Sie sind auf Seite 1von 424

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.

DOKUMENTI
Knjiga 4.
DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ (sije~anj-lipanj 1992.)
REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI
KNJIGA 4.
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA
Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat Dokumenti, knjiga 4.
Nakladnik
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
Hrvatski institut za povijest Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod
Za nakladnika:
Dr. sc. Ante Nazor
Dr. sc. Mato Artukovi}
Urednik:
Mate Rupi}, prof.
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Ozren @unec
Dr. sc. Zdenko Radeli}
Suradnici:
Julija Barun~i}, prof.
Ivan Brigovi}, prof.
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
@eljka Kri`e, prof.
An|ela Ljubas, mr. sc.
Josipa Maras Kraljevi}, prof.
Natko Martini} Jer~i}, prof.
Ivan Rado{, prof.
Slaven Ru`i}, prof.
Janja Sekula, prof.
Domagoj [tefan~i}, prof.
Ilija Vu~ur, prof.
Lektorica:
Julija Barun~i}, prof.
Izrada kazala:
Ana Holjevac Tukovi}, mr. sc.
Prijepis:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak
##
Naklada
## primjeraka
REPUBLIKA HRVATSKA
I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.
DOKUMENTI
Knjiga 4.
DOKUMENTI INSTITUCIJA
POBUNJENIH SRBA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
(sije~anj-lipanj 1992.)
Zagreb Slavonski Brod, velja~a 2008.
SADR@AJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1. 1992., sije~anj 4., Knin Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva
SFRJ o prihva}anju plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2. 1992., sije~anj 8., Beograd Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem
ga optu`uje da odbijanjem mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira
stavove Predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji . . . . . . . . 6
3. 1992., sije~anj 8., Petrinja Iz izvje{}a de`urnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o
ubojstvu Hrvata u Jo{avici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4. 1992., sije~anj 11., Knin Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije
Slobodana Milo{evi}a u kojem obrazla`e da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana
Cyrusa Vancea to {to plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga
UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
5. 1992., sije~anj 12., Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1.
brigade TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
6. 1992., sije~anj 17., Glina Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba
Banovine i Korduna o mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . 12
7. 1992., sije~anj 21., Glina Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade
TO Glina o asanaciji boji{ta u selu Mala Solina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
8. 1992, sije~anj 22., Knin Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 18
9. 1992., sije~anj 22., Novi Sad Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o
ranjenim i poginulim pripadnicima TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u
obrani srpstva, kako bi od Skup{tine SFRJ zatra`ili da preuzme socijalnu za{titu za njih i
njihove obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
10. 1992., sije~anj 23., Beograd Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije
dostavlja Vladi RSK popis op}ina za pomo} i suradnju op}inama RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
11. 1992., sije~anj 27., Knin Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga,
stru~njaka za mirovne operacije i podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika
UN-a, na kojem su razmatrana pitanja o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
12. 1992., sije~anj 27., Knin Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 46
13. 1992., sije~anj 27., Svinjarevci Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva
mjesne zajednice u Kraljevo te izmjeni naziva ulica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
14. 1992., sije~anj 28., Lovas Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom
savjetu SO Vukovar o promjeni naziva ulica u Lovasu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
V
15. 1992., sije~anj 29., Beograd Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima
i zadacima Vlade Oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
16. 1992., sije~anj 29., Knin Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi
u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
17. 1992., sije~anj 30., Petrinja Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu . 59
18. 1992., velja~a 2. svibanj 22., Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu
zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
19. 1992., velja~a 2., Glina Izvje{}e de`urnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu
ubojstva ~etvero Hrvata u Bi{}anovu kod Gline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
20. 1992., velja~a 2., Beograd Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju
mirovnog plana Cyrusa Vancea na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih
Srba iz Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
21. 1992., velja~a 2., Beograd Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom
sekretaru UN-a u kojem ga obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili
mirovni plan, te o~ekuju upu}ivanje mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
22. 1992., velja~a 5., Vrginmost Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog
plana prihva}enog na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
23. 1992., velja~a 5., Glina Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je
razmatrana politi~ka situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o
slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
24. 1992., velja~a 5., Petrinja Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojem
je razmatrana politi~ka situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog
plana Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
25. 1992., velja~a 6., Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 80
26. 1992., velja~a 6., Knin Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji
na okupiranom podru~ju RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
27. 1992., velja~a 6., Knin Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine
RSK da je Vlada RSK sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se
raspravljati o odlukama Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea . . . . . . . . . . . 83
28. 1992., velja~a 7., Knin Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj
je razmatran mirovni plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ . . . 84
29. 1992., velja~a 7., Beograd Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
30. 1992., velja~a 9., Vojni} Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun
predsjedniku SO Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK . . . . . . . . 89
31. 1992., velja~a 9., Glina Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine
Mile Paspalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
32. 1992., velja~a 10., Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 91
33. 1992., velja~a 10., Knin Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao
Milan Babi}, na kojoj je razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH 93
34. 1992., velja~a 10., Li~ka Kaldrma Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku
RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom
narodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
VI
35. 1992., velja~a 11., Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske
demokratske stranke i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana
bez referenduma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
36. 1992., velja~a 14., Glina Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o
radu i postupcima predsjednika RSK Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
37. 1992., velja~a 16., Glina Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano
o radu Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
38. 1992., velja~a 16., Glina Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te
opozivu predsjednika RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
39. 1992., velja~a 17., Glina Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi
rada i postupaka predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike
Srpske Krajine 9. velja~e 1992. u Glini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
40. 1992., velja~a 17., Petrinja Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za
akciju Povratak, pra}enje osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju
s osobama na slobodnom podru~ju Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
41. 1992., velja~a 18., Knin Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a
i Savjetu sigurnosti UN-a, u kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga
na okupirano podru~je Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom
planu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
42. 1992., velja~a 19., Knin Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne
namjene MUP-a RSK na podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
43. 1992., velja~a 21., Beograd Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na
sjednici pro{irenog Predsjedni{tva, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga
UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na
samoopredjeljenje te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
44. 1992., velja~a 21., Udbina Izvje{}e Stanice milicije Udbina Stanici javne bezbjednosti
Korenica o plja~kanju preostalih Hrvata u Podlapa~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
45. 1992., velja~a 24., Knin Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 129
46. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Izlaganje Mile Paspalja, predsjednika Skup{tine RSK na
sjednici u Borovu Selu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
47. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na
Ustav Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
48. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
49. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
50. 1992., velja~a 26., Borovo Selo Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
51. 1992., velja~a 26., Beograd Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog
ustroja op}ina na podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim
stanovni{tvom srpske nacionalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
52. 1992., velja~a 27., Vrhovine Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju
petorice Hrvata iz sela ^orci od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK . . . . . . . 157
VII
53. 1992., velja~a, Glina Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti
na Banovini i Kordunu, u kojem osu|uju razbija~ku politiku Milana Babi}a i prihva}aju
odluke Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
54. 1992., o`ujak 6., Knin Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 159
55. 1992., o`ujak 7., Knin Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 160
56. 1992., o`ujak 11., Glina Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju
zapovjedni vojni kadar koji se do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike
Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
57. 1992., o`ujak 12., Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 162
58. 1992., o`ujak 12., Knin Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u
kojem iznose stavove o na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . 166
59. 1992., o`ujak 16., Korenica Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne
sigurnosti Gra~ac o provalama i kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku . . . . . . . . . . . . . . . 168
60. 1992., o`ujak 17., Knin Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 169
61. 1992., o`ujak 18., Mirkovci Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima
TO o osnivanju posebne jedinice milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema
Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
62. 1992., o`ujak 19., Knin Dnevni red 5. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 171
63. 1992., o`ujak 19., Dalj Obavijest Oblasnog javnog tu`ila{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su
uzurpirale vi{e stanova i ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
64. 1992., o`ujak 21., Knin Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju
junaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
65. 1992., o`ujak 23., Knin Dnevni red 7. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 174
66. 1992., o`ujak 24., Knin Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata
na njega i priop}enje Informativne slu`be kninskog korpusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
67. 1992., o`ujak 25., Knin Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na
predsjednika SO Knin Milana Babi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
68. 1992., o`ujak 31., Oku~ani Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u
Oku~anima za prijem u radni odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2.
o`ujka 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
69. 1992., o`ujak, Oku~ani Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim
pitanjima utvr|ivanja granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u
zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
70. 1992., travanj 3., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju
stambenih i gospodarskih objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
71. 1992., travanj 4. Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
72. 1992., travanj 6., Petrinja Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti
Petrinja i Komandi garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata
izbjeglih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194
73. 1992., travanj 7., Knin Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . 195
74. 1992., travanj 10., Knin Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske
Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
VIII
75. 1992., travanj 12., Beograd Otvoreno pismo zahvale Udru`enja Srba iz Bosne i
Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u, zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja
njegovih jedinica u borbama na Kupresu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
76. 1992., travanj 14., Knin Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
77. 1992., travanj 18., Petrinja Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
78. 1992., travanj 20., Glina Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u
Jo{evici i Prijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
79. 1992., travanj 21., Knin Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
80. 1992., travanj 21., Knin Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
81. 1992., travanj 26., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti
pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
82. 1992., travanj 28., Knin Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
83. 1992., travanj, Beograd Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici
povratka izbjeglica iz Hrvatske i Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
84. 1992., svibanj 3., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki
napu{tenih ku}a u Jasenovcu i odvo`enju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu . . . . . . 248
85. 1992., svibanj 5., Knin Zapisnik 12. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
86. 1992., svibanj 9., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki i
paljenju napu{tenih ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
87. 1992., svibanj 10., Oku~ani Izvje{}e Veljka D`akule o radu civilnih organa vlasti u Srpskoj
oblasti Zapadna Slavonija, na sjednici Skup{tine odr`anoj 10. svibnja 1992. . . . . . . . . . . . . . 256
88. 1992., svibanj 10., Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
o izboru predsjednika Skup{tine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
89. 1992., svibanj 10., Oku~ani Odluka Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
o izboru predsjednika Oblasnog vije}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
90. 1992., svibanj 10., Oku~ani Zaklju~ci Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija,
kojima se od Vlade i Skup{tine RSK tra`i da cjelovito rije{e pitanje granica i povratka
izbjeglog stanovni{tva srpske nacionalnosti prije dolaska snaga UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
91. 1992., svibanj 11., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
92. 1992., svibanj 12., Knin Zapisnik 13. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 272
93. 1992., svibanj 12., Knin Zahtjev Vlade RSK Vladama Srbije i Crne Gore da odgovaraju}a
tijela RSK uklju~e u uskla|ivanje zakona koji se odnose na kreditno-monetarni sustav
Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278
94. 1992., svibanj 13., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac na~elniku sigurnosti 10.
partizanske divizije o paljenju ku}a u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
95. 1992., svibanj 14., Oku~ani Zapisnik 2. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
96. 1992., svibanj 14., Beli Manastir Izvje{}e SUP-a Beli Manastir MUP-u RSK o pronalasku
9 ubijenih osoba na smetli{tu u Dardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
97. 1992., svibanj 17., Slunj Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o
politi~kim sukobima u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 287
IX
98. 1992., svibanj 18., Knin Deklaracija Skup{tine RSK o trenutnim i budu}im ciljevima te
odnosima s obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dr`avama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
99. 1992., svibanj 18., Knin Zapisnik 2. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . 291
100. 1992., svibanj 19., Knin Zapisnik 14. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . 293
101. 1992., svibanj 19. Iz izvje{}a policijskog nadzora CIVILPOL-a o progonu 180 Hrvata iz
sela ^akovci, Ceri} i Miklu{evci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297
102. 1992., svibanj 20., Knin Odluka Vlade RSK da je zra~ni prostor iznad RSK u zra~nom
prostoru Savezne Republike Jugoslavije i da Savezna uprava kontrole leta iz Beograda
preuzme kontrolu letenja nad RSK, a Savezni sekretarijat za saobra}aj i veze Jugoslavije
zastupa interese RSK u me|unarodnim odnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
103. 1992., svibanj 25., Knin Zapisnik 15. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
104. 1992., svibanj 25. Iz izvje{}a o istra`nim radnjama CIVILPOL-a UNPROFOR-a o
protjerivanju Hrvata iz Tovarnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
105. 1992., svibanj 26., Knin Zapisnik 16. sjednice Vlade RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
106. 1992., svibanj 28., Petrinja Ostavka Milana Karapand`e, na~elnika Stanice javne
bezbjednosti Petrinja zbog nemogu}nosti sprje~avanja povreda ljudskih prava, javnog reda
i mira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
107. 1992., svibanj 28., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
108. 1992., lipanj 1., Knin Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s
UNPROFOR-om SRJ da zatra`i od UNPROFOR-a da osigura prijevoz hrane, lijekova i
humanitarne pomo}i u RSK jer su zbog rata u BiH komunikacije u prekidu . . . . . . . . . . . . 315
109. 1992., lipanj 2., Knin Zapisnik 17. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 316
110. 1992., lipanj 2., Glina Izvje{}e o radu Ratnog predsjedni{tva i SO Glina od 1990.
do 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
111. 1992., lipanj 5., Gra~ac Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Gra~ac Vojno-
ra~unovodstvenom centru u Beogradu o kriminalisti~koj obradi protiv pripadnika [taba TO
Gra~ac zbog sumnje da su tijekom 1991. i 1992., prikazuju}i vi{e vojnih obveznika, podizali
novac preko 9. korpusa JNA i novac zadr`avali za sebe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
112. 1992., lipanj 5., Glina Izvje{}e de`urnih Stanice milicije Glina o ubojstvu Hrvata u
Jukincu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
113. 1992., lipanj 5., Svinjarevci Izvje{}e Mjesne kancelarije Svinjarevci o broju iseljenih
hrvatskih doma}instava i stanovnika te broju Hrvata koji su ostali u mjestu . . . . . . . . . . . . . 335
114. 1992., lipanj 6., Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Republi~kom centru za
obavje{tavanje RSK o nefunkcioniranju vlasti i djelovanju pojedinih naoru`anih grupa koje
teroriziraju stanovni{tvo, posebno preostale Hrvate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
115. 1992., lipanj 6., Petrinja Iz izvje{}a Odsjeka za suzbijanje kriminaliteta Stanice javne
bezbjednosti Petrinja o ubojstvima Hrvata od sije~nja do lipnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
116. 1992., lipanj 6., Oku~ani Zapisnik 4. sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
117. 1992., lipanj 9., Knin Zapisnik 18. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . 345
118. 1992., lipanj 12., Dvor Zapovijed Op}inskog kriznog {taba Dvor Komandi 11. brigade
TO da preuzme zapovijedanje obranom op}ine Dvor nakon izglasavanja nepovjerenja [tabu
TO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352
X
119. 1992., lipanj 12., Rodaljice Iz zapisnika o uvi|aju ubojstva ~etvero Hrvata u selu
Rodaljice kod Benkovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
120. 1992., lipanj 16., Knin Zapisnik 19. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 354
121. 1992., lipanj 16., Knin ^estitka Vlade RSK Dobrici ]osi}u na izboru za predsjednika
Savezne Republike Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
122. 1992., lipanj 16., Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju zabrane javnog rada politi~kim
strankama na teritoriju RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 361
123. 1992., lipanj 16., Knin Zaklju~ak Vlade RSK o slu`benoj uporabi srpskog jezika
ijekavskog narje~ja te }irili~nog pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
124. 1992., lipanj 17., Knin Odluka Vlade RSK o uvo|enju srpskog dinara kao slu`bene
valute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
125. 1992., lipanj 17., Jasenovac Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da
pripadnici 11. partizanske brigade pale ku}e u Jasenovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364
126. 1992., lipanj 18., Oku~ani Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Oku~ani SUP-u Pakrac o
pogibiji pripadnika SJB na rati{tu u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
127. 1992., lipanj 19., Knin Zahtjev Vlade RSK Dr`avnom komitetu za suradnju s
UNPROFOR-om SRJ da se zalo`i da zona odgovornosti snaga UN-a ne budu katastarske
granice op}ina, ve} linija dodira sukobljenih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 366
128. 1992., lipanj 23., Knin Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 368
129. 1992., lipanj 23., Slunj Krivi~na prijava Stanice javne bezbjednosti Slunj Okru`nom
javnom tu`iocu u Glini protiv Milana Pa{i}a zbog ubojstva i maltretiranja Hrvata u selu
Lumbardenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371
130. 1992., lipanj 23., Stara Gradi{ka Izvje{}e Stanice milicije Stara Gradi{ka o prevo`enju
oplja~kanih stvari iz Slavonije u Bosnu i Hercegovinu, u kamionima JNA . . . . . . . . . . . . . . 373
131. 1992., lipanj 24., Knin Zahtjev Vlade RSK Ministarstvu vojske SRJ za donaciju pokretne
televizijske opreme iz Komande 9. korpusa JNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
132. 1992., lipanj 24., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376
133. 1992., lipanj 27., Oku~ani Zapisnik sjednice Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna
Slavonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
134. 1992., lipanj 29., Oku~ani Zapisnik sastanka predstavnika Oblasnog vije}a Srpske oblasti
Zapadna Slavonija i UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
135. 1992., lipanj 30., Knin Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . 401
136. 1992., lipanj 30., Oku~ani Izvje{}e Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Dobroslavu Vejzovi}u, ministru vanjskih poslova Vlade RSK, o naseljima u zapadnoj
Slavoniji u kojima Srbi imaju ve}inu, a nisu u zoni pod nadzorom UNPROFOR-a . . . . . . . 407
137. 1992., lipanj 30., Glina Izvje{}e Kriznog {taba SO Glina Vladi RSK da predstavnik
UNPROFOR-a tra`i istragu i su|enje po~initeljima ubojstva Hrvata u Jukincu . . . . . . . . . . 408
138. 1992., lipanj, Ilok Proglas Srpske pravoslavne crkvene op}ine u Iloku o izgradnji
pravoslavne crkve u Iloku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
XI
PREDGOVOR
1
2
3
AKL Aerodromska kontrola leta
AOP Automatska obrada podataka
AP Automatska pu{ka
BBC British Broadcasting Corporation
BiH Bosna i Hercegovina
Br. broj
CIVILPOL (CIVPOL) Civilna policija
UNPROFOR-a
CZ Civilna za{tita
DSZ (DS) Dru{tvena samoza{tita
DV Dalekovod
EBS Educational Broadcasting System
EI Elektronska industrija
EZ Europska zajednica
GP Gra|evinsko poduze}e
G[ Glavni {tab
G[ SVK Glavni {tab Srpske vojske Krajine
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HOS Hrvatske oru`ane snage
HR-DAS-SCP Hrvatska Dr`avni arhiv u
Sisku Sabirni centar Petrinja
HR-DAZD Hrvatska Dr`avni arhiv u
Zadru
HR-HMDCDR Hrvatska Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata
HTV Hrvatska televizija
INA Industrija nafte
IP Industrijsko poduze}e
IPK Industrijsko poljoprivredni kombinat
IS Izvr{ni savjet
IV Izvr{no vije}e
JA Jugoslavenska armija
JMBG Jedinstveni mati~ni broj gra|anina
JNA Jugoslavenska narodna armija
JP Javno poduze}e
K Krivi~na
KD Kaznena djela
KEBZ Konferencija za europsku sigurnost i
suradnju (Konferencija evropske
bezbednosti)
Kut. Kutija
KZ Kazneni zakon
LD Li~ne dohotke
M.P. Mjesto pe~ata
MC Medicinski centar
MK Metalski kombinat
MO Ministarstvo obrane
MTS Materijalno tehni~ka sredstva
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MZ Mjesne zajednice
NBJ Narodna banka Jugoslavije
NDH Nezavisna Dr`ava Hrvatska
NIK(N.K.) Naftna industrija Krajine
NN Nepoznati
NO Narodna obrana
OG Operativna grupa
OS Oru`ane snage
OSUP Op}inski sekretarijat za unutra{nje
poslove
OUN Organizacija ujedinjenih naroda
OV SO SZ Oblasno vije}e Srpske oblasti
Zapadna Slavonija
P.Z. Poljoprivredna zadruga
RH Republika Hrvatska
RO Radna organizacija
RSK Republika Srpska Krajina
RTB Radio televizija Beograd
RTV radio televizija
SAD Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave
SAO Srpska autonomna oblast
SL Ba ZS (SbiZS) Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
SDK Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva
SDP Stranka demokratskih promjena
SDS Srpska demokratska stranka
SFRJ Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija
SIV Savezno izvr{no vije}e
SJB Stanica javne bezbjednosti
Sl. slu`beni
SM (S.M.) Stanica Milicije
SO Skup{tina op}ine
SOZS Srpska oblast Zapadna Slavonija
KRATICE
4
SRH Socijalisti~ka Republika Hrvatska
SSNO Savezni sekretarijat za narodnu obranu
SSSR Savez Sovjetskih Socijalisti~kih
Republika
SSUP Savezni sekretarijat za unutra{nje
poslove
SUKL Savezna uprava kontrole leta
SUP Sekretarijat unutra{njih poslova
TO (T.O.) teritorijalna obrana
TT telefon telegraf
TV televizija
UN Ujedinjeni narodi
UNPROFOR United Nations Protection
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
UP Upravni poslovi
v.d. (V.D) vr{ioca du`nosti
V.P. Vojna po{ta
VP Vojno-politi~ka
ZNG Zbor narodne garde
ZPUN Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih
naroda
1
1992., sije~anj 4.
Knin
Izjava predsjednika Republike Srpske Krajine o odluci Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju
plana dolaska mirovnih snaga UN-a na okupirano podru~je Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA
J U G O S L A V I J A
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Broj: 01-1/1-92
Knin, 4. januara 1992. godine
I Z J A V A
POVODOM OBJAVLJIVANJA SADR@AJA KONCEPCIJE O ANGA@OVANJU
MIROVNIH SNAGA UJEDINJENIH NACIJA U JUGOSLAVIJI
Povodom Odluke Predsjedni{tva Jugoslavije o davanju saglasnosti na koncept mirovne
operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji i objavljivanjem tog koncepta, iznena|eni smo
~injenicom da nam nije omogu}eno da gospodinu Sajrusu Vensu, li~nom izaslaniku
Generalnog sekretara UN, iznesemo na{e vi|enje na~ina anga`ovanja mirovnih snaga UN-a.
Na{ dosada{nji stav po ovom pitanju nije izmjenjen.
Republika Srpska Krajina prihvata anga`ovanje mirovnih snaga UN-a na uspostavljanju
mira u Jugoslaviji, ali na na~in da se ne ugro`avaju interesi srpskog naroda Krajine. Stoga je
na{ osnovni pristup oko na~ina anga`ovanja mirovnih snaga ostao isti, a sastoji se u na{em
prihvatanju mirovnih snaga u pojasu izme|u agresorskih snaga Hrvatske i odbrambenih
snaga Srpske Krajine i Jugoslavije, te na taj na~in za{tita srpskog naroda i Republike Srpske
Krajine od hrvatske agresije.
Nije nam razumljiv stav dijela Predsjedni{tva SFRJ i Srbije i Crne Gore da je potrebno
povu}i sve jedinice JNA iz Republike Srpske Krajine kada je opredjeljenje Srpske Krajine da
ostane u Jugoslaviji i kada je to opredjeljenje prihvatila i Konvencija o novoj Jugoslaviji.
1
Potpuno je neprihvatljivo i uvredljivo za srpski narod Krajine da se teritorija Republike
Srpske Krajine ozna~ava pod pojmom podru~ja u Republici Hrvatskoj, jer ne odgovara istini.
[to se ti~e unutra{njeg ure|enja i za{tite javnog reda i mira podsje}amo sve da je to pitanje
u isklju~ivoj nadle`nosti Republike Srpske Krajine i niko nema prava da to pitanje ure|uje na
druga~iji na~in.
Moramo da izrazimo i svoje negodovanje konceptom da treba razoru`ati legalne oru`ane
snage Republike Srpske Krajine, dok se istovremeno predlo`enom koncepcijom ne predvi|a
5
1
Konvencija o novoj Jugoslaviji odr`ana je u Beogradu 3. sije~nja 1992. godine. Prisustvovalo joj je 166 stranaka,
partija, pokreta, udru`enja, organizacija te oko 150 pojedinaca. Prema pisanju Ilije Petrovi}a, bio je to poku{aj da
se Bosnu i Hercegovinu privu~e za jugoslavensku opciju. Tre}ina delegata odbila je potpisati Konvenciju. Tekst
Konvencije i govore nekih sudionika vidi u: Petrovi}, Ilija, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do
Republike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 183-190.
razoru`anje hrvatskih oru`anih formacija, a hrvatska garda prihvata kao legalna vojska
Republike Hrvatske, kojoj se pru`a mogu}nost daljnjeg ja~anja i naoru`anja.
Cjenimo napore gospodina Sajrusa Vensa
2
za postizanje mira i o~ekujemo da }e uva`iti
na{e primjedbe i predlo`iti dodatne garancije Srpskoj Krajini, da ne}e biti izlo`ena hrvatskoj
agresiji, a srpski narod ponovljenom genocidu.
Za za{titu svojih prava obrati}emo se Republici Srbiji i Crnoj Gori kao i Sjedinjenim
Dr`avama Amerike i Ruskoj federaciji.
M.P.
3
PREDSJEDNIK
dr Milan Babi}, s.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
2
1992., sije~anj 8.
Beograd
Otvoreno pismo Slobodana Milo{evi}a Milanu Babi}u u kojem ga optu`uje da odbijanjem
mirovnog plana Cyrusa Vancea i dolaska mirovnih snaga opstruira stavove Predsjedni{tva
SFRJ i rukovodstva Srbije za mirno rje{enje krize u Jugoslaviji
REPUBLIKA SRBIJA Beograd, 8. januar 1992.
PREDSEDNIK
MILAN BABI]
K N I N
Smatram se obaveznim i odgovornim da izrazim neslaganje sa Va{im stavom da ne `elite
za{titu teritorija Krajine od strane mirovnih snaga UN na osnovu plana Sajrusa Vensa.
Odbacivanje za{tite mirovnih snaga UN dovodi u pitanje najbitnije interese srpskog naroda,
jer u su{tini zna~i odbijanje trenutnog prekida daljeg gubljenja ljudskih `ivota i napu{tanje
mirnog puta u re{avanju krize.
Prisustvo UN ima isklju~ivi cilj da sa~uva mir. A po{to mi je poznato da ste u
Predsedni{tvu Jugoslavije do detalja informisani o konceptu Sajrusa Vensa, u kome je
precizirano da prisustvo mirovnih snaga UN ne prejudicira politi~ka re{enja i da je njihov
zadatak da onemogu}e svaki pristup bilo kakvih vojnih formacija ili oru`anih grupa na
teritorije pod za{titom UN; da ste informisani da osim mirovnih snaga jedina oru`ana
formacija na tim teritorijama treba da bude lokalna policija ~ime se u potpunosti garantuje
mir i sigurnost svih stanovnika smatram da Va{ negativan stav predstavlja krajnje
neodgovoran ~in. Vi treba da znate da narod donosi `rtve da bi se za{titio od genocida; da
6
2
Cyrus Vance, mirovni izaslanik UN koji je trebao zaustaviti oru`ane sukobe na prostoru biv{e Jugoslavije.
3
Okrugli pe~at:RSK, Predsjednik Republike, Knin.
donosi `rtve da bi za{titio svoju slobodu i sigurnost; ali da narod ne treba da donosi `rtve
zbog samoljublja ni jednog politi~ara. Ako se borba vodila sa pravednim i ~asnim ciljem da
narod u krajinama bude slobodan i siguran, za{ti}en od genocida kome je bio izlo`en onda
se ne mo`e biti protiv odlu~nog koraka na tom putu. ^ak i vi{e od toga prisustvo mirovnih
snaga UN isklju~uje mogu}nost da se krvoproli}e nastavi a pritom omogu}ava gra|anima
Krajine da se vrate redovnom `ivotu i prestanu da spavaju sa pu{kom ispod glave. Da ne
govorim o pripadnicima JNA (onima koji nisu `itelji Krajine) koji tako|er `ele da ponovo
vide svoje roditelje i porodice i da prestanu da stoje na mrtvoj stra`i. Nagla{avam vi{e od
toga jer prisustvo mirovnih snaga UN u Krajini, zna~i odbranu njenih stanovnika mirom,
a ne ratom. A izme|u mira i rata svako ko je razuman i po{ten izabra}e mir. Pogotovo ako se
~uvanje mira i bezbednosti stavlja u ruke ~itavog sveta u licu svetske organizacije, pa se
postavlja pitanje da li je mogu}e i kakve jo{ to garancije zahtevati. Ovo Vam ka`em sa
najve}im ogor~enjem, jer odbacivanje daljeg mirnog toka re{avanja krize zna~i opredeljenje
za nastavak rata u ~asu kada za rat prestaju razlozi (budu}i da dolaskom UN prestaje opasnost
oru`anog napada ili ~ak oru`anog prisustva hrvatskih vlasti na teritorijama pod za{titom
UN). Desetine hiljada gra|ana Srbije (ne samo Srba ve} svih nacionalnosti), odazvalo se na
mobilizaciju u JNA koja je stala da brani i kao {to vidimo uspela da odbrani srpski narod
u krajinama do osiguranja trajnog mira. Ali onog trenutka kada je mir osiguran i narod
za{ti}en od ponovljenog genocida, bezbedan, svako produ`avanje oru`anih sukoba predstavlja
neodgovorno poigravanje ljudskim `ivotima i sudbinom naroda. Do sada je za za{titu srpskog
naroda u krajinama palo mnogo mladih ljudi. Sada kada tome treba da do|e kraj, dolaskom
mirovnih snaga UN, kada je sigurno da vi{e niko sa oru`jem ne}e mo}i da kro~i na teritoriju
krajina, vi svojim stavom zahtevate da se rat produ`i. Ako biste nastavili sa takvom politikom,
gurnuli biste u smrt mnoge gra|ane {irom Jugoslavije. A ako bi takva politika opstala, onda
bi to, tako|e, bila politika sa istim posledicama kao i genocid nad srpskim narodom. Verujem
i nadam se da Vam gra|ani Krajine ne}e dati podr{ku za takve postupke. To {to Srbija pru`a
svestranu i nesebi~nu pomo} Krajini ne zna~i da ste dobili pravo da odlu~ujete o `ivotima
njenih gra|ana. Niti su gra|ani Srbije Va{i taoci, niti }e to biti.
Budu}i da je postalo o~igledno da ve} du`e vreme kod gra|ana Krajine stvarate predstavu
kako se u svojim odlukama i stavovima dogovarate sa rukovodstvom Srbije, `elim da gra|ani
Krajine znaju da to nije ta~no. Na ogromnu pomo} koju je Srbija po cenu velikih odricanja
pru`ila srpskom narodu izvan Srbije, ne mo`e se odgovarati udarcima u le|a i podrivanjem
mirovnog plana. Iako ste me li~no obavestili da }ete odluku Predsedni{tva u vezi sa dolaskom
snaga UN u celini prihvatiti, Va{im pona{anjem oglu{ili ste se o izri~ite stavove Predsedni{tva
Jugoslavije i rukovodstva Srbije i to ne jednom, daju}i sebi pravo da donosite odluke ~iji
ra~un, na`alost, i u krvi treba da pla}a ~itav srpski narod. Pomo} Srbije narodu Krajine ne}e
ni u miru biti dovedena u pitanje, ali gra|ani Krajine treba da znaju da ste svojim postupcima
izgubili svako na{e poverenje i da u budu}e za odnose sa vlastima Republike Srbije moraju
delegirati ljude kojima }e narodni interes biti iznad li~nog politi~kog presti`a.
S.
4
Milo{evi}, v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 362.
7
4
Slobodan.
3
1992., sije~anj 8.
Petrinja
Iz izvje{}a de`urnih Stanice javne bezbjednosti Petrinja o ubojstvu Hrvata u Jo{avici
IZVJE[TAJ
De`urne slu`be S.J.B. Petrinja za dan 7/8. 01.1992. god., u vremenu od 07,00 do 07,00 sati.
...
U 09,00 sati osobno je obavjestio kapetan Begovi} iz T.O. Petrinja da je dobio obavjest da su
u Jo{avici prona|eni le{evi od Cindri} Stipe i njegove `ene Paule. Na lice mjesta upu}ena
ekipa Vujaklija M., Muid`a M., Vladi} D. koji su obavili uvi|aj i utvrdili da su ubijeni le{evi
Cindri} Stipe i Cindri} Paula. Isti le{evi su prona|eni nedaleko ku}e vl. ^akara Ljubana, na
oko 50 m od ku}e. Uvi|ajem je utvr|eno da su navedeni ubijeni iz vatrenog oru`ja ca. 7,62
mm pu{ke. Sledi daljna obrada. ...
De`urni:
]ulibrk Stevo, v.r.
...
Na zadr`avanju u pritvoru ove SJB zadr`ani Muti} Slobodan i Peren~evi} Dragan zbog
osnovane sumlje da su izvr{ili ubistvo nad Cindri} Stipom i Cindri} Paulom, nad zadr`anim
}e se nastaviti daljnja obrada.
5
De`urni:
Olja~a Stanko, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SJB Petrinja, kut. 2.
4
1992., sije~anj 11.
Knin
Odgovor Milana Babi}a na otvoreno pismo predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a u
kojem obrazla`e da je glavni razlog neprihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea to {to
plan teritorij Krajine tretira kao hrvatski teritorij pod za{titom snaga UN-a
8
5
Prema izvje{}u Odseka bezbednosti Komande 39. korpusa, pov. br. 6-73, od 18. 06. 1994., Muti} Slobodan
nalazio se u bijegu i za njim je raspisana tjeralica, a Peren~evi} Dragan tek je tada uhi}en po naredbi G[ SVK i
sproveden u Centralni zatvor u Staru Gradi{ku. Isti su optu`eni da su 22. 12. 1991. u Petrinji pobili obitelj
Kri`evi} (Ivana, ro|. 1936.; Ana, ro|. 1945. i Damira, ro|. 1973.). Ubojice su bili pripadnici SJB Petrinja.
ODGOVOR NA OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKA
REPUBLIKE SRBIJE SLOBODANA MILO[EVI]A
Po{tovani gospodine Predsjedni~e,
Moja namjera nije da u svom odgovoru na Va{e otvoreno pismo
6
osporavam ta~ku po
ta~ku Va{e optu`be upu}ene na moju adresu, a stvarno namjenjene srpskom narodu
Republike Srpske Krajine, iako bih, razumije se, mogao i tako postupiti.
To ne ~inim zato {to smatram da Va{e pismo upu}eno na moje ime, na na{u zajedni~ku
nesre}u govori mnogo vi{e o Vama nego o meni. Ono u tom smislu govori toliko mnogo da
svako moje dodatno obrazlo`enje ~ini apsolutno suvi{nim.
Ovu nametnutu priliku `elim iskoristiti samo zato da Vama i svjetskoj javnosti razjasnim
na{e stavove i time ujedno osporim Va{u proizvoljnu optu`bu da sam protiv mira, a za rat i
da takvo moje stanovi{te proizlazi iz mog navodnog vlastoljublja i `elje za politi~kim
presti`om.
Ponu|ena verzija plana Sajrusa Vensa podrazumijeva anga`ovanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na ~itavom teritoriju slobodne teritorije Srpske Krajine uz prethodno
razoru`avanje njenih oru`anih snaga. Uz to, teritorija na kojoj bi po tom planu bile
raspore|ene mirovne snage ozna~ava se kao dio narodne hrvatske teritorije koja je pod
za{titom Ujedinjenih nacija. Na toj teritoriji teritoriji Republike Srpska Krajina, po planu
koji ste Vi ve} prihvatili va`io bi i primjenjivao bi se ustavno-pravni sistem Hrvatske. To je
jedan aspekt od Vas usvojenoga a od na{e strane osporenog plana Sajrusa Vensa. Drugi aspekt,
koji je u vezi s tim a i svakim drugim planom anga`ovanja mirovnih snaga ~ini du`ina roka
na koji se te snage anga`uju. Naime, taj rok je 6 mjeseci. Za svako daljnje anga`ovanje nakon
tih 6 mjeseci neophodna je nova odluka Savjeta bezbjednosti uz naravno prethodnu
saglasnost svih strana u sukobu, u konkretnom slu~aju zna~i i Hrvatske.
Vama je gospodine Predsjedni~e dobro poznato da se srpski narod Republike Srpske
Krajine koriste}i svoje pravo na samoopredjeljenje opredjelio za Republiku Srpsku Krajinu.
Prema tome, nema ni jednog ni pravnog ni politi~kog razloga da se na teritoriju Republike
Srpske Krajine primjenjuje ustavno-pravni sistem Hrvatske. Hrvatski ustavno-pravni sistem
ne priznaje postojanje Srba pa bi se s obzirom na istorijsko iskustvo i aktualni zlo~in onih koji
taj ustavno-pravni sistem sprovode moglo o~ekivati da vrlo brzo usklade stvarnost sa svojom
oktroisanom normom. Oni bi, naime svoj genocidni plan etni~ki ~iste Hrvatske u slu~aju da
se prihvati ponu|eni plan Sajrusa Vensa do kraja ostvarili.
Kao {to vidite cijena prihvatanja tog plana nije mala i bezazlena kakvom je Vi ho}ete
predstaviti. I ta cijena bila bi itekako pla}ena u krvi.
Da bi se izbjegao rat i uspostavio trajan mir i da bi do{lo do pravednog rje{enja ovog
sukoba mi smo predlo`ili da se prihvati druga verzija, drugi koncept mirovnog plana Sajrusa
Vensa koji predvi|a anga`ovanje plavih {lemova na liniji vatre izme|u hrvatskih
neonacisti~kih agresora i odbrambenih oru`anih snaga Republike Srpska Krajina liniji koja
ujedno predstavlja i granicu izme|u Republike Srpske Krajine i Hrvatske. Takvo anga`ovanje
mirovnih snaga koje je u praksi djelovanja UN-a na rje{avanju sporova i ratnih sukoba u
svijetu do sada bilo isklju~ivo primjenjivano, ne samo da ne bi prejudiciralo politi~ko rje{enje
jer ono to i ne mo`e zato {to je politi~ko rje{enje postignuto prije ratnog sukoba naime i
srpski i hrvatski narod opredjelili su se za `ivot u posebnim dr`avama, doprinijelo bi
9
6
Vidi: Dok. br. 2.
uspostavljanju za srpski narod Republike Srpske Krajine, a i srpski narod u cjelini tako
`eljenog mira i pravednog rje{enja ovog sukoba. Budu}i da ste znali za ovo na{e zalaganje ne
znamo na osnovu ~ega ste zaklju~ili da smo mi protiv mira, a da smo za rat. Kome je vi{e od
nas stalo, da u Republici Srpskoj Krajini zavlada mir ako ne nama koji ginemo za na{u
slobodu zajedno sa ostalim srpskim rodoljubima koji nisu ravnodu{ni prema na{em
stradanju.
[to se du`ine roka anga`ovanja mirovnih snaga ti~e, a on je odre|en samo na {est mjeseci,
nismo spremni da svojim razoru`avanjem na{u sudbinu prepustimo u nesigurne ruke drugih.
Nismo, naime, spremni da drugima dopustimo da odlu~uju o na{em najvitalnijem interesu
o pitanju na{eg opstanka. To zato {to se iz ko zna kojih interesa i me|usobnih nagodba,
zemlje stalne ~lanice Savjeta bezbjednosti mogu opredjeliti za nedono{enje odluke o
produ`avanju roka za anga`ovanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija. Vama je naravno
poznato da je dovoljno da samo jedna od tih pet zemalja stavi svoj veto na odluku i da ona
automatski ne mo`e biti donijeta. Kada se tome doda da bi za produ`avanje roka anga`ovanja
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija bila potrebna saglasnost i hrvatske strane onda stvar
postaje do kraja jasna. Zar doista Vi ili bilo ko drugi mo`e pomisliti da bi pod predpostavkom
da se Republika Srpska Krajina razoru`a Hrvatska pristala na prisustvo mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na tom prostoru.
Svaka akcija Jugoslovenske armije ukoliko bi ona uop{te postojala u toj situaciji, kada bi se
povukle snage Ujedinjenih nacija bila bi s obzirom na navedene ~injenice okvalifikovana kao
agresija.
Gospodine Predsjedni~e, ja pod navedenim uslovima koji su nam ponu|eni nisam mogao
prihvatiti tu verziju plana i u tome treba tra`iti razloge moga ne prihvatanja, a ne u nekom
mom navodnom samoljublju, vlastoljublju ili pak politi~kom presti`u. Utoliko sam i saglasan
s Vama da narod ne smije biti `rtva ni~ije politike i samoljublja. Ovo naravno, nikako ne zna~i
da to jo{ jednom istaknem, jer smatram neobi~no va`nim s obzirom na Va{u optu`bu koju
ste uputili meni, to da ja ne prihvatam verziju plana na liniji sukoba.
Plan koji ste Vi prihvatili ne bi i ne}e prihvatiti ni srpski narod Republike Srpske Krajine
a uvjeren sam da je on neprihvatljiva i za sve prema svojoj istorijskoj i politi~koj sudbini
neravnodu{ne Srbe.
To {to ste Vi pristali da odlu~ujete u ime i onog dijela srpskog naroda kojeg formalno ne
predstavljate i pored na{ih najdobronamjernijih sugestija da uradite sve na tome da dio na{e
istorijske odgovornosti prepustite nama Va{a je li~na stvar, koja nas ne obavezuje.
Za razliku od Vas koji mislite da samo jedan ~ovjek mo`e da odlu~uje o sudbini srpskog
naroda u ovom odsutnom i dramati~nom vremenu, u vremenu u kome se on bori za
opstanak, ja smatram da ne postoji li~nost ma kako ona ina~e sposobna bila koja mo`e i smije
ponijeti teret takve istorijske odgovornosti. Srpski narod nije svodljiv ni na sve svoje
istorijske veli~ine, on predstavlja to, ali i mnogo vi{e od toga.
Posebno nas je ra`alostilo to {to ste rekli da gra|ani Srbije nisu i da ne}e biti na{i taoci.
Mislili smo a i dalje smatramo da srpski narod zna ko bi pod predpostavkom realizacije od
Vas prihva}enog plan bio taoc. Niste valjda mislili da svojim podsje}anjem na podr{ku i
pomo} koju nam je dao srpski narod Srbije pripi{ete sebi u isklju~ivu zaslugu a nama
predbacite, meni posebno, da to pori~emo. Mi smo zahvalni na{oj bra}i i znamo vrlo dobro
ko smo i {ta smo bez njih. Ali znajte da to znaju i na{i neprijatelji. Zato svako ko u ovom ~asu
postavlja tu vrstu pitanja i ispostavlja takve ra~une upisuje sebe u red onih koji ne}e mo}i
izbje}i istorijsku odgovornost.
10
Na{e ruke pru`ene su Srbiji i svim Srbima. A da li }e one biti prihva}ene ne zavisi samo
od nas. To je stvar sva~ije savjesti. Do sada su na{e ruke objeru~ki bile prihva}ene, ne vidimo
razloga da i ubudu}e ne bude tako. Va{e primjedbe zbog srpske podr{ke nama ne mo`emo
shvatiti druga~ije do kao poziv da ta podr{ka ubudu}e izostane. Sigurni smo me|utim u to
da ne postoji niko ko bi taj nalog mogao izdati srpskom narodu a da on bude i izvr{en.
U krajnjem ukoliko bismo se morali suo~iti s tom apsurdnom ~injenicom s tim
prokletstvom da se Srbija okrene protiv nas, suo~it }emo se. Ne smatramo me|utim, da bi to
bila ve}a tragedija za nas nego za Srbiju. Da bi to bila na{a op{ta nesre}a i na{ usud u to ne}e
valjda nijedan rodoljub posumnjati. I u toj situaciji mi }emo se odbraniti naravno, uz pomo}
prema nama i srpskom nacionalnom pitanju neravnodu{nih Srba. Vjerujemo da Srbija ne}e
i ne mo`e stati na stranu na{ih neprijatelja.
Valja primjetiti i to da je jedna Srbija imala velikih zasluga za polo`aj u kojem smo bili, a
da se nadamo da se ova druga dana{nja Srbija ne}e kajati {to nas je pomogla da iz tog pakla
iza|emo. Krajina koja do ju~e kao {to svi znamo nije bila slobodna danas je na savjesti ~itavog
svijeta, a zasluga Srbije i srpskog naroda za to neporeciva je. Tu zaslugu na{i potomci zna}e
cijeniti i istorijski vrednovati. Vi gospodine Predsjedni~e niste obavezni da dijelite na{u
sudbinu kako bi se iz Va{eg pisma mogao ste}i utisak. Nemojte da se pridru`ujete optu`bama
nas koje ste do sada poricali. Va{ poziv da Srbi iz Republike Srpske Krajine ubudu}e {alju
druge podobnije Srbe za saradnju sa vladaju}om garniturom u Srbiji danas ne mo`emo
tuma~iti druga~ije do kao poziv za svrgavanje legalnih organa vlasti i mene li~no, kao
predsjednika Republike Srpske Krajine. Meni naravno, ne pada ni na kraj pameti da uputim
takav poziv srpskom narodu u Republici Srbiji.
Za pokolj Srba u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj bila je optu`ena diktatura kralja Aleksandra,
za ovaj sada{nji okrivljuju Va{u politiku. Da li ste Vi u to mo`da povjerovali? Ne mislite li da
su korijeni zla koje nam hrvatske usta{e ~ine mnogo dublji i da su izvan svake obja{njivosti.
Na kraju, nije prilika da iznosimo sve {to znamo zato jer znamo da u na{em sporu mo`e biti
pobjednik samo tre}i.
S po{tovanjem.
Knin, 11. januar 1992. god. PREDSJEDNIK
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
M.P.
7
dr. Milan Babi}, v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2, kut. 362.
5
1992., sije~anj 12.
Glina
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Zapovjedni{tvu 1. brigade TO Glina o
asanaciji boji{ta u selu Mala Solina
11
7
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Predsjednik Republike, Knin.
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANA
JUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO
OP[TINA GLINA
OP[TINSKI [TAB CZ GLINA
Broj: Str. pov. 01-1/92-1
Glina, 12. 01. 1992. godine
KOMANDI PRVE BRIGADE TO
G L I N A
Izvje{taj o asanaciji
dostavlja se.-
Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta. Dana 11. 01. 1992. godine u s. Mala Solina
izvr{en je:
1. pokop jedne starice oko 70 godina
2. pokop jednog pripadnika hrvatske vojske star oko 40 godina,
3. pokop 4 svinje i 5 krava.
K o m a n d a n t
@eljko Prodani}, v.r.
M.P.
8
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
6
1992., sije~anj 17.
Glina
Priop}enje za javnost sa sastanka politi~kog i vojnog vodstva Srba Banovine i Korduna o
mirovnom planu Cyrusa Vancea i dolasku mirovnih snaga
Politi~ka i vojna rukovodstva Banije i Korduna na
sastanku odr`anom 17. I. 1992. godine u Glini,
donijela su slijede}e stavove:
1. Sla`emo se sa hitnim dolaskom mirovnih snaga na granicu Republike Srpske Krajine i
Republike Hrvatske.
2. Srpski narod Regije Banije i Korduna nije protiv dolaska mirovnih snaga UN-a, ali i
dalje ~vrsto stoji na stanovi{tu da mirovne snage isklju~ivo treba rasporediti na granicu
izmedju Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske.
12
8
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
3. Ostale odredbe mirovnog plana smatramo neprihvatljivim s obzirom na medjunarodne
okolnosti nastale mjerama i postupcima ~lanica EZ-ce, te u interesu naroda koga zastupamo
zahtjevamo potpuno jednak tretman Srpske Republike Krajine i Republike Hrvatske u
pogledu oru`anih snaga i kontrole vlastitog teritorija.
4. U daljnjim pregovorima sa Savjetom bezbednosti i svim drugim medjunarodnim
institucijama mogu pregovarati samo legitimni predstavnici Republike Srpske Krajine u
interesu srpskog naroda Krajine.
5. Zahtjeva se od Skup{tine Republike Srpska Krajina da zatra`i od Skup{tine Jugoslavije
i skup{tina republika ostatka Jugoslavije priznanje Republike Srpska Krajina kao sastavnog
dijela Nove Jugoslavije.
6. Bez obzira na priznanje pojedinih republika od strane drugih zemalja ne mo`e se dovesti
u pitanje kontinuitet Jugoslavije.
7. JNA ne mo`e napustiti prostore Republike Srpske Krajine kao sastavnog dijela
Jugoslavije radi svoje ustavne obaveze.
8. Opredjeljenje naroda Banije i Korduna i njegovog politi~kog i vojnog rukovodstva je
jasno {to zna~i da narod Banije i Korduna ne}e dozvoliti da u ovome sudbonosnom ~asu za
srpski narod ostane goloruk bez vlastitog odbrambenog mehanizma i prepu{ten fizi~kom
istrebljenju koje otvara mirovni plan i postupci EZ-ce.
9. Pozivamo narod i borce Banije i Korduna da u ovim trenutcima imaju puno povjerenje
u svoja politi~ka i vojna rukovodstva koja }e ustrajati u ostvarivanju ciljeva na{e borbe za
slobodu i samostalnost u okviru Jugoslavije.
O b r a z l o ` e n j e
1. Prvi zaklju~ak zasniva se na `elji srpskog naroda Republike Srpska Krajina da sprije~i
dalje prolijevanje kako svoje krvi tako i krvi protivnika. Takodjer se zasniva na ~injenici da su
u dosada{njoj praksi snage UN-a djelovale u skladu sa Poveljom, {to zna~i da su mirovne
snage dolazile kao snaga mira i razdvajanja zara}enih snaga. U na{em slu~aju zara}ene strane
su srpski narod organizovan u svojoj dr`avi Republika Srpska Krajina i hrvatski narod
organiziran u sada ve} biv{oj federalnoj jedinici Republika Hrvatska. U cilju miroljubivog
rje{avanja sporne situacije vojne i politi~ke, te rukovodstva snaga bezbednosti Banije i
Korduna kao sastavnog dijela Republike Srpska Krajina, smatramo da mirovne snage UN-a
mogu do}i jedino kao snaga razgrani~enja zara}enih strana na uspostavljenu granicu. Sve
dosada{nje intervencije i upotreba snaga UN-a uvijek je bila u funkciji dviju suprotstavljenih
strana kao {to je primjer Cipra, Egipta, Gabona, Libanona.
Ovaj na{ stav oko rasporedjivanja trupa UN-a zasniva se na uobi~ajenoj praksi na~ina
djelovanja snaga UN-a u mirovnoj funkciji.
2. Drugi zaklju~ak takodjer govori u prilog opravdanog tra`enja srpskog naroda Banije i
Korduna za rasporedjivanje mirovnih trupa na liniju razdvajanja zara}enih snaga, jer sve
druge varijante idu na {tetu tog naroda i za njega nisu prihvatljive. Ovakav pravni presedan
da mirovne snage idu po cijeloj teritoriji Republike Srpska Krajina mo`e izazvati goleme {tete
ne samo za na{e podru~je ve} i za podru~je cijele Evrope. O~igledan je nesrazmjer u tretmanu
ovog slu~aja i drugih slu~ajeva navedenih u ta~ci 1. obrazlo`enja.
Priznanje Republike Hrvatske kao suverene dr`ave u administrativnim granicama od
strane 38 dr`ava Evrope i Svijeta (ove administrativne granice nastale su bez ikakovih
kriterijuma koji su uop{te poznati prilikom odredjivanja granica, a to su etni~ki, historijski,
geografski i ekonomski) predstavlja direktnu povredu Povelje UN-a i to ~lana 1. i 55. kao
13
pravnog osnova i univerzalnog principa medjunarodnih odnosa i jednog od osnovnih na~ela
medjunarodnog prava. U Paktu o ljudskim pravima doslovno stoji: Svi narodi imaju pravo
na samoopredjeljenje. Na osnovu ovog prava oni slobodno odredjuju svoj ekonomski,
socijalni i kulturni razvitak. Narodi mogu u svom sopstvenom interesu slobodno raspolagati
svojim prirodnim bogatstvima i izvorima... Ni u kom slu~aju narod ne mo`e biti li{en svojih
sredstava opstanka, sve dr`ave potpisnice Pakta uva`avat }e pravo naroda na
samoopredjeljenje u saglasnosti sa odredbama Povelje.
Potrebno je znati da je srpski narod Krajine kao dio vascijelog srpskog naroda Jugoslavije
konstitutivni narod koji je tu karakteristiku imao u federalnoj Hrvatskoj, a koji je novim
Ustavom Republike Hrvatske izgubio i sveo se na nacionalnu manjinu. Uzimaju}i u obzir
ovakav bezrazlo`an gubitak statusa naroda, a u vezi sa bojaznosti recidiva 1941. godine (oko
milion civilnih `rtava srpskog naroda u~injenog od usta{a) rezultirao je ustankom srpskog
naroda u Krajini i formirao volju i svijest naroda da mora rije{iti svoj problem za sva vremena.
Valja podsjetiti da je na ovim prostorima u dva navrata izvr{en referendum koji je jasno
pokazao opredjeljenje srpskog naroda da ne `eli vi{e da `ivi u Hrvatskoj nezavisnoj dr`avi, ve}
da ho}e mirnim putem da ostvari vjekovne te`nje.
Agresivna politika usta{ke vlasti Republike Hrvatske a kasnije ideolo{ki indoktrinirani
hrvatski narod dovela je srpski narod u sada{njoj Republici Srpska Krajina da u vrlo kratkom
roku od zadnjeg rata sa istim neprijateljem mora ponovno ratovati, ali ovaj put sa ~vrsto
ucrtanim ciljem i jasnim stavom {ta se `eli posti}i u skladu sa nacionalnim programom koji
je ovaj narod zadnji zacrtao. Srpski narod Banije i Korduna je u su{tini mirotvoran narod ali
on ne mo`e odstupiti od ciljeva zbog kojih je ve} palo na stotine `rtava u odbrambenom ratu
protiv paravojnih oru`anih formacija Republike Hrvatske (MUP, ZNG, crna legija). Ovaj
narod se ne protivi dolasku mirovnih snaga UN-a ali strogo usmjerenih na liniju razdvajanja,
a sve u cilju mirnog rje{avanja te{kog konflikta, koji ako se ne bude rje{avao mirnim putem
prijeti da preraste u evropski pa i svjetski rat.
3. To~ka 1. op{tih principa Vensovog plana jasno je re~eno da mirovna operacija UN-a
se odvija u Jugoslaviji sa ciljem stvaranja uslova za mir i bezbednost, a bez `elje da se politi~ki
prejudicira ishod mirovnih pregovora.
Akcija EZ-ce od 15. januara 1992. godine gdje je priznala Sloveniju i Hrvatsku je gore
navedeni op{ti princip u potpunosti anulirala i na taj na~in prejudicirala rje{enje ovoga spora.
Nema spora da Jugoslavija jo{ uvijek postoji, ali ne u granicama koje su odredjene ~lanom 2.
Ustava ove zemlje, odnosno u smislu ~lana 5. Ustava Jugoslavije koji omogu}ava jedinstvenost
i cjelovitost Jugoslavije.
Stavom 3. ~lana 5. Ustava Jugoslavije re~eno je kako se mogu mijenjati granice Jugoslavije
a kako granice izmedju republika. Iz svega navedenog nema spora i jasno je da je EZ-ca
priznavanjem Slovenije i Hrvatske (u ovom slu~aju Hrvatske) ve} dezavuisala Vensov plan sa
ciljem nametanja tzv. novog poretka na ~ijem ~elu stoji Ujedinjena Njema~ka. Ovim
priznanjem Njema~ka je osporila i dogovor EZ-ce tj. Evropske dvanaestorice u Mastrihtu i
na taj na~in direktno utjecala na stvaranje paralelne organizacije kao pandam UN-a. Kako je
Jugoslavija jedna od osniva~a UN-a, a nije ~lan EZ-ce, a kako je srpski narod Banije i
Korduna kao dio sveukupnog srpskog naroda konstitutivni i dr`avotvorni narod ~ijom
isklju~ivom zaslugom je Jugoslavija nastala, srpski narod u Republici Srpska Krajina ne mo`e
ni pravno ni moralno prihvatiti rje{enja ~lanova EZ-ce. Ovakav stav pored svoje pravne i
moralne komponente ima u sebi duboko negativan stav prema Njema~koj koja je u dva
svjetska rata bila u direktnom vojnom sukobu najprije sa Srbijom i Crnom Gorom, zatim
14
srpskim narodom u Jugoslaviji. Iz toga rata srpski narod je iza{ao kao pobjedni~ki i ima
daleko ve}e moralno pravo od Njema~ke i Italije da sam kroji svoju sudbinu bez uplitanja
dviju osvaja~kih zemalja. Zbog ovako pristrasnog pona{anja EZ-ce na ~elu sa Njema~kom u
pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja i priznanja Republike Hrvatske kao suverene
dr`ave u administrativnim granicama biv{e Jugoslavije, EZ-ci treba zabraniti daljnje u~e{}e u
funkciji mirotvornih snaga. Srpski narod Banije i Korduna nema vi{e bilo kakvog razloga da
razgovara sa predstavnicima EZ-ce jer je njihova aktivnost usmjerena na ru{enje Jugoslavije,
pot~injavanje srpskog naroda kroz njegovo svodjenje na nacionalnu manjinu u budu}im
suverenim dr`avama, a nekima ve} sada{njim Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i
Makedonija, i svodjenje Srbije na Beogradski pa{aluk.
Zasnovan na ovakovim ~injenicama Vensov plan pored op{teg principa navedenog u ta~ci
1. u daljoj razradi ima svoju negaciju jer favorizira hrvatsku stranu time {to ne precizira koje
su to zara}ene strane. Takodjer kod razoru`anja ne postoji reciprocitet izmedju oru`anih snaga
Republike Srpska Krajina i oru`anih snaga Nezavisne Dr`ave Hrvatske, po{to se teritorijalna
odbrana Srpske Republike Krajina tretira kao paravojna oru`ana sila, a ZNG i crna legija kao
regularne oru`ane snage Hrvatske. U potpisivanju ovog mirovnog plana nisu sudjelovali
predstavnici Republike Srpske Krajina {to ne odgovara ~injenicama vezanim za sukob, po{to
se u sukobu nalaze jedinice TO kao oru`ana sila uvezana u sistem JNA i oru`ane snage
Republike Hrvatske. Nema ni{ta logi~nije nego da u potpisivanju ovog plana sudjeluju i
predstavnici zara}ene strane tj. Srpske Republike Krajine.
4. Ovaj ~etvrti zaklju~ak je rezultat politi~ke volje srpskog naroda u Republici Srpska
Krajina. Osnovni princip stvaranja Republike Hrvatske jeste pravo na opredjeljenje kao
svjetski priznato na~elo. Srpski narod Republike Srpska Krajina ima pravo da koristi isti ovaj
princip, a uva`avaju i `elje hrvatskog naroda za samostalnost. Su{tina spora jeste stav Hrvatske
da su Srbi nacionalna manjina u administrativnim granicama ove dr`ave i da njima ne
pripada pravo na samoopredjeljenje, koriste}i metod agresije na srpske krajeve {to je
rezultiralo `estokim sukobom. Mi{ljenja smo da svi narodi koji su bili dr`avotvorni u
Jugoslaviji imaju pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje. Kako Republika Srpska Krajina
defakto postoji jer ima svoju teritoriju, svoje oru`ane snage, zakonodavne i izvr{ne organe,
svoj Ustav a nije uzurpirala hrvatski etni~ki prostor, nema ni{ta normalnije nego da
predstavnici jedne dr`ave u nastojanju pregovaraju u ime naroda koji predstavljaju sa
ovla{tenim predstavnicima UN-a, a prema potrebi sa drugim faktorima bitnim za rje{avanje
srpskog pitanja. Republika Srpska Krajina je zatra`ila medjunarodno priznanje i zbog toga se
mo`e pregovarati jedino sa predstavnicima koji su legitimni. Miroljubiv stav Republike
Srpska Krajina u pogledu rje{avanja jugoslavenskog pitanja jeste ~lan 123. njezinog Ustava u
kojem se ka`e: Republika Srpska Krajina }e sa drugim dijelovima srpskog naroda na
teritoriju Jugoslavije i njenim dr`avama i dalje graditi ~vrste dr`avne veze sve u cilju stvaranja
zajedni~ke dr`ave srpskog naroda.
Dio svoje nadle`nosti utvrdjene ovim Ustavom, Republika Srpska Krajina prenijet }e na
saveznu dr`avu u skladu sa dogovorom o uredjenju Jugoslavije.
5. U skladu sa ~lanom 123. Ustava Republika Srpska Krajina jasno daje do znanja stav
prema srpskom pitanju daju}i mogu}nost da se srpsko pitanje kao i pitanje drugih naroda
rije{i u okviru postoje}e Jugoslavije kao jedinog medjunarodno priznatog subjekta. Treba
prepustiti pojedinim narodima da se opredjele za ostanak u Novoj Jugoslaviji ili izlazak iz
Jugoslavije i stvaranje svojih nacionalnih dr`ava. Takodje mogu}e je vr{iti kombinacije
konfederativnog i federativnog tipa u zavisnosti od htjenja naroda i zahtjeva medjunarodne
zajednice.
15
6. Priznanjem 38 zemalja suverenosti Republike Hrvatske i Slovenije ne dovodi se u
pitanje kontinuitet Jugoslavije. Jugoslavija je nastala najprije kao dr`ava Srba, Hrvata i
Slovenaca 1. XII. 1918. godine slobodnom voljom Srba, Hrvata i Slovenaca iz nekada{nje
Austrougarske i to udru`ivanjem sa dvema suverenim dr`avama Srbijom i Crnom Gorom.
Kasnije ova dr`ava prelazi u Kraljevinu Jugoslaviju kao izraz slobodne volje njezinih naroda.
Nova dr`ava postala je ~lanica Lige naroda, a kasnije nakon zavr{etka II. svjetskog rata jedan
je od osniva~a UN-a. Jugoslavija kao medjunarodni subjekat egzistira 70 godina i niko ne
mo`e imati ve}e pravo da ovu dr`avnu zajednicu napusti od prava onih naroda koji u njoj `ele
ostati. Pravno u skladu sa Ustavom Jugoslavije Slovenija i Hrvatska nisu mogle izvr{iti
jednostranu secesiju. Kada su ve} pravo uzele za sebe normalno je da i drugi narodi prisvoje
sebi ovo pravo po{to suverenitet izlazi iz naroda a ne iz dr`ave, u pogledu izra`avanja slobodne
volje.
7. Odredbom ~lana 238. i 240. va`e}eg Ustava Jugoslavije precizno je definisana uloga
JNA i TO kao njezinog sastavnog dijela. Nepostupanje po navedenim ustavnim odredbama
smatra se protuustavnim aktom i izdajom zemlje kao najte`im zlo~inom prema narodu, te se
tretira kao te{ko krivi~no djelo. Prema tome a u skladu sa svojim slobodarskim tradicijama
srpski narod Banije i Korduna ima pravo zahtjevati da JNA ne kr{i navedene ustavne odredbe.
Kako je narod Banije i Korduna u temelje ove Jugoslavije ulo`io oko 50 hiljada ljudskih `rtava
u toku II. svjet. rata, srpski narod ima pravo zahtjevati da oru`ana sila koju je sam stvarao
bude u funkciji njegove za{tite. Vensov plan na lukav na~in kroz formu demilitarizacije
poku{ava bez ispaljenog metka, a navodno u ime mira razoru`ati jednu legalnu vojnu
formaciju {to narod Banije i Korduna, pa i {ire cijele Krajine ne}e dozvoliti pod bilo koju
cijenu. Sa ovom ~injenicom moraju se pomiriti organi UN-a u koje srpski narod ima vi{e
povjerenja nego u tvorevinu zvanu EZ-ca, koja je cijelom svijetu pokazala kako se na perfidan
na~in poku{ava ukinuti jedna zemlja ~isto administrativnim putem. Vojni vrh koji je
proiza{ao iz naroda nema pravo da zbog politikantskih igara bude izdajnik vlastite zemlje i
ovog naroda.
8. Osmi zaklju~ak se smatra posebno bitnim jer je ta~kom 15. Vensovog plana predvidjena
demilitarizacija podru~ja pod za{titom UN-a. Potpisnici ovog plana u~inili su sve kako bi
JNA i TO na sraman na~in jo{ jednom polo`ila oru`je kao {to je to u~inila u Republici
Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Razoru`avanjem TO kao oru`ane sile Republike Srpska
Krajina i povla~enjem JNA iz ovih krajeva ostavio bi srpski narod samim i neza{ti}enim od
agresivnog katoli~kog stanovni{tva nasuprot 300 hiljada vojnika Republike Hrvatske.
Rezultat bi bio isti kao 1941. godine. Ovakovu igru sa svojom sudbinom srpski narod Banije
i Korduna ne mo`e prihvatiti ma koliko se zalagao za mir. Predsjedni{tvo Jugoslavije u
funkciji Vrhovnog komandanta ne smije na sebe preuzeti historijsku krivnju za genocid nad
srpskim narodom. Vojna rukovodstva Banije i Korduna, politi~ka rukovodstva i narod su
svojim opredjeljenjima nedvosmisleni {to zna~i da povla~enja nema.
9. Svi pojedinci, organi, politi~ke i vojne strukture moraju biti svjesne da srpski narod
Republike Srpska Krajina o~ekuje te{ka diplomatska bitka, a u najgoroj varijanti i nastavljanje
ratnog sukoba. Medjutim, ovaj put se ne smije dozvoliti da se ono {to je ratom postignuto
srpski narod izgubi diplomatskom bitkom kao {to je to u vi{e navrata u istoriji u~injeno. Ovo
opredjeljenje je pitanje opstanka srpskog naroda Srpske Krajine. Zbog svega ovoga na{ narod
i borci treba da imaju puno povjerenje u svoja politi~ka i vojna rukovodstva, jer samo kroz
ovo jedinstvo i nacionalnu platformu, ~vrstinu oru`anih snaga i diplomatsku aktivnost
mo`emo ostvariti ono {to je proiza{lo iz na{e oru`ane borbe i htjenja srpskog naroda.
16
Predsjednici Op{tina, Vojna
rukovodstva i predstavnici
SJB Banije i Korduna
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 39.
7
1992., sije~anj 21.
Glina
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite Glina Komandi 1. brigade TO Glina o asanaciji
boji{ta u selu Mala Solina
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA NARODNA ODBRANA
JUGOSLAVIJA SLU@BENA TAJNA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA STROGO POVJERLJIVO
OP[TINA G L I N A
OP[TINSKI [TAB CZ GLINA
Broj: Str. pov. 01-1/92-3
Glina, 21. 01. 1992. godine
KOMANDI PRVE BRIGADE TO DS
G L I N A
Izvje{taj o asanaciji
dostavlja se.-
Ekipa za asanaciju izvr{ila je asanaciju boji{ta, dana 20. 01. 1992. godine u s. M. Solina
izvr{ena je:
1. sahrana 1 `ene stare 65 godina pred ku}om
2 `ene stare 70 godina, 1 mu{karca 70 god.
1 mu{karca 75 godina u zaseoku Bud`aci.
2. pokop 3 krave i 1 krma~e u s. M. Solina.
K o m a n d a n t
@eljko Prodani}, v.r.
M.P.
9
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
17
9
Okrugli pe~at: SRH, Op}ina Glina, [tab civilne za{tite.
8
1992., sije~anj 22.
Knin
Zapisnik 20. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 20. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina odr`ane 22. 01. 1992. godine u zgradi
op{tine, soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Petar
[tikovac, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Du{an
Bad`a i Lazar Macura.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
dr Babi} predla`e dnevni red za dana{nju sjednicu, te pita da li ima izmjena, dopuna ili drugih
predloga za dnevni red.
Milan Bauk predla`e dopunu dnevnog reda
Dono{enje Zakona o financiranju javnih potreba.
Jovan Kati} predla`e da se razmotri informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske
banke.
Istaknuti predlozi su jednoglasno usvojeni, te je dr Milan Babi} utvrdio slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Stavovi Vlade povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih naroda.
2. Dono{enje Odluke o primjeni zakona i drugih propisa Republike Srbije obrazovno
vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.
3. Razmatranje zahtjeva Skup{tine op{tine Knin o davanju nov~ane pomo}i.
4. Informacija o mogu}nosti dobijanja zajma od Svjetske banke za saniranje ratnih
razaranja.
5. Dono{enje Zakona o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.
6. Dono{enje zaklju~ka o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i uplate
Republi~ke poreze i dad`bine.
7. Dono{enje Odluke o nov~anom dodatku za rad licima koje je izabrala i imenovala
Skup{tina Republike Srpska Krajina i Vlada Republike Srpska Krajina.
8. Dono{enje Odluke o stavljanju van snage Odluke o preanga`ovanju teritorijalne
odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad/1. Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, koji je istakao da
smo mi prvi na prostoru Jugoslavije zatra`ili anga`ovanje Organizacije ujedinjenih nacija na
rje{avanju politi~ke krize u Jugoslaviji i spre~avanju oru`anih sukoba. U vezi toga Vlada je
zauzela ~vrste stavove koje je potvrdila Skup{tina Republike Srpska Krajina.
Predsjednik Babi} se ukratko osvrnuo na svoje razgovore u Predsjedni{tvu Jugoslavije u
kojima je detaljno izlagao na pro{loj sjednici Vlade, te je istakao da su u razgovorima izme|u
18
njega i gospodina Milo{evi}a
10
u~estvovali Radovan Karad`i},
11
Branko Kosti}
12
i Nikola
Koljevi}.
13
Oni su insistirali da predsjednik Babi} prihvati Vensov plan, {to on nije mogao s
obzirom na utvr|ene stavove Vlade, kao i eventualne posljedice koje ta izjava mo`e imati.
Na novom sastanku sa Milo{evi}em, predsjednik Babi} je istakao da je plan Sajrusa Vensa lo{e
konceptiran, a nove izjave nije davao zbog informativne blokade. Povodom ultimatuma
Predsjedni{tva Jugoslavije odr`ana je sjednica Vlade na kojoj je predsjednik Vlade istakao
rje{enje u cilju o~uvanja oru`anih snaga i naoru`anja te je donesena odluka o povla~enju
rezervnog sastava milicije. Takva milicija bi bila formirana proporcionalno i od Hrvata, a bila
bi pod prismotrom nadzornika UN-a. Bila bi naoru`ana samo li~nim naoru`anjem, te takva
i iz tih razloga ne bi ostvarila ciljeve koje smo planirali.
Dr Milan Babi} isti~e da je predsjednik Milo{evi} uputio otvoreno pismo
14
iz vi{e razloga,
te navodi da je on jedan od potpisnika sporazuma u @enevi, kao i dogovora o anga`ovanju
snaga UN-a i ka`e da su na{i stavovi pobrkali bilateralne, a vjerovatno i multilateralne
dogovore. Cilj tih radnji je da na{a Vlada promjeni stav prema svojim ranije zauzetim
odlukama, kao i odlukama naroda. Dokazano je da autoritet predsjednika Milo{evi}a ni
Srbija kao snaga, na koju smo se oslanjali ne mogu da uti~u na promjenu na{ih stavova, te
predsjednik Babi} konstatuje da je politika Vlade dobila plebiscitarnu podr{ku.
Predsjednik Babi} se zatim osvrnuo na izjavu Milana Marti}a datu Ve~ernjim novostima
kojom on ka`e da smo mi podr`ali Vensov plan u cjelini, {to je neistina. Ju~era{nji komentari
ameri~kih agencija isti~u da se kona~na odluka o upu}ivanju mirovnih snaga UN-a u
Jugoslaviju ne mo`e donijeti bez saglasnosti predstavnika Krajine, a i sam generalni sekretar
UN-a je to izjavio nekoliko puta.
Dr Milan Babi} isti~e da je na{a politika dobila podr{ku i u Republici Srbiji, {to je
iznena|uju}e s obzirom da sredstva informisanja kontroli{e socijalisti~ka partija. Konstatuje
da je u zadnje vreme stiglo dosta telegrama podr{ke na{oj politici. U Srbiji postoji dosta
nezadovoljstva sa politikom aktuelnog rukovodstva. Prepu{ta se da se Bosna i Hercegovina
konstitui{e kao nezavisna dr`ava, te proizlazi da je srpska politika izgubila svoj kurs ili je
mo`da to i bio njen kurs?
Predsjednik Babi} isti~e da je bilo vi{e inicijativa Srba u Bosni, da smo mogli posti}i svoj
cilj unutar globalnog rje{enja politi~ke krize. Isti~e da je nezadovoljan razgovorima sa
Karad`i}em koji insistira na saradnji sa Hrvatima o nedjeljivosti Bosne i predpostavlja da }e
Bosna i Hercegovina biti priznata kao nezavisna dr`ava unutar koje Srbi ne}e reagovati na
pravi na~in. Predsjednik Babi} smatra da }emo morati tra`iti na~in da se ne blokiramo s
bosanske strane, te da je na{ ~vrst i nepokolebljiv stav na{a najve}a snaga i ono od ~ega
mo`emo imati rezultate.
Petar [tikovac isti~e da je Srbija uspostavila tzv. podunavsku ili isto~nu orijentaciju, te joj
se vi{e isplati zauzeti za bogato Kosovo, nego siroma{nu Krajinu i dodaju da mi ne bi bili na
teretu gospodinu Milo{evi}u, ako revitaliziramo privredu. Isti~e da se mi ne smijemo vi{e
izja{njavati za Jugoslaviju jer je jugoslavenstvo jednako komunizmu. Mi se moramo zalo`iti
za jedinstvenu srpsku dr`avu.
19
10
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
11
Predsjednik SDS-a Bosne i Hercegovine.
12
^lan Predsjedni{tva SFRJ.
13
^lan Predsjedni{tva BiH.
14
Vidi: Dok. br. 2.
Dr Vaso Le`aji} ka`e da politi~ki program Krajine i u svijetu dobiva podr{ku, jer su temelji
~vrsti i zasnovani na me|unarodnom verificiranom planu nacionalnih zajednica. Vidi se po
sadr`aju pisma da je predsjednik Babi} apsolutno u pravu i iznad civilizacijske uva`enosti.
Du{an Vje{tica isti~e da postoji veza preko ljudi iz Vlade da ostvare Vensov plan,
konkretno da dogovor izme|u vojske sprovodi ministar Marti}, te da je on izvr{io smotru
jednog bataljona koji }e pre}i u sastav milicije.
Lazar Macura ka`e da je bio na terenu i da vojska tako ne razmi{lja, te predla`e da se
razgovara sa ljudima koji su na na{oj strani.
Vuka{in Babi} ka`e da ne treba ponavljati stavove Vlade, jer su oni jedinstveni i
predsjednik je tuma~ tih stavova. Ko odstupi od njih neka snosi sankcije. Isti~e da treba vi{e
obja{njavati Vensov plan i to bar preko lokalnih sredstava informisanja, jer nisu svi politi~ki
pismeni. Predla`e da se porazgovara o nastupanju ministara van utvr|enih stavova Vlade. Pita
je li Predsjedni{tvo SFRJ korigovalo svoje stavove s obzirom na priznavanje Hrvatske i
Slovenije. Pita da li se mo`e stupiti u kontakt sa regionalnim vojnim jedinicama.
Dr Milan Babi} ka`e da Predsjedni{tvo Jugoslavije i dalje nastoji da nametne svoje rje{enje,
te tra`e sazivanje Skup{tine na kojoj bi oni podr`ali predsjednika Babi}a, naravno ako on
promjeni svoje stavove i prihvati plan Sajrusa Vensa.
Predsjednik Babi} zatim ~ita izjavu za javnost sa ove sjednice.
Vlada Republike Srpske Krajine zadr`ava svoj ranije zauzeti stav oko anga`ovanja mirovnih
snaga Organizacije ujedinjenih nacija na zaustavljanju oru`anih sukoba i spre~avanju od
eskalacije rata izme|u agresorskih snaga Republike Hrvatske i odbrambenih snaga Republike
Srpske Krajine. Mirovne snage UN-a su uvijek dobrodo{le da razdvoje oru`ane snage
hrvatskih agresora i srpske odbrane na liniji sukoba. Na ovaj na~in mogu}e je uspostaviti
trajan mir i omogu}iti ravnopravan status svih za tra`enje trajnih politi~kih rje{enja. Plan
Sajrusa Vensa nije prihvatljiv u ovoj verziji u kojoj su ga prihvatili Tu|man,
15
Kadijevi}
16
i
Milo{evi}. Ni jedan ministar u Vladi Republike Srpske Krajine nije ovla{}en da iznosi
druga~ije stavove od onih koje je usvojila Vlada. Izjave ministra unutarnjih poslova Marti}a
o prihvatljivosti plana Sajrusa Vensa u suprotnosti su sa politikom i odlukom Vlade i
Skup{tine Republike Srpske Krajine i u suprotnosti su sa interesima srpskog naroda
Republike Srpske Krajine.
Jednoglasno je podr`ana izjava za javnost.
Ad/2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Du{an Bad`a, i predla`e dono{enje ove
Odluke.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o primjeni Zakona i drugih propisa Republike Srbije u
obrazovno-vaspitnom radu na teritoriji Republike Srpska Krajina.
Ista se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
17
Ad/3.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predla`e da Vlada ovlasti
ministra za financije da utvrdi sa predsjednikom op{tine i predsjednikom izvr{nog vije}a
op{tine Slunj, da ta~no navedu nov~ani iznos koji zahtjevaju.
20
15
Franjo, predsjednik RH.
16
Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.
17
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
Jednoglasno je odlu~eno da se nakon dobivenih podataka od op{tine Slunj na nekoj od
slijede}ih sjednica Vlade donese odluka o istom zahtjevu.
Ad/4.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Jovan Kati}, te predla`e da svaki ministar
za svoj resor napravi grubu procjenu {teta, nastalih iz ratnih razaranja, i podatke dostave
sekretaru Skup{tine, te da se objedine i proslijede Saveznom sekretarijatu za informacije.
Du{an Vje{tica isti~e da u resoru Ministarstva za urbanizam i gra|evinarstvo priprema
jedno uputstvo sa metodologijom sa potrebnim obrascem za prijavljivanje i procjenu ratne
{tete. Isti~e da se moraju utvrditi kriterijumi i treba ozbiljno pristupiti utvr|ivanju prave
vrijednosti ratne {tete.
Jovan Kati} ka`e da je va`no da se uklju~imo u mogu}nost dobijanja kredita, a detaljne
podatke }emo dostaviti naknadno.
Jednoglasno je podr`an prijedlog ministra Kati}a i dogovoreno je da se podatci, {to prije,
dostave sekretaru Skup{tine i zatim objedinjeni proslijede nadle`nom saveznom organu.
Ta~ka 4/ se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/5.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da se paket zakona
iz oblasti financiranja javnih potreba trebao donijeti u 12. mjesecu pro{le godine, {to nije
u~injeno iz objektivnih razloga. Najprioritetnije je da se donese ovaj zakon, jer on omogu}ava
da se postoje}i zakoni provode u djelo. Milan Bauk je podsjetio na odluku Vlade o zadu`enju
SDK-a na podru~ju SAO Krajine i ovla{}enju dva lica za vr{enje kontrole. Do danas nisu
dostavljena imena tih lica Ministarstvu za financije, jer se pozivaju na nedostatak stru~nih
kadrova. Posljedice neimenovanja tih ljudi su takve da se ne mo`e isplatiti {kolstvo, sudstvo,
tu`ila{tvo, policija ni pokriti potrebe socijalne za{tite. Milan Bauk je zatim pro~itao predlog
zakona o kontroli utvr|ivanja i naplati javnih prihoda, te predla`e da se usvoji u ovom obliku
kako je izglasala Skup{tina Srbije, s tim da se prilagodi na{im potrebama. Milan Babi} tako|er
predla`e da se biv{i direktor SDK-a Veljko Korolija imenuje za direktora Republi~ke uprave
prihoda.
Jovan Kati} predla`e dono{enje zakona, a da se na slijede}oj sjednici imenuje direktor, {to
je i dogovoreno.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zakon o kontroli, utvr|ivanju i naplati javnih prihoda.
Isti se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Zatim je Milan Bauk pro~itao zaklju~ke sa dana{nje sjednice Vlade, a {to je vezano za ovu
ta~ku dnevnog reda:
Na sjednici Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane dana 22. 01. 1992. godine, razmatrano
je financiranje javnih potreba u Republici Srpska Krajina. Na osnovu prezentovanih podataka
od strane Ministarstva financija konstatovana je minimalna uplata poreza na promet
proizvoda i usluga. U potpunosti je izostala uplata za porez, putarine i posebne dad`bine od
prodaje naftnih derivata kod svih op{tina.
Jednoglasno su podr`ani izneseni zaklju~ci.
Ta~ka 5/ se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/6.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade dr Milan Babi}. Za
diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.
21
Jednoglasno je donesen Zaklju~ak o obavezi op{tina da naplate poreze od obveznika i
uplate republi~ke poreze i dad`bine.
Isti se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/7.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o dodjeli nov~anog dodatka za rad licima koje je izabrala
i imenovala Skup{tina i Vlada Republike Srpska Krajina.
Ista se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad /8.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}, te predla`e dono{enje ove
odluke.
Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o stavljanju van snage odluke o preanga`ovanju
teritorijalne odbrane Krajine u rezervni sastav milicije Krajine.
Ista se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica je zavr{ila sa radom.
ZAPISNI^AR PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
9
1992., sije~anj 22.
Novi Sad
Zahtjev Ministarstva informiranja Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog
Srijema Ministarstvu zdravstva da pripremi podatke o ranjenim i poginulim pripadnicima
TO i civilnim invalidnim licima koja su stradala u obrani srpstva, kako bi od Skup{tine
SFRJ zatra`ili da preuzme socijalnu za{titu za njih i njihove obitelji
Ministar za informisanje
Novi Sad, 021 ..... fax .....
22. januar 1992.
VLADI SL Ba ZS
Ministarstvo zdravlja i socijalnog staranja
Ministarstvo informisanja
Sekretarijat Vlade
22
E R D U T
Vlada Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u najskorije vreme zatra`i}e od
Skup{tine SFRJ da preuzme socijalno staranje:
1. o svim pripadnicima Teritorijalne odbrane Sl Ba ZS koji su vi{emese~nim borbama za
odbranu Jugoslavije od nadiru}eg fa{izma bili ranjeni, zbog ~ega im je umanjena radna
sposobnost;
2. o svim civilima invalidima ovog rata;
3. o porodicama poginulih ratnika ili gra|ana
Da bi se odgovaraju}i zahtev mogao podneti Skup{tini SFRJ, potrebno je da Ministarstvo
zdravlja i socijalnog staranja do 28. januara 1992. godine prikupi podatke o svim invalidnim
licima, po mestima;
ime i prezime;
adresa;
status (ratnik ili civilni invalid);
opis invalidnosti (vrsta rane i posledica)
datum ranjavanja
da li se jo{ nalazi na le~enju.
Za poginula lica, ratnike ili gra|ane, treba nazna~iti broj ~lanova porodice i ime korisnika
socijalne za{tite (srodstvo: otac, majka, `ena ili dete).
Za prikupljanje podataka Ministarstvo zdravlja anga`ova}e sve izvr{ne savete op{tina i sve
savete mesnih zajednica, a Sekretarijat Vlade i Ministarstvo informisanja pru`i}e mu svu
organizacionu i tehni~ku pomo}.
Sa sadr`inom ovog pisma danas }e biti upoznata i Skup{tina SFRJ, kao i javnost. Ne bi se
smelo dogoditi da zbog bilo ~ije nezainteresovanosti ili sporosti ne bude ispunjena na{a sveta
obaveza za staranje o porodicama na{e izginule bra}e i o svima onima koji su u odbrani
Srpstva izgubili radnu sposobnost.
Po nalogu Predsednika Vlade Sl Ba ZS
Ministar informisanja
M.P.
18
Ilija Petrovi}, v.r.
Ilija Petrovi}, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od Vije}a do Republike, IP, Cvetnik,
Novi Sad, 1996., str. 350.
23
18
Pravokutni pe~at: Autonomna oblast Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Srpsko nacionalno vije}e, Novi Sad.
10
1992., sije~anj 23.
Beograd
Ministarstvo za veze sa Srbima izvan Republike Srbije dostavlja Vladi RSK popis op}ina za
pomo} i suradnju s op}inama RSK
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO ZA VEZE SA
SRBIMA IZVAN SRBIJE
Broj: slu`beno
23. januar 1992. godine
B e o g r a d
VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Biro u Beogradu
BEOGRAD
U prilogu vam dostavljamo RASPORED OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I
SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO KRAJINA SAGLASNO PLANU
NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH NA VE]U SAVEZA SINDIKATA
SRBIJE 17. OKTOBRA 1991. GODINE, kao zanimljivu i interesantnu ideju u smislu
koordinacije i pove}anja efikasnosti subjekata uklju~enih u prikupljanju i distribuciji pomo}i.
Ideju nerazumemo kao strogo i formalisti~ko usmerenje jer je jasno da su mogu}nosti
pru`anja pomo}i, te oblici i koli~ine potrebne pomo}i objektivno raznovrsne. Zato nas
interesuje pre svega va{ stav i stav op{tina sa teritorije Srpska Krajina te eventualna druga
razmi{ljanja i inicijative koje su usmerene ka boljoj organizaciji i koordinaciji u prikupljanju
i distribuciji pomo}i.
S po{tovanjem,
M.P.
19
MINISTAR
Stanko Cvijan, v.r.
DO:
Vladi SAO Zapadna
Slavonija
Vladi SO Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
Op{tinama na teritoriji
Srpska Krajina
R A S P O R E D
OP[TINA IZ SRBIJE ZA POMO] I SARADNJU SA OP[TINAMA IZ SAO
KRAJINA SAGLASNO PLANU NEPOSREDNIH AKTIVNOSTI USVOJENIH
NA VE]U SAVEZA SINDIKATA SRBIJE 17. X. 1991.
24
19
Ne~itko.
OP[TINE U KRAJINAMA OP[TINE IZ SRBIJE
1. KNIN Novi Beograd koordinator grupe
Kladovo
Ni{
U`ice
Novi Pazar
In|ija
Ba~ki Petrovac
Pri{tina
Knja`evac
Valjevo
Kovin
2. BENKOVAC Zemun koordinator grupe
Negotin
Aleksandrovac
Lajkovac
Sjenica
Alibunar
Pe}
3. OBROVAC Vo`dovac koordinator grupe
Bor
Prokuplje
Vladi~in Han
Tutin
Vrbas
Gnjilane
4. GRA^AC [abac koordinator grupe
Lu~ani
^ajetina
]i|evac
Vela Crkva
Istok
Vladimirci
Koceljevo
Bogati}
5. DONJI LAPAC Stari grad koordinator grupe
Majdanpek
Boljkovac
Ra{ka
Apatin
Varvarin
Klina
25
6. KORENICA Rakovica koordinator grupe
Sokobanja
Velika Plana
Bujanovac
Kula
Vu~itrn
Apatin
7. PLA[KI ILI OGULIN Lazarevac koordinator grupe
Bajna Ba{ta
Doljevac
Petrovac
Od`aci
Opovo
Draga{
8. GOSPI], MEDAK ILI Savski venac koordinator grupe
TESLINGRAD (formira}e se) Ljig
Vlace
@agubica
Ra~a
Obrenovac
Vitina
9. SLUNJ Aleksinac koordinator grupe
Nova Varo{
Surdulica
Kni}
@abari
10. KARLOVAC Vra~ar koordinator grupe
Trstenik
Kur{umlija
Bela Palanka
Golubac
^oka
Uro{evac
11. VOJNI] Kragujevac koordinator grupe
Lozica
Kru{evac
Medve|a
Ku~evo
Be~ej
Kosovo Polje
12. VRGINMOST ^ukarica koordinator grupe
In|ija
26
Smederevska
Palanka
Vrnja~ka Banja
Gad`in Han
Mali I|o{
Zubin Potok
13. GLINA Zvezdara koordinator grupe
Pirot
Trgovi{te
Veliko
Gradi{te
Srbobran
Prizren
14. DVOR NA UNI Novi Sad koordinator grupe
Mionica
Ub
Ose~ina
Brus
Malo Crni}e
[trpce
Ruma
Stara Pazova
15. PETRINJA Mladenovac koordinator grupe
Po`arevac
Arilje
Dimitrovgrad
Novi Kne`evac
@abari
[timlje
16. SISAK (GRADUSE) Smederevo koordinator grupe
Svilajnac
Gornji Milanovac
Aran|elovac
Svrljig
Ada
Pe}inci
Orahovac
17. KOSTAJNICA Grocka koordinator grupe
Ivanjica
Para}in
@itora|a
Irig
Leposavi}
27
18. OKU^ANI (formira se) [id
Palilula koordinator grupe
Sopot
Kosjeri}
Ra`anj
Lipljan
19. PAKRAC Vr{ac koordinator grupe
Barajevo
^a~ak
Mero{ina
Kosovska Kamenica
Vojnik
Senta
Plandi{te
20. DARUVAR Pan~evo koordinator grupe
Svetozarevo
De~ani
Mali Zvornik
Babu{nica
Despotovac
Ba~ka Palanka
Kova~ica
21. GRUBI[NO POLJE ]uprija koordinator grupe
Po`ega
Krupanj
Vlasotince
Beo~in
@iti{te
22. BELI MANASTIR Sombor koordinator grupe
Kikinda
Priboj
Vranje
Crna Trava
Kanji`a
Temerin
Kosovska Mitrovica
23. OSIJEK ILI DALJ Subotica koordinator grupe
Zaje~ar
Topola
Bosiljgrad
Novi Be~ej
Se~anj
Suva Reka
28
24. VUKOVAR Zrenjanin koordinator grupe
Kraljevo
Prijepolje
Ljubovija
Bato~ina
Ba~
Ba~ka Palanka
Obili}
25. VINKOVCI ILI MIRKOVCI Sremska Mitrovica koordinator grupe
Leskovac
Lebane
Titel
Nova Crnja
Mali{evo
Op{tine u administrativnim granicma postoje}e Hrvatske u kojima postoje kompaktne
teritorije sa srpskim `ivljem:
26. Orahovica
27. Oto~ac
28. Podravska Slatina
29. Virovitica
30. Vrbovsko
31. Novska
32. Slavonska Po`ega
33. Slavonska Orahovica
34. Na{ice
35. Donji Miholjac i druge.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074-2.
11
1992., sije~anj 27.
Knin
Zapisnik sastanka Milana Babi}a i Marracka Gouldinga, stru~njaka za mirovne operacije i
podtajnika za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a na kojem su razmatrana
pitanja o dolasku mirovnih snaga UN-a
Z A P I S N I K
29
o razgovoru vo|enom izme|u dr Milana Babi}a,
20
predsjednika Republike Srpska Krajina i Maraka Goldinga,
podsekretara u Ujedinjenim nacijama za specijalne politi~ke poslove,
odr`anom dana 27. 01. 1992. godine.
Babi} U ovoj na{oj jugoslovenskoj krizi desili su se mnogi centri novih doga|anja. Po~ele
su se ra|ati nove dr`ave na prostoru jedne dr`ave kao {to re~e pukovnik Vilson
21
zanimljiva
situacija.
Gospodine Golding, drago mi je da ste do{li danas u Knin. Knin je simbol otpora za
slobodu ~itavog srpskog naroda u Srpskoj Krajini, ali i mjesto gdje se donose, u posljednjih
godinu i po dana najzna~ajnije odluke koje se ti~u naroda Republike Srpska Krajina. Od
na{eg posljednjeg susreta desile su se mnoge promjene na prostoru Jugoslavije. SAO Krajina
i Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ujedinjene su politi~ko-teritorijalno u
jedinstvenu Republiku Srpska Krajina, ~iji sam ja predstavnik i predsjednik. Mnoge zemlje
Evrope su priznale nezavisnost Republikama Hrvatskoj i Sloveniji, tako da je do{lo do velikih
promjena, od onog vremena prije mjesec dana, kada smo se susretali i razgovarali o planu
anga`ovanja Ujedinjenih nacija, za nas vrlo zna~ajnih okolnosti. Dok smo ranije razgovarali
o spre~avanju sukoba izme|u dva dijela unutar dr`ave Jugoslavije, sada na ovom prostoru,
verifikovanom od mnogih zemalja postoji dr`ava Hrvatska kao nezavisna dr`ava, koja kao
nezavisna dr`ava ima pretenzije prema teritoriju Republike Srpska Krajina, koja je jo{ uvijek
fakti~ki dio ostatka Jugoslavije. Mi nismo o~ekivali da }e veliki broj zemalja Evrope, pod
uticajem Evropske zajednice, izvr{iti priznavanje Republika Slovenije i Hrvatske, prije nego
se rije{e odnosi na ~itavom prostoru Jugoslavije. Mi u tom smislu pozdravljamo odluke nekih
velikih zemalja u svijetu, koje su se suzdr`ale za sada od priznavanja nezavisnih republika, dok
se ne rije{i politi~ka kriza u ~itavoj Jugoslaviji. ^ini nam se da se pokazuje sve vi{e da smo mi
bili u pravu, kada smo na{ program od prvog dana postavljali pred Organizaciju ujedinjenih
nacija, da se tamo rje{ava, a ne u okviru Evropske zajednice. Mi smo predlagali da se i
politi~ko rje{enje jugoslovenske krize rje{ava u okviru Ujedinjenih nacija, a ne samo vojno
anga`ovanje Ujedinjenih nacija na spre~avanju sukoba.
U ~itavom ovom zbivanju, u okviru jugoslovenskog problema, ~ini nam se da su se
iskristalisala dva odvojena problema. Jedan je spre~avanje eskalacije oru`anih sukoba i rata
izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i me|usobno re{avanje politi~kog
problema izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina, a drugo pitanje je pitanje
rje{avanja ukupne jugoslovenske krize. Zato smatramo da mi u budu}em politi~kom
rje{avanju i u mirovnom anga`ovanju Ujedinjenih nacija trebamo ova dva problema
posmatrati odvojeno. Rje{avanje ovog problema oru`anog sukoba izme|u Hrvatske s jedne
strane i Republike Srpska Krajina s druge strane je sada zaista optere}eno stanjem u kome
Hrvatska ima priznanje kao nezavisna dr`ava od velikog broja i to vrlo uticajnih zemalja u
Evropi. S na{e strane, mi smatramo da bi trebalo da UN po~nu odmah da cjelovito rje{avaju
ovaj problem izme|u Republike Hrvatske i Republike Srpska Krajina i mirovno anga`uju u
politi~kom rje{avanju odnosa. I plan gospodina Vensa koji je pripremljen za mirovno
anga`ovanje UN, ipak je pravljen u druk~ijim okolnostima nego {to su sada. Smatramo da je
stanje te`e sada nego tada kada je taj plan pripreman. I na{e prethodne primjedbe na ovaj plan
30
20
Predsjednik RSK.
21
John Wilson, australski pukovnik, vo|a vojnih promatra~a UN-a.
sada doista dobijaju jednu ve}u te`inu upravo zbog takvog polo`aja koji je Republika
Hrvatska stekla. Pogotovo je sada za nas problem u ovom planu najvi{e {to ga i optere}uje i
za nas ga ~ini nepodobnim pominjanje na{e teritorije kao teritorije Republike Hrvatske.
Politi~ki je sukob na ovom prostoru po~eo kao sukob na prostoru Jugoslavije izme|u njena
dva dijela. Me|utim, sada imamo situaciju da je stvarno stanje takvo da je to sukob izme|u
jedne priznate dr`ave, koja jo{ nije bila ~lanica OUN ali ima me|unarodnu te`inu, to je
Hrvatska i drugo da Republika Srpska Krajina koja jo{ uvijek nije me|unarodno priznata niti
je sa drugim dr`avama u svom okru`enju postigla odgovaraju}e sporazume o me|usobnim
odnosima. Upravo na na{e primjedbe i strahovanja da ovaj plan oko mirovnog anga`ovanja
ustvari, prejudicira politi~ko rje{enje prvu ~injenicu u tome vidimo u ovakvom definisanju
na{e teritorije. A to je i osnovni nesporazum Republike Srpska Krajina i Republike Hrvatske.
Mi smo na{e politi~ko rje{enje i odnose sa drugima vidjeli u ~vr{}oj zajednici sa dr`avama na
podru~ju Jugoslavije koje bi nastavile kontinuitet dr`ave Jugoslavije, ili ako nema volje sa
druge strane da se stvara takav savez na prostoru Jugoslavije i da se o~uva ostatak te dr`ave.
Da budemo ravnopravni sa drugim republikama, koje se stvaraju unutar Jugoslavije. Upravo
zato nebi bilo dobro da budemo dovedeni u situaciju da svi narodi imaju pravo na svoje
samoopredjeljenje i to svoje pravo iskoriste i na osnovu svog prava formiraju svoje dr`ave, a
da to pravo bude zakinuto Republici Srpska Krajina. Nas ~udi jo{ jedna stvar koja postoji u
planu gospodina Vensa da se ipak iz ~itavog njegovog sadr`aja mo`e pomisliti da se sumnja
u na{u stranu, u oru`ane snage Republike Srpska Krajina kao potencijalnog izaziva~a agresije
i rata, {to je bio i mogu}i razlog da se prihvati koncepcija da se na{a strana razoru`ava, a ne
suprotna strana. Prema na{im informacijma u svih petnaest dosada{njih primirja koja su
sklapana sa Republikom Hrvatskom, a i ovo {esnaesto, uglavnom ih kr{i Hrvatska strana.
Zato mislimo da je to druga glavna slabost ovog plana oko mirovnog anga`ovanja. U
me|uvremenu hrvatska garda koja je nastala kao paravojna formacija unutar Jugoslavije
postala je zaista hrvatska vojska Republike Hrvatske, koja je uzro~nik ovakve krize i ovakvih
oru`anih sukoba nastalih na tlu Jugoslavije. S na{e strane nije bilo nikakvog spora da svaki
narod u Jugoslaviji, i hrvatski narod, ima pravo na samoopredjeljenje da stvori svoju dr`avu
na ovom prostoru na kome `ivi i zaista nije bilo razloga da Hrvatska ilegalno stvara svoje
oru`ane formacije, da bi to pravo ostvarila. Pokazalo se da je ona tu oru`anu silu stvarala
isklju~ivo zbog toga da pokori srpski narod, da prostor na kome `ivi srpski narod okupira i
pripoji svojoj dr`avi koju stvara. Mislimo da iz svih ovih elemenata se mo`e zaista re}i da su
oru`ane snage Hrvatske, bez obzira kako se zovu, Garda, Organi MUP-a ili Hrvatska vojska,
su oru`ane snage u koje treba sumnjati da }e izazvati rat i krvoproli}e. Nikakvog razloga nema
da se unaprijed sumnja u oru`ane snage Republike Srpska Krajina da }e oni izazivati agresiju
i napadati teritoriju Republike Hrvatske ili bilo koju drugu teritoriju. Na{e prvo obra}anje
UN bilo je u tom smislu, zbog iskustva koje je srpski narod imao sa jedinom hrvatskom
dr`avom koja je postojala za vrijeme drugog svjetskog rata, fa{isti~kom NDH koja je u~inila
genocid nad srpskim narodom te da se u procesu stvaranja nove NDH anga`uju UN radi
prismotre i kontrole. Ipak, na na{e iznena|enje, pa`nja je usmjerena na oru`ane snage i srpski
narod u Republici Srpska Krajina. Mi smo sa na{e strane zadovoljili anga`ovanjem UN, a i
prihvatanjem da se anga`uju na spre~avanju krize i rata. ^ak i nekim naznakama da bismo
bili i za{ti}eni od strane UN, na na~in da se prizna na{e pravo, na opredjeljenje i da se rezultat
tog prava za{titi, ali ipak na~in na koji je to predlo`eno sada u ovom dokumentu od
gospodina Vensa ~ini mi se pomalo pristrasnim rje{eno. Upravo zbog ove dvije stvari koje sam
pomenuo da tretiranjem prostora Republike Srpska Krajina kao prostora Hrvatske i sumnja
31
u oru`ane snage Republike Srpska Krajina da bi mogla biti agresor, {to je vjerovatno i uzrok
razrade u ovoj koncepciji, na ovakav na~in. Nama zaista bode o~i ovaj sadr`aj koncepcije
gdje se nekoliko puta pominje zona pod za{titom UN kao oblasti u Republici Hrvatskoj.
^lan 7. izri~ito govori da bi se oru`ane snage UN i policijski nadzornici rasporedili u raznim
oblastima Hrvatske, koje bi se zvali za{ti}ena podru~ja, {to izri~ito govori 8. ~lan koji se samo
kasnije razra|uje, tako da je za nas nesigurno pitanje funkcionisanja sistema vlasti na ~itavom
podru~ju Republike Srpska Krajina ovako kako sada funkcioni{e. Uznemiranje unose izjave
predsjednika Hrvatske Franje Tu|mana da je ve} imenovao povjerenike za op{tine na
prostoru Republike Srpska Krajina kao i njegove izjave i izjave njegovih ministara, mnogih od
njih, da }e Republika Hrvatska uspostaviti svoj ustavno-pravni sistem na prostoru Krajine ili
preko UN ili svojom oru`anom silom. Upravo iz tih razloga na{e primjedbe, koje smo i ranije
davali, na ovaj plan sada imaju jednu ve}u te`inu. Mi smo davali primjedbu oko anga`ovanja
JNA i op{te postojanja JNA na prostoru Krajine. Referendumom od 12. maja pro{le godine
na prostoru Republike Srpska Krajina gra|ani su se opredjelili za ostanak u Jugoslaviji. Mi
zato boravak jedinica JNA na ovom prostoru posmatramo i kao produ`etak kontinuiteta
dr`ave Jugoslavije i kao silu koja mo`e da {titi ovaj prostor od agresije Hrvatske. Zato smo i
predlagali, ja sam to pominjao i u na{em posljednjem susretu u Beogradu, da smo mi
zainteresovani da JNA ostane na ovom prostoru dok se ne na|e cjelokupno politi~ko rje{enje.
Da razradim ovaj moj stav... Ako bi Jugoslavija opstala kao ostatak dr`ave ili ako bi se
nekoliko djelova Jugoslavije opredjelilo da ima zajedni~ke oru`ane snage, s na{e strane mi smo
politi~ki opredjeljeni za tu opciju, to bi mogla da bude JNA. Ako ne bi bilo takve saglasnosti
na prostoru Jugoslavije pa bi svaka republika postala nezavisna dr`ava, i uklju~uju}i
Republiku Srpska Krajina, sigurno da odgovaraju}i kontigent te armije pripada Republici
Srpska Krajina. Ja sam potencirao i ranije status Teritorijalne odbrane Republike Srpska
Krajina. Ona je po na{em Ustavu oru`ana sila Republike Srpska Krajina. Mi smo samo
konstatovali na koji je na~in ilegalna oru`ana sila postala legalna oru`ana sila Republike
Hrvatske. Ne ulaze}i sada u ocjenu regularnosti mi smo inzistirali da se Teritorijalna odbrana
Republike Srpska Krajina posmatra kao legalna oru`ana sila {to ona to i jeste po propisima
Republike Srpska Krajina. I zato smo zainteresovani da se ne izvr{i razoru`avanje na{ih
oru`anih snaga, dok se istovremeno sa hrvatske strane ne poduzima ni{ta u tom pogledu. Mi
smo dali i primjedbu koja se ti~e policijskih snaga. Nemamo ni{ta protiv toga da svjetska
zajednica ili bilo koja dr`ava svjetske zajednice, pogotovo dr`ave ~lanice KEBS-a,
22
mogu
vr{iti uvid u stanje ljudskih prava na teritoriji Republike Srpska Krajina. Mi smo ve} godinu
i po dana ukazivali i ukazujemo na kr{enje ljudskih prava i nacionalnih prava u Republici
Hrvatskoj. Godinu i po dana Srbi u Republici Hrvatskoj gube pravo na rad isklju~ivo zbog
svoje nacionalne pripadnosti, a posljednjih mjeseci bivaju i pojedina~no i masovno ubijani i
proganjani. Na teritoriji Republike Srpska Krajina imamo oko 10.000 izbjeglica sa prostora
Republike Hrvatske, a prema podacima Republike Srbije preko 170.000 ih je u Republici
Srbiji tako da i s te strane ipak malo za~u|uje zbog ~ega se anga`uju policijski posmatra~i UN
samo na prostoru Republike Srpska Krajina da kontroli{u legalitet rada policijskih organa, a
da nema govora o tome na prostoru Republike Hrvatske. To su glavne primjedbe na na~in na
koji se planiralo ukupno mirovno anga`ovanje. Ja ne bih du`e govorio o na{em istorijskom
iskustvu sa vlastima nezavisne Hrvatske. Samo da pomenem da srpski narod nije stradao od
Hrvatske dr`ave samo u drugom svjetskom ratu ve} su se pripadnici hrvatskog naroda i u
32
22
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
Austro-ugarskoj vojsci genocidno pona{ali prema Srbima u Prvom svjetskom ratu. Kad se
tome doda lo{e iskustvo sa katoli~kom crkvom na ovom prostoru, stogodi{njem nastojanju
~iji su nosioci Hrvati na ovom prostoru, koja je vi{e stotina godina ~inila sve da pravoslavne
prevede u katolike, a u Drugom svjetskom ratu i na vrlo surov na~in, mislim da je shvatljivo
na{e podozrenje prema svim aran`manima koji bi ~ak indirektno dovodili nas u mogu}nost
da se na|emo pod kontrolom hrvatskih vlasti. Mi na na{em prostoru ni{ta vi{e ne `elimo
nego mir. Ovo je prostor Vojne Krajine, stotinama godina i zaista je istorijsko vrijeme da na{
narod `ivi kao drugi narodi, a ne da se bavi ratom. Mi ne `elimo da vodimo rat radi niti jedne
stope hrvatske ili bilo ~ije druge teritorije, ali je odlu~nost naroda da }e upotrebiti sva sredstva
da odbrani pravo na svoju slobodu. Na{i odnosi sa Republikom Srbijom do sada su bili kao
odnosi sa ve}inskim dijelom srpskog naroda, tako mi predstavljamo jednu etni~ku i kulturnu
cjelinu, s kojom smo i `ivjeli sedamdeset godina u istoj dr`avi. Me|utim, na prostoru
Republike Srpska Krajina mi smo izgradili svoj sopstveni dru{tveni i politi~ki sistem. U
dosada{njim razgovorima o rje{avanju jugoslovenske politi~ke krize koji su vo|eni i unutar
Jugoslavije i u okviru Konferencije u Hagu, a i razgovorima sa predstavnicima UN mi smo
pokazivali svoju `elju da budemo ravnopravni subjekt i da preuzmemo svoju odgovornost
koju nam je dao narod na demokratskim izborima da ga mi zastupamo, a to svoje pravo
nismo delegirali na nikoga drugog. Bez obzira na ideolo{ka opredjeljenja ili opredjeljenja kao
dru{tvenom sistemu u Republici Srpska Krajina ili Republici Srbiji mi smo sa gospodinom
Milo{evi}em
23
nastojali da imamo dobre odnose i da ~ak tra`imo zajedni~ke poglede na
rje{avanje jugoslovenske krize. U svim dosada{njim razgovorima mi nismo na{li zajedni~ki
jezik niti smo se slo`ili oko koncepta, u ~ijem je pravljenju on u~estvovao, a na koji smo mi
imali samo jednom priliku da damo primjedbe obra}aju}i se Vama, ~ak i prije posljednjeg
dolaska gospodina Vensa za Novu godinu, mi smo zadr`ali na{e rezerve na ovaj plan i u
razgovorima sa planovima Predsjedni{tva Jugoslavije i u razgovorima sa gospodinom
Milo{evi}em. Na neke na{e pojedina~ne primjedbe iz ovoga plana, odnosno poslje njih,
sigurno nisu mogli shvatiti nismo mi dali do znanja niti u Predsjedni{tvu, niti kod Milo{evi}a
da smo se slo`ili generalno s planom. Zato je za nas bilo iznena|enje poslje zavr{etka
razgovora gospodina Vensa u Beogradu da su se sve strane slo`ile. Ako su pod tim mislili i
na{u stranu mi se tada nismo slo`ili. Mogu da vam ka`em konkretan slu~aj, prije dolaska
gospodina Vensa, kad smo dali javnu izjavu o na{im primjedbama na plan. Na{a izjava nije
emitovana ve} negdje u Beogradu zako~ena. Nama je `ao {to nismo mogli da na{e
primjedbe ka`emo dok je gospodin Vens bio u Beogradu. Posle njegovog dolaska iz Sarajeva
u Beograd no}u oko 21 ~as ja sam boravio u Beogradu i telefonom sam obavijestio
Predsjedni{tvo Srbije da sam u Beogradu i pitao da li gospodin Vens ima potreba da se sretne
sa mnom. Me|utim, ja ni tada nisam bio uklju~en u razgovor. Zato smo mi na `alost okasnili
dan-dva posle odlaska gospodina Vensa kada smo iskoristili javnu tribinu da ponovo ka`emo
svoj stav. To je bio na~in da probijemo informativnu blokadu koja nam je tada bila
nametnuta. Da ka`em jo{ jednom da za nas sve u Republici Srpska Krajina ~ini zadovoljstvo
{to ste do{li do nas da mo`emo da razgovaramo o svim ovim problemima koji su pred nama
uz sve uva`avanje i va{ih dosada{njih napora koje ste ulo`ili da se na{ problem razrje{i.
Golding Generalni sekretar UN me je poslao da ispitam kako se mogu otkloniti prepreke
za razmje{taj mirovnih snaga. Lete}i iz Afrike vidio sam da ima tri prepreke i jo{ jedan ~etvrti
33
23
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
moment, koji je tu bitan. Prva je prekid vatre. Ju~er sam boravio 24 sata i razgovarao sa
pukovnikom Vilsonom. Vi{e ne mislim da je prepreka prekid vatre jer ima kr{enja sa obe
strane i, na `alost, ljudi se jo{ ubijaju. Jasno je da s obe strane postoje neregularne snage koje
nisu pod kontrolom, ali smatram da kr{enje prekida vatre nije toliko da se ne bi mogli
rasporediti. Druga prepreka je to {to ste Vi rekli i sasvim dobro definisali. Ne bi smo mogli
rasporediti snage bez pristanka svih i ukoliko sve strane ne `ele sara|ivati sa nama jasno je da
moram mnogo da radimo na tome da Vi date svoj pristanak. Tre}a prepreka je da su Hrvati,
nedavno, izjavili javno {to baca sumnju na njihovo prihvatanje nekih stavova u planu i onda
u Zagrebu moramo da radimo isto. Druga stvar koju treba uzeti u obzir je ono {to je
Generalni sekretar rekao u petak gospodinu Jovi}u,
24
snage UN bile bi tu dok se ne rije{i
jugoslovenska kriza. Ali Generalni sekretar ne bi htio da preduzme akciju koja bi trajala vrlo
dugo, 28 godina imamo snage na Cipru, 14 godina u Ju`nom Libanonu. Generalni sekretar
me zamolio da ka`em svim sagovornicima, da prije nego se predlo`i postavljanje ovih snaga,
htio bi da bude siguran da sve jugoslavenske strane ulo`e znatan napor na Konferenciji i da
pregovaraju. Nikad nisam sumnjao da na kraju moram razgovarati sa Vama dr Babi}u. Mo`da
je bilo nekog nesporazuma za vrijeme posljednjeg boravka gospodina Vensa, ali meni je uvijek
bilo jasno da ako bi i narod, koji predstavljate, ne prihvati plan i ako niste spremni da
sara|ujete sa nama bilo bi pogre{no dovesti mirovne snage. Tu nema nesporazuma meni je to
uvijek bilo jasno, ali moram sa Vama razgovarati. Nadam se da }emo se mo}i sresti u
Beogradu, ali kad ste me zamolili da do|em u Knin odlu~io sam da prihvatim molbu, tako
da mo`emo razgovarati, ba{ kako treba. To je na{ tre}i sastanak i nisam htio da dobijete utisak
da }e te biti isklju~eni iz ovog procesa. Da Vam ka`em o pozicijama UN koje se sasvim
razlikuju od evropske. [to se ti~e UN postoji zemlja ~lanica koja se zove Jugoslavija, ~lanica
sa saveznim Ustavom koja se sastoji od {est republika i dvije autonomne pokrajine. I to je
polo`aj u UN. UN nisu priznale nezavisnost Hrvatske, niti su priznale nezavisnost Republike
Srpska Krajina. Mi moramo nastaviti u skladu sa ustavnom situacijom koja je bila prije ovih
tragi~nih doga|aja i jezik koji se koristi u slu`benim dokumentima UN reflektuje tu poziciju.
To je oduvijek bio stav UN i jednog i drugog Generalnog sekretara i gospodina Vensa da
nema promjena granica i nema promjena u ustavnim odredbama, osim kao rezultat
pregovora. Uloga UN o mougu}em anga`ovanju mirovnih snaga bila bi da se stvore uslovi u
kojima bi se mogli odvijati politi~ki pregovori i mi smo oduvijek govorili da ne bi prejudicirali
politi~ka rje{enja. I to ja za nas su{tinski princip. Da se obratim na nekoliko stavova koje ste
Vi rekli. Pitali ste za{to bi Krajina trebalo da se razoru`a. Situacija s kojom smo se sreli i
zamoljeni da napravimo plan, bila je da su hrvatske vlasti odlu~ile da tra`e nezavisnost. I to
nisu prihvatile srpske zajednice koje `ive u Hrvatskoj i kao rezultat do{lo je do {irokog sukoba.
U podru~jima Hrvatske gdje je ve}insko srpsko stanovni{tvo nama je bilo jasno da na~in
razmje{taja trupa, koji biste vi voljeli, to je du` linije sukoba, to ne}e biti prihvatljivo svim
stranama i onda smo mi razradili ideju ono {to se nazvalo mastiljave mrlje. Zna~i da bi
snage UN trebalo da preuzmu odgovornost za za{titu naroda u podru~jima sukoba. To je
uklju~ivalo pogodbu, nudilo se ne{to svakoj strani i to je bilo neophodno, jer ina~e ne bi do{lo
do nikakvog sporazuma. Za obe strane bilo je va`no da se prekine sukob. Za srpsku stranu se
priznaje da lokalna vlast i policija ostaje i da }e ih trupe UN {tititi od napada hrvatskih snaga,
a za hrvatsku stranu bilo je povla~enje JNA iz ovih srpskih podru~ja i drugih mjesta u
Hrvatskoj. Ono {to je za nas bilo va`no jeste, {to uz povla~enje JNA, teritorijalne snage
34
24
Borisav, ~lan Predsjedni{tva SFRJ.
moraju da se razoru`aju ne zauvijek, nego u toku ovog aran`mana. 44 godine ovih aktivnosti
su nas nau~ile da dolazi do ozbiljnih problema ako imate snage UN i lokalne oru`ane snage
i da su one odgovorne za odr`avanje bezbednosti na istom teritoriju. Htio bih ista}i da granice
tih podru~ja, pod za{titom UN, }e biti na liniji sukoba i da }e snage UN biti raspore|ene tu
da spre~e bilo kakav upad hrvatskih snaga i svako kretanje hrvatskih trupa u ovaj srpski
prostor. To je glavna stvar u na{em planu. Zna~i da nema nikakvih vojnih napada od hrvatske
strane na srpski ili bilo koji drugi narod, koji `ivi na tom podru~ju. Sad dolazim na drugu
stvar koju ste pomenuli. Izjave predsjednika Tu|mana i nas isto tako brinu, jer uvijek smo bili
jasni prema hrvatskim vlastima. Zna~i da lokalna policija i vlast mora da nastavi da
funkcioni{e. Glavna stvar na koju smo upozoravali hrvatsku stranu je da va{e snage i onih koji
komanduju ostaju na svom mjestu. To se gospodinu Tu|manu ba{ ne svi|a, ali smo mu jasno
rekli da je to su{tinski dio plana. Sutra }u ja biti s njim u Zagrebu i jasno mu dati do znanja,
ako Hrvatska `eli razmje{taj mirovnih snaga, moraju da prihvate da je to su{tinski dio plana.
Htio bih da predlo`im, sada, uvjeravanja koja UN mogu Vama da ponude i preko Vas
narodu koji predstavljate, da Vas ubjedimo da na{ plan nije trik, da je to samo me|uaran`man
da se stvore uslovi za politi~ke pregovore u kojima se mogu izraziti aspiracije naroda u Krajini
i {to ne}e prejudicirati rezultat tih politi~kih pregovora. Ono {to ja ne mogu to je da ne mogu
da Vam ponudim ve}e promjene ovog plana. Ovaj plan je Generalni sekretar predlo`io
Savjetu Bezbjednosti i Savjet Bezbjednosti ga je prihvatio i isti vr{i pritisak na Generalnog
sekretara da se osnuju mirovne snage. Ne mo`emo da se vra}amo i da po~injemo ispo~etka.
Mislim da zabrinutost, o kojoj Vi govorite, da se ne zasniva na ~injenicama. Ja sam vrlo
pa`ljivo pratio Va{u javnu prepisku sa Milo{evi}em. Analiziraju}i to do{ao sam do zaklju~ka
da Va{a zabrinutost nije bila realna u vezi s planom i ono {to on podrazumjeva. @elio bih da
istaknem posebno da to nije trajan aran`man, ve} da je to me|uaran`man, da se stvori vrijeme
i prostor za politi~ke pregovore i da to u planu jasno stoji, da }e mirovne snage tu ostati dok
politi~ki pregovori ne uspiju. Vidio sam Va{u zabrinutost {to se ti~e postupka u Savjetu
Bezbjednosti. Mislim da Vas je zavela ~injenica o normalnoj praksi Savjeta Bezbjednosti da se
obi~no mirovne snage postavljaju na {est mjeseci i da se obnavlja mandat za sljede}ih {est itd.
Ima jedan slu~aj o kome znam gdje Savjet Bezbjednosti nije obnovio mandat operacije. Ja bih
htio da Vi ka`ete pojedina~no jednu po jednu stavku koja Vas zabrinjava, pa da Vas
razuvjerim da nije to stvarno.
Babi} Da li je plan potpisan od Milo{evi}a, Tu|mana i Kadijevi}a
25
i u kakvoj formi je
dospio do Savjeta Bezbjednosti?
Golding Plan nije nitko potpisao, plan sam ja li~no napravio na osnovu razgovora koje
smo Vens i ja vodili uglavnom sa predsjednikom Milo{evi}em, generalom Kadijevi}em i
predsjednikom Tu|manom. Toj trojici gospode dat je primjerak teksta koji je kasnije
objavljen kao dokument Savjeta Bezbjednosti i oni su dali detaljne komentare. Rekli su da
prihvataju plan, ali nisu potpisali. Kasnije se pokazalo da predsjednik Tu|man ima rezerve
prema planu iako je rekao da ga prihvata. I te rezerve su vjerovatno uzrokovane
nerazumjevanjem, neshvatanjem plana. Generalni sekretar bi ubudu}e htio da donese
izvje{taj Savjetu Bezbjednosti gdje bi rekao da sljede}i konsultacije i razgovori sa
zainteresovanim stranama, da je utvrdio da su prihvatili i da su spremni za saradnju i to prema
dokumentima. Npr. jedan dodatak ili varijanta koji }e se predlo`iti Savjetu Bezbjednosti da
35
25
Veljko, sekretar SSNO-a Jugoslavije.
bi ~lan 15c promjenili u daljnjim razgovorima sa predsjednikom Milo{evi}em mislimo da je
bolji aran`man da se oru`je ~uva u Krajini, da se stavi u skladi{ta pod dva klju~a. Prvi
klju~ bi kontrolisale vlasti u Krajini, a drugi snage UN. Mislimo da je to bolji aran`man
nego da se preda snagama UN. Zna~i, bit }e nekih redefinisanja u dokumentu. To }e biti
pismeni izvje{taj, u daljnjim razgovorima, da su zainteresovane strane prihvatile taj plan, zna~i
razmje{taj snaga po ovom osnovu. Ne}e biti ugovora ni potpisa izme|u zainteresovanih strana
u UN, te }e se vjerovati na rje~ da su se strane konsultovale i slo`ile.
Oci}
26
Ka`ete da priznajete Jugoslaviju, za{to niste sklopili sporazum sa Jugoslavijom?
Babi} Gospodin Oci} potencira ono pitanje koje smo stavili na po~etku. To je status na{e
teritorije.
Vi ste pomenuli da prihvatate ustavnu situaciju koja je bila prije. Ta ustavna situacija
podrazumjeva Republiku Hrvatsku kao federalnu jedinicu Jugoslavije. A u toj federalnoj
jedinici Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dva konstitutivna dr`avotvorna
naroda su Srbi i Hrvati, ta definicija je postojala i u Ustavu Republike Hrvatske, da je
Hrvatska kao federalna jedinica Jugoslavije dr`ava hrvatskog i srpskog naroda. To ustavno
stanje prvi su promjenili Hrvati. Majorizacijom u svom parlamentu oni su donijeli novi Ustav
Republike Hrvatske i stvaranjem ilegalne oru`ane sile uspostavili takvo ustavno stanje na
prostorima u kome su Hrvati ve}ina. Mi smo na prostoru Republike Srpska Krajina stvorili
ustavno-pravni sistem na osnovu opredjeljenja naroda, na osnovu referenduma i
uspostavljanje ustavno-pravnog sistema kroz parlament Republike Srpska Krajina. Zato i
ka`emo da je osnovni nedostatak ovog pristupa jer se prakti~no priznaje stanje stvoreno u
Hrvatskoj, a stanje stvoreno u Republici Srpska Krajina se ukida i vra}a na po~etak.
Golding Ovdje ima dvije stvari o kojima razgovaramo. Prva je pravni polo`aj SFRJ kao
~lanice UN i stalnog predstavnika su akreditovane u Predsjedni{tvu Jugoslavije.
27
To je ta
pravna pozicija dok se ne odredi da neko drugi postane ~lan. Od po~etka pocrtavamo da ne
mo`ete koristiti UN da bi se steklo priznanje Republike Srpska Krajina, isto tako i Hrvatska
to ne mo`e.
Druga stvar je prakti~no pitanje uspostavljanja onih koji de fakto vr{e vlast na terenu i
treba da prihvate mandat mirovnih snaga i sara|uju sa njima. I zato sam ja ovdje i zato }u
sutra biti u Zagrebu, a zato razgovaram i sa JNA kao i sa Predsjedni{tvom Srbije. To je
pragmati~an, prakti~an na~in da bi se prihvatio plan.
Babi} Mi zaista ne tra`imo da se na ovakav na~in, upotrebom vojnih snaga UN, prihvati
na{e rje{enje politi~kog problema, ali isto tako ne mo`emo se slo`iti da se anga`ovanje vojnih
snaga UN legalizuje i politi~ko rje{enje koje je nametnula Hrvatska.
Golding To je klju~na stvar i to sam sa gospodinom Had`i}em
28
jutros isto razgovarao. U
planu jasno stoji, u prvom ~lanu, da ne}e prejudicirati ishod politi~kih pregovora.
Babi} Diranjem u stanje, koje je uspostavljeno u Republici Srpska Krajina, dok se
istovremeno ne dira u stanje u Republici Hrvatskoj jeste prejudiciranje politi~kog rje{enja. U
36
26
^aslav, ministar vanjskih poslova u Vladi SAO Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
27
Re~enica u izvorniku nejasna.
28
Goran.
Hrvatskoj se ne razoru`ava vojska, niti se uspostavlja kontrola nad policijskim snagama, niti
Predsjedni{tvo Jugoslavije ima ikakvog uticaja na prostoru Hrvatske. Hrvatska je povukla
svog predstavnika iz Predsjedni{tva Jugoslavije iz svih saveznih organa. Me|utim, nemamo ni
mi svog predstavnika u Predsjedni{tvu Jugoslavije i organima federacije. Ne mo`e ni
Predsjedni{tvo Jugoslavije donositi odluke, koje se nas ti~u, bez na{e saglasnosti. Ne znam po
~emu Milo{evi} ili ~lanovi Predsjedni{tva Srbije imaju pravo da odlu~uju o nama, kada su
sami sebe doveli u stanje u kojem jesu.
Golding Njima ne dajemo pravo da odlu~uju o vama. Na samom po~etku razgovarali smo
s Vama i sa gospodinom Had`i}em i bilo je jasno da Milo{evi} ne govori za Babi}a, i zato sam
ja ovdje danas.
Ako govorite o prejudiciranju mi imamo pritu`bi i od Tu|mana da inzistiranjem na
lokalnoj administraciji, na nastavku policije Krajine prejudiciramo ishod politi~kih pregovora
u va{u korist. Obe se strane `ale.
Babi} U njihovu stranu se uop{te ne dira, niti u institucije, niti sistem, niti policiju, niti
oru`ane snage.
Golding A oni misle da ih se dira jer ka`u Knin je dio Hrvatske.
Babi} Ja mogu re}i da je Kalifornija srpska.
Golding Oni ka`u da UN spre~avaju primjenu hrvatskog Ustava u Krajini.
Babi} Tu|man nije nikad imao vlast u Kninu. Ja sam postao vlast u Kninu kad je on u
Zagrebu, ~ak i prije. Ja sam nakon tog bio u Zagrebu nekoliko puta. On nije nikada u Kninu.
Na osnovu ~ega ka`e da je Knin njihov?
Golding Mi moramo da inzistiramo i stvarno mislimo tako u Savjetu Bezbjednosti da ovaj
aran`man ne smije da prejudicira ishod politi~kih pregovora. To zna~i da nijedna strana ne
mo`e da ga iskoristi u politi~kim pregovorima. Nijedna strana ne mo`e da iskoristi mirovne
snage kao argument koji njima ide u prilog u politi~kim pregovorima. Vi ne mo`ete re}i, ~ak
i da UN ka`u, da Hrvatska nema vlast u Krajini, UN dozvoljavaju da policija Krajine nastavi
da radi.
Babi} Postoji jadno fakti~ko stanje koje treba respektirati. Ako UN zaista `ele samo da se
vojno anga`uju na spre~avanju konflikta i rata, s jedne strane postoji Republika Hrvatska sa
svojim ustavno-pravnim sistemom, oru`anim snagama i policijom, a s druge strane postoji
Republika Srpska Krajina sa svojim oru`anim snagama u ~iji kontingent podrazumjevamo
JNA, sa svojim ustavno-pravnim sistemom. Ako se anga`uju UN da spre~avaju sukob one
treba da onemogu}e rat na na~in da se isti tretman primjenjuje na obe strane. U ovoj situaciji
za nas se primjenjuje jedan tretman, a za njih nikakav.
Golding Mi nismo htjeli da se uklju~ujemo u ovaj sukob. Jugoslavija je uklju~ila vi{e
zemalja, pa i nas ve} preko tri mjeseca. Mislim da je na{e uklju~enje dobro do{lo. Sada se bolje
po{tuje prekid vatre nego ranije. Imamo oficire za vezu koji nastoje da se odr`i prekid vatre i
plan koji se zasniva na iskustvu od 44 godine, jer smo mislili da }e konsolidovati taj prekid
vatre i stvoriti vrijeme i prostor za politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta za
politi~ke pregovore. Plan je odobren od strane Savjeta Bezbjednosti. Nas su molili
jugoslovenski lideri i milioni jugoslovena da se preporu~i Savjetu Bezbjednosti da naprave
37
ovaj plan. Mnoge ~lanice UN vr{e pritisak da nastavimo sa radom i desetine zemalja nude
svoje trupe. Mi vam ne mo`emo to nametnuti, ne mo`emo ni Tu|manu, ni Milo{evi}u ni
Had`i}u. To je va{ izbor. Ho}u da Vas zamolim da ozbiljno razmislite o posljedicama koje
mogu nastati ako ne prihvatite plan. Vens upozorava ako ne nastavimo s tim do}i }e do
kr{enja prekida vatre i nastaviti rat. To vas ne treba toliko zapla{iti, ali mi moramo biti bistrih
glava i moramo nastaviti operaciju, ako ste vi spremni da prihvatite i sara|ujete, to je velika
odgovornost na Vama. Ja nisam ovdje da Vam ka`em kako }e te Vi upravljati Krajinom. Ho}u
da vidim koji su problemi koje imate i da ih rije{imo, ali bez su{tinskih promjena u planu.
Babi} Jasno mi je, ali ima jedna interesantna stvar u tome problemu. Mi smo prvi u
Jugoslaviji tra`ili anga`ovanje UN, ne sumnjaju}i u njihovu nepristranost zbog autoriteta
institucije koja po{tuje me|unarodno pravo i Povelju UN. U dosada{njem tromjese~nom
anga`ovanju mi nemamo primjedbi, primirje je stabilnije. Mi smo i preko pukovnika Vilsona
uputili poruku da se anga`ovanje izvi|a~a produ`i i pove}a, da prosmatra~i UN preuzmu
sada{nju misiju EZ. Priznavanje Slovenije i Hrvatske kao nezavisnih dr`ava od strane EZ, EZ
se umje{ala pristrasno u rje{avanje jugoslovenske krize. [to se nas ti~e, ona je izgubila autoritet
i povjerenje da nepristrasno mo`e nuditi svoje usluge na rje{avanju jugoslovenskog problema.
U tom smislu neobi~no je da se vojno anga`ovanje mirovnih snaga koristi od strane UN, da
se pitanje spre~avanja sukoba rje{ava institucijama UN, a da se politi~ko rje{enje i dalje tra`i
u okviru EZ odnosno Konferencije u Briselu. Ali nama se upravo ~ini da ovaj koncept
anga`ovanja mirovnih snaga UN ipak naginje na na~in da se politi~ko rje{enje koje nudi EZ
i uspostavi. Povla~enje JNA sa prostora Krajine, razoru`avanje TO i ostavljanjem samo
lokalnih policijskih snaga i sistema lokalne vlasti nije ni{ta drugo ve} sadr`aj specijalnog
statusa u okviru Hrvatske, koje se nudi u Briselu. To je ono {to nam smeta. Na{ pristup u
rje{avanju ovog problema vojnog pitanja, prestanaka sukoba anga`ovanjem mirovnih snaga
na prostoru izme|u zara}enih strana, bez obzira koliko je taj prostor, linija ili pojas, je
nepristrasan u odnosu na obe sukobljene strane i zaista ne nudi nikakvo politi~ko rje{enje i
pru`a mogu}nost da se na|e politi~ko rje{enje u pregovorima. Osnovni princip rje{avanja
politi~kog problema u ~itavoj Jugoslaviji jeste prihvatanja prava svakog naroda na
opredjeljenje. To je su{tina zbog ~ega smo mi predlo`ili na{ pristup mirovnom anga`ovanju
UN.
GOLDING Samo da ka`em ne{to o EZ i UN. Savjet bezbjednosti je prvi put bio uklju~en
i ja sam dao do znanja da uloga UN jeste da se pomogne naporima EZ i KEBZ-u i to je stav
generalnog sekretara i sada. On ne misli da bi UN trebalo da preuzmu od EZ-a, jer postoji
podjela posla izme|u UN i EZ. Imamo podjelu poslova {to se ti~e prekida vatre i koji dobro
funkcioni{e. UN su olak{ale veze izme|u dvije strane i dali su predloge kako se mogu izbje}i
incidenti i naru{avanje primirja. Promatra~i EZ treba da na terenu ispitaju {ta se doga|a. Ako
se nastavi sa ovim planom bi}e podjela posla i na {irem planu. UN }e rasporediti veliki broj
kadrova da bi se konsolidovao prekid vatre i da bi se stvorile mogu}nosti za politi~ke
pregovore, a politi~ki pregovori }e se odvijati na Konvenciji o Jugoslaviji pod predsjedavanjem
lorda Karingtona.
29
I {to god mi mislili o politi~koj zajednici, {to se ti~e priznanja, morate se
oslanjati na Karingtona, kao iskusnog pregovara~a, koji }e biti nepristrasan. Kao {to se na nas
mo`ete osloniti po{to imamo iskustva i u odr`avanju mira i da }emo biti nepristrasni. I zadnja
38
29
Carrington Peter, predsjednik Me|unarodne konferencije o Jugoslaviji.
stvar {to bih rekao, u vezi s politi~kim pregovorima, svakom mora biti jasno da srpski narod
Krajine nije spreman da bude dio Hrvatske. To je ~injenica, stvarnost i o tome }e politi~ki
pregovori morati da vode ra~una.
BABI] Drugi problem je rje{avanje ukupne politi~ke krize u Jugoslaviji. Zbog toga smo
zainteresovani da se ne samo vojno ve} i politi~ko pitanje prenese na UN.
GOLDING Ja nisam u poziciji da vam to ponudim jer su Savjet bezbjednosti i generalni
sekretar jasno rekli da politi~ka rje{enja i posredovanje ostanu u EZ. To ne zna~i da UN
postaju instrument EZ. I to je bilo jasno po pitanju ovog priznanja da su generalni sekretar i
gospodin Vens imali razli~ite pozicije. Za razliku od EZ, tako|er je i lord Karington zauzeo
druk~iji polo`aj. To je politika.
BABI] Mi bismo zato `eljeli da se u ovom aran`manu otkloni svaka politika, svaka
pristrasnost.
GOLDING Ne mo`e. Vi ste ~ovjek od nauke i ne mo`ete eliminisati politiku.
BABI] Na{ prvi zadatak jeste da ne produ`avamo sukobe i prekinemo rat. Mislim da je to
osnovno i zato se anga`uju UN sada. Ali bi diranje u institucije i sistem, s jedne strane, na{e,
a istovremeno nediranje u institucije i sistem i polo`aj s druge strane, bilo pro{irenje ovog
aran`mana mirovnog i na polit~ke stvari na na~in koji nas postavlja u nejednake pozicije.
To su razlozi zbog ~ega su na{e primjedbe ovakve. Mi ne inzistiramo da se u ovom mirovnom
aran`manu rje{avaju politi~ka pitanja, ali moramo zato otkloniti svaku mogu}nost da oni
uti~u na politi~ko rje{enje.
GOLDING Ja se sla`em s tim. Mi imamo istu poziciju. Ovo nije politi~ki ve} prakti~ni
aran`man, tako da se mogu odvijati politi~ki pregovori u atmosferi koju rat ne ometa.
Tako|er se s Vama sla`em da moramo da se uvjerimo da rat ne}e ponovo po~eti. Zabrinut
sam kakve }e posljedice biti ako nije mogu}e da se mirovne snage anga`uju, jer bi to zna~ilo
da }e se rat nastaviti. Hrvati }e vidjeti da nemaju alternative nego da povrate silom ono {to
smatraju izgubljenim teritorijama, i ne ka`em da }e biti Knin, ali }e se rat nastaviti na
granicama Krajine i ne znam na {to }e to sve ispasti.
BABI] Ovo je uvijek bila srpska zemlja i nemaju ni{ta Hrvati povratiti. Ovaj bi plan bio
dobar kada bi se primjenio na ~itavu teritoriju Hrvatske. Hrvatska je agresor na na{e teritorije.
Bilo bi najbolje, za mir, da se razoru`aju i njihove oru`ane snage a njihova policija koja je
vr{ila masakr, da se stavi pod kontrolu. Onda bismo do{li u ravnopravnu poziciju. Mogli
bismo na miru bez sukoba i opasnosti po rat da rje{avamo problem.
GOLDING To smo raspravili na prvom sastanku. Rekao sam tada i sad ponavljam da takav
aran`man nije mogu}. Ako Vi ka`ete da ovo nije mogu}e onda se mimoilazimo. Htio bih da
se vratim na raniji predlog. U 6 sati kada se na|emo treba da raspravimo o izvje{taju za Savjet
bezbjednosti o ovom problemu, {to bi bilo vezano za Va{u zabrinutost.
BABI] Ja }u morati sazvati sastanak institucija, pre svega Vlade, da ih obavijestim o ovom
razgovoru, da jo{ jednom ispitamo ovaj koncept. [to se ti~e na{eg rada, mi radimo javno i
narodu i svjetskoj javnosti. Mi smo spremni da poslije na{ih dogovora i pismeno damo
izvje{taj o na{im odlukama.
39
GOLDING Mora do}i do nekog zaklju~ka. Ali ja imam problem s vremenom. U petak u
Njujorku je sastanak Savjeta bezbjednosti. Generalni sekretar mi je rako da prije tog sastanka
moram biti u Njujorku da dam izvje{taj o rezultatima razgovora sa Vama drugima, {to zna~i
da sutra rano ujutro moram napustiti Knin.
BABI] Da li ima mogu}nosti jo{ jednom da se sretnemo?
GOLDING Mo`e ve~eras.
BABI] Mo`e li poslije razgovora s Tu|manom?
GOLDING Mo`e u srijedu u Beogradu.
BABI] Nemamo prakti~nu realizaciju o razmje{taju, a dobili smo tekst aran`mana.
Sre{}emo se ve~eras, kad zavr{ite razgovore sa generalom Mladi}em.
30
II
BABI] Prakti~no su se svi slo`ili sa na{im dosada{njim zastupanjem stavova Vlade i
Skup{tine. Ja sam prenio Va{e tuma~enje koncepta, uz dopune koje ste nam danas dali.
Raspravili smo sva pitanja, ponovo, iz ovog koncepta, od ~lana do ~lana. I dalje ostaju na{e
su{tinske primjedbe. Prvo, tretman na{eg podru~ja, definisan je podru~je kao oblast
Republike Hrvatske i drugo, su{tinska primjedba na osnovnu koncepciju, demilitarizacija
samo jedne strane. Na{ je stav da demilitarizacijom samo na{e strane prejudicira politi~ko
rje{enje u smislu da ostaje isklju~ivo sadr`aj lokalne samouprave u okviru Republike Hrvatske
koji nas ne zadovoljava. Na ovaj na~in nisu vi{e izjedna~ene strane Republike Hrvatske i
Republike Srpska Krajina u pregovorima, jer po ovom konceptu Republika Hrvatska ostaje
sa ustavno pravnim sistemom koga je uspostavila sa oru`anim snagama koje je formirala u
koje se ovim konceptom ni{ta ne dira. S druge strane dovodi se u pitanje ustavno-pravni
sistem koji je uspostavljen u Republici Srpska Krajina i ~itav sistem svodi se na razjedinjene
organe lokalne samouprave, bez igdje pomenutih garancija da }e se po{tovati
samoopredjeljenje gra|ana Republike Srpska Krajina. Pitanje anga`ovanja JNA na teritoriji
Republike Srpska Krajina je pitanje kojeg treba rje{avati u sklopu ~itave krize u Jugoslaviji. I
zavisno od rezultata politi~kih dogovora, u okviru Jugoslavije, treba da se odredi polo`aj JNA.
U ovoj situaciji izlazak JNA sa podru~ja Republike Srpska Krajina je negiranje ovog prostora
kao dijela dr`ave Jugoslavije, a i slabljenje odbrane ovog prostora, s obzirom na status
hrvatskih oru`anih snaga. Mi bismo mogli prihvatiti status hrvatskih oru`anih snaga. Mi
bismo mogli prihvatiti odgovaraju}e dezanga`ovanje JNA u sada{njem sukobu ako bi vojne
snage UN preuzele ulogu za{tite prostora Republike Srpska Krajina prema Republici
Hrvatskoj. Pitanje teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajine je pitanje suvereniteta. Mi
bismo pristali na dezanga`ovanje na{e teritorijalne odbrane isklju~ivo ako bi se takav princip
primjenio i na Republiku Hrvatsku, na njene oru`ane snage. [to se ti~e ostalih pitanja ona su
izvedena iz ovih osnovnih stavova. Mi smo i dalje spremni da se {to prije pove}a broj
posmatra~a UN i oficira za vezu i da posmatra~i UN preuzmu posmatra~ku misiju oko
kontrole prekida vatre i primirja, umjesto EZ. Smatramo da EZ nije vi{e nepristrasan, tako
da s obzirom na dosada{nje pona{anje EZ i svih njenih ~lanica pojedina~no, koje su priznale
40
30
Ratko, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA.
nezavisnost Republike Hrvatske, smatramo da su se direktno stavile na stranu Republike
Hrvatske i zastupaju politi~ko rje{enje koje name}e Hrvatska silom. Zbog toga smatramo da
i posmatra~i EZ ne obavljaju nepristrasno svoju misiju. I zbog toga je na{ zahtjev da tu misiju
preuzmu UN. Mi bismo se pozvali na doktrinu promijenjenih okolnosti u me|unarodnim
odnosima. Smatramo, u odnosu na vrijeme kada je pravljen ovaj koncept, da je sada{nje
stanje sasvim promjenjeno. Prije svega, priznavanjem Republike Hrvatske kao nezavisne
dr`ave i formiranjem SAO Krajine kao Republike Srpska Krajina i da su to razlozi usljed kojih
bi mogli fleksibilnije postaviti pristup anga`ovanju snaga u odnosu na ranije utvr|en koncept.
U smislu da se ova predlo`ena koncepcija modifikuje ili da se uradi nova koncepcija.
Modifikacija ove koncepcije mogla bi da se uradi pa ova dva pitanja, na koje mi imamo
prigovore, da se odustane od tretiranja podru~ja Republike Srpska Krajina kao oblasti u
Republici Hrvatskoj i drugo, da se osnovna koncepcija anga`ovanja promijeni u smislu da se
ne izvr{i potpuna demilitarizacija Republike Srpska Krajina, ve} da se izvr{i demilitarizacija
podru~ja i sa jedne i sa druge strane oru`anog sukoba, odnosno prostora na kome su vo|ene
oru`ane borbe, i da se mirovne snage anga`uju isklju~ivo na liniji razdvajanja. Mi bismo bili
spremni da razgovaramo o ova oba pristupa. Mislimo da je najva`nije za sve, za narod u
Republici Srpska Krajina, a u interesu je hrvatskog naroda, ~itavog regiona, Evrope i svijeta
da se mir o~uva. Na{a je ocjena da o~uvanju ovog primirja, bez obzira {to se ponekad kr{i,
veliku ulogu su odigrali oficiri za vezu i boravak oficira za vezu Ujedinjenih nacija na ovom
prostoru. Zato predla`emo da se, bez obzira na du`inu razgovora oko primjene bilo kog
koncepta anga`ovanje mirovnih snaga, pove}a anga`ovanje oficira za vezu i posmatra~a. Ako
biste prihvatili i ako se na|e mogu}nost da se prihvati ovaj pristup sada bismo mogli
razgovarati o detaljima.
GOLDING Iako va{ odgovor nije onaj koji sam o~ekivao drago mi je da ste raspravili. Htio
bi samo da se zabilje`i i razjasni da nema sumnje u polo`aj Ujedinjenih nacija i ovdje bi htio
da govorim malo o budu}nosti.
Prije svega, Vi ste potakli pitanje terminologije u vezi sa definicijom va{eg teritorija kao
regije u Republici Hrvatskoj. Kao {to sam Vam rekao ranije, Ujedinjene nacije nisu preduzele
nikakve korake da bi priznale nove ~injenice koje su ovdje nastale u Jugoslaviji, u zadnjih 18
mjeseci. I kad govorimo o planu u Hrvatskoj to je geografski, a ne politi~ki izraz. Ako je to
jedna primjedba, koju imate na plan, mislim da bi bilo mogu}e da se na|e jezik koji bi
prihvatili da Vi i narod kojem pripadate ne prihvatite da je Krajina u Hrvatskoj, i koji bi
izri~ito kazao da prisustvo Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija ne prejudicira pitanje budu}eg
statusa onoga {to zovete Republika Srpska Krajina. Ako je to jedini problem onda je mogu}e
na}i rje{enje. To sam isto rekao gospodinu Had`i}u u Beogradu, ali osje}am da to nije jedini
va{ problem. Druga stvar jeste u vezi sa demilitarizacijom samo jedne strane i da bi to
prejudiciralo politi~ka rje{enja. Mogu samo da ponovim da je to op{ti princip, koji je iznijet
u prvom ~lanu plana, operacija stvaranja mira ne}e prejudicirati ishod pregovora i globalno
rje{enje jugoslovenske krize. To je fundamentalni pristup ovog pregovora. Govorili ste o
nedostatku jednakosti izme|u vas i Republike Hrvatske. Ponovo govorim o poziciji
generalnog sekretara i Savjeta bezbjednosti da ti aran`mani ne}e prejudicirati zaklju~ke
pregovora. [to se ti~e Ustava Republike i ustavnog statusa Republike Srpska Krajina, ta
pitanja se moraju rije{iti u politi~kim pregovorima. Kada Vi govorite da anga`ovanje
mirovnih snaga treba da garantuje pravo na samoopredjeljenje naroda sami tra`ite da ovaj
plan prejudicira budu}i ishod i to u va{u korist.
41
Opet u vezi JNA, vi govorite da bi to prejudiciralo politi~ke pregovore i u slu~aju
povla~enja JNA vi ste rekli da biste mogli prihvatiti dezanga`ovanje JNA. Ako bi mirovne
snage preuzele za{titu prema Hrvatskoj, to }e mirovne snage Ujedinjenih nacija ba{ i raditi.
Ne bi mogle iz Hrvatske, snage ni oprema da ulaze u Krajinu. Zato `elimo sve te kontrolne
ta~ke, helikoptere i oklopna vozila za patroliranja, ba{ zato da obezbjedimo da hrvatske
oru`ane snage ne ulaze u Krajinu.
BABI] Raspore|ivanje se pominje po punktovima {to nije dovoljna za{tita za upad
teroristi~kih grupa. Ovo je podru~je brdovito i pru`a mogu}nosti za masovan ilegalni ulazak.
GOLDING Na sli~nom podru~ju obezbje|ujemo da nema ilegalnih pokreta naoru`anih
ljudi, bilo da su slu`beni ili neslu`beni i to nisu stati~ke kontrolne ta~ke, konstantno se
patrolira helikopterima, vozilima itd. Nudi se prava za{tita i prostora i naroda, {to se ti~e
Ujedinjenih nacija, zbog me|unarodnog mira. I njima bi bilo lak{e u}i kada bi bile samo va{e
trupe, ali imamo me|unarodne jedinice, jer iskustvo govori da je to efektnije.
BABI]: Ne sumnjam da bi se mogao na}i na~in da se obezbjedi ta linija. Zato mi i govorimo
da je neophodno da se upravo tu rasporede mirovne snage, na liniji odakle se o~ekuju upadi
i odakle smo izlo`eni agresiji, a to je sa hrvatske strane. Nema razloga da se unutra sprovodi
kontrola i to treba prepustiti na{im snagama. Koncepcija na{e TO je kontrola unutra{njeg
prostora, a ne ofanzivne akcije prema spolja. Dosada su tu funkciju vr{ile mobilne strukture
JNA na liniji sukoba. Mi bismo `eljeli da se napravi razmjena da Armija ode sa linije sukoba,
a da se na tu liniju postave mirovne snage. Ne o~ekujemo napad sa druge strane, napad sa
strane Bosne i ne vidimo razloga za{to bi se na toj liniji postavljale snage.
GOLDING: Mi znamo da ne mo`ete braniti samo tanku liniju, morate imati dubinu.
Ponekad se desi, na primjer, u Libanonu da auto pro|e kroz na{u kontrolu. To nije nevolja
jer iza dva kilometra ima druga kontrola, i onda radio-vezom jave da treba da se zatvori put.
BABI]: Mi upravo i govorimo o prostoru, ne samo o liniji, ali nije potrebno razoru`anje
~itavog teritorija Krajine i na{e TO.
GOLDING: Sama JNA je pristala da se povu~e.
BABI]: Armija ne komanduje sama sebi, niti vodi rat radi sebe.
GOLDING: Savezno Predsjedni{tvo, komanda JNA i Predsjedni{tvo Srbije svi su se slo`ili
da }e se JNA povu}i iz Krajine kad se razmjeste snage Ujedinjenih nacija.
BABI]: To i jeste problem. To Predsjedni{tvo ima samo ~lanove iz Srbije i Crne Gore. I ono
je u krizi i predstavlja dio jugoslovenskog problema. Ni ranije nije moglo Predsjedni{tvo da
odlu~uje o tim bitnim pitanjima republika, a Ustavni sud Jugoslavije ~ak je ocijenio
neustavnom Odluku Predsjedni{tva da povu~e Armiju iz Slovenije i odluke tog Predsjedni{tva
mogu biti problemati~ne i nelegalne.
GOLDING: Bez obzira na to ~injenica je da su Savezno predsjedni{tvo i dva ministra
odbrane rekli da }e se armija povu}i.
BABI]: To Predsjedni{tvo mo`e da komanduje Armijom u Srbiji i Crnoj Gori. Nikakvo
pravo na takve odluke nemaju {to se ti~e na{e Republike. Mi imamo primjedbe na to
Predsjedni{tvo da svojom pasivno{}u doprinosi nestajanju dr`ave, koju predstavlja. U bilo
42
kakvim normalnijim politi~kim prilikama to bi Predsjedni{tvo davno oti{lo demokratskom
procedurom.
GOLDING Vi ho}ete da se ja uklju~im u jugoslovensku politiku.
BABI] Da napomenem da i savezni sekretar za narodnu odbranu niti je imao pravo ni
ovla{}enje da daje saglasnost oko upotrebe Armije. Armija je vlasni{tvo naroda, a ne ministra.
Armiju ~ini kod nas narod Krajine i Armija mora da po{tuje volju naroda. 95% sastava
Armije je iz Krajine. Mi se ne mo`emo slo`iti da predstavnici Crne Gore i Srbije odlu~uju o
upotrebi na{e Armije.
GOLDING To me vodi do slijede}eg pitanja. Mi smo se suo~ili sa situacijom koju je
Savezno Predsjedni{tvo, kao {to ste Vi rekli, zajedno sa predsjednicima Srbije i Hrvatske i
zajedno sa Savjetom bezbjednosti, tra`ilo razmje{taj Mirovnih snaga shodno ovom planu.
Ako je Generalni sekretar odlu~io da prihvati taj zahtjev i ako zemlje ~lanice anga`uju 10.000
ili 12.000 ljudi, ako se te snage dovedu u Jugoslaviju da bi bile raspore|ene u Krajini {ta }e
se dogoditi?
BABI] Mi }emo im pokazati gdje je linija sukoba.
GOLDING Ne bi li i{li i u podru~je Bosanske krajine?
BABI] Mi ne odlu~ujemo u Bosanskoj krajini. Razmje{taj bez na{e saglasnosti donije}e
mnoge probleme. Osnovni problem kod naroda u Krajini jeste {to ne}e pristati na
demilitarizaciju, dok se istovremeno ne izvr{i demilitarizacija Hrvatske. Tu }e biti problem,
da armija razoru`a stanovni{tvo to je neizvodljivo. Armiju ~ine pripadnici stanovni{tva
Krajine. Upravo ne vjerujem da bi sami sebe razoru`ali.
GOLDING Mi ne govorimo o permanentnom, stalnom razoru`avanju, ve} o dobrovoljnoj
predaji oru`ja i ostavljanju u arsenale skladi{ta, gdje bi bile kontrolisane s obe strane, od
Ujedinjenih nacija i Vas. To bi bilo za period dok se pregovori ne po~nu. Jeli to stra{na stvar
za narod Krajine?
BABI] Da, najstra{nija. Ovdje postoji jo{ uvijek sje}anje na razoru`anje, koju je vr{ila vlast
NDH-a 1941. godine. Ovdje je tradicionalno narod imao oru`je. Hrvatska vlast je poslije
preuzimanja kontrole prostora, uz pomo} njema~kih i talijanskih okupatora izvr{ila
razoru`avanje. Na{i stariji ka`u da su poslije razoru`anja, najprije pobili sve pse po selima, a
onda su narod u kolonama odveli u logore i pobili. Ovom narodu mo`e se uzeti sve sem
oru`ja. To je po na{oj proceni neizvodljivo.
GOLDING Da sada ne{to re~em o mogu}im modifikacijama plana. Morali bi se obratiti
na dvije glavne primjedbe. Prva je bila da ne bismo smjeli tretirati Krajinu kao hrvatski
teritorij, a to u su{tini zna~i promjenu jezika i ja ne mislim da bi to bilo nepremostivo. Te{ko
bi bilo Hrvatskoj prodati taj plan, ali ako bi se sve ostalo rije{ilo onda to ne bi bilo
nepremostiva prepreka.
Drugi predlog je da demilitarizacija Republike Srpska Krajina ne bi trebala biti kompletna,
mislim da ne bi sva Krajina trebala da se razoru`a, to bi bio pojas demilitarizacije s obe strane
linije sukoba. Zna~i li to dr Babi}u kad bismo trebali uspostaviti demilitarizovanu zonu, koja
bi po 5 km s obe strane obuhvatila front s obe strane Vi biste prihvatili?
43
BABI] Da.
GOLDING Da li bi onda mogla biti potpuna demilitarizacija naroda u Krajini i svih koji
`ive u tih 5 km, a tra`ili ste da i druga strana napravi tako.
BABI] Mi nismo postavili problem veli~ine.
GOLDING Va{ je problem {to bi trebalo da se Hrvatska tretira na isti na~in.
Mi smo o tome razmi{ljali u po~etku. Do{li smo do zaklju~aka tada, da nije moglo do}i
do pristanka na toj osnovi. Mislim da bi promjenjene prilike, o kojima ste govorili, ~inile
manje vjerojatnim da bi se mogli posti}i dogovori na toj osnovi. U svakom slu~aju ja nisam
ovla{}en za daljnje radnje, prije nego se savjetujem sa Generalnim sekretarom.
Proveli bi demilitarizaciju u vojnom smislu...
BABI] A politi~ko rje{enje bi na{li na nivou UN?
GOLDING Da li biste se slo`ili u tim prilikama da se JNA povu~e iz Krajine, u takvoj
situaciji.
BABI] Naravno iz tog pojasa potpuno, a pristali bismo da se ona dezanga`uju i ostane u
mirnodopskim okvirima, kao prije sukoba i ne bi patrolirali van.
BABI] Zna~i mi bi bili u kasarnama.
GOLDING Da li biste prihvatili, u tim uslovima, da se vr{i nadzor nad policijom u Krajini?
BABI] Mi smatramo da }e se anga`ovanje nadzornika policije sprovesti u tom smislu da
policija po{tuje ljudska prava. Mislimo da broj od 500 nadzornika je prevelik. Ali ako bi se
isti tretman primjenio na Hrvatsku nemamo ni{ta protiv.
GOLDING Goran Had`i} je prihvatio na{ plan i slo`io se da }e sara|ivati sa Mirovnim
snagama, pod uslovom da plan ne ka`e da su ove zone pod za{titom Ujedinjenih nacija u
Hrvatskoj. I to je va{ prvi problem. On nema ni{ta protiv demilitarizacije.
BABI] Postoji jedna specifi~nost za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem.
Prvo, to je usko podru~je u vojnom smislu.
Drugo, to je podru~je skoro ~itavo bilo okupirano od strane Hrvatske.
Skoro na ~itavom prostoru su vo|ene oru`ane borbe, dok je na drugom prostoru Krajine
situacija sasvim druk~ija osim djelova op{tina Kostajnica i Petrinja. Mi nismo imali upad
hrvatskih oru`anih snaga u dubinu svoje teritorije i borbe nisu vo|ene, niti u Kninu osim na
dijelu Op{tine Benkovac.
Ovaj stav gospodina Had`i}a mogao bi se podvesti pod ovaj predlog o kome vi govorite,
da se na dijelu teritorija izvr{i demilitarizacija.
GOLDING Druga stvar jeste da je omjer Hrvata u stanovni{tvu, ve}i ovdje nego tamo.
BABI] Da, ali je ve}ina Srba.
GOLDING Vi biste mogli prihvatiti aran`man u kojem bi tretman Isto~ne Slavonije,
Baranje i Zapadnog Srema bio druk~iji?
44
BABI] U okviru ovog principa o kome smo se dogovorili podru~je Krajine je jedinstveno
u politi~ko-teritorijalnom smislu. Ona je ujedinjena u Republiku i o prostoru treba govoriti
kao jedinstvenom prostoru, bez obzira {to je teritorijalno odvojena, a odvojena je jer nismo
uspjeli o~uvati svoj etni~ki kontinuitet. Teritorija koja nas spaja je zaposjednuta od strane
Hrvatske. Problem je razjedinjenost teritorije zbog ovih uslova, ali ako bi se primjenio ovaj
princip djelimi~ne demilitarizaicje, onda bi se i tamo moglo utvrditi koji je to prostor.
GOLDING Zabilje`io sam to {to ste Vi predlo`ili i o tome }u razgovarati sa Generalnim
sekretarom. Mislim da to ba{ ne}e uspjeti, ali mi smo u Ujedinjenim nacijama, jer ho}emo
da uradimo sve da do|e do mira. Morate shvatiti ako ste posrednik da trebate na}i neke ta~ke
gdje }e se na}i obe strane. Vjerujemo da je ovaj plan ta~no takav, a Vi ste jasno i danas i prije
pokazali da ima jedan dio gdje se ne mogu na}i zajedni~ki interesi. Vidje}emo da li mo`emo
da odredimo druge ta~ke, gdje bi se sve strane na{le, ako se Generalni sekretar slo`i.
Prenije}u Va{u `elju da se pove}a broj oficira za vezu u Ujedinjenim nacijama i da preuzmu
funkciju promatra~a Evropske zajednice. Kao {to sam rekao Generalni sekretar smatra da
Evropska zajednica mora da vodi proces, a uloga Ujedinjenih nacija jest da pomogne. Mislim
da mu se ne}e dopasti ova Va{a ideja da preuzmemo zadatak Evropskih promatra~a.
BABI] Bilo bi dobro da otvorimo mogu}nost dogovora.
GOLDING Ni{ta javno ne mogu da ka`em o varijacijama ovog plana. Savjet bezbjednosti
je prihvatio ovaj plan kao aneks 3.
Mi smo dobili instrukcije od Generalnog sekretara da ispitamo kako da se otklone
preostale prepreke. Zato sam i pre{ao svoja ovla{}enja o raspravljanju o mogu}im
modifikacijama plana, a ni{ta javno ne}u re}i o mogu}im modifikacijama. Tra`im da i Vi
ni{ta javno ne ka`ete, ako `elite da se prona|u mogu}nosti. Ja }u re}i za {tampu da smo imali
razgovore o ovom planu i da ste ponovili svoje primjedbe na plan, a podnije}u izvje{taj
Generalnom sekretaru o poziciji naroda kojeg Vi predstavljate.
Na pitanje koje su to primjedbe re}i }u da je to bilo objavljeno u pismu
31
predsjedniku
Milo{evi}u, jer Va{a pozicija nije tajna.
BABI] Ja bih u svom razgovoru sa {tampom ipak nazna~io optimizam, da predstavnici
Ujedinjenih nacija imaju razumijevanje i o~ekujemo fleksibilniji pristup oko ovog koncepta,
koji je ve} u opticaju. Da li je to previ{e?
GOLDING Vi mo`ete re}i da ste optimist.
BABI] Ja sam uvek optimist.
Preslika, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
45
31
Vidi: Dok. br. 4.
12
1992., sije~anj 27.
Knin
Zapisnik 21. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 21. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 27. 01. 1992. godine u zgradi
op{tine, soba broj 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, ~lanovi Vlade Du{an
Vje{tica, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Milan
Marti}, Jovan Kati}, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda Republike
Srpska Krajina i ^aslav Oci}, ministar za spoljna pitanja u Vladi SAO Slavonije, Baranje i
Zapadni Srem.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
dr Milan Babi} je predlo`io slijede}i
D n e v n i r e d
1. Rasprava povodom mirovne inicijative Organizacije ujedinjenih nacija.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad / 1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i obavijestio prisutne da
su njegovom sastanku sa Markom Goldingom, podsekretarom Generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija, prisustvovali Funduk Uro{ i Lazar Macura. Istakao je da je zadatak
Goldingove posjete da nama objasni Vensov koncept, jer on nema ovla{}enje da ga mijenja.
Pozitivna strana ovog koncepta je ta da generalni sekretar ne}e predlo`iti, niti }e Savjet
bezbjednosti donijeti odluku sa kojom se mi ne sla`emo.
Saglasnost po ovom planu su dali Milo{evi}, Kadijevi} i Tu|man, ali bez pismenog pristanka,
te Generalni sekretar vjeruje na rije~ da li se neko slo`io ili ne. Dr Milan Babi} je predlo`io
da pro~ita koncept, koji je dobio prvi put i to posrednim putem.
Svi prisutni su se slo`ili da predsjednik Babi} pro~ita Vensov plan.
Zatim je dr Milan Babi} pro~itao Vensov plan.
Nakon toga istakao je dvije dopune, koje je dao Golding i to u vezi ~uvanja oru`ja pod
duplim klju~em i da se vi{e ne dijeli Krajina na sjever i jug, ve} je jedinstvena teritorija.
Tako|er je istakao svoje primjedbe na ovaj koncept. Prva je da je za nas neprihvatljivo da se
zone pod za{titom Ujedinjenih nacija pominju kao zone u Hrvatskoj pod za{titom
Ujedinjenih Nacija. Golding je odgovorio da Ujedinjene Nacije prihvataju ustavno-pravni
sistem SFRJ sa {est republika i dvije pokrajine, drugo da je za nas neprihvatljivo da se sumnja
na na{e oru`ane snage da }e izazvati prekid primirja, zbog toga {to se one razoru`avaju. Na tu
primjedbu Golding nije imao odgovor. Predsjednik Babi} je istakao da je fakti~ko stanje s
jedne strane Nezavisna dr`ava Hrvatska sa svojim ustavno-pravnim sistemom i oru`anim
snagama priznata od mnogih zemalja svijeta, a s druge strane Republika Srpska Krajina sa
svojim ustavno-pravnim sistemom i oru`anim snagama, te da se u ovoj fazi mirovne snage
46
Ujedinjenih Nacija mogu anga`ovati na o~uvanju mira i spre~avanja rata i to po na{em
konceptu na liniji razdvajanja zara}ene strane. Na taj na~in bi bile nepristrane i nebi
prejudicirale politi~ka rje{enja.
Vaso Le`ai} pita za{to nebi ostala vojska u kasarnama.
Dr. Milan Babi} ka`e da se narod u Krajini 12. maja pro{le godine izjasnio za ostanak u
Jugoslaviji {to podrazumijeva zajedni~ki kontingent oru`anih snaga. Mi smatramo da nema
potreba da se armija povla~i dok se ne postigne politi~ko rje{enje. Ako republike postanu
nezavisne i suverene, dio kontingenta JNA pripast }e i na{oj Republici. Zatim je iznio na{ stav
Goldingu da postoje dva problema u Jugoslaviji. Jedan je odnos izme|u Republike Hrvatske
i Krajine i drugo, ukupna politi~ka kriza. Neophodno je da se problem sa Hrvatskom rje{ava
pred Ujedinjenim Nacijama, ne samo s vojnog aspekta nego i politi~kog. Predlo`eno je da se
posmatra~i Evropske zajednice zamijene sa posmatra~ima Ujedinjenih Nacija. Pomenuto je
da postoje promjenjene okolnosti, kao kategorija u me|unarodnom pravu. One postoje u
odnosu na ovaj plan koji je pravljen kad su Hrvatska i Krajina bile dio Jugoslavije, a sada je
Hrvatska nezavisna dr`ava, a status Krajine je isti. Tako postoji osnov da se na temelju
promjenjenih okolnosti tra`i novo rje{enje i novi koncept.
Funduk Uro{ isti~e da Golding nema odgovor na konstataciju da su u Hrvatskoj paravojne
formacije i treba da se razoru`aju kao i na{a strana. Predo~eno mu je da su Hrvatske snage
agresor, a Hrvatska vlast je donijela Ustav svode}i Srbe na nacionalnu manjinu. Funduk
tako|er daje primjedbu na Vensov plan u tom smislu {to garantuje povratak hrvatskim
izbjeglicama, pod kontrolom snaga Ujedinjenih nacija, ali ne i obratno, srpskim izbjeglicama.
^aslav Oci} isti~e da su analizu Vensovog koncepta radili stru~njaci za pravo iz demokratske
stranke, te proizlazi da ima nekonsistentnosti, praznina, neprincipjelnosti, te kao takav
zahtjeva reviziju.
On implicira politi~ko rje{enje, jer sve {to je kod nas legitimno i legalno i demokratski
ure|eno, on poni{tava dok sve ura|eno u Hrvatskoj se verifikuje i potvr|uje. Kad se za
Vensov plan ka`e da ne prejudicira politi~ka rje{enja, to je retorika i deklaracija i nema
podr{ku u stvarnim formulacijama. Mi smo isticali da smo za miroljubno rje{enje i za
anga`ovanje mirovnih snaga na na~in da se ne prejudicira politi~ko rje{enje. Ne daju}i
odgovor na ovo pitanje Golding je fakti~ki priznao da taj problem ne ide jedan bez drugog.
Ujedinjene Nacije su instrument u funkciji politi~kog rje{enja koje se predla`e u Evropskoj
zajednici odnosno Njema~koj te smo izrazili ~u|enje u tom smislu jer nas to jednostrano
politi~ko rje{enje degradira nad status nacionalne manjine. Po ovom planu nama nisu
garantovana prava kolektiviteta ve} individualna gra|anska prava, a pretpostavlja se da }e
prema falsifikovanim podacima biti Srba manje od 8%.
Dr. Milan Babi} ka`e da je ekspertna grupa dala iste primjedbe na Vensov plan, kao i Vlada.
Vaso Le`ai} ka`e da Tu|man ono {to nije mogao rje{iti vojni~kim nastoji politi~kim
sredstvima. Nejasno je za{to je Srbija to prihvatila.
Funduk Uro{ ka`e da je Goldingu predo~ena Tu|manova izjava u tom smislu da }e
uspostaviti suverenu vlast na svim biv{im dijelovima Hrvatske, uz pomo} Ujedinjenih Nacija,
pa ~ak i ratom, na{to on ka`e da ga to ne zabrinjava.
Dr. Milan Babi} ka`e da je nekome stalo da se {to prije ukine JNA, a Evropska Zajednica vr{i
pritisak da se Jugoslavija razbije na {est novih dr`ava, te dodaje da Savjet Bezbjednosti ne}e
donijeti odluku bez na{e saglasnosti, a armija se ne}e povu}i prije nego se rasporede mirovne
snage Ujedinjenih Nacija. Pretpostavljam da ni Predsjedni{tvo Jugoslavije ne}e donijeti
samostalno odluku o povla~enju armije.
47
^aslav Oci} ka`e da postoji plan A i B. Plan A koji mi predla`emo podrazumijeva razdvajanje
zara}enih strana na liniji sukoba. Mo`emo predlo`iti dva pobolj{anja. Jedno je bez
anga`ovanja armije, s tim da ostane u kasarnama, a drugo je da se vide prednosti i nedostaci
rje{enja koje nam se nudi. Tu se radi o zonama pod za{titom Ujedinjenih Nacija i vojno se
interveni{e da bi se o~uvao mir. Politi~ko rje{enje na nivou Ujedinjenih Nacija bi bilo ako bi
Ujedinjene Nacije stavile tu teritoriju pod protektorat. Protektorat se razlikuje od statusa pod
za{titom i uspostavlja se na period od 10, 20 ili 50 godina. On je privremeno politi~ko
rje{enje do trenutka izja{njavanja naroda na demokratskim izborima, pod nadzorom
Ujedinjenih Nacija. Oci} predla`e da se proglasi protektorat i uvede liberalna ekonomska
politika sa otvorenim granicama u ekonomskom smislu. Zatim isti~e da je Skup{tina Srbije
prihvatila na{u odluku o prisajedinjenju, situacija bi bila druga~ija i vjerovatno nebi bilo rata.
Vuka{in Babi} ka`e da oni koji su potpisali taj plan poku{avaju preko sredstava informisanja
da {to vi{e uvjere narod kako su oni u pravu. Smatra da su izjave ~lanova Predsjedni{tva,
Kosti}a i Jovi}a, u vezi referenduma, samo manipulacija {irokim narodnim masama. Ka`e da
bi se po dolasku mirovnih snaga primjenjivali zakoni Republike Hrvatske.
Dr. Milan Babi} ka`e da je Golding istakao da }e se nastaviti primjenjivati zakoni koji su va`ili
prije izbijanja ratnih sukoba.
^aslav Oci} isti~e da se ne rje{ava pitanje Krajine, ve} srpsko nacionalno pitanje. Situacija je
sazrela da se rje{ava stvar na svesrpskom nivou, a rje{i}e se onako kako narod odlu~i. Ka`e da
ne postoji realna opasnost za nas od Njema~ke vojne sile.
Vuka{in Babi} predla`e da se u ovim razgovorima naglasi da smo mi strana u ratu, a ne Srbija,
a dr. Milan Babi} dodaje da smo mi strana koja `eli mir.
Mile Marti} je podsjetio na svoju izjavu da izme|u mastiljavih mrlja i rata bira rat, te ka`e da
su razlozi njegovog odlaska u MUP Srbije bili problemi financijske prirode, te ka`e da u izjavi
za BBC nije pri~ao o Vensovom planu, ve} su tu izjavu prenjeli kako je nekome odgovaralo.
Dr. Milan Babi} isti~e da je u Marti}evoj odsutnosti njegovu izjavu trebalo demantovati kao
stav Vlade, jer je Jovi} na osnovu Marti}eve izjave rekao da vodimo borbu za vlast.
Predsjednik Babi} ka`e da su institucije vlasti formirane na osnovu rezultata izbora i nema
razloga da se govori o borbi za vlast. Zatim isti~e da Vlada {titi interese svog naroda, a ne
interes aktuelne vlasti u drugim republikama.
Milan Bauk isti~e da je na{e opredjeljenje da podr`avamo mir i da tra`imo protektorat.
Dr. Milan Babi} ka`e da }e se zahtjevi za uspostavljanje protektorata postaviti kad do|e
vrijeme za to. U ovoj fazi je va`no otvaranje na{eg politi~kog pitanja u okviru Ujedinjenih
Nacija. Sada je bitno da se poku{amo izboriti za prihvatanje Vensovog Plana uz primjedbe
Vlade, za mirovno anga`ovanje Ujedinjenih Nacija.
Dr. Milan Babi} je zatim konstatovao da mu je jednoglasno data podr{ka da obrazla`e stavove
koje je do sada zastupao.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.
ZAPISNI^AR PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Borka Lali} Dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
48
13
1992., sije~anj 27.
Svinjarevci
Zaklju~ci Mjesne zajednice Svinjarevci o promjeni naziva mjesne zajednice u Kraljevo te
izmjeni naziva ulica
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA
BARANJA I ZAPADNI SREM
Zbor mje{tana MZ Svinjarevci
Svinjarevci, dana 27. 01. 1992.g.
U vezi sa va{im dopisom od 16. 01. 1992. g. u kojem tra`ite predloge za promjenu imena
i naziva sela odnosno mjesne zajednice i naziva ulica dostavljamo vam zaklju~ke sa zbora
mje{tana odr`anog dana 26. 01. 1992. godine i to:
Mjesna zajednica Svinjarevci mjenja ime u KRALJEVO
ulica B. Radi}a u ime STEVANA SIN\ELI]A
ulica M. Gupca u ime VUKA KARAD@I]A
ulica Vinkova~ka u ime VOJVODE \UJI]A (Napomena: ova ulica
se predla`e jo{ i ime SVETOG SAVE)
ulica Nova u ime BENKOVA^KA
ulica Grbak u ime SREMSKA
ulica Pa{nja~ka u ime CARA DU[ANA
ulica DALMATINSKA I VUKOVARSKA ne mijenjaju ime.
Predsjednik predsjedni{tva:
Stevo Pandurovi}, v.r.
Potvr|uje [tab TO Svinjarevci
K-dant TO
M.P.
32
\uro Ivani{evi}, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
49
32
Okrugli pe~at: SO SBiZS, O{ TO Vukovar Zapadni Srem, P[ Svinjarevci.
14
1992., sije~anj 28.
Lovas
Prijedlog Izvr{nog savjeta Mjesne zajednice Lovas Izvr{nom savjetu SO Vukovar o promjeni
naziva ulica u Lovasu
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OP[TINA VUKOVAR
MESNA ZAJEDNICA LOVAS
Izvr{ni savet Mesne zajednice
Lovas, 28. 01. 1992.
IZVR[NI SAVET OP[TINE
V U K O V A R
PREDMET: Predlog za promenu imena
ulica u Mesnoj zajednici
Lovas dostavlja se
U prilogu akta dostavljamo Vam predlog Izvr{nog saveta Mesne zajednice Lovas za
promenu imena odre|enog broja ulica u Lovasu kako sledi:
Red. br. Dosada{nje ime ulica Predlog novog imena ul.
1. Ljudevita Gaja i V. Nazora Svetosavska
2. I. L. Ribara i Kralja Tomislava Vojvode Sin|eli}a
3. Mlinska i Paje Pavo{evi}a Paje Pavo{evi}a
4. Vladimira Bakari}a i Tina Ujevi}a Radivoja \or|evi}a
5. Stjepana Radi}a Kralja Petra
6. Partizanska Cara Du{ana
7. Marka Ore{kovi}a \ure Jak{i}a
8. Matije Gupca [kolska
9. Franje Ra~kog Branka Radi~evi}a
10. Petra Preradovi}a Zmaj Jovina
PRILOGA: 1 PREDSEDNIK
IZVR[NOG SAVETA MESNE ZAJEDNICE
Milan Tepavac, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 260.
50
15
1992., sije~anj 29.
Beograd
Elaborat Savjeta Srpske oblasti Zapadna Slavonija o ciljevima i zadacima Vlade Oblasti
Beograd, 29. januara 1992. godine
CILJEVI I ZADACI VLADE ZAPADNE SLAVONIJE
Politi~kom deklaracijom iz oktobra 1991. godine, kao i izra`enom voljom naroda Zapadne
Slavonije na skupu odr`anom 21. januara 1992. godine u Beogradu, nedvosmisleno je
potvr|ena odluka Skup{tine Zapadne Slavonije da je Zapadna Slavonija sastavni deo srpskih
teritorija u okviru Republike Krajine i SFRJ.
Teritorij Zapadne Slavonije obuhvata op{tine Pakrac, Daruvar, Grubi{no Polje, Podravska
Slatina i Oku~ani, kao i teritorije srpskih sela na podru~ju op{tine Nova Gradi{ka, Slavonska
Po`ega, Donji Miholjac, Orahovica, Virovitica, Novska, Gare{nica i Kutina.
Cene}i ukupno politi~ko stanje u Zapadnoj Slavoniji, a posebno vojnopoliti~ki polo`aj
vojnih formacija, kao i tragi~an beg srpskog naroda novembra i decembra 1991. godine iz
svojih domova i zavi~aja u kome je vekovno `iveo, imaju}i u vidu napore najodgovornijih
predstavnika SFRJ, Republike Srbije, Republike Krajine, kao i spremnost OUN, da se pri|e
mirnom re{avanju otvorenih politi~kih pitanja nastalih na teritoriju avnojevske Hrvatske,
prema mi{ljenju Saveta pri ovoj Vladi, Vlada Zapadne Slavonije bi trebala u narednom
periodu da svoje delovanje prioritetno usmeri na izvr{avanje slede}ih neodlo`nih zadataka:
Povratak stanovni{tva
1. Vlada Zapadne Slavonije bi po mi{ljenju Savjeta trebalo da organizira bezbedan
povratak stanovni{tva na teritoriji Zapadne Slavonije. U ostvarivanju ovog zadatka Vlada bi
trebala da usko sara|uje sa nadle`nim saveznim organima, a posebno sa organima JNA i
SSUP-a, kao i sa nadle`nim organima Republike Srbije, Republike Krajine i odgovaraju}im
organima Republike Bosne i Hercegovine.
U cilju {to uspe{nijeg izvr{avanja ovog zadatka Vlada Zapadne Slavonije }e zatra`iti
neophodnu pomo}, podr{ku i razumevanje od jugoslovenskog Komiteta za saradnju sa
OUN, kao i drugih subjekata koji joj mogu po njenoj oceni pomo}i u izvr{avanju ovog posla.
Da bi se uspe{no organizovao povratak izbeglog stanovni{tva izme|u ostalog potrebno je:
a) Odr`ati sastanke sa gra|anima u cilju da im se objasni pod kojim uslovima i
organizacijom se mogu vratiti svojim ku}ama;
b) Zatra`iti hitnu materijalnu pomo} od OUN i njenih specijaliziranih agencija, kao i
drugih me|unarodnih subjekata preko Jugoslovenskog komiteta za saradnju sa OUN;
c) U cilju obnove poljoprivrednih doma}instava pomo} pru`iti putem dodele
poljoprivrednih strojeva minimalnog sto~nog fonda i drugo;
d) U cilju osiguranja privremenog stambenog sme{taja stanovni{tva u spaljenim selima
obezbediti monta`ne ku}e i druge podesne objekte za stanovanje;
e) O problemima povratka stanovni{tva obavesitit Generalnog sekretara OUN Butrosa
Galija, kao i gospodina Sajrus Vensa, gospodina Lorda Karingtona, kao i druge me|unarodne
subjekte.
51
2. Stanovni{tvu koje se vrati na podru~je Zapadne Slavonije treba {to pre omogu}iti da se
politi~ki samoopredeli kako bi se otklonila svaka neizvesnost oko njegove daljnje sudbine,
posebno imaju}i u vidu starosnu strukturu tog naroda. Plebiscit bi trebalo organizovati i
izvr{it po uspostavi trajnog mira, i kada se za to stvore uslovi.
Sistem organizacije organa vlasti
3. Najvi{i organ vlasti na podru~ju Zapadne Slavonije je Skup{tina Zapadne Slavonije sa
sedi{tem u Pakracu, sastavljena od neposredno biranih poslanika sa teritorija op{tina koje
ulaze u sastav ove vlasti:
a) Izvr{ni organ Skup{tine Zapadne Slavonije je Vlada Zapadne Slavonije ~ije sedi{te
odre|uje trenutno vojno-politi~ko i bezbedonosno stanje na terenu, a trajna orijentacija je da
sedi{te Vlade bude u Pakracu;
b) Vlada bi trebalo da inicira i organizuje izbor skup{tina op{tina i izvr{nih ve}a u svim
postoje}im i eventualno novostvorenim op{tinama. Vladi se preporu~uje da stalno koordinira
rad svih izvr{nih ve}a i da prati rad nadle`nih op{tinskih skup{tina, te da o svemu obave{tava
Skup{tinu Zapadne Slavonije i Republike Krajine. Skup{tinom op{tine rukovodi predsednik
Skup{tine, a Ve}em predsednik Ve}a, a oba su odgovorna za svoj rad Skup{tini koja ih je
birala;
c) Na podru~ju Zapadne Slavonije, Vlada bi trebala da organizuje organe pravosu|a i to
kako na nivou cele Zapadne Slavonije, tako i na nivou svake op{tine koja ulazi u sastav ove
vlasti.
Na podru~ju Zapadne Slavonije u prvo vreme organizovali bi se op{tinski sudovi, sa
sedi{tima u svakoj op{tini i vi{i sud za celo podru~je sa sedi{tem u Pakracu.
Poslove Vrhovnog suda vr{io bi Vrhovni sud Republike Krajine.
Pored sudova kao pravosudni organi na ovom podru~ju organizovala bi se op{tinska javna
tu`ila{tva i okru`no javno tu`ila{tvo po istom principu kao i organi suda.
Poslove republi~kog tu`ila{tva vr{ilo bi Tu`ila{tvo Republike Krajine.
U prvo vreme poslove javnog pravobranila{tva na podru~ju Zapadne Slavonije obavlja}e
nadle`ni javni tu`ioci.
4. Prema mi{ljenju Savjeta, Vlada bi {to hitnije trebalo da pristupi organizovanju organa
javne sigurnosti na celom teritoriju Zapadne Slavonije, posebno vode}i ra~una o funkcijama
i zadacima ovih organa. U organizovanju organa javne bezbednosti nacionalni sastav
stanovni{tva na terenu treba da ima odraza u nacionalnom sastavu svake organizacione
jedinice ovog organa koja pokriva odre|eno podru~je. Brojnost organizacione jedinice
bezbednosti svakako }e pored ostalog odre|ivati stepen ugro`enosti srpskog stanovni{tva i
svih drugih gra|ana koji prebivaju na tom podru~ju. Organizovanje organa javne bezbednosti
treba biti izvr{eno tako da se njihova funkcija i zadaci {to uspe{nije ostvaruju u skladu sa
propisima koji va`e i koji }e va`iti na tom podru~ju.
Narodna odbrana
5. [to hitnije obezbediti kontakt sa VOJNIM VRHOM JNA (na~. G[) te izdejstvovati da
G[ JNA izda odgovaraju}e nare|enje preko vojno-teritorijalnih organa za izvr{enje
mobilizacije svih vojnih obveznika koji se nalaze u izbegli{tvu a ro|eni su i bili sa stalnim
boravkom pre rata u op{tinama Zapadne Slavonije koje su zahva}ene ratom. Ovo uraditi {to
pre dr`e}i se i zakonski regulisanog prava prinude. Podatke o sada{njem njihovom boravku
prikupiti kod Matice iseljenika i preko {tabova TO na teritoriji op{tina Srbije i Bosne i
Hercegovine, gde se oni sada nalaze i gde ima uslova za realizaciju ovog nare|enja.
52
Informisanje
6. Jedan od prioritetnih zadataka Vlade Zapadne Slavonije je organizovanje i
funkcionisanje sredstava javnog obave{tavanja gra|ana. Potrebno je hitno pokrenuti izla`enje
bar jednog lista u cilju obave{tavanja gra|ana o ukupnom stanju u oblasti Zapadne Slavonije,
posebno imaju}i u vidu da se najve}i broj na{eg stanovni{tva nalazi u izbegli{tvu u Republici
Srbiji i na podru~ju Bosanske Krajine.
Preporu~uje se Vladi da u dogovoru sa predstavnicima op{tine Oku~ani odredi takvu
lokaciju radio Oku~ana, kako bi se, iako se radi o radio stanici malih tehni~kih mogu}nosti
u najve}oj meri informativno pokrio teritorij Zapadne Slavonije.
Ostali zadaci
6. Najodgovorniji predstavnici organa vlasti Zapadne Slavonije, a Vlada posebno, trebalo
bi da vode stalnu brigu o adekvatnoj zastupljenosti Zapadne Slavonije u svim forumima
vlasti, kao i da obezbede obave{tavanje o doga|ajima sa ovog podru~ja u najatraktivnijim
sredstvima obave{tavanja Republike Srbije i u drugim sredstvima.
7. Vlada }e preko svojih organa bezbednosti i organa pravosu|a u saradnji sa pravosudnim
vojnim organima organizovati prikupljanje dokumentacije o svim zlo~inima izvr{enim na
{tetu stanovni{tva Zapadne Slavonije, kao i putem stru~nih komisija organizovati
utvr|ivanjem visine pretrpljene materijalne {tete ovog stanovni{tva nastale u oru`anom
sukobu. Pravosudni organi i organi javne bezbednosti u obavezi su da izvr{e fotografsko i
filmsko snimanje svih o{te}enja imovine i to kako u detaljima tako i u {irem planu u cilju {to
potpunijeg sagledavanja tragedije naroda Zapadne Slavonije.
8. Vlada }e posebno sprovesti na adekvatan na~in istragu pod kojim uslovima, zbog kojih
razloga i po ~ijoj naredbi je izvr{eno iseljavanje stanovni{tva Zapadne Slavonije na podru~je
Bosanske Krajine i Republike Srbije.
Nakon realizacije prvog zadatka Vlade Zapadne Slavonije, a to je vra}anje stanovni{tva na
njihova ognji{ta koja nisu uga{ena preko 400 godina od dolaska Zmaj Ognjenog Vuka, na
ova podru~ja (Bijela Stjena), Vlada bi trebala pristupiti organizovanju ukupnih `ivotnih
potreba ovog stanovni{tva (ekonomski razvoj, zdravstvo, kultura i dr).
Ovim svakako nisu iscrpljeni svi zadaci i ciljevi postoje}e Vlade, ali }e bar delimi~no
poslu`iti Vladi u njenom daljem radu na ostvarenju osnovnog zadatka i opredeljenja da
Zapadna Slavonija sa poslednjim srpskim selom i svakim ~ovekom dobre volje ostane u
sastavu Jugoslavije.
Ocenjujemo, da bi Vlada o ovom Programu na podesan na~in trebala obavestiti
stanovni{tvo Zapadne Slavonije i to nakon njegovog usvajanja.
Beograd, 29. januara 1992. godine
ZA SAVJET
Marko Priji},
33
v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
53
33
Koordinator Savjeta Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija, vidi: Dok. br. 29.
16
1992., sije~anj 29.
Knin
Elaborat Mile Daki}a o mirovnom planu Cyrusa Vancea i krizi u Jugoslaviji
VENSOV PLAN I JUGOSLAVENSKA RATNA ZBILJA
Ne ulaze}i u problem trenutne politi~ke nu`de, {to mnogi danas pravdaju pri ocjenama o
prihvatanju Vensovog plana, treba o njemu re}i ono {to je ~asno i objektivno. Treba ukazati
u njemu na neodre|enosti i zamke, a u ~emu su, upravo, i sadr`ane potencijalne opasnosti za
srpski narod.
Za sve ono, {to se sada ne rije{i ~asno i po{teno, ra~une }e pla}ati srpski, ali i hrvatski
narod, ova ili neka tre}a generacija. Od dana{nje objektivnosti svjetske zajednice i svih nas,
zavisi mir na ovom prostorima, jer niti jedan narod ne}e i netreba da pristane na mir koji u
sebi sadr`i trenutne poraze i klice razdora za neka druga vremena.
Dakako, Vensov plan, njegovu tre}u varijantu koju su odabrali svi, osim srpske zara}ene
strane, ima ~asne namjere u dijelu, da se obustavi trenutno krvoproli}e. Mnogo toga, ipak,
nije na mjestu. Najporaznije bi bilo da netko, sutra, kalkulira sa nekom srpskom politi~ki
nepismenom ili mutavom generacijom. Sve vidimo i sve znamo. Radi se samo, koliko je ne{to
stvarno nu`no, nametnuto metodama pritiska ili je rezultat objektivnih odnosa snaga. Poslije
~itanja Vensovog plana i ~injenice da je on potpisan, ~ovjek se pita, da li je to prvi put u svojoj
istoriji Srbija vojni~ki natjerana u koziji rog, pa je prisiljena na ne~aso primirje, a Vensov plan
sadr`i mnogo toga {to je neprihvatljivo i ne~asno.
Potpisom Vensovog plana Srbija je dokazala samo jedno, da nije u ratu sa Hrvatskom i da
nije politi~ki patron Srba Krajine, za {to je obilato optu`ivana. Sve druge obaveze prema
srpskom narodu Republike Srpska Krajina, bar se to razumije, nije dovela u pitanje.
Analiza teksta
Tre}a varijanta Vensovog plana je sadr`ana u devet naslova, podijeljenih u 22 ta~ke. Taj
plan pod naslovom Op{ti principi (ta~ka 1.), prediv|a stvaranje uslova za mir i bezbednost
potrebnih radi postizanja sveobuhvatnog re{enja jugoslavenske krize.
Dosta pravi~no se ka`e, da mirovna operacija Ujedinjenih nacija nebi trebala, da
prejudicira ishod pregovora. Bolje bi bilo, da pi{e, da misija UN ne smije prejudicirati ishod
pregovora.
U ta~ki 2. se obrazla`u nadle`nosti Savjeta bezbednosti UN, Generalnog sekretara i
nu`nost bezuslovnog primirja. I ta~. 3. je potpuno profesionalna. Ona predvi|a ko }e davati
vojno i politi~ko osoblje. To su vlade, dr`ava, ~lanica UN. Njih }e verificirati Savjet
bezbednosti, na osnovi preporuke Generalnog sekretara, a poslije konsultacije sa
jugoslavenskom stranom.
Ta~ka 4. pravi~no regulira nadle`nosti, ali nejasno formulira upotrebu sile: Naoru`ani
sastavi bi bili pod stalnom obavezom da koriste silu u {to manjoj mjeri i po pravilu samo u
samoodbrani.
To zna~i, da }e jedinice UN upotrebljavati oru`je samo, ako se njih li~no napadne. Mo`e
se postaviti pitanje, ko to onda brani srpski narod?
54
U ta~ki 5. se pominje period mirovne operacije za po~etni period od {est mjeseci. I ovdje
se treba pitati: [ta }e biti, ako se ne produ`i boravak snaga UN?
[esta ta~ka se odnosi na financiranje. Ona, ujedno, prejudicira razmje{taj snaga na onom
podru~ju, kojih, za sada, kontroli{u jugoslavenske vlasti.
U dijelu Vensovog plana, pod naslovom: Osnovna koncepcija koji po~inje ta~kom 7.
stoji i ovo Oru`ane snage UN i policijski nadzornici bi bili raspore|eni u raznim oblastima
Hrvatske, koje bi se zvale, za{ti}ena podru~ja Ujedinjenih nacija (ZPUN). Ta podru~ja bi bila
demilitarizovana. Sve oru`ane snage u njima bi morale ili da se povuku ili da budu raspu{tene.
Uloga trupa Un je da obezbede da ta podru~ja ostanu demilitarizovana i da doma}e
stanovni{tvo bude za{ti}eno od straha od oru`anog napada, da osiguraju, da mjesne policijske
snage obavljaju svoje du`nosti ne prave}i razliku izme|u nacionalnosti ili nepovre|uju}i ni~ija
ljudska prava. U mjeri, u kojoj snage UN budu preuzimale svoje odgovornosti u za{ti}enim
podru~jima, sve snage JNA raspore|ene po drugim mjestima u Hrvatskoj bile bi razmje{tene
izvan te repulike. Snage UN bi tako|e, prema potrebi, pomagale humanitarnim
organizacijama UN u vra}anju izbjeglica svojim domovima u za{ti}enim podru~jima ukoliko
to `ele. Koliko znamo, vi{e i nema jedinica JNA na podru~jima Republike Hrvatske, ukoliko
ovaj Vensov plan Republiku Srpsku Krajinu ne smatra teritorijem Hrvatske.
Ta~kom 7. se potire i degradira ta~ka 1., gdje pi{e da operacija UN ne bi trebalo da
prejudicira ishod pregovora u tom pravcu.
Iz ove ta~ke se prejudicira:
a) nepriznavanje dosada{nje borbe srpskog naroda, da ostane i Jugoslaviji
b) ne priznaju se dosada{nji referendumi srpskog naroda i Republika Srpska Krajina
c) za{ti}ena podru~ja UN ostaju u sastavu Republike Hrvatske, jer oru`ane snage UN i
policijski nadzornici bili bi raspore|eni u raznim oblastima Hrvatske koje bi se zvale
za{ti}ena podru~ja UN. Zna se, da su za{ti}ena podru~ja UN gotovo isklju~ivo srpska.
d) samo bi za{ti}ena podru~ja UN, odnosno srpski dijelovi Republike Hrvatske, odnosno
Republika Srpska Krajina bila demilitarizovana. Jedino iz njih sve oru`ane snage... bi morale
ili da se povuku ili da budu raspu{tene.
e) proizlazi, da od dvije zara}ene strane, jedna (srpska) se razoru`ava, a druga (hrvatska)
zadr`ava oru`je, a obzirom na priznanje ima pravo i na dodatno i sveop}e naoru`anje.
f ) ovdje se izri~ito ka`e, da se JNA mora povu}i, odnosno razmjestiti iz Republike
Hrvatske, a Republika Srpska Krajina se ne spominje.
g) iz ove ta~ke proizlazi, da je srpski narod tretiran isklju~ivo kao pobunjeni~ki i da nije
priznat za ratuju}u stranu.
U ta~ki 8. se definitivno barata opredelenjem, da su za{ti}ena podru~ja dijelovi Hrvatske,
a to bi bile oblasti u kojima Srbi predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva.
U ta~ki 9. se nabrajaju op{tine i ~etiri za{ti}ene zone UN (isto~na Slavonija, zapadna
Slavonija, Krajina-sever i Krajina-jug). Uzgred re~eno, u na{oj terminologiji postoji
Republika Srpska Krajina, a ne ju`ne i sjeverne krajine.
Dio Vensovog plana pod naslovom raspored i funkcija mirovnih snaga UN (ta~ka 10),
razra|uje sastav jadinica mirovnih snaga i funkciju policijskih nadzornika. Oni bi
obezbe|ivali, da mjesna policija vr{i svoje funkcije bez diskriminacija, da obezbjede ljudska
prava svih onih koji `ive u za{ti}enim podru~jima.
Proizlazi, da su se ljudska prava, do sada kr{ila samo u srpskim krajevima. Postavlja se
pitanje, {ta je sa ljudskim pravima stotina hiljada Srba u gradovima Republike Hrvatske koji
imaju status taoca, gdje su do sada izvr{eni ne~uveni masakri nad srpskim narodom.
(Karlovac, Gospi}, Zagreb, Oto~ac, Zadar, [ibenik i drugdje).
55
U ta~kama 11, 12, 13 i 14 pi{e o rasporedu i naoru`anju pje{adijskih jedinica UN, o
kontrolnim punktovima. Pi{e i to, da bi se u slu~aju sukoba snage UN stavile izme|u
zara}enih strana. Precizira se funkcija civilnih policijskih nadzornika i grupa vojnih
posmatra~a. Ovdje se prejudicira rje{enje sudbine Republike SK, u smislu njenog
nepriznavanja, jer vojni posmatra~i bi bili preba~eni u podru~ja Bosne i Hercegovine koja se
grani~e sa Hrvatskom.
U Vensovom planu pod naslovom Demilitarizacija za{titnih podru~ja UN, a pod brojem
15. navodi se da }e: sve jedinice i ljudstvo JNA i hrvatskog Zbora narodne garde kao i svi
sastavi teritorijalne odbrane ili ljudstvo koje nije bazirano u ZPUN, bi bile povu~ene iz njih.
Svi sastavi teritorijalne odbrane koji su bazirani u ZPUN bili bi raspu{teni i demobilizirani.
Raspu{tanjem se podrazumjeva i privremeno raspu{tanje komandnih struktura jedinica.
Demobilizacija bi zna~ila da demokratsko ljudstvo mora da prestane da nosi uniformu ili
oru`je, mada bi mesne vlasti mogle i dalje da ih pla}aju. Oru`je sastava teritorijalne odbrane
i ljudstva baziranih u ZPUN bi bilo predato jedinicama JNA, odnosno hrvatskom ZNG, pre
nego {to se ti sastavi povuku iz ZPUN.
Alternativno, ono bi se moglo predati snagama UN na ~uvanje za vreme prelaznog
perioda, ukoliko doti~ne jedinice budu preferirale takav aran`man: sve paravojne, neredovne
ili dobrovolja~ke jedinice ili ljudstvo bi morali ili da se povuku iz ZPUN, ili ukoliko `ive u
njima da budu raspu{teni i demobilisani. U du`nost svih ovih jedinica stavljeno je da uklone
postavljene mine (ta~ka 16), a definitivna demilitarizacija je povjerena snagama UN.
I u ovom dijelu Vensovog plana, odnosno evropsko-njema~kog diktata UN, sadr`ana je
dosljednost u tretiranju teritorijalne odbrane, paravojnom formacijom, jer se ona razoru`ava,
a ZNG ostaje pod oru`jem.
I tu je sadr`ana politi~ka ideja tretmana srpskih jedinica paravojnim, a hrvatskih legalnim
oru`anim snagama. Vjerovatno im je ovo nagrada za ru{enje suverene dr`ave, ~lanice i
osniva~a UN.
Pod naslovom Relokacija JNA ta~ka 18., opet se podvla~i povla~enje JNA iz Hrvatske,
odnosno ZPUNa, jer Vensov plan ne pravi razlike izme|u teritorija Hrvatske i ZPUNa.
U poglavlju Mjesne policijske snage (ta~ka 19.), odgovornost za odr`avanje javnog reda
u ZPUN bi preuzele mjesne policijske snage, koje bi bile naoru`ane samo pi{toljima. Te
snage bi obrazovali stanovnici doti~nog ZPUNa, u srazmjerima koje odr`avaju nacionalni
sastav stanovni{tva, koje je u njemu `ivelo pre skora{njih neprijateljstava. Mesne policijske
snage bi bile odgovorne postoje}im skup{tinama op{tina u ZPUN. Sve postoje}e regionalne
policijske strukture bi ostale na mestu pod uslovom da se pridr`avaju navedenih principa
nacionalnog sastava mesnih policijskih snaga.
Ovdje se ne ka`e, da policijske snage Hrvatske mogu nositi samo pi{tolje, nego samo
policijske snage u ZPUN. Ni{ta se ne govori o nacionalnom sastavu policije u hrvatskim
gradovima, posebno Zagrebu gdje `ivi oko 20% srpskog naroda. Priznavanjem regionalnih
politi~kih struktura vjerojatno se podrazumjeva i povratak njihovih nadle`nosti na podru~ja
biv{e jurisdikcije (sisa~ko podru~je na Baniju, karlova~ko na Kordun, zadarsko na srpsku
Dalmaciju itd.).
U dijelu Vensovog plana Povratak izbjeglica (ta~ka 20.) se ka`e i ova jednostrana
politi~ka besmislica: Ukoliko se uspostave snage UN u Jugoslaviji one bi podr`avale ovu
aktivnost u ZPUN. Zna~i, one bi podr`avale povratak izbjeglica (Hrvata) u krajeve sa
srpskom ve}inom, a nigdje se ne ka`e da su i Srbi izbjegli iz krajeva sa hrvatskom ve}inom, a
posebno iz gradova. Oni kao da nemaju pravo na povratak.
56
U posljednjem dijelu Vensovog plana, pod naslovom: Organizacija mirovnih snaga UN
(ta~ka 21.) konstatira se, da }e mirovnim snagama komandovati civilni {ef misije, koji bi
primao nare|enja od Generalnog sekretara UN, a on bi donosio izvje{taje Savjetu
bezbednosti. Za sjedi{te snaga UN odre|ena je Banja Luka sa ispostavama u Zagrebu i
Beogradu. Snage UN bi se sastojale od 100 vojnih posmatara~a, 500 policijskih nadzornika,
te civilne vojne podr{ke, sa ukupnim brojem od 10.000 ljudi (ta~ka 22.).
Vensovim planom (koji je vi{e plan Evropske zajednice, odnosno Njema~ke, nego UN),
nije priznata dvogodi{nja borba srpskog naroda u srpskim krajinama. Srbi su mjereni
isklju~ivo po nedemokratski nametnutoj poziciji nacionalne manjine u Ustavu republike
Hrvatske. Evropa je time priznala civilnu smrt srpskog naroda, odnosno njegovo politi~ko i
ustavno gubitni{tvo, uvedeno prije godinu dana.
Su{tina tragedije srpskog naroda je upravo u evropskom priznavanju novog hrvatskog
ustava, kojim je srpski narod, po prvi puta u istoriji, nasilno utrpan u poziciju nacionalne
manjine, a to je ba{ ono {to ovaj narod, pod cijenu `ivota, ne}e nikada prihvatiti.
Vensov plan je indirektno nagovjestio, da za{titna podru~ja UN ostaju u sastavu Republike
Hrvatske (bilo bi po{tenije da je to re~eno otvoreno), zaboravljaju}i da Srbi nikada ne}e
prihvatiti simboliku Tu|manove dr`ave i njegovu montu. Sve to upu}uje (ako ovako ostane)
da mira ne}e biti.
[teta je za sve nas, {to iskrena nastojanja UN i velikog dijela svjetske zajednice ne}e biti
ostvarena, zahvaljuju}i sitnim podvalama (sa krupnim posljedicama) Njema~ke diplomacije,
koju svijet jo{ nije prozreo i prokleo. Na ovaj na~in, Njema~ka je osigurala ~elnicima
Hrvatske, da i dalje mogu vladati, pa i `ivjeti od mr`nje prema srpskom narodu. U svijetu se
ipak, kod brojnih demokratskih dr`ava osje}a i druga~ije razmi{ljanje, u ~emu prednja~e
SAD. Mo`da je to po~etak kraja svim ne~asnim pritiscima na srpski narod i Srbiju.
Subjektivan pristup
Republika Hrvatska se grubom secesijom odcjepila od legitimne, u svijetu priznate dr`ave,
koja je jedan od osniva~a UN. Ona je to u~inila nasilno i nasiljem uz pomo} Evropske
zajednice, posebno Njema~ke i Austrije. Evropa je time dozvolila razbijanje dr`avnih granica
Kraljevine Jugoslavije i SFRJ.
Paralelno sa Hrvatskom secesijom, po~inje i proces secesije srpskog naroda od Republike
Hrvatske, odnosno politi~ka i oru`ana borba srpskog naroda da ostane u Jugoslaviji. Evropa
nije dozvolila srpskom narodu odcjepljenje od republike Hrvatske. Tu su sakrivene dvije
ne~asne politi~ke ideje: interes razbijanja Jugoslavije i davanje prednosti unutra{njim
granicama (komunisti~kim) ispred dr`avnih i me|unarodno priznatih granica legitimne
dr`ave Jugoslavije. U ovom slu~aju srpski narod u administrativnim (komunisti~kim)
granicama nije dobio naklonost svijeta, da razbije komunisti~ke granice, odnosno da od
Hrvatske odcijepi one dijelove teritorije gdje je srpski narod ve}inskim. Treba napomenuti da
se hrvatska dr`avna jurisdikcija nikada ranije nije protezala na ova srpska podru~ja.
Hrvatskom narodu je dozvoljeno kidanje dr`avne, a srpski ne mo`e kidati zami{ljene
administrativne granice i ostati u ostatku dr`ave koja egzistira kao me|unarodno priznati
faktor 74 godine.
U ovom slu~aju Evropa (Njema~ka) je nagradila (i priznala) razbija~e legitimne,
me|unarodno priznate, administrativne, kominternovsko komunisti~ke i titoisti~ke
tvorevine, formirane u neprirodnim granicama samo zato, da se sakriju milionski zlo~ini
izvr{eni nad Srbima i Jevrejima u drugom svjetskom ratu. Formiranjem Republike Hrvatske
57
u biv{im granicama izbjegnuto je i starateljstvo nad njom, kojeg je predlagao predsjednik
SAD g-din Truman.
Kada }e Evropa shvatiti da republi~ke granice u Jugoslaviji nisu dr`avne, a niti etni~ke?
Nu`no je, u interesu mira, da se Vensov plan modificira, u smislu jednakog tretmana
zara}enih strana. Ako se to ne desi, on }e u istoriji diplomacije biti ozna~en kao dokumenat
{tetan za mir u svijetu.
VENSOV PLAN I JNA
Prema Vensovom planu Armija se mora seliti iz Za{ti}enog podru~ja UN odnosno iz
Republike Srpska Krajina. Ona se seli uporedo sa preuzimanjem za{titnih funkcija od strane
snaga UN u ZPUN.
Vremenske rokove o povla~enju dogovori}e komadant snaga UN i Savezni sekretar za
narodnu odbranu.
U kratkom roku JNA je do`ivjela dvije velike seobe uz prizvuk ne~uvenih poraza i izdaje.
Dvije seobe su logi~ne, jer je Armija protjerana od onih koji u njoj nikada nisu vidjeli ne{to
svoje.
Tre}e odstupanje je nazna~eno u Vensovom planu i potpisano od Kadijevi}a. Ono, prvi
put ima oznaku dobrovoljnosti, ali }e biti, sasvim sigurno, bolnije i sudbonosnije (ako do
njega do|e) nego dosada{nje. Po Vensovom planu JNA seli u B i H, republiku ili dr`avu
neizvjesne budu}nosti. Ovo tre}e povla~enje, bilo bi vjerojatno i posljednji ~in njenog
nestajanja na putu sjevero-zapad jugo-istok. Moglo bi se razgovarati o povla~enju JNA u
kasarne, ali ne o njenom definitivnom napu{tanju Republike SK.
Da u pozadini njema~ko-hrvatske politi~ke i vojni~ke strategije nema okupacionih
tendencija, njih ne bi smetao stacionarni boravak JNA u srpskim krajevima, RSK. Pojedinci
iz Predsjedni{tva SFRJ ~esto isti~u da je opravdan strah kod srpskog naroda zbog tragi~ne
pro{losti, ali se niko ne zala`e, da se strah umanji ostajanjem JNA u podru~jima kojima prijeti
opasnost, da ostane, ne u borbenom poretku, nego u kasarnama. Sve se svodi na igre s
drugom pozadinom koju ~elnici Hrvatske vi{e i ne kriju, jer donose odluke o raspu{tanju
legitimnih skup{tina op{tina i imenuju svoje prinudne organe (za Knin, Slunj i Kostajnicu).
Protagonisti Vensovog plana ~esto spominju, da }e se JNA nalaziti u blizini za{ti}enih
podru~ja, ali Vensov plan ne spominje pravo JNA, da u datom momentu interveni{e, ako bi
srpskom narodu zapretila opasnost. Takav bi se ~in smatrao, sasvim sigurno, agresijom na
suverenu dr`avu Hrvatsku. Vodstvo Armije se mora zapitati koji }e Srbin slu`iti u njoj, ako
se nastave porazi i ako se napusti srpski narod koji `eli `ivjeti u zajedni~koj dr`avi sa ostalim
narodima biv{e zajedni~ke dr`ave.
Nije slu~ajno da su hrvatski informativno politi~ki mediji, ba{ ovih dana po~eli otvorenu
kampanju protiv JNA. Nadajmo se, da }e vodstvo JNA prozreti zakulisne igre i svoju poziciju
i da }e iskoristiti posljednju {ansu da ostane ~vrsto uz one narode koji armiju `ele i koji }e se
boriti u njenim redovima. Postavlja se pitanje, ~iji je to interes, da se JNA mora seliti iz
Republike SK, koja `eli ostati u ostatku Jugoslavije? To ustvari, nije stav ~asnih UN, nego
Njema~ke, jer njoj smeta JNA na putu za Jadran i Istok. (sadr`ano u razgovoru Tu|man
Kol ve} u maju 1991. g.) Jedini interes Hrvatske, da se JNA povu~e iz Republike SK je, da
ova srpska podru~ja vojni~ki porazi ili politi~kim manevrima i latinskim podlostima
podvrgne pod svoju vlast, da ih okiti svojom usta{kom simbolikom, da 1/3 Srba uni{ti, 1/3
iseli i 1/3 pod~ini. Taj zavjet usta{kog pokreta, danas je aktuelniji nego ikada ranije.
58
Zloslutne asocijacije
Kada se pa`ljivo pro~ita III verzija Vensovog plana, bude se ~udne asocijacije, na vremena
u kojima se ve} i ranije nalazila Srbija i srpski narod.
Vensov plan podsje}a na Ultimatum Franje Josipa Srbiji poslije atentata u Sarajevu 1914.
godine, kojeg Srbija nije mogla prihvatiti zbog direktnog uplitanja u njene unutra{nje odnose.
Obzirom, na ultimativan karakter Vensovog plana, kojeg je Evropa (Njema~ka) nametnula
Vensu i UN, on podsje}a na nasilno potpisivanje Trojnog pakta 25. marta 1941.g., kojeg su
diktirali Adolf Hitler i Benito Musolini.
I ovog puta, Srbija je prisiljena, da potpi{e jedan ne~asan i ultimativan me|unarodni
sporazum. Bez prijetnje, i u normalnim demokratskim okolnostima, Srbija ne bi potpisala
Vensov plan, jer je potpisom naru{eno mno{tvo logi~nih principa u me|unarodnim
odnosima i me|unarodnom pravu. Jednog dana }emo, vjerojatno, saznati vrstu i broj
pritisaka na vodstvo Republike Srbije, Jugoslavije i Vrhovnu komandu koji su potpisali III
verziju Plana Sajrusa Vensa, koji ne odgovara interesima srpskog naroda, kao i interesima
ostalih naroda koji `ele ostati u me|unarodno priznatoj dr`avi Jugoslaviji. Tek tada }emo se
mo}i ljutiti, ili ne ljutiti na politiku zvani~ne Srbije. Zna se da su potpisom Vensovog plana
obaveze i odgovornost Srbije prema Republici SK udvostru~ene. Ona je tek sada polo`aj
naroda srpskih krajina stavila na svoja ple}a i svoju ~ast.
Svijet ne}e dugo ~ekati saznanje, za{to se Njema~ka toliko okomila na ru{enje
me|unarodno priznate jugoslavenske dr`ave. Motivi ru{enja Jugoslavije su sadr`ani u tajnim
razgovorima Tu|man Kol. Cilj je, da Njema~ka, preko Slovenije i Hrvatske, te razbijanjem
^ehoslova~ke, dobije ve}inu glasova u evropskom parlamentu. Nije to samo prodor na Jadran
i put na Istok, kako se ~esto govori. Francuski pukovnik ANDR@EJ TRANJE tvrdi da se radi
o njema~kim planovima proizvodnje atomskog oru`ja u Hrvatskoj, jer ona nije potpisnik
me|unarodne zabrane za proizvodnju atomskog oru`ja. Simptomati~no je i to za{to
Njema~ka ne}e u Savet bezbednosti UN.
Sada je prilika za postizanje ~asnog i dugoro~nog mira, jer ne~astan mir je samo predah za
o{trenje no`eva, za neku jo{ krvaviju budu}nost. Srbi, za sada, nemaju razloga da hvale Vensov
plan. Po{teno bi bilo, da im se ka`e, da se on mora prihvatiti, poput pakta 25. marta 1941.g.,
nego da se o njemu prave hvalospjevi.
Knin, 29. 1. 1992. Mr. Mile Daki},
34
v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., 1074 (1)
17
1992., sije~anj 30.
Petrinja
Plan rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu
59
34
Potpredsjednik Srpskog nacionalnog vije}a, predsjednik Jugoslavenske samostalne demokratske stranke.
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA
Broj: 01-65/92. KM/JR
Petrinja, 30.01.1992.
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA KRAJINE
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA
P R O G R A M R A D A
Stanice javne bezbjednosti Petrinja za 1992. godinu
1. Za{tita ustavom utvr|enog poretka
Zbog ratne situacije sa tenzijom stvaranja i priznavanja Republike Srpska Krajina kao
dr`ave u 1992. godini name}u se maksimalne obaveze slu`be javne i dr`avne bezbednosti na
za{titi ustavnog poretka.
U cilju efikasnosti rada predla`e se stvaranje slu`be dr`avne bezbednosti sa oko 20 radnika.
Slu`ba bi potrebne kadrove regrutovala iz sastava KOS, vojne policije i radnika SJB, kao i ljudi
iz gra|anstva sa odgovaraju}om stru~nom spremom. Zadatak slu`be bi bio da uz pomo} javne
bezbednosti otkriva i suzbija djelovanje stranih obavje{tajnih slu`bi koje bi djelovale pod
maskom Ujedinjenih Naroda, zatim da otkriva uba~ene neprijateljske {pijune, diverzantske
grupe i sli~no.
2. Za{tita `ivota i li~ne bezbednosti ljudi i dr.
Dolaskom snaga Ujedinjenih Naroda o~ekuje se i povratak iseljenih srba i hrvata i drugih
nacionalnosti, u Petrinju i okolinu. Obzirom da }e gra|ani i poslije razoru`anja posjedovati
velik broj oru`ja o~ekuje se da }e pojedinci i grupe poku{ati vr{iti likvidaciju povratnika
prema vlastitoj procjeni krivice. Tako|er se o~ekuju me|usobni obra~uni zbog imovinskih i
drugih sporova, te upotreba oru`ja u pijanom stanju kao i razbojni{tva i razbojni~ke kra|e. U
cilju spre~avanja navedenih pojava vr{it }e se stroga kontrola posjedovanja oru`ja, za{tite
ugro`enih lica, osiguranje imovine ve}e vrijednosti bilo fizi~ki ili tehni~kom opremom.
3. Javni skupovi, putne isprave, li~ne karte, prijava boravi{ta i prebivali{ta, li~na imena i dr.
Javni skupovi odobravat }e se prema Zakonu o javnim skupovima Republike Srbije do
dono{enja istog Zakona Republike Srpske Krajine.
Putne isprave }e se izdavati u dogovoru sa SNO ali za sada pote{ko}u ~ini to {to Republika
Srpska Krajina nije medjunarodno priznata te putne isprave izdate u Rep. Srpska Krajina ne
va`e. Priznavanjem Rep. Sr. Krajina ovaj problem }e biti otklonjen. Prema procjeni situacije
ova SJB bi imala zahtjeva za izdavanje najvi{e 300 putnih isprava za 1992. godinu te izdavanje
putnih isprava potrebno je nabaviti pisa}u ma{inu za kucanje putnih isprava koje sada nema.
Li~ne karte gra|anima za sada je nemogu}e izdavati zbog nepostojanja Zakona o li~noj
karti Rep. Srpska Krajina i Pravilnika o obrascu li~ne karte RSK.
Na obrasce li~nih karata RH nelogi~no je stavljati pe~ate RSK. Ukoliko Zakon bude
donesen SJB Petrinja bi morala zamjeniti sve postoje}e li~ne karte i izdavati nove prvi put a
prema procjeni u 1992. godini izdalo bi se oko 10.000 li~nih karata. Shodno navedenoj
procjeni bile bi ulo`ene pove}ane snage u ljudstvu radi zadovoljenja svih potreba.
60
Prijava boravi{ta i prebivali{ta za sada se vr{i kao privremena mjera za one gra|ane koji su
izbjegli sa podru~ja pod kontrolom RH. Me|utim po{to nije donesen Zakon o prebivali{tu i
boravi{tu gra|ana ova radnja se provodi mimo propisa.
Dono{enjem zakona procjenjuje se da bi se na podru~ju SJB Petrinja prijavilo 20.000 ljudi
u toku 1992. godine ra~unaju}i i ve} prijavljene koji bi se morali prepisati na novi obrazac
prijave.
Odre|ivanje JMBG za sada se ne vr{i po{to je za isto potrebna ra~unarska tehnika kako za
centralnu bazu podataka tako i terminalska mre`a po SJB. SJB Petrinja je u fazi nabavke
jednog ra~unara ve}eg kapaciteta koji bi zadovoljio potrebe svih SJB u Krajini kako po pitanju
evidencije krivi~nih djela, vozila, JMBG, prijave i odjave prebivali{ta, oru`ja, putnih isprava,
potraga i dr. Za rad na ra~unaru SJB Petrinja posjeduje potrebne kadrove.
4. Drugi poslovi odre|eni Zakonom i drugim propisima done{enim na osnovu Zakona
Obzirom na pravu prazninu zbog nedostatka prate}ih podzakonskih propisa za sada se po
istima ne postupa ali }e u potpunosti biti primjenjeni kada budu doneseni.
5. Operativno-preventivna djelatnost
Popunjavanjem svih radnih mjesta potrebnim brojem milicionara ste}i }e se uslovi za
efikasniju preventivnu djelatnost, a naro~ito rasporedom po isturenim Odjeljenjima milicije
~ije osnivanje se predvi|a dolaskom snaga UN.
Inspektorski sastav je tako|e potrebno popuniti radi kvalitetne obrade informacija.
6. Otkrivanje i suzbijanje kriminaliteta
Popunjavanjem svih radnih mjesta inspektorskog sastava za rad na suzbijanju i obradi
klasi~nog i privrednog kriminaliteta o~ekuje se uspje{no rje{avanje svih pojavnih oblika
kriminaliteta. Najdelikatniji zadatak slijedi u vezi oduzimanja ratnog plijena koji su pojedinci
prisvojili. Operativne obrade vr{it }e se na osnovu evidencije o licima koja posjeduju otu|enu
imovinu. Obzirom na poku{aj revitalizacije privrede za o~ekivati je pove}ano vr{enje krivi~nih
djela privrednog kriminaliteta.
7. Javni red i mir
Prestankom ve}ih ratnih operacija i prividnim smirivanjem stanja javni red i mir se
naj~e{}e naru{ava neovla{tenim pucanjem iz vatrenog oru`ja. Ista situacija o~ekuje se i
ubudu}e, a naro~ito ukoliko po~nu raditi ugostiteljski objekti. Povratkom iseljenog
stanovni{tva o~ekuju se i drugi prekr{aji iz oblasti javnog reda i mira. Sada se koristi Zakon o
prekr{ajima protiv JRM Republike Srbije.
8. Posebne jedinice milicije
Dolaskom mirovnih snaga UN izra`ava se potreba za formiranjem ve}e posebne jedinice.
Obzirom na predvi|eno formiranje brigade milicije posebna jedinica bi djelovala u njenom
sastavu. Veli~ina jedinice zavisit }e od procjene konkretne situacije, a istu }e biti potrebno
opremiti specijalnom opremom, vozilima i naoru`anjem.
9. Regulisanje i kontrola saobra}aja na putevima
Saobra}aj na putevima zbog dotrajalosti puteva uslijed neodr`avanja bit }e ote`an ali se
o~ekuje i manji promet uslijed presjecanja putnih pravaca prema Zagrebu. Planirano
odjeljenje saobra}ajne milicije od ukupno 19 ljudi zadovoljit }e sve potrebe za rje{avanje
saobra}ajne problematike.
61
Najve}i problem stvara nedostatak slu`benih vozila i opreme za kontrolu i regulaciju
prometa i vr{enje uvi|aja kao i nedostatak {kolovanih saobra}ajnih milicionera.
10. Kontrola kretanja i boravka stranaca
Posebnu problematiku ~ini}e ova oblast zbog najavljenog dolaska mirovnih snaga UN
zatim raznih emisara i promatra~a.
Zbog pograni~nog podru~ja o~ekuje se ubacivanje raznih {pijunskih elemenata,
diverzantskih grupa i dr. sa ciljem destabilizacije granice, izazivanje nesigurnosti gra|ana te
ometanje normalnog funkcionisanja pravnog sistema. Me|u mirovnim snagama UN o~ekuje
se prisustvo raznih neprijatelja Krajine koje }e biti potrebno otkriti i operativno pokriti.
11. Za{tita od po`ara, eksplozija i havarija
Obzirom na ukupno stanje u pograni~nom podru~ju za o~ekivati je podmetanje po`ara u
va`nim privrednim objektima, podmetanje eksplozivnih naprava, diverzije i sabota`e. Shodno
navedenom potrebno je osigurati preventivno djelovanje i operativno pokrivanje va`nijih
objekata te iniciranje samoza{titnog sistema. Raspola`emo sa potrebnim kadrom.
12. Upravni poslovi
Upravni poslovi u sada{njoj pravno neregulisanoj sferi nalaze se u nezavidnoj situaciji.
Prate}i Zakoni i propisi nisu doneseni {to onemogu}ava izdavanje li~nih karata, prijavu i
odjavu prebivali{ta, odre|ivanje mati~nog broja, izdavanje putnih isprava i dr. Upravni
poslovi imaju stru~ne kadrove i odgovaraju}i prostor. O~ekuje se da Skup{tina Republike
Srpska Krajina donese potrebne zakone i propise.
13. Analiti~ko-informativni poslovi
U sada{njoj fazi vr{i se priprema za nabavku i instaliranje jednog ra~unarskog sistema koji
bi svojim kapacitetom zadovoljio potrebe MUP-a Krajine. Raspola`emo potrebnim
prostorom, i kadrovima. Usluge AOP vr{ile bi se za sve SJB koje bi prema planu trebale sa
bazom podataka biti povezane terminalima. Potrebno je u svim SJB instalirati terminale radi
veze sa bazom podataka.
14. Zakonitost u radu i me|usobni odnosi radnika Organa unutra{njih poslova
Na zakonitost u radu posebno }e se insistirati radi stvaranja ugleda i respektovanja slu`be
pred doma}om i me|unarodnom javno{}u. Me|usobne odnose radnik treba ostvariti na
drugarskoj osnovi.
15. Odbrambene pripreme
Zna~ajan faktor u strukturi rada SJB ~ine odbrambene pripreme. SJB za sada ne raspola`e
sa odgovaraju}im kadrom za ove poslove. Odbrambeni poslovi sada ~ine sastavni dio odbrane
teritorije u zajednici sa JNA i TO. Dolaskom mirovnih snaga UN teret odbrambenih
priprema past }e na miliciju te se zbog toga nastoji na}i stru~ni kadar koji }e najvjerovatnije
biti rje{en prevo|enjem kadra iz JNA.
16. Dru{tvena samoza{tita
Mehanizam DSZ je u znatnoj mjeri oslabljen uslijed ratnih dejstava i rasformiranjem
slu`bi DSZ u radnim i drugim organizacijama. Poslovi DSZ se ubudu}e moraju ponovo
inicirati u preduze}ima i stanovima radi za{tite imovine i naroda.
62
17. Kadrovski poslovi
Kadrovsko ja~anje i oposobljavanje je prioritetan zadatak zbog predstoje}ih obaveza u radu
OUP-a. Trenutna popunjenost stru~nim kadrovima je nezadovoljavaju}a zbog nedostatka
{kolovanih milicionara i drugih specijalista iz djelokruga OUP-a. [kolovanjem na kursevima
djelimi~no }e se popuniti nedostatak milicionara a inspektorski kadar }e se regrutovati iz
civilstva.
18. Stru~no obrazovanje
Postoje}i kadar }e se kroz redovnu nastavu osposobljavati za poslove iz djelokruga rada.
Nastoja}e se izna}i mogu}nost slanja milicionara na specijalisti~ke kurseve, a najbolji }e se
predlo`iti i za studij na Vi{oj {koli unutra{njih poslova u Zemunu.
Izra`en je nedostatak saobra}ajnih milicionera, krim. tehni~ara i {ifranata.
Ukupne potrebe su za jo{ 70 milicionara.
19. Sistem veza
Trenutno je sistem veza najslabija to~ka u radu SJB. Tehni~ka opremljenost ne zadovoljava
ni najminimalnije uslove za rad. Ne postoji na~elo jedinstvenosti rada na regiji tako da nema
kanala odre|enog za rad SJB na podru~ju Banije. Nedostatak mobilnih i ru~nih radiostanica
onemogu}ava normalno funckionisanje slu`be. Nabavka ovih ure|aja je od prioritetnog
zna~aja. Trenutne potrebe su za 10 kolskih i 20 ru~nih radiostanica.
20. Kriptoza{tita
Za rad na kriptoza{titi nedostaju kadrovi, ure|aji i dokumenta. Zbog nepostojanja TT
veza rad ove slu`be i u slu~aju formiranja je nemogu}. Obzirom da TT veze predstavljaju
spoljni faktor na koji ne mo`e utjecati slu`ba mora obezbjediti kadrove, ure|aje i dokumente
jer u sada{njoj situaciji {ifarski prijenos informacija ima izuzetan zna~aj. Potrebe su za jednim
teleprinterom, jednim TG-41 i {ifarskim dokumentima.
21. Modernizacija i tehni~ko opremanje
Ukupan tehnolo{ki razvoj mora pratiti i slu`ba UP. Prioritet u modernizaciji ~ini}e
nabavka vozila, sredstava veze, kompletiranje AOP-a i tehni~kih pomagala za vr{enje uvi|aja.
DOSTAVLJENO:
1. MUP Rep. Srpske Krajina
2. SUP Glina
3. Na~elniku ovdje
4. Komandiru ovdje
5. Pom. komandira ovdje
6. Arhiva, ovdje
N A ^ E L N I K:
Milan Karapand`a, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1007.
63
18
1992., velja~a 2. svibanj 22.
Iz dnevnika Save Rado{evi}a o stanju na okupiranom dijelu zapadne Slavonije
2. II. 92. nedjelja
Jedan drugar re~e: Srbi se ne briju nedjeljom, nisam to nikad ~uo do sada da li je to nekakav
obi~aj ili vjerovanje. Ovo su uglavnom Prjedor~ani. Ustao sam prije izlaska sunca, kada ono
izlazi na sasvim drugom kraju nego {to sam ja o~ekivao. Jutro sun~ano ali prohladno. Kasnije
je po~elo da topli. Bio je nekakav kvar na agregatu pa u [k.
35
nije bilo grijanja. Kasnije sam
morao vratiti na~. tehni~ki lenjir. I dalje se osje}am u`asno. Gledam niz cestu prema
Oku~anima. Za mene odnikud nikoga. Sve mi je pusto, prazno. Ima ovdje me|u ovim
Prjedor~anima zaista divnih momaka, ali nekako se ipak osje}am sasvim sam. I mir zna biti
mu~an i dosadan. Ve~e je bilo prijatno, nije bilo hladno}e. Pozajmio sam ispravnu vre}u za
spavanje koja je ispravna i bilo je mnogo ugodnije spavati u njoj....
23. II. 92. nedjelja
Radim od 01,00 do 07,00 h. Sada je to~no 05,10 sati. Misli su mi stalno optere}ene pitanjem
da li }emo, kako, a i kada sti}i u na{ Vo}in, u P.
36
Slatinu. Sa{ka ka`e: ja ne znam kako ali
imam predosje}aj da }emo do}i. Daj bo`e da bude tako. Ali opet {to li su nam napravili od
tog na{eg Vo}ina, {to }emo na}i u Slatini. Koliko }e biti sigurna na{a za{tita kod dolaska.
Kako o tome razmi{ljaju oni, na{e naiv~ine koji su skoro kao djeca ma{tali da }e na bjelim
konjima u}i u Slatinu, kako imamo sigurni oda{ilja~ (repetitor) Kapavac itd. ...
26. II. 92. srijeda
Po proteku no}i doru~kovali smo i u 8,15 sati krenuli za B
37
. Selo pod pratnjom koja je
dobro organizovana. Od Erduta do B. Sela zaista uo~ljivo obezbe|enje. Po dolasku odlazimo
u O.[. u sportsku dvoranu gdje }e biti skup{tina. Delegati na tribinama (nas oko 236) a gosti
u parteru. Truba~ iza stola radnog predsjed. Pored njega Arkan
38
i uz himnu Bo`e pravde
po~inje 1. skup{tina (ustavotvorna) Srpske Republike Krajine u koje ulaze oblasti Ist.
Slavonija, Baranja i Zap. Srema, Krajina i Z. Slavonija. Najvi{e polemike oko toga treba li u
amandmanu I (vezano i u V) na ustav Republike Srpske Krajine stajati da teritorij RSK ~ine
autonomne oblasti ho}e li se re}i na koga se mi to autonomno pona{amo, a sa druge strane
se postavlja problem konstitutivnosti pravnog subjektiviteta. Usugla{en je stav da se izostavi
pridjev autonomne i da ostane samo oblasti kao geografski ali i kao ekonomski pojam zbog
potrebne koordinacije izme|u op}ina i republike. Postavljana su pitanja {to }e tu biti
predvi|en i imunitet poslanika. Za{to bi bio netko drugi za{ti}en ako nisam ja, svode se na
to ovakva razmi{ljanja, ne znaju}i zna~aj i su{tinu imuniteta. Pa ne daje se on kao garancija
nekoj fukari da }e mo}i raditi {to ho}e i da ne}e biti pozvan na odgovornost. U daljnjem radu
64
35
[koli.
36
Podravsku.
37
Borovo.
38
@eljko Ra`njatovi}, zapovjednik skupine Srpska dobrovolja~ka garda, postrojbe Slu`be dr`avne bezbednosti
Republike Srbije na rati{tima u Hrvatskoj.
usvojeni su amandmani na ustav, ustavni zakon za sprovo|enje amandmana na ustav SRK.
Izabrani su predsjednik skup{tine, potpredsjednici, Predsjednik Republike, I ministar i Vlada
u paketu rezolucija, kao i na samom po~etku poslovnik. ...
4. 4. 1992. subota
Ustali smo u 6,00 sati, obavili jutarnje poslove i u tom ~asu oko 7,15 do{ao je kurir i
obavjestio nas da je sastanak u 8,20 u Omanovcu. Odmah smo se spremili i krenuli sva
~etvorica. Najprije je p.puk. ^oli} govorio o potrebi vojne discipline, o mogu}im
provokacijama u narednom periodu (6. i 10. IV) i sa~ekali smo da do|e Veljko D`akula i da
nam iznese stanje {to se ti~e politi~kih aktivnosti za pokri}e na{eg podru~ja mirovnim
snagama. Prema onom {to se sada ~ini prvi puta sam zadovoljan, rekao bih aktivnostima na{ih
predstavnika kao i zahtjevima koji su postavljeni pred predstavnike Un za rje{enje problema
na{eg podru~ja. Veljko je rekao da je u Briselu Babi}
39
precrtao dio karte preko Save, da na
tom podru~ju nema Srba. Ako je bilo tako, a to ka`u potvr|uje i Had`i}
40
, nije bilo kasnije
lako ispravljati. Sada eksperti izu~avaju dva pitanja i to: liniju, odnosno podru~ja koje }e
pokriti mirovne snage i podru~je za{tite srpskog stanovni{tva izvan podru~ja koje }e biti
pokriveno snagama UN. Imamo mozgove ali da ne reagujemo suvi{e kasno. Predlo`io sam da
se rezultati izja{njavanja o budu}oj sudbini srpskog naroda ne posmatra parcijalno po
op{tinama ili oblastima ve} na nivou Republike Srpske Krajine kao cjeline. To po meni mo`e
biti jedino ispravno rje{enje. D`akula veli da ima inicijative sa hrvatske strane da se u podru~ja
koja se trebaju izja{njavati uvrste i krajevi izme|u Save i Drave u predjelu tzv. Srednje
Slavonije. Vjerojatno to ho}e prvo zbog toga {to vjeruju da bi oni tada na referendumu bili u
ve}ini i drugo da oni na tom podru~ju ne}e mo}i sami da razoru`aju svoje paravojne
formacije. Ja tu ka`em mo`e, ali neka se taj dio izja{njavanja odvija mimo i izvan Republike
Srpske Krajine, ali opet i izvan Hrvatske kao zasebna autonomna oblast. Danas poslije podne
je ponovo do{lo do pravog artiljerijskog rata. Grmjelo je na sve strane. Prestalo je negdje oko
18 sati. ...
17. 04. 1992. petak.
Vrijeme je i dalje hladno. Padala je i ki{a. U 07,30 do{ao je Vukeli} Veljko, Milan [ar~evi~,
Kuli} Mladen i sa 5 odbornika (poslanika) op{tine Podr. Slatina odr`an sastanak u vezi
pripreme N. Skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Zauzet je stav da za mandatara za
Savjet op{tine P. Slatina bude predlo`en Mladen Kuli} i da predsjednici Savjeta po funkciji
budu ~lanovi Oblasnog vije}a Srpske oblasti Zapadna Slavonija te u tom smislu da se ulo`i
amandman na ~l. 3 prijedloga Odluke o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Srpske
oblasti Zapadna Slavonija. U Skup{tinu su izabrani i novi poslanici umjesto onih koji nisu na
ovom podru~ju i ne u~estvuju u radu Skup{tine. Izbor je vr{en i zbog toga {to se podru~ja
Virovitice i Orahovice u sastavu oblasti Z. Slavonija ne organizuju kao zasebne op}ine ve}
srpska sela ulaze (po zahtjevu) u op{tinu Podr. Slatina pa se umjesto 7 odbor. po skup{tini
bira ukupno 12 za op}inu P. Slatina (5 op}ina x 12 = 60 poslanika, ~lan 12 Statuta). U
Skup{tinu Srpske oblasti Z. Slavonija (Narodna skup{tina) i u Skup{tinu Republike Srpska
Krajina izabrani su: Rado{evi} Savo, Graovac Milan, Koki} Jovan, Vukeli} Veljko, Kuli}
Mladen, Mihajlov Vasil, Dobri} Boro, Mutavd`i} Milan, Mi{~evi} Zoran, Perli} Lazo,
65
39
Milan, predsjednik Vlade RSK.
40
Goran, predsjednik RSK od velja~e 1992.
Vujasin Du{an iz @iroslavlja i Prodanovi} Mladen iz Koko~ana. Posle podne oti{li smo do
Rogulje radi LD i do Peri} Laze i drugih momaka sa na{eg podru~ja.
18. 04. 1992. subota
Dan veoma hladan. Odmah nakon doru~ka krenuli smo za Oku~ane na sjednicu Narodne
skup{tine Srpske oblasti Z. Slavonije. Na sjednicu je do{lo 10 odbornika (nisu bili Mi{~evi} i
Dobri}). Konstituisana je skup{tina i usvojena akta: Statut, Odluka o provo|enju Statuta,
Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a i Odluka o organizaciji oblasnih organa
uprave. Izbor organa nije vr{en. Da li nije zbog toga {to nije napravljena kadrovska {ema ili
zbog toga {to netko treba stajati iza minulih de{avanja (novac iz trgovine, banaka), egzodus
srpskog naroda Z. Slavonije itd. ...
23. 04. 1992. ~etvrtak
Pono} je a granate i dalje tutnje. Pucalo se sve do 2,00. Kada se malo sti{alo oti{li smo ponovo
spavati. Jo{ uvijek se ~ulo nekoliko eksplozija ne{to dalje od nas. Ipak smo zaspali i probudio
sam se u 6,10. Iza mene je odmah ustao Fadil
41
pripremili smo jutarnju kavu i nakon {to je
ustao Milan
42
zajedno smo pripremili doru~ak obzirom da smo u 9,00 morali biti na sastanku
u Omanovcu u KM i Savjeta i komandira jedinica Op}ine Podr. Slatina i Daruvar. Tema
problemi popune {tabova i jedinica op{tina Podr. Slatina i Daruvar. Puk. ^ubri}
43
je kao
komandant Zonskog {taba TO (5. zone) informisao o novom Zakonu o odbrani republike
srpske Krajine te podrobnije o nadle`nostima K-di mjesta, savjeta op{tina i sekretarijata za
NO, odnosno ljudi u Savjetu zadu`enih za NO, naro~ito o zadacima na planu popune
{tabova i jedinica. Daleko je sada jasnije da se na{e mu{ko stanovni{tvo iz Ist. Slavonije,
Baranje i Z. Srema mo`e mobilisati u odred TO Podr. Slatina bez one odgovornosti
pojedinca, ako je nekog zvao da do|e, {to }e biti ako P. Slatina ne do|e u pod zonu pokri}a.
Dakle, mora se biti ovdje prisutan da se brani i odbrani sada{nje slobodno podru~je, ali da se
i dokazuje da nas ima solidan broj koji pola`e svoje pravo na na{a vjekovna ognji{ta i oko P.
Slatine. Problem je {to ni Zonski {tab (vjerovatno ni komandant TO RSK) nije smislio
operativno kako izvesti mobilizaciju i uklju~ivanje boraca u jedinice dakle kako i gdje
prakti~no ljude okupiti, kako prevesti, obu}i, smjestiti itd. Oni nagla{avaju da su veliki zadaci
na op}inama, KM i savetima op{tina (sekretarijata tamo gdje ih ima) ali pri tom zaboravljaju
da ovi organi nemaju ni najnu`nija sredstva da to obave. Nije dovoljno oti}i avionom za Bgd
44
kako dalje. ...
25. 04. 92. subota
Probudio sam se u 3,40. Pjetlovi su uveliko najavljivali zoru. Te{ko sam poslije zaspao. Lete
misli po glavi, ali malo {to da smislim, sve je to jo{ uvijek veliki ko{mar. Dan je izuzetno lijep
topao. U 9,00 jedna eksplozija u pravcu Pakraca. Rekoh ode jo{ jedna ku}a. Tako je uostalom
svaki dan. Eto u Ekspresu pi{e da se na liniji Osijek \akovo Sl. Po`ega farbaju kamioni
u bijelu boju sa oznakom UN i da {iju odjela plavih beretki kako bi se mogli ubacivati u
Baranju i Ist. Slavoniju radi diverzije. Da li }e se Nambijar potruditi da sazna istinu o tome.
Iznenada oko 10,30 do{ao je Lovri} \or|e i iz Komande mjesta Daruvar kap. Milan
45
da
66
41
Krupi}.
42
[ar~evi}.
43
Jovan.
44
Beograd.
45
Lon~ar.
netko iz na{e komande zajedno sa predstavnikom Daruvara (Stevo Ratkovi}, Pakrac, biv{i
direktor stambene zadruge) i potpredsjednik Vlade Z. Slavonije (Milenko Mileti}) mora na
Ozren (kod Tuzle) jer ho}e na{e izbjeglice koje su tamo smje{teni jo{ od 9. i 10. mjeseca
prebaciti za Baranju, konkretno u Erdut. Iz na{e komande odre|en sam ja. Na brzinu sam se
obrijao i oprao. Milan mi je pozajmio niske cipele jer smo morali u civilu. Oti{li smo do
Oku~ana u Oblasni MUP i tu smo u navedenom sastavu (vozio je Uskokovi} ^edo iz
Daruvara) krenuli oko 13,00 sati. Putem je bila kontrola od strane vojne i civilne policije i
svagdje je bilo dobro osim u jednom naselju pred Gra~anicom. Tu smo dobro pro{li jer su
izgleda bili Alijini.
46
Tamo smo do{li ne{to poslije 16,00 sati. Do~ekao nas je narod od op}ine
Slatina, Daruvar, Pakrac. Trebalo je do`ivjeti o~i tog naroda, tu sre}u da vide nekog od svog
kraja od koga oni bar o~ekuju da }e ne{to i vi{e doznati osim za{tite da ih se ne maltretira
selenjem. Od mla|ih je tamo \uri} Milka i djeca \uri} Vlade imaju doista dvoje lijepe
djece, }erka starija i sin (najstarija }erka im se udala). Milanko i ^eda su oti{li tra`iti
predsjednika i sekretara op{tine da razgovaramo sa njima oko razloga zbog kojih ovaj na{
narod mora sa Ozrena. Ispostavilo se da nije prvi put me{etarenje oko Z. Slavonije na ra~un
Isto~ne. Opet se ispostavilo da ni ovoga puta oko zahtjeva za promjenu smje{taja inicijativa
nije potekla od ozrenskog naroda ve} po tko zna koji put poku{aj raznih emisara da se sa
narodom iz Zapadne Slavonije trguje. ...
28. 04. 1992. utorak
Danas u 9,00 idem u [eovicu, a onda dalje u izvi|anje mjesta gdje }emo smjestiti na{ narod
sa Ozrena. Oti{li smo pravo u policiju, a onda u op}inu kod Viteza radi dogovora u koje
mjesto }emo i}i u pregled ku}a da li odgovaraju za smje{taj. Vitez je rekao da Gornju Varo{ i
Uskoke kod Gradi{ke ~uvaju za neka naselja sa podru~ja Oku~ana pa smo krenuli u
Ro`danik, Jazovicu, Vo}aricu i za G. Raji}. Ono {to smo pregledali ravno je N. Varo{i
porazbijano, poru{eno. Ima oko 20 ku}a u kojima bi se mogao izvr{iti smje{taj, ali je tu jo{
vojska. Tek po njihovu odlasku pod uslovom da se ne pokrade moglo bi se smjestiti odre|eni
broj porodica. Iza toga smo oti{li u G. Varo{ i Uskoke. U G. Varo{i u`as, sve ispreturano,
pobacano u ku}ama spavale i rovale svinje. Tu ne dolazi u obzir smje{taj bez detaljne
sanacije. ...
01. 05. 1992. Petak
Jutros sam ustao ranije i u 7,00 krenuo za [eovicu pa dalje sa Vuki}em i Djelajlija Brankom
za Oku~ane u vezi smje{taja na{eg naroda sa Ozrena. Iz Oku~ana smo krenuli za Jasenovac
preko Raji}a Mlake pa za Jasenovac. Tu smo prolazili preko na{ih prvih linija. U Jasenovcu
sam se razo~arao. Gotovo sve popaljeno i pokradeno.
47
^ak i hotel je spaljen....
10. 05. 1992. nedjelja
Danas je i Skup{tina i parastos, ja moram na Skup{tinu. Skup{tina je po~ela ne{to iza 10 sati.
D`akula je podnio izvje{taj
48
ja bi se priklonio onima koji su ocjenili da je to izvje{taj o
doga|ajima u Hrvatskoj, vi{e nego o radu Vlade, o materijalno financijskom poslovanju.
Istaknuto je da je Vlada bila zapravo jedna fikcija, evo ni danas nema ni jednog ministra, a
Vlada podnosi izvje{taj dakle Vlada zapravo nije ni postojala nije djelovala, bilo je 2 ili 3
67
46
Izetbegovi}, misli na jedinice MUP-a BiH.
47
O paljenju i plja~kanju u Jasenovcu, vidi: Dok. br. 70, 81, 84, 86, 94 i 125.
48
Vidi: Dok. br. 87.
sljednika D`akule Veljka. Na kraju ove ta~ke je izvje{taj usvojen sa 37 glasova za, 2 protiv, 2
suzdr`ana. Izabran je predsjednik i sekretar Skup{tine. Izabrano je Oblasno vije}e na prijedlog
mandatara D`akule. ...
18. 05. 1992. ponedjeljak
Ustao sam oko 6,00 sati obrijao se i doru~kovao. Prema domu armije smo krenuli u 8,30. U
dvoranu smo u{li u 8,50. Sa~ekali smo po~etak Skup{tine jer je jedna grupa poslanika iz 2
op}ine imala kvar na autobusu pa se kasnilo. Na skup{tinu
49
dolazi i Dr. Jovan Ra{kovi} i dr.
Milan Babi}. Ka`u pomirenje vode}ih Srba Krajine. Ako je tako dobro je. No usvojen je
izvje{taj o bezbednosnoj situaciji, 30 i ne{to zakona, Deklaracija o odnosu RSK i SRJ
50
.
Potaknuo sam raspravu o polo`aju Z. Slavonije, o na{im izbjeglicama, mu{karcima. Tu se
bune i osporavaju iz Ist. Slavonije. Svojim tvrdnjama osporavaju i sebe. Mo`da se neki detalji
ne smiju iznijeti na Skup{tinu ali se bojim da se ne}e ostvariti pokri}e cijelog prostora Z.
Slavonije kako je to tra`eno naknadno da u|e u mirovni plan. Nije uzaludno ovaj general
Jovi}u rekao jo{ u prvom mjesecu da Podr. Slatina ne dolazi pod pokri}e. To }e izgleda na
nesre}u tako i ostati. Mala je korist sada tra`iti krivca bolje je ne napraviti gre{ku nego tra`iti
krivca. Na{a sudbina je bila u na{im rukama, sada o tome odlu~uju drugi. ...
22. 05. 1992. petak
...Problem je nastao kad je javljeno da vojska vi{e ne}e kuvati za izbjeglice. Oti{li smo u
Komandu 5. korpusa da razgovaramo sa pukovnikom __________
51
radi prehrane. Nije ga
bilo, nai{ao je general major Tali}
52
poznaje Mladena
53
pa ga pita koga ~ekamo. Mladen
objasni a on ~as o politici kao vojnik, a ~as o vojsci kao politi~ar, te za{to smo se udru`ili u
Kninsku Krajinu, za{to nismo u Bosansku. Ja mislim lupa gluposti, koje sljepilo. Da ga je bilo
pitati prije 3 mj. za prognozu moglo bi biti Jugoslavija jedinstvena, armija jedinstvena, a sada
mi Bos. Krajina, vi ste bje`ali, mi vas branimo i tako u nedogled. Ni Vukovi}
54
ni Tali} ne}e
priznati {to nije napravio, a trebao je, a koje zlo je lo{im vojnim odlukama u~inio Uzelac.
55
Valjda je takva sudbina da glupi oficiri odlu~uju samo snagom autoriteta, ~inom a ne pame}u
i vojnim umje}em.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 596.
68
49
Skup{tina RSK odr`ana je u Kninu.
50
Vidi: Dok. br. 98.
51
U izvorniku ime izostavljeno.
52
Momir, na~elnik {taba (1991.), te zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa 1992. godine.
53
Kuli}.
54
Vladimir, zapovjednik 9. (kninskog) korpusa JNA 1991. godine.
55
Nikola, zapovjednik 5. (banjalu~kog) korpusa JNA 1991. godine.
19
1992., velja~a 2.
Glina
Izvje{}e de`urnih Stanice javne bezbjednosti Glina o o~evidu ubojstva ~etvero Hrvata u
Bi{}anovu kod Gline
IZVE[TAJ DE@URNIH
Za dan 02. 02. 1992.
Od 06,00 18,00 ~asova
U 08,30 ~asova ekipa izi{la na lice mesta u Bi{}anovo na ubistvo Cekovi} Paje, Cekovi} Mare,
Cekovi} Jele i Mu`a Jane. Ekipa izvr{ila uvid i po dolasku u SJB sa komunalnim poduze}em
dogovoreno o pokopu istih. Slijedi prijava po nepoznatom izvr{iocu.
U 16,15 ~asova neispravni u slu`bi po zamjeniku komandira Simi} @eljka su zate~eni
Gruborovi} Miodrag i Rebra~a Bogdan te je Rebra~a Bogdan isklju~en iz slu`be zbog
alkoholiziranosti.
Martinovi} Mirko
Od 18,00 06,00 sati
U navedenom vremenu nije bilo novosti.
Samard`ija Jovo
Dostaviti:
Na~elniku
Komandiru
Arhiva
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
20
1992., velja~a 2.
Beograd
Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ o prihva}anju mirovnog plana Cyrusa Vancea
na sjednici kojoj su prisustvovali predstavnici pobunjenih Srba iz Hrvatske
SAOP[TENJE SA SJEDNICE PREDSJEDNI[TVA SFRJ
B e o g r a d, 02. februara (Tanjug) Na pro{irenoj sednici Predsedni{tva SFRJ, koja je
ve~eras zavr{ena u Beogradu, postignuta je potpuna suglasnost svih u~esnika u prihvatanju
koncepcije mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io li~ni izaslanik
generalnog sekretara UN Sajrus Vens.
69
Sa sjednice je izdano saop{tenje koje glasi:
U Beogradu je u palati federacije 31. januara i 1. i 2. februara odr`ana sjednica
Predsjedni{tva SFRJ u pro{irenom sastavu, predsjedavao potpredsjednik dr. Branko Kosti}.
U radu sjednice, pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, u~estvovali su najvi{i predstavnici
Organa Federacije, republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovine
koji saradjuju sa predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske Oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema,
SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skup{tine op}ina Krajine, Like, Banije i Korduna. U
radu sjednice u~estvovali su i predstavnici JNA: na~elnik General{taba oru`anih snaga SFRJ,
56
Komandant Druge vojne oblasti,
57
komandanti biha}kog
58
i kninskog korpusa.
59
Na sednici su razmatrana aktuelna pitanja u vezi sa anga`ovanjem mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.
Na sednici je postignuta potpuna suglasnost svih u~esnika o prihvatanju koncepta mirovne
operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io li~ni izaslanik generalnog sekretara
Ujedinjenih nacija gospodin Sajrus Vens.
Svi u~esnici koji su predstavljali organe Federacije, Jugoslavensku narodnu armiju,
republike Srbiju, Crnu Goru, predstavnike republike Bosne i Hercegovine koji saradjuju sa
Predsjedni{tvom SFRJ, predstavnici SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i SO Zapadna
Slavonija izrazili su potpuno jedinstvo za prihvatanje ovog koncepta.
Predsjednik Skup{tine Srpske Krajine
60
kao najvi{eg organa vlasti koji je u skladu s
Ustavom zamjenjivao i odsutnog predsjednika Krajine
61
, dao je punu suglasnost za koncept
mirovnih operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji.
TANJUG Saop{tenje sa sjednice Predsjedni{tva SFRJ (br. 2.)
70
56
Blagoje Ad`i}.
57
Milutin Kukanjac.
58
[piro Nikovi}.
59
Ratko Mladi}.
60
Mile Paspalj.
61
Predsjednik RSK Milan Babi} bio je prisutan na konzultacijama u Beogradu, ~ak je 1. velja~e 1992. u Birou
Vlade RSK u Beogradu odr`ao 22. sjednicu Vlade RSK kojoj su, pored ~lanova Vlade, prisustvovali: Bogdani}
Svetozar, potpredsjednik SO Glina; Medakovi} Nikola, predsjednik SO Pla{ki; Obradovi} Dmitar, predsjednik
SO Vrginmost; Maljkovi} Radovan, predsjednik SO Petrinja; Bosni} Mile, predsjednik SO Slunj; Ga}e{a Rade,
predsjednik SO Vojni}, @ivkovi} Milo{, predsjednik SO Karlovac Krnjak; Dmitrovi} Branko, predsjednik SO
Kostajnica; Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine RSK, Kati} Jovan i Borivoj Ra{uo, ~lanovi Biroa RSK u Beogradu;
Oci} ^aslav, ministar vanjskih poslova SO SBiZS; Vi{ak Milan, predsjednik IS SO Dvor na Uni i Ratko Mladi},
zapovjednik 9. korpusa (kninskog) OS SFRJ. Vlada je donijela zaklju~ke:
...prihvata se vojno i polit. anga`. UN na liniji razgrani~avanja {to onemogu}uje agresiju hrv. oru`anih snaga na
RSK.
JNA se ne mo`e povu}i iz RSK dok se ne potpi{e pol. rje{enje JU krize.
zahtjev da se UN anga`uje na prostoru pograni~ne linije.
da se redefinira mirovni plan, da se Krajina ne ozna~ava kao prostor RH i da se demilitarizacija ne mo`e odnositi
samo na RSK ve} da se razgovara o recipro~nom odnosu.
da se odnosi rje{avaju mirnim putem i politi~kim pregovorima, a ne vojnom silom.
da je EZ pokazala pristranost te je potrebno da UN preuzme i politi~ko rje{avanje JU krize. Vidi: HR-DAZD,
Vlada Krajine, zapisnik 22. sjednice Vlade RSK, Beograd, 1. velja~e 1992. godine.
U~esnici u radu sjednice obavje{teni su o sugestijama koje su predstavnici srpskih krajina
dali podsekretaru Ujedinjenih nacija gospodinu Maraku Goldingu da se razmotre i u okviru
mogu}nosti uzmu u obzir.
Na osnovu rezultata dana{nje sjednice Predsjedni{tvo SFRJ }e dati garancije Savjetu
bezbednosti da }e se osigurati nesmetan prihvat mirovnih snaga Ujedinjenih nacija i
delotvornu aktivnost i saradnja lokalnih organa vlasti u podru~ju mirovnih operacija ~ime su
stvoreni svi uslovi za dono{enje odluke Savjeta bezbednosti o upu}ivanju mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviju. Nadle`ni savezni organi, zajedno sa organima Srpske
Krajine, Slavonije i Zapadnog Srema i Zapadne Slavonije, izvr{it }e neophodne pripreme za
uspje{no ostvarivanje koncepta mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Polaze}i
od svoje ustavne uloge i imaju}i u vidu ve} izra`enu spremnost naroda kojeg predstavlja
Predsjedni{tvo SFRJ, kao vrhovna komanda oru`anih snaga Jugoslavije daje pune garancije u
slu~aju da iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage Ujedinjenih nacija pru`iti svu za{titu
srpskom narodu u Krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih naoru`anih snaga
ili ugro`en na drugi na~in, ka`e se u saop{tenju.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
21
1992., velja~a 2.
Beograd
Pismo potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ generalnom sekretaru UN-a u kojem ga
obavje{tava da su savezni organi i Predsjedni{tvo prihvatili mirovni plan, te o~ekuju
upu}ivanje mirovnih snaga
Njegova Ekscelencija
Butros Gali
Generalni sekretar UN
Njujork
Po{tovani gospodine!
@elim da Vas obavestim da je Predsjedni{tvo SFRJ sprovelo obimne konsultacije sa svim
relevantnim ~iniocima u zemlji o dolasku i anga`ovanju mirovnih snaga UN u skladu sa
konceptom mirovne operacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji, koji je predlo`io Va{ li~ni
izaslanik gospodin Sajrus Vens.
U toku ovih konsultacija, obavljenih 31. januara i 1. i 2. februara, Predsjedni{tvo SFRJ je
obezbedilo suglasnost za predlo`eni plan mirovnih operacija i anga`ovanje snaga Ujedinjenih
nacija i od strane predstavnika srpskog naroda na ugro`enim podru~jima, koja }e prema ta~ki
9. Plana biti stavljena pod za{titu UN.
Prihvataju}i dolazak mirovnih snaga, legitimni predstavnici stanovni{tva ovih podru~ja su
izneli odredjene predloge, sa kojima je upoznat i podsekretar UN gospodin Marak Gulding
71
prilikom svoje nedavne posete Jugoslaviji, koje je podr`alo i sa kojima se saglasilo i
Predsjedni{tvo SFRJ da bi oni trebalo da budu razmotreni i uzeti u obzir. Medjutim,
nezavisno od toga, nadle`ni savezni organi i Predsjedni{tvo SFRJ ovim putem daju punu
garanciju Savetu bezbednosti za nesmetan prihvat i delotvornu aktivnost, kao i za saradnju
lokalnih organa vlasti u nazna~enim podru~jima, u cilju odr`avanja mira i obezbedjenja
uslova za miroljubivo i sveobuhvatno re{avanje jugoslavenske krize.
Imaju}i ovo u vidu, Predsjedni{tvo SFRJ o~ekuje puno razumjevanje i podr{ku Saveta
bezbednosti za {to hitnije dono{enje odluke o upu}ivanju mirovnih snaga UN u Jugoslaviju.
Po{tovani gospodine Generalni sekretaru, primite i ovoga puta izraze na{eg najve}eg
uva`avanja.
Za POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA
SFRJ
Dr. Banko Kosti}
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
22
1992., velja~a 5.
Vrginmost
Odluka SO Vrginmost o prihva}anju koncepta mirovnog plana prihva}enog na pro{irenoj
sjednici Predsjedni{tva SFRJ
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA OP]INE VRGINMOST
Broj: 9/1992.
Vrginmost, 5. 2. 1992. godine
Na zajedni~koj sjednici Predsjedni{tva Skup{tine op{tine Vrginmost, Izvr{nog vije}a
Skup{tine op{tine Vrginmost i Poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine koji je odr`an
dana 5. 2. 1992. godine razmatrana su pitanja u vezi prihvatanja koncepta mirovnog plana
OUN-a pa je zauzet slijede}i:
S T A V
1. Daje se puna suglasnost dokumentu o prihva}anju koncepta mirovne operacije
Organizacije Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji usvojen na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva
SFRJ od 1. 2. 1992. godine.
2. Pozivamo sve politi~ke subjekte i tijela u Republici Srpskoj Krajini na jedinstvo i slogu. To
je osnovni preduslov za o~uvanje instituta vlasti, bezbednosti srpskog naroda i teritorije
na{e Republike.
72
Predsjednik Predsjednik
Izvr{nog vije}a Skup{tine op{tine
Vaso Rokni} Dmitar Obradovi}
..........,
62
v.r., ..........,
63
v.r.
M.P.
64
M.P.
65
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
23
1992., velja~a 5.
Glina
Zapisnik sjednice Ratnog predsjedni{tva SO Glina na kojoj je razmatrana politi~ka
situacija nakon {to je predsjednik Skup{tine RSK potpisao plan o slanju mirovnih snaga na
okupirano podru~je Hrvatske
SKRA]ENI ZAPISNIK
sa devete sjednice Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine Glina koja je odr`ana dana 5.
II 1992. godine u prostorijama Izvr{nog vije}a (Vije}nica) s po~etkom rada u 11,00 sati.
Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Ratnog predsjedni{tva Skup{tine op{tine
Glina Jovi} dr. Du{an i konstatovao da istoj prisustvuje:
1. Jovi} dr. Du{an, predsjednik
2. Kora} Milan, ~lan
3. Martinovi} Milan, ~lan
4. Roksandi} Petar, ~lan
5. Balti} \uro, ~lan
6. Todorovi} Ilija, ~lan
7. Davidovi} Du{an, predstavnik I. Brigade Dragi{a Stefanovi}
8. Bjelajac Ilija, predstavnik TO prostorne strukture
9. \uro Turopoljac, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
10. Vlado Jagli}, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
11. Todorovi} Milan, pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje
12. Paspalj Mile, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina
13. Bogdani} Svetozar, podpredsjednik Skup{tine op{tine Glina
14. Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina
15. Mom~ilovi} Du{an, na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina
73
62
Potpis ne~itak.
63
Isto.
64
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost, Izvr{no vije}e.
65
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.
16. Miljevi} Rade, ~lan Komisije za utvrdjivanje prava porodica poginulih boraca
17. Josip Kova~evi}, predstavnik bezbednosti.
Jednoglasno i bez rasprave Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tina Glina utvrdilo je
slijede}i
D n e v n i r e d
1. Upoznavanje s aktuelnostima vezanim za dolazak mirovnih snaga UN-a i davanje ocjene
o potpisivanju suglasnosti na Plan gosp. Sajrusa Vensa sa strane predsjednika Skup{tine
Republike Srpska Krajina Mile Paspalja,
2. Razno.
Ta~ka 1.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Ratnog predsjedni{tva Jovi} dr. Du{ana i
provedene rasprave u kojoj su u~estvovali Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine
op{tine, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina Mile Paspalj, ~lanovi Ratnog
predsjedni{tva \uro Balti}, Milan Martinovi} i Ilija Todorovi}, sekretar Skup{tine op{tine
Dragan Roksandi}, te pomo}nik k-danta za moralno vaspitanje \uro Turopoljac, Ilija
Bjelajac, predstavnik TO prostorne strukture i Davidovi} Du{an, predstavnik I Brigade
Dragi{a Stefanovi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo
slijede}e
Z a k l j u ~ k e
1. Podr`ava se i pozdravlja Odluka o prihvatanju Vensovog plana dolaska mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija uz dodatne garancije koje je dalo Predsjedni{tvo Jugoslavije i JNA.
2. Smatramo da je ovo samo realizacija odluka sa sastanka svih politi~kih i vojnih
rukovodstava Okruga Banije i Korduna odr`anog 17. I. 1992. godine u Glini koja je
obavezivala i Predsjednika Republike Srpska Krajina i Predsjednika Skup{tine Republike
Srpska Krajina po pitanju prihvatanja plana mirovnih snaga UN-a.
3. Republika Srpska Krajina od prvog momenta bori se za najsvjetlije ciljeve Srpskog
naroda, za opstanak u Jugoslaviji sa cjelokupnim srpskim narodom, a protiv secesionisti~ke,
usta{ko-fa{isti~ke i genocidne politike spram Srpskog naroda sa strane Hrvatske.
4. Od prvog momenta otpora narod Republike Srpska Krajina u svojim odlukama, po{tuje
Ustav Jugoslavije i njeno Predsjedni{tvo.
5. Bore}i se za Jugoslaviju i Srpski narod u njoj ne mo`emo prihvatiti secesionisti~ko
pona{anje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a u odnosu na Jugoslaviju
i njeno Predsjedni{tvo i to kad je u pitanju primjena Mirovnog plana gosp. Sajrusa Vensa.
Dosada{nja podr{ka Predsjedniku dr. Milanu Babi}u bila je logi~na radi sveop{teg uticaja
za mogu}nost korekcije pojedinih ta~aka Vensovog plana kroz aneks, a koje ne idu u prilog
srpskom narodu. Kako su do sada prakti~no iscrpljene sve mogu}nosti dogovora i daljeg
politi~kog uticaja na predlo`eni plan, na{i stavovi su jasni i nedvojbeni u odnosu na ustavne
odluke Predsjedni{tva Jugoslavije, a koje u potpunosti podr`avamo. Na to nas obavezuje i
Ustav Republike Srpska Krajina.
6. Osudjujemo istupanje Predsjednika Republike Srpska Krajina dr. Milana Babi}a na
press konferenciji u Beogradu od 3. II. 1992. godine.
66
74
66
Babi} je na konferenciji za tisak izjavio da je sjednica Predsjedni{tva ostatka Jugoslavije bila trodnevni pritisak
da se ...milom ili silom prihvati mirovni plan, prijetnja vojnim udarom i totalnom blokadom Srbije prema
Ovakove izjave i stavove smatramo li~nim stavovima Predsjednika dr. Milana Babi}a, a ne
stavovima srpskog naroda Krajine, a posebno srpskog naroda Op{tine Glina.
7. Budu}i da ove dogadjaje smatramo sudbonosnim za cjelokupni srpski narod, a
ponajvi{e za srpski narod Krajine, zahtjevamo da se pod hitno sazove Skup{tina Republike
Srpska Krajina radi razmatranja novonastale situacije. Predla`emo da se sjednica Skup{tine
Krajine odr`i na prostoru Okruga Banije i Korduna.
8. Povodom zadnjih istupanja biv{ih lidera stranke SDS gospodina dr. Jovana Ra{kovi}a,
gospodina dr. Du{ana Zelenbabe, i gospodina Jovana Opa~i}a, osudjujemo takove nastupe i
smatramo ih direktnom borbom za vlast, kao i novu opasnost za jedinstvo srpskog naroda u
cjelini.
67
Na postavljeno pitanje u toku sjednice a vezano za povla~enje pojedinih vojnih obveznika
iz Brigade, odgovor je dao Ilija Bjelajac predstavnik TO prostorne strukture.
Po pitanju bezbednosti odredjenog broja ljudi iz sela Prijeke i ostalih mjesnih zajednica
koje su nastanjene ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, nakon provedene rasprave u kojoj su
u~estvovali sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ilija Bjelajac, predstavnik [TO
prostorne strukture, Ilija Todorovi}, ~lan, predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina
Mile Paspalj, podpredsjednik Skup{tine op{tine Svetozar Bogdani}, pomo}nik za moralno
vaspitanje Vlado Jegli} i na~elnik Stanice javne bezbednosti Glina Du{an Mom~ilovi}, Ratno
predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina jednoglasno je donijelo slijede}i
Z a k l j u ~ a k
o imperativnoj obavezi Stanice javne bezbednosti Glina i [taba TO prostorne strukture
da organiziraju patrole i stra`e 24 ~asa, s tim da se obave`u organi Crvenog krsta i organi
Civilne za{tite u funkciji pomaganja pre`ivljavanja Hrvata u 5 mjesnih zajednica, kao i
zaklju~ak o jednakoj primjeni zakona na podru~ju Op{tine Glina bez obzira na nacionalnu i
vjersku pripadnost jer je to jedini uslov da se stvori pravna dr`ava. U tom cilju bilo bi dobro
da se izvr{i zamjena milicijskih jedinica na podru~ju Krajine.
Na prijedlog Rade Miljevi}a i na~elnika Stanice javne bezbednosti Glina Mom~ilovi}
Du{ana, jednoglasno je doneseno slijede}e
R J E [ E N J E
Izdavanje propusnica za slobodno kretanje na teritoriji Op{tine Glina izuzima se iz
nadle`nosti Skup{tine op{tine Glina i prenosi se u nadle`nost Stanice javne bezbednosti
Glina.
II
Postoje}e propusnice povla~e se iz opticaja po~ev{i od 10. II. 1992. godine i predaju se
Stanici javne bezbednosti koja ima obavezu da u skladu sa va`e}im propisima Republike
Srpske Krajine oblikuje izgled nove propusnice.
75
Krajini..., vidi: Hronologija 1990.-1995., Dokumentacioni centar Republike Srpske, dostupno na
http://www.dcrs.org, str. 62.
67
Dr. Jovan Ra{kovi} najavio je povratak i obnovu rada SDS-a u Zagrebu, Splitu, [ibeniku i drugim hrvatskim
gradovima, tvrde}i da je ta stranka sa~uvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pru`a ruku, vidi : http://
www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm.
III
Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u Slu`benom glasilu
Republike Srpska Krajina.
Na postavljeno pitanje od strane ~lana Ratnog predsjedni{tva Petra Roksandi}a a vezano
za snabdjevanje ogrijevnim drvetom ranjenih boraca i porodica poginulih boraca, odgovor je
dao predsjednik Izvr{nog vije}a Milan Kora} na samoj sjednici.
Povodom zahtjeva Ratnom predsjedni{tvu upu}enog od strane [taba TO Op{tine Glina a
radi utvrdjivanja statusa svakog poginulog borca Op{tine Glina, i provedene rasprave u kojoj
su u~estvovali, Rade Miljevi} ~lan Komisije, Svetozar Bogdani}, podpredsjednik Skup{tine
op{tine, \uro Turopoljac i Vlado Jagli}, Milan Todorovi}, pomo}nici k-danta za moralno
vaspitanje i sekretar Skup{tine op{tine Dragan Roksandi}, Ratno predsjedni{tvo Skup{tina
op{tine Glina zauzelo je stav da se spisak poginulih boraca vrati Komisiji na doradu s tim da
se Komisija popuni sa odgovaraju}im profilom stru~njaka pravnika radi pravilnog
tuma~enja zakonskih propisa.
Po{to se vi{e niko nije javio za rije~, rad ove sjednice zaklju~en je u 15,10 sati.
Broj: 01-311/92.
Glina, 5. II. 1992. godine
RATNO PREDSJEDNI[TVO
SKUP[TINE OP[TINE G L I N A
Z a p i s n i ~ a r: P r e d s j e d n i k:
Ivkovi} Milka, s.r. Jovi} dr. Du{an
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 7.
24
1992., velja~a 5.
Petrinja
Zapisnik sastanka Ratnog predsjedni{tva SO Petrinja na kojemu je razmatrana politi~ka
situacija na okupiranom podru~ju RH nakon prihva}anja mirovnog plana Cyrusa Vancea
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA
REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
RATNO PREDSJEDNI[TVO
Broj: 1-46/92
Petrinja, 05. 02. 1992.
76
Z A P I S N I K
sastavljen dana 05. 02. 1992. godine, na sjednici Ratnog predsjedni{tva Skup{tine Op{tine
Petrinja u pro{irenom sastavu, odr`anoj u zgradi Op{tine Petrinja, sa po~etkom u 10,00 sati.
Prisutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva
1. dr Radovan Maljkovi}, predsjednik
2. Ranko Dodo{, ~lan
3. Nikola Bandur, ~lan
4. Miroslav Srbljanin, ~lan
5. Vojislav ]ori}, ~lan
6. Bo`o Bajlovi}, ~lan
7. Milan Karapand`a, ~lan
8. Nikola Vujanovi}, ~lan
9. puk. Slobodan Tarbuk, ~lan
Odsutni ~lanovi Ratnog predsjedni{tva
1. ppuk. ^edo Trajkovi}
2. Ranko Bursa}
3. Milo{ Lon~arevi}
4. Du{an ]orkovi}
5. puk. Rumenko Di{ovi}
Ostali prisutni
1. Milan Oblakovi}
2. Drago Pro{i}
3. Ana Ercegovac
4. Jovan @ivkovi}
5. Milan [orak
6. Veljko Jasi}
7. Simeon Ljubojevi}
8. \uro Dedi}
9. Milo{ Cvetkovi}
10. Du{anka Pre~anica
U drugom dijelu sjednice su prisustvovali i Marko Bukva, iz vije}a Sindikata Srbije i
Milinko Sandi} iz vije}a Saveza Sindikata Krajine.
Za sjednicu je predlo`en slijede}i
D N E V N I R E D
1. Aktuelna politi~ka situacija;
2. Ostala pitanja.
Koji je jednoglasno usvojen.
Ad 1.
Radovan dr. Maljkovi}, predsjednik Ratnog predsjedni{tva u uvodnom izlaganju podnio
je kra}i izvje{taj sa sjednice predsjedni{tva SFRJ, odr`ane u Beogradu koja je trajala vi{e dana,
a po~ela je 31. 01. 1992. godine.
77
Pored ~lanova predsjedni{tva SFRJ, sjednici su prisustvovali predstavnici Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Krajine i Vlade Srbije. Tema sjednice je bila prihva}anje plana G.
S. Vensa za mirno razrje{enje krize u Jugoslaviji. S jedne strane bio je taj plan, a s druge strane
nastojanje predsjednika RSK g. Babi}a
68
da se plan mo`e prihvatiti uz odgovaraju}e dopune
i izmjene. Dr. Maljkovi} dalje navodi da je tra`io da konzultira borce i narod, ali je odluka o
tome da li se plan prihvata ili ne trebala biti donesena u toku sjednice. Nakon {to je iznio
glavne crte plana: da }e snage UN garantirati sigurnost narodima na prostoru Krajine; da se
vojska povla~i; da oru`je TO ide u skladi{te; da su jedine oru`ane snage na podru~ju Krajine
snage UN i civilne milicije, nastavio je da su tra`ene dodatne garancije nakon ~ega su dana
uvjeravanja da UN snose potpunu odgovornost, te da }e u slu~aju potrebe JNA i srpski narod,
za{titi srpski narod Krajine, odnosno da }e u slu~aju neprihvatanja plana Krajina ratovati
sama. Predsjednik RSK Mile Paspalj
69
potpisao je odnosno dao suglasnost na ovaj plan u
~emu su ga podr`ali dio predsjednika op{tina Banije i Korduna.
Puk. Slobodan Tarbuk u svojoj diskusiji je naglasio da nije mudro gurati ovaj narod u smrt
i krvoproli}e, te da u tom smislu podr`ava plan g. S. Vensa. Isti~e da je to {ansa da strategijska
prednost pre|e na Jugoslaviju, a realizacijom mira narod }e se mo}i posvetiti svakodnevnim
poslovima.
Dr. Maljkovi} je dodao da UN nije na liniji razgrani~enja zato {to ne `eli sudjelovati u
politi~kom razrje{enju za koje }e se stvoriti uvjeti njihovim dolaskom, pa neka se narod sam
na demokratski na~in izjasni kakvo rje{enje `eli.
Puk. Begovi}
70
je podr`ao izlaganje puk. Tarbuka te dao i svoj glas podr{ke planu. Dodao
je da treba razmi{ljati o spremnosti naroda da ako to ne bude trebalo bude sposoban da se
brani.
Mr. \uro Dedi} je istakao da se primjenom plana g. S. Vensa pronalazi razrje{enje
jugoslavenske krize koje bi obuhvatilo i srpsko pitanje. Plan g. S. Vensa je realnost i time
nijedan strate{ki cilj srpskog naroda nije poreme}en, i sada se otvara mogu}nost da se
postignuto o~uva i sankcioni{e me|unarodnim dokumentima.
Ranko Dodo{ je naglasio da je prihvatanje plana g. S. Vensa ipak bolje nego dalje rat.
Osnovni cilj je postignut i sada je osnovno da se u ovim uvjetima narodu osigura sigurnost.
Simo Ljubojevi} je pored tra`enja rje{enja na politi~kom planu naglasio potrebu stavljanja
u prvi plan razrje{enje i problema u privredi, za{to je potrebno povezati se sa Vladom Srbije,
Privrednom komorom i strukovnim udru`enjima.
Jovo @ivkovi} smatra da se malo kasni sa tuma~enjem plana g. S. Vensa, te da s njim treba
upoznati narod, koji se sve vi{e vra}a u Petrinju.
Milan Karapand`a u tom smislu je istakao odre|ene poslove koje provodi Stanica Javne
bezbednosti, izme|u ostalog je i najavio novu regulaciju prometa.
Nikola Vujanovi} se u svojoj diskusiji suglasio sa planom g. S. Vensa. Smatra prioritetnim
i potrebnim rje{iti sva de{avanja oko op{tinske vlasti u Petrinji, jer se u ovakvim uvjetima ne
mo`e raditi. Kao primjer navodi kra|e, za koje se krivi op{tinska vlast, a vojska ~uva sve
vitalne objekte. Tako|er isti~e potrebnim rje{iti pitanje i nastale probleme u [tabu TO, jer je
on kao ~lan tog {taba podnio ostavku, `eli podnijeti izvje{taj i na osnovu toga da se donesu
ocjene o njegovom radu. Stvari treba ra{~i{}avati i razrje{avati stavljaju}i u prvi plan volju
naroda.
78
68
Milan.
69
Predsjednik Skup{tine RSK.
70
Milan.
Dr. Maljkovi} je nakon toga istakao da se bojao nejedinstva i nesloge jer u svakodnevnim
trenucima nismo zreli kolektivni interes stavili ispred li~nog, a za{to na primjer kra|e, plja~ke
i ubistva od kojih se op{tinska vlast ogra|uje. Ne smije se dozvoliti lopovluk pod firmom
nacionalne mr`nje.
Drago Pro{i} je podr`ao plan g. S. Vensa te kao naredne zadatke isti~e povratak ljudi,
pro~i{}avanje i ja~anje vlasti u Krajini te ja~anje i razvijanje privrede. Apelira na prevazila`enje
nesloge, poziva na me|usobno uva`avanje i po{tovanje.
Nakon toga Ratno predsjedni{tvo Skup{tine Op{tine Petrinja u pro{irenom sastavu
donijelo je slijede}e zaklju~ke:
1. Prihva}a se koncept mirovnog plana UN o rje{enju krize u Jugoslaviji.
2. Dajemo podr{ku predsjedniku Skup{tine Republike Srpska Krajina Mili Paspalj koji je
u ime Skup{tine potpisao suglasnost predsjedni{tvu SFRJ o primjeni plana g. S. Vensa na
teritoriji Republike Srpska Krajina.
3. Smatraju}i ovaj plan me|unarodnom pomo}i srpskom narodu da u miru izrazi svoju
istorijsku volju na demokratski na~in za o~ekivati je podr{ku i anga`man svih gra|ana
Op{tine Petrinja u sprovo|enju ove mirovine operacije, jer je u interesu svih njih samih.
Drugu mogu}u alternativu poznatu kao rat ovo Ratno predsjedni{tvo ne mo`e prihvatiti
jer bi narod bio doveden u propast i tu istorijsku odgovornost ne mo`e preuzeti.
4. Predla`e se Skup{tini Op{tine Petrinja da prihvati ove zaklju~ke.
j e d n o g l a s n o
Na prijedlog Nikole Bandura, a radi razrje{avanja teku}ih i spornih pitanja doneseni su
slijede}i zaklju~ci:
1. Zadu`uju se dr. Maljkovi} i M. Karapand`a da u {to skorije vrijeme kontaktiraju sa
pukovnikom Tarbukom radi realizacije nekih danas navedenih pitanja.
2. Da se organizira i odr`i zajedni~ka sjednica Ratnog predsjedni{tva i {taba TO.
Ad 2.
Marko Bukva i Vije}e Saveza sindikata Srbije i Milinko Sandi} iz Vije}a Saveza Sindikata
Krajine govorili su o sindikalnom organiziranju u Krajini i zadatku da se formira sindikalno
povjereni{tvo u Petrinji. Do izbora i stvaranja uvjeta za njih povjereni{tvo bi trebalo brojati
pet ~lanova i njihov zadatak je organiziranje sindikalnih povjerenika u preduze}ima i drugim
ustanovama. Zajedno sa op{tinskim organima povjereni{tvu se treba priklju~iti saradnja sa
preduze}ima i odgovaraju}im institucijama u op{tinama Srbije zadu`enim za Petrinju.
Nakon kra}e diskusije donesena je Odluka da se u Op{tini Petrinja formira sindikalno
povjereni{tvo u koje se imenuju: Milan [tekovi}, Dragan Gravorac, Ranko Kova~evi}, Milka
Resanovi} i \uro Dedi}.
ZAPISNI^AR PREDSJEDNIK RATNOG
Du{anka Pre~anica, dipl. prav. PREDSJENDI[TVA:
Radovan dr. Maljkovi}, v.r.
M.P.
71
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 2.
79
71
Okrugli pe~at: RSK, SO Petrinja.
25
1992., velja~a 6.
Knin
Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 23. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane dana 6. 02. 1991. godine, u zgradi
op{tine, soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Vlade dr. Milan Babi}, Du{an Vje{tica, Vaso Le`ai},
Milan Bauk, Branko [impraga, Lazar Macura, Vuka{in Babi} i Du{an Bad`a.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Vlade
predlo`io je slijede}i
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
2. Dono{enje Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija van
njihovog sjedi{ta.
3. Razmatranje zahtjeva za sazivanje sjednice skup{tine Republike Srpske Krajine.
4. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za puteve
Republike Srpska Krajina.
Rasprava po dnevnom redu
Ad.1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi}, te je istakao da je
gospodin Golding nakon obavljenih razgovora zatra`io kartu sa ucrtanim op{tinama Krajine.
On je po staroj karti svrstao op{tine koje bi bile pod za{titom Ujedinjenih Nacija. Predsjednik
Babi} mu je iznio primjedbu da se Krajini pripojila jo{ jedna tre}ina op{tina koje su bile
ukinute, a sad su nanovo formirane, te je nabrojio Vrliku, Drni{-Petrovo Polje, Brati{kovci,
Medak, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i Oku~ani. Dr. Milan Babi} je zatim
istakao da nije formirana op{tina Vrhovine, a u toku je formiranje op{tina Vrlika, Drni{,
Brati{kovci i Skradin. Formirane op{tine su: Medak, Pla{ki, Karlovac-Krnjak, Sisak-Caprag i
Oku~ani.
Te op{tine su izabrale svoje poslanike u Skup{tinu Republike Srpska Krajina i sad je
neophodno dono{enje ovog Zakona. Zatim je dr. Milan Babi} pro~itao predlog Zakona o
privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
Du{an Bad`a je istakao primjedbu da se uvrsti op{tina Zemunik Gornji-Smokovi}.
Dr. Milan Babi} ka`e da treba uvrstiti Teslingrad i Perjasicu koja je bila u op{tini Duga Resa.
Du{an Vje{tica predla`e naziv za op{tinu Medak da bude Isto~ni Gospi}-Medak.
Dr. Milan Babi} jo{ predla`e za op{tinu Brati{kovci naziv, po ranijoj op{tini Brati{kovci-
Skradin.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
80
Jednoglasno je donesen Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska
Krajina.
Isti se prila`e zapisniku pod jedan i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr. Milan Babi} te je pro~itao tekst
predloga Uredbe o na~inu vr{enja poslova ministarstava i posebnih organizacija van njihovog
sjedi{ta. Istakao je predloge na ~lan 6. iste Uredbe da sjedi{te sjeverno-dalmatinskog okruga
bude u Kninu, Li~kog u Gra~acu, Kordunskog u Vojni}u i Banijskog u Dvoru.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o na~inu vr{enja poslova ministarstva i posebnih organizacija
van njihovog sjedi{ta.
Ista se prila`e zapisniku pod dva i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.3.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je predsjednik Vlade, dr. Milan Babi}, te je
istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina du`na donijeti izvje{taj Skup{tini povodom
razgovora sa ~lanovima predsjedni{tva Jugoslavije o mirovnoj inicijativi organizacije
Ujedinjenih nacija, zbog promjenjenih okolnosti i stavova predsjedni{tva SFRJ i rukovodstva
Srbije prema Republici Srpska Krajina.
Na osnovu Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatra`i sazivanje sjednice Skup{tine.
Predsjednik Skup{tine je du`an da zaka`e sjednicu Skup{tine na zahtjev Vlade sa ta~no
utvr|enim dnevnim redom.
Dr. Milan Babi} predla`e da se uputi zahtjev Predsjedniku Skup{tine da zaka`e sjednicu za
ponedjeljak 10. 02. 1992. godine u 12 ~asova u Kninu, sa slede}im dnevnim redom:
1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.
2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine.
3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade
o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih Nacija.
U slu~aju da predsjednik Skup{tine na sazove sjednicu predla`e da se poslanici pozovu
navedenog datuma, da saslu{aju izvje{taj i mi{ljenja Vlade te da odlu~e dali }e saslu{ati
informaciju ili }e se odr`ati sjednica Skup{tine.
Vuka{in Babi} ka`e da Banijska grupa zahtjeva odr`avanje sjednice Skup{tine van Knina.
Vaso Le`aji} ka`e da se sjednica Skup{tine saziva u Kninu kao administrativnom centru
Republike Srpska Krajina.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen zahtjev za sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina.
Ta~ka tri se prila`e zapisniku i ~ini njegov sastavni dio.
Ad.4.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Milan Bauk i istakao da u na{em sistemu
financiranja funkcioni{u zakoni od pro{le godine, {to se ti~e naplate poreza od prodaje i
prometa proizvoda i usluga. U Srbiji se radi po novom Zakonu i sve da`bine su
preformulisane na ime poreza. Milan Bauk predla`e da se preduze}u za puteve procentualno
odredi koliko i koja vrsta benzina mu pripada i predla`e 20% poreza. Jo{ dodaje da je ovo
81
preduze}e po~elo sa radom, ali bez direktora. Dogovoreno je da se za sutra pripreme predlozi
i imenuju direktori.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o visini sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata za
puteve Republike Srpska Krajina.
Ista se prila`e zapisniku pod ~etri i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen.
Dr. Vaso Le`aji} je obavjestio predsjednika i ~lanove Vlade da su u Kninu boravili predstavnici
Visokog komesarijata za izbjeglice, Unicef-a SIV-a i predsjednik Crvenog krsta Jugoslavije.
Apeluju na predstavnike vlasti da im omogu}i rad po humanitarnim principima na nivou
Krajine, da bi izdvojili nov~ana sredstva za izbjeglice na podru~ju Republike Srpska Krajina.
Sjednica je zavr{ila sa radom.
ZAPISNI^AR PREDSJEDNIK VLADE
Borka Lali} Dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
26
1992., velja~a 6.
Knin
Priop}enje sa sjednice Vlade RSK o novoj teritorijalnoj organizaciji na okupiranom
podru~ju RH
Saop{tenje sa sjednice vlade RSK odr`ane dana 06. 02. 1992. u KNINU.
Na dana{njoj sjednici vlada je razmatrala i usvojila na osnovu ~lana 87 pravilnika Skup{tine
zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji RSK. Ovim Zakonom utvr|eno je da teritoriju
RSK ~ine teritorije slijede}ih op{tina:
Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Slunj, Vojni}, Vrginmost, Glina,
Dvor, Kostajnica, Petrinja, Gospi} Istok, Medak, Teslingrad, Vrhovine, Pla{ki, Karlovac
Krnjak, Sisak Caprag, Oku~ani, Vrlika, Brati{kovci Skradin, Zemunik Gornji
Smokovi}, Petrovo Polje-Drni{, Perjasica.
Zakonom je tako|er utvr|eno da grupe naselja koja su po ranijoj teritorijalnoj organizaciji
~inila podru~ja op{tine kao {to su: Kistanje, Srb, Udbina, Plitvice, Topusko, Dubica, ili koja
druga mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog Zakona u smislu da se i ta podru~ja
organizuju kao op{tine.
Vlada je na dana{njoj sjednici donijela i Uredbu o na~inu vr{enja poslova ministarstva i
posebnih organizacija van njihovog sjedi{ta odnosno Uredbu o okruzima.
Ovom Uredbom utvr|ena su 4 okruga:
1. Sjevernodalmatinski sa sjedi{tem u Kninu
82
2. Li~ki sa sjedi{tem u Gra~acu
3. Kordunski sa sjedi{tem u Vojni}u
4. Banijski sa sjedi{tem u Dvoru.
U Sjevernodalmatinskom okrugu su op{tine:
Knin, Obrovac, Benkovac, Zemunik, Brati{kovci, Petrovo polje i Vrlika,
U Li~kom okrugu su op{tine:
Gra~ac, D. Lapac, Korenica, Medak, Teslingrad i Vrhovine.
U Kordunskom okrugu su op{tine:
Vojni}, Vrginmost, Slunj, Pla{ki, Perjasica, Karlovac i Krnjak.
U Banijskom okrugu su op{tine:
Dvor, Glina, Petrinja, Kostajnica, Sisak Caprag i Oku~ani.
Vlada je na dana{njoj sjednici na osnovu poslovnika Skup{tine zatra`ila sazivanje Skup{tine
RSK u ponedjeljak 10. 02. 1992. g. u 12 sati u Kninu ~ija je glavna to~ka dnevnog reda
Izvje{taj vlade o razgovorima vo|enim u predsjedni{tvu i izno{enje mi{ljenja Vlade o
mirovnoj inicijativi UN.
Slu`ba za informisanje
M.P.
72
U Vrginmostu, 7. 2. 92. sekretar Borka Lali}
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
27
1992., velja~a 6.
Knin
Obavijest predsjednika RSK Milana Babi}a poslanicima Skup{tine RSK da je Vlada RSK
sazvala sjednicu Skup{tine u Glini 10. velja~e, na kojoj }e se raspravljati o odlukama
Predsjedni{tva SFRJ o mirovnom planu Cyrusa Vancea
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA REPUBLIKE
Broj: 02-1/1-1/92.
Knin, 6. 2. 1992. godine
POSLANICIMA SKUP[TINE
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
S V I M A
83
72
Okrugli pe~at: RSK, SO Vrginmost.
Obavje{tavaju se poslanici Skup{tine Republike Srpska Krajina, da je Vlada Republike
Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 6. 2. 1992. godine kojom je predsjedavao predsjednik
Republike Srpska Krajina dr. Milan Babi}, na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpska
Krajina zatra`ila sazivanje sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina za ponedjeljak 10.
februara 1992. godine u 12 ~asova u op{tinskoj vije}nici u Kninu.
Ukoliko bi predsjednik Skup{tine bio sprije~en da sazove sjednicu Skup{tine naprijed
navedenog dana, Vlada poziva sve poslanike da prisustvuju sjednici Skup{tine 10. februara
1992. godine u 12 ~asova u Kninu i da saslu{aju izvje{taj Vlade.
Za sjednicu se predla`e slijede}i
D n e v n i r e d
1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.
2. Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine i to
Zakon o prekr{ajima,
Krivi~ni zakon,
Zakon o radnim odnosima,
Zakon o li~nom radu,
Zakon o javnim slu`bama,
Zakon o javnim preduze}ima,
Zakon o kolektivnim ugovorima,
Zakon o inspekciji rada,
Zakon o odlu~ivanju skup{tine op{tine u uslovima kada je Skup{tinu napustio odre|eni
broj odbornika,
Zakon o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
3. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja Vlade
o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
dr Milan Babi}, s.r.
M.P.
73
Preslika, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
28
1992., velja~a 7.
Knin
Priop}enje za javnost zaklju~aka Vlade RSK s 24. sjednice na kojoj je razmatran mirovni
plan Cyrusa Vancea i stavovi pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ
84
73
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 07. 02. 1992. god. u Kninu kojoj je
predsjedavao Predsjednik Republike dr Milan Babi} razmatrala je sadr`aj i ishod Pro{irene
sjednice Predsjedni{tva SFRJ
74
koja je odr`ana 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja je kao
jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim povodom
zauzela slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posljedica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te
sjednice treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev,
za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.
2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadr`aj plana Sajrusa Vensa,
te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana. U~esnici u
radu sjednice stavljeni su u poziciju da odlu~uju o ne~emu s ~ijim sadr`ajem nisu upoznati
{to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.
Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je ne u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz
plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez
obzira na njegovu sadr`insku neprihvatljivost.
3. Posebnu pa`nju zaslu`uju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali
beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vre|anja i omalova`avanje
onih koji nisu prihvatili politiku svr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni trebalo
da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod kojima
je trebalo donijesti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog pona{anja a
ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.
Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadr`aj,
primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome
planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka
diskriminaciji srpskog naroda okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju
kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne mo`emo prihvatiti. Navedene optu`be
po na{oj ocjeni sra~unata je na to da u javnom mijenju izazove otpor prema rukovodstvu i
srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno `eljni rata i nasilja, `rtava i smrti.
Vlada Republike Srpska Krajina onima koji izri~u te optu`be, u koje ako ih ponove sto
puta postoje opasnost da i mi poverujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod
u to da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo
protiv njegovog jedinstva i da navodno ho}emo da izazovemo gra|anski rat, iako su se u toj
optu`bi sjedinili do neprepoznavanja.
Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la`u
javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to
je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti
izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e va`iti hrvatski zakoni i institucije.
To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e va`iti hrvatski zakoni na teritoriji Republike
Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi
koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji teritoriji srpskog naroda biva
85
74
Priop}enje sa sjednice Predsjedni{tva vidi: Dok. br. 20.
primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog
narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako
zna~ajna.
Ta izmjena va`an je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu anga`ovanja mirovnih
snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding
75
ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih
izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em
mi{ljenju pravednost plana je presudan faktor za trajnost razultata, koji }e proiste}i iz njegove
realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na osnovu kojeg }e se anga`ovati mirovne
snage UN, jeste i u tome {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadr`aj koji ~ini cjelinu politi~ki
sadr`aj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjda imali pravo, prestavlja
osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno pravni akt kojim }e biti
okon~an ovaj rat.
Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka ta~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i
legitimnog interesa srpskog naroda, u mirovnom ugovoru izrazila bi se kao norma koja bi se
morala po{tovati.
Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna ukazuje na to
da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju, usmjere na to
da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na
nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile
Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo
na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa njegovim opredjeljenjem da
to navodno prihvati.
Oni koji su ga zloupotrebili rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika Republike
u njegovom odsustvu. Me|utim, u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost,
te je neosnovana svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.
Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je
obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,
komedije, istu obesna`io svojim demantijem koji je uva`en od Ujedinjenih nacija.
Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisati
kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.
Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili
milom, s nama ili bez nas da }e uva`avati bilo {ta, bilo kakav argument pravni, politi~ki ili
mo`da ljudski.
Najzad, spada u prvorazredno licimjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu
u~inili iako su pozvani da u~ine), Republiku Srpsku Krajinu priznaju njen Ustav u ~asu
kada im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koji su u~inili za to da svoju la` u~ine
ubjedljivom. Njihova neva`e}a i neovla{tena odluka o narodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa
Vensa za Republiku Srpska Krajina, opasna je.
Posljedice koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno
manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina
po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo
javnost, doma}u i svjetsku, da ne mo`emo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to
proistekne iz neovla{}enog i neodgovornog pona{anja drugih.
86
75
Marrack Goulding, stru~njak za mirovne operacije i podtajnik za posebne politi~ke poslove glavnog tajnika UN-a.
Ne bismo `eljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba
utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi pre`ivio srpski narod Republike Srpska Krajina
i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.
4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom, stavu
da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu
srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 91. godine izra`enu volju,
da `ivi u zajedni~koj dr`avi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to `ele. Svako
naknadno mjenjanje na{eg stava u odnosu na isti ni u ~emu izmjenjen plan Sajrusa Vensa
nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{ta smo dobili i potpunu
podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.
Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uva`ile na{e legitimne, javnosti
poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje, od nas }e biti
razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izra`enom voljom srpskog naroda Republike Srpska
Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.
Od prava na samoopredjeljenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija,
mi ne mo`emo i nemamo pravo da odustanemo. Od tog svog prava mo`e odustati jedino
srpski narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.
5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko anga`ovanja
mirovnih snaga UN-a, odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina
izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji
na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno
opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no
pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.
Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike
Srpska Krajina da zaka`e referendum najkasnije u roku od mjesec dana o anga`ovanju
mirovnih snaga UN i politi~koj i dr`avnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina i srpskog
naroda koji u njoj `ivi.
PREDSJEDNIK
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
M.P.
76
Dr Milan Babi}, v.r.
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
29
1992., velja~a 7.
Beograd
Zapisnik sjednice Vlade Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija
87
76
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
Zapisnik
Sa sjednice Vlade SAO Zap. Slavonija odr`anoj dana 07. 02. 1992. g. u Birou, Beograd.
Prisutni: D`akula Veljko, Vukeli} Veljko, Mileti} Milenko, Sa{i} Ilija, Dopu|a Nikola, Bukva
Mirko, [ipraga Vladimir, Vuki} Veljko.
Dnevni red:
1. Analiza aktivnosti i daljni zadaci Vlade
2. Ostalo
D`akula Veljko upoznaje prisutne sa obavljenim razgovorima u Staroj Gradi{ci u komandi
Banjalu~kog korpusa. Razgovori su vo|eni na temu organiziranja i uspostavljanja civilne vlasti
za podru~je zapadne Slavonije. [to se ti~e tehni~kih detalja iznosi da je za smje{taj Vlade
osigurana tzv. vila u Oku~anima. Predla`e da se krene u akciju povratka naroda Zap.
Slavonije, i to svaki ~lan Vlade za podru~je op{tine sa koje poti~e. Iznosi detalje za
organiziranja i uspostavljanja policije za ~ega su zadu`eni Martinovi} Milanko i [panovi}
77
i
Zrini} Milenko.
[to se ti~e organiziranja i uspostavljanja op{tinskih {tabova TO predla`e da se zadu`i Vuki}
Veljko. [to se ti~e plana OUN i njegove provedbe zadu`uje se Sa{i} Ilija, a za organizaciju
policije Ga}e{a Drenko.
Vukeli} V.: nagla{ava da je krajnje vrijeme da se donese operativni plan daljnjih aktivnosti.
Iznosi da je trenutno najbitnije pri}i organizaciji policije i TO i prihvatam prijedlog da se za
TO zadu`i Vuki} Veljko. [to se ti~e ostalih predlo`enih ne `eli se izja{njavati jer ih dovoljno
poznaje. Iznosi da je u dogovoru sa Goranom Had`i}em osigurano 10 automobila za potrebe
Vlade.
D`akula V.: {to se ti~e osiguranja povratka vozila od MUP-a i Pokrajinskog SUP-a zadu`uje
se Sa{i} Ilija. Postavlja pitanje da li funkcioni{e Savjet Vlade Zap. Slavonije.
Sa{i} Ilija upoznaje prisutne sa nekim mogu}im rje{enjima, zapo{ljavanja na{ih ljudi u slu~aju
da mirovne snage do|u na na{e podru~je (uslu`ne djelatnosti) jer prakti~no postoji
mogu}nost zapo{ljavanja na jednog vojnika jedan radnik, pa i vi{e.
[impraga Vladimir isti~e da je slijedom aktivnosti koje nam predstoje premalo, tj. da se
moramo hitno kadrovski oja~ati, ne kao Vlada i ~lanovi Vlade, ali {to se ti~e aktivnosti samih,
anga`ovati pojedine ljude. Mislim da }e najve}i teret ako do|e do ostvarenja mirovnog plana
imati policija i bojim se da Ga}e{a Drenko ne}e mo}i udovoljiti {to se ti~e stru~nosti, a isto
tako i u odnosu na tenzije koje postoje prema njemu zbog toga {to nije bio na podru~ju Zap.
Slavonije u vrijeme ratnih dejstava.
D`akula V.: Krajnje dobronamjerno sam shvatio izlaganje [imprage, a imenovanje Ga}e{e
nisam mislio da bude ministar ve} da bude spona izme|u Vlade i stru~nog tima koji radi na
organiziranju policije. Ukoliko svi tako smatraju, sla`em se da ga ne postavljamo, a zbog
odioznosti posla da ja radim na tim poslovima.
Sa{i} Ilija: Kad je rije~ o tenzijama veliko je pitanje prema kome sve one ne postoje, a zbog
sveukupne situacije, a pogotovo u Oku~anima mislim da bi ba{ Drenko mogao taj posao
obavljati.
88
77
Rade.
Vukeli} Veljko: Isti~e problem nepokrivenosti resora informisanja {to nismo smjeli zapostaviti
pa predla`e da se to pokrije sa Milun Karad`i}em, po{to E}imovi} Du{an ne}e to da radi.
Zaklju~ak je da se obavi razgovor sa Karad`i}em i da se vidi da li mo`e udovoljiti tim
poslovima zbog zdravstvenih razloga.
D`akula V.: Predla`e da Sa{i} uputi protest OUN, ambasadi SRNJ, {tampi, u vezi ru{ila~kih
aktivnosti usta{a na podru~ju Zap. Slavonije, {to se i prihva}a. Daje na razmi{ljanje prijedlog
da se fuzioni{u SAO Isto~na i Zapadna Slavonija.
[impraga V.: Predla`em da se formira kordinaciono tijelo, a ne da se ide na fuzioniranje.
Nagla{ava problem uspostavljanje socijalnog staranja tj. tijela koje }e to voditi.
Sa{i} Ilija predla`e da svi preuzmemo obavezu obila`enja zbjegova.
Bukva Mirko upoznaje prisutne da je Savjet Vlade, koje bi trebalo imenovati danas, uzeo je
sebi u zadatak da pripremi prijedlog teritorije koja bi sa~injavala Zap. Slavoniju, tako da bi
ve}inu ~inilo srpsko stanovni{tvo. Radom Savjeta koordinira Marko Priji}.
78
Nagla{ava problem povratka koji je neizostavan uz MUP.
U daljem radu dogovoreno je da Savjet pripremi kartu Zap. Slavonije i da se na slijede}oj
sjednici dogovori o istom i iza|e u javnost.
[impraga Vladimir upoznaje prisutne sa zahtjevom Vlada Srbije za dostavljanje podataka o
ljudskim `rtvama i {tetama na podru~ju Zap. Slavonije, {to je dostavljeno SANU.
Zaklju~eno je da se slijede}a sjednica odr`i u Oku~anima u slijede}u srijedu.
Zavr{eno u 18,30 h.
Zapisni~ar:
Vukeli} Veljko
Izvornik, rukopis, latinica
HR-DASB, OV SOZS, kut. 1.
30
1992., velja~a 9.
Vojni}
Poziv predsjednika Kluba poslanika Skup{tine za Baniju i Kordun predsjedniku SO
Vrginmost da hitno po{alje poslanike u Glinu na Skup{tinu RSK
Poslano u Vojni} u 10,30 sati
79
Predsjedniku op{tine _____________
h i t n o
89
78
O elaboratu kako posti}i srpsku ve}inu na podru~ju zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 51.
79
Dopisano rukom.
Molimo Vas da hitno obavijestite Va{e poslanike u Skup{tini Srpska Republika Krajina da
}e se sastanak Kluba poslanika za Baniju i Kordun odr`ati u nedjelju 9. 2. 92. u 12,00 sati u
prostorijama SUP-a Glina.
Predsjednik Kluba poslanika
za Baniju i Kordun
prim. dr. Spiro Kosti}, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
31
1992., velja~a 9.
Glina
Zapisnik Skup{tine RSK koju je sazvao predsjednik Skup{tine Mile Paspalj
Glina, 9. 2. 92. 12 h
Klub zastupnika
Mile Paspalj
Mile Marti}: Posljednjih mjeseci Babi}
80
je do{ao u koaliciju sa dr. Mi}unovi}em,
81
Jovi}em,
82
koji nastoje da ru{e srpsko rukovodstvo.
nisam pozvan na sjednicu predsjedni{tva
vr{i se manipulacija sa srpskim narodom
nije ta~no da su Kninjani protiv Vensovog plana, onaj protestni miting je skupljen od |aka
i dijela Babi}evih pristalica
pozivam zastupnike da izglasaju nepovjerenje Vladi Krajine, kao i meni.
Bosni} Mile
Ja sam isto da se plan prihvati ali mislim da smo skup{tinu trebali imati u Kninu kojoj bi
trebao prisustvovati Babi} pa da mu ka`emo u lice. Mi nemamo vremena provoditi
referendum iako bi to bilo najmjerodavnije.
Ja apelujem na sve vas da ovaj plan prihvatimo i da o~uvamo jedinstvo.
Dragi~evi}
83
prihvata plan, s tim da se u daljnjim pregovorima ugrade oni nedostaci koji su
izostavljeni kao Sisak-Predgra|e, Caprag i drugi za razmje{taj mirovnih snaga.
Moli zastupnike da se danas na sjednici prihvati plan, a pitanja vladi da se rasprave na
redovnoj sjednici.
90
80
Milan, predsjednik RSK.
81
Dragoljub, predsjednik Demokratske stranke.
82
Mirko, osniva~ i predsjednik Srpske narodne obnove i paravojne skupine Du{an silni koja je na rati{tima u
Hrvatskoj djelovala pod zapovjedni{tvom OS SFRJ i Slu`be dr`avne sigurnosti Republike Srbije.
83
Lazar.
Vu~kovi}
84
zamjera predsjednicima SO-u za{to bar nisu sazvali SO da se odrede prema
Vensovom planu.
zahtjeva da se Skup{tina ne opredjeljuje ukoliko ne prisustvuju li~ko-dalmatinske op{tine,
a ako ne da se Skup{tina odr`i u Kninu.
Paspalj replicira da na ovoj sjednici imaju ve} 3 delegata iz SO Knin a mislim da }e
prisustvovati i ostali predstavnici kao i Babi} jer sam ga li~no pozvao.
A}imovi}
85
delegat iz Oku~ana daje punu podr{ku Paspalju u ime naroda SO.e.
Dmitrovi}
86
Kostajnica zahtjeva da se sjednica SO-e obavezno odr`i u Kninu gdje je i
sjedi{te Skup{tine i Vlade i da na sjednici prisustvuje i Vlada Krajine i da se stvari dovedu na
~isto.
Bjelivuk
87
Vojni} u potpunosti se sla`e sa Dmitrovi}em.
Dobrovoljac zamjera nama svima zbog prepucavanja i nejedinstva gdje se vodi borba za vlast
mi smo mnogo puta prevareni a uglavnom zbog nejedinstva. Ne dozvolimo povla~enje
oru`ja.
Komandant bataljona iz Siska Predgra|a iznosi stav svojih boraca koji ne}e dozvoliti predaju
oru`ja. Sisak nije zauzet, ali da je zauzet ne bi se mogao odr`ati.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 1074.
32
1992., velja~a 10.
Knin
Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 25. sjednice Vlade Republike srpska Krajina, odr`ane dana 10. 2. 1992. godine, u zgradi
op{tine, soba br. 51
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi} i ~lanovi Vlade Du{an
Vje{tica, Petar [tikovac, Vaso Le`aji}, Milan Bauk, Branko [impraga, Vuka{in Babi}, Du{an
Bad`a, Lazar Macura, a bili su prisutni i Funduk Uro{, predsjednik Vrhovnog suda i Borivoj
Ra{uo savjetnik u Birou Vlade u Beogradu.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, dr Milan Babi} je
predlo`io slijede}i
91
84
Nikola.
85
Gre{ka, rije~ je o Du{anu E}imovi}u, kasnijem ~lanu Vlade RSK.
86
Branko.
87
Dragan.
D n e v n i r e d
1. Utvr|ivanje dnevnog reda za sjednicu Skup{tine Republika Srpska Krajina.
2. Rasprava o mirovnom planu Sajrusa Vensa.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad 1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} te istakao da na osnovu
Poslovnika Skup{tine Vlada ima pravo da zatra`i sazivanje sjednice Skup{tine, a predsjednik
Skup{tine je du`an da zaka`e sjednicu na zahtjev Vlade sa ta~no utvr|enim dnevnim redom.
Dr Milan Babi} predla`e da Vlada kao predlaga~ skine drugu ta~ku dnevnog reda koja
glasi:
Dono{enje Odluke o potvrdi zakona koje je donijela Vlada Republike Srpska Krajina na
osnovu ~lana 87. Poslovnika Skup{tine. Predla`e da se za dana{nju sjednicu Skup{tine usvoje
ta~ka 1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika; i ta~ke 3. koje }e
biti ta~ka 2. Izvje{taj Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
Drugih predloga nije bilo, te se ovaj predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen predlo`eni dnevni red za slede}u sjednicu Skup{tine.
Ad. 2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i pro~itao tekst plana
Sajrusa Vensa. Zatim je dao primjedbe na ovaj plan i istakao da se iz plana treba brisati naziv
Hrvatska, jer iz plana proizlazi da je Krajina u Republici Hrvatskoj. Usput je pomenuo da bi
ovaj plan bio za nas prihvatljiv kad bi Krajina bila stavljena pod protektorat Ujedinjenih
nacija.
Funduk Uro{ ka`e da je Krajina Republika i ima svoju vlast. Ka`e da pojedine grupe
poku{avaju razbiti sve {to je do sada u~injeno. Nama odgovara status da smo zasebna
republika i da nismo u okviru Hrvatske.
Borivoje smatra da bi se trebalo pozvati na me|unarodnu konvenciju Ujedinjenih nacija i
helsin{ke dokumente iz 1975. godine u kome se izri~ito ka`e da ni jedan narod bez njegove
izri~ite izjave volje ne mo`e biti sveden na ni`i status, u konkretnom slu~aju nacionalnu
manjinu. Ka`e da je Vensov plan tehni~ko sredstvo Evropske zajednice koje nas svodi na
nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i time rje{avaju taj dio jugoslovenskog problema. Isti~e da
trebamo tra`iti pravo na samoopredjeljenje, kao i pravo da u~estvujemo u svim pregovorima,
koji se vode na bilo kom nivou u vezi Krajine.
Jednoglasno je data saglasnost da se Vensov plan usvoji uz primjedbe Vlade Republike
Srpska Krajina, koje je i do sada isticala.
Mirovni plan Sajrusa Vensa se prila`e zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.
ZAPISNI^AR PREDSJEDNIK REPUBLIKE
Borka Lali} dr Milan Babi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
92
33
1992., velja~a 10.
Knin
Zapisnik izvanredne sjednice Skup{tine RSK koju je sazvao Milan Babi}, na kojoj je
razmatran plan dolaska mirovnih snaga na okupirano podru~je RH
Z A P I S N I K
sa 1. sjednice vanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpska Krajina, odr`ane u Kninu u
op{tinskoj vije}nici, dana 10. 02. 1992. godine
Sjednicu Skup{tine Republike Srpska Krajina otvorila je Borka Lali}, sekretar Skup{tine,
te istakla da je sjednica zakazana na zahtjev Vlade Republika Srpska Krajina, na osnovu ~lana
74. Ustava Republike Srpska Krajina.
Sjednici prisustvuju: predsjednik Republike Srpska Krajina dr Milan Babi}, Prvi ministar
u Vladi, ~lanovi Vlade i predsjednik Vrhovnog suda Funduk Uro{.
Istakla je da sjednici ne prisustvuju predsjednik i potpredsjednik Skup{tine i da na osnovu
Poslovnika Skup{tine sjednicu mo`e voditi jedan od poslanika, te predla`e da Lazar Macura
vodi ovu sjednicu.
Nakon izvr{ene prozivke poslanika, utvr|eno je da je sjednici Sku{tine prisutno 85
poslanika, te da Skup{tina ima potrebnu ve}inu i mo`e donositi pravovaljane odluke.
Borka Lali} je zatim obavijestila prisutne da je Vlada na dana{njoj sjednici, kao predlaga~
dnevnog reda, sa ove sjednice Skup{tine skinula 2. ta~ku dnevnog reda koji su poslanici
Skup{tine dobili u pismenom obliku.
Drugih izmjena dnevnog reda nije bilo, pa je predsjedavaju}i dao dnevni red na usvajanje.
Jednoglasno je usvojen slijede}i:
D n e v n i r e d:
1. Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika.
2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja
Vlade o mirovnoj inicijativi Ujedinjenih nacija.
Prije po~etka rasprave predsjedavaju}i Skup{tine Lazar Macura je pro~itao telegram
podr{ke od dr Bogdana Magli~a, predsjednika Tesline fondacije i potpredsjednika srpsko-
ameri~kog komiteta iz Los An|elesa.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad/1 Dono{enje Odluke o verifikaciji mandata novoizabranih poslanika
Sekretar Skup{tine Borka Lali}, obavje{tava prisutne da sjednici Skup{tine prvi put
prisustvuje poslanik iz novoformiranih op{tina, te je potrebno verifikovati njihove mandate.
Predsjedavaju}i Skup{tine moli verikacionu komisiju u sastavu: Bosni} Mile, Dragi~evi}
Lazar i Ivani{ Ratomir da izvr{i pregled dokumenata predlo`enih poslanika. Verifikaciona
komisija je pregledala dostavljene dokumente, te je predsjednik verifikacione komisije Mile
Bosni} istakao da je izbor proveden u skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine i podnose}i
izvje{taj o verifikaciji predlo`enih poslanika predla`e Skup{tini Republike Srpske Krajine da
93
verifikuje mandate poslanika iz Op{tine Vrlika: Stojanovi} Milan, Zagorac Rade,
Stojisavljevi} Du{an, Vin~i} Slobodan, Trivi} Nikola, Arnaut Mirko, Kalini} @eljko; Op{tina
Teslingrad: Toma{ Mirko, D`akula Ilija, Bo`i~kovi} Rade, ^ubilo Janko, Novkovi} Mane,
Stani} Luka, Sitvuk Radojka; Op{tina Medak Isto~ni Gospi}: Krajinovi} Milan, \akovi}
Du{an, Zagorac \ur|a, ^ubrilo Rade, Kri~kovi} \or|e, Rogovi} Mile, Krnjak ^edomir;
Op{tina Petrovo Polje Drni{: Beader De~an, Vuka{in Nedjeljko, Popac Bo{ko, Lukavac
Mom~ilo, Beader Bo{ko, Obradovi} Mirko, Jankovi} Nikola; Op{tina Smokovi} Zemunik
Gornji: Erceg \or|e, Berber Ilija, Prostran Jovan, Graovac Milan, Mari~i} \uro, Parenta
Rade, Pucar Sa{a i Op{tina Brati{kovci Skradin: Kresovi} [piro, [trbac Milan, Pavasovi}
Milan, Svitlica @ivko, Baljak Milorad, Lali} Vitomir, Damjani} Slobodan.
Predsjedavaju}i Skup{tine Republike Srpske Krajina stavlja predlog verifikacionoj komisiji
na usvajanje.
Jednoglasno je izvr{ena verifikacija mandata poslanika iz navedenih op{tina.
Odluka o verifikaciji mandata poslanika se prila`e zapisniku pod 1. i ~ini njegov sastavni
dio.
Predsjedavaju}i Skup{tine zatim obavje{tava novoizabrane poslanike da pristupe
potpisivanju sve~ane izjave.
Sve~ana izjava poslanika Skup{tine Republike Srpska Krajina iz op{tina: Vrlika, Teslingrad,
Medak Isto~ni Gospi}, Petrovo Polje Drni{, Smokovi}, Zemunik Gornji i Brati{kovci
Skradin potpisana je pred predsjedavaju}im Skup{tine dana 10. 2. 1992. godine. Ista se
prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/2. Izvje{taj Vlade o razgovorima vo|enim u Predsjedni{tvu SFRJ i izno{enje mi{ljenja
Vlade o mirovnoj inicijativi UN
Obrazlo`enje po ovoj ta~ci dnevnog reda dao je podpredsjednik Vlade Jovan Kati} te je
istakao da je Vlada Republike Srpska Krajina na sjednici odr`anoj 7. 02. 1992. godine u
Kninu kojoj je predsjedavao Predsjednik Republike dr. Milan Babi} razmatrala sadr`aj i ishod
Pro{irene sjednice Predsjedni{tva SFRJ koja je odr`ana 31. 01. 1992. godine u Beogradu koja
je kao jedinu ta~ku dnevnog reda imala raspravu o mirovnom planu Sajrusa Vensa i tim
povodom zauzela slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada je ocjenila da zbog mogu}ih posledica koje mogu nastupiti na osnovu ishoda te
sjednica treba raspravljati o sjednici iako joj nije dostavljen stenogram sa nje, mada je zahtjev
za njegovo dostavljanje uredno podnesen Predsjedni{tvu SFRJ.
2. Vlada konstatuje da u~esnici u radu sjednice nisu imali uvid u sadr`aj plana Sajrusa
Vensa, te da nisu mogli kompetentno donositi odluke i zaklju~ke povodom tog plana.
U~esnici u radu sadr`ajem nisu upoznati {to predstavlja vrhunac politi~ke manipulacije.
Uz to sama rasprava na sjednici usmjerena je u pravcu analiziranja valjanosti stavova iz
plana Sajrusa Vensa ve} je bio tako intoniran da se plan mora prihvatiti po svaku cijenu bez
obzira na njegovu sadr`insku neprihvatljivost.
3. Posebnu pa`nju zaslu`uju uslovi u kojima je vo|ena rasprava. Njih su karakterisali
beskrajno fizi~ko iscrpljivanje, psihi~ki pritisci, pretnje i ucjene, vo|enje i omalova`avanje
onih koji nisu prihvatili politiku savr{enog ~ina i unapred donijeli odluku za koje bi oni
trebalo da budu formalno pokri}e. Dakle uslovi u kojima je vo|ena rasprava i okolnosti pod
kojima je trebalo donijeti istorijsku odluku mogu se podvesti pod patologiju politi~kog
pona{anja a ne pod politi~ku raspravu i demokratsku atmosferu.
Neprihvatanje plana, bez obzira na sve na{e primjedbe koje smo imali na njegov sadr`aj,
primjedbe koje se svode na osnovu da se srpski narod u Republici Srpska Krajina prema tome
94
planu svodi na nacionalnu manjinu bez kolektivnih prava {to u krajnjem vodi ka
diskriminaciji srpskog naroda okarakterisano je od onih koji stvarno ni o ~emu ne odlu~uju
kao na{e opredjeljenje za ratnu opciju, {to nikako ne mo`emo prihvatiti. Navedene optu`be
po na{oj ocjeni sra~unate su na to da u javnom mijenju izazovu otpor prema rukovodstvu i
srpskom narodu Republike Srpska Krajina koji su navodno `eljni rata i nasilja, `rtava i smrti.
Vlada Republike Srpske Krajine onim koji izri~u te optu`be, i koje ako ih ponove sto puta
postoji opasnost da i mi povjerujemo, poru~ujemo da ne}e uspjeti uvjeriti srpski narod u to
da smo za rat. Jo{ manje }e imati uspjeha u tome da uvjere srpski narod da mi radimo protiv
njegovog jedinstva i da izazovemo gra|anski rat kako su se u toj optu`bi sjedinili do
neprepoznavanja.
Da ponu|enoj verziji plana Sajrusa Vensa nije alternativa rat, kako to oni uporno la`u
javnost, nego drugi, za srpski narod Republike Srpska Krajina, povoljniji plan, kazuje i to {to
je Butros Gali Generalni sekretar UN u svom najnovijem izvje{taju Savjetu bezbjednosti
izri~ito rekao da na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e va`iti hrvatski zakoni i institucije.
To je prvi put da se eksplicitno tvrdi da ne}e va`iti hrvatski zakoni na teritoriji Republike
Srpska Krajina, {to je i prirodno. Suprotno stanje bio bi presedan u ustavno-pravnoj praksi
koji bi se o~itovao u tome na jednoj suverenoj teritoriji teritoriji srpskog naroda biva
primjenjivan ustavno pravni poredak koji proizlazi iz drugog, u ovom slu~aju, hrvatskog
narodnog suvereniteta. Na{a zasluga za tu izmjenu, mo`da nije presudna, ali je svakako
zna~ajna.
Ta izmjena va`an je iako jo{ nedovoljan korak ka pravednijem planu anga`ovanja mirovnih
snaga. Kada se tome doda da je gospodin Golding
88
ostavio mogu}nost da do|e do jo{ nekih
izmjena, onda na{e {anse da doprinesemo pravednosti toga plana nisu bezna~ajne. Po na{em
mi{ljenju pravednost ~lana je presudan faktor za trajnost rezultata, koji }e proiste}i iz njegove
realizacije. Uz to zna~aj odluke kakav }e biti plan na {to je taj plan, uz njegov politi~ki sadr`aj
koji ~ini cjelinu politi~ki sadr`aj koji nama nikada nije prezentiran, a na toliko smo valjda
imali pravo, predstavlja osnovu za budu}i mirovni ugovor, koji }e usljediti kao formalno
pravni akt kojim }e biti okon~an ovaj rat.
Svaki nedostatak u mirovnom planu, svaka to~ka u njemu koja ide na u{trb pravednog i
legitimnog interesa sprskog naroda, u mirovnom ugovoru, izrazila bi se kao norma koja bi se
morala po{tovati.
Navedena ~injenica o mogu}nosti mjenjanja plana, koja je sasvim izvjesna, ukazuje na to
da bi bilo bolje da se Predsjedni{tvo SFRJ, ali i svi drugi koji o tome odlu~uju usmjere na to
da se uradi sve da se plan pobolj{a, a ne da stravi~nu energiju, nasilje, pretnje i ucjene svali na
nas. Pred tim pretnjama i ucjenama, a mo`da i obe}anjima, popustio je i pokleknuo gos. Mile
Paspalj predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina. Ostali nisu. Javnost upozoravamo
na to da uporedi stavove koje je zastupao gos. Mile Paspalj sa Njegovim opredjeljenjem da
to navodno prihvati.
Oni koji su ga zloupotrebljavali rekli su da on prema Ustavu mijenja predsjednika
Republike u njegovom odsustvu. Me|utim, predsjednik Republike dr Milan Babi} nije bio
odsutan i on je u to vrijeme obavljao redovno svoju predsjedni~ku du`nost, te je neosnovana
svaka {pekulacija u pogledu odsustva predsjednika Republike.
Da je predsjednik Republike bio prisutan svjedo~i i to {to je on neposredno po{to je
obavljena ta farsi~na odluka o navodnom prihvatanju plana, s elementima, pokaza}e se,
komedije, istu obesna`io svojim demantijem koji je uva`en od Ujedinjenih nacija.
95
88
Marrack Goulding.
Osim toga u Ustavu Republike Srpska Krajina stoji da niko nema pravo potpisivati
kapitulaciju Republike Srpska Krajina niti njenog bilo kog dijela.
Ali zar se moglo o~ekivati od onih koji su dobili u zadatak da donose odluku silom ili
milom, s nama ili bez nas da }e uva`avati bilo {ta, bilo kakav argument pravni, politi~ki ili
mo`da ljudski.
Najzad, spada u prvorazredno licemjerstvo da oni koji ne priznaju (formalno to jo{ nisu
u~inili kako su pozvani da u~ine) Republiku Srpska Krajina priznaju njen Ustav u ~asu kada
im je on potreban za formalno prikrivanje nasilja koje su u~inili za to da svoju la` u~ine
ubjedljivom. Njihova neva`e}a i neovla{}ena odluka o navodnoj prihvatljivosti plana Sajrusa
Vensa iz Republike Srpska Krajina, opasna je.
Poslednje koje mogu proiste}i iz zabune koje su time izazvane, a koje se trenutno
manifestuju kao pravi juri{ na institucije i organe Ustavnog sistema Republike Srpska Krajina
po svom ishodu mogu biti tragi~ne. Mi se smatramo obaveznim da upozorimo i upoznamo
javnost, doma}u i svjetsku, da ne mo`emo na sebe preuzeti odgovornost za sve ono {to
proistekne iz neovla{}enog i neodgovornost pona{anja drugih.
Ne bismo `eljeli da iz svega ovoga iza|emo samo kao moralni pobjednici, to bi bila slaba
utjeha za nas, u pore|enju s porazom koji bi pre`ivio srpski narod Republike Srpska Krajina
i srpski narod u cjelini, naravno i mi zajedno s njim.
4. Vlada Republike Srpska Krajina i dalje ostaje pri svom, do sada vi{e puta izre~enom,
stavu da plan Sajrusa Vensa u ponu|enoj verziji bez odre|enih izmjena ne odgovara interesu
srpskog naroda koji je formalizovan kroz, na referendumu 12. maja 1991. godine izra`enu
volju, da `ivi u zajedni~koj dr`avi sa Srbijom, Crnom Gorom i drugima koji to `ele. Svako
naknadno mijenjanje na{eg stava u odnosu na isti ni u ~emu izmjenjeni plan Sajrusa Vensa
nakon tolikih tvrdnja da je on u toj verziji za nas neprihvatljiv, a za{to smo dobili i potpunu
podr{ku srpskog naroda Republike Srpska Krajina, bilo bi nemoralno i neozbiljno.
Eventualne promjene u planu Sajrusa Vensa koje bi uva`ile na{e legitimne, javnosti
poznate zahtjeve i koje bi po{tovale pravo srpskog naroda na samoodredjenje, od nas }e biti
razmotrene, i ukoliko budu u skladu sa izra`enom voljom srpskog naroda Republike Srpska
Krajina, u to valjda ne treba sumnjati, i prihva}ene.
Od prava na samoodredjenje, prava koje je garantovano Poveljom Ujedinjenih nacija, mi
nemo`emo i nemamo pravo da odustanemo. Od toga svog prava mo`e odustati jedino srpski
narod. Ukoliko se to desi mi smo spremni po{tovati i takvu njegovu odluku.
5. Vlada Republike Srpska Krajina ocjenjuje, da u novonastaloj situaciji oko anga`ovanja
mirovnih snaga UN-a odluku donese sam srpski narod Republike Srpska Krajina
izja{njavanjem na referendumu. Ovakvu svoju ocjenu Vlada Republike Srpska Krajina temelji
na ~injenici da o takvoj sudbonosnoj stvari koja se ti~e svakog pojedinca, stvari koja trajno
opredjeljuje sudbinu naroda, svih pojedinaca, odluku mogu donijeti samo pojedina~no
pripadnici srpskog naroda Republike Srpska Krajina.
Stoga Vlada Republike Srpska Krajina pokre}e inicijativu pred Skup{tinom Republike
Srpska Krajina da zaka`e referendum najkasnije u roku od mjesec dana o anga`ovanju
mirovnih snaga UN i politi~koj i dr`avnoj budu}nosti Republike Srpska Krajina srpskog
naroda koji u njoj `ivi.
Predsjedavaju}i Skup{tine zatim otvara raspravu po ovoj ta~ki dnevnog reda.
Funduk Uro{ se u svojoj diskusiji ukratko osvrnuo na prava srpskog naroda na ovom
prostoru, te je istakao da ni u `utoj monarhiji nije bio nacionalna manjina. Imao je svoje
}irili~no pismo od 1630. godine, osnovno sudovanje od 1691. godine i mati~ne knjige sve do
96
Paveli}eve
89
vlasti kad su ta prava ukinuta i do danas nisu vra}ena. Srbi su stvorili 1918.
godine zajedno sa Hrvatima i Slovencima prvu Jugoslaviju kao konstitutivni narod {to je
kasnije potvr|eno u svim ustavima. Nova fa{isti~ka vlast u Hrvatskoj svojim Ustavom je
proglasila Srbe nacionalnom manjinom i provodi ponovni genocid nad na{im narodom. U
cilju zaustavljanja rata ponu|en je Vensov sporazum u ~ijem sklapanju nismo u~estvovali kao
subjekt. Helsin{kom i drugim me|unarodnim konvencijama se predvi|a da se ni jedan narod
ne mo`e dovesti u ni`i status nego ga je u`ivao, a nama se to nudi ovim sporazumima. Ne
tretira se na{ teritorij, ve} teritorij Hrvatske, i mi se tretiramo kao strana koja je zapo~ela rat.
Sa ovim konceptom se razoru`ava ne samo na{a strana i predvi|a se da se oru`je preda JNA
i ZNG, pod nadzorom UN-a. To je jedan od razloga za{to taj sporazum nije prihvatljiv. Zbog
na~ina razmje{taja mirovnih snaga, na~ina razoru`anja kao i statusa kojim se tretiramo u
sporazumu, kao takav nije u cjelosti prihvatljiv. Zbog toga smo u razgovorima sa gospodinom
Goldingom tra`ili modifikaciju tog sporazuma i to da se izme|u zara}enih strana napravi
demilitarizovana zona, zatim da se tretiramo kao strana u sukobu, da JNA ostane u
kasarnama, te da umjesto posmatra~a Evropske zajednice koji nisu objektivni do|u
posmatra~i UN-a.
Predsjedni{tvo Jugoslavije nam podme}e da potpi{emo krnji sporazum u kome se pominju
samo lokalni organi vlasti, te Funduk pita {ta je sa na{om Skup{tinom i ka`e da mi imamo
svoj Ustav, zakone i republiku, jo{ dodaje da mi nismo za rat, ve} za mir, ali ne mir s kojim
gubimo sva prava.
Stojanovi} Milan poslanik iz Vrlike za koju isti~e da postoji kao srpska op{tina od 1688.
godine, te je sad ponovo formirana. Isti~e da je Vensov sporazum neprihvatljiv za ovaj narod,
a nije ga potpisao ni predsjednik Republike. Pita ko tvrdi da djeluje SDS u [ibeniku i Zadru.
Ka`e da se od strane vojnih struktura, a mnogi pripadnici JNA ne mogu da se oslobode
komunisti~ke dogme, kao ideologije la`ne svjesti. Ka`e da pojedini ministri opstruiraju rad
Vlade, a ne sprovode red i zakonitost i da je sjednica u Glini burleska, a Paspalj pion u
politi~koj igri. Dodaje da nama treba mir, ali ne takav koji bi garantovao biolo{ki nestanak.
Slobodanka Vujatovi} ka`e da su savezna vlada, Predsjedni{tvo i vojni vrh politi~ki
diletanti, jer ne vide svoj kraj, te pita ~iji je vazal gospodin Milo{evi}.
90
Petar Cvetanovi} ka`e da je Vensov plan jasan svakom ko ima politi~ki instinkt, te da su
~lanovi predsjedni{tva Jugoslavije vrhunski stru~njaci u manipulaciji jer provode ne{to bez
prakti~nog potkrepljenja. Isti~e da je Mile Paspalj odgovoran za razjedinjenje srpskog naroda
i da je dio poslanika izmanipulisan u vezi odr`avanja skup{tine.
Rajko Le`aji} isti~e da je srpskom narodu rat nametnut te ka`e da nas Vensov plan tretira
kao pobunjeni etnos koga treba urazumiti.
Dodaje da je 7. 02. o. g. u Benkovcu odr`avana pro{irena sjednica SDS-a, s preko sto
u~esnika, donijela zaklju~ke da Vensov plan treba usvojiti uz modifikacije koje tra`i Vlada i
da Republiku Srpsku Krajinu mogu predstavljati njeni legitimni predstavnici, te ka`e da i on
podr`ava te predloge. Dodaje da smo, zbog neprihvatanja Vensovog plana ucjenjeni od
Republike Srbije, koja sprovodi ekonomski embargo i ne isporu~uje naftne derivate i druge
robe.
Mile Rogovi} ka`e da srpski narod ne}e predati oru`je, te da on podr`ava stavove Vlade.
97
89
Ante, poglavnik NDH.
90
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
Milan Ivani} ka`e da srbijansko rukovodstvo radi na razjedinjenju srpskog naroda, jer
umjesto da sazove svoju skup{tinu, saziva na{u. Isti~e da je Vensov plan sredstvo za realizaciju
koncepta usvojenog od evropske zajednice u Hagu, po kome se Srbi i Republika Srpska
Krajina svode na nacionalnu manjinu, bez kolektivnih prava. Prihvatanjem Vensovog plana
bi omogu}ili realizaciju usta{ko-prava{ke ideje o ukidanju Srba kao politi~kog naroda.
Petar [tikovac isti~e da se u Vensovom planu Hrvatska pominje kao geografski pojam, a
dalje u tekstu kao Republika {to je dr`avno-pravni pojam.
Rade ^ubrilo ka`e da se velika ve}ina boraca iz njegove op{tine pod utjecajem vojnih
starje{ina, u jednoj anketi, izjasnila za Vensov plan bez primjedbi. Isti~e da je on za Vensov
plan, ali uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina.
\uro Mari~i} apeluje da predstavnici vlasti po|u na polo`aje da podignu moral borcima i
razlo`e im Vensov plan i eventualne posljedice koje bi prihva}anjem izazvali.
Mile Daki} tako|er ka`e da ljude treba vi{e upoznavati sa Vensovim planom. Isti~e da
kroz Vensov plan provejavaju negativne politi~ke ideje, jer prejudicira politi~ko rje{enje i
srpski narod svodi na nacionalnu manjinu. Vensov plan sadr`i ideju politi~ke i oru`ane
neravnopravnosti, jer se jedna strana razoru`ava, a skrivena je ideja o kapitulaciji Republike
Srpska Krajina, koja po tom planu mora predati oru`je drugoj strani. Zatim pita {ta je sa
ljudskim pravima Srba u hrvatskim gradovima. Dalje ka`e da je predsjednik Srbije
potpisuju}i Vensov plan preuzeo na sebe odgovornost za moralne posljedice i time priznao da
je Srbija ratuju}a strana.
91
\or|e Kri~kovi} je govorio o te{koj situaciji u ratom pogo|enoj op{tini Isto~ni Gospi}
Medak.
Du{an \akovi} predla`e da se Vensovom planu dodaju garancije:
1. Za{ti}eno podru~je ne}e biti podrvrgnuto zakonima i institucijama Hrvatske; 2.
Priznaje se pravo Srbima unutar Hrvatske na predlo{ku Vensovom sporazumu; 3. Spre~avanje
svih sukoba na linijama razgrani~enja i unutar za{ti}ene zone; 4. Referendum.
Milan [trbac je istakao da narod Bukovice i Kosara ne}e dati JNA da se povu~e, da }e
zauzeti borbena sredstva i staviti se pod komandu onog kadra koji `eli da se bori za interese
svog naroda.
Vuka{in Babi} isti~e da se u zadnje vreme vodi medijska kampanja da je za rat svako ko
nije za Vensov plan, me|utim Vlada ima jasan stav da je protiv rata, ali za doradu Vensovog
plana. Zatim je govorio o atmosferi na pro{irenoj sjednici predsjedni{tva u Beogradu i ~lanovi
Vlade su stekli utisak da moraju prihvatiti Vensov plan, jer je potpisan mnogo prije sazivanja
sjednice. Istakao je da na pitanja gdje su zapadne granice Jugoslavije i kako su po Vensovom
planu JNA ilegalne, a ZNG legalne oru`ane snage, ~lanovi Predsjedni{tva Jugoslavije nisu
znali odgovoriti. Jedini argument koji su imali jeste da imaju pouzdanu informaciju da }e
Tu|man
92
odbiti plan, te }emo mi prihva}anjem plana dobiti me|unarodnu naklonost.
Slobodanka Vujatovi} predla`e da se smjeni ministar Marti},
93
jer kad se jedan ministar
ne sla`e sa programom Vlade po{teno je da podnese ostavku. Zatim je rekla da je Mile Paspalj
izmanipulisao narod Banije i Korduna.
98
91
[ire o stavovima Mile Daki}a vidi: Dok. br. 16.
92
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
93
Milan.
Mirko Arnaut ka`e da bi trebalo da se po principu mastiljavih mrlja mirovne snage
rasporede u Gorski kotar, Istru, Zadar, Split, te isti~e da je Vensov plan ra|en po diktatu onih
koji su razdjelili Jugoslaviju.
Po{to se niko vi{e nije javio za diskusiju rije~ je uzeo predsjedavaju}i Skup{tine, Lazar
Macura, te je istakao da moramo ostati ~vrsti i vi{e se vezati s bosanskom krajinom i da se
nada da niko ne}e dozvoliti tre}i svjetski rat, jer }e dalji sukob eskalirati.
Zatim je pozvao poslanike da se izjasne: ko je za to da se prihvati Vensov plan uz primjedbe
Vlade Republike Srpska Krajina.
Poslanici su se jednoglasno izjasnili za ovaj predlog.
Na pitanje, ko je za bezuslovno prihva}anje plana, svi poslanici su bili protiv.
Predsjedavaju}i zatim konstatuje da su se poslanici Skup{tine jednoglasno izjasnili da se
Vensov plan prihvati uz primjedbe Vlade Republika Srpska Krajina.
Zatim se poslanicima obratio predsjednik Republike dr Milan Babi}, i istakao da je dobio
informaciju sa skupa poslanika u Glini, te sa `aljenjem mora da zaklju~i da me|u poslanicima
postoji podjeljeno mi{ljenje o su{tinskom pitanju, koje se ti~e svakog gra|anina i svakog
pripadnika srpskog naroda u Republici Srpska Krajina.
Zatim ka`e da u novonastaloj situaciji podjeljenog mi{ljenja u institucijama Republike
Srpska Krajina jedino mogu}e rje{enje jeste ispitivanje stava svih gra|ana Republike Srpska
Krajina, provo|enjem referenduma.
Na osnovu svojih ovla{}enja iz ~lana 78. stava 1. ta~ke 4. i 7. Ustava Republike Srpska
Krajina, predsjednik Republike je donio odluku o raspisivanju republi~kog referenduma, 22.
i 23. februara 1992. godine od 7 do 19 ~asova, sa slijede}im pitanjem: Da li ste za to da se
mirovni plan Sajrusa Vensa prihvati:
A) uz primjedbe Vlade Republike Srpska Krajina i B) u potpunosti i bezuslovno.
Za provo|enje referenduma IMENOVANA JE Centralna komisija u sastavu: Funduk
Uro{, predsjednik Vrhovnog suda, za predsjednika komisije i ~lanove: 1. Kresovi} \uro,
predsjednik Okru`nog suda Knin, 2. Risto Matkovi}, ministar za upravu i pravosu|e, 3.
Borka Lali}, sekretar Skup{tine i 4. Milan Ivani} poslanik Skup{tine Republike Srpska
Krajina.
Predsjednik dr Milan Babi} predla`e ovom sastavu Skup{tine da se slo`i s ovom odlukom,
bez obzira {to je ona kona~na na osnovu Ustava.
Predsjedavaju}i Skup{tine poziva poslanika da glasaju o ovoj odluci.
Jednoglasno je donesena odluka o raspisivanju Republi~kog referenduma.
Ista se prila`e zapisniku pod 2. i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.
Preslika, strojopis, }irilica
Hrvatski informativni centar, A 178-101.
99
34
1992., velja~a 10.
Li~ka Kaldrma
Pismo Du{ana Bursa~a Milanu Babi}u, predsjedniku RSK, u kojem ga upozorava na gre{ke
njegove politike koja je donijela veliku {tetu srpskom narodu
Po{tovani gospodine Babi},
94
U razgovoru koji smo imali sredinom februara pro{le godine, kao {to znate bilo je re~i,
izmedju ostalog, i o potrebi osnivanja Srpske narodne stranke, za ~ije osnivanje Vi niste bili.
Se}am se da ste mi rekli: ako vam treba stranka osnujte je na Hvaru. Naravno, ja sam to
tada shvatio kao {alu, pa sam Vam u pismu od 15. februara 1991. op{irno izlo`io svoje
mi{ljenje o potrebi osnivanja SNS, a i srpske selja~ke stranke. Mislio sam to zato {to sam
smatrao da treba osnovati ove stranke, ne za to da bi se udovoljilo politi~koj modi, ve} zato
da bi se osnivanjem ovih stranaka pokrio nepokriveni politi~ki prostor u Hrvatskoj.
Pripreme za osnivanje SNS su bile pri kraju, izmedju ostalog bile su ot{tampane i pristupnice
/jedan primerak sam i Vama poslao uz pismo/. Vi mi na pismo niste odgovorili.
Kao {to Vam je poznato, SNS je znatno kasnije osnovana u Zagrebu, a iz nastupa ~elnika te
stranke Milana Djuki}a, bilo je jasno da je ta tz. SNS bila osnovana i uz pomo} hrvatske
strane. Tim povodom poslao sam Vam ~estitku da bi Vas potsetio da u politici postoje i gre{ke
koje smo mogli i da izbegnemo.
SNS koja je trebala da bude ovde osnovana, prevashodno je imala u vidu celovitost srpskih
interesa na administrativnom prostoru Hrvatske. Polaze}i od ~injenice da Hrvati i Srbi ovde
vekovima `ive zajedno, ili jedni pokraj drugih, osniva~i stranke su mislili da treba po}i od
jednakog statusa Hrvata i Srba, kao ravnopravnih naroda, {to je i istoriska ~injenica koju
sankcioni{e i medjunarodno pravo. Naime, stranka bi polazila od stanovi{ta da oba naroda
budu i u nazivu dr`ave. Dakle, da se dr`ava zove Hrvatsko-Srpska Republika, da to bude
dr`ava gradjana koji u njoj `ive, da se u Saboru uvede ve}e naroda, da se jezik zove hrvatsko-
srpski, da oba pisma budu ravnopravna, da nacionalni simboli budu zajedni~ki, ili odvojeni
i dr. Ovi zahtevi bi se ostvarivali uz zajedni~ke napore oba naroda i zajedni~ke interese, {to je
zna~ilo da Srbi ovde svoje probleme treba da re{avaju u dogovoru sa Hrvatima.
Put, dakle, ka tome cilju nije trebalo, a niti je smeo da vodi preko valjanja kamenja po cestama
i miniranja pruga, ve} razumnim i strpljivim pregovorima, pa ako to ne bi dalo `eljene
rezultate, onda pristupiti suptilnijim metodama borbe, gde bi druga strana bila daleko
ranjivija.
Ovako rezultati politike ho ruk su o~iti. Ta politika je nanela ogromne {tete na{em narodu
ovde i opet nas vratila na po~etnu poziciju, ali sada sa neusporedivo manjim {ansama na
maksimalni uspeh.
Politika krajina u Hrvatskoj jeste nerazumna politika i takva politika ne vodi ni~em dobrom
po srpski narod ovde. Evo za{to: Ako bi se i ustrojila Republika Krajina i ako bi ona postala
~ak i medjunarodni subjekt, ona bi obuhvatila samo jednu ~etvrtinu srpskog naroda u
Hrvatskoj, {to zna~i da bi tri ~etvrtine srpskog naroda ostalo van granica Krajina i bez
100
94
Milan.
ustavnog prava kao naroda, Srbi bi bili izlo`eni nepo{tednoj asimilaciji. Krajina se sastoji iz
dva razdvojena geografska dela /kninskog i glinskog regiona/. Izmedju ovih delova nalazi se
hrvatska op{tina Slunj. Ova ~etvrtina Srba koja `ivi u Krajini /oko 150 hiljada/ `ivi na
ekonomsko nerazvijenom prostoru, bez prirodnih resursa i odvojena je od matice, {to zna~i
da ni ekonomski ne mo`e samostalno da opstane. Bosna, sa kojom bi Krajina imala prirodnu
granicu u sli~nom je ekonomskom stanju. Pored malog broja stanovni{tva koje bi `ivelo u
Krajini uz zabrinjavaju}i nizak nivo nataliteta i uz krajnje nepovoljnu sada{nju starosnu
strukturu stanovni{tva, Krajina bi imala i nizak obrazovni nivo stanovni{tva uz nedostatak
kadrova svih profila.
Druge dvije Krajine po brojnosti srpskog stanovni{tva u njima i nacionalne strukture, jo{ su
u nepovoljnijem polo`aju. Naime, na njihovom prostoru je ve}insko stanovni{tvo hrvatsko,
a prostor srpskog dela Zapadne Slavonije je potpuno izdvojena enklava. Jasno je {ta to zna~i.
Za{to Vam pi{em? Vi se protivite i u ovakvoj konstelaciji odnosa dolasku tz. plavih {lemova.
Tu se i ja potpuno sa Vama sla`em. I ja sam protiv svake strane vojske u na{oj zemlji, pogotovo
sam protiv te vojske na dugi rok, jer takva vojska pa makar bila i prijateljska, sigurno nam
donosi vi{e {tete nego koristi. Brojni su razlozi za ovakvo shvatanje.
Ali, gospodine Babi}u, Vi ste, ako sebe smatrate politi~arem i na to mnogo ranije morali da
mislite. Dakle, prije po~etka valjanja kamenja po cestama i otpo~injanja oru`anih sukoba. I
tada je jasno bilo da druga strana ima du`u palicu. Pa sada ako izmedju dva zla treba birati,
onda }e razuman ~ovek odabrati ono manje.
O, da, da Vam ka`em za{to ovde nije osnovana SNS? Zato {to je to spre~eno grubom silom.
Zapravo Va{ sada{nji ministar vera Petar [tikovac o kojem sam Vam pisao 15. februara 1991.
se za to izda{no zalo`io. Najpre se po~elo sa pretnjama, pa onda stavljanjem dinamita u auto,
pa pucanjem iz vatrenog oru`ja i da Vam ne pi{em {ta sve jo{, jer mislim da ste u to upu}eni.
Ali i bez obzira na sve Djuki}eve mane i mane njegove srpske stranke, ipak mislim da ni
njemu nije trebalo zapaliti ku}u, jer se tu verovatno mislilo ko }e, ako svoj svome ne}e.
I najzad, da Vam ka`em gospodine da je, nadajmo se, i vreme plavih ljubi~ica pro{lo, a i da
je pro{lo i vreme dugih vladanja, bar {to se vlasti u republikama ti~e.
Zato mislim da bi {to prije trebalo uprili~iti skup misle}ih Srba ovde i sa ovih prostora i
poku{ati prona}i re{enje za sve Srbe ovde. Ovako izdeljeno po pa{alucima ima}emo veoma
malo {anse da ostanemo za trajnije.
Na kraju gospodine, `eleo bih da Vas podsetim i na onu narodnu poslovicu: bolje se vratiti
i sa tri ~etvrtine puta ako je pogre{an, nego sa celog.
P.S.
@ivim u nadi da Va{ ministar vera ne}e
Objaviti i rat Srbiji. Ne daj Bo`e!
S po{tovanjem,
Va{
Du{an Bursa}, v.r.
Li~ka Kaldrma,
10. februar 1992.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 262.
101
35
1992., velja~a 11.
Knin
Priop}enje Srpske demokratske stranke RSK o ogla{avanju Srpske demokratske stranke iz
Hrvatske i navo|enju sjedi{ta stranke u Kninu te o odbijanju mirovnog plana bez
referenduma
S R P S K A D E M O K R A T S K A S T R A N K A K N I N
Adresa: n. n. 43, 59300 Knin, Telefoni: (059) 60-214, 60-173, Telefax 60-173,
Teku}i ra~un kod SDK Knin 34460-678-30213, Devizni ra~un kod JNK banka Knin
60811-621-58-72711053-1655531
Na{ znak: 6/92________________
Va{ znak:_____________________
Knin, 11.02.1992._____________
Predmet:
S A O P [ T E N J E
Srpska demokratska stranka Republike Srpske Krajine u povodu ogla{avanja Srpske
demokratske stranke za Hrvatsku, a koja se javila za sredstva javnog informisanja iz kako je
navela, sjedi{ta u Kninu, du`na je zbog objektivnog informisanja javnosti navesti sljede}e:
Javljanje Srpske demokratske stranke za Hrvatsku sa navedenim sjedi{tem smatramo ne
samo neistinom, a {to je javnosti poznato, nego smi{ljenom provokacijom {to nikako nismo
o~ekivali jer smo, polaze}i od na{ih opredjeljenja da bi Srpska demokratska stranka za
Hrvatsku trebala za{tititi i predstavljati srpsko nacionalno bi}e, odnosno interese srpskog
naroda u granicama Republike Hrvatske, izra`avamo negodovanje permanentnim uplitanjem
Srpske demokratske stranke za Hrvatsku na podru~ju Republike Srpske Krajine na kome ona
ne egzistira ni pravno ni svojom aktivno{}u. To {to pojedini ~elnici ove stranke stanuju na
teritoriji Republike Srpske Krajine jo{ uvijek ne zna~i i verifikaciju da njihova djelatnost sa
ovog podru~ja, odnosno zloupotrebljava i pro{iruje na podru~je koje im defakto i de jure ne
pripada. Srpska demokratska stranka Krajine nije meritorna da presu|uje i da daje ocijene za
bilo koju stranku izvan njezinih granica. Ona kao demokratska stranka ne samo da uva`ava
strana~ku djelatnost drugih stranaka u Republici Srpskoj Krajini nego svoju demokrati~nost
potvr|uje uva`avanjem svih demokratskih kretanja u svijetu. Ali, Srpska demokratska stranka
Krajine smatra nedopustivim kori{}enje mjesta stanovanja ili gostovanja ~elnika stranaka na
podru~ju Republike Srpske Krajine da ono poslu`i kao poligon za obra~unavanje tu gdje ona
nema svoje sjedi{te, a ponajmanje upori{te u ~lanstvu. Istupe Srpske demokratske stranke za
Hrvatsku prihvatamo kao relevantne, ali samo izvan granica Republike Srpske Krajine.
Zato svako kori{}enje pojedina~nog domicila strana~kih vo|a Srpske demokratske stranke
za Hrvatsku i onih gostuju}ih smatramo provokativnim i nedobronamjernim, jer u ime
srpskog naroda u Republici Srpska Krajina mogu govoriti samo stranke koje zastupaju
interese naroda Republike Srpska Krajina. Svako drugo djelovanje sa strane odbijamo s
102
indignacijom, uz napomenu da je ovakav permanentan vid istupanja ~elnika Srpske
demokratske stranke za Hrvatsku sra~unat na negiranje legitimiteta Srpske demokratske
stranke Krajine i Republike Srpske Krajine.
Vezano za ovu problematiku name}e se i pitanje bezuslovnog podr`avanja Vensovog plana
ove stranke. Srpska demokratska stranka Krajine podr`ava stavove iznesene na Skup{tini
Republike Srpske Krajine od 10. februara u Kninu i referendumska pitanja predlo`ena od
strane predsjednika Republike Srpske Krajine Dr. Milana Babi}a, smatraju}i da je jedino
srpski narod u Republici Srpskoj Krajini meritoran i legitiman da odlu~i o sudbinskim
pitanjima svoga postojanja i daljnjeg opstanka.
P R E D S J E D N I [ T V O
SDS Republike Srpske Krajine
M.P.
95
P R E D S J E D N I K:
Dr. Ljubica [olaja, v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6046.
36
1992., velja~a 14.
Glina
Poziv na sastanak Skup{tine RSK, na kojemu }e se raspravljati o radu i postupcima
predsjednika RSK Milana Babi}a
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Skup{tina Republike Srpska Krajina
Glina, 14. 02. 1992. godine
Na osnovu ~lana 74. stav 3. Ustava Republike Srpska Krajina,
S a z i v a m
Skup{tinu Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati u Glini (Spomen-dom) dana, 16.
02. 1992. godine (nedjelja) s po~etkom rada u 12,00 sati.
96
Za ovu sjednicu predla`e se slijede}i
D n e v n i r e d
1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti
poslije Odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. 02. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
103
95
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.
96
Vidi: Dok. br. 37.
P r e d s j e d n i k:
Mile Paspalj, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
37
1992., velja~a 16.
Glina
Zapisnik sastanka sjednice Skup{tine RSK na kojoj je raspravljano o radu Vlade RSK
Zapisnik
sa sjednice Skup{tine RSK odr`ane 16. 02. 92. g. u Glini u 12 h
PRISUTNI:
Dopuzovi} Nikola Pla{ki
Medakovi} Milorad
Radunovi} Milan
Vu~eti} Milo{
Medakovi} Nikola
Paspalj M.
97
imamo pokrivene op{tine dalmatinsko-li~ke,
M.
98
Bosni} je inzistirao da njegovi do|u, ali je nagovoren da ne do|u, Kostajnica, Sisak,
ubje|ivao sam ih da je potrebno jedinstvo.
Mo`da je problemati~na i to~ka dnevnog reda, a mo`da i to {to je Skup{tina po~ela ozbiljno
raditi. Na{u Skup{tinu prihvatila je i UN-e.
Molim Vas shvatite ozbiljnost i da nastavimo u jednom demokratskom duhu po svim
pitanjima.
(~ita DR
99
)
Sergej:
100
predla`em da druga to~ka bude rad Vlade.
Kosti}:
101
dali sa novinarima ili bez novinara.
Paspalj M: pa predla`em da se svega dotaknemo u prvoj to~ki.
@uni}:
102
rasprava o vladi, jer SRK ni nema Vlade,
Jednoglasno usvojen DR.
104
97
Milan.
98
Mile.
99
Dnevni red.
100
Veselinovi}.
101
[piro.
102
Milan.
To~ka 1.
Paspalj M. (~ita podsjetnik)
ako poslanici zauzmu stav mo`e po Ustavu da se opozove i predsjednik Vlade i Predsj.
103
RSK.
poslije Odluke od 9. 2. 92. sazvana je Skup.
104
u Kninu koja nije imala ni kvoruma.
odlu~ili su da se ide na neki referendum, a o tome legalno odlu~uje Skup{tina. Ve}ina op{tina
ne `eli da provodi referendum. Pozvao sam predsj. RSK, on je oti{ao u Petrovac, saglasili smo
se na referendum nejde.
@elim da ova Skup{tina donese Odluku da se nejde na referendum.
Skup{tina je po~ela, ima kvorum ali napominjem nemojmo u toku Skup{tine da do|e do
kr{enja Ustava.
referendum mislim da u ovom trenutku mo`e da se raspravlja, smatram da je to jedna
velika podvala narodu, mi taj referendum nismo pripremili.
referendum mo`e raspisati samo Skup{tina Krajine.
da oko toga netreba diskusije, da se ne prihvati.
Knin nema potrebe diskutovati o referendumu, nego o legitimitetu Skup{. u Kninu.
Paspalj: (~ita ~l. 68 Ustava)
Martinovi} B. o tome nemamo {ta raspravljati jer je to bilo na nelegitimnoj skup{tini.
Da su akti doneseni na takvoj.
[imujlija \or|e: bilo je na ju~era{njem sastanku govora o tome, jer popisi su u opticaju i
oni idu.
Paspalj: Vlada je.
Knin Skup. u Kninu njene odluke nemaju legitimitet.
nije ustavno, Vladu nismo razrije{ili ona je legalna.
Skup{tina mora odbiti taj referendum.
Simo:
105
refer.
106
je raspisao Milan Babi}, ali jasno stoji da Skup{t. to mora potvrditi.
Paspalj: odbija se zahtjev za referendum kao neustavan i ne}e se provoditi na teritoriji RSK.
Paspalj: na sastanku u Beogradu o Jugoslaviji, je dogovoreno da RSK dade 40 poslanika u
Ustavotvornu skup{tinu.
Pravni, monetarni i svaki drugi `ivot je vezan za ostatke Jugoslavije (razno)
Roksani} Dragan: u dijelu vezanom za kriterije broj stanovnika prema veli~ini op{tine.
Rade Mr|enovi}: do{lo je do izvjesnih raskola u na{oj Republici, nebi o tome trebali voditi
raspravu, jer }e se podjeliti narod u Republici SK.
Predsjednik RSK je dosta doprinjeo i ima veliki uticaj kod naroda, da se u Kninu nastavi rad.
Jovi} dr. D.:
107
mislim sasvim suprotno od svog prethodnog diskutanta obzirom na
historijski momenat Odluke o srpskom narodu, da kona~no uobli~imo RSK na prostorima
Jugoslavije pru`a nam se momenat da na jedan miran na~ini rje{imo svoje pitanje. Bitno je
da kona~no damo ocjenu svih pona{anja koji su sudbonosni (~itani dio).
105
103
Predsjednik.
104
Skup{tina.
105
Raj{i}.
106
Referendum.
107
Du{an.
ovakove podvale srpski narod je samo dobijao od Tita
108
, Bakari}a
109
, Kardelja
110
i ...
ovaj Parlament mora na}i izlaz, moramo re}i da vizavi svih `rtava da takav ekzibicionizam
ne prihvatimo.
D. M.
111
Babi} mora prihvatiti Odluku ove Skup{tine.
ovo je zaista historijski trenutak za srpski narod, mislim da u dijelu odnosa se mora voditi
ra~una.
ukoliko imamo na vrhu li~nost koja se sukobljava sa Predsjedni{tvom mo`e izazivati velike
probleme.
Bogdani} Svetozar: ho}u da vjerujem da ovdje sjede ljudi koji ho}e da artikulirane `elje
naroda dovedu do cilja. Nalazimo se na toj raskrsnici, situacija nije bezizlazna, na djelu je
sukob izme|u parlamenta i prvog ~ovjeka Republike. Jugoslavija je napadnuta od strane
nekih evropskih dr`ava. Neki ljudi iz Vlade su prodale svoju cjenjenu struku, moramo biti
pametni da to ne dozvolimo, jer Jugoslavija je jedina na{a dr`ava. Prihvatili smo Vensov plan
i obavezali Vladu i Predsj. da to isto u~ine, poslije toga se saziva Skup{. u Kninu s ciljem da
se taj plan ne prihvati, da bi do{lo do nekog udara pa bi mi onda ostvarili svoj neki cilj koji
mi nije jasan.
Re~eno nam je da nikakve primjedbe ne dolaze u obzir na Vensov plan.
Ovaj listi} je la`an i tendenciozan, Plan daje {ansu na{em narodu da se u miru opredjeli i to
pravo }emo dobiti, ali ovakvom Vladom }emo to te{ko ostvariti. Uporno se radi na razbijanju
ovog naroda, da se ru{i legalna vlast u Srbiji koja nam je mnogo pomogla. Ovaj dio posla je
ova Skup{tina trebala ve} uraditi, a danas razgovarati o tome kako }emo {to spremniji
do~ekati mirovne snage, jer one su ovdje me|u nama.
ja predla`em da ova Vlada se raspusti, da se odredi mandatar koji }e sastaviti novu Vladu
koja }e zastupati interese Krajine. Ovaj sukob je zbog toga {to netko mora da padne, po
na{em Ustavu predsjednika bira narod, a ovoga je izabrala Skup{tina.
radi se o tome da }e to iskoristiti protivni~ka strana.
Sergej Veselinovi} (Obrovac) nekoliko puta smo upozoravali na razbija~ku politiku M.
Babi}a.
dr. Babi} je sa svojom kninskom frakcijom razbio i SDS.
112
nastojao je da izazove i ratni vihor u BiH. Srbiji je potreban predah, i Babi} ne gleda interese
srpskog naroda.
Nekoliko puta smo upozoravali M. Babi}a da je rat vodila JNA i masu mobilisanih ljudi iz
Srbije i C. Gore.
privreda u Krajini je slaba i u takvom stanju je potreban jedan predah. Babi} ponovo razbija
srpski narod u BiH. Predla`em da ova Skup{tina razrije{i du`nosti M. Babi}a.
Mladini}:
113
u na{oj bli`oj istoriji smo vidjeli nekoliko montiranih procesa. Mi trebamo
sagledati su{tinu potrebe ovog parlamenta. Ovaj parlament je pametan da odlu~i o sudbini
ovog naroda.
106
108
Josip Broz.
109
Vladimir.
110
Edvard.
111
Prire|iva~i nisu utvrdili o kome je rije~.
112
Srpska demokratska stranka.
113
Vjerojatno je rije~ o Mandini} Neboj{i, poslaniku u Skup{tini RSK.
velikim silama ne odgovara vru} Balkan, ni ovaj Parlament nemo`e promjeniti tok velikih
sila. Mi smo ovim Planom uzeli predah, donosimo Odluku o sudbini na{eg naroda. Milan
Babi} ima svoje zasluge, me|utim od pobune u Kninu, udru`ena opozicija se javlja kao jedna
snaga da ru{i vlast u Srbiji. Srbi su ~udan narod i velike sile su ulo`ile u to da u Srbiji izbije
gra|anski rat. Takav odnos }e izazvati nemire koji mogu imati velike posljedice za nas.
\uro Dedi}: `elim re}i da je na{em narodu prili~no te{ko, trenutak je u kom politika ima
malo {ansi. Vensov plan je povod da se zabavimo o sebi, sve {to razum mo`e obuhvatiti govori
da je Vensov plan realnost. Takvi politi~ki potezi vode u stvaranje me|uljudskih sukoba.
Ova Skup{tina treba da ovo razmatra. Tko je ugro`en, a tko ugro`ava, kome svijet da
pomogne, tu nam je svijet pomogao, to je realnost. Za opstanak treba izabrati mogu}e.
Ujedinjen srpski narod je klju~no pitanje. Moramo umjeti ukrotiti u sebi prkos. Samo
ugro`ene {tite UN-e, samo jedno moramo izabrati. Posrnut }e svako nastojanje koje se bori
za vlast. Narodi odlu~uju, u ime cjeline `ivot vapi za artikulacijom misli.
ubrzati vlast na cjeloj teritoriji. Vensov plan nije mogu}e staviti kao predlog rasprave, i tim
planom nije ugro`ena na{a Krajina. Oru`ani otpor srpskog naroda osigurao je osnovne
pretpostavke koje na{ narod `eli. Dalje bi trebali tragati za priznavanje u Jugoslaviji i Evropi.
Da bi se oslobodili oklijevanja, ovog ~asa netreba tra`iti vi{e, za{to je protivni~ka strana rekla
da, svima je jasno, cjelini srpskog naroda je potrebno vrijeme za preispitivanje. Nametnuti rat
je imao jednu iskustvenu poruku i kod nas i dalje. Nije dobro zatvoriti o~i i nesmijemo se dati
zbuniti. Postoji mogu}nost da svijet svati da {avovi ne}e pucati po Republikama. Srbija je
o~ito stala na vlastite noge. Razbiti jedinstvo srpskog naroda jest mogu}e, ali je i opasno. Svaki
dio mora voditi ra~una o jedinstvu.
Ako umijemo prevazi}i tu borbu, nema bojazni da }e nam srpski narod i UN-e okrenuti
le|a.
Referendum nema nikakvog smisla. Parlament i Vlada.
Ima trenutaka kada i ~asni ljudi po~nu tumarati.
^i~a:
114
donjeli smo Odluku o potpunom prihva}anju mirovnog plana, o~ekivao sam da }e
predsjednik RSK prihvatiti ili podnjeti ostavku, ali od tog ni{ta, pa se trebamo pitati za koga
on radi.
da srpski narod bude jedinstven.
@uni} zamoljavam da se dr`imo dnevnog reda, osnovni zadatak je da utvrdimo dali je gosp.
Babi} kr{io Ustav ili ne, a na{e me|usobne ~arke idu od nerada Vlade, da se izglasa
nepovjerenje Vladi.
Bo`ani} B:
115
drago mu je {to se shvatila ozbiljnost rada, dobro je {to ima razli~itih
mi{ljenja, mislim da mi netrebamo da strahujemo da je to razdor, to bi trebao biti po~etak
novog jedinstva.
Knin je historijski simbol srpskog naroda, ali nemora se tamo stalno sastajati.
Da glasamo o razre{enju predsj. SRK i Vlade.
Vojnovi}:
116
sada smo na deobama, ako ne postignemo jedinstvo bi}e nam i seoba, mi
mjesto da se bavimo privrednim stvarima, mi se bavimo drugim problemima. Mislim da smo
postigli dosta, dosta je izne{eno o Vladi i to negativnih, da nam nije Armije ni Srbije ko zna
gdje bi sada bili.
107
114
Milo{.
115
Bo{ko.
116
Marko.
te{ko mi pada ovo da se na{ predsjednik okre}e opoziciji. Za rad uvjek ima {ansi. Ovaj Ustav
mora biti sveto pismo za sve nas, a onaj tko radi protiv mora za to da odgovara.
da trebamo inzistirati da predsj. RSK se javno izjasni oko ovih stvari.
da Vlada podnese inform. za ovu Skup{tinu.
da se za petak ili subotu zaka`e hitna skup.
da ta skup{tina bude u Kninu.
Bogdani} S.:
117
u petak zasjeda Savet bezbednosti i oni tra`e jasnu sliku, i mi to moramo
rije{iti, nema vremena za ~ekanje, njima se `uri, a nama ne.
Bo`ani}: ~l. 83, 87.
Majstorovi}:
118
jutros su me zvali da se hitno javim u Korenicu, neznam za{to, drugi put
mi je saop{teno da je u utorak Skup{tina u Kninu, kad sam do{ao u Korenicu saznao sam da
je Skup{tina u Glini, kako ja mogu da diskutujem kad sam kasno pozvan.
ja ne}u biti glasa~ka ma{ina.
re~eno je da se sastane Skup{tina u Kninu.
imam utisak da je sada Glina glavni grad, da se ubudu}e Skup{tine zakazuju negdje u
sredini.
dali se neko bojao iznijeti svoje mi{ljenje u Kninu.
Vidio sam naljepljene plakate za referendum.
Bo`ani}: ja se nemogu stim slo`iti, ovo su ratni uvjeti, produ`avanjem toga radi se o
minutama, argumenata ima mnogo.
Majstorovi}: jasno mi je sve, nije mi jasno za{to se to nemo`e re}i to i u Kninu.
Oku~ani: Ova Skup{tina je izglasala suglasnost za Vensov plan, ako on ne po{tuje nas za{to bi
mi njega.
A}imovi}:
119
potreba za Skup{tinom je bila, vrlo sam se ru`no osje}ao kad sam pro~itao
tekst koji je M. Babi} poslao Sajrusu Vensu.
112 ljudi je poginulo u Oku~anima, 250 ranjenih 60 poginulih, zato nema razmi{ljanja
o ratu, Plan je dobra osnova za nas. [to se ti~e izjava Babi}a prema legalnoj Skup{tini je
prevr{ila mjeru.
Predla`em da ga razrije{imo i kao predsj. Republike i Vlade, Predsj. Babi}a je izabrala ova
Skup{tina. ~l. 87. stav 9.
Da funkciju predsj. Republike obavlja predsjednik ove Skup{tine.
Da se Odluka o referendumu proglasi ni{tavom.
N.
120
Medakovi}: predla`e u skladu s Ustavom da Skup{tina prekine rad i formira komisije
koje }e pokrenuti opoziv predsjednika.
Komisija za za{titu ustavnog poretka, Komisija za utvrdjivanje ratnih zlo~inaca.
Postoji Skup{tina kao politi~ko tjelo i sada predlagati formiranje komisija, je odlaganje
rje{enja.
Gubimo vrijeme, sla`em se sa poslanikom da se prekine rad i za 3 dana nastavi u Kninu.
Sergej V.: bilo je ve} dosta re~eno o radu M. Babi}a,
vidjeli ste da on ima ustavno pravo da raspusti Skup{tinu
Formiranje komisija je tipi~an komunisti~ki sistem.
108
117
Svetozar.
118
Mile.
119
U izvorniku je pogre{no napisano prezime, rije~ je o Du{anu E}imovi}u.
120
Nikola.
Marti} Milan: sve {to ka`em su ~injenice, u poslednje vrijeme je na{ predsjednik
manipulisao sa ovim narodom. Povezao se sa opozicijom uz obe}anje koje mu je dato da }e
biti predsjednik ako sru{i srpsko rukovodstvo. Da Skup{tina razmotri. Plan Sajrusa Vensa je
jedini koji garantira mir. Gospodin Funduk
121
iskrivljeno prikazuje ~injenice i oda od mjesta
do mjesta i manipuli{e sa narodom. Javno je Butros Gali rekao da se primjenjuje zakon
Krajine. To je jedna veoma opasna manipulacija.
Bjelivuk Dragan: nebi trebali i}i u {iroku raspravu, ako je ovo stupilo na snagu, onda }emo
po njemu raditi, a u njemu sve jasno stoji.
Vlade i svaki njen...
122
glasanje o nepovjerenju Vladi nakon tri dana.
Martinovi} Boris: u Ustavnom Zakonu ~l. 3 alineja 5 Ustavotv. Skup{. RK nastavlja
s radom dok se predsj. ne izabere, na isti na~in na koji se predsjednik bira on se i razrje{ava,
to isto vrijedi i za Vladu.
Radmanovi} M.:
123
do{lo je do nesporazuma tuma~enja ~lanova. 9. 02. je bilo predloga
3 dana je pro{lo.
Pla{}anska dolina svima je poznata, mi smo bez struje, narod Pla{kog je zvao Babi}a da do|e
da vidi gdje mi `ivimo i nije htio do}i.
Umjesto da je danas do{ao ovdje, on je oti{ao u Petrovac.
Potpredsjednik Skup.: nemogu da gosp. Bo`ani}a samo upozorim da nije u pravu i mora
biti strpljiv, historija }e ocjeniti dali smo u pravu.
Nemo`emo se ni oteti utisku da raskola i nejedinstva ima, treba}e nam puno truda da se to
rije{i.
Sla`em se sa svima {to upozoravaju da ova na{a Skup{tina mora biti formalno pravno ~ista.
Paspalj Mile: prvi put sam zadovoljan jer imam dojam da svi razmi{ljate svojim mozgom.
Na Skup{tini u Kninu koja je imala nadpolovi~nu ve}inu, birala je predsjednika RSK, ~l. 95
Ustava. Mi ovdje imamo 81 poslanika, ja sam molio sve predsjednike da se sastanemo u
Topuskom, do{lo je par ljudi.
Ustava se moramo dr`ati.
Kakvu god Odluku donjeli imaju samo 2 mogu}nosti ili u Jugoslaviju ili ne.
Re~eno je u Predsjed. SFRJ dali mi prihvatamo Predsj. i Jugoslaviju, mi smo se dva puta
izjasnili da smo za Jugoslaviju.
u Baranji i Slavoniji su ljudi prevareni i oni su na to dali primjedbe.
mi moramo po~eti razmi{ljati kao ostatak Jugoslavije, treba promijeniti predsjednika RSK
i Vladu koja nepostoji.
~ita ~lanove Vlade, ustvari mi Vlade nemamo. Svi raskoli u Krajini su od Knina.
ili }emo raspustiti Skup{tinu ili }emo smijeniti M. Babi}a i Vladu.
Mi moramo raditi sa vladama Srbije i C. Gore i treba se izabrati sa cijele teritorije Republike
SK.
Rep. SK nije pa{aluk od 16 op{tina.
@ivkovi}:
124
ju~e sam bio na jednoj ishitrenoj sjednici tra`io sam jedinstvo, odre|eni ljudi
Babi} ne}e promjeniti svoje mi{ljenje.
mi smo na Skup{tini donjeli Odluku da sara|ujemo sa Republikom Srbijom.
109
121
Uro{.
122
Re~enica u izvorniku nedovr{ena.
123
Milan.
124
Jovan.
Zapadna Slavonija Vlada to je isto samozvana Vlada.
Paspalj: razmatra}e se na sljede}oj zajedni~koj skup{tini.
Paspalj: 1. Razrje{enje predsj. RSK 74
2. Razrje{enje Vlade 1 protiv
Bjelivuk: nemate petlje da ~ovjeku ka`ete u o~i. Vrlo uporno se vr{i pritisak, vr{en je pritisak
i u Beogradu i Glini, ovo nije po Ustavu.
Sergej: u vreme najve}e euforije prije II. svjet. rata, bili su uba~eni ljudi i na jednu i na
drugu stranu.
Pojedini ~lanovi Vlade Babi}eve su bili ~lanovi Matice Hrvatske.
ima jo{ ~lanova koji su odlazili u Zagreb dok smo mi bili u Srbu.
Cjenim sve poslanike, a isto tako cjenim i Uro{a Funduka, nemate pravo.
Marti} M.: ja nisam pri~ao bez argumenata.
Vitez Du{an: Milan Babi} je suspendovao ovu Skup{tinu. Ustavna komisija postoji.
To~ka 2.
Paspalj: Podr{ka Radovanu Karad`i}u u jedinstvenoj politici u Bosni jednoglasno.
Sergej Veselinovi}: obzirom da se nalazimo u ratu Ministarstvo obrane i unutra{njih
poslova mora raditi. Do formiranja nove vlade, stvara red.
Predsj. Skup{tine mjenja predsj. Republike.
Paspalj: suglasnost da se sazove jedinstvena SO srpske krajine to je do{lo i kao inicijativa
od Zapadne Slavonije i Srijema.
dogovor za izbore i na toj Skup{tini dati prijedlog za novog mandatara Vlade.
Demonstracije za 9. mart da se osude.
bole me neke rije~i izre~ene na ra~un Knina, mislim da vrlo va`ne Odluke, i ova danas bi
bilo bolje da se donese u Kninu.
dio sve{tenstva neradi kao ostalo, stalo je na stranu politike.
predla`em da se srpski narod mora objektivno informirati.
Ukoliko je Lazo Macura imenovan za direktora Srpske teritorije Knin da se razrije{i.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
38
1992., velja~a 16.
Glina
Priop}enje za javnost Skup{tine RSK o smjeni Vlade RSK te opozivu predsjednika RSK
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA
JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Skup{tina
Glina, 16. II. 1992. godine-
110
REDAKCIJI TANJUGA ZA JUGOSLAVIJU
REDAKCIJI TANJUGA ZA SRBIJU
RADIO TELEVIZIJA SRBIJE TV BEOGRAD
RADIO TELEVIZIJA SRBIJE TV NOVI SAD
REDAKCIJA POLITIKE BEOGRAD
REDAKCIJA BORBE BEOGRAD
REDAKCIJA EKSPRES POLITIKE BEOGRAD
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Skup{tina Republike Srpske Krajine koja je odr`ana u Glini dana 16. II. 1992. godine na
Ustavom propisani na~in donijela je slijede}e Odluke:
Odluku o opozivu dosada{njeg predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana
Babi}a, te imenovanje v.d. predsjednika Republike do izbora novog predsjednika,
Odluku o utvr|ivanju podno{enja ostavke Vlade Republike Srpske Krajine,
Odluku o ogla{avanju ni{tavim svih radnji oko provedbe referenduma o izja{njavanju o
Planu mirovnih operacija UN-a koji je donio skup u Kninu dana 10. II. 1992. godine, sa
obavezom svim op{tinskim organima o obustavljanju vr{enja bilo kakovih daljnjih radnji na
provedbi nelegalnog referenduma, te o raspu{tanju centralne komisije za provedbu
referenduma.
Na skupu je zaklju~eno da se o svim navedenim odlukama obavjesti i Generalni sekretar
UN-a gospodin Butros Gali, te nadle`ni Savezni organi.
Skup{tina je jednoglasno usvojila zaklju~ak da se u najkra}em roku organizuje zajedni~ka
skup{tina Republike Srpske Krajine u njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti uz uklju~enje
predstavnika skup{tina Zapadne Slavonije, Isto~ne Slavonije, Zapadnog Srema i Baranje, a na
kojoj bi se donijele odluke od `ivotne va`nosti za funkcionisanje cjelokupne Republike Srpske
Krajine vezano uz dolazak snaga UN-a, te funkcionisanje organa vlasti na svim nivoima. Na
toj Skup{tini predlo`ilo bi se raspisivanje op{tih vi{estrana~kih izbora, te izbor mandatara za
sastav nove Vlade Republike Srpske Krajine a u koju bi trebali biti uklju~eni predstavnici svih
teritorija koje obuhvata Republika Srpska Krajina. Prijedlog je skup{tine poslanika da se
zajedni~ka Skup{tina odr`i u Vukovaru.
Skup{tina je jednoglasno uz aklamaciju prihvatila inicijativu o pru`anju podr{ke SDS-u
Bosne i Hercegovine i njezinom predsjedniku dr. Radovanu Karad`i}u u borbi za o~uvanje
kontinuiteta Jugoslavije i slobodnog izra`avanja volje za `ivljenjem u zajedni~koj zemlji svih
onih koji to `ele.
Skup{tina je aklamacijom osudila poku{aj organiziranja demonstracija u Beogradu za dan
9. mart 1992. godine, a koje se najavljuju od strane nekih opozicionih stranaka, kao poku{aj
nelegalnog ru{enja demokratski izabranih institucija Republike Srbije, te kao poku{aj
uno{enja raskola u jedinstvo Srpskog naroda na podru~jima na kojima oni `ive.
Skup{tina je posljednji put zauzela jedinstven i nedvosmislen stav da svi mogu}i sazivi
sastanaka pod nazivima Skup{tina Srpske Krajine nemaju nikakovog pravnog legitimiteta, te
da su njihove odluke u cijelosti ni{tave.
Na kraju Skup{tina je pozvala cjelokupno stanovni{tvo Republike Srpske Krajine da
pokloni puno povjerenje u rad njihovih legalno izabranih predstavnika u najvi{em organu
vlasti Republike Srpske Krajine.
Za Skup{tinu Republike Srpske Krajine:
Jovi} dr. Du{an, v.r.
111
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
39
1992., velja~a 17.
Glina
Zapisnik sjednice Skup{tine RSK na kojoj se raspravljalo o analizi rada i postupaka
predsjednika Republike Srpske Krajine poslije odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine
9. velja~e 1992. u Glini
17. II. 1992.
Zapisnik
sa sjednice Skup{tine Republike Srpska Krajina koja je odr`ana dana 17. 02. 1992. godine u
prostorijama Spomen-doma Glina s po~etkom rada u 13,15 sati.
Ovu sjednicu sazvao je i otvorio predsjednik Skup{tine Republike Srpska Krajina i
konstatovao da istoj prisustvuje
(uzeti od predsjednika SRSK.)
Predsjednik Skup{tina Republike Srpska Krajina ju~er sam prisustvovao jednom skupu
koji je tra`io nekakvo pomirenje pod vodstvom predsjednika SOe Slunj Mile Bosni}a koji je
inzistirao da njegovi poslanici svi do|u danas, me|utim, on prvi nije do{ao i nije dozvolio da
do|u i njegovi poslanici da otvoreno govore da bi se dalja akcija pro{irila na Kostajnici,
zavr{ni udarac je bio Sisak. Zna~i imamo tri op{tine gdje se niko nije pojavio, to su one
op{tine kroz koje je ta ekipa pro{la i koje `ele da razbiju parlament Republike Srpske Krajine.
Tom razgovoru i sam sam u~estvovao i ubje|ivao da je potrebno jedinstvo i da se Skup{tina
mora odr`ati. Mo`da je problemati~no i to da ova Skup{tina po~inje raditi kao prava
Skup{tina i da je ona glavna vlast na podru~ju RSK, ali zato je potrebno da svi delegati shvate
ozbiljnost trenutka. Pa na{e odluke od 9. II. 1992. prihvatila su i gospoda iz UN-a i pokrenula
ma{ineriju za dovo|enje mirovnih snaga, jedino te odluke ne mogu da prihvate pojedinci
kojima sputavamo vlast. Zamoljavam vas da shvatite ozbiljnost dana{nje Skup{tine i da je
nastavimo u jednom demokratskom tonu koji je prihvatljiv, da razmotrimo sve probleme koji
su se nadvili nad Krajinom, po~ev{i od vlasti, od ekonomskih problema, od referenduma koji
je raspisan bez odobrenja Skup{tine, od samostalnih i privatnih izjava koje se daju van
saznanja Skup{tine.
Za ovu sjednicu Skup{tine predlo`en je slijede}i
Dnevni red
1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti
poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
Dr. Spiro Kosti} pita dali }e ovom sastanku biti prisutni i novinari.
112
Predsjednik moje je mi{ljenje da svaki rad treba biti javan, te pita prisutne dali su za to da
budu prisutna sredstva javnog informisanja nakon ~ega je Skup{tina odlu~ila da mogu
prisustvovati, a mogu prisustvovati i gosti koji nemaju pravo odlu~ivanja.
Sergej Veselinovi} predla`e da se u dnevni red uvrsti pod ta~kom a ili b Rad Vlade i to da
se izvr{i analiza po ministarstvima.
Predsjednik SRSK u prvoj ta~ci dnevnog reda smatram da bi bilo dosta prostora da se o
svemu raspravlja.
@uni}:
125
podr`avam prijedlog gosp. Veselinovi}a da se raspravi o radu Vlade, jer mi fakti~ki
i nemamo Vladu, RSK nema Vladu. Vladu je imala SAO Krajina.
Predsjednik po{to se vi{e niko nije javio za diskusiju daje prijedlog dnevnog reda na
usvajanje i po obavljenom glasanju konstatuje da je Skup{tina Republike Srpska Krajina
jednoglasno usvojila slijede}i
Dnevni red
1. Analiza rada i postupaka Predsjednika Republike Srpska Krajina vezano za aktivnosti
poslije odluke Skup{tine Republike Srpska Krajina od 9. II. 1992. godine u Glini.
2. Razno.
To~ka 1.
Predsjednik ~ita potsjetnik. (Tekst se prila`e uz ovaj zapisnik i ~ini njegov sastavni dio).
126
Ako poslanici zauzmu stav, u skladu sa Ustavom poslanici mogu da opozovu i predsjednika
Republike i Vladu RSK, (~lan 83 stav 1). Poslije Odluke od 9. II. 1992. godine u Glini o
prihvatanju Vensovog plana sazvana je Skup{tina
127
u Kninu koja nije imala ni kvorum ni
legalno verifikovane mandate poslanika i donijela Odluku o raspisivanju referenduma.
Referendum potpisuje Skup{tina, o ratu ili miru odlu~uje Skup{tina. Referendum je raspisan
i rasturen bez odobrenja Skup{tine koji nanosi razdor u Republici Srpska Krajina jer ve}ina
SOe ili ve}ina op{tina ne `eli da provodi referendum jer su se njihovi poslanici na Skup{tini
u Glini od 9. II. izjasnili o prihva}anju Vensovog plana. Na ju~era{njim konsultacijama
dogovorili smo se da referendum ne ide gdje je bio prisutan i predsjednik Republike i za
dana{nju Skup{tinu pozvao sam Predsjednika Republike {to je smatrao neobavezuju}e, da je
prisustvo u Petrovcu daleko korisnije, u prisustvu ovdje pojedinih poslanika usaglasili smo se
da referendum ne rade {to je i sam prihvatio. Dana{nja Skup{tina treba da donese Odluku o
odbijanju referenduma te da za svaki daljnji postupak oko istog obustavlja.
227. Poslanik iz Vojni}a, Skup{tina je po~ela kako je po~ela, ne sumnjam da nema kvorum,
ali ipak napominjem, nemojmo slu~ajno da u toku rasprave kad se radi o nekim pitanjima da
kr{imo Ustav jer za takve odluke ne}u glasati jer vi znate da nema takvih pritisaka koji nas na
to mogu natjerati.
[to se ti~e referenduma, `elim da ka`em nekoliko rije~i. Mislim da u ovom trenutku
Skup{tina mo`e da raspravlja i da se donese odluka jer smatram da bi taj referendum bio jedna
velika podvala narodu, {to nebi odra`avalo istinsku volju naroda jer svaki referendum mora
biti i pripremljen, a mi ga nismo pripremili, to je manje-vi{e produkt na{eg nejedinstva i zato
nemojmo manipulisati s narodom i smatram da Skup{tina ni u kom slu~aju nebi trebala
113
125
Milan.
126
Tekst nije prona|en uz zapisnik.
127
Vidi: Dok. br. 33.
donijeti odluku o referendumu a znamo da referendum mo`e da raspi{e samo Skup{tina
Krajine. Ako bi neko htio da napravi nekakvu anketu, to mo`e i treba re}i da to nije
referendum jer referendum je obavezavaju}i, anketa nije.
Predla`em da se referendum u ovom trenutku ne provodi i kao takvog danas ga treba
odbaciti.
Poslanik iz Knina nema potrebe raspravljati o referendumu, mi diskutujemo o legalitetu
Skup{tine i posljedicama takvog rada u Kninu. Zna~i, ako je ova Skup{tina rekla da Skup{tina
u Kninu nije legitimna onda je suvi{no raspravljati o referendumu.
Predsjednik ~ita ~lan 68 stav 8 Ustava RSK Skup{tina RSK raspisuje referendum, a
Odluku o raspisivanju referenduma donijela je Vlada.
Martinovi} Boris iznosi da je jedino ovla{teno tijelo za raspisivanje referenduma ovaj organ tj.
Skup{tina koja je legalna, prema ~lanu 75. Ustava ima i kvorum (nadpolovi~nu ve}inu od
ukupnog broja poslanika).
Predla`e da Skup{tina zauzme stav da bilo kakav akt donesen suprotno Ustavu i
nadle`nostima ove Skup{tine smatraju se ni{tavim kao da nisu ni doneseni.
Predsjednik da nebi stvarali zabunu na terenu iako Skup{tina nije donijela Odluku o
referendumu mi moramo iza}i sa jasnim saop{tenjem u javnost.
[imulija \or|e poslanik iz Op{tine Karlovac na ju~era{njem sastanku dogovoreno je da
se provodi anketa na uzorku u svakoj op{tini na 1000 ljudi. Da si ne ma`emo o~i
propagandni materijal je na terenu i on ide.
Predla`em da se donese odluka da se anketa mo`e provoditi na uzorku u svakoj op{tini na
1000 komada.
Predsjednik: Vlada je postavila zahtjev da ne sprovodi referendum i zato predla`em
ni{tavnim odluke o sprovo|enju referenduma i mi odbacujemo referendum.
Poslanik iz Knina odluke Vlade nemaju nikakav legitimitet jer nije bila legalna a nije ni
razrje{ena Vlada i Vlada je funkcionisala i dalje. Referendum se mo`e shvatiti kao prijedlog
Vlade, a neustavno je to {to su oni sa njim krenuli prije odobrenja Skup{tine i usvajanja
kona~nog referendumskog pitanja. Zna~i, mi tu Vladu nismo razrje{ili, ona je legalna i zato
bi formalno-pravno bilo da mi danas donesemo odluku da to osporimo odnosno da ne
prihvatimo prijedlog Vlade o referendumu, ali da formuli{emo da je Skup{tina u Kninu
nelegalna i da njene odluke nisu legitimne.
Druga stvar je povjerenje Vladi, dali }emo to povjerenje dati ili ne. Predlo`io bih da ovo
pitanje shvatimo kao su{tinsko. Po{to Vlada nije razrje{ena ona je legalna i oni mogu tuma~iti
da je to bio jedan prijedlog koji ova Skup{tina mo`e prihvatiti, a ako preko toga pre|e
pre}utno mo`e se tuma~iti da ne prihvata na mora ga odbiti jer je bila inicijativa na Skup{tini
u Kninu nelegitimna i mislim da je tu formalno-pravna su{tina.
Simo
128
referndum je raspisao Milan Babi} po svojoj odluci, a u ~lanu 78. to~ka 7. Ustava
Republike Srpska Krajina stoji da on to mo`e uraditi ali i ovdje stoji da prvom prilikom
sastajanja Skup{tine ona mora tu odluku da razmotri. Zato je sada vrlo bitno ako vi donesete
odluku o poni{tenju referenduma, jer vi smatrate da takav referendum nije potreban i na
pitanje pod B nikad ne bi odgovorio, svi bi zaokru`ili A a ono upravo ka`e suprotno va{oj
odluci o prihvatanju mirovnih snaga.
114
128
U izvorniku izostavljeno prezime govornika.
_________
129
da nam se nebi dogodilo da neko sutra ka`e da se poslanici ove Skup{tine boje
referenduma i mislim da ovdje trebamo re}i jasno i glasno za{to odbijamo ovu odluku Vlade,
a po mom mi{ljenju je da ne postoje uvjeti za provo|enje referenduma.
Predsjednik predla`em da donesemo odluku o odbacivanju referenduma nakon ~ega je
Skup{tina Republike Srpska Krajina donijela odluku da je referendum odba~en od strane
Skup{tine Republike Srpska Krajina i da se na teritoriji Republike Srpska Krajina ne}e
provoditi referendum {to je prihva}eno sa jednim uzdr`anim glasom i nastavlja, na sastanku
u Beogradu na konvenciji o Novoj Jugoslaviji dobio zahtjev za Rep. Srp. Krajina imenuje 40
poslanika u Saveznu Skup{tinu, oko tog kriterija moramo se dogovoriti, da u cjelini
pokrijemo Rep. Srp. Krajinu (Slavonija, Baranja, Zapadni Srijem i Zapadna Slavonija) i ovog
momenta mo`emo samo da se dogovorimo da svaka op{tina dade po jednog poslanika u
Saveznu skup{tinu a mo`emo se dogovoriti i kako da nadopunimo razliku do broja 40.
Mislim da je i to jedno priznanje u vezivanju Rep. Srp. Krajina u Jugoslaviju i ispunjavanje
obaveze koju je narod zahtjevao od Jugoslavije a to je opstanak u Jugoslaviji sa onima koji to
`ele. Pravni, ekonomski, monetarni i svaki drugi `ivot vezan nam je za ostatak Jugoslavije tako
da bi se danas trebali dogovoriti o kriteriju izbora ovih 40 delegata u Saveznu Skup{tinu.
Dragan Roksandi}, sekretar Skup{tine op{tine Glina, predla`em da se odluke Vlade proglase
ni{tavim, jer poni{tenje i ni{tavost nije isto. Poni{tenje zna~i da je ne{to pravno sa`ivjelo i
poslije toga poni{teno a ovdje smo rekli da ne mo`e pravno da sa`ivi. U drugom dijelu
vezanom za kriterije izbora poslanika u Saveznu skup{tinu smatram da je jedan od osnovnih
kriterija broj stanovnika op{tina.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Glina, kut. 45.
40
1992., velja~a 17.
Petrinja
Plan operativnog rada Stanice javne bezbjednosti Petrinja za akciju Povratak, pra}enje
osoba koje su Hrvati ili onih koji na bilo koji na~in kontaktiraju s osobama na slobodnom
podru~ju Hrvatske
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA GLINA
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA
Broj: SP-2/92.
Petrinja, 17. 02. 1992.
115
129
U izvorniku nije naveden govornik.
Dosada{njim operativnim pokrivanjem podru~ja, uo~eno je da odre|eni broj gra|ana
hrvatske nacionalnosti koji su ostali na oslobo|enom podru~ju odlaze sa tog podru~ja na
teritorij koji dr`e snage Hrvatske i vra}aju se nazad. Tako|er i odre|eni broj gra|ana srpske
nacionalnosti koji su oti{li sa ovog podru~ja prije, za vrijeme i poslije izbijanja rata vra}a se
nazad.
Ovakvo slobodno kretanje tih osoba izaziva neraspolo`enje kod velikog broja boraca, {to
se direktno reflektira na obrambenu mo} na{ih jedinica.
Da bi se to sprije~ilo, kao i odliv informacija i radi {to boljeg operativnog rada na podru~ju
op{tine Petrinja a u vezi akcije Povratnik sa~injen je plan akcije.
P L A N A K C I J E
POVRATNIK
Zadu`enja u sprovo|enju akcije:
1. U akciju uklju~iti sve radnike SJB Petrinja.
2. Za obavljanje informativnih razgovora odre|ujem operativne radnike za krim. obradu i
vo|e sektora.
3. Nosilac akcije je operativni radnik za krim. obradu Vladi} Du{an.
4. Kontrolu izvr{enja akcije vr{i komandir SJB.
Zadu`enja pojedinih ovla{tenih slu`benih osoba i radnika:
1. Radnici SJB Petrinja vi|enjem osobe koje su se vratile u Petrinju, legitimiranjem
nepoznatih osoba, saznanjem od drugih osoba koje su vi|ene, sumnjive, nepoznate ili osobe
koje su se vratile nazad odmah obavjestiti operativne radnike koji su zadu`eni za obavljanje
razgovora ili privesti takve osobe u SJB Petrinja.
Rok izvr{enja: trajan.
2. Ovla{tene slu`bene osobe za obavljanje razgovora
obavljanju razgovora sa povratnicima
sa~injavaju slu`benu zabilje{ku o obavljenom razgovoru i takvu uz radni nalog predaju
komandiru SJB.
U razgovorima utvrditi podatke vojnog, obavje{tajnog i kontraobavje{tajnog zna~aja npr.
motiv odlaska i dolaska, ostale rodbinske veze u Hrvatskoj, odnos hrvatskih vlasti prema
njima, odnos vlasti prema Srbima, radnom mjestu ili drugdje, vrste naoru`anja, javno mjenje
u odnosu na rat i Srbe, imena i prezimena zatvorenih ili zarobljenih Srba, dali znadu slu~ajeve
genocida ili terora nad Srbima, imena vode}ih ekstremista u gradu ili njihovim jedinicama
itd.
Rok izvr{enja: trajan.
3. Nosilac akcije.
sa~injava plan akcije Povratnik
~ita slu`bene zabilje{ke sa~injene od strane ovl. sl. osoba te iz njih vadi podatke zna~ajne
za slu`bu
podatke od vojnog zna~aja dostavlja organima vojne bezbednosti
vodi evidenciju svih povratnika koji su bili na informativnom razgovoru i ostale
evidencije koje su sastavni dio ovog plana.
Rok izvr{enja: trajan.
EVIDENCIJA POVRATNIKA
prezime i ime povratnika
116
godi{te
nacionalnost
kada je napustio Petrinju
kada je do{ao u Petrinju
kod koga je bio
napomena
EVIDENCIJA VI\ENIH LICA U UNIFORMI ZNG-a ILI MUP-a RH
prezime i ime lica
period vi|enja
mjesto vi|enja
aktivnosti koje su poznate
EVIDENCIJA HRVATA KOJI SE NALAZE NA PODRU^JU OP[TINE PETRINJA
prezime i ime
adresa
godi{te
napomena
Akcija je tajnog i trajnog karaktera.
Plan akcije po potrebi mo`e se pro{iriti i dopuniti.
Prilog:
evidencije
N A ^ E L N I K:
Milan Karapand`a, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 267.
41
1992., velja~a 18.
Knin
Pismo predsjednika Skup{tine RSK generalnom sekretaru UN-a i Savjetu sigurnosti UN-a u
kojem ih moli da ne donose odluku o slanju mirovnih snaga na okupirano podru~je
Republike Hrvatske dok Srbi ne provedu referendum o mirovnom planu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA REPUBLIKE
Knin, 18. 02. 1992. godine
UJEDINJENE NACIJE
GENERALNI SEKRETAR DR BUTROS BUTROS GALI
SAVJETU BEZBJEDNOSTI
NJUJORK
117
Skup{tina Republike Srpske Krajine na stalnom zasjedanju u Kninu donijela je slijede}e
odluke koje se proslje|uju Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija dr Butros-Butros Galiju
i Savjetu bezbjednosti.
1. Skup{tina Republike Srpska Krajina moli Savjet bezbjednosti i gospodina Butrosa Galija
da ne donese odluku o anga`ovanju trupa mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Krajini dok
se ne provede referendum koji je raspisan za 22. i 23. 02. 1992. godine.
2. Skup{tina Republike Srpske Krajine moli Ujedinjene nacije da obezbjede srpskom
narodu Republike Srpske Krajine pravo na samoopredjeljenje na osnovu ta~ke 2. ~lana 1.
Povelje Ujedinjenih nacija u kome se ka`e: Da su ciljevi Ujedinjenih nacija razvijanje me|u
nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na po{tovanju na~ela ravnopravnosti i
samoopredjeljenje naroda i preduzimanje drugih odgovaraju}ih mjera radi u~vr{}enja op{teg
mira.
3. Skup{tina Republike Srpska Krajina zala`e se za mirno rje{enje jugoslavenske krize u
skladu s Helsin{kim aktom i moli Ujedinjene nacije da na osnovu prava srpskog naroda na
samoopredjeljenje izlo`enog u ta~ki 2. na{e molbe obezbjedi da Republika Srpska Krajina
dobije punopravni status u pregovorima oko politi~kog razrje{enja jugoslavenske dr`avne i
politi~ke krize, bilo u okviru Ujedinjenih nacija {to je prihvatljivije rje{enje bilo u okviru
Evropske zajednice, {to je zadovoljavaju}a forma.
4. Skup{tina Republike Srpska Krajina odlu~ila je da se ne vr{i razoru`avanje teritorijalne
odbrane koja ostaje u funkciji odbrane Republike Srpska Krajina pod njenom komandom.
5. Skup{tina Republike Srpska Krajina odu~ila je da nema potrebe za organizovano
suprostavljanje silom odluci Savjeta bezbjednosti.
M.P.
130
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
131
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 6046.
42
1992., velja~a 19.
Knin
Informacija SUP-a Knin o zlo~inima Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK na
podru~ju Vrhovina tijekom 1991. godine
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SEKRETARIJAT ZA UP-e
Broj:
Knin, 19. 02. 1992.
118
130
Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina RSK, Knin.
131
Predsjednik Skup{tine Mile Paspalj nije predsjedao sjednicom Skup{tine, ve} ju je vodio Lazar Macura.
I N F O R M A C I JA
sastavljena u SUP-u Knin dana 19. 02. 1992. g. povodom slijede}eg:
Dana 11. 02. 1992. g. preko prijateljske veze do{ao sam do slijede}ih informacija.
Specijalna jedinica milicije za posebne namjene kojoj je komandir Baklai} Predrag u
Vrhovinama, a ukazom ministra MUP-a RSK Milana Marti}a rasformirana, i dalje vr{i
aktivnosti samostalno kako na {tetu hrvatskog `ivlja u Li~koj regiji tako na {tetu srpskog
`ivlja, te su dosad po~inili vi{e vrsta krivi~nih djela.
Komandir Posebne jedinice za specijalnu namjenu u Vrhovinama je Baklai} Predrag
stanuje kod Gruji} Rade u Vrhovinama (kod benzinske pumpe).
Njegov zamjenik do pre mjesec i pol dana je bio Puhar Srboljub koji stanuje u Podumu
gdje je i ro|en, trenuta~no se nalazi u mjestu [karama pri JNA, kao izvi|a~.
Ostali ~lanovi Specijalne jedinice za posebnu namjenu za mjesto Vrhovinu su Gomirac
Tihomir, sa stanom u Dugom Dolu, SO Vrhovine.
Leki} Damir iz mjesta Dugi Dol, SO Vrhovine,
Naran~i} Damir stanuje u centru Vrhovina,
Bruji} Predrag stanuje kod roditelja Bruji} Rade, raspola`e se informacijom da se
trenuta~no nalazi u Beogradu,
Jelovac Darko stanuje u Gornjim Vrhovinama,
Vukmirovi} Nikola sa stanom u Gornjim Vrhovinama,
Brakus Nedeljko sa stanom u Vrhovinama (kod Lokve),
Kon~ar Branimir sa stanom u Gornjim Vrhovinama,
[teti} Milorad stalno nastanjen u Gornjim Vrhovinama, raspola`em sa podacima da je sad
u Beogradu,
Bruji} Rade stanuje u Vrhovinama kod benzinske pumpe,
Bruji} Rade sin Bruji} Nenada stanuje u obiteljskoj ku}i,
Navedena grupa je u mjestu Brlogu tokom 7., 8., 9. i 10. mjeseca 1991. godine ubila jednu
stariju `ensku osobu srpske nacionalnosti i vi{e Hrvata. O svemu u~injenom poznato je vi{em
inspektoru Prica
132
iz Korenice.
U mjestu Dabru dok su vo|ene ratne operacije tokom 8. mj. 1991. g. napred navedena
grupa je ubila dvojicu Hrvata, od kojih je jedan penzionisani milicioner Bi~ani} Grga, koji je
u`ivao poseban ugled u mjestu Dabru kako od srpskih tako i hrvatskih mje{tana. Bi~ani}
Grge ku}a je oplja~kana i razorena kao i jo{ neke ku}e mje{tana Dabra hrvatske nacionalnosti.
Grupa je u Petrini} Polju o{tetila i oplja~kala dvije hrvatske ku}e (nepoznati vlasnik).
Tako|er je u mjestu Lon~ar stradalo 15 hrvatskih obitelji koji su se prisilno iselili i njihova
imovina je oplja~kana a ku}e sa pomo}nim zgradama popaljene.
U mjestu Glavaci 6 7 ku}a prezimenom Paveli}i, hrvatske nacionalnosti su iseljene i
njihova imovina pokradena te je oplja~kana a stambeni objekti uni{teni.
Navedena grupa je izvr{ila i vi{e kriv. djela prema gra|anima srpske nacionalnosti i to:
Leki} Branku iz Vrhovina, Dugi Dol br. 11, tokom 7. i 8. mj. 1991. mu otu|eno 2.800
DM. Jedan karabin koje je vlasni{tvo njegovog zeta a za koji posjeduje valjanu dozvolu, ne{to
novca i o{te}en mu osobni autom. marke Golf dizel.
119
132
Predrag.
Porodici Brankovi} iz Brloga odnjeta pu{ka 2 pi{tolja i 5.000 DM, neutvr|ena koli~ina
novca te dve krave i teretno vozilo marke Zastava 5 t, crvene boje, osobni automobil marke
Golf 1600 dizel, kojeg trenuta~no upotrebljava i vozi Brakus Nenad iz Vrhovina.
Pilja Ilija inspektor iz Oto~ca, srpske nacionalnosti koji je izbjegao iz Oto~ca 9. ili 10.
mj. 1991. g. navedena grupa mu je oduzela osobni automobil marke Lada 1500,
automatsku pu{ku proizv. C. Zastava, koju je Pilja Ilija prilikom odla`enja iz Oto~ca uspio
odnjeti od SUP-a Oto~ac te lova~ku pu{ku neutvr|ene marke i pi{tolj marke Win~ester cal.
44, te neutvr|enu koli~inu novca, raspola`e sa podacima da mu je vozilo marke Lada
uni{teno.
Neutvr|enog dana osobi srpske nacionalnosti lugaru iz Petri} Polja, koji stanuje u
Dabru, a sad se trenuta~no nalazi u Vrhovinama, navedena grupa mu je oduzela 2 pu{ke tj.
lova~ku pu{ku i karabin, 1 pi{tolj i 1500 DM. Navedene stvari se nalaze kod Brakus Nedeljka.
Neutvr|enog dana i vremena tokom 8., 9. i 10. mj. 1991. u mjestu zv. Drenov Klanac
navedena grupa otu|ila vi{e goveda i sitne stoke, koju je prevezla u Beograd preko Gruji}
Rade i prodala.
Tako|er su u tom mjestu ubili dvije starije `ene od kojih je jedna srpske nacionalnosti. U
akcijama u Drenovu Klancu poginuo je jedan gardist tj. srpski dobrovoljac za kojeg se
pretpostavlja da ga je ubila navedena grupa.
Neutvr|enog dana i vremena tokom 6. i 7. mj. 1991. g. je uhapsila penzionisanog
instruktora zv. Gene iz Korenice kojega je dr`ala zatvorenog u lova~kom domu u
Vrhovinama a od tada mu se gubi svaki trag te se pretpostavlja da je isti likvidiran.
Tako|er navedena grupa dr`ala je zatvorenog vi{e dana Marijan Du{ana, inspektora iz
SJB Korenice u Lova~kom domu u Vrhovinama tokom 8. mj. 1991. g. ...
133
Tako|er Ivan~evi} Du{ana, sudca iz Oto~ca, je dr`ala zatvorenog u Lova~kom domu u
Vrhovinama gdje su istog pretukli i otu|ili njegovu imovinu.
Po{to je grupa raspu{tena od MUP-a RSK od prije mjesec i pol dana ista nema stalno
sjedi{te i uglavnom se sastaju po gostionicama u Vrhovinama a pojedinci iz te grupe vr{e
samostalne akcije i likvidacije pojedinih osoba kako srpske tako i hrvatske nacionalnosti a
njihovu imovinu plja~ka i prodaje u mjestu Korenica i Vrhovine, a skoro svake nedelje neko
od ~lanova iz grupe odlazi u Beograd radi prodaje oplja~kanih stvari.
Komandir grupe Baklaji} Predrag obmanjuje grupu pri~om da ne primaju osobne dohotke
iz razloga toga {to je trenuta~no raskol izme|u Ministarstva UP-a i Vlade Republike SK i da
}e se ta situacija ubrzo srediti te da }e osobne dohotke kao i do sada primati.
Planer i organizator svih akcija su Bruji} Rade i Baklaji} Predrag a najve}i dio oplja~kanog
dobiva Bruji} Rade.
Informaciju podnio
pripadnik Jedinice za
spec. namjene Vrhovine
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
120
133
Kraj re~enice u izvorniku ne~itak.
43
1992., velja~a 21.
Beograd
Poziv Predsjedni{tva SFRJ Milanu Marti}u za sudjelovanje na sjednici pro{irenog
Predsjedni{tva, na kojoj }e se raspravljati o dolasku mirovnih snaga UN-a na okupirano
podru~je Republike Hrvatske, Zakonu o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje
te ure|enju Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave
PREDSEDNI[TVO SFRJ
Br. sp 20.
21. 02. 1992. god. Milan Marti},
Beograd ministar unutra{njih poslova
Srpske Krajine, Knin
Obave{tavamo Vas da je potpredsednik Predsedni{tva SFRJ dr Branko Kosti}, na osnovu
~lana 328. stav 5. Ustava SFRJ i ~lana 3. stav 2. Poslovnika o radu Predsedni{tva SFRJ, sazvao
sednicu Predsedni{tva SFRJ za ~etvrtak, 27. februara 1992. godine.
Za sednicu se predla`e slede}i
D N E V N I R E D:
1. Informacija o toku i realizaciji plana prihvatanja i anga`ovanja mirovnih snaga UN u
Jugoslaviji,
2. Informacija o razmatranju Predloga za dono{enje Zakona o ostvarivanju prava naroda
na samoopredeljenje,
3. Razmatranje osnove ure|enja i funkcionisanja Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave
Na sednicu u pro{irenom sastavu, pored ~lanova Predsedni{tva SFRJ pozvani su i:
dr Slobodan Gligorijevi}, Bogdana Glumac Levakov, Dragomir Raki}, Aleksandar
Mitrovi}, Petar Gra~anin, general pukovnik Blagoje Ad`i} i Milivoje Maksi},
Slobodan Milo{evi}, Aleksandar Bako~evi} i Radoman Bo`ovi},
dr Nikola Koljevi}, dr Biljana Plav{i}, mr Mom~ilo Kraji{nik i dr Radovan Karad`i},
Mile Paspalj, Milan Marti}, Veljko Vukeli}, Veljko D`akula, Ilija Kon~arevi} i Goran
Had`i}.
Za prvu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Vam izve{taj generalnog sekretara UN od 15.
februara o.g. sa aneksima i Nacrt rezolucije Saveta bezbednosti od 19. februara 1992.
godine.
134
Uvodne napomene povodom ove ta~ke dnevnog reda da}e ~lan Predsedni{tva SFRJ
i predsednik Dr`avnog komiteta za saradnju sa predstavnicima UN dr Borisav Jovi}.
Za drugu ta~ku dnevnog reda dostavljamo Mi{ljenje i sugestije potpisnika Konvencije o
Jugoslaviji povodom Nacrta zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje.
Predvi|eno je da se podnese i kra}e uvodno izlaganje.
121
134
Navedeni prilozi nisu na|eni uz izvornik.
Za tre}u ta~ku dnevnog reda dostavljamo materijal Osnovi ure|enja i funkcionisanja
Jugoslavije kao zajedni~ke dr`ave.
Sednica }e se odr`ati u Palati federacije, sala Beograd, sa po~etkom u 11 ~asova.
GENERALNI SEKRETAR
M.P.
135
An|elko Masli}, v.r.
KONVENCIJA O JUGOSLAVIJI
MI[LJENJA I SUGESTIJE POVODOM NACRTA ZAKONA O OSTVARIVANJU
PRAVA NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE
Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji, na sastanku odr`anom 13. februara 1992. godine u
Beogradu, razmotrili su Predlog dono{enja zakona o ostvarivanju prava naroda na
samoopredjeljnje, sa Nacrtom zakona i predlogom da se donese po hitnom postupku i
utvrdili slede}a mi{ljenja i sugestije:
I NA^ELNO MI[LJENJE
Potpisnici Konvencije o Jugoslaviji ocenili su da su u potpunosti prihvatljive intencije
predlo`enog Zakona o ostvarivanju prava naroda na samoopredjeljenje i smatraju da ovaj
zakonski projekat pru`a neophodnu zakonsku osnovu za po~etak procesa mirnog,
demokratskog i legalnog re{enja dr`avno-politi~ke krize u Jugoslaviji. Zato su podr`ali Nacrt
zakona, sa preporukom da se donese po hitnom postupku.
1

1
Samo se jedan u~esnik u
raspravi zalo`io da se Zakon donese u redovnoj proceduri
136
Potpisnici Konvencije posebno ocenjuju zna~ajnom nameru zakonodavca da se obezbedi
kontinuitet Jugoslavije kao dr`ave i me|unarodno-pravnog subjekta.
Pri utvr|ivanju afirmativnog stava prema predlo`enom zakonu, imalo se u vidu da se njim
principijelno i sasvim prihvatljivo reguli{u slede}a zna~ajna otvorena pitanja:
1. Postupak za obezbje|ivanje kontinuiteta jugoslovenske dr`avne zajednice za sve one
republike i narode koji `ele da nastave `ivot u zajedni~koj dr`avi. U vezi s tim posebno je
prihvatljiv predlog, utvr|en i u Konvenciji o Jugoslaviji, koji polazi od toga da je za
konstituisanje nove Jugoslavije neophodno formirati ustavotvornu skup{tinu, pri ~emu se
predla`u razli~iti modaliteti njenog formiranja koja bi, pored ustava, donela neophodna
akta za demokratsku transformaciju Jugoslavije.
2. Uslovi i postupak pod kojima se mo`e priznati punova`no izra`ena volja naroda o
ostvarenju nezavisne, samostalne i suverene dr`ave, pri ~emu se posebno podr`ava zakonska
intencija da je bitan uslov za ostvarivanje ovog segmenta prava naroda na samoopredeljenje
obavezno izja{njavanje na referendumu.
3. Osnovna pitanja u vezi sa imovinskim i teritorijalnim razgrani~enjem izme|u onih
republika koje }e nastaviti `ivot kao samostalne i suverene dr`ave i onih koji nastavljaju
kontinuitet jugoslovenske dr`ave.
122
135
Okrugli pe~at: Predsjedni{tvo SFRJ.
136
Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.
4. Utvr|ivanje prelaznog re`ima koji omogu}uje nesmetano funkcionisanje dr`avnih i
dru{tvenih (infrastrukturnih) sistema, ~iji je rad neophodan za normalno odvijanje `ivota i
demokratsku transformaciju dr`avne zajednice.
5. Utvr|ivanje zakonske mogu}nosti da novonastale dr`avne zajednice mogu u punoj meri
ostvariti svoje pravo na ujedinjenje, stvaranje razli~itih oblika integracija, povezivanja i
saradnje, na osnovu autenti~nih zajedni~kih interesa.
Potpisnici Konvencije podr`avaju ovaj zakonski projekat posebno zato {to stvara uslove za
celovito re{enje aktuelne jugoslovenske dr`avno-politi~ke krize.
II KONKRETNE SUGESTIJE
1. U raspravi je izneto pojedina~no zalaganje da se u ~lanu 1. Zakona pojasni pojam
narod, s obzirom da se u daljem tekstu pominju i gra|ani.
2. Vi{e u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se u ~lanu 2. Zakona i, konsekventno, u svim
drugim ~lanovima gde se pominje re~ narodi, dodaju re~i i gra|ani nacionalno opredjeljeni
kao Jugoslaveni.
Izneto je pojedina~no mi{ljenje da treba omogu}iti da i Romi na|u mesto u Ustavu
Jugoslavije, sa svim pravima kao i drugi narodi i narodnosti.
3. Jedan u~esnik u raspravi zalo`io se da se u ~lanu 3. kao i u celom tekstu Zakona bri{u
re~i nezavisne, suverene, a kao kvalifikativ ostavi jedino re~ samostalne dr`ave.
4. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 5. Zakona, iza poslednje re~i dr`ave
trebalo dodati re~i ako Republika Srbija sama ili sa drugim republikama `eli da nastavi taj
kontinuitet ~ime bi joj se dalo pravo da, s obzirom da je ona 1918. unela u Jugoslaviju svoj
me|unarodno-pravni subjektivitet, nastavi kontinuitet Jugoslavije sama, ili sa drugim koji to
`ele.
5. U vezi sa ~lanom 6. Zakona izneto je vi{e sugestija:
da se pravo izja{njavanja na referendumu utvrdi i za gra|ane na privremenom radu i
boravku u inostranstvu;
da se u ovom ~lanu, iza poslednje re~i referendumu, dodaju re~i: pod kvalifikovanom
kontrolom odgovaraju}ih organa dr`ave i me|unarodnom kontrolom;
da referendume koji su odr`ani ne treba priznati, jer su falsifikovani (nisu bili izraz volje
naroda) i da treba i}i na jugoslovenski referendum.
6. Vi{e u~esnika u raspravi istaklo je da ~lan 7. Zakona, kao i ~lanovi 10. i 11. u kojima se
reguli{e pitanje granica, nisu dore~eni, jer se u njima ne utvr|uje na~in izja{njavanja naroda
u krajinama (npr. naroda u Slavoniji: Hrvata, Ma|ara, onih iz me{ovitih brakova i dr.). Zato
su zahtevali da se u ~lanu 7. decidirano naglasi da pravo na samopredeljenje imaju i narodi u
krajinama i oblastima sa srpskim `ivljem koje su oslobo|ene.
U raspravi je izneto i vi{e predloga za preciziranje mehanizma referenduma, regulisanog
~lanom 7. Zakona, pre svega, kako bi se izbegla mogu}nost da svaka republika formuli{e
referendumska pitanja i druge uslove na na~in koji odgovara garnituri koja je trenutno na
vlasti.
U tom smislu, predla`e se da se ~lanu 7. dodaju novi stavovi, ili da se u Zakonu formuli{u
novi ~lanovi:
Izja{njavanje putem referenduma vr{i se o pitanju: Da li ste za ostanak u Jugoslaviji,
ili za otcepljenje od Jugoslavije? Odgovor mo`e da glasi: za ostanak u Jugoslaviji, ili za
otcepljenje od Jugoslavije;
123
Ako referendum o pitanju da li odre|eni narod `eli da se ujedini sa drugim narodom
ili dr`avom onda pitanje sadr`i ime naroda ili dr`ave sa kojom treba da do|e do ujedinjenja,
a odgovor mo`e da bude: za ujedinjenje ili protiv ujedinjenja;
Referendum sprovode komisije sastavljene od podjednakog broja predstavnika pokreta
i politi~kih organizacija koji su za ostanak u Jugoslaviji i onih koji su za otcepljenje od
Jugoslavije.
Izneti su i pojedina~ni predlozi da se u ~lanu 7. stav 2. re~ kada zameni re~ju ako, kao
i da se iza poslednje re~i Jugoslaviji dodaju re~i: ili drugoj republici. Time bi se omogu}ilo
gra|anima srpskih krajina i Bosne i Hercegovine da se, ukoliko ne bude Jugoslavije, priklju~e
nekoj drugoj republici, ili, pak, da sami osnuju republiku.
7. Predlo`eno je da se u ~lanu 8. Zakona predvidi 2/3 ve}ina kao uslov za otcepljenje od
Jugoslavije. U vezi s tim, predlo`eno je da se ovaj ~lan dopuni slede}im re~ima: Rezultati
izbora su pravosna`ni, ukoliko u vi{enacionalnoj republici, svaki od konstitutivnih naroda
dobije dvotre}insku ve}inu ili ukupno dvotre}insku ve}inu.
8. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da geopoliti~ki i strate{ki kriterijum prilikom
teritorijalnog razgrani~enja, a koji su utvr|eni u ~lanu 8. Zakona, ne spadaju u ovu materiju,
s obzirom da me|unarodno pravo, kao faktore relevantne za utvr|ivanje granica, poznaje
samo etni~ki, istorijski, nacionalno-pravni i me|unarodni.
9. U pogledu na~ina imovinskog razgrani~enja (deobnog bilansa), predlo`enog u ~lanu 12.
Zakona, iznete su dve sugestije:
da ovaj ~lan ne bi trebalo prihvatiti u predlo`enoj formulaciji, s obzirom da onaj ko kr{i
neki ugovor mora da snosi posledice; shodno tome, republike koje su jednostrano prekr{ile
jugoslovenski ugovor (Ustav), moraju u bilansu imovinskog razgrani~enja da snose odre|enje
posledice;
da se u ~lanu 12. unese nov stav, kojim bi se, radi pravilnog imovinskog razgrani~enja,
nalo`ilo evidentiranje onoga {to je svaka republika doprinela Jugoslaviji, od 1918, odnosno
1945. godine, do danas. Pri tome mora se uzeti u obzir pomo} koju su u ovom periodu
dobijale nerazvijene republike, pogodnosti koje su imale druge republike usled dogovorne
ekonomije i sl.
10. Predlo`eno je da se u ~lanu 14. Zakona bri{e izraz materijalna prava i zameni izrazom
imovinska prava, s obzirom da je to jedino pravno validno.
11. Izneto je pojedina~no mi{ljenje da bi u ~lanu 16. Zakona trebalo zadr`ati dosada{nje
ustavno iskazivanje dr`avljanstva (dvojno: jugoslovensko i republi~ko).
12. Iznet je pojedina~ni predlog da se u Zakon ugradi stav da }e se svi sporovi u vezi sa
teritorijalnim i imovinskim razgrani~enjem, a koji su regulisani u ~lanovima 11, 12, 13, 14,
15. i 27. Zakona, re{avati pre sticanja nezavisnosti onih jugoslovenskih republika koje su se
otcepile. Tako|e, to pitanje ne bi trebalo da re{ava nikakva arbitra`na komisija.
13. U vezi sa uslovima za priznavanje, od strane Jugoslavije republika koje su se otcepile,
kao nezavisnih, suverenih i samostalnih dr`ava koji su regulisani u ~lanu 17. Zakona
iznete su ~etiri sugestije:
s obzirom da je re~ o secesiji, koja sama po sebi nije pravna kategorija ve} fakti~ki ~in,
te je treba nazvati pravim imenom pobuna protiv legalnih organa dr`ave, ne mo`e biti re~i
ni o kakvom reciprocitetu, jer delovi ne mogu diktirati uslove celini (Jugoslaviji). U tom
kontekstu treba preformulisati ovaj ~lan, ali i ceo Zakon;
u ovom ~lanu, posle 2. ta~ke, treba dodati nov tekst, koji glasi: na principu potpunog
reciprociteta;
124
ta~ku 4. ovog ~lana dopuniti slede}im re~ima: kao i garanciju da ne}e na svojoj teritoriji
dozvoliti deponovanje nuklearnog otpada;
~lan jo{ dopuniti slede}im re~ima: Garancije iz ta~aka 1, 2, 3. i 4. su u pismenoj formi,
a ti potpisi se deponuju kod Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama.
14. Potpisnici Konvencije su posebno razmotrili argumente za predlo`ena re{enja o
ustavotvornoj skup{tini, utvr|ena u ~lanovima 19, 20. i 23. Nacrta zakona i alternativama na
njih.
Ve}ina u~esnika u raspravi smatra da za re{enja predlo`ena u alternativama na ~lanove 19,
20. i 23. ima mnogo vi{e argumenata nego za predlo`ena osnovna re{enja, pre svega, radi toga
{to bi se, polaze}i od postoje}ih dr`avnih struktura, bolje sa~uvao kontinuitet i
me|unarodno-pravni subjektivitet Jugoslavije i {to bi se postiglo br`e konstituisanje nove
jugoslovenske dr`avne zajednice.
Me|utim, skoro svi u~esnici u raspravi zalo`ili su se da se u pogledu sastava ustavotvorne
skup{tine izvr{i dopuna predlo`enog alternativnog re{enja. U vezi s tim predlagano je:
da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e na taj na~in {to bi se postoje}a Skup{tina SFRJ
dopunila predstavnicima politi~kih stranaka i pokreta;
da za ustavotvornu skup{tinu treba ravnopravno da glasaju i svoje predstavnike u nju
upute i gra|ani srpskih krajina, radi ~ega u Zakon treba uneti odgovaraju}u formulaciju. Jer,
ukoliko oni ne u|u u ustavotvornu skup{tinu, bar kao posmatra~i, bi}e uzaludan referendum
o formiranju Republike Srpska Krajina i o njenom ostanku u Jugoslaviji;
da se omogu}i svim narodima koji to `ele da u|u u ustavotvornu skup{tinu; da u nju
u|u gra|ani koji su se nacionalno izjasnili kao Jugosloveni; da se ustavotvorna skup{tina bira
sa podru~ja koja su navedena u prilo`enoj mapi; da opozicione partije u Bosni i Hercegovini
predlo`e 50 Muslimana u ustavotvornu skup{tinu i sl.;
da se u Zakonu doda nov ~lan kojim bi se predvidela formalno-pravna savetodavna
uloga Konvencije o Jugoslaviji u ustavotvornoj skup{tini, tj. da u nju u|u predstavnici
stranaka potpisnika Konvencije;
da se prihvati alternativa na ~lanove 19-20., tako da glasi: Radi preure|ivanja
jugoslovenske dr`ave na demokratskim osnovama, Skup{tina SFRJ reogranizova}e se u
ustavotvornu skup{tinu Jugoslavije, koju }e sa~injavati delegati Saveznog ve}a i Ve}a naroda
onih republika i pokrajina ~iji se narodi nisu izjasnili za stvaranje nezavisne, suverene i
samostalne dr`ave u smislu ~lana 6. ovog zakona, kao i po 40 predstavnika naroda koji su se
u smislu ~lana 7. ovog zakona izjasnili da `ele da `ive u Jugoslaviji;
da se u poslednjem redu, iza re~i Jugoslavije dodaju slede}e re~i: U broju od 40
predstavnika naroda moraju biti zastupljene politi~ke stranke koje imaju poslanike u
skup{tini republike i organizacije koje predstavljaju gra|ane nacionalno opredeljenje kao
Jugosloveni.
Iznet je predlog da ~lanove 19. i 20. treba preurediti tako da je jasno da se oni narodi koji
ostaju u Jugoslaviji ne moraju izja{njavati na referendumu.
Predlo`eno je, tako|e, da sada{nja Skup{tina SFRJ, pre nego {to se pretvori u
ustavotvornu, posebnom odlukom skine sa spiska sve delegate secesioniste i petokolona{e.
Posebnu pa`nju i podr{ku potpisnika Konvencije izazvao je predlog da se u Predlog
zakona, pre nego {to bude usvojen, doda Alternativa 2. u kojoj bi se predvidelo da skup{tine
pojedinih republika sa~ine nacrt novog ustava i dostave ga Skup{tini SFRJ, koja bi ga usvojila
i na osnovu njega raspisala vi{estrana~ke izbore. Ovakvo re{enje je posebno zna~ajno, s
obzirom na aktuelni dogovor republika Srbije i Crne Gore da se pristupi obrazovanju
zajedni~ke dr`ave, a i ina~e, to pravo imaju republi~ke skup{tine po ~lanu 399. Ustava SFRJ.
125
Nekoliko u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se zadr`i osnovno re{enje ~lanova 19, 20. i 23.
Nacrta zakona.
15. Vi{e u~esnika u raspravi zalo`ilo se da se, u vezi sa materijom regulisanom ~lanom 22.
u Zakon ugradi stav da se narodi koji su odr`ali kontinuitet Jugoslavije plebiscitarno
izja{njavaju o prijemu novih naroda u Jugoslaviju. Predlo`eno je, tako|e, da se novoj
vi{estrana~koj skup{tini prepusti da propi{e stroge kriterijume o tome ko mo`e ponovo da
u|e u Jugoslaviju.
Iznet je i predlog da se ~lan 22. bri{e.
Nasuprot ovim mi{ljenjima, jedan broj u~esnika u raspravi zalo`io se za sada{nju
formulaciju ~lana 22. tj. da Jugoslavija ostane otvorena za one narode koji su prevareni.
16. Predlo`eno je da ~lan 23. glasi: Ustavotvorna skup{tina nastavlja sa radom do
konstituisanja Skup{tine Jugoslavije na vi{estrana~kim osnovama.
17. Iznet je pojedina~ni predlog da se ~lan 24. Nacrta zameni slede}im tekstom: Do
dono{enja novog ustava, ustavotvorna skup{tina imenuje privremenu vladu i privremeno
predsedni{tvo Jugoslavije, koji rade do vi{estrana~kih izbora i uspostavljanja vi{estrana~ke
skup{tine Jugoslavije.
18. Izneti su i predlozi da se ~lan 26. Nacrta zakona dopuni zahtevom da se Jugoslovenska
narodna armija transformi{e u saveznu armiju, kao i da se u JNA zakonom zabrani i
strana~ko organizovanje.
19. Predlo`eno je, da se u ~lanu 27 Nacrta zakona izostavi re{enje prema kome sporove
oko privatne svojine, slu~aju otcepljenja pojedinih republika, re{ava arbitra`a, ve} da to
pitanje treba re{iti deobnim bilansom. Preporu~eno je da se pri formulisanju ovog ~lana
konsultuju stru~njaci za me|unarodno privatno pravo.
20. predlo`eno je da se u Zakon unese za{titna odredba koja bi glasila: Ukoliko primena
ovog zakona proizvede nacionalne sukobe, obustavlja se (odla`e se) za {est meseci (godinu
dana).
*
* *
Potpisnici Konvencije odlu~ili su, na predlog Koordinacionog tela Konvencije, da od
Skup{tine SFRJ zatra`e da Zakon o ostvarivanju prava naroda na samoopredeljenje usvoji po
hitnom postupku do kraja februara 1992. godine, a da se ustavotvorna skup{tina konstitui{e
u roku od 30 dana.
Potpisnici Konvencije ocenili su da je neophodno, pored izri~ite podr{ke predlo`enom
zakonu, da u~esnici potpisnici Konvencije o Jugoslaviji nastave svoju politi~ku aktivnost i
saradnju, kako u procesu obrazovanja ustavotvorne skup{tine i njegog rada, tako i u postupku
konstituisanja jugoslovenske dr`avne zajednice koja }e se transformisati na demokratskim
osnovama.
Beograd, 17. II. 1992. god.
OSNOVE URE\ENJA I FUNKCIONISANJA JUGOSLAVIJE
KAO ZAJEDNI^KE DR@AVE
Zajedni~ka dr`ava obezbe|uje kontinuitet Jugoslavije i ima svoje simbole (zastavu
jugoslovensku trobojku, himnu Hej Sloveni, grb koji bi se utvrdio ustavnim zakonom).
126
Zajedni~ka dr`ava i njene ~lanice su republike.
Glavni grad zajedni~ke dr`ave je Beograd.
I NA^ELA ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Ravnopravnost republika i ravnopravnost gra|ana.
2. Dobrovoljnost statusa ~lanice zajedni~ke dr`ave, zasnovane na pravu na
samoopredjeljenje.
3. Otvorenost za pristupanje drugih republika i uklju~ivanje u {ire asocijacije i zajednice.
4. Teritorijalni integritet zajedni~ke dr`ave i republika.
5. Garancije univerzalnih prava i sloboda, usvojenih me|unarodnim konvencijama o
ljudskim pravima i slobodama.
6. Vladavina prava, podela vlasti i vi{estrana~ka parlamentarna demokratija.
7. Jedinstveno tr`i{te (samostalnost privrednih subjekata, slobodno kretanje roba, rada,
ljudi, informacija, usluga i kapitala).
8. Samostalnost organizacije vlasti u republikama.
II NADLE@NOST ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Ljudske slobode i prava koja se ti~u ravnopravnosti gra|ana u zajedni~koj dr`avi (za{tita
prava nacionalnih i etni~kih grupa je u nadle`nosti republika).
2. Monetarni, bankarski, devizni, spoljnotrgovinski i carinski sistem; sistem ekonomskih
odnosa sa inostranstvom; osnove poreskog sistema; funkcionisanje i razvoj tehni~ko-
tehnolo{kih sistema; osnove socijalnog i radnog zakonodavstva i osnova ekolo{ke za{tite.
3. Spoljna politika, me|unarodni odnosi, me|unarodno predstavljanje u okviru
nadle`nosti zajedni~ke dr`ave. (Republika ~lanica ima prava u spoljnoj politici,
me|unarodnim odnosima, me|unarodnom predstavljanju u granicama svojih nadle`nosti).
4. Odbrana zemlje i sistem bezbednosti.
III ORGANI ZAJEDNI^KE DR@AVE
1. Skup{tina
Zakonodavno telo ~ine dva doma:
Ve}e republika sastavljeno od jednakog broja poslanika izabranih u svakoj republici
odlukom skup{tine republike.
Ve}e gra|ana sastavljeno od poslanika izabranih na neposrednim izborima u
republikama po principu jedan poslanik na 65 hiljada bira~a, s tim {to iz jedne republike ne
mo`e biti manje od 30 poslanika.
Zakonodavno telo odlu~uje ve}inom glasova u svakom domu. Nadle`nosti ve}a odre|uju
se u skladu sa ostvarivanjem na~ela ravnopravnosti republika i ravnopravnosti gra|ana.
Ve}e republika odlu~uje o pitanjima koja se odnose na ravnopravnost republika. Ono
mo`e raspravljati o svakom pitanju koje oceni zna~ajnim sa stanovi{ta ravnopravnosti
republika.
Ve}e gra|ana odlu~uje o pitanjima koja se odnose na jedinstvene interese zajedni~ke
dr`ave.
O dono{enju novog Ustava i promjeni Ustava, Skup{tina odlu~uje dvodomno uz
saglasnost skup{tina republika.
127
2. Predsednik republike
Predsednik republike predstavlja zajedni~ku dr`avu. Predsednika bira Skup{tina na predlog
republike, po utvr|enom redosledu republika.
3. Vlada
Izvr{na vlast i vo|enje politike pripadaju vladi.
Mandatara predla`e predsednik republike, a ~lanove Vlade mandatar (predsednik
republike i predsednik vlade ne mogu biti iz iste republike).
Mandatara i ~lanove vlade bira i razre{ava Skup{tina.
4. Ustavni sud
Ustavni sud {titi ustavnosti i zakonitost zajedni~ke dr`ave.
5. Savezni sud
Sudsku vlast, kao drugostepenu, u pitanjima koja se odre|uju zakonima, propisima i
drugim aktima zajedni~ke dr`ave vr{i Savezni sud.
Predsednik Skup{tine Republike Crne Gore i predsednik Narodne skup{tine Republike
Srbije dostavi}e ove Osnove ustavnim komisijama Skup{tine Republike Crne Gore i Narodne
skup{tine Republike Srbije koje }e, imaju}i u vidu da su Skup{tina Republike Crne Gore i
Narodna skup{tina Republike Srbije usvojile Beogradsku inicijativu i Osnove za ure|enje
odnosa u Jugoslaviji, pristupiti izradi nacrta Ustava zajedni~ke dr`ave, koji }e biti podnet na
usvajanje Skup{tini Republike Crne Gore i narodnoj skup{tini Republike Srbije, i upu}en na
dalju proceduru.
U tim aktivnostima bi}e nastavljene politi~ke konsultacije dveju delegacija.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 229.
44
1992., velja~a 21.
Udbina
Izvje{}e Stanice milicija Udbina Stanici javne bezbjednosti Korenica o plja~kanju
preostalih Hrvata u Podlapa~i
Republika Srpska Krajina
Ministarstvo unutra{njih poslova Krajine
Stanica javne bezbednosti Korenica
Odelenje stanice milicije Udbina
Udbina 21. 02. 1992. godine
I Z V J E [ T A J
Dana 21. 02. 1992. g. u 15,00 sati prijavljeno je od strane Vojne Policije ovoj stanici milicije
za prisilno oduzimanje 600 DM od strane nepoznatih osoba.
128
Dolaskom na lice mjesta ustanovljeno je da je predmetnom Paun Josi sin Grge ro|. 16. 05.
1938. u Podlapa~i gdje i stanuje Podlapa~a br. 18, prisilno od strane 3 nepoznate osobe
oduzeto 600 DM.
Prema izjavi navedenog Paun Jose oduzimanje su izvr{ile 3 nepoznate osobe (dana 16. 02.
1992. oko 16,00 sati).
Prema opisu dvije osobe su mla|ih godina dok je jedna osoba starija negdje oko 50-60
godina.
Isti su bili drski, a prethodno su od predmetnog oduzeli traktor koji su vratili nakon {to je isti
dao 600 DM.
Izvje{taj se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.
Izvje{taj podnio:
Milicionar
Sedlan Nenad, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 285.
45
1992., velja~a 24.
Knin
Zapisnik 27. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 27. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 24. 2. 1992. godine u zgradi op{tine,
soba br. 51
Sjednici su prisustvovali Prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi Vlade Vaso Le`aji},
Drago Jaramaz, Lazar Macura, Vuka{in Babi}, Jovan Kati}, Petar [tikovac, Slavko O`egovi}
i na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i Rajko Le`aji}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, Prvi ministar je
predlo`io dopunu dnevnog reda koji su ~lanovi Vlade dobili u pismenom obliku, te predla`e
kao prvu ta~ku Informaciju o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta
novih ~injenica.
Jednoglasno je usvojen slijede}i
D n e v n i r e d
1. Informacija o provo|enju mirovnog plana Ujedinjenih nacija sa aspekta novih ~injenica.
2. Razmatranje predloga Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima.
3. Razmatranje predloga Zakona o pe~atu dr`avnih i drugih organa.
4. Razmatranje predloga Zakona o socijalnoj za{titi i obezbe|ivanju socijalne sigurnosti
gra|ana.
129
5. Razmatranje predloga Zakona o prevozu u putnom saobra}aju.
6. Razmatranje predloga Zakona o dr`avljanstvu.
7. Razmatranje predloga Zakona o li~noj karti.
8. Razmatranje predloga Zakona o politi~kim organizacijama.
9. Razmatranje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi.
10. Razmatranje predloga Zakona o izboru poslanika u Skup{tini Republike Srpska
Krajina.
11. Razmatranje predloga Zakona o izbornim jedinicama.
12. Razmatranje predloga Zakona o elektroprivredi.
13. Razmatranje predloga Zakona o osnivanju Javnog preduze}a Krajina petrol.
14. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Krajinapetrol.
15. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih
poreza i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991.
godini.
16. Razmatranje predloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.
17. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog
osiguranja.
18. Dono{enje Odluke o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija.
19. Dono{enje Odluke o naknadama i nagradama sudija porotnika.
20. Dono{enje Uredbe o kancelarijskom poslovanju.
21. Dono{enje Uredbe o stalnim sudskim tuma~ima.
22. Dono{enje Uredbe o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim subjektima na
teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.
23. Zaklju~ivanje op{teg kolektivnog ugovora.
24. Dono{enje rje{enja o imenovanju Upravnog odbora fonda zdravstvene za{tite i
zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.
25. Dono{enje rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog
`eljezni~kog transportnog preduze}a.
26. Davanje ovla{}enja za potpisivanje ugovora za adaptaciju potkrovlja zgrade Op{tinskog
suda u Kninu.
27. Dono{enje Odluke o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti od
naknade za ministre.
Risto Matkovi} ukratko je informisao Vladu o sastanku sa ministrom financija gdje je
konstatovano da su neke op{tine obustavile upla}ivanje u Bud`et Krajine i koji se sada svodi
na Bud`et op{tine Knin i Dvor na Uni, a tra`e novac za potrebe pravosu|a, {kolstva, zdravstva
itd. Predla`e da se ovlasti ministar financija da obavijesti op{tine o tome da je Vlada zauzela
stav, te da }e obustaviti isplate za dru{tvene djelatnosti, koje se financiraju iz Bud`eta Krajine,
onim op{tinama koje ne upla}uju sredstva u bud`et.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU:
Ad. 1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je dobio
kopiju pisma koje je Vlada Republike Hrvatske 21. 2. 1992. godine uputila Ujedinjenim
nacijama. Tekst tog pisma sadr`i konkretizaciju provo|enja mirovnog plana i Vlada
Republike Hrvatske, prihva}aju}i u cjelini plan mirovne operacije, konstatuje da su
130
me|unarodnim priznanjem Republike Hrvatske bitno izmijenjene okolnosti, u kojima se
priprema slanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Republiku Hrvatsku. Iz pisma je
evidentno da Vlada Republike Hrvatske tra`i zaklju~enje specijalnog sporazuma izme|u
predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske koji }e precizno odrediti odnos
snaga izme|u jedinica mirovnih snaga i vlasti Republike Hrvatske. Radi koordiniranja i
pra}enja aktivnosti vezanih za mirovnu operaciju Vlada Republike Hrvatske osnovala je
me|uresorsku grupu Vlade i ured Vlade za mirovne operacije.
Risto Matkovi} isti~e da je ovo pismo razmatrano u sastavu primjene Vensovog plana, i
dodaje da su usvojeni zahtjevi na{e Vlade, jer se prema zadnjoj rezoluciji Ujedinjenih nacija
za{ti}ena podru~ja spominju kao dijelovi Jugoslavije. Zatim se vi{e ne spominju mirovne
snage ve} snage za{tite, to zna~i da se sada Republika Srpska Krajina vi{e ne tretira kao agresor
ve} se tretira Republika Hrvatska, jer su snage za{tite na tim podru~jima.
Dalje, ka`e da o eventualnom produ`enju boravka mirovnih snaga ne}e odlu~ivati strane
na ~ijem su teritoriju te jedinice raspore|ene, ve} }e odlu~iti Savjet bezbjednosti.
Zatim je Risto Matkovi} predlo`io da se komentar na ovo pismo pro~ita na radiju, koje
glasi: Vensov plan Hrvatska usvaja bez rezerve kao i polazne osnove o primjeni tog plana, {to
se vidi u postupku razmje{taja mirovnih snaga, te Hrvatska vlada planira slijede}e:
1. Hrvatska je me|unarodno priznata u avnojevskim granicama. Akcija mirovnih snaga
shvata se kao prelazni period do uspostavljanja pravnog poretka Republike Hrvatske.
2. Republika Hrvatska se poziva na avnojevske granice i mi{ljenje arbitra`ne komisije
Evropske zajednice prema kome se te granice smatraju dr`avnim po me|unarodnom pravu,
a srpski narod ostaje trajno nacionalna manjina. Denominacija Jugoslavije i razgrani~enje
me|unarodnih prava i obaveza, a provodi se zaklju~enje specijalnog ugovora izme|u
predstavnika Ujedinjenih nacija i Vlade Republike Hrvatske kojim }e se urediti njihov
me|usobni odnos. U tom cilju osnovana je resorska grupa Vlade Hrvatske.
Razmje{taje snaga Ujedinjenih nacija, policijskih i vojnih, u skladu je sa na~elom jedinstva
teritorije i vlasti. Upravna, sudska, policijska i monetarna vlast uspostavljaju se u skladu s
propisima Hrvatske. Potpunu demilitarizaciju i povratak raseljenih lica kao i granice
za{ti}enih podru~ja, zajedno sa mirovnim snagama, utvr|uje Republika Hrvatska.
Zatim je Risto Matkovi} istakao da stavovi Hrvatske Vlade mogu na}i upori{te u
Vensovom planu, po onoj verziji koja nam je nametana da je bezuslovno prihvatimo.
Nedostatak ove verzije Vensovog plana jeste {to sadr`i niz uop{tenih i vi{ezna~nih konstatacija
koje se mogu tuma~iti kako kome odgovara, a prevlada}e tuma~enje onoga ko bude imao ja~e
polazne pozicije. Stoga je za~u|uju}e za{to se od Vlade Krajine zahtijevalo da ne tra`i
konkretizaciju spornih odredbi i garancije vitalnih interesa naroda Krajine.
Sad je svakome jasno da nije bilo nikakvih alternativa za mir ili rat i da je forsiranje te
alternative bitno utjecalo da Hrvatska ja~a pozicije, u razradi svoje strategije, {to je i u~inila.
A Vlada Republike Srpske Krajine napada se svim sredstvima samo zato {to je tra`ila dodatne
garancije koje bi omogu}ile da srpski narod ne izgubi ono {to je pravednom borbom stekao.
Energi~no i uporno smo isticali da spominjanje Krajine kao dijela Hrvatske u Vensovom
planu otvara {irom vrata uspostavljanju hrvatskog pravnog poretka na podru~ju Krajine. U
tom smo, na`alost, imali vi{e razumijevanja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija nego
od strane nekih jugoslovenskih ili srpskih politi~ara. To {to smo isklju~ivo naporima
Republike Srpska Krajina uspjeli da dobijemo dodatne garancije dokaz je ispravnosti na{eg
stava. To je dokaz da nismo bili za podjele, niti smo se borili za vlast, nego smo ispunjavali
obaveze prema srpskom narodu u Krajini. Zatim dalje navodi da }e o du`ini trajanja
131
anga`ovanja mirovnih snaga odlu~iti isklju~ivo Savjet bezbjednosti ~ime je isklju~ena
Hrvatska kao mogu}i faktor ograni~avanja njihovog anga`ovanja, te je zna~ajna garancija da
}emo uspjeti da ostvarimo na{e legalne i legitimne interese, legalno i legitimno pravo za
samoopredjeljenje srpskog naroda. Vlada Republike Srpska Krajina }e se u tom cilju i dalje
maksimalo anga`ovati na razradi prakti~nih poteza kojima }e se to ostvariti sa krajnjim ciljem
da se rukovodstvo, organi i institucije Krajine na|u u ulozi punopravnih pregovara~a ma u
kom se okviru rje{avala politi~ka kriza Jugoslavije. A oni koji su toliko energije utro{ili na
napade na Vladu Krajine i na rukovodstvo, tu energiju mogli su bolje iskoristiti u korist
srpskog naroda. Vlada Republike Srpske Krajine }e i dalje istrajati u borbi za Krajinu, na
jedinstvu srpskog naroda, na prevazila`enju nesuglasica i sukoba koji nam sada mogu samo
na{koditi, uz napomenu, da se ba{ u ovom politi~kom trenutku potvrdilo staro pravilo da se
sve istine mogu jasno opaziti, ali ih ne mogu opaziti svi, zbog predrasuda.
Slavko O`egovi} predla`e da se konkretno i jasno istakne {ta je dobiveno ne prihva}anjem
Vensovog plana.
Risto Matkovi} ka`e da bi to trebalo objasniti u razgovoru na radiju.
Jednoglasno je dogovoreno da se komentar na ovo pismo pro~ita u sredstvima javnog
informisanja.
Ta~ka 1. prila`e se zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
137
Ad. 2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon
ima nekih specifi~nosti, a cilj je da se izbjegnu neke gre{ke iz sistema samoupravljanja. Sadr`i
platne razrede sa koeficijentima od 1 do 15.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o radnim odnosima u dr`avnim organima.
Isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 3.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj zakon
predvi|a sadr`aj pe~ata dr`avnih i drugih organa.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o pe~atu dr`avnih i drugih organa.
Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 4.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Bo{ko Popac, pomo}nik ministra zdravlja
i socijalne za{tite i istakao da je ovaj zakon adekvatan zakonu Republike Srbije. Jedini je u
~lanu 11. ovog zakona izmjenjen u odnosu na zakon Republike Srbije, a odnosi se na visinu
ostvarivanja materijalne pomo}i korisnicima socijalne za{tite.
Za diskusiju se nije niko javio, te je predlog zakona stavljen na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o socijalnoj za{titi i obezbje|ivanju socijalne sigurnosti
gra|ana.
Isti se prila`e zapisniku pod 4 / i ~ini njegov sastavni dio.
132
137
Prilozi nisu prona|eni uz izvornik.
Ad. 5.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovaj zakon
ra|en po uzoru na zakon Republike Srbije, a prihva}a sistem prijave i omogu}ava slobodnu
konkurenciju za privatnike.
Za diskusiju se nije niko javio te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o prevozu u putnom saobra}aju.
Isti se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/6.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da po ovom
zakonu gra|ani Republike Srpska Krajina zadr`avaju dr`avljanstvo Jugoslavije.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o dr`avljanstvu.
Isti se prila`e zapisniku pod 6/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/7.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istako da }e se u praksi
pojaviti brojni tehni~ki problemi, jer predstoji realizacija izrade novih li~nih karata.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o li~noj karti.
Isti se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 8.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ovaj Zakon
reguli{e osnivanje, registraciju i rad politi~kih stranaka.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o politi~kim organizacijama.
Isti se prila`e zapisniku pod 8/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/9.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} istakao da je ovim
Zakonom centralizovan rad organa uprave, a predvi|a se i na~in izbora odbornika u skup{tine
op{tina.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o lokalnoj samoupravi.
Isti se prila`e zapisniku pod 9/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/10.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovim Zakonom prihva}en
predsjedni~ki sistem, gdje se odlu~uje o svakom ~ovjeku pojedina~no.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izboru poslanika u Skup{tinu Republike Srpska Krajina.
Isti se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/11.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovim Zakonom odre|uju
naselja koja obuhvataju pojedine izborne jedinice.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
133
Jednoglasno je donesen Zakon o izbornim jedinicama.
Isti se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 12.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da je ovaj Zakon
ra|en po uzoru na Zakon o elektroprivredi Republike Srbije. Predla`e da se izbri{e u ~lanu
68. stav 2., jer se ne uklapa u na{u djelatnost, te je to jedina izmjena koju predla`e.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o elektroprivredi.
Isti se prila`e zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/13.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}, te ka`e da zbog
postoje}ih benzinskih stanica na prostoru Republike Srpska Krajina, koje su poslovale u
sastavu biv{e IN-e ima uslova za osnivanje ovog javnog preduze}a. Zatim predla`e izmjenu
~lana 6. ovog Zakona, u tom smislu da Vlada imenuje pet ~lanova, i izmjenu ~lana 8. da
Upravni odbor bira i razrje{ava svog predsjednika.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona u tekstu kako je predlo`en stavlja na
glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o osnivanju Javnog preduze}a Krajina-petrol.
Isti se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/14.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje
rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze`a Krajina-petrol.
Predla`e dva kandidata Slobodana Ron~evi}a direktora P.Z. \evrske i Veljka Popovi}a
podpredsjednika Izvr{nog vije}a SO Knin.
Vuka{in Babi} predla`e imenovanje Veljka Popovi}a.
Drugih predloga nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Veljka Popovi}a za v.d. direktora Javnog
preduze}a Krajina-petrol.
Isto se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 15.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Za diskusiju se nije niko
javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stopama neposrednih poreza
i pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda dru{tveno-politi~kih zajednica u 1991. godini.
Isti se prila`e zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad// 16.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima.
Isti se prila`e zapisniku pod 16/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/17.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je predvi|eno
da Republi~ki fond ima dvije podru~ne slu`be. Jednu u Dvoru i jednu u Kninu, a svaka
op{tina bi imala ispostave.
134
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o osnivanju Republi~kog fonda penzionog i invalidskog
osiguranja.
Ista se prila`e zapisniku pod 17/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/18.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se radi o
specifi~nom vidu posla a naknade su predvi|ene i od ranije.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih
funkcija.
Ista se prila`e zapisniku pod 18/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/19.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovom
odlukom predvi|ene minimalne naknade za sudije porotnike.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadama i nagradama sudija porotnika.
Ista se prila`e zapisniku pod 19/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/20.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da ova Uredba
sadr`i tehni~ke propise o kancelarijskom poslovanju.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o kancelarijskom poslovanju.
Ista se prila`e zapisniku pod 20/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/21.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je tako|er Risto Matkovi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o stalnim sudskim tuma~ima.
Ista se prila`e zapisniku pod 21/ i ~ini njegov sastavni dio
Ad/22.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da se ovom
Uredbom mo`e odrediti da se radi, u ratnim uslovima, preko 48 sati u sedmici prema potrebi.
Vuka{in Babi} ka`e da }e u praksi vjerovatno biti prigovora od strane radnika jer su mnogi
na frontu.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena uredba o radnom vremenu u privrednim i vanprivrednim
subjektima na teritoriji Republike Srpska Krajina u ratnim uslovima.
Ista se prila`e zapisniku pod 22/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/23.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da }e se praznine
u regulisanju radnih odnosa regulisati op{tim kolektivnim ugovorom.
Predla`e da Vlada pristupi akciji potpisivanja kolektivnog ugovora, s tim da se preduzmu
aktivnosti na osnivanju privredne komore i sindikata Krajine.
135
Za diskusiju se nije nitko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se zaklju~i op{ti kolektivni ugovor.
Isti se prila`e zapisniku pod 23/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/24.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se u
Upravni odbor Fonda zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja, iz reda osiguranika
imenuju: Popac Bo{ko, Bjedov Drago iz Knina, Vignjevi} \uro iz Obrovca, [kori} Branko
iz Benkovca, Ra{eta Gavre iz Donjeg Lapca, Orlovi} \uro iz Korenice, Bili} Pajo iz Gline,
Cari} Simo iz Dvora, Kosti} dr [piro iz Petrinje, i Marjanovi} dr Milorad iz Slunja; a iz reda
zdravstvenih radnika Koroloja Slavka Knin, Jejina Goran Knin, Miljevi} dr Milutin Glina,
D`akula \uro Vrginmost, Ugarkovi} dr Tomislav Gra~ac, Vojvodi} dr Emilija
Benkovac i Ka~ar dr Savo Kostajnica.
Primjedbi ni drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Fonda zdravstvene
za{tite i zdravstvenog osiguranja Republike Srpska Krajina.
Isto se prila`e zapisniku pod 24/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 25/
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se u
Upravni odbor Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a imenuju: Kesi} Nikola, Savi}
Tode, Popac Bo{ko, [egan Gojko i Vukmirovi} Rajko.
Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora
Javnog `eljezni~kog transportnog preduze}a.
Isto se prila`e zapisniku pod 25/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 26/
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}. Predlo`eno je da se
ovla{}enje za potpisivanje ugovora dade ministru za upravu i pravosu|e, Risti Matkovi}u.
Primjedbi nije bilo te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se dade ovla{}enje za potpisivanje ugovora za adaptaciju
potkrovlja zgrade op{tinskog suda u Kninu Risti Matkovi}u.
Isto se prila`e zapisniku pod 26/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad. 27/
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i predla`e dono{enje ove
Odluke.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o naknadi za rad pomo}nika ministra 50% u vrijednosti
od naknade za ministre.
Ista se prila`e zapisniku pod 27/ i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.
ZAPISNI^AR PRVI MINISTAR VLADE
Borka Lali} Risto Matkovi}
136
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
46
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Izlaganje Mile Paspalja na sjednici Skup{tine RSK u Borovu Selu
B O R O V O S E L O
26. februara 1992.
I Z L A G A N J E
138
na sednici Skup{tine Republike Srpske Krajine
139
Po{tovani poslanici,
Skup{tina Republike Srpska Krajina koju sa~injavaju poslanici tri skup{tine na{ih
autonomnih oblasti zapo~inje svoj dana{nji rad najzna~ajnijim zadatkom koji u ovom
trenutku stoji pred njom i narodom koji nas je birao za svoje predstavnike utvr|ivanjem
obaveza svih organa i institucija u Republici na realizaciji Plana Mirovne operacije
Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji. Samo pre nekoliko dana u skup{tinama na{ih oblasti
raspravljali smo o prihvatanju mirovnog plana, davali mu podr{ku, uz odre|ene sumnje u to
da li }e ga Savet bezbednosti usvojiti. Dilema vi{e nema. Mirovna operacija u Jugoslaviji
prakti~no je otpo~ela.
Savet bezbednosti UN, 21. februara ove godine jednoglasno je doneo Odluku da se u na{u
zemlju uputi vojni kontigent od oko 14.000 ljudi radi o~uvanja primirja i za{tite srpskog
naroda na podru~jima na kojima se do ju~e vodio rat. Gra|ani Republike primili su ovu
odluku s velikim odobravanjem, sa uverenjem da }e se na ovim prostorima obustaviti rat,
nove ljudske `rtve i materijalna razaranja. To je u ovim danima najve}i doprinos svetske
organizacije u~vr{}enju mira u Jugoslaviji i stvaranju uslova da se u miru politi~kim
sredstvima iznadje izlaz iz jugoslovenske krize.
Verujem da izra`avam uverenje i ose}anja svih prisutnih ako sa ovog mesta izrazim du`nu
zahvalnost zemljama ~lanicama Saveta bezbednosti, Generalnom sekretaru OUN, gospodinu
Butrosu Galiju i njegovom prethodniku, gospodinu Peresu de Kueljaru, li~nom izaslaniku
Generalnog sekretara gospodinu Sajrusu Vensu, podsekretaru UN gospodinu Marku
Guldingu, i svim drugim funkcionerima svetske organizacije na razumevanju na{e situacije i
doprinosu koji su dali da se ovakva odluka donese.
137
138
Izlaganje je odr`ao M. Paspalj, predsjednik Skup{tine RSK, vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br.
835.
139
Op{irnijeo radu Skup{tini vidi: Ilija Petrovi}, Slavonija Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP
Cvetnik, Novi Sad, 1996., (prvo izdanje), str. 290 299.
Ova Skup{tina izra`ava dobrodo{licu pripadnicima mirovnih snaga UN. Skupa sa na{im
gra|anima u~ini}emo {to je u na{oj mo}i da ova misija mira u svim na{im krajevima nai|e
na topao prijem i saradnju. Skup{tina pru`a garancije da }e svi organi i institucije u Republici
Srpska Krajina u~initi sve da ova kako u Ujedinjenim nacijama ka`u, jedna od najte`ih i
najkomplikovanijih mirovnih operacija u istoriji svetske organizacije u potpunosti uspije.
Pri dono{enju najnovije rezolucije, Savet bezbednosti sa razlogom je po{ao od toga da je
situacija u Jugoslaviji vrlo delikatna, da se primirje odr`ava uz ogromne te{ko}e i da bi
odlaganje sa dono{enjem odluke o upu}ivanju mirovnih snaga imalo vrlo te{ke posledice, ne
samo po mir u Jugoslaviji nego i po me|unarodni mir i bezbednost. Upravo imaju}i to u
vidu, mi smo pre vi{e meseci iskazivali neophodnost da mirovne snage do|u {to pre u
Jugoslaviju.
Dono{enjem rezolucije, Savet bezbednosti uva`io je zahtev Predsedni{tva SFRJ od 8.
novembra pro{le godine, da se u pojas izme|u zara}enih strana upute snage UN, kao i
zalaganje rukovodstva Republike Srbije i cele svetske progresivne javnosti da se na miroljubiv
na~in re{i jugoslovenska kriza.
Poznato je da se Jugoslavija, kao jedna od osniva~a UN i najaktivnijih boraca za mir u
svetu, uvek zalagala za dobrobit svih zemalja i da je sa svojim snagama direktno u~estvovala u
mirovnim operacijma UN. Zbog svega toga, bili smo uvereni da }e Ujedinjene nacije i Savet
bezbednosti pru`iti pomo} Jugoslaviji i svojim anga`ovanjem obezbediti da se prekinu
oru`ani sukobi i odr`i mir na kriznim podru~jima.
I
Istorijski koreni borbe srpskog naroda za `ivot i slobodu su veoma daleki. Oni se`u i pre
1941. godine. Ove generacije su, me|utim, do`ivele da se u epohi savremene civilizacije,
razvijene demokratije i ja~anja sloboda i prava ~oveka, na prostoru avnojske Hrvatske pojave
snage a potom i re`im koji se obru{io na slobode i prava srpskog naroda. Mora se dati ocjena
kako je do ovoga do{lo i ko sve stoji iza ovakvog re`ima, i u zemlji i u svetu.
Ve} u izbornoj kampanji, a posebno na op}em Saboru HDZ, februara 1990. godine, na
kojem su bili i usta{ki zlo~inci kojima je zbog po~injenih zlo~ina u pro{lom ratu bio zabranjen
povratak u zemlju. Pod firmom Mlade demokracije po~ela je javna rehabilitacija i
restauracija usta{tva i biv{e NDH, sa svim onim {to su zna~ili, uklju~uju}i i ponavljanje
genocida nad srpskim narodom. Od tada se Srbi ponovo ne smatraju narodom nego se za njih
koristi termin srpsko pu~anstvo, ~etnici, odmetnici i sli~no. Dolaskom na vlast, maja 1990.
godine, HDZ je po~ela dosledno realizovati predizborni program o progonu Srba. Utvr|en
je i ustavni osnov za to. Naime, u novim odredbama Ustava Republike Hrvatske Srbi prvi put
na ovim prostorima nisu narod. U obrazlo`enjima je, pred licem Jugoslavije i Evrope, cini~no
tvr|eno da nova vlast garantuje sva nacionalna, kulturna i sva druga gra|anska prava svim
manjinama koje `ive u Hrvatskoj: Srbima, Jevrejima, Ma|arima, Italijanima i svim drugim.
Sa novim Ustavom do{li su novi hrvatski zakoni i dr`avni simboli pod kojima je u pro{losti
nad srpskim narodom vr{en genocid.
Uporedo sa novim normativnim potezima, nova vlast je pokrenula mehanizme za
eliminaciju Srba iz javnog `ivota Hrvatske, a kasnije i za fizi~ku likvidaciju. Po~elo je sa
prete}im porukama, paljevinom dobara, pucnjavama, odbijanjem bilo kakvog dijaloga,
politi~kom i drugom diskriminacijom Srba, otpu{tanjem sa posla itd. Srbe je strpljenje po~elo
da izdaje kada je mehanizam policijske dr`ave po~eo tako enormno da raste i sistematski
deluje, bez ikakvog neposrednog povoda, kada je po~elo stvaranje odmetni~kih i paravojnih
138
vojnih sastava, uklju~uju}i i tipi~no usta{ke. Istovremeno je teklo ilegalno naoru`avanje i
formiranje ove tipi~no strana~ke, HDZ vojske.
Uzaludni su bili poku{aji i saveznih organa, konkretno Predsedni{tva SFRJ, da se spre~i
eskalacija genocida. Uz doslednu strana~ku politiku HDZ, ~iji je direktni produkt bio i
genocid nad srpskim narodom, do rata je moralo do}i. Sada je svima jasno, mada su pa`ljivi
analiti~ari do takvog zaklju~ka do{li mnogo ranije, da je progon Srba bio u stvari deo scenarija
za oru`anu pobunu protiv Ustavom SFRJ utvr|enog poretka.
Oru`anim napadima na Srbe u martu i aprilu 1991. u Pakracu, na Plitvicama i Korenici,
maja 1991. godine u Borovu Selu, zatim i na druga srpska naselja, neobjavljeni rat je i stvarno
po~eo. Srbi su morali da se brane od ponovnog progona. Oni su nato bili prisiljeni, jer ako
postoji neko ljudsko prvo pravo, to je pravo na `ivot, a Srbima je to pravo Hrvatska po~ela
uskra}ivati.
Napadi na Srbe i sve ono {to je srpsko dobili su na intenzitetu sa eskalacijom neobjavljenog
rata u Sloveniji, kao i neobjavljenog rata Jugoslovenskoj narodnoj armiji na koju se kidisalo
odazivanjem otvorenim pozivima hrvatskog vrhovnika Tu|mana i HDZ-ovskih vo|a u
gradovima, selima i zaseocima.
Srbi u Republici Srpska Krajina i Srbi na prostorima Jugoslavije u celini imaju puno
razloga da stalo`eno i mirno analiziraju sve ono {to im se dogodilo i {to se doga|a posle
dolaska Franje Tu|mana i njegove klape na vlast. Oni }e, bez obzira na svoje pomaga~e,
morati da polo`e ra~une pred slobodoljubivim svetom u koje, to smo do sada bezbroj puta
pokazivali, spada i srpski narod.
Dr`avna kriza u Jugoslaviji je u prvoj polovini 1991. godine izazvala opravdanu
zabrinutost me|unarodnih faktora, posebno u Evropi. Naj~e{}e dobronamerna, ta
zabrinutost je prerastala u ponude za pomo} da se na|e mirno re{enje krize. Tako je nu|ena,
~esto i napadno nametana, ponuda Evropske zajednice da se na principima konsenzusa i
dobrovoljnog prihvatanja, njeni organi i instrumenti uklju~e u re{avanje problema. Na toj
osnovi izabran je i predsednik Predsedni{tva SFRJ. Ta ponuda je prihva}ena od odgovaraju}ih
politi~kih subjekata u Jugoslaviji.
Kada je ocenjeno da je Evropska zajednica iza{la iz mandata pru`anja dobrih usluga i
poku{ala da preuzme ulogu arbitra u odnosima izme|u jugoslovenskih republika, sa
jednostranim i pristrasnim pristupom pojedinim opcijama pod uticajem nekih njenih ~lanica,
Predsedni{tvo SFRJ se obratilo Savetu bezbednosti UN za anga`ovanje mirovnih snaga na
kriznim podru~jima.
Poslednjeg dana pro{le godine Predsedni{tvo SFRJ donelo je odluku o prihvatanju Plana
Sajrusa Vensa i dalo garancije da }e se on realizovati na teritorijama pod kontrolom oru`anih
snaga SFRJ. Su{tina toga plana je u tome da se srpski narod stavlja pod za{titu mirovnih snaga
UN od fizi~kog uni{tenja od hrvatskih vlasti i njihovih oru`anih formacija, da se teritorije na
kojima je srpski narod u ve}ini ili u znatnoj manjini stavljaju pod posebnu za{titu UN i
demilitarizuju (to se odnosi i na delove teritorije u Hrvatskoj koje nisu pod kontrolom
Oru`anih snaga Jugoslavije u kojima prete`no `ive Srbi), da u Krajinama ostaje status quo u
pogledu vlasti, {to zna~i da se u njima ne mogu primenjivati propisi niti protezati vlast
Republike Hrvatske. Plan predvi|a i osiguravanje uslova da se u svoje domove vrati srpski
`ivalj koji je izbegao u toku ratnih sukoba.
Na ovom sudbinskom pitanju za Srbe u Republici Srpska Krajina podele, na`alost, jo{ nisu
potpuno prevladane, a Krajina i dr Milan Babi}, u krugovima Ujedinjenih nacija i u svetu,
prakti~no su do 9. februara ozna~avani kao jedna od glavnih prepreka dolasku plavih
{lemova.
139
Poznato je da je na pro{irenoj trodnevnoj sednici Predsedni{tva SFRJ gospodin dr Milan
Babi} uporno odbijao mirovni Plan Ujedinjenih nacija, ne uva`avaju}i jasne argumente i
uveravanja o anga`ovanju mirovnih snaga. On i ~lanovi Vlade koje je doveo na ovu sednicu
nisu prihvatali ni garancije date od strane Predsedni{tva SFRJ kao Vrhovne komande koje se
odnose na za{titu srpskog naroda.
Mirovne snage UN su pozvane od dr`ave Jugoslavije da zapo~nu mirovnu operaciju. Svi
organi te dr`ave, a pre svega Predsedni{tvo SFRJ, ~inili su krajnje napore da ta operacija
otpo~ne {to pre, kako ne bi do{lo do ponovne eskalacije hrvatskih napada. Dr`ava Jugoslavija
se time opredelila za mir, {to zna~i da se i Krajina, opredeljena za Jugoslaviju, tako|e
opredelila za mir. Hrvatska nije imala takvu opciju, mada je na kraju i ona bila na nju
primorana.
U sklopu takvih okolnosti, pojedini predstavnici na{eg naroda odlu~uju da se
suprotstavljaju dogovorenim aran`manima, ~ime su objektivno pomogli na{em protivniku, a
nama svima naneli {tetu.
U te{koj politi~ko-bezbednosnoj situaciji, a imaju}i u vidu da jedino Skup{tina odlu~uje o
ratu i miru, na tra`enje jedne tre}ine poslanika {to je u skladu sa Ustavom Republike Srpske
Krajine odr`ana je vanredna sednica Skup{tine Krajine 9. februara u Glini. Za mesto
odr`avanja sednice Skup{tine odabrali smo Glinu, mesto blizu linije fronta i Spomen-dom
sagra|en na mestu gde je nekad bila, po stravi~noj tragediji poznata glinska crkva u kojoj su
usta{ki zlikovci zaklali nekoliko hiljada ljudi, `ena i dece.
Svojom punova`nom odlukom Skup{tina je, kao najvi{i organ vlasti, bezuslovno i
definitivno prihvatila koncept mirovne operacije Ujedinjenih nacija i obavezala sve lokalne
organe vlasti da pru`e punu podr{ku mirovnim snagama u realizaciji njihove misije. Ona je
tako|e izrazila punu podr{ku i poverenje Predsedni{tvu SFRJ i Dr`avnom komitetu za
saradnju sa predstavnicima Ujedinjenih nacija.
To smo morali ras~istiti i to smo legitimno uradili odlukama u Glini. Danas se definitivno
mora staviti ta~ka na raskole u rukovodstvu Krajine po tom pitanju.
U osnovi svih na{ih primedbi na koncept Sajrusa Vensa bio je opravdan strah srpskog
naroda da }e se nad njim ponoviti genocid. Zato smo tra`ili dodatna poja{njenja i garancije
za obezbe|enje mira i sigurnosti Srba u Krajinama i u Hrvatskoj. Na{e primedbe, kao {to je
poznato, odnosile su se na predvi|eni razme{taj mirovnih snaga, demilitarizaciju Krajina, na
izvesnu neodre|enost mandata ovih snaga, a naro~ito na povla~enje JNA sa prostora koje dr`i
pod svojom kontrolom. Jer, ogromno je nepoverenje srpskog naroda u hrvatske vlasti, u
usta{ki re`im, a u poslednje vreme naraslo je i nepoverenje u Evropsku zajednicu koja je u
dobroj meri bila pristrasna u odnosu na separatisti~ke vlasti i orijentaciju u na{oj zemlji.
Najnovijom rezolucijom Saveta bezbednosti dat je za nas prihvatljiv odgovor na ~esto
ponavljano pitanje {ta }e biti ako posle {est meseci ne bude produ`ena mirovna misija UN
u Jugoslaviji. Utvr|eno je, kona~no i definitivno, da je po~etni mandat mirovne misije 12
meseci sa mogu}no{}u njegovog obnavljanja, te da je jedino Savet bezbednosti ovla{}en da
odlu~uje o du`ini njihovog ostanka i o eventualnom povla~enju kada cilj mirovne misije bude
ostvaren. Dakle, u tom pogledu obezbe|eni smo od eventualnih samovoljnih poteza
hrvatskog vrhovni{tva.
Me|utim, iz na{eg iskustva s Tu|manovim ~elnicima i bojovnicima, kao i iz iskustava iz
nekih drugih mirovnih operacija, znamo da dolazak plavih {lemova ne}e sam po sebi
otkloniti opasnost od sukoba, toliko pre {to i u ovim uslovima, raznim provokacijama,
oru`anim napadima, ubacivanjem diverzantskih grupa, kao i raznim vidovima specijalnog
140
rata, hrvatska strana naru{ava primirje i preti stvaranjem novog hrvatskog etni~ki ~istog
prostora. S tim u vezi, podsetio bih na garancije koje je na pomenutoj trodnevnoj sednici,
prvih dana februara, dalo Predsedni{tvo SFRJ u svojstvu Vrhovne komande, da }e u slu~aju
da to iz bilo kojih razloga ne u~ine mirovne snage UN, pru`iti svu za{titu srpskom narodu u
krajinama ukoliko bude napadnut od strane hrvatskih oru`anih snaga ili bude ugro`en na
bilo koji drugi na~in. Garancija je i sam na{ narod koji }e znati da brani ono {to je svojom
krvlju i ogromnim `rtvama stekao. Ova skup{tina mo`e da poru~i da }e srpski narod sa svih
prostora zemlje u}i odlu~no u rat ako mu ga hrvatska strana nametne izigravanjem Plana
mirovne operacije UN ili na neki drugi na~in.
Kad je re~ o stalnim Tu|manovim pretnjama da }e se na podru~jima pod za{titom UN
primenjivati zakoni i druge pravne institucije Republike Hrvatske, odnosno da }e se upravna,
sudska, policijska i monetarna vlast ostvarivati u skladu sa propisima Hrvatske, moramo
podsetiti na jasan stav Saveta bezbednosti da do sveobuhvatnog politi~kog re{enja koje ova
operacija ne prejudicira na ovim podru~jima ne}e va`iti propisi Hrvatske ve} }e se po{tovati
status quo, dakle stanje zate~eno na terenu. Podse}am tako|e da rezolucija Saveta bezbednosti
zahteva od svih zainteresovanih strana da striktno po{tuju i sprovode u delo sporazume iz
@eneve i Sarajeva, kao i da u potpunosti i bezuslovno doprinose sprovo|enju mirovnog Plana
UN.
II
Kao najvi{i organ vlasti, Skup{tina Republike Srpska Krajina, koja prvi put zaseda u
Borovu Selu, du`na je da razmotri sve relevantne politi~ke i bezbednosne aspekte i da, kao
legitiman organ, zajedno sa drugim subjektima, omogu}i uspe{no zapo~injanje i dalje trajanje
mirovne operacije u Jugoslaviji. U interesu srpskog naroda, u interesu mira i Jugoslavije, tome
cilju moramo podrediti sve druge ciljeve.
Nije ni{ta novo kada se ka`e da je stanje na na{im podru~jima veoma te{ko, jer je to
podru~je gde se vodio rat, a i sada ima, makar posrednih elemenata rata. Me|utim, globalnu
politi~ku situaciju nepotrebno komplikuju na{e unutra{nje politi~ke razmirice, neslaganja i
neka pojedina~na odbijanja da se prihvati koncept za razme{taj mirovnih snaga UN. Upravo
to odbijanje, o kojem smo ve} raspravljali u Skup{tini Krajine, uslovilo je da Franjo Tu|man
iza|e iz me|unarodnog }orsokaka.
Istina o su{tini na{e borbe kona~no se po~ela probijati u svetu. Svet po~inje da shvata
razloge na{eg otpora kao i su{tinu jugoslovenske krize u ~ijem sredi{tu smo sada upravo mi.
Na`alost, mi ne znamo sve svoje `rtve, sve mrtve i nestale, ne znamo broj dece koja su ostala
bez jednog ili oba roditelja, ne znamo razmere genocida koji je, evo, i po tre}i put u ovom
vijeku po~injen i jo{ uvijek se ~ini nad na{im narodom.
Nesporna je ~injenica da su hrvatske vlasti sistematski i organizovano vr{ile pritisak na
pripadnike srpskog naroda ~itavim nizom mera koje je prof. Svetozar Livada nazvao ili pod
zemljom ili iz zemlje. Ako se u ne~emu mo`emo slo`iti sa ekstremnim usta{om Paragom,
140
onda je to da Tu|man la`e da zlo~ine nad Srbima ~ine samo pripadnici HOS-a. Sama
Tu|manova vlast je postavljena tako da fakti~ki deluje kao zlo~ina~ka ma{inerija za
uni{tavanje svega onoga {to nije veliko hrvatsko ili hrvatsko.
141
140
Dobroslav.
Obim informacija o zverstvima nad civilnim srpskim stanovni{tvom u svetu je sve ve}i.
Svet je obave{ten o skrnavljenju Jasenovca, o masakru u Gospi}u, o pokolju na mostu na
Korani, o Vukovaru, o spaljenim selima iz Zapadne Slavonije, o zlo~inima na Kri`u kod
Zadra, u Dalmaciji, Baniji, na Papuku i Bilogori, u Grubi{nom Polju, da pomenem one
najsve`ije i najtragi~nije primere, mada nam svaka na{a `rtva ~ak i o imenima zlikovaca te{ko
pada. Svet se osloba|a naslaga la`i hrvatske propagandne ma{inerije i obave{tava sve potpunije
i izvornije o ru{enju spomenika kulture, biblioteka, crkava i drugih trajnih vrednosti srpskog
naroda i uvi|a ko ~ini ta nedela. Isto tako sve je vidljivija ogromna materijalna {teta na
podru~ju Krajine, gde se palilo, plja~kalo, kralo, uzurpiralo ili uni{tavalo na bilo koji na~in.
U tom smislu, savezni dr`avni organi, preduzeli su postupak za utvr|ivanje ratnih zlo~ina
uklju~uju}i i zlo~in genocida nad srpskim narodom, kao i pitanje procene i naknade ratne
{tete.
Politi~ka situacija je kod nas manje vi{e poznata, mada nije na svim prostorima ista. Zbog
onoga {to sledi i zbog onoga zbog ~ega smo ovde, `elim da istaknem jednu okolnost koja nam
nije nepoznata. Tokom na{eg otpora usta{tvu, od Plitvica i Borova Sela, ili ~ak od op}eg
Sabora HDZ februara 90, na{i politi~ki ~inioci ~esto su delovali nesinhronizovano, ~ak su se
i me|usobno suprostavljali. Poku{aji da svako vodi svoj oslobodila~ki rat ili svoju
revoluciju, imali su ne samo politi~ke nego i direktne vojne posledice. Na{a nesloga i
nejedinstvo koristili su samo na{im protivnicima.
Me|utim, svi smo shvatili, ko pre ko kasnije, da samo zajedno mo`emo uspeti, a ~injenica
da dr`imo ovakvu skup{tinu, sa ovakvim dnevnim redom, ve} je zna~ajan dokaz na{e
politi~ke zrelosti i na{e spremnosti da se stabilizuje politi~ka situacija.
Nas dosta ko{ta na{a neorganizovanost, brojne su slabosti organa vlasti tamo gde postoje,
a naro~ito se ose}a {teta tamo gde oni jo{ nisu do kraja preuzeli svoju funkciju. Naravno da
su vojno-politi~ke i materijalne mogu}nosti razli~ite, ali moraju se u~initi napori da se {to pre
oforme oni organi koji moraju egzistirati, a oni koji postoje da profunkcioni{u.
Bezbednosno stanje u Republici Srpska Krajina prakti~no je jo{ ratno, posebno u
Zapadnoj Slavoniji. Na ovom prostoru danas nema ni JNA niti pripadnika TO i dobrovoljaca
da ~uvaju na{e teritorije,
141
a {to je najte`e, srpsko stanovni{tvo je prore|eno.
Na delu Banije, Korduna i Zapadne Slavonije, a od hrvatske strane brojni su primeri
kr{enja Sporazuma o prekidu vatre, potpisanog 2. januara o.g. u Sarajevu, a u poslednje vreme
i ubacivanja hrvatskih diverzantsko-teroristi~kih grupa u Baranju. Stalne provokacije, pa i
ozbiljni napadi, upozoravaju nas da usta{ke formacije nisu odustale od rata i da se ne mire ni
sa mirovnim konceptom Ujedinjenih nacija. Neko ih stalno hu{ka da se sporne teritorije
njihove i da tamo treba da se vrate. To tra`i da se jo{ bolje organizujemo, jer njima ne treba
verovati, njima se ne mo`e verovati.
Od septembra meseca pro{le godine do danas, brojni su primeri terora od strane hrvatskih
oru`nika, na{ih doju~era{njih kom{ija, prijatelja, a ~esto i od stranih pla}enika. Naoru`ani do
zuba, klali su Srbe, palili i plja~kali, sistematski, sve {to im se na{lo na putu osvajanja. Nave{}u
samo neke primere:
Na podru~ju sela Trojanci, u Baranji, 30. novembra 1991. godine uba~ena je ve}a
diverzantsko-teroristi~ka grupa, koja je masakrirala devet me{tana.
142
141
O jedinicama JNA i TO iz BiH koje su se nalazile na tom prostoru vidi: Slobodan Praljak, Agresija Bosne i
Hercegovine na Republiku Hrvatsku, Zagreb, 2007., str. 40-47, 50, 57, 58, 60, 63.
U selu Divo{, kod Osijeka, prilikom povla~enja hrvatski oru`nici su ubili 24 stanovnika
srpske nacionalnosti, od kojih su {estorica masakrirani. U selu je prona|ena i loma~a za
spaljivanje uhva}enih pripadnika JNA i teritorijalne odbrane.
U Petrinji, 19. decembra 1991. godine, pripadnici hrvatskih paravojnih formacija su na
ku}nom pragu `ivu spalili 70-godi{nju Ankicu Konjuh, biv{u zato~enicu logora Jasenovac.
Krajem decembra pro{le i po~etkom januara ove godine, u selu [iroka Kula i u blizini
Peru{i}a prona|eni su le{evi 24 nestala Srbina, koji su ubijeni na najsvirepiji na~in, pucanjem
u potiljak ili le|a, klanjem i na druge na~ine, {to su potvrdili i stru~njaci za sudsku patologiju
VMA.
142
U Karlovcu je 21. septembra 1991. godine, po{to su im prethodno pucali u noge,
zaklano, a potom masakrirano 13 pripadnika rezervnog sastava JNA, i to nakon njihove
predaje pripadnicima Ministarstva unutra{njih poslova Republike Hrvatske.
143
Me|u 20 pravoslavnih sve{tenika, koji su uhap{eni 30. oktobra pro{le godine, bio je i
vladika slavonski, gospodin Lukijan.
Brojne su izjave gra|ana koji svedo~e o ubistvima pojedinaca, porodica, trudnica, dece,
otpu{tanja sa posla, pretnjama i zbegu kao jedinoj nadi da pre`ive strahote koje sprovodi
hrvatska vlast preko svojih oru`anih formacija, posebno ~lanova Hrvatske stranke prava koji
nose oznake HOS.
Na ovom prostoru su se pored pojedina~nih i grupnih iseljavanja stanovni{tva, dogodila i
dva masovna zbega u novembru i decembru mesecu pro{le godine.
Po~etkom novembra 1991. godine, organi vlasti i oru`ani sastavi hrvatske vojske proterali
su sa podru~ja Psunja, Papuka i Bilogore, preko 25.000 staraca, `ene i dece
144
. Ovom
bezumnom ~inu prethodila je naredba tzv. Kriznog {taba hrvatske vlasti iz Slavonske Po`ege
od 29. oktobra 1991. godine, da se 24 srpska sela isele u roku od 48 sati. Tom prilikom
potpuno je uni{teno i spaljeno 17 srpskih sela.
145
Predsedni{tvo SFRJ je, povodom ovog egzodusa srpskog naroda, 4. novembra uputilo
pismo ministrima inostranih poslova EZ, SAD i SSSR-a, kao i predsedavaju}em Konferencije
o Jugoslaviji Lordu Karingtonu.
146
Mada su posmatra~i iz Evropske zajednice bili u prilici da
se uvere u to koliko je nedu`nih ljudi na ovim prostorima ubijeno, poklano i masakrirano i
koliko je domova oplja~kano i uni{teno, sve to nije imalo odjeka, a pritisci, napadi i genocid
se nastavlja.
143
142
U listopadu 1991. pripadnici srpskih paravojnih postrojbi pripadnici stanice milicije Teslingrad ubili su
u [irokoj Kuli srpsku obitelj Raki} i zajedno s jo{ 40-ak le{eva ubijenih gra|ana hrvatske nacionalnosti bacili ih u
jamu Golubnja~a u Svra~kovu Selu. Nije poznato je li u svom govoru M. Paspalj mislio i na te `rtve. Vidi: HR-
HMDCDR, kut. 435. Izvje{}e Okru`nog suda u Kninu ministru unutra{njih poslova RSK od 9. studenog
1992.
143
@upanijski sud u Karlovcu donio je 28. o`ujka 2007. u slu~aju Koranski most nepravomo}nu presudu da su
pripadnici JNA stradali u postupku nu`ne obrane.
144
U izvje{}u Narodnoj skup{tini Veljko D`akula, predsjednik OV SO ZS, o iseljavanju stanovni{tva navodi:
Postoji, ka`u, naredba 12. 12. 1991. koju je pukovnik Trbojevi} Jovan, komandant [taba TO ZS dobio o
povla~enju naroda iz 5 sela: Li{~ina, Huma, Kraskovi}a, Koko}aka, Pu{ine. Naredba da se njih povede da napuste
ta sela, a kad su oni krenuli za njima je krenulo gotovo sve. Vidi: Dok. br. 87.
145
Rije~ je o po~etku niza povezanih oslobodila~kih akcija Hrvatske vojske u kojima je do kraja 1991. oslobo|eno
preko 2200 km
2
okupiranog teritorija na podru~ju zapadne Slavonije.
146
Peter Carrington.
Od 286 naselja na podru~ju Zapadne Slavonije 80 odsto je iseljeno, a 108 sela je spaljeno.
Prema vestima od 23. ovog meseca, bilo je spaljivanja srpskih sela u okolini Podravske Slatine,
Virovitice i Donjeg Miholjca.
Sve ovo pokazuje nastojanje hrvatskih vlasti da se Srbima zatre nada u povratak na svoja
ognji{ta. Ovo i zbog toga {to je Mirovnim planom Sajrusa Vensa predvi|eno da se izbegla lica
vra}aju u napu{tene domove. Ina~e, samo iz Zapadne Slavonije iseljeno je oko 60 hiljada lica
srpske nacionalnosti.
Hrvatske paravojne i odmetni~ke formacije su u oru`anim sukobima tokom 1991. godine
uni{tile brojne kulturne, duhovne i verske objekte Srba. Na ovaj na~in je izvr{en smi{ljen
poku{aj da se uni{ti nacionalni identitet Srba, da se fizi~ki uni{ti ili protera stanovni{tvo i
zatru vekovna ognji{ta. Uni{tenje verskih i kulturnih dobara predstavlja zlo~in i prema
srpskom narodu, ali i prema civilizaciji uop{te, jer brojni uni{teni, razoreni ili oskrnavljeni
objekti predstavljaju op{te civilizacijske vrednosti:
Oskrnavljen je Spomen-kompleks Jasenovac koji obuhvata prostor nekada{njeg
usta{kog logora sa obe strane reke Save, u okviru kojeg se nalazi Memorijalni muzej i niz
spomen obele`ja.
147
Do kraja oktobra 1991., uni{tena je ili te`e o{te}ena 41 pravoslavna crkva, i to u Eparhiji
Slavonskoj 27 i Sremskoj 14.
Hrvatske paravojne formacije razorile su barokni kompleks dvorske rezidencije
Pakra~kih episkopa, sagra|en 1732. godine, dok su Pakra~ku bogosloviju zapalili. U
Sabornom hramu spalili su ikonostas i brojne ikone, 5.500 knjiga i 120 knjiga neprocenjive
kulturno-istorijske vrednosti. Uni{ten je i jedinstven primerak Sabornika iz 16. veka.
O zverstvima i genocidu nad srpskim stanovni{tvom u Republici Krajini, u svetu se sve vi{e
zna. Put do istine osvetljuju i nadle`ni organi u federaciji i Republici Srbiji. Tu istinu mora
saop{tavati svaki po{teni gra|anin na{e Krajine.
Vlada Jugoslavije je 21. januara ove godine objavila Memorandum o zlo~inu genocida u
Hrvatskoj i skrnavljenju Spomen podru~ja Jasenovac. On sadr`i samo onaj deo informacija
kojima raspola`u organi federacije. Memorandum je upu}en Organizaciji ujedinjenih nacija,
me|unarodnim organizacijama, institucijama i udru`enjima, eminentnim nau~nicima,
kulturnim i javnim radnicima i svetskoj javnosti.
Nedavno su vladine i nevladine me|unarodne organizacije, ~ak i Helsinki vo~ javno
uputile upozorenje Tu|manu na zlo~ine koje njegova vlast ~ini nad civilnim srpskim
stanovni{tvom. Ostaje jo{ samo da Gen{er
148
preporu~i Kolu
149
ono {to je nekad Glez von
Horstenau
150
uputio Hitleru.
151
Tada je taj general Vermahta tra`io od Hitlera da zbog
stravi~nih zlo~ina neutrali{e Paveli}a
152
i njegovu usta{iju. I mnogi doma}i lideri morali bi da
postave sebi pitanje s kim su se uhvatili u kolo, jer narod lijepo ka`e s kim si onakav si.
^injenica je da su Hrvatske oru`ane snage zauzele deo Zapadne Slavonije nakon
prihvatanja Mirovnog plana Ujedinjenih nacija. Me|utim, po{to je Planom ovo podru~je
144
147
Spomen-podru~je Jasenovac devastirali su pripadnici JNA i TO iz BiH prilikom okupacije tog podru~ja u rujnu
1991. godine. Arhivsko gradivo i muzejski eksponati oplja~kani su i odneseni u BiH.
148
Hans Dietrich Genscher, njema~ki ministar vanjskih poslova.
149
Helmut Kohl, njema~ki kancelar.
150
Edmund Glaise von Horstenau, zapovjednik njema~ke vojske u NDH za vrijeme II. svjetskog rata.
151
Adolf.
152
Ante, poglavnik NDH.
pod neposrednom i posebnom za{titom mirovnih snaga UN; hrvatski oru`nici mora}e se
otud povu}i.
Na{u bezbednosnu situaciju komplikuje i stanje u privredi, odnos prema sredstvima rada,
pa i neki oblici najte`eg kriminala. Neretki su slu~ajevi kra|e, ubistva i drugih ne~asnih dela.
To zahteva da se bezbednosni i pravosudni mehanizam aktivira do maksimuma, kako zbog
sigurnosti na{ih gra|ana i njihove imovine, tako i zbog snaga UN. Jer, posmatra~i
Ujedinjenih nacija }e pratiti primenu svih propisa, kao i delovanje policijskih snaga a
nadle`ne slu`be mora}e krajnje stru~no obavljati poslove oko nastalih problema iz te oblasti.
Mi i na ovom planu o~ekujemo stru~nu pa i materijalnu pomo} od saveznih organa.
III
Pojedina podru~ja Republike Srpske Krajine bila su i pre izbijanja oru`anih sukoba
privredno nedovoljno razvijena. Stepen njihove razvijenosti, meren dohotkom po stanovniku,
bio je za oko 30% ni`i od proseka Hrvatske, za oko 8% od proseka Jugoslavije i za 3-4% od
proseka teritorije Srbije van teritorija autonomnih pokrajina.
Ni`i stepen razvijenosti privrede nije pru`ao adekvatnu osnovu za razvoj drugih delatnosti,
tako da su i zdravstvo, {kolstvo, kultura i ostali vidovi nadgradnje bili tako|e nedovoljno
razvijeni.
Sve ovo dobrim delom je rezultat i odnosa republi~kih vlasti Hrvatske koje nisu posve}ivale
odgovaraju}u pa`nju razvoju ovih podru~ja. Oru`ani sukobi, ljudske `rtve i velika materijalna
razaranja dalje su zao{trili ekonomske i socijalne probleme.
Stambeni fond je pretrpeo ogromna razaranja, posebno u Vukovaru, u dvadesetak sela u
Zapadnoj Slavoniji i jo{ u nekim krajevima. Velika su o{te}enja na saobra}ajnicama,
proizvodnim i uslu`nim kapacitetima. Sto~ni fond je bitno smanjen, deo jesenjih plodova
ostao je neobran, a jesenja setva na zna~ajnim povr{inama nije obavljena. Pokidane su
poslovne i reprodukcione veze, tako da se i privredni kapaciteti koji nisu o{te}eni, ili su
obnovljeni, vrlo slabo koriste.
Sve to `ivot stanovni{tva na ovim podru~jima ~ini veoma te{kim. Na mnogim stranama
nedostaju i osnovni uslovi za `ivot kao {to su sme{taj, hrana, ogrev, voda, struja i sl. Veliki broj
stanovnika ovih podru~ja izbegao je u druge republike, a deo izbeglica iz Zapadne Slavonije
privremeno je sme{ten u Zapadnom Sremu i Baranji.
153
Smirivanjem oru`anih sukoba i
stvaranjem kakvih-takvih uslova za `ivot, jedan deo izbeglica po~eo je da se vra}a svojim
ku}ama, ili onome {to je od njih ostalo. Uporedo s tim, javlja se sve vi{e izbeglica Srba iz
drugih krajeva Hrvatske, posebno iz ve}ih gradskih centara.
Te{ka socijalna situacija na ovom podru~ju opredeljena je niskom privrednom aktivno{}u,
malim brojem zaposlenih i niskim dohotkom i li~nim dohocima. Znatan broj stanovnika
ovih podru~ja bio je zaposlen u ve}im privrednim centrima, a sada je bez posla.
U posebno te{kom materijalnom polo`aju su penzioneri kojima Fond mirovinskog i
invalidskog osiguranja Hrvatske od po~etka oru`anih sukoba ne ispla}uje penzije. Zbog
poreme}enog platnog prometa ote`ana je i isplata penzija penzionerima koji su to pravo
ostvarili u drugim republikama.
Ratna situacija i izbegli{tvo najte`e poga|a pred{kolsku i {kolsku decu i starije osobe.
Organizovana za{tita i posebna pomo} ovim kategorijama gotovo da ne postoji. Izrazit je
nedostatak {kolskog prostora, {kole su neopremljene sredstvima za izvo|enje nastave, ~esto su
145
153
O manipulaciji izbjeglicama iz zapadne Slavonije vidi: Dok. br. 18.
udaljene, a jedan broj dece i ne poha|a nastavu zbog ratnih dejstava ili drugih razloga. U
nekim krajevima ima i problema sa ishranom, pa i pojave gladi kod {kolske dece.
Veliki problem predstavlja i zdravstvena za{tita. Nedostaju lekovi, medicinska oprema,
sanitetska vozila itd. Moderni bolni~ki centri na koje su se ovi krajevi ranije oslanjali sada su
nedostupni stanovnicima ovih podru~ja.
Stanovni{tvu ovih podru~ja i izbeglicama sa tih podru~ja koji su na{li uto~i{te u drugim
krajevima pru`ena je odre|ena pomo} iz zemlje i inostranstva. U pru`anju te pomo}i
u~estvovala je federacija, republike i pokrajine, posebno Srbija i Vojvodina, op{tine, gradovi,
mesne zajednice, humanitarne organizacije, verske zajednice, na{i gra|ani na privremenom
radu u inostranstvu itd. Veliki deo tereta podnela su doma}instva kod kojih su sme{tena
raseljena lica. Pomo} je stigla i iz inostranstva, od Visokog komesarijata UN za izbeglice,
UNICEF-a, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta, Vlada nekih zemalja i drugih
subjekata. Koristim ovu priliku da svima koji su stanovni{tvu ovih podru~ja pritekli u pomo}
najiskrenije zahvalim. Neke slabosti koje su do{le do izra`aja u neodgovaraju}oj raspodeli do
sada pristigle pomo}i na pojedina podru~ja u narednom periodu ne bi se smele ponoviti.
Svesni smo da }e nam u obezbe|ivanju osnovnih uslova za `ivot, kao i u obnavljanju
privredne aktivnosti na ovim podru~jima i dalje biti potrebna pomo}. Verujemo da }e
dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija biti stvoreni uslovi da ta pomo} bude obimnija
i da njeni efekti budu ve}i nego do sada. Sada u prvom planu mora biti zadovoljavanje
egzistencijalnih potreba stanovni{tva, u prvom redu sme{taj, ishrana, zdravstvena za{tita itd.
Istovremeno, moraju se ubrzati aktivnosti na sanaciji i obnovi stambenih i privrednih
objekata i neophodne infrastrukture. Time se stvaraju pretpostavke za aktivno uklju~ivanje
unutra{njih snaga ovih podru~ja u procese o`ivljavanja i stvaranja mogu}nosti da se u
dogledno vreme mo`e `iveti od sopstvenog rada.
Osnovni preduslov za re{avanje aktuelnih ekonomskih i socijalnih problema ovih podru~ja
je obezbe|enje stabilnog mira i uspostavljanje pravnog poretka koji }e garantovati li~nu i
imovinsku sigurnost gra|ana. Time }e se stvoriti uslovi da se bar najve}i deo izbeglica vrati na
svoja ognji{ta.
Za otklanjanje posledica oru`anih sukoba, obezbe|enje uslova za normalizaciju `ivota i
privre|ivanja i stvaranje uslova za trajan stabilan razvoj ovih podru~ja neophodna su velika
sredstva. Izra`avaju}i spremnost za maksimalno anga`ovanje sopstvenih snaga i sredstava, mi
istovremeno o~ekujemo i materijalnu, kadrovsku i drugu pomo} jugoslovenske zajednice. U
tom cilju, obavili smo i odre|ene konsultacije sa nadle`nim saveznim organima i dobili
uveravanja da }e ova podru~ja imati tretman privredno nedovoljno razvijenih.
Verujemo da se dolaskom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija stvaraju neophodne
pretpostavke i za anga`ovanje sredstava me|unarodnih financijskih organizacija za obnovu
ovih podru~ja.
S obzirom na to da su ranije privredne veze ovih podru~ja, koje su uglavnom bile usmerene
prema ve}im privrednim centrima Hrvatske, pokidane, u obnavljanju privredne aktivnosti
moramo se osloniti na uspostavljanje novih poslovnih veza sa onim krajevima koji su
opredjeljeni za nastavljanje zajedni~kog `ivota u Jugoslaviji.
Dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, pored obezbe|enja uslova za miran `ivot i rad
stanovnika ovih podru~ja, predstavlja}e i podsticaj privrednoj aktivnosti u vidu anga`ovanja
lokalnih kapaciteta u pru`anju odre|enih uslova za potrebe tih snaga, kao {to su izgradnja
pojedinih objekata, isporuka odre|enih prehrambenih i drugih proizvoda, zapo{ljavanje
lokalne radne snage i sli~no.
146
Po{tovani poslanici,
Pred nama stoje neodlo`ni krupni zadaci u pripremama za prihvat mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija. Danas moramo usvojiti jedinstvenu politi~ku platformu zajedni~kog
delovanja svih organa vlasti i institucija u Republici Srpska Krajina u vezi s dolaskom i
anga`ovanjem plavih {lemova. Mnoga pitanja }emo morati hitno re{avati na pravnom,
ekonomskom, institucionalnom i organizacionom planu, da bismo stvorili uslove za uspeh
ove misije do koje je stalo svakom na{em slobodoljubivom ~ovjeku.
Mirovne snage }e garantovati primenu va`e}ih propisa u Krajini, {to nas dodatno
obavezuje da u potpunosti jedinstveno uredimo stanje na podru~ju regulative u svim na{im
oblastima. Na na{im podru~jima va`e Ustav Jugoslavije i savezni zakoni. Tra`imo da to javno
iska`u i nadle`ni savezni organi Skup{tina SFRJ i Predsedni{tvo SFRJ. Jugoslavija je na{a
dr`ava i tra`imo da nas za{titi i pru`i svekoliku pomo} postradaloj Krajini, a ova }e uvek biti
spremna da Jugoslaviju brani.
Veliki su na{i zadaci u organizaciji i osposobljavanju institucija vlasti. Ne mo`emo spremno
do~ekati mirovne snage i sara|ivati s njima ukoliko ne funkcioni{u organi vlasti, ukoliko se
na svakom mestu ne ose}a delovanje pravne dr`ave. Nije dovoljno {to postoje op{tine,
ukoliko one nemaju bar minimalni institucionalni, upravni i kadrovski mehanizam. Op{tine
ne mogu postojati samo na papiru, one moraju re{avati `ivotna pitanja ljudi.
Re{avanje ovih problema povezano je sa obezbe|ivanjem neophodnih financijskih
sredstava za rad Kraji{kih organa vlasti sudstva, tu`ila{tva, slu`be bezbednosti i ostalih. Mora
se obezbediti minimum sredstava iz bud`eta federacije, po sistemu dotacija, pri ~emu se od
nas zahteva maksimalna racionalnost u postavljanju organizacije i maksimalno oslanjanje na
sopstvene mogu}nosti.
Posebno je aktuelan problem funkcionisanja organa unutra{njih poslova u krajinama,
uklju~uju}i izbor i obuku kadrova. Ovi organi se moraju osposobiti za za{titu javnog reda i
mira, suzbijanja svih vidova kriminala, za izvr{avanje brojnih klasi~nih funkcija unutra{njih
poslova, izdavanje paso{a, li~nih karata, saobra}ajnih dozvola itd. Nu`no je da {to pre
sagledamo i uspostavimo racionalnu organizacionu {emu unutra{njih poslova, koja }e
omogu}iti njihovo efikasno delovanje.
Slu`bu bezbednosti moramo bitno oja~ati i adekvatno opremiti kako bi bila sposobna da
za{titi mir i imovinu gra|ana, uklju~uju}i maksimalnu bezbednost pripadnicima mirovnih
snaga UN, kao i da spre~i eventualne iznenadne napade hrvatskih oru`nika i upade njihovih
diverzantskih i teroristi~kih grupa na prostore koji }e biti pod neposrednom za{titom plavih
{lemova. Svaki takav napad na stanovni{tvo Krajine i svaki poku{aj naru{avanja mira mora
se kvalifikovati i kao napad na snage UN.
Visokim funkcionerima svetske organizacije ukazivano je na na{a iskustva sa fa{isti~kim
grupama, te ne isklju~ujemo mogu}nost da one i u novim uslovima po~ine neko zlo na{im
gra|anima, kao i dr`avljanima zemalja koji }e biti u sastavu mirovnih snaga. Upozoravali smo
da je bilo neophodno razoru`ati razne paravojne formacije spremne na terorizam svake vrste,
po{to su u njih regrutovani i pripadnici najekstremnije usta{ke emigracije, oprobani
diverzanti i najgore ubice.
Plan mirovne operacije sadr`i i odredbu po kojoj sastav postoje}ih policijskih snaga treba
da odra`ava nacionalni sastav stanovni{tva koje je `ivelo na ovim podru~jima pre izbijanja
oru`anih sukoba. Me|utim, sasvim je razumljivo da ne}emo i ne mo`emo dozvoliti da se u
redovima policije na|u oni koji su izvr{ili zlo~ine ili su pomagali u tome. Ne mogu se u
147
redovima policije na}i ni pripadnici srpskog naroda koji su iz osvete ili drugih pobuda izvr{ili
te{ka krivi~na dela. Ni jedno ni drugo ne mo`e sebi dozvoliti iole civilizovana zemlja.
Razumljivo je da na na{oj Skup{tini ne mo`emo o ovim pitanjima {ire raspravljati, ali je
zadatak Ministarstva unutra{njih poslova da izvr{i detaljnu procenu bezbednosnog stanja i da
je prezentira Vladi, koja }e svoje ocene i predloge mera dostaviti i nadle`nim saveznim
organima.
Jugoslovenska narodna armija ostaje na{a vojska bez obzira na to {to }e se privremeno, dok
mirovna operacija UN traje, povu}i iz Krajine. Rezervni sastav na{e Armije, a to je njegova
ogromna ve}ina, ostaje na na{oj teritoriji, vra}a se mirnodopskim poslovima i obavezama. Svi
smo sigurni da je on spreman, ako zatreba, da uvek brani srpski narod i teritoriju Republike
Srpske Krajine. ^vrstu povezanost sa na{om JNA nastavi}emo i dalje. To }emo najbolje
pokazati i dokazati slanjem na{ih mladi}a na odslu`enje vojnog roka u jedinice JNA bez
obzira {to su one izvan ovog podru~ja. U toj {koli oni }e se kaliti i u~iti kako se brani rodni
kraj i bi}e nam dobro do{li na mirnodopskim zadacima, a ako ustreba i na ratnim.
Na ovoj Skup{tini, s po~etkom mira, moraju se dati smernice za {to br`u obnovu
privrednih i dru{tvenih delatnosti i za otklanjanje posledica ratnih razaranja i pusto{enja.
O~ekujemo da }e mirovna operacija UN doprineti o`ivljavanju nekih grana privrede i
uslu`nih delatnosti, kao i normalizaciju svih vrsta saobra}aja. O~ekujemo tako|e da }e
Jugoslavija, iako u veoma te{kim ekonomskim prilikama, na}i na~ina i mogu}nosti da
pomogne obnovu i razvoj Republike Srpska Krajina i ubla`iti nevi|ena razaranja ovih
prostora prema kojima se tako postupalo samo zato {to su srpski. Svijet }e se u to, siguran
sam, uvjeriti. Istina o nama i na{oj tragediji kr~i}e put.
Najve}u pa`nju ova Skup{tina i drugi organi Republike Srpska Krajina posveti}e planskom
vra}anju lica izbeglih iz svojih domova i sa vekovnih ognji{ta. I mirovni plan UN predvi|a
odre|ene mere na ovom planu. To je, me|utim, veoma te{ko kada se zna da se oko 40 odsto
izbeglica prakti~no nema gde ni na {ta vratiti.
Pri svemu ovome, moramo polaziti od toga da izgra|ujemo demokratsko dru{tvo i da na
demokratskoj osnovi moramo obezbediti da se svi koji `ele, vrate u svoje domove, bez obzira
na nacionalnu pripadnost. Ne}e, naravno, biti amnestirani oni koji su okrvavili ruke, `arili i
palili na podru~jima zahva}enim ratnim sukobima. Preduzima}emo energi~ne mere prema
svima onima koji bi se svetili nedu`nim gra|anima jednako prema Srbima i Hrvatima i
pripadnicima drugih nacionalnosti.
Uz ovo bih dodao i jednu, naoko manje va`nu ~injenicu. Izbeglice }e se br`e vra}ati u
sredine koje su napustili, ukoliko se i svi ~lanovi rukovodstva, svi mi, sa svojim porodicama,
tamo {to pre vratimo i delimo dobro i zlo sa onima koje u ovom Domu predstavljamo.
Nedavno je Savezno ve}e Skup{tine SFRJ formiralo Dr`avnu komisiju za utvr|ivanje
ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida koji su po~injeni nad stanovni{tvom srpske i drugih
nacionalnosti. I u Republici Srpska Krajina obrazovana je sli~na komisija. Smatramo da i u
na{im op{tinama treba da postoje odgovaraju}a tela koja bi se bavila identifikovanjem i
dokumentovanjem ratnih zlo~ina i zlo~ina genocida. To }e biti konkretan doprinos
utvr|ivanju istine. Ne mo`emo dozvoliti da nam nestaju dokazi, da zlikovci ostaju
neka`njeni, da na{i prijatelji i najdra`i ostaju u masovnim grobnicama u koje ih je trpala
usta{ka vlast.
Skup{tina i Vlada treba da razrade odgovaraju}i mehanizam za utvr|ivanje i procenu
materijalnih {teta u toku oru`anih sukoba na na{em podru~ju i za otklanjanje nastalih
148
posledica. Sredstva potrebna za rad odgovaraju}e komisije ili drugog tela koje bi se bavilo
ovim pitanjima mora}emo zatra`iti od nadle`nih saveznih organa.
Na{ prioritetni zadatak u ovom trenutku je da u~inimo sve {to mo`emo da se preduzmu i
zna~ajne organizacione mere za {to bolji prihvat mirovnih snaga UN. To zahteva da svaka
op{tina, grad i selo budu za to pripremljeni. Kao {to je to u~injeno pri Dr`avnom komitetu
Jugoslavije, tako se i u na{oj Republici, na nivou oblasti i op{tina moraju {to pre formirati
operativni {tabovi za prihvat i saradnju sa mirovnim snagama UN. U njihov sastav moraju
u}i na{i ljudi koji su i srcem i du{om za mir, oni koji su to pokazali i dokazali na delu.
U narednom periodu posebnu pa`nju moramo posvetiti pitanjima informisanja.
Informisanje gra|ana o odlukama organa vlasti i informisanje jugoslovenske javnosti o
rezultatima rada na normalizaciji `ivota jedna su od klju~nih pretpostavki za povratak
izbeglog naroda na svoja ognji{ta. Od izuzetnog je zna~aja informisanje naroda o su{tini i
ciljevima mirovne operacije Ujedinjenih nacija. U tom smislu, racionalno moramo koristiti
sva tehni~ka i informativna sredstva kojima raspola`emo.
Uvjeren sam da }emo u~initi sve da pripadnike mirovnih snaga UN prihvatimo kao na{e
vojnike, kao ljude u misiji mira i za{tite od svih vrsta terora i nasilja kojem smo bili izlo`eni
samo zato {to smo Srbi. Kao {to su na{i vojnici i oficiri bili primljeni u sli~nim misijama, isto
tako, s poverenjem i dobrodo{licom bi}e primani i uva`avani pripadnici mirovnih snaga UN
koje dolaze u na{u Krajinu.
X X
X
Srpski narod na ovim prostorima bio je i ostao srcem i du{om za slobodan i miran `ivot.
To je branio i odbranio od povampirenog usta{tva. Dobro nam do{li borci za mir!
Hap{enja, paljenja domova, mu~enja i ubijanja srpskog naroda i svih drugih koji nisu bili
usta{ki istomi{ljenici, nisu slomili niti mogu slomiti na{ narod. Mnogi `ivoti su ugra|eni u
slobodu svih na{ih krajeva, mnogi domovi i doma}instva su uni{teni, a sam grad Vukovar
gotovo u potpunosti razru{en i s pravom je nazvan srpskom Hiro{imom.
I pored svih `rtava i stradanja, narod Republike Srpske Krajine }e dokazati da mu ni{ta nije
svetije i pre~e od `elje za `ivotom u miru i slobodi.
U~inimo sve da se `ivot vrati na spaljene i razru{ene prostore Srpske Republike Krajina.
Branimo sve na{e prostore pre svega mirom, a ako bude potrebno i oru`jem. Neka to bude
na{ najpre~i zadatak. Poka`imo delom da to znamo i umemo.
154
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.
149
154
Istog dana, 26. velja~e odr`ana je Skup{tina RSK u Kninu koju je sazvao Milan Babi}, o tome vidi: Ilija Petrovi},
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Od vije}a do Republike, IP Cvetnik, Novi Sad, 1996. (prvo izdanje), str. 298.
47
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine RSK o progla{enju amandmana na Ustav Republike Srpske Krajine
3.
Skup{tina Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 121. stav 3. Ustava Republike Srpske
Krajine, donijela je
O D L U K U
O PROGLA[ENJU AMANDMANA I DO VI NA USTAV
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Progla{avaju se Amandmani na Ustav Republike Srpske Krajine koje je usvojila Skup{tina
Republike Srpske Krajine na sjednici od 26. februara 1992. godine.
Skup{tina
Republike Srpske Krajine
Predsjednik
Skup{tine Republike
Srpske Krajine
Mile Paspalj, s. r.
Polaze}i od prava srpskog naroda na samoopredjeljenje i u skladu sa slobodno izra`enom
voljom srpskog naroda Srpske Autonomne Oblasti Krajina, Autonomne Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem i Autonomne Oblasti Zapadna Slavonija, potvr|ene na referendumu,
kao i vjekovne borbe srpskog naroda za slobodu njegove slobodarske demokratske i dr`avne
tradicije, rije{en da stvori demokratsku dr`avu srpskog naroda na ovom istorijskom i
etni~kom prostoru u kojoj se ostalim gra|anima obezbje|uje ostvarivanje nacionalnih prava,
dr`avu zasnovanu na suverenosti koja pripada srpskom narodu i ostalim gra|anima u njoj,
dr`avu zasnovanu na vladavini prava i na ravnopravnim uslovima za napredak pojedinaca i
dru{tva, srpski narod Republike Srpske Krajine, preko svojih poslanika u Skup{tini Republike
donosi
AMANDMANE NA USTAV
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
AMANDMAN I
1. Teritoriju Republike Srpske Krajine ~ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja,
Zapadni Srem i Zapadna Slavonija.
Granice Republike Srpske Krajine odre|uju se zakonom.
2. Ovim Amandmanom zamjenjuje se ~lan 3. i prva re~enica stava 1. ~lana 5. Ustava
Republike Srpske Krajine.
150
AMANDMAN II
1. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava predsjednika Republike i obavlja
kontrolu nad njegovim radom.
2. Skup{tina Republike Srpske Krajine ima dvadeset poslanika.
3. Skup{tina Republike Srpske Krajine bira predsjednika Skup{tine i dva potpredsjednika
Skup{tine iz redova poslanika na ~etiri godine.
Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ne mogu biti iz iste autonomne oblasti.
4. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 68. Ustava Republike Srpske Krajine,
ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 69, a ta~kom 3. ovog Amandmana
zamjenjuje se stav 1. ~lana 73. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN III
1. Predsjednik Republike Srpske Krajine predla`e Skup{tini Republike kandidata za prvog
ministra Vlade Republike Srpske Krajine, po{to saslu{a mi{ljenje ve}ine u Skup{tini.
2. Predsjednika Republike Srpske Krajine bira i razrje{ava Skup{tina Republike Srpske
Krajine, na prijedlog najmanje trideset poslanika Skup{tine.
Predsjednik Republike Srpske Krajine smatra se izabranim ako je za njega glasalo najmanje
dve tre}ine od ukupnog broja poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine.
3. Ta~kom 1. ovog Amandmana zamjenjuje se ta~ka 1. ~lan 78. Ustava Republike Srpske
Krajine, a ta~kom 2. ovog Amandmana, zamjenjuje se stav i ~lan 81. Ustava Republike Srpske
Krajine.
U ~lanu 82. Ustava Republike Srpske Krajine re~ opoziv zamjenjuje se re~ju razrje{enje
u odgovaraju}em pade`u.
Ukidaju se ~l. 79. i 83. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN IV
1. Prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine bira Skup{tina Republike na prijedlog
predsjednika Republike Srpske Krajine. ^lanove Vlade Republike Srpske Krajine bira
Skup{tina Republike na prijedlog kandidata za prvog ministra.
2. Vlada Republike Srpske Krajine i svaki njen ~lan za svoj rad odgovaraju Skup{tini
Republike Srpske Krajine.
3. Predsjednik Republike Srpske Krajine mo`e predlo`iti Skup{tini Republike razrje{enje
prvog ministra Vlade Republike Srpske Krajine. Ostavka ili razrje{enje prvog ministra povla~i
razrje{enje cijele Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku, ili iz drugih razloga
prestane da vr{i svoju funkciju, ostaje na du`nosti, do izbora nove Vlade.
4. Ministarstva izvr{avaju savezne zakone i druge propise i op{te akte, zakone i druge
propise i op{te akte Republike Srpske Krajine, rje{avaju u upravnim stvarima, vr{e upravni
nadzor u obavljaju druge upravne poslove utvr|ene zakonom.
5. Ta~kom 1. ovog Amandmana dopunjuje se ~lan 86. Ustava Republike Srpske Krajine.
Ta~kom 2. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 1. ~lana 87. Ustava Republike Srpske
Krajine.
Ta~kom 3. ovog Amandmana zamjenjuju se st. 6., 9. i 10. ~lana 87. Ustava Republike
Srpske Krajine.
Ta~kom 4. ovog Amandmana zamjenjuje se stav 2. ~lana 88. Ustava Republike Srpske
Krajine.
151
AMANDMAN V
1. Ustav Republike Srpske Krajine ne mo`e biti u suprotnosti sa Ustavom SFRJ, a zakoni
i drugi op{ti akti Republike Srpske Krajine moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SFRJ i ne
mogu biti u suprotnosti sa saveznim zakonom.
2. Ovim Amandmanom dopunjuje se ~lan 107. Ustava Republike Srpske Krajine.
AMANDMAN VI
1. Skup{tina Republike Srpske Krajine usvaja akt o promjeni Ustava dvotre}inskom
ve}inom od ukupnog broja poslanika.
2. Ovim Amandmanom zamjenjuju se st. 1. i 2. ~lana 121. Ustava Republike Srpske
Krajine.
AMANDMAN VII
Za sprovo|enje Amandmana I do VI na Ustav Republike Srpske Krajine done}e se Ustavni
zakon.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 2., 27. velja~e 1992., Knin, str. 13,14.
48
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine RSK o izboru predsjednika Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 1. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja, odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE
I
Za predsednika Republike Srpske Krajine bira se Goran Had`i}.
II
Ovu odluku objaviti u Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine.
Broj: 01-2-4/1-92 Predsednik,
Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.
26. februara 1992. godine
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
152
49
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine o izboru predsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU PREDSEDNIKA SKUP[TINE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
I
Za predsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine bira se poslanik Mile Paspalj.
II
Ovu odluku objaviti u Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine.
Broj: 01-2-2/1-92 Predsedavaju}i,
Borovo Selo, Ilija Kon~arevi}, s.r.
26. februara 1992. godine
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
50
1992., velja~a 26.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine o izboru potpredsjednika Skup{tine Republike Srpske Krajine
Na osnovu ta~ke 3. Amandmana II na Ustav Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik
Republike Srpske Krajine, broj 2/92), Skup{tina Republike Srpske Krajine, na Prvoj sednici
Prvog redovnog zasedanja odr`anoj 26. februara 1992. godine, donela je
O D L U K U
O IZBORU POTPREDSEDNIKA SKUP[TINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
I
Za potpredsednika Skup{tine Republike Srpske Krajine biraju se poslanici Ilija Kon~arevi}
i Veljko Vukeli}.
153
II
Ovu odluku objaviti u Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine.
Broj: 01-2-3/2-92 Predsednik,
Borovo Selo, Mile Paspalj, s. r.
26. februara 1992. godine
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 12., 22. svibanj 1992., Knin, str. 715.
51
1992., velja~a 26.
Beograd
Elaborat Marka Priji}a za razbijanje dotada{njeg teritorijalnog ustroja op}ina na
podru~ju zapadne Slavonije kako bi se dobile op}ine s ve}inskim stanovni{tvom srpske
nacionalnosti
Beograd, 26. februar 1992. godine
OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE
Oblast Zapadne Slavonije sa~injavaju teritorije op{tina Pakrac, Oku~ani, Daruvar,
Grubi{no Polje i Podravska Slatina.
Op{tina Pakrac
U sastav Op{tine Pakrac spadaju slede}a mesta: grad Pakrac, Antunovac, Badljevina,
Batinjani Pakra~ki, Bjelajci, Bjelanovac, Brane{ci, Brekinjska, Brezine Kukunjeva~ki, Brusnik,
Bu~je, Bujavica, Bukov~ani, Cicvare, Cikote, Dobrovac, Donja Obre`, Donja Subotska,
Donja [umetica, Donji ^agli}, Dragovi}, Filipovac, Gaj, Glavica Zabrdska, Gornja Obre`,
Gornja Subotska, Gornja [umetlica, Gornji ^agli}, Jagma, Jakovci, Japaga, Kapetanovo
Polje, Klisa Pakra~ka, Korita, Koturi}, Kova~evac ^agli~ki, Kraguj, Kri~ke Zabrdske,
Kukunjevac, Kusonje, Lipik, Lipovac Kusonjski, Liva|ani, Mali Banovac, Mali Budu}i,
Marino Selo, Novi Majur, Novo Selo, Omanovac, O`egovci, Plo{tine, Poljana Pakra~ka,
Popovac Zabrdski, Prekopakra, Prgomelje Zabrdske, Rogulje Zabrdske, Skenderovci
^agli}ki, Stari Majur, Stri`i}evac, [eovica, Tisovac Zabrdski, Toranj, Veliki Banovac i Veliki
Budi}i.
U sastav Op{tine Pakrac ulaze i sela koja se po sada{njoj administrativno teritorijalnoj
podeli u sastavu op{tine Slavonska Po`ega, Nova Gradi{ka i Novska.
Iz Op{tine Nova Gradi{ka u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [umetlica ^erni~ka,
Golobrdac, Sinlije i Opr{inac.
Iz sastava Op{tine Slavonska Po`ega u Op{tinu Pakrac pripadaju sela: [njegavi},
Jeminovac, Ru{evac, Vu~jak ^e~ava}ki, Oblakovac, Busnovi, Gu~ani, ^e~avac, Rasna,
Koprivna, Pasikovci, Slobo{tina, \igerovci, Br|ani, Po`e{ki Milanovac, Nje`i}, Ozdakovci,
Poljanska, Kantrovci, Gornji Vrhovci, Zve~evo, Vu~jak Kamenski, [u{njari, Kru{evo,
Bogda{i}, Amatovci, [eovci, Mija~i, Kamenska, Sa`ije, Strije`ivica, Mihajlije, Mrkoplje,
Podsre}e, Klisa i Smoljanovci.
154
Iz Op{tine Novska u Op{tinu Pakrac priklju~uju se sela Novi Grabovac, Lovska, Bajir,
Popovac, Brezovac i Kri~ke.
Na podru~ju Op{tine Pakrac ima ukupno 32.752 stanovnika, od ~ega je 14.061 ili
42,93% Srba, 9.217 ili 28,14% Hrvata, 2.868 ili 8,76% ostalog stanovni{tva i 6.606 ili 20,17
Jugoslovena.
Op{tina Oku~ani
Op{tina Oku~ani je novostvorena op{tina od sela koja su do sada ulazila u sastav op{tina
Novska i Nova Gradi{ka.
U sastav Op{tine Oku~ani sa podru~ja Op{tine Nova Gradi{ka priklju~uje se mesto
Oku~ani, zatim sela: Ma{i}, Medari, Trnava, Smrti}, Poljane, Dragali}, Gorice, Donji
Bogi}evci, Gornji Bogi}evci, Nova Varo{, Dubovac, Ratkovac, Cage, Benkovac, Ma{i}ka
[agovina, [irinci, ^aprginci, Bobare, Rogolji, Bijela Stena, Trnakovac, Stara Gradi{ka, Donja
Varo{, Gre|ani, ^ovac, Vrbovljani, Klenik, Kosovac, Pivare, Uskoci, La|evac i Bodegraj.
Sa podru~ja Op{tine Novska u novostvorenu Op{tinu Oku~ani, priklju~uju se sela: Mlaka,
Ko{utarica, U{tica, Jasenovac, Ro`danik, Paklenica i Stari Grabovac.
Na podru~ju Op{tine Oku~ani ima ukupno 21.063 stanovnika, od ~ega je 10.809 ili
51,32% Srba, 6.802 ili 32,29% Hrvata, 478 ili 2,27% ostalog stanovni{tva i 2.974 ili
14,12% Jugoslovena.
Op{tina Daruvar
U sastav Op{tine Daruvar spadaju slede}a mesta: Grad Daruvar, zatim sela: Barica,
Batinjani, Bijela, Blagorodovac, Bori{, Borova Kosa, Br|ani Bastajski, Brestovac Daruvarski,
Brestova~ka Brda, De`anovac, Dio{, Dobra Ku}a, Doljani, Donja Vrijeska, Donje Cepidlake,
Donji Borci, Donji Daruvar, Donji Sre|ani, Drle`, Duhovi, Golubinja, Gornja Vrijeska,
Gornje Cepidlake, Gornji Borci, Gornji Daruvar, Gornji Sre|ani, Gornji Uljanik, Gove|e
Polje, Imsovac, Ivanovo Polje, Ka{tel De`anova~ki, Katinac, Kip, Kon~anica, Koreni~ani,
Kravljak Kli{ki, Kre{telovac, Krivaja Naseobina, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Mala Babina
Gora, Mala Klisa, Mala Maslenja~a, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Markovac, Miljanovac,
Miokovi}evo, Nova Krivaja, Otkopi, Pakrani, Poto~ani, Puklica, Removac, Rijeka Batinjska,
Sira~, Sokolovac, Srednji Borci, Stara Krivaja, [ibovac, [kodinovac, [uplja Lipa, Trojeglava,
Uljani~ki Breg, Uljanik, Velika Babina Gora, Velika Maslenja~a, Veliki Bastaji, Veliki
Miletinac, Vrbovac, Vukovje, Zaile i Velika Klisa.
Op{tini Daruvar priklju~uje se odre|eni broj sela sa podru~ja op{tina Virovitice i Pakraca.
Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Daruvar priklju~uju se sela: Pivnica, P~eli},
Grozdanska, Borova i Pepelane.
Sa podru~ja Op{tine Pakrac, Op{tini Daruvar priklju~uju se sela Grahovljani i Dereza.
Na podru~ju Op{tine Daruvar ima ukupno 34.311 stanovnika, od ~ega je 10.987 ili
32,02% Srba, 9.885 ili 28,8% Hrvata, ostalog stanovni{tva 7.283 ili 21,23% i 6,156 ili
17,94% Jugoslovena.
Op{tina Grubi{no Polje
U sastav Op{tine Grubi{no Polje pripadaju slede}a mesta: Grad Grubi{no Polje, Br|ani
Dap~evski, ^remu{ina, \akovac, Donja Ra{enica, Dra`ica, Gornja Ra{enica, Grbavac,
Ivanovo Selo, Lon~arica, Mala Barna, Mala Dap~evica, Mala Jasenova~a, Mala Peratovica,
Mala Dalmacija, Mali Gr|evac, Mali Zdenci, Munije, Orlovac Zdena~ki, Poljani, Rastovac,
Sibenik, Topolovica, Treglava, Tur~evi} Polje, Velika Pisanica, Velika Barna, Velika Dap~evica,
Velika Jasenova~a, Velika Peratovica, Veliki Gr|evac, Veliki Zdenci i Zrinjska.
155
U sastav Op{tine Grubi{no Polje, pripadaju i sela sa podru~ja Bjelovara i Virovitice.
Sa podru~ja Bjelovara Op{tini Grubi{no Polje, priklju~uju se sela: Ka{ljevac, Pupelica,
Rame{, Lasovac, Ribnja~ka, Bedeni~ka, Ba}kovica, ^a|avac, Babinac i Polum.
Sa podru~ja Op{tine Virovitice Op{tini Grubi{no Polje priklju~uje se selo Jasena{.
Na podru~ju Op{tine Grubi{no Polje ima ukupno 17.292 stanovnika, od ~ega je 5.508 ili
31,85% Srba, 6.027 ili 34,85% Hrvata, ostalog stanovni{tva 3.087 ili 17,85 % 2.670 ili
15,44% Jugoslovena.
Op{tina Podravska Slatina
U sastav Op{tine Podravska Slatina spadaju slede}a mesta: Grad Podravska Slatina, zatim
sela Aleksandrovac, Baki}, Balinci, Bistrica, Bjelakovac, Bokane, Brezik, Ciganka, ^eralije,
^etekovac, ^ojlug, ^omborije, Dobri Meljani, \uri~i}, Golemi}, Gornje Kusonje, Gornje
Prijedrijevo, Gornje Viljevo, Gornje Meljane, Gornji Miholjac, Grabi}, Hum, Humski Varo{,
Ilmin Dvor, Ivanbrijeg, Kapinci, Kometnik, Jorgi}i, Kometnik-Zubi}i, Kozice, Kuzma,
Lisi~ine, Lukavac, Macute, Ma~kovac, Medinci, Mikleu{, Miljevci, Noskova~ka Dubrova,
Noskovci, Nova Bukovica, Novaki, Novi Senkovac, Novo Kusonje, Pecka, Petrovac, Popovac,
Radosavci, Rijenci, Sekulinci, Sladojeva}ki Lug, Sladojevci, Slana Voda, Sopljanska Greda,
Smude, Sopje, Starin, [a{evo, [panat, Va{ak, Vi{njica, Vo}in, Vrane{evci.
U sastav Op{tine Podravska Slatina priklju~uju se i sela sa podru~ja op{tina Orahovice,
Virovitice i Donjeg Miholjca.
Op{tini Podravska Slatina sa podru~ja Op{tine Orahovice, priklju~uju se sela i to: Duzluk,
Kra{kovi}, Pi{tana, Gornja Krajina, Donja Krajina, Koko}ak, Slatinski Drenovac,
Prekora~ani, Pu{ina, Humljani, Slavonske Bare, Obradovi}i, Pau{inci, Brezovljani, Raino
Polje, Krivaja, Suha Mlaka, @abnja~a i Kr~enik.
Sa podru~ja Op{tine Virovitica Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se slede}a sela:
Katinka, Ada, Djelka, Majkovac Podravski, Lebina, Novi Gradac, Dedkovac, Brezovica,
Mitrovica Gradinska, Miljani}evo, Novo Obili}evo, Ga}i{te, Ore{ac, Naudovac, @iroslavlje,
Cabuna, Nova Cabuna, Ov~ara, @ubrica, Trnava Cabunska, Budanica, Bukova, Trapinjska i
Levinovac.
Sa podru~ja Op{tine Donji Miholjac Op{tini Podravska Slatina, priklju~uju se sela:
Martinci Miholja~ki, Cret Viljevski, Kapelna, Glo`dje, Krunoslavlje, Novo Selo i Ku}anci.
Na podru~ju Op{tine Podravska Slatina ima ukupno 42.659 stanovnika, od ~ega je 17.854
ili 41,82% Srba, 40,90% Hrvata, 1.352 ili 3,16% ostalog stanovni{tva i 6.031 ili 14,12%
Jugoslovena.
Dakle, na podru~ju Oblasti Zapadne Slavonije, koja je odre|ena popisom napred
navedenih op{tina i mesta, ima ukupno 148.122 stanovnika, od ~ega je 59.219 ili 39,98%
Srba, 49.698 ili 33,55% Hrvata, 14.768 ili 9,97% ostalog stanovni{tva i 24.437 ili 16,50%
Jugoslovena. Broj pripadnika srpske nacionalnosti i gra|ana koji su se izjasnili kao Jugosloveni
iznosi 83.656 ili 56,48%.
Gornje podatke trebalo bi dostaviti odre|enim naslovima na podru~ju Republike Krajine,
Republike Srbije i saveznim organima. O tome, kojim }e naslovima biti dostavljen ovaj
materijal prepu{tamo na odluku Vladi Zapadne Slavonije.
ZA SAVET
PRI VLADI ZAPADNE SLAVONIJE
Marko Priji}, v.r.
156
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
52
1992., velja~a 27.
Vrhovine
Slu`bena zabilje{ka Odjeljenja milicije Vrhovine o uhi}enju petorice Hrvata iz sela ^orci
od strane Jedinice za specijalne namjene MUP-a RSK
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KORENICA
Odjeljenje milicije VRHOVINE
Vrhovine, 27. februara 1992. godine
S L U @ B E N A B I L J E [ K A
SASTAVLJENA DANA 27. 02. 1992. G. A U VEZI DOGA\AJA ZA DAN 4. i 5. 10.
1992.
155
GOD.
Dana 04. 10. 1991. godine u 19,20 ~asova u ovu SM,
156
odnosno Odjeljenje milicije
SPECIJALNI VOD ZA SPECIJALNE NAMJENE sa njihovim komandirom BAKLAJI]
PREDRAGOM priveo je u ove prostorije pet Hrvata iz sela ^orci u Vrhovinama, nakon
privo|enja isti su izjavili da nema nikakvih problema, da su dobili nare|enje da ih sutra voze
u Knin na obradu, te da li mogu kod nas da budu do sutra jer nemaju ih gdje zadr`ati, na{to
smo mi pristali.
Privedeni su bili sljede}i Hrvati: ^orak Vlade (Brico), ^orak Kata, ^orak Marko, ^orak Stipe
i ^orak Mate.
Isti su preno}ili u Odjeljenju milicije u pritvoru.
Dana 05. 10. 1991. godine u 08,30 ~asova lova~ku pu{ku odnio je BRUJI] PREDRAG, a
lova~ki karabin odnio je PRICA PREDRAG iz Korenice, radnik DB-a.
Dana 05. 10. 1991. godine u 13,15 ~asova BAKLAJI] PREDRAG zajedno sa nekim svojim
ljudima je do{ao po zatvorenike te izjavio da ih vozi za Knin na obradu, te su ih stavili u
maricu i odvezli u pravcu Korenice.
157
157
155
Pogre{no, rije~ je o 1991. godini.
156
Stanica milicije.
157
^orci (Vrhovine). Dne 4. listopada 1991. spaljen je hrvatski zaselak od 19 ku}a s tridesetak `itelja, ~iji su svi
`itelji nosili prezime ^orak, a bili su uglavnom starice i starci. Krajem rujna i po~etkom listopada 1991. ubijeno
je, spaljeno u vlastitoj ku}i ili odvedeno 9 ^oraka. U svibnju 2002. radnici NP Plitvi~ka jezera prona{li su
P.S.: Oru`je, odnosno karabin i lova~ka pu{ka bili su vlasni{tvo zarobljenih Hrvata.
Bilje{ka se dostavlja radi znanja i daljnjeg kori{tenja.
KOMANDIR OM VRHOVINE
Pupavac Milan, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR, Vojnosigurnosna agencija MO RH.
53
1992., velja~a
Glina
Priop}enje za javnost sekretara i na~elnika stanica javne bezbjednosti na Banovini i
Kordunu, u kojem osu|uju razbija~ku politiku Milana Babi}a i prihva}aju odluke
Skup{tine RSK u Glini te plan o dolasku mirovnih snaga
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbednosti sa podru~ja Banije i Korduna putem
sredstava javnog informisanja `ele obavijestiti javnost o slijede}em.
Za svoj rad odgovaraju isklju~ivo ministru unutra{njih poslova Mili Marti}u i srpskom
narodu. Ni~ije drugo rukovodjenje ne priznaju do izbora novog ministra na Skup{tini u
Vukovaru 26. i 27. ovog mjeseca.
Priznaju jedino legitimnu skup{tinu odr`anu u Glini i njene zaklju~ke i stavove po pitanju
Vensova plana i opoziva predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Babi}a i njegove
vlade.
Razbija~ka politika jedinstva srpskog naroda od strane predsjednika Skup{tine op{tine
Knin dr Milana Babi}a nije dobro do{la na podru~ju Banije i Korduna. Svaki akter takove
politike bit }e stavljen pod tretman Zakona Republike Srpske Krajine.
Sekretar i na~elnici Stanica javne bezbjednosti za Baniju i Kordun stoje ~vrsto na o~uvanju
jedinstva srpskog naroda i dat }e pun doprinos bezbednosti svakog gradjanina na podru~ju
Republike Srpska Krajina.
U vezi sa dolaskom mirovnih snaga UN pozivaju gradjane na punu suradnju u realizaciji
Plana i podizanja civilne vlasti na vi{i nivo. Samo tako obezbedit }e se bezbednost svih
gradjana i neophodan civilizacijski nivo `ivota i rada pred o~ima Svjetske javnosti.
SEKRETAR I NA^ELNICI
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
158
posmrtne ostatke {estoro mje{tana sela ^orci: Kate, Mate, Stjepan, Marko, Vlado i Slavka. Pokop je obavljen na
mjesnom groblju u Sincu. Vidi: Svije}a kona~no upaljena i na o~evu grobu, Novi list, 8. 12. 2002. (on line izdanje),
Rubrika: Li~ki list. O zlo~inima specijalne jedinice MUP-a RSK u Vrhovinama vidi: Dok. br. 42.
ZA BANIJU I KORDUN
........
158
, v.r.
M.P.
159
Izvornik, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SUP Glina, kut. 2.
54
1992., o`ujak 6.
Knin
Dnevni red 2. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFRJ JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01-01/6-92
Knin, 06. marta 1992. god.
Sazivam drugu sjednicu Vlade Republike Srpske Krajina koja }e se odr`ati dana
07. marta 1992. godine u 11,00 sati u Golubi}u.
160
Za sjednicu predla`em ovaj
D N E V N I R E D
1. Dono{enje odluke o nazivu i nadle`nosti (funkciji) SRTV Krajina.
2. Dono{enje odluke o uvo|enju privremenih mjera u Radio televiziji Republike Srpska
Krajina Knin.
3. Dono{enju odluke o imenovanju Upravnog odbora RTV RSK Knin.
4. Zahtev za ustupanje radio relejnih centara MUP RSK (Promina, ]elavac, Plje{evica,
Petrova Gora i Papuk).
5. Zahtjev Vlade RSK II Armijskoj oblasti za ustupanje nezavr{enog stambenog objekta u
Kninu za potrebe RSK i MUP.
6. Odluka o Zabrani povratka svih lica koja su se u toku rata na bilo koji na~in ogre{ila po
pitanju suvereniteta i integriteta RSK.
7. Dono{enje odluke o otvaranju Biroa RSK u Beogradu i imenovanje rukovodioca Biroa.
8. Dono{enje odluke o uspostavljanju Carinarnice i grani~nih prelaza na teritorij RSK.
159
158
Potpis ne~itak.
159
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Glina.
160
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
9. Prijedlog mjera za o`ivljavanje privrede, a posebno u velikim sistemima (Gavrilovi},
Plitvice, TVIK i dr.)
10. Problem isplate osobnih dohodaka i penzija.
11. Stav Vlade RSK povodom mitinga opozicije u Beogradu zakazanog za dan 09. mart i
saop{tenje Vlade povodom tog doga|aja.
12. Protest Vlade RSK Vladi Republike Hrvatske i oficirima za vezu OUN zbog kr{enja
ugovora o primirju i zlostavljanju srpskog stanovni{tva.
13. Problematika snabdjevanja tr`i{ta deficitarnim artiklima.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko s.r.
M.P.
161
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., 01-01/6-92.
55
1992., o`ujak 7.
Knin
Dnevni red 3. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01-01/7-92.
Knin, 07. marta 1992.
Sazivam tre}u sjednicu Vlade Republika Srpka Krajina koja }e se odr`ati dana
09. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.
162
Za sjednicu predla`em ovaj
D N E V N I R E D
1. Problematika snabdjevenosti tr`i{ta deficitarnim artiklima, te poduzimanje potrebnih
mjera za njihovo eliminisanje.
2. Razmatranje teritorijalne organizacije RSK s mogu}im prijedlogom promjena.
3. Zahtjev Vlade RSK predsjedni{tvu SFRJ radi ustupanja jednog broja automobila za
potrebe RSK.
160
161
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.
162
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
4. Problem isplate li~nih dohodaka radnika u dru{tvenim djelatnostima i penzija te prijedlog
rje{enja za izjedna~avanje kriterija za isplate istih.
5. Dono{enje odluke o li~nim dohocima funkcionara i ~lanova Vlade RSK.
6. Utvr|ivanje krajnjeg roka do kojeg se Vlada treba konstituisati (imenovati ministre,
pomo}nike ministra, radna tjela, sudove, privrednu komoru i dr.)
7. Imenovanje sekretara Vlade
M.P.
163
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., 01-01/7-92.
56
1992., o`ujak 11.
Glina
Zahtjev SO Glina vlastima Srbije i Jugoslavije da im po{alju zapovjedni vojni kadar koji se
do tada iskazao u okupaciji dijela teritorija Republike Hrvatske
SOCIJALISTI^KA FEDERATIVNA REPUBLIKA POVJERLJIVO
JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA OP[TINE GLINA
Ratno predsjedni{tvo
Broj: 01-8/1.
Glina, 11. III. 1992. godine
POTPREDSJEDNIK PREDSJEDNI[TVA SFRJ
n.r. dr. Branku Kosti}u
GENERAL[TAB ORU@ANIH SNAGA SFRJ
n.r. komandantu Blagoju Ad`i}u
SSNO, MINISTARSTVO NO REPUBLIKE SRBIJE
n.r. gen. majoru Negovanovi} Marku
VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
n.r. ministru Milanu Marti}u
PREDMET: Popuna sa rukovode}im komandnim kadrom
z a h t j e v
161
163
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.
Neslu`beno smo saznali da se pripremaju odredjene kadrovske promjene u komandnom
kadru, i kadru neophodnom u sistemu bezbednosti na podru~ju Banije. U vezi sa tim
konstatujemo da je tokom ovog prljavog rata veliki broj oficira pro{ao kroz svojevrstan test
sposobnosti komandovanja, pouzdanosti, privr`enosti stvaranju Republike Srpske Krajine.
Nosioci vlasti Op{tine Glina imali su priliku da neposredno saradjuju sa svima njima kako u
dobru tako i u zlu, pa i u najte`im trenutcima. Svi su oni ostavili odredjeni pe~at u borbi
srpskog naroda protiv usta{a, ali odredjena grupa patriota i oficira svojim komandovanjem,
hrabro{}u, znanjem i mudro{}u, pa ako ho}ete i profesionalno{}u odska~e od ostalih. Prema
njima ovaj srpski narod i Ratno predsjedni{tvo Skup{tine op{tine Glina ima poseban osje}aj
povjerenja koje je nastalo dugotrajnim dru`enjem.
U cilju sprovodjenja Vensovog plana, {to spremnijeg do~eka snaga UN-a, za{tite
stanovni{tva a u cilju {to boljeg funkcionisanja sistema vlasti, bezbednosti, tra`imo da se
ustupe i po{alju na ovo podru~je slijede}i oficiri:
1. pukovnik D`ombi} Bo{ko
2. pukovnik Leti} Mile
3. pukovnik Begovi} Milan
4. pukovnik Bori} Gruica
5. p. pukovnik Bogdani} Milan
6. p. pukovnik Marti} Zdravko
Pukovnik D`ombi} Bo{ko, pukovnik Leti} Mile, pukovnik Begovi} Milan i pukovnik
Bori} Gruica su svojim znanjem, profesionalno{}u, hrabro{}u ostavili kod nas neizbrisiv trag,
i njihovim dolaskom u [tab zone za Baniju dobilo bi se na sigurnosti i bezbednosti koja je
najvi{e potrebna u ovom trenutku neizvjesnosti.
Po pitanju bezbednosti i sigurnosti naroda i postoje}e legitimne vlasti najvi{e bi mogli da
pru`e p. pukovnik Bogdani} Milan kao provjereni kadar koji je usko saradjivao sa ovim
strukturama vlasti i srpskim narodom ove op{tine. Uz njega bi p. pukovnik Marti} Zdravko
mogao pru`iti najvi{e u poslovima bezbednosti.
O~ekujemo pozitivno rje{enje ovog zahtjeva.
P r e d s j e d n i k:
Dr. Du{an Jovi}, v.r.
M.P.
164
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 306.
57
1992., o`ujak 12.
Knin
Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
165
162
164
Okrugli pe~at: RSK, SO Glina.
165
Vlada RSK s predsjednikom Milanom Babi}em smjenjena je na Skup{tini RSK u Glini, 16. velja~e 1992., a
na Skup{tini RSK u Borovu Selu, 26. velja~e 1992. izabrana je nova Vlada na ~elu sa Zdravkom Ze~evi}em. S
Z A P I S N I K
sa 28. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane 12. 03. 1992. godine u zgradi
op{tine, soba broj 51.
Sjednici su prisustvovali prvi ministar Vlade Risto Matkovi} i ~lanovi vlade Vaso Le`aji},
Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Du{an Bad`a, Drago Jaramaz, [tikavac Petar, Mi}o Jeli}
Griovi} i na~elnici Sjeverno-dalmatinskog i Li~kog okruga Rajko Le`aji} i Du{an Vje{tica.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuje ve}ina ~lanova Vlade, prvi ministar je
predlo`io slijede}i
D n e v n i r e d
1. Predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim Nacijama i Evropskoj zajednici.
2. Dono{enje Zakona o sudskim taksama.
3. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.
4. Dono{enje Statuta Javnog preduze}a Elektroprivrede Krajina.
5. Dono{enje Odluke o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.
6. Dono{enje Zakona o izdavanju publikacija.
7. Dono{enje Zakona o tr`i{noj inspekciji.
8. Dono{enje Zakona o javnom informisanju.
9. Dono{enje Zakona o kinematografiji.
10. Dono{enje Odluke o visini sredstava iz prometa, prodaje naftnih derivata Javnog
preduze}a za puteve Krajine Knin.
11. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Zavod za za{titu zdravlja
Republike Srpska Krajina.
12. Dono{enje Odluke o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na rekonstrukciji
centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.
13. Dono{enje op{tih uslova isporuke elektri~ne energije.
14. Dono{enje Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad/1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se srpski narod
ne `eli odre}i prava na samoopredjeljenje, ve} `eli samo da skrene pa`nju svjetske javnosti na
postojanje Srba kao naroda.
Zatim je Risto Matkovi} pro~itao predlog Vlade koji bi se uputio kao pismo Ujedinjenim
nacijama i Evropskoj zajednici.
Du{an Vje{tica predla`e da se pove}aju aktivnosti van zemlje, u informativnom smislu.
Du{an Bad`a predla`e odlazak ministra informisanja po tom pitanju, u inostranstvo.
Vuka{in Babi} tako|er smatra da treba jasnije prikazati na{ status u Jugoslaviji.
Zaklju~eno je da zasad nema uslova za takve aktivnosti.
Za diskusiju se nije vi{e niko javio, te se predlog Vlade stavlja na glasanje.
163
obzirom na to da politi~ke prista{e Milana Babi}a nisu priznavali legitimitet Skup{tini u Borovu Selu, smjenjena
Vlada nastavila je i dalje djelovati, pa je RSK do 10. travnja 1992. imala dvije vlade. U tom razdoblju Babi}eva
vlada odr`ala je ~etiri sjednice (26-29.). O smjeni Babi}eve vlade vidi: Dok. br. 38.
Jednoglasno je prihva}en predlog Vlade da se uputi pismo Ujedinjenim nacijama i
Evropskoj zajednici.
Pismo se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio
166
.
Ad/2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je nu`no
dono{enje ovog zakona da bi sudovi mogli raditi. Zakon Vlada donosi na osnovu ~lana 87.
Poslovnika Skup{tine i podnije}e se na verifikaciju na slijede}oj sjednici Skup{tine.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zakon o sudskim taksama.
Isti se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/3.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da prema
Poslovniku Vlade i Skup{tine Vlada daje saglasnost na Statut javnih preduze}a. Svoje
mi{ljenje o tome daje i ministar uprave i pravosu|a, te isti ka`e da je statut u skladu sa
zakonom o javnim preduze}ima. Risto Matkovi} predla`e dono{enje ovog statuta.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a PTT saobra}aja Krajine.
Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/4.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Risto Matkovi}
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Statut Javnog preduze}a Elektroprivreda Krajine.
Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/5.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se za {efa
Biroa Vlade u Beogradu imenuje dr ^aslav Oci}.
Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o imenovanju {efa Biroa Vlade u Beogradu.
Ista se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/6., 7., 8., 9.
Obrazlo`enja za ove ta~ke dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e da se ovi zakoni
usvoje i verifikuju na slijede}oj sjednici Skup{tine.
Za Zakon o kinematografiji ka`e da ga je potrebno donijeti, {to prije, zbog velike
mogu}nosti {verca i zloupotrebe u video klubovima.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlozi zakona stavljaju na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o izdavanju publikacija, Zakon o tr`i{noj inspekciji, Zakon
o javnom informisanju i Zakon o kinematografiji.
Isti se prila`u zapisniku pod 6., 7., 8., 9./ i ~ine njegov sastavni dio.
Ad/ 10.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}, te predla`e da se izmjeni
stopa u odluci koja je pogre{no prora~unata na 20%. Predla`e dono{enje ove odluke.
164
166
Prilozi navedeni u zapisniku nisu prona|eni uz izvornik.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog odluke stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o visini sredstava iz prometa prodaje naftnih derivata
Javnog preduze}a za puteve Krajine.
Ista se prila`e zapisniku pod 10/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/11.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Vaso Le`aji}, i predla`e dono{enje ovog
rje{enja.
Za predsjednika Upravnog odbora je predlo`en dr Vaso Le`aji}, a za ~lanove dr Vukota
Veselin, dr Emilija Vojvodi}, Dr Du{anka Paji} i dr Milan Kne`evi}.
Drugih predloga nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju Upravnog odbora Zavoda za za{titu
zdravlja Republike Srpska Krajina.
Rje{enje se prila`e zapisniku pod 11/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/12.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje ove
odluke i da osnovnoj {koli Narodni heroji isplati 400.000 dinara.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena odluka o isplati nov~ane naknade za radove izvo|ene na
rekonstrukciji centralnog grijanja u zgradi Op{tinskog suda u Kninu.
Ista se prila`e zapisniku pod 12/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 13.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi}. Istakao je da su se do sada
primjenjivali op{ti akti Republike Hrvatske, te predla`e dono{enje Op{tih uslova isporuke
elektri~ne energije.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno su doneseni Op{ti uslovi isporuke elektri~ne energije.
Isti se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 14.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda tako|er je dao Vuka{in Babi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Tarifni sistem za prodaju elektri~ne energije.
Isti se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila s radom.
Zapisni~ar
Borka Lali} Prvi ministar Vlade
Risto Matkovi}
Preslika, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
165
58
1992., o`ujak 12.
Knin
Pismo Vlade RSK Ujedinjenim narodima i Europskoj zajednici u kojem iznose stavove o
na~inu rje{avanja politi~ke krize u biv{oj Jugoslaviji
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA REPUBLIKE SRPSKE
Broj: 03-69/1-92.
Knin, 12. 03. 1992. godine
UJEDINJENI NARODI
Generalnom sekretaru
Butrosu Galiju
EVROPSKOJ ZAJEDNICI
Predsjedavaju}em
Lordu Piteru Karingtonu
Vlada Republike Srpske Krajine na sjednici odr`anoj 12. 03. 1992. godine, u Kninu
povodom najnovijih opredjeljenja i odluka Evropske zajednice kao i Sjedinjenih Ameri~kih
Dr`ava iskazanih i sadr`anih u Deklaraciji povodom rje{avanja jugoslovenske politi~ke i
dr`avne krize donijela je slijede}e zaklju~ke:
1. Vlada Republike Srpske Krajine zaklju~uje da svako rje{enje jugoslovenske dr`avne i
politi~ke krize, ma na kom nivou ono bilo verifikovano, koje ne bude uva`avalo i pravo
srpskog naroda na samoopredjeljenje nosi sa sobom veliki rizik i mogu}nost da prouzrokuje
nove nesporazume pa i sukobe na ovim prostorima, do kojih nadamo se nikome od nas nije
stalo. I pored svih dosada{njih odluka koje su done{ene u rje{avanju jugoslovenske dr`avne i
politi~ke krize, a koje su, to se sada jasno vidi na {tetu srpskog naroda, o~ekujemo od
Evropske zajednice, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, kao i ~itave me|unarodne zajednice
oli~ene u Organizaciji ujedinjenih nacija da ne}e dozvoliti da legitimno pravo bilo kojeg
aktera jugoslovenske dr`avne krize bude zanemareno i na nedemokratski na~in poni{teno. To
na{e o~ekivanje proizlazi otuda {to su upravo Evropska zajednica, Sjedinjene Ameri~ke
Dr`ave, kao i ve}ina ostalog svijeta sazdane na demokratskim na~elima i svoju uspje{nost kao
i dobre me|usobne odnose imaju upravo zahvaljuju}i tom i takvom na~elu. Svako rje{enje
koje u svom kona~nom ishodu bude rezultat zaobila`enja pravednog srpskog interesa i
Republici Srpske Krajine, koja se iz bilo kojeg razloga onima koji ga donose mo`e ~initi
trenutno oportunim, efikasnim i pravednim, na du`i rok, pokazat }e se kao neodr`ivo.
Rje{enje koje bi, dakle, iz bilo kojih razloga izostavilo interes srpskog naroda Republike
Srpska Krajina po na{oj ocjeni bilo bi i bi}e izvor nestabilnosti na ovim prostorima. Samo
pravedno rje{enje koje uklju~uje legitimne interese svih aktera jugoslovenske dr`avne i
politi~ke krize bi}e ujedno i trajno rje{enje.
2. Vlada Republike Srpska Krajina u svom dosada{njem radu i politi~kom istupanju
zalagala se isklju~ivo za politi~ka rje{avanja svih spornih pitanja. Vodila je i vodi politiku mira,
166
a ne rata. U tom opredjeljenju Vlada Republike Srpska Krajina istrajavat }e i dalje i osta}e
dosljedna tom principu. Vlada Republike Srpska Krajina ne pronalazi i ne vidi ni jedan razlog
koji bi trebalo da bude povod sukobima pogotovo ne ratnim, naprotiv, smatramo da svaki
novi sukob odga|a i komplikuje politi~ko rje{enje do kojeg, u krajnjem, moramo do}i. Vlada
Republike Srpska Krajina kao osnovu, za svoj rad uzima dva osnovna principa da se sva
sporna pitanja rje{avaju mirnim putem i kroz politi~ke pregovore, i drugo, zastupanje
legitimnog interesa srpskog naroda Republike Srpska Krajina koji joj je ukazao povjerenje i
dao mandat taj interes iskazuje i brani do njegovog punog ostvarenja. Za djelovanje po prvom
principu odgovornost snosimo i pred svijetom i pred sopstvenim narodom, dok za djelovanje,
po drugom principu, isklju~ivo smo odgovorni srpskom narodu Republika Srpska Krajina i
ostalim gra|anima Republika Srpska Krajina. Interes srpskog naroda, u najkra}em, izra`en
kao slobodno opredjeljenje srpskog naroda u koju i kakvu dr`avu }e ugraditi svoj suverenitet,
po~iva na demokratskom pravu srpskog naroda na samoopredjeljenje. Od tog prava srpski
narod ne mo`e, a vjerujemo da svjetska zajednica od toga istog plana, u na{em i drugim
slu~ajevima, ne smije odustati.
3. Vlada Republike Srpska Krajina ima razumjevanja za nastojanja Evropske zajednice kao
i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava da uti~u na to da se svijet ure|uje po mjeri gra|anskog prava,
po modelu gra|anskog, a ne nacionalnog suvereniteta. Me|utim, u konkretnom slu~aju
rje{avanje jugoslovenske dr`avne krize taj model se, na`alost, ne primjenjuje univerzalno i
dosljedno. Po na{oj ocjeni radi se o dva kriterijuma, koji se namjerno mjenjaju u rje{avanju
jugoslovenske dr`avne krize. Jednom se primjenjuje kriterijum nacionalnog, a drugi put
gra|anskog suvereniteta. Razli~ito primjenjivanje ta dva kriterijuma, u odnosu na razli~ite
aktere jugoslovenske dr`avne krize od srpskog naroda do`ivljava se kao pristrasnost. Tako da
odluke koje se donose, na takvom principu i praksa koja iz nje proishodi, idu direktno na
{tetu srpskog naroda Republika Srpska Krajina, kao i na {tetu srpskog naroda u cjelini. Ishod
te prakse, kojom se poni{tava na{e legitimno pravo prinu|ava nas da onima, koji inauguri{u
takvu praksu, skrenemo pa`nju na svoju nesaglasnost s takvom praksom.
Ovim svojim obra}anjem svjetskoj javnosti prije svih, a potom i svima koji su na neki od
mogu}ih na~ina uklju~eni u rje{avanje jugoslovenske dr`avne krize, to i ~inimo.
4. Na~ela gra|anskog suvereniteta za nas }e biti prihvatljiva u konkretnoj politi~koj praksi
rje{avanja jugoslovenske dr`avne krize, na~elo prihvatljivosti tog principa za nas nije sporna,
koju bude odlikovala principjelno va`enje i univerzalno primjenjivanje, a ne mogu biti
prihvatljiva u situaciji kada ona, za jedne, predstavlja mogu}nost stvaranja novih dr`ava na
koncu dvadesetog vijeka, na prostorima Balkana, dok se drugima takva mogu}nost osporava.
Svijet valjda ne}e dozvoliti da jednim akterima jugoslovenske dr`avne krize omogu}i stvaranje
nacionalnih dr`ava, po modelu osamnaestog vijeka, dok istovremeno druge narode bez
ikakvog osnova i protiv me|unarodnog prava, svodi na nacionalne manjine, navodno
ravnopravne gra|ane, a u osnovi gra|ane drugog reda. Evropska zajednica, pa i Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave taj previd mogu napraviti, mi me|utim, s obzirom na na{u istorijsku i
prakti~nu politi~ku ulogu i odgovornost, tako ne{to ne smijemo u~initi.
Onima koji odlu~uju o nama, bez davanja na{eg mandata za to, mo`da je i dopu{teno da iz
nekih razloga naprave gre{ku, mi ovim na{im upozorenjem poma`emo im da ne u~ine takav
presedan, presedan koji ukoliko postane pravilo nosi sa sobom velike rizike.
167
Najpogre{niji mogu}i zaklju~ak, koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti, jeste taj da mi
podu~avamo svijet, jo{ manje bi bilo ta~no da se mi suprostavljamo ~itavom svijetu odli~no
poznajemo na{e mogu}nosti, uostalom, kao {to znamo i na{a prava zato ovo na{e obra}anje
treba shvatiti naprosto kao skretanje pa`nje svijetu na nas, na na{e postojanje kao naroda i
podsje}anje tog istog svijeta na njegove principe, koji su i na{i.
PREDSJEDNIK
M.P.
167
Dr. Milan Babi} v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
Hrvatski informativni centar, A 161/1.
59
1992., o`ujak 16.
Korenica
Izvje{}e Stanice javne bezbjednosti Korenica Stanici javne sigurnosti Gra~ac o provalama i
kra|ama po stanovima u Li~kom Osiku
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN
STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI KORENICA
Broj: 01-105/92.
Korenica, 16. 03. 1992.
STANICA JAVNE SIGURNOSTI GRA^AC
G r a ~ a c
PREDMET: Operativna informacija.-
Operativnim radom na terenu do{li smo do saznanja da se na podru~ju Teslingrada
168
vr{e
provale i kra|e u stanove u kojima `ive Srbi, te da se iz istih otu|uje bijela tehnika, namje{taj
i drugo, a da se navedena roba prevozi osobnim automobilima do Gra~aca i onda kamionima
dalje.
Prema saznanjima navedena krivi~na djela vr{e MATI] STANKO, `ivio u Gospi}u, otac
mu radio u SUP-u Gospi}, Slavkova `ena Senka, odnosno Seka, radila u Borovu Gospi},
ku}a mu bila u Gospi}u kod `eljezni~ke stanice. Posjeduje stojadina zelene boje. PETRI]
^EDO, radio u komercijali u MOL-u, Teslingrad. Onda KEKI] DRAGAN, star oko 35-40
godina, nosi nao~are, min|u{u, brkove, du`u kosu, mr{av u licu, ime oca Gojko, dolazi kao
168
167
Okrugli pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin.
168
Li~ki Osik.
dobrovoljac, MI]O KEKI], radio u TO Gospi}, sad radi u TO Gra~ac. Stan ima u
Teslingradu, i tu ostavljaju stvari.
Prema istoj informciji u jednom danu da su gore imenovani odvezli 8 televizora, traktor
od ALARA i dva namje{taja, vjerovatno sobe. Mnogo detaljnija informacija vezana za gore
navedene osobe mo`e se dobiti od `ene po imenu Milica, a koja stanuje u Li~kim krovovima
u Gra~acu, a ista je iselila iz Gospi}a.
Prednjim Vas izvje{tavamo znanja radi.
N A ^ E L N I K
Veselinovi} Drago, v.r.
M.P.
169
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 285.
60
1992., o`ujak 17.
Knin
Dnevni red 4. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01-01/11-92
Knin, 17. marta 1992. god.
Sazivam ~etvrtu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati dana
17. marta 1992. godine u 11,00 sati u Domu armije Knin.
170
Za sjednicu predla`em ovaj
D N E V N I R E D
1. Predlog i imenovanje sekretara Vlade;
2. Predlog nacrta Zakona;
3. Predlog i usvajanje Odluke o li~nim dohocima izabranih i imenovanih lica u dr`avnim
organima i lica zaposlenih u dr`avnim organima;
4. Informacija sa sastanka u Vladi Republike Srbije;
5. Informacija o zatvaranju biroa Vlade RSK u Beogradu;
6. Problematika oko preuzimanja Srpskog radio Knina;
169
169
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Korenica.
170
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
7. Informacija sa sastanka u Donjem Lapcu;
8. Predlog za izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija;
9. Odluka o podmirenju tro{kova vazduhoplovne jedinice MUP na Aerodromu Udbina;
10. Odluka o podmirenju tro{kova za smje{taj i obezbe|enje Predsjednika Republike Gorana
Had`i}a;
11. Ustupanje prostorija Doma 6. Li~ke na Plitvicama MUP-u Krajine.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., 01-01/11-92.
61
1992., o`ujak 18.
Mirkovci
Obavijest Op}inskog {taba TO Mirkovci mjesnim {tabovima TO o osnivanju posebne jedinice
milicije koja }e kontrolirati grani~ni pojas prema Hrvatskoj
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
OBLAST SLAVONIJA, BARANJA
I ZAPADNI SREM
O.[.T.O. Mirkovci
Broj: 8/92.
Mirkovci, 18. 03. 1992.
Svim mesnim {tabovima T.O. Op{tine Mirkovci
Na osnovu Odluke Vlade Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, komanda Oblasnog
{taba Teritorijalne odbrane donela je Naredbu da se formiraju posebne jedinice milicije sa
osnovnim i glavnim zadatkom obezbe|enja grani~nog pojasa sa Republikom Hrvatskom.
Jedinice koje se formiraju na teritoriji Op{tine Mirkovci obezbe|uju grani~ni pojas
Mirkovci-Ceri}-Jankovci-Sr.Laze. Te jedinice formiraju se u bataljon milicije posebne
namene. Bataljon ima tri ~ete i samostalne vodove, od kojih je jedna ~eta na du`nosti, jedna
u rezervi i jedna je slobodna.
U ove jedinice mogu se dobrovoljno prijaviti sposoboni vojni obveznici do 37. godine
`ivota. Svaki vojni obveznik-pripadnik milicije, zasniva radni odnos i ostvaruje sva prava iz
radnog odnosa, {to podrazumeva zagarantovana mese~na primanja, zdravstvenu za{titu za
sebe i ~lanove porodice, socijalno osiguranje, benificirani radni sta`, obezbe|enje besplatne
uniforme. Stvaranjem uslova za zasnivanje radnog odnosa u privredi, pripadnik milicije koji
`eli da pre|e u radni odnos u privredi, du`an je da na vreme obavesti svoga stare{inu, {to }e
biti regulisano u ta~kama dogovora.
170
Na osnovu dosada{njeg u~e{}a u borbi, kao i funkcije koje je obavljao u jedinicama T.O.,
u posebnim jedinicama milicije bit }e unapre|eni u odgovaraju}a zvanja u rangu ~inova.
Prioritet imaju borci i ostala lica koja su se dokazala u dosada{njim borbama i akcijama
odbrane na{e Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.
Komanda O.[.T.O.:
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 276.
62
1992., o`ujak 19.
Knin
Dnevni red 5. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01-01/12-92.
Knin, 19. marta 1992.
Sazivam petu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati dana
20. marta 1992. godine u 09,00 sati u Domu armije Knin.
Za sjednicu predla`em ovaj
D N E V N I R E D
1. Pripreme za odr`avanje Skup{tine RSK;
2. Predlog nacrta Zakona;
3. Razno.
171
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., 01-01/12-92.
171
171
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
63
1992., o`ujak 19.
Dalj
Obavijest Oblasnog javnog tu`ila{tva Vukovar Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem o pokretanju krivi~nih prijava protiv osoba koje su uzurpirale vi{e stanova i
ve}e povr{ine obradivog zemlji{ta
SRPSKA OBLAST SLAVONIJA,
BARANJA I ZAPADNI SREM
OBLASNO JAVNO TU@ILA[TVO
V U K O V A R
S privremenim sjedi{tem u
D a l j u
Broj: KTR-33/92.
Dalj, 19. marta 1992.
PREDMET: Dostava kriv. prijava za kriv. delo protiv javnog reda i pravnog saobra}aja
samovla{}a iz ~l. 225 KZ RS
Vladi Srpske Oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem
Izvr{nim savetima Skup{tina:
Vukovar
Beli Manastir
Dalj
Tenja
Mirkovci
Ve}a grupa gra|ana obavestila je ovo tu`ila{tvo da su pojedina lica uzurpirala dva-tri i vi{e
stanova i ve}e povr{ine obradive zemlje.
Stoga zahtevamo da ukoliko do|ete do takovih saznanja da HITNO podnesete kriv.
prijave protiv po~inilaca.
Tako|er zahtevamo, a za na{e potrebe da nam HITNO dostavite spiskove lica koja su
izvr{ila uzurpaciju stanova i zemlji{ta, ukoliko sa takovim spiskovima raspola`ete.
OBLASNI JAVNI TU@ILAC
Milorad Tro{i} s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 261.
172
64
1992., o`ujak 21.
Knin
Ukaz predsjednika RSK o dono{enju Zakona o progla{enju junaka
Na osnovu ~lana 78. ta~ka 3. Ustava Republike Srpske Krajine, donosim
U K A Z
O PROGLA[ENJU ZAKONA O PROGLA[ENJU
JUNAKA
Progla{ava se Zakon o progla{enju junaka, koji je donela Skup{tina Republike Srpske Krajine
na sednici od 21. marta 1992. godine.
PR broj 45 Predsednik Republike,
u Kninu, Goran Had`i}, s. r.
21. marta 1992. godine
Z A K O N
O PROGLA[ENJU JUNAKA
^lan 1.
Skup{tina Republike Srpske Krajine dodeljuje zvanje Junaka, kao najve}e priznanje za
borce Republike Srpske Krajine koji se svojim juna{tvom, hrabro{}u i neustra{ivo{}u isti~u u
borbi srpskog naroda za oslobo|enje i ostvarivanje svojih istorijskih i nacionalnih prava.
Zvanje Junaka dodeljuje se i drugim pojedincima koji u izuzetno opasnim situacijama,
spa{avaju}i ljudske `ivote ili materijalna dobra, ispolje izvanrednu li~nu hrabrost i
po`rtvovanje.
^lan 2.
Zvanje Junaka mo`e dodeliti i posmrtno.
^lan 3.
Progla{enje Junaka vr{i Skup{tina Republike Srpske Krajine na predlog Republi~ke Vlade.
^lan 4.
Licima progla{enim za Junake dodeljuje se medalja za juna{tvo.
^lan 5.
Oblik i izgled medalje, na~in predlaganja, pobli`e kriterijume za dodelu, kao i druga pitanja
utvr|uje svojom Uredbom Republi~ka Vlada.
^lan 6.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benom glasniku
Republike Srpske Krajine.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, broj 4., 23. o`ujak 1992., Knin, str. 166.
173
65
1992., o`ujak 23.
Knin
Dnevni red 7. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
SFR JUGOSLAVIJA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
Vlada Republike Srpska Krajina
Broj: 01414-92.
Knin, 23. 03. 1992. god.
Sazivam sedmu sjednicu Vlade Republike Srpska Krajina koja }e se odr`ati u petak 27. marta
1992. godine u 10.00 sati u prostorijama Izvr{nog Ve}a SAO Slavonije, Baranja i zapadnog
Srijema u Erdutu.
Za sjednicu predla`em
D N E V N I R E D
1. Dono{enje Odluke o progla{enju aerodroma Udbina Javnim preduze}em Aerodrom
Udbina.
2. Imenovanje direktora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.
3. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a aerodrom Udbina.
4. Dono{enje Odluke o otkupu ku}e u Strmici u kojoj je boravio Kralj Petar I oslobodilac.
5. Imenovanje Radne grupe za pripremu otkupa ku}e i izradu projektne dokumentacije.
6. Dono{enje Odluke o imenovanju direktora SDK RSK.
7. Dono{enje Odluke o imenovanju savjetnika ministra za financije.
8. Informacija sa sastanka odr`anog u Beogradu u Privrednoj komori Jugoslavije.
9. R a z n o.
172
PREDSJEDNIK VLADE:
M.P.
173
(Mr. Zdravko Ze~evi})
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., 01414-92.
174
172
Zapisnik sjednice prire|iva~i nisu uspjeli prona}i.
173
Okrugli pe~at: RSK, Vlada III, Knin.
66
1992., o`ujak 24.
Knin
Priop}enje za javnost Milana Babi}a povodom poku{aja atentata na njega te priop}enja
Informativne slu`be kninskog korpusa
IZJAVA POVODOM POKU[AJA ATENTATA I REAGOVANJE NA SAOP[TENJE O
TOME OD STRANE INFORMATIVNE SLU@BE KNINSKOG KORPUSA
23. 03. 1992. godine oko 21,00 sati u moj stan u{ao je starje{ina JNA u uniformi i sa
pu{kom u ruci. Poznavao sam ga pod nadimkom @vajo koji je i ranije u dva navrata sa jo{
nekim poznanicima navra}ao kod mene, ali mi je bilo ~udno da je do{ao u to vrijeme i
naoru`an. Na moje pitanje: [ta }e mu pu{ka i kako je obezbje|enje dozvolilo da je unese,
odgovorio je da je to Vin~ester sa 10 metaka i da }e pobiti obezbje|enje na ulazu u zgradu,
kao {to im je i zaprijetio pri ulazu. Pokazao je dum-dum metak i stavio ga u cijev okrenutu
u mene. Pored mene su sjedili gosti: Ljubica [olaja, njen suprug Milan i Branko Mirkovi}. U
drugom dijelu prostorije nalazila se moja supruga sa sinom. Na moje upozorenje da skloni
pu{ku od mene, neznatno ju je pomjerio, povukao okida~ i metak se zario u plafon. Nakon
toga iz stana je iza{ao bez rije~i. ^itavo njegovo pona{anje nije mi li~ilo na slu~ajnost.
Po{to mi je poznato da pripada jedinici koja je bila pod komandom potpukovnika
[panovi}a,
174
a sada pukovnika \uki}a,
175
o ~itavom doga|aju obavijestio sam na~elnika
slu`be bezbjednosti Kninskog korpusa, majora ]osi}a,
176
koji mi je obe}ao da }e provesti
istragu.
Me|utim, 24. 03. 1992. godine u 20,30 sati slijedi saop{tenje Informativne slu`be
kninskog korpusa u kome se daje potpuna politi~ka kvalifikacija doga|aja o nedostatku bilo
kakvog krivi~nog djela. Kvalifikacija nedostatka krivi~nog djela ne daje se na osnovu ni jedne
istra`ne radnje. Umjesto da postupak nastave, pravosudni organi pa da oni ocijene doga|aj,
Informativna slu`ba Korpusa apsolutno prejudicira ishod istrage.
Sada se sa pravnog aspekta name}u pitanja:
za{to se saop{tenjem Informativne slu`be korpusa isklju~uje svaka daljnja istraga,
ko osim pravosudnog organa ima pravo da isklju~i svaku mogu}nost postojanja
krivi~nog djela,
i na kraju, ~emu tolika pristrasnost Korpusa u korist osumlji~enog i izvo|enje zaklju~aka
na osnovu vlastitog mi{ljenja, a ne na osnovu ~injenica koje u ovom slu~aju mogu da utvrde
samo istra`ni pravosudni organi.
Sve ukazuje na to da je saop{tenje Korpusa imalo za cilj da unese zabunu u cijeli slu~aj i
onemogu}i istragu a ne da utvrdi istinu.
U Kninu, 24. 03. 1992. godine PREDSJEDNIK
M.P.
177
dr Milan Babi}, v.r.
175
174
Stojan.
175
Ilija.
176
Marko, pomo}nik komandanta 4. mtb, 180 mtbr. za obavje{tajno-bezbjednosne poslove.
177
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
67
1992., o`ujak 25.
Knin
Priop}enje za javnost SUP-a Knin povodom poku{aja atentata na predsjednika SO Knin
Milana Babi}a
SEKRETARIJAT ZA UNUTRA[NJE POSLOVE KNIN
Knin, 25. marta 1992. g.
S A O P [ T E N J E
Ovaj Sekretarijat je iz sredstava javnog informisanja 24. marta 1992. godine do{ao do
saznanja za navodni poku{aj atentata na dr. Milana Babi}a predsjednika SO Knin.
Iako na{oj slu`bi ni{ta nije prijavljeno poduzeli smo operativne radnje i utvrdili da se ne
radi ni o kakvom poku{aju ubojstva, ve} o slu~ajnom opaljenju metka iz pu{ke marke
Win~ester 357 Magnum, rezervnog potporu~nika JNA Zdravka Vranje{a, ina~e
poznanika i ku}nog prijatelja dr. Babi}a, koji se dogodio u njegovom stanu 23. marta 1992.
godine oko 21,00 ~as.
Provedenim operativnim radnjama do{lo se do vi{e saznanja koja potvr|uju da se zaista ne
radi ni o kakvom poku{aju atentata na predsjednika Skup{tine op}ine Knin dr. Milana
Babi}a, ve} o slu~ajnom opalenju metka Babi}evog ku}nog prijatelja.
ZA SEKRETARIJAT
..........,
178
v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
68
1992., o`ujak 31.
Oku~ani
Molba Bogdana Ostoji}a Oblasnom centru bezbjednosti u Oku~anima za prijem u radni
odnos, u kojoj opisuje sudjelovanje u sukobu u Pakracu 2. o`ujka 1991.
176
178
Potpis ne~itak.
Ostoji} Bogdan
Naselje Stara Gradi{ka 1
stan 1 Radulovi} Vlado
Oblasni centar Bezbednosti
Oku~ani
Predmet: Molba za prijem u radni odnos
Molim naslov da me primi u sastav rezervne policije. Ro|en 4. III. 1953. zavr{io za RTV
mehani~ara. Radnog sta`a do sada 20 god na radnom mjestu automati~ara u tvornici za
preradu plasti~ni masa Brezine voza~ki ispit B kategorije polo`en 1974. do sada nisam sudski
ka`njavan.
Molim naslov da me primi u radni odnos
unapred se zahvaljujem
Ostoji} Bogdan
31. III. 1992. Stara Gradi{ka
Biografija
Ro|en sam 4. III. 1953. u Bujavici sa stalnim boravkom u Bujavici 35 43543 P. Poljana.
Zavr{io sam osnovnu {kolu u Lipiku poslije toga srednju {kolu u Daruvaru za radio TV
mehani~ara. Vojne obaveze oslobo|en u mirnodobsko vrijeme. Zaposlio se 13. III. 1972. u
Brezinama. Tvornici za preradu plasti~ni masa.
Pri samom formiranju HDZ uklju~io sam se u SDS gdje sam bio i predsjednik SDS.
27. II. 1991. u 18 h do{ao je kurir po mene na radno mjesto da do|em u Pakrac sa svojim
momcima u Pakrac. Tu smo obavje{teni da do|emo sutra 28. II. 1991. u [eovicu u 8 h. U
[eovici nam je obja{njeno da }emo dobiti oru`je gdje smo ga i dobili i poslije toga raspore|eni
po Prakcu dok su drugi oti{li u stanicu milicije. To u stvari bilo je da nedamo skinuti policije
anblem sa {apki zvijezdu da im postave {ahovnicu za anblem. Pred samu no} dobili smo
seljani iz Bujavice da idemo u svoje selo da postavimo barikade {to smo i uradili.
Poslije te sve gu`ve oko 15. III. 1991. u Poduze}u obavjestio me direktor da vi{e ne dolazim
na posao da me ne}e odjaviti jer ~uo je pri~u od Hrvata za mene. Poslije nekog izvjesnog
vremena dolazio je isti ~ovjek koji je djelio oru`je u [eovici da ga moramo vratiti u Pakrac u
MUP {to sam odbio i zadr`ao.
Krajem 7. mjeseca pozvan sam u Kukunjevac u lova~ku ku}u gdje sam dobio oru`je za cijelo
selo i podjelio ga i predao svim ljudima u ~emu je stvar da }e do}i do oru`anog sukoba sa
Tu|manovom vlasti.
11. 4. 1991. dobio sam propusnicu da idem obi}i porodicu `enu, }erku i roditelje.
Preko {tampe i Tv informacija pada kompletnog trokutskog kraja i dolaskom ostalih
dobrovoljaca nisam se imao gdje vratiti.
23. 1. 1992. dolazim sa Popom Draganom Jeremi} u Vrboljane u centar za dobrovoljce i
skra}enu obuku rukovanja eksplozivni i artiljerijski oru|a.
Odlazim na Ivanovac, 18 km ispod psunjskog repetitora gdje uzimam propusnicu na
teritoriju rati{ta da idem praviti ovu molbu.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2451.
177
69
1992., o`ujak
Oku~ani
Elaborat Vlade Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvorenim pitanjima utvr|ivanja
granica zona pod za{titom UN-a i ostvarivanja mirovnog plana u zapadnoj Slavoniji
R E P U B L I K A S R P S K A K R A J I N A
V L A D E S R P S K E O B L A S T I
Z A P A D N E S L A V O N I J E
OTVORENA PITANJA UTVR\IVANJA GRANICA ZONE POD ZA[TITOM
UJEDINJENIH NACIJA I OSTVARIVANJA MIROVNIH PLANA
U ZAPADNOJ SLAVONIJI
Oku~ani, mart 1992. godine
Utvr|ivanje zona u Zapadnoj Slavoniji koje treba da budu pod za{titom Ujedinjenih
nacija jedno je od najslo`enijih pitanja. Ovo pitanje je bilo predmet delikatnih i opse`nih
rasprava jo{ u vreme priprema za izradu i prihvatanje koncepcije mirovne operacije UN u
Jugoslaviji, poznate pod nazivom Plan Sajrusa Vensa (u daljem tekstu: Plan). Dolaskom
prethodnice mirovnih snaga i zapo~injanjem njenog rada na terenu otvorena su brojna pitanja
i nesporazumi u vezi sa utvr|ivanjem granica zona na ovom podru~ju koje }e biti pod
za{titom Ujedinjenih nacija. Nagla{ava se da to mo`e izazvati dalekose`ne posledice po
sudbinu srpskog naroda na ovim prostorima i ozbiljno dovesti u pitanje ostvarivanje mirovne
operacije Ujedinjenih nacija.
Su{tina problema je u tome {to se fakti~no stanje, odnosno granice oslobo|enih podru~ja
sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bitno razlikuju od granica za{ti}enih zona predvi|enih
Planom. Formalno prihvatanje Plana u vezi s tim zna~ilo bi negaciju njegove su{tine, odnosno
osnovnog smisla anga`ovanja mirovnih snaga za{tite srpskog naroda od agresije.
U ta~ki 8. Plana navodi se da }e za{ti}ena podru~ja biti one oblasti u kojima Srbi
predstavljaju ve}inu ili brojnu manjinu stanovni{tva i gde su etni~ke zategnutosti nedavno
dovele do oru`anog sukoba. S tim u vezi, u ta~ki 9. Plana nabrajaju se op{tine ili delovi
op{tina u kojima bi bile razme{tene mirovne snage, a zatim konstatuje: Pre po~etka
raspore|ivanja snaga Ujedinjenih nacija, prethodnica snaga Ujedinjenih nacija, u konsultaciji
sa mesnim vlastima, utvrdila bi ta~ne granice zona pod za{titom Ujedinjenih nacija.
U Izve{taju Generalnog sekretara UN od 15. februara 1992. navodi se da }e ta~ne granice
podru~ja pod za{titom Ujedinjenih nacija utvrditi jedna prethodnica snaga Ujedinjenih
nacija posle konsultacija sa lokalnim liderima.
U zahtevu Generalnog sekretara UN od 6. marta 1992. godine, da se u dnevni red 46.
zasedanja Generalne skup{tine UN uklju~i dodatna ta~ka, ka`e se da }e Odluku o ta~nim
koordinatama na kojima }e vojni posmatra~i operisati doneti prethodnica UNPROFOR-a,
po{to obavi konsultacije sa lokalnim organima.
Iz navedenih stavova, nagla{enih u dokumentu Ujedinjenih nacija, mo`e se zaklju~iti da
su ispunjeni osnovni uslovi da se, osim op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac i delova
op{tina Novska i Nova Gradi{ka, u zonu pokri}a mirovnih snaga uklju~e op{tina Podravska
178
Slatina, isto~ni deo op{tine Virovitica, jugozapadni deo op{tine Donji Miholjac, zapadni deo
op{tine Orahovica i zapadni deo op{tine Slavonska Po`ega. Do izbijanja oru`anih sukoba,
srpsko stanovni{tvo na ovom prostoru bilo je u apsolutnoj ve}ini. Tu su, tako|e, vo|ene
oru`ane borbe, o ~emu svedo~i i ~injenica da je na tom podru~ju bilo vi{e {tabova
Teritorijalne odbrane, da su, od avgusta do decembra 1991. godine, postojali masovni zbegovi
srpskog naroda na Psunju i Papuku, o ~ijem zbrinjavanju se starao i Me|unarodni crveni krst,
i sl.
Sa podru~ja zone koja nije obuhva}ena Planom oko 25.000 Srba je izbeglo, a najve}i deo
njihove imovine je uni{ten. Jedini na~in da se srpsko stanovni{tvo vrati svojim ku}ama i da
mu se obezbedi elementarna bezbednost je prisustvo mirovnih snaga, {to je i jedan od
prioritetnih uslova mirovne operacije.
Vlada Zapadne Slavonije (u daljem tekstu: Vlada), opredeljena za mirno re{enje krize,
prihvataju}i Plan, uporno je insistirala na njegovoj korekciji u pogledu razme{taja plavih
beretki na tom prostoru. Njeni predstavnici su na pro{irenim sednicama Predsedni{tva,
odr`anim 9. i 12. decembra 1991. godine, upozorili na ove manjkavosti Plana i zahtevali da
se zone pokri}a pro{ire na op{tine ili delove op{tina u Zapadnoj Slavoniji u kojima srpsko
stanovni{tvo ~ini 70% ukupne populacije. Predsedni{tvo je podr`alo ove zahteve i sugerisalo
da se pripreme etni~ke karte ovog prostora, koje bi poslu`ile za dalje razgovore o prihvatanju
i realizaciji Plana.
Predstavnici Vlade izneli su pomenute zahteve i probleme podsekretaru OUN za mirovne
operacije Maraku Guldingu u razgovoru odr`anom 20. januara ove godine.
179
Gulding je
istakao svoju saglasnost sa iznetim zahtevima i preporu~io da se etni~ka karta Zapadne
Slavonije dostavi Vojnom uredu oficira za vezu UN u Beogradu, {to je u~injeno prilikom
susreta predstavnika Vlade sa vi{im vojnim oficirom za vezu pukovnikom Vilsonom,
180
koji
je ovaj zahtev prosledio odgovaraju}im slu`bama Ujedinjenih nacija.
Po~etkom februara ove godine Vlada je uputila pismo Generalnom sekretaru UN Butrosu
Galiju, u kome ga je obavestila o genocidu nad srpskim narodom, uni{tavanju imovine,
spaljivanju sela, masovnom iseljavanju i dr, nagla{avaju}i zna~aj {to br`eg dolaska mirovnih
snaga i njihovog raspore|ivanja u zone sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom.
U razgovoru s najvi{im funkcionerima UN (Butrosom Galijem, Marakom Guldingom i
Sajrusom Vensom), prvih dana marta ove godine u Njujorku, delegacija Dr`avnog komiteta
za saradnju sa predstavnicima UN, sa dr Borisavom Jovi}em na ~elu, ukazala je na svu
ozbiljnost problema u vezi sa utvr|ivanjem zona u Zapadnoj Slavoniji koje }e biti pod
za{titom UN. U svim kontaktima je dobila uveravanja da }e to pitanje sagledavati i re{avati
prethodnica mirovnih snaga zajedno sa Dr`avnim komitetom i lokalnim vlastima.
Na sednici Dr`avnog komiteta za saradnju sa UN, odr`anoj 20. marta ove godine,
zaklju~eno je da se problem u vezi sa utvr|ivanjem granica tzv. za{ti}enih zona u celini
posebno i svestrano razmotri na osnovu podrobnijih analiza, uvida u etni~ke karte i predloga
organa Krajine i predstavnika JNA. Radi toga je i pripremljen ovaj materijal, u kome se daje
osnovna argumentacija za pravedno i objektivno utvr|ivanje granica zona u Zapadnoj
Slavoniji koje }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija.
[ta je to Zapadna Slavonija u geopoliti~kom smislu?
179
179
Vidi: Dok. br. 11.
180
John Wilson.
Slavonija kao geopoliti~ki i dr`avnopravni pojam postoji vekovima. U vreme
Austrougarske Monarhije geopoliti~ki pojam ove teritorije sasvim je samostalno odre|en
prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova teritorija je imala odre|enu samostalnost i u dr`avnom i u
politi~kom smislu, a kao deo Vojne krajine slu`ila je i kao za{tita Be~a i Pe{te od nadiranja
Otomanskog carstva prema centralnoj Evropi.
Zavr{etkom prvog svetskog rata i stvaranjem Jugoslavije Slavonija po~inje da gubi svoju
dr`avnopravnu samostalnost. Pojam Slavonija od tada se sve vi{e svodi na geografski prostor,
koji je sa severa ome|en rekom Dravom, sa juga rekom Savom, sa istoka linijom Osijek
Vinkovci @upanja i sa zapada rekom Ilovom.
Tendencija zatiranja dr`avnopravne specifi~nosti Slavonije, a naro~ito nacionalnog
identiteta, posebno je intenzivna u novijoj dr`avnopravnoj teoriji i praksi Republike
Hrvatske.
Slavonija se, iako u politi~kom smislu jedinstvena, u geografskom smislu deli na dva dela
Isto~nu Slavoniju i Zapadnu Slavoniju. Na ovakvu podelu usticala je i uti~e i koncentracija
srpskog stanovni{tva na celom podru~ju teritorije Slavonije, s tim {to je srpsko stanovni{tvo
prete`no koncentrisano u krajnjem isto~nom i krajnjem zapadnom delu Slavonije. Ova dva
dela povezana su tzv. srpskom grudom, tako|e nastanjenom prete`no srpskim stanovni{tvom.
Zapadna Slavonija obuhvata prostore op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Donji
Miholjac, Slavonska Po`ega, Nova Gradi{ka, Novska, Pakrac, Daruvar i Grubi{no Polje i
manje delove susednih op{tina. Srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj Slavoniji prete`no je
koncentrisano u navedenim op{tinama.
Zapadna Slavonija predstavlja homogenu srpsku celinu, zbog ~ega se nekad i nazivala Mala
Vla{ka. Ovaj prostor predstavlja jedinstvenu celinu u geografskom, nacionalnom, kulturnom
i verskom smislu.
Me|utim, u procesu zatiranja nacionalnog identiteta srpsko stanovni{tvo u Zapadnoj
Slavoniji je administrativno ve{to deljeno po op{tinama, tako da je bilo u manjini u svim
op{tinama izuzev u op{tini Pakrac. Jedan broj srpskih sela op{tine Grubi{no polje pripojen je
op{tini Bjelovar. Srpska sela na podru~ju Podravske Slatine pripojena su op{tinama Virovitica,
Donji Miholjac i Orahovica, a deo srpskih sela op{tine Pakrac op{tini Slavonska Po`ega.
Tako su srpski etni~ki prostori postali manjinski u op{tinama kojima su pripojeni. Ovaj
proces dovr{en je 1968. godine ukidanjem izrazito srpske op{tine Oku~ani, koja je podeljena
izme|u op{tina Novska i Nova Gradi{ka. Na taj na~in su Srbi iz op{tine Oku~ani ostali u
manjini u op{tinama kojima su pripojeni.
Cilj ovih i drugih manipulacija srpskim stanovni{tvom je postepeno i potpuno razbijanje
nacionalnog identiteta srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji.
[ta ~ini podru~je Zapadne Slavonije danas?
Prema izra`enoj volji ve}inskog srpskog stanovni{tva u Srpskoj Oblasti Zapadne Slavonije,
koja je u sastavu Republike Srpske Krajine, teritoriju Srpske Oblasti Zapadne Slavonije
obuhvataju op{tina Pakrac, kojoj su pripojena i ranije odvojena srpska sela sa podru~ja op{tina
Slavonska Po`ega i Nova Gradi{ka, zatim op{tina Daruvar, op{tina Grubi{no polje sa
pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tine Bjelovar, op{tina Podravska Slatina sa
pripojenim srpskim selima sa podru~ja op{tina Orahovica, Donji Miholjac i Virovitica i
op{tina Oku~ani, koju ~ine srpski etni~ki prostori zapadnog dela sada{nje op{tine Nova
Gradi{ka i isto~ni deo op{tine Novska. U sastavu ove op{tine je i naseljeno mesto Jasenovac,
gde je podignut monumentalni spomenik `rtvama masovnog genocida nad Srbima, Jevrejima
i drugim narodima, koji su po~inile usta{e u periodu od 1941. do 1945. godine.
180
Radi pregleda etni~kog sastava Srpske Oblasti Zapadne Slavonije, navodimo podatke o
broju stanovnika i njihov nacionalni sastav po op{tinama. Pri tome, treba imati u vidu da
nacionalnu grupu Jugosloveni najve}im delom ~ine Srbi.
Broj Nacionalni sastav stanovni{tva
Naziv op{tine stanovnika Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali
10.809 6.802 2.974 478
Oku~ani 21.063 (51,32%) (32,29%) (14,12%) (2,27%)
14.061 9.217 6.156 2.864
Pakrac 32.752 (42,93%) (28,14%) (17,94%) (8,76%)
10.987 9.885 6.156 7.283
Daruvar 34.311 (32,02%) (28,80%) (17,94%) (21,23%)
Grubi{no 5.508 6.027 2.670 3.087
Polje 17.292 (31,85%) (34,85%) (15,49) (17,85%)
Podravska 17.854 17.458 6.031 1.352
Slatina 42.695 (41,82%) (40,90%) (14,12%) (3,16%)
59.219 49.698 24.437 14.768
U k u p n o 148.122 (39,98%) (33,33%) (16,50%) (9,97%)
Navedeni nacionalni sastav stanovni{tva dat je prema zvani~nim statisti~kim podacima iz
popisa stanovni{tva koji je obavljen 31. marta 1981. godine pod nadle`no{}u hrvatskih
organa.
G E N O C I D
Demografska slika srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji danas bi bila apsolutno druk~ija
da nad njim nisu izvr{ena tragi~na zlodela, posebno masovni genocid koji je na tom prostoru
izvr{en u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj za vreme drugog svetskog rata (1941 1945).
Demografska slika menjana je ne samo fizi~kim uni{tenjem, nego i pokr{tavanjem srpskog
stanovni{tva u katoli~ku veru i proterivanjem sa ovih prostora, pre svega u Srbiju.
Istovremeno, vr{ena je kolonizacija hrvatskog stanovni{tva u ona naselja Zapadne Slavonije iz
kojih je srpsko stanovni{tvo isterano ili fizi~ki uni{teno.
Podru~je Zapadne Slavonije je nakon drugog svetskog rata smi{ljeno i sistematski
odr`avano na niskom stepenu ekonomskog razvoja. Hrvatski nacionalizam 1971. godine,
poznat kao maspok, bio je vrlo izra`en i ekstreman na podru~ju Zapadne Slavonije, {to je,
tako|e, uticalo na iseljavanje srpskog stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije na podru~je
Srbije.
U logoru Jasenovac i Nova Gradi{ka, koji su se nalazili na podru~ju Zapadne Slavonije,
pobijeno je oko 600.000 Srba.
181
Na podru~ju Zapadne Slavonije u periodu od 1941. do
1945. godine fizi~ki je likvidirano srpsko stanovni{tvo u slede}im mestima: Slobo{tina (1.368
`rtava), Le{tat (330 `rtava), Vo}in (320 `rtava), Kusonje (420 `rtava), Kukunjevac (800
`rtava) i Dereza (400 `rtava), kao i u drugim mestima. Mnogi Srbi ovog kraja stradali su u
logorima Jadovno na Velebitu, Danica kod Koprivnice i mnogim drugim.
181
181
Prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije ukupan broj `rtava u Jasenovcu i Staroj Gradi{ki iznosio je 59
000, vidi: Jasenovac, `rtve rata prema podacima Statisti~kog zavoda Jugoslavije, Bo{nja~ki institut, Zrich Sarajevo,
1998.
Pored fizi~ke likvidacije srpskog stanovni{tva za vreme drugog svetskog rata, sistematski je
uni{tavana i njihova imovina plja~kom i paljenjem ~itavih srpskih naselja.
Izuzetan doprinos srpskog naroda Zapadne Slavonije borbi protiv fa{izma. Upravo
u~e{}em u drugom svetskom ratu i borbom protiv fa{izma, srpski narod u Hrvatskoj izborio
je punu ravnopravnost kao konstitutivni narod hrvatske dr`ave.
PONOVLJENI GENOCID
Dolaskom na vlast stranke Hrvatske demokratske zajednice, a naro~ito dono{enjem Ustava
Republike Hrvatske krajem 1990. godine, srpski narod u Hrvatskoj sveden je na polo`aj
nacionalne manjine, {to je stvorilo pretpostavku za njegovu politi~ku, nacionalnu,
ekonomsku, kulturnu i versku diskriminaciju u svim delovima Hrvatske, pa i tamo gde su
predstavljali etni~ku ve}inu.
U prvoj fazi, nova hrvatska vlast naturala je srpskom stanovni{tvu dr`avne i nacionalne
simbole iz vremena fa{isti~ke Nezavisne Dr`ave Hrvatske, stvorene za vreme drugog svetskog
rata. Time su vre|ani najdublji ose}aji srpskog naroda, jer ponovo prihva}eni fa{isti~ki
simboli za srpski narod nisu predstavljali politi~ko pitanje, ve} pitanje bi}a srpskog naroda, s
obzirom na njegovo masovno uni{tavanje pod tim istim simbolima.
U slede}oj fazi do{lo je do masovnog naoru`avanja pripadnika vladaju}e stranke i do
etni~kog ~i{}enja dr`avnih organa, posebno policije. Gra|ani srpske nacionalnosti, bez
ikakvog povoda, masovno su pozivani u policiju na saslu{avanje, otpu{tani su sa radnih mesta
(vidi prilog 12) itd. Posebno uvredljivo i demokratskim dru{tvima strano i neprihvatljivo bilo
je zahtevanje da Srbi potpisuju takozvane izjave lojalnosti novim hrvatskim vlastima.
Hrvatski re`im posebno se okomio na Pakrac, kao centar duhovnosti srpskog naroda u
Zapadnoj Slavoniji. Pre svega, nasilno je promenjen nacionalni i personalni sastav policije u
tom mestu, {to je 2. marta 1991. godine izazvalo direktan sukob gra|ana srpske nacionalnosti
i policijskih snaga Hrvatske.
182
Nakon ovog doga|aja po~eli su masovni fizi~ki i politi~ki
progoni srpskog naroda u Zapadnoj Slavoniji, a posebno istaknutijih pojedinaca.
OTPOR SRPSKOG NARODA
Zbog nepristajanja srpskog naroda Zapadne Slavonije na dr`avni teror Hrvatske i zbog
otpora uni{tenju nacionalnog i svakog drugog identiteta srpskog naroda, do{lo je do
masovnog oru`anog napada hrvatskih paravojnih oru`anih sastava na Oku~ane 15. avgusta
1991. godine. S obzirom da su nai{le na neo~ekivan otpor, hrvatske oru`ane snage zapo~ele
su oru`ane napade na srpska naselja i na podru~ju Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja,
Podravske Slatine, Orahovice i Slavonske Po`ege.
183
182
182
Sukob je uzrokovala politika SDS-a koja je op}inu Pakrac htjela pripojiti Kninu, kao sredi{tu oru`ane pobune
Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti, a povod sukobu bilo je razoru`avanje policajaca
nesrpske narodnosti 1. o`ujka u policijskoj postaji Pakrac, odnosno preuzimanje te policijske postaje od strane
srpskih ekstremista. Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 1., Oru`ana
pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oru`anih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, Dok.
br. 38-40; Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institucija
pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj, Dok. br. 57, 59, 60, 63, 65.
183
Uz pomo} JNA, pobunjeni Srbi napali su spomenute hrvatske gradove, ~ime je zapo~eo otvoreni rat na tom
podru~ju. Npr., napad na policijsku postaju u Slatini desio se 4. kolovoza 1991. godine oko 23 sata, kada je JNA
iz vojarne 50 metara udaljene od postaje, iz te{kog naoru`anja, iz dva oklopna BOV vozila, otvorila vatru na
Ovakav razvoj doga|aja izazvao je spontan otpor srpskog naroda Zapadne Slavonije i za
kratko vreme, po~etkom septembra 1991. godine, stvorena je Teritorijalna odbrana koja je u
svom sastavu imala 7.800 boraca.
Od kraja avgusta 1991. do kraja decembra 1991. godine vo|ene su `estoke borbe na
podru~jima Oku~ana, Pakraca, Daruvara, Grubi{nog Polja, Podravske Slatine, Orahovice i
Slavonske Po`ege. Za vreme trajanja borbi, jedinice JNA bile su anga`ovane do Pakraca, a na
celom preostalom podru~ju rati{ta protiv hrvatskih paravojnih oru`anih sastava borile su se
isklju~ivo jedinice Teritorijalne odbrane.
Teritorijalna odbrana na podru~ju Zapadne Slavonije formirala je svoje op{tinske {tabove
u Oku~anima, Pakracu, Daruvaru, Grubi{nom Polju, Podravskoj Slatini, Orahovici i
Slavonskoj Po`egi i Glavni {tab TO za Zapadnu Slavoniju sa sedi{tem u Zve~evu.
U prvoj fazi borbe, zbog nepripremljenosti srpskog naroda i brutalnosti hrvatskih vlasti i
njihovih vojnih formacija, do{lo je do stvaranja velikih zbegova srpskog naroda po {umama
Papuka i Psunja, koji su se na tim prostorima zadr`ali sve do osloba|anja puta Oku~ani
Bosanska Gradi{ka, kada su zbegovi preba~eni u Bosnu, a najve}im delom u Srbiju.
Za vreme trajanja oru`anih borbi na ovim prostorima poginulo je 276 pripadnika
Teritorijalne odbrane. Do{lo je do velikog uni{tavanja imovine na podru~jima gde su vo|ene
borbe, kao i do stradanja civilnog stanovni{tva u srpskim naseljima koja su bila izvan kontrole
jedinica Teritorijalne odbrane.
Karakteristi~no je da su hrvatski paravojni oru`ani sastavi svoje oru`ane aktivnosti posebno
poja~avali nakon potpisanih primirja.
Zbog kr{enja sklopljenog primirja na podru~ju Grubi{nog Polja od strane hrvatskih
paravojnih oru`anih sastava, koji su imali neuporedivo ja~e snage, po~etkom novembra 1991.
godine do{lo je do povla~enja stanovni{tva i pripadnika Teritorijalne odbrane sa podru~ja
Grubi{nog Polja. Stradanje srpskog naroda Grubi{nog Polja pru`alo je dramati~nu i tragi~nu
sliku. Nikada do sada srpski narod sa tog podru~ja nije bio prinu|en da napusti svoja ognji{ta.
Nakon primirja potpisanog u @enevi 23. novembra 1991. godine, do{lo je do vrlo sna`ne
i {iroke ofanzive hrvatskih paravojnih oru`anih sastava na prostorima pod kontrolom
Teritorijalne odbrane Zapadne Slavonije. Hrvatski oru`ani paravojni sastavi preduzeli su
ofanzivu na svim linijama fronta, koriste}i neuporedivo nadmo}nije snage i tehniku. Radi
izbegavanja velikih `rtava i masovnog uni{tenja civilnog stanovni{tva, kao i zbog spleta drugih
okolnosti, do{lo je do povla~enja jedinica Teritorijalne odbrane i civilnog stanovni{tva sa
podru~ja op{tina Podravska Slatina, Orahovica, Daruvar, Pakrac i Slavonska Po`ega. Severna
linija fronta odbrane postavljena je kod Pakraca. Sa ovog podru~ja izbeglo je ukupno oko
70.000 gra|ana srpske nacionalnosti.
Zbegovi srpskog naroda kretali su se {umskim putevima Papuka i Psunja pod izuzetno
te{kim vremenskim uslovima. Zbog velike hladno}e i veoma te{kih uslova, sredinom
decembra, u zbegu je umrlo vi{e starijih lica. Hrvatski paravojni oru`ani sastavi bombardovali
183
policijsku postaju, i to na prostorije u kojima je vr{ena primopredaja du`nosti. Me|utim, te ve~eri je primopredaja
izvr{ena ne{to ranije i tako je izbjegnuta katastrofa, jer bi bilo vi{e desetaka mrtvih policajaca da se primopredaja
obavljala u to vrijeme. Policijsku postaju u Vo}inu pobunjeni Srbi zauzeli su 19. kolovoza. Pripadnici specijalnog
voda Papu~kog odreda pobunjenih Srba 4. rujna 1991. izvr{ili su masakr u tri slatinska sela: ^ojlugu, ^etekovcu
i Balincima. Tom prilikom ubijena su 22 civila i 2 policajca. U selima nije bilo nikakvih vojnih postrojbi RH. Vidi:
Iskaz svjedoka \ure Matovine na su|enju Slobodanu Milo{evi}u 7. listopada 2002., HR-HMDCDR, Zbirka
digitalnih dokumenata, inv. br. 66.
su i kolone izbeglica. Tom prilikom nekoliko gra|ana je poginulo, a vi{e ih je te{ko ili lak{e
povre|eno.
Podse}amo na poznatu ~injenicu da srpski narod na podru~ju Zapadne Slavonije `ivi vi{e
od 400 godina i da je prvi put od dolaska Srba na ovo podru~je ova teritorija najve}im delom
postala etni~ki ~isto hrvatska.
Nakon povla~enja srpskog stanovni{tva sa podru~ja na kojima su vo|ene oru`ane borbe,
do{lo je i do njegovog masovnog odlaska iz naselja u blizini rati{ta gde nisu vo|ene oru`ane
borbe. Naime, dok su jedinice Teritorijalne odbrane dr`ale polo`aje, hrvatski paravojni sastavi
se nisu usu|ivali da vr{e masovna zlodela prema Srbima na tim podru~jima, procenjuju}i da
bi, u slu~aju da po~ine zlodela, jedinice Teritorijalne odbrane mogle zauzeti i ta podru~ja.
Posebno je karakteristi~no da do masovnog uni{tenja napu{tenih srpskih sela i plja~kanja
njihove imovine dolazi nakon potpisivanja poslednjeg tzv. Sarajevskog primirja od 2. januara
1992. godine. Tada dolazi i do uni{tenja srpske imovine u ravni~arskom tzv. podravskom delu
op{tina Virovitica, Podravska Slatina i Donji Miholjac.
Prema informacijama kojima Vlada raspola`e, plja~ka i uni{tavanje srpske imovine na
podru~ju Zapadne Slavonije imaju do sada nezabele`ene razmere. Potpun uvid mo}i }e se
ste}i tek po{to se narodu toga kraja omogu}i povratak ku}ama (vidi priloge 5 11 i 13 16).
U sklopu mera za etni~ko ~i{}enje Zapadne Slavonije, posebno je karakteristi~na naredba
Kriznog {taba u Slavonskoj Po`egi kojim je nare|eno raseljavanje 24 srpska sela u
severozapadnom delu op{tine Slavonska Po`ega (vidi prilog 2 i 4). Obrazlo`enje da se to ~ini
radi za{tite stanovni{tva od eventualnog napada ~etnika je i vi{e nego sarkasti~no.
Prema podacima kojima Vlada raspola`e, hrvatski paravojni oru`ani sastavi su uni{tili
najve}i deo svetovnih i crkvenih spomenika srpskog naroda, posebno onih koji su podignuti
u znak se}anja na borbu protiv fa{izma. Drasti~an primer njihovog vandalizma je uni{tavanje
Vladi~inog dvora u Pakracu i njegove biblioteke, koji su imali neprocenjivu istorijsku
vrednost.
MERE KOJE JE NEOPHODNO PREDUZETI ZA USPE[NO SPROVO\ENJE
MIROVNE OPERACIJE
Poznato je da se Vlada, od samog iniciranja mirovnog procesa u Jugoslaviji, zalagala za
mirno re{enje krize. Pri tom su predstavnici Vlade isticali da mirovne snage treba rasporediti
na podru~ja na kojima su vo|ene oru`ane borbe i sa kojih je srpsko stanovni{tvo izbeglo.
Samo bi tako bio omogu}en mir, povratak izbeglog stanovni{tva svojim ku}ama i kona~no
politi~ko re{enje mirnim putem.
Me|utim, Nacrtom sporazuma predvi|eno je da u zonu pokri}a u|u administrativne
teritorije op{tina Grubi{no Polje, Daruvar i Pakrac, te isto~ni deo op{tine Novska i zapadni
deo op{tine Nova Gradi{ka. Ovakvo re{enje ima nedostataka zbog kojih se dovodi u opasnost
realizacija celokupnog koncepta mirovnih operacija na podru~ju Zapadne Slavonije.
U predvi|enu zonu pokri}a nisu uvr{tene op{tina Podravska Slatina, isto~ni deo op{tine
Virovitica, jugozapani deo op{tina Donji Miholjac, zapadni deo op{tine Orahovica i zapadni
deo op{tine Slavonska Po`ega. Ukazujemo na ~injenicu da je na ovom prostoru ve}insko
srpsko stanovni{tvo, od koga je izbeglo oko 80%, odnosno oko 25.000 lica, i da je pokretna
i nepokretna imovina gra|ana srpske nacionalnosti najve}im delom oplja~kana ili uni{tena.
Ako bi u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u{le samo
teritorije nazna~ene Planom, isto~na granica te zone i{la bi kroz {umske predele Papuka i
Psunja. Iza te granice tzv. zone nalazi se preko 60 potpuno ~istih srpskih naselja. Zbog
184
konfiguracije terena bilo bi nemogu}e kontrolisati i spre~avati srpsko stanovni{tvo iz rubnih
naselja, tj. naselja sa granice tzv. za{ti}ene zone da dolaze do svojih naselja, {to bi svakako
izazvalo brojne incidente, pa i oru`ane sukobe {irih razmera.
U prilog zahtevu da u zonu koja }e biti pod za{titom Ujedinjenih nacija u|u i op{tina
Podravska Slatina i delovi op{tina Virovitica, Donji Miholjac, Orahovica i Slavonska Po`ega,
svakako ide i ~injenica da je srpskom stanovni{tvu nemogu}e obezbediti povratak i
elementarnu bezbednost ako i ovo podru~je nije za{ti}eno mirovnim snagama. Nije potrebno
posebno nagla{avati koje bi tragi~ne posledice ekonomske, porodi~ne, socijalne, politi~ke i
druge prirode izazvala nemogu}nost povratka izbeglog srpskog naroda svojim ku}ama.
Nagla{avamo da su se, upravo, na ovom prostoru nalazili {tabovi Teritorijalne odbrane, i
to: Glavni {tab za Zapadnu Slavoniju (u Zve~evu), Op{tinski {tab Podravska Slatina (u
Vo}inu), Op{tinski {tab Orahovica (u Slatinskom Drenovcu) i Op{tinski {tab Slavonska
Po`ega (u Kamenskoj).
U istoriji je Podravska Slatina bila severni bastion odbrane srpstva u Zapadnoj Slavoniji.
Odre|eni zna~aj svakako ima i ~injenica da se upravo na ovom podru~ju nalaze rodna mesta
patrijarha SPC gospodina Pavla (Ku}anci) i mitropolita zagreba~ko-ljubljanskog gospodina
Jovana (Medinci).
Ako ovo podru~je ne u|e u zonu koja }e biti pod za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih
nacija, bi}e to po~etak nestajanja srpskog etni~kog prostora u Zapadnoj Slavoniji.
Analiza svih doga|aja na podru~ju Zapadne Slavonije u poslednjih nekoliko godina, a
posebno od po~etka oru`anih borbi, kao i svih ~injenica u vezi sa polo`ajem srpskog naroda
i njegovom sudbinom, name}u nekoliko potpuno izvesnih zaklju~aka:
1. Ako ceo srpski etni~ki prostor Zapadne Slavonije ne u|e u zonu koja }e biti pod
za{titom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, bi}e to po~etak nestajanja Zapadne Slavonije
kao srpskog etni~kog prostora, {to bi, ne samo na ovom prostoru, izazvalo tragi~ne posledice
za taj narod, i to dugoro~nog karaktera.
2. Pod tom pretpostavkom, gotovo je nemogu}e realizovati programe o povratku izbeglog
srpskog stanovni{tva svojim ku}ama, {to bi stvorilo nepremostive te{ko}e u re{avanju
njegovog statusa.
3. Poptuno je izvesno da na celom prostoru Zapadne Slavonije ne bi bilo mogu}e
uspostaviti mir i dr`ati ga pod kontrolom.
4. Ako mirovne snage ne bi {titile ovo podru~je, potpuno je izvesno da bi srpsko
stanovni{tvo koje je ostalo na podru~ju Zapadne Slavonije bilo izlo`eno nevi|enom progonu
i prisiljeno da napusti svoja ognji{ta.
*
* *
Kao jedinstven, name}e se i zaklju~ak: ako mirovne snage ne za{tite predlo`eno podru~je,
minimalne su mogu}nosti da se ostvari osnovni, odnosno kona~ni cilj iznala`enje politi~kog
re{enja krize mirnim putem.
P O P I S P R I L O G A
1. Kartografski pregled popaljenih sela na podru~ju op{tina Grubi{no Polje, Pakrac i delom
op{tine Novska
2. Kartografski pregled prisilno raseljenih sela na podru~ju op{tine Slavonska Po`ega, kao i
svih popaljenih sela Kamenskog kraja
185
3. Popis lica sa podru~ja op{tine Slavonska Po`ega osumnji~enih da su stala pod ~etni~ki
barjak
4. Fotokopija ~lanka objavljenog u Politici 28. 11. 1991.
5. Spisak miniranih i sru{enih srpskih ku}a i privrednih objekata u Daruvaru
6. Spisak napu{tenih srpskih sela sa podru~ja op{tine Daruvar
7. Spisak miniranih i razru{enih srpskih ku}a u Slavonskoj Po`egi
8. Spisak popaljenih srpskih sela na podru~ju Oku~ana
9. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Orahovica
10. Spisak razru{enih i spaljenih srpskih sela na podru~ju op{tine Podravska Slatina
11. Spisak lica izbeglih iz Slavonske Po`ege ~ije su stanove oduzeli hrvatski organi
12. Spisak lica sa podru~ja Slavonske Po`ege koja su dobila bezrazlo`ni otkaz
13. Spisak lica ~ije su ku}e popaljene u selu Slobo{tina
14. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selu Po`e{ki Markovac
15. Spisak Srba vlasnika popaljenih ku}a u selima Oljasi, Klisa, Nje`i} i Milivojevci
16. Spisak popaljenih i razru{enih srpskih sela na podru~ju op{tine Slavonska Po`ega
184
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 10., kut. 1.
70
1992., travanj 3.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac o paljenju i plja~kanju stambenih i gospodarskih
objekata protjeranih Hrvata u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
OBLASNI CENTAR BEZBJEDNOSTI PAKRAC
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: 14/92.
Jasenovac, 03. 04. 1992.
DNEVNI IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA DAN 02/03. 04. 1992.
GODINE U VREMENU OD 07 DO 07 SATI.
1. U 13,30 sati u S-M su do{li vojni policajci Popovi} Dragoljub i Balaban Milo{ iz V.P.
6797 te prijavili da su uhvatili civila Vlaisavljevi} Lazar iz U{tice br. 109 gdje na
improviziranim kolicima preko `eljeznog mosta vozi zaklanu svinju te{ku oko 120 kg iz
pravca Jasenovca i oti{ao je ku}i.
O tome podne{ena slu`bena zabilje{ka.
186
184
Prilozi su izostavljeni.
2. U 13,50 sati do{ao je u ovu stanicu milicioner S.M. Oku~ani Dedi} Nedeljko sa {umskim
in`injerom De{i} Miloradom te izjavili da su do{li do saznanja da se iz sela Bistrica krade
oblovina drvo te ~amcima prevozi preko rijeke Save na Bosansku stranu. Podne{ena slu`bena
zabilje{ka.
3. U ovu stanicu u 17,20 sati do{ao je sam Milo{evi} Stevan iz Jasenovca Preradovi}eva br.1
te prijavio da u Preradovi}evoj ulici gore 2 ku}e.
Po patrolama milicije utvrdito da su izgorele ku}e i to:
1. Ku}a od Janju{i} @eljka, Preradovi}eva br. 22.
2. ku}a od Juri} Antun, [trosmajerova br. 12.
3. ku}a od \ilas Luke, Ul. `rtava fa{izma br. 7.
4. ku}a od Segonji} Ljeposave, Ul. `rtava fa{izma br. 9.
5. ku}a od Kotur Dragana, Savska br. 5. koju smo uspjeli ugasiti.
Jo{ je izgorila ku}a u Preradovi}evoj ulici br. 37 gdje nismo mogli utvrditi vlasnika, kao i ku}u
u ulici Vladimira Nazora bb.
Tako|e je izgorila jedna {tala u ulici 22. travnja br. 45, gdje isto nije utvr|en vlasnik.
Navedeni po`ari su nastupili nakon povla~enja 6. Partizanske Brigade.
Kontaktiranjem sa tamo{njim stanarima do{li smo do saznanja da su isti bili svjedoci prilikom
odno{enja raznih stvari iz ku}a ali zbog straha da nebi bili spaljeni nisu reagirali.
4. Oko 13,00 sati na punktu skela na Savi prilikom vr{enja kontrole u putni~kom vozilu reg.
broj KO 851. oznaka crvenog krsta, a koji je vozio voza~ ]urguz Dragan iz V.P. 6797/6
prona|en je jedan televizor narke EI NI[ i poni biciklo. Voza~ ]urguz izjavio da stvari vozi
kapetanu [ipra i da stvari njemu pripadaju. Od voza~a ]urguz Dragana uz odgovaraju}u
potvrdu o privremenom oduzimanju stvari oduzete a voza~ ]urguz odbio da primi potvrdu.
Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Drugih novosti tokom slu`be nije bilo.
Jasenovac, 03. 04. 1992. godine.
M.P.
185
DE@URNI OPERATIVNI
Stojani} Dragomir, v.r.
Nadopuna:
U 17,20 sati putem telefona obavje{tena komanda 11. Partizanske Brigade da je do{lo d o
po`ara gdje gori vi{e ku}a te da po{alju cisternu sa vodom. Obavijest primio zastavnik Banjac.
U 19,50 i 21,50 sati ponovo kontaktirano sa zastavnikom Banjcem u vezi tra`ene
pomo}i, a koja nije stigla ni 03. 04. do 07,00 sati. Po`ar poku{ali gasiti radnici SM uz pomo}
nekoliko pripadnika TO B. Dubica.
O svemu }e biti obavje{ten Oblasni Centar Bezbjednosti Pakrac.
M.P.
186
DE@URNI OPERATIVNI
Stojani} Dragomir, v.r.
187
185
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB Odeljenje milicije Jasenovac.
186
Isto.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
71
1992., travanj 4.
Odluka Velike narodne skup{tine o progla{enju Statuta Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem
Na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj
upravi (Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine br. 3/92.) Velika Narodna Skup{tina
Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, na sednici od 4. aprila 1992. godine,
donela je
O D L U K U
O PROGLA[ENJU STATUTA SRPSKE OBLASTI
SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA
Progla{ava se Statut Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji je donela
Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema 4. aprila
1992. godine.
Velika Narodna Skup{tina Srpske Oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
4. aprila 1992. godine Predsednik
Velike Narodne Skup{tine
Ilija Kon~arevi}, s. r.
Polaze}i od istorijskih, kulturnih, privrednih i drugih svojstava podru~ja srpskih oblasti,
posebno njihove teritorijalne nepovezanosti u okviru Republike Srpske Krajine, a u interesu
zajedni~kog `ivota srpskog naroda i drugih gra|ana, i u tom cilju lak{eg funkcionisanja
republi~kih organa kao oblika teritorijalne organizacije, Velika Narodna Skup{tina Srpske
Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema na osnovu ~lana 27. Zakona o teritorijalnoj
organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (Slu`beni glasnik Republike Srpske
Krajine, broj 3/92), donosi
S T A T U T
SRPSKE OBLASTI SLAVONIJE, BARANJE I
ZAPADNOG SREMA
1. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem je teritorijalna jedinica u Republici
Srpskoj Krajini (u daljem tekstu: Srpska Oblast).
188
Gra|ani u Srpskoj Oblasti ostvaruju prava i ispunjavaju du`nosti utvr|ene Ustavom i
zakonom.
^lan 2.
Gra|ani u Srpskoj Oblasti odlu~uju o poslovima iz nadle`nosti Srpske Oblasti
referendumom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
^lan 3.
U vr{enju poslova u nadle`nosti Srpske Oblasti svi gra|ani u Srpskoj Oblasti jednaki su u
pravima i du`nostima bez obzira na rasu, pol, ro|enje, jezik, nacionalnu pripadnost,
veroispovest, politi~ko ili drugo uverenje, obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje ili
koje li~no svojstvo.
^lan 4.
Organi Srpske Oblasti su: Velika Narodna Skup{tina, Oblasno ve}e i organi uprave.
^lan 5.
Teritoriju Srpske Oblasti ~ine teritorije op{tine utvr|ene zakonom.
^lan 6.
Rad organa Srpske Oblasti je dostupan javnosti.
^lan 7.
Sedi{te organa Srpske Oblasti je u Vukovaru.
II NADLE@NOST SRPSKE OBLASTI
^lan 8.
Srpska Oblast preko svojih organa:
1. donosi statut Srpske Oblasti:
2. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske
Krajine i utvr|uje mere za njegovo sprovo|enje;
3.donosi odluke i op{te akte, u skladu sa Ustavom i zakonom, kojima ure|uje pojedina
pitanja od interesa za gra|ane u Srpskoj Oblasti: kulture, obrazovanja, javnog obave{tavanja,
zdravstvene za{tite i socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci, za{tite i unapre|ivanja `ivotne
sredine, urbanizama i u drugim oblastima utvr|enim zakonom;
4. donosi bud`et i zavr{ni ra~un;
5. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;
6. izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije je izvr{avanje
povereno organima Srpske Oblasti i donosi propise za njihovo izvr{avanje kada je to zakonom
predvi|eno, obezbe|uje izvr{avanje odluka i op{tih akata Srpske Oblasti;
7. obrazuje organe, organizacije i slu`be Srpske Oblasti i ure|uje njihovu organizaciju i rad
uz saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
8. ostvaruje saradnju i koordinaciju sa organima op{tine, u skladu sa zakonom;
9. obezbe|uje saglasnost op{tih akata Srpske Oblasti sa Statutom Srpske Oblasti;
10. stara se o preduzimanju mera za kori{}enje i za{titu zemlji{ta, {uma i voda, u skladu sa
zakonom;
189
11. preduzima mere za organizovanje i funkcionisanje delatnosti od op{teg interesa, u
skladu sa zakonom;
12. obavlja druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom, kao i Statutom Srpske Oblasti.
^lan 9.
Poslovi Srpske Oblasti finansiraju se iz prihoda utvr|enih zakonom i na osnovu zakona.
^lan 10.
Srpska Oblast preko svojih organa vr{i poslove koje joj poveri Republika Srpska Krajina.
III. ORGANI SRPSKE OBLASTI
Velika Narodna Skup{tina
^lan 11.
Velika Narodna Skup{tina;
1. donosi Statut Srpske Oblasti;
2. donosi odluke i druge op{te akte, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom;
3. donosi propise za izvr{avanje zakona, propisa i drugih op{tih akata Republike Srpske
Krajine, ~ije je izvr{avanje povereno Velikoj Narodnoj Skup{tini;
4. donosi program privrednog, nau~nog, tehnolo{kog, demografskog, regionalnog i
socijalnog razvoja i razvoja poljoprivrede i sela, u skladu sa planom razvoja Republike Srpske
Krajine i utvr|uje mere za njihovo sprovo|enje;
5. donosi bud`et i zavr{ni ra~un Srpske Oblasti;
6. osniva fondove i organizacije od interesa za Srpsku Oblast u skladu sa zakonom;
7. obrazuje oblasne organe uprave, oblasne organizacije i slu`be i ure|uje njihovu
organizaciju i rad uz saglasnost Republike Srpske Krajine;
8. odlu~uje o saglasnosti odluka i drugih op{tih akata sa Statutom;
9. bira i razre{ava predsednika i potpredsednika Velike Narodne Skup{tine, predsednika,
~lanove radnih tela i sekretara Velike Narodne Skup{tine;
10. bira i rezre{ava predsednika, potpredsednika i ~lanove Oblasnog ve}a uz prethodnu
saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
11. bira i razre{ava funkcionere koji rukovode oblasnim organima uprave i oblasnim
organizacijma i slu`bama uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske Krajine;
12. raspisuje oblasni referendum;
13. obavlja druge poslove utvr|ene zakonom, Statutom i Poslovnikom Velike Narodne
Skup{tine.
^lan 12.
Velika Narodna Skup{tina ima 60 poslanika.
Poslanici se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem.
^lan 13.
Poslanici se biraju na ~etiri godine.
Izbori za poslanike moraju se odr`ati najkasnije 30 dana pre isteka mandata poslanika
kojima mandat isti~e.
Danom konstituisanja Velike Narodne Skup{tine prestaje funkcija poslanika ~iji mandat
isti~e.
190
^lan 14.
Velika Narodna Skup{tina mo`e, u slu~aju progla{enja neposredne ratne opasnosti ili
ratnog stanja, odlu~iti da se mandat poslanika produ`i dok takvo stanje traje, odnosno dok
ne budu stvoreni uslovi za izbor novih poslanika.
^lan 15.
Poslanik predstavlja gra|ane izborne jedinice u kojoj je izabran.
^lan 16.
Poslanik za izra`eno mi{ljenje ili davanje glasa u Velikoj Narodnoj Skup{tini ne mo`e biti
pozvan na odgovornost.
^lan 17.
Velika Narodna Skup{tina ima predsednika i potpredsednika koje bira iz reda poslanika,
na ~etiri godine.
Predsednik predstavlja Veliku Narodnu Skup{tinu, raspisuje izbore za poslanike,
predsedava i rukovodi sednicama Velike Narodne Skup{tine i vr{i druge poslove predvi|ene
Statutom i Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Potpredsednik poma`e predsedniku Velike Narodne Skup{tine u vr{enju njegove funkcije,
zamenjuje predsednika u slu~aju njegove spre~enosti i obavlja druge poslove utvr|ene
Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Na~in i postupak predlaganja i izbor predsednika i potpredsednika Velike Narodne
Skup{tine ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
^lan 18.
Veliku Narodnu Skup{tinu saziva predsednik Velike Narodne Skup{tine po sopstvenoj
inicijativi, odnosno na predlog Oblasnog ve}a ili najmanje jedne petine poslanika.
Velika Narodna Skup{tina se sastaje po potrebi, a najmanje dva puta godi{nje.
^lan 19.
Velika Narodna Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova na sednici kojoj prisustvuje ve}ina od
ukupnog broja poslanika, ukoliko statutom nije predvi|ena posebna ve}ina.
^lan 20.
Pravo predlaganja odluka i drugih op{tih akata koji donosi Velika Narodna Skup{tina
imaju Oblasno ve}e, svaki poslanik i skup{tina op{tine.
^lan 21.
Velika Narodna Skup{tina mo`e odlu~iti da o pojedinim pitanjima u njenoj nadle`nosti
odluku donose gra|ani oblasnim referendumom.
Odluku donetu na referendumu progla{ava Velika Narodna Skup{tina.
^lan 22.
Organizacija i na~in rada Velike Narodne Skup{tine i ostvarivanje prava i du`nosti
poslanika ure|uje se Poslovnikom Velike Narodne Skup{tine.
Oblasno ve}e
^lan 23.
1. izvr{ava zakone, propise i druge op{te akte Republike Srpske Krajine ~ije izvr{avanje je
povereno Oblasnom ve}u i donosi propise za njihovo izvr{avanje kad je za to ovla{}eno;
191
2. izvr{ava odluke i druge op{te akte Velike Narodne Skup{tine i donosi akte za njihovo
izvr{avanje;
3. donosi akte iz svoje nadle`nosti;
4. predla`e program razvoja, bud`et i zavr{ni ra~un Srpske oblasti i preduzima mere za
njihovo sprovo|enje;
5. predla`e odluke i druge op{te akte;
6. daje mi{ljenje na predlog odluke ili drugog op{teg akta koji je Velikoj Narodnoj
Skup{tini podneo drugi predlaga~;
7. obrazuje stru~ne i druge slu`be za obavljanje poslova u svom delokrugu;
8. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i odlukom.
^lan 24.
Oblasno ve}e sa~injavaju: predsednik, potpredsednik, ~lanovi i funkcioneri koji rukovode
oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i slu`bama (u daljem tekstu: ~lanovi
Oblasnog ve}a).
Ako su ~lanovi Oblasnog ve}a izabrani iz reda poslanika, zadr`avaju mandat poslanika.
^lan 25.
^lanovi Oblasnog ve}a u`ivaju isti imunitet kao poslanici.
^lan 26.
Predsednika Oblasnog ve}a bira Velika Narodna Skup{tina na predlog predsednika Velike
Narodne Skup{tine.
Predsednik Oblasnog ve}a predla`e ostale ~lanove Oblasnog ve}a.
^lan 27.
Posle konstituisanja novoizabrane Velike Narodne Skup{tine bira se Oblasno ve}e.
^lan 28.
Oblasno ve}e i svaki njegov ~lan odgovorni su Velikoj Narodnoj Skup{tini za svoj rad.
Predsednik Oblasnog ve}a mo`e predlo`iti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje
pojedinog ~lana Oblasnog ve}a.
Vlada Republike Srpske Krajine mo`e predlo`iti Velikoj Narodnoj Skup{tini razre{enje
predsednika, potpredsednika i ~lanova Oblasnog ve}a.
O predlogu za razre{enje otvara se rasprava.
Odluka o razre{enju Oblasnog ve}a, predsednika, potpredsednika i ~lana Oblasnog ve}a
smatra se usvojenom ako je za nju glasala ve}ina od ukupnog broja poslanika.
Oblasno ve}e i svaki ~lan Oblasnog ve}a mogu podneti ostavku.
Oblasno ve}e koje je razre{eno ili podnelo ostavku nastavlja rad do izbora novog Oblasnog
ve}a.
^lan 29.
Organizacija i na~in rada Oblasnog ve}a ure|uju se Odlukom Velike Narodne Skup{tine
i Poslovnikom Oblasnog ve}a.
Oblasni organi uprave
^lan 30.
Poslove oblasne uprave obavljaju oblasni sekretarijati i drugi organi uprave.
192
^lan 31.
Oblasni sekretarijati i drugi organi uprave izvr{avaju zakone, druge propise i druge op{te
akte Republike Srpske Krajine za koje su ovla{}eni; primenjuju odluke i op{te akte Velike
Narodne Skup{tine i akte Oblasnog ve}a i obavljaju druge poslove utvr|ene Odlukom Velike
Narodne Skup{tine.
^lan 32.
Odlukom Velike Narodne Skup{tine ure{uju se organizacija, delokrug i ovla{}enja
oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi uz saglasnost Vlade Republike Srpske
Krajine.
IV. ODLUKE I OP[TI AKTI
^lan 33.
Odluke i drugi op{ti akti Velike Narodne Skup{tine moraju biti u saglasnosti sa statutom.
Akti Oblasnog ve}a moraju biti saglasni sa Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom
Velike Narodne Skup{tine.
Akti oblasnih organa uprave i oblasnih organizacija i slu`bi moraju biti saglasni sa
Statutom, Odlukom i drugim op{tim aktom Velike Narodne Skup{tine i aktima Oblasnog
ve}a.
^lan 34.
Odluka i drugi op{ti akt stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja,
osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupe na snagu.
^lan 35.
Statut, Odluka i drugi op{ti akt Velike Narodne Skup{tine objavljuju se u Slu`benom
glasniku Republike Srpske Krajine.
V. PROMENA STATUTA
^lan 36.
Predlog za promenu Statuta mogu doneti Vlada, Oblasno ve}e i jedna tre}ina od ukupnog
broja poslanika.
O predlogu za promenu Statuta odlu~uje Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog
broja poslanika.
VI. ZAVR[NE ODREDBE
^lan 37.
Za sprovo|enje Statuta done}e se odluka.
Odluku o sprovo|enju statuta donosi Velika Narodna Skup{tina ve}inom od ukupnog
broja poslanika.
U Kninu Predsednik
4. aprila 1992. godine Velike Narodne Skup{tine,
Ilija Kon~arevi}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, broj 10., 20. svibanj 1992., str. 561-563.
193
72
1992., travanj 6.
Petrinja
Zahtjev Izvr{nog vije}a SO Petrinja Stanici javne bezbjednosti Petrinja i Komandi
garnizona JNA Petrinja da sprije~e paljenje ku}a i gospodarskih objekata izbjeglih Hrvata
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
IZVR[NO VIJE]E
Broj: 2-187/92.
Petrinja, 06. 04. 1992. godine
1. STANICA JAVNE BEZBEDNOSTI
P E T R I N J A
2. KOMANDI GARNIZONA JNA
P E T R I N J A
PREDMET: Zahtjev za poduzimanje mjera za spre~avanje paljevina, dostavlja se.-
Svjedoci smo pojave, koja sve vi{e ima maha, da svakodnevno na podru~ju op{tine
Petrinja, gore ku}e ili drugi objekti.
Ovu problematiku razmatralo je Izvr{no vije}e Skup{tine Op{tine Petrinja, na sjednici
odr`anoj 06. 04. 1992. godine, te zauzelo stav da se paljenje ku}a i drugih objekata mora
spre~iti.
Molimo Vas da u tom smislu, poduzmete sve potrebne mjere koje su mogu}e u postoje}oj
situaciji kako bi se ovoj pojavi stalo na kraj, a kada za to postoji osnovana sumnja, da se u~ini
sve da se po~inioci otkriju i protiv njih poduzmu odgovaraju}e mjere i postupci.
S po{tovanjem.
DOSTAVITI:
1. Stanica jav. bez. Petrinja
2. Kom. garnizona Petrinja
3. Arhiva.- PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A
Nikola Bandur, dipl. ing., v.r.
M.P.
187
Preslika, strojopis, latinica
HR-DAS-SCP, SO Petrinja, kut. 6.
194
187
Okrugli pe~at: RSK, Izvr{no vije}e SO Petrinja.
73
1992., travanj 7.
Knin
Zapisnik 8. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
od 07. 04. 1992. g.
sa 8. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u sali za konferencije JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, D`akula Veljko, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo,
Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, [panovi} Stojan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin,
Jovi} Du{an, Kne`evi} Mila, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobroslav.
ODSUTNI: Grabund`ija Savan, Starevi} Du{an.
NA POZIV PRISUTNI: Prlji} Slavko, Paspalj Mile, Devetak Vitomir, Marjanovi} Branko,
Duki}, Korolija Veljko, @ivanovi} Boro i Ajdukovi} Jovo.
Sjednica je po~ela sa radom u 9,00 sati.
Sjednicom je predsjedavao Predsjednik Ze~evi} do 13,00 sati, a u nastavku do kraja sjednice
potpredsjednik Kablar Jovo.
Za sjednicu je utvr|en ovaj
D n e v n i r e d
1. Dono{enje odluke o osnivanju stru~nog konsultativnog Savjeta Vlade RSK.
2. a) Dono{enje Odluke o progla{enju Aerodroma Udbine javnim preduze}em.
b) Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodroma
Udbina.
3. Utvr|ivanje prijedloga Zakona iz oblasti trgovine i turizma:
a) Zakona o trgovini,
b) Zakona o ugostiteljstvu i turizmu,
c) Zakona o robnim rezervama i
d) Zakona o tr`i{noj inspekciji.
4. Utvr|ivanje prijedloga:
a) Zakona o {umama,
b) Zakona o lovstvu.
5. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o elektroprivredi.
6. Utvr|ivanje prijedloga:
a) Zakona o zdravstvu,
b) Zakona o zdravstvenom osiguranju.
7. Usvajanje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.
8. Usvajanje Uredbe:
a) o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,
b) o slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih
sredstava prinude.
9. Dono{enje Odluke o osnivanju Javnog preduze}a Elektroprivreda RSK-a.
10. Informacija o aktivnostima elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i osiguranju plasmana
energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdjevanju.
195
11. Informacija o statutu oblasnih vije}a.
12. Imenovanje pomo}nika Ministra za financije.
13. Informacija ministara:
a) unutra{njih poslova,
b) narodne odbrane i
c) vanjskih poslova.
14. Ostale informacije:
a) direktora RTV Krajine,
b) rukovodioca predstavni{tva Vlade u Beogradu,
c) predsjednika Izvr{nog savjeta Beli Manastir,
d) informacija ministra financija,
e) dogovor u vezi rada Vlade.
Prije prelaska na rad po dnevnom redu, na prijedlog Ministra za financije donesena je
slijede}a
O D L U K A
1. ^lanovima Vlade i funkcionerima RSK-a na ime naknade za materijalne tro{kove odobrava
se nov~ani iznos od 60.000,00 dinara.
2. Zaposlenim u organima RSK-a izvr{it }e se obra~un li~nih dohodaka. Isplata li~nih
dohodaka izvr{it }e se odmah po osiguranju nov~anih sredstava.
Ad-1)
U uvodnom dijelu po ovoj ta~ki dnevnog reda, konstatirana je potreba da se pri Vladi RSK-
a osnuje savjet za strate{ka pitanja ~iji bi ~lanovi bili poznati nau~ni i javni radnici, a koji bi
po potrebi zasjedao i kao politi~ko tijelo, davao savjete Vladi i tijelima Vlade. U vezi
navedenog, a nakon provedene diskusije, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Osniva se stru~no-konsultativni savjet Vlade RSK-a u sastavu:
1. Dr. Du{an Kanazir, akademik,
2. Dr. Ljubo Tadi}, akademik,
3. Dr. Smilja Avramov,
4. Dr. Gavro Perazi},
5. Dr. Slobodan Komozec,
6. Dr. Vujo Vukmirica,
7. Dr. ^ubra Nikola, gener.
8. Dr. Bulaji} Milan,
9. Dr. \or|e Jovi},
10. Dr. Petar Opa~i},
11. Mitropolit Jovan Pavlovi},
12. Mr. Draga{ Branko, financijer,
13. Marjanovi} Ilija, financijer,
14. Brane Crn~evi}, knji`. public.
15. Krste Crn~evi}, privrednik,
16. Dragan Tomi}, privrednik,
17. Dr. Stanko Kora}, knji`evnik,
196
18. Helen Bentli-Deli},
19. Lukijan Vladika Slavonski,
20. Nikolaj Vladika Dalmatinski,
21. Dr. Lenko Mandi},
22. Had`i} Goran,
23. Paspalj Mile,
24. Ze~evi} Zdravko.
2. Lista ~lanova stru~no-konsultativnog Savjeta dostavi}e se svim ~lanovima s pozivom da
dadu svoj pristanak na ~lanstvo u ovom Savjetu.
Ad-2)
a) Aerodromi Udbina i Zemunik, koji su sada u nadle`nosti JNA nakon njenog preselenja iz
RSK-a trebali bi pre}i u nadle`nost civilnim vlastima.
U vezi s tim donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Aerodrom Udbina i Aerodrom Zemunik progla{avaju se jedinstvenim Javnim preduze}em.
2. Naziv preduze}a je jedinstveno Javno preduze}e Aerodrom Udbina.
3. Sredstva, prava, obaveze i radnike gra|anska lica dosada{njeg aerodroma preuzima
novoosnovano preduze}e Aerodrom Udbina.
4. Vlada RSK-a preuzima obavezu o zakupu hotela za smje{taj leta~kog osoblja.
5. Imenuje se Komisija u sastavu:
1. D`odan Milan,
2. Grambund`ija Savan,
3. Dopu|a Ratko,
4. Vojvodi} Ljubo,
5. Todorovi} Du{an,
6. Kalember Milan i
7. Tankosi} Milan,
da izvr{i popis i primopredaju aerodroma od vojnih vlasti.
6. Do izbora direktora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina potrebno je imenovati vr{ioca
du`nosti. Na prijedlog dr. Bo`ani}a, doneseno je slijede}e
R J E [ E N J E
1. Za v.d. direktora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina imenuje se
D`odan Milan, dipl. ing.
2. Za zamjenika direktora imenuje se
Vojvodi} Ljubo, dipl. oecc.
3. Za tehni~kog direktora imenuje se
Dopu|a Ratko,
4. Prvi let aviona iz Udbine za Beograd u funkciji javnog preduze}a kre}e u srijedu,
15. 04. 1992. godine. ^lanovi Vlade RSK-a po mogu}nosti bi}e prisutni na promociji
tog prvog civilnog leta.
Ad-3)
Nacrte Zakona iz oblasti trgovine i ugostiteljstva prezentirali su Vladi Ministar Vin~i} i njegov
pomo}nik Devetak.
197
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o trgovini.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o ugostiteljstvu i turizmu.
3. Utvr|uje se prijedlog Zakona o robnim rezervama.
4. Utvr|uje se prijedlog Zakona o tr`i{noj inspekciji.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini
na usvajanje.
Ad-4)
Iz oblasti gazdovanja sa {umama potrebno je donijeti zakone iz podru~ja {uma i lovstva.
U vezi s tim, a na prijedlog potpredsjednika D`akule koji je dao obrazlo`enje uz prijedlog,
donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o {umama.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o lovstvu.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavit }e se Skup{tini
na usvajanje.
Ad-5)
Nacrt Zakona o elektroprivredi obrazlo`io je Ministar Bjegovi}.
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Utvr|uje se prijedlog Zakona o elektroprivredi.
Prijedlog navedenog Zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na
usvajanje.
Ad-6)
Nacrt Zakona iz podru~ja zdravstva i zdravstvenog osiguranja obrazlo`io je Ministar Jovi},
nakon ~ega je donesena slijede}a
O D L U K A
1. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvu.
2. Utvr|uje se prijedlog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Prijedlog navedenih zakona, nakon provedene potrebne procedure, dostavi}e se Skup{tini na
usvajanje.
Ad-7)
Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja obrazlo`io je Ministar
Jovi}.
Nakon obrazlo`enja Ministra provedena je rasprava, a zatim je donesena slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i na~inu rada Ministarstva zdravlja.
Ad-8)
Uvodno izlaganje i obrazlo`enje Uredbe o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja, kao i Uredbe o
slu~ajevima, uslovima i na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava
prinude, podnio je Ministar Marti}.
198
Nakon datog obrazlo`enja i provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, usvojena je
slijede}a
O D L U K A
Usvajaju se Uredbe:
a) Uredba o na~inu upotrebe vatrenog oru`ja,
b) Uredba o na~inu upotrebe fizi~ke snage, gumene palice i drugih sredstava prinude.
Ad-9)
Potrebu za osnivanjem Javnog preduze}a Elektroprivrede RSK-a obrazlo`io je Ministar
Bjegovi}.
Nakon obrazlo`enja donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Osniva se Javno preduze}e Elektroprivreda Krajine.
2. Naziv preduze}a je Elektroprivreda Krajina.
3. Sjedi{te preduze}a je u Kninu.
Ad-10)
Informaciju o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta nastalih uslijed
elementarnih i ratnih razaranja, kao i plasmanu energije u podru~ju Republike koja su
deficitarna u snabdjevanju, podnio je Ministar Bjegovi}.
Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se podnesena informacija o aktivnostima Elektroprivrede Krajine na sanaciji {teta i
plasmanu energije u podru~ja koja su deficitarna u snabdijevanju.
Ad-11)
Informaciju o Statutu oblasnih vije}a i njihovu primjenu obrazlo`io je Ministar Su{a. Prema
odredbama Statuta u oblastima ubudu}e ne}e postojati Vlade nego Sekretarijati oblasnih
vije}a koja pored predsjednika i potpredsjednika imaju {est sekretarijata.
Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se podnesena informacija o Statutu oblasnih vije}a, kao i njegovoj primjeni i
promjenama koje su nastale u politi~ko-izvr{nim tijelima oblasti.
Ad-12)
Ministar za financije Peura~a podnio je prijedlog za pomo}nika Ministra. Osoba koju
predla`e ne bi se bavila profesionalnim radom u Ministarstvu, ve} bi taj posao obavila u
sklopu svog radnog zadatka, uz naknadu koja bi se kasnije dogovorila.
Nakon provedene rasprave i uvodnog izlaganja ministra, doneseno je ovo
R J E [ E N J E
1. Za pomo}nika Ministra za financije imenuje se Mandi} \uro, dipl. oecc.
2. Naknadu za obavljeni posao u Ministarstvu usvoji}e Vlada na prijedlog Ministra na jednoj
od narednih sjednica.
199
Ad-13)
Informaciju o aktuelnoj situaciji podnijeli su resorni ministri i to: Unutra{njih poslova,
Vanjskih poslova i Narodne odbrane.
Nakon podnesenih informacija i provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Prihva}a se informacija koju su podnijeli ministri unutra{njih poslova, Vanjskih poslova i
Narodne odbrane.
Ad-14)
a) Informaciju o problematici informiranja, a posebno Radio-televizije, podnio je v.d.
direktor Marjanovi} Branko.
Posebno je ukazano na problematiku oko izvje{tavanja i informiranja koje se emituje putem
Radio Knina koji je jo{ u nadle`nosti ljudi iz biv{e Vlade. Problem se javlja i kod nastavka
radova na zavr{etku TV Centra Krajine, koji se radi u Kninu.
^lanovi Vlade su upoznati da postoje dva komada antenskih TV ure|aja koji su demontirani,
a mogli bi se korisno upotrebiti.
Nakon podnesene informacije donesena je
O D L U K A
1. Prihva}a se podnesena informacija.
2. Za narednu sjednicu Vlade v.d. direktor RTV-a sa svojim saradnicima primi}e i podnijeti
informaciju o stanju u informiranju, kao i prijedlog mjera da se pote{ko}e prevazi|u.
b) Rukovodioc predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Slavko Prlji} informirao je Vladu o
aktivnostima koje se provode putem predstavni{tva, kao i na te{ko}e na koje nailazi prilikom
svog rada. Tako na primjer mnogi privrednici javljaju se u predstavni{tvo, nude svoju pomo},
tra`e saradnju, pitaju kome da se obrate za pojedina pitanja i sli~no.
S obzirom da Vlada nema svoje prostorije te{ko ih je uputiti gdje da se obrate.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Prihva}a se podnesena informacija.
2. Zadu`uje se rukovodilac predstavni{tva Vlade u Beogradu Mr. Prlji} da organizira sastanak
u Beogradu s predstavnicima organizacija koje nude pomo} i `ele da se privredno anga`iraju
na ovom podru~ju.
Na navedenom sastanku potrebno je da bude prisutan predsjednik Vlade ili njegov zamjenik,
te resorni ministri.
c) Predsjednik Izvr{nog savjeta Op{tine Beli Manastir Boro @ivanovi} informirao je Vladu o
situaciji u Baranji i rekao izme|u ostalog:
da na terenu nemaju informacija o radu i aktivnostima Vlade, pa se stvara kriva slika i sti~e
lo{ dojam o tome kako i {ta Vlada radi,
sa predstavnicima JNA imaju odre|enih problema, a saradnja im je lo{a. Sa snagama OUN
tako|er kontakti nisu na visini, jer to uzurpiraju predstavnici JNA.
Predlo`io je da se ukinu komande mjesta jer, kako re~e @ivanovi}, JNA sebe smatra kao da
su zakonodavna i izvr{na vlast,
@ivanovi} je informirao i o pote{ko}ama oko financiranja TO, koja je na bud`etu Op{tine,
o problemima izbjeglica navodi da ih ima oko 10.000 na podru~ju Baranje,
200
zatim da je oko 5.500 penzionera, a to sve uslo`ava situaciju u kojoj se nalazi Op{tina Beli
Manastir,
nedavni napadi neprijateljskih snaga na Baranju, navodi @ivanovi}, izvedeni su iz Ma|arske
i Hrvatske, te tra`i da se ma|arskim vlastima uputi protest, {to je prihva}eno,
predlo`io je da se za ~lana Izvr{nog saveta imenuje Stojan Petrovi}. Prijedlog je prihva}en.
Mitra Brnovi}a predla`e ispred Baranje za Ministra poljoprivrede.
Predsjednik Vlade razmotri}e prijedlog.
i na kraju predsjednik @ivanovi} zahtijeva da se lokalnoj TV Baranji omogu}i ulazak u TV
Beograd.
d) Ministar financija podnio je informaciju iz podru~ja financijske politike. Govorio je o
pote{ko}ama oko sastavljanja bud`eta i kontakata sa predstavnicima SIV-a kod kojih nije
nai{ao na potrebna razumijevanja u pogledu namirivanja bud`etskih potreba.
U nastavku diskusije predlo`io je da bi bilo potrebno organizirati zajedni~ki sastanak s
predstavnicima Srbije, Crne Gore i JNA, vezano za stavku u bud`etu za financiranje TO i
Milicije. Radi pote{ko}a i nerazumijevanja bud`et nije bilo mogu}e uskladiti, a {to je
potrebno u~initi u {to kra}em roku. Poseban problem predstavljaju penzije penzionera na{e
Republike, koji su te penzije stekli rade}i u Hrvatskoj. U vezi s navedenim donesena je
slijede}a
O D L U K A
1. Prihva}a se podnesena informacija.
2. Zadu`uje se Ministar Peura~a da uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske u vezi isplate
penzija radnicima koji su te penzije zaradili u Hrvatskoj.
3. Zadu`uje se predsjednik Vlade da organizira sastanak s predstavnicima Srbije, Crne Gore
i JNA. Na navedenom sastanku s na{e strane potrebno je da budu prisutni predsjednici:
Republike, Skup{tine i Vlade, te ministri Marti}, Peura~a, [panovi} i Su{a.
e) U vezi dosada{njeg rada Vlade i njenim aktivnostima rekao je predsjednik Paspalj, ne
mo`emo biti zadovoljni. Zbog pomanjkanja prostora ~lanovi Vlade nisu na okupu. Kako se
problemi koje treba rje{avati nagomilavaju, neophodno je da budemo stalno na jednom
mjestu.
Nakon izlaganja predsjednika Paspalja i rasprave, donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Ispitati mogu}nost smje{taja Vlade u Plitvi~kim Jezerima, neophodno je da se osiguraju
prostorije za rad i spavanje. Zadu`uje se dr. Bo`ani} da ispita mogu}nost osposobljavanja
hotela za rad i smje{taj Vlade, a Bjegovi} za osiguranje elektri~ne energije.
2. Zadu`uje se [panovi} da ispita mogu}nost ustupanja prostora u Domu JNA od strane
vojnih vlasti.
3. Zadu`uje se Kablar da ispita mogu}nost smje{taja Vlade u druge prostore u Kninu,
ra~unaju}i i objekat stare Bolnice.
4. Zadu`uje se Paspalj i Veizovi} da zatra`e prostore u Palati Federacije od SIV-a i
Predsjedni{tva za potrebe Vlade.
5. O realizaciji zadu`enja pod ovim zaklju~kom informirati ~lanove Vlade na narednoj
sjednici.
201
Sjednica je zavr{ila s radom u 18,00 sati.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr. Ze~evi} Zdravko, s.r.
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
74
1992., travanj 10.
Knin
Zapisnik i priop}enje s 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine
Z A P I S N I K
sa 29. sjednice Vlade Republika Srpska Krajina, odr`ane 10. 4. 1992. godine, u zgradi
Op{tine, soba br. 51.
Sjednici su prisustvovali predsjednik Republike dr Milan Babi}, Prvi ministar Vlade Risto
Matkovi}, te ~lanovi Vlade: Vuka{in Babi}, Lazar Macura, Petar [tikovac, Jovan Kati}, Vaso
Le`aji} i Du{an Bad`a, te na~elnici Li~kog i Sjeverno-dalmatinskog okruga Du{an Vje{tica i
Rajko Le`aji}.
Nakon {to je utvr|eno da sjednici prisustvuju ve}ina ~lanova Vlade, predsjednik Republike
je predlo`io dnevni red.
Jednoglasno je usvojen slijede}i
d n e v n i r e d
1. Dono{enje Uredbe o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica Ministarstva
unutra{njih poslova.
2. Dono{enje Uredbe o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa Unutra{njih poslova
i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
3. Dono{enje Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva
unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
4. Razmatranje zahtjeva Javnog preduze}a za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne
energije Elektrokrajine za pove}anje cijene elektri~ne energije za 182% od 1. 4. 1992.
godine.
5. Dono{enje Odluke o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.
6. Razmatranje zahtjeva Savjeta Skup{tine op{tine Pakrac za dodjelu nov~anih sredstava u
svrhu funkcionisanja Savjeta.
7. Dono{enje Zaklju~ka povodom zahtjeva Javnog preduze}a [ume-Krajine za povrat
vozila i ostalih poslovnih sredstava, te mogu}nost nabave goriva za potrebe proizvodnje tog
preduze}a.
8. Razmatranje informacije Ministarstva za zdravlje, rad i socijalnu politiku.
9. Razmatranje zahtjeva Sekretarijata za dru{tvenu djelatnost Skup{tine op{tine Knin, u
vezi prevoza u~enika.
202
10. Razmatranje zahtjeva SIV-a za pripremu podataka o direktnim i indirektnim {tetama,
nastalim usljed ratnih sukoba, na vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.
11. Razmatranje zahtjeva porodice pok. Mi{ina Nikole za dodjelu nov~anih sredstava u
vidu socijalne pomo}i.
12. Razmatranje inicijative Inicijativnog odbora Op{tine Kistanje za dopunu Zakona o
privremenoj teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina.
13. Dono{enje Rje{enja o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Javnog
preduze}a PTT Krajina.
14. Dono{enje Odluke o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.
15. Dono{enje Zakona o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava
Crvenog krsta Srpska Krajina.
RASPRAVA PO DNEVNOM REDU
Ad.1.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da je Zakonom
o unutra{njim poslovima predvi|eno da Vlada donosi Uredbu o organizaciji i djelokrugu
organizacionih jedinica MUP-a. Ovaj predlog Uredbe se razlikuje od predloga Uredbe MUP-
a, a su{tina Uredbe je da se postavljaju tri resora: resor nacionalne bezbjednosti, resor javne
bezbjednosti i resor jedinica za posebne namjene. Ovom Uredbom su{tina organizacije je u
tome da se organizuje MUP i poslovi iz djelokruga unutra{njih poslova u okviru Ministarstva
i op{tinskih sekretarijata za unutra{nje poslove. Dr Milan Babi} predla`e da resor jedinica za
posebne namjene nosi naziv Srpska nacionalna garda, kao resor u okviru MUP-a. Predvi|eno
je da organizaciju tog resora propisuje predsjednik Republike, a isti rukovodi tim jedinicama.
Po odredbama Vensovog plana postoji lokalna i regionalna policija. Za lokalnu su nadle`ne
skup{tine op{tina, a za regionalnu, po ovoj Uredbi, nadle`an je ovaj resor.
Risto Matkovi} dodaje da }e se o radu ovih jedinica donijeti poseban akt.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica
Ministarstva unutra{njih poslova.
Isti se prila`e zapisniku pod 1/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 2.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da su ovim aktom
propisana zvanja kao i u Republici Srbiji za radnike milicije i posebni uslovi za sticanje tih
znanja.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Uredbe stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Uredba o zvanjima i ovla{}enjima slu`benih lica organa
unutra{njih poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska
Krajina.
Ista se prila`e zapisniku pod 2/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 3.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ovo klasi~ni
pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, kao i u Zakonu o radnim odnosima.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Pravilnik o disciplinskoj materijalnoj odgovornosti radnika
Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina.
203
Isti se prila`e zapisniku pod 3/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/4.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Vuka{in Babi} i istakao da se ne mo`e
poslovati s postoje}im cijenama elektri~ne energije. Ka`e da je osnova za pove}anje elektri~ne
energije usporedba sa cijenama u Republici Srbiji, te dodaje da zahtjev djeluje velik, jer nisu
redovno podnosili zahtjev za pove}anje elektri~ne energije.
Predla`e pove}anje cijena elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine, i tako|er da
se automatski pove}a cijena kako se bude pove}avala u Republici Srbiji.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je usvojen zahtjev Javnog preduze}a Elektro-Krajina za pove}anje cijena
elektri~ne energije za 182% od 1. 04. 1992. godine.
Isti se prila`e zapisniku pod 4/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/5.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da Skup{tina
op{tine Vrginmost predla`e Vladi da se imenuje ponovo za sudiju za prekr{aje Nada [o{ki},
po{to joj je istakao mandat.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o izboru sudije za prekr{aje u Op{tini Vrginmost.
Ista se prila`e zapisniku pod 5/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/6.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Savjet
op{tine Pakrac obratio Vladi sa zahtjevom za dodjelu nov~anih sredstava, u svrhu
funkcionisanja
Isti~e da je zahtjev neargumentovan, te predla`e odbijanje istog, jer je trenutno nesre|eno
stanje u Bud`etu Krajine. Dalje predla`e da se taj zahtjev razmatra kad se ta situacija sredi na
nekoj od narednih sjednica.
Za diskusiju se nije niko javio, te se zahtjev stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se isti odbije i razmotri na nekoj narednoj sjednici.
Ad/7.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te predla`e dono{enje
zaklju~ka kojim se zahtjeva u ime Vlade od nadle`nih da se vozila vrate a da se benzinskim
stanicama da preporuka da se Javnom preduze}u [ume Krajine da gorivo radi
omogu}avanja normalnih poslova.
Du{an Vje{tica je istakao primjedbu na rad direktora tog preduze}a.
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen zaklju~ak o vra}anju vozila Javnom preduze}u [ume Krajine.
Isti se prila`e zapisniku pod 7/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/8.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se ovdje radi
o sredstvima korisnika bora~ko-invalidske za{tite, a to je jedna od najugro`enijih kategorija
stanovni{tva.
Predla`e da se iz bud`etskih sredstava interveni{e jednokratnom pomo}i u visini najmanjeg
primanja za mjesec dana. Me|utim, isti~e da je SDK-a Republike Srbije protivzakonito
204
onemogu}ila Vladi Republike Srpska Krajina, te predla`e da se Slu`bi dru{tvenog
knjigovodstva Republike Srbije, na osnovu toga, uputi o{tar protest.
Za diskusije se nije niko javio, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je odlu~eno da se SDK-a Republike Srbije uputi protest zbog nezakonitog
onemogu}avanja raspolaganja sredstvima bud`eta Republike Srpska Krajina.
Ad/9.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi}, te je istakao da su se
dugovi prema preduze}u Jadrantrans nagomilali, te odbijaju prevoz u~enika i tra`e 5
miliona dinara kao interventnu sumu da bi nastavili sa radom. Zatim isti~e da se ovo pitanje
ne mo`e rje{iti dok se na rje{i pitanje raspolaganja bud`etom Krajine.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se o ovom pitanju raspravi na nekoj od slijede}ih sjednica,
zbog navedenih razloga.
Ad/10.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da SIV tra`i od
Vlade podatke o direktinim i indirektnim {tetama, nastalim uslijed ratnih sukoba, na
vodosnabdjeva~kim i kanalizacionim objektima.
Predla`e da se zadu`i Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove u Kninu
da zajedno sa Fondom za stambeno-komunalne poslove prikupi podatke za cijelu Krajinu.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se zadu`i Op{tinski sekretarijat za urbanizam i komunalne
poslove u Kninu da pripremi podatke, o direktnim i indirektnim {tetama nastalim uslijed
ratnih sukoba na vodosnabdijeva~kim i kanalizacionim objektima.
Ad/11.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da se Okru`ni
zatvor iz Knina obratio Ministarstvu za pravosu|e i upravu sa zahtjevom da se dodijeli
jednokratna nov~ana pomo} roditeljima njihovog radnika Mi{ina Nikole, koji je izgubio `ivot
7. 01. 92. godine.
Zatim predla`e da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu s preporukom da
se roditeljima pok. Mi{ina Nikole dodijeli jednokratna nov~ana pomo}.
Primjedbi nije bilo, pa se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se ovaj zahtjev uputi Centru za socijalni rad u Kninu.
Ad/ 12.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je ova
inicijativa pokrenuta za osnivanje op{tine Kistanje. S obzirom na ratne okolnosti predla`e da
se Ministarstvo za pravosu|e i upravu zadr`i da prou~i ovu inicijativu i na jednoj od narednih
sjednica predlo`i rje{enje.
Dr Milan Babi} isti~e da je ova inicijativa u skladu sa ~lanom 7. Zakona o privremenoj
teritorijalnoj organizaciji Republike Srpska Krajina, koji navodi da grupe naselja koje su po
nekoj ranijoj teritorijalnoj organizaciji ~inile podru~je op{tine, kao {to su: Kistanje, Srb,
Udbina, Plitvice, Topusko, Dubice i Smilj~i} mogu pokrenuti postupak za dopunu ovog
zakona u smislu da se i ta podru~ja organizuju u op{tine. Zatim ka`e da je nerje{eno i
politi~ko stanje unutar Krajine, kao da je i neodre|ena zona teritorije Krajine, te smatra da
ovu inicijativu treba prihvatiti, a realizovati se kad se uspostavi jasna teritorijalna cjelovitost i
status Krajine.
205
Drugih primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je dogovoreno da se ova inicijativa razmotri na jednoj od narednih sjednica.
Ad/ 13.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je Risto Matkovi} i istakao da je potrebno
imenovati predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.
Za predsjednika je predlo`en Lazar Macura, a za ~lanove Mu`dalo Milica, Milinkovi}
\uro, Dobrivojevi} Mirko, Le`aji} Rajko, Vitas Bo{ko i Popac Bo{ko, jer Upravni odbor ima
predsjednika i 6 ~lanova.
Primjedbe nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je doneseno rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanova Upravnog odbora
Javnog preduze}a PTT saobra}aj Krajine.
Isto se prila`e zapisniku pod 13/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 14.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi} i istakao da, koriste}i
ustavno ovla{}enje, predla`e da se Slavko O`egovi} razrje{i funkcije ministra unutra{njih
poslova, a da taj resor popunjava prvi ministar Vlade do izbora novog ministra.
Primjedbi nije bilo, te se predlog stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesena Odluka o razrje{enju ministra unutra{njih poslova.
Ista se prila`e zapisniku pod 14/ i ~ini njegov sastavni dio.
Ad/ 15.
Obrazlo`enje po ovoj ta~ki dnevnog reda dao je dr Milan Babi}.
Za diskusiju se nije niko javio, te se predlog Zakona stavlja na glasanje.
Jednoglasno je donesen Zakon o vr{enju javnih ovla{}enja i na~inu obezbje|enja sredstava
Crvenog krsta Srpska Krajina.
Isti se prila`e zapisniku pod 15/ i ~ini njegov sastavni dio.
Na sjednici ja tako|er doneseno saop{tenje za javnost, koje se prila`e zapisniku i ~ini
njegov sastavni dio.
Time je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ila sa radom.
Zapisni~ar
Branka @e`elj PREDSJEDNIK REPUBLIKE
dr Milan Babi}
SAOP[TENJE SA 29. SJEDNICE
VLADE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine odr`anoj dana 10. 04. 1992. godine, u Kninu,
pod predsjedavanjem Predsjednika Republike Dr. Milana Babi}a usvojeno je vi{e
podzakonskih akata i razmatrana teku}a problematika iz djelovanja resornih ministara i Vlade
u cjelini.
Izme|u ostalog usvojena je Uredba o organizaciji i djelokrugu organizacionih jedinica
Ministarstva unutra{njih poslova, a u skladu ~lana 6. stav 2. Zakona o unutra{njim poslovima
Republike Srpske Krajine.
206
Usvojena je tako|er Uredba o zvanjima i ovla{tenjima slu`benih lica organa unutra{njih
poslova i o zvanjima radnika Ministarstva unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine, kao
i Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika Ministarstva unutra{njih
poslova Republike Srpske Krajine.
Odlukom Vlade usvojen je zahtjev Javnog preduze}a za proizvodnju, prijenos i distribuciju
elektri~ne energije Elektrokrajina Knin za pove}anje cijena elektri~ne energije. Od 01. 04.
cijene elektri~ne energije na podru~ju Republike Srpske Krajine, pove}avaju se za 182 %.
Na svojoj sjednici Vlada je konstatovala da je Slu`ba dru{tvenog knjigovodstva Republike
Srbije protivzakonito onemogu}ila Vladi Republike Srpske Krajine raspolaganje sredstvima
bud`eta Republike Srpske Krajine, pa }e se pomenutoj slu`bi uputiti energi~an protest.
Vlada je tako|er zauzela energi~an stav da niko osim legalno i legitimno izabrane Vlade
Republike Srpske Krajine, predsjednika Republike Srpske Krajine dr. Milana Babi}a i legalne
Skup{tine Republike Srpske Krajine, ne mo`e pregovarati niti imenovati predstavnike za
pregovore ni u jednom pitanju koje je od zna~aja za Republiku Srpsku Krajinu i njen narod.
Sve izjave nepozvanih i neovla{tenih lica u vezi nekakve rezmjene teritorija i pregovora sa
Republikom Hrvatskom, koje su se mogle pro~itati i ~uti u sredstvima informisanja
odnedavno samo su izjave neovla{tenih pojedinaca i usmjerene su protiv interesa Republike
Srpske Krajine i njenog naroda.
PRVI MINISTAR VLADE
Risto Matkovi}, v.r.
Izvornik, strojopis, }irilica
HR-DAZD, Vlada RSK
75
1992., travanj 12.
Beograd
Otvoreno pismo zahvale Udru`enja Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji Ratku Mladi}u,
zapovjedniku 9. korpusa JNA zbog sudjelovanja njegovih jedinica u borbama na Kupresu
UDRU@ENJE SRBA
IZ BOSNE I HERCEGOVINE
U SRBIJI
1000 BEOGRAD
Terazije 3
Tel: 325-192
323-389
Telefaks: 323-192
Otvoreno pismo broj: 121/92
generalu majoru Ratku Mladi}u Datum, 12. 04. 1992. g.
K n i n
207
Dragi generale!
U ime svih ~lanova Udru`enja i dru{tva Ju`na Krajina izra`avamo Vam najdublju
zahvalnost za spas srpskog naroda u Kupresu. Vi, stare{ine i vojnici Kninskog korpusa spre~ili
ste nastavak genocida nad na{im narodom, koji je zapo~eo 1941. godine, a koji je danas, po
zamislima usta{a, trebalo da bude potpuno zavr{en. Sjajnim dejstvima Va{ih vojnika na
Kupre{koj visoravni Vi ste onemogu}ili stradanje srpskog naroda u Bugojnu i Livnu. Time
ste po{tedeli od uni{tavanja i hrvatski i muslimanski narod u Ju`noj Krajini.
Dragi generale, primite izraze na{e neizmerne zahvalnosti i po{tovanja.
Za Udru`enje Za dru{tvo
dr Nikola B. Popovi}, v.r. Ju`na Krajina
dr Stanislav Niki}, v.r.
M.P.
188
Pro~itano na radio Knin
12. 04. 1992. g. u 14.10 ~asova
189
Preslika, strojopis, }irilica
HR-HMDCDR, 2., kut. 4048.
76
1992., travanj 14.
Knin
Zapisnik 9. sjednice Vlade RSK
Z A P I S N I K
od 14. 04. 1992. g.
sa IX. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u Sali za konferencije JNA.
PRISUTNI: Kablar Jovo, Bo`ani} Bo{ko, Bogi} Stevo, Bjegovi} \or|e, Marti} Mile,
Grabund`ija Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi} Du{an, [u{a Vojin, Jovi} dr.
Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, Veizovi} Dobrosav.
ODSTUNI: Ze~evi} Zdravko, D`akula Veljko, [panovi} Stojan.
NA POZIV PRISUTNI: Had`i} Goran, Paspalj Mile, Dr. Biokovi}
190
, Milanovi}
191
,
Devetak Vitomir, Ivanovi} Ljubi{a, Bukarica Petar i Marjanovi}
Branko.
208
188
Okrugli pe~at: Udru`enje Srba iz Bosne i Hercegovine u Srbiji, Krajina.
189
Dopisano rukom.
190
Nikola.
191
Ile, pomo}nik komandanta G[ SVK za pozadinu.
GOSTI SJEDNICE: Koviljko Lovre, potpredsjednik Izvr{nog vije}a Skup{tine
Vojvodine.
Sjednica je po~ela s radom u 9 ~asova.
Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Kablar Jovo.
Za sjednicu je utvr|en slijede}i:
D n e v n i r e d:
1. Verifikacija zapisnika s prethodne sjednice Vlade.
2. Usvajanje Odluke o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i
najamnina za puteve.
3. Usvajanje Odluke o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih
vozila.
4. Problematika snabdjevenosti tr`i{ta strate{kim artiklima.
5. Razmatranje zahtjeva predstavnika Evropske zajednice za prisutnost u Krajini.
6. Usvajanje Odluke o progla{enju ratnih zlo~inaca.
7. Usvajanje Uredbe o mjerama za{tite od po`ara pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i
lemljenja.
8. Davanje suglasnosti na:
a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a,
b) Pravilnik o unutra{noj organizaciji MUP-a
9. Razmatranje Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma.
10. Imenovanje Upravnog odbora:
a) Zavoda za za{titu zdravlja,
b) za zdravstvo i zdravstveno osiguranje.
11. Imenovanje Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina.
12. Imenovanje Upravnog odbora Elektroprivrede.
13. Problematika informisanja.
14. Dogovor u vezi rada Vlade RSK-a.
15. Razmatranje mogu}nosti odr`avanja zajedni~ke sjednice Vlade RSK sa SIV,
General{tabom, Vladom Republike Srbije i Crne Gore.
16. Informacija:
a) o aktivnostima ~lanova Vlade izme|u prethodne i ove sjednice,
b) o formiranju Srpske vojske u Kninskom Kosovu,
c) o problematici raseljavanja lica i stvaranja uslova za njihov povratak,
d) razmatranje Ekolo{kog dru{tva Srbije za u~e{}e u radu okruglog stola o izbjeglicama,
e) o stanju u op{tini Sisak Caprag,
f ) o inicijativi da se Topusko proglasi Republi~kim centrom,
g) o prioritetu ulaganja u Elektroprivredu.
Prije po~etka rada po dnevnom redu za rije~ se javio Ministar za prosvjetu, koji je prenio
pozdrave Vladi RSK-a predsjednika Odbora za Srbe pri Skup{tini Srbije gospodina Radmila
Bogdanovi}a. Vlada je sa zadovoljstvom primila pozdrave i preko ministra Kne`evi}a uputila
poziv uz molbu gospodinu Bogdanovi}u da prisustvuje sjednici Vlade RSK-a u utorak 21. 04.
1992. godine. Ukoliko bude sprije~en da navedenog dana do|e u Knin, poziv ostaje otvoren
za jednu od narednih sjednica.
209
Ad-1)
Zapisnik s prethodne sjednice, odr`ane dana 07. 04. 1992. godine, komentirao je
potpredsjednik Vlade Jovo Kablar.
Nakon {to je podpredsjednik prokomentirao zapisnik, na isti su utvr|ene slijede}e:
P R I M J E D B E
1. U svim donesenim odlukama umjesto: Utvr|uje se prijedlog Zakona treba da stoji:
Utvr|uje se prijedlog nacrta Zakona, a rije~i Nakon provedene potrebne procedure
potrebno je brisati.
2. Pod Ad-12), ta~ka 1. Rje{enja, treba da glasi: Za pomo}nika ministra za financije za resor
porezne politike za podru~je Kordun, Banije, Lika i Dalmacija imenuje se Mandi} \uro, dipl.
oecc.
3. Navedene primjedbe unijet }e se u zapisnik od 07. 04. o.g., kao ispravke i ~ine njegov
sastavni dio.
Ad-2)
Odluku o visini izdvajanja sredstava iz prometa i prodaje naftnih derivata i najamnina za
puteve obrazlo`io je Ministar Grabund`ija.
Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se predlo`ena Odluka o visini sredstava prometa i prodaje naftnih derivata u RSK-a.
Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.
Ad-3)
Odluku o visini godi{nje naknade za puteve pri registraciji motornih drumskih vozila
prokomentirao je i obrazlo`io Ministar saobra}aja i veza g. Grabund`ija, nakon ~ega je
usvojena.
Odluka se nalazi u prilogu ovog zapisnika.
O D L U K A
o visini godi{nje naknade za drumska motorna vozila, traktore i priklju~na vozila.
Ad-4)
O snabdjevenosti tr`i{ta strate{kim artiklima i problematici u vezi s tim obrazlo`io je
pomo}nik ministra za trgovinu i turizam Petar Bukarica.
Nakon uvodnog izlaganja i provedene rasprave, usvojena je ova
O D L U K A
Stavlja se embargo na izvoz strate{ke robe iz RSK-a. Embargo se ne odnosi na Srbiju, Crnu
Goru i Srpsku Bosnu i Hercegovinu.
Pored navedene odluke donesen je i slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Za nosioca snabdjevanja pojedinih podru~ja Republike, Ministarstvo }e odrediti ja~e
trgova~ke ku}e na podru~ju RSK-a.
2. Neophodno je osnovati odre|ene republi~ke institucije koje prate ovu problematiku
(Republi~ka direkcija materijalnih rezervi i Privredna komora RSK-a).
3. Vlada }e, u najskorije vrijeme, osnovati komisiju za transformaciju vlasni{tva.
210
4. U slu~aju daljnjeg poreme}aja saobra}ajnih tokova organizirat }e se prevoz robe sa
konvojima koje treba da prate i snage OUN.
Ad-5)
Evropska zajednica, preko svojih predstavnika iz Splita i Zagreba, uputila je zahtjev da u
Kninu ima svoje posmatra~ke timove. Njihove zahtjeve obrazlo`io je Ministar Veizovi}, koji
je prenio dio razgovora s njihovim predstavnicima koji je vo|en 13. 04. u Kninu u prisutnosti
podpredsjednika Kablara.
Nakon provedene rasprave donesena je ova
O D L U K A
1. Odbija se zahtjev predstavnika Evropske zajednice zbog njihovog pona{anja na podru~ju
Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, koji je i{ao na {tetu srpskog naroda.
2. Odre|uju se punktovi Knin, Glina i Erdut u kojima mogu boraviti i obavljati razgovore
predstavnici Evropske zajednice.
3. Kretanje predstavnika Evropske zajednice do navedenih punktova mogu}e je samo uz
pratnju organa RSK-a.
4. Gospodinu Butrosu Galiju, Generalnom sekretaru OUN-a, uputiti protestno pismo zbog
toga {to je RSK-a stavio u nadle`nost Evropske zajednice.
U prilogu ovog zapisnika dostavlja se obavijest Ministra inostranih poslova.
Ad-6)
U pogledu progla{enja ratnih zlo~inaca i usvajanja odluke u vezi s tim, obrazlo`io je Ministar
Marti}.
Nakon provedene rasprave i uvodnog obrazlo`enja, donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Za jednu od narednih sjednica pripremiti odluku o progla{enju ratnih zlo~inaca.
Ad-7)
Ministar Marti} dao je uvodno obrazlo`enje Uredbe o mjerama za{tite od po`ara pri
izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i lemljenja.
Nakon provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Uredba o mjerama za{tite od po`ara pri izvo|enju radova zavarivanja, rezanja i
lemljenja.
Ad-8)
a) Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a obrazlo`io je Ministar Marti}, nakon ~ega
je donesena ova
O D L U K A
Daje se saglasnost na Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta MUP-a.
b) Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a obrazlo`io je ministar Marti}, a potom je
donesena ova
O D L U K A
Daje se saglasnost na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji MUP-a.
211
Ad-9)
Nacrte Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma obrazlo`io je Ministar Su{a.
Nakon {to je provedena rasprava, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Prihva}a se prijedlog Nacrta Zakona iz oblasti gra|evinarstva i urbanizma i to:
a) Zakon o gra|evinskom zemlji{tu,
b) Zakon o planiranju i ure|enju prostora,
c) Zakon o komunalnim poslovima,
d) Zakon o izgradnji objekata.
2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.
Ad-10)
Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja i ~lanova Upravnog odbora za
zdravstveno osiguranje, predlo`io je Ministar za zdravstvo i zdravstveno osiguranje dr. Jovi}.
Nakon provedene rasprave, donesena je ova
O D L U K A
1. Za ~lanove Upravnog odbora Zavoda za za{titu zdravlja imenuju se:
1. Dr. Branka Paji} Glina
2. Dr. Sanja ^oko-]elebi}anin Knin
3. Dr. Mladen Jovi} Vukovar
4. Dr. Du{anka Milo{ Knin
5. Dipl.oecc Ankica Kati} Knin
2. Za ~lanove Upravnog odbora Zavod za zdravstveno osiguranje imenuju se:
1. Dr. Du{an Babi} Knin
2. Dr. [piro Mili} Knin
3. Dipl.oecc Nade`da Gali} Glina
4. Dipl.prav. Vera Barbir Vrginmost
5. Dipl.prav. Velimir Marjanovi} Knin
6. Mr. Rada Obradovi} Glina
7. Dr. Spasoje Toma{evi} Vukovar
Ad-11)
Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina podnio je
podpredsjednik Bo`ani}.
Nakon provedene rasprave usvojena je slijede}a
O D L U K A
Za ~lanove Upravnog odbora Javnog preduze}a Aerodrom Udbina imenuju se:
1. Bogi} Stevo
2. Grabund`ija Savan
3. Bo`ani} Bo{ko
4. Studen Uro{
5. Kupre{anin Radomir
6. Vranjevac Desimir
7. Tepavac Jasminka
212
8. Mihovilovi} \or|e
9. Kalember Milan.
Ad-12)
Ministar Bjegovi} podsjetio je ~lanove Vlade na dogovorene kriterije za izbor ~lanova
Upravnog odbora Elektroprivrede po kojem Vlada daje ~etiri ~lana, a preduze}e tri.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Za ~lanove Upravnog odbora imenuje se, ispred Vlade:
1. Bjegovi} \or|e
2. Golubovi} Petar
3. Mrkalj Mitar.
2. Ostali ~lanovi imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica, kada se pripremi prijedlog.
Ad-13)
O stanju o informisanju govorio je generalni direktor RTV Krajina Branko Marjanovi}. [to
se ti~e stanja i perspektive RTV Srpska Krajina Marjanovi} je rekao da je sada{nje stanje, s
obzirom na kadrovske, tehni~ke, materijalne, prostorne i ostale uslove, vrlo nepovoljno. [to
se ti~e Srpskog radio Knina stanje ne zadovoljava, jer su i tamo potrebne kadrovske promjene
i materijalna sredstva. [to se televizije Krajine ti~e i tamo je potrebno izna}i mogu}nosti i
tehni~ko rje{enje za pokrivanje kompletnog podru~ja signalima za prijem.
Marjanovi} je, nadalje, govorio o saradnji sa RTV Beograd i zadacima koje je potrebno
poduzeti da se stanje sanira.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Prihva}a se podnesena informacija o stanju i perspektivi Radio-televizije Srpska Krajina.
2. Imenuje se Komisija u sastavu:
1. Bogi} Stevo,
2. E}imovi} Du{an,
3. Peura~a Vojin,
sa zadatkom da odmah izvr{e uvi|aj u Radio Knin, te izvr{e popis sredstava i inventara u
svrhu primopredaje i preuzimanja Srpskog Radio Knina u nadle`nost Republike Srpska
Krajina.
Ad-14)
S obzirom na ote`ane uslove rada Vlada posebno s aspekta nedostatka prostora informirao je
Kablar i predlo`io privremeno rje{enje dok se ne na|e adekvatno rje{enje.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni, donesena je slijede}a
O D L U K A
Zadu`uje se podpredsjednik Bo`ani} da za narednu sjednicu Vlade pripremi informaciju o
mogu}nosti privremenog smje{taja Vlade u prostorije Hotela Plitvi~ka jezera.
Ad-15)
Osje}a se potreba za odr`avanjem zajedni~kih sjednica Vlade Republike Srpska Krajina sa
Vladom Srbije i Crne Gore, te General{tabom i SIV-om.
213
U vezi s tim donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Zadu`uje se predsjednik Vlade da organizira navedene sastanke u {to kra}em roku.
2. O postignutom sporazumu u jednoj od narednih sjednica Predsjednik }e informirati
Vladu.
Ad-16)
a) Ministar Kne`evi} informirao je Vladu o dijelu svoje aktivnosti izme|u dvije sjednice.
Upoznao je prisutne o nekim problemima u prosvjeti i rekao da je bio na sastanku sa
direktorima {kole sa Kninskog, Benkova~kog, Obrova~kog i Gra~a~kog podru~ja. Na tom
sastanku ~ulo se puno problema. Pored najve}e pote{ko}e pitanja financiranja, ~uli su se i
problemi oko ud`benika, upisa studenata, nepodesnih profesora i nastavnika koji nisu na
na{oj strani, zatim otvaranje odjeljenja vi{ih i visokih {kola na kninskom podru~ju.
Spominjao se i Ristin fond.
192
Tko je uz Ristu dobi}e i pla}u, ina~e pla}e nema.
Nakon izlaganja ministra Kne`evi}a, donesen je ovaj
Z A K L J U ^ A K
Prihva}a se podnesena informacija.
b) Informaciju o osnivanju Puka Srpske garde u Kosovu podnio je ministar Marti}. Govore}i
o skupu u Kosovu Marti} isti~e da je na njemu bilo nekoliko stotina gra|ana posmatra~a,
da je u stroju bilo nekoliko desetina {aroliko obu~enih i naoru`anih lica, {to zna~i da nema
ni govora o nekakvom puku, da su pred crkvenim sve{tenim licima polo`ili zakletvu.
Nakon podnesene informacije i provedene rasprave, donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Usvaja se podnesena informacija o formiranju Srpskog dobrovolja~kog puka Petar
Mrkonji}.
2. Vlada }e izdati saop{tenje za javnost, kojim se ogra|uje od navedenog skupa i osu|uje takav
postupak.
3. Vlada nala`e MUP-u da pokrene postupak protiv svih vinovnika i povede istragu, te utvrdi
njihovu odgovornost.
4. Da se patrijarhu Pavlu uputi protest zbog mije{anja crkve u politiku.
Za upu}ivanje pisma njegovom preosve{tenstvu gosp. Pavlu zadu`uje se Mr. Vojin [u{a.
c) Odbor za ljudska prava i slobode organizira skup u Skup{tini SFRJ dana 16. 04. o.g. u 9,30
~asova.
Na skupu }e, u ime Vlade, biti prisutan Pu{kar Sini{a, pomo}nik ministra za pravosu|e i
upravu. Informaciju je podnio ministar Su{a, a ista je prihva}ena.
d) Etnolo{ko dru{tvo Srbije organizira okrugli stol na temu izbjeglica i problemima u vezi s
tim. Organizatori su uputili zahtjev Vladi RSK da po{alje svoje predstavnike koji }e biti
prisutni na navedenom skupu.
214
192
Risto Matkovi}, prvi ministar u Vladi RSK koju je vodio Milan Babi}.
Z A K L J U ^ A K
Na skupu Okruglog stola o izbjeglicama kojeg organizira Etnolo{ko dru{tvo Srbije dana 16.
04. 1992. godine, ispred Vlade RSK prisustvova}e ministar Veizovi} i sekretar CK
193
Opa~i}.
194
e) General Dr. Biokovi} informirao je o stanju u Op{tini Sisak Caprag.
Nakon provedene rasprave, donesen je ovaj
Z A K L J U ^ A K
1. Op{tina Sisak Caprag u budu}e }e se zvati Caprag.
2. Iz Op{tine Kostajnica vrati}e se 13 srpskih sela u Op{tinu Caprag.
1. Crkveni Bok 8. Papi}i
2. ^apljani 9. Pobr|ani
3. Donji Hrastovac 10. Slovinci
4. Ivanjski Bok 11. Strmen
5. Jasenov~ani 12. [a{
6. Kostre{i [a{ki 13. Timarci
7. Novoselci
3. Potrebnu proceduru provesti u Op{tini Caprag.
f ) General dr. Biokovi} je predlo`io da mjesto Topusko u budu}nosti bude kulturni, privredni
i politi~ki centar Republike Srpska Krajina. Ako se prijedlog prihvati, dr. Biokovi} nudi
pomo} oko narud`be projektne dokumentacije.
Nakon provedene rasprave, doneseni su slijede}i
Z A K L J U ^ C I
1. Prihva}a se inicijativa Dr. Biokovi}a da Topusko u perspektivi konkurira za Centar RSK s
obzirom da je to geografsko sredi{te, kao i zbog toga {to ima prirodne uvjete.
2. U budu}nosti, kad se stvore uslovi za to, provesti potrebnu proceduru za realizaciju ta~ke
jedan ovog zaklju~ka.
g) Informaciju o prioritetu ulaganja u elektroprivredne objekte podnio je ministar Bjegovi}.
Nakon podnesene informacije donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Zapo~eti izgradnju DV 110 kV Donji Lapac Udbina na osnovu dobivenih sredstava SIV-a.
2. Zapo~eti pripremne radove (istra`ne i projektantne) na DV 110 kV Sombor Beli
Manastir.
3. Sa~initi listu prioriteta elektroenergetskih objekata za period 4.-12. 1992. god.
Radi operativnosti, a i radi sufinanciranja od strane Elektro-istoka Beograd, sklopiti Ugovor
sa SIV-om i sredstva ustupiti Elektroprivredi Srbije.
Preostala potrebna sredstva iskazati kroz investicioni program i ista osigurati zajedno s
Elektroprivredom Srbije.
4. Za realizaciju ove Odluke zadu`uje se ministarstvo za energetiku i rudarstvo s rokom h i
t n o, a najdalje do 25. 04. 1992. godine.
215
193
Crvenog kri`a.
194
Jovan.
Sjednica je zavr{ila u 17 ~asova.
PODPREDSJEDNIK VLADE:
(Jovo Kablar)
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
77
1992., travanj 18.
Petrinja
Zapisnik sjednice Narodne skup{tine Srpske oblasti Zapadna Slavonija
Z A P I S N I K
sa sjednice Narodne Skup{tine Zapadne Slavonije odr`ane dana 18. 04. 1992. sa
po~etkom u 10 sati u Dvorani bioskopa u Oku~anima.
Prisutni: spisak u prilogu
Dnevni red:
1. Utvr|ivanje liste poslanika Narodne Skup{tine
2. Izmjene i dopune Poslovnika o radu Narodne Skup{tine
3. Usvajanje pravnih akata Srpske oblasti Zapadna Slavonija:
a) Statut Srpske oblasti Zapadna Slavonija,
b) Odluka o sprovo|enju Statuta,
c) Odluke o organizaciji oblasnih organa uprave Zapadne Slavonije,
d) Odluka o organizaciji i na~inu rada Oblasnog vije}a Zapadne Slavonije,
4. i 5. to~. dn. reda treba jo{ pripremiti pa se izbacuje
4. Dono{enje Odluke o teritorijalnoj organizaciji,
5. Poslani~ka pitanja i prijedlozi.
Damjanovi}:
195
predla`e da se Ad 4 dopuni razmatranjem teritorija org. i definiranja podru~ja
Zap. Slavonije.
Dnevni red usvojen.
Ad 1) Vukeli}:
196
informira o problemima dosada{njeg rada Skup{tine zbog egzodusa na
pojedinim podru~jima (problem kvoruma i kvalitete rada). Zbog toga dana inicijativa da se
izvr{i reorg. Skup{tine kako bi se moglo normalno raditi. Komande mjesta i izvr{ni savjeti dali
su prijedlog novih poslanika za Skup{tinu (5 op{tina x 12 poslanika = 60 poslanika).
216
195
\or|e.
196
Veljko.
Na ovaj na~in nadamo se da }e biti omogu}en normalan rad Skup{tine i da se njen rad
osjeti u `ivotu na terenu.
Predsjednik ~ita prijedlog liste poslanika i predla`e da nakon toga se ide na utvr|ivanje
same liste (u prilogu).
Rasprava
Baji}:
197
primjedba vezano za broj delegata sa podru~ja Novske kao i zastupljenost delegata sa
prostora Trokuta (Novska-Raji}), a koji su prisutni na prvoj liniji. Novska kao grad nema niti
jednog delegata, a ima oko 50% Srba.
Vukeli}: Smatram da je bitno da je ova regija pokrivena globalno, a ne regionalno.
Radakovi}:
198
Obrazla`e na~in prijedloga za Pakra~ke poslanike i smatra da se to mo`e u
kasnijim raspravama nadopuniti.
Rado{evi}:
199
Ovo su ujedno i delegati za Skup{tinu Republike Srpska Krajina.
Pojavljuju se ljudi na listi za poslanike koji se nisu ni prije rata, ni u ratu ni sada dokazali
i smatram da o tome treba voditi ra~una.
Vukeli}: predla`em da se, ukoliko predstavnici Novske smatraju da prijedlozi nisu u redu da
se to kasnije dogovori.
Baji}: da se Radulovi} Stevo izostavi i da nam se ostavi prostor da naknadno dostavimo ime
delegata da mo`emo izvr{iti konsultacije, da bude predstavnik iz Centra Novska.
Lista poslanika jednoglasno usvojena sa otvorenim 1 mjestom na osnovu primjedbe Baji}a.
Ad 2) Poslovnik o radu donesen ranije, a promjene se odnose na dijelove koji se odnose na
dio Autonomije jer su ujedinjene autonomne oblasti u jedinstvenu Republiku (promjene
samo vezane sa uskla|enjem sa ja~im op{tim aktima).
Jednoglasno usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu.
Ad 3) a) Statut Srpske oblasti Zap. Slavonije uskla|en je sa Statutima ostalih oblasti da bi
imali jednoobrazne dokumente.
~lan 11 ta~. 9 glasanje nadpolovi~nom ve}inom
~l. 26 pred. Oblasnog vije}a predla`e pred. Skup{t. predsjednik predla`e Skup{tini
~lanove Oblasnog vije}a, a Skup{tina usvaja nadpolovi~nom ve}inom glasova.
_______ predla`e da se razmotri mogu}nost uskla|ivanja Statuta i Odluke o org. oblasnih
organa uprave vezano za ~l. 3.
Jednoglasno usvojen amandman na Statut i Statut oblasti Zap. Slavonija.
b) Jednoglasno prihva}ena Odluka o sprovo|enju Statuta.
c) Jednoglasno prihva}ena Odluka o org. oblasnih organa uprave.
d) Rado{evi}: Odbornici Pod. Slatine imaju prijedlog da se ~l. 3 pro{iri da predsjednici
Savjeta Op{tina po funkciji budu ~lanovi Oblasnog vije}a.
E}imovi}:
200
smatram da je nelogi~no da predsjed. budu ~lanovi Oblasnog vije}a,
predla`em da po funkciji budu prisutni sjednicama Oblasnog vije}a.
Rado{evi}: ostajem kod prijedloga ({ire obrazla`e svoj prijedlog).
217
197
Mi{o.
198
Milan.
199
Savo.
200
Du{an.
Vlada Rep. Srpske Krajine imenuje Oblasno vije}e.
Stevo:
201
prijedlog je vezan za vertikalnu povezanost Vlade i Oblasnog vije}a smatram da
je protok informacija obezbje|en poslanicima koji su u Komandi mjesta i u izvr{nim
savjetima i smatram da bi se do{lo do centralizacije vlasti ukoliko bi i{li po funkciji u sastav
Oblasnog vije}a.
Bosanac:
202
smatram da je nespojivo i kontra svih propisa da pred. IS idu u Oblasno vije}e.
Amandman nije usvojen.
Uz 3 glasa protiv i 1 uzdr`ani Odluka je prihva}ena.
Ad 4) D`akula:
203
Analiza {to je to Zapadna Slavonija i {to nam je zadatak i cilj. (kratko o
historijatu sada{nje situacije od dolaska HDZ na vlast i u~e{}a Srba u toj vlasti kao i plebiscit
prema Pakracu kao teritorijalnoj organiziranosti)
u posjeti UN u New Yorku namjerno se nije govorilo o granicama zbog polo`aja Srba u
zna~ajnoj manjini
slo`ili smo se u osnovnom da snage UN moraju najzad za mjesec dana zaposjesti teritorije
i da rat prestane. Sada je veliki pritisak na Srbiju da utje~e da se na ovim prostorima priznaju
i hrvatski zakoni, a ne samo zakoni Federacije i SRK. Predvi|a se rasplet doga|aja u Bosni i
Srbiji za 10-tak dana. Osnovno je da Vensov
204
plan predvi|a povratak izbjeglica, miran `ivot
i financ. pomo} za izgradnju poru{enog. Jo{ uvijek prisutna tendencija raseljavanja
stanovni{tva Zap. Slavonije na druga podru~ja. Tome smo se `estoko suprotstavili na
Skup{tini SRK. Smatram da i Vi kao poslanici trebate utjecati na na{e zemljake da se vrate na
svoja ognji{ta i da zadr`imo prostor Zap. Slavonije. I Jovi}
205
je shvatio zna~aj Zap. Slavonije
i strahovito smo se kod UN zalagali za istu. Suprotna strana je isto shvatila zna~aj Zap.
Slavonije i sada nastoji svim silama (pritiskom na Srbiju) da povrati iste prostore. Slijede}e
nedjelje dolaze predstavnici UN u Beograd da se definiraju granice i linije razgrani~enja.
Grui~i}:
206
o~ekivao sam da bi danas taj narod trebao da sazna da se danas ne{to doga|a u
Zap. Slavoniji, a ne ovako incognito; trebalo je pozvati i prijatelje iz Bos. Grad., Korpusa i
drugih koji su zadu`eni za rad sa civilnim strukturama. Ja bih volio da ova Vlada radi na ovim
prostorima da i narod vidi da ima {ansu i razlog povratka. Smatram da nam je informiranost
ispod dopustivog nivoa, a medijski rat je izuzetno prisutan kod drugih. Koristim priliku da
zamolim za pomo} oko davanja imena za razmjenu na{ih zarobljenih i ubijenih.
Vukeli}: prijatelje iz Bos. Gradi{ke smo trebali i poku{ali zvati, a iz korpusa se nisu odazvali.
Predla`em da Odluku o teritorij. org. prihvatimo s tim da }e ostalo biti zakonski regulirano.
D`akula: Va`na ~injenica koju sam zaboravio su ljudi u Bgd. koji su napravili vrlo va`nu
publikaciju o stradanjima na na{im podru~jima koja je vrlo op{irno i detaljno napravljena i
provedena i dostavljena UN i Evrop. zajednici. Govorim to zbog toga {to smo od Guldinga
207
tra`ili da se formira grupa koja }e obi}i sve op}ine i sela da se vidi kolika su stradanja ljudska
i materijalna.
218
201
Cvjetkovi}.
202
Branko.
203
Veljko.
204
Cyrus Vance.
205
Borislav, predsjednik Dr`avnog komiteta SFRJ za odnose s UN-om.
206
Milutin.
207
Marrack.
Ra|enovi} Milan pred. UZ Raji} primjedbe na izlaganje kako dovu}i na{e ljude nazad
kada jo{ ne smijemo re}i da li }e dio grada Novska i brdskih sela da li }e smjeti da se tamo
vrati. To nam do sada jo{ nitko iz Vlade nije rekao. Molio bih, u ime 2500, Vladu da se
zauzme da te dijelove Novske vrate koje smo mi 3 puta zauzimali. Ukoliko to ne bude rije{eno
polit. putem mi }emo to kao borci ratnim putem vratiti. Sada mirujemo samo zbog primirja.
@elimo da do|ete u na{u sredinu i da se borcima objasni i garantira da }e se mo}i vratiti na
svoja ognji{ta. I kod razmjena ako se putuje s na{e strane mi moramo znati tko dolazi da ne
bude poslije otkrivenih polo`aja i ljuti {to se doga|alo.
Vukeli}: pitanje granica nije sporno samo kod nas, ~injenica je da Vlada treba voditi ra~una
o svakom selu.
Vitez:
208
Koliko sam shvatio na slijede}oj Skup{tini }e biti izabrana Vlada, a do tada apeliram
sada{nji sastav da se uklju~i u prikupljanje svih podataka o stradanjima na na{im podru~jima,
a ne da to radi Op{tina.
E}imovi}: {to se ti~e medijske blokade neshvatljivo je da kamere TVB nisu bile u Kninu
mjesec dana. ^injenica je da je inform. blokada prisutna. Osnovna intencija Vensovog plana
je da se svatko vrati na svoje ognji{te. Novska }e biti demilitarizovana zona, ali tamo }e
vrijediti hrvatski zakoni, kako }e ti ljudi tamo `ivjeti i koliko }e biti sigurni to je drugo
pitanje.
U komunikaciji sa UN mora se biti jako precizan jer oni to tra`e.
[to se ti~e pravosudnih instit. samo su Oku~ani pokriveni, ali to je preduvjet za funkc.
pravne dr`ave, a Vlada se u tome vrlo inertno odnosila. Zbog toga sam predlo`io da Okru`ni
pravosudni organi budu u Oku~anima da bi mogli funkcionirati. Intencije prema B. Luci u
smislu privrednog, informativnog, kulturnog i svakog drugog centra.
Budu}i je Oku~anima osposobljen prostor za Oblasno izvr{no vije}e predla`em da Vlada
tu po~ne djelovati, a ne da se mora vezati u ovakim uvjetima, a posao pred nama je vrlo
ozbiljan i konkretan i op{iran.
Lon~ar Ilija: smatram da trebamo biti veoma obazrivi kod izbora klju~nih ljudi da to budu
kompetentni ljudi.
Vukadinovi}:
209
postavlja pitanje zbog ~ega je Vlada radila vi{e u izbjegli{tvu nego ovdje, a ne
zna za{to.
Damjanovi}: kod ljudi je prisutna velika nedoumica kod povratka na isto~ne dijelove Zap.
Slavonije jer se ne zna kakvo }e biti polit. rje{enje. Apeliram na Vladu da bude prisutna u
ovim prostorima.
Radi},
210
pred. SO B. Luka: Konstituiranjem ove Oblasne skup{tine dogodilo se ne{to {to je
bilo za o~ekivati. Sada tek predstoji borba za Zap. Slavoniju jer su pojedini njeni dijelovi
ispra`njeni (Grubi{no Polje, Slatina). Informacija mora biti brza i potpuna u medijskom ratu.
Organizovali smo se u B.
211
Luci sa tehnikom da mo`emo prenositi, Bgd
212
i svijetu {to se
stvarno doga|a na ovim prostorima.
Apeliram na jedinstvo, a ne da se sada sva|amo kada nam to mo`e jako nauditi.
219
208
Du{an.
209
Dragoslav.
210
Predrag.
211
Banja.
212
Beograd.
Vuki}:
213
(pred. SDS BK. Bos. Krajina)
Vukeli} stavlja na glasanje Odluku o teritorijal. org.
214
Jednoglasno usvojena.
Ad 5) Vukeli}: Vlada }e izraditi materijal vezan za pre|eni put i ono {to nas ~eka za
slijede}u skup{tinu. Da se sada dogovorimo koji je to termin.
Slijede}a Skup{tina oko 27. 04. 92. bit }e utvr|eno.
Zagorac:
215
predla`em da zauzmemo stav u vezi povratka na{ih ljudi prvenstveno iz Baranje.
Ti na{i ljudi imaju problem sa izlaskom iz Baranje i potrebno je da na{a vlada ne{to s tim u
vezi uradi sa oblasnom vladom Slavonije, Baranje i zap. Srema.
D`akula: odmah u utorak na sjednici Vlade }emo poduzeti potrebne korake.
Kuli}:
216
mislim da nije primjereno odga|anje termina Skup{tine zbog posla koji nas ~eka i
predla`em da se zaka`e Skup{tina.
Vukeli}: Glavni orijentir je dolazak UN i mogu}nost obavljanja razgovora s njima. Molim da
iz Komandi mjesta i izvr{nih Savjeta, gdje to nije ura|eno, pripremi se imena ljudi za funkc.
Pred. IS da se to u Vladi mo`e usvojiti.
Grui~i}: 90% penzionera nije nigdje uklju~eno i molim Vas da se to pitanje isplate penzija {to
prije stavi na dnevni red.
Radi}: Srbija pla}a penzije i ispostavlja fakture Hrvatskoj. Stoga se mora obuhvatiti i ovo
podru~je.
Bosanac: konkretno pitanje da se za slijede}u skup{tinu pripremi da li postoji program
Vlade za povratak izbjeglica i konkretna pomo} istima.
Vukeli}: radi se konkretan program povratka izbjeglica.
Basta{i}:
217
molim i Skup{tinu i Vladu iz ove oblasti i cijele RSK da se ka`e da }e biti povratak
u Zap. Slavoniju prvo obezbjediti da se vrati vojno-sposobni izbjeglice i da se omogu}i
siguran povratak i za njih nema problema. Narod treba vra}ati kada se sve smiri i sredi.
Smatram nu`nim da se zahtjeva da se vojne strukture odgovornije odnose prema
komandama mjesta u izvr{avanju tra`enja.
ZAVR[ENO u 13
10
Zapisni~ar: Pred. Skup{tine:
Z.
218
Novakovi}
Izvornik, rukopis, latinica
HR-DASB, OV SOZS, kut. 2.
220
213
Radislav.
214
Organizaciji.
215
@ivko.
216
Mladen.
217
Dr. Milan.
218
Zdenka.
78
1992., travanj 20.
Glina
Izvje{}e Stanice milicije Glina o paljenju i miniranju ku}a u Jo{evici i Prijeku
Izvje{taj
Obilazak, pregled i obavljanje razgovora sa mje{tanima Jo{evice i Prijeke gdje je 19/20. 04.
92. u no}nim satima zapaljeno 5 + 5 (10) objekata koji su izgorjeli a dva objekta ku}a i {tala
je uga{ena po na{em dolasku. U toku iste no}i minirana je ku}a i potpuno uni{tena od
Dogana u akciji. O svemu upoznat Sekretar i Na~elnik radi planiranja pokrivanja
odre|enih sela.
S@,
219
v.r.
Izvornik, rukopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 288.
79
1992., travanj 21.
Knin
Zapisnik 10. sjednice Vlade RSK
Z A P I S N I K
od 21. 04. 1992. god.
sa X. sjednice Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u sali za konferencije Doma JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, BO@ANI] Bo{ko, Bogi} Stevo, D`akula Veljko,
Bjegovi} \or|e, Marti} Mile, Grabund`ija Savan, Vin~i} Svetozar, E}imovi}
Du{an, [u{a Vojin, Jovi} Du{an, Kne`evi} Milan, Peura~a Vojin, [panovi}
Stojan i Veizovi} Dobrosav.
NA POZIV PRISUTNI: Priji} Slavko, Opa~i} Jovo, Ajdukovi} Jovo, Bukarica Petar,
@ivkovi} Milo{, Bosni},
220
Matijevi},
221
Dudakovi},
222
Peki},
223
Krni}
224
i Marjanovi}.
225
221
219
@eljko Simi}.
220
Mile, predsjednik Ratnog predsjedni{tva SO Slunj.
221
Milovan, predsjednik Izvr{nog savjeta Privremene skup{tine op}ine Slunj.
222
Milo{, na~elnik bezbjednosti Ra[TO Veljun.
223
Predrag, komandant Ra[TO Utinja.
224
Simo.
225
Branko, direktor Srpske RTV Krajine.
Sjednica je po~ela sa radom u 9 ~asova. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Ze~evi}
Zdravko.
Za sjednicu je utvr|en ovaj
D N E V N I R E D:
1. Verifikacija zapisnika sa predhodne sjednice Vlade.
2. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tina (Drni{, Slunj, Vojni},
Krajak, Caprag i dr.)
3. Izvje{taj sa sastanka predsjednika Vlade i predsjednika dr`avnog komiteta dr. Jovi}a
226
sa
predsjednicima UN.
4. Dono{enje Odluke o osnivanju Vlade komisije za transformaciju vlasni{tva.
5. Na~ini rada Vlade u Beogradu, te izvje{taj o dosada{njim aktivnostima.
6. Dono{enje Odluke za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje
kancelarije Vlade.
7. Odobrenje elemenata Ugovora o prenosu prava kori{tenja radnog prostora.
8. Davanje saglasnosti na prijedlog za predsjednika i planove Izvr{nog saveta u op{tinama gdje
ne funkcioni{e Skup{tina op{tine.
9. Dono{enje Uredbe o osnovama, merilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u
odgovaraju}e kategorije ugro`enosti od po`ara.
10. Dono{enje Odluke o postupku povratku izbjeglica.
11. Dono{enje Uredbe o prodaji robe za strana sredstva pla}anja u posebnim carinskim
prodavnicama.
12. Dono{enje Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borbe.
13. Dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne tro{kove.
14. Razmatranje prijedloga za imenovanje resornih ministara i njihovih pomo}nika.
15. Informacija sa okruglog stola o pitanju izbjeglica.
16. Dono{enje Odluke o nadle`nosti Okru`nog suda Knin nad zatvorskom stra`arskom
jedinicom.
17. Utvr|ivanje prijedloga Zakona o izdavanju publikacije.
18. Dono{enje Odluka o upu}ivanju zahtijeva Vladi Srbije za otkup deviza.
19. Imenovanje Vladine komisije za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.
20. Problem financiranja rada u vaspitanju i obrazovanju.
21. Razno.
1.
Prije po~etka rada Vlade po dnevnom radu Predsjednik Mr. Ze~evi} Zdravko je predlo`io da
se ispred Vlade uputi telegram sau~e{}a ~lanu predsjedni{tva gosp. Sejdi Bajramovi}u
povodom tragi~ne pogibije njegovog sina. Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.
2.
Ministar Vojin Peura~a je predlo`io da Vlada uputi telegram Vladama Republike Srbije i Crne
Gore u kojem }e predlo`iti da se u dnevni red Skup{tine Republika i Pokrajina uvrsti Zakon
222
226
Borisav.
o obezbe|enju dopunskih sredstava te da se iznos za RSK pove}a u skladu ranijeg dogovora.
Prijedlog je prihva}en i telegram upu}en.
Ad-1)
Zapisnik sa predhodne sjednice odr`ane dana 21. 04. komentirao je podpredsjednik Vlade
Jovo Kablar i napomenuo da zapisnik nije umno`en u dovoljnom broju primjeraka zbog toga
{to nije bilo papira za umno`avanje. Na zapisnik nije data primjedba pa je donesena
O D L U K A
Usvaja se zapisnik sa sjednice Vlade odr`ane dana 21. 04. 1992. godine.
Ad-2)
[to se teritorijalnog razgrani~enja ti~e dogovoreno je da se na ovoj sjednici obradi samo
Op{tina Slunj jer su na sjednici Vlade prisutni najodgovorniji funkcioneri navedene Op{tine.
Predsjednik SO Bosni}, daju}i genezu te op{tine rekao je da je prije rata bilo u ovoj op{tini
60% stanovnika srpske narodnosti, da je tokom rata poginulo vi{e od 10.000 stanovnika, da
je izgradnjom vojnog poligona iseljeno oko 4.500 stanovnika ponovo prete`no srpski `ivalj,
da je u predhodnom periodu ra|eno smi{ljeno da se Slunj broj~ano oja~a stanovni{tvom
hrvatske narodnosti i da to bude hrvatska op{tina. Dolaskom na vlast HDZ situacija se
pogor{ava. Oficir bezbednosti u brigadi Krni} isti~e neminovnost i opravdanost opstanka
op{tine Slunj. On je na vojno-geografskoj karti predo~io teritorijalnu rasprostranjenost
op{tine.
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Op{tina Slunj }e i dalje egzistirati u sada{njim granicama.
2. Ako se u me|uvremenu uka`e potreba donijeti }e se definitivna Odluka o budu}oj
organizaciji oblika i veli~ini op{tine.
3. U radu op{tinskih organa u budu}e forsirati Izvr{ni savet.
4. Za navedenu sjednicu pripremiti problematiku op{tine Krnjak.
Ad-3)
Predsjednik Vlade, podpredsjednik D`akula i ministar odbrane podnjeli su izvje{taj sa puta iz
Njujorka i razgovora sa Markom Guldingom. Razgovori su se prvenstveno odnosili na
teritorijalnu razgrani~enost i razmje{taj mirovnih snaga UN. Nakon podnesenog izvje{taja i
rasprave usvojen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Prihvata se podneseni Izvje{taj sa puta u Njujork i razgovora vo|enih sa Markom
Guldingom.
2. Ubudu}e na sli~ne sastanke pozivati i ministra spoljnih poslova.
Ad-4)
Na predhodnoj sjednici Vlade istaknuta je potreba da se imenuje Komisija za transformaciju
vlasni{tva. U tom smislu izneseno je nekoliko prijedloga, a ministar [u{a isti~e da je pri
Oblasnom vije}u Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema imenovana takva komisija koja na
tome radi, te da bi bilo od koristi da se u Vladinu komisiju uklju~i i ta radna grupa koja na
tome radi. Nakon provedene rasprave, donesen je slijede}i
223
Z A K L J U ^ A K
1. Imenovanje Vladine komisije za transformaciju vlasni{tva odla`e se za jednu od narednih
sjednica.
2. Zadu`uje se Predsjednik Vlade
a) da stupi u vezu sa predstavnicima Vlade Srbije radi eventualnog kori{tenja njihovog
iskustva,
b) da predlo`i komisiju na jednoj od narednih sjednica Vlade.
Ad-5)
O na~inu rada Vlade, posebno {to se ti~e njene aktivnosti preko predstavni{tva u Beogradu
informirao je Priji}. On isti~e da ima mnogo problema koje treba rije{iti da bi ta aktivnost i
djelovanje bilo bezprjekorno. Rad Vlade se uglavnom odvija preko sjednica, a to nije
dovoljno, potrebno je da se ministarstva popune, a ministri vi{e anga`iraju u me|upauzama
izme|u dvije sjednice.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Ministri i ostali ~lanovi Vlade koji putuju za Beograd ili obratno potrebno je da to prijave
najmanje 24 sata prije polaska na put na telefon 325-602 (Ministarstvo za pravosu|e i
upravu).
2. Da Priji} za jednu od narednih sjednica pripremi program rada predstavni{tva Vlade u
Beogradu, te da ga prezentuje Vladi na verifikaciju.
3. Da se izdaju rje{enja za sva imenovanja koja je Vlada donijela.
4. Da se sjednica Vlade ubudu}e odr`ava ponedjeljkom u 17 ~asova, te nastavi s radom
utorkom i zavr{i do 13 sati kako bi ~lanovi Vlade mogli da putuju utorkom poslije podne.
5. Vlada odobrava vanredne letove avionom i to:
iz Beograda: ponedjeljkom u 10 ~asova
subotom u 10 ~asova
sa Udbine: utorak u 17 ~asova
subotom u 11 ~asova
6. Naziv predstavni{tva u Beogradu je
PREDSTAVNI[TVO VLADE RSK U BEOGRADU
Ad-6)
Prijedlog za nabavku potrebnog inventara, pribora i materijala za opremanje kancelarija Vlade
podnio je Kablar.
Nakon {to je lista potrebnih nabavki razmotrena, done{ena je slijede}a
O D L U K A
1. Odobrava se nabavka pribora, inventara i materijla za opremanje kancelarija Vlade.
2. Spisak se nalazi u prilogu ovog Zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Ad-7)
Elemente Ugovora za prenos u vlasni{tvo radnog prostora obrazlo`io je Kablar. Nakon
rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
1. Ugovor o prenosu prava kori{tenja poslovnog prostora potrebno je preraditi i prilagoditi
zakonskim odredbama.
224
2. Zadu`uje se Ministarstvo pravosu|a i uprave da Ugovor preradi i dostavi Vladi na
odobrenje za jednu od narednih sjednica.
Ad-8)
Prijedlog za predsjednika i ~lanove Izvr{nog Savjeta Zapadne Slavonije obrazlo`io je D`akula.
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Daje se saglasnost na predlo`ene kandidate za predsjednika i ~lanove Izvr{nog savjeta i to:
I Izvr{ni savjet op{tine Pakrac:
1. Radakovi} Milan, predsjednik Savjeta
2. Boj~i} ^edo, podpredsjednik Savjeta
3. Komasovi} Mihajlo, koordinator
4. Goli} Dragan
5. Vidi} Vlado
6. Milankovi} Predrag
7. Cvjetkovi} Stevo
8. Ga}e{a Du{an
9. Prodanovi} Milenko
10. Krneta Pero
11. Bosanac Ljuban
II Izvr{ni savet op{tine Oku~ani:
1. Vitez Du{an, predsjednik
2. Bosanac Branko
3. Gazibari} Du{an
4. Kljaji} @eljko
5. ^anak Dragan
6. Lon~ar Ilija
7. Savi} Rade
8. Bjeli} Ilija
9. Brki} Zoran
10. Damjanovi} \or|e
11. Ra|enovi} Mile
III Izvr{ni savet op{tine Daruvar:
1. Lovri} \or|e, predsjednik Savjeta
2. Jakovljevi} Sini{a, podpredsjednik Savjeta
3. D`elajlija Branko, koordinator
4. Popovi} Milica
5. Gatari} Vlado
6. Orozovi} Stevan
7. Mihajlovi} Stevo
8. Lon~ar Milan
9. [ara~evi} Nena
10. Amid`i} Ljuban
11. Vuki} Milosav
225
IV Izvr{ni savet op{tine Grubi{no Polje:
1. Popovi} Branko, predsjednik Saveta
2. Jeli} Du{an, podpredsjednik
3. Bezbradica Du{an, koordinator
4. @ulec Ivica
5. Savatovi} Radovan
6. Sukur Leposava
7. Vu~kovi} Petar
8. Boli} Nikola
9. Kolji} Milovan
10. ^ujo Bogdan
11. Popara Ankica
V Izvr{ni savet op{tine Podravska Slatina:
1. Kuli} Mladen, predsjednik Saveta
2. Rado{evi} Savo, podpredsjednik
3. Dopu|a Nikola, koordinator za privredu
4. Graovac Milan, koordinator za dru{tvene djelatnosti
5. Stepanovi} Sne`ana, koordinator za op}e i upravne poslove
6. Dobrojevi} Dragan, koordinator za financije
7. Todorovi} Simo, koordinator za urbanizam i gra|evinarstvo
8. Bukva Mirko, koordinator za pravosu|e
9. Crnobrnja Mile, koordinator za unutra{nje poslove
10. Krupi} Fadil, koordinator za NO
11. Rado{evi} Slobodan, koordinator
Ad-9)
Uredbu o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u odgovaraju}e
kategorije ugro`enosti od po`ara, obrazlo`io je Ministar Marti}.
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Uredba o osnovama, mjerilima i uslovima za razvrstavanje preduze}a i organa u
odgovaraju}e kategorije ugro`enosti od po`ara.
Ad-10)
Odluku o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje automat
kluba obrazlo`io je ministar Peura~a.
Nakon podnesenog obrazlo`enja donesena je slijede}a
O D L U K A
Usvaja se Odluka o visini potrebne takse koja se pla}a pri izdavanju odobrenja za otvaranje
automat kluba.
Ad-11)
Prijedlog Odluke o povratku izbjeglica obrazlo`io je Ministar [u{a.
Bez namjere da ospori gra|anima Hrvatske i drugih nacionalnosti pravo na povratak na
teritoriju Republike Srpska Krajina, posebno cjene}i ~injenicu da je jedan broj njih na isljenje
226
bio primoran od tada na na{im prostorima djeluju}e usta{oidne vlasti ili zbog kasnije
antisrpske propagande i tako stvorenog straha za svoju i egzistenciju svojih najbli`ih, jedino
sa `eljom da sprije~i sve mogu}e nesporazume i olak{a takvim povratnicima uklapanje u
normalan `ivot Republike Srpska Krajina, a istovremeno obezbedi neophodan postupak
provjere lica povratnika zbog najavljene prijetnje ubacivanjem diverzantskih i teroristi~kih
grupa Vlada Republike Srpska Krajina donosi
O D L U K U
1. Sva punoljetna lica koja imaju namjeru vratiti se na prostore Republike Srpska Krajina,
du`na su o takvoj namjeri uputili pismeni zahtijev Sekretarijatu unutra{njih poslova
nadle`nog za mjesto povratka.
2. Nakon prijama pismenog zahtijeva lica koja tra`e dozvolu za povratak Sekretarijatu
unutra{njih poslova du`an je u roku od 90 dana izvr{iti provjeru eventualnog sudjelovanja
(direktnog ili indirektnog) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko fa{isti~kim
strankama koje su propagirale i sprovodile radnje i aktivnosti na {tetu srpskog naroda, {to je
u krajnjem razultiralo ponovljenim genocidom.
3. Podatke nakon zavr{ene provjere, Sekretarijat unutra{njih poslova du`an je dostaviti u roku
od 3 dana Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srpska Krajina, koje }e putem za to
odre|ene slu`be, izdavati rje{enja kojima se odobrava ulazak odre|enog lica na podru~ju
Republike, ili se takav ulazak zabranjuje uz obrazlo`enje. Rje{enje iz stava 1 dostavlja se
podnosiocu zahtijeva, pograni~nim milicijskim snagama na svim grani~nim prelazima,
Sekretarijatu unutra{njih poslova, podnosiocu izvje{taja i Sekretarijatu za dru{tvene
djelatnosti op{tine nadle`ne za mjesto povratka.
4. Lice kojem je uskra}eno pravo ulaska na prostor Republike Srpska Krajina mo`e u roku od
15 dana nakon prijema rje{enja uputiti `albu Vladinoj Komisiji nadle`noj za rje{avanje po
`albi.
Cjene}i sve bitne okolnosti navedene u izvje{taju i `albi Vladina Komisija }e donjeti kona~nu
Odluku u roku od 30 dana.
5. Licu kojem je dozvoljen povratak osigurava se ulazak na podru~je Republike Srpska
Krajina, prolazak do mjesta ranijeg prebivali{ta i garantuje se isti tretman kao i svim drugim
gra|anima Republike Srpska Krajina u skladu sa Ustavom Republike.
Odluka stupa na snagu 21. 04. 1992.
Ad-12)
Prijedlog Odluke o visini jednokratne naknade za poginule i ranjene borce obrazlo`io je
Ministar Peura~a.
Nakon provedene rasprave donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Za borca koji je ranjen u ratu isplatiti }e se nov~ana naknada u vidu jednokratne pomo}i
u iznosu od 10.000 dinara.
2. Za borca koji pogine u ratu isplatiti }e se jednokratna pomo} porodici poginulog u iznosu
od 60.000 dinara.
Ad-13)
Potrebu za dono{enje Odluke o visini, uslovima i na~inu isplate naknade za materijalne
tro{kove obrazlo`io je Ministar Peura~a.
227
Nakon provedene rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni donesena je slijede}a
O D L U K A
Zaposleni u dr`avnim organima i izabrana odnosno postavljena lica imaju pravo na naknadu
materijalnih tro{kova i to:
1. Dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji u visini do 8% prosje~ne mjese~ne zarade po
radniku u Republici Srbiji, ispla}ene u posljednja tri mjeseca, na osnovu objavljenih podataka
s tim {to su putni tro{kovi i tro{kovi no}enja, osim no}enja u hotelu de luks kategorije,
priznaju u cijelini prema prilo`enom ra~unu,
dnevnicu za slu`beno putovanje u inostranstvu u visini koja je odre|ena Uredbom o
izdacima za putne i druge tro{kove koji se organima uprave i saveznim organima priznaju u
materijalne tro{kove.
2. Naknadu tro{kova kori{tenja sopstvenog vozila u slu`bene svrhe do iznosa od 30% od
prodajne cijene litre benzina 98 oktana, po jednom pre|enom kilometru.
3. Naknadu tro{kova prevoza u javnom saobra}aju do radnog mjesta i obratno u visini 60%
od cijene prevozne karte.
4. Mjese~nu naknadu za prehranu u toku rada u visini od 25% od prosje~ne mjese~ne zarade
po radniku u Republici ispla}ene u posljednja 3 mjeseca, na osnovu objavljenih podataka.
Ad-14)
Pojedina ministarstva nisu popunjena pa to stvara pote{ko}u u radu Vladi, zbog ~ega je
potrebno da se ~im prije sva ministarstva popune i da ministri predlo`e svoje zamjenike.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K L J U ^ A K
Ministar za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu predla`e se
Mr. Mitar Brnovi}, dipl.ing. poljoprivrede iz Belog Manastira, pomo}nik direktora
Belje, a za njegovog pomo}nika Stojisavljevi} Veljko, dipl.ing. {umarstva iz Donjeg
Lapca radi u [umariji. Bio ministar u predhodnoj Vladi.
Ostoji} Stojan.
2. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju predla`e se [impraga Vladimir
iz Zapadne Slavonije.
3. Ministarstvo za kulturu i vere predla`e se Sergej Veselinovi}, Predsjednik SO Obrovac.
4. Ministarstvo fizi~ke kulture i sporta nema prijedloga
5. Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra|evinarstvo predla`e se
Rade Ga}e{a predsjednik SO Vojni}, a za njegovog pomo}nika Tankosi} Milan, Donji Lapac
i Bogdan Vorkapi}.
6. Ministarstvo za rad, bora~ka i socijalna pitanja.
Dr. Mladen Had`i}, predsjednik Oblasnog ve}a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema
7. Za pomo}nika ministra za financije imenuje se @igri} Vaso.
8. Za pomo}nika Ministra za energetiku i rudarstvo imenuje se ^uki} \or|e.
9. Za pomo}nika Ministra za saobra}aj i veze imenuje se Beri} Dane.
Ad-15)
Informaciju sa okruglog stola o izbjeglicama koji je organiziran u Beogradu u aran`manu
Ekolo{kog dru{tva Srbije podnjeli su Jovan Opa~i} sekretar Crvenog krsta i Ministar Veizovi}.
Nakon podnesene informacije usvojen je ovaj
228
Z A K L J U ^ A K
Prihvata se podnesena informacija o izbjeglicama.
Ad-16)
O problematici ~uvarske jedinice koja poslu`uje Okru`ni zatvor u Kninu govorio je Kablar.
Nakon rasprave u kojoj su u~estvovali prisutni konstatirano je da je jedinica u nadle`nosti
Okru`nog suda koji treba da brine o istoj te da u budu}e sve aktivnosti vezane za jedinicu
treba da idu preko Okru`nog suda koji ima sva ovla{tenja i prava da brine o istoj.
Ad-17)
Prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacije obrazlo`io je Ministar [u{a. Nakon uvodnog
obrazlo`enja i provedene rasprave donesena je ova
O D L U K A
1. Prihvata se prijedlog Nacrta Zakona o izdavanju publikacija.
2. Prijedlog Nacrta Zakona dostavlja se Skup{tini na usvajanje.
Ad-18)
Potrebu otkupa deviza od Vlade Srbije, neophodnih za nabavku ljekova, medicinske opreme
i ure|aja obrazlo`io je Ministar Jovi}.
Nakon podnesenog obrazlo`enja, a na prijedlog dr. Jovi}a donesena je slijede}a
O D L U K A
1. Vladi Republike Srbije uputiti zahtijev za otkup deviza potrebnih za nabavku medicinske
opreme, ure|aja i ljekova.
2. Zadu`uje se ministarstvo zdravlja da zahtijev uputi te izvr{i potrebne kontakte sa Vladom
Srbije.
3. Kopija zahtijeva nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Ad-19)
Imovina koja je tokom rata napu{tena nalazi se po sabirnim centrima. Tu robu, rekao je
Marti} potrebno je uredno evidentirati i distribuirati odnosno rasporediti.
U tom smislu Vlada treba da imenuje Komisiju koja }e raditi na tome. Na prijedlog Ministra
Marti}a doneseno je slijede}e
R J E [ E NJ E
1. Imenuje se centralna komisija za popis i distribuciju napu{tene imovine na podru~ju RSK
u sastavu:
1. Priji} Ilija, predsjednik
2. Zrni} Milenko,
3. Paji} To{o i
4. Koji} Ilija
2. Zadatak Komisije je da rukovodi popisom napu{tene imovine na podru~ju RSK-a.
Ad-20)
O problematici financiranja u vaspitanju i obrazovanju govorio je ministar Kne`evi}, koji se
u svom izlaganju, izme|u ostalog, zalo`io za jedinstvenost po svim pitanjima u obrazovanju i
229
vaspitanju. Kao poseban problem istakao je isplatu li~nih dohodaka koji se neravnomjerno
ispla}uju, a ponegdje enormno kasne.
Nakon izlaganja ministra, a na njegov prijedlog usvojena je slijede}a
O D L U K A
1. Do naredne sjednice Vlade sa~initi analizu stanja isplate li~nih dohodaka u obrazovanju i
vaspitanju.
2. Isplatu LD I-III mjeseca isplatiti (tamo gdje nije isplata izvr{ena) po vrijednostima rada
koja se bude mogla posti}i s obzirom na koli~inu sredstava.
3. Od nekog vremena kojeg treba posti}i ~im prije, isplate LD ujedna~iti za sve {kolske
ustanove, te ispla}ivati redovito i ravnomjerno.
4. Kada se osiguraju sredstva, najprije osigurati isplati LD za prosvjetu a zatim penzionere.
Ad-21)
Ministar Jovi} je informirao Vladu o nezakonitim radnjama koje se rade u Medicinskom
centru, a ~iji je kreator biv{i ministar dr. Le`aji}.
227
Tako npr. izdan je nezakoniti akt o
osnivanju apoteke, zloupotrebljava se pe~at Vlade i Ministarstva i sl.
Nakon provedene rasprave donesen je slijede}i
Z A K LJ U ^ A K
1. Zadu`uju se Ministar Jovi} i Ministar Kne`evi} da od ministra iz predhodne Vlade
zahtijevaju da vrate pe~at.
2. Ako se pe~ati ne vrate obavijestiti MUP koji }e to u~initi po slu`benoj du`nosti.
Sjednica je zavr{ila s radom u 17,30 ~asova.
PREDSJEDNIK:
Mr. Ze~evi} Zdravko
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
80
1992., travanj 21.
Knin
Odluka Vlade RSK o povratku izbjeglica
Vlada Republike Srpske Krajine, na osnovu ~lana 2. stav 1. ta~ka 2. i ~lana 26. Zakona o
Vladi Republike Srpske Krajine (Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, br. 3/92), na
sednici odr`anoj 21. aprila 1992. godine, donela je
O D L U K U
O POVRATKU IZBEGLIH LICA
230
227
Vaso.
^lan 1.
Sva lica koja su izbegla sa podru~ja Republike Srpske Krajine (u daljem tekstu: Republike),
a koja imaju nameru da se vrate na njenu teritoriju du`na su da o takvoj nameri upute
pismeni zahtev nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova, prema mestu njihovog ranijeg
prebivali{ta.
^lan 2.
Nadle`ni sekretarijat unutra{njih poslova du`an je u roku od devedeset dana od dana
prijema zahteva za povratak da izvr{i proveru podnosioca zahteva, u smislu da li je to lice
u~estvovalo (direktno ili indirektno) u neprijateljskim formacijama ili nacionalisti~ko-
fa{isti~kim strankama.
^lan 3.
Nakon zavr{ene provere, nadle`ni Sekretarijat unutra{njih poslova du`an je da dostavi
navedene podatke iz ~lana 2. ove odluke, u roku od tri dana, Ministarstvu unutra{njih poslova
Republike, koje je du`no u roku od osam dana doneti re{enje kojim se odobrava ili zabranjuje
povratak odre|enog lica na teritoriju Republike.
Re{enje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se podnosiocu zahteva, pograni~nim stanicama
milicije na svim grani~nim prelazima i nadle`nom sekretarijatu unutra{njih poslova.
^lan 4.
Lice kome je zabranjen povratak na teritoriju Republike ima pravo da, u roku od petnaest
dana od dana prijema re{enja iz ~lana 3. ove odluke, podnese `albu Vladinoj komisiji
nadle`noj za pitanja povratka lica na teritoriju Republike.
Vladina komisija donosi kona~nu odluku u roku od 30 dana od dana podno{enja `albe.
^lan 5.
Licu kome je odobren povratak na teritoriju Republike obezbe|uje se nesmetan dolazak
do mesta ranijeg prebivali{ta i jednaka prava kao i svim drugim gra|anima Republike u
skladu sa Ustavom i zakonima Republike.
^lan 6.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slu`benom glasniku
Republike Srpske Krajine.
Vlada Republike Srpske Krajine
Predsednik Vlade,
mr. Zdravko Ze~evi}, s. r.
Slu`beni glasnik RSK, br. 12., Knin, 22. svibanj 1992., str. 711.
231
81
1992., travanj 26.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac da rezervisti pale ku}e u Jasenovcu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: VII-03/1-31/92.
Jasenovac, 26. 04. 1992. godine.
SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA
PAKRAC
(OKU^ANI)
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj de`urne slu`be SM Jasenovac, a za period od 18.
04. do 25. 04. 1992. godine.
Prilog:
1. Izvje{taj 1.
KOMANDIR:
M.P.
228
Kresovi} Stevo, v.r.
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD
OD 07 SATI 18. 04. DO 07 SATI 25. 04. 1992. GODINE.
I. KRIVI^NA DJELA:
Krivi~nih djela nije bilo.
II. PREKR[AJI:
Prekr{aja nije bilo.
III. SAOBRA]AJNE NEZGODE:
Saobra}ajnih nezgoda nije bilo.
IV. OSTALI DOGA\AJI I PRIJAVE:
Dana 18. 04. 1992. godine u 17,55 sati obavje{teni smo da u Preradovi}evoj ulici
br. 21 gori {tagalj. Na lice mjesta upu}ena patrola koja je zatekla vatrogasce gdje gase po`ar.
Vlasnika {taglja jo{ nismo utvrdili. Po`ar najvjerovatnije podmetnut. Podne{ena slu`bena
zabilje{ka.
Dana 22. 04. 1992. godine u 13.30 sati od strane Kotur Zorana podne{ena prijava
da mu je neko poku{ao zapaliti ku}u u Savskoj ulici. br. 17 u Jasenovcu.
232
228
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, SJB Odeljenje milicije Jasenovac.
Na lice mjesta iza{ao operativni radnik Stojni} te konstatirao da su izgorele tri sobe i jedna
{upa. Po`ar najvjerovatnije je podmetnut od strane NN lica. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Dana 23. 04. 1992. godine u 21,00 sati od strane vodnika ]ibi} Dragana smo
obavje{teni da u [trosmajerovoj ulici gore tri ku}e. Odmah upu}ena patrola na lice mjesta, a
iza{ao je operativni radnik Stojni}. Utvr|eno da su gorele ku}e vlasni{tvo: Glavi} Kate, Brni}
Nikole i Brni} Ane. U sva tri slu~aja po`ar podmetnut od strane NN osobe. Materijalna {teta
velika. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Dana 23. 04. 1992. godine u 17,00 sati patrola zatekla kod skele na rijeci Savi, gdje
vojni rezervista Batar Sini{a prijeti Ante{evi} Mladenu vojnom obvezniku, a koji se nalazi na
redovnom odsustvu da }e ga zaklati no`em kojeg je dr`ao u ruci.
Patrola intervenirala te vojna policija privela Batara u prostorije 11. komande partizanske.
Dalji rad nad istim preuzela vojna policija.
Dana 24. 04. 1992. godine u 09,00 sati, do{ao je u ovu stranicu milicije Popovi}
Ljubomir iz Jasenovca, Preradovi}eva ulica br. 61. te izjavio da su ga napala tri vojna rezervista
i tom prilikom je zadobio lak{u tjelesnu povredu u predjelu lijevog rebra (podlijev krvi), a isti
je sa sobom donio i lije~ni~ko uvjerenje. Podne{ena slu`bena zabilje{ka.
Drugih novosti tokom navedenog perioda nije bilo.
Jasenovac, 26. 04. 1992. god.
OPERATIVNI DE@URNI:
Stojani} Dragomir, v.r.
Izvornik, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 2289.
82
1992., travanj 28.
Knin
Zapisnik 11. sjednice Vlade RSK
Z A P I S N I K
Od 27. i 28. 04. 1992. godine sa XI. sjedine Vlade Republike Srpska Krajina, odr`ane u
sali za konferencije u Domu JNA.
PRISUTNI: Ze~evi} Zdravko, Kablar Jovo, [u{a Vojin, Starevi} Du{an, Kne`evi} Milan,
Peura~a Vojin, D`akula Veljko, Dr. Jovi} Du{an, [panovi} Stojan, Milan Marti}, Vin~i}
Svetozar, E}imovi} Du{an, Bjegovi} \or|e, Grabund`ija Savan, Had`i} Mladen, Veselinovi}
Sergej.
ODSUTNI: Veizovi} Dobrosav.
NA POZIV PRISUTNI: Mile Paspalj, Goran Had`i} i Devetak Mitomir.
Sjednica je po~ela sa radom u 17,00 sati. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Mr. Zdravko
Ze~evi}.
Za sjednicu je utvr|en sljede}i
233
D N E V N I R E D:
1. Informacija o aktualnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na teritoriju Republike Srpska
Krajina s obzirom na novonastale okolnosti.
2. Imenovanje ~lanova Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina.
3. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade.
4. Usvajanje na~elne Odluke o prenosu vojnih objekata civilnim vlastima.
5. Dono{enje Pravilnika o unutra{njoj organizaciji ili sistematizaciji iz oblasti osnovnog i
srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.
6. Dono{enje Odluke o osnivanju Privredne komore RSK.
7. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~ke direkcije materijalnih rezervi.
8. Razmatranje problematike teritorijalnog razgrani~enja op{tine Krnjak.
9. Dono{enje Odluke o osnivanju Republi~kog fonda za penzione i invalidsko osiguranje.
10. Dono{enje Rje{enja o imenovanju Upravnog odbora Republi~kog fonda penzionog i
invalidskog osiguranja.
11. Dono{enje rje{enja o imenovanju v.d. direktora Republi~kog fonda penzionog i
invalidskog osiguranja.
12. Imenovanje pomo}nika ministra financija.
13. Imenovanje sekretarijata zdravstva RSK.
14. Informacija Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema.
15. Informacija o problemima izbjeglica.
16. Davanje ovla{tenja nekoj od advokatskih kancelarija u Beogradu radi zastupanja
imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.
17. Dono{enje Odluke o osnivanju novinske agencije RSK.
18. Dono{enje Uredbe o crvenom krstu RSK.
19. Dono{enje Odluke o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na podru~ju RSK.
Ad-1)
Informaciju o aktuelnoj politi~ko-bezbedonosnoj situaciji na podru~ju Republike a s obzirom
na novonastale okolnosti, izbijanju rata u BiH formiranje SR Jugoslavije te doga|anja na
terenu, podnio je u pismenoj formi Ministar unutra{njih poslova Ministar Marti}.
Informacija je u cijelosti jednoglasno prihva}ena, te je odlu~eno da kao takva ide u javnost.
Nakon toga je otvorena {ira rasprava u kojoj su u~estvovali svi prisutni, te je odlu~eno da se
poduzme niz konkretnih mjera u cilju prevazila`enja nastalog stanja.
Ad-2)
Predsjednik Skup{tine RSK Mile Paspalj obrazlo`io je podneseni prijedlog za osnivanje
Savjeta za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina, pa je prijedlog nakon kra}e
rasprave jednoglasno prihva}en i jednoglasno donesena sljede}a
O D L U K A
1. Osniva se Savjet za za{titu ustavnog poretka Republike Srpska Krajina
2. U Savjet za za{titu ustavnog poretka RSK imenuju se:
1. Had`i} Goran, predsjednik
2. Paspalj Mile, ~lan
3. Ze~evi} Zdravko, ~lan
4. Marti} Mile, ~lan
5. Bogi} Stevo, ~lan
6. [panovi} Stojan, ~lan
234
7. Veizovi} Dobrosav, ~lan
8. [u{a Vojin, ~lan.
Ad-3)
Zapisnik sa prethodne sjednice Vlade komentirao je podpredsjednik Vlade Kablar Jovo,
nakon ~ega je isti jednoglasno prihva}en i verifikovan, bez ikakvih primjedbi.
Ad-4)
Ministar Unutra{njih poslova Milan Marti} i ministar odbrane [panovi} Stojan obrazlo`ili su
potrebu da se preuzmu svi vojni objekti na teritoriju Republike i daju na kori{tenje civilnim
vlastima te predlo`ili da Vlada u tom pravcu donese odgovaraju}u Odluku.
Nakon rasprave Vlada je zauzela stav da se preuzmu svi vojni objekti i daju na kori{tenje
civilnim vlastima, s tim da se prethodno formira radna grupa koja }e izvr{iti popis i
inventarizaciju svih vojnih objekata na teritoriji RSK, a nakon toga na jednoj od sljede}ih
sjednica donijeti odgovaraju}u Odluku.
Ad-5)
Ministar prosvjete Kne`evi} Milan obrazlo`io je potrebu za dono{enjem Pravilnika o
unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji iz oblasti prosvjete i predlo`io da Vlada usvoji
prijedlog pravilnika koji je u pismenoj formi podjeljen svim prisutnim ~lanovima Vlade.
Nakon kra}e rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
prihva}a se prijedlog Ministarstva prosvjete i usvaja Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i
sistematizaciji u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja na podru~ju RSK.
Ad-6)
Podpredsjednik Vlade D`akula Veljko obrazlo`io je inicijativu za osnivanje Privredne komore
RSK, a jednako tako podnio Vladi informaciju o obavljenim razgovorima u Privrednoj
komori Jugoslavije i Privrednoj komori Srbije u Beogradu.
Nakon rasprave o ovom pitanju Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
1. Osniva se privredna komora Republike Srpska Krajina sa sjedi{tem u Kninu.
2. V.d. direktor privremene komore imenovat }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.
Ad-7)
Ministar za trgovinu i turizam Vin~i} Svetozar obrazlo`io je inicijativu za osnivanje
Republi~ke direkcije materijalnih rezervi te predlo`io Vladi da donese odgovaraju}u Odluku.
Nakon rasprave Vlada je jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
1. Osniva se Republi~ka direkcija materijalnih rezervi Krajine sa sjedi{tem u Kninu.
2. V.d. direktor Republi~ke direkcije materijalnih rezervi imenovat }e se na jednoj od sljede}ih
sjednica Vlade.
Ad-8)
U raspravi po ovoj ta~ki dnevnog reda u~estvovali su predstavnici op{tine Krnjak. Nakon {to
su isti detaljno obrazlo`ili probleme oko teritorijalnog razgrani~enja op}ine Krnjak i op}ine
Vojni} a s obzirom na provedene referendume Vlada je zauzela stav da se {to hitnije odr`i
zajedni~ki sastanak predstavnika op}ine Krnjak i predstavnika Vlade RSK u Vojni}u te u tom
235
pravcu ovlastila Ministra obrane [panovi} Stojana, Ministra financija Peura~a Vojina, a sve
kako bi se izbjegli nesporazumi na terenu.
Ad-9), Ad-10), Ad-11)
Ministar Had`i} Dr. Mladen izlo`io je Vladi razloge zbog kojih je neophodno pristupiti
osnivanju Republi~kog fonda za penziono i invalidsko osiguranje, te elaborirao prijedlog
Odluke o osnivanju tog fonda.
Nakon rasprave o ovim pitanjima Vlada je donijela slijede}u
O D L U K U
1. Osniva se Republi~ki fond za penziono i invalidsko osiguranje sa sjedi{tem u Kninu.
2. Za v.d. direktora fonda za penziono i invalidsko osiguranje imenuje se Marjanovi} Veljko.
3. ^lanovi Upravnog odbora fonda imenovat }e se na jednoj od narednih sjednica Vlade.
Ad-12)
Na obrazlo`eni prijedlog Ministra financija Peura~a Vojina, Vlada je nakon kra}e rasprave
jednoglasno donijela sljede}e
R J E [ E N J E
Za savjetnika Ministra financija RSK imenuje se Vojnovi} Bogdan.
Ad-13)
Na obrazlo`eni prijedlog Ministra zdravstva Dr Jovi} Du{ana Vlada je nakon kra}e rasprave
jednoglasno donijela sljede}u
O D L U K U
Osniva se Sekretarijat pri Ministarstvu zdravstva RSK u sastavu:
1. Bezbradica Radovan dipl. pravnik iz Knina, sekretar
2. Gali} Nade`da dipl. ekonomista iz Gline, ~lan
3. Babi} dr Du{an iz Knina, ~lan
Jednako tako nakon kra}e rasprave prihva}en je prijedlog Ministra Jovi}a i jednoglasno
doneseno sljede}e
R J E [ E N J E
Za glavnog inspektora u Ministarstvu zdravstva i zdravstvenog osiguranja RSK imenuje se Dr
[piro Mili} iz Obrovca.
Ad-14)
Informaciju Oblasnog vije}a Slavonije, Baranje i Zap. Srijema podnijeli su Ministar [u{a
Vojin i podpredsjednik D`akula Veljko, pa je nakon kra}e rasprave informacija u cjelosti
prihva}ena.
Ad-15)
Podpredsjednik Vlade D`akula Veljko podnio je informaciju o problemima izbjeglica na
teritoriji oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je u cijelosti prihva}ena.
Ad-16)
Ministar pravosu|a [u{a Vojin predlo`io je Vladi da dade ovla{tenje nekoj od advokatskih
kancelarija u Beogradu, u cilju zastupanja imovinsko pravnih interesa RSK u Beogradu.
Nakon toga Vlada je jednoglasno zauzela stav da se ovlasti jedna od advokatskih kancelarija
u Beogradu, a konkretna odluka u tom pravcu da se donese na jednoj od sljede}ih sjednica
Vlade, nakon {to se obave potrebne konsultacije.
236
Ad-17)
O potrebi osnivanja novinske agencije Republika Srpska Krajina govorio je Ministar
informiranja E}imovi} Du{an te predlo`io da se donese Odluka o osnivanju novinske
agencije RSK.
Nakon rasprave o ovom prijedlogu Vlada je jednoglasno donijela slijede}u
O D L U K U
Osniva se novinska agencija RSK sa sjedi{tem u Kninu.
O nazivu novinske agencije odlu~it }e se na jednoj od sljede}ih sjednica Vlade.
Ad-18)
Sekretar Crvenog krsta RSK Opa~i} Jovo koji je prisutan na raspravi o ovoj ta~ki dnevnog
reda podnio je Vladi prijedlog Uredbe u Crvenom krstu RSK.
Nakon kra}e rasprave Vlada je usvojila i donijela uredbu o Crvenom krstu Srpska Krajina.
Ad-19)
Ministar za energetiku i rudarstvo Bjegovi} \or|e podnio je Vladi obrazlo`eni prijedlog da
se donese Odluka o preuzimanju osnovnih sredstava biv{e INE na cijelom teritoriju RSK, pa
je Vlada nakon kra}e rasprave jednoglasno zauzela stav, da }e se takva Odluka donijeti na
jednoj od idu}ih sjednica Vlade, a nakon {to se utvrdi i precizira o kojim osnovnim
sredstvima, kojoj vrsti, lokaciji i sli~no se radi, odnosno nakon {to se izvr{i inventarizacija svih
osnovnih sredstava biv{e INE.
PREDSJEDNIK VLADE
Mr Zdravko Ze~evi}
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 4., kut. 2.
83
1992., travanj
Beograd
Elaborat prof. dr. Slobodana Komazeca o programu i politici povratka izbjeglica iz
Hrvatske i Krajine
Prof. dr Slobodan Komazec
229
PROGRAM I POLITIKA POVRATKA I REINTEGRACIJE
IZBEGLICA IZ HRVATSKE I KRAJINE
Sa instrumentima i podsticajnim merama
BEOGRAD, APRILA 1992.
237
229
^lan Stru~no-konzultantskog savjeta Vlade RSK, imenovan na sjednici Vlade 7. travnja 1992., vidi: Dok. br.
73.
S A D R @ A J
I PROGRAM POVRATKA GDE, KAKO, SA ^IM SE VRATITI
II IZBEGLICE IZ KRAJINE 3
1. Specfif~nost izbegli{tva 3
2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine 4
3. Instrumenti i mere za osiguranje povratka 4
A. Monetarno kreditna politika i
podsticajne mere 4
B. Poreska i fiskalna politika 6
C. Politika razvoja i privla~enja kapitala 6
III IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE
IZVAN KRAJINA 8
IV IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA HRVATSKE
(IZVAN KRAJINE) 9
V JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA,
INFORMATIKA I ORGANIZACIJA 11
VI RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA
POVRATAK IZBEGLICA 16
REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA 19
I PROGRAM POVRATKA GDE, KAKO, SA ^IM SE VRATITI
Izbegli{tvo je uvek bila duboka ljudska tragedija i velika nesre}a sa brojnim socijalnim,
politi~kim, ljudskim i gotovo civilizacijskim te{kim posledicama. Program osiguravanja
povratka prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske treba obuhvatiti ~etiri kompleksa problema:
1) Gde se vratiti,
2) Kako se vratiti
3) Sa ~im se vratiti,
4) [ta ih o~ekuje u mestu povratka (sigurnost, ugro`enost,
izgubljeno radno mesto, izgubljeni stanovi, ostala imovina).
Racionalan program mora unapred imati pripremljen odgovor na sva navedena pitanja.
Ovo se razli~ito, uz navedeno, odnosi na izbeglice iz:
1) Podru~ja Republike Srpska Krajina,
2) Podru~ja Hrvatske izvan Krajine i
3) Posebno iseljeni i izbegli iz ve}ih gradova i naselja Hrvatske.
Da bi se dao odgovor na prethodna pitanja treba prethodno videti i odakle poti~u
(domicilno) izbegla lica, njihov raspored po regionima Srbije, sme{taj na novim prostorima,
vrsta pomo}i koju u`ivaju, gubitke koje su pretrpeli izbegli{tvom i u Hrvatskoj, spremnost da
se vrate na podru~je odakle su izbegli, odnosno na druga podru~ja.
Prema najnovijim podacima prema op{tinama iz kojih poti~u i mestima gde se sada nalaze,
od ukupnog broja prijavljenih izbeglica (uz dopu{teno variranje stvarnih podataka od
statisti~ki utvr|enih, jer se svi sigurno nisu prijavili) imamo slede}u sliku:
238
GLAVNI CENTRI IZBEGLICA I MESTA SME[TAJA
* Bez Vukovara. Podaci se gotovo svakodnevno menjaju. Ovde ih uzimamo prema prikupljenim podacima krajem
marta 1992. godine.
IZBEGLA
LICA I
MESTO
GDE SU SE PRIVREMENO SMESTILI
Beograd Vojvod. Ni{ Kraljevo Podrinje Ostalo
GLAVNI CENTRI
IZBEGLICA
70.449 18.290 40.549 1.166 1.601 3.667 5.183
Vukovar 30.876 5.856 20.952 253 575 1.421 1.811
Osijek 21.668 6.132 11.919 348 569 1.161 1.539
Vinkovci 9.530 2.424 5.406 133 107 842 618
Zagreb-grad 8.375
VE]I GRADOVI 36.382 17.199 9.830 1.505 1.545 1.716 5.093
Sisak 4.811 2.604 1.169 72 128 248 690
Zadar 4.632 2.110 1.271 246 353 204 447
Daruvar 4.481 2.245 901 101 168 146 920
Nova Gradi{ka 3.821 2.037 1.223 37 133 113 278
Karlovac 3.950 2.066 1.078 130 147 180 349
Gospi} 2.770 1.700 749 29 53 78 161
Split 2.637 1.099 778 160 145 115 340
Virovitica 2.617 1.208 928 32 53 123 273
S. Po`ega 2.412 1.179 875 52 69 119 118
[ibenik 1.966 987 572 78 33 81 215
Ljubljana-centar 1.836 302 254 435 101 122 649
Slav.Brod 1.113 399 432 27 31 98 126
Pula 1.152 352 242 106 69 42 341
Bjelovar 1.019 430 325 26 23 20 115
Ogulin 950 518 286 9 39 27 71
GRADOVI
KRAJINE *
24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364
Pakrac 6.436 3.451 1.240 251 231 291 971
Beli Manastir 5.970 750 4.799 63 40 87 131
Petrinja 3.306 1.896 771 51 100 116 372
Grubi{no polje 2.372 983 471 31 56 128 703
Benkovac 1.738 1.012 405 47 53 74 147
Glina 1.321 905 267 23 32 22 72
Kostajnica 1.299 749 324 18 33 46 129
Knin 1.149 733 305 14 13 15 31
Vrginmost 938 471 398 26 23 20 8
GRADOVI
KRAJINE
24.529 10.950 8.980 524 581 799 3.364
OSTALA
PODRU^JA
38.115 16.484 12.791 1.565 807 1.352 3.785
UKUPNO
IZBEGLICE I
PROTERANI
169.475 62.923 72.150 4.760 7.534 7.534 17.325
239
Problem izbeglica, dakle, treba re{avati vrlo disperzirano u zavisnost od podru~ja iz koga
poti~u i stanja na tim podru~jima danas i sutra.
Iz podru~ja Krajine, od ukupno izbeglih lica 169.475 na to podru~je odnosi se (uklju~uju}i
i Vukovar) oko 55.405 lica. Njihov povratak, mere koje treba preduzeti, odgovor na napred
navedena ~etiri pitanja (gde se vratiti, kako se vratiti, {ta im ponuditi i {ta ih o~ekuje tamo u
mestu povratka) potpuno je razli~it u odnosu na iseljene i izbegle iz gradova Hrvatske i sa
drugih nemirnih podru~ja Hrvatske (pod jurisdikcijom hrvatske vlasti). Po}i }emo od
navedenih karakteristi~nih podru~ja, jer se prema njima mora voditi i razli~ita politika
povratka.
II IZBEGLICE IZ KRAJINE
1. Specifi~nost izbegli{tva
Da bi se dao pravi odgovor {ta preduzeti i kako izbeglim omogu}iti dostojanstven povratak
i kvalitetan `ivot u Krajini, treba odmah napraviti strukturu iseljenih (izbeglih) lica po
slede}im obele`jima:
1) Aktivna lica
poljoprivredni i sl. radnici
industrijski radnici
radnici iz trgovine i usluga
upravni, administrativni i sl. radnici
rukovode}e osoblje
stru~njaci i umetnici
1

1
Treba napraviti vrlo brzo pregled izbeglih stru~njaka po
zanimanjima (dip. ekonomisti, pravnici, profesori, u~itelji, sociolog, in`enjer, i sl.)
ostala zanimanja
2) Penzioneri i sa soc. primanjima
3) Privatni preduzetnici, mala privreda, samostalni zanati
4) Izdr`avana lica
doma}ice
deca
u~enici
studenti
ostali
Uz navedeni precizan pregled strukture izbeglica sa ovih podru~ja op}inski organi i
odgovaraju}a ministarstva Krajine treba hitno na teren da sagledaju stvarnu situaciju i daju
podatke o slede}em:
a) stanovi i objekti (~iji su konkretno), potpuno sru{eni, za popravak neo{te}eni,
b) mogu}nosti i potrebe popravka i broj takvih stanova (i mesta),
c) potrebe u radnim organizacijama za stru~nim i drugim osobljem, da li im se osigurava
odgovaraju}i (ili sli~an posao),
d) slobodno zemlji{te za obradu koje se mo`e dodeliti,
e) slobodni prostori za novu stambenu izgradnju koji }e se dodeliti povratnicima,
f ) {kole koje postoje (do sada), u kakvom su stanju, da li se trebaju obnoviti, popraviti,
novu graditi,
g) broj |aka u mestu (i okolini koja mu gravitira),
h) potreban broj u~itelja, nastavnika, profesora,
240
i) da li postoji ve} sada nekakav konkretan program investiranja ili izgradnje na tom
podru~ju,
j) da li postoji crkva u ve}em (ili manjem) mestu i u kakvom je stanju
2. Povratak izbeglica i razvoj Krajine
Povratak izbeglica iz Krajine direktno }e se vezati za razvoj Republike Srpska Krajina.
Pretpostavke sigurnosti su uglavnom tu osigurane. U tom pogledu treba odmah pristupiti
razradi slede}ih stimulativnih mera:
3. Instrumenti i mere za osiguravanje povratka
A. Monetarno-kreditna politika i podsticajne
mere
1) Svakom povratniku (u mestu povratka) osigura}e se dugoro~ni kredit iz bankarskih
sredstava (preko lokalnih poslovnih banaka) za slede}e namene
2

2
Uz rigoroznu
dokumentarnu kontrolu namenskog kori{tenja sredstava svakog pojedinca (ili
doma}instva).:
popravak stana, stambene zgrade,
nabavka uni{tenog ili oplja~kanog name{taja i drugog poku}stva ({to }e utvr|ivati
posebne op{tinske me{ovite komisije),
nabavka priplodnog stada u doma}instvima poljoprivrednog tipa, uz nabavku
odgovaraju}eg semena za setvu,
nabavka uni{tene poljoprivredne opreme i sl.
Krediti }e se davati iz primarnog novca datog (usmerenog) preko poslovnih banaka na tom
podru~ju. Kamatna stopa je godi{nja eskontna stopa od oko 40%, rokovi ne mogu biti kra}i
od deset godina, uz zalog imovine radi osiguranja povrata kredita.
2) Poslovnim bankama sniziti obveznu rezervu za visinu plasiranih sredstava na podru~je
Krajine (za ove svrhe).
3) O`iviti sistem potro{a~kog kredita za sasvim odre|ene namene,
4) Omogu}iti sistem vrlo povoljnog otkupa stanova {to treba da bude vrlo stimulativno za
povratnike, uz odre|ivanje roka do koga se ne mogu nakon otkupa prodati drugome, niti
unajmiti drugome.
5) Omogu}iti (saveznim propisima) da svima koje zaposle radne organizacije, koje krenu
u proces prestrukturiranja i emituju akcije, da na bazi akcija dobiju dugoro~ni kredit kod
banaka uz njegovo obavezno ulaganje u preduze}e u kojem radi (zadr`avaju}i pri tome pravo
vlasni{tva). To se odnosi i na sve zaposlene u preduze}ima.
6) Aktivirati i podstaknuti povoljnim kreditima gra|evinsku operativu Srbije i Krajine za
izgradnju cesta na tim podru~jima, stambenu izgradnju, izgradnju {kola, crkava i drugih
kulturnih institucija (domovi, biblioteke i sl.).
7) Otvoriti {ire procese obrazovanja i {kole u svakom ve}em mestu (prema broju dece) uz
povoljno kreditiranje nabavke knjiga, poklone {kolama i u~enicima. Proces mora biti dobro
organizovan, a vodile bi ga {kole i op{tinski organi
Treba sistematski prikupiti podatke o ostavljenoj i uni{tenoj imovini izbeglica prema
njihovoj izjavi i proceni.
B. Poreska i fiskalna politika
1) Poreske olak{ice date u poreskom sistemu Srbije treba pro{iriti na:
nova ulaganja i njihovo osloba|anje od poreskih davanja najmanje pet godina,
241
za novo zapo{ljavanje omogu}iti preduze}ima da u visini obra~unatih poreza i doprinosa
automatski preko banaka dobiju srednjoro~ne povoljne kredite za kompenzaciju odlivenih
sredstava. To kombinovati sa osloba|anjem od poreza na dohotke tako zaposlenih i poreza na
profit (do osloba|anja na nekoliko godina).
podsticati brzu amortizaciju sredstava i koristiti amortizacione iznose kao osnovu za
dobijanje povoljnih kredita za osnovna i trajna obrtna sredstva.
za neispla}ene ili prekinute penzije, invalidnine i sl. izbeglicama iz Krajine kreditima
popuniti bud`etske rupe i ispla}ivati ih u mestima Krajine (uz vo|enje posebne evidencije za
fazu kada se budu radili bilanse razgrani~enja ili me|udr`avne kompenzacije
3
)
3
Alternativa:
Srbija treba da sredi spiskove penzionera i invalida sa tih podru~ja (Hrvatska, Slovenija,
Makedonija) i prestane sa isplatama uz upla}ivanje tih sredstava u jedinstven fond za te
namene.
C. Politika razvoja i privla~enja kapitala
Politika razvoja, konkretni razvojni programi, povezivanje s preduze}ima i op{tinama
Srbije (preduze}a i op{tina Krajine) poseban je program koji }e se konkretno razraditi. To se
posebno odnosi na:
razvoj poljoprivrede,
zanatstva,
stambene izgradnje (i hotela),
turizma,
saobra}ajnica,
kulturnih institucija,
o`ivljavanje proizvodnje ve} postoje}ih kapaciteta.
Izradi takvog programa treba pristupiti odmah u okviru Ekonomskog saveta Vlade
Krajine, uz usku saradnju sa svim op{tinama Republike Srpska Krajina.
U tom sklopu posebno }e se pa`nja posvetiti OSNIVANJU I PO^ETKU RADA
NEKOLIKO FAKULTETA (Odeli Ekonomskog, Poljoprivrednog, Pedago{kog i
Elektrotehni~kog fakulteta). Odmah treba pristupiti od strane Vlade Krajine (i Vlade Srbije)
pripremi programa, organizaciji rada i drugim pitanjima, da bi rad ovih institucija po~eo od
1. X. 1992. godine. Centri ovih fakulteta bili bi za sada Knin i Beli Manastir.
Anga`ovati se na privla~enju stranog kapitala, posebno na{ih iseljenika spremnih da ula`u
u Krajinu.
Razmotriti pitanje davanja koncesija na odre|eni period (oko 10-15 godina) za ulaganja
stranog kapitala na Plitvicama, velikog poljoprivrednog kompleksa oko Benkovca (do Zadra)
i drugih atraktivnih podru~ja, posebno dela obale i sl. Razmotriti mogu}nosti da se vode}im
stru~njacima (razli~itih oblasti) pod povoljnim uslovima omogu}i dobijanje zemlji{ta na obali
Krajine i njihovo vezivanje za Krajinu.
Kako je oko 93% anketiranih izjavilo da bi se uz odre|ene pogodnosti vratilo i radilo u
Krajini, to je program razvoja Krajine pitanje njene stvarne egzistencije i politi~kog opstanka.
To bi u~inilo (uz izgradnju ku}a) preko 90% anketiranih izbeglica.
III IZBEGLICE SA PODRU^JA HRVATSKE
IZVAN KRAJINE
Osnovno pitanje koje se mora postaviti jeste: da li ova lica imaju ikakvu {ansu (i volju) da
se vrate pod okrilje hrvatske vlasti, pod novi teror i nacisti~ku politiku satiranja srpskog
identiteta na tim prostorima.
242
Ako se isklju~e ve}i gradovi Hrvatske na koje otpada 75.952 izbegla lica, a zatim Vukovar
sa Krajinom od 55.405 lica, zna~i da izvan toga podru~ja `ivi 38.118 izbeglica. To su manja
naselja razbacana na {irokim prostorima Hrvatske. Njihov povratak u takve oaze okru`ene
vrlo nepovoljnim ambijentom (koji ih je i naterao u izbegli{tvo) te{ko je o~ekivati. Takve,
prema konkretnim spiskovima (sa strukturom porodice, {ta su izgubili od imovine, ~ime bi
se bavili, zanimanje i dr.) treba upu}ivati na najbli`a regionalna podru~ja njihovom mestu
izbegli{tva (iz koga su izbegli), odnosno prema njihovoj konkretnoj `elji (kada im se poka`u
alternative). Bez la`ne demokratije, bez predrasuda, ovakvima treba osigurati sli~nu imovinu
iseljenih Hrvata sa takvih podru~ja. Na njih se zatim odnose sve odgovaraju}e podsticajne
mere koje su predvi|ene za povratnike u Krajini.
Povratak treba pripremiti, sve potrebne mere i programe konkretno (za pojedince i
porodice) napraviti, ali za sada sa~ekati izvesno vreme dok se ratna situacija i operacije
dovoljno smire da se osigura siguran boravak na tim podru~jima.
IV IZBEGLICE IZ GRADOVA I VE]IH NASELJA
HRVATSKE (IZVAN KRAJINE)
Ovo je zaista najve}i problem ukupnog izbegli~kog sindroma kojeg moramo re{avati. Tu
je i bila najve}a koncentracija Srba u Hrvatskoj i najve}a meta hrvatske fa{isti~ke ma{inerije.
Na taj deo odnosi se 75.950 izbeglica, {to ~ini 45% ukupnog broja. O ovim izbeglicama
se mora imati (kao i kod ostalih) vrlo precizna evidencija, po porodicama.
Osnovna pitanja koja se moraju postaviti su:
1) Kako se vratiti kada su stanovi ve} useljeni, odnosno oduzeti i definitivno izgubljeni.
2. Kada je izgubljen posao.
3. Kada je izolacija i dalje prisutna.
4. Kada ste izop{teni iz te sredine.
5. Kada vam je ugro`ena (svakodnevno) `ivotna egzistencija.
6. Kada su gotovo svi izgubili imovinu i sredstva kod poslovnih banaka i dr.
Povratak u ove gradove, bez nu`nih pretpostavki za to (vojno-politi~ke i sigurnosne,
ekonomske, etni~ke, kulturne i sl.) veliki je rizik i vra}anje izbeglica u nepoznato i u potpunu
`ivotnu neizvesnost. To se ne sme dozvoliti.
Program povratka treba da razgrani~i:
a) Gradove koji se moraju etni~ki podeliti, posebno svi koji imaju jako srpsko zale|e
(Osijek, Zadar, Karlovac, Novska). Na te gradove otpada 32.300 izbeglica. Kako u ratnim
ciljevima ni jedan od tih gradova nije do sada u potpunosti pripao Krajini, to ostaje kao jedina
mogu}a solucija, ina~e }e i uz povratak nova reka dobrovoljnih iseljenika ubrzo nastati iz
tih gradova. @ivot u takvim uslovima jednostavno nije mogu}.
b) Jedan od gradova (Zadar ili Karlovac, odnosno Osijek) zameniti za neko od mesta koja
su sada u Krajini, a bila su dominantno naseljena hrvatskim `ivljem, uz mogu}e ustupanje i
nekih manjih podru~ja koja etni~ki, razvojno i strate{ki nemaju nekakav ve}i zna~aj za srpsko
stanovni{tvo. Na taj na~in bi se re{io veliki broj izbeglica iz gradova Hrvatske.
c) Posebno se postavlja i mogu}nost da se pristupi izgradnji novog administrativnog,
kulturnog i politi~kog sredi{ta (grada) Krajine. Lokacija vrlo pogodna bila bi u blizini Plitvica.
Sve ukazuje da bi to mogao biti vrlo razvijeni Slunj (naravno sa izmenjenim imenom). Tu bi
se postepeno, ali i planski sme{tali Srbi izbegli iz gradova. To je, naravno, vezano za
ekonomski razvoj tih podru~ja i politiku razvoja Krajine. Takva opcija ne dolazi u obzir u
243
slu~aju spajanja Bosanske Krajine i Republike Srpska Krajina (kada bi centar trebao postati
Banja Luka).
Odmah pristupiti detaljnoj statisti~koj evidenciji ove grupe izbeglica. Nakon toga izraditi
plan i mogu}nosti povratka ({ta im se nudi), pozvati na razgovor i izja{njavanje a zatim
postepena i smi{ljena, te dobro organizovana, akcija razme{taja na podru~ja za koja se izjasne
da }e da izaberu za trajan boravak.
U ovoj skupini postoji veliki broj intelektualaca i obrazovanih ljudi razli~itih profila.
Takvih je oko 5.000. Tu se krije velika energija znanja i kapital koji treba uklju~iti (svakog
konkretno) na odgovaraju}e mesto u razvoju Krajine, kako je to prethodno predlo`eno.
Njihov trajan ostanak u Beogradu i Srbiji je veliki gubitak za srpski narod u Krajini, ali i
za onaj koji }e ostati u Hrvatskoj. Sve ih treba uklju~iti u institucije koje su predvi|ene da se
grade (fakulteti, {kole, zavodi za razvoj, preduze}a, ustanove, izvr{nu vlast). Ministarstvo za
Srbe mora hitno javno pozvati intelektualce izbeglice na jedan zajedni~ki razgovor i njihovo
uklju~ivanje u novoosnovane direkcije. One koje se ne odazovu (a evidenciju treba precizno
ustrojiti za svakoga) smatrati posebnim tipom izdajice, isklju~iti ga iz spiska prognanih ili
izbeglica, oduzeti mu sva ste~ena prava (stan, rano mesto, pomo} i dr.). Mi bijemo odlu~nu
bitku i niko ne mo`e biti izuzet iz nje.
Srbi koji }e ostati u gradovima Hrvatske i drugim delovima te nove dr`ave trebaju se na
bazi reciprociteta potpuno za{tititi. Ovo u pogledu nacionalnih prava, imovine, i sl. sa
Hrvatima koji `ive u Srbiji. Raseljavanje (zamena stanova i njegove imovine) je realnost i
mogu}a opcija. Tada treba imati i potpun uvid u broj, strukturu, imovinu i razme{taj
Hrvatskog stanovni{tva u Srbiji. To treba, prema poslednjim popisnim listama, preko SZ
Srbije, {to pre uraditi i preglede dati Ministarstvu za odnose sa Srbima izvan Srbije.
V JEDINSTVENA POLITIKA, KONTROLA
INFORMATIKA I ORGANIZACIJA
Ovako, do sada, razbijeni i osu|eni da se sami snalaze, u jednom o~ito stihijskom procesu
be`anja da se sa~uva goli `ivot, izbelice su postepeno osu|eni na nestajanje kao homogena
interesna grupa. Problem izbeglica bez nove organizacije, politike pomo}i i politike
organizovanog povrataka, evidencije, kontrole i sl. vremenski }e se razvu}i i dobiti druge
karakteristike od trenutnih. Da navedemo realno mogu}e:
1. Sve slabiji povratak i `elja za povratkom {to vreme vi{e odmi~e;
2. Nesnala`enje mladih i sve te`i prihvat u dru{tvene procese (zapo{ljavanje, {kolovanje,
stanovi), ~ime }e se i uticaj droge i alkohola pro{iriti;
3. Raspadi porodica;
4. Slabo zasnivanje novih porodica i drasti~an pad nataliteta (uz istovremeni rast
mortaliteta), obnova stanovni{tva }e biti drasti~no ugro`ena;
5. To je proces postepenog nestajanja i utapanja (uz te{ko prilago|avanje) u nove sredine.
Da se takvi procesi ne bi dogodili, mada su izvesni, treba paralelno sa napred navednim
potezima urediti i slede}e:
1. Organizovati jedinstven informacioni centar, unutar Ministarstva za odnose sa Srbima
izvan Srbije, uz sna`no kadrovsko ja~anje Ministarstva (u koje treba da u|e i nekoliko
stru~nih lica iz svakog od podru~ja Krajine);
2. Direkcija za prihvat i sme{taj novih izbeglica je nu`nost. Nalazila bi se u sastavu
navednog Ministarstva, ali direktno povezana (i podre|ena u tom poslovanju). Ostale
organizacije koje se, svaka za sebe, bave ovim poslom povezati sa Ministarstvom za odnose sa
Srbima i njemu ga podrediti.
244
3. Organizovati sektor KOBRA pri Ministarstvu (od vrlo stru~nih ljudi, specijalista) koji
}e se baviti specijalnim zadacima i obave{tajnim radom povezanim sa izbeglicama i
podru~jima na koja ih upu}ujemo, ali i iz kojih su do{li. Ovaj sektor }e se detaljno naknadno
razraditi.
4. Organizovati posebnu propagandnu slu`bu ili sektor koja bi na visoko profesionalan
na~in, sastavljena od visokih stru~njaka, organizovala ovaj danas vitalan sektor i jedan od
najva`nijih oblika propagandnog rata. Taj sektor, povezan sa informacionim centrom (u
kojem bi se slivale, obra|ivale i pripremale sve informacije iz podru~ja izbegli{tva), bio bi
zadu`en za plasiranje odre|enih informacija javnosti. Naju`e bi bio povezan sa sredstvima
javnog informisanja. Predla`em da se taj sektor nazove SIDA ili SIPA Srpska
izbegli~ka informativna direkcija ili Srpska propagandna agencija.
Ovaj sektor bi preuzeo i celokupnu strategiju oko zamene stanovni{tva, te razradio
celokupan instrumentarij te politike.
5. Sredstva informisanja moraju svaki dan odrediti odre|eno vreme (TV) za informacije iz
`ivota, problema, rada, obave{tenja (pa i propagande). Predla`em da informacije pripremaju
i plasiraju (pa i takve emisije vode poznata imena i intelektualci iz ove mase izbeglica).
To se odnosi i na vode}e listove u Srbiji da bar jednom nedeljno daju jednu stranu
posve}enu izbeglicama i izbegli{tvu. Pozvati javno mogu}e budu}e suradnike. Sve to skupa
zahteva ova sve ve}a reka i masa izbeglica (danas je to sve vi{e reka iz BiH).
6. Posebno treba istra`iti i mogu}nosti orgnizovanja pomo}i u literaturi |acima u Krajini,
bibliotekama, ~itaonicama (nasuprot kafi}ima koji ni~u u Krajini na sve strane prete}i da
opasno pro{ire i ina~e dosta prisutan problem alkoholizma).
Zatra`iti javno od odgovaraju}ih stru~njaka i nau~nih radnika da ponude programe za
napred navedene nove fakultete koji }e se morati otvoriti u Krajini. Ovo treba da uradi
Ministarstvo za Srbe.
7. Vlada Krajine mora {to hitnije da izabere niz savetnika predsednika Vlade za niz vitalnih
podru~ja, jer to ona sama i uz najbolju volju ne mo`e sti}i da najkvalitetnije uradi. To se mo`e
osigurati i preko uvida u spisak stru~njaka i nau~nih radnika koji je potrebno {to pre napraviti
iz onih popisnih lista izbeglica (prijava), odnosno preko javnog poziva preko sredstva javnog
informisanja (od strane Ministarstva za Srbe izvan Srbije). Na taj na~in dobio bi se dobar
pregled po strukama od kojih treba formirati timove. Poznato je da me|u izbeglicama vlada
veliki interes za takvo organizovanje.
8. Podstaknuti i podr`ati preko organa Republike Srbije i BiH da se {to pre pristupi
spajanju srpskih podru~ja u BiH i Republike Srpske Krajine, ~ime bi se i problem izbeglica
znatno lak{e i konzistentnije re{avao. O {irim implikacijama ovakvog poteza ovde je te{ko i
govoriti. Izuzetno su veliki, gotovo od kapitalnog zna~aja za ukupan srpski narod i u Srbiji i
izvan nje.
9. [to pre formirati filijalu Narodne banke Jugoslavije na podru~ju takve Krajine, uz
formiranje Banke za razvoj i rekonstrukciju privrede, uz niz ve} formiranih manjih banaka i
ekspozitura u ve}im gradovima Krajine. Ovaj proces osnivanja Filijale NBJ uklju~iti u sada
pripreman proces reorganizacije i reforme na{e Centralne banke (koji je u toku).
10. Pod vidom demokracije hrvatska strana brojnim podzemnim metodama tera Srbe iz
Hrvatske, ~isti teren te stvara etni~ki ~iste dr`ave. Sve rade u tom pravcu. Pitanje je koja je
strategija na du`i rok efikasnija? Njihova, jer }e podru~ja etni~ki stvarno o~istiti ili na{a kada
u stvarnoj demokraciji, slobode i ravnopravnosti (i Hrvata koji `ive na ovim prostorima) oni
ostaju potpuno za{ti}eni. Historijsku (i generacijsku) bitku sigurno na toj osnovi gubimo i na
245
to treba ve} sada ukazati. Srpsko stanovni{tvo se u Hrvatskoj novim zakonima masovno pod
pritiscima prevodi u pokatoli~ko hrvatstvo. Takav proces treba hitno prekinuti i zatra`iti sva
istinska civilizacijska prava Srbima u Hrvatskoj (izvan Krajine).
Taj koncept tra`i novu ulogu dr`ave Srbije i srpske pravoslavne crkve na tim prostorima (i
njen normalan rad). Srpska crkva u Hrvatskoj mora da prihvati i druge funkcije kulturno
delovanje, literatura, predavanja, karitativno delovanje, povezivanje sa iseljenim Srbima koji
su nosioci kapitala i `elje za ulaganjem tog kapitala u Krajinu.
U protivnom (ili paralelno) s tim treba i}i na slede}e:
1. Primeniti iste metode i pritiske na deo hrvatskog stanovni{tva na podru~ju Srbije;
2. Raditi sistematski na zameni stanovni{tva i njegove imovine (izme|u hrvatskog i srpskog
stanovni{tva).
VI RASPOLO@ENJE I MOGU]E ODLUKE ZA POVRATAK
IZBEGLICA
Da bi se mogla voditi odgovaraju}a politika povratka najve}eg dela izbeglica, pripremile i
koordinirale odgovaraju}e podsticajne mere, o ~emu je napred bilo re~i, treba znati:
1) Da li se neko `eli vratiti,
2) Koliko se takvih `eli vratiti,
3) Gde se `ele vratiti,
4) Kakve im uslove mo`emo ponuditi (u pogledu svega navedenog na po~etku ovoga
materijala)
5) Kakva je struktura povratnika (mesto odakle poti~u, obrazovanje, zvanje, struktura
porodice, izgubljena imovina i sl.), bez ~ega je proces povratka uglavnom sveden na stihijski
proces, uz prisutan ose}aj da vas se neko `eli re{iti jer ste mu objektivno postali teret, uz sve
njegove te{ko}e i probleme.
Takva politika se ne sme ni po koju cenu poku{ati realizovati, jer bi izazvala velika
razo~aranja, otpore i suprostavljanja unutar bi}a srpskog naroda, a to se u osnovi i `eli u op{toj
stratagiji pritisaka na na{ narod i Srbiju.
Povratak na silu, bez odgovaraju}ih unapred osiguranih pretpostavki, bez poznate
izvesnosti u pogledu svih napred navedenih pretpostavki, sigurno bi vodio tome.
Odluka za povratak, i gde, je pravo slobodne volje i procene svakog pojedinca. Me|utim,
vreme koje proti~e ne ide u prilog izbeglicama, jer tope se eventualne rezerve, posao se sve te`e
nalazi, stambeni problemi ne re{avaju, a broj izbeglica se svakim danom pove}ava, uz njihov
sve te`i materijalni polo`aj (u ovoj hiperinflaciji) Moral opada, a op{ta slika izbeglica se
naglo pogor{ava, posebno uz novi egzodus Srba iz Bosne i Hercegovine.
S druge strane, druga (hrvatska) strana nastoja}e da ta podru~ja dr`i pod stalnom ratnom
i psiholo{kom tenzijom, nesigurno{}u i brojnim pritiscima, ~ime se vodi poznata strategija
spre~avanja povratka izbeglica u Hrvatsku, a po mogu}nosti i u Krajinu. Mogu}a je i opcija
da poku{aju okrenuti Srbe protiv Srba daju}i odre|ene pogodnosti, garancije, povratak na
ve} izgubljeni posao, povratak stanova, ponuda za osnivanje srpskih institucija, davanje svih
prava (naravno na papiru kao golo obe}anje) i sl. posebno kod Srba izvan Krajine. Tu se mo`e
o~ekivati i novi poku{aj prodora za dobijanje srpskih masa za kvazi srpske stranke kao {to
je Srpska narodna stranka i Demokratski forum, {to, poznato je ravno je izdaji interesa
srpskog naroda u Hrvatskoj. Rezoluciju o oduzimanju prava \uki}u
230
da zastupa autenti~ne
246
230
Milan, osniva~ i predsjednik Srpske narodne stranke.
interese srpskog naroda u Hrvatskoj treba javno objaviti (pripremljena je za Skup
intelektualaca u Sava centru). Kupovina je mogu}a opcija, samo se postavlja pitanje koli~ine
otpora i mr`nje utkane u obe strane, ali i donjoj granici moralnog praga otpora, koji se
protekom vremena i nere{avanjem problema izbeglica i prognanih sve vi{e (i opasno) sni`ava.
Militarizacija izbeglica u tom slu~aju ostaje kao jedina mogu}a opcija i kontra-akcija.
Produ`avanjem stanja neizvesnosti i nere{avanjem `ivotnih problema kod izbeglica se javlja
i ose}aj i pitanje za{to sam pobegao, mo`da bi mi bilo bolje da sam tako ostao, ili slede}a
misao pa kona~no potpisa}u i taj dokument izjave lojalnosti Hrvatskoj, ne}e me valjda tada
dirati (mada je to bila i ostala velika zabluda, jer cilj usta{ke vlasti je o~it: o~istiti Hrvatsku
od bi}a i samih tragova postojanja srpskog naroda na tim prostorima).
Da bi se takvi procesi unapred onemogu}avali treba ta~no videti raspolo`enje izbeglica,
pratiti njihov status i reakcije probleme i pitanja koja se postavljaju i kako se re{avaju. Treba
organizovati za njih odgovaraju}e skupove, predavanja, okupljati ih jer te{ko}e se lak{e
podnose zajedni~ki, kada se ne ose}ate napu{teni i usamljeni, odnosno zapostavljeni (posebno
u novoj sredini na koju se najve}i deo te{ko adaptira, a u materijalnom i finansijskom
bezna|u to je redovan slu~aj). Time treba da se bavi napred navedeni propagandni sektor.
Da bi se dobila, bar orijentaciona slika raspolo`enja izbeglica izvr{ili smo blic-anketu za
vreme odr`avanja velikog Skupa izbeglica u Sava centru. Rezultati su vrlo indikativni za
koncipiranje odgovaraju}e politika povratka izbelica i prognanih.
REZULTATI ANKETNOG ISTRA@IVANJA
ukupnog broja anketiranih (dobijenih odgovora) od oko 750 izbeglica sa Skupa na kojem
je prisustvovalo oko 1.300 izbeglica, dobili smo slede}e odgovore:
1. Da li ste zaposleni stalno 9%
privremeno 14%
nezaposleni 77%
2. Kako ste re{ili privremeni sme{taj:
kod ro|aka 70%
privatno na{li stan 19%
preko dru{tvenih org. 11%
3. Sredstva od kojih `ivite:
plata 12%
penzija 8%
pomo} rodbina 50%
pomo} dru{tva 30%
4. Uz navedeno u dogledno vreme nemaju izgleda i ne vide mogu}nost da ta pitanja u vezi
posla i sme{taja re{e.
5. Da li bi radili u Krajini ako se ponudi mesto iz struke kojom su se bavili:
DA 93%, NE 7%
6. Da li `elite povratak u mesto ranijeg stanovanja
DA 68% NE 32%
7. Da li biste uz povoljne uslove i olak{ice bili spremni da obnovite (podi`ete) stan, ku}u,
imovinu, stoku:
preko 90% se izjasnilo za izgradnju ku}e.
247
8. Imate li problema u mestu privremenog boravka:
DA 65% NE 35%
9. Ose}ate li se napu{tenim i zapostavljenim od ovla{tenih organa vlasti (Srbije i Krajine):
DA 75% NE 25%
10. Da li mislite trajno ostati na podru~ju Srbije:
DA9% NE 71% NE ZNAM 10%
uz 10% penzionera
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut 250.
84
1992., svibanj 3.
Jasenovac
Izvje{}e Stanice milicije Jasenovac SUP-u Pakrac o plja~ki napu{tenih ku}a u Jasenovcu i
odvo`enju oplja~kanih stvari u Bosnu i Hercegovinu
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
STANICA MILICIJE JASENOVAC
Broj: VII-03/1-35/92.
Jasenovac, 03. 05. 1992. godine.
SEKRETARIJATU UNUTRA[NJIH POSLOVA
P A K R A C
/ Oku~ani /
U prilogu dopisa dostavljamo vam izvje{taj de`urne slu`be Jasenovac, a za period od 25.
04. do 02. 05. 1992. godine.
Prilog:
1. Izvje{taj.
Komandir:
Mandi} Ignjatija, v.r.
M.P.
231
IZVJE[TAJ DE@URNE SLU@BE ZA PERIOD OD
07 SATI 25. 04. DO 07 SATI DO 02. 05. 1992. god.
I. KRIVI^NA DJELA:
Dana 27. 04. 1992. godine oko 13,00 sati patrola milicije vr{e}i redovnu pozorni~ko-
patrolnu djelatnost zatekla je u Savskoj ulici u blizini