You are on page 1of 133

Milovan Dilas

v

Adil ulfikarpasic
BOSNJACKI INSTITUT
Ztirich
NAKLADNI ZA VOD GLOBUS
f
-
/1
-
Copyright 1994 Bosnjacki Institut, Ztirich
Za izdavaca: Mahir Sokolija
Naslovna stranica: Mevludin EkmeCic
Design: Vlado Pavlinic
Bosnjacki Institut, Ztirich
Fusnote i I"egistr-e Izdavac
in
ISBN 3-905211-00-9
Predgovor .
Rod .....
Dom i opredjeljivanje
dub i behari .
Postojbina i .
Beg u partizanima ....
SADRZAJ
Krivo ime- i podvala .
Zal za Bosnom u emigraciji
Povratak .....
Nedoumice politickih stranaka .
UoCi sukoba ....... .
historiji i ideologijama
bosnjastvu .....
Historijski sporazum
Na raskrscu izmedu mira i rata
Turcizmi i manje poznate rijeCi .
Kazalo ..... .
7
11
31
51
59
73
103
119
149
161
175
189
197
203
215
231
233
Predgovor
Ova knjiga pr-avljena na osnovu razgovora koji voden sredinom marta
1994. u budimpestanskog hotela Corvinus-Kempinski.
Adil Zulfikarpasic u svojim sedamdesetim godinama jos uvek mladicki
poletan kada oseti da moze nesto da uradi za svoju Bosnu i Hercegovinu i
spremno odgovarao na sva pitanja koja su mu postavljana. Naspram njega
sedeo Milovan Dilas, komunisticki disident, politicar i k:njizevnik, covek
ciji zivot utkan u stvaranje Jugoslavije koja se upravo i
Nadezda Gace, novinar i
Ideja za ovu knjigu rodena rekla spontano. koje sam
vodila sa uvazenim sagovomicima ove k:njige u protekle dve-tri godine, sa
kojom god temom da su zapocinjali, zavrsavali su se uvek isto - tragedijom
Bosne. koja u centru paZnje citavog sveta, dva odlicna poznavaoca
prilika i mentaliteta, koji su utkani u bosanski neljudski rat i uzburkanost
emocija kada god se Bosni prica, prethodili su predlogu da se ova i ovakva
k:njiga napravi. Nastala dakle, kao finale medusobnih poruka i mog
prepricavanja sta dva svedoka veka, kao sto su Adil Zulfikarpasic i
Dilas, misle i govore politickoj situaciji i njenoj istorijskoj
uslovljenosti. Nazalost, Sarajevo kao mesto za razgovor nije moglo da se
niti ijedan drugi bosanski ili hercegovacki grad. Milovan Dilas zivi
u Beogradu, ali politicke ne dozvoljavaju Adilu Zulfikarpasicu da
pocetkom 1994. godine dode u Ztirich, stalno
Zulflkarpasica, danas isuvise daleko od Beograda - umesto dva, potrebno
dvadeset sati da se do njega dode, sto veCi napor i duzi interval nego sto
lekovi koje gospodin Dilas mora da uzima, dozvoljavaju. Budimpesta
izbor koji su okolnosti nametnule.
Na put i sastanak u Budimpestu krenuli smo gotovo
gospodin Dilas i iz Beograda i gospodin Zulfikarpasic
avionom iz poreklu imena, dogadajima koji su vezani za
pojedina mesta kroz koja smo koja odredivala
Vojvodine smo pricali, izbegavajuci da se ko zna koji put istoj
8
ADIL
temi - kako smelo i kako moglo da dode do prevlasti ideja podeli
Bosne, podela za koju se vekovima znalo da skuplja od svakog moguceg
rezultata i koja, nuzno, vodi u rat i beskrajno krvoprolice. Jedinstvena
svacija, bogatstvo svih koji su u njoj ziveli, koji voleli i
koji kroz n samo prolazili, ova koja se deli i rasparcava i bol
i Siamota koji sve zapoceli i koji i
i paleCi sve pied sobom.
i zajednicka vecera Dilas i pravimo gresku
jela, valjda madarskim jezikom, umomi od puta, i
ne bas svetskim Sala nas
imala smisla samo do narucenog; nase bas sto
smo mislili, ali daleko bolje od ostalog sto se naslo na Dilas nato: "Eto
vidite Nada, pogresio, instinkt pobedio." Nazalost, re-
i instikta kada Bosna u drugaciji.
Kada licnosti kao sto Dilas i Adil Zulftkarpasic,
novinar i moze da ima samo - da se odrekne niza
asocijacija koje se tokom razgovora javljale i i
da se zabeleze, ali se ne u knjige.
smo da citaocima ovom razgovora odakle
ta i odakle motivi za tako upomo na
politici izgradnje celovite i demokratske drzave i kako
se izgradivali i kristalisali stavovi, sta istorija kao
koje i kakvi se jos
Adil ne samo svedok, i jedna od koje
obelezile dvadesetog stoleca. Beg
bogat i uspesar1 poslovni covek, borac za
demokratski pieobrazaj i Bosne, politicar
skog kova, svega i - i kada se
"veliki toga stideli, bojali, od zazirali, zbog bosnjastva
ga mrzili ... Razvoj dogadaja i spleta doveo
prostor, pogotovu
jos sezdesete vizionarski nagovestavao krize
pada se da pobediti strasti koje su se
jos tada Iako vest u svim svojim potezima,
obrazovan i hrabar, povratak politicki zivot i Hercegovine
prepun zamki i ni da ostvari sto -
i Hercegovine iz balkanskog i socijalistickog
PREDGOVOR
9
modemo drustvo. Evropski i tradicija plemicke
farnilije pred i
politicke Njegove dobre ideje, zelja i akcije da se
tle i politickih

Da se kako doslo do tragedije u knjizi
paznja posvecena istorijskim i Adila
Zulfikarpasica. motiva mitovima i nasle-
denim ocigledna kada se pogleda sta i kome rat doneo.
politicka knjige.
sama sebl jei Adil Zulfikarpasic od
bosanske politicke svom Bosnjackom
prikuplja svu Bosni i i
dogodajima koji na tok i kada
ucesnik. deo da se desi i da se
i dalje desava zlo lezi istoriji,
istoriji. Prvi deo knjige posvecen secanjima Adila na
detinjstvo, na price i koje od svoje familije, njegovom
i zivotu. Tokom ovog u meri
dosla do izraZaja gospodina Zulflkaipasica da plovi vekovima
prateCi ne dogodaja. Tako se pleli
segmenti pojedinih prica sa svim istorijskim i odrednicama,
samo knjizevnickom daru Adila Zulflkarpasica su se slagali kao
istorija Bosni, njenoj istorijskoj i
i nad istorijskim nasledem.
prva runda borbe za civilizacijski pieporod Bosne i Her-
Adila Zulfikarpasica ali ne demoralise. On ostaje
dosledan sebl i da spase i multietnicku
Bosnu, kakvom su Balkana piethodnim
stoleCima.
NADEZDA GACE
Budimpesta, 22. marta 1994
1
ROD
DILAS: Gospodine i prijatelju Zulfikarpasicu! Nisarn - ne
intervjuisern. Mada sarn se pre rnnogo godina bavio politikorn - nisarn
politicki aktivan. Ali, buduCi da se Vi jos uvek aktivno bavite politikorn,
necerno rnoCi izbeCi politicke terne, pogotovo ne savremene - u tome nam
pornoci gospoda Gace, koja i bolje informisana.
Vi u redu interesujete i privlacite kao pisca. Vasi politicki
pogledi su rni poznati Ali Vi ste za rnene koja u sadrzi
i izrazava, izrazitije nego ko koga znarn, epoha Bosne.
i zelja da Vas da se iskazete kao licnost: to
ima siri znacaj i trajnu vrednost, Vi ste, verovatno, poslednja licnost koja
u sebi spaja najznacajnija vremena moZda, pisac koji
nastoji i da to iskazete - Vi to mozete i umete.
da Bosne poznajem rnalo, uopsteno- islarnsku
jos manje, tome srnisla ni da govorimo. No to trebalo
da narn smeta, buduCi da prilaz Varna nije istoricarski, nego, kao sto sam
r-ekao:
Uostalom, Vas rod istorija, izrazi istorije - ako ne svih Bosanaca,
svakako njihovog znatnog dela.
da pocnerno od Vaseg roda, odnosno, kako Bosnjaci rekli - od
odzaka.
Iz ranijih razgovora sa Vama, da ste Vi iz sireg bratstva
jedna od najpoznatijih aristokratskih u Bosni, koja igrala
ulogu i u istoriji i veorna prisutna u epskoj srpskoj
narodnoj poeziji. Nije lako u makar to i kod
protivnika, u pesrnarna. I to treba zasluziti. nije lako ni
od znarnenitog roda: podsticaj i nadahnuce, ali i teska obaveza i brizna
savest.
12
ADIL
Otkad ste vi i zasto ste prezime Cengic?
ZULFIKARPASIC: Familija Cengica grana se na vise dijelova. Od
neposrednog
AlajbegoviCi i focanski PasiCi, koji Cengic, ded
zvornicki sandzak-beg, poznati i pasa. Jedno
vrijeme i onda i Foci. Vodio
i pacificirao kada mirno doba napadali na
stoku i Onda Cengic,
zvani Miljevina- i gdje stanovao- proljece 1812
s od preko Crkvica i Jezera na s
vojskom Bosnjaka od Gacka preko Pive Ova godina
prozvana "Miljevina" i njoj se i sad s govori k:aZe
Luburic
1
djelu "Drobnjaci", 1930
dogadaj i to veliko i kaze
opjevali i i pravoslavni. do Drugog svjetskog rata
i korespodencija s

i

njegovi prezime
otac se potpisivao s Jos
svjedodzba iz osnovne skole obadva S jos
mojoj ovo smo Cengic izostavili.
DILAS: pohod se dogodio 1817, narodna pesma k:aZe:
"Da li vide
i sa Cengic
Pasa Miljevina prva polovina 19. veka.
Izneo sada - i zeleo da mi ga ili
poreknete. Koliko rec licno i dolazi od dvovrhog
Prorokovog
ZULFIKARPASIC: Ne Prorokovog, nego Hazreti Alije, zeta Bozijeg
Poslanika i cetvrtog kalife.
Luburic, cmogorski l!istoricar i pisac izmedu dva rata.
2
Milos Obrenovic (1780-1860), pokretac i voda srpskog ustanka, srpski knez od
1830.g.
3
Petar Petrovic Njegos (1813-185 1) cmogorsk:i vladika i pjesnik (Djela:Gorski vijenac,
Latni car Scepan Mali i dr.)
Roo
13
DILAS: lma i drugo da to deo k:oji bio

se vidjeti u ona ima
sprijeda dva kao zrnijski jezik. Inace, to ime Perziji,
svijetu vrlo i ga ratnici svojoj djeci.
DILAS: Ima ih i kod nas i ime na primer

slikar.
mojim dosli iz Mezopotarnije. Iz razgovora sa
Vama ili sam to moZda procitao, da k:nezovi koji
se protiv i kada posek:ao sto da
treba da posece, ostale prebacio i dao im nekakve privilegije.
Kadaje to i sta Vi znate
Prije dolaska jedno turk-
nastanjeno Aralskog jezera i visoravni,
'\,,,.- stoljeca od pred
Dzingis se Kurdistana (sjevernog
Iraka i Perzije) i stvorilo koja se odrzala nekoliko godina.
Bio to plemena lmali razraden i pravedan poreski
sistem, za ono dobru
s konjicom. Na stajala nasljedna prvi
koji se sporninje Tur-Ali 1300. godine.
Iz te familije historija vise od kojih
Hasan, ciji poklon, ljepoti i cistoCi velik:i do dana
krasi Veneciji. vodio ratove sa

Bosne. Bio ozenjen


Despinom Komnen, vizantijskog cara, koja cetvrta
vizantijskog na dvor U
postoji Pavla iz 1471 kojim ga da

Zuko Dzumhur (1920-1990) bosnjack:i s1ikar, karikaturista, i pisac.


(Najvatnijai radovi: Nekro1og jednoj carsiji, Hodoljublja, Pisma iz Azije;)
5
Mehmed el Fatif- Mehmed Osvajac- (1432-1481), tursk:i sultan od 1451 do 1481.
Godine 1453 osvojio Carigrad, Bosnu 1463. Kate se da osvojio dva carstva, cetmaest
kraljevina i preko dvije stotine gradova.
14
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<:
vojsku Duku Savojskom i grofu od

na putu za Jerusalem.
Akk:oyunlu su stolovali u Egilu, Diyarbakiru i Mardinu
7

Sultan Selim Javuz
8
1518. osvoji zemlje i pripoji ih
svome carstvu, familiju u grad ali u prijateljstvu
dade vladaru Isfendijar-begu svoju scer za zenu.
dakle, Sultana i muz scerke
slavnog sultana Selima. Njegov Kara oko 1550.
poslan Bosnu kao
pomijesao kiv triju to vrijeme kao i
s kojima se Nastanio se Borijama,
gdje prvi Odzak cije se ime s
od pretvorilo otpalo. Imao tri od
kojih svi Kara svome imao
devet Svaka od predstavljala
preda. Na bega iz jos razloga, stajali
grbovi kojima razliciti brojevi s i Rataja
imali tri svom
vrlo Dali turskom vise
od pasa. Neki postali kao sto Ali-pasa koji
stigao pod osvojio zatim Becir-pasa koji pod
Ozijom, Smail-aga i U
vise i odzaka. Akademik Hamdija
svojoj pise da samo pocetkom XIX
stoljeca sedam i odzaka: Borije, Jelasca, Hotovlje,
i VihoviCi. U ih osam: Rataji,
odzak kod Foca, Potpec, Lokve i Visegrad. Pljevlje,
i
Gotovo sve i odzaci tokom r-atova kojom prilikom
6
Boniface I od italijanski grof, kralj Tesalonije, 1202.g predvodio Cetvrti
krizarski pohod.
7
Gradovi u Mezopotamiji (istocna Anadolija- Turska).
8
Selirn I. zvan Javuz (ostar). (1467-1520). vladao od 1512 do 1520. Pripojio Osmanskom
carstvu Egipat, veCi dio Kurdistana i Mezopotamije, postavsi protektor Meke i Medine,
porazio Perziju, tursko carstvo prosirio na obale Tigrisa i Eufrata.
9
Hamdija KresevljakoviC (1888-1959), jedan od najznacajnijih bosnjackih historicara.
Objavio vise od 300 radova. (Najvaznija dje1a: Kapetanije u Bosni i Hercegovini,
i obrti u i Stari bosanski gradovi, Sarajevo u doba okupacije 1878,
Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave:)
ROD
15
od - citave
... Samo iz rijetkilr cr1eza i slika vide se te i
historicar Evlija
10
, koji drugi mislim,
1664, odzak Ali-pase "Dvori kao
tvrdava veliki odzak koji ima kojih tri soba,
divanhana (prostorija za i vjecanje), te
stale koje se moze smjestiti dvije hiljade U ovoj zemlji takve dvore
'odzak' ... " Broj soba mi se ali se vidi da to
veliko i bogato.
DILAS: Da mislim, za vreme Drugog svetskog rata,
rusili te
ZULFIKARPASIC: Prvom svjetskom i
svjetskog rata. Onda ihje, s obzirom i bega
Cengica, koji mogli nagrizao Neke
svjetskog rata, nisu i tako
od njih propale. Sezdesetih Zavod za
i za popravak
Ratajima, ali prije pocetka radova koja se srusila, i
Zavod od da se ta
Nikakve istrage ocito da vlasti ali htjele
toga da i lz
emigracije sam predlozio Vladi i da Ratajima
svoj popravim i i
sto
DILAS: iz ali da
ZULFIKARPASIC: Jeste, od najvecih i najljepsih kula bega

DILAS: Znaci, da moja tome da prezime
dolazi od ili od igracica
1
Df:vlija ( 1611-1 682). turski pisac i diplomata. sluzbenik porte veci dio
carstva i utiske sabrao u Putopis (Seyahatnama). djelo od deset
16
BOSNJAK- ADIL
Selim, prisajedinivsi zemlje
protjerao ill grad Cangri Anadoliji. Familija
prezime Cengrlic, koje vrlo brzo promijenjeno Cengic.
DILAS: Koliko sam iz vaseg vi ste
vrsta aristokratije. Ali morali ste imati, pretpostavljam, i
posede.
Velike posjede smo i dobljali. Ustvari, Bosnu su uvijek
izmedu sebe dijelili bezi. Najslavniji bezi iz vojnicke aristokracije,
oni bezi koji su kroz svoje bogatstvo pomagali i davali toku rata
priloge. Ali u hijerarhiji bosanskill bega najpoznatiji i najcuveniji
oni koji su dali junake i osvajace.
DILAS: Postoji, dakle, vise grana Cengica. Od koje ste Vi grane?
sam potomak, s oceve strane, Zulfikarpase.
bega su na Ratajima i
kod tri sjedista te grane bega Cengica, dok
i vise tome sto tamo rezidir-ao
Smail-aga Smail-aga Cengic od bogatijill
ali velik i i Otisao
kao mlad u turske vojske i proslavio se kao junak, i
premjestio se u odakle i
Goru. Njegovu smrt Mazuranic
11
uveo i od
od imena Cengica, mada familiji Cengica on takav status
imao, zbog prema pokretu Husein-kapetana Gradascevica
12
i
Fejsalaj-bega koji sa Zmajom od Bosne. On general
11
Ivan Ma.Zuraniz (1814-1890), hrvatski ban, i politicar, autor djela Smrt Smail-
age sve kultume jezike"

Gradascevic- Zmaj od (1802-1833), bosanski plemic, voda
pokreta za 1931. se protiv osmanlijskih vlasti podigao ustanak
1831, pobjede Turcima Kosovu polju 1831 izabran za vezira i postao
Ustanak ugusen nakon izdaje hercegovackih prvaka i
Huseinovog poraza od Turaka i hercegovackih ceta u Sarajevskom polju
se pod okrilje Austrije, pregovora s Turskim otisao u Istambul, gdJe
i urmo 1832. Sahranjen Ejjubu u Istambulu.
Roo
17
koji za Siriji i i zato doblo vise priznanja,
dok pasa Cengica sa tri koji komandanti cijele
turskog carstva i koji vodili velike i nosili titule

DILAS: Mislim da ne odmet da tug konjski rep
- uzet kao simbol iz konjice: to kao sto smo mi rekli, general sa tri
zvezde.
Da rasvetlimo podatak. Pocetkom sesnaestoga veka sultan
zabranio u davanje lena, zijameta, ljudima sa strane koji Bosnjaci.
Koliko to u turskoj istoriji. znacilo da CengiCi dosli
sa vojskom i posede zbog vojnickill zasluga.
Oni su to zasluzili kao aristokracija.
imala jedan poseban polozaj u Turskom Sultan priznat
kao vjerski poglavar, Bosnom su vladali ajani, bosanski plemiCi i njihovo
vijece, dok su guvemeri koji su postavljeni za Bosnu imali velika
Primjerice, kada sjediste till guvemera u
nije imao u koji grad i
vise od dva dana, kako imao priliku da
svoj polozaj i uticaj. mogli, kao u drugim krajevima carstva, darivati
ili davati na uzivanje imanja Tako sve
do Omer pase Latasa
13
, kada postaje sjediste
14

DILAS: Da pojasnimo imanja". Pod zemlja
ustvari drzavna.
Sada u vezi sa narodnim pesmama. sto sam V
rekao, u narodnim pesmama CengiCi su dosta U narodnoj
pesmi se cetiri Becir-pasa, sin Osman-beg, Hasan-
beg, i Saka Smail-aga. Poslednja dvojica poginula su ratu Rusa -
13
0mer-pasa Latas (1806-1871), islamizirani podoficir, turski marsal rodom iz
Like" Godine 1850 poslan u gdje izvrsio pokolje nad bosnjackim plemstvom,
opljaskavsi i dio bosanske i aristokracUe.
14
Tokom vladavine u Bosni vise puta se sjediste bosanskog
namjesnika. Tako su glavni gradovi Foca (1418-1436), Sarajevo (1436-1553),
(1638-1699), (1827-1828), (1832-1839), (1850-1878), Banja Luka (1553-1638), Travnik
(1699-1827), (1828-1832), (1839-1850);
18
BOSNJAK - ADIL ZULF!KARPASIC
pesmi "Bosnjaci na Moskovu". Zanimljivo da Vuk
15
uzeo "Bosnjaci".
ZULFIKARPASIC':: tada jedini zacudo, oko toga ima
diskusija.
DILAS: Sada meni nije jasno ko beg
ZULFIKARPASIC: s majcine
komadant u ratu 1737.
Njegov sin Osman-beg, koji od Rusa. njemu ima
legenda da postao general. Mladi sin poznati
DILAS: U narodnoj pesmi, sto ka2e se da ga
Laisavic. U pesmi "Foca i Focarlke" pominje se Hasan pasa iz Foce.
Da li pase iz pesme "Bosnjaci na Moskovu?".
Mislim da nije. Brat Jal1ja-beg
Zade, banjalucki pod Ozijom
(Ocakov) gdje komadant gamizona i da se
povuce (u stvari on izdao), pasa nije htio
zapaljena, doslo do niza eksplozija Mnogi Bosnjaci tu su
poginuli- njih oko osam l1iljada. tome irna niz pjesarna. On od sultana
zemlju, i tome irnam gde stoji da
imanja sto vec irnao od jedno veliko leno, za svoje
zasluge. U i njegova jurisdikcija, njegovih
i prihodi.
DILAS: Za Vasem sam da da
ubacim Smail-agu, jer irna koje samo Vi rnozete da
manje Yise te istorijske stYari i koje su se sacuYale Smail-
agi. Srnail-aga zato sto deo i
cu vam sta 1788. godine Jelascu,
15
Vuk Stefanovic Karadzic ( 1787-1864 ). srpski !ingvist. etnograf i historicar. sakup!jac
narodnill pjesama. pripovjetki i poslovica. Nacinio reforme u jeziku
jezika u knizevnost pojednostav!jujuci ga osnovi: "svaki glas jedno slovo", nacelom "pisi
kao sto govoris. citaj kao sto napisano"
Roo
19
kod Ucestvuje 1809. i 181 u
Godine 1831, kad se pobunio Husein-kapetan on ostao uz
sultana, veran sultanu zajedno sa Rizvanbegovicem Ali-pasom. Smail-
age organizovana da ga Novice
Novica tu glavna licnost. Novica imao i licnih ne tako
mnogo kao Njegos, Novicin otac Milutin u Pljevljima,
tako da mogao kivan muslimane, Turke itd. No, Njegos imao
i razloga. Smail-aga koliko to
neka velika - isekao, podacima, deset
Petrovica. Prva cifra izgleda medu njimaje i Njegosev
koji sasvim mlad. Njegos, da ulazimo sad kakav pesnik,
kao sto strog i vladalac. kazivanjima, sem
oko Novice, u Smail-agu
ucestvoavalo i pesma se
poklapa sa istorijskim i iz Smail-agi.
Naime, i u toj zaveri, prema pesmi, ulogu ima i Sujo
hajduk. Smail-aga ga su
dolazio kod Smail-age, Smail-aga da
hajduk. Postoji prica da jednom hteo da Smail-agu ga
puska slagala Smail-aga cmi pas, sigumo hteo da
opali". su price. to da li Ali-pasa
Rizvanbegovic,
16
osecajuCi u Smail-agi ucestvovao s Njegosem
u Smail-age? da posle Smail-age,
Ali-pasa Rizvanbegovic poslao vojsku na ali vise kao Mada
u sa Njegosem, Njegosu zamerio Smail-
age. lma pesma koja da postojalo rivalstvo
izmedu Smail-age i
"Cuvaj Stoca, ne daj Pocitelja,
skidaj oka sa
u ljuta guja spava,
ljuta guja Smail-aga".
U Cmoj Gori, to sam upamtio, cesto puta se "silni Smail-aga",
16
Ali-pasa Rizvanbegovic Stocevic ( 1783-1851 ). bosanskohercegovacki plemic, vezir i
hercegovacki valija od 1832-1851. U Hercegovinu uvezao masline. bademe. duhan. pirinac,
juzno voce i povrce ondasnju privredu i zivot uopce. Iako strani
porte ucestvovao u gradascevicevog pokreta za samostalnost Bosne 1831!32. Omer-
pasa Latas ga. i svirep nacin. daje ubiti 1851.
20
BOSNJAK- ADIL
pri cemu "silni" ne znaci i mocna, markantna
tako da u narodnoj tradiciji Smail-aga epska
licnost. Sto se tice MaZ.uranicevog speva, umetnicki vrlo dobar, ali nije
tacan. Pre svega, pocetak nije tacan: "Sluge zove Smail-aga usred Stoca kule
svoje ..... ", jer u Stocu itd. Vi tome mogli
da kazete, cu odmah da Vam postavim i pitanje: kakav
psiholoski odjek imala pogiblja Smail-age u vasem bratstvu, jer pret-
postavljam daje to velika veliki poraz bratstva i svih
Smail-agaje vrlo tako daje Njegos imao diplomatskih
oko pogiblje: morao da se pravda pred Rusima. Mozda
mogli momente koji se pitam Vas, kakav
psiholoski odjek taj dogadaj imao kod vas
Smail-aga se da
mnogo i od i od prijatelja. Bio sutljiv,
pravedan, mada u MaZ.uranicevu djelu prikazan kao veliki zulumcar.
Bio zagovarac politike prema Cmgorcima, to se vidi iz
njegovih izjava i Bio Ali-pasi U
pobuni u Siriji pozvan kao jer su ga pratile velike
pohvale, i vratio se sa sultanovim
DILAS: Samo malo da Vas imam podatke daje vrlo mlad
sa dvadeset pet godina, sto izuzetno, postao gatacki muselim.
ZULFIKARPASIC: Jeste. On svakako Ali-pasi
Rizvanbegovicu. Podozrivost izmedu njih sigumo postojala. U familiji se
nije govorilo tome otvoreno, ali primjer nas poznati Safvet-beg
Basagic
17
: koji pjevao Smail-agi Cengicu i pisao njemu, na nekoliko
mjesta da Ali-pasa Rizvanbegovic upleten u Smail-agino
17
Safvet-beg Basagic Mirza Safvet, roden u 1870, umro u Sarajevu 1934,
znanstvenik, politicar, pjesnik i prevodilac. Spada u red
historicara i pjesnika. Jedno vrijeme i bosanskog sabora, pokretac i
osnivac mnogih listova i zagovomik stava nacionalnoj posebnosti bosanskih
Posjedovao i cuvenu zbirku rukopisa koju nazalost morao prodati -
Jugoslavija uskratila profesora i sabora-
u Bratislavi. Jos i danas su djela literatura u Bosni. (NajvaZnija djela:
Trofanda iz hercegovacke dubrave, i Hercegovici u turskoj
uputa u proslost Bosne i Hercegovine;)
ROD
21
ublstvo. sam iz razgovora stekao dojam da veza postoji.
otac dozivio duboku starost, zivio kao mladic u
Turskoj vojsci, i sam od njega tome slusao. Kod se to govorilo
javno, ali se svakako sumnjalo da Ali-pasa u ublstvo. Doduse,
moram da Smail-aga nije igrao ulogu u farniliji Cengica kao sto
su to od pasa, kao sto Becir-pasa, Dzafer-pasa, Ali-pasa i drugi.
DILAS: Da Vas vi to sigumo znate: ublstvo glavara herce-
govackih kod Ostroga, izmedu Njegosa i Ali-pase. Da li
tako i sa Smail agom?
ZULFIKARPASIC: U to se i historijske na to.
Postoje dokazi da se Ali-pasa sastao s Vladikom Petrom
Petrovicem u gdje su se dogovorili sporova i jedan
drugog "nadmudrivali". pod poslao istaknute prvake koji su mu
smetali, jer svoje zelio mjesta. Medu su
Basaga Redzepasic i Osman
kapetan Musovic, koji odose rijec i tvrdu vjeru" Vladiki pregovore.
1 osudivao Vladiku zbog ublstva
tome sam jos '53. u eseju pisao, citirajuCi ruskog u Dubrov-
Gagica, koji pise Vladiki od prilike da - Vladika - protiv volje
cmogorskog i da se Turci poblju. Dalje se pita kako
se ovaj opravdati pred svijetom kad ga i sami Cmogorci osuduju. 1 Vladi-
ga optuzuje kako u mimo doba, u prijateljskim
odnosima, kad se radilo da se ti jos ucvrste, dao iz zasjede pogublti
hercegovacke poslanike koji su dosli u Cmu Goru da dovrse djelo
uredenja.
sto se tice Smail-age, Ali-pasa nije smio ostaviti nikakva posto
Smail-aga dvoru u Stambolu, i
stajala ga zivota.
Sve to sto Vi kaZ.ete za Njegosa, to se i medu CengiCima znalo. Sasjeceno
kako jedna nasa pjesma kaze, sedam Petrovica, drugoj, kao sto i vi
kazete, ih deset ili dvanaest. vjerovatno, to jedan
sukob, kakve su cesto te Bosnjaka i
Narodna pjesma kaZ.e: "Svijetla age Cengica sasijece sedam Petrovica,
na polju na sramotu Brdanskome." Dok se naredni
22 BOSNJAK ADIL ZULFIKARP.-\SIC
stihovi mecu u usta Smail-agi: ispunih carsku volju, Grahovu bojnom
polju, deset sokolova i plemica."
DILAS: Da dodamo: su u svatovima i su pripiti.
ZULFIKARPASIC: Mislim da to u koje su Cmo-
vjerovali. Smail-aga napao svatove. Bila to za njega
PetroviCi su dosli pomoCi Grahovljanima, zeljni slave i junackih
podviga. u boju sa Smail-agom imala poni-
zavajucu dimenziju za Njegos se i sam osjecao povrijedenim sto
u toj tako njegova familija- sve rnladi ljudi, medu
kojima i brat. Zbog toga on osvetu Smail-agi. Kako sam
Ali-pasa znao da Njegos zeli smaknuti Smail-agu. i za Smail-
ali ga upozorio. Sve to pokazuje da imao
prste u to, covjek koji takve vec Sama da
on svoje plemice bosanske, poslao u Ostrog da ih Cmogorci
pokazuje da da to i s jednim covjekom kao sto
Smail-aga koji od mladi, veCi junak, u
kojemu morao gledati svoju
da izmedu familije Cengica i cmogorskih vladao
viteski odnos. Na mi smo se kumovali s familija
se kumovala dva puta s cmogorskim prvacima i vojvodama, i kada dosla
poznato da su ponudili Smail-aginom unuku azil,
da se moze skloniti u Cmu jer se borio austrougarske okupacije.
Prema i prema iz Bosne mi nismo imali takav
odnos kao prema U mojoj familiji govorilo se vrlo cesto
nekim cmogorskim junacima i s priznanjem se govorilo: junak" ili
"onaj covjek". Stoga mislim da Smail-age sigumo sok
u zbog toga sto to
na neviteski naCin, da se Smail-agu Cengica na Ostala od
toga gorcina. U mojoj se familiji to smatralo cmogorskom
sramotom. On u dvoboju, u otvorenoj kao sto to
na Grahovu, u noCi, u zasjedi u jednom muckom napadu, u
sijelu, gdje su njegove dosle pritajeno.
Smail-aga Cengic u bratstvu Cengica velikim junakom.
DILAS: rata mislim "onog" od 1941, procitao u "Politici",
Roo
ako se dobro secam, jednu reportazu sa unukom ili praunukom
Smail-age u Turskoj. jezik, govorila turski, ali
kad Smail-agu zapadala u lmala jos
uvek neke od Smail-age. Da li ima potomaka i, ako ih ima,

Njegovi potomci ne zive vise u
nego u sam ih posjetio, zive u Brusi, posjeduju koji
pokazuju kakva sve junacka djela Smail-aga poCinio, za koja
nagraden od sultana. Rijec udovici i dvije scerke Riza-bega Ilove, koji
direktni potomak Smail-age, Selmi i Lejli. Mlada, Lejla, govori bosanski,
radi jednoj turistickoj agenciji. Vrlo pametna djevojka, zivi s majkom,
otmjenom hanumom. Riza-begove sceri posjeduju zaista izvan-
i najvazniji uopce dat Akkoyunluima, iz
godine 1498, ili starini sacuvani turski ll citavoj
Dat Akkoyunlu, cuvao se mojoj familiji. Za vrijeme
Austrougarske predan u muzej Bosne i Otac
pozajmio ga na 24 sata da ga i izloze, i odnio ga u
gdje se danas nalazi posjedu njegove familije. Oni su meni obecali dati
taj Kad su iz razgovora culi da u Ztirichu postoji Bosnjacki institut,
u kojem ima izlozbeni prostor, mala galerija, rekli su da ga oni posjetili i
da rado taj kao i Smail-age Cengica darovali lnstitutu. U
da sto te sam ovoj gospodi da
mi ferman, koji ustvari moje familije. Ona bez rijeci
presla toga. Onda sam napisao pismo, pedeset hiljada
za ona se to ocevidno uvrijedila i mi vise
odgovorila. doduse, imam uspjelu fotokopiju kao i opseznu
studiju njemu i povijesti koju
svjetskog napisao profesor u sa u
Londonu.
NADEZDA: Gde da zivi ta gospoda?
ZULF1KARPASIC: U Bursi. Njen otac se bavio pisao price,
u Skupstini PosjeCivao
imao tamo familijame veze. Pomagao nasim ljudima gdje godje mogao.
24 BOSNJAK- AD!L
DILAS: jos jedno pitanje u vezi sa su
1876. godine zauzeli Lipnik i dosli su na gmb Tu i knjaz
Nikola i Novica Cerovic. su hteli da razvale nisan,
jei na pisalo da pievaru. Htjeli su da to
razvale, ali nije dao Novica, koji inace u crnogorskoj tradiciji i istoriji
figura. Novica kaze: ljudi, znate li vi,
se ovdje sa ali kad rni najbolji
prijatelji, cemo tamo da se volimo, nisu to ovdasnja
zabelezeno kod Holaceka, ceskog Znate li Vi tome, ima li
zabeleska?
ZULFIKARPASIC: takode cuo tome, iz istih izvora, ali
detaljnije mi nije poznato. VeCina mojih predaka izginula na bojnom polju,
nisu u krevetu, postoji posebna logika u tim familijama, gdje
se cijeni nepiijatelja, ako castan i junak. su manje-vise protivnici
koji su dostojni tih i tu postoji Iespekt prema Kada
Zulflkar-pasa Cengic 1834. ki"enuo na Goru da paljenje
focanskom i gatackom kraju, posavsi na Cetinje cuo
topove. Na pitanje zasto topovi pucaju odgovorili su mu da sahranjuju
vladiku Petra I, koga su iz Ostroga da ga pokazu narodu.
pasa vratio vojsku da kvari svecanost. Nikada zaboraviti -
majka isto od Cengica, i ocu i majci Cengic - kad 1941.
odlucio da idem u paitizane i rekao to majci Zahidi - ona mene jako
voljela - rekla mi "Jeste, tvoji su drugovi tamo, idi i ti, cuvaj svoje ime,
i ne okaljaj ga." Dakle, to koja jako voljela svoga ali
kojoj vrlo vazno da ne budem kukavica, da slucajno ne ukaljam
ime. Jos se zivjelo u toj tradiciji, i moja majka zivjela u toj tradiciji. Jedan
od najvaznijih elemenata koje spomenuti da me upozori na
tradiciju.
DILAS: sto Vam poznato, begovske familije su se medu
sobom, nerado iSle klase od begova - dr"Uge klase da i ne
pominjem. Sestr-a Smail-age Cengica, koliko zena Osman-pase
Skopljaka, veziia u Skadru.
Vi ste vec rekli koliko ima Vasih pasa, da to ne ponavljali,
trebalo zbog citalaca reCi nesto posedima. Postoje dve vrste poseda:
Roo
25
posedi koji su kao leno, ili i posedi - citluci,
takozvani begluci. Ovo prvo zahvatalo velike prostore, mnoga sela, ovo
drugo, ne povrsine- li Vase porodice?
ZULFIKARPASIC: otac pred agiarnu reforrnu pet stotina kuca
dakle pet stotina imanja koja su pripadala njemu, jednako kao i
Na koji nacin doslo do tih koncentracija u da
li ili ne da otac
imao velike posjede u da su mojoj farniliji pripadala velika
izmedu i Rogatice, imali smo velika imanja u Miljevini - u
imali smo koja smatrana najveCim posjedom
privatne sume posjed nije zahvatila reforrna, jer
pod potpala samo zemlja. Na familije to ostalo
smo te sume mogli iskoristavati, sto nam omoguCilo
izvjesno Ostale begovske familije to nisu poslije
agrame r-efOime vecinom spale na prosjacki stap.
Turska prije svega poCivala na hijerarhiji, tako da
brutalnog feudalizma, kako mnogi misle. zemlja uvijek
bazirana onoga koji obradivao i
vlasnika zemlje. davali treCinu zita i voca,
sijena, velikog rada. Za citavo vrijeme turske
ako kmet ili u beg ga imao prava
otjerati s imao Juris-
dikcija posjedu dizave, tako da kadije u
spora bega i kmetova. sasvim drugaciji
sto ga se vidi HaiOcito sada kad su u turskim
arhivima tefteri koji sta se dogadalo od Madarske do

Postoje koja da to bazi
iz kojega se vidi da zemlja pripada bezima, koji zemlju
naslijedili ili u svoje vrijeme kao leno. Druga imanja su oko
- to su begluci ili odzaci, jei ko nije imao imao svoj caidak s
odzakom. zemlja koja nije odnosu i obradivali
su
Nakon Prvog svjetskog rata oduzeta zemljista, i to
Reforrna provedena ni u Vojvodini,
26
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
agrama refoma provedena djelomicno u Dalmaciji vis-a-vis kolona, i u
Bosni i Makedoniji. mome misljenu, sracunato na osiromasenje
muslimanskoga stanovnistva Jugoslaviji. imanja zaista piedstavljala
veliko bogatstvo i zauizimala ogiomna prostranstva.
Bosnjaci su iS!i u 1ar
znati da su muslimani Bosni i Hercegovini ti koji isli
r-at, dok kmetovi, kl"scani, nisu ratovali, i zato su oni placali takozvani zastitni
porez i mileti. Ratovi su brojni i njima zemlja
Vidite, u tom su pogledu muslimani-Bosnjaci u nekoj
polozaja u na Turska vodila
vise lokalnih nego sto ih vodila u srcu svoga carstva. Bosna
zemUa i neprijateljski upadi su cesti. su ti
koji su ucestvovali u tim vjecitim davali su vojnike i za velike
i stalno na svim u Rusiji, i u svim
evropskim ratovima u koje Turska upletena. Oni su davali
danak u dok se broj kmetova u to rniru povecavao i njihovo
prisustvo
Tako isao stetu kl"oz kmetovski odnos
i organizaciju turske kojoj su iskljuCivo isli u
dok su u slucaju mogli iCi kao pornocne
i bogatiji seljaci koji su imali samo
jednog ili imali isli sami u vojsku. Da im se zemlja ipak
cesto dali komsiji da popola, kako
farnilija mogla cesto su takvi ili
i tako su komsije postajali nasljednici zemlje,
kmetovski znati da se zemlja nije
uzirnala samo bezima i agama, nego i onim siromasnim koji su
posjedovali dio zemlje sto ga nekada, dali svojim kom-
sijama da ga Stoga, kada se govori zemljisnim posjedima Bosni
i ima tome dosta imati u kakav
sistem koji kasnije i U
uvijek pieko pola zemlje, to jest one koja
d!Zavi. Manje-vise devedeset posto suma i svi pripadali
ROD
27
U Turskoj Bosni i Heicegovini prije okupacije oko 800.000
slimana i 600.000 piavoslavaca, da se okupacije
preko 250.000 iselilo Tada su postali veCina.
seljaci u Bosni su uglavnom muslimani, koji su s bezima i
agama posjedovali pieko tri zemlje, dok su i katolici
veCinom kao kmetovi se sve odnosi na
doba pred dolazak
NADEZDA: Bosna pretezno zemlja. danasnjim
su sve zemlje poljoprivredne, ali i za ono
srazmemo veliki deo poljoprivredi, tako da svaka
agrama imati veoma posledice. Sta i
kakvi su odnosi
ZULFIKARPASIC: Prije sto se izvela bosansko sta-
izuzev malo i
opet veCinom za vrijeme Turaka
takode vecinom u muslirnana. stanovnistvo, koje
sacinjavalo oko 80 posto ubrzo upropasteno. Prije pocetka
u ostacima uprave,
mozda 50.000 aga i bega u citavoj Bosni i S austro-
ugarskom pripremao se zakon da se ta zemlja fakultativno otkupi
- dijelom da plate seljaci, dijelom drzava i da se

reforma u Srba, i nije takva.
Zemljoposjednici su odstetu otprilike onoliko koliko prihoda
na zemlji izmedu jedne i dvije odsteta opet data u novcu,
nego u bonovima, bonova pala na oko desetinu svoje
vrijednosti, ih onda Milan

otkupio na berzi i
potom preko noci donio zakon da se one mogu
Tako da agrama u Bosni zaista pljacka posjeda i
imanja, moze se reCi, svirep i genocidan nacin. Sjecam se familija
mojih bega Cengica, koji su imali svoje velike cardake u FoCi, divne
kuce, i ostali su doslovce bez ikakvih uvjeta za zivot. cudnovata

(1888-1961 ). srpski politicar, poslije i pred-


Vlade Jugoslavije. Trojni pakt s
28
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASH:"
se naslutiti moze koliko tu patnji i bola
otmjenim
Vrlo zalim da mi nismo imali knjizevnike koji opisali tragediju till
ljudi, koji zbog ponosa klili da su gladni, da sredstava za zivot, te
su zatvoreni te divne kuce, u sredini gdje nisu mogli ni pokazati,
niti smjeli pokazati da su dosli na prosjacki stap. su ljudi odgojeni u
jednog narocitog ponosa, tako da njillova neimastina, njihovo siro-
mastvo, imalo jako dramaticne vise sto se ta tragedija dogadala
skrivena od i do danas ostala neznana sva dublna tuge i niCim
nevolje.
DILAS: I kao rnladic u Bijelorn poUu upoznao takve tragicne sud-
begova: venuli i dotrajavali u krajnjoj oskudici, nesnalazljivi
i vrernenu i odnosirna. Mucno nepojmljivo
tesko sacuvati ponos u gladi i beznadu. Cesto su s ponecirn pornagali
njihovi krnetovi, prirnali pornoc sa stidom, kao Deca su
se kako-tako snalazila, skolovanjem, trgovinom, ali kako tek tu sramotnu
oskudicu dozivljavale zene i devojke skrivene avlijarna iza musebaka-
one ni dovoljno spoznale se preko noci u bezizlalnorn
jada i nesrece? Da, zaista tragedija koje klase,
ili - uvek ljudska, sveUudska ... motiv
propadanja begova dirao i privlaCio. U svorn "Svetovi i mostovi"
ga ali duboko: tragedije zastarevaju -
se pera.
torne rnogli dugo razgovarati - ta tema to i zasluzuje. Ali,
morarno se zadate teme, Vase Vasih dozivljavanja i

Dodao temu te ref01me, kao koliko
torne Reforma, 1919. akt, protiv
poseda, tacnije ostataka poseda. Oni najveCirn
delorn u posedu Reforma irnala sigumo i politicku ulogu - da
oslabl vladajucu klasu, sloj islarnski. Ali, koliko znam, u
jedva ako velikih poseda. U ih kraljevina nije dirala
posede Vojvodini, mom rnisljenju, jer to kapitalisticki veleposed
gde postoje sarno i vlasnik, postoje kmeta i feudalca.
Kornunisti su posle Revolucije proveli u - ona se
sa ekonornske tacke gledista pokazala pogresnorn.
ROD 29
kazao daje to pogresno zato sto unistenje
velikih imanja uvijek umanjivanje kapaciteta Medutim, to se
dogodilo u prvoj refomli nad muslimanima gdje se velika imanja, moze
se reCi, parcelirala. ipak htio da kazem stvar. Da to imalo jednu
unistenja stanovnistva, ipak, tome sto ta
agrama sprovedena iskljucivo u onim krajevima gdje su
posjednici, i nigdje Bila provedena u Dalmaciji, prema tamo-
snjim kolonama, ali jedan isti komad zemlje placen 56 puta vise u
Dalmaciji, nego sto placen u Makedoniji i Bosni. Dakle to vec dokaz
da tu nije rijec nekim zakonskim niti nekim socijalnim
Znate, mi mnogo puta nismo dorekli neke istine i zato se one
poslije uvijek kao i plate se, kako se to kaze, teze, tako
da i ova nije ni u kakvoga pisca niti nekoaa sociologa

prikazana kao nacin unistenja jednog dijela stanovnistva. sada mogu,
nakon ovih tragedija koje smo dozivjeli, reCi da su to vjerski motivi.
Muslimane u Jugoslaviji se htjelo pretvoriti u oduzeti im njihova
imanja, oduzeti im njillova i slomiti ih. izgleda tada dozivljeno
kao historijska prilika da se zavrsi borba protiv Takav razvoj
dogodajaje irnao specifiCne balkanske osoblne, jedan veliki religijski rnotiv
i veliku nacionalisticku dinarniku koja i sada daje i snagu ovirn
nacionalistickirn pokretirna. i takav obucen u fraze
likvidacije feudalizrna, patriotskih rnjera i torne slicno.
Mislirn da to jedan tipican obracun, zavrsni cin borbe protivu
rnuslirnana, koji su pogresno prikazivani ostatkorn ne onirn
sto su - starosjedioci, autolltono stanovnistvo.
DILAS: Ne mislite li da da tim pitanjern i zavrsimo
temu, uticala Oktobarska i strah od socijalnih nemira? U
Jugoslaviji revolucionamo vrenje, ne rnislite li?
Mislirn da to nije irnalo uticaja, s obzirom na koji
proveli. Aleksandar i njegova kamarila irnali
rnotive. Da sovjetska irnala uticaja, onda to bez daljnjega
zahvatilo zahvatilo one djelove gdje velikih posjeda. U
Bosni se dijelili posjedi veleposjednika ali i oduzirnala zernlja sirornasnih
posjednika, cak i seljaka.
30
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
DILAS: Vasa se u celini na svodila to da
nije vrsena irnajuCi u vidu svih, ne sarno
Misljenja sam da se reforrna rnorala izvesti, druga kako.
ZULFIKARPASIC: refroma se svakom trebala izvrsiti
onako kao sto to i Na osnovi pri
se nije smjelo diiati SL sami vlasnici obradivali
i koja van kmetovskih odnosa,
seljaka koji su djelimicno obradivali svoju zemlju, djelirnicno u kme-
tovskirn odnosirna sa svojirn
koje se niCirn rnoze poblti opravdati da ta reforrna irnala
i zavrsnog cilja politicke borbe, borbe protiv
ostataka - kako se zarnislilo na -
2
DOM I OPREDJELJIVANJE
DILAS: Moji preci tako kao Vasi, ali su isto tako ginuli i to
veCinorn sa u borbama. Ima ih i koji su
i u borbl sa s turskom i vojskom -
jednom doblo ime. Ali moji predi su od
pra-pradjed, moj djed, moj otac - njega su Siptari, balisti,
mog ublli mladeg nedicevski policajci: moj sin,
kad se tome propitao ili smo pricali, rekao: "Meni ostaje drugo
da na kolac".
Dilasi su od veceg, brojnog bratstva s se jos rodakamo,
otac se prema kao prema Dilasima. Otprilike,
odvojili smo se od Vojinovica pocetkom 19. veka. Dilas i
skoCiti. Dilasi malo poticu iz Zupe iz Zupe i
su se najvise Sandzak. legendi kod
od su, ali samo moji su knezovali
kod Vas to Kako se Vi osecate kao
potomak jedne tako velike, glasovite porodice? Koliko Vi ste covek
sa velikim ponosom. Imate li jos osecanje?
Znate, priznati da sve to mogu zahvaliti mome
Husein-begu, mome odgoju, sto sam kao oba-
vezu. se jedne iz vremena kada meni devet godina
i kada se br-at Otac pozvao sa rijecima: kod nas
kod bega, oblcaj da ti oslonac Ti imas pet sestara
i majku, dolazi kao tuda, ti moras njenoj strani, bez da ikad
pitas li ona u ili ti moras dati zastitu, takav
oblcaj." Tako sam kao dijete slucajeva da
uraditi nesto specijalno i drzati se i nisu
privilegije, to su vise obaveze. Na se da u Sar-ajevu
32
BOSNJAK- ADIL
trgovina Kocovica koju otac Bogoljuba Kocovica, pisca poznate
"Zrtve svjetskog On imao englesku konfekciju za djecu,
oni poslali paket u Focu, da izabrao tri-cetiri odijela. Sjecam se,
sam vrlo mali, sam u osnovnoj skoli, da sam odmah davao svoja
druga odijela drugovima, i mene majka pozvala na odgovomost, otac
ka.Ze: "Slusaj, ti ne pitati nikoga, ako vidis da tvoj drug nema ti trebas
dati, to tvoja duznost." On uvjerio, na da kao plemic uvijek
govorim istinu, da uvijek zastitim da se tako i tako. su
uzroci da sam kasnije tome vrijednost.
Otac me upucivao kako da iskazujem prema starijim
osoboma, narocito uglednim ljudima, njegovim prijateljima i poznanicima.
Sjecam se cak kako govorio i za protu Kocovica: "Kad ga sretnes, podi mu
das gestu kao da ces ga u ruku, ti to uradis, on ti
dozvoliti posto si ti sin Zulfikarpasica, ali ti mu napravis tu gestu." Ili,
komsija, komsija Hadzivukovic
otac meni rekao: "Pazi, komsija ti preci Rastao sam u
familiji u kojoj se, kao i u drugim begovskim familijama, gajila
toler-ancija - vjerska, socijalna. Nikada vidio da moj
otac razgovarao s siromahom drugacije nego sto sa
ravnim begom ili nekim drzavnikom. otac vrlo ugledna
kod njega su dolazili razni ljudi, ali on nikada nekoga
PI"ema tome, postojao taj respekt prerna ljudima. Jedan plernic ponosit
jer nije bahat, to vazno.
Ponasanje covjeka koji dobar odgoj moze se prepoznati u
mornentima kada dode do vlasti, kada dode do bogatstva- on se tada ponasa
bahato. beg ne srnije
sam inace odgojen strogo, otac vrlo strog covjek, koji
zahtijevao i tacnost. KuCi sam morao doCi uvijek tacno,
prije aksarna. otac mene nije tukao, nego postojao jedan red
koji davao ponasanja, koji dao nacin zivota. Ne govori se
svaki ti si taj i taj, ali s vremena na vrijerne, kad se daju
obaveze, rnene otac uvijek da rnoram to izrsiti sam
Cengic, Zulfikarpasic, i torne On rne
cesto upozoraYao sta rnusliman ne smije dozvoliti, da se rnora tako i
tako ponasati, da do cistoce, casti itd. I vjerske duznosti su u morn
slucaju isprepletane s drugirn duznostirna i nametnute mi jedan mellki
1 OPREDJELJIVANJE
33
tako da, kad sarn postao postovanje pierna
vjei"skom uvjerenju ljudi.
DILAS: Od kada su Vasi u Foci? Recite nesto vasern ocu,
njegovorn zyanju, majci, dedi, zatim sestrama, skolovanju brace
i sestara, i siroj - to moglo ukratko, cemo dalje.
ZULFIKARPASIC: Dakle, svaka velika begovska kuca irnalaje sYoju kulu,
i to ustvari njihova rezidencija. Tako od moje familije
Miljevini kula bega Cengica.
DILAS: U MiljeYini su
ZULFIKARPASIC: Nisu sarno ima Muslirnana koji su u Miljevini
uvijek u YeCini. jos 199l.g. oko 55 Muslimana. Svi
su tarno krnetovi moje farnilije. su Elezi, to su MariCi
i da se u ima kuca, cardaci gdje su se
zime, tako da su bezi iz nastanjeni u Foci. Mi smo
u Foci irnali Yise koje ne ni znao sve opisati, kako su dosle u
posjed farnilije i
Znam da u veliki konak, kome nekad
ne njegoya kuca za ured
i onda, imali srno kucu velikorn na lijepome mjestu,
koja gledala na citavu na Donje polje. kuca irnala sestnaest
soba. Dijelila se dva dijela: muski dio za goste, gdje se
dolazilo petkorn morne ocu, i na dio gdje su ziYjeli Bile
su dvije avlije, i muska, zatim jedno veliko dvoriste gdje su
garaze za kocije, onda jedna velika basca. Pored te zenske avlije
nalazila se jos jedna prostorija, velika, ogradena zidorn, isto kao produzenje
te avlije, sva u kao jedan i kuhinja, tzv. mutvak
koji se samo ljeti. Tu otac poslije podne pio ljeti kahYll
i sjedio. Jos od prije tu konjusnica za konje otac
lovac - i samo za lovacke pse. Kod nas nije da pas ulazi
kucu niti u aYliju, ali lovacke pse jako voljeli, mazili su ih. otac,
kada umro, 1936. godine, imao, ka.Zu sto cetiri, neki sto dYije godine,
ali svakako preko tada petnaest godina.
34 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
Majka potomak
Kad se otac ozenio posljednji put, u poznim osamdesetim godinama,
majkom - on se inace zenio cetiri puta - imala osamnaest godina.
Majka s Rataja, od bega Cengica, direktni potomak BeCir-pase.
majka i turski, imala u
mladosti to kod bega- privatne ucitelje, tako da sam od
poucnih stvari. Normalna stvar, to druga-
cije na Zapadu. Imali su ucitelje ucitelje lijepoga
opcih zivotu itd. Takvo obrazovanje moja majka imala u
djetinjstvu. Ona mi pricala da su dolazili, godisnje nekoliko
mjeseci, ljudi iz Stambola, koji su ih ucili stvarima. Nisam isao u
tih da li se sistematski nekim predmetima kao
sto se to radilo u Evropi, ali svakom iz i ponasanja moje
majke, sam dozivio kao zreo covjek - ona tek poslije
D111gog svjetskog - kao pametnu, zenu,
koja toga i od koje covjek mogao stosta
otac imao vrlo dob111 na arapskom, i nasem
Redovno citao kada jako ostario sam ih
citao. Sjecam se iz citao sam nagJas
sam se i s tim kao djecak. U to sam vrijeme dolazio
do "djecackih" saznanja na politickom polju. se vec pojavio
i moj otac pokazivao veliki prema cisto zbog svojih
veza s njemackom i austrougarskom aristokracijom. Za njega on

Smatrao kako nije kvalificiran voditi zemlju kao sto to
Njemacka, s politickom tradicijom, s aristokracijom. se dobro sjecam kad
gaje posjetio od Hesena, kojije dolazio prije toga u lov kod mojega
pitao ga kad ces opet doCi u Njemacku." On odgovorio:
"Kad ode Toga se sjecam. otac za mene
fascinirajuca kojoj sam slijepo vjerovao, sam kao djecak shvatio
da to neko veliko zlo, taj
DOM I 0PREDJELJIV ANJE 35
Zemlja
otac politicki volio iz prostog razloga sto smatrao da
on sukrivac sto se izvodi agrama reforma i sto nije nista pridonio da do
ne dode. Danas smatram njegovu Spaho nije
uciniti mnogo da se to sprijeci. Otac clan veleposjedinika, to
jedno udruzenje koje trazilo da se isprave nezakonitosti agrame refor-
me, i da se zemlja pravedno plati. Kad agrama reforma stupila na snagu
imao u svome posjedu ogromno bogatstvo. Tako predio oko Sokolca,
kod pripadao onda Kapes, ogromni
kod i surne oko Foce. imanje i sada se zove
Begova zemlja, jedno od najljepsih lovista Bosni. Pripada nam i
"Varda", poslije "MagliC". Kada sam se 1990.
godine, poslije toliko godina vratio - to - saznam da ta
nije oduzeta nekom reformom. su smatrali da
vlast za vjecita vremena, za takav jedan veliki kompleks samo
eksproprijacija, tako da sam vratio sto se Sarajevu moglo
da moje. primjer, na nasem imenu, kako
sam testamentom jedini nasljednik meni "Maglic" predlozio da
napravimo aranzman: da od njill ne odstetu, zato sto su oni 40
godina iskoristavali, vec da sa pedeset posto posjeda udem u vlasnistvo
poduzeca i djeloYe sYih njillovill postrojenja. Imao sam namjeru to
modemizirati, napraviti uistinu veliko poduzece koje to dalje
iskoristavalo. mi smo jos za vijeme stare imali
s italijanskim trgovcima. su kupovali nase posto
nasa najbogatija s javorom, javorom, koji jako skup
i rijedak. Sve u svemu to su privatne sume i imam veliki postotak u
v lasnistvu.
DILAS: "Maglica"?
Jeste, "Maglica". Imali smo velike posjede na Zelengori
i Ravnoj Gori. Na mojoj zemlji napravljen onaj i hotel
na mom privatnom Vjerovatno ste isli tamo.
DILAS: Ovo zaista lep motiv iz
36
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
to irna tarno vrlo lijepih lovista, divo-
koza npr. Mi srno u Foci od, kako bi se odvajkada tarno lovili, posto
su ondje te nase kule: Zagorje, Rataji. Stotinarna u Foci
bila rezidencija bega koju rnoj otac naslijedio.
U njegovorn lovackih kuca na Gori.
da rnoj otac irnao brata, Sulejrnan-bega, koji posjedovao nekoliko kuca
FoCi. Bio ugledna licnost. ga se slabo sjecarn, urnro
kada sarn irnao sest -sedarn
NADEZDA: Da se vratirno Vasern ocu, kakvi su politicki po-
gledi i
otac u Foci vise od 25 godina,
za VI"ijeme i za vrijerne stare Jugoslavije. Bio clan
bosanskog sabora, kao i Vakufskog Prilikom ulaska
- torne pisao i - ucestvovao u otporu.
su vam i poznate te stvari piilikom njegove njernu pisano
u svirn Jugoslavije. "Politika", zagrebacki "Jutarnji list" i diugi
su njernu neke sa slikama, da on ucestvovao, kao rnlad
covjek, u ulaska u i aktivno
se s pljevaljskim rnuftijorn Semsekadicem
19
protiv okupacije i isao da
svoje kmetove u politici, za Austrougarske,
nije

madaje s njirn piijatelj, pripadao jednoj
manjoj grupi ljudi koji su vidjeli opasnost od politike Bosni.
Dok Fii"dus uz Serifa i Mustaj-bega Fadilpasica
21
, koji
su slijedili ideje

protiv su kasnije u
19
Mehmed ef Semsekadic (1827-1887). pljevaljski muftija, jedan od voda
ustanka protiv okupacije Bosne 1878 i bosnjacke vojske. pokazao velike
strateske sposobnosti u sukobima s austrijskim trupama. Umro u Istambulu gdje od
okupacije zivio kao gost.
20
Ali-beg Firdus (1864-1910), od 1907 voda pokreta za vjersko-prosvjetnu
muslimana i predsjednik odbora Narodne - prve politicke
stranke.
21
Mustaj-beg Fadilpasic, (?-1912) jedan od voda pokreta za auto-
nomiju muslimana, narodni poslanik u zemaljskom saboru i prvi predsjednik Muslimanske
centralne banke.
22
Ali Fehmi Dzabic (1853-1918). mostarski muftija, od 1899 osnivac i voda pokreta
za vjersko-prosvjetnu Nosilac borbe protiv austrougarske
uprave. Nakon odlaska u Istambul. gdje predvodio deputaciju 1903,
austrougarske vlasti mu zabranjuju povratak. Objavio vise naucnih radova ocjenjenih kao
djela teorije arapsko-islamske knjizevnosti.
1 OPREDJELJIYANJE 37
kolaboraciju sa rnoj otac, koji zivio na i
i irnao politicki
stav. se borio Austrougarske da sacuva upravu u Bosni,
ne da se nje oslobodi. Za njega dolazak Austrougarske kao dolazak
jednog elernenta u njegovu dornovinu. rni da
Sanstefanski ugovor ostao i da doslo do kongresa,
Gora uzela veliki dio Hei"cegovine, ako citavu, da
osvojila Bosnu, sto kako on ocjenjivao, predstavljalo kraj
u Bosni i Heicegovini, kraj Bosnjaka kao naroda, jer tada jos
vladao zakon "cujus Iegio ejus religio'
123
S torn parolorn ociscena
od rnuslirnana i to Srba koji su na islarn. U Uzicu, u Valjevu, u veCini
su rnuslirnani - koji su presli islarn. su u pregovorirna
izrnedu i i su se iseliti. Tako su
doselili u Bosnu. Irnarno familija, Tuzli, Sarncu, Sai"ajevu i FoCi,
koje su iz Uzica - koji su govorili sipski.
se OilO sto se vec dogodilo ll u Lici. Lika 65 posto
zemlja. Kada pala u ruke su pio-
dijelorn pokrsteni. Poznati Mesic taj koji vrsio to
krstenje u Lici, prevodenje na katolicanstvo. se dogodilo, kao sto
i u drugirn krajevirna. otac torne nije irnao iluzije i on
srnatrao da fizicki kraj rnuslirnana vi"lo da se to ne
rnoglo izbjeci da nije doslo do okupacije, zbog svega sto se
dogadalo Turskog carstva.
Iako ljuti protivnik okupacije Bosne, brzo uvidio da
alternativa ne moze vise ona definitivno
potisnuta. Opasnost, njemu, su i Cma Gora iza kojih stajala
Rusija; one su sve I"adile da zarnjene Austriju na tim podi"ucjirna, sto
lose.
l es n ik osfo
otac pripadao i jednoj jednoj politickoj eliti u kojoj
nekoliko sto su se protivili politici
pravoslavnorn tome opoziciju. za autonorniju
i iz nisu
23
Latinska izreka: vjere vladar takve i (drzava).
38
BOSNJAK- ADIL ZliLFIKARPASIC
aktualizirali nego su isli zajedno s kojima su
pred pravili iluziju od Berlinskog kongresa govoreCi da
sultan jos uvijek vrhovni gospodar u Bosni. Struja kojoj pripadao moj
otac imala jer da dobro ako se rni vezemo za Tursku,
kojoj su No, da smo se vezali za imali
jakoga saveznika da izvrsimo na
otac kasnije zato da se rni ne vise na
- kako su srpski kojaje postala "bolesnik na Bosforu",
da se oslonimo da se stvori da se izvrsi
i na stvorio
veliko za iskoristavanje za vrijeme Foci.
Procjenjivao to na nacin. Na moja majka
jedna od zena u Bosni koja se U dosao za reisa
ef.

iz Cazinske koji zavrsio
najvece skole Turskoj i koji islam modemo u njegovom
pravom idejama. U razgovoru, jednom prilikom, s
mojim ocem, zena, on rekao da Kur'anu to uopce
nije propisano i da zene treba da se nose decentno, ali ni u kom
da lice, da propis da se kosa, da se stidni
dijelovi itd. I moj otac mojoj majci preporucio jos za vrijeme
da se ona i tako malo-pomalo pocelo otkrivanje mojoj
familiji.
Mi smo preko ljeta isli za nas velika
tamo smo jahali konje i islo se lov. da ill nazovem,
vremena, kada moja familija irnala te velike posjede nisam dozivio
svjesno. Miljevina, ta spadala pod begluk i mi smo imali dok
otac nije prodao. Eto, to smo rni Foci posto
Foci i imao svoj ured i divan u Foci, tako farnilija
stotinama godina r-ezidencijom za
DILAS: Koliko od Vase majke rodeno.
24
Dzemaludin ef. Causevic (1870-1938), islamski ucenjak, teolog i pravnik. Reis-ul-ulema
od 1913-1930. NajveCi vjerski autoritet u Bosni u posljednja dva stoljeca .. Ve1iki reformator,
u svojim pogledima bio Afganiju i Abdulu. Njegova stanovista i sada vaZe kao temeljni
vjerski izvor za muslimanski kler u Bosni. Autor vise stotina teoloskih radova. Zajedno s hafiz
Muhamedom Pandzom preveo Kur'an na bosnjacki jezik. Bio odvazan i l1rabar u borbi s
jugoslavenskim vlastima u odbrani prava muslimana. Iz protesta zbog ukinuca vjersko-
prosvjetne autonomije 1930 nije se prillvatio novog izbora za Reis-ul-ulemu.
DOM 1 0PREDJELJIVANJE 39
Od moje majke, imao sam samo brata, Sabriju,
koga cetnici, i imao sam sest i mog
najstarijeg brata Alije, 55 godina razlike. Kada se njemu rodio
on onda u jer se iz protesta aneksiji Bosne i
iselio 1921. godine poslao telegr-am
"cestitam ti - to prvi ocev - posto sam se
tada rodio, otac njemu odgovorio "i brata". brat nosio
i sam, kada sam imao jedno pet-sest godina, s njim setao
Sarajevl!. Bio jako ponosan kada ga da li sam rnu i1i
on kaze to mi brat".
otac se zenio cetiri Nije imao dvije zene, se
rastavljao. Tri zene majka ga nadzivila dvadeset
godina.
Sinovi su Alija i - koji su iselili ll i ponovo uzeli
prezime - Hasan, Hivzo, Hamdija, Sabrija i Adil.
Arfa, Fatima, Hasa, Hajrija, Hamijeta, Fahra i
Seflka.
Kod nas u nikada se nije moglo uCi sobu moga bez dozvole,
ni djeca ni neko Ako neko pozvan, on usao i stajao, onda
otac rekao nesto da ili on mom saopCio i kad zavrsio
da izade. Nikada nije dosao na od
sinova, da sjedne na pored rnoga ako on to nije izricito
to nije cesto.
Sjecam se, kad sam djecak, kada dolazio rnoj lijecnik,
u i najstariji brat, Alija- oni ljudi od oko
sezdeset - tada, ako dosli predvece, oni se javljali morn
nego su to tek se dode
pokuca vrata, najavi se, rni kazemo da dosao. Onda taj
stajao - sto meni - na primjer, vidim, ga stajati
pola sata. On pozdrave od farnilije, sve imenima, izruCi
pozdrave od prijatelja, onda otac za njega i tek toga k:aZe
da sjedne.
DILAS: Video sam slike Vasih sestara, one obucene pariskoj
modi, vrlo sarmantno, da ne kazem koketno, na tim slikama, i
Ni one se zar
40 80SNJAK- ADIL ZULFIKARPASJC'
ZULFIKARPASIC: Nisu se pokrivale. U to vrijeme se ni majka nije po-
krivala. Ona nosila jedan svileni cmi i kapu s velom koju nikada
nije spustala. Nosila rukavice kad isla na ulicu. Kada smo putovali s
u V ari, u Bad Gastein, u isli smo salonskim
kolima i moja se rnajka nikada nije pokrivala.
DILAS: da Vasa da upotreblm taj
evropskom smislu. Izgleda da u vreme Vase mladosti Vasa
prelazu iz u modemu.
mislirn da moj otac jako
odgojen. prirnjer, govorio "vi", se turskom
i bosanskom svakome govorilo samo "ti".
Bila to sirnbloza modemog s kao sto sam vidio
u gdje zive drzeCi se u isto
vrijeme svojih dolazi u cmome
odjelu i kosulji, i starorn ritualu vecera
sjedeci podu sa stapiCima za sofiorn. me podsjetilo
zivota u rnojoj farniliji. u mojoj familiji se zivilo
ali se drzalo do oblcaja koji u skladu s
s Vidite, moja braca Alija i
Becu. za vrijeme se majka krila, rnoje se
sestre kuCi se ucio Kur' mi smo ucili molili smo
se Bogu, jelo se oblcajima, ali kada otac pravio
i vec tome koga se zvalo, se jelo la ili
la turka". U slucaju, se daje
koji se drzao oblcaja.
vjerski U ta
DILAS: to i
ZULFIKARPASIC: Njega Causevic
da se pokrivati, i to prihvatio.
DILAS: Posle vasi iz da
obaveza
1 OPREDJELJIVANJE 41
I nije obaveza. jednu malu digresiju. Najsta-
riji obicaj i obaveza u islamu jeste put u Meku, koji u doba zivota
Muharneda a.s. Posto se hadz obavlja svake godine oblcaji su i
ostali isti do se da tada nisu lica,
su samo kada su iSle da vrse Da su se
pokrivale u drustvu, onda se i tamo, pred Bogom i najuzvi-
senijim mjestorn koje postoji u islarnu. Tamo su zene otkrivene i to tako
ostalo. Rekao sam vec kako u islamu postoji samo propis da se zena
i kaze se koje dijelove tijela treba pokrivati. Na primjer,
moze da ako samo donji dio tijela pokrije carsafom,
rnora da i grudi, kosu i, kako se kaze, stidne dijelove tjela. Prema
tome, kad se ide pred Boga tako, se otiCi i pred covjeka. Niz raznih
u svijetu se dr:lali tih propisa i za Evropu.
Poslije srnetalo u kojoj i koji su partizanske vlasti
torne zabrana fesa rnuskarcirna,
zara itd. to iz vjerskih ili oblcaja,
treba predrnetom i volje
ljudi.
NADEZDA: Otac Vas i to vise kao covek
kao da lako izdvojiti iz
sto ga odslikava pogled. No, ipak
Vas da pokusate da izdvojite sto i
obelezavalo vas dvojice.
ZULFIKARPASIC: Vidite, svaki covjek svog
zivota; ko osoba zivota
otac. periodu kada
da u jedan toga
tipa vodstva - kult do znate sta
za nas znacio, u toku u to odan
odar1 ideji, ali nikada osjetio tu
nekoj licnosti, to mi zato sto otac nikoga
od sebe. Tako u u tom
duhu, ali za osoba otac.
postovao i se,
Hadzivukovica, kojeg su ustase. Kad
42 BOSNJAK- ADIL ZULF!KARPAS!C
djeca, od svog k:rao cigarete, rijec bila skoro
posto kod
Tako tog svog prijatelja pitam odakle cigaiete, kaze: "Uk:rao od
Mozes i ti?" -
iz te kase siebrnjaka i
djece, i za taj
neke kolace, i sve tako, 1 dinara. Onda i preko
se sirotinja za taj Naide
Cengic, poste, i telefonira Hadzi-
kaze: "Eno, tvoj sin dvobanke." Kad
dosao navece i pita: "Odakle ti to?"
kaze: "Adil!" otisao i otac zovne i
kaze: "Znas, dogodila se stvar, izgleda da neko
bez pitanja novac odavde. to da nije sestra
se kaze da sve i da njoj treba.
citavo da li da kazem, jer da
ali sada vidio da uradio stvar koja I dok
on to pricao, meni citavo mozak radio da li da priznam
da to ili Onda "Jest, sam kaze, "ti si
sto ti trebalo da sve to tvoje, ali nista za
Onda jako postiden, i sam se na ovoga svog
sto
Eto to da otac poka.le za stvar da losa, da ne treba
bez da te, kazni, nego da zasto si to da ti dokaze
kako to ne treba raditi. njegov nacin, i sam od njega mnogo
Sjecam, na primjer, stvari: on pise nesto ili cita, dodem iza
leda, on ka.le: "Nikada prici tako da mozes procitati ako
neko pise, to Ovakve stvari, svakodnevne, on meni
rekao i to ostalo
DILAS: Ucili ste od njega to najveca
ZULFIKARPASIC: Jeste, on to tako prenosio. Ili, primjer, sjecam se
dogadaja: sestra
ali kod nas da se daje hatma, da se citav
i onda se napravi jedna dijele se kolaci, se
i to velika svecanost, jer si ti zavrsio Imas dvije tri
DOM I 0PREDJELJIVANJE 43
sam ll pet Jedno sam da to sto
zavrsim, sam nesto i to se smije.
otac za to nije znao. Irnala one
pletenice, ali ih odrezala i stavila da se vidi ima li
kose. kazem: "ReCi da si ako ne da
kazem da pet listova prosao dva."
uradila, ne sjecam se sta, i da odrezala
Sasvim i kaze: "Vidis, to valja da ti sestru
I izbaci iz sobe. On nije k sto sam
rekao i to pokazao. Sestra to i dalje, kao, krila, otac nikada
nije Evo, to koje razvile i
veliko
Kada dode Brajevic, Crno-
poeta onda kaze: "Djeco placite, kralj." I svi
placemo. i placem k'o godina. Pita otac: "Sta
sta places?" ti Oll kaze,
si to tvoj k:ralj, ne trebas ti za da
places." da sam od nesto negativno drzavi.
do koga se drzalo, postoji
vlastima, jedan beg ne pravi nije
NADEZDA: Dakle, Vasoj porodici vladali odnosi?
ZULFIKARPASIC: Odrastao sam jednoj vjerskog i isto
patriotskog odgoja. Nikada i od nesto
lose otac, kada dao da
se fizicki kaznjava. Foci, da se djeca
Nisam nikada batine, ali kasnije doznao da to zbog toga sto
otac otisao i na to
DILAS: Vi ste dete?
Jesam, jako nemiran, i familija govori
kao koji pravio
Iako kada ovako osjecaj da to radio.
DILAS: i sa svi tukli
Mislim da da preterivali.
44 BOSNJAK AD!L ZULFIKARPASI<:'
ZULFIKARPASIC: Prije neki dan sam sreo jednog druga iz djetinjstva,
Jokanovica. sam ga u inostranstvu i on mi kaze: zamalo ti
ne "Sta pitam. Kaze, kad smo se igrali on nesto
pogrijesio i mi smo ga u "zatvor". On kako kaze, skoro
napad mi ga metnuli u zatvor - odredio. Toga se ne
Dakle ipak! da sam imao i s profesorima,
sam dobar dak, ali eto, svi kazu da sam nemiran.
NADEZDA: Vasi iz tog doba kazu da ste uvek jaka
i da ste sprovodili svoje. Pricali su V kao coveku koji okupljao ljude
oko sebe. Kazu da ste i kao dete voda.
ZULFIKARPASIC: Kad sarn u Poci, u skoli, zaista da
radio neke Na u skolu su dolazila
i srpska djeca iz okolice Bilo djece koja su isla tri ili cetiri
u skolu i za rucak donijeli hljeba. se da u
osnovnoj skoli kazan od kuce i skupljati hranu od raznih trgo-
vaca da se pravi rucak. skola to Ne se da
dao tu niti se da rneni da to trebalo
ovakvill stvari bilo. Organizirao i neke zabave s
ipak da voda
No, i suprotnih kad irnali sportski klub, srno
iz grada, gdje sarn stanovao, igrali protiv iz Donjeg
Polja. Mi irnali cipele, kopacke i oni deset
golova, bosi.
uciteljica gospodica Srpkinja. Zaposlio ju
otac kada i to njeno prvo
zaposlenje. Nje se vrlo toplo. Bio i neki koji predavao
pjevanje i koji organizirao Skola u jednoj finoj zgradi koju
Austrija. U Poci till koje Austrija podigla
i koje su na Razredi su cisti, uredni.
skolu u Poci i vec u skoli postao
ljevicar. Bio skojevske grupe koja se u to forrnirala,
irnali i veze, itd. u
skoli, radi sirenja literature i letaka, te skolu
u Rogatici. Pred opet su nas izbacili, desetak,
bez prava polaganje privatnih ispita.
DOM 1 0PREDJELJIVANJE
45
iz Rogatice uredio da se te kazne poniste, tako da pravo
daljnje skolovanje i nastavio trgovacku u Sarajevu. U to
vec politicki aktivan i angaziran i nekoliko puta istjerivan
iz skole, isao u Osijek, u Luku, i na sam polagao
posto bilo daljnje u
pred rat, 1940, upisao Visu skolu u Beogradu.
DILAS: Zasto ste otisli u Beograd, ne u Zagreb? Da li ikakvog
razloga osim tog Zagreb
skole, bolje nego Beograd?
ZULFIKARPASIC: Ocevidno da kao djecak vise sklon
Bio u seljackoj stranci. Medutim, i
pored svega toga, rnoji prijatelji su u -
kolega iz prijatelja. u Beogradu.
Na i Isrnet Pavle i
Neki su ljevicari, Popovic to
i clan Partije, poslije kao izbacen. Da varn otvoreno kazem:
sto se tice te lijeve
i to opredijelilo. vec Vidite, taj rnoj prilazak
bila vrlo stvar. Na u Mitrovici
jedna - Vi to znate bolje nego - i kad su izasli sa
su ostalog, i obnavljati
Tako se dogodilo da u Pocu dosao Sladic koji
godina u Mitrovici. Njega portretirao Mosa
Pijade
25
Mislirn da iz sindikalni
i partije, od 1931-32. i kada
izasao s iz Pocu. On u
Partiju.
DILAS: Znam, irnena se sjecam, da se i njega
Iako tada Ramiz Sladic u partUu, poslije, kad
25
Mosa Pijade (l890-1957).politicar. slikar i Izmedu dva rata, kao clan
partije, i dugogodisnju robiju. Nakon Drugog svjetskog rata
obavljao niz visokih duznosti. Medu ostalim: predsjednik Parlamenta i podpredsjednik Vlade
Jugoslavije.
46
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
sam bio za

Brkic
27
postavio moga partijskog staza
i rekao da to vazi i da me Sladic mogao primiti. U pokret sam usao
moje kolege su tada u SKOJ-u, dok Ramiz Sladic
1938. godine, primio u Imao sam tada sedamnaest
godina i s sam prvu paitijsku celiju u Foci.
Ramiz Sladic me ucio konspir-aciji i U to vrijeme su to
koje jedan partijac imati. Primjera
kada on meni zakazivao sastanak u Ustikolini, to sest, sedam
kilometara od Foce, sam tamo iCi nikako mi
on tako odredio. Ili, ako se dogovorili da se vidimo u srijedu u tri,
nisam smio zakasniti ni dvije minute, jer to da sam imao nekih
se podr-azumijevalo da sastanak za cetvitak. Tu
koju sam ucio od poslije u pokretu, usvojio sam
cijelosti, i ona mi pomogla u U gdje
i se racun "Evo deset sati, sad
ZulfikarpasiC", i zaista u deset - kasnije,
Kad sam zadatku isao u vezu.
Tako sam sve te aktiviste: Ferida Kovacevic, Avda
Hurna
28
i dovodio clanstvo dok nije dosla
afera oko "Pecata". Tada vjestica kod tih
itd. se prijatelja, Soce, koji
svakako ali preko obavijest od
da to jeste i direktiva da ga totalno
to znacilo da ti vise da
kazes do tada si s pio kafu i vidao se. Sve
mi to u to doba
DILAS: Jeste li
26
Miroslav ( 1893-1981 ). najznacajniji llrvatski knjizevnik, pokretac i urednik vise
casopisa. glavni urednill Enciklopedije Jugoslavije, vise decenija na celu Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda. Napisao veliki broj eseja. pripovjedaka,
i dr. (Medu jesu: Hrvatski bog Mars, Gospoda
Kraljevo,Petrica Zastave i dr.)
27
Hasan Brkic (1913-1965), prvak i jedan od organizatora antifasistickog
ustanka. Nakon Drugoga svjetskog rata obavljao vise politickih u Bosni.
28
Avdo ( 1914-198?). politicar i knjizevni kritcar. sekretar partije
jedan od organizatora antifasistickog vise puta savezni ministar i predsjednik Vlade
Bosne i Hercegovine.
1 0PREDJELJIVANJE
47
ZULFIKARPASIC: tada, 1921. godine i 1941.
tek zavrsio kasnije,
DILAS: Usli ste pokret, i to Beogradu?
ZULFIKARPASIC: Jeste, kad dosao Beograd, se Lole


Vas,

i jos koji ste stajali na celu pokreta.
partiji doba u
Titovo doba partije, kada saveznike, kada smo trazili
se, filozofiralo, citali se pisci:
u Citao se pisac, i drugi. Jedan
tu frar1cusku,
Period kada prilazio partiji period otvorene borbe,
koja bila i i moda Tada i u ljevi-
velikoj modi, ali to i kod nas.
DILAS: gradanski rat podelio i fasiste.
ZULFIKARPASIC: Jeste, to to da bas u tom
prisao partiji. koji su ojacali to su
Mi
tada iskreno saradivali s strankama. Saradivali smo i s
seljackom sa poznavao
sam u to vise stranackih prvaka. Dakle, to
antifasisticka su ljudi iz politickih
toga, bila koja
pogled svijet. U to vrijeme dosla Vi se
sjecate - Islo se izlete, pjevalo se, disku-
i da ti si
covjek, si imati svoje poglede stvari, tako da taj
pokret, kako ga dozivio,
za i gledalo se
29
lvo Lola (1916-1943 ), rukovodilac omladinskog komunistickog pokreta. clan
jedan od organizatora oruzanoga
30
Rifat Burdzevic. istaknuti voda pokreta na univerzitetu.
organizator antifasistickog u Sandzaku.
48
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
da se d!'Zi rijec, da se pristojno ponasa, da se bude covjek. sam
vjerovao tim ljudima, i sada imam prijatelje iz tog vremena. Na
primjer, Esad koji u Sarajevu, visoki funk-
cioner OZNE, kasnije UDBE, i ministar u vladi. jos uvijek dao
za njega da nije ni tada uvrijedio covjeka, da nije lagao u svome zivotu,
da ziYio kao jedan, SYojoj savjesti, posten covjek. mjesnog
komiteta od Gestapoa i podYrgnut mjesecima
Nije nik:oga izdao, rijeci odao. za njemackog
viseg
TakYih ljudi kao sto on, pojedinaca koji su
koji su veliki patrioti i Yeliki karakteri, koji su odani, dobri drugoYi,
nemamnogo.
NADEZDA: Kako ste se tada osecali, da se vodila nova ideja,
noYa, mlada, antifasisticka, da li ste tada razmisljali kao

ZULFIKARPASIC: bosnjacko koje sam od kuce
dolazilo u pitanje. U to vrijeme mi smo se borili za
i Hercegovine, dakle doslo jedno malo osvjestenje, se za
Tada postojala jedna grupa omladine koja potpisala poznati letak
za autonomiju Bosne, kojeg su napali i desnicari i
Mi smo se borili protiv Ljoticevaca
31
, protiv
32
, protiY takozvane
"Mlade Bosne"
33
, jedne grupe procetnicke srpske omladine. Bili srno za
ziYot. U to vrijeme u Rusiji su poznati procesi,
ali nasa vjera u takva da te stvari nismo htjeli vjerovati.
sam, na vjerovao da Tuhacevski spijun. sam takvim
tvrdnjama.
DILAS: Cak i ako niste sasvim ubedili ste se da tako. se
secam da sam se ubedivao, mada se kolebao.
31
Profasisticki pokret u Srbiji, izmedu dva rata. Osnivac, Dimirije Ljotic.
32
Desno krilo Hrvatske stranke prava, pretece ustaskog pokreta.
33
Nacionalisticko udruzenje srpske omladine. Pripadnik ove organizacije, Gavrilo Princip.
1914 izvrsio atentat na austrougarskog prijestolonas\jednika Franju Ferdinanda.
DOM I 0PREDJELJIVANJE 49
ZULFIKARPASIC: Jeste, to danas izgleda ali, eto, tada se
kolebali. lmao sam uvjerenje da ta opcija pozitivna stYar.
DILAS: Drugo, su daleko problemi vlasti, osecali smo
postovanje prema i ljubaY prema SSSR, ali to daleko, ta
ljubav ovde su pravi problemi.
Komunizam se u tom u znacajnoj meri sa anti-
fasizmom.
Jeste, i to kad govorirn zasto sarn ga s takvim
prihvatio. antifasizrna stYorio jednu inte-
elitu. Pazite, to su u skolama najbolji
daci, su u Yrlo cijenjeni, to ljudi koje se
moglo osloniti.
Bili su rnajstori sYog zanata, ako onda najbolji
ako sofer onda odlican nisu to Sll vrlo
ljudi. Takve ih poznajem radnike, ziYio sam s
njima, s njima isao partijske sastanke. su ljudi koji
zaradivali kao nisu ali su placeni toliko da
su mogli solidno ziYiti. Bili su to ljudi koji su znali sta osobna higijena,
koji su cisti, koji su citali i izgradivali se.
NADEZDA: Mene zapravo sta odgovorili da Vas tada
da li ste rnusliman ili komunista? tada kada ste
Yrlo mladi i aktivni u komunistickim i kada Yas izbaciYali
iz skola.
ZULFIKARPASIC: Rekao da sam i to bez ikakve
diskusije. Tada sam ateista. Nema nikakve Ali sam
imao posto sam tako odgojen i nikada sa svojom i sa
tome Bilo kolega koji su u familiju
da li ima Boga. Toga kod nije Kad sam
posao skolu, majka dala hamajliju, sam to uzeo s
postovanjem, lmao sam jedan fetisizam prema tome, posto
to od ali to imalo veze s mojim ateizmom. nisam
covjek, i ocevidno da islam u moga karaktera odigrao veliku
ulogu i mozda tome da se opredijelim kao kad sam
50
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
prestao dao snagu i podrsku, dao
osjecaj. Jer na jedan nacin pozitivan, kad
ga se ispravno shvati.
DILAS: ne gusi osecaj, on potiskuje
ideologiju. Mi u ratu
vrsta - toga sto antifasisti, jezgro antifasistickog pokreta
- neka vrsta nacionalista. Inace ne
pobedili.
ZULFIKARPASIC: Jeste, osjecaj,
snazniji nego sad ovi koji se busaju u prsa kao veliki Hrvati ili veliki
Nikada se toga nisam stidio, u vidio lose. Nisan1
da kao sakrivati patriotski osjecaj, dapace. Ali, onaj patos
ideologije da bolji od
ili bolji od strano. Postojao jedan osjecaj za
da voliS, da branis. da partizanski pokazao
spremnost da se gine u obrani svoje Da se u bude kuka-
vica, to to gore nego da si se odvojio od
I stav da se koji su pozrtvovani u bez
na to sto predrasuda - vjerskih, nacionalnih i sl.
kvalitet kod nas jako

FOCANSKI DUB 1 BEHARI
DILAS: u Foci za rata, jedan period, posle rata
sam vise puta, zbog lova i to sa lovcima
oko Foce, sa Sofradzijom, sa Celik. Nisam iako
dolazio. Ulovio svega od kila, sto za
tih lovaca vredi paznje: oni su lovili do dvadeset kila,
cak i vise.
Dolazeci tako stekao sam da Foca, uz Mostar, od
najlepsih da polozaj na sastavima
reka, i divote i
koje se ali slabe, su
u predanja, zivot i takvo
iako dosta dobro
Kad Foci osjecaj da u
subjektivan, ali kada koja
tako koja takav tako zaista
rijeke - Piva, ... Foca - ako ste dosli
s ste vidjeli spaljena - Foca
mjesto. nije ni kuce bez ceramide, cak
s bogato Sadio se i duhan,
se sadila i loza, u doba. Foca sva u bascama, svaka kuca
svoju bascu.
U Foci cudnovat prica, da to
kolonija, da tu Grka jer su oni veliki trgovci, veliki trgovci su
i Focaci. Foca posjeduje govor.
govorim kao Focaci. Focaci nikad kazu Focak, nego kazu Focak, ili
6'ivija, damija. tako govorio, jer govor govor
Cengica, govor. Mi u kuci, za bozije cudo,
govora Focaka. u Foci roden, u Foci odgojen, ali govorio
Nikada rekao Foca.
52 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<::
Focu jako volirn, to zaista lijepo rnjesto. Tu prisutan bogu-
rnilski koji rnoze da trpi i koji
jako izdrzljiv. Kada se taj kada ga se to su
dobri ali su i
sebl, su u Drugorn ratu stradali vise iko u da
kao borci i oslobadali rnnoga
se, nazalost, i sada. Prosto da se to opet,
jos Sad vise rnoje Foce, njenih
rnedresa i tekija. Nerna pitoreskne cardaka, kuca
u bascarna. Nerna vise ni Bosnjaka u Foci.
DILAS: vec iz Vaseg da postavirn
pitanje: jeste li osecali nostalgiju za Focorn? Zavicaj dozivotna
nostalgija, Foca nostalgija ko sagledao njene planine i vode,
osetio zivljenja u njoj.
ZULFIKARPASIC: Za uvijek osjecao nostalgiju. Onda, sarn
irnao lijepa irnanja na Miljevini, u Foce, kupao sarn se kao dijete
u i Cehotini, isao u lov, u sve tako nesto
tako, ...
NADEZDA: Vlado

kao dokaz te
velike zanesenosti i slike ...
ZULFIKARPASIC: Pavlinic Foce slikao i kule Cengica,
slike u ulju od koje su
ali ih uvecao, s za bosanski

DILAS: sarn roden od kuce do Taie ni pet
Doduse, Taia nije tako velika u - silovita,
ali Tara kao uvod u lepotu
Cudno i to s i
cudnovata vi da najveca koja uhvacena
28 kila, to dva U Koliko to
da odraste?

l1rvatski i slikar. pokretac i "Glasa
Zbog svojih politickil1 stavova U urednik "Poruke slobodne
Hrvatske". u Zagrebu urednik "Croatia Monitora" ..
FOCANSKIDUBIBEHARI 53
DILAS: Pornenuli ste da ste vi
ZULFIKARPASIC: rnalo.
DILAS: takode zajednicko: sarn i prernalo.
U cuo kako vi dolazite u ribolov u Focu.
sarn ostao u vezi i kontaktu s rnojorn i s
DILAS: Bilo teferica? Da li su da li Srba staro-
sedeoca, Cmogoraca?
ZULFIKARPASIC: Kako da - i i staio-
sjedilaca koji su u Foci zivjeli od vrernena.
DILAS: Jesu li ucestvovali u ili su oni Gde su

ZULFIKARPASIC: U Foci to Na teferice su isli
seljaci su isli Gospojinu, na Kad dode
islo se crkvu, doslo se na su uz
dvojnice. Dok se teferici da isle farnilije - to jedan
cisto oblcaj u Foci. Poslije, LI
vec zajednicke izlete, gdje srno djecaci i djevojcice isli s
skolarna. Tada takve izlete, Bio
Vojvodic, skole, koji uveo izlete. Tako isli, na
u pjesice citava skola. I to su fini Na
neke teferice djevojke odu. isle su se dva-
tri taksija, se ode nekoliko uz Ponesu se tarno Tu
se kafa. oblcaj ljeti.
postojao i Alidun. oblcaj potice
jos od - dan kada se skupi nekoliko hiljada ljudi, pod dub, pod
jedno jedan cisto oblcaj.
DILAS: Znaci, oblcaj pi"eziveo do tada.
ZULFIKARPASIC: oblcaja prezivilo do dana danas-
njega. crkve, nego su vi"sili svoje obrede pod
stablirna, pod u obliku teferica, i tih nekoliko oblcaja
ostalo. to znao iz I"azloga sto su neki vjei"Oucitelji
govorili da to oblcaji, vjerski oblcaji, ali to se toleriralo.
54 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
DILAS: U Bijelom Polju, u Bijelo Polje vecim delom
muslimansko, mozda pola-pola, ako nije vise
trideset prve i druge se pojavljuju za koje se znalo da su
dizlije. li dizlija u Foci?
ZULFIKARPASIC: Dizlije su kao Sjecam se da su neki ljudi
otvorili nocne lokale u koje su dosle pjevacice iz U zivotu sam
sarno jedanput otisao u jedan takav lokal, koji pun.
velika kafana. Jedan kafedzija
i oni tamo imali pjevacice. Sjecam se, deset dinara da
koju ti hoces, i ona otpjeva. Onda se ljudi tamo zapijali,
malo senlucili i da su te zene slobodnije. Da li su
dizlije, ne U Foci, medu ih nije
DILAS: se javlja, izgleda, dva Ranije ill
Nije ih Kod nas se asikovalo, za-
bavljalo, u Foci, setalo se, tako daje taj zivot postojao,
ali to sve s s familija. Bilo i gdje
su mladiCi i djevojke isli u I sam kao
djevojaka koje i se za Bi-
lo djevojaka, ali u Foci do ovoga nije
DILAS: Da li imenu Foca? Focaje Da su
to znali ovi sadasnji osvajaci Foce i ime u U
polovini petnaestog veka, dakle dolaska Turske, ona sa zvala
Hvoca, isti naziv neka sela u Metohiji. uspeo da sta
znaci Hvoca, vjerovatno se i zna, kod nas oko jedne
koji nisu objasnjeni.
ZULFIKARPASIC: Govori se da ime dolazi nazivu
za koze koje se natapaju u jei", navodno, u ki"aju su prvi
koza. U slucaju Foca jedno naselje. Oce-
vidno da prvi poznati zanat koza, zbog vode koja
za to jos i to doba na
putu. put kojije isao od Dubrovnika, Bistrice, Foce,
onda na i na istok. Tu pocela islamizacija Bosne
- Focaje pi"edstavljala
Bogumili istocne Bosne, koji su patili zbog trupa, dosli
su u kontakt s i s deset godina prije nego ki"ajevi.
DUB 1 BEHARI 55
Tamo napr-avljena i dzamija, na tamo se moZda prvi put
dogodilo da bogumili prijedu u drugu vjeru na naCin. Piije nego
sto su trupe pi"esle Drinu, ondje jedna
gdje su bogumili primili islam i zastitu od Turaka. I his-
toricarima taj dogadaj otvorio VI"ata onom iz bogumilstva
na islam. da tada turska armija za
stanovnistva na islam, kao sto to nije ni u u ni
u zemljama, od i vise
u da plati buduCi da oni vojnika imali dovoljno,
da prijede na islam da slobodni ljudi koji nece placati za-
stitni Ali, cinjenica da taj dio istocne Bosne prihvatio islam
voljno i sirokom na islam.
NADEZDA: Kada ste put videli Focu nakon povratka iz
i kako ste to doziveli?
DILAS: Pricajte Foci, kad ste otisli da vidite? Kad
negde trece ili cetvrte u Foci vise pre-
poznao. li ziva kad ste se vratili?
Ne, U Sai"ajevu imao ti"i
sestre, sestre su vec sva braca su pomrla, sta-
ljudi, polubraca, ali sam sestrica i daljnje Nar-avno
da zelju da u Focu. Pomalo sam se
soka, posto se pred nalazi moga koji
znaci Tu sahranjen i praded Cengic.
Aladza dzamija, oko koje su se isplele mnoge vazi kao najljepsa
u i od Balkanu.
i remek-djelo Sinanove
35
skole. Smjestena obali
tine, kilometar od usca i Njena visoka
20, 36 Radena kamenu,
i poznatim vodoskokom i cvijecu. dekoracija
arhitekturu. Radena u te zbog toga i
"Aladza", sto na turskom znaci "sarena". Gradena 1550/51
Iznad ulaznih stoji natpis iz Kur'ana: "Primjer onih koji dijele svoje
35
Sinan Kodza ( 1489-1588 ). najveCi arhitekta osmanlijskoga vremena. graditelj niza
hanova. medresa i dzamija, koje predstavljaju djela osmanlijske arhi-
tekture. Njegova glasovita djela visegradski most, u Istambulu i Selimija u
Edrenama.
56
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
imetke na pravom putu slican zmu iz kojega nikne sedam klasova, u
svakom klasu sedam zma."
Aladzi postoji bezbroj monografija, medu kojima se istice
Andrejeviceva iz 1972. U Foci do svjetskog r-ata 18 dzamija, od
kojih dvanaest u tri Foca imala i dvije tekije. Sve
su to 1992/93 cetnici unistili, da se tim ni ne zna.
majka sahranjena u Sarajevu. Kada sam se iz emigracije,
njen sam odmah sutradan posjetio, kao i mezare moje i sestara.
Htio sam da odem u Focu sto moguce jos u
Ziirichu, i sam s jednim iz djetinjstva za Focu,
Nisam imao namjeru ikoga posjeCivati, ljude nisam ni
poznavao, nisam ni znao koga cu posjetiti. Ali onog sto sam tamo
vidio, Foca kod mene izazvala veliki sok, negativnom
Foca nakon one moje posjete u samom spaljivana nekoliko
U sam otisao ne se s gradom.
Nisam ga posjetio upravo iz razloga sto su mostovi i nisam
zelio da vidim. imam ljubav tome gradu.
ISao sam preko Romanije, onda preko Rogatice, na sam
se zadrzao na bega u Odzaku kod Ustikoline. Tu sam popio
kod mojit1 daljnih su se neki ljudi iz Ustikoline,
i krenuli smo u Focu.
Mostmi Dn'ne i Ce!zotine
Foca za grad basci, vocnjaka,
behara, prilicno velik izmedu i Bilo
nekoliko lliljada se uz i Cehotinu
od Tabaka, do Donjeg Polja i od usca, Aladza
dzamije, do Doma, da Foca Svaka
kucaje imala svoju i svoju bascu. takvu, i one velike
suda, sahat-kule, hotela su se tako nekako uklopile.
Medutim, kad sam sada dosao u Focu, kad vidio te
- Focom - za to veliki sok. One oaze,
dzamije, dvoriste u otac ostalo isto. Tako
se Foci moglo tek malo ostataka Foce. nevje-
grubo i bez ukusa izgradena. Za mene cudo da su
jednom takvom i neukusno
izgraditi. Zar sam izgled i i prisilio te
fOCANSKI DUB I BEHAR!
57
arhitekte da u stilu, ne takve i
gr-adevine bez imalo bez svrhe i bez ikakve ljepote?
Stanovnistvo Foce totalno izmijenjeno. Kad sam otisao tamo u
jedan koji lijep, su tu ljudi koji se poslije
u grdne Bio Maksimovic
36
, neki i jos
neki koji su pozdravili sa "dobar kako ste, dosli", sve
prijatno, vrlo ljubazno. Onda su dosli jos neki koji su se MuftiCi,
SelimoviCi, Loje i Poznajem sve te familije, ali njih nisam
poznavao. su ljudi godina, ocevidno rodeni poslije moga
odlaska. Njihove sam oceve poznavao. Onda su mi se javila dvojica
skolskih Rasim Sirbubalo i Fel1im Deovic, tako da smo ugodno
sjeli, popili i potpuno
Mnogo Crnogoraca u Foci. Od desetak familija
narastao na 11iljadu ljudi. Imao sam prilike neke
od stare familije Gagovica. koji se mene sjeca,
djecak kada smo se put vidjeli, ali se sjecam vrlo
njegovog br-ata Svete.
Milje1ini
sam otisao na Rataje. Kula na vec ostali
su zidovi, vrlo ostaci. Rekao sam vec da Zavod za
zastitu spomenika novca za obnovu, ali
dana prije sto su trebali poceti radoYi i
razYalio Neko da se to Potom otisao
imanje, taj ciji sam svaki kamen poznavao.
Postojala tu mala rijeka Miljevina, jedno malo
dacima i kulom- toga vise uglja. Iskoristavalo
se pomalo i nekada, ali se pazilo prirodu. Potrosio sam sat
da gdje sam gdje kula Nisam se
mogao sve tako izmijenjeno - su i kuce brdima.
Naisao na jednu kucu i od kamena
koje u sam odmah prepoznao. Razvaline su
iskoristili i uzimali su kamen. Rekli su mi da i da su od
praYili i stale. u Evropi sam vidio kako se tradicije, kako
'
6
Vojis\av Maksimovic. profesor filozofskog fakulteta u Sarajevu. kasnije poslanik SDS-a
u Skupstini Bosne i Hercegovine. u ratu postao od nad

58
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
se cuva sve sto pripada starim familijama, sve sto pripada narodu, sve se to
u kultume spomenike, cuva se i gaji. sto sam tada vidio bio za
mene neki znak. Osjetio sam tu onaj zadah primitivnog Balkana, koji ne trpi
tude ljepot, ne ih, nego ih unistava.
S tog puta u moje rodno mjesto vratio sam se u Sarajevo prilicno
U jednom intervjuu sam da sam vrlo razocaran izgledom svoga r-odnog
mjesta.
Tr-ebalo mi vise dana da koja me obuzimala nakon
posjete Foci, lijepome i mjestu za kojim sam lutajuCi svije-
tom toliko ceznuo, usporedivao ga s lijepim kr-ajevima koje sam vidio, uvijek
u uvjerenju da neceg tako lijepog nigdje Mislio sam da nasom poli-
tikom moramo stvoriti uvjete da se Bosna pocne u pravom
duhu i tradiciji.
NADEZDA: Da li Vas ime kojim Foce zovu
v as iri tir-a?
jako pogada i pokazuje cijelu Bosne na
Prije svega unistava ono osnovno i najvaznije sto
Bosna imala. Tu vjersku, i razlicitost. StoljeCima su se
tom Istok i Zapad, islan1 i pravoslavlje, i Bosnjaci,
njihova kultura, i mentaliteti. Svakako, da to ali
postojala u i medu-
sobnom
hiljadu godina primjer kako razlicitost-
nacionalna ili ma koja druga - nije stvaranju drustva.
Bosna imala svoje koja
zemlju Cini Foca zivila tog
i sam ga ponio kroz zivot i nosim ga u
Bosansko drustvo i i to kroz i
kroz da se kvazi mje-
sto onoj vita mea mors

smn da se
zivot zlocini koji i
jer su temelj, supstancu koja uvjetovala zivot u njoj.
vjerovati da ovo kraj, da se prihvata
ma i i da se bas tako Focom - kojoj zive bogumili koji
zlo ne misle- plati i isplati Nema Bosne bez kao sto
Foca.

zivot tvoja smrt.


4
POSTOJBINA I BOSNJASTVO
DILAS: Zavicaj i udu u svaku licnost i ona se toga
osloboditi, kao sto ne moze da i majku. Oni u
licnost, svejedno da li toga svestna i koliko svestna - verovatno
licnost ne samo pr-eko svesti i saznanja, preko celog egzistiranja,
r-ada, u zajednistva ... Crnu sa svim
puna osecam stalno u Mislim da i Vi neki slican
osecate sto se tice Bosne, i sam jedan od tolikill zaljub-
u Bosnu i osecam svojim zavicajem - svojim, makar od
Crne Sanjarim njenim cudesnim rekama, koje su doduse sad
vecinom sa koje neku neupor-edivu
One streme tako naglo ka kao na primer Alpi, nego imaju razume
se da i stene i to stremljenje- tako da imate utisak kao
da pravljene da covek osecao istovremeno i pitomost i
Kad rec Bosni, lJudi su sarenilo mentaliteta likova
' '
tipova, njeni gradovi mesavina nekoliko U moje vreme, dok sam
mladic, pr-evladavao tip gradova. gde Bosna
Vasoj licnosti, u Vasoj biografiji, u Vasim osecanjima, Vi ste, ipak,
emigrant? Staje za Vas Bosna?
ZULFIKARPASIC: Svaki covjek ima prema svojoj jedan speci-
fiCan odnos i elemenata sacinjavaju ljubav. posao
od Kuca elemenat u zivotu covjeka. sam, moze se
reci, citav svijet, ali tip svijetu koji tako
covjeku kao sto to kuca, kuca muslimana.
dimenzijama nije velika, vi mozete plafon gotovo rukom dohvatiti,
ali u sve za covjeka. ta da vi
od jedne sobe - to sam vidio samo jos civilizaciji -
60
BOSNJAK ADIL
tri, cetiri da u mozete spavati kad prostrete
dusek, kad ujutru dusek bude sa secijama, sa
i mozete sjediti ugodno kao u salonu, kad postavite sofru mozete
u njoj i jesti. Da srednji stalez u - uzmimo da veCina bosanskog
stanovnistva pripadala srednjem stalezu- postigao udobnost i dostigao nivo
kulture jednog Bosnjaka, njima trebaju tri, cetiri sobe, razlicito
Bosnjak, u bosanskoj kuci, to postize samo s jednom
sobom. Bosanska kuca uvijek tako da ima pogled na nesto, one
su na obroncima nekoga nad rijekom. Bosnjak uvUek ima sa
svoga prozora lijep vidik. Onda, to pokucstvo, to isto tako sve
sve to vrlo covjecjoj prirodi sklono, tako da covjek
citavog zivota nosi sa sobom taj osjecaj bosnjacke kuce.
vrlo osjecaj koji ga citav zivot prati. Mi smo u Foci imali veliku
imali smo i sobe za prijem, koje otac
uredio za vrijeme Austrije, jer tada imao mnogo posjeta licnosti.
Ali ono sto ostalo u srcu i davalo toplinu jeste onaj
dio kuce koji utjecajem civilizacijskih
obicaja. U mome sjecanju kuca zauzima mjesto.
Sto se tice Bosne, koju ste Vi to specijalno.
Mi smo klimaje ali Zime znaju
hladne, ljeta beskrajno duge, lijepe, s liscem. U
proljece sam iz to su kad u dode
to se onda oko Foce u cvijecu. Mi u Bosni imamo
specijalnu i Na kada sam
put kao djecak otisao s ocem u u Bad Gastein, dozivio sam
ogromna alpska brda pod ljeta, koja pokazuju nistavilo
covjeka. Covjek se u tome osjeca sto sam se osjecao
ulazeCi u velike gotske cije su razmjere na to da covjeka
ucini malim, Bogom. Ove dimenzije, koje su
covjeka, daju jednu i povezanost s gradevinom, kod nas
i s prirodom. Bavio sam se kao djecak u Bosni i tokom
zivota, kada sam u Svicarskoj i ali sasvim drugaciji
osjecaj kad dodete pred jedno za koje imate u osjecaj da ono
da ne riskirati da ga presli, da ga mozete savladati,
da mozete prijeCi njega. Kad stojite stjenovitim Alpima, stvar
Prijeti vam Kad covjek ode svoje zemlje, tek
1 BOSNJASTVO
61
shvatiti pravu vrijednost i pravi odnos, svoj vlastiti, i iz
koje izisao i prema svojoj familiji od koje se odvojio i prema svom am-
i kuCi kojoj odrastao. Ali isto tako i prema prirodi, do-
rijekama. Tako da mislim da koliko god teska, u
sustini pomogne, kao sto zatvor covjeku, da shvati vrijednosti
slobode.
DILAS: Mozemo li nastaviti razgovor prirodi? sam imao utisak, putll-
juci puta Bosni, da, ako iskljuCimo ovaj severni deo
Posavine i Semberije, da od do planine sve kao i od
mesta do mesta, ali da nije tude. Imate utisak da ovo isto kao ono
- ne formi, ali dozivUaju jeste, oseca ga se kao svoje. jedno.
setio sam se kaze da kad god ima osecaj da u
Meni drugacije: kad dodem u zavicaj, uvek utisak da
sam se iznova tj. iznova postao decak koji svestan i svoga
bica.
Za Bosne i ne moze se
rijecju ili bih kazao da najtacnije reCi kako
covjeku, njegovim i i
kapacitetu da dozivi prirodu. ga ne plasi, ga ne dovodi u paniku, ona
i plodna, i zbog svega toga, u
covjeku. Vidite, zbog toga mislim da sto Bosnjaci svoju
toliko \'Ole, i da i ljudi koji dodu Ll vrlo brzo primijete
kako ona, kako se kaze, za zivot, da lijepa i da ostavlja
Vidi se to i ljudima koji dolaze, doseljavaju se u Za
vrijeme Turaka, za vrijeme ljudi koji su dosli u
odlucili da u i
svakome daje ono sto covjek od ocekuje. Zna se da Bosna
nije bogat i mnogi nemaju poetski
U za svakodnevni zivot i ne primijete se te velike
ljepote, covjek misli da citav svijet takav. Tek kad Bosnjak ode iz
Bosne, kad ode u tek onda pocne za da tuguje i tek onda
pocne uvidati kakva ona i koliko zaista voli. Mislim da osjecaj
prema svojoj domovini i za ljubav za svoj
otac pripada staroj Jako volio pjesme. Bio
poznat neki u focanskom Kad dosao u Focu, dosao i
62
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC'
mome ocu. Kod nas razvijena ljubav narodnim pjesmama.
muslimanske pjesme iz su duge i lijepe.
Sjecam se iz mog djetinjstva pjesme "Zenidba DizdareviC Mehe", gdje se
opisuje odijelo. Pola sata opisuje se kakve su Mehine caksire. Pjeva se
junastvu, tome kako se oni bore za svoju domovinu, za vjeru, za cara, za
Bosnu, kako idu na bojista. sam odrastao u takvoj atmosferi i to mene
jako uticalo. Tako da su moja ljubav prema i patriotsko osjecanje
ocevidno dosli i na ovaj Od nisarn druge rijeci cuo za
identifikaciju nego rijec Bosnjak: sam Bosnjak", otac Bosnjak",
"mi smo Bosnjaci".
DILAS: podvojena geogr-afski, takode rekao
i Da li Vi kao dozivljavate bosanski sevemi deo
ili i takode? li u svojim i
u te delove i
Vec sam kazao da sam, posto sam u farniliji Cen-
gica, govorio jednim jezikom koji razlicit od jezika kojim se govorilo
u Foci. Jer to jezik familije. S tvrdim s
udata u za kotarskog
Beslagica. Majka ju htjela posjetiti, su me ispisali iz
skole da ga zavrsio u Kad sam dosao tamo, sva su
me djeca zvala govorio sam l1ercegovacki i zvali su me Hero, jer
su mehki, lijepi bosanski dijalekt kojim govorio. Moram
sam ga zavolio, mada se nisam sluzio. Citavog
zivota govorim jezikom koji u i to jedan, mislim, cist
jezik. Otac ispravljao u izgovoru. Na kad rekao opstina,
ispravi: opCina. Kod nas se cesce kaze devojka nego djevojka, ali
se ne moze reCi niti duvan, nego janjetina i i
takvih rijeci i izraza.
uvijek osjecao i drzao dijelom Bosne. Kad covjek prije-
de ako ide iz Sarajeva, ili Treskavicu, ako ide iz Foce, ga
miris Mediterana i toplota on to dozivljava s ushice-
Mozda kao nesto ali opet svoje. za nije
drugo nasa Krajina ili Sarajevo i uopce
Bosnu osjecao uvijek kao nikada smatrao da
POSTOJBINA 1 BOSNJASTVO
63
Posavci ili ili Hercegovci nesto drugo. Drugacije gledanje Bo-
snu do dana danasnjeg nisam razurnio.
Znao sam da Austrougarska podrzavala naziv i
Cmogorci su vrlo rado insistirali da postoji Hercegovina, jer su uvijek bacali
oko na
DILAS: Oni kazu da Hercegovina oko na njih, da zeli da im se
prikljuci, se Cmogorci razmisljaju da li da prime ili ne - ako to nije
skrivar1je pravih
S obzirom na to kolika sve do
mira, Mi smo te sticajem I
Sandzak kao sto dio do

oduzet od kao i Niksic od
uce i ne
DILAS: Kad govorite da Sar1dzak deo Bosne- jos iz da
su se iz Sandzaka uvek Bosnjacima. Sa i Cmo-
nesto drugo. sto se tice pripadanja drzavi - to

Iz dokumenata vidi se da prije stopedeset godi-
na i pravoslavni stanovnici Sandzaka sebe Bosnjacima.
DILAS: I pesme njihove iste kao u Bosni, teferici ...
Jeste, sve isto. koja zajedno s
kao dio Bosne zivjela pet vijekova. No, to pitanje gledanja na-
svijet. sarn u Jugoslaviji, sam ona generacija koja gle-
dala na Hrvate kao na nesto strano, kao na nesto tude, na Srbe. Pogotovo
tako ne gledati jedan Bosnjak koji komsije Srbe i Hrvate.
da odgojen u jednoj prema komsijama Ali
isto tako da stvari koje su - mi
druge Nismo ni htjeli da se
primjer. da filozofiji mistici krscanstva,
zidovstvu itd., zaista vrlo sam vise kad
64 80SNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
otisao Lt kad se kao covjek suocio s
citajuci posvecivati paznju
Tek onda sl1vatio koliko jedan Postoje
ge u i da bi ista-
kla svoje i svoje davati
s se
Ti dolaze iz da sva
javna u zivotu iCi ka upoznavanju,
du Rekao bil1 da pati, i patila uvijek, iako zivjeli
od toga da znali. sfera
Narocito religijska kazati da
otac da od njega nista lose
ali se kada su dola;i\i BoziCi, onda gotovo u
Kada to da su roditelji htjeli da
to i su to jako lijepi Na za
nase pravoslavci, Hadzivukovici, poslali korpu tako
i kmetovi. Dolazilo kmetova da begu janjecu ple-
cku. Mada i s
za kod doslo vise kmetova, sada
i donijeli i plecku. - otac vec
- u ili
Kad kod ili kad dosao
su se i kolaci dijelili
Evo, neki dan kaze: "Sjecas li se da Hadzivukovici
nisu - u blizini - iz

U Foci, Bosnjaci i do dolaska zivjeli za-
Bila koja se zvala Cerezluk, gdje su zivjeli
su svoje ducane i u gradu, ali su u Cerezluk-
i u Varosi gdje i pravoslavna crkva. u isklju-
civo Kad dosla i poslije, za
Jugoslavije, su dosle u grada.
Nikovica koji doselio iz Gore, i drugog Hadzi-
vukovica, koji su s zivjeli u i slozi. Eto vidite, iz
obzira gajili Ne da u Foci ijedna
ska drzala svinje. Dakle, tabu postojao, jedno postovanje,


pasi. iz
Ll
1
1881)
Kllla Rataji111a lakt [_aiilol/. 18811
Kllla \ liljc1 1 ulie ! lini( iJ03 1
ft de.'>
. 1

1 Loiilol/. 18811
;:;-

u
5

1
Sernsa
Aclil kao 19::7
U 93:::. L.:o
beg ef. ic. Sa'
1 omic .. sreski prota "iikola ic. Salil1 ef
Hasic. S Karal1dic kadija. Josip Brale.
ad\ okat
'\l!Liij11
ll ),_<>kclit1 S\ \liLilc'l 11


\ 1k 'JlC!il<>lll
fC \ l1111
POSTOJBINA 1 BOSNJASTVO
65
mada ponavljam- bilo nepoznavanja. Moji poznavali pravo-
slavne ni oni nase. da ne govorim vjeiskim sadrzajima, i
sam to kasnijem zivotu, i onda
sam koliki to
DILAS: Kako Vi dozivljavate da li dozivljavate doislamski
period vise apstraktno i islamski period kao vama
topliji, intimniji? Osecate li Vasem i vasim oseca-
njima tom
Mislim da postoji jedan fenomen, taj sentiment
prema piedislamskoj historiji Bosne. On
kod Bosnjaka. na primjer, moje prijatelje i Sibe,
to se i zavrsava dokazima da prije dolaska
Turaka hivatska srpska, odnosno katolicka i dok
se kod koja se to, osjeca jedna
nevjerovatno veza i sentirnent prema dizavi bosanskoj, prema
banovima, kraljevima i prema Vidite, koliko god se
osjecao imam za
i za U svoga identiteta velik sam
dio proveo
Eviopi i svjetskim sam bogate tragove
i tradicije. Eto, recimo, Nici,
postoji zlatnog Imate novac Spanije, Engleske,
i kao koji to vrijeme kovan. Drugi
novac se i ne Kada sarn to vidio sam
cinjenicom da Bosna kovala Srednjem takav koji se mogao
s velesila. U Bosni nije
kazne. jedina dl"Zava na Evrope kojoj smrtna
kazna nije se principa: samo ko ti
dao zivot, to Bog, ima pravo da ti ga U se moze
zivot, ali ne na sam odusevljen da Bosna imala takve
zakone. ti nasi stecci, kojirna se uvijek da se treba pokoravati

DILAS: Ali i drugi su pravili stecke pod uticajem
66
BOSNJAK- AD!L ZULFIKARPASIC
pod uticajem bogurnila. Svaka se kultura siri
i ima svoj uticaj. Francuska nauka bogumilstvo smatra jednom demokrat-
skom, autohtonom, samoniklom vjerom. Ona nije sekta katolicanstva, niti
sekta kako pokusavaju dokazati katolicka i pravoslavna crkva.
Bogumilstvo irnalo poseban odnos prema zeni, prema ljudi,
prema trgovini. Svecenici su se iz naroda, trazio se najpametniji, naj-
ugledniji clan On nije imao nikakve jurisdikcije, imao samo
odredenu moralnu i obavljao molitve. Nije mogao ni kaznjavati,
to u nadlestvu u nevjerovatna demokracija;
svi su jednaki, njihovi vladari nisu mogli donositi odluke bez
konsultacije s ostalim izabranicima, plemiCima. Pokazuje se da
boaumilstvo imalo dosta slicnosti s islamom. U svakom slucaju, mene

fascinirala predislamska historija Bosne i bogumilstvo.
DILAS: kao sto sam za bosansku istoriju. Znam
da ima koji teoriju identifikovanju bogumila
sa muslimanima, jer na islam su prelazili i piavoslavni i katolici, ali
fakat da dolaskom u Bosnu bogumila nestaje YI'lo bizo.
ZULFIKARPASIC: Sta se dogodilo s veCinom stanovnistva ako nisu presli
islam? Nazalost, kod nas postoji izokrenuta i llistorija,
i nasa bosnjacka historija. Svaki Balkanu ne polazi sa stanovista
da ispita da dokaze svoju tezu Bosni,
ili nekoj trecoj Bosni, i koji mu odgovaraju. Tu ima
apsurda. da su mnogo ratova organizirali Rim i
Ugarska, da su vodili toliko ekspedicija za bogumila. Mi smo
polozaju, jer Iaspoloziva bogumilima
mentacija Ink:vizije, koja cinjenice krivome svjetlu.
isto kao kad se koiistila arhiva Zidovima da se
historija Zidova. Tako da, na primjer, i histoiicarka Nada
koja historiografiju i koja pokazuje da Bosna staia isto
koliko i i i jos starija od njill, jei jos u devetom stoljecu
imala drzavnu ona isto tako dokazuje da bogumila mnogo
manje nego sto se Sama cinjenica da se kralj Stjepan vratio dvaput
u svome zivotu bogumilstvo posto primio katolicanstvo, svjedoci da
I BOSNJASTVO 67
bogumilstvo toliko jako. Stjepan Tomasevic
38
se vracao na bogumilstvo
kada se rimska vojska povukla, su snage bogumilskog plemstva
toliko velike i jake da mu ugrozile krunu da ostao uz i
Rim, kojemu se izgleda s Turcima imao
ugovor, koji prekrsio, te u kod Fatiha. Kad
veliki vezir Mahrnud-pasa opkolio kralja u Jajcu dao mu rijec da mu
zivot ako se preda i pokloni Sultanu, sto pristade. Kada
za to cuo Fatih ukorio velikog vezira i dao bosan-
skog kralja, Stjepana Tomasevica.
DILAS: Ali sultan fetvu.
ZULFIKARPASIC: Fatih zatrazio misljenje uleme tome. Seih-ul-Islam,
poznati islarnski ucenjak Ali Bestami, izdao fetvu jednom hadisu, koji
glasi: "Ne dajte da vas ujeda dva puta iz iste rupe". Ovo
za i pogubljenje. kasnije mnogill pravnill
diskusija, jei' niz ucenjaka dovodi u pitanje toga cina,
toga Misli se da sultan Fatill trebao uvaziti zadanu rijec
velikog vezira. Drugi pak misle da vezii u ime Sultana dati svoje

su osvojili Grcku, Bugarsku, Rumuniju, Madaisku i niz dru-
gill zemalja Srednjeg Istoka, i i svuda su
ostale i sacuvane, kao i njihove institucije - manastiri,
i druge kultume bastine. Zasto bas samo u Bosni silom islami-
katolike ili nisu i samostani, koji su
ostali ne samo sacuvani i novi najbolji dokaz da su Bosnjaci-
muslimani jedino odnosno koji su islarn
voljno
Cinjenica da bogumila nestaje s u Bosni i
govini. cinjenica jest da su iz Bosne osvajaci
da to veliki historijski U garska
unistavala vjeru. Kad su se oni ujedinili u
modemu armiju i ovladali novom tehnikom, Budim osvojen, i to od
bosanske vojske i njenih koji su s njima imali stare Iacune.
Tomasevic. posljednji bosanski kralj. u Jajcu 1463. 1462
priznao Ugarsku vlast nad Bosnom i primio od odbivsi da placa Turskoj.
68
BOSNJAK- ADIL
postoje i historijski dokazi, da
ovaj dio oko Foce, i taj cisti dio,
i otvorio vr-ata, za od svih
krajeva i koje Turci osvojili. isti i
i i i ostalima, isti i
Dakle, da htjeli prijeCi
se isto kao sto se islamizacije
Postavlja se sta se dogodilo s ako
islamizacija? Kako se dogadalo da prihvati islam i isto
da to vla-
Fatih da se
da se da se ispo-
vijedati. Kakav takav i
i Tako i Neki polozaj

za ali
historicari se to da pokazali kako su u i
ti koji islam. Zasto to iz uradili
ili Ipak to postavka.
DILAS: te starije kao sto Vas otac, koje
citale kao Vi, li dozivljavali kao
li osecali isti
dozivljavali kao cjelovitu, i zato sto
bolje ove
otac bolje
su dozivljavali i da otac
Na kod
ima od Ali-bega sa za
i to kao da
Dakle, davali svoje za Bilo
Jer, period turski doba Turske,
doba i velikih period pritiska Sve
koje Turska provodila pod i korist svojih

I BOSNJASTVO
69
su ugrozavale i
historije i da imala
vlasti. sto sam do
Latasa pase se vise
od cetrdeset i osam sati. Bili su Vlast
Vidi se i iz pjesama kako ti velikasi odlaze tamo, kako se bore
protiv kako se bore vezira i paSa koji izdaju hoce da
prodaju svijetu.
da cvrsto za Tursku i za
historiju Turske, ali kod kao i drugih islo do
tiflkacije, slojevima, kod velika.
Turski jezik vise
carsiji Beograda, se i srpski
trgovci, dok se u ko Na
od prvih pocetaka
historiografi da to hrvatska da se
dvo111 govorilo opet kako to srpski.
se govorilo ili i koji
i pisari iz
DILAS: i sam tri vrste
srpsko ili gradsko koje
doslo s vec zivjelo od i srpsko
u zivota, zivota, imalo
sa ali se, se, i Druzili se sa
Tetka dimije i jelece i sve
sto za I za Turske i
poseCivala dolazile kod nje, ali isla
kod i pozivale MoZda kod drugih srpskih i dolazile,
ali ovde to Cmogorci stajali
su se kao pobednici, fonnama zivota.
i devojke drukcije, fizicki i u opstenja
sa vas- ako neko vidi. starosedelaca
su pak, pitomije, formi cak, s da
se vrlo da vam da to deo ne samo
zivota, filozofije zivota koja sa
70
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
civilizacijom medu Srbe, gradova, preko tog starosedelackog stanov-
nistva: to se, dakako, ne odnosi na brdane, na dinarce - oni su uglavnom
ostali kakvi jesu. Da se uprosceno gledanje i ponasanje tih Srba-
sastojalo u tome da zivot nije samo zrtvovanje, herojstvo, asketizam
- sto tipicno za brdane i za pravoslavna nego istovremeno
zivota i uzivanje u zivotu. drukciji odnos i prema telu.
Kod tog srpskog stanovnistva odnos prema telu - gledano filozofski
- drukciji: telo vrednost, isto kao i dusa, to nisu odvojene vrednosti.
kod Cmogoraca dusa nesto van tela, odnosno u telu, ali
odvojena vrednost. se vidi kod Njegosa. U vezi s tim samo
jos i ovo - da to takode potice iz te pomenute filozofije
zivota: svi gradovi koji su nastali pod Turcima- pre toga u pravom smislu
jedva ako ih svi su izgradeni na izvorima, Na primer,
Berane Limu i izvorima - osnovao ga jedan pasa, stari
grad mada u njemu staro srpsko stanovnistvo, mahom sa Kosova i iz
Metollije. I Bjelopoljsko Sl'psko staro, koliko znam, od
Nemanjica tu. Bijelo Polje takode na Limu.
ZULFIKARPASIC: Svi gradovi u Bosni su na ili na
DILAS: Turci su imali kult vode, imaju i degustatore vode. Mislim da to
nije samo iz ljubavi prema vodi. poseban odnos zivotu -
mozete imati udoban zivot i ga ako vodu.
Imate li vi tome da kazete?
ZULFIKARPASIC: Da ste me upitali, odgovor.
sam u gradu koji ima familije Kujundzic, Kocovic, Tosovic, Jeremic, te stare
gradske pravoslavne familije kojima se kuce skoro od nasih, koji
imaju u kucama odjevaju se Sjecam se, kada sam u
partizanima, jednoga seljaka s kojim sam tome razgovar-ao, koji
da se covjek dva puta kupa: "Kada se rodi i ga i kada
onda pravi covjek, ima miris". cesme su karakteristika
nasih gradova. Smatra se najplemenitijom od svih daro-
vati odnosno uvakufiti cesmu i banju. Sarajevo imalo stotinjak takvih
cesmi. Neke od njih su spasile kad su cetnici vodovod i
Stare cesme iz vlastitih izvora su "izvori zivota".
Sto se tice zajednickog zivljenja, da su tkanine koje
POSTOJBL'IA I BOSNJASTVO
71
nasem selu nose razlicite od onih koje muslimani. Ali, su
se nosili slicno, bez na Narocito od
vez. Sto se tice familije imaju
gotovo s - pite, baklave, dolme, pilavi dio su
kuhinje kao i na primjer, parfemi - se parfem od
ruze, nosi se gradski skidaju se cipele u sobama.
Gdje se ima komsija druge vjere metara od sebe, od
stva se uci toleranciju, uci se svoj zivot uskladiti sa u kojoj zivis
i koja ima svoje Ne samo vlastite kuce, nego postoje i zakoni
ulice, grada. Kad se baviti politikom, jos kao
djecak, svidao mi se taj seljacki izgledao mi pri-
rodnijim, nije gledao nego u zahtjevima
jednostavan. Ali u isto vrijeme i primitivniji. Ljudi koji su rodeni u
imaju kulturu snosljivosti jedan prema drugome, kulturu
i opcu kulturu. imaju potrebu da Jedna od tragedija ovog
sadasnjeg jest da ovaj da ne kazem poludivlji, ali svakako
necivilizirani dio postao nosilac Na u gradu
ti urbani ljudi, PrnjatoviCi, BesareviCi, Kocovici, te srp-
ske familije identificiraju se sa s komsijarna, I pored
svega sto se dogodilo ostaju baza za zajednicki zivot,
koji nakon svega ovoga.
Kad sam prvi put nakon svih dosao u Sarajevo, gdje
srce Sarajeva uzasno U haustorima covjek
preskakivati lokve cesto i izmeta. jako
Kad sam sada dvije dosao u Sarajevo, ovo polu-
unisteno, zacudo taj smrad nestao, vise ga
nema. Pored svega toga sto su tu velike gomile smeca, Sarajevo vise ne
zaudara. Vidi se da su se koji su ovako u Sar-ajevu zivjeli, koji su pravili
taj smrad, povukli iz Sarajeva i sada ga gadaju topovima s brda. Tu
sam vidio razliku izmedu urbanog i mentaliteta. Ti koji koman-
diraju iznad sarajevskih brda grada zavrsili su skole u Sarajevu
i tu sve sto imaju, ali su zadrzali jedino i neprijateljstvo prema
Valjda jedna nije za sticanje i
kulture.
5
BEG U PARTIZANIMA
DILAS: od sem Vas, i kako Drugom
svetskom ratu? sve stradao, na koji naCin i od koga?
ZULFIKARPASIC: u mojoj familiji, toj siioj, CengiCima, Foci, mojih
rodaka stradalo oko cetrdeset. Pobili ih cetnici,
seno i dvojica od kao simpatizeri pmtizana. rodak,
tako i
Alajbegovic. Niko od moje familije nije simpatizii-ao na
ma koji s niti imao kakve veze s njima.
jedini Sabrija apolitican, to moram priznati, imao manje-
vise Bio

"Gajret"
40
- to
linija tih drustava - i s dolaskom
drzao se pasivno. se za imanja.
U 1941. godine dosao, kao cetnicki neki Sergije
kapetan, ruskoga porijekla, koji napravio strasm1 pokolj
FoCi. On dijete ruskog Zaveo FoCi. I
brat 1941. godine koncem ili U
dok sam jedna grupa skojevaca pobjegla i
se sa na Zvijezdi i vijest da brat,
prije kratkog ga cetnici, prateci
koja ga posjeCivala. Nasli ga, iz i poveli na
postoji svjedocanstava: da iz
da ga zaklali. Nakon dan-dva
39
Nacjonalno sportsko drustvo kod Slavena u Austrougarskoj, osnovano u Pragu 1862.
Od 1929 u Kraljevinj Jugoslavjjj prjveJjgirana drzavna organjzacjja .
drustvo muslimana Bosne Osnovao ga 1903 Safvet-
beg Basagjc, kojj mu prvj predsjednik. Qdjgralo veliku ulogu u skolovanju
muslimanske stvarajuCi dacke bosanskim gradovjma.
74 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
jednog na Drini. ga bacili i on Naisao sam
na koji mi poslije to saopcili, kada sam se 1990. vratio
jedan Focak pokazao mi mjesto tvrdeci da tu brat ukopan.
vise nije nikakvih znakova Mislim da su neposredno poslije
toga partizani usli Focu, na jedno kratko vrijeme; Foca preko pedeset
puta mijenjala "vlasnike"' su prvo cetnici, onda dolaze partizani, dosli
Italijani, ustase, onda opet cetnici ... uzas.
DILAS: Vi ste ostali na Zvijezdi od 1941. do 1942. godine?
ZULFIKARPASIC: Da, i tu sam dozivio zimu". Receno mi da
su dozvolili da se pokupe i Posto tada nije
nikakvih funkcionera, ne vjerskih, vjerovatno su na naj-
jednostavniji naCin. otac ukopan pred Aladza-dzamijom, gdje
ukopan i moj pasa Cengic, i mezar do ovog rata
sacuvan. sam ga posjecivao. impozantan i velik, tamo
napravljen i ali taj Zulfikar-pase, cudnovato, nije ni
taknut, dok grob moga ostecen za vrijeme rata. Kad su cetnici
ostetili dzamiju, onda grob ali sam ga poslije rata, iz
Grob obnovljen u brackom kamenu kao kopija jednoga spome-
nika poznatoga Sinana, koji Pertev pasi u
koji se meni jako svidio. Poslije raznih studija kakav grob mome da
napravim, dao sam naciniti kopiju toga groba i dao ga doveo
iz Braca, koji su ga sedamdesetih godina. Partizani u
pocetku dozvoljavali, ali, posto ugledan covjek, nije
opCine, dali su mi dozvolu da taj grob
popravim.
Sada sam cuo da su Aladza-dzamija i taj grob unisteni i da su temelji
dzamije da se za moga kao i Zulfikar-pase Cengica ne
zna, nema im ni traga.
DILAS: Da li od Vasih u sadasnjem ratu?
ZULFIKARPASIC: Jeste. U Foci vise nije moje familije, ali
u Jedan rodak poginuo od one poznate granate koja pala na
trznicu. od brataje smrtno ranjen. Naime, ranjen u nogu, ali mu
jedan mali prosao kroz pluca i nogu su mu operirali, uopce nisu ni
BEG U
75
primijetili ranu u pluCima, niti on sam primjetio. Sve teze dihao i mislio
da od noge, onda jedan nas rodak, doktor to primijetio, ali
toliko jako da se nista moglo uraditi, i umre. Od
moje tesko kojije sada
u Finskoj na Cetiri-pet osoba iz familije teze u
Sarajevu, daljih rodaka svakako vise. Mislim da Esada
rnoga rodaka. Cuo sam da i prije nekoliko dana ranjen.
DILAS: Esada. pamtim most, gvozdeni, gde su
klali i bacali u Drinu. Sta Vi pokoljima u Foci tokom
Drugog rata? Foca sada razorena, zapravo i dzamije su sve
kad govorite tome, budite ljubazni da izlozite Vase misljenje
tome zasto u Drugom svetskom ratu nisu rusili dzamije, sada ih
ovi koji tamo ruse.
ZULFIKARPASIC: Most most,
bosnjackog u Drugom svjetskom Na Fo-
caka, starih ljudi, zena, djevojaka i djece tu su Neki su mladi skocili
s mosta i pokusali se spasiti. Samo uspjelo, mnoge su
unistili hladna rijeka, meci i potjera. Prezivjeli su opisali te grozote.
Poznati slovenski slikar Bozidar Jakac izradio most u nekoliko
varijacija, sam 1957 u odlomku mojih uspomena "Put u Focu" ovako
opisao te pokolje:
"S one se nekad lijepa i sarena Foca.
Mjesto kuca i sarenih basci iz snijega su crna
Na mostu nas docekala patrola. Iz maltarnice izisao
jedan Poznao sam ga, to Vojin Bozovic, On
dugo radio u FoCi i smo dobri znanci. Rukovali smo se bez rijeCi.
mosta smo posli pjesice. Jos uvijekje most krvav. Ispod mosta niz zidine
kula, visile su poput stalaktita ogromne ledenice krvi. Pod tim
crvenim baldahinom Drina ljuljuskala mrtva tijela kao da ih uspavljuje.
Uz obalu lezali su naduti lesevi zena, djece i ljudi u gradanskim i seljackim
odijelima. Neki mrtvaci su goli.
Tu na mostu izvrseno klanje muskaraca, - objasnjava nam Bozovic -
kapetan Sergije Mihajlovic i komandant mjesta prota Vasilije JoviciC
naredili su da se svi muslimani pohapse. Poslije su svi oni koji su
veci od konjickog poklani. Ali ljudi su svuda: i
76
ADIL
Kasnije red dosao na zene i na Drina
izbacivala leseve. Da se to sprijeci, irn onda tjelesa

- ko to - pitao sam.
Vecinorn rnjestani i cetnici, ali ovih zadnjill vrlo rnalo.
Cetnici bez borbe i otpora i bez borbe i otpora.
Kad dosla nasa brigada i kalinovicki odred, cetnici i desetak
rnjestana pobjegli, ostali ostali i nista irn se nije dogodilo. Eto za sest
rnjeseci naslo se dvanaest koji prihvatili poziv
da sa vlastirna, za osam sati skoro svi postali
cetnici i poceli da sve od reda, ne i ne praveCi ko
kriv ko nije. I nije se naslo ni dvanaest od sesnaest hiljada Srba da
bar jednog ili i od osam hiljada
poklanih focanskorn
ljaga niko nece rnoCi izbrisati sa lica rnojih srpskih
zlocin korne nerna prernca.
roden ovorne odrastao sam zajedno sa
i Srba vladali korektni odnosi. U Foci nije
posebnih kafana i gostionica, srno izrnijesani kao prijatelji. Po-
stojala i srpska drustva, ali na
rni srno isli i oni dolazili na nase. Skole zajednicke,
igralista su zajednicka. Nekoliko godina pred Drugi svjetski rat osno-
vano cetnicko Clanovi ponekad paradirali
uniforrnama, ponekad i prijetili. Za sedam rnjeseci vlasti
Drzave od trideset osarn hiljada iz focanskog sreza
ustaski rezirn nije vise od dvanaest zbog
toga, sto se operiralo sa protusrpskirn parolarna. I to
odbaceni elernenti i koji nikako nije predstavljati
Za sedam rnjeseci na teritoriji Foce izvrseno 20-30 hapsenja;
svi ti strijeljani. Njih sproveli Sarajevo. izazvalo
ogorcenje redovirna Znarn, da rnnogi
intervenirali da ih se oslobodi. Ni jedan gradanin Foce nije nicirn
odobrio U Foci niko nije strijeljan, niko opljackan,
nikorn se nije prernetacina.
Od rnosta Donje Polje slika nije ljepsa. koje
spaljene, prozora i vrata, izgledale su kao napustene. Ali
BEG U
77
su se kretali. sam partizanske patrole i gradane. Tesko sarn ih
raspoznavao, svi Kod Grujicica kafane stajala velika
zena i djece i neki covjek. Drzali rukama
lonce. Ocito nesto se dijelilo. Htio da govorirn s nekirn. Sjahao sam s
konja i oprostio se od rnojih
cu doCi rnalo kasnije.
Tesko sam prepoznavao lice. Ona rne gledala i bezizraZajno. Bez
i rnrznje. Vidjelo se da prezivjeli strasan
- Sto cekate? - pitao sarn.
- Dijele narn od voca!
Iz redova se izdvojila Ferida studentkinja rnedicine, nasa sirn-
patizerka. Jedva sarn prepoznao. Njeno puno lice Sjaj ociju
da ostarila. Pozvao sam da pode sa
Cekaj da prirnirn rnajka rni gladna, ni nisarn jela.
- Podi sarno, kod rnojih irna nesto za rnene, cu ti dati. Molirn
te ispricaj rni, kako sve to
- Sto da ti pricarn, vidis i sarn. Covjek ne zna odakle da pocne.
Pored nas su nekoliko starih na Konja
nego neki neki gurali.
- Vidis, ovako vec deset dana, otkako dosli partizani, skupljaju
i i ih.
Dosli na Cehotinski rnost.
- Sve se to dogodilo iznenada. Talijani se jednog dana
se napad partizana, govorilo se. U ceta sa ono
i povukla se jer Talijani
da se Foca nece braniti, nego cetnicirna. su
otisli poslije ponoCi prerna za Pljevlje, isto
dosli. svi su sa i pod Desetak
ih se za vojvode, za i
rnjesta focanski prota Jovicic. Svi predati kljuceve
i duplikate Ali otkljucavao, vrata se
Vece toga pocelo klanje.
i biata dosao Dejan Kocovic sa seljaka i
Dejanova Boze, to vjerovati, da prva s kojorn
srno citavo vrijerne tako dobro, stanju tako uraditi.
- Dobro, sto sa
78 80SNJAK- AD!L ZULFIKi\RPASIC
Slavkom Mazicem i ostalim uglednim koje smo mi muslimani
prijateljima i zasticivali ih od ustasa.
- Vlado i Vasilije su u glavnom komande mjesta i pravili
plan strijeljanja. Slavko sa Bobom Jojicem za Eto
dali smo sve. U Foci neces naCi nijednu muslimansku kucu, koja ima
odijelo ili vise da se ili kilu brasna da ispece kruh. Nase pokucstvo
Ali su noci. danu su samo odvodili na
strijeljanje. Ali noci su isli kucama i onda pocinjalo silovanje i
tucnjava. Samo si cuo pomagar* i vidio vatru. U srezu i sudu
napravili su zatvor. Tamo su mucili prije klanja. Ali i na trgovima i na
ulicama moglo se vidjeti stvari. Jednog dana priredili su lov.
lov ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otisli u brda da
love one koji su izbjegli smrti. i psi otkrivali su ljude.
Tu vece culi smo pucnjavu, ih dovodili u grad, su ih licu
mjesta.
- Mi smo imali u grupu simpatizera, koja stampala letke
i dijelila nas Sto sa
- i mu zaklali su noc, neke su poslije
neke povjesali. izuzev Fajka Kurspahica, koji sakr"i-
svi su Srpski dio te ovdje, sad radi u
odjeltl kod
- kako se oni
- Pasivno, neki od njih imao
- li uspjeli ti koljaci pobjeci ili smo pohvatali?
- Pobjegli su samo desetak, ostali su svi ovdje, ali oni su kao
i imaju svoj Komandant Strajo Kocovic, cet-
vojvoda, koji od koljaca. Nista da
se kazne."
Muslimani zasluzili da se nad njima slome koplja, jer oni
nisu ni uzrok, instrurnent politike, i zlocina Zidovima i

Medu narodima vladala disciplina, i mi znali
koje se ne smiju Bilo sukoba, ali su uvijek neke
koje se nisu PojaYom Zidova,
bez ikakYoga i razloga prvi put u Bosne
drzava,
BEG U
79
sam tome pisao u tome kako sarn dozivio rat,
gradanski i pokolje u noCi su stavljeni zakona
Zidovi i Srpske crk ve zapecacene ...
DILAS: Foci
Svugdje. Crkve imovina oduzeta i opljac-
popovi vladike Zimonjic vladika, koji
prijatelj moga u Sarajevu, poseCivali su se, on i ne zna mu se
za grob. prvi put da jednoga U
se takvo sta prije dogodilo. sok za muslimane. Rezo-
lucije SarajeYska, Mostarska, pokazuju da
bosnjacka kler to smatrao za za
katastrofu, kao u cemu se smije l!Cestvo\'ati, sto se mora osuditi.
u da Hitlera, hitle-
roYskog rezima da politiku, Zidova,
i Taka\' protest podigli
1941. potpisali -
uciteUi, trgovci, svakome
ill i medu ih koji
simpatizirali, i ucestvovali ustaskoj Ylasti. Takvi mozda mislili
da doslo Yrijerne sa ali muslimansko
bilo
prijatelj Peselj+
1
, sa jedanput
da su poceli i da cetnicki
pokret da ih sam odgoYorio pogledima"
i to pobjegli u od pokolja i
od Na se, iz Foce su isli islo
Tamo ih ustase i se
su poceli selima kupiti Srbe, gradoYima Zidove,
nadosao val i tako da ljudi poceli bjezati u da
gole zivote. jedan dio i kadra
mase - pokolje
41
Branko Peselj ( 1909-1992). profesor praYa. pisac mnogih naucnih i
politickih raspraYa. clan Demokratske altematiYe. istaknuti prYak HrYatske se!jacke stranke.
80
BOSNJAK- AD!L
Rat tabue
Prvo sto u opasno jest kada se tabui. U nonnalnim prilikama
ti ne smijes opljackati, ne smijes jer ces sudski odgovarati. Onda
najedanput dode situacija gdje ti to uradis, gdje taj tabu nestane, i psiholoski
se stvori atmosfera nasilja, nepravde, osvete. Znam kakav potencijal zlocina
postoji na nasim prostorima. Posto smo mi pm1izani u samom pocetku
saradivali s tim ustanicirna, kasnije cetnicima, imali i zajednicke stabove,
dozivjeli smo da su oficiri i komandanti poceli s propagandom da su
za njihovo stradanje "Turci" krivi. Tako su nazivali Bosnjake. "Sad treba
iskoristiti priliku ih sve
Eto, za koje su zavele ustase i cetnici mi Bosnjaci
smo platili racun. kod Ljubuskoga, dala najvise
koljaca, otud su ti LuburiCi
42
i drugi ustase sto su Bosni i palili. Ni
u Zapadnoj Citavo vrijeme nije pukla, jer ih
s jedne, s druge strane stitila, dok moja Foca, gdje
stalno mijenjala gospodare. Mi smo dakle platili i cehove
drugih.
Tako eto, tabua, nekaznjenog
i put se dogada da vide da mogu
svoje komsije muslimane, isto sto se njima dogadalo kada
su njih ustase.
U Foci ustasama prisla mala grupa, to su beskucnici,
koji su obukli ustasku Bila to fukara. Oni su pohapsili
desetak najboljih srpskih mladica, toga Hadzivukovica koga sam vec
nekoliko puta spomenuo, i rodaka, Kocovica - sve ljudi
koji su s nama zivjeli i se. Odveli ih i osobno sam
veoma aktivan, iako sam tada mlad, i imao sam dosta
sa su mi dolazili pitati sta da sam da mi muslimani
treba javno da protestiramo i tu ustasa i to
moje rnisljenje i tada sam razgovarao s uglednim ljudima, kao sto
su Ahmet Trhulj, Muhamed-beg vdagic i drugi, su
4
cMaks Luburic, sef svih koncentracionih logora u NDH, komadant posebne legije koja
se istakla u unistavanju civilnog stanovnistva. Pred iz Sarajeva 1945 objesio preko
muslimanskih U emigraciji bio aktivan pod imenom general Drinjanin.
u Spaniji od agenata UDB-e.
r
BEG U
81
protiv till nedjela. Vidite, sedamdeset posto muslimana u Foci. Mi
tada jos nismo hajducki razmisljali, imali smo respekt prema ustanovama i
drzavi. ustase su to razrusile, srusili su tabue, su
da se odgovara za zlocin, nego da se za to jos bude i
- ista logika i kod
Foca kao sto su sada u ovome posljednjem ratu stradali Prije-
dor, Most, Brcko ... Foca postala simbol stradanja u Drugom
svjetskom U Foci vise od stanovnistva
narocito Ljudi su bjezali, sva ta sirotinja.
DILAS: Kazete da pola stanovnistva. mislite i
ustase i
ZULFIKARPASIC: Prvo su izvrsili ustase, mla-
dica. nisu ali su sracunata da u pogode
srpsko da ga potpuno i izlude. Atmosfer-a
uzasna. sam i u emigraciji poznat tome sta sam svoje
rnisljenje da su i u Bosni i poceli ustase i da su
nase Da su se cetnici sluzili istim, i gorim metodama.
Ulazio sam u neka sela iza ustasa, iza "crne legije" - to masakr
stanovnistva. Ali sam ulazio i iza cetnika, u muslimanska sela, to su takode
strasni masakri, paljevine, pljacka. Bila to apsolutno ras
i suluda gomila, koja klala u svakoj prilici. Medutim, za razliku
od danasnje situacije, tu se pojavila jedna snaga, partizanska,
koja dala otpor i drugima i koja se koncentrirala na borbu protivu
okupatora.
U Foci izvrsen pokolj nad muslimanima od cetnika,
pokolj nicim izazvan. Dogadalo se, na da Francetic
43
dode
sa ekspedicijom, zadrzi se pet sati i posalje
Pavelicu da oslobodena do Drine i vrati se. I prepusti opet cet-
klanju to istocnu sta-
nisu katolici. Istocna tako str-adala.
se takozvana Srpska pojavljuje u varijaciji gdje
43
Jure Francetic, komadant cuvene ustaske Cme legije. Njegova borbena
uzoru SS formacije. Poznat ali i osobnoj hrabrosti.
82
AD!L
drzava, njezina annija, policija, politicke i sve druge strukture aktivno
sudjeluju u i jednoga naroda. Ali
nego Ante Pavelic i Pol Pot, jer ovdje ne
da se vec se tu unistavaju i svi
sakralni objekti i kulturna provodi se etnicko
plus i brisanje svill tragova zivota na

Politika slijedeca: ako i u
sklon da prijede k vrata su do 1943.
dok se krvavo potukli. Ali ljude kao sto
Rodoljub Colakovic
44
, za razliku od

koji su vodili
ctrugu politiku: rni cetnike, ih, Colakovic odrzi govor,
pusti ih da idu ili da pridu I to koljace koji dolaze s
protiv propuste vis-a-vis u uspo-
objektivno i istinito ispricao, su ga iz vodstv.a
zacudo i i optuzili da historiju
Cijelo rata i zaokuplja kako
sprijeciti da se ovako ikada vise dogodi. Tito uspio zaustaviti
sukobe, ali S
su pojave koje su da u
slucaju Jugoslavije doCi do i
ostala i najranjivija za i vjerske sukobe. Nadao
se da u ratu,
sve da Bosna u rijesi sve
vise sto hiljadu Bosna postoji kao i
i
DILAS: Dobro, se vratio na rusenje Zasto rusenja
u ratu devedesetill, nije u ratu 1941-1945?
U ratu, sukob kojije nastao
i Srba vise religijskog karaktera, s na propagandu
44
Rodoljub Colakovic, pisac i politicar, jedan od voda partizanskog rata, vise puta rninistar
jugoslavenske vlade, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine"
45
Svetozar Vukrnanovic Ternpo, partizanskog vrhovnog staba, slan na
duznosti u i Makedoniju" Poslije rata obavljao i
BEG U
83
Drafe Millajlovica i s tezu da su
Onaj rat vise vjerski karakter ovaj Pored
svega toga vjerski objekti stradali kao u ratu. jedan apsurd,
koji se dogada u Bosni i koji i tesko i lahko odgovOiiti.
da drustvo u posljednjih
rijesio vjere, ryesio
rijesio pitanje politickill struktura, stvorio
drustvo, iako s vlast. Odnos
vjeri takav da otjerao vjeru na jedan prostor na
ona ugrozena u svojoj egzistenciji, gdje ona nije vre-
da filozofrra, da stvara teologiju, nego stvarala
kontrast. Tako se krscanstvo, i na srusenog
javljaju u forrni. Cudnovato, alije istina. Na ovi
Mladici i KaradziCi, i kako li se svi ne zovu, to su sve ljudi koji
su svrsili vojne ak:adernije i univerze koji su odgojeni
u jednoj ateistickoj ideologiji i sada su nosioci toga vjerskog
i borbe protiv religioznih ustanova i kulturnih drugih.
drustva, prouzrokovala
uravnilovka U se drustvu pored vjer-
skog i izvjesne diskusije, surnnje, teologija, razraduju se
principi, dok se u polulegalnoj egzistenciji religije ona svodi na
golu borbu za opstanak. Pitanje da se ocuva njen opstanak,
za diskusiju, za teologiju i kvalitete, nije Nije
ostavljeno ni da vrijednosti, nego to
na neki nacin pojednostavili.
komunista
Vjera dovedena u pitanje, proglasena svecenici su
kafnjavani, ogranicavani, trafeno od njih da sluze. Na
vjerska oligarhija vise nego ijedna druga u ko-
Govorilo se da su i razni sinovi i scerke
i Mujica, partije. I Mujic clan
partije, ali clanstvo zaledeno da se ipak ne doznalo kako reis-ul-
ide na partijski sastanak. Ocevidno su u
84
BOSNJAK- ADIL
Slicno i kod pravoslavnih, kod katolika toga
I tu se dogodila jedna faza brutalizacije i vjere i protivnika vjere,
tako da nastala jedna generacija, koja ponovo pogazila sve
tabue, koja naucila privilegije, ne vrijednostima nego
kao nagradu za svoj odnos
Kad sam dosao u Sarajevo, naisao na covjeka koji
direktor za izgradnju jednog velikog
trideset iza sebe, zato sto generala. Bio
dijete partijskog rukovodioca i to Dakle, on
da to ocuva od onih koje
strucnjak koji zbog nekog principa to u
Kada se pred velikog postavi pitanje da neki projekat ili
da ga zavrsi, ako to nije principu, kuraZi kazati: "Hvala
lijepo, to covjek koji taj polozaj dosao zbog drugih
zato sto sluzi uraditi stvari da polozaj.
Iako sam uvijek imao dosta balkanskoj
i da zgranut kulturnih
koja u isto
llistorija i jedan
oteka u Sarajevu. Srusio se koji spaja, Mostarski i to se rusilo
da se zadao jad kad se poruse tabui,
vise s
iz Foce, koja sada u ZUrichu. Kaze da su nju silovali njeni
sestnaestogodisnji daci, njene kolege silovali su njenu scer od

Da do toga doslo, do tako strasnih drustvo bru-
talizirano, logika, u
koji to cine. psihologija rata, psihologija neprijatelja svaku
cijenu, to kao kod nekih u Africi - kad se ide u lov
okusi se krv covjeka iz drugoga da se srusili tabui. Tako i kod
nas, rade ono najgore, sto najvise boli protivnika.
Ponizis ga, da oslobodio sebe za buduce zloCine. covjek koji se drzi
principa nece to uraditi. Ljudi bez principa doveli
su nase na propasti.
NADEZDA: Trebalo dovesti u situaciju da poveruje da
BEG U 85
izbora, da se praviti etnicka i da zaboravlja da
zajednicki zivot u iza su uocljivi dokazi
zajednistva- dzamije, i katolicke crkve i sve druge
pored druge -
to, ali evo, ljudi kova Karadzica spremni
su da u isto - vidio sam to kad u
Zenevi, u toku ,Pregovora - se i pricaju s
sto se gile. Veliki ovaj pad koji i
objekata u tolikoj Postoji jos jedan cilj
sto vece se iCi
- ako siluje djecu i ljude, su sruseni
Ovdje - ili Za dvoje
mjesta. Nastojalo se sto vise ljudi uvuci u Da se vise
i zato da se ljudi ne vratiti. Da se onemoguCi povratak i
iskljuci svaki zivot.
DILAS: Ono sto se radi to totalitarnim,
totaliziranim Kod nacionalista koji jos uvek nisu
do kraja upravo takav
nalizam. Secam se kad su granicrli pljackali 1918, kraju
svetskog rata, u Sandzaku, nisu ih - pljackali su, ali
dirali, to se nije
odobravao. Smatram da ste dobro obrazlozili da su ustase
razuzdale zlo. Dalje, kod cetnika postojao program
ali ne u smislu oni su imali u da presele sto
sto Siptara, sto skoro dva i ljudi.
ocajnicka Medutim, nisu u
fizicko kad su ustase razuzdale zlo, onda su s
poceli i I to svuda dosledno. Kasnije su cetnici odustali od tog
programa: Draza Mihajlovic pokusao sa
ali vec i su
uCirlili svoje!
da danasnja u tome sto doslo do totalitarnog
koji da ostvari tzv. Veliku ili Veliku
bez isterivanja

86
ADIL
ta ideja se ne moze drugaCije ostvariti. do takvog nacionalizma i
velikodrzavlja doslo zbog toga sto komunizam, samim tim sto
totalitaran, nije razvio slobodne institucije, slobodnu privredu - ugusio
slobodno misljenje.
Posle njegovog sloma nastao vakuum koji su koristeCi se verom,
mitovima, nekriticnom istorijom, lako ispunili i zapalili demagozi zeljni
slave, mesta u istoriji - vlasti. U tom bezumlju sve zlo
smisljeno: znam dosta pozadini tih zblvanja, postoji da se uzme
Sevema bez obzira krvoprolica, stradanja, plan
Drina- Podrinje da se uzme da siroko granica prema Srblji.
Slazem se da su to izvori zla.
DILAS: Vec ste da ste u s Na ste
da li ste usli u vojnu organizaciju ili ste kao partijski
jos radili politicki sa koji su se
stvarali? Na kakvim ste i
ZULFIKARPASIC: U FoCi sam partijska 1941, jer
sam vodio i SKOJ-a i organizaciju partije. Potom sam
izbacen iz partije zbog moga stava" u vezi s
u sukobu ljevici, ali sam vrlo brzo jer
su rukovodioci komiteta u Sarajevu smatrali da sam potreban
za Focu. Kad sam od ustasa u Foci, zadatku sam dosao
u Sarajevo i povezao se s mjesnim komitetom Sarajeva. Tamo
Miskin, poslije Esad Cengic, Tempo, kojega tamo poslao
komitet kao delegata- imao sam kontakata i s Tu sam radio
na svim partijskim poslovima, primjer oslobadanja ljudi iz
zatvora.
Doblo sam jedanput zadatak - posto citav mjesni komitet i nekoliko
clanova komiteta - da
i Duraskovicevo oslobadanje iz zatvora. Pravili planove, stvorio sam
partijsku grupu. Medutim, ti uhapseni drugovi su sticajem
okolnosti, jednom greskom ustaske policije, prebaceni u bogosloviju, odakle
su isetali kroz podrum. Radio sam i propagande,
letaka, na organizaciji u Sarajevu. U tehnici sam takode radio.
BEG U
87
Pravili smo legitimacije, propusnice, organizirali partijske veze s
provincijom, s Romanijom, sa Cmim vrhom.
U to sam vrijeme zivio ilegalno razlicitim nasim
U iz Srblje dosla jedna grupa Focaka. Preslo
ljudi, simpatizera, neki Maso Hanjalic, Kocovic i
drugi, i onda pala odluka da se prebacim Foce i osnujem
odred. Dosao i potpukovnik ili major
vojske, Vojislav Dokic, koji sudjelovao u pobuni vojske u Mariboru.
"DrLAS: mislim, major Dokic, voda oficirske zavjere u Mariboru,
suden od kraljevskih v lasti.
ZULFIKARPASIC: S sam u vezi dok sam se jos u Foci.
Dopisivali smo se. On za za komesara
odreda. se diskutiralo u u
sam s u Mostar. Trebao sam se javiti
partijskoj Ondje tada sekretar partije Sandzaklija
vdagic, poslije iz partije, i Bio
sam dva-tri dana u Mostaru, iz Mostara sarn otisao u Bilecu. su tada
Talijani, ustase su iz Bilece vec pobjegle.
Tu sam prisustvovao dogadaju, koji zivot
ostavio dubok pecat. Talijani su dozvolili da se iskopaju od ustasa
Srbl. Sahranjivali su ih s popovima neka
plava ilovaca, i oni su ih iz te zemlje iskopali. Lesevi su u
S dvadeset, trideset ih kola,
na drugoga. Prebacivali su ih konjskim kolima i sahranjivali.
Nisu ih u sanduke, ih prali, nego su ih
sahranili, im znali Bili su kod kasame. Sve to
izgledalo cudnovato. ta plava ilovaca koja se
zalijepila za lice. Izvadili su ih, malo ocistili, ali jos ostala ta
plava ilovaca. MoZda tu i ljudi iz Foce. Raspitivao se ko su
Rekose da su to ljudi kojima vojska uzela za rat, seljaci culi da
su u Bileci, u kasarni, posli uzeti svoje i su

toga otisao preko i tu dosao u vezu s
odredom, Rade Hamovic,
88
BOSNJAK- ADIL
Bora Kovacevic, Clan Pokrajinskog komiteta. Sekretar partijske organizacije
bio Fico Cengic,
DILAS: Koji Cengic? Ferid?
Fico- Ferid- da ga Vi znate.
DILAS: Ferid, znam ga dobro, sam s u V
Posto su Harnovic, Kovacevic i Cengic tu, su:
"U Foci su cetnici, vas ako odete. Nasa u Foci
iz Foce su pobjegli i i partije, sto od
ustasa, sto od Sve to Kasnije sam doznao da su ondje
Risto Tosovic, Fajko Nebojsa Ramiz coric i drugi, ali
tada Vi cete sada ostati ovdje, i rni vas odrediti
druge duznosti. Odrnah sam se ukljucio u politicki rad odreda.
Ondje imali veCi s Cetnici su s
isli za to put, i pored nas grupa oficira
koje srno i im, u to s cetnicirna jos
saradivali. ISli su u Hercegovinu da srpski ali su torn
putu protiv protiv saradnje s i to se
osjetilo. Sjecam se, tu Faik Beslic, koga su zvali Bozo,
Svi su se nazivali
tek sto sam dosao, Ferida zasto to, meni kaze da ne
tako, da su to konspirativna Meni rekao: "Ti ces
Milic."
U Tmovu i partizanska kafana, tu i stab
Dobropoljskog partizanskog odreda. Kad sam usao u tu kafanu, svi
su to i odjedanput pocnu pjevati: lijepo ti ime, al'
se drugi sad ponosi Ti procetnicki raspolozeni seljaci ocevidno su
znali da Bosnjaci.
iste 1941 godine odatle prebacen na Ondje
Colakovic. nasao Brkica, on se takode zvao Nasao
I srpsko Cica s
vr"lo popularan. Bio iz Rijeke.
BEG U PARTIZANIMA
89
DILAS: Mislite na Vajnera, ga znam, on da
on Jevrejin, ali iz Hrvatske Mada nije licio na Jevrejina, povisok,
krupan.
Postavio sam pitanje na u stabu, da
Zidovi i trebali da nose svoja Iz prostog razloga
sto hercegovacki i svako kad sam dosao na mislio da
sam Bio tamo cetnicki Dangic, koji jednoga
rece: "Slusaj ti si iz poznate srpske familije, pravoslavne, ovo su Turci,
boga ti. Znas li ti da ovaj Hasan Brkic advokatski su
Turci. Trebalo da to su nasi Zatim, na
sastanku neki su seljaci upitali: "De su nasi sada kad
najgOie?" od nas devetorice u sedam sam rekao:
"Evo nas, sam Adil, ovaj
U 1941 i u piOljece 1942 poceli su procetnicki
elementi bjezati iz jednica, ostavljati Ali jos nas nisu jos
se tako lahko dizala na druga, nego se i odnesu puske.
Nije kasnije nastalo. Pocelo na Ozrenu.
Sjecam se da samjednom prilikom zboru, gdje
rece: "Pazi, oni znaju da si ti neko samjavno,
na istom zboru, kazao da sam i da sam dosao braniti
srpski od ustasa. Mogao sam ici i s ustasama, ali izabrao da se
boriti ovdje." Jedan ustade i rece: "Sad si deset
puta, 'alal ti ti si pravi!" Dakle, narod to uvjerilo,
Bosnjake, koji su se dosli s boriti, kao svoje prijatelje, mi
svi nepotrebno nosili srpska
U gdje Duro Pucar, nije se tako Tu su svi
nosili svoja prava I Osman Karabegovic i Sefket Maglajlic
i drugi. U poslije su Ali Dervis
Akif Beslic, Hasan Brkic, Ferid svi smo srpska
i onda su se oni pitali: "Kako to da da se
bori s Muje Hodzica, koju su cinili
simpatizeri iz Satorovica kod Rogatice. u cijelosti
koji se borio u su ih iz
Bosne preselili u hrvatski kraj, kod Varesa, da ne srnetaju. Eto, to
politika, vrlo losa politika Rodoljuba Colakovica i Ise
90
BOSNJAK- ADIL
Jovanovica. Colak.ovic nosilac te linije favoriziranja srpstva, s
su se trebali identificirati. Duboko uvjeren da
to velika pogreska, koja rezultirala nasih kadrova,
narocito Ozrenu. I se zasto se tak.o radilo.
DILAS: Zato sto velika protiv da ustase,
da izazvali bes protiv muslimana koji su u su im
u srpska. Slozio bih se daje to liriija, koja
sada pripada proslosti.
da -
rukovodeCi kadrovi u i Hercegovini - u broju
i kadru partijskih da se
iz stava pai1ijske organizacije i i
Rodoljuba Colak.ovica, iskazivali kao ili Bosnjaci, sto opet
izazvalo u srpskim da se pitaju gdje su
zasto ih
NADEZDA: Kakvo vase 1942. godine
kasnije?
ZULFIKARPASIC: Onda s prebacen ponovo u
Foce, i dosao sam do Ustikoline, do Rataja. Tu dosla jedna grupa
nasih s s
s s i
koji kasnije, postao Docekao sam ih u Jelecu
kod Rataja, tu kod kuce. Tu neko prepoznao,
vec su se s nama razdvajali i Foca pala u ruke.
su odlazili, bjezali iz nasih redova, i s vec imali i neke
sukobe, jos nije otvorene Sjedio sam tak.o kod jednog
surnara, kada upadose u sobu. Poceli su pitajuci kak.o se ko zove -
trazili su Onda su svi, jedan jedan, govorili imena nasih
prijatelja i poznatih knjizevnika kojih su se sjetiti. Neko Jak.sic,
neko Jovanovic ... Znam da se Fejzo predstavio kao Nusic.
da za najpoznatijeg srpskog pisca ti cetnici culi.
najedanput ulete jos njih i upere u kazu: "Ajde,
polazi sa nama!" su poveli da ublju. ovi koji su
BEG U
91
prvi dosli pitaju otkud sad to. ga, iz Foce",
kaZu. Bio sam da tog sigumo dozvolio da
tak.o povedu, dva od kuce. dolazi
Seljo - bratic Principa atentatora. Bili prijatelji. Seljo u
odijelu, u kaze: "Gdje ste posli?"
"Vodimo ga kaZe jedan od njih.- sam njegov
uze od cetnika smajser i odmah ga dade u ruke. Seljo
u Bosni, i im rece da sam s Uz to repetira revolver.
Nije dozvolio da pale kuce, nego ih tjerao Jeleca.
su se tu stvorili iz Foce. Neki su imali i puske.
Situacija se u nasu korist.
Otuda se u stab odreda.
povratka iz Foce, koji vec opisao, doslo do povlacenja stabova i
odanih jedinica. Na s proleterskom brigadom, preko Cmoga
za sreo sam se s Isom Jovanovicem, koji s
stabom. mi tada rece kako trazi: - Bila neka provala
Sarajevu, partijska Ides u Sarajevo da
obnovis. Znate kakvo vrijeme tu nema razmisljanja, hoces li ovo,
hoces li
U to v1ijeme u sarajevskoj neki Galosevic. On sve
izdao. Bio sekretar i izdao tokom saslusanja.
Vjerovatno ga jak.o Dosao sam s do Cmoga
Vrha. Oni isli dalje preko polja, preko Igmana, sam s
Cmoga vrha s sisao u Sarajevsko Polje. Ondje sam odijelo
radnika koji su radili na Dali su mi posudu za
i ujutru smo prosli pored straZa kao Tak.o
sam usao u Sarajevo. Stanovao sam na punktu kod
suca ciji Avdo ak.tivista. Svojom nepaznjom
sam od ustasa i dugo
DILAS: Jeste li prosli
Veliku torturu, tukli su su mi
gace, ... Znate li da smo tome razgovarali, Vi i kad
sam poslije dosao u Bio sam na Sremskoj Mitrovici.

u Beogradu, u kojoj smjesten Centralni komitet


92
BOSNJAK- ADIL
Dosao Vama dozvolu da diCi knjige i koje u
sakrili. covek u "Maderi" s V ama, i Vi pitate:
kako ste se Vi drzali? Malo ste i rekli,
sam: "Nista
Vi ste uputili Zarka koji takoder u Mitrovici,
tad sekretar za
DILAS: Koliko ste ostali u zatvoru?
Dvije i su predali sud,
prijeki ustaski sud.
DILAS: Jesu li vas osudili?
Ne, nisu osudili, nego su jos napravili
saslusanja, zapisnike i prijeki ustaski sud osudio na
srnrt.
DILAS: Razurneo sam- Vi ste to u odgovoru i to sa
kad ste kod u Beogradu - da Vas spasilo
Cengica Jer Vi ste zasluzili da vas ustase puta streljaju, bar
puta. Ustase su vodile politiku da ih se ne
revoltira, buduci da ste iz poznatog roda, na intervenciju nekih
...
Delegacija isla Pavelicu za i on rekao, kako
tvrde oni koji su u delegaciji: "Da sin, ga dao strijeljati, ali
posto su br-ata cetnici ... " se znalo, sam i osuden
na dvadeset godina
DILAS: Gdje ste u zatvoru i koliko ste ostali? Ni dvadeset godina nisu
za potcenjivanje.
ZULFIKARPASIC: U i u i ostao devet

BEG U PARTIZANIMA
93
DILAS: Dobro, kad ste uspeli da iz zatvora, kud ste pobegli?
su iz Mitrovice u Lepoglavu. U
Zagrebu odakle sam preko partijske veze pobjegao. Odatle
sam otisao u u gdje
sekretar Bozicevic Beli.
NADEZDA: Begstva iz zatvora cesta i uvek predstavljajtr uzbudljive
price. Kako ste Vi pobegli iz zatvOia? Da li to partijske veze?
ZULFIKARPASIC: U Dordicevoj ulici, gdje u
zatvoru, zatvorski pozvao piegled. U
docekao ilegalac, koji iz u
vidio - ta
tesko se opisati - da se radi provokaciji. Rekao da
od Norberta Vebera, sekretara zagrebacke i da cu
u samicu dok se ne put izlaska. Istu ubacio
straZarsku U sate dosao i posto na kapiji
prijatelj prosli bez Cekala su nas kola i otisao u
vilu jednog naseg vise stanova i jedanput,
zamalo, opet ne padoh u ruke ustasa, kad su pravili raciju trazeci vojne
bjegunce. U Zagrebu s ispitao oslobadanja trans-
porta na putu za Lepoglavu, te sam cak i ukljucen u njegove pregovore
s HSS-a. Iz Zagreba sam prebacen vodi-
u Zagorje i odatle u za Topusko gdje Glavni stab
i Centralni
DILAS: iz zatvora nije cesto, ali
pricala - kad ste kod nas u Beogradu - Stefica, koja
u to partijska aktivistkinja u
Partija dobre veze sa sa
iz Mitrovice su pobegli svi
Otisli ste u Slavoniju, Dusko Brkic I Pavle
jos tamo
Da, izvrso pivo partijsko drza-
nju u zatvoru i odredio cu iCi. 1943. godine.
94 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
Iz Topuskog sam otisao u Cazinsku krajinu. Tamo u Bosni cuveni,
Huska Miljkovic. osoba. se malo-pomalo sam u
politicara i komadanta. Imao svoju miliciju u snazi
povece brigade. cijelu zaveo svoj
sistem uprave. Ustasama nije dozvolio pristup, branio srpska sela.
se, pak, smjeli pojaviti teritoriji.
ali su bogatiji morali davati vojsci.
Borci su se hranili, mahom, vlastitim kucama. Zauzeo stav,
se svi poceli za otimati. Ako zatra.Zili prolaz, domo-
branima, partizanima, cak i Njemcima to dozvoljavao, uz uvjet da plate
odstetu u oruzju i Njegove jedinice su i
vrlo borbene, tako da su se svi dogovori s respektirali. Na svojoj
teritoriji Huskaje tolerirao sve iz raznih formacija, i od toga
kadar" koji se dugo u tim krajevima. Nijemci su
mu da modemo da im velike
ali su zauzvrat trazili da pusta
teritoriju. U isto vrijeme, su mu pregovore.
tada vezana za i s pregovarao Veco
Holjevac
47
, komesar korpusa. Uspjeli su ga da prihvati
prijedlog, da prijede u partizane kada ga i opreme. Obecan mu
Halilu, svim
cin majora, ceta
vodova Osim toga, mu da
divizije i - posto i prije u vezi sa Pokretom - da
u Okruzni i komitet divizije. Jos cega obecano. u
pregovorima oko Huske sarn i ucestvovao i, moram
za simpatije. Bio covjek, koji imao skola, ali uvijek
sta hoce i vodio se i
sve dogovore izvisio, kao i Stab korpusa. Njegova divizija -
grupa- oslobodila prolaze za i tada
"Bosanski" kadrovi i komitet gledali su
drugacije cijelu stvar i Huskina
uklopljiva u sistem partizanskog ratovanja. Malo-pomalo on i
kompromitiran. toboze od zatim mu
velika
47
Veco Holjevac. popularni partizanski komandant. komesar korpusa, poslije rata
gradonacelnik Zagreba.
BEG U PARTIZANIMA
95
Mene tiagedija Huske Miljkovica jako dojmila. N arod jemu , pje-
vao i ga volio. truda dok su
grupe prihvatile
Poslije rata jedinica rasformirana i skoro svi kadrovi
iz Armije.
U Velikoj sam predavao visim partijskim kursevima koji su
se za rukovodeCi kadar.
Iz preko Dalmacije, sam u vrlo
kompliciran i tezak put. U Jajcu sam vrsio politicke jer smo
se pripremali da uzmemo vlast cijeloj teritoriji
Pri kraju rata sam u Mostar, jer se u
Mostaru komitet razdvojio u dvije frakcije. Duro Pucar mi vrlo
ostrim rekao da moram ocistiti organizaciju od frakcionasa.
NADEZDA: Kako se razresio taj
ZULFIKARPASIC: sam ih i rekao prvoj grupi: "Slusajte, imam
da vas izbacim, izbacivanje cesto strijeljanje. sto vi
radite I to se rijesilo odmah. Bili su tu Savo
Sator, Starovic i drugi. Rekao sam im da su sto
su i da predla.Zem da ne ulazimo u detalje, nego da
i kazemo kako strane, da ovaj zahtijeva
ar1ga.Ziranje oslobadanju i zemlje, stvaranju sindikalne
organizacije, i da da to tim zavrseno.
DILAS: Savo Medan u partiji poznata licnost. da li jos ziv onaj
musliman Pasic, koji na
Nije. Ali drugi sekretar, Bosnjak, cijega se
imena ne sjecam. sam ih pomirio. Priznali su da su svi pravili greske, ali
da te greske nisu strasne, nije nekih povreda tajni, izdaje, nije
kleveta, sve to samo ogovaranje jedni drugih. Tako sam to rijesio
bez vecih konzekvenci.
DILAS: Godine 1944. Bosna vec ima dosta konsolidovanu vlast tim
teritorijama. sam od nekoga - nisam od Vas, da ste Vi pred
96
BOSNJAK- ADIL
kraj rata- 1945. godine, za trgovinu. Jeste li Vi s te
otisli u I objasnite sta vas navelo na to?
Duro Pucm u to sekretm Pokrajinskog
i s saJn u Jajcu vrlo usko saradivao. Dao da to
u Mostaru, sto Avdo Hurno u to ocije-
nio kao povredu polozaja. SaJll tada dvadeset cetiri
dosao s vdo da zbog rnladosti nisaJn zasluzio
toliku slobodu i smnostalnost. Duro Pucar
neku naklonost i povjeravao zadatke koji su inace rezervirani za
najvise funkcionere. Vi da onda stvorena funkcija tzv. instruktora
Pokrajinskog to kao kandidat za Pokrajinski
i Pucar kao Pokrajinskog poslao da to
u Mostaru. i daja dolazak vlade u Sarajevo. Kad
dosao iz Mostm-a, jos su se vodile borbe za Sarajevo. su upravo
neke jedinice.
Sarajevo se oslobada. Kad dosao u Sarajevo,
Radovm1

Tu zapravo i OZN-e, koja


dosla iz Tuzle. Od vlade predstavnik civilne vlasti, tako
i trebao naCi prostorije za se da dosao
Rodoljub Colakovic, se obratio- dobro da si ovdje! Vlada kasnije,
tek dosla iz prva vlada, u kojoj
postavljen za Pasaga
Mandzic.
DILAS: Vi ste u stvari jer Pasaga potpuno
se reci ogranicen. ste rekli ko
da ste Vi da vodite
sklon zivotu- ga sa nije se ni u istrazi
Ali robljas, stari proleter - to tada
forsirano. Tako dosao i Iso za sekretara u
surak Rankovica, ga Rankovic, kad kadrovska
oskudevali s predlozio - i tako i dosao za
sekretara u slican Pasagi. saJno nekoliko
48Radovan Vukanovic, general pukovnik, u aprilu 1945 komandovao grupom korpusa za
oslobodenje Sarajeva.
BEG U
97
sposobnih ljudi: Boro Kovacevic, Cvijetin Mijatovic, Avdo Ugljesa
- to su u ono jaci ljudi.
ZULFIKARPASIC: Vi ste gore vjerovatno znali ko Iso, ali na terenu
jer on naJna partijske i najveCi
autoritet. Kakav apsurd!
NADEZDA: Bili ste na visokoj funkciji i pred stajala poli-
ticka Zasto ste sve to odbacili i odlucili ste se za

Stvmno, to najdraJnaticniji dogadaj zivota.
Radilo se i s
prisao kao djecak od petnaest godina i proveo u deset
godina svoje stvarno odlazak jedna
od njegovill konzekvenci.
Ljevici SaJll prisao literature i filozofije, vise nego preko utjecaja
ljudi, nikako radi nekih za koji saJn se borio
gublo sve blagodati, koje kao dijete bogate
Ali covjek na to ne gleda, vjeruje u ideje i ideale -
za sve, sloboda za svoj i svoju
SaJll kolike su to zablude i iluzije, ali to vjera koja uvukla
u vrtlog dogadaja. koje proveo u Pokretu od 1936. do 1946.
uzbudljivi su dani historije: pojava Spanski gradanski rat,
i Drugi svjetski Jugoslavije, okupacija Bosne,
rat- i sve to uz brata, stotina
i prijatelja, unistenje Foce, kuce, sudenje na snu1,
bjekstvo, borbu i burne dane rata.
Kako saJn u pocetku rekao, izucavao Marxa, Feuerbacha,
Hegela, Kanta; sve u krugu dijalektickog
ipak fasciniran i - to cuvao i
kao svoju sferu. Isto tako i literatru. Moji stariji drugovi
su Dostojevskog i dok on osoblto
privlacio. Safvet-bega Basagica su isto kao i Ujevica,
od pisaca, SaJll cijenio. Hocu reCi da vlastitu
logiku koja nije pristajala u okvir ortodoksnog

98 ADIL
Rat jedna gruba rabota s koje god se strane gleda.
postupke nasih prijatelja, opravdati ni
trenutka ni i neprijatelja!
lzgovori tipa - to rat, revolucija, situacija tako nalaze - nikad za neke
postupke nisu dovoljni da ih opravdam. da ih sam
siledijama koji su svoje polozaje uvijek sam
alergican, cesto ljudi koje su partijski drugovi bahato izvodili,
dokazujuCi svoju dozivljavao i kao vlastito ponizenje.
Zapamtio dobro takav dogadaj. Vracao sam se kasno,
snijegu, u hladnoj noCi iz s Bili
u posjeti kod sestre Na putu su nas zaustavila dvojica
auto okliznuo u jarak. S su dvije
izgleda, lahko obucene - vidi se s pijanke posli da se provozaju. Vratio
se iz lova, obucen u nekakvu sam kacket i ovi
su ocjenili kao sofera.
- Ciji ovo auto?
- Ministarstva trgovine.
- koga vozis?
- Svoju
- neka te u odvesces nas u
Sarajevo i dovesces naseg sofera.
- Ljudi, bolesna dvadeset ispod nego,
povescu, rado vase drugarice, i dovesti sofera.
- da pricas, nego izvedi vozi.
Vidio sam da vrag odnio salu, te odstupnicu
da se svi nekako u kola. Ali oni zapeli, valjda hoce pred curama
pokazati svoju silu. Konacno sam pokazati svoja i kad su
vidjeli da sam visi od njih i uz to jos i situacija se
potpuno
Takvi slucajevi bahatosti su svakodnevni. lstini za volju, reCi
da ih Vukanovic zbog ovoga drzao deset u zatvoru, ih
onda poslao da se Ako im ne oprostim, da ih salje kuCi
Kozaru. Oprostio im!
Narocito poslije rata dovodila do Sva
opravdanja koje u pokusavao pronaCi: da se radi
svojine, ... nije opravdati
BEG U
99
te postupke. Sve to i jos bezbroj drugih stvari vodile su
zivota.
Nosilo sve to notu protiv bosnjackog naroda, koji
na ispitivanju nekakvih grijehova koje nije Pokusali su se i
"begovatu" pripisati grijesi koji su apsurdni. Nekako
se ocekivalo da se angaZiram u toj hajci i u protiv
i gusila, osjecao sam se
i dosao kada sam pred sobom vise
opravdanja.
postojao citav tih dogadaja. Mnogo toga
pod i tada sam za to odgovoran. I
bjezao od odgovornosti. Pod upravu Ministarstva trgovine
potpale su sve u Sarajevu. Prije svega sve zidovske radnje,
koje su uzele ustase i sad trebalo sve uzeti od
tih ljudi. Tu robe i vrijednih stvari, postojali su razni
gdje roba koju su i ustase opljackali -
klaviri, skupi porculanski i ostalo. U to postojali
su magazini za i Vlade. Sve to
pod kontrolom Ministarstva trgovine, i sam za to odgovoran. Situacije
koje su se postavljale nisu nimalo lahke. na
Focu, moje mjesto. Foca imala struje i sada neki covjek, Pilav,
donio dolazi da dam zarulje; sto pedeset
ne mogu vise, iz prostog razloga jer zarulja u Bosni, treba
Luka, treba Tuzla, treba Sarajevo. Uto meni, na Avdo
posalje sljedovanje za komitet i traZi tri stotine zarulja. Ne mogu
dati vise zarulja nego sto dao jednome gradu od pet hiljada
vec pedeset. Dolazio sam malo u sukobe s nasim
i prijateljima. Na dolazi Ante
prosvjete i kaZe: Treba da se osnuje skola,
nema neke dame, rukovodilaca, uzele - tri
koncertna glasovira postojala su u Sarajevu i sva tri otisla u privatne ruke.
sam te dao oduzeti za skolu. Oduzeti u to glasovir zeni
covjeka partije u Bosni, zarnislite sta to danas
ali tada doCi u sukob s iz mog polozaja, to
znacilo nositi glavu u
ljedan slucaj cu vam ispricati kojije vrlo vazan u mome zivotu. Duro
covjek, nije dopustao pljacku, kakvo
100
BOSNJAK- ADIL
prisvajanje. Cuo sam da se kasnije prornijenio, da privilegije jako zavolio,
da se naucio na to, da scerku razmazio, vozio davao
dokt01ima, poklanjao velike se. ga ne
znam kao takvoga i ne mogu to njemu kazati.
DILAS: privilegije, koje su mu dolazile,
prihvatio, ali se nije Znam i za cerku, kojim putem to islo i da
li - to uvek treba sa izvesnim prihvatati. Da vam samo
kazem: se
ZULFIKARPASIC: Dok sam u najveca brana protiv
nezakonite otimacine, koju nisam dozvolio u krugu moje odgovomosti,
protiv koje sam se borio i on u tome meni uvijek davao
podrsku. se dogodilo da jedan turski bio
i kroz s plakatom da ratni profiter, imao
turski pasos i posjedovao u svoj mlin. su mu oni, posto
su ga uhapsili, preko digli sve cilime, namjestaj, nesto U
meduvremenu dosla diplomatska od turske u kojoj
se protestuje sto se turski progoni. Mislim da neko
tome s Titom, i dao da se tome provede istraga. Rankovic
u Sarajevo i noCi, u doba,
oficir: "Zove te I mi kaze: "Slusaj, Adile, ima
da mi pronades u roku od 24 sata ko to Cuo sam da su to uradili
tvog ministarstva. Ali, ima da mi to sutra poslije podne, oko
cetiri-pet sati to prica, da pricarn detalje, odmah
otisao toga covjeka i pitao da li se sjecaju ikoga ko dosao kad se to
uzimalo iz kuce i jedna zena mi Fahru Muftic, koja iz
Tu sam Fahru odmah pronasao i mi rekla da u mjesni
komitet iz Tako da sam do poslijepodne za svaku gdje
se sam pozvao Mjesnog komiteta, koji mi dao
spisak za svaku kome predata. Najbolje stvari otisle su
Pokrajinskog komiteta i Vlade. u stvari neka vrsta ilegalnog
snabdijevanja partijske vrhuske u Bosni, kojoj nisam imao pojma. Sutradan
sam otisao Duri i kazao: "Bogami Duro, kod tebe taj Cilim". on
skoci, lice mu se zacrvenilo. I to se sve vratilo vlasniku u vrlo kratkom roku.
NADEZDA: Znaci, u toku ste Vi vec sve doznali.
BEG U PARTIZANIMA
101
ZULFIKARPASIC: Znate, koliko god da sam se drzao, da na primjer
nisam htio pokazati Avdi Humi, niti Ugljesi Danilovicu, zeni
kako znam da to kod njih, su znali da su im moga
dosli to oduzeti. Posto sam taj koji tu istragu sproveo,
stvorila se zaista zategnuta atmosfera, za koju nisam kriv -
gledali su me poprijeko.
DILAS: Pravo da Vam kazem, i sam sa zavrsetkom u
sta se, takoreCi preko noCi, sa komunistickom elitom.
Izrazavalo se to u unutamjoj zdvojnosti, u nisam mogao da cvrsto
smestim i sebe: nije mi se svidalo oko vila, oko auta,
gledar1je gde ko sedi na priredbama, da li ovaj ili onaj orden, oni
magacini, i to rangirani vojni kao
i u Ozni - pred ocima gladnog i naroda.
u tome Tito - nije imao ni mere ukusa, postao i
prema njima stavljao do znanja da su nesto
ukoliko njegovi pomocnici: prema su se ravnali drugi,
vec prema u Povlacio sam se u - pokusavao da se
vratim teseCi se da to prolazno, da s napredovanjem
komunistickog ljudi postajati bolji, kultumiji-
iz u dan suprotno. Bio da skratim zdvojan: emocionalno
rastrzan, u zastoju, sam da izgledam skroman, da
i da mislim svojom glavom - ali iz tog gvozdenog kruga se
nije imalo kud, ko u ude moze izaCi samo u grob, ili telesni.
Nikad mi nye palo na um da odem u - to za mene bespuce.
Ali iz besputica sazrela, sve cvrsca, misao da se povucem svoje
i zeljeno pozvanje. Srecom za mene- odmah su pocele razlike sa
sovjetima - i kad se javila da obogatimo, da uznapredimo
socijalizam, razlike se ubrzo u potajne u otvoren
sukob. Tu sam sebe, - obnovio se emocionalno i
intelektualno. Eto, premda su putevi razliciti su ...

KRIVO NACIONALNO IME
ZABLUDAILIPODVALA
DILAS: Smatram da bi u ovim nasim diskusijama, odnosno u razgovoru
s Vama, znacajno- ne samo zanimljivo nego znacajno, da Vi kazete
nesto politici komunisticke partije prema Kad kazem musli-
manima mislim bosanskim muslimanima u prvom redu. sam u kreiranju
politike partije u odnosu na muslimane u Bosni igrao izvesnu
vecu ulogu nego sto se tome zna i sto sam tome pisao, mada sam
ponegde ponesto i pisao, usput. U jednom mom govoru na Kongresu
fronta mislim da to 1946. godine, neko
direktno falsifikovao. Govor koji otisao u stampariju, ubacena
jedna moja recenica izrazito antimuslimanska, iako u tom pogledu nisam
danas nista drukciji nego sto sam onda Naime, u formulisanju politike
partije prema bosanskim muslimanima sam zauzeo odredjeni stav na Petoj
zemaljskoj konferenciji- da Bosna mora da ravnopravnu sa
svim drugim faktorima, sa svim drugim politickirn i drzavnim tvorevinama.
tada prihvaceno. Ali i sam, kao i ostali, delio da su
koja nije jos stigla da se
diferencira i da da se u uslovima diferencirati
jedni ka Srbima, ka
Naime, mi smo polazili od da religija moze
i svesti. Zaista, u svetu znam da li uopste moguce
da religija odrednica nacije i svesti. N as u razu-
da su Muslimani posebnost, ne samo omela
nasa ideologija. Prvo ateizam. Nas ateizam koji nije mogao da
religija mogla neka kroz koju stvara naciju. Nama
ateizam takodje otezao da shvatimo da religija moze igrati vaznu ulogu u
konkretnorn, slucaju u formiranju svesti i poseb-
104 BOSNJAK- ADIL
nosti iako su u Bosni i u stvari poceli da
formiraju svoju svest i pocetke nacionalistickih Kasnije
su se javile i druge ideje, ali to za Takvom nasem
neshvatanju ili bolje nedovoljnom shvatanju dopri-
nela i lenjinisticka teorija kojuje Staljin,
gde se spominje koja se to svojstvajednog ili grupe plemena
mogu Nigde se spominje, da i religija mogla
igrati Staljinova koja u jednoj knjizici tamo
negde 191 ili 1911. zapravo nije Ona
od Ota razlika izmedu te lenjinisticke
i samo u tome sto Oto Bauer smatrao da se prava nacije svode
na dok stoji
da nacija da ima pravo i na drzavu.
politici prema Bosni, odnosno prema bosanskim
mi smo ipak vodili racuna da se oni jos nisu na
i Hrvate, da su jos neka posebnost i da treba prema pazljivo
postupati. se vidi tome, sto u visoke
predstavnike muslimana, na primer Zaima Sarca
49
, Nuriju Pozderca
50
Tako
smo u prakticnoj politici bolji nego u teoriji- da ne
zastitu muslimana zato sto smo cetnike i koji
fakticki vodili i hteli da vode rat samo u taj rat da nije
mozda nista manje za nego sto ovaj
sada. Smatram da u nasim nedostacima, igralo ulogu - tu ste mi Vi,
gospodine ne meni, Vase za shvatanje
pitanja- sto su muslimani u ka u svesti,
zaostali poredjenju sa drugim nacijama, odnosno sa srpskom i hrvatskom
nacijom, i da to posledica toga sto dugo ostali deo imperije, koja
kao sto znamo, sve do Kemala Ataturka, prakticno,
da kod njih isao sporije i da su se drugacije receno- ono sto ste
Vi - da su se identiflkovali sa turskom carstvom.
da kazem: za vreme Drugog svetskog rata, i neposredno
posle rata, fakticki nisu imali politickog pokreta ni
49
Zaim Sarac. Sarajevski advokat, pristalica demokratske stranke Ljube Davidovica,
u prvoj Vladi Bosne i Hercegovine.
50
Nurija Pozderac, prvak Jugoslavenske Muslimanske Stranke narodni
U toku svjetskog rata clan VNOJ-a. Njegov stav pridonio mnogih
muslimana za Tita.
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODV ALA 105
drugih - koji ih izrazavao kao posebni etnicki Jedan deo vodja
muslimanskih otisao sa jedar1 deo naroda prisao
paitizanima, ali osnovna ostala u stvari u konfuziji, neo-
duboko ali bez nacionalnog vodstva i razvijanja i
svoje nacionalnosti.
U ima stvar koju cak i nasi prijateUi vrlo
cesto ne i krivo Mnoge stvari koje su se u Bosni dogadale,
eho u Evropi zato sto su se dogadale dijelu
buna, Buna protiv Turaka,
stvar-anje drzava na Balkanu, to su sve stvari koje su svjetska
i javno rnnijenje na jedan pratili, dok se, kad rijeci
da to tursko koje kada
nestane Turske nestati zajedno s n uvjerenju da ono dio
Turske Cak i Karl pisao Sto se tice Bosne, to ni u
tacno. da bosansko stanovnistvo,
koji su se u periodu mozda i identi-
s vlasti, da su u njeno dozivjeli veliku
politicki ali se nisu odrekli vlastite
Bosne. Ne ulazio u detalje, ali Bosna od pocetka posebna,
drugacije zakone u odnosu na druge turske pokr-ajine. I sama cinjenica da
to bosansko stanovnistvo i u roku,
izazvalo kod turske niz raznih
niza propisa na teritoriji Bosne koji nisu za
tursku vlast. Tako Bosna upravu koja se od one u
Grckoj, cak i od u Turskoj. su
postojala, prije svega, vijeca ajana, postojao i zakon da bosanski plemiCi
skolovati djecu u za princeva i
upravljati i Kada pokusala
zakone pod pritiskom i zakone i u
Bosni, dolazilo do buna, do pokreta koji su
Bosne u na vlast. od tih, da ne
druge, jeste Gradascevica, od Bosne" koji
iskljucivo patriotski pokret za Bosne, koji
cuvao izvjesne zajednicke s od kojih se
razloga distancirati niti ih su jer su
pokret nije u Eviopi, od nasih susjeda
106
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<:
Srbije, ni od nasih historicara, uzet kao pokret
nacionalne emancipacije kao jedan medusobni obracu "Turaka",
tj. "bosanskih s Osmanlijama. Tu historija nepravedna. Kada
se u Bosni osjecati utjecaj nacionalizma, hrvatskog i srpskog, samo
njihovo imalo jedan elemenat napustanja domo-
vinskoga osjecaja.
Nacionalni osjeL{aj se zemlji
vezan za zemlju, na kojoj se to dogada. Srpski za
hrvatski za grcki za prema tome, bosanski nacionalizam
mora vezan za Bosnu. Pojava hrvatstva u Bosni neka vrsta
identifikacije s jednom drugom zemljom, s sa zemljom u
susjedstvu. Pojava srpskoga isto tako identiflkacija s
tudim nacionalizmom, van Bosne. Jednome autohtonom stanovnistvu, koje
se osjecalo bosnjacki i koje razvilo patriotska osjecanja, taj
nikakvu privlacnu snagu. vise sto nacionalno
u iskljucivo na vjerskoj bazi. Katolici su prilazili
Mi nismo katolici, pravoslavci,
smo u tom ostali izmedu dvije stolice, bosanski nacionalni
osjecaj Bosne ostro i od jednog i od drugoga nacionalizma.
bila kao da
on moze da postoji iz sto pri hrvatske i
srpske nacije tlu Bosne zahtjev da Bosna bude srpska ili
za jedno ako ono imalo ikakav
patriotski osjecaj, u svakome neprihvatljivo. U
ta identifikacija s s nacionalnim
i kultumim, Zagrebom i Beogradom, za stanovnistvo Bosne

mome misljenju, da vjera nije igrala takvu ulogu i da jos nije
postala dominirajuCim faktorom, taj nacionalizam isao u pravcu
bosnjastva. Kada posla na Turska prihvatila
Bosne i Hercegovine Berlinskom kongresu i apelirala na
stanovnistvo da i ono to prihvati, da se preda bez otpora, da se vojska s
oruzjem mimo zandarmerija preda u ruke Jedino
su Bosnjaci dali otpor Oni su Narodni odbor, potom i
vladu. U tu vladu uzeli su predstavnike Srba pravoslavca,
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODV ALA 107
katolika i Jevreja, vodili iskljucivo oni. Medutim, zamislimo da se
stvorila neka srpska vlada u Bosni hrvatska vlada, nasa historija
vjerovatno puna veoma znacajnih nacionalnih ocjena, ovako se preslo
preko toga. Izgleda da nama, autol1tonom, nesrpskom i nehrvatskom dijelu
stanovnistva Bosne historija kao maceha.

Nastojanja bosnjackog dijela stanovnistva da se spasi Bosna, da se opre
kao patriotski akt. Austrijanci su mislili da
Bosnu s vojnom muzikom. Medutim, doslo do vrlo
i jakoga oruzanog otpora protiv vrlo brzo
Sll bosanske cete u kojima nije turske vojske. Narod ll Bosni
naoruzan, buduCi da za vrijeme Turske imao pravo da nosi
kapetanije i razne su imale svoje topove. Sve to stavljeno
na za obranu od okupacije. I to se zapostavlja i historiji
gotovo ne spominje. Na primjer, ne spominje se da su cete i
medu i medu katolicima koje pomagale oku-
pacione da udu i napadale iza leda
jedinice i da ti vojsci kao vodici da iza leda
Bosnjacima i da ih Tim Sll cetama na franjevacki
popovi i tome slicno. Katolicki dio stanovnistva peta kolona, kao i dio
pravoslavnog stanovnistva - sa cisto stanovista, jer trebalo
pomoCi krscanskoj zemlji. su koji govorili jezik, koji
imali koji imali zavojevacke Oni od
krscanskoga dijela gotovo kao oslobodioci. U
svakom to znacilo za njih kraj Turske i pocetak austrijske
Dakle, to jezgro koje se protiv ti koji su protiv
zelje i volje sultana i turske stali na svoje domovine,
dijelovi Turske, to Turci i nisu to radili da
radili u korist oni mimo omogucili jer to
sultana i Znate da morala poslati tri puta
nego sto predvideno, da su se morali
veliki stratezi i generali i da su se vodile velike da se Bosna
Pored svega toga Semsekadic ill dva puta do potukao.
Bosne i jedna vrsta blamaze za ali i jedna
108 BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
vrsta i osjecaja patriotizma i
u dovela koji su
- malo se kada dogodilo da se umarsira u grad da se vjesaju i
strijeljaju imami, i civili, sto uradio Filipovic
51
u
Sarajevu s desecima voda koje su mu pale u ruke. Vidite, to

i stvaranje osjecaja patriotizma, koji Austrija
taj sto ga prekrila velom
evropskoj da u civilizatorskoj oslobodilackoj misiji. Sve te fraze
trebalo da koje Austrija htjela
sprovesti okupir-ajuCi ovu zemlju.
Bosna nestala Sanstej"anskim
Pored svega toga, moja da i od
Austrougarske za jer
fizicku likvidaciju, koja se dogodila da Sanstefanski
ugovor i da GOie i Dakle, dolaskom
Austrougarske osjecaj izuzev kod
su zauzeli vrstu stava, kao Turci piema miletima.
vjersku imate svoju i to sve.
Ostalo vrsila vojska, koja preuzela i i vlast sedam
sve dok piva uprava s
kotarskim i se Austrija
civilizacijskih mjeia, pocela puteva,
strije, stocarstva, modemizacija
dolazak sistema
evropski ... postaje dio
evropske drzave, koja prosperitet.
U isto vrijeme kada se kod Srba i kod stvarao taj
se u diugoj i kod Nama putevi, uz srpstvo i
hrvatstvo kao svim ljudskim mjerilima i
svim politickim analizama Morali smo traziti i tiazili smo izlaz u
51
Barun Josip FilipoYic (1819-1889). austrijski general komadant
okupacioni!J trupa i Yojne upraYe u Bosni koji obratno od preporuke austrijskoga cara,
prilikom uspostaYljanja okupacione Ylasti bio Yrlo sYirep prema muslimanima ..
KRIVO NAC!ONALNO ZABLUDA ILI PODVALA 109
visem povezivanju i s Stoga tako
kazati da su ostali prema osjecaju i
prema zivotu. Dolazak luvatskog i srpskog
u to vrijeme u i politici,
cak za ove komsije. sve tako i zahvacalo
samo Postoji Tugomira
kojemu majka, kad kaze da Hrvat, veli: "Nemoj,
vjeru Kakvi mi smo katolici!"
Mi prema Evropi svi u kojoj
mjeri, u druge, kod musli-
mi pocetku imali svoju
stampu, postojao jer Turska za
vise imala smo i ostali sami, se samo
vlastite koje su kod komsija.
zi>'ot u Bosni -nekada
svega toga, kada se prve politicke strarike i prvi pokreti
u kod i kod Hrvata, isto vrijeme su i kod
Ali -bega Firdusa istog kao
i i srpskih politickih u
se sve uradilo, moze se IeCi, u Koliko vidim,
odbOia ljudima
koji su to jaka, dobio dobro i
s jacim politickim ljudima i vecega
sto u isto to kod Siba i kod iz prostoga Iazloga
sto su bogatiji i u velikoj zivili gradovima,
su i kao su mogli - kad im
- se sastati u Pesti, kao sto su i Iadili. U
Pesti su odizali
i od stampe i kao takvi postali politicki
faktor u zivotu Pravili saveze sa su se i
Poslije, kad doslo do aneksije, dali su prvoga
Safvet-bega Basagica. Kada danas citamo govore Fadilpasica,
Serifa i Safvet-bega Basagica, vidimo da su to ljudi s
politickom vizijom, da svoj da ga organiziiaju
110
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
i artikuliraju njegove zahtjeve u odnosu na Austriju. Nista manje od ostalih
nasih
Nakon propasti Austrougarske kod nas se dogada preokret.
Tada dolazi do oduzimanja imanja, do neopisivoga osiromasenja musli-
elementa, u Bosni. koji posje-
dovao osamdeset posto zemlje, koji imao veliko bogatstvo, najedanput
agramoj refomli moze se reci, u prosjaka. I, svakako
da tu nastala demoralizacija, jer smo vezani, prvome
slucaju za Tursku, povezavsi svoju s njenom u Prvom
svjetskome ratu, kao i smo za Austrougaisku monarhiju.
Uzmemo li citati govore u prvom parlamentu Jugoslavije, gdje posla-
nik Zemljoradnicke stranke iz Dokic, otvoreno dovikuje da
vise mjesta muslimanima u Bosni, da oni treba da budu sretni sto im
nisu zivoti uzeti, za zemljama koje su uvijek srpske mogu samo
plakati, i niz drugih stvari koje su uperene protiv muslimana, vidimo na
kakav polozaj su muslimani dovedeni.
Bosnjaci stapu
Takva politika staroj Jugoslaviji proizvela ne samo osjecaj nesta-
kod Bosnjaka, vec i njihovo duboko osiiomasenje. Svaka materijalna
izaziva politicko slabljenje, da ne kazem politicko Iasulo,
onda i fizickih nedostataka. Slaba i razne
druge pojave dovode do su Bosnjaci
dozivjeli u pocetku Jugoslavije. Vidite, meni sin Mehmeda Spahe govorio
kako posjeduje spise iz kojih se vidi da otac htio nazvati svoju
stranku bosnjackom, ali mu da tome ne smije ni da
Bosnjake izmislio Benjamin Kallay, da to neprijateljski stav prema
drzavi i da oni sami sebe staviti u izolaciju, tako da on iz oportunistickih
uzeo ime muslimanska htio ju
nazvati Bosnjacka
Kada su politicke u Jugoslaviji,
iz 1929, vladala jedna vrsta u Jugoslaviji, jer
su uzeti kao sistema. Glavni nedostatak
Vidovdanskoga ustava taj sto davao politicke slobode
nije vodio Nakon Prvoga svjetskog
NACIONALNO ZABLUDA ILI PODVALA 111
pojavljuje se Komunisticka partija, koja govori narodima, govori
priznaje njihovu egzistenciju, otvara vrata i Na
izborima u novembru 1920, kada Komunisticka partija pedeset i
devet medu njima nekoliko Muslimana. - U
Makedoniji su gotovo vecinu cinili komunisticki poslanici. U Beogradu
za Filip Filipovic. - Vec tada, u
svojoj nevolji i mase van Bosne ispoljile izvjesne
simpatije prema lijevim pokretima, jer nisu imale
nikakve zastite.
mislim, ne ulazeci analizu llistorije Komunisticke partije niti
kongiesa, da se Komunisticka partija ipak previse bavila
klasnom borbom i socijalnim prilicno zapostavila nacio-
Tu i u odnosu na srpski i na l1rvatski
i makedonski su diskusije Sime Markoviceve sa
Jugoslavije. Opcenito
partija ni pozvana tada, ni sve do Drugog
svjetskog rata da rjesava nacionalna ali se prema
nom drugacije, pozitivnije odnosila nego ostale politicke stranke.
Muslimanska lje1ici
Za vrlo da su se u redovima Komunisticke partije
pred Drugi svjetski rat nasla djeca burzoazije i begovata. su
djeca kojoj Jugoslavija oduzela bogatstvo, djeca osiromasenoga plemstva,
koja su suosjecala sa svojim familijama i na nacin ugrozena i
zapostavljena od drzave. partija jedan od
politickih pokreta gdje su oni ravnopravni, gdje se nije gledalo
to ko koje vjere.
Mogu da su, pocevsi od Busatlije, Karabegovica, Brkica,
Dizdarevica, Cengica, Huma, i mene, sve to djeca begovskih
farnilija koja su u krugu Komunisticke partije i ljevice nasla tretman koji
odgovarao, ali i prijateljstvo i drugarstvo koje u
gotovo nemoguce susresti. partUa Jugoslavije imala u Bosni
i Hercegovini kao simpatizere omladinu i muslimanske
i tu nije izmedu nekoga vda Huma koji
begovsko dijete, ili U gljese Darlilovica koji kmetovski sin, niti
112
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
su Ugljesa ili BoiO Kovacevic mogli osjecati zbog
toga sto su Srbl, prema Avdi Humu ili Hasanu Brkicu.
kvalitativno novi odnos, jer su svi oni pripadali jednome modemom
pokretu, stranci u kojoj su djelovali karakteru svojih
osobnih sposobnosti i znacaja. Da ne govorim sada literaturi, koja pred
rat naglaseno lijeva i razvijala se u centrima, Zagrebu i Beogradu. Hasan
Kikic u Zagrebu djeluje kao dobar knjizevnik, objavljuju mu se djela, u
Beogradu su Zijo Dizdarevic i niz ljudi. Uloga partije
u jest sto ona prirodi svoje stvari nije
nikakve selekcije, nikakve na osnovu i pri-
padnosti svojih clanova. Stoga logicno da su izvjesni muslimani
intelektualci imali afinitet i simpatije za komunisticki pokret.
DILAS: .A..ko su ista dobro napravili, to u toku
svetskog rata, nacionalnoga Razume se, nisu ga potpuno
resili - ga u jednoj mnogonacionalnoj drzavnoj zajednici
odjednom resiti, pogotovo kad se ima vidu kakvi su politicki odnosi.
Oni su ga zasigumo resili na nivou suzbljanja l1I\'atskog i nacio-
nalizma u celoj Posle su, na Makedonci
zadovoljni pitanja bez da li su za
ili Slican slucaj i sa u sa
Kosovu. sto
nistima, za to nas optuzuju i hi\'atski. I to
vise hi\'atski, izgublo hegemoniju u
Jugoslaviji, dok hi\'atski nije doblo alije ipak doblo
naime kao koja se u kao sto
i u drzavu u toku naseg
jos nesto da kazem. Vec u vodjstvu partije, sam
kad su sa nacUama. Ali cesto
cuo vulgamu sa - bez i sa
ali sa srpske - da
da to i kvalifikacije,
za se, su, tamo sesdesetih
ili stali da su nacija kao i
drugi. komunisti su koliko su utopisti u
ciljevima- su u tekucoj politici Tito i vodjstvo su
videli da ojacali kao posebni u i
KRIVO NAC!ONALNO ZABLUDA PODVALA 113
i iz r-ata Bosne kao
istorijskim granicama, da se suzblo
i VodeCi ljudi u Partiji vodili uocavati
odnose, Sll tako jednostaVBO priznali da
politicki zaostaliji od ostalilr Bosanaca- da razloga da
budu u politickoj teoriji i politickoj praksi drugi
i Hvati. se nacije niko i ne
- to su to kao kad da
covek.
da su u
i nivou
svaka jednaka i svoju to se
bez sve surovosti i sarnovolje koje su
ispoljili. Naziv bez stvorio
nije mogao razumeti, su ga nacionalisti za
i sada vazno,
Bosnjak. Ne slucajno, - cak i oni ako takvih
izbegavaju i taj naziv. No toj konfllziji u kojoj jedno
veliko slovo ipak takav stav to
u etnicke posebnosti Eto, u politickim
konfuzijama cesto se zmce i vajde.
ZULFIKARPASIC: Svakako politici ima grubosti, niz
pusta, sto su i narodi, osjetili kao balast. Ali
da su u toku za Bosnjake jednu historijski
pozitivnu ulogu, tim samim sto su i pobljali
cetnicki masakre nad i sto su se protiv ustasa.
DILAS: Oni su pobijali i tu hi\'atsku teoriju kao
svake to ni u kom slucaju zelim
i cinjenice koje su za mene ali
tumaCim to svega okolnosti - da
iznikao kao ustaske pokolje, da su ti ustaski pokolji
iskljucivo prema da su Srbl ugrozeni u svojoj od
ustaskog pokreta, da su prvo pobjeci, se organizirati. Medu tim
koji su otisli u sumu pobjegavsi ustasama su, u pocetku,
114
BOSNJAK- ADIL
komunisti izmijesani s cetnicima. Onda se dogodilo i to da su jedinice, ljudi
i k.rajevi koji su se za partizane imali u svojim redovima
elemenata koji su bili skloni velikosrpstvu, cetnistvu, i ta granica medu
njima se nikada nije mogla povuCi. Vrlo interesantno da teorija
komunista kako sirotinja za nas, protiv bogatih, dokje u
potpuno obratno. Bogatiji seljaci iz nizine koji su zivjeli u kontaktu s
muslirnanima su za dok su oni s visokih brda, ona
stocari, glavni oslonac cetnickoga pokreta. S druge strane,
isto tako logicno da su htjeli ne htjeli, i iz gradova i sa brda, stupili
u cetnike u partizane. Kako ih mnogo, iz te mase su partizani
svoje kadrove. Tako su se u komunisticku partiju sve
natruhe Partizanska vladajuca klasa pretezno srpska, i
tome na neki ispoljila i artikulirala srpstvo kroz partiju vise
nego sto su u Bosni to mogli uciniti Hrvati i Bosnjaci.
Jos prije sadasnjega rata, u vrijeme kad se vratio u Bosnu, sam
podatak da Savezu Bosne i dvije treCine clanstva
cine iako oni cinili nesto manje od stanovnistva. Dakle, oni
su u u u vlasti, u
vladajucoj partiji, vise nego duplo zastupljeni. Nasuprot njima su
koji su cinili polovinu cetvrtinu clanstva u
partiji. se, svakako, ogledalo u jedne strane i
osjecanjima drugoj strani.
Medutim, moze se reci to su male greske u formi, prema onome
i historijskome stavu, da komunisticki sistem svojom politikom
omoguCio stvaranje bosanske omoguCio kakav-takav ravnopravni
odnos u toj otvorio vrata ustanova i skola svim
opet, da su u primanju u vojne akademije i u milicijske
skole, procenti jako u korist ali tu ulogu igrala i tradicija,
posebno jaka tradicija. Medutim, su se vise
opredjeljivali za dakle dvosjekli mac, nesto pozitivno i
za nas: su isli medicinu, u tehniku, u nauku, tako da
mogu tvrditi kako veCina tehnicke inteligencije Bosne i Hercegovine, od
koje zavisi industrija, privreda i dok
skolovane u skolama i u upravnom aparatu
srpska. davalo povoda za kritike, i sam i sam takve
stvari kritizirao, da previse Srba u stampi, u televiziji, u skolama, u upravi,
u itd.
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODV ALA 115
s komunistickim clisidentima
Razmisljao sam kako da se taj ispravi poslije izbora. Morao se
izbjeci dojam da se otpustaju iz sluzbe. Tu sam uvidio od
opasnosti za nacionalnih sukoba. Posto se manje-vise radilo
partijskim kadrovima, sam misljenja da za tog
neophodna saradnja sa Savezom komunista, odnosno SDP-om. Predlozio
sam Izetbegovicu da ponudimo koaliciju, ne zbog toga nego i zbog
ostalih za koje sam mislio da mogu nastati izmedu naroda Bosne.
Nazalost, Stranka sve vise i vise isla u pravcu politicke, vjerske i
iskljucivosti, koja takvu koaliciju, i
su da izborima

Posto sam se u kriticki bavio ideoloskim postavkama komu-
i moram da od svih
zemalja pitanje najljudskije u
Jugoslaviji. Na primjer, prema Madarima, prema uopce.
Niz prava koja su manjine imale i
nadilaze prava koja su kao
prava manjina. Za se nigdje predvidaju drzavne ustanove, forme
koje u njihovim rukama, dok su Kosova i
Vojvodine kasnije i drzavne atribute. autonomne davale
su predsjednika savezne i niz drugih sto
Titove Jugoslavije, koja u rjesavanju nacionalnoga isla dalje
nego druge socijalisticke zemlje, dalje nego sto iSle i zapadne
demokracije. rjesavanja pitanja Titov i
partizanski pokret imaJi SU politikll i donijeJi Sll
rjesenja zemalja koja su mogla sprijeciti
sukobe. Nedostatak toga svega jest da se to rjesavalo
nedemokratskim bez i izabranih narodnih
predstavnika, nego u forumima.
Ali eto, dozivjeli smo tu tragediju da smo usli u nacionalnih
obracunavanja. Za to odgovornost velikosrpski i velikohrvatski nacio-
nalizmi, koje su se pojavile na razvalinama
nizma, spremne uziviti se u demokratske procese. Boljsevicki
116 ADIL ZULFIKARPASIC
i kadrovi su nosioci toga brutalnog
Dogodila se balkanskog i
u izdanju.
NADEZDA: Vi ste u politiku posebno
njihovu politiku.
ZULFIKARPASI<:':: Bilo dosta koje su u
Vi znate da Rankovic poslije rata vodio politiku iseljavanja
iz Sandzaka i iz Makedonije u Tursku. ljudi koji su
slavenskoga porijekla, koji su govorili bosnjacki jezik, Sandzaklije, kad su
otisli u Tursku su Bilo s druge
slucajeva da su za koje se da su da
se vrate u Jugoslaviju, da se njihova djeca vrate u gdje se
dok se koji su otisli u
Tursku, htjeli su se u svoju nije dalo ni da pridu
jer su koji
vise sa veze. Naisao u
na niz ljudi koji su rekli da se htjeli ali
drzavljanstvo oduzeto. Kad su odlazili su potpisati da se vise ne
vratiti. Mogu se kao turski zad!'Zati ograniceno uz
obavezno prijavljivanje policiji.
S se ne kad u pitanju priznavanje
da trebalo pustiti da oni svoje
Kritizirao sto 1963.
sjednici, naciji. Kakav apsurd, daju jedno
koje nas u stvari dovodi u polozaj i otvara
te nacionalne politike da kazati: kakva to
nacija, to vjerska grupa u epruveti na zasjedanju,
odnosno na jednoj konferenciji. Razgovarao s
Nijaz Durakovic
52
je i da
su tako postupiti, jer su se tako osjecali.
da to netacno. da su pisci poput Atifa Purivatre i Alije
Isakovica, koji su pisali protiv bosnjastva, i od
kako u dokazivanju, da su
52
Nijaz Durakovic. profesor univerziteta i pisac. predsjednik Centralnog komiteta
SK Bosne i Hercegovine, pripadao reformistickom krilu. Sada predsjednik SDP. Godine 1993
objavio zapilZenu knjigu "Prokletstvo muslimana" ..
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODV ALA 117
s Muslimani, s da religijsku
orijentaciju, straha od reakcije i srpskih Iz
straha pred prije svega pred
doni jela jedno neprincipijelno i vatno rjesen nepotrebno se uplecuCi
i
DILAS: Meni posto ste sad naziv taj naziv,
jer da vec od Srednjeg veka: koje
poznavao Polju i druzio se s uvek govorili da su
Bosnjaci. U porodici Besir iz
Rozaja. Bio ga naucio sto tesko
on on prost da ne prostiji uvek govorio da
Bosnjak.
u nazivu Bosnjak sto ga i ne
jer on specificiran kao za
to slaba strana tog No, se, odnosno
ne i cestit osporavati da se zovu kako oni
zele i kako oni da njihovo
Eto, to i od SDA, Stranka prihvata
s i proglasava neprijateljirna
i sve koji su prihvatali i sirili bosnjastvo, da sada uzela
prosto kao da ga ona
DILAS: Da, ali SDA i koristi kao obelezje.
ZULFIKARPASIC: se da ovo bosnjastvo koje SDA prihvatila
da oznaci stanovnike ovoga dijela Bosne koji u podjeli pri-
pasti S strane, ovo svakako postati
nacionalno jer zivot i koji-
se razvija. Do pobjede ovoga kad-tad doCi.
i i kao sto i u pro-
slosti.
DILAS: Vuk Karadzic taj
Vidite, i Srba koji ostali u koji
sve ove prezivjeli i koji otvoreno kazu da se osjecaju
118
BOSNJAK- ADIL
sam, evo, neki dan gledao jednu emisiju na televiziji gdje Gajo Sekulic,
nas profesor filozofije u Sarajevu, na pitanje njemackog koja nje-
gova nacionalna opredijeljenost, kaze - Bosnjak. to njemu moze
osporiti?
NADEZDA: Vi spadate u najupomije i najdoslednije borce da se musli-
manima Bosne prizna pravo da se nazivaju Bosnjaci. Navodite primere da
i pripadnici drugih naroda, ali stanovnici Bosne, sebe smatraju Bosnjacima.
Ime naroda za kulturu i tradiciju izuzetno vafno i jasno da
pr-ava da se to ime koristi zadire u krsenje prava. Ali sta
se desilo da postojao drugaciji odnos u savezu komunista prema toj ideji
i da prihvacena i dozvoljena upotreba imena "Bosnjak". Da li taj cin
sam agresivnost srpskog i ili da li
u njemu snage da se postavi kao brana aktuelnom krvoprolicu i talasu
zlodela u Bosni?
koju analiza tesko
mada tome covjek uvijek razmislja. Sigumo veCi otpor u
redovima ili u
partiji, nego sto protiv muslimanstva kao jer
tim ljudima u smetalo muslimanske nacije. Oni su
zamjerali i govorili da su izmislili i stvorili muslimansku
Dakle, taj cin muslimanima identiteta
pozitivan, i svakako da
izazivao reakcije s strana. primjer jer sam
tome dokumentaciju, da konferencijama koje su komunisti
sazivali i diskutirali Srba koji su smatrali da adekvatno ime
za muslimane Bosnjak, dok su muslimani to Poznati
akademik i profesor univerziteta, llistoricai Branislav Durdev
53
, govorio
partijskim od Centralnog komiteta, da
muslimanirna treba nametati neko drugo irne kada oni irnaju iz
vijeka do dana svoje ime kad su se uvijek zvali Bosnjacirna.
njegova formulacija. Dakle vidite, to su ljudi koji su razumjeli,
sklorli da se ne trafe surogati, pogotovo ne
vjersko irne za identiflkaciju
53
Branislav Durdev (1908-1993), turkolog, profesor sarajevskog filozofskog fakulteta,
ANUBiH, direktor Orijentalnog u Sarajevu.
7
ZAL ZA BOSNOM U EMIGRACIJI
DILAS: Kad ste u ernigraciji, jeste li osecali nostalgiju za Cengicirna,
za porodicom? Jeste li uspevali ma kakvu vezu da odrzite sa njima?
Stalno i Iedovno sam imao vezu. Prije svega, imam,
kako dva brata u Turskoj, koji su vrlo sentimentalno vezani za
mene i za koji su mi dolasku u emigraciju omoguCili da odem u
Tursku. Ali, cilj mi nije idem u Tursku, zelio sam ostati u Evropi. Ima
ljudi koji mogu i koji ne mogu podnositi irna koji su mnogo
odani farniliji, irna ljudi koji su odani stvarima. sam vezan za majku,
s kojom sam se dopisivao, tada se nije moglo telefonirati, dopisivao sam se
i sa sestrama, ali priznati da mi vise falila Bosna familija.
u kom slucaju ne umanjuje veliki prema
familiji, ali neki narocito bolan osjecaj, sentirnent i nostalgiju nisam imao.
Bio sam uvjeren da morao mi motiv, posto
sam u to s tim sam nacisto.
Kad sam dosao iz partizana u Sarajevo, otisao u Focu. sam
se vidjeti svoj spaljeni i giad. Focu sam vidio tek kad sam dosao iz
emigracije, cetrdeset Ali, kad sam nakon Drugog svjetskog
rata dosao u Sarajevo, iako sam imao i sofera, nisam isao u Focu.
Znao sam da spaljena. I kada su mi rekli da mi izgorjela kuca, izgorjelo
ovo, ono, sam se suzdrzao da odem. Farnilija mi vise nije zivjela
u Foci.
Na Vase pitanje jesam li imao reCi cu da to smatram cisto
subjektivnim osjecajem. Ima ljudi, sada to vidirn, koji su dosli iz Bosne, koji
imaju tamo familije, kojirna su familije stradale, imaju vremena za sve
svoje i najmanje Ne kafem da to neki egoizam ili povrsnost,
ali ocevidno ljudi na razlicite dozivljavaju svaki i svako
odsustvo, i svaku ljubav, i svaku zalost. sam vrlo intenzivno
1
120
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
dozivljavao nedostatak svoje familije i sredine na koju sam navikao,
nedostatak drugova, sve me to mnogo mucilo. U svakom slucaju sam
citav zivot jako vezan za svoju familiju, ali to nije motiv niti moga
odlaska iz zemlje, niti moga zivota. Kada se kasnije moglo putovati iz
Jugoslavije, dolazila mi familija, sestre, rodaci. ISao sam u imao
sam tamo kontakte s njima, tako da tu prekida veza.
NADEZDA: Sam odlazak u emigraciju doneo fizicki prekid nekih
kontakata i veza. Osim toga, Vi ste, odlazeci iz zemlje, raskidali sa jednom
ideologijom i svakako ste svesni da menjajuCi poziciju visoko rangiranog
cinovnika partijske oligarhije sa pozicijom stvarate dubok jaz
izmedu sebe i saboraca. Koliko dubok raskid sa onim sto
ste voleli, ostalo iza Vas u Jugoslaviji?
Odlazak u emigraciju nije donio neki specijalno duboki
raskid, jer sam zivio za i nikada se s njome nisam rastajao, s njenom
s sudbinom. Raskid s farnilijom i s nekadasnjim nacinom
zivota nacinio sam jos Jugoslaviji. familija zivjela u jednom stanu
Sarajevu, sam u u drugom stanu. Dakle, sam vec
iscupan iz one predratne siedine, one moje kuce, mojill
avlija, svega onoga sto sam opisivao, sve to vise nije No, kao
mlad, politicki aktivan covjek toga nedostatka vjeiovatno nisam ni
dovoljno svjestan.
Prijatelji i mi u pocetku jako nedostajali, ali kad sam polazio
iz Sarajeva nikome nisam kazao. Odnosi su takvi, svaki osjetio svojom
duznoscu da me milom ili silom. Dakle, ta prijateljstva, koja su imala
duboke funkcionirala su u jednom iskljucivo pod odredenim
okolnostima. Posto sam taj napustio, sam svjestan da se za mene
sve izmijenilo. Bio to pocetak novog zivota. Kasnije, kada proteklo
mnogo vremena i kad sam vremensku, i
distancu i kada sam na sve te dogadaje drugacije gledao, za vratila se
tuga za mladoscu i zal za nekim prijateljstvima nepiolazne
vrijednosti. Isto tako sam se osjecao prema dogadajima: smatram sretnom
okolnoscu da sam se aktivno borio fasizma, za svog naroda.
Cinilo mi se da se za Iaskid pripiemam jako dugo, jer sam se i
lomio, stvamo trajalo dva mjeseca.
ZAL ZA BOSNOM U
121
Nisam spieman akceptirati onu stvamost kao ostvarenje mojih
mladalackill Daleko od toga! Znao sam da kad-tad doci do otvo-
renog sukoba. S moje strane vec suvise zamjei"ki i kiitike. Bilo mi
isto tako, jasno da se neizbjezni sukob zavrsiti na moju stetu, sto znaci da
glavu. se nije moglo izbjeCi, niti sam to zelio. Jedini
za mene majka. sina Sabriju, koji u tridesetoj
godini od cetnika. Za nju moje stiadanje pievise. I to
svakako razlog da se odlucim za odlazak iz zemlje.
DILAS: U prvim emigiacije snalazite se sami?
ZULFIKARPASIC: U sam otisao preko Nikakve pre-
dodzbe svemu sto me ceka nisam imao. sto s familijom, sto s
bratom boravio sam vise puta u inostranstvu Turskoj, Italiji, Francuskoj,
Njemackoj. Poslije rata, u ljetu 1945, sam sluzbeno u Italiji
mjesec dana celu jedne delegacije, koja uredila da se iz luka
roba, sto tamo lezala i za zemlje koje su usle u
Jugoslavije, posalje mjesta. Od tog putovanjajos sam imao vizu
Zemlju sam pocetkom 1946.
S autom i sam dosao do Zagreba, do gdje sam
u Hotelu sam autom do Preko Trsta
sam otisao u Rim. iz s kojima sam odmah u vezu,
su me pomagala te sam imao sredstava za zivot. Htjeli da
dodem u
U Rimu sam ljudi iz i ostale su i
koje sam otprije Alija Suljak, Rudi Semso Deivisevic,
Radica
54
, i drugi. Tu sam cak i
politickog Kalajdzica, koji u ali
se zadrzao u Rimu i studirao. Sprijateljili smo se. Vrlo i
covjek, od iz 1941.
Teufik mi pomogao da se i drustvo.
sam Mestrovica, kao i velikog hrvatskog
slikara Jozu vodece HSS-a Josipa
54
Bogdan Radica. hrvatski novinar, i diplornata, zivi u Ne\v Yorku, za vrijeme
Drugog svjetskog rata podrzavao NOB, poslije rata se u emigraciji angazirao kao
protiv jugoslavenskog rezima.
122
BOSNJAK- ADIL
Reberskog, Bazu Vuckovica, s kojima sarn se cesto vidao i politizirao.
Narocito za mene interesantan Ante Ciliga, pisac i
urednik "Borbe", koji imao bumu proslost i dobro mi
mnogo toga iz svoga bogatog politickog zivota ispricao. U Rimu sarn proveo
osarn mjeseci. Svaki dan do podne sam isao u i sistematski
Sarn ili s Teufikom, s knjigarna i pod
rukom.
Iz Austrije su mi se javili neki prijatelji i posjetili su me Fadil Merhemic,
Esad Hrasnica i Medzid Sahinovic. su uzrok sto sarn odluCio otiCi
u Austriju. Preko Svicarske sam dosao u Tirol, gdje sarn se zadrzao u
Innsbrucku i upisao se na univerzu, na kurs jezika. Tu upoznao
svoju buducu Niksic, koja sa sestrom Dunjom, tamo
studirala.
Sve u mom zivotu malo cudno i komplicirano, i moja zenidba. Zena
u koju sarn se scer ustaskog ministra Dr. Ante Niksica- stara
pravaska licka obltelj. izazvalo buru kod nekih hrvatskih emigranata,
naroCito kod grupe koji su u Innsbrucku. Dnevno su
majci, se ukopcao i otac iz Airesa. Pisao da se
raspitao meni i da vjeruje kako sarn "na svom mjestu", ali ako presao
na katolicku vjeru, da to dokaz, te da tom ne
piotiv njene za sam mu pisao - ako trebam
dokazivati ispiavnost promijenom vjere, Tanju islarn.
Vjencali smo se sto doktorirala, u 1949. i braku s njom
sam cetrdeset i pet godina.
U Gracu sam predsjednika direkcije, koji
daljnji rodak moje zene, Ratkovic. Ti su Licani igrali veliku ulogu u Austro-
ugarskoj monar'hiji. Njegov otac feldmarsal, antifasista
i u Engleskoj, za vrijeme Hitlera. On nas uveo u jedan visi sloj
austrijskog drustva.
Kad smo dosli u Svicarsku, u Fribourgu zivio kao emigrant jedan
katolicki svecenik, Augustin Juretic, iz Rijeke. Bio
vrlo Maceku i seljackoj stranci i vrlo aktivan u emigraciji.
On vjerovao da komunizam u Jugoslaviji propasti. U to vrijeme, u
Americi i Engleskoj, postojale r-azliCite organizacije koje su se pripremale
za pad komunizma, praveCi programe sta sve treba iznova izgraditi, od
ekonomije do univerziteta. Tu su angazirani razni strucnjaci.
Juretic mene kontaktirao preko monsirrjora Jagodica u Lincu, dok sarn
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJl
123
u Austriji. Postali smo veliki prijatelji, tako da on spada u red mojih najvecih
prijatelja koje sam imao u zivotu. Monsirrjor Juretic mi ponudio da dodem
u Svicarsku. Tako sarn dosao u tu zemlju.
DILAS: Jeste li svesni, pre odlaska za Svajcarsku, da u Becu opasno
ziveti? Da mogu da vas napadnu, kidnapuju. Jeste li osecali strah, jeste li
primeCivali da vas neko prati?
Bilo pokusaja da me se jos u Rimu, zatim dok
sarn u u Becu, ali sarn mislio da to mozda nije tako drarnaticno.
Ali kad su me austrijske vlasti pozvale i upozorile, u Rimu Englezi,
sam se paziti. Bilo takode pokusaja da me se otme i vrati u
Jugoslaviju, pokusaja s ustaske strane da me se Neki
sud u Parizu osudio me na smrt. Vodila se propaganda protiv
mene, su dosla dvojica ljudi u Innsbruck da tu presudu izvrse. Ali
nikada racunao to da me neko
postojala, ali sam izabrao takav zivot, i iz svoje koze mogao.
vrlo brzo od strahova da sarn sve to
vjerovati i bjezati, sakrivati se. sto sarn radio kad sam vidio da me te
obavjestajne sluzbe zaista onda kad sarn htio otici u Pariz
Iekao da idem u kad sam otisao u rekao sam da idem u
Holandiju, sarno prijatelju kazao kamo koji to tieba da
Politicka emigianta ima nesto u vec zbog
toga sto te tvoji politicki protivnici Ali, sam se citavo vrijeme
u ernigraciji trudio da zivim mada kad sam nosio
pistolj, jer su u ono vrijeme ustase i agenti
proliticke
U emigr-aciji ljudi koji su radili za sluzbe, moze se
reci da jugoslavenska obavjestajna sluzba hoz razne pojedince i organi-
zacije, koje uspjela u velikoj mjeri rad politicke
emigracije. za to nije zalila sredstva ljude. u tome se cesto sluzila
kompromitiranjem i Tim su se bavili njihovi
Na primjer, pukovnik Zatezalo, koji vojni atase u
evropskoj zemlji, sastao se s emigrantima, policija ih
prisluskivala, da onda pozvala i predocila mi te snimke. Tu taj
Zatezalo kaze: "Njega da kad god hocemo, ali
treba ziv' jer on objavio listu i to identican spisak tajnom
124
BosNJAK- ADIL
spisku koji imamo u Zatezalo uvjeren da sam taj
spisak morao od sam samo paZljivo citao
i iz nje prepisivao sva koja se spominju, i kako svoj
sistem rada, povezivanjem podataka dosao do tih
DILAS: Vam ovo pitanje nisam postavio slucajno, iz radoznalosti
- ono spada u Vasu Vi ste za tajnu
zanimljiva ste koji
delom i policijske, imali ste i i
razumevanje politickih prilika i kakvi u aparatu vladaju. Tako da
cudi sto ste i da su se spremali da vas dovedu.
Mene su upozoravali da se trebam cuvati, da su uhvatili
nekoga s i slicno, ali sam odlucio da ne strahujem. Sada
kada sam vec dosao u godine, vidim, kako da sam imao odnos
prema tim stvarima, to platio zivotom, ili mi srce ili mi zivci
ili kontrolu rasudivanja, se covjek onda pocne bojati
svoje sjenke, vidi neprijatelje i gdje ih nema, vidi sam imao
prijatelja u emigraciji koji su dotjerali do ludila, su sebe stavili u
centar, vidjeli su u svakome neprijatelja, su komplekse proganjanja i
paranoju.
NADEZDA: Kome ste
Sigumo sam bio najinteresar1tniji jugoslavenskoj obavje-
stajnoj su da sam u partijskom duze
znam kako se r-adi, kako se organizira, kako sve funkcionira. N jima sam
sigumo iz prostog r-azloga sto sam se aktivirao, sto
se prikljucio demokratskoj emigr-aciji. sluzba Jugoslavije
najlaksi posao imala s - i cetnicima - dok ova
ljudi s kojima sam djelovao ipak intelektualaca, demokrata
koji su analizirali situaciju, koji su se odnosili
Meni nije niko ko govorio da treba rnrziti
ili da treba rnrziti Takav se za mene kao
sovinista. Cesto su se takvi pokazali kao agenti
sluzba Jugoslavije bacala oko na one ljude koji
mogli imati veze s inostranstvom. sam, na prijatelj s
ZAL ZA BOSNOM u EM!GRACIJI
125
evropskih politicara vanjskill poslova, predsjednika parlamenata,
predsjednika i oni su znali za te kontakte i bojali se mojega
utjecaja. Normalno daje obavjestajna sluzba gledala na ljude koji
su vezani za demokratske snage u nego na pristalice
cetnickog i ustaskog pokreta. Mislim da su radi zbunjivanja i onemogu-
cavanja u svijetu izmisljani ljudi koji nisu ni postojali. Na
u hrvatskoj emigraciji nekoliko imena muslimana koja su
potpuno izmisljena, njihov identitet izmisljen, i oni su onda napadali Srbe da
muslimane na neki u hrvatski pokret. Tako izmisljen
Ferid koji pjesnik, izdavao covjek
postojao, polemizirao narocito
Srbe. Njega izmislio izvjesni Zdravko iz Isto
tako Zildzic pisao u u Svedskoj, koji opet
napadao Dakle, to su struja i
Evo, sada kada toga

DILAS: sada postaje dosta Vasa Vi ste sa
koji kada odabrao svoj put, isao
I ste sto narocito Ispricacu
emigr-aciji, mada nije u vezi sa temom. covek bezao iz
Jugoslavije su ga ul1vatili da ga prokontrolisu. Otvore mu
i vide Titovu sliku, kazu: saUu UDBA i Tito, sliku. -
Kaze.: Ne, nego kad ul1vati nostalgija za zemljom, u tu sliku poglydam
i prode Sad, Vas,
NADEZDA: "Bosar1ski pogledi" su poceli da izlaze u Austriji sezdesetih
godina i izlazili su deset Vi ste njihov osnivac. Kad su prestali da
izlaze "Bosanski pogledi", kao da rad saveza
koju ste Vi u
moglo se reci da dok su izlazili pogledi" delovao i
Liberalni savez Bosnjaka. Mislim da sam u ako kaZem da se nista vise
nije desavalo zajednickoj organizaciji
ZULFIKARPASIC: Da, tu sam izdavajuCi "Bosanske
poglede" cesto morao sve sam pisati. Cesto mi se dogodilo da sam clanke
126
BOSNJAK- ADIL ASIC
koji su dolazili od raznih nasih intelektualaca u potpunosti mijenjao. Ostavio
samo naslov i potpis. sam te "Bosanske poglede" financirao, jer
prihodi od pretplata ni da se plati papir i postarina.
to prilicno veliki teret za mene, prica u ernigraciji,
zapravo intriga. Jedna od njih da sam izdavajuci "Bosanske
poglede" dobro zaradivao. U to vrijerne Dernokratska altemativa
u ernigraciji. Bio sarnjedan od nosilaca te politike, se reCi od samog
osnivanja sarn u njoj. Mi nisrno za rusenje, za revoluciju pr-otiv
kornunizrna. covjeku koji u ratu i revoluciji, rneni jasno da
svaki sukob, svaka Ievolucija krv do koljena, i to
vecinorn stradaju neduzni ljudi.
Nasa grupa, Dernokratska altemativa, za kornu-
nistickog drustva, cak i da oni sami izvrse izvjesne Mi se,
u torn slucaju, se rnozda, kao covjek koji
radio na kultumorn polju, napravio Nisam vjerovao da se
u okviru kornunistickoga rezirna ne rnogu pojaviti ljudi koji su u
izvrsiti Na prirnjer, kljuca u Bosni
vrlo znacajan korak za stablliziranje i za politicko rjesenje.
pozitivan korak, u to sarn siguran, jer nisam
kornunista. Zato kada sarn dosao u emigraciju, da
i napisern knjigu sarno kornunizma. pisati knjigu
ciljevima i zeljarna tvoga naroda, usto i protiv kornunizrna!
ono sto srnatrarn potrebnirn.
sam putem koji odgovarao, i tome osnov moja
tradicija - vjerska, bogumilska, Mi smo u Demokratskoj
altemativi javno i glasno rekli da za rusenje sistema silom, nego za
za saradnju s onim rezima koje zele
da ga
Za mene kad su muslimani priznati kao narod.
Vodio sam polemiku s nizom intelektualaca u zemlji. lrnao sam kontakte s
ljudima u Jugoslaviji, na primer s Hamdijom Cemerlicem, koji rektor
univerze, i da ne nabrajam imena, susretao sam ih u i u Turskoj kad
su dolazili. Nikada te ljude nisam uvlacio u neku emigrantsku konspiraciju.
Rekao sam: mi smo ljudi, mozemo diskutirati, sto vi mislite tome
i tome? Pisali smo neke knjige, smo
da to ljudi citaju. Ali se nisam bavio ilegalnim radom protiv rezima, jer
ZAL ZA BOSNOM u EM!GRACIJI 127
sam smatrao da kritikom treba javno pobljati sistem. Takav stav.
Dobro se sjecam diskusije s rektorom CemerliCem, dva smo
Iazgovarali u Bio sam za to da treba priznati Bosnjastvo. Pitao sarn
ga zasto nije insistirao na tome sa svojom grupom intelektualaca. Tvrdio mi
da nas statistika krivotvori i krije prave brojke.
statistickirn izvorima - rekao - nas u Bosni 35 procenata, to nije tacno,
nego nas 47 su tu i ljudi koji se izjasnjavaju kao Jugosloveni,
zatim cetiri-pet procenata muslirnana se izjasnjavaju Srblma, do dva
Rorni su muslimani. Njegova teza - ako rni sada
kaZemo da hocemo Bosnjaka bude 40 ispast da
su se i drugi izjasnjavali i da nas nema vise od 30 procenata:
"Ovako, neka se izjasnimo kao da postignemo 45 ili 50
druga faza da se identificiramo kao Bosnjaci. Osim
toga i to daju. Ne daju da budemo
gotovo."
DILAS: Oni su Bosanci, samo su muslimani Bosnjaci.
ZULFIKARPASIC: nisam prihvacao taj Cemerlicev argumenat, ali on me
uvjerio da zaista postoji falsifikat nase statistike u pogledu muslimana. I
ovak:vih i stvari su za Kazu - Muslimani
su ali nemaju svoje knjizevnosti, nemojte tome govoriti. Citao sam
tekstove koji govore da muslimani nemaju kultumih ustanova: "Muslimani
su narod, ali taj narod smije imati ustanova niti ikakvih
formi pomocu kojih izrazavao svoj nacionalni Muslimanska
literatura ne postoji." Istina, ne postoji literatura, ali postoji
bosnjacka literatura, mi imamo Bosnjake muslimane.
Ali, morala se provesti identifikacija kao Muslimana, s velikim
sto apsurd, glupost. Niz dilema koje su dosle u
rjesavar1jem i zahtijevali su Nisam
htio upasti u zarnku da sve priori odbljem zbog toga sto to Titov rezim
uradio. S druge strane, nisam htio da ih podrzim, s obzirom to da su
stvari zanemarili: pitanje kulture, kultumih
kultumih manifestacija ...
Napravio sam malu pauzu, da tu stvar izdiskutirao prvo sam sa
sobom, zatim s tim s kojima sam imao veze.
128
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
Zato sam nevjerovatno kad ta grupa muslimanskih intelektu-
alaca, ta skupina oko Alije Izetbegovica
Imate muslimana, ali ni jedinog pod tim
svaki od ili Malezanin,
Alzirac, itd.
NADEZDA: Kako doslo do "Bosanskih pogleda", da li ste Vi
ili dosla neka zabrana "Bosanskih pogleda", ili zbog nekih
drugih odnosa medu muslimanima u list prestao da
izlazi? Ili mozda sto ste Vi vise vremena hteli da posvetite
altemativi?
ZULFIKARPASIC: altemativa mali dio
politicke aktivnosti, i to svega, za to da
casopis "Bosanski pogledi" ipak ostane na Govorili su mi ljudi
politickog kao sto Kmjevic
55
ili Ratko

,
da to list koji proCitaju od prve do Mi to radili
u bez velikih s obzirom na
sam izricao svoj politicki stav, koji zahtijevao
i
takode priznati da to zamjerki na list, jer
su ljudi prohrvatske orijentacije traZili da vodim protusrpsku politiku,
narocito su da vodim politiku Kmjevica i
Kmjevic zato sto uvijek govorio da su
on uvijek cestitao ali uvijek kao da mi dio
kolektiva. sam s prijatelj, sam ga
i l1tio pisati vec sam govorio - pazite, ljudi moji, on
da to tako, ali veliki Kad god trebalo da se
pornogne, to
Na primjer, kadje afera oko muslimana u ernigraciji,
gdje su svecenici poceli prevoditi na katolicku
mladice Austriji i Italiji. Skupio sam jednoga dana
55
Juraj Kmjevic, generealni sekretar. kasnije predsjednik Hrvatske seljacke stranke,
podpredsjednik jugoslavenske ratne vlade u Londonu. ostao u emigraciji. gdje i umro.
56
Ratko Parezanin. dva rata narodni poslanik. u emigraciji urednik "lskre", lista
Ljoticevog pokreta.
ZAL ZA BOSNOM u
129
intelektualaca, napisali smo pismo i poslali ga Mestrovicu,
Kmjevicu, Maceku i drugima, gdje smo da se s tim
to objavio i javno u svojoj stampi napao tu praksu i one koji
provode. Ako u pitanju Bosne, se
uvijek pokazao kao prijatelj.
"Bosanski pogledi -ni ni
htio da se taj list pretvori u list protiv Srba,
da bude konstruktivan list koji pruza mogucnosti
rjesenja i da vrbuje - hrvatske, slo-
venske i srpske, za razumjevanje prema Bio sam prijatno
iznenaden sto su se ljudi koji su najaktivniji i iz politickih
stranaka pretplaCivali na "Bosanske poglede", to ohrabri-
valo. List citan i i od i od srpskih novina. Ljudi su
prije svega vidjeli da nije cilj oklevetati jedan nego iznositi
najnuznije i boriti se za
hljeba i gdje i zivjeti. Skoro sve
evropskih u su abonirane na "Bosanske
poglede", isto kao i preko pedeset univerziteta i slavenskih i
sirom Evrope i Amerike, tako i brojni ugledni i americki
listovi. za list pokazao da se u krugovima koji se zele
i traZi jedan

mi pala u ruke polemika dvojice prijatelja
pogledima", gdje su oni kriticki gledali list i Jedan
pisao kako kako hocu da sve musli-
mane, kako slusam nikoga, mada, kad taj isti poslao clanak, uvijek
prepravim kako hocu, jer da se sam Onaj
drugi tvrdio kako se casopisa materijalno jer da
ljudi pomazu list. Cinjenicajest da velikih nije
Bio u Cikagu stari emigrant koji poslao svake godine
dolara, i to prilog. velesila, pozvala me
preko svoga u da
"Bosanski11 pogleda", tako sto platili hiljadu - to su
130
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
tada veliki - i snosili sve troskove sam se na to
nasmijao: Hvala lijepo, mi to niti trebarno, niti hocemo, niti to mene zanima.
izmedu dvojice i kritika
su razlog da kazem: gospodo, evo vam, sada pokusajte vi! Sve
materijale koje sam pripremio za jedan broj poslao sam u - evo, vi
izdajte, cu vam za svaki broj poslati 500 dolara i Clanak. Hajde
sada, pocnite izdavati! Onda izisao taj broj koji sam vec
pripremio, i oni su prestali s izdavanjem, niko vise htio na tome raditi,
se posvetio svome poslu kojeg ima preko glave.
DILAS: jos pitanje, koje ste Vi inace bih
njega i zaboravio. Da li ste dok ste jos u zemlji pisali neke politicke
Clanke ili ste tek u emigraciji poceli, postali - tako da kazem - politicki
pisac?
ZULFIKARPASIC: Jos kao djecak, kao sam pisati.
NADEZDA: Sa gasenjem lista, ostali su pojedinci, kao Vi, kao Smail
Balic
57
, kao Teufrk Velagic
58
, koji su se drugac* orgar1izovali. Vi ste ostali
svi dobri prijatelji, to ne sporim, ali svako delovao u nekom drugom
Da li to znaci da zapravo muslimanska emigrantska politicka elita
nije imala u Jugoslaviji, jer s
obzirom to da su i hrvatska i i slovenacka emigracija zapravo
potpuno drugacije, stalno upozoravajuci da taj sistem u
srusiti. Da li ste vi onda zadovoljniji tom Jugoslavijom?
Postoji jedna cinjenica koja se ne treba izgublti iz vida,
i svaki covjek koji se bavi politikom treba drzati na umu: politicar
mora ocjenjivati stvari svojim zeljama, situaciji, stanju.
Poznavao sam velik broj ljudi, iz familije nego prijatelja, inte-
lektualaca, advokata, doktora, inzenjera koji dolazili u inostranstvo i trazili
57
Dr Smail Balic. orijentalista, pisac i publicista. kustos nacionalne
predsjednik "Matice Bosnjaka". objavio vise stotina naucnill radova. (Najpoznatija
djela: Kultura Bosnjaka. Das .... ).
58
Teutik Velagic. kao organizacije "Miadi muslimani" na
u emigraciji Demokratske altemative. SDA za Austriju.
ZAL ZA BOSNOM u EMJGRACU! 131
kontakt sa mnom, ne da radili protiv Jugoslavije, vec iz drustvenih,
konvencionalnih razloga. Meni sasvim jasno da poslije Drugoga
svjetskog rata rezim koji Tito zaveo u Jugoslaviji u neku ruku
pozitivna opcija za muslimane, u odnosu na druge opcije koje su znacile
katastrofu. Da stvaranje Bosne u historijskim granicama kao posebne
ma kako u pocetku ogranicena, davalo stvamu podlogu
za jedan, ne rekao ali ipak razvitak muslimana.
Mislim da su od svih naroda u Jugoslaviji i
Rezim moze se reCi, uzivao izvjesnu
medu muslimanima. Dok su se i smatrali ogra-
nicenima, dotle su muslimani doblli vise nego sto doblli pod nekim drugim
uvjetima. i jasno iz razgovora s prijateljima,
intelektualcima, da su i oni svjesni toga. Muslimani su jednako kao i
ostali imali mogucnost skolovanja i su im otvorene mogucnosti obrazo-
sticanja Tako su mogli uCi u utakmicu, kad se stvori jedan
intelektualni sloj, se stvori i nacionalna svijest.
Nije tacno da s izlaska lista i druga aktivnost.
savez bosnjaka ostao i dalje djelovati. Imali smo niz sastanaka.
Sastajali smo se, u Juznoj gdje jedan veliki
sastanak izmedu nas i predstavnika seljacke stranke. se
pitanju zajednickoga rada. Odrzali smo i u veliku konferenciju
sa srpskim emigranstkim udruzenjem "Oslobodenje", prisustvovali smo kon-
gresu "Osobodenja" u Njemackoj, gdje smo dr Smail Balic ija govorili.
smo imali sastanke s predstavnicima i grupama iz Makedonije, potom i sa
imali raznih I posjeCivali smo se, sam
u Argentini s Slovenske ljudske stranke, ugo-
smo i Medutim, sasvim drugacije kad imate list
koji tome sasvim kad lista nemate. Na primjer, taj
sastanak u zablljezen u listu, i poslije
desetak godina tesko naCi trag da ste vi tamo, da jedna grupa raz-
Nije to sistematski obradeno kao u jednomlistu koji izlazi
to tacno. Dakle, ta Bosnjacka organizacija nije prestala raditi, ali
svakako izgublla organ koji tome redov.no javljao.
DILAS: Iz Vaseg izlaganja stekao: da kroz "Bosanske
poglede" sto nazvati ideja, dozivela
132
BOSNJAK- ADIL
evoluciju i usla u fazu u kojoj ranije nije U ovom smislu, svi musli-
manski pokreti koje znamo pre ovog nisu autenticno demokratski, ni
Spahov. Tek tada dolazi do autenticne, modeme demokratske ideje koja se
spaja sa bosnjastvom: to za mene, evolucija nacionalne svesti- dolazi do
postupnog ili kroz demokratiju,
svesti. Da li se slazete?
ZULFIKARPASIC: ova Vasa ocjena jako laskava, tu sam
taj cilj zaista imao. Da se artikulira nacionalni pokret
tradiciji za sam smatrao da demokratska,
da se adaptira u demokratski sistem i
koja Bio sam duboko da put
dolaska do uspjeha tome da mozemo postati politicki partner
komsijama. Da se ti velovi malo razgmu, i povede otvoren
dijalog. Kod nas uvijek postoji da politicki pokreti, u
principu znaju sta zele, ali u stanju uvjeriti svoju dobru volju i dobru
namjeru ni svoje partnere, ni svoje protivnike.
DILAS: ne nalazim demoki-atskog pokreta pre V as medu
MoZda Vi Bilo koji su ali na
liniji. Uzmite, primjer, Rebca
59
- on ali
to su one koje su smatrale da su Jugosloveni jedna nacija i kroz to
su isli i ka demokratiji. ne znam, mozda Vi znate, neki demokratski pokret
koji
ZULFIKARPASIC: Uvijek sam smatrao velikim nedostatkom sto su se
intelektualci u tim jugoslavenskim pokretima, koji su
mozda i imali dobre narnjere, ili u hl'vatskim i srpskim ili u
Cisto vjerskoj organizaciji, koja isto tako, mom misljenju, za
opasna i Jedna od mojih polemika, nakon sto sarn se
vratio u zernlju, s ovom grupom koji su htjeli
staviti islam u sluzbu svojih politickih predstavki, i koja sada na vlasti,
nastala kada sam im napisao da oni iz svoje vjemosti islamu nisu u svojirll
srcima ostavili mjesta za nacionalni osjecaj. Prilikom posjete
59
Rebac, politicar i kultumi radnik djelovao izmedu dva
rata ..
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
133
istaknutom te grupe, Salihu Behmenu, rekao mi sam od
tih." sam sebe nije se krio ali meni predbacio sto sam to
i jesam i na njega i njegovog brata mislio.
DILAS: Dok ste u Svajcarskoj, pokusali ste, odnosno drugi zajedno sa
Vama, da napravite jednu deklaraciju buduceg uredenja Jugoslavije. Prvo ste
pokusali, koliko znam, s Mestrovicem, i to nije islo, onda ste to uradili sa
grupom "Oslobodenje". Kad sam to citao, rekao sam: Dobro, da se jednom
i u emigraciji nesto pametno dogodi. Sustina te deklaracije da se
ne menjaju. da ste predvidali, Vi i iz da
sam pokusaj izazvati velike i da bez
granica nije moguc nikakav demokratski sporazum i demokratski razvitak.
Budite mozete li tome nesto reci!?
Jugoslavije
zivota i smrti, pitanje egzistencije u toj zemlji. jedno od
uopce, i mi smo uvjereni da u Jugoslaviji doCi do
izmjena. Demokratska altemativa tome mnogo diskutirala, mi smo
mnogo mnogo noCi, raznim krajevima svijeta, gdje smo se
sastajali i diskutirali kako to rijesiti. Vidite, vecina nas dosla do
zakljucka da se ne smije izazvati rat. Veliki broj ljudi, i sam od tih,
nije smatrao da Jugoslavija neminovna i da se Jugoslavija svaki
mora ocuvati. Meni jasno da se Jugoslavija mora iz temelja reorgani-
zirati, da doslo do rjesenja jugoslavenskog moralo se rijesiti
pitanje suvereniteta svakoga i suvereniteta svake
federacije i konfederacije pitar1je Vi mozete jedan dio
dati centralnoj vladi, ali ga mozete i povuCi. Vidite, sam
uvijek toga da su izvjesne u Jugoslaviji nepravedne. Mada
su granice koje se kroz tri stotine godina nisu izmijenile,
izuzimajuCi prihvatljive. Ali zbog relativno
napiaviti rat, dovesti na to se
moralo izbjeci na svaki nacin.
DILAS: sam, Adile, ucestvovao u pravljenu granica. Jugoslovenske
- da ulazirll u detalje - spadaju u dobro i relativno
pravedne, podvlacirll ovo u Evropi nema granica. Jedino
134
BOSNJAK- ADIL
Island ima, jer se za to postarao neko ne Prema tome,
cemo pricati opsirnije, stvari dobro resili
N astavite.
Uocio sam da nijedna politicka stranka, politicka
formacija, ni grupa u nije irnala za
imala sve lokalnog
karaktera. imali svoje predodzbe, imali svoje, Slovenci
svoje, ali rjesenja za bilo. globalno
rjesenje za imalaje Demokratska altemativa. Mislim da i to ima
nedostataka. Bilo stvari s kojima se nisam slozio, ali sam ih
prihvatio, jer nismo irnali bolje rjesenje. U svakom cilj demokratske
emigr-acije kojoj sam pripadao da se stvori savez ili
naroda, da se stvore da vojsci
samo jedinice zajednicke, da svaka ima svoju
vojsku, da ima svoje da ima svoje skolstvo, da
zagarantirana vjerska, i nacionalna prava na citavom i da
se prevlast nad
Jasno jos 1941. da moze opstati ako
i
nismo pril1vatali diskusije. U to se smjelo dirati. Danas se
vidi kojoj mjeri taj stav
DILAS: Dobro, kako doslo do sa li
trajala i zasto niste postigli sporazum sa Mestrovicevom
grupom?
Nakon dolaska komunista na vlast jos bila svjeza ideja
drzave koja se bazirala S obzirom da su
emigraciji nosioci te ideje, smatrao sam da ta ideja nije do
niti za one prilike realna. Uvijek vaZno koje snage za
stvar i koje da se taj rijesi. Iluzije su postojale kod
svakog od balkanskih Sto narod manji to apetiti veCi.
mi smo precjenjivali znacaj vlastite Karakte-
risticno za da smo imali rjesenja teorijama za Cije sprovodenje ste
morali unistiti svoga moralo ga se baciti na koljena. Vidite, ti
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
135
nacionalizmi, kojima rjesenja jedino pobjeda i
tako krvavim i tako besmislenim kakvi se sada
Evo, dok sada ocevidno srpske vode u Bosni za ostvarenjem
jedne takve ideje, stanja koji vise niko - kako misle - ne moze ispraviti.
DILAS: vezi sa Vasim pregovorima s Mestrovicem i tom
hrvatskom grupom, tada- da pozadini da oni
priznavali kao posebnost, kao drzavni entitet - da hteli to da
prihvate i da ste se zbog toga razisli, dok "Oslobodenje" to
prihvatila, samim tim sto prihvatila ganica.
tacno, ali sam razgovoru s Mestrovicem kod
njega uvijek nalazio spremnost da se prilagodi, jer on i ostao
i zagovarac zivota. on nije da
kaZem cvrst, ali nije fanatiziran. bio covjek koji mozda izmijenio
misljenje da smo se mi slozili da se naknadno pojavio srpski partner.
sam od pocetka imao isto stanoviste. Ne govoriti moje ime.
da idem niti pod plast Srba da bih razgovarao s niti pod plast
da pregovarao sa Mi se dogovaramo kao ravnopravni
partneri. U kada se pojavila ta za ravnopravan tretrnan kod
ove hrvatskih koja nije kod Mestrovica,
Radice i jos nekih, oni naisli hrvatskil1 iz
prostog razloga sto hrvatski stajali
Hrvatske Pavelica i da se drzava takva, moze
stvoriti i da se to mora ici. Ideja Mestrovica i s te
S njima vodio velike polemike, iz razloga sto
taj koji ste i Vi da dio za
mene apsolutno
Prva politicka koja razgovarati tome
"Oslobodenje". "Oslobodenje" prvo koje
iz historijske da Bosna i da kao takova treba i
ostati. Zato lakse pregovarati, i zato stav i
Demokratske altemative jedan od vaznih faktora radu
i nasoj orijentaciji. Na prvom kome nisam doslo
do koji prihvatio. Rijec koji
napravio dr Macek i dao ga dr da ga na Oni
ga tada potpisali, s tim da se ne objavi, vec ostane kao stvar za
136
ADIL ZULFIKARPASIC
diskusiju. su, uprkos toga, tvrdili daje to potpisano. U tom sporazumu
za nekoliko kotaJ"eva u Vojvodini govoreno da ih treba
Osobno nisam irnao nista protiv toga, ali sam irnao principa. sam
protiv granica jer sam da ako se pocnu mijenjati
granice i ako se prihvati taj princip, mi nikada necemo doci do sporazuma,
jer uvijek da nesto trebalo "izvaditi" iz Srblju, ili
onda se moze lahko dovesti u pitanje mirno
granica za nije prihvatljiv. Na iduCim sastancima Demo-
kratske altemative poceli smo temeljito ispitivati i izanaliziiati
metode i planove mirnom prelazu iz diktature u demokraciju kako
omoguCiti demokratske procese da dode do sukoba.
smo mi planirali Citav decenij prije pojave Gorbacova, smo analizom
dosli do da se u sferi pojavljuju velike krize, ali i
koje zele u ok viru reformi i mimih procesa.
DILAS: Nije li u tom stavu, jer ste Maceka u
pozadini i prihvatanje, na sporazum Cvetkovic-
Macek odnosno princ Pavle-Macek, koji mom
za muslirnane u los, - li, dakle, takav stav poguban
za Macek u izjavi, kada su ga upitali kako pitanje
muslimana "Nismo vodili
ASIC: i meni rekao da su se dogovorili kao da muslirnana
Uzet gdje Srba, to ostaje van Banovine
gdje veCina katolika ulazi u Banovinu nezavisno od toga
kakav prema i drugome. ako
i Srba, islo u sto tom
mjestu pedeset procenata muslimana nije igralo ulogu.
DILAS: U politici Tudmana- to izraZavao,
podeliti Bosnu sa Srblma, kad video da to ide,
uzeo - da bude i priznata ponovo
teritorija Inace ne mozete onolika oko
Mostara i sem tirn sem tirn pogledima.
Mostar kao sto pripadao Banovini iako njemu fakticki
muslirnani predstavljaju grupu i danas i pre Drugog svetskog rata.
ZAL ZA BOSNOM u EMJGRACJJJ
137
I prije Drugog rata, sve do ovoga, u gradu su
brojniji Muslimani, tek u okolini imali su
i zato su doblli Mostar. U samom Mostaru pred ovaj rat 34 pro-
muslimana, 19 Srba i 29 dok
teritoriju za jedan vise od Vi i
pored toga imate srpskih u proslosti i srpskih
koji govOie srpskom Mostaru - od Santica do Doga. Ali cinjenica
da stara taslihanska, srpska carsija odvajkada u Mostaru i da
su starosjedioci pravoslavci imali iste oblcaje kao imali su iste
kuce i
DILAS: Pomenuli ste U vezi s tirn, se, srpski
ali u mjeri, i muslimanski ako ga siroko
kao pisca. kao politicar,
da tako kazem.
Vi ste u Cirihu sa amblcijama da ostavite
iza sebe, amblcijama koje su za svakog coveka koji se bavi
politikom ili oseca u sebl Sem politickih motiva, pret-
postavljam da ste imali i Vi ste sredstva koja ste ulozili u
mogli da u u - tamo ima gotovih,
moglo i koje Vi se to pokazalo
dalekovido. S obzirom prilike, moglo se desiti da to bude
jedini institut koji sacuvao od su Vam pobude
da ga kakav to koliko veliki i sta sadrzi, ukratko?
Kad sam dosao u emigraciju vidio sam da
ustanove u svijetu gdje se moglo nauciti nesto jeziku,
kulturi. Mi Bosnjaci smo manje-vise potpuno izolirani, i meni
to smetalo. Od djetinjstva sam skupljao knjige, imao sam u Foci veliku
hiljada knjiga. Imao sam i u Sarajevu.
u Foci izgorjela s kucom 1942. godine, u Sarajevu
pokradena. tako reCi, u da skupljam materijale i knjige, i kada
sam dosao do materijalnih odlucio sam svoju
koja se sastojala od desetak hiljada knjiga, kao Institutu i onda
ga poceti sistematski izgradivati.
Od dana sarn da Bosnjacki institut mOia mjesto gdje
svaki covjek iz Bosne i otkuda moze naCi podatke Bosni, njenoj
l
1
1

li

1
ij
1
138
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC:
llistoriji, njenoj knjizevnosti, njenoj proslosti i Fonnirao sam
koja cini osnovni i najveCi dio ali sam
i druge odjeljke - "serbiku", "kioatiku",
i "turkiku", pored toga i "jugoslaviku". Raspolazemo sada s
izmedu trideset i cetrdeset hiljada knjiga,
a.I"llivskom biojem rukopisa -
arapskom i peizijskom jeziku - koje su pisali zatim zbirkom
geografskih karata, fotografija, tu i galerija
filmova mahom te videoteka, itd.
Vakuf za osn
Bilo perioda kad postao pesimista, sto se dogoditi s
Institutom. Od svih koja sam dozivio sigumo u
pogledu kvaliteta ljudi, moze se reci mase, ali te
strukture ljudi - su
Bosnjacki kucu Cija vrijednost miliona svicarskih
zbirku knjiga koja isto toliko vrijedi, ima i
kao bazu za Zelja mi da sve to ostane pri
u Ztirichu. svica.Iska ustanova. Studirao sam
u Evropi i vidio da moze dekretom ukinuti vakuf, jer
recimo, ne odgovara interesima. Na primjer, u
ima pravo takav i ga nekoj drugoj ustanovi.
Nasuprot tome, u Svicarskoj postoji vrlo
cijeloj teritoriji Svicarske. pravo da
ustanovi za ili Saradujemo s u
Ztirichu, su stavili univerzitetsku za
vece priredbe. Htio ekipu mladih ljudi koja dalje vodila
cu se odluciti za da iz uvijek bude
Uprave, isto tako iz svicarske Tako da
sredstva budu Stoga trazim ljudi koji
svojoj i to za vlastito
im briga da egzistira kao takva. S moralni
pad nasih politickih, i kultumih struktura, sam u ovom
pesimista i upravu s mladih ljudi.
Imao sam takav i u Sarajevu.
ZAL ZA BOSNOM U
139
za moga zivota, ali cu ostaviti u da se takav
koja imam stvori u Sarajevu. Da bude centar
misli, susreta kultura, vjera. Jos uvijek mislim da zivot
zivot razliCitih naroda, postojanje raznih kultura i izmedu
misli, mogucnosti i razgovora,
prilika za zivot. Nastojim da tu uloau odi!!ra


DILAS: Adile, kad ste presli u Svajcarsku, li V tesko da
da poslove? Vi ste postigli zavidno bogatstvo, li to
tesko postiCi, jeste li imali podrsku kapitala ili ste poceli
takoreCi skoro od Ispricajte tom svom svajcarskom
periodu.
Svicarska stroga i vrlo zemlja, sa starom i
bogatom tr-adicijom sistema, trgovine, gdje postoje
striktna pravila kako se i s kim i koji mogu voditi poslovi.
sistem koji sigumo ili igru slucaja, toga u Svicarskoj
nema. Nema, kako se kaze, uvijek se rezultati postizu teskim trudom
i radom. I ?ored toga, to zemlja koja vrlo propisima. Na
primjer, u Svicarskoj vi ne mozete jabuke u doba kada su svicarske
jabuke na trzistu, kada trzistu ponestaje jabuka, se dade
dozvola da se iz ili iz druge zemlje uvezu. Isto tako
kapitala, to Na da
polozili svoj u Svicarsku, ste jos platiti, da vi
kamatu.
Ovo govorim u prvom redu zato sto su ljudi, kad sam se u
poceli pricati kako trgovac oruzjem, koji zaradio velike pare
nekim u Svicarskoj apso-
nemoguce posao, da plati tacno porez, da ne
svakom i
u Svicarskoj, pogotovo
DILAS: Oko oruzjem. drago mi da cujem ovo sto ste rekli,
mada oruzjem takode trgovina.
!40
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
ZULFIKARPASIC: govorio sta se pricalo kad se
vratio u Bosnu. Onda pojedinost, u Svicarskoj trgo-
vati u podrucja koja su u ratu ili su Ne prodati
oruzje Turskoj, zato sto s ne prodati
ne prodati ni jednoj u kojoj vlada opasnost.
se nije zbog Tako uhapsen i suden
vlasnik jedne velike, firme, zato sto njegova firma iz
prodala oruzje u arapsku u doba kad ondje kriza.
sarno pokazati kako ta fantazija koju cuo kad se vratio u
da dosao do bogatstva na nacin ili na srecu, bez truda i
znanja - laz i jal. Sve to u Svicarskoj, koja tako
tako perfektno Mogucnost postoji da covjek
zaradi, da zaradi velike ali to uvijek rezultat poslova,
znanJa.
Od politike do
kao i clan Drustva Svicarske.
status stranog Kada su poceli izlaziti pogledi", jugo-
puta protiv s da
protiv Jugoslavije. Svicarska
baviti se
Poznat slucaj kako Zivko Topalovic,
Socijalisticke stranke u Jugoslaviji, iz Svical'ske zato sto izdavao
jedan list, koji prijavio. I dosao u sukob s
Bio zato sto velike veze s
Socijalisticke da ga to pokriva. I su
svicarske vlasti pozvale i saopCile da poteskoce s
u vezi s I"ekli su da se
baviti politikom, izdavati list koji pise protiv
Jugoslavije. li protiv Jugoslavije ili to su Jugosloveni
da kazu, se zale lista.
vise raditi, se zaposlio kao
kao za steta u zavodu, i sarn
jednu firmu koja se zvala "Adex", sto
Novac koji za firmu od
prijatelja Ljube
ZAL ZA BOSNOM u 141
Ljubo profesor u Glasgowu, u Skotskoj, i u to
odstetu za svoju fabriku u koju su oduzeli. Meni
dao zajarn godinu dana. ISlo to i lose i dobro, dok mi jednog
jedan bogatas, pi'edsjednik svicarske banke, prijatelj, nije rekao,
valjda kao sposobnog covjeka: "Zasto Vi ne s
i s jos firmu ... " su
Herry Schaefer i dr. Ulin Sti'eiff. I onda napravili "Starnaco". Bilo
to kao kad na primjer, firmu u Americi s
i dva su u Svicarskoj tako ugledna, i sarn s s
od 100.000 svicarskih franaka, zapoceo posao.
za veliku ali nakon kratkog
za jedan kredit. Dosla zagrebacka koja
trazila kredite graditi hotele i uvesti neku Trazila
u to Jugoslaviji se davao kredit s petnaest procenata
Isposlovao sarn vrlo povoljan kredit od procenata.
kredit dvadeset trebali uzeti proviziju.
Dosao ideju da "Merkuru" robu, i preuzeo tu
obavezu sebe. I tako posao. sarn radio kao
zar-adivao dvije-tri kad sarn taj prvi
posao napravio zar-adili svaki od nas nekoliko hiljada.
to izgledalo prosto nevjei"ovatno, u se javio duh i
da to skoro
DILAS: Ali slave, bogatstva i vlasti
ZULFIKARPASIC: Kad sarn s stvorio tu firmu u
svijetu. Ljudi su pitali za Schaefera ili Streiffa, sarn
Zulfikarpasic. vrlo kratkog s
radili pocele su se raspitivati da li doci
Zulflk:arpasic, i Jer, uvijek sarn drzao rijec, korektan.
Kako Svicarska jako prijatelj bankar rekao
- slusajte, Vi donijeti poslova, ali ako jedan posao
los, Vi ste propali. dobrih, to
DILAS: bas sti"ogo,
142
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
Kalvinisticki, da, to zaista tako.lja sam dobru
i zaradivali smo jako dobro, smo kao
kad sam sve to za samo ime moje
miliona. ta bankarima stekla tako
dobar da sarn mogao i sarno dobro sarn
da to ne iz sto tada poslove ne
ne htio da to ime u neki posao koji
mojirn i morn poslovanja.
Jedan moj advokat, drugi i rni srno
dosta Ali sam jednog vidio da u
za Onda sam ih pozvao i gospodo moja, rni cemo ostati
prijatelji, ali cu vas isplatiti ili cu se povuci, jer vise da za vas.
l mi smo se sam ih isplatio i i u tom kada
sam firme, ostvarila jos vece
ostali Kompanija zastupala nekoliko najvecih na
svijetu, "Stamaca" su iSle i stotine miliona, avioni,
su se ... Za svaki posao vi morate
firmi, morate raditi sve to da na U svojoj
sam imao specijalni zid za veliki posao koji na kome
sam uveo sve datume, uvijek sam sve moje konkurente - to
generalstapski nacin Uzivao sam u tome da imam uspjeha, da mogu
"tuCi" velike svjetske fim1e. cesto se dogadalo da su dolazile vlade
nekih zemalja i kazu mi: Molim Vas, imamo jedan veliki posao na
podrucju tome i tome, zeljeli da za vi to vodite, da zastupate
mi vam za to placamo proviziju, toliku i toliku ... Jer, se brzo
proculo da su poslovi koje sam na sebe i vtijeme
U tom sam kad sarn poslovanja, od pedeset
poslova koje zapoceo zavrsavao i pet. iziskivalo veliki
rad, se dogoditi da dvije znao kakvo vrijeme.
Racl bez
Otisao kada proveo Citavo
za i dosao deset sati Bilo
kada iz upitali kakvo vrijeme,
pojma, nego odem do pogledam i kazem: pada kisa, ili sija
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
143
Nisam Dakle, to iziskivalo veliki samo
pitanje da covjek i umijeca, i i
da vam vjeruju kad vi dodete prodati sto kosta pet
dolara.
konkurencija Kad neko pravi luke, tih irnate
svijetu, treba nekoga da koja ide s vama i zasto
reputaciju da dovodite da se sta
se dogada, da tu da sve cisto. Tu se zaista
svih pravila koja su vrlo su
provizije, male, ali sumi velike. Nikada posao
koji rnorn politickorn i mojim
Tako mnogo da sam velike poslove, htio
ako sam slutio da rijec koji Necu vam
ali s zemljama u nisam htio Uvijek sam
svicarskih banaka. Ako kako
rijec ili htio s sam
se da obadvije strane Kad vi zastupate
misli da vi za sve. da i
mora sve za tako da se moze dogoditi da vam
zamjere da ste sto zastarjelo, da ste nesto sto
u poslu kao mali ali smatram daje u
devedeset i devet posto slucaJeva

sistematskog rada i sto jos htio jest da ovom
vladaju zakoni. lma poslovica: U malim
poslovima velikima
v U poslu sam imao stekao velike,
Svicaiskoj imarn dobru, svijetu. Kad
starnpa ili televizija, predstave s respektom.
Sjecarn se da sam imao koji vodio brigu oko mog poreza,
mi kaze da placam za kazem: zelja da
placam sto to da stotine
to sala. rnala. Nikada l1tio
od toga vece. u poslu pomoglo to sto sam
kod Arapa, sto mi odmoglo evropskim
zemljama. U poslu vladaju drugi i drugi kojih se covjek

1
1
144
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
NADEZDA: U Iazgovoru se cesto Vaseg
Kako ste se u zivotu opredeljivali za kako
za odlazak u i boravak u kada ste dosli u
postojale su da budete socijal-
posto u to Evropa vec uveliko svih
politickih opcija i Vi ste se opredelili da budete vi ste
evropski i da li ste se Vi za to odluCili zbog
koje ste iz svoje kuce ili zbog drugog? Da li se
reCi da ste liberal zato sto ste u duse sto ste
tradiciju ili
ZULFIKARPASIC: od jest, pravilu,
drugog covjek koji nauCio totalnu
s koji hoce da svijet, s koji zahtijeva
veliku veliku i odanost, u covjeku
veliki i koji se zavrsiti vr1o
lose covjeka, gotovo rekao i
S druge surogata i drugog
vodi kroz padaju u
- ne ali sa
da taj sebe. Kad dosao u
to ipak s pocetka 1946. tada jos u fazi
odusevljena i jako se
u to u velikoj
kolaboraterska i fasisticka. U su ustase,
sloj politicara, poput Maceka, vlade u kao i ljudi koji su iz
drugih razloga pobjegli.
docekala jako neprijateljski, su da agent,
da covjek koji poslan s skloni
pridavati vaznost. Tako su pocele price kako dosao da
Peru Zivkovica, Jevdevica, ovaj ovo, ono, ali svaki
tvrdio da Zulfikarpasic da upravo njega likvidira. Bio vrlo
ali shvatio da vrlo vaZno sacuvati u svoju
vlastitu licnost i se od tih ljudi i takvih sredina. onda, kod
se pojavila da li pravo sto otisao, da li to
"kurslus". Covjek koji vrlo brzo donosi odluke, koji vr1o i


\lel1med-pasa Sokolo1 ic
Alit1eg Fircll!s
Egzeklltil llJ 1 Hasil1eg ic (
:\ LJ\ i) cl. to\ ic ( \ llZlic LIZla ( Bijclj i 1.
( LLika). \ Pasalic ( Bos .. Rifat-l1cg SLilcj
1 is-kg ( 1. Al1mcclaga ( ... -\lil,cg .. iL'
( Alil,cg ( Li1 Scmsil,cg ic ( 1
( 111. Ragit,-leg Dzir1ic ( LLika 1
Aclil.

dani
Adil u Jajcu. llJ-+-!
Adil u

Adil u llJ-!3
Adil u Saraje\Ll. Jl)-15
Adil emigraciji. llJ..+l)
Adil sa \
7
ojom icem i
LI Saraje\ u Jl)-1.5
Adil sa dr. Zulfikarpasic
poslije \ Jl)-fl)
Aclil. Bosanskih
]l)6(1
Brat lli\Zo i :\clil .. JLJ7 3
Bi\ si \ lalk
i LI
\!aclriciLI
Susret s dugogodisnjim prijateljima. slikarima Yojom DimitrijeYicem i
Isrnetom MujezinoYicem. Zi.irich 1972
.-).,dil kao l,;lam,kc: $\ ';1 )\ 1111;1
LI
odluk.: SDA Ll Ll g l9S9:
Aclil. .. Alija Iz.:tLJcgo\ ic. Salim Sat1ic i cLifik \' .:lagic
ZAL ZA BOSNOM U EMIGRACUI
145
svjestan toga. U covjek, ali da
razmisljao sam mjesecima. Kad sam dosao Sarajevo jak:o se
razocarao pokret, Lov na stanove, na polozaje itd. Znate, iz
motiva otisao i borio se. U emigraciji htio jos
jedanput preispitati li zaista zivotno opredjeljenje,
se ponovo dao na studij teorije komunizma.
Odmah u pocetku sam ljudima stavio do znanja da nisam dosao u
da dao ikak:ve ikome, dosao zbog svog
Proces mog politickog opredjeljenja za
prilicno jer sam imao i Irnao sarn stambeni
imao prezivljavanja, dosao bez ikak:vih
Bilo nekih da napisem knjigu protiv ali to sve
apsolutno tude, jer sam imao nekih i simpatija prema svojoj
zemlji i domovini i spreman reci protiv nje, prije nego sto to
dode iz moga
DILAS: komunisticki-idealisti, vernici, postaju autenticni
od mnogih na Zapadu. Nego, da li Vas bogumilstvo i
islam inspirisali?
sigurno svjesno i hotirnicno Nisarn
toga svjestan, ali uvjeren da to u generalnim crtama i u
odgoju kod mene veliku ulogu. Sad mi izgleda - to tvrditi s
rezervom subjektivnog osjecanja - da su moj put, opredjeljenja,
bili stvarni, sam u svojoj podsvijesti, i
angaZmanom bio Bosnjak: i muslimar1, i to sve zajedno
moju lmate koji prilaze vjeri, jer u traze tolerantne
crte. Islam sam dozivio u mladosti, i tada u mom osjecanju probudio
sve sto i pozitivno. sam islam dozivio kao
vjeru, i sama ta da ga prihvatim.
tome, dolazi svak:ak:o kroz tak:vo gledanje vjeru ija sarn
tak:o gledao. S druge sam postivanjem
covjeka, mogu u mojoj u mojoj i vjeri kak:o
predana. Imate i oprijecnih p1imjera, sve zavisi od covjeka, odgoja,
karak:tera i motiva njegovog politickog angaZmana. Na primjer, Dzemil
Sarac, koji bio kad smo dosli u Sarajevo 1945, darovao

il
146
BOSNJAK- ADIL
Partiji dvije svoje kuce, kao i vilu koju naslijedio od Kad sam se
1990 vratio u Bosnu, nasao sam tamo partijske poput Milenka
Gojka Marka Ceranica i kako se vec zovu, koji su imali
nekoliko stanova, imali su stan u Beogradu, stan u Sarajevu, vikendice na
moru i planini, Sarac, koji sve svoje darovao zajednici, isao ljetovati
u oficirski dom. Tako razni ljudi prilaze raznim pokretima i uzimaju ono sto
odgovara. Mnogi ljudi danas postaju vjemici, prilaze islamu i
onda da bi dokazali svoju vjeri, prikazuju se kao Pricali
su rni za neke novopecene vjemike, da su tri puta klanjali aksam,
sa Alijom Izetbegovicem, drugi put s Omerom Behmenom
60
treCi s
Mustafom ef. Cericem
61
i to bez abdesta, da se sto skuplje prodali za
lukrativni polozaj. U tom slucaju cak i Muhamed Filipovic
62
, koji u Foci
klanjati sehitima, jer ateista, bolje odgovara.
DILAS: Kod Vas dakle,u Vase licnosti u celini, elementi
kao sto su bogumilstvo i islam, igrali znacajnu Jer, ste
prisli takode iz religioznih razloga: trazenje solidamosti medu
pravde itd.
bih rekao daje to sigumo igralo ulogu. sam
se religiji vrlo iskreno i vrlo poslije komunizma, i nisam
se nikada zbog toga pokajao, jer nasao sam temelj, opredje-
prema pravdi, prema svijetu, prema covjecanstvu. vrsta
odgovora na ona koja se postavljaju pred covjeka i vjerovatno to
isto formiralo i moj stav. pokreti u zemljama su
- jedni su desno, drugi su treci su lijevo, sam
60
Ing Omer Behmen, uz Izetbegovica najznacajniji prvak SDA, predvodnik njenog
fundamentalistickog krila. U procesu muslimanskim 1983 osuden na 15
godina. Ambasador u Teheranu.
61
Mustafa ef. Ceric, imam zagrebacke dzamije, godine 1993 od politickill struktura SDA
postavljen za vrsioca duznosti Reis-ul-uleme.
62
Dr Muhamed Filipovic, marksisticki filozof, doktorirao na tezi "Filozofski razvoj V.
I. Lenjina i orijentacije marksisticke filozofije", clan ideoloske komisije Centra1nog
komiteta SK podpredsjednik kasnije prisao SDA. Ambasador u Svicarskoj.
Uredivao nekoliko casopisa u Sarajevu i Beogradu, uredio izdanje sabranih Titovih djela.
(Najvaznija djela: Lenjin - monografija njegove misli, Marksisticka teorija i
revolucije, Filozofske osnove marksizma.)
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
147
ralizam shvatio u okviru svojih opredjeljenja, to su ta bogurnilska
bastina i islam.
DILAS: Nisam u ernigraciji, ali mogu da zamislim svojih
zatvorskil1 iskustava - li emigracija tamnici? U emigraciji si
slobodan, ali strepnje, ugrozenosti su postojani, grozomorni. U tome
i imam iskustva: sin Aleksa deset u emigraciji - baska
sto su ga vrhovi klevetali kao i teroristicke
1:> '
nego su mu i zivot ugrozavali. Osam godina ga nisam video- nisu mi dali
prema mojoj supruzi, majci, su humaniji - nije
lmala pasos cetiri
Emigracija od nesreca za za
domovinu. Sada kod i Cmoj Gori jedva ako ima
politickih emigranata, sem iz manjina. Ali ima na stotine hiljada
izbeglica iz Bosne i broj izbeglica iz Bosne, Bosnjaka izbeglil1
u Evropu i islamske zemlje, govori se da milion. nisu politicke
izbeglice, izbegli sto su se borili strani. cak ni zbog
toga sto su dn1kcije mislili, sto mogli odoleti da iskazu svoje
misljenje. su nevini- isterani, iskorenjeni zbog toga sto su drukcije
Oni nisu politicke izbeglice - isterala ih politika, fanatizam kao
politika, zaslepljenih voda, ideologijom- tacnije: kontra
ideologijom, ako ih s
Izbeglice i njihovi - tu nema zrtvovanja, nema ponosa, ima
samo tuge i zla.
l
1
1
1
'\
1
8
POVRATAK BOSNJAKA
NADEZDA: Kod Bosnjak:a kao da postoji neka tragedija, usud,
zbog cega u raznim istorijskim periodima, i pre, i sada, uvek malo
nedostajalo da se isprofilirate i stavite tacku na svoj
kao bosnjacki. Sta se to u istoriji desilo sa Vasim narodom da su
ga stalno osporavali?
ZULFIKARPASIC: Kada se Turska povukla s ostavila
jedan mozaik malih Sistem turske uprave bazirao se respektiranju
svih naroda. su kao tak:vi i kao tak:vi ostali. Povlacenjem
Turak:a s balkanskih prostora nije se dogodilo, kao u Francuskoj, Njemackoj,
gdje nametnuta jedna vjera sirokom prostoru, gdje se silu stvorio
jednak: sistem, nego to mozaik vjerskih, etnickih i
kultumih cjelina, koje su jedna druge zivjele zahvaljujuci snazi, auto-
ritetu i toleranciji Kada nestalo, istovremeno su se u
Evropi pojavili veliki I Balkanu se javlja agresivni
Sto manji, i svaki od stvorio
teorije svojim teritorijama, svojoj proslosti itd.
Vidite, mi smo muslimani Bosne i Hercegovine, Bosnjaci, imali
da zivimo na tlu koje osporavano od hrvatskog nacionalizma kao
hrvatska, od srpskog kao srpska teritorija. Mi smo imali nesrecu da se za
nas opstanak borimo protiv vrlo primitivnill balkanskih
nalizarna. opet tvrdim da i pored nacionalizma, u nasoj kultumoj
postojala prirodena tolerancija, jedna prirodena mjera, prirodeni
zivota, koji uvijek napadan, zrtvovan, podcjenjivan
i grubo Smatram da dovoljno snage da se stvori bosnjacki
nacionalni identitet, ali i prevaga gledanja na svijet i
zajednicke koji ovim prostorima vladaju. Zato trebalo mnogo
urnijeca, volje, truda. U Bosni uvijek prisutna
150
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
jaka zajednistva, jedna jaka zelja da se taj rijesi u korist
nai"Oda koji na toj teritoriji zive, ali koja uvijek vodila borbu s
koji su nijekali sustinu ovog zajednickog
zivota sto kaiakterizira Bosnu. Vidite, uvjeren sam,
da ovaj bez rata.
Pred su stajale altemative: ili tradicionalni zivot u
toleranciji. Trebalo paziti. Ima nekoliko stvari s se u Bosni ne
igrati, koje ne povrijediti, da ne doslo do prevage zla.
taj vjerski Vrijedanje jedne vjere, potcjenjivanje jedne vjere
od druge uvijekje u Bosni sa s U Bosni
taj postavljen na glavu. Ti paziti na interese drugoga skoro
vise nego svoje vlastite interese, ili u slucaju paralelno. Da ih
ne povrijedis i da ih nikada ne dovedes u pitanje. Nije pitanje
ugrozenosti stvar objektivne to stvar subjektivnog i psi-
osjecanja. Na primjer, u Bosni i nisu ugrozeni ali
su se - znam, jei su dolazili - izvjesni srpski krugovi u Sarajevu
osjecali Onda se to psiholoski iskoristilo.
Ljudi koji su vodili nasu politiku nisu s dovoljno veze, to
su ljudi koji nikada nisu dozivjeli onu pravu Bosnu. Neki od njih su
Eto, taj Karadzic ispod taj Boban koji svojedobno
izjavio "sta se nas tice Cajnice". Dakle, jos i nesrecu da su to ljudi
koji tradiciju onoga zajednickoga zivota.
Onda jednu veliku da se za cetrdeset godina
u Jugoslaviji nije islo ka rjesenju tih osnovnih
nego su brutalizirane nacionalne, vjerske i razlike u Bosni. se
na zici 1990, 1991 godine. Korak na jednu iskorak u
zivot i rjesenja u drugu, put u
U blstoriji se vrlo cesto dogadalo da zbog situacije jedan
narod potone, sunovrati se u propast, ili krene prosperiteta. Necu
kazati da jedini naCin da se rijesi taj ali
sigumo korak u pravcu. Pokusavao u nasih
gucnosti i nasih piostora naci rjesenje. Koliko god drzava
velika, jaka, silna i ona ne nase rijesiti - ona nas
natjerati na rjesenja koja se sprovesti, ali nase
stvamo rijesiti iskljuCivo i samo - narodi koji zive u
Bosni i oko nje.
POVRATAK BOSNJAKA. 151
NADEZDA: Interesuje i vi ste to sada sta to u
sto ustvari da se stvari odvijaju na
ovakav naCin. Da li bosnjacka inteligencija dovoljno svesna svih
koji su se postavljali pred nju, ili ste Vi i pojedini ljudi koje
izuzeci?
Bosnaje otkad postoji i i
i sredina. Tu diskusije. Od od
desetog stoljeca do danas u Bosni se, za razliku od citave Evrope, uvijek
susrecu razlicite vjere, kulture i i to sudbirra Bosne. sada, vidite,
da taj u velika
velika bastina koju treba gajiti i koju sam Ali u
i u agresivnih perioda historije taj ele-
ako se ne nije za rat i surovosti.
Protiv te Bosne vodilo se dvadest i pet krstaskil1 ratova, njill
se pok!'etalo jos raznih pohoda, te su vec izradili
tehniku: kada dode sila, prihvate, kada sila oni se opet
vr-ate svojoj autohtonoj vjeri. Nije to neki oportunizam, to
i zivotvoma taktika, koji taj narod
uopce opstati. se razvio i pienio kasnije na one koji
su presli na Tako da taj u tim
periodima mira
Meni u vezi s upalo u oci da u Bosni postoji i drugi,
neurbani Sve sto sve sto pripada zajednici, sto njemu
piipada, tude mu cak i neprijateljsko. On iskljucivo vodi
svome. Kad sam se vratio iz emigracije, dosao u jednu Bosnu koju nisam
Kod dosljaka s brda stan i piedvorje su srnrdili, stepenista su
prljava. cobana individualista, ele-
Takav elemenat za dok ovaj
koji se prilagodava, za jedne kultume i civilizatorskoga
drustva vrlo pozitivan. s druge strane prema
nasilju. Na primjer, uzmite kada su partizani uzeli vlast su
odredili da se opredijele ili ili su dali
otpor, nisu rekli: nego su ostali Tako
u socijalistickoj drzavi od osamdeset posto neopredijelje-
akceptirati, toliko
'1
152
BOSNJAK- ADIL
ljudi. Meni, mome mentalitetu, tako ne odgovara. nisam bogumil
naravi, vise sam za i za jedan odlucniji stav. Ne moze se da
postoji oportunizam, cesto lose kao slabost muslimana da su
oni masa koja se lahk:o okrece. nije tacno, oni imaju jedan instinkt
koji s minimumom ne sukobe, ne kroz niti
zeli sacuvati svoju se moze tumaciti ili
pozitivno, i to uistinu ima svojih negativnih i pozitivnih Osobno
smatram da taj bogumilski elemenat pozitivan,
kulturi, zivotu, neagJesivan, ne unosi
elemenat rnrznje,
Vidite, i u ovome sadasnjem momentu, kada se siluju zene, kada se
djeca, kada se svasta gledao sam neki iz Zagieba
izbjeglicama u logoru, katolike i Ovi
su Bosnjaci pod stJasno losim okolnostima, gladni, dok su ovi
ocevidno drugacije drugacije zive pod drugacijim
Pitaju: "Hocete li se vi i zivjeti zajedno?" Na moje veliko
svi su da hoce, da hoce zivjeti zajedno, da
ne, nikada vise zajedno. Mada tu nisu
oni su ali nece da kazu: "Nikada vise
zajedno, ne mozemo ziviti s
I ta vjecita da se oprosti, da se to moze jedna
za covjeka koji zivi i humano.
Takav mentalitet i zivotni stav ni kojem nije za
da to vise cijenim, mada sam nisam takav. Imam iskustvo iz
sam godine da od najboljih
vojnika koji postoje Ako ga se ako ga se to
nije ne boji se srnrti, ali nece na svoju
vlastitu inicijativu upasti neko selo i nekoga poklati. Jako
ako i jako i kad se dade cilj
za koji se treba boriti. prijeCi zla,
se, i nikada ne u tom pogledu kolektivno. sam na malo
naisao koji reCi da su svi krivi, da ih zgaziti ili
Nekad i mene samoga, mi ocevidno taj
mentalitet dovoljno odgovara - ta vjecita spremnost da se oprosti.
DILAS: Kada ste se vratili iz ernigracije u
POVRATAK
153
U cetvrtak 29. marta 1990. Vidio sam da su se promjene
pocele dogadati u zatim u Sloveniji, onda u
Bio sam na sastarrku Egzekutivnog komiteta u
kamo dosao Slavko

da se posalje delegacija
na osnivacki kongies u
koju on to vrijeme s Kovacevicem i
Na komiteta predstavnik Svicaraca
predlozio da Zagieb intemacionale Suares i
za mene vr-lo izazov. pismo
predsjedniku savezne Vlade SFRJ i ministru poslo-
va u isto vrijeme i
Ivi kojem saopcio da dolazi sa da sam
funkcioner ali da sam p01ijeklom iz Bosne, se
da mi se nece praviti poteskoce, da pozdraviti kongres.
Imao sam veze sa Slovencima to vrijeme, i gospoda Katja Boh, kasnije
ambasador Austriji, smatrala da doCi i u da
me Univerzitet poziva da odrZim predavanje i za
lz Hrvatske su stigli odgovori da oni nista protiv, da to moja
privatna stvar i da se vratiti kad hocu. Tako i iz U svakom
cuo sam daje onda Centralni komitet, kako se vec zvao,
doznao za to, su rekli - kad dolazi u Zagreb, neka dode i u I
moj prijateU Mevludin Ekmecic, galerije i
iz koji mi rekao: Adile, molim te, sam razgovarao s
politicarima Bosni, niko nema nista protiv da dodes." Slicne vijesti sam
i od , koji razgovarao s Nijazom te
od Esada Cengica, druga iz mladosti i mojih Odgo-
vorio sam da rado dosao.
demokratski proces. PrateCi iz u pisanje stampe, kritiku
rezima od raznih vidio sam da demokratskim
sto citavo vrijeme i moj najveCi ideal i cilj.
su da da kaZem kako da se vratim.
63
Slavko Goldstein ( 1928). izdavac. i javni radnik. organizator i prvi
predsjednik stranke Hrvatske. sada izdaje kultumo-politicko-knjizevni
casopis "Erasmus" u Zagrebu.
64
Enes Cengic (1926-1994). publicist i knjizevnik. uredio i vodio sabranih
djela Miroslava Krleze; najpoznatije djelo "S Krlezom iz dana u u svezaka.
154
BOSNJAK- ADIL ZULFlKARPASlC
Znao sam da tako s V anetom Ivanovicem, pricao mi da
ambasador osobno pomogao da te papire
i nakon dva mjeseca jedno ponizenje
koje nisam htio dozvoliti i odgovorio sam: to necu da
da molim, jer vi ste slicno uradili i s Vanetom Ivanovicem- covjek to
potpisao, sasvim iskreno htio da se vrati i
htio, ostalo da odem samo u Zagreb. su mi telefonirali i
obecali poslati ljude koji mi pasos. I zaista su jednog
ministra poslova, jedan visi
ministarstva vanjskih poslova, da bill svemu tome vjerovao s
jedan moj rodak i prijatelj iz mladosti. Uzeli su moju i za kratko
vrijeme pasos.
i n s n i n
su avion bosanskoga predsjednistva, ali to i
otputovao Ipak zatrazio da u Zagiebu
inace tamo prenociti prije sto u Sarajevo.
I zaista, prijatelj Ekmecic u "cesni" bosanske vlade.
Na putu Ztiricha i Zagreba bio tako da zaspao
se jedna dogodovstina
kad stao red kao i ostali vidim, dolazi jedan oficir
u i prilazi svima koji pasose i nesto
sapne i pokaze Kad sam dosao red, neka zena
policajac, vidi telefonira i ka:le: "Evo ga." Dosla
televizija iz oni toga oficira da pokaze kad
da Tako sam na TV taj dan,
izvijestili su, vrlo prijateljski, da sarn dosao, rekli da sam
koji se vraca Prije moga
dolaska posjetila zagrebacka televizijska ekipa
pisca Fadila Ekrnecica iz Pariza, njihova reporta:la
prikazana i na sarajevskoj televiziji. Na su
POVRATAK 155
docekali

i Salim sa soferom. S njima sam otisao u
dzamiju.
DILAS: ste Sarajevo. Ukratko nam opisite Vasa osecanja i
pocetak politicke akcije kada ste stigli Sarajevo. Tada ste Vi sa
Izetbegovicem, koliko znam, osnovali SDA.
ZULFIKARPASIC: On mene posjeCivao nekoliko puta i Ztirichu. Tu
24. februara pala odluka da se politicka Trazio sam da se
ta zove i na to pristao, otisao i kada se
vratio rekao da to sarajevski nece. Onda on
predlozio ime slicno kao sa
Spahom
66
, samo na drugi Za to Tudman, kasnije preko
DavOI'a Perinovica, tadasnjeg predsjednika HDZ za Bosnu, kod
Izetbegovica, da se svakom rijec u poli-
tickoj stranci. Sjecam se da s kad dr
dosao s od Reagirao sam ostro,
rekavsi: vas, to zaista vas to gospodina
niti treba da kakvo da Osobno
za naziv sam htio da se to veze za
jei da treba napiaviti drugacijom,
i
S sam jedan Prije povratka,
on Iekao stvar koja odgovaiala istini vezi s
"Bosnjak". sam provjerio te saopCio da ne praviti politicku
s da covjek treba vrlo korektan u
i izdao procesu,
kada Izetbegovic s Od Koste Cavoskog i
65
Hasan Cengic. imam, suden u procesu muslimanskim intelektualcima 1983
organizacioni sekretar SDA, jedan od suradnika Alije Izetbegovica,
krila SDA.
66
Me!1med Spaho (1883-1939), politicar, izmedu dva rata predsjednik i voda najvece
muslimanske politicke organizacije - koja okupljala preko devedeset
glasackog tijela. Vise puta u Vladi Jugoslavije. Borio se za autonomiju
u historijskim granicama.
156
BOSNJAK- ADIL
Dobrice Cosica
67
tra.Zio da organiziraju piOtest protiv njihovoga procesa,
i to su uradili. nakon svega toga IzetbegoviC nastupa neiskreno, neko-

Kad dosao, uzeo u "Holiday Innu", kako
slobodan za posjete i kontakte s
dzamija
Bio petak, otisao u Husrev-begovu dzarniju da
Dok odlazio prosao prolaznika prisla
da pozdravi. Zacudio se da su su vidjeli na
televiziji ili u gdje su Fal1rudin Dapo
68
i Loza
objavili reportazu i s strani.
kad dosao pred se poredali
Padala kisa, ljudi s i oni
se dogada. ni da cekaju i kad dosao u dvoriste
Begove dalje, onda neko upozorio i oni su prisli.
s
sam, onda su da ih su jedan
docek, govor, onda i govorio. Izrazili su da sa
saraduju, rekli da su vrlo sto se vratio. U pocetku
politicku stranku, nego Bosnjacki institut. Ocekivao da
postoji niz politickih ljudi, da postoji opozicija koja stvarati
politicke stranke i da od podrzavati.
Tacno da u stranku, postavili plan za
profil i irne, ali uzeti u funkciju.
da se Bosnjaci stranacki organizirati.
Bakir Izetbegovic doputovao iz Ziiricha, gdje radio u
institutu, i posjete da
stranke, sto ga s koji da se
67 Dobrica Cosic (1921), knjizevnik, ucesnik NOB-a, c1an SK od 1968 u opo-
ziciji. Smatra ga se nosiocom srpskog naciona1izma i inicijatorom poznatog Memoranduma
SANU. Davao podrsku Slobodanu za kmje Jugoslavije
i Cma Gora). (Najznacajnija djela: Daleko sunce, i deobe, Vreme smrti, Gresnik;)
68 Fahrudin Dapo. zumalista. kao "Nasih dana" svojim radom pridonio prelazu
iz komunistickog u poskornunisticko doba, glavni urednik "Bosanskih pogleda" 1991, pokretac
i saradnik brojnih listova.
POVRATAK 157
Mi se sastali u jednoj kafani zidovskog i
Alija rekao: "Jedino dvojica stvoriti politicku stranku,
te da ti prijedes preko ovog to se vise nece dogoditi,
vrlo iskreno saradivati, te I pristao. On se
tada odnosio vrlo prijateljski. Izlazio u susret, akceptirao
sugestije, bez ikakvih pogovora .
. je __tada i s - ga nikad prije
rlr se s cuo - koji s
Izetbegovicem organizirao za stranke. On i Alija su
s ostalirn koji su zainteresirani za stranku i obavijestili
konferenciji za kojoj objavljeno da se stranka
Ljudi su tada vrlo plasljivi, rekli su da jos poteskoca i da
inteligencija da se prikljucuje. Stvarno, da su profesori
univerziteta, knjizevnici i drugi, jednu vis-a-vis tog pokusaja
politicke stranke. da to zbog toga sto se oko stranke
okupila grupa iskljucivo intelektualaca,
kako su ih poslije nazvali, nego da ta inteligencija jos uvijek
vezana za rezim, za partiju. Oni su u ogromnoj tada i clanovi
Sjecan:_ se da Filipovic nije ni dosao osnivacku skup-
stmu Stranke. Citao stvari, koje su se svidjele,
stav bosnjastvu. Pozvao ga, smo se u stanu jednog
rodaka, razgovarali, i ga pozvao na saradnju. On rekao
- pazi, jos uvijek clan partije, dvadeset pet godina
clan te partije i to ne preko noCi. objavljivati
u jednu seriju clanaka, sto vrsta obracuna s partijom,
kritika i razloga U to formirao za
zastitu individualnih i prava - Bosnjaka, nego
sto u kada dolazi
se trebalo stvaiati prije cetrdeset kada su
ugrozeni, ali sada trebalo stvoriti politicku stranku.
Filipovic dolazio nase zborove. ga forsirao, da drzi govore.
uvijek pozdravljao ispred da se vidjelo kako
se i koji politicki aktivan covjek, kolebao politicki aktivirati na
jednoj Takva sva inteligencija u Bosni.
Mi prvu skupstinu stranke, izvan Sarajeva, odrzali u Bio
tu prisutan. Nasa jos nije bila jos
158
BOSNJAK- ADIL
nikakvu Prema tome, smo i kad smo
dosli u sef policije, sef
rekao da mi jos jos odluku od suda da smo
i da trebalo drzati Medutim, posto se skupilo
hiljada ljudi, sam mu i rekao da dolazim zbor, da cu
i odrzati sto su tada ipak pristali.
U svojim sam govorima jer sam htio
strah kod sarn ih za koja zadesila
zemlju, za metode, ali sam ih izbjegavao povrijediti,
sam da se stvore fer prema
politickim
U Sarajevu sam odmah, Cim sam dosao, posjetio vlade,

zasto posjetio I
Piljak i kaZe: "Jeste li Vi ljuti kaZem: "Ni
u kom slucaju, molim vas, kako ljut." kaze- "mi se
dosli da se vidimo. Da li me htjeli posjetiti?" sarn vec uzeo
kartu za samo otici - rekao sam: "Kako da
Kad god zazelite, mi jako Kaze: "Mozete li doCi u
sati?" Bilo oko devet i sam svoj put odgodio i otisao
Jako prijateljski me primio i ostali smo dugo poglede krizu
u zemlji.
Svi ti ljudi koje sam posjetio imali su prema
drzar1je, ti posvetili su mi dosta za
- sarn moje kriticko i svemu smo,
mi se,
DILAS: Jeste li Sarajevo?
ZULFIKARPASIC: Vrlo tesko. Cudnovato, Sar-ajevo drugacije. Ali
neke stvari se na stari grad, Bascarsija,
Titova ulica, Ferhadija dzamija. Bilo novoga: nove zgrade
gdje su polja, onda televizija, tamo sve potpuno novo,
jedar1 veliki dio Sarajeva koji poslije svjetskog

Bio sam iznenaden standardom zivota sto sam
BOSNJAKA
159
ocekivao. Na primjer, u familiji, svi su imali u grada,
lijepim mjestima, svi ih koji su imali dva
porodici, svi su svoje dvije, moiu
i isli lov, zivjeli su zivotom bogate
klase u Evropi. isao u lov, sam to volio,
stvari, koje su za moje sestrice
Cime Bio sam Sarajeva. tu
zaista dosao taj seljacki, i lijepi, dio Sarajeva
u toaleta. Sve to mokracu, kad ste
ulazili morali ste da prelazite preko Dok u
prodete kroz haos, kad vam otvore vrata, vidite vrlo lijep
sa tepisima, cist, dok su prljava, ulazi, to su
se klozeti. sokiralo, takvo Sarajevo
Ljudi su glasni, glasniji kada sam otisao iz
ordinamiji, dovikivali su se, psovke su se na ulici cule vrlo
cesto, sto u Sarajevu nikada ranije nisam cuo - uopce se kod tako
razgovaralo, tako psovalo. Mislim da nasa ili koji su stariji
od nas, i u Beogradu, i u Zagrebu, i u Sarajevu, ljudi koji sada mogu da
posluze kao lijepog
Sigumo da u to popustanje Osjecao
se u Sarajevu. Mene su, doduse, - pazi, covjece,
tebe prate. se to nasmijao i govorio: "Sto god kaZem vama,
vi to slobodno mozete svakome reci." u politici nisam nikada volio
nasoj taktici, da onda na zboru nesto drugo.
Smatrao sam da se iskreno izaCi sa svojim pred narod i da
se treba reci sto se misli. Bio sam tajnih tajnih
jer u demokraciji osnovna stvar kritika kritika stampe,
narod znati sta vi cemu razgovarate. U ste vi onda
osoba, konspirativna, neutralna ili neki
javni politicar koji brani i svoje
9
NEDOUMICE POLITICKIH STRANAKA
DILAS: Dobro, da Vas rad u SDA, Stranci demokratske
akcije, i sa Izetbegovicem. Usput, se sjecam da ste Vi
u to vreme u Novom Pazaru, imali ste
U se dogodio prvi puc protiv
DILAS: to organizovao?
Mislim, daje to organizirao KOS s ljudimakoji su radili
u SDA. Nosilac tog puca svakako i Izetbegovic, jer izmedu
doslo do malog ali tu i Salim iz
Zagreba, osoba vrlo forsirana od komunistickih vlasti. Postao
u Islamskoj u svoje vrijeme kandidat listi komunista kao
poslanik za vijece. klerikalac, daljni rodak, Hasan
Sulejman Ugljanin, zubar, koji prijedlog jer stanovao
kod rodice, kao clan odbara SDA, kao
iz Sandzaka. Nisam saglasan da se u to vrijeme ide u
Smatrao sam da mi trebamo odrzati zborove u veCim gradovima
- Mostaru, Banja Luci, Tuzli - prije sto odemo u Sandzak.
Nisam imao nista protiv toga da mi idemo u Sandzak, ali sam smatrao da
postoji jedan carsijski red, da su Mostar i1i Tuzla. Medutim,
g:rupa tih ljudi forsirala zbor u Novom Pazaru kao vrlo hitnu stvar.
Neki su se malo kolebali, plasili. sam rekao da cu otiCi u da tu
i sam svojim - kupio sam
velika kola koja su jaka za sve te strapace bosanskim putevima.
smo s desetak prije otisla, sto nisam ova
g:rupa, taj Tankovic, Fahira Fejzic ....
162
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPAS!C
DILAS: u stvari jedna frakcija, odnosno koja podupirala
Izetbegovica.
Na pocetku stampa da u SDA
postoji jedna struja ciji sam nosilac, sto tacno, i na drugoj
struja ljudi. sam htio jednom
organizacijom koja otvorena za svakog
covjeka, koja l1tjeti da se vjera iskoristava u politici, da se ona
da ostavimo na vjerskim i da ih
politicke Oni mogu Clanovi kao i ostali, ali da budu
da ide to vec ide. toga
sam od samoga pocetka, dok Alija Izetbegovic meni - pazi,
Adile, Behmen covjek koji s pet stotina imama ima kontakte, oni
odigr-ati veliku ulogu nase pomoCi nam.
Kad smo mi dosli tt Novi docekala masa svijeta,
vlasti su se korektno, milicija takode. Docekivali su ljude od
do Novog Sve na ulicama su nas pozdravljali s
bajracima. Patrolna kola su se da sve bez ikakvog sukoba. U
samom gr-adu se, kad smo dosli, policajci s svugdje
samo strazari SDA sa znakovima, pokazivali se kamo
iCi. Dosao sam s Alijom Izetbegovicem i s jos nekim u kucu
i se tome dogodilo sto mene

na Tamo Fallira
Fejzic, mlada puscenica, koja spiker ili televiziji. Otisla
Zagreb tome mini i imala modemu
onda se odjedanput pod i
s tri sala farbama - plavi, Ali
lijepo izgledala, vrlo dobro citala tim proklamacijll i
za ekipa, petero
jedan do drugoga i - Alija, "otac borac za islam,
to i to, koji jedini nas voda ... onda, vjerske zastave,
vjerskih zastava vihorilo se stadionom.
Shvatio sam da to djelo toga mladog Cengica, koji malo
i koji to Mislio sam da su to bolesti
NEDOUM!CE STRANAKA
163
jedne politicke stranke, kojima ne pridavati vaznost. U to vec
bilo pitanje bosnjastva.
Nisu lztjeli bosnjast1o
govor profesor Mujagic, s iz koji
hvaliti bosnjastvo kao Do sjedio
Izetbegovic i kaze mi u "Ovo od tebe, ovo si ga ti
sam se i rekao- kakve gluposti On kaze-


mi, mi cemo se ovome i ti. Cim smo dosli u Sar-ajevo, zatrazio
sam izvinio se da nije tako mislio kao sto sam ga
upozorio da to fasisticki kakvo to hvaljenje, kakav
otac kakav se to kult rekao da to zaista
velika da tome imao pojma, da su to sve uradili
i Omer i da se to vise dogadati. Uvijek sam prelazio
tih stvari, ali sam poslije od Kasima u cijoj se kuCi
sve dogovaralo kad smo se mi ostao mojoj da
puc protiv da se istakne Alija Izetbegovic, da se u stranci
to zamijetio, tome nisam
pridavao
Postojala koju sam okupio, medu ostalim
su Muharned Filipovic, profesor Fellim Nametak,
Lamija Salih Burek, Hamza Mujagic,
Kemo Sokolija i - intelektualci
koji su za modemu stranku. Kada sam
Glavnoga SDA, su pokazivali mojim gle-
i Onda sam informacije kako
- jedna tih Mladih muslimana, braca i
grupa koja na tim sastancima odreduje liniju stranke. Isto
sam tako uocio da stranka ide brzim koracima u i iskorista-
vanje vjere u politicke svrhe. su se pojavile zelene zastave
Svugdje dvadeset-trideset zelenih zastava, mase se
ljudi dolaze da govor, deset sure iz
Kur'ana. su se, gdje god isli, odjedarrput u velikom poceli
pojavljivati imami, koji kao gostoprimci, ljudi koji sve

'\
1
164
BOSNJAK- ADIL
Tako da to neka vista kadrovske komisije, koja zaista vodila
da vjeiski i imami. sam
nekim momentima tiaiio da se te zastave sklone. Poceli se
pojavljivati i sto nikada niko Bosni ni
kakvoj prilici nije nosio. Osjetio sam da se radi Na
vidim zastave arapske nosnje, nesto sto nema
veze s Bosnom. Onda normalna stvar da se beogradski novinari na
i ih.
U to sam vrijeme planirao i se dogovorio da Sarajevo
i predsjednik Njemacke grof Lambsdorf, grupa bankara
iz Svicarske i grupa iz Trebalo doci jos
evropskih politicara. Kad sam vidio te zastave, sve
to otkazao. zborove SDA s pedeset do hiljada ali sam
mislio: ako te se zapanjiti kad vide zelenih
zastava, to lici pokiet Egiptu ili Alziru, kao vjerska
zaista pocelo fom1e
Focansko


NADEZDA: Za Vas Foca izvor i toga ste zapocinjali
ili zavrsavali Tako ste, izgleda, zelili da bas miting Foci
pocetak nacionalnog pomirenja Bosni i 1ako V am
brata cetnici Foci, Vi predlaiete pomirenje svih Atinosfera na
samom nije obecavala Da li V am to da se
pogorsati do danasnjih razmera?
Kad smo pravili zbor FoCi, na vise od
hiljada zarnislio sam da to zbor
srpske zrtve od ruke, rekao sam da tieba da tamo, polozirno
vijenac i cvijece, onda grobove drinski most,
na druga mjesta.1 se odigrzo jedan U irne dosao
Bakovic, katolicki svecenik, da pozdravi jako
govoriti protiv Srba, sestara, klanjima koja se dogodila
1942-1943, rijec casnih sestara koje
nekoliko hiljada Svakako, ako treba govoriti

165
tome, tieba i lliljade koji stiadali, se
casne sestre i sto nije
raspirivalo stiasti i Poslao sam covjeka koji
rece da n jegovo da kao gost vri jeda jedan drugi narod, i sam onda svoj
govor malo izmijenio. 1 za bozije, taj govor, koji kritika i
pokolja i nad stampa nije nego
te govore. Ocevidno da traiili i
takva.
U svojirn politickim i svom politickom imao sam
nekoliko osnovnih teza, zivot. Uvijek sam
govorio da mi moramo izbjeCi svaki Moram kazati da smo najvise
i i ostali govomici, kad smo govorili mirnom
zajednickom zivohi. Narod se plasio rata, nije za rat, ali
s jacanjem nase i jedan elemenat njoj. Dolazili su
neki ljudi i prijetili da vratiti iz 1942. sam na to
Ieagirao vilo i pitao ih kako to - ovo sada druga
generacija, druga
Na zborovirna sam cesto ponavljao da su nasi saveznici,
jer se borili za jer i
Onda moja teza se ne moze bez Srba, ne smije se nista
piotiv Srba. Smatiao sam da ne smijemo stvarati koja
proizvoditi strallove i zle Bio vise za to da mirnije
zborove, da mase, da demonstriramo snagu,
da se sve politicki dijalog. U sigurno doslo dvije
treCine koji s Focom veze imali, iz Sandzaka i drugih kiajeva.
Nama rekli da nam Cmogorci zbor. sam
poslova i to mu rekao. On mi kaie - tieba
da se vi bojite, mi cemo stvari. Rekao sam - mozete li
sprijeciti dolazak tih till dvije-tri lliljade iz Cme Gore. mi
odgovori da obavijesten kako iz Sandzaka dolaze lliljada
Bosnjaka, koji vec
1 taj zbor prosao bez incidenta. Bila i druga struja, koja lltjela
pokazati zastave, prijetece parole, sto meni
smetalo, i to eskaliralo. Dolazio sam i s 1zetbegovicem i s
i s drugima iz vodstva. Dogodilo mi se, da dodem u
i ondje osnujemo Oiganizaciju, napravimo odbor SDA, iza mene
\
''. '
'
1
166
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
dolazi i stvara drugi odbor. Bio sam
stranke, dolazi clan i pravi drugi odbor. Nisam od toga
pravio pitanje, iz prostog razloga sto zaista poznavao ljude u Bosni,
sam dopustao da mi se moze dogoditi da pogrijesim u izboru ljudi. Smatrao
sam da ne trebamo voditi inkvizitorske istrage ljudi koji hoce s nama
sm-adivati, vec im otvoriti vrata. Program nase stranke
obnova Bosne, zivot, s komsijama,
politickih i stva1-anje perspektive za modernizaciju
privrede, politickog zivota. Nekoliko sam puta
Izetbegovicu zaprijetio da cu napustiti strank.u i povuCi se ako se bude islo
ovim, mom pravcem. On uvijek prihvatio moje
kritike i odmah sve to tako gov01io. Stoga
gotovo svaki put savjest kako sam prema
se povukao.
Na putu u Crnu Goru, kad sam isao u Rozaje, granici gdje devedeset
posto cekala me proplanku gdje hotel,
koji su htjeli neku stranku ili
priCi Rekli su mi da prisli, ali da idemo u vjersku
organizaciju, koja daje mjesta ljudima. sam ih da to
tako.
i
Tu mi pride U gljanin i zamoli da se odvojimo; ispricao mi kako on
organizirao nabavku oruzja iz Zagreba, da doci dva-tri Upitao
mozemo li poslati neke ljude na izobrazbu u te da ima stotinu
avijaticara Sandzaklija u Turskoj koji cekaju da
Bio sam zg1-anut i pitao: "0 cemu ti covjece? Kakvo oruzje iz
Zagreba u Sandzak, jesi li ti Kakvi avijaticmi? U vojsci
takva i odanost da oficiri samo svoju komandu slusaju, nikako
strane politicke koju vode iskusni ljudi, ne
avanturisti. Sve su to djecije tlapnje. ti to organizirao iz Zagreba? Da
li ti to organiziras?" Rekao kako to sa iz Zagreba.
Cim smo dosli Izetbegovicu kazao sam mu - Alija, ovo jedna vrlo
nezgodna kakvom to oruzju rijec? Onda rece nesto kao -
NEDOUMICE STRANAKA
167
pojma nemam tome, u to - i htio prijeCi preko toga. No
sam tome sam da to da se
da to sluzbe, KOS-a.
Na HDZ-a u Sarajevu, gdje dosao
Brozovic
69
, upitao sam ga - molim te, imate li vi arhive KOS-a i Sluzbe
poslova u Zagrebu pod vasom Rekao da imaju.
"Hoces li dobar, zamoli Tudmana za to, htio da mi kazete nesto
Salimu sumnjam za da njega
Izetbegovic metnuo do za I nekoliko dana mi
se javi Brozovic, kaze da samo jos uvijek jest aktivan,
i daje vezan za glavni grad. "Imamo veliki dosije, i mozete sve vidjeti",javio
mi toga ustanem i odem Izetbegovicu u drugu sobu- slusaj
Alija, evo sada javlja tako i tako, i on1 su spremni sve
to dati na uvidaj. Trebali otiCi i to pogledati. Bilo mu neugodno,
sav se Neko tada usao u kancelariju. On to jedva docekao i
da cemo razgovarati kad taj covjek ode. I nestade iz ga
toga dana vise vidio. ga opet za to upitam i on kaze: "Pazi,
to moze provokacija s hrvatske strane, da zavade, jer
to, moguce, podvala. radije ali mozemo otici
da vidimo." Odlazak na kojem sam on stalno odlagao.
Onda smn pozvao prof. Filipovica i prof. Mujagica, i posli smo u
posjetiti Brozovica. pozvao Vlade, Josipa
Manolica, koji dode s dosijeom i kaze: - Da, on za KOS, imamo sve
inf01macije tome. On vezan za Beograd. vam preporucujem da mu ili
kaZete otvoreno, da pocne raditi za vas, daje i
ili se pravite da znate, ga i mu
ima i drugill U to vrijeme Izetbegovic u Zagrebu, stanovao
kod toga Telefonirao sam i "Hajde Alija, da ti pokazem sto
Manolic ima, hajde da vidis, molirn te, te I ovoga puta pronasao
neki novi za svoj
smo imali u najveCi koji sam u zivotu
vidio i mu. Kazu da tri stotine hiljada ljudi, kazu
manje, ali to za Bio sam velikim u
69
Dalibor Brozovic. sveucilisni profesor. lingvist. akademik, direktor Leksikografskog
zavoda Hrvatske. prvi podpredsjednik 1990. podpredsjednik HDZ.
Napisao mnogobrojne naucne radove.
168
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC:
Italiji kad se raspravljalo pitanje ili masa na
Piazza Popolo, bio sam na velikim Titovim zborovima u ali
takvoga kao ovaj nisam vidio. Tu kad dise, to kao da tenk
tutnji, to nevjerovatno. Tu su parole, zelene zastave, povici,
tr-ansparenti: Vuka! ", "Zivio Sadam Husein!" Kakav Sadam
Husein? Slike Sadama Huseina, neke nosnje, stotine zelenih zastava.
Tu prvi put s nama istupio i Fikret Abctie
0
te najavio svoj pristup
SDA-u.
Klaclusi -
Trebao sam posljednji govomik, tako da zbor zavrsi mojim
Porazilo me ponasanje te mase. Narodje vristao, klepetao, u delirij na
jednoga ludog iz Cazina. Pomislio sam da to nije sto
zelim. svoj zi\'Ot ne mogu zavrsiti u ovakvoj stranci. Covjek kao koji
se uvijek borio za individualni stav, za postovanje covjeka. U duse
osjetio sam da to nije moja stranka, da to ono za sto se borim, da to
ono sto narod izvesti na pravi put. I tu sam donio odluku: ili cu
stranku promijeniti u jednu demokratsku i ili cu
napustiti.
Vec prilicno kasno, pred nama su skori izbori, ali za mene
to teska odluka. Htio sam se posavjetovati
s desetak ljudi koji su imali politickog iskustva. Sjecam se, Dido, da sam
dosao u Beograd i Vas pitao za koje sam jako cijenio. Vi ste
neka promislim. Niste mi da napustim SDA. I sve sto
ste mi rekli manje-vise ali meni jasno: ako
ostat cu u ali se ni fizicki ni psihicki, vise nisam
mogao identificir-ati, niti za jednu stranku koja postala
tivna, vjerska, masovna, u kojoj su se s nekoliko otrcanih vjerskih i
mase koje su svakako ocekivale
neku izmjenu, ali koje su mozda imale i iluzije da zagospodariti
ovi ljudi! Spletke i intrige. Lazi i podmetanja. Forsir-anje familije,
7
" Fikret Abdic. bivsi direktor "Agrokomerca". kandidat za predsjednistvo na listi
SDA, dobio najvise glasova na izborima i postao clan Predsjednistva Bosne i Hercegovine.
Nakon Vance-Owenovog plana proglasio autonomiju. tzv. Zapadnu Bosnu. na podrucju
opcine Velika oslanjajuci se na Hrvatsku i na cetnicke paradrzavne
tvorevine u Hrvatskoj i Bosni. U ugustu 1994, nakon vojnickog poraza u sukobu s Armijom
BiH. napustio podrucja Krajine .

169
Neprofesionalizam u radu, i nedemokratski menta-
litet. Gramzljivost i borba za polozaje u stranci. planovi,
predstavke.
Kad sam se vratio u Sarajevo, Izetbegovic primijetio moje distanci-
ranje, me zamolio za razgovor, kojemu mi potvrdio dogovor u
samom da cu kandidat za drzave, i da cu
organizirati vladu i drzavu, da se on baviti iskljucivo u stranci,
da mi podijelimo te funkcije. to za sve postalo
Njemu vise nisam vjerovao, sam dozivio slucajeva gdje rni jednu
stvar tvrdio, rekao, kleo se, drugu stvar cinio.
Ljudi koji su sacinjavali glavni odbOI", izuzev mozda jednog i1i dvojice,
su apsolutni amateri, koji politici imali pojma, kao ni povijesti
nase zemlje, koji su imali poglede svijet, cudnovato pravili
Ocevidno da ti ljudi samim
uspjehom i vec su sebe vidjeli kao predsjednike vlada, kao
kao ovo i
Bosna plakala te noci
Zakazao sam stoga za stampu u hotelu Holiday i saopCio
razloge razila:Zenja s frakcijom Izetbegovic -Behmen.
MOI"am priznati kako nisam imao namjere ratovati s Izetbegovicem. Mislio
sam da se raziCi, da jedan dio stranke povuCi da cu jedan dio
povuci
DILAS: Vasa prica da se prisecam na svoje raskide i
prezivljavanja. I meni kao i Vama na u u
jednoj noCi decembra 1953. prodrlo, zgusnulo se u saznanju da vise mogu
ni da da ucestvujem u politici Centralnog komiteta Saveza
partije u kojoj sam 22 godine- srecom samo u njoj. Tesko
nemoguce sasvim takva takve za licnost
naizgled nevoljne odluke. Svakako, takva se pripremaju
sitnirn prirnedbama, cak vizuelnirn utiscima- kod Vas
zastavama - ponajvise razmisljanjima i suceljavanjima sa onim sto se
naziva savescu. Tu se vise odlucuje licnosti, svom integritetu dovedenom
u vemoscu ili nevemoscu ideji. Posle toliko
da se radi vise licnosti - kao sto sam i potom verovao da
170
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
se odlucuje ideji, i sta su ideje- ako ih licnosti
spremne- bolje r-eCi: da se za zrtvuju: ideje
su za ako ozive i ne zive u
Izvinite, Vas sa Vaseg povestvovanja. Nastavite svoju
jos vise tragicnu tr-agici doslednoj
u ovoj koja svoju belezi od tragedije do tragedije.
N za sa
su posli profesor, Filipovic i Hamza Mujagic koji
su dio liberalne gr-upe SDA.
sok za Bosnu. Nije ako
plakala te telefonske pozive, dolazili
su ljudi iz SDA, iz Sarajeva i cijele da odluku.
Pojavilo se i
Kad sve nije uspjelo, vrlo brzo su predstavili koja
r-edove, koja l tu nije
kr-aja, tu
Svoje poglede te
- Za se odbor Sarajeva,
odbor odbor i odbor Mostara. lzjasnili su se za i
dr-ugi gradovi kao sto Foca, Gr-adacac, Vlasenica, itd. Shvatio
da to kazu da ostali uza i dalje
ova struja s se - lzetbegovic,
- poslala stotine ljudi, aktivista, hodza, koji
preplavili isli u te ljude koji su se za opredijelili
i slali podrske Izetbegovicu, otrcani naCin.
Na dolazi iz Tuzle. Od petnaest clanova odbora, se
jedan za Izetbegovica, svi ostali za i taj poslao
u odbora da se daje podrska lzetbegovicu. Tako se dogodilo i
i Sarajevu. odbora profesor
on s ostao L!Za su
Izetbegovic i skupili trojicu, svojih rodaka te
isfabricirali novi odbor, ljude koji su se r-azisli i
protiv
su pragu, za kvalitetnu izbomu
Provedena protiv koje
ocekivao. su to ljudi, ali kada rijec
NEDOUMICE STRANAKA
171
za vlast, su pokazali upomost, zilavost
i za klevete i podvale. nastojao
Kad Izetbegovica, pozdravio se s
htio praviti osobne ratove od tog koncepcijskog Poslije izbora,
- dva poslanika -
stranke koji nikad nije otisao jer
u Evropi, da covjek u
uz proceduralne pozive. su dolazili, su Izetbegovic i
uopce nije kandidir-an, niti clan
ni clan stalno u Meni Sll
da se u Rekao da tamo Filipovic, neka
govori, necu da niti da prakse,
da de facto govori. clanovi
zasto su se onda kandidirali poslanici, ako svaki ode
i daje savjete ili se dogodilo, pala prijetnja
od da nestati u ako se dogodi
ono sto nece Srpska htio da na taj
iskoristavam i nisam otisao.
misljenje
NADEZDA: Osnovali ste ta koliko meni
poznato u veoma docekana,
mada se i dalje i diskutovalo oko Zasto zasto
Bosnjacka i Potom ste, ipak, nije
vise nego LBO- bosnjacka li tako?
Ne, to da se u praksi
pokusa, da se na da
bosnjastva pitanje bosanskih dok su katolici
kao pravoslavci opredijeljeni kao
Intelektualci koji toj
su i str-anke. Posto to uradili,
slucajeva da dosla jedna i koji su zeljeli
Rekao sam - odlicno, vi bosnjacku ili
172
BOSNJAK- ADIL
vi, ta vasa grupa, cemo se mi kad
vi kazete da imate toliko pristalica, evo vi. od to
uradio. Dakle, to izgovor, ali da smo mi

Desimir Tosic;7
1
, koji Pricao poslije
da prvi pravoj demokratskoj koja
i visoki Mi smo,
kao
Mase,
podrzale Alije lzetbegovica, tako da smo mi ostali mala,
politicka
Mi smo imali svoje sam poglede".
S sam imao velike vi to jer te lltio
svom cesto
mojim politickim sam tolerirao, sam covjek
koji vlastitoj i pomagao izdavao
te koje su vrlo cesto kritizirale politiku i davale
akcijama koje sam to vrijeme pokretao. I pored toga
to list
da u sto imalo i
i sto strukture vlasti lose,
sto SDA imali slab politicki i
Citavoj cesto
vrlo ljudi, sverceri, karijeristi. Tako da
zbog toga trpjela i
ostala SDA i u prisla Opor-
svoje, i to se Mi smo vodili Dok sam
jos SDA, dolazio mi

s idejom da se stvori koalicija
politickih koje su za za zivot, za
i koje sprijecile ekscese. Primio sam ga s
Izetbegovicem, i pristali smo to.
Kad doslo do razlaza u SDA, Izetbegovic to
71
Desimir Tosic, podpredsjednik Demokratske stranke Srbije i jedan od osnivaca
Demokratske dugogodisnji urednik "Nase reci" u Londonu.
72
Mirko PejanoviC. srpski politicar, c]an delgacije Bosne i Hercegovine u
pregovorima i clan predsjednistva RBiH.

173
koalicija SDA, SDS i HDZ

, Karadzic i
Izetbegovic). KaradziC i mi tvrdili da tra:lili da i ude
tu politicku ali Izetbegovic to stavio veto. Da
s dogovora, da lltjela
vise sto bez ikakvog politickog
koji se mogao objaviti. U pocetku sam se da rijec
sto odgovaralo, jer ide u prilog
koalicije Srba, i
Mislio sam tada da politicki da su veliki korak
mada sam strukture i u koji sam pomalo
vrlo brzo se pokazalo da se drugome
slozili da potuku da glasaju za druge, tako
da za i za srpske
i llrvatske i podjeli vlasti i
vise.
73
Stjepan novinar, predsjednik HDZ zastupao stanoviste suverene Bosne,
clan Predsjednistva predsjednik novoosnovane stranke.
10
UOCISUKOBA
NADEZDA: Vasa stranka, iako okupila intelektualnu
muslimansku elitu, nije postala rnasovna Vi ste svega
bili rnala sa dosta velikim uticajem javnom Kako
rad nacionalnill ll
ZULFIKARPASIC: Sarn sam od SDA s
Izetbegovicem. Moze se reci da sam doveo skoro do vlasti, sarn u
politickom zivotu ulogu kojoj posvecena paznja i od
masa i od stampe. Mozda i stoga uloga visoko
Govorio sam vam tom za podjelu vlasti, stu su ga
napravile nacionalne kojima smo opozicija. Mi smo odmah
opozicioni stav i pokazali da se za dobrog
aparata, koji i pripremiti l!Stav drzave, jer Bosna bez
ustava. Htjeli smo da priprema valjane zakone, da se
voditi jedna reorganizacija iz i
tome slicno. Razumljivo da se sve to moglo dogoditi samoj logici

tri su veCinu i one su
i podijelile vlast. Najvisu funkciju u uzela SDA,
Vladi HDZ, u SDS. od pocetaka vidjelo se da
ustvari imaju politike,
su slozni u kojem pitanju zemlje. Onda se postavlja
pitanje: u cemu su se slozili? Slozili su se da jedan za glasaju
dok na vlast, cim su vlast, radili jedan protiv
Tako se dogodila Opozicija Izetbegovicu nije
Vlade, ona u Vladi, to politika SDS-a
i HDZ-a. HDZje svoje politicke u koji su cla-
te koalicije, su na HDZ-a i obrnuto.
176
BOSNJAK- ADIL
Pocela se razvijati jedna apsurdna politika, da politicka koalicija koja drzi
citav drzavni aparat radi sama protiv sebe. Pocela prvo borba kako se
odbrana zemlje. Bili su potpuno oprecni pogledi na to kako
se voditi politika, kakav odnos zauzeti prema susjednim U to
bio clan Predsjednistva su predsjednistva re-
najveci znacaj. Na svim ustavnim i
svoj logici su izabrati delegacije koje rijesiti pitanje
Jugoslavije, podjelu pitanje vojske, pitanje medu-
narodnih odnosa i ostalo. Najedanput su se pojavili predsjednici
zvali su ih "putujuCi koje ustvari ovlastio. Parlamenti nisu
donijeli odluku da predsjednici imaju kompetenciju za te
zume. No, s na to da Milosevic, to
ispadalo kao logicna stvar.
Nasa stranka tada, prije svega, na ciljeva- sta
hoce da rijese, koji su aktuelni politike,
da se pitanje mogucih u Citavoj Jugoslaviji, da se odrede
komisije iz par1amenta, i ciljevi Mi
cesto nismo znali cega se sastaje Predsjednistvo. Milosevic pozove, i oni
se sastanu. Pricalo se da Tudman i Milosevic dijele Bosnu. Pocelo se predba-
civati da televiziju Muslimani, da kuca u
rukama SDA, i da u SDS-a, da
televiziji i1i SDS stvorila omla-
organizaciju, koja se zvala Stvarala se Muslimanska
- MOS. Pojavile su se formacije
koje su te stranke pomagale. spor oko
poslova i oko odbrane. Doslo do sukoba izmedu
vojske i odbrane Bosne i cijem se celu
HDZ-a.
i
Pocelo se pocelo dolaziti do prijetnji i do niza
raznil1 mjera koje su potpuno svaku perspektivu skladnoga zajedni-
ckoga zivota. Na najedanput su preduzete mjere da se iz Bosne razne
ustanove sele, da se razna pakuju i sele u
stvar, nabavka Pocela prodaja visokim

177
cijenama. Na su stupili Pocelo se govoriti
0

u isto vrijeme pojacano oduzimar1je od teritorijalne
U dode Armija i uzme oruzje.
su i iz srpskih opCina, ali tako da uzmu, primjer, iz Glamoca
ga daJu u drugo srpsko mjesto. Kad covjek sve to vidi da su vec
tada vrsene pripreme za sukob u Izetbegovic se jos uvijek oslanjao na
uvjeren da sprijeciti stanovnistva. U
isto vrijeme odlucio da Muslimani trebaju otkazati poslusnost, ne odazivati
se malo-pomalo jedan kaos. su poceli stvarati
vlast i vlasti u Osnovana skupstina u
Banjaluci i niz stvari koje su ocevidno vodile i
vjerskome sukobu najveCih sam informacije da
spiskove koje muslimane treba Ljudi su mi da takve
spiskove HDZ. Jednog dana me poznati akademik, sreo
kaze: "Vi ste moje najvece razocarenje, gospodine Zulfikarpasicu." "Zasto,
Kaze on: "Vi spisak Srba koje likvidirati."
pitam. ka2e "Hvala sto ste mi to citavo
cujem kako vi spiskove. mislim da smo mi svi ludi, covjece bozji,
poznajemo se, vidamo se, i dozvoljavamo da nam ovakve stvari
I vi vjerujete da spiskove i da treba da da vi
spiskove!" sam zaista cuo", kaze, sam cuo da vi to
radite." Dakle, atmosfera vrlo konfuzna, i
Tajni i Milose1,ica
Pokusao sam apel JNA, u pismu
u "Bosanskim pogledima", gdje sam trazio da vojska bude u
protiv poslova
se sredstvima prisluskivarrja, izmedu
Milosevica i Osim toga, dosli su do Sve
masinom, plava koverta, koja se otvara u
Sadrzala armije Koliko se sjecam, u
koje sam imao priliku vidjeti, pisalo da se sve ustanove
stavljaju pod JNA, da se policija stavlja pod
armije, da se uspostavlja stroga saobracaja, ogranicava
178
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
uvodi policijski sat, likvidiraju neprijatelji i onemogucava svako politicko
djelovanje nepozeljnih i "antijugoslavenskih elemenata" i niz drugih mjera
kojih se vise tacno ne sjecam, koje su govorile zavodenju apsolutne vojne
diktature, i sve to u plana stvaranja Velike moZda i jedan
krvavi s politickim
Doslo se i do pisma garnizona, mislim
Pozvali iz Predsjednistva i dali mi da to procitam. I zaista
jezivih stvari. Na iz telefonskog razgovora
Milosevica i Karadzica vidjelo se kakve pohapsiti ako dode do
i sta sve uraditi. Govorilo se zrtvama, spominjale
koliko mogla imati zrtava. Neka stranka se proglasava losom
dozvolili da clanovi. Sve to jedna nevjerovatna
konspiracija. Onda sam otisao kod Izetbegovica razgovor vezi toga.
DILAS: li taj tekst?
ZULFIKARPASIC: Bez sumnje, ti tekstovi Kad smo to
doznali, smo jedno pismo, koje mi i kasnije, da
se pripremao kada se istocna Hercegovina pripojiti Cmoj Gori i
se Srpska zaista na egzistenciju Bosne i
Hercegovine. sam tada, na inicijativu, sazvao konferenciju za
i pozvao na i druge stranke. dosao predsjednik HDZ-a
predstavnik Socijalisticke stranke, Adil
7
-\
, Mul1amed Cengic, SDA, jer Alija Izetbegovic to
na smo izaCi javnost s tirn dokumentima, objaviti ih.
smo Washingtonu, Londonu, i gdje posjetili
predsjednike vlada, vanjskih poslova i upoznali ih s tim.
jedan stav, ne vec protiv koji jedan od glavnih
te politike.
Bio sam vrlo nezadovoljan sto politicki razvoj posao tim putem.
mi ako se to objavi javnost, to nacin da se izbjegne
sukob. Govorio sam da Arrnija nece moci uraditi te stvari koje u tim
dokurnentima, ako se unaprijed objavi da oni to i to za taj i taj dan
Napravili smo i delegaciju koja otputovati. Trebalo
da Izetbegovic, i zajedno idemo, prvo London, u Washington.
74
Adil Kulenovic. portparol SDP. sada direktor sarajevskog Radija 99"
UOCISUKOBA
179
Tudmanm'a "londonska tajna"
U kad sam razgovarao s engleskim vezi s
i ko primiti, sam iz
s poslova, gdje on predlaze
Bosne kao jedino politicko Odmah sam
protokol razgovora veceri, mu priredio
i kojoj desetak osoba.
i svoje stavove. se poziva Cvetkovic-Macek iz
1939, koji u svoje vrijeme pozdravili, i da to trebalo
realizirati. Vidio sam da iCi s u kada sef njegove
hoce da podijeli Obavijestio sam da mi to poznato
i traZio da telefonom razgovara s Tudmanom i da mi, od dva sata, javi
sta kaze na to. odmah poslao, valjda nekim
gospodina Brozovica s jos nekim visim
cinovnikom Predsjednistva. Dosao da mi objasni Tudmanov
stav i kako nije istina da on za Bosne, da sve krivo
shvaceno. Iz s BrozoviCem njegova
kako to i da Brozovic osobno protiv toga, te
da se nasao u nezgodnoj gdje mora On nije u
te cinjenice, nego poslije neke detalje prihvatio, rekavsi da
nije tako mislio, da se s tirn ne slaze ni Mesic, da to samo
ispitivanje stanovista Engleske. Iz tog razgovora vidio sam da Brozovic
u kako da se pravda. Mi jos jedanput sve
provjerili kroz diplomatske kanale i sve potvrdeno.
umjesto
sam vidio da nama nista drugo preostaje nego otiCi
i ondje rijesiti
Citavog mog zivota sam da balkanski nacionalizmi i
krvavi najcesce plod brojnih koje mi irnamo jedni
drugima. Primjera radi, pogledajte te nase narodne pjesme, koje
nasoj ratobomoj historiji. U srpskoj pjesmi uvijek ti
koji ali i obmuto, narodnim pjesmama muslimana vlasi su
nasi nas - to zapravo veliki
historijski rijec zaostavstini Srednjega vijeka, komb-
180
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
inaciji vjerskog i koji
doci do ciljeva, s vri pribjegava

I onda dode ova potvida svega u sta nisam zelio vjerovati. Sjecam se tih
noCi kad cetrdeset i osam sati nisam skidao odjece sa sebe. PosjeCivao sam
prijatelje, setao, isao na neke Iazgovore i citavo jasno
kako se prodaje kako se oruzje Iz razgovora s
saznao sam da on podatke kako se u i u
prodaje da tu Izetbegoviceva upletena, sto,
Organi MUP-a su zaplijenili karnione s iz
kobajagi za kasamu u Visokom, to
Nastojao doznati neke preko ljudi sa
Pozivali pojedini oficiii, ne nego i i rekli da se
dijeli oruzje u kolicinama stanovnistvu. Jednostavno, kami-
se odvozi oruzje u Han Pijesak i dijeli se "sve zbog
straha, da se rnogu braniti".
Takvo stanje su se vrlo lahko dogoditi - provo-
ili Uvjerio sarn se da rni ne preostaje nista drugo nego
to iskljucivo sa Vidio sam da taj rat koji dolazi nije rat
izrnedu Siba, i u sto se poslije nazalost pretvorio, nego
piije svega i Posto irnao iskustvo iz Drugog
svjetskog rata, znao sarn kakve se strahote kod nas dogoditi.
sarn otvoreno govorio i pisao. Vi se, Dido, sjecate rnoje posjete Varna, kad
ste rni ipak su ovo sad su ljudi drugi, cetrdeset
godina proslo". Rekao Vam da ono sto se u za godinu
to se kod u Bosni dogoditi za nedjelju dana. Mi drugaciji,
drugi ljudi, Balkan opasno podrucje. Neki
padaju nesvijest kada vide za razliku od nas Balkanaca, koji
padarno u zanos, kada
Vidite, sarn uvjeren da se taj nesporazurn nas otvo-
bez zadnjih rascistiti.
da su narodi, Bosnjaci i propustili da
odlasku Turaka sjednu za sto i srede Slijedecu takvu priliku
srno Jugoslavije. U su Bosnjaci postali politicki
faktor, drugaciji nego sto su prije kada su svoju vezali za jedno
koje i koje da su
UOCI SUKOBA
181
psiholoski za Propast oni su dozivjeli skoro kao
svoju vlastitu propast. Dosli su u defanzivu fizicku i
Isto tako, rnuslimani su za vrijeme u opoziciji srpskim
pretenzijama na Bosnu, dok su se osjecali pobjednicima koji su zauzeli
i oslobodili Bosnu, oslobodili jugoslavenske su da
su oni nas oslobodili, ucili su to u i da mi veliku
zahvalnost sto su nas pustili da zivimo.
poslije agrame refom1e i opceg doslo do jednoga
rnoralnog rasula nase Doslo i do izvjesne fizicke
degeneracije. Bilo sela da su ljudi imali guse, rahitis, sifilis.
svrab ... , i to zbog toga sto su nekultumi, nego sto njima
tepih ispod nogu za golu egzisteciju te su ljudi zivjeli u velikoj
Hasan Kikic0
5
pise oko Tuzle i tuzlanskog u su
pod kojima su kakva su
seljastvo, kojemu zemlja oduzeta.
moralo poslove za u u to
DILAS: Takvu bedu i sam video u i
dirljivo ju opisao Camil u "Bii10I"cima ... "
Govorio sam vam kakva
svjetskog gdje se perspektiva,
iako ne u potpunosti kao ostalima. Muslimanska sredina
se, stvorila svoju svoju Tu su Mesa
SelimoviCi. Mak

, tu su tu
misli, takmicenje ideja, tu su ljudi koji su sve to, na kojima
su zivjeli, osvojili za sebe i svoje potornke. rnuslimanska
drugacija nego ona pred svjetski i u ratu. Sada strahovao sam,
ocevidno taj sukob rnogao mnogo opasniji, mnogo drukciji, mnogo zesci,
krvaviji. Kod mene misao da nema drugoga pokusati

75
Hasan knjizevnik. uredivao casopis "Putokaz". kao partizan ubijen
od .. djela: u Horuk. Bukve:)
.
76
Mak Dizdar. ( 1917- 1971 ). najveci pjesnik. duboko
.. politicki se zalagao za bosanski jezik i
CISIOCU. Suradivao 1 pokretac brojnill casopisa. urcdnik knjiZe\'nog casopisa "Zivot"
Preveden jezike. dje1a: spavac. Ostrva. PJivacica. Koljena za

182
BOSl\JAK- ADIL ZULriKARPASI<:'
iskreno Neki su mi kasnije govorili "ti si dobro razmisljao
da dobijemo na vremenu". Nisam ni pomisljao na taktiku, da mi dobijemo na
dok se ne naoruzamo. Mislio da doslo da tu stvai do
ternelja i zlo i sukobe za sva
"N i s i s rl li
da isao da molirn, da otvoreno
Rekao "Rastat se kao prijatelji ili kao neprijatelji
kad iz ove sobe - sto zavisi od Vas", to duboko
uvjerenje. Bio sam da to u velikom i Zasto sam
mislio da u interesu su se u to vrijeme osjecali u
ratu s koji uspijeva, koji koji krvav. Evropa
protiv kao Kosova, tmume perspektive
tl citavoj Jugoslaviji, u Bosni. se i u salju se kao
dobrovoljci da HIVatsku. Iz vojske bjeze Muslimani. su imali
osjecaj da su bez prijatelja i u politickoj izolaciji u Evropi. U tome
eto, njima prilaze naroda, koji od velikih
u stvari Bosnjaci su brojnosti u Jugoslaviji, dok su
muslimani u vjerskom velicini

NADEZDA: Vasa ideja da to takode odgovara.
Njima odgovaralo psiholoski vise nego to
nisu ocekivali, su i u pozi-
smislu kao i zbog toga sto su iza stajali Izetbegovic
i SDA.
DILAS: Vase osnivanje bosnjacke organizacije, pre svega
pokusaj u ideje i
pokreta, rnuslirnanskog, odnosno naroda.
Tri partije u srpska, i SDA, su totalitame
partije koje u sustini nisu koje i da hoce u da
se su iskljuCive i da reaguju samo silu. tj. ako ih
UOCISUKOBA 183
sila piisili i to samo ako ih egzistencijalno onda idu na popustanja i
u osnivanju video piYi pokusaj u Bosni.
Neki u i vec postoji i tada postojao. U stvari
to nastavak Vase linije koju ste imali u
Pri SDA i s i njegovom
da se jedna gradanska, stranka
bez tendencije da okuplja mase i da bude neka populisticka partija.
sam da se kod na uopce, pogotovo nakon cetrdeseto-
godisnje Komunisticke partije u Jugoslaviji, trebaju izvrsiti duboke
izmjene u da se drustvo, da se dedramatiziraju
da se jedan odnos politicki razlicitih stranaka
koje se da se drugo ne smatra izdajorn, da se razgovori,
prirnjer, sa protiv i
da se citava ta stvar svede jedan politicki proces kakav se
dogada u citavoj Evropi, sto stajalo kao

SDA- popoulisticka st1anka
Za SDAje Manojlo Tomic, odmah osnivanju napisao
da tu postoje dvije struje. evropska, druga
Procitavsi
nase vidio sam da dobro zapazio strujanja
samoj skustini. Vrlo brzo uvidio da se u stranci pojavljuju
drugacije misljenje. Za moje gledanje
.:'jeru i osjecanje za moju odanost tu bilo ljudi
koJI su koji su komunisticke u
zaciji, koji su neku odanost vodama. sam da su to
komunistickoga i poceci pokusaja da se metodama na koje su ljudi
jedino naucili politicki rad. Mislio da to proces
kratizacije kod nas evidentno da u SDA
postoje dvije struje, i oko mene su se poceli okupljati neki intelektualci.
Medutirn, razvitak nasega politickoga zivota u Bosni odvijao se vrlo
dramaticno.
184
BoSNJAK- ADIL ZULF!KARPAS!C
Na osnivacku skupstinu doslo dvije-tri hiljade ljudi, vec na drugoj
bilo desetak hiljada, to u provinciji. Hocu reci da su
prilazile stranci s i
zivotu. Svako svoje videnje, ali su se ljudi
na povrsini. Nije se islo u nije se gledalo da se stvori jedna
politicka stranka. Ljudi koji su usli u odbor, sto ga Izetbegovic predlozio,
su nepoznati u zivotu Bosne. Od pocetka taj
kadrovski sastav posao Nisu se traZili sirokogrudi
ljudi, sposobni, koji su za dijalog, za za analize,
koji su pokazali kao sto u
partiji. isla u pravcu da su
i hodze igrali ulogu u odbora i

jer crkvena vjerska
od tako kao sto Musli-
Negdje 1989-1990 pokret celu sa Salih
ef.

od vjei"skih koji htjeli
direktive od vec su od
i politickih grupa Alije Izetbegovica se u
prije svega ljude koji su sluzili i
sluziti i SDA, da se taj da svoje

Stranka okupila ljude koji ideolozi, su
ljudi koji su stvoriti sii"oke politicke za perspektive svojoj
vlastitoj Rijec svega, grupi bivsih
koji su vrlo usko gledali i vrlo usko djelovali.
se tu kojaje odraz svih
da u te da se utjerati u tor, da
pod u Kada SDA
da to sansa za koja
77
Sa\ih ef. ColakoYic, mostarski koji s jednim brojem imama ustao protiY
ko\aboratera Reisa Mujica.Biran 1991 za Predsjednika Mesihata Islamske
zajednice Bosne i
Aladza dzamija prije 1992 ..
Na mezarLI Ll Foci. 1990
SD.-\ Ll Foci. 1990

ica
SDA LI Filipo\ ic \lllllalllc:ll .-\llil
.-\l>llic .-\lija lzctt1ego' ic- !99(1
prije r i i r j
.,
1i-' 1 \ 11' l \1 '1\ r-1 11 1 1 ' 11 1'
Adil i Milo\an f)i!as. u Budimpesti ..
Milo\an f)ilas. Nadezcla Gace .. Adil - Budimpesta. mart 199-1
Adil s Pr\ og (saraje\ skog) korpL!sa Armije BiH i s
saraje\ ske l1rigade. april 199-1
Adil s od LI
Saraje\u. april 1 99-f.
u
Adil. Ylado GotoYac.. i\!iko i Blc(lu. 199-f
Adil u u 199-\
UOCISUKOBA
185
iznijeti svoje ciljeve, koja reCi da se bori za slobodnu privredu, za
drustvo, za zajednicki zivot i da to utakmica raznih
politickih dogadaji su se odvijali tako daje sve
liCilo aferu i iz
partije. Od pedeset i glasao za
Nesto se dogodilo i izlaska. Pro-
glasili su i diskusija
posla
Nikako dozvoljavao da, stvarajuCi u te diskusije,
da se i kako ono sto su tvrdili krugovi SDA, vec
svoj i vrbovali Bio protiv
ckih Svaki se za koju da
glasa, jer glasa za jednu za
drugu, zato sto se za da
dostiCi taj politickoga da se gle-
pristalica kao sto na u
svoje u - i radikali, kao sto kraju krajeva
i u - i gdje se pise:
glasao za da se stvori
da se da altemativa za koju se ljudi opredjeljivati svojoj
volji i bez ideoloskih predrasuda. govorio tvrdeCi da
to za da vise opcija za svoga
politickog
U institutu predizbome proglase i letke,
koje skupljao Neki pogledao
kolekciju letaka SDA, koje objaviti. U SDA
od svojih pristalica da glasaju za Plavsicku i Koljevica, da glasaju za
SDS, Karadzica. Na u Kaknju kazu "Nas
saveznik i prijatelj Srpska celu s
neprijatelj, koji jeste bosnjacka
zacija celu s ... " Dakle, ljudi koji su se poslije
pokazali kao nad su kroz SDA
kao prijatelji i ljudi za koje na treba glasati.
NADEZDA: Bio dogovor SDA i SDS da glasaju
za druge. Kako su postiCi taj dogovor da za druge glasaju, da
1
i
i
186
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
istovremeno, ne samo Vas nego i druge partije koje su postojale u Bosni,
dovedu u potpuno nezavidan polozaj i da zapravo svi, sem nacionalnih
stianaka, budu
Oni su i ostali najveci pl'Otivnici jedan
Jedina njihova zajednicka strana preuzimanje vlasti. Na
piimjer, u Bosni sedamnest procenata, Srba nesto oko trideset
procenata, i svaka stranka znala da ne moze sama piotiv druge
vlast. Oni svakako protivnici jedan to se vidi i sada,
mada su govorili jedni sipskoj, treCi muslimanskoj
Bosni. Davor napisao knjigu svome politickome djelovanju iz
vremena predizborne kampanje i izbora. Na jednom mjestu ka:Ze kako mu
Tudman da u HDZ sto vise muslimana. I uistinu imao
uspjeha, jer osnivanja HDZ-a u Bosni, u glavnom odboru, i u
ostalim odborima, gotovo koliko i da kasnije
naredio da se svi muslimani odstrane. Dakle, oni nisu kadri preuzeti vlast
pojedinacno, te su dosli na ideju, pred same izbore, da jedan
da udu u
za pet minuta
Kada sam cuo da su taj sporazum, sam da rijec
sporazumu koji koji ima zacrtane ciljeve i
obaveze prema drugima. odmah nakon izbora pocele su
svade izmedu mada su vlast, podijelili. Tada sam se pitao:
gdje taj sporazum? - dok upitao od tih
ljudi koji su taj Muhamed Cengic. Pitao sam
ga, kad smo se vidjeli u kakav to spoiazum i ima li tekst
sporazuma. Rekao mi da se oni u pet minuta: - Sastali smo
se, Karadzic i iz SDS-a, i Boras iz HDZ-a, Alija i Rekli
smo da idemo na da glasamo za druge, da i
glasacima tako preporucimo i tako cemo sigurno i podijeliti vlast
izmedu nas, vladu mi,
Muslimani, kao najbrojniji. Rekao mi daje dogovor trajao pet minuta i da
nikakvoga pismenog sporazuma nije - Jednostavno smo to odluCili i
onda smo imali jedan zbor u gdje smo svezali nase
UOCISUKOBA 187
zastave. Radila masinerija nasih politickih i na izborima smo
prosli.
posto nikakvih objasnjenja kako ta vlast
funkiconirati, odmah doslo do sukoba. Muslimani su htjeli uCi u dr:Zavne
nisu - previse Srba i
sefova. Doslo do apsurda da su izborima, sada treba
nekako da izbace svoje ljude, "da ih nagrade" sto za njih glasali na taj
sto ih smijeniti s polozaja, kako ucinili
Muslimanirna. male stvari su se u najvazniji, najveCi
ko ostati na vlasti i na polozajima.
Tako tada doslo do sukoba u Par"lamentu i do u Vladi.
Ministarstva koja su pod nisu slusala Izetbegovica, nego svoga
sefa stranke nisu slusali predsjednika Vlade Pelivana,
nego su slusali Karadzica, itd. Muslimani su samo Izetbegovica, sefa
svoje stranke. U isto tako. Kad smo mi
sporazum i otisli Izetbegovicu da mu izlozimo u cemu smo se slozili, onda
KoljeYic, koji sjedio do mene, rekao Aliji da on u predsjednistYu
odreden za vanjsku politiku, za veze s inostranstvom. Alija na to
KoljeYic kaze: ides u Ameriku, nisi me ni
upitao. Vodis i ona clan delegacije?" Nato mu
IzetbegoYic kaze: da ovako: vi imate skupstinu,
vladu,
sam onda rekao: "Ti si sYih, citave Bosne! Sta znaci
Poceli su gotovo da se svadaju, ih prekinuo
i da mi sada i da to ne kako su
podijelili Ylast, jer su podijelili tako da i da
odlucuj1.1Ci faktor: jedru U skupstini, U vladi i treCi U predsjednistYll, StO
postavljanje na glaYu svih principa.
Opozicija Vladi opozicija koja kao opozicija izisla na izbore,
nego kada se dr:Zavnosti Bosne, opozicija glasala za Bosnu,
koaliciona partija SDS glasala protiv. Rekao vec da opozicija
drzavi sjedila u Vladi, ona u vladajucoj koaliciji. apsurd i
nosilo u opasnost sukoba. koalicija nacionalnih
pospjesila sukobe i stYorila i
u sto se pi"enijelo i na
na najsire krugoYe.
188
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
NADEZDA: pobede koalicije SDS-a, HDZ-a i SDA usledio
period, vise od u kome postalo da se stvara jedna
psihoza i mrznje izmedu tri koji zive u Bosni.
U tom periodu i Vi i Vasa kao i druge opozicione strar!ke, ukazivali
ste na moguCi konflikt. Da li moguce da dode do udruzivanja
opozicije i da se tako mozda promeni odnos snaga u
Nije moguce. su htjele, svaka
za sebe, ucvrstiti svoje polozaje. su pocele stvarati opcinske vlasti, i te
su se vlasti jako identificirale s onim krajevima gdje su glasove. Na
primjer, odmah nakon izbora mi smo imali u Zapadnoj Hercegovini ambleme
hrvatske i slike ne ambleme U gdje su
imali smo da su te vlasti pocele
cinovnike i policajce koji su U Grad
za predsjednika dosao Selim koji
otpustati Srbe, sluzbenike, jer to jedna opcina s preko 80 posto
sve izazvalo principu - ako vi
i moje otpustate tamo, cu vama otpustati ovdje. Doslo do
otpustanja Bosnjaka u u i
S tendencija da se Jugoslavija ili s druge
tendencija da se Jugoslavija sacuva imale su odraz rad Skupstine.
su imali potpuno oprecno stanoviste od Srba. odudaraju i od
jednih i od drugih, tako da atmosfera politickog zivota i isla
u pravcu prvo politickih, u i veliku
nacionalnih sukoba.
11
HISTORIJI I IDEOLOGIJAMA
DILAS: Koliko razumem, taj blok opozicionih partija ne samo
da nije mogao da pobedi, nego nije mogao ustvari da se stvori.
su se ali za sebe, za svoju svest: drugi ih jos nisu shvatali kao
reformisane i ako ma ko napravio s njima u to vreme,
shvacen kao da pomaze vracanje komunizma ili izlozen zestokim
kad gledamo sta se dogodilo u u
Bosni, gdje su se izmedu i Srba koncentrisale preko leda
Muslimana, pada pamet misao: kod u izvesnim periodima
pod okolnostima nastupaju pomame, svakih racionalnih
kontrola. Sa naglim padom komunizma, gde su i komunisti postajali nacio-
nalisti u velikom broju, probudio se koji u
krcmama, selima, ulicama, krajevima postoji i koji
ima duboke korene i u da ulazim u cijem, ni koliko
kod koga ima duboke korene. Jer nikad mi nismo imali, bar ne u
meri, kriticki pisanu i kao takvu ucenu istoriju, demo-
kratsku svest, imali znacajniju politicku filozofiju, pogotovo
demokratsku, imali demokratiju na ovom
Uostalom, u Evropi demokratije smislu zapadnih
demokratija. 1 kad iza nastao vakuum, onda su
elementi pre jedno dve-tri, ako ne i pet-sest godina, od najjacih
intelektualaca u u od listom, izazvali
masovne pokrete, masovne pomame. Prvo Srbe. Prvo uzmite Srbe u
kao primer: se sta su memorandumi i kako su
pripremani. Uzmite "Politiku". Stvarana atmosfera da Hrvati Srbe u
da pokolju. Tu su najmracnije licnosti, sa sa
cinjenicama i idejama istupali slobodno u stampi i
na televiziji - stampa i televizija su pretvarani u takvih i
190
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
takvih ideja. kao I stvorila se straha, iz
str-aha ide iz mrznje - Isticem
ideolosko-psiholosku stranu kao vaznu.
ZULFIKARPASIC: Ovdje u zapadnom smislu rijeci nepo-
znata, i idu prema nego idu u vakuum u
kojemu dolaze do izrazaja najmracniji porivi. Ali, gledajuCi
narod i koji su zivjeli izvan demokracije shvatio sam da oni ne
mogu nista ni u literaturi poceti s izrazom sloboda, da za njih
apstrakcija, da ne mogu poceti ni s izrazom demokracija.
Uzmimo za historiju Rusije i Balkana: nisu ljudi koji
su bili despoti i vec oni koji su Nas narod jedan
izraz - "pr-avedan Kad dosla Austrougarska ona
stroga, zakone za Bosnu tak ve da svaku kaznu povisila za
ali sudila "ni babu stricevima" i dosla glas kao
Mada strogoca ne smeta masama koliko smeta
nepravda, nije znao sta znaci sloboda, slobodne institucije,
demokratija to su pojmovi koji su za nas, moze se reCi, do

se zemlju imao sam jednu, moglo se reci, sam
i vjerskoga sukoba. Toga sam se
i imao sam ideju da SDA napravi politicku koaliciju s
Zamolio sam privrede u Vladi Bosne i
izvrsnog strucnjaka i intelektualca, Dzemala Hadziabdica, da ode Nijazu
i ka:le mu da kako politicku
koaliciju. Zasto? sam da cijim su se nalazili
i yeCinom onda i Bosnjaci, da oni najbezbolnije
u stanju u ovome procesu dati svoj veliki sam zaista
kontakte s komunistima koji tada vec Vidio sam
kako nastupa i kako on ne ide tih demo-
kratskih procesa, ali se jos, mome nije snasao.
Mislio sam da kao SDP-a ima prisne veze s beogr-adskom
da s ima kontakt, da ima kontakt s raznim
ustanovama i mi vazno da mi njih da
oni aktivno u prelaznom periodu. Smatrao sam da
taj prelazni nikako smije iskljuciti komuniste. Gospodin
0 I IDEOLOGIJAMA
191
mi rekao kako on tada nije mislio da to potrebno. Ali
ono sto Yam zelim kazati da sam iz od sukoba smatrao
kako ukljuCivanje partije
vlasti u proces demokratizacije, i socijal-
istickog saveza, da se izbjegli
antikomunizam
DILAS: Svak.i - kao ideologija, vodi u
formu - to celokupno iskustvo do sada govori. Ovim
Fejtea: razlike
i od
Nacisti
koji su zacrtali, koji proklamirali: tako nema slucaja da se neki pravi
pokajao. ni da se pokajao za zlocine. Sa
drukcije - u ima i humanistickih, sveljudskih crta.
Ovo do sada prepricavao Fejtea, ali nisam jos zavrsio. Zato se u
uYek javljaju dok toga Iz
izlaza. se, to ide sporo, dugo, tesko, uz zrtYe i stradanja
- ali izlaza. Rekao da ni iz nasih
izlaza: oni - evolucijom ili ali moraju
sa trenutne, sadasnje istorijske scene.
ZULFIKARPASIC: pokazuje i kraj Koncentracioni logori
su do zadnjega dana s i
DILAS: Ne vi nacizam, vi nacio-
nalizam poboljsati. nemoguce.
ZULFIKARPASIC: Ove koje su usle ll politiku da komunizam
su u velikoj ili ljudi koji
su se potpuno adaptirali i njihovog po-
litickog djelovanja. su za nisu ni
SU U Stanjll da shvate, niti SU sta
demokracUa. Oni su, komunisticku ideologiju zamijenili
192
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASH:
svojom, ljude koji se s njima nisu slagali komunistickim metodama odmah
proglasavali i protivnicima. Neki dan sam citao sta kaze Alija
Izetbegovic povodom nekog letka koji grupa intelektualaca u inostranstvu
napisla protivu njega, gdje mu zamjeraju stvari. zakljucuje da su
potpisnici tog letka, u kome se on kritizira, izdajice svog Vidite,
dakle, pomisao da izdajica naioda, jer osobu kritizira, jeste
od komunistickih teza, koja u praksi sprovoctena tako da
se ideolosko shvatanje ili osoba identificira s drustvom, i onda, ko kritizira
tu osobu ili ideologiju proglasava se neprijateljem naroda, izdajicom.
za izdajicama
DILAS: totalitama ideja ne moze bez izdaje: mora da
druge izdajicama da mogla da se odrzi. Cim vam kaze da ste izdajica
- znajte da on, pravilu ljudske slobode.
Jeste, ljudi uzimaju bozije atribute, da oni osuctuju, da
oni odlucuju. Druga stvar kada se sudskom istiagom da
izdao domovinu ili pocinio djelo spijunaze, djelo izdaje, to druga stvar, ali
u politickoj i demokraciji Iijec izdajica predstavlja
pojam. NOimalna stvar respektiianje drugoga misljenja, trazenje u
nickim argumentima stvari koje su dopadljive i tome
stvar jednoga demokratskog Kod ta politicka aktiv-
koja dosla nista drugo nego nastavak
pojednostavljene komunisticke ideologije, jos dodao: biutaliziiane
u nacionalistickim pokretima preokrenute medalje.
DILAS: Smatram da Alija lzetbegovic misli da boziji
izaslanik zemlji pozvan da uradi veliku stvar. Mislim da Slobodan
Milosevic misli da on nekom silom, verovatno misli svojim ro-
ctenjem, svojim da vaskrsne srpstvo, Dusanovo carstvo, i
da njemu ta misija Slicno i da nabrajam. Ti ljudi i
ne misle nemaju normalna ljudska i misljenja, imaju
apstraktne ciljeve koji se ne mogu ostvariti sem siedstv-
ima. sta mislim kakvi su intimno, ali garantujem da su takvi.
0 IOSTORIJI 1
193
Ti ljudi, koji su usli u politiku s nekom
misijom, sami sve oprastaju, druge ljude osuctuju, sami prave
ocjenu sta dobro, sta zlo - prosto uzimaju bozije prerogative u po-
litickom razracunavanju. Pricao mi tom predsjednik Saveza refOimista,
Mustafa Cengic, koji prije nekoliko mjeseci izasao iz i koga sam
sreo u Rirnu. Pricao mi da se u Bosni mectu muslimanima, mectu imamirna
sada siri prica daje lzetbegovic trinaesti imam koji se krije negdje i koji
irna misiju da izvede islamski narod pravi put, da poslan od Boga.
Pricao rni da u jednoj cuo: "Mi smo spasili islamski svijet, jer srno
pokazali kakve on ima zapadu, tako da smo se zrtvovali za
spas islama." Trebalo toga zakljuCiti da ove velike zrtve, ovih
tri ljudi, ovaj i nije za dzabe, da to
Bog, da milijardu osvijestio, uzeo kao primjei, da rni
izvedemo cijeli islamski svijet pravi put. Vidite, to su tako
stvari, imao Iazloga da to izmislja mi tome govorio s
velikom zabrinutoscu. Upitao sam ga sta kaze narod na ove patnje koje
dozivio, sta misli ljudima koji to u najmanju ruku nisu sprijeCili? On mi
odgovori da se sada bas ti smatraju najzasluznijima, kako su oni jedini
pozvani da nas izvedu na spas. ta ideologizacija politike.
DILAS: ldeologizacija zlocina, opravdavanje
Ne samo to. Pitam se li to slucajnost da najveCi
crkveni orden pravoslavlja upravo sada od grckog klera dat za
spas krscanstva, dok Alija lzetbegovic prije godinu dana orden za
sirenje islarna od Saudijske Molim vas, Bosnjaci u Bosni su deset-
kovani, dozivjeli su katastrofu, su sa zemlje, unistene su im kuce,
on prima nagradu za sirenje i islama. sta onda znaci katastrofa,
sta znaci nas poraz -ljudima koji su u torne kakvo pridonijeli ne
se davati nagrade.
DILAS: Nedavno Karadzic dao adekvatnu izjavu: da su nije jasno
misli li konkretno na bosanske Srbe ili na Srbe uopste, da su oni avangarda
slovenstva i pravoslavlja. isto ono sto govore za lzetbegovica. Njirna
udarilo u glavu da su oni inicijatori spasavanja slovenstva od Zapada i
obnove koje, uzgred, nikada nije postojalo kao neko jedinstvo,
kao uostalom ni islam.
194
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC:
Nikada nije postojalo jedinstvo islamskih naroda osim
za vrijeme Muhameda a.s. i dvojice prvih kalifa.
DILAS: On postojao kao religija. politicka forma nije

Zaista se cini da drustvo uvijek dolazi
u opasnost u u vjerski u ruke
i politickih amatera. Neke zemlje imale su srece da stvore politicke
strukture, sam mislio da Jugoslavija za to
jer su Titovim sukobom s u svoje vrijeme
ipak vrata vrsti su ljudi za od
citavoga putovali na zapad, zapadu,
se- turisti su dolazili mnogo vise u Jugoslaviju. Hrvatska
puna vrata su vise i mi smo ocevidno u
i i razvitku formi demokracije vise smo
Ceska ili Ali, nismo se uspjeli
ocuvati od i profasistickih koji su
izrasli iz
DILAS: Ono sto Adil govoii za imame, hodze i dervise, vazi i za
pravoslavnu crkvu- celu, postoji tamo struja kojaje
kroz ali i mi pojave imamo u piavoslavnoj
crkvi. Smatram i u katoliCkoj, mada manje katolickoj crkvi. Da ne
koje su
ZULFIKARPASIC: Ocevidno, katolici su imali stanoviste za
proces sistema i odnos piema drzavi u doba
kada su nasi piedstavnici i drzavni faktori dijelili Jedan dio
klera ostao cjelovitosti tu ostao i Citav
katolicki kler, celu s Puljicem, kao
i i su uvijek stajali stanovistu sto
djelovalo razvitak dogadaja, ako uopce moguce da
sila u ovom ludilu pozitivno djeluje.
DILAS: video - ali video neko u koga nemam razloga da
0 1 IDEOLOGIJAMA
195
sunmjam "Studiju u pre mesec, mesec i dana,
kaludei iz tacka srpskog pravoslavlja,
Atos najsvetije paice i zemlje. kaluder
govorio Bogami kad ne slusaju, kad skiecu od
kad treba odsekao i uvo i jezik, to trebalo i sad raditi.
tiebalo i sad raditi, ako bismo to sad Iadili, prilike bogami,

ekstrernno glediste, ali niko ga nije iz crkve. Ima
i drugih koja su na drugi nacin ekstremna, ne moZda tako otvoreno, ali se
ima znacajnih licnosti sa visokim cinovima u pravoslavlju
koje istupaju U tome motiv antikomunizam-
katkada toliko zestok da zaslepljuje, da vodi u bezizlaz, u
politicki ekstremizam.
ZULFIKARPASIC: Glavno glasilo Alije Izetbegovica i SDA, donijelo
u kojemu se muslimanske drzave i striktno
serijata, sto ll jednoj multikulturnoj i multi-
Ieligijskoj kakav Bosna, apsolutno nemoguce.
dobar i to treba propovijedati - da se zivi normama islama -
ali da se zavedu serijatski zakoni u vrijeme kada svakome covjeku
dozvoljeno da sam odredi svoj vjeri! Serijat predvida niz raznih
za ljude koji izvrsavaju svoje vjerske Ne mozete vi traziti
od covjeka koji ateista ili da bude zato sto
sto crkvenim zakonom pr-avoslavlja ili od
da se serijatskim zakonom islama, sto opet
u jednoj islamskoj zemlji sasvim drugacije u Bosni, koja od svoga
postanka do zivi kao i multiieligijska sre-
u kojoj uvijek tolerancija osnov zivota.
12
BOSNJASTVU
DILAS: sto ste radili povratku u u sa vasim
radom u emigraciji - tome smo vec rekli. Dolazimo Vas pokusaj
sa tu su i razgovori sa Milosevicem koje ste imali,
cak ste do sporazuma i dosli. se situacija
u tome isto vidim Vase politike dok ste u
emigraciji. to povezujem sa Vasim sporazumom sa grupom
Tu vidim istu istu
Razume se, stav se razvijao prema prilikama, i projektovao
u saradnji sa odnosno na osnovi.
Mislim da kod Bosnjaka jedna od vaznill stvari
naci za svoju politicku borbu. vaZi jos od Mehmeda Spalle, koji
za prve Jugoslavije svoje politicko zapoceo u vrlo nepovoljnim
prilikama Bosnjake, u procesu agrarne reforme, i pljackanja
zemlje, u procesu iskljucenja uopce iz zivota i organiziranja
drustva bez ucesca. Tada se hrvatskoj pojavljuju Radic i
Macek, na srpskoj stranka.
velikosrpska i se traZio savez, vrijeme s Demo-
kratskom strankom Ljube Davidovica.
Muslimanski danak
Ne rekao da smo mi imali komplekse, ali smo, u za
politicku afmnaciju, traZiti ti su isto
tako Na primjer, kada se malo oslonio Radica, ovaj
na jednome zboru, rekao da Spaho radi sto mu
sutradan odgovorio da Radic morao kad to izjavio:
198
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<:'
" ... jer ne ono sto naredi gospodin Radic, ono sto u
interesu naroda". Dakle, interesantni
ili kao glasacka Ti su saveznici trazili
da se s Meni to uvjek
razgovora s koji su kod Cvetkovica, i s
s ili

Narocito su za vazna srpskih i hrvatskih politicara.
Oni uvijek pokazali neku ali su zahtijevali od
na da protusrpsku politiku. Oni su
dozvoljavali da sjediti sa i razgovarati, ali to
tolerilali- agresivnija legija u
Isti slucaj kod Srba, da protuhrvatsku politiku da
srpsku naklonost.
U cesto dozivljavao da s
koji su skloni napraviti s Jedanput s
postigao za i i
ga htjeli f01mulirati i potpisati, ali da na dvije
stvari: prije svega Bosnu i drugo, kao
kao da su saveznici i da
u toj suradivati zajedno, da se drugoga
i on da to kao dvije
tu protivrjecio, ali rekao da da su nasi
saveznici. i sada to
on dobro, sad to potpisati i objaviti. dosao
i rekao to potpisati,." Sastao se s
s

i

, koji tada zivio u Juznoj
Africi, boravio u u to i su rekli da to nista
nego prihvacanje Jugoslavije.
DILAS: On izraziti antijugoslaven.
ZULFIKARPASIC: Da, izrazito
rekao, da tu postoje za za nas da
u naroda ukoliko
is Jukic. prvak HSS-a, u ratnoj vladi zamjenik ministra vanjskih poslova.
i
9
Ante Martinovic. prvak HSS-a. ministar u ratnoj vladi.
0 BOSNJASTVU
199
sukobe, rat, i vjerske koji vode
On ipak, odustao od Mi kao
i prijatelji dosli u veliku krizu. Nastojao da ga
ali ipak rekao da ocekivao da ako kaze nece doCi s
sta rekao Ilija Jukic. sudu, on i svoje
vlastito se kako poslije diskusije jedan
hrvatski politicar rekao: dragi ako ti tako
ako ti s na nacin, onda vas podijeliti sa
tada uvjeren da nikada u situaciji
podijele, da trebaju kao nasusni
hljeb u svojih da tu protu-
pretvoriti dobre prijatelje u
Rekao ko koga dijeliti, kako se dijeliti i li se
uopce dijeliti, pokazat
Isti slucaj i sa Tu ljudi,
koji su Bosnu prihvatili, ali su da ona pod
S srpsku relativnu veCinu,
oni su vjerovatno da to dvije srpske
bosnjastvo i bos-
njacku drzavu ravnopravnu i - nista drugo
nikada ni trazio. S te odgovore - vas
podijeliti. se diskusije s


stranke. Upitao sta ideji da se
u kr-alja da se tu
tako da se, Uzice u Drinsku
Foca u Zetsku itd. Hocu da u kojoj tesko voditi
politiku i kako tesko naci jezik s
Nisam podjelu Bosne
stvar koju hrvatski politicari, u velikoj
uopce htjeli da diskutiraju. razgovora.
sa srpske strane gledano, Bosna srpska, i tu takoder razgovora. Iako
su argurnenti iracionalni, ipak se islo Jer, ko
80
Radoje Knezevic. profesor kralja Petra i organizator 27. martovskog puca s
generalom Dusanom Simovicem.
200
BOSNJAK- ADIL
ima muslimane ima Bosnu. opcija. sam htio i srpskim i
hrvatskim politicarima tu iluziju, to da Bosnjake mogu uzimati kao
neku politicku legiju koja braniti njihove interese i za njih ginuti. Nastojao
sam u krugu bosnjackih intelektualaca u emigraciji osjecaj
omosti, stvoriti kod osjecanje da to jesu i da sami sebe trebaju smatrati
politickim faktorom, subjektom koji odlucujuCi faktor u rjesavanju
pitanja Bosne. Mozda to jedno prepotentno stanoviste, ali sam
uvjeren da su Bosnjaci najdrzavotvorniji narod u Jugoslaviji, da su oni to
svojoj tradiciji, jer su najduze imali svoju drzavu. Prvo, kao bogurnili,
smo branioci bogumilske kraljevine dok su pravoslavni i
katolici peta kolona, jedni Vizantije, drugi Rima i U garske. Kad smo
primili islam identificirali smo se s Turskom, s velikirn carstvom, velikom
silom. Mi smo bili drzava. Razvio se, kroz godina, jedan drzavotvomi
mentalitet.
Sjecam se jednog primjera iz skole, dvojice srpskih kolega, koji vrlo
rado pokidali zice kojima prolazi telefon. Sve sto
"Alajbegova slama", dok smo mi to cuvali: to drzavno! Imali smo
pozitivan odnos prema drzavi, javnim - to nase. sam u
zivotu iskusio kako seljak, Bosnjak, drzavotvomo
gledanje na zajednicku da to treba cuvati. Na sjeca
to izgleda srnijesno, to nije neka i nije neki veliki ali
od onill koji su surnu posjekli svega par procenata su
Drugi su za to: sve sto drzavno treba posjeCi, uzeti. Bio sam uvjeren
da kao autolltoni bosnjacki
i jedan drzavotvorni elemenat.
DILAS: Dakle za Vas nije to
Najmanje da rni Bosnjaci i
svome i politickorn opredjeljenju i SVOJOJ
psilloloskoj Vjerski i vjerski tu
i odlucujuCi, rnada faktor.
DILAS: U su svi postajali kroz religiju. I i su postajali
kao kroz religiju. zasto i treCi ne pravo to?
Jest, ali na pricao kada se
0 BOSNJASTVU
201
kandidirao, 1920 godine na prvim izborima u Tuzli, imao velike
s jer su svi govorili - Kakvi covjece? Sta ti tu nama
pricas, srno katolici, bosanski Sokci! su reagirali to
prozivanje kao da to vjere. Dakle, taj proces politickoga
i osvjescenja ili nije u to vrijeme zavrsen niti
kod niti kod Mi naprotiv, vec postojece opredje-
ljenje. Bosnjaci su svoj identitet poceli jos za Austrije. Austrija
nije l1tjela priznati nacionalni identitet se borili za
vjersku autonorniju i se s vjerom. U to vrijeme nije
moguce da se pokatolici Evropa, ali tendencija katolickog
u Bosni za Austrije ocevidna.
dakle, da bosnjacki tradicija naroda te zernlje,
tradicUa nase historije i da smo rni bosnjacki identitet sam odgojen
kao Bosnjak. Sjecam se kad sam "Bosanac", otac
objasnio da bosanac, bosanski poni, covjek Bosnjak. Kad sam dosao
u i kad sam ozivio bosnjastvo kao nacionalnu i politicku
identiflkaciju muslimana, meni su svi zamjerali da to jedan izraz,
dakle izraz koji odgovara, i da adekvatan iZiaz "Bosanac". Vrlo brzo su
intelektualci, i taj izraz prillvatili, jer se tako
Na srpska "Nasa rec" pisuCi nama nije vidjela nista
strasno u da nas naziva "Bosnjacka partija", "Bosnjacka
organizacija", " ... s Takvog su i llrvatski
intelektualaci, iz HSS-a ..
ometa
Vrlo brzo su u vidjeli opasnost, proustaska
nacionalisticka bosnjastvu reagirala "na noz". Isto tako su
Iazne procetnicke stranke govorile da priznaju Bosnu, ali bosnjastvo
Nisu ni historiji za njih bosnjastva
neistina i falsifikat. Malo se tolerirati naziv Bosnjak i kod
jednih i kod drugill. Tako su, na kraju krajeva, isli i kad su vidjeli
da se ne rnuslirnani identificirati kao ili su radije
ostajali Ne jedna socijalisticka dvadeset
godina neopiedjeljen koji irna svoju
Svakako bosnjastvo ometalo planove granici na Drini kao
i planove pravljenju Velike Srbije. Tako to i sllvaceno, tako sarn to i
202
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
shvatio. Izbjegavao sam sukobe na tu temu. Kad me neko napao, sam
vise dokazivao razloge zasto se smatram Bosnjakom negoli da njih
Tako sam ostavio te napade, smatrao da se mi artikulirati
i kao takvi nastupati, nas svi malo-pomalo prihvatiti. Naravno da su
mene promjene koje su nastupile u tzv. socijalistickom taboru kao
i dolazak novih, reformistickih snaga u njihovim redovima.
Kad smo vidjeli, pocetkom sesdesetih godina, u Demokratskoj altemativi,
tu taj fakat pojave reformistickih snaga u socijalizmu, tada
tome niko na svijetu govorio. Tada jos rat, ali mi smo u
svojoj ocjeni i analizi naisli na pojave opozicionih
snaga. Tome svakako pridonijelo istupanje pojedinaca intelektualaca u
komunistickim partijama, koji su jos prije toga uvidjeli da staljinisticki
socijalizam ne rjesava i da se sistem mora na nacin demo-
kratizirati i otvoriti. I kada se to zaista vidio sam priliku da se
u Zivio sam za to da se vratim i pomognem procesu
demokratizacije svoje zemlje.
Meni sigurno sada jasno, kada gledam iz ove perspektive, da sam
ucinio niz gresaka. Prije svega sto stvorio po-
liticku stranku koja se oslanjala iskljuCivo na demokratske ljude koji misle
kao to mali broj ljudi, makar to ne
stranka. greska stvarar1je i pomaganje nacionalne
sto tome da se stvari u Bosni razviju u i
konfrontiranja
DILAS: Karadzic jos uvek tvrdi da su bosanski muslimani u stvari
islamizirani pravoslavci, kao sto ima podosta luvatskih polticara koji ih
smatr-aju islamiziranim buduCi da muslimani na to pristaju -
ih prisiliti ili oni- drugog izlaza za
nema.
ZULFIKARPASIC: Ak:o smo mi islamizirani pravoslavci, dakle
braca. zasto nas Karadzic tako Siluje sceri i zene,
granatira gradove gdje ginu stanovnici? ako smo
zasto nas Tudmanova armija rusi mostarski most i sa zemljom
bosnjacka sela i gradove? Dakle, nije to rat za slobodu Srba
i vec se ratuje za koja se moze jedino i
Bosnjaka.
13
HISTORIJSKI SPORAZUM
NADEZDA: U jednoj tako i atmosferi u Bosni, Vi ste
pocetkom maja dosli na ideju da pokusate da napravite sa
da predupredili sve ono sto se posle u Bosni i dogodilo, upravo iz
Cinjenice da ste jako dobro poznavali Bosne, da ste znali da
uveliko da ste se svi podelili izmedu sebe i da vise niko
nikom ne veruje i da zapravo vlada od straha do sukoba
mali korak.
Vidite, i dandanas cvrsto vjerujem i mislim da
sporazum u tom momentu jedina altemativa ludilu i zlu i onome koji
tako podmuklo, ali tako nepogresivo iSao i vjerskim
u Mislim da se u Bosni nikada ne smije sa cascu i
svoga komsije. Ne smije se vrijedati, ne smije se njegova situacija ismijavati
niti to jedan zakon u Bosni. Drugi
zakon jest: smije se udariti na vjeru drugoga. usadeno
i koji duboki vjemici. U Bosni se podnosi kritika od inovjeraca.
Jedan koji vjemik, koji mozda i ateista, uvrijedi se ako
jedan katolik ili pravoslavac kritizira ili ismijava islam. Isti takav slucaj s
pravoslavljem, isto tako i s katolicanstvom. I s tim stvarima se u Bosni
jednostavno igra.
da su sve nacionalne stranke jako inzistirale na cvrstoj
povezanosti s vjerom. Bilo za ocekivati da oni brizljivo njegovati
vjersko osjecanje - dogodilo se suprotno. Stoga sam uvijek vrlo energicno
reagirao prema mojim Bosnjacima kad sam osjetio da se neki olallko ili
uvredljivo izrazava nasim komsijama, odnosno kato-
licima i pravoslavcima. Osim toga, sam, kao liberal i kao covjek
u toj imao i simpatije prema komsijama, istinske simpatije, to
204
ADIL
da krijern. Cirn napravio na nekoliko rnjesta govorio da
saveznici. rnanjina Bosni. Oni
najbrze
zanirnanja, najvise se prerna Evropi i pmodi stvari traZe oslonac
Bosnjake. onda postoji niz raznih historijskill mornenata koji da
srno mi periodima ostvarili i jednill prerna
trece, Evropi dva slicnija naroda svorne
koji se tako psilloloski razdvojili jedan od drugoga, koji
zamrzili jedan drugog i koji jedan drugoga, kao sto Srbl i
dva balkanska nacionalizrna, koji godinajedan
protiv drugoga. I ta, da kaZern mrznja, ali ta odbojnost jednill prerna
ima jako i razloge, od iracio-
nalizrna pr-eko oblcne stvamosti do fantazije. Ne rnoze se zivjeti
jednoj i zemlji, da se jedna takva cinjenica

Srnatrao da stav pr-erna Bosni, ako
se osjecali Tim vise sto llfVatskim slabo
naseljenim krajevima, krsnim krajevima, i
se lallko izdvojiti iz Bosne, naroCito Her-cegovini. Smatrao
da treba da prema njima kao iskreni oslonac da se
Bosni ne Smatrao da mi
parlamentu cesto istupati da imamo njima i oni
Sve to, ali da ne stvorimo S obzirom na to
da smo rni, tome malo demokraticniji, malo
trudio sam se da Bosnjaci taj prema Srbirna, da prijede
gdje se moze drugoga povrijediti, stvoriti na drugoj
osjecaj da se
iako nije politicki i Ali
opasno da se Srbl i da Srbl da s
mogu zivjeti. Prema irnao niz raznih naklonosti koje
krio. tome govorio na zborovima. Imao kontakte s
politickim strukturama i i Bosrri. prema njirna
vrlo i vrlo srdacan. U isto vrijeme takve sam gajio s mnogo
i prema Srbirna i piema jer da mi
zivirno zajedno.

205
i Bosnjaci zajedno
Jugoslavije zajednickog zivota- zajednicki zivot
i kod nas zajednicki zivot Srba, i Bosnjaka. Prema
tome, mi smo rnorali za zajednicki zivot, mi rrismo imali druge
altemative. Zato moje cvrsto sam to
ako se rni ovdje potucemo i ako se mi ovdje
to StraSail pokolj, ali rni Cemo dana, sto
ostane, ostatak ostataka, morati sjesti opet razgovarati tome
kako zivjeti. Nikada vjerovao to da se moze
podijeliti, da se moze raskomadati i da se to moze dogoditi s
da ocekivao ovolike da
ocekivao ovako i Narocito rrisam ocekivao da
doCi do ciscenja teritorija i protjerivanja llistorijskill
spomenika, mada tome razrnisljao i tome vidio
opasnost i da se tako nesto, mozda mjerama, moze
dogoditi.
Kada se zaratilo llrvatska politika i llrvatski politicari
svaki nacin lltjeli taj da rasteretili sa
Srblma, da nasli jednoga saveznika. politika, ne moja nego i Alije
Izetbegovica, da se Bosna ne Srba i
kad do njega doslo, Bosne rat vrlo
i pred tirn se smjele zatvarati oci. rekao da smo mi
to i doCi do nekoga dijaloga. ove tri politicke
stranke licile slijepe i jednom tarnnom prostoru, gdje
svaki vikao pricao niko nikoga nije
niti I zaista vidio da
opasna i da se tome razvija. se pitanje
naoruzanja, pitanje rni smo citavo vrijeme drugoga
ravali ko vise Srbl se smatrali iznosili nekakve
primjere koji to
politickim osjecaj jedan od
osjecaja, jer predstavlja politickoga stava i pravca kome se jedan
kolektiv krece.
206
BOS?'JAK- ADIL ZULFIK.-\RPASIC
jos podvuci: apsolutno politickom
uvjerenju, osjecaju, aktivnosti i
bio za iznalazenje solucija zajednickog zivota. Kada vidio
da se pred kastastrofom vodio sam razgo-
vore i se s ... Iz kontakata
vidio kako nisu vise Pocelo
i poceli su stvari. S se da
sreo Karadzica koji rekao kako da se
dijeli i da postoje mojoj
tadasnje situacije i bilo ali za
da takve i da on vjeruje da to tako?
Mi da su se citava sela da tu
vojska. da dolazilo iz sve su to
vidite. politika se sastoji u tome da situaciju,
i Iz koje llvid,
sam vec govorio. sam za
za od odlazak
pozicije.

oko S\'e te stvari, koje


su kao su fakticke
za akcije koje su pokazale da idll ka sukobu. Opet
da to sukob i
kako, i da li se to uopce
k s 1 ij Ci t i s k
Otisao Aliji Izetbegovicu, s ga pitao li
vidi da idemo sukobu sa Rekao da
toga svjestan. Pitao sam ga zatim. da li ima garanciju od svjetske sile
- sam na Nacije, NATO ili od ko u
sprovesti i sukobe. Pitao da li nas neko
On da takvih nema. Pitao sam ga da li
s p1icao da ima dobre odnose s da s
da se s sastaje. I to mi pitanje
odgovorio kazavsi kako s
SPORAZUM
207
DILAS: Dao tada izjavu:
da da
dozvo.lltl sukovbe. ga tu izjavu, odgovorio da
to bolje Rekao sam: - U redu, ali u sukob.
to - li ti nesto, sto - sta mogu da urad ? _
M
vv 1111.
ozes da razgovaras - kaze - to
On dao izjavu da se Juaoslavija
taj sto se stvoriti uza federacija izme;u
1. i izmedu zemalja. Reakcija
blla prije svega reakcija
1 ll Tako da to porekao. Na
s.u osvanuli da da sluga itd. SDA tada
tu protiv njega, s
1mal1 veze ..
. za bio potez.
1
se. od svojih Slovenije i
kakva ta ni
Tako se politika vodi. politika
blla, 1 to s njegove
- Vidis kako reagirao kad se htio
1 to sam to kazao Paz1 svta l"V d . . .
v . . v . - , 1s rs 1 t1
da to ima _ Ali
mogu sa toga
Rekao - Dobro, cu sa da mi moramo
vise jednu usku federaciju, da sto
traZit1 Jeste status vis-a-vis i
U to vec stvorila strukturu koja sve
imala poslova,
koja su bila u
savezne vlade, carina, i drugih stvari. Na to upozorio
Izetbegovica. Odgovorio - Tesko da sada u ovim
uspjeti, ali te pokusaj. '
se :ise sjecam ali 13. ili
14. JUl1 1991. Izrsao 1z otisao kuCi i pozvao tele-
208
BOSNJAK- ADIL
fonom podpredsjednika Stranke, prof.
u Pozvao sam ga i mu Sltuac1JU. On
uzeo isti takav stav. Kazao sam mu:- Razgovarao sarn s Alijom. On me
zamolio da pokusam nesto uciniti. Sta mislis da predlozimo Bosnu
i Bosnjake, sporazum? Bosna Srb1J1:
skoj, Bosna kao suverena i samostalna drzava, nedjelJ1Va, 1 bez

1
- d
u to vrijeme su Bosnu vec podijelili na Oni su ima 11 eJU
0 s i s Crnom
da se Bosna rastoCi. Filipovic na to rekao: - smatram da brlo
Rekao sam mu: - Molim te, llajde ti on ipak citavo
zivio u Sar-ajevu), Kar-adzicu i ugovori hitan sastanak s
Koljevicem i . . v v,
Nakon sata on mi 1 rekao da KaradzlCa 1
da ovaj putuje, te se s nama moze vidjeti tek za tri dana. Rekao sam da
to kasno i da sve rnoramo rijesiti odmall. Potom sam
Karadzicu i kazao mu: - Pazite, mi se moramo odmall v1djet1, vrlo
On rekao da vec zakazao neki sastanak i da Rekao
sam mu: - Mislim da ovo ima da ovo . ,
Kazao sam mu kako sam ija sam imao zakazarrih sastanaka 1 vec sam
uzeo kartu i docrovorio da otputujem u rekao:-
Dobro, samo da

porazgovar-am s Koljevicem i
za pola sata i kaZe: - Dobro, mi cemo :as _s,utra u pola osam
cekati u u kar1eelariji Nikole KolJev1ca: .
Posao sam s Filipovicem. Rekao sam kako smatram da trebal1. s
ima otvoreno razcrovarati, da mi moramo reCi zaista sto nusl1mo, da
Ilj 1:> .,. vt
ovo llistorijski to vise sto Alija Izetbegov1c 1 SDA stoJe toga, s
zamolio da to uradimo. Rekao sam Filipovicu: te,
budes svoje drzi tako da neb1 doslo do
izmedu nas.

Kad smo usli u Koljevicevu kancelariju, tamo su sjedili _i
Koljevic. Bili su malo tako su se i ali vrlo
Upitali smo se za zdravlje, uto dosao i Karadz1c, 1 malo
crnogorski kaZ;e:- S kakvim ste dosli? Rekao sam mu: - Odlucrl1
HISTORJJSKJ SPORAZUM
209
smo da s vama razgovaramo, da vam damo jedan prijedlog. Mi
varn reCi limite preko kojill u kom slucaju ne
i kad ill rastacemo se kao prijatelji ili kao svakoj
stvari u kojoj se moze popustiti mi smo spremni razgovarati, ali vam zelimo
stvari koje mi ne mozemo prillvatiti, vi iznesite stvari koje vi
Prije sto lltio vam postaviti
pitanja: jeste 1i vi da se mi nalazimo pred ratom i
sukobom?
na to nekako uglas rekose: - Jesmo. - Jeste li vi da rijec
sukobu izmedu i Srba? KaZ;u: - Jeste ali sve sto predlozite,
to protiv
li - nastavio sam- da vrijeme, da pet minuta
prije dvanaest? Na to Koljevic kaze: - mislim da pet poslije

Prvo sam iznio stvari koje mi ne mozemo prillvatiti. Rekao sam da mi
imamo onim stvarima koje sam na uvid, to su njillovi
razgovori s Milosevicem. svaka stvar koju iznio
izvadena iz tih dokaza. Rekao sam: - Slusajte, mi ne mozemo prillvatiti
podjelu Bosne, regione, ne mozemo prihvatiti ulogu koja
od ostalill Mi vam nudimo sporazum i zelimo
zivot u zemlji s Crnom sa s sa svih
sest, Mi cemo zagovaraci toga, i ako neko da
zivi zajedno s naci se na koji treba odcjepljenje.
Mi smo koji su to i onda se razvila diskusija.
da da on pozdravlja ovo ali
da se ne mogu odreCi to vec otislo daleko. Na to
sam rekao: - mi cemu razgovar-ati, mi tome
insistiramo. Svaka podjela na regUe, jeste r-adanje sukoba, to se ne moze
dogoditi putem i ne moze da se dogodi da se ne stvore
neprijateljstva. Mi smo dosli napraviti jedan llistorijski sporazum kako se
ti izbjegli.
U svome uvodu, to moram napomenuti, rekao sam da mome
misljenju izmedu nas situacija nema sela koje sporno u Bosni, zna
se sta srpsko, sta bosnjacko, sta luvatsko, da su ti nasi vise
iracionalnog nego stvarnog karaktera. Mi smo pr-opustili priliku da se
odlaskom Austrije, Turske,
Jugoslavije i ovu priliku sada ne propustiti. ove stvari
210
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
rascistiti, i raditi zajednicki na Bosne prihvatljive
za sve!
Onda oni i da vec pregovorima s
Odgovorio sam na to da isti takav sa Sandzakom.
Bosanske ne mogu se mijenjati
- Sandzakje dio Bosne, zive Bosnjaci, ali mi ne postavljamo
pitanje granica. Nista se Bosni i Hercegovini ne moze dati, ali se ne moze
ni
Prije nego sto sam izlozio ove detalje, rekao sam:- Molim vas, sve ovo
sto govorimo vazi za Bosnjake i za Srbe, ali i za kao da i ovdje
Oni drzavotvomi narod Bosni. - Moram da ni jednoga
oklijevali da - Normalno, mi ovdje da se
kao BiH ne dovesti
Iz te izislo da se Koljevic i s odgadanjem
regija i da nas stav da mi ne mozemo nego da
ostanemo drzava, Bosna i Hercegovina. Mi smo da i
kako Bosna samostalna i drzava. Rekli su da to mogu
priznati ako ona ostane jugoslavenskoj Mi smo
kako smatramo da Bosna mora i i da mi
polazimo od zajednice sest ravnopravnih
Neko sastanku - sa srpske - da se moze
odvajanje Zapadne sam to s obrazlozenjem da mi
moramo stati na stanoviste da se granice Bosne i Hercegovine ne
promijeniti, i da moramo spremni boriti se za te granice. Obrazlagao sam
to rjecima: - Hocete li mi hocemo Sandzak! Medutim, nemojte da
kompliciramo stvari, vi cete rijesiti pitanje u pregovorima izmedu
i mozda u pregovorima izmedu - Na to su
rekli, potvrdivsi tako moja saznanja, da pripremaju i pripajanje
hrvatske krajine Odmah sam protiv toga i kako to
dolazi u obzir.
Vidjelo se da oni na imali Veliku ali su to krili.
sam - Pazite molim vas, sto se tice jezika, za ovo bosnjacki
jezik. Mi kom slucaju ne zelimo i veliko-
SPORAZUM
211
srpskim i velikohrvatskim i propisima tolerirati da taj jezik
srpskohrvatski. Vi ga mozete zvati srpskim jezikom, ali za nas to bosn jacki
jezik.
Za Srbe nije spomo da cemo mi sve da svoje nacionalno
osjecaje kroz bosnjastvo. Da li Koljevic ne sjecam
se tacno, inzistirao poslije naseg sastanka da moramo veoma pazljivi
kako cemo javnosti saopCiti elemente iz naseg dogovora. Rekao kako
paziti na nase pristalice: - Ovo smije izgledati kao kapitu-
lacija jednih prema drugima.
Onda sam predlozio da se napravi i jedan protokol, da se taj
protokol ne objavi, ali da se u njemu jasno kaze kako se ne moze
pripojiti Bosni i da smo se, pored niza ostalih stvari, slozili da za nas jezik
bosnjacki.
Trazio sam, dakle, da se naprave dva - koji
objavljen i koji se sastoji od principa: Bosna, zajednicki zivot,
zajednica naroda, i jedan za intemu upotrebu, ali pravno jasan i obavezujuCi.
"Alija Vas s!agati"
se slozili. Odmah sam postavio pitanje MiloseviCevog stava, jer
sam znao njihovu povezanost s Milosevicem. Rekao sam: - zelim da se
odmah vidim s Milosevicem i s njim raspravim ovu stvar. Karadzic
i Milosevicu, kome rekao da sam upravo kod i da smo im
historijski sporazum; i kazao te tri tacke: - Mi smo
misljenja da to i da tome treba
Onda se okrenuo i rekao: - Milosevic Vas ceka kad god zelite doci,
ako hocete Onda govora da li da odmah idem sam
rekao da cu iCi sutra. Odmah su se ponudili, poceli da stvorila se
atmosfera, rekao prijateljska, ali napetost popustila. Najedanput
stvorena ljudska atmosfera izmedu nas, onda poceli govoriti kakve
imali poteskoce ili ih jos imaju.
Pitali da li Alija Izetbegovic zna za ovu posjetu. Rekao sam da
govorim i Izetbegovicevo ime. Pozvao sam ih da odemo da
to smo u zgradi predsjednistva, njegova kancelarija
nalazila se odmah tu pored nas. sam Aliji i on nas
212
BOSNJAK- ADIL
pozvao. Odrnah srno otisli u njegovu kancelariju. Iznio sarn rnu uk:ratko
cernu srno se sporazurnili. On se sa svirn slozio i zatrazio da Koljevic i
Filipovic "stave sve na papir". Rekao da sutradan odlazi u Arneriku i da
povratku iz Arnerike to potpisati.
Izrnedu njih odnos bio za rnene vrlo neugodan i cudnovat. Kad on
naglas rekao: - cu to kad dodern iz Arnerike potpisati, rneni se obratio
Koljevic i rekao: - On nas slagati.
Meni vrlo cudnovato da jednorne svorne kolegi, predsjedniku
kaze da laze i da nas prevariti. Posto sarn vodio tu
konferenciju uzeo sarn rijec, kao predsjedavajuci:- Molirn Vas, Nikola, kako
rnozete tako govoriti.
ZnajuCi da Alija irna rnijenjati svoje rnisljenje, ipak sarn rnislio da
to nece uraditi ovorn historijskorn gdje rne upravo on zarnolio
da pregovararn - da ne dolazi obzir da svoje stanoviste.
Potorn doslo do svade oko tog putovanja. Koljevic rnu rekao da
ne Izetbegovic, zaduzen u predsjednistvu za - Kako
ti ides u Arneriku, ne zasto ti ides, s kirn ces se sastajati?
I onda su pocele svade. sarn ih i rekao: - Pazite, ovo tako
vaZno i rnolirn vas, vi te vase rnedusobne obracune nekorn drugorn
prilikorn. Ovo sada suvise stvar. - Rastali srno se s tirn da se
Izetbegovic sasvirn slozio s onirn sto srno sa srpskorn stranorn.
vece Koljevic irnao na televiziji s Dubravkorn Kenic. Torn
prilikorn sporazurn, tako sto rekao: sarn danas telefonirao
svojoj i prvi put poslije rnjeseci idern rnirne savjesti, srno
jedno veliko djelo. Rekao da se sastao s rnuslirnanskirn prvacirna
- " ... s kojirna srno sporazurn koji rijesiti
pitanje Bosne. Mi vise nisrno u opasnosti da se s nasirn
kornsijarna".
u Svi su pitali, koji to bosanski prvaci koji su
kod njih Razvila se i sutradan se vec pricalo da
sporazurn, da ga napravili i i

Kad se Izetbegovic iz Arnerike, novinari su ga
pitali: - Da li znate za - On otvoreno - Jeste, i
pregovaraju i u rnoje irne. sve dogovoru s
SPORAZUM
213
sa Milosevi{em
Prije sto sarn dosao Milosevicu, vec sarn nizu
iznio izrazio kriticko glediste prerna njernu. U jednorn sarn rekao
da on osoba kao partner, sarn njegovu velikosrpsku
njegovu tendenciju da se podijeli, itd. On ipak
prirnio vrlo susretljivo, prijateljski i rekao da rneni sve, pratio rnoj
dolazak u Ostali srno jedno dva sata, cetiri oka. Rekao
sarn rnu da su se nasi partneri Koljevic, Karadzic i
nekako rnalo kolebali regija. da su te regije
izrnislili protiv - Sad kada pravirno to bespredrnetno
Ilikakvih regija u Bosni i
Milosevic jako da rni nudirno da rni
to radirno pod pritiskorn. Govorio rni viziji privrede,
kako cerno rnoCi Milosevic cak predlozio da
u uzirnarno abecedi:
Crna Makedonija, - Mi srno, kaze,
svakako Neka predsjednistvo abecedi,
evo neka prvi dat cerno rnu da bude kornandant
vojske, irnat taj
sarn pokrenuo Sandzaka, sto rni Milosevic
odgovorio da cerno rni u zajednicki rjesavati Sandzaka,
ali da pristaje i Rekao sarn
da narna vrlo da se svadarno, ali da se prave represije, da se vodi
rat s da stvara vrlo situaciju prerna
rekao: - Molirn vas, vi s budite
rni srno da taj rat likvidirarno. Mi ne rnozerno dozvoliti da se Srbirna
u dogadaju stvari koje i vi vidite, ali srno jedno
koje u zajednickorn Evo, vi rnozete kao i vi
kao Zulfikarpasic, i Izetbegovic ako da budete posrednici. Sto se tice
Varn rnogu da cerno kornisiju i
odrnah poslati, u sporazurnu s varna, da nekakvo
i s Albancirna. Rekao sarn rnu: - Mi Bosnjaci-rnuslirnani,
rnani, rni srno tu religijski i necerno da vi vodite ovako
politiku
sarn iznio sve sto izaziva izrnedu rekao
214
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
sam da Bosna On nato ka.Ze da od sada vodimo
- Vi hocete s i vama sve da
za sve Banja Mostaru, evo,
postavit cemo i nema Vi
rjesavajte Bosne na koji vi srnatrate naJb?lJII_Uo varn
torne zelirno sarno pornocio Vi hocete ove strukture, rnr
necerno da Bosni i Hercegovini, ali da vi
ravnopravni, torne nernao
Milosevic nije stvar sam kao U
tolikoj rnjeri cinjenicorn da sada, kada on pred ocirna
Evrope vodi rat s Hrvatskorn, dolazi narod koji
Nije krio da torne gleda vrlo Govorio - vidite, rni srno
sprijeCili, vi ste pokazali da tr-eba tr-aziti da se na
nacin
Bio rnalo nest1pljiv vezi kako i kada potpisati
da se to ne odlazeo Pitao rnozerno li potpisatio
Rekao sarn kako se torne treba s Alijorn Izetbegovicern,
njegovorn iz Arnerikeo
sve znarn i znarn sta rnisli srpska opoziCIJa, alr
kazati da se pokazao dorastao ovorne historijskorn i da
na sve rnjer-e koje
izrnijenitio Rekao rni - Vi da sada svako rnozerno
zajednickio
Kad sarn iz Beogr-ada razgovarao s Filipovicern svorn s
Milosevicern, znao da taj razgovor
starstvo poslova i da to odrnah
SDA odrnah postavila zahtjev da se za

14
NA RASKRSCU IZMEDU MIRA I RATA
NADEZDA: Da li sa rnozete da
razloge zbog kojih Alija Izetbegovic
da se potpise "Istorijski sa koji
spasao od rata ili Varn se da sredi pogresne
ili, cak, i amozitet koji irnati prerna Vama kao
te ideje?
Kad se Izetbegovic vratio iz Arner-ike, s njirn sarn se
opet i insistirao sarn da on ide na pregovore s Milosevicern, koji ga
pozvaoo Posto srno zajedno zapoceli htio sam da zajedno i jednako tome
do I on otisao na s Milosevicerno Kad se
vratio rekao mi da Milosevic novo kazao: - On
sve to vec i prije obecavao, s rnalirn razlikamao Rekao mi
da irna stvari koje rnozerno tako lahko prirniti - "trebarno se vidjeti
da to
veceri irnao sam nastup na televiziji s gospodorn Kenic, rekoh
da se te veceri vidjeti s njirno On onda ka.Ze: - Adile, onda da
se vidirno rnojoj kancelariji, da napravirno
zajednicki stavo Mozerno rni jos otiCi zajedno Bio sarn
rnalo sto on ka.Ze da jos irna koje treba prodiskutirati, da
ne prenaglitio Rekao sam - Alija, rnolirn te, ovdje
naroda, i rni ne srnijerno nit

vec se pojavilo previse na rnene
stampa navalila, rne da SDA vrlo zbog toga sto
rnene prvi red urnjesto sarn - Pazi, Alija, ne
htio ovdje kornpetencije, ti si onaj koji da potpiseo Uopce
216
BOSNJAK ADIL
nisam zainteresiran da potpisern taj ugovor, ti to potpisujes kao predsjednik
Republike. On rni kaze: - Ne! da potpises i Ti! nato: - Alija, ne
sarno da ne insistirarn na torne, sarn otiCi iz Bosne, se
u Svicarsku, ako ti rnislis da to koji nacin urnanjuje tvoj
Nisarn niti da budern predsjednik te republike, zajednicke
dl'Zave, niti sarn da budern neki u Bosni. sam
da do toga sporazurna dode, jer vidirn da to jedini put, i
odrnah ti sada izrazavarn svoju sprernnost da se povucern iz ovoga i da ti
dalje nastavis. Kaze: - Ni govora, sta pricas ... !
sporazurn prirnljen vrlo kod javnosti. Bio to
vrijerne, nije palo ni kapi izrnedu nas. Jos uvijek
nije u ni jednog ekscesa. Proces dernokratizacije
na sarnorn pocetku, tako i u cjeloj zernlji. Jos su se vidjele rnogucnosti
rjesenja nasega piOblerna. Mogucnost u u
i i Proteklo vrijerne pokazalo da tu
pobjednika, kao ni rnogucnosti da se to zavrsi kapitulacijorn sarno jedne
strane. Irnao sam osjecaj da Makedonija torn pril1vatila
takvu soluciju kakvu te narn se Uvjeren sarn
da ovaj koji nazalost zaista otvorio proces dogo-
varanja izrnedu i Poslije se pokazalo da sporazurn izrnedu
Hrvata i zaista rnoguc. na kraju krajeva, danas rade isti ljudi,
Tudrnan i Milosevic. Svaki okoncanju rata, rnojoj ocjeni, tada
rnorao u jedno rasCiscavanje problerna.
Meni u torne rnornentu lebdilo ocirna kao jedna kon-
federacija ili savez drzava, koji irnao svoju zajednicku valutu,
rnozda i razlicite valute, ali koje irnale kurs;
savez, koji irnao svoje vlastite vojske, zajednicke neke specijalne
jedinice vis-a-vis inostranstva, gdje
protoka roba i ljudi na torne Da se ne kornadamo, da ne stvararno
neprijateljske blokove sve to rnorne uvjerenju jos rnoguce. Ovaj
rat koji sarno pokazao, pocevsi od stavova Slovenije, da se
Jugoslavija silorn rnoze da se isto tako bez sile rnoze
unistiti, sarn vjerovao da put otvoriti niz rnogucnosti i
rjesenja koja interesirna pojedinih naroda i koji ipak,
ornoguCiti da se proces dernokratizacije na rniran nacin ubrza, van
unutar Jugoslavije. Njegovo u tolikoj rnjeri protiv interesa
NA RASKRSCU IZMEDU MIRA 1 RATA
217
Bosnjaka i da danas nije zasto to ucinio - zasto
pogazio rijec i odustao. On rnorao znati sta to za Bosnjake znaci. Ali eto,
dogodilo se, i sad se torne rnoze sarno sa zaloscu nagadati.
NADEZDA: Istine radi, iz Vase su dolazili signali, poput
onoga da Vi zarnrzavate cernu tu rijec?
ZULFIKARPASIC: da srpska strana, i onda kad Izet-
begovic odustao, nije jos od sporazurna, nego nastavila rneni
predlagati da posjecujerno zajednicki rnjesta u Bosni. su priredili
veliki zbor u na koji doslo vise lliljada ali i
trideset pet hiljada Srba i Cmogoraca. Bio to veliki narodni zbor i veselje,
s rnuzikorn, plesorn. Prvo srno irnali jednu uzu predstavnika
SDS-a i za zatirn srno fudbalskorn stadionu
u odrzali koja - kako rni rece jedan
Univerziteta iz - privukla vise svijeta sto se skupilo
prilikorn dana poezije ili na osnivackoj SDS-a.
najveCi zbor sto ga ikada vidjelo. Na torne sam govorio.
Ugovorili srno da niz slicnih zborova. Tu su neke
rnuslirnanske djevojaka pjevale nastupili pjevaci,
orkestar. Bio to susret S!'ba i Bosnjaka koji uspio. Onda
srno odrzali vrlo zajednicki zbor u Zvomiku, na kojernu
vise ljudi, rnnogo vise nego kad srno rni pravili osnivacku
ili kad su pravili osnivacku skupstinu za svoju
Govorio osirn rnene, i
onda Mujo Kafedzic, pukovnik i i niz
ljudi. Bio tu i Tulic, inzenjer i pi'edsjednik za
Zvomik. vrlo torne sto glavni Srba
Karadzic rekao da Velika jedan san, ali koji se ne rnoze
ostvariti u Bosni, da to treba da znaju, daje stvami zivot nesto drugaciji
od takvili ciljeva. Prilicno zatirn govorio kako u onirn djelovirna
gdje i Bosnjaci zive u opCina vecinu irnaju
Bosnjaci, u drugoj polovini irnaju da ondje gdje su trebaju da
se stite, gdje su u Muslirnani, treba i da stite Srbe, i
da jedina u zajednickorne zivotu. I kada neko od po-
sjetilaca pogleda video tog skupa, kaze da
218
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARP ASIC
dokle su ustvari pristali na taj sporazum i se ideje Velik:e
za volju jednoga sporazuma s Bosnjacima.
Onda sam otputovao u Ziirich i dogodilo se da moje
stranke, Muhamed Filipovic, izjavio za stampu da se spora-
zum zaleduje - upravo tu rijec "zalediti" - da se dala sansa
SDA da pregovara sa Mi smo poceli taj sporazum sa SDA, na
koji pristala, i ta izjava zaledivanju stvar prikazala. U vezi
s time odmah su me iz Dao sam za TV -dnevnik
jednu izjavu uzivo, Iekavsi da mi stojimo poziciji Zvao sam
i rekao Filipovicu da se nikako ne smije dovoditi u

SDA zaista te ali su oni poprimili sasvim
drugi znacaj. Za Srbe su ocevidno su pali opet u
psihozu nepovjerenja u onu predsporazumsku
konfliktnu atmosferu. Sporazum su osudili hrvatski i
sam im to pokusavao objasniti kad su me posjeCivali. Ali oni smatrali da
Bosnjaci ni kojem slucaju ne trebalo da zajedno sa Ocevidno
tu djelu pomalo i strah za vlastiti polozaj, iako sam u to vrijeme
sve uvjeravao da tu nema nista lose za Hrvate i niti cemo mi
to dopustiti.
NADEZDA: Kada vec govorimo tome da
Vase stranke, gospodin Filipovic, doveo do u izjavom
Sporazuma, mozda se trebali podsetiti da upravo u to
vreme, miljenik beogradske stampe, gostovao televiziji, dao niz
u kojima zagovarao Sporazum, hvalio Slobodana Milosevica i
sviju uveravao da Bosna tim izbegla rat koji kucao na
njena vrata. Delovao kao da potpuno predan ovoj ideji, doduse, deo
muslimanske inteligencije u Sarajevu, upozoravao na njegovu
i izrazavao veliku rezervu prema sto Filipovic zagovara.
Vladalo misljenje da covek koji lako menja partije i uverenja, da
to sve radi iz
se Filipovic odrice govori kako u njega nikada
verovao, kao i da upozoravao da taj sporazum nista dobro
Postao i amabasador u Svicarskoj, prego-
vora Bosni. Kakve usluge ucinio za SDA da ovako poverenje?
Znate li sta napisao filozof i Esad Cimic u knjizi
NA !Ztv!EDU MIRA I RATA
219
"Politika kao misljenje filozofa Vanje Sutlica,
Filipovicevog prijatelja i kod kojega doktorirao?
njemu rekao kako rec hereditamo megalomanskih
koji ima patolosku da laze i da pri tom veruje istinitost
vlastitih spletki, jednom recju da se radi
Vi sigumo znate da on Hamdije Pozderca
81
koji ga
pomagao i protezir-ao, kada nemilost partije, Filipovic
prvi koji ga obasuo klevetama. Irnajuci vidu
i nije li razlozno ocekivati da i prema Vama postupiti
kao i Hamdiji
knjigu sam procitao dok sam u
Citao sam s mnogo Ne sjecam se da mi privuklo to sto
pisao Muhamedu Filipovicu. Njega sam u to vrijeme slabo poznavao,
sada sam pod dojmom prema
zato cete mi dozvoliti da se suzdrzim od komentara - ovom
NADEZDA: Proces oko trajao zapravo valjao se, dva
meseca. Bice sporazurna - nece ga i zaista od ostao
samo dokument koji ste napisali. Odgovomost za nepotpisivanje sporazuma
moze se reCi ipak stoji Aliji Izetbegovicu. Vi ste tada prosto
izvestan vam se desilo da kvalifikacije da
ste ko radi Moram da ni
opozicija taj sporazum dobro prihvatila, jer mislila, ili su tako
izjavljivali prvaci, da pomazete Milosevicu da prezivi. Irnali
ste nerazumevanje i kod vlasti i kod opozicije, ali ste mi
potom u razgovoru rekli da nije proslo mesec kako su opet
pocele da se stvaraju srpski Vi ste
tada rekli da u stvari mala velika preko
Upozorili ste da istorijskog sporazuma dovesti do krvopro-
lica i to se vase pokazalo kao Takode ste, imam
asocijaciju, sezdesetih u pogledima" u svom prvom
81
Hamdija Pozderac, u posljednjih petnaest godina komunisticke vlasti jedna od triju
najvaznijih osoba Bosne" Obavljao sve najvise funkcije u i Federaciji"
podpredsjednik Predsjednistva SFRJ i predsjednik Ustavne komisije suprotstavio se tvrdoj
Milosevicevoj liniji i aferorn "Agrokomerc" sprijecen da dode rnjesto
predsjednika SFRJ"
220
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
pozdravili stvaranje snaga Ujedinjenih nacija sa da to dobro,
jer s pre svega ste na
u doci do verskih i sukoba
i rekli ste neka plavi zlu trebali. Prosto kao da
da predvidite stanje. Kako se licno osecate kao covek koji da
se nesto dogoditi, ulozi dosta da to na neki nacin spreci, ipak
se to dogodi, kako se osecate i kako uopste procenjujete situaciju?
ZULFIKARPASIC: velike sanse. Meni ni danas nije
do krajajasno kako Izetbegovic kao Bosnjak, kao kao predsjed-
nik Bosne, koji znao kakva armija,
kakav potencijal Srblje, kakav Evrope - koji sve to
znati, ako nije znao, sposoban procijeniti - kako olahko
odblo taj i kako olahko pogazio svoju rijec i ostavio,
se reCi, na cjedilu, svoj narod u sukob.
Kad sam toga otisao na televiziju braneCi
govOI'eCi kako u period i perspektive
procesa, onda usred emisije stize faks potpisan
od Glavnog SDA, u se kaze: "Mi svake ideje
sporazurnijevanja sa for-
da covjek bude ideje Alija poslije
rekao da on faksu i da ga
Rekao - Oprosti, te, ti si predsjednik stranke, vi to saljete
i sada govoris da nista ne znas.
Poslije toga Izetbegovic, Durakovic,
i zajednicki nastup na televiziji. Nakon
Alija i zajedno izlazili i razgovarali. Tu Karadzic rekao: - Slusajte,
ljudi da se igrate sa 'ajdete da se
u historiji su ceste situacije kad se krenuti ili
kad imate sansu da situaciju ili da situacija
Meni da potpisivanje i njegovo ostvarenje
vodilo k zivotu i stvama, i
provediva, isto tako kao sto sukoba stvarna i tu
sada dolazi onaj politickog vodstva, ispita Z!'elosti jedne
politicke stranke i ljudi da vode aktivno politiku, da osjete taj
historijski da ga i da sve sto u da
NA RASKRSCU IZMEDU MIRA 1 RATA
221
sprijece katastrofu, da nadu rjesenje Vidite, takvi se ne
ponavljaju. Ako covjek izabere jedan put onda to neponovljivo, ako to
izbor za put u katastrofu, on nepopravljiv.
DILAS: Dozvolite, ovo da se Zasto Izetbegovic povukao
svoju saglasnost, znate li vi razlog?
ZULFIKARPASIC: sam imaju
osjetljivost Izetbegovic u vezi s Citava
stampa, od do uzela toga sporazuma kao
jedan, i previse da
Zulfrkarpasic. su poslije pricali odbora SDA da
rekao Izetbegovicu: - ti si sada postao
ovaj sporazum; vidis li da izgublo ali
doblo znacaju; on hoce sada da se nama opet kao
voda!
Sve to nebulozno, nejasno. da sam htio uzeti vlast? sam
zvanicni kandidat za
trebao izaci iz SDA. Bio sam
SDA, Izetbegovic. njihovoj borbl za
vlast i spasavanju vodstva SDA. su shvatili da taj njih,
kao politicare koji nisu situaciju,
dovesti u drugi Dobljao sam takve od ljudi SDA.
Ocevidno da u pocetku narod prihvatio taj i s
jer se u Bosni situacija. Napetost
popustila, tako da su ljudi vjerovali da Alija to uraditi. POI"ed toga
ne znam drugoga razloga. da strana sila
da u preporuciti da taj
ne prihvati. Razgovarao sam s su
da narod za to. Bili su skepticni zbog
Miloseviceve Rekao sam - Dobro, gospodo
hocete li vi poslati svoju vojsku da - Znam da necete.
Vi cete slati lijekove i deke i brojiti mrtvace. Ali spasiti
da do pokolja dode. - Tako da taj kako
god to izgledalo i kako god izgledalo katastrofalno,
odbacen iz partijskih i osobnih interesa.
222
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASH::
DILAS: cu objasniti ako cete Vi odgovoriti. Ne
stoji li iza toga, tih licnih i jedna koncepcija,
Izetbegoviceva u stvari, za jacanje koja
ide postepeno ka u S da su
i ako se sprovedu,
ZULFIKARPASIC: Takva cini se u
i da vrlo tesko u povjerovati. jedan drugi
covjek se reCi SDA pored Alije
Izetbegovica, dao dana sukoba u
gdje rekao da SDA narod,
pricao i Patriotskoj ligi, jedan
krajnje i Cak aludirao da bi se rado rijesio
i sve u i
Vidi se da ljudi u SDA koji su polozaj jako
koji su se predali iluziji da su koji popustiti ili
dapace, Takva posve
kada se u vidu da Jugoslavije stajala iza
Srba, da se sa da ta od u
Evropi, da oruzja i da doslo do
frustracije te koja neki izigrana u Sloveniji, da
tucena u da u i da ceka da
pokaze svoju snagu, da se Sve to evidentna cinjenica.
kad se postavio pitanje
vanjskih poslova Silajdzicu, sta s Cuo kad rekao da
se dati rok od nedjelja da izide iz Bosne i da se
proglasiti da kao takva izbacena.
telefonirao: - Pazite da se ta pretvori u ljudi
da se igrate s
Kola su, vec krenula, poslije
koji utjecati.
Sta ostade od Bosne?
NADEZDA: Proslo jos pola za koje su se stvari u Bosni
jos vise Posle su vec dolazili pregovori oko
kantonizacije, Alija Izetbegovic se vratio iz Lisabona i rekao da stvar
NA IZMEDU 1 RATA 223
da dva tri, sve ostalo
i da zapravo ili polu-
drzava veca od i da to
Kad otisao u
pregovore voditi Izetbegovic. Prvu delegaciju cinili su


, Izet Serdarevic, koji sad bosanski u
Svedskoj, i Alija Izetbegovic. U s predstav-
SDS-a su pristali podjelu Mislili su, dakle:
sada dati da i
i u negdje
koji su u ostat polozaju, ostat
kao opozicija.
su iluzije, s na pravac se politicka situacija u
razvijala. vrlo skeptican. U vidio
podjelu Bosne i procesa ratnog sukoba - tu za
Bio vr'lo sto su se stvari u pravcu i
ustrajno ukazivao to u i vidio altemative
historijskom sporazumu, sve drugo put u sukob, u
pljacku i
DILAS: ova od reCi cu zasto.
da su - kad u vidu vodstvo
za ovaj sukob. NajveCi su krivci i
cak na Ali, da Izetbegovic nije otkazao
iz licnih razloga. MoZda pod Behrnena i koji
su poznati kao elernenti u iz razloga da neku
prednost u Bosni nad i lzetbegovic i verovali su
u sveta, videli su da naklonjena- nisu
svesni dokle ici, obecavala vise nego
sto da su licne da potisnu Vas,
ali i da odbace taj ga i odbacili.
82
profesor elektrotehnike, jedan od najuticajnih ljudi u SDA.
kao energetike u Vladi BiH. vodio resore odbrane, unutrasnjih poslova,
Harisa Silajdzica na rnjesto
u Vladi BiK
224
BOSNJAK- ADIL
Kada se krivici za danasnju za mene
van svake sumnje da koji postupak, Alije Izetbegovica, ma
koga nije i opravdanje za zlocin. Mi mozemo jedan
kritizirati i ostati prijatelji, razlicito govoriti i ostati u politickome zivotu. Ali,
pazite, ovdje rijec jednoj balkanskoj nacionalistickoj sredini koja slijedi
parolu "moj zivot, tvoja srnrt", da se ne moze egzistirati da se
se u sporazumijevanje. to kod Cesto
sam razmisljao i tome: vi imate komsiju, mozete imati
u kuma, zeta i prijatelja, ali mozete imati i palikucu i dusma-
Mi dilema.
Kada SDA da htjeli
zeljeli imali u vidu ove posljedice. u doba
kada smo se razisli, sreo SDA. Prosetali smo
Sarajevom i mi kaZe: Adile, sukobe isto kao mi. sam se
sada iz hoce da trguje. Tvoja da zele sukobe
s Rekao sam: - Muhamede, ti Ovdje
ili koji zadovoljiti i i ili
sukob. da se igrate s Nema tu da
s posla, gdje
Takav Balkan, takva Vi citavo vrijeme govorite:
su hajduci, su vukovi, sada kad vam treba ih u
janjad koja postupiti kako vi zelite. su puste zelje, to
mogu pristati. da se ovdje mora luciti zlo i dobro
kakav egzistira kod Mi mozemo praviti od ovillljudi
sto mogu od sto mi Ali mi smo ti
koji cemo stradati, to kazem!
Eto, to moje i Vi ste u pravu kad kazete
da sporazum u kom slucaju predvidjeli posljedice.
Izetbegovic sukoba u dao zagrebackom
izjavivsi da rata u i citavo vrijeme govorio da
"za trebaju dvojica, mi prema tome rata Kakva
Za rat treba jedan, koji tuce, Mi zrtva. Mi nismo
za rat, za rat, za rat. Sada
govore kao da i gluh.
DILAS: to smatram da vodstvo
NA IZMEDU MIRA 1 RATA
225
putem, putem izbora, islo za partija
kak va Izetbegoviceva, koja trpi grupaciju
muslimana, na svakim mora imati u Ne mogu
i - partije i srpske i hrvatske, mogu pristati
ni na kakve demokratske forme koje muslimanima,
muslimanskoj partiji, dale u da se ne osecaju ugro--
zenim. Tu su se stvorile ideoloske Razume se, opet se vracamo
na one Vase ideje da to jedna prava kad
muslimana bio pluralizam, pluralizarn, mada su
Hrvati tu - takode se koalicije ili vlasti pravile
ne prema kljucu, nego programskim koncepcijama.
Da, prema stranackim programima.
DILAS: Piema programima, i zbog toga ubeden da Izetbegovic,
odbacujuCi nije imao u vidu hegemoniju putem vecine u Parla-
mentu. se slazem da muslimani za rat - to
su se imali sta spiemati. Armija vec oko
Saiajeva, samo tiebalo dati da Eto, to od piilike sta
mislim.
ZULFIKARPASIC: Slazem se s time, s tom ali zelim
da sporazurn stvorio uvjete za pluralizam i za demokratski proces i
da koja stajala pred nama, SDA nije shvatila
tu situaciju.
DILAS: Adile, u tome da oni nisu demokrati, ostalo sve

ZULFIKARPASIC: Tacno. se s tim slozio.
DILAS: Ne mislim samo na su moZda jos gori-
da merim ko gori i bolji. Vracam se tezu da su to
partije koje mogu piestati da budu Naime, Iaspasce se,
jedni druge i svaka se sebe unistavati, ali se
promeniti.
226
BOSNJAK- ADIL
Jos samo htio kazati zasto smatram da sporazum
moguc i da sporazum izlaz. Iz prostoga razloga sto su ove partije
mogle egzistirati samo na sukobu, mogle su jacati samo u konfrontaciji jedne
protiv druge. Kada se njima oduzme sukob, onda se flksira put za stvaranje
stvarnih demokratskill programa i demokratskih stranaka - Socijaldemo-
stranaka - i kod i kod Srba. Takvih
stranaka i ali ove nacionalisticke partije su flksirale put sukoba, one od
toga zive, od toga One su i povele rat i one ga ne mogu zavrsiti.
Da stvorena atmosfera stvorena i atmosfera
izmjena u strankama, njihovill krila, elemenata,
stvaranje novih demokratskih stranaka. sto se to dogodilo u citavoj
Evropi i u zemljama realsocijalizma, tako se i kod nas stvorile
da te stranke slabe i da se transformiraju, da se stvaraju demokratske stranke
i demokratski uvjeti i da stranke izgube na
terenu. Njih i omogucio im egzistenciju.
Cm'}ek ne zlocince
DILAS: Smatram da gospodin temu oko spora-
zuma. Mozda ima jos nesto. Ali, povodom njegove izjave u toku
izlaganja zapravo povodom jedne recenice ili jedne kratke
opaske, kazao nesto sto nije u neposrednoj vezi sa sporazumom. Mozda
to nije ali javila mi se neka zelja ili ideja da to uradim. Gospodin
Zulfikarpasic otprilike rekao - da nije ocekivao zlocine, takve zlocine.
se odnosi na 1990. ili 1991, 1991.- konflikt vec ocevidan.
sam tada - pozvali neki filozofski skup, govorili
su na razne teme. sam govorio temama vezanim za opasnosti koje su se
nadvile nad narode, medusobnim sukoblma. Tom prilikom sam rekao
da verujem u sukob - da da u masovne zlocine, jer
smatrao sebe podlacem kad verovao takvo sto.
Pitanje masovnih - to politicka filozofija koliko znam, nije
raspravila. Otkuda se javljaju zlocini i sta znace? Ako
kazemo da to iz covekog svojstva da covek, nosi u sebl potencije
zla- nismo samo smo konstatovali nesto sto opste poznato.
pitanje samo sto nego pitanje da li ikada
razjasnjeno - kao sto da li poreklo ljudskog
NA RASKRSCU IZ1\1EDU MIRA 1 RATA
227
zivill ikada razjasnjeno. Nairne, covek, u kome nije prevladao
zlocin, moze da shvati koji decu i nejac. Nije u stanju to
da pojmi, ako pojmio to, odnosno ako to shvatio, onda on zaronio u
takvu dublnu i miak u kojima mome misljenju, ili poludeo ili postao
- kod ljudi pre ovo piVo, razume se. Piema tome, ocekivati
da mi, koji smo protivu takve - to samo iluzija. Moguce
to samo u dobroj literaturi opisati, preko toga da idemo ka nekim
koje isto nekakva Vi ste, dragi prijatelju,
uocili zlo, ali zaviriti u njegov uzas, pojmiti ljudske uzroke takvih
strahota -- od toga ste
Ne ostaje nista drugo sem- da se protivu takvih zlocina i zlocinaca
bOiimo.
ZULFIKARPAsrc: Imao sam ovakvo i slicno misljenje tome. Dozivio
sam Drugi svjetski rat i dio toga rata proveo u u Zenici i u
Jedno vrijeme, kada se cistila Fruska komandant
Luburic, ustaski kiVnik, dosao sa svojim jedinicama i preuzeo i ovu
dovodeCi tamo partizane s Fruske Gore i
Tu on kratko vrijeme i zaveo jedan
rezim, koji sam dozivio, gdje smo se svako jutro postrojiti u jedan
red i onda naisao i govorio samo: da, ne, da, ne. Onoga za koga rekao
da, su iza leda uhvatili za ramena i odmah na mjesta zaklali
nozem. su stravicni dozivljaji, kad vas vruca kiV i usi zagluse
od smrtnoga krika.
U toku rata sam vidio i osjetio posljedice tih
zlocina. Ulazio sam Bosni u sela koja cetnici zapalili, vidio sam tako
reci jos v VI'UCa tijela, pobljenu djecu, zene. Pecat tih dozivljaja utisnut
mene. Citavog sam zivota imao strahove da se takvi zlocini ne ponove u
Bosni. Bio sam na to do krajnosti osjetljiv. Vjerovao sam da se to moze
ponoviti i strahovao od toga. Samo u ovoj stvari ima gospodin Dilas pravo,
ni u kojem slucaju ocekivao ovakvu ovakvo, u kvalitetu i
prevazila:lenje najcrnjih slutnji. se u takvoj formi dogodilo da
se svi opisi dosadasnjih i pakla mogu mjeriti s fantazijom zlocinaca
koji su ova nedjela u nekim krajevima Bosne. sam se upravo toga
i pisao sam da se to moze dogoditi, ali sam svega toga
iznenaden dublnom i ovih
Razgovarao sam s jednim americkim koji govori da su
228
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC;
srpskoj strani stotine hiljada i zena i
to teska sam zagovornik zajednickog
zivota, jedinstvene Bosne, ali me jeza zahvata kada pomislim kako to
djelovalo na one i koji to dozivjeli svojoj kozi, na
svojim kad jednoga morali sresti sve te Sve to
stvari kojima covjek vise ne moze ni da nego se tjesi da
zaista zivot tajna koja da prirodi i
cesto prijede svega, i i zametne tragove nama samima i
sredini od tih i i da tako da se ta sredina

Ali, vidite, te hiljade ranjenika, te hiljade bogalja, te hiljade i
fizicki Trebat dosta da prode, da se stvari
pocele mi i iza nas moCi ni za
pedeset godina objasniti kako i zasto se to sve dogodilo. Za mene, najveca
svega ovoga jest cinjenica da to da to
nikome ne prednost, da to alogicno, da smo
to mi mogli sprijeciti, s vise paznje i Vidite, koji sam taj
pravio, nemam sto da zamjerim, sam sve da to od moga
Nemam politicki sta ali se cesto pitam: kako ovi
koji pridonijeli tome, koji to organizii-ali, koji te zlocine
i odobravali, kako oni na taj svoj zivot? Na
krajeva, dolazimo do one istine kojoj smo govorili, da sve to
i da se nijedan narod s tim ponositi ne moze niti
iz toga neke velike koristi.
Sve to ne tolike zrtve, ni ta zemlja, ni ti krajevi, niti
ista ova ponizenja i zlocine koji se kod nas dogodili. se ne
stidim sto poticem iz tih krajeva, osjecam ali moram priznati da
osjecam na zivljenja
ovakvim i na djelovanja i trosenja vlastitih za
ovakve beznadne dogadaje kakvi se kod nas dogoditi. se pitam i
tjesim se da mozda mi ipak najgori dio ove zemaljske, ali
ocevidno smo mjeru razurna i dostojanstva
- svime ovim sto se dogodilo na nasem
NADEZDA: Tesko prihvatiti daje ovo istorija zapravo
ne se ipak dogodilo.
NA IZMEDU MIRA I RA
229
ZULFIKARPASIC: Ne da nije se ovo, bez
sprijeciti. Bio sam aktivan ovoj politici. Kad vidim sto
sam sve da gotovo dode do mislim da to i
tako veliki napori niti neka Gledajte, ti koji postali
koji zivjeli svojlip familijama,
imali svoje Bez obzira na cetnicke i pokolje
Drugome svjetskom da doslo do ovih zelja za osvetom
nestajala i za vjecita zivjeli nasoj zemlji mirno. Trebalo
da samo jos jedna generacija i prozivi Mi smo
ipak isli ka ne mozemo da smo cetrdeset godina zivjeli
da se generacije da isli zajedno skole, da niz
veza stvorili, koje nesto znace ovome da velika
prijateljstva. Imam brojne prijatelje i Srbe, i njihova prijateljstva za
mene jos kvalitet mome zivotu. Tako daja
mislim da smo mogli tome sam se nadao, vjerovao sam da moramo
proci jos ovaj jos ovu iz
sistem, iz jedne koja u
gdje mi ni vaZno da li me neko voli ili miZi, niti da li neko ima
za mene i moje ideje simpatije, ali da mozemo zivjeti jedno pored
bez ovoga divljackog
DILAS: moram da da narodi Bosne dogledno
vreme spoznati kakvu su olako uleteli, kakvim
strasnim Narod, se, nije niti moze
u pravnom ali nisu - bar eticki i odgovorna samo
vodstva. Vodstva se ili i iz zar
slusali, zar jos pevanije koje
inovernih suseda i svojih "izdajnika"? koji razaranje etickih
r-azara svest svojoj i svom mestu narodima.
Nego da se filozofije! - to podstakla
Bosni i Vasa bas vesela prica nastojanjima da ih
sprecite.
sam vec poodavno- vise svoju i nego kroz
politiku i spoznao ne istovetnosti, srodnosti
Bosnjaka sa i nego i politicku i poseb-
nost. Otuda. slicno Vama, dozivljavan1 Bosni i kao
230
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
jednog te istog, svog naroda: i vodi srpski i hrvatski govore Bosnjacirna
kao islamiziranim Srbima i ali se ponasaju prema kao
prema iskonskim smrtnim neprijateljima!
Desava se da iz dobra izide zlo, ali nikada iz zla dobro. lz zla koje se
obrusilo u najvecoj meri Bosnjake, Bosnjaci su vec izisli kao politicki
identitet. vise niko ne moze poricati. Bez obzira to kakva Bosna
iziCi iz ovog klanja- Bosnjaci imati svoju drzavu, svoju vlast: oni
su stradanjem i borbom pokopali planove Bosne, odnosno
Bosnjaka muslimana.
preziveti u to uteha, to kakva-takva praved-
nost u zlu i iz zla koje jos prezivljavamo.
Ispala ova moja rec preduga. mogu odoleti da ne kazem, na
ove diskusije, jos dve-tri recenice sagledavanju onoga sto mi se cini
u Vasoj licnosti i Vasim postupanjima. Svak odreduje, ali i svoju
SlusajuCi Vas cetiri dana dosao sam do zakljucka da Vi, razume se,
imate odstupanja kao i svaki covek, te da elementi nisu Vasi,
da ill vremenom odbacujete. Ali vidim da ste iz Vase iz
ustvari, dosli do svojih - porodica
komponenata koja uticala na Vasa politicka opredeljenja, najpre da pridete
komunizmu kao koji tezi ka apsolutnoj slobodi - znamo da
komunizam nije u da ostvari i niko ne moze verovatno da
ostvari, da prihvatite naslede jedna od crta
u Vasoj politickoj i ljudskoj Jer, Vi iz porodice mogli izvuCi ni
ni politicki ali ste nasledenu eticnost povukli
neodoljivu ka slobodi, ka pravednosti, ka ljubavi prema ljudima.
*
*
...
TURCIZMI I POZNATE RIJECI
abdest- (tur.) obredno prije
molitve kod
ajan - (arap.) 1. prvak, ugledan
covjek, istaknuti
klase ili staleza; 2.
uprave; 3.
mjesta
ak!fam - ( tur./pers.) 1. prvi mrak,
sumrak, zalazak 2. cetvrta
redu (od pet

Alimm- (arap./tui'.) dan,
pada 2. avgusta
aSi.kovati- (tur.) voditi ljubavne
razgovore
ml/ija- (grc./tur.) kucno dvoriste
ogradeno zidom
(tur.) zastava
begluk- (tur.) 1. begovsko imanje,
begov posjed na kome nije
kmetovskih odnosa nego ju
beg davao u zakup ili sam
obradivao; (u ovom
jav1ja se samo u Bosni); 2.
begova konak, begov
cardak
begovat- (tur.) p1emicki sta1ez
bujmm- (tur.) izvoli, izvolite
(grC./tur.) polukruzni
zljebasti krovni crijep
cumez- (tur.) kokosinjac
(pers.) 1. lijepa,
dvospratna, k11ca
bascama, dvorac, ljetnikovac
eeng- (pers.) vrsta muzickog
udarackog
eengija- (pers.) igraCica, plesacica
Citluk, Cijluk, Ciftluk- (pers./tur.)
vrsta feudalnog posjeda koji
obraduje sam ili preko
citcije (kmet, seljak, bezzemlja)
divan - (m-ap./pers./tur.) 1. Vijece,
savjet ili
mjesto gdje se odrzava; 2.
pjesama
dolma- (tur.)
paprike, pmadajz, luk, tikvice itd;
se vrsi
mesom s
(rizom);
dub- hrast
dielablja- (arap.) duga za
muskarce,
dienaza - ( 1.
sprovod; 2. rnolitva za mrtvog
pred
dzuma- (arap.)
molitva petkom
aejajaVO/'-
dizilja- (tur.)
fennan - (pers.) 1. sultanov ukaz,
naredba, carska
zapovjed
fetva- (arap.) ili
uputa u odgovOI'a
iz islamskog
prava; autoritativne fetve izdaju
sejhul-islam i muftije
(tur.) siromah,
cesto u prezirnom smislu:
propalica, olos
Hadis- (arap.) izreka
Muhameda a.s., tradicija
od a.s; u sirem
sve sto
Muhamed a.s. govorio, radio ili
preporuCivao da se radi
(arap./tur.)
232
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
nesta5an
(tur./arap.) talisman
vjerskog karaktera, stiti od uroka,
bolesti i drugih nezgoda
(arap.) 1. jedno citanje
Kur'ana od pocetka do kraja uz
propisani ritual (abdest, nijet-
koja prethodi
molitvi i i
dova)
(arap.) propovjed
jelek- prsluk
kaflan- (tur.) dug prastara
Centralne Azije i
Turske
(arap.)- halifa-
vrhovni vjerski
titula ukinuta
nestankorn osmanlijske carevine
koloni- (lat) -
mahom - u Dalmaciji.
leno - (njern) 1. zemljisni posjed
koji -
davao uz
da ovaj
izvrsava obaveze
milet- (arap.) narod
muselim- (arap./tllr.) najvisi
cinovnik u jednoj
musebak- (arap.) drvena
resetka na prozorima

muteselim- Cinovnik,

mutvak- (arap./tur.)
odiak- (tllr.) plemicka, begovska

sandiak- 1. zastava, bajrak;
2.
Carevini
seCija- vrsta kauca
zid
(pers./arap./h1r.)
komandant; postavljan
rata iz redova vezira; od
njega stariji samo veliki
vezir, koji ll ratu titlllu:

sojia- (arap.) trpeza
(arap.) poglavlje
ima 114 sura
.5e!Jit- (arap.) koji pogine
Bozijem putll u odbrani
domovine
taslillan- (tllr./pers.) kameni han-
ili za

(tur./grc.)
registar, protokol, trgovacka

tekija- derviska zgrada
11 kojoj se obavljaju derviski
obredi. 3.
islamskog ucenjaka.
tilut (tur.) dio maca
- 1.
ciscenje i konja;
2. posjed;
oprema
tug - (pers.) 1. znak
perjanica
od konjskih
dlaka; cin pase se razliko\'ao
prema broju
ulema (arap.) vjerski

svestenstvo

vjerska imovina
Vakufski (arap.)
i za
( i
vjersko-
upravu Islamske
zajednice
Vijeee ajana -
prvaka
jedne pokrajine
(arap.) 1. zavjesa, zastor; 2.
odjeca
:::ijamet- 1. veliki posjed; 2.
vojnicki feud
OSOBNIH IMENA
Abdic, Fikret, 168
Abdu1, 38
Afghani, 38
Akkoyonlu, A1ija, 39
Akkoyon1u, Hilrno, 39
13, 16, 23, 39
A1ajbegovic, 73
A1ajbegoviCi, 12
A1aupovic, 109
88, 89
A1i Bestami, 67
A1ija, Hazreti, 12
Anato1e, 47
Andric, Ivo, 61
Serif, 36, 109
Avdagic, 87
vdagic, 80
Ante. 99
Nebojsa, 88
Bakovic, 164
Balic, Smai1, 130, 1 1,
Basagic, dr Safvet-beg, 20, 73, 97,
109
Bauer, Oto, 104
Omer, 146, 161, 162, 163,
165, 166, 169, 170,221,222
Sa1ih, 133
Behrnen, braca, 163
Besarevici, 71
Besic, Muharned, 165
Beslagic, 62
Bes1ic, Akif, 89
Bes1ic, Faik, 88
Boban, Mate, 150
Boh, Katja, 153
Franjo, 186
Bozicevic, Be1i, 93
Bozovic, Vojin, 75
Brajevic, 43
Brkic, Dusko, 93
Brkic, Hasan, 46, 89, 112
Brozovic, 167, 179
Drazen, 153
Burdzevic. Rifat, 47
Burek, dr Sa1il1, 163,217
Busat1ija, Ma11rnut, 111
Ceric, ef. Mustafa, 146
Cerovic, Novica, 19
Cerovic, 17
Cerovic, Nikola, 24
Cerovic, Novica, 24
Cerovic, 36
Ciliga, Ante, 122
Cvetkovic, 136, 179, 198
Cancari. 33
Cancar. Petko, 57
reis-u1-ulema
38, 40
Cavoski, Kosta, 155
Celebija, Evlija, 15
Celik. 51
Cemer1ic, Hamdija, 126, 127
Cengic, Adil, 39
A1i-beg, 68
Cengic, Ali-pasa, 14, 15,21
Cengic,Becir-pasa, 14,17,18,21,
34
Cengic, Dzafer-pasa, 14, 21
Cengic. Fejsa1-beg, 16
Ferid, 46:88, 89
Cengic, Ernir, 90
234
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASH:
Cengic, 78, 153
Cengic, Esad, 48, 75, 111, 153
Cengic, Hamdija, 39,45
Cengic, Hasan, 37, 154,

Cengic, Hasan-pasa, 18
Cengic, Hasan-beg, 17
Cengic, 39
39
Cengic, Ismet, 45
Cengic, Jahja-beg, 18
Muhamed, 157, 170, 178,

Cengic, Mustafa, 193
Cengic, 40
Cengic, Osman-beg, 17, 18
Cengic, 39
Cengic, Saka Smail-aga,
Cengic, Srnail-aga, 12, 14, 1 18,
19,20,21,22,23,24
Cengic, Zahida, 24
Cengic, Zulfikar-pasa, 16, 24, 33,
74
Cengic, bratstvo (v. Cengici), 11, 22
13, 1 17, 27, 32, 33,
51,56,62, 73,92
Ceranic, Marko,
Colakovic, Rodoljub, 82, 88, 89, 90,

Colakovic, ef. Salih, 184
Cimic, Esad, 218,219
Coric, Rarniz, 88
Coric, Rernzo, 90
Cosic, Dobrica,
rnajor, 89
Danilovic, U gljesa, 97, 1 1, 111
Davidovic, Ljubo, 197
Deovic, Fehirn, 57
Dervisevic, 121
Dizdar, Mak, 181
Dizdarevic, Zijo, 112
Meho,
Dostojevski, 97
Draskovic, Vuk,
Ducic, Jovan, 217
Durakovic, dr Nijaz, 116, 153, 191,
220
Ali-ef-Fehrni,
Dzingis, 13
Dzurnhur, Zuko, 13
Dapo, Fahrudin,
Dilas, Aleksa, 147
Dilasi, 31
Dogo, Gojko, 137
Dokic, Vojislav, 87
Dokic, 110
Durnrukcic, Avdo, 91
Duraskovic, Milutin
Duri!ev, Branislav, 118
Ekrnecic, Mevludin, 153, 154
Ekrnecic, Fadil, 154
Elezi, 33
Engels, Fridrih, 97
Fadilpasic, Mustaj-beg, 109
Fatill, sultan,
Fejzic, Fahira, 162
Fejzo, Mustafa, 90
Ferdinand, 49
Feuerbach, 97
Filipovic, Filip, 111
Filipovic, Josip, 108
Filipovic, dr Muharned, 146, 157,
170, 171,208,212,
214,218,219
Firdus, Ali-beg, 36, 109
Francetic, 81
Gagic, konzul u
(19.st.), 21
Gagovici, 57
Galosevic, 91
Goldstajn, Slavko, 153
Gorbacov, Mihail,
IMENA
235
Gradascevic, Husein-kapetan, 16,
19, 105
Pavle, 93
Selirn, 188
Hadzijabdic, 190
Hadziosrnanovic, dr Larnija,
Hadzivukovic, Milan, 32, 42, 64
Hadzivukovic, Vlado, 77
Hadzivukovic, Zivojin, 41, 42, 80
HadzivukoviCi, 64
Harnovic, Rade, 87, 88
Hanjalic, Maso, 87, 90
98
Hegel, 97
27, 34, 78, 79, 97
HodZiC, Mujo, 89
Holjevac, Veco, 94
Holocek, 24
Hrasnica, Esad, 122
Humo, Avdo, 99, 101, 112,
185
Ilova, Lejla, 23
Ilova, Riza-beg, 23
Ilova, Selrna, 23
Isakovic, Alija, 11
Isfendijar-beg, 14
Vane, 154
Izetbegovic, Alija, 85, 115, 128,
146, 155, 157, 162, 163,
166, 167, 171,
172, 173, 175, 177, 178, 180,
183, 184, 187, 192, 193,
195,205,206,207,208,211,

219,220,221,222,223,224,
225
Izetbegovic, Bakir, 156
Jagodic, 122
Jakac, Bozidar, 75
Jaksic, 90
44
JererniCi, 70
Jevdevic,Dobrosav 144
Jojic, 78
44
Jovanovic, Iso, 89, 91,
Jovanovic, 90
Jovicic, prota, 77
Jovicic, Vasilije, 75
Jukic, Ilija, 198, 199
Juretic, Augustin, 122,
123
Kadijevic, general Veljko,
Kafedzic, Mujo, 217
KalajdZiC, Teufik, 121, 122
Kallay, 11
Kant, 97
Kara Osrnan-han, 14
Karabegovic, Osman, 89, 111, 185
Karadzic, Radovan, 83, 85, 150,
171, 173, 177, 178, 180, 185,
187,193,202,206,208,
209,210,211,212,213,217,
220
Karadzic, Stefanovic, Vuk, 18
Karadzic, Sujo, 19
Karai!ori!e, 19
Karaaori!evic, kralj, Aleksandar, 29,
43,110,199
Karai!ori!evic, Pavle,
Karihrnan, Ferid, 125
Kecrnanovic, dr Nenad, 220
Kernura, reis-ul-ulerna, 83
Kenic, Dubravka, 212, 215
Kikic, Hasan, 112, 181
Nada, 66
Jozo, 121
Stjepan, 173, 178, 179, 186,

prof Radoje, 199
Kocovic, Bogoljub, 32
Kocovic, Dejan, 77
Kovacevic, Morno, 87
Kocovic, Mornir 80
Kocovic, Strajo, 78
KocoviCi, 70, 71
Koljevic, dr Nikola, 185, 187,
208,209,210,211,212,213
l
!
236
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<:'
Komnen, Katarina, Despina, 13
Kovacevic, Bora, 88, 97, 112
Kovacevic, 46
Kovacevic, Bozo 153
Momcilo, 211, 209, 208,
186,213
Kremzar, 131
Kresevljakovic, dr Hamdija, 14
Miros1av, 46, 86
128, 129, 200
KujundziCi, 70
Kulenovic, Adi1, 178
Kurspallic, Fajko, 78, 88
Lambsdorf, grof, 1 64
Latas, Omer-pasa, 17, 69
Latin. Ivo, 153
Loje, 57
Loncar, Budimir, 153
Loza, Tihomir, 156
Luburic, Andrija, 12
Luburic, Maks, 80, 227
Ljotic, Dimitrije, 49
Macek, V1adko, 122, 128, 135,
136 144, 179, 197
Maglajlic, Sevket, 89
Mahmud-pasa, 67
dr Rusmir, 223
MaksimoYic,VojislaY, 57
Mandzic, Pasaga, 96
Manolic, Josip, 167
Marici, 33
MarkoYic, Ante, 153, 198
MarkoYic, Simo, 111
Marx, Karl, 97, 105
Mazic, SlaYko, 78
Mazuranic, Ivan, 16, 20
Savo, 95
Mehmed-el-Fatih, 13
Merhemic, Fadil, 122
Mesic, 37
Mesic. Stipe, 179
Mestrovic. Ivan. 121, 128. 133. 134.
135
MihajloYic, Draza, 83, 85
Mihaj1oYic, Sergije, 73, 75
MijatoYic, Cvjetin, 97
Mi1ic, 88
Mi1jkovic, Huska, 94, 95
Mi1oseYic, Slobodan, 176, 177, 178,
192,197,209,211,213,214,
215,216,218,219,221
Minorski, prof, 23
Miskin, Vaso, 86
Mladic, Ratko, 83
Boniface I, 14
Morgan, 141
Muftic, Fahra, 100
Muftici, 57
Muhamed a.s., 41, 194
Mujagic, dr Hamza, 163, 167, 170
Mujic, reis-ul-u1ema, 83
Mulabdic, Ferida, 77
Musovic, Osman-kapetan, 21
Nametak, dr Fehim, 163, 170
Nietzsche, 97
NikoYic. Savo 64
Niksic, dr Ante, 122
Niksic, Dunja, 122
Niksic, 122
Numic, DerYis. 89
Nusic, 90
ObrenoYic, knez Mi1os, 10
Pandza, Muhamed, 38
Ivan 194
Pav1e (15. st.), 13
121
Parezanin, Ratko, 128
PasiCi, 12
Pave1ic, 81, 82, 92, 135
Pavlinic. Vlado, 52
Mirko, 172
PeliYan. Jure. 187
Perinovic, dr Davor, 155, 186
Pernar, Ivan 121
Pertev-pasa, 74
Peselj, dr Branko, 79, 135,
KAZALO IMENA 237
Petrovic, Petar Njegos, 12, 21, 22,
70
22
Pijade, Mosa, 45
Pi1av, 99
Pi1jak, Obrad, 158
P1avsic, Bi1jana, 185
Popovic, 45
Pot, 82
Hamdija, 219
Pozderac, Nurija, 104
Princip, Gavrilo, 48, 90
Princip, Slobodan Se1jo, 91
Prnjatovici, 71
Pucar, Duro, 89, 96, 99, 100
Puljic, monsinjor, Vinko, 194
Atif, 116
Radic, Stjepan, 197, 198
Radica, 121
RankoYic, A1eksandar, 96, 116
Ratkovic, Ado1f 122
Rebac, 132
Reberski, Josip 122
Redzepasic, Basaga, 21
Renovica, 146
Hasan-beg, 21
Lo1a, 47
Rizner, 92
RizYanbegoYic, A1i-pasa, 19, 20,
21,22
Rockefeller,141
Romain, Rolland, 47
Sadam, Husein, 168
Sancevic, Zdravko, 125
SaYojski, Duk, 14
Schaefer, 141
97
Se1im 1 Javuz, 14, 16
Se1imoYic, Mesa, 181
Se1imoYiCi, 57
Se1imovic, 44
SerdareYic, Izet, 223
Sijaric, Carni1, 181
Sinan, Kodza, 55, 74
Sirbuba1o, Rasirn, 57
Sirc, dr Ljubo, 140, 141
Skop1jak, Osrnan-pasa, 24
S1adic, Ramiz, 45, 46
Sofradzija, Alija, 51
Soko1ija, dr Kerno, 163
Spaho, dr 35, 110, 155,
197
Staljin, 41, 104, 111
StaroYic, Sreten, 95
Stojadinovic, 27
Streiff, Ulin, 141
Suares, 153, 164
Sunara, Vasi1ije, 77
Sut1ic, Vanja, 219
Sabic, Sa1im, 155, 161, 162, 166,
167
Sahinovic, Medzid, 122
Sahinpasic, Hamdija, 44
Santic, Aleksa, 137
Sarac, genera1 145, 146
Sarac, 104
Sator, 95
Sernsekadic, muftija Mehmed, 36,
107
Soca, Ljubo 46
Su1jak, A1ija, 121
TankoYic, Semso, 161
Tito, Josip, Broz, 82, 125, 101, 167,
194
Toller, 47
Tomanovic, 21
TomaseYic, Stjepan, 66, 67
Tornic, Manoj1o, 183
Topa1ovic, Zivko, 140
Torbar, Josip, 121
Tosic, Desimir, 172
Tosovic, Risto, 88
TosoviCi, 70
Trhu1j, Ahmet, 80
Tudman, 136, 155, 167,
176,179,186,188,192,202,
216
Tuhacevski, 48
238
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
Tu1ic, Himzo, 217
Tur-A1i 13
Gojko, 146
Ug1janin, dr Su1ejman, 161, 162,
166
Ujevic, Tin, 97
Uze1ac, general, 178
Uzun, Hasan, 13
Vajner, Slavisa, 88
93
Velagic, Teufik, 130
Veselinov, Zarko, 92
Vojnovici, 31
Vojvodic, 53
Vuckovic, Baza, 122
Vukanovic, Radovan, 96, 98
Vukmanovic, Svetozar, Tempo, 82,
86
Vukovic, 43
Zildzic, 125
Zimonjic, vladika, 79
Zoranic, Kasim, 163
Zubic, Rudi, 121
Zulevic, Besir, 117
39
Sefika, 39
Adi1, 42, 89, 144,
185,212,213,221, 141
Alija, 40
Arifa, 39
39
Fatima, 39
Hajrija, 39
Hamijeta, 39
39
Hasa, 39
40
Husein-beg, 31, 34
Sabrija, 73, 121
Su1ejman, 73
36
Zulfikarpasici, 12, 32
Zivkovic, 144