke:
1. Prihva}a se koncept mirovnog plana UN o rje{enju krize u Jugoslaviji.
2. Dajemo podr{ku predsjedniku Skup{tine Republike Srpska Krajina Mili Paspalj koji je
u ime Skup{tine potpisao suglasnost predsjedni{tvu SFRJ o primjeni plana g. S. Vensa na
teritoriji Republike Srpska Krajina.
3. Smatraju}i ovaj plan me|unarodnom pomo}i srpskom narodu da u miru izrazi svoju
istorijsku volju na demokratski na~in za o~ekivati je podr{ku i anga`man svih gra|ana
Op{tine Petrinja u sprovo|enju ove mirovine operacije, jer je u interesu svih njih samih.
Drugu mogu}u alternativu poznatu kao rat ovo Ratno predsjedni{tvo ne moè prihvatiti
jer bi narod bio doveden u propast i tu istorijsku odgovornost ne moè preuzeti.
4. Predlaè se Skup{tini Op{tine Petrinja da prihvati ove zaklju~ke.
j e d n o g l a s n o
Na prijedlog Nikole Bandura, a radi razrje{avanja teku}ih i spornih pitanja doneseni su
slijede}i zaklju~ci:
1. Zaduùju se dr. Maljkovi} i M. Karapandà da u {to skorije vrijeme kontaktiraju sa
pukovnikom Tarbukom radi realizacije nekih danas navedenih pitanja.
2. Da se organizira i odrì zajedni~ka sjednica Ratnog predsjedni{tva i {taba TO.
Ad 2.
Marko Bukva i Vije}e Saveza sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz Vije}a Saveza Sindikata
Krajine govorili su o sindikalnom organiziranju u Krajini i zadatku da se formira sindikalno
povjereni{tvo u Petrinji. Do izbora i stvaranja uvjeta za njih povjereni{tvo bi trebalo brojati
pet ~lanova i njihov zadatak je organiziranje sindikalnih povjerenika u preduze}ima i drugim
ustanovama. Zajedno sa op{tinskim organima povjereni{tvu se treba priklju~iti saradnja sa
preduze}ima i odgovaraju}im institucijama u op{tinama Srbije zaduènim za Petrinju.
Nakon kra}e diskusije donesena je Odluka da se u Op{tini Petrinja formira sindikalno
povjereni{tvo u koje se imenuju: Milan [tekovi}, Dragan Gravorac, Ranko Kova~evi}, Milka
Resanovi} i \uro Dedi}.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK RATNOG
Du{anka Pre~anica, dipl. prav. PREDSJENDI[TVA:
Radovan dr. Maljkovi}, v.r.
M.P.
71
79
71
Okrugli pe~at: RSK, SO Petrinja.
25
1992., velja~a 6.
Knin
Z A P I S N I K
sa 23. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne dana 6. 02. 1991. godine, u zgradi
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Vaso Leài},
Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi} i Du{an Badà.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade
predloìo je slijede}i
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
2. Dono{enje Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija van
njihovog sjedi{ta.
3. Razmatranje zahtjeva za sazivanje sjednice skup{tine Republike Srpske Krajine.
4. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puteve
Rasprava po dnevnom redu
Ad.1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi}, te je istakao da je
gospodin Golding nakon obavljenih razgovora zatraìo kartu sa ucrtanim op{tinama Krajine.
On je po staroj karti svrstao op{tine koje bi bile pod za{titom Ujedinjenih Nacija. Predsjednik
Babi} mu je iznio primjedbu da se Krajini pripojila jo{ jedna tre}ina op{tina koje su bile
ukinute, a sad su nanovo formirane, te je nabrojio Vrliku, Drni{-Petrovo Polje, Brati{kovci,
Medak, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Dr. Milan Babi} je zatim
istakao da nije formirana op{tina Vrhovine, a u toku je formiranje op{tina Vrlika, Drni{,
Brati{kovci i Skradin. Formirane op{tine su: Medak, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i
Oku~ani.
Te op{tine su izabrale svoje poslanike u Skup{tinu Republike Srpska Krajina i sad je
neophodno dono{enje ovog Zakona. Zatim je dr. Milan Babi} pro~itao predlog Zakona o
privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
Du{an Badà je istakao primjedbu da se uvrsti op{tina Zemunik Gornji-Smokovi}.
Dr. Milan Babi} kaè da treba uvrstiti Teslingrad i Perjasicu koja je bila u op{tini Duga Resa.
Du{an Vje{tica predlaè naziv za op{tinu Medak da bude Isto~ni Gospi}-Medak.
Dr. Milan Babi} jo{ predlaè za op{tinu Brati{kovci naziv, po ranijoj op{tini Brati{kovci-
Skradin.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
80
Jednoglasno je donesen Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska
Krajina.
Isti se prilaè zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} te je pro~itao tekst
predloga Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog
sjedi{ta. Istakao je predloge na ~lan 6. iste Uredbe da sjedi{te sjeverno-dalmatinskog okruga
bude u Kninu, Li~kog u Gra~acu, Kordunskog u Vojni}u i Banijskog u Dvoru.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija
van njihovog sjedi{ta.
Ista se prilaè zapisniku pod dva i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade, dr. Milan Babi}, te je
istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina du`na donijeti izvje{taj Skup{tini povodom
razgovora sa ~lanovima predsjedni{tva Jugoslavije o mirovnoj inicijativi organizacije
Ujedinjenih nacija, zbog promjenjenih okolnosti i stavova predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva
Srbije prema Republici Srpska Krajina.
Na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice Skup{tine.
Predsjednik Skup{tine je duàn da zakaè sjednicu Skup{tine na zahtjev Vlade sa ta~no
utvr|enim dnevnim redom.
Dr. Milan Babi} predlaè da se uputi zahtjev Predsjedniku Skup{tine da zakaè sjednicu za
ponedjeljak 10. 02. 1992. godine u 12 ~asova u Kninu, sa slede}im dnevnim redom:
1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.
2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.
3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade
o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih Nacija.
U slu~aju da predsjednik Skup{tine na sazove sjednicu predlaè da se poslanici pozovu
navedenog datuma, da saslu{aju izvje{taj i mi{ljenja Vlade te da odlu~e dali }e saslu{ati
informaciju ili }e se odràti sjednica Skup{tine.
Vuka{in Babi} kaè da Banijska grupa zahtjeva odràvanje sjednice Skup{tine van Knina.
Vaso Leàji} kaè da se sjednica Skup{tine saziva u Kninu kao administrativnom centru
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen zahtjev za sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina.
Ta~ka tri se prilaè zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da u na{em sistemu
financiranja funkcioni{u zakoni od pro{le godine, {to se ti~e naplate poreza od prodaje i
prometa proizvoda i usluga. U Srbiji se radi po novom Zakonu i sve da`bine su
preformulisane na ime poreza. Milan Bauk predlaè da se preduze}u za puteve procentualno
odredi koliko i koja vrsta benzina mu pripada i predlaè 20% poreza. Jo{ dodaje da je ovo
81
preduze}e po~elo sa radom, ali bez direktora. Dogovoreno je da se za sutra pripreme predlozi
i imenuju direktori.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za
puteve Republike Srpska Krajina.
Ista se prilaè zapisniku pod ~etri i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen.
Dr. Vaso Leàji} je obavjestio predsjednika i ~lanove Vlade da su u Kninu boravili predstavnici
Visokog komesarijata za izbjeglice, Unicef-a SIV-a i predsjednik Crvenog krsta Jugoslavije.
Apeluju na predstavnike vlasti da im omogu}i rad po humanitarnim principima na nivou
Krajine, da bi izdvojili nov~ana sredstva za izbjeglice na podru~ju Republike Srpska Krajina.
Sjednica je zavr{ila sa radom.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} Dr. Milan Babi}
HR-DAZD, Vlada RSK
26
1992., velja~a 6.
Knin
Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom
podru~ju RH
Saop{tenje sa sjednice vlade RSK odràne dana 06. 02. 1992. u KNINU.
Na dana{njoj sjednici vlada je razmatrala i usvojila na osnovu ~lana 87 pravilnika Skup{tine
zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji RSK. Ovim Zakonom utvr|eno je da teritoriju
RSK ~ine teritorije slijede}ih op{tina:
Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Slunj, Vojni}, Vrginmost, Glina,
Dvor, Kostajnica, Petrinja, Gospi} Istok, Medak, Teslingrad, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac
Krnjak, Sisak Caprag, Oku~ani, Vrlika, Brati{kovci Skradin, Zemunik Gornji
Smokovi}, Petrovo Polje-Drni{, Perjasica.
Zakonom je tako|er utvr|eno da grupe naselja koja su po ranijoj teritorijalnoj organizaciji
~inila podru~ja op{tine kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubica, ili koja
druga mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog Zakona u smislu da se i ta podru~ja
organizuju kao op{tine.
Vlada je na dana{njoj sjednici donijela i Uredbu o na~inu vr{enja poslova ministarstva i
posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta odnosno Uredbu o okruzima.
Ovom Uredbom utvr|ena su 4 okruga:
1. Sjevernodalmatinski sa sjedi{tem u Kninu
82
2. Li~ki sa sjedi{tem u Gra~acu
3. Kordunski sa sjedi{tem u Vojni}u
4. Banijski sa sjedi{tem u Dvoru.
U Sjevernodalmatinskom okrugu su op{tine:
Knin, Obrovac, Benkovac, Zemunik, Brati{kovci, Petrovo polje i Vrlika,
U Li~kom okrugu su op{tine:
Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Medak, Teslingrad i Vrhovine.
U Kordunskom okrugu su op{tine:
Vojni}, Vrginmost, Slunj, Pla{ki, Perjasica, Karlovac i Krnjak.
U Banijskom okrugu su op{tine:
Dvor, Glina, Petrinja, Kostajnica, Sisak Caprag i Oku~ani.
Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu poslovnika Skup{tine zatraìla sazivanje Skup{tine
RSK u ponedjeljak 10. 02. 1992. g. u 12 sati u Kninu ~ija je glavna to~ka dnevnog reda
Izvje{taj vlade o razgovorima vo|enim u predsjedni{tvu i izno{enje mi{ljenja Vlade o
mirovnoj inicijativi UN.
Slu`ba za informisanje
M.P.
72
U Vrginmostu, 7. 2. 92. sekretar Borka Lali}
27
1992., velja~a 6.
Knin
Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK
sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama
Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea
SKUP[TINA REPUBLIKE
Broj: 02-1/1-1/92.
Knin, 6. 2. 1992. godine
POSLANICIMA SKUP[TINE
S V I M A
83
72
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.
Obavje{tavaju se poslanici Skup{tine Republike Srpska Krajina, da je Vlada Republike
Srpska Krajina na sjednici odrànoj 6. 2. 1992. godine kojom je predsjedavao predsjednik
Republike Srpska Krajina dr. Milan Babi}, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpska
Krajina zatraìla sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina za ponedjeljak 10.
februara 1992. godine u 12 ~asova u op{tinskoj vije}nici u Kninu.
Ukoliko bi predsjednik Skup{tine bio sprije~en da sazove sjednicu Skup{tine naprijed
navedenog dana, Vlada poziva sve poslanike da prisustvuju sjednici Skup{tine 10. februara
1992. godine u 12 ~asova u Kninu i da saslu{aju izvje{taj Vlade.
Za sjednicu se predlaè slijede}i
D n e v n i r e d
2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i to
Zakon o prekr{ajima,
Krivi~ni zakon,
Zakon o radnim odnosima,
Zakon o li~nom radu,
Zakon o javnim slu`bama,
Zakon o javnim preduze}ima,
Zakon o kolektivnim ugovorima,
Zakon o inspekciji rada,
Zakon o odlu~ivanju skup{tine op{tine u uslovima kada je Skup{tinu napustio odre|eni
broj odbornika,
Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade
o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
dr Milan Babi}, s.r.
M.P.
73
28
1992., velja~a 7.
Knin
Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni
plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ
84
73
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 07. 02. 1992. god. u Kninu kojoj je
predsjedavao Predsjednik Republike dr Milan Babi} razmatrala je sadràj i ishod Pro{irene
sjednice Predsjedni{tva SFRJ
74
koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kao
jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povodom
zauzela slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posljedica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te
sjednice treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev,
za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.
2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana Sajrusa Vensa,
te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnici u
radu sjednice stavljeni su u poziciju da odlu~uju o ne~emu s ~ijim sadràjem nisu upoznati
{to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.
Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je ne u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz
plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez
obzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.
3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali
beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vre|anja i omalovaàvanje
onih koji nisu prihvatili politiku svr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trebalo
da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod kojima
je trebalo donijesti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{anja a
ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.
Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadràj,
primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome
planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka
diskriminaciji srpskog naroda okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju
kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optu`be
po na{oj ocjeni sra~unata je na to da u javnom mijenju izazove otpor prema rukovodstvu i
srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i smrti.
Vlada Republike Srpska Krajina onima koji izri~u te optu`be, u koje ako ih ponove sto
puta postoje opasnost da i mi poverujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod
u to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo
protiv njegovog jedinstva i da navodno ho}emo da izazovemo gra|anski rat, iako su se u toj
optu`bi sjedinili do neprepoznavanja.
Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno laù
javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to
je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti
izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i institucije.
To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji Republike
Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi
koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji teritoriji srpskog naroda biva
85
74
Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva vidi: Dok. br. 20.
primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog
narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako
zna~ajna.
Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja mirovnih
snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding
75
ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih
izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em
mi{ljenju pravednost plana je presudan faktor za trajnost razultata, koji }e proiste}i iz njegove
realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na osnovu kojeg }e se angaòvati mirovne
snage UN, jeste i u tome {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadràj koji ~ini cjelinu politi~ki
sadràj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjda imali pravo, prestavlja
osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }e biti
okon~an ovaj rat.
Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka ta~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i
legitimnog interesa srpskog naroda, u mirovnom ugovoru izrazila bi se kao norma koja bi se
morala po{tovati.
Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna ukazuje na to
da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju, usmjere na to
da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na
nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile
Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo
na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa njegovim opredjeljenjem da
to navodno prihvati.
Oni koji su ga zloupotrebili rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Republike
u njegovom odsustvu. Me|utim, u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost,
te je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.
Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je
obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,
komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.
Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisati
kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.
Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili
milom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument pravni, politi~ki ili
mo`da ljudski.
Najzad, spada u prvorazredno licimjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu
u~inili iako su pozvani da u~ine), Republiku Srpsku Krajinu priznaju njen Ustav u ~asu
kada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koji su u~inili za to da svoju la` u~ine
ubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{tena odluka o narodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa
Vensa za Republiku Srpska Krajina, opasna je.
Posljedice koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno
manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina
po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo
javnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to
proistekne iz neovla{}enog i neodgovornog pona{anja drugih.
86
75
Marrack Goulding, stru~njak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a.
Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba
utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krajina
i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.
4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom, stavu
da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu
srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 91. godine izraènu volju,
da ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svako
naknadno mjenjanje na{eg stava u odnosu na isti ni u ~emu izmjenjen plan Sajrusa Vensa
nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{ta smo dobili i potpunu
podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.
Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javnosti
poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje, od nas }e biti
razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike Srpska
Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.
Od prava na samoopredjeljenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija,
mi ne moèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od tog svog prava moè odustati jedino
srpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.
5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvanja
mirovnih snaga UN-a, odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina
izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji
na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno
opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no
pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.
Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike
Srpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvanju
mirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina i srpskog
naroda koji u njoj ìvi.
PREDSJEDNIK
M.P.
76
Dr Milan Babi}, v.r.
HR-DAZD, Vlada RSK
29
1992., velja~a 7.
Beograd
Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija
87
76
Zapisnik
Sa sjednice Vlade SAO Zap. Slavonija odrànoj dana 07. 02. 1992. g. u Birou, Beograd.
Prisutni: Dàkula Veljko, Vukeli} Veljko, Mileti} Milenko, Sa{i} Ilija, Dopu|a Nikola, Bukva
Mirko, [ipraga Vladimir, Vuki} Veljko.
Dnevni red:
1. Analiza aktivnosti i daljni zadaci Vlade
2. Ostalo
Dàkula Veljko upoznaje prisutne sa obavljenim razgovorima u Staroj Gradi{ci u komandi
Banjalu~kog korpusa. Razgovori su vo|eni na temu organiziranja i uspostavljanja civilne vlasti
za podru~je zapadne Slavonije. [to se ti~e tehni~kih detalja iznosi da je za smje{taj Vlade
osigurana tzv. vila u Oku~anima. Predlaè da se krene u akciju povratka naroda Zap.
Slavonije, i to svaki ~lan Vlade za podru~je op{tine sa koje poti~e. Iznosi detalje za
organiziranja i uspostavljanja policije za ~ega su zaduèni Martinovi} Milanko i [panovi}
77
i
Zrini} Milenko.
[to se ti~e organiziranja i uspostavljanja op{tinskih {tabova TO predlaè da se zaduì Vuki}
Veljko. [to se ti~e plana OUN i njegove provedbe zaduùje se Sa{i} Ilija, a za organizaciju
policije Ga}e{a Drenko.
Vukeli} V.: nagla{ava da je krajnje vrijeme da se donese operativni plan daljnjih aktivnosti.
Iznosi da je trenutno najbitnije pri}i organizaciji policije i TO i prihvatam prijedlog da se za
TO zaduì Vuki} Veljko. [to se ti~e ostalih predloènih ne èli se izja{njavati jer ih dovoljno
poznaje. Iznosi da je u dogovoru sa Goranom Hadì}em osigurano 10 automobila za potrebe
Vlade.
Dàkula V.: {to se ti~e osiguranja povratka vozila od MUP-a i Pokrajinskog SUP-a zaduùje
se Sa{i} Ilija. Postavlja pitanje da li funkcioni{e Savjet Vlade Zap. Slavonije.
Sa{i} Ilija upoznaje prisutne sa nekim mogu}im rje{enjima, zapo{ljavanja na{ih ljudi u slu~aju
da mirovne snage do|u na na{e podru~je (uslu`ne djelatnosti) jer prakti~no postoji
mogu}nost zapo{ljavanja na jednog vojnika jedan radnik, pa i vi{e.
[impraga Vladimir isti~e da je slijedom aktivnosti koje nam predstoje premalo, tj. da se
moramo hitno kadrovski oja~ati, ne kao Vlada i ~lanovi Vlade, ali {to se ti~e aktivnosti samih,
angaòvati pojedine ljude. Mislim da }e najve}i teret ako do|e do ostvarenja mirovnog plana
imati policija i bojim se da Ga}e{a Drenko ne}e mo}i udovoljiti {to se ti~e stru~nosti, a isto
tako i u odnosu na tenzije koje postoje prema njemu zbog toga {to nije bio na podru~ju Zap.
Slavonije u vrijeme ratnih dejstava.
Dàkula V.: Krajnje dobronamjerno sam shvatio izlaganje [imprage, a imenovanje Ga}e{e
nisam mislio da bude ministar ve} da bude spona izme|u Vlade i stru~nog tima koji radi na
organiziranju policije. Ukoliko svi tako smatraju, slaèm se da ga ne postavljamo, a zbog
odioznosti posla da ja radim na tim poslovima.
Sa{i} Ilija: Kad je rije~ o tenzijama veliko je pitanje prema kome sve one ne postoje, a zbog
sveukupne situacije, a pogotovo u Oku~anima mislim da bi ba{ Drenko mogao taj posao
obavljati.
88
77
Rade.
Vukeli} Veljko: Isti~e problem nepokrivenosti resora informisanja {to nismo smjeli zapostaviti
pa predlaè da se to pokrije sa Milun Karadì}em, po{to E}imovi} Du{an ne}e to da radi.
Zaklju~ak je da se obavi razgovor sa Karadì}em i da se vidi da li moè udovoljiti tim
poslovima zbog zdravstvenih razloga.
Dàkula V.: Predlaè da Sa{i} uputi protest OUN, ambasadi SRNJ, {tampi, u vezi ru{ila~kih
aktivnosti usta{a na podru~ju Zap. Slavonije, {to se i prihva}a. Daje na razmi{ljanje prijedlog
da se fuzioni{u SAO Isto~na i Zapadna Slavonija.
[impraga V.: Predlaèm da se formira kordinaciono tijelo, a ne da se ide na fuzioniranje.
Nagla{ava problem uspostavljanje socijalnog staranja tj. tijela koje }e to voditi.
Sa{i} Ilija predlaè da svi preuzmemo obavezu obilaènja zbjegova.
Bukva Mirko upoznaje prisutne da je Savjet Vlade, koje bi trebalo imenovati danas, uzeo je
sebi u zadatak da pripremi prijedlog teritorije koja bi sa~injavala Zap. Slavoniju, tako da bi
ve}inu ~inilo srpsko stanovni{tvo. Radom Savjeta koordinira Marko Priji}.
78
Nagla{ava problem povratka koji je neizostavan uz MUP.
U daljem radu dogovoreno je da Savjet pripremi kartu Zap. Slavonije i da se na slijede}oj
sjednici dogovori o istom i iza|e u javnost.
[impraga Vladimir upoznaje prisutne sa zahtjevom Vlada Srbije za dostavljanje podataka o
ljudskim `rtvama i {tetama na podru~ju Zap. Slavonije, {to je dostavljeno SANU.
Zaklju~eno je da se slijede}a sjednica odrì u Oku~anima u slijede}u srijedu.
Zavr{eno u 18,30 h.
Zapisni~ar:
Vukeli} Veljko
HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
30
1992., velja~a 9.
Vojni}
Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SO
Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK
Poslano u Vojni} u 10,30 sati
79
Predsjedniku op{tine _____________
h i t n o
89
78
O elaboratu kako posti}i srpsku ve}inu na podru~ju zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 51.
79
Dopisano rukom.
Molimo Vas da hitno obavijestite Va{e poslanike u Skup{tini Srpska Republika Krajina da
}e se sastanak Kluba poslanika za Baniju i Kordun odràti u nedjelju 9. 2. 92. u 12,00 sati u
prostorijama SUP-a Glina.
Predsjednik Kluba poslanika
za Baniju i Kordun
prim. dr. Spiro Kosti}, v.r.
31
1992., velja~a 9.
Glina
Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj
Glina, 9. 2. 92. 12 h
Klub zastupnika
Mile Paspalj
Mile Marti}: Posljednjih mjeseci Babi}
80
je do{ao u koaliciju sa dr. Mi}unovi}em,
81
Jovi}em,
82
koji nastoje da ru{e srpsko rukovodstvo.
nisam pozvan na sjednicu predsjedni{tva
vr{i se manipulacija sa srpskim narodom
nije ta~no da su Kninjani protiv Vensovog plana, onaj protestni miting je skupljen od |aka
i dijela Babi}evih pristalica
pozivam zastupnike da izglasaju nepovjerenje Vladi Krajine, kao i meni.
Bosni} Mile
Ja sam isto da se plan prihvati ali mislim da smo skup{tinu trebali imati u Kninu kojoj bi
trebao prisustvovati Babi} pa da mu kaèmo u lice. Mi nemamo vremena provoditi
referendum iako bi to bilo najmjerodavnije.
Ja apelujem na sve vas da ovaj plan prihvatimo i da o~uvamo jedinstvo.
Dragi~evi}
83
prihvata plan, s tim da se u daljnjim pregovorima ugrade oni nedostaci koji su
izostavljeni kao Sisak-Predgra|e, Caprag i drugi za razmje{taj mirovnih snaga.
Moli zastupnike da se danas na sjednici prihvati plan, a pitanja vladi da se rasprave na
redovnoj sjednici.
90
80
Milan, predsjednik RSK.
81
Dragoljub, predsjednik Demokratske stranke.
82
Mirko, osniva~ i predsjednik Srpske narodne obnove i paravojne skupine Du{an silni koja je na rati{tima u
Hrvatskoj djelovala pod zapovjedni{tvom OS SFRJ i Slu`be dràvne sigurnosti Republike Srbije.
83
Lazar.
Vu~kovi}
84
zamjera predsjednicima SO-u za{to bar nisu sazvali SO da se odrede prema
Vensovom planu.
zahtjeva da se Skup{tina ne opredjeljuje ukoliko ne prisustvuju li~ko-dalmatinske op{tine,
a ako ne da se Skup{tina odrì u Kninu.
Paspalj replicira da na ovoj sjednici imaju ve} 3 delegata iz SO Knin a mislim da }e
prisustvovati i ostali predstavnici kao i Babi} jer sam ga li~no pozvao.
A}imovi}
85
delegat iz Oku~ana daje punu podr{ku Paspalju u ime naroda SO.e.
Dmitrovi}
86
Kostajnica zahtjeva da se sjednica SO-e obavezno odrì u Kninu gdje je i
sjedi{te Skup{tine i Vlade i da na sjednici prisustvuje i Vlada Krajine i da se stvari dovedu na
~isto.
Bjelivuk
87
Vojni} u potpunosti se slaè sa Dmitrovi}em.
Dobrovoljac zamjera nama svima zbog prepucavanja i nejedinstva gdje se vodi borba za vlast
mi smo mnogo puta prevareni a uglavnom zbog nejedinstva. Ne dozvolimo povla~enje
oru`ja.
Komandant bataljona iz Siska Predgra|a iznosi stav svojih boraca koji ne}e dozvoliti predaju
oru`ja. Sisak nije zauzet, ali da je zauzet ne bi se mogao odràti.
32
1992., velja~a 10.
Knin
Z A P I S N I K
sa 25. sjednice Vlade Republike srpska Krajina, odràne dana 10. 2. 1992. godine, u zgradi
op{tine, soba br. 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi} i ~lanovi Vlade Du{an
Vje{tica, Petar [tikovac, Vaso Leàji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Du{an
Badà, Lazar Macura, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda i Borivoj
Ra{uo savjetnik u Birou Vlade u Beogradu.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, dr Milan Babi} je
predloìo slijede}i
91
84
Nikola.
85
Gre{ka, rije~ je o Du{anu E}imovi}u, kasnijem ~lanu Vlade RSK.
86
Branko.
87
Dragan.
D n e v n i r e d
1. Utvr|ivanje dnevnog reda za sjednicu Skup{tine Republika Srpska Krajina.
2. Rasprava o mirovnom planu Sajrusa Vensa.
Ad 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} te istakao da na osnovu
Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatraì sazivanje sjednice Skup{tine, a predsjednik
Skup{tine je duàn da zakaè sjednicu na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim redom.
Dr Milan Babi} predlaè da Vlada kao predlaga~ skine drugu ta~ku dnevnog reda koja
glasi:
Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine. Predlaè da se za dana{nju sjednicu Skup{tine usvoje
ta~ka 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika; i ta~ke 3. koje }e
biti ta~ka 2. Izvje{taj Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
Drugih predloga nije bilo, te se ovaj predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen predloèni dnevni red za slede}u sjednicu Skup{tine.
Ad. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i pro~itao tekst plana
Sajrusa Vensa. Zatim je dao primjedbe na ovaj plan i istakao da se iz plana treba brisati naziv
Hrvatska, jer iz plana proizlazi da je Krajina u Republici Hrvatskoj. Usput je pomenuo da bi
ovaj plan bio za nas prihvatljiv kad bi Krajina bila stavljena pod protektorat Ujedinjenih
nacija.
Funduk Uro{ kaè da je Krajina Republika i ima svoju vlast. Kaè da pojedine grupe
poku{avaju razbiti sve {to je do sada u~injeno. Nama odgovara status da smo zasebna
republika i da nismo u okviru Hrvatske.
Borivoje smatra da bi se trebalo pozvati na me|unarodnu konvenciju Ujedinjenih nacija i
helsin{ke dokumente iz 1975. godine u kome se izri~ito kaè da ni jedan narod bez njegove
izri~ite izjave volje ne moè biti sveden na niì status, u konkretnom slu~aju nacionalnu
manjinu. Kaè da je Vensov plan tehni~ko sredstvo Evropske zajednice koje nas svodi na
nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i time rje{avaju taj dio jugoslovenskog problema. Isti~e da
trebamo traìti pravo na samoopredjeljenje, kao i pravo da u~estvujemo u svim pregovorima,
koji se vode na bilo kom nivou u vezi Krajine.
Jednoglasno je data saglasnost da se Vensov plan usvoji uz primjedbe Vlade Republike
Srpska Krajina, koje je i do sada isticala.
Mirovni plan Sajrusa Vensa se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.
ZAPISNIÂR PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Borka Lali} dr Milan Babi}
HR-DAZD, Vlada RSK
92
33
1992., velja~a 10.
Knin
Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj je
razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH
Z A P I S N I K
sa 1. sjednice vanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpska Krajina, odràne u Kninu u
op{tinskoj vije}nici, dana 10. 02. 1992. godine
Sjednicu Skup{tine Republike Srpska Krajina otvorila je Borka Lali}, sekretar Skup{tine,
te istakla da je sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republika Srpska Krajina, na osnovu ~lana
74. Ustava Republike Srpska Krajina.
Sjednici prisustvuju: predsjednik Republike Srpska Krajina dr Milan Babi}, Prvi ministar
u Vladi, ~lanovi Vlade i predsjednik Vrhovnog suda Funduk Uro{.
Istakla je da sjednici ne prisustvuju predsjednik i potpredsjednik Skup{tine i da na osnovu
Poslovnika Skup{tine sjednicu moè voditi jedan od poslanika, te predlaè da Lazar Macura
vodi ovu sjednicu.
Nakon izvr{ene prozivke poslanika, utvr|eno je da je sjednici Sku{tine prisutno 85
poslanika, te da Skup{tina ima potrebnu ve}inu i moè donositi pravovaljane odluke.
Borka Lali} je zatim obavijestila prisutne da je Vlada na dana{njoj sjednici, kao predlaga~
dnevnog reda, sa ove sjednice Skup{tine skinula 2. ta~ku dnevnog reda koji su poslanici
Skup{tine dobili u pismenom obliku.
Drugih izmjena dnevnog reda nije bilo, pa je predsjedavaju}i dao dnevni red na usvajanje.
Jednoglasno je usvojen slijede}i:
D n e v n i r e d:
2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja
Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
Prije po~etka rasprave predsjedavaju}i Skup{tine Lazar Macura je pro~itao telegram
podr{ke od dr Bogdana Magli~a, predsjednika Tesline fondacije i potpredsjednika srpsko-
ameri~kog komiteta iz Los An|elesa.
Ad/1 Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika
Sekretar Skup{tine Borka Lali}, obavje{tava prisutne da sjednici Skup{tine prvi put
prisustvuje poslanik iz novoformiranih op{tina, te je potrebno verifikovati njihove mandate.
Predsjedavaju}i Skup{tine moli verikacionu komisiju u sastavu: Bosni} Mile, Dragi~evi}
Lazar i Ivani{ Ratomir da izvr{i pregled dokumenata predloènih poslanika. Verifikaciona
komisija je pregledala dostavljene dokumente, te je predsjednik verifikacione komisije Mile
Bosni} istakao da je izbor proveden u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine i podnose}i
izvje{taj o verifikaciji predloènih poslanika predlaè Skup{tini Republike Srpske Krajine da
93
verifikuje mandate poslanika iz Op{tine Vrlika: Stojanovi} Milan, Zagorac Rade,
Stojisavljevi} Du{an, Vin~i} Slobodan, Trivi} Nikola, Arnaut Mirko, Kalini} @eljko; Op{tina
Teslingrad: Toma{ Mirko, Dàkula Ilija, Boì~kovi} Rade, ûbilo Janko, Novkovi} Mane,
Stani} Luka, Sitvuk Radojka; Op{tina Medak Isto~ni Gospi}: Krajinovi} Milan, \akovi}
Du{an, Zagorac \ur|a, ûbrilo Rade, Kri~kovi} \or|e, Rogovi} Mile, Krnjak êdomir;
Op{tina Petrovo Polje Drni{: Beader De~an, Vuka{in Nedjeljko, Popac Bo{ko, Lukavac
Mom~ilo, Beader Bo{ko, Obradovi} Mirko, Jankovi} Nikola; Op{tina Smokovi} Zemunik
Gornji: Erceg \or|e, Berber Ilija, Prostran Jovan, Graovac Milan, Mari~i} \uro, Parenta
Rade, Pucar Sa{a i Op{tina Brati{kovci Skradin: Kresovi} [piro, [trbac Milan, Pavasovi}
Milan, Svitlica @ivko, Baljak Milorad, Lali} Vitomir, Damjani} Slobodan.
Predsjedavaju}i Skup{tine Republike Srpske Krajina stavlja predlog verifikacionoj komisiji
na usvajanje.
Jednoglasno je izvr{ena verifikacija mandata poslanika iz navedenih op{tina.
Odluka o verifikaciji mandata poslanika se prilaè zapisniku pod 1. i ~ini njegov sastavni
dio.
Predsjedavaju}i Skup{tine zatim obavje{tava novoizabrane poslanike da pristupe
potpisivanju sve~ane izjave.
Sve~ana izjava poslanika Skup{tine Republike Srpska Krajina iz op{tina: Vrlika, Teslingrad,
Medak Isto~ni Gospi}, Petrovo Polje Drni{, Smokovi}, Zemunik Gornji i Brati{kovci
Skradin potpisana je pred predsjedavaju}im Skup{tine dana 10. 2. 1992. godine. Ista se
prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja
Vlade o mirovnoj inicijativi UN
Obrazloènje po ovoj ta~ci dnevnog reda dao je podpredsjednik Vlade Jovan Kati} te je
istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odrànoj 7. 02. 1992. godine u
Kninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr. Milan Babi} razmatrala sadràj i ishod
Pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ koja je odràna 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja
je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim
povodom zauzela slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posledica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te
sjednica treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev
za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.
2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadràj plana Sajrusa
Vensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana.
U~esnici u radu sadràjem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.
Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz
plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez
obzira na njegovu sadrìnsku neprihvatljivost.
3. Posebnu pa`nju zasluùju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali
beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vo|enje i omalovaàvanje
onih koji nisu prihvatili politiku savr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni
trebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod
kojima je trebalo donijeti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog
pona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.
Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadràj,
primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome
94
planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka
diskriminaciji srpskog naroda okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju
kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne moèmo prihvatiti. Navedene optu`be
po na{oj ocjeni sra~unate su na to da u javnom mijenju izazovu otpor prema rukovodstvu i
srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno èljni rata i nasilja, `rtava i smrti.
Vlada Republike Srpske Krajine onim koji izri~u te optu`be, i koje ako ih ponove sto puta
postoji opasnost da i mi povjerujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod u to
da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo protiv
njegovog jedinstva i da izazovemo gra|anski rat kako su se u toj optu`bi sjedinili do
neprepoznavanja.
Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno laù
javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to
je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti
izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e vaìti hrvatski zakoni i institucije.
To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e vaìti hrvatski zakoni na teritoriji Republike
Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi
koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji teritoriji srpskog naroda biva
primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog
narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako
zna~ajna.
Ta izmjena vaàn je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu angaòvanja mirovnih
snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding
88
ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih
izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em
mi{ljenju pravednost ~lana je presudan faktor za trajnost rezultata, koji }e proiste}i iz njegove
realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadràj
koji ~ini cjelinu politi~ki sadràj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjda
imali pravo, predstavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno
pravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat.
Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka to~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i
legitimnog interesa sprskog naroda, u mirovnom ugovoru, izrazila bi se kao norma koja bi se
morala po{tovati.
Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna, ukazuje na to
da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju usmjere na to
da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na
nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile
Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo
na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa Njegovim opredjeljenjem da
to navodno prihvati.
Oni koji su ga zloupotrebljavali rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika
Republike u njegovom odsustvu. Me|utim, predsjednik Republike dr Milan Babi} nije bio
odsutan i on je u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnovana
svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.
Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je
obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,
komedije, istu obesnaìo svojim demantijem koji je uvaèn od Ujedinjenih nacija.
95
88
Marrack Goulding.
Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisivati
kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.
Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili
milom, s nama ili bez nas da }e uvaàvati bilo {ta, bilo kakav argument pravni, politi~ki ili
mo`da ljudski.
Najzad, spada u prvorazredno licemjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu
u~inili kako su pozvani da u~ine) Republiku Srpska Krajina priznaju njen Ustav u ~asu kada
im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koje su u~inili za to da svoju la` u~ine
ubjedljivom. Njihova nevaè}a i neovla{}ena odluka o navodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa
Vensa iz Republike Srpska Krajina, opasna je.
Poslednje koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno
manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina
po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo
javnost, doma}u i svjetsku, da ne moèmo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to
proistekne iz neovla{}enog i neodgovornost pona{anja drugih.
Ne bismo èljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba
utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi preìvio srpski narod Republike Srpska Krajina
i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.
4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom,
stavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu
srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 1991. godine izraènu
volju, da ìvi u zajedni~koj dràvi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to èle. Svako
naknadno mijenjanje na{eg stava u odnosu na isti ni u ~emu izmjenjeni plan Sajrusa Vensa
nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{to smo dobili i potpunu
podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.
Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uvaìle na{e legitimne, javnosti
poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoodredjenje, od nas }e biti
razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izraènom voljom srpskog naroda Republike Srpska
Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.
Od prava na samoodredjenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija, mi
nemoèmo i nemamo pravo da odustanemo. Od toga svog prava moè odustati jedino srpski
narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.
5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko angaòvanja
mirovnih snaga UN-a odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina
izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji
na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno
opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no
pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.
Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike
Srpska Krajina da zakaè referendum najkasnije u roku od mjesec dana o angaòvanju
mirovnih snaga UN i politi~koj i dràvnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina srpskog
naroda koji u njoj ìvi.
Predsjedavaju}i Skup{tine zatim otvara raspravu po ovoj ta~ki dnevnog reda.
Funduk Uro{ se u svojoj diskusiji ukratko osvrnuo na prava srpskog naroda na ovom
prostoru, te je istakao da ni u ùtoj monarhiji nije bio nacionalna manjina. Imao je svoje
}irili~no pismo od 1630. godine, osnovno sudovanje od 1691. godine i mati~ne knjige sve do
96
Paveli}eve
89
vlasti kad su ta prava ukinuta i do danas nisu vra}ena. Srbi su stvorili 1918.
godine zajedno sa Hrvatima i Slovencima prvu Jugoslaviju kao konstitutivni narod {to je
kasnije potvr|eno u svim ustavima. Nova fa{isti~ka vlast u Hrvatskoj svojim Ustavom je
proglasila Srbe nacionalnom manjinom i provodi ponovni genocid nad na{im narodom. U
cilju zaustavljanja rata ponu|en je Vensov sporazum u ~ijem sklapanju nismo u~estvovali kao
subjekt. Helsin{kom i drugim me|unarodnim konvencijama se predvi|a da se ni jedan narod
ne moè dovesti u niì status nego ga je uìvao, a nama se to nudi ovim sporazumima. Ne
tretira se na{ teritorij, ve} teritorij Hrvatske, i mi se tretiramo kao strana koja je zapo~ela rat.
Sa ovim konceptom se razoruàva ne samo na{a strana i predvi|a se da se oru`je preda JNA
i ZNG, pod nadzorom UN-a. To je jedan od razloga za{to taj sporazum nije prihvatljiv. Zbog
na~ina razmje{taja mirovnih snaga, na~ina razoruànja kao i statusa kojim se tretiramo u
sporazumu, kao takav nije u cjelosti prihvatljiv. Zbog toga smo u razgovorima sa gospodinom
Goldingom traìli modifikaciju tog sporazuma i to da se izme|u zara}enih strana napravi
demilitarizovana zona, zatim da se tretiramo kao strana u sukobu, da JNA ostane u
kasarnama, te da umjesto posmatra~a Evropske zajednice koji nisu objektivni do|u
posmatra~i UN-a.
Predsjedni{tvo Jugoslavije nam podme}e da potpi{emo krnji sporazum u kome se pominju
samo lokalni organi vlasti, te Funduk pita {ta je sa na{om Skup{tinom i kaè da mi imamo
svoj Ustav, zakone i republiku, jo{ dodaje da mi nismo za rat, ve} za mir, ali ne mir s kojim
gubimo sva prava.
Stojanovi} Milan poslanik iz Vrlike za koju isti~e da postoji kao srpska op{tina od 1688.
godine, te je sad ponovo formirana. Isti~e da je Vensov sporazum neprihvatljiv za ovaj narod,
a nije ga potpisao ni predsjednik Republike. Pita ko tvrdi da djeluje SDS u [ibeniku i Zadru.
Kaè da se od strane vojnih struktura, a mnogi pripadnici JNA ne mogu da se oslobode
komunisti~ke dogme, kao ideologije la`ne svjesti. Kaè da pojedini ministri opstruiraju rad
Vlade, a ne sprovode red i zakonitost i da je sjednica u Glini burleska, a Paspalj pion u
politi~koj igri. Dodaje da nama treba mir, ali ne takav koji bi garantovao biolo{ki nestanak.
Slobodanka Vujatovi} kaè da su savezna vlada, Predsjedni{tvo i vojni vrh politi~ki
diletanti, jer ne vide svoj kraj, te pita ~iji je vazal gospodin Milo{evi}.
90
Petar Cvetanovi} kaè da je Vensov plan jasan svakom ko ima politi~ki instinkt, te da su
~lanovi predsjedni{tva Jugoslavije vrhunski stru~njaci u manipulaciji jer provode ne{to bez
prakti~nog potkrepljenja. Isti~e da je Mile Paspalj odgovoran za razjedinjenje srpskog naroda
i da je dio poslanika izmanipulisan u vezi odràvanja skup{tine.
Rajko Leàji} isti~e da je srpskom narodu rat nametnut te kaè da nas Vensov plan tretira
kao pobunjeni etnos koga treba urazumiti.
Dodaje da je 7. 02. o. g. u Benkovcu odràvana pro{irena sjednica SDS-a, s preko sto
u~esnika, donijela zaklju~ke da Vensov plan treba usvojiti uz modifikacije koje traì Vlada i
da Republiku Srpsku Krajinu mogu predstavljati njeni legitimni predstavnici, te kaè da i on
podràva te predloge. Dodaje da smo, zbog neprihvatanja Vensovog plana ucjenjeni od
Republike Srbije, koja sprovodi ekonomski embargo i ne isporu~uje naftne derivate i druge
robe.
Mile Rogovi} kaè da srpski narod ne}e predati oru`je, te da on podràva stavove Vlade.
97
89
Ante, poglavnik NDH.
90
Milan Ivani} kaè da srbijansko rukovodstvo radi na razjedinjenju srpskog naroda, jer
umjesto da sazove svoju skup{tinu, saziva na{u. Isti~e da je Vensov plan sredstvo za realizaciju
koncepta usvojenog od evropske zajednice u Hagu, po kome se Srbi i Republika Srpska
Krajina svode na nacionalnu manjinu, bez kolektivnih prava. Prihvatanjem Vensovog plana
bi omogu}ili realizaciju usta{ko-prava{ke ideje o ukidanju Srba kao politi~kog naroda.
Petar [tikovac isti~e da se u Vensovom planu Hrvatska pominje kao geografski pojam, a
dalje u tekstu kao Republika {to je dràvno-pravni pojam.
Rade ûbrilo kaè da se velika ve}ina boraca iz njegove op{tine pod utjecajem vojnih
starje{ina, u jednoj anketi, izjasnila za Vensov plan bez primjedbi. Isti~e da je on za Vensov
plan, ali uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina.
\uro Mari~i} apeluje da predstavnici vlasti po|u na poloàje da podignu moral borcima i
razloè im Vensov plan i eventualne posljedice koje bi prihva}anjem izazvali.
Mile Daki} tako|er kaè da ljude treba vi{e upoznavati sa Vensovim planom. Isti~e da
kroz Vensov plan provejavaju negativne politi~ke ideje, jer prejudicira politi~ko rje{enje i
srpski narod svodi na nacionalnu manjinu. Vensov plan sadrì ideju politi~ke i oruàne
neravnopravnosti, jer se jedna strana razoruàva, a skrivena je ideja o kapitulaciji Republike
Srpska Krajina, koja po tom planu mora predati oru`je drugoj strani. Zatim pita {ta je sa
ljudskim pravima Srba u hrvatskim gradovima. Dalje kaè da je predsjednik Srbije
potpisuju}i Vensov plan preuzeo na sebe odgovornost za moralne posljedice i time priznao da
je Srbija ratuju}a strana.
91
\or|e Kri~kovi} je govorio o te{koj situaciji u ratom pogo|enoj op{tini Isto~ni Gospi}
Medak.
Du{an \akovi} predlaè da se Vensovom planu dodaju garancije:
1. Za{ti}eno podru~je ne}e biti podrvrgnuto zakonima i institucijama Hrvatske; 2.
Priznaje se pravo Srbima unutar Hrvatske na predlo{ku Vensovom sporazumu; 3. Spre~avanje
svih sukoba na linijama razgrani~enja i unutar za{ti}ene zone; 4. Referendum.
Milan [trbac je istakao da narod Bukovice i Kosara ne}e dati JNA da se povu~e, da }e
zauzeti borbena sredstva i staviti se pod komandu onog kadra koji èli da se bori za interese
svog naroda.
Vuka{in Babi} isti~e da se u zadnje vreme vodi medijska kampanja da je za rat svako ko
nije za Vensov plan, me|utim Vlada ima jasan stav da je protiv rata, ali za doradu Vensovog
plana. Zatim je govorio o atmosferi na pro{irenoj sjednici predsjedni{tva u Beogradu i ~lanovi
Vlade su stekli utisak da moraju prihvatiti Vensov plan, jer je potpisan mnogo prije sazivanja
sjednice. Istakao je da na pitanja gdje su zapadne granice Jugoslavije i kako su po Vensovom
planu JNA ilegalne, a ZNG legalne oruàne snage, ~lanovi Predsjedni{tva Jugoslavije nisu
znali odgovoriti. Jedini argument koji su imali jeste da imaju pouzdanu informaciju da }e
Tu|man
92
odbiti plan, te }emo mi prihva}anjem plana dobiti me|unarodnu naklonost.
Slobodanka Vujatovi} predlaè da se smjeni ministar Marti},
93
jer kad se jedan ministar
ne slaè sa programom Vlade po{teno je da podnese ostavku. Zatim je rekla da je Mile Paspalj
izmanipulisao narod Banije i Korduna.
98
91
[ire o stavovima Mile Daki}a vidi: Dok. br. 16.
92
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
93
Milan.
Mirko Arnaut kaè da bi trebalo da se po principu mastiljavih mrlja mirovne snage
rasporede u Gorski kotar, Istru, Zadar, Split, te isti~e da je Vensov plan ra|en po diktatu onih
koji su razdjelili Jugoslaviju.
Po{to se niko vi{e nije javio za diskusiju rije~ je uzeo predsjedavaju}i Skup{tine, Lazar
Macura, te je istakao da moramo ostati ~vrsti i vi{e se vezati s bosanskom krajinom i da se
nada da niko ne}e dozvoliti tre}i svjetski rat, jer }e dalji sukob eskalirati.
Zatim je pozvao poslanike da se izjasne: ko je za to da se prihvati Vensov plan uz primjedbe
Vlade Republike Srpska Krajina.
Poslanici su se jednoglasno izjasnili za ovaj predlog.
Na pitanje, ko je za bezuslovno prihva}anje plana, svi poslanici su bili protiv.
Predsjedavaju}i zatim konstatuje da su se poslanici Skup{tine jednoglasno izjasnili da se
Vensov plan prihvati uz primjedbe Vlade Republika Srpska Krajina.
Zatim se poslanicima obratio predsjednik Republike dr Milan Babi}, i istakao da je dobio
informaciju sa skupa poslanika u Glini, te sa àljenjem mora da zaklju~i da me|u poslanicima
postoji podjeljeno mi{ljenje o su{tinskom pitanju, koje se ti~e svakog gra|anina i svakog
pripadnika srpskog naroda u Republici Srpska Krajina.
Zatim kaè da u novonastaloj situaciji podjeljenog mi{ljenja u institucijama Republike
Srpska Krajina jedino mogu}e rje{enje jeste ispitivanje stava svih gra|ana Republike Srpska
Krajina, provo|enjem referenduma.
Na osnovu svojih ovla{}enja iz ~lana 78. stava 1. ta~ke 4. i 7. Ustava Republike Srpska
Krajina, predsjednik Republike je donio odluku o raspisivanju republi~kog referenduma, 22.
i 23. februara 1992. godine od 7 do 19 ~asova, sa slijede}im pitanjem: Da li ste za to da se
mirovni plan Sajrusa Vensa prihvati:
A) uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina i B) u potpunosti i bezuslovno.
Za provo|enje referenduma IMENOVANA JE Centralna komisija u sastavu: Funduk
Uro{, predsjednik Vrhovnog suda, za predsjednika komisije i ~lanove: 1. Kresovi} \uro,
predsjednik Okru`nog suda Knin, 2. Risto Matkovi}, ministar za upravu i pravosu|e, 3.
Borka Lali}, sekretar Skup{tine i 4. Milan Ivani} poslanik Skup{tine Republike Srpska
Krajina.
Predsjednik dr Milan Babi} predlaè ovom sastavu Skup{tine da se sloì s ovom odlukom,
bez obzira {to je ona kona~na na osnovu Ustava.
Predsjedavaju}i Skup{tine poziva poslanika da glasaju o ovoj odluci.
Jednoglasno je donesena odluka o raspisivanju Republi~kog referenduma.
Ista se prilaè zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.
Hrvatski informativni centar, A 178-101.
99
34
1992., velja~a 10.
Li~ka Kaldrma
Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke
njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu
Po{tovani gospodine Babi},
94
U razgovoru koji smo imali sredinom februara pro{le godine, kao {to znate bilo je re~i,
izmedju ostalog, i o potrebi osnivanja Srpske narodne stranke, za ~ije osnivanje Vi niste bili.
Se}am se da ste mi rekli: ako vam treba stranka osnujte je na Hvaru. Naravno, ja sam to
tada shvatio kao {alu, pa sam Vam u pismu od 15. februara 1991. op{irno izloìo svoje
mi{ljenje o potrebi osnivanja SNS, a i srpske selja~ke stranke. Mislio sam to zato {to sam
smatrao da treba osnovati ove stranke, ne za to da bi se udovoljilo politi~koj modi, ve} zato
da bi se osnivanjem ovih stranaka pokrio nepokriveni politi~ki prostor u Hrvatskoj.
Pripreme za osnivanje SNS su bile pri kraju, izmedju ostalog bile su ot{tampane i pristupnice
/jedan primerak sam i Vama poslao uz pismo/. Vi mi na pismo niste odgovorili.
Kao {to Vam je poznato, SNS je znatno kasnije osnovana u Zagrebu, a iz nastupa ~elnika te
stranke Milana Djuki}a, bilo je jasno da je ta tz. SNS bila osnovana i uz pomo} hrvatske
strane. Tim povodom poslao sam Vam ~estitku da bi Vas potsetio da u politici postoje i gre{ke
koje smo mogli i da izbegnemo.
SNS koja je trebala da bude ovde osnovana, prevashodno je imala u vidu celovitost srpskih
interesa na administrativnom prostoru Hrvatske. Polaze}i od ~injenice da Hrvati i Srbi ovde
vekovima ìve zajedno, ili jedni pokraj drugih, osniva~i stranke su mislili da treba po}i od
jednakog statusa Hrvata i Srba, kao ravnopravnih naroda, {to je i istoriska ~injenica koju
sankcioni{e i medjunarodno pravo. Naime, stranka bi polazila od stanovi{ta da oba naroda
budu i u nazivu dràve. Dakle, da se dràva zove Hrvatsko-Srpska Republika, da to bude
dràva gradjana koji u njoj ìve, da se u Saboru uvede ve}e naroda, da se jezik zove hrvatsko-
srpski, da oba pisma budu ravnopravna, da nacionalni simboli budu zajedni~ki, ili odvojeni
i dr. Ovi zahtevi bi se ostvarivali uz zajedni~ke napore oba naroda i zajedni~ke interese, {to je
zna~ilo da Srbi ovde svoje probleme treba da re{avaju u dogovoru sa Hrvatima.
Put, dakle, ka tome cilju nije trebalo, a niti je smeo da vodi preko valjanja kamenja po cestama
i miniranja pruga, ve} razumnim i strpljivim pregovorima, pa ako to ne bi dalo èljene
rezultate, onda pristupiti suptilnijim metodama borbe, gde bi druga strana bila daleko
ranjivija.
Ovako rezultati politike ho ruk su o~iti. Ta politika je nanela ogromne {tete na{em narodu
ovde i opet nas vratila na po~etnu poziciju, ali sada sa neusporedivo manjim {ansama na
maksimalni uspeh.
Politika krajina u Hrvatskoj jeste nerazumna politika i takva politika ne vodi ni~em dobrom
po srpski narod ovde. Evo za{to: Ako bi se i ustrojila Republika Krajina i ako bi ona postala
~ak i medjunarodni subjekt, ona bi obuhvatila samo jednu ~etvrtinu srpskog naroda u
Hrvatskoj, {to zna~i da bi tri ~etvrtine srpskog naroda ostalo van granica Krajina i bez
100
94
Milan.
ustavnog prava kao naroda, Srbi bi bili izloèni nepo{tednoj asimilaciji. Krajina se sastoji iz
dva razdvojena geografska dela /kninskog i glinskog regiona/. Izmedju ovih delova nalazi se
hrvatska op{tina Slunj. Ova ~etvrtina Srba koja ìvi u Krajini /oko 150 hiljada/ ìvi na
ekonomsko nerazvijenom prostoru, bez prirodnih resursa i odvojena je od matice, {to zna~i
da ni ekonomski ne moè samostalno da opstane. Bosna, sa kojom bi Krajina imala prirodnu
granicu u sli~nom je ekonomskom stanju. Pored malog broja stanovni{tva koje bi ìvelo u
Krajini uz zabrinjavaju}i nizak nivo nataliteta i uz krajnje nepovoljnu sada{nju starosnu
strukturu stanovni{tva, Krajina bi imala i nizak obrazovni nivo stanovni{tva uz nedostatak
kadrova svih profila.
Druge dvije Krajine po brojnosti srpskog stanovni{tva u njima i nacionalne strukture, jo{ su
u nepovoljnijem poloàju. Naime, na njihovom prostoru je ve}insko stanovni{tvo hrvatsko,
a prostor srpskog dela Zapadne Slavonije je potpuno izdvojena enklava. Jasno je {ta to zna~i.
Za{to Vam pi{em? Vi se protivite i u ovakvoj konstelaciji odnosa dolasku tz. plavih {lemova.
Tu se i ja potpuno sa Vama slaèm. I ja sam protiv svake strane vojske u na{oj zemlji, pogotovo
sam protiv te vojske na dugi rok, jer takva vojska pa makar bila i prijateljska, sigurno nam
donosi vi{e {tete nego koristi. Brojni su razlozi za ovakvo shvatanje.
Ali, gospodine Babi}u, Vi ste, ako sebe smatrate politi~arem i na to mnogo ranije morali da
mislite. Dakle, prije po~etka valjanja kamenja po cestama i otpo~injanja oruànih sukoba. I
tada je jasno bilo da druga strana ima duù palicu. Pa sada ako izmedju dva zla treba birati,
onda }e razuman ~ovek odabrati ono manje.
O, da, da Vam kaèm za{to ovde nije osnovana SNS? Zato {to je to spre~eno grubom silom.
Zapravo Va{ sada{nji ministar vera Petar [tikovac o kojem sam Vam pisao 15. februara 1991.
se za to izda{no zaloìo. Najpre se po~elo sa pretnjama, pa onda stavljanjem dinamita u auto,
pa pucanjem iz vatrenog oru`ja i da Vam ne pi{em {ta sve jo{, jer mislim da ste u to upu}eni.
Ali i bez obzira na sve Djuki}eve mane i mane njegove srpske stranke, ipak mislim da ni
njemu nije trebalo zapaliti ku}u, jer se tu verovatno mislilo ko }e, ako svoj svome ne}e.
I najzad, da Vam kaèm gospodine da je, nadajmo se, i vreme plavih ljubi~ica pro{lo, a i da
je pro{lo i vreme dugih vladanja, bar {to se vlasti u republikama ti~e.
Zato mislim da bi {to prije trebalo uprili~iti skup misle}ih Srba ovde i sa ovih prostora i
poku{ati prona}i re{enje za sve Srbe ovde. Ovako izdeljeno po pa{alucima ima}emo veoma
malo {anse da ostanemo za trajnije.
Na kraju gospodine, èleo bih da Vas podsetim i na onu narodnu poslovicu: bolje se vratiti
i sa tri ~etvrtine puta ako je pogre{an, nego sa celog.
P.S.
@ivim u nadi da Va{ ministar vera ne}e
Objaviti i rat Srbiji. Ne daj Boè!
S po{tovanjem,
Va{
Du{an Bursa}, v.r.
Li~ka Kaldrma,
10. februar 1992.
101
35
1992., velja~a 11.
Knin
Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske demokratske stranke iz
Hrvatske i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bez
referenduma
S R P S K A D E M O K R A T S K A S T R A N K A K N I N
Adresa: n. n. 43, 59300 Knin, Telefoni: (059) 60-214, 60-173, Telefax 60-173,
Teku}i ra~un kod SDK Knin 34460-678-30213, Devizni ra~un kod JNK banka Knin
60811-621-58-72711053-1655531
Na{ znak: 6/92________________
Va{ znak:_____________________
Knin, 11.02.1992._____________
Predmet:
S A O P [ T E N J E
Srpska demokratska stranka Republike Srpske Krajine u povodu ogla{avanja Srpske
demokratske stranke za Hrvatsku, a koja se javila za sredstva javnog informisanja iz kako je
navela, sjedi{ta u Kninu, du`na je zbog objektivnog informisanja javnosti navesti sljede}e:
Javljanje Srpske demokratske stranke za Hrvatsku sa navedenim sjedi{tem smatramo ne
samo neistinom, a {to je javnosti poznato, nego smi{ljenom provokacijom {to nikako nismo
o~ekivali jer smo, polaze}i od na{ih opredjeljenja da bi Srpska demokratska stranka za
Hrvatsku trebala za{tititi i predstavljati srpsko nacionalno bi}e, odnosno interese srpskog
naroda u granicama Republike Hrvatske, izraàvamo negodovanje permanentnim uplitanjem
Srpske demokratske stranke za Hrvatsku na podru~ju Republike Srpske Krajine na kome ona
ne egzistira ni pravno ni svojom aktivno{}u. To {to pojedini ~elnici ove stranke stanuju na
teritoriji Republike Srpske Krajine jo{ uvijek ne zna~i i verifikaciju da njihova djelatnost sa
ovog podru~ja, odnosno zloupotrebljava i pro{iruje na podru~je koje im defakto i de jure ne
pripada. Srpska demokratska stranka Krajine nije meritorna da presu|uje i da daje ocijene za
bilo koju stranku izvan njezinih granica. Ona kao demokratska stranka ne samo da uvaàva
strana~ku djelatnost drugih stranaka u Republici Srpskoj Krajini nego svoju demokrati~nost
potvr|uje uvaàvanjem svih demokratskih kretanja u svijetu. Ali, Srpska demokratska stranka
Krajine smatra nedopustivim kori{}enje mjesta stanovanja ili gostovanja ~elnika stranaka na
podru~ju Republike Srpske Krajine da ono posluì kao poligon za obra~unavanje tu gdje ona
nema svoje sjedi{te, a ponajmanje upori{te u ~lanstvu. Istupe Srpske demokratske stranke za
Hrvatsku prihvatamo kao relevantne, ali samo izvan granica Republike Srpske Krajine.
Zato svako kori{}enje pojedina~nog domicila strana~kih vo|a Srpske demokratske stranke
za Hrvatsku i onih gostuju}ih smatramo provokativnim i nedobronamjernim, jer u ime
srpskog naroda u Republici Srpska Krajina mogu govoriti samo stranke koje zastupaju
interese naroda Republike Srpska Krajina. Svako drugo djelovanje sa strane odbijamo s
102
indignacijom, uz napomenu da je ovakav permanentan vid istupanja ~elnika Srpske
demokratske stranke za Hrvatsku sra~unat na negiranje legitimiteta Srpske demokratske
stranke Krajine i Republike Srpske Krajine.
Vezano za ovu problematiku name}e se i pitanje bezuslovnog podràvanja Vensovog plana
ove stranke. Srpska demokratska stranka Krajine podràva stavove iznesene na Skup{tini
Republike Srpske Krajine od 10. februara u Kninu i referendumska pitanja predloèna od
strane predsjednika Republike Srpske Krajine Dr. Milana Babi}a, smatraju}i da je jedino
srpski narod u Republici Srpskoj Krajini meritoran i legitiman da odlu~i o sudbinskim
pitanjima svoga postojanja i daljnjeg opstanka.
P R E D S J E D N I [ T V O
SDS Republike Srpske Krajine
M.P.
95
P R E D S J E D N I K:
Dr. Ljubica [olaja, v.r.
36
1992., velja~a 14.
Glina
Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima
predsjednika RSK Milana Babi}a
Skup{tina Republike Srpska Krajina
Na osnovu ~lana 74. stav 3. Ustava Republike Srpska Krajina,
S a z i v a m
Skup{tinu Republike Srpska Krajina koja }e se odràti u Glini (Spomen-dom) dana, 16.
02. 1992. godine (nedjelja) s po~etkom rada u 12,00 sati.
96
Za ovu sjednicu predlaè se slijede}i
D n e v n i r e d
1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti
poslije Odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. 02. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
103
95
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.
96
Vidi: Dok. br. 37.
P r e d s j e d n i k:
Mile Paspalj, v.r.
37
1992., velja~a 16.
Glina
Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK
Zapisnik
sa sjednice Skup{tine RSK odràne 16. 02. 92. g. u Glini u 12 h
PRISUTNI:
Dopuzovi} Nikola Pla{ki
Medakovi} Milorad
Radunovi} Milan
Vu~eti} Milo{
Medakovi} Nikola
Paspalj M.
97
imamo pokrivene op{tine dalmatinsko-li~ke,
M.
98
Bosni} je inzistirao da njegovi do|u, ali je nagovoren da ne do|u, Kostajnica, Sisak,
ubje|ivao sam ih da je potrebno jedinstvo.
Mo`da je problemati~na i to~ka dnevnog reda, a mo`da i to {to je Skup{tina po~ela ozbiljno
raditi. Na{u Skup{tinu prihvatila je i UN-e.
Molim Vas shvatite ozbiljnost i da nastavimo u jednom demokratskom duhu po svim
pitanjima.
(~ita DR
99
)
Sergej:
100
predlaèm da druga to~ka bude rad Vlade.
Kosti}:
101
dali sa novinarima ili bez novinara.
Paspalj M: pa predlaèm da se svega dotaknemo u prvoj to~ki.
@uni}:
102
rasprava o vladi, jer SRK ni nema Vlade,
Jednoglasno usvojen DR.
104
97
Milan.
98
Mile.
99
Dnevni red.
100
Veselinovi}.
101
[piro.
102
Milan.
To~ka 1.
Paspalj M. (~ita podsjetnik)
ako poslanici zauzmu stav moè po Ustavu da se opozove i predsjednik Vlade i Predsj.
103
RSK.
poslije Odluke od 9. 2. 92. sazvana je Skup.
104
u Kninu koja nije imala ni kvoruma.
odlu~ili su da se ide na neki referendum, a o tome legalno odlu~uje Skup{tina. Ve}ina op{tina
ne èli da provodi referendum. Pozvao sam predsj. RSK, on je oti{ao u Petrovac, saglasili smo
se na referendum nejde.
@elim da ova Skup{tina donese Odluku da se nejde na referendum.
Skup{tina je po~ela, ima kvorum ali napominjem nemojmo u toku Skup{tine da do|e do
kr{enja Ustava.
referendum mislim da u ovom trenutku moè da se raspravlja, smatram da je to jedna
velika podvala narodu, mi taj referendum nismo pripremili.
referendum moè raspisati samo Skup{tina Krajine.
da oko toga netreba diskusije, da se ne prihvati.
Knin nema potrebe diskutovati o referendumu, nego o legitimitetu Skup{. u Kninu.
Paspalj: (~ita ~l. 68 Ustava)
Martinovi} B. o tome nemamo {ta raspravljati jer je to bilo na nelegitimnoj skup{tini.
Da su akti doneseni na takvoj.
[imujlija \or|e: bilo je na ju~era{njem sastanku govora o tome, jer popisi su u opticaju i
oni idu.
Paspalj: Vlada je.
Knin Skup. u Kninu njene odluke nemaju legitimitet.
nije ustavno, Vladu nismo razrije{ili ona je legalna.
Skup{tina mora odbiti taj referendum.
Simo:
105
refer.
106
je raspisao Milan Babi}, ali jasno stoji da Skup{t. to mora potvrditi.
Paspalj: odbija se zahtjev za referendum kao neustavan i ne}e se provoditi na teritoriji RSK.
Paspalj: na sastanku u Beogradu o Jugoslaviji, je dogovoreno da RSK dade 40 poslanika u
Ustavotvornu skup{tinu.
Pravni, monetarni i svaki drugi ìvot je vezan za ostatke Jugoslavije (razno)
Roksani} Dragan: u dijelu vezanom za kriterije broj stanovnika prema veli~ini op{tine.
Rade Mr|enovi}: do{lo je do izvjesnih raskola u na{oj Republici, nebi o tome trebali voditi
raspravu, jer }e se podjeliti narod u Republici SK.
Predsjednik RSK je dosta doprinjeo i ima veliki uticaj kod naroda, da se u Kninu nastavi rad.
Jovi} dr. D.:
107
mislim sasvim suprotno od svog prethodnog diskutanta obzirom na
historijski momenat Odluke o srpskom narodu, da kona~no uobli~imo RSK na prostorima
Jugoslavije pruà nam se momenat da na jedan miran na~ini rje{imo svoje pitanje. Bitno je
da kona~no damo ocjenu svih pona{anja koji su sudbonosni (~itani dio).
105
103
Predsjednik.
104
Skup{tina.
105
Raj{i}.
106
Referendum.
107
Du{an.
ovakove podvale srpski narod je samo dobijao od Tita
108
, Bakari}a
109
, Kardelja
110
i ...
ovaj Parlament mora na}i izlaz, moramo re}i da vizavi svih `rtava da takav ekzibicionizam
ne prihvatimo.
D. M.
111
Babi} mora prihvatiti Odluku ove Skup{tine.
ovo je zaista historijski trenutak za srpski narod, mislim da u dijelu odnosa se mora voditi
ra~una.
ukoliko imamo na vrhu li~nost koja se sukobljava sa Predsjedni{tvom moè izazivati velike
probleme.
Bogdani} Svetozar: ho}u da vjerujem da ovdje sjede ljudi koji ho}e da artikulirane èlje
naroda dovedu do cilja. Nalazimo se na toj raskrsnici, situacija nije bezizlazna, na djelu je
sukob izme|u parlamenta i prvog ~ovjeka Republike. Jugoslavija je napadnuta od strane
nekih evropskih dràva. Neki ljudi iz Vlade su prodale svoju cjenjenu struku, moramo biti
pametni da to ne dozvolimo, jer Jugoslavija je jedina na{a dràva. Prihvatili smo Vensov plan
i obavezali Vladu i Predsj. da to isto u~ine, poslije toga se saziva Skup{. u Kninu s ciljem da
se taj plan ne prihvati, da bi do{lo do nekog udara pa bi mi onda ostvarili svoj neki cilj koji
mi nije jasan.
Re~eno nam je da nikakve primjedbe ne dolaze u obzir na Vensov plan.
Ovaj listi} je laàn i tendenciozan, Plan daje {ansu na{em narodu da se u miru opredjeli i to
pravo }emo dobiti, ali ovakvom Vladom }emo to te{ko ostvariti. Uporno se radi na razbijanju
ovog naroda, da se ru{i legalna vlast u Srbiji koja nam je mnogo pomogla. Ovaj dio posla je
ova Skup{tina trebala ve} uraditi, a danas razgovarati o tome kako }emo {to spremniji
do~ekati mirovne snage, jer one su ovdje me|u nama.
ja predlaèm da ova Vlada se raspusti, da se odredi mandatar koji }e sastaviti novu Vladu
koja }e zastupati interese Krajine. Ovaj sukob je zbog toga {to netko mora da padne, po
na{em Ustavu predsjednika bira narod, a ovoga je izabrala Skup{tina.
radi se o tome da }e to iskoristiti protivni~ka strana.
Sergej Veselinovi} (Obrovac) nekoliko puta smo upozoravali na razbija~ku politiku M.
Babi}a.
dr. Babi} je sa svojom kninskom frakcijom razbio i SDS.
112
nastojao je da izazove i ratni vihor u BiH. Srbiji je potreban predah, i Babi} ne gleda interese
srpskog naroda.
Nekoliko puta smo upozoravali M. Babi}a da je rat vodila JNA i masu mobilisanih ljudi iz
Srbije i C. Gore.
privreda u Krajini je slaba i u takvom stanju je potreban jedan predah. Babi} ponovo razbija
srpski narod u BiH. Predlaèm da ova Skup{tina razrije{i du`nosti M. Babi}a.
Mladini}:
113
u na{oj bliòj istoriji smo vidjeli nekoliko montiranih procesa. Mi trebamo
sagledati su{tinu potrebe ovog parlamenta. Ovaj parlament je pametan da odlu~i o sudbini
ovog naroda.
106
108
Josip Broz.
109
Vladimir.
110
Edvard.
111
Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.
112
Srpska demokratska stranka.
113
Vjerojatno je rije~ o Mandini} Neboj{i, poslaniku u Skup{tini RSK.
velikim silama ne odgovara vru} Balkan, ni ovaj Parlament nemoè promjeniti tok velikih
sila. Mi smo ovim Planom uzeli predah, donosimo Odluku o sudbini na{eg naroda. Milan
Babi} ima svoje zasluge, me|utim od pobune u Kninu, udruèna opozicija se javlja kao jedna
snaga da ru{i vlast u Srbiji. Srbi su ~udan narod i velike sile su uloìle u to da u Srbiji izbije
gra|anski rat. Takav odnos }e izazvati nemire koji mogu imati velike posljedice za nas.
\uro Dedi}: èlim re}i da je na{em narodu prili~no te{ko, trenutak je u kom politika ima
malo {ansi. Vensov plan je povod da se zabavimo o sebi, sve {to razum moè obuhvatiti govori
da je Vensov plan realnost. Takvi politi~ki potezi vode u stvaranje me|uljudskih sukoba.
Ova Skup{tina treba da ovo razmatra. Tko je ugroèn, a tko ugroàva, kome svijet da
pomogne, tu nam je svijet pomogao, to je realnost. Za opstanak treba izabrati mogu}e.
Ujedinjen srpski narod je klju~no pitanje. Moramo umjeti ukrotiti u sebi prkos. Samo
ugroène {tite UN-e, samo jedno moramo izabrati. Posrnut }e svako nastojanje koje se bori
za vlast. Narodi odlu~uju, u ime cjeline ìvot vapi za artikulacijom misli.
ubrzati vlast na cjeloj teritoriji. Vensov plan nije mogu}e staviti kao predlog rasprave, i tim
planom nije ugroèna na{a Krajina. Oruàni otpor srpskog naroda osigurao je osnovne
pretpostavke koje na{ narod èli. Dalje bi trebali tragati za priznavanje u Jugoslaviji i Evropi.
Da bi se oslobodili oklijevanja, ovog ~asa netreba traìti vi{e, za{to je protivni~ka strana rekla
da, svima je jasno, cjelini srpskog naroda je potrebno vrijeme za preispitivanje. Nametnuti rat
je imao jednu iskustvenu poruku i kod nas i dalje. Nije dobro zatvoriti o~i i nesmijemo se dati
zbuniti. Postoji mogu}nost da svijet svati da {avovi ne}e pucati po Republikama. Srbija je
o~ito stala na vlastite noge. Razbiti jedinstvo srpskog naroda jest mogu}e, ali je i opasno. Svaki
dio mora voditi ra~una o jedinstvu.
Ako umijemo prevazi}i tu borbu, nema bojazni da }e nam srpski narod i UN-e okrenuti
le|a.
Referendum nema nikakvog smisla. Parlament i Vlada.
Ima trenutaka kada i ~asni ljudi po~nu tumarati.
î~a:
114
donjeli smo Odluku o potpunom prihva}anju mirovnog plana, o~ekivao sam da }e
predsjednik RSK prihvatiti ili podnjeti ostavku, ali od tog ni{ta, pa se trebamo pitati za koga
on radi.
da srpski narod bude jedinstven.
@uni} zamoljavam da se drìmo dnevnog reda, osnovni zadatak je da utvrdimo dali je gosp.
Babi} kr{io Ustav ili ne, a na{e me|usobne ~arke idu od nerada Vlade, da se izglasa
nepovjerenje Vladi.
Boàni} B:
115
drago mu je {to se shvatila ozbiljnost rada, dobro je {to ima razli~itih
mi{ljenja, mislim da mi netrebamo da strahujemo da je to razdor, to bi trebao biti po~etak
novog jedinstva.
Knin je historijski simbol srpskog naroda, ali nemora se tamo stalno sastajati.
Da glasamo o razre{enju predsj. SRK i Vlade.
Vojnovi}:
116
sada smo na deobama, ako ne postignemo jedinstvo bi}e nam i seoba, mi
mjesto da se bavimo privrednim stvarima, mi se bavimo drugim problemima. Mislim da smo
postigli dosta, dosta je izne{eno o Vladi i to negativnih, da nam nije Armije ni Srbije ko zna
gdje bi sada bili.
107
114
Milo{.
115
Bo{ko.
116
Marko.
te{ko mi pada ovo da se na{ predsjednik okre}e opoziciji. Za rad uvjek ima {ansi. Ovaj Ustav
mora biti sveto pismo za sve nas, a onaj tko radi protiv mora za to da odgovara.
da trebamo inzistirati da predsj. RSK se javno izjasni oko ovih stvari.
da Vlada podnese inform. za ovu Skup{tinu.
da se za petak ili subotu zakaè hitna skup.
da ta skup{tina bude u Kninu.
Bogdani} S.:
117
u petak zasjeda Savet bezbednosti i oni traè jasnu sliku, i mi to moramo
rije{iti, nema vremena za ~ekanje, njima se ùri, a nama ne.
Boàni}: ~l. 83, 87.
Majstorovi}:
118
jutros su me zvali da se hitno javim u Korenicu, neznam za{to, drugi put
mi je saop{teno da je u utorak Skup{tina u Kninu, kad sam do{ao u Korenicu saznao sam da
je Skup{tina u Glini, kako ja mogu da diskutujem kad sam kasno pozvan.
ja ne}u biti glasa~ka ma{ina.
re~eno je da se sastane Skup{tina u Kninu.
imam utisak da je sada Glina glavni grad, da se ubudu}e Skup{tine zakazuju negdje u
sredini.
dali se neko bojao iznijeti svoje mi{ljenje u Kninu.
Vidio sam naljepljene plakate za referendum.
Boàni}: ja se nemogu stim sloìti, ovo su ratni uvjeti, produàvanjem toga radi se o
minutama, argumenata ima mnogo.
Majstorovi}: jasno mi je sve, nije mi jasno za{to se to nemoè re}i to i u Kninu.
Oku~ani: Ova Skup{tina je izglasala suglasnost za Vensov plan, ako on ne po{tuje nas za{to bi
mi njega.
A}imovi}:
119
potreba za Skup{tinom je bila, vrlo sam se ru`no osje}ao kad sam pro~itao
tekst koji je M. Babi} poslao Sajrusu Vensu.
112 ljudi je poginulo u Oku~anima, 250 ranjenih 60 poginulih, zato nema razmi{ljanja
o ratu, Plan je dobra osnova za nas. [to se ti~e izjava Babi}a prema legalnoj Skup{tini je
prevr{ila mjeru.
Predlaèm da ga razrije{imo i kao predsj. Republike i Vlade, Predsj. Babi}a je izabrala ova
Skup{tina. ~l. 87. stav 9.
Da funkciju predsj. Republike obavlja predsjednik ove Skup{tine.
Da se Odluka o referendumu proglasi ni{tavom.
N.
120
Medakovi}: predlaè u skladu s Ustavom da Skup{tina prekine rad i formira komisije
koje }e pokrenuti opoziv predsjednika.
Komisija za za{titu ustavnog poretka, Komisija za utvrdjivanje ratnih zlo~inaca.
Postoji Skup{tina kao politi~ko tjelo i sada predlagati formiranje komisija, je odlaganje
rje{enja.
Gubimo vrijeme, slaèm se sa poslanikom da se prekine rad i za 3 dana nastavi u Kninu.
Sergej V.: bilo je ve} dosta re~eno o radu M. Babi}a,
vidjeli ste da on ima ustavno pravo da raspusti Skup{tinu
Formiranje komisija je tipi~an komunisti~ki sistem.
108
117
Svetozar.
118
Mile.
119
U izvorniku je pogre{no napisano prezime, rije~ je o Du{anu E}imovi}u.
120
Nikola.
Marti} Milan: sve {to kaèm su ~injenice, u poslednje vrijeme je na{ predsjednik
manipulisao sa ovim narodom. Povezao se sa opozicijom uz obe}anje koje mu je dato da }e
biti predsjednik ako sru{i srpsko rukovodstvo. Da Skup{tina razmotri. Plan Sajrusa Vensa je
jedini koji garantira mir. Gospodin Funduk
121
iskrivljeno prikazuje ~injenice i oda od mjesta
do mjesta i manipuli{e sa narodom. Javno je Butros Gali rekao da se primjenjuje zakon
Krajine. To je jedna veoma opasna manipulacija.
Bjelivuk Dragan: nebi trebali i}i u {iroku raspravu, ako je ovo stupilo na snagu, onda }emo
po njemu raditi, a u njemu sve jasno stoji.
Vlade i svaki njen...
122
glasanje o nepovjerenju Vladi nakon tri dana.
Martinovi} Boris: u Ustavnom Zakonu ~l. 3 alineja 5 Ustavotv. Skup{. RK nastavlja
s radom dok se predsj. ne izabere, na isti na~in na koji se predsjednik bira on se i razrje{ava,
to isto vrijedi i za Vladu.
Radmanovi} M.:
123
do{lo je do nesporazuma tuma~enja ~lanova. 9. 02. je bilo predloga
3 dana je pro{lo.
Pla{}anska dolina svima je poznata, mi smo bez struje, narod Pla{kog je zvao Babi}a da do|e
da vidi gdje mi ìvimo i nije htio do}i.
Umjesto da je danas do{ao ovdje, on je oti{ao u Petrovac.
Potpredsjednik Skup.: nemogu da gosp. Boàni}a samo upozorim da nije u pravu i mora
biti strpljiv, historija }e ocjeniti dali smo u pravu.
Nemoèmo se ni oteti utisku da raskola i nejedinstva ima, treba}e nam puno truda da se to
rije{i.
Slaèm se sa svima {to upozoravaju da ova na{a Skup{tina mora biti formalno pravno ~ista.
Paspalj Mile: prvi put sam zadovoljan jer imam dojam da svi razmi{ljate svojim mozgom.
Na Skup{tini u Kninu koja je imala nadpolovi~nu ve}inu, birala je predsjednika RSK, ~l. 95
Ustava. Mi ovdje imamo 81 poslanika, ja sam molio sve predsjednike da se sastanemo u
Topuskom, do{lo je par ljudi.
Ustava se moramo dràti.
Kakvu god Odluku donjeli imaju samo 2 mogu}nosti ili u Jugoslaviju ili ne.
Re~eno je u Predsjed. SFRJ dali mi prihvatamo Predsj. i Jugoslaviju, mi smo se dva puta
izjasnili da smo za Jugoslaviju.
u Baranji i Slavoniji su ljudi prevareni i oni su na to dali primjedbe.
mi moramo po~eti razmi{ljati kao ostatak Jugoslavije, treba promijeniti predsjednika RSK
i Vladu koja nepostoji.
~ita ~lanove Vlade, ustvari mi Vlade nemamo. Svi raskoli u Krajini su od Knina.
ili }emo raspustiti Skup{tinu ili }emo smijeniti M. Babi}a i Vladu.
Mi moramo raditi sa vladama Srbije i C. Gore i treba se izabrati sa cijele teritorije Republike
SK.
Rep. SK nije pa{aluk od 16 op{tina.
@ivkovi}:
124
ju~e sam bio na jednoj ishitrenoj sjednici traìo sam jedinstvo, odre|eni ljudi
Babi} ne}e promjeniti svoje mi{ljenje.
mi smo na Skup{tini donjeli Odluku da sara|ujemo sa Republikom Srbijom.
109
121
Uro{.
122
Re~enica u izvorniku nedovr{ena.
123
Milan.
124
Jovan.
Zapadna Slavonija Vlada to je isto samozvana Vlada.
Paspalj: razmatra}e se na sljede}oj zajedni~koj skup{tini.
Paspalj: 1. Razrje{enje predsj. RSK 74
2. Razrje{enje Vlade 1 protiv
Bjelivuk: nemate petlje da ~ovjeku kaète u o~i. Vrlo uporno se vr{i pritisak, vr{en je pritisak
i u Beogradu i Glini, ovo nije po Ustavu.
Sergej: u vreme najve}e euforije prije II. svjet. rata, bili su uba~eni ljudi i na jednu i na
drugu stranu.
Pojedini ~lanovi Vlade Babi}eve su bili ~lanovi Matice Hrvatske.
ima jo{ ~lanova koji su odlazili u Zagreb dok smo mi bili u Srbu.
Cjenim sve poslanike, a isto tako cjenim i Uro{a Funduka, nemate pravo.
Marti} M.: ja nisam pri~ao bez argumenata.
Vitez Du{an: Milan Babi} je suspendovao ovu Skup{tinu. Ustavna komisija postoji.
To~ka 2.
Paspalj: Podr{ka Radovanu Karadì}u u jedinstvenoj politici u Bosni jednoglasno.
Sergej Veselinovi}: obzirom da se nalazimo u ratu Ministarstvo obrane i unutra{njih
poslova mora raditi. Do formiranja nove vlade, stvara red.
Predsj. Skup{tine mjenja predsj. Republike.
Paspalj: suglasnost da se sazove jedinstvena SO srpske krajine to je do{lo i kao inicijativa
od Zapadne Slavonije i Srijema.
dogovor za izbore i na toj Skup{tini dati prijedlog za novog mandatara Vlade.
Demonstracije za 9. mart da se osude.
bole me neke rije~i izre~ene na ra~un Knina, mislim da vrlo va`ne Odluke, i ova danas bi
bilo bolje da se donese u Kninu.
dio sve{tenstva neradi kao ostalo, stalo je na stranu politike.
predlaèm da se srpski narod mora objektivno informirati.
Ukoliko je Lazo Macura imenovan za direktora Srpske teritorije Knin da se razrije{i.
38
1992., velja~a 16.
Glina
Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA
JUGOSLAVIJA
Skup{tina
Glina, 16. II. 1992. godine-
110
REDAKCIJI TANJUGA ZA JUGOSLAVIJU
REDAKCIJI TANJUGA ZA SRBIJU
RADIO TELEVIZIJA SRBIJE TV BEOGRAD
RADIO TELEVIZIJA SRBIJE TV NOVI SAD
REDAKCIJA POLITIKE BEOGRAD
REDAKCIJA BORBE BEOGRAD
REDAKCIJA EKSPRES POLITIKE BEOGRAD
Skup{tina Republike Srpske Krajine koja je odràna u Glini dana 16. II. 1992. godine na
Ustavom propisani na~in donijela je slijede}e Odluke:
Odluku o opozivu dosada{njeg predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana
Babi}a, te imenovanje v.d. predsjednika Republike do izbora novog predsjednika,
Odluku o utvr|ivanju podno{enja ostavke Vlade Republike Srpske Krajine,
Odluku o ogla{avanju ni{tavim svih radnji oko provedbe referenduma o izja{njavanju o
Planu mirovnih operacija UN-a koji je donio skup u Kninu dana 10. II. 1992. godine, sa
obavezom svim op{tinskim organima o obustavljanju vr{enja bilo kakovih daljnjih radnji na
provedbi nelegalnog referenduma, te o raspu{tanju centralne komisije za provedbu
referenduma.
Na skupu je zaklju~eno da se o svim navedenim odlukama obavjesti i Generalni sekretar
UN-a gospodin Butros Gali, te nadle`ni Savezni organi.
Skup{tina je jednoglasno usvojila zaklju~ak da se u najkra}em roku organizuje zajedni~ka
skup{tina Republike Srpske Krajine u njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti uz uklju~enje
predstavnika skup{tina Zapadne Slavonije, Isto~ne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje, a na
kojoj bi se donijele odluke od ìvotne va`nosti za funkcionisanje cjelokupne Republike Srpske
Krajine vezano uz dolazak snaga UN-a, te funkcionisanje organa vlasti na svim nivoima. Na
toj Skup{tini predloìlo bi se raspisivanje op{tih vi{estrana~kih izbora, te izbor mandatara za
sastav nove Vlade Republike Srpske Krajine a u koju bi trebali biti uklju~eni predstavnici svih
teritorija koje obuhvata Republika Srpska Krajina. Prijedlog je skup{tine poslanika da se
zajedni~ka Skup{tina odrì u Vukovaru.
Skup{tina je jednoglasno uz aklamaciju prihvatila inicijativu o pruànju podr{ke SDS-u
Bosne i Hercegovine i njezinom predsjedniku dr. Radovanu Karadì}u u borbi za o~uvanje
kontinuiteta Jugoslavije i slobodnog izraàvanja volje za ìvljenjem u zajedni~koj zemlji svih
onih koji to èle.
Skup{tina je aklamacijom osudila poku{aj organiziranja demonstracija u Beogradu za dan
9. mart 1992. godine, a koje se najavljuju od strane nekih opozicionih stranaka, kao poku{aj
nelegalnog ru{enja demokratski izabranih institucija Republike Srbije, te kao poku{aj
uno{enja raskola u jedinstvo Srpskog naroda na podru~jima na kojima oni ìve.
Skup{tina je posljednji put zauzela jedinstven i nedvosmislen stav da svi mogu}i sazivi
sastanaka pod nazivima Skup{tina Srpske Krajine nemaju nikakovog pravnog legitimiteta, te
da su njihove odluke u cijelosti ni{tave.
Na kraju Skup{tina je pozvala cjelokupno stanovni{tvo Republike Srpske Krajine da
pokloni puno povjerenje u rad njihovih legalno izabranih predstavnika u najvi{em organu
vlasti Republike Srpske Krajine.
Za Skup{tinu Republike Srpske Krajine:
Jovi} dr. Du{an, v.r.
111
39
1992., velja~a 17.
Glina
Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupaka
predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine
9. velja~e 1992. u Glini
17. II. 1992.
Zapisnik
sa sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina koja je odràna dana 17. 02. 1992. godine u
prostorijama Spomen-doma Glina s po~etkom rada u 13,15 sati.
Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina i
konstatovao da istoj prisustvuje
(uzeti od predsjednika SRSK.)
Predsjednik Skup{tina Republike Srpska Krajina ju~er sam prisustvovao jednom skupu
koji je traìo nekakvo pomirenje pod vodstvom predsjednika SOe Slunj Mile Bosni}a koji je
inzistirao da njegovi poslanici svi do|u danas, me|utim, on prvi nije do{ao i nije dozvolio da
do|u i njegovi poslanici da otvoreno govore da bi se dalja akcija pro{irila na Kostajnici,
zavr{ni udarac je bio Sisak. Zna~i imamo tri op{tine gdje se niko nije pojavio, to su one
op{tine kroz koje je ta ekipa pro{la i koje èle da razbiju parlament Republike Srpske Krajine.
Tom razgovoru i sam sam u~estvovao i ubje|ivao da je potrebno jedinstvo i da se Skup{tina
mora odràti. Mo`da je problemati~no i to da ova Skup{tina po~inje raditi kao prava
Skup{tina i da je ona glavna vlast na podru~ju RSK, ali zato je potrebno da svi delegati shvate
ozbiljnost trenutka. Pa na{e odluke od 9. II. 1992. prihvatila su i gospoda iz UN-a i pokrenula
ma{ineriju za dovo|enje mirovnih snaga, jedino te odluke ne mogu da prihvate pojedinci
kojima sputavamo vlast. Zamoljavam vas da shvatite ozbiljnost dana{nje Skup{tine i da je
nastavimo u jednom demokratskom tonu koji je prihvatljiv, da razmotrimo sve probleme koji
su se nadvili nad Krajinom, po~ev{i od vlasti, od ekonomskih problema, od referenduma koji
je raspisan bez odobrenja Skup{tine, od samostalnih i privatnih izjava koje se daju van
saznanja Skup{tine.
Za ovu sjednicu Skup{tine predloèn je slijede}i
Dnevni red
poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
Dr. Spiro Kosti} pita dali }e ovom sastanku biti prisutni i novinari.
112
Predsjednik moje je mi{ljenje da svaki rad treba biti javan, te pita prisutne dali su za to da
budu prisutna sredstva javnog informisanja nakon ~ega je Skup{tina odlu~ila da mogu
prisustvovati, a mogu prisustvovati i gosti koji nemaju pravo odlu~ivanja.
Sergej Veselinovi} predlaè da se u dnevni red uvrsti pod ta~kom a ili b Rad Vlade i to da
se izvr{i analiza po ministarstvima.
Predsjednik SRSK u prvoj ta~ci dnevnog reda smatram da bi bilo dosta prostora da se o
svemu raspravlja.
@uni}:
125
podràvam prijedlog gosp. Veselinovi}a da se raspravi o radu Vlade, jer mi fakti~ki
i nemamo Vladu, RSK nema Vladu. Vladu je imala SAO Krajina.
Predsjednik po{to se vi{e niko nije javio za diskusiju daje prijedlog dnevnog reda na
usvajanje i po obavljenom glasanju konstatuje da je Skup{tina Republike Srpska Krajina
jednoglasno usvojila slijede}i
Dnevni red
poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
To~ka 1.
Predsjednik ~ita potsjetnik. (Tekst se prilaè uz ovaj zapisnik i ~ini njegov sastavni dio).
126
Ako poslanici zauzmu stav, u skladu sa Ustavom poslanici mogu da opozovu i predsjednika
Republike i Vladu RSK, (~lan 83 stav 1). Poslije Odluke od 9. II. 1992. godine u Glini o
prihvatanju Vensovog plana sazvana je Skup{tina
127
u Kninu koja nije imala ni kvorum ni
legalno verifikovane mandate poslanika i donijela Odluku o raspisivanju referenduma.
Referendum potpisuje Skup{tina, o ratu ili miru odlu~uje Skup{tina. Referendum je raspisan
i rasturen bez odobrenja Skup{tine koji nanosi razdor u Republici Srpska Krajina jer ve}ina
SOe ili ve}ina op{tina ne èli da provodi referendum jer su se njihovi poslanici na Skup{tini
u Glini od 9. II. izjasnili o prihva}anju Vensovog plana. Na ju~era{njim konsultacijama
dogovorili smo se da referendum ne ide gdje je bio prisutan i predsjednik Republike i za
dana{nju Skup{tinu pozvao sam Predsjednika Republike {to je smatrao neobavezuju}e, da je
prisustvo u Petrovcu daleko korisnije, u prisustvu ovdje pojedinih poslanika usaglasili smo se
da referendum ne rade {to je i sam prihvatio. Dana{nja Skup{tina treba da donese Odluku o
odbijanju referenduma te da za svaki daljnji postupak oko istog obustavlja.
227. Poslanik iz Vojni}a, Skup{tina je po~ela kako je po~ela, ne sumnjam da nema kvorum,
ali ipak napominjem, nemojmo slu~ajno da u toku rasprave kad se radi o nekim pitanjima da
kr{imo Ustav jer za takve odluke ne}u glasati jer vi znate da nema takvih pritisaka koji nas na
to mogu natjerati.
[to se ti~e referenduma, èlim da kaèm nekoliko rije~i. Mislim da u ovom trenutku
Skup{tina moè da raspravlja i da se donese odluka jer smatram da bi taj referendum bio jedna
velika podvala narodu, {to nebi odraàvalo istinsku volju naroda jer svaki referendum mora
biti i pripremljen, a mi ga nismo pripremili, to je manje-vi{e produkt na{eg nejedinstva i zato
nemojmo manipulisati s narodom i smatram da Skup{tina ni u kom slu~aju nebi trebala
113
125
Milan.
126
Tekst nije prona|en uz zapisnik.
127
Vidi: Dok. br. 33.
donijeti odluku o referendumu a znamo da referendum moè da raspi{e samo Skup{tina
Krajine. Ako bi neko htio da napravi nekakvu anketu, to moè i treba re}i da to nije
referendum jer referendum je obavezavaju}i, anketa nije.
Predlaèm da se referendum u ovom trenutku ne provodi i kao takvog danas ga treba
odbaciti.
Poslanik iz Knina nema potrebe raspravljati o referendumu, mi diskutujemo o legalitetu
Skup{tine i posljedicama takvog rada u Kninu. Zna~i, ako je ova Skup{tina rekla da Skup{tina
u Kninu nije legitimna onda je suvi{no raspravljati o referendumu.
Predsjednik ~ita ~lan 68 stav 8 Ustava RSK Skup{tina RSK raspisuje referendum, a
Odluku o raspisivanju referenduma donijela je Vlada.
Martinovi} Boris iznosi da je jedino ovla{teno tijelo za raspisivanje referenduma ovaj organ tj.
Skup{tina koja je legalna, prema ~lanu 75. Ustava ima i kvorum (nadpolovi~nu ve}inu od
ukupnog broja poslanika).
Predlaè da Skup{tina zauzme stav da bilo kakav akt donesen suprotno Ustavu i
nadle`nostima ove Skup{tine smatraju se ni{tavim kao da nisu ni doneseni.
Predsjednik da nebi stvarali zabunu na terenu iako Skup{tina nije donijela Odluku o
referendumu mi moramo iza}i sa jasnim saop{tenjem u javnost.
[imulija \or|e poslanik iz Op{tine Karlovac na ju~era{njem sastanku dogovoreno je da
se provodi anketa na uzorku u svakoj op{tini na 1000 ljudi. Da si ne maèmo o~i
propagandni materijal je na terenu i on ide.
Predlaèm da se donese odluka da se anketa moè provoditi na uzorku u svakoj op{tini na
1000 komada.
Predsjednik: Vlada je postavila zahtjev da ne sprovodi referendum i zato predlaèm
ni{tavnim odluke o sprovo|enju referenduma i mi odbacujemo referendum.
Poslanik iz Knina odluke Vlade nemaju nikakav legitimitet jer nije bila legalna a nije ni
razrje{ena Vlada i Vlada je funkcionisala i dalje. Referendum se moè shvatiti kao prijedlog
Vlade, a neustavno je to {to su oni sa njim krenuli prije odobrenja Skup{tine i usvajanja
kona~nog referendumskog pitanja. Zna~i, mi tu Vladu nismo razrje{ili, ona je legalna i zato
bi formalno-pravno bilo da mi danas donesemo odluku da to osporimo odnosno da ne
prihvatimo prijedlog Vlade o referendumu, ali da formuli{emo da je Skup{tina u Kninu
nelegalna i da njene odluke nisu legitimne.
Druga stvar je povjerenje Vladi, dali }emo to povjerenje dati ili ne. Predloìo bih da ovo
pitanje shvatimo kao su{tinsko. Po{to Vlada nije razrje{ena ona je legalna i oni mogu tuma~iti
da je to bio jedan prijedlog koji ova Skup{tina moè prihvatiti, a ako preko toga pre|e
pre}utno moè se tuma~iti da ne prihvata na mora ga odbiti jer je bila inicijativa na Skup{tini
u Kninu nelegitimna i mislim da je tu formalno-pravna su{tina.
Simo
128
referndum je raspisao Milan Babi} po svojoj odluci, a u ~lanu 78. to~ka 7. Ustava
Republike Srpska Krajina stoji da on to moè uraditi ali i ovdje stoji da prvom prilikom
sastajanja Skup{tine ona mora tu odluku da razmotri. Zato je sada vrlo bitno ako vi donesete
odluku o poni{tenju referenduma, jer vi smatrate da takav referendum nije potreban i na
pitanje pod B nikad ne bi odgovorio, svi bi zaokruìli A a ono upravo kaè suprotno va{oj
odluci o prihvatanju mirovnih snaga.
114
128
U izvorniku izostavljeno prezime govornika.
_________
129
da nam se nebi dogodilo da neko sutra kaè da se poslanici ove Skup{tine boje
referenduma i mislim da ovdje trebamo re}i jasno i glasno za{to odbijamo ovu odluku Vlade,
a po mom mi{ljenju je da ne postoje uvjeti za provo|enje referenduma.
Predsjednik predlaèm da donesemo odluku o odbacivanju referenduma nakon ~ega je
Skup{tina Republike Srpska Krajina donijela odluku da je referendum odba~en od strane
Skup{tine Republike Srpska Krajina i da se na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e
provoditi referendum {to je prihva}eno sa jednim uzdrànim glasom i nastavlja, na sastanku
u Beogradu na konvenciji o Novoj Jugoslaviji dobio zahtjev za Rep. Srp. Krajina imenuje 40
poslanika u Saveznu Skup{tinu, oko tog kriterija moramo se dogovoriti, da u cjelini
pokrijemo Rep. Srp. Krajinu (Slavonija, Baranja, Zapadni Srijem i Zapadna Slavonija) i ovog
momenta moèmo samo da se dogovorimo da svaka op{tina dade po jednog poslanika u
Saveznu skup{tinu a moèmo se dogovoriti i kako da nadopunimo razliku do broja 40.
Mislim da je i to jedno priznanje u vezivanju Rep. Srp. Krajina u Jugoslaviju i ispunjavanje
obaveze koju je narod zahtjevao od Jugoslavije a to je opstanak u Jugoslaviji sa onima koji to
èle. Pravni, ekonomski, monetarni i svaki drugi ìvot vezan nam je za ostatak Jugoslavije tako
da bi se danas trebali dogovoriti o kriteriju izbora ovih 40 delegata u Saveznu Skup{tinu.
Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina, predlaèm da se odluke Vlade proglase
ni{tavim, jer poni{tenje i ni{tavost nije isto. Poni{tenje zna~i da je ne{to pravno saìvjelo i
poslije toga poni{teno a ovdje smo rekli da ne moè pravno da saìvi. U drugom dijelu
vezanom za kriterije izbora poslanika u Saveznu skup{tinu smatram da je jedan od osnovnih
kriterija broj stanovnika op{tina.
40
1992., velja~a 17.
Petrinja
Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju Povratak, pra}enje
osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom
podru~ju Hrvatske
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA
Broj: SP-2/92.
Petrinja, 17. 02. 1992.
115
129
U izvorniku nije naveden govornik.
Dosada{njim operativnim pokrivanjem podru~ja, uo~eno je da odre|eni broj gra|ana
hrvatske nacionalnosti koji su ostali na oslobo|enom podru~ju odlaze sa tog podru~ja na
teritorij koji drè snage Hrvatske i vra}aju se nazad. Tako|er i odre|eni broj gra|ana srpske
nacionalnosti koji su oti{li sa ovog podru~ja prije, za vrijeme i poslije izbijanja rata vra}a se
nazad.
Ovakvo slobodno kretanje tih osoba izaziva neraspoloènje kod velikog broja boraca, {to
se direktno reflektira na obrambenu mo} na{ih jedinica.
Da bi se to sprije~ilo, kao i odliv informacija i radi {to boljeg operativnog rada na podru~ju
op{tine Petrinja a u vezi akcije Povratnik sa~injen je plan akcije.
P L A N A K C I J E
POVRATNIK
Zaduènja u sprovo|enju akcije:
1. U akciju uklju~iti sve radnike SJB Petrinja.
2. Za obavljanje informativnih razgovora odre|ujem operativne radnike za krim. obradu i
vo|e sektora.
3. Nosilac akcije je operativni radnik za krim. obradu Vladi} Du{an.
4. Kontrolu izvr{enja akcije vr{i komandir SJB.
Zaduènja pojedinih ovla{tenih slu`benih osoba i radnika:
1. Radnici SJB Petrinja vi|enjem osobe koje su se vratile u Petrinju, legitimiranjem
nepoznatih osoba, saznanjem od drugih osoba koje su vi|ene, sumnjive, nepoznate ili osobe
koje su se vratile nazad odmah obavjestiti operativne radnike koji su zaduèni za obavljanje
razgovora ili privesti takve osobe u SJB Petrinja.
Rok izvr{enja: trajan.
2. Ovla{tene slu`bene osobe za obavljanje razgovora
obavljanju razgovora sa povratnicima
sa~injavaju slu`benu zabilje{ku o obavljenom razgovoru i takvu uz radni nalog predaju
komandiru SJB.
U razgovorima utvrditi podatke vojnog, obavje{tajnog i kontraobavje{tajnog zna~aja npr.
motiv odlaska i dolaska, ostale rodbinske veze u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti prema
njima, odnos vlasti prema Srbima, radnom mjestu ili drugdje, vrste naoruànja, javno mjenje
u odnosu na rat i Srbe, imena i prezimena zatvorenih ili zarobljenih Srba, dali znadu slu~ajeve
genocida ili terora nad Srbima, imena vode}ih ekstremista u gradu ili njihovim jedinicama
itd.
3. Nosilac akcije.
sa~injava plan akcije Povratnik
~ita slu`bene zabilje{ke sa~injene od strane ovl. sl. osoba te iz njih vadi podatke zna~ajne
za slu`bu
podatke od vojnog zna~aja dostavlja organima vojne bezbednosti
vodi evidenciju svih povratnika koji su bili na informativnom razgovoru i ostale
evidencije koje su sastavni dio ovog plana.
EVIDENCIJA POVRATNIKA
prezime i ime povratnika
116
godi{te
nacionalnost
kada je napustio Petrinju
kada je do{ao u Petrinju
kod koga je bio
napomena
EVIDENCIJA VI\ENIH LICA U UNIFORMI ZNG-a ILI MUP-a RH
prezime i ime lica
period vi|enja
mjesto vi|enja
aktivnosti koje su poznate
EVIDENCIJA HRVATA KOJI SE NALAZE NA PODRU^JU OP[TINE PETRINJA
prezime i ime
adresa
godi{te
napomena
Akcija je tajnog i trajnog karaktera.
Plan akcije po potrebi moè se pro{iriti i dopuniti.
Prilog:
evidencije
N A ^ E L N I K:
Milan Karapandà, v.r.
41
1992., velja~a 18.
Knin
Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a u
kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je
Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu
SKUP[TINA REPUBLIKE
Knin, 18. 02. 1992. godine
UJEDINJENE NACIJE
GENERALNI SEKRETAR DR BUTROS BUTROS GALI
SAVJETU BEZBJEDNOSTI
NJUJORK
117
Skup{tina Republike Srpske Krajine na stalnom zasjedanju u Kninu donijela je slijede}e
odluke koje se proslje|uju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija dr Butros-Butros Galiju
i Savjetu bezbjednosti.
1. Skup{tina Republike Srpska Krajina moli Savjet bezbjednosti i gospodina Butrosa Galija
da ne donese odluku o angaòvanju trupa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Krajini dok
se ne provede referendum koji je raspisan za 22. i 23. 02. 1992. godine.
2. Skup{tina Republike Srpske Krajine moli Ujedinjene nacije da obezbjede srpskom
narodu Republike Srpske Krajine pravo na samoopredjeljenje na osnovu ta~ke 2. ~lana 1.
Povelje Ujedinjenih nacija u kome se kaè: Da su ciljevi Ujedinjenih nacija razvijanje me|u
nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na po{tovanju na~ela ravnopravnosti i
samoopredjeljenje naroda i preduzimanje drugih odgovaraju}ih mjera radi u~vr{}enja op{teg
mira.
3. Skup{tina Republike Srpska Krajina zalaè se za mirno rje{enje jugoslavenske krize u
skladu s Helsin{kim aktom i moli Ujedinjene nacije da na osnovu prava srpskog naroda na
samoopredjeljenje izloènog u ta~ki 2. na{e molbe obezbjedi da Republika Srpska Krajina
dobije punopravni status u pregovorima oko politi~kog razrje{enja jugoslavenske dràvne i
politi~ke krize, bilo u okviru Ujedinjenih nacija {to je prihvatljivije rje{enje bilo u okviru
Evropske zajednice, {to je zadovoljavaju}a forma.
4. Skup{tina Republike Srpska Krajina odlu~ila je da se ne vr{i razoruàvanje teritorijalne
odbrane koja ostaje u funkciji odbrane Republike Srpska Krajina pod njenom komandom.
5. Skup{tina Republike Srpska Krajina odu~ila je da nema potrebe za organizovano
suprostavljanje silom odluci Savjeta bezbjednosti.
M.P.
130
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
131
42
1992., velja~a 19.
Knin
Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na
podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine
SEKRETARIJAT ZA UP-e
Broj:
Knin, 19. 02. 1992.
118
130
Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina RSK, Knin.
131
Predsjednik Skup{tine Mile Paspalj nije predsjedao sjednicom Skup{tine, ve} ju je vodio Lazar Macura.
I N F O R M A C I JA
sastavljena u SUP-u Knin dana 19. 02. 1992. g. povodom slijede}eg:
Dana 11. 02. 1992. g. preko prijateljske veze do{ao sam do slijede}ih informacija.
Specijalna jedinica milicije za posebne namjene kojoj je komandir Baklai} Predrag u
Vrhovinama, a ukazom ministra MUP-a RSK Milana Marti}a rasformirana, i dalje vr{i
aktivnosti samostalno kako na {tetu hrvatskog ìvlja u Li~koj regiji tako na {tetu srpskog
ìvlja, te su dosad po~inili vi{e vrsta krivi~nih djela.
Komandir Posebne jedinice za specijalnu namjenu u Vrhovinama je Baklai} Predrag
stanuje kod Gruji} Rade u Vrhovinama (kod benzinske pumpe).
Njegov zamjenik do pre mjesec i pol dana je bio Puhar Srboljub koji stanuje u Podumu
gdje je i ro|en, trenuta~no se nalazi u mjestu [karama pri JNA, kao izvi|a~.
Ostali ~lanovi Specijalne jedinice za posebnu namjenu za mjesto Vrhovinu su Gomirac
Tihomir, sa stanom u Dugom Dolu, SO Vrhovine.
Leki} Damir iz mjesta Dugi Dol, SO Vrhovine,
Naran~i} Damir stanuje u centru Vrhovina,
Bruji} Predrag stanuje kod roditelja Bruji} Rade, raspolaè se informacijom da se
trenuta~no nalazi u Beogradu,
Jelovac Darko stanuje u Gornjim Vrhovinama,
Vukmirovi} Nikola sa stanom u Gornjim Vrhovinama,
Brakus Nedeljko sa stanom u Vrhovinama (kod Lokve),
Kon~ar Branimir sa stanom u Gornjim Vrhovinama,
[teti} Milorad stalno nastanjen u Gornjim Vrhovinama, raspolaèm sa podacima da je sad
u Beogradu,
Bruji} Rade stanuje u Vrhovinama kod benzinske pumpe,
Bruji} Rade sin Bruji} Nenada stanuje u obiteljskoj ku}i,
Navedena grupa je u mjestu Brlogu tokom 7., 8., 9. i 10. mjeseca 1991. godine ubila jednu
stariju ènsku osobu srpske nacionalnosti i vi{e Hrvata. O svemu u~injenom poznato je vi{em
inspektoru Prica
132
iz Korenice.
U mjestu Dabru dok su vo|ene ratne operacije tokom 8. mj. 1991. g. napred navedena
grupa je ubila dvojicu Hrvata, od kojih je jedan penzionisani milicioner Bi~ani} Grga, koji je
uìvao poseban ugled u mjestu Dabru kako od srpskih tako i hrvatskih mje{tana. Bi~ani}
Grge ku}a je oplja~kana i razorena kao i jo{ neke ku}e mje{tana Dabra hrvatske nacionalnosti.
Grupa je u Petrini} Polju o{tetila i oplja~kala dvije hrvatske ku}e (nepoznati vlasnik).
Tako|er je u mjestu Lon~ar stradalo 15 hrvatskih obitelji koji su se prisilno iselili i njihova
imovina je oplja~kana a ku}e sa pomo}nim zgradama popaljene.
U mjestu Glavaci 6 7 ku}a prezimenom Paveli}i, hrvatske nacionalnosti su iseljene i
njihova imovina pokradena te je oplja~kana a stambeni objekti uni{teni.
Navedena grupa je izvr{ila i vi{e kriv. djela prema gra|anima srpske nacionalnosti i to:
Leki} Branku iz Vrhovina, Dugi Dol br. 11, tokom 7. i 8. mj. 1991. mu otu|eno 2.800
DM. Jedan karabin koje je vlasni{tvo njegovog zeta a za koji posjeduje valjanu dozvolu, ne{to
novca i o{te}en mu osobni autom. marke Golf dizel.
119
132
Predrag.
Porodici Brankovi} iz Brloga odnjeta pu{ka 2 pi{tolja i 5.000 DM, neutvr|ena koli~ina
novca te dve krave i teretno vozilo marke Zastava 5 t, crvene boje, osobni automobil marke
Golf 1600 dizel, kojeg trenuta~no upotrebljava i vozi Brakus Nenad iz Vrhovina.
Pilja Ilija inspektor iz Oto~ca, srpske nacionalnosti koji je izbjegao iz Oto~ca 9. ili 10.
mj. 1991. g. navedena grupa mu je oduzela osobni automobil marke Lada 1500,
automatsku pu{ku proizv. C. Zastava, koju je Pilja Ilija prilikom odlaènja iz Oto~ca uspio
odnjeti od SUP-a Oto~ac te lova~ku pu{ku neutvr|ene marke i pi{tolj marke Win~ester cal.
44, te neutvr|enu koli~inu novca, raspolaè sa podacima da mu je vozilo marke Lada
uni{teno.
Neutvr|enog dana osobi srpske nacionalnosti lugaru iz Petri} Polja, koji stanuje u
Dabru, a sad se trenuta~no nalazi u Vrhovinama, navedena grupa mu je oduzela 2 pu{ke tj.
lova~ku pu{ku i karabin, 1 pi{tolj i 1500 DM. Navedene stvari se nalaze kod Brakus Nedeljka.
Neutvr|enog dana i vremena tokom 8., 9. i 10. mj. 1991. u mjestu zv. Drenov Klanac
navedena grupa otu|ila vi{e goveda i sitne stoke, koju je prevezla u Beograd preko Gruji}
Rade i prodala.
Tako|er su u tom mjestu ubili dvije starije ène od kojih je jedna srpske nacionalnosti. U
akcijama u Drenovu Klancu poginuo je jedan gardist tj. srpski dobrovoljac za kojeg se
pretpostavlja da ga je ubila navedena grupa.
Neutvr|enog dana i vremena tokom 6. i 7. mj. 1991. g. je uhapsila penzionisanog
instruktora zv. Gene iz Korenice kojega je dràla zatvorenog u lova~kom domu u
Vrhovinama a od tada mu se gubi svaki trag te se pretpostavlja da je isti likvidiran.
Tako|er navedena grupa dràla je zatvorenog vi{e dana Marijan Du{ana, inspektora iz
SJB Korenice u Lova~kom domu u Vrhovinama tokom 8. mj. 1991. g. ...
133
Tako|er Ivan~evi} Du{ana, sudca iz Oto~ca, je dràla zatvorenog u Lova~kom domu u
Vrhovinama gdje su istog pretukli i otu|ili njegovu imovinu.
Po{to je grupa raspu{tena od MUP-a RSK od prije mjesec i pol dana ista nema stalno
sjedi{te i uglavnom se sastaju po gostionicama u Vrhovinama a pojedinci iz te grupe vr{e
samostalne akcije i likvidacije pojedinih osoba kako srpske tako i hrvatske nacionalnosti a
njihovu imovinu plja~ka i prodaje u mjestu Korenica i Vrhovine, a skoro svake nedelje neko
od ~lanova iz grupe odlazi u Beograd radi prodaje oplja~kanih stvari.
Komandir grupe Baklaji} Predrag obmanjuje grupu pri~om da ne primaju osobne dohotke
iz razloga toga {to je trenuta~no raskol izme|u Ministarstva UP-a i Vlade Republike SK i da
}e se ta situacija ubrzo srediti te da }e osobne dohotke kao i do sada primati.
Planer i organizator svih akcija su Bruji} Rade i Baklaji} Predrag a najve}i dio oplja~kanog
dobiva Bruji} Rade.
Informaciju podnio
pripadnik Jedinice za
spec. namjene Vrhovine
120
133
Kraj re~enice u izvorniku ne~itak.
43
1992., velja~a 21.
Beograd
Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici pro{irenog
Predsjedni{tva, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano
podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje
te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dràve
PREDSEDNI[TVO SFRJ
Br. sp 20.
21. 02. 1992. god. Milan Marti},
Beograd ministar unutra{njih poslova
Srpske Krajine, Knin
Obave{tavamo Vas da je potpredsednik Predsedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}, na osnovu
~lana 328. stav 5. Ustava SFRJ i ~lana 3. stav 2. Poslovnika o radu Predsedni{tva SFRJ, sazvao
sednicu Predsedni{tva SFRJ za ~etvrtak, 27. februara 1992. godine.
Za sednicu se predlaè slede}i
D N E V N I R E D:
1. Informacija o toku i realizaciji plana prihvatanja i angaòvanja mirovnih snaga UN u
Jugoslaviji,
2. Informacija o razmatranju Predloga za dono{enje Zakona o ostvarivanju prava naroda
na samoopredeljenje,
3. Razmatranje osnove ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dràve
Na sednicu u pro{irenom sastavu, pored ~lanova Predsedni{tva SFRJ pozvani su i:
dr Slobodan Gligorijevi}, Bogdana Glumac Levakov, Dragomir Raki}, Aleksandar
Mitrovi}, Petar Gra~anin, general pukovnik Blagoje Adì} i Milivoje Maksi},
Slobodan Milo{evi}, Aleksandar Bako~evi} i Radoman Boòvi},
dr Nikola Koljevi}, dr Biljana Plav{i}, mr Mom~ilo Kraji{nik i dr Radovan Karadì},
Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko Dàkula, Ilija Kon~arevi} i Goran
Hadì}.
Za prvu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Vam izve{taj generalnog sekretara UN od 15.
februara o.g. sa aneksima i Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti od 19. februara 1992.
godine.
134
Uvodne napomene povodom ove ta~ke dnevnog reda da}e ~lan Predsedni{tva SFRJ
i predsednik Dràvnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN dr Borisav Jovi}.
Za drugu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Mi{ljenje i sugestije potpisnika Konvencije o
Jugoslaviji povodom Nacrta zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje.
Predvi|eno je da se podnese i kra}e uvodno izlaganje.
121
134
Navedeni prilozi nisu na|eni uz izvornik.
Za tre}u ta~ku dnevnog reda dostavljamo materijal Osnovi ure|enja i funkcionisanja
Jugoslavije kao zajedni~ke dràve.
Sednica }e se odràti u Palati federacije, sala Beograd, sa po~etkom u 11 ~asova.
GENERALNI SEKRETAR
M.P.
135
An|elko Masli}, v.r.
KONVENCIJA O JUGOSLAVIJI
MI[LJENJA I SUGESTIJE POVODOM NACRTA ZAKONA O OSTVARIVANJU
PRAVA NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE
Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji, na sastanku odrànom 13. februara 1992. godine u
Beogradu, razmotrili su Predlog dono{enja zakona o ostvarivanju prava naroda na
samoopredjeljnje, sa Nacrtom zakona i predlogom da se donese po hitnom postupku i
utvrdili slede}a mi{ljenja i sugestije:
I NAÊLNO MI[LJENJE
Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji ocenili su da su u potpunosti prihvatljive intencije
predloènog Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje i smatraju da ovaj
zakonski projekat pruà neophodnu zakonsku osnovu za po~etak procesa mirnog,
demokratskog i legalnog re{enja dràvno-politi~ke krize u Jugoslaviji. Zato su podràli Nacrt
zakona, sa preporukom da se donese po hitnom postupku.
1
1
Samo se jedan u~esnik u
raspravi zaloìo da se Zakon donese u redovnoj proceduri
136
Potpisnici Konvencije posebno ocenjuju zna~ajnom nameru zakonodavca da se obezbedi
kontinuitet Jugoslavije kao dràve i me|unarodno-pravnog subjekta.
Pri utvr|ivanju afirmativnog stava prema predloènom zakonu, imalo se u vidu da se njim
principijelno i sasvim prihvatljivo reguli{u slede}a zna~ajna otvorena pitanja:
1. Postupak za obezbje|ivanje kontinuiteta jugoslovenske dràvne zajednice za sve one
republike i narode koji èle da nastave ìvot u zajedni~koj dràvi. U vezi s tim posebno je
prihvatljiv predlog, utvr|en i u Konvenciji o Jugoslaviji, koji polazi od toga da je za
konstituisanje nove Jugoslavije neophodno formirati ustavotvornu skup{tinu, pri ~emu se
predlaù razli~iti modaliteti njenog formiranja koja bi, pored ustava, donela neophodna
akta za demokratsku transformaciju Jugoslavije.
2. Uslovi i postupak pod kojima se moè priznati punova`no izraèna volja naroda o
ostvarenju nezavisne, samostalne i suverene dràve, pri ~emu se posebno podràva zakonska
intencija da je bitan uslov za ostvarivanje ovog segmenta prava naroda na samoopredeljenje
obavezno izja{njavanje na referendumu.
3. Osnovna pitanja u vezi sa imovinskim i teritorijalnim razgrani~enjem izme|u onih
republika koje }e nastaviti ìvot kao samostalne i suverene dràve i onih koji nastavljaju
kontinuitet jugoslovenske dràve.
122
135
Okrugli pe~at: Predsjedni{tvo SFRJ.
136
Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.
4. Utvr|ivanje prelaznog reìma koji omogu}uje nesmetano funkcionisanje dràvnih i
dru{tvenih (infrastrukturnih) sistema, ~iji je rad neophodan za normalno odvijanje ìvota i
demokratsku transformaciju dràvne zajednice.
5. Utvr|ivanje zakonske mogu}nosti da novonastale dràvne zajednice mogu u punoj meri
ostvariti svoje pravo na ujedinjenje, stvaranje razli~itih oblika integracija, povezivanja i
saradnje, na osnovu autenti~nih zajedni~kih interesa.
Potpisnici Konvencije podràvaju ovaj zakonski projekat posebno zato {to stvara uslove za
celovito re{enje aktuelne jugoslovenske dràvno-politi~ke krize.
II KONKRETNE SUGESTIJE
1. U raspravi je izneto pojedina~no zalaganje da se u ~lanu 1. Zakona pojasni pojam
narod, s obzirom da se u daljem tekstu pominju i gra|ani.
2. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se u ~lanu 2. Zakona i, konsekventno, u svim
drugim ~lanovima gde se pominje re~ narodi, dodaju re~i i gra|ani nacionalno opredjeljeni
kao Jugoslaveni.
Izneto je pojedina~no mi{ljenje da treba omogu}iti da i Romi na|u mesto u Ustavu
Jugoslavije, sa svim pravima kao i drugi narodi i narodnosti.
3. Jedan u~esnik u raspravi zaloìo se da se u ~lanu 3. kao i u celom tekstu Zakona bri{u
re~i nezavisne, suverene, a kao kvalifikativ ostavi jedino re~ samostalne dràve.
4. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 5. Zakona, iza poslednje re~i dràve
trebalo dodati re~i ako Republika Srbija sama ili sa drugim republikama èli da nastavi taj
kontinuitet ~ime bi joj se dalo pravo da, s obzirom da je ona 1918. unela u Jugoslaviju svoj
me|unarodno-pravni subjektivitet, nastavi kontinuitet Jugoslavije sama, ili sa drugim koji to
èle.
5. U vezi sa ~lanom 6. Zakona izneto je vi{e sugestija:
da se pravo izja{njavanja na referendumu utvrdi i za gra|ane na privremenom radu i
boravku u inostranstvu;
da se u ovom ~lanu, iza poslednje re~i referendumu, dodaju re~i: pod kvalifikovanom
kontrolom odgovaraju}ih organa dràve i me|unarodnom kontrolom;
da referendume koji su odràni ne treba priznati, jer su falsifikovani (nisu bili izraz volje
naroda) i da treba i}i na jugoslovenski referendum.
6. Vi{e u~esnika u raspravi istaklo je da ~lan 7. Zakona, kao i ~lanovi 10. i 11. u kojima se
reguli{e pitanje granica, nisu dore~eni, jer se u njima ne utvr|uje na~in izja{njavanja naroda
u krajinama (npr. naroda u Slavoniji: Hrvata, Ma|ara, onih iz me{ovitih brakova i dr.). Zato
su zahtevali da se u ~lanu 7. decidirano naglasi da pravo na samopredeljenje imaju i narodi u
krajinama i oblastima sa srpskim ìvljem koje su oslobo|ene.
U raspravi je izneto i vi{e predloga za preciziranje mehanizma referenduma, regulisanog
~lanom 7. Zakona, pre svega, kako bi se izbegla mogu}nost da svaka republika formuli{e
referendumska pitanja i druge uslove na na~in koji odgovara garnituri koja je trenutno na
vlasti.
U tom smislu, predlaè se da se ~lanu 7. dodaju novi stavovi, ili da se u Zakonu formuli{u
novi ~lanovi:
Izja{njavanje putem referenduma vr{i se o pitanju: Da li ste za ostanak u Jugoslaviji,
ili za otcepljenje od Jugoslavije? Odgovor moè da glasi: za ostanak u Jugoslaviji, ili za
otcepljenje od Jugoslavije;
123
Ako referendum o pitanju da li odre|eni narod èli da se ujedini sa drugim narodom
ili dràvom onda pitanje sadrì ime naroda ili dràve sa kojom treba da do|e do ujedinjenja,
a odgovor moè da bude: za ujedinjenje ili protiv ujedinjenja;
Referendum sprovode komisije sastavljene od podjednakog broja predstavnika pokreta
i politi~kih organizacija koji su za ostanak u Jugoslaviji i onih koji su za otcepljenje od
Jugoslavije.
Izneti su i pojedina~ni predlozi da se u ~lanu 7. stav 2. re~ kada zameni re~ju ako, kao
i da se iza poslednje re~i Jugoslaviji dodaju re~i: ili drugoj republici. Time bi se omogu}ilo
gra|anima srpskih krajina i Bosne i Hercegovine da se, ukoliko ne bude Jugoslavije, priklju~e
nekoj drugoj republici, ili, pak, da sami osnuju republiku.
7. Predloèno je da se u ~lanu 8. Zakona predvidi 2/3 ve}ina kao uslov za otcepljenje od
Jugoslavije. U vezi s tim, predloèno je da se ovaj ~lan dopuni slede}im re~ima: Rezultati
izbora su pravosna`ni, ukoliko u vi{enacionalnoj republici, svaki od konstitutivnih naroda
dobije dvotre}insku ve}inu ili ukupno dvotre}insku ve}inu.
8. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da geopoliti~ki i strate{ki kriterijum prilikom
teritorijalnog razgrani~enja, a koji su utvr|eni u ~lanu 8. Zakona, ne spadaju u ovu materiju,
s obzirom da me|unarodno pravo, kao faktore relevantne za utvr|ivanje granica, poznaje
samo etni~ki, istorijski, nacionalno-pravni i me|unarodni.
9. U pogledu na~ina imovinskog razgrani~enja (deobnog bilansa), predloènog u ~lanu 12.
Zakona, iznete su dve sugestije:
da ovaj ~lan ne bi trebalo prihvatiti u predloènoj formulaciji, s obzirom da onaj ko kr{i
neki ugovor mora da snosi posledice; shodno tome, republike koje su jednostrano prekr{ile
jugoslovenski ugovor (Ustav), moraju u bilansu imovinskog razgrani~enja da snose odre|enje
posledice;
da se u ~lanu 12. unese nov stav, kojim bi se, radi pravilnog imovinskog razgrani~enja,
naloìlo evidentiranje onoga {to je svaka republika doprinela Jugoslaviji, od 1918, odnosno
1945. godine, do danas. Pri tome mora se uzeti u obzir pomo} koju su u ovom periodu
dobijale nerazvijene republike, pogodnosti koje su imale druge republike usled dogovorne
ekonomije i sl.
10. Predloèno je da se u ~lanu 14. Zakona bri{e izraz materijalna prava i zameni izrazom
imovinska prava, s obzirom da je to jedino pravno validno.
11. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 16. Zakona trebalo zadràti dosada{nje
ustavno iskazivanje dràvljanstva (dvojno: jugoslovensko i republi~ko).
12. Iznet je pojedina~ni predlog da se u Zakon ugradi stav da }e se svi sporovi u vezi sa
teritorijalnim i imovinskim razgrani~enjem, a koji su regulisani u ~lanovima 11, 12, 13, 14,
15. i 27. Zakona, re{avati pre sticanja nezavisnosti onih jugoslovenskih republika koje su se
otcepile. Tako|e, to pitanje ne bi trebalo da re{ava nikakva arbitra`na komisija.
13. U vezi sa uslovima za priznavanje, od strane Jugoslavije republika koje su se otcepile,
kao nezavisnih, suverenih i samostalnih dràva koji su regulisani u ~lanu 17. Zakona
iznete su ~etiri sugestije:
s obzirom da je re~ o secesiji, koja sama po sebi nije pravna kategorija ve} fakti~ki ~in,
te je treba nazvati pravim imenom pobuna protiv legalnih organa dràve, ne moè biti re~i
ni o kakvom reciprocitetu, jer delovi ne mogu diktirati uslove celini (Jugoslaviji). U tom
kontekstu treba preformulisati ovaj ~lan, ali i ceo Zakon;
u ovom ~lanu, posle 2. ta~ke, treba dodati nov tekst, koji glasi: na principu potpunog
reciprociteta;
124
ta~ku 4. ovog ~lana dopuniti slede}im re~ima: kao i garanciju da ne}e na svojoj teritoriji
dozvoliti deponovanje nuklearnog otpada;
~lan jo{ dopuniti slede}im re~ima: Garancije iz ta~aka 1, 2, 3. i 4. su u pismenoj formi,
a ti potpisi se deponuju kod Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama.
14. Potpisnici Konvencije su posebno razmotrili argumente za predloèna re{enja o
ustavotvornoj skup{tini, utvr|ena u ~lanovima 19, 20. i 23. Nacrta zakona i alternativama na
njih.
Ve}ina u~esnika u raspravi smatra da za re{enja predloèna u alternativama na ~lanove 19,
20. i 23. ima mnogo vi{e argumenata nego za predloèna osnovna re{enja, pre svega, radi toga
{to bi se, polaze}i od postoje}ih dràvnih struktura, bolje sa~uvao kontinuitet i
me|unarodno-pravni subjektivitet Jugoslavije i {to bi se postiglo brè konstituisanje nove
jugoslovenske dràvne zajednice.
Me|utim, skoro svi u~esnici u raspravi zaloìli su se da se u pogledu sastava ustavotvorne
skup{tine izvr{i dopuna predloènog alternativnog re{enja. U vezi s tim predlagano je:
da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e na taj na~in {to bi se postoje}a Skup{tina SFRJ
dopunila predstavnicima politi~kih stranaka i pokreta;
da za ustavotvornu skup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u nju
upute i gra|ani srpskih krajina, radi ~ega u Zakon treba uneti odgovaraju}u formulaciju. Jer,
ukoliko oni ne u|u u ustavotvornu skup{tinu, bar kao posmatra~i, bi}e uzaludan referendum
o formiranju Republike Srpska Krajina i o njenom ostanku u Jugoslaviji;
da se omogu}i svim narodima koji to èle da u|u u ustavotvornu skup{tinu; da u nju
u|u gra|ani koji su se nacionalno izjasnili kao Jugosloveni; da se ustavotvorna skup{tina bira
sa podru~ja koja su navedena u priloènoj mapi; da opozicione partije u Bosni i Hercegovini
predloè 50 Muslimana u ustavotvornu skup{tinu i sl.;
da se u Zakonu doda nov ~lan kojim bi se predvidela formalno-pravna savetodavna
uloga Konvencije o Jugoslaviji u ustavotvornoj skup{tini, tj. da u nju u|u predstavnici
stranaka potpisnika Konvencije;
da se prihvati alternativa na ~lanove 19-20., tako da glasi: Radi preure|ivanja
jugoslovenske dràve na demokratskim osnovama, Skup{tina SFRJ reogranizova}e se u
ustavotvornu skup{tinu Jugoslavije, koju }e sa~injavati delegati Saveznog ve}a i Ve}a naroda
onih republika i pokrajina ~iji se narodi nisu izjasnili za stvaranje nezavisne, suverene i
samostalne dràve u smislu ~lana 6. ovog zakona, kao i po 40 predstavnika naroda koji su se
u smislu ~lana 7. ovog zakona izjasnili da èle da ìve u Jugoslaviji;
da se u poslednjem redu, iza re~i Jugoslavije dodaju slede}e re~i: U broju od 40
predstavnika naroda moraju biti zastupljene politi~ke stranke koje imaju poslanike u
skup{tini republike i organizacije koje predstavljaju gra|ane nacionalno opredeljenje kao
Jugosloveni.
Iznet je predlog da ~lanove 19. i 20. treba preurediti tako da je jasno da se oni narodi koji
ostaju u Jugoslaviji ne moraju izja{njavati na referendumu.
Predloèno je, tako|e, da sada{nja Skup{tina SFRJ, pre nego {to se pretvori u
ustavotvornu, posebnom odlukom skine sa spiska sve delegate secesioniste i petokolona{e.
Posebnu pa`nju i podr{ku potpisnika Konvencije izazvao je predlog da se u Predlog
zakona, pre nego {to bude usvojen, doda Alternativa 2. u kojoj bi se predvidelo da skup{tine
pojedinih republika sa~ine nacrt novog ustava i dostave ga Skup{tini SFRJ, koja bi ga usvojila
i na osnovu njega raspisala vi{estrana~ke izbore. Ovakvo re{enje je posebno zna~ajno, s
obzirom na aktuelni dogovor republika Srbije i Crne Gore da se pristupi obrazovanju
zajedni~ke dràve, a i ina~e, to pravo imaju republi~ke skup{tine po ~lanu 399. Ustava SFRJ.
125
Nekoliko u~esnika u raspravi zaloìlo se da se zadrì osnovno re{enje ~lanova 19, 20. i 23.
Nacrta zakona.
15. Vi{e u~esnika u raspravi zaloìlo se da se, u vezi sa materijom regulisanom ~lanom 22.
u Zakon ugradi stav da se narodi koji su odràli kontinuitet Jugoslavije plebiscitarno
izja{njavaju o prijemu novih naroda u Jugoslaviju. Predloèno je, tako|e, da se novoj
vi{estrana~koj skup{tini prepusti da propi{e stroge kriterijume o tome ko moè ponovo da
u|e u Jugoslaviju.
Iznet je i predlog da se ~lan 22. bri{e.
Nasuprot ovim mi{ljenjima, jedan broj u~esnika u raspravi zaloìo se za sada{nju
formulaciju ~lana 22. tj. da Jugoslavija ostane otvorena za one narode koji su prevareni.
16. Predloèno je da ~lan 23. glasi: Ustavotvorna skup{tina nastavlja sa radom do
konstituisanja Skup{tine Jugoslavije na vi{estrana~kim osnovama.
17. Iznet je pojedina~ni predlog da se ~lan 24. Nacrta zameni slede}im tekstom: Do
dono{enja novog ustava, ustavotvorna skup{tina imenuje privremenu vladu i privremeno
predsedni{tvo Jugoslavije, koji rade do vi{estrana~kih izbora i uspostavljanja vi{estrana~ke
skup{tine Jugoslavije.
18. Izneti su i predlozi da se ~lan 26. Nacrta zakona dopuni zahtevom da se Jugoslovenska
narodna armija transformi{e u saveznu armiju, kao i da se u JNA zakonom zabrani i
strana~ko organizovanje.
19. Predloèno je, da se u ~lanu 27 Nacrta zakona izostavi re{enje prema kome sporove
oko privatne svojine, slu~aju otcepljenja pojedinih republika, re{ava arbitraà, ve} da to
pitanje treba re{iti deobnim bilansom. Preporu~eno je da se pri formulisanju ovog ~lana
konsultuju stru~njaci za me|unarodno privatno pravo.
20. predloèno je da se u Zakon unese za{titna odredba koja bi glasila: Ukoliko primena
ovog zakona proizvede nacionalne sukobe, obustavlja se (odlaè se) za {est meseci (godinu
dana).
*
* *
Potpisnici Konvencije odlu~ili su, na predlog Koordinacionog tela Konvencije, da od
Skup{tine SFRJ zatraè da Zakon o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje usvoji po
hitnom postupku do kraja februara 1992. godine, a da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e
u roku od 30 dana.
Potpisnici Konvencije ocenili su da je neophodno, pored izri~ite podr{ke predloènom
zakonu, da u~esnici potpisnici Konvencije o Jugoslaviji nastave svoju politi~ku aktivnost i
saradnju, kako u procesu obrazovanja ustavotvorne skup{tine i njegog rada, tako i u postupku
konstituisanja jugoslovenske dràvne zajednice koja }e se transformisati na demokratskim
osnovama.
Beograd, 17. II. 1992. god.
OSNOVE URE\ENJA I FUNKCIONISANJA JUGOSLAVIJE
KAO ZAJEDNI^KE DR@AVE
Zajedni~ka dràva obezbe|uje kontinuitet Jugoslavije i ima svoje simbole (zastavu
jugoslovensku trobojku, himnu Hej Sloveni, grb koji bi se utvrdio ustavnim zakonom).
126
Zajedni~ka dràva i njene ~lanice su republike.
Glavni grad zajedni~ke dràve je Beograd.
I NAÊLA ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Ravnopravnost republika i ravnopravnost gra|ana.
2. Dobrovoljnost statusa ~lanice zajedni~ke dràve, zasnovane na pravu na
samoopredjeljenje.
3. Otvorenost za pristupanje drugih republika i uklju~ivanje u {ire asocijacije i zajednice.
4. Teritorijalni integritet zajedni~ke dràve i republika.
5. Garancije univerzalnih prava i sloboda, usvojenih me|unarodnim konvencijama o
ljudskim pravima i slobodama.
6. Vladavina prava, podela vlasti i vi{estrana~ka parlamentarna demokratija.
7. Jedinstveno trì{te (samostalnost privrednih subjekata, slobodno kretanje roba, rada,
ljudi, informacija, usluga i kapitala).
8. Samostalnost organizacije vlasti u republikama.
II NADLE@NOST ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Ljudske slobode i prava koja se ti~u ravnopravnosti gra|ana u zajedni~koj dràvi (za{tita
prava nacionalnih i etni~kih grupa je u nadle`nosti republika).
2. Monetarni, bankarski, devizni, spoljnotrgovinski i carinski sistem; sistem ekonomskih
odnosa sa inostranstvom; osnove poreskog sistema; funkcionisanje i razvoj tehni~ko-
tehnolo{kih sistema; osnove socijalnog i radnog zakonodavstva i osnova ekolo{ke za{tite.
3. Spoljna politika, me|unarodni odnosi, me|unarodno predstavljanje u okviru
nadle`nosti zajedni~ke dràve. (Republika ~lanica ima prava u spoljnoj politici,
me|unarodnim odnosima, me|unarodnom predstavljanju u granicama svojih nadle`nosti).
4. Odbrana zemlje i sistem bezbednosti.
III ORGANI ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Skup{tina
Zakonodavno telo ~ine dva doma:
Ve}e republika sastavljeno od jednakog broja poslanika izabranih u svakoj republici
odlukom skup{tine republike.
Ve}e gra|ana sastavljeno od poslanika izabranih na neposrednim izborima u
republikama po principu jedan poslanik na 65 hiljada bira~a, s tim {to iz jedne republike ne
moè biti manje od 30 poslanika.
Zakonodavno telo odlu~uje ve}inom glasova u svakom domu. Nadle`nosti ve}a odre|uju
se u skladu sa ostvarivanjem na~ela ravnopravnosti republika i ravnopravnosti gra|ana.
Ve}e republika odlu~uje o pitanjima koja se odnose na ravnopravnost republika. Ono
moè raspravljati o svakom pitanju koje oceni zna~ajnim sa stanovi{ta ravnopravnosti
republika.
Ve}e gra|ana odlu~uje o pitanjima koja se odnose na jedinstvene interese zajedni~ke
dràve.
O dono{enju novog Ustava i promjeni Ustava, Skup{tina odlu~uje dvodomno uz
saglasnost skup{tina republika.
127
2. Predsednik republike
Predsednik republike predstavlja zajedni~ku dràvu. Predsednika bira Skup{tina na predlog
republike, po utvr|enom redosledu republika.
3. Vlada
Izvr{na vlast i vo|enje politike pripadaju vladi.
Mandatara predlaè predsednik republike, a ~lanove Vlade mandatar (predsednik
republike i predsednik vlade ne mogu biti iz iste republike).
Mandatara i ~lanove vlade bira i razre{ava Skup{tina.
4. Ustavni sud
Ustavni sud {titi ustavnosti i zakonitost zajedni~ke dràve.
5. Savezni sud
Sudsku vlast, kao drugostepenu, u pitanjima koja se odre|uju zakonima, propisima i
drugim aktima zajedni~ke dràve vr{i Savezni sud.
Predsednik Skup{tine Republike Crne Gore i predsednik Narodne skup{tine Republike
Srbije dostavi}e ove Osnove ustavnim komisijama Skup{tine Republike Crne Gore i Narodne
skup{tine Republike Srbije koje }e, imaju}i u vidu da su Skup{tina Republike Crne Gore i
Narodna skup{tina Republike Srbije usvojile Beogradsku inicijativu i Osnove za ure|enje
odnosa u Jugoslaviji, pristupiti izradi nacrta Ustava zajedni~ke dràve, koji }e biti podnet na
usvajanje Skup{tini Republike Crne Gore i narodnoj skup{tini Republike Srbije, i upu}en na
dalju proceduru.
U tim aktivnostima bi}e nastavljene politi~ke konsultacije dveju delegacija.
44
1992., velja~a 21.
Udbina
Izvje{}e Stanice milicija Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju
preostalih Hrvata u Podlapa~i
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutra{njih poslova Krajine
Stanica javne bezbednosti Korenica
Odelenje stanice milicije Udbina
Udbina 21. 02. 1992. godine
I Z V J E [ T A J
Dana 21. 02. 1992. g. u 15,00 sati prijavljeno je od strane Vojne Policije ovoj stanici milicije
za prisilno oduzimanje 600 DM od strane nepoznatih osoba.
128
Dolaskom na lice mjesta ustanovljeno je da je predmetnom Paun Josi sin Grge ro|. 16. 05.
1938. u Podlapa~i gdje i stanuje Podlapa~a br. 18, prisilno od strane 3 nepoznate osobe
oduzeto 600 DM.
Prema izjavi navedenog Paun Jose oduzimanje su izvr{ile 3 nepoznate osobe (dana 16. 02.
1992. oko 16,00 sati).
Prema opisu dvije osobe su mla|ih godina dok je jedna osoba starija negdje oko 50-60
godina.
Isti su bili drski, a prethodno su od predmetnog oduzeli traktor koji su vratili nakon {to je isti
dao 600 DM.
Izvje{taj se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.
Izvje{taj podnio:
Milicionar
Sedlan Nenad, v.r.
45
1992., velja~a 24.
Knin
Z A P I S N I K
sa 27. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 24. 2. 1992. godine u zgradi op{tine,
soba br. 51
Sjednici su prisustvovali Prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi Vlade Vaso Leàji},
Drago Jaramaz, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Petar [tikovac, Slavko Oègovi}
i na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Leàji}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, Prvi ministar je
predloìo dopunu dnevnog reda koji su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, te predlaè
kao prvu ta~ku Informaciju o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta
novih ~injenica.
Jednoglasno je usvojen slijede}i
D n e v n i r e d
1. Informacija o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injenica.
2. Razmatranje predloga Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima.
3. Razmatranje predloga Zakona o pe~atu dràvnih i drugih organa.
4. Razmatranje predloga Zakona o socijalnoj za{titi i obezbe|ivanju socijalne sigurnosti
gra|ana.
129
5. Razmatranje predloga Zakona o prevozu u putnom saobra}aju.
6. Razmatranje predloga Zakona o dràvljanstvu.
7. Razmatranje predloga Zakona o li~noj karti.
8. Razmatranje predloga Zakona o politi~kim organizacijama.
9. Razmatranje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi.
10. Razmatranje predloga Zakona o izboru poslanika u Skup{tini Republike Srpska
Krajina.
11. Razmatranje predloga Zakona o izbornim jedinicama.
12. Razmatranje predloga Zakona o elektroprivredi.
13. Razmatranje predloga Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Krajina petrol.
14. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Krajinapetrol.
15. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih
poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991.
godini.
16. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.
17. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog
osiguranja.
18. Dono{enje Odluke o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija.
19. Dono{enje Odluke o naknadama i nagradama sudija porotnika.
20. Dono{enje Uredbe o kancelarijskom poslovanju.
21. Dono{enje Uredbe o stalnim sudskim tuma~ima.
22. Dono{enje Uredbe o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima na
teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.
23. Zaklju~ivanje op{teg kolektivnog ugovora.
24. Dono{enje rje{enja o imenovanju Upravnog odbora fonda zdravstvene za{tite i
zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.
25. Dono{enje rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog
èljezni~kog transportnog preduze}a.
26. Davanje ovla{}enja za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade Op{tinskog
suda u Kninu.
27. Dono{enje Odluke o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti od
naknade za ministre.
Risto Matkovi} ukratko je informisao Vladu o sastanku sa ministrom financija gdje je
konstatovano da su neke op{tine obustavile upla}ivanje u Budèt Krajine i koji se sada svodi
na Budèt op{tine Knin i Dvor na Uni, a traè novac za potrebe pravosu|a, {kolstva, zdravstva
itd. Predlaè da se ovlasti ministar financija da obavijesti op{tine o tome da je Vlada zauzela
stav, te da }e obustaviti isplate za dru{tvene djelatnosti, koje se financiraju iz Budèta Krajine,
onim op{tinama koje ne upla}uju sredstva u budèt.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU:
Ad. 1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je dobio
kopiju pisma koje je Vlada Republike Hrvatske 21. 2. 1992. godine uputila Ujedinjenim
nacijama. Tekst tog pisma sadrì konkretizaciju provo|enja mirovnog plana i Vlada
Republike Hrvatske, prihva}aju}i u cjelini plan mirovne operacije, konstatuje da su
130
me|unarodnim priznanjem Republike Hrvatske bitno izmijenjene okolnosti, u kojima se
priprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Republiku Hrvatsku. Iz pisma je
evidentno da Vlada Republike Hrvatske traì zaklju~enje specijalnog sporazuma izme|u
predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske koji }e precizno odrediti odnos
snaga izme|u jedinica mirovnih snaga i vlasti Republike Hrvatske. Radi koordiniranja i
pra}enja aktivnosti vezanih za mirovnu operaciju Vlada Republike Hrvatske osnovala je
me|uresorsku grupu Vlade i ured Vlade za mirovne operacije.
Risto Matkovi} isti~e da je ovo pismo razmatrano u sastavu primjene Vensovog plana, i
dodaje da su usvojeni zahtjevi na{e Vlade, jer se prema zadnjoj rezoluciji Ujedinjenih nacija
za{ti}ena podru~ja spominju kao dijelovi Jugoslavije. Zatim se vi{e ne spominju mirovne
snage ve} snage za{tite, to zna~i da se sada Republika Srpska Krajina vi{e ne tretira kao agresor
ve} se tretira Republika Hrvatska, jer su snage za{tite na tim podru~jima.
Dalje, kaè da o eventualnom produènju boravka mirovnih snaga ne}e odlu~ivati strane
na ~ijem su teritoriju te jedinice raspore|ene, ve} }e odlu~iti Savjet bezbjednosti.
Zatim je Risto Matkovi} predloìo da se komentar na ovo pismo pro~ita na radiju, koje
glasi: Vensov plan Hrvatska usvaja bez rezerve kao i polazne osnove o primjeni tog plana, {to
se vidi u postupku razmje{taja mirovnih snaga, te Hrvatska vlada planira slijede}e:
1. Hrvatska je me|unarodno priznata u avnojevskim granicama. Akcija mirovnih snaga
shvata se kao prelazni period do uspostavljanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
2. Republika Hrvatska se poziva na avnojevske granice i mi{ljenje arbitra`ne komisije
Evropske zajednice prema kome se te granice smatraju dràvnim po me|unarodnom pravu,
a srpski narod ostaje trajno nacionalna manjina. Denominacija Jugoslavije i razgrani~enje
me|unarodnih prava i obaveza, a provodi se zaklju~enje specijalnog ugovora izme|u
predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske kojim }e se urediti njihov
me|usobni odnos. U tom cilju osnovana je resorska grupa Vlade Hrvatske.
Razmje{taje snaga Ujedinjenih nacija, policijskih i vojnih, u skladu je sa na~elom jedinstva
teritorije i vlasti. Upravna, sudska, policijska i monetarna vlast uspostavljaju se u skladu s
propisima Hrvatske. Potpunu demilitarizaciju i povratak raseljenih lica kao i granice
za{ti}enih podru~ja, zajedno sa mirovnim snagama, utvr|uje Republika Hrvatska.
Zatim je Risto Matkovi} istakao da stavovi Hrvatske Vlade mogu na}i upori{te u
Vensovom planu, po onoj verziji koja nam je nametana da je bezuslovno prihvatimo.
Nedostatak ove verzije Vensovog plana jeste {to sadrì niz uop{tenih i vi{ezna~nih konstatacija
koje se mogu tuma~iti kako kome odgovara, a prevlada}e tuma~enje onoga ko bude imao ja~e
polazne pozicije. Stoga je za~u|uju}e za{to se od Vlade Krajine zahtijevalo da ne traì
konkretizaciju spornih odredbi i garancije vitalnih interesa naroda Krajine.
Sad je svakome jasno da nije bilo nikakvih alternativa za mir ili rat i da je forsiranje te
alternative bitno utjecalo da Hrvatska ja~a pozicije, u razradi svoje strategije, {to je i u~inila.
A Vlada Republike Srpske Krajine napada se svim sredstvima samo zato {to je traìla dodatne
garancije koje bi omogu}ile da srpski narod ne izgubi ono {to je pravednom borbom stekao.
Energi~no i uporno smo isticali da spominjanje Krajine kao dijela Hrvatske u Vensovom
planu otvara {irom vrata uspostavljanju hrvatskog pravnog poretka na podru~ju Krajine. U
tom smo, naàlost, imali vi{e razumijevanja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija nego
od strane nekih jugoslovenskih ili srpskih politi~ara. To {to smo isklju~ivo naporima
Republike Srpska Krajina uspjeli da dobijemo dodatne garancije dokaz je ispravnosti na{eg
stava. To je dokaz da nismo bili za podjele, niti smo se borili za vlast, nego smo ispunjavali
obaveze prema srpskom narodu u Krajini. Zatim dalje navodi da }e o duìni trajanja
131
angaòvanja mirovnih snaga odlu~iti isklju~ivo Savjet bezbjednosti ~ime je isklju~ena
Hrvatska kao mogu}i faktor ograni~avanja njihovog angaòvanja, te je zna~ajna garancija da
}emo uspjeti da ostvarimo na{e legalne i legitimne interese, legalno i legitimno pravo za
samoopredjeljenje srpskog naroda. Vlada Republike Srpska Krajina }e se u tom cilju i dalje
maksimalo angaòvati na razradi prakti~nih poteza kojima }e se to ostvariti sa krajnjim ciljem
da se rukovodstvo, organi i institucije Krajine na|u u ulozi punopravnih pregovara~a ma u
kom se okviru rje{avala politi~ka kriza Jugoslavije. A oni koji su toliko energije utro{ili na
napade na Vladu Krajine i na rukovodstvo, tu energiju mogli su bolje iskoristiti u korist
srpskog naroda. Vlada Republike Srpske Krajine }e i dalje istrajati u borbi za Krajinu, na
jedinstvu srpskog naroda, na prevazilaènju nesuglasica i sukoba koji nam sada mogu samo
na{koditi, uz napomenu, da se ba{ u ovom politi~kom trenutku potvrdilo staro pravilo da se
sve istine mogu jasno opaziti, ali ih ne mogu opaziti svi, zbog predrasuda.
Slavko Oègovi} predlaè da se konkretno i jasno istakne {ta je dobiveno ne prihva}anjem
Vensovog plana.
Risto Matkovi} kaè da bi to trebalo objasniti u razgovoru na radiju.
Jednoglasno je dogovoreno da se komentar na ovo pismo pro~ita u sredstvima javnog
informisanja.
Ta~ka 1. prilaè se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
137
Ad. 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon
ima nekih specifi~nosti, a cilj je da se izbjegnu neke gre{ke iz sistema samoupravljanja. Sadrì
platne razrede sa koeficijentima od 1 do 15.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima u dràvnim organima.
Ad. 3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj zakon
predvi|a sadràj pe~ata dràvnih i drugih organa.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o pe~atu dràvnih i drugih organa.
Ad. 4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bo{ko Popac, pomo}nik ministra zdravlja
i socijalne za{tite i istakao da je ovaj zakon adekvatan zakonu Republike Srbije. Jedini je u
~lanu 11. ovog zakona izmjenjen u odnosu na zakon Republike Srbije, a odnosi se na visinu
ostvarivanja materijalne pomo}i korisnicima socijalne za{tite.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o socijalnoj za{titi i obezbje|ivanju socijalne sigurnosti
gra|ana.
Isti se prilaè zapisniku pod 4 / i ~ini njegov sastavni dio.
132
137
Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.
Ad. 5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovaj zakon
ra|en po uzoru na zakon Republike Srbije, a prihva}a sistem prijave i omogu}ava slobodnu
konkurenciju za privatnike.
Za diskusiju se nije niko javio te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o prevozu u putnom saobra}aju.
Ad/6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da po ovom
zakonu gra|ani Republike Srpska Krajina zadràvaju dràvljanstvo Jugoslavije.
Jednoglasno je donesen Zakon o dràvljanstvu.
Ad/7.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istako da }e se u praksi
pojaviti brojni tehni~ki problemi, jer predstoji realizacija izrade novih li~nih karata.
Jednoglasno je donesen Zakon o li~noj karti.
Ad/ 8.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon
reguli{e osnivanje, registraciju i rad politi~kih stranaka.
Jednoglasno je donesen Zakon o politi~kim organizacijama.
Ad/9.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} istakao da je ovim
Zakonom centralizovan rad organa uprave, a predvi|a se i na~in izbora odbornika u skup{tine
op{tina.
Jednoglasno je donesen Zakon o lokalnoj samoupravi.
Ad/10.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom prihva}en
predsjedni~ki sistem, gdje se odlu~uje o svakom ~ovjeku pojedina~no.
Jednoglasno je donesen Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpska Krajina.
Ad/11.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovim Zakonom odre|uju
naselja koja obuhvataju pojedine izborne jedinice.
133
Jednoglasno je donesen Zakon o izbornim jedinicama.
Ad/ 12.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da je ovaj Zakon
ra|en po uzoru na Zakon o elektroprivredi Republike Srbije. Predlaè da se izbri{e u ~lanu
68. stav 2., jer se ne uklapa u na{u djelatnost, te je to jedina izmjena koju predlaè.
Jednoglasno je donesen Zakon o elektroprivredi.
Ad/13.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}, te kaè da zbog
postoje}ih benzinskih stanica na prostoru Republike Srpska Krajina, koje su poslovale u
sastavu biv{e IN-e ima uslova za osnivanje ovog javnog preduze}a. Zatim predlaè izmjenu
~lana 6. ovog Zakona, u tom smislu da Vlada imenuje pet ~lanova, i izmjenu ~lana 8. da
Upravni odbor bira i razrje{ava svog predsjednika.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona u tekstu kako je predloèn stavlja na
glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a Krajina-petrol.
Ad/14.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje
rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduzeà Krajina-petrol.
Predlaè dva kandidata Slobodana Ron~evi}a direktora P.Z. \evrske i Veljka Popovi}a
podpredsjednika Izvr{nog vije}a SO Knin.
Vuka{in Babi} predlaè imenovanje Veljka Popovi}a.
Drugih predloga nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Veljka Popovi}a za v.d. direktora Javnog
preduze}a Krajina-petrol.
Isto se prilaè zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 15.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko
javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poreza
i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godini.
Ad// 16.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.
Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.
Ad/17.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je predvi|eno
da Republi~ki fond ima dvije podru~ne slu`be. Jednu u Dvoru i jednu u Kninu, a svaka
op{tina bi imala ispostave.
134
Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog
osiguranja.
Ad/18.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se radi o
specifi~nom vidu posla a naknade su predvi|ene i od ranije.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih
funkcija.
Ad/19.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovom
odlukom predvi|ene minimalne naknade za sudije porotnike.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i nagradama sudija porotnika.
Ad/20.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ova Uredba
sadrì tehni~ke propise o kancelarijskom poslovanju.
Jednoglasno je donesena Uredba o kancelarijskom poslovanju.
Ad/21.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je tako|er Risto Matkovi}.
Jednoglasno je donesena Uredba o stalnim sudskim tuma~ima.
Ista se prilaè zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio
Ad/22.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da se ovom
Uredbom moè odrediti da se radi, u ratnim uslovima, preko 48 sati u sedmici prema potrebi.
Vuka{in Babi} kaè da }e u praksi vjerovatno biti prigovora od strane radnika jer su mnogi
na frontu.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena uredba o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim
subjektima na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.
Ad/23.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da }e se praznine
u regulisanju radnih odnosa regulisati op{tim kolektivnim ugovorom.
Predlaè da Vlada pristupi akciji potpisivanja kolektivnog ugovora, s tim da se preduzmu
aktivnosti na osnivanju privredne komore i sindikata Krajine.
135
Za diskusiju se nije nitko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se zaklju~i op{ti kolektivni ugovor.
Ad/24.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se u
Upravni odbor Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja, iz reda osiguranika
imenuju: Popac Bo{ko, Bjedov Drago iz Knina, Vignjevi} \uro iz Obrovca, [kori} Branko
iz Benkovca, Ra{eta Gavre iz Donjeg Lapca, Orlovi} \uro iz Korenice, Bili} Pajo iz Gline,
Cari} Simo iz Dvora, Kosti} dr [piro iz Petrinje, i Marjanovi} dr Milorad iz Slunja; a iz reda
zdravstvenih radnika Koroloja Slavka Knin, Jejina Goran Knin, Miljevi} dr Milutin Glina,
Dàkula \uro Vrginmost, Ugarkovi} dr Tomislav Gra~ac, Vojvodi} dr Emilija
Benkovac i Ka~ar dr Savo Kostajnica.
Primjedbi ni drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Fonda zdravstvene
za{tite i zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.
Ad. 25/
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se u
Upravni odbor Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a imenuju: Kesi} Nikola, Savi}
Tode, Popac Bo{ko, [egan Gojko i Vukmirovi} Rajko.
Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora
Javnog èljezni~kog transportnog preduze}a.
Ad. 26/
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Predloèno je da se
ovla{}enje za potpisivanje ugovora dade ministru za upravu i pravosu|e, Risti Matkovi}u.
Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se dade ovla{}enje za potpisivanje ugovora za adaptaciju
potkrovlja zgrade op{tinskog suda u Kninu Risti Matkovi}u.
Ad. 27/
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i predlaè dono{enje ove
Odluke.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti
od naknade za ministre.
ZAPISNIÂR PRVI MINISTAR VLADE
Borka Lali} Risto Matkovi}
136
HR-DAZD, Vlada RSK
46
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Izlaganje Mile Paspalja na sjednici Skup{tine RSK u Borovu Selu
B O R O V O S E L O
26. februara 1992.
I Z L A G A N J E
138
na sednici Skup{tine Republike Srpske Krajine
139
Po{tovani poslanici,
Skup{tina Republike Srpska Krajina koju sa~injavaju poslanici tri skup{tine na{ih
autonomnih oblasti zapo~inje svoj dana{nji rad najzna~ajnijim zadatkom koji u ovom
trenutku stoji pred njom i narodom koji nas je birao za svoje predstavnike utvr|ivanjem
obaveza svih organa i institucija u Republici na realizaciji Plana Mirovne operacije
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Samo pre nekoliko dana u skup{tinama na{ih oblasti
raspravljali smo o prihvatanju mirovnog plana, davali mu podr{ku, uz odre|ene sumnje u to
da li }e ga Savet bezbednosti usvojiti. Dilema vi{e nema. Mirovna operacija u Jugoslaviji
prakti~no je otpo~ela.
Savet bezbednosti UN, 21. februara ove godine jednoglasno je doneo Odluku da se u na{u
zemlju uputi vojni kontigent od oko 14.000 ljudi radi o~uvanja primirja i za{tite srpskog
naroda na podru~jima na kojima se do ju~e vodio rat. Gra|ani Republike primili su ovu
odluku s velikim odobravanjem, sa uverenjem da }e se na ovim prostorima obustaviti rat,
nove ljudske `rtve i materijalna razaranja. To je u ovim danima najve}i doprinos svetske
organizacije u~vr{}enju mira u Jugoslaviji i stvaranju uslova da se u miru politi~kim
sredstvima iznadje izlaz iz jugoslovenske krize.
Verujem da izraàvam uverenje i ose}anja svih prisutnih ako sa ovog mesta izrazim du`nu
zahvalnost zemljama ~lanicama Saveta bezbednosti, Generalnom sekretaru OUN, gospodinu
Butrosu Galiju i njegovom prethodniku, gospodinu Peresu de Kueljaru, li~nom izaslaniku
Generalnog sekretara gospodinu Sajrusu Vensu, podsekretaru UN gospodinu Marku
Guldingu, i svim drugim funkcionerima svetske organizacije na razumevanju na{e situacije i
doprinosu koji su dali da se ovakva odluka donese.
137
138
Izlaganje je odrào M. Paspalj, predsjednik Skup{tine RSK, vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br.
835.
139
Op{irnijeo radu Skup{tini vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP
Cvetnik, Novi Sad, 1996., (prvo izdanje), str. 290 299.
Ova Skup{tina izraàva dobrodo{licu pripadnicima mirovnih snaga UN. Skupa sa na{im
gra|anima u~ini}emo {to je u na{oj mo}i da ova misija mira u svim na{im krajevima nai|e
na topao prijem i saradnju. Skup{tina pruà garancije da }e svi organi i institucije u Republici
Srpska Krajina u~initi sve da ova kako u Ujedinjenim nacijama kaù, jedna od najteìh i
najkomplikovanijih mirovnih operacija u istoriji svetske organizacije u potpunosti uspije.
Pri dono{enju najnovije rezolucije, Savet bezbednosti sa razlogom je po{ao od toga da je
situacija u Jugoslaviji vrlo delikatna, da se primirje odràva uz ogromne te{ko}e i da bi
odlaganje sa dono{enjem odluke o upu}ivanju mirovnih snaga imalo vrlo te{ke posledice, ne
samo po mir u Jugoslaviji nego i po me|unarodni mir i bezbednost. Upravo imaju}i to u
vidu, mi smo pre vi{e meseci iskazivali neophodnost da mirovne snage do|u {to pre u
Jugoslaviju.
Dono{enjem rezolucije, Savet bezbednosti uvaìo je zahtev Predsedni{tva SFRJ od 8.
novembra pro{le godine, da se u pojas izme|u zara}enih strana upute snage UN, kao i
zalaganje rukovodstva Republike Srbije i cele svetske progresivne javnosti da se na miroljubiv
na~in re{i jugoslovenska kriza.
Poznato je da se Jugoslavija, kao jedna od osniva~a UN i najaktivnijih boraca za mir u
svetu, uvek zalagala za dobrobit svih zemalja i da je sa svojim snagama direktno u~estvovala u
mirovnim operacijma UN. Zbog svega toga, bili smo uvereni da }e Ujedinjene nacije i Savet
bezbednosti pruìti pomo} Jugoslaviji i svojim angaòvanjem obezbediti da se prekinu
oruàni sukobi i odrì mir na kriznim podru~jima.
I
Istorijski koreni borbe srpskog naroda za ìvot i slobodu su veoma daleki. Oni seù i pre
1941. godine. Ove generacije su, me|utim, doìvele da se u epohi savremene civilizacije,
razvijene demokratije i ja~anja sloboda i prava ~oveka, na prostoru avnojske Hrvatske pojave
snage a potom i reìm koji se obru{io na slobode i prava srpskog naroda. Mora se dati ocjena
kako je do ovoga do{lo i ko sve stoji iza ovakvog reìma, i u zemlji i u svetu.
Ve} u izbornoj kampanji, a posebno na op}em Saboru HDZ, februara 1990. godine, na
kojem su bili i usta{ki zlo~inci kojima je zbog po~injenih zlo~ina u pro{lom ratu bio zabranjen
povratak u zemlju. Pod firmom Mlade demokracije po~ela je javna rehabilitacija i
restauracija usta{tva i biv{e NDH, sa svim onim {to su zna~ili, uklju~uju}i i ponavljanje
genocida nad srpskim narodom. Od tada se Srbi ponovo ne smatraju narodom nego se za njih
koristi termin srpsko pu~anstvo, ~etnici, odmetnici i sli~no. Dolaskom na vlast, maja 1990.
godine, HDZ je po~ela dosledno realizovati predizborni program o progonu Srba. Utvr|en
je i ustavni osnov za to. Naime, u novim odredbama Ustava Republike Hrvatske Srbi prvi put
na ovim prostorima nisu narod. U obrazloènjima je, pred licem Jugoslavije i Evrope, cini~no
tvr|eno da nova vlast garantuje sva nacionalna, kulturna i sva druga gra|anska prava svim
manjinama koje ìve u Hrvatskoj: Srbima, Jevrejima, Ma|arima, Italijanima i svim drugim.
Sa novim Ustavom do{li su novi hrvatski zakoni i dràvni simboli pod kojima je u pro{losti
nad srpskim narodom vr{en genocid.
Uporedo sa novim normativnim potezima, nova vlast je pokrenula mehanizme za
eliminaciju Srba iz javnog ìvota Hrvatske, a kasnije i za fizi~ku likvidaciju. Po~elo je sa
prete}im porukama, paljevinom dobara, pucnjavama, odbijanjem bilo kakvog dijaloga,
politi~kom i drugom diskriminacijom Srba, otpu{tanjem sa posla itd. Srbe je strpljenje po~elo
da izdaje kada je mehanizam policijske dràve po~eo tako enormno da raste i sistematski
deluje, bez ikakvog neposrednog povoda, kada je po~elo stvaranje odmetni~kih i paravojnih
138
vojnih sastava, uklju~uju}i i tipi~no usta{ke. Istovremeno je teklo ilegalno naoruàvanje i
formiranje ove tipi~no strana~ke, HDZ vojske.
Uzaludni su bili poku{aji i saveznih organa, konkretno Predsedni{tva SFRJ, da se spre~i
eskalacija genocida. Uz doslednu strana~ku politiku HDZ, ~iji je direktni produkt bio i
genocid nad srpskim narodom, do rata je moralo do}i. Sada je svima jasno, mada su pa`ljivi
analiti~ari do takvog zaklju~ka do{li mnogo ranije, da je progon Srba bio u stvari deo scenarija
za oruànu pobunu protiv Ustavom SFRJ utvr|enog poretka.
Oruànim napadima na Srbe u martu i aprilu 1991. u Pakracu, na Plitvicama i Korenici,
maja 1991. godine u Borovu Selu, zatim i na druga srpska naselja, neobjavljeni rat je i stvarno
po~eo. Srbi su morali da se brane od ponovnog progona. Oni su nato bili prisiljeni, jer ako
postoji neko ljudsko prvo pravo, to je pravo na ìvot, a Srbima je to pravo Hrvatska po~ela
uskra}ivati.
Napadi na Srbe i sve ono {to je srpsko dobili su na intenzitetu sa eskalacijom neobjavljenog
rata u Sloveniji, kao i neobjavljenog rata Jugoslovenskoj narodnoj armiji na koju se kidisalo
odazivanjem otvorenim pozivima hrvatskog vrhovnika Tu|mana i HDZ-ovskih vo|a u
gradovima, selima i zaseocima.
Srbi u Republici Srpska Krajina i Srbi na prostorima Jugoslavije u celini imaju puno
razloga da staloèno i mirno analiziraju sve ono {to im se dogodilo i {to se doga|a posle
dolaska Franje Tu|mana i njegove klape na vlast. Oni }e, bez obzira na svoje pomaga~e,
morati da poloè ra~une pred slobodoljubivim svetom u koje, to smo do sada bezbroj puta
pokazivali, spada i srpski narod.
Dràvna kriza u Jugoslaviji je u prvoj polovini 1991. godine izazvala opravdanu
zabrinutost me|unarodnih faktora, posebno u Evropi. Naj~e{}e dobronamerna, ta
zabrinutost je prerastala u ponude za pomo} da se na|e mirno re{enje krize. Tako je nu|ena,
~esto i napadno nametana, ponuda Evropske zajednice da se na principima konsenzusa i
dobrovoljnog prihvatanja, njeni organi i instrumenti uklju~e u re{avanje problema. Na toj
osnovi izabran je i predsednik Predsedni{tva SFRJ. Ta ponuda je prihva}ena od odgovaraju}ih
politi~kih subjekata u Jugoslaviji.
Kada je ocenjeno da je Evropska zajednica iza{la iz mandata pruànja dobrih usluga i
poku{ala da preuzme ulogu arbitra u odnosima izme|u jugoslovenskih republika, sa
jednostranim i pristrasnim pristupom pojedinim opcijama pod uticajem nekih njenih ~lanica,
Predsedni{tvo SFRJ se obratilo Savetu bezbednosti UN za angaòvanje mirovnih snaga na
kriznim podru~jima.
Poslednjeg dana pro{le godine Predsedni{tvo SFRJ donelo je odluku o prihvatanju Plana
Sajrusa Vensa i dalo garancije da }e se on realizovati na teritorijama pod kontrolom oruànih
snaga SFRJ. Su{tina toga plana je u tome da se srpski narod stavlja pod za{titu mirovnih snaga
UN od fizi~kog uni{tenja od hrvatskih vlasti i njihovih oruànih formacija, da se teritorije na
kojima je srpski narod u ve}ini ili u znatnoj manjini stavljaju pod posebnu za{titu UN i
demilitarizuju (to se odnosi i na delove teritorije u Hrvatskoj koje nisu pod kontrolom
Oruànih snaga Jugoslavije u kojima prete`no ìve Srbi), da u Krajinama ostaje status quo u
pogledu vlasti, {to zna~i da se u njima ne mogu primenjivati propisi niti protezati vlast
Republike Hrvatske. Plan predvi|a i osiguravanje uslova da se u svoje domove vrati srpski
ìvalj koji je izbegao u toku ratnih sukoba.
Na ovom sudbinskom pitanju za Srbe u Republici Srpska Krajina podele, naàlost, jo{ nisu
potpuno prevladane, a Krajina i dr Milan Babi}, u krugovima Ujedinjenih nacija i u svetu,
prakti~no su do 9. februara ozna~avani kao jedna od glavnih prepreka dolasku plavih
{lemova.
139
Poznato je da je na pro{irenoj trodnevnoj sednici Predsedni{tva SFRJ gospodin dr Milan
Babi} uporno odbijao mirovni Plan Ujedinjenih nacija, ne uvaàvaju}i jasne argumente i
uveravanja o angaòvanju mirovnih snaga. On i ~lanovi Vlade koje je doveo na ovu sednicu
nisu prihvatali ni garancije date od strane Predsedni{tva SFRJ kao Vrhovne komande koje se
odnose na za{titu srpskog naroda.
Mirovne snage UN su pozvane od dràve Jugoslavije da zapo~nu mirovnu operaciju. Svi
organi te dràve, a pre svega Predsedni{tvo SFRJ, ~inili su krajnje napore da ta operacija
otpo~ne {to pre, kako ne bi do{lo do ponovne eskalacije hrvatskih napada. Dràva Jugoslavija
se time opredelila za mir, {to zna~i da se i Krajina, opredeljena za Jugoslaviju, tako|e
opredelila za mir. Hrvatska nije imala takvu opciju, mada je na kraju i ona bila na nju
primorana.
U sklopu takvih okolnosti, pojedini predstavnici na{eg naroda odlu~uju da se
suprotstavljaju dogovorenim aran`manima, ~ime su objektivno pomogli na{em protivniku, a
nama svima naneli {tetu.
U te{koj politi~ko-bezbednosnoj situaciji, a imaju}i u vidu da jedino Skup{tina odlu~uje o
ratu i miru, na traènje jedne tre}ine poslanika {to je u skladu sa Ustavom Republike Srpske
Krajine odràna je vanredna sednica Skup{tine Krajine 9. februara u Glini. Za mesto
odràvanja sednice Skup{tine odabrali smo Glinu, mesto blizu linije fronta i Spomen-dom
sagra|en na mestu gde je nekad bila, po stravi~noj tragediji poznata glinska crkva u kojoj su
usta{ki zlikovci zaklali nekoliko hiljada ljudi, èna i dece.
Svojom punova`nom odlukom Skup{tina je, kao najvi{i organ vlasti, bezuslovno i
definitivno prihvatila koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija i obavezala sve lokalne
organe vlasti da pruè punu podr{ku mirovnim snagama u realizaciji njihove misije. Ona je
tako|e izrazila punu podr{ku i poverenje Predsedni{tvu SFRJ i Dràvnom komitetu za
saradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija.
To smo morali ras~istiti i to smo legitimno uradili odlukama u Glini. Danas se definitivno
mora staviti ta~ka na raskole u rukovodstvu Krajine po tom pitanju.
U osnovi svih na{ih primedbi na koncept Sajrusa Vensa bio je opravdan strah srpskog
naroda da }e se nad njim ponoviti genocid. Zato smo traìli dodatna poja{njenja i garancije
za obezbe|enje mira i sigurnosti Srba u Krajinama i u Hrvatskoj. Na{e primedbe, kao {to je
poznato, odnosile su se na predvi|eni razme{taj mirovnih snaga, demilitarizaciju Krajina, na
izvesnu neodre|enost mandata ovih snaga, a naro~ito na povla~enje JNA sa prostora koje drì
pod svojom kontrolom. Jer, ogromno je nepoverenje srpskog naroda u hrvatske vlasti, u
usta{ki reìm, a u poslednje vreme naraslo je i nepoverenje u Evropsku zajednicu koja je u
dobroj meri bila pristrasna u odnosu na separatisti~ke vlasti i orijentaciju u na{oj zemlji.
Najnovijom rezolucijom Saveta bezbednosti dat je za nas prihvatljiv odgovor na ~esto
ponavljano pitanje {ta }e biti ako posle {est meseci ne bude produèna mirovna misija UN
u Jugoslaviji. Utvr|eno je, kona~no i definitivno, da je po~etni mandat mirovne misije 12
meseci sa mogu}no{}u njegovog obnavljanja, te da je jedino Savet bezbednosti ovla{}en da
odlu~uje o duìni njihovog ostanka i o eventualnom povla~enju kada cilj mirovne misije bude
ostvaren. Dakle, u tom pogledu obezbe|eni smo od eventualnih samovoljnih poteza
hrvatskog vrhovni{tva.
Me|utim, iz na{eg iskustva s Tu|manovim ~elnicima i bojovnicima, kao i iz iskustava iz
nekih drugih mirovnih operacija, znamo da dolazak plavih {lemova ne}e sam po sebi
otkloniti opasnost od sukoba, toliko pre {to i u ovim uslovima, raznim provokacijama,
oruànim napadima, ubacivanjem diverzantskih grupa, kao i raznim vidovima specijalnog
140
rata, hrvatska strana naru{ava primirje i preti stvaranjem novog hrvatskog etni~ki ~istog
prostora. S tim u vezi, podsetio bih na garancije koje je na pomenutoj trodnevnoj sednici,
prvih dana februara, dalo Predsedni{tvo SFRJ u svojstvu Vrhovne komande, da }e u slu~aju
da to iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage UN, pruìti svu za{titu srpskom narodu u
krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih oruànih snaga ili bude ugroèn na
bilo koji drugi na~in. Garancija je i sam na{ narod koji }e znati da brani ono {to je svojom
krvlju i ogromnim `rtvama stekao. Ova skup{tina moè da poru~i da }e srpski narod sa svih
prostora zemlje u}i odlu~no u rat ako mu ga hrvatska strana nametne izigravanjem Plana
mirovne operacije UN ili na neki drugi na~in.
Kad je re~ o stalnim Tu|manovim pretnjama da }e se na podru~jima pod za{titom UN
primenjivati zakoni i druge pravne institucije Republike Hrvatske, odnosno da }e se upravna,
sudska, policijska i monetarna vlast ostvarivati u skladu sa propisima Hrvatske, moramo
podsetiti na jasan stav Saveta bezbednosti da do sveobuhvatnog politi~kog re{enja koje ova
operacija ne prejudicira na ovim podru~jima ne}e vaìti propisi Hrvatske ve} }e se po{tovati
status quo, dakle stanje zate~eno na terenu. Podse}am tako|e da rezolucija Saveta bezbednosti
zahteva od svih zainteresovanih strana da striktno po{tuju i sprovode u delo sporazume iz
@eneve i Sarajeva, kao i da u potpunosti i bezuslovno doprinose sprovo|enju mirovnog Plana
UN.
II
Kao najvi{i organ vlasti, Skup{tina Republike Srpska Krajina, koja prvi put zaseda u
Borovu Selu, du`na je da razmotri sve relevantne politi~ke i bezbednosne aspekte i da, kao
legitiman organ, zajedno sa drugim subjektima, omogu}i uspe{no zapo~injanje i dalje trajanje
mirovne operacije u Jugoslaviji. U interesu srpskog naroda, u interesu mira i Jugoslavije, tome
cilju moramo podrediti sve druge ciljeve.
Nije ni{ta novo kada se kaè da je stanje na na{im podru~jima veoma te{ko, jer je to
podru~je gde se vodio rat, a i sada ima, makar posrednih elemenata rata. Me|utim, globalnu
politi~ku situaciju nepotrebno komplikuju na{e unutra{nje politi~ke razmirice, neslaganja i
neka pojedina~na odbijanja da se prihvati koncept za razme{taj mirovnih snaga UN. Upravo
to odbijanje, o kojem smo ve} raspravljali u Skup{tini Krajine, uslovilo je da Franjo Tu|man
iza|e iz me|unarodnog }orsokaka.
Istina o su{tini na{e borbe kona~no se po~ela probijati u svetu. Svet po~inje da shvata
razloge na{eg otpora kao i su{tinu jugoslovenske krize u ~ijem sredi{tu smo sada upravo mi.
Naàlost, mi ne znamo sve svoje `rtve, sve mrtve i nestale, ne znamo broj dece koja su ostala
bez jednog ili oba roditelja, ne znamo razmere genocida koji je, evo, i po tre}i put u ovom
vijeku po~injen i jo{ uvijek se ~ini nad na{im narodom.
Nesporna je ~injenica da su hrvatske vlasti sistematski i organizovano vr{ile pritisak na
pripadnike srpskog naroda ~itavim nizom mera koje je prof. Svetozar Livada nazvao ili pod
zemljom ili iz zemlje. Ako se u ne~emu moèmo sloìti sa ekstremnim usta{om Paragom,
140
onda je to da Tu|man laè da zlo~ine nad Srbima ~ine samo pripadnici HOS-a. Sama
Tu|manova vlast je postavljena tako da fakti~ki deluje kao zlo~ina~ka ma{inerija za
uni{tavanje svega onoga {to nije veliko hrvatsko ili hrvatsko.
141
140
Dobroslav.
Obim informacija o zverstvima nad civilnim srpskim stanovni{tvom u svetu je sve ve}i.
Svet je obave{ten o skrnavljenju Jasenovca, o masakru u Gospi}u, o pokolju na mostu na
Korani, o Vukovaru, o spaljenim selima iz Zapadne Slavonije, o zlo~inima na Kriù kod
Zadra, u Dalmaciji, Baniji, na Papuku i Bilogori, u Grubi{nom Polju, da pomenem one
najsveìje i najtragi~nije primere, mada nam svaka na{a `rtva ~ak i o imenima zlikovaca te{ko
pada. Svet se osloba|a naslaga laì hrvatske propagandne ma{inerije i obave{tava sve potpunije
i izvornije o ru{enju spomenika kulture, biblioteka, crkava i drugih trajnih vrednosti srpskog
naroda i uvi|a ko ~ini ta nedela. Isto tako sve je vidljivija ogromna materijalna {teta na
podru~ju Krajine, gde se palilo, plja~kalo, kralo, uzurpiralo ili uni{tavalo na bilo koji na~in.
U tom smislu, savezni dràvni organi, preduzeli su postupak za utvr|ivanje ratnih zlo~ina
uklju~uju}i i zlo~in genocida nad srpskim narodom, kao i pitanje procene i naknade ratne
{tete.
Politi~ka situacija je kod nas manje vi{e poznata, mada nije na svim prostorima ista. Zbog
onoga {to sledi i zbog onoga zbog ~ega smo ovde, èlim da istaknem jednu okolnost koja nam
nije nepoznata. Tokom na{eg otpora usta{tvu, od Plitvica i Borova Sela, ili ~ak od op}eg
Sabora HDZ februara 90, na{i politi~ki ~inioci ~esto su delovali nesinhronizovano, ~ak su se
i me|usobno suprostavljali. Poku{aji da svako vodi svoj oslobodila~ki rat ili svoju
revoluciju, imali su ne samo politi~ke nego i direktne vojne posledice. Na{a nesloga i
nejedinstvo koristili su samo na{im protivnicima.
Me|utim, svi smo shvatili, ko pre ko kasnije, da samo zajedno moèmo uspeti, a ~injenica
da drìmo ovakvu skup{tinu, sa ovakvim dnevnim redom, ve} je zna~ajan dokaz na{e
politi~ke zrelosti i na{e spremnosti da se stabilizuje politi~ka situacija.
Nas dosta ko{ta na{a neorganizovanost, brojne su slabosti organa vlasti tamo gde postoje,
a naro~ito se ose}a {teta tamo gde oni jo{ nisu do kraja preuzeli svoju funkciju. Naravno da
su vojno-politi~ke i materijalne mogu}nosti razli~ite, ali moraju se u~initi napori da se {to pre
oforme oni organi koji moraju egzistirati, a oni koji postoje da profunkcioni{u.
Bezbednosno stanje u Republici Srpska Krajina prakti~no je jo{ ratno, posebno u
Zapadnoj Slavoniji. Na ovom prostoru danas nema ni JNA niti pripadnika TO i dobrovoljaca
da ~uvaju na{e teritorije,
141
a {to je najteè, srpsko stanovni{tvo je prore|eno.
Na delu Banije, Korduna i Zapadne Slavonije, a od hrvatske strane brojni su primeri
kr{enja Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 2. januara o.g. u Sarajevu, a u poslednje vreme
i ubacivanja hrvatskih diverzantsko-teroristi~kih grupa u Baranju. Stalne provokacije, pa i
ozbiljni napadi, upozoravaju nas da usta{ke formacije nisu odustale od rata i da se ne mire ni
sa mirovnim konceptom Ujedinjenih nacija. Neko ih stalno hu{ka da se sporne teritorije
njihove i da tamo treba da se vrate. To traì da se jo{ bolje organizujemo, jer njima ne treba
verovati, njima se ne moè verovati.
Od septembra meseca pro{le godine do danas, brojni su primeri terora od strane hrvatskih
oru`nika, na{ih doju~era{njih kom{ija, prijatelja, a ~esto i od stranih pla}enika. Naoruàni do
zuba, klali su Srbe, palili i plja~kali, sistematski, sve {to im se na{lo na putu osvajanja. Nave{}u
samo neke primere:
Na podru~ju sela Trojanci, u Baranji, 30. novembra 1991. godine uba~ena je ve}a
diverzantsko-teroristi~ka grupa, koja je masakrirala devet me{tana.
142
141
O jedinicama JNA i TO iz BiH koje su se nalazile na tom prostoru vidi: Slobodan Praljak, Agresija Bosne i
Hercegovine na Republiku Hrvatsku, Zagreb, 2007., str. 40-47, 50, 57, 58, 60, 63.
U selu Divo{, kod Osijeka, prilikom povla~enja hrvatski oru`nici su ubili 24 stanovnika
srpske nacionalnosti, od kojih su {estorica masakrirani. U selu je prona|ena i loma~a za
spaljivanje uhva}enih pripadnika JNA i teritorijalne odbrane.
U Petrinji, 19. decembra 1991. godine, pripadnici hrvatskih paravojnih formacija su na
ku}nom pragu ìvu spalili 70-godi{nju Ankicu Konjuh, biv{u zato~enicu logora Jasenovac.
Krajem decembra pro{le i po~etkom januara ove godine, u selu [iroka Kula i u blizini
Peru{i}a prona|eni su le{evi 24 nestala Srbina, koji su ubijeni na najsvirepiji na~in, pucanjem
u potiljak ili le|a, klanjem i na druge na~ine, {to su potvrdili i stru~njaci za sudsku patologiju
VMA.
142
U Karlovcu je 21. septembra 1991. godine, po{to su im prethodno pucali u noge,
zaklano, a potom masakrirano 13 pripadnika rezervnog sastava JNA, i to nakon njihove
predaje pripadnicima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske.
143
Me|u 20 pravoslavnih sve{tenika, koji su uhap{eni 30. oktobra pro{le godine, bio je i
vladika slavonski, gospodin Lukijan.
Brojne su izjave gra|ana koji svedo~e o ubistvima pojedinaca, porodica, trudnica, dece,
otpu{tanja sa posla, pretnjama i zbegu kao jedinoj nadi da preìve strahote koje sprovodi
hrvatska vlast preko svojih oruànih formacija, posebno ~lanova Hrvatske stranke prava koji
nose oznake HOS.
Na ovom prostoru su se pored pojedina~nih i grupnih iseljavanja stanovni{tva, dogodila i
dva masovna zbega u novembru i decembru mesecu pro{le godine.
Po~etkom novembra 1991. godine, organi vlasti i oruàni sastavi hrvatske vojske proterali
su sa podru~ja Psunja, Papuka i Bilogore, preko 25.000 staraca, ène i dece
144
. Ovom
bezumnom ~inu prethodila je naredba tzv. Kriznog {taba hrvatske vlasti iz Slavonske Poège
od 29. oktobra 1991. godine, da se 24 srpska sela isele u roku od 48 sati. Tom prilikom
potpuno je uni{teno i spaljeno 17 srpskih sela.
145
Predsedni{tvo SFRJ je, povodom ovog egzodusa srpskog naroda, 4. novembra uputilo
pismo ministrima inostranih poslova EZ, SAD i SSSR-a, kao i predsedavaju}em Konferencije
o Jugoslaviji Lordu Karingtonu.
146
Mada su posmatra~i iz Evropske zajednice bili u prilici da
se uvere u to koliko je nedu`nih ljudi na ovim prostorima ubijeno, poklano i masakrirano i
koliko je domova oplja~kano i uni{teno, sve to nije imalo odjeka, a pritisci, napadi i genocid
se nastavlja.
143
142
U listopadu 1991. pripadnici srpskih paravojnih postrojbi pripadnici stanice milicije Teslingrad ubili su
u [irokoj Kuli srpsku obitelj Raki} i zajedno s jo{ 40-ak le{eva ubijenih gra|ana hrvatske nacionalnosti bacili ih u
jamu Golubnja~a u Svra~kovu Selu. Nije poznato je li u svom govoru M. Paspalj mislio i na te `rtve. Vidi: HR-
HMDCDR, kut. 435. Izvje{}e Okru`nog suda u Kninu ministru unutra{njih poslova RSK od 9. studenog
1992.
143
@upanijski sud u Karlovcu donio je 28. oùjka 2007. u slu~aju Koranski most nepravomo}nu presudu da su
pripadnici JNA stradali u postupku nu`ne obrane.
144
U izvje{}u Narodnoj skup{tini Veljko Dàkula, predsjednik OV SO ZS, o iseljavanju stanovni{tva navodi:
Postoji, kaù, naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} Jovan, komandant [taba TO ZS dobio o
povla~enju naroda iz 5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napuste
ta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Vidi: Dok. br. 87.
145
Rije~ je o po~etku niza povezanih oslobodila~kih akcija Hrvatske vojske u kojima je do kraja 1991. oslobo|eno
preko 2200 km
2
okupiranog teritorija na podru~ju zapadne Slavonije.
146
Peter Carrington.
Od 286 naselja na podru~ju Zapadne Slavonije 80 odsto je iseljeno, a 108 sela je spaljeno.
Prema vestima od 23. ovog meseca, bilo je spaljivanja srpskih sela u okolini Podravske Slatine,
Virovitice i Donjeg Miholjca.
Sve ovo pokazuje nastojanje hrvatskih vlasti da se Srbima zatre nada u povratak na svoja
ognji{ta. Ovo i zbog toga {to je Mirovnim planom Sajrusa Vensa predvi|eno da se izbegla lica
vra}aju u napu{tene domove. Ina~e, samo iz Zapadne Slavonije iseljeno je oko 60 hiljada lica
srpske nacionalnosti.
Hrvatske paravojne i odmetni~ke formacije su u oruànim sukobima tokom 1991. godine
uni{tile brojne kulturne, duhovne i verske objekte Srba. Na ovaj na~in je izvr{en smi{ljen
poku{aj da se uni{ti nacionalni identitet Srba, da se fizi~ki uni{ti ili protera stanovni{tvo i
zatru vekovna ognji{ta. Uni{tenje verskih i kulturnih dobara predstavlja zlo~in i prema
srpskom narodu, ali i prema civilizaciji uop{te, jer brojni uni{teni, razoreni ili oskrnavljeni
objekti predstavljaju op{te civilizacijske vrednosti:
Oskrnavljen je Spomen-kompleks Jasenovac koji obuhvata prostor nekada{njeg
usta{kog logora sa obe strane reke Save, u okviru kojeg se nalazi Memorijalni muzej i niz
spomen obele`ja.
147
Do kraja oktobra 1991., uni{tena je ili teè o{te}ena 41 pravoslavna crkva, i to u Eparhiji
Slavonskoj 27 i Sremskoj 14.
Hrvatske paravojne formacije razorile su barokni kompleks dvorske rezidencije
Pakra~kih episkopa, sagra|en 1732. godine, dok su Pakra~ku bogosloviju zapalili. U
Sabornom hramu spalili su ikonostas i brojne ikone, 5.500 knjiga i 120 knjiga neprocenjive
kulturno-istorijske vrednosti. Uni{ten je i jedinstven primerak Sabornika iz 16. veka.
O zverstvima i genocidu nad srpskim stanovni{tvom u Republici Krajini, u svetu se sve vi{e
zna. Put do istine osvetljuju i nadle`ni organi u federaciji i Republici Srbiji. Tu istinu mora
saop{tavati svaki po{teni gra|anin na{e Krajine.
Vlada Jugoslavije je 21. januara ove godine objavila Memorandum o zlo~inu genocida u
Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen podru~ja Jasenovac. On sadrì samo onaj deo informacija
kojima raspolaù organi federacije. Memorandum je upu}en Organizaciji ujedinjenih nacija,
me|unarodnim organizacijama, institucijama i udruènjima, eminentnim nau~nicima,
kulturnim i javnim radnicima i svetskoj javnosti.
Nedavno su vladine i nevladine me|unarodne organizacije, ~ak i Helsinki vo~ javno
uputile upozorenje Tu|manu na zlo~ine koje njegova vlast ~ini nad civilnim srpskim
stanovni{tvom. Ostaje jo{ samo da Gen{er
148
preporu~i Kolu
149
ono {to je nekad Glez von
Horstenau
150
uputio Hitleru.
151
Tada je taj general Vermahta traìo od Hitlera da zbog
stravi~nih zlo~ina neutrali{e Paveli}a
152
i njegovu usta{iju. I mnogi doma}i lideri morali bi da
postave sebi pitanje s kim su se uhvatili u kolo, jer narod lijepo kaè s kim si onakav si.
înjenica je da su Hrvatske oruàne snage zauzele deo Zapadne Slavonije nakon
prihvatanja Mirovnog plana Ujedinjenih nacija. Me|utim, po{to je Planom ovo podru~je
144
147
Spomen-podru~je Jasenovac devastirali su pripadnici JNA i TO iz BiH prilikom okupacije tog podru~ja u rujnu
1991. godine. Arhivsko gradivo i muzejski eksponati oplja~kani su i odneseni u BiH.
148
Hans Dietrich Genscher, njema~ki ministar vanjskih poslova.
149
Helmut Kohl, njema~ki kancelar.
150
Edmund Glaise von Horstenau, zapovjednik njema~ke vojske u NDH za vrijeme II. svjetskog rata.
151
Adolf.
152
Ante, poglavnik NDH.
pod neposrednom i posebnom za{titom mirovnih snaga UN; hrvatski oru`nici mora}e se
otud povu}i.
Na{u bezbednosnu situaciju komplikuje i stanje u privredi, odnos prema sredstvima rada,
pa i neki oblici najteèg kriminala. Neretki su slu~ajevi kra|e, ubistva i drugih ne~asnih dela.
To zahteva da se bezbednosni i pravosudni mehanizam aktivira do maksimuma, kako zbog
sigurnosti na{ih gra|ana i njihove imovine, tako i zbog snaga UN. Jer, posmatra~i
Ujedinjenih nacija }e pratiti primenu svih propisa, kao i delovanje policijskih snaga a
nadle`ne slu`be mora}e krajnje stru~no obavljati poslove oko nastalih problema iz te oblasti.
Mi i na ovom planu o~ekujemo stru~nu pa i materijalnu pomo} od saveznih organa.
III
Pojedina podru~ja Republike Srpske Krajine bila su i pre izbijanja oruànih sukoba
privredno nedovoljno razvijena. Stepen njihove razvijenosti, meren dohotkom po stanovniku,
bio je za oko 30% niì od proseka Hrvatske, za oko 8% od proseka Jugoslavije i za 3-4% od
proseka teritorije Srbije van teritorija autonomnih pokrajina.
Niì stepen razvijenosti privrede nije pruào adekvatnu osnovu za razvoj drugih delatnosti,
tako da su i zdravstvo, {kolstvo, kultura i ostali vidovi nadgradnje bili tako|e nedovoljno
razvijeni.
Sve ovo dobrim delom je rezultat i odnosa republi~kih vlasti Hrvatske koje nisu posve}ivale
odgovaraju}u pa`nju razvoju ovih podru~ja. Oruàni sukobi, ljudske `rtve i velika materijalna
razaranja dalje su zao{trili ekonomske i socijalne probleme.
Stambeni fond je pretrpeo ogromna razaranja, posebno u Vukovaru, u dvadesetak sela u
Zapadnoj Slavoniji i jo{ u nekim krajevima. Velika su o{te}enja na saobra}ajnicama,
proizvodnim i uslu`nim kapacitetima. Sto~ni fond je bitno smanjen, deo jesenjih plodova
ostao je neobran, a jesenja setva na zna~ajnim povr{inama nije obavljena. Pokidane su
poslovne i reprodukcione veze, tako da se i privredni kapaciteti koji nisu o{te}eni, ili su
obnovljeni, vrlo slabo koriste.
Sve to ìvot stanovni{tva na ovim podru~jima ~ini veoma te{kim. Na mnogim stranama
nedostaju i osnovni uslovi za ìvot kao {to su sme{taj, hrana, ogrev, voda, struja i sl. Veliki broj
stanovnika ovih podru~ja izbegao je u druge republike, a deo izbeglica iz Zapadne Slavonije
privremeno je sme{ten u Zapadnom Sremu i Baranji.
153
Smirivanjem oruànih sukoba i
stvaranjem kakvih-takvih uslova za ìvot, jedan deo izbeglica po~eo je da se vra}a svojim
ku}ama, ili onome {to je od njih ostalo. Uporedo s tim, javlja se sve vi{e izbeglica Srba iz
drugih krajeva Hrvatske, posebno iz ve}ih gradskih centara.
Te{ka socijalna situacija na ovom podru~ju opredeljena je niskom privrednom aktivno{}u,
malim brojem zaposlenih i niskim dohotkom i li~nim dohocima. Znatan broj stanovnika
ovih podru~ja bio je zaposlen u ve}im privrednim centrima, a sada je bez posla.
U posebno te{kom materijalnom poloàju su penzioneri kojima Fond mirovinskog i
invalidskog osiguranja Hrvatske od po~etka oruànih sukoba ne ispla}uje penzije. Zbog
poreme}enog platnog prometa oteàna je i isplata penzija penzionerima koji su to pravo
ostvarili u drugim republikama.
Ratna situacija i izbegli{tvo najteè poga|a pred{kolsku i {kolsku decu i starije osobe.
Organizovana za{tita i posebna pomo} ovim kategorijama gotovo da ne postoji. Izrazit je
nedostatak {kolskog prostora, {kole su neopremljene sredstvima za izvo|enje nastave, ~esto su
145
153
O manipulaciji izbjeglicama iz zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 18.
udaljene, a jedan broj dece i ne poha|a nastavu zbog ratnih dejstava ili drugih razloga. U
nekim krajevima ima i problema sa ishranom, pa i pojave gladi kod {kolske dece.
Veliki problem predstavlja i zdravstvena za{tita. Nedostaju lekovi, medicinska oprema,
sanitetska vozila itd. Moderni bolni~ki centri na koje su se ovi krajevi ranije oslanjali sada su
nedostupni stanovnicima ovih podru~ja.
Stanovni{tvu ovih podru~ja i izbeglicama sa tih podru~ja koji su na{li uto~i{te u drugim
krajevima pruèna je odre|ena pomo} iz zemlje i inostranstva. U pruànju te pomo}i
u~estvovala je federacija, republike i pokrajine, posebno Srbija i Vojvodina, op{tine, gradovi,
mesne zajednice, humanitarne organizacije, verske zajednice, na{i gra|ani na privremenom
radu u inostranstvu itd. Veliki deo tereta podnela su doma}instva kod kojih su sme{tena
raseljena lica. Pomo} je stigla i iz inostranstva, od Visokog komesarijata UN za izbeglice,
UNICEF-a, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta, Vlada nekih zemalja i drugih
subjekata. Koristim ovu priliku da svima koji su stanovni{tvu ovih podru~ja pritekli u pomo}
najiskrenije zahvalim. Neke slabosti koje su do{le do izraàja u neodgovaraju}oj raspodeli do
sada pristigle pomo}i na pojedina podru~ja u narednom periodu ne bi se smele ponoviti.
Svesni smo da }e nam u obezbe|ivanju osnovnih uslova za ìvot, kao i u obnavljanju
privredne aktivnosti na ovim podru~jima i dalje biti potrebna pomo}. Verujemo da }e
dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija biti stvoreni uslovi da ta pomo} bude obimnija
i da njeni efekti budu ve}i nego do sada. Sada u prvom planu mora biti zadovoljavanje
egzistencijalnih potreba stanovni{tva, u prvom redu sme{taj, ishrana, zdravstvena za{tita itd.
Istovremeno, moraju se ubrzati aktivnosti na sanaciji i obnovi stambenih i privrednih
objekata i neophodne infrastrukture. Time se stvaraju pretpostavke za aktivno uklju~ivanje
unutra{njih snaga ovih podru~ja u procese oìvljavanja i stvaranja mogu}nosti da se u
dogledno vreme moè ìveti od sopstvenog rada.
Osnovni preduslov za re{avanje aktuelnih ekonomskih i socijalnih problema ovih podru~ja
je obezbe|enje stabilnog mira i uspostavljanje pravnog poretka koji }e garantovati li~nu i
imovinsku sigurnost gra|ana. Time }e se stvoriti uslovi da se bar najve}i deo izbeglica vrati na
svoja ognji{ta.
Za otklanjanje posledica oruànih sukoba, obezbe|enje uslova za normalizaciju ìvota i
privre|ivanja i stvaranje uslova za trajan stabilan razvoj ovih podru~ja neophodna su velika
sredstva. Izraàvaju}i spremnost za maksimalno angaòvanje sopstvenih snaga i sredstava, mi
istovremeno o~ekujemo i materijalnu, kadrovsku i drugu pomo} jugoslovenske zajednice. U
tom cilju, obavili smo i odre|ene konsultacije sa nadle`nim saveznim organima i dobili
uveravanja da }e ova podru~ja imati tretman privredno nedovoljno razvijenih.
Verujemo da se dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija stvaraju neophodne
pretpostavke i za angaòvanje sredstava me|unarodnih financijskih organizacija za obnovu
ovih podru~ja.
S obzirom na to da su ranije privredne veze ovih podru~ja, koje su uglavnom bile usmerene
prema ve}im privrednim centrima Hrvatske, pokidane, u obnavljanju privredne aktivnosti
moramo se osloniti na uspostavljanje novih poslovnih veza sa onim krajevima koji su
opredjeljeni za nastavljanje zajedni~kog ìvota u Jugoslaviji.
Dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, pored obezbe|enja uslova za miran ìvot i rad
stanovnika ovih podru~ja, predstavlja}e i podsticaj privrednoj aktivnosti u vidu angaòvanja
lokalnih kapaciteta u pruànju odre|enih uslova za potrebe tih snaga, kao {to su izgradnja
pojedinih objekata, isporuka odre|enih prehrambenih i drugih proizvoda, zapo{ljavanje
lokalne radne snage i sli~no.
146
Po{tovani poslanici,
Pred nama stoje neodlo`ni krupni zadaci u pripremama za prihvat mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija. Danas moramo usvojiti jedinstvenu politi~ku platformu zajedni~kog
delovanja svih organa vlasti i institucija u Republici Srpska Krajina u vezi s dolaskom i
angaòvanjem plavih {lemova. Mnoga pitanja }emo morati hitno re{avati na pravnom,
ekonomskom, institucionalnom i organizacionom planu, da bismo stvorili uslove za uspeh
ove misije do koje je stalo svakom na{em slobodoljubivom ~ovjeku.
Mirovne snage }e garantovati primenu vaè}ih propisa u Krajini, {to nas dodatno
obavezuje da u potpunosti jedinstveno uredimo stanje na podru~ju regulative u svim na{im
oblastima. Na na{im podru~jima vaè Ustav Jugoslavije i savezni zakoni. Traìmo da to javno
iskaù i nadle`ni savezni organi Skup{tina SFRJ i Predsedni{tvo SFRJ. Jugoslavija je na{a
dràva i traìmo da nas za{titi i pruì svekoliku pomo} postradaloj Krajini, a ova }e uvek biti
spremna da Jugoslaviju brani.
Veliki su na{i zadaci u organizaciji i osposobljavanju institucija vlasti. Ne moèmo spremno
do~ekati mirovne snage i sara|ivati s njima ukoliko ne funkcioni{u organi vlasti, ukoliko se
na svakom mestu ne ose}a delovanje pravne dràve. Nije dovoljno {to postoje op{tine,
ukoliko one nemaju bar minimalni institucionalni, upravni i kadrovski mehanizam. Op{tine
ne mogu postojati samo na papiru, one moraju re{avati ìvotna pitanja ljudi.
Re{avanje ovih problema povezano je sa obezbe|ivanjem neophodnih financijskih
sredstava za rad Kraji{kih organa vlasti sudstva, tuìla{tva, slu`be bezbednosti i ostalih. Mora
se obezbediti minimum sredstava iz budèta federacije, po sistemu dotacija, pri ~emu se od
nas zahteva maksimalna racionalnost u postavljanju organizacije i maksimalno oslanjanje na
sopstvene mogu}nosti.
Posebno je aktuelan problem funkcionisanja organa unutra{njih poslova u krajinama,
uklju~uju}i izbor i obuku kadrova. Ovi organi se moraju osposobiti za za{titu javnog reda i
mira, suzbijanja svih vidova kriminala, za izvr{avanje brojnih klasi~nih funkcija unutra{njih
poslova, izdavanje paso{a, li~nih karata, saobra}ajnih dozvola itd. Nu`no je da {to pre
sagledamo i uspostavimo racionalnu organizacionu {emu unutra{njih poslova, koja }e
omogu}iti njihovo efikasno delovanje.
Slu`bu bezbednosti moramo bitno oja~ati i adekvatno opremiti kako bi bila sposobna da
za{titi mir i imovinu gra|ana, uklju~uju}i maksimalnu bezbednost pripadnicima mirovnih
snaga UN, kao i da spre~i eventualne iznenadne napade hrvatskih oru`nika i upade njihovih
diverzantskih i teroristi~kih grupa na prostore koji }e biti pod neposrednom za{titom plavih
{lemova. Svaki takav napad na stanovni{tvo Krajine i svaki poku{aj naru{avanja mira mora
se kvalifikovati i kao napad na snage UN.
Visokim funkcionerima svetske organizacije ukazivano je na na{a iskustva sa fa{isti~kim
grupama, te ne isklju~ujemo mogu}nost da one i u novim uslovima po~ine neko zlo na{im
gra|anima, kao i dràvljanima zemalja koji }e biti u sastavu mirovnih snaga. Upozoravali smo
da je bilo neophodno razoruàti razne paravojne formacije spremne na terorizam svake vrste,
po{to su u njih regrutovani i pripadnici najekstremnije usta{ke emigracije, oprobani
diverzanti i najgore ubice.
Plan mirovne operacije sadrì i odredbu po kojoj sastav postoje}ih policijskih snaga treba
da odraàva nacionalni sastav stanovni{tva koje je ìvelo na ovim podru~jima pre izbijanja
oruànih sukoba. Me|utim, sasvim je razumljivo da ne}emo i ne moèmo dozvoliti da se u
redovima policije na|u oni koji su izvr{ili zlo~ine ili su pomagali u tome. Ne mogu se u
147
redovima policije na}i ni pripadnici srpskog naroda koji su iz osvete ili drugih pobuda izvr{ili
te{ka krivi~na dela. Ni jedno ni drugo ne moè sebi dozvoliti iole civilizovana zemlja.
Razumljivo je da na na{oj Skup{tini ne moèmo o ovim pitanjima {ire raspravljati, ali je
zadatak Ministarstva unutra{njih poslova da izvr{i detaljnu procenu bezbednosnog stanja i da
je prezentira Vladi, koja }e svoje ocene i predloge mera dostaviti i nadle`nim saveznim
organima.
Jugoslovenska narodna armija ostaje na{a vojska bez obzira na to {to }e se privremeno, dok
mirovna operacija UN traje, povu}i iz Krajine. Rezervni sastav na{e Armije, a to je njegova
ogromna ve}ina, ostaje na na{oj teritoriji, vra}a se mirnodopskim poslovima i obavezama. Svi
smo sigurni da je on spreman, ako zatreba, da uvek brani srpski narod i teritoriju Republike
Srpske Krajine. ^vrstu povezanost sa na{om JNA nastavi}emo i dalje. To }emo najbolje
pokazati i dokazati slanjem na{ih mladi}a na odsluènje vojnog roka u jedinice JNA bez
obzira {to su one izvan ovog podru~ja. U toj {koli oni }e se kaliti i u~iti kako se brani rodni
kraj i bi}e nam dobro do{li na mirnodopskim zadacima, a ako ustreba i na ratnim.
Na ovoj Skup{tini, s po~etkom mira, moraju se dati smernice za {to brù obnovu
privrednih i dru{tvenih delatnosti i za otklanjanje posledica ratnih razaranja i pusto{enja.
O~ekujemo da }e mirovna operacija UN doprineti oìvljavanju nekih grana privrede i
uslu`nih delatnosti, kao i normalizaciju svih vrsta saobra}aja. O~ekujemo tako|e da }e
Jugoslavija, iako u veoma te{kim ekonomskim prilikama, na}i na~ina i mogu}nosti da
pomogne obnovu i razvoj Republike Srpska Krajina i ublaìti nevi|ena razaranja ovih
prostora prema kojima se tako postupalo samo zato {to su srpski. Svijet }e se u to, siguran
sam, uvjeriti. Istina o nama i na{oj tragediji kr~i}e put.
Najve}u pa`nju ova Skup{tina i drugi organi Republike Srpska Krajina posveti}e planskom
vra}anju lica izbeglih iz svojih domova i sa vekovnih ognji{ta. I mirovni plan UN predvi|a
odre|ene mere na ovom planu. To je, me|utim, veoma te{ko kada se zna da se oko 40 odsto
izbeglica prakti~no nema gde ni na {ta vratiti.
Pri svemu ovome, moramo polaziti od toga da izgra|ujemo demokratsko dru{tvo i da na
demokratskoj osnovi moramo obezbediti da se svi koji èle, vrate u svoje domove, bez obzira
na nacionalnu pripadnost. Ne}e, naravno, biti amnestirani oni koji su okrvavili ruke, àrili i
palili na podru~jima zahva}enim ratnim sukobima. Preduzima}emo energi~ne mere prema
svima onima koji bi se svetili nedu`nim gra|anima jednako prema Srbima i Hrvatima i
pripadnicima drugih nacionalnosti.
Uz ovo bih dodao i jednu, naoko manje va`nu ~injenicu. Izbeglice }e se brè vra}ati u
sredine koje su napustili, ukoliko se i svi ~lanovi rukovodstva, svi mi, sa svojim porodicama,
tamo {to pre vratimo i delimo dobro i zlo sa onima koje u ovom Domu predstavljamo.
Nedavno je Savezno ve}e Skup{tine SFRJ formiralo Dràvnu komisiju za utvr|ivanje
ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida koji su po~injeni nad stanovni{tvom srpske i drugih
nacionalnosti. I u Republici Srpska Krajina obrazovana je sli~na komisija. Smatramo da i u
na{im op{tinama treba da postoje odgovaraju}a tela koja bi se bavila identifikovanjem i
dokumentovanjem ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida. To }e biti konkretan doprinos
utvr|ivanju istine. Ne moèmo dozvoliti da nam nestaju dokazi, da zlikovci ostaju
neka`njeni, da na{i prijatelji i najdraì ostaju u masovnim grobnicama u koje ih je trpala
usta{ka vlast.
Skup{tina i Vlada treba da razrade odgovaraju}i mehanizam za utvr|ivanje i procenu
materijalnih {teta u toku oruànih sukoba na na{em podru~ju i za otklanjanje nastalih
148
posledica. Sredstva potrebna za rad odgovaraju}e komisije ili drugog tela koje bi se bavilo
ovim pitanjima mora}emo zatraìti od nadle`nih saveznih organa.
Na{ prioritetni zadatak u ovom trenutku je da u~inimo sve {to moèmo da se preduzmu i
zna~ajne organizacione mere za {to bolji prihvat mirovnih snaga UN. To zahteva da svaka
op{tina, grad i selo budu za to pripremljeni. Kao {to je to u~injeno pri Dràvnom komitetu
Jugoslavije, tako se i u na{oj Republici, na nivou oblasti i op{tina moraju {to pre formirati
operativni {tabovi za prihvat i saradnju sa mirovnim snagama UN. U njihov sastav moraju
u}i na{i ljudi koji su i srcem i du{om za mir, oni koji su to pokazali i dokazali na delu.
U narednom periodu posebnu pa`nju moramo posvetiti pitanjima informisanja.
Informisanje gra|ana o odlukama organa vlasti i informisanje jugoslovenske javnosti o
rezultatima rada na normalizaciji ìvota jedna su od klju~nih pretpostavki za povratak
izbeglog naroda na svoja ognji{ta. Od izuzetnog je zna~aja informisanje naroda o su{tini i
ciljevima mirovne operacije Ujedinjenih nacija. U tom smislu, racionalno moramo koristiti
sva tehni~ka i informativna sredstva kojima raspolaèmo.
Uvjeren sam da }emo u~initi sve da pripadnike mirovnih snaga UN prihvatimo kao na{e
vojnike, kao ljude u misiji mira i za{tite od svih vrsta terora i nasilja kojem smo bili izloèni
samo zato {to smo Srbi. Kao {to su na{i vojnici i oficiri bili primljeni u sli~nim misijama, isto
tako, s poverenjem i dobrodo{licom bi}e primani i uvaàvani pripadnici mirovnih snaga UN
koje dolaze u na{u Krajinu.
X X
X
Srpski narod na ovim prostorima bio je i ostao srcem i du{om za slobodan i miran ìvot.
To je branio i odbranio od povampirenog usta{tva. Dobro nam do{li borci za mir!
Hap{enja, paljenja domova, mu~enja i ubijanja srpskog naroda i svih drugih koji nisu bili
usta{ki istomi{ljenici, nisu slomili niti mogu slomiti na{ narod. Mnogi ìvoti su ugra|eni u
slobodu svih na{ih krajeva, mnogi domovi i doma}instva su uni{teni, a sam grad Vukovar
gotovo u potpunosti razru{en i s pravom je nazvan srpskom Hiro{imom.
I pored svih `rtava i stradanja, narod Republike Srpske Krajine }e dokazati da mu ni{ta nije
svetije i pre~e od èlje za ìvotom u miru i slobodi.
U~inimo sve da se ìvot vrati na spaljene i razru{ene prostore Srpske Republike Krajina.
Branimo sve na{e prostore pre svega mirom, a ako bude potrebno i oru`jem. Neka to bude
na{ najpre~i zadatak. Pokaìmo delom da to znamo i umemo.
154
149
154
Istog dana, 26. velja~e odràna je Skup{tina RSK u Kninu koju je sazvao Milan Babi}, o tome vidi: Ilija Petrovi},
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 298.
47
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine
3.
Skup{tina Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 121. stav 3. Ustava Republike Srpske
Krajine, donijela je
O D L U K U
O PROGLA[ENJU AMANDMANA I DO VI NA USTAV
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Progla{avaju se Amandmani na Ustav Republike Srpske Krajine koje je usvojila Skup{tina
Republike Srpske Krajine na sjednici od 26. februara 1992. godine.
Skup{tina
Republike Srpske Krajine
Predsjednik
Skup{tine Republike
Srpske Krajine
Mile Paspalj, s. r.
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraènom
voljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Autonomne Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, potvr|ene na referendumu,
kao i vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dràvne
tradicije, rije{en da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na ovom istorijskom i
etni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava,
dràvu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj,
dràvu zasnovanu na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i
dru{tva, srpski narod Republike Srpske Krajine, preko svojih poslanika u Skup{tini Republike
donosi
AMANDMANE NA USTAV
AMANDMAN I
1. Teritoriju Republike Srpske Krajine ~ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja,
Zapadni Srem i Zapadna Slavonija.
Granice Republike Srpske Krajine odre|uju se zakonom.
2. Ovim Amandmanom zamjenjuje se ~lan 3. i prva re~enica stava 1. ~lana 5. Ustava
150
AMANDMAN II
1. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava predsjednika Republike i obavlja
kontrolu nad njegovim radom.
2. Skup{tina Republike Srpske Krajine ima dvadeset poslanika.
3. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira predsjednika Skup{tine i dva potpredsjednika
Skup{tine iz redova poslanika na ~etiri godine.
Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ne mogu biti iz iste autonomne oblasti.
4. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 68. Ustava Republike Srpske Krajine,
ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 69, a ta~kom 3. ovog Amandmana
zamjenjuje se stav 1. ~lana 73. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN III
1. Predsjednik Republike Srpske Krajine predlaè Skup{tini Republike kandidata za prvog
ministra Vlade Republike Srpske Krajine, po{to saslu{a mi{ljenje ve}ine u Skup{tini.
2. Predsjednika Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava Skup{tina Republike Srpske
Krajine, na prijedlog najmanje trideset poslanika Skup{tine.
Predsjednik Republike Srpske Krajine smatra se izabranim ako je za njega glasalo najmanje
dve tre}ine od ukupnog broja poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine.
3. Ta~kom 1. ovog Amandmana zamjenjuje se ta~ka 1. ~lan 78. Ustava Republike Srpske
Krajine, a ta~kom 2. ovog Amandmana, zamjenjuje se stav i ~lan 81. Ustava Republike Srpske
Krajine.
U ~lanu 82. Ustava Republike Srpske Krajine re~ opoziv zamjenjuje se re~ju razrje{enje
u odgovaraju}em padeù.
Ukidaju se ~l. 79. i 83. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN IV
1. Prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijedlog
predsjednika Republike Srpske Krajine. ^lanove Vlade Republike Srpske Krajine bira
Skup{tina Republike na prijedlog kandidata za prvog ministra.
2. Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tini
3. Predsjednik Republike Srpske Krajine moè predloìti Skup{tini Republike razrje{enje
prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine. Ostavka ili razrje{enje prvog ministra povla~i
razrje{enje cijele Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku, ili iz drugih razloga
prestane da vr{i svoju funkciju, ostaje na du`nosti, do izbora nove Vlade.
4. Ministarstva izvr{avaju savezne zakone i druge propise i op{te akte, zakone i druge
propise i op{te akte Republike Srpske Krajine, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravni
nadzor u obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom.
5. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 86. Ustava Republike Srpske Krajine.
Ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 87. Ustava Republike Srpske
Krajine.
Ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuju se st. 6., 9. i 10. ~lana 87. Ustava Republike
Srpske Krajine.
Ta~kom 4. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 2. ~lana 88. Ustava Republike Srpske
Krajine.
151
AMANDMAN V
1. Ustav Republike Srpske Krajine ne moè biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ, a zakoni
i drugi op{ti akti Republike Srpske Krajine moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SFRJ i ne
mogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom.
2. Ovim Amandmanom dopunjuje se ~lan 107. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN VI
1. Skup{tina Republike Srpske Krajine usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom
ve}inom od ukupnog broja poslanika.
2. Ovim Amandmanom zamjenjuju se st. 1. i 2. ~lana 121. Ustava Republike Srpske
Krajine.
AMANDMAN VII
Za sprovo|enje Amandmana I do VI na Ustav Republike Srpske Krajine done}e se Ustavni
zakon.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2., 27. velja~e 1992., Knin, str. 13,14.
48
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 1. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja, odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE
I
Za predsednika Republike Srpske Krajine bira se Goran Hadì}.
II
Ovu odluku objaviti u Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine.
Broj: 01-2-4/1-92 Predsednik,
Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.
26. februara 1992. godine
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
152
49
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
I
Za predsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine bira se poslanik Mile Paspalj.
II
Broj: 01-2-2/1-92 Predsedavaju}i,
Borovo Selo, Ilija Kon~arevi}, s.r.
50
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja odrànoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU POTPREDSEDNIKA SKUP[TINE
I
Za potpredsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine biraju se poslanici Ilija Kon~arevi}
i Veljko Vukeli}.
153
II
Broj: 01-2-3/2-92 Predsednik,
Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.
51
1992., velja~a 26.
Beograd
Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog ustroja op}ina na
podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim stanovni{tvom srpske
nacionalnosti
Beograd, 26. februar 1992. godine
OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
Oblast Zapadne Slavonije sa~injavaju teritorije op{tina Pakrac, Oku~ani, Daruvar,
Grubi{no Polje i Podravska Slatina.
Op{tina Pakrac
U sastav Op{tine Pakrac spadaju slede}a mesta: grad Pakrac, Antunovac, Badljevina,
Batinjani Pakra~ki, Bjelajci, Bjelanovac, Brane{ci, Brekinjska, Brezine Kukunjeva~ki, Brusnik,
Bu~je, Bujavica, Bukov~ani, Cicvare, Cikote, Dobrovac, Donja Obre`, Donja Subotska,
Donja [umetica, Donji âgli}, Dragovi}, Filipovac, Gaj, Glavica Zabrdska, Gornja Obre`,
Gornja Subotska, Gornja [umetlica, Gornji âgli}, Jagma, Jakovci, Japaga, Kapetanovo
Polje, Klisa Pakra~ka, Korita, Koturi}, Kova~evac âgli~ki, Kraguj, Kri~ke Zabrdske,
Kukunjevac, Kusonje, Lipik, Lipovac Kusonjski, Liva|ani, Mali Banovac, Mali Budu}i,
Marino Selo, Novi Majur, Novo Selo, Omanovac, Oègovci, Plo{tine, Poljana Pakra~ka,
Popovac Zabrdski, Prekopakra, Prgomelje Zabrdske, Rogulje Zabrdske, Skenderovci
âgli}ki, Stari Majur, Striì}evac, [eovica, Tisovac Zabrdski, Toranj, Veliki Banovac i Veliki
Budi}i.
U sastav Op{tine Pakrac ulaze i sela koja se po sada{njoj administrativno teritorijalnoj
podeli u sastavu op{tine Slavonska Poèga, Nova Gradi{ka i Novska.
Iz Op{tine Nova Gradi{ka u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [umetlica êrni~ka,
Golobrdac, Sinlije i Opr{inac.
Iz sastava Op{tine Slavonska Poèga u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [njegavi},
Jeminovac, Ru{evac, Vu~jak ê~ava}ki, Oblakovac, Busnovi, Gu~ani, ê~avac, Rasna,
Koprivna, Pasikovci, Slobo{tina, \igerovci, Br|ani, Poè{ki Milanovac, Njeì}, Ozdakovci,
Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Zve~evo, Vu~jak Kamenski, [u{njari, Kru{evo,
Bogda{i}, Amatovci, [eovci, Mija~i, Kamenska, Saìje, Strijeìvica, Mihajlije, Mrkoplje,
Podsre}e, Klisa i Smoljanovci.
154
Iz Op{tine Novska u Op{tinu Pakrac priklju~uju se sela Novi Grabovac, Lovska, Bajir,
Popovac, Brezovac i Kri~ke.
Na podru~ju Op{tine Pakrac ima ukupno 32.752 stanovnika, od ~ega je 14.061 ili
42,93% Srba, 9.217 ili 28,14% Hrvata, 2.868 ili 8,76% ostalog stanovni{tva i 6.606 ili 20,17
Jugoslovena.
Op{tina Oku~ani
Op{tina Oku~ani je novostvorena op{tina od sela koja su do sada ulazila u sastav op{tina
Novska i Nova Gradi{ka.
U sastav Op{tine Oku~ani sa podru~ja Op{tine Nova Gradi{ka priklju~uje se mesto
Oku~ani, zatim sela: Ma{i}, Medari, Trnava, Smrti}, Poljane, Dragali}, Gorice, Donji
Bogi}evci, Gornji Bogi}evci, Nova Varo{, Dubovac, Ratkovac, Cage, Benkovac, Ma{i}ka
[agovina, [irinci, âprginci, Bobare, Rogolji, Bijela Stena, Trnakovac, Stara Gradi{ka, Donja
Varo{, Gre|ani, ôvac, Vrbovljani, Klenik, Kosovac, Pivare, Uskoci, La|evac i Bodegraj.
Sa podru~ja Op{tine Novska u novostvorenu Op{tinu Oku~ani, priklju~uju se sela: Mlaka,
Ko{utarica, U{tica, Jasenovac, Ro`danik, Paklenica i Stari Grabovac.
Na podru~ju Op{tine Oku~ani ima ukupno 21.063 stanovnika, od ~ega je 10.809 ili
51,32% Srba, 6.802 ili 32,29% Hrvata, 478 ili 2,27% ostalog stanovni{tva i 2.974 ili
14,12% Jugoslovena.
Op{tina Daruvar
U sastav Op{tine Daruvar spadaju slede}a mesta: Grad Daruvar, zatim sela: Barica,
Batinjani, Bijela, Blagorodovac, Bori{, Borova Kosa, Br|ani Bastajski, Brestovac Daruvarski,
Brestova~ka Brda, Deànovac, Dio{, Dobra Ku}a, Doljani, Donja Vrijeska, Donje Cepidlake,
Donji Borci, Donji Daruvar, Donji Sre|ani, Drle`, Duhovi, Golubinja, Gornja Vrijeska,
Gornje Cepidlake, Gornji Borci, Gornji Daruvar, Gornji Sre|ani, Gornji Uljanik, Gove|e
Polje, Imsovac, Ivanovo Polje, Ka{tel Deànova~ki, Katinac, Kip, Kon~anica, Koreni~ani,
Kravljak Kli{ki, Kre{telovac, Krivaja Naseobina, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Mala Babina
Gora, Mala Klisa, Mala Maslenja~a, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Markovac, Miljanovac,
Miokovi}evo, Nova Krivaja, Otkopi, Pakrani, Poto~ani, Puklica, Removac, Rijeka Batinjska,
Sira~, Sokolovac, Srednji Borci, Stara Krivaja, [ibovac, [kodinovac, [uplja Lipa, Trojeglava,
Uljani~ki Breg, Uljanik, Velika Babina Gora, Velika Maslenja~a, Veliki Bastaji, Veliki
Miletinac, Vrbovac, Vukovje, Zaile i Velika Klisa.
Op{tini Daruvar priklju~uje se odre|eni broj sela sa podru~ja op{tina Virovitice i Pakraca.
Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Daruvar priklju~uju se sela: Pivnica, P~eli},
Grozdanska, Borova i Pepelane.
Sa podru~ja Op{tine Pakrac, Op{tini Daruvar priklju~uju se sela Grahovljani i Dereza.
Na podru~ju Op{tine Daruvar ima ukupno 34.311 stanovnika, od ~ega je 10.987 ili
32,02% Srba, 9.885 ili 28,8% Hrvata, ostalog stanovni{tva 7.283 ili 21,23% i 6,156 ili
17,94% Jugoslovena.
Op{tina Grubi{no Polje
U sastav Op{tine Grubi{no Polje pripadaju slede}a mesta: Grad Grubi{no Polje, Br|ani
Dap~evski, ^remu{ina, \akovac, Donja Ra{enica, Draìca, Gornja Ra{enica, Grbavac,
Ivanovo Selo, Lon~arica, Mala Barna, Mala Dap~evica, Mala Jasenova~a, Mala Peratovica,
Mala Dalmacija, Mali Gr|evac, Mali Zdenci, Munije, Orlovac Zdena~ki, Poljani, Rastovac,
Sibenik, Topolovica, Treglava, Tur~evi} Polje, Velika Pisanica, Velika Barna, Velika Dap~evica,
Velika Jasenova~a, Velika Peratovica, Veliki Gr|evac, Veliki Zdenci i Zrinjska.
155
U sastav Op{tine Grubi{no Polje, pripadaju i sela sa podru~ja Bjelovara i Virovitice.
Sa podru~ja Bjelovara Op{tini Grubi{no Polje, priklju~uju se sela: Ka{ljevac, Pupelica,
Rame{, Lasovac, Ribnja~ka, Bedeni~ka, Ba}kovica, â|avac, Babinac i Polum.
Sa podru~ja Op{tine Virovitice Op{tini Grubi{no Polje priklju~uje se selo Jasena{.
Na podru~ju Op{tine Grubi{no Polje ima ukupno 17.292 stanovnika, od ~ega je 5.508 ili
31,85% Srba, 6.027 ili 34,85% Hrvata, ostalog stanovni{tva 3.087 ili 17,85 % 2.670 ili
15,44% Jugoslovena.
Op{tina Podravska Slatina
U sastav Op{tine Podravska Slatina spadaju slede}a mesta: Grad Podravska Slatina, zatim
sela Aleksandrovac, Baki}, Balinci, Bistrica, Bjelakovac, Bokane, Brezik, Ciganka, êralije,
êtekovac, ôjlug, ômborije, Dobri Meljani, \uri~i}, Golemi}, Gornje Kusonje, Gornje
Prijedrijevo, Gornje Viljevo, Gornje Meljane, Gornji Miholjac, Grabi}, Hum, Humski Varo{,
Ilmin Dvor, Ivanbrijeg, Kapinci, Kometnik, Jorgi}i, Kometnik-Zubi}i, Kozice, Kuzma,
Lisi~ine, Lukavac, Macute, Ma~kovac, Medinci, Mikleu{, Miljevci, Noskova~ka Dubrova,
Noskovci, Nova Bukovica, Novaki, Novi Senkovac, Novo Kusonje, Pecka, Petrovac, Popovac,
Radosavci, Rijenci, Sekulinci, Sladojeva}ki Lug, Sladojevci, Slana Voda, Sopljanska Greda,
Smude, Sopje, Starin, [a{evo, [panat, Va{ak, Vi{njica, Vo}in, Vrane{evci.
U sastav Op{tine Podravska Slatina priklju~uju se i sela sa podru~ja op{tina Orahovice,
Virovitice i Donjeg Miholjca.
Op{tini Podravska Slatina sa podru~ja Op{tine Orahovice, priklju~uju se sela i to: Duzluk,
Kra{kovi}, Pi{tana, Gornja Krajina, Donja Krajina, Koko}ak, Slatinski Drenovac,
Prekora~ani, Pu{ina, Humljani, Slavonske Bare, Obradovi}i, Pau{inci, Brezovljani, Raino
Polje, Krivaja, Suha Mlaka, @abnja~a i Kr~enik.
Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se slede}a sela:
Katinka, Ada, Djelka, Majkovac Podravski, Lebina, Novi Gradac, Dedkovac, Brezovica,
Mitrovica Gradinska, Miljani}evo, Novo Obili}evo, Ga}i{te, Ore{ac, Naudovac, @iroslavlje,
Cabuna, Nova Cabuna, Ov~ara, @ubrica, Trnava Cabunska, Budanica, Bukova, Trapinjska i
Levinovac.
Sa podru~ja Op{tine Donji Miholjac Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se sela:
Martinci Miholja~ki, Cret Viljevski, Kapelna, Glo`dje, Krunoslavlje, Novo Selo i Ku}anci.
Na podru~ju Op{tine Podravska Slatina ima ukupno 42.659 stanovnika, od ~ega je 17.854
ili 41,82% Srba, 40,90% Hrvata, 1.352 ili 3,16% ostalog stanovni{tva i 6.031 ili 14,12%
Jugoslovena.
Dakle, na podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije, koja je odre|ena popisom napred
navedenih op{tina i mesta, ima ukupno 148.122 stanovnika, od ~ega je 59.219 ili 39,98%
Srba, 49.698 ili 33,55% Hrvata, 14.768 ili 9,97% ostalog stanovni{tva i 24.437 ili 16,50%
Jugoslovena. Broj pripadnika srpske nacionalnosti i gra|ana koji su se izjasnili kao Jugosloveni
iznosi 83.656 ili 56,48%.
Gornje podatke trebalo bi dostaviti odre|enim naslovima na podru~ju Republike Krajine,
Republike Srbije i saveznim organima. O tome, kojim }e naslovima biti dostavljen ovaj
materijal prepu{tamo na odluku Vladi Zapadne Slavonije.
ZA SAVET
PRI VLADI ZAPADNE SLAVONIJE
Marko Priji}, v.r.
156
52
1992., velja~a 27.
Vrhovine
Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ôrci
od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK
SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KORENICA
Odjeljenje milicije VRHOVINE
Vrhovine, 27. februara 1992. godine
S L U @ B E N A B I L J E [ K A
SASTAVLJENA DANA 27. 02. 1992. G. A U VEZI DOGA\AJA ZA DAN 4. i 5. 10.
1992.
155
GOD.
Dana 04. 10. 1991. godine u 19,20 ~asova u ovu SM,
156
odnosno Odjeljenje milicije
SPECIJALNI VOD ZA SPECIJALNE NAMJENE sa njihovim komandirom BAKLAJI]
PREDRAGOM priveo je u ove prostorije pet Hrvata iz sela ôrci u Vrhovinama, nakon
privo|enja isti su izjavili da nema nikakvih problema, da su dobili nare|enje da ih sutra voze
u Knin na obradu, te da li mogu kod nas da budu do sutra jer nemaju ih gdje zadràti, na{to
smo mi pristali.
Privedeni su bili sljede}i Hrvati: ôrak Vlade (Brico), ôrak Kata, ôrak Marko, ôrak Stipe
i ôrak Mate.
Isti su preno}ili u Odjeljenju milicije u pritvoru.
Dana 05. 10. 1991. godine u 08,30 ~asova lova~ku pu{ku odnio je BRUJI] PREDRAG, a
lova~ki karabin odnio je PRICA PREDRAG iz Korenice, radnik DB-a.
Dana 05. 10. 1991. godine u 13,15 ~asova BAKLAJI] PREDRAG zajedno sa nekim svojim
ljudima je do{ao po zatvorenike te izjavio da ih vozi za Knin na obradu, te su ih stavili u
maricu i odvezli u pravcu Korenice.
157
157
155
Pogre{no, rije~ je o 1991. godini.
156
Stanica milicije.
157
ôrci (Vrhovine). Dne 4. listopada 1991. spaljen je hrvatski zaselak od 19 ku}a s tridesetak ìtelja, ~iji su svi
ìtelji nosili prezime ôrak, a bili su uglavnom starice i starci. Krajem rujna i po~etkom listopada 1991. ubijeno
je, spaljeno u vlastitoj ku}i ili odvedeno 9 ôraka. U svibnju 2002. radnici NP Plitvi~ka jezera prona{li su
P.S.: Oru`je, odnosno karabin i lova~ka pu{ka bili su vlasni{tvo zarobljenih Hrvata.
Bilje{ka se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.
KOMANDIR OM VRHOVINE
Pupavac Milan, v.r.
HR, Vojnosigurnosna agencija MO RH.
53
1992., velja~a
Glina
Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini i
Kordunu, u kojem osu|uju razbija~ku politiku Milana Babi}a i prihva}aju odluke
Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga
Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbednosti sa podru~ja Banije i Korduna putem
sredstava javnog informisanja èle obavijestiti javnost o slijede}em.
Za svoj rad odgovaraju isklju~ivo ministru unutra{njih poslova Mili Marti}u i srpskom
narodu. Ni~ije drugo rukovodjenje ne priznaju do izbora novog ministra na Skup{tini u
Vukovaru 26. i 27. ovog mjeseca.
Priznaju jedino legitimnu skup{tinu odrànu u Glini i njene zaklju~ke i stavove po pitanju
Vensova plana i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Babi}a i njegove
vlade.
Razbija~ka politika jedinstva srpskog naroda od strane predsjednika Skup{tine op{tine
Knin dr Milana Babi}a nije dobro do{la na podru~ju Banije i Korduna. Svaki akter takove
politike bit }e stavljen pod tretman Zakona Republike Srpske Krajine.
Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbjednosti za Baniju i Kordun stoje ~vrsto na o~uvanju
jedinstva srpskog naroda i dat }e pun doprinos bezbednosti svakog gradjanina na podru~ju
U vezi sa dolaskom mirovnih snaga UN pozivaju gradjane na punu suradnju u realizaciji
Plana i podizanja civilne vlasti na vi{i nivo. Samo tako obezbedit }e se bezbednost svih
gradjana i neophodan civilizacijski nivo ìvota i rada pred o~ima Svjetske javnosti.
SEKRETAR I NAÊLNICI
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
158
posmrtne ostatke {estoro mje{tana sela ôrci: Kate, Mate, Stjepan, Marko, Vlado i Slavka. Pokop je obavljen na
mjesnom groblju u Sincu. Vidi: Svije}a kona~no upaljena i na o~evu grobu, Novi list, 8. 12. 2002. (on line izdanje),
Rubrika: Li~ki list. O zlo~inima specijalne jedinice MUP-a RSK u Vrhovinama vidi: Dok. br. 42.
ZA BANIJU I KORDUN
........
158
, v.r.
M.P.
159
HR-DAS-SCP, SUP Glina, kut. 2.
54
1992., oùjak 6.
Knin
Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFRJ JUGOSLAVIJA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01-01/6-92
Knin, 06. marta 1992. god.
Sazivam drugu sjednicu Vlade Republike Srpske Krajina koja }e se odràti dana
07. marta 1992. godine u 11,00 sati u Golubi}u.
160
Za sjednicu predlaèm ovaj
D N E V N I R E D
1. Dono{enje odluke o nazivu i nadle`nosti (funkciji) SRTV Krajina.
2. Dono{enje odluke o uvo|enju privremenih mjera u Radio televiziji Republike Srpska
Krajina Knin.
3. Dono{enju odluke o imenovanju Upravnog odbora RTV RSK Knin.
4. Zahtev za ustupanje radio relejnih centara MUP RSK (Promina, ]elavac, Plje{evica,
Petrova Gora i Papuk).
5. Zahtjev Vlade RSK II Armijskoj oblasti za ustupanje nezavr{enog stambenog objekta u
Kninu za potrebe RSK i MUP.
6. Odluka o Zabrani povratka svih lica koja su se u toku rata na bilo koji na~in ogre{ila po
pitanju suvereniteta i integriteta RSK.
7. Dono{enje odluke o otvaranju Biroa RSK u Beogradu i imenovanje rukovodioca Biroa.
8. Dono{enje odluke o uspostavljanju Carinarnice i grani~nih prelaza na teritorij RSK.
159
158
Potpis ne~itak.
159
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Glina.
160
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
9. Prijedlog mjera za oìvljavanje privrede, a posebno u velikim sistemima (Gavrilovi},
Plitvice, TVIK i dr.)
10. Problem isplate osobnih dohodaka i penzija.
11. Stav Vlade RSK povodom mitinga opozicije u Beogradu zakazanog za dan 09. mart i
saop{tenje Vlade povodom tog doga|aja.
12. Protest Vlade RSK Vladi Republike Hrvatske i oficirima za vezu OUN zbog kr{enja
ugovora o primirju i zlostavljanju srpskog stanovni{tva.
13. Problematika snabdjevanja trì{ta deficitarnim artiklima.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko s.r.
M.P.
161
HR-HMDCDR, 4., 01-01/6-92.
55
1992., oùjak 7.
Knin
SFR JUGOSLAVIJA
Broj: 01-01/7-92.
Knin, 07. marta 1992.
Sazivam tre}u sjednicu Vlade Republika Srpka Krajina koja }e se odràti dana
09. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.
162
D N E V N I R E D
1. Problematika snabdjevenosti trì{ta deficitarnim artiklima, te poduzimanje potrebnih
mjera za njihovo eliminisanje.
2. Razmatranje teritorijalne organizacije RSK s mogu}im prijedlogom promjena.
3. Zahtjev Vlade RSK predsjedni{tvu SFRJ radi ustupanja jednog broja automobila za
potrebe RSK.
160
161
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.
162
4. Problem isplate li~nih dohodaka radnika u dru{tvenim djelatnostima i penzija te prijedlog
rje{enja za izjedna~avanje kriterija za isplate istih.
5. Dono{enje odluke o li~nim dohocima funkcionara i ~lanova Vlade RSK.
6. Utvr|ivanje krajnjeg roka do kojeg se Vlada treba konstituisati (imenovati ministre,
pomo}nike ministra, radna tjela, sudove, privrednu komoru i dr.)
7. Imenovanje sekretara Vlade
M.P.
163
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
HR-HMDCDR, 4., 01-01/7-92.
56
1992., oùjak 11.
Glina
Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji se
do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA POVJERLJIVO
JUGOSLAVIJA
SKUP[TINA OP[TINE GLINA
Ratno predsjedni{tvo
Broj: 01-8/1.
Glina, 11. III. 1992. godine
POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJ
n.r. dr. Branku Kosti}u
GENERAL[TAB ORU@ANIH SNAGA SFRJ
n.r. komandantu Blagoju Adì}u
SSNO, MINISTARSTVO NO REPUBLIKE SRBIJE
n.r. gen. majoru Negovanovi} Marku
VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
n.r. ministru Milanu Marti}u
PREDMET: Popuna sa rukovode}im komandnim kadrom
z a h t j e v
161
163
Neslu`beno smo saznali da se pripremaju odredjene kadrovske promjene u komandnom
kadru, i kadru neophodnom u sistemu bezbednosti na podru~ju Banije. U vezi sa tim
konstatujemo da je tokom ovog prljavog rata veliki broj oficira pro{ao kroz svojevrstan test
sposobnosti komandovanja, pouzdanosti, privrènosti stvaranju Republike Srpske Krajine.
Nosioci vlasti Op{tine Glina imali su priliku da neposredno saradjuju sa svima njima kako u
dobru tako i u zlu, pa i u najteìm trenutcima. Svi su oni ostavili odredjeni pe~at u borbi
srpskog naroda protiv usta{a, ali odredjena grupa patriota i oficira svojim komandovanjem,
hrabro{}u, znanjem i mudro{}u, pa ako ho}ete i profesionalno{}u odska~e od ostalih. Prema
njima ovaj srpski narod i Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina ima poseban osje}aj
povjerenja koje je nastalo dugotrajnim druènjem.
U cilju sprovodjenja Vensovog plana, {to spremnijeg do~eka snaga UN-a, za{tite
stanovni{tva a u cilju {to boljeg funkcionisanja sistema vlasti, bezbednosti, traìmo da se
ustupe i po{alju na ovo podru~je slijede}i oficiri:
1. pukovnik Dòmbi} Bo{ko
2. pukovnik Leti} Mile
3. pukovnik Begovi} Milan
4. pukovnik Bori} Gruica
5. p. pukovnik Bogdani} Milan
6. p. pukovnik Marti} Zdravko
Pukovnik Dòmbi} Bo{ko, pukovnik Leti} Mile, pukovnik Begovi} Milan i pukovnik
Bori} Gruica su svojim znanjem, profesionalno{}u, hrabro{}u ostavili kod nas neizbrisiv trag,
i njihovim dolaskom u [tab zone za Baniju dobilo bi se na sigurnosti i bezbednosti koja je
najvi{e potrebna u ovom trenutku neizvjesnosti.
Po pitanju bezbednosti i sigurnosti naroda i postoje}e legitimne vlasti najvi{e bi mogli da
pruè p. pukovnik Bogdani} Milan kao provjereni kadar koji je usko saradjivao sa ovim
strukturama vlasti i srpskim narodom ove op{tine. Uz njega bi p. pukovnik Marti} Zdravko
mogao pruìti najvi{e u poslovima bezbednosti.
O~ekujemo pozitivno rje{enje ovog zahtjeva.
P r e d s j e d n i k:
Dr. Du{an Jovi}, v.r.
M.P.
164
57
1992., oùjak 12.
Knin
165
162
164
Okrugli pe~at: RSK, SO Glina.
165
Vlada RSK s predsjednikom Milanom Babi}em smjenjena je na Skup{tini RSK u Glini, 16. velja~e 1992., a
na Skup{tini RSK u Borovu Selu, 26. velja~e 1992. izabrana je nova Vlada na ~elu sa Zdravkom Ze~evi}em. S
Z A P I S N I K
sa 28. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 12. 03. 1992. godine u zgradi
Sjednici su prisustvovali prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi vlade Vaso Leàji},
Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Du{an Badà, Drago Jaramaz, [tikavac Petar, Mi}o Jeli}
Griovi} i na~elnici Sjeverno-dalmatinskog i Li~kog okruga Rajko Leàji} i Du{an Vje{tica.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, prvi ministar je
predloìo slijede}i
D n e v n i r e d
1. Predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim Nacijama i Evropskoj zajednici.
2. Dono{enje Zakona o sudskim taksama.
3. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.
4. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a Elektroprivrede Krajina.
5. Dono{enje Odluke o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.
6. Dono{enje Zakona o izdavanju publikacija.
7. Dono{enje Zakona o trì{noj inspekciji.
8. Dono{enje Zakona o javnom informisanju.
9. Dono{enje Zakona o kinematografiji.
10. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa, prodaje naftnih derivata Javnog
preduze}a za puteve Krajine Knin.
11. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Zavod za za{titu zdravlja
12. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na rekonstrukciji
centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.
13. Dono{enje op{tih uslova isporuke elektri~ne energije.
14. Dono{enje Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije.
Ad/1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se srpski narod
ne èli odre}i prava na samoopredjeljenje, ve} èli samo da skrene pa`nju svjetske javnosti na
postojanje Srba kao naroda.
Zatim je Risto Matkovi} pro~itao predlog Vlade koji bi se uputio kao pismo Ujedinjenim
nacijama i Evropskoj zajednici.
Du{an Vje{tica predlaè da se pove}aju aktivnosti van zemlje, u informativnom smislu.
Du{an Badà predlaè odlazak ministra informisanja po tom pitanju, u inostranstvo.
Vuka{in Babi} tako|er smatra da treba jasnije prikazati na{ status u Jugoslaviji.
Zaklju~eno je da zasad nema uslova za takve aktivnosti.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Vlade stavlja na glasanje.
163
obzirom na to da politi~ke prista{e Milana Babi}a nisu priznavali legitimitet Skup{tini u Borovu Selu, smjenjena
Vlada nastavila je i dalje djelovati, pa je RSK do 10. travnja 1992. imala dvije vlade. U tom razdoblju Babi}eva
vlada odràla je ~etiri sjednice (26-29.). O smjeni Babi}eve vlade vidi: Dok. br. 38.
Jednoglasno je prihva}en predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim nacijama i
Evropskoj zajednici.
Pismo se prilaè zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio
166
.
Ad/2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je nu`no
dono{enje ovog zakona da bi sudovi mogli raditi. Zakon Vlada donosi na osnovu ~lana 87.
Poslovnika Skup{tine i podnije}e se na verifikaciju na slijede}oj sjednici Skup{tine.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zakon o sudskim taksama.
Ad/3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da prema
Poslovniku Vlade i Skup{tine Vlada daje saglasnost na Statut javnih preduze}a. Svoje
mi{ljenje o tome daje i ministar uprave i pravosu|a, te isti kaè da je statut u skladu sa
zakonom o javnim preduze}ima. Risto Matkovi} predlaè dono{enje ovog statuta.
Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Risto Matkovi}
Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a Elektroprivreda Krajine.
Ad/5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se za {efa
Biroa Vlade u Beogradu imenuje dr âslav Oci}.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.
Ad/6., 7., 8., 9.
Obrazloènja za ove ta~ke dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè da se ovi zakoni
usvoje i verifikuju na slijede}oj sjednici Skup{tine.
Za Zakon o kinematografiji kaè da ga je potrebno donijeti, {to prije, zbog velike
mogu}nosti {verca i zloupotrebe u video klubovima.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju publikacija, Zakon o trì{noj inspekciji, Zakon
o javnom informisanju i Zakon o kinematografiji.
Isti se prilaù zapisniku pod 6., 7., 8., 9./ i ~ine njegov sastavni dio.
Ad/ 10.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}, te predlaè da se izmjeni
stopa u odluci koja je pogre{no prora~unata na 20%. Predlaè dono{enje ove odluke.
164
166
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o visini sredstava iz prometa prodaje naftnih derivata
Javnog preduze}a za puteve Krajine.
Ad/11.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Vaso Leàji}, i predlaè dono{enje ovog
rje{enja.
Za predsjednika Upravnog odbora je predloèn dr Vaso Leàji}, a za ~lanove dr Vukota
Veselin, dr Emilija Vojvodi}, Dr Du{anka Paji} i dr Milan Kneèvi}.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Zavoda za za{titu
zdravlja Republike Srpska Krajina.
Rje{enje se prilaè zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/12.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje ove
odluke i da osnovnoj {koli Narodni heroji isplati 400.000 dinara.
Jednoglasno je donesena odluka o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na
rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.
Ad/ 13.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}. Istakao je da su se do sada
primjenjivali op{ti akti Republike Hrvatske, te predlaè dono{enje Op{tih uslova isporuke
elektri~ne energije.
Jednoglasno su doneseni Op{ti uslovi isporuke elektri~ne energije.
Ad/ 14.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}.
Jednoglasno je donesen Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije.
Zapisni~ar
Borka Lali} Prvi ministar Vlade
Risto Matkovi}
HR-DAZD, Vlada RSK
165
58
1992., oùjak 12.
Knin
Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u kojem iznose stavove o
na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji
VLADA REPUBLIKE SRPSKE
Broj: 03-69/1-92.
Knin, 12. 03. 1992. godine
UJEDINJENI NARODI
Generalnom sekretaru
Butrosu Galiju
EVROPSKOJ ZAJEDNICI
Predsjedavaju}em
Lordu Piteru Karingtonu
Vlada Republike Srpske Krajine na sjednici odrànoj 12. 03. 1992. godine, u Kninu
povodom najnovijih opredjeljenja i odluka Evropske zajednice kao i Sjedinjenih Ameri~kih
Dràva iskazanih i sadrànih u Deklaraciji povodom rje{avanja jugoslovenske politi~ke i
dràvne krize donijela je slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada Republike Srpske Krajine zaklju~uje da svako rje{enje jugoslovenske dràvne i
politi~ke krize, ma na kom nivou ono bilo verifikovano, koje ne bude uvaàvalo i pravo
srpskog naroda na samoopredjeljenje nosi sa sobom veliki rizik i mogu}nost da prouzrokuje
nove nesporazume pa i sukobe na ovim prostorima, do kojih nadamo se nikome od nas nije
stalo. I pored svih dosada{njih odluka koje su done{ene u rje{avanju jugoslovenske dràvne i
politi~ke krize, a koje su, to se sada jasno vidi na {tetu srpskog naroda, o~ekujemo od
Evropske zajednice, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, kao i ~itave me|unarodne zajednice
oli~ene u Organizaciji ujedinjenih nacija da ne}e dozvoliti da legitimno pravo bilo kojeg
aktera jugoslovenske dràvne krize bude zanemareno i na nedemokratski na~in poni{teno. To
na{e o~ekivanje proizlazi otuda {to su upravo Evropska zajednica, Sjedinjene Ameri~ke
Dràve, kao i ve}ina ostalog svijeta sazdane na demokratskim na~elima i svoju uspje{nost kao
i dobre me|usobne odnose imaju upravo zahvaljuju}i tom i takvom na~elu. Svako rje{enje
koje u svom kona~nom ishodu bude rezultat zaobilaènja pravednog srpskog interesa i
Republici Srpske Krajine, koja se iz bilo kojeg razloga onima koji ga donose moè ~initi
trenutno oportunim, efikasnim i pravednim, na duì rok, pokazat }e se kao neodrìvo.
Rje{enje koje bi, dakle, iz bilo kojih razloga izostavilo interes srpskog naroda Republike
Srpska Krajina po na{oj ocjeni bilo bi i bi}e izvor nestabilnosti na ovim prostorima. Samo
pravedno rje{enje koje uklju~uje legitimne interese svih aktera jugoslovenske dràvne i
politi~ke krize bi}e ujedno i trajno rje{enje.
2. Vlada Republike Srpska Krajina u svom dosada{njem radu i politi~kom istupanju
zalagala se isklju~ivo za politi~ka rje{avanja svih spornih pitanja. Vodila je i vodi politiku mira,
166
a ne rata. U tom opredjeljenju Vlada Republike Srpska Krajina istrajavat }e i dalje i osta}e
dosljedna tom principu. Vlada Republike Srpska Krajina ne pronalazi i ne vidi ni jedan razlog
koji bi trebalo da bude povod sukobima pogotovo ne ratnim, naprotiv, smatramo da svaki
novi sukob odga|a i komplikuje politi~ko rje{enje do kojeg, u krajnjem, moramo do}i. Vlada
Republike Srpska Krajina kao osnovu, za svoj rad uzima dva osnovna principa da se sva
sporna pitanja rje{avaju mirnim putem i kroz politi~ke pregovore, i drugo, zastupanje
legitimnog interesa srpskog naroda Republike Srpska Krajina koji joj je ukazao povjerenje i
dao mandat taj interes iskazuje i brani do njegovog punog ostvarenja. Za djelovanje po prvom
principu odgovornost snosimo i pred svijetom i pred sopstvenim narodom, dok za djelovanje,
po drugom principu, isklju~ivo smo odgovorni srpskom narodu Republika Srpska Krajina i
ostalim gra|anima Republika Srpska Krajina. Interes srpskog naroda, u najkra}em, izraèn
kao slobodno opredjeljenje srpskog naroda u koju i kakvu dràvu }e ugraditi svoj suverenitet,
po~iva na demokratskom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje. Od tog prava srpski
narod ne moè, a vjerujemo da svjetska zajednica od toga istog plana, u na{em i drugim
slu~ajevima, ne smije odustati.
3. Vlada Republike Srpska Krajina ima razumjevanja za nastojanja Evropske zajednice kao
i Sjedinjenih Ameri~kih Dràva da uti~u na to da se svijet ure|uje po mjeri gra|anskog prava,
po modelu gra|anskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Me|utim, u konkretnom slu~aju
rje{avanje jugoslovenske dràvne krize taj model se, naàlost, ne primjenjuje univerzalno i
dosljedno. Po na{oj ocjeni radi se o dva kriterijuma, koji se namjerno mjenjaju u rje{avanju
jugoslovenske dràvne krize. Jednom se primjenjuje kriterijum nacionalnog, a drugi put
gra|anskog suvereniteta. Razli~ito primjenjivanje ta dva kriterijuma, u odnosu na razli~ite
aktere jugoslovenske dràvne krize od srpskog naroda doìvljava se kao pristrasnost. Tako da
odluke koje se donose, na takvom principu i praksa koja iz nje proishodi, idu direktno na
{tetu srpskog naroda Republika Srpska Krajina, kao i na {tetu srpskog naroda u cjelini. Ishod
te prakse, kojom se poni{tava na{e legitimno pravo prinu|ava nas da onima, koji inauguri{u
takvu praksu, skrenemo pa`nju na svoju nesaglasnost s takvom praksom.
Ovim svojim obra}anjem svjetskoj javnosti prije svih, a potom i svima koji su na neki od
mogu}ih na~ina uklju~eni u rje{avanje jugoslovenske dràvne krize, to i ~inimo.
4. Na~ela gra|anskog suvereniteta za nas }e biti prihvatljiva u konkretnoj politi~koj praksi
rje{avanja jugoslovenske dràvne krize, na~elo prihvatljivosti tog principa za nas nije sporna,
koju bude odlikovala principjelno vaènje i univerzalno primjenjivanje, a ne mogu biti
prihvatljiva u situaciji kada ona, za jedne, predstavlja mogu}nost stvaranja novih dràva na
koncu dvadesetog vijeka, na prostorima Balkana, dok se drugima takva mogu}nost osporava.
Svijet valjda ne}e dozvoliti da jednim akterima jugoslovenske dràvne krize omogu}i stvaranje
nacionalnih dràva, po modelu osamnaestog vijeka, dok istovremeno druge narode bez
ikakvog osnova i protiv me|unarodnog prava, svodi na nacionalne manjine, navodno
ravnopravne gra|ane, a u osnovi gra|ane drugog reda. Evropska zajednica, pa i Sjedinjene
Ameri~ke Dràve taj previd mogu napraviti, mi me|utim, s obzirom na na{u istorijsku i
prakti~nu politi~ku ulogu i odgovornost, tako ne{to ne smijemo u~initi.
Onima koji odlu~uju o nama, bez davanja na{eg mandata za to, mo`da je i dopu{teno da iz
nekih razloga naprave gre{ku, mi ovim na{im upozorenjem pomaèmo im da ne u~ine takav
presedan, presedan koji ukoliko postane pravilo nosi sa sobom velike rizike.
167
Najpogre{niji mogu}i zaklju~ak, koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti, jeste taj da mi
podu~avamo svijet, jo{ manje bi bilo ta~no da se mi suprostavljamo ~itavom svijetu odli~no
poznajemo na{e mogu}nosti, uostalom, kao {to znamo i na{a prava zato ovo na{e obra}anje
treba shvatiti naprosto kao skretanje pa`nje svijetu na nas, na na{e postojanje kao naroda i
podsje}anje tog istog svijeta na njegove principe, koji su i na{i.
PREDSJEDNIK
M.P.
167
Dr. Milan Babi} v.r.
Hrvatski informativni centar, A 161/1.
59
1992., oùjak 16.
Korenica
Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne sigurnosti Gra~ac o provalama i
kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI KORENICA
Broj: 01-105/92.
Korenica, 16. 03. 1992.
STANICA JAVNE SIGURNOSTI GRAÂC
G r a ~ a c
PREDMET: Operativna informacija.-
Operativnim radom na terenu do{li smo do saznanja da se na podru~ju Teslingrada
168
vr{e
provale i kra|e u stanove u kojima ìve Srbi, te da se iz istih otu|uje bijela tehnika, namje{taj
i drugo, a da se navedena roba prevozi osobnim automobilima do Gra~aca i onda kamionima
dalje.
Prema saznanjima navedena krivi~na djela vr{e MATI] STANKO, ìvio u Gospi}u, otac
mu radio u SUP-u Gospi}, Slavkova èna Senka, odnosno Seka, radila u Borovu Gospi},
ku}a mu bila u Gospi}u kod èljezni~ke stanice. Posjeduje stojadina zelene boje. PETRI]
ÊDO, radio u komercijali u MOL-u, Teslingrad. Onda KEKI] DRAGAN, star oko 35-40
godina, nosi nao~are, min|u{u, brkove, duù kosu, mr{av u licu, ime oca Gojko, dolazi kao
168
167
168
Li~ki Osik.
dobrovoljac, MI]O KEKI], radio u TO Gospi}, sad radi u TO Gra~ac. Stan ima u
Teslingradu, i tu ostavljaju stvari.
Prema istoj informciji u jednom danu da su gore imenovani odvezli 8 televizora, traktor
od ALARA i dva namje{taja, vjerovatno sobe. Mnogo detaljnija informacija vezana za gore
navedene osobe moè se dobiti od ène po imenu Milica, a koja stanuje u Li~kim krovovima
u Gra~acu, a ista je iselila iz Gospi}a.
Prednjim Vas izvje{tavamo znanja radi.
N A ^ E L N I K
Veselinovi} Drago, v.r.
M.P.
169
60
1992., oùjak 17.
Knin
SFR JUGOSLAVIJA
Broj: 01-01/11-92
Knin, 17. marta 1992. god.
Sazivam ~etvrtu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana
170
D N E V N I R E D
1. Predlog i imenovanje sekretara Vlade;
2. Predlog nacrta Zakona;
3. Predlog i usvajanje Odluke o li~nim dohocima izabranih i imenovanih lica u dràvnim
organima i lica zaposlenih u dràvnim organima;
4. Informacija sa sastanka u Vladi Republike Srbije;
5. Informacija o zatvaranju biroa Vlade RSK u Beogradu;
6. Problematika oko preuzimanja Srpskog radio Knina;
169
169
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Korenica.
170
7. Informacija sa sastanka u Donjem Lapcu;
8. Predlog za izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija;
9. Odluka o podmirenju tro{kova vazduhoplovne jedinice MUP na Aerodromu Udbina;
10. Odluka o podmirenju tro{kova za smje{taj i obezbe|enje Predsjednika Republike Gorana
Hadì}a;
11. Ustupanje prostorija Doma 6. Li~ke na Plitvicama MUP-u Krajine.
PREDSJEDNIK VLADE
HR-HMDCDR, 4., 01-01/11-92.
61
1992., oùjak 18.
Mirkovci
Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinice
milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj
OBLAST SLAVONIJA, BARANJA
I ZAPADNI SREM
O.[.T.O. Mirkovci
Broj: 8/92.
Mirkovci, 18. 03. 1992.
Svim mesnim {tabovima T.O. Op{tine Mirkovci
Na osnovu Odluke Vlade Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, komanda Oblasnog
{taba Teritorijalne odbrane donela je Naredbu da se formiraju posebne jedinice milicije sa
osnovnim i glavnim zadatkom obezbe|enja grani~nog pojasa sa Republikom Hrvatskom.
Jedinice koje se formiraju na teritoriji Op{tine Mirkovci obezbe|uju grani~ni pojas
Mirkovci-Ceri}-Jankovci-Sr.Laze. Te jedinice formiraju se u bataljon milicije posebne
namene. Bataljon ima tri ~ete i samostalne vodove, od kojih je jedna ~eta na du`nosti, jedna
u rezervi i jedna je slobodna.
U ove jedinice mogu se dobrovoljno prijaviti sposoboni vojni obveznici do 37. godine
ìvota. Svaki vojni obveznik-pripadnik milicije, zasniva radni odnos i ostvaruje sva prava iz
radnog odnosa, {to podrazumeva zagarantovana mese~na primanja, zdravstvenu za{titu za
sebe i ~lanove porodice, socijalno osiguranje, benificirani radni sta`, obezbe|enje besplatne
uniforme. Stvaranjem uslova za zasnivanje radnog odnosa u privredi, pripadnik milicije koji
èli da pre|e u radni odnos u privredi, duàn je da na vreme obavesti svoga stare{inu, {to }e
biti regulisano u ta~kama dogovora.
170
Na osnovu dosada{njeg u~e{}a u borbi, kao i funkcije koje je obavljao u jedinicama T.O.,
u posebnim jedinicama milicije bit }e unapre|eni u odgovaraju}a zvanja u rangu ~inova.
Prioritet imaju borci i ostala lica koja su se dokazala u dosada{njim borbama i akcijama
odbrane na{e Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Komanda O.[.T.O.:
62
1992., oùjak 19.
Knin
SFR JUGOSLAVIJA
Broj: 01-01/12-92.
Knin, 19. marta 1992.
Sazivam petu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti dana
D N E V N I R E D
1. Pripreme za odràvanje Skup{tine RSK;
2. Predlog nacrta Zakona;
3. Razno.
171
PREDSJEDNIK VLADE
HR-HMDCDR, 4., 01-01/12-92.
171
171
63
1992., oùjak 19.
Dalj
Obavijest Oblasnog javnog tuìla{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova i
ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
OBLASNO JAVNO TU@ILA[TVO
V U K O V A R
S privremenim sjedi{tem u
D a l j u
Broj: KTR-33/92.
Dalj, 19. marta 1992.
PREDMET: Dostava kriv. prijava za kriv. delo protiv javnog reda i pravnog saobra}aja
samovla{}a iz ~l. 225 KZ RS
Vladi Srpske Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
Izvr{nim savetima Skup{tina:
Vukovar
Beli Manastir
Dalj
Tenja
Mirkovci
Ve}a grupa gra|ana obavestila je ovo tuìla{tvo da su pojedina lica uzurpirala dva-tri i vi{e
stanova i ve}e povr{ine obradive zemlje.
Stoga zahtevamo da ukoliko do|ete do takovih saznanja da HITNO podnesete kriv.
prijave protiv po~inilaca.
Tako|er zahtevamo, a za na{e potrebe da nam HITNO dostavite spiskove lica koja su
izvr{ila uzurpaciju stanova i zemlji{ta, ukoliko sa takovim spiskovima raspolaète.
OBLASNI JAVNI TU@ILAC
Milorad Tro{i} s.r.
172
64
1992., oùjak 21.
Knin
Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka
Na osnovu ~lana 78. ta~ka 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donosim
U K A Z
O PROGLA[ENJU ZAKONA O PROGLA[ENJU
JUNAKA
Progla{ava se Zakon o progla{enju junaka, koji je donela Skup{tina Republike Srpske Krajine
na sednici od 21. marta 1992. godine.
PR broj 45 Predsednik Republike,
u Kninu, Goran Hadì}, s. r.
21. marta 1992. godine
Z A K O N
O PROGLA[ENJU JUNAKA
^lan 1.
Skup{tina Republike Srpske Krajine dodeljuje zvanje Junaka, kao najve}e priznanje za
borce Republike Srpske Krajine koji se svojim juna{tvom, hrabro{}u i neustra{ivo{}u isti~u u
borbi srpskog naroda za oslobo|enje i ostvarivanje svojih istorijskih i nacionalnih prava.
Zvanje Junaka dodeljuje se i drugim pojedincima koji u izuzetno opasnim situacijama,
spa{avaju}i ljudske ìvote ili materijalna dobra, ispolje izvanrednu li~nu hrabrost i
po`rtvovanje.
^lan 2.
Zvanje Junaka moè dodeliti i posmrtno.
^lan 3.
Progla{enje Junaka vr{i Skup{tina Republike Srpske Krajine na predlog Republi~ke Vlade.
^lan 4.
Licima progla{enim za Junake dodeljuje se medalja za juna{tvo.
^lan 5.
Oblik i izgled medalje, na~in predlaganja, pobliè kriterijume za dodelu, kao i druga pitanja
utvr|uje svojom Uredbom Republi~ka Vlada.
^lan 6.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benom glasniku
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 4., 23. oùjak 1992., Knin, str. 166.
173
65
1992., oùjak 23.
Knin
SFR JUGOSLAVIJA
Broj: 01414-92.
Knin, 23. 03. 1992. god.
Sazivam sedmu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odràti u petak 27. marta
1992. godine u 10.00 sati u prostorijama Izvr{nog Ve}a SAO Slavonije, Baranja i zapadnog
Srijema u Erdutu.
Za sjednicu predlaèm
D N E V N I R E D
1. Dono{enje Odluke o progla{enju aerodroma Udbina Javnim preduze}em Aerodrom
Udbina.
2. Imenovanje direktora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.
3. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.
4. Dono{enje Odluke o otkupu ku}e u Strmici u kojoj je boravio Kralj Petar I oslobodilac.
5. Imenovanje Radne grupe za pripremu otkupa ku}e i izradu projektne dokumentacije.
6. Dono{enje Odluke o imenovanju direktora SDK RSK.
7. Dono{enje Odluke o imenovanju savjetnika ministra za financije.
8. Informacija sa sastanka odrànog u Beogradu u Privrednoj komori Jugoslavije.
9. R a z n o.
172
PREDSJEDNIK VLADE:
M.P.
173
(Mr. Zdravko Ze~evi})
HR-HMDCDR, 4., 01414-92.
174
172
173
Okrugli pe~at: RSK, Vlada III, Knin.
66
1992., oùjak 24.
Knin
Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega te priop}enja
Informativne slu`be kninskog korpusa
IZJAVA POVODOM POKU[AJA ATENTATA I REAGOVANJE NA SAOP[TENJE O
TOME OD STRANE INFORMATIVNE SLU@BE KNINSKOG KORPUSA
23. 03. 1992. godine oko 21,00 sati u moj stan u{ao je starje{ina JNA u uniformi i sa
pu{kom u ruci. Poznavao sam ga pod nadimkom @vajo koji je i ranije u dva navrata sa jo{
nekim poznanicima navra}ao kod mene, ali mi je bilo ~udno da je do{ao u to vrijeme i
naoruàn. Na moje pitanje: [ta }e mu pu{ka i kako je obezbje|enje dozvolilo da je unese,
odgovorio je da je to Vin~ester sa 10 metaka i da }e pobiti obezbje|enje na ulazu u zgradu,
kao {to im je i zaprijetio pri ulazu. Pokazao je dum-dum metak i stavio ga u cijev okrenutu
u mene. Pored mene su sjedili gosti: Ljubica [olaja, njen suprug Milan i Branko Mirkovi}. U
drugom dijelu prostorije nalazila se moja supruga sa sinom. Na moje upozorenje da skloni
pu{ku od mene, neznatno ju je pomjerio, povukao okida~ i metak se zario u plafon. Nakon
toga iz stana je iza{ao bez rije~i. îtavo njegovo pona{anje nije mi li~ilo na slu~ajnost.
Po{to mi je poznato da pripada jedinici koja je bila pod komandom potpukovnika
[panovi}a,
174
a sada pukovnika \uki}a,
175
o ~itavom doga|aju obavijestio sam na~elnika
slu`be bezbjednosti Kninskog korpusa, majora ]osi}a,
176
koji mi je obe}ao da }e provesti
istragu.
Me|utim, 24. 03. 1992. godine u 20,30 sati slijedi saop{tenje Informativne slu`be
kninskog korpusa u kome se daje potpuna politi~ka kvalifikacija doga|aja o nedostatku bilo
kakvog krivi~nog djela. Kvalifikacija nedostatka krivi~nog djela ne daje se na osnovu ni jedne
istra`ne radnje. Umjesto da postupak nastave, pravosudni organi pa da oni ocijene doga|aj,
Informativna slu`ba Korpusa apsolutno prejudicira ishod istrage.
Sada se sa pravnog aspekta name}u pitanja:
za{to se saop{tenjem Informativne slu`be korpusa isklju~uje svaka daljnja istraga,
ko osim pravosudnog organa ima pravo da isklju~i svaku mogu}nost postojanja
krivi~nog djela,
i na kraju, ~emu tolika pristrasnost Korpusa u korist osumlji~enog i izvo|enje zaklju~aka
na osnovu vlastitog mi{ljenja, a ne na osnovu ~injenica koje u ovom slu~aju mogu da utvrde
samo istra`ni pravosudni organi.
Sve ukazuje na to da je saop{tenje Korpusa imalo za cilj da unese zabunu u cijeli slu~aj i
onemogu}i istragu a ne da utvrdi istinu.
U Kninu, 24. 03. 1992. godine PREDSJEDNIK
M.P.
177
dr Milan Babi}, v.r.
175
174
Stojan.
175
Ilija.
176
Marko, pomo}nik komandanta 4. mtb, 180 mtbr. za obavje{tajno-bezbjednosne poslove.
177
67
1992., oùjak 25.
Knin
Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO Knin
Milana Babi}a
Knin, 25. marta 1992. g.
S A O P [ T E N J E
Ovaj Sekretarijat je iz sredstava javnog informisanja 24. marta 1992. godine do{ao do
saznanja za navodni poku{aj atentata na dr. Milana Babi}a predsjednika SO Knin.
Iako na{oj slu`bi ni{ta nije prijavljeno poduzeli smo operativne radnje i utvrdili da se ne
radi ni o kakvom poku{aju ubojstva, ve} o slu~ajnom opaljenju metka iz pu{ke marke
Win~ester 357 Magnum, rezervnog potporu~nika JNA Zdravka Vranje{a, ina~e
poznanika i ku}nog prijatelja dr. Babi}a, koji se dogodio u njegovom stanu 23. marta 1992.
godine oko 21,00 ~as.
Provedenim operativnim radnjama do{lo se do vi{e saznanja koja potvr|uju da se zaista ne
radi ni o kakvom poku{aju atentata na predsjednika Skup{tine op}ine Knin dr. Milana
Babi}a, ve} o slu~ajnom opalenju metka Babi}evog ku}nog prijatelja.
ZA SEKRETARIJAT
..........,
178
v.r.
68
1992., oùjak 31.
Oku~ani
Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radni
odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. oùjka 1991.
176
178
Potpis ne~itak.
Ostoji} Bogdan
Naselje Stara Gradi{ka 1
stan 1 Radulovi} Vlado
Oblasni centar Bezbednosti
Oku~ani
Predmet: Molba za prijem u radni odnos
Molim naslov da me primi u sastav rezervne policije. Ro|en 4. III. 1953. zavr{io za RTV
mehani~ara. Radnog staà do sada 20 god na radnom mjestu automati~ara u tvornici za
preradu plasti~ni masa Brezine voza~ki ispit B kategorije poloèn 1974. do sada nisam sudski
ka`njavan.
Molim naslov da me primi u radni odnos
unapred se zahvaljujem
Ostoji} Bogdan
31. III. 1992. Stara Gradi{ka
Biografija
Ro|en sam 4. III. 1953. u Bujavici sa stalnim boravkom u Bujavici 35 43543 P. Poljana.
Zavr{io sam osnovnu {kolu u Lipiku poslije toga srednju {kolu u Daruvaru za radio TV
mehani~ara. Vojne obaveze oslobo|en u mirnodobsko vrijeme. Zaposlio se 13. III. 1972. u
Brezinama. Tvornici za preradu plasti~ni masa.
Pri samom formiranju HDZ uklju~io sam se u SDS gdje sam bio i predsjednik SDS.
27. II. 1991. u 18 h do{ao je kurir po mene na radno mjesto da do|em u Pakrac sa svojim
momcima u Pakrac. Tu smo obavje{teni da do|emo sutra 28. II. 1991. u [eovicu u 8 h. U
[eovici nam je obja{njeno da }emo dobiti oru`je gdje smo ga i dobili i poslije toga raspore|eni
po Prakcu dok su drugi oti{li u stanicu milicije. To u stvari bilo je da nedamo skinuti policije
anblem sa {apki zvijezdu da im postave {ahovnicu za anblem. Pred samu no} dobili smo
seljani iz Bujavice da idemo u svoje selo da postavimo barikade {to smo i uradili.
Poslije te sve gu`ve oko 15. III. 1991. u Poduze}u obavjestio me direktor da vi{e ne dolazim
na posao da me ne}e odjaviti jer ~uo je pri~u od Hrvata za mene. Poslije nekog izvjesnog
vremena dolazio je isti ~ovjek koji je djelio oru`je u [eovici da ga moramo vratiti u Pakrac u
MUP {to sam odbio i zadrào.
Krajem 7. mjeseca pozvan sam u Kukunjevac u lova~ku ku}u gdje sam dobio oru`je za cijelo
selo i podjelio ga i predao svim ljudima u ~emu je stvar da }e do}i do oruànog sukoba sa
Tu|manovom vlasti.
11. 4. 1991. dobio sam propusnicu da idem obi}i porodicu ènu, }erku i roditelje.
Preko {tampe i Tv informacija pada kompletnog trokutskog kraja i dolaskom ostalih
dobrovoljaca nisam se imao gdje vratiti.
23. 1. 1992. dolazim sa Popom Draganom Jeremi} u Vrboljane u centar za dobrovoljce i
skra}enu obuku rukovanja eksplozivni i artiljerijski oru|a.
Odlazim na Ivanovac, 18 km ispod psunjskog repetitora gdje uzimam propusnicu na
teritoriju rati{ta da idem praviti ovu molbu.
177
69
1992., oùjak
Oku~ani
Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanja
granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji
R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N A
V L A D E S R P S K E O B L A S T I
Z A P A D N E S L A V O N I J E
OTVORENA PITANJA UTVR\IVANJA GRANICA ZONE POD ZA[TITOM
UJEDINJENIH NACIJA I OSTVARIVANJA MIROVNIH PLANA
U ZAPADNOJ SLAVONIJI
Oku~ani, mart 1992. godine
Utvr|ivanje zona u Zapadnoj Slavoniji koje treba da budu pod za{titom Ujedinjenih
nacija jedno je od najsloènijih pitanja. Ovo pitanje je bilo predmet delikatnih i opse`nih
rasprava jo{ u vreme priprema za izradu i prihvatanje koncepcije mirovne operacije UN u
Jugoslaviji, poznate pod nazivom Plan Sajrusa Vensa (u daljem tekstu: Plan). Dolaskom
prethodnice mirovnih snaga i zapo~injanjem njenog rada na terenu otvorena su brojna pitanja
i nesporazumi u vezi sa utvr|ivanjem granica zona na ovom podru~ju koje }e biti pod
za{titom Ujedinjenih nacija. Nagla{ava se da to moè izazvati dalekose`ne posledice po
sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i ozbiljno dovesti u pitanje ostvarivanje mirovne
operacije Ujedinjenih nacija.
Su{tina problema je u tome {to se fakti~no stanje, odnosno granice oslobo|enih podru~ja
sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bitno razlikuju od granica za{ti}enih zona predvi|enih
Planom. Formalno prihvatanje Plana u vezi s tim zna~ilo bi negaciju njegove su{tine, odnosno
osnovnog smisla angaòvanja mirovnih snaga za{tite srpskog naroda od agresije.
U ta~ki 8. Plana navodi se da }e za{ti}ena podru~ja biti one oblasti u kojima Srbi
predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti nedavno
dovele do oruànog sukoba. S tim u vezi, u ta~ki 9. Plana nabrajaju se op{tine ili delovi
op{tina u kojima bi bile razme{tene mirovne snage, a zatim konstatuje: Pre po~etka
raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujedinjenih nacija, u konsultaciji
sa mesnim vlastima, utvrdila bi ta~ne granice zona pod za{titom Ujedinjenih nacija.
U Izve{taju Generalnog sekretara UN od 15. februara 1992. navodi se da }e ta~ne granice
podru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija utvrditi jedna prethodnica snaga Ujedinjenih
nacija posle konsultacija sa lokalnim liderima.
U zahtevu Generalnog sekretara UN od 6. marta 1992. godine, da se u dnevni red 46.
zasedanja Generalne skup{tine UN uklju~i dodatna ta~ka, kaè se da }e Odluku o ta~nim
koordinatama na kojima }e vojni posmatra~i operisati doneti prethodnica UNPROFOR-a,
po{to obavi konsultacije sa lokalnim organima.
Iz navedenih stavova, nagla{enih u dokumentu Ujedinjenih nacija, moè se zaklju~iti da
su ispunjeni osnovni uslovi da se, osim op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac i delova
op{tina Novska i Nova Gradi{ka, u zonu pokri}a mirovnih snaga uklju~e op{tina Podravska
178
Slatina, isto~ni deo op{tine Virovitica, jugozapadni deo op{tine Donji Miholjac, zapadni deo
op{tine Orahovica i zapadni deo op{tine Slavonska Poèga. Do izbijanja oruànih sukoba,
srpsko stanovni{tvo na ovom prostoru bilo je u apsolutnoj ve}ini. Tu su, tako|e, vo|ene
oruàne borbe, o ~emu svedo~i i ~injenica da je na tom podru~ju bilo vi{e {tabova
Teritorijalne odbrane, da su, od avgusta do decembra 1991. godine, postojali masovni zbegovi
srpskog naroda na Psunju i Papuku, o ~ijem zbrinjavanju se starao i Me|unarodni crveni krst,
i sl.
Sa podru~ja zone koja nije obuhva}ena Planom oko 25.000 Srba je izbeglo, a najve}i deo
njihove imovine je uni{ten. Jedini na~in da se srpsko stanovni{tvo vrati svojim ku}ama i da
mu se obezbedi elementarna bezbednost je prisustvo mirovnih snaga, {to je i jedan od
prioritetnih uslova mirovne operacije.
Vlada Zapadne Slavonije (u daljem tekstu: Vlada), opredeljena za mirno re{enje krize,
prihvataju}i Plan, uporno je insistirala na njegovoj korekciji u pogledu razme{taja plavih
beretki na tom prostoru. Njeni predstavnici su na pro{irenim sednicama Predsedni{tva,
odrànim 9. i 12. decembra 1991. godine, upozorili na ove manjkavosti Plana i zahtevali da
se zone pokri}a pro{ire na op{tine ili delove op{tina u Zapadnoj Slavoniji u kojima srpsko
stanovni{tvo ~ini 70% ukupne populacije. Predsedni{tvo je podràlo ove zahteve i sugerisalo
da se pripreme etni~ke karte ovog prostora, koje bi posluìle za dalje razgovore o prihvatanju
i realizaciji Plana.
Predstavnici Vlade izneli su pomenute zahteve i probleme podsekretaru OUN za mirovne
operacije Maraku Guldingu u razgovoru odrànom 20. januara ove godine.
179
Gulding je
istakao svoju saglasnost sa iznetim zahtevima i preporu~io da se etni~ka karta Zapadne
Slavonije dostavi Vojnom uredu oficira za vezu UN u Beogradu, {to je u~injeno prilikom
susreta predstavnika Vlade sa vi{im vojnim oficirom za vezu pukovnikom Vilsonom,
180
koji
je ovaj zahtev prosledio odgovaraju}im slu`bama Ujedinjenih nacija.
Po~etkom februara ove godine Vlada je uputila pismo Generalnom sekretaru UN Butrosu
Galiju, u kome ga je obavestila o genocidu nad srpskim narodom, uni{tavanju imovine,
spaljivanju sela, masovnom iseljavanju i dr, nagla{avaju}i zna~aj {to brèg dolaska mirovnih
snaga i njihovog raspore|ivanja u zone sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom.
U razgovoru s najvi{im funkcionerima UN (Butrosom Galijem, Marakom Guldingom i
Sajrusom Vensom), prvih dana marta ove godine u Njujorku, delegacija Dràvnog komiteta
za saradnju sa predstavnicima UN, sa dr Borisavom Jovi}em na ~elu, ukazala je na svu
ozbiljnost problema u vezi sa utvr|ivanjem zona u Zapadnoj Slavoniji koje }e biti pod
za{titom UN. U svim kontaktima je dobila uveravanja da }e to pitanje sagledavati i re{avati
prethodnica mirovnih snaga zajedno sa Dràvnim komitetom i lokalnim vlastima.
Na sednici Dràvnog komiteta za saradnju sa UN, odrànoj 20. marta ove godine,
zaklju~eno je da se problem u vezi sa utvr|ivanjem granica tzv. za{ti}enih zona u celini
posebno i svestrano razmotri na osnovu podrobnijih analiza, uvida u etni~ke karte i predloga
organa Krajine i predstavnika JNA. Radi toga je i pripremljen ovaj materijal, u kome se daje
osnovna argumentacija za pravedno i objektivno utvr|ivanje granica zona u Zapadnoj
Slavoniji koje }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija.
[ta je to Zapadna Slavonija u geopoliti~kom smislu?
179
179
Vidi: Dok. br. 11.
180
John Wilson.
Slavonija kao geopoliti~ki i dràvnopravni pojam postoji vekovima. U vreme
Austrougarske Monarhije geopoliti~ki pojam ove teritorije sasvim je samostalno odre|en
prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova teritorija je imala odre|enu samostalnost i u dràvnom i u
politi~kom smislu, a kao deo Vojne krajine sluìla je i kao za{tita Be~a i Pe{te od nadiranja
Otomanskog carstva prema centralnoj Evropi.
Zavr{etkom prvog svetskog rata i stvaranjem Jugoslavije Slavonija po~inje da gubi svoju
dràvnopravnu samostalnost. Pojam Slavonija od tada se sve vi{e svodi na geografski prostor,
koji je sa severa ome|en rekom Dravom, sa juga rekom Savom, sa istoka linijom Osijek
Vinkovci @upanja i sa zapada rekom Ilovom.
Tendencija zatiranja dràvnopravne specifi~nosti Slavonije, a naro~ito nacionalnog
identiteta, posebno je intenzivna u novijoj dràvnopravnoj teoriji i praksi Republike
Hrvatske.
Slavonija se, iako u politi~kom smislu jedinstvena, u geografskom smislu deli na dva dela
Isto~nu Slavoniju i Zapadnu Slavoniju. Na ovakvu podelu usticala je i uti~e i koncentracija
srpskog stanovni{tva na celom podru~ju teritorije Slavonije, s tim {to je srpsko stanovni{tvo
prete`no koncentrisano u krajnjem isto~nom i krajnjem zapadnom delu Slavonije. Ova dva
dela povezana su tzv. srpskom grudom, tako|e nastanjenom prete`no srpskim stanovni{tvom.
Zapadna Slavonija obuhvata prostore op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Donji
Miholjac, Slavonska Poèga, Nova Gradi{ka, Novska, Pakrac, Daruvar i Grubi{no Polje i
manje delove susednih op{tina. Srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji prete`no je
koncentrisano u navedenim op{tinama.
Zapadna Slavonija predstavlja homogenu srpsku celinu, zbog ~ega se nekad i nazivala Mala
Vla{ka. Ovaj prostor predstavlja jedinstvenu celinu u geografskom, nacionalnom, kulturnom
i verskom smislu.
Me|utim, u procesu zatiranja nacionalnog identiteta srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj
Slavoniji je administrativno ve{to deljeno po op{tinama, tako da je bilo u manjini u svim
op{tinama izuzev u op{tini Pakrac. Jedan broj srpskih sela op{tine Grubi{no polje pripojen je
op{tini Bjelovar. Srpska sela na podru~ju Podravske Slatine pripojena su op{tinama Virovitica,
Donji Miholjac i Orahovica, a deo srpskih sela op{tine Pakrac op{tini Slavonska Poèga.
Tako su srpski etni~ki prostori postali manjinski u op{tinama kojima su pripojeni. Ovaj
proces dovr{en je 1968. godine ukidanjem izrazito srpske op{tine Oku~ani, koja je podeljena
izme|u op{tina Novska i Nova Gradi{ka. Na taj na~in su Srbi iz op{tine Oku~ani ostali u
manjini u op{tinama kojima su pripojeni.
Cilj ovih i drugih manipulacija srpskim stanovni{tvom je postepeno i potpuno razbijanje
nacionalnog identiteta srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji.
[ta ~ini podru~je Zapadne Slavonije danas?
Prema izraènoj volji ve}inskog srpskog stanovni{tva u Srpskoj Oblasti Zapadne Slavonije,
koja je u sastavu Republike Srpske Krajine, teritoriju Srpske Oblasti Zapadne Slavonije
obuhvataju op{tina Pakrac, kojoj su pripojena i ranije odvojena srpska sela sa podru~ja op{tina
Slavonska Poèga i Nova Gradi{ka, zatim op{tina Daruvar, op{tina Grubi{no polje sa
pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tine Bjelovar, op{tina Podravska Slatina sa
pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tina Orahovica, Donji Miholjac i Virovitica i
op{tina Oku~ani, koju ~ine srpski etni~ki prostori zapadnog dela sada{nje op{tine Nova
Gradi{ka i isto~ni deo op{tine Novska. U sastavu ove op{tine je i naseljeno mesto Jasenovac,
gde je podignut monumentalni spomenik `rtvama masovnog genocida nad Srbima, Jevrejima
i drugim narodima, koji su po~inile usta{e u periodu od 1941. do 1945. godine.
180
Radi pregleda etni~kog sastava Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, navodimo podatke o
broju stanovnika i njihov nacionalni sastav po op{tinama. Pri tome, treba imati u vidu da
nacionalnu grupu Jugosloveni najve}im delom ~ine Srbi.
Broj Nacionalni sastav stanovni{tva
Naziv op{tine stanovnika Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali
10.809 6.802 2.974 478
Oku~ani 21.063 (51,32%) (32,29%) (14,12%) (2,27%)
14.061 9.217 6.156 2.864
Pakrac 32.752 (42,93%) (28,14%) (17,94%) (8,76%)
10.987 9.885 6.156 7.283
Daruvar 34.311 (32,02%) (28,80%) (17,94%) (21,23%)
Grubi{no 5.508 6.027 2.670 3.087
Polje 17.292 (31,85%) (34,85%) (15,49) (17,85%)
Podravska 17.854 17.458 6.031 1.352
Slatina 42.695 (41,82%) (40,90%) (14,12%) (3,16%)
59.219 49.698 24.437 14.768
U k u p n o 148.122 (39,98%) (33,33%) (16,50%) (9,97%)
Navedeni nacionalni sastav stanovni{tva dat je prema zvani~nim statisti~kim podacima iz
popisa stanovni{tva koji je obavljen 31. marta 1981. godine pod nadle`no{}u hrvatskih
organa.
G E N O C I D
Demografska slika srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji danas bi bila apsolutno druk~ija
da nad njim nisu izvr{ena tragi~na zlodela, posebno masovni genocid koji je na tom prostoru
izvr{en u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj za vreme drugog svetskog rata (1941 1945).
Demografska slika menjana je ne samo fizi~kim uni{tenjem, nego i pokr{tavanjem srpskog
stanovni{tva u katoli~ku veru i proterivanjem sa ovih prostora, pre svega u Srbiju.
Istovremeno, vr{ena je kolonizacija hrvatskog stanovni{tva u ona naselja Zapadne Slavonije iz
kojih je srpsko stanovni{tvo isterano ili fizi~ki uni{teno.
Podru~je Zapadne Slavonije je nakon drugog svetskog rata smi{ljeno i sistematski
odràvano na niskom stepenu ekonomskog razvoja. Hrvatski nacionalizam 1971. godine,
poznat kao maspok, bio je vrlo izraèn i ekstreman na podru~ju Zapadne Slavonije, {to je,
tako|e, uticalo na iseljavanje srpskog stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije na podru~je
Srbije.
U logoru Jasenovac i Nova Gradi{ka, koji su se nalazili na podru~ju Zapadne Slavonije,
pobijeno je oko 600.000 Srba.
181
Na podru~ju Zapadne Slavonije u periodu od 1941. do
1945. godine fizi~ki je likvidirano srpsko stanovni{tvo u slede}im mestima: Slobo{tina (1.368
`rtava), Le{tat (330 `rtava), Vo}in (320 `rtava), Kusonje (420 `rtava), Kukunjevac (800
`rtava) i Dereza (400 `rtava), kao i u drugim mestima. Mnogi Srbi ovog kraja stradali su u
logorima Jadovno na Velebitu, Danica kod Koprivnice i mnogim drugim.
181
181
Prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije ukupan broj `rtava u Jasenovcu i Staroj Gradi{ki iznosio je 59
000, vidi: Jasenovac, `rtve rata prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije, Bo{nja~ki institut, Zrich Sarajevo,
1998.
Pored fizi~ke likvidacije srpskog stanovni{tva za vreme drugog svetskog rata, sistematski je
uni{tavana i njihova imovina plja~kom i paljenjem ~itavih srpskih naselja.
Izuzetan doprinos srpskog naroda Zapadne Slavonije borbi protiv fa{izma. Upravo
u~e{}em u drugom svetskom ratu i borbom protiv fa{izma, srpski narod u Hrvatskoj izborio
je punu ravnopravnost kao konstitutivni narod hrvatske dràve.
PONOVLJENI GENOCID
Dolaskom na vlast stranke Hrvatske demokratske zajednice, a naro~ito dono{enjem Ustava
Republike Hrvatske krajem 1990. godine, srpski narod u Hrvatskoj sveden je na poloàj
nacionalne manjine, {to je stvorilo pretpostavku za njegovu politi~ku, nacionalnu,
ekonomsku, kulturnu i versku diskriminaciju u svim delovima Hrvatske, pa i tamo gde su
predstavljali etni~ku ve}inu.
U prvoj fazi, nova hrvatska vlast naturala je srpskom stanovni{tvu dràvne i nacionalne
simbole iz vremena fa{isti~ke Nezavisne Dràve Hrvatske, stvorene za vreme drugog svetskog
rata. Time su vre|ani najdublji ose}aji srpskog naroda, jer ponovo prihva}eni fa{isti~ki
simboli za srpski narod nisu predstavljali politi~ko pitanje, ve} pitanje bi}a srpskog naroda, s
obzirom na njegovo masovno uni{tavanje pod tim istim simbolima.
U slede}oj fazi do{lo je do masovnog naoruàvanja pripadnika vladaju}e stranke i do
etni~kog ~i{}enja dràvnih organa, posebno policije. Gra|ani srpske nacionalnosti, bez
ikakvog povoda, masovno su pozivani u policiju na saslu{avanje, otpu{tani su sa radnih mesta
(vidi prilog 12) itd. Posebno uvredljivo i demokratskim dru{tvima strano i neprihvatljivo bilo
je zahtevanje da Srbi potpisuju takozvane izjave lojalnosti novim hrvatskim vlastima.
Hrvatski reìm posebno se okomio na Pakrac, kao centar duhovnosti srpskog naroda u
Zapadnoj Slavoniji. Pre svega, nasilno je promenjen nacionalni i personalni sastav policije u
tom mestu, {to je 2. marta 1991. godine izazvalo direktan sukob gra|ana srpske nacionalnosti
i policijskih snaga Hrvatske.
182
Nakon ovog doga|aja po~eli su masovni fizi~ki i politi~ki
progoni srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji, a posebno istaknutijih pojedinaca.
OTPOR SRPSKOG NARODA
Zbog nepristajanja srpskog naroda Zapadne Slavonije na dràvni teror Hrvatske i zbog
otpora uni{tenju nacionalnog i svakog drugog identiteta srpskog naroda, do{lo je do
masovnog oruànog napada hrvatskih paravojnih oruànih sastava na Oku~ane 15. avgusta
1991. godine. S obzirom da su nai{le na neo~ekivan otpor, hrvatske oruàne snage zapo~ele
su oruàne napade na srpska naselja i na podru~ju Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja,
Podravske Slatine, Orahovice i Slavonske Poège.
183
182
182
Sukob je uzrokovala politika SDS-a koja je op}inu Pakrac htjela pripojiti Kninu, kao sredi{tu oruàne pobune
Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti, a povod sukobu bilo je razoruàvanje policajaca
nesrpske narodnosti 1. oùjka u policijskoj postaji Pakrac, odnosno preuzimanje te policijske postaje od strane
srpskih ekstremista. Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 1., Oruàna
pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oruànih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, Dok.
br. 38-40; Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institucija
pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj, Dok. br. 57, 59, 60, 63, 65.
183
Uz pomo} JNA, pobunjeni Srbi napali su spomenute hrvatske gradove, ~ime je zapo~eo otvoreni rat na tom
podru~ju. Npr., napad na policijsku postaju u Slatini desio se 4. kolovoza 1991. godine oko 23 sata, kada je JNA
iz vojarne 50 metara udaljene od postaje, iz te{kog naoruànja, iz dva oklopna BOV vozila, otvorila vatru na
Ovakav razvoj doga|aja izazvao je spontan otpor srpskog naroda Zapadne Slavonije i za
kratko vreme, po~etkom septembra 1991. godine, stvorena je Teritorijalna odbrana koja je u
svom sastavu imala 7.800 boraca.
Od kraja avgusta 1991. do kraja decembra 1991. godine vo|ene su èstoke borbe na
podru~jima Oku~ana, Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, Orahovice i
Slavonske Poège. Za vreme trajanja borbi, jedinice JNA bile su angaòvane do Pakraca, a na
celom preostalom podru~ju rati{ta protiv hrvatskih paravojnih oruànih sastava borile su se
isklju~ivo jedinice Teritorijalne odbrane.
Teritorijalna odbrana na podru~ju Zapadne Slavonije formirala je svoje op{tinske {tabove
u Oku~anima, Pakracu, Daruvaru, Grubi{nom Polju, Podravskoj Slatini, Orahovici i
Slavonskoj Poègi i Glavni {tab TO za Zapadnu Slavoniju sa sedi{tem u Zve~evu.
U prvoj fazi borbe, zbog nepripremljenosti srpskog naroda i brutalnosti hrvatskih vlasti i
njihovih vojnih formacija, do{lo je do stvaranja velikih zbegova srpskog naroda po {umama
Papuka i Psunja, koji su se na tim prostorima zadràli sve do osloba|anja puta Oku~ani
Bosanska Gradi{ka, kada su zbegovi preba~eni u Bosnu, a najve}im delom u Srbiju.
Za vreme trajanja oruànih borbi na ovim prostorima poginulo je 276 pripadnika
Teritorijalne odbrane. Do{lo je do velikog uni{tavanja imovine na podru~jima gde su vo|ene
borbe, kao i do stradanja civilnog stanovni{tva u srpskim naseljima koja su bila izvan kontrole
jedinica Teritorijalne odbrane.
Karakteristi~no je da su hrvatski paravojni oruàni sastavi svoje oruàne aktivnosti posebno
poja~avali nakon potpisanih primirja.
Zbog kr{enja sklopljenog primirja na podru~ju Grubi{nog Polja od strane hrvatskih
paravojnih oruànih sastava, koji su imali neuporedivo ja~e snage, po~etkom novembra 1991.
godine do{lo je do povla~enja stanovni{tva i pripadnika Teritorijalne odbrane sa podru~ja
Grubi{nog Polja. Stradanje srpskog naroda Grubi{nog Polja pruàlo je dramati~nu i tragi~nu
sliku. Nikada do sada srpski narod sa tog podru~ja nije bio prinu|en da napusti svoja ognji{ta.
Nakon primirja potpisanog u @enevi 23. novembra 1991. godine, do{lo je do vrlo sna`ne
i {iroke ofanzive hrvatskih paravojnih oruànih sastava na prostorima pod kontrolom
Teritorijalne odbrane Zapadne Slavonije. Hrvatski oruàni paravojni sastavi preduzeli su
ofanzivu na svim linijama fronta, koriste}i neuporedivo nadmo}nije snage i tehniku. Radi
izbegavanja velikih `rtava i masovnog uni{tenja civilnog stanovni{tva, kao i zbog spleta drugih
okolnosti, do{lo je do povla~enja jedinica Teritorijalne odbrane i civilnog stanovni{tva sa
podru~ja op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Daruvar, Pakrac i Slavonska Poèga. Severna
linija fronta odbrane postavljena je kod Pakraca. Sa ovog podru~ja izbeglo je ukupno oko
70.000 gra|ana srpske nacionalnosti.
Zbegovi srpskog naroda kretali su se {umskim putevima Papuka i Psunja pod izuzetno
te{kim vremenskim uslovima. Zbog velike hladno}e i veoma te{kih uslova, sredinom
decembra, u zbegu je umrlo vi{e starijih lica. Hrvatski paravojni oruàni sastavi bombardovali
183
policijsku postaju, i to na prostorije u kojima je vr{ena primopredaja du`nosti. Me|utim, te ve~eri je primopredaja
izvr{ena ne{to ranije i tako je izbjegnuta katastrofa, jer bi bilo vi{e desetaka mrtvih policajaca da se primopredaja
obavljala u to vrijeme. Policijsku postaju u Vo}inu pobunjeni Srbi zauzeli su 19. kolovoza. Pripadnici specijalnog
voda Papu~kog odreda pobunjenih Srba 4. rujna 1991. izvr{ili su masakr u tri slatinska sela: ôjlugu, êtekovcu
i Balincima. Tom prilikom ubijena su 22 civila i 2 policajca. U selima nije bilo nikakvih vojnih postrojbi RH. Vidi:
Iskaz svjedoka \ure Matovine na su|enju Slobodanu Milo{evi}u 7. listopada 2002., HR-HMDCDR, Zbirka
digitalnih dokumenata, inv. br. 66.
su i kolone izbeglica. Tom prilikom nekoliko gra|ana je poginulo, a vi{e ih je te{ko ili lak{e
povre|eno.
Podse}amo na poznatu ~injenicu da srpski narod na podru~ju Zapadne Slavonije ìvi vi{e
od 400 godina i da je prvi put od dolaska Srba na ovo podru~je ova teritorija najve}im delom
postala etni~ki ~isto hrvatska.
Nakon povla~enja srpskog stanovni{tva sa podru~ja na kojima su vo|ene oruàne borbe,
do{lo je i do njegovog masovnog odlaska iz naselja u blizini rati{ta gde nisu vo|ene oruàne
borbe. Naime, dok su jedinice Teritorijalne odbrane dràle poloàje, hrvatski paravojni sastavi
se nisu usu|ivali da vr{e masovna zlodela prema Srbima na tim podru~jima, procenjuju}i da
bi, u slu~aju da po~ine zlodela, jedinice Teritorijalne odbrane mogle zauzeti i ta podru~ja.
Posebno je karakteristi~no da do masovnog uni{tenja napu{tenih srpskih sela i plja~kanja
njihove imovine dolazi nakon potpisivanja poslednjeg tzv. Sarajevskog primirja od 2. januara
1992. godine. Tada dolazi i do uni{tenja srpske imovine u ravni~arskom tzv. podravskom delu
op{tina Virovitica, Podravska Slatina i Donji Miholjac.
Prema informacijama kojima Vlada raspolaè, plja~ka i uni{tavanje srpske imovine na
podru~ju Zapadne Slavonije imaju do sada nezabeleène razmere. Potpun uvid mo}i }e se
ste}i tek po{to se narodu toga kraja omogu}i povratak ku}ama (vidi priloge 5 11 i 13 16).
U sklopu mera za etni~ko ~i{}enje Zapadne Slavonije, posebno je karakteristi~na naredba
Kriznog {taba u Slavonskoj Poègi kojim je nare|eno raseljavanje 24 srpska sela u
severozapadnom delu op{tine Slavonska Poèga (vidi prilog 2 i 4). Obrazloènje da se to ~ini
radi za{tite stanovni{tva od eventualnog napada ~etnika je i vi{e nego sarkasti~no.
Prema podacima kojima Vlada raspolaè, hrvatski paravojni oruàni sastavi su uni{tili
najve}i deo svetovnih i crkvenih spomenika srpskog naroda, posebno onih koji su podignuti
u znak se}anja na borbu protiv fa{izma. Drasti~an primer njihovog vandalizma je uni{tavanje
Vladi~inog dvora u Pakracu i njegove biblioteke, koji su imali neprocenjivu istorijsku
vrednost.
MERE KOJE JE NEOPHODNO PREDUZETI ZA USPE[NO SPROVO\ENJE
MIROVNE OPERACIJE
Poznato je da se Vlada, od samog iniciranja mirovnog procesa u Jugoslaviji, zalagala za
mirno re{enje krize. Pri tom su predstavnici Vlade isticali da mirovne snage treba rasporediti
na podru~ja na kojima su vo|ene oruàne borbe i sa kojih je srpsko stanovni{tvo izbeglo.
Samo bi tako bio omogu}en mir, povratak izbeglog stanovni{tva svojim ku}ama i kona~no
politi~ko re{enje mirnim putem.
Me|utim, Nacrtom sporazuma predvi|eno je da u zonu pokri}a u|u administrativne
teritorije op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac, te isto~ni deo op{tine Novska i zapadni
deo op{tine Nova Gradi{ka. Ovakvo re{enje ima nedostataka zbog kojih se dovodi u opasnost
realizacija celokupnog koncepta mirovnih operacija na podru~ju Zapadne Slavonije.
U predvi|enu zonu pokri}a nisu uvr{tene op{tina Podravska Slatina, isto~ni deo op{tine
Virovitica, jugozapani deo op{tina Donji Miholjac, zapadni deo op{tine Orahovica i zapadni
deo op{tine Slavonska Poèga. Ukazujemo na ~injenicu da je na ovom prostoru ve}insko
srpsko stanovni{tvo, od koga je izbeglo oko 80%, odnosno oko 25.000 lica, i da je pokretna
i nepokretna imovina gra|ana srpske nacionalnosti najve}im delom oplja~kana ili uni{tena.
Ako bi u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u{le samo
teritorije nazna~ene Planom, isto~na granica te zone i{la bi kroz {umske predele Papuka i
Psunja. Iza te granice tzv. zone nalazi se preko 60 potpuno ~istih srpskih naselja. Zbog
184
konfiguracije terena bilo bi nemogu}e kontrolisati i spre~avati srpsko stanovni{tvo iz rubnih
naselja, tj. naselja sa granice tzv. za{ti}ene zone da dolaze do svojih naselja, {to bi svakako
izazvalo brojne incidente, pa i oruàne sukobe {irih razmera.
U prilog zahtevu da u zonu koja }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija u|u i op{tina
Podravska Slatina i delovi op{tina Virovitica, Donji Miholjac, Orahovica i Slavonska Poèga,
svakako ide i ~injenica da je srpskom stanovni{tvu nemogu}e obezbediti povratak i
elementarnu bezbednost ako i ovo podru~je nije za{ti}eno mirovnim snagama. Nije potrebno
posebno nagla{avati koje bi tragi~ne posledice ekonomske, porodi~ne, socijalne, politi~ke i
druge prirode izazvala nemogu}nost povratka izbeglog srpskog naroda svojim ku}ama.
Nagla{avamo da su se, upravo, na ovom prostoru nalazili {tabovi Teritorijalne odbrane, i
to: Glavni {tab za Zapadnu Slavoniju (u Zve~evu), Op{tinski {tab Podravska Slatina (u
Vo}inu), Op{tinski {tab Orahovica (u Slatinskom Drenovcu) i Op{tinski {tab Slavonska
Poèga (u Kamenskoj).
U istoriji je Podravska Slatina bila severni bastion odbrane srpstva u Zapadnoj Slavoniji.
Odre|eni zna~aj svakako ima i ~injenica da se upravo na ovom podru~ju nalaze rodna mesta
patrijarha SPC gospodina Pavla (Ku}anci) i mitropolita zagreba~ko-ljubljanskog gospodina
Jovana (Medinci).
Ako ovo podru~je ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih
nacija, bi}e to po~etak nestajanja srpskog etni~kog prostora u Zapadnoj Slavoniji.
Analiza svih doga|aja na podru~ju Zapadne Slavonije u poslednjih nekoliko godina, a
posebno od po~etka oruànih borbi, kao i svih ~injenica u vezi sa poloàjem srpskog naroda
i njegovom sudbinom, name}u nekoliko potpuno izvesnih zaklju~aka:
1. Ako ceo srpski etni~ki prostor Zapadne Slavonije ne u|e u zonu koja }e biti pod
za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja Zapadne Slavonije
kao srpskog etni~kog prostora, {to bi, ne samo na ovom prostoru, izazvalo tragi~ne posledice
za taj narod, i to dugoro~nog karaktera.
2. Pod tom pretpostavkom, gotovo je nemogu}e realizovati programe o povratku izbeglog
srpskog stanovni{tva svojim ku}ama, {to bi stvorilo nepremostive te{ko}e u re{avanju
njegovog statusa.
3. Poptuno je izvesno da na celom prostoru Zapadne Slavonije ne bi bilo mogu}e
uspostaviti mir i dràti ga pod kontrolom.
4. Ako mirovne snage ne bi {titile ovo podru~je, potpuno je izvesno da bi srpsko
stanovni{tvo koje je ostalo na podru~ju Zapadne Slavonije bilo izloèno nevi|enom progonu
i prisiljeno da napusti svoja ognji{ta.
*
* *
Kao jedinstven, name}e se i zaklju~ak: ako mirovne snage ne za{tite predloèno podru~je,
minimalne su mogu}nosti da se ostvari osnovni, odnosno kona~ni cilj iznalaènje politi~kog
re{enja krize mirnim putem.
P O P I S P R I L O G A
1. Kartografski pregled popaljenih sela na podru~ju op{tina Grubi{no Polje, Pakrac i delom
op{tine Novska
2. Kartografski pregled prisilno raseljenih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poèga, kao i
svih popaljenih sela Kamenskog kraja
185
3. Popis lica sa podru~ja op{tine Slavonska Poèga osumnji~enih da su stala pod ~etni~ki
barjak
4. Fotokopija ~lanka objavljenog u Politici 28. 11. 1991.
5. Spisak miniranih i sru{enih srpskih ku}a i privrednih objekata u Daruvaru
6. Spisak napu{tenih srpskih sela sa podru~ja op{tine Daruvar
7. Spisak miniranih i razru{enih srpskih ku}a u Slavonskoj Poègi
8. Spisak popaljenih srpskih sela na podru~ju Oku~ana
9. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Orahovica
10. Spisak razru{enih i spaljenih srpskih sela na podru~ju op{tine Podravska Slatina
11. Spisak lica izbeglih iz Slavonske Poège ~ije su stanove oduzeli hrvatski organi
12. Spisak lica sa podru~ja Slavonske Poège koja su dobila bezrazlo`ni otkaz
13. Spisak lica ~ije su ku}e popaljene u selu Slobo{tina
14. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selu Poè{ki Markovac
15. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selima Oljasi, Klisa, Njeì} i Milivojevci
16. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Slavonska Poèga
184
70
1992., travanj 3.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskih
objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu
OBLASNI CENTAR BEZBJEDNOSTI PAKRAC
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: 14/92.
Jasenovac, 03. 04. 1992.
DNEVNI IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA DAN 02/03. 04. 1992.
GODINE U VREMENU OD 07 DO 07 SATI.
1. U 13,30 sati u S-M su do{li vojni policajci Popovi} Dragoljub i Balaban Milo{ iz V.P.
6797 te prijavili da su uhvatili civila Vlaisavljevi} Lazar iz U{tice br. 109 gdje na
improviziranim kolicima preko èljeznog mosta vozi zaklanu svinju te{ku oko 120 kg iz
pravca Jasenovca i oti{ao je ku}i.
O tome podne{ena slu`bena zabilje{ka.
186
184
Prilozi su izostavljeni.
2. U 13,50 sati do{ao je u ovu stanicu milicioner S.M. Oku~ani Dedi} Nedeljko sa {umskim
inìnjerom De{i} Miloradom te izjavili da su do{li do saznanja da se iz sela Bistrica krade
oblovina drvo te ~amcima prevozi preko rijeke Save na Bosansku stranu. Podne{ena slu`bena
zabilje{ka.
3. U ovu stanicu u 17,20 sati do{ao je sam Milo{evi} Stevan iz Jasenovca Preradovi}eva br.1
te prijavio da u Preradovi}evoj ulici gore 2 ku}e.
Po patrolama milicije utvrdito da su izgorele ku}e i to:
1. Ku}a od Janju{i} @eljka, Preradovi}eva br. 22.
2. ku}a od Juri} Antun, [trosmajerova br. 12.
3. ku}a od \ilas Luke, Ul. `rtava fa{izma br. 7.
4. ku}a od Segonji} Ljeposave, Ul. `rtava fa{izma br. 9.
5. ku}a od Kotur Dragana, Savska br. 5. koju smo uspjeli ugasiti.
Jo{ je izgorila ku}a u Preradovi}evoj ulici br. 37 gdje nismo mogli utvrditi vlasnika, kao i ku}u
u ulici Vladimira Nazora bb.
Tako|e je izgorila jedna {tala u ulici 22. travnja br. 45, gdje isto nije utvr|en vlasnik.
Navedeni poàri su nastupili nakon povla~enja 6. Partizanske Brigade.
Kontaktiranjem sa tamo{njim stanarima do{li smo do saznanja da su isti bili svjedoci prilikom
odno{enja raznih stvari iz ku}a ali zbog straha da nebi bili spaljeni nisu reagirali.
4. Oko 13,00 sati na punktu skela na Savi prilikom vr{enja kontrole u putni~kom vozilu reg.
broj KO 851. oznaka crvenog krsta, a koji je vozio voza~ ]urguz Dragan iz V.P. 6797/6
prona|en je jedan televizor narke EI NI[ i poni biciklo. Voza~ ]urguz izjavio da stvari vozi
kapetanu [ipra i da stvari njemu pripadaju. Od voza~a ]urguz Dragana uz odgovaraju}u
potvrdu o privremenom oduzimanju stvari oduzete a voza~ ]urguz odbio da primi potvrdu.
Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Drugih novosti tokom slu`be nije bilo.
Jasenovac, 03. 04. 1992. godine.
M.P.
185
DE@URNI OPERATIVNI
Stojani} Dragomir, v.r.
Nadopuna:
U 17,20 sati putem telefona obavje{tena komanda 11. Partizanske Brigade da je do{lo d o
poàra gdje gori vi{e ku}a te da po{alju cisternu sa vodom. Obavijest primio zastavnik Banjac.
U 19,50 i 21,50 sati ponovo kontaktirano sa zastavnikom Banjcem u vezi traène
pomo}i, a koja nije stigla ni 03. 04. do 07,00 sati. Poàr poku{ali gasiti radnici SM uz pomo}
nekoliko pripadnika TO B. Dubica.
O svemu }e biti obavje{ten Oblasni Centar Bezbjednosti Pakrac.
M.P.
186
DE@URNI OPERATIVNI
187
185
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB Odeljenje milicije Jasenovac.
186
Isto.
71
1992., travanj 4.
Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
Na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj
upravi (Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine br. 3/92.) Velika Narodna Skup{tina
Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na sednici od 4. aprila 1992. godine,
donela je
O D L U K U
O PROGLA[ENJU STATUTA SRPSKE OBLASTI
SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA
Progla{ava se Statut Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji je donela
Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila
1992. godine.
Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
4. aprila 1992. godine Predsednik
Velike Narodne Skup{tine
Ilija Kon~arevi}, s. r.
Polaze}i od istorijskih, kulturnih, privrednih i drugih svojstava podru~ja srpskih oblasti,
posebno njihove teritorijalne nepovezanosti u okviru Republike Srpske Krajine, a u interesu
zajedni~kog ìvota srpskog naroda i drugih gra|ana, i u tom cilju lak{eg funkcionisanja
republi~kih organa kao oblika teritorijalne organizacije, Velika Narodna Skup{tina Srpske
Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj
organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (Slu`beni glasnik Republike Srpske
Krajine, broj 3/92), donosi
S T A T U T
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I
ZAPADNOG SREMA
1. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je teritorijalna jedinica u Republici
Srpskoj Krajini (u daljem tekstu: Srpska Oblast).
188
Gra|ani u Srpskoj Oblasti ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom i
zakonom.
^lan 2.
Gra|ani u Srpskoj Oblasti odlu~uju o poslovima iz nadle`nosti Srpske Oblasti
referendumom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
^lan 3.
U vr{enju poslova u nadle`nosti Srpske Oblasti svi gra|ani u Srpskoj Oblasti jednaki su u
pravima i du`nostima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost,
veroispovest, politi~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili
koje li~no svojstvo.
^lan 4.
Organi Srpske Oblasti su: Velika Narodna Skup{tina, Oblasno ve}e i organi uprave.
^lan 5.
Teritoriju Srpske Oblasti ~ine teritorije op{tine utvr|ene zakonom.
^lan 6.
Rad organa Srpske Oblasti je dostupan javnosti.
^lan 7.
Sedi{te organa Srpske Oblasti je u Vukovaru.
II NADLE@NOST SRPSKE OBLASTI
^lan 8.
Srpska Oblast preko svojih organa:
1. donosi statut Srpske Oblasti:
2. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske
Krajine i utvr|uje mere za njegovo sprovo|enje;
3.donosi odluke i op{te akte, u skladu sa Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedina
pitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Oblasti: kulture, obrazovanja, javnog obave{tavanja,
zdravstvene za{tite i socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci, za{tite i unapre|ivanja ìvotne
sredine, urbanizama i u drugim oblastima utvr|enim zakonom;
4. donosi budèt i zavr{ni ra~un;
5. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;
6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije je izvr{avanje
povereno organima Srpske Oblasti i donosi propise za njihovo izvr{avanje kada je to zakonom
predvi|eno, obezbe|uje izvr{avanje odluka i op{tih akata Srpske Oblasti;
7. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Oblasti i ure|uje njihovu organizaciju i rad
uz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
8. ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima op{tine, u skladu sa zakonom;
9. obezbe|uje saglasnost op{tih akata Srpske Oblasti sa Statutom Srpske Oblasti;
10. stara se o preduzimanju mera za kori{}enje i za{titu zemlji{ta, {uma i voda, u skladu sa
zakonom;
189
11. preduzima mere za organizovanje i funkcionisanje delatnosti od op{teg interesa, u
skladu sa zakonom;
12. obavlja druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom, kao i Statutom Srpske Oblasti.
^lan 9.
Poslovi Srpske Oblasti finansiraju se iz prihoda utvr|enih zakonom i na osnovu zakona.
^lan 10.
Srpska Oblast preko svojih organa vr{i poslove koje joj poveri Republika Srpska Krajina.
III. ORGANI SRPSKE OBLASTI
Velika Narodna Skup{tina
^lan 11.
Velika Narodna Skup{tina;
1. donosi Statut Srpske Oblasti;
2. donosi odluke i druge op{te akte, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom;
3. donosi propise za izvr{avanje zakona, propisa i drugih op{tih akata Republike Srpske
Krajine, ~ije je izvr{avanje povereno Velikoj Narodnoj Skup{tini;
4. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske
Krajine i utvr|uje mere za njihovo sprovo|enje;
5. donosi budèt i zavr{ni ra~un Srpske Oblasti;
6. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;
7. obrazuje oblasne organe uprave, oblasne organizacije i slu`be i ure|uje njihovu
organizaciju i rad uz saglasnost Republike Srpske Krajine;
8. odlu~uje o saglasnosti odluka i drugih op{tih akata sa Statutom;
9. bira i razre{ava predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine, predsednika,
~lanove radnih tela i sekretara Velike Narodne Skup{tine;
10. bira i rezre{ava predsednika, potpredsednika i ~lanove Oblasnog ve}a uz prethodnu
saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
11. bira i razre{ava funkcionere koji rukovode oblasnim organima uprave i oblasnim
organizacijma i slu`bama uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
12. raspisuje oblasni referendum;
13. obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i Poslovnikom Velike Narodne
Skup{tine.
^lan 12.
Velika Narodna Skup{tina ima 60 poslanika.
Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
^lan 13.
Poslanici se biraju na ~etiri godine.
Izbori za poslanike moraju se odràti najkasnije 30 dana pre isteka mandata poslanika
kojima mandat isti~e.
Danom konstituisanja Velike Narodne Skup{tine prestaje funkcija poslanika ~iji mandat
isti~e.
190
^lan 14.
Velika Narodna Skup{tina moè, u slu~aju progla{enja neposredne ratne opasnosti ili
ratnog stanja, odlu~iti da se mandat poslanika produì dok takvo stanje traje, odnosno dok
ne budu stvoreni uslovi za izbor novih poslanika.
^lan 15.
Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran.
^lan 16.
Poslanik za izraèno mi{ljenje ili davanje glasa u Velikoj Narodnoj Skup{tini ne moè biti
pozvan na odgovornost.
^lan 17.
Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koje bira iz reda poslanika,
na ~etiri godine.
Predsednik predstavlja Veliku Narodnu Skup{tinu, raspisuje izbore za poslanike,
predsedava i rukovodi sednicama Velike Narodne Skup{tine i vr{i druge poslove predvi|ene
Statutom i Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Potpredsednik pomaè predsedniku Velike Narodne Skup{tine u vr{enju njegove funkcije,
zamenjuje predsednika u slu~aju njegove spre~enosti i obavlja druge poslove utvr|ene
Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Na~in i postupak predlaganja i izbor predsednika i potpredsednika Velike Narodne
Skup{tine ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
^lan 18.
Veliku Narodnu Skup{tinu saziva predsednik Velike Narodne Skup{tine po sopstvenoj
inicijativi, odnosno na predlog Oblasnog ve}a ili najmanje jedne petine poslanika.
Velika Narodna Skup{tina se sastaje po potrebi, a najmanje dva puta godi{nje.
^lan 19.
Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od
ukupnog broja poslanika, ukoliko statutom nije predvi|ena posebna ve}ina.
^lan 20.
Pravo predlaganja odluka i drugih op{tih akata koji donosi Velika Narodna Skup{tina
imaju Oblasno ve}e, svaki poslanik i skup{tina op{tine.
^lan 21.
Velika Narodna Skup{tina moè odlu~iti da o pojedinim pitanjima u njenoj nadle`nosti
odluku donose gra|ani oblasnim referendumom.
Odluku donetu na referendumu progla{ava Velika Narodna Skup{tina.
^lan 22.
Organizacija i na~in rada Velike Narodne Skup{tine i ostvarivanje prava i du`nosti
poslanika ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Oblasno ve}e
^lan 23.
1. izvr{ava zakone, propise i druge op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je
povereno Oblasnom ve}u i donosi propise za njihovo izvr{avanje kad je za to ovla{}eno;
191
2. izvr{ava odluke i druge op{te akte Velike Narodne Skup{tine i donosi akte za njihovo
izvr{avanje;
3. donosi akte iz svoje nadle`nosti;
4. predlaè program razvoja, budèt i zavr{ni ra~un Srpske oblasti i preduzima mere za
njihovo sprovo|enje;
5. predlaè odluke i druge op{te akte;
6. daje mi{ljenje na predlog odluke ili drugog op{teg akta koji je Velikoj Narodnoj
Skup{tini podneo drugi predlaga~;
7. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova u svom delokrugu;
8. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukom.
^lan 24.
Oblasno ve}e sa~injavaju: predsednik, potpredsednik, ~lanovi i funkcioneri koji rukovode
oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i slu`bama (u daljem tekstu: ~lanovi
Oblasnog ve}a).
Ako su ~lanovi Oblasnog ve}a izabrani iz reda poslanika, zadràvaju mandat poslanika.
^lan 25.
^lanovi Oblasnog ve}a uìvaju isti imunitet kao poslanici.
^lan 26.
Predsednika Oblasnog ve}a bira Velika Narodna Skup{tina na predlog predsednika Velike
Narodne Skup{tine.
Predsednik Oblasnog ve}a predlaè ostale ~lanove Oblasnog ve}a.
^lan 27.
Posle konstituisanja novoizabrane Velike Narodne Skup{tine bira se Oblasno ve}e.
^lan 28.
Oblasno ve}e i svaki njegov ~lan odgovorni su Velikoj Narodnoj Skup{tini za svoj rad.
Predsednik Oblasnog ve}a moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje
pojedinog ~lana Oblasnog ve}a.
Vlada Republike Srpske Krajine moè predloìti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje
predsednika, potpredsednika i ~lanova Oblasnog ve}a.
O predlogu za razre{enje otvara se rasprava.
Odluka o razre{enju Oblasnog ve}a, predsednika, potpredsednika i ~lana Oblasnog ve}a
smatra se usvojenom ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika.
Oblasno ve}e i svaki ~lan Oblasnog ve}a mogu podneti ostavku.
Oblasno ve}e koje je razre{eno ili podnelo ostavku nastavlja rad do izbora novog Oblasnog
ve}a.
^lan 29.
Organizacija i na~in rada Oblasnog ve}a ure|uju se Odlukom Velike Narodne Skup{tine
i Poslovnikom Oblasnog ve}a.
Oblasni organi uprave
^lan 30.
Poslove oblasne uprave obavljaju oblasni sekretarijati i drugi organi uprave.
192
^lan 31.
Oblasni sekretarijati i drugi organi uprave izvr{avaju zakone, druge propise i druge op{te
akte Republike Srpske Krajine za koje su ovla{}eni; primenjuju odluke i op{te akte Velike
Narodne Skup{tine i akte Oblasnog ve}a i obavljaju druge poslove utvr|ene Odlukom Velike
Narodne Skup{tine.
^lan 32.
Odlukom Velike Narodne Skup{tine ure{uju se organizacija, delokrug i ovla{}enja
oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi uz saglasnost Vlade Republike Srpske
Krajine.
IV. ODLUKE I OP[TI AKTI
^lan 33.
Odluke i drugi op{ti akti Velike Narodne Skup{tine moraju biti u saglasnosti sa statutom.
Akti Oblasnog ve}a moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom
Velike Narodne Skup{tine.
Akti oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi moraju biti saglasni sa
Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine i aktima Oblasnog
ve}a.
^lan 34.
Odluka i drugi op{ti akt stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja,
osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupe na snagu.
^lan 35.
Statut, Odluka i drugi op{ti akt Velike Narodne Skup{tine objavljuju se u Slu`benom
glasniku Republike Srpske Krajine.
V. PROMENA STATUTA
^lan 36.
Predlog za promenu Statuta mogu doneti Vlada, Oblasno ve}e i jedna tre}ina od ukupnog
broja poslanika.
O predlogu za promenu Statuta odlu~uje Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog
broja poslanika.
VI. ZAVR[NE ODREDBE
^lan 37.
Za sprovo|enje Statuta done}e se odluka.
Odluku o sprovo|enju statuta donosi Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog
broja poslanika.
U Kninu Predsednik
4. aprila 1992. godine Velike Narodne Skup{tine,
Ilija Kon~arevi}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, broj 10., 20. svibanj 1992., str. 561-563.
193
72
1992., travanj 6.
Petrinja
Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandi
garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata
IZVR[NO VIJE]E
Broj: 2-187/92.
Petrinja, 06. 04. 1992. godine
1. STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
P E T R I N J A
2. KOMANDI GARNIZONA JNA
P E T R I N J A
PREDMET: Zahtjev za poduzimanje mjera za spre~avanje paljevina, dostavlja se.-
Svjedoci smo pojave, koja sve vi{e ima maha, da svakodnevno na podru~ju op{tine
Petrinja, gore ku}e ili drugi objekti.
Ovu problematiku razmatralo je Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Petrinja, na sjednici
odrànoj 06. 04. 1992. godine, te zauzelo stav da se paljenje ku}a i drugih objekata mora
spre~iti.
Molimo Vas da u tom smislu, poduzmete sve potrebne mjere koje su mogu}e u postoje}oj
situaciji kako bi se ovoj pojavi stalo na kraj, a kada za to postoji osnovana sumnja, da se u~ini
sve da se po~inioci otkriju i protiv njih poduzmu odgovaraju}e mjere i postupci.
S po{tovanjem.
DOSTAVITI:
1. Stanica jav. bez. Petrinja
2. Kom. garnizona Petrinja
3. Arhiva.- PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A
Nikola Bandur, dipl. ing., v.r.
M.P.
187
194
187
Okrugli pe~at: RSK, Izvr{no vije}e SO Petrinja.
73
1992., travanj 7.
Knin
Z A P I S N I K
od 07. 04. 1992. g.
sa 8. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u sali za konferencije JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Dàkula Veljko, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo,
Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, [panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin,
Jovi} Du{an, Kneèvi} Mila, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobroslav.
ODSUTNI: Grabundìja Savan, Starevi} Du{an.
NA POZIV PRISUTNI: Prlji} Slavko, Paspalj Mile, Devetak Vitomir, Marjanovi} Branko,
Duki}, Korolija Veljko, @ivanovi} Boro i Ajdukovi} Jovo.
Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.
Sjednicom je predsjedavao Predsjednik Ze~evi} do 13,00 sati, a u nastavku do kraja sjednice
potpredsjednik Kablar Jovo.
Za sjednicu je utvr|en ovaj
D n e v n i r e d
1. Dono{enje odluke o osnivanju stru~nog konsultativnog Savjeta Vlade RSK.
2. a) Dono{enje Odluke o progla{enju Aerodroma Udbine javnim preduze}em.
b) Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodroma
Udbina.
3. Utvr|ivanje prijedloga Zakona iz oblasti trgovine i turizma:
a) Zakona o trgovini,
b) Zakona o ugostiteljstvu i turizmu,
c) Zakona o robnim rezervama i
d) Zakona o trì{noj inspekciji.
4. Utvr|ivanje prijedloga:
a) Zakona o {umama,
b) Zakona o lovstvu.
5. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o elektroprivredi.
6. Utvr|ivanje prijedloga:
a) Zakona o zdravstvu,
b) Zakona o zdravstvenom osiguranju.
7. Usvajanje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.
8. Usvajanje Uredbe:
a) o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,
b) o slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih
sredstava prinude.
9. Dono{enje Odluke o osnivanju Javnog preduze}a Elektroprivreda RSK-a.
10. Informacija o aktivnostima elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i osiguranju plasmana
energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdjevanju.
195
11. Informacija o statutu oblasnih vije}a.
12. Imenovanje pomo}nika Ministra za financije.
13. Informacija ministara:
a) unutra{njih poslova,
b) narodne odbrane i
c) vanjskih poslova.
14. Ostale informacije:
a) direktora RTV Krajine,
b) rukovodioca predstavni{tva Vlade u Beogradu,
c) predsjednika Izvr{nog savjeta Beli Manastir,
d) informacija ministra financija,
e) dogovor u vezi rada Vlade.
Prije prelaska na rad po dnevnom redu, na prijedlog Ministra za financije donesena je
slijede}a
O D L U K A
1. ^lanovima Vlade i funkcionerima RSK-a na ime naknade za materijalne tro{kove odobrava
se nov~ani iznos od 60.000,00 dinara.
2. Zaposlenim u organima RSK-a izvr{it }e se obra~un li~nih dohodaka. Isplata li~nih
dohodaka izvr{it }e se odmah po osiguranju nov~anih sredstava.
Ad-1)
U uvodnom dijelu po ovoj ta~ki dnevnog reda, konstatirana je potreba da se pri Vladi RSK-
a osnuje savjet za strate{ka pitanja ~iji bi ~lanovi bili poznati nau~ni i javni radnici, a koji bi
po potrebi zasjedao i kao politi~ko tijelo, davao savjete Vladi i tijelima Vlade. U vezi
navedenog, a nakon provedene diskusije, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Osniva se stru~no-konsultativni savjet Vlade RSK-a u sastavu:
1. Dr. Du{an Kanazir, akademik,
2. Dr. Ljubo Tadi}, akademik,
3. Dr. Smilja Avramov,
4. Dr. Gavro Perazi},
5. Dr. Slobodan Komozec,
6. Dr. Vujo Vukmirica,
7. Dr. ûbra Nikola, gener.
8. Dr. Bulaji} Milan,
9. Dr. \or|e Jovi},
10. Dr. Petar Opa~i},
11. Mitropolit Jovan Pavlovi},
12. Mr. Draga{ Branko, financijer,
13. Marjanovi} Ilija, financijer,
14. Brane Crn~evi}, knji`. public.
15. Krste Crn~evi}, privrednik,
16. Dragan Tomi}, privrednik,
17. Dr. Stanko Kora}, knjièvnik,
196
18. Helen Bentli-Deli},
19. Lukijan Vladika Slavonski,
20. Nikolaj Vladika Dalmatinski,
21. Dr. Lenko Mandi},
22. Hadì} Goran,
23. Paspalj Mile,
24. Ze~evi} Zdravko.
2. Lista ~lanova stru~no-konsultativnog Savjeta dostavi}e se svim ~lanovima s pozivom da
dadu svoj pristanak na ~lanstvo u ovom Savjetu.
Ad-2)
a) Aerodromi Udbina i Zemunik, koji su sada u nadle`nosti JNA nakon njenog preselenja iz
RSK-a trebali bi pre}i u nadle`nost civilnim vlastima.
U vezi s tim donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Aerodrom Udbina i Aerodrom Zemunik progla{avaju se jedinstvenim Javnim preduze}em.
2. Naziv preduze}a je jedinstveno Javno preduze}e Aerodrom Udbina.
3. Sredstva, prava, obaveze i radnike gra|anska lica dosada{njeg aerodroma preuzima
novoosnovano preduze}e Aerodrom Udbina.
4. Vlada RSK-a preuzima obavezu o zakupu hotela za smje{taj leta~kog osoblja.
5. Imenuje se Komisija u sastavu:
1. Dòdan Milan,
2. Grambundìja Savan,
3. Dopu|a Ratko,
4. Vojvodi} Ljubo,
5. Todorovi} Du{an,
6. Kalember Milan i
7. Tankosi} Milan,
da izvr{i popis i primopredaju aerodroma od vojnih vlasti.
6. Do izbora direktora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina potrebno je imenovati vr{ioca
du`nosti. Na prijedlog dr. Boàni}a, doneseno je slijede}e
R J E [ E N J E
1. Za v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina imenuje se
Dòdan Milan, dipl. ing.
2. Za zamjenika direktora imenuje se
Vojvodi} Ljubo, dipl. oecc.
3. Za tehni~kog direktora imenuje se
Dopu|a Ratko,
4. Prvi let aviona iz Udbine za Beograd u funkciji javnog preduze}a kre}e u srijedu,
15. 04. 1992. godine. ^lanovi Vlade RSK-a po mogu}nosti bi}e prisutni na promociji
tog prvog civilnog leta.
Ad-3)
Nacrte Zakona iz oblasti trgovine i ugostiteljstva prezentirali su Vladi Ministar Vin~i} i njegov
pomo}nik Devetak.
197
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trgovini.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o ugostiteljstvu i turizmu.
3. Utvr|uje se prijedlog Zakona o robnim rezervama.
4. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trì{noj inspekciji.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini
na usvajanje.
Ad-4)
Iz oblasti gazdovanja sa {umama potrebno je donijeti zakone iz podru~ja {uma i lovstva.
U vezi s tim, a na prijedlog potpredsjednika Dàkule koji je dao obrazloènje uz prijedlog,
donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o {umama.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o lovstvu.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini
na usvajanje.
Ad-5)
Nacrt Zakona o elektroprivredi obrazloìo je Ministar Bjegovi}.
O D L U K A
Utvr|uje se prijedlog Zakona o elektroprivredi.
Prijedlog navedenog Zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na
usvajanje.
Ad-6)
Nacrt Zakona iz podru~ja zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar Jovi},
nakon ~ega je donesena slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvu.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na
usvajanje.
Ad-7)
Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja obrazloìo je Ministar
Jovi}.
Nakon obrazloènja Ministra provedena je rasprava, a zatim je donesena slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.
Ad-8)
Uvodno izlaganje i obrazloènje Uredbe o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, kao i Uredbe o
slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava
prinude, podnio je Ministar Marti}.
198
Nakon datog obrazloènja i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, usvojena je
slijede}a
O D L U K A
Usvajaju se Uredbe:
a) Uredba o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,
b) Uredba o na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude.
Ad-9)
Potrebu za osnivanjem Javnog preduze}a Elektroprivrede RSK-a obrazloìo je Ministar
Bjegovi}.
Nakon obrazloènja donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Osniva se Javno preduze}e Elektroprivreda Krajine.
2. Naziv preduze}a je Elektroprivreda Krajina.
3. Sjedi{te preduze}a je u Kninu.
Ad-10)
Informaciju o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta nastalih uslijed
elementarnih i ratnih razaranja, kao i plasmanu energije u podru~ju Republike koja su
deficitarna u snabdjevanju, podnio je Ministar Bjegovi}.
Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se podnesena informacija o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i
plasmanu energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdijevanju.
Ad-11)
Informaciju o Statutu oblasnih vije}a i njihovu primjenu obrazloìo je Ministar Su{a. Prema
odredbama Statuta u oblastima ubudu}e ne}e postojati Vlade nego Sekretarijati oblasnih
vije}a koja pored predsjednika i potpredsjednika imaju {est sekretarijata.
Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se podnesena informacija o Statutu oblasnih vije}a, kao i njegovoj primjeni i
promjenama koje su nastale u politi~ko-izvr{nim tijelima oblasti.
Ad-12)
Ministar za financije Peura~a podnio je prijedlog za pomo}nika Ministra. Osoba koju
predlaè ne bi se bavila profesionalnim radom u Ministarstvu, ve} bi taj posao obavila u
sklopu svog radnog zadatka, uz naknadu koja bi se kasnije dogovorila.
Nakon provedene rasprave i uvodnog izlaganja ministra, doneseno je ovo
R J E [ E N J E
1. Za pomo}nika Ministra za financije imenuje se Mandi} \uro, dipl. oecc.
2. Naknadu za obavljeni posao u Ministarstvu usvoji}e Vlada na prijedlog Ministra na jednoj
od narednih sjednica.
199
Ad-13)
Informaciju o aktuelnoj situaciji podnijeli su resorni ministri i to: Unutra{njih poslova,
Vanjskih poslova i Narodne odbrane.
Nakon podnesenih informacija i provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Prihva}a se informacija koju su podnijeli ministri unutra{njih poslova, Vanjskih poslova i
Narodne odbrane.
Ad-14)
a) Informaciju o problematici informiranja, a posebno Radio-televizije, podnio je v.d.
direktor Marjanovi} Branko.
Posebno je ukazano na problematiku oko izvje{tavanja i informiranja koje se emituje putem
Radio Knina koji je jo{ u nadle`nosti ljudi iz biv{e Vlade. Problem se javlja i kod nastavka
radova na zavr{etku TV Centra Krajine, koji se radi u Kninu.
^lanovi Vlade su upoznati da postoje dva komada antenskih TV ure|aja koji su demontirani,
a mogli bi se korisno upotrebiti.
Nakon podnesene informacije donesena je
O D L U K A
1. Prihva}a se podnesena informacija.
2. Za narednu sjednicu Vlade v.d. direktor RTV-a sa svojim saradnicima primi}e i podnijeti
informaciju o stanju u informiranju, kao i prijedlog mjera da se pote{ko}e prevazi|u.
b) Rukovodioc predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Slavko Prlji} informirao je Vladu o
aktivnostima koje se provode putem predstavni{tva, kao i na te{ko}e na koje nailazi prilikom
svog rada. Tako na primjer mnogi privrednici javljaju se u predstavni{tvo, nude svoju pomo},
traè saradnju, pitaju kome da se obrate za pojedina pitanja i sli~no.
S obzirom da Vlada nema svoje prostorije te{ko ih je uputiti gdje da se obrate.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a
O D L U K A
2. Zaduùje se rukovodilac predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Prlji} da organizira sastanak
u Beogradu s predstavnicima organizacija koje nude pomo} i èle da se privredno angaìraju
na ovom podru~ju.
Na navedenom sastanku potrebno je da bude prisutan predsjednik Vlade ili njegov zamjenik,
te resorni ministri.
c) Predsjednik Izvr{nog savjeta Op{tine Beli Manastir Boro @ivanovi} informirao je Vladu o
situaciji u Baranji i rekao izme|u ostalog:
da na terenu nemaju informacija o radu i aktivnostima Vlade, pa se stvara kriva slika i sti~e
lo{ dojam o tome kako i {ta Vlada radi,
sa predstavnicima JNA imaju odre|enih problema, a saradnja im je lo{a. Sa snagama OUN
tako|er kontakti nisu na visini, jer to uzurpiraju predstavnici JNA.
Predloìo je da se ukinu komande mjesta jer, kako re~e @ivanovi}, JNA sebe smatra kao da
su zakonodavna i izvr{na vlast,
@ivanovi} je informirao i o pote{ko}ama oko financiranja TO, koja je na budètu Op{tine,
o problemima izbjeglica navodi da ih ima oko 10.000 na podru~ju Baranje,
200
zatim da je oko 5.500 penzionera, a to sve usloàva situaciju u kojoj se nalazi Op{tina Beli
Manastir,
nedavni napadi neprijateljskih snaga na Baranju, navodi @ivanovi}, izvedeni su iz Ma|arske
i Hrvatske, te traì da se ma|arskim vlastima uputi protest, {to je prihva}eno,
predloìo je da se za ~lana Izvr{nog saveta imenuje Stojan Petrovi}. Prijedlog je prihva}en.
Mitra Brnovi}a predlaè ispred Baranje za Ministra poljoprivrede.
Predsjednik Vlade razmotri}e prijedlog.
i na kraju predsjednik @ivanovi} zahtijeva da se lokalnoj TV Baranji omogu}i ulazak u TV
Beograd.
d) Ministar financija podnio je informaciju iz podru~ja financijske politike. Govorio je o
pote{ko}ama oko sastavljanja budèta i kontakata sa predstavnicima SIV-a kod kojih nije
nai{ao na potrebna razumijevanja u pogledu namirivanja budètskih potreba.
U nastavku diskusije predloìo je da bi bilo potrebno organizirati zajedni~ki sastanak s
predstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA, vezano za stavku u budètu za financiranje TO i
Milicije. Radi pote{ko}a i nerazumijevanja budèt nije bilo mogu}e uskladiti, a {to je
potrebno u~initi u {to kra}em roku. Poseban problem predstavljaju penzije penzionera na{e
Republike, koji su te penzije stekli rade}i u Hrvatskoj. U vezi s navedenim donesena je
slijede}a
O D L U K A
2. Zaduùje se Ministar Peura~a da uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske u vezi isplate
penzija radnicima koji su te penzije zaradili u Hrvatskoj.
3. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira sastanak s predstavnicima Srbije, Crne Gore
i JNA. Na navedenom sastanku s na{e strane potrebno je da budu prisutni predsjednici:
Republike, Skup{tine i Vlade, te ministri Marti}, Peura~a, [panovi} i Su{a.
e) U vezi dosada{njeg rada Vlade i njenim aktivnostima rekao je predsjednik Paspalj, ne
moèmo biti zadovoljni. Zbog pomanjkanja prostora ~lanovi Vlade nisu na okupu. Kako se
problemi koje treba rje{avati nagomilavaju, neophodno je da budemo stalno na jednom
mjestu.
Nakon izlaganja predsjednika Paspalja i rasprave, donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Ispitati mogu}nost smje{taja Vlade u Plitvi~kim Jezerima, neophodno je da se osiguraju
prostorije za rad i spavanje. Zaduùje se dr. Boàni} da ispita mogu}nost osposobljavanja
hotela za rad i smje{taj Vlade, a Bjegovi} za osiguranje elektri~ne energije.
2. Zaduùje se [panovi} da ispita mogu}nost ustupanja prostora u Domu JNA od strane
vojnih vlasti.
3. Zaduùje se Kablar da ispita mogu}nost smje{taja Vlade u druge prostore u Kninu,
ra~unaju}i i objekat stare Bolnice.
4. Zaduùje se Paspalj i Veizovi} da zatraè prostore u Palati Federacije od SIV-a i
Predsjedni{tva za potrebe Vlade.
5. O realizaciji zaduènja pod ovim zaklju~kom informirati ~lanove Vlade na narednoj
sjednici.
201
Sjednica je zavr{ila s radom u 18,00 sati.
PREDSJEDNIK VLADE
74
1992., travanj 10.
Knin
Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 29. sjednice Vlade Republika Srpska Krajina, odràne 10. 4. 1992. godine, u zgradi
Op{tine, soba br. 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Prvi ministar Vlade Risto
Matkovi}, te ~lanovi Vlade: Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Jovan Kati}, Vaso
Leàji} i Du{an Badà, te na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i
Rajko Leàji}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
je predloìo dnevni red.
Jednoglasno je usvojen slijede}i
d n e v n i r e d
1. Dono{enje Uredbe o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstva
unutra{njih poslova.
2. Dono{enje Uredbe o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa Unutra{njih poslova
i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
3. Dono{enje Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva
unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
4. Razmatranje zahtjeva Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne
energije Elektrokrajine za pove}anje cijene elektri~ne energije za 182% od 1. 4. 1992.
godine.
5. Dono{enje Odluke o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.
6. Razmatranje zahtjeva Savjeta Skup{tine op{tine Pakrac za dodjelu nov~anih sredstava u
svrhu funkcionisanja Savjeta.
7. Dono{enje Zaklju~ka povodom zahtjeva Javnog preduze}a [ume-Krajine za povrat
vozila i ostalih poslovnih sredstava, te mogu}nost nabave goriva za potrebe proizvodnje tog
preduze}a.
8. Razmatranje informacije Ministarstva za zdravlje, rad i socijalnu politiku.
9. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvenu djelatnost Skup{tine op{tine Knin, u
vezi prevoza u~enika.
202
10. Razmatranje zahtjeva SIV-a za pripremu podataka o direktnim i indirektnim {tetama,
nastalim usljed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.
11. Razmatranje zahtjeva porodice pok. Mi{ina Nikole za dodjelu nov~anih sredstava u
vidu socijalne pomo}i.
12. Razmatranje inicijative Inicijativnog odbora Op{tine Kistanje za dopunu Zakona o
privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
13. Dono{enje Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog
preduze}a PTT Krajina.
14. Dono{enje Odluke o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.
15. Dono{enje Zakona o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava
Crvenog krsta Srpska Krajina.
Ad.1.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da je Zakonom
o unutra{njim poslovima predvi|eno da Vlada donosi Uredbu o organizaciji i djelokrugu
organizacionih jedinica MUP-a. Ovaj predlog Uredbe se razlikuje od predloga Uredbe MUP-
a, a su{tina Uredbe je da se postavljaju tri resora: resor nacionalne bezbjednosti, resor javne
bezbjednosti i resor jedinica za posebne namjene. Ovom Uredbom su{tina organizacije je u
tome da se organizuje MUP i poslovi iz djelokruga unutra{njih poslova u okviru Ministarstva
i op{tinskih sekretarijata za unutra{nje poslove. Dr Milan Babi} predlaè da resor jedinica za
posebne namjene nosi naziv Srpska nacionalna garda, kao resor u okviru MUP-a. Predvi|eno
je da organizaciju tog resora propisuje predsjednik Republike, a isti rukovodi tim jedinicama.
Po odredbama Vensovog plana postoji lokalna i regionalna policija. Za lokalnu su nadle`ne
skup{tine op{tina, a za regionalnu, po ovoj Uredbi, nadleàn je ovaj resor.
Risto Matkovi} dodaje da }e se o radu ovih jedinica donijeti poseban akt.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica
Ministarstva unutra{njih poslova.
Ad/ 2.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovim aktom
propisana zvanja kao i u Republici Srbiji za radnike milicije i posebni uslovi za sticanje tih
znanja.
Jednoglasno je donesena Uredba o zvanjima i ovla{}enjima slu`benih lica organa
unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska
Krajina.
Ad/ 3.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo klasi~ni
pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, kao i u Zakonu o radnim odnosima.
Jednoglasno je donesen Pravilnik o disciplinskoj materijalnoj odgovornosti radnika
Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
203
Ad/4.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da se ne moè
poslovati s postoje}im cijenama elektri~ne energije. Kaè da je osnova za pove}anje elektri~ne
energije usporedba sa cijenama u Republici Srbiji, te dodaje da zahtjev djeluje velik, jer nisu
redovno podnosili zahtjev za pove}anje elektri~ne energije.
Predlaè pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine, i tako|er da
se automatski pove}a cijena kako se bude pove}avala u Republici Srbiji.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen zahtjev Javnog preduze}a Elektro-Krajina za pove}anje cijena
elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine.
Ad/5.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Skup{tina
op{tine Vrginmost predlaè Vladi da se imenuje ponovo za sudiju za prekr{aje Nada [o{ki},
po{to joj je istakao mandat.
Jednoglasno je donesena Odluka o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.
Ad/6.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Savjet
op{tine Pakrac obratio Vladi sa zahtjevom za dodjelu nov~anih sredstava, u svrhu
funkcionisanja
Isti~e da je zahtjev neargumentovan, te predlaè odbijanje istog, jer je trenutno nesre|eno
stanje u Budètu Krajine. Dalje predlaè da se taj zahtjev razmatra kad se ta situacija sredi na
nekoj od narednih sjednica.
Za diskusiju se nije niko javio, te se zahtjev stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se isti odbije i razmotri na nekoj narednoj sjednici.
Ad/7.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predlaè dono{enje
zaklju~ka kojim se zahtjeva u ime Vlade od nadle`nih da se vozila vrate a da se benzinskim
stanicama da preporuka da se Javnom preduze}u [ume Krajine da gorivo radi
omogu}avanja normalnih poslova.
Du{an Vje{tica je istakao primjedbu na rad direktora tog preduze}a.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zaklju~ak o vra}anju vozila Javnom preduze}u [ume Krajine.
Ad/8.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovdje radi
o sredstvima korisnika bora~ko-invalidske za{tite, a to je jedna od najugroènijih kategorija
stanovni{tva.
Predlaè da se iz budètskih sredstava interveni{e jednokratnom pomo}i u visini najmanjeg
primanja za mjesec dana. Me|utim, isti~e da je SDK-a Republike Srbije protivzakonito
204
onemogu}ila Vladi Republike Srpska Krajina, te predlaè da se Slu`bi dru{tvenog
knjigovodstva Republike Srbije, na osnovu toga, uputi o{tar protest.
Za diskusije se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je odlu~eno da se SDK-a Republike Srbije uputi protest zbog nezakonitog
onemogu}avanja raspolaganja sredstvima budèta Republike Srpska Krajina.
Ad/9.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da su se
dugovi prema preduze}u Jadrantrans nagomilali, te odbijaju prevoz u~enika i traè 5
miliona dinara kao interventnu sumu da bi nastavili sa radom. Zatim isti~e da se ovo pitanje
ne moè rje{iti dok se na rje{i pitanje raspolaganja budètom Krajine.
Jednoglasno je dogovoreno da se o ovom pitanju raspravi na nekoj od slijede}ih sjednica,
zbog navedenih razloga.
Ad/10.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da SIV traì od
Vlade podatke o direktinim i indirektnim {tetama, nastalim uslijed ratnih sukoba, na
vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.
Predlaè da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Kninu
da zajedno sa Fondom za stambeno-komunalne poslove prikupi podatke za cijelu Krajinu.
Jednoglasno je dogovoreno da se zaduì Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne
poslove u Kninu da pripremi podatke, o direktnim i indirektnim {tetama nastalim uslijed
ratnih sukoba na vodosnabdijeva~kim i kanalizacionim objektima.
Ad/11.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Okru`ni
zatvor iz Knina obratio Ministarstvu za pravosu|e i upravu sa zahtjevom da se dodijeli
jednokratna nov~ana pomo} roditeljima njihovog radnika Mi{ina Nikole, koji je izgubio ìvot
7. 01. 92. godine.
Zatim predlaè da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu s preporukom da
se roditeljima pok. Mi{ina Nikole dodijeli jednokratna nov~ana pomo}.
Primjedbi nije bilo, pa se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu.
Ad/ 12.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ova
inicijativa pokrenuta za osnivanje op{tine Kistanje. S obzirom na ratne okolnosti predlaè da
se Ministarstvo za pravosu|e i upravu zadrì da prou~i ovu inicijativu i na jednoj od narednih
sjednica predloì rje{enje.
Dr Milan Babi} isti~e da je ova inicijativa u skladu sa ~lanom 7. Zakona o privremenoj
teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina, koji navodi da grupe naselja koje su po
nekoj ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inile podru~je op{tine, kao {to su: Kistanje, Srb,
Udbina, Plitvice, Topusko, Dubice i Smilj~i} mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog
zakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju u op{tine. Zatim kaè da je nerje{eno i
politi~ko stanje unutar Krajine, kao da je i neodre|ena zona teritorije Krajine, te smatra da
ovu inicijativu treba prihvatiti, a realizovati se kad se uspostavi jasna teritorijalna cjelovitost i
status Krajine.
205
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se ova inicijativa razmotri na jednoj od narednih sjednica.
Ad/ 13.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je potrebno
imenovati predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.
Za predsjednika je predloèn Lazar Macura, a za ~lanove Mu`dalo Milica, Milinkovi}
\uro, Dobrivojevi} Mirko, Leàji} Rajko, Vitas Bo{ko i Popac Bo{ko, jer Upravni odbor ima
predsjednika i 6 ~lanova.
Primjedbe nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora
Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.
Ad/ 14.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da, koriste}i
ustavno ovla{}enje, predlaè da se Slavko Oègovi} razrje{i funkcije ministra unutra{njih
poslova, a da taj resor popunjava prvi ministar Vlade do izbora novog ministra.
Jednoglasno je donesena Odluka o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.
Ad/ 15.
Obrazloènje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.
Jednoglasno je donesen Zakon o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava
Crvenog krsta Srpska Krajina.
Na sjednici ja tako|er doneseno saop{tenje za javnost, koje se prilaè zapisniku i ~ini
njegov sastavni dio.
Zapisni~ar
Branka @eèlj PREDSJEDNIK REPUBLIKE
dr Milan Babi}
SAOP[TENJE SA 29. SJEDNICE
VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine odrànoj dana 10. 04. 1992. godine, u Kninu,
pod predsjedavanjem Predsjednika Republike Dr. Milana Babi}a usvojeno je vi{e
podzakonskih akata i razmatrana teku}a problematika iz djelovanja resornih ministara i Vlade
u cjelini.
Izme|u ostalog usvojena je Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica
Ministarstva unutra{njih poslova, a u skladu ~lana 6. stav 2. Zakona o unutra{njim poslovima
206
Usvojena je tako|er Uredba o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa unutra{njih
poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine, kao
i Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njih
poslova Republike Srpske Krajine.
Odlukom Vlade usvojen je zahtjev Javnog preduze}a za proizvodnju, prijenos i distribuciju
elektri~ne energije Elektrokrajina Knin za pove}anje cijena elektri~ne energije. Od 01. 04.
cijene elektri~ne energije na podru~ju Republike Srpske Krajine, pove}avaju se za 182 %.
Na svojoj sjednici Vlada je konstatovala da je Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva Republike
Srbije protivzakonito onemogu}ila Vladi Republike Srpske Krajine raspolaganje sredstvima
budèta Republike Srpske Krajine, pa }e se pomenutoj slu`bi uputiti energi~an protest.
Vlada je tako|er zauzela energi~an stav da niko osim legalno i legitimno izabrane Vlade
Republike Srpske Krajine, predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a i legalne
Skup{tine Republike Srpske Krajine, ne moè pregovarati niti imenovati predstavnike za
pregovore ni u jednom pitanju koje je od zna~aja za Republiku Srpsku Krajinu i njen narod.
Sve izjave nepozvanih i neovla{tenih lica u vezi nekakve rezmjene teritorija i pregovora sa
Republikom Hrvatskom, koje su se mogle pro~itati i ~uti u sredstvima informisanja
odnedavno samo su izjave neovla{tenih pojedinaca i usmjerene su protiv interesa Republike
Srpske Krajine i njenog naroda.
PRVI MINISTAR VLADE
Risto Matkovi}, v.r.
HR-DAZD, Vlada RSK
75
1992., travanj 12.
Beograd
Otvoreno pismo zahvale Udruènja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u,
zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu
UDRU@ENJE SRBA
IZ BOSNE I HERCEGOVINE
U SRBIJI
1000 BEOGRAD
Terazije 3
Tel: 325-192
323-389
Telefaks: 323-192
Otvoreno pismo broj: 121/92
generalu majoru Ratku Mladi}u Datum, 12. 04. 1992. g.
K n i n
207
Dragi generale!
U ime svih ~lanova Udruènja i dru{tva Ju`na Krajina izraàvamo Vam najdublju
zahvalnost za spas srpskog naroda u Kupresu. Vi, stare{ine i vojnici Kninskog korpusa spre~ili
ste nastavak genocida nad na{im narodom, koji je zapo~eo 1941. godine, a koji je danas, po
zamislima usta{a, trebalo da bude potpuno zavr{en. Sjajnim dejstvima Va{ih vojnika na
Kupre{koj visoravni Vi ste onemogu}ili stradanje srpskog naroda u Bugojnu i Livnu. Time
ste po{tedeli od uni{tavanja i hrvatski i muslimanski narod u Ju`noj Krajini.
Dragi generale, primite izraze na{e neizmerne zahvalnosti i po{tovanja.
Za Udruènje Za dru{tvo
dr Nikola B. Popovi}, v.r. Ju`na Krajina
dr Stanislav Niki}, v.r.
M.P.
188
Pro~itano na radio Knin
12. 04. 1992. g. u 14.10 ~asova
189
76
1992., travanj 14.
Knin
Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK
Z A P I S N I K
od 14. 04. 1992. g.
sa IX. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u Sali za konferencije JNA.
PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile,
Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr.
Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav.
ODSTUNI: Ze~evi} Zdravko, Dàkula Veljko, [panovi} Stojan.
NA POZIV PRISUTNI: Hadì} Goran, Paspalj Mile, Dr. Biokovi}
190
, Milanovi}
191
,
Devetak Vitomir, Ivanovi} Ljubi{a, Bukarica Petar i Marjanovi}
Branko.
208
188
Okrugli pe~at: Udruènje Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, Krajina.
189
Dopisano rukom.
190
Nikola.
191
Ile, pomo}nik komandanta G[ SVK za pozadinu.
GOSTI SJEDNICE: Koviljko Lovre, potpredsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine
Vojvodine.
Sjednica je po~ela s radom u 9 ~asova.
Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Kablar Jovo.
Za sjednicu je utvr|en slijede}i:
D n e v n i r e d:
1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Vlade.
2. Usvajanje Odluke o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i
najamnina za puteve.
3. Usvajanje Odluke o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih
vozila.
4. Problematika snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima.
5. Razmatranje zahtjeva predstavnika Evropske zajednice za prisutnost u Krajini.
6. Usvajanje Odluke o progla{enju ratnih zlo~inaca.
7. Usvajanje Uredbe o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i
lemljenja.
8. Davanje suglasnosti na:
a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a,
b) Pravilnik o unutra{noj organizaciji MUP-a
9. Razmatranje Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma.
10. Imenovanje Upravnog odbora:
a) Zavoda za za{titu zdravlja,
b) za zdravstvo i zdravstveno osiguranje.
11. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina.
12. Imenovanje Upravnog odbora Elektroprivrede.
13. Problematika informisanja.
14. Dogovor u vezi rada Vlade RSK-a.
15. Razmatranje mogu}nosti odràvanja zajedni~ke sjednice Vlade RSK sa SIV,
General{tabom, Vladom Republike Srbije i Crne Gore.
16. Informacija:
a) o aktivnostima ~lanova Vlade izme|u prethodne i ove sjednice,
b) o formiranju Srpske vojske u Kninskom Kosovu,
c) o problematici raseljavanja lica i stvaranja uslova za njihov povratak,
d) razmatranje Ekolo{kog dru{tva Srbije za u~e{}e u radu okruglog stola o izbjeglicama,
e) o stanju u op{tini Sisak Caprag,
f ) o inicijativi da se Topusko proglasi Republi~kim centrom,
g) o prioritetu ulaganja u Elektroprivredu.
Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio Ministar za prosvjetu, koji je prenio
pozdrave Vladi RSK-a predsjednika Odbora za Srbe pri Skup{tini Srbije gospodina Radmila
Bogdanovi}a. Vlada je sa zadovoljstvom primila pozdrave i preko ministra Kneèvi}a uputila
poziv uz molbu gospodinu Bogdanovi}u da prisustvuje sjednici Vlade RSK-a u utorak 21. 04.
1992. godine. Ukoliko bude sprije~en da navedenog dana do|e u Knin, poziv ostaje otvoren
za jednu od narednih sjednica.
209
Ad-1)
Zapisnik s prethodne sjednice, odràne dana 07. 04. 1992. godine, komentirao je
potpredsjednik Vlade Jovo Kablar.
Nakon {to je podpredsjednik prokomentirao zapisnik, na isti su utvr|ene slijede}e:
P R I M J E D B E
1. U svim donesenim odlukama umjesto: Utvr|uje se prijedlog Zakona treba da stoji:
Utvr|uje se prijedlog nacrta Zakona, a rije~i Nakon provedene potrebne procedure
potrebno je brisati.
2. Pod Ad-12), ta~ka 1. Rje{enja, treba da glasi: Za pomo}nika ministra za financije za resor
porezne politike za podru~je Kordun, Banije, Lika i Dalmacija imenuje se Mandi} \uro, dipl.
oecc.
3. Navedene primjedbe unijet }e se u zapisnik od 07. 04. o.g., kao ispravke i ~ine njegov
sastavni dio.
Ad-2)
Odluku o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamnina za
puteve obrazloìo je Ministar Grabundìja.
Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se predloèna Odluka o visini sredstava prometa i prodaje naftnih derivata u RSK-a.
Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.
Ad-3)
Odluku o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih vozila
prokomentirao je i obrazloìo Ministar saobra}aja i veza g. Grabundìja, nakon ~ega je
usvojena.
Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.
O D L U K A
o visini godi{nje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priklju~na vozila.
Ad-4)
O snabdjevenosti trì{ta strate{kim artiklima i problematici u vezi s tim obrazloìo je
pomo}nik ministra za trgovinu i turizam Petar Bukarica.
Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, usvojena je ova
O D L U K A
Stavlja se embargo na izvoz strate{ke robe iz RSK-a. Embargo se ne odnosi na Srbiju, Crnu
Goru i Srpsku Bosnu i Hercegovinu.
Pored navedene odluke donesen je i slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Za nosioca snabdjevanja pojedinih podru~ja Republike, Ministarstvo }e odrediti ja~e
trgova~ke ku}e na podru~ju RSK-a.
2. Neophodno je osnovati odre|ene republi~ke institucije koje prate ovu problematiku
(Republi~ka direkcija materijalnih rezervi i Privredna komora RSK-a).
3. Vlada }e, u najskorije vrijeme, osnovati komisiju za transformaciju vlasni{tva.
210
4. U slu~aju daljnjeg poreme}aja saobra}ajnih tokova organizirat }e se prevoz robe sa
konvojima koje treba da prate i snage OUN.
Ad-5)
Evropska zajednica, preko svojih predstavnika iz Splita i Zagreba, uputila je zahtjev da u
Kninu ima svoje posmatra~ke timove. Njihove zahtjeve obrazloìo je Ministar Veizovi}, koji
je prenio dio razgovora s njihovim predstavnicima koji je vo|en 13. 04. u Kninu u prisutnosti
podpredsjednika Kablara.
Nakon provedene rasprave donesena je ova
O D L U K A
1. Odbija se zahtjev predstavnika Evropske zajednice zbog njihovog pona{anja na podru~ju
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, koji je i{ao na {tetu srpskog naroda.
2. Odre|uju se punktovi Knin, Glina i Erdut u kojima mogu boraviti i obavljati razgovore
predstavnici Evropske zajednice.
3. Kretanje predstavnika Evropske zajednice do navedenih punktova mogu}e je samo uz
pratnju organa RSK-a.
4. Gospodinu Butrosu Galiju, Generalnom sekretaru OUN-a, uputiti protestno pismo zbog
toga {to je RSK-a stavio u nadle`nost Evropske zajednice.
U prilogu ovog zapisnika dostavlja se obavijest Ministra inostranih poslova.
Ad-6)
U pogledu progla{enja ratnih zlo~inaca i usvajanja odluke u vezi s tim, obrazloìo je Ministar
Marti}.
Nakon provedene rasprave i uvodnog obrazloènja, donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Za jednu od narednih sjednica pripremiti odluku o progla{enju ratnih zlo~inaca.
Ad-7)
Ministar Marti} dao je uvodno obrazloènje Uredbe o mjerama za{tite od poàra pri
izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja.
Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Uredba o mjerama za{tite od poàra pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i
lemljenja.
Ad-8)
a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a obrazloìo je Ministar Marti}, nakon ~ega
je donesena ova
O D L U K A
Daje se saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a.
b) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a obrazloìo je ministar Marti}, a potom je
donesena ova
O D L U K A
Daje se saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a.
211
Ad-9)
Nacrte Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma obrazloìo je Ministar Su{a.
Nakon {to je provedena rasprava, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma i to:
a) Zakon o gra|evinskom zemlji{tu,
b) Zakon o planiranju i ure|enju prostora,
c) Zakon o komunalnim poslovima,
d) Zakon o izgradnji objekata.
2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.
Ad-10)
Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja i ~lanova Upravnog odbora za
zdravstveno osiguranje, predloìo je Ministar za zdravstvo i zdravstveno osiguranje dr. Jovi}.
Nakon provedene rasprave, donesena je ova
O D L U K A
1. Za ~lanove Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja imenuju se:
1. Dr. Branka Paji} Glina
2. Dr. Sanja ôko-]elebi}anin Knin
3. Dr. Mladen Jovi} Vukovar
4. Dr. Du{anka Milo{ Knin
5. Dipl.oecc Ankica Kati} Knin
2. Za ~lanove Upravnog odbora Zavod za zdravstveno osiguranje imenuju se:
1. Dr. Du{an Babi} Knin
2. Dr. [piro Mili} Knin
3. Dipl.oecc Nade`da Gali} Glina
4. Dipl.prav. Vera Barbir Vrginmost
5. Dipl.prav. Velimir Marjanovi} Knin
6. Mr. Rada Obradovi} Glina
7. Dr. Spasoje Toma{evi} Vukovar
Ad-11)
Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina podnio je
podpredsjednik Boàni}.
Nakon provedene rasprave usvojena je slijede}a
O D L U K A
Za ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina imenuju se:
1. Bogi} Stevo
2. Grabundìja Savan
3. Boàni} Bo{ko
4. Studen Uro{
5. Kupre{anin Radomir
6. Vranjevac Desimir
7. Tepavac Jasminka
212
8. Mihovilovi} \or|e
9. Kalember Milan.
Ad-12)
Ministar Bjegovi} podsjetio je ~lanove Vlade na dogovorene kriterije za izbor ~lanova
Upravnog odbora Elektroprivrede po kojem Vlada daje ~etiri ~lana, a preduze}e tri.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Za ~lanove Upravnog odbora imenuje se, ispred Vlade:
1. Bjegovi} \or|e
2. Golubovi} Petar
3. Mrkalj Mitar.
2. Ostali ~lanovi imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica, kada se pripremi prijedlog.
Ad-13)
O stanju o informisanju govorio je generalni direktor RTV Krajina Branko Marjanovi}. [to
se ti~e stanja i perspektive RTV Srpska Krajina Marjanovi} je rekao da je sada{nje stanje, s
obzirom na kadrovske, tehni~ke, materijalne, prostorne i ostale uslove, vrlo nepovoljno. [to
se ti~e Srpskog radio Knina stanje ne zadovoljava, jer su i tamo potrebne kadrovske promjene
i materijalna sredstva. [to se televizije Krajine ti~e i tamo je potrebno izna}i mogu}nosti i
tehni~ko rje{enje za pokrivanje kompletnog podru~ja signalima za prijem.
Marjanovi} je, nadalje, govorio o saradnji sa RTV Beograd i zadacima koje je potrebno
poduzeti da se stanje sanira.
Z A K L J U ^ A K
1. Prihva}a se podnesena informacija o stanju i perspektivi Radio-televizije Srpska Krajina.
2. Imenuje se Komisija u sastavu:
1. Bogi} Stevo,
2. E}imovi} Du{an,
3. Peura~a Vojin,
sa zadatkom da odmah izvr{e uvi|aj u Radio Knin, te izvr{e popis sredstava i inventara u
svrhu primopredaje i preuzimanja Srpskog Radio Knina u nadle`nost Republike Srpska
Krajina.
Ad-14)
S obzirom na oteàne uslove rada Vlada posebno s aspekta nedostatka prostora informirao je
Kablar i predloìo privremeno rje{enje dok se ne na|e adekvatno rje{enje.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a
O D L U K A
Zaduùje se podpredsjednik Boàni} da za narednu sjednicu Vlade pripremi informaciju o
mogu}nosti privremenog smje{taja Vlade u prostorije Hotela Plitvi~ka jezera.
Ad-15)
Osje}a se potreba za odràvanjem zajedni~kih sjednica Vlade Republike Srpska Krajina sa
Vladom Srbije i Crne Gore, te General{tabom i SIV-om.
213
O D L U K A
1. Zaduùje se predsjednik Vlade da organizira navedene sastanke u {to kra}em roku.
2. O postignutom sporazumu u jednoj od narednih sjednica Predsjednik }e informirati
Vladu.
Ad-16)
a) Ministar Kneèvi} informirao je Vladu o dijelu svoje aktivnosti izme|u dvije sjednice.
Upoznao je prisutne o nekim problemima u prosvjeti i rekao da je bio na sastanku sa
direktorima {kole sa Kninskog, Benkova~kog, Obrova~kog i Gra~a~kog podru~ja. Na tom
sastanku ~ulo se puno problema. Pored najve}e pote{ko}e pitanja financiranja, ~uli su se i
problemi oko ud`benika, upisa studenata, nepodesnih profesora i nastavnika koji nisu na
na{oj strani, zatim otvaranje odjeljenja vi{ih i visokih {kola na kninskom podru~ju.
Spominjao se i Ristin fond.
192
Tko je uz Ristu dobi}e i pla}u, ina~e pla}e nema.
Nakon izlaganja ministra Kneèvi}a, donesen je ovaj
Z A K L J U ^ A K
Prihva}a se podnesena informacija.
b) Informaciju o osnivanju Puka Srpske garde u Kosovu podnio je ministar Marti}. Govore}i
o skupu u Kosovu Marti} isti~e da je na njemu bilo nekoliko stotina gra|ana posmatra~a,
da je u stroju bilo nekoliko desetina {aroliko obu~enih i naoruànih lica, {to zna~i da nema
ni govora o nekakvom puku, da su pred crkvenim sve{tenim licima poloìli zakletvu.
Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Usvaja se podnesena informacija o formiranju Srpskog dobrovolja~kog puka Petar
Mrkonji}.
2. Vlada }e izdati saop{tenje za javnost, kojim se ogra|uje od navedenog skupa i osu|uje takav
postupak.
3. Vlada nalaè MUP-u da pokrene postupak protiv svih vinovnika i povede istragu, te utvrdi
njihovu odgovornost.
4. Da se patrijarhu Pavlu uputi protest zbog mije{anja crkve u politiku.
Za upu}ivanje pisma njegovom preosve{tenstvu gosp. Pavlu zaduùje se Mr. Vojin [u{a.
c) Odbor za ljudska prava i slobode organizira skup u Skup{tini SFRJ dana 16. 04. o.g. u 9,30
~asova.
Na skupu }e, u ime Vlade, biti prisutan Pu{kar Sini{a, pomo}nik ministra za pravosu|e i
upravu. Informaciju je podnio ministar Su{a, a ista je prihva}ena.
d) Etnolo{ko dru{tvo Srbije organizira okrugli stol na temu izbjeglica i problemima u vezi s
tim. Organizatori su uputili zahtjev Vladi RSK da po{alje svoje predstavnike koji }e biti
prisutni na navedenom skupu.
214
192
Risto Matkovi}, prvi ministar u Vladi RSK koju je vodio Milan Babi}.
Z A K L J U ^ A K
Na skupu Okruglog stola o izbjeglicama kojeg organizira Etnolo{ko dru{tvo Srbije dana 16.
04. 1992. godine, ispred Vlade RSK prisustvova}e ministar Veizovi} i sekretar CK
193
Opa~i}.
194
e) General Dr. Biokovi} informirao je o stanju u Op{tini Sisak Caprag.
Nakon provedene rasprave, donesen je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Op{tina Sisak Caprag u budu}e }e se zvati Caprag.
2. Iz Op{tine Kostajnica vrati}e se 13 srpskih sela u Op{tinu Caprag.
1. Crkveni Bok 8. Papi}i
2. âpljani 9. Pobr|ani
3. Donji Hrastovac 10. Slovinci
4. Ivanjski Bok 11. Strmen
5. Jasenov~ani 12. [a{
6. Kostre{i [a{ki 13. Timarci
7. Novoselci
3. Potrebnu proceduru provesti u Op{tini Caprag.
f ) General dr. Biokovi} je predloìo da mjesto Topusko u budu}nosti bude kulturni, privredni
i politi~ki centar Republike Srpska Krajina. Ako se prijedlog prihvati, dr. Biokovi} nudi
pomo} oko narud`be projektne dokumentacije.
Nakon provedene rasprave, doneseni su slijede}i
Z A K L J U ^ C I
1. Prihva}a se inicijativa Dr. Biokovi}a da Topusko u perspektivi konkurira za Centar RSK s
obzirom da je to geografsko sredi{te, kao i zbog toga {to ima prirodne uvjete.
2. U budu}nosti, kad se stvore uslovi za to, provesti potrebnu proceduru za realizaciju ta~ke
jedan ovog zaklju~ka.
g) Informaciju o prioritetu ulaganja u elektroprivredne objekte podnio je ministar Bjegovi}.
Nakon podnesene informacije donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Zapo~eti izgradnju DV 110 kV Donji Lapac Udbina na osnovu dobivenih sredstava SIV-a.
2. Zapo~eti pripremne radove (istra`ne i projektantne) na DV 110 kV Sombor Beli
Manastir.
3. Sa~initi listu prioriteta elektroenergetskih objekata za period 4.-12. 1992. god.
Radi operativnosti, a i radi sufinanciranja od strane Elektro-istoka Beograd, sklopiti Ugovor
sa SIV-om i sredstva ustupiti Elektroprivredi Srbije.
Preostala potrebna sredstva iskazati kroz investicioni program i ista osigurati zajedno s
Elektroprivredom Srbije.
4. Za realizaciju ove Odluke zaduùje se ministarstvo za energetiku i rudarstvo s rokom h i
t n o, a najdalje do 25. 04. 1992. godine.
215
193
Crvenog krià.
194
Jovan.
Sjednica je zavr{ila u 17 ~asova.
PODPREDSJEDNIK VLADE:
(Jovo Kablar)
77
1992., travanj 18.
Petrinja
Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Z A P I S N I K
sa sjednice Narodne Skup{tine Zapadne Slavonije odràne dana 18. 04. 1992. sa
po~etkom u 10 sati u Dvorani bioskopa u Oku~anima.
Prisutni: spisak u prilogu
Dnevni red:
1. Utvr|ivanje liste poslanika Narodne Skup{tine
2. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Narodne Skup{tine
3. Usvajanje pravnih akata Srpske oblasti Zapadna Slavonija:
a) Statut Srpske oblasti Zapadna Slavonija,
b) Odluka o sprovo|enju Statuta,
c) Odluke o organizaciji oblasnih organa uprave Zapadne Slavonije,
d) Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Zapadne Slavonije,
4. i 5. to~. dn. reda treba jo{ pripremiti pa se izbacuje
4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji,
5. Poslani~ka pitanja i prijedlozi.
Damjanovi}:
195
predlaè da se Ad 4 dopuni razmatranjem teritorija org. i definiranja podru~ja
Zap. Slavonije.
Dnevni red usvojen.
Ad 1) Vukeli}:
196
informira o problemima dosada{njeg rada Skup{tine zbog egzodusa na
pojedinim podru~jima (problem kvoruma i kvalitete rada). Zbog toga dana inicijativa da se
izvr{i reorg. Skup{tine kako bi se moglo normalno raditi. Komande mjesta i izvr{ni savjeti dali
su prijedlog novih poslanika za Skup{tinu (5 op{tina x 12 poslanika = 60 poslanika).
216
195
\or|e.
196
Veljko.
Na ovaj na~in nadamo se da }e biti omogu}en normalan rad Skup{tine i da se njen rad
osjeti u ìvotu na terenu.
Predsjednik ~ita prijedlog liste poslanika i predlaè da nakon toga se ide na utvr|ivanje
same liste (u prilogu).
Rasprava
Baji}:
197
primjedba vezano za broj delegata sa podru~ja Novske kao i zastupljenost delegata sa
prostora Trokuta (Novska-Raji}), a koji su prisutni na prvoj liniji. Novska kao grad nema niti
jednog delegata, a ima oko 50% Srba.
Vukeli}: Smatram da je bitno da je ova regija pokrivena globalno, a ne regionalno.
Radakovi}:
198
Obrazlaè na~in prijedloga za Pakra~ke poslanike i smatra da se to moè u
kasnijim raspravama nadopuniti.
Rado{evi}:
199
Ovo su ujedno i delegati za Skup{tinu Republike Srpska Krajina.
Pojavljuju se ljudi na listi za poslanike koji se nisu ni prije rata, ni u ratu ni sada dokazali
i smatram da o tome treba voditi ra~una.
Vukeli}: predlaèm da se, ukoliko predstavnici Novske smatraju da prijedlozi nisu u redu da
se to kasnije dogovori.
Baji}: da se Radulovi} Stevo izostavi i da nam se ostavi prostor da naknadno dostavimo ime
delegata da moèmo izvr{iti konsultacije, da bude predstavnik iz Centra Novska.
Lista poslanika jednoglasno usvojena sa otvorenim 1 mjestom na osnovu primjedbe Baji}a.
Ad 2) Poslovnik o radu donesen ranije, a promjene se odnose na dijelove koji se odnose na
dio Autonomije jer su ujedinjene autonomne oblasti u jedinstvenu Republiku (promjene
samo vezane sa uskla|enjem sa ja~im op{tim aktima).
Jednoglasno usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu.
Ad 3) a) Statut Srpske oblasti Zap. Slavonije uskla|en je sa Statutima ostalih oblasti da bi
imali jednoobrazne dokumente.
~lan 11 ta~. 9 glasanje nadpolovi~nom ve}inom
~l. 26 pred. Oblasnog vije}a predlaè pred. Skup{t. predsjednik predlaè Skup{tini
~lanove Oblasnog vije}a, a Skup{tina usvaja nadpolovi~nom ve}inom glasova.
_______ predlaè da se razmotri mogu}nost uskla|ivanja Statuta i Odluke o org. oblasnih
organa uprave vezano za ~l. 3.
Jednoglasno usvojen amandman na Statut i Statut oblasti Zap. Slavonija.
b) Jednoglasno prihva}ena Odluka o sprovo|enju Statuta.
c) Jednoglasno prihva}ena Odluka o org. oblasnih organa uprave.
d) Rado{evi}: Odbornici Pod. Slatine imaju prijedlog da se ~l. 3 pro{iri da predsjednici
Savjeta Op{tina po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a.
E}imovi}:
200
smatram da je nelogi~no da predsjed. budu ~lanovi Oblasnog vije}a,
predlaèm da po funkciji budu prisutni sjednicama Oblasnog vije}a.
Rado{evi}: ostajem kod prijedloga ({ire obrazlaè svoj prijedlog).
217
197
Mi{o.
198
Milan.
199
Savo.
200
Du{an.
Vlada Rep. Srpske Krajine imenuje Oblasno vije}e.
Stevo:
201
prijedlog je vezan za vertikalnu povezanost Vlade i Oblasnog vije}a smatram da
je protok informacija obezbje|en poslanicima koji su u Komandi mjesta i u izvr{nim
savjetima i smatram da bi se do{lo do centralizacije vlasti ukoliko bi i{li po funkciji u sastav
Oblasnog vije}a.
Bosanac:
202
smatram da je nespojivo i kontra svih propisa da pred. IS idu u Oblasno vije}e.
Amandman nije usvojen.
Uz 3 glasa protiv i 1 uzdràni Odluka je prihva}ena.
Ad 4) Dàkula:
203
Analiza {to je to Zapadna Slavonija i {to nam je zadatak i cilj. (kratko o
historijatu sada{nje situacije od dolaska HDZ na vlast i u~e{}a Srba u toj vlasti kao i plebiscit
prema Pakracu kao teritorijalnoj organiziranosti)
u posjeti UN u New Yorku namjerno se nije govorilo o granicama zbog poloàja Srba u
zna~ajnoj manjini
sloìli smo se u osnovnom da snage UN moraju najzad za mjesec dana zaposjesti teritorije
i da rat prestane. Sada je veliki pritisak na Srbiju da utje~e da se na ovim prostorima priznaju
i hrvatski zakoni, a ne samo zakoni Federacije i SRK. Predvi|a se rasplet doga|aja u Bosni i
Srbiji za 10-tak dana. Osnovno je da Vensov
204
plan predvi|a povratak izbjeglica, miran ìvot
i financ. pomo} za izgradnju poru{enog. Jo{ uvijek prisutna tendencija raseljavanja
stanovni{tva Zap. Slavonije na druga podru~ja. Tome smo se èstoko suprotstavili na
Skup{tini SRK. Smatram da i Vi kao poslanici trebate utjecati na na{e zemljake da se vrate na
svoja ognji{ta i da zadrìmo prostor Zap. Slavonije. I Jovi}
205
je shvatio zna~aj Zap. Slavonije
i strahovito smo se kod UN zalagali za istu. Suprotna strana je isto shvatila zna~aj Zap.
Slavonije i sada nastoji svim silama (pritiskom na Srbiju) da povrati iste prostore. Slijede}e
nedjelje dolaze predstavnici UN u Beograd da se definiraju granice i linije razgrani~enja.
Grui~i}:
206
o~ekivao sam da bi danas taj narod trebao da sazna da se danas ne{to doga|a u
Zap. Slavoniji, a ne ovako incognito; trebalo je pozvati i prijatelje iz Bos. Grad., Korpusa i
drugih koji su zaduèni za rad sa civilnim strukturama. Ja bih volio da ova Vlada radi na ovim
prostorima da i narod vidi da ima {ansu i razlog povratka. Smatram da nam je informiranost
ispod dopustivog nivoa, a medijski rat je izuzetno prisutan kod drugih. Koristim priliku da
zamolim za pomo} oko davanja imena za razmjenu na{ih zarobljenih i ubijenih.
Vukeli}: prijatelje iz Bos. Gradi{ke smo trebali i poku{ali zvati, a iz korpusa se nisu odazvali.
Predlaèm da Odluku o teritorij. org. prihvatimo s tim da }e ostalo biti zakonski regulirano.
Dàkula: Va`na ~injenica koju sam zaboravio su ljudi u Bgd. koji su napravili vrlo va`nu
publikaciju o stradanjima na na{im podru~jima koja je vrlo op{irno i detaljno napravljena i
provedena i dostavljena UN i Evrop. zajednici. Govorim to zbog toga {to smo od Guldinga
207
traìli da se formira grupa koja }e obi}i sve op}ine i sela da se vidi kolika su stradanja ljudska
i materijalna.
218
201
Cvjetkovi}.
202
Branko.
203
Veljko.
204
Cyrus Vance.
205
Borislav, predsjednik Dràvnog komiteta SFRJ za odnose s UN-om.
206
Milutin.
207
Marrack.
Ra|enovi} Milan pred. UZ Raji} primjedbe na izlaganje kako dovu}i na{e ljude nazad
kada jo{ ne smijemo re}i da li }e dio grada Novska i brdskih sela da li }e smjeti da se tamo
vrati. To nam do sada jo{ nitko iz Vlade nije rekao. Molio bih, u ime 2500, Vladu da se
zauzme da te dijelove Novske vrate koje smo mi 3 puta zauzimali. Ukoliko to ne bude rije{eno
polit. putem mi }emo to kao borci ratnim putem vratiti. Sada mirujemo samo zbog primirja.
@elimo da do|ete u na{u sredinu i da se borcima objasni i garantira da }e se mo}i vratiti na
svoja ognji{ta. I kod razmjena ako se putuje s na{e strane mi moramo znati tko dolazi da ne
bude poslije otkrivenih poloàja i ljuti {to se doga|alo.
Vukeli}: pitanje granica nije sporno samo kod nas, ~injenica je da Vlada treba voditi ra~una
o svakom selu.
Vitez:
208
Koliko sam shvatio na slijede}oj Skup{tini }e biti izabrana Vlada, a do tada apeliram
sada{nji sastav da se uklju~i u prikupljanje svih podataka o stradanjima na na{im podru~jima,
a ne da to radi Op{tina.
E}imovi}: {to se ti~e medijske blokade neshvatljivo je da kamere TVB nisu bile u Kninu
mjesec dana. înjenica je da je inform. blokada prisutna. Osnovna intencija Vensovog plana
je da se svatko vrati na svoje ognji{te. Novska }e biti demilitarizovana zona, ali tamo }e
vrijediti hrvatski zakoni, kako }e ti ljudi tamo ìvjeti i koliko }e biti sigurni to je drugo
pitanje.
U komunikaciji sa UN mora se biti jako precizan jer oni to traè.
[to se ti~e pravosudnih instit. samo su Oku~ani pokriveni, ali to je preduvjet za funkc.
pravne dràve, a Vlada se u tome vrlo inertno odnosila. Zbog toga sam predloìo da Okru`ni
pravosudni organi budu u Oku~anima da bi mogli funkcionirati. Intencije prema B. Luci u
smislu privrednog, informativnog, kulturnog i svakog drugog centra.
Budu}i je Oku~anima osposobljen prostor za Oblasno izvr{no vije}e predlaèm da Vlada
tu po~ne djelovati, a ne da se mora vezati u ovakim uvjetima, a posao pred nama je vrlo
ozbiljan i konkretan i op{iran.
Lon~ar Ilija: smatram da trebamo biti veoma obazrivi kod izbora klju~nih ljudi da to budu
kompetentni ljudi.
Vukadinovi}:
209
postavlja pitanje zbog ~ega je Vlada radila vi{e u izbjegli{tvu nego ovdje, a ne
zna za{to.
Damjanovi}: kod ljudi je prisutna velika nedoumica kod povratka na isto~ne dijelove Zap.
Slavonije jer se ne zna kakvo }e biti polit. rje{enje. Apeliram na Vladu da bude prisutna u
ovim prostorima.
Radi},
210
pred. SO B. Luka: Konstituiranjem ove Oblasne skup{tine dogodilo se ne{to {to je
bilo za o~ekivati. Sada tek predstoji borba za Zap. Slavoniju jer su pojedini njeni dijelovi
ispra`njeni (Grubi{no Polje, Slatina). Informacija mora biti brza i potpuna u medijskom ratu.
Organizovali smo se u B.
211
Luci sa tehnikom da moèmo prenositi, Bgd
212
i svijetu {to se
stvarno doga|a na ovim prostorima.
Apeliram na jedinstvo, a ne da se sada sva|amo kada nam to moè jako nauditi.
219
208
Du{an.
209
Dragoslav.
210
Predrag.
211
Banja.
212
Beograd.
Vuki}:
213
(pred. SDS BK. Bos. Krajina)
Vukeli} stavlja na glasanje Odluku o teritorijal. org.
214
Jednoglasno usvojena.
Ad 5) Vukeli}: Vlada }e izraditi materijal vezan za pre|eni put i ono {to nas ~eka za
slijede}u skup{tinu. Da se sada dogovorimo koji je to termin.
Slijede}a Skup{tina oko 27. 04. 92. bit }e utvr|eno.
Zagorac:
215
predlaèm da zauzmemo stav u vezi povratka na{ih ljudi prvenstveno iz Baranje.
Ti na{i ljudi imaju problem sa izlaskom iz Baranje i potrebno je da na{a vlada ne{to s tim u
vezi uradi sa oblasnom vladom Slavonije, Baranje i zap. Srema.
Dàkula: odmah u utorak na sjednici Vlade }emo poduzeti potrebne korake.
Kuli}:
216
mislim da nije primjereno odga|anje termina Skup{tine zbog posla koji nas ~eka i
predlaèm da se zakaè Skup{tina.
Vukeli}: Glavni orijentir je dolazak UN i mogu}nost obavljanja razgovora s njima. Molim da
iz Komandi mjesta i izvr{nih Savjeta, gdje to nije ura|eno, pripremi se imena ljudi za funkc.
Pred. IS da se to u Vladi moè usvojiti.
Grui~i}: 90% penzionera nije nigdje uklju~eno i molim Vas da se to pitanje isplate penzija {to
prije stavi na dnevni red.
Radi}: Srbija pla}a penzije i ispostavlja fakture Hrvatskoj. Stoga se mora obuhvatiti i ovo
podru~je.
Bosanac: konkretno pitanje da se za slijede}u skup{tinu pripremi da li postoji program
Vlade za povratak izbjeglica i konkretna pomo} istima.
Vukeli}: radi se konkretan program povratka izbjeglica.
Basta{i}:
217
molim i Skup{tinu i Vladu iz ove oblasti i cijele RSK da se kaè da }e biti povratak
u Zap. Slavoniju prvo obezbjediti da se vrati vojno-sposobni izbjeglice i da se omogu}i
siguran povratak i za njih nema problema. Narod treba vra}ati kada se sve smiri i sredi.
Smatram nu`nim da se zahtjeva da se vojne strukture odgovornije odnose prema
komandama mjesta u izvr{avanju traènja.
ZAVR[ENO u 13
10
Zapisni~ar: Pred. Skup{tine:
Z.
218
Novakovi}
220
213
Radislav.
214
Organizaciji.
215
@ivko.
216
Mladen.
217
Dr. Milan.
218
Zdenka.
78
1992., travanj 20.
Glina
Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku
Izvje{taj
Obilazak, pregled i obavljanje razgovora sa mje{tanima Jo{evice i Prijeke gdje je 19/20. 04.
92. u no}nim satima zapaljeno 5 + 5 (10) objekata koji su izgorjeli a dva objekta ku}a i {tala
je uga{ena po na{em dolasku. U toku iste no}i minirana je ku}a i potpuno uni{tena od
Dogana u akciji. O svemu upoznat Sekretar i Na~elnik radi planiranja pokrivanja
odre|enih sela.
S@,
219
v.r.
79
1992., travanj 21.
Knin
Z A P I S N I K
od 21. 04. 1992. god.
sa X. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u sali za konferencije Doma JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, BO@ANI] Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko,
Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi}
Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi}
Stojan i Veizovi} Dobrosav.
NA POZIV PRISUTNI: Priji} Slavko, Opa~i} Jovo, Ajdukovi} Jovo, Bukarica Petar,
@ivkovi} Milo{, Bosni},
220
Matijevi},
221
Dudakovi},
222
Peki},
223
Krni}
224
i Marjanovi}.
225
221
219
@eljko Simi}.
220
Mile, predsjednik Ratnog predsjedni{tva SO Slunj.
221
Milovan, predsjednik Izvr{nog savjeta Privremene skup{tine op}ine Slunj.
222
Milo{, na~elnik bezbjednosti Ra[TO Veljun.
223
Predrag, komandant Ra[TO Utinja.
224
Simo.
225
Branko, direktor Srpske RTV Krajine.
Sjednica je po~ela sa radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Ze~evi}
Zdravko.
Za sjednicu je utvr|en ovaj
D N E V N I R E D:
1. Verifikacija zapisnika sa predhodne sjednice Vlade.
2. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tina (Drni{, Slunj, Vojni},
Krajak, Caprag i dr.)
3. Izvje{taj sa sastanka predsjednika Vlade i predsjednika dràvnog komiteta dr. Jovi}a
226
sa
predsjednicima UN.
4. Dono{enje Odluke o osnivanju Vlade komisije za transformaciju vlasni{tva.
5. Na~ini rada Vlade u Beogradu, te izvje{taj o dosada{njim aktivnostima.
6. Dono{enje Odluke za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje
kancelarije Vlade.
7. Odobrenje elemenata Ugovora o prenosu prava kori{tenja radnog prostora.
8. Davanje saglasnosti na prijedlog za predsjednika i planove Izvr{nog saveta u op{tinama gdje
ne funkcioni{e Skup{tina op{tine.
9. Dono{enje Uredbe o osnovama, merilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u
odgovaraju}e kategorije ugroènosti od poàra.
10. Dono{enje Odluke o postupku povratku izbjeglica.
11. Dono{enje Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja u posebnim carinskim
prodavnicama.
12. Dono{enje Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borbe.
13. Dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{kove.
14. Razmatranje prijedloga za imenovanje resornih ministara i njihovih pomo}nika.
15. Informacija sa okruglog stola o pitanju izbjeglica.
16. Dono{enje Odluke o nadle`nosti Okru`nog suda Knin nad zatvorskom straàrskom
jedinicom.
17. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o izdavanju publikacije.
18. Dono{enje Odluka o upu}ivanju zahtijeva Vladi Srbije za otkup deviza.
19. Imenovanje Vladine komisije za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.
20. Problem financiranja rada u vaspitanju i obrazovanju.
21. Razno.
1.
Prije po~etka rada Vlade po dnevnom radu Predsjednik Mr. Ze~evi} Zdravko je predloìo da
se ispred Vlade uputi telegram sau~e{}a ~lanu predsjedni{tva gosp. Sejdi Bajramovi}u
povodom tragi~ne pogibije njegovog sina. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.
2.
Ministar Vojin Peura~a je predloìo da Vlada uputi telegram Vladama Republike Srbije i Crne
Gore u kojem }e predloìti da se u dnevni red Skup{tine Republika i Pokrajina uvrsti Zakon
222
226
Borisav.
o obezbe|enju dopunskih sredstava te da se iznos za RSK pove}a u skladu ranijeg dogovora.
Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.
Ad-1)
Zapisnik sa predhodne sjednice odràne dana 21. 04. komentirao je podpredsjednik Vlade
Jovo Kablar i napomenuo da zapisnik nije umnoèn u dovoljnom broju primjeraka zbog toga
{to nije bilo papira za umnoàvanje. Na zapisnik nije data primjedba pa je donesena
O D L U K A
Usvaja se zapisnik sa sjednice Vlade odràne dana 21. 04. 1992. godine.
Ad-2)
[to se teritorijalnog razgrani~enja ti~e dogovoreno je da se na ovoj sjednici obradi samo
Op{tina Slunj jer su na sjednici Vlade prisutni najodgovorniji funkcioneri navedene Op{tine.
Predsjednik SO Bosni}, daju}i genezu te op{tine rekao je da je prije rata bilo u ovoj op{tini
60% stanovnika srpske narodnosti, da je tokom rata poginulo vi{e od 10.000 stanovnika, da
je izgradnjom vojnog poligona iseljeno oko 4.500 stanovnika ponovo prete`no srpski ìvalj,
da je u predhodnom periodu ra|eno smi{ljeno da se Slunj broj~ano oja~a stanovni{tvom
hrvatske narodnosti i da to bude hrvatska op{tina. Dolaskom na vlast HDZ situacija se
pogor{ava. Oficir bezbednosti u brigadi Krni} isti~e neminovnost i opravdanost opstanka
op{tine Slunj. On je na vojno-geografskoj karti predo~io teritorijalnu rasprostranjenost
op{tine.
O D L U K A
1. Op{tina Slunj }e i dalje egzistirati u sada{njim granicama.
2. Ako se u me|uvremenu ukaè potreba donijeti }e se definitivna Odluka o budu}oj
organizaciji oblika i veli~ini op{tine.
3. U radu op{tinskih organa u budu}e forsirati Izvr{ni savet.
4. Za navedenu sjednicu pripremiti problematiku op{tine Krnjak.
Ad-3)
Predsjednik Vlade, podpredsjednik Dàkula i ministar odbrane podnjeli su izvje{taj sa puta iz
Njujorka i razgovora sa Markom Guldingom. Razgovori su se prvenstveno odnosili na
teritorijalnu razgrani~enost i razmje{taj mirovnih snaga UN. Nakon podnesenog izvje{taja i
rasprave usvojen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Prihvata se podneseni Izvje{taj sa puta u Njujork i razgovora vo|enih sa Markom
Guldingom.
2. Ubudu}e na sli~ne sastanke pozivati i ministra spoljnih poslova.
Ad-4)
Na predhodnoj sjednici Vlade istaknuta je potreba da se imenuje Komisija za transformaciju
vlasni{tva. U tom smislu izneseno je nekoliko prijedloga, a ministar [u{a isti~e da je pri
Oblasnom vije}u Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema imenovana takva komisija koja na
tome radi, te da bi bilo od koristi da se u Vladinu komisiju uklju~i i ta radna grupa koja na
tome radi. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i
223
Z A K L J U ^ A K
1. Imenovanje Vladine komisije za transformaciju vlasni{tva odlaè se za jednu od narednih
sjednica.
2. Zaduùje se Predsjednik Vlade
a) da stupi u vezu sa predstavnicima Vlade Srbije radi eventualnog kori{tenja njihovog
iskustva,
b) da predloì komisiju na jednoj od narednih sjednica Vlade.
Ad-5)
O na~inu rada Vlade, posebno {to se ti~e njene aktivnosti preko predstavni{tva u Beogradu
informirao je Priji}. On isti~e da ima mnogo problema koje treba rije{iti da bi ta aktivnost i
djelovanje bilo bezprjekorno. Rad Vlade se uglavnom odvija preko sjednica, a to nije
dovoljno, potrebno je da se ministarstva popune, a ministri vi{e angaìraju u me|upauzama
izme|u dvije sjednice.
Z A K L J U ^ A K
1. Ministri i ostali ~lanovi Vlade koji putuju za Beograd ili obratno potrebno je da to prijave
najmanje 24 sata prije polaska na put na telefon 325-602 (Ministarstvo za pravosu|e i
upravu).
2. Da Priji} za jednu od narednih sjednica pripremi program rada predstavni{tva Vlade u
Beogradu, te da ga prezentuje Vladi na verifikaciju.
3. Da se izdaju rje{enja za sva imenovanja koja je Vlada donijela.
4. Da se sjednica Vlade ubudu}e odràva ponedjeljkom u 17 ~asova, te nastavi s radom
utorkom i zavr{i do 13 sati kako bi ~lanovi Vlade mogli da putuju utorkom poslije podne.
5. Vlada odobrava vanredne letove avionom i to:
iz Beograda: ponedjeljkom u 10 ~asova
subotom u 10 ~asova
sa Udbine: utorak u 17 ~asova
subotom u 11 ~asova
6. Naziv predstavni{tva u Beogradu je
PREDSTAVNI[TVO VLADE RSK U BEOGRADU
Ad-6)
Prijedlog za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarija Vlade
podnio je Kablar.
Nakon {to je lista potrebnih nabavki razmotrena, done{ena je slijede}a
O D L U K A
1. Odobrava se nabavka pribora, inventara i materijla za opremanje kancelarija Vlade.
2. Spisak se nalazi u prilogu ovog Zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Ad-7)
Elemente Ugovora za prenos u vlasni{tvo radnog prostora obrazloìo je Kablar. Nakon
rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Ugovor o prenosu prava kori{tenja poslovnog prostora potrebno je preraditi i prilagoditi
zakonskim odredbama.
224
2. Zaduùje se Ministarstvo pravosu|a i uprave da Ugovor preradi i dostavi Vladi na
odobrenje za jednu od narednih sjednica.
Ad-8)
Prijedlog za predsjednika i ~lanove Izvr{nog Savjeta Zapadne Slavonije obrazloìo je Dàkula.
O D L U K A
Daje se saglasnost na predloène kandidate za predsjednika i ~lanove Izvr{nog savjeta i to:
I Izvr{ni savjet op{tine Pakrac:
1. Radakovi} Milan, predsjednik Savjeta
2. Boj~i} êdo, podpredsjednik Savjeta
3. Komasovi} Mihajlo, koordinator
4. Goli} Dragan
5. Vidi} Vlado
6. Milankovi} Predrag
7. Cvjetkovi} Stevo
8. Ga}e{a Du{an
9. Prodanovi} Milenko
10. Krneta Pero
11. Bosanac Ljuban
II Izvr{ni savet op{tine Oku~ani:
1. Vitez Du{an, predsjednik
2. Bosanac Branko
3. Gazibari} Du{an
4. Kljaji} @eljko
5. ânak Dragan
6. Lon~ar Ilija
7. Savi} Rade
8. Bjeli} Ilija
9. Brki} Zoran
10. Damjanovi} \or|e
11. Ra|enovi} Mile
III Izvr{ni savet op{tine Daruvar:
1. Lovri} \or|e, predsjednik Savjeta
2. Jakovljevi} Sini{a, podpredsjednik Savjeta
3. Dèlajlija Branko, koordinator
4. Popovi} Milica
5. Gatari} Vlado
6. Orozovi} Stevan
7. Mihajlovi} Stevo
8. Lon~ar Milan
9. [ara~evi} Nena
10. Amidì} Ljuban
11. Vuki} Milosav
225
IV Izvr{ni savet op{tine Grubi{no Polje:
1. Popovi} Branko, predsjednik Saveta
2. Jeli} Du{an, podpredsjednik
3. Bezbradica Du{an, koordinator
4. @ulec Ivica
5. Savatovi} Radovan
6. Sukur Leposava
7. Vu~kovi} Petar
8. Boli} Nikola
9. Kolji} Milovan
10. ûjo Bogdan
11. Popara Ankica
V Izvr{ni savet op{tine Podravska Slatina:
1. Kuli} Mladen, predsjednik Saveta
2. Rado{evi} Savo, podpredsjednik
3. Dopu|a Nikola, koordinator za privredu
4. Graovac Milan, koordinator za dru{tvene djelatnosti
5. Stepanovi} Sneàna, koordinator za op}e i upravne poslove
6. Dobrojevi} Dragan, koordinator za financije
7. Todorovi} Simo, koordinator za urbanizam i gra|evinarstvo
8. Bukva Mirko, koordinator za pravosu|e
9. Crnobrnja Mile, koordinator za unutra{nje poslove
10. Krupi} Fadil, koordinator za NO
11. Rado{evi} Slobodan, koordinator
Ad-9)
Uredbu o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}e
kategorije ugroènosti od poàra, obrazloìo je Ministar Marti}.
O D L U K A
Usvaja se Uredba o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u
odgovaraju}e kategorije ugroènosti od poàra.
Ad-10)
Odluku o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje automat
kluba obrazloìo je ministar Peura~a.
Nakon podnesenog obrazloènja donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Odluka o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje
automat kluba.
Ad-11)
Prijedlog Odluke o povratku izbjeglica obrazloìo je Ministar [u{a.
Bez namjere da ospori gra|anima Hrvatske i drugih nacionalnosti pravo na povratak na
teritoriju Republike Srpska Krajina, posebno cjene}i ~injenicu da je jedan broj njih na isljenje
226
bio primoran od tada na na{im prostorima djeluju}e usta{oidne vlasti ili zbog kasnije
antisrpske propagande i tako stvorenog straha za svoju i egzistenciju svojih najbliìh, jedino
sa èljom da sprije~i sve mogu}e nesporazume i olak{a takvim povratnicima uklapanje u
normalan ìvot Republike Srpska Krajina, a istovremeno obezbedi neophodan postupak
provjere lica povratnika zbog najavljene prijetnje ubacivanjem diverzantskih i teroristi~kih
grupa Vlada Republike Srpska Krajina donosi
O D L U K U
1. Sva punoljetna lica koja imaju namjeru vratiti se na prostore Republike Srpska Krajina,
du`na su o takvoj namjeri uputili pismeni zahtijev Sekretarijatu unutra{njih poslova
nadle`nog za mjesto povratka.
2. Nakon prijama pismenog zahtijeva lica koja traè dozvolu za povratak Sekretarijatu
unutra{njih poslova duàn je u roku od 90 dana izvr{iti provjeru eventualnog sudjelovanja
(direktnog ili indirektnog) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko fa{isti~kim
strankama koje su propagirale i sprovodile radnje i aktivnosti na {tetu srpskog naroda, {to je
u krajnjem razultiralo ponovljenim genocidom.
3. Podatke nakon zavr{ene provjere, Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je dostaviti u roku
od 3 dana Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina, koje }e putem za to
odre|ene slu`be, izdavati rje{enja kojima se odobrava ulazak odre|enog lica na podru~ju
Republike, ili se takav ulazak zabranjuje uz obrazloènje. Rje{enje iz stava 1 dostavlja se
podnosiocu zahtijeva, pograni~nim milicijskim snagama na svim grani~nim prelazima,
Sekretarijatu unutra{njih poslova, podnosiocu izvje{taja i Sekretarijatu za dru{tvene
djelatnosti op{tine nadle`ne za mjesto povratka.
4. Lice kojem je uskra}eno pravo ulaska na prostor Republike Srpska Krajina moè u roku od
15 dana nakon prijema rje{enja uputiti àlbu Vladinoj Komisiji nadle`noj za rje{avanje po
àlbi.
Cjene}i sve bitne okolnosti navedene u izvje{taju i àlbi Vladina Komisija }e donjeti kona~nu
Odluku u roku od 30 dana.
5. Licu kojem je dozvoljen povratak osigurava se ulazak na podru~je Republike Srpska
Krajina, prolazak do mjesta ranijeg prebivali{ta i garantuje se isti tretman kao i svim drugim
gra|anima Republike Srpska Krajina u skladu sa Ustavom Republike.
Odluka stupa na snagu 21. 04. 1992.
Ad-12)
Prijedlog Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borce obrazloìo je
Ministar Peura~a.
O D L U K A
1. Za borca koji je ranjen u ratu isplatiti }e se nov~ana naknada u vidu jednokratne pomo}i
u iznosu od 10.000 dinara.
2. Za borca koji pogine u ratu isplatiti }e se jednokratna pomo} porodici poginulog u iznosu
od 60.000 dinara.
Ad-13)
Potrebu za dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne
tro{kove obrazloìo je Ministar Peura~a.
227
Nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}a
O D L U K A
Zaposleni u dràvnim organima i izabrana odnosno postavljena lica imaju pravo na naknadu
materijalnih tro{kova i to:
1. Dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji u visini do 8% prosje~ne mjese~ne zarade po
radniku u Republici Srbiji, ispla}ene u posljednja tri mjeseca, na osnovu objavljenih podataka
s tim {to su putni tro{kovi i tro{kovi no}enja, osim no}enja u hotelu de luks kategorije,
priznaju u cijelini prema priloènom ra~unu,
dnevnicu za slu`beno putovanje u inostranstvu u visini koja je odre|ena Uredbom o
izdacima za putne i druge tro{kove koji se organima uprave i saveznim organima priznaju u
materijalne tro{kove.
2. Naknadu tro{kova kori{tenja sopstvenog vozila u slu`bene svrhe do iznosa od 30% od
prodajne cijene litre benzina 98 oktana, po jednom pre|enom kilometru.
3. Naknadu tro{kova prevoza u javnom saobra}aju do radnog mjesta i obratno u visini 60%
od cijene prevozne karte.
4. Mjese~nu naknadu za prehranu u toku rada u visini od 25% od prosje~ne mjese~ne zarade
po radniku u Republici ispla}ene u posljednja 3 mjeseca, na osnovu objavljenih podataka.
Ad-14)
Pojedina ministarstva nisu popunjena pa to stvara pote{ko}u u radu Vladi, zbog ~ega je
potrebno da se ~im prije sva ministarstva popune i da ministri predloè svoje zamjenike.
Z A K L J U ^ A K
Ministar za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu predlaè se
Mr. Mitar Brnovi}, dipl.ing. poljoprivrede iz Belog Manastira, pomo}nik direktora
Belje, a za njegovog pomo}nika Stojisavljevi} Veljko, dipl.ing. {umarstva iz Donjeg
Lapca radi u [umariji. Bio ministar u predhodnoj Vladi.
Ostoji} Stojan.
2. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju predlaè se [impraga Vladimir
iz Zapadne Slavonije.
3. Ministarstvo za kulturu i vere predlaè se Sergej Veselinovi}, Predsjednik SO Obrovac.
4. Ministarstvo fizi~ke kulture i sporta nema prijedloga
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra|evinarstvo predlaè se
Rade Ga}e{a predsjednik SO Vojni}, a za njegovog pomo}nika Tankosi} Milan, Donji Lapac
i Bogdan Vorkapi}.
6. Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja.
Dr. Mladen Hadì}, predsjednik Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
7. Za pomo}nika ministra za financije imenuje se @igri} Vaso.
8. Za pomo}nika Ministra za energetiku i rudarstvo imenuje se ûki} \or|e.
9. Za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Beri} Dane.
Ad-15)
Informaciju sa okruglog stola o izbjeglicama koji je organiziran u Beogradu u aran`manu
Ekolo{kog dru{tva Srbije podnjeli su Jovan Opa~i} sekretar Crvenog krsta i Ministar Veizovi}.
Nakon podnesene informacije usvojen je ovaj
228
Z A K L J U ^ A K
Prihvata se podnesena informacija o izbjeglicama.
Ad-16)
O problematici ~uvarske jedinice koja posluùje Okru`ni zatvor u Kninu govorio je Kablar.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni konstatirano je da je jedinica u nadle`nosti
Okru`nog suda koji treba da brine o istoj te da u budu}e sve aktivnosti vezane za jedinicu
treba da idu preko Okru`nog suda koji ima sva ovla{tenja i prava da brine o istoj.
Ad-17)
Prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacije obrazloìo je Ministar [u{a. Nakon uvodnog
obrazloènja i provedene rasprave donesena je ova
O D L U K A
1. Prihvata se prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacija.
2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.
Ad-18)
Potrebu otkupa deviza od Vlade Srbije, neophodnih za nabavku ljekova, medicinske opreme
i ure|aja obrazloìo je Ministar Jovi}.
Nakon podnesenog obrazloènja, a na prijedlog dr. Jovi}a donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Vladi Republike Srbije uputiti zahtijev za otkup deviza potrebnih za nabavku medicinske
opreme, ure|aja i ljekova.
2. Zaduùje se ministarstvo zdravlja da zahtijev uputi te izvr{i potrebne kontakte sa Vladom
Srbije.
3. Kopija zahtijeva nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Ad-19)
Imovina koja je tokom rata napu{tena nalazi se po sabirnim centrima. Tu robu, rekao je
Marti} potrebno je uredno evidentirati i distribuirati odnosno rasporediti.
U tom smislu Vlada treba da imenuje Komisiju koja }e raditi na tome. Na prijedlog Ministra
Marti}a doneseno je slijede}e
R J E [ E NJ E
1. Imenuje se centralna komisija za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK
u sastavu:
1. Priji} Ilija, predsjednik
2. Zrni} Milenko,
3. Paji} To{o i
4. Koji} Ilija
2. Zadatak Komisije je da rukovodi popisom napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.
Ad-20)
O problematici financiranja u vaspitanju i obrazovanju govorio je ministar Kneèvi}, koji se
u svom izlaganju, izme|u ostalog, zaloìo za jedinstvenost po svim pitanjima u obrazovanju i
229
vaspitanju. Kao poseban problem istakao je isplatu li~nih dohodaka koji se neravnomjerno
ispla}uju, a ponegdje enormno kasne.
Nakon izlaganja ministra, a na njegov prijedlog usvojena je slijede}a
O D L U K A
1. Do naredne sjednice Vlade sa~initi analizu stanja isplate li~nih dohodaka u obrazovanju i
vaspitanju.
2. Isplatu LD I-III mjeseca isplatiti (tamo gdje nije isplata izvr{ena) po vrijednostima rada
koja se bude mogla posti}i s obzirom na koli~inu sredstava.
3. Od nekog vremena kojeg treba posti}i ~im prije, isplate LD ujedna~iti za sve {kolske
ustanove, te ispla}ivati redovito i ravnomjerno.
4. Kada se osiguraju sredstva, najprije osigurati isplati LD za prosvjetu a zatim penzionere.
Ad-21)
Ministar Jovi} je informirao Vladu o nezakonitim radnjama koje se rade u Medicinskom
centru, a ~iji je kreator biv{i ministar dr. Leàji}.
227
Tako npr. izdan je nezakoniti akt o
osnivanju apoteke, zloupotrebljava se pe~at Vlade i Ministarstva i sl.
Z A K LJ U ^ A K
1. Zaduùju se Ministar Jovi} i Ministar Kneèvi} da od ministra iz predhodne Vlade
zahtijevaju da vrate pe~at.
2. Ako se pe~ati ne vrate obavijestiti MUP koji }e to u~initi po slu`benoj du`nosti.
Sjednica je zavr{ila s radom u 17,30 ~asova.
PREDSJEDNIK:
Mr. Ze~evi} Zdravko
80
1992., travanj 21.
Knin
Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica
Vlada Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. i ~lana 26. Zakona o
Vladi Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, br. 3/92), na
sednici odrànoj 21. aprila 1992. godine, donela je
O D L U K U
O POVRATKU IZBEGLIH LICA
230
227
Vaso.
^lan 1.
Sva lica koja su izbegla sa podru~ja Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Republike),
a koja imaju nameru da se vrate na njenu teritoriju du`na su da o takvoj nameri upute
pismeni zahtev nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova, prema mestu njihovog ranijeg
prebivali{ta.
^lan 2.
Nadle`ni sekretarijat unutra{njih poslova duàn je u roku od devedeset dana od dana
prijema zahteva za povratak da izvr{i proveru podnosioca zahteva, u smislu da li je to lice
u~estvovalo (direktno ili indirektno) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko-
fa{isti~kim strankama.
^lan 3.
Nakon zavr{ene provere, nadle`ni Sekretarijat unutra{njih poslova duàn je da dostavi
navedene podatke iz ~lana 2. ove odluke, u roku od tri dana, Ministarstvu unutra{njih poslova
Republike, koje je du`no u roku od osam dana doneti re{enje kojim se odobrava ili zabranjuje
povratak odre|enog lica na teritoriju Republike.
Re{enje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se podnosiocu zahteva, pograni~nim stanicama
milicije na svim grani~nim prelazima i nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova.
^lan 4.
Lice kome je zabranjen povratak na teritoriju Republike ima pravo da, u roku od petnaest
dana od dana prijema re{enja iz ~lana 3. ove odluke, podnese àlbu Vladinoj komisiji
nadle`noj za pitanja povratka lica na teritoriju Republike.
Vladina komisija donosi kona~nu odluku u roku od 30 dana od dana podno{enja àlbe.
^lan 5.
Licu kome je odobren povratak na teritoriju Republike obezbe|uje se nesmetan dolazak
do mesta ranijeg prebivali{ta i jednaka prava kao i svim drugim gra|anima Republike u
skladu sa Ustavom i zakonima Republike.
^lan 6.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benom glasniku
Vlada Republike Srpske Krajine
Predsednik Vlade,
mr. Zdravko Ze~evi}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 12., Knin, 22. svibanj 1992., str. 711.
231
81
1992., travanj 26.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu
Broj: VII-03/1-31/92.
SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA
PAKRAC
(OKUÂNI)
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be SM Jasenovac, a za period od 18.
04. do 25. 04. 1992. godine.
Prilog:
1. Izvje{taj 1.
KOMANDIR:
M.P.
228
Kresovi} Stevo, v.r.
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD
OD 07 SATI 18. 04. DO 07 SATI 25. 04. 1992. GODINE.
I. KRIVI^NA DJELA:
Krivi~nih djela nije bilo.
II. PREKR[AJI:
Prekr{aja nije bilo.
III. SAOBRA]AJNE NEZGODE:
Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.
IV. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:
Dana 18. 04. 1992. godine u 17,55 sati obavje{teni smo da u Preradovi}evoj ulici
br. 21 gori {tagalj. Na lice mjesta upu}ena patrola koja je zatekla vatrogasce gdje gase poàr.
Vlasnika {taglja jo{ nismo utvrdili. Poàr najvjerovatnije podmetnut. Podne{ena slu`bena
zabilje{ka.
Dana 22. 04. 1992. godine u 13.30 sati od strane Kotur Zorana podne{ena prijava
da mu je neko poku{ao zapaliti ku}u u Savskoj ulici. br. 17 u Jasenovcu.
232
228
Na lice mjesta iza{ao operativni radnik Stojni} te konstatirao da su izgorele tri sobe i jedna
{upa. Poàr najvjerovatnije je podmetnut od strane NN lica. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Dana 23. 04. 1992. godine u 21,00 sati od strane vodnika ]ibi} Dragana smo
obavje{teni da u [trosmajerovoj ulici gore tri ku}e. Odmah upu}ena patrola na lice mjesta, a
iza{ao je operativni radnik Stojni}. Utvr|eno da su gorele ku}e vlasni{tvo: Glavi} Kate, Brni}
Nikole i Brni} Ane. U sva tri slu~aja poàr podmetnut od strane NN osobe. Materijalna {teta
velika. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Dana 23. 04. 1992. godine u 17,00 sati patrola zatekla kod skele na rijeci Savi, gdje
vojni rezervista Batar Sini{a prijeti Ante{evi} Mladenu vojnom obvezniku, a koji se nalazi na
redovnom odsustvu da }e ga zaklati noèm kojeg je drào u ruci.
Patrola intervenirala te vojna policija privela Batara u prostorije 11. komande partizanske.
Dalji rad nad istim preuzela vojna policija.
Dana 24. 04. 1992. godine u 09,00 sati, do{ao je u ovu stranicu milicije Popovi}
Ljubomir iz Jasenovca, Preradovi}eva ulica br. 61. te izjavio da su ga napala tri vojna rezervista
i tom prilikom je zadobio lak{u tjelesnu povredu u predjelu lijevog rebra (podlijev krvi), a isti
je sa sobom donio i lije~ni~ko uvjerenje. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.
Jasenovac, 26. 04. 1992. god.
OPERATIVNI DE@URNI:
82
1992., travanj 28.
Knin
Z A P I S N I K
Od 27. i 28. 04. 1992. godine sa XI. sjedine Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u
sali za konferencije u Domu JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, [u{a Vojin, Starevi} Du{an, Kneèvi} Milan,
Peura~a Vojin, Dàkula Veljko, Dr. Jovi} Du{an, [panovi} Stojan, Milan Marti}, Vin~i}
Svetozar, E}imovi} Du{an, Bjegovi} \or|e, Grabundìja Savan, Hadì} Mladen, Veselinovi}
Sergej.
ODSUTNI: Veizovi} Dobrosav.
NA POZIV PRISUTNI: Mile Paspalj, Goran Hadì} i Devetak Mitomir.
Sjednica je po~ela sa radom u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Mr. Zdravko
Ze~evi}.
Za sjednicu je utvr|en sljede}i
233
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktualnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na teritoriju Republike Srpska
Krajina s obzirom na novonastale okolnosti.
2. Imenovanje ~lanova Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina.
3. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade.
4. Usvajanje na~elne Odluke o prenosu vojnih objekata civilnim vlastima.
5. Dono{enje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji ili sistematizaciji iz oblasti osnovnog i
srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.
6. Dono{enje Odluke o osnivanju Privredne komore RSK.
7. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~ke direkcije materijalnih rezervi.
8. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tine Krnjak.
9. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda za penzione i invalidsko osiguranje.
10. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Republi~kog fonda penzionog i
invalidskog osiguranja.
11. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Republi~kog fonda penzionog i
invalidskog osiguranja.
12. Imenovanje pomo}nika ministra financija.
13. Imenovanje sekretarijata zdravstva RSK.
14. Informacija Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema.
15. Informacija o problemima izbjeglica.
16. Davanje ovla{tenja nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu radi zastupanja
imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.
17. Dono{enje Odluke o osnivanju novinske agencije RSK.
18. Dono{enje Uredbe o crvenom krstu RSK.
19. Dono{enje Odluke o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na podru~ju RSK.
Ad-1)
Informaciju o aktuelnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike a s obzirom
na novonastale okolnosti, izbijanju rata u BiH formiranje SR Jugoslavije te doga|anja na
terenu, podnio je u pismenoj formi Ministar unutra{njih poslova Ministar Marti}.
Informacija je u cijelosti jednoglasno prihva}ena, te je odlu~eno da kao takva ide u javnost.
Nakon toga je otvorena {ira rasprava u kojoj su u~estvovali svi prisutni, te je odlu~eno da se
poduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.
Ad-2)
Predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspalj obrazloìo je podneseni prijedlog za osnivanje
Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina, pa je prijedlog nakon kra}e
rasprave jednoglasno prihva}en i jednoglasno donesena sljede}a
O D L U K A
1. Osniva se Savjet za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina
2. U Savjet za za{titu ustavnog poretka RSK imenuju se:
1. Hadì} Goran, predsjednik
2. Paspalj Mile, ~lan
3. Ze~evi} Zdravko, ~lan
4. Marti} Mile, ~lan
5. Bogi} Stevo, ~lan
6. [panovi} Stojan, ~lan
234
7. Veizovi} Dobrosav, ~lan
8. [u{a Vojin, ~lan.
Ad-3)
Zapisnik sa prethodne sjednice Vlade komentirao je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo,
nakon ~ega je isti jednoglasno prihva}en i verifikovan, bez ikakvih primjedbi.
Ad-4)
Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} i ministar odbrane [panovi} Stojan obrazloìli su
potrebu da se preuzmu svi vojni objekti na teritoriju Republike i daju na kori{tenje civilnim
vlastima te predloìli da Vlada u tom pravcu donese odgovaraju}u Odluku.
Nakon rasprave Vlada je zauzela stav da se preuzmu svi vojni objekti i daju na kori{tenje
civilnim vlastima, s tim da se prethodno formira radna grupa koja }e izvr{iti popis i
inventarizaciju svih vojnih objekata na teritoriji RSK, a nakon toga na jednoj od sljede}ih
sjednica donijeti odgovaraju}u Odluku.
Ad-5)
Ministar prosvjete Kneèvi} Milan obrazloìo je potrebu za dono{enjem Pravilnika o
unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz oblasti prosvjete i predloìo da Vlada usvoji
prijedlog pravilnika koji je u pismenoj formi podjeljen svim prisutnim ~lanovima Vlade.
Nakon kra}e rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
prihva}a se prijedlog Ministarstva prosvjete i usvaja Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i
sistematizaciji u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.
Ad-6)
Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko obrazloìo je inicijativu za osnivanje Privredne komore
RSK, a jednako tako podnio Vladi informaciju o obavljenim razgovorima u Privrednoj
komori Jugoslavije i Privrednoj komori Srbije u Beogradu.
Nakon rasprave o ovom pitanju Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
1. Osniva se privredna komora Republike Srpska Krajina sa sjedi{tem u Kninu.
2. V.d. direktor privremene komore imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.
Ad-7)
Ministar za trgovinu i turizam Vin~i} Svetozar obrazloìo je inicijativu za osnivanje
Republi~ke direkcije materijalnih rezervi te predloìo Vladi da donese odgovaraju}u Odluku.
Nakon rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
1. Osniva se Republi~ka direkcija materijalnih rezervi Krajine sa sjedi{tem u Kninu.
2. V.d. direktor Republi~ke direkcije materijalnih rezervi imenovat }e se na jednoj od sljede}ih
sjednica Vlade.
Ad-8)
U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovali su predstavnici op{tine Krnjak. Nakon {to
su isti detaljno obrazloìli probleme oko teritorijalnog razgrani~enja op}ine Krnjak i op}ine
Vojni} a s obzirom na provedene referendume Vlada je zauzela stav da se {to hitnije odrì
zajedni~ki sastanak predstavnika op}ine Krnjak i predstavnika Vlade RSK u Vojni}u te u tom
235
pravcu ovlastila Ministra obrane [panovi} Stojana, Ministra financija Peura~a Vojina, a sve
kako bi se izbjegli nesporazumi na terenu.
Ad-9), Ad-10), Ad-11)
Ministar Hadì} Dr. Mladen izloìo je Vladi razloge zbog kojih je neophodno pristupiti
osnivanju Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje, te elaborirao prijedlog
Odluke o osnivanju tog fonda.
Nakon rasprave o ovim pitanjima Vlada je donijela slijede}u
O D L U K U
1. Osniva se Republi~ki fond za penziono i invalidsko osiguranje sa sjedi{tem u Kninu.
2. Za v.d. direktora fonda za penziono i invalidsko osiguranje imenuje se Marjanovi} Veljko.
3. ^lanovi Upravnog odbora fonda imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica Vlade.
Ad-12)
Na obrazloèni prijedlog Ministra financija Peura~a Vojina, Vlada je nakon kra}e rasprave
jednoglasno donijela sljede}e
R J E [ E N J E
Za savjetnika Ministra financija RSK imenuje se Vojnovi} Bogdan.
Ad-13)
Na obrazloèni prijedlog Ministra zdravstva Dr Jovi} Du{ana Vlada je nakon kra}e rasprave
jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
Osniva se Sekretarijat pri Ministarstvu zdravstva RSK u sastavu:
1. Bezbradica Radovan dipl. pravnik iz Knina, sekretar
2. Gali} Nade`da dipl. ekonomista iz Gline, ~lan
3. Babi} dr Du{an iz Knina, ~lan
Jednako tako nakon kra}e rasprave prihva}en je prijedlog Ministra Jovi}a i jednoglasno
doneseno sljede}e
R J E [ E N J E
Za glavnog inspektora u Ministarstvu zdravstva i zdravstvenog osiguranja RSK imenuje se Dr
[piro Mili} iz Obrovca.
Ad-14)
Informaciju Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema podnijeli su Ministar [u{a
Vojin i podpredsjednik Dàkula Veljko, pa je nakon kra}e rasprave informacija u cjelosti
prihva}ena.
Ad-15)
Podpredsjednik Vlade Dàkula Veljko podnio je informaciju o problemima izbjeglica na
teritoriji oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je u cijelosti prihva}ena.
Ad-16)
Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je Vladi da dade ovla{tenje nekoj od advokatskih
kancelarija u Beogradu, u cilju zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.
Nakon toga Vlada je jednoglasno zauzela stav da se ovlasti jedna od advokatskih kancelarija
u Beogradu, a konkretna odluka u tom pravcu da se donese na jednoj od sljede}ih sjednica
Vlade, nakon {to se obave potrebne konsultacije.
236
Ad-17)
O potrebi osnivanja novinske agencije Republika Srpska Krajina govorio je Ministar
informiranja E}imovi} Du{an te predloìo da se donese Odluka o osnivanju novinske
agencije RSK.
Nakon rasprave o ovom prijedlogu Vlada je jednoglasno donijela slijede}u
O D L U K U
Osniva se novinska agencija RSK sa sjedi{tem u Kninu.
O nazivu novinske agencije odlu~it }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.
Ad-18)
Sekretar Crvenog krsta RSK Opa~i} Jovo koji je prisutan na raspravi o ovoj ta~ki dnevnog
reda podnio je Vladi prijedlog Uredbe u Crvenom krstu RSK.
Nakon kra}e rasprave Vlada je usvojila i donijela uredbu o Crvenom krstu Srpska Krajina.
Ad-19)
Ministar za energetiku i rudarstvo Bjegovi} \or|e podnio je Vladi obrazloèni prijedlog da
se donese Odluka o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na cijelom teritoriju RSK, pa
je Vlada nakon kra}e rasprave jednoglasno zauzela stav, da }e se takva Odluka donijeti na
jednoj od idu}ih sjednica Vlade, a nakon {to se utvrdi i precizira o kojim osnovnim
sredstvima, kojoj vrsti, lokaciji i sli~no se radi, odnosno nakon {to se izvr{i inventarizacija svih
osnovnih sredstava biv{e INE.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr Zdravko Ze~evi}
83
1992., travanj
Beograd
Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz
Hrvatske i Krajine
Prof. dr Slobodan Komazec
229
PROGRAM I POLITIKA POVRATKA I REINTEGRACIJE
IZBEGLICA IZ HRVATSKE I KRAJINE
Sa instrumentima i podsticajnim merama
BEOGRAD, APRILA 1992.
237
229
^lan Stru~no-konzultantskog savjeta Vlade RSK, imenovan na sjednici Vlade 7. travnja 1992., vidi: Dok. br.
73.
S A D R @ A J
I PROGRAM POVRATKA GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITI
II IZBEGLICE IZ KRAJINE 3
1. Specfif~nost izbegli{tva 3
2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine 4
3. Instrumenti i mere za osiguranje povratka 4
A. Monetarno kreditna politika i
podsticajne mere 4
B. Poreska i fiskalna politika 6
C. Politika razvoja i privla~enja kapitala 6
III IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE
IZVAN KRAJINA 8
IV IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE
(IZVAN KRAJINE) 9
V JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA,
INFORMATIKA I ORGANIZACIJA 11
VI RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA
POVRATAK IZBEGLICA 16
REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA 19
I PROGRAM POVRATKA GDE, KAKO, SA ÎM SE VRATITI
Izbegli{tvo je uvek bila duboka ljudska tragedija i velika nesre}a sa brojnim socijalnim,
politi~kim, ljudskim i gotovo civilizacijskim te{kim posledicama. Program osiguravanja
povratka prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske treba obuhvatiti ~etiri kompleksa problema:
1) Gde se vratiti,
2) Kako se vratiti
3) Sa ~im se vratiti,
4) [ta ih o~ekuje u mestu povratka (sigurnost, ugroènost,
izgubljeno radno mesto, izgubljeni stanovi, ostala imovina).
Racionalan program mora unapred imati pripremljen odgovor na sva navedena pitanja.
Ovo se razli~ito, uz navedeno, odnosi na izbeglice iz:
1) Podru~ja Republike Srpska Krajina,
2) Podru~ja Hrvatske izvan Krajine i
3) Posebno iseljeni i izbegli iz ve}ih gradova i naselja Hrvatske.
Da bi se dao odgovor na prethodna pitanja treba prethodno videti i odakle poti~u
(domicilno) izbegla lica, njihov raspored po regionima Srbije, sme{taj na novim prostorima,
vrsta pomo}i koju uìvaju, gubitke koje su pretrpeli izbegli{tvom i u Hrvatskoj, spremnost da
se vrate na podru~je odakle su izbegli, odnosno na druga podru~ja.
Prema najnovijim podacima prema op{tinama iz kojih poti~u i mestima gde se sada nalaze,
od ukupnog broja prijavljenih izbeglica (uz dopu{teno variranje stvarnih podataka od
statisti~ki utvr|enih, jer se svi sigurno nisu prijavili) imamo slede}u sliku:
238
GLAVNI CENTRI IZBEGLICA I MESTA SME[TAJA
* Bez Vukovara. Podaci se gotovo svakodnevno menjaju. Ovde ih uzimamo prema prikupljenim podacima krajem
marta 1992. godine.
IZBEGLA
LICA I
MESTO
GDE SU SE PRIVREMENO SMESTILI
Beograd Vojvod. Ni{ Kraljevo Podrinje Ostalo
GLAVNI CENTRI
IZBEGLICA
70.449 18.290 40.549 1.166 1.601 3.667 5.183
Vukovar 30.876 5.856 20.952 253 575 1.421 1.811
Osijek 21.668 6.132 11.919 348 569 1.161 1.539
Vinkovci 9.530 2.424 5.406 133 107 842 618
Zagreb-grad 8.375
VE]I GRADOVI 36.382 17.199 9.830 1.505 1.545 1.716 5.093
Sisak 4.811 2.604 1.169 72 128 248 690
Zadar 4.632 2.110 1.271 246 353 204 447
Daruvar 4.481 2.245 901 101 168 146 920
Nova Gradi{ka 3.821 2.037 1.223 37 133 113 278
Karlovac 3.950 2.066 1.078 130 147 180 349
Gospi} 2.770 1.700 749 29 53 78 161
Split 2.637 1.099 778 160 145 115 340
Virovitica 2.617 1.208 928 32 53 123 273
S. Poèga 2.412 1.179 875 52 69 119 118
[ibenik 1.966 987 572 78 33 81 215
Ljubljana-centar 1.836 302 254 435 101 122 649
Slav.Brod 1.113 399 432 27 31 98 126
Pula 1.152 352 242 106 69 42 341
Bjelovar 1.019 430 325 26 23 20 115
Ogulin 950 518 286 9 39 27 71
GRADOVI
KRAJINE *
24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364
Pakrac 6.436 3.451 1.240 251 231 291 971
Beli Manastir 5.970 750 4.799 63 40 87 131
Petrinja 3.306 1.896 771 51 100 116 372
Grubi{no polje 2.372 983 471 31 56 128 703
Benkovac 1.738 1.012 405 47 53 74 147
Glina 1.321 905 267 23 32 22 72
Kostajnica 1.299 749 324 18 33 46 129
Knin 1.149 733 305 14 13 15 31
Vrginmost 938 471 398 26 23 20 8
GRADOVI
KRAJINE
24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364
OSTALA
PODRU^JA
38.115 16.484 12.791 1.565 807 1.352 3.785
UKUPNO
IZBEGLICE I
PROTERANI
169.475 62.923 72.150 4.760 7.534 7.534 17.325
239
Problem izbeglica, dakle, treba re{avati vrlo disperzirano u zavisnost od podru~ja iz koga
poti~u i stanja na tim podru~jima danas i sutra.
Iz podru~ja Krajine, od ukupno izbeglih lica 169.475 na to podru~je odnosi se (uklju~uju}i
i Vukovar) oko 55.405 lica. Njihov povratak, mere koje treba preduzeti, odgovor na napred
navedena ~etiri pitanja (gde se vratiti, kako se vratiti, {ta im ponuditi i {ta ih o~ekuje tamo u
mestu povratka) potpuno je razli~it u odnosu na iseljene i izbegle iz gradova Hrvatske i sa
drugih nemirnih podru~ja Hrvatske (pod jurisdikcijom hrvatske vlasti). Po}i }emo od
navedenih karakteristi~nih podru~ja, jer se prema njima mora voditi i razli~ita politika
povratka.
II IZBEGLICE IZ KRAJINE
1. Specifi~nost izbegli{tva
Da bi se dao pravi odgovor {ta preduzeti i kako izbeglim omogu}iti dostojanstven povratak
i kvalitetan ìvot u Krajini, treba odmah napraviti strukturu iseljenih (izbeglih) lica po
slede}im obele`jima:
1) Aktivna lica
poljoprivredni i sl. radnici
industrijski radnici
radnici iz trgovine i usluga
upravni, administrativni i sl. radnici
rukovode}e osoblje
stru~njaci i umetnici
1

1
Treba napraviti vrlo brzo pregled izbeglih stru~njaka po
zanimanjima (dip. ekonomisti, pravnici, profesori, u~itelji, sociolog, inènjer, i sl.)
ostala zanimanja
2) Penzioneri i sa soc. primanjima
3) Privatni preduzetnici, mala privreda, samostalni zanati
4) Izdràvana lica
doma}ice
deca
u~enici
studenti
ostali
Uz navedeni precizan pregled strukture izbeglica sa ovih podru~ja op}inski organi i
odgovaraju}a ministarstva Krajine treba hitno na teren da sagledaju stvarnu situaciju i daju
podatke o slede}em:
a) stanovi i objekti (~iji su konkretno), potpuno sru{eni, za popravak neo{te}eni,
b) mogu}nosti i potrebe popravka i broj takvih stanova (i mesta),
c) potrebe u radnim organizacijama za stru~nim i drugim osobljem, da li im se osigurava
odgovaraju}i (ili sli~an posao),
d) slobodno zemlji{te za obradu koje se moè dodeliti,
e) slobodni prostori za novu stambenu izgradnju koji }e se dodeliti povratnicima,
f ) {kole koje postoje (do sada), u kakvom su stanju, da li se trebaju obnoviti, popraviti,
novu graditi,
g) broj |aka u mestu (i okolini koja mu gravitira),
h) potreban broj u~itelja, nastavnika, profesora,
240
i) da li postoji ve} sada nekakav konkretan program investiranja ili izgradnje na tom
podru~ju,
j) da li postoji crkva u ve}em (ili manjem) mestu i u kakvom je stanju
2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine
Povratak izbeglica iz Krajine direktno }e se vezati za razvoj Republike Srpska Krajina.
Pretpostavke sigurnosti su uglavnom tu osigurane. U tom pogledu treba odmah pristupiti
razradi slede}ih stimulativnih mera:
3. Instrumenti i mere za osiguravanje povratka
A. Monetarno-kreditna politika i podsticajne
mere
1) Svakom povratniku (u mestu povratka) osigura}e se dugoro~ni kredit iz bankarskih
sredstava (preko lokalnih poslovnih banaka) za slede}e namene
2
2
Uz rigoroznu
dokumentarnu kontrolu namenskog kori{tenja sredstava svakog pojedinca (ili
doma}instva).:
popravak stana, stambene zgrade,
nabavka uni{tenog ili oplja~kanog name{taja i drugog poku}stva ({to }e utvr|ivati
posebne op{tinske me{ovite komisije),
nabavka priplodnog stada u doma}instvima poljoprivrednog tipa, uz nabavku
odgovaraju}eg semena za setvu,
nabavka uni{tene poljoprivredne opreme i sl.
Krediti }e se davati iz primarnog novca datog (usmerenog) preko poslovnih banaka na tom
podru~ju. Kamatna stopa je godi{nja eskontna stopa od oko 40%, rokovi ne mogu biti kra}i
od deset godina, uz zalog imovine radi osiguranja povrata kredita.
2) Poslovnim bankama sniziti obveznu rezervu za visinu plasiranih sredstava na podru~je
Krajine (za ove svrhe).
3) Oìviti sistem potro{a~kog kredita za sasvim odre|ene namene,
4) Omogu}iti sistem vrlo povoljnog otkupa stanova {to treba da bude vrlo stimulativno za
povratnike, uz odre|ivanje roka do koga se ne mogu nakon otkupa prodati drugome, niti
unajmiti drugome.
5) Omogu}iti (saveznim propisima) da svima koje zaposle radne organizacije, koje krenu
u proces prestrukturiranja i emituju akcije, da na bazi akcija dobiju dugoro~ni kredit kod
banaka uz njegovo obavezno ulaganje u preduze}e u kojem radi (zadràvaju}i pri tome pravo
vlasni{tva). To se odnosi i na sve zaposlene u preduze}ima.
6) Aktivirati i podstaknuti povoljnim kreditima gra|evinsku operativu Srbije i Krajine za
izgradnju cesta na tim podru~jima, stambenu izgradnju, izgradnju {kola, crkava i drugih
kulturnih institucija (domovi, biblioteke i sl.).
7) Otvoriti {ire procese obrazovanja i {kole u svakom ve}em mestu (prema broju dece) uz
povoljno kreditiranje nabavke knjiga, poklone {kolama i u~enicima. Proces mora biti dobro
organizovan, a vodile bi ga {kole i op{tinski organi
Treba sistematski prikupiti podatke o ostavljenoj i uni{tenoj imovini izbeglica prema
njihovoj izjavi i proceni.
B. Poreska i fiskalna politika
1) Poreske olak{ice date u poreskom sistemu Srbije treba pro{iriti na:
nova ulaganja i njihovo osloba|anje od poreskih davanja najmanje pet godina,
241
za novo zapo{ljavanje omogu}iti preduze}ima da u visini obra~unatih poreza i doprinosa
automatski preko banaka dobiju srednjoro~ne povoljne kredite za kompenzaciju odlivenih
sredstava. To kombinovati sa osloba|anjem od poreza na dohotke tako zaposlenih i poreza na
profit (do osloba|anja na nekoliko godina).
podsticati brzu amortizaciju sredstava i koristiti amortizacione iznose kao osnovu za
dobijanje povoljnih kredita za osnovna i trajna obrtna sredstva.
za neispla}ene ili prekinute penzije, invalidnine i sl. izbeglicama iz Krajine kreditima
popuniti budètske rupe i ispla}ivati ih u mestima Krajine (uz vo|enje posebne evidencije za
fazu kada se budu radili bilanse razgrani~enja ili me|udràvne kompenzacije
3
)
3
Alternativa:
Srbija treba da sredi spiskove penzionera i invalida sa tih podru~ja (Hrvatska, Slovenija,
Makedonija) i prestane sa isplatama uz upla}ivanje tih sredstava u jedinstven fond za te
namene.
C. Politika razvoja i privla~enja kapitala
Politika razvoja, konkretni razvojni programi, povezivanje s preduze}ima i op{tinama
Srbije (preduze}a i op{tina Krajine) poseban je program koji }e se konkretno razraditi. To se
posebno odnosi na:
razvoj poljoprivrede,
zanatstva,
stambene izgradnje (i hotela),
turizma,
saobra}ajnica,
kulturnih institucija,
oìvljavanje proizvodnje ve} postoje}ih kapaciteta.
Izradi takvog programa treba pristupiti odmah u okviru Ekonomskog saveta Vlade
Krajine, uz usku saradnju sa svim op{tinama Republike Srpska Krajina.
U tom sklopu posebno }e se pa`nja posvetiti OSNIVANJU I POÊTKU RADA
NEKOLIKO FAKULTETA (Odeli Ekonomskog, Poljoprivrednog, Pedago{kog i
Elektrotehni~kog fakulteta). Odmah treba pristupiti od strane Vlade Krajine (i Vlade Srbije)
pripremi programa, organizaciji rada i drugim pitanjima, da bi rad ovih institucija po~eo od
1. X. 1992. godine. Centri ovih fakulteta bili bi za sada Knin i Beli Manastir.
Angaòvati se na privla~enju stranog kapitala, posebno na{ih iseljenika spremnih da ulaù
u Krajinu.
Razmotriti pitanje davanja koncesija na odre|eni period (oko 10-15 godina) za ulaganja
stranog kapitala na Plitvicama, velikog poljoprivrednog kompleksa oko Benkovca (do Zadra)
i drugih atraktivnih podru~ja, posebno dela obale i sl. Razmotriti mogu}nosti da se vode}im
stru~njacima (razli~itih oblasti) pod povoljnim uslovima omogu}i dobijanje zemlji{ta na obali
Krajine i njihovo vezivanje za Krajinu.
Kako je oko 93% anketiranih izjavilo da bi se uz odre|ene pogodnosti vratilo i radilo u
Krajini, to je program razvoja Krajine pitanje njene stvarne egzistencije i politi~kog opstanka.
To bi u~inilo (uz izgradnju ku}a) preko 90% anketiranih izbeglica.
III IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE
IZVAN KRAJINE
Osnovno pitanje koje se mora postaviti jeste: da li ova lica imaju ikakvu {ansu (i volju) da
se vrate pod okrilje hrvatske vlasti, pod novi teror i nacisti~ku politiku satiranja srpskog
identiteta na tim prostorima.
242
Ako se isklju~e ve}i gradovi Hrvatske na koje otpada 75.952 izbegla lica, a zatim Vukovar
sa Krajinom od 55.405 lica, zna~i da izvan toga podru~ja ìvi 38.118 izbeglica. To su manja
naselja razbacana na {irokim prostorima Hrvatske. Njihov povratak u takve oaze okruène
vrlo nepovoljnim ambijentom (koji ih je i naterao u izbegli{tvo) te{ko je o~ekivati. Takve,
prema konkretnim spiskovima (sa strukturom porodice, {ta su izgubili od imovine, ~ime bi
se bavili, zanimanje i dr.) treba upu}ivati na najblià regionalna podru~ja njihovom mestu
izbegli{tva (iz koga su izbegli), odnosno prema njihovoj konkretnoj èlji (kada im se pokaù
alternative). Bez la`ne demokratije, bez predrasuda, ovakvima treba osigurati sli~nu imovinu
iseljenih Hrvata sa takvih podru~ja. Na njih se zatim odnose sve odgovaraju}e podsticajne
mere koje su predvi|ene za povratnike u Krajini.
Povratak treba pripremiti, sve potrebne mere i programe konkretno (za pojedince i
porodice) napraviti, ali za sada sa~ekati izvesno vreme dok se ratna situacija i operacije
dovoljno smire da se osigura siguran boravak na tim podru~jima.
IV IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA
HRVATSKE (IZVAN KRAJINE)
Ovo je zaista najve}i problem ukupnog izbegli~kog sindroma kojeg moramo re{avati. Tu
je i bila najve}a koncentracija Srba u Hrvatskoj i najve}a meta hrvatske fa{isti~ke ma{inerije.
Na taj deo odnosi se 75.950 izbeglica, {to ~ini 45% ukupnog broja. O ovim izbeglicama
se mora imati (kao i kod ostalih) vrlo precizna evidencija, po porodicama.
Osnovna pitanja koja se moraju postaviti su:
1) Kako se vratiti kada su stanovi ve} useljeni, odnosno oduzeti i definitivno izgubljeni.
2. Kada je izgubljen posao.
3. Kada je izolacija i dalje prisutna.
4. Kada ste izop{teni iz te sredine.
5. Kada vam je ugroèna (svakodnevno) ìvotna egzistencija.
6. Kada su gotovo svi izgubili imovinu i sredstva kod poslovnih banaka i dr.
Povratak u ove gradove, bez nu`nih pretpostavki za to (vojno-politi~ke i sigurnosne,
ekonomske, etni~ke, kulturne i sl.) veliki je rizik i vra}anje izbeglica u nepoznato i u potpunu
ìvotnu neizvesnost. To se ne sme dozvoliti.
Program povratka treba da razgrani~i:
a) Gradove koji se moraju etni~ki podeliti, posebno svi koji imaju jako srpsko zale|e
(Osijek, Zadar, Karlovac, Novska). Na te gradove otpada 32.300 izbeglica. Kako u ratnim
ciljevima ni jedan od tih gradova nije do sada u potpunosti pripao Krajini, to ostaje kao jedina
mogu}a solucija, ina~e }e i uz povratak nova reka dobrovoljnih iseljenika ubrzo nastati iz
tih gradova. @ivot u takvim uslovima jednostavno nije mogu}.
b) Jedan od gradova (Zadar ili Karlovac, odnosno Osijek) zameniti za neko od mesta koja
su sada u Krajini, a bila su dominantno naseljena hrvatskim ìvljem, uz mogu}e ustupanje i
nekih manjih podru~ja koja etni~ki, razvojno i strate{ki nemaju nekakav ve}i zna~aj za srpsko
stanovni{tvo. Na taj na~in bi se re{io veliki broj izbeglica iz gradova Hrvatske.
c) Posebno se postavlja i mogu}nost da se pristupi izgradnji novog administrativnog,
kulturnog i politi~kog sredi{ta (grada) Krajine. Lokacija vrlo pogodna bila bi u blizini Plitvica.
Sve ukazuje da bi to mogao biti vrlo razvijeni Slunj (naravno sa izmenjenim imenom). Tu bi
se postepeno, ali i planski sme{tali Srbi izbegli iz gradova. To je, naravno, vezano za
ekonomski razvoj tih podru~ja i politiku razvoja Krajine. Takva opcija ne dolazi u obzir u
243
slu~aju spajanja Bosanske Krajine i Republike Srpska Krajina (kada bi centar trebao postati
Banja Luka).
Odmah pristupiti detaljnoj statisti~koj evidenciji ove grupe izbeglica. Nakon toga izraditi
plan i mogu}nosti povratka ({ta im se nudi), pozvati na razgovor i izja{njavanje a zatim
postepena i smi{ljena, te dobro organizovana, akcija razme{taja na podru~ja za koja se izjasne
da }e da izaberu za trajan boravak.
U ovoj skupini postoji veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi razli~itih profila.
Takvih je oko 5.000. Tu se krije velika energija znanja i kapital koji treba uklju~iti (svakog
konkretno) na odgovaraju}e mesto u razvoju Krajine, kako je to prethodno predloèno.
Njihov trajan ostanak u Beogradu i Srbiji je veliki gubitak za srpski narod u Krajini, ali i
za onaj koji }e ostati u Hrvatskoj. Sve ih treba uklju~iti u institucije koje su predvi|ene da se
grade (fakulteti, {kole, zavodi za razvoj, preduze}a, ustanove, izvr{nu vlast). Ministarstvo za
Srbe mora hitno javno pozvati intelektualce izbeglice na jedan zajedni~ki razgovor i njihovo
uklju~ivanje u novoosnovane direkcije. One koje se ne odazovu (a evidenciju treba precizno
ustrojiti za svakoga) smatrati posebnim tipom izdajice, isklju~iti ga iz spiska prognanih ili
izbeglica, oduzeti mu sva ste~ena prava (stan, rano mesto, pomo} i dr.). Mi bijemo odlu~nu
bitku i niko ne moè biti izuzet iz nje.
Srbi koji }e ostati u gradovima Hrvatske i drugim delovima te nove dràve trebaju se na
bazi reciprociteta potpuno za{tititi. Ovo u pogledu nacionalnih prava, imovine, i sl. sa
Hrvatima koji ìve u Srbiji. Raseljavanje (zamena stanova i njegove imovine) je realnost i
mogu}a opcija. Tada treba imati i potpun uvid u broj, strukturu, imovinu i razme{taj
Hrvatskog stanovni{tva u Srbiji. To treba, prema poslednjim popisnim listama, preko SZ
Srbije, {to pre uraditi i preglede dati Ministarstvu za odnose sa Srbima izvan Srbije.
V JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA
INFORMATIKA I ORGANIZACIJA
Ovako, do sada, razbijeni i osu|eni da se sami snalaze, u jednom o~ito stihijskom procesu
beànja da se sa~uva goli ìvot, izbelice su postepeno osu|eni na nestajanje kao homogena
interesna grupa. Problem izbeglica bez nove organizacije, politike pomo}i i politike
organizovanog povrataka, evidencije, kontrole i sl. vremenski }e se razvu}i i dobiti druge
karakteristike od trenutnih. Da navedemo realno mogu}e:
1. Sve slabiji povratak i èlja za povratkom {to vreme vi{e odmi~e;
2. Nesnalaènje mladih i sve teì prihvat u dru{tvene procese (zapo{ljavanje, {kolovanje,
stanovi), ~ime }e se i uticaj droge i alkohola pro{iriti;
3. Raspadi porodica;
4. Slabo zasnivanje novih porodica i drasti~an pad nataliteta (uz istovremeni rast
mortaliteta), obnova stanovni{tva }e biti drasti~no ugroèna;
5. To je proces postepenog nestajanja i utapanja (uz te{ko prilago|avanje) u nove sredine.
Da se takvi procesi ne bi dogodili, mada su izvesni, treba paralelno sa napred navednim
potezima urediti i slede}e:
1. Organizovati jedinstven informacioni centar, unutar Ministarstva za odnose sa Srbima
izvan Srbije, uz sna`no kadrovsko ja~anje Ministarstva (u koje treba da u|e i nekoliko
stru~nih lica iz svakog od podru~ja Krajine);
2. Direkcija za prihvat i sme{taj novih izbeglica je nu`nost. Nalazila bi se u sastavu
navednog Ministarstva, ali direktno povezana (i podre|ena u tom poslovanju). Ostale
organizacije koje se, svaka za sebe, bave ovim poslom povezati sa Ministarstvom za odnose sa
Srbima i njemu ga podrediti.
244
3. Organizovati sektor KOBRA pri Ministarstvu (od vrlo stru~nih ljudi, specijalista) koji
}e se baviti specijalnim zadacima i obave{tajnim radom povezanim sa izbeglicama i
podru~jima na koja ih upu}ujemo, ali i iz kojih su do{li. Ovaj sektor }e se detaljno naknadno
razraditi.
4. Organizovati posebnu propagandnu slu`bu ili sektor koja bi na visoko profesionalan
na~in, sastavljena od visokih stru~njaka, organizovala ovaj danas vitalan sektor i jedan od
najva`nijih oblika propagandnog rata. Taj sektor, povezan sa informacionim centrom (u
kojem bi se slivale, obra|ivale i pripremale sve informacije iz podru~ja izbegli{tva), bio bi
zaduèn za plasiranje odre|enih informacija javnosti. Najuè bi bio povezan sa sredstvima
javnog informisanja. Predlaèm da se taj sektor nazove SIDA ili SIPA Srpska
izbegli~ka informativna direkcija ili Srpska propagandna agencija.
Ovaj sektor bi preuzeo i celokupnu strategiju oko zamene stanovni{tva, te razradio
celokupan instrumentarij te politike.
5. Sredstva informisanja moraju svaki dan odrediti odre|eno vreme (TV) za informacije iz
ìvota, problema, rada, obave{tenja (pa i propagande). Predlaèm da informacije pripremaju
i plasiraju (pa i takve emisije vode poznata imena i intelektualci iz ove mase izbeglica).
To se odnosi i na vode}e listove u Srbiji da bar jednom nedeljno daju jednu stranu
posve}enu izbeglicama i izbegli{tvu. Pozvati javno mogu}e budu}e suradnike. Sve to skupa
zahteva ova sve ve}a reka i masa izbeglica (danas je to sve vi{e reka iz BiH).
6. Posebno treba istraìti i mogu}nosti orgnizovanja pomo}i u literaturi |acima u Krajini,
bibliotekama, ~itaonicama (nasuprot kafi}ima koji ni~u u Krajini na sve strane prete}i da
opasno pro{ire i ina~e dosta prisutan problem alkoholizma).
Zatraìti javno od odgovaraju}ih stru~njaka i nau~nih radnika da ponude programe za
napred navedene nove fakultete koji }e se morati otvoriti u Krajini. Ovo treba da uradi
Ministarstvo za Srbe.
7. Vlada Krajine mora {to hitnije da izabere niz savetnika predsednika Vlade za niz vitalnih
podru~ja, jer to ona sama i uz najbolju volju ne moè sti}i da najkvalitetnije uradi. To se moè
osigurati i preko uvida u spisak stru~njaka i nau~nih radnika koji je potrebno {to pre napraviti
iz onih popisnih lista izbeglica (prijava), odnosno preko javnog poziva preko sredstva javnog
informisanja (od strane Ministarstva za Srbe izvan Srbije). Na taj na~in dobio bi se dobar
pregled po strukama od kojih treba formirati timove. Poznato je da me|u izbeglicama vlada
veliki interes za takvo organizovanje.
8. Podstaknuti i podràti preko organa Republike Srbije i BiH da se {to pre pristupi
spajanju srpskih podru~ja u BiH i Republike Srpske Krajine, ~ime bi se i problem izbeglica
znatno lak{e i konzistentnije re{avao. O {irim implikacijama ovakvog poteza ovde je te{ko i
govoriti. Izuzetno su veliki, gotovo od kapitalnog zna~aja za ukupan srpski narod i u Srbiji i
izvan nje.
9. [to pre formirati filijalu Narodne banke Jugoslavije na podru~ju takve Krajine, uz
formiranje Banke za razvoj i rekonstrukciju privrede, uz niz ve} formiranih manjih banaka i
ekspozitura u ve}im gradovima Krajine. Ovaj proces osnivanja Filijale NBJ uklju~iti u sada
pripreman proces reorganizacije i reforme na{e Centralne banke (koji je u toku).
10. Pod vidom demokracije hrvatska strana brojnim podzemnim metodama tera Srbe iz
Hrvatske, ~isti teren te stvara etni~ki ~iste dràve. Sve rade u tom pravcu. Pitanje je koja je
strategija na duì rok efikasnija? Njihova, jer }e podru~ja etni~ki stvarno o~istiti ili na{a kada
u stvarnoj demokraciji, slobode i ravnopravnosti (i Hrvata koji ìve na ovim prostorima) oni
ostaju potpuno za{ti}eni. Historijsku (i generacijsku) bitku sigurno na toj osnovi gubimo i na
245
to treba ve} sada ukazati. Srpsko stanovni{tvo se u Hrvatskoj novim zakonima masovno pod
pritiscima prevodi u pokatoli~ko hrvatstvo. Takav proces treba hitno prekinuti i zatraìti sva
istinska civilizacijska prava Srbima u Hrvatskoj (izvan Krajine).
Taj koncept traì novu ulogu dràve Srbije i srpske pravoslavne crkve na tim prostorima (i
njen normalan rad). Srpska crkva u Hrvatskoj mora da prihvati i druge funkcije kulturno
delovanje, literatura, predavanja, karitativno delovanje, povezivanje sa iseljenim Srbima koji
su nosioci kapitala i èlje za ulaganjem tog kapitala u Krajinu.
U protivnom (ili paralelno) s tim treba i}i na slede}e:
1. Primeniti iste metode i pritiske na deo hrvatskog stanovni{tva na podru~ju Srbije;
2. Raditi sistematski na zameni stanovni{tva i njegove imovine (izme|u hrvatskog i srpskog
stanovni{tva).
VI RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK
IZBEGLICA
Da bi se mogla voditi odgovaraju}a politika povratka najve}eg dela izbeglica, pripremile i
koordinirale odgovaraju}e podsticajne mere, o ~emu je napred bilo re~i, treba znati:
1) Da li se neko èli vratiti,
2) Koliko se takvih èli vratiti,
3) Gde se èle vratiti,
4) Kakve im uslove moèmo ponuditi (u pogledu svega navedenog na po~etku ovoga
materijala)
5) Kakva je struktura povratnika (mesto odakle poti~u, obrazovanje, zvanje, struktura
porodice, izgubljena imovina i sl.), bez ~ega je proces povratka uglavnom sveden na stihijski
proces, uz prisutan ose}aj da vas se neko èli re{iti jer ste mu objektivno postali teret, uz sve
njegove te{ko}e i probleme.
Takva politika se ne sme ni po koju cenu poku{ati realizovati, jer bi izazvala velika
razo~aranja, otpore i suprostavljanja unutar bi}a srpskog naroda, a to se u osnovi i èli u op{toj
stratagiji pritisaka na na{ narod i Srbiju.
Povratak na silu, bez odgovaraju}ih unapred osiguranih pretpostavki, bez poznate
izvesnosti u pogledu svih napred navedenih pretpostavki, sigurno bi vodio tome.
Odluka za povratak, i gde, je pravo slobodne volje i procene svakog pojedinca. Me|utim,
vreme koje proti~e ne ide u prilog izbeglicama, jer tope se eventualne rezerve, posao se sve teè
nalazi, stambeni problemi ne re{avaju, a broj izbeglica se svakim danom pove}ava, uz njihov
sve teì materijalni poloàj (u ovoj hiperinflaciji) Moral opada, a op{ta slika izbeglica se
naglo pogor{ava, posebno uz novi egzodus Srba iz Bosne i Hercegovine.
S druge strane, druga (hrvatska) strana nastoja}e da ta podru~ja drì pod stalnom ratnom
i psiholo{kom tenzijom, nesigurno{}u i brojnim pritiscima, ~ime se vodi poznata strategija
spre~avanja povratka izbeglica u Hrvatsku, a po mogu}nosti i u Krajinu. Mogu}a je i opcija
da poku{aju okrenuti Srbe protiv Srba daju}i odre|ene pogodnosti, garancije, povratak na
ve} izgubljeni posao, povratak stanova, ponuda za osnivanje srpskih institucija, davanje svih
prava (naravno na papiru kao golo obe}anje) i sl. posebno kod Srba izvan Krajine. Tu se moè
o~ekivati i novi poku{aj prodora za dobijanje srpskih masa za kvazi srpske stranke kao {to
je Srpska narodna stranka i Demokratski forum, {to, poznato je ravno je izdaji interesa
srpskog naroda u Hrvatskoj. Rezoluciju o oduzimanju prava \uki}u
230
da zastupa autenti~ne
246
230
Milan, osniva~ i predsjednik Srpske narodne stranke.
interese srpskog naroda u Hrvatskoj treba javno objaviti (pripremljena je za Skup
intelektualaca u Sava centru). Kupovina je mogu}a opcija, samo se postavlja pitanje koli~ine
otpora i mr`nje utkane u obe strane, ali i donjoj granici moralnog praga otpora, koji se
protekom vremena i nere{avanjem problema izbeglica i prognanih sve vi{e (i opasno) sniàva.
Militarizacija izbeglica u tom slu~aju ostaje kao jedina mogu}a opcija i kontra-akcija.
Produàvanjem stanja neizvesnosti i nere{avanjem ìvotnih problema kod izbeglica se javlja
i ose}aj i pitanje za{to sam pobegao, mo`da bi mi bilo bolje da sam tako ostao, ili slede}a
misao pa kona~no potpisa}u i taj dokument izjave lojalnosti Hrvatskoj, ne}e me valjda tada
dirati (mada je to bila i ostala velika zabluda, jer cilj usta{ke vlasti je o~it: o~istiti Hrvatsku
od bi}a i samih tragova postojanja srpskog naroda na tim prostorima).
Da bi se takvi procesi unapred onemogu}avali treba ta~no videti raspoloènje izbeglica,
pratiti njihov status i reakcije probleme i pitanja koja se postavljaju i kako se re{avaju. Treba
organizovati za njih odgovaraju}e skupove, predavanja, okupljati ih jer te{ko}e se lak{e
podnose zajedni~ki, kada se ne ose}ate napu{teni i usamljeni, odnosno zapostavljeni (posebno
u novoj sredini na koju se najve}i deo te{ko adaptira, a u materijalnom i finansijskom
bezna|u to je redovan slu~aj). Time treba da se bavi napred navedeni propagandni sektor.
Da bi se dobila, bar orijentaciona slika raspoloènja izbeglica izvr{ili smo blic-anketu za
vreme odràvanja velikog Skupa izbeglica u Sava centru. Rezultati su vrlo indikativni za
koncipiranje odgovaraju}e politika povratka izbelica i prognanih.
REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA
ukupnog broja anketiranih (dobijenih odgovora) od oko 750 izbeglica sa Skupa na kojem
je prisustvovalo oko 1.300 izbeglica, dobili smo slede}e odgovore:
1. Da li ste zaposleni stalno 9%
privremeno 14%
nezaposleni 77%
2. Kako ste re{ili privremeni sme{taj:
kod ro|aka 70%
privatno na{li stan 19%
preko dru{tvenih org. 11%
3. Sredstva od kojih ìvite:
plata 12%
penzija 8%
pomo} rodbina 50%
pomo} dru{tva 30%
4. Uz navedeno u dogledno vreme nemaju izgleda i ne vide mogu}nost da ta pitanja u vezi
posla i sme{taja re{e.
5. Da li bi radili u Krajini ako se ponudi mesto iz struke kojom su se bavili:
DA 93%, NE 7%
6. Da li èlite povratak u mesto ranijeg stanovanja
DA 68% NE 32%
7. Da li biste uz povoljne uslove i olak{ice bili spremni da obnovite (podiète) stan, ku}u,
imovinu, stoku:
preko 90% se izjasnilo za izgradnju ku}e.
247
8. Imate li problema u mestu privremenog boravka:
DA 65% NE 35%
9. Ose}ate li se napu{tenim i zapostavljenim od ovla{tenih organa vlasti (Srbije i Krajine):
DA 75% NE 25%
10. Da li mislite trajno ostati na podru~ju Srbije:
DA9% NE 71% NE ZNAM 10%
uz 10% penzionera
HR-HMDCDR, 2., kut 250.
84
1992., svibanj 3.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu i
odvoènju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu
Broj: VII-03/1-35/92.
P A K R A C
/ Oku~ani /
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period od 25.
04. do 02. 05. 1992. godine.
Prilog:
1. Izvje{taj.
Komandir:
Mandi} Ignjatija, v.r.
M.P.
231
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD
07 SATI 25. 04. DO 07 SATI DO 02. 05. 1992. god.
I. KRIVI^NA DJELA:
Dana 27. 04. 1992. godine oko 13,00 sati patrola milicije vr{e}i redovnu pozorni~ko-
patrolnu djelatnost zatekla je u Savskoj ulici u blizini èljezni~kog mosta civile Mandi}
248
231
Dragana i Vukasinovi} Milenu iz U{tice, gdje su poku{ali ~amcem prevesti ukradenu robu iz
Jasenovca u U{ticu. O u~injenom napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja.
II PREKR[AJI:
III SAOBRA]AJNE NEZGODE
Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.
IV OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:
Dana 28. 04. 1992. godine u 09,30 sati putem telefona iz komande 11. Partizanske
brigade zatraèna je pomo} radi obezbe|ivanja vozila UNPRFORA ispred zgrade MZ za
vrijeme odràvanja sastanka. Upu}ena patrola milicije koja je zajedno sa pripadnicima vojne
policije obezbe|ivala vozila i zgradu.
U 18,30 sati u SM bez poziva do{ao je jedan pripadnik rezervnog sastava JNA, nije èlio
da se predstavi, te prijavio da je zapazio dva vojna obveznika da nasipom pokraj Save u
Savskoj ulici vuku jednu manju prikolicu na kojoj su utovarene najvjerojatnije ukradene
stvari. Na lice mjesta upu}ena patrola milicije, koja je na nasipu ispred ku}e br. 3 prona{la
navedena kolica na koja je bio natovaren motor od traktora Ferguson, dok u blizini nije
zatekla niti zapazila ni jedno lice. Kolica sa natovarenim traktorskim motorom pohranjena u
skladi{te stanice milicije. Napisana slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja.
Dana 29. 04. 1992. godine dojavom jednog vojnog obaveznika, èli ostati anoniman,
do{lo se do saznanja da u ku}i Filipovi} Mirka, u kojoj su trenutno smje{teni pripadnici JNA,
iz Jasenovca ulica 22 travnja ima sakrivenog oru`ja i municije. Upoznat major Kosi} Mirko
iz Divizije, kao i komanda 11. Partizanske brigade, te uz dogovor sa majorom Kosi}em izvr{en
je pretres ku}e Filipovi} Mirka uz prisustvo predstavnika Divizije, 11. Par. brigade i radnika
SM. Prilikom pretresa u potkrovlju ku}e prona|ena je ve}a koli~ina lova~ke municije i to za
karabin i sa~maricu. Prona|ena municija je oduzeta uz odgovaraju}u potvrdu o privremeno
oduzetim predmetima, te pohranjena u skladi{te SM. Napisana op{irna slu`bena zabilje{ka.
U 16,00 sati u SM priveden je Bjeli} \uro iz Jasenovca od strane pripadnika vojne
policije, zbog optu`be da je prije izbijanja rata vi|an u uniformi ZNG-e. Sa istim je obavljen
informativni razgovor te utvr|eno da se ne radi o njemu, ve} o Bjeli} Zdravku, a {to su
potvrdili i mje{tani Jasenovca. Nakon toga isti je pu{ten ku}i.
Dana 01. 05. 1992. godine patrola milicije vr{e}i redovnu slu`bu do{la je do saznanja
da civilna lica iz U{tice i Gradine tokom no}i vr{e KD po Jasenovcu, te ukradenu robu i
predmete uz pomo} vojnih obaveznika ~amcima prevoze preko Save u U{ticu. Napisana
slu`bena zabilje{ka radi daljnjeg postupanja, a o slu~aju obavje{tena komanda 11. Par.
brigade.
Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.
OPERATIVNI DE@URNI:
Jovan Rado{evi}, v.r.
249
85
1992., svibanj 5.
Knin
Z A P I S N I K
od 4. i 5. maja 1992. godine sa XII. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne
u Belom Manastiru.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko,
Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Din~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin,
Jovi} Du{an, Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi} Stojan, Veizovi}
Dobrosav i Starevi} Du{an.
ODSUTNI: Grabundìja Savan.
NA POZIV PRISUTNI: Devetar Vitomir, Bukarica Petar, Ra|en Mirko, Ivanovi}
Ljubi{a i ~lanova i Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i zapadnog
Srema.
Sjednica je po~ela sa radom 4. 05. u 17,00 i 5. 05. u 8,30 sati.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko.
Za sjednicu je utvr|en slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Informacija MUP Krajine o bezbednoj situaciji i poduzimanje potrebnih mjera.
2. Informacija o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap. Srema.
3. Problemi isplate penzija.
4. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.
5. Dono{enje rje{enja o imenovanju:
pomo}nika ministra za obrazovanje,
sekretara ministarstva obrazovanja.
direktora Direkcije robnih rezervi.
7. Dono{enje rje{enja o imenovanju Komiteta za nacionalne manjine.
8. Imenovanje v.d. direktora informativne agencije RSK.
9. Dono{enje odluke o osnivanju Fonda brige o planiranju porodice i brige o djeci.
10. Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije.
11. Prijedlog kandidata za ministre i pomo}nike ministara.
12. Dono{enje rje{enja o imenovanju direktora uprave dru{tvenih prihoda.
13. Dono{enje rje{enja o imenovanju pomo}nika ministra za financije.
14. Primjena propisa iz poreske politike.
15. Dono{enje Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o
prodaji robe za strana sredstva pla}anja.
16. Razmatranje prijedloga Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje,
proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa.
250
Ad-1)
Informaciju o bezbednosnoj situaciji u Krajini podnijeli su Ministar Milan Marti} i njegov
pomo}nik Boro \uki}.
Nakon podnesene informacije i rasprave u kojoj su u~estvovali Ministar [panovi}, Ministar
[u{a, Ministar Veizovi} i drugi.
Nakon provedene rasprave done{ene su ove
O D L U K E
1. Upu}uje se prijedlog Vlade RSK Predsjedniku Republike da se proglasi vanredno stanje na
teritoriju Republike Srpska Krajina,
2. Progla{ava se demobilizacija svih vojnih obveznika od 18 do 60 godina na teritoriju
Republike Srpska Krajina,
3. Zabranjuje se izvoènje vojnih efektiva, materijalno-tehni~kih sredstava i druge vojne
opreme biv{e JNA sa teritorija Republike Srpska Krajina.
Jednako tako Vlada je nakon provedene rasprave donijela slijede}e
Z A K L J U ^ K E
1. Da se uputi protestno pismo generalnom sekretaru UN gospodinu Butrosu Galiju u vezi
brzine i na~ina razmje{taja snaga UNPROFOR-a na teritoriju RSK,
2. Da se zatraì od Vlade Srbije da ispita mogu}nosti ukidanja statusa izbjeglica licima sa
podru~ja na{e Republike.
Ad-2)
Ministar Mladen dr. Hadì} podnio je informaciju o stanju u oblasti Slavonije, Baranje i zap.
Srijema u pismenoj formi, koja informacija predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.
232
Ad-3)
O problemima oko isplate penzija informirao je podpredsjednik Kablar koji je izme|u ostalog
rekao da ima puno pote{ko}a oko isplate penzija, u pojedinim op}inama penzije nisu
ispla}ivane od 7 mj. pro{le godine, a ima op}ina gdje su ispla}ene i za 3. mj. ove godine to
zna~i da isplate penzija nisu uskla|ene. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Svim penzionerima na podru~ju Republike isplatiti penzije za 3. mj. ove godine.
2. O nadoknadi neispla}enih penzija do 3. mj. Vlada }e odlu~iti naknadno.
3. Po~ev od 1. 04. mirovine }e se ispla}ivati redovno.
4. Pove}anje mirovina }e se uskla|ivati prema mogu}nostima i raspoloìvim sredstvima.
Ad-4)
Prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju obrazloìo je Ministar Kneèvi}.
Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a
O D L U K A
1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.
2. Prijedlog Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.
Ad-5)
Prijedlog za imenovanje kandidata za pomo}nike ministara i sekretara ministarstva
obrazovanja podnio je ministar Kneèvi}.
251
232
Informacija nije prona|ena uz zapisnik.
Nakon podnesenog prijedloga i sprovedene rasprave done{eno je
R J E [ E N J E
1. Za pomo}nika ministra pred{kolskog i osnovnog obrazovanja imenuje se Mr. Ljubi{a
Ivanovi}, prof.
2. Za pomo}nika ministra za srednje obrazovanje imenuje se Ra|en Mirko, prof.
3. Za pomo}nika ministra visokog i vi{eg obrazovanja imenuje se Mr. \uro Dedi}, prof.
4. Za sekretara ministarstva obrazovanja imenuje se Gorana Mili}, dipl.pravnik.
Ad-6)
Prijedlog za imenovanje direktora direkcije za robne rezerve podnio je ministar Vin~i}
Svetozar.
Nakon provedene rasprave done{eno je
R J E [ E N J E
1. Za direktora direkcije za robne rezerve imenuje se Boì} Dragan.
Ad-7)
Prijedlog ~lanova komiteta za nacionalne manjine podnio je podpredsjednik Kablar.
Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je
R J E [ E N J E
Imenuje se komitet za nacionalne manjine u sastavu:
1. Veselinovi} Sergej iz Obrovca predsjednik
2. Mandi} Jasminka iz Gra~aca, ~lan
3. Ivanovi} Ljubi{a, Beli Manastir,
4. Martinovi} Boris iz Gline,
5. Devetak Vitomir iz Erduta,
6. Krupi} Fadil, Zapadna Slavonija
7. @ulec Ivica,
8. Dr. Vasil,
233
Ad-8)
Prijedlog za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK podnio je ministar
E}imovi}. Nakon podnesenog prijedloga i provedene rasprave doneseno je
R J E [ E N J E
Za vr{ioca du`nosti direktora informativne agencije RSK imenuje se Jankovi} Zdravko
profesor.
Ad-9)
O potrebi za osnivanje Fonda brige o djeci i planiranju porodice obrazloìo je ministar Jovi}.
Nakon podnesenog prijedloga i podnesene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena
je slijede}a
O D L U K A
1. Osniva se Fond za planiranje porodice.
252
233
Mihajlov.
2. Vr{ioca du`nosti za direktora fonda imenovat }e Vlada na jednoj od sljede}ih sjednica.
Ad-10)
Odnos lokalnih slu`bi TO kod vr{enja mobilizacije nije uskla|en, {to stvara odre|ene
probleme. U budu}e o ovoj problematici treba vi{e posvetiti pa`nje.
Ad-11)
Prijedlog za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje podnio je Ministar
Jovi}.
Nakon ~ega je done{eno
R J E [ E N J E
Za pomo}nika ministra za zdravstvo i zdravstveno osiguranje imenuje se Dr. Vojislav
Stanimirovi} iz Vukovara.
Ad-12)
Prijedlog za direktora Republi~ke uprave dru{tvenih prihoda podnio je Ministar Peura~a
Vojin nakon ~ega je doneseno
R J E [ E N J E
1. Za direktora republi~ke uprave dru{tvenih prihoda imenuje se Martinovi} Mirko iz
Vojni}a.
Ad-13)
Prijedlog pomo}nika ministra za financije podnio je Dàkula Veljko nakon ~ega je provedena
rasprava, a potom je donesen
Z A K L J U ^ A K
Popunu pomo}nika ministra za financije donijet }e se naknadno na jednoj od narednih
sjednica Vlade.
Ad-14)
Raspravu o primjeni propisa iz poreske politike odgoditi za jednu od narednih sjednica Vlade.
Ad-15)
Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni odluke o preuzimanju Savezne uredbe o prodaji robe za
strana sredstva pla}anja podnio je Ministar Vin~i}, nakon ~ega je donesena
O D L U K A
^lan 1.
o izmjenama i dopuni Odluke o preuzimanju savezne Uredbe o prodaji robe za strana sredstva
pla}anja.
Iza ~lana 2. dodaje se ~lan 2a. koji glasi:
U Uredbi o prodaji robe za strana sredstva pla}anja (Slu`beni list SFRJ, broj 71/91), ~lan
2. stav 2. bri{e se, ~lan 9. zadnji stav bri{e se, ~lan 12. stav 2. i 3. bri{e se i ~lan 16. stav
1. u delu u kom se navodi ~lan 2. stav 2. bri{e se.
253
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a ima se objaviti u Slu`benom glasniku
RSK.
Ad-16)
Prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvodnju, preradu i promet
nafte i prirodnog gasa podnijeli su ministar Begovi} i Vin~i}.
O D L U K A
1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju javnog preduze}a za istraìvanje, proizvodnju,
preradu i promet nafte i prirodnog gasa.
Sjednica je zavr{ila sa radom u 12,00 ~asova.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko
86
1992., svibanj 9.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i paljenju napu{tenih ku}a u
Jasenovcu
Broj: VII-03/1-44/92.
P A K R A C
/Oku~ani/
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj deùrne slu`be Jasenovac, a za period od 02.
05. do 09. 05. 1992. godine.
Prilog:
1. Izvje{taj.
M.P.
234
KOMANDIR:
Mandi} Ignjatije, v.r.
254
234
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD
07 SATI 02. 05. DO 07 SATI 09. 05. 1992. GODINE
I. KRIVI^NA DJELA:
Krivi~nih djela nije bilo.
II. PREKR[AJI:
III. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:
Dana 03. 05. 1992. godine patrola prilikom vr{enja redovne slu`be do{la je do saznanja da
pojedini pripadnici rezervnog sastava JNA iz napu{tenih ku}a u [trosmajerovoj ulici iznose
razne stvari i predmete te se predpostavlja da ih uskladi{tavaju na jedno mjesto i kad se za to
ukaè prilika da ukradene stvari prevezu preko rijeke Save u Bosnu.
Dana 03. 05. 1992. godine oko 13,00 sati patrola koja vr{i kontrolu vozila i civilnih lica
na punktu skela na rijeci Sava do{la do saznanja da }e u vojnom kamionu reg. br. M 6853
biti prevezene stvari koje su ukradene. Nakon izvjesnog vremena kamion je do{ao na skelu te
od strane vojne policije na{a patrola je bila sprije~ena da pregleda kamion. U pratnji kamiona
je bio vodnik ]ibi} koji je i vrije|ao patrolu. O tome obavje{ten komandant bezbednosti 11.
Par. Brigade koje je do{ao drugi dan u na{u stanicu te izjavio da je kamion vozio namje{taj za
jednog vojnog izbjeglicu te da }e dostaviti sve potrebne papire o izvozu namje{taja.
Dana 06. 05. 1992. godine u 17,15 sati u [trosmajerovoj ulici br. 2. do{lo je do poàra
ku}e vlasni{tvo Pirja Mande, a koja se nalazi u izbjegli{tvu. Ku}a je potpuno izgorela a poàr
je najvjerovatnije podmetnut od strane N.N. lica.
Dana 08. 05. 1992. godine u 22,10 sati patrola koja osigurava objekat primjetila da u
Savskoj ulici gore objekti.
Odmah su iza{li na lice mjesta gdje su utvrdili da gore dvije ku}e u Savskoj ul. i jedan
{tagalj, zatim u Savskoj ul. br. 92 gorela su dva objekta te u ul. @rtava Fa{izma br. 48 gorela
je jedna ku}a i u Preradovi}evoj ulici gorela je jedna {tala. O svemu obavje{tena komanda 11.
Par. brigade koji su nakon izvjesnog vremena zahtjevali da podignemo TO Jasenovac, da gase
poàr, {to smo i u~inili.
O svemu ovom podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Drugih novosti tokom navedenog vremena nije bilo.
Deùrni operativac:
Stojni} Dragomir
255
87
1992., svibanj 10.
Oku~ani
Izvje{}e Veljka Dàkule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija,
na sjednici Skup{tine odrànoj 10. svibnja 1992.
VELJKO D@AKULA
IZVJE[TAJ O RADU CIVILNIH ORGANA VLASTI U
PROTEKLOM PERIODU I NAREDNI ZADACI
Magnetogram podne{enog izvje{taja o radu vlade Zapadne Slavonije podnesen je na
sjednici Skup{tine OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA odrànoj 10. maja 92. u
Oku~anima
Oku~ani, 13. maja 1992.
Najprije da vas sve skupa pozdravim. Drago mi je da se ponovo nalazimo zajedno. Ovo moje
izlaganje, koje sigurno ne}e mo}i definitivno da iznese istorijsku istinu svih zbivanja i
dogadjanja jer ja kao predsjednik vlade Zapadne Slavonije koje je bilo prija{nje ime i da }e
puna istina i puni razlozi zbivanja dogadjaja biti re~eni, izgovarani i izno{eni u godinama koje
su pred nama. Ali nastojat }u po{to postoji veliki interes, a bilo je raznih istina, kad kaèm
raznih istina, vi{e bih rekao podmetanja i laì, no ono {to je trebalo re}i, a mislim da je danas
trenutak da se neke stvari do kraja kaù, da se vama kao poslanicima Narodne skup{tine
iznesu, a vi da ovaj izvje{taj prokomentari{ete i da ga usvojite, odnosno ne prihvatite. Da bi
se znao zna~aj Zapadne Slavonije ja }u samo kratko u}i u istoriju. Mi koji ìvimo na prostoru
Zapadne Slavonije znamo dobro, neko je u~io, neko je slu{ao, a netko na nekom drugom
mjestu bio informisan, da je to bio prostor male Vla{ke. Male Vla{ke zbog toga {to u prevodu
mi to kaèmo mala Srbija. Da su tu Srbi postojali prije vi{e vijekova, da oni nisu do{li ju~er
ili prekju~er, da nisu nosili zemlju na opancima ve} da su do{li kao ~astan narod traè}i
prostora i neba nad svojom glavom. Pri tome nisu nikoga iseljavali ni proganjali ve} su dolazili
na prazan prostor koji nije bio naseljen. Tu su otpo~eli svoja ognji{ta i svoj ìvot. Da je to tako
govore i manastiri Svetoga Nikole, zatim manastir Pakra i drugi niz crkava koji govore da
srpski narod kada je do{ao, do{ao je kao civiliziran narod da gradi svoje crkve. Nastojao je da
{iri i da odrì svoju kulturu koju je vijekovima gajio i njedrio i koja je u stvari bila koja je
sa~uvala srpski identitet i njegovo ime. Sve to govori da je duboko u nama ostao prisutan trag
da smo Srbi. Ovo je u nazad 50 godina bilo veoma skromno i stidljivo izgovarano. To je tako
bilo uvrijeèno da nije potrebno to isticati pa ~ak ni normalno izgovarati jer mi smo gradili
jednu dràvu gdje taj nacionalni identitet nije bio bitan. Bitno je bilo bratstvo i jedinstvo a
normalno da tu ima vi{e naroda koji su se samo spominjali onda kad je trebalo da se iznese
kao neka istorijska ~injenica da na ovom prostoru ìvi vi{e naroda. To govorim zbog toga {to
kad su po~eli izbori u Hrvatskoj, kad smo iz jednog sistema prelazili u drugi
vi{eparlamentarni, mi kao narod, kao srpski narod veoma smo znatièljno i{~ekivali {ta }e od
toga biti i nismo op{te ocjenjivali kao potrebu da idemo u vi{e parlamentarni gradjanski,
neznam ni ja kakav sve vi{e sistem sa nacionalnom strankom i partijom. Smatrali smo da
}emo kroz druge partije neke demokratske, mo}i slobodno da ispoljimo i svoje nacionalno
256
bi}e i da }emo imati ista prava i slobode kao i svi drugi koji ìve na ovim prostorima. Desio
se apsurd da je jedna, kasnije se pokazalo, fa{isti~ka stranka HDZ izuzetno agresivno
nastupala prema srpskom narodu i njegovom ne priznavanju. Mi smo se tu brzo snalazili
onako kako smo najbolje umjeli i mogli. Traìli smo partiju i stranku koja }e nas organizirati
i preko koje }emo predstavljati svoju politiku, svoje pravo i svoju borbu u ovom politi~kom
kaosu koji je nastajao. Mi smo bili spremni da ìvimo tu gdje jesmo, da budemo ravnopravni,
da nitko nikog ne ugroàva, da imamo ista prava, da budemo ljudi kao i drugi i da nas svako
prizna kao {to mi priznajemo njega. Desilo se to da pi{u}i Hrvatski ustav od ustavotvornog
naroda mi trebamo da postanemo nacionalna manjina, da ostanemo bez nekih privilegija pod
navodom kojih nije bilo. Trebalo nam je to ukinuti. Zna~i ta verbalna politi~ka agresija koja
je bila proklamovana preko mitinga HDZ po~ela je da se provodi u praksu. Normalno da mi
kao narod koji ima bogatu istoriju, kao ponosan narod to nismo mogli da prihvatimo.
De{avalo se ne{to {to je pomalo bilo ~udno. Uzburkale su se {iroke narodne mase. Narod to
nije htio prihvatiti, a sa druge strane intelektualna snaga i ljudi nisu se u dovoljnoj mjeri
odazvali i na{li svoje mjesto i ulogu u tom istom narodu. Ja kaèm otprilike da se nisu sna{li,
da nisu ocjenili trenutak jer su navikli u sistemu u kojem su ìvjeli da ~ekaju stav, da ~ekaju
mi{ljenje, da dobiju poruku da ih se uputi usmjeri i da neka sila, neki komitet i neznam ni ja
neki forum sve to presje~e, donese odluku i da kaè {ta to sve jeste i da se takvim putem vi{e
ne moè i da se usmjeri drugim putem. Nisu se sna{li. Nisu shvatili trenutak da te nove puteve
trebamo traìti sami i da se moramo za njih izboriti, a prije svega ta inteligencija koja je uvijek
vodila svoj narod i predstavljala ga imala je ulogu i obavezu da to u~ini. Ja govorim nije se
sna{la. Da li }e kasnije biti neka druga rije~ ili opravdanje to }e re}i sami, a i sam narod. Kad
je u Ustavu re~eno da smo manjina mi smo ipak demokratski traìli rje{enje i borili smo se
demokratskim putem da smo narod. Kad je done{ena odluka u Hrvatskom Saboru da se
Hrvatska razdruùje od Jugoslavije nama je bilo jasno da nas netko èli odvojiti od srpskog
korpusa i od ve}eg dijela na{eg naroda koji ìvi u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori i drugim
dijelovima Jugoslavije. Ovo je za nas bilo neprihvatljivo jer Jugoslavija kao dràva i kao
prostor bila je zemlja u kojoj smo mi svi zajedno ìvjeli, rasporedjeni po administrativnim
granicama republika koje je stvorio jedan ~ovjek, jedan reìm, bez volje naroda. Jer ipak narod
stvara granice. Narod stvara dràvu a ne pojedinac, grupa ili ne znam ni ja. U svakom slu~aju
to nije bio parlament i nije bila nikakva narodna skup{tina i nije bila volja naroda. Preko toga
se pre{lo kao, eto nije toliko bitno, {to se pokazalo danas da je to bio veliki kamen spoticanja.
Tog ~asa kad je donesena rezolucija Hrvatske o odvajanju od Jugoslavije pokazala se potreba
da se srpski narod izjasni i opredjeli da ostane u Jugoslaviji. Tada, 12. maja 1991. godine
proveden je referendum ovdje u Zapadnoj Slavoniji da mi èlimo ostati u Jugoslaviji sa svim
onima koji imaju istu èlju i namjeru, a da istom prilikom ne branimo nikome da iz te
Jugoslavije ode ako ne èli s nama da ìvi. Kad smo iza{li na referendum, a referendum je
demokratski na~in izja{njavanja, to je bila politi~ka èlja tog naroda, njegovo opredjeljenje.
To nije bila ratno hu{ka~ka igra. To nije nikakva pretnja nekome drugome, nego smo smatrali
ako jedan narod èli da se izjasni da ode, na{e je pravo da se izjasnimo onako kako èlimo a
to je bilo da ostanemo. Nikom nismo branili da ode ali nismo dozvolili ni da nama brani da
ostanemo tu i na silu da nas otrgne od na{ega jezgra i od onoga {to mi duboko osje}amo u
sebi, da je na{e. To vrijedi za sav srpski narod koji je ostao drugim republikama i u onom
dijelu Jugoslavije koji je Hrvatska htjela da napusti. Smatrali smo da svim politi~kim
zbivanjima koja su se de{avala mi moramo politi~ki parirati da ne bi bili nespremni i ne
organizirani da to ne ispadne kao da je srpski narod pristao da ìvi onako kako glasa hrvatski
Sabor. Ako ta institucija u kojoj su bili poslanici hrvatskog naroda u velikoj ve}ini, nas nije
257
priznala kao narod, ako su oni preko svojih institucija vlasti i proganjali i smjenjivali Srbe
omalovaàvali i ismijavali, ako su po~eli sa rehabilitacijom svih onih nama omraènih ljudi
kao {to je Stepinac
235
i njemu sli~ni, ako taj isti narod preko svojih institucija vlasti i
pravosudja nije mogao da sudi Artukovi}u
236
za zlo~ine koje je ~inio. Ako taj narod preko
svojih poslanika nije smogao snage da sam sudi tim zlotvorima, da se njih odrekne, da ih ne
priznaju svojima, da ih nazove imenom kakvim jesu, a to je da su zlo~inci onda je normalno
da taj srpski narod koji je ìvio u Hrvatskoj sa istim tim hrvatskim narodom ima pravo na
nepovjerenje prema svima njima i da shvati da mu ne èle dobro. Te{ko je bilo ko od nas da
pomisli da mu èli dobro netko ko njegove najve}e neprijatelje progla{ava nevinim, koji ih
rehabilituje i ponovo uvodi u svoje redove, koji otvara granice i poziva sve one koji nisu imali
mjesta medju nama, koji nemaju mjesta medju ljudima, nemaju mjesta u civilizaciji, a to su
usta{e koje su ìvjele po bijelom svijetu, koje su bili teroristi, dizali {kole, dizali bioskope u
zrak, dvorane, ubijali na{e ambasadore i tako dalje. Mislim mnogo toga se de{avalo {to je u
svijesti srpskog naroda svakim danom sve vi{e pove}avalo nepovjerenje i nesigurnost. Najgore
{to je moglo u tim momentima da se desi a to je ona kap koja prelijeva ~asu je strana~ko
naoruàvanje ~lanova HDZ-a. Normalno da oru`je nije ne{to {to danas i nekome dobro. Kad
oru`je dolazi u ruke ljudi koji su toliko nacionalisti~ki nastrojeni, koji toliko neprijateljski
postupaju prema srpskom narodu normalno da uliva nesigurnost i jo{ ve}i strah kod Srba.
Bilo je obe}anja od strane Predsjedni{tva Jugoslavije i Vrhovne komande Jugoslavije da }e da
razoruàju paravojne formacije, da ih onemogu}e, da umanje njihov zna~aj, da ne znam ni ja
kakve sve nisu ne mislim prijetnje ali odluke dono{ene, a sve je to iz dana u dan postajalo sve
nejasnije. Nije se rje{avalo, ve} samo pusta obe}anja odluke, rezolucije, uredbe, naredbe, ne
znam ni ja koje sve nisu date na snagu, a ni od jedne nije bilo nikakvog efekta. Veoma te{ko
je bilo tada djelovati politi~ki u narodu. Njemu vi{e ni jedna rije~ nije bila potrebna. Njemu
je bila potrebna li~na sigurnost. On je isto tako traìo da dobije oru`je da bi se branio od one
strane koja se isto tako naoruàva. To je ~inio tek onda kad je shvatio da nema snage u ovoj
zemlji, da nema te institucije koja je spremna, moè i ho}e da u~ini kako bi on mogao
nastaviti dalje svoju parlamentarnu borbu u skup{tinama, Saboru i gdje sve ne. Bio je
spreman i pokazao svoju volju i opredjeljenje. Tada jedina politi~ka stranka koja je pored SDP
u Hrvatskoj djelovala medju Srbima je bila SDS. Naàlost postajala je pokret. Ne zbog toga
{to je to htjela da bude, nego nije imala vremena ni mo}i da se rekonstrui{e u pravu stranku
jer se narod sve vi{e naslanjao na nju da bi preko nje artikulisao svoje èlje, svoje potrebe i na
kraju i ono {to se od nje o~ekuje svoju odbranu. U tom te{kom vremenu, u svim tim velikim
zbivanjima trebalo se odhrvati svim tim pretnjama. Trebalo se odhrvati i sa tim strahom koji
se unosio u na{ narod. Trebalo je nekako onemogu}iti Hrvatsku da izazove ovaj rat koji je njoj
bio veoma potreban i da tim ratom takvim kakvim je ona èljela i kakav je nametala postigne
priznanje u svijetu i da se napravi ovo otprilike {to se napravilo sa cijelom Jugoslavijom i
normalno sa dijelom Hrvatske. Dio Hrvatske gdje Srbi ìve je dosta razoren, a tamo gdje su
Hrvati u ve}ini dobrim dijelom je ostao ~itav. âk i na razgovoru kad smo razgovarali re~eno
je, mislim gospodin Ramljak,
237
potpredsjednik Sabora Hrvatske; jasno je rekao Pa vi znate
valjda da se ni jedna dràva nije mirno razdruìla, nego se mora ratom!. Zna~i da su oni bili
svjesni da rat mora biti izazvan da do njega mora do}i i da }e oni na taj na~in uspjeti da dobiju
priznanje. Normalno je bilo da poslije svih provedenih referenduma i poslije svih politi~kih
258
235
Alojzije.
236
Andrija, ministar unutarnjih poslova u Vladi NDH.
237
Milan.
akcija u narodu to treba dobiti svoje ime i svoju instituciju i neki smisao. Da referendum zbog
referenduma nema nekog zna~aja, da ga samo provesti u narodu a ne dovesti do kraja volju
naroda, njegovo opredjeljenje, ne zna~i ni{ta. To moè biti samo jedan vid {arlatanstva.
Su{tina je bila da mi nismo mogli preko dotada{njih institucija skup{tinskih vlasti u op}inama
i izvr{nim vije}ima da to provedemo jer su one bile mahom ili hrvatske ili su bile jo{ dovoljno
ne opredjeljenje tako da su ti referendumi provedeni preko nacionalnog vije}a srpskog
naroda. To je jedna od okolnosti koju su bar kako sam i ja informisan i znam i pravno
priznate. To govorim zbog toga {to se i danas prikazuje i u razgovoru u svijetu kad smo bili,
da se ti referendumi uvaàvaju i kad se njega pomene da se ipak respektuje. To govorim zbog
toga da shvatite i vi poslanici da niz tih poteza koji su vodjeni i ~injeni imaju svoju verifikaciju
i priznanje, a da mi moramo jo{ vi{e da ih upotrebljavamo, da damo njima ve}i zna~aj jer oni
su provodjeni prije rata. Referendum je proveden u dràvi u kojoj smo ìvjeli dok je trajao
mir. Zna~i ni{ta nije ad hok done{eno, ni{ta nije iznudjeno u ne znam ni ja nekim sokacima,
ve} je to imalo svoj puni smisao i zna~aj. Tada 12. 8. na osnovu tih referenduma sazvana je
skup{tina u broju i veli~ini kakva je tada bila mogu}a i progla{ena je SAO Zapadna Slavonija
kao integralni dio Krajine koji }e u ratnom periodu samostalno kao institucija da postoji do
slobode odnosno do trenutka kad }e ona mo}i i integralno da funkcioni{e. Pokazalo se to kao
potreba zato da sva zbivanja koja predstoje moraju biti osmi{ljena i da ne bi bilo bezakonje i
da ne bi bilo koja strana tvrdila kako tamo ne postoji nikakva organizacija, kako to tamo ne
znam ni ja skupila se neka grupa. Taj narod se ipak opredjelio, izjasnio, rekao {ta ho}e. Zna~i
obaveza je da se to do kraja zavr{i da se oformi kao institucija. Kad je progla{ena SAO
Zapadna Slavonija mnogi pojedinci nisu shvatili trenutak i zna~aj svega toga. Oni su o~ekivali
da }e sva zbivanja veoma kratko da traju. Istina ne namjerno nego iz svog neznanja i ne
informiranosti, zbog uskog gledanja i mo`da zbog nekih razloga koja su samo njima znani.
Onemogu}avano je na svakom koraku da se ta vlast u punom smislu organizira, formira i da
zaìvi i da funkcioni{e na prostoru Zapadne Slavonije. Tu je bilo i jako mnogo me{etara sa
strane. Oni su svojim porukama koje su slali ovamo radili sa ciljem da se obezglavi ovaj kraj,
da se umanji njegov zna~aj. Tu je radilo mnogo stranih obavje{tajnih slu`bi. Radilo je mnogo
neprijatelja srpskog naroda Zapadne Slavonije. Ja znam da je bilo veoma te{ko othrvati se
svemu tome da je bilo te{ko od njih nekako distancirati se i da je na neki na~in bilo uspjeha
s njihove strane da se onemogu}i razvijanje vlasti u punom smislu onako kako je to trebalo.
Dat }u kasnije jo{ jedan momenat veoma vaàn u vezi toga kad dodje na red, samo da se
podsjetim da ne zaboravim na to. Normalno odmah poslije tih progla{avanja, a i ranije po~ela
su proganjanja, hap{enja i zatvaranja Srba, otpu{tanje s posla, tako da su se Srbi uznemirili.
Da bi se sa~uvali po~eli su se povla~iti iz gradova i urbanih sredina gdje su bili u manjini u
svoja sela odakle su rodom i porijeklom. Neprijatelj da bi se obra~unao sa narodom Zapadne
Slavonije, da bi ucjenio vlasti Jugoslavije, da bi dokazao kako ipak Srbi ne mogu da ìve
zajedno, htio je da presje~e Zapadnu Slavoniju sa svojom jedinom i bliskom vezom
Bosanskom krajinom i napao je Oku~ane. Znao je neprijatelj ako presje~e Oku~ane od Save
za ovamo, ako nemamo vezu sa Bosanskom Gradi{kom, Bosanskom Krajinom da Srbi vi{e
nemaju velike {anse, da }e ih se lako ucjenjivati i da }e biti lak plijen za obra~un sa njim od
strane hrvatske oruàne snage. Tada se pokazala izuzetna spremnost ljudi ovdje iz Oku~ana
koji su bez nekih velikih strategijskih planova uspjeli odbraniti i dràti Oku~ane prvih
nekoliko dana sami. Bilo je najzna~ajnije, najva`nije sa~uvati slobodne Oku~ane i ~ist prostor,
da bi neposredno nakon nekoliko dana i Banjalu~ki korpus napravio proboj, a zatim se
povukao. Mi smo punih, ispravite me i vi, pedesetak dana bili u jednom okruènju, odsje~eni
od svih i potpuno sami. Istovremeno kad su napadnuti Oku~ani sa ciljem da se presje~e
259
odstupnica srpskom narodu i veza i komunikacija sa ostalim dijelom srpskog naroda
napadnuto je Grubi{no Polje, a po~ela su i hap{enja i progoni da je svima jasna strategija
neprijatelja. Ovdje odsje~e{, a odozgo krene{. Treba to sve sabiti na mali prostor i pod veoma
nepovoljnim uslovima pa polako krenuti ka istrebljivanju. Srbi iskonski osje}aju}i strah i
nepovjerenje prema takvom reìmu i vlasti povukli su se kako je to nama svojstveno u brda.
U {umu. U ~uke i u svoja sela gdje su osje}ali da su zajedni~ki ja~i i sigurniji. Normalno je
bilo o~ekivati i neku zna~ajnu pomo} u smislu da se sa~uva i za{titi taj narod. On se izjasnio
za Jugoslaviju i nije spreman da osvaja i oslobadja Zagreb. Nije mu stalo do Djurdjevca i
Koprivnice ali mu je stalo da ìvi svoj na svome, da bude tamo gdje se rodio. Da sa~uva svoje
ognji{te svoju slobodu, pravo na gradjanski parlamentaran slobodan ìvot. Institucija koja je
za to postojala, a to je JNA, morala je i imala obavezu da taj narod za{titi i sa~uva od njegovog
stradanja. Uporedo sa tim zbivanjima kad smo bili u kontaktu i odlazili u Beograd po
hirur{ku pomo}, Du{an E}imovi} i ja, i kada nam je Regionalni {tab i vlada Zapadne
Slavonije dala zadatak da to u najhitnijem roku u~inimo, mi smo tri dana ~ekali na hirur{ku
ekipu da dodje sa nama ovdje. Vidjev{i da }emo provesti jo{ nekoliko dana a i ovdje smo
potrebni, traìli smo da najhitnije dodju. Medjutim pokazalo je vrijeme da smo ih veoma
dugo ~ekali i da se nije pokazala neka velika spremnost da se dodje na zapadno slavonsko
rati{te jer ono nije pokazivalo nikakvu sigurnost, i neke velike garancije ni slobode kretanja i
ìvota kao {to je to moglo otprilike da se garantuje u nekim drugim regionima gdje je takodje
trajao rat i ratni haos. To je bilo jo{ jedno na{e stradanje gdje smo bili u okruènju i bez
kvalitetne hirur{ke ekipe da pomogne na{im borcima i ranjenicima. Da u momentu
ranjavanja budu kvalitetno i na vrijeme spa{eni i da im se pomogne. To je sigurno bio
momenat koji je uticao na moral na{ih boraca, na{ih vojnika i na{ih ljudi. Cijelo vrijeme
neprekidno mi smo iznosili podatke i stanje kakvo je u Zapadnoj Slavoniji i govorili o svim
te{ko}ama i neda}ama. Traìli smo pomo} i u oficirima, naoruànju i vojsci. Zbog druge
strane nismo smjeli javno zapomagati jer bi to bilo jasno da smo u nemilosti. To govorim zbog
toga {to ljudi misle da ni {tabovi, a ni civilna vlast nisu u dovoljnoj mjeri izvr{avali svoje
obaveze. înili su ono sve {to je trebalo ~initi. Naàlost s druge strane nije bilo dovoljno
odaziva i odgovora. Bila su mogu to slobodno re}i pusta obe}anja. Mislim, da me nebi krivo
shvatili, nema obe}anja za ne{to za{to si obavezan u~initi. Dovoljno je da ti se signalizira, da
se javi da jedan kraj, da je jedan narod u opasnosti pa da institucija JNA koja brani svoje
granice i teritoriju ima obavezu da to u~inili. Banjalu~ki korpus imao je zonu odgovornosti
otprilike od Lipika, dalje je bila zona odgovornosti Vara`dinskog korpusa. Ako je on iz ne
znam kojih razloga pao u ruke neprijatelju, {to mi kao ljudi nismo mogli niti smo imali
vremena da to sagledamo, ne to ko je vi{i na distanci i ko je odgovoran za to imao je za
obavezu da pro{iri zonu odgovornosti do Drave odnosno do onih mjesta gdje ìvi srpski
narod i gdje je on ugroèn. Kako }e to u~initi to je njima samo znano i njima jedino
omogu}eno da to rije{e. To govorim opet jer smo i{li nekoliko puta i u Beograd. Do{li smo i
do General{taba. Obavili smo razgovore i s predsjednikom dràve Kosti}em,
238
obavili
razgovor i sa sekretarom Narodne odbrane Veljkom Kadijevi}em i sa na~elnikom General
{taba Adì}em
239
s jo{ nekim visokim oficirima i jo{ nekim republi~kim funkcionerima. Na
svim mjestima u svim razgovorima dana su nam obe}anja kako }e u {to kra}em roku do}i
pomo} i u ljudstvu i u tehnici i u naoruànju i oficirima. âk je data i naredba da se s 15
oficira {to prije dodje u Zapadnu Slavoniju da se uveè front i da se organizira odbrana. Do
260
238
Branko.
239
Blagoje.
toga nije do{lo u momentima kad smo mi bili u Beogradu. Nakon nekoliko tih puteva
de{avao se egzodus u Grubi{nom Polju. Ja bi vam ipak htio re}i jo{ i ovo. Mojim odlaskom
zajedno s Du{anom E}imovi}em u Beograd u augustu mjesecu mi smo spoznali ve} tada da
neki pojedinci koji su u Baranji imaju èlje i pretenzije da narod Zapadne Slavonije dodje
tamo. Mi smo to ve} tada napomenuli kao opasnost i da takva razmi{ljanja ne smiju da
postoje. To su sitno sopstveni~ki interesi da ja za{titim sebe, a drugom kako bude. Mi smo to
na prvom mjestu i dali na znanje kako bi se takvo razmi{ljanje zaustavilo. Medjutim po svim
informacijama koje smo imali dolazili su emisari iz Baranje i iz drugih mjesta i obe}avali
narodu Zapadne Slavonije ku}e, kule i gradove, ne bi li ga dobili za preseljenje jer navodno
ovdje je rati{te veoma nesigurno, i pitanje je uop}e kako }e se ono odràti. Egzodus iz
Grubi{nog Polja krenuo je u tom pravcu. Narod se digao sa svojih ognji{ta. Sve je to veoma
jako uzljuljalo sve ostale borce i narod Zapadne Slavonije. Mi smo kao pojedinci i
predstavnici civilnih vlasti i{li pred taj narod. Traìli smo od njega da izdrì jo{ bez obzira {to
je te{ko. Govorili smo sami da ga ne ~eka nigdje ni{ta posebno ljepo, da je put kojim je
krenuo, put velikog isku{enja i odricanja, da njegov odlazak slabi sve nas zajedno ovdje, da
jedino moèmo opstati ako ostanemo jedni uz druge, da izdrè shvate trenutak koji je pred
njima. Medjutim, te{ko je bilo da nas i razumiju i da prihvate to tuma~enje. Mi smo se i dalje
penjali po tim prikolicama i traktorima neprekidno govore}i istu stvar, da ostanu, da ne idu,
da se zadrè ovdje, da popune redove koji su i onako dosta izmoreni na prostoru drugih
op{tina. Medjutim taj narod je oti{ao. U medjuvremenu dok sam ja boravio u Beogradu na
na{e podru~je je do{ao pukovnik Trbojevi},
240
a obe}ano je da }e do}i i 15 oficira da uveù
front i da rati{te Zapadne Slavonije bude ponovo kvalitetno za{ti}eno. On je do{ao sam. Ja
nisam kvalifikovan da dajem ocjene kako ko radi u vojnom smislu. Samo znam da nekog
velikog uspjeha nije bilo. Koliko je on to sam mogao u~initi ili ne to }e ipak neko ko je
stru~niji da da odgovor. înjenica je da je u trenutku u kom je do{ao ve} bilo veoma vru}e.
Moral je bio dosta nagrièn. Bilo je dosta onih koji su sumnjali u sve to i namjerno podrivali
i razbijali jedinstvo srpskog naroda Zapadne Slavonije. Namjerno su unosili nemir ne bi li
ovaj kraj {to prije bio napu{ten. Sigurni budite da je to radila i strana obavje{tajna slu`ba.
Budite sigurni da su to radili mnogi drugi neprijatelji srpskog naroda kako bi iskoristili ratni
haos i iselili Zapadnu Slavoniju da to Hrvatskoj bude prepu{teno i ostavljeno. Civilne vlasti
nisu imale ni vremena ni mogu}nosti zbog svih kaìmo opstrukcija koje su bile na terenu da
se u punom smislu razma{u. U onom obimu u kojem je to ~inila. Bilo je osnovno to, da zadrì
Zapadnu Slavoniju, da ostane i narod i vojska, a da mu pritekne u pomo} JNA. Naro~ito u
onom smislu kvalitete kako je to trebalo ranije biti. Obe}ano nam je i dato tvrdo obe}anje,
~ak je i napisana naredba da }e sti}i tenkovski bataljon, da }e sti}i odredjene brigade, da nam
pomognu. Ja ne znam dokle su stigle, ali znam da dalje od Pakraca nisu oti{le. Znam da su
do Pakraca dolazili bataljoni i ~ete, da su se i vra}ali sa toga dijela, a da bi se zadràli veoma
kratko. Dva-tri dana, pet dana, da bi ponovo napu{tali taj teritorij i prostor. Normalno je da
je to sve uticalo na svijest i raspoloènje boraca, vojnika i naroda. Znate kako danas uti~e na
ljude iz Krajine dolje oko Knina kad vojska sad napu{ta taj teren, kad su ve} do{le Mirovne
snage UN. Kako se tamo osje}aju nesigurno i uznemireni. A normalno je da je jo{ ve}a
nesigurnost i uznemirenje kad te napusti dio vojske a ti si sam. S druge strane neprijatelj je
jak odnosno za nas nesaglediv koliki je jer je istovremeno hrvatski medij ~inio svoje. Podigao
je nevidjenu harangu koja normalno mora da uti~e na svijest ljudi. Kad govorimo o civilnim
261
240
Jovan, ~asnik JNA, koji je po~etkom prosinca 1991. do{ao na prostor Zve~eva s jo{ nekoliko dobrovoljaca iz
Novog Sada, te preuzeo zapovjedni{tvo nad pobunjeni~kim snagama u zapadnoj Slavoniji.
vlastima koje ne funkcioni{u u smislu pravosudja, zakonodavstva, milicije, privrede,
ekonomije, financija nije mogla da zaìvi jer nije bio ni trenutak a ni vremena da se naprave
dva predaha, pa da krene{ u takve aktivnosti. Osnovno je bilo da ne kaèm tr~anje po terenu,
~ak i tako, djeljenjem da dio nas odlazi u Beograd u General{tab, a drugi dio da ostane tu s
narodom, da u~inimo maksimum {to moèmo. Ili mi nismo znali dovoljno ili nismo mogli,
a ja mislim da nije bilo dovoljno adekvatne pomo}i desilo se otprilike ono {to se desilo. Ovom
prilikom èlim da kaèm i ovog zbog jednog, ne mira nego da ne dodje do napada izmedju
nas. Ne mislim u Zapadnoj Slavoniji nego {ire, nismo prozivali jer prozivke ne bi nam ni{ta
dobro donijele ali bi zla nanjele daleko vi{e drugima. ]utali smo na sva pljuvanja i optu`be
da je vlada Zapadne Slavonije kao civilna vlast iselila Zapadnu Slavoniju, da je dala naredjenje
i povela i izdala. Nije vrijedilo u tom momentu braniti se, i na svaki taj napad re}i nije ta~no,
jer malo je bilo nas da tvrdimo da to nije tako, koliko je s druge strane bilo onih s ciljem da
se obezglavi Zapadna Slavonija, da tu ne postoje civilni organi vlasti, da je to ipak grupa, rulja,
da je to narod koji nema svoje vodstvo, da su to ~etnici a ne borci teritorijalne obrane, da tu
ne postoji nikakva organizacija, da se tu nametnula mala grupa koja ne zna {ta da ~ini. Sve je
to bio taj cilj, jer ako ne postoje civilne vlasti, ako ne postoji narod na teritoriji, onda nema
potrebe ni za vra}anjem ni za omogu}avanjem povratka. Nema potrebe ni da u javnosti
svjetskoj, medjunarodnoj, jugoslavenskoj bilo {ta da se ~ini u smislu za{tite tog kraja.
Normalno da se u tim vremenima traìlo ko je kriv i normalno je da budu, normalno bi bilo
da budu odgovorne civilne vlasti, jer one trebaju da budu tijelo koje sve drì u rukama jer su
kajasi i dizigine davno bile otrgnute. Bilo je momenata, ~ak sam i ja razmi{ljao da li se povu}i,
dati ostavku i ne u~estvovati u tome ili istrajati u kontinuitetu da Zapadna Slavonija kao
prostor postoji, da postoji civilna organizacija vlasti koja predstavlja taj narod na toj teritoriji,
da se bori na medjunarodnom priznanju u svom tom haosu i neredu koji je trajao, jer do
kona~nog cilja moramo do}i. Povla~enje, napu{tanje bio bi defetizam. To bi bio za mene
kukavi~luk i normalno da bi onda trebao da snosim odgovornost jer nisam imao snage da se
uhvatim u ko{tac sa svim tim da se to istera do kraja. Kad se stvori mogu}nost da se polaù
ra~uni da se odgovara za sve {to je ko ~inio nek se sudi i nek se cijeni. Posustati u najteèm
momentu bez obzira koliko je ko opstruiran, ne prihva}am, ne priznavam, a da istovremeno
nema neko drugi, ko je spreman, ko èli, ko ho}e, ko moè da se s tim uhvati u ko{tac, mislim
da je ne primjereno. Kad se pojavi momenat, trenutak, nitko od nas ovdje prisutnih a mislim
svi oni dobronamjerni Srbi ne}e ni{ta imati protiv toga da dodju bolji, kvalitetniji, izdr`ljiviji,
sa vi{e energije, vi{e znanja, vi{e mo}i i sposobnosti. To vam kaèm zbog toga jer su mi mnogi
rekli: Vidi{ koliki je pritisak. Vidi{ kakvo je stanje. Napusti i ostavi sve to. Da sam napustio
i ostavio mislim da bi tek onda ispao kukavica i ne~ovjek. Jer krenuti u srpski pokret, izdi}i
se u momentu kad je to bilo veoma te{ko, sa svima onima koji su na to bili spremni, posustati,
napustiti ih kad im je najteè, mislim da bi bio najve}i ~in izdaje. Ali ostati do kraja i biti
spreman poloìti ra~une {to sam u~inio i {to sam bio mo}an i sposoban, imao priliku,
trenutak i vrijeme, sa svima onima koji su bili sa mnom, mislim da je osnovno. Odgovaraj za
sve to pa onda ili idemo dalje zajedno ili idu oni u koje smo imali vi{e povjerenja, snage, i
znanja i u koje se vi{e vjeruje. To govorim zbog toga {to ni danas nema jasnog cilja. Imam vi{e
ideja kako sa~uvati srpski narod ali nemam srpskog programa, {to je veoma opasno. Ako mi
to ne shvatimo, pogotovo Zapadna Slavonija, a ona je u rukama srpskog naroda i zavisi od
vas poslanika i mene zajedno s vama, koliko budemo spremni, odva`ni i izdr`ljivi da je
sa~uvamo, da je povratimo, da je ponovo naselimo i zaìvimo u onakovom smislu kako smo
to mi èljeli. Vjerujte da nikog nema u ovoj dràvi, na ovome svijetu, koji je spreman da to
u~ini umjesto nas, pa ~ak {ta vi{e da nam pruì neku veliku pomo}. Svi su zaokupljeni sa
262
sobom. Svi su suo~eni sa svojim problemom. Svi se nalaze u svojim isku{enjima i neda}ama,
i nema niko vi{e vremena ni volje ni mo}i da bilo koga saslu{a u njegovoj muci i nevolji. Iako
ga saslu{a i ~uje to bude onako kroz maglu. Moramo se osloniti na svoje noge. Moramo jedni
druge podràti. Moramo pokazati ~vrstu volju i opredjeljenje. Moramo biti toliko uporni i
tvrdoglavi i izdr`ljivi da slomimo sve protivnike i sve one koji druga~ije gledaju. Onda }e
Zapadna Slavonija biti ono {to treba. Dok ne dodjemo na Dravu, dok ne dodjemo u srpska
sela Virovitice, Donjeg Miholjca, Podravske Slatine, mi se ne moèmo smiriti i stati. Moramo
cijelo vrijeme traìti put i na~in. Provedba Vensovog plana ovisit }e najve}im dijelom od nas
jer moramo tuma~iti istinu i potrebu srpskog naroda i moramo objasniti i njima, mislim na
Ujedinjene nacije. Drugoj strani nemamo {ta obja{njavati. Mi smo se davno s njima razjasnili
i ja mislim razi{li. Nema mira u Zapadnoj Slavoniji. Nema ìvota dok svi Srbi ne dodju tamo
odakle su prognani. Sva na{a insistiranja koja su bila u Nju Jorku, a moramo re}i ta karta koja
je crtana u Beogradu, nije crtana u saglasnosti sa nama. Nismo bili o tome ni pitani ni
informisani. Odmah smo reagirali. Kao civilna vlast i{li smo na Predsjedni{tvo Jugoslavije,
postavili smo najvi{e pitanja. Nismo se suprotstavljali Vensovom planu koji je ozna~io prekid
rata itd. Nismo se suprotstavili jer mu se niko tada nije mogao suprotstaviti. Ali smo traìli
obja{njenja, granice, prostore Zapadne Slavonije, na~in njegove za{tite, na~in povratka i
mogu}nosti srpskog naroda i pruànja sigurnosti. Dana su nam i obe}anja i tuma~enja da }e
sve biti regulisano na terenu sa lokalnim organima vlasti. Da }e kona~ni dogovor tek uslijediti,
da su ovo samo naznake granica. Ne moè se na karti nacrtati prostor, on se mora crtati na
licu mjesta. Tako smo se pona{ali i u Nju Jorku na ~elu sa Jovi}em
241
, kad nas je on vodio kao
delegaciju. Tada su namjerno vodili i mene kao predstavnika Zapadne Slavonije jer nisu htjeli
da se pri~a i da se prihvata ne{to {to nije u na{em interesu. Jovi} je bio decidno jasan da se
traì za{tita do Drave. Da je Vensov plan rekao da zona pokri}a mora biti zona tamo gdje su
bili ratni sukobi i da se mora omogu}iti povratak srpskog naroda. Odgovor odande jo{ nam
nije poslan, ali po zadnjim razgovorima, pre neki dan u Beogradu, prije dva dana, kada je
do{ao Marak Gulding, gdje je Jovi} ponovio do Drave, ja to u kratko kaèm da ne pominjem
svako selo. Kad kaèm do Drave, onda znate koje su to granice podru~ja koja smo mi rekli.
Zna~i isto~ni dio Virovitice, zapadni dio Donjeg Miholjca, kompletna Podravska Slatina, dio
Slavonske Poège, Slavonske Orahovice, Grubi{nog Polja, Pakraca, Daruvara i granice od
grada Nove Gradi{ke do grada Novske. Prema tome ja o~ekujem da }e ovih dana sa
Nambijarom
242
na koga je on prenio ovla{tenja da on kao komandant to pitanje takodjer
nastavi rje{avati. Razgovarat }e se u tom smislu i nastojati u tom obliku rije{iti. Vlada
Republike Srpske Krajine, a mislim da i ova skup{tina danas treba to da potvrdi da Zapadna
Slavonija moè biti samo u onim svojim granicama koje su etni~ki srpske i na ~ijem prostoru
ìvi srpski narod, a da mi pristup, na~in, svakodnevno do kraja usavr{avamo i iznalazimo kako
i u kom obliku i na koji na~in naseliti za{titi taj na{ narod, omogu}iti mu njegov povratak,
oìviti tu privredu, ìvot. Svi zajedno, ponavljam svi zajedno moramo traìti rje{enje za sve to.
Ne o~ekivati od nikoga, od nijednog tijela, od nijednog ~ovjeka, pojedinca ili grupe, od
nijedne institucije da to ~ini sama, a da mi samo dajemo svoja mi{ljenja, kritike. Moramo
zajedni~ki u tome u~estvovati. Prije svega o~ekujem da vi svi ovdje prisutni date do znanja
svim intelektualcima stru~njacima, a zatim i mu{kom dijelu na{eg naroda da mu je mjesto
da dodje ovdje {to prije, da se uvjeri {ta je to pred nama, da se uklju~i i da da svoj doprinos.
Ako je jedan dobar dio ljudi bio spreman s pu{kama biti na braniku i ~initi ono {to je u
263
241
Borisav.
242
Satish.
njegovoj mo}i mora i onaj deo ljudi kojima ja ne èlim predbacivati jer ima nas raznih, ima
nas Karadjordjevi}a, ima nas Obrenovi}a, ima nas koji smo zbilja spremni se vojni~ki, juna~ki
postaviti a ima i onih koji vi{e te snage i volje nemaju, ali imaju ne{to drugo {to treba da daju
i da taj njegov doprinos bude do kraja ovdje i da kaèm prikazan i dat nama svima zajedno.
Ako ne budemo tako gledali i posmatrali, Zapadna Slavonija }e biti sve tanja i manja i ne bi
htio re}i bezzna~ajnija. To je velika i te{ka rije~, ali mislim da kad kaèm da smo imali mnogo
neprijatelja, ja }u re}i jo{ jednu istinu. To morate uzeti kao ~injenicu. ôvjek u koga smo
imali veliko povjerenje, gledali ga sa odredjenom prisno{}u, osje}ali ga kao svog bliskog
dragog ~ovjeka, koji je u Hagu na pregovorima precrtao Zapadnu Slavoniju i rekao: Preko
Save Srba nema i nikada to srpsko biti ne}e, a to je rekao Milan Babi}, tada predsjednik SAO
Krajine koji je {to je veoma interesantno ovih dana spreman prihvatiti specijalni status Srba
u Hrvatskoj. Kao predsjednik op{tine Knin da li }e to ~initi ili ne neznam ali je spreman da
daje takvu izjavu. Ovo govorim zato {to se svi moramo medjusobno provjeravati. Nitko ne
moè imati mandat da sam radi i odlu~uje. Ova skup{tina mora biti mjesto i ona snaga koja
}e najva`nije odluke donositi, a vlada odnosno vije}e mora da bude dio onoga koji }e te
odluke provoditi. Ipak trebamo se osvrtati na {to {iri i ve}i front. Mislim da je to te{ko i
prihvatiti kao istinu da je netko spreman re}i: Preko Save Srba nema! i da su te razne pojave
i razne igre od prilike sa svima po~ele biti znane i vidljive. Ne smijemo posustati. Moramo
biti izdr`ljivi. Nedavno kad sam bio u Baranji i tamo imali sjednicu vlade Republike Srpske
Krajine dao sam do znanja na{im baranjcima, kad to kaèm mislim na{im zapadno
slavoncima koji su u Baranji da je njihovo ovdje, a ne tamo. Da je tamo gdje jesu privremeno
mjesto, gdje }e Madjar, Slovak i Hrvat do}i svojoj ku}i i da }e mu u tome pomo}i svjetske
sile i strane zemlje. A UNPROFOR i Vensov plan je ono {to }e im to omogu}iti. Rekao sam
im to da im ne bi sutra neko rekao kako nije bio informisan, kako im u tom pravcu niko ni{ta
nije rekao i kako oni da su to znali, druga~ije bi se pona{ali. Bez obzira na sve to oni svjesno
zatvaraju o~i pred istinom. Ne èle da je shvate i sagledaju. Gledaju ovog ~asa samo na to da
su u miru, da su im porodice zbrinute, ali to sve kratko traje. Zato je opasno da se bilo kakve
la`ne vijesti proturaju medju taj na{ svijet da zaborave Zapadnu Slavoniju i da od nje nema
ni{ta. Ja sam govorio i da sva takva razmi{ljanja koja idu u tom pravcu mogu biti kobna za
srpski narod, a znate i zbog ~ega, jer ako se srpski narod ne pokaè spreman da se polako i
postupno vra}a u Zapadnu Slavoniju ne}e se imati tko izjasniti kakva to Zapadna Slavonija
treba da bude i kako da se organizira. Istovremeno tom narodu ne}e se pruìti mogu}nost da
glasa na nekom drugom mjestu kao Srbin za neki drugi teritorij jer tamo prije rata nije bilo,
nije evidentiran. S jednom promi{ljenom politi~kom igrom izgubit }emo ono {to je na{e, a
ne}emo dobiti ono {to smo èljeli. Ja mislim da sam dovoljno jasan. Ja znam da vi svi koji
sjedite tu sve to shvatate i razumijete ali nije dovoljno ako sve to ne prenesete drugima, i svaki
dan se to ne bude kljucalo u glavu, nije lijep izraz, ali ba{ tako: kljucat. Pred nama je razru{eno
sve. Uni{teno je dosta toga. Popaljeno je i poplja~kano, medjutim i dalje vaì ona dosta lijepa
narodna rije~: Dok je glava na ramenu bit }e i ostalog. Sa~uvan je srpski narod u broju daleko
ve}em nego u svim drugim ratovima koji su bili, sa~uvana je inteligencija struke, sa~uvani su
popovi i u~itelji, sa~uvani doktori, sa~uvana neja~ i djeca, sve ono {to }e nastavit ìvot. A kad
nas je toliko sa~uvano ja mislim da }emo svi zajedno mo}i ponovo sve to i napraviti i ostvariti.
Ku}e su bile velike, doma}instva ogromna, a iskustvom koje smo stekli spoznali smo sebe. Ko
smo, {ta smo, kakvi smo, na koga se kad i u kom vremenu moèmo osloniti. Nema straha.
Nema nekog beznadja da za kratko vrijeme ne}emo u~initi s tim ono {to treba da na nikog
drugog ne moramo se oslanjati, da od nikoga ne o~ekujemo neku veliku i ogromnu pomo}.
Pomo} }e sti}i samo onda kad svi vide koliko smo mi spremni da budemo tu gdje trebamo
264
biti. Ne}e niko mo}i zatvoriti o~i pred ~injeni~nom istinom da je zbog masu njihovih
propusta i lo{ih procjena i slabog angaòvanja do{lo do egzodusa i stradanja Zapadne
Slavonije. Tada ni svijet ne}e mo}i zatvoriti o~i pred ~injenicom da priznavaju}i Hrvatsku kao
suverenu dràvu priznali su reìm koji je u stanju u miru, nakon napu{tanja naroda Zapadne
Slavonije pali, uni{tava i razara tamo gdje borbe nije bilo. Prema tome mi moramo biti
spremni da sve to kaèmo. Ja bih otprilike zavr{io jo{ jednom konstatacijom. Odri~no
odbacujem sve optu`be da je vlada Zapadne Slavonije, to je njen biv{i naziv, odgovorna za
egzodus, iseljavanje, prodaju, izdaju Zapadne Slavonije jer je na vrijeme i u roku sve institucije
i vlasti upozorila na opasnost i zna~aj Zapadne Slavonije, na dogadjaje i zbivanja koja se
dogadjaju, suprotstavila se egzodusu i iseljavanju na svim mjestima na kojima je mogla.
Postoji kaù naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} dobio o povla~enju naroda iz
5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napuste
ta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Prema tome èlim da ova
skup{tina prihvataju}i ovaj izvje{taj ili odbacuju}i, prihvati ili odbaci da vlada i ja na ~elu s
njom nikada i ni u jednom momentu niti je poku{ala niti je u~inila bilo {ta u izdaji, prodaji,
predaji i iseljavanju Zapadne Slavonije. To traìm i o~ekujem. Na vama je da na osnovu
~injenica i va{ih spoznaja date sud i ocjenu da bi mogli dalje i}i i da bi mogli zajedno raditi.
Zajedno ili odvojeno, ili skupa. Ja mislim da je to veoma va`no i bitno i da }e te se sloìti
samnom. ôvjek moè biti istrajan i izdr`ljiv, imati ìvce, snage i volje, ali traì u svemu tome
i podr{ku ili da mu se kaè u drugom smislu. Prema tome izvolite. Ja toliko. Hvala.
88
1992., svibanj 10.
Oku~ani
Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika
Skup{tine
Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 9. i ~lana 17. stav 1. Statuta Srpske Oblasti Zapadne
Slavonije, Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom zasedanju od 10.
maja 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA NARODNE SKUP[TINE
SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE
I
Za predsednika Narodne skup{tine Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko
Vukeli}.
II
265
Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije
Broj: 01-01/6-92 Predsednik
Oku~ani, Narodne skup{tine,
10. maja 1992. godine Veljko Vukeli}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.
89
1992., svibanj 10.
Oku~ani
Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o izboru predsjednika
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Na osnovu ~lana 11. stav 1. ta~ka 10. i ~lana 27. Statuta Srpske Oblasti Zapadne Slavonije,
Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, na drugom redovnom zasedanju od
10. maja 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA OBLASNOG VE]A
SRPSKE OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE
I
Za predsednika Oblasnog ve}a Srpske Oblasti Zapadne Slavonije bira se Veljko Dàkula,
dipl. ing.
II
Narodna skup{tina Srpske Oblasti Zapadne Slavonije
Broj: 01-01/9-92 Predsednik
Oku~ani, Narodne skup{tine,
10. maja 1992. godine Veljko Vukeli}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 14., Knin, 25. kolovoz 1992., str. 880.
90
1992., svibanj 10.
Oku~ani
Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija, kojima se od Vlade i
Skup{tine RSK traì da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka izbjeglog stanovni{tva
srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a
266
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
NARODNA SKUP[TINA
Rje{ena da, prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izraènom
voljom srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije potvr|ene jo{ na referendumu, kao
i vjekovnu borbu srpskog naroda za slobodu, njegove slobodarske demokratske i dràvotvorne
tradicije da stvori demokratsku dràvu srpskog naroda na svom istorijskom i etni~kom
prostoru u kojoj sa ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava, dràvu
zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj, na
vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i dru{tva, realizuje u
potpunosti, Narodna skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom drugom redovnom
zasjedanju odrànom 10. maja 1992. godine, d o n o s i
Z A K L J U ^ K E
1. Mora se rije{iti pitanje granica Srpske oblasti Zapadne Slavonije i pri tome u zahtjevima
utvrditi {ta je na{ maksimum a {ta minimum od koga se ne moè odstupiti.
2. Dok se ne definiraju granice Srpske oblasti Zapadne Slavonije, pokri}e prostora i
odgovornost za prostor Srpske oblasti Zapadne Slavonije ne moè se prenijeti na
UNPROFOR. Ne moè se provoditi Plan UNPROFOR-a parcijalno ve} cjelovito na cijelom
podru~ju, uz prethodno definisanje granica.
243
3. Skup{tina Republike Srpske Krajine, predsjednik Republike, Vlada Republike, Narodna
skup{tina i Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Dràvni savjet za odnose sa UN,
moraju poduzeti sve da se cjelovito i u interesu srpskog naroda rije{i pitanje Srpske oblasti
Zapadne Slavonije.
4. Da se na nivou Republike Srpske Krajine {to hitnije i konkretnije razjasni pitanje
sudbine izbjeglica iz Zapadne Slavonije koje su smje{tene u Baranji, Isto~noj Slavoniji i
Zapadnom Sremu, sa ciljem da prestanu odvra}anja putem sredstava javnog informisanja da
od Zapadne Slavonije nema ni{ta, da se narod ne vra}a itd.
Republi~ka Skup{tina Republike Srpske Krajine mora zauzeti stav da se narodu iz Zapadne
Slavonije mora omogu}iti povrat i da se mora vratiti u Zapadnu Slavoniju.
5. Da dio ili cijelo Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije ode u Isto~nu
Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem, da obavi razgovor sa narodom iz Zapadne Slavonije i sa
Oblasnim vije}em Srpske oblasti Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, o potrebi
vra}anja naroda Zapadne Slavonije u svoje krajeve.
PREDSEDNIK SKUP[TINE,
M.P.
244
Veljko Vukeli}, v.r.
Broj: 01 01 / 12 92.
Oku~ani, 10. maja 1992. godine
267
243
O zami{ljenim granicama SOZS, vidi: Dok. br. 51.
244
Okrugli pe~at: RSK, SO ZS, Narodna skup{tina, Oku~ani.
91
1992., svibanj 11.
Oku~ani
Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA
NARODNA SKUP[TINA
OBLASNO VIJE]E
Z A P I S N I K
sa sjednice Oblasnog vije}a Narodne skup{tine Oblasti Zapadne Slavonije odràne 11. maja
1992. godine u Oku~anima, s po~etkom u 8,00 sati.
Sjednici su prisustvovali:
Dàkula Veljko, predsjednik, Kuli} Mladen, podpredsjednik, Rado{evi} Savo, sekretar
Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Budi} Ljubi{a, Graovac Milan, Zagorac @ivko, i Dèlajlija
Branko, kao novi ~lanovi Oblasnog vije}a.
Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Dopu|a Nikola.
Gost sjednice:
Veljko Vukeli}, predsjednik Narodne skup{tine Zapadne Slavonije.
Za sjednicu je predloèn slijede}i
D N E V N I R E D
1. Imenovanje sekretara Oblasnog vije}a,
2. Uslovi rada Oblasnog vije}a:
a) smje{taj i oprema,
b) odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e,
3. Popis kadrova i imovine,
4. Izrada Plana rada i sistematizacije po resorima,
5. Formiranje [taba za prihvat izbjeglica u postupku povratka i formiranje Oblasnog Crvenog
krsta,
6. Pitanja i prijedlozi.
Prije prelaska na dnevni red predsjednik Oblasnog vije}a VELJKO D@AKULA, je iznio
nekoliko uvodnih napomena.
VELJKO D@AKULA, poznamo se, netko manje netko vi{e, sigurno da moèmo biti
tim koji moè ostvariti na{e opredjeljenje, koje je, nadam se isto i vodi istom cilju. Vjerujem
da imate tremu kako }e se uspjeti u poslu. Nitko vi{e nije bio spremniji od Vas da se prihvati
zadataka na koje i za koje ste izabrani. Svojim radom, odnosno jednih prema drugima,
268
moramo ste}i povjerenje naroda. Nikakvim odlukama, proklamacijama, uredbama,
naredbama itd. te{ko }emo u~initi bilo {ta ako ne bude rada. Sve mora biti pokriveno radom.
Rad mora biti stru~an, kvalitetan, kreativan i efikasan. Uvijek sam se trudio da u svom radu
stvorim tim, a ja da tu budem prvi me|u jednakima.
Zbog specifi~nosti prilika u kojima se nalazimo dogovorili smo i odre|eni kontinuitet i
organa vlasti i kadrovski kontinuitet. Ako Zapadna Slavonija ne saìvi u punom smislu, u
svom punom obliku i pravednim etni~kim granicama kao Oblast, onda ni mi u Vladi
Republike Srpska Krajina nemamo {ta da radimo i Vladi Republike Srpska Krajina sam
saop{tio da }u ve}inu vremena morati provoditi u Zapadnoj Slavoniji. Za vrijeme mog
odsustva mijenjat }e me podpredsjednik Oblasnog vije}a upravo iz razloga kojih ova funkcija
postoji kako je to odre|eno Statutom Srpske Oblasti Zapadna Slavonija i Odlukom o
organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske Oblasti Zapadna Slavonija.
RAD PO UTVR\ENOM DNEVNOM REDU
Ta~ka 1. IMENOVANJE SEKRETARA OBLASNOG VIJE]A,
VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, predloìo je da se za sekretara
Oblasnog vije}a imenuje Savo Rado{evi}.
Za raspravu se nije nitko javio.
Budu}i da drugih prijedloga nije bilo, predsjednik je svoj prijedlog stavio na glasanje.
Oblasno vije}e jednoglasno je na temelju ~lana 8. Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, d o n i j e l o
R J E [ E N J E
o imenovanju sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije
1. SAVO RADO[EVI], i m e n u j e s e za sekretara Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadne Slavonije.
2. Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a primjenjuje se od 11. maja 1992. godine.
3. Mandat sekretara traje ~etiri godine.
Broj: 02-01-14/92
(Rje{enje je prilog zapisniku i ~ini njegov sastavni dio).
245
Ta~ka 2. USLOVI RADA OBLASNOG VIJE]A
a) Smje{taj i oprema
U cilju po~etka normalnog rada Oblasnog vije}a koje u skladu sa Odlukom o sprovo|enju
Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija do stvaranja uslova za rad organa srpske oblasti u
Pakracu ima privremeno sjedi{te u Oku~anima, potrebno je {to hitnije stvoriti uslove za rad
Oblasnog vije}a, stoga se donosi
R J E [ E N J E
1. U Radnu grupu za stvaranje uslova za rad Oblasnog vije}a (pronalazak i ure|enje
smje{taja i drugo {to je u vezi s tim potrebno) imenuju se: BUDI] LJUBI[A i BOSANAC
BRANKO.
b) Odre|ivanje ovla{tenih potpisnika za Oblasno vije}e
269
245
Prilozi nisu prona|eni uz zapisnik.
VELJKO D@AKULA, predsjednik Oblasnog vije}a, upoznao je Vije}e da je potrebno
imenovati ovla{tene potpisnike Oblasnog vije}a koji }e biti ovla{teni za potpisivanje
dokumentacije (financijske i materijalne prirode) i ~iji }e potpisi biti deponovani kod Slu`be
dru{tvenog knjigovodstva.
Za potpisnike su predloèni: VELJKO D@AKULA, MLADEN KULI], SAVO
RADO[EVI], BRANKO BOSANAC i lice koje bude imenovano za ra~unopolaga~a
(obavljanje poslova ra~unovodstva za oblasne organe).
Oblasno vije}e je jednoglasno a na temelju ~lana 23. stav 3. Odluke o organizaciji i na~inu
rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donijelo
R J E [ E N J E
o imenovanju ovla{tenog potpisnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije
Za potpisnike ovla{tene za Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se:
VELJKO D@AKULA,
MLADEN KULI],
SAVO RADO[EVI],
BRANKO BOSANAC,
Lice koje bude izabrano za vo|enje poslova ra~unovodstva za Oblasno vije}e i oblasne
organe.
Broj: 02-01-16/92
U cilju {to efikasnijeg funkcionisanja Oblasnog vije}a potrebno je poduzeti akcije i radnje
da se poku{a osigurati odre|ena koli~ina pogonskog goriva (benzina i nafte) za prevozna
(transportna) sredstva koja }e biti na kori{tenju kod Oblasnog vije}a.
Na osnovu predloènog i ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog
vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija, donosi se slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Zaduùje se VUKELI] VELJKO kao predsjednik Narodne skup{tine Oblasti Zapadne
Slavonije i D@AKULA VELJKO kao predsjednik Oblasnog vije}a Oblasti Zapadne Slavonije
da se angaìraju i poduzmu potrebne radnje da se osigura (nabavi) odre|ena koli~ina
pogonskog goriva (benzina i nafte) za vozila koja }e biti kod Oblasnog vije}a u funkciji
izvr{enja Programa rada i zadataka Oblasnog vije}a Oblasti Zapadna Slavonija.
Ta~ka 3. POPIS KADROVA I IMOVINE
Kako bi Oblasno vije}e imalo pregled s ~im raspolaè od materijalnih sredstava i zbog
potrebe utvr|ivanja polaznih evidencija o imovini Oblasnog vije}a potrebno je izvr{iti popis
iste imovine.
Radi boljeg pregleda i lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i poslove potrebno
je izvr{iti popis kadrova sa kojima raspolaè Oblast Zapadne Slavonije (koji po mjestu stalnog
prebivali{ta pripadaju podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije).
Na osnovu ovog a temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a, donosi se
270
R J E [ E N J E
o imenovanju Radne grupe za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etka
otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ja Zapadne Slavonije i imovine
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
1. U Radnu grupu za popis kadrova koji po mjestu stalnog prebivali{ta prije po~etka
otpora srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji pripadaju podru~ju Zapadne Slavonije i imovine
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, imenuju se i to: MLADEN KULI],
@IVKO ZAGORAC i SAVO RADO[EVI].
2. Popis kadrova potrebno je izvr{iti radi lak{eg planiranja kadrova za odre|ene funkcije i
poslove u organima i organizacijama na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavoniije.
3. Radna grupa treba da zatraì od Savjeta op{tine da im dostave podatke o navedenim
kadrovima, a dosada{nji ministri Vlade SAO Zapadne Slavonije i Savjeti op{tina da dostave
podatke o imovini koja pripada Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
Broj: 02-01-15/92
Ta~ka 4. IZRADA PLANA RADA I SISTEMATIZACIJE PO RESORIMA
Planove rada po resorima i sistematizaciju (koja je sada najnu`nija za po~etak rada
Oblasnog vije}a) pripremiti kako bi planove rada i sistematizaciju Oblasno vije}e moglo
usvojiti i dalje iste realizirati.
BOSANAC BRANKO, postavio je pitanje opsega do koga }e se i}i kod izrade
sistematizacije u zavisnosti da li }e Oblasno vije}e biti prvostepeni ili drugostepeni organ
obzirom da zbog neposedovanja svih akata koje je donela Skup{tina Republike Srpska
Krajina.
Na osnovu prednjeg donesen je na temelju ~lana 23. stav 4. Odluke o organizaciji i na~inu
rada Oblasnog vije}a, donosi
Z A K L J U ^ A K
1. Od Ministra za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina traìti tuma~enje
Ministarstva za pravosu|e po pitanju prvostepenosti ili drugostepenosti u odlu~ivanju
Oblasnog vije}a u koliko u me|uvremenu ne dobijemo usvojena akta iz kojih se to moè
utvrditi.
2. Planove rada napraviti po resorima a sistematizaciju nakon {to se dobije tuma~enje
Ministarstva za pravosu|e Vlade Republike Srpska Krajina.
BUDI] LJUBI[A, predloìo je da se razmisli i o formiranju u bliskoj budu}nosti Fonda
za obnovu i razvoj da Fond ima svoj Upravni odbor kako Oblasno vije}e ne bi moralo voditi
brigu o svakom staklu.
U cilju saznanja istina o aktivnostima koje se provode na podru~ju Oblasti Zapadne
Slavonije potrebno je uputiti informaciju da je pored Narodne skup{tine Oblasti Zapadne
Slavonije konstituisano i Oblasno vije}e Zapadne Slavonije.
Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a, donosi se
246
271
246
U izvorniku zapisnik nije sa~uvan do kraja.
92
1992., svibanj 12.
Knin
Z A P I S N I K
od 11. i 12. 05. 1992.g.
sa XIII. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne u Domu privrednika na Tvr|avi u
Kninu.
PRISUTNI: Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabundìja
Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an,
Kneèvi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav, [panovi} Stojan, Dàkula
Veljko, Bogi} Stevo.
ODSUTAN: Ze~evi} Zdravko.
NA POZIV PRISUTNI: Jankovi} Zdravko, Subota Veljko, ]aki} Jovo, Bibi} Branko,
Rastovi} David, Mandi} Jasminka i Luki} Milan.
Sjednica je po~ela s radom dana 11. 05. 1992. u 17,00 sati, a dana 12. 05. 1992. u 8,30 sati.
Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Jovo Kablar.
D n e v n i r e d:
1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku
Srpska Krajina (MUP, NO, VP).
2. Verifikacija zapisnika sa XI. i XII. sjednice Vlade.
3. Razmatranje mogu}nosti povratka izbjeglica.
4. Teritorijalno razgrani~enje Op{tine Drni{.
5. Dono{enje odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim
subjektima.
6. Dono{enje prijedloga Zakona o:
kreditnim poslovima sa inostranstvom,
o li~nom radu,
spoljno-trgovinskim poslovima.
7. Dono{enje Zakona o:
zdravstvu,
zdravstvenom osiguranju.
8. Prijedlog kandidata za pravosudne funkcije.
272
predsjednika Privredne komore, Republike Srpske Krajine,
direktora Republi~kog fonda penzionog i invalidskog osiguranja,
v.d. direktora Fonda o planiranju porodice i brige o djeci.
10. Osnivanje Javnog poduze}a za niskogradnju.
11. Primjena propisa iz poreske politike.
12. Razno:
a) Tuma~enje odluke o embargu za izvoz hrane,
b) Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budèta Krajine,
c) Imenovanje advokata Radomira S. âvi}a za zastupnika Republike Srpska Krajina,
d) Imenovanje radne grupe za utvr|ivanje stanja u Op{tini Gra~ac,
e) [tampanje tablica za automobile,
f ) Odluka o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima,
h) Profesionalizacija.
Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio ministar financija Peura~a Vojin, te
pro~itao pismo naslovljeno Vladi Republike Srbije i Crne Gore, te guverneru Narodne banke
Jugoslavije u kome se traì da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom monetarnom
sistemu, u smislu obaveza koje Socijalisti~ka Republika Jugoslavija preuzela u odnosu na
teritorij pod za{titom Ujedinjenih naroda od 27. aprila 1992. godine.
Ad-1)
247
Ad-4)
O stanju i problemima Op{tine Drni{ govorio je predsjednik Skup{tine Op{tine Drni{
Subota Veljko. On je iznio podatke o broju stanovni{tva u Drni{u, problemima oko
infrastrukture sa posebnim naglaskom na snabdijevanje pitkom vodom grada Drni{a, a
vezano s tim i problem ~i{}enja grada, zatim se osvrnuo na probleme koji su prisutni u
dru{tvenim djelatnostima, uslu`nim djelatnostima, a poseban naglasak je stavio na
mogu}nosti oìvljavanja privrede.
U raspravi su, pored predsjednika, sudjelovali i njegovi pomo}nici ]aki} Jovo i Bibi} Branko.
U raspravu o izloènoj problematici uklju~ili su se ministri Veizovi} Dobrosav, [panovi}
Stojan, Kneèvi} Milan, Marti} Mile i Bjegovi} \or|e sa predlozima za rje{avanje izloènih
problema.
Nakon provedene rasprave doneseni su slijede}i
Z A K L J U ^ C I
1. Zaduìti MUP da obezbje|uje Skup{tinu op{tine.
2. Moè se dozvoliti zamjena ku}a na podru~ju op{tine Drni{ samo uz odobrenje op{tinskih
vlasti.
3. Osigurati minimum djelovanja dru{tvenih djelatnosti za {to se zaduùju resorni ministri.
4. Razmotriti mogu}nost dovo|enja pitke vode sa îkole.
5. Osigurati financijska sredstva za materijalne tro{kove op{tine.
6. Revitalizirati privredu tamo gdje nisu potrebna velika ulaganja (farma, vinogradi).
7. Problem razgrani~enja je stalan problem.
8. Formirati radne grupe na idu}oj sjednici.
273
247
Ad-1, 2 i 3 u izvorniku izostavljeno.
9. Osigurati financijska sredstva za pla}anje radnika za rad u vinogradima u visini 2.000
milijardi.
10. Odrediti Komisiju za prihvat srpskih izbjeglica i naseljavanje.
11. Formirati Izvr{ni savjet op{tine.
Ad-5)
Odluku o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim subjektima obrazloìo
je ministar odbrane [panovi} Stojan i predloìo da se za sada ne donosi ovakva odluka dok
Ujedinjeni narodi ne preuzmu zonu pod za{titom.
Ministar unutra{njih poslova Marti} Milan je zatraìo da se biv{i zatvor u Staroj Gradi{ci
odmah ustupi Ministarstvu unutra{njih poslova za njihove potrebe.
Nakon provedene rasprave Vlada je donijela slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Zatraìti da se objekt biv{eg zatvora u Staroj Gradi{ci ustupi na kori{tenje Ministarstvu
uprave pravosu|a i Ministarstvu unutra{njih poslova.
2. Zaduìti Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutra{njih poslova da, ako na|u za shodno,
donesu odgovaraju}e odluke o davanju na kori{tenje vojnih objekata privrednim i drugim
subjektima.
Ad-6)
Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je Vladi razloge zbog kojih je potrebno dono{enje ovih
zakona. Istaknuta je potreba osnivanja banke Republika Srpska Krajina, da bi se moglo
garantirati subjektima za kredite koji se daju.
O D L U K A
1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona:
a) o kreditnim poslovima sa inostranstvom,
b) o spoljno-trgovinskim poslovima,
2. U Nacrt Zakona o li~nom radu unijeti izmjenu i dopunu ~lana 41. Zakona tako da se
odnosi na lica koja zapo{ljavaju potreban broj radnika odre|ene stru~ne spreme.
Ad-7)
Nacrte Zakona iz oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazloìo je Ministar Jovi} dr.
Du{an.
O D L U K A
Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvu i Nacrta Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ad-8)
Predlog kandidata za pravosudne funkcije:
Ministarstvo pravosu|a i uprave je predloìlo Vladi Republike Srpske Krajine da da suglasnost
na predloène kandidate za nosioce pravosudnih funkcija.
O D L U K A
Za Okru`ni sud Beli Manastir predlaè se:
274
1. Ugre{i} Neboj{a za sudiju,
2. Milo{evi} Ranko za sudiju,
3. Orsi} \ur{|ica za sudiju.
Za Okru`no javno tuìla{tvo Beli Manastir predlaè se:
1. Surla Zoran za zamjenika tuìoca,
2. Marjanovi} Radomir za zamjenika tuìoca.
Za Op{tinski sud Vukovar predlaè se:
1. \akovi} Svetlana za sudiju.
Za Op{tinski sud Gra~ac predlaè se:
1. Brklja~ Stevan za predsjednika suda
2. Milju{ Oliver za sudiju,
3. Petkovi} Mladen za sudiju.
Za Op{tinsko javno tuìla{tvo Korenica predlaè se:
1. Bjegovi} Milorad za tuìoca.
Ministarstvo pravosu|a i uprave RSK je istaklo da je zaprimilo u prethodnom periodu
neopozive pismene ostavke dosada{njih imenovanih nosioca pravosudnih funkcija, i to:
1. Dragojevi} Milivoj imenovan za sudiju Okru`nog suda B. Manastir
2. Raki} Zlatica imenovana za sudiju Okru`nog suda B. Manastir
3. Korlat Ratko imenovan za Okru`nog tuìoca u Kninu.
Nakon obrazloènog prijedloga ministra [u{a Vojina, Vlada RSK je dala svoju suglasnost na
njihovo razrje{enje.
Ad-9)
a) Ministar finansija Peura~a Vojin predloìo je da se imenovanje Predsjednika Privredne
komore Republike Srpska Krajina odgodi.
Nakon rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Odga|a se imenovanje Predsjednika Privredne komore.
b) Predlog imenovanje direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranja
podnjelo je Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja. Nakon provedene rasprave
doneseno je
R J E [ E N J E
1. Za direktora Republi~kog fonda penziono-invalidskog osiguranja imenuje se Mirko
Sinobad iz Knina.
c) Predlog imenovanja pomo}nika ministra za unutra{nje poslove podnio je Ministar Marti}
Mile. Nakon provedene rasprave doneseno je sljede}e
R J E [ E N J E
1. Za pomo}nika ministra za unutra{nje poslove imenuje se Nikola Rastovi}.
d) Prijedlog za imenovanje za pomo}nika ministra za rudarstvo obrazloìo je Ministar
Bjegovi} \or|e. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e
R J E [ E N J E
1. Za pomo}nika ministra za rudarstvo imenuje se Traìvuk Mile, Blagoja iz Kistanja.
275
e) Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja predloìlo je da se imenovanje V.D.
direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci odgodi do sljede}e sjednice. Nakon
provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Odga|a se imenovanje V.D. direktora Fonda za planiranje porodice i brige o djeci.
Ad-10)
Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je potrebu osnivanja Javnog preduze}a za
niskogradnju. Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave donesena je sljede}a
O D L U K A
1. Prihvata se prijedlog Zakona o osnivanju Javnog preduze}a za niskogradnju.
2. Oblast Baranje }e razmotriti do idu}e sjednice Vlade imenovanje svoja tri ~lana u Upravni
odbor preduze}a.
Ad-11)
Ministar finansija Peura~a Vojin je izloìo potrebu da se propisi iz oblasti poreske politike koji
su donijeti u vrijeme kad je ovo podru~je egzistiralo kao SAO Krajina, primjenjuju i dalje kao
republi~ki propisi. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Usvaja se predlog Ministarstva finansija o primjeni propisa iz oblasti poreske politike.
Ad-12)
a) Ministar Vin~i} Svetozar je istakao da tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane treba
da da Ministarstvo trgovine.
Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Tuma~enje Odluke o embargu na izvoz hrane odlaè se za jednu od narednih sjednica.
2. Ministarstvo trgovine i turizma treba pripremiti tuma~enje odluke o embargu na izvoz
hrane.
b) Odluku o uplati sredstava vodoprivrede na ra~un budjeta Republike Srpska Krajina
obrazloìo je ministar Peura~a.
Nakon podnesenog obrazloènja donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Odluka o uplati sredstava vodoprivrede na zbirni ra~un budjeta Republike Srpska
Krajina.
c) Predlog za imenovanje advokata koji }e zastupati Republiku Srpska Krajina obrazloìo je
ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin.
O D L U K A
Radomir S. âvi}, advokat iz Beograda imenuje se za zastupnika Republike Srpska Krajina.
276
d) Predlog za predsjednika i ~lanove radne grupe za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac
obrazloìo je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo. Nakon provedene rasprave doneseno je
slijede}e
R J E [ E N J E
Imenuje se radna grupa za utvr|ivanje stanja u op{tini Gra~ac u sastavu:
1. Boàni} Bo{ko predsjednik
2. Veselinovi} Sergej ~lan
3. Opa~i} Jovo ~lan
4. \uki} Ilija ~lan
5. Dragi~evi} Marko ~lan
e) Ministar unutra{njih poslova Marti} Mile obrazloìo je potrebu {tampanja registarskih
tablica za automobile. Registarske tablice je potrebno izmjeniti na na~in da se bri{e petokraka
umjesto koje bi trebala stajati Srpska zastava bez obilje`ja.
Nakon rasprave donesen je slijede}i:
Z A K L J U ^ A K
Odobrava se {tampanje registarskih tablica za automobile.
f ) Ministar finansija Peura~a Vojin obrazloìo je da se sredstva koja su op{tine isplatile
prosvjeti u vidu pozajmice ne mogu smatrati pozajmljenim sredstvima jer su op{tine bile
du`ne ta sredstva ispla}ivati prosvjeti. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Prihvata se podnesena informacija o isplati li~nih dohodaka prosvjetnim radnicima.
g) Sudjeluju}i u raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda, vi{e ministara je istaklo problem radnog
prostora. Istaknuto je taj problem potrebno hitno rije{iti. Nagla{eno je da se mora po{tovati
odluka da se ne mogu imati dva funkcionerska radna mjesta. Potrebno je ispitati postoji li
siguran izvor financiranja ministarstava. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i:
Z A K L J U ^ A K
Iznesene probleme je potrebno hitno rje{avati.
h) Predlog za imenovanje pomo}nika ministra za inostrane poslove podnio je ministar
Vejzovi}. Nakon podnesenog predloga i provedene rasprave doneseno je
R J E [ E N J E
Ljubomir [ari} iz Pala~e kod Osjeka, imenuje se za pomo}nika ministra za inostrane poslove.
i) Ministarstvo energetike i rudarstva obratilo se Vladi sa zahtijevom za kratkoro~nu
pozajmicu u visini od 50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione
aktivnosti na lokacijama Donji Lapac i Udbina.
Zahtijev je obrazloìo Ministar Bjegovi} \or|e te je nakon provedene rasprave donesena
slijede}a
O D L U K A
Odobrava se Ministarstvu energetike i rudarstva kratkoro~na pozajmica u visini
50.000.000,00 din. za teku}e poslovanje i zapo~ete investicione aktivnosti.
277
Ministarstvo je obavezno pozajmicu vratiti u roku od 15 dana.
j) Ministar energetike i rudarstva je obrazloìo razloge i potrebu imenovanja direktora Javnog
preduze}a Niskogradnja. Nakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseno je
slijede}e
R J E [ E N J E
Mi}o Vlaisavljevi} iz Knina imenuje se za direktora Javnog preduze}a Niskogradnja.
k) Ministarstvo unutra{njih poslova obrazloìlo je potrebu osnivanja Okru`nog zatvora za
podru~je Republike Srpska Krajina. Predloèno je da na podru~ju Republike postoje tri
Okru`na zatvora i to u Kninu, Glinu i Belom Manastiru.
O D L U K A
1. Osniva se Okru`ni zatvor Republike Srpska Krajina.
2. Sjedi{te Okru`nog zatvora bit }e Knin, Glina i Beli Manastir.
l) Ministar pravosu|a [u{a Vojin predloìo je da se imenje {ef odsjeka za krivi~ne sankcije.
Nakon obrazloènog predloga i provedene rasprave doneseno je slijede}e
R J E [ E N J E
Puli} Stevo imenuje se za {efa odsjeka za krivi~ne sankcije.
Sjednica je zavr{ena u 13,00 ~asova.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Ze~evi}
93
1992., svibanj 12.
Knin
Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a tijela RSK uklju~e u
uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav Savezne Republike
Jugoslavije
VLADA REPUBLIKE
Broj: 01-01/66-92.
Knin, 12. 05. 1992. god.
VLADI REPUBLIKE SRBIJE
n/r Predsjednika Vlade
278
11 000 BEOGRAD
VLADI REPUBLIKE CRNE GORE
n/r Predsjednika Vlade
81 000 TITOVGRAD
GUVERNERU NARODNE BANKE
JUGOSLAVIJE
11 000 BEOGRAD
PREDMET: Zahtjev za jedinstvenost
kreditno monetarnog sistema
Prije po~etka rata u Hrvatskoj Srpski narod se opredjelijo da ìvi u ostatku Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije.
Na osnovu tih opredjeljenja Srpski narod je formirao Republiku Srpsku Krajinu.
Nastankom Republike Srpske Krajine prestali su da vaè zakonski propisi Republike
Hrvatske, a nastavljena je primjena Zakona i zakonskih propisa Socijalisti~ke Federativne
Republike Jugoslavije, a nakon jednostranog istupanja Republike Hrvatske iz pravnog i
ekonomskog sistema Jugoslavije.
Izme|u ostalih zakona na podru~ju Republike Srpske Krajine vaìli su, a vaè jo{ i danas
Zakon o narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnih
banaka Republika i narodnih banaka autonomnih pokrajina (Slu`beni list 34/89, 88/89,
61/91 i 96/91) kao i Zakon o bankama i drugim financijskim organizacijama (Slu`beni list
10/89., 40/89., 21/90. i 66/90.), te Zakon o Slu`bi dru{tvenog knjigovodstva (Slu`beni list
70/83., 16/86., 72/86., 74/87., 37/88., 61/88., 10/89. i 57/89.).
Od dana po~etka ratnog stanja na podru~ju Republike Srpska Krajina bankarsko
poslovanje i platni promet vode se preko poslovnih banaka i filijala Slu`bi dru{tvenog
knjigovodstva sa podru~ja Republike Srbije.
Progla{enjem Ustava Savezne Republike Jugoslavije i progla{enjem Ustavnog Zakona za
sprovo|enje Ustava Savezne Republike Jugoslavije utv|eno je da }e se pojedini zakoni
uskladiti sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije do 31. decembra 1992. godine.
Ovo se odnosi i na Zakone o kojima je napred bila rije~.
Po{to raspolaèmo sa informacijama da }e se uskla|ivanje napred navedenih Zakona vr{iti
uskoro, Vlada Republike Srpska Krajina izraàva stav da se u rad kod uskla|ivanja napred
navedenih zakona uklju~e i odgovaraju}e institucije i radna tijela Republike Srpske Krajine u
interesu da Republika Srpska Krajina ostane u jedinstvenom kreditno-monetarnom sistemu
Savezne Republike Jugoslavije.
Vlada Republike Srpske Krajine smatra da na napred navedeni prijedlog polaè pravo u
smislu obaveza koje je Savezna Republika Jugoslavija proklamovala u svojoj deklaraciji od 27.
aprila a koje se odnose na teritorij koji je pod za{titom Ujedinjenih nacija.
Nadamo se da }e te prihvatiti na{ prijedlog na ~emu se zahvaljujemo i pozdravljamo.
M.P.
248
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, v.r.
279
248
Okrugli pe~at: RSK, Vlada, Knin.
94
1992., svibanj 13.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10. partizanske divizije o paljenju
ku}a u Jasenovcu
Broj: VII-03/1-48/92.
Jasenovac, 13. 05. 1992.
NAÊLNIKU BEZBJEDNOSTI
10. PARTIZANSKE DIVIZIJE
GRADINA
U prilogu ovog dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku operativnog radnika Stanice
milicije, podne{enu 12. 05. 1992. godine.
Iz zabilje{ke je vidljivo da je do{lo do vi{e zapaljenja ku}a u mjestu Jasenovac, kojom
prilikom je zapaèn vojnik rezervista Kneèvi} Mile koji je nosio neku zapaljivu teku}inu
kojom je najvjerovatnije palio ku}e.
Budu}i se radi o va{em vojnom obvezniku molimo vas da poduzmete daljnje mjere u cilju
razrje{enja ovog slu~aja, kao i da preventivno djelujete kako ne bi do{lo do daljnjeg paljenja
ku}a.
Oblasni centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani obavije{tava vas radi znanja i pra}enja rada
na ovom predmetu.
Molimo Vojnu bezbjednost da nas obavijesti o u~injenom na na{ gore navedeni broj.
O tom obavijest:
Oblasni Centar bezbjednosti Pakrac-Oku~ani
Prilog:
Slu`bena zabilje{ka
M.P.
249
Komandir:
Mandi} Ignjatije, v.r
S L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A
Sastavljena dana 12. 05. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi slijede}eg:
280
249
RSK, MUP, SUP, SJB Odelenje milicije Jasenovac.
Slu`bena zabilje{ka je sastavljena u vezi podmetanja poàra i drugih KD. U toku slu`be
primjetili smo slijede}e poàre:
1. U Preradovi}evoj ulici broj 11 zapaljena {tala, te ista izgorjela, vlasnik Miki} Du{an
2. U Preradovi}evoj ulici broj 18 zapaljena ku}a, te je poàr lokalizovan u 17,00 sati, vlasnik
ku}e nije utvr|en
3. U [trosmajerovoj ulici broj 8 zapaljena {tala od Strmf Mije, te ista izgorjela u 17,20 sati
4. U [trosmajerovoj ulici bb izgorjela {tala, vlasni{tvo Damjankovi} Ilije, izgorjela u 17,20 sati
U toku vr{enja slu`be primjetili smo vojnika Kneèvi} Milu kako nosi neku zapaljivu
teku}inu u rejonu zapaljenih objekata, te osnovano sumnjamo da je on izvr{ilac svih
paljevina. Na na{ protest ostali vojnici su rekli da }e i dalje paliti. Ovi vojnici i prije navedeni
su iz TO Bos. Dubica (]itina ~eta).
Tokom slu`be dobili smo dojavu od popa da se po Jasenovcu kre}u dvojica civila koji slikaju
zapaljene objekte i ostale zgrade.
Za vrijeme patroliranja nismo zapazili tu dvojicu civila.
Zabilje{ku podnijeli:
Kondi} Darko
Slijepac Milorad, v.r.
95
1992., svibanj 14.
Oku~ani
Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Z A P I S N I K
sa druge redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 14.
05. 1992. godine.
Sjednica je odràna u Oku~anima sa po~etkom u 9,00 sati.
Sjednici prisutni: Predsjednik Veljko Dàkula, podpredsjednik Mladen Kuli}, sekretar
Savo Rado{evi}. Od ~lanova Oblasnog vije}a prisutni su: Bosanac Branko, Dèlajlija Branko,
Graovac Milan, Budi} Ljubi{a, Zagorac @ivko.
Odustan: Nikola Dopu|a.
Za sjednicu je predloèn slijede}i:
DNEVNI RED
1. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpska Krajina
2. Informacija o razgovorima vo|enim sa Fi{erom
250
predstavnikom UNPROFORA
281
250
Gerald.
3. Sistematizacija poslova i planovi rada po sekretarijatima
4. Imenovanje Komisije za procjenu {teta od ratnih razaranja
5. Analiza normativa na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim, poslovnim,
industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima
6. Analiza i usvajanje tro{kovnika za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za rad
Oblasnog vije}a
7. Razno.
AD 1.
Predsjednik Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije Veljko Dàkula podnio je
kra}i usmeni izvje{taj o raspravi na Vladi Republike Srpska Krajina o politi~ko-bezbednosnoj
situaciji. Istakao je da i dalje postoji i primjenjuje se razra|en scenarijo drobljenja i mrvljenja
Jugoslavije. Istakao je na Vladi da nitko, pa predsjednik dràvnog komiteta za odnose sa UN,
ne moè sam donositi odluke o zoni pokri}a mirovnih snaga kada je u pitanju podru~je
Zapadne Slavonije, bez ovla{tenih predstavnika na{e Oblasti. Nadalje je istaknuto da kada se
god razgovara o Vensovom
251
planu netko iz Republike Srpske Krajine (predsjednik
Republike, Predsjednik Vlade ili drugi ovla{teni predstavnik) mora biti prisutan razgovorima
i odlu~ivanju. Nedozvoljeno je da se neadekvatno do~ekuju predstavnici UN kao {to je bio
slu~aj u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu da Maraka Guldinga do~eka samo
Sekretar Oblasnog vije}a te Oblasti za informisanje.
Predsjednik Oblasnog vije}a je naglasio da moramo u potpunosti postupati u skladu sa
na{im odlukama donesenim na Narodnoj skup{tini Srpske oblasti Zapadne Slavonije 10. 05.
1992. godine.
252
Predsjednik Dàkula je informirao Oblasno vije}e da je oformljeno javno preduze}e
niskogradnje (direktor Vlaisavljevi} Mi}o) i da je sa njim obavio razgovore da preuzme sve
na{e gra|evinske strojeve koji su pod na{om kontrolom u Zapadnoj Slavoniji, a ne da se desi
da budu odveèni, i predlaè da se donese zaklju~ak kojim se dozvoljava da se isto u~ini.
Na osnovu predloènog a temeljem ~lana 23 stava 4 Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a donosi se
Z A K LJ U ^ A K
1. OVLA[]UJE se Javno preduze}e za niskogradnju osnovano u Republici Srpska Krajina
da preuzme sve na{e gra|evinske strojeve koji se nalaze na podru~ju Zapadne Slavonije, kako
ne bi bili odveèni ili demontaòm onesposobljeni.
Radi sastavljanja ukupnih bilanca o potrebama za robama Republike Srpska Krajina
potrebno je po op{tinama iste izraditi i dostaviti do sjednice Skup{tine Republike Srpska
Krajina do 18. 05. 1992. god. Na osnovu ovog donosi se temeljem ~lana 23. stava 4 Odluke
o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. NALA@E se savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska
Slatina da izrade i dostave bilanse ukupnih potreba za robama koje su, ili }e biti potrebne.
282
251
Cyrus Vance.
252
Vidi: Dok. br. 90.
Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva za rad pojedinih oblasti pa
je potrebno napraviti financijski plan na osnovu koga }e biti odobrena ista sredstva.
Na osnovu izloènog a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a donosi se
Z A K LJ U ^ A K
1. ZADU@UJE se nadleàn sekretarijat da sastavi financijski plan najnu`nijih potreba za
obnovu i razvoj na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako bi se na osnovu njega
mogla dozna~iti inicijalna sredstva od cca 92.000.000,00 dinara koja }e biti dozna~ena od
strane Republike Srpska Krajina.
Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula podnio je na Vladi Republike Srpska Krajina
informaciju o povratku izbjeglica sa Ozrena, nadalje je na Vladi reagirao na informacije radio
Belog Manastira putem kojih se narod Zapadne Slavonije poziva da se ne vra}a u Zapadnu
Slavoniju, isto tako na obe}anja Vladike Lukijana, odnosno njegovo obra}anje u selu
____________.
253
Predsjednik Dàkula je istakao da se jednim nepromi{ljenim potezom moè izgubiti i
Isto~na i Zapadna Slavonija. Zato u svim postupanjima treba puno mudrosti i sloge.
AD 2.
Predsjednik Dàkula je obavijestio Oblasno vije}e da je u razgovoru sa Fi{erom upoznao
ga o razgovorima koje je na{a delegacija vodila u New Yorku sa Markom Guldingom.
Predsjednik Dàkula ga je upoznao da se ~eka odgovor iz New Yorka, da smo u na{im
stavovima zahtijevali da zona pokri}a budu svi ratom zahva}eni krajevi, odakle je narod
izbjegao ili prognan. Zahtjevali smo nadalje da se na ovim na{im podru~jima u potpunosti
primjenjuje Wensov plan koji podrazumijeva prekid vatre, mir i politi~ke pregovore. Postavio
je predsjednik Dàkula nadalje pitanje predstavnicima UNPROFOR-a kakve su na{e
garancije kada oni stalno traè neka odobrenja. Dogovoren je razgovor sa predstavnicima
Srpske oblasti Zapadne Slavonije i sa hrvatskim vlastima u Daruvaru 21. 05. 1992. godine.
Prije ovog razgovora predsjednik Dàkula je traìo da na{i predstavnici (iz svake op{tine)
obi|u na{a Srpska sela koja su popaljena i poru{ena kako bi imali uvjerljive dokaze kod
razgovora {ta je usta{ka vlast radila od Srba i Srpskih sela. Nadalje je dogovoreno da se 15. 05.
1992. godine dostave imena lica (na{ih predstavnika po op{tinama) koja }e i}i u obilazak sela
po op{tinama Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina. Isto tako Savjeti
op{tina moraju napraviti spisak sela koja predlaù da se obi|u (pregledaju) i da se ti podaci
dostave u Vilu Oku~ani na UNPROFOR sektor West na mr. Fi{era.
Na osnovu izloènog donesen je slijede}i
Z A K LJ U ^ A K
1. NALA@E se Savjetima op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska
Slatina da imenuju svog predstavnika koji }e i}i u organizaciji i pratnji UNPROFORA u
obilazak srpskih sela koja su najvi{e popaljena ili razru{ena od strane usta{a. Obilazak je
dogovoren za 18. 05. 1992. godine.
283
253
U izvorniku izostavljeno.
2. U delegaciju za razgovore sa hrvatskom stranom koji su dogovoreni za 21. 05. 1992.
godine u Daruvaru u 10,00 sati imenuju se: Dàkula Veljko, predsjednik Oblasnog vije}a,
Du{an E}imovi}, ministar informisanja u Vladi Republike Srpska Krajina, Mladen Kuli},
podpredsjednik Oblasnog vije}a, Vukeli} Veljko, predsjednik Narodne skup{tine Srpske
oblasti Zapadne Slavonije i predsjednici Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani,
Pakrac i Podravska Slatina.
AD 3.
Sekretari pet sekretarijata (osim sekretarijata za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu)
iznijeli su pojedina~no iz Pravilnika o sistematizaciji za pojedine sekretarijate izvr{ioce sa
kojima bi se po~elo raditi u sekretarijatima kao i plan rada.
Na osnovu izlaganja sekretara sekretarijata za op{tu upravu, sekretara Sekretarijata za
privredu i finansije, sekretara Sekretarijata za dru{tvene djelatnosti, sekretara Sekretarijata za
gra|evinarstvo, urbanizam i komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine,
te sekretara Sekretarijata za informacije i regionalnu saradnju, donosi se na osnovu ~lana 23,
stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije izraditi u
pismenoj formi, odnosno u formi Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih
mjesta, Pravilnike i programe rada za svaki Sekretarijat te iste dostaviti na suglasnost
Oblasnom vije}u.
2. Nalaè se Savjetima op{tina da delegiraju po jednog predstavnika u Odbor crvenog krsta
Oblasti Zapadne Slavonije.
3. Formirati [tab za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda na svoja podru~ja u
Oblasti Zapadna Slavonija.
4. Sekretarijat za informisanje i regionalnu saradnju da prou~i i predloì organizaciju rada
Srpskog radija Oku~ani, programski savjet i ostalo.
AD 4.
Na osnovu prijedloga (delegiranja) od strane Savjeta op{tina Grubi{no Polje, Daruvar,
Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina i temeljem ~lana 23. stava 3. Odluke o organizaciji i
na~inu rada Oblasnog vije}a, donosi se
Z A K LJ U ^ A K
o imenovanju komisije
1. U Komisiju za procjenu {tete od ratnih razaranja imenuju se slijede}a lica:
1.1. Vidi} Vlado, za predsjednika
1.2. Kljaji} @ejko, za ~lana
1.3. Rado{evi} Slobodan, za ~lana
1.4. Vuki} Veljko, za ~lana
AD 5.
Na temelju ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e donosi
284
Z A K LJ U ^ A K
1. U S V A J A s e n o r m a t i v rada na procjeni {teta od ratnih razaranja na stambenim,
poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim dobrima izra|en
od strane zavoda za prostorno planiranje i izgradnju.
2. Lica koja budu radila na procjeni {teta iz stava 1. ovog Zaklju~ka bit }e u radnom
odnosu kod Zavoda za prostorno planiranje i izgradnju na o d r e | e n o vrijeme dok bude
bilo potrebe za radom na procjeni {teta.
AD 6.
Budu}i da je potrebno izvr{iti ure|enje prostora za rad Oblasnog vije}a u Oku~anima u ul.
N. Vujasinovi}a na broju 18., dostavljen je Oblasnom vije}u Predra~un za ure|enje poslovnog
prostora, a Oblasno vije}e nakon razmatranja istog donosi temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke
o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. PRIHVATA se tro{kovnik (predra~un) za adaptaciju i ure|enje poslovnog prostora za
rad Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije u Oku~anima u ul. N. Vujasinovi}a 18.
2. Iz predra~una izbaciti stavku III pod ta~kom 2.
3. Zaduùje se Budi} Ljubi{a, sekretar za gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-
stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine, da u pregovorima poku{a sniziti cijenu
usluga za cca 30%.
4. Prilikom zaklju~ivanja ugovora o zakupu poslovnih prostorija ugovoriti kao rate za
zakupninu na odre|eni period.
5. Od Savjeta op{tine Oku~ani zatraìti avans (da pozajme sredstva za uplatu avansa) u
iznosu od 1.500.000,00 dinara kako bi radovi na adaptaciji mogli po~eti.
AD 7.
Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije razmotrilo je informaciju Sekretara za
gra|evinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapre|enje ìvotne sredine
da ima slu~ajeva ru{enja objekata koji su ratom onesposobljeni, a da prethodno nisu
procjenjeni nije izvr{ena procjena {tete uslijed ratnih razaranja.
Na osnovu prednje informacije a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i
na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi se
Z A K LJ U ^ A K
1. ZABRANJUJE se ru{enje i uklanjanje o{te}enih ili uni{tenih objekata, opreme,
sredstava i dobara dok se isti prethodno ne snime po Komisiji za procjenu {tete nastale uslijed
ratnih razaranja, kako bi se na kraju imalo pravo stanje {teta uslijed ratnih razaranja.
2. Pod ovo se smatraju i objekti na kojima su potrebni sitniji ili krupniji popravci da bi se
priveli svrsi.
Po pitanju rada Biroa Zapadne Slavonije u Beogradu potrebno je odrediti konkretne
zadatke istom birou i preko njega provoditi aktivnosti povratka naroda u Zapadnu Slavoniju.
Da bi Oblasno vije}e moglo normalnije funkcionisati potrebno je osigurati i odre|enu
koli~inu goriva za rad istog. Vlada Republike Srpske Krajine dodijelit }e inicijalna sredstva za
rad i razvoj nekih organa i djelatnosti, ali dok ista sredstva ne stignu potrebno je zamoliti
Skup{tinu Op{tine Banja Luka da nas kreditira sa odre|enom koli~inom benzina i nafte.
285
Na osnovu izloènog Oblasno vije}e Srpske oblasti zapadne Slavonije temeljem ~lana 23.
stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a, donijelo je ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. Obratiti se Skup{tini Op{tine Banja Luka putem njenog Predsjednika da nam odobre
kreditiranje sa pogonskim gorivom i to sa 5.000 l benzina i sa 5.000 l nafte radi lak{eg
funkcionisanja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije i njegovih organa i
organizacija.
U posljednje vrijeme ima razli~itih interpretacija u pogledu vo|enja oruànog otpora
srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji i to razli~ito od op{tine do op{tine, i od razli~itih
institucija ~ak do toga da se prakti~no oruàna borba nije vodila, da se narod povukao bez
ispaljenog metka itd. U cilju spre~avanja ovakvih dezinformacija Oblasno vije}e Srpske
Oblasti Zapadne Slavonije donosi ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. Od op{tinskih Savjeta Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac i Podravska Slatina
prikupiti podatke o broju poginulih i ranjenih boraca i civila u toku oruànog otpora srpskog
naroda na prostoru Zapadne Slavonije od po~etka oruànih sukoba do 14. 05. 1992. godine,
kako bi se ta~nim podacima mogle osporavati razne neta~nosti i dezinformacije u pogledu
ocjena pruànja oruànog otpora srpskog naroda Zapadne Slavonije.
Sjednica zavr{ila sa radom u 11.30 sati.
PREDSJEDNIK:
Dipl. in`. Veljko Dàkula
HR-DASB, Oblasno vije}e SOZS, kut. 1.
96
1992., svibanj 14.
Beli Manastir
Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku 9 ubijenih osoba na smetli{tu u
Dardi
SUP B. Manastir {ifrirano
Broj: 03/ii-d-116/92 dx
Dana 14. 05. 1992. godine.-
MUP RSK KNIN
U 15,00 sati u mestu Darda na smetli{tu pronadjeno je devet ubijenih ljudi. Uvidjaj
izvr{ila ekipa SUP-a B. Manastir s istra`nim sucem i javnim tuìocem.-
286
Utvrdjeno je da je ubijeno osam mu{karaca i jedna èna a po zavr{etku obdukcije i
identifikacije slijedi izve{taj.-
B.
254
Radoj~i} ++++
97
1992., svibanj 17.
Slunj
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o politi~kim sukobima u RSK
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Slunj, 17. 5. 1992. godine
Izvr{ni odbor Srpske demokratske stranke Krajine na sjednici odrànoj 17. 5. 1992. godine
u Slunju zaklju~io je da se uloè maksimalni napori u cilju prevazilaènja sukoba u srpskom
narodu Republike Srpske Krajine radi uspostavljanja normalnog funkcionisanja vlasti
Republike, a sve u cilju ja~anja odbrane Republike Srpske Krajine i prevazilaènja svih
postoje}ih nesporazuma.
U tom smislu Srpska demokratska stranka Krajine predlaè Skup{tini Republike Srpske
Krajine:
1. Da se hitno raspi{u izbori za poslanike Skup{tine Republike Srpske Krajine i
predsjedni{tva Republike srpske Krajine i da se ve} na dana{njoj Skup{tini odredi precizan
datum odràvanja izbora.
Kako je Skup{tina Republike Srpske Krajine ve} ranije donijela Zakon o izboru poslanika
u Skup{tinu Republike Srpske Krajine i izboru predsjednika Republike predlaèmo da se taj
tekst na dana{njoj Skup{tini verifikuje i odmah stupi na snagu.
Tako|er se predlaè da se verifikuje i usvoji i Zakon o izbornim jedinicama koji je ve}
ranije usvojen u Skup{tini Republike Srpske Krajine, s tim da se on po hitnom postupku
dopuni za izborne jedinice u Srpskoj oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, i u
srpskoj oblasti Zapadna Slavonija.
2. Da se do izbora predsjednika Republike Srpske Krajine izabere tro~lano Predsjedni{tvo
Republike Srpske Krajine u koje bi u{li po jedan predstavnik iz sve tri oblasti.
3. Da sada{nja Vlada podnese izvje{taj o dosada{njem radu i da se postavi pitanje njenog
povjerenja.
4. Da se hitno obustavi kampanja pojedinih ~lanova Vlade Republike Srpske Krajine
protiv ~lanova Srpske demokratske stranke i ~lanova dosada{nje Vlade i da se ljudi, koji su
nezakonito smijenjeni vrate na svoja radna mjesta.
287
254
Branislav.
5. S obzirom da u oblasti Isto~na Slavonija, Baranja i Zapadni Srem funkcioni{e Oblasno
vije}e i Skup{tina, predlaè se da i na prostoru biv{e SAO Krajine omogu}e normalan rad
ovim organima.
PREDSJEDNIK IZVR[NOG ODBORA
Bosni} Mile
M.P.
255
98
1992., svibanj 18.
Knin
Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te odnosima s obnovljenom
Jugoslavijom i susjednim dràvama
D E K L A R A C I J A
sa sastanka redovne Skup{tine Republike Srpske Krajine u Kninu
18. maja 1992. godine
256
Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove Skup{tine koji zastupamo volju naroda
svih srpskih krajeva na{e Republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i razvoj
i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj i bezbjednost
Republike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske krize polaze}i i
od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj Deklaraciji objavimo
svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim odnosima sa obnovljenom
Jugoslavijom u susjednim dràvama.
U tom smislu izjavljujemo:
1. Srpski narod u Republici Srpska Krajina, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palim za
ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, branit }e svim sredstvima ste~enu
slobodu.
2. Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e
sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da ìve
povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.
288
255
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine.
256
Deklaracija je objavljena u Slu`benom glasniku RSK, br. 9/1992., str. 553-554., pod nazivom Deklaracija o
politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine s ne{to izmijenjenim tekstom.
3. Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da vaè
propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava
koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze
koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpska Krajina, odnosno podru~je pod za{titom
Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.
4. Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i koncept po dolasku snaga Ujedinjenih Nacija u
Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija na
osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrede i
po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,
Pariskom poveljom i Helsin{kim dokumentima.
5. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali
poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih
prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Krajini name}u manjinski poloàj,
jer je on bio prinu|en da se tome suprostavi oru`jem da bi sa~uvao svoju samostalnost.
Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo sa njenim
legitimnim predstavnicima, traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i Helsin{kog
dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesa srpskog naroda.
6. Republika Srpska Krajina nije spremna da prihvati gotova rje{enja niti statuse koji bi je li{ili
nezavisnosti i samostalnosti koje je ona stekla. Republika }e, me|utim, biti spremna da kad
za to sazru uslovi, da povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i saradnje sa
republikama na njenim granicama rukovo|eni sa sopstvenim, kao i te`njama evropskih
naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobenosti svakog naroda, njihovih
historijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.
7. Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene Nacije, ~im pre, u skladu sa
preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom
tako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo kako ono nebi ostalo neza{ti}eno,
jer srpski narod u ostalim podru~jima Krajine nebi mogao dozvoliti da njegovi sunarodnici
budu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom Kotaru.
8. Republika Srpska Krajina stoga pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja o.g.
da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do tada,
Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja vojne
opreme sa njene teritorije {to joj niko nebi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih obaveza u
pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo do}i zbog
razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih
me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih Nacija.
9. Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko
situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Krajine, Republika
Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama jugoslovenske
armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er
poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podjele teret
neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.
Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bit }e usmjerena
prema mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Krajine.
289
Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim
op}inama radi pomo}i u pripremi projekata obnove koje je potrebno predstaviti i
me|unarodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanima i
spremnima da pomognu.
10. Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red i porade na
funkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e
mo}i vi{e biti tolerisano.
11. Pozivaju se tako|er svi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih
pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage
preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti
sara|uju komesarijata za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.
12. Republika poziva sve predsjednike op}ina da uspostave Urede poverenika za prihvat
izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih
organizacija.
Op}inske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa
prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih
nesporazuma, jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe
dobronamjernih, me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumjevanja.
13. Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici
mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.
Odgovornost Jugoslavije i njenih organa odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali
se, u ime Republike ne mogu u budu}e preuzimati eventualne nove obaveze, koje se ti~u
budu}nosti Krajine, bez prethodnih dogovora.
14. Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih
obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod
sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.
15. Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè napore
u cilju ja~anja odbrambenih sposobnosti Krajine i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene
slobode.
U Kninu, dana 18. maja 1992.
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK
Mile Paspalj
290
99
1992., svibanj 18.
Knin
Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
od 18. 05. 1992. godine, sa II. vanredne sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne u
Domu JNA u Kninu.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Bogi} Stevo, Boàni} Bo{ko, Jovi} Du{an,
Peura~a Vojin, Grabundìja Savan, Kneèvi} Milan, Vin~i} Svetozar,
E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Veselinovi} Sergej, Rastovi} David, Hadì}
Mladen i Brnovi} Mitar.
ODSUTNI: Dàkula Veljko, Bjegovi} \or|e, Marti} Milan, [panovi} Stojan, Vejzovi}
Dobrosav i Ga}e{a Rade.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Mr. Ze~evi} Zdravko.
D N E V N I R E D
1. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih i imenovanje novih sudaca za
prekr{aje.
2. Razmatranje prijedloga za razrje{enje dosada{njih odnosno imenovanje novih
sudaca i sudaca porotnika Op{tinskog suda u Petrinji.
Ad.1.
Na prijedlog ministra za pravosu|e i upravu [u{a Vojina, a nakon provedene rasprave
O D L U K A
I. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i dosada{nje Op{tinske suce za
prekr{aje:
1. Vi{nju Antu{ Kova~i}ek,
2. Ljiljanu Sladi},
3. Ljubicu Ra{i}.
II. Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da imenuje slijede}e Op{tinske suce za
prekr{aje:
1. Ljubicu Ra{i}, dip. pravnik, koja ispunjava sve traène uslove i
2. Bosiljku [trbac, dipl. pravnik u svojstvu pripravnika.
Ad.2.
Na prijedlog Vojina [u{e, ministra za pravosu|e i upravu, a nakon provedene rasprave
291
O D L U K A
Za razrje{enje dosada{njih, odnosno imenovanje novih sudaca i sudaca porotnika u
Op{tinskom sudu u Petrinji
I
Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i funkcije suce:
1. Anu Ercegovac, dipl. pravnik predsjednika Suda, na vlastiti zahtijev.
2. Darko Lovri}, dipl. pravnik
II
Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da za suca Op{tinskog suda u Petrinji,
imenuje:
1. Miku Devi}-Grgi~, dipl. pravnik, za predsjednika Suda
2. Du{anku Bira~, dipl. pravnik.
Predloèni kandidati ispunjavaju sve Zakonom predvi|ene uslove.
III
Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da razrje{i slijede}e suce porotnike;
1. Branku Dujni}, iz Petrinje M. Gupca 45.
2. Jandro Celi}, iz Peckog 22.
3. \uro Cesarec, iz Petrinje Carekova 43/1.
4. Stjepana Vanca{a, iz Nebojana 134.
5. Josipa Vanca{a, iz Farka{i}a 62.
6. \uru Vrbanac, iz Petrinje [trosmajerov trg 5/2.
7. Stjepan [ivak, iz Bresta 26.
8. Ivan Rado{, iz Bresta 71.
9. Ranka Pe{kir, iz Petrinje Kupska 13.
10. Veljka Pavlica, iz Madàra bb.
11. Stevo Pandì}, iz Slana 36.
12. Huseina Ore{}anin, iz Mo{}enice I. Ribara 20.
13. Matu Karaturovi}, iz Stra{nika 59.
14. Nikolu Kova~evi}, Me|ura~e 26,
15. Milana Krnjai} iz Petrinje Strosmajerov trg 20.
16. Pavla Iskri}, iz Mo{}enice Kupska bb.
17. Stjepana Horvata, iz Sibi}a bb.
18. Slavka Gudi}, iz Novog Seli{ta 38.
19. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.
20. Branka Tomi}, iz Mo{}enice B. Lisek 37.
21. Branka Selakovi}, iz Gornje Pastu{e 24.
22. Neboj{u Radosavi}, iz Trmu{njaka 4.
23. Pero Radovanovi}, iz Gornje Ba~uge 26.
24. Branka Paunovi}, iz Jo{avice 108.
25. Milan Navala, iz Petrinje A. Petra~i} bb.
26. Branka Krasulja, iz Glinske Poljane 158.
27. Petra Janjanina, iz Donje Mlinoge 51.
28. Luku Janjanina, iz G. Ba~uge 104.
29. Jovana Dodo{, iz Dod{a 30.
292
30. Janka Dragi}, iz Blinje 28.
31. Viktora ]orkovi}, iz Petrinje M. Kljai} 25.
32. Janka Cviji}, iz Lu{~na 116.
33. Stevu Cico, iz Petrinje A. Petra~i}a 3.
IV
Predlaè se Skup{tini Republike Srpska Krajina da izabere suce porotnike:
1. Danicu Jasi}, iz Mo{tanice 126.
2. Stojana Novakovi}, iz D. Pastu{e 1.
3. Neboj{u Radosovi} iz Trmu{njaka 4.
4. Peru Radovanovi} iz G. Ba~uge bb.
5. Nikolu Vu~kovi} iz Petrinje.
6. Du{ana Jeki} iz Petrinje.
7. Mom~ila Dunovi} iz Petrinje.
8. Zoru Vin~i} iz Petrinje.
9. Milku Mari~i} iz Grabovca.
10. Nikolu Kuki} iz Srpskog ûnti}a.
Sjednica je zavr{ila sa radom u 14,45 sati.
P R E D S J E D N I K
Mr. Ze~evi} Zdravko
100
1992., svibanj 19.
Knin
VLADA REPUBLIKE
SRPSKA KRAJINA K N I N
Broj: _____________
Knin, 19. 05. 1992. godine.
Z A P I S N I K
sa XIV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 19. 05. 1992. godine na Tvr|avi
Dom privrednika.
Na sjednici prisustvuju:
Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, Bjegovi} \or|e,
Marti} Milan, Grabundìja Sava, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, Peura~a Vojin, [panovi}
Stojan, Kneèvi} Milan, [u{a Vojin, Jovi} dr. Du{an, Vejzovi} Dobrosav, Brnovi} Mitar.
Sjednici jo{ prisustvuju:
293
Jasminka Mandi}, Milan Luki}, Jankovi} Zdravko, Bukarica Petar.
Sjednicom predsjedava Mr. Ze~evi} Zdravko.
Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.
Zapisnik vodi Starevi} Du{an, sekretar Vlade RSK.
^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i
D N E V N I R E D
2. Verifikacija Zapisnika sa XI, XII, i XIII sjednice Vlade.
3. Informacija sa sastanka odrànog dana 16. 05. 1992. godine sa predstavnicima Bosanske
Krajine i zauzimanje stavova u vezi s tim.
4. Teritorijalno razgrani~enje op{tine Gra~ac (Teslingrad, Medak).
5. Informacija o mogu}nosti adaptacije prostora za potrebe Vlade, te mogu}nosti smje{taja
ministarstva.
6. Imenovanja:
a) Radne grupe za razgrani~enje op{tina,
b) v.d. direktora Elektroprivrede Krajine, Knin,
v) pomo}nika ministra za saobra}aj i veze.
7. Usvajanje Odluke o funkcioniranju platnog prometa.
8. Dono{enje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta
u ministarstvima i posebnim organizacijama.
9. Dono{enje Odluke o jedinstvenim cijenama strate{kih artikala.
10. Dono{enje Odluke o statusu KPD-a u Glini i Staroj Gradi{ki.
11. Razno:
a) pitanje uplate poreza i doprinosa u Budèt Republike Srpska Krajina,
b) razmatranje zahtjeva Op{tine Pla{ki u vezi ustupanja mlinske opreme.
Ta~ka 1.
Informaciju o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima podnio je ministar Odbrane
[panovi} Stojan, posebno je naglasio probleme koji su prisutni vezano sa snabdijevanjem
nafte i naftnih derivata, podru~ja Republike Srpska Krajina.
Nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su u~estvovali ministri Bjegovi} \or|e, Boàni}
Bo{ko, Dàkula Veljko, Vejzovi} Dobrosav, te je odlu~eno da se poduzme niz konkretnih
mjera u cilju prevazilaènja nastalog stanja.
Ta~ka 2.
Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je obrazloìo razloge zbog kojih se zapisnici sa
navedenih sjednica Vlade ne mogu dostaviti na verifikaciju.
Nakon provedene rasprave donesen je zaklju~ak da se na jednoj od narednih sjednica Vlade
pripreme zapisnici i dostave na verifikaciju.
Ta~ka 3.
Delegacija Vlade Republike Srpska Krajina je podnijela Informaciju sa sastanka sa
delegacijom Skup{tine Autonomne regije Krajina iz Banja Luke.
294
Nakon iznesene Informacije, ona je jednoglasno prihva}ena i nalazi se u prilogu ovog
Zapisnika.
Ta~ka 4.
Luki} Milorad, predsjednik Izvr{nog vije}a op{tine Gra~ac, podnio je informaciju o
geografskom, geopoliti~kom i strate{kom zna~aju op{tine Gra~ac. Istakao je probleme koji
nastaju u funkcionisanju op{tine pripajanjem Teslingrada i Metka na referendumu op{tini
Gra~ac. Istakao je i probleme vezane za rad Skup{tine op{tine Gra~ac.
U raspravi su sudjelovali predstavnici iz Medaka i upoznali prisutne sa problemima na
svom podru~ju.
Na sjednici nisu bili prisutni predstavnici Teslingrada, a na probleme vezane uz to mjesto
ukazala je Jasminka Mandi}, predsjednica Skup{tine op{tine Gra~ac.
U raspravi su sudjelovali Boàni} Bo{ko i [u{a Vojin.
Nakon provedene rasprave jednoglasno je donijeta slijede}a
O D L U K A
1. Op{tina Gra~ac treba formirati u Teslingradu i Metku odre|ene slu`be kroz koje bi
mogle zadovoljavati potrebe gra|ana tog podru~ja.
2. U Skup{tinu op{tine Gra~ac moraju biti kooptirani odbornici iz Teslingrada i Metka i
ostalih podru~ja koja su se pripojila Gra~acu iz op{tine Gospi}.
3. Medak i Teslingrad moraju na osnovu provedenog referenduma funkcionirati u okviru
op{tine Gra~ac.
4. Rje{avanje nastalih problema Skup{tine op{tine Gra~ac, kao i reme}enje javnog reda i
mira, poku{ati rje{iti kroz institucije vlasti (Op{tinski Sud u Gra~acu).
Ta~ka 5.
Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je podnio informaciju o mogu}nosti adaptacije prostora
koji bi mogli posluìti za potrebe smje{taja Vlade i Ministarstva. Od predloènih prostora
istakao je prednosti koje ima objekt stare Bolnice. U raspravi su jo{ sudjelovali ministri
Bjegovi} \or|e i [u{a Vojin te je nakon provedene rasprave donesena
O D L U K A
Objekt stare Bolnice }e se preuzeti i u fazama preure|ivati za potrebe smje{taja Vlade i
Ministarstva.
Ta~ka 6.
a) [u{a Vojin je obrazloìo predlog sastava radne grupe za razgrani~enje op{tina. U raspravi
je u~estvovao Jovo Kablar koji je podrào ovaj prijedlog, nakon ~ega je odlu~eno da radnu
grupu sa~injavaju Ministar za pravosu|e, podpredsjednici Vlade, Predsjednici Oblasnih
Vije}a te Predsjednik Op{tine u zavisnosti o kojoj op{tini }e se raspravljati.
b) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazlaè predlog da se za v.d.
generalnog direktora JP Elektroprivrede Krajine imenuje Milivoj Kri~ka, dip. ing. Nakon
provedene rasprave jednoglasno je donijeta
O D L U K A
Milivoj Kri~ka dip. ing. iz Knina imenuje se za v.d. generalnog direktora JP
Elektroprivreda Krajina. Funkciju }e po~eti obavljati dana 1. 06. 1992. godine do kada
treba izvr{iti primopredaju sa dosada{njim v.d. direktorom, a do 1. 12. 92. }e se obaviti
redovni postupak imenovanje generalnog direktora.
295
v) Prijedlog za vr{ioca du`nosti pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze podnio je Ministar
Grabundìja. Nakon podnesenog prijedloga jednoglasno je doneseno
R J E [ E N J E
za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Miomir Crnogorac.
Ta~ka 7.
Ministar financija Peura~a Vojin je upoznao prisutne sa problemima u funkcionisanju
platnog prometa i istakao da }e se nastali problemi poku{ati rije{iti na sastanku svih direktora
SDK koji }e se odràti u Novom Beogradu. U raspravu su se uklju~ili direktor SDK Krajine
u osnivanju koji je ukazao na goru}e probleme koji postoje pri normalnom funkcionisanju
platnog prometa i rada SDK u vezi s tim. Istakao je va`nosti dono{enja Zakona o SDK
Krajine. Nakon sprovedene rasprave donesen je
Z A K L J U ^ A K
Da SDK filijala Novi Beograd i filijala SDK Novi Sad dostavi informaciju Vladi Republike
Srpska Krajina o poslovanju svih korisnika sredstava po zavr{nim ra~unima za 1991. godinu
u roku od 15 dana.
Ta~ka 8.
Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin obrazloìo je prijedlog uredbe nakon ~ega je
jednoglasno donijeta
O D L U K A
Usvaja se uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u
Ministarstvima i posebnim organizacijama.
Ta~ka 9.
Pomo}nik Ministra trgovine i turizma Bukarica Petar obrazloìo je potrebu da Vlada ima
uvida u kretanju cijena na trì{tu. Istakao je konkretne predloge i predloìo uredbe koje je
potrebno donijeti u cilju formiranja jedinstvenih cijena strate{kih artikala. Nakon toga
donesen je
Z A K L J U ^ A K
Potrebno je donijeti:
1. Uredbu o za{titnim cijenama poljoprivrednih proizvoda,
2. Uredbu o izjedna~avanju cijena proizvoda koji su rezultat rada javnih preduze}a kao i
preduze}a koja se bave uslu`nim djelatnostima,
3. Uredbu o limitiranju trgova~kih marì.
Ta~ka 10.
Informaciju o sada{njem stanju zatvorskih objekata u Glini i Staroj Gradi{ci podnijeli su
ministri [u{a Vojin i Jovi} dr. Du{an. Istakli su funkcionalnost pomenutih objekata za potrebe
ministarstva Unutra{njih poslova i Ministarstva pravosu|a i uprave. Nakon provedene
rasprave donesena je
O D L U K A
Zatvorske objekte u Glini i Staroj Gradi{ci treba vratiti u prvobitno stanje. Vlada
Republike treba uputiti zahtjev Skup{tini op{tine Glina i Stara Gradi{ka za ustupanje
objekata za potrebe Republike Srpska Krajina.
296
Ta~ka 11.
a) Rasprava o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se za jednu od idu}ih sjednica Vlade
b) Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade o zahtjevu Op{tine Pla{ki za
ustupanje Mlinske opreme iz Strmice.
Nakon toga je jednoglasno donesena
O D L U K A
Oprema Mlinice u Strmici ustupa se na kori{tenje Op{tini Pla{ki.
v) Ministar poljoprivrede Brnovi} Mitar izloìo je probleme koji su prisutni zbog embarga
na uvoz traktora iz inostranstva.
Upoznao je prisutne o narud`bi odre|ene koli~ine traktora u inostranstvu koji su
neophodni za normalno obavljanje teku}ih poljoprivrednih radova. U raspravi su sudjelovali
Ministri Vin~i} i [u{a i istakli potrebe po{tivanja Saveznog zakonodavstva na podru~ju
Republike Srpske Krajine. Da bi se prevazi{li nastali problemi oko nabave traktora zaduùje
se Ministar Brnovi} da pripremi konkretan prijedlog do slijede}e sjednice Vlade.
Ministar rudarstva \or|e Bjegovi} predloìo je da se imenuje v.d. tehni~ki direktor JP
Niskogradnja te da se utvrdi sjedi{te JP. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
1. Japundì} Simo iz Gra~aca imenuje se za v.d. tehni~kog direktora JP Niskogradnja.
2. Sjedi{te JP bit }e Strmica (prostorije biv{eg Bis-a sa izdvojenim pogonom u Gra~acu.
Sjednica je zavr{ena u 13,30 ~asova.
PREDSJEDNIK VLADE:
Mr. Zdravko Ze~evi}
101
1992., svibanj 19.
Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz sela âkovci, Ceri} i
Miklu{evci
NEOGRANIÊN
UNPROFOR
POLICIJSKI NADZOR POLOPS
257
HITNO
Poslao.......................
IZVJE[TAJ POLICIJSKOG NADZORA O DOGA\AJU
297
257
Policijska operacija.
MJESTO: ERDUT SEKTOR: ISTO^NI INCREP BR. 188/92
IZVJE[TAVA: natporu~. J.
258
DATUM: 19. 05. 92.
HERNHOLZ
KLASIFIKACIJA 1) PRIRODA DOGA\AJA: Progon
1a) KRATKE POJEDINOSTI DOGA\AJA:
(2) NEKOLIKO SELA/PODRU^JE: ISTO^NI SEKTOR
(3) DOGA\AJ DATUM/VRIJEME: 19. 05. 92 / 23.00h
(4) UNCIVIPOL ISTRAGA (UMIJE[ANE OSOBE, PODUZETE AKCIJE)
19. 05. 92 do 23.00 sata primljene su razli~ite informacije putem DO, [tab Isto~ni Sektor
proisti~u iz razli~itih pouzdanih izvora npr. gdin. THORNBERRY,
259
uzimaju}i u obzir
planirani progon koji je u tijeku iz nekoliko mjesta u ju`nom dijelu Isto~nog Sektora, Ruski
podsektor, npr. sela CAKOVCI (8411), CERI] (6718), MIKLUSEVCI (8612), svi
obuhva}aju vi{e od 180 nesrpskih osoba. Natporu~nik KIOKO, C/O CIVPOL Isto~ni
Sektor odmah je obavije{ten.
... Kioko, v.r.
Izvornik, strojopis, engleski, latinica
102
1992., svibanj 20.
Knin
Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom prostoru Savezne Republike
Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda preuzme kontrolu letenja nad
RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije zastupa interese RSK u
me|unarodnim odnosima
VLADA REPUBLIKE
Broj: 21/92-1
Knin, 20.05.1992.
SAVEZNOM SEKRETARIJATU ZA SAOBRA]AJ I VEZE
B E O G R A D
Predmet: Ure|enje vazdu{nog
prostora.-
298
258
Natporu~nik Jost.
259
Cedric.
Vlada Republike Srpska Krajina je na jednoj od sednica pored ostalog donela slede}i
zaklju~ak:
1. Suspenduju se svi zakoni od Republike Hrvatske koji su u suprotnosti sa zakonima
Republike Srpska Krajina i Ustavom Savezne Republike Jugoslavije,
2. Vazdu{ni prostor nad Republikom Srpskom Krajinom bi}e u sastavu Savezne Republike
Jugoslavije i kontrolom letenja nad istim utvr|iva}e SUKL Beograd u saradnji sa AKL
Udbina.
U tom smislu zahtevamo od Saveznog sekretarijata za saobra}aj i veze i SUKL Beograd da
insistiraju kod nadle`nih na preuzimanju kontrole letenja nad vazdu{nim prostorom
Ovla{}uje se Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Beograd da zastupa interese Republike
Srpske Krajine u me|unarodnim odnosima kao sastavnog dela Savezne Republike Jugoslavije.
Predsjednik Vlade Republike
Srpske Krajine:
Dostaviti: mr. Zdravko Ze~evi}, v.r.
1. Saveznoj upravi kontrole
letenja Beograd
2. Saveznom inspektoratu za
vazdu{ni saobra}aj Beograd
3. Privrednoj Komori Jugoslavije
Beograd
4. Arhivi
103
1992., svibanj 25.
Knin
VLADA REPUBLIKE
Knin, 26.
260
05. 1992. godine
Z A P I S N I K
sa XV. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odràne 25. 05. 1992. godine u Domu
JNA u Kninu.
299
260
Pogre{an datum.
Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Marti} Milan, [panovi} Stojan, [u{a Vojin, Brnovi} Mitar,
Ga}e{a Rade, Veslinovi} Sergej, Hadì} Mladen, Peura~a Vojin i Jovi} dr. Du{an.
Sjednici ne prisustvuju:
Dàkula Veljko, Bo`ni} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Grabundìja Sava, Vin~i}
Svetozar, E}imovi} Du{an, Kneèvi} Milan i Veizovi} Dobrosav.
Sjednica je po~ela sa radom u 17,30 ~asova.
Sjednicom predsjedava Mr. Zdravko Ze~evi}.
D N E V N I R E D
1. Informacija o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina.
2. Razmatranje situacije nastale nesta{icom strate{kih artikala.
Ta~ka 1.
Informaciju o vojnopoliti~koj situaciji u Republici Srpska Krajina vezano za dolazak
mirovnih snaga podnio je Ministar Stojan [panovi}. On se u svom izlaganju osvrnuo i na
ulogu Evropske zajednice i njihovu èlju da budu prisutni na na{em podru~ju u ulozi
posmatra~a. Ministar [panovi} je tako|er govorio i o stanju pojedinih saveznih organa prema
politici u Republici Srpska Krajina, a posebno njihovom angaìranju na rje{avanju nastalih
problema dolaskom mirovnih snaga i njihovoj pasivnosti prema nama i na{oj situaciji.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je
O D L U K A
1. U svim pregovorima koji se budu vodili sa predstavnicima UNPROFOR-a, i Evropske
zajednice pokazati: otvorenost, demokrati~nost, dobronamjernost i spremnost za dogovor i
suradnju. Evropskoj zajednici dati do znanja da smo spremni na dogovor o njihovoj
posmatra~koj emisiji i prisutnosti na na{em podru~ju, ukoliko su njihove namjere po{tene i
iskrene uz objektivno izvje{tavanje javnosti.
2. Imenuju se odgovorne osobe po regionima sa kojima }e predstavnici UNPROFOR-a i
Evropske zajednice mo}i da konstatiraju i preko kojih }e ostvariti sve potrebne veze unutar
Za podru~je Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema: Milan Ili} i Dragan Sabljakovi}.
Za podru~je Korduna i Banije: Milo{ @ivkovi} i Dragan Roksandi}.
Za podru~je Like i Dalmacije: Novakovi} Krsta, Amanovi} Nikola i Dragi{i} Milan.
Ta~ka 2.
S obzirom na prekid drumskog saobra}aja preko Bosne, a kako je neizvjesno kada }e se
ponovo normalizirati potrebno je da se ve} sada zauzmu odre|eni stavovi po pitanju
snabdjevanja trì{ta kriti~nim strate{kim artiklima. Isto tako potro{nja tih artikala mora se
regulirati kako nebi do{li u situaciju da na trì{tu do|e do nesta{ice koja bi ugrozila normalno
odvijanje ìvota. U vezi s tim Vlada donosi
R J E [ E N J E
o imenovanju operativnog {taba za snabdjevanje trì{ta strate{kim i kriti~nim artiklima.
I Imenuje se operativni {tab Republike Srpska Krajina za snabdjevanje trì{ta u sastavu:
1. Mr. Svetozar Vin~i}, predsjednik
2. \or|e Bjegovi}, ~lan
3. Savan Grabundìja, ~lan
300
4. Petar Bukarica, ~lan i
5. Jovo Kablar, ~lan.
II Zadatak {taba je da prati kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriti~nih artikli na trì{tu, te
da brine o snabdjevenosti, potro{nji i raspodjeli unutar Republike.
III Republi~ki operativni {tab obavjestiti }e sve op{tine da su du`ne, na osnovu odluke Vlade
da imenuju svoje {tabove, te da prate kretanje snabdjevenosti i potro{nje kriznih artikala na
trì{tu, te po potrebi obavje{tavaju Republi~ki {tab.
Sjednica je zavr{ila u 19,00 ~asova.
PREDSJEDNIK:
Mr. Zdravko Ze~evi}
104
1992., svibanj 25.
Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o protjerivanju Hrvata iz
Tovarnika
UNPROFOR INTERVJU INCREP
CIVPOL 25. svibnja 1992. 2341 92
Prilog 3C
Prevodilac: Dimitriesk, Nikola
Ime intervjuiranog: Kovacevic, Tomislav
(Osoba br. 3) 09. 02. 1961.
Uzrok: Progon iz sela Tovarnik
Zovem se Tomislav Kova~evi}. Moja adresa je Rade Kon~ara 12, Tovarnik. Ro|en sam u
Tovarniku. @ivim sam, od razvoda. Moja biv{a èna i k}er ìve u SID. Hrvat sam. Kad sam
ju~er susreo UNPROFOR u Lipovcu i{ao sam u Hrvatsku zajedno sa ostalim hrvatskim
seljacima u tom mini autobusu. Re~eno nam je da }emo biti razmijenjeni.
Pitanje: Tko je to odlu~io?
Odgovor: Ne znam. Tako su nam rekli trojica mu{karaca iz mini autobusa. Nisu spominjali
nijednu osobu niti vlast koja je donijela tu odluku. Tijekom no}i izme|u subote i nedjelje.
Spavao sam u ku}i moje snahe (bratove ène) Ane Kova~evi}. Moj brat je ubijen tijekom
doga|aja u Tovarniku u listopadu pro{le godine. Prognani smo iz Tovarnika prije 10-14 dana.
ûli smo glasine o jo{ progona. To je razlog za{to radije provodim no}i u ku}i moje snahe.
Ana ìvi sama sa svoje dvoje djece, tamo su iz istog razloga bili i Mitrovi} Marija sa dvoje
djece. Ona je susjeda, koja je normalno ìvi u ku}i preko puta. Otprilike u 23.00 sata oti{li
smo u krevet. Oko 23.30 netko je udarao po ogradi i provalio u dvori{te. Upalio sam svjetlo
301
i rekao svojoj snahi: Tamo su. Otvorio sam vrata i dvojica mu{karaca nemaskirani su u{li.
Bili su u uniformi borbenog tipa. Tamo je tako|er bio jedan mu{karac u civilnoj odje}i. Pitali
su nas da li znamo gdje moramo i}i. Rekao sam, pretpostavljam. Upitao sam mu{karaca u
civilnoj odje}i da li mi dozvoljava da pokupim prtljagu u mojoj ku}i. Pripremio sam se za to,
zbog glasina, ve} prije tjedan dana, kao i moja snaha. ôvjek u civilu otpratio me u moju
ku}u i zatraìo je da izvadim sve stvari iz dèpa. Imao je automatsku pu{ku. Uzeo je moje
novce, oko 2000 dinara i zatraìo da ostavim svoju osobnu iskaznicu na stolu, budu}i da mi
u Hrvatskoj ne}e trebati. Prepoznao sam ~ovjeka u civilu kao ~lana srpske Milicije, iako nije
poha|ao milicijsku {kolu. Njegovo ime je Dragan Sedli}. Mla|i je od mene, ali zajedno smo
i{li u osnovnu {kolu u Tovarniku. Dozvoljeno mi je da ponesem svoju torbu. U njoj su bile
neke osobne stvari. Zatraìo je da mu predam klju~eve od moje ku}e, {to sam i u~inio. I tako
sam ostavio svu imovinu, malu farmu, 3 hektara zemlje, ~etiri koze, jednu svinju i moje
gospodarstvo itd, TV prijemnike, pilu, ostale poljoprivredne strojeve. Ne o~ekujem da }u ih
dobiti natrag. Siguran sam da ne}e puno toga ostati u slu~aju povratka pod za{titom
UNPROFOR. Kada sam napustio ku}u vidio sam kako su po~eli plja~kati ku}u moga brata,
uzimali su traktor i ostalu imovinu, npr. video recorder. Bilo je mra~no i nisam mogao
prepoznati osobe koje su to u~inile. Potvr|ujem da smo bili dovedeni u prazno skladi{te.
Samo djeca su dobila pokriva~ i jastuke. Dragan je jedan od mu{karaca koji nas je doveo do
mini autobusa do mjesta gdje smo zaustavljeni. Znam da je ime voza~a Sini{a. To je njegovo
krsno ime. Ne znam njegovo prezime. Dolazio je kod susjeda moga brata. Bili su iz mje{anog
braka, za sad ne protjerani, koliko znam. Mu{karac u plavi~astoj uniformi je Dragan.
Promijenio je uniformu iz civilne u milicijsku kad nas je doveo u Lipovac u mini autobus.
Tre}i je imao traperice i ko`nu jaknu i sivu zimsku kapu na glavi. Imao je brkove. Nikada ga
prije nisam vidio. U me|uvremenu zadràni smo u praznoj ku}i. Prozvan sam od mu{karca
u civilnoj odje}i koji je tako|er bio u mini autobusu. Udario me je u prsni ko{ i pao sam na
pod. Tada me je udario drugi straàr. Re~eno mi je da je to na~in na koje su Usta{e tretirale
straàre. Bio sam ispitivan i netko je u mene uperio oru`je. Zatvorio sam o~i u i{~ekivanju
da }u biti upucan, ali za~uo sam {apat ne ~ini to djeca }e to ~uti. Pokazat }u kasnije ljude
me|u prognanicima koji su ~uli da sam bio izudaran. Oni su mi rekli. Mogu re}i da je Marija
Mitrovi} u~inila tako. U Lipovcu rekao nam je Sini{a i mu{karac u civilnoj odje}i da }emo
biti ubijeni ako se vratimo u Tovarnik. Tamo za nas vi{e nema mjesta. Na mjestu kontrole u
Lipovcu vidio sam ~lana UNPROFOR-a kako razgovara sa mu{karcem u civilnoj odje}i koji
nas je doveo u mini autobus. U toj situaciji mu{karac se predstavio kao ~lan policije. Vidio
sam ga kako uzima neku vrstu osobne iskaznice u cilju da opravda ovo, ali ~lan
UNPROFOR-a nije vi{e obra}ao pa`nju.
Kraj intervjua: 13:55
Potpis: Potpis: Prevodilac
(J. Herholz, Supt)
Klisca, 25. svibanj 1992.
Kova~evi} Tomislav
Izvornik, strojopis, engleski, latinica
302
105
1992., svibanj 26.
Knin
REPUBLIKA SRPSKE KRAJINE
VLADA REPUBLIKE
Knin, 26. 05. 1992. god.
Z A P I S N I K
sa 16. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine,
odràne 26. 05. 1992. godine na Tvr|avi Dom privrednika.
Mr. Zdravko Ze~evi}, Kablar Jovo, Bjegovi} \or|e, Dàkula Veljko, Peura~a Vojin, [u{a
Vojin, Ga}e{a Rade, E}imovi} Du{an, Hadì} dr Mladen, Jovi} dr Du{an, Veselinovi} Sergej,
[panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, Rastovi} David i Starevi} Du{an.
Jankovi} Zdravko, Boì} Drago, Rastovi} Nikola i Korolija Veljko.
Bogi} Stevo, Kneèvi} Milan i Veizovi} Dobroslav.
Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na Republiku
Srpsku Krajinu (MUP, NO, VP).
2. Verifikacija zapisnika sa 11., 12., 13. i 14. sjednice Vlade.
3. Dono{enje Odluke o zabrani sje~e trupaca.
4. Dono{enje Nacrta Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina.
5. Dono{enje Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade.
6. Usvajanje poslovnika o radu Vlade.
7. Informacija o toku povratka izbjeglica u Zapadnu Slavoniju.
a) Upravnog odbora JP Elektroprivreda Krajine Knin.
b) Imenovanje inspektora za energetiku i rudarstva.
c) Komandanta i na~elnika [taba CZ RSK.
d) Upravnog Odbora JP Naftne industrije Krajina.
9. Razno:
a) Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji ministarstva trgovine i turizma,
b) Informacija o funkcioniranju zdravstva
1. Osiguranje financijskih sredstava za teku}e poslovanje
303
2. Obnova Medicinskog centra Vukovar
3. Regulisanje uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje
c) Dono{enje Odluke o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade,
d) Razmatranje zahtjeva Hotelskog ugostiteljskog preduze}a Dinara iz Knina o prenosu
objekata Doma JNA Ugostiteljskom preduze}u,
e) Pla}anje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika,
f ) Informacija o putu Ministra energetike i rudarstva u Austriju,
g) Dono{enje Odluke o namjeni napu{tenih vojnih i drugih stanova,
h) Zahtjev za dono{enje Odluke o produènju pritvora,
i) Dono{enje Odluke o formiranju Op{tinskih kriznih {tabova,
j) Dono{enje Odluke o uvo|enju propusnica na aerodrom Krbava,
k) Dono{enje Odluke o osloba|anju doprinosa na isplatu li~nih dohodaka Ministarstvu
unutra{njih poslova RSK te Odluke o prenosu sredstava za teku}e poslovanje,
l) Dono{enje Odluke o pla}anju zakupa poslovnih prostorija u Klubu privrednika na
Tvr|avi,
m) Dono{enje Odluka o podmirenju ra~una za sanaciju objekata Kluba privrednika na
Tvr|avi,
n) Dono{enje Odluke o osnivanju sredstava za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnim
radnicima za april 1992. god,
nj) Informacija o za{titi vazdu{nog prostora,
o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a,
p) Razmatranje zahtjeva ministarstva informisanja i informativne agencije RSK za
ustupanje poslovnog prostora u objektu stare Gimnazije,
r) Zahtjev Srpske Radio televizije za ustupanje radijske opreme.
Ta~ka 1.
U okviru Informacije o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima predsjednik Vlade Mr.
Zdravko Ze~evi} je upoznao prisutne sa stavovima sa sastanka koji je odràn u Banja Luci sa
predstavnicima Autonomne regije Bosanska Krajina tako|er je upoznao prisutne sa
bezbjednosnom situacijom na podru~ju op{tina Benkovac i Obrovac, te pogor{anja na tom
podru~ju do kojeg je do{lo u~estalim provokacijama hrvatske vojske na aerodrom Zemunik.
U raspravi koja je otvorena po tom pitanju zaklju~eno je da se zauzmu odre|eni strate{ki
ciljevi vezani za obranu aerodroma Zemunik.
Podpredsjednik Dàkula Veljko je predloìo da se rad Vlade {to vi{e prezentira javnosti kako
bi javnost imala ve}i uvid u sve probleme i pote{ko}e sa kojima se ova Vlada susre}e u svom
radu.
Vi{e u~esnika u raspravi se osvrnulo i djelovanjem srpske demokratske stranke i u vezi s tim
se ukazalo na odre|ene manjkavosti i mogu}nosti operativnijeg djelovanja stranke. Radi
prevazilaènja problema potrebno je predloìti da se rad u stranci profesionalizira te da se
djeluje i radi na ujedinjavanju svih srpskih demokratskih stranaka. U raspravi o ovoj temi je
sudjelovalo vi{e u~esnika me|u kojima dr Mladen Hadì}, Milan Marti}, Vojin [u{a i
Veselinovi} Sergej. Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
zaduùje se Veselinovi} Sergej da za idu}u sjednicu Vlade pripremi informaciju o radu Srpske
demokratske stranke.
304
Ta~ka 2.
U zapisniku od 27. i 28. 04. 1992. godine sa 11. sjednice Vlade Ministar Peura~a Vojin je
dao primjedbu na dio Zapisnika u Ad-8. koji se odnosi na razgrani~enje Op{tine Vojni} i
Krnjak. Poslije toga je otvorena rasprava o problemima razgrani~enja op{tina u vezi
razmje{taja mirovnih snaga. U raspravi su sudjelovali David Rastovi}, Peura~a Vojin, [u{a
Vojin a nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela
O D L U K U
1. Da se uputi cirkularno pismo svim Skup{tinama op{tina i izvr{nim savjetima op{tina o
teritorijalnom razgrani~enju.
2. Op}ine formirane u toku oslobo|enja moraju se pridràvati rezultata provednih
referenduma kojima su se pojedina mjesta izdvojila iz sastava jedne i istovremeno priklju~ila
drugoj op}ini.
3. Dio op{tinskih slu`bi ve} prije postoje}ih op}ina moraju dislocirati na rubna op{tinska
podru~ja odre|ene op{tinske organe ili formirati zajednice mjesnih zajednica.
4. Da postoje}e op{tine moraju svoje skup{tine kooptirati ~lanove iz pripojenih mjesnih
zajednica.
Ta~ka 3.
Podpredsjednik Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa problemima koji se susre}u
na terenu vezano za nekontrolisanu sje~u {ume. Da bi se sprije~ila nekontrolisana sje~a budu}i
da nema planova sje~e, cjenika te pravilnika o sje~i te da se sprije~i java{luk nakon provedene
rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Zabranjuje se sje~a trupaca.
Ta~ka 4.
Rasprava o nacrtu Zakona Javnog preduze}a PTT Krajina odlaè se za idu}u sjednicu
Vlade.
Ta~ka 5.
Prijedlog Uredbe o osnivanju sekretarijata Vlade detaljno je obrazloìo sekretar Starevi}
Du{an. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a
O D L U K A
Usvaja se Uredba o osnivanju sekretarijata Vlade.
Ta~ka 6.
Poslovnik o radu Vlade koji je dostavljen ~lanovima obrazloìo je sekretar Vlade. Nakon
provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se poslovnik o radu Vlade.
Sekretar Vlade Starevi} Du{an je u okviru ove ta~ke dnevnog reda predloìo imenovanje
zamjenika sekretara Vlade. Nakon provedene rasprave doneseno je slijede}e
R J E [ E N J E
Petrovi} Sreten iz Pola~e kod Benkovca imenuje se za zamjenika sekretara Vlade.
305
Ta~ka 7.
Informaciju o problemima povratka izbjeglica te zna~aju Zapadne Slavonije podnio je
Dàkula Veljko podpredsjednik Vlade.
Iznio je broj~ane podatke o broju srpskih sela, nacionalnoj strukturi stanovni{tva, te
prostornom razmje{taju srpskog stanovni{tva na podru~ju Zapadne Slavonije. U raspravu se
uklju~io dr. Mladen Hadì} te istakao strate{ki zna~aj te èlje ljudi da se vrate na podru~je na
kojem su prije ìvili. Predloìo je da se u cilju omogu}avanja povratka radi na organizaciji
stanovni{tva iz Zapadne Slavonije i to pruàju}i im materijalnu pomo} i na druge na~ine
stvarati klimu za povratak u Zapadnu Slavoniju.
U raspravi su jo{ sudjelovali Ministri Vin~i}, Jovi}, Rastovi}, E}imovi} i istakli su probleme
sa kojima se susretalo stanovni{tvo izbjeglo iz Zapadne Slavonije kao i propuste u ratnoj
strategiji i taktici na tom podru~ju te nakon provedene rasprave donesen slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Da se plan Sairusa Vensa treba u potpunosti po{tivati budu}i da je u pitanju oko 250 sela sa
oko 90.000 Srba te da je prije rata referendumom gra|ana napravljena nova teritorijalna
organizacija ve}inskih srpskih op{tina.
U okviru ove ta~ke dnevnog reda prihva}en je tro{kovnik pojedinih radova na saniranju
o{te}enih stambenih objekata na podru~ju srpske oblasti Zapadne Slavonije koji je trebalo
izraditi temeljem zaklju~ka koji je usvojen na pro{loj sjednici Vlade nakon ~ega je donesena
O D L U K A
Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija odobrava se iznos sredstava 95.422.000,00 dinara kao
pomo} za sanaciju i popravak o{te}enih objekata.
Ta~ka 8.
a) Ministar energetike i rudarstva je predloìo da se imenuje predsjednik i ~lanovi
privremenog upravnog odbora Elektroprivreda Krajine Knin nakon ~ega je donesena
O D L U K A
O imenovanju predsjednika i ~lanova privremenog Upravnog odbora JP za proizvodnju,
prenos i distribuciju elektri~ne energije Elektroprivreda Krajine Knin:
1. Bjegovi} \or|e iz Knina za predsjednika
2. Golubovi} Petar iz Mirkovaca za ~lana
3. Mrkalj Mitar iz Vojni}a za ~lana
4. Kuli} Mladen iz Oku~ana za ~lana
b) Ministar energetike i rudarstva je predloìo Vladi da se imenuje inspektor za energetiku i
rudarstvo koji bi po~eo sa radom od 1. 06. 1992. godine nakon ~ega je jednoglasno doneseno
R J E [ E N J E
Kova~evi} Veljko dipl. ing. imenuje se za inspektora energetike i rudarstva.
c) Podpredsjednik Vlade Jovan Kablar predloìo je da se imenuje komandant i na~elnik {taba
CZ RSK nakon provedene rasprave jednoglasno je doneseno
R J E [ E N J E
Bogi} Stevo imenuje se za komandanta Republi~kog {taba CZ.
Vujani} Mirko imenuje se za na~elnika {taba CZ RSK.
d) Predlog ~lanova upravnog odbora JP Naftna industrija Krajine odlaè se za idu}u
sjednicu Vlade.
306
Ta~ka 9.
a) Informaciju o problemima iz oblasti zdravstva na podru~ju Republike Srpska Krajina
podnio je Ministar dr Jovi} Du{an.
Ukazao je na probleme snabdjevanja zdravstva. Zbog nedostatka kemikalija te goriva i ostalih
neophodnih repromaterijala dovodi se u pitanje funkcionisanja hemodijalize, laboratorija te
jo{ nekih dijelova zdravstvene za{tite. Ministar Jovi} zahtjeva da se osigura 25.000.000.000,00
dinara te smatra da bi se sa tim iznosom uspostavilo najelementarnije funkcionisanje
zdravstva. Ministar financija Peura~a Vojin je izloìo da je za takav zahtjev potrebno
specificirati tro{kove i napraviti strukturu potreba za zdravstvo, te je predloìo da se najprije
osiguraju sredstva za osobne dohotke i odràvanje teku}e likvidnosti a potom da se nakon
specifikacije potreba kompletan zahtjev razmotri na idu}oj sjednici Vlade. Nakon provedene
O D L U K A
Odobrava se Ministarstvu zdravlja i zdravstvenog osiguranja prenos sredstava u iznosu od
500.000.00 dinara za odràvanje teku}e likvidnosti u zdravstvu.
b) Dr. Du{an Jovi} je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima koje je obavio u SIV-u te
Ministarstvu zdravlja Republike Srbije a vezano za obnovu Medicinskog centra u Vukovaru.
Upoznao je tako|er sa iznosima sredstava koje bi Vlada Republike Srbije mogla da da za
obnovu MC. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Ministarstvo zdravlja i zdravstvenog osiguranja treba uputiti zahtjev Vladi Republike Srbije za
dodjelu financijskih sredstava za obnovu MC Vukovar.
c) Ministarstvo zdravlja je suo~eno sa problemom vezanim za uplatu poreza i doprinosa na
budèt RSK. O tome je Vladu upoznao Ministar dr. Du{an Jovi} te je nakon provedene
rasprave donesena
O D L U K A
Nalaè se da se uplate svih doprinosa za zdravstveno osiguranje vr{i na ìro-ra~un
Republi~kog zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Srpske Krajine.
Vezano za ovu ta~ku dnevnog reda Dàkula Veljko je upoznao ~lanove Vlade sa razgovorima
koje je vodio u me|unarodnom Crvenom krstu u @enevi sa ~lanom te organizacije Neboj{om
Dimitrijevi}em koji je obe}ao da bi me|unarodni Crveni krst u okviru humanitarne pomo}i
mogao dati opremu za dvije bolnice.
Nakon rasprave podnesenoj informaciji Vlada je zaduìla podpresjednika Dàkula Veljka i
Ministra dr Du{ana Jovi}a da uspostave kontakt sa Me|unarodnim Crvenim krstom i zatraì
pomo} za kompletnu opremu za dvije bolnice.
b) Ministar trgovine i turizma je upoznao ~lanove Vlade sa Pravilnikom o sistematizaciji
ministarstva trgovine i turizma nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Usvaja se pravilnik o sistematizaciji Ministarstva trgovine i turizma.
c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je upoznao ~lanove Vlade o potrebi kolektivnog
osiguranja ~lanova Vlade. Vezano s tim predo~ena je tabela kolektivnog osiguranja radnika u
udruènom radu nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
307
O D L U K A
Usvaja se Odluka o kolektivnom osiguranju ~lanova Vlade RSK.
d) Vladi je predo~en zahtjev Hotelsko ugostiteljskog preduze}a Knin Dinara Knin o
ustupanju sale Doma JNA ovom preduze}u.
Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} je izloìo da bi Dom JNA trebalo ustupiti
Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK budu}i bi u sklopu budu}e namjene zgrade
sada{nje Komande JNA on idealno posluìo Ministarstvu i Vladi za njihove potrebe. Nakon
provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Ustupa se sala Doma JNA Ministarstvu unutra{njih poslova i Vladi RSK na kori{tenje.
e) Ministar za rad, bora~ka i socijalna pitanja upoznao je ~lanove Vlade sa problemima uplate
poreza i doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje zemljoradnika na budèt RSK. Nakon
kra}e rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Nalaè se da se uplate svih doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, dje~ji doplatak i
nezaposlene vr{i privremeno na ìro ra~un budèta RSK.
f ) Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e upoznao je ~lanove Vlade o sastanku koji
je zakazan u Be~u sa Vladom Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine vezano za
problematiku iz djelokruga rada ovog Ministarstva.
Vlada je po podnesenoj informaciji dala suglasnost da Ministar \or|e Bjegovi} u ime Vlade
RSK otputuje na sastanak koji je zakazan u Be~u.
g) Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je upoznao ~lanove Vlade o tome da napu{tene
vojne stanove bespravno useljavaju, kao i da vojna lica koja su dobila prekomandu SRJ
stanove koje su do sada koristili iznajmljuju. Da bi se sprije~ilo bespravno useljavanje i
protuzakonito iznajmljivanje praznih vojnih stanova u raspravi koja je vo|ena donesen je
Z A K L J U ^ A K
Da se pristupi evidentiranju napu{tene i bespravno useljene vojne i ostale stanove i ku}e.
Osniva se komisija u sastavu Boàni} Bo{ko, Kablar Jovo i Ga}e{a Rade koja }e rukovoditi
gore navedenim poslovima.
h) Ministarstvo unutra{njih poslova je upoznalo Vladu da zbog kadrovskih i drugih problema
ima te{ko}a u provo|enju istra`nog postupka za lica kojima se odre|uje pritvor. Zbog toga
Ministarstvo unutra{njih poslova predlaè da Vlada zauzme stanovi{te da se pritvor produì
sa 3 na 21 dan. Ministar pravosu|a i uprave [u{a Vojin je upozorio te ~lanove Vlade da je
produènje pritvora sa 3 na 21 dan u suprotnosti sa Krivi~nim zakonom te da se Zakon ne
moè mijenjati Odlukom Vlade.
i) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa potrebom osnivanja op{tinskih kriznih
{tabova, a {ta je detaljnije obrazloìo Ministar unutra{njih poslova, Milan Marti} nakon
provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Kojom se nalaè svim skup{tinama i svim izvr{nim savetima op{tina RSK da formiraju
op{tinske krizne {tabove.
Op{tinske krizne {tabove sa~injavaju predsjednici op{tina, podpredsjednici op{tina,
predsjednici izvr{nih vije}a op{tina, te na~elnici odgovaraju}ih stru~nih slu`bi.
308
^lanovi kriznog {taba ne mogu napustiti teritoriju op{tine bez saglasnosti predsjednika Vlade
Krizni {tabovi su du`ni izra|ivati dnevne izvje{taje i dostavljati ih najkasnije do 9,00 sati
narednog dana Republi~kom centru za obave{tavanje u Kninu.
j) Ministar Unutra{njih poslova je upoznao ~lanove Vlade da zbog poja~anog kretanja lica na
aerodromu Krbava potrebno uvesti propusnice nakon provedene rasprave donesena je
slijede}a
O D L U K A
1. Uvode se propusnice za pristup na aerodrom Krbava.
2. Nadle`ni za izdavanje propusnice su u Sekretarijatu unutra{njih poslova Korenica.
3. Uvode se akreditacije za novinare, prevodioce i voza~e.
4. Za izdavanja akreditacija nadle`no je Ministarstvo za informisanje koje }e ih izdavati na
osnovu dobijene suglasnosti Supa odre|ene op}ine.
k) Ministarstvo unutra{njih poslova zatraìlo je od Vlade da se oslobodi pla}anja doprinosa
na isplatu neto li~nih dohodaka za peti mjesec, nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Osloba|a se pla}anje doprinosa za isplatu li~nih dohodaka za peti mjesec 1992. godine, MUP
RSK.
Odobrava se Ministarstvu unutra{njih poslova RSK prenos sredstava u iznosu od
1.000.000.000,00 dinara za teku}e poslovanje.
l) Predsjednik Vlade predo~io je ~lanovima Vlade Ugovor o zakupu poslovnih prostorija u
klubu privrednika na Tvr|avi koji je sklopljen sa Muzejem Kninske krajine. Nakon
provedene rasprave donesen je
Z A K L J U ^ A K
o pomirenju iznosa naknade koji je potreban isplatiti Muzeju Kninske krajine u mjese~nom
iznosu od 173.880,00 dinara.
m) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade o specifikaciji ra~una
prispjelih za sanaciju kluba Privrednika kojeg sada koristi Vlada Republike RSK. Nakon
provedene rasprave donesen je
Z A K L J U ^ A K
da se osiguraju sredstva u iznosu od 700.000,00 dinara za podmirenje ra~una za iznos
materijala i radova koji su izvedeni na sanaciji objekta Kluba Privrednika na Tvr|avi.
n) Podpredsjednik Vlade je upoznao ~lanove Vlade sa zahtjevom Ministarstva prosvjete da se
obezbjede sredstva za isplatu li~nih dohodaka prosvjetnih radnika za april 1992. godine
uzimaju}i u obzir najniù cijenu rada od 16.000,00 dinara, nakon provedene rasprave
donesena je
O D L U K A
Odobrava se Ministarstvu prosvjete sredstva za isplatu neto li~nih dohodaka prosvjetnih
radnika RSK za april 1992. godine u visini najniè cijene rada od 16.000,00 dinara.
nj) Podpredsjednik Boàni} Bo{ko izloìo je da je potrebno zatraìti informaciju za za{titu
vazdu{nog prostora RSK.
U vezi izloènog donesen je
309
Z A K L J U ^ A K
da se od Saveznog Sekretarijata za NO i Predsjedni{tva SFRJ zatraì informacija o za{titi
vazdu{nog prostora.
o) Informacija o smje{tajnim objektima za potrebe UNPROFOR-a podnio je
podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar.
Informacija je nakon provedene rasprave jednoglasno prihva}ena.
p) Ministar informisanja E}imovi} Du{an zatraìo je od Vlade da donese Odluku o smje{taju
Ministarstva informisanja i informativne agencije Iskra u prostorije stare Gimnazije. Ministar
je upoznao Vladu da na 1 spratu (ju`no krilo) nije zauzeto te da bi se u taj prostor mogla
smjestiti informativna agencija i Ministarstvo za informisanje. Nakon provedene rasprave
donesena je
O D L U K A
odobrava se Ministarstvu informisanja RSK poslovni prostor na prvom spratu (ju`no krilo)
u zgradi stare Gimnazije.
r) Zahtjev RSK direktor Srpske Radiotelevizije Krajine se obratio Vladi sa zahtjevom da im
se ustupi radijska oprema koju koristi Omladinski radio Knin na trajno kori{tenje nakon
O D L U K A
Radijska oprema (studijska i reìjska) koje je bila na privremenom kori{tenju u Omladinskom
radio Kninu ustupa se i daje na trajno kori{tenje Javnom preduze}u Radiotelevizija
Republike Srpske Krajine sa sjedi{tem u Kninu.
Sjednica je zavr{ena sa radom u 14,00 sati.
PREDSJEDNIK VLADE RSK:
Mr. Ze~evi} Zdravko
106
1992., svibanj 28.
Petrinja
Ostavka Milana Karapandè, na~elnika Stanice javne bezbjednosti Petrinja zbog
nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda i mira
MILAN KARAPAND@A
Petrinja, Maùrani}eva 5a M.P.
261
310
261
Prijemni pe~at: SO Petrinja, br. 0-96, 28. 5. 1992.
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNIN
PREDMET: OSTAVKA NA RADNO MJESTO NAÊLNIKA SJB Petrinja
Obzirom na teku}u problematiku iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira te povrede
ljudskih prava koji su evidentni na podru~ju Petrinje i {ire, te nemogu}nosti da se milicija pod
mojim rukovodstvom s uspjehom nosi s navedenim problemima podnosim ostavku na radno
mjesto na~elnika SJB Petrinja.
U dosada{njem radu pored evidentnih rezultata, u ìvotnoj opasnosti radnika milicije ne
od usta{a ve} od doma}ih izvr{ioca krivi~nih djela i prekr{aja nisam nai{ao na podr{ku
politi~ara op{tinske vlasti i pored maksimalnog li~nog zalaganja i iscrpljivanja.
Na vi{e radnih sastanaka na nivou regije ili {ire rad SJB Petrinja kritikovan je i dovedena u
sumnju sposobnost da se problemi efikasno rje{e zanemaruju}i okruènja i uslove pod kojima
milicija radi i ìvi.
Na pomolu je proturanje teze da je milicija iako malobrojnija snaga kriva za sva negativna
doga|anja na podru~ju Petrinje.
Kao vrhunac svih negativnih konotacija u posljednje vrijeme evidentna je pojava {irenja
informacija da sam se u toku rata bavio kriminalnim radnjama te da sada zloupotrebljavam
svoj poloàj na razne na~ine.
Bez obzira na napade na mene li~no ne mogu prihvatiti odgovornost za vandalska
pona{anja mnogih pripadnika mojeg naroda kako pred samim sobom tako ni pred javno{}u,
a i moje psihi~ko i fizi~ko stanje u posljednjih nekoliko mjeseci je znatno naru{eno.
Odgovorno tvrdim da je u cilju efikasnijeg rada SJB potrebno izvr{iti kadrovsku promjenu
jer su dosada{nji doga|aji pokazali da je to neophodno, tim vi{e {to do sada ni jedna od
op{tinskih vlasti na teritoriji Banije i Korduna nije uputila toliko kritika na rad milicije koliko
je to u~inila op{tinska vlast Petrinje.
Molim naslove da ljudski razmotre moju ostavku i uvaè je ako zbog ni~eg drugog a ono
bar u znak priznanja na do sada nesebi~no uloèn napor za slobodu srpskog naroda od 26.
06. 1991. godine do danas.
I dalje }u ostati u prvim borbenim redovima ali ne mogu biti na odgovornim du`nostima.
S po{tovanjem!
Karapandà Mirko, v.r.
U Petrinji, 28. 05. 1992.
107
1992., svibanj 28.
Oku~ani
311
Z A P I S N I K
sa redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 28. 05.
1992. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 9,00. Sjednica }e se odràti u dru{tvenoj Sali biv{e
muzi~ke {kole u ul. N. Vujasinovi}a bb u Oku~anima.
Sjednici prisustvuju ~lanovi Oblasnog vije}a SO Zapadna Slavonija:
1. Veljko Dàkula, predsjednik
2. Kuli} Mladen, potpredsjednik
3. Rado{evi} Savo, sekretar
4. Graovac Milan, ~lan
5. Bosanac Branko, ~lan
6. Zagorac @ivko, ~lan
7. Budi} Ljubi{a, ~lan
8. Dèlajlija Branko, ~lan
9. Dopu|a Nikola, ~lan
i
Izvjestioci:
Zrni} Milenko, izvjestioc
Pukovnik ûbri} Jovan, izvjestioc
Pukovnik Vujnovi} Gojko
Predloèni dnevni red:
1. Verifikacija zapisnika, odluka i zaklju~aka sa sjednice od 11. i 14. 05. 1992. godine.
2. Informacija o dostignutom stepenu razvoja TO; Izvje{taj o politi~ko-bezbjednosnoj
situaciji na podru~ju Zapadne Slavonije
Izvjestioci:
a) Zrni} Milenko, sekretar SUP-a
i
b) Pukovnik ûbri} Jovan, komandant [taba TO Zapadne Slavonije
3. Usvajanje Pravilnika o sistematizaciji i programu rada po pojedinim sekretarijatima
4. Imenovanja:
a) ~lana Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju sa UNPROFOROM
b) {efa Biroa Srpske Oblasti Zapadne Slavonije u Beogradu
c) predstavnika Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u Beogradu
5. Razno.
Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula je otvorio sjednicu, konstatiraju}i da moè
po~eti sa radom i pro~itao je DNEVNI RED, a drug sekretar Savo Rado{evi} predloìo je
dopunu 4 ta~ke Imenovanje [taba za prihvat izbjeglica i za povratak srpskog naroda u
Zapadnu Slavoniju. Na kraju se usvaja dnevni red i prelazi se na prvu ta~ku dnevnog reda.
Ad 1.
Drug sekretar Savo Rado{evi} je pro~itao zapisnik
262
od 11. 05. 1992. godine u kome se
imenuju kadrovi rada u svim oblastima Oblasnog vije}a SO Zapadne Slavonije i Narodne
Skup{tine.
312
262
Vidi: Dok. br. 91.
Od 14. 05. 1992. zapisnik
263
je pro~itao sekretar S. Rado{evi}.
a) razgovor sa Fi{erom
264
b) bezbjedonosna situacija
c) rad Sekretarijata
d) imenovanje komisija
f ) zabranjuje se ru{enje dobara
Jednoglasno je usvojen zapisnik od 11. 05. 1992. i 14. 05. 1992.
Ad 2.
Sekretar Zrni} je odsutan, pa ga je u izno{enju izvje{taja zamjenio Na~elnik @arkovi}.
265
Kao veliki problem je:
Stru~ni kadar 8%
Problemi su stru~ni kadar, {to djeluju neke druge frakcije. Formirana su grani~na
odjeljenja, ali je problem opreme. U zadnje vrijeme prisutna je hrvatska vojska na svim
granicama, ubacuju se grupe hrvatske vojske, ali se nastoji da im se stane na put. Najmirniji
front Paklenica i Bobare Bijela Stijena. [to se ti~e UNPROFOR-a oni se nalaze na podru~ju
Oku~ana, razmje{taju se unutar teritorija. Od krivi~nih djela je uglavnom prisutna plja~ka, a
pogotovo na podru~ju Jasenovca. Predloèno je da se daje sedmi~ni izvje{taj {to je iznio
na~elnik @arkovi}. [to je jednoglasno usvojeno.
Pukovnik ûbri} Jovan je iznio da se zaklju~ci slabo izvr{uju, a potrebe su velike. [to se
ti~e formiranja jedinica krenulo se od nule, a nije se mnogo postiglo:
pripremljeni su objekti za razmje{taj komandi
{tab Pakrac [eovica
{tab Brusniku
{tab Daruvar Paklenici
Najbezbjednije je u [eovici i Staroj Gradi{ci. Problem je i sa rezervnom popunom
starje{ina koji je na ovom podru~ju prisutan.
FORMIRANJE starje{inskog i drugog kadra
preuzimanje zone 5 korpusa
demobilizacija
mobilizacijske pripreme
To su problemi koje treba rje{avati HITNO.
Veze su prekinute sa Srbijom jedino sa vazduhoplovom, jer je situacija u Bosni lo{a, a ujedno
je i za nas teè.
hitno stavljanje u funkciju Sekreta. za op{te narodnu obranu
da funkcioni{e biro lanac Beograd-Banja Luka
{tabovi jedinica TO i jedinice
popuna kadrova milicije, specijalne milicije i rezervne milicije
prihvati voj. obveznika koji dolaze iz Bosne moraju se uvrstiti u na{e sastave, ne smiju
izdavati nikakve potvrde
2. mora biti rigorozna kontrola
313
263
Isto, 95.
264
Gerald.
265
Krsto.
3. rje{avanje razmje{taja, ishrane pripadnika TO poslije demobilizacije (njihove porodice).
Obezbjediti }e se za prelazni period od nekoliko dana, ali se mora na drugi na~in obezbjediti,
jer se vojno ne moè, jer 5. korpus = 60.000 ljudi (socijalnih slu~ajeva, milicije)
4. organizacija tih ljudi koji se naseljavaju na te prostore (da ìve kao MZ)
5. zavo|enje Krajine u sva snabdjevanja naro~ito goriva, hrane (snabdjevanje
prodavaonica)
6. {to ve}i kontakt sa narodom (da se ne {ire dezinformacije me|u narodom).
Predsjednik je replicirao da se sva imovina, gorivo, prehrana ostavi od 5. KORPUSA
narodu i onima koji ostaju u Zapadnoj Slavoniji.
{to se ti~e kadrova u Sekretarijatu narodne obrane ne ostaje niko.
{to je sa na{im ljudima u Bosni? Moraju se svi javiti i evidentirati radi mobilizacije i
povratka teritoriju kojem oni pripadaju.
U repliku se uklju~io i Na~elnik @arkovi} i Pukovnik Vujnovi}. Izne{eno je da se sve vi{e
plja~ka, pali, odvozi ~amcima, kamionima. Predsjednik je skrenuo pa`nju na ________
Krajnovi}a na podru~ju Pakraca koji plja~ka na podru~ju Pakraca srpske ku}e. Mora se poslati
pismo gospodinu Fi{eru da se onemogu}i drugoj strani da uni{tava srpska dobra. Iznijeto je
da je Zrni} u Komisiji zbog ratnog plijena. Komanda mjesta se ukida Naredbom od 31. maja.
Kapetan Kuli} je iznio da je Savezni sekretar duàn rje{iti sve {to je bitno za Sekretarijat.
Postoji jedan dio opreme koji je otu|en. @ivko Zagorac je iznio da dolazi u pitanje opstanka
Grubi{nog Polja. Predsjednik predlaè da kamo
266
Usvaja se sve {to je izne{eno.
Ad 3.
Pregled programa rada po Sekretarijatima Oblasnog vije}a S.O. Zapadne Slavonije:
1. Branko Bosanac Oblasni Sekretarijat za op{tu upravu, usvaja se
2. Dèlajlija Branko Oblasni Sekretarijat za privredu i financije, usvaja se
3. Graovac Milan Oblasni Sekretarijat dru{tvene djelatnosti, usvaja se.
Graovac Milan je predloìo da se osnuje srednja {kola na ovom podru~ju. Predlog
zdravstvena za{tita u Raji}u. Izgradnja medicinskog centra u Pakracu, a u ostalim mjestima u
postoje}im objektima. Mora se pokrenuti rad privrede i drugih zakonskih slu`bi.
4. Zagorac @ivko Oblasni Sekretarijat za informacije i regionalnu saradnju
Prijedlog: Dobrivoje Cvjetojevi} da se oformi press slu`ba tj. slu`ba za upu}ivanje novinara
na pravo mjesto. Dopuna Oblasno vije}e za regionalnu saradnju. Da se HITNO objedini rad
radia i televizije SRPSKA TELEVIZIJA BANJA LUKA. Predsjednik se sloìo sa @ivkovim
prijedlogom ali ima prijedlog da se osnuje bilten da se po{alje FI[ER-u, da se osujeti i skine
ljaga sa srpskih boraca koju su nametnuli Hrvati svojom propagandom.
5. Savo Rado{evi} za stru~nu
Odluka o preimenovanju Biroa AO
267
Zapadne Slavonije u Biro Ob.
268
Zap.
Ad 4.
a) [ipraga Vladimir ~lan Operativnog {taba dràvnog komiteta za saradnju sa
UNPROFOROM
314
266
267
Autonomne oblasti.
268
Oblasti.
b)
c) Ilija Sa{i} Predstavnik Zapadne Slavonije u Birou Republike Srpska Krajina u
Beogradu
d) Mileti} Milenko,
Rado{evi} Slobodan Podravska Slatina
Gaji} Milan Pakrac
Ostoji} Milenko Oku~ani
Kosanovi} Pavle Grubi{no Polje
Uskokovi} êdo Sekretar Oblasnog crvenog krsta.
Prijedlog druga predsjednika Limar êdo iz
269
108
1992., lipanj 1.
Knin
Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da zatraì od
UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i humanitarne pomo}i u RSK jer su zbog
rata u BiH komunikacije u prekidu
VLADA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE K N I N
Broj: 04-5-17/92.
Knin, 1. 06. 1992. god.
DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om
B E O G R A D
PREDMET: Zahtjev Vlade RSK, dostavlja se
Zbog izuzetno te{ke situacije i ratnih doga|aja na teritoriji Bosne i Hercegovine do{lo je
do potpunog prekida cestovnih saobra}aja i komunikacija preko tih podru~ja, {to je dovelo
do toga da se ve} duè vrijeme ne vr{i doprema humanitarne pomo}i u robi, hrani i
lijekovima namjenjene stanovni{tvu Republike Srpske Krajine od strane raznih humanitarnih
organizacija i dru{tva, kao i od strane organizacije Crvenog krsta.
Zbog re~enog, Vlada je zauzela stav da se od predstavnika UNPROFOR-a zatraì
obezbe|enje, odnosno obezbjedi pratnja prilikom transporta humanitarne pomo}i RSK u
robi, hrani i lijekovima, koju {alje Crveni krst, razne humanitarne i druge organizacije
315
269
dru{tva, a sve kako bi ista stigla na teritorij Republike odnosno onome kome je ta pomo}
namjenjena.
Napominjemo i to da je ovo potrebno iz razloga {to snabdjevanje jedinica UNPROFOR-
a raspore|enih na podru~ju Republike tako|er ide istim pravcima i komunikacijama, dakle
preko teritorija Bosne i Hercegovine.
Zbog svega toga, obra}amo vam se ovim zahtjevom o~ekuju}i da }e te poduzeti potrebne
radnje u tom pravcu.
M.P.
270
Mr. Ze~evi} Zdravko, v.r.
109
1992., lipanj 2.
Knin
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-1-17/1-92.
Knin, 02. 06. 1992. god.
Z A P I S N I K
sa 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 02. 06. 1992. godine na Tvr|avi
Dom privrednika.
Na sjednici prisutni:
Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Marti} Milan, Vin~i} Svetozar,
Grabundìja Sava, Bjegovi} \or|e, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Ra|en Mirko, Veselinovi}
Sergej i Starevi} Du{an.
Jankovi} Zdravko i @ivkovi} Milo{.
Bogi} Stevo, E}imovi} Du{an, Dàkula Veljko, [u{a Bojan, Veizovi} Dobrosav, Dr. Hadì}
Mladen i Brnovi} Mitar, dr. Du{an Jovi}.
Sjednicom presjedava Mr Zdravko Ze~evi}.
316
270
D n e v n i r e d:
2. Verifikacija zapisnika sa 16. sjednice Vlade RSK.
3. Davanje saglasnosti:
a) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam,
stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.
b) Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i
rudarstva.
4. Dono{enje Rje{enja o imenovanju:
a) Sekretara Ministarstva trgovine i turizma,
b) Glavnog trì{nog inspektora RSK,
c) Pomo}nika Ministra za unutra{nje poslove,
d) Upravnog odbora JP naftne industrije Krajine.
5. Prjedlog za vanredno unapre|enje oficira.
6. Dono{enje Odluke o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi Savezne direkcije
robnih rezervi u vlasni{tvo RSK.
7. Dono{enje Uredbe o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova
zaposlenih u dràvnim organima.
8. Razno:
a) Dono{enje Odluke o imenovanju lica za raspolaganje sredstvima ìro-ra~una Budèta
RSK,
b) Razmatranje zahtjeva Trio Obraovac za pla}anje rada izrade maskirne uniforme,
c) Razmatranje zahtjeva Sindikata RSK za zavr{etak nastave u {koli,
d) Razmatranje zahtjeva op{tine Obrovac za dopunska sredstva,
j) Razmatranje zahtjeva JP Krajina putevi za pozajmicu u iznosu od 2.000.000. dinara,
f ) Razmatranje problematike telefonskih veza sa op{tinama u Krajini,
g) Razmatranje zahtjeva Centar za Socijalni rad za dodjelu nov~ane pomo}i za li~ne
dohotke,
h) Razmatranje zahtjeva RTV Srpske Krajine za dodjelu sredstava za osobne dohotke.
Ta~ka 1.
Informaciju o aktuelno vojno-politi~kim zbivanjima podnio je Ministar unutra{njih poslova
Milan Marti}. Upoznao je ~lanove Vlade sa problemima koji su nastali presjecanjem
vazdu{nog i cestovnog saobra}aja prema Republici Srbiji.
Ukazao je potrebu da se {to hitnije uspostavi koridor, a u tom pravcu je potrebno ispitati
mogu}nost da UNPROFOR pomogne oko uspostavljanja istog.
Vezano za za{titne snage UN koje se raspore|uju na teritoriji Srpske Krajine javlja se
problem teritorija RSK izvan katastarskih granica op{tina koje su obuhva}ene planom za{tite
te je potrebno u daljnim dogovorima s UNPROFOR-om nastojati da se i ta podru~ja stave
pod za{titom snaga UN. Vezano za formiranje kriznih {tabova u op{tinama potrebno je
zatraìti od op{tina povratnu informaciju o formiranju i sastavu kriznih {tabova te redovnom
slanju izvje{taja o situaciji na podru~ju op{tina. Ministar je u tom smislu istakao potrebu
317
osnivanja kurirske slu`be koja bi se mogla osnovati pri ministarstvu. U raspravu o ovoj ta~ki
dnevnog reda uklju~io se Ministar energetike i rudarstva i ukazao na te{ku energetsku
situaciju na podru~ju Republike. Upoznao je ~lanove Vlade sa postoje}im elektroenergetskim
kapacitetima u Hidroelektranama Obrovac, Manojlovac, Golubi} te s obzirom na postoje}e
kapacitete moè se do}i u jo{ teù situaciju. Da bi se ova situacija u dogledno vrijeme {to lak{e
prevladala istaknuto je da je potrebno da se sagledaju svi energetski kapaciteti, da se pri|e
osposobljavanju i najmanjih elektrana koje bi mogle proizvoditi elektri~nu energiju. Ministar
je tako|er iznio da se po~ela provoditi redukcija elektri~ne energije na podru~ju cjele
Republike s tim da bi se mogli nesmetano snabdjevati potro{a~i ~iji je rad vezan za normalnu
opskrbu stanovni{tva kao {to su npr. vodovod i pekare.
Ministar Bjegovi} je govorio i o mogu}nostima eksploatacije nafte na podru~ju ve}
postoje}ih nalazi{ta u \eletovcima, Mirkovcima i Jankovcima. Potrebno je napraviti
najnu`nije popravke na crpnim postrojenjima i staviti ih u funkciju. Tako|er je potrebno
vidjeti mogu}nosti uvoza povezivanjem sa uvozno-izvoznim firmama.
Ministar Bjegovi} je upoznao ~lanove Vlade sa investicionim radovima na dalekovodu
Lapac Udbina te problemima vezanim za nabavu materijala prekidom koridora prema
Srbiji te embargom UN.
Ta~ka 2.
U ta~ki 7. zaklju~ak treba da glasi: da se plan Sairusa Vensa modificira budu}i da je u
pitanju...
Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno donijela Odluku o usvajanju zapisnika sa 16.
sjednice Vlade RSK odràne dana 26. 05. 1992. godine u Kninu.
Ta~ka 3.
a) Ministar za urbanizam i gra|evinarstvo izloìo je pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam stambeno-komunalne djelatnosti i
gra|evinarstvo. U Ministarstvu je predvidio tri organizacione jedinice i to: resor za urbanizam
i prostorno planiranje, resor za stambeno-komunalne poslove i gra|evinsko zemlji{te i resor
za gra|evinarstvo. Napomenuo je da najmanji broj radnih mjesta bez kojih Ministarstvo nebi
moglo obavljati poslove iz svog djelokruga je 12, sa 29 izvr{ioca. U Ministarstvu je
neophodno da se imenuju tri pomo}nika Ministra i to po jedan zaduèn za svaki resor. U
pravilniku su detaljno razra|eni poslovi po resorima broj izvr{ioca te uslovi za obavljanje
odre|nih poslova. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za urbanizam,
stambeno-komunalne djelatnosti i gra|evinarstvo.
b) Ministar energetike i rudarstva obrazloìo je vladi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Ministarstvu energetike i rudarstva. Osvrnuo se na organizaciju rada dvaju
resora kao osnovnih organizacionih jedinica. U pravilniku je predvi|eno da u Ministarstvu
postoji pomo}nik ministra te dva pomo}nika po resorima. Pravilniku je predvi|en najmanji
broj zaposlenih radnika neophodnih za normalno odvijanje rada Ministarstva. Nakon
provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu energetike i
rudarstva.
318
Ta~ka 4.
a) Ministar za trgovinu i turizam obrazloìo je predlog postavljanja sekretara ministarstva
trgovine i turizma. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Za sekretara ministarstva trgovine i turizma postavlja se Eklemovi} Milutin dipl. pravnik iz
Dalja.
b) Ministar Vin~i} Svetozar obrazloìo je predlog Odluke o postavljenju glasnog trì{nog
inspektora RSK. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Za glavnog trì{nog inspektora RSK postavlja se Luki} Milan dipl. oec. iz Knina.
c) Ministar Unutra{njih poslova Marti} Milan obrazloìo je predlog imenovanja pomo}nika
ministra za Javnu bezbednost. Nakon provedene rasprave donesena je jednoglasno
O D L U K A
Pomo}nik Ministra za Unutra{nje poslove zaduèn za javnu bezbednost imenuje se Pavkovi}
Neboj{a iz Knina.
d) Ministar energetike i rudarstva je predloìo ~lanove Upravnog odbora JP Naftne
industrije Krajine. U raspravi i predlaganju ~lanova Upravnog odbora su sudjelovali i
Ministri Vin~i} i Grabundìja te je nakon toga jednoglasno donesena
O D L U K A
O imenovanju ~lanova upravnog odbora JP Naftne industrije Krajine u sastavu:
1. Savan Grabundìja, predsjednik, iz Dvora na Uni,
2. \or|e Bjegovi}, dipl. ing. iz Knina, ~lan
3. Bukarica Petar, iz Knina, ~lan
4. Vu~enovi} Jovan, dipl. oec. iz Erduta, ~lan
5. Borojevi} Rade, dipl. ing. iz Beograda, ~lan
6. \ukovi} \or|e, dipl. oec. iz Vukovara, ~lan
7. Petrovi} \uro, dipl. ing. iz Krnjaka, ~lan
8. Baji} \uro, iz Mirkovaca, ~lan
9. Kuzmanovi} @eljko, dipl. oec. iz Beograda, ~lan
10. Radakovi} Nikola, dipl. ing. iz Borova, ~lan
11. @igi} Vaso, dipl. oec. iz Belog Manastira, ~lan
Ta~ka 5.
Ministar unutra{njih poslova Milan Marti} je predloìo Vladi da se pukovnik [panovi} Stojan
i pukovnik Borisav \uki} vanredno unaprede. Nakon provedene rasprave Vlada je
jednoglasno donijela
O D L U K U
kojom se upu}uje prijedlog za vanredno unapre|enje pukovnika [panovi} Stojana u ~in
general-majora i pukovnika \uki} Borisav u ~in general-majora.
Ta~ka 6.
Ministar Vin~i} Svetozar je predloìo Vladi da se donese odluka kojom bi se objekti, oprema
i roba na teritoriju RSK dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije robnih rezervi preuzela u
319
vlasni{tvo RSK te prenijela na raspolaganje, upravljanje i nadzor republi~koj direkciji robnih
rezervi. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
o preuzimanju objekata, opreme i robnih rezervi dosada{nje vlasni{tvo savezne direkcije za
robne rezerve u vlasni{tvo RSK.
Ta~ka 7.
Ministar financija Peura~a Vojin izloìo je Uredbu o visini, uslovima i na~inu isplate naknada
materijalnih tro{kova zaposlenih u dràvnim organima. Po predvi|enim kriterijima predlaè
da dnevnica za slu`beno putovanje za 6 mjeseci iznosi 4.000,00 dinara, a naknada za odvojeni
ìvot od porodice 40.000,00 dinara za provedene dane odvojenog ìvota od porodice. Nakon
O D L U K A
usvaja se Uredba o visini, uslovima i na~inu isplate naknada materijalnih tro{kova zaposlenih
u dràvnim organima. Uredba }e se objaviti u Slu`benom glasniku a predstavlja sastavni dio
ovog zapisnika. Usvajaju se iznosi naknade za slu`beno putovanje te naknada tro{kova za
odvojeni ìvot.
Ta~ka 8.
a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je da se imenuje lice za raspolaganje
sredstvima na ìro-ra~unu RSK. Nakon provedene rasprave donesena je sljede}a
O D L U K A
Za raspolaganje sredstvima na naprijed navedenim ìro-ra~unima i to: Budèta RSK broj
60815-630-336 i Organa uprave broj 60815-637-9368 Zdravko Ze~evi}, predsjednik Vlade
RSK, Jovan Kablar, podpredsjednik Vlade RSK, \or|e Bjegovi} Ministar u Vladi RSK,
Milan Marti} Ministar u Vladi RSK, Vojin Peura~a Ministar u Vladi RSK i Anka Bojani}, [ef
Budèta RSK.
b) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove sa zahtjevom TRIO Obrovac da se
plati rad i izrada maskirnih uniformi u visini od 3.000.000,00 dinara. Veselinovi} Sergej je
izloìo te{ku materijalnu situaciju ove radne organizacije a pored ostalih problema istakao je
da radnicima nisu ispla}eni osobni dohoci. Kako su maskirne uniforme bile izra|ene za MUP
Krajine to je Vlada donijela zaklju~ak da = 3.000.000,00 dinara isplati MUP radnoj
organizaciji TRIO Obrovac.
c) Informaciju o prijedlogu sindikata RSK za zavr{etak nastave u {kolama podnijo je
podpredsjednik Jovo Kablar. Sindikat predlaè da zbog nesta{ice goriva i ostalih objektivnih
te{ko}a kod izvo|enja nastave {kolska godina zavr{i do kraja ove sedmice. U raspravi koja je
po tom pitanju otvorena do{lo se do zaklju~ka da je neophodno obaviti konsultacije sa
ministarstvom prosvjete i upoznati ga sa ovim prijedlogom budu}i da ministar Kneèvi} nije
prisutan dana{njoj sjednici. Odluka o ovoj ta~ki dnevnog reda odlaè se do idu}e sjednice.
d) Veselinovi} Sergej je upoznao ~lanove Vlade sa te{kom materijalnom situacijom
cjelokupnog stanovni{tva na podru~ju op}ine Obrovac.
Govorio je o te{kom stanju privrede, iznio broj~ane pokazatelje mobilisanih na podru~ju
op}ine te zatraìo od Vlade iznos od 10.000.000,00 dinara kao akontaciju dijela dopunskih
sredstava. U raspravi koja je potom otvorena istaknuto je da je potrebno utvrditi jedinstveni
kriterij za dodjelu dopunskih sredstava za sve op{tine. Nakon toga donesena je
320
O D L U K A
O davanju 3.000.000,00 dinara op{tini Obrovac kao dio dopunskih sredstava koji }e se
dono{enjem jedinstvenih kriterija dodjela dopunskih sredstava svim op{tinama u kona~nom
obra~unu odbiti od iznosa koji bude dodjeljen op{tini Obrovac.
j) Ministar Grabundìja Savan je predloìjo Vladi zahtjev Javnog preduze}a Krajina putevi
za pozajmicu u iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu osobnih dohodaka. Nakon
O D L U K A
Da se JP Krajina putevi dade kao pozajmica uz akceptni nalog iznos od 2.000.000,00
dinara.
f ) Podpredsjednik Vlade Kablar Jovo je govorio o problemima komuniciranja sa ostalim
op{tinama na podru~ju Krajine. Posebno je te{ko uspostavljanje telefonskih veza. Nakon
rasprave koja je vo|ena o tom pitanju donesen je sljede}i
Z A K L J U ^ A K
Da se u dogovoru sa PTT uspostavi direktna telefonska linija sa svim op{tinama na podru~ju
Krajine Beogradskom ili Banjalu~kom linijom te da se od PTT zatraì povratna informacija
u roku od osam dana.
g) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Centra za
socijalni rad iz Knina za dodjelu nov~ane pomo}i za isplatu li~nih dohodaka te je nakon
sprovedene rasprave donesena
O D L U K A
Centru za socijalni rad iz Knina daje se iznos od 355.300,00 dinara za isplatu li~nih
dohodaka.
h) Direktor RTV Srpske Krajine Branko Marjanovi} obrazloìo je Vladi da u nedostatku
sredstava i materijalne situacije u kojoj se nalazi Radio Knin potrebno osigurati sredstva za
li~ne dohotke.
Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Kojom se RTV Srpske Krajine dodjeljuju sredstva u iznosu od 1.200.000,00 dinara za isplatu
li~nih dohodaka.
Sjednica je zavr{ena u 12,30 sati.
Mr. Zdravko Ze~evi}
321
110
1992., lipanj 2.
Glina
Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990. do 1992.
P r e d s j e d n i k
Glina, 2. VI. 1992. godine
I Z V J E [ T A J
o radu Skup{tine op{tine Glina i Ratnog predsjedni{tva
Skup{tine op{tine Glina
Gospodo poslanici, dozvolite mi da dam svoje samo osnovno mi{ljenje, kad je u pitanju
pismeno saop{tavanje Parlamentu svih postupaka i dogadjanja, kao i izvr{enje planiranih
poslova, te politi~ka teìna svakog trenutka koja je naj~e{}e diktirala spontano odredjivanje i
usmjeravanje politi~kih odluka na nivou povjerene uloge Ratnog predsjedni{tva.
Upozoravam i podsje}am Skup{tinu da je vrijeme u kojem sam vr{io funkciju
predsjednika, ne samo specifi~no, ve} tragi~no i kompleksno u dijelu politi~ke teìne sa svim
bojama politi~kog i medijskog rata, kad se na svim nivoima kr{e ustavne i zakonske odredbe,
kad se Op{tina nalazi izvan funkcionisanja svih sistema vlasti, i kad se priprema za odbranu
srpskog naroda od najtragi~nijeg usta{kog programa, u ~ijim rukama je koncentrisana sva
vlast, zatim u vrijeme te{kog oruànog rata, sa takovim specifi~nostima sukoba koji u
dosada{njoj istoriji nije poznat, u vremenu kad pucaju i zamiru svi ìvotni i privredni tokovi
sa dotada{njom Republikom Hrvatskom kao i kompletna preorjentacija i usmjeravanje na
Republiku Srbiju, gdje je trebalo savladati, ne samo veliku prostornu udaljenost, ve} i sve
druge specifi~nosti koje karakteri{u Republiku Srbiju u odnosu na dotada{nju Republiku
Hrvatsku.
Smatram da ovaj Izvje{taj ne moè do~arati svaki trenutak i njegovu patolo{ku teìnu da
bi se mogla shvatiti ispravnost postupaka i odluka koje sam li~no donio ili uz odluku i
mi{ljenje Ratnog predsjedni{tva. Zato sam unapred svjestan da je Izvje{taj u svom
kazivanju, ograni~enih mogu}nosti prenosa stvarnog stanja, pa se ne mogu ljutiti na sve
eventualne kritike koje mogu proiste}i iz takvog saop{tenja.
Zbog gore navedenih razmi{ljanja, smatram da je izno{enje golih ~injenica dovoljno da se
ocijeni opse`nost poslova koji su svakodnevno pritiskali da se moraju rje{avati bez odlaganja,
jer bi ina~e doveli do raspada sistema odbrane i sigurne tragedije za srpski narod.
Kod preuzimanja funkcije predsjednika, preuzeta je i velika politi~ka teìna, koja je
diktirana stanjem bezvla{}a u prethodnom periodu kroz osam mjeseci kad su sistemi vlasti jo{
funkcionisali. Od samog po~etka bio sam svjestan snage usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van
granica Jugoslavije, programa usta{kog pokreta u Hrvatskoj i van granica Jugoslavije,
programa Vatikana i germanskog bloka i angaòvanost posljednjeg atoma skoro svakog
Hrvata za definitivno uni{tenje pravoslavlja i Pravoslavnih Srba. Trenutak je zahtjevao visoku
diplomatiju. Koliko sam u tom uspio sa svojim timom i ovim Parlamentom ostaje za
procjenu.
322
Moj prvi nastup poslije izbora, u pozdravnom dijelu, nije bio diplomatski i ne mislim da
je bio kvalitetno sadràjan u dijelu politi~ke elokvencije, ali je imao jednu drugu vrijednost.
Dao je javno i otvoreno moju ~vrstu i jasnu opredjeljenost u borbi za srpski narod, a protiv
militantne usta{ko-fa{isti~ke politike Hrvatske Vlade i Hrvatskog Sabora. On je samo uslovio
brzi izlazak iz rukavica hrvatskog bloka sa svojim jasnim opredjeljenjima i programom, kao i
sna`niju, brù i agresivniju i ekonomsku i politi~ku bitku hrvatske vlasti za totalno uni{tenje
srpskog naroda na glinskim prostorima. Samo da Vas podsjetim uloge Emila Madàra,
najve}eg usta{kog bojovnika na glinskim prostorima ve} od prvog dana preuzimanja RO
Prehrana, koja je trebala postati plijen Republi~kog fonda za privredni razvoj Republike
Hrvatske. Ista sudbina je ~ekala Pamu~nu predionu, Plivu, @eljezaru itd.
13. maj je zapam}en u Glini po Komemoraciji na Spomen kosturnici Glinskog groblja, ali
i po maratonskom duelu sa Degoricijom,
271
te susretom sa Falerom
272
i Brodarcem
273
u
predsjedni~koj kancelariji, kao i konkretnim dogovorom u vezi Prehrane, uz svu podr{ku
na{eg ispravnog postupka, sa strane ministra Gaìja.
274
Podsje}am na dogadjaje na Plitvicama i na{u vanrednu sjednicu Skup{tine u 23,00 ~asa
31. III. 1991. godine i Odluke koje smo tada bili prisiljeni da donesemo:
o otcjepljenju od Republike Hrvatske i prisajedinjenoj SAO Krajini,
o otcjepljenju milicije iz sastava MUP-a Hrvatske i prisajedinjenju MUP-u Krajine i
Odluka o otcjepljenu {ume iz sistema [ume Hrvatske i prisajedinjenju [umama
Krajine.
Istovremeno podsje}am na javne demante na HTV-u o neprihvatanju Odluka Skup{tine
op{tine Glina od strane RO Prehrana i njenog direktora Emila Madàra. Javni demantij je
i{ao i sa strane direktora MC Glina, ~iji je osniva~ Skup{tina dr. Mome Mom~ilovi}a i
njegovog uèg stru~nog kolegija; dr. Steve Trivanovi}a, dr. Pere Tomi}a, dr. Mirjane Pe}ina,
dr. Marije Gavran, i dr. Djure [terka najve}eg usta{e na glinskim prostorima, koji je bio glavni
protagonista i idejni vodja svim navedenim kolegama. Obavijest je i{la i za kolektiv
[umarija Gline i njenog direktora ing. Branka Ljubi~i}a, koji je to javno demantovao pred
ovim Parlamentom. Njegova opredjeljenost kasnije se ipak potvrdila u spre~avanju
organiziranja referenduma srpskog naroda za Krajinu i Jugoslaviju u zgradi [umarije i
svesrdnog organiziranja referenduma za Republiku Hrvatsku odnosno za hrvatski blok
zajedno sa tada{njim predsjednikom Suda Brankom Coklinom u zgradi Suda.
Kako je hrvatska vlada intenzivno radila na formiranju svoje oruàne sile i ilegalnim i
legalnim naoruàvanjem usta{kih formacija, mi smo na jednoj od redovnih skup{tina od 10.
V. 1991. godine donijeli odluku o aktivnijem organizovanju odbrane od eventualne usta{ke
agresije i formiranju dobrovolja~kih naoruànih odreda, organizovanju Op{tinskog {taba i
dono{enja Plana odbrane. Prije tih odluka inicirao sam i organizovao jo{ u IV. mjesecu, prvi
sastanak svih predsjednika SO i IV-a Banije i Korduna u Glini gdje je osnovna tema bila
sigurnosno-bezbjednosna situacija na na{im prostorima Banije i Korduna u kontekstu
trenutne politi~ke situacije, kao i njene projekcije. Druga tema razgovora bila je privredna
suradnja i mogu}nost njenog povezivanja. Od tada smo se jednom nedjeljno nastavili sastajati
do po~etka oruànih sukoba sa usta{kim snagama, ali stalno u drugom op{tinskom sredi{tu.
323
271
Slavko.
272
Pogre{no, rije~ je o Stjepanu Palleru, na~elniku PU Sisak.
273
\uro.
274
Ivica.
Moram iznijeti ~injenicu da smo u toku V. i VI. mjeseca imali stalno jedinstven zaklju~ak na
svim tim sastancima, da, ako dodje do agresije na prostore bilo koje op{tine, sve druge op{tine
moraju u roku od 24 ~asa destabilizirati hrvatsku vlast na svojim prostorima. Do toga, kako
znate, nije do{lo sinhrono. Izuzev Gline i Dvora na Uni sve druge op{tine su izostale od te
dogovorene aktivnosti. Kordun se nije pokrenuo u sistemu odbrane ni 2-2,5 mjeseca kasnije.
Da se ponovno vratim na period prividnog mira u IV. i V. mjesecu kao i dijelom VI
mjeseca, period kad se ispoljavanju izuzetne vojne pripreme hrvatskog stanovni{tva kroz
organizaciju snaga MUP-a Hrvatske, pove}avaju}i te snage nekoliko stotina i hiljada puta uz
otvaranje novih postaja i naoruàvanjem automatskim vatrenim oru`jem tih punktova do
pu{komitraljeza.
Istjerivanjem Srba iz milicije i primanjem najmilitantnijih mladih Hrvata na obuku i slanje
na odredi{ta, kao i naoruàvanje svakog hrvatskog doma}instva uz asistenciju organa milicije.
U tom segmentu osvjeàvam samo jedan eklatantan trenutak koji govori za veliko bogatstvo
neprijateljskih elemenata i {irok kolorit snaga, koje je Tudjman
275
izorganizirao i sa kojima je
dejstvovao u na{oj sredini i sa kojima se trebalo i treba boriti.
Slu~aj ubijstva mladog Karaice iz Velikog Gradca i sahrana, na kojoj sam drào govor i gdje
je bila organizovana prva po~asna paljba od strane na{e milicije SAO Krajine. Bez obzira na
obezbedjenje i zabranu snimanja, izuzev kamere Miljka Radanovi}a tajno je snimala jo{ jedna
kamera. Snimljena traka cijelog obreda sahrane, uz tonski snimak do 16,00 odnosno 17,00
sati nalazila se u Centru MUP-a Hrvatske u Zagrebu, poslate sa strane Alekse û~ilovi}a i
njegovog sina.
U toku ta tri i pol ~etiri mjeseca bila je ispoljena moja maksimalna aktivnost na polju
uspostavljanja kontakta sa odredjenim segmentima Vlade pa i samog Vrha Republike Srbije,
kao i svih privrednih povezivanja zajedno sa gospodinom Milanom Kora}om, predsjednikom
IV-a, u dijelu odnosa sa Privrednom komorom Srbije, Privrednom komorom Jugoslavije,
Privrednom komorom Vojvodine, radnim organizacijama u Srbiji vezanim za problem
tekstilne industrije zajedno sa direktorom Paji}em, da se prevazidje blokada PPG, problemi
SDK-a i td.
Ove aktivnosti su bile izuzetno plodne i one su dale, u najteìm trenutcima za Op{tinu
Glina spasonosne rezultate. Ako se studioznije sagleda vitalnost glinske privrede prije i za
vrijeme oruànog otpora i njen brz oporavak za vrijeme i neposredno poslije ratnih dejstava,
je svakako rezultat, i dio sadràja rada i zasluga u napred navedenim aktivnostima oba
predsjednika i sekretara. U svim tim aktivnostima moè se postaviti signifikantno paralelizam
dogadjanja na privrednom, politi~kom, organizacionom i vojno-strategijskom planu u svim
drugim op{tinama Banije i Korduna.
Ne smatram da smo mi bili najpametniji, niti da smo bili mnogo pametni, ali smatram i
to objektivne ~injenice potvrdjuju, da smo ipak imali dosta toga pametno u svom radu, u
politici, u cjelokupnom izboru kvalitetnih ljudi, ~iji je nesebi~an anga`man dao visoke
rezultate na svakom polju; i privrednom; i vojno-odbrambenom; i dru{tvenom i politi~kom,
u zaista najteìm uvjetima gdje je trebalo puno samoinicijative.
Velike te{ko}e sam imao u formiranju [taba glinske odbrane i komandi dobrovolja~kih
nenaoruànih odreda. Moram ista}i visok patriotizam i visoku ljudsku svijest, u momentu
pojave usta{ke aveti, u onim momentima svjesnog preuzimanja odgovornosti zajedno sa
mnom u organizaciji formacija odbrambenih jedinica i strategiji odbrane. Zato moram ista}i
neke od li~nosti iz te prve linije: puk. Crevara Stanka, Vladu ]upovi}a, Iliju Bjelajca, Milu
324
275
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
Leticu, Boru Beki}a, Mi}an Slijep~evi}, ]anu Divjakinju, Du{ana Mom~inovi}a, \uru
Ljiljka, Dragana Roksandi}a, Milana Kora}a, Milu Paspalja, i jo{ mnoge druge koji zasluùju
ovu ocjenu prvih boraca, a koji su se nalazili u ovom sistemu odbranu. Neka mi oprosti svaki
onaj ~ije ime nisam spomenuo. Bio bi to jako duga~ak spisak, on je poznat i postojan, i za nas
i za sva budu}a pravoslavna pokolenja mora ostati svetinja svako ime, koje je u tom momentu
na{lo sebe u potrebi `rtve za spas i odbranu svog naroda.
Moram i ovog puta podsjetiti na pravo kori{tenja neotu|ivog prava jednog naroda da
uspostavi pravne i dru{tvene odnose, kao i sistem vlasti, koji ne ide na {tetu tog naroda i da
svaka suspenzija ljudskih i gradjanskih prava mora biti sprije~ena, te smo u tom smislu morali
traìti rje{enja da organi MUP-a Hrvatske na na{im prostorima vr{e zakonske poslove u
interesu na{eg naroda i na{e dru{tveno-politi~ke zajednice a ne da budu upotrebljeni za stalnu
oruànu presiju na na{ narod i oduzimanje sloboda. Skup{tinski zahtjevi i odluke su bile
takove da zahtjevamo njihovu lojalnost na{im vlastima i da ~elne ljude, u Policijskoj ispostavi,
postave izvr{ne vlasti Op{tine Glina. S tim zahtjevom sam djelimi~no upoznao Komandu
Petrinjskog policijskog inspektora koji je slu`bovao u Kutini a koji se ponudio i prihvatio
mjesto na~elnika Stanice javne bezbednosti u Glini. Nekoliko dana prije izvr{enja ove odluke
i povratka ìvota u Stanici milicije u mirnije vode, Luka~ev zet odustaje od na~elnikovog
mjesta i èli zaposlenje u Prehrani kao nekakav stru~ni radnik. înjenica je da je MUP
Hrvatske znao svaku pojedinost u dijelu na{eg plana iznalaènja rje{enja mirnim putem u
pogledu uspostavljanja cjelovitosti vlasti na Op{tini Glina te da su priredili kompletan plan
hap{enja svih odgovornih u Op{tini i dijela Gline, ljude koji su bili politi~ki radikalniji u
organizaciji SDS-a, kao i ~injenica da su ove ~injenice znale samo gore navedene osobe mogu
se naslutiti i neki zaklju~ci, koji i ne moraju biti ta~ni.
Izostanak kompletnog hap{enja i likvidacije moèmo zahvaliti samo slu~aju velike
agresivnosti snagama MUP-a Hrvatske u Glinskoj ispostavi, odnosno njihovoj patroli, koja
je oruàno napala grupu dobrovoljaca u dijelu vr{enja svoje obavezne kontrole da ne dodje do
politi~kih iznenadnih hap{enja Srba, odvodjenja i likvidacije. Toga dna, 26. VI. 1991. godine,
Dragi{a Stefanovi} je bio i ostao legenda i heroj u odbrani srpskog naroda. Od toga dana ìvot
je na na{oj op{tini preveden na ratne uvjete. Na jednoj od ranijih Skup{tina predvidjeli smo
mogu}nost stanja neposredne ratne opasnosti, i da u tim momentima Parlament ne}e mo}i
funkcionirati u punom sastavu te smo izabrali Ratno predsjedni{tvo kao operativno tijelo sa
svim ingerencijama i snagom Skup{tine. Ratno predsjedn{tvo je brojilo 11 ~lanova, a
predsjednik Skup{tine je ujedno bio i predsjednik Ratnog predsjedni{tva. Ratno
predsjedni{tvo se moralo snalaziti u novonastalim okolnostima i ratnom stanju. Njegov rad
moè se ocijeniti kroz sve done{ene Odluke, Rje{enja, Proglase, Zahtjeve, Uputstva,
mobilizacije itd i itd. Svi predmeti i poslovi uradjeni po Ratnom predsjedni{tvu bili su
prezentovani i verifikovani na dve Skup{tine, zadnja 30. XII. 1991. godine.
Sa ~im smo se sve suo~ili, i ~emu smo bili izloèni, kao i to {to smo odlu~ivali, sadràno je
u svim tim done{enim materijalima koji su ve} jednom bili na uvidu. Materijali poslije Nove
godine, a vezani za odluke i rad Ratnog predsjedni{tva do 10. IV. 1992. godine priloèni su
u dnevnom redu.
Poslije 26. VI. 1991. godine, èlim ukratko iznijeti moje aktivnosti koje su bile stalne,
maltene 24 sata, u uniformi, sa [tabom na terenu. Moj poziv od 27. VI. 1991. godine i 28.
VI. 1991. godine, gospodinu Babi}
276
i gosp. Marti}u
277
za stru~nu pomo} od 2-3 iskusna
325
276
Milan.
277
Milan.
oficira radi daljeg i stru~nijeg organiziranja odbrane, jer sam procjenio nedovoljnost snage u
dobrovolja~kim odredima kao i lo{u naoruànost, naspram dobro naoruànim, broj~ano
ja~om, dobro organizovanom i vojni~ki obu~enom usta{kom snagom hrvatskog vrhovni{tva
kao i velikog dijela civilnog hrvatskog naroda, nije urodio plodom. Obe}anje je bilo da se
strpim 2-3 dana. Kako i nakon 5 dana nitko nije stizao, a ugroènost sve ve}a,
samoinicijativno sam, u dogovoru sa puk. Bori}em,
278
i{ao na podizanje [taba TO,
pri{tapskih jedinica i mobilizaciju na nivou Op{tine, sistem koji je do tada iskakao iz svih
vojnih propisa o mobilizaciji. Vi se sje}ate da su to bile poro|ajne muke u {koli u [ibinama.
Moram ovo ipak naglasiti da je ovo bilo prvo podizanje TO i progla{avanje mobilizacije na
nivou Op{tine na prostorima Krajine i da je to bio po~etak prvog organizovanog stvaranja
vlastite Srpske Armije, za odbranu svog naroda i svojih teritorija od agresije usta{kih snaga.
Vi bi se morali sje}ati koliko je bilo problema da do|e do sjedinjavanja dobrovolja~kih
odreda, jedinica milicije SAO Krajine i TO, posebno u dijelu prihvatanja rezervnog oficirskog
kadra. Deset dana i prije i poslije podne izlazio sam pred postrojene ~ete i odrede i drào
predavanja o potrebi jedinstvenog otpora cjelokupnog srpskog naroda sposobnog za borbu,
te da se nadje pod jedinstvenom komandom TO kao jedinu legalnu vojnu strukturu u
odbrani svog teritorija. Tako su dobrovolja~ki odredi, milicija SAO Krajine i TO postali
jedinstvena oruàna sila glinske op{tine u sistemu organizacije i komande TO u odbrani na{ih
prostora. Ako uporedimo na{u organizaciju, Knin i Dvor na Uni, konstatujemo da je Knin
podigao TO 2 mjeseca poslije Gline, do tada se oslanjao na miliciju SAO Krajine; Dvor je
i{ao na podizanje TO ali je skoro mjesec i pol dana zadrào trojnost oruànih struktura pa je
kasnije bilo tehni~kih pote{ko}a. Druge Op{tine tada su mirovale. Kasnije je krenula aktivnija
organizacija ìvota u mjesnim zajednicama, uklju~ivanjem odbora MZ u sistem vlasti i
odgovornih tijela u dijelu brige oko izbjeglica, snabdjevanja, organiziranja i brige oko poljskih
radova, i pomo}i u svim kasnijim aktivnostima oko naknadnih mobilizacija.
Bitna je i informacija u dijelu aktivnosti usmjerenih na organiziranje otpora na petrinjskoj
op{tini, mjesnih zajednica Sisak-Caprag, kao i djelomi~na pomo} u po~etnim kracima
Op{tini Kostajnica. U MZ Mali Gradac odrào sam sastanak sa predsjednicima srpskih
mjesnih zajednica Op{tine Petrinja. Poslije nekoliko dana odrào sam sastanak sa ne{to {irim
krugom aktivista tih mjesnih zajednica i {ire, kao i dijela Siska-Capraga, oko 150 ljudi, poslije
~ega su izabrani predstavnici volje naroda tih mjesnih zajednica i do{li u prostorije
Op{tinskog {taba Glina gdje smo formirali [tabove Zajednica mjesnih zajednica Op{tine
Petrinja i Zajednica mjesnih zajednica Sisak-Caprag. Kasnije se i{lo na formiranje osnovnih
nosioca vlasti Op{tine Petrinja u Banskom Grabovcu, na kom sastanku sam u~estvovao.
Op{tinska vlast Gline i njen stav dugo vremena je ispomagala materijalno, energetski kao i u
drugim sredstvima i Petrinju i Sisak-Caprag. Dugo vremena ova oba [taba su bila
organizacijski vezana za Op{tinski {tab TO Glina i prakti~no bila pod njegovom komandom.
Kako je organizacija otpora na tim op{tinama napredovala osje}ala se ve}a snaga tih [tabova
i manja potreba za angaòvanje glinskog [taba u dijelu saradnje.
Ne smijemo zaboraviti i ostvarivanje prvih kontakata i aktivnosti na prostoru Korduna,
Vrginmosta i njihov dolazak u {kolu [ibine gdje sam koordinirao sastanak oba [taba.
U dijelu zadataka komandanta Banije i Korduna, koji sam dobio od strane predsjednika
Vlade Krajine, bilo je dosta problema i nepoznanica zbog ~udnog pona{anja starje{inskog
oficirskog kadra. Nastojao sam od prvog momenta da izdejstvujem kvalitetan tim oficira za
326
278
Gruica.
jedinstven [tab Banije i Korduna. Tu je dosta vremena proteklo dok su se pojavila prva
ostvarenja. Jednostavno nije bilo onog kvalitetnog odziva vojnih starje{ina. Svi su htjeli biti
samo savjetnici. Na kraju i to se realiziralo najprije kao odvojeni [tabovi Banije i Korduna a
potom zajedni~ki s sjedi{tem u Vojni}u, navodno iz strate{kih razloga.
Ako sada sistematiziram najva`nija zbivanja kroz neka tromjese~ja, uz izvinjenje za neke
dijelove ako se ponove, slijedi ovaj presjek pojedinih vremenskih perioda u kojima prevaliraju
ovi ili oni problemi u svojoj dominantnoj i manje dominantnoj formi.
Prva tri mjeseca karakteristi~na su za prevaliranje velikog politi~kog otpora politici i
postupcima hrvatskog vrhovni{tva i hrvatskog Sabora. (U tom smislu su dono{ene odluke
Skup{tine op{tine).
Dono{enja odluka Skup{tine op{tine i{le su u smislu sna`nog politi~kog otpora s jedne
strane, i sa druge strane u amortiziranju svih saborskih odluka i ustavnih rje{enja, koja su i{la
na {tetu srpskog naroda.
U drugoj polovini prvog tromjese~ja, u kojoj se politi~ko-bezbedonosna situacija znatno
usloàva, u smislu po~etne agresije oruànim snagama hrvatskog vrhovni{tva na prostore na{e
Op{tine, kao i drugim op{tinama Banije, moja aktivnost a time i aktivnost ovog Parlamenta
vi{e se usmjerava u smislu izgradnje odbrane na{eg prostora. (Podsje}am: 3. V. 1991. godine
Savjet za narodnu odbranu, ~iji sam predsjednik po funkciji donosim Odluku o formiranju
dobrovolja~kih nenaoruànih jedinica Srpske narodne za{tite. 10. maja 1991. godine
Skup{tina op{tine Glina daje suglasnost na ovu Odluku.) U Rje{enju Odluke razradjeno je:
rejoni za formiranje organizacija i formacija komandi, organizacija i formacija odreda,
mobilizacijski razvoj komandi i jedinica nenaoruànih dobrovolja~kih odreda, i nosioci izbora
dobrovoljaca i izrade nastavnog plana i programa. Pod li~nom komandom u~injen je Plan
odbrane Gline sa strane visoko-stru~no oficirskog kadra.
Tre}e polje borbe u I tromjese~ju spada u sferu privrednih i politi~kih tema. Borba za
o~uvanje glinske privrede i njeno preusmjeravanje prema Republici Srbiji zbog izraène
blokade sa strane Republike Hrvatske i prekida funkcionisanja DK-a prema na{oj strani, kao
i spa{avanja RO od preuzimanja sa strane Republi~kog fonda za razvoj Republike Hrvatske.
Kroz tu bitku ~ini se i razbijanje usta{kih organizacija u tim segmentima dru{tvenog ìvota.
êtvrto polje djelovanja u tom razdoblju odnosi se na aktivnosti sa predstavnicima Srpske
pravoslavne crkve, povratka imovine, statusa Pravoslavlja kao i pripreme i odràvanja
Komemoracije na Spomen kosturnici 13. maja. Izdefiniranju potrebe za izgradnjom
sakralnog objekta na mjestu spomenika ispred Spomen-doma uz ugradnju svih umjetni~kih
ostvarenja u okviru ranijeg programa Odbora za izgradnju spomen obilje`ja.
Peta stavka, koja je imala svoju veliku politi~ku vrijednost i sna`no oru`je u viziji potrebe
vodjenja propagandnog rata: Osnivanje Srpskog izdava~kog poduze}a Krajina uz
obezebedjenje prostora, koje naàlost nije dalo rezultate zbog nesposobnosti direktora
Vuka{ina Zori}a a posebno zbog njegove razbija~ke i separatisti~ke politike.
Drugo tromjese~je mojeg mandata je apsolutno najteì dio rada i ìvota.
Jedinstvena ocjena: rat i sve {to ide uz formu najteèg i najspecifi~nijeg oblika rata.
Prestanak pravnog sistema, haos, panika, prekid svih ìvotnih tokova, prelazak na ratno
stanje a bez ratnog ustrojstva, ingerencije vlasti ravne nuli, a odgovornost maksimalna.
Tada se iskazuje vrijednost i snaga Odluke od 18. VI. 1991. godine o formiranju Ratnog
predsjedni{tva sa snagom odlu~ivanja Skup{tine, u slu~aju kriznih stanja.
Osnovna karakteristika: Ipak brzo snalaènje u sistemu daljeg organiziranja i sigurnije
odbrane srpskog naroda. Poslije oruànog napada MUP-ovih snaga Republike Hrvatske od
327
26. VI. 1991. godine nakon nekoliko dana progla{avamo izvanrednu opasnost od rata i na
nivou Op{tine podièmo [tab i pri{tabske jedinice TO.
Danono}ne aktivnosti odvijaju se na konsolidiranju odreda, ja~anju i organiziranju vi{eg
nivoa [taba TO Op{tine, kao i komandi odreda. Podizanju moralne i borbene gotovosti za
odbranu. U organizovanju civilnog ìvota i uspostavljanju sistema vlasti u mjesnim
zajednicama.
Slijedi velika informativna aktivnost, posebno u VIII mjesecu. U Zapadni svijet probija
istina o usta{ko-fa{isti~kom pokretu hrvatskog vrhovni{tva na srpske teritorije Krajine a
posebno Banije. Pojavljuje se izuzetno zna~ajna emisija Vijesti u Dnevniku holandske i
{panske televizije sa glinskog rati{ta kao i prenosa agencija BBS i EBS-sija.
U prva 2-3 mjeseca oruànog sukoba treba jo{ jednom podsjetiti na dosta velike aktivnosti
u podizanju i organiziranju odbrane na prostoru Petrinje i Sisak-Capraga.
Glina je ve} nakon prvih po~etaka ratnih zbivanja postala neko organizaciono sredi{te. U
tim ratnim uvjetima veliki su napori vr{eni u stalnom vra}anju ìvota {to vi{e u civilnu
funkciju.
Napominjem da su Skup{tinske vlasti Op{tine Glina svakog trenutka bile prisutne i u
Op{tini i na terenu bez obzira na opasnosti koje su bile prisutne.
[irenjem otpora na svim prostorima Banije i aktivnijem otporu na Kordunu davalo je ve}u
snagu i moral na{im snagama.
U dijelu odnosa sa svim jedinicama JNA, koje su se na{le na na{em terenu, ili su prolazile,
bile su pozdravljene sa moje strane uz izraàvanje maksimalne saradnje. U tom dijelu Glina
je dokazala poseban vid aktivnosti kroz organizovanje niza zajedni~kih sastanaka svih
komandi Armijskih struktura Banije i Korduna kao i Tre}e zone i [tabova TO uz politi~ka
odgovorna tijela Op{tine Banije i Korduna. O tome svjedo~e zapisnici sa uvijek
najaktualnijom i ìvotnom tematikom.
Oìvljavanje privrede Gline, stvaranje zna~ajnijeg dohotka u ratnom stanju, traènja
pomo}i u povezivanju sa privrednim strukturama Republike Srbije bilo je, sa moje strane
stalno prisutno uz aktivnosti izvr{nih vlasti ove Op{tine i privrednih subjekata. Smatram da
su predsjednik IV gospodin Milan Kora} i sekretar Skup{tine op{tine gospodin Dragan
Roksandi} integralni dijelovi svih mojih aktivnosti, a u vojnom dijelu komandni kadrovi TO
i vojnih struktura bili su sadràj svakodnevnog zadatka.
Posebno isti~em veliku brigu za borce i porodice boraca, njihovu prioritetnost i
vrednovanje prve borbene linije kao najbitnijeg elementa u sistemu nagradjivanja, bez obzira
koliko to skromno i bezzna~ajno bilo.
U su{tini na{ sistem borbe bio je stalno usmjeravan na borbu za prvu liniju. Lo{e
materijalno stanje Budèta Skup{tine Op{tine nije omogu}ilo jednokratno materijalno
obe{te}enje porodicama palih boraca, ali se zato mora voditi najstroà briga u pogledu
iznalaènja najkvalitetnijih materijalnih dugoro~nih rje{enja na nivou Op{tine kao i na nivou
Ja~anje vojnih struktura, ve}a borbena iskustva, vi{i stepen komandovanja i borbene
gotovosti omogu}io je op{tinskim strukturama da se vi{e mobili{u na sna`nijem i
organizovanijem uspostavljanju civilne vlasti, kao i privrednim problemima.
Daleko od toga da je sve bilo ovako ruì~asto kao {to je do sada izlagano. Bilo je puno ù~i
u borbi protiv politi~kih destabiliziranja borbenih linija raznim strujama i ideologijama.
Borba protiv dezerterstva, neposlu{nosti, otudjivanja pokretne i nepokretne imovine na
oslobodjenim teritorijama. Problem koji je eskalirao uz nemogu}nost formiranja sudstva i
pravosudja, kao i u dijelu organizacije i funkcije sistema slu`bi unutra{njih poslova i slu`bi
328
bezbednosti, kao najslabijih ta~aka ove borbe. Uz sve mogu}e aktivnosti organizacije sudstva
i pravosudja, i vojnog i civilnog, do danas nije dalo punovrijedne rezultate koje je trebalo i
koje je objektivno bilo mogu}e. To je stvorilo mnogo i nepotrebnih problema i poslova kao i
nepotrebnih ljudskih `rtava.
Ne moèmo Glinu gledati izdvojeno iz sistema Krajine. Ona je njen integralni dio i to vrlo
zna~ajan. Zato nefunkcionisanje Vlade Krajine i Skup{tine Krajine mjesecima dalo je dodatne
probleme i glavobolje. To je ~esto, i skoro uvijek destabilizovalo sistem vlasti i zahtjevalo od
odgovornih struktura iscrpljivanje i posljednjih snaga da se sistem i vlasti i organizacije
odbrane i privrednih tokova odrè na najniìm stepenicama funkcionisanja, ali jo{ uvijek, u
uporedjenju sa drugim op{tinama Banije i Korduna na dosta zavidnom nivou.
Poslije izlaska na Kupu odigravaju se nove kvalitetne promjene u sistemu stvaranja Brigade.
îni se to vrlo nespretno, i to ponovno destabilizira op{tinske strukture, i tjera nas na dodatne
napore, kao i da radimo poslove van na{eg djelokruga zbog ne~ijih gre{ki, zna~i postfestum.
U to vrijeme znatnije se potresa i Vlada Krajine, te se ~ine dodatne aktivnosti na
ponovnom stabiliziranju jedinstva politike Krajine, u ~emu Glina vodi odlu~uju}u rije~. Tada
se sa strane Ratnog predsjedni{tva Op{tine Glina traì izmjena naziva SAO Krajine u naziv
Srpska Krajina, {to rezultira uspje{no progla{enjem Republike Srpska Krajina uz dono{enje i
Ustava Republike Srpska Krajina.
U vojno-strategijskom pogledu ponovno nagla{avam budnost glinskog rukovodstva u
dijelu operacija na Petrinjskom i Sisa~kom prostoru.
Zbog nerije{enog dèpa Farka{i}-Nebojani-Mokrice-Duma~a, kao i problema Sunje i
Capraga te Mo{}enice sazivam sastanak u Vije}nici Glinske op{tine, komandanata I OG
[amarica, komandanta II OZ, komandanta Petrinjskog garnizona, komandanta [taba
Brigade i [taba TO Glina i komandanta Armijske jedinice stacionirane u zgradi nekada{nje
Plive, i op{tinske strukture Petrinje i Sisak-Caprag.
Osnovno pitanje je bilo oslobodjenje napred navedenih spornih prostora i vojno
strategijski aspekt tog problema, za mene posebno zabrinjavaju}eg zbog velikih gubitaka na{ih
boraca u tom dijelu odnosno u dijelu Glinske Poljane i dijela jedinica Dvora na Uni, koje u
dijelu petrinjskog dèpa dijele sudbinu zajedno sa Glinjanima. Obe}anje i odgovor pukovnika
Tarbuk Slobodana je da ni{ta ne brinem, to za njih nije problem, oni kad se sjete mogu taj
prostor o~istiti za 24 ~asa, a da mi gledamo kako da sprije~imo plja~ku i da ja~amo civilnu
vlast. Moj odgovor je bio u vidu pitanja: [ta }e biti kad se za mjesec dana sastanemo ovdje
ponovno po istom pitanju! usljedio je odgovor: Budite bez brige, samo vi radite svoj posao.
Ponovno smo se sastali nakon mjesec dana u uèm sastavu po istom problemu, ali je odgovor
tada bio nemogu}e je sada bilo {to u~initi jer je u toku 14-to primirje. Poslije je nastavilo
15-to primirje i time kraj bilo kakovim akcijama. Otvoreno postavljam pitanje na{ih velikih
oficira i stratega?
Ovaj problem ponovno je zaokupljao moju pa`nju, kao i problem vezan za snagu i
funkcionisanje novoformiranih mobilnih brigada i lo{eg funkcionisanja [taba III Operativne
zone. Stoga 11. XI. 1991. godine, odràvam sastanak sa Op{tinskim strukturama Banije i
Korduna u na{oj Vije}nici gdje prisustvuju predsjednici Op{tina i Izvr{nih vije}a i sekretari
Op{tina. @elim vas upoznati sa dnevnim redom i najbitnijim zaklju~cima
D n e v n i r e d
1. Upoznavanje sa vojno-politi~kom situacijom na regiji Banije i Korduna i iznalaènje
Rje{enja.
2. Dalje ja~anje sistema odbrane na prostoru III. zone.
329
3. Uspostavljanje civilne vlasti na nivou III. zone.
4. Privredna saradnja regije Banije i Korduna sa Bosnom i Hercegovinom i funkcionisanje
dru{tvenih djelatnosti.
5. Funkcionisanje ministarstava u Vladi Srpske autonomne oblasti Krajine.
Banija i Kordun kao regionalna cijelina treba da jedinstveno sagledava problematiku [taba
TO Op{tina koje je sa~injavaju u pogledu formiranja mobilnih brigada. Da se organizacija i
funkcioniranje [taba III. zone osjeti na svim prostorima Regije radi postizanja jedinstvenog
sistema odbrane.
Pitanje rje{enja financiranja vojske treba da se nadje na nivou Armijske strukture I OG.
Radi uskladjivanja vojnih operacija i samog sistema komandovanja, kao i odgovornosti,
Vlada Krajine treba da dade ve}u snagu [tabu III. zone i da se uspostavi njihova tje{nja
saradnja.
Radi popune mobilnih brigada treba da se primjenjuje vojno-stru~no znanje i popuna po
VES-ovima.
Pri [tabu III. zone i I. OG na [amarici u svojstvu koordiniraju}eg tijela treba formirati
politi~ko i izvr{no tijelo sastavljeno od predsjednika Op{tina Banije i Korduna u cilju
uspostavljanja vojno-politi~kog i ekonomskog jedinstva Regije.
Potreban je hitan sastanak predsjednika Op{tina Banije i Korduna ponovno sa [tabovima
I. OG i III. OZ radi iznalaènja Rje{enja za oslobadjanje teritorija koja su jo{ uvijek pod
usta{kom vla{}u a pripadaju teritoriju SAO Krajine obaveza data predsjedniku Skup{tine
op{tine Petrinja.
Na Ratnom predsjedni{tvu traèni su redovni Izvje{taji: Crvenog krsta; funkcionisanja
Civilne za{tite; Izvje{taj aktivnosti i odgovornosti [taba TO Glina i njenog komandanta zbog
odredjenih propusta od 26. VI. do 15. IX. 1991. godine; Izvje{taj na~elnika Stanice javne
bezbednosti; Izvje{taji o radu inspekcijskih slu`bi itd.
30. XII. 1991. godine odràva se redovna Skup{tina op{tine Glina gdje se prezentiraju sve
aktivnosti i odluke Ratnog predsjedni{tva u vremenu od VIII. XII. mjeseca.
Istovremeno pod tre}om ta~kom dnevnog reda donosi se slijede}i prijedlog uz
obrazloènje: Predlaè se sprovodjenje novih demokratskih izbora na nivou Republike
Srpska Krajina, a takodjer i op{tinskih izbora i izbora u mjesnim zajednicama kada to dozvole
ratni uslovi tj. kada prestane neposredna ratna opasnost. Obrazloènje: Ovaj Zaklju~ak
proizlazi iz potrebe da politi~ki ìvot, htijenje naroda i strana~ka aktivnost na podru~ju
Republike Srpske Krajine dobije svoju konkretizaciju kroz demokratske vi{estrana~ke izbore
na nivou Skup{tine Republike Srpske Krajine, Skup{tine op{tina u sastavu Republike i na
nivou mjesnih zajednica pojedinih op{tina. Sa ovim bi se zaokruìla jedna cjelovitost
politi~kog ìvota u ratnim uslovima i stvorio kontinuitet u politi~kom ìvotu Srba i drugih
naroda koji sa njima ìve na podru~ju Republike Srpske Krajine.
Ovakav Zaklju~ak predpostavlja postojanje uslova za provodjenje demokratskih izbora tj.
oìvljavanje rada stranaka i prestanak neposredne ratne opasnosti.
U ~etvrtoj ta~ci daje se inicijativa za dopunu delegacije koju je imenovala Skup{tina SAO
Krajine sa novim ~lanovima radi pobolj{anja kvalitete u politi~kim pregovorima sa svim
politi~kim subjektima u cilju utvrdjivanja i zaokruènja cjeline Republike Srpske Krajine.
Ova inicijativa je dana na osnovu zaklju~aka Skup{tine SAO Krajine pri progla{enju
Republike kad je bio i zaklju~ak da predsjednik Republike pod hitno rekonstrui{e Vladu, {to
je prihvatio kao imperativan zadatak i obavezu, a koju nikad nije ispunio. Rad Vlade i dalje
je bio bez sadràja. Zbog pogor{anja sigurnosno-bezbednosnog stanja i procjene javnog
mjenja u gradu Glina i nepoznanice vezane za primjenu Vensovog plana, sazivam zajedni~ki
330
sastanak svih politi~kih i vojnih rukovodstava Banije i Korduna 17. I. 1992. godine, koji se
odràva u restoranu nekada{nje Plive, na kome je donijeto poznatih devet Zaklju~aka koji
su dali umiruju}i ton gradjanima, a jasnije stavove i sigurnu opredjeljenost boraca na frontu
o potrebi dolaska mirovnih snaga.
4. II. 1992. godine, organizujem ponovno zajedni~ki sastanak op{tinskih struktura Banije
i Korduna vezan za privredne i stalno aktualne politi~ke teme, uz dnevni red:
1. Upoznavanje sa mogu}nostima saradnje Metalske industrije Okruga Banije i Korduna
sa MK Smederevo, Deoni~arsko dru{tvo Srbija~elik Smederevo.
2. Operacionalizacija aktivnosti Okruga Banije i Korduna povodom dolaska mirovnih
snaga UN-a.
3. Organizacija bankarstva na nivou Okruga Banija i Kordun.
Pod ta~kom 2. dato je kratko saop{tenje, uz svojeru~ne potpise svih prisutnih, kao znak
podr{ke potpisivanja Vensovog plana ... u vezi novonastale politi~ke situacije, Predsjednici
Op{tina i Predsjednici IS-a potvrdjuju svoju suglasnost na prihva}anju koncepta mirovne
operacije UN-a i dat }e svoj pun anga`man u njegovom sprovodjenju na teritoriju svojih
op{tina.
Sutradan 5. II. 1992. godine, sazivam pro{irenu sjednicu Ratnog predsjedni{tva uz dnevni
red:
1. Upoznavanje sa aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje
ocjene o potpisivanju saglasnosti na plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tine
Republike Srpska Krajina Mile Paspalja, i u vezi s tim doneseni su slijede}i zaklju~ci koji su
Vama poznati.
1. Podràva se odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga UN-a uz
dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.
2. Smatramo da je ovo samo realizacija sa sastanaka svih politi~kih i vojnih rukovodstava
Okruga Banije i Korduna odrànog 17. I. 1992. godine u Glini koja je obavezivala i
predsjednika Republike Srpske Krajine i Predsjednika Skup{tine RSK po pitanju prihvatanja
plana UN-a.
3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvetlije ciljeve srpskog
naroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke,
usta{ko-fa{isti~ke genocidne politike spram srpskog naroda sa strane Hrvatske.
4. Od prvog momenta otpora narod RSK u svojim odlukama, po{tuje Ustav Jugoslavije i
njeno Predsjedni{tvo.
5. Bore}i se za Jugoslaviju i srpski narod u njoj, ne moèmo prihvatiti secesionisti~ko
pona{anje predsjednika RSK Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju i njeno Predsjedni{tvo i
to kad je u pitanju primjena mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.
Dosada{nja podr{ka predsjedniku Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja za
nemogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz aneks, a koje ne idu u prilog
srpskog naroda. Kako su do sada iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljnjeg politi~kog
uticaja na predloèni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na Ustavne odluke
Predsjedni{tva Jugoslavije a koje u potpunosti podràvamo. Na to nas obavezuje i Ustav
6. Osudjujemo istupanje predsjednika RSK dr. Milana Babi}a na presskonferenciji u
Beogradu od 3. II. 1992. godine.
279
331
279
Vidi bilje{ku br. 59.
Ovakve izjave i stavove smatramo li~nim stavovima predsjednika dr. Milana Babi}a, a ne
stavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.
7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, a
ponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina RSK radi
razmatranja novonastale situacije. Predlaèmo da se sjednica Skup{tine Krajine odrì na
prostoru Okruga Banije i Korduna.
8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS-a gosp. dr. Jovana Ra{kovi}a,
gospodina dr. Du{ana Zelenbabe i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe i
smatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda u
cjelini.
Upozoravam ovaj Parlament sa bitnim statisti~kim podatkom da smo za nepunih 10
mjeseci imali osam sjednica Skup{tine op{tine, od ~ega pet redovnih i tri vanredne. Pored toga
od vremena izbijanja ratnog stanja imali smo 12 sjednica Ratnog predsjedni{tva u
standardnom ili pro{irenom sastavu.
Krajem februara odvija se zajedni~ka Skup{tina sve tri Krajine u Borovu Selu gdje dolazi
do ujedinjenja sve tri Oblasti u jednu Republiku Srpska Krajina. Usvajaju se amandmani na
Ustav Krajine i vr{i zbor predsjednika Republike i predsjednika Vlade, koji predlaè sastav
svoje Vlade. U sastav nove Vlade dobivam mjesto ministra za zdravlje, pa se moje aktivnosti
na nivou Op{tine objektivno smanjuju. Poslije ostvarivanja prvih kontakata sa
predstavnicima UNPROFOR-a, iste upoznavam sa kadrovskim promjenama na nivou na{e
Op{tine i svoj legalitet prenosim na svog potpredsjednika gosp. Svetu Bogdani}a, koji se u
dijelu drugih poslova ve} uklju~io.
Kako je bilo pote{ko}a u sistemu organiziranja Skup{tine, moj Zahtjev o davanju
saglasnosti na razrje{enje funkcije predsjednika, zbog odlaska na vi{u funkciju, na{ao se 10.
IV. 1992. godine na Ratnom predsjedni{tvu gdje je i prihva}en.
Od toga datuma de facto ja ne vr{im funkciju predsjednika Skup{tine op{tine ve}
potpredsjednik gosp. dr. Sveto Bogdani}.
Na kraju svog Izvje{taja dozvolit }ete mi da se najiskrenije zahvalim svojim prvim
suradnicima; predsjedniku Izvr{nog savjeta gosp. Milanu Kora}u, sekretaru Skup{tine op{tine
gosp. Draganu Roksandi}u, na poslovnoj i ljudskog saradnji, koja je bila, bez pretenzije
dodvoravanja, krajnje korektna i na najvi{em stepenu ljudskosti. Nije nikad do{lo do bilo
kakvog nesporazuma, ljutnje ili sumnje. Razli~itost mi{ljenja, u mnogim momentima bila je
dragocjena i ono je samo omogu}ilo iznalaènje najboljeg rje{enja.
Svom nasljedniku èlim puno vi{e uspjeha u radu od mene, manje te{kih trenutaka, i
dobru saradnju i razumijevanje sa svojim timom.
I na kraju zahvaljujem se ovom Parlamentu na zajedni~kim naporima u ostvarivanju svih
ciljeva srpskog naroda, kao i svim svojim bliìm i daljim suradnicima u Op{tini, kolektivima
i Srpskim oruànim snagama Op{tine Glina.
Sa dubokim pijetetom opra{tam se od svih na{ih boraca palih u ovom ratu, na na{em
zajedni~kom putu borbe za srpski narod.
Hvala
P r e d s j e d n i k :
dr. Du{an Jovi}
332
111
1992., lipanj 5.
Gra~ac
Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-ra~unovodstvenom centru u Beogradu o
kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO Gra~ac zbog sumnje da su tijekom
1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali novac preko 9. korpusa JNA i
novac zadràvali za sebe
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KNIN
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA KORENICA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAÂC
BROJ/KU-24/92
GRAÂC, 05. 06. 1992. GODINE
OTVORENO DX
VOJNO RAÛNOVODSTVENOM CENTRU
B E O G R A D
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI GRAÂC, VR[I KRIMINALISTI^KU OBRADU
NAD POJEDINIM PRIPADNICIMA I PRETPOSTAVLJENIM STARJE[INAMA
[TABA TO SO GRAÂC, ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA SU ISTI TOKOM 1991.
I 1992. GODINE, ZLOUPOTREBOM POLO@AJA ILI OVLA[TENJA PRIBAVILI
SEBI PROTUPRAVNU IMOVINSKU KORIST, NA NAÎN DA SU PRISVOJILI
NOVAC STAVLJAJU]I NA ISPLATNU LISTU VI[E LJUDI NEGO [TO JE BILO
ANGA@IRANO U POJEDINIM MJESNIM ZAJEDNICAMA ZA BORBENE
ZADATKE.
OD 10. MJESECA 1991. GODINE [TAB TO SO GRAÂC PODÎNJEN JE 1.
MOTORIZOVANOJ KRAJINSKOJ BRIGADI VP-3060 SVETI ROK. OD TADA SVI
PRIPADNICI [TABA TO SO GRAÂC DOBIJAJU NOVÂNA SREDSTVA PUTEM
NAREDBE KOMANDE 1. MOTORIZOVANE KRAJINSKE BRIGADE. ISPLATA SE
VR[I PREKO KNINSKOG KORPUSA. NA OVE LISTE STAVLJAJU SE LJUDI KOJI
UOP[TE NISU BILI NA BORBENIM ZADACIMA, A POSTOJE SAZNANJA DA SU
POJEDINCI OVAJ NOVAC ZADR@ALI ZA SEBE. NAKON DOSTAVLJENIH LISTA
RAÛNOVODSTVO UZ BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE DOSTAVLJA I ISPLATNE
LISTE VOJNO RAÛNOVODSTVENOM CENTRU BEOGRAD ZA PRAVDANJE
ISPLATA OD KNINSKOG KORPUSA.
KAKO KOPIJE LISTA NE POSJEDUJE RAÛNOVODSTVO KNINSKOG
KORPUSA KAO NI [TAB TO SO GRAÂC, TO VAM SE OBRA]AMO DA NAM
DOSTAVITE FOTOKOPIJE ISPLATNIH LISTA OD 01. 10. 1991. DO 01. 06. 1992.
GODINE KOJE SE ODNOSE NA ISPLATU PRIPADNIKA [TABA TO SO GRAÂC,
KAKO BI MOGLI IZVR[ITI UVID U ISTE, TE UTVRDITI ÎNJENI^NO STANJE.
PO[TO JE KRIMINALISTI^KA OBRADA U TOKU MOLIMO VAS DA NAM
TRA@ENE PODATKE [TO PRIJE DOSTAVITE.
333
N A ^ E L N I K
GOJKO STOJAKOVI]
PREDANO DANA 5. 06. 1992. JAK[I]U
280
112
1992., lipanj 5.
Glina
Izvje{}e deùrnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u Jukincu
IZVJE[TAJ DE@URNIH
05. 06. 1992. god.
Od 06,00 do 18,00 sati:
U 8,20 sati pristupio u SM ]elap Boìdar iz Drenovca kbr. 30 koji je prijavio da se objesila
Pe{kir Ljubica iz Petrinje Gajeva 50. Na licu mjesta iza{ao vo|a sektora An|eli} krim. tehni~ar
Rebra~a i dr. Trivanovi}, o svemu slijedi izvje{taj Tuìla{tvu.
U 10,00 sati prijavila âli} Du{anka iz Gline V. Ga}e{e bb da je u toku no}i iz vatrenog
oru`ja pucao Tarbuk Petar N. Demonje bb. Na lice mjesta poslana patrola Stani}-Slijep~evi}
koji su uz potvrdu oduzeli AP reg. br. 487337 i sedam okvira za AP, dvije bombe Ka{ikare br.
8714, 8708, koje su pohranjene u skladi{te, slijedi prek. prijava.
U 17,10 sati pristupio u SM Boì} Risto iz Grada~ca koji je nastanjen u Jukincu kbr. 145,
te prijavio da je NN
281
osobe sa bijelim Mercedesom PD registracije pobile susjede Rohak
Ivan rodjen 1919. iz Gline, I. Greguri} 143, Nema~i} Zvonko r. 1937. g., I. Greguri} 143.
Poslednja dvojica su izbjeglice iz M. Solne. Ranjena je u desnu nadlakticu i desnu
natkoljenicu [krljac Jaga r. 1929. g. u M. Solnoj, izbjeglica na istom ku}nom broju. Van
ìvotne opasnosti je. Uvidjaj obavili Kotur i Rebra~a. Slijedi KP
282
o NN izvr{iocu.
Zorojevi} D.
283
334
280
Prire|iva~i nisu utvrdili ime.
281
Nepoznat.
282
Kaznena prijava.
283
Dragan.
113
1992., lipanj 5.
Svinjarevci
Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih hrvatskih doma}instava i
stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu
OP[TINA VUKOVAR
MESNA KANCELARIJA SVINJAREVCI
Broj: 4/1-1992.
Svinjarevci, dana 5. 06. 1992. g.
1. Broj doseljenih porodica 38
2. Broj starosjedilaca 78
Ukupno: 116
3. Broj doseljenih stanovnika 152
4. Broj stanovnika starosjedilaca 178
Ukupno: 330
5. Broj praznih ku}a 70
6. Ukupna povr{ina zemlje 1300 ha
7. zadruga radi 40 ha
8. privatna lica 1260 ha
9. doseljenicima podjeljeno
10. starosjedioca podeljeno
KOMISIJA ZA NASELJENJE:
11. 1. Bala} Radomir, predsjednik
2. Ratkovi} Nedeljko, ~lan
3. Ivani{evi} Branka, ~lan
12. Broj iseljenih hrvat. doma}instava 99
13. Broj iseljenih hrvat. stanovnika 413
14. Broj sada{njih hrvatskih stanovnika 41
[ef kancelarije:
Ivani{evi} Branka
335
114
1992., lipanj 6.
Glina
Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za obavje{tavanje RSK o
nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoruànih grupa koje teroriziraju
stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate
KRIZNI [TAB
Br. 4/92.
Glina, 06. 06. 1992. g.
REPUBLI^KI CENTAR ZA OBAVJE[TAVANJE
K N I N
Predmet: izvje{taj
Na sjednici Kriznog {taba Skup{tine op{tine Glina uo~ene su i utvrdjene slijede}e
~injenice:
1. Skup{tina Republike Srpske Krajine je bila du`na da donese generalnu odluku o
kontinuitetu pravnih propisa nekada{nje SFRJ pa je nastupila pravna praznina koja formalno
pravno onemogu}ava rad pravosudnih organa.
2. Sa Skup{tine od 21. 03. 1992. g. do danas nisu se dobila imenovanja tj. izbor sudija
Okru`nog i Op{tinskog suda, kao i sudija porotnika {to predstavlja najozbiljniju smetnju
normalnom radu. Takodjer je nu`no rje{iti pitanje financiranja pravosudnih organa.
3. Uo~ena je velika slabost koordinacije milicije i pravosudnih organa. O~iti primjer je
ju~era{nje ubojstvo i ranjavanje vi{e pripadnika hrvatske nacionalnosti, civila, koji su bili
smje{teni u Jukincu uz rub Gline, a da o tome istra`ni sudija nije obavje{ten do danas.
284
4. Postojanje naoruànih grupa koje djeluju van struktura milicije, armije i njihovo
pretvaranje u zlo~ina~ka udruènja za vr{enje krivi~nih djela /{ilt dovezao 10-15 automobila
iz B. Novog i Prijedora/ potrebno je {to prije rije{iti u skladu sa obe}anjem ministra Marti}a
u tom pogledu.
Ove grupe svojim postojanjem direktno utje~u na borbenu gotovost jedinica, kao i na ciljeve
borbe srpskog naroda.
U vezi sa tim potrebno je da Ministarstvo i Vlada hitno razmotri rad odgovornih ljudi u
SUP-u i Stanici javne bezbjednosti Glina, a ako je potrebno i da izvr{i i njihovo smjenjivanje.
5. Konstatirano je da zonski {tab za Baniju nije pripremljen i dobro kadrovski popunjen da
bi mogao vr{iti povjerenu funkciju i to se ispoljilo naro~ito na sastanku na [amarici 04. 06.
1992. g.
6. Krizni {tab je donio odluku da se zatvor i benzinska pumpa zbog racionalne kontrole
tro{enja goriva, kao i omogu}avanje rada PTT-a vanjskih linija. Ovaj zadatak preuzeo je na
sebe predsjednik Izvr{nog saveta.
336
284
Vidi: Dok. br. 112.
Predsjednik Kriznog {taba
Bogdani} Svetozar
115
1992., lipanj 6.
Pertrinja
Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne bezbjednosti Petrinja o
ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992.
IZVJE[TAJ O RADU ODSJEKA ZA SUZBIJANJE
KRIMINALITETA U VREMENU OD
01. 01. 1992. 06. 06. 1992. g.
Dana:
09. 01. 1992. godine provedena krim. obrada nad Peren~evi} Draganom i Muti}
Slobodanom zbog krivi~nog djela ubojstva Crindi} Stjepana i Paule. K 1 ...
27. 01. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-4 protiv N.N. zbog kriv. djela
ubojstva Malinac Ivana i Marije, te Vujnovi} Lucije. ...
10. 03. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-8, protiv N.N. zbog kriv. djela
ubojstva nad Fabac Zvonkom i Dejanovi} [teficom. ...
06. 04. 1992. g . po kriv. prijavi: K-11 prijavljeno ukupno 682 osobe zbog kriv. djela iz ~l.
134 KZ SFRJ.
08. 04. 1992. g. po kriv. prijavi: K-12 prijavljeno ukupno 4722 osobe zbog kriv. djela
oruàne pobune. ...
ubojstva Gerdijan Mate. ...
ubojstva [ari} [tefanije.
21. 04. 1992. g. podne{ena kriv. prijava pod brojem: K-18 protiv N.N. osobe zbog kriv.
djela izazivanja op{te opasnosti na objektu Ercegovac Ante. ...
25. 05. 1992. g. po kriv. prijavi pod brojem: K-28 provedena krim. obrada nad Dragojevi}
Vladom zbog kriv. djela ubojstva Pavkovi} Ane. ...
U toku je krim. obrada nad ~etiri (4) osobe (Badri}, Ivi~i}, i dr.).
Tako|er je u toku kontrola poslovanja privatnih poduze}a i privatnih trgovina zbog utaja
poreza.
Na na{u inicijativu Sekretarijat za narodnu obranu SO Petrinje do sada je ukupno podnio
185 krivi~nih prijava protiv osoba koje su izbjegle obavezu mobilizacije.
U vezi u~estalih paljevina ku}a u toku je kompletiranje predmeta radi obavjesti tuìla{tu u
Glini, iz kojeg predmeta proizlazi spoznaja da su maloljetnici obra|eni u kriv. prijavama: K-
31 i K-32 do sada na podru~ju Petrinje zapalili oko 60 ku}a.
337
U sedam (7) slu~ajeva o evidentiranim doga|ajima obavje{teno je tuìla{tvo sa sjedi{tem u
Glini za slijede}e doga|aje:
samoubistvo vje{anjem Aluga Dragutina,
smrtno stradavanje Haramina Mine i Krivi} Jagice uslijed poàra na njihovoj ku}i
izazvanog zbog kvara el. instalacije.
samoranjavanje Cigankovi} Zorana,
obavijest o saobra}ajnoj nezgodi Lazi} @eljka,
obavijest o prona|enim mrtvim tijelima: [panovi} Dragice, Graho Vladka i Del~i}
Marije, gdje je nakon obavljenog uvi|aja i lije~ni~kog pregleda mrtvog tijela utvr|eno da se
radi o prirodnoj smrti.
[EF ODSJEKA ZA SUZBIJANJE
KRIMINALITETA:
Ostoji} @eljko, v.r.
HR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 1.
116
1992., lipanj 6.
Oku~ani
Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Z A P I S N I K
Sa ~etvrte redovne sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 06.
06. 1992. godine u Oku~anima.
Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik Vije}a; Kuli} Mladen, podpredsjednik
vije}a; ~lanovi Vije}a: Budi} Ljubi{a i Bosanac Branko, Dèlajlija Branko; Savo Rado{evi},
sekretar vije}a.
Ostali prisutni: Pukovnik Jovan ûbri} komandant zonskog {taba TO Zapadne Slavonije,
@arkovi} Krsta, na~elnik centra bezbednosti, Maìbrada
285
__________ na~elnik dràvne
bezbednosti, E}imovi} Du{an, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine;
Vitez Du{an, predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani; Lovri} \or|e, predsjednik
Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac.
Za sjednicu je predloèn i usvojen slijede}i
DNEVNI RED
1. Izvje{taj o unutra{njoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti
Zapadne Slavonije i informacija o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO Srpske
oblasti Zapadne Slavonije.
338
285
Zlatko.
Izvjestioci:
Krsta @arkovi} i
Pukovnik Jovan ûbri} komandant regionalnog {taba TO Srpske oblasti Zapadne
Slavonije.
2. Ostala problematika.
AD 1.
D@AKULA VELJKO: Ovu sjednicu sa ovim dnevnim redom dogovorili smo sa ciljem da
zadaci koji su pred nama, a oni su najve}i i najteì u odnosu na druge oblasti, jer mi nemamo
ni teritorij ni narod na svom teritoriju, budu {to efikasnije izvr{eni, da bi sinhronizacija i{la
kako treba, da ne bi i{ao svako svojim putem i razmi{ljanjem.
Razli~ita su gledanja na terenu o pitanju Wensovog
286
plana. Oblasno vije}e predstavlja
civilnu vlast koja sa zonskim {tabom, oblasnim SUP-om mora izvr{iti odre|ene
sinhronizovane radnje. Na terenu moraju biti jedinstveni stavovi. Ne smije se de{avati da se
kaè da je danas ovaj rekao ovo, sutra onaj ono i tako redom. Ne smijemo nasjedati raznim
provokacijama i tuma~enjima Wensovog plana. Da bi Wensov plan proveo mora se razoruàti
i jedna i druga strana. I oni se moraju povu}i na liniju od 30 km udaljenosti od zone pokri}a
sa te{kim naoruànjem.
Ovo su samo neki od razloga za zajedni~ke stavove i akcije u narednom periodu.
Informaciju o unutra{njoj politi~ko-bezbednosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti
Zapadne Slavonije podnio je @arkovi} Krstan, na~elnik Oblasnog centra bezbednosti.
Pored ostalog istakao je da je u Staroj Gradi{ci formirana stanica milicije broj~ano jaka, a
sa opremom slaba.
Stanica u Jasenovcu slaba sa ljudstvom. Podru~je Jasenovca je veoma rizi~no podru~je i tu
se moraju poduzeti akcije da se stanica milicije oja~a. Formirano je odelenje milicije u selu
Mlaka zbog skele koja }e ostati na kori{tenju za taj dio teritorije.
Formirano je tzv. rije~no odelenje milicije u Novoj Varo{i zbog kontrole rijeke Save.
Stanice Trnava Paklenica su formirane na papiru. Kadrovi su predvi|eni i ona }e biti u
funkciji kada do|e do demobilizacije teritorijalne odbrane. Formirane su stanice i u
Ra|anovcima, âgli}u, Kraguju, [umetlici i u selu Bobare. Ove stanice su sa oru`jem slabo
snabdjevene a [umetlica je bez i jednog vozila.
Stanica u Oku~anima je broj~ano dobro popunjena ali kadrovski izbor i kadrovska rje{enja
nisu dobra i tu se moraju poduzeti akcije da se stanje sredi.
Osnovni problemi sa kojima se suo~avamo i koji }e nas pratiti u slu`bi bezbednosti su
stru~ni kadrovi, oru`je i oprema, hrana i gorivo. Korpus }e nas skinuti sa hrane. Sa
Oku~ankom i jednom firmom iz Bos. Gradi{ke smo poku{ali pregovarati oko organizacije
ishrane.
Predmeti, uglavnom krivi~ni, se gomilaju, krivi~na djela su u konstantnom porastu
(provalne kra|e su u~estale).
U koliko stanicu u Jasenovcu ne osiguramo sa oru`jem morat }emo stanicu (ljudstvom).
Usta{e nam upadaju u dubinu. Tri dana su na{i ljudi u Medarima bili na borbenoj liniji bez
oru`ja.
Neprijatelj nastoji izvi|a~kim akcijama i vrbovanjem ljudi doznati na{e poloàje.
339
286
Cyrus Vance.
Njihovo interesovanje je na ju`nom sektoru od Srpca zaklju~no sa Orahovom. Oni su
zamislili nekakav klin da nas odsijeku na potezu Save.
D@AKULA VELJKO: Zbog bolje kontrole i obzirom na ~injenicu da se preuzima most
na Savi bilo bi dobro da se izdaju nove propusnice.
@ARKOVI] KRSTA: Nove propusnice su izra|ene, ali zbog te{ko}a sa umnoàvanjem jo{
nisu u funkciji. Propusnice }e se mo}i dobivati u podru~nim stanicama milicije.
D@AKULA VELJKO: Informisao je Vije}e da je javljeno, da je po pitanju opreme za
miliciju sve spremno i da se ~eka prvi let da se ista oprema prebaci. Isto tako da ima koli~ina
od cca 160 vagona robe za Zapadnu Slavoniju. Zbog ove robe (hrane) i zbog mjera
predostro`nosti zbog eventualnih nepovoljnih doga|anja mi moramo imati ure|ena i
pripremljena skladi{ta za hranu.
@arkovi} isti~e da ima i dalje raznih dezinformacija koja idu na {tetu Zapadnoj Slavoniji
kao npr. do{ao je u Batinu u Isto~nu Slavoniju neki poslanik, navodno iz Beograda, ne znamo
~iji, i saop}io da se op{tina Oku~ani (~ak se ne pominje Zapadna Slavonija) mijenja za
op{tinu Derventa.
Predsjednik Dàkula stavio je izvje{taj SUP-a na raspravu.
U raspravi su u~estvovali:
Vitez Du{an je istakao da ima primjedbi na miliciju. Postavio je pitanje me|usobnog
po{tovanja i uvaàvanja izme|u oblasnog SUP-a i stanice milicije u Oku~anima. Ide se
linijom nezamijeranja u kadrovskim pitanjima. Oblasni SUP radi jedno a stanice
bezbjednosti radi drugo. Pola ljudstva iz stanice javne bezbjednosti u Oku~anima treba biti
krivi~no gonjeno, pijan~uje, pucaju bez kontrole, povoda i razloga, ne}e platiti pi}e
ugostiteljima, ucjenjuju privatne ugostitelje i drugo.
Na~elnik @arkovi} je prihvatio primjedbu na stanicu javne bezbjednosti Oku~ani i istakao
je da od 130 zaposlenih u ovoj stanici postoji samo jedno stru~no lice, odnosno sada njih
dvojica.
Podnijeli smo Izvr{nom savjetu op{tine Oku~ani 09. 03. 1992. godine zahtjev za 5 stanova
da bi rije{ili kadrovska pitanja. Te{ko je raditi ako nismo prihva}eni na ovom podru~ju. Sa
sjedi{tem oblasnog SUP-a u Oku~anima ostali smo zbog sredstava veze, zbog saradnje sa
Bosanskom Krajinom. @arkovi} nadalje isti~e da dio ljudstva koji nosi oznake milicije na
uniformama nisu u sastavu milicije. Uniforme je ranije davala teritorijalna odbrana i pri{ivali
su se razli~iti znaci.
Lovri} \or|e je istakao da o formacijama i brojnom stanju koje treba obezbjediti postoje
na trenu razli~ita tuma~enja. Bilo bi dobro da koordinator za narodu odbranu komandama
mesta dobije formaciju koju mora osigurati sa ljudstvom.
Bosanac Branko isti~e da se milicija mora osnaìti da postane funkcionalna. Postoje
indicije da su se i visoki vojni funkcioneri bavili kriminalom. Dok kradljivci ne budu javno
hap{eni i dok za njih milicija ne pribavi materijalne dokaze o u~injenim nedjelima i dok ih
ne bude predavala tuìla{tvu, ne}e biti reda. Problemi su i u tome {to vojni sudovi ne rade i
predmeti su vra}eni na civilne organe sudove.
E}imovi} Du{an isti~e da je nezadovoljan sa radom, neprofesionalizmom i neosje}ajem
pravne dràve od strane radnika bezbednosti. Nama radnici bezbednosti nisu educirani iz
osnove zakonodavne materije koja se odnosi na slu`be bezbednosti. Moramo pod hitno
organizirati seminare da zaposleni u bezbednosti znaju osnovna zakonska akta iz sfere
bezbednosti.
340
Ima slu~ajeva da bez ikakove sistematizacije postoji 6 ili 8 pomo}nika Stanice javne
bezbednosti. Ne mogu se izmi{ljati sistematizacije, ako se zna da to ure|uje ministar
unutra{njih poslova Republike.
Kadrovska rje{enja ne zadovoljavaju. Mi moramo osigurati kadrovske stanove za kadrove
iz bezbednosti i pravosu|a. Mi }emo imati ve} sutra pitanje sekretara Oblasnog SUP-a.
@arkovi} informira da svaka stanica milicije ima utvr|ene dane za izvo|enje nastave.
Stanica javne bezbjednosti Oku~ani nisu odràli ni jedan dan nastave.
Dàkula Veljko: Mi u svom opredjeljenju moramo znati ako su za rje{avanje problematike
u bezbjednosti kadrovi koji su to kadrovi, koji su to profili kadrova koje trebamo a isto tako
i koji su to kojih se moramo rije{iti. Nije slu~ajno {to je sada sve skoncentrisano u Oku~anima
sve je kod njih i sve na njima. No situacija je takva da Oku~ani moraju privremeno da rije{e
i pitanje smje{taja oblasnih organa i oblasnog SUP-a.
Moramo probleme grupisati i napraviti selektivnost u pristupu u rje{avanju istih.
Redoslijed pitanja koje treba rije{ti mogli bi grupisati u slijede}e skupine:
pitanje kadrova
pitanje smje{taja kadrova
pitanje prvog ~ovjeka Oblasnog SUP-a
pitanje okupljanja kvalitetnijih kadrova u slu`bi bezbednosti u Oku~anima
pitanje ubacivanja novih kvalitetnih ljudi i postupno ~i{}enje redova milicije
pitanje jedinstvene opreme i oznake, sve drugo nije i ne moè biti milicija.
Zagorac @ivko isti~e da je uzrok kod nas ovakvih stanja i nepostojanja ideolo{kog rada
(izgleda komunjarski ali i nije). Li~no predlaèm da na~elnik napravi skra}eni program mjera
i aktivnosti i predloì ovom vije}u da to bude plan aktivnosti i obaveza. Mora se za sada
provoditi bar informativni razgovor sa kandidatima koji su se prijavili za miliciju, da se ti
kadrovi upoznaju sa obavezama koje ih ~ekaju.
Vitez Du{an isti~e da se mnoge stvari moraju obavljati uz redovnu proceduru. Nekada
nestrpljivost i preskakanja samo {tetno djeluju. Mnogi problemi su krenuli upravo sa stanom
sekretara Zrni}a.
287
Veljko Dàkula isti~e svrhu zajedni~kog rada i usagla{avanje stavova. Kada npr. Vitez iznosi
neki problem, prijedlog ili sli~no na savjet Oku~ana, ono ne smije biti sam na svom savjetu
sa tim pitanjem ve} da to bude zajedni~ki stav oblasnog vije}a, Savjeta, SUP-a itd.
Vitez Du{an isti~e da mnoge nediscipline upravo poti~u od samih pripadnika slu`be
bezbednosti napr. od 20 zahtjeva za iselenje u Staroj Gradi{koj iz stanova 14 je u kojima je
milicija.
Milan Radakovi} isti~e da }e ubrzo morati do}i dan kada }e milicija one ~etovo|e koji su
sada u miliciji personalci, utvrditi da su sa drugim kriminalcima zajedno krali. Suseljani se
zgraàju na izbor nekih ljudi za miliciju. Nije isto upotrijebiti pu{ku i raditi operativne
poslove milicije. Mi imamo dva pravnika koji mogu raditi u SUP-u ali ne}e biti prihva}eni
jer su stru~niji.
U sistemu odjava i prijava u SUP upozorava da ne dobijemo izu~ene Hercegovce u slu`bu
bezbjednosti.
Mora se nadalje rije{iti pitanje zdravstvenih knjiìca pripadnika milicije i njihovih porodica
kao i naslanjanje na neku zdravstvenu ustanovu.
Nakon rasprave Oblasno vije}e je donijelo slijede}i
341
287
Milenko.
Z A K LJ U ^ A K
Broj: 02-01-69/92
1. U cilju efikasnijeg rada i djelovanja Oblasni SUP mora maksimalno posvetiti pa`nju
kadrovskim pitanjima u Stanicama javne bezbjednosti i SUP-u kao cjelini, pitanju okupljanja
kvalitetnih kadrova u SJB i SUP-u i postupnog ~i{}enja redova milicije ovo je prioritetan
zadatak za SJB Oku~ani, pitanjima uslova smje{taja, kao i pitanjima jedinstvene opreme i
oznaka.
2. U komisiju, pored ostalih, za sre|ivanje stanja u SJB Oku~ani ispred Izvr{nog savjeta
Oku~ani da bude delegiran Vitez Du{an.
3. 08. 06. i 09. 06. 1992. godine da se po~ne sa predavanjima i edukacijom kadrova
zaposlenih SJB Oku~ani.
Pukovnik Jovan ûbri} upoznao je Oblasno vije}e o radnjama i aktivnostima u vezi sa
organizacionim sre|ivanjem stanja u TO, o rje{avanju pitanja MTS, o potrebi poja~anih mera
obezbe|enja objekata i ljudi. Nadalje je istakao potrebu da se oslobodi odre|en prostor za
privredne aktivnosti i da se povrate sredstva koja su otu|ena sa podru~ja Zapadne Slavonije
ili u nemogu}nosti povratka istih da se primijeni princip zamjene.
Informisao je o potrebama snabdjevanja do demobilizacije u toku demobilizacije i nakon
nje. Neophodno je hitno stavljanje u funkciju Sekretarijata za NO (u Sl. glasniku SRK br.
6/92 precizirani su zadaci sekretarijata za NO).
Pukovnik ûbri} isti~e potrebu krajnje racionalnog snabdjevanja. Hrana se odvozi i
prodaje preko Save. Zbog nastale situacije ni jedno zrno ìta i bra{na prakti~no ne bi smjelo
biti preveèno preko Save.
Informisao je o evidenciji i prihvatu vojnih obveznika, o problemima civilnog stanovni{tva
u vezi sa snabdjevanjem. Posebno je naglasio da }e borci u postupku demobilizacije biti
obezbe|eni sa hranom (do 7 dana) a dalje TO nije u mogu}nosti provoditi isto.
Kriminal i profiterstvo jo{ uvijek nije rije{eno.
Op{tina Podr. Slatina je naredbom Saveznog sekretara uklju~ena u sistem odbrane a nije
predvi|ena za fomiranje Stanica javne bezbednosti. O ovom se mora posti}i suglasnost.
Isti~e nadalje da ima problema oko preno{enja nadle`nosti sa redovne na brigadnu miliciju
informiranost nije dospjela na krajnje izvr{ioce pa se de{ava dvovla{}e.
Upozorio je da se ljudstvo, osim najneophodnijeg, ne moè izvla~iti sa linije odbrane
drugo je pitanje {to su ljudi stavljeni formacijski na spiskove da budu pripremljeni, odnosno
jedinica TO formacijski na papiru popunjena, ali do postupka demobilizacije ljudstvo i dalje
ostaje u sastavu Korpusa.
Ima pojava i zahtjeva za putovanjima u inostranstvo. Ne bi se smjelo desiti da se dobije
dozvola od bilo kog organa za putovanje u inostranstvo.
Informisao je o ovla{tenjima koja je Predsjednik Republike prenio na komandanta brigade,
zonskog {taba itd. o mjerama koje moè izre}i.
Istakao je da je podnio zahtjev za smje{taj starje{ina, smatra da traìti kadrovske stanove
moè lako biti izgovor za dolazak, pa se zalaè za obezbe|enje smje{taja. Procjenjuje da nakon
popune milicije, popunjenost {tabova i jedinica TO bit }e sa 50%.
Nakon informacije otvorena je rasprava.
Milan Radakovi} isti~e da je neke stvari u obliku lekcije pukovnik ûbri} trebao odràti
svojim kolegama oficirima pa se ne bi nalazili tu gdje jesmo. Smatra da smo za ratno
profiterstvo, odnosno za njegovo spre~avanje zakasnili. Iznosi da je sa podru~ja pakra~ke
op{tine prodano 185 tona ìtarica i ____ tona mesa, a tamo su smje{tene njihove porodice.
342
Po pitanju hrane mora se razmisliti da li imamo skladi{ta za otkup i sredstva za otkup
hrane.
Ako se proces spu{tanja na podru~ja ne bude brè odvijao te{ko }emo zadràti ljude za
40.000,00 dinara ina~e Slatinu drì na poloàjima motiv da }e do}i u Podr. Slatinu, drugog
razloga i motiva ne mogu imati da budu ovdje.
Bosanac Branko poziva da se podnese informacija da li smo na bazi propisa Republike
Srpske Krajine formirali sve {to smo trebali. Zakonom o NO se govori o {tabovima civilne
za{tite a nemamo ih formirane.
De{avaju se neke neuskla|enosti u nadle`nostima da li moè zabranu izvoza (prodaje)
hrane donijeti [tab TO ili nadle`ni Sekretarijat za privredu. Na nama je da uspostavimo
hijerarhiju na liniji organa vlasti. Nadalje postavlja pitanje da li Republika Srpska Krajina zna
da je situacija na ovom podru~ju takva kakva je i kojim se linijama to mora mo}i rije{iti.
Osnivaju se krizni {tabovi a ne vidim da imaju podlogu u Ustavu, zakonu o NO ni
unutra{njim poslovima da li je to onda nekakav paravojni organ.
Budi} Ljubi{a isti~e da se dvovla{}e mora prevazi}i, ovisno o vojnim strukturama po
pitanju hrane, novca, goriva i drugih izvora snabdjevanja mora prevazilaziti. Postupak
prelaska prakti~no sa vojnih na civilne organe mora i}i brè i bezbolnije.
Vitez Du{an isti~e da je sa zabranom prevoza hrane /ìtarica/ preko mosta prekinut
normalan tok kooperativnih odnosa. Mi u Oku~anima imamo ve} vezane ugovore o
uzajamnom povratnom povratku roba. Konkretno na{ IPK {alje kukuruz za povrat sto~ne
hrane kojom se snabdjeva svinjogojska farma dakle ne radi se o siroma{enju ovog podru~ja
sa hranom.
Milan Radakovi} smatra da resorni ministri Republike Srpske Krajine nisu obavili svoj
posao. Mi imamo li~ni dohodak i duàn sam da se i sam brinem za ishranu.
Lovri} \or|e iznosi da se op{tini Daruvar najavljuje stotinjak ljudi za dolazak a pitanje je
gdje ih smjestiti. Nadalje predlaè da se razmisli dali sve funkcije /koordinacija/ moraju u
svakom Izvr{nom savjetu popunjene mo`da se time moè osloboditi odre|eni broj kadrova
za pomo} Oblasnom vije}u ili nekom drugom organu dok ne bude ve}e potrebe za op{tine.
Veljko Dàkula po pitanju kadrovske popune smatra da se treba po{tovati hijerarhijska
ljestvica, ali }e se pojedina pitanja sve teè rje{avati ako se zaobilazi samog sebe. Nije dovoljno
poslati dokument pa smatrati da je sve zavr{eno, da je time sa sebe odgovornost otklonjena.
Zapadna Slavonija je specifi~na. Svi zahtjevi koji se {alju u ministarstvo za koje trebamo i
moèmo pomo}i i uticati na rje{avanje problema /i smijemo biti informisani/ da najprije mi
raspravimo na Oblasnom vije}u da bude {to kvalitetnije zahtjev obra|en i pripremljen. Na
terenu moramo djelovati jedinstveno. Jako {okantno djeluje na ljude kada se kaè da ove
godine ne}emo do Grubi{nog Polja, Daruvara a da }e raspored snaga UNPROFORA biti ono
{to se vojni~ki drì. Treba oti}i u Bukov~ane i objasniti ljudima pripadnicima TO /na
lokacije biv{e jedinice komandanta Peuli}a
288
/ kakva je dalje njihova sudbina.
Kuli} Mladen isti~e da se mora jasno znati {ta mislimo pod ostvarivanjem politi~kih ciljeva
Zapadne Slavonije. Osvojiti Zapadnu Slavoniju moèmo samo narodom. Ako nemamo
jedinstven stav oko na~ina osvajanja Zapadne Slavonije ne}emo uspjeti. Oku~ani su na{a
dobra osnova za daljnje razgovore, oni su po~etak i kraj na{eg egzodusa.
Veljko Dàkula isti~e da je na nama da na svakom mjestu, na svakom nivou govorimo u
interesu Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka moramo traìti u okolnostima i zbivanjima
oko nas.
343
288
Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.
Pukovnik ûbri} isti~e da je prilikom prvog susreta sa predsjednikom Dàkulom istakao
da je strategijski cilj Zapadne Slavonije prostor i narod na tom prostoru.
Dàkula Veljko isti~e da moramo na na{em podru~ju provesti odluku Republike Srpske
Krajine o mobilizaciji radno sposobnog stanovni{tva jer okolnosti to nalaù. Oblasno vije}e
moè donositi samo odluke ali }e njihov uspjeh biti daleko ve}i ako se sa terena podrè i
pomogne u njihovoj realizaciji.
Moramo prilikom dono{enja va`nijih odluka uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza.
Ova inicijativa i odluka o zabrani prodaje hrane morala se temeljiti na konsultacijama i
procjeni koja hrana i kome se zabranjuje prodavati ili kome se kojoj organizaciji dozvoljava
prodavati, koji }e se lanci time pokidati ako se prodaja zabrani itd. Mi moramo imati
kontrolu {ta se to smije i mora zadràti a {ta mora da se plasira.
Budi} Ljubi{a upu}uje na Zakon o robnim rezervama i da se u skladu sa zakonom vidi {ta
mi moèmo i {ta treba uvrstiti u robne rezerve. Isto tako treba raditi na osposobljavanju
skladi{nih prostora /npr. u D. âgli}u/ koja se uz odre|ene adaptacije mogu privesti svrsi.
@arkovi} isti~e potrebu fomiranja sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu /strojeve,
opremu i svu drugu robu/.
Vitez Du{ko isti~e da je ve} dat nalog Zadruzi da uredi odre|eni prostor u tu svrhu.
Na osnovu provedene rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na temelju
~lana 23. stav 4. Odluke o organiziranju i na~inu rada Oblasnog vije}a donosi
Z A K L J U ^ A K
1. Voditi strogo ra~una da se ne de{avaju neuskla|enosti u nadle`nostima. Mora se
uspostaviti i po{tivati hijerarhija na liniji organa vlasti. Spre~avati osnivanje ili organiziranje
bilo kakvih organa ili organizacija koje nemaju svoj osnov u pozitivnim zakonskim propisima
i Ustavu Republike Srpske Krajine i aktima Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
2. Funkcioneri i organi ne smiju se zadovoljiti datim ili izdatim nare|enjima koja
pokrivaju onog tko ih je izdao ako se jasno uo~ava da ne}e dati rezultata. Na tome se ne smije
stati i mora se poduzeti sve dopu{teno da se problemi rije{e. Ne smijemo zaobilaziti sami sebe.
3. Na svakom mjestu, na svakom nivou moramo se svi i kao organi i pojedina~no zalagati
i pridonositi interesima Zapadne Slavonije. Odlaganje povratka naroda Zapadne Slavonije na
na{e prostore moramo traìti i u okolnostima i zbivanjima oko nas.
Strategijski cilj Zapadne Slavonije je prostor Zapadne Slavonije i na{ narod na tom
prostoru.
4. Prilikom obra}anja pojedinim ministarstvima ili bilo kom drugom organu Republike
Srpske Krajine ili {ire, ne smijemo se zadovoljiti ~injenicom da je zahtjev ili dokument poslan.
Moramo prethodno kolektivno uskladiti na{e zahtjeve i svagdje tamo gdje trebamo i moèmo
pomo}i i uticati na rje{avanje pojedinih pitanja /a smijemo kao organ biti informisan/, da
najprije mi raspravimo na Oblasnom vije}u na na{im organima kako bi zahtjev ili bilo koji
drugi predmet bio {to kvalitetnije pripremljen i obra|en.
5. Kod dono{enja va`nijih odluka moramo uvijek polaziti od uzro~no posljedi~nih veza i
preciznih procjena koje su koristi a koje {tete od istih. Moramo voditi ra~una koji organ ili
pojedinac ima ovla{tenja za odre|ene odluke. Moramo provoditi me|usobno informisanje i
obavezne konsultacije, obavezno kada su u pitanju va`ne odluke.
6. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine da se pripremi prijedlog odluke po
pitanju plasmana robe i stvaranja robnih rezervi. Zaduùju se Dèlajlija Branko, Vitez Du{an
i Radakovi} Milan.
344
7. Za sjednicu Oblasnog vije}a za 08. 06. 1992. godine pripremiti i dono{enje odluke o
radnoj obavezi, o formiranju sabirnog centra Oblasti za oduzetu robu nezakonitim
dràocima, o razrje{enju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka
srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju kao i o imenovanju novog komandata istog {taba.
Broj: 02-0170/92
Oku~ani, 06. 06. 1992. godine
AD 2.
Obzirom da se ocjenjuje jednostavnijim otvaranje ìro ra~una Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu, a budu}i da se sekretar Sekretarijata
dru{tvenih djelatnosti Milan Grahovac nalazi u Beogradu potrebno je izdati specijalnu
punomo} oko provo|enja radnji i postupaka za otvaranje ìro-ra~una Oblasnog vije}a u
Beogradu. Na osnovu ovog donosi se ovaj
Z A K LJ U ^ A K
1. Provesti radnje i postupke u vezi sa otvaranjem ìro-ra~una Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije u Novom Beogradu.
2. Izdati Milanu Graovac specijalnu punomo} kojom se opunomo}uje da u ime i za ra~un
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije provede radnje i postupke kod Slu`be
dru{tvenog knjigovodstva u Novom Beogradu vezane za otvaranje ìro-ra~una ovog Oblasnog
vije}a.
Broj: 02-01-71/92
Oku~ani, 06. 06. 1992.
Zbog neodlo`nih poslova u Sekretarijatu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu a
obzirom da izabrani sekretar nije stupio na du`nost predsjednik Dàkula predlaè da se do
naredne sjednice Narodne skup{tine imenuju vr{ilac du`nosti sekretara Sekretarijata za
poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu.
Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a izvr{iti konsultacije u vezi prijedloga da se do
naredne sjednice Narodne skup{tine imenuje kao V.D. sekretar sekretarijata za poljoprivredu,
{umarstvo i vodoprivredu Kojo Gari}.
Drugih pitanja i prijedloga nije bilo i sjednica je zavr{ena sa radom u 12,45 sati.
117
1992., lipanj 9.
Knin
345
VLADA REPUBLIKE
Knin, 09. 06. 1992. god.
Z A P I S N I K
sa 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 09. 06. 1992. godine na
Tvr|avi Dom privrednika.
Mr. Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, Boàni} Bo{ko, Dr. Du{an Jovi}, Mr. Vin~i} Svetozar,
Grabundìja Savan, Bjegovi} \or|e, Rastovi} David, Ga}e{a Rade, Peura~a Vojin, Marti}
Milan, Ra|en Mirko (za Kneèvi}a) i Starevi} Du{an.
Bukarica Petar, Peri} Rajko, Beri} Damjen, Jankovi} Zdravko, Marjanovi} Branko, Matija{
Rade, @ivkovi} Milo{, Bandur Nikola, Deli} \uro i Orlovi} Du{an.
Bogi} Stevo, Dàkula Veljko, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Vejzovi} Dobrosav, Dr. Mladen
Hadì}, Mitar Brnovi} i Kneèvi} Milan.
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktuelnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihovom refleksijom na Republiku
Srpsku Krajinu (MUP, NO, VP).
2. Verifikacija zapisnika sa 17. sjednice Vlade.
3. Razmatranje Nacrta Zakona o èljeznici.
4. Razmatranje Nacrta zakona o sistemu veza PTT Krajine.
5. Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizacija.
6. Revalorizacija jednokratne pomo}i za ranjene i poginule borce (i na~in isplate istih).
7. Dono{enja rje{enja o imenovanju:
a) Nadzornog odbora NIK,
b) Upravnog odbora PTT Krajine.
8. Dono{enje Odluke o nabavci namje{taja za Vrhovni sud.
9. Informacija o isplati LD 1-3.
10. Izvje{taj Kriznog {taba.
11. Pozajmica Op{tinskom {tabu Civilne za{tite Knin.
12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK.
13. Razno:
a)Problematika RTV Srpske Krajine.
b) Zahtjev za nov~anu pozajmicu GP Krka s.p.o. Knin.
c) Zahtjev za obezbe|enje sredstava za LD ministarstva prosvjete.
d) Informacija o adaptaciji prostora ministarstva energetike.
e) Imenovanje v.d. direktora Carinske slu`be RSK.
346
Ta~ka 1.
Informaciju o aktualno vojno-politi~koj situaciji podnio je Du{an Orlovi}, pomo}nik
Ministra za unutra{nje poslove. Iznio je da su u~estala ubacivanja diverzantsko teroristi~kih
grupa sa podru~ja Cazina, Biha}a i Velike Kladu{e. Veliki broj Muslimana iz inostranstva, koji
se sada nalaze u Hrvatskoj, imaju namjeru da se ubace na podru~je Cazina.
Orlovi} je upoznao ~lanove Vlade sa dolaskom Svetozara Livade na podru~je Krajine. Bio je
smje{ten na podru~ju Topuskog. Bio je priveden i ispitan. Poznati su njegovi nalogodavci,
sau~esnici i zadatci koje je trebao obaviti na podru~ju Krajine. Tako|er je upoznao prisutne
sa djelatno{}u UNPROFOR-a na podru~ju Mjesnih zajednica i Op{tina na podru~ju
Krajine. Oni prikupljaju podatke kojima se moè sluìti i hrvatska strana protiv nas ako do
njih do|e. Nakon rasprave otvorene povodom ovog donesen je
Z A K L J U ^ A K
da se uputi okru`nica svim op{tinama i podru~jima Krajine da lokalni organi vlasti ne mogu
davati UNPROFOR-u nikakve podatke. Vlada je jedina ovla{tena da preko svojih
predstavnika zaduènih za kontakte sa UNPROFOR-om daje podatke, a op{tine trebaju,
ukoliko im se obrate UN, uputiti ih na Vladu.
Ministar \or|e Bjegovi} je govorio o te{koj energetskoj situaciji posebno nedostatku nafte i
potrebi da se obezbjede izvjesne koli~ine za ubiranje ljetine jer je to strate{ki interes.
Ministar Milan Marti} je govorio o problemima koji su nastali zatvaranjem koridora prema
Srbiji. Nakon provedene rasprave Vlada je ovlastila MUP da poduzme sve {to moè za
otvaranje koridora.
U raspravi po ovom pitanju su sudjelovali Vin~i}, Ra|en, @ivkovi} i Ze~evi}. Posebno su se
osvrnuli na lo{e funkcionisanje informativne djelatnosti, budu}i se {ire razne dezinformacije
oko popisa stoke, nestankom elektri~ne energije, te je istaknuto da je potrebno pojaviti se sa
pravom informacijom u javnosti i na taj na~in se boriti protiv raznih {pekulacija. U raspravu
se uklju~io Rade Matija{ v.d. direktor Srpskog radio Knina i ukazao na razne objektivne i
subjektivne nedostatke u funkcionisanju radija, kao i potrebu da ministarstva daju
informaciju na radio te na taj na~in pomaù objektivnijom informisanju.
Peura~a Vojin je govorio o funkcionisanju platnog prometa, te problemima vezanim za
ulaènje u budèt Jugoslavije. U raspravi koja je potom vo|ena zaklju~eno je da je potrebno
hitno otputovati u Beograd i obaviti potrebne razgovore u cilju rje{avanja novonastalih
pote{ko}a o prednjim pitanjima. Ministar Peura~a je upoznao Vladu sa nedostatkom na
trì{tu. Nakon rasprave o tom pitanju donesen je
Z A K L J U ^ A K
da se uspostavi kontakt sa ministarstvom finansija Srpske BiH te ispita mogu}nost
bezgotovinskog pla}anja izme|u dvije Krajine.
Ta~ka 2.
Na zapisnik sa 17. sjednice Vlade nije stavljena ni jedna primjedba te je jednoglasno usvojen.
Ta~ka 3.
Ministar za saobra}aj i veze Savan Grabundìja je obrazloìo predlog Zakona o èljeznici. U
okviru ove ta~ke posebno se stavio naglasak na za{titu imovine i objekata na èljeznici, budu}i
da dolazi do otu|ivanja imovine. Radi spre~avanja istog potrebno je organizirati straàrsku
slu`bu i upotrebiti slobodne kadrovske potencijale, a zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine
347
potrebno utvrditi stanje na cijelom podru~ju Krajine i uvesti radnu obavezu. Nakon provedne
O D L U K A
Usvaja se Predlog Zakona o èljeznici.
Ta~ka 4.
Razmatranje nacrta Zakona o sistemu veza PTT Krajine Ministar za saobra}aj i veze Savan
Grabundìja je obrazloìo nacrt Zakona o sistemu veza, te je nakon provedene rasprave
donesena
O D L U K A
Usvaja se nacrt Zakona o sistemu veza PTT Krajine.
U okviru ove ta~ke dnevnog reda direktor PTT Peri} Rajko je upoznao Vladu sa stanjem na
PTT postrojenjima. Na podru~ju Op{tine Drni{ PTT centrale su uglavnom demontirane i
preseljene na druga podru~ja.
Peri} je upoznao da UNPROFOR za usluge koje im daje PTT nude pla}anje u gorivu.
Nakon provedene diskusije u kojoj su sudjelovali ministri Bjegovi} i Peura~a donesena je
Odluka da se kod pla}anja sa UNPROFOR-om sa~ini Ugovor jednak za sve te na taj na~in
da se vr{i pla}anje sa UN.
Peri} je istakao da sistem PTT veza koje je koristila vojska ima velike prednosti te da je
potrebno u}i u taj sistem veza. Nakon rasprava donesena je Odluka da se zaduè Ministri
[panovi} i Grabundìja koji bi zakazali sastanak sa vojskom na kojem bi se konkretno ispitale
mogu}nosti ulaènja u sistem vojnih veza.
Vezano za boravak plavih {lemova na na{em podru~ju pojavljuje se problem da se devize
mjenjaju na ulici te da se pla}a devizama po trgovinama i kafi}ima. Da bi se spre~ile te pojave
donesena je
O D L U K A
zabranjuje se kupoprodaja deviza na crnom trì{tu, te se uspostavlja kontrola kretanja deviza
na podru~ju Krajine.
Ta~ka 5.
Informacija o pravilniku Ministarstva zdravlja i mreè zdravstvenih radnih organizacija
podnio je dr. Du{an Jovi}. On je detaljno upoznao Vladu sa mreòm zdravstvenih radnih
organizacija. Osvrnuo se na {aroliko rje{avanje financiranja zdravstva, tako da sada imamo
situaciju da se sada snalazi kako tko zna i umije. Dr. Du{an Jovi} se zaloìo za sistematsko
rje{avanje financiranja zdravstva.
Jednako tako Ministar Jovi} je predloìo Vladi da se donese Odluka u vezi trajanja
porodiljskog dopusta za tre}u i svaku sljede}u trudno}u, tako da porodiljski dopust traje 24
mjeseca, te nadalje da se to ima primjeniti na radnice zate~ene na porodiljskom dopustu u
vrijeme dono{enja Zakona kao i na one radnice koje su taj dopust prekinule iz bilo kojih
razloga. Nakon kra}e rasprave Vlada je donijela sljede}u
O D L U K U
Za vrijeme tre}e i svake naredne trudno}e i poro|aja radnica ima pravo na porodiljsko
odsustvo u trajanju 24 mjeseca.
Odredba iz gornjeg stava odnosi se i na radnje koje su se u vrijeme stupanja na snagu Zakona
o radnim odnosima (Slu`beni glasnik RSK broj 4/92.) nalazile na porodiljskom.
348
Zbog kriti~nog stanja sa snabdjevanjem zdravstva a radi prevazilaènja nastale situacije
Ministar zdravstva je predloìo da se uputi pismo Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji,
Me|unarodnoj org. CK, Generalnom sekretaru UN, Komandantu UNPROFOR-a,
Dràvnom komitetu za saradnju i Saveznom sekretarijatu za rad, socijalnu politiku i
zdravstvo. Sa sadràjem pisma je upoznao ~lanove Vlade i ono je jednoglasno prihva}eno i
predstavlja sastavni dio ovog zapisnika.
Ta~ka 6.
Predsjednik Zdravko Ze~evi} je predloìo da se za ranjene borce utvrdi jednokratna pomo} u
visini od 50.000,00 hiljada, a za poginule borce 100.000,00 dinara.
Jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene iznose refundirati
op{tinama. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Jednokratna nov~ana pomo} za ranjene borce iznosi 50.000,00 hiljada, a za poginule borce
100.000,00 hiljada jednokratnu nov~anu pomo} }e ispla}ivati op{tine, a Vlada }e ispla}ene
iznose refundirati op{tinama.
Ta~ka 7.
a) Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je obrazloìo predlog imenovanja
nadzornog odbora N.K. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Osniva se Nadzorni odbor Naftne industrije Krajine.
U Nadzorni odbor imenuju se:
1. Devetak Vitomir iz B. Manastira, predsjednik
2. Tanjga Mihailo iz Mirkovaca, ~lan
3. Vuka{in Milan iz Knina, ~lan
4. Dàkula Veljko iz Pakraca, ~lan
5. Bogi} Stevo iz Borova, ~lan.
b) Ministar Grabundìja je obrazloìo predlog imenovanja ~lanova upravnog odbora PTT
Krajine.
O D L U K A
Osniva se Upravni odbor PTT Krajine Knin.
U nadzorni odbor imenuju se:
1. Kutla~a ing. Nikola iz Knina, predsjednik
2. Kilinkovi} \uro, Petrinja, ~lan
3. @uni} Milan, Dvor na Uni, ~lan
4. ing. Petrovi}, Korenica, ~lan
5. Mu`dalo Milica, Knin, ~lan
6. Ko{evi} Nikola, Benkovac, ~lan
Ta~ka 8.
Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je ~lanove Vlade sa zahtjevom Vrhovnog suda
Krajine za obezbje|enje sredstava za kupnju kancelarijskog namje{taja za Vrhovni sud
Krajine. Nakon provedene rasprave donesena je
349
O D L U K A
Odobravaju se Vrhovnom Sudu Krajine nov~ana sredstva u iznosu od 341.100,00 dinara za
kupnju kancelarijskog namje{taja.
U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljalo se o funkcioniranju sudova te je nakon
provedene rasprave donesen
Z A K L J U ^ A K
Da se za jednu od idu}ih sjednica Vlade pripremi cjelovita informacija o funkcionisanju
sudstva. Informaciju trebaju pripremiti sekretar Vlade, Ministar pravosu|a, predsjednik i
podpredsjednik Vlade.
Ta~ka 9.
Ova ta~ka dnevnog reda je odgo|ena za idu}u sjednicu Vlade do kada je potrebno pripremiti
kompletnu informaciju o ispla}enim li~nim dohocima.
Ta~ka 10.
Ministar trgovine i turizma Mr. Svetozar Vin~i} je podnio izvje{taj o radu Kriznog {taba.
Upozorio je na kriti~nu situaciju sa snabdjevanjem dizel gorivom, razmje{taju robnih rezervi
na podru~ju RSK te zalihama hrane. Istakao je potrebu da se snimi stanje robnih rezervi u
svim op{tinama na podru~ju Krajine. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda sudjelovao je
Ministar Bjegovi} \or|e i istakao potrebu hitnog rje{avanja problema ubiranja ljetine a
vezano sa snabdjevanjem gorivom, zatim problemom snabdjevanja hranom farme svinja u
Drni{u te berbom vo}a na plantaàma u Benkovcu. Nakon provedene rasprave u kojoj je
sudjelovalo vi{e diskutanata donesena je Odluka da se usvaja izvje{taj o radu Kriznog {taba
RSK.
Ta~ka 11.
Op}inski sekretarijat za Narodnu odbranu op{tine Knin obratio se Vladi RSK zahtjevom za
obezbje|enje nova~anih sredstava op{tinskom {tabu Civilne za{tite koji od po~etka rata vodi
brigu o smje{taju i zbrinjavanju izbjeglih lica. Nakon provedene rasprave u kojoj je
sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je
Z A K L J U ^ A K
Upu}uje se Op{tinski {tab Civilne za{tite u Kninu na suradnju sa Crvenim krstom u
rje{avanju problema pomo}i smje{taja i zbrinjavanja izbjeglih lica rje{avaju zajedno. Budèt
RSK nema trenutno financijskih sredstava za tu namjenu.
Ta~ka 12.
Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e detaljno je upoznao ~lanove Vlade sa veoma
te{kom energetskom situacijom na podru~ju Krajine. Ukazao je na sve objektivne te{ko}e
zbog kojih smo u ovakvoj situaciji. Trenutno se sve hidroelektrane na podru~ju Krajine nalaze
u funkciji i proizvode energiju.
Tako|er je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja na podru~ju Krajine. Istakao je potrebu
da se postoje}a postrojenja nastoje {to prije osposobiti za eksploataciju nafte. U raspravi su jo{
sudjelovali ministri Vin~i} i Peura~a te nakon provedene rasprave usvojena Informacija o
energetskoj situaciji u RSK. Informacija napravljena u pismenom obliku prestavlja sastavni
dio zapisnika.
350
Ta~ka 13.
a) V.d. direktor Srpske radio televizije Marjanovi} Branko predo~io je Vladi planove razvoja
radijskog programa uvo|enjem prvog i drugog programa te integralnog tre}eg radijskog
programa. U svom radu susre}u se sa problemom nedostatka stru~nih kadrova. Upoznao je
Vladu da su dobili kompletnu opremu za otvaranje televizijskog studija ali da se pojavio
problem gdje da se montira oprema. Tako|er je istakao da zbog nedostatka goriva se ne moè
normalno odvijati rad na terenu. U raspravi je jo{ sudjelovao v.d. direktor Srpskog Radio
Knina, i ukazao na potrebu uvo|enja direktne telefonske linije sa Beogradom te jo{ tri
telefonske linije kako bi radio mogao dolaziti do informacije. Nakon rasprave u kojoj je
sudjelovalo vi{e diskusanata donesena je
O D L U K A
Cjelovitu informaciju sa predlogom mjera za funkcionisanje RTV Srpske Krajine pripremiti
za jednu od narednih sjednica Vlade RSK.
b) G.P. Krka s.p.o. Knin se obratilo Vladi sa zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava u
iznosu od 2.000.000,00 dinara za isplatu li~nih dohodaka i materijalnih tro{kova za period
januar maj 1992. godine. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Odbacuje se zahtjev G.P. Krka s.p.o. Knin za pozajmicu nov~anih sredstava.
c) Ministarstvo prosvjete RSK obratilo se zahtjevom za obezbe|enje sredstava za isplatu li~nih
dohodaka prosvjetnih radnika za mjesec maj 1992. godine u visini najniè cijene rada od
25.000,00 dinara. Nakon provedene rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se iznos nov~anih sredstava za isplatu li~nih dohodaka
prosvjetnih radnika u visini najniè cijene rada za mjesec maj od 25.000,00 dinara.
d) Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} upoznao je ~lanove Vlade o adaptaciji
prostora za smje{taj Ministarstva energetike i rudarstva. Prostorije se nalaze u okviru upravne
zgrade Hidroelektrane u Kninu. Vlada je prihvatila podnesenu informaciju.
e) Ministar financija predloìo je Vladi da imenuje direktora Carinske slu`be RSK, nakon
~ega je donesena
O D L U K A
TOMA[EVI] Branko iz Dvora na Uni imenuje se za v.d. direktora Carinske slu`be RSK.
Mr. Zdravko Ze~evi}
351
118
1992., lipanj 12.
Dvor
Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade TO da preuzme
zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu TO
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.
289
SKUP[TINA OP[TINE DVOR
Op{tinski krizni {tab
KLASA: 021-05/92-01/43
URBROJ: 2120-01-1-92-2
Dvor, 12. 06. 1992.
KOMANDI XI. BRIGADE OP[TINE DVOR NA UNI
n/r komandanta Mari} Du{ana
Na osnovi Odluke Vlade Republika Srpska Krajina broj: 04-3-80/92 od 26. V. 1992.
godine, izdajem slijede}u
N A R E D B U
O preuzimanju komande nad oruànim snagama op{tine Dvor u interesu obrane.
Naredba stupa na snagu odmah.
Zbog nastale situacije nakon Odluke SO Dvor na Uni o nepovjerenju [tabu Teritorijalne
obrane op{tine Dvor, a {to negativno djeluje na organizaciju obrane op{tine Dvor, naro~ito
poslije upada muslimanskih jedinica iz Cazinske krajine na na{u teritoriju i u~injenog
masakra nad na{im nedu`nim gra|anima, Op{tinski krizni {tab Dvor na Uni zahtjeva od
Komande XI. brigade da preuzme komplet komandu i organizaciju obrane op{tine Dvor nad
svim oruànim jedinicama osim jedinica MUP-a RSK-a Stanice javne bezbednosti Dvor.
PREDSJEDNIK:
BOROJEVI] JUGOSLAV, v.r.
M.P.
290
HR-DAS-SCP, MO RSK Odjeljenje Dvor na Uni, kut. 2.
352
289
Prijemni pe~at: RSK, MO Odjeljenje Dvor na Uni, br. int. 17-1, 18. 06. 1992.
290
Okrugli pe~at: RSK, SO Dvor na Uni.
119
1992., lipanj 12.
Rodaljice
Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu Rodaljice kod Benkovca
Posl. broj: Kri 50/92
ZAPISNIK O UVIDJAJU
Sastavljen dana 12. VI. 1992. godine, od strane istra`nog sudije Op{tinskog suda Benkovac,
na licu mjesta u selu Radoljice, u povodu smrti [uni} Luke, [uni} Grgice, [uni} Marije i
Grgas Milke, svi iz Radoljice.
PRISUTNI OD SUDA:
Istra`ni sudija: Milica Draì}
Zapisni~ar: Jadranka Matija~i}
OD STRANE SJB BENKOVAC PRISUTNI
Inspektor Nikola Uzelac
Krim. Tehni~ar Branko Lokas
Gromiko Vi{i}
Zapo~eto u 10 sati
Nakon dojave deùrne slu`be Stanice javne bezbjednosti Benkovac, da su u selu Rodaljice
prona|ena ~etri le{a, odmah se iza{lo na lice mjesta, radi obavljanja uvi|aja u sastavu kako je
uvodno ozna~eno.
Lice mjesta obezbje|uju pripadnici milicije SJB Benkovac.
Ina~e, uvi|aj vr{i po istra`nom sudiji Op{tinskog suda Benkovac, a prema ovla{}enju
istra`nog sudije Okru`nog suda Knin, budu}i se sa navedenim sudom nije mogla uspostaviti
nikakva veza, te u konkretnom slu~aju postoji ovla{tenje tog suda da ovaj sud obavi uvi|aj,
za koji je ina~e stvarno nadleàn Okru`ni sud Knin.
Opis lica mjesta
Dolaskom na lice mjesta konstatira se da je ku}a vlasni{tvo [uni} Mate ispred koje se desio
kriti~ni doga|aj nalazi u mjestu Rodaljice, smje{tena je lijevo od asvaltne ceste Benkovac
Knin, time, da se do navedene ku}e dolazi seoskim putem makadamom, tako da je ku}a
od navedene ceste udaljena za oko 800 m u pravcu sjeverozapada.
Smrtno su stradali [uni} Luka sin Mate, ro|en 1936. godine, te njegova supruga [uni}
Grgica èna Luke, ro|ena 1936. godine, oboje iz Rodaljice, gdje i prebivaju, a {to je utvr|eno
na osnovu izjave Mate [uni} pok. Jose iz Rodaljice, ina~e oca sad pok. [uni} Luke.
...
Le{evi nisu zate~eni na mjestu pogibije, time, da su od strane rodbine uklonjeni i smje{teni u
prostoriji sobi nalaze}oj desno od dvori{ne kapije, pa je utoliko lice mjesta izmjenjeno.
...
353
Nakon toga uvi|ajna ekipa oti{la je u ku}u Grgas Ivana pok. [ime iz Rodaljice, u kojoj je
prona|en le{ [uni} Marije ro|. Kamber, ud. Jakova, iz Rodaljice, {to je utvr|eno na osnovu
izjave prisutnog [uni} Tomislava iz Rodaljice.
...
Nadalje se pristupilo u ku}u vlasni{tvo @utelije Marka iz Rodaljice, gdje je mjesto
pronalaska le{a koji pripada Grgas Milki èni Ivana iz Rodaljice, starosti oko 50 godina, sve
po izjavi napred navedenog prisutnog mje{tanina.
...
Zapisni~ar: Istra`ni sudija:
Jadranka Matija~i}, v.r. Milica Draì} v.r.
120
1992., lipanj 16.
Knin
VLADA REPUBLIKE
Knin, 22. 06. 1992. god.
Z A P I S N I K
sa 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, odràne 16. i 17. 06. 1992. godine na
Tvr|avi Dom privrednika.
mr. Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Vojin Peura~a, \or|e
Bjegovi}, Du{an E}imovi}, Savan Grabundìja, Mr. Svetozar Vin~i}, Sergej Veselinovi}, Dr.
Du{an Jovi}, Rade Ga}e{a, Mirko Ra|en, Milan Trbulin, Du{an Orlovi}, David Rastovi}.
Na sjednici su jo{ prisutni: Milo{ @ivkovi}, Zdravko Jankovi}, Nikola Rastovi}, Neboj{a
Mandini}, Sretko Petkovi}, Petar Bukarica.
Odsutni:
Stevo Bogi}, Vojin [u{a, dr. Mladen Hadì}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}, Milan Marti},
Stojan [panovi}.
Sjednica je po~ela sa radom u 8,30 sati,
Konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova vlade i da se moè punova`no odlu~ivati.
354
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku
Srpsku Krajinu.
2. Verifikacija zapisnika sa 18. sjednice Vlade.
3. Utvr|ivanje cijene elektri~ne energije skinuto sa dnevnog reda.
4. Utvr|ivanje cijene PTT usluga.
5. Razmatranje zahtjeva SO Caprag o zauzimanju stava oko statusa Op{tine Caprag i Op{tina
koje su u sli~nom poloàju.
6. Problem prehrane izbjeglica.
7. Razmatranje inicijative za formiranje Srpskog narodnog pozori{ta u Kninu.
8. Dono{enje Odluke o nabavci konzerviranih zaliha hrane
(otkup od RO Gavrilovi} Petrinja).
9. Informacija o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi.
10. Informacija o raspoloìvom vojno-stambenom fondu.
11. Prijedlog za otvaranje carinske ispostave u Petrinji.
12. Prijedlog za isplatu penzija i bora~ko invalidske za{tite.
13. Usvajanje Prijedloga Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.
14. Dono{enje Odluke o:
a) visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica
b) visini posebne takse koja se pla}a pri odobrenju za jednokratno organiziranje prigodne
lutrije, tombole,
c) osnivanje arhiva Republike Srpske Krajine i za{titi arhivske gra|e
15. Razmatranje problematike transporta bolesnih iz Knina.
16. Razmatranje inicijative za pokretanje glasila RSK.
17. Ostvarenje jazi~ne politike.
18. Razno:
a) Zahtjev za dodjelu akontacije sredstava za period 1 6 1992. Centru za Socijalni rad
Knin
b) Razmatranje zahtjeva Ministarstva prosvjete RSK za dodjelu sredstava za izradu pe~ata
c) Razmatranje zahtjeva Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK za pozajmicu financijskih
sredstava
d) Razmatranje zahtjeva Glavnog [taba TO za pozajmicu nov~anih sredstava
e) Imenovanje ovla{tenog pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a i Evropske
zajednice za sektor jug
f ) Postavljanje glavnog inspektora financijske policije.
Ta~ka 1.
U okviru ove ta~ke dnevnog reda raspravljano je i o informaciji sa sastanka sa predstavnicima
UNPROFOR-a te zauzimanju stavova u vezi s njihovim zahtjevima. Informaciju o aktualnim
vojno-politi~kim zbivanjima na podru~ju RSK podnio je Du{an Orlovi} pomo}nik ministra
za Unutra{nje poslove. Upoznao je prisutne sa stalnim ubacivanjima teroristi~kih grupa na
podru~je RSK. Govorio je o izbjeglicama iz Carinske Krajine koji su do{li na podru~je
Donjeg Lapca, te problemima oko njihovog povratka u Bosnu.
Neboj{a Mandini} je govorio o tzv. ruì~astoj zoni te problemima vezanim uz njihovo
postojanje. U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovao je jo{ Milan Trbulin, \or|e
Bjegovi}, Svetozar Vin~i}, Veljko Dàkula, Milo{ @ivkovi} i drugi te je tokom rasprave
355
zaklju~eno da u budu}e na sjednicama Vlade obavezno treba biti prisutan komandant
Teritorijalne obrane RSK, kao i zamjenici ministara ukoliko ministri nisu u mogu}nosti
prisustvovati sjednicama. Vezano za suradnju sa UNPROFOR-om donesena je slijede}a
O D L U K A
Pregovori sa snagama UNPROFOR-a i predstavnicima Evropske zajednice ne mogu se
odvijati na podru~jima Op{tina RSK bez prisustva civilne vlasti Op{tina i Oblasnih savjeta te
ovla{tenih predstavnika Vlade RSK.
Ta~ka 2.
Odga|a se.
Ta~ka 3.
Odlaè se za jednu od narednih sjednica Vlade do kada }e se pripremiti cjelovita informacija.
Ta~ka 5.
Predstavnik Op{tine Caprag upoznao je ~lanove Vlade situacijom na podru~ju
novoformirane Op{tine. Rekao je da se radi o op{tini sa preko 10 hiljada stanovnika u kojoj
se nalazi 13 sela koja su prije pripadala Op{tini Kostajnica i 20 sela koja su prije pripala
Op{tini Petrinja. Historijska geneza razvoja ovih op{tina ukazuje da se izdvajanjem ovih
mjesnih zajednica iz Op{tine Sisak radilo na sistematskom razbijanju teritorijalne i
organizacione kompaktnosti Srpskog stanovni{tva. Glavno pitanje koje se name}e jeste da li
to podru~je moè egzistirati kao samostalna op{tina ili su s obzirom na slabu razvijenost
privrede na tom podru~ju.
291
Nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali Dr. Du{an Jovi}, Mr. Svetozar Vin~i},
Neboj{a Mandini}, Jovo Kablar i drugi, a u kojoj je istaknuto da se Odluka referenduma
mora po{tivati te je donesen
Z A K L J U ^ A K
13 MZ iz op{tine Kostajnica i 20 MZ iz Op{tine Petrinja koje su se referendumom izjasnile
o izdvajanju iz tih MZ, moraju po{tivati donesene Odluke na referendumu. Vlast u tim MZ
mora funkcionisati, a op{tina Kostajnica i Petrinja treba uputiti teleks o zaklju~cima Vlade po
pitanjima teritorijalnog razgrani~enja op{tina na podru~ju RSK.
Ta~ka 4.
Informaciju o utvr|ivanju cijena podnio je v.d. direktor Peri} Rajko. Istakao je da je iznos
pove}anja dat u priloènom materijalu.
Nakon toga je donesena
O D L U K A
Usvaja se visina cijena PTT usluga, prema cjenovniku koji predstavlja sastavni dio ovog
zapisnika.
Ta~ka 6.
O problemu ishrane izbjeglica govorio je na~elnik {taba Civilne za{tite RSK Mirko Vujani}.
Iznio je broj~ane podatke o broju izbjeglica te o broju onih koji svaki dan dolaze po hranu.
Najve}i teret ishrane izbjeglica podnijeli su TVIK i RO Agroprerada iz Knina. Te radne
356
291
organizacije imaju velika dugovanja koja ne mogu nikako namiriti. Istakao je da do Nove
godine Op{tina Knin financira prehranu izbjeglica. U raspravi koja se vodila po ovoj ta~ki
dnevnog reda istaknuto je da je potrebno utvrditi tko ima stalno izbjeglica, da je potrebno
hitno donjeti Zakon o izbjeglicama, a potom sistematski rje{avati problem izbjeglica na
podru~ju cijele Krajine. Poslije provedene rasprave donesena je
O D L U K A
1. Odobravaju se RO TVIK iz Knina iznos sredstava od 5.000.000,00 dinara za
podmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica
2. Odobravaju se RO Agroprerada iz Knina iznos sredstava od 10.000.000,00 dinara za
podmirenje dijela tro{kova ishrane izbjeglica
3. Nalaè se Op{tinskom [tabu Civilne za{tite da napravi bilancu tro{kova smje{taja i
prehrane izbjeglica do 1. 12. 1991. god.
Ta~ka 7.
Rade Matija{ direktor Srpskog Radio Knina informirao je Vladu o inicijativi da se formira
Srpsko narodno pozori{te. Sjedi{te pozori{ta bi trebalo biti u Kninu, u Domu JNA te bi se taj
objekat na taj na~in stavio u funkciju. Jankovi} Zdravko predlaè da se u Domu Armije
osnuje Srpski kulturni centar koji bi imao vi{e sadràja izme|u kojih bi bilo i pozori{te, te bi
se moglo raznim sadràjem u okviru Centra samo financirati. Matija{ je u svojoj diskusiji
naglasio da bi sam naziv institucije bio motiv za donatorstvo, jer je primjetan nedostatak
jedne takve institucije.
O D L U K A
Prihvata se inicijativa za formiranje Srpskog Narodnog pozori{ta u Kninu.
Ta~ka 8.
Podpredsjednik Kablar Jovo je upoznao ~lanove Vlade sa ponudom RO Gavrilovi} iz
Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.
U raspravi koja je vo|ena donesen je
Z A K L J U ^ A K
Odbija se ponuda RO Gavrilovi} iz Petrinje za nabavku konzerviranih zaliha hrane.
Ta~ka 9.
Informaciju o li~nim dohodcima ~lanova Vlade i ostalih institucija pri Vladi podnio je
podpredsjednik Vlade, te je po{to kojeficijenti nisu uskla|eni donesen
Z A K L J U ^ A K
Zaduùje se Sekretarijat Vlade da uskladi kojeficijente i na jednoj od narednih sjednica donese
ih na usvajanje.
Ta~ka 10.
Informaciju o raspoloìvom vojno-stambenom fondu podnio je ministar za gra|evinarstvo
Rade Ga}e{a. Istakao je da praznih vojnih stanova zapravo nema budu}i da su ve} svi useljeni.
Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo vi{e ~lanova Vlade donesen je
Z A K L J U ^ A K
Zabranjuje se prodaja i preprodaja vojno-stambenog fonda.
357
Ta~ka 11.
Ova ta~ka dnevnog reda odga|a se dok se ne obave konsultacije sa v.d. direktorom Carinske
slu`be RSK.
Ta~ka 12.
Mirko Sinobad, v.d. direktor Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje podnio
je predlog da se izvr{i isplata penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec.
Tako|er je obrazloìo potrebu da se isplati bora~ko invalidska za{tita, kao i naknade za tu|u
pomo} i njegu i naknade civilnim invalidima rata. Nakon provedene rasprave jednoglasno je
donesena
O D L U K A
1. kojom se Republi~kom fondu za penziono i invalidsko osiguranje nalaè da izvr{i isplatu
penzija za 5. mjesec u visini ispla}enih penzija za 4. mjesec.
2. Odobravaju se Ministarstvu za rad, bora~ka i socijalna pitanja nov~ana sredstva za isplatu
bora~ko invalidske za{tite i to po osiguraniku za
januar iznos od 3.000 dinara
februar iznos od 4.000 dinara
mart iznos od 5.000 dinara
april iznos od 6.000 dinara
maj iznos od 7.000 dinara
nov~ana sredstva za isplatu naknade za tu|u pomo} i njegu u iznosu od 2.500 dinara
nov~ana sredstva za isplatu naknade civilnim invalidima rata u iznosu od 1.590 do
8.904 dinara zavisno od grupe invalidnosti.
Ta~ka 13.
Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama obrazloìo je Ministar financija Vojin
Peura~a. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Predlog Zakona o igrama na sre}u i zabavnim igrama.
Ta~ka 14.
a) Ministar Peura~a Vojin je obrazloìo ovu ta~ku dnevnog reda te je nakon provedene
rasprave jednoglasno usvojena
O D L U K A
O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje igra~nica.
b) Nakon donesenog obrazloènja jednoglasno je donesena
O D L U K A
O visini posebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za jednokratno organiziranje
prigodne lutrije, tombole, kla|enja na sportskim priredbama i ostale sli~ne igre.
c) Odga|a se ova ta~ka dnevnog reda za jednu od narednih sjednica dokada je potrebno
pripremiti kompletnu dokumentaciju.
358
Ta~ka 15.
Ministar zdravlja dr. Du{an Jovi} upoznao je ~lanove Vlade sa problemima vezanim za
transport bolesnih osoba iz Medicinskog centra Knin. Nakon rasprave jednoglasno je
odlu~eno da se Medicinskom centru Knin uputi sljede}i dopis koji glasi: Stru~no odgovorne
osobe Medicinskog centra Knin trebaju u~initi reviziju spiska ranjenih i uspostavi nove
spiskove po redu prioriteta i hitnosti, uz obrazloènje mobilnosti pacijenata i na~inu
transporta, kao i razloge (medicinske i nemedicinske) za transportne i druge ustanove.
Direktor Medicinskog centra treba uspostaviti kontakt sa pukovnikom Duki}em radi
uvida u mogu}nost prevoza i dogovora za prevoz.
Ta~ka 16.
Jankovi} Zdravko je pokrenuo inicijativu za pokretanje glasila RSK, te je obrazloìo razloge
zbog kojih je potrebno oformiti glasilo.
Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Prihva}a se inicijativa za pokretanje glasila RSK.
Ta~ka 17.
Zalaganje za ostvarenjem jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK zbog nedosljednosti
podnio je profesor Jankovi} Zdravko. Nakon donesene rasprave jednoglasno je usvojen
Z A K L J U ^ A K
O ostvarenju jezi~ne politike na cjelokupnom teritoriju RSK koji predstavlja sastavni dio
ovog zapisnika.
Ta~ka 18.
a) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar je predo~io Vladi zahtjev za dodjelu akontacije sredstava
za period 1-6 1992. godine Centru za Socijalni rad iz Knina te nakon provedene rasprave
donesen je
Z A K L J U ^ A K
Upu}uje se Centru za Socijalni rad Knin da zahtjev za dodjelu akontacije usmjeri na Budèt
Op{tine Knin.
b) Mirko Ra|en pomo}nik ministarstva za prosvjetu RSK obratio se Vladi zahtjevom ovog
ministarstva za dodjelu nov~anih sredstava za pokrivanje tro{ka izrade pe~ata.
O D L U K A
Odobrava se Ministarstvu prosvjete RSK iznos sredstava od 1.612.184. dinara kao tro{ak
izrade pe~ata i {tambilja sa grbom RSK.
c) V.d. direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje RSK Mirko Sinobad obratio se Vladi sa
zahtjevom za pozajmicu nov~anih sredstava radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih
ljekova. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Odobrava se Zavodu za zdravstveno osiguranje RSK Knin pozajmica nov~anih sredstava u
iznosu od 150.000.000,00 dinara radi nabavke sanitetskog materijala i neophodnih ljekova.
d) Ministar financija Peura~a Vojin upoznao je sa zahtjevom Glavnog {taba teritorijalne
odbrane RSK za pozajmicu nov~anih sredstava za potrebe pla}anja dospjelih obaveza.
359
Nakon toga donesena je
O D L U K A
Odobrava se glavnom {tabu Teritorijalne odbrane RSK iz Knina pozajmica nov~anih
sredstava u iznosu od 100.000.000 dinara.
e) Podpredsjednik Vlade predloìo je da se imenuje ovla{teni pregovara~ sa predstavnicima
UNPROFOM-om i EZ za sektor jug.
Nakon toga doneseno je jednoglasno
R J E [ E N J E
Neboj{a Mandini}, dipl. ing. elektrotehnike iz @agrovi}a postavlja se za ovla{tenog
pregovara~a sa predstavnicima UNPROFOR-a iz EZ za sektor jug.
f ) Branko Rkman iz Vrginmosta postavlja se za glavnog inspektora financijske policije RSK.
Sjednica je zavr{ila sa radom 17. 06. 1992. godine u 12,30 sati.
Mr. Zdravko Ze~evi}
121
1992., lipanj 16.
Knin
êstitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika Savezne Republike
Jugoslavije
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-5-160/92.
Knin, 16. 06. 1992. god.
GOSPODIN DOBRICA ]OSI]
PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE
B E O G R A D
Va{im izborom za prvog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije iskreno se nadamo,
o~ekujemo i vjerujemo da }emo prevazi}i vreme smrti, raskole i deobe, da nam sunce ne}e da
bude tako daleko i da }emo uz va{u pomo} i autoritet da sa~uvamo sopstvene korene na
ponos predaka i sre}u potomaka.
VLADA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
360
122
1992., lipanj 16.
Knin
Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim strankama na teritoriju RSK
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-3-184/92.
Knin, 16. 06. 1992. god.
Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slu`beni glasnik
RSK broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici odrànoj dana 16. 06. 1992. godine u Kninu, Vlada
RSK donosi
O D L U K U
1. Uvodi se moratorij na javni rad svih politi~kih stranaka na teritoriji Republike Srpske
Krajine.
2. Moratorij }e vaìti do stupanja na snagu Zakon o politi~kim strankama.
3. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavit }e se u Slu`benom glasniku
RSK.
Vlada RSK je na svojoj sjednici od 16. 06. 1992. godine, pored ostalog razmatrala aktualno
politi~ko-bezbedonosnu situaciju, posebno probleme nastale potpunom blokadom
Republike Srpske Krajine. Konstatirano je da je stanje u Republici izuzetno te{ko, te je
doneseno niz konkretnih mjera i odluka u cilju prevazilaènja takvog stanja i normalizacije
ìvota u Republici.
Jednako tako, zauzet je ~vrst stav da je neophodno oìviti rad politi~kih stranaka, koji je u
proteklom periodu uglavnom zamro ili nije bio adekvatan, {to se naro~ito odnosi na Srpsku
demokratsku stranku kao vladaju}u. Na podru~ju Republike Srpske Krajine ratno stanje
fakti~ki nije prestalo. Ogromna ve}ina ~lanova pojedinih stranaka, naro~ito vode}e politi~ke
stranke nalazi se na rati{tu. Neprijatelj poduzima ofanzivna dejstva na razli~itim ta~kama
dodira du` cijele granice Republike Srpske Krajine, a najavljuje i op}u ofanzivu na teritoriji
na{e dràve. U takvim okolnostima nu`no je posti}i maksimalno jedinstvo naroda i bora~kog
sastava na frontu i pozadini.
Obzirom na gore navedeno, a imaju}i u vidu da rad politi~kih stranaka nije pravno
regulisan, Vlada je smatrala da je zavo|enje privremenog moratorija na njihovu aktivnost
jedino ispravno i neophodno rje{enje.
361
Moratorij }e biti na snazi do normalizacije stanja, odnosno do stupanja na snagu Zakona
o politi~kim strankama, koji je u izradi tj. dok se ne steknu formalni i fakti~ki uslovi za rad
politi~kih stranaka i organizacija. Isti se odnosi na javni rad kao {to je javna okupljanja,
skupovi, manifestacije, mitinzi i sli~no a ne na unutarnji rad postoje}eg stanja.
Radi svega re~enog odlu~eno je kao u dispozitivu.
M.P.
292
Mr. Zdravko Ze~evi}, v.r.
Dostaviti:
1. Ministarstvu Unutra{njih poslova RSK Knin,
2. Ministarstvu informisanja RSK Knin,
3. Slu`benom glasniku RSK
4. Arhiva ovdje.
123
1992., lipanj 16.
Knin
Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika ijekavskog narje~ja te }irili~nog
pisma
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-5-161/92.
Knin, 16. VI. 1992. god.
Vlada Republike Srpske Krajine, razmatraju}i ostvarivanje jezi~ne politike na cjelokupnoj
teritoriji Republike uo~ila je neke nedosljednosti, te s tim u vezi donosi slijede}i:
Z A K L J U ^ A K
U ~lanu 7. st. 1. Ustava Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik RSK br. 2/92.) kaè
se da je u Republici u slu`benoj upotrebi srpski jezik, a pismo }irilica.
Vlada Republike Srpske Krajine daje tuma~enje da se ovim ~lanom podrazumjeva
upotreba srpskog jezika ijekavskog izgovora kojim se govori u najve}em dijelu Republike, u
Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, Zapadnoj Slavoniji pa i dijelu Baranje, Isto~ne
Slavonije i Zapadnog Srema.
Dakle, srpski jezik ijekavskog izgovora u slu`benoj je upotrebi u dràvnim organima i
institucijama, te u {kolstvu.
362
292
Preporu~uje se Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu kulture i vjera da odmah osnuju savjet
za pitanja upotrebe jezika i pisma i provo|enje jezi~ne politike. Savjet bi trebao odmah
pristupiti izradi dokumenata za standardizaciju jezi~ne politike.
PREDSJEDNIK RSK:
Mr. Zdravko Ze~evi}
Dostaviti:
1. Ministarstvu prosvjete
2. Ministarstvo kulture i vjera
3. Slu`beni glasnik RSK
4. Arhiva ovdje.
124
1992., lipanj 17.
Knin
Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene valute
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-3-163/92.
Knin, 17. 06. 1992. god.
Na osnovu ~lana 27. st. 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (Slu`beni glasnik
RSK broj 3/92.), na svojoj 19. sjednici, odrànoj dana 17. 06. 1992. godine u Kninu, Vlada
RSK donosi slijede}u
O D L U K U
o uvo|enju monete Republike Srpske Krajine
1. Uvodi se moneta Republike Srpske Krajine.
2. Moneta }e se zvati Srpski dinar.
3. Moneta }e se po~eti primjenjivati od 1. 07. 1992. godine.
M.P.
293
363
293
125
1992., lipanj 17.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da pripadnici 11. partizanske brigade
pale ku}e u Jasenovcu
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.
294
Broj: 05/VI-01/1-07/92.
Jasenovac, 17. 06. 1992.
SEKRETARIJATU UP-
P A K R A C
U prilogu dopisa dostavljamo vam slu`benu zabilje{ku sastavljenu dana 14. 06. 1992. god.
u Stanici milicije Jasenovac.
Iz zabilje{ke je vidljivo da je dana 14. 06. 1992. god., oko 20,45 ~asova do{lo do zapaljenja
{tale, vlasni{tvo Kosi} Nikole iz Jasenovca, ulica V. Nazora 34. [tala je u potpunosti izgorjela.
U blizini izgorjele {tale nalazili su se vojnici koji su bili u pijanom stanju koji su trebali oti}i
na rati{te u Derventu, te su tom prilikom vrije|ali i provocirali patrolu Milicije i s njima se
nije moglo razgovarati.
Pretpostavlja da su isti mogli izvr{iti i paljenje {tale.
Obavije{tena 11. par. Brigada.
Prilog: slu`bena zabilje{ka
Komandir:
Mladi} Ignjatije, v.r.
M.P.
295
S L U @ B E N A Z A B I L J E [ K A
Sastavljena dana 14. 06. 1992. godine u SM Jasenovac, a u vezi paljenja ku}a i objekata u
Jasenovcu.
Dana 14. 06. 1992. godine vr{ili smo redovnu pozorni~ku patrolnu slu`bu u vremenu od
15 do 23 ~asa na podru~ju Jasenovca, u sektoru I u sastavu Radulovi} Miroslav Borovi}
[tefan i primijetili poàre u ulicama @rtava fa{izma i Vuka Karadì}a i to:
u 20,30 ~asova u ulici Vuka Karadì}a zapaljena je {tala na broju 59, vlasni{tvo Boraljevi}
Desanke
u 20,50 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 89, vlasni{tvo Katu{i} Nikole
u 21,55 ~asova u istoj ulici zapaljena je {tala na broju 81, vlasni{tvo Trivun~i} Teodora
364
294
Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-11/2, br. 85, 19. 06. 1992.
295
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB Odjeljenje milicije Jasenovac.
u 22,00 ~asova u istoj ulici zapaljena je ku}a broj 91, vlasni{tvo Dra~a Du{ana
u 22,00 tako|er je u ulici Vuka Karadì}a na broju 85 zapaljena {tala, vlasni{tvo Trivun~i}
Save
u 22,30 ~asova u ulici @rtava fa{izma zapaljena je jedna {tala na broju 110, vlasni{tvo
[epovi} Ljubana.
Daljnjim radom i ispitivanjem vojnika nismo mogli do}i do saznanja tko je po~inio navedena
djela, jer vojnici opravdavaju paljenje ku}a i odbijaju saradnju sa civilnom milicijom.
Vojnici nisu htjeli razgovarati s nama, ~ak su nas provocirali i vrije|ali.
Napominjemo da su se paljevine dogodile u vrijeme kad je iz Jasenovca odlazio II. Bataljun
11. par. Brigade i da je ve}ina vojnika bila u pijanom stanju.
Zabilje{ku podnio:
Radulovi} Miroslav, v.r.
Borovi} [tefan
126
1992., lipanj 18.
Oku~ani
Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o pogibiji pripadnika SJB na
rati{tu u Bosni i Hercegovini
OP[TINA OKUÂNI
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI OKUÂNI
Dana: 18. 06. 1992.
Broj: 05 I 02 -235 / 92
M.P.
296
I Z V J E [ T A J
Na~elniku SUP-a Pakrac u vezi pogibije na{eg
radnika Dmitra{inovi} @eljka te ranjavanja
Grbi} Stanimira i Grbi} Milorada
Dana 13. 06. 1992. g., po nare|enju na~elnika SUP-a Pakrac @ivkovi} Krste jedinica
Stanice Javne bezbednosti Oku~ani u ~ijem sastavu je bilo 40 milicionera u jutarnjim satima
je krenula na izvr{enja borbenog zadatka u {irem reonu Dervente.
365
296
Prijemni pe~at: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/1, br. 1164, 16. 07. 1992.
Jedinica je opremljena li~nim naoruànjem dugim, a poneki i kratkim te jednom osom, a
u pratnji jedinice je bilo jedno minobaca~ko odjelenje dobrovoljaca sa podru~ja Oku~ana.
Komandir jedinice je ]etojevi} Davorin, a direktno pod komandom na~elnika @arkovi}a.
Dana 14. 06. 1992. g., oko 16,00 sati u reonu sela Komarice od ru~ne bombe su ranjeni:
1. Grbi} Vlade Stanimir ro|, 11. 10. 1966.g, u Bosanskoj Dubici u mjestu Demirovac, SO
Bos. Dubica ranjen u lijevu nogu odnosno gelerima je o{te}en mi{i} potkoljenice,
2. Grbi} Nikole Milorad ro|, 02. 07. 1968. g, u Raj~i}ima, SO Novska sa stanom u
Gre|anima ranjen u lijevu ruku u predjelu {ake.
Istog dana oko 20,30 sati u istom reonu je smrtno pogo|en Dmitra{inovi} @eljko sin
Stevana, ro|, 15. 05. 1967.g, u Novoj Gradi{ki sa stanom u Dubovcu kbr, 194 SO Oku~ani
pu{~anim metkom u predjelu slabina te je u transportu ka bolnici preminuo. Sahranjen je 16.
06. 1992. g, na mjesnom groblju Oku~ani.
Sva trojica navedenih su od prvih dana u borbi, a u Stanici javne bezbednosti Oku~ani su
obavljali poslove milicionera pripravnika.
Grbi} Milorad se sada nalazi na ku}nom lije~enju dok je Grbi} Stanimir Bato smje{ten
u Prnjavorsku bolnicu i zadràn na lije~enju.
Oku~ani: 18. 06. 1992.g,
O doga|aju obavije{ten pom. ministra Pavkovi} Pom. komandira:
putem telefona 16. 06. 92.g. u 11,15 sati Klju~evi} Labud, v.r.
127
1992., lipanj 19.
Knin
Zahtjev Vlade RSK Dràvnom komitetu za suradnju s UNPROFOR-om SRJ da se zaloì da
zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske granice op}ina, ve} linija dodira
sukobljenih strana
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-5-178/92.
Knin, 19. 06. 1992. god.
DR@AVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA
SNAGAMA UJEDINJENIH NACIJA
B E O G R A D
366
Po{tovana gospodo!
Od trenutka kada je done{en Vensov plan bitno su se izmijenile politi~ke prilike koje su
uslovile njegovo dono{enje.
S tim u vezi èlimo da Vam ukaèmo na sljede}e:
1. Garanti bezbednosti Srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini a to su dràva SFRJ i
JNA vi{e ne postoje.
2. Republika Bosna i Hercegovina progla{ena je me|unarodnim dràvnim subjektom.
3. Nedavno objelodanjeni vojni savez Republike Hrvatske i Republike Bosne i
Hercegovine bitno mijenjaju ukupni odnos vojnih snaga i potencijalna su opasnost po
bezbjednost Srpskog naroda na jednom dijelu njegovog etni~kog prostora a posebno na
prostorima Republike Srpske Krajine.
4. Ustupanje vazdu{nog prostora Republici Hrvatskoj od strane Republike Bosne i
Hercegovine uz suglasnost ranijih saveznih organa biv{e SFRJ stvorili su i omogu}ili ukupnu
blokadu privrednog i dru{tvenog ìvota kao i biolo{ki opstanak Srpskog naroda na teritoriji
Nakon sjednice Vlade Republike Srpske Krajine od 16. 06. 1992. godine i nakon sastanka
sa predstavnicima UNPROFO-om, gospodinom generalom Morijonom
297
i predstavnicima
Evropske zajednice odrànog 18. 06. 1992. godine u Kninu, obra}amo Vam se sa ciljem da
ukaèmo na te{ko}e oko poku{aja nalaènja zajedni~kog rje{enja za uspostavu civilne vlasti
Republike Srpske Krajine na teritoriji tzv. ruì~aste zone. Naime podru~je ruì~aste zone
predstavlja povr{inu od 20,13 % ukupno jurizdikcijske teritorije RSK na kojoj Srpski narod
~ini zna~ajno ve}insko stanovni{tvo.
Po prestanku borbenih dejstava na navedenom podru~ju uspostavljena je civilna vlast
organa Republike Srpske Krajine.
Ova podru~ja, tj. mjesne zajednice i zajednice mjesnih zajednica tokom decembra 1990. i
u prvoj polovini do maja 1991. godine provele su referendume po tada vaè}em Ustavu
Republike Hrvatske i Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Hrvatske i time se na
legalan na~in izdvojili i pripojili etni~kim Srpskim op{tinama Republike Srpske Krajine.
Negiraju}i pravo Srpskog naroda na samoopredjeljenje i ostanak u zajedni~koj dràvi
Jugoslaviji, Hrvatska strana posegnula je za secesijom i primjenom sile da bi ugrozila
dràvotvorna i osnovna ljudska prava Srpskog naroda na etni~kom srpskom prostoru.
Neshvatljivo je i neprihvatljivo uvo|enje kategorija ruì~astih zona pa smo stoga veoma
iznena|eni iskrenom izjavom gospodina generala Morijana od 18. 06. 1992. godine da }e se
na podru~ju tzv. ruì~astih zona istovremeno vra}ati Hrvatska vlast negiraju}i pravo
Srpskom narodu koji se o tome prije sukoba ustavno pravno izjasnio o obliku zajednice u
kojoj èli ìvjeti.
Molimo Vas da u kontaktima sa visokim predstavnicima Ujedinjenih naroda kao na{i
zastupnici razmotrite mogu}nost da zona odgovornosti snaga Ujedinjenih nacija ne budu
katastarske granice kraji{kih op{tina, ve} linija dodira sukobljenih strana {to }e omogu}iti
za{titu Srpskom narodu. Ostali modaliteti provo|enja Mirovnog plana nisu sporni.
Mi inzistiramo i bezuslovno traìmo da se na tzv. ruì~astim zonama zadrì status KWO,
odnosno sada{nja aktuelna civilna vlast organa Republike Srpska Krajina do iznalaènja
367
297
Zapovjednik snaga UNPROFOR-a general Philipe Morillon.
modaliteta politi~kog rje{enja pregovorima dviju strana u sukobu na najvi{em dràvnom
nivou.
Za na{e inzistiranje na iznalaènju modaliteta politi~kog rje{enja novonastale situacije
nalazimo upori{te u me|unarodnom ratnom pravu, gdje je decidirano re~eno, a potpisnici u
Vensovom planu me|u kojima je i Hrvatska su prihvatili da na teritoriji Republike Srpska
Krajina postoji aktuelna vlast organa Republike Srpske Krajine, ~ime smo ve} priznati kao
strana u sukobu i {to po me|unarodnom ratnom pravu ima pravno dejstvo prema svim
dràvama i me|unarodnim organizacijama.
U me|unarodnom ratnom pravu decidirano stoji da teritorije koje se nalaze pod
suverenitetom jedne strane u sukobu, uklju~uju}i tu i njene unutra{nje morske vode i
teritorijalno more kao i vazdu{ni prostor iznad nje isklju~ivo kontroli{e ta strana u sukobu.
Stoga kategorija tzv. ruì~aste zone kao element Me|unarodnog ratnog prava ne postoji.
Iz navedenog proizlazi i ne vidimo razloge blokade kontrole vazdu{nog prostora izvan
pune jurizdikcije Republike Srpske Krajine koja treba da kontroli{e taj prostor a pogotovo se
radi o za{ti}enom prostoru UNPROFOR-a na i zadnje rezolucije vije}a sigurnosti koja
izuzima bilo kakve blokade vazdu{ne ili kopnene vezano za dotur humanitarne pomo}i,
lijekova i za{tite djece, staraca i bolesnih sa teritorija RSK.
M.P.
298
Molimo dostaviti:
1. Dràvni komitet za saradnju sa UN
2. Generalnom sekretaru UN
gospodinu Butrosu Galiju
3. Komandantu Mirovnih snaga u Jugoslaviji
gospodinu generalu Sati{u Nambijaru
4. Svim stalnim ~lanicama Savjeta bezbednosti UN
5. Visokom komesarijatu UN za izbjeglice
6. Me|unarodnom komitetu Crvnog krsta
128
1992., lipanj 23.
Knin
368
298
V L A D A
Z A P I S N I K
sa 20. sjednice Vlade RSK odràne 23. 06. 1992. godine na Tvr|avi Dom
Privrednika u Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Sergej Veselinovi}, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, dr
Du{an Jovi}, Savan Grabundìja, Mr Svetozar Vin~i}, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi},
Mirko Ra|en, Neboj{a Pavkovi}, Rade Ga}e{a, Vojin Peura~a, David Rastovi}, Starevi}
Du{an.
Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Sretko Petkovi}, Zdravko Jankovi}, Du{ko Babi},
potpukovnik, dr Milan Babi}, Veljko Popovi}, Sava Popovi} i Gojko Devrnja.
Odsutni:
Stevo Bogi}, Vojin [u{a, Stojan [panovi}, Milan Marti}, dr Mladen Hadì}, Dobrosav
Vejzovi}, Mitar Brnovi}, Milan Kneèvi}.
Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina ~lanova i da se
moè punova`no odlu~ivati.
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku
Srpsku Krajinu. (referiraju predstavnici MUP, NO i VP).
Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne obrane.
2. Dono{enje Odluke o pove}anju kamata na iznos poreza na promet koji nije pla}en u
zakonskom roku.
3. Razmatranje Uredbe o prometu motornog benzina i dizel goriva.
a) Rudarskog inspektora
b) Savjetnik rudarski inspektor
5. Razno:
Razmatranje zahtjeva za pozajmicu
a) Komandi Glavnog {taba TO
b) Op{tini Knin
c) Zdravstveni centar Vukovar
d) MUP Krajina
Ta~ka 1.
Informaciju o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji te napadu Hrvatskih snaga na Miljevce
podnio je pukovnik Uzelac. O istoj situaciji podnio je informaciju pomo}nik ministra za
Unutra{nje poslove Neboj{a Pavkovi}. O problemima koji su se pojavili novonastalom
situacijom govorili su ministri Bjegovi}, Vin~i}, Veselinovi} i drugi. O radu Dràvnog
komiteta za saradnju sa UNPROFOR-om govorio je Neboj{a Mandini}. Istakao je potrebu
369
reorganizacije Dràvnog komiteta vezano za nastanak Savezne Republike Jugoslavije, te
potrebi op{te mobilizacije na podru~ju RSK, svih onih koji do sada nisu mobilizirani ili su
lje~ni~kim potvrdama i radnim obavezama izbjegli mobilizaciju.
Ministar Peura~a Vojin je predloìo da sjednica Vlade kod rasprave o prvoj ta~ki dnevnog reda
bude zatvorena za sve osim ~lanova Vlade. Za operativne kontakte sa Banjalu~kom Krajinom
i potrebu ja~e suradnje sa njima zaloìo se Ministar Bjegovi} \or|e. O problemima
mobilizacije na podru~ju Op{tine Knin govorili su jo{ ministri dr Du{an Jovi}, David
Rastovi} istakli su potrebu da se u Kninu mobiliziraju svi vojno sposobni gra|ani kao i
kompletna civilna za{tita. Tako|er su predloìli da se dobna granica pove}a sa 55 na 60
godina starosti. Lje~ni~ka komisija treba preispitati sve lje~ni~ke potvrde sa kojima su se
osloba|ali pojedini obaveznici. Sergej Veselinovi} se zaloìo da se donese izvje{taj Vlade o
uspjehu mobilizacije i istakao da se mora napraviti sve {to je u interesu obrane Krajine.
Ministar financija Vojin Peura~a je rekao da je potrebno ubrzati dinamiku kori{tenja
dopunskih sredstava, rekao je da su obaveze Savezne Republike Jugoslavije prema Krajini u
obezbje|enju dopunskih sredstava Krajine nesporne te da je potrebno izna}i modalitete
izvr{enja istog. Vlada je ovlastila Ministra financija da po{alje faksimil potpisa za potrebe
{tampanja monete RSK.
Ta~ka 2.
Ministar energetike i rudarstva Bjegovi} \or|e predloìo je Vladi Uredbu o prometu
motornog benzina i dizel goriva. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Uredba o prometu motornog benzina i dizel goriva Uredba }e se primjenjivati u
cjelosti od ta~ke 1-18 za podru~je Slavonije, Baranje i Srijema.
Za ostala podru~ja RSK Republi~ki Krizni {tab }e utvrditi kriterije za promet motornog
benzina i dizel goriva u skladu sa mogu}nostima nabavke goriva te u dogovoru sa op{tinama.
Ta~ka 3.
Obrazloènje Odluke o pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u
zakonskom roku obrazloìo je Ministar financija Vojin Peura~a. Nakon provedene rasprave
jednoglasno je donesena
O D L U K A
O pove}anju kamate na iznos poreza na promet koji nije pla}en u zakonskom roku.
Odluka se nalazi u prilogu zapisnika.
Ta~ka 4.
Predlog izbora stru~nih radnika u ministarstvu energetike i rudarstva podnio je Ministar
\or|e Bjegovi}. Za radno mjesto rudarskog inspektora predloìo je êprnja Radu iz
Obrovca, a za radno mjesto savjetnik-rudarski inspektor predloèn je Ra{kov} Milan p. Save.
O D L U K A
êprnja Rade iz Obrovca postavlja se za rudarskog inspektora pri ministarstvu energetike i
rudarstva. Ra{kovi} Milan p. Save postavlja se za savjetnika-rudarskog inspektora pri istom
ministarstvu.
370
Ta~ka 5.
a) Glavni {tab teritorijalne odbrane se obratio Vladi RSK sa zahtjevom za obezbje|enje
nov~anih sredstava za podmirenje obaveza prema dobavlja~ima iz RSK koja su ostala
nepodmirena odlaskom JNA sa ovog podru~ja. Nakon provedene rasprave donesen je
Z A K L J U ^ A K
Glavni {tab Teritorijalne odbrane RSK treba napraviti specifikaciju tro{kova sa podatcima o
strukturi tro{kova i brojnom stanju.
b) Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Knin obratilo se Vladi RSK sa zahtjevom za privremenu
pozajmicu za isplatu LD za 06/92. godine. Nakon provedene rasprave Vlada je jednoglasno
donijela
O D L U K U
Zahtjevu se ne udovoljava.
c) Ministar za zdravstvo dr. Du{an Jovi} obrazloìo je Vladi zahtjev zdravstvenog centra
Vukovar za dodjelu neophodnih sredstava za juni 1992. godine. Nakon provedene rasprave
jednoglasno je donesena
O D L U K A
Odobravaju se zdravstvenom centru Vukovar sredstva u iznosu od 125.780.140 dinara za
podmirenje nophodnih sredstava za juni 1992. godine.
d) Ministarstvo Unutra{njih poslova podnijelo je zahtjev Vladi RSK za dodjelu sredstava za 6
mjesec 1992. godine u iznosu od 3,5 milijarda dinara za teku}e poslovanje, nakon ~ega je
donesena
O D L U K A
Ministarstvu Unutra{njih poslova odobrava se iznos sredstava od 3,5 milijarde dinara za
teku}e poslovanje.
Sjednica je zavr{ena u 19,30 sati.
PREDSJEDNIK VLADE RSK
Mr Zdravko Ze~evi}
129
1992., lipanj 23.
Slunj
Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom javnom tuìocu u Glini protiv
Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu Lumbardenik
371
Ministarstvo unutra{njih poslova
Sekretarijat za unutra{nje poslove Knin
SJB SLUNJ
Broj K-83/92.
Datum 23. 06. 1992.
O K R U @ N O M JAVNOM TU@IOCU
G L I N A
Na osnovi ~lana 151, stav 6. Zakona o krivi~nom postupku podnosi se
KRIVI^NA PRIJAVA
Protiv:
1. PA[I] MILANA, zvani Beli otac Mane i majke Stane ro|ene Kuzmanovi} ro|en dana
01. 10. 1954. u Bro}ancu, op}ina Slunj, stanuje u Bro}ancu, ulica Bro}anac broj 46, op}ina
Slunj, narodnost Srbin, dràvljanin RSK, zanimanje zemljoradnik, porodi~ne prilike
neoènjen, bez djece, u vojnoj evidenciji se vodi u Slunju, li{en slobode dana 21. 06. 1992. u
21,00 sati, sprovedenog istra`nom sucu Okru`nog suda u Glini, dana 24. 06. 1992. zbog
krivi~nog djela ubojstva.
Dana 21. 06. 1992. godine oko 18,30 sati u mjestu Slunju u selu Lumbardenik kbr. 87.
do{lo je do krivi~nog djela ubojstva BOGOVI] DANIJELA, sin Mije i majke Jele r. Salopek,
rodjen 04. 05. 1930. godine u Lumbardeniku SO Slunj, sa stanom Lumbardenik kbr. 87 SO
Slunj na slijede}i na~in:
Gore navedenog dana i vremena predmetni Pa{i} Milan do{ao je kod ku}e Bogovi}
Danijela i ~im je pri{ao ku}i pozvao je Danijela, koji se je nalazio u ku}i, da izadje van. Kada
je Bogovi} Danijel primjetio Pa{i}a nije iza{ao na vrata svoje ku}e ve} je isko~io kroz prozor
i po~eo bjeàti, a Pa{i} je potr~ao za njim i uhvatio ga. Kada ga je uhvatio po~eo ga je
maltretirati fizi~ki zlostavljati, tu}i ga nogama i rukama po prednjem dijelu tijela, a nakon
toga ga je odveo ispod ku}e na livadu vlasni{tvo Poèga Luke iz Lumbardenika b.b. Na toj
livadi ponovno ga je fizi~ki zlostavljao. U navedenoj blizini Pa{i}a nalazio se i Tepavac Milan,
koji ga je spre~avao da ne maltretira Danijela, odnosno da ga ne ide ubiti. U tome ga Tepavac
nije mogao spre~iti, pa je nakon upozorenja isti odlu~io da se udalji sa mjesta gdje je Pa{i}
zapo~eo vr{enje svoje radnje. Kada se Tepavac Milan udaljio, tada je Pa{i} iz pu{ke PM. br.
30335 ispalio tri hitca u Bogovi} Danijela, i na taj na~in nanio tjelesne povrede u predjelu
desne strane tijela i lijeve noge u predjelu butine. Od zadobivenih povreda Bogovi} Danijel
je odmah umro.
Nakon ubojstva Bogovi} Danijela kroz kratko vrijeme radnici SJB-ti Slunj iza{li su na lice
mjesta od kuda je dolazio zvuk pucnjave i u neposrednoj blizini ubojstva prona{li su Pa{i}
Milana i Tepavac Milana te ih priveli u SJB Slunj, radi daljnje obrade.
Prilikom obrade ustanovljeno je, da je Pa{i} Milan prije ubojstva Bogovi} Danijela fizi~ki
zlostavljao Topi} Miru, Bogovi} Josu, Luci} Ivana i Trubi} Josu, sve iz sela Lumbardenik.
Iz napred navedenog je vidljivo da je Pa{i} Milan izvr{io krivi~no djelo ubojstva ~l. 36. st.
1 ta~. 1 KZ Republike Srpske Krajine.
Prilog:
299
372
299
Prire|iva~i su izostavili priloge.
Zapisnik o uzimanju izjave x 3
Sl. zabilje{ke x 6
Skica lica mjesta x 1
Zapisnik o uvidjaju x 2
Rje{enje o pritvoru x 2
Potvrda o privremenom oduzetom oru`ju x 1
N A ^ E L N I K:
Klipa Ljuban, v.r.
130
1992., lipanj 23.
Stara Gradi{ka
Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevoènju oplja~kanih stvari iz Slavonije u
Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA PAKRAC
STANICA MILICIJE STARA GRADI[KA
Broj: 05-IV-01-55/92-1
Stara Gradi{ka, 23. 06. 1992. god.
I Z V J E [ T A J
za period od 22. 06. 1992. g. do 23. 06. 1992. god.
Dana 22. 06. 1992. god. u vremenu od 09 h do 13 h na punktu Most na SAVI, prilikom
poja~ane slu`be radnika SAO KRAJINE te po naredjenju predpostavljenih iz Oku~ana a na
osnovu naredbe broj: 498-2 od 05. 06. 1992. god. izdane od Komande 5. korpusa a koja je
potpisana od general-majora TALI]A
300
napravili smo slijede}e:
Nailaskom prve kontrole motornih vojnih vozila u koli~ini od 40 kamiona do{lo je do
otpora oficira u ~inu podpukovnika a koji se nije htio predstaviti, kada smo mi zatraìli da
vozila koja napu{taju teritorij vizualno pregledamo na{to je isti oficir napomenuo da su vozila
komisijski plombirana i zaklju~ana, {to smo se i uvjerili na ve}ini kamiona {to su bili ili
plombirani ili zaklju~ani manjim katancem {to {oferi nisu otvarali pod izgovorom da su
klju~evi kod podpukovnika koji je nakon na{eg razgovora sjeo u auto i oti{ao preko mosta.
Otvaranjem kamiona na ceradi s prednje strane gdje se nalaze tri kop~e utvrdili smo da u
ve}ini kamiona ima civilnih stvari a koje su poslagane u prednji dio kabine za robu a iza nje
vojni materijal i druge vojne stvari.
373
300
Momir.
Prilikom na{eg zahtijeva da stvari izvade dolazilo je do vrlo neugodne verbalne situacije, a
zbog op{te sigurnosti radnika na mostu kamioni sa robom su pu{tani jer su verbalne situacije
dolazile ~ak i pred upotrebu i vatrenog oru`ja. Po{to nismo imali saradnju vojnih oficira a ~ak
su i bili na strani vojnika otvoreno su vojnike koji su posjedovali pokretnu civilnu imovinu
{titili.
Oko 10,10 h na punktu most na SAVI je do{la kolona vojnih vozila od oko 100 {to
vojnih a {to civilnih a koji se nalaze u posluzi u JNA. Ispred kolone kretao se bijeli golf, u
kojem je bio pukovnik LAZO BABI]
301
te na jedan vrlo arogantan i bezobrazan na~in nije
dozvolio pregled kolone a na insistiranje o naredbi korpusa isti je sjeo u osobni auto te oti{ao
u operativni centar u Staroj Gradi{ci gdje se vratio nakon 10-15 minuta sa pukovnikom
KOSANOVI] koji je li~no usmeno naredio da zabranjuje bilo kakvo pregledanje vojnih
kamiona i opreme od strane milicije KRAJINE te po~eo verbalno vredjati kako radnike na
mostu tako i samu slu`bu. Kolona je nastavila prelazak preko mosta iako je na kamionima
bilo vidljivo da prevoze pokretne civilne stvari a izmedju ostalog u koloni se kretao i jedan
traktor s prikolicom. Na kamionima se nalazilo poslagano sve pokretno kao {to je stolica,
krevet, drva za ogrjev, fosna hrastova, cijevi za vodu, radiatori, pe}i, motori, bicikli i dr. {to u
tom momentu nismo mogli vidjeti.
Za napomenuti je da je pratnju i seobu vojnih formacija pratio UNPROFOR od 4. ~lana
kanadskih predstavnika te po prolasku kolone isti su napustili most.
Napominjemo da je odnos oficira prema na{em zajedni~kom dogovoru bio krajnje
bezobrazan i plja~ka{ki nastrojen {to je izazivalo revolt kako radnika tako i naroda koji su
kolonu ispratili. Oko 12 h na punktu most na Savi zaustavljeno je vozilo marke ASKONA
zelene boje bez reg. tablica sa vojnim oznakama bez dokumenata sa radnim nalogom broj
2425/92, a kojim je upravljao PAVLOVI] Borislav a isti nije bio upisan na radnom nalogu
/Brkovi} Milorad voza~/ te je vozilo privremeno oduzeto i parkirano ispred stanice.
Nakon 20 minuta u prostorije ove SM ulazi major [KONJEVI]
302
te uz rije~i [ta vi
mislite, da moète raditi, ho}ete li da ja ovo sve polupam. Naredio je da se isto vozilo preda
kapetanu PEPI] Jovica VP 6372/1 {to je i u~injeno.
U vezi naprijed navedene naredbe poja~ali smo slu`bu na punktu most na SAVI, {to je bilo
dovoljno za brzo i neometano pregledavanje motornih vozila ali zbog nemogu}nosti saradnje
sa vojnom policijom i sa starje{inama nismo uspjeli u~initi ni{ta.
KOMANDIR SM
Nikola Borkovi}
374
301
Kasnije zapovjednik 18. korpusa SVK.
302
131
1992., lipanj 24.
Knin
Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne televizijske opreme iz
Komande 9. korpusa JNA
VLADA REPUBLIKE
Broj: 04-5-189/92.
Knin, 24. 06. 1992. god.
MINISTARSTVU VOJSKE SR JUGOSLAVIJE
n/r na~elnika General{taba gen. Pani}
303
B E O G R A D
PREDMET: Zahtjev Vlade
dostavlja se,
Radio televizija Republike Srpske Krajine, uz pomo} i podr{ku svih kraji{kih struktura,
ulaè maksimalne napore da razbije informativnu blokadu i unapredi sistem i kvalitet
informisanja naroda i boraca u ovim te{kim vremenima. Razumijevanje pomo} i saradnja
JNA, odnosno Vojske SR Jugoslavije u svim prilikama dosada bila je, u tim nastojanjima,
svestrana, dragocjena i od velikog zna~aja i vrijednosti, na ~emu Vam i ovom prilikom srda~no
zahvaljujemo, uz molbu za razumjevanje i podr{ku i u budu}im na{im naporima i potrebama
na tom planu.
Oprema koju ste nam dosad ustupili pokazala se kao vrlo kvalitetna i funkcionalna i
maksimalno se koristi, {to je zna~ajno pomoglo opremanju i kvalitetnijem radu RTV
Da bi kompletirali potrebu (minimalnu i nu`nu) televizijsku opremu za po~etak
emitovanja na{eg televizijskog programa, RTV Republike Srpske Krajine neophodna je
mobilna oprema, video i tonska mikseta, koju ne moèmo ina~e nabaviti, Pa Vas molimo da
nam obezbjedite pomenutu tehniku uz va{e uslove.
Tako|er Vas molimo, ukoliko postoji takva mogu}nost da nam uputite koju terensku, a
eventualno studijsku kameru za potrebe na{e televizije. Dvije kamere, koje mogu sluìti svrsi
emitovanju programa, nalaze se u Komandi Kninskog korpusa, spakovane za transport, pa
molimo da nam se ustupe.
U nadi da }emo, kao i do sada tijesno sara|iati uz obostrano razumjevanje i podr{ku, jo{
jednom Vam zahvaljujemo i srda~no Vas pozdravljamo.
M.P.
304
PREDSJEDNIK VLADE RSK
375
303
@ivota.
304
132
1992., lipanj 24.
Oku~ani
Z A P I S N I K
Sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 24. 06. 1992. godine
u Oku~anima.
Sjednica po~ela sa radom u 08,00 sati.
Sjednici prisutni: Dàkula Veljko, predsjednik vije}a, Mladen Kuli}, podpredsjednik, Savo
Rado{evi} sekretar Oblasnog vije}a, Bosanac Branko, Dèlajlija Branko, Budi} Ljubi{a,
Zagorac @ivko ~lanovi vije}a.
Ostali prisutni: Vitez Du{an predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani, Radakovi}
Milan predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac, Lovri} Djordje predsjednik Izvr{nog
savjeta op{tine Daruvar, dr. Milan Basta{i} ispred Izvr{nog savjeta op{tine Grubi{no Polje,
Uskokovi} êdomir sekretar oblasnog koordinacionog odbora Crvenog krsta, Krupi} Fadil
predsjednik koordinacionog odbora Crvenog krsta, Slobodan Rado{evi} ispred [taba za
prihvat izbjeglica, E}imovi} Du{an ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske
Krajine i Djordje Damjanovi} ispred TO Oku~ani.
Odsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Milan Graovac i Nikola Dopudja.
Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka
DNEVNI RED
1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 06. 06.
1992. godine.
Izvjestilac: Sekretar Vije}a.
2. Informacije:
a) o politi~ko bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Zapadne Slavonije
Izvjestilac: Sekretar Oblasnog SUP-A
b) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima i u
vezi sa preuzimanjem odgovornosti za Podru~je Zapadne Slavonije od strane
UNPROFORA.
Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}
3. Izvje{taj Komisije za procjenu {teta o do sada u~injenom i o problematici u vezi sa radom
Komisije
Izvjestilac: Vlado Vidi}
4. Informacija sa razgovora koji su sa UNPROFOROM vodjeni 22. 06. 1992. godine
Izvjestilac: Predsjednik Dàkula
5. Informacija sa sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Izvjestilac: Predsjednik Dàkula i ministar za informisanje u Vladi RSK Du{an
E}imovi}
6. Dono{enje Odluke o razvrstavanju funkcionera i radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog
vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne Slavonije u platne grupe materijal u
prilogu.
376
Izvjestilac. Branko Dèlajlija
7. Dono{enje Zaklju~aka o visini osnovice za obra~un li~nih dohodaka za mjesec maj 1992.
Materijal u prilogu.
Izvjestilac: Branko Dèlajlija
8. Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske oblasti
Zapadne Slavonije.
Materijal u prilogu.
Izvjestilac: Branko Dèlajlija
9. Utvrdjivanje prijeloga Odluke o osnivanju Oblasne geodetske uprave materijal u prilogu.
Izvjestitelj: Ljubi{a Budu}
10. Dono{enje rje{enja o razrje{enju komandanta [taba za prihvat izbjeglica i za povratak
naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.
11. Dono{enje rje{enja o imenovnaju komandanta {taba za prihvat izbjeglica i organizaciju
povratka naroda Zapadne Slavonije u Srpsku oblast Zapadnu Slavoniju.
Napomena:
1. Kod materijala pod ta~kom 8. i 9. dnevnog reda potrebno je izvr{iti ispravke teksta koje su
vi{e tehni~ke naravi.
2. Prilozi uz poziv za dnevni red dostavljeni su samo ~lanovima Oblasnog vije}a.
Za to~nost otpravka: PREDSJEDNIK
SEKRETAR: Dipl. in`. Veljko Dàkula v.r.
Savo Rado{evi}
Predloèno je i usvojeno da se to~ka 2., 4. i 5. spoje u jednu {to je i prihva}eno.
AD 1
Nakon podnesenog zapisnika sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 06. 06. 1992. na
verifikaciju, Oblasno vije}e je na temelju ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. a u vezi sa ~lanom 22.
Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije
donijelo ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Usvaja se zapisnik sa svim aktima u prilogu koji su doneseni na sjednici Oblasnog vije}a
06. 06. 1992. godine bez izmjena i dopuna.
AD 2., 4. i 5.
Pod drugom ta~kom dnevnog reda nisu do{li izvjestioci pa je predsjednik Oblasnog vije}a
naknadno pozvao Stevu Kresovi} i Babi}a.
305
Predsjednik Dàkula upoznaje Oblasno vije}e da su i na sjednici Vlade Republike Srpske
Krajine izvje{taji, odnosno informacije o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju
Republike dati samo za tri op}ine, dakle manjkavo i nepotpuno. Istakao je da je dao
primjedbu na sjednici Vlade da je ministar [panovi}
306
slabo pripremio za{titu Zapadne
Slavonije. Isto tako prigovorio je ministarstvu unutra{njih poslova za nedopustivo pona{anje
da mjesec i pol dana Srpska oblast Zapadne Slavonije nema imenovanog sekretara Oblasnog
377
305
Milanko.
306
Stojan.
SUP-a, a na~elnik je takodjer odsutan na zadatku ali bez prethodne konzultacije ministarstva
unutra{njih poslova sa ovim Oblasnim vije}em.
U razgovorima sa UNPROFOROM informirani smo da je proces demobilizacije zapo~eo
20. 06. 1992. godine i nakon otprilike 15 dana }e se priznati samo uniforme lokalne policije
i UNPROFORA a ja sam dodao u {ali, nastavio je predsjednik Dàkula, i uniforme po{tara
i èljezni~ara ako èljeznica proradi.
U razgovorima sam nadalje istakao problem uniformi za policiju kao i problem civilnih
odijela za pripadnike TO nakon demobilizacije. Ovo pitanje sam postavio i na sjednici Vlade
Obe}ao je da upravo danas kre}e 13 vozila sa opremom za miliciju.
Predsjednik Dàkula je informirao da je general Tali}
307
izdao naredbu da i na{a civilna
policija ravnopravno kontroli{e most. Ovo smo traìli zbog spre~avanja odvoènja
materijalnih dobara sa ovog podru~ja za vrijeme i nakon postupka demilitarizacije Srpske
Nadalje u razgovorima sa UNPROFOROM na dnevni red smo stavili pitanje
povratak izbjeglica
humanitarne pomo}i.
Pod povratkom izbjeglica smo vje{to postavili pitanje nepokrivenog podru~ja Podravske
Slatine i dogovorili da traìmo da taj prostor (srpska sela na podru~ju op}ine Podr. Slatina i
Slavonska Poèga) za po~etak bar brdski dio, obidju predstavnici mirovnih snaga da
podnesu izvje{taj o stanju na podru~ju i prijedlog kako da se rije{i to podru~je. Kontakt
razgovora sa UNPROFOFOM treba odràvati slu`beno i korektno. Po podacima koje su oni
za nas dobili, oni sada stje~u sasvim drugu sliku. Mi smo prestavljeni u veoma ru`nom svjetlu.
Upoznali smo ih o blokadi humanitarne pomo}i, o potrebi za naftu za ètvu. Uloèn je
protest na izjavu generala Zabale
308
da }e pustiti u saobra}aj auto-put jer je to navodno
dogovoreno u Beogradu. Postavljeno je ovo pitanje i na Vladi Republike Srpske Krajine i
Vlada je donijela odluku da Dràvni komitet za odnose sa UN nema legitimitet za zastupanju
RSK, da se mora formirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike Krajine imenuje svoje
predstavnike u dràvni komitet za UN nema legitimitet za zastupanje RSK, da se mora
formirati novi dràvni komitet i da Vlada Republike krajine imenuje svoje predstavnike u
dràvni komitet za odnose na UN i da Vlada bude uklju~ena u sve pregovore kada je u pitanju
Republika Srpska Krajina.
Predsjednik Dàkula je nadalje upozorio da se ne bi naru{avali odnosi i nivoi odnosa sa
UNPROFOROM, mora se sprije~iti da npr. mjesna zajednica Stara Gradi{ka ne vr{i kontakte
mimo legalnih predstavnika vlasti.
U raspravi su u~estvovali:
@ivko Zagorac je upoznao Oblasno vije}e da su ju~er vodjeni razgovori u komandi mjesta
Daruvar o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji (sastanak je bio dogovoren izmedju Daruvara i
Oku~ana). Isti~e dalje da netko nije Grubi{no Polje obavijestio od koga dana mi ostajemo bez
hrane. [ta sa ljudima poslije 04. 07. 1992. Isti~e da li~no misli da se pukovnik ûbri} izgubio
u ovome, da li zbog toga {to nema adekvatne saradnike ili je ne{to drugo u pitanju.
Slobodan Rado{evi} upoznaje Vije}e da je Izvr{ni Savjet op{tine Podr. Slatine imao
sastanak sa borcima TO Podravske Slatine. Dio }e njih biti u policiji, dio u jedinicama
378
307
Momir, zapovjednik 1. kraji{kog korpusa.
308
Carlos Maria, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru Zapad.
Oku~ana, Pakraca. Postavlja se pitanje {ta sa ljudima koji ne budu rasporedjeni u policiju i
ne}e imati prihoda a ti ljudi imaju porodicu. Te{ko }e te ljude biti zadràti u ovim podru~jima
ako ne bude bila jasnija perspektiva u skorije vrijeme.
Dr. Milan Basta{i} isti~e da ima informaciju da je pukovnik ûbri} rekao da }e se sva TO
Grubi{no Polje, Daruvar, Pakrac, Oku~ani i Podr. Slatina razoruàti. Sva krizna podru~ja su
mrlja od mastila na kojoj je njihova policija, tu proporcionalno dolazi na{a policija i mi treba
da dovodimo na{ narod. Oru`je odlaèmo tu negdje da bude pri ruci za nedaj boè. îni mi
se da u tehni~kom smislu mi treba da se odreknemo Zapadne Slavonije. Nitko ne moè
pozivati narod u ove uslove.
Lovri} Djordje isti~e da je doznao da se vr{i pritisak na na{e izbjeglice smje{tene u
Bosanskoj krajini da one naseljavaju muslimanska sela.
Dèlajlija Branko iznosi podatak da }e prema sada{njem stanju biti oko 1.850 ljudi koji }e
biti bez rasporeda.
Du{an E}imovi} isti~e da je za mnoge stvari kod nas kriv Oblasni SUP odnosno policija
koja nije organizovana.
Zar nije velika glupost da se za potrebe na{eg TO radi uskladi{tenja ide po haubice ili neko
drugo artiljerijsko oru|e u Baniju a ovdje je istih takvih bilo i mogao se potreban broj ostaviti
a preraspodjelu izvr{iti na drugi na~in. Isti~e nadalje da je u vojno-strate{kom pogledu
situacija oko Knina lo{a i da na{ udio u trgovini u politi~kim razgovorima kada su teritorije
u pitanju u velikoj mjeri smanjen.
[to se ti~e Zapadne Slavonije ranije nisam bio optimist kao Dàkula, ali sada sam sve vi{e
ubijedjen u opravdanost Veljkovog optimizma. Mi sve vi{e moramo isticati fizi~ki i kulturni
genocid i tu vidim na{u {ansu.
[to se ti~e na{ih izbjeglica na podru~ju Bosanske Krajine moram re}i da nije na vladi AR
Krajina usvojena generalna politika da se Srbima iz Zapadne Slavonije naseljavaju druga sela.
Lovri} Djordje ponavlja da je novi komandant za izbjeglice u Banja Luci saop}io pitanje
naseljavanja nekih muslimanskih sela srpskim izbjeglicama iz Zapadne Slavonije.
Djordje Damjanovi} èli da dozna sudbinu Zapadne Slavonije pa kaè da kad gradi ku}u
gradi ju od temelja, {to upu}uje na to da èli da zna na{ status, {ta mi zna~imo za novu
Jugoslaviju, da li }e egzistirati kao takva, {ta smo mi u viziji Republike Srpske Krajine, {ta smo
mi u viziji kona~no i dràve Hrvatske. U 98% slu~ajeva nije mi jasna na{a vizija ni sada{nja
ni budu}a. Molimo Oblasno vije}e i sve koji vr{e kontakte sa na{om Vladom sa
UNPROFOROM da dobro vode ra~una o neotudjivosti podru~ja koje je osvojeno, a
naro~ito da se ne kockamo sa komunikacionim sistemima koji su na{a {ansa.
Branko Bosanac isti~e da po pitanju snabdjevenosti sa ishranom i drugim potrep{tinama
pripadnika TO moramo napraviti program rje{avanja problema. Da li imamo hrane i
smje{taja za ljude iz TO.
Za{to milicija nije popunjena a ljudi ima dovoljno na drugoj strani imamo ljude
nerasporedjene.
Ljubi{a Budi} isti~e da se boji da }e ovo Vije}e biti pepeljara za punjenje i otresanje a
su{tina je u tome da nadle`nosti za mnoga rje{enja leè po mnogim pitanjima u drugim
organima i na drugim nivoima.
Dàkula Veljko smatra da je najve}i problem {to stvaramo dràvu u jednom haosu i to
pripisuju}i zakone Republike Srbije. Za ovakvo stanje sam se i pripremao. Dovedeni smo u
situaciju da rje{enjem traìmo politi~kim putem a ne vojnim.
379
Sada se vidi da su veliki pritisci na Srbe i da moramo mudro politi~kim putem rje{avati
na{e pitanje.
Mi moramo raditi na povratku naroda ali i na njegovom statusu (za{titi) na ovom
podru~ju. Vensov plan nije detaljiziran pa se mora razja{njavati. Povratkom naroda vra}a se
njegova vlast i policija jer je zbog tudje vlasti i policije ovaj narod i doìvio ovu sada{nju
sudbinu. Ve}e muke nas ~ekaju nego {to su ove sada. Sve nas ~ekaju kazani. Jedno je povratak
naroda a drugo je politi~ko rje{enje. Situacija u ovoj zemlji }e natjerati svakoga da ide u svoj
kraj.
Moramo oja~ati mjesne zajednice da budu sposobne da obave ni malo lake zadatke.
Ve} sutra moramo u Banja Luci da dogovorimo za pomo} u hrani, za pomo} u opremi za
pripremu hrane (poljske kuhinje). Moramo strpljivo i sistematski i}i u odredjenim etapama
u osvajanje pojedinih podru~ja.
Mnoge prigovore je vr{ila armija, nedovoljno lukava, a imali su fizi~ku vlast nad nama.
Milan Radakovi} smatra da barem oni misle da zna {ta èlimo. Isti~e da su izgleda neki
pro{li puta bili uvrijedjeni smatra da su to dvojica izvjestilaca kojih nema. Na{a sudbina je
u rukama onih koji nisu svoj posao organizovali. Proces promjene odredjenih zakona ako ih
treba mijenjati nije nerje{iva stvar, ali se bojim da }e to dozvoliti oni koji su uzeli kajase u svoje
ruke.
Mi{ljenja sam da milicija nije izvr{ila svoj zadatak (mislim zbog nestru~nosti). Prisustvo
ljudi koji su stjecali ~inove po kancelarijama }e nam puno {tetiti. Moramo stalno svi biti pod
kriti~kim osvrtom za svoj rad a mora postojati i odgovornost oblasnih organa milicije i
zonskog {taba TO prema civilnim strukturama za obavljeno ili neobavljeno. Ne}e biti puno
uspjeha ako bude samo vertikalna povezanost i odgovornost.
Budi} Ljubi{a ne isklju~uje mogu}nost tenzije da se kod nas izazovu sukobi. Smatra da je
Narodna skup{tina najvi{i organ vlasti i ona moè jedino donijeti odluku po pitanju
komunikacija.
Du{an E}imovi} isti~e da o otvaranju autoputa ne moè odlu~iti Oblasna skup{tina to
jeste komunikacija na podru~ju ove oblasti ali je od strate{kog interesa za Republiku.
Slobodan Rado{evi} zalaè se za postavljanje organizacije mikro-vlasti Izvr{ni savjeti i
mjesne zajednice da onaj iz Crvenog krsta i [taba za izbjeglice zna kome }e se obratiti.
Kresovi} Stevo iznosi probleme u SUP-a:
SUP sa stru~nim kadrom nije popunjen, stanice milicije ni sa stru~nim kadrom ni sa
milicionarima. Mnoge stanice su molbe dràle a nisu ih rje{avale. Ostaje i dalje nerije{eno
pitanje naoruànja i opreme (uniformi).
Babi} isti~e da je brigada milicije formirana sa zadatkom da obezbjedi granice Zapadne
Slavonije i da odbije prve napade. Isti~e da najvi{e problema ima prema Raji}ima i to zbog
razli~itih struja i interesa pa je za to podru~je za razrje{avanje problema traìo i pomo}
ministra.
U razgovorima sa UNPROFOROM konstatovali smo da oni traè da lokalne policijske
snage nose samo kratke cijevi (kratko naoruànje).
Isti~e da je na terenu sela [umetlica smje{teno i 67 civila i da }e se organizirati zajedni~ka
prehrana i milicije i civila.
Po pitanju rje{avanja molbi bilo je i izvjesnih nesporazuma na liniji komande brigade i
sekretarijata unutra{njih poslova.
Moli nadalje, da se po{alje apel oficirima koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije a potrebni
su brigadi milicije, da se odazovu.
380
Predlaè da se od ministarstva unutra{njih poslova i Vlade Republike Srpske Krajine traì
razja{njenje po pitanju naoruànja.
Veljko Dàkula smatra da ~im prije moraju profunkcionisati Izvr{ni savjeti, da ovi imenuju
Savjete mjesnih zajednica, da Crveni krst i [tab za izbjeglice daju prijedloge rje{enja iz svog
djelokruga i da to profunkcioni{e, da Crveni krst traì rje{enja za izlaze i u najteìm
situacijama.
Du{an Vitez iznosi nedefinisanost nadle`nosti koje su kompetencije Oblasnog vije}a i
Izvr{nog savjeta, i ranije sam traìo da se to defini{e. Daljnji problemi: Babi} traì od Crvenog
krsta dio hrane za specijalnu miliciju. Oblasni Crveni krst mora se hitno uklju~iti u akciju
humanitarne pomo}i za ovo podru~je. Ima 500 zahtjeva za privremeni smje{taj ti zahtjevi
}e se pove}ati sa demobilizacijom. Trgovine ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe
stanovni{tva.
Budèt op}ine je na kraju. Pitanje penzionera je ogroman problem. Pored 500 ugroènih
lica imamo 2.000 ljudi penzionera bez sredstava za ìvot.
Nakon rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci:
oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici
odrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Od Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina zadràti razrje{enje u
pogledu vrste i kalibra naoruànja pripadnika jedinica milicije na podru~jima oblasnih
Sekretarijata unutra{njih poslova.
2. Uputiti apel oficirima koji su poreklom ili rodjenjem sa teritorije Srpske oblasti Zapadne
Slavonije, a potrebni su kao stru~ni kadrovi za brigadu milicije, da se stave na raspolaganje
Sekretarijatu unutra{njih poslova Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-81/92.
oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici
odrànoj 24. 06. 1992. godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije nalaè svim funkcionerima i organima
Srpske oblasti Zapadne Slavonije da putem Vlade i drugih organa i organizacija Republike
Srpska Krajina zahtjevaju da se osigura prisustvo nov~anih sredstava na ovom podru~ju kako
bi se moglo efikasnije funkcionisati.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-80/92
AD 3.
Vlado Vidi} predsjednik komisije za procjenu {teta od ratnog razaranja koja je imenovana
od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije podnio je informaciju o
u~injenom na procjeni {tete od ratnih razaranja po op{tinskim komisijama. Upoznao je
Oblasno vije}e da jo{ prije nego je komisija imenovana su on i Budi} Ljubi{a radili na
381
dokumentima na osnovu kojih }e se procjena vr{iti. Elaborat za procjenu {teta su podijeljeni
po op{tinama a isto tako su Izvr{ni savjeti op{tina obavije{teni da imenuju svoje komisije za
procjene {teta.
Rad po komisijama odvijao bi se uglavnom u tri faze: prva faza sastojala bi se od globalne
procjene {teta, druga bi se provodila konkretno na procjeni konkretnih dobara, sredstava itd.,
a tre}a faza bi se sastojala od izrade dokumentacije u fazi obnove na osnovu koje bi se vr{ila i
nabavka i tro{enje sredstava.
Vidi} isti~e da su upu}ivali poùrnice op{tinskim komisijama da se odredjeni poslovi
obave, te obavili razgovore o problemima kao {to su:
terenski uslovi rada (nedostatak prevoznih sredstava i pogonskog goriva)
prostor
kadrovski problemi
pitanje shva}anja ozbiljnosti posla na procjenama {teta
Budi} Ljubi{a isti~e da nije profunkcionisalo na terenu {ta radi op{tinska komisija za
procjenu {teta, zatim su isticali da komisije nemaju formulare oni su izradjeni ali svi nisu
podigli, i glavnom problem je {to je to rad na terenu skop~an sa odredjenim prevozom.
Predsjednik Dàkula isti~e da treba zahtjevati da op{tinske komisje odmah po~nu sa radom i
da od 27. 06. 1992. godine znamo koje su u funkciji.
Nakon zavr{ene rasprave po ovoj ta~ci dnevnog reda Oblasno vije}e je donijelo ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. NALA@E se op{tinskim komisijama za procjenu {teta od ratnih razaranja na
stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim objektima, opremi, sredstvima i drugim
dobrima da intenzivno otpo~nu sa radom na procjenama {teta.
Za eventualne nejasno}e ili stru~nu pomo} obratiti se Komisiji za procjenu {teta od ratnih
razaranja Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
2. O izvr{enim procjenama dostavljati izvje{taje Komisije za procjenu {teta od ratnih
razaranja Oblasnog vije}a Srpska oblast Zapadne Slavonije.
OBLASNO VIJE]E
BROJ: 02-01-77/92.
AD 6.
Branko Dèlajlija podnio je obrazloènje prijedloga odluke o razvrstavanju funkcionera i
radnika Narodne Skup{tine, Oblasnog vije}a i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadne
Slavonije u platne grupe i koeficijente. Prijedlog odluke su ~lanovi Oblasnog vije}a dobili uz
poziv za sjednicu i primjedbi na prijedlog odluke nije bilo pa je Oblasno vije}e donijelo ovu
Na osnovu ~lana 46. Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima (Slu`beni glasnik
RSK br. 6) Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici odrànoj 24. 06.
1992. godine donijelo je slijede}u
O D L U K U
o razvrstavanju funkcionara i radnika Oblasnog vije}a
i oblasnih organa uprave Srpske oblasti Zapadna Slavonija
u platne razrede.
^lan 1.
Osnovica za obra~un plata ~ini prosje~na zarada zaposlenom ispla}ena za prethodni mjesec
u Republici Srpskoj Krajini ili utvrdjena najnià cijena rada za zaposlene u Vladi Republike
Srpske Krajine ovisno o poznatom podatku.
382
^lan 2.
Osnovica se mnoì koeficijentom za svako radno mjesto.
^lan 3.
Pripravnicima pripada 80% od najniè plate u okviru zvanja za koje se pripravnik
osposobljava.
^lan 4.
Platne grupe i koeficijenti:
I 5,25 Predsjednik Narodne Skup{tine
Predsjednik Oblasnog vije}a
II 4,40 Podpredsjednik Oblasnog vije}a
III 4,00 Sekretar Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a, Sekretari Oblasnih
Sekretarijata
IV 2,90 Samostalni stru~ni suradnik
V 2,65 Vi{i stru~ni saradnici
VI 1,85 Stru~ni saradnici, referenti i tehni~ko administrativni radnici
VII 1,20 Voza~i i VKV radnici
VIII 0,65 îsta~ice
^lan 5.
Na osnovu ove Odluke a u skladu sa ~lanom 5 ispla}ivat }e se plate funkcionarima i
radnicima zaposlenim u Oblasnom vije}u i organima uprave Srpske oblasti Zapadna
Slavonija po~ev od 01. 05. 1992. pa do dono{enja akata o sistematizaciji i vrednovanju radnih
mjesta zaposlenih u Oblasnom vije}u, a najkasnije do 01. 11. 1992. godine.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-82/92.
Za narednu sjednicu Oblasnog vije}a potrebno je pripremiti prijedloge za isplatu li~nih
dohodaka (kriterije za obra~un) za Izvr{ne savjete op{tina i druge stalne ili povremene organe
(odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) koji su izabrani ili imenovani od strane
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
U komisiju za izradu prijedloga predloèni su:
Dèlajlija Branko, za predsjednika
Bosanac Branko, za ~lana
Rado{evi} Slobodan, za ~lana
Kova~evi} Vera, za ~lana
Lovri} Djordje, za ~lana
Drugih prijedloga nije bilo pa je Oblasno vije}e nakon zaklju~ene rasprave donijelo ovo
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24.06.1992. godine donijelo
je ovo
R J E [ E N J E
1. U Komisiju za izradu prijedloga za isplatu li~nih dohodaka za Izvr{ne savjete op{tine i
druge stalne ili povremene organe (odbore, {tabove, komisije, stru~ne i druge slu`be) izabrane
ili imenovane od strane Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuju se:
a) Dèlajlija Branko, za predsjednika
b) Bosanac Branko, za ~lana
383
c) Vitez Du{an, za ~lana
d) Rado{evi} Slobodan, za ~lana
e) Kova~evi} Vera, za ~lana
f ) Lovri} Djordje, za ~lana
2. Prijedlog za obra~un i isplatu li~nih dohodaka dostaviti na razmatranje i usvajanje
Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije za narednu sjednicu.
3. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-73/92.
AD 7.
Branko Dèlajlija podnosi obrazloènje na prijedlog zaklju~ka o visini osnovice za obra~un
i isplatu li~nih dohodaka zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave.
Prijedlog zaklju~ka dostavljen je uz poziv.
Za raspravu se nije nitko javio pa je na temelju prijedloga Oblasno vije}e donijelo ovaj
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici
odrànoj 24. 06.1992. godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
o visini osnovice za obra~un i isplatu li~nih dohodaka
zaposlenih u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave
1. UTVRDJUJE se osnovica za obra~un i isplatu li~nih dohodaka za mjesec maj 1992.
godine za funkcionere i zaposlene radnike u Oblasnom vije}u i oblasnim organima uprave u
iznosu od 44.524. dinara (slovima: ~etrdeset~etirihiljadepetstodvadeset~etiri dinara) koji
iznos je utvrdjen od strane Vlade Republike Srpske Krajine kao najnià cijena rada
funkcionera i zaposlenih radnika u Vladi Republike Srpske Krajine za mjesec maj 1992.
godine.
2. Ovaj Zaklju~ak stupa na snagu danom dono{enja.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-76/92.
AD 8.
Utvrdjivanje prijedloga Odluke o pripremanju regionalnog prostornog plana Srpske
oblasti Zapadne Slavonije obrazloìo je Ljubi{a Budi} a pismeni materijal dostavljen je uz
poziv za sjednicu.
Kuli} Mladen je u raspravi stavio primjedbu da ovaj prijedlog odluke prejudicira politi~ko
rje{enje.
Budi} Ljubi{a je obrazloìo da se ne radi o prejudiciranju politi~kog rje{enja ve} da je to
zakonska obaveza prema vaè}im zakonima Republike Srpske Krajine iz te oblasti.
U raspravi vi{e nije bilo u~esnika pa je Oblasno vije}e sa 5 glasova za i 1 glas protiv utvrdilo
Na temelju ~lana 11. stava 1. ta~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana
22. Zakona o planiranju i uredjenju prostora (Slu`beni glasnik Republike Srpska Krajina,
broj 9/92), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na sjednici odrànoj
______ 1992. godine, donijela je
384
O D L U K U
O PRIPREMANJU REGIONALNOG PROSTORNOG PLANA SRPSKE
OBLASTI ZAPADNE SLAVONIJE
^lan 1.
Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije donosi Odluku da se za prostor
Srpske oblasti Zapadne Slavonije pripremi REGIONALNI PLAN ZAPADNE
SLAVONIJE. (U daljem tekstu Regionalni plan).
^lan 2.
Regionalni plan Srpske oblasti Zapadne Slavonije obuhvata prostor op{tina: Oku~ani,
Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina.
^lan 3.
Regionalni plan treba da sadrì naro~ito:
1. Granice podru~ja za koje se plan donosi,
2. Ciljeve i politiku organizacije, uredjenja, kori{tenja i za{titu prostora,
3. Osnovnu namjenu povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te, podru~je sa
posebnom namjenom, prostori oko nepokretnih kulturnih dobara, banjska i turisti~ka
naselja, izvori{ta vodosnabdjevanja, nalazi{ta mineralnih sirovina i drugo),
4. Plan mreè nasilja sa prikazom razmje{taja centara, komunalnih objekata i drugo.
5. Mreù i objekte tehni~ke infrastrukture (za upotrebu voda, za{tita voda, za{tita od {tetnog
dejstva otrovnih voda, za proizvodnju i prenos energije, za odlaganje, uklanjanje i preradu
~vrstih otpadaka i razmje{taj deponija,
6. Prostorne osnove za melioraciju, arondaciju i komasaciju,
7. Uslove za sanaciju postoje}eg stanja u prostoru, naro~ito poru{ene i degradirane ìvotne
sredine,
8. Uslove i mjere za ostvarivanje prava (dono{enje prostornih i urbanisti~kih planova za uè
prostorne cjeline, uskladjivanje propisa kojima se uredjuju odnosi u prostoru i dinamika
realizacije),
9. Grafi~ke prikaze od kojih naro~ito:
veza prostornog plana sa {ifrom prostornom cjelinom i prikaz planiranih veza sa
okruènjem,
plan namjene povr{ina (poljoprivredno, {umsko i gradjevinsko zemlji{te i drugo),
plan za{tite posebnih prirodnih vrednosti, kulturnih dobara, za{ti}ene okoline i dobara koje
uìvaju za{titu,
plan mreè naselja sa prikazom razmje{taja zona stanovanja, industrije, saobra}aja,
energetike, komunalnih objekata, telekomunikacija i drugo.
^lan 4.
Pripremanje zadataka u vezi izrade plana, provedbu javnog nadmetanja i vodjenje stru~ne
korespondencije vr{i Oblasni sekretarijat za urbanizam, gradjevinarstvo i stambeno
komunalne poslove u suradnji sa oblasnim Zavodom za prostorno planiranje i izgradnju.
^lan 5.
Nacrt Regionalnog plana stavlja se na javno ogla{avanje radi davanja primjedbi, prijedloga
i prijedloga rje{enja na nacrt Regionalnog plana u Skup{tini op{tina Oku~ani, Pakrac,
Daruvar, Grubi{no Polje i Podravska Slatina, i to u trajanju od 30 dana.
385
^lan 6.
Prije davanja Prijedloga Regionalnog plana na usvajanje oblasni Sekretarijat za urbanizam,
gradjevinarsvo i stambene i komunalne poslove pribavit }e mi{ljenje Stru~ne komisije Vlade
^lan 7.
Rok za dono{enje regionalnog plana je osam mjeseci.
^lan 8.
Ova odluka stupa na snagu osam dana po objavi Slu`benog Glasnika Republike Srpske
Krajine.
NARODNA SKUP[TINA
AD 9.
Utvrdjivanju prijedloga Odluke o osnivanju oblasne geodetske uprave obrazloìo je Budi}
Ljubi{a. Istakao je da je i ovo zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o premeru i katastru i
upisima prava na nepokretnostima.
U raspravi nije nitko u~estvovao pa je uz tekstualne ispravke koje je predloìo sekretar
Oblasnog vije}a Savo Rado{evi} sa 5 glasova za i 1 protiv Oblasno vije}e utvrdilo
Na temelju ~lana 11. stav 1. to~ke 2. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, te ~lana ___
zakona o premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima (Slu`beni glasnik RSK, br.
___/92.), Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije, na svojoj sjednici odrànoj
22. 08. 1992. godine, donijela je
O D L U K U
O OSNIVANJU OBLASNE GEODETSKE UPRAVE
^lan 1.
Za obavljanje poslova premjera, katastra i upisa prava na nepokretnostima prema Zakonu o
premeru i katastru i upisima prava na nepokrenostima osniva se OBLASNA GEODETSKA
UPRAVA.
^lan 2.
Osnovna djelatnost oblasne geodetske uprave:
vr{i ovjeravanje karata i elaborata premjera,
davanje mi{ljenja na izmjene granica katastarskih op{tina za koje je izvr{en premjer i
izradjen katastarski operat,
predlaè formiranje katastarskih srezova i utvrdjuje njihove nazive,
utvrdjuje osnovu klasiranja i bonetiranje zemlji{ta,
rje{ava àlbe u drugostepenom upravnom postupku,
vr{i upravni nadzor nad radom premjera i izrade katastra nepokretnina,
donosi propise o tehni~kim normativima i na~inu rada koji se primjenjuje u premjeru,
obnovi premjera i izradi katastra, vodova i njihovom odràvanju kao i kod izvodjenja
geodetskih radova za posebne potrebe.
^lan 3.
Sjedi{te oblasne geodetske uprave je u Pakracu, a privremeno sjedi{te je u Oku~anima.
386
^lan 4.
Sredstva oblasne Geodetske uprave obezbedjuje Narodna Skup{tina Srpske oblasti
Zapadne Slavonije iz Budèta.
^lan 5.
Narodna Skup{tina Srpske oblasti Zapadne Slavonije imenuje DIREKTORA oblasne
geodetske uprave.
^lan 6.
U roku 30 dana po imenovanju direktora, direktor Oblasne geodetske uprave duàn je
izraditi prijedlog organizacije i sistematizacije rada i programa radova i dati na usvajanje
Oblasnom vije}u, a srednjoro~ni program rada dati na usvajanje Narodnoj Skup{tini Srpske
^lan 7.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasniku
NARODNA SKUP[TINA
AD 10
Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula obrazloìo je da je Milenko Mileti} saop{tio
da nije u mogu}nosti obavljati du`nost komandanta [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju
povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije na
koju du`nost ga je imenovalo ovo vije}e, pa predlaè da se donese akt o razrje{enju.
Na temelju ovog prijedloga Oblasno vije}e donijelo je ovo
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24.06.1992. godine donosi
R J E [ E N J E
o razrje{enju
1. Razrje{ava se Milenko Mileti} du`nosti komandanta [taba za prihvat izbjeglica i
organizaciju povratka Srpskog naroda Zapadne Slavonije na podru~ju Srpske oblasti Zapadne
Slavonije zbog odlaska na drugu du`nost.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-75/92.
AD 11.
Predsjednik Oblasnog vije}a Veljko Dàkula predloìo je Oblasnom vije}u nakon
odredjenih konsultacija da Oblasno vije}e za komandanta {taba za prihvat izbjeglica i
organizaciju povratka srpskog naroda u Zapadnu Slavoniju imenuje oec. Slobodana
Rado{evi}a.
Drugih prijedloga nije bilo pa je na osnovu predloènog Oblasno vije}e Srpske oblasti
Zapadne Slavonije donijelo ovo
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici odrànoj 24. 06. 1992. godine donosi
387
R J E [ E N J E
o imenovanju
1. I M E N U J E se oec. SLOBODAN RADO[EVI] iz Vo}ina, op{tina Podravska
Slatina za KOMANDANTA [taba za prihvat izbjeglica i organizaciju povratka srpskog
naroda na podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-74/92.
AD 12.
Sekretar za privredu i finansije Branko Dèlajlija predloìo je Oblasnom vije}u da donese
zaklju~ak da se obveè Predstavni{tvo Oblasnog vije}a u Novom Beogradu da Predstavni{tvo
izradi i dostavi Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski
izvje{taj Biroa Vlade Srpske Autonomne Oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tvo
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije zaklju~no sa 30. 06. 1992. godine. Predlaè
rok za dostavu izvje{taja 31. 07. 1992. godine.
Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je
ovaj
Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije na prijedlog Sekretara za privredu i
finansije, a temeljem ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a
Srpske oblasti Zapadne Slavonije na sjednici 24. 06. 1992. godine donosi ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Z A D U @ U J E se {ef Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije
u Novom Beogradu dipl. oec. Vladimir [ipraga da izradi i podnese Oblasnom vije}u Srpske
oblasti Zapadne Slavonije izvje{taj o radu i financijski izvje{taj Birou Vlade Srpske
Autonomne oblasti Zapadne Slavonije i Predstavni{tva Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadne Slavonije zaklju~no sa danom 30. 06. 1992. godine.
2. Rok za izradu i dostavu izvje{taja o radu i financijskog izvje{taja iz ta~ke 1. ovog
zaklju~ka je 20. 08. 1992. godine.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-72/92.
Vitez Du{an predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Oku~ani postavio je pitanje da se razjasni
imaju li Izvr{ni savjeti op{tina ovla{tenja, i kolika su, da pregovaraju sa UNPROFOROM.
Nakon rasprave Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadna Slavonija na svojoj sjednici
odrànoj 24. 06. 1992. godine donosi ovo
U P U T S T V O
Izvr{ni savjeti op{tina Grubi{no Polje, Daruvar, Oku~ani, Pakrac, Podravska Slatina mogu
pojedina~no (zasebno) kontaktirati i pregovarati sa predstavnicima UNPROFORA mimo
organa Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije samo kada su
premeti rasprave pitanja koja se ti~u lokalnih stvari sa podru~ja (teritorije) pojedinog Izvr{nog
savjeta ali uvijek u okviru odluke i politike Narodne skup{tine i Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije, kao i Vlade i drugih organa Republike Srpske Krajine.
388
2. Prilikom vodjenja razgovora uvijek voditi ra~una o korektnosti u postupanjima i na~inu
vodjenja razgovora kao i o ugledu organa koga se zastupa i drugih organa Srpske oblasti
Zapadne Slavonije i Republike Srpske Krajine.
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-78/92.
Predsjednik Izvr{nog savjeta op{tine Pakrac Radakovi} Milan dao je prijedlog da se rije{i
pitanje uskladjivanja pe~ata i da se jedinstveno izrade ìgovi za sve Izvr{ne Savjete op{tine u
skladu sa Zakonom o ìgovima, te da se nabave zastave i grbovi Republike Srpske Krajine u
skladu sa Ustavom.
Na osnovu ovog prijedloga Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je
ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Izvr{iti uskladjivanje pe~ata za sve Izvr{ne savjete op{tine u skladu sa Zakonom
Republike Srpske Krajine Sl. glasnik br. 3/92. od 23. marta 1992. godine, te izvr{iti nabavu
(kupnju zastave i grba Republike Srpske Krajine u skladu sa Ustavom Republike Srpske
Krajine ~lan 6. stav 2. Ustava, Sl. glasnik br. 1/92.
Drugih pitanja i prijedloga nije bilo.
Sjednica je zaklju~ena u 14,30 sati.
HR DASB, OV SOZS, kut. 1.
133
1992., lipanj 27.
Oku~ani
Z A P I S N I K
sa sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije odràne 27. 06. 1992. godine u
Oku~anima.
Sjednica po~ela sa radom u 08,30 sati.
Sjednici prisutni:
Dàkula Veljko predsjednik Vije}a,
Mladen Kuli} podpredsjednik Vije}a,
Bosanac Branko, Dèlajlija Branko i Zagorac @ivko ~lanovi vije}a
Ostali prisutni: êdomir Uskokovi}, Slobodan Rado{evi}, pukovnik Jovan ûbri}, Milanko
Babi}, Stevo Kresovi}, pukovnik Gojko Vujnovi}, pukovnik Milan Basta{i}, Milan
Radakovi}, Du{an Vitez i \or|e Lovri}
Otsutni ~lanovi Oblasnog vije}a: Graovac Milan, Dopu|a Nikola i Ljubi{a Budi}
Zapisni~ar: Blagojevi} Radojka
389
DNEVNI RED:
1. Verifikacija zapisnika (zaklju~aka i odluka) sa sjednice Oblasnog vije}a odràne 24. 06.
1992. godine.
Izvjestilac: sekretar vije}a Savo Rado{evi}
2. Informacije
a) o politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije
Izvjestilac: predstavnik SUP-a
b) o dostignutom stepenu razvoja {tabova i jedinica TO kao i uo~enim problemima u vezi
sa preuzimanjem odgovornosti za podru~je Zapadne Slavonije od strane UNPROFORA
Izvjestilac: Komandant zonskog {taba TO pukovnik Jovan ûbri}
3. Obrazloènje odluke o osnivanju Javnog poduze}a Zavoda za prostorno planiranje i
izgradnju.
Obrazloènje odluka dostavljamo u prilogu.
AD 1
Nakon pro~itanih akata koja su donesena na sjednici vije}a od 24. 06. 1992. godine,
Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Verificira se zapisnik sa aktima donesenim na sjednici Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadne Slavonije koja je odràna
309
AD 2
a) Stevo Kresovi} informira Oblasno vije}e ispred SUP-a o politi~ko-bezbedonosnoj
situaciji. Upoznaje da postoji uznemirenost stanovni{tva odlaskom vojske, prisutno je
odvoènje imovine sa ovog podru~ja, i dalje postoji kadrovska nepopunjenost policije
stru~nim kadrom popunjeno je svega 5% sa ostalim pripadnicima policije popunjenost je sa
90%. Prisutna je aktivnost neprijatelja na Mokro Polje, Kri~ke, Jasenovac a i kod Lipika.
Po~injene su {tete paljevinama i od strane vojske koja se povla~i ne pruà se pomo} ~ak
ni kod ga{enja poàra.
UNPROFOR se stavlja u unutra{njost a ne na liniju razdvajanja.
Prilikom povla~enja jedinice pukovnika Babi}a on nije dozvolio kontrolu kolone vozila
koja se izvla~i.
Babi} isti~e da postoje indicije za osnivanje nekih privatnih vojski ~ak neka ènska vojska,
{to moramo energi~no spre~avati. Problem ~ini oprema koja nije do{la za miliciju pa imamo
jo{ uvjek dosta {arenila. Nadalje problem je i u adekvatnom naoruànju nemamo propisane
kratke cijevi oru`je koje se nosi o opasa~u.
b) Pukovnik Jovan ûbri} iznosi program demobilizacije {tabova i jedinica i obavje{tava
da sve ide po planu komande 1 Kraji{kog korpusa i da }e sve jedinice biti demobilisane u
~etvrtoj fazi.
Isti~e potrebu kontrole preuzimanja odgovornosti od strane lokalne milicije, naime snage
lokalne milicije kontrolu trebaju preuzeti 20. i 23. juna 1992. godine.
390
309
U izvorniku re~enica nedovr{ena.
Upoznaje dalje Oblasno vije}e sa problematikom i organizacijom smje{taja i ishrane
pripadnika TO nakon 5. jula.
Isti~e da je primje}eno da nije do kraja rije{en problem zbrinjavanja redovne milicije sa
gorivom i hranom.
Predsjednik Dàkula postavlja pitanje minskih polja po mjestima koja su napu{tena i ne
drè se. Tko je odgovoran za uklanjanje takvih minskih polja.
Pukovnik Jovan ûbri} saop{tava da ~i{}enje minskih polja je sa na{e strane u organizaciji
1 Kraji{kog korpusa odnosno njegovih inìnjerskih jedinica, a minska polja sa one strane
linije dodira bit }e u organizaciji i obavezi suprotne strane. î{}enja mina se mora provoditi
od centra ka liniji dodira.
Du{an Vitez postavlja pitanje ljudi koji su demobilisani ili }e to biti sve njih nije mogu}e
zaposliti a postavlja se pitanje pla}anja istih kada budu raspore|eni u TO i demobilisani te
poslani ku}ama to su ljudi koji imaju porodice uglavnom van na{eg podru~ja.
Babi} isti~e da je problem popune jedinice odnosno lokalne policije i u tome {to je netko
obe}ao da }e TO biti pla}en a da ne}e ni{ta raditi, tako je netko obe}ao i za rezervni sastav
policije. Mnogi ljudi su nepravilno informisani i moramo se truditi da ih pravilno
informi{emo.
Pukovnik ûbri} informi{e o koncepciji TO i konstrukciji financiranja tada je uzet
prosjek li~nih dohodaka Srbije a osnova je uzeta za oko 50.000 ljudi.
\or|e Lovri} tako|er informi{e da postoji neinformiranost po liniji milicije oko njihovog
statusa, oko plata, uslova ìvota, sanitetskog obezbe|enja i na tome se mora dosta u~initi.
Pukovnik Vujnovi} Gojko informi{e da svi trebaju organizaciono i stru~no ~initi po svojim
resorima da se problemi rje{avaju.
Du{an E}imovi} smatra da po pitanju bezbedonosne situacije ima malo vi{e optimizma.
Novi izvje{taj Marka Guldinga }e sadràti i zahtjeve za mjere protiv Hrvatske.
U saboru Tu|man
310
priznao da mu je lord Karington
311
rekao (optuìo Hrvatsku) da je
Hrvatska direktno umje{ana u rat u Bosni i Hercegovini, da opstruira mirovne akcije.
Ruski parlament je zatraìo odgovornost ministra inostranih poslova za izglasavanje
ekonomske blokade SR Jugoslavije u Savjetu bezbjednosti.
Du{an E}imovi} nadalje smatra da }e TO za poslove koje }e imati ili nemati morati biti
pla}eni jer }e biti u pripravnosti.
Moramo za sada{nje prilike imati osiguran socijalni mir.
Isti~e nadalje da smo na Vladi Republike Srpske Krajine bili obmanuti po pitanju obe}anja
da ide 13 kamiona sa opremom za policiju a ista oprema jo{ danas nije stigla a izgleda nije jo{
ni upu}ena.
Po pitanju informativne djelatnosti na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije isti~e da
ju je te{ko poja~ati zbog nedostatka struje. Kada bi se rije{ilo napajanje radio stanice i
oda{ilja~a u pitanju je koliko nas narod moè slu{ati jer ni oni nemaju aparate odnosno
nemaju za njih izvore napajanja.
Bosanac Branko postavlja pitanje da li mi kao Oblasno vije}e slu{aju}i da se pale ku}e na
podru~ju npr. Jasenovca trebamo dati podr{ku paljevinama ili da traìmo odgovornost
komandanta sa tog podru~ja. Tamo se namjerno pale ku}e srpske ku}e bez kontrole, a
policija na ve~er ne smije iz ku}a.
391
310
Franjo, predsjednik RH.
311
Peter Carrington.
U izlaganju navodi slu~aj u Raji}ima gdje je jedan jedini televizor poku{ao odnijeti
konkretno kapetan Miro~evi} sa vojnom policijom, a sprije~en je od strane TO. [ta dalje
pri~ati kada se zna da je vojska odnijela stolice iz osnovne {kole.
Slobodan Rado{evi} o potrebi naseljavanja Jasenovca isti~e da mi konkretno sada imamo
malo naroda koji gravitira na tom podru~ju i kada bi se taj narod upu}ivao u Jasenovac smatra
da bi narod smatrao da je to naseljavanje pod nekakvom politi~kom prisilom {to nije dobro
i narod èli bliè svojim ku}ama.
Vitez Du{an iznosi da je poku{ao organizirati narod u Jasenovcu ali je kod njih veliki
pesimizam. Postoje neodgovorne izjave pojedinih oficira u Jasenovcu oni podràvaju te
paljevine, nagovaraju taj narod da povla~enjem vojske trebaju i oni i}i odmah odande, da to
podru~je ostane prazno. Plja~ke od strane vojske su jedna vrsta zlo~ina koja se rijetko de{ava.
Isti~e problem obilaska terena odnosno da nemaju ni jedno vozilo a ni goriva radi obilaska
terena.
Milan Radakovi} upozorava da u ovoj akciji demobilizacije moramo voditi ra~una da
netko tako re}i zadnji dan ne izgubi glavu. Vojna policija je nakarada koju treba svu pohapsiti.
Sve plja~ke koje se de{avaju grani~e sa vandalstvom.
Na{a policija koja ostaje mora se pona{ati profesionalno. One rampe u naseljima
predlaèm da se ukinu jer sluè da na njima pijanci drijemaju i otre`njavaju se.
Po pitanju infomiranosti isti~e da mi svi ponekad idemo u neko mjesto pa smo mogli
informirati narod pitanje je jedino ako nam stavovi nisu isti.
[to se ti~e povratka ljudi te{ko je ljude spre~avati da ne dolaze iako jo{ nismo dovoljno
pripremljeni za prihvat naroda ni po pitanju prostora a pogotovo ishrane. Daleko vi{e mjesta
bit }e nakon potpunog povla~enja vojske.
Po pitanju ishrane moramo uvaìti okolnosti da ovo nije vrijeme objedovanja i slava ve}
vrijeme krize.
Babi} smatra da bi trebalo napraviti plan informisanja i da nas istovremeno ide vi{e u isto
mjesto i da kaèmo narodu {ta jeste, i kako jeste, ali da kaèmo jednako a ne svako iz svog
vi|enja. Za sada ima veoma malo nerije{enih molbi za policiju.
Pukovnik Jovan ûbri} iznosi da se i njemu kao ~ovjeku smu~ilo u pogledu plja~ke. Te{ko
se moè {ta pomo}i osim da se pristupi kartografiji upisivati po~inioce i vozila kojima se
krade pa }e valjda netko nekada po tom postupiti. Ne odobravam to {ta se radi ali
bezobzirnost je tolika da tu pomo}i nema.
Stevo Kresovi} isti~e da je kontrolu imovine vr{ila vojna policija a ona je organizator plja~ki
i paljevina. Nema saradnje jer oficiri generalovu naredbu ne}e izvr{iti. Oficir ne da nebi smio
dozvoliti da se vozilo ne pregleda, ve} ne bi smio dozvoliti da se u vozilo ubacuje
nedozvoljeno. U Jasenovcu je spaljeno cca 150 stambenih objekata, na{a strana je zapalila
hotel, prona{li smo po~inioca ali opet ni{ta.
Predsjednik Dàkula isti~e da je sve ovo zavr{nica jedne stihije.
Pukovnik Milan Basta{i} smatra da su ovo na{e ljudske navike iz neposredne blizine. Po
pitanju blagog zastoja u povratku izbjeglica cijeni da }e tenzija narasti dotle da }e nas
proglasiti remetila~kim faktorom. Predlaèm da se po{alje apel svim institucijama da hrvatska
strana zadràva povratak izbjeglica.
Smatra da po pitanju Jasenovca postoji jedna svijetla to~ka budu}i da je Skup{tina op{tine
Dubica spremna da pomogne oko otvaranja zdravstvene stanice (Doma zdravlja) u Jasenovcu.
Predsjednik Dàkula isti~e da svi koji ovdje sjedimo ako se ne po~nemo mijenjati ne}e od
svega biti ni{ta.
392
Problemi su u tome {to se civilne vlasti nisu razvijale, morale su biti institucije koje bi
spre~avale kra|e i lopovluke. Od prvog dana je vojna bezbednost razbijala civilne organe
vlasti.
Jo{ uvjek nemamo oblasnog sekretara SUP-a, a do sada je bio razbijen odnos u slu`bi SUP-a.
Od ministarstva unutra{njih poslova moramo hitno zatraìti postavljenje sekretara
Oblasnog sekretarijata SUP-a.
I kod policije i kod svih drugih organa rukovodioci moraju osigurati uslove rada a onda
traìti disciplinu i izvr{enje zadatka, nema pri~ati pri~e ve} traìti izvr{enje zadatka.
Teritorijalna odbrana je jedno tijelo, SUP drugo, mi ovdje tre}e tamo mi i radimo
nemamo izme|u sebe koordinacije, nemamo uskla|ene akcije. To se ne smije i ne moè
de{avati.
Kod preuzimanja prvih linija kada su kadrovi u policiji u pitanju s obzirom na njihovu
ukupnu {irinu i sposobnost, o tome se treba konsultovati i sa lokalnim organima.
Po pitanju na{ih izbjeglica mora se povesti zajedni~ka akcija povratka naroda, a dotle da se
zaloìmo kod svih institucija u AR Bosanska Krajina i {ire da se narod ne maltretira. Po tom
pitanju na{ komandant za prihvat izbjeglica da stupi u kontakt sa {tabom Banja Luka.
Da sekretar Branko Dèlajlija sa predsjednicima Izvr{nih savjeta izanaliziraju i dostave koje
robe i u kojim koli~inama mogu biti plasirane van ovog podru~ja.
Po pitanju prehrane lokalne policije da se nastoji da ona maksimalno bude u organizaciji
mjesnih zajednica u tu svrhu smo traìli 15 pokretnih poljskih kuhinja i 5 agregata kako bi
se premostile najhitnije potrebe. [tab za prihvat izbjeglica od Oblasti do Izvr{nih savjeta i
mjesnih zajednica mora profunkcionisati.
Moramo utvrditi podatak koji je to broj na{ih izbjeglica na podru~ju AR Bosanska Krajina.
Kod sebe moramo provoditi rad a ne leànje.
Pitanje energije zbog ètve napraviti pregled potreba i da se podnese zahtjev.
Da Babi} iz IPK ide po pitanju energije preko odgovaraju}eg sekretarijata Izvr{nog savjeta
op{tine Oku~ani to vrijedi i za druge subjekte, da se ne de{avaju gre{ke i na osnovu njih i
{tete.
Sve zahtjeve treba uputiti pismeno i argumentovano na Vladu Republike Srpska Krajina.
Ako netko u poslu ima nejasno}a ili te{ko}a u rje{avanju svako svoje probleme na trpezu
i da ih rije{imo.
Nikakav socijalni mir u leànju ne moèmo pla}ati.
Radakovi} Milan u cilju kvalitetnije informiranosti i saradnje isti~e da bi predstavnici
SUP-a kada do|u u obilazak policije trebali do}i ne samo do policije ve} i do organa vlasti na
podru~ju svake op{tine da se me|usobno vi{e dogovaramo.
Nadalje isti~e da bi bilo kvalitetnije da pomo} za Zapadnu Slavoniju ne ide za Udbinu jer
ju isto tako ne moèmo iz Udbine dopremiti kao ni iz Beograda zato bi bilo bolje da ostane
u Beogradu dok se ne budu mogla transportovati za Zapadnu Slavoniju.
Pukovnik Milan Basta{i} nagla{ava da se strogo vodi ra~una o komunikacijama (o
autoputu i èljeznici) i upozorava da za nikoga ne}emo biti interesantni ako autoput pustimo
u upotrebu.
Nakon zaklju~ka rasprave pod drugom ta~kom dnevnog reda, Oblasno vije}e Srpske
oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj
393
Z A K L J U ^ A K
Na osnovu ~lana 23. stava 4. Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992. godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Iako trenutno ne postoje tehni~ke mogu}nosti za ja~i prodor informativne djelatnosti
na podru~ju Srpske oblasti Zapadne Slavonije raditi na razradi programa koji }e se u ovoj
oblasti mo}i efikasno realizirati kada budu stvoreni za to tehni~ki uslovi, a dotle provoditi
informisanje i li~nim kontaktima.
2. Poduzeti sve akcije od strane svih organa koji na to mogu utjecati da se osigura smje{taj
{to ve}eg broja stanovnika u Jasenovac kao i da se slu`ba javne bezbjednosti popuni i naoruà
do potrebnog nivoa kako bi bezbedonosna situacija na tom sektoru bila kvalitetnija, efikasnija
i sigurnija. Ova aktivnost }e imati vi{e uspje{nosti ako ljudi budu pravilno i pravovremeno
informisani pa se i na tom planu moraju poduzeti efikasnije akcije. Naro~ito mora biti
pravilno informisanje u pogledu uslova rada i zarada, uslova ìvota, ukupnog statusa itd. u
pojedinim slu`bama kako se dezinformacijama ne bi spre~avale ili naru{avale odre|ene
aktivnosti popune ljudstvom u pojedinim slu`bama.
3. Sve djelatnosti i funkcije moraju krajnje organizovano i stru~no djelovati po svojim
resorima da se problemi {to efikasnije rje{avaju. Ne smijemo se zadovoljiti sa neefikasnim
obe}anjima ili da razne obmane pro|u bez na{e kontraaktivnosti zbog kojih mogu po nas
nastupiti ozbiljne posljedice ili {tete. U tom pravcu svi na svim nivoima, posebno milicija
redovnog sastava, moraju se krajnje profesionalno pona{ati.
4. Moraju se poduzeti energi~ne mjere protiv bilo kod vida stvaranja nekakvih privatnih
ili para vojski na ovom podru~ju. Narod mora ste}i povjerenje u unutra{nju bezbjednost kako
ne bi dolazilo do stvaranja nesigurnosti i panike, a bezbjednost svojim ukupnim odnosom
prema zadacima i ukupnim pona{anjem mora ste}i povjerenje kod naroda.
5. Kra|e i zloupotrebe koje su se de{avale i jo{ se de{avaju na na{em podru~ju potpadaju
pod krajnje necivilizacijske postupke a rezultat su blokade civilnih organa vlasti od vojne
bezbjednosti i nerazvijenost civilnih organa i institucija ~ija du`nost bila spre~avati {verc,
kra|e i lopovluk i druge devijantne pojave.
6. Ne}e biti efikasnosti ako ne po~nemo mijenjati sve i svoj odnos prema funkcijama i
zadacima koje imamo. Ne smijemo dozvoliti da u nekim oblastima postoji podvojenost, uz
to i nepopunjenost nekih veoma zna~ajnih funkcija kao {to je funkcija sekretara SUP-a Srpske
oblasti Zapadne Slavonije. Poduzeti energi~ne mjere na prvoj narednoj sjednici Vlade
Republike Srpska Krajina da ministar unutra{njih poslova razrije{i ovo pitanje.
7. Od nosioca pojedinih funkcija traì se da najprije osiguraju maksimalno kvalitetne
uslove rada a onda da od izvr{ilaca traì disciplinu i izvr{enje zadataka. Mora postojati puna
sinhronizacija rada i odnosa izme|u svih organa i organizacija, slaba }e korist biti od bilo koje
aktivnosti ako se bude djelovalo razjedinjeno.
8. Po pitanju povratka naroda mora se provesti zajedni~ka politika povratka uz prethodno
pipremanje uslova za povratak. Stoga [tab za prihvat izbjeglica Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadne Slavonije da ~im prije stupi u kontakt sa [tabom za prihvat izbjeglica Bosanske
Krajine u Banja Luci kako bi se snimilo stanje broja na{ih izbjeglica na tom podru~ju i
iskordinirala akcija njihovog sukcesivnog i organiziranog povratka.
9. Ishranu redovnog sastava milicije maksimalno organizirati u sklopu mjesnih zajednica.
394
10. Napraviti pregled potreba i koji su na{i zahtjevi prema armiji bilo za povratak
nepovlasno odveènog ili za ispomo} u opremi, prije svega za pripremu ishrane, te s tim
zahtjevima upoznati nadle`nu komandu i Vladu Republike Srpske Krajine.
11. Nadle`nim organima u Vladi podnijeti zahtjev o potrebama za energijom za
predstoje}u ètvu. Privredne organizacije sa podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije
moraju svoje zahtjeve iskoordinirati preko nadle`nih sekretarijata izvr{nih savjeta op{tina, a
ne da bude mnogo pojedina~nog i neefikasnog u tom pogledu.
12. Izmedju svih organa i organizacija, zbog ukupne situacije u kojoj se nalazimo, mora
postojati puna i vertikalna i horizontalna sinhronizacija u vr{enju funkcija i zadataka.
13. Nadle`ni organi da vr{e pripremu da se nakon demobilizacije pripadnici teritorijalne
odbrane mogu uklju~iti u obavljanje korisnih poslova kako se li~nih dohodak ne bi ostvarivao
leànjem ve} radom.
OBLASNO VIJE]E
BROJ: 02-01-109/92.
Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi ~lana 22. Odluke o organizaciji i na~inu rada
Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06. 1992.
godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Z a d u ` u j e se sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i financije da se
predsjednicima Izvr{nih savjeta op{tina utvrde i Oblasnom vije}u Srpske oblasti Zapadne
Slavonije dostave podatak koje robe i u kojim koli~inama i kojom namjenom mogu biti
plasirane izvan podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
Posebno nazna~iti robe koje se plasiraju i koje }e se plasirati izvan ovog podru~ja zbog
vezanih poslova koji su od interesa za Srpsku oblast Zapadne Slavonije.
2. Odlukom Vlade Republike Srpska Krajina zabranjuje se prodaja ìta van podru~ja
OBLASNO VIJE]E
Broj: 02-01-112/92.
AD 3
Zbog toga {to izvjestioci pod tre}om ta~kom dnevnog reda nisu prisutni ova to~ka se skida
s dnevnog reda i staviti na raspravu za idu}u sjednicu.
AD 4
Pod ovom ta~kom dnevnog reda dr. Milan Basta{i} iznio je na Oblasno vije}e prijedlog
organizacije zdravstva i zdravstvene za{tite za podru~je Srpske oblasti Zapadne Slavonije.
Istakao je da se razvoj prema sada{njem stanju mora odvijati u dvije faze, prva na sada{njem
teritoriju, druga nakon prelaska linije dodira. Napominje nadalje da je potrebno u~initi sve
po pitanju izvla~enja sanitetske slu`be, odnosno spustiti roletu na sve lijekove da ne mogu
oti}i sa ovog podru~ja.
Pismeno obrazloènje prijedloga nalazi se u prilogu zapisnika. Nakon uvodnog izlaganja
Oblasno vije}e je donijelo slijede}i zaklju~ak
Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inu
rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici 27. 06.
1992. godine donijelo je ovaj
395
Z A K L J U ^ A K
1. U cilju realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite na teritoriji Srpske oblasti
Zapadne Slavonije za narednu sjednicu Oblasnog vije}a predloìti mogu}a kadrovska rje{enja
radi realizacije predloène organizacije zdravstvene za{tite.
2. Po predloènim kadrovskim rje{enjima i usvojenim nosiocima pojedinih zadataka da se
snimi stanje najnu`nijih zdravstvenih potreba u pogledu opreme i lijekova kako bi se od
ministarstva zdravstava mogla traìti inicijalna sredstva za po~etak funkcionisanja zdravstvene
za{tite.
OBLASNO VIJE]E
BROJ: 02-01-111/92.
Sekretar za privredu i financije Branko Dèlajlija obrazloìo je da susjedne op{tine
napla}uju porez na promet na mjesto proizvodnje, dakle od proizvodja~a ne od potro{a~a
~ime smo mi zakinuti za porez na promet roba za one robe koje od tih op{tina odnosno
njihovih organizacija nabavljamo.
Nakon ove konstatacije Oblasno vije}e Srpske oblasti Zapadne Slavonije donijelo je ovaj
zaklju~ak.
Na osnovu ~lana 2. stava 1. ta~ke 3. u vezi sa ~lanom 22. Odluke o organizaciji i na~inu
rada Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vije}e na sjednici
27.06.1992. godine donijelo je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Zaduùje se Oblasni sekretarijat za privredu i finansije da sa~ini pismo i u njemu
obrazloì koje {tete trpe budèti na{ih Izvr{nih savjeta op{tine zbog obra~unavanja poreza na
promet kupcima koji nisu krajnji potro{a~i proizvoda te ista pisma da se upute na{im
susjednim op{tinama, odnosno op{tinama koje vr{e ovakav na~in obra~una poreza na promet
proizvoda i usluga a mi se snabdjevamo sa njihovog podru~ja.
OBLASNO VIJE]E
BROJ: 02-01-110/92.
Du{an Vitez je upozorio da muslimani iz Bosanske Gradi{ke i nekih drugih susjednih
op{tina dolaze do pripadnika UNPROFORA Jordanaca i iznose podatke o svom navodno
ugroènom poloàju a ovi to proslijedjuju u Zagreb.
Na ovu konstataciju zauzet je stav da se u narednim razgovorima na ovu okolnosti upozori
UNPROFOR da se ne mogu prenositi sama izjava bez ikakove provjere i utvrdjivanja
~injenica na osnovu izjave posebno zato {to podru~je sa koga informacije dolaze nije u zoni
odgovornosti UNPROFORA.
396
134
1992., lipanj 29.
Oku~ani
Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija i
UNPROFOR-a
Z A P I S N I K
sa razgovora odrànih 29. 6. 92. g. u vili Oku~anka izmedju predstavnika UNPROFOR-a
i Oblasnog vije}a SOZS. Prisutni:
UNPROFOR OBLASNO VIJE]E
1. gosp. Fi{er
312
1. pred. Veljko Dàkula
2. gen. Zabala
313
2. Du{an E}imovi}
3. puk. Muhamed
314
Jordan 3. Djordje Lovri}
4. puk. Ali
315
Nepal 4. Mladen Kuli}
5. puk. Jakobson
316
pol. UN 5. Milan Radkovi}
6. zamjenici Zabale i Alija 6. Vaso Ostrolu~anin
7. Zagorac @ivko
Sastanku su prisustvovali i pukovnici JA:
1. Jovan ûbri}
2. puk. Vukeli}
317
3. puk. Mar~eti}
318
Prisutne je u ime doma}ina pozdravio puk. Ali i predao rije~ gen. Zabali, koji je uz uvodni
pozdrav rekao da smo ovih dana trebali ve} u ~etvrtoj fazi plana, ali zbog odredjenih
nepo{tivanja dogovora o povla~enju odredjenih kalibara naoruànja i jedinica sa obadvije
strane, dok jo{ nije rije{eno, obrazlaè sve faze ponovo i traì da se dogovorimo kako da
dogovor ispo{tujemo. Za na{u stranu kaè da jo{ nema uvida da li je sve oru`je u skladi{tu
kao {to i zahtjeva da jedino skladi{te bude u Staroj Gradi{ki.
Pukovnik ûbri}, daje obja{njenja pojedinih aktivnosti i obja{njava da u Staru Gradi{ku
jednostavno ne mogu smjestiti sve naoruànje /nema mjesta/, drugo je nemogu}nost
pravovremenog izuzimanja istog u slu~aju potrebe, zbog velike udaljenosti skladi{ta od prvih
eventualno borbenih linija.
Gen. Zabala obrazlaè da u IV fazi nije predvidjena demobilizacija i ujedno pita da li }e se
do tada povu}i i JA, na {to mu odgovara pukovnik Mar~eti}, da sve ono {to pripada I
397
312
Gerald, {ef UNPROFOR-a za civilne poslove.
313
Carlos Maria, argentinski general, zapovjednik za{titnih snaga u sektoru Zapad.
314
Abbadi Mohamed.
315
316
317
Milutin, pomo}nik komadanta 1. kraji{kog korpusa za moralno-politi~ko vaspitanje zapovjednika.
318
Dragan.
korpusu, to se i povla~i, ali ostaju oni ljudi koji su sa podru~ja Zapadne Slavonije, a do sada
su se nalazili u jedinicama I korpusa. Unakrsna su pitanja gen. Zabale i odgovori pukovnika
ûbri}a, Vukeli}a i Mar~eti}a, ali je bit u tome da gen. Zabala gotovo do u detalj poznaje
stanje na terenu, zna za svako oru|e i tvrdo inzistira da se ono uskladi{ti kompletno u S.
Gradi{ku.
Najkra}i odgovor na sva Zabalina inzistiranja na pojedinim podacima, obrazloènju da su
skladi{ta naoruànja preblizu prvoj liniji i zahtijevu da to bude u S. Gradi{ci da je puk.
Mar~eti} odgovorom, da u Vensovom planu nigdje ne pi{e gdje trebaju biti skladi{ta
naoruànje, nakon ~ega Zabala ostaje kod zahtijeva da te{ko naoruànje ipak mora biti u S.
Gradi{ci.
Gen. Zabala prelazi na pitanje u vezi policije i to:
{to je to specijalna policija
kakva je to grani~na policija
koliko policije ima
zbog ~ega nije dobio spisak policije
Odgovara mu Vaso Ostrolu~an, da je br. policajaca odredjen na osnovu br. stanovnika, da je
specijalna policija ustvari redovna, samo popunjene mladjim i spretnijim ljudima, a {to se
broja ti~e i spiska da }e to dostavit iako koliko on zna to je ve} dostavljeno i trebalo bi da je
to gen. dobio. Nakon jo{ nekoliko pitanja manjeg zna~aja, gen. Zabala dozvoljava da se
njemu postave za nas nejasna ili interesantna pitanja.
Dàkula Veljko, na zadnjem razgovoru, kome ste vi gen. prisustvovali, izjavili ste da }e u
promet biti pu{ten Auto-put, na {to smo mi reagirali, ali Va{ je odgovor bio da je to
dogovoreno sa potpisnicima Vensovog plana. Ja sam li~no provjerio u razgovoru sa gosp.
Jovi}em,
319
da tako {ta niti on niti bilo ko od njegovih saradnika nije potpisao. Za nas je
neprihvatljivo da druga strana koristi put koji mi drìmo, bez prava da mi koristimo onaj put
koji drè oni. Zbog toga traìm da mi se kaè ko je to odobrio.
Gen. Zabala, Auto-put }e biti otvoren, a Vi se dogovorite, kako }e se koristiti.
Dàkula, to je ve} ne{to sasvim drugo. Ujedno smo primjetili da se na podru~ju pakra~ke
op}ine /Oègovci, N. Selo idr./ u zadnjih nekoliko dana ponovo pale i miniraju ku}e. înili
su to i no}as. Borci iz tih sela gledaju ru{enje svojih domova i te{ko }e ih biti zadràti od
oruànih akcija u koliko se ne{to hitno ne poduzme.
Gen. Zabala, zna za takve slu~ajeve i to na obadvije strane, o tome je obavijestio svoje
predpostavljene. S one druge strane civilna policija to poku{ava sprije~iti, ali te{ko ide.
Dàkula, ve}i dio izbjeglica Srba nalazi se u Bosni i to u zoni gdje su sada ratna dejstva,
zbog kojih sada èli da se vrati u Zapadnu Slavoniju. Podru~je Jasenovca nije naseljeno i tu bi
se mogao smjestiti ve}i broj izbjeglica, ali zbog blizine prvih linija, narod se pla{i, pa traìmo
dodatne mjere sigurnosti od strane UN.
Gen. Zabala, Jasenovac je pod kontrolom jordanskog bataljona, pa treba rije{iti sa njime.
Dàkula, to znamo, ali koristimo Va{e prisustvo, da Vas upoznamo sa problemom.
E}imovi}, da li je gen. poznato da su se u petak 3 tenka na hrvatskoj strani, ponovo vratila
u Prekopakru.
Gen. Zabala, znam i jedan na va{oj strani i to se ne smije ponavljati. U petak nave~e bilo
je i kr{enja primirja na obadvije strane, na {to reko{e pukovnici Mar~eti} i Vukeli} da bi ve}
jednom trebalo re}i ko je taj koji prvi otvara vatru, po{to se taktika hrvatske strane znade,
prvo pucaju i odmah javljaju da to ~inimo i mi, a u {to se gen. po njima mogao i sam uvjeriti.
398
319
Borisav.
U 10,30 sati sastanak su napustitil gen. Zabala i oficiri, a ostali su predstavnici civilnih
struktura, policije i puk. ûbri}.
Gosp. Fi{er nas je obavijestio, da je od zadnjeg na{eg sastanka bio u Beogradu i Zagrebu i
obavio razgovore u vezi sa povratkom izbjeglica i humanitarnom pomo}i. U utorak i srijedu
je poku{ao biti sa Jovi}em, no nije uspio. Za povratak ljudi potrebno je stvoriti uvjete, voda,
struja, prehrana, smje{taj, ali posebno voda i struja. Koliko je njemu poznato, to nigdje nije
rije{eno, a posebno na podru~ju Daruvara i G. Polja. Ujedno pita da li se slaèmo da
govorimo dalje o tome.
Dàkula, o tom problemu moèmo govoriti onda kada obidjemo podru~je Pakraca,
Daruvara i G. Polja.
Fi{er, to moramo rije{iti na vi{em nivou, zbog sigurnosti ljudi, a posebno na podru~ju
Daruvara i G. Polja, po njemu nema za sada uvjeta za povratak, ponavljaju i ponovo, struja i
voda. Razgovarao je sa seljakom, koji mu je rekao da se na ovo podru~je vratilo oko 600
izbjeglica.
Dàkula smatra da to nisu sigurno Srbi, a dokaz za tu tvrdnju ubistva, hap{enja i
proganjanja onih koji odbijaju mobilizaciju u G. Polju i navodi imena. Srbi ne}e da pucaju
na Srbe, pa ih Hrvati ubijaju sa ledja. Sam se uvjerio u nekoliko telefonskih razgovora sa
Srbima, koji su ostali pod hrvatskom vlasti, da zbog straha niti telefonom ne smiju slobodno
razgovarati, a u {to se moè uvjeriti i gosp. Fi{er. [to se ti~e vode i struje on }e sutra na
sastanku vlade to pitanje pokrenuti preko na{eg ministarstva za energetiku. Dàkula ponovo
pokre}e pitanje povratka stanovni{tva na podru~je Jasenovca, te traènja ve}eg osiguranja od
strane UN. Zna da se to treba rje{avati sa gen. Zabalom i Jordanskim bataljonom, ali traì
pomo} i od gosp. Fi{era.
Gosp. Fi{er odgovara da se na podru~je Jasenovca mogu vra}ati samo stanovnici Jasenovca
a ne drugi, iako mu gosp. Dàkula poku{ava objasniti da se radi o privremenom smje{taju
izbjeglica i iz drugih dijelova Zapadne Slavonije. Ljudi se vra}aju, bez obzira {to hrvatska
vlada ~ini sve da se Srbi ne vra}aju, nude im se zamjene, a ako ne èle, ru{e im se ku}e. Li~no
je razgovarao sa njih nekoliko, koji su to doìvjeli.
E}imovi}, hrvatska vlada donijela je Uredbu o oduzimanju imovine svim onima, koji nisu
gradjani Hrvatske /dràvljani/. Ku}e koje se oduzimaju, dijele se hrvatskim borcima.
Gosp. Fi{er, razumije na{ problem, ali sve ove navode mora provjeriti. On zna za nekoliko
stotina prigovora Srba i o tome je obavijestio Ramljaka,
320
od koga je dobio odgovor da se kod
imovine ne radi o konfiskaciji, ve} o privremenom oduzimanju. Obavje{tava nas da Srbi koji
su bili otpu{teni sa posla, sada ponovo rade. Po njemu na taj na~in hrvati su indirektno
priznali krivicu. Ujedno nas traì spiskove svih Srba po pojedinim op{tinama. Govori i o
otvaranju Auto-puta i da }e o tome jo{ razgovarati sa Jovi}em. Ujedno spominje sve probleme
i mogu}nost da se za odredjene ustupke traì ne{to u zamjenu, spominju}i kao primjer 42
sela. Po njemu sve to treba gledati na duè staze. Postavlja i pitanje {to mislimo o pu{tanju
pruge u saobra}aj, ponavljaju}i da bi pu{tanje Auto-puta u saobra}aj predstavljalo za sve
korist.
Dàkula, ve}a korist je povratak izbjeglica, a pu{tanje Auto-puta bez na{e kontrole, ne}e
do}i u obzir. Hrvati imaju Podravsku magistralu, a mi smo 42 sela spomenuli samo iz razloga
{to su ona iseljena po naredbi hrvatskih vlasti, a nalaze se kao dio neprekinutog teritorija, gdje
ìve isklju~ivo Srbi. Dalje upoznaje gosp. Fi{era, da smo na osnovu zadnjeg sastanka i
399
320
Dr. sc. Milan, potpredsjednik Vlade RH.
razgovora o ovom problemu napisali pismo na odredjene adrese, sa kojih bi trebalo sti}i
odobrenje Fi{eru, da obidje sela o kojima je bilo rije~i i sa~ini izvje{taj, pa ga pita da li se on
slaè {to gos. Fi{er i prihva}a. Dàkula jo{ poku{ava objasniti, da je u crtanju karata, koje su
i{le u UN gre{kom izostavljen dio srpskih sela, pa su ona sada ostala i van zone pokri}a. Narod
}e se u njih ipak vra}ati, te moè do}i ponovo do sukoba. Zbog toga o tim dijelovima treba
ponovo razgovarati i gre{ku ispraviti.
Fi{er, razgovarali smo o tome i zadnji put, a ako ste vidjeli prijedlog gen. sekretara o
ruì~astim zonama, mislim da bi se isti princip mogao primijeniti i ovdje.
Dàkula, pitanje otvaranje Auto-puta i èljeznice, postaviti }emo sutra na sjednici vlade u
Kninu i obavijestiti Vas o dogovorenom. Mi smo za sva rje{enja od obostrane koristi, a
posebno ako je to od presudnog interesa za RSK, pa bez njezinog stava o ovom problemu
danas ne moèmo odgovorno i razgovarati. ûli smo i da je dozvoljen zra~ni promet za
upu}ivanje humanitarne pomo}i. No mi smo zainteresirani i za otvaranje cestovnog
saobra}aja, prije svega zbog povratka izbjeglica, kojih bi bilo oko 50.000 ve} u prvom mjesecu
povratka. No mnogi ipak ne}e do}i zbog straha od hap{enja, pa Vas molimo da neke detalje
u tom smislu pojasnite.
Gosp. Fi{er, Zagrebu i Beogradu, upu}en je zahtjev za definiranje pojma ratni zlo~inac i
kriminalac, kao i zahtjev za op}om amnestijom. Problem nije u vladama, ve} u pojavi
lokalnih aktivnosti, izdavanja knjiga sa hiljadama imena ljudi, koji su unaprijed osu|eni za
odredjena djela bez sudjenja. U Daruvaru je iza{la takva knjiga sa preko 600 imena pod
naslovom Ko je ko u Daruvaru. Mi smo traìli da se takve knjige zabrane i povuku iz
opticaja. Vlada se od njih distancira, ali ljudima svejedno ostaje strah. Njega li~no su na radio
Daruvaru optuìli da je prijatelj Srba, zbog toga {to je rekao da su takve knjige nelegalne.
Objave imena zlo~inaca postoje na obadvije strane i sa time se mora prestati. Prema njemu za
povratak treba stvoriti preduvjete kao {to su voda, struja, hrana, ku}a.
Dàkula, kod nas se upravo odràva sjednica [taba za izbjeglice, koje }e predloìti
poduzimanje potrebnih radnji i na~ine rje{enja ovog problema. Do ponedjeljka }emo sve
znati pa onda moèmo o tome konkretno razgovarati.
Gosp. Fi{er, kap. Gruji}
321
je zadnji put spomenuo odredjeni incident u Mlaki, koji su
izazvali pripadnici jordanskog bataljona, o kome je on izvijestio puk. Muhameda.
Puk. Muhamed, ~im sam ~uo za incident, oti{ao sam do lokalne policije i bio obavije{ten
da o tome neznaju ni{ta, i da je njihova saradnja sa na{om jedinicom bez primedbe. No ako
ipak ima odredjenih problema neka se kaè.
Vaso Ostrolu~anin, to je bilo samo upozorenje roditelja i drugih problema nema.
Gosp. Jakobson, govori o smje{taju policijske jedinice, sa kojim su zadovoljni, a razmje{taj
policije UN po pojedinim policijskim stanicama, bit }e naknadno javljen. Ko slabo poznaje
rad na{e policije, njezin broj i ~udi ga da planiramo da policija ~uva granice.
Vaso Ostrolu~anin odgovara da je br. policajaca odredjen brojem stanovnika, a odlaskom
jedinica I korpusa ostaju samo policajci kao uniformisane osobe i svi drugi poslije tog roka
bit }e privedeni. Veliki br. policajaca im se ~ini zbog toga {to se ovog momenta u Oku~anima
nalazi i policija iz Daruvara i Pakraca.
Dàkula, postavlja pitanje gosp. Fi{eru, da nije dobro razumio na kakav bi razgovor i{ao sa
Jovi}em.
Gosp. Fi{er, u vezi humanitarne pomo}i i povratka izbjeglica. Po Vensovom planu, unutar
zone pokri}a, smiju se kretati sve civilne osobe i policija u uniformi.
400
321
Branislav, iz Komande mjesta Oku~ani.
Dàkula, do sada u svim razgovorima je re~eno, da u zoni pokri}a ne vaè hrvatski zakoni,
ve} zakoni Jugoslavije i RSK. Zbog toga ga zanima na temelju ~ega trenutno egzistira vlast u
Daruvaru i Grubi{nom Polju.
Gosp. Fi{er, Vensov plan je u tome veoma jasan. U sva ~etiri sektora vaè oni lokalni
zakoni, koji su zate~eni na dan 2. 1. 1992. {to zna~i ako je na taj dan u Daruvaru i G. Polju
vaìo hrvatski zakon, vaì i danas, ali kao lokalni.
Dàkula, kako to sprovesti u Pakracu gdje je pola pola.
Gosp. Fi{er, treba se dogovoriti. Gosp. Fi{era ~udi da na{ predstavnik policije ne zna sastav
policije i poku{ava da zaklju~i da se zapravo radi o presvu~enim vojnicima, a zna se da bi
policajac mogao biti samo policajac. Policija na podru~ju Daruvara i G. Polja i dalje
normalno obavlja svoj posao i trebala bi imati nacionalni sastav adekvatan nacionalnom
sastavu stanovni{tva na op}ini.
Vaso Ostrolu~anin, obrazlaè da je on tek predloèn na to mjesto a ne i postavljen, pa iz
tih razloga nije upoznat sa podacima koji njih zanimaju.
Dovr{eno u 12,30
Zapisnik vodio i sastavio: Predsjednik Oblasnog savjeta:
Zagorac @ivko ing. Veljko Dàkula
Zapisnik pro~itan i usvojen:
135
1992., lipanj 30.
Knin
V L A D A
Z A P I S N I K
21. sjednica Vlade RSK odràna 30. 06. 1992. godine na Tvr|avi Dom Privrednika u
Kninu.
Sjednici prisustvuju:
Mr Zdravko Ze~evi}, Jovo Kablar, Bo{ko Boàni}, Veljko Dàkula, Sergej Veselinovi}, dr
Du{an Jovi}, Mr Svetozar Vin~i}, Savan Grabundìja, Du{an E}imovi}, \or|e Bjegovi},
Vojin Peura~a, David Rastovi}, Rade Ga}e{a, Neboj{a Pavkovi}, Mirko Ra|en, pukovnik Biga
Slavko, Du{an Starevi}.
401
Petar Bukarica, Zdravko Jankovi}, Neboj{a Mandini}, Milo{ @ivkovi}, Branko Marjanovi},
Sretko Petkovi}, Du{an Orlovi}, Milan Torbica.
Odsutni:
Stevo Bogi}, Stojan [panovi}, Dobrosav Vejzovi}, Vojin [u{a, Mitar Brnovi}, dr Mladen
Hadì}, Milan Marti}, Milan Kneèvi}.
Sjednicom predsjedava predsjednik Mr Zdravko Ze~evi}, konstatira da je prisutna ve}ina
~lanova i da se moè punova`no odlu~ivati.
^lanovi Vlade utvr|uju slijede}i:
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktualnim vojno-politi~kim zbivanjima i njihova refleksija na RSK (MUP,
NO, VP)
2. Usvajanje zapisnika sa prethodne 20. sjednice Vlade.
3. Usvajanje Uredbe o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u
ministarstvima i posebnim organizacijama.
4. Odluka o pove}anju cijena elektri~ne energije.
5. Razmatranje ponude tvornice Gavrilovi} za otkup konzervirane hrane.
6. Razmatranje zahtjeva za snabdjevanje prehrambenim artiklima teritorijalne odbrane.
7. Dono{enje Odluke o osnivanju arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e.
a) v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu,
b) Upravnog odbora JP Niskogradnja,
c) v.d. direktora JP Niskogradnja,
9. Razmatranje predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet.
10. Razmatranje mogu}nosti organiziranja ètve i kosidbe.
11. Informacija o osobnim problemima javnog informisanja u RSK.
12. Pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji republi~ke direkcije za Robne rezerve.
13. Odluka o za{titnoj cijeni p{enice ovogodi{njeg roda.
14. Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda.
15. Zahtjev za dobijanje prostorija i inventara u objektu stare bolnice Knin Republi~kom
zavodu za za{titu zdravlja i Republi~koj sanitarnoj inspekciji.
Ta~ka 1.
Uvodne informacije o aktuelnoj vojno-politi~koj situaciji podnio je predsjednik Vlade Mr
Zdravko Ze~evi}. General Milan Torbica je podnio izvje{taj sa sastanka sa generalom
Robom
322
i Morionom
323
iz UNPROFOR-a koji je odràn 29. 06. 1992. godine. Rekao je da
je dogovoreno da }e UNPROFOR zaposjesti ruì~astu zonu sa ve}im snagama i da je
dogovoreno dinamika razmje{taja snaga. General je tako|er govorio i o efektima mobilizacije
na podru~ju op{tine Knin. Milo{ @ivkovi} ovla{teni pregovara~ sa predstavnicima
UNPROFORA, upotpunio je informaciju sa sastanka i rekao da je dogovoreno da }e za{titne
snage izi}i na liniju razgrani~enja i preuzeti odgovornost za ruì~astu zonu, da }e u toj zoni
ostati za{ti}ena vlast te da bi trebalo formirati mje{ovite komisije koje bi se sastojale od
402
322
Arap, zapovjednik sektora Jug.
323
Philipe Morillon.
predstavnika na{e vlasti, predstavnika UNPROFOR-a te Hrvatske vlasti koja bi mogla
obilaziti teren pod za{titom te iznalaziti politi~ki dogovor izme|u na{e i Hrvatske dràve.
Snage Hrvatske vojske koje su zauzele Miljeva~ko podru~je trebaju se povu}i na liniju na
kojoj su bili prije 21. 06. 1992. godine. Ministar dr Du{an Jovi} i podpredsjednik Bo{ko
Boàni} su se zaloìli da se definira uloga mje{ovitih komisija te ako bi one morale biti na
ovom podru~ju da se traì istovremeno njihovo prisustvo na suprotnoj strani gdje je ostalo da
ìvi mnogo srpskog stanovni{tva, na ~emu su bili suglasni svi prisutni. Milo{ @ivkovi} je rekao
da je poja~an interes stranih medija na ovom podru~ju te da je pored razgovora i intervjua
koji se daju, potrebno pripremiti odre|eni propagandni materijal te Ustav Republike Srpske
Krajine prevesti na engleski jezik da bi se mogao dati na uvid me|unarodnim organizacijama.
General Torbica je predloìo na~in preuzimanja zone odgovornosti koje bi trajalo 15 dana i
odvijalo se u tri faze. Prva faza se odnosi na izvla~enje artiljerije i uslovljena je objektima za
smje{taj tehnike i veli~inom na{eg dràvnog teritorija. Druga faza se odnosi na izmje{tanje
te{kog naoruànja a tre}a faza je izvla~enje pje{adije sve uz istovremeno preuzimanje zone od
strane UNPROFOR-a. Podpredsjednik Dàkula Veljko je izloìo probleme u Zapadnoj
Slavoniji koji se odnose na nedostatak uniformi i naoruànja za potrebe milicije te da se za
potrebe prehrane stanovni{tva i vojske potrebno osigurati nekoliko poljskih kuhinja i agregata
za proizvodnju energije za najneophodnije djelatnosti. Tako|er je upoznao Vladu sa
doga|ajima u Jasenovcu. General Torbica je obe}ao rje{enje gore iznesenih problema na
podru~ju Zapadne Slavonije. Du{an Orlovi} je stavio naglasak na situaciju u Cazinskoj krajini
i istakao da je potrebno uputiti ve}u pa`nju prema tom podru~ju. U diskusiji koja je po tom
pitanju vodila zaklju~eno je da se utvrdi mar{uta kojom UNPROFOR moè prelaziti iz
Cazinske krajine u Hrvatsku preko teritorija na{e dràve, te da se mora znati {ta prevoze
budu}i da ne smiju prevoziti muslimanske ekstremiste i naoruànje. Ministar Rade Ga}e{a je
upoznao ~lanove Vlade sa situacijom u Vojni}u a podpredsjednik Boàni} Bo{ko je zatraìo
da G[ TO donese detaljnu analizu doga|aja na Ju`nom frontu u Derventskom rati{tu.
Zaloìo se zato da na ovim prostorima mora zaìviti civilna vlast i da pravosu|e mora po~eti
funkcionirati. Istako je va`nost ispravnog odabira kadrova za rad u pojedinim slu`bama NPR
na oda{ilja~u na Plje{evici, zaloìo se da se detaljno razjasne doga|aji u Jasenovcu. Pomo}nik
ministra odbrane pukovnik Slavko Biga je upoznao Vladu sa detaljima oko provo|enja
mobilizacije na podru~ju op{tine Knin, a pomo}nik ministra unutra{njih poslova Pavkovi}
Neboj{a je detaljno upoznao Vladu sa situacijom na bosanskom rati{tu. Nakon provedene
rasprave po 1. ta~ki dnevnog reda Vlada je donijela sljede}e
Z a k l j u ~ k e
1. Prihvata se informacija o aktualnoj vojno-politi~koj situaciji na podru~ju RSK i
razgovorima sa generalom Morijonom.
2. Zabranjuje se odvoz pokretne imovine vlasni{tvo biv{eg 9. korpusa sa podru~ja teritorije
RSK.
3. Zaduùje se Komanda G[ TO da za jednu od narednih sjednica Vlade pripremi prijedlog
~inova, oznaka slu`benog oslovljavanja i dr.
4. Da se izvr{i analiza kadrova kod posebno odgovornih i osjetljivih radnih mjesta.
5. Da komanda G[ TO donese izvje{taj o doga|ajima na Miljeva~kom podru~ju.
6. Da se utvrde kriteriji za unapre|enja kao i kriterij za degradiranje u TO.
7. Da ubudu}e izvje{taji koji se podnose Vladi budu sa~injeni u pismenoj formi uz obaveze
predlog Odluke.
8. Da MUP ispita doga|anja u Jasenovcu.
403
Ta~ka 2.
Na zapisnik sa 20. sjednice Vlade nije stavljena primjedba te je jednoglasno usvojen.
Ta~ka 3.
Uredbu o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u
ministarstvima i posebnim organizacijama predo~io je Vladi sekretar Du{an Starevi}. Uredba
je podjeljena ~lanovima Vlade sadrì na~ela koji bi se trebalo pridràvati kod organizacije u
ministarstvima. Bjegovi} \or|e je predloìo da sve pravilnike o unutra{njoj organizaciji
ministarstava pregleda ministarstvo za pravosu|e te da da mi{ljenje o njima uz predlog
neophodne racionalizacije radnih mjesta u ministarstvima. Nakon rasprave jednoglasno je
usvojena
O D L U K A
Usvaja se Uredba o na~elima za unutra{nju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u
ministarstvima i posebnim organizacijama.
Sve pravilnike ministarstva i posebnih organizacija potrebno je dostaviti ministarstvu uprave
i pravosu|a na uvid.
Ministar energetike i rudarstva \or|e Bjegovi} obrazloìo je razloge zbog kojih je potrebno
pove}ati cijenu elektri~ne energije.
Nakon rasprave u kojoj je sudjelovao vi{e ministara jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Odluka o pove}anju cijene elektri~ne energije.
Ta~ka 5.
Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je prisutne sa ponudom tvornice Gavrilovi} iz
Petrinje za otkup konzervirane hrane.
Nakon provedene rasprave usvojena je sljede}a
O D L U K A
1. Prihvata se ponuda tvornice Gavrilovi} za otkup konzervirane hrane.
2. Zaduùje se ministarstvo trgovine i turizma da osigura prevoz i uskladi{tenje hrane.
3. Informaciju o poduzetim radnjama pripremiti za idu}u sjednicu Vlade.
4. Nabavljena konzervirana hrana }e predstavljati rezerve RSK.
Ta~ka 6.
Glavni {tab TO RSK se obratio Vladi sa zahtjevom za privremeno rje{avanja i snabdjevanja
teritorijalne odbrane prehrambenim artiklima. Nakon rasprave koja je vo|ena Vlada je
donijela slijede}u
O D L U K U
Nalaè se Republi~koj direkciji robnih rezervi da iz Republi~kih robnih rezervi osigura traèna
koli~ina bra{na za potrebe Glavnog {taba Teritorijalne obrane.
Ta~ka 7.
Ministar kulture i vjera Sergej Veselinovi} obrazloìo je Vladi potrebu osnivanja Arhiva RSK
i za{titi arhivske gra|e. Osnovni zadatak ove institucije od posebnog dru{tvenog interesa je
sakupljanje i za{tita arhivske gra|e na cjelokupnom podru~ju RSK. Nakon provedene
rasprave donesena je
404
O D L U K A
o osnivanju Arhiva RSK i za{titi arhivske gra|e ~ije sjedi{te je u Kninu. Financiranje
djelatnosti vr{it }e se iz Budèta RSK.
Ta~ka 8.
a) Ministar kulture i vjera predloìo je da se imenuje direktor Arhiva RSK te je nakon
provedene rasprave donesena
O D L U K A
Profesor Jovanovi} Ljubica iz Knina imenuje se za v.d. direktora Arhiva RSK u Kninu.
b) Podpredsjednik Vlada Jovo Kablar obrazloìo je prijedlog imenovanja Upravnog odbora JP
Niskogradnja. U raspravi koja je potom vo|ena predloèn je Upravni odbor te je donesena
O D L U K A
Imenuje se Upravni odbor JP Niskogradnja u sastavu:
1. Rade Ga}e{a, predsjednik
2. Jezdimir Dra{ki}, ~lan
3. Veljko Popovi}, ~lan
4. Mladen Priji}, ~lan
5. Branko Popovi}, ~lan
6. Tode Bursa}, ~lan
7. Sre}ko Popovi}, ~lan
c) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar predloìo je Vladi imenovanje v.d. direktora JP
Niskogradnja. Nakon rasprave donesena je
O D L U K A
Du{an Ili} dipl. ing. gra|. iz Knina imenuje se za v.d. direktora JP Niskogradnja.
Ta~ka 9.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet obrazloìo je
ministar financija Vojin Peura~a. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima na promet.
Ta~ka 10.
Ministar trgovine i turizma je iznio probleme koji se pojavljuju oko organiziranja ètve i
kosidbe na podru~ju RSK. Problemi se o~ituju posebno u snabdjevanju naftnim derivatima.
U raspravi u kojoj je sudjelovalo vi{e ministara donesen je
Z a k l j u ~ a k
Jedan dio dizel goriva D-2. i motornog benzina MB-86. }e osigurati Zonski {tabovi.
Distribuciju naftnih derivata obavljat }e Op}inska Izvr{na vije}a u suradnji sa Op}inskim
kriznim {tabovima za organizaciju ètve i kosidbe.
Cijena naftnih derivata za ètvu u kosidbu bit }e:
motornog benzina MB-86. u visini od 1.000 dinara po litri,
dizel goriva D-2. u visini od 600 dinara po litri.
405
Sredstva ostvarena prodajom naftnih derivata upla}ivat }e se u korist ìro-ra~una broj 60815-
630-336 Budèt RSK Knin sa naznakom za prodate naftne derivate.
Kontrolu izvr{enja Odluke sprovest }e ministarstvo trgovine i turizma putem inspekcijskih
slu`bi.
Ta~ka 11.
Informaciju o osnovnim problemima javnog informisanja u RSK podnio je v.d. direktor
Agencije Iskra Zdravko Jankovi}.
Izloìo je va`nost ove djelatnosti, a za stvaranjem preduslova za normalan rad Agencije kao i
ostalih javnih glasila neophodno je da se obezbjedi poslovni prostor, automobil, telefaks te da
se u okviru postoje}eg radija obezbjedi i jedan kanal tzv. dràvnog radija. Istakao je potrebu
osnivanja biltena RSK. Nakon rasprave donesen je
Z A K L J U ^ A K
Informativnoj Agenciji RSK Iskra ustupa se na kori{tenje prostor u Domu armije koji se
nalazi uz Pres centar, a sastoji se od jedne kancelarije.
Obavezuje se Vlada RSK da }e za potrebe informativne agencije obezbjediti jedan automobil
i telefaks.
V.d. direktor Srpske Radio televizije Marjanovi} Branko je upoznao Vladu sa dinamikom
radova na ure|enju studija za Srpsku televiziju u Kninu. Predo~io je koliko je jo{ potrebno
izvesti radova za stavljanje studija u funkciju. Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Odobrava se RTV Republike Srpske Krajine sredstva za izvo|enje radova na akusti~noj obradi
tehnolo{kih prostorija televizijskog studija
Ta~ka 12.
Pravilnik o sistematizaciji i unutarnjoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne rezerve
obrazloìo je ministar trgovine i turizma Mr Svetozar Vin~i}. Predo~io je najmanji broj ljudi
koje je neophodno angaìrati za normalno funkcionisanje Republi~ke direkcije za robne
rezerve. Nakon rasprave jednoglasno je donesena
O D L U K A
Usvaja se pravilnik o sistematizaciji i unutra{njoj organizaciji Republi~ke direkcije za robne
rezerve.
Ta~ka 13.
Mr. Svetozar Vin~i} ministar trgovine i turizma obrazloìo je potrebu utvr|ivanja za{tite
cijene p{enice ovogodi{njeg roda.
Nakon rasprave done{ena je
O D L U K A
za{titna cijena p{enice ovogodi{njeg roda iznosit }e 400 dinara po kilogramu.
Ta~ka 14.
Odluku o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda obrazloìo je
ministar Mr Svetozar Vin~i}, nakon ~ega je donesena
O D L U K A
Usvaja se Odluka o zabrani prodaje, otkupa i uvjetima ètve p{enice ovogodi{njeg roda.
406
Ta~ka 15.
Republi~ki zavod za za{titu zdravlja i Republi~ka sanitarna inspekcija su se obratili Vladi RSK
sa zahtjevom za dodjelu poslovnog prostora koji se nalazi u objektu Stare bolnice.
Nakon rasprave Vlada je donijela slijede}u
O D L U K U
Prostorija zgrade Stare bolnice koja se nalazi izme|u dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni
okrug i dijela zgrade u kojoj se nalazi Vojni zatvor, a sastoji se od podruma zgrade, prvog i
drugog sprata zajedno sa inventarom koje su do sada koristili pripadnici JNA, ustupaju se na
kori{tenje Republi~kom Zavodu za za{titu u Kninu i Republi~koj sanitarnoj inspekciji.
Ta~ka 16.
Centar za Socijalni rad Knin se obratio Vladi RSK da ime se odobre akontacija sredstava za
period I-VI 1992. godine u raspravi koja je vo|ena potom zaklju~eno je da se problematika
socijalne politike mora rje{avati jedinstveno za podru~je RSK, te da se u tom sklopu rje{i
zahtjev Centra za socijalni rad iz Knina.
Sjednica je zavr{ila sa radom u 15,00 ~asova.
PREDSJEDNIK:
Mr. Zdravko Ze~evi}
136
1992., lipanj 30.
Oku~ani
Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija Dobroslavu Vejzovi}u, ministru
vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu,
a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a
SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
OBLASNO VIJE]E
Broj:
Oku~ani, 30. 06. 1992. godine
Gosp. DOBROSAV VEJZOVI]
B E O G R A D
telefax 011 659 756
PREDMET: DEMOGRAFSKI podaci za naselja u Srpskoj
oblasti Zapadne Slavonije gdje Srbi predstavljaju
407
ve}inu i teritorijalnu cjelinu a nisu pod pokri}em
Ujedinjenih nacija.
Priloèno Vam dostavljamo pismo i demografske podatke (nacionalnu strukturu) naselja u
Srpskoj oblasti Zapadne Slavonije u kojima Srbi predstavljaju ve}inu a naselja ~ine
neprekinutu teritorijalnu cjelinu i naslanjaju se na podru~ja koja su pod pokri}em
UNPROFOR-a a ova nisu pod za{titom Ujedinjenih nacija, sa nazna~enim adresama na koje
Vas molimo da pismo uputite budu}i da mi imamo vrlo lo{e, gotovo nikakve, po{tanske
telegrafske veze.
Budu}i da jo{ uvijek nema odgovora Savjeta bezbjednosti na dodatne zahtjeve koji su
postavljeni od Dràvnog komiteta za odnose sa Ujedinjenim nacijama o stavljanju pod za{titu
srpskih podru~ja Srpske oblasti Zapadne Slavonije kako je to tim zahtjevom traèno, postigli
smo na razgovorima koji su vodjeni sa Geraldom Fi{er, oficirom za civilna pitanja sektora
Zapad dogovor, da se na nazna~ene adrese (imena) po{alje pismo kojim molimo da ovlaste
lica iz pisma da obidju navedena srpska naselja i da podnesu izvje{taj o stanju tih naselja.
Smatramo da }e ovo pokrenuti aktivnost nadle`nih organa da se odlu~i u korist pokri}a i tih
podru~ja (podru~ja koja su traèna po Dràvnom komitetu za odnose sa Ujedinjenim
nacijama) od strane mirovnih snaga.
Takodjer Vas molimo da pregledate dopis i da ga po potrebi uredite i druga~ije, ali sa
svrhom da se privoli dobijanje odobrenja za obilazak istih naselja i slanje izvje{taja o njima.
Pozdravljamo Vas.
PRILOG: 3
324
PREDSJEDNIK:
Dipl. in`. Veljko Dàkula
137
1992., lipanj 30.
Glina
Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik UNPROFOR-a traì istragu i
su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu
SKUP[TINA OP[TINE GLINA M.P.
325
KRIZNI [TAB
Broj: 13/92.
Glina, 30. 06. 1992. g.
408
324
Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.
325
Prijemni pe~at: Brzojav Busova~a br. 71, 1. 7. 1992., potpis ne~itak.
Republi~ki centar za obavje{tavanje
K n i n
Proslijediti Vladi RSK Knin
Predmet: Izvje{taj
Na sastanku Kriznog {taba SO Glina od 30. 06. 1992. g., utvrdjene su slijede}e ~injenice,
doneseni zaklju~ci i odluke:
iz razgovora sa ârlsom Karudjom nadle`nim ~ovjekom iz UNPROFOR-a za
civilna pitanja predo~eno nam je da }e se posebna pa`nja posvetiti istrazi i eventualnom
sudjenju po~iniocu ili po~iniocima ubojstva 3 gradjana hrvatske nacionalnosti u Jukincu o
~emu smo vas ranije obavijestili.
326
U tom smislu zamoljavamo MUP RSK da sa svoje strane
utje~e na SJB i SUP Glina da se po~inioci {to prije pronadju i privedu sudjenju. Na taj na~in
polaèmo ispit pred medjunarodnom zajednicom u pogledu zakonitosti i demonstracije
vlasti. U tom smislu op{tina je svojim dopisom zahtijevala od SJB Glina hitno rasvjetljavanje
slu~aja jer }e nadle`ni iz UNPROFOR-a od nas traìti izvje{taj.
Predsjednik Kriznog {taba
Svetozar Bogdani}, v.r.
138
1992., lipanj
Ilok
Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji pravoslavne crkve u Iloku
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OP[TINA
I L O K
Odbor Srpske pravoslavne op{tine Ilok, dana 11. aprila 1992. godine, otpo~eo je sa
pripremom terena za izgradnju hrama bo`jeg u Iloku, a na sednici istog odbora od 11. 06.
doneo je Odluku o izgradnji hrama, na kojoj je i konstituisan gra|evinski odbor za izgradnju.
Srpska pravoslavna crkva bila je sagra|ena 1802. godine, a naredbom vlasti NDH iz
Zagreba odre|eni su Ivan Kova~i} i Josip Kralj 1942. godine da me|u prvima u Hrvatskoj
sru{e na{u crkvu u Iloku, {to su i u~inili. Me|utim, Ilo~ki vlastodr{ci se nisu suprostavili i
za{titili da se ovaj hram ne poru{i. Pro{lo je 50 god. da pravoslavni ìvalj nije imao svoj hram
bo`ji.
Pozivamo i molimo Vas da svojom dare`ljivo{}u i humano{}u pomognete, a prema svojim
mogu}nostima izgradnju istorijskog spomenika kulture i pravoslavlja u Srpskoj Republici
409
326
Vidi: Dok. br. 112 i 114.
Krajini. Pri odlu~ivanju o dodeli i visini pomo}i, molimo da imate u vidu da je Srpska
pravoslavna crkva u Iloku, jedan od prvih poru{enih hramova u II. svetskom ratu, te da Vas
ona moli da pomognete njenu ponovnu izgradnju.
U Iloku je poslednjih 50 godina, ìveo ve}inski katoli~ki narod (Slovaci i Hrvati) jer je ve}i
deo srpskog naroda iz Iloka pobijeno i raseljeno u II. svetskom ratu. I ono malo Srba u Iloku
oko 20 % uglavnom su se morali izja{njavati kao Jugosloveni, kako nebi imali problema i
da bi se mogli zaposliti. Kako danas u Iloku ìvi oko 70% Srba pravoslavaca, neophodno je
izgraditi Srpsku pravoslavnu crkvu i vratiti pravoslavlje u na{ grad.
Crkvu }emo graditi uglavnom od priloga i pomo}i gra|ana i privrednih i dru{tvenih
organizacija kako u gradu tako i diljem sveta gde ima Srba i pravoslavlja koji su voljni da se
ovaj hram izgradi, kako vi{e nebismo morali odràvati slu`bu boìju u dotrajaloj crkvenoj
ku}i, koja je sluìla kao stan za paroha.
Ujedno, preko Vas, obra}amo se i svim Va{im prijateljima i poznanicima, pa Vas molimo
da ovo pismo pokaète i njima i sugeri{ete im da nam i oni pomognu u izgradnji.
Pomo} moète uplatiti na brojeve ra~una:
Dinarski: 65100-621-37/8271005101000925
Devizni: 65100-621-37/72710-510-4000098
Oba ra~una su otvorena kod:
Vojvo|anska banka Novi Sad poslovnica Vukovar
Ekspozitura Ilok
Unapred se zahvaljujemo na Va{oj pomo}i i razumevanju
Predsednik crkvene pravoslavne op{tine
Ilok
Milan Sekuli}
Stampata, }irilica
Muzej grada Iloka
410
CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne
i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem ##
ISBN 978-953-7439-02-6 (cjelina)
ISBN ## (knj. 4)
ISBN 978-953-##

Dokumenti RSK04

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Dokumenti RSK04

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

Das könnte Ihnen auch gefallen