You are on page 1of 192

UDK

CODEN
YU ISSN
9021904(05) GZMARC
0581-7501
GLASNIK
ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE U SARAJEVU
BULLETIN
BULLETIN DU MUSEE NATIONAL DE
A SARAJEVO
ARHEOLOGIJA
ARCHEOLOGIE
NOVA SERIJA -SERIE NOUVELLE SVESKA -TOME 45 ( 1990)
Sarajevo
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE YU-71 OO SARAJEVO
Voj vode R. Putnika br. 7
Te\. (071) 35-322
Za ALMAZ
Odgovorni urednik Akademik BORIVOJ (Sarajevo)
urednitva Akademik BORIVOJ (Sarajevo)
Dr BRUN IS LAV (Sarajevo)
NADA (Sarajevo)
urednik NEDAD
Lektor Dr HERTA KUNA
Korektor SLOBODANKA
Katalogizacija u publikacij i (CIP)
902/904 (05)G\asnik Zemaljskog muzeja. Nova serija. Arheologija
GLASN1K Zemaljskog muzej a. Nova serija. Arheologija
odgovorni urednik Borivoj - Sarajevo: Zemaljski
muzej Bosne i Hercegovine. - (Sarajevo: NIRO
OOUR tamparsk djelatnost), 1990.
Sveska 45 (1990)
YU ISSN 0581-7501
tampa ta mparija "OsJobodenje"
Sarajevo
Za tampariju Graf. ing. PETAR SKERT
Izlazi jednom godinje
Tira 600 primjeraka
Objavljivanje ove sveske Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, realizirano je uz
fLnansijsku Samoupravne interesne zajednice nauke BiH i Samoupravne interesne
zajednice kulture BiH.
GLASNIKZEMAUSKOG MUZEJA. NOVA SERIJA. ARHEOWGJJA
GZM (A) 45 1- 190 1990 SARAJEVO
SADRAJ - SOMMAIRE
INMEMORIAM
DrAWJZ BENAC
Inmemoriamdr Basleru ................... 7-]0
DrVEUKOPAKVALIN
InmemoriamdrIrmi ..................11-14
I
MOMIR
Opaljene gromileu - novo nalazitecetinskekulture ..]5-22
DrMILICA
Humkenalokalitetu Gromileutrpcima . . . . . . . . . . . . . . . 23-26
DrMILICA
PraistorijskonaseljeDvorita ...............27-34
DrVELJKO PAKVALIN
ArheolokonalaziteOgraja u kodZenice .........35-92
IDr IRMA I
Tragoviautohtonekultureiz vremenarimske vladavine uBosni i
Hercegovini ..............................93-108
IVANA
Prilogproblemudatiranjanekih crkavau Bosnii
Hercegovini ........................ . ...109-136
ANTEKEGRO
kapitelsa na Humcukod Bugojna ......137-146
MILUTIN
Rimski iz Diluntuma(Stolac) . . . .. . ....147-154
MrLIDIJA FEKEA
utvrdenje na lokalitetuGradacna u seluGornji
KotorackodSarajeva ......................155-170
DARKO PERiA
TIHOMIRGLAVA
ZlatnikcaraJustinijanaI izBanjaluke ..............171-176
Novi nalazi skulptureu BosniiHercegovini .....177-190
GLAS IK ZEMALJSKOG MUZt:.JA. NOVASERIJ A. ARHEOLOGIJA
GZM (A) 45 l - 190 J990 SARAJEVO
CONTENTS
INMEMORIAM
DrALOJZBENAC
lnmemoriam drDuriBasleru ................. ..7-10
Dr VELJKO PAKVALlN
lnmemoriamdrI rmiCremonik . ........ ........ 11-14
SCIENTIFICANDPROFFESIONALPAPERS
MOMIR
Opaljenegromile in - a newsiteoftheCetinaculturein
theregionofGlasinac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15-22
DrMILICA
Burialmounds atthe siteGromileintrpci . . . . . . . . . . . . . 23-26
Dr MILJCA
Prehistoricsettlement Dvor itain nearZvornik ........27-34
DrVELJKO PAKVALIN
Thearcheologicalsite Ograjaih ncarZenica . . . . . . . . . 35-92
IDrIRMACREMONIK I
Tracesofautochtoneculturefrom thetime oftheromanreign in
Bosniaand Herzegovina .............. ..... .....93-108
rvANA
Acontributiontothcproblemofdatingofsomeearlq Christian
churcbesin BosniaandHerzegovina ................. 109-136
ANTEKEGRO
Lateromancapitalfrom on HumacnearBugojno .....137-146
MILUTINT
Aroman cylIindricalsundialfrom Diluntum (Stolac) .........147-154
Mr LIDIJA FEKEA
Alateempirefortification andthechurchatthesiteGradacon
I1injai'ain GornjiKotoracnearSarajevo .... . . . . . . . . . . . 155-170
DARKOPERiA
EmperorJustinian' s Igolden coin from Banjaluka ..........171-176
TIHOMIRGLAV A
New fmdings ofpreromanic sculpturein BosniaandHerzegovina ...177-190.
UZ 101. GODITE GLASNIKA
Prethodno, jubilarno godite Glasnika Zemaljsbg muzeja je zavretak
j ednog ivota naeg Od ovog broja njegovo drngo
Taj neponovljivi trenutak na razmiljanje, budi mnoge uspomene,
postavlja razna pitanja koja trae odgovore. Iedno od tih pitanja koje mi se - kao
saradniku i dugogodinjem uredniku sveske za arheologiju - u posljednje vrijeme
posebno nametalo glasi : zato na Glasnik ni jedan od svojih brojeva nije posvetio
nekom od zaslunih na je u tih dugih stotinu godina
zamani i plodonosni posao arheolokog istraivanja Bosne i Hercegovine, povodom
njihovih ivotnih i radnih jubileja, kao to to mnogi Ne nalazim
pravog odgovora na to pitanje. Moda se on krije u nedostatku tradicije, bar za prvi
period njegovog izlaenja, moda u promjenama ne samo urednitava, i epoha,
drava i drutvenih uredenja u kojim je Glasnik proivio svoje prvo a moda i
u dosta strogom vlastitom poimanju nauke i odnosa prema formalnim,
oficijeinim priznanjima ? !li u ? Ne znam , ali mi se danas da smo
grijeili, na prvom mjestu mi urednici.
sa svojim saradnicima , Nadom i dr Brunislavom
ovo godite arheoloke sveske Glasnika, postavio sam to pitanje.
Razmiljali smo kako da bar ublaimo tu greku, ako je ne moemo ispraviti.
nam se jedino da ovo, stotinuiprvo godite posvetimo svim koji
su u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine aktivno dj elovali na polju arheologije u
proteklih stotinu godina, a nisu vie u sastavu njegovog tima, bez obzira
na to da li su na drugim dunostima, u zasluenoj mirovini, ili su se preselili u carstvo
sjenki. Epo njihovih imena, svrstanih po abecednom redu:
PAVAO, uZemaljskom muzeju 1956- 1985 (t1985)
BASLERDURO, uZemaljskommuzeju 1960- 1983 (t1990)
BENACAWjZ,uZemaljskom muzeju 1947- 1967, urednik"Glasnika 1951 - 1967
IRMA, uZemaljskom muzeju 1946- 1976 (t1990)
VE}SIL, uZemaljskom muzeju 1891 - 1924, 1943- 1945, urednik"Glasnika 1943
(t1959)
DRECHSLER- RUICA, uZemaljskommuzeju 1950- 1952
FJALA FRANJO, uZemaljskom muzeju 1892- 1898 (t1898)
MARGITA, uZemaljskom muzeju 1969-1974
HORlWANNKOSTA, uZemaljskom muzeju 1894- 1907, urednik"Glasnika 1888- 1905 (t
1921)
KOROECJOSIP, uZemaljskom muzeju 1939-1945(t1966)
KOROECPAOLA, uZemaljskommuzeju 1939- 1945
MIHOVIL, uZemaljskom muzeju 1919- 1941, urednik"Glasnika 1936- 1940,
(t1948)
ZDRAVKO, uZemaljskom muzeju 1957- 1981,urednik"Glasnika1968- 1973
PATSCHCARL, uZemaljskom muzeju 1896- 1918 (t1945)
JOZO, uZemaljskom muzeju 1921 - 1926, 1941 - 1942, 1954- 1964,urednik
"Glasnika1941 - 1942 (t1967)
RADIMSKYVACLAV,uZemaljskom muzeju 1889- 1895 (t 1895)
SERGE}EVSKIDIMITRIJE, uZemaljskom muzeju 1930-1961(t1965)
VLADISLAV, uZemaljskom muzeju 1919- 1936, urednik"Glasnika1921- 1935
(t1943)
TRUHELKA uZemaljskommuzeju 1888- 1918, urednik"Glasnika 1906- 1920, (t
1942)
DrBorivoj
GZM (A), N. Ci . sv. 45,1 990, str. 7 - 10
IN MEMORIAM
Dr BASLER
1917 -1990
Svoje pisanje uspomeni dr Dure Baslera Horacijevom
izrekom Dignum laude virum Musa vetat mori dostoj nom slave Muza
zabranjuje da umre - Hor. Carm. IV 8, 28). J doista, la izreka se u punom smislu
odnosi na arheologa, kolegu i prijatelja Duru Baslera . svoj i vot proveo je
dostojanstveno, ali skromno, strastveno zaljubljen u st ruku, uz impozantnu bibliografiju
i radova objavljenih u raznim publikacijama. Takvim ivotom i
mnogih radova potpuno je zasluio da ostane prisutan u ovoj i u
generacijama i ovakve literature.
Duro Basler je 6. marta 1917. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda.
Osnovnu kolu je zavrio u Bosanskom Brodu, a ginmaziju u Slavonskom Brodu. Prije
drugog svjetskog rata studirao je dvije godine arhitekturu u Zagrebu, ali ga je rat
prekinlIO u tom studiju. Zaposlio se u brodskoj Rafi nerij i nafte i tako
oslobodenje zemlje. Poslije rata je slubovao u Sreskom narodnom odboru u Bosanskom
Brodu i Oblasnom narodnom odboru u Tuzli, da bi 1950. god. preao u
zavod za zatitu spomenika kulture i prirodnih rij etkosti II Saraj evu, i
njegov plodan rad u oblasti zatite i arheolokih istraivanj a. dolazi i
najvanija etapa njegova ivota, i rad u Zemalj skom muzeju u Sarajevu
od 1960. godine do penzionisanja 1983. godine u svoj stvu savjetnika. U
GZM (A). N. S. >v. 45. 1990. slr 7 - 10
IN MEM ORI A,\1
je zavrio studij arheologije u Zagrebu (1956) i doktorirao u Zadru
(1981) sa tezom "Paleolitske kulture u Jadranskoj regiji Jugoslavije. Svoj ivot, bogat
promjenama i radnim rezultatima, zavrio je u Saraj evu 3. februara 1990. godine.
je spominjao da je jo kao u Sijekovcu sakupljao --
jaspise i opale - uz obale rijeke Save, formirao vlastitu zbirku i ljubomomo je
LalO dodaj e: Nisam ni znao da sam lada postao arheolog . Duro Basler je, dakle,
od dana bio predod reden za arheologa, u je vanu ulogu odigrala i
nj egova veoma razvij ena mata.
U vrij eme rada u Rafineriji i slubovanja u Bosanskom Brodu obilazio je okolne
terene radi upoznavanja sa mnogobrojnim tamonjim praistorijskim i drugim
lokal iteti ma. Tako je doao u dodir sa Gradinom u Vrelima, Lanitem u Klakaru,
Meulj ama u Vinskoj, a uz " ut je sakupljao i razni arheoloki materijal. Isti posao je
nastavio za vrijeme rada u Tuzli, pa je skrenuo na sebe panju bio mu je
otvoren put II Zavod za zati tu spomenika kulture u Sar<tievu.
Kao konzervator Zavoda D. Basler je usmjerio svoje djelovanje u dva osnovna
pravca: obilazak terena, odnosno sakupljanje topografske grade i konzervaciju rimskih i
srednj ovjekovnih objekata. Za desetak godina obiao je veliki dio Bosne i
Hercegovine, zapisao mnotvo podataka i onda objavio topografsku gradu sa
Ivanj skog Polja, Gornje Ukrine, Kreeva, Kiseljaka, Fojnice, doline Neretve,
Kali novika i okolice. Na taj je upoznavao javnost sa
bogatstvom zemlje i omogu<' 3vao sistematskiji rad u pojedinim
krajevi ma. to se konzervacije, treba spomenuti zatitne i konzervatorske radove na
vili II MogorJelu kod bazilici u Oboreima i srednjovjekovnim
gradovima u Jaj cu, Doboj u , Doboru, Tenju, na Sani, Vranduku, Ostrocu kod
Cazina, Srebreniku. Svakako treba navesti da je iz tih radova proiziao i niz II
(Mogorjelo, Obore i , Breza, Srebrenik i dr.) . Tokom
rekognosci ranj a terena otkri o je i prve prave paleolitske stanice na Crkvini kod Doboja i
Londi II Makljenovcu, to j e zapravo usmjerilo njegov glavni rad u pravcu
ispitivanja paleolitskih stanica u sjeveOloj Bosni i nekim drugim krajevima zemlje.
Duro Basler je sistematski i vrlo vrio iskopavanja na desetini paleo!itskih
lokali teta. Spomenimo neke od njih, uz navedene: i Mala gradina u Kulaima
Visoko brdo u Luplj anici kod Dervente, Kadar kod Donjeg Svilaja, Crvena stijena u
(COla Gora), Badanj kod Stoca. Rezultate tih istraivanja je odmah i
objavljivao, u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a zatim u
i grada za kulturnu .storiju Bosne u Tuzli i Arheolokom pregledu.
Jedan broj nalazita pripada srednjem, a mladem paleolit skom dobu
Evrope. pogrijeiti ako kaemo da je i zasluga ovog autora
ba u istraivanju paleolitskog doba, prvenstveno u Bosni i Hercegovini. Njegovi radovi
iz tog su doista otvorili potpuno novu stranicu u poznavanju paleolitskog doba
u Jugoslaviji, na Balkanu, pa i u Evropi. Time je Duro Basler
zapravo i uao u red u oblasti arheologije. Posebno je korisno to je
on objavio nekoliko sintetskih pregleda o pa1eolitskim nalazitima, njihovim
karakteristikama, hronolokom mjestu i iroj kulturnoj pripadnosti. Takvi su, npr. ,
radovi: Paleolitska nalazita u sjevernoj Bosni (Glasnik Zemaljskog muzeja A, XVlII,
9
GZM ( A). N. S. w. 45. 1990, SIr. 7 - 10
I N MEMORIAM
1963), Nalazita paleolitskog i mezolitskog doba 11 Bosni i Hercegovini i "Paleolitske i
mezolitske regije i kulture u Bosni i Hercegovini (Praistorija jugoslavenskih zemalja I,
Sarajevo, 1979), "Paleolitske kulture u jadranskoj regij i Jugoslavije" (G lasnik
Zemaljskog muzeja A, 38, 1983), 'Paleolitsko doba' (Kulturna istorija Bosne i
Hcrcegovine, Sarajevo, 1984).
Porcd istraivanja paleolitskih stanica i paleolitskog i mezolitskog
doba D. Basler se u ovom razdoblju svoga rada bavio i problematikom iz nekih dmgih
Iskopavao je veliku nekropolu iz mladeg eljeznog doba u Velim Ledinama
kod Gostilja (Donja Z.::ta) , obavio prva sistematska istraivanja megalitske gradine u
kod Stoca i )la taj dao svoj doprinos upoznavanju uticaja u
naoj zemlji, a usmjerio je i dalja istraivanja na gradini u koja je izveo dr
Zdravko i u nov; je vrijeme nastavio mr Boko Marijan. vrijednost ima i
njegov rad o rimskoj metalurgiji u zapadnoj Bosni ('Rimski metalurki pogon i naselje u
dolini Japre' , Glasnik Zemaljskog muzeja A, XXX-XXXI, 1975/76).
Iako se nije neposredno na terenu bavio iskopavanjem i istraivanjem
bazilika i drugih arhitektonskih objekata iz tog vremena, objavio je - rekli
bismo - kapitalno djelo iz te problematike pod naslovom 'Arhitektura
doba u Bosni i Hercegovini' (Sarajevo, 1972). S obzirom na studij arbitekture i vjetinu
arhitektonskih konstrukcija D. Basler je, sakupivi ogromnu literarnu gradu,
brojnc rekonstrukcije objekata, posebno bazilika (one u Mogorjelu je i
sam istraivao prilikom konzervacije) i tako pruio dragocjen doprinos tih
gradevina. Posebno je vano to je tim djelom stanovite o originalnosti i
velikoj vrijednosti bazilika u Bosni i
Hercegovini, a i da se blie upoznaju sa ovim izuzetnim
blagom.
Veoma veliki doprinos dao je D. Basler i arheolokoj topografiji Bosne i
Hercegovine. Obiavi svaki njen dio, a mnoge i po vie puta, D. Basler je
sakupio dragocjenu graju o stotinama arheolokih nalazita iz svib perioda, a kao
redakcionog odbora i al ;tor nmogobrojnih priloga, jedan je od najzaslunijih za nastanak
vietomnog leksikona Bosne i Hercegovine' (Sarajevo 1988).
da bismo zaokruili i lik D. Baslera, spomenimo da su u
njegov domen interesovanja ulazili: rimska arbitektura, srednjovjekovni problem
njihove ornamentike, bogumiIsko pitanje, karakter 'bosanske ckrve'. O svemu tome
pisao je u raznim ali i u jednom broju revijalnib publikacija.
Naravno, ova pitanja iz srednjovjekovne istorije su poslije
drugog svjetskog rata zaokupljala mnoge u Jugoslaviji, pa se i na autor nije
mogao oduprijeti elji da izrazi neka svoja stanovita o tim problemima. Recimo jo da
je brojnim prilozima iz raznih domena u izdanjima Leksikografskog zavoda
Miroslav Krlea' u Zagrebu, npr. u Likovnoj enciklopediji i Enciklopt".Aliji Jugoslavije
prvog i drugog izdanja.
Ovo bi, uglavnom, bila i djelatnost u nekim slubenim'
okvirima. Iza tog proskeniona se odvijala jo jedna djelatnost, koja je bila manje poznata
iroj javnosti, pa i njegovim kolegama.
Duro Basler je bio ukorijenjen u svoj rodni kraj. je odlazio u
Bosanski Brod, njegovu prolost, njegove stare i zaslUIle
(AJ. i'J S. w. 4) . 1990, SI r. 7 - 10
10 ( I MEN10RIA\1
Tragao je za podacima u tanjoj literaturi, II nmogim arh.ivama i privatnim zbirkama.
Kao dijete porodice stala mu je u stara austrougarska
stanica u Bosanskom Brodu. O nj oj , o staroj i o drugi m
interesantnim detaljima pisao je kontinuirano u bosanskobrodsk:i m novinama "Na list ".
se da je u tom listu objavio preko sto pa se sada u Bosanskom Brodu
priprema i posebna knjiga u kojoj biti sakupljeni svi ovi koji opisuj u Brod
"koga vie nema". Sa intenzitetom bavio se i speleologij om, II estvovao u radu
Speleolokog drutva i, takoder, konti nuirano u publikacijama.
Posebno poglavlje u ovom drugom krugu interesovanja bila je
arheologija, odnosno starine u crkvama i samostanima. je razne
sakralne objekte i o njima napisao niz a franjevaca "Dobri
pastir" i "Nova et vetera" . Neke od tib je potpisivao pseudonimom Juraj
(Juraj je, svakako, sinonim za Duru, a prczim j e posudio od
porodice) . U tom okviru j e i predavao zadnj ih desetak godina arheologiju na
teologiji u Sarajevu, a napisao je i udbenik pod nasl ovom
arheologija" (Mostar, 1986, drugo izdanje 1990). U sklopu istog
interesovanja radio je na uredenju mllzejskih zbirki u nekim samostanima, kao to su
Muzejska zbirka samostana na Humcu u Hercegovini, kuhurno-povjesne zbirke
samostana na irokom Brijegu i u Konjicu. D. Basler je bio i j edan od glavnih
priredi velike i reprezentativne izlobe "Blago samostana u Bosni i
Hercegovini" , koja j e bila prezentirana 1988. godine u Sarajevu, a zatim u Zagrebu, a
je i u obnovi katedrale u Saraj evu (napisao i monografski rad
"Katedrala u Sarajevu", 1989).
Ovim bi bila zaokruena slika i rada dr Dure Baslera. Pri marnu
vrijednost imaju oni radovi koje sam stavio na prvo mjesto. Oni ostati trajna svojina
nae nauke i svakako, pozitivno cijenjeni l ocjenjivani od kritike.
kompletnu bibliografiju za arheoloke radove objavio je "Arheoloki leksikon Bosne i
Hercegovine", tom 1, 202-204, a odredeni podaci su nali svoje mjesto i u pojedinim
sveskama' Praistorija jugoslavenskih zemalja' .
D. Basler je imao, smo to napomenuli, i vrlo razvijenu matu. Zato su neki
njegovi radovi produkt odredene matovite improvizacije (npr. teza o bogumilskom
u srednjoj Bosni, ili o nekih predstava Ila Time j e on
davao oduak hladnoj i strogoj metodologiji. mu to zamjeriti. No, ono
to moramo naglasiti jeste neosporna da je Duro Basler bio jedan od
posljednjih pravih polihi stora na naim prostori ma. Dij apazon njegovog
interesovanja je toli ko i rok da ovog autora predstavlja kao
izuzetnog umnog potencijala.
I da zavrim opet jednim lati nskim citatom: olet sequi laus, curu viam fecit
labor" (Slava dolazi kad joj je rad trasirao put - Publ. Syr. 61 5). Svojim radom
dr Duro Basler je zaista mnogo zaduio nau arheoloku i istorij sku nauku, grad
Sarajevo, Bosnu i Hercegovi nu i Jugoslavij u. Slava j e prolazna, no mi mu sigurno
dugujemo istinsko potovanje, iskrenu zahvalnost to je ovim i generacijama
ostavio u nasljede toliko vrijednih dj ela to je svojim poznanicima ostao u prijatnom
ljudskim odnosom, uvijek prijateljskom i blagim
osmijehom. Dr Alojz Benac
GZM (Al . N. S. sV. 45. 1990. >Ir. I I
IN MEMORIAM
Dr IRMA
1916 -1990
Dr Irma savjetnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u
Sarajevu, preminula je 29. 06. 1990. godine u Slanom kod Dubrovnika, a potom
sahranjena u Ljubljani.
Rodenaje 12. 01. 1916. godine u Aradu u Rumuniji. Bila je posebno vezana za
Sarajevo, pa i Bosnu i Hercegovinu, u kojem je, dok joj je otac, istaknuti za
srednji vijek, radio u Zemaljskom muzeju, zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Zbog
odlaska u Skoplje za profesora povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom
fakultetu, na ovom Fakultetu 1939. godine diplomirala je na grupi jezika. Po
zavrenom studiju radi kao profesor - suplent na gimnaziji u Tetovu (1940-1941),
Skoplju (1941) i Niu (1941-1942), odakle prelazi u Beograd, gdje, najprije radi u
Ministarstvu prosvjete (1942-1944), a zatim u Centralnom zavodu za starina i u
muzeju (1945-1947).
Emotivno vezana za Sarajevo i Bosnu, dr Irma Beograda dolazi na
rad u Zemaljski muzej 26. 02. 1947. godine, gdje ostaje do odlaska u mirovinu
1976. godine. Tek u Zemaljskom muzeju njena muzejska i djelatnost na
polju arheologije. Neko vrijeme radi u Odsjeku za srednji vijek da bi zatim prela za
efa odsjeka i 1970. godine bila i Odjeljenja za arheologiju.
Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1952. godine.
Na planu muzeologije treba istaknuti njen rad na sistematskom sredi vanj u i
popunjavanju srednjovjekovne zbirke i postavljanju nove poslijeratne izlobe srednjeg
( ,/. \<1 ( 1\). '\, S" 45. 1<)90. \II . 11 - 14

I N MEM OK1.\'vl
vij eka koja je posluila kao osnova kasnijoj potpunijOj talnoj postavci Bosna i
Hercegovina u srednjem vijeku. Isto tako, kad j e prela II odsjek obnovila je
dio izlobe Bosna i Hercegovina u doba", k je traj ala sve do najnovije
postavke u 1988. godini.
iskustvo je sticati radom na terenu. Istrai vala je rimska naselja
arheoloku gradu bez koje se ne bi mogla pr rimska pri vreda, a ni
povijest ovih krajeva u ri msko doba. Po njenom dolasku ova istraivanja postaju
intenzivnija. Od lokaliteta to ih je dr I. istraivala spomenut samo

Dok je radila u OdsjeJ...'11 za srednji vij ek na lokali tetu Crkvina
(Blauj) istraila je ostatke crkve i nekropole oko nje. Medutim, u
periodu rada u Odsjeku za arheologiju obavila je niz arheolokih iskopavanja u
raznim dij elovi ma Bosne i Hercegovine. Od vanijih nalazita to su: Gromil ulj usini
(Bosanska Krupa), Crkvina li Zalotje (Konj ic) i
rimska vila na ti ma u Zapaeno naseJje je i Leusinium (Panik
kod Istraivala j e, takoder, rimska utvrdenja: kast rum (cast rum) na Gradini u
Makljenovcu (Doboj) i Gradinu u Biogracima (Mostar). treba spomenuti da se
dr J. kao zreo ponovo arheologiji ranog srednjeg vijeka
istraivanjima ranos]avci1skih naselja abljak, Jazbine i vezanim za
ostatke rimski h objekata ili formiranim kao slobodna, zemun naselja.
Na ovim i drugim istraivanjima rezultati dr 1. nik, koji
su u mnogo obogatili rimsku i srednjovjekovnu arheologiju Bosne i Hercegovine.
Njeno djelo, koje obuhvata i brojne i radove, od izuzetnog je
Ono ostati kao podloga istraivanjima na ovom polju ne samo u
Bosni i Hercegovini.
Kako se sada mogu ocijeniti arheoloki rezultati dr l. postignuti na
planu i srednjovj ekovne arheologije? u kratkom razdoblju rada u Odsjeku za
srednji vijek ukazala je na probleme izdvajanja (Mogorjelo) i slavenske
keramike i dr.), i dala analizu do lada prikupljenog srednjovjekovnog nakita i
sahranjivanja. Iskopavanjem u kao to je navedeno, dolo je do
izuzetnog ranoromanskog sakralnog objekta (esterolist) i veoma zanimljive
pleterne skulpture.
rimski poljoprivredni fundus-i manje (Villa rust ica) u po prvi
put kod nas otkri va i obraduje rimsku keramiku chiara, koja, uz term si gilIatu, spada u
rimsku luksuznu keramiku vezanu za orijentalno-mediteransko njen
solidan tipoloki i kronoloki pregled u skl adu s nai m dananjim poznavanjem ove
materije.
Uz nalaze ove i druge vrste keramike dr I. u radu ,. Rimska vila u
obradila je arhitekt unI , dekoraciju prostorija s dobro
mozaicima i freskama, te nalaze unutar arhitektonoskog kompleksa, njegov
kulturnohistorijski razvoj . Ovaj rad predstavlj a, zapravo, manju monografiju.
nalazite koje je dr 1. istraila j e rimska vila u
Paniku (Leusinium) otkrivena u okviru obimnog projekta zatitnih iskopavanj a u dolini
Gz\1 (A ), N. S. ; \. 1990. \Ir II - I,j
I'" \'. E'v1 0RI AY1
Trebinjice program), Medu rezultatima do kojih
je dola istraivanjem ove vile je utvrdivanje postojanja manje industrije
stakla i oratorija unutar gradevine s prikazom Orfeja II podnom
mozaiku iz kraja 3, SL to bi, izmedu ostalog, predstavljalo priloge u
industrije stakla, kao i u ovim krajevima.
Izuzetne zasluge stekla je dr r. ranoslavenskih naselja.
Ona je prva otkrila slavenske zemunice iz 7. st. i ukazala na postojanje najstarijih
slavenskih naselja u Bosni i Hercegovini abljak, Jazbine, Ovim je
za Evropu otvorila veoma problem koji zadire II pitanje slavenske
etnogeneze u raHom srednjem vijeku, a posebno u problem nae ranosrednjovjekovne
kulture u naim krajevima.
Posebno mjesto zauzimaju radovi dr L koji se bave pitanjem autohtone
nonj e, nakita i simbola na Bosne i Hercegovine preteno na osnovu li kovnih
prikaza na rimskim sepulkralnim spomenicima. Tako je, to je vrlo za ove
oblasti, da se neki elementi autohtone nonje i nakita javljajU i na teritoriji Norika
i Panonije, to bi na bliske kultumohistorijske veze naih krajeva sa
spomenutim u rimsko doba. S tim likovnim konfrontacijama otvorila je
pitanje odnosa, pa i porijekla autohtonog stanovnitva u ovim djelovima rimske
provincij e Dalmacije, o govori i pisac Strabo.
U vezi s keltskim survivalima, kojima se baviti jo u svojoj doktorskoj
tezi, tokom godina revidirala je donekle svoje prvobitno prejako naglaene keltske
uticaje II formi si mbola odnosno u prisustvu Kelta u ovim krajevima u rimsko
doba. Pitanje ovom problemu obraduje u radu o porijeklu rimske slikane (bojene)
keramike, koja je otkrivena na vie nalazita u Bosni i Hercegovini, a dosta rairena u
kasnolatensko doba u Germaniji, Italiji, Panoniji i a i kasnije II susj ednoj
Panoniji. Za dr L ova slikana keramika 3. i 4. st. nadena u naim krajevima
predstavUa oivljavanje autohtonih elemenata.
Medu prilozima dr L posebno mjesto zauzima monografija
Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini (1984). Ovim djelom
dr L pntila nam je sintetski pregled ovog segmenta
stvaralatva, a time i povijesnog i kulturnog razvoja u rimsko doba u naim krajevima.
Treba naglasiti da su mnogi radovi dr L gotovo pionirski u domenu
arheolokih u Bosni i Hercegovini.
Za bogati i doprinos u ovoj oblasti dr L odlikovana je
nagradom "Veselin Maslea.
Svojim djelom dr Irma ostavila je trajan trag u
srednjovjekovne arheologij e u Bosni i Hercegovini, a kao uvaena i draga kolegica u
svih onih koji su tokom dugog radnog vijeka s njom saradivali.
Dr Veljko Pakvalin
GZM (A)1\ . 5 V 45. 1990.str. 15 - 22
UDK 903.5 (497.15 Rogatica)

OPAWENEGROMILEU - NOVO
NALAZITECETINSKEKULTURENA GLASINCU
MOMIR Zemalj kj muzej BiH, Sarajevo
Autor u ovom pril ogu objavljuje nalaze iz jednog razruenog
kamenog tumulusa sa lokaliteta Opaljene gromile u kod Rogatice.
Nalazite je posebno jer predstavlja prvo i, za sada, jedino nalazite
cetinske kul ture na na kome jekonstatovan pogrebni ritual
spaljivanjapokojnika. nalazi se osimjednog bronzanog privjeska koji je
hronolokimladi datuju udrugufazu cetinskekul ture(br. Al - AZ) .
OPAUENEGROMILEIN A NEW SrTEOFTHECETINA
CULTURE INTHEREGIONOF GLASINAC
In this paper the authorpresents the fIndings from adestroyed stone tumulus
from the site Opaljene Gromile in near Rogatica. The fmd is of special
importancesinceit represents the fIrst and, for the timebeing, the only discovery of
Cetinaculture the region ofGlasinac whereaburial ritus ofincineration has been
noted. The elaborated fmdings, except for one pendant made ofbronze, which is
chronologically youngcr, aredated to the second phase ofthe Cetina culture (Br. A
1- A Z) .
Na osmom kilometru puta Rogatica - Sarajevo odvaja se lokalni put za sela
Vragolove i Na oko 1,5 km od asfaltnog puta blago nagnutom kosom
prema nailazisena grupuodviedeset inakamenih,.gromila rasporedenih
sobje straneputa. Ciopotez poznatkao Opaljenegromile (kota919) manjimdijelomje
pod visokom, ali, rijetkom umom, a dij elom obrastao smrekom i niim rastinjem.
Dimenzij e gromila se od 5 do 20 m u Jedan broj gromilajeuniten ili
uniten uzimanj em kamena za nasipanje lokalnih puteva.
interesantne za putare bile su one koj e su skoro u potpunosti odnesene. Prilikom
obilaska ovog terena konstatovanoj e desetak takvih gromi la s baze i do 30
m. U nasipu j edne zapaaju se komadi eljezne zgure, a nillu rijetki ni skeletni
ostaci pokojnika. Medutim, iako j e kameni nasip ovih gromila dijelom
odnesen, izgleda da mehanizacij a nije uvij ek doprla do nivoa grobova, pa su i one na
svoj interesantne.
Mirsad R. iz Rogatice, ljubitelj arheolokih starina, obilaziojeovaj
teren i iz jedne raskopane gromi le prikupio arheoloki materijal, koji mi je
ustupiozaobjavljivanje, na mu seiovomprilikomiskrenozahvaljujem.
GZ\,f (A)" S.s\ 45. 1990. slr. 15- 22
16
M e OPA U I '\l: GRO:v1IL[ l
Gromila iz koje prikupljeni materijal nal azi se neposredno uz put sa lijeve
stlane prema dijel om je odnesena, osim jugozapadnog
segmenta, iz koga izrasta nekoli ko stabala bijelog graba. Krunog je oblika, s
od lJ m, i priblinom visinom u cenim od 1, 5 m. Paljivim pregledom
ostatka kamenog nasipa konstatovani su ostaci paljevine izmijeani sa umskim
humusom. Grobna konstrukcija nije konstatovana, te se pretpostavlj a da su ostaci
spaljenog pokojnika bi li postavljeni neposredno na zemlju ili u bazu kamenog nasipa.
Prikupljeni arheoloki materijal nalaenjenacijeloj povrini nasipa humke, a sastoji se
od stotinjak fragmenata keramike, jednog kamenog privjeska i jednog privjeska od
livenebronze, nekoliko kremenihartefakata idva veprovazuba. Odspaljenogpokojnika
jevie fragmenata nagorjelih kostij u.
Usitnjeni fragmenti keramike su ostaci posuda, koje je, vjerovatno,
razbijano prilikomobreda vezanih za sahranu pokojnikai nasipanje humke, toje
za pogrebni ritual nosilaca cetinske kulture. Detaljnim pregledom
materijala konstatovanojeda se radi o fragmentima petnaestak
posuda, uglavnom manjih dimenzija, oblike nije uvijek ustanoviti zbog
usitnjenosti fragmenata. Preovladavaju neornamentisani ulomci, najvjerovatnije
komobliku, izgleda, pripadaju i tri ovdje nadene trakaste drkeod kojihjednaznatnije
na iksoidnu- formu, kakvu imaju cetinski (T.III)l. Nekoliko
fragmenata vrata sa neprofilisanim, blago ili izrazitije izvijenim obodom i
plitko urezanom horizontalnom linijom na prelazu vrata u obod (T. 112-7, T.II11,2),
kao iulomakzaobljenog trbuhaskorijenom vrata, medusobno razdvojenim
plitkourezanomkanelurom(T.lI/3-5) takodesudijelovi pomenutih formi.
Istom tipu pripadaju i dva ornamentisana fragmenta gornjeg dijela trbuha ukraena
urezivanjem i igosanjem (T. III/I,2). Ornament niz trouglova ispunjenih
trouglastimigovima. Popunjavanje trouglastim, pa i igovima,
urezanimlinijama polja raznih oblika, omiljenje ukraavanjacetinske
produkcije. Iz Cetinske kraj ine, iz gromile u
ukraen s tom razlikom to su na pri mjerku iz gomile trouglovi na
ramenu suda prazni- bez trouglastih igova. Na isti jeukraena i posuda su
fragmenti otkriveni u gromili XXXVI II na G1asincu.
3
Pored pomenutih
ornamentisanih ulomaka iz tumula na Opaljenim gromilama jojedan fragment
trbuha ukraen urezanim linijama (T. III/3). Fragment je suvie sitan da bi
rekonstrukciju ornamenta loblika kompripad . Ornament dvije koso urezane linije
trima horizontalno urezanim linij ama. interesantna i vrlo
za cetinsku produkcij uj e profilacija kakvu ima ovdje
fragmentovana zdjela sa prema unutra proirenim izaravnjenim obodom (T.
III/4). Zdjela je neukraena, grube fakture, tamno-smede boje i dobrog
kvaliteta
zdj ele sa izrazito proirenim i zaravojenim obodom u keramici cetinske
kulture predstavljaju veoma tip proizvoden u vie varijanti.
l Up.: I. - B. 1983,T.XXXJ8, XXXII/3,9,12.
2 I. 1973, 245-247;I. - B. 1983,sl. 15/4.
3 F.Fiala 1894,736,sl. 28,29.
17
GlM (AJ N. ? >v. 45. 1990. slr 15 - 22 ,
M. CEROVIC, OPAUEN E GROMILE U FERIlOVICIMA
profilaciju ima zdjela iz karina samog rada
4
i zdjeJa iz tumulusa 69 u -
Cetina
5
, s tim to su ove dvije za razliku od nae bogato ukraene u cetinskom
maniru. Zaravnjen, ali neto manje proiren obod ima i fragment zdjele iz gromile VI u
kod Rogatice
6
. Obod zdjele iz je bio ukraen trouglast im
igovima, sloenim tako da po rubovima oboda tvore dvije cik---cak trake, to nij e
sa obodom zdjele iz tumula na Opaljenim gromilama.
Pored navedenog materijala iz tumula na Opajj eni m gromilama
i jedan kameni privjesak nepravilnog elipsoidnog oblika sa perforacij om na uem kraj u
(T. III/5). Napravljen je od sivog kamena, mekanog i pogodnog za obradu.
predmeti od kamena, koji se kao a koji su,
najvjerovatnije, noeni kao privjesci, su u okolini Sinja
7
, Sinjski su, to je
suprotno naem, sasvim pravilnog oblika i perforirani su na oba kraja. Analogno njima
je da je i na privjesak prvobitno bio probuen i na drugom kraju, koji je tokom
upotrebe mogao biti odlomljen i potom preoblikovan. L i B. smatraju da
je njihova funkcija mogla imati magijski karakter, ali i da su, moda, simbolizirali
drutveni status koja ihje nosila
8
.
Drugi privjesak u ovom tumulu je od li vene bronze i pripada tipu tzv.
lunulastih privjesaka (T. IJI/6) On, sasvim sigurno, hronoloki ne ide sa naprijed
navedenim materijalom i vjerovatno je dio grobnog inventara jednog groba, od
koga, na alost, nema vie nikakvih ostataka. Privjeske ovog tipa nalazimo u
humki II na nekropoli Karavlake u kod Zvornika i humki 6a na
lokalitetu - umarlO. ovi privjesci u raznim varijantama osnovnog oblika
predstavljaju fOTIDU nakita za cijelo srednje i kasno bronzano doba, a
pojaVljuju se i u gvozdenom dobu I po M. Garaaflinu.
Kako je naprijed istaknuto, u tumulu jedan kremeni (T. I1I/7)
kao i nekoliko kremenih iveraka, i dva zuba vepra (T. III/8). Prisustvo ivotinjskih zuba
u tumuIima, zuba vepra, vjerovatno ima apotropejski karakter. su
probueni, to da su noeni kao privjesci, a to opet njihov apotropejski
karakter.
to se sahranjivanja, na osnovu nalaza nekoliko fragmenata nagOljelih
kostiju da su pod tumulom na Opaljenim gromilama sahranjeni ostaci
spaljenog pokojnika. nosioci cetinske kulture praktikuju oba obreda sahranjivanja
svojih mrtvih: inhumaciju i incineraciju. Spaljeni ostaci pokojnika se
pohranjuju u zemljanu posudu - umu, koja se zatim sputa na povrinu prvobitnog tla ili
u bazu nasipa, uglavnom u centralnom dijelu humke. Nalazi iz nae gromile ne daju
4 I. - B. 1983, T. XXIX/4 .
5 I. 1976, T. V1/6.
6Fragment nije objavljen sa ostalim nalazima iz gromile. Nalazi se u depou Zemaljskog
muzeja u Sarajevu, a na njega me uputio dr Borivoj na mu se, kao i za korisne
konsultacije vezane za izradu ovog rada, iskreno zahvaljujem.
7 B. GovedariCB 1989, T.XXX/5,6.
8 I. - B. 1983, 215.
9 M. 1976,65, T. XXVI7.
10 M. Garaanin - D. Garaanin 1967,6-10, sl. la, lb.
2 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
------------------------------------------------------------
GZM (AJ N. S. w. 45. 1990. slr. l? - 22
M. OPAUENE GROMILE U FERI7.0VICIMA
18
indicija za sigurnije u tom smislu. Ostaci spaJjenog pokojnika su
razasuti u centralnom dijelu gromile bez ikakvih dokaza da su bili u urni.
Medutim, ni tu ne smijemo s obzirom na to da je dobar dio
kamenog nasipa tumula odnesen, pri je uma mogla biti unitena.
Svi do sada poznati nalazi cetinske kulture na Glasincu, od prvootkrivenih
nalaza na lokalitetu Vrtanjak u davne 1890. godine, preko
godine kasnije otkrivenih nalaza u Vrlazijama 2 i

do nalaza iz
gromile VI u za razliku od naih nalaza iz tumula sa inhumiranim
pokojnicima.
Opisani nalazi osim bronzanog privjeska, za koji smo rekli da je datuju se
prema srodnim nalazima iz Cetinske krajine, koja se kao
cetinske kulture, i prema poznatim nalazima iz tumula u drugu fazu cetinske
kulture prema podjeli I. i B.

(Reinecke Br. Al i A2). Oni jo jednom
ukazuju na ekspanzivnost i vitalnost cetinske kulture, kulture nomadskog
stanovnitva, koje se kretalo na veoma irokom prostoru zapadnog Balkana i bar
povremeno naseljavalo za pogodno

- i za kulturnu istoriju Bosne, Tuzla
Djela CBI - Djela Centra za balkanoloka ispitivanja, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Sara-
jevo
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo
Materijali SADJ - Materijali Kongresa Saveza arheolokih drutava Jugoslavije
PJZ - Praistorija jugoslovenskih zemalja, Sarajevo
V AHD - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split
ZRNM - Zbornik radova Narodnog muzeja, Beograd
LITERATURA
A. BENAC-
B. 1956 - Glasinac l, Sarajevo, 1956.
B. 1963 - Pogrebni praistorijskih stanovnika
GZM, n.s., XVIII, Sarajevo, 1963,41-62.
II Truhelka 1890,389.
12 F. Fiala 1894, 723-724, sl. 5-7.
13 V. napomenu br. 3.
14 I. - B. 1983, 194-201. Na ovom mjestu cetinska kultura je prvi put
u cjelini definisana i podijeljena na tri razvojne faze.
19
GZM (Al N. S. sv. 45. 1990. Sir. 15 - 22
M. OPAUENE GROMILE U
B.
F. FIALA
M. GARAANIN -
D. GARAANIN
B. GOVEDARICA
M.
I.
I.
I.
I.
B.

1970
- Ornamentisana keramika ranog bronzanog doba u tu-
mulima zapadne Srbije i Bosne, VIII, Tuzla,
1970,15-21.
1894
- Uspjesi prekopavanja grobova na Glasin-
cu godine 1894, GZM VI, 721-760.
1967
- Iskopavanja u kompleksu - Bela Crkva 1961 .
godine, ZRNM V, Beograd, 1967,5-30.
1989
Rano bronzano doba na Jadrana, Djela
CBI LXVII (7), Sarajevo, 1989.
1976
- Kulturni i hronoloki problemi ilirskib nekropo-
la Podrinja, Tuzla, 1976.
1963
- Iskopavanja kamenih gomila oko vrela rijeke Cetine g.
1953,1954. i 1958, VAHD LXI, Split, 1963.
1973
- I turnulo di (Dalmazia), Atti del coUoquio inter-
nazionale di preistoria e protostoria della Daunia, Foggia,
1973,245-247.
1976 - Rezultati dosadanjih istraivanja kamenih gomila oko
vrela rijeke Cetine u god . 1953, 1954, 1958, 1966. i
1968, Materijali SADI XII, Zadar, 1976,55:75.
1983 - Cetinska kultura, PIZ IV, Sarajevo, 1983, 191-231.
1890 - Iskopine na predistorijskome grobitu na Glasineu u go-
dini 1890, GZM II, 1890,386--401.
ZUSAMMENFASSUNG
OPALJENE GROMILE IN - EINE NEUE FUNDSTATTE DER CETINA
- KULTUR AUF GLASINAC
Die Lokalitiit Opaljene gromile befmdet sich auf dem Weg zum Dorf etwa
1,5 km von der Regionalstrafie RogaLica-Saraje"o entfemt. Auf der Fundstiitte gib t es, zu
beiden Seiten der Strafie, viele Grabhiigel, von iiberwiegend runder Form, Durchmesser 5-30
m. Viele der Hiigel sind aufgegraben, die Steinaufschiittungen fUr den Bau von lokalen Strafien
verwendet worden. Aus einem solcher teil weise vernichteten Turnuli, des sen Durchmesser II m
betragt, konnte wich tiger archiiologischer Fundstoff geborgen werden und die Reste eines
Brandgrabs. Zerstiickelte Keramikfragmente wurden auf der gesamten Aufschiittung gefunden.
Sie sind wahrscheinlich Reste von Tongeschirr, das wiihrend des Bestattungsrituals verwendet
wurde. Au13er keramischem Material wurden ein Steinanhli.nger, ein bronzener Anhli.nger vom
Typus Lunula, einige Feuersteinsplitter und zwei Eberziihne gefunden. Eine Urne wurde nicht
konstatiert.
Die Funde stammen, abgesehen vom Bronzeanhli.nger, der sicheriichjiinger ist, aus der 2.
Phase der Cetina-Kultur - nach I. und B. tovit (Reinecke Br. AI - A2).
Ubersetzung:
Ingrid
2"
--------------------------------
GlM (A) N.S.sv.45,1990,str. I?- 22
M.C1'ROVIC,OPAUE'J EGROMILE U FERIl OVICIMA
2G
Tabla I
/
/
/
I
I
I
/
3
2
, \
4
\ I
6
5
I I
7
Crtei : J.
GlM (A)N S sv.45. 1990.Sir. 15-22
M. OPAUENEGROMILE
2i
Tabla II

r
I I
2
3 4
5
Crtei:J.
, GZM (Al N. S. s V. 45, 1990, Sir. I;; - 22
M. CEROVIC, OPAUENE GROMILE U FERIZOVICIMA
22
Tabla III
r r
\,
\
2
"
\
3
7
5
R 1:1 Crtei: J,
GZM (Al. N. S. sv. 45, 1990. str. 23 - 26
UDK 903.5 (497.14 Rudo)

HUMKE NA LOKALITETU GROMILE UTRPCIMA
Dr MILICA Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
Rezultati iskopavanja sadre podatke o formiranju humki i izgradnje
grobnih konstrukcija. Samim tim, oni predstavljaju i odredene dopunske podatke o
humkama u trpcima.
BURIAL MOUNDS AT THE SITE GROMILE IN TRPCI
The excavation results contain data on the formation of burial mounds and
the construction of grave structures. So, they represent also certain additional
informations of the trpci burial mounds .
Lokalitet Gromile u trpcima (optina Rudo) nalazi se u zaseoku Donja Reka.
Humke su smetene na kamenitoj poljani koja se prua od mesnog groblja i stare crkve
do reke Bukovice, du koje vodi put Viegrad - Priboj, Jugozapadna strana lokaliteta
manjim potokom koji povremeno plavi ceo ovaj teren.
Prva iskopavanja humki u trpcima obavljena su u toku 1897. godine, pa su po
otkrivenim grobnim prilozima poznate dugo vremena u literaturi. l
rezultate iskopavanja, autor navodi daje od 9 tada istraenih humki 8 lealo
na panjacima oko crkve. po tome, verovatno je da su i te humke leale na
lokalitetu Gromile.
Prilikom sadanjih rekognosciranja na lokalitetu je konstatovano postojanje oko
12 i uglavnom humki , 2 Pojedine humke su i prilikom
radova na trasiranju sedSkog kolskog puta ka groblju. Dve humke, sa vidljivim
tragovima kopanja, su oko 20 m, visine oko 2 m, ostalih hurnki
preteno se izmedu 6 i 10 m, a visina od 0,50 do 0,80 m. Pored ovih humki na
susednim vidljivi su ostaci nekoliko raskopanih humki. U jednoj od njih
vlasnik imanja je prilikom zemljanih radova pronaao trakastu drku suda ukraenu
horizontalnim rebrima
3
(sl. 1). Nekoliko uzvienja u obliku humki nalazi se i na livadi
iznad groblja. S obzirom na izgled zatalasane povrine na pojedinim delovima groblja
moe se pretpostaviti da su nekada i ovde leale humke.
1 F. Fiala 1897,586,610-618.
2 Rekognosciranje je vodeno u okviru projekta Kulture Podrinja u bronzanom
1988. godine.
3 Humka je leala na porodice
GZM (Al. " S. s V 45. 1990 Slr 23 - 26
M KOSORI ( II L 'vl KI: '\i\ LO KALI r 'Tl GROMIL I: STRPCIMA
/
/
Crte : J.
SI. 1
U okviru istraivanj a vodenih na predelima gornjeg Podrinja 1989. godine
istratene su dve manje humke na lokali tetu Gromile.
4
su 6 x 6 m, visina humke
I iznosila je 0,65 m, a humke IT oko 0,80 m. Nasute su kamenom i zemljom, s tim to je
na periferiji nasipanje izvreno preteno zemlj om. Humke su imale po jedan grob.
Po tavljeni su II ccntru humke, u sloju nasipa. Grobne jame nasute su slojem mrke
zemlj e i newatnom sitnog kamena. Okolo su masivnim vencem,
od vie redova nasjaganog krupnog kamena i zemlje. Posle izvrene sahrane
...obovi su prekriveni zemljom, a zatim j e iz.nad grobne jame nasut sloj krupnog
kamena. Dalje nasipanje humke vreno je po celoj osnovi.
Visina kamenog venca groba u humci I iznosila je oko 0,40 m. je u irini
izmedu 0,20 i 0,50 m. Dimenzije cele kon trnkeije groba bil e su: 2 x 3 m, a unutranje:
1,40 x 2 m. U grobu, na dubini od oko 0,50 m je nekoliko raspadnutih
kostiju. Prilozi nisu nadeni.
Kameni venac groba u humci II visine je oko 0,50 m. j e u irini od 0,40
do 0,60 m. Dimenzije grobne konstrukcije iznosile su: 4 x 3,80 m, a unutranje: 2,60 x
2,80 m (sl. 2, 3). U grobu je otkriven deo kostiju ruke, kao i nekoliko manjih kostiju u
stanju raspadanja. Prilog groba su dva nedovoljno fragmenta dna sa delom
trbuha suda i nekoliko i tronih fragmenata keramike.
U odnosu na humke istraene 1897. godine, nalazi pripadaju irokom
vremenskom rasponu, od srednjeg i kasnog bronzanog do starijeg gvozdenog doba,
5
4 Istraivanja su vodena u okviru proj ekta finans iranog od strane SIZ nauke BiH uz
Zemaljskog muzeja. U elcipi su M. Slsdoje, dokumentarista, B.
student i I.
A. Bense-B. 1956, 11, 16,37,38; B. 1983, 413; R.
1983,261.
25
GZ\-! (Aj, N S sv.45, 1990,,Ir. 23 - 26
M. HUMKE 1'. LOK ALI TeT UGROMI l F. L: TRPe / MA
ST R Pel _-- - - , -- _
- I -
lok. Gromile - ,,- I --- ...... "
./ "'-
hum
k
8 " ,./ ./ I
grob ,
R9L __ __l m./ / I
"'-
"-
\
\
\
\
\
\
"-
/ I
"
;/ I
"
\
I
\
I
I
--- -- -1

I
I
N
f
I
I
I
/
/
/
/
/
f
f
/
/ L EGENDA
/
,,/ kamen
.;,. _ mrka zemlj a
I
-...--...- ___-1-- -- -- --
P"", ko"
SI. 2
T R P e
lok. Gromile
humka II
prof il zapad- istok
R o lm.
LEGENDA
.. .....
mrka zemlja u nasipu humke
. c, humus

I I i zdravica
Izradio: S. Kudra
SI. 3
GZM ( Al. N. S. sv. 45. 1990. sir 23 - 26
____________________ IL ____P_C_I___ ___E_UTR MA
grobovi iz humke I i humke II ne mogu se preciznije datovati. Medutim, istraivanja su
ipak pruila nekoliko podataka vezanih za formiranja humki i grobne konstrukcije.
Istovremeno sistem izgradnje grobova sa masivnim kamenim vencem u osnovi
predstavlja jednu varijantu oblika kamenih grobnih konstrukcija koje se i kod
pojedinih grobova u humkama na bliim i daljim predelima Podrinja.
6
Stoga, sadanji
rezultati istraivanja u trpcirna sadre, iako ne potpune, ali ipak odredene, a
istovremeno i dopunske podatke o humkarna na lokalitetu Gromile.
LITERATURA
A. BENAC--B. 1956 -- Glasinac I, Sarajevo, 1956.
B. 1983
-- kulturna grupa, Praistorija jugoslavenskih
R. 1983
zemalja, tom IV, Sarajevo, 1983 .
-- Srednje doba u Lici i Bosni, Prais torij a jugo-
slavenskih zemalja, tom IV, Sarajevo, 1983 .
F. FI ALA 1897 -- Uspjesi prekopavanja gromila u jugoi-
Bosni godine 1897, Glasnik Zemaljskog muzeja,
IX, 1897,586, 610--618.
M. 1979 -- sahranjivanja na nekropolama srednjeg i donjeg
Podrinja, Sahranjivanje kod nira, Zbornik radova prikaza-
nih na skupu, Zlatibor 10--12. maj, sku-
povi SANU VIII (2) , Beograd, 1979, 181.
ZUSAMMENFASSUNG
GRABHUGEL AUF DER LOKALI TA T GROMILE IN TRPCI
Die Hiigel in trpci (Siidostbosnien) Hegen auf der Lokalit1it Gromile im Weller Donja
Reka.
Im Laufe des Jahres 1989 wurden zwei k1einere Hiigel untersucht. Sie sind mit Steinen
und Erde aufgeschilttet, wiihrend die Aufschilttungen an der Peripherie ilberwiegend aus Erde
bestehen. Beide Grabhilgel hatten je ein Zentralgrab, das durch einen Steinkranz begrenzt war.
Die Skelettreste sind nur unbedeutend erhalten. Das Grab im Hilgel I hatte keine
Beigaben, im Grab von Hilgel II wurde wenig und atypischer keramischer Fundstoff entdeckt. Es
!iillt sich daher nicht prazise datieren .
Ubersetzung:
Ingrid
6 M. 1979,181; M. 1989,133 i dalje.
GZM ( A) , N. S, \ \ . 45, 1990, , lr. 27 - 34
UDK 903.4"637/638"(497.15 Zvornik)
Originalni rad
PRAISTORUSKONASEWEDVORITAU KOD
ZVORNIKA
Dr MILICA Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
Probna iskopavanja na lokalitetu Dvorita u pokazala su postojanje
naselja sa kulturnim slojem debljine od oko 0,90 m. materijal sadri
elemente Gava-grupe i vezuje se za period gvozdenog doba I.
PREHISTORIC SETTLEMENT DVORlTA IN NEAR ZVORNIK
Trial investigations at the site Dvoriia in have shown the existence
of a settlement containing about 0.90 m thick cultural layer. The ceramic material
contains Gava-group elements and is connected to the Iron age I period.
Praistorijsko naselje na lokalitetu Dvorita u lei na levoj obali reke
u neposrednoj blizini njenog Drinu.
Na junoj strani lokalitet ima okomit pad ka reci, je tok sa formiranjem jezera
na Drini obuhvatio i deo nekadanje obale. Severna strana lokaliteta je mesnim
putom za Sumorovine, a i zapadna manjim potocima koji se pruaju do reke. Na
srednjem delu ovoga prostora, na povrini od oko 35 x 25 m, u prekopanoj zemlji
nalaen je materijal.
Meseca septembra 1989. godine na lokalitetu je izvreno probno iskopavanje. I
Kako se ovde nalazi a zasejana je i detelina, iskopavanja su obuhvatila malu
povrinu, pa su dimenzije sonde iznosile 3x3 m.
Radovima je utvrdeno postojanje naselja sa kulturnim slojem debljine od oko 0,90
m. Sloj humusa je preoran, pa se odmah u mrkoj, rastresitoj zemlji pojavljuje
materijal. Nie njega nastaje kompaktan sloj nuke, crne i masne zemlje (zvane smolnica)
sa brojnim nalazima i sa lepa. Sloj se prua do dubine od oko
0,65 m, gde nastaje neznatno svetlija nuka i neto rastresitija zemlja, takode sa brojnim
nalazima materijala, lepa i tragovima ugljevlja. Na dubini od oko
l Iskopavanje voden9 ti okviru projekta Kulture Podrinja u bronzanom dobu. U ekipi
A. i R. Lokalitet lei na vikendice porodice
pa je sonda postavljena na prostoru za koji je vlasnik imanja dao saglasnost.
Gl M (A), N S ; v 45, 1990, ; Ir. 27 - 34
M. KOSORJ C. PRAI STORJJSKO NASEUE
D R I NJ A t A
lok. DvoriAte
sonda I
profil D-A
R 0,- , _________..... 1m.
LEGENDA
rnrr.rn:m h u mus

ITITI I ll i II '" I I' l' l' 111' l" I'
uta zemlja
, ' t
mrka kompaktna zemlja

/// ///,: mrka rastresJta zemlja
++++'
....
.........gar
':, ';, s '!I
lep
:-;-:-:-.: ugljenisano drvo

<0@kamen
II II zdravica Izradio: S. Kudra
Plan I
0,75 m zemJja je svetlija, rastresita, sa neto manjim brojem nalaza
materijala, a na dubini od oko 0,90 Dl prelazi u zdravicu, utu glinu (Plan I).
Prema stratigrafskim podacima izgleda da nije bilo prekida u ivotu na naselju.
Pored obilja materijala u toku radova pronadeni su i neznatni ostaci
ivotinjskih kostiju, i to u stanju potpunog raspadanja. Gradevinski nalazi koji bi pruili
podatke o tipu stambenih objekata naselja ni su otkriveni. Ipak, na njihovo postojanje
ukazuju brojne lepa, kao i nalazi grumenja lepa, ugljenisanih
drveta, a u junom i delu sonde i manjih delova poda. U
junom delu sonde, na dubini od oko 0,74 m, zapaen je trag od a kod
severozapadnog ugla sonde, na dubini izmedu 0,50 - 0,74 m, ostaci od stuba
oko 0,20 m. U junom delu sonde neposredno iznad zdravice je pojava sitnog
ljunka (Plan II).
Otkriveni materijal po svojim tipolokim karakteristikama
se protee kroz ceo kulturni sloj. Raden je, uglavnom, od zemJje izmeane sa sitnijim i
krupnijim zrncima peska, pa je bolje i loije fakture, tanjih i debJjib zidova. Boja se
od preteno mrke i crne do crvenkastomrke, i, rede, mrkosive.
29
GZM (Aj. N. S sv. 45. 1990. st r. 27 - 34
M. PRAI STORIJ SKO NASEUEDVORI $TA
D R I NJ A e A
lok.Dvorite
sonda"
otkopni sloj 4
R o 1m.
LEGENDA
Sed) kamen
s S SS'3
lep
.........
.. .
....+ gar
r keramika
. mrka zemlja
ugljenisano drvo

':'.-!' tragovi stuba
Izradio:S. Kudra e
B
Plan II
Dobro zastupljene oblike predstavljaju zdele sa blago razgrnutim obodom, kratkim
vratom i prelazom u ravno dno (sl. 1,2), kao i kon zdele sa obodom, koji
je kod pojedinih primeraka ukraen kosim kanelurama (sl. 3, 4, 5). Pojavljuju se i
zdele sa kosim kanelurama na trbuhu (sl. 6). Pored njih nalazi se i oblik
zdele sa vertikalnim, rebrastim kanelurama od oboda i
ukrasom kanelurama (sl. 7). oblike predstavljaju sudovi sa
razgrnutim obodima i visokim vratom, koji je kod jednog broja sudova ukraen irokim
kanelurama (sl. 8--15), Ovi sudovi su mrke i crne boje, grube i povrine.
Zastupljeni su i sudovi sa ravnim obodima, kao i oblici sa vratom i
naglaenim trbuhom, a i veliki sudovi sa visokim vratom i blagim prelazom u dno (sl.
16), zatim sud u obliku kaike, kao i sud koji, verovatno, pripada ognjinoj keramici (sl.
17). Drke su trakastog tipa, polaze od oboda ili se nalaze na ramenu suda (sl. 18, 19,
20). drke su masivne, pravouglog (sl. 21) i oblika, a se i
male, vertikalno buene drke (sl. 22). Ornamentalne motive kanelure (sl. 11-15),
zatim snopovi urezanih linija izvedenih na trbuhu sudova (sl. 23). U manjem broju
zastupljen je i ukras u vidu trake sa otiscima (sl. 24), ilisa kratkim zarezima
nieoboda, kao i kosim urezima na ramenu suda.
Analiza materijala je pokazala da jedan brqj sudova nalazi paralele u
materijalu teritorijalno bliskog naselja na Gradini kod (III horizont
Gl:\1 (Al. l'i . S s\ 45. 1990. ,Ir. 27 - 34
M PR AISTOR IJSKO NASt' U E DVORISTA
.10
stanovanja).2 Na ovo ukazuju oblici sudova sa razgrnutim obodima, zatim zdele sa
obodom od koga idu kose kanelure, kao i pojava suda sa kosim
kanelurama na trbuhu. Analogije se nalaze i u trakastim drkama postavljenim na
ramenu i u oblicima koji polaze od oboda, poznatih i sa drugih nalazitajune Bosne i
severne Hercegovine.
3
Istovremeno, bliske veze nalaze se i u materijalu naselja na
Ostenjaku kod Krupnja, gdese izdele sa neukraenimobodom, kao i
zdele sakosimkaneluramaod oboda, poznatimna severu uokviru periodapoljasa
umama, za koji se vezuje imaterijalovoganaselja4 (sl. 3,4,5).
Pored navedenih oblika sadraj nalaza naselja u i znatan
broj sudova koji po svojoj formi i ornamentalnim motivima na prisustvo
elemenata Gava-grupe. Njih predstavljaju oblici sudova sa razgrnutim, irokim
obodom, visokimvratomornamentisanimkanelurama, kao isudovi ukraeni snopovima
urezanihlinija (sl. 15, 23). jeiboja mrka i crna, kaoi povrina.
Srodnost sezapaa iu oblicima sudova, a i u pojavi velikih sudova (sl. 16),
kao i zdelama sa vertikalnim rebrastim kanelurama i ukrasom
kanelurama (sl. 7), te u nalazu male, vertikalno buene drke (sl. 22). Po
svome karakteru ovi sudovi stoje veoma blisko nalazima vezanim za Gava-grupu na
Vojvodine, a i na nekim lokalitetimaSrbije, o govorenalazi sa naselja u
Medijani iurnesanekropolena Karaburmi.
5
U osnovi, rezultati ovih kratkotrajnih i po obimu malih istraivanja pokazali su
postojanjejednoslojnognaseljasa materijalomkoji nosi karaktergvozdenog
doba I. Prisustvo elemenata Gava-grupe na naselju svakako je odraz
prodora i uticaja nastalih njenim irenjem kajugu, jugois:oku ijugozapadu. U okviru
toga pojava elemenata Gava-grupe na ovome delu Podrinja predstavlja novi podatak,
koji istovremeno ukazuje i na postojanjafOvezanosti sa nalazima ostava na
susednim kod Nove Kasabe
7
iVlasenice.
Medutim, obim radova na lokalitetu Dvorita ne prua za punije
sagledavanjeivotana naselju. Naosnovudobijenihstratigrafskihpodataka, kao iprema
njegovom lociranju na terasi, moemo pretpostaviti da je ono pripadalo tipu
kratkotrajnih, naselja.
9
Pored toga, ovonaseljejeiprvo konstatovano naselje
ovoga vremenskog perioda na predelima srednjeg i donjeg Podrinja. Saminl tim, u
odnosu na brojne ispitane humke na ovome prostoru, grobovi preteno 1- ripadaju
srednjem i kasnombronzanom dobulO, rezultati istraivanja u iako nepotpuni,
predstavljaju prilog ivota i razvoja praistorijskih kultura na predeonoj
celini Podrinja.
2 M. 1983, 73, T. X, 1,4,5,6.
3 B. 1983, 390.
4 M. GaraB.nin 1983, 779; B. 1983a, 807.
M.Garaanin 1983,761,T. ev, 8,9,12,13,14;T. eVI, 1,6;1. 1977, 177.
M. GaraB.nin 1983,668.
7 B. 1975, ll.
8 M. 1977, 19.
9 M. GaraB.nin 1983,761.
10 M. - D. 1988, 29; M. 1979, 173; M. 1975,6.
elM (A). N ..S. sv. 45. 1990. str . 27 - 34
M. KOSORIC. PRAISTOR IJ SKO NASEUE DVORi TA
\ " ,
11\.j
- - /">
. / ,/
/' !
i {
\
\
Crtei: J. R = 1:2
------------------------------------------
(jZ\1 ( "'.1. N. S. SY 45. 1990. SIr . 27 - 34
\ 1 KOSORI C' PR /\ISTORIJSKO NASLU E DVORi TA
r-
l
f
)
.
\
/
I
!'
\ \
. \
'. \
\ .\
, l
f, i
i l
: l
l J
LJ
15

\ l"
\
i /
i
l.J
Crtei: J. R := 1:2
Gl M (A) . " S. ,,'. 45,1990, str. 27 - 34
M. PRAISTORIJ SKO NAS[ U[ DVORI STA 3J

- i grada za kutumu istoriju Bosne, Tuzla,
PI Z - Praistorij a jugoslavenskih zemalj a, tom IV, Sarajevo.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, n. s. A, Sarajevo,
ZNM - Zbornik: Narodnog muzej a, Beograd.
LITERATURA
B. 1975 - Ostava iz Nove Kasabe. XI, TuzI3, 1975,
B. 1983 - Prel azna zona, PIZ IV, Sarajcvo. 1983.
B. 1983a - razmatranja. PIZ IV, Sarajevo, 1983.
M. GARAANIN 1983 - Period polja sa urnama u zapadnoj Srbij i, P1Z IV , Sara-
jevo, 1983 .
M. 1975 - Istraivanja praistorijskih humki na srednjeg
Podrinj a, XI, Tuzla, 1975 .
M. 1977 - Nalaz bronz anih objekata iz Gornjeg Zal ukovika kod
Vlasenice, XIl, Tuzla, 1977.
M. 1979 - Rezultati istraivanj a praistorijskih humki i naselj a na
Podrinja. Starinar n.s. XXVI\l - XXIX, 1977 -
1978, Beograd, 1979,
M. 1983 - Praistorij sko naselje Gradina u kod
GZM. n,s. A, 38. Sarajevo, 1983 .

D. 1988 - Hronoloka dcterminaeija grobova i humki sa poteza
Trnovice - Padine - ZNM, xm/l , Beograd,
1988.
I. 1977 - Praistorijska Karaburma II, Beograd, 1977 ,
ZUSAMMENFASSUNG
URGESCHICHTLlCHE SIEDLUNG IN
Die Siedlung auf der Lokalitat Dvorita (Gemeinde Zvornik) liegt am linken Ufer des
Flusses uzw. unmittelbar an seiner Miindung in die Drina.
lm Laufe des l ahres 1989 wurdcn auf der Lokalitat kleinere Grabungcn durehgcfiihrt.
Durch diese Arbeiten wurde das Bestehen. einer Siedlung mit einer 0,90 m dicken Kulturshehichl
festgestelIt.
Zahlreicher keramischer Fundstoff bildet das mobile Inventar der Siedl ung. Auch Partikel
von Hauslehm in graJ3er zaW, H auslehmklumpen , kleine Teile des Hausbodens, verkohlte
Holzteile und Pfosten- und Strebereste wurden gefunden.
Die Analyse des keramischen Funstoffes zeigte das Vorhandensein von Elementen der
Gava-Gruppe, was eine neue Angabe liber das Vordriogen von Einflussen dieser Gruppe auf
das mittlere Drina-Gebiet ist.
. Obersetzung:
Ingrid
3 - GLASNIK - ARH EOLOG IJ A
GZM (A), N. S. s V.45, 1990, str. 35 - 92
UDK903 .4652"(497.15 Zenica)
Originalni rad
ARHEOLOKONALAZITEOGRAJAU KOD
ZENICE
DrVELJKO PAKVALIN, Zemaljskimuzej BiH, Sarajevo
U ovom radu objavljuju se rezultati arheolokih iskopavanja koja st.:
obavljena na lokalitetu Ograja u kod Zenice, Iskopavanja su otvorila
vie pitanja. Jedno od njih je problem kul turnopovijesnog prelaza
autohtonog desitijatskog stanovnitva iz stare u novu eru ili susret kultura
kasnolatenske i rimske. Drugo, takoder, vano pitanje je problem rimske
urbanizacije na Desitijata. I, na kraju, koliko ovi rezultati, u smdu
Strabonovevijesti, doprinose rjeenju pitanja pripadnosti ovogplemena (Desitijata)
panonskometnosu.
THEARCHEOLOGICALSITEOGRAJAIN NEARZENICA
Thepaper presents the results from arcj1 'ological excavations performed at
the site Ograja in near Zenica. The i vestigations have initiated several
scientific questions. Oneofthem is the problemofthe cul tural-historicaltransition
ofindigenous Daesitiatic population from the old to the neweraoran encounter of
late Latene and Roman cultures. The second also importantquestion is the problem
ofRoman urbanisation inthe region ofthe Daesitiates. And fmally, to whatdegree
these results in the sense of Strabon's report contribute to the solution of the
question ofappertainanceofthis tribe(Daesitiates) to the Pannonians.
otopografskom poloaju lokaliteta Ograja u na kojem su istraeni
ostaci rimske gradevine, najvjerovatnije banje (thermae), je u ranijem radu.I
Ipak, potrebno je spomenuti da je ova zgrada - banja C - smjetena nedaleko od
-objektaA, B, nastala na prostoru desitijatskog naselja.
2
U prilog tomegovore ranije
objavljeni rezultati, koji ukazuju na duhovnu kulturu plemena
Desitijataizdobanjihovesamostalnostiinapostojanjejednogtakvognaselj a.
U ovom radu iznosi se problematika nastanka i kronologija arhitektonskog
objekta-banje, kao i obrada arheolokih predmeta otkrivenih prili kom iskopavanja,
posebno (Sl.2). Tako bismo ovdje, uz ranij e spomenuti objavljeni rad,
pokuali ukazati na ivot autohtonog desitijatskog i rimskog elementa, te
tV.Pdkvalin1980,55-83,sl. 1,3.
2 V. Pdkvalin 1980,70-72,sl. 23;81-82,sl. 1.
3 V. Pakvalin 1980,83;79-81,sl. 16,17;67.
3'
(JLM ( l. i'. . S". 45.1990. ,Ir. 35 - 92
\ . 1>;\SK\ !\ UN. I\ RHl:OLOSKO N OG RAJA
na prelaz iz kasnolatcnskc kulture II rimsku civilizaciju ili TI postepeno utapanje
ovog stanovnitva LI rimske tokove ivota.
Ovaj rad ne moe za sada obuhvatiti obradu svih nalaza, posebno ne
koj i su zastupljeni ulomcima, pa su uzeti samo oni i oni jz sloja
uz Takoder nisu mogli biti objavljeni ni na.ui rimskog novca.
4
Posluit se
ovdje samo kronolokom slikom koju dallI ti nalazi novca.
Pitanja koja su sc ovdje nametnula arheolokim materij alom bit jo dugi ni z
godina predmetom raspravljanja u naoj praistorijsk:>j i arheologiji , a ovdje su
iznesena da bi potakla na istraivanja slabo ili nikako rasvijetljenih problema.
PREGLED ISTRAIVANJA RIMSKE
Arheoloka dokumentacija
Pregled iskopavanja objekta arhi tekture, najvj erojatnije rimske banje,
iznosi se po prostorijama (Plan 1).5
Na iskopavanja, nakon dizal lJa humusa, pojavila se polu.kruna prostorija,
apsida, s podnicom od nabijene zemlje i kamenj a, pomijeanih s pa je podnica
vie na nabijen put (kaldrmu) iH grubu podnicu (T. Ill ). Prostor ispod ove grube
podnice bio Je ispunjen nasipom. iao jc sve do podnice u dubini od 0,80 ill prekinuvi u
apsidi unutar funkciju bazena, koj i j e kao prostorija A (SI.1; T.
1/1,2,3).
pri ove pros(Qrije dobilo se nekoliko podataka. Tako, unutar zgrade,
samalo se daje apsidaina prostorija A Plan l; (T. 112, 3,4) imala ulogu piscine, j er je na
lijevoj strani na nivou podnice otkriven otvor odvodnog kanala, oblika kmga,
uklesan u kamenu na planu kao b - (T. 1/3). O ulozi ove prostorij e
govori na suprotnoj strani, uz zid smj era istok- zapad otkriveno stepenite a
kao a -T. 114), koje j e sluilo za silaenj e u kupatilo u apsidi. Takoder se utvrdilo daje
u istom zidu s unutarnje strane, lijevo od stepenita, postojao prostor za tubuluse
(tubulatura - T. IIII), Sto da su se voda II bazenu i njegov zat voreni prostor
zagrij avali sistemom hipokausla. Tubuli u zidu vjerojatno su bili postavlj eni vertikalno.
6
0\ Novac sa Ograje nalazi se IZloen u vitrini Arheo[oke izlobe muzej a u
Zenici. Trebalo je da bude integralno obraden i obj avljen sa arheolokim materijalom sa Ograje.
Meduum, to nije bilo jer se radilo na i postavci nove izlobe, pa materijal nije
mogao biti dostupan na due vrijeme, kao to je bilo to sa ovdje objavljenim materijalom.
Stoga biti potrebno objaviti ovaj novac zajedno s nalazima novca i drugog arheolokog
materijala sa u koj i j o nije obj avljen. Takoder, u ovom radu nisu uzeti u obradu
i svi nalazi keramike, kao i manji ulomci reljefa, od kojih se neki spominju u tekstu. Arheoloki
materijal nalazi se u Muzeju Zenice. U iskopavanjima na Ograji je, u prvom redu kao
fotograf, pa zatim u svemu drugom Teodor Cup, vojni penzioner jz Zenice, pa mu ovom
prilikom iskazujem za veliki trud i panju iskreno hvala.
l Konzervaciju banje (tbermae) ooavio je u saradnji S autorom iskopavanja dr I. BoJaoovsk.i,
naocni savjetnik zavoda za za!titu spomenika kulture BiH u Sarajevu.
6 Vidi u radu T. Vll/2,3 i VIlli l ; B. Gorenc 1961, 205, 214; H. Bliimoer
1911, 106-111, Fig. 32; I. Boj aoovsk11980, 45. id.
(JIM(AL 'i S \1 1991),,Ir, .15 - 92
V, \ RHlcOLOSKO "AI AZISTE O(; I{\.It\ ,n
Ove konstatacije prati u bazenu i vodootpoma poduica j buka na
zidovima.
7
Iz bazena je kroz spomenuti otvor oticala voda u kanal konstruiran od
kamenja koji su pokrivale kamene (T. 11/2,3) . Kanal je pratiojunu stranu zida
smjera istok- zapad u desno, na sjever, ispod temelja zida prostorije I (T.
I1/2,3) ili na drenani prostor,to datadanijepostojalaprostorijaI (Plan 1).
U otvoru odvodnog kanala (T. I13) naao se ulomak tubulusa koji ukazuje na
prekid funkcije bazena, njegovo nasipavanje i fomliranje kasnije grube podnice
(kaldrme- T. Ill), kao i na dokaz o prekidu zagrijavanja vodeu bazenu ili o prekidu
sistemazazagrijavanjeuzgradi(T. 114; 11/1).
Stepeniteod tri stepeniceotkrivadugo koritenjebazena. Prve dVIje stepenicesu
trone i a je po svojoj povrini i mogla bi
predstavlj ati stepenicu jo iz vremena nastanka bazena. I pojedine stepenice u toku
upotrebe bazenamoralesu bitizamjenjivanenovimblokovimakamena kvalitetnije vrste
iobrade.
Na osnovu podataka iznesenih o prostoriji A (Plan 1) moe se sa
tvrditi dajeona predstavljalakupatilo (balneum, piscina), kojejesluilo vlasniku
(villa ili stanovnicimagrada(urbs, municipium)ili sela(pagus)kao manJejavne
terme.
Vodovod (aquaeducrus) kojijebionamijenjen bazenu i konstatiranjeu
vidu kanala izradenog od pritesanog i tesanog kamena pokriv nog (T. IJI/2).
Dalje od toga, tj. kakoje bazen primao vodu i kako se gradevina snabdijevaJa
vodom, nij e se moglosa utvrditi. Tosevjerojatno, izvodilokao ikod drugih
kupatila izgrada.
9
podaci govore da je vodootporna podnica bila debljine
0,20m,premazna zidovima0,50mm, a visina bazena 1,60m. Podnica izidovi bazena
su crvenkaste boje, to da se u maheru nalazi sitno tucana cigla pomycana s
Jzid apside bazenajemasivniji od ostalih zidova (T. 111,2,3, IIII).i U oku
istraivanjana ovomprostorunadeni su ulomci keramikei jedanbronzani novac iz4. st.
Uz ovepodatke vrloje arhcoloka slika koja se odnosi na
kako se unutar ove gradevine strukturalno mcdusobno veu pojedini zidovi. Ovo sc
posebnoodnosinazidoveapside, za kojesepouzdanoutvrdilodasu samoprislonjenina
zid smjera istok- zapad (T . III; lIII; Plan l), tj. nemaju konstruktivnu vezu, to bi u
kronolokom pogledu unutar zgrade, apsidalni bazen, stavljalo II jednu od mladih faza
arhitektonskogobjekta.
Prostorija B (Plan l), pravokutnog oblika (T. 112), sa stepenicom ili klupom
(subsellium) uz zid smjera istok- zapad, II funkcionalnom pogledusraslajcs bazenom.
7 B. - M.Gorenc1961,202;M. Budimir-Lj. 1985(1986).
109; I. Bojanovski1980,57.i d,
s Unutarvilaurbanai rustika,aposebnotl termama sepolukrunibazeni-
piscinc: E. 1975, 222- 223; B. - M. Gorenc1961, 202; M.
1966, 32.
9 I. 1965,158- 160; B.llakovac1980,327,j d.,sl. 1,4.
10 M. Parov kan 1966,44;l. Bojanovski 1980,53,
GZM (Al N. S. sv. 45, 1990, Slr 35 - 92
V. P SKVAUl'. . ARH EOLOSKO ,ALAZITE OGRAJA
Jednom duom pokusnom sondom uz niski zapadni zid i ulazna vrata ove prostorije i
zgrade (T. ITI I ) htj elo se utvrditi da Jj postoj i starija podnica, odnosno neki stariji sloj
koji bi ukazao na j ednu od gradevinskih faza ili adaptacija unutar ove prostorije.
Proona sonda (T. II/ l ), medutim, u tom smisl u nij e otkrila nita, pa bi podnica ove
pr:lstorije trebalo da je starij a od apsi dainog bazena, tj . pripadala bi prvoj
. fazi (T. IIII ).
Da bi zgrada vrila svoj u funkciju, moralo j e, ipak, dolaziti do
radova na nj ezinom odravanj u. Na to bi gornja stepenica (subseIIium) ili
kl upa (T. 112), koja je od muljike i grublje je obrade za razliku od finijih ispod
nje, koj e su, vj erojatno, ostatak j ednog djjela podnice uz kupatilo iz vremena nastailka
bazena ili
Povrinski sloj podnice j e dosta istroen, te ima i (T. 112), a
slab sjaj fi nog premaza, to na dugo koritenje estriha, zbog se
morao obnavljati.
Iskopavanja su pokazala da se u prostoriji B (Plan l), na sjevernoj strani nalazio
glavni ulaz zgrade (T. 112; III I ; lUlI) , koji j e nastao adaptacijom prostorije B, odnosno
zgrade (Plan l). Osim toga, prag ovih vrata (T. 112; IIIII) ruje se kao monolitna
kao u vratima ove iste prostorije B (T. III/ l; JV/2) na zapadnom zidu sa izlazom
u centralni wo zgrade (T. lJIlJ; I V/2) ili u prostoriju D (Plan l). Stoga bi ova
arhe;>loSka situaCija u ovom dij elu objekta, na izvjestan govorila o promjenama
karaktera, koj e ;e, u prvom redu, odnose na izgradnju apsidainog bazena
(T. 111,2,4), il i na vrij eme kad je prostorija B, vjeroj atno, dobila novu funkciju, kao i
na vrijeme kad j e bazen prestao raditi (T. Il l ).
Sa sredinjim dijelom zgrade D (Plan l ); (T. m il), a preko njega i sa prostorijama
e, E i F (Plan l ) moglo se komunicirati samo iz prostorije B (T. IIIII), kako to
pokazuje plan zgrade. U ovakvom rasporedu zgrade drugi ulaz ruje mogao postojati,
ukoliko ova situacija ne krij e j o starij u fazu. Unutar zgrade prostorije B i F su
U vratima prostorije B, koj a vode II cent ral ni dio zgrade prostoriju D (T. IllIl),
sc originalni prag sa dva utora, dobro poznata u rimskom zatvaranja vrata (T.
IV/2). Zani mlj ivost predstavlj a baza stupa in situ (T. II2; IlIIl) na samom kraju
ruskog zida (subsellium) uz vrata bez nadvratillka ili dovratillka (Plan l). Ova situacija u
wjelu prostorij e B (Plan l) ukazuje na arhitektonski elemenat svoda, koji je vjerojatno,
bio ukomponi ran s vratima u fazi u kojoj je dolo do izgradnje bazena, jer prag (T.
IlIIl ; IV/2) u odnosu na kvali tet baze stupa (T. 1/2) pokazuje da pripada starijoj
fazi. Tako bi prr <:torij a B s te strane bila otvorena pod svodom, ti. prema
prostorijama e i D (Plan 1).
U kupatilo A ulazilo se stepenicama (T. 1/2) na dijelu zida smjera istok-zapad, u
kojem je konstatiran i prostor za tubulaciju (T. lill), tj. prostor za tubu1use preko kojih
se zagrijavao zrak u kupatilu i voda za kupanje. On je morao biti povezan i s drugim
tubulusima u sistemu zagrij avanj a zgrade (T. VII/2). Tubulusi su prema
prostoru u zidu bazena bili , naj vjerojatnij e, postav lj eru vertikalno (T. VII/3,4).
U zidu prostorije B (T. 1/2) se vie slojeva fmog maltera bijele
i crvene boje, to ukazuje na obnavljanje zgrade i prostorija. U tom dijelu objekta
39
GZM 1A), N. S. sV. 45, 1990, SI r. 35 - 92
V. PASKVALIN, ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
su ulomci keramike,jednabronzana fibula tipa sidra (T. XV/4) ijedanbronzani
novac 4. st.n.e.
Prostorija e (T. IV/2; VIl,2) mala jei pravokutnog oblika (Plan 1), smjetena
izmedu prostorija Bi F, ti. njezina predvOlja (T. IIIIl; Plan l). U prostoriju se ulazilo
iz prostorije D (centralnog zgrade). O tome originalni kameni prag na
ulazu uprostoriju(T. V/I,2).
Istraivanjem ove prostorije dolo se do zapaanja, kad jeu
pitanju prepoznavanje njezine funkcije. Unutar ove prostorije otkriveno je da je u
gornjem sloju imala podnicu debljine 7 cm, slabe kvalitete (T. VIl). Ispod nje dolazi
sloj nasipa (T. V/l) koji jebio pomijean sa zemljom i manjim kamenjem, u kojemsu
ulomci keramike fine igrubefakture, crne iuteboje. Slijediojezatimnovisloj
s crvenom zemljom debljine 7 cm. Uz ovaj sloj konstatiranje i sloj pijeska, koji je u
ovoj prostoriji pokrivao povrinu neto od Im
2
, da bi se ispod ovog sloja opet
otkrilapodnicacrvenkasteboje, nakojoj su, takoder, ifragmenti keramike.
Zanimljivojei dase u prostoriji epojavila stepenica (T. VIl,2).
Naime, od tri ili vie njih se samoova. To napretpostavku dajeiova
prostorija sluila kao bazen ili piscina. I unutar ove prostorije su fragmenti
tubulusa, koji bi, opet, govorili o zagrijavanju vode i prostorije (T. V/l). O tome bi,
takoder, i Udubljenje, prostorza tubuluse, kojese u zidu
iste prostorije (T. V/l). Pretpostavku o bazenu ili prostoru za vodu i nalaz
vodootpornog maltera, pa bismo u prostoriji e, u odnosu na u drugim rimskim
vilamai termama, imali mali bazenili kupatilo. Takobi usmislukronologijeovaj bazen
predstavljaopiscinustarijuodoneuapsidi.
ll
I u ovoj prostoriji konstatirane su garei, koje su u manjim
odnosnou tragovima, uprostorijamaA, BiF (Plan 1), na osnovu
se moe dajezgrada stradala u poaru, poslijekojeg se, vjerojatno, nije
obnovila. Tose, sigurno, zbilouperiodukasneantikeili seobenaroda.12
Prostorija D (T. IIIIl; IV/2) kvadratnog jeoblika i predstavlja sredinji prostor
ili prostor za komunikaciju (Plan 1). Prema zapaanjima u probnoj sondi (T.
III/l)imalajesamojednupodnicu. estrihpodniceodgovaraonomu prostoriji
B (T. 112). Treba spomenuti i to da se u odnosu na prostorije B i F i, na
prostorijuE nalazilananetoniemnivou(Plan 1).
Prilikom istraivanja prostorije D konstatiran je u sjeverozapadnom uglu i uz
stepeniteprostorije E bronzani slivnik(T.V/3) prekokojeg se krozzid olovnomcijevi
duine 57 cm i 5 cm promjera isputala voda (T. V/4). Arheoloka situacija na
to dase vodaizlijevalavanzgrade, anedirektno ukanal kizmeduprost.orije E iG, koji
je, u takvoj konstelaciji, pripadao, vjerojatno, starijoj fazi Slivnikje, onako
otvoren, sluio i za viak vode, koji bi se, eventualno, pojavio na centralnom dijelu
objektauprostorijiD (T. III/l; V/3).
za fazama objekta, uz prostorije F (T. IV/l) i
netojunije od slivnika otkrivenajeprobna sonda (T. 11111; T. IV/l). Ovomsondom
11 B. - M.Gorenc1970, 130; vidinapomenu 10.
12 V. Pakvalin 1980,64.
Ci l :vt (A). N. S. 'v. 45. 1990, SI r. 35 - 92

V. PASK VALI N. ARi l COLO KO l'ALALITE O RAJA
nije se potvrdilo postojanje starije podnice koj a bi na stariju fazu gradevine,
u na dubini od 1,30 Dl od nivoa podnice otkriveni ostaci (T. lVI I ;
Vl ll ,2). Ona je neposredno ispod samih temelja objekta, odnosno zida (T.
Vrli ,2), i pripada starijem kulturnom horizontu u okviru kompleksa,
Nalazi gline, odnosno. materijala za izradu i ulomci keramike
u slojevima sa sjeverne strane loita (T. VIII,3) govore o tome da su u prostoru
ispod temelja objekta bile smjetene radionice.
Na ovom prostoru na dubini od 50 cm je bronzana, izrazito profilirana
fibula (T. XV/3).
Prostorija E (T. VII/ l,2,3,4,5,6; Plan l ) nalazi sc uz prostorij u D na njenoj
sjevernoj strani. Kvadratnog je oblika. Njezinu podnicu nose bipokaustne suspenzure
(T. VH/2,4,5), to da se prostorija zagrijavala toplim zrakom preko tubulusa (T.
VIII2,4) i zagrijane podnice, odnosno preko bipokaustnog sistema (hypocaustum)
zagrijavanja zgrada (praefurnum = lotite) (T. VII/2).
Od podne konstrukcije, koja je uruena (T. VIIII), se pokraj ulaznih
vrata njezin manji dio (T. VITI5). Hipokaustne suspenzure formirane su od
okruglih cigli (T. VI1/2,3,4,5) promjera 18 do 19 cm, a podnica(estrib), kojaje
lli>. tim sastojala se od podnih cigli od 60)(45)(7 cm (T. VIllIl) .
Na njih je debeli sloj maltera s fmim premazom pomijeanog s
tucanom ciglom.
Pored suspenzura debdu podnu konstrukciju (T. VIllI ,S) podravao je unutar
hipokaustne prostorije i zid, na koji su, takoder, polagani i tubulusi (T.
VU/3,S), koji su dalje prenosili toplotu po ostalim prostorijama objekta.
13
Tubulusi su
polagani vertikalno (T. VfI!2,4), al i ima primj era da su sloeni i horizontalno.
14
Na ovaj
su zag rij a vane sve prostorije koje su bile predvidene u sistemu zagrijavanja. Tako
bi, II osnovi, izgledalo centralno grijanje u rimskim zg radama.
IS
U prostoriju E ulazilo sc iz centralne prostorije D (Plan l) preko dvije (razbijene i
istroene) kamene stepenice (T. IllI l; IVII; V1JI 1,6). Gornja je tronija i a
donja dua i sloena od vie kamenih (T. VIllI). U ovom pogledu ova je situacija
analogna onoj uz apsidaloi bazen u prostoriji B (T. 112), pa bi u tome vidjeli dokaz o
unutarnjem odravanju funkcija prostorija i same zgrade. To bi, takoder, ukazivalo na
upotrebu zgrade i u periodu kasne antike.
Prefurn.ij je vie i bolje unutra (T. VII/2) nego izvana (T. VIII3) i njegovi
ostaci govore da se jednim v (loite), dijelom nalazio izvan, a manjim unutar (T.
VllI2,3) hipokaustne prostorije. Otvor prefumija, kako j e konstatirano prilikom
istraivanja, bio je zatvoren s vanjske strane, to da je sistem zagrijavanja u
jednom periodu bio prekinut i da, najvjerojatnije, vie nikad nije bio obnovljen, pa bi i
ovo zapaanje, moda, i na kraj tivota u zgradi.
za ovu prostoriju je vezano pitanje kanala K (T. VIIII2,3), koji je otkriven uz
prefurn.ij ispod temelja prostorije E, odnosno hipokausta (T. VIII/2,3). To bi da
13 B. - M. Gorenc 1961, 188, 214.
I.B. - M. Gorenc 1961, 204- 205; I. 47,52,56,57,62.
I' H. Bli.imner 1911, 110, Fig. 32.
41
GZM(A),1'< .S. w.45, 1990,Sir35- 92
V. PASKVALI N,ARHEOLOKONALAZi TE OGRAJA
je ili izgradnjom ili u njenom kasnijem proirenju, u smislu izgradnj e
hipokausta, dolo do prekida vode kanalom K (T. VIII3,4). Ovu arheoloku
potvrdilajei probna unutarove prostorij e iIi hipokausta (T. VIII4,5),
jer je otkrila izvjesnu aktivnost su posljedice bile zatvaranje ovog
kanala, to ukazuje na stariju fazu (T. VH/4) ili na ovaj isti estrih, kojije
definitivnoi prekinuofunkcijukanala. Naime, hipokaustnaokmglacigla(T. V1II4,5), u
poloajuIIkakvomje moglaj e predstavljati i strukturalni materijal podnice, to
ne istarijupodnicuodovesprefumijem(T. VU/2,3) .
Sa ovog prostora voc poznata koplj asta fibula,16 fragment nadgrobnog
spomenika, te ulomak ruke, koj i bi, takoder, pri padao rclj efu sepulkralnog spomenika,
kao ibronzaninovac 4. sl. n.e.
Prostorija F (T .lX/3; Plan l ), odsvih, smjetenajeuzapadnom ijunom
dijelu objekta. Njezinu podnicu, koja je na hipokaustnim suspenzurama,
pokrivaojepodni figuraini mozaik (T. I X/2 ,4). U ovu prostoriju se, takoder, ulaziloiz
sredinje prostorije D (T. IJIIl; Plan l ). Ulaz u ovu prostoriju predstavljaoje
kameni prag (T. IJIIl; Plan 1).
U predvorju prostorije F (T. 1X1I,6; Plan I) su se skronmi ostaci
umenog mozaika fI (T. 1X/2,6) . U njezinom sjevernom dij el u uz prefumij 2 (T.
1X/3,4) takoder su otkriveni ostaci l>o<inog mozaika fl. Togovori daje prostorija F (T.
lXl1,2,3,4) bila ukrasnim podnim mozaikom, i to figuralnog karaktera, j er
su u hodniku na ove prostorije na ostacima poda otkriveni tragovi stopala sa
sandalima (T. IX/2), a uz prefumij 2 na sjevernoj strani li kovnapredstava hipokampa i
delfina (T. lX/3,4). Naosnovuovih ostataka moe se dajepodni mozaik bio
u crno-bijeloj tehnici, to od malihkamenih kockica crne i bij elc boje
(T. lX/2,4). Pojava podnog mozaika u crno-bijeloj tehnici s figurainim pri kazi ma u
kronolokompogleduotkrivaovaj objekatkao veoma posebnokadjeu pitanju
proces romanizaCije iurbanizacijeovog krajauri msko doba.17
U ovoj prostoriji uz okmgle suspenzure, kao njihovo zapaene su i
kamene postavljene preteno vertikalno uz junizid i predvorje (T. lX! I). Ove
kamene suspenzure predstavljaju elemenat podnici, koji je u periodu
izgradnjeobjektau nedostatkublpokaustnih cigl iposluiokao konstruktivni
materijal za sigurnost podnice nad hipokaustom. Moe se pretpostaviti da su ove
kamenesuspenzurei vidljivi trag obnovepodnogmozaika, odnosnogradevineuperiodu
kasneantike.
Prilikom istraivanja hipokaustne prostorije F nadeni SU tubulusi, koji
dasu prekoovogblpokausta- prefumija2 u sistemuzagrijavanjaobj ektazagrijavanei
dmge prostorije unutar zgrade. Struktura podnice s mozaikom debljine 25 cm (T.
. lX/2,5), s velikimpodnimciglama(60x45 cm) , imalaje ulogu u akumuliranj u
iduemzadravanjuunutarnjetoplote.
16 V. Pakvalin 1980,70, sl. 22; vidi napomenu 4.
17 V. P8kvalin 1968, 154; I. 1984,17-18,111;I.Crcmonik 1976,44. i
d.
GZV1 (A ), N. S. s V. 45. 1990. Sir 35 - 92
V. PASKVALI N. A RHI::OLOSKO 1\ALAZI ST E OGRAJ A
Uz prefumij 2 ove prostorije postojala j e, izgleda, manj a tampon-zona (T. X/l)
bez mozaika. Razlog j e, vjeroj atno, velika topli na, koja je utjecala na rastresitost
mozaika, pa je iz tih razloga na tom mj estu fonni ran ui poj as bez mozaika (T. X/2), ili
se u vrijeme slabog ekonomskog stanja ni zgrada vie nij e mogla odravati, pa je dolo
do i ruenj a hipokaustnih prostorija. Tada dolazi i do popravaka, ali vie nije
bilo vrsnih majstora IDozaicista, pa u doba kasne antike nailazimo na grubo krpanje
mozaika i podnica s estrillOID.
18
Prefurnij 2 (Plan l; T. X/ 1,2 ,3), preko kojeg je teklo zagrijavanje prostorije F, pa
i ire, pripadao je djj elom prostoriji G, a manj im prostoriji F. Istraivanja su i za
j edan i za drugi prefumij pokazala da su nadeni in situ zatvoreni (T. VIII/2; X/l), to bi
ukazivalo na prestanak njihove funkcije, istovremeno i na prestanak ivota na prelazu iz
kasne ant ike u rani srednji vijek.
Na ovom dijelu objekta od arheolokih predmeta je bronzana fibula u
obliku sidra (T. XV /4) i 4. sLn.e. Ovdje je razlika izmedu ilivoa podnice s
mozai kom i podnice sa suspenzurama iznosila 1,30 m. Osim toga, treba spomenuti da
hipokaustne suspenzure na cijelom prostoru prostorij e F (T. lX/3) stoje na veoma
podnici od nabij ene zemlje.
Prostorij a G je vet spomenut a. Njoj pripada prefurnij 2 (i. XIl; Plan l). To
da se loite - prefumij 2 nalazilo unutar prostorije, odnosno zgrade, za razliku
od prefurnija l koji se loio van prostorije E (T. VII /2 ; VIII/2).
U ovoj prostorij i, osi m prefurnija na sredini, konstatiran je du zida
neto iri zid bankini, za koji je teko utvrditi je sluio u prostoriji G.
Prilikom ovog istrajvanja utvrdeno j e, takoder, da je uz prefurnij 2 (Plan l) postojao
manji odvojeni boks (T. XIl), koji je kao prostorija H (T. X/l), i koji
je, sigurno, sluio za odredene svrhe unutar ove prostorij e.
Ako se uz zid prostorije G (T. X/ l) javlja irok zid unutarnjem
a izmedu njega i prostorij e F (T. XIl) povrinom mala i niska gruba podnica i
ako su u maloj prostoriji H (T. X/I ; Plan l) zapaene izvjesne olova i
troskovita, onda se moe pretpostaviti da je prostorij a G s boksom H sluila kao
prostorija za pot rebe (radionica, i latrina), u kojoj se, izgleda,
najdue zadralo loite ili prefurnij za potrebe objekta. I
Ovoj prostoriji pripadao j e kanali (T. X/3; Plan l; T. XIl), koji je ispod temelja
sjevernog zida odvodio vodu iz ove prostorij e u kanal n (T. XI1,3), koji je bio
i kanal u j (proireni kanal ID) (Sl. l ; T. X/3). Poto sjeverni zid ove
prostorije ne prekida funkcij u kanala u prostoriji G (T. X/l), to da je on
istovremen s prostorijom G i samom zgradom, poto slui za potrebe
prostorije G od samog funkcioniranja sistema za zagrijavanje do prestanka
ivota u zgradi. Moda je bio i stariji od nje, vezan za rad (T. IV/l;
VIII,2) .
U kronolokom smislu od svih nalaza unutar objekta, kao veoma i vaan
kulturnohistorijski nalaz izdvajamo ostatke ukopane u podnicu ispod
18 I. 1984, 2J l , itd .
19 1. 1965 , 155, itd.
43
GlM (A), N. S.sv. 45, 1990,SIr. 35 - 92
V. PASKVALIN, ARHEOLOSKO NALAZ/STE OGRAJA
temelja zidaprostorija D iF,odnosno uglinu na koju su postavljeni suspenzure
(T. lVII; VIIl,2;IX/3).
Od konstruktivnih elemenata su ljevkasta vrata vatrita,
odnosno loita (T, VIII), su dimenzije: visina 26, a irina 41 cm. Od vatrita su
prema um::tra vodila dva loina kanala, jasno vidljiva ispod temelja zgrade (T. VII2),
koja medusobno nisu bila spojena; dimenzije: irina 33, a visina 28 cm (T. lVII). Na
osnovu ovih tragova ili moglajenegdjena sredini imati irinu
od 0,90 do 1,12 m, a duinu 2,03 m (T. 1X/3), Lealajena dubini 1,33 m. Tako bi
premaovimdimenzijama, gledana u tlocrtu (SI.2) poprimala formu blisku
konturielipseikruke.20
Uz ovu nadenojedostaulomakakeramike(T. VIII),ali kratka zemljanacijev
unutar kanala, promjera 4,5 cm, predstavlja konstruktivni elemenat ove
kojijesluiokao ili gredaloita,21
Od prostorijena krajnjemzapadu zgrade konstatiranasu dva zida, kojasu uprvoj
fazi prostoriju ili trijem (Plan l), odnosno ulaz (T. IlIIl). Taj
dioobjekta smo slovomI. Od te prostorijeili dijelaobjektaboljeje zid
smjera istok - zapad najunoj strani (T. IlIIl; II12), koji prekida odvodni kanal b"
bazena u apsidi (T. III2; IJIIl; Plan I). Tako bi ova situacija odnosa izmedu zida i
kanala b (T. III2) veomajasno govorila o prvoj i drugoj, odnosno o starijoj i
fazi objekta, u kojoj je (u mladoj) prostorija I postala drenani prostor
(Plan 1; T. III2. iT. III/I).22
Prilikom istraivat,ja ovog prostora osim fragmenata zemljane svjetiljke (T.
XIVIS) nije nijedan drugi arheoloki nalaz koji bi, eventualno, mogao
identificirati prostoriju I. za sada ostaje otvoreno pitanje da li je ulaz u zgradu na
strani (T. IJIIl) bio i ostao sve do naputanja ili se glavni ulaz
pomjeraou toku faza.
U ovom dijelu rarla bilo je govora i o odvodnim kanalima, koji u pogledu
kronologijeobjekta iidentifikacijepojedinih prostorijadobivaju posebno mjesto iulogu
(T. 113; 1113,2; II1/2; V/(',3; VIII/3 iX/3).
Neki od ovih karuJa sluili su i za potrebe (radionice) za izradu
zemljanog posuda (T. VIII).23Ovi kanali pokazuju pad od nekoliko stepeni, to govori
onjihovoj odvodnoj funkciji.
ARHEOLOKI NALAZI
A. Ostaci Ostaci ove u kronolokom smislu, u odnosu na
predstavljaju stariji kulturni horizont. Ovu arheoloku
argumentirano pokazuje odnos (situacija) izmedu temelja zgrade i same (T. IVII i
20 R.L. 1957, 27-31,33, sl. 5, Tab, Il, A, B.
21 R. L. Veselinovit 1957,29-33.
22 I. 1965, 155, 157, 159-160;sve nato dajevilamoralaimati
drenaruprostorzaotpadnevode.
23 I. (:remoJnik1965, 157-158.
GZM ( II ), N S.sv 45. 1990.>I L 35 - 92
Y PASKYALll'.. ARHEOLOSKO N;\ LAZISTE OGRAJ.
T. VIIl,2), Ona, naime, svojim poloajemstratigrafski pokazuje da su ostaci
na istomprostoru starijeod temelja rimske gradevine, Isti na, se samo
fragmentarno, ali posve dovoljno da sc moe prepozhali njen oblik ili tip, a zajedno s
njimiulomcima posudaut vrditi ikultumopovijesnupripadnost.
Od je konstruktivni ljevkasti otvor vat rita
ili loita (T. VIil ), od kojeg se u ostacima unutar prcgradni zid (T.
lV/1;T, VI/2) , koji j e loita na dva nepovezana kanala (T,
IVI l; rekonstrukcija SI. 2). 4 Tako je, pored ove, prilikom izgradnj e
arhitektonskog objekta (Plan l) stradala ijokoja i radionica u
suhozidu.25
bila je ukopana u glinu (T. vrli,2).2
6
Od dugotraj nog prisustva
vatre, izvana iiznut ra, vidljivi sujouvijektragovi gar ti icrvenezemlje.
Nalaz zemljane cijevi unutar kanala promjera 4,5 cm, predstavlja ostatak
omota drvene gredice debljine 5 cm, koja se pod uglom od 90 stavlj ala preko
potpornog ili pregTadnog zida kao glavni reetke,nakoji sc prij e slagalo
Navedeni konst ruktivni elemcnti dovoljni su da pokau kakvogj eoblika ili tipa
a dimenzije tlocrt (Sl. Tako je na osnovu ovih elemenata
ustanovitidaje imalaoblikkruke.
2
Poznatojevienalazita j broj otkrivenih Kod nasj e
najpoznatije nalazite Gomolava.
28
Medutim, ovom tipu najbliu
analogiju pruaju iz u Budimpeti (GelJertheH-Taban,
Szentendre). 29Ove datirane su uprvu polovicu 2. st. pr.n.e. a naj blia
iz Szentendreukasnilatenili II sredinu 1. st.pr.n.e,31dok su gomolavskedatiraneufazu
Vlb ili u sredinu l. st.pr.n. e.
32
Ipak datiranje sa Ograj eostavili za
trenutak po strani, i to do obrade keramike koja je uz samu kao njezi n
produkt , i na prostoru objekta. Samo tako bit pouzdanije datirana, a slika naselja
potpunija.
B. Nalazi keramike Nalaze keramike unutar ovog arhitektonskog objekta
dijelimo na one koji su se nali u slratigrafskom sloju uz (T. lVII; T.
VIII, 2) i na one koj i su u pojedini m njegovim dijelovima. Medu nalazima
keramike iz slrat igrafskog sloja nalaze se posude sive bojc (T. XII1,2,4), fragmenti
boj enekeramike(T, XII/l,2,3 ,4,5,6) i fragmentposudeokerboje(T. XI/3).
24 R. L. 1957,29; B. 1974, 49--50.
Ll V. Pakvalin 1980,67-70;otakvoj radionici govori i nalaz zgradeusuhoziduna
Dvoritima, sl. 3; D. Svoljak 1974, 188-189.
26 R. L. 1957, 30;B.j M. 1988,68-70.
27 R.L. 1957,33; B. i M. 1988, 68-70,sl. 20,22, 25,27i 28,
28 n. iM. 1988,68-70;vidi napomenu27.
29 B. E. Bonis 1969 ,212,Taf. llI, 2.
:JO R. L. 1957,30-31;B. i M. 1988,91;B. E.Bonis1969
212-213; ovogtipanalazeseuupotrebi i tokomrimskog perioda. '
31 B. i M. 1988,91;R.L. 1957, 29-30.
32 n. i M. 1988,91.
Gl M (A), :-' . S. sv. 45, 1990, str. 35 - 92
v. PA$ KVAI I I\ . AR HEOLOKO NALAZI$TF OGRAJ A
Izradio: S. Kudra
51. 2
Medu fragmenti ma izvan spomenutog kruga su ulomci sive
(T. XIII II ,2,3) i tamnosive boje (T. XIII/4, 5), jedan fragment crvenkaste boje
grublje obrade (T. X1II/6) ijedan zemlj ani prijen sive boje (T. XIII/7). Medu nalazima
izrazito rimske keramike se ulomak tere sigilate (T. XlVIl ), tere sigilate tzv.
cbiare (T. XIV/2) , fragment bojene keramike (T. XV/3,4) i fragment diska zemljane
svjetiljke (T. XIV15) .
ll) Keramikll iz stratigrarskog sloj a
1. Siva keramika. Dva fragmenta urni (T. XIlI ,2) sive boje s
ukrasom upoliranih cik-cak ili valovitih linija, koje teku sredinom stoastog vrata i na
prelazu iz vrata u trbuh, odnosno ispod samog prstena. Fragmenti su urni
tankih zidova na vitlu i dobro penih.
Naj blite paralele oblicima ovih fragmenata se u ranorimskim grobovima
nekropola iz Dobove, Ribnice i Petrunj a Vasi u Slovenij i. 33 Bliske forme sa stoastim
33 P. Petru 1969, 5 - 44, T. 5, grob A 23, 4; grob A 26, 10; T, 26/5; T. 28/4; S. Petru
1969, T. 5/6--7; T. 6/ 13; T. 7/5, 7; T. 8/2, 4, 7; T. Knez 1960, T. 3/ 8; T. 10/7,10.
GZM (Al , N . . sv 45, 1990, str.35 - 92
-1 6
V. PA$KVALlN, ARH EOLOSKO NALAZiTE OGRAJA
ili vratom prisutne su i u rimskim grobovima nekropola na
Zagreba,34a takoderi na Panonij e ipcdunavlj a.35 Sretuse i.u,o?las.tima
od Save, vj erojatno zbog jakog keltskog uticaja, odnosno njihovi,cIvilizacIJe u OVim
krajevima. Taj uticai paralelanje u periodukasnog latena.
Meduti m, da bismo to pouzdanij e mogli datirati dva ulomka urni sa
Ograje, moramo istaknuti postojete razlike izmedu ovih urni i spomenutih
paralelakojesu sigurnodatirane. Tako se, naprimjer, na urnamas
Slovenij e i Hrvatske na stoastim ili vratovima nalazi ukrasni elemenat s
dva ili tri prstena,37 dok je na ulomcima urni iz vidljiv
samojedan takav prsten, i to na prelazu iz stoastog vrata u rame i trbuh posude (T.
XI I l,2) . Toje, se, i prva razlika koja urne s Ograje kronoloki
svrstava u neto stariji period. Na nai m urnama zapaamo i neto to
spomenute nemaju, a to je da sredinom stoastog vrata jedva primjetno, blago
konveksno koj e moebiti ukrasnih prstenovana posudama
toga i tipa. I razlika medu spomenut im tipovima urnijeu tometo
su ulomci urni iz za razliku od onih iz ranocarskih nekropola
Slovenijei Zagreba, ukraeni upoliranimcik-cak ili valovitimlinijamana vratu
ovihposuda(T. XI/l ,2).38
Ove razli ke govore da su fragmenti urni s Ograje ipak, stariji od
analognih s Slovenije i Zagreba. Naime, poznatojeda se ornamenat
talasastih, pa i drugih geometrij skih formi na posudama radenim na vitlu i poliranim
39
U javlja u 2. i I. st.pr.n.e. ovom pogledu vaan je, takoder, i prsten na
prelazu iz vrata u rame i trbuhposude, zakasni laten od2. st.pr.n.e. do
40
prvih godina nove ere. Intenzivno koritenje s vanjske i s unutranje strane
javljase vet u 2. st.pr.n.e., a odravasei na istorijskeepohe.
41
I horizontalni
prsten, koji je za ramena posuda, bogato je zastupljen u
34 Z. Gregl 1981,57-62,T.1/2; T, 211,5,7; T. 3/1, 5,4.
3.5 N. 1970, T, IV/l3 (Lovas); T.XXIII /4 (Mitrovica); T. XXXV1II8
(Sotin); T. XLIII/2, 3 B. iM. 1988, T.VIl3;T. XIXI2, 5;T. XXXVIII /3,
4,5;B. E. Bonis 1969, Abb. 97, l (GeUerthegy); Taf. XXXVI, 3, 4, 5;O.Brukner1986
(1987),71-78;Z. 1963,74-79,T. II1/5, 8, ll,12.
36 M. 1980, 108, T.X/59, 59a, 60, 61, 62; M. 1979,173,sl. 36; Z.
1960, 62---65; Z. 1963, 74-75,79. T. I111l0,
37 P. Petru 1969,T. l (Dobava), grob A8, 3; T. 2. (Dobava), grob 19,5,itd; S. Petru
1969, T. 4(Globodol), 8; T, 5,6,7,itd,;
38 P. Petru,S. Petru 1969, napomene33, 37; usp, T. XIIIl, 2. sa posudamaistog ili
tipa kod navedenih autora; Z.Gregl 1981,napomena34;usp,istu T. XlIII, 2.s
posudamaistog ili tipakod navedenog autora .
39 D. 1965,256--260; B. Brukner 1965,238; B. iM. 1988,46;
. Nad 1960, T. VII, T, [X/4; J. 1968, 45.
40 B. Brukner1965, 238; J. 1966, 40--41.
41 8.Brukner1965,238;J. 1968, 45-46;D. 1965, 259; B. iM.
1988,52; O.Brukner1986(1987), 77-78.
47
eZM ( AJ, N. S 'v.45, 1990, sIr.35 - 92
V PASK VALI .. ARHEOLOSKO i"ALAZISTE OCRAJ A
latenskim slojevima na Gomolavi.42 Oni su, prema J, Filipu, kronoloki svrstani u
prelaz iz latena u rimskodoba.
43
U iste kronolokeokviredatiraju se analogni tipovi i u
' I' .
drugImnaazl tima.
44
Prematome, urnesaOgraje pripadalebiperiodukasnog latena od2. st.
pr.n.e. do 1. st.n.e. i bile bi starij e od ti pa iz nekropola Slovenije i
45
regije, koji se datirajuuranocarskodoba, ti. od I. do2. st.n.e. .
Iz stratigrafskog sloja uz i fragment od dobro
gline sa izvijenim i horizontalno kaneluranim (ljebast im) obodom, koji blago
prelazi u niski vrat i loptasti trbuh. Sivejeboje (T. XII4). za ovaj oblik posude u vidu
zdjele ili, moda, urne mogu se bliske forme, ali ne i analogne. U tom pogledu
oblike ovom tipu posude na Gomolavi, 46 kao i u Si rmijumu i
Cibalama,dok bijedandrugi tipiz Bur
g
enae bio, takoder, blizakformi ovogsuda,asvi
bi se okvirnodatirali u 1. do 3. st.n.e.
4
Medutim,sobziromna finu fakturu, sivu boju,
izradu na vitlu, pa na stratigrafski sloj u kojemj e ne moese ovaj tip posude, pa i
samaposuda unalazitu Ograjadatirati u doba nakon izgradnjegradevine,jerseupravo
vee za gaenje Stoga ova posuda (zdj ela ili lonac) moe biti datirana
samo u period aktivnog rada a to je, najkasnije, do vladavine cara
Vespazijana(69- 79).
2. Blijedouta keramika. Fragment suda(T. XII 3) blijedoute boje,
izvijenog oboda, fine fakture, koji otro prelazi u stoasti vrat na koj em se
dva paralelna prstena - na prelazu u rame i trbuh posude naglaen je
prstenom. Vrat je ukraen nizom upoliranih, vertikalnih, valovit ih, plitko urezanih
linija. Posudajeizradenana vitlu.
Iz Gomolave vie primjeraka posuda koje imaju vrat oblika i sa
istim omamentom.
4
Posude sa ovog lokaliteta kronoloki su svrstavane u faze VIa i
VIb, ili odsredine2. do II 1. st.pr.n.e.
49
OsimnaGomolaviovaj tipposuda i
42 D. 1965, 258; B. i M. 1988, 29, 30,31.
43 D. 1965, 258-259;B. i M. 1988,29,30;T. XXVIII/3,
XXVIII/8, itd.
44 Vidi napomenu35.
45
P.
P
etru 1969, 34-44, S. Petru 1969,94-97,97;Z.Gregl 1981,58-59,
62; O. Brukner1986(1987),77-78.
46 B. iM. 1988, 168,T. XXXVIII17, 8(faza VIb); 169,T. XXXIX/8 (faza
VIa); moese jo primjera; D. 1969, 81-118,sl. 11,15.
47 O. Brukner1981, 149; hronolokatabela ll;unutarove tabeleukazujemona
forme :T. 115/66;T. 116/72,82;T. 118/95;T. 1181100;J. 1968,40;lijeb na
obodujavljaseu 1. st. pr.n. e.J. 1968,38;
48 B. iM. 1988; ornamentinaT.V/1 4a;T.XVIII) , 10; T.
XIX/2,5;T. XXVIII/8. itd. ;N. 1970,T.XXXVII/8;T. XLIII /2; posude
blijedoutebojejavljajuseu 2. st. pr.n.e.
B. i M. 1988, 132,T. XII/2 (fazaVIb); 142,T.XIX/2,S(faza VIb); 154,T.
XXXVIII/9 (fazaVIa); 155,T.XIXI19 (fazaVIb); 163,T. XXXIV/4 (faza VIa); 168,T.
XXXVIII/3, 4, 5 (faza Vlb); zadatiranjeoveformeposudanaGomolavividijostr. 32-37i
43-50,
eZM (1\ 1. . S" 45. 1990. , Ir 35 - 92
V PA5i K\' ,\I I'\ . ARHI Ol.OSKO NALAZiTE OGRAJA
tl Jrugim nalazitima izmedu Save, Drave j Dunava. Veoma bliske paralele nalazimo u
Lovasu (vinogradi), i to upravo u obliku vrata posude. SO PO fonni i ukrasu na vratu
analogne su j posude iz Sotina i Sl Datacija ovih posuda j e jasna, posebno kad je
o posudi iz SOlina, jer se ove dvij e posude mcdusobno veu istim oblikom koji je
na Karabumli (Beograd) datiran u drugu polovicu 1. st.pr.n.e. , s u doba
ranog Rimskog Carstva.
52
Posude iste boje navodi i J. pa bi s obzirom na
ovaj detalj , pa i oblik utvrden II grobnim cjelinama, i naa posuda mogla biti datirana u
isto doba, ti. u 2. st.pr.n.e. do I. sLn.e. Zanimljivo je navesti da analogne oblike
i ujapodskoj nekropoli II koju Z. stavlja u fazu Vb i VI, tj. od
54
35. god. pr. n.e. do st.n.e.
je da ova posuda, osim u boji, korespondi ra s posudama (T.
XIII ,2) u formi, ornamentu na slOastom vratu, tl nazi ranj u prstenova na
istom vratu, u prstenu na prelazu iz vrata u rame i trbuh posude (T. XIII3) ,
po strati grafskom nalazu uz to bi ukazivalo na to da pripadaju istom
ss
razdoblju od 2. do 1. st.pr.n.e. , a moda i do 1. st. n.. e.
Treba spomenuti da je ovaj tip posude poznatiji medu posudama s dvije drke.
Kako na ul omku nije makar i mali trag tih drki, ne moe se sa
tvrditi da ih je i posjedovao. On, moda, vie odgovara tipu urni. Mora se,
takoder, navesti da j e ovaj tip posuda bio poznat i u 3. i 4. sLn. e. Medutim, ovo kasno
dati ranje demantira stoasli vrat s upoliranim ukrasom, prstenovi koji se na
vratu, kao i prsten ispod vrata (T. XI/3). Tako bismo ostali pri predloenom
dati ranju, tj. sve do kraja perioda aktivnosti
3. Bojena keramika Dva fragmenta oboda, vrata i trbuha (T. XIIII,2)
predstavljaj u tip posude koji je najblii obl iku lonca (amfore?). Fragmenti imaju izvijen
i zaobljen obod koji prelazi u niski vrat, a ovaj u ]optasti trbuh. Ispod oboda i na samom
prelazu vrata tl trhuh kao ukras nanesene su na podlogu oker boje tamnocrvene trake,
i rine 1, 5 do 2 crn. Isti ukras vidljiv j e i na ulomku trbuha amfore (T. XII/3). Posude su
fine fakture i na vitlu. Ovaj slikanja posuda oblika nalazimo u
kasnolatenskim nalazitima, kao IO su Karaburma (Beograd), Gomolava, idovar,
Popov Sala (Novi Sad) i Taban (Budimpeta) .56
so N. 1970, 80, T. IV/ l3; T. XXIH/4; T. XXXVII/8; T. XLlII/2; T.
XXXV/3 ; J . 1968, T. VIII2; XX/5; XXII/2; XXXIXIl; XL/6; O. Brukner 1986
(1987),77-78.
51 N. 1970, vidi T. IV/ 13.
52 N. 1970, 42- 44; 47-49 .
.I) J. 1968, 38.
54 Z. 1968, 47. i d.; 50. id., T. XVIllIl; T. XIX/37; Z. 1963, 74 i d. vid.
T. III.
.\.\ J. 1968, 42; N. 1970, Tabla XXVII, lO, T. XXXV/3,
T. XXXVII/8, T. XV2, T. Ll2, 4, 9 .
.56 J . 1968, 43-44; J . 1974, 67-68; B. M. 1988,171,
T. XLII , 2; B. Gavela 1952, sl. 61,37; 30, sl. 40, 3, 2; D. 1965, 259, T. U6, T.
n/3, T. IIIIl; E. B. Boni. 1969, Taf. XXIlI/2-9; Taf. XX/I, 2.
49
GZM (AJ. N. S. sV. 45. 1990. str. 35 - 92
V PASKVALIN. ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
Uz bojenu keramiku kojaje ukraena ili naslikana tamnocrvenim trakama i raznim
geometrijskim elementima tih traka postoji bojena keramika ukraena samo
tamnocrvenim trakama na oker podlozi. To je vrsta bojene keramike koju imamo u
nalazitu Ograja. za ovu vrstu bojene keramike i njezine oblike J. kae da na
Rimskog Carstva doivljava izvjesne promjene. Jedna se odnosi na recipijent
posude (urne ili pitosa), koji postaje iri, a druga na nanoenje tamnocrvenih irih
horizontalnih i paralelnih traka na vratu i trbuhu posude na podlozi oker boje. Ovu
obojenu keramiku on datira u prve decenije 1. st.n.e.
57
Medutim, bojena
keramika je datirana u razdoblje od druge polovine 2. st.pr.n.e. do druge 1. st.
58
pr.n.e. , dok bi bojena keramika sa Ograje, na osnovu analogije sa Gomolavom, bila
datirana u fazu VIb Gomolave ili u drugu polovicu 1. sLpr.n.e.
59
To bi se, na prvi
pogled, konfrontiralo s navedenim datiranjem, ali s obzirom na konstataciju J.
i na posve drugi slikanja ovih posuda najvjerojatnije je da primjerci
obojenogJrsuda iz pripadaju fazi VIb, odnosno sredini 1. st.pr.n.e. do sredine
1. sLn.e.
Prema nekim miljenjima keramika se javlja, uglavnom, u opidumima, a
u naseljima i u grobovima.
6
Nai primjerci sigurno pripadaju naselju. U vezi s
bojenom keramikom treba spomenuti i to da su pripadnici keltskog plemena Boji prvi
izradivati bojeno

Dalje, na lokalitet Ograja ne bi se mogla odnositi
da je bojena keramika indikator da su Skordisci formirali ovo naselje u 1.
sLpr.n.e. 3 Ovo je samo potvrda da se ovo naselje Desitijata nalazilo pod uticajem
latenske kulture toga doba. Upravo najbolji dokaz za to je mali broj nalaza ove vrsti
keramike. Ovo bi se moglo odnositi i na obojenu keramiku iz nekropole 64
medutim, da obojena keramika, misli se na ono to je
objavljeno, nije konstatirana u stratigrafskim slojevima Donje Doline. 65
Fragmenti bojene keramike s tamnosivom, gotovo crnom trakom na podlozi sive
boje (T. XlI!4,5) pripadaju posudama tipa kao i prethodne. posude ove vrsti
i tipa poznate su na Gomolavi i datirane su u fazu VIb, tj. u drugu polovicu 1. sLpr.n.e.
do sredine 1. sLn.e.
66
Fragment bojene keramike s trakom ispod oboda na prelazu iz
vrata u loptasti trbuh posude (T. XJI/6). S obzirom na nalazite, kao i na sve drugo to
57 J. 1975,67; J. 1968, 43-44; B. Brukner 1965,238.
D. 1965,259.
Y} B. i M. 1988, 50, T. XXXVlIII10; T. XLII (faza VIb), 2 (faza VIa); vidi
str. 88. istog djela.
60 Vidi napomenu 57, 58, 59; B. Brukner 1965, 238.
61 D. 1965, 259.
62 D. 1965, 259.
6J B. Brukner 1965, 238.
64 Z. 1968, 24-25, T. X/25.
6.l Z. 1964, 49-52; vidi i ilustrativni materijal.
66 B. i M. 1988, 49-50, 88-89; J. 1966, 63, 44; J.
1974,67.
4 - GLASNIK - ARHEOLOGlJA
;Z'V1 (A) , ,,S, S \ , 45, , 1990, sir35 - 92
v. ALAZITE OG RAJA
50
se kazalo O ulomcima bojene keramike, i ova varijanta pripadala bi istom kulturnom
krugui, takoder, s'gurnoistomrazdoblju sredine 1. st.pr.n.e. st.n.e. .'
jeprestala raditi Ipak, ova vrstabojenekerarmke manjeJe l
nijemogu ezasadanavesti analogij ekoj ebijedetaljnijeodredile.
b)Keramika izvanstratigrarskogsloja
Ulomak posude tipa urne ima izvijen obod koji, opet, prelazi u niski, formom
stota ti vrat, aovaj s naglaSeni m prstenom u loptasti trbuh; siveje boje, fine fakture
(dobro i radenanavillu(T.XIII/1) .
Posudaje.lOS .. profilacije i pokazuje karakteristike latenske keramike. Analogne
obli ke ovoj posudi tipa urne moguse u kasnolatenskim nalazitimana Gomolavi, u
PopovomSalaui drugim.
68
Medutim, bezobzira nanesumnjivo latenskoporijeklo
se da ove posude medu brojnim tipovima posuda iz ovog vremena ne
zapaeuij e na Ograji , pa bi ih to rijetko pojavljivanje unutar posuda
odvajalo od ostalog posuda u i odavalo njihov keltski
karakter.
U naselju Skordiska na Gomolavi, ov<u tip posude pripadao bi fazi VIa, a to bi
prema apsolutnoj kronologiji odgovaralo razdoblju od sredine 2. do druge 1.
st.pr. n. e.
69
Medutim, na PopovuSalau isti tipposude iz kasnolatenskogslojaodgovara
prelaznom vremenu iz stare u novu em,70 a sloj s nalazima istih ili posuda na
Gomolavi pripada periodu od sredine2. st.pr.n.e. do sredine 1. st.n.e. tj. fazi VIa -
VIc.
7l
.
Odlomak suda tipa pitos (T. XIII/2), sive boje, zadebljalog oboda
koji direktno prelazi u loptasto tijelo ukraen je nizom valovitih linija izmedu
horizontalnih linija, fine fakture, na vitlu. Izgleda da ni posude ovog tipa nisu
medu posudama iz latenskog doba bile previe omiljene. Na Gomolavi se ovaj tip
posuda javlj a izmedu faze Va i VIb, tj. od sredine 2. st.pr.n.e. do 1.
72
st.n.e. _
Ovaj tipposuda u l. i2.st.n.e.javljaseistovremenoslalenoidnim
pitosima, a II 3. st.n.e. s neznatnim promjenama u fakturi zadrava istu formu.73
Medut im, u 4. st.n.e. zapaa' u se kod pitosa promjene. Oni dobivaju uski ravni
(i) Vidi napomenu66. iB. Brukner1965, 238.
68 B. iM. 1988, 51, 82, 88, 89; D. 1965, 260; O.Brukner1986,
78; O.Brukner 1986(1987), 78.
fR B. i M. 1988, 51, 82, 89.
70 D. 1965, 257; O. Brukner1986(1987), 78.
71 B. i M. 1988, 88.
7.l B. iM. 1988,T. XXXJIU7,T.XXXIV/9, T.XXXVU8, XXXVIII4;
navedenetablesana10gIiim tipovimaposudaodnosese natip, anei na ostalo. ,
73 O.Brukner1981,42-43;T. 127/1,2;vidijoT. 127/4,5,6,7;T.
51
GZM (1\), N. S SV. 45, 1990, sir. 35 - 92
V rASKVALIN, ARHEOLO$KO NALAZI$TE OGRAJA
obod bez ijeba ispod njega, pjeskovite su fakture i ukraeni krupnim
omamentomna oboduineposrednoispodnjega
74
(T. XfII/2).
Na osnovu iznesenog moe se da na ulomak pitosa ne bi mogao
pripadati 4. st.n.e., nego samo ranijem vremenu. Na to uz ostalo (fina faktura i vitlo)
ukazujeiljeb ispodoboda, koji ne postoji kod istog tipa u4. st.n.e., a talasasti
(ili cik---<:ak) ukras izmedu horizontal!lih linija i omamenat ispod oboda ne
pokriva povrinu pitosa kao na istim posudama iz 4. st.n.e.
75
Prema tome, ovaj
fragment pitosa ne pokazuje sve one elemente koji bi ga datirali u 4.
st.n.e. Zato bismo ovaj odlomak posude tipa pitosa, s elementima koji ga odvajaju od
analognihposuda iz 4. st.n.e., datirali umnogo ranije razdoblje, moda iu fazu VIa
i VIb, tj. od sredine2. st.pr.n.e. do l. st.n.e., kao na Gomolavi, ili najkasnije u 1-2.
st.n.e.
Ovaj ulomak posudeje, vjerojatno, produkt odnosno desitijatskih
sa Ograje, koji su posude tipova po uzoru na
proizvode radionica u Panoniji, medu kojima je posebno jak uticaj na
radionice juno od Save imala Gomolava sa svojom veoma razvijenom
proizvodnjom.76
Gornji dio oboda, grla i (T. XIH/3) po fakturi, boji i
drugim karakteristikama analogan jeulomku pitosa T. XIII/2, pa bi se iako nije
zastupljen medu posudama, mogao i kronoloki vezati za njega i datirati u isto doba,
najkasnijedo2. st.n.e.
Ulomakposude(T. XIII/4)zadebljalog i lakopovijenog oboda, tamnosiveboje, s
koljenastim prelazom u trbuh, iz kojeg otrom kosinom ide prema dnu, odaje formu
zdjele. Posudajeizradenanavitlusveomasitnimostacimakvarca.
Fragment posude tamnosive boje (T. XIII/5), 2 cm iroki horizontalni obod
profiliran kanelurama prelazi u trbuh i dno. Zdjela je od dobro gline, ali
slabije u presjeku stijenke se tragovi smedeg, do kraja
sloja; jena vitlu. Ova dva fragmenta (T. XIH/4,5) tamnosive, gotovo crne boje
pripadajuposebnoj grupi posuda.
Pri traenju paralela za posudu u obliku tanjira-zdjele (T. XIW4) u
kasnolatenskimi rimskimnalazitima moglo sezapaziti da ovaj obliknije unaoj zemlji
brojnijezastupljen. Naime, ovaj oblik posuderazlikujese od dosta po
koljenastom prelazu u kosi trbuh i dno. Po ovom
koljenastom prelazu najblia joj je zdjela iz N.
da bi mogla biti izradena uhaltatsko-latenskoj tehnici, nadruge
korijene koji su srasli u kulturu, koja se na Karpata zadrala
svedo u3. st.n.e.77
74 O.Brukner 1981, vidi tipovepitosaiukrasena njima prikazanenagorenavedenim
tablamapodnapomenom73.
O.Brukner 1981, 43; ovaj problemzasluujetemeljitiju analizu.
76 O.Brukner1981,43; moradaseradi oprelaznomtipu iz noveustaruerul.oj1se
mogaozadratisvedo 4. st. n. e.,pastoggledita inaupanju. Vidi inapomenu75;
Z. 1963,75,79;O.Brukner1986(1987), 78.
77 N. 1970, 48,T. XLV/4, 5.
4'
GL\! \:\1, t'< S. " 45, 1990, "Ir - 02
' . P.\ SK \' ,\L!"\, N.'\ L 71 STE OGRAJA
lzgleda da vaj tip zdjela (T,XIfl/4) nije ili ga nema na Skordiska
u Srijemu Naime, spomenuti korjenasti prelaz na zdjeli iz Sur6na ne odgovara
kolj enac;tom prelaztl na fragmentu tartiira-zdjele sa Ograje, OllO to je ali ne i
nalazimo, takoder, i na posudu sa Gomo\ave, se datira u fazu VIa,
odnosno u dmgu polovicu 2, do druge 1. sepen,e. Medutim, nasuprot ovim
gotovo forme ovog tipa po Ulla nalazimo u Galij i , gdj e su datirane
79 80
izmedu SO-tih godina pr.n ,e, do S(}-tih godina n.e. , ili u 1. st- pe n.e. do l s!.n.e.
Pravu vezll pokllS3o sam medu materijalom u Castrumu kod Doboj a, u kojem su
stacionirale vojne posade iz zapadnih pokraj ina, al i te paralele, na alost, nisu
konstatirane. 81
S obzirom na sve to je o posudi tipa zdjele- tanjira s
koljenastim prelazom sa Ograje moglo bi se da je ovaj tip posude postojao
izmedu SO-t ih godina stare er i 50-tih godina nove cre, i to zajedno sa
ali tipom posuda sa Gomolave i s dntgih nalazita, Stoga bi se u vezi s ovim
mogla i prih atiti primjedba N. - da je tip izradivan u duhu
haltatsko---Iatenske tradicije, ako se tako daleko moe pa pretpostaviti da je
mogao postojati i neki blii kontakt s gal kom sredinom preko rimske vojske u
osvajanji ma naih krajeva, Tdrugo, ulomak, odnosno posuda tipa tanjir-zdj ele mogla je
biti proizvod radjoni e sa Ograje, koj a je II tom periodu, takoder, mogla
odraavati ove itnacije.
Za drugu posudu (T. XIII/S) je horizontalni kanelirani obod, a za
razliku od spomenut ih i slabij e je za ovaj tip posude ne bi se, ipak, moglo
tvrditi da je stariji od dolaska Rimljana. U produkciji razdoblja se
forme posuda, ali one, zapravo, nemaju analognog oboda. 2 Osi m toga,
da je posuda slabije ne bi mogla biti t vr t kriterij za odredi vanj e njene starosti.
Ipak se s obzirom na oblik moe pouzdan ije daje ova posuda mogla nastati u 3 - 4
st.n.e.,83 iako se ovakvi obod i , samo ne ovako oblikovani, mogu i kod posude u
Dortiim Lamincima iz perioda kasnog latena i prelaza u povijesnu epohu.
84
Ulomak posude (T. XIII /6) tl form' pitosa, sa zadebljalim, izvijenim obodom,
niskog vrata, koji na prelazu u rame ima prsten, Posuda je crvenkaste boje,
slabije fakture,
Ovaj oblik posude bio j e u i roj upotrebi u periodu kasnog latena, a forme
bile su, ta.k:oder, prisutne i u ranori mskom periodu. 85 Tako je zapaen medu posudama
lS B. i M. 1988, 12 (z.djele, pehari); T, VI O, I I (faza VIa), T, III1b (faza VIa),
T. XVIII/6 (faza VIb), T, XX1X/4 (faza VIb); Z. Mar ie 1963, 74-75, T. lli/5-12,
79 Gallia Tom XI1-1954 - Fascicule 11954, s. v. informations, 198, fig o8.
80 M. G. Fouet 1958, p. 134-140, Fig. 15, N 164, Fij!" 19, W189, 192,190.
81 1. (remonlk 1984,49--5 1.
82 O. Brukner 1981. T. 81. i T, 82 pokazuju da na njima osim jednog na T. 81/42. ne
nalazimo bliu analogUu obodu naSe posude - zdjele.
83 O. Brukner 1981,39.
84 TruheIka 1901, 16--29, sl. l; D. 1969 , 97 , sl. 11,101, sl. 15.
8.5 O. Brukner 1981,42, T, 114/55,115/66,116/75, 77 , 82,11 8/95,100,119/104,
GZ\1 ( !I). ,'.S ,, 45. I'NO, 'II. -'5- <):
V PAKVAU... .ARI ILO oSU);\jAl AZIS If: Ol.t{ J I\
iz sloja datiranog u period kasnog latcIJa na G molavi, pa i na drugim lId!d2.ltima na
Panonije. 86
Ova forma po' ude na Gomol avi spominje se kao tIp posude milora i
egzisti ra urazdobliu izmedu VIa i faz VIc, U. od druge poiovj.:;e 2, st.pr.n. c. do prve
polovice 1. st. n.e. 7 Medutim, analoganprinuer posude sa lokaliteta Bare II Vukovaru,
samosi vo medcboje,dat iranjes arheolokogmaterijalaod100. gochnepr.n. c.
dooko 100, godinen.e. ,88 dok se II nalaziti ma Slovenije, kak jevet , slavlja u
ranorimskodoba, ili neronsko-fla ijcvsldperiod.89
fomle sc i \I Donjoj Dolini , kao i kod Japoda, u razdoblju izmedu
90
250- 50. godine pr.n. e. Takobi ovaj tip posude u oblikupiIOS--lJma, s obzirom na
da nije sive boje nego crveIlkaste, upuC\vao na izrazitu latensku tradicij u i Ila
prelaz iz stare u novu eru, s trajanj em sve do 2. SLn.e. U f1avijevsko-lraJansko doba
opredjeljuj ega mj estonalaza unutarzgrade, kao iprestanak lada peei, takoda
nebi mogao biti produkt radioniceIla Ograji.
prljcll ( , XlIII7) promj era 3,2 crn, sive boje, fine fakture ima na
srediniotvor promj era0,4crn. Ovaj predmetpripadakasnolatenskomnaseljuna Ograj i,
odnosnou Datirase okvirno, tj. od sredine2. sl.pcn.e. do prestanka rada
91 Datiranjepreliminarno. Tako datiramo i dok buduca
istrai vanjana prostoru ili ire (Dvorita. Ograja itd.) ne pokau, cemualno,
kronolokiodnos.
c) Nalazpodnogmozaika
U pregledu rezultata istraivanja je da su saruo kronmi ustaci
podnog mozaika, i to u prostoriji FI, na samoru njezinom ulazu (T. lXII,2) i na
njezinom kraj u (T. IX/ 3, 4) . Na prvom prostoru su ostaci prcdsta'e rimskih
sandala, a u dmgornprikaz hipokampa i delfina (T. IX/2,4). PremaoVIm ostacima, ka
to je navedeno, podni mozaik je bio izraden u mo-bijeloj tehlllci kockIca. Nami ,
fi gure hipokampa, delfma j rimskih sandala izvedene su cmiru kamenim malim
kockicama, a osnova istaknuti m nizom kockica bijele boje kuje prale konture ovih
figura, daju im likovnu st (T. lX/2,4) . Ova tebl11ka naziva e jo i st ilom
sil ueta.
92
OsimlOga, svrhaovog izvodenjajedase dobijej pokretljivostfioura, a
86 B. iM. 1988, T. XXXllI/8 (faza VIa), T. XXXIV/5 (faza VJa), T. XXV/5
(faza VIb), T. XXIX/6(faz aVIb) ,T.XXXII/4 (fazaVic);M. 1970,T.
XXX/4, T. XLIlI/5,T.Ll3, T. W1/3;D. 1969,86, J. 6.
87 B. iM, 19811, 87-89.
88 N. 1970, 59-60;viJinapomenu 352 uIstomradu
89 P. Petru 1969,39,T.20/3,T.28/1 ,6;S. Petru 1969, 94-97,T.513,T.6/10, T.
7/6; T. Knez1969,112, U l ,T.2/ 4,T. 1015.
90 Z. 1964,T.X /1 (250-50.g, pr. D.e); Z. 196 , 47,SO, T XIX/9,47
(faza Vb i VI); Z. 1963, 74-79,T.llI/8.
91 B. iM.Jovllnovit1988,91.
rn L l:remonik1984, 17-18
GZM ( Al N. S. sv. 45,1990, Sir 35 - 92
V. PAKVALlN. ARHEOLo'KO NALAZi TE OGRAJ A
ne samo njihove konture, To je itaiska tehnika za italske mozaike 1. i 2 .
93
SLn.e., koja se u samom Rimu zadrala jo u 3., st.n.e.
Ova tehnika podnog mozaika zapaena je u mjeri uz obalu. Prisutna je u
arihitekturi Akvileje (Aquileia), za nae krajeve najutjecajnijem italskom kulturnom
centru, odakle su stizali gotovo svi kulturni utjecaji, pa i spomenuta tehnika polaganja
podnog mozaika.
94
Kao II Italiji, i kod nas se javlja u 1. i 2. sLn.e. unutar u
Diklu (Zadar), (Knin) i na Visu (Issa) .95
U Bosni i Hercegovini, za sada, ova tehnika podnog mozaika
je u nedaj eko od Narone, a prema unutranjosti samo na
Ograji. Ovi mozaici mogu se smatrati najstarijim u ovim krajevima.
Kako su, prema ocjeni I. kod figure hipokampa detalji njegovih
kontura svedeni na najmanju mjeru, pa likovni prikaz nema izrazitiju ona je
ovaj mozaik datirala u 2. st.n.e. , a ne u 1. sLn.e., kako je datirala prikaz rimskih
sandala , koji sastavni i istovremeni dio istog mozaika.
n
Vjerojatno se radi o
tamparskom propustu. Medutim, iz konteksta prikazanog arheolokog
materijala vidi se da mozaik a s njim i gradevina ne mogu biti stariji od vladavine cara
Vespazijana (69 -79), a ni mladi od vladavine cara Trajana (98 - 117).
d) Nalazi tere sigilate (te:ra sigillata) i drugi nalazi
Od ove vrsti keramike iz rimskog doba nadena su dva fragmenta.
Sitni ulomak pripada teri sigilati (T. XlVII), drugi (od tri ulomka) pripada
keramici teri sigilati tzv. cmari (T. XIVI2) .
Manji fragment, najvjerojatnije, pripada posudi u obliku zdjele (T. XIV I l).Na
maloj povrini su dvajajasta niza s tijesno priljubljenim i s tragovima
neke od ivotinja koje se javljaju na ovoj vrsti rimske keramike. Glina je crvena s
tamnijom prevlakom i dobre fakture. Ovaj ulomak, treba odmah istaknuti,
ornamenat jajnica, koje su neto izduene za razliku od drugih koje su
zdepaste i viestruke, te s glavicom. Najblie primjere u posudama
tipa zdjele iz radionica Rheinzabern i Westerndorfa. 98 Na osnovu analogija se da je
na primjerak najblii iz radionice Westerndorfa, pa bi ga mogli pripisati
imporru iz ove radionice, ukoliko ovaj fragment posude ti obliku zdjele nije proizvod
radionica iz prve polovice 2. sLn.e.
99
Ako na primjerak nije
proizvod radionica iz Siska (Siscia), onda je sigurno import spomenutih radionica (iz
93 I. (;remonik 1984, 17.
94 G. Brusin 1929, pag, 71-73; I. (;remonik 1984,17.
95 M. Budimir-Lj. 1985, 108-1()9; I. 1985, 90-91 ; B. Kirigin 1985,
124-125.
96 I. 6emonik 1984, 18. id.
97 I. (;remonik 1984, Ill. i uporedi na str. 17-18.
98 B. 1965, 94. i d. sl. 13, 1,3,6; O. Brukner 1981, 21-22; vidi T. od
21-38; M. Bulat 1987, 42-52, Sl. 3, 1-8, Sl. 4-11.
99 B. 1965,109-110; O. Brukner 1981 , 23-26; D. 1969,
103, sl. 17.
G2.M ( A), , S. ;v 45, 1990, ; Ir. 5 - 92
V. PA$KVALJ N, ARHEOLOKO NALAZi r E OGRAJA
Recije i Norika), koje su_ nae snabdijevale preko centara u Panoniji
(Siscia i Sirmium), odakle je stiglo i u Zenicu u 2. sr.n.e. Iz till razl oga manje je
vjerojatno da je ovaj tip stigao preko Narone ili Salone, jer primjerci nisu mi
poznati u zaIedu i dubljoj iillutranjosti ovih gradova.
ulomak posude u obliku zdjele (T. XIV12), (predstavljaju ga tri manja
fragmenta) zaobljenog oboda koji odmah prelazi prstenasti ukras
ornamentiran urezima, sputa se tl trbuh tanji ra da bi na prelazu u dno pet dobio ukras
u vidu dva niza Crvene je boje i fine fakture.
Prema ranijim analizama I. ova posuda, ove vrsti keramike, pripada
teri sigilati chiari.IOO Ovom vrstom keramike ba io se i N. Lamboglia (Italija) lO]
Najblie analogije ovom fragmentu tere sigilate cware pr xlsravlj aju nalazi iste vrste
keramike i tipa po ude iz Prema I. ovi nalazi spadaj u u raniju sigilatu
chiaru, jer posjeduju sve karakteristike po kojima ih N. LambogJi svrstava u tip la i
b.
I02
Po nekim detaljima ulomak posude u obliku zdj ele Iz blii Je
Lamboglinom tipu la, nego b. Posude prve varijante j avlja se koncem 1. i egzistir do
2, sLn.e., dok se varijanta druge grupe j avlja u 2. do 3. sLn.e.
103
primjerci
se i u poznatom rimskom urbanom centru Ptuju (petovio). Oblici ove vrSte
posuda datirani su ovdje nalazima novca cara Demicijana (81 ,- 96) i
Trajana (98 - 117).104
Ovaj tip posuda tere sigilate cma! nastaje na osnovu galskih blika sigilata i
njihove kasnije italske imitacije i otkriva dekorativne elemente aretinske sigilate, a ukras
izveden malim preuzet je, opet, iz autohtone keramike sj evem Italije iz 1. st.u.
e.
105
Ova vrsta sigilate chiara u dospjela je, naj vjerojatniJI::, prcko
Salone ili Narone, da ova vrsta keramike, odnosno njezini oblici nemaju tolikih
s donjopanonskim nalazima.
106
Prema tome, sve govori da j e ova kcrarruka
prisutna u koncem 1. do 2, sLn.e. i uklapa se kr no!oki u nastanak
zgrade.
Ulomak fragmenta posude tl obliku pehara (T. XIV /3) izvijenog je i zaoblj enog
oboda koji prelazi u niski vertikalni vrat, a on u donji vert ikalni io suda. Pehar je
boje, na kojoj je naslikan i u poli ran geometrijski ornamenat I vidu
vertikalnih blijedosmedih linija, medu koje je smjeten i ornamenat u formi lova M.
Posuda je fine fakture i na vitlu kolo) .
S obzirom na slikanu keramiku iz Sirmiuma, koja se nala u najstarijem sloju s
nalazom padanske tere sigilate, mogao bi se kao gornja granica upotrebe ov tehnike kod
100 I. 1962, 119. id.
101 N. Lamboglia 1963, 145. id.
102 I. 1962, 119, 129-230, T ilL
103 I. 1962, 119, 129.
104 B. 1965,105-107, sl. 36, 25 (Ptuj) ; Lj . Plesnibr 1971,117- 119,
T. L
105 I. 1962,119; O. Brukner 1981, 29; O. 8rukner 1971 , 33, i d., 2, 7,13,
106 Up, ovu keramiku kcx:l O. 8rukner 1981, Tab. 21-38, kao i kcx:l B.
1965, 105-107.
GZM (A), N.S sv 45. 1990.Sir35- 92
V.PASKVALIN. ARHEOLOSKO NALAZISTE OGRAJA
posuda uzeti period Flavijevaca (69 - 96).107 - ova se keramika u
nalazitima javlja u zadnjim decenijama 1. st.pr.n.e. do 2. st.n.e., to bl
IOS
potvrdilodatiranjesirmijumskihnalazau kraj 1. st.n.e.
Medutim, posebna grupa slikane keramike na Panonije otkrivenaje u
nalazitima Sirmiuma i Cibala (Vinkovci), na Dalmacije u njezinim
kontinentalnimdijelovima, u Dokleji iKominima(CrnaGora), dokje dijelom
prisutna u sredinjem dijelu Bosne, na Ilidi, u Kalinoviku, Delilovcu,
Bugojnu, asadaiu odkojihjenajjuniji u Mogorjelu.
I09
Ako je spomenuta konstatacija o nalazu ove keramike pouzdana, u to ne bi
trebal o sumnjati, onda je analogna slikana keramika iz najvjerojatnije, iz
strati grafskog sloja uz koji, u stvari, definira nastanak zgrade u
flavij evskovrijeme, sloju u Sirmiumu, u kraj 1. do2. st.n.e.
II0
1. ovaj
tip sa slikanim ornamentimadatira u vrijeme3. i4. st.n.e,lIIa A. u
1I2
3. st.n.e. Obedatacije su prihvatljive, pabi se moglogovoritio kontinuitetu upotrebe
ovog tipa keramikeod2. st.n.e, iakose, baremza sada, on javljaugrobovima3. i
4. st.n.e.
1l3
zaJ. su posudesa slikanimlinijamai pa ihstavljau4.
st.n.e.
1I4
Medutim, kad je u pitanju njihovo porijeklo, ona ukazuje na produkciju
rimskih radionica koje su i bile namijenjene onima koji su jo drali do autohtonih
tradicija, a kOlijevka bi imbila donja Panonija.liS Toprema I. daova
keramikanije nastavak kasnolatenske, nego se ona samo inspirira slikanim motivima sa
keltske keramike (Skordiska i Eraviska) ih ukusu svog vremena.116
Potvrdu oivljavanjalikovnih motiva kasnolatenske tradicijeI. vidi u nalazu
slikane keramike sa motivima koja se pripisuje panonskim radionicama, jerje
ujednom uz i datiranajeu kraj 4. do sredine 5. st.n.
e.
1l7
Ovi podaci ukazivali bi na geografsku i kulturnu sredinu veoma blisku panonskoj,
je stanovnitvo tj. Desitijati, na dananjem centralnom prostoru Bosne ili
svog panonskog identiteta ili doivjelo veomasnaan kulturni uticaj. l, na kraju,
ipak bismo se za dataciju ove keramike u 3, odnosno u 4. st.n.e, dok nalaz
slikane keramike u ne bude pouzdanije odreden unutar arhitektonskog
kompleksa.
107 O. Brukner1981,32-33;O. Brukner1971,33.id.
1()j I. Cremonik1984, 262.
100 I. Cremonik1961, I. Cremonik 1984,263-270.
110 O.Brukner1981, 32; I. Cremonik 1984,272.
III I. Cremonik 1961,196-199;O. Brukner 1981,32.
112 A. 1975a, 103-105;O. Brukner 1981,32.
113 I. Cremonik 1961, 192 (Kalinovik), 193 (Turbe, Delilovac, Bugojno); O. Brukner
1981,32.
114 I. Cremonik 1961, 196-199;O. Brukner1981,32-33;I. Cremonik1984,
267-272.
I. Cremonik1984, 272.
116 I. Cremonik 1984,271.
117 I. Cremonik 1984, 271.
GZM (A). 1\; . S" 45. 1990. Sir. 35 - 92
V rMiKVA U N. /\RHEOLOSKO ;-':AL'\ l II 1' O('RAJ.'\
) 7
Ulomak posude u obliku pehara (T. XIV14) sa zadebljali m, izvijeni m obodom
koji prelazi II trbuh posude, je boje, fine fakture, izradena na
kolu. Prema ovim karakteristikama, izgleda, najblia je prethodnoj posudi, odnosno
fragmentu koji datiramo najkasnije u 4. sLn.e.
1l8
Fragment diska svjetiljke (T. XIV15) na kome se dio oivora za zrak ci za
sipanje ulja) j na nosu za fitilj s tragovima je smedecrvenog premaza i dobre je fakture .
Na nosu svjetilj ke se dvij e volute.
Treba sf.menuti da su se osnovne forme svjetiljki zadravale od 1. st. pr.n.e. sve
do 4. st. n.e.1l U razdoblju ranog Rimskog Carstva dolazi do velike ekspanzije rimskih
svjetiljki, najvie iz sjeveroitalskih radion.ica.
120
Po Obli ku, izradi i boji na
ulomak svjetiljke pokazuje najblie anal gije sa svjetiljkama iz Osijeka, Osora, Bakra,
i MogOljela.
121
Osim voluta i spomenutih detalja izrade, drugi elementi za
blie odredenje, na alost, nedostaju. Svjetiljka je, vjerojatno, S obzi rom na oblik nosa
imala trokutastu, a ne oblu konturu, se razlikovala od panonskog tipa svjetiljki.
122
To ukazuje na import, i to , kako je iz radion.ica keramike sjeverne Italije s
datacijom u kraj 1. do 2. sLn.e, dakle, u vrijeme kad se II Panoniji tek javljati
u se produkciji razvija i panonski tip lampi (lucema).i23
e) Staklo
Dno staklene posude u obliku ili boce, debelih zidova,
plavkastozelenkaste boje, konkavnog dna, ukraeno je s elipsasta lista II obliku
kria (T . XIV/ 6).
Na Bosne i Hercegovine II rimsko doba ovaj tip stakleni h poznat
je II 3. i 4. st.n.e.
J24
Karakterizira ga bezboj no ili utozelenkasto st aklo, njenih i krhkih
zidova, za razliku od staklenih proizvoda istog lipa iz l. i 2. sLo. e, koje je
plavkastozelenkaste boje, debelih stijenki i bolje kvalitete.
l25
Ovoj vrsti stakla i tipu
pripada i nae stakleno dno.
Spomenuti tip staklenih boca u irokoj je upotrebi sredinom 1. i tokom 2. st.
n. e, a rjede u 3. st.n.e.
126
navodno, iz Sirije i Galije, a navedene
118 I. 1984, 267, sl. 8; oblikom i bojom suda kao i vertikalnim
stijenkama; adaptiran rimskom ukusu; O. Rrukner )981,32-33.
119 V. Dautova-Ruevljan 1970,148.
120 B. 1971,103.
121 B. 1971, 134, br. 43 (Sisak); br. 46 (Sisak); br. 106, (Bakar); V.
Dautova-Ruevljan 190, sl. 2,1 (Osor); D. 78,124-125, T. LIII/l, T. L1V!l,2; I.
1965, 195, T. VIIJ/9; Mogorje1o, mv . br. 1582.
122 B. 1971,125.
123 B. 1971, 125; panonski tip lampa ulazi u vremenski raspon od 11 st. n.
e. do V st. n. e. Prema tome, na tip lampa morao bi biti stariji; se datira u 1-2. st. n. e;
B. 1971,103-107; I. 1965,195.
12.4 V. 1976, T. VII/2.
12.1 I. 1982,118, mv. br. 161,595, sl. 2,35 (Osor); inv. br. 126,596, sl. 2,36.
126 I. 1982, 118.
(jI M (A) . "S I'N O, ' ll )5 - 92
\ . 1';\ K \ .\ l.I" ,\ I<. H tOLOSKO i \ l t OG RAJ A
(plavkastozelenkasto staklo, debeli zidovi) pr ipadaju galskim staklarskim radionicama,
pa bi ulomak (T. XIV spadao import li h radionica s datacij?m,u kraj 1. ,u 2.
st.n.e. L Ostaje otvoreno pitanje da II Je ovaj tiP stakl enog stigao u PutovIce IZ
Panonije, odnosno iz njezinih urbanih centara: Murse, Sirmijuma i Siscije, ili preko
Narone i Salone.
t) Nalaz metala
Za kronoloko odredenje objekta na Ograj i su dva metalna nalaza.
To je poznata bronzana koplj asta fi bula (T. XV /7) i bronzana fibula u obliku
brljanova lista (T. XV/2 a, b). I
Bronzana kopljasta fibula (T. XV/l a, b) kao tip poznata je na Bosne i
Hercegovine, a izvan njega u Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i .
je da je kopljasti tip fi bula datiran Naime, datira se u 3. st.pr.
n. e. do 2. st. n. e. Tako je Ila nekropoli u Kralici Karbunici (Makedonija)
datirana u 3-2. st. pr.n. e.
129
Na nekropoli II Gostilji datirana je u doba Perseja,
makedonskog kralja (178-168. god. pr. n.e.)!30, a tip kopljaste fibule iz Vira
(Posujel Z. datira neposredno prije Augustove vladavine, tj. oko sredine l. st.
pr.n.e.
'3
,dokje ul mak fibule istog ili tipa (ili varijante) iz Usti koline datiran u
rano doba Ri msk:u g Carstva, u l. do 2. st.n. e. 2
Kako ovaj tip fibule nije dovoljno vrlo je teko pouzdano odrediti
vrijeme njegove upotrebe. Njegova duga upotreba sigurno je donijela i vie varijanata
toga tipa, koje su se onda koristile u povijesno doba. Jednoj od tih varijanata
vjerojatno je pri padala i fibula sa Ograje u Kako je fibula sa Ograje s
obzirom na ti p, ipak; naj blia fibuli na Velim Ledinama, datirali bismo je s njom u isto
vrijeme, tj. u 2. st.pr.n. e.
133
U ovom kronolokom okviru, izgleda, nastaje onda i
i neki nj ezini proizvodi. Treba da se ovaj tip fi bule javlja u
ilirski m oblastima u nekropolama, import ili uticaj see i
do u centralnoj Bosni.
I bronzana fibula u obJiku srca iJi brljanova lista (T. XV/2 a, b) s dvije igle
pripada, takoder, ilirskim oblastima. Ona se, izgleda, prvi put na neJaopoli na
Velim Ledinama u Gosti lji , u grobovima predstavlja najmladi prilog.
134
To
daje u nalazitu Ograja mlada od poznatijeg tipa fibula u obliku koplja (T. XVII a, b) a
127 I. 1982, 118; i 127; V. 1986, 19.
128 V. Pakvalin 1980, 81; V. Pakvalin 1962,147; Z. 1962, 67; R. 197,
14-15; D. Basler 1969, 8,10, T. XVII, grob 84/3; R. 197,15; pregled nalazita.
129 G. Spasovska-Dimitrioska 1986,81- 82.
IJO D. Basler 1969, J0-11.
131 Z. 1962,69-71 .
132 V. Pakvalin 1962, 147-148.
133 D. Basler 1969, 10-11 .
134 D. Basler 1969, 8,10.
59
e l Mf A).N. S .lv.45. 1990. sir35 - 92
v . rA$KVAI.IN. ARHEOLOSKO NALAli STE OGRAJA
moda su i istovremene. Stoga, ako arheoloki nalazi, posebno novci , nekropolu na
Velim Ledinama okvirnodatiraju od sredine 3. kroz cijelo2. st.pr.n.e, onda se i fibula
uoblikusrcasdvijeiglemoepreliminarnodatirati najkasnijedokraja 1. st.pr.n.e.
Izrazito profilirana bronzana fibula (T. XV13), sa zatitnom i oprugom
od 8 navoja. Luk fibule je u dijelu bliem glavi masivan i trokutaste forme, odvojen
dugmetom od noice, dok je igle u obliku trapeza bez rupica i sa
iglom.
Ovaj tip bronzanefibule, koji se razvio iz kasnolatenskihfibula, poznatjeuBosni
i Hercegovini u nekoliko nalazita, kao i u drugim krajevima nae zemlje.
13
U novije
vrijemeovaj tipfibula otkriven)lna ranocarskim nekropolamauSloveniji (Dobovi itd.)
i pripada periodu flavijevaca.I Isti ovaj tip fibula iz sjeverne Dalmacije datiranje,
takoder, u 1. st.n.e. iu 1-:-2. st.n.e.
13
? Ifibula izOsora, takoder, tipoloki naoj
fibu1i iz neprelazi2. st.n.e.
l38
Takobismo na osnovuovihparalelatip izrazito
profilirane fibule (T. XV13) datirali u period od Vespazijana do Trajana, ili u doba
flavijevaea. fibule istog tipa, ali sa rupicama na nozi pripadaju neto
periodu, ti. l. st.n.e. ,a prostiranjajeItalija, Norik iPanonija.I 9
Drugabronzana fibula (T. XV/4)spada medu fibule uoblikusidra(Ankerfibein).
Utvrdeno je da se bronzana fibula u formi sidra razvila iz izrazito profiliranog tipa
fibula.
140
Ovaj tip fibula je rairen na Panonije, ali je poznat i van
njega. Tako se i na Bosne i Hercegovine i datiraju se u 2-3.st.n.e.
141
Medutim, pojavu ovog tipa trebalo bi paljivije pratiti, jer neke arheoloke okolnosti
nalaza, kao injegovagenezaukazuju na to dajemogao nastati na samom 2.
st.n.e.
142
U tom smislu mogla bi biti datirana i fibula ovog oblika iz
Najpouzdanija datacija za sada bila bi sredina 2. do 3. st.n.e. njihovo
porijeklo vezanojeza 143
za bronzanu (T. XV/S) ima dosta analogija i one su datirane u
144
3-4.st.n.e.
m Inv. br. 402 (Prozor);inv.br. 423 (Drvar); inv.br. 1307(Turbe)itd.;T. Teak-Gregl
1982,99,id. ;P. Petru 1969, 7, id.;S. Petru 1969, 85, id.;D. Sergejevski 1947, 17, sl. 1.
136 P. Petru 1969,38-44,T. l,grobA8, grobA14, grobA17. itd. ;S. Petru 1969,
94-97,T. 4, grob 8(6), T. 5,grob8(2), T.6,grobovi: 18,1-2,20,6,i grob 20,1; T. Knez
1969,grob3, 1,3,7,8.
137 B. Ilakovac1981,45-46,br. kat. 251,sl. 7, br. 251.
138 T. Tefak-Gregl1982, 106-107,sl. 1,5.i sl. 1,4;ukat, br. 7.i 8.
IJI) T.Tefak-Gregl1982, 106.
140 E. v. Patek 1942, 100-103,Taf.Vll1l14, 15, 16, 17; D. Sergejevski1947,38-39,
sl. 17.
141 D. Sergejevski1947,38-39,sl. 17;inv.br. 115 (Bukovica), inv. br. 115 (Tribovo)
itd. ;M. 1987, 65,T. 7,grobXIX/l,2.
142 A. D. O. 1975,231,sl. 121,
grob. 84(spaljenipokojnik) .
143 D. Sergejevski1947,38-39,sl. 17;M. 1987,65.
144 B. Ilakovac1981, 172,br. 243,244,sl. 6.
{jZM (1\). 1' . s ' v. 45. 1990. st T. 35 - n
V. PASKVAI I t' . \ RHI-OLOSKO "l L.'\ZIl OURAJI\
Nalazi rimskog novca ovdje biti izneseni i koriteni u smislu datiranja
ri mskog arhitektonskog o jer sticajem okolnosti nakon obavljenih istraivanja oni
nisu biH odredeni. Stoga samo pominjem novac cara Vespazij ana (69-79) kao najstarij i
i novce Konstantina Velikog (306-337), odnosno nj egovih najbliih nasljednika, kao
' mJ 145
naj a e .
PROBLEMATIKA ARHITEKTONSKOG OBJEKTA
a) Gradevinske faze
Ostaci l (T. l VI I; T. VIII ) u trati grafsko-kronolokom odnosu
prema predstavlj aj u prvi, najstariji kul turnopovijesni horizont, koji smatramo
za fazu kojaje prethodila izgradnj i objekta.
Kako maj stori ne mogu bez vode na vitlu oblikovati posude u
formama, sigurno je da je j edan od dva (ili oba) kanala (T. V14; T. VIII!3)
sluio za dovod i odvod vode. Glavni akvedukt za postoj ao je i
prije nje i sluio za potrebe radionice. Identifici ramo ga s kanalom u
vodoo rini izvan zgrade (T. III /2) .
Ovo su kulturni ostaci, koje za sada ostavljamo po strani i
prelazimo na faze objekta (plan 1).
Faza I Prva faza nastaje izgradnjom objekta na prostoru na kojem
dolazi do gaenj a peti, koj i ostaje do prvog ili rekonstrukcije
objekta (Plan l). Analizom strukture zidova, koj i su zidani u stilu opus quadratum (T.
lVII), i njihovih odnosa dolo sc do spoznaj e da je zgrada u ovoj fazi, u svom prvom
planu (vidi plan Plan l) orUelItirana istOk- zapad, predstavljala izduenog
pravokutnog oblika sa hipokaust.nom prostorijom na sjevernoj strani (T.
!lIll). Tako bi prvobitnoj fazi objekta od istoka prema zapadu pripadale
prostorije B, e, D, FI - F, G, I (Plan l).
U prostoriji B (T. 1/2; T. IVIJ ) ostali su iz ove faze kao prepoznatljivi tragovi
kameni prag vrata (T . IV/2), sjeverni zid kod ulaza u zgradu (T. IIIIl) i estrih prostorije
B (T. 112). Prostorija e (T. V/2; Plan l ) iz prve faze je, takoder, prag vrata i
ostatak stepenika (T . TV!2 ; VIl, 2), a prostorija za komunikaciju D (T. IllIl; V /3)
sli vnik i podnicu. Iz ove faze j e kanal K (1 . V III /2,3) i kanal I (T. IlIn; XIl; Plan 1),
dok je kanal J (T. V 14) sluio i radionici i za potrebe u prvoj fazi . U
dijelu prostorije F, tj. FI (T. IX/ I ,2) i F (T. lX/3,4) prvoj fazi pripadao je,
u prvom redu, podni mozaik i prefurnij (T. XI I ), a u prostoriji G (T . XIl) takoder
p refurniji (T. XIl) i kanal l (Plan l). I, na kraju, u prostoriji I (Plan l) samo .oslaci
zidova smjera zapad.
143 V. Pakvalin 1980,65,68,74; nalaz novca cara Vespazyana predstavlja vremensku
granicu prije koje se ne mogu datirati rimske djelatnosti na ovom terenu (antequem non),
a kraj neposredni nasljednici cara Konstantina Velikog (306-337), odnosno definitivni u peIicxlu
Gota i seobe naroda, koja je ovdje, izgleda, vidljiva u arheoloSkim zapaanjima. Vidi V. Pakvalin
1980,64. o novcu iz zabiljeaka u dnevniku iskopavanja.
(J z,V! (A). S." 45 .. 1990. , Ir.
V i' .iI.SKVALI .ARHlOLOSKO \,M. ,V ISTEO(;R,\.J A
1> 1
AkoII ostacima podnog mozaikaimamo italski izradei uticaj (T.JX/2,4) iz
kraja 1. i 2. Ln.e. , teru sigilatu "cbai ru (T. XV/2) sa prelaza iz I. u 2. st.n. e.,
bronzanu profi li ranu fibulu (T. XV/3) iz 1-2 sLn .e., fragment dna staklenog
(T. XIV/6) iz 1-2st.n.e. , sitan fragment tere sigil ate (T. XlVII) iz
2. st. n.e. i, na kraju, bronzanu fibulu u obliku sidra (T. XV/ 4), opet iz 2-3.st.n.e.,
ondabismoprvugradevinskufazu datirali u rasponod l. do3. st. n. e.
l46
Faza n u dmgoj fazi javljaju se krupni zahvati.
Obj ekat dobiva izvana i iznut ra nove sadraje, nova arhi tektonska Ij ecnja, pa u vezi s
tim i novi oblik (Plan l). Tako na strani zgrada dobiva spomenuri
bazen ili piscinu u formi apside (prostorija A; Plan 1) sa stepenicama i otvorom za
odvod vode ili kanalom. S njim bi dmga gradevinska faza. Nju,
karakterizira zidanjaopus spicatum(T. VIII!2).
Unutar objekta u prostoriji B (T. 112) tragovi ove faze pokazuju se u podnim
ma uz bazen i ulaznim vratimaprostorije B(T. 112; IIII). S bazena
uz prostorijuB dolazidopromjenaiuz prostorijue(T. 112; Plan l)u pojavi niskogzida
s bazom stupa. Zid ove visine mogaoje predstavljati i subselij (subsellium), klupu ili
sjedalo. Takojeu ovoj fazi prostorijaB sa apsidainimbazenompoprimilainovi obliki,
se, funkciju, a dobilajeiglavnaulazna vrata(T. 112; IIII).
Izgradnjom bazena na strani objekta istovremeno dolazi i do
njegova proirenja na sjevernoj strani (T. III/2; Plan l). Naime, na toj strani podie se
hipokaustnaprostorijaEs prefurnijem(T. VIIII,2,3,4), se izgradnjom zavrava i
funkcija kanala K (T. VIII/2,3), koji je pripadao nekom starijem objektu. Ovoj fazi
unutarprostorijeE odgovarai zid (T. V1II2; VIII/3), kojijezajedno
sa suspenzuramabio nosilac hipokaustnepodnice. Od tada prostorijaEdobiva i ulaz (T.
IIIII; IVll;VIllI) iz prostorijeD, koji se u stepenici(T.IIIII).
I prostorija G (T. XII)u fazi II, izgleda, dobiva novi unutranji sadraj,
potrebama zgrade, dok jeprostorija I (Plan l), se, izgubila svoju funkciju,
jerjeu ovoj fazi njezinom proaoodvodni kanal L apsidaInog bazena(T.
I1/2,3).
Radovi koji se uz ovu fazu mogujoutvrditi odnosili su se na obnavljanje zgrade
(T. VII/l;!XII).
Prema analogijama
147
do druge faze doloje izgradnjom bazena (T.
111,2,3,4)iprostorijeE (T. VIII4) u pretkonstantinskodoba, d.negdjeu 3. sLn.e. iona
je, kako pokazuju neki odarheolokih nalaza, trajala sve do kraja 4. st.n.e., to
da seu zgradi ivjelo sa sistemomzagrijavanja. Nalazi koji fazu II kronoloki odreduju
u spomenuti povijesni period su dva fragmenta posuda (T. XIV/3,4) iz 3. i
4. st.n.e. i bronzana (T. XV/S) iz istog vremena. je, takoder, da i
bronzanafibula u oblikusidrapripada fazi II iz njezina ukolikose
nalazila u upotrebi u toku 3. st.n.e. Medutim, pitanjejeto ukazuje na kraj ove faze u
zgradi, kao i na kraj sistema hipokausta, od.nosno koliko je dugo djelovao sistem
Vidiutekstuproblematikuopodnommozaiku, terisigilatichiari, profiliranim
fibulama, terisigilatiitd.; I. Bojanovski 1980,137; Basler 1980, 137.
147 B. 1978, 161. id.,sl. 6/1 i6/2.
GZM lA), N S sv. 45. 1990. st r 35 - 92
V.PAKVALI . RHEOLOKON!(LAZ1TEOGRAJA
62
zagrijavanjaunutarove faze, poto u fazi III prestajeaktivnost prefurnija. U tom smislu
aktivnost hipokausta sigurno nalazi rimskog novca4. sLn.e., ili kojedecenije
nakon Konstantina I (306-337). Prema tome, drugu fazu datirali bismo u
148
3-4.st.n.e.
Faza III ta bi, onda, na ovoj odgovaralo fazi III? U tom pogledu
dosta jasno to pokazuju in situ konstatirana zatvorena prefurnija (T. VIlII2) i zatrpan
apsidaIni bazen (T. Ill). Ovom periodu moda bi odgovarale jo i izmjene unutar
prostorijeG (T. XIl)sprefurnijem idodatnom malom prostorijomH (Plan l). Vrijeme
trajanja ove faze odgovaralo bi postkonstantinskom dobu, a vjerojatno bi zavrilo
pojavomseobenaroda.
149
b) villa rusticaili (javnokupatilo)
Arheoloka je i kulturnohistorijska da su unutar objekata arhitekture
gradske (urbanae, suburbanae) i seoske (rusticae) vile posjedovale
sistem za zagrijavanjeprostorija i bazena s vodom za kupanje, za razliku od terma koje
su imale drutveni ilijavnikarakter. Ovimse, dakle, otvarapitanjeda li je na
Ograji od samog nastanka bila vila rustika, kao mnoge druge, ili su to terrne, jerjeu
ovomarhitektonskomsklopuprostorija imalaibazen sodvodnimkanalom(T. 112; II12;
Plan l).
Akoboljesagledamoobjekatiz fazeI (Plan l), onda zapaziti da
zgrada tadanije imalaapsidalni bazen (Piscinu)sodvodnimkanalom l (T. 1/2,3; II13) ni
prostoriju E (T. VIIII3) s prefumijem, odnosno hipokaustom, a imalajeprostoriju G
(T. XI1), takoder s prefumijem, koji je zagrijavao hipokaustnu prostoriju Fl i F (T.
!X11,3), koja se tada jo nije zagrijavala sistemom tubulusa, pa ni bazen e (T.
VIlIIl,2,3) koji bi pripadao fazi I, kao i zatvoreni ili prekinuti odvodni kanal K (T.
VIII/2,3; Plan l).
Akojearheoloki dokazano da se prefurniji u vilama nalaze ujednoj od
prostorija, a ne izvan onda bi ta objekat iz prve faze na Ograji
otkrivala kao vilu rustiku, a ne kao terrne, jer se u dijelu objekta iz prve faze
prefumij-Ioitehipokausta nalazi upravo u prostoriji G (T. XI1), a ne izvan objekta
kaokod terma (T. VIII3; Plan 1) .150
Unutar vila postoje i latrine i one nisu imale podnicu (estrih),
pa bi uz prefurnij prostorije G (T. XI1), koja, takoder, nije imala podnicu, mogla
predstavljatijednuod njih.J 1
Prostorija D (T. IllIl) sa slivnikom (T. V/3), s obzirom na njezin centralni
poloaj unutarobjekta (Plan l), sluilajeza komuniciranje medu prostorijama (T. IIIIl
' . . .. 152
lVII),abl tzUJelatnJu.
148 Vidi utekstuproblematikuofibuli uoblikusidra(T.XV, 10), (XV, ll)io
novcu unapomeni 145; nalazikoji okvirnodatiraju II faze.
149 Vidl napomenu 145.
lj() I. 1965, 157, 159.
151 I. 1965, 155.
152 M. Budimir-Lj. 1985,109;A. 1942,144.
(;Z'v11 A). N. S \V. 45. 1990. Il r . 35 - 92
v. NM .AZl STE OGR;\J ;\
n

l <ib
t? DD


D
SLOBODAN
Plan 3
Izgradnja hipokausta izvedena je opekom koja je prema toploti maksimalno
otporna, pa su se u tim hipokaustima mogle postizati visoke temperature. Tako se
jednim prefumijem moglo zagrijavati vie prostorija, i do (Plan l) . Primjena ovih
sistema za zagrijavanje prostorija unutar vila i terma pada 1. sLn.e. i odgovarala
bi prvoj fazi objekta, ali jo uvijek bez primjene tubulusa. 53
Ako je ova argumentacija neosporna, posebno ona koja se odnosi na poloaj i
mjesto prefurnija, onda bismo bez ograda objekat na Ograji odredili kao vilu, koja je
u prvoj fazi imala pravougaoni bazen, kao i mnoge druge vile, sa zagrij avanjem
samo preko loita hipokausta, krajem l. sLn.e, ali ne i preko tubulusa, primjena
dolazi tek kasnije.
l54
U vezi s planom zgrade iz prve faze (Plan l) zanimljivo je spomenuti da je njezin
tlocrt tlocrtu zgrade u suhozidu (Plan 3) na lokalitetu Dvorita na
I. 1965, 157; B. 1970, 130.
134 B. 1970, 130; B. 1970, 148.
m V. Pdkvalin 1980,67-70, sl. 3. i 16; E. 1975, 222-223; D. Svoljak
1974,188-189.
GZ!" llA) .s sv.45, 1990, str 35 - 92
v. ARHEOLOSKO NALAZi TE OG RAJ A
platou,155 Ova nije i , vj er otkriva odredeni odnos izmedu
autohtonog i romaniziranog desi tij atskog stanovnitva, na koji , za sada, treba barem
ukazati.
Gradevin ka faza II na dajevila na Ograji prerasla u terme na
prostoru urbane il' rustikaine sredine. Na ovo ukazuj e vie gradevinskih izmjena unutar
objekta. Jedna od njih je dogradnja jo jednog bazena, u obliku apside (A) sa
stepenitem i odvodnim kanal om (T. II2,4,3; lII2). Izgradnjom ovog bazena dolazi do
podizanj a n ve prostorije E (T. V[lII1,2, 3) s prefurnijem hipokausta, koji jepokrio i
preki nuo kanal K (T. VIl/4 i VIIl /2,3) nekog starijeg obj ekta iz faze I, ili iz najstarijeg
kult urnog horizonta (T. VIIl ,2). To se deava i unutar drugib objekata. Sovim
promjenama dolazi i do adaptacij a u prostoriji B (T. 1/2) kao najblioj bazenu.
Naime, ova je prostorija istovremeno sa izgradnjom bazena (A), ili nakon toga dobila
zajednos njimnovi izgled; postalaje, se, temllilna bazilika (T. II2; Plan l) kojaje
izmijenilaprostor. Tose vidiII prostora iuotvaranju novih vrata (T. IllIl).
BazilikaIni oblik ovih prostorija (u termalllli) primjenjuje se iz konstruktivnih i
rasvjetnih razloga. Na ovu promjenuu prostoriji B, kojase, vjerojatno, desila krajem2.
i 3. sLn.e.u toku gradevinske faze II , ukazuje baza stupa, nadena in situ na
bankinu uz vrata, koja je bila i oslonac svoda (T. II2; lIll,3). U ovakvim
objektima basilica therllllirum javlja se u doba rimskih careva, od Tita do
KonstantinaVelikog.156
Na terme iz gradevinske faze II ukazivalo bi loite prefumij hipokaustne
prostorije E, koji se za razliku od prefurnija hipokaustne prostorije FI i F (T. lX/3;
XI1) iz prvefaze nalazio sotvoromvani, a loilose izvan prostorijeiobjekta(T. VIII3,
4). Na terme iz druge faze ukazuje, takoder, iupotreba tubulusazazagrijavanje bazena i
prostorija (T. illI; VIII2,4) , koja pada u doba cara Antonina Pija (138-161) i M.
Aurelija(161-180), tj. u kraj 2. ili 3. st.n.e.
157
U blizini ovog objekta na istoj strani podignut je nimfej.l58 Nimfama,
zatitnicama izvora i voda, hramovi se podiu i unutar velikih terma. Jedan takav
primjernalazimo u termama u Aquae Iassae (Varadin) datiranim u kraj 2. i 3.
st.n.e.,159 a primjera ima i drugdje. Tako bi blizina nimfeja moda i direktno
o termama na Ograji, bi mogla biti dovedena u pitanje ideterminacija
objektaiz faze Ikao vile. Medutim, sad bismonakonsvih tih razmiljanjabili spremniji
prihvatiti tezu dajenimfej nastao uperiodu2 - 3. st.n.e, kakoje ranije datiran, te
se sadjo vie potvrduje pretpostavka dajegradevina na Ograji u drugoj fazi illllila
funkciju temli, pa uvezi stim nimfej nije mogaopostati hramSilvanainimfa, hram
ovog boanstvatreba traiti subdivona Dvoritimauzzgraduu suhozidu.
l60
Ako su ostaci bipokampa i delfina u podnom mozaiku (T. lX/3,4)
sastavni dijelovi mitoloke scene u vezi s vodama i morima, onda bi takva likovna
B. 1961, 212, 214.kod istog autoravidi napomenu 15.
1.17 B. 1970, 148; I. 1965,157,159,160.
1.18 V. PakvaJin 1980,62--66,sl. 9.i 2.
IYJ B. 1961, 212.
Iro V. Pakvalin 1980,67-70.i d., sl. 18,17.i 16.
65
GZM (A ). N. S. sv. 45. 1990. Sir. 35 - 92
V. PASK VALlN. ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
predstava zgradu na Ograji pribliavala termama. To bi, na na to da je
na Ogr:iji i u prvoj fazi imala obiljeje terma, a ne vile, jer se likovne
scene vrlo u podne mozaike prostorija terma.
161
Na osnovu onog to je izneseno o objektu na Ograji, bilo kao o vili iz faze I i
termama iz faze II, bilo kao o vili ili termama iz faze I i II, iznesene arheoloke
ovaj objekat najvie pribliuju funkciji banje. Ipak, ne bi se mogla negirati odnosno
zanemariti ni njezina adaptacija u banju. Samo, ona se ni u kojem ne moe
uporedi vati s ili poznatijim banjama kod nas, npr. s onima na Ilidi (Aquae S) ili
s banjom u Aquae Iassae (Varadinske Toplice) i druge. Ne moe se, takoder,
uporedi vati ni s onim banjama u vilama, kao to je ona u ili Sette Bassi
(Rim).162 Banja na Ograji daleko je manja i sluila je potrebama mnogo manjeg broja
stanovnika na urbanom prostoru grada dananje Zenice Ograja,
Dvorita i Tiina), ili pak na ruralnom prostoru za naselja u i Tiini.
163
Ako je predstavljala banju (thermae), onda bi unutar nje trebalo
pokuati identificirati funkcije pojedinih prostorija koje su sastavni dio ovih
Tako bismo tokom faze I (Plan 1) u bazenu pravougaonog oblika (T. V/2),
prije nego to je primijenjeno zagrijavanje vode tubulusima, imali frigidarius (hladna
kupelj), u prostoriji B (T. I12), prije nego to je dobila novi izgled,
(apodyterium), a u prostoriji FI-F (T. IX/I,3,4) s mozaikom i hipokaustom eksedru,
mjesto za odmor i rekreaciju.
U fazi II, kad dolazi do primjene tubulusa u sistemu zagrijavanja (T. VII/3) vode
u bazenima i prostorijama (T. VII12) , dok piscina, u obliku apside (T I12) sa
stepenicama (T. 114) postaje caldarius, odnosno bazen s toplom vodom (T. IIII), se
voda zagrijava putem tubulusa, a preuredena prostorija B (T. I12) ostaje ili
apodyterium, dok bismo, opet, u prostoriji FI-F (T. IX/l ,3,4) imali odjeljenje za odmor
i relaeaciju (exedera).I64 Medutim, u prostoriji E sa hipokaustom i prefumijem (T.
VII/2,3) vidjeli bismo laconicum ili sobu za znojenje (T. VII/4) , a u malom
pravougaonom bazenu (T. VI2) malo kupatilo ili tepidarium. Moda je u Konstantinovo
doba prostorija B (T. I12) u malu, tzv. baziliku thermarum, ili koja
bi bila daleko manje luksuzna, ali ipak takvoj prostoriji u vili Sette Bassi.
16
Ovo je samo pokuaj identificiranja prostorija unutar objekta na Ograji kao banje
koja je podignuta na prostoru starijeg autohtonog naselja Desitijata.
PIT ANJE URBANIZACIJE NA
Ako u onomastici autohtonog romaniziranog stanovnitva na dananje
Zenice medu carskim gentilicijima Flavius-kao najstariji, onda to ukazuje na
161 I. 1984,107-108.
Hil B. 1958, 75-127,1961,181-223,1970,121-152; I.
1965,147-175; vidi D. Thomas 1964,336. id.
163 I. Bojanovski 1988, 155. id.
164 B. 1961, 214; A. 1942,144.
163 I. 1965, 160.
5 - G LASNI K - ARHEOLOGIJA
GZM (A). N. S sv 45.1990, Sir 35 - 92
V. PAKVALl N, ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
66
romanizaciju desitijatskog stanovnitva, koju prvi car Vespazijan
nastavljaju je kasnije rimski carevi (Trajan, Had rij an i M. Aurelije, zvan Karakala).
Proces romanizacije sigurno je medu Desitijatima prihvatanjem rimskog civiteta
po njihovom princepsu Valensu Varronu iz Breze, a to bi prema gentil iciju trebalo biti
doba Vespazijanove vladavine. Ako tada padaju romanizacije desitijatskog
stanovnitva, onda se pitamo kad urbanizaciJa. Dri mo da ova dva
proceSa mogu biti samo istovremena. 16
Istraivanja objekta rimske banje na Ograj i otkrivaju da je od zavretka
ilirsko-rimskog rata (6-9. godine n.e.) do formiranja naselja prolo otprilike 70
godina, koje padaju upravo u vrijeme vladanja cara Vespazijana (69-79), to koincidira
i s romanizacije.
l68
U ovo isto vrijeme, takoder, fada i arhitektonska
djelatnost oko podizanja objekta na lokalitetu u Tiini.
16
Tako "ismo u Tiini
i u Zenici i na imali jedno od najstarijih naselja, moda i urbanog
karaktera, na irem Desitijata. Na to sada neto vie svjetla baca i
objekat terme na Ograji u
Ovu (i ekonomsku) aktivnost u oblasti plemena Desi tij ata mogli bismo
povezati s istovremenom cara Vespazijana na Panonije, kada je
Sirmijum podignut na rang kolonije, a ostala naselja na rang municipija,
medu koje spada za sada jo nepoznat municipij na Zenice. l7I
Doba cara Vespazijana bilo je vrijeme intenzivne prve urbanizacAe u Panoniji,
koja se, kako je osjetila i na Desitijata i na Drini. l Razlog tome
lei, u to je ovo pleme, iako je pripadalo naronitanskom
konventu, l 3 bilo kulturno blite Panoniji nego primorske Dalmacije, o
vie najnovija i istraivanja ovog kraja.
RAZMATRANJA
U uvodnom dijelu rada samo su postavljena pitanja koja biti predmet
rasprave i koji bi se nakon tako iznesene problematike, fundirane na temelju
arheoloke dokumentacije (T. I-XV; Plan l, Sl 2; Plan 3) sa lokaliteta Ograja, mogli
Oni su u svakom preliminarni, jer se izvjesni problemi samo
166 D. 1948,49; G. Alroldy 1969,318-319; I. Bojanovski 1988
157-158, 161, 165-166. '
167 I. Bojanovski 1988, 167; vidi napomenu 166.
168 Vidi napomenu 166. i 167.
l@ D. 1971,18-20; I. Bojanovski 1988, 159. i 167.
170 I. Bojanovski 1988,159.
171 I. Bojanovski 1988, 167; M. 1971, 92; M. podizanje Sirmijuma
na rang kolOnije naziv Flavia) vee za vladavinu cara DOmicijana (81-96), a ne za cara
Vespazijana, kako to dre J. ael i I. Bojanovski.
172 I. Bojanovski 1988, 167, 177. id.
173 I. Bojanovski 1988,47; sve o Desitijatima vidi kod istog autora u indeksu s. v.

67
GZM (A). N. S. sv. 45. 1990. si r. 35 - 92
V. PAKVALlN. ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
posebno kad je u pitanju Strabonova vijest o panonskoj pripadnosti
Desitijata, pa uzjo neka druga pitanja ostaju i dalje otvorena.
174
Odmah treba da prikupljena arheoloka dokumentacija ukazuje na dva
kulturna horizonta i na prelazni kulturni horizont izmedu njih. Tako bi najstarijem
kulturnom horizontu pripadali arheoloki nalazi iz kasnolatenskog ili eljeznog
doba (T. VII 1-3; XII 1-4; XIII 1-6; XVIla, b, 2ab), a prelaznom iz stare u novu
eru oni datiranje see do Rimskog Carstva (T. VII 1-3; XIII 1-6; XVI
la, b, 2ab), dok mladi ili rimski kulturni horiZont pripada razdoblju nastanka gradevine,
koju smo identificirali s banjom (thermae), sa svim nalazima i detaljima koji su je Watili
do njezina zavretka, to bi odgovaralo periodu nakon Konstantina 1(306 - 337). 5
Kad je o najstarijem horizontu iti razdoblju kasnog latena, na prvom
treba istaknuti da se na platou gdje se danas nalaze i konzervirani, za posjetu
otvoreni i arhitektonski objekti, ia1(OOer, nalaze i pouzdani tragovi naselja
ilirsko-panonskog plemena Desitijata.
176
Ono bi prema arheolokoj dokumentaciji ilo
od sredine 2. st. pr.n.e. do, okvirno, vladaviu.es.:ara Vespazijana (69 - 79).177 U ovom
(SI. 2) da su se
diJelom, zanat?m, a
peel zarumljiVI su nalazi fragmenata keranuke obhka kOJI su
uz u stratigrafskom sloju (T. VIII-3). Oni otkrivaju desitijatsku
produkciju, koja se, takoder, nalazila i pod uticajem proizvoda
kasnolatenske tradicije (T. XIII-4), a je prepoznajemo u bojenoj keramici (T.
XIII 1-6). Stoga bi ova zapaanja doputala da su zanatlije zajedno s
drugim desitijatskim stanovnitvom dolazili u dosta bliske, u prvom redu, pa
i druge odnose sa stanovnitvom Panonije, konkretno s plemenom Skordiska ili,
s radionicama Gomolave.
179
Ipak, ne bih se mogao sloiti s nekim miljenjima da
prisustvo bojene keramike dokaz ili indicija da su neko naselje osnovali Skordisci, l
pogotovo kad je u pitanju nalazite duboko juno od Save kao to je to Ograja. Najbolji
dokaz protiv ovakvog razmiljanja upravo su malobrojni nalazi bojene keramike
konstatirani uz u stratigrafskom sloju, a ostali nalazi fragemenata keramike,
za koje smo rekli da pripadaju proizvodima keramike po uWnJ Ila
kasnolatensku tradiciju. Takoder je da ulomak sive keramiCI! urne
(T. XI/I,2), za koju je konstatirano da je starija od analognih, poznatih
sa nekropola Dobava, Ribnica, Petrunja Vas, Globodola itd. (Sloveni1al i
Zagreba, kao tip po prvi put kod Desitijata na Zenice. 8 .
174 I. Bojanovski 1988, 104-105 (Pannonioi Strabo VII . 5,3); I. Bojanovski 1988, S . V.
Desitijati, 70.
175 Vidi napomenu 144. i 145.
176 V. Pakvalin 1980,67-70,83; vidi napomene od 24 do 28. i 35 do 45.
ln Vidi spomenute napomene pod napomenom 176.
178 V. Pakvalin 1980,67-70, sl. 18
179 B. M. 1988,92-100; vidi napomene pod napomenom 176. i napomene
56-67; 68-91.
IIII Vidi napomenu 63. i napomene 56--<)7.
181 Vidi napomene od 33-46.
s
GlM (A) )I . S. sv. 45,1990, slr 35 - 92
68
V. PAKVALlN, ARHEOLOSKO \J ALAliTE OGRNA
Tom kulturnopovijesnom razdoblju kasnog latena od sredine 2 . st.pr.n.e., kojem
pripada s njezinim proizvodima, odgovaraju i dvij e bronzane fibule. Jedna
u obliku koplja, a druga u obliku brljanovog lista ili srca (T. XVII a, b, 2a, b). One
zajedno s nekim proizvodima (T. XIII,2,3, T. XIIII ,2,4,5, T. XIV/I,2,3,
4,5 ,) u kontinui tetu upotrebe i na prelaz iz stare u novu eru, jer se jo zbog
nedovolj ne istraenosti varijanata ovog tipa fibula datiraju od 3. do 2. SL pr. n. e., u
sredinu 1. sLpr.n.e. i do sredine l. sLn.e.
182
Ove fibule se u
iJ' rskim kraj evima i unutar nekropola, pa bi njihovo prisustvo u
kod Zenice trebalo smatrati uticajem heleniziranih ilirskih
prostora. 183
U prelaznom periodu, a u toku rimske pacifikacije nastaje kulturno
razdoblj e uticaja rimske civilizacije na kulturu i ivot desitijatskog
stanovnitva. Tada stare tradicije slabiti, mada nisu definitivno o
tragovi Silvanovog kulta na lokalitetu Dvorita.
l84
Tako bi tekao
ivot izmedu autohtonog desitijatskog i rimskog stanovnitva do
ri mske urbanizacije i romanizacije.
Period rimskog razdoblja izgradnjom terma, koje bi bile istovremeno s
drugi m zgradama u ovom kraju u Tiini ili na

Otkrivanjem ovog objekta,
uz ostale arheoloke podatke, doli smo do zanimljivih i spoznaja o tom
periodu rimske uprave. Medu njima, prije svega, stoji da gaenjem
prestaje onaj autohtoni ivota i rada u ovom naselju i da ga preuzima
drugi, novi, rimski. U tom pogledu ilustraciju prekinutog autohtonog ivota
pokazuju ostaci zgrade zidane u suhozidu na lokalitetu Dvorita (Plan 3), koju su sve do
prekida rada stanovnici, moda i sami koristili za
stanovanje. Tako bi se (ili vie njih) nalazila na periferiji naselja.
je, i pretpostavka da su ti isti stanovnici naselja, zanatlije u doba
cara Vespazijana (69-79) dobili od njega i rimski civitet i postali rimski gradani.
Potvrdu za ovo vidjeli bismo u definitivnom prekidu rada tj. radionice, nad
je prostorom neposredno podignuta zgrada (T. VIIl-3).
Iz ovog razdoblja nekoliko predmeta koji na blizinu ovog
teritorija i plemena panonskom kulturnom krugu. To je fragment iz radionice u
Reinzabernu ili Westemdorfu, se proizvodi u 2. st.n.e. importiraju u nae krajeve, a
su gusto zastupljeni u Panoniji (T. XIV /1).186 Zatim je tu profilirana bronzana
fibula (2. sLn.e.) i fibula u obliku sidra (anker) (T. XV/4{i koje su u upotrebi
(u 2-3. sLn.e.) upravo medu panonskim stanovnicima. 7 Na blii uticaj panonskog
kulturnog kruga i ulomak bojene keramike sLn.e. (T. XIV /3), koji prema
l82 v. PakvaJin 1980,81-82; vidi i napomene 128-134.
lSJ V'di
l napomene 128-134. pod napomenom 182.
l84 V. Pakvalin 1980,67-70, sl. 16,17. i 18.
lS.l D. 1971,18- 20; vidi napomene od 92 do 127. i od 135 do 145; posebno
napomenu 146, 148, 149. id.
186 Vidi napomene od 98 do 99.
181 Vidi napomene 135-143.
69
GZM (Al. \I. S. w. 45. 1990, Sir. 35 - 92
V PASK VAI.I N, ARH EOLOSKO NALAZISTE OG RAJA
najnovijim pripada panonskim radionicama (Sirmium) i naj vie j e prisutan
upravo na prostoru Desitijata.
l88
Primjetni su, medut im, unutar ovog naselja i uticaji kcji su dolazili sa Jadrana. To
bi bio fragment terrae sigi1Iatae (T. XIV/2) s kraja I. i 2, st. n.e, koji
na uvoz iz radionica Italije preko dalmatinskih gradova (Narona, te se
ne bi moglo tvrditi da stie preko Panonije.
189
Na osnovu iznesenog pregleda i nalaza prikupljenih unutar nje moe se
da je zgrada u svom razvoju od nastanka, pa do definitivnog prestanka
funkcioniranja, ako apstrahiramo kasnolatenski horizont, imala tri faze
(Plan 1, SI. I i SI. 2).
Prva faza, kako pokazuje T. XIVII,2,5,6, traje od vremena vladavine cara
Vespazijana ili najkasnije od kraja 1. do kraja 2. ili 3. sLn.e. i ukazuje na vilu
rustiku, iako neke analogije u vezi s planom i na funkciju banje (thermae) (Plan
1).190
Druga faza, unutar koje su se prema arheolokom materijalu na (T .
XIV/3,4; XV /5) desile velike promjene (Plan I) pripadala bi razdoblju negdje od
3. do, najvjerojatnije, kraja 4. SLn.e. to i broj nalaza rinlSkog
novca iz 4. SLn.e. Ovu fazu mogli bismo nazvati pretkonstantinskom i posve sigurno
predstavlja proirenu banju s bazenom A i prostorijom E (Plan l).
fazu bi, u osnovi, karakterizirao prestanak funkcije bazena i prefum ij a ( .
Ill; VIII/2) i neke manje izmjene unutar objekta (T. XII), posebno u prostoriji G (Pl an
1). Ovaj period od 4. do 6. sLn.e. naziva se postkonstantinskim, ili dobon
ranog srednjeg vijeka.
191
U ovom vremenu banja je, sigurno, sluila ka stambeni
)
. ' 192
prostor dose Jenom stanOVnI tvu.
Rimska banja na Ograji sama po sebi ukazuje na proces urbanizaCije ovog raj a.
Kako arheoloki podaci na njezinu izgradnju u doba cara Vespazijana (69 -
79), to bi rimske urbanizacije na teritoriji plemena Desitijata, konkretno na
prostoru Zenice, trebalo vezati za to vrijeme, posebno zbog toga to ovaj car Pl i
s urbanizacijom Panonije, pa bi to, vjerojatno, koincidiralo i s urbanizacij om
desitijatskog teritorija.
l93
Zato se moe da u to vrijeme nastaje na teri torij i
Desitijata imun. Bistuensium, to pokazuju i epigrafski spomenici pokojnika u
onomastici nalazimo gentiIicij cara Vespazijana Flavius.
194
Arhitektonski objekti na u Zenici i II Tiini , pa zati m na
Dvoritima i Ograji u ukazuju, najvjerojatnije, na jedan muni ci pij (urbani
centar) koji se ne mora poistovetiti s dobro poznatim imenom munici pij a Bistues.
195
188 Vidi napomene 107-117.
189 Vidi napomene 100-106.
190 Vidi napomene 150-155.
191 Vidi napomenu 149.
192 V. Pakvalin 1980. 64.
193 Vidi napomene od 170 do 173.
194 Vidi napomene 166. i 167.
19.1 Vidi napomenu 171.
GlM (A) N. S. sv. 45, 1990, str. 35 - 92
70 V. PASKVALIN, A RHEOLOKO NALAl iSTE OGRAJA
Ipak, treba da iznesena arheoloka dokumentacija s Ograje sama po sebi nije
dovoljan oslonac da se o Strabonovoj vijesti koja govori o panonskoj
pripadnosti Desilijata, 196 iako se, kao to je analiza pokazala, ovo pleme i njegov
teritorij nalaze u bliskom kulturnom odnosu s panonskim Jednoj takvoj
konstataciji mogu doprinijeti samo istraivanja na ovom i irem prostoru
Desitijata.
196 Vidi napomenu 173, 174.
71
GZM ~ A . N. S \\. 45. 1990. ,[ r 35 - 92
V. PASKVALIN. ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
Tabla I
Foto:Teodor u p
GZM (Al N. S. sv 45, 1990, Slr. 35 - 92
72 V. PAKVALlN, ARHEOLOKO NALAZiTE OG RAJA
Tabla"
M
Foto: Teodor u
GZM (A), N, S, s\' 45, 1990, str, 35 -92
V. PASKVALIN, ARH EOLOSKO NALAZiTE OG RAJA
7J
Tabla III
2
Foto: Teodor u
GZM(A),N. S sv. 45, 1990, str. 35- 92
V. PAKVAL1N.ARHEOLOKONALAZITEOGRAJA
74
Tabla IV
Foto:Teodor u
75
GZM (A), N. S sv. 45 , 1990, str 35 - 92
V PASKVALIN. ARHEOLOSKO NALAZISTE OGRAJA
TablaV
Foto: Teodor u
76
GZM (A) " N S s v. 45, 1990,SIr. 35- 92
V. PAKVALlN.ARHEOLO::.KO NALAZiTEOGRAJA
TablaVI
1
2
3
.'
Foto: Teodor u
77
GZM (A). N. s sv. 45. 1990, ,lr. 35 - 92
V. PA KVALl N, ARHEO LOKO NALAZiTE OGRAJA
TablaVII
2
3 4
5 6
Foto;Teodor u
78
GlM (A), N. S. S\ . 45, 1990, str. 35 - 92
V PASKVALIN, ARHEOLOSKO NALAl iSTE OGRAJA
TablaVIII
Foto:Teodor u
79
GZM (A), N. S. sv. 45,1990, w. 35 - 92
V. PASKVALIN, ARHEOLOSKO NALAZISTE OGRAJA
Tabla IX
2
3 4
Foto: Teodor u
GZM(A),N. S. sv. 45, 1990.Sir. 35 - 92
80 v. OGRAJA
TablaX
1
2
3
Foto:Teodor
81
GlM ( A), N. S. sv. 45,1990, str. 35 - 92
V. PASKVALlN, ARHEOLOSKO NALAliSTE OGRAJA
Tabla XI
1
2
1\ ...
te
l"" '"
. \. .
.\ .
I . "
. . . \
.v.""".........._"'..
-. ' ..., 1;
"'> ' .
3

- --- -....
4
//
Crtei: J.
6 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
GZM(A), N. S.sv. 45, 1990, Sir 35-92
R2 V.PA$KV;\UN.ARHEOLO$KONALAZI$TEOGRAJA
Tabla XII
1
4
5
6
R? 1..
Crtei:N. - l,2,3, 4,5 Crte.!l: J. - 6
83
GZM fA), N. S. sV. 45, 1990, str . 35 - 92
V. PA$KVALlN. ARHEOLOKO NALAZiTE OGRAJA
TablaXIII
/
/
/
: - .--......
Crtei:J.
GZM (A).,..N. S. sv. 45, 1990, str. 35 - 92
v. PAKVALlN. NALAZiTE OGRAJA
Tabla XIV
1
3
4
RY il iJem
5
Crtell: J. - 1, 2, 4, 5, 6 Crtell: N. - 3
85
GZM (A). N. S sv. 45. 1990. sir 35 - 92
V PASKVALIN. ARHEOLOSKO NALAZISTE OGRAJA
Tabla XV
2a
la
lb
2b

Crtei: J. - 1, 2 Foto: Teodor - 3, 4, 5
GZM (A) N. S. sV. 45. 1990, str. 35 - 92
V. PASKYALlN. ARHEOLOKO NALAZISTE OGRAJA
Rb

AP - Arheoloki pregled. LjubUana.
Arh. Vest. - Arheoloki vesnik. Acta Arcbaeologica. Ljubljana.
- i grada za kulturnu istoriju Bosne. Tuzla.
Djela CBI - Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Centar za balkanoloka ispiti-
vanja. Sarajevo.
GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo.
zb. - zbornik. Osijek.
PJZ V - Praistorija jugoslavenskih zemalja, tom V Sarajevo.
RVM - Radovi vojvodanskih muzeja. Novi Sad.
Starinar - Starinar. Beograd.
Simpozij II Zenica - Izdanja Muzeja grada Zenice. Zenica.
Vj. Arh. muzeja. - Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu. Zagreb.
ALFOLDY G.
BASLER D.
BASLER D.
BLUMNERH.
BOJANOVSKlI.
BOJANOVSKI I.
BONIS, E.
D.
BRUKNERO.
BRUKNERO.
BRUKNERO.
BRUKNERO.
BRUSIN Gl.
BUDIMIR M.,
LJ.
LITERATURA
1969 Die personennamen in der romiscben Provinz Dalmatia,
Heildelberg, 1969.
1968 Nekropola na Velikim ledinama u Gosti1ju (Donja Zeta),
GZM, - n. s. a. XXIV, 1968. Sarajevo.
1980 Gradevinarstvo doba u Bosni i Hercegovi-
ni, Znanstveni kolokvij odran u Zadru od 6. do 8. XII
1976, Zagreb, 1980.
1911 Die romischen Priv atal tertilmer , Miinchen, 1911.
1980 Materijali i gradevinske tehnike u unutranjosti
Dalmacije, Znanstveni kolokvij odran u Zadru od 6. do
8. XII 1976, Zagreb, 1980.
1988 Bosna i Hercegovina u doba, Djela CBI 56. 6. Sa-
rajevo 1988.
1969 Die spatkeltiscbe Siedlung Ge1h!rthegy-Tabin in Buda-
pest, Archaeologia Hungarica, Series Nova XLVII, Buda-
pest, 1969.
1987 Zapadna grupa, PJZ Sarajevo, 1987.
1965 Keramika mladeg gvozdenog doba, RVM 14, Novi Sad,
1965.
1971 Osnovne forme i tehnike rimsko-provincijske keramike u
Sirmijumu, Simpozij II Zenica, Zenica, 1971.
1987 Voganj-Bare, kasnolatensko naselje, AP, Ljubljana,
1987.
1981 Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije donje
Panonije, Dissertationes et monographiae, Zavod za zati-
tu spomenika Irulture SAP Vojvodine i Savez arbeolokih
drutava Jugoslavije, Beograd, 1981.
1929 Aquileia, guida storica e artistica, Udine, 1929.
1986 kod Knina, villa rustica, AP, 1985, Ljubljana, 1986.
( i ZM iAi. N. S" 45. 1990.;Ir 35- 92
V. I'ASKVALl N. ARHEOLOSKO NALAZi TEOGRAJA

A.,
D.,

O. 1975
Duklja ObodCetinje, 1975.
CURK I. 1971
rimskekeramike vSlovenijiin rezultatitega
Simpozij Il Zenica, Zenica, 1971.
CREMONIK l. 1960- 1961 Nalazi bojenekeramikeu BosniiHercegovini urimsko
CREMONIK l.
CREMONIKI.
CREMONIKI.
CREMONIK l.
BULAT,M.
CREMONIKI.
CREMONIKI.
CREMONIKl.
CREMONIKI.
DAUTOVA
-RUEVLJANI V.
DAUTOVA
-RUEVLJANIV.
D.
I.
I.
FOUETG.
GALLlA, TOMEXII
GREGLZ.
ILAKOVAC B.
doba, GZM, n.s. A, XV-XVI,Sarajevo, 1960-1961.
1962 Nalaz terre sigillatechiare iz GZM, n.s.
A, XVII, Sarajevo, 1962.
1965 Rimska vila u GZM, n.s. A, XX,Sarajevo,
1965.
1966 Fundevon Sigillaten mediterranerToepfereienin Bosnien
undderHercegovina, Archaeologia Jugoslavica, VII, Beo-
grad,1966.
1971 Nalazi mediteranskih radionica uBiH injihovahronologi-
ja,Simpozij Il Zenica, Zenica, 1971.
1987 Nalazi terrasigillatena donjogradskompristanituuOsije-
ku 1961. godine, zb. XVIII-XIX,Osijek, 1987.
1976 Rimskonaseljena Panikukod GZM, n.s. A,
XXIX, Sarajevo, 1976.
1984 Poreklo rimske slikanekeramike, Arh. Vest, XXXV, Lju-
bljana, 1984.
1984 castrumkod Doboja, GZM, n. s. A, 39, Sarajevo,
1984.
1984 Mozaici izidnoslikarstvo rimskogdoba uBosniiHerce-
govini ,.VeselinMaslea-, Sarajevo, 1984.
1970 Rimskesvjetiljkeuzbirci Pomorskog ipovijesnog muzeja
u Rijeci, Diadora, vol. 5, Zadar, 1970.
1987 Hrtkovci,Gomolava, 1986, Ljubljana, 1987.
1969 Istraivanjerimskog Limesau Sremu sposeb-
nim osvrtomna pitanjekomunikacija, zb. br. Xli,
Os ijek,1969.
1982 Tipologijaikronologijarimskog stakla, Znanstveniskup
Mali Loinj, 11-13.listopada 1979, Zagreb, 1982 (izdan-
je arheolokogdrutva).
1986 Diklo kod Zadra(villa rustica), AP, 1985, Ljubljana,
1986
1958 Puit d'Aquitaine: VieiJle-Toulouse,Montmau-
rin,GALLIA, Tom. XVI- 1958- Fascicule l,Paris,
1958.
1954 - Fascicule l, Paris, 1954, s.v. Informationes, 19liS.
1981 Urnes vratomireg
Vj. Arh. muz . Zagreb, 3.ser. - sv. XIV, Zagreb, 1981.
1980 Kameni ljebovi akveduktaBiba-]ader,Diadora, vol. 9,
Zadar, 1980.
GZM (A), N. S. sv. 45, 1990. Sir. 35 - 92
X8
V PASKVALIN. ARHEOLOSKO NALAZISTE OGRAJA
ILAKOVAC B. 1981 Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas,
Nakit u doba Rimskog Carstva, Izloba, Zadar, 1981.
B.,
M. 1987 Gomolava naselje mladeg gvozdenog doba, Novi Sad -
Beograd, 1988.; P1Z V, Sarajevo 1987.
KIRIGIN B. 1986 Vis, Gradina, rimske terme, AP, 1985, Ljubljana, 1986.
KNEZT. 1969 Novi rimski grobovi na Dolenjskem, Razprave, VI, Lju-
bljana, 1969.
1980 Pra istorijska naselja na tGT, knj . XIII,
Tuzla, 1980.
1982 Rezultati istraivanja praistorijskih naselja na
Semberije, tGT, knj . XIV, Tuzla, 1982.
LAMBOG LI A N. 1963 Nuove osservazioni sulla terra sigillala chiara, Rivista di
Stud.i Liguri, anno 29 , Nu. 1-4, Genova, 1963.

N. 1970 - Keltsko-Iatenska kultura u Slavoniji i Srijemu, Grad-
ski muzej Vinkovci, Vinkovci, 1970.
Z. 1960 Praistorijski nalazi i lokaliteti iz Trijenice i Dvorova kod
Bijeljine, tGT, knj. IV, Tuzla, 1960.
Z. 1963 Keltski elementi u mladem eljeznom dobu u Bosni i Her-
cegovini, GZM, n.s. A., XVIII, Sarajevo, 1963.
1964 Donja Dolina, GZM, n.S. A., XIX, Sarajevo, 1964.
1961) lapodske nekropole u dolini Une, GZM n.s. A. , XXIII,
Sarajevo, 1968.
MARIJANSKI
M. 1987 Rimska nekropola kod Beke u Srijemu, Vojvodanski mu-
zej, Posebna izdanja, Novi Sad, 1987.
M. 1971 Istorija Sirmijuma od I veka do 582, g. , Sirmium, Arheo-
loki institut Beograd, Beograd, 1971.

-PESIKANM. 1966 Rimske terme u Sirmijumu, Starinar, n. s., knj . XV/XVI,
1964-1965, Beograd, 1966.
E. 1975 Rimsko naselje u ilidi kod Sarajeva, Sabrano djelo, "Svje-
tlost, Sarajevo, 1975.
PASKVALIN V. 1962 bronzano posude i nakit iz Ustikoline, GZM, n. s.
A, XVII, Sarajevo, 1962.
PASKVALIN V. 1976 staklo s Bosne i Hercegovine, Arh. vest.
XXV, Ljubljana, 1976.
PASKVALIN V. 1980 nimfej u kod Zenice, GZM, n.s. A,
XXXIV, Sarajevo, 1980.
PATEK E. 1942 Verbreitung und Her\runnft der romischen Fibeltypen von
Pannonien, Budapest, 1942.
PETRU P. 1969 Rimski grobovi iz Dobove, Ribnice in Petrunje vasi, Raz-
prave, VI, Ljubljana, 1969.
PETRU S. 1969 Rimski grobovi iz Globodola, Razprave, VI, Ljubljana,
1969.
PETRU S. 1969 steklo iz dolenjskih grobov, Razprave, V I, Lju-
bljana, 1969.
D. 1978 Mursa i njeno u doba, Osijek, 1978.
89
GZM (AJ. N. S sv. 45. 1990. SI r. 35 - 92
\1 PA$KVALlN. ARHEOLO$KO NALAZI$TE OGRAJA
LJ.

D.
SPASOVSKA
DIMITRIOSKA G.
SVOWSAKD.

-SVETEK V.
TEAK-GREGLT.
J.
J.
J.
J.
TOMASB.
D.

R.
B.

- B.
-GORENCM.
B.

B.,
-GORENCM.
B.
1971 KronoloSka determinacija keramike tankih sten s severne-
ga Emone, Simpozij II Zenica, Zenica, 1971.
1948 llirska onomastika, Split, 1948.
1987 Kralica, Karbunica, AP 1986, Ljubljana, 1987.
1974 Most na Varstvo spomenikov , XVII-XIXII, Ljublja-
na, 1974.
1986 staklo u jugoslavenskom delu provincije donje Pa-
nonije, Posebno izdanje - Monografije VII, Vojvodanski
muzej, Novi Sad, 1986.
1982 Rimske provincijalne fibule iz Arheoloke zbirke u Osoru,
Znanstveni skup, Mali Loinj, 11-13. listopada 1979,
Hrvatsko arheoloSko druStvo, Zagreb, 1982.
1966 Predlog hronoloSke podele keltskog latena u junoj Panoni-
ji i severnom Balkanu, Materijali m, Novi Sad, 1965, Beo-
grad, 1966.
1968 Kelti u Evropi, Dissertationes, Tom VII, Mu-
zej grada Beograda, Beograd, 1968.
1971 proizvodnja Skordiska u vreme rimske domina-
cije, Simpozij II Zenica, Muzej grada Zenice, Zenica,
1971.
1974 Skordisci, Novi Sad - Beograd, 1974.
1964 R6mische villen in Pannonien, Budapest, 1964.
1971 Arheoloke karakteristike kraja, Simpozij II Ze-
nica, Zenica, 1971.
1901 Rezultati istraivanja u Bosni i Hercegovi-
ni, GZM, XII1, Sarajevo, 1901.
1957 Keltske i starosrpske na Gomolavi kod
Hrtkovaca u Sremu, RVM, 6, Novi Sad, 1957.
1958 nalazi i njihov doprinos za dataciju
skih faza bazena u Varadinskim Toplicama, Sta-
rinar, n. s., koj. VII-Vm/1956-1957, Be-agrad, 1958.
1961 Istraivanja antiknog kupalita u Varadinskim Toplicama
od 1956. do 1959. godine, Vj. Arh. muz. Zagreb s. m,
sV. II, Zagreb, 1961.
1965 Neka obiljeja ranocarske keramike u jugozapadnoj Pano-
niji, Starinar, n. s. , koj. XIII-XIV/l 962-1963 , Beograd,
1965.
1970 Zavrina istraivanja kupaliSnog kompleksa u Va-
radinskim Toplicama, Vj. Arh. muz. Zagreb, 3. serija-
sV. IV, Zagreb, 1970.
1971 svjetiljke u ArheoloSkom muzeju u Zagrebu, Vj.
Arh. Muz. Zagreb, 3. ser. - sv. V, Zagreb, 1971.
GZM (A), N. S , v. 45, 1990, str. 35 - 92
V. PASKVALIN, ARHEOLOSKO NALAZISTE OG RAJA
90
B. 1971
Karakter rimske keramike june Panonije i problematika
njene tipologije i kronologije, Simpozij II Zenica, Zenica,
1971 .

B. 1972 -73 Prilog istraivanju naseobinskog kompleksa u Va-
radinskim Toplicama, Vj. Arb. muz. Zagreb, 3. ser. -
sv. VI-VII, Zagreb, 1972-73.
B. 1978 Tipovi naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (u svjetlu no-
vib istraivanja), Znanstveni skup - Varadin 22-25. X
1975, Zagreb, 1978.

B. 1981 Etape urbanog razvitka Andaulonije i nasljede Za-
greba, Znastveni skup - Zagreb od 14. do 16. studenog
1978. godine, Zagreb, 1981.
D. 1965 Latenski sloj naselja na lokalitetu Popov Sala kod Novog
Sada, RVM 14, Novi Sad, 1965.
ZUSAMMENFASSUNG
ARCHAOLOGISCHER FUNDORT OGRAJ A IN B. ZENICA
lm einleitenden Kapitei der Arbeit sind die Fragen, die Tbema der Untersuchung sein
werden, nur ganz allgemein gestelIt, und es wird angefiibrt, welcbe Schlufifolgerungen nach der
so erHiuterten, aur der arcbaologischen Dokumentation der Lokalilii.l Ograja (Taf. I-XVI; Plan
B. l; B. 2 u. 3) fundierten Problematik zu erwarten sind. Sie sind auf jeden Fall nur provisorisch,
denn bestimmte wissenscbaftliche Probleme, besonders wenn von der Nachricbt Strabons uber
die pannoniscbe Herkunft der Daesitiaten und anderen Fragen die Rede ist, bleiben auch
weiterhin offen.
Gleich zu Beginn ist bervorzuheben, daJ3 die archaologiscbe Dokumentation auf zwei
Kulturhorizonte und einen zwischen ihnen Jiegenden Obergangsborizonl hinweist. Zum ii.!testen
Kulturhorizont wiirden die arcbaologischen Funde der spaten Latene - bzw . der Spateisenzeit
geh6ren (T af. VIII-3; XlIl1-4; XIIJ/I-6; XIV/7,8), dem des Obergangs von der vor- in die
nachchristliche Zeitrechnung diejenigen, deren Datierung bis zum Beginn des R6mischen
Kaiserreicbes reicht (TaL VIIl-3; XIII / I-6; XIV /7 ,8), wii.hrend der jiingere oder r6mische
Kulturhorizont dem Zeitraum der Entstebung eines Bauwerks zugeb6rt, das wir, mit allen
Funden, die es bis zu seiner Ferligstellung begJeiteten, als Bad (thermae) identiflZierten, was der
Periode nach Constantinus I. (306-337) entsprechen wurde.
Fur den ii.! testen Horizont oder die spate Latenezeit ist an erster Stel1e besonders
anzumerken, daJ3 auf dem Plateau, auf dem sicb heute konselvierte, einer Besichtigung
zugii.ngJiche architektonische Objekte beflllden, aucb sichere Spuren einer Siedlung des
illyrisch-pannonischen Stammes der Daesitiaten zu fmden sind. Der' arcba.ologischen
Dokumentation entsprechend dauerte sie vom 2. Jahrhundert v. Chr. bis zur Herrschaftszeit des
Kaisers Vespasian (69-79). Ein in dieser Siedlung gefundener T6pfereiofcn (B. 2) zeigt, daJ3
sich ein Teil ihrer Bewohner mit der T6pferei befaJ3te und ein anderer mit Vieh- und
Landwirtschaft. Aufier dem T6pferofen sind auch die Funde von Keramikbruchsrucken
verschiedenster Formen interessant, die beim Ofen dieser stratigraphischen Schicht entdeckt
wurden (Taf. VIII - 3). Sie verweisen auf eine einheimische daesitiatische keramiscbe
91
GZM (A). N. S" 45. 1990, SIr. 35 - 92
V. PASK VALI N. A RH EOLOSKO NA LAZISTE OG RAJA
Produk.tion, die auch unter dem Einflu13 keramischer Erzeugnisse spiitlatenischer Tradition stand
(Taf. XIlII-4), besonders wiederzuerkennen in der bemalten Keramik (Taf. XIII/l-6). Diese
Beobachtw1g wlirde die Schlul3folgerung zulassen, dafi die Tiipfer, zusammen mit der anderen
daesitiatiscben Beviilkerung, mit den Bewohnern von Pannonien, konkret, mit dem Stamm der
Skordisci oder, genauer, den Werkstiitten der Gomolavae, zu recht nahen, in erster Linie auf
Handel ausgerichteten, aber auch anderen Beziehungen gelangt sind. M einungen , dafi das
Vorbandensein bemalter Keramik Beweis oder Indiz dafur ist, dafi eine gewisse Siedlung von den
Skordisci gegriindet sei, kann icb jedocb nicht zustimmen, denn mit der Annahme einer solchen
Vermutw1g mill3ten wir Ograja zu einer Kolonie der Skordisci erkHiren.
Der beste Beweis gegen solche Uberlegungen sind gerade die wenigen Funde von
bemalter Keramik bei m Ofen in der eingeordneten Schicht und besonders die anderen
keramischen Fragmentfunde, von denen wir schon gesagt baben, dafi sie zu Erzeugnissen
einheimischer, mit Vorbild auf spatlaten.ische Tradition geformter Keramik gehiiren. Ebenfalls
wichtig ist, dafi wir das Bruchsruck einer grauen bikonischen keramischen Urne (Taf. XlIIl-2),
von der festgestellt wurde, dafi sie lilter als die bek ann ten analogen Ex.emplare von den
Nekropolen Dobova, Ribnica, Vas, Globodol usw. (Slowenien) und auf dem Zagreber
Gebiet ist, als Typus erst.mals bei den Daesitiaten auf dem Rawn von Zenica antrefTen.
Diesem kulturbistoriscben Zeitabschnitt der Spiitlatene ab Mitte des 2. Jahrhunderts v.
Chr., zu dem der Tiipferofen mit dem auf ibm Hergestellten geh6rt, sind auch zwei Bronzefibeln
zuzuschreiben, eine lanzenfiirmig, die andere in Form eines Herzensoder Efeublattes (Taf.
XV!7,8). Gemeinsam mit einigen T6pfereierzeugnissen geben sie, durch Kontinuitiit in der
Anwendung, auch Hinweise auf den Ubergang von vor und nac b der Zeitwende, weil diese
Fibelvarianten, da noch ungeni.igend erforscht, in das 3. bis 2. Jahrhundert v. Chr., in die Mitte
des 1. Jahrhunderts v. Chr. und bis zur Mitte des l. Jahrbunderts n. Chr. datiert werden. Diese
Fibeln sind aucb den si.id6st1ichen Illyrer-Gebieten und innerhalb von hellenischen Nekropolen
anzutrefTen. Dafi es sie in b. Zenica gibt, sollte man auf den Einflu13 si.idiist1icher,
hellenisierter illyrischer Riiurne zuriickfiihren.
ln der Ubergangsperiode, und besonders im Laufe der r6mischen Paziflzierung,
entwickelte sich ein kultureller Zeitabschn.itt mit st1irkerem Einflu13 der r6mischen Zivilisation auf
die Kultur und das Leben der daesitiatischen Beviilkerung. Alte Traditionen beginnen an
Bedeutw1g zu verlieren, sind aber n.icht defmitiv verschwunden, wovon Spuren des
Silvanus-Kults auf der Lokalitiit zeugen. So di.irfte das gemeinsame Leben der
autocbthonen daesitiatischen Beviilkerung und der r6mischen Ansiedler bis zum Beginn der
riimiscben Urban.isierung und Roman.isierung verlaufen sein.
Die r6miscbe Periode beginnt mit dem Bau von Thermen, zeitgleich mit anderen
Gebiiuden in dieser Gegend, in und auf Durcb die Entdeckung dieses Objekts
und andere arcbaologische Angaben kamen wir zu interessanten und wicbtigen Erkenntn.issen
i.iber diese Periode r6mischer Verwaltung. Zu ihnen geb6rt vor aUem die Folgerung, dafi mit dem
Erl6schen des T6pferofens die reine, autochthone Lebens- und Arbeitsweise in dieser Siedlung
ein Ende fmdet und dafi eine andere, neue, r6miscbe ihren Anfang' n.immt. Uberreste eines
Gebaudes, in Trockenbauweise auf der Lokalitiit Dvorita (B. 3) erricbtet, das bis zum Erl6schen
des T6pfereiofens einheimische Bewohner, vielleicht sogar die T6pfer selbst, als Wohnraum
nutzten, veranscbaulicht die Unterbrecbung der autochthonen Lebensweise. Ein T6pferofen (oder
mehrere davan) W11rde sicb also an der Peripherie der Siedlung befinden. M6g1ich ist auch die
Annahme, dafi diese Siedlungsbewohner (Keramiker) zur Zeit Vespasians (69-79), von ihrn mit
Biirgerrecbten ausgestattet, r6mische Biirger wurden. Eine Bestiitigung dafiir wiirden wir im
defmitiven Ende der Arbeit am Ofen bzw. in der T6pferei sehen, auf deren Raum unmittelbar ein
Gebliude errichtet wurde (Taf. Vl! 1-3).
Aus diesem Zeitabschn.itt stammen eioige Gegenstiiode, die auf nahe Beziehungen dieses
Gebietes zu den Stlimmen des pannoniscben Kulturkreises hinweisen. Es handelt sich da um ein
GlM (A ), N. S. sv. 45. 1990, sir. 35 - 92
v. OGRAJA
92
Bruchstiick aus einer Werkstatt in Rheinzabem oder Westerndorf, deren Erzeugnisse im 2.
lahrhW1dert n. Chr. nach hier exportiert wurden W1d die in Pannonien besonders stark vertreten
sind (T af. XV/l) . Aufierdem gibt es eine proftlierte Bronzetibel (2 . lahrh. n. Chr.) W1d eine Fibel
in Ankerform (Taf. XV/ lO), A rten , die gerade bei den Bewohnem Pannoniens am hliutigsten in
Gebrauch waren. Auf den Ei.nflufi des pannonischen Kulturkreises verweist auch ein Bruchstiick
bemalter Kerami.k des 3-4. lahrhW1derts n. Chr. (Taf. XV /3), das nach neusten Erkenntnissen
zu den pannonischen Werkstlitten (Sirmium), eine Keramik, die am meisten auf dem Raum
der Daesitiaten vertreten ist.
Es sind innerhalb dieser Siedlung aber auch Eint1tisse aus zumachen, die von der Adria
kamen: ein terrae sigilatae -chiare - Fragment (T af. XVI2) vom Ende des l. und Anfang des 2.
lahrhW1derts nach der Zeitwende, das auf Einfuhr aus Italien tiber dalmatinische Stlidte (Narona,
verweist und fUr das sich nicht behaupten laJ3t, daJ) es tiber Pannonien hierher gelangte.
AufgrW1d der Analyse des Gebliudes und der in ilim gemachten FW1de las sen sich fur
seine En(wicklW1g ab Entstehen bis zum defrnitiven Ende seines Funktionierens - bei
AbstrahierW1g des splitlatenischen Horizonts - drei Bauphasen feststellen (Plan, B. 1, B. 2).
Wie die (Taf. XV/l, 2, 5,6 zeigt, dauerte die erste Phase ab Herrschaftszeit Vespasians
oder splitestens vom Ende des l. bis zum Ende des 2. oder Anfang des 3. lahrhW1derts n. Chr .
W1d verweist auf eine vila rustica, obgleich manche Analogien, verbW1den mit dem Plan, auch auf
eine Funktion als Therme hinweisen (Plan, B. l) .
Die zweite Bauphase, innerhalb derer sich dem archliologischen FW1dstoff der Obersicht
(Taf. XV/3, 4, 11) nach grane VeranderW1gen vol\zogen (Plan, B. 1), wtirde dem Zeitraum
irgendwo zwischen Anfang des 3. bis hOchstwahrschein1ich Ende des 4. lahrhW1derts n. Chr.
zugeh6ren, was durch eine gr6nere Zahl von Miinzen aus dem 4. lahrhW1dert nach der
Zeitwende belegt ist. Diese Phase k6nnten wir als vorkonstantinische bezeichnen, W1d sie
beinhaltet ganz sicher das erweiterte Bad mit dem Bassin A W1d den Raum E (Plan, B. 1).
Die dritte Phase wfude im GfW1de das Ende der Funktion von Bassin und Heizan1age
(Prlifumia) kennzeichnen (Taf. VIIU2) und einige kleinere AndefW1gen inner halb des Objekts (Taf.
X/l), besonders im Raum G (Plan, B. l). Diese Periode zwischen dem 4. und dem 6. lahrhundert
wird gew6hn1ich als postkonstantinisch oder schon als frillunittelalterlich bezeichnet. Zu dieser Zeit
diente das Bad den Bewohnem, die sich hier hatten, sicher schon als Wohnraum.
Die r6rnische Therme auf Ograja deutet auf einen Urbani.sierW1gsprozefi in dieser Gegend hin.
Da die archliologischen Angaben auf ihren Erbau zur Zeit des Kaisers Vespasian (69-79) hinweisen,
wiirde der Beginn der Urbani.siefW1g auf dem Territorium der Daesitiaten - konkret, auf
dem Raum von Zenica -, mit dieser Zeit zu sein, besonders auch deshalb, weil dieser
Kaiser als erster mit der UrbanisiefW1g Pannoniens begann, was wahrscheinlich mit der daesitiatischen
Territoriwns zusarnroenfid. Daraus llifit sich folgem, dafi zu dieser Zeit auf dem Gebiet der
Daesitiatien auch das Municipium Bistuensium entsteht, was auch die Epigraphe auf Denkmlilem tUr
Verstorbene zeigen, in deren Onomastik wir den Namen Aavius des Kaisers Vespasian
fmden, von dem sie die Biirgerrechte hatten.
Die architektonischen Objekte auf in Zenica W1d in Tiina, auf Dvorita
und Ograja in verweisen wabrschein1ich auf ein Munizipium, das mit dem schon gut
bekannten Bistues nicht identisch sein mufi.
Aufgrund der eriliuterten archliologischen Dokumentation llifit sich die Nachricht von
Strabon tiber den pannonischen UrspfW1g der Daesitiaten jedoch noch iinmer nicht als gesichert
ansehen, obgleich dieser Stamm W1d sein Territorium, wie die Analyse gezeigt hat, in oaher
kultureller BeziehW1g zu dem pannonischen Gebiet standen. Zu einer solchen wissenschaftlichen
KonstatiefW1g nur zukiinftige UntersuchW1gen auf diesem und dem breiteren Raum der
Daesitiaten beitragen.
UbersetzW1g:
Ingrid
GlM (Al, N.S.s V. 45,1990,SIr. 93 - 108
UDK 903.4652 (497.15)
Originalni rad
TRAGOVIAUTOHTONEKULTUREIZVREMENARIMSKE
VLADAVINEUBOSNIIHERCEGOVINI
Dr IRMA Sarajevo
Objavljuju se rezultati probnih iskopavanja na lokalitetima Polje u selu
Vidovice kod Oraja i Gojsovac u selu kod Bijeljine. Prvi je dao
grobnicu u obliku jame sa spaljenim ostacima pokojnika pokupljenim s
fragmentekeramike iHadrijanovnovac(2. st. n. e.) . Na drugom su otkriveni ostaci
pravougaone gradevine, vjerovatno tipa brvnare, ali pokrivenecrijepom. Radi se o
graditeljskoj tradiciji. Kao iuVidovicarna, iovdjejeuz standardnu rimsku
nadeno i ulomaka grube keramike proizvodnje koja se oslanja na
prahistorijsketradicije. Objekatjedatiranu3. st. n. e.
TRACESOFAUTOCHTONECULTUREFROMTHETIMEOFTHE ROMAN
REIGN IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Thepaper offers the results obtained from trial excavations at the sites Polje
in the village of Vidovice near Oraje and Gojsovac in the village of
near Bijeljina. The first revealed a grave in the form of a pit with incinerated
remains ofcorpses collected from a pyre, fragments of ceramics and Hadrian's
coins (the 2 nd century A. D.). On the second reamins ofa rectangular structure
were discovered, probably a log cabin type but tilcd, constructed according to the
domestic building tradition. Like in Vidovice, together with standard Roman ware,
fragments ofrough ceramics oflocal manufacture were found here as well, which
were a continuation of a prehistoric tradition. The structure dates from the 3rd
centuryA. D.
U historiji rimskog doba u danaSnjoj Bosni i Hercegovini do sada imamo
najmanje podataka o ivotu stanovnitva, osobito iz prvog rimske
vladavine. Istraivanja velikih fundusa i vila rustica u ovom pogledu nam nisu dala
podatke. Nalazi su pokazali da su vlasnici tih imanja bili rimski doseljenici ili
romanizovaniautohtoni itelji, koji su usvemu prihvatili rimskukulturu. Jedino su nam
likovne predstave po nekim rimskim spomenicima pokazivale da se tokom
rfmskogperioda nonjakojaserazlikujeod rimske.
jemiljenjedajeuprvom stanovnitvonastaviloda ivi po
starim Do sada je neto tragova u ranim naseljima,
zatimna gradinamaipod njima. Takona gradini glavicakod BosanskeKrupeuz
rimske nalaze u najmladem sloju, koji je datiran u I vijek n.e.,dominira materijal sa
predrimskim kulturnim komponentama, to ukazuje na nepromijenjen ivota u
GlM (Aj. N. S sv 45. 1990. SIr. 93 -
I TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
ovom ranom periodu rimske vladavine. I To su do sada dva glavna poznata tipa naselja,
ali kako su izgledale nastambe do sada jo ne znamo. se smatra da je
vrijeme unitilo drvene objekte u predjelima bogatim umom, ili zgrade od
suhozida u kraki m predjelima.
2
Medutim, sistematska istraivanja na prvi pogled vrlo
slabih tragova ponegdje bi sigurno dala i poneke podatke.
Suhozida naselja rimskog doba evidentirana su i prilikom rekognosciranja bazena
Trebinjice; u jednom od ovih naselja uPribojni (Mirue) nadena je rimska keramika,
prema tome, ono je iz rimskog doba. Naselje je okrueno zidom, a unutar njega se
nalaze gromjie od suhozid ih nastambi.
3
Prema tome, u Hercegovini uz gradine nalazimo
i suhozida naselja u dolinama. To su, uglavnom, podaci s kojima smo do sada
raspolagali. Uz to treba spomenuti grubu keramiku, koja je, svakako, proizvod
radionica. Nadena je u ranim rimskim objektima u Hercegovini, ali iz
slojeva.
Nove podatke o ivotu autohtonih stanovnika, i to iz predjela sjeverne Bosne, dala
su nam dva manja probna kopanja izvedena u Vidovicama kod Oraja i u Gojsovcu kod
Bijeljine.
Probno kopanje rimskog groblja sa paljevinama u Vidovicama dalo je primjerke
keramike iz ranog Rimskog Carstva, koja se mogla odrediti po tome to je, iako
grube strukture, imitirala rimske oblike. Na osnovu te vrste keramike, koja se u malim
fragmentima javlja i u GOjsovCll, mogao se blie odrediti i ovaj lokalitet.
Kako ovi nalazi unose novo svjetlo u poznavanje ivota domorodaca u ovim
krajevima, to je bilo potrebno sistematski ih obraditi i osvijetliti nalazima u
okolnim krajevima.
1. VIDOVICE
Na lokalitetu Polje u Vidovicama, na obali koju Sava stalno odronjava, ocrtavao
se u duini od oko 150 m, kulturni sloj s jamama po profilu
slavenskim poluzemunicama. U materijalu iz odrona, medutim, nalaza pripadala
je rimskoj keramiCi i jednoj vrsti grube keramike, koju do sada nismo nalazili na
rimskim lokalitetima. Po jakoj primjesi zrnaca kamenja ona donekle, na
grubu slavensku keramiku, ali je svjetlije boje i bolje Da bi se ustanovilo koje
su vrste ti ostaci, izvedeno je manje probno kopanje 1976. godine (na ledini k.
Vidovice, br.351; !>l. l) O ovim rezultatima dao je pregled prof. Marko
koji je i pronaao ovaj lokalitet.
4
Probno kopanje izvedeno je uz samu obalu Save, gdje se pojavljuju jame sa crnim
kulturnim slojem. Ispitana je najsjevero.ija linije na kojoj se pojavljuju jame.
Otvorene su dvije sonde 4 x 4 m. Uz to je i na skupljanju materijala koji
je bio odronjen ili se nazirao u usjeku obale.
1 B. 1962,57; E. 1966, 206-209.
2 l. Bojanovski 1982,30; l. Bojanovski, 1988,25.
3 I. (remonik 1976,69; l. Bojanovski 1962, 9-10.
4 M. 1980; M. 1980 a.
95
GZM (A), N. S. s V. 45, 1990, Sl r. 93 - 108
I TRAGOVI AUTOHTONE KULTUR E
SITUACIONI PLAN
A -kvadrantIl
o -jame u profilu obale
SI. 1
Prva, sjeverozapadna sonda sadravala je kontinuirani sloj jednake debljine od 20
do 30 cm. Iznad toga je bio sloj humusa debljine 10 cm. U kulturnom sloju nadeno je
malo rimske i keramike. Daljim radom ustanovljeno je da je to sloj sa
grobova, vjerovatno prilikom poplava.
Druga sonda otvorena je na obali juno od ove. U njoj je otkrivena
jama (2 x 2 m) ispunjena crnim slojem, na koju se u sjeve(ozapadnom uglu naslanjala
kruna jama dubine 80 cm (sl. 2 i 2a). Najvie nalaza je na dnu ovih jama. U
jami su brojni fragmenti rimske i keramike, Hadrianov
novac, koji je pokojniku, vjerovatno, stavljen u usta kao obol i fragmenti crvene
zemlje pokupljene sa ostalim ostacima sa U dubljoj, maloj krunoj jami
su sitni fragmenti spaljenih kostiju.
Po ovim ostacima moemo suditi da se na tom mjestu nalaze grobovi sa
palj evinama. Kako na zidovima u jami nema tragova crvene
zemlje, je da su u ovu jamu preneseni ostaci pokojnika koji su spaljivani na
mjestu, a kosti su sahranjene u dublju krunu jamu.
GlM (AJ. N. S sv 45. 1990. str 93 - 108
I ( REMO$NI K. TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
96
-I

'j
Izradio: S. Kudra
SI. 2
Ovaj jednostavni sahranjivanja poznat je kod nas iz j apod skih nekropola
u Jezerinama i kod dio Dalmacije, Panonija inferior, Mezija i
Makedonija spadaju u teritoriju u kojoj je bio rasprostranjen ukopavanja spaljenih
kostiju pokojnika zajedno sa ostacima u pravougle i krune jame. Pokojnici su
spaljivani na
5
Ovakav sahranjivanja u jamama se i u nekropole
Domavije i ovdje su vezane za naselje rudara. Ovakvi su grobovi brojno
najzastupljeniji i u emonskoj nekropoli, gdje ih pripisuju autohtonom stanovnitvu, a
izvor im nalaze jo uprahistoriji.
7
Smatra se da je spaljivanje u nekim krajevima Dalmacije i Mezije trajalo do pred
kraj III v. Da je groblje u Vidovicama upotrebljavano jo u III v., pokazuje analiza
keramike o kojoj kasnije biti govora. I u tu muli ma u uz rimsku javlja se i
keramika, koja je datirana u III-IV v.
8
D. 1963,79-84.
6 M. Baum - D. 1959; M. Baum - D. 1960.
1 Lj. -Gec 1972.
8 D. Basler 1955,221.
GZM (A), N. S sv. 45,1 990, Slr 93 - 108
TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
Prisustvo brojne keramike u grobovima u Vidovicama, takode,
miljenje da je ovaj jednostavni sahranjivanja, porijeklom jo iz prahistorije , bio
omiljen kod autohtonog stanovnitva.
NALAZI
za datiranje ovog groblja naj mjerodavniji je, svakako, novac Hadriana iz JI
vijeka, ali se i po fragmentima rimske keramike moe kojem dobu pripada
nekropola.
Tako veliki crvenkasti lonac s horizontalnim obodom i sa omamentom
na trbuhu (sl. 3: 1) u grobovima s paljevinom u Emonj ima funkciju um , a datiran je u I
do 11 v.
9
U ovo rano doba datiran je iroki , trapezasto zadeblj an i obod IO(SI. 3:5).
Obod i , ponekad sa tri lijeba na povrini horizontal no izvij enog oboda (sl. 3:3),
pripadaju zdjelama kalotastog oblika, koje su, takode, da t irane preteno od I do JI v., ali
idu i do sredine III v. (sl. 4). U Sirmiumu i Mursi one imaju pri mj esu tucanih ljut ura
koljki ili pueva, a povrina im je ponekad crno dimljena. ' I na fragment, koj i je
rekonstruisan, ima primjesu isitnjenog kvarcita i mrko dim.ljcnu povrinu (sl. 9).
Struktura ovih naih zdjela, s primjesom kvarCita, razlikuj e se od prave
9 O. Brukner 1981,T. 127;2.
10 O. Brukner 1981,T. 84:67.
II O. Brukner 1981 ,T. 81 :42,43.
7 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
GZM (AJ. N. S sv 45,1990, slr 93 - 108
I (:REMONIK, TRAGOVI A TOHTONE KULTURE
-,
l. 5
2 3
R", 1:2 Crtei: J.
SI. 3
,
,

R = 1:2 Crtei: J.
SI. 4
,1
, I
I ,
I ,
R =1:2 Crte: J.
SI. 5
provincijsko-rimsk.e keramike sa strukturom i po tehnici vie odgovara
keramici. Ovi su fragmenti u jarni.
Uz probno kopanje sakupljen je i materijal iz pet jama koje su se ocrtavale u
usjeku obale od mjesta iskopavanja prema jugu u duini od 150 m. I ovdje su
99
GZM (A), N. S.sV. 45, 1990, SIr. 93 - 108
I TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
iste vrste keramike, kao npr. fragmenti kalotastih zdjela sa irokim
horizontalnim obodom, ili plitke zdjele oboda polukruno zadebljanog sa w1Utranje
strane(sl. 5). Uz toje i trakasti obod zeleno gledosaneposude, kojajedatirana u
12
sredinu III v. (sl. 3:2), po kome se moe suditi da jegroblje bilo u upotrebijo u to
doba.
Iz analize ovih nalaza proizlazi dajegroblje trajalo od Ido sredine III v. Iako su
otkriveni brojni fragmenti fine rimske provincijske keramike, fragmenti sigilate nisu
to da su ovdje sahranjivani siromaniji itelji. Na to i vrlo
brojni fragmenti grubekeramike.
:t:?I
I
\ \
,
I
I
\ \
I
\ \
\ I
I I
"
I l
R = 1:2 Crte: J.
\ I
\
I I
I I
SI. 6
Fragmentigrubekeramike su rukom (sl. 10), apreovladavaoblikjajolikog
lonca, slavenskom, s lagano izvijenim obodom (sl. 6), ponekad sa vrlo debelim
dnom (sl. 7 i 8:l, 2,3). Ovaj oblik je zastupljen i u gruboj keramici sa
ornamentom u susjednim krajevima Panonije
J3
, sa kojima nalazi u
Vidovicama pokazuju najvie analogija. Primjesa kvarcita u keramici u
Vidovicama je po vrlo ali su ljedi primjeri sa
primjese, koji onda donekle na najstariju slavensku keramiku. Uz oblikejajolikog
lonca ovdje se javljaju i fragmenti lonaca vertikalnih, ravno strana,
zastupljeni i u prahistorijskoj keramici (sl. 8:4,5). .Kao oblikjavljaju se zdjele,
skoro poluloptaste, s obodom (sl. 8:6,7), takode omiljene jo od kasnog
bronzanog i eljeznog doba, a vjerovatnojebroj oblika bio i kao toje i u
drugim nalazitima u Panoniji, o kojima dalje biti govora. Oblici odgovaraju
prehistorijskojpanonskoj iilirskoj keramici, prematomesu autohtonogporijekla.
Iste strukture, samo sa neto manje primjese kvarcita su i fragmenti posuda
rimskih oblika. Tako je vie fragmenata poklopaca i fragment plitke zdjele sa
12 O.Brukner1981,T.74:69.
13 O. Brukner1981,T.Ii I1I:4-9.
7'
GZM( Al,N S sv45, 1990,sir. 93 - 108
IL REMOSNIK,TRAGOVI AUTOHTONEKU LTURE
100
, I
I
I
I
I
I
I I
\
\
I I
I I
\
I I
\
/ /
\
\
I
I
/
/
\ I i
\ / /
\
/ /
\ I /
\ I I
\ / I
\
/ I
/ /
\
\
Crte:J.
1:2
SI.7
R =
7
R = 1:2 Crtei:J.
SI. B
ImInim zadebljanjem na strani oboda (sl. 5). Ovaj oblik zdjele je veoma
.:miijen, ajavljaseumnogimnalazitima tokom rimskog perioda. Vjerovatnoje
i u naselju u Vidovicama upotrebljavano vie rimskih oblika izvedbe, kao i
i
GZM (AJ. N. S.sV. 45, 1990, st r. 93 - 108
I TRAGOVJ AUTOHTOI\ E KULTURE
10 I
drugdje u Panoniji, ali malobrojan materijal iz grobnih nalaza nije nam o tome mogao
dati viepodataka.
Neto strukturu pokazuje keramika antike nadena na
nekim rimskim lokalitetima (Mogorjelo kod Panik kod grobovi u
Stijenke ove keramike sadre kvarcita, ali je on bolje
usitnjen. To je do sada bila jedina poznata grupa keramike u Bosni
Hercegovini. Njena dva oblika, lonac latenoidnog oblika i zdjela s obodom
oblikakao u Vidovicama, vuku porijekloizprahistorije. ponekim
novim nalazima ova grupa keramikeje, izgleda, imala i vie oblika. U Dabrici,
sjevemood Kotun u Hercegovini, prilikomrekognosciranja
(Z. jefragmenat oboda zdjele koja imitira oblik kasne sigilate
radionica.. To jejedan od oblika kasnih sigilata i brojno je zastupljen i u
Mogorjelu.
14
Ove osobine keramike u pojedinim oblastima moemo
konstatovati i medu drugim do sada poznatiw. nalazima keramike rimskog doba
na tlu Jugoslavije. ili, kako je nazivaju, gruba keramika
jugozapadnePanonijepruanajvieanalogijaza keramiku iz Vidovica, koje, uostalom, i
pripadaju njenoj teritoriji. Ona, sadri grublje primjerke radene rukom (to su
najvie ume i lonci), kao i primjerke bolje tehnike na vitlu, a oponaa kako
prahistorijske, tako i poneke rimske oblike. da rimski uticaj nije u svim
predjelima bio podjednako jak, to je i zastupljenost broja rimskih oblika u
pojedinimnalazima, dakle u romanizovanimpredjelima.15
Brojni nalazi pokazuju daje u krajevimajugozapadnePanonije
bilo vrlo razvijeno jakoj tradiciji prahistorijskog Oblici, kao i
ukrasi, bili su raznovrsni, mnogo oblika i ukrasa odralo se iz prahistorijskog doba, a
je i do mijeanja prahistorijskih i rimskih uticaja. Tako ponekad posude grube
strukturei tehnikeoponaaju rimskeoblike, a naprahistorijskimoblicimaseprimjenjuju
rimski ukrasi (kao npr. ukras traka). Dolazi, dakle, do saimanja starih i
novihelemenata.
16
Druga, vrlo brojna grupa keramike polovinu svih nalaza rimske
keramike na pojedinimnalazitima. l? U ovimnalazima takode preovladava oblik urne i
lonca. je ornamenat, koji jeuz tehniku preuzet iz latenskog
Oblici i ukrasi ornamenat, valovnica, ubodi) su za
Alpe.IS I u Noriku u pojedinim nalazima postoje razlike u oblicima, strukturi, tehnici i
ornamentu, to da su oni produkt radionica. Interesantno je da se
naprijed opisana gruba struktura sa primjesom kvarcita, kao i neki oblici na izvjesnim
nalazitima mogu pratiti od prahistorije, preko rimskog doba kasne antike, pa i do u
srednjivijek,19 to, svakako, oteavanjeno
14 I. (:remonik1966,45,T.I:ll.
15 o.Brukner1981,47-48.
16 B. - 1963,100--109.
17 I. Mikl- Curk1965,8,10.
18 P.Petru1959,18-19.
19 I. Mikl- Curk1973,881; I. Mikl-Curk1988,33.
GZM (A), N. S. sv.45, 1990, str93 - 108
1(REMONIK, TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
102
o keramici imamojopodatakaiz dijela provincijeDalmacije, i
to iz grobalja u Kominama (Pljevlja). Ovdjeustarijoj nekropoli iz Iv. urne
rukom, su u iz II iIII v. na vitlu. Naurnama mrukom
pojavljujese ukras i drill,kakve nalazimo iujapodsldmiilirsldm
nekropolamauBosni. U ovimnalazimasu zastupljene ipoluloptastezdjele, onim
iz Vidovica i, iz Panonije. Ova keramika, radena u prahistorijskoj tradiciji sa
latenoidnimprimjesama, ukazujenavrlojakivitalan elemenat.
20
nalaze keramike koja pokazuje jaku prahistorijsku tradiciju moemo
i u unutranjosti provincije Dalmacpe, na to ukazuju i brojni nalazi iz
lokaliteta u kod Viegrada,
2
kao i dva nalaza iz zbirke
Zemaljskog muzeja. Posudica iz rimskog groblja sapodnoja qganskeSokolovine kod
20 A. 1976,65-68,
21 I. 1970,64-81.
103
GZM (A), N. S. sV. 45, 1990, str. 93 - 108
I T RAGOVI AUTOHTONE KULT URE
Po J892
SI. 11
Rogatice (inv, br. 8) ima lunulastu drku, a posudica iz groblja u kod Zenice
(inv. br. 30) sa visokim drkama latenoidnog oblika (Sl. 11).22
Iz pregleda nalaza keramike autohtonog stanovnitva ranog doba Carstva pada u
da, za sada, svi nalazi ove keramike u Bosni i Hercegovini iz grobova, poto
jo nije ispitana nijedna nastamba autohtonog stanovnitva. Suhozidi ostaci u
Hercegovini nisu ispitani, a ostaci drvene arhitekture do sada nisu nadeni.
probno iskopavanje u Gojsovcu kod Bijeljine unijelo je neto svjetla i u ovaj problem.
2. GO]SOVAC
Prilikom iskopavanja u kod Bijeljine pregledan je i okolni teren.Na
njivi Ivana u Gojsovcu su sitni fragmenti vrlo grube keramike, koja
se nije mogla odrediti. Tragova zidova nije bilo, ali je vrlo debeo crni kulturni sloj, na
prvi pogled, na zemunice ranog srednjeg vijeka. Zbog toga su na ovom
lokalitetu otvorene dvije sonde (27 . lX 1979. god.).
Iskopavanja su pokazala da je debeo crni sloj bio svuda iste debljine , a u zdraviCi
se nigdje nije ocrtavao neki trag temelja. Medu nalazima je bilo doSia sitnih fragmenata
rimske opeke, zatim fragmenata rimske crvene keramike (grlo i fragment
poklopca) , te fragmenata sive keramike sa dosta primjese kvarcita,
sivoj keramici na Gradini u Doboju, koja predstavlja loiji rad rimske
provincijske keramike.
Uz ovu keramiku su i fragmenti grube keramike iste strukture kao u
Vidovicama. je samo jedan fragment i to dna posude debelih zidova. U sondi
22 Trubeika 1892.T.I:9.
GZM (, ), N, S. sV 45,1990, slr 93 - 108
I (RE\10SNIK, TRAGOVI A roHTONE KULTURE
IIIJ
I je i fragmenata \ijepa, a II ondi II fragmenti troske - ostaci neke
radionice.
Prema tome, ovi ostaci od jedne rimske nastambe - brvnare - koja je,
vjerovatno, bila solidnije jer je bi la pokri vena crijepom. Trag ovog debelog
kulturnog sloja, koliko se moglo zapremao j e pravougaonik oko 8 x
lOm. To su, bez dvojbe, ostaci nastambe autohtonog stanovnitva, o i
prisustvo grube keramike. lokaliteta II okolici moglo bi se sistematskim
pregledima terena i pogotovo to nam je sada poznata i
keramika.
Iste karakteristike pokazuje i dio otkopanog drvenog naselja juno od groblja u
Vidovicama sa nalazima iste keramike. Analogije ovoj autohtonoj drvenoj
nastambi nalazimo u Noriku, gdje su nastambe, kao i keramika dobro
Pravokutne o nove, kao i u Gojsovcu, ostaci su kulturnog sloja u Druinskoj Vasi kod
Smarjete (N.)vo Mesto) i na kod Ove pravokutne osnove smatraju
tipom prahbtorijskib II Panoniji. U Drainskoj Vasi prostorije su prislonjene uz zid
koji dvorite, a i taj tip proizlazi iz prahistorijske tradicije.
nastambe su od horizontalno postavljenih balvana, koji nisu ostavili traga na
zdravici, a su pokrivene crijepom. Medutim, i autohtone nastambe su, isto tako,
u raznim krajevima, 100 to smo to podvukli i za nalaze keramike.
Tako su II Noriku i nastambe su temelji bili od suhozida, na koji su se
naslanjali stubovi od drveta, a t i su bili od crveta. 23
Ostaei naseobina s od drveta javljaju se u Noriku du
puteva koji su vodili kroz naselja II vidu debelog kulturnog sloja, kao u Dolgi Vasi kod
Lendave, u kojem je preovladavala i keramika.
24
I du rimske ceste Slovenska
Bi trica - Pragersko protezao se duboki crni sloj za koj i se nije moglo ustanoviti da li
je to naselje, ili su nastambe - brvnare, jer nema tragova na zdravici, a
j e keramika datirana od II do III v.
2S
U Noriku su konstatovane i kombinaCije zidane i drvene Tako su u
Slovenskoj Bistrici uz kamene pravokutne osnove otkriveni traktovi
od drveta s i june strane u irilli od 5 m, a u debelom kulturnom sloju
je ovdje keramika datirana u III v., fragmenti lijepa i ri mska opeka. Ti
su traktovi, prema tome, slui li kao gospodarske prostorije. 26
U nekim predjelima Panonije su, opet, j dalje postojale zemunice prahistorijskog
tipa. Kod otkopana poluzemunica elipsaste osnove sa tragovima kolja i lijepa,
te s podom od naboja. Uz keramiku rukom - a to su lonci sa
p?klopcem sivi latenoidni lonci i zdjele i rimska uvozna keramika jz
Sjeverne ItalIJe. I u Norilru se ponekad uz grubo javlja i fino posude - sigilata. Grubo
je, najprije sluilo kao kuhinjsko posude.
23 P. Petru 1961195- 197.
24 I. Mik1 - Curk 1970, fr-7.
2j S. 1978,157-159.
26 I. Mikl-Curk 1976,22- 23.
11 O. Drukner 1975,125- 13 l.
105
GZM (A ), N. S. 5\ '. 45,1990, Si r . 9 ) - 108
TRAGOVI AllOHTONE KULTURE
I U predjelima susjednim rimskoj provinciji Panoniji javljaju se u rano rimsko
doba nastambe prah i storij skih oblika, kao npr. ukopane poluzemlmice u Dakiji u
kojima je uz finu rimsku keramiku nadena keramika radena rukom.
28
U
Panoniji i su to ukopane pravokutne poluzemunice sa stubovima, zaobljenih
uglova, raznih tipova.
29
Medutim, nalazi grube keramike su tu usljed
nadiranja raznih vrlo i stoga se njihova pripadnost
ne moe uvijek ustanoviti. Tako su u Gorsiumu nadene tri vrste grube keramike, koje
pokazuju uticaje i sarmatske keramike
31
i razlikuju se od naih nalaza.
Navedeni primjeri jasno ranije da nalazi
autohtonih naselja svuda pokazuju lokalne elemente, nastale m.ijeanjem ili slabije
tradicije sa, prema okolnostima, ili slabijim rimskim uticajima. Stoga je i
ispitivanje ivota autohtonog stanovnitva oteano. Za sada smo otkrili karakteristike
nastambi i keramike uskog dijela sjeverne Bosne koji je pripadao Panoniji, dok nam
unutranjost provincije Dalmacije ostaje jo uvijek nepoznata.

Arch. lug. -Archaeologia Iugoslavica, Beograd
AVest -Arheoloki vestnik, Ljubljana
i grada za kulturnu istoriju Bosne, Tuzla
za zgodovino in narodopisje, Maribor
GZM n.s.A. -Glasnik Zemaljskog muzeja, Dova serija, Arheologija, Sarajevo
Slov.Arch. -Slovenska Archeologia, Nitra
LITERATURA
M.
1980 Istraivanje ostataka naselja u Vidovicarna,
XIII,123-134.
M.
1980a Arheoloko iz doba u Vidovicarna, Vijesti
muzealaca i konzervatora Hrvatske 4, Zagreb, 123-134.
D BASLER
1955 Dolina Neretve od Konjica do Rame jezero),
GZM, n.s" A, X, 219-229.
M.BAUM-
D.
1959 Prvi rezultati ispitivanja rimske nekropole u Sasama,
III,23-54.
28 I. Win kler - M. Takacs - G. Paius 1979,191.
29 M. Lamiova - Schmiedlova 1963,74.
30 M. Lamiova-SchmiedIova 1969,458.
31 E. Kocztur 1974,124-134.
GZ\1 (Al N S sv. 45.1990. sir 93 - .108
I l'RI: \1 0 '\J IK. TRAGOVI ALTOHTONE KULTURE
M. HAlJM-
D.
I. BOJANO SKI
l. DOJANO SKI
I. 80JANOVSKI
O.8RUKNER
O. BRUKNER
A. CEmtANOVI
B.
I. K
l. (':REMONIK
l. (':REMONIK
E. KOCZTUH.
M.LAMIOVA-
SCHt\II EDLOV A
M. AMlovA-
SCHMlEDLOV A
I. MI KL- 'URK
l. MIKL-CURK
1. M! KL-CURK
I. MIKL-CUH. K
I. MIKL--
S.
E.PAAL
P. PETRU
P. PETRU
1960
Novi rezulLati is pitivanja rimske nekropole uSasama,
rv, 3-31.
1962
Arh oloki spomenici , NaSe starine VIII, Sarajevo, 7-16.
1982 Noviji rimski pigrafski nalazi s polja, GZM,
n.s. , A, 37, 15- 40.
1988 Bosna i Hercegovina u doba, Akademija nauka i
Ull1j l!tn sti Bosne i H reegovine, Djela LXVI, Sarajevo.
1975 Rimsko naselje kod Materijali Xlii, Simpozijum
sekcije SADJ, Var adin, 1975, 123- 136.
1981 Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje
Panonije, Dissertationes et Monographiae XXIV, Beograd.
1976 pr gled i upologij a ker Jmike u delu rimske
provinCije Dal macije u doba Carstva, A Vest XXVI
(1975), Ljubljana 1976, 64- 76.
1962 Gradinsko nJ elje na glavici, GZM, n.s. , A, XVII,
41 -61
1966 Funde von Sigill t 'n medirraner Topfereien in Bosnien
und der Herlegowina, Arch. lug. VII , 41-51 .
1970 Islr:li vanj a II i abljaku i prvi nalaz slavenskih
naselja kod lJas, GZM, n.s., A, XXV, 45-117.
1976 naselj na Paniku, GZM, n.s., A, XXIX, 41-
164 .
19 74 Ausgrabungen im siidJ ichen Stadtviertel von Gorsium, Al-
ba Regia XIII, 69-148 .
1963 Dve sidJiske z doby rimskej na vychodnem Slovensku,
Slov. Arch. X [!l , 59---73.
1969 R6merzeill iche Siedlungskeramik in der Siidslovakei,
Slov. Arch. XVIII2,403-509.
l IJ65 Ksliki nasclbinske keramike rim.skega Poetovija, n.v.
i. 75-86.
1970 Nekaj novih podaLkov O rimski naselbini v Dolgi Vas pri
Lendavi , n. v. 6 (41), zv o 1,6-10.
1973 Zapaanja o temni kuhinjski posodi v Sloveniji,
AVest XXIV, 883-900.
1976 Nekaj nov ih zapaanj o rimskih naseljih v Spodnjem
Gruovju in Slovenski Bistrici, n.v. XII (47),16-30.
1980 Oblike in njena uporaba v: kera-
mika v Slovenij i.
1978 Najdbe s ri mske ceste Slovena Bistrica - Pragersko,
AVest XXIX, 129- 289.
1966 Period rimske vladavine do kraja III vijeka nae ere u: Kul-
tuma istorija Bosne i Hercegoviue od najstarijih vremena
do tu rske vladavine, Sarajevo, 169- 300.
1959 in tipoloka klasifikacija gradiva iz june nekro-
pol e v Bovku pri Kranju, A Vest IX-lO, 13-27.
1961 Podoba podeelja na Dolenjskem in v spodnjem
Posavj u v najdb na avtomobilski cesti u: Dolenjski
Zbornik, Novo Mesto, 193- 202.
107
GZM (A), N. S sv. 45, 1990, SIr. 93 - 108
I LREMOSNIK, TRAGOVI AUTOHTONE KULTURE
LJ. 1972
Severnoemonsko Kata10gi in monografije8,
Ljubljana.
D. 1963
Rimske nekropole ranogcarstvaU Jugoslaviji, Starinar,
n.s.,XlII-XIV, Beograd, 49-88.
1892
Prilozi rimskoj arheologiji Bosne iHercegovine, GZM IV,
340--365.
B. 1963 Nekaobiljejarano-carskekeramikeujugozapadnoj Pano-
niji, Starinar, n.s., XIlI-XIV,89-112.
I. WINKLER-M.
TAKACS-G.PAlUS 1979
EineHindischeSiedlungaus dakischerund r6mischer Zeit
in Cicau, ApulumXVII, Alba lulia, 129-193.
ZUSAMMENFASSUNG
SPURENAUTOCHTHONERKULTURAUS DERZEITROMISCHERHERRSCHAFT
INBOSNIENUND DERHERZEGOWINA
Aus der romischen Zeit Bosniens und der Herzegowina haben wir bisher die wenigsten
Angaben liber das Leben dereinheimischen Bev6lkerung, obgleich Volkstrachten aufr6mischen
Denkmlilem von einer langen autochthonen Tradition zeugen. Die bisherigen Untersuchungen
r6mischerLandhauser und Fundus ergaben rein romischen Fundstoff.
Im allgemeinen ist man der Meinung, dass die einheimische Bev6lkerung im l.
Jahrhundert ilir Leben nach alter Gewohnheit fortgesetzt habe, Spuren in frlihen
Pfahlbau-Siedlungenund aufWallburgen zeugen1,2 , die Zeitjedoch hat ihre uralten Holz-und
Trockenmauersiedlungen zerst6rt. Einige wenige Spuren sowie einheimische Kerarnik aus dem
4.-6.Jahrhundertwurden inTrockenmauersiedlungenin der Herzegowina gefunden.
Neue Befunde ergaben zwei kleinere Probegrabungen in Vidovice bei Oraje
4
und in
Gojsovac bei Bijeljina in Nordbosnien.
l. Vidovice.Hier wurden, direkt am Saveufer, zwei Grabungs-schnitte (Abb. l, 2)
vorgenommen; ausserdemwurde Material von einer Uferbuchtgesammelt. DieersteSondierung
enthieltnurdieauseinandergezogeneScbichtvon Griibem.In deranderen wurden Uberrestevon
Grabem mit Verbranntem gefunden: eine viereckige Grube (2x2m), die reicWich r6mische und
einheimische Keramik und Hadrian-Miinzen enthie1t, und daneben eine runde Grube mit
verbrannten Knochen. Diese Art der Beisetzung von Eingeascherten in viereckigen Gruben ist
schon von japodischen Nekropolen aus Dalmatien (Domavia), Pannonien und Mazedonien
bekannt5-7.
Dieser Fund ist wichtig, denn bier erscheint erstmals autochthone Keramik aus der Zeit
r6mischer Herrschaft in Bosnien und der Herzegowina. Sie hat urgescbichtliche Formen -
eifOrmige T6pfe mit herausgebogenem oder vertikalem Rand und Schiisseln miteingezogenem
Rand - und imitiert auch r6mische Formen (Abb. 7,8,10). Nach Formund Struktur entspricht
sie derzeitgleichen autochthonen Keramik im siidwestlichen Pannonien Diese einheimische
Keramik ist ganz stark von urgeschichtlicher Tradition gepragt, was auch bei den Funden aus
dem 4. Jahrhundert in der Herzegowina
l4
und aus dem Inneren der Provinz Da1matien der Fall
isro.
Gojsovac.Aus dieser Lokalitat wurden vor lrurzem Reste von Wohnraum autochthonen
Typs gefunden, des erstendieserGattung in Bosnien. Bei Probegrabungen wurdenbierdieReste
GZM (A)' N. S sv 45, 1990, sIr 93 - 108
IIIX IlRI::MONIK, TRAGOVI AUTOHTONI: KULTURE
einer uralten Unterkunft in Form einer dicken schwarzen Kulturschicht auf einem Raum von ca,
8x.1O fi mit Bruchsrucken von Dachziegeln und einheimischer Kerarnik entdeckt, von gleicher
Gattung wie der von Vidovice. Da es im gewachsenen Boden keine Spur von Architektur gibt,
sche int es sich hier um ein ziegcJgedecktes Blockhaus gehandeJt zu haben, Eine entsprechende
Kulturschicht mit Ziegeln und der gleichen Keramik wurde auch sudlich von der Nekropole in
Vidovice festgestelIt. Almliche Spuren einheimischer Wohnraume sind auch in Norik
auszumachen 2J-lA. Elypsenf6rmige Ha\b-WOhngruben erscheinen in 25 und
rechtwinklige in Dacija
26
, der Tschechei 27-28 und im n6rdlichen Pannonien,29
Ubersetzung:
Ingrid
GZM(AJ. N. S 5v.45, 1990,Sir . 109 - 136
UOK903.7"652/653"(497,15)
Originalni rad
PRILOGPROBLEMUDATIRANJANEKIH
CRKAVA UBOSNIIHERCEGOVlNI
IVANA Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
U ovom radu analizirane su okolnosti nalaza i namjena pojedinih predmeta
pronadenih unutar nekih crkvenih objekata u Bosni iHercegovini,a kojima do sada
nije bilo poklonjeno dovoljno panje, Radi se o pratetem arheolokom materijalu
- staklo, lucerne, kotani predmeti itd. Kronolokom i tipolokom analizom ovih
predmetadolo sedo odredenihrezultata, kojise, pored obradecrkvenearhitekture
istilske analizeukrasa crkvenognamjetaja, svakako moraju uzeti uobzir prilikom
datiranja crkava,
ACONTRIBUTIONTO THEPROBLEMOF DATINGOFSOMEEARLY
CHRISTIANCHURCHES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
The paper gives an analysis of the fmd circumstances and destination of
certain objects found inside somechurch structures in Bosnia and Herzegovina, to
which, so far have not been given the necessary attention. They include the
accompanying archeological material - glass, lamps, bone objects, etc.
Chronological and typological analyses provided certain results, which, in addition
to the elaboration ofchurch architecture and a stylistic analysis ofchurch furniture
decoration, must, by all means, be taken into consideration at dating the early
Christianchurches,
za stotinu godina razvoja arheologije u Bosni i Hercegovini na
arheologije obavljeno je vrlo malo sustavnih}straivanja. Od nekoliko
desetina otkrivenih crkvenih objekata samo ih je manji broj temeljito istraen, a jo
manji i detaljno objavljen. Prilikom objavljivanja pojedinih objekata najvie jepatnje
samoj arhitekturi i obradi kamenog namjetaja crkve, dok je
arheoloki materijal dijelom biozapostavljen ili nije ni uziman u obzir.
To me je potaklo da se pozabavim ovom vrstom materijala koji poti sa nekoliko
lokaliteta, a uglavnomjeostao neobjavljen ili jesamo spomenut bez detaljnije analize.
okolnosti nalaza pojedinih predmeta i njihovu namjenu, dola
samdo odredenihpodatakao upotrebi tih predmetakoji supripadali inventaru
crkve, kao i o nekim vidovima samog kulta. Tipoloka i kronoloka
analiza dalajeodredene rezultate, koje, svakako, treba uzeti u obzir prilikom$tiranja
crkvenihobjekataukojimasuovipredmeti
DATIRANJA,
[990,5[[ 109-136
:lO
>I< >I< >I<
Problemom arhitektonskog kompleksa na Mogorjelu kod bavilo se do
sada vie autora,[ a njihov se interes uglavnom vezivao uz arhitekture i
odredivanje same a zatim i vremena postanka i trajanja
kompleksa. Svi se autori, uglavnom, slau dajekompleks imao vie faza,
s tim da se sa mogu izdvojiti tri osnovne: L ranocarska villa rusIka 1-3 st.;
2. kompleks utvrde i prostora za stanovanje; 3. bazilike i
groblje koje se razvilo na okolnom prostoru i trajalo do u kasni srednji vijek. O
problemimavezanim uz nedostatakdokumentacijesa istraivanjaMogOljela dovoljno
ranije panemapotrebeda tonaovommjestuponavljam
2

bazilike na MogOljelu podignute su u dijelu same


utvrde, nad isturenim za stanovanje, tzv. pretorija, i nad
ostacima vile. Opirnu raspravu oovim bazilikama napisaojeD. Baslerjo
1958. . Datiranje crkava izveoje, uglavnom, na temelju o
kompleksu, za koji je drao, kao uostalom i Dyggve i Vetters, da
predstavlja utvrdenu vilu, sagradenu po uzoru na Dioklecijanovu u
Splitu negdje u prvoj polovici 4. st.
4
S obzirom na to da su podnice bazilika na
Mogorjelu leale oko 1,5 m iznad nivoa poda pretorija, D. Basler je da
toliki sloj uta mogaonastati samo uduemvremenskomperiodu, pa shodno tome, i
na temelju stilske analize crkvenog namjetaja, bazilike datirao u drugu
polovicu 5. st. Dyggvea i Vettersa ide jo kasnije, u 6. st.
6
se
problemomubiciranja rimskihputnih Slanica Ad TurresiTurres, L Bojanovskijedoao
do zanimljivih u vezi s daHranjem izgradnje, kao i odredivanjem namjene
kompleksa na MogOIjelu. Analizom samog objekta, povijesnih i okolnosti u
kojima je nastao, kao i sagledavanjem poloaja MogozjeIa u odnosu na Naronu i iri
prostor donje Neretve, autor je doao do da su u pravu bili autori
(Patsch, Anthes, i Karaman, Svoboda i dr.) kada su Mogorjelo smatrali
vojnim logorom
7
Pri tome naravno, otpala Patscheva teza o
Mogorjelu kao utvrdi tzv. dalmatinskog limesa l. st. Na temelju brojnih analogija i
analizom prilika u doba kasne anlike u Dalmaciji i ire, L Bojanovski daje
Mogorjelomoralonastali neto ranijenego tosedotadasmatralo, i to uvrijemecareva
GalijenaiAurelijana(253-275{
lc. Patsch 1914, D. Basler 1953, 145-150;D.Basler 45-62;E.
Dyggve H. Vctters 1966; l. Bojanovski 1969, D. Basler 1984,319-325.
2 D. Basler1953, D. Basler1958, 45; H. 1967,571.
3 D. Basler1958,45-62,
4 D. Basler 1984,322;E. Dyggve- H. Vetters 14,52,54,Abb.24.
5 D.Basler1958,57-58.
6 E. Dyggve- H. Vetters1966,44, Vettcrsovo i N. Cambi
1984/5,43.
C.Patsch 1914, 157; E.Anthes- W. Unverzagt1912,152-153;F. - Lj.
Karaman1927, 126; K. M. Swoboda 1920,94,155.
aI. Bojanovski 1969, 160i
e ZM ( A ). "i . S ", 4 5, 1990. sir. 109 - 136
l. PRILOG PROBl FML D-HIRANJA ... I I I
Crte.: N.
SI. 1
u obzir ove nove momente vezane uz MogOIjelo i njegove bazilike,
pokuala bih na ovom mjestu dati jojedan manji prilog rj eavanju tog problema. S
obzirom na to da do sada rnje na objavljivanju arheolok0tbmaterijala
na Mogorjelu, keramiku
9
j neto nakita ,pokuala
sam medu nalazima koji su samo dijelom uvedern u inventar odsjeka
Zemaljskog muzeja, ili jo uvijek lee u depou sa ceduljama o mjestu i
okolnostima nalaza pisanim Patschovom rukom, izdvojiti predmete koji po svojoj
namjern, ukrasu ili prikazu na njima pripadaju ranom ili su u
samim bazilikama, i na osnovu njihove tipoloke, stilske, ikonografske i kronoloke
analize odrediti, ako ne najraniju fazu gradnje crkava, ono barem najranije postojanje
zajednicena Mogorjelu.
Na prvom mjestu pozabavila bih se svjetiljkama. Prva od njih
jegotovo u cijelosti (sl. 1). Dimenzije: duina 12,5 cm, promjer 7,8 cm. Na
9 I. 1952, 241-271.
10 I. 1951, 242-248;N. 1963,passim.
GZM (A), N S 5v.45, 1990, sir 109 - 136
l. PRI LOG PROBLEMU [)ATIRA NJA ...
I I
Foto: M.
Crte: N.
SI. 2
disku ima prikaz menore sa sedam krakova, a na ramenu stiliziranu borovu
svjetiljke sa menorom se nadu i u drugim krajevima Carstva
l2
. Sedmokraki
svakako pripada idovskoj simbolici, no u tom smislu predstavlja zapravo
starozavjetni kultni predmet, a u srednjovjekovnoj liturgijskoj opremi simbolizira
kontinuitet starozavjetnog bogosluja u novozavjetnomI3. On je, takoder, atribut
proroka Zaharije
14
. Osim toga, i sam broj sedam ima u simbolici vrIo iroko
II v. Pakvalin 1970,679, T. I, br.4.
12 D. Ivanyi 1935, 14, kal. br. 986, Taf. XL, 5; M. L. Bernhardt 1955, 187, kat.
br.350, Tabl.CIlI;
13 Leksikon ikonografije, 525,
14 Leksikon ikonografIje, 588.
GlM (Aj. N. S. s\4S. 1990. str. 109 - IJ6
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA... II J
15. Da li jesvjetiljka pripadala inventaru crkava, ili ukazuje na
neku ranu idovsku zajednicu na Mogorjelu, tekoje U svakom nalazove
lampice rano prisustvo simbolike u najirem smislu na prostoru samog
Mogorjela. Sklonija sam miljenju daJe simbol menore ovdje upotrijebljen vie kao
starozavjetni nego kao izrazitoidovski . Medutim, sobziromnaprilikeukasnoj antici
ne trebazanemaritini prisustvaidovana MogOIjelu.
Preostale tri svjetiljke su samo fragmentarno. Na ulomku (sl. 2)
prikazan je na disku Kristov monogram, a na ramenu stilizirani biljni i geometrijski
ukras
l7
. Dimenzije: duina 9,5 cm promjer dijelaJ 4,5 cm. Kristogram je
izveden kao gemmatus - ukras na krievima vrlo od 4. st. 8 Samkrizmon, poznat i
kao Konstantinov monogram, takodersejavlja od4. st.
19
Na ulomku drke i dijela ramena svjetiljke (sl. 3) vidi se ukras stilizirane borove
20, kojijusigurnoopredjeljujekao
Na kraju bih spomenula svjetiljku od koje se samo gornji dio (sl. 4).
Dimenzije: duina 8,3 cm, promjer 6 cm. Diskjemalen, sajednomrupicomza ulje na
sredini i bez ukrasa. Na irokom ramenu prikazana je vitica vinove loze sa i
grozdovima. Vinova loza jejedan od najstarijih i vrlo simbola.21
Jedna lampica, gotovo naoj, iz Mileta. Menzel je ubraja u skupinu
lampica maloazijske produkcije (tip IV, forma l) i datirajena 5. stYPrema
tome, ovaj na primjerak valja datirati netokasnije od ostalih svjetiljki
sa Mogorjela, i to u prvu polovicu 5. sl. Vremenom, u toku 5. st, forma se ovih
svjetiljki poneto mijenjalaj a prikaz vinove loze od postao je vie
geometriziran ishematiziran 3.
Sva primjerka svjetiljki sa Mogorjelapripadaju tzv. tipu", kojije
nastao u sjevernoj Africi da se centar proizvodnje ovih lampica nalazio u
Aleksandriji iokolici 24. Menzel ih datiraod4. svedo kraja 6. st. 25 Iz Aleksandrijeove
su se svjetiljke izvozile po Sredozemlju, a osobito u i Italiju, gdje su se
SedamdarovaDuhaSvetoga, sedamglavnihgrijeha, sedamsakramenataitd.
16 miljenjeuporedikod V. PakvaIina 1970,679.
17 V. Pakvalin 1970,679,TJI,s1.2; D. Ivanyi1935,14,kat. br. 984,988, 989, 990,
Taf. XL, 3, 7, 8, 9; H. Menzel 1954,93,94,97,kat. br. 604, 605, 606, 609, 610, 612-616,
622, Abb. 77,9-11,14, Abb. 78,. 1, Abb.79, 1-6;M.L. Bernhardt1955, 185, kat. br.337,
Tabl. XCIV; A. Ferrua1957,42,figo 4, 12,16,figo5,17-24;B. - 1971,
116. kat. br. 225, TABLAXV, 1. str. 118-119,kat. br. 301, 303,304, TABLAXVII 5-7.
18 Leksikon ikonografije,360.
19 Leksikon ikonografije,360.
20 D. Ivanyi1935,14,kat. br. 969, 970,972,977-981,Taf. XXXIX, 1,4-9;H.
Menzel1954,93, 94, kat. br. 612-614,616, Abb. 79,1-3,6;A. Ferrua1957,42,figo 4,16,
figo5,18-21,24,25,32,34;B. - 1971, 118-119,kat. br. 280, 286,304,
TABLA XVII, 1,2,4,7,kat.br. 281, 284, 286, 291,304,TABLA XXIV, 1,4,7,10,17.
21 Leksikon ikonografije,585.
22 H. Menzel 1954,94,kat. br.637, Abb.81,8.
23 M.L. Bernhardt1955,186i 333,kat.br. 343, Tab!. XCIX.
24 B. 1971,118.
H.Menzel 1954,91.
8 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
GZM (A), N. S. svAS, 1990, str. 109 - 136
114 PRILOG PROBLEMU DATIRANJA..
SI. 3
SI.4
Crte: N.
Foto: M.
GZM(A). N. S. , ,,.45. 1990. SIr. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DAT/RANJA... 11 5
SI. 5
SI. 6
i proizvoditi po uzoru na 26 proizvodnja odvijala se u 4. Sl. U
Panoniji se odvijala i lokalna proizvodnja, osobitou Sisciji. 27 U polovici 4. i u
5. sl. ovaj tip postepeno degradira do izmijenjenih varijanti 6. Sl. Nai primjerci
predstavljaju uvoznu robu, koja je u MogOIjelo stigla preko Narone, i to iz italskih
radionicadrugepolovice4. sl.
Pod utomu prostoriji F u bazilici11, kakostoji na Patschovoj cedulji (prostorija
Fjekrajnja prostorija pred grobnimkomorama, koja je, najvjerojatnije sluila
kao memorija
29
) je tzv, omega tipa, i prsten.
(sl. 5) ima plosnat na kojemse vide tragovi eljeznog trna, kojijeuslijed
korozije nestao. Krajevi su uvijeni u spiralu. Dimenzije: promjera cca 3,5 cm.
Prema analogijama ovaj tip omega moemo datirati u 4. st. 30 Jednostavni
26 B. 1971,118.
1:1 B.
28 B.
29 Vidi plankod D. Baslera 1958,47,sl. la.
30 Usporedi primjerkekod N. 1963,38,kat. br. 123; Nakitna Uu sjeverne
Dalmacije, 172,kat. br. 244, sl. 6, 244;A. Sz. BurgerI966,203, grobbr. 38, fig.96.
S'
GZM ( A), N. S. sv.4 5, 1990. sIr. 109 - 136
PRI LOG PROBL EMU DAT IRANJA.
11 6
prsten, koji se na prednjoj strani iri u mali (sl. 6), ima
formu. Dimenzije: promjer 2, I cm. Postoje brojne analogije za ovu vrstu
prstenja, je mogao biti jednostavniji i od istog metala kao i ali je
umjesto njega umetana gema. Na se vrlo nalazio ugraviran inicijal, kri
ili neki drugi prikaz. 31 Na naem primjerku je jako izlizan, tako da se
ugravirani motiv vie ne vidi. Ovaj prsten, takoder, moemo datirati u 4. st.
a
b
Foto: M.
SI. 7
U istoj bazilici su i dva fragmentirana kotana Od jednog se
priblino i to srednji dio sa nekoliko zubaca s obje strane i dio
rebra sa jednom zakovicom i ukrasom od urezanih linija (sl. 7a). Dimenzije:
duina 2,3 cm, irina 4,6 cm. Od drugog je u cijelosti samo jedno
rebro, ukraeno urezanim i manjim i sa pet
rupica od zakovica (sl. 7b). Dimenzije: duina 10 cm, irina 1,5 cm. S obzirom na to da
su oba u skJopu bazilike, a ne u grobu (prema Patschovoj cedulji),
pokuala sam ih dovesti u vezu sa ku1tom. O kao prilogu u grobu bit vie
kasnije. U j i srednjovjekovnoj liturgiji je sluio biskupima
pri liturgijskom 32 namijenjeni liturgijskoj upotrebi bili su luksuzne
izrade i ukraeni nekim prikazom ili simbolom tematike. Medutim,
31 NalUt na tlu sjeverne Dalmacije, 163, kat. br. 169,178,188, s1.4. A. Sz. Burger
1966,212, grob br. 161,9, figo 105; M. Marijanski - Manojlovie 1987,64, T. 34, grob 54,
12 (datiran novcem Konstantina I), T.36, grob 60,8; vidi kod Kraus RE, 694 (Ringe).
32 W. F. Volbach 1925,35-36; Kaufmann stavlja medu instrumenta domestica
(C. M. Kaufmann, 1913,626). Kaufmann spominje i pronaden u Saloni sa prikazom
Krista medu apostolima (F. 1901,204-206; N. Cambi, 1968-1969, 62---{)3) .
donosi (str. 206) citat preuzet od Krausa (RE -=- str. 87-88, Kamm): diaconus toballia circa efus
coUum circumdata pectit decenler et lev iler caput eius.
GZM (A), "' . S svAS, J990, Sl r. J09 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATI RA"' JA ...
JI 7
J
I
I
/
Crte: N.
SI. 8
iz bazilike na Mogorjelu predstavljaju jednostavne primjerke za svakodnevnu
upotrebu, ukraene m geometrijskim motivima. S obzirom na to da crkve na
Mogorjelu, najvjerojamije, nisu bile episkopaInog karaktera, izmedu ostalog i zbog
blizine Narone, a i zbog oblika i ukrasa koji nae ni po ne izdvajaju od
brojnih primjeraka iz ovog perioda, bilo bi ih teko vezati uz biskupsku
upotrebu. Ipak je pretpostaviti njihovo koritenje prilikom povremenih
boravaka biskupa na Mogorjelu i odravanju liturgija u vezi s nekim obredima koje su
obavljali samo biskupi. da je u sjevernoj bazilici, izgJeda, postojalo u apsidi
mjesto za katedru,33 i sam Vetters je pretpostavio da je bazilika bila uredena za posjete
biskupa.
34
Prilikom tih posjeta mogli su se koristiti i nai U svakom
smatram da su se ovi primjerci , kakvi su se i koristili u svakodnevnom ivotu,
iako nisu bili posebno za potrebe liturgije, mogli povremeno u te svrhe
upotrebljavati. se kao javljaju tijekom Carstva.
35
Javljaju se i u m katakombama, a osobito su bili omiljeni kao prilog u
grobovima perioda seobe naroda,37 valjda, besmrtnost po uzoru na
tradicije starih germanskih plemena koje vuku korijene jo iz prahistorijskih vremena. 38
33 D. Basler 1958,50.
34 E. Dyggve - H. Vetters, 1966,46.
35 Nalazi iz rimskih terma: Germania romana V, TAFEL XVII, 4.
36 Nalazi iz katakombi: Kraus RE, 87; lntercisa II, 479, Abb. 109 -
datacija od 4. st. dalje.
37 Vidi o ovog perioda, kao i priloenu literaturu kod N. 1970, 142; D.
Mrkobrad 1980,40, T. XXXII, 6,8, str.54, T. XLVII, str. 67, T. LX.
38 W. F. Volbach 1925, 35.
GZM (A). N S sv4 5. 1990. str. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA
I IX
!
\
. l
\
Crte:N.
51.9
Prema tipu i dekoraciji (ravan rub, pravokutni oblik, urezani i crte),
kao i prema okolnostima nalaza, nae bismo primjerke mogli datirati u drugu polovicu
4. i prvu polovicu 5. st. 39
Unutar bazilike je i ulomak staklene zelenkaste boje sa tri ukrasne
kaplje od modrog stakla na vertikalnom trbuhu (sl. 8). Dimenzije: visina 5,6 cm,
promjer oboda 7,6 cm. Analogije za ovaj tip i ukras staklene vrlo su brojne, a svi
printierci datiraju se u 4. st. 40 Postavlja se pitanje namjene ove posude, s obzirom na to
da je unutar crkve. Zbog otrog i dosta i proirenog ruba je
pretpostaviti da. se ova staklena posuda vjeala kao svjetiljka za osvjetljavanje
unutranjosti crkve.
41
U prvim svjetiljke su pored imale i
namjenu zbog tajnog sastajanja prvih ili u katakombama.
Nakon naputanja katakombi sve vie poprimaju funkciju. Pored
lucerni i koje su imale ulogu u liturgiji, u crkvama su se za
J9 lntercisa II, 479.
40 predstavlja formu 96 kod C. Isings, 1957, 131-132. Najblie analogije iz nae
zemlje imamo iz Siska- V. Dl1mevski 1976,66, Tab. XV, 3, 4;iz P/uja - Z. ubic 1976,49,
Tab . VII, 54; iz RavIlog Brda izmedu Grosupija i Litije - S. Petru 1976, 17, Tab. VIII, 7; sa
BrijuIla (uvala Verige - nalaz iz mora) - M. - M. 1987,99, s1.3; iz BatilIe,
BQ/wJtora i Sirmija - V. - Svetek 1986, 13 i 14, TABLA II, 5, 8. Za analogije iz
ostalih dijelova Rimskog Carstva vidi kod V. - Svetek 1986, 14, bilj. 20. Takoder,
usporedi kod S. H. Auth 1976,151, br. 196.
41 S. H. Auth, 1976, 151, br. 196.
GZM (A), N. S 5v.45, 1990, Sir. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. ..
11 9
osvjetljavanje prostora upotrebljavali i a kasn!je kOJi su u
upotrebi ostali i do danas. su imali metalni (corona) na kojem su
bile ili su visile staklene posude u kojima je li uiju plivao fi tilj . 42
Samo svjetlo u ima viestruko U prvom redu je ono
43
simbol Krista , a zatim i mudrosti i pobonosti.
44
i svjetiljke bili su u
upotrebi od 4. st. sa se podudara i datacija nae posude.
Na kraju bih jo spomenula i ulomak kamene posude , u j ednoj
od bazilika na MogOIjelu (sl. 9). Dimenzije: visina 11,2 cm, promj er otvora 33 cm.
Prema brojnim analogijama iz Salone ona je, svakako, sluila u Iiturgijske svrhe (kao
recipijent za blagoslovljenu vodu i s1.).45
Nakon obrade predmeta pronadenihWlutar bazilika na MogOljelu iz.n'je neka
zapaanja u vezi sa datacijom samih crkava. Iz arheoloke situacije potpuno je jasno da
su crkve bile nakon naputanja mada se ivot u njemu, iako
sasvim reduciranom obliku, najvjerojatnije nastavio i nakon odlaska voj ne posade.
Naime, postoje tragovi nekih kasnijih pregradnji i adaptacija pojedi nih prostorij a u
svrhu stanovanja.
46
Vrijeme izgradnje crkava u najuoj je vezi sa naputanjem utvrde i
ruenjem zgrade pretorija. Smatram da je MogOIjelo bilo naputeno ili krajem 4. SL , II
nemirnim prilikama koje su zadesile Dalmaciju nakon podjele Carstva u koj ima j e
moglo postradati, ili neposredno nakon provale Vizigota 5.
st. 4 Nakon ruenja pretorija, koji je imao i gornji kat, nastao je sloj uta deblj ine 1,5
m, u koji su bili ukopani temelji crkava.
Ako je MogOIjelo bilo kao predstraa za obranu Nar ne.
48
sa
bismo se mogli sloiti, onda su razlozi njegovog naputanja morali biti ozbilj n prirode,
Ono to stoji kao koliko se moglo iz dosta SklOmnih i k pavanj a
naronitanskih bedema, jest to da je Narona u antici dobila sj vern ih
4
gradskih zidina u vidu dvije nove obrambene kule. Teko je rrfi da li se to dogodilo
upravo zbog odlaska vojne posade iz teko MogOIjela, 50 ili iz prostog razloga
dodatnog Narone. Ostaje kao da se datacija crkava na MogOIj elu
ipak mora pomaknuti neto ranije od druge polovice 5. i 6. st. Naime, istraen.a
42 C. M. Kaurmann 1913,609; Kraus RE, 295 (Leuchter), 271; Prudentius Cathem.
hym. V 141): pendent mobilibus lumina fwllbus, quae sufflXa micant per laquearia, et de
languidolis fota natatibus lucem perspicuo flamma iacit vitro.
43 Ja sam svijetlo svijeta .. , -lv. 8. 12.; D. Kniewald 1937, 115.
44 Leksikon ikonografije, 557; Kraus RE, 268;
45 Recherches l, 97,98, figo 93.
# E. Dyggve - H. Vetters 1966, 44, 52; D. Basler 19"12,42 .
47 E. Dyggve- H. Vetters 1966,52; D. Basler 1972,42; ovo po rdl ju i navodi iz
Patschevog drugog izvjetaja direktoru Zemaljskog muzeja Kosti H6rmannu o iskopavanju na
Mogorjelu: Bestanden hat essicher bis auf Theodosius (+395). Miinzen dieses Kaisers sind in
der letzten Bodenschicht.e aufgelesen worden (H. 1967,596-597). U petom izvjetaj
Patsch kae: ... MOnzfunde .. . geh6ren durchweg dem Ende des 4. Jahrhunderts, der letzen Zeit
des La;rs an (H. 1967, 602).
Usporedi kod I. Bojanovski 1969,162, bilj . 116.
49N. Cambi 1977,132.
I. 8ojaDovski 1969, 163 .
l
GZM (A), N. S 5v.45, 1990, Slr. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA.
120
bazilika u Naroni, odnosno tip jednobrodne crkve sa nekoliko sporednih prostorija na
junoj i sjevernoj strani glavnog broda, kakav je na
prostoru, datiran je u prvu polovicu 5, st. 51 Velike se bazilike u Saloni grade u
drugoj polovici 4. st. i sasvim sigurno na gradnju crkava na irem a
osobito uz obalu, pa tako i u Naroni. Dajde, ako utjecaji iz snanog centra u
Saloni stiu u drugoj polovici 4. st., a jo iz Narone 5. st., s obzirom
na neznatnu udaljenost i blisku povezanost sa Naronom izgradnja se crkava na
Mogoljelu moe negdje priblino u tom istom vremenu. U ovaj vremenski
okvir svakako bi se uklapala i prva faza gradnje ckrve u K1obuku.
52
SLO se pokuaja vezivanja utvrde na Mogorjelu za mreu
Justinijanovog doba, bilo uz Neretvu, bilo ire uzdu jadranske obale i otoka, 3
polrebno je naglasiti da se MogorjeJo ne uklapa u sliku tih utvrda, i to zbog pravilnosti
svog tlocrta, dimenzija, poloaja u ravnici uz rijeku, pa i orijentacije crkava koja je
zanemarila poloaj zidova utvrde, bez obzira na to to je vanjski perimetar jo
uvijek stajao i sl uio kao neka vrsta obrane i crkvama i groblju koje se oko njih
razvi lo.
54
utvrde - refugija na Bosne i Hercegovine se
nalaze na platoima manj ih ili uzvienja, vrlo na samim prahistorijskim
gradinama, a njihovi obrambeni zidovi imaju nepravilnu tlocrtnu osnovu koja prati
konfiguraciju terena, odnosno platoa brda.
55
Osim toga smatram da u Justinijanovo doba
MogoIjelo kao vojna utvrda vie nije postojalo.
Nakon svega to je gore navedeno, problem stvarnog i vremenskog i prostornog
odnosa izmedu zidina na Mogorjelu i crkava sa grobljem koje se
oko njih razvilo i proirilo i van zidina i je kontinuitet kao
to je sve do kasnog srednjeg vijeka, ostaje ipak i daJje otvoren. Ovih
nekoliko iznesenih zapaanja u vezi s materijalom unutar
mogOljelskih crkava predstavlja mali doprinos lje3vanju problema datacije crkava i
samog objekta. Ovome najvie doprinijeti i pravilno
odredivanje bogatog arheolokog materijala sa Mogoljela.
Na lokalitetu Crkvina u VRANJEVU SELU kod Neuma izvreno je 1986. godine
manje iskopavanje.
57
Zbog obima istraivanja nije bilo ustanoviti
tlocrt same crkve. Medutim, manji broj arheolokih nalaza nesumnjivo na njeno
postojanje. Kao prvo, izdvojit dva komada koj i pripadaju kamenom namjetaju
crkve. Prvo bih se osvrnula na pilastar prozorske bifore (sl. 10). Dimenzije: visina 72
cm, irina 13 cm, debljina 20 cm. Na prednjoj strani uklesan je kri, koji stoji na
prikazu Kalvarije, a od vrba patibula uklesan je dodatak koji tvori slovo P i
time, zajedno s kriem, Konstantinov monogram .f? . Najbliu analogiju sa
51 N. Cambi 1984/5, 43.
n Vidi napred na strani II i 12.
53 N. Cambi 1984/5,54 i 55,
D. Basler 1958,47.
55 Vidi kod D. Baslera 1972, 47-61 (Utvrde); I. (:remonik 1987/1988, 85 (plan
utvrde); Z. Gunjabl 1986, 129.
56 Usp. bilj. 54 i AL, tom III, 331 (224 MogO/jelo).
57 V. P&kvalin 1985,88.
121
( ;L 'VI ( f " " S. w45 10<) - PI\
L MARIJANOVIt PRi l OG l' ROBI Ml . i)A lJRAl'.JA
$1.10
Foto: M.
Bosnei Hercegovine predstavljapilaslar na arampovu u Gornjem Vakufu.
38
kri nal azi se j na sarkofagu u Slanomkod Dubrovnika, kojijedatiran u 5. st.59
Pilaslar imaanalogija i medu dijelovima crkvenog namjetaja bazilika na Marusincu
60
i
bazilike Quinque martyrum na 61 iz 5. st.62 Konstantinov
monogramisamkri vrlosu bliskisalonltanskjm.
Pored pi1astra je i impost (sl. 11.). Dimenzije: gornja ploha 54 x 23,
donja ploha 19 x 14, visina 22 cm. Na kosim stranama ukraSen jeuklesanim kriem i
rozetom. Kri je kri ili crux. quadrata) sa trokutasto proirenim
krakovima, tako da gotovo poprima oblik maltekog krila.
64
Analogije za ovaj oblik
.ss J. 1960/61, 231,TablaU,4.
YJ F. 1901a,92.
60 ForschungenllI ,T.V,7i ll.
61 RecherchesI, 78, fig.57, 1,3,9=fig.37, l O, II,13,str. 80,figo63 (rekonstrukcija) .
62 Recherchesl ,78.
63 Usp.bilj. 60i 61.
64 Leksikonikonografije,358.
0lM (AJ,N.S. svAS, 1990, str. 109 - 136
I. MARJJ ANOVIC. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. .
SI. 11 Foto: M,
kria takoder nal azimo u Saloni.65 Sa Bosne i Hercegovine mu je
kri sa ulomka parapetne iz bazilike na Srdu u Brezi.66 Sesterolisna rozeta,
najvjerojalnije, predstavlja krizmon unutar simbola SW1ca.
67
Najbliu analogiju
predstavlja roz ta sa imposta bazilike u ipragama kod Kotor-Varoi, na kojem, je,
takoder, prikazan kri i rozeta.
68
rozetu, ali u pravoj krunici, nalazimo na
jednomkapiteluiz krineHonorijevebazil ikeepiskopalnogkompleksauSaloni.69
Od same crkve u Vranjevu Selu konstatiranojesamo nekoliko manjih segmenata
zidova. Naprostoruoko crkvenalazilosegroblje. Otkopanasu grobakonstruirana
u obliku krova od krovnih cigli. U grobovima nisu nikakvi prilozi. Ovakvi
grobovi vrlo su na grobljima, a najvie ihje istraeno upravo na
salonitanskimnekropoloama70.
Od ostalih nalaza koji pripadaju inventaru crkve spomenula bih ulomak
lampice tipa" (sl. 12)71 i ulomak: kamene posude (sl. 13) vrlo
onoj iz Mogorjela72.
6.5
ForschungenIII, T. V,6; Forschungen1,42,s1.90.
66 V. 1913, 417, fig.14.
67 Leksikonikonografije, 416.
68 V. Radimsky 1892, 78, sl. 2a ib.
fn Forschungen I, 16, s1.24.
70 Zasalonitanskenekropoleusporedikod Dyggvea 1989, IVpoglavlje, aza tipove
grobovaVpoglavlje.
71 Usporedibilj. 24 - 28.
72 Usporedibilj. 45.
123
GlM (AJ. N. S. svA5 , 1990, SIr. 109 - 136
l. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. ..
51.12
Crte: N.
Crte: N.
51.13
Naosnovuarheoloke situacijeipronadenog materijalaovujecrkvui grobljeoko
nje datirati negdje na 5. st., osobito zbog blizine Narone i snanih
utjecaja iz Salone, koja je u to doba, za vrijeme stolovanja biskupa Esihija, postala i
metropolija
73
. odgovor u vezi s izgledom i datacijom ove crkve moe dati
jedinosustavnoistraivanjeovoglokaliteta.
Na lokalitetu Crkvina u KWBUKU kod LJubukog su ostaci
crkve koju je istraio i detaljno opisao D. Sergejevski
74
Crkva se
sastojala od nekoliko prostorija koje nisu bile istovremeno. eljela bih se
zadrati samo na jednom detalju u vezi s nalazom broja fragmenata staklenih
posuda pronadenih u utu izmedu dva poda prostorije kojaje sluila kao baptisteri/
5
.
Ulomci pripadaju trima posudama, od kojih su se dvije mogle rekonstruirati (sl. 14 a i
b). Posude su od zelenkastog stakla, su trbuha, malo zadebljanog
obodai dna. Imalesupo tri drkice. Dimenzijeprveposude(sl. 14a): visina
5cm, promjeroboda9cm, promjerdna 5cm. Dimenzijedrugeposude(sl. 14b): visina
73 E. Dyggve 1989,40.
74 D. Sergejevskl1954, 189-210.
D. Sergejevsk.i 1954, 193, 199,br. 13, T.XIII,3.
GZM (AJ, N. S. sv.4S, 1990, Slr. 109 - 136
I. PRI LOG PROBLEMU DATIRANJA. ..
\
a b
Crte: N.
SI. 14
5 cm, promjer oboda 9 cm, promjer dna 4,7 cm. Ovaj tip posude sa tri drke
najvjerojatnije je sluio kao ili svjetiljka, u kojoj je gorio u ulju
fitilj. Ovakve se nalaze upravo u crkvama idatirane
su u 4. ili 5. st. 6 Tip posude - lampe sa tri drke za vjeanje u raznim je formama bio
u upotrebi u zapadnim provincijama sve do 8. st. 77 drkice staklenih
pronadene su u neseobini na otoku Majsanu u Peljekom kanalu 8. Na
Bosne i Herce10vine ulomci ovakvih posuda su u sklopu bazilika na
Grudinama u Bugojnu
7
i na Kalvariji u Malom Mounju kod Travnika.
80
S obzirom na
izgled (zelenkasto staklo, za posude 4. st.) i izradu koja je, takoder,
za 4, st., moda kao proizvod radionica,81 nae bismo posude
mogli datirati na kraj 4. i 5. st. U tom bismo i prvu fazu gradnje crkve,
koja se vezuje uz stariju podnicu u sjevernoj prostoriji, a u koju bi spadao i centralni
prostor (narteks, naos i prezbiterij) i obje sjeverne prostorije, morali datirati najkasn8e
na 5. st. U drugoj fazi, nakon zgrade, najvjerojatnije od poara ,
popravljene su sjeverne prostorije. U jednoj je bila memorija sa grobnicom, a u drugoj
je naliven novi pod i iskopana piscina pravokutnog ili krinog oblika.
83
Time je ova
prostorija tl baptisterij . Ovo izvreno je, najvjerojatnije, u
76 C. Isings 1957,162, form 134; J. W. Crowfoot - D. B. Harden 1931, 198,201,
205; S. H. Auth 1976, 151, br. 197.
n S. H. Auth 1976, 15l.
7l! C. 1984,20, 2l.
79 J. 1960/61, Tabla III, 2,3.
I!O I. 1916,490,491, (br. 1 , 2, 3, 4) . .
81 V. - Svete k 1986, 54.
82 D. Sergejevski 1954, 190,207.
83 O piscini vidi kod I. 1966, 246. Iz opisa prostorije i piscine kod D. Sergejevskog
ne moe se odrediti u kojoj je podnici bila ukopana piscina. Razmotrivi detaljno opis i
uzevi u obzir sve kombinacije, dola sam do daje to ipak bilo u
podnici.
125
GZM (A), N. S sv.45, 1990, str. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. ..
drugoj polovici 5. st. fazu dogradnja junih prostorija i smanjenje i
preuredenje piscine u 6. st. gradevina propala je prilikom jedne od
avaro-slavenskih provala,84 a dio ostataka zidova stradao je i u poplavama.
85
Ako
su ove pretpostavke onda bi crkva u Klobuku potvrdivala tezu N. Cambija o
razlozima gradnje broja krstionica u pagusu u toku 5. i 6. st., kada one u
crkvenih objekata predstavljaju tek drugu fazu gradnje.
86
Na brdu Kalvarija, na lokalitetu Crkvine u MALOM MOUNJU kod Travnika,
uz su crkvicu ostaci crkve, koja nikada nije
istraena
8
. Prilikom gradnje dananje crkvice 1912 - 1914. godine ustanovljen je dio
podnice bazilike, pod kojim se nalazila zidana grobnica i zatrpana piscina, preko koje je
bio naliven novi pod. 88
Od crkvenog namjetaja pronadenog tom prilikom spomenula bih samo bazament
oltarne pregrade sa prikazom kantarosa iz kojeg se izvija vinova loza
89
. Kantaros
simbolizira Krista kao fons vitae, a trs iz kojeg mladice duhovnu plodnost Krista i
onih koji ive povezani s Zbog toga loza predstavlja jedan od Kristovih simbola
jo od najranijih vremena. Na bazamentu nalazimo i prikaze ribe, ptice i
zmije, takoder vrlo starih simbola.
91
Zbog ove simbolike, a i zbog
izrade i grozdova vinove loze, za razliku od kasnijih prikaza
istog motiva koji polako prelaze u geometrizam i shematizam,92 smatram da bi se ovaj
baza ment mogao datirati u drugu polovicu 4.st. 93 U isto vrijeme datirana je i reljefna
sa prikazom povorke. 94.
Prema onome koliko nam je poznato, moe se da je crkva imala
najmanje dvije faze gradnje: stariju iz druge polovice 4. st., kojoj bi pripadao stariji pod
sa piscinom i, vjerojatno, zidana grobnica pronadena, takoder, ispod poda, a od nalaza
bazament i sa reljefom povorke. Mladoj fazi pripada nasipanje piscine i
postavljanje novog poda. Ovo potvrduje i nalaz ulomaka staklenih PQsuda nadenih,
takoder, izmedu starije i unutar i oko nasute piscine.
95
Ove posude
poznate su nam samo po opisu. Prema opisanom izgledu i dimenzijama one su bile
potpuno iSJe kao i one pronadene u crkvi u Klobuku (sl. 14 a i b) i na Grudinama u
84 D. Sergejevski 1954, 192, sl. 2b, 207 - nalaz avarske strelice unaosu.
D. Sergejevski 1954, 192,207.
8ti N. Cambi 1976, 268, 269.
f!1 I. 1916,477.
88 I. 1916, 490; D. Basler, 1972,95.
89 I. 1916,484, sl. 6; D. Basler 1972, 96, br. 6 (autor smatra da se ne radi o
bazamentu).
90 Leksikon ikonografije, 449.
91 Leksikon ikonografije, 495, 509, 592; N. Cambi 1968 - 1969,90 (za ribu), 67-68
(za zmiku) .
Usporedi prikaze na bazamentima iz crkava u Dabravioi i Zenici (D. Basler 1972, 155,
sl. 167).
93 Usporedi kod D. Baslera 1972,97.
94 D. Basler 1972,97.
I. 1916, 490.
96 I. 1916,490-491.
GZM (Al, N. S. sv4S, 1990, Sl r. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA .. .
126
SI.15
Bugojnu.')? da su ove posude datirane najkasnije na 5. st., smatram da je
u to vrijeme dolo i do zatrpavanja piscine i popravke poda, moda nakon nekog
prirodnog ili nasilnog razaranja. Da li je i kada bila nova pi scina , nije
nita odredenije Na ovo i druga pitanja prave odgovore dobili bismo tek nakon
sustavnog istraivanja cijelog lokaliteta, i groblje koje se nalazilo oko crkve,
a o kojemu ne znamo gotovo nita.
U Turbetu kod Travnika na lokalitetu VAROLUK otkopana je 1893. godine
jednobrodna crkva sa nizom prostorija.
98
Tek 1923. godine pri nekim
naknadnim radovima su tri presvodene g robni ce ,99 a u jednoj od nj ih poznata
zlatna ogrlica i iz 5. st.
lOO
Druga crkva, povezana sa ovom prvom ogradnim
zidom koji se nazirao jo kod prvog iskopavanja, istraena je nmogo kasnije. 101 Na
prostoru bazilike je nekoliko predmeta koji su prilikom objave samo
spomenuti ili su ostali neobjavljeni. O njima bih rekla nekoliko
97 Usporedi bilj. 79.
98 Truhelka 1893,695.
M. 1924, 88.
100 Z. Vinski 1964, 107. (sa literaturom - Sergejevski,
101 D. Baslar 1972,116-118, sl. 125.
127
GZM (A),N. S. sv;45, 1990,SIr. 109- 136
I MARIJ ANOVI C,PRILOG PROBLEMU DATIRANJ/>. ..
Foto: M.
SI. 16
Malo stakleno kandilo (sl. 15) jeod blijedozelenkastog stakla u obliku
zaobljenog dna.'02 Na trbuhu ima ukras od tri nepravilna redabradavica(Nuppen),
u kojima kao u snopu zavravaju fine niti u samoj strukturi stakla. Zaobljeno dno
zavravajednom bradavicom u obliku kaplje. Dimenzije: visina 7 cm, promjer
oboda 6 cm. Ovaj ukras od bradavica poznatjena staklenim posudama od 7. st.
p.n.e. pa svedo kasnog srednjeg vijeka.103 Medutimofremaanalogijamaza tip posude i
bojustaklanaubismoposudumogli datirati u5. st.'
zemljana lampica (sl. 16) u cijelosti na ramenu je
ukraena geometrijskim ukrasom od rombova i a na disku ima
dva otvora za ulje i prikaz drveta. Dimenzije: duina II cm, promjer diska 6,5 cm,
visina 2,9cm. Ova lampicapripada tipu lucerni datiranom u 4. i 5.
St.!05 U simbolici drvo predstavlja stablo ivota (arbor vitae), starozavjetno
102 Truhelka 1893,698,sl. 27.
103 A. Kisa 1908, tom1,289,sl. 144, tom11,484i dalje.
104 IntercisaII, kat. br. 147,T.xxxm, ll.UPorajnjutakoderdatirajuu5.st. (str. 154).
105 Usporedibilj.24-26.
l,LM ( ,\ l. " . S wAS. 1990.SI r 109- 136
I \1ARIJ,\ OVII'. PRll tl G PROBI FM 0 1\ '1 I RA'-JJA .
SI. 17
Foto: M.
Foto: M.
SI.18
stablo spoznajedobra izla, vezano uz raj zemaljskj .l06 Ono, takoder, moepredstavljati
prikaz kria (cmx virescens).I07 Stablo ivota dosta je moti v na m
. 108
lamplcama.
Pored same bazilike, u grobu koji nigdje nije opisan pronadenjezlatni prsten od
deblje tordirane i ce (sl. 17). Dimenzije: pronuer2,4cm. Na prednjoj strani na mjestu
ili geme nalazi se apliciran prikaz ljudskog lica s ocima od umetnutog
zelenog kamena ili staklene paste.
109
Datira, najvjerojatnije, u kasno 4. st., iako bi se
mogao povezati i uz gore spomenuti luksuzni nakit, kao import iz istocnorimskih
radionica5.st.
UO
U sklopu bazilike pronadeno je i rebro kotanog s ostacima
eljeznih zakovica, ukracno urezanim krunicama (sl. 18). Ovaj
moe se, takoder dat irati lJ drugu polovicu 4. ili na 5. st.
1l1
S obzirom na to da
se ne zna mjesto nalaza, jeda iz nekogodgrobova.
Prema nalazu zemlj ane lampice Truhelkajecrkvu datiraou 4. st.112 Uzevi u
obzir sve okolnosti kasnijih nalaza i iskopavanja (grobnice, crkveni namjetaj, druga
106 Leksikon ikonografije, 543; kao arborvitae(str. 130).
107 Leksikon ikonografije,359.
A. Ferrua 1957,39,41,tig.5,31;B. - 1971,118,TABLA XXIV,5.
100 N. 1963,29, br. 66.
IlO Usporedi bilj. 100.
111 Usporedibilj .35-39.
112 Truhelka 1893, 698-699.
129
GZM (Aj, N. S. 51'.45, 1990, str. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. ..
51.19 Foto: M.
crkva, materijal o kojemu je bilo i na ovom mjestu), smatram da je crkva
bila neto kasnije, i to 5. st. Tome ne protuslovi ni nalaz novca
careva Valensa ili Valentinij ana , koji su vladali na samom kraju 4. st.
1I3
Na lokalitetu Crkvina u kod ipova otkriveni su ostaci
jednobrodne bazilike s nekoliko prostorija, je plan objavljen jo 1933.
godine, ali sam objekat nikada nije istraen. U sjevernoj prostoriji je
mala krina piscina, dok je apsida potpuno nestala
1l4
Oko crkve nalazilo se groblje sa
nekoliko grobnica na svod koje su razruene. U obronku brda bilo je ukopano vie
grobova, od kojih se nita nije Jedini ostatak ove nekropole predstavljaju dva
sarkofaga
1l5
i nadgrobna sa natpisom: MAXIM[IN]O CARISSIMO QVEM
POSVIT INFELIX VINCENTIA
1I6
(s. 19). Prema formuli quem posuit i paleografskoj
analizi slova natpis je, sigurno, i to iz druge polovice 4. st.
1I7
Inventaru
crkve svakako je pripadala i zemljana svjetiljka na Crkvini (sl. 20)118. Na
113 A. Hoffer 1895,47,
114 D. Sergejevski, 1938,51 i dalje, 54, s\.8.
m D. Sergejevski, 1938,58,59, sl. 12 i 13.
116 D. Sergejevski, 1938 a, 103, br. 7. Posljednji redak autor interpretira IN P(ace?)
VIX(it) VINCENTIA, alije i sam nesiguran u ovakvo (usporedi u GZM, 1938,57). Na
fotografW se jasno vide slova INFELlX.
II Usporedi sa slovima datiranog natpisa iz rimskih katakombi, danas u Lateranskom
muzeju - C. M. Kaufmann 1917,453. Natpis je iz 336. godine,
. 118 D. Sergejevski 1938,54, s1.7.
9 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
130
GZM ( A), N. S. svAS, 1990, SIr. 109 - J36
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA...
ramenu irna ukras u imitaciji granulacije u dva reda, a na udubljenom disku prikaz
rozete. Diroenzije: duina8,5 cm, promjer6,3 cm. PO obliku iukrasu netojeranijaod
svjetiljki tipa. Menzel ovakve lampe uvrtava u grupu spate griechiscbe
Lampen, koja jenastala u 4. i trajala jo i u 5. st.
lI9
Blitu analogiju sa nae
zemljepredstavljalampicaiz SremskeMitrovice, datiranadostairokou4-5.st.20
Zbogslabeistraenosti nije da lijeovacrkvaimala vie faza gradnje,
pregradnji ili popravaka. jejedino ustanoviti najraniju fazu s obzirom da se
natpis, a ondai ukapanjanagrobljukojese razvilookocrkvedatirau drugupolovicu 4.
st. Ovome odgovara i datacija lucerne. Jedino bi poloaj i piscine ukazivali na
neku kasniju fazu u kojoj je ona sagradena, a prostorija pretvorena u
baptisterij. Tose moglo dogoditi negdje u 6. st.
12
Medutim, beztemeljitog istraivanja
onogtojeodcrkveostaloigrobljaokonje tekojebilotosa tvrditi.
***
Na temelju svega iznesenog samo bih kratko da kod datiranja
crkavauBosniiHercegovini svakako, biti potrebnoanalizirati
sve elemente koji mogu doprinijeti razrjeavanju ovog problema. ovih
elemenata je doznati neto vie i o liturgiji.
izvjetaje sa starijib iskopavanja crkvenib objekata, ustanovila sam da je stanje
istraenosti dosta loe, tako da bi broj objekata koji su ranije iskopavani ili nisu
nikada istraeni zahtijevao neku vrstu revizionih iskopavanja. Pri tome bi
osobito trebalo voditi o eventualnim fazama izgradnje ili popravakaobjekata i o
poloaju nalaza unutar njib. Ono to zahtijeva posebnu panju pri rasvjetljavanju
problema datacije crkava perioda i daljeg kontinuiteta kultnih mjesta,
svakako je istraivanje nekropola koje su se nalazile uz ovih objekata. Iz
podataka kojimadanas raspolaemo vrlojeteko izvoditi bilokakve
o periodu ranog na Bosne i Hercegovine, pa i o crkvenoj
arhitekturi mada namjepoznat relativno velik broj ove vrste Ono to nam
posebnonedostaje,jestveza i odnos saostalim vidovimaivotau kasnoj antici
I22
, kao i
kontinuitet samog kulta i sahranjivanja u srednjem vijeku. Problem najranije pojave
u Bosni i Hercegovini trebalo, bi, takoderpostaviti nanoveosnoveu odnosu
.na starepostavkeo razvilkuove religije tek u 5. st., osobitonakonnekoliko nalazakoji
ukazuju na postojanje kultnib mjesta
123
Na neke elemente koji
pojedine objekte kronoloki odreduju neto nego toje to do sada bio
119 H.Menzel 1954, 82 i85,kat. br. 552, Abb, 74,2.
120 B. - 1971, 118, kat. br. 289,TABLA XXIV, br. 8. Rozetunadisku
imajonekoliko lucerni(naistommjestuTABLA XXIV, br. 6,9, 10).Rozetunalazimoi
kodranijihlampica, aliseonepo svomobliku,odnosno, tipu razlikujuodnae.Kod D. Ivanyi
ovakvalampicajebliatipu Xlll, kojipredstavljadegeneriranuvarijantu tipa XII i imavrlo
na diskuprikazanerozete, palmete,ili koljke(D. Ivanyi 1935, 15, kat. br. 997i 999,Taf. XLI,
br. 1i 3).Rozetesu ikod tipa XI (D. Ivanyi 1935, 14.kat. br. 882-888,Taf. XXXVI, l,
3,4,6-9).Ovajjetipdatiranu3-4.st.
121 Usporedibilj .86.
122 Izuzelabihjedinoistraivanja kompleksau Blagaj- Japrikod
Bosanskog Novog, kojijeiz dostakasnogvremena, iz 6. st. (D. Basler, 1977, 121-216.)
123 I. (:remonik1976,82,131,sl. 15; I. (:remonik1974, 243-247.
131
GZM (A), N. S 1990, st r. 109 - 136
l. MARIJANOVIC, PRILOG PROBLEMU DATIRAI\iJ A ..
Crte: N.
SI. 20
ukazala sam i u ovom radu. Medutim, tek sustavna istraivanja kompleksnih lokaliteta
mogu dati prave odgovore na ova otvorena i sloena pitanja.
>4< >4< >4<
Kada je ovaj rad bio predan za tisak, izaao je novi broj Starohrvatske
prosvjete u kojem je fra Bono Mato Vrdoljak objavio nalaz bazilike i
ranosrednjevjekovne nekropole na Reetarici kod Livna. U inventaru kamenog crkvenog
namjetaja pronadenog u skJopu crkve, nalaze se neki komadi koji su vrlo bliski naim
nalazima iz Vranjeva Sela kod Neuma (vidi gore u tekstu, sl. 10 i ll). Prvo bih
spomenula dva pilastra sa otvora bazilike, od kojih je jedan a od drugog se
samo donji dio. Na Jednoj strani imaju uklesan kri sa dodacima na obje strane
patibula koji tvore slovo pI2 . komad pripada konstruktivnim elementima - to je
impost, na kosim stranama, kao i na iz Vranjeva Sela, ukraen ukJesanim kriem i
rozetom, odn. stiliziranim krizmonom125. Oba spomenuta nalaza predstavljaju najbliu
analogiju onima iz Vranjeva Sela sa Bosne i Hercegovine i u izradi i materijalu
su toliko da bi se moglo govoriti i o istoj radionici koja ih je izradila. No, to j e
pitanje za sebe koje zahtijeva posebnu obradu.
124 B. M. Vrdoljak 1988, (1990),127 i 140, Tab. IX, 3, 4; Tab. XII, 1a,b, 3, 4.
125 Ibidem. Tab. XII, la, b.
9'
GZM ( A), N. S sv.45, 1990, Si r 109 - 136
132 l . PRILOG PROBLEMU DATIRANJA.

AAASH - Acta Archaeologica AcademiaeScientiarumHungaricae. Budapest.
Adriati ca- Adri atica praehistorica et antiqua, Zbornik radova Grgi Novaku. Zagreb
1970.
AP- Arheolokipregled. Ljubljana.
Arh. Vest. - Arheoloki vestnik. Acta Archaeologica.Ljubljana.
BJ- BonnerJahrblicher, Bonn.
Bull. ASD - Bullettinodi archeologiaestoriadalmata.Spalato.
Forschungen- Forschungen inSalona. Archaologischen Institutedesdeutschen Reiches. Wien.
Germania romana - Germania romana, Heraugegeben von der rOmisch-germanischen Kom-
missiondesdeutschenarchaologischenlnstituts. Bamberg.
GZM- Glasnik Zemaljskogmuzeja.Sarajevo.
Interci sa II - Archaeologia Hungarica, Dissertationes archaeologicae Musei nationalis Hungari-
ci. Budapest 1957.
Kraus RE - F. X. Kraus, Real- Encyk10padiederchristlichenAlterthiimer. Freiburg.
LeksLl(on Ll(onografije - Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog Za-
greb 1979.
Materij al i- Materijalikongresa arheologa Jugoslavije.
Nakitna tlu sjeverne Dalmacije- Nakitna tlu sjeverne Dalmacijeod prapovijestido danas. Za-
dar1981.
NS - Naestarine.Sarajevo.
Recherches- Recherches aSalone.Copenhague.
Situ1a- Situ1a.Ljubljana.
Spomenik- Spomenik.Srpskakraljevska akademija .Beograd.
V AHD- Vjesnikza arheologiju ihistorijudalmatinsku.Split.
VAMZ- VjesnikArheolokog muzejauZagrebu.Zagreb.
E. ANTHES
- W. VNVERZAGT
S. H.AUTH
D.BASLER
M. L. BERNHARDT
I. BOJANOVSKI
-
LITERATURA
1912
- Das Kastell Aizei, BJ, Heft 122, 1912.
1976
- AncientGlass atthe NewarkMuseum. Newark 1976.
1953
- Konzervatorskizahvatna MogO/jelu. n.s. I, 1953.
1958
- Bazilikena MogO/jelu. n.s. V, 1958.
1972
- Arhitektura dobauBosniiHercegovini,
Sarajevo 1972.
1977
- RimskimetalurkipogoninaseljeudoliniJapre. GZM
n.s.A,XXX- XXXI, 1975-1976(1977).
1984
- doba.U :Kulturnaistorija BosneiHerce-
govine. Sarajevo 1984.
1955
- Lampkistarozytne.Warszawa 1955.
1969
- MogO/jelo- RimskoTurres.GZM n.s.A, XXIV,
1969.
1901
- Frammentodi pettinedi bosso. Bull .ASD XXIV, 1901.
1901a
- NecropolianticacristianaaSlanodi Ragu-
sa.Bull.ASD.XXIV.I901.
GlM(AJ. N. S.>v45. 1990. SI r 109 - 136
L PRILOG PROBLEMU DATIRANJA. .
F.
LJ. KARAMAN
A. SZ. BURGER
N. CAMBI
J.W. CROWFOOT
-D.B. HARDEN
I.
V.
V. DAMEVSKI
E. DYGGVE
E.DYGGVE
-H.
A. FERRUA
C.
Z.
1927
1966
1968-1969
1976
1977
1984/5
1931
1951
1952
1974
1976
1987/1988
1913
1976
1989
1966
1957
1984
1986
- caraDioklecijana uSpl itu. Zagreb 1927.
- TheLateRoman CemeteryatSagvar. AAASH 18,
1966.
- Kristinjegova simbolikau likovnoj umjetnostista-
periodauDalmaciji. VAHD LXX-LXXI,
1968-1969(1977).
- Nekiproblemi arheologijena
jadranskojobali. Materijali XII, Zadar1976.
- Narona- topograftja ikulturni
profIl grada. Dolina rijeke Neretve od prethistorijedora-
nog srednjegvijeka.Znanstveniskup, 1977
(1980)
- Arhitektura Naroneinjezinatelitorijau kasnoj antici.
Radovi Filozofskogfakulteta, razdiopovijesnihzna.i10sti
(11), Zadar 1984/5 (1985).
- Early Byzantineand laterglass lamps. of
Egyptian Archaeology 17, 1931.
- Nalazinakita usrednjovjekovnojzbirciZemaljskog ml.
zejau Sarajevu. GZM n.s. VI, 1951.
- Keramikaiz rimskognalazitaMogorjei a. GZM n.s.
VII, 1952.
- Prvitragovi nanalazimavileu Paniku. Situ-
la 14/15, 1974.
- RimskonaseljenaPanikukod GZMn.s . A,
XXIX, 1974 (1976).
- Rimskoutvrdenjena GradiniII Biogracimakod Litice.
GZMn.s.A, 42/43,1987/1988(1989).
-Izvjetajo iskopavanjimauBrezi 1913. godine. GZM
XXV, 1913.
- Pregled tipova staklenogposudaiz italskiJ1, galskih,
mediteranskih iporajnskih radionica na Hrvat-
ske udobaRimskogCarstva. Arh. Vest, XXV 1974
(1976).
-Izabranispisi. Split 1989.
- Mogorjelo, einspiitantikcrHerrensitz in romischen
Dalmatien,Wien- Graz- Koln 1966.
- Scopertadi lUla nuova regionedellacatacombadi Com-
modilla.Rivistadi ArcheologiaCristiana, XXXIII, Citta
del Vaticano 1957.
- naseobinanaMajsanu. Prilozi povijestiumjet-
nostiuDalmaciji, 24, Split 1984.
- fortiftkacijska arhitekturana a-
dranskompriobalju iotocima. Materijali XXII, NoviSad
1986.
134
GZM (A), N. S. sv.45, 1990. str. 109 - 13 6
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA.
A. HOFFER
1895
C. ISINGS
19:7
D. IVANYI 1935
M. - M. 1987
H.
C.M.KAUFMANN
A.KISA
U. KNIEWALD
I.

M.MARIJANSKI
-
H. MENZEL
N.
I.
V. PAKVALIN
C.PATSCH
J.
S. PETRU
V. RADIMSKY
D. SERGEJEVSKI
1967
1913
1917
1908
1937
1916
1924
1987
1954
1963
1970
1966
1970
1985
1914
1960/61
1976
1892
1938
- Nalazita rimskihstarinau kotaru. GZM
VII, 1895.
- Roman Glass from dated Finds. GroningenJDakarta
1957.
- Diepannonischen Lampen. Dissertationes Pannonicae
2, no.2, Budapest1935.
- Brijuni. uvala Verige- luka. AP 28, 1987
(1989).
- IzvjetajidrKarla oMogorjelu. Glasnikarhiva i
arhivskih radnikaBosneiHercegovine, VII, knjiga VII,
Sarajevo 1967.
- Handbuchderchristlicben Archii.ologie. Paderborn
1913.
- HandbuchderaltchristlicbenEpigraphik. Freiburgim
Breisgau 1917.
- DasGlas imAltertume. Leipzig 1908.
- Liturgika. Zagreb 1937.
- NajnovijerimskeiskopineuMounju. GZM XXVIII
1916(1917).
- Turbekod Travnika. GZM XXXVI, 1924.
- Rimska nekropolakod Beke uSremu. Novi
Sad 1987.
- Antike Lampen imROmische-germauischenZentral-
muzeumzuMainz .Mainz 1954.
- NakituBosni iHercegoviniodkasne antikedonajnovi-
jegdoba.Sarajevo 1963.
- Ranosrednjovekovnanekropolau kod
Prijedora. GZM n.s.A, XXV 1970.
- krstioniceuJugoslaviji. Zbornikrado-
vaVizantolokoginstituta, knj. IX, Beograd 1966.
- Prilogdatiranju bazilikaBosneiHerce-
govine. Adriatica 1970.
- Crkvina, VranjevoSelo- rimskonaselje. AP26,1985
(1986).
- Zbirke irimskilistarinaubos.- berc.zemal-
jskommuzeju. GZM XXVI, 1914.
- Novi arheolokinalaziiz dolineGornjegVrbasa.
GZM n.s.A, XV-XVI, 1960--1961.
- RimskostekloSlovenije. Arh. Vest. XXV, 1974
(1976).
- Ostanci rimskihnaseobinauipragiiPobrgju,zatim
starobosanski uipragiiuz VrbanjuuBosni. GZM
IV, 1892.
- spomeniciiz okoliceJajca. GZM L,
sv. 2,1938. 1938a- IRimskispomeniciiz Bosne.II Rim-
skinatpisi iz Bosne. SpomenikLXXXVIII, 1938.
135
GZM (A), N. S. 5v;45, 1990, Slr. 109 - 136
I. MARIJANOVIC. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA..
1954 - bazilika u Klobuku. GZM n.s.A,
IX, 1954,
K. M. SWOBODA 1920 - R6mische und romanische Palaste, Wien 1920.
V. - SVETEK 1986 - staklo u jugoslovenskom delu provincije Donje
Panonije, Novi Sad 1986,
Z. UBIC 1976 - Tipoloki in kronoliki pregled rimskega stekla v Poeto-
vioni. Arh, Vest. XXV, 1974 (1976),
TRUHELKA 1893 - Iskopine u dolini Lave, GZM V, 1893,
B. - 1971 - svjetiljke u Arheolokom muzeju u Zagrebu,
VAMZ, ser. 3, sv, V, 1971.
Z. VINSKI 1964 - batina u grobovima ranog srednjeg vije-
ka kao i kao problem, Materijali VI, Beognid
1964.
W. F. VOLBACH 1925 - Kultgerate der christlichen Kirche lm frUben Mittelal-
ter. Mainz 1925,
B. M. VRDOLJAK 1988 - bazilika i ranosrednjovjekovna nekropo-
la na Reetarici kod Livna, Starohrvatska prosvjeta, ser.
III, sV. 18, Split 1988 (1990).
SUMMARY
A CONTRIBUTION TO TIJE PROBLEM OF DATING OF SOME EARL Y
CHRISTIAN CHURCHES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
By examination of reports on farmer excavations of early Christian churches in the region
of Bosnia and Herzegovina I noticed that the accompanying archeological material had been
almost entirely neglected in publications investigation and that it had not been adequately
utilised as a source of precious data not only of some forms of early Christian cult, but also for
the dating of the building itself. For this reason I set apart this material from several sites where it
had been found but never published, or wasooly mentioned in some of the reports.
Firstly, were elaborated finds originating from churches on MOGORJELO near
which had previously been only partially published. Through detailed studies of early Christian
lamps, glass lamp, bone combs and some jewelery, the short analysis of the historical and
political circumstances of the age, as well as by an insight into the position of Mogorjelo with
respect to its wider surroundings, I have come to certain results in connection with sh iftin g of the
dating of the Mogorjelo churches from the end of the 5th and the beginning of the 6th century to
the very beginning of tht 5th century.
The paper for the flfst time gives a more detailed elaboration of church furnishings arid
objects which belong to an early Christian building from VRANJEVO SELO near Neum.
According to the analYSis of these fmds the church, although not completely investigated, can be
dated in the beginning of the 5th century,
I considered then glass vessel found between an older and a younger floor base of a
baptistery in a church at the site Crkvina in KLOB UK near Ljubuki . An analysis of all the
circumstances of this [md has lead me to the conclusion that there was no baptistery yet in the
first phase of construction of the object at the beginning of the 5th century, and that it was the
result of a second phase of repairs and eolargements of the church, perhaps in the second half of
the 5th century.
GZM (A), N. S sv45, 1990, str. 109 - 136
I. PRILOG PROBLEMU DATIRANJA.
136
From an insufficienuy investigated church on Kalvarija in MALI MOUNJ near Travnik.
originate also glass vessels - lamps, identical LO those found at Klobuk. On the basis of their
dating and some decorative elements on the church furniture I was able to date this church ever a
little earlier than the others - in the second half of the 4th century and its possible second phase
in tile beginning of the Stil century.
Inside and around ule church at Turbe near Travnik. on the site VAROLUK a number of
objects were found to which I have given a more detailed consideration (a glass oil candJe, a
lamp, a golden ring, a rib of a bone comb). All these objects indicated to somewhat later origin of
ule church than the 4th century ascribed it as the date of construction by Truhelka during its
excavation and ule first publication. I have, namely, placed the construction of the church in the
beginning of the Sth century.
I have dated the church in near ipovo somewhat earlier, L e. in the second
half of the 4th century. Amongst other things, this date is confirmed by an early Christian
inscription and a lamp found on this site, both dating from the second half of the 4th century.
On the basis of the above observations a general conclusion can be drawn concerning
i.nsufficient investigation of a large number of early Christian churches in Bosnia and
Herzegovina and the need for a more careful elaboration of accompanying archeological material ,
as well as of a better observation and discernment of reparations and alterations phases of some
rooms wiulin Ule buildings. Special attention should be paid to investigations of graveyards which
are very often found arOW1d the churches and in a wider surrounding area, and which can,
besides otller things, also a picture of the continuity of usage of Late Empire places of
worship in ule Middle ages.
Translated:
Zdenka Tribe
GZM (Al.N. S.SV 45.1990. SIr. 137- 146
UDK903.6652"(497.15 Bugojno)

KAPITELS NAHUMeuKOD
BUGOJNA
ANTESKEGRO, Centarza balkanolokaispitivanja, ANUBiH
U radu autor analizirajedinstveni, nedavno otkriveni kapitel sa na
Humcu kod Bugojna. Analogijom sa nekolicinom kapitela autor ovaj
determinira u V ili VI Bio je sastavni dio oltarne pregrade (pergole) u
sakralnom objektu. U drugom dijelu rada autor analizira ulogu koju je
imalo naselje na ovom platou i da je ono bilo
kontrolnogkaraktera.
LATE ROMAN CAPITALFROM ON HUMAC NEAR BUGOJNO
In the paper the author gives an analysis ofa wlique, recently discovered
capital from on Humac near Bugojno. Using an analogy with several
similarcapitals tlle author has classified tllis one as originating from tbc 5th or the
6th century. It was an integral part ofan altar partition - (pergola) in an Roman
sacral building. In the second part ofthe paper the autllor gives an analysis ofthe
role played by au antic settlement on this plateau and concludes that it was
exclusivelyofaguardcharacter.
O ostacima rimskog naselja na na Humcu kod Bugojnado sada nije
nita pisano, ukoliko se izuzme kratka biljeka dr Veljka u Arheolokom
leksikonu.
2
Lokalitet nije bio predmetom arheolokih istaivanja, osim usputne posjete
dvojice radnika iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
3
U kratkoj biljeci u Arheolokom
leksikonukrivojenavedennaziv lokaliteta
Samlokalitet nalazi se na omanjemuzvienju sdesne obaleVrbasau selu Rumac,
tik do mosta koji Vrbas kod rudarskih kopova (Plan l). Ovdje su
konstatirani ostaci rimskog naselja, ostaci zgradaiulomci rimskeopeke.
4
Samo
uzvienje je dimenzija oko 200x400 m. Rimski objekti bili su locirani na dijelu
1. Platosedanasnalaziusredpovrinskogkopa rudnikalignita,koji seproteeod
do
2. V. Pakvalin 1988, 177.
3. LokalitetsuposjetilidrVeljkoPllkvalin idrTeofil kojimase
zahvaljujemzadozvolu objavljivanjakapitela.
4. V. Pdkvalin 1988,177.
e lM (A j, 1\, S,,' 45,1 990, si r, ID - 146
f\. K EGRO, KAPITEL
)


\
\

\ O
\ O ,
o
O O
Oo
O
O
O
/ /
O O
O O O
o O O DC
Crte: A.
Plan I
uzvienja koji je sada, dijelom, uniten povrinski m kopom rudnika lignita.
Pristup na lokali tet bio j e jedino sa strane, dok je sa ostalih strana
samom konfi guracij om terena bio potpuno
Najreprezentativniji dio arhitektonskih ostataka sa ovog lokaliteta predstavlja
kapitel korintskog stila i ulomak akantusa sa nekog drugog kapitela, dospjeli u
lapidarij Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Kapitel je vertikalno prepolovljen, a dvije
volute su okrnjene. Ukraen je sa akantusova lista, stilski najvie nalik hrastovom
u koje su ukomponirana i dva ploda koja asociraju na ir (SI. I). Ukras je izraden
veoma precizno uz svrdla i kIesarskog dlijeta. Na gornjoj povrini kapitela na
koji nalijee abakus se isklesani visine 2 cm. Visina samog kapitela je 18
cm, promjer gornje povrine 28 cm, a donje 15 cm, I na gornjoj i na donjoj povrini
kapitela uklesana je rupica za nalijeganje na stup, odnosno abakusa na kapitel, dimenzija
3x3 cm. Materijal od kojeg je isklesan kapitel je kri1jasti vapnenac veoIllfl dobre
kvalitete. Dimenzije kapitela i konstrukcija ukazuju da se radi o dijelu arhitektonske
opreme enterijera nekog objekta.
Spomenuti ulomak akantusa (SI. Il) (u lapidarij Zemaljskog muzeja u Sarajevu
dospio je skupa sa kapitelom) predstavlja, zapravo, volutu kojom se zavravao neki
139
GZM (A). N. S. sV . 45.1990. SIr. 137 - 146
A. KEG RO, KAPITEL
Crtet: A.
51.1
Crte: A.
51.11
drugi kapitel. Iako na prvi pogled izgleda da je bio sastavni dio naSeg kapitela,
detaljnom analizom vidi se varijanta samog ukrasa. I na ovom fragmentu
kapitela akantusov list ima sa hrastovim Radila ga je ruka istog
majstora, u isto vrijeme i za isti objekat. Sam ulomak je dimenzija 8x5 cm. Na samoj
voluti fragmenta izrezano je po pet paralelnih pravolinijskih ukrasa duine 3-4 cm, a
GlM (A), N.S.sV. 45, 1990 st r 137 - 146
A. SKEGRO, KASNOANTI(' KI KAPITEL
140
2
Crte:A.
SI. III
irina izmedu njihje0,5 cm. Fragmentje od iste vrste kamena, a s obzirom na
njegovedimenzije sedajekapitel sa kojegajeodlomljenbioneto dimenzija.
Detalji ukrasa na kapitelu i fragmentu sa drugog kapitela odaju ruku vrlo vjetog
(lokalnog) majstora, kojijeveomadobro poznavaopravila rimskearhitekture,
ali su ga arhitektonski ukrasi vezali, moda, za kraj odaklejepoticao. TakojerruUstor
vrlo vjeto na kapitele ukomponirao motiv hrastovog koji im daje
mjestouarhitekturi dobaBosneiHercegovine.
U ruevinama srednjovjekovnog groblja u selu Klimenta, u sjevernom dijelu
Jajca,5 1931. godine pronaden jejedan kapitel
6
veoma kapitelu sa
Tradicijajezaovomjesto vezalapostojanjecrkvesv. Klementa, tomoebitiindikacija
zaodredivanjepripadnosti.kapitelaovoj Kapitel iz Klimenta(Sl. Ill,2), neto
je dimenzija (visina 26 cm, promjer gornje povrine 32 cm, a donje 21 cm).
Ornament akantusova oblikovanje kao i na .kapitelu sa ali kapitelu iz
Klimenta nedostaju stilizirani plodovi ira. Profil listova na ovom .kapitelu D.
Sergejevski je povezao sa profilom akantusa sa dijelova arhitekture na
crkvi u kod ipova7. Ove arhitektonske dijelove autor je
okvirnodatiraouV ili VI

Oba naa kapitela idu u red onih koji su, bez sumnje, bili postavljeni na neke
manje stupove. Jojedan takav, dosta ovimkapitelima, pronaaojeV. u
5. Uruevinama rimskog naseljanalokalitetu Vrbica, Carevo Polje kodJajca,6O-tih
godina sujo kapitela,Nalazese uzbirci samostana uJajcu.
Usmeno N. iz Zemaljskog muzeja,
6, D. Sergejevski 1938,56i sL 6.
7, Ibidem,57.
8.Ibidem,56.
141
GlM (Al.N.S. sv. 45. 1990. str. 137 - 146
A. KEGRO. KAPITEL
3 4
Crte:A.
SI. IV
ruevinama crkvenaGracuuLepenici
9
. (Sl. III, l). Visinamuje, takoder,
18 cm. V. gadovodi u vezusa kapitelimanakojesunaslanjanemenzeucrkviSt.
Apolinare in Classe, u katedralnoj crkvi u Raveni i na oltaru crkve St. Quenina u
francuskomgraduVaisonu. Svioni iz IV 10
Dosta motiv ukrasa i na kapitelu koji iz ruevina
bazilike sa Crkvineu Mokromkod Mostara (Sl. IV, 3).11 Sakra!ni objekat
iz kojega navedeni kapitel je u doba (tokom V ili
VI


Ornamentaini motiv, dosta motivu kapitela sa nalazimojoi na
kapitelu koji je u ruevinama bazilike na kod
Mostaral
3
(SI. IV, 4). po dimenzijama samog kapitela (visina 27 cm, promjer
donje povrine 21 cm), i ovaj je, kako to naglaava i D. Basler14, bio sastavni dio
oltarnepregrade(pergole) .
Dosta motiv nalazimoina ulomkukapitelaod kojijeiskopalaL.
Fekea u ruevinama srednjovjekovne crkve u selu Gradac kod

Kapitel,
takoderkorintskog stila, biojeneto dimenzija (sada odbijen21x25x25 cm). I na
9. V. 1932, 1-21.
10. Ibidem, 17.
ll.D. Sergejevski 1961,211-223sa tab.
12.D. Basler 1972, 103.
13. C. Pats<:h 1904,33-41;N. 1962,153-157,Tab. VII, 1.
14. D. Basler 1972, 110.
14aL.Fekeu 1988, 173,T. I, 1.
142
Gl M (AJ .N S.sV 45. 1990.str 13 7- 146
A. SKtG RO. KAPITEL
ovomkapitelu nalazimoniz od tri akantusova lista. Autorica, ovaj nalazdovodi
14b
u vezu sa kapiteJirrui. iz iKlimenta.
Motiv hrastovog na kapitelu sa najvie se podudara sa motivom
lijepo akantusa sa tzv. Fontane u Efezu i motivom na zidnom drvenom (!)
kapitelu iz Aezana.
1S
I Kautzsch smatrada se kapiteJi sa ovom vrstomukrasnog motiva
uglavnom, tokomV

Na osnovi analogije sa kapitelima iz blie okolice, a koji svi odreda sa
objekata, moe se da jei kapitel sa pripadao samo
jednom takvom sakralnom objektu. Njemu prostorno najblii i dimenzijama
najpodudamiji je kapitel iz Klimenta kod Jajca (Sl. III, 2). sa kapitelima iz
Graca u Lepenici i sa Crkvine u Mokrom navode na pretpostavku dajeove
kapitele, odnosno enterijere svib ovib sakralnih objekata radila, u najmanju ruku, ista
lokalna klesarska radionica, ako ne i ista majstorska ruka. Realno je pretpostaviti, na
osnovi gore navedenog, dajei na kapitel, kao i svi navedeni, vjerojatnonastao negdje
izmedu V i VI Bioje, bez sumnje, sastavni dio enterijerasakralnog objekta (?)
naseljana
Kakvujeulogu moglo imati navedeno rimsko naselje sa na Humcu kod
Bugojna?Samplato na kojem su registrovani ostaci naselja nalazi senegdje na
polovici puta Gornjeg Vakufa, oko kojega su u periodu bili
koncentrirani rudarski kopovi i manji metalurki pogoni, iBugojna, na kojega
se u isto vrijemenalazio municipij. U ovommunicipiju registrovani su,
brojni tragovi eksploatacije i prerade ruda. Iako do sada nisu otkriveni tragovi cesta,
koje su mogle povezivati ova rudonosna leita oko Gornjeg Vakufa i oko
municipalnog, kasnije modaiepiskopainogcentral?u Bugojnu, jepretpostaviti
da su one postojale. To osobito stoga to je na Gornjeg Vakufa zabiljeen
iroki splet rimskih komunikacija.IS detaljnije cestovnu mreu oko Prozora,
Duvna, Gornjeg Vakufa i Travnika, E. je 1952. godine pronaao i ostatke
rimskih cesta kod (Gornji Vakuf) u duini od 150 m i irine 4-5m, odakle se
jedankrak sputao preko Grebljau Gornji Vakuf.
19
Daljejeova komllllikacija
dolinom Bistrice vodila ka Zenici. U monografiji o naseljima i
komunikacijama u Bosni i Hercegovini istijeautor konstatirao ostatke planuma rimske
ceste kojase sputalasa Kupresa prekoKoprivnice uSkopaljskopolje, kod i
Prusca. o Ovu jecestu I. Bojanovski usmjerio ka Zenici kroz preko Kalina i
Kopila.21 Ako sedopusti usporedbaisanovijim vremenom, vidi se da jeGornjeSkoplje
(Gornji Vakuf) bilo na Bugojno i Donje Skoplje (Donji Vakuf), kroz koje su
veoma ive komunikacije. Na Humcu su one oduvijek, a to su i danas, bile
14b Ibidem, 174.
15. R. Kautzsch 1936,T.XXIV, 371 i 373.
16.Ibidem, lIS.
l? V. Pakvalin 1970,672.
18. Ph.Ballir 1893,26--27.
19.E. 1953,277-283.
20. E. 1960,41.
21. I. Bojanovski 1974, 170-179.
14.1
GZM (A), N. S. I V. 45 , 1990, sir. 137 - 146
A. KEGRO, KAPITEL
samo pored platoa bilo lijevom ili desnom obalom Vrbasa. irina ravnice
ovdje nije od 150 m, to na kontrolni, odnosno obrambeni karakter naselja
na
Na istog Skopaljskog polja situacij u imamo sa
straarnicom na hridini, koja se naziva Gradina Sutina u Jagnjidu kod Gornjeg Vakufa,
ispod koje je pronadena i gema iz prstena sa likom Augustova
Germanika. 22 Ova je straarnica, takoder, kontrolirala pretpovijesnu i
komunikaciju koja je u Skopaljsko polje dolazila iz pravca Duvna. da u
okolici ovog platoa nisu pronadeni ostaci drugih objekata ide u prilog
kontrolnog, odnosno obrambenog karaktera naselja na Ukras sa kapitela,
dodue, mogao bi ukazivati na to da je takvih objekata moglo i biti, ali da su oni bili
sagradeni od drveta, to je bila sve donedavna praksa u ovom kraju . Ipak, arheolokih
potvrda za ovo do sada nema.
Unutar ovog naselja sakralni objekat, su dijelovi arhitekture kapitel i
ulomak volute, mogao je nastati negdje tokom V odnosno VI Mogao je
posluiti i kultnim potrebama stanovnitva eventualnih okolnih vikusa ipagusa,
ako ih je bilo. je, pak, da je rano na ovim prostorima (Skopaljsko
polje) ostavilo brojne tragove, od kojih su sakralni objekti.
Tako je u vremenu izmedu V i VI bila izgradena bazilika sa 4
zidane grobnice na Crkvini u Oborcima kod Donjeg Vakufa.
23
Na Grudinama -
Crkvini u (Bugojno) bila je sagradena, vjerojatno episkopaIna, bazilika sa
zidanim grobnicama u narteksu bazilike i okolo bazilike. Uz baziliku je bio i
poseban baptisterij .24 Na Glavici u arampovu kod Gornjeg Vakufa pronadeni su,
takoder, ostaci crkve. Od arhitektonskih dijelova joj je menza,
fragmenti stufa na kojemje stajala, te jedna stela. Ionaje datirana u vrijeme izmedu V i
VI

Ostaci gradevine sa Crkvita u Novom Selu kod Donjeg Vakufa takoder
su mogli biti ostaci crkve.
26
Iz navedenog proizlazi da je koncentracija
sakralnih objekata bila na krajevima samog Skopaljskog polja, te u municipalnom centru
na Grudinama - Crkvini u Bugojnu. Prostor u duini od nekih 12-15 km to se
sakralnih objekata ostao je ltnepokriven", to bi bio jo jedan dodatni
argumenat za atribuiranje kapitela sa jednom takvom sakralnom objektu, koji
je mogao ltpokrivati" dio ovog prostora.
Osobitost kapitela sa je u njegovom ornamentu (akantus
stiliziran u obliku hrastovog sa irom), koji se na Bosne i Hercegovine,
ali i ire, po prvi putajavlja u ovakvom obliku.
22. K. Hormann 1892,235-236; E. 1953,346.
23. Basler 1960,59-72,
24. V. P8kvalin 1990 (u tampi).
25. 1961,231-234; Basler 1972,110.
26. C. Patsch 1899,238.
GlM (A), N. S. sV. 45, 199<l< str 137 - 146
144
A. KEGRO, KASNOANTICKI KAPITEL
PH. BALLIF
D.BASLER
D. BASLER
I. BOJANOVSKI
L. FEKEA
K.HORMANN
R. KAUTZSCH
N.
E.
E.
V. PAKVALIN
V. PAKVALIN
V. PAKVALlN
C. PATSCH
C. PATSCH
J.
D. SERGEJEVSKI
D. SERGEJEVSKI
V.
LITERATURA
1893 - R6mische Strassen in Bosnien und der Hezegovina,
Wien 1893,
1960
- Bazilika u Oborcima, Nae starine VJlI1960, Sarajevo
1960.
1972
- Arhitektura doba u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo 1972.
1974 - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji,
Djela ANUBiH XLVJlI2, Sarajevo 1974,
1988 - Arheoloka istraivanja srednjovekovnog grada i crkve
u selu Gradac kod Glasnik Zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine, n, s. (A) 42/43, Sarajevo 1988 ,
1892 - Zlatna plojka iz rimskog prstena, Glasnik Ze-
maljskog muzeja IV/1892, Sarajevo 1892.
1936 - Kapitellstudien, Beitriige zu einer Geschichte des spii-
tantiken Kapitel1s im Osten vom vierten bis siebenten Ja-
hrhundert, Berlin-Leipzig 1936,
1962 - Izvjetaj o zatitnom iskopavanju u Potocima kod Mo-
stara, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
n, s, XVIU1962, Sarajevo 1962,
1953 - Novi prilozi rimskih cesta u Bosni i Hercegovini, Gla-
snik Zemaljskog muzeja, n, s, VlII/1953, Sarajevo 1953.
1960 - naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo 1960.
1970 - Prilog datiranju bazilika Bosne i Herce-
govine, Adriatica praehistorica et antiqua, Miscellanea G,
Novak dicata, Zagreb 1970.
1988 - Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovi-
ne, tom II, Sarajevo 1988,
1990 -- Ulomak plutej a iz bazilike u Bugojnu,
Zbornik radova 75-godinjici ivota akademi-
ka A, Benca (u tampi),
1899 - Arch:i.ologische-epigraphische Untersuchungen zur
Geschichte der r6mischen Provinz Dalmatien, Wissen-
schaftliche Mittl1eilungen aus Bosnien und der Herzegovi-
na VII1899, Wien 1899.
1904 - Arheoloko-epigrafska istraivanja o povijesti rimske
pokrajine Dalmacije, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine XVI/1904, Sarajevo 1904,
1961 - Novi arheoloki nalazi iz doline Gornjeg Vrbasa, Gla-
snik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n, s, (A),
Sarajevo 1961.
1938 - spomenici iz okoline Jajca, Glasnik Ze-
maljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 1938, Sarajevo
1938,
1961 - Bazilika u Mokrom, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne
i Hercegovine, n, s. (A), Saraje-
vo 1961.
1932 - Alterthiimer von Gradac in der Lepenica (Bosnien),
GZM XLIV11932, 1-21.
145
G ZM ( Al. N. S. sv. 45.1 990. m . 137 - 146
A. SKEG RO. KA PJTEL
ZUSAMMENFASSUNG
EIN SPATANTIKES KAPITELL AUS BEI BUGOJNO.
Auf der Lokalitiit am Humac bei Bugojno (Bosnien und Herzegowina) wurden
Reste romischer Anlagen festgestelIt, wobei die grosste Beachtung das Vorhandensein r6miscber
Ziegel bervorrief. Da sicb diese Fundstelle inmitten des Tagbaus des Lignitbergwerkes beftndet,
war sie zum Grossteil vernicbtet. Von dieser Fundstelle gelangte ins Lapidarium des
LandesmuseulllS in Sarajevo ein einzigartiges korinthiscbes Kapitell mit dem Hinweis, dass es auf
der lokalitiit bei Bugojno gefunden wurde. Unter Beriicksichtigung der Abmessungen
(Hobe 18 cm, Durcbmesser der FUiche auf die der Abakus aufliegt 28 cm und Durcbmesser der
Flacbe die auf der Sau1e aufliegt 15 cm) sowie aufgrund der niihesten Analogien, kann man
darauf schliessen, dass dieses Kapitell Teil der lnnenausstattung eines r6mischen Bauwerks
(wahrscbeinlich sakralen Cbarakters) war, bzw . dass es einen Teil der Pergola einer Basilika
darstelIte. Es konnte auf diese Fundstelle aucb von aussen, d. b. von einem anderen
friilichrist1ichen Objekt gelangen . Ein ziemlicb iihnlicb ausgebildetes KapitelI wurde in den
Uberresten der altcbrist1icben Basilika in Klimenta bei Jajce gefunden, mit der Datierung V. und
VUh. Sehr nah stehen ihm aucb die Kapitelle aus den fruchrist1icben Anlagen in bei
in Lepenica bei Kreevo und in Mokro bei Mostar. Alle diese kann man ins V. und VI.
Jb . verweisen, wobei aucb unser Kapitell in diesen Zeilraum fillt.
Die Eigeubeit unseres Kapitells liegt dario, dass sich die stilisierten Akantbusblatter sehr
realistisch dem Aussehen von Eichenblattem nlibem, in die sogar zwei Eicbeln eingefiigt sind.
Dieses einzigartige Motiv Iritt in dieser Form hier zum ersten Mal in Bosnien und Herzegowina
auf und zeigt die Hand eines sehr geschickten, und gebildeten, wahrscbeinlicb einheimischen
Meisters .
Ubersetzung:
Erica Hrasnica
10 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
GZM (A), N.S.sV. 45, 1990, sIr. 147 - 154
UKD 903.6 "652' (497.15Stolac)
Originalni rad
RIMSKI IZ DILUNTUMA (STOLAC)
MILUTIN Prirodno- fakultet, Sarajevo
Rimski iz Diluntuma je do sada uopte otkriveni
jelice dio zamiljenog krunog cilindra osi nakoene prema
ravni horizonta. Poslije izvrenih mjerenja na dijelu skala
ustanovljeno je da ne odgovara idelanom teoretskom modelu - os
zamiljenog cilindra ne lei u nebeskoj osi. skala nije egzaktno
konstruisana za temporalni sistem. Radi se o improvizovanom
kod koga je sjenka vodoravnog gnomona svojim pravcem priblino pokazivala
doba dana. Na osnovu mjerenja i je rekonstrukcija prvobitnog
izgleda inapravljenanjegovavjernakopija.
AROMANCYLLINDRICALSUNDIALFROMDILUNTUM(STOLAC)
The Roman sundial from Diluntum is the second so far discovered at all
sundial whose face is a part ofa shell ofan imagined circular cyllindre with axis
inclined towards the plane of the horizon. Measurements performed on the
preserved part of the sundial scale have established that the sundial does not
correspond to an ideal theoretical model - the axis ofthe imagined cyllindredoes
notlie in the cellestial axis. Thesundial scale has notbeenexactlycunstructed for a
temporal hour system. It is an iinprovised sundial whosehori'lontal gnomonshadow
by its direction approximately showed the time of day. A reconstruction of the
original appearance and true copy of the sundial were made on the of
measurementsandcalcuIlations.
stvari moe se da su osobine -
rimskih ove: vajani su u kamenu, nisu imali linije sjenki
nisu urezivane od jednog temporalnog (jedne dvanaestine obdanice),
gnomoni im nisu bili u nebeskoj osovini (jer takav poloaj nije bio svrsishodan pri
formalnom temporainom sistemu), gnomoni su izuzeulO rijetko
osnova bilojeravnih (horizontalnih, vertikalnih-svih orijentacija, i
kombinovanih) , ali su preovladavale konkavne, koje su "lovile krajeve svih sjenki u
toku dana i, na kraju, ostali su neprevazideno lijepi u svojoj
funkcionalnoj jednostavnosti. U svojoj disertaciji S. L. Gibbs je 1972. god. prikazao
280 - rimskih prirodno, taj jebroj od tada proiren.'" Medu njima
* Mlle NicoleMARQUET Komisijeza Astronomskogdrutva
Francuske(COMMISSION DES CADRANS ASTRONOMIQUEDE
FRANCE3,RUEBEETHOVEN,75016PARIS) radinadopuniGibsovogkataloga.
10'
ZM (A). :--;. S. sV. 45, 1990, str . 147 - 154

M. RI MSKI K
M,m. muzej
\
PRIl.EP {t Muzej Jj
, A {t
.-J"
Prilog 1. Karta razmjetaja 0:0 sada na prostoru Jugoslavije.
Fig. 1. Arrangement of antique sundiala found so far in Yugoslavia.
skoro ravnopravno dominiraju konusni i sfemi konkavni oblici, zatim slijede ravni i na
kraju tek njih est primjeraka. Isto tako, od jedanaest (+
jedno postolje) do sada na prostoru Jugoslavije (u katalogu Gibbsa
registrovano ih je pet) samo je jedan fragment koji je, iako skoro
prije jednog vijeka, promakao panji danas se u
Zemaljskom muzeju u Sarajevu (Inv. br. 327).
je donesen u Muzej 1894. iz Stoca (rp = 43 05'). = 17 58') sa
ostataka rimskog naselja Diluntuma (orijentaciono - I do VI v.). U stvari, radi se o
nepotpunoj zapadnoj polovini isklesanog od (sl. I. a, b.),
polomljenog du podnevne linije; leda su mu zaobljena (visina
fragmenta je oko 27,5 cm, dimenzije podlornljenog postolja su 18 x 14,5 cm), u
mjeri su sektori prijepodnevnih tempo ralnih , sezonski promjenljivih
linije na ivici odsijecaju lukove od 4,4 - 4,5 cm, dnevnih linija
(orojekcija nebeskog ekvatora i povratnika) nema, a od vodoravnog gnomona razaznaje
-" lek korodirani trag dokle je nekad dopirao njegov koljenasto savijeni kraj. Konkavna
osnova dio je zamiljenog krunog cilindra, je osovina nagnuta
eZM (A), N. S ' v 45, 1990. SI I . 14i - 15-1
M. RIMSKI Cf Ll NDRIC' NI Sl' , IK
1-l9
Slika 1. Fragment iz Diluntuma; pogled s (ii/evo) Ilskosa (desno) . Visina
Je bil a Jedna stopa.
Photo. 1. The fragment of sundi al from Dlluntum, frontal (left) and obllquel y (right) . Tile
height of sundial was one fool
prema horizontu; od onih est do sada uopte ilindricnih
samo je kod dva osnova dio nakoenog cilindra (kod ostalih j e oso ina
zamiljenog cilindra vertikalna), to jasno kazuje da je iz Dilwl!uma nalaz
vrijedan posebne panje (SI.1.a,b.).
Prvi korak pri je nj g a
identifikacija medu konstrukcionim oblicima navedenim kod Vitruvija (De Architectura
Libri Decem), a potom pokuaj analize skale u cilju odredivanja geografske
irine kojoj je namijenjen - pri se trai odgovor na pitanje da li j c
skala uklesana prema visini nebeskog pola mjesta u kome je pron den.
Poslije paljivog mjerenja izabranih elemenata skale nije teko odrediti
konstrukcioni oblik i geografsku irinu mjesta kome je namijenj en, pod
uslovom da je osnova izvajana geometrijski pravilno i da je vrh gnomona bio u
teoretski mjestu. Kod tipa ovog iz Diluntuma najefektnije je da
osovina zamiljenog cilindra bude u nebeskoj osovini do koje bi dopirao vrh vodoravnog
gnomona. Takav teoretski model je uzet za radnu pretpostavku (Prilog 2.).
Na slici je predstavljen model koji odgovara geografskoj irini Diluntuma, If =
43. Vodoravni gnomon NO je postavljen u horizontalnoj tjemenoj ravni, II meridijanu
GZM (Al, N. S. sV. 45,1990, st r. 147 -
M. RIMSKI
ISO
Prilog 2. Teoretski model ('" =43C) koJI Je uzet za radnu
pretpostavku.
Flg. 2. Theoretical model of cylindrical sundial ('" =43C) which la used as a work
assumptlon.
mjesta, sa vrhom O u osovini zamiljenog cilindra koja se poklapa sa nebeskom
osovinom. Preko tog vrha centralno se projektuju dnevni lukovi nebeskog ekvatora i
povratnika na osnovu, takode kao kruni lukovi. presjek je
izvren po projekciji Rakovog povratnika. linije spajaju dvanaestine dnevnih
linija; od svih njih samo je podnevna linija pravca kao dio generatrise
zamiljenog cilindra. Ako se tog cilindra razvije u ravan, dobije se centralna
perspektivna projekcija (Watch-ova projekcija). Na prilogu 2 (desno) data
je takva projekcija zapadne polovine: N' E' l E '2 je tiemena ivica
osnove, B' E', e' E' l i A 'E'2 su projekcije dnevnih polulukova nebeskog ekvatora,
i Rakovog povratnika (posljednji je ujedno i ivica N' B' je
poloaj vodoravnog gnomona, e' A' je projekcija podnevne linije, koja se jedina od
svih linija preslikava kao pravac; linije utvaraju polja
rimskim brojkama. (Radi vremenske orijentacije ucrtane su projekcije
krugova nebeske sfere na svakih ISO sa upisanim savremenog
sistema).
GZM (A). , S. " . 45, ;99t ), , Ir 14 7 - 1'4
M. TA D/ _. Sl, l\ (AN IK
:.' 1
Slika 2. Fragment rimskog Iz Diluntuma I njegova rekonstrukciJ ,
rad akademskog vajara Stjepe nije bio predvide n da lo I krajeve jenkl.
su se priblino prema pravcu sjenke gnomona.
Photo. 2. Fragment ot Roman cyllndrlcallundlal from Dll un UlTI a d itl recon u u Uon.
made by academic sculptor Stjepo Sundial was not foreseen to hant the end of
.hadows. The hour. were read aproxlmately according to the direction of gnorn n's shadov.
Kod ovakvog konstrukcije nag'b podnev e
linije, kao generatrise zamiljenog cilindra, kazuje geografsku irinu za koju je sunCamk
konstruisan; takode, nagib ravni komplementaran je geogr fskoj mni .
fragmentima izvornih povriI na go
okmjenom dijelu (na sl. 2, lijevo, strelicama), te vjetini i st rplji vo ti
akademskog kipara Stiepe dobivena je vjerna rekonstrukcija prvobi tnog izgleda
(slika 2, desno) . Meridijanski presjek dat j na prilogu 3
Konkavna osnova dio je Lam.iljenog cilindra fa ij u f !:!!: 17 lill .
Vrh vodoravnog gnomona nije mogao biti u osi log cilindra. Najvjerovatnije se nal azio
u 0, u sjecitu tjemene i ravni Pri tom njegovom poloaj u (NIO)
je lovio sve podnevne sjenke, jer je nagib ravni prema horizontu jednak
naj podnevnoj visini sunca na geografskoj irini DilwuUl:na (h = 71). Nagib
ravni (71) i nagib podnevne linije (52) prema horizontu jasno upozorava da
radna pretpostavka nije ispravna, to jest da se ne radi o optimalnom teoretskom modelu
predstavljenom prilogom-2.
Kod savremenog sistema krugovi na nebeskoj sferi im..aju
osovinu, nebesku osovinu, II koju postavljamo kosi gnomon (POlos); na taj
152
GZM (Aj, N S. s V. 45, 1990, Slr 147 - 154
M. RIMSKI K
Prilog 3. Meridijanski presjek Iz Diluntuma.
Flg. 3. The merldian section of the sundlal from Dlluntum.
medu sobno jednake ekvinocijske na savremenim
prema pravcu sjenke polosa. Linije koje na nebeskoj sferi spajaju dvanaestine dnevnih
lukova prividnih putanja (linije temporaInih takode su lukovi velikih
krunica, ali oni nemaju osovinu, niti pol. Zato su one na
unutar projekcija nebeskih povratnika; sjenka gnomona ih je
presijecala i svojim krajem pokazivala dnevni temporaini Tako je to bilo kod
egzaktno konstruisanih Ali, uporedo s njima postojali su i pri
gradnji nisu potovana stroga pravila gnomonike: jednostavno su ravne ili konkavne
osnove aproksimativno dijeljene na 12 jednakih polja, a u stjecite tako urezanih
linija postavljan je gnomon. Takav je bio i iz Diluntuma,
kod koga su gornji krajevi osnove zarubljeni. nije bio predviden da lovi
krajeve sjenki. Sjenka nije presijecala linije kao projekcije lukova horarijusa sa
nebeske sfere (kao to se to vidi na sl. 2, desno), posebnu podjelu dana
od fonnalno tempora1nog sistema bez ikakvih
posljedica; se prema njemu, niko od gradana Diluntuma sigurno nije nikuda
zakasnio.
Aproksimativno uradeni nisu rimski izum. Oni se javljaju mnogo prije
Rimljana i mnogo prije izvornih egzaktno konstruisanih Ali, kod
Rimljana (kojima to ne moe umanjiti zaslugu za rasprostranjenje oni su bili
posebno pojava. Razlozi su viestruki. Rim1jani su, prema Vitruviju, gradnju
prepustili arhitektima, koji nisu uvijek imali dovoljno astronomskog znanja,
te mnogi rimski nastaju kopiranjem originala; zato se nerijetko
rimski skala uopte ne odgovara mjesnoj visini nebeskog pola.
15
GZM (AJ. N. S sv. 45.1990, str. 147 - 154
M. RIMSKI CI LI N RIl:NI SUNl:ANI K
Pored toga, brojni su improvizovani nastali po klesarskim radionicama
rimskih provincija kao djelo gnomonika - naivaca. Svaki od lih
tu i primjerak iz Diluntuma, utj elovlj uj e u sebi nemaran odnos Rimlj ana prema
formalnom dana i egzaktnim naukama uopte, govori O nama st ranom
za vrijeme toga doba i, kao i svaki slari dirljivo o
naivnoj tenji da mjeri vrij eme.
LITERATURA
ARCHAEOLOGISCHER ANZEIGER 1942, 286
J. BRUNMID 190617 - Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u
Zagrebu, dio I, Vjesnik, Hrv. arh . drutva, nova serija,
IX, Zagreb, 190617,93-94.
S. FRANKFURTER 1884 - Arc. Epigr. MitL, VIII , 1884, 166.
S. M. 1990 - Rimski iz Struge, Geografski pregled
33-34, Sarajevo, 1990.
S. L. GIBBS 1973 - Greek and Roman Sundials , Yal e University, 1973.
T. JANAKIEVSKI 1971 - Postamenl za horologion so latinski natpis ex! Heraclea
Lyncestis, iva Antika, gex! . 21, lom lt , Skopje, 1971,
591.
K. KEPESKI 1980 - Horologion ex! Debrele, Prilozi kon makedonskata ar-
heologUa6, Skopje, 1980,69-73.
P. 1985 - sal iz Sirmijuma , Slarinar, XXXVII1985, Beo-
grad, 1985, 195-201.
M. NIKOLANCI 1975 - Dva sata iz Salone, Zbornik narodnog muzeja ,
VIII, Beograd, 1975, 169-175 .
M. 1985 - satovi u Jugoslaviji (problemi re-
konstrukcije), Zbornik radova VII nacionalne konferencije
astronoma JugoslavUe, Beograd, 1985,61-65.
M. 1988 - Sirmijumska trijada sa (ili - ko se to grli
pex! sirmijumskim Vasiona l. gex!ina
XXXVI, knjiga IX, Beograd, 1988, 5-8.
M. 1988 - Kalaiog i srednjevjekovnih u Jugo-
slavUi, Publikacije Astronomske opservatorije u Sarajevu,
No. 2, Sarajevo, 1988.
B. BONA-TRKMAN 1984 - Arheoloko Pavlini v Lokah, Goriki letnik
11, Nova Gorica, 1984, 73-84.
Napomena: Arheolog mr Tome Janakievski (Zavex!, muzej i galerija - Bilola) najavio je rad o
do sada nepublikovanom iz Herak1eja (ubroj,::nje medu ll) .
( ;Z 1 (A). . S , V. 45.1990. ,tr. 147 - 154
:vl TADl '. RIMSK I UL\ t\ DRllNI SUl'\lANIK
SUMMARY
TIlE ROMAN CYLINDRICAL SUNDIAL FROM DILUNTUM (STOLAC)
The sundial was brought in 1894 from Stolac ('P =4305 'l =1"f58 ') as remainings of
Roman settlement Diluntum (approximately I-VI c. A. D.). Actually it is incompleted west half
of limestone sundial (photo. l.) broken along the meridian line. Its back is semicylindrical
rounded, the height of fragment is 275 mm. Concave di::ll face is part of imagined circular
cylinder covering whose axis is inclined toward the horizon ln such cases, the most effective
position of the cylinder axis is to bc in the axis of the celestial sphere (Fig. 2.). With the cylindric
sundial such constructed, the inclination of the meridian line as generatrix of imagined cylinder
shows geographic latitude for which sundial was constructed.
Fortunately, preserved fragment of Origulal surfaces at upper ruined part (on the
photograph marked by arrows) enabled a positive reconstruction of sundial original form (Photo.
2.). The meridian section is represented on Fig. 3. Coocave dial face is a part of lateral surface of
i.magined cylinder r "'" 175 mm. A top of horizontal goomon could not be in the axis of that
cylinder. It probabJy was at point O, at section of apex and frontal planes of Slmdial. In this
position gnomon hunted. the all meridian shadows because the incline of frontal plane toward
horizon is equal to the maximum roeridian altitude of sun at geographic altitude of Diluntum
(h=71o). Bath the i.ncl ine of frontal plane (71) and the incline ofmeridian line (52) to horizon
clearly warn us that it is not theoretical model explained preliminary.
Sundial from Diluntum with truncated upper ends of dial face, was not foreseen to hunt the
shadows of a gnomon point. The shadow didn 't cut hour lines, dictating special day divisi on,
differei1l from formal hour sistem.
of an
wiilim its
of the 6th century, and a part of
of the
UU',<tu,}U is an
into the
Konstantin Porfirogenet
a od
21-31; B. 1966,
(jL'v1
UDK 903.7,>652. (497.15
rad

GRADAC NA
Mr LIDIJA FEKEZA, BiH, Sarajevo
U radu se rClultati arheolokog
utvrdenja i crkve unutar zidova.
druge 6. veka vezanog
toka ga istovremenim
Brdu iznad Prema podacima dobijenim ovim
veka ili na samom 6. veka
uklopljen u zidove

A LATE EMPIRE FORTIFICATION AND THE AT
ON IN GORNJI KOTORAC NEAR SARAJEVO
The paper elaborate, the results
fortification and tile church located
integral part of a defence system dating from ilie
connected with the southern frontiers of the
wider of ilie upper course
contemporary fortiflcation
obtained this
ilie very
fortification walls.
Debelo
Ule churc
Brdo
h was
UVOD
Lokalitet Gradac na brdu II selu
juno od Sarajeva, osamdesetak godina
materijala arheologa i potonjih je ovde ubicirala
poloajem i obiljem puvrs.Wl>lllug
sredinom 10. veka. l V.
Mnogo kasnije objavljen
II
arheoloka
stratigrafskih ono to je
rasvetljeu karakter grad inskih naselja iz
59, fia{l: 203 sa ostalom literaturom.
sa svim vanim olstooJatu
istraivanja.
GlM (A), N. S sv. 45, 1990. str. 155 - 170
I Sb L. FEKELA, KAS, I CRKVA
SI. la
perioda.
3
Na osnovu prikupljenog i objavlj enog materijala, te povrinske prospekcije
terena, iznesene su pretpostavke o postojanju praistorijskog odbrambenog
preko koj eg j e tl doba zid, a unutar njega iz i
ranosrednjovekovllog doba.
4
Najnovija sondana istraivanja poduzeta su sa ciljem, koji
je proizilazi o iz sv ga gore navedenog, da se ustanovi stratigrafija, ukoliko je to
da se ollcrijc praistorij ski bedem i postojanje stambenih ili drugih objekata iz
tog perioda, te da sc ustanovi konstrukcija i hronoloka pripadnost
eventualno i postojanje ranoslovenskih nastambi i odbrambene arhitekture, tj.
da se utvrdi intenzitet ivota na lokali tetu u tom periodu.
5
OPIS LOKALITETA
Lokalitet sc nalazi na kraj u breuljkastog u suenom delu
Sarajevskog polj a ( cp ..t 1822 '). Krajnji obronci masiva, koji se sputaju ka
Polju, sa jugozapada su reko m eljeznicom, a sa se.veroistoka Kasindolskim
potokom. Nekoliko kilometara junije Sarajevsko polje, kroz krajnji rukavac
meandrira eljeznica, zavrava se klisurama izmedu Igmana, Bjelanice i Treskavice na
3 S. 1963, 17. Radi se o ranobronzanodobnom gradinskom naselju, osnovanom oko
1800. godine p.n.e. Naselje se razvijalo i tokom srednjeg bronzanog doba. Kao vana strateka
postojalo je do priblino kraja 9. veka p.n.e. Pretpostavlja se daje u gvozdenom dobu ovaj lokalitet
imao prvenstveno strateki
4 A. Sense 1963 , 31.
5 Radove koji su trajali od 1984. do 1987. godine fmansirao je Gradski zavod za zatitu i
koritenje kullllmo-istorijskog i prirodnog nasljeda iz Sarajeva, a izvodili su ih mr Lidija Fekea i dr
Blagoje Govedariea, uz konsultacije proro dr A. Benca i proro dr S.
157
GZM (A k N. S. sV. 45, 1990,SIr. - 170
L. FEKELA. KASNOANTI(KO I CRKVA
zapadu, i i Jahorine na istoku. U osnovi, tok eljeznice prolazilaje
cesta sa juga iz Trnova u Sarajevsko poUe, koje je bilo stecite vicinainih
6
puteva.
Istaknuto uzvienje, na se platou nalazi lokalitet Gradac (654,80
m), uzdie se oko 130 m iznad Sarajevskog polja, prema kome se teren sputa
strmo ili terasasto (slika la). Na i strani gradina
se svega20do 30m uzdieiznad okolnog terena, nakojemsu prostrani panjaci, njive i
ume (sl.lb). Tim predelima, preko Mladica i Kasindola vodiojestari kolski drum za
Trnovo. Jedna od osnovnih karakteristika poloaja lokalitetajevelika preglednost, koja
obuhvata Sarajevsko polje i sve padine okolnih planina, Selo Gornji Kotorac je
smeteno na osojnim terasama Na pojedinim terasama, u cmici, nailazi se na
brojne fragmente praistorijske keramike, verovatno kao na trag naseljenosti u
praistorijskodoba. Izvori vodeuselunisujaki,ali nepresuuju. Ispodsamegradineima
ih nekoliko. Prema lokalnim predanjima na lokalitetu se nalazio ,.neki grad, a na prvoj
terasi ispodnjegajebio manastirsv. Ilije. Otudaimebrdu.
7
Nalokalitet se bez moe sa svihstrana, a posledicatogajebilo
podizanje odbrambenib bedema oko celog platoa. Osnovni pravac pruanja platoa je
severozapad-jugoistok. Njegova duina je oko 115 m, a irina 40 m, te zauzima
povrinu od preko 4500 m
2
. Skoro na sredini po duoj osi platoa nalazi se kamena
gromada, najvia od koje teren pada ravnomemo na sve strane (Plan l). Takoje
.teren podeljen na dve terase: severozapadnu i Radi utvrdivanja vertikalne
stratigrafije jeda se sonde postave na raznim mestima na platou, jerjeteren
ponegde stenovit, a zemljani sloj je na pojedinim mestima vrlo plitak i
6 E. 1%3,44.
7 s. 1908, 125-128.Danassu tapredanjamedu metanimavrloiva.
GIM(1\).;-'.S S\ 45, 1990,m. 155- 170
L I ' KEL.\ . KlI S;-'/Ul\ r l L' KO I CRKVA
Trate': i rai storijski odhrambeni 1,a koji se pretpostavljalo da se nalazi ispod
zidana rubovirna platoa, sonde su postavljene upravno na zid, Posebna patnja
jc merena na oLlcrivanje koja se samo nazirala na povrini, a za koju se na
kraju ustanovilo da j e crkva.
8
Na pojedinim mestima vertikalnn
' tr3ti grafiju uspeli s o ustanoviti samo za praistorijske slojeve, Medutim,
praistorij s og materUala Je izmeana sa ostalim, bogatim i
nalaenim ranosrednjovekovnim. Pojedine celine i zatvoreni nalazi, kao na primer
osnove nastambi iz bilokojeg perioda, nisu konstatovani. jeda su gornji slojevi,
bilo usled tankog zemlj anog pokrova na mnogim mestima, bilo usled raznih aktivnosti
na lokali tetu (kopanj e vojnih rovova, kamenja iz i zidova, obrada
zemlj e itd) j ako poremeteni . Iako su predmeti koji globalno mogu doprineti
datiranju, kaot su na primer fibula iz 6, veka, ranosrednjovekovna strelica, mnotvo
keramike j s akla. u ovom radu obraditi samo crkvu i parcijalno otkrivene
zidove j er smatram da to doprineli identifikaciji
ovog lokalite a. Ostali pokretni arheolokimaterijal predmetkasnijihrazmatranja.
o BRAMBENI ZID
Izgleda da se prvobitno odbrambeni zid protezao du rubova platoa.
Ist raenj e na poj edinim delovima. Na viSe mestajeustanovljeno da se lomi pod tupim
uglom, Debljina istraenih delova zida se od 0,80 do 1,10 m. Ponegde je zid
potpuno Na istraenom delu konstatovani su samo njegovi temelji, osim kod
severozapadnogugla crkve. Visina delovazi dajeod0,70do l m, u zavisnosti
od tla, na kojem se zdravica ili stene pojavljuju plitko. Kod
severozapadnog ugla crkve deblj ina nacizenmog dela zida bila je 1,10 m, a temeljnog
deja za 15 cm vie. Temelj' su bili svega0,50 m lLlcopani u zemlju. Uz lateralni severni
z. id crkve II debelomsloju raspadntog maltera nadeni su ostaci naknadno
zida, vi soki i iroki 0,60 m. Verovatno su i oni pripadali bedemu. Takoje
potojepO!l.len njen severni prostor, uklopljena u odbrambeni zid, a severni zid naosa
jepostao deo oko plato.Nai me,jedt10 desetak metara severno od crkve teren
se strmo rui, a gradnjazidovajeiziskivala i stabilno tlo, Dokazza tojenejasno
stanje u severozapadnom delu terena (sonda E, rovovi I i III). gde su nalaeni samo
ostaci rasutogzida, takodasenijemogaoustanoviti pravacpruanja i lomljenjanjegove
linije. Na delu platoa zid nijeistraen, ali se moe s punom
pretpostaviti .njegovo postojanje . Na pl anu iz 1963. ucrtan je zid koji se od
severozapadnog ugla platoa sputa prema pry terasi. Usled zaraslog terena ovaj zid
nije sada otkriven. Pretpostavljam da se ovde morao nalaziti ulaz. To pokazuju neki
tragovi na terenu koji u ovim istraivanjima nisu dokazani, kao i prva, relativno iroka
terasa ispod platoa, pogodnaza komunikaciju, kontrolu prolazail! naseljavanje.
Zidovi su u tehnici opus ineertum, sa mnogo grumenja maltera, koji je
sastavljenodsveegaenog peskai male tueaneopeke. Svei
se lepi na kamenjeiostavljaupljine, takodasezid mogaozbijati i biti
8 A. Bense1963.Plan na osnovupovrinskogpregledaterena.
9 Belekabr. 8.
(;Z\1(;\). 'i. S. sv. 45. 1990. >11' . 155 - 170
L f- 1: K l.. \ . KASNOA:--' T1(KO l TVRDFr JE 1CRKVA 159
CRKVA
Crkva je sagradena na severoistocnom delu platoa, na terenu koji od zapada ka
istoku pada vie od tri metra. Zbog toga je istocni deo crkve koji je na
nivelisanom segmentu W1iten u velikoj meri . Orijentisana je II pravcu zapad - istok
(slika 2). Otkriveni su delovi narteksa (D), naosa (B) sa apsidom (A) i juna
prostorija (C). Prema oskudnim ostacima podnice izgleda da je postojala i jedna ili vie
prostorija severno od naosa (plan II). Crkva je pravilno i sve prostorije su
medu sobno postavljene pod pravim uglom. Debljina zidova je 0,65 m, osim pregradnog
zija izmedu naosa i june prostorije, koji je tanji za 0,10 m. Severni zid se kod
severoistocnog ugla, izgleda, rasuo u irinu od 0,20 m. Dimenzije crkve (sa apsidom) su
17 II II m.
SI. 2
Narteks (D) prua se celom irinom otkrivenog dela crkve, irina 9,95, duina 4
m. Na zapadnom zidu se nalazio glavni ulaz irine 1,30 m i za 0,15 m pomeren iz osi
irine narteksa prema severu. Deo praga je poloen na ivu stenu, koja je jednostavno
II temelje. Prag je niveIisan prema potrebi sa jednim do dva reda plocastog
kamenja i zaliven estribom. Sa spoljne strane zida on izlazi oko 0,10 m, a sa unutranje
ide do polovine debljine zida, gde su kamenovi koji su, verovatno, biIi delovi
konstrukcije za vrata. Pored stene su leali razrueni ostaci stepenika, jer je prag bio vii
za 0,60 m od poda u narteksu (slika 3). Pred ulazom u crkvu prokopan je probni rov, ali
nisu tragovi nekog Zdravica je ovde na nematnoj dubini i teren je
tvrd. Na severnom zidu narteksa nalazi se, takoder, jako razruen otvor irok 1,30 m,
koji je, verovatno, sluio za komunikaciju sa severnim delom crkve. Jo dva ulaza su iz
narteksa vodila u naos i junu prostoriju. Pod u narteksu je bio za 0,70 m vii od poda u
naosu, a za 0,50 m od poda u junoj prostoriji. je Na dva mesta na
kojima je pod uniten otkriveni su skeletni ukopi, i to kod ulaza u junu prostoriju jedan
skelet, a u severoistocnom uglu narteksa dva skeleta, jedan iznad drugog. Verovatno se
u ovom radi o dvojnom ukopu, jer je gornji skelet poloen suprotno od donjeg,
G ZM (A). N. S. s v. 45. 1990, SIr. 155 - 170
L Ft-: KtLA. KAS I CRKVA
SI. 3
koji je pravilno orijentisan sa glavom prema zapadu. Skeleti su ukopani u zemlju 0,90 m
ispod temelja crkve, na granici praistorij skog kulturnog sloja i zdravice. Osnovna
orijentacija grobova je istok - zapad, samo je gornji skelet u uglu
narteksa orijentisan zapad - istok. su Bez priloga.
Naos (B), je 9 m, a irok 6,20 m. Na kraju ima polukrunu
apsidu irine 3 m, dubine 2 m. Osa apside poklapa se sa sredinom ulaza iz narteksa u
naos. Ovaj ulaz je za oko 0,70 m vii od nivoa poda u naosu. Tragova stepeni ka nema.
Njegov otvor je irok 1,30 m i premazan estribom. U zapadnoj polovini naosa
je podnica. Severni zid crkve je postepeno ukopavan sve dublje, tako da razlika u visini
temelja od zapada ka istoku izn si 2, 80 m. Od mesta gde su temelji dublji od 1,50 m
podnica je propala. Temelji apside su duboki 2 m, osim junog dela zida, koji
je dubok svega 0,50 Dl .
Juna prostorija (C), je 9 m, a iroka 3,20 m. Njen zid i
ugao pvtpuno su U prostoriju se ulazilo iz narteksa i, po svoj
prilici, iz naosa. Ulaz iz narteksaje irok 1,10 m i premazan estrihom. Vii je od poda u
prostoriji za 0,40 m. Ispod njega je bila poloena kamena sa natpisom, deo nekog
nadgrobnog spomenika. Bila je okrenuta neizlizanim natpisom prema gore i
teko je koliko je dugo i da li je uopte sluila kao stepenik. U junu prostoriju se
ulazilo i iz naosa. U preg radnom zidu izmedu ove dve prostorije nalazio se otvor u
duini od 2 m, prekriven podnom konstrukcijom. Ispod nje nije bilo temelja zida. Nivo
poda je za 0,15 m vii nego u naosu. Juni zid crkve stradao je vie od ostalih, jer je bio
ukopan i na strmoj padini. To je, verovatno, i razlog potpunog propadanja
ugla
Indicije da se i severno od naosa nalazio prostor koji je prvobitno pripadao crkvi
jesu: teren du severnog lateralnog zida naosa je bio pokriven izrazitim slojem
16 1
GZM (Aj , NS s\' 45, 1990, slr 155 -1 70
L, FEKEA, I CR KVA
raspadnutog maltera, koji je bio intenzivan u delu. Na dva mesta uza
zid su fragmenti podnice. Produetka zapadnog zida in situ nema. Tu je
teren stenovit, a zdravica lei plitko, i to je moglo prouzrokovati njegovu devastaciju, a
moda je kamen posluio za zidanje bedema kod severozapadnog ugla
narteksa. Severni otvor u nar teksu je, verovatno, radi komunikacije iz naosa u
severni crkve. Ovaj ulaz, iako se nalazio u nadzemnom delu zida, uveliko je razoren
za razliku od ostalih ulaza. Pretpostavljam da je u trenutku kad je severni zid naosa
postao deo odbrambenog zida ovaj otvor zatvoren, a pri razaranju je bio podloniji
ruenju od ostalih delova zida. Nema razlike ni u debljini ni u kvaliteti izgradnje izmedu
temeljnih i nadzemnih delova zida. su od jedva pritesanog kamenja lokalnog
porekla. Na spoljnim uglovima briljivije su otesani. Slagani su u tehnici opus incertum,
ali se redovi donekle potuju. Unutranjost crkve je bila omalterisana bukom debljine
0,03 m, grubom i svetlocrvenom. Malter za gradnju crkve je iste kvalitete kao i za
gradnju zidova, ali bez primesa tucane opeke. Pod u crkvi je od estriha. Poloen je ili na
praistorijski sloj (u narteksu), ili na jo jedan nanos iznad praistorijskog sloja, debeo je
od 0,30 do I m. Estrih debeo oko 0,08 m naliven je preko sloja od dva reda pritesanog
kamena i tucanika debelog oko 0,30 m. Fragmenti opeke nalaeni su na celom
lokalitetu, ali je njihova koncentracija bila na ruevinama crkve i oko njih. Cigla
je bila debljine, kvaliteta i Prevladava neto grublja faktura i slabije
Debljina fragmenata se kretala od 6,5 do 3,4 cm. Pretpostavlja se da je crkva
bila pokrivena crepom, i da je analogno drugim crkvama imala krov "na
dve vode. Posle suavanja crkve verovatno je moralo do neke pregradnje, ali
kakve - to vie nije utvrditi. Oko zida i ugla naosa
nalaeno je mnogo dobro klesanih, obijenih sedrenib blokova dimenzija 0,22 x:
0,15 x 0,10 m. Sedra nije ugradivana u zidove.
Na pojedinim mestima u crkvi otkriveni su dosta debeli slojevi gara na podu, tj.
na samom dnu nasutog uruenog materijala. Iako je u tom nanosu bilo i savremenog
otpada, ipak izgleda da je gar iz vremena ruenja crkve. U delu, tamo gde je
pod propao, izrazitiji tragovi gara nisu konstatovani. Intenzivni gar nalaen je uz spoljnu
stranu crkve kod severnog i zapadnog zida, i to na nivou prvobitne povrine zemljita.
Gar je bio prekriven kamenjem i malterom od uruenih zidova crkve i bedema.
KAMENA PLASTIKA
U zapadnom delu naosa na podu leali su u dve gomile komadi kamene
plastike. Neki od njih bili su pripremljeni za ugradnju u neke zidove. Osim fragmenta
br. 9, dela neke svi ostali komadi su od vapnenastog lapora.
1. pravougaonog preseka (15 x 12 cm) visine 57 cm. Ue strane su
a du rubova (1,5 cm) urezan je okvir dubok 1 cm. ire stranice su grublje
oklesane dietom.
2. Deo visine 22 cm, pravougaonog preseka (17 x 11 cm). i
ukraSen kao prethodni, s tim to su ire stranice bolje Jedna je a na
drugoj su tragovi sitne (slika 4).
II - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
GlM (Al. N. S sv. 45, 1990, sI r 155 - 170
L. FEKEI\ , KASNOANT1(:KO UTVRDENJ E I CRKVA
I 2
SI. 4
SI. 5
3. Impost , malo obijen na uoj vertikalnoj strani . Visina 20 cm, gornja ploha 40 x
12 x 5,5 cm, a donja 13 x 12 cm. Obe su razne gustine. Vertikalne
plohe su i obrubljene UIezanom brazdom, kao i prethodni komadi (slika 5).
4. Fragment donjeg dela imposta sa utorima. Kvadratna osnova donje plohe sa
stranicama 12 cm, visina 14 cm. Utori, iroki 5 cm, na su stranama
4 cm iznad dna.
5. Fragment pravougaonog preseka 12 x 8 cm, visina 30 cm. Jedna strana je
simom ostalo obijeno. Rekonstrukcija nije
6. Fragment, verovamo, stuba, dimenzija 10 x 5 x 4 cm. Prema
profilaciji iz.roeren je promer stuba 23,5 cm. Izgleda kao deo korpusa stuba na kojem su
zone horizontalno profilisane (slika 6).
7. Fragment, dimenzija 13 x 7 cm, na kojem je deo jednostavno
izvedenih, verovatno tordiranih kanelura. Izgleda daje to deo korpusa stuba promera 16
cm. Povrinska obrada kao na prethodnom fragmentu. Verovamo ilije izradila
ista ruka.
163
GZM (AJ. N. S w. 45.1990. si r. 155 - 170
L FEKtA. KASNOANTItKO I CRKVA
SI. 6
SI. 7
8. Dva fragmenta korpusa stuba promera 22 cm. Fragmenti se ne spaJaJu.
Dimenzije fragmenta 17 x II x 22 cm. Ornament se sastoji od tri vertikalna
istaknuta brida u rasponu od 10 cm, izmedu kojih je motiv riblje kosti debljine 1,5 cm.
Na dnu stuba, u sredini, udubljenje je za promera 3 cm (slika 7).
9. Profilisani fragment od tvrdog dimenzija 12 x 13 x 14 cm.
gornja profilisana povrina. Jedino se sigurno mogu ustanoviti dimenzije
zaobljenog irokog 8 i istaknutog 3 cm. Moda je deo okvira neke
DATIRANJE
Otkriveni ostaci arhitektonskog kompleksa na Gracu ne pruaju pouzdane
elemente za u1u dataciju unutar kasne antike. gradnje odbrambenih zidova i crkve
je isti, ali malter zidova sadri izvesnu primesu tucane opeke. je da je
po odredenoj koncepciji, u koju spadaju: jednovremenost gradnje
celog jedinstvenost prostora, lomljenje zida du1 ruba platoa pod
tupim uglovima i kljunovi na dva istaknuta vrha, koji su zamena za poligonalne kule,
koje se u doba grade na velikim Ista koncepcija gradnje
primenjena je i na malobrojnim sada poznatim u Bosni i
Hercegovini.
IO
Kod ulaza je, moda, postojala kula ili neka ali to jo nije
provereno. situacija je i na Debelom Brdu kod Sarajeva, gde su uz ulaz
ostaci kule a novijim iskopavanjima dobijeni su podaci o gradnje zida i njegove
dimenzije. II Na oba lokaliteta, priblino jednako prostrana, ista je koncepcija gradnje
i gradnje Takoder, treba topografski
poloaj oba i njihov istovetan odnos prema civilnim naseljima u
ravnici. Smetena su na istaknutim 'JZvienjima, 1,30 i 1,70 m iznad dolina i
10 D. Basler 1972, 50-58.
11 F. Fiala 1894, 107-108. Rezultati istraivanja na Debelom Brdu 1983. godine nisu
objavljeni.
II'
GZ\-1 (
164 I I EK EL,\ . K"SNOA
imaju veliku preglednost terena. O ruena su prost rani m panjacima i obradivim
povrinama. Sama su, takoder, vrlo vidlji va. su sa vie strana. Smetena su
u prvi red na mbovima nizinskih predcla. Nal aze se iznad vicinalnih puteva.
Oba ova Jt vrdenja su i vizuelno povezana. Na oba lokali teta konstatovan je bogat
pokretni materijal i tragovi ivota civilnog stanovrutva iz rimskog, odnosno
perioda. D. Basler j e pretpostavio da je na Debelom Brdu iz
prve polovi ne 6. veka, odnosno iz perioda kad je ovaj kraj pod Justinijanom ponovo
granicama Carstva, 535. godine. 12 Iz ove analize proizilazi da su
na Debelom Brdu i na Gracu istovremeno i prema istoj koncepciji, pa su, prema
tome, i odraz istih potreba u odrcclenoj istorijskoj situaciji. Sluila su za potrebe vojske i
ci vilnog stanovnitva, iako pretpostavljam da su smiljeno delo vojne strateke
izgradnj e. Zbog toga se njihova izgradnja moe vezati za period pomicanja granice
Rimskog Carstva i u njegovom sklopu rimske provincije Dal macije na reku
Bosnu. U to nemirno vreme, oko 535. godine, prema prepomkama Carigrada u
municipija se mrea pribeita za civilno
stanovnitvo. I Na Debelom Brdu i na Gracu nisu ustanovljeni tragovi ranije,
odbrambene arhitekture.
14
ta se deavalo na ovom gornjeg toka Bosne i na teritoriji provincije
Dalmacije, u njenom brdovitom de/u, od kraja 4. i u 5. veku do zauzimanja provincije
od strane Gota, nije potpuno jasno. Verovatno se u 4. veku voditi
briga za odbranu pojedinih u varvarskih najezdi. 15 za donoenje
o vremenu gradnje utvrda i o kreatorima i realizatom nedostaju dobro
istraeni lokaliteti. Do sada nisu razlike izmedu kastela i refugija u Bosni, bar
to se i poloaja. O poznavanju sela i zaselaka, raznih tipova
civilnih refugija , te o istraivanju odredenih zakonitosti u prostornom rasporedu manjih
utvrda i zbegova da i ne govorimo.
16
Na nekoliko otkrivene su i istovremene crkve.
17
Koncepcijski Gracu na je reenje tlocrta sa crkvom na
Gracu kod Homolja (Lepenici). 18 Za crkvu na Gracu na takoder,
nema elemenata za uu dataciju unutar kasne antike. Pored prirode samog objekta jedan
od razloga su i uslovi nalaza pokretnog arheolokog materijala, koji je u gornjim
12 Basler 1972, 56.
13 Na Debelom Brdu i Gracu je po jedan primerak fibula analogan tzv. -Emanuel
fibuli. Na Gracu je fibula u povrinskom sloju sonde H. neobjavljeno. Fibula sa Debelog
Brda datiranaje kao barbarizirana i veoma rustikalnog od 6. veka nadalje . Ima ih u
grobovima poodmaklog 6. veka. N osili su ih romanizovani stanovnici. Z. Vinski 1967,
14 sa ostalom literaturom.
14 I. Bojanovski 1988, 146. Gradac isusedno Naklo u kao i Debelo Brdo
ovaj autor ubraja u naselja (oppida) teritorijalnih zajednica predurbane epohe. Ovi lokaliteti su
pripadali ageru kolonije Aquae S.
13 V. Pdkvalin 1988, tom 1,37-38.
16 I. 1986,106-109; Z. 1986,124-131 ; P. 1986, 96-97;
Basler 1972,61.
17 D. Sergejevski 1956, 9: D. Basler 1972, 137.
18 V. 1932,1-22. Za Dabravine nije poznat pjan
GZ>v1 ('\) '\ S.". 4\ 199() st r . 1;5- Il O
L H: KE1'A. K!l 5'\OAl\-II(KOlr r VRDI: . J E ICRKv "
slojevima bio potpuno izme an. U donj im slojevima samo je praistoriiski kulturni s
na poj edinim mestima. To Je razlog da se nakon pregleda materij ala prvo
pristupi obradi arhitektonski hostataka na ovomlokalitetu.
Crkva j e izgradena i omalterisana u jednom potezI! . ustanovlj ne nikakve
prigradnje ni prepravke.'Crkva se ni po ne izdvaja od o talih ka
sakralnih gradevina otkrivenih na teritoriji Bosne i Hercegovine, osim, moda,
plana otkrivenog dela crkve i nadenih delova kamene plastike. Ukol iko
se pretpostavi postoj anje seveme prostorije, onda je crkva bila pri blino kvadratne
osnovedimenzijaoko 15x 15 m(bezapside) . Crkvajejednobrodna izduenagradevina,
sanarteksomkojij ej edinstvenza naosi junuprostoriju. Napredje daje,
po svemu, severni lateralni prostor crkve smen pri podizanju bedema, ali kakav je
raspored na tom prostom bio, ostaj e nepoznato. Tu smo traili baptisOlalnu piscimali
bez rezultata.
Verovatno je postojala i oltarna pregrada u delu crkve gde j e pod razoren, pa
njeno leite viene postoji. Napr tpostavkuo postojanjuoltarne pregradenavodinalaz
dela korpusa stuba (fr. br. 8). Do kraja pojednostavljen ornament, motiv riblje Kosti,
koji je na njemu dosl edno i veto uklesan, jo je jedan novi prilog bogatoj skali
ornamentalni h Illotiva sa stubova oltarnih pregrada crkava u Bosni i
Hercegovini. Fragmenti br. 6 i 7 su jako sitni, ali prema rekonstrukcij i njihovih
promera vrlo uslovno bi se i oni mogli pripisati delovima oltarne pregrade. za ostale
komadekamene plastike nezna se kojem su arhitektonskom ili dekorat ivnomdelu crkve
pripadali. Svi komadi kamene plastike odlikuju se ukrasa, a poj edini i
manjimdimenzijama u odnosu na poznate arhitektonske ili dekoral1v eelemente II
m crkvama u Bosni i Hercegovini.
Crkva se po izgradnje i koncipiranju prostora ne izdvaj a I Z kruga
pomenutih sakralnihgndevina. Trijednostavnaukopa, 0,90ill ispodtemelj a unarteksu,
verovatno su izvrena kadjecrkva bila aktivna. Pri njenom umSavanju debeli sloj uta
paojedirektno na njih. Ovo jejojedan prilog zapaeno j pojavi prostih ukopa u
sporednimprostorijama crkava, onih van gradskihnaselj a.
19
Reenje problema datacije crkve moe se vezati za dataciju gradnj e U{vrd nj ao
Naime, na severozapadni ugao narteksa naslonjen je odbrambenog zi da koj i
vodi od crkve ka kamenoj gromadi. Taj zidjenajdeblji na platou, solidno graden i sa
zadebljalim temelji ma. Severni zid naosaje, tako, li utvrdenja. Ovako
solidno izgraden zid nije bio rezultat pregradnji , je smiljeno prigraden uz [h u,
oko 10 m odmaknut od ruba platoa, gde se teren naglo rui. Prisust vo rucaue
opeke u malteru utvrdenja govori, takoder, da su crkva i utvrdenje podizani u
vreme . Zbog toga pretpostavljam dajecrkva gradena krajem 5. ili 6. veka,
kada i crkve u Dabravi.nama i Lepenici.
20
Nakon nekog vremena, kada se ukazala
potrebazapodizanjemutvrdenja, severni prostorcrkvejepomen i pored toga Je on
19 N.Cambi 1976,267.
20 Analogno utvrdenjimali Dabravinama i Lepenici. D. Sergejevski 1956,39;D. Basler
1972,91.
166
GZM (A), N. S. sv. 4S, 1990, slr . ISS - 170
L. FEK EA, I CRKVA
u crkvama bio vaniji. I ta bi govorila u prilog neophodnog,
urgentnog i dirigovanog podizanja
Na kraju ostaju pitanja: da li je gradnjom i ruenjem severnog prostora
uz naos preostali crkvene promenio namenu? Da li su crkva i
propali sukcesivno i kada su srueni? Arheoloki podaci sa terena nisu dali elemente za
potpune odgovore. Intenzivni tragovi gara oko i u njoj o njenom
razaranj u poarom. Razbijeni i otesani delovi dekorativne plastike, stavljeni na dve
gomile, izgledali su kao da su pripremljeni za u neke zidove, ali to nije
Moda se zato moe pretpostaviti da je prvo poruena crkva, koja vie nije
bila aktivna, a ubrzo zatim i utvrdenje. Blizu severnog zida, u povrinskom sloju sonde
L, je ranosrednjovekovna strelica u obliku lastinog repa. S obzirom na upotrebu
tokom dugog vremenskog perioda hronoloki nije osetljiva. Ipak smatram da je
definit ivno zami ranje kompleksa na Gracu na usledilo
ili u prvoj polovini 7. veka.
Prisustvo novodoseljenog slovenskog stanovnitva u ranom srednjem veku na
ovom lokalitetu je potvrdeno. Medutim, ranosrednjovekovni materijal, pored
upadlj ive mase praistorijskog i zastupljen je u veoma malim
Tragovi nastambi nisu ali, verovatno, vie zbog stanja na lokalitetu.
Zbog toga o stepenu intenziteta ivota u ranoslovensko doba na lokalitetu jo nema
dovoljno podataka. Jo uvek je teko donositi u prilog tezi, ili protiv nje, koja
se odnosi na ubikaciju K.atere u 10. veku na Gradac na Neophodna su dalja
istraivanja, koja bi dopunila saznanja i reila probleme koji su ovde pomenuti, tim vie
to su za period kasne antike i ranog srednjeg veka na ovom arheoloki podaci
skoro jedini izvor.
LITERATURA
D.BASLER 1972 - Arhitektura doba u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1972.
1984 - doba u: Kulturna istorija Bosne i
Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja
pod osmansku vlast, 2 izdanje, Sarajevo, 1984,309-373.
A. BENAC 1963 - Gradac kod Kotorca, Pril . za ist.
Sar. I, Sarajevo, 1963,25-31.
I. BOJANOVSKI 1988 - Bosna i Hercegovina u doba, Sarajevo, 1988.
N. CAMBI 1976 - Neki problemi arheologije na
jadranskoj obali, Materijali XII, IX kongres arheologa Ju-
goslavije (Zadar 1972), Zadar, 1976, 239-276.
B. 1966 - Novi podaci o praistorijskom naselju Gradac kod Ko-
torca, Pril. ist. Sarajeva, II, 1966,9-17.
B. 1959 - Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom II,
SAN, Pos. izd. knj. CCCXXIU, Vizantijski institut, knjiga
7, Beograd, 1959.
F. FIALA 1894 - Jedna naseobina na Debelom Brdu kod
Sarajeva, GZM VI (1894),107-140.
107
GlM(Ak NS ", .45. 1990. ,tr. 155-170
L FEKELA. I CkKVA
Z. 1986 - fortifIkacijska arhitektura a ist noja-
dranskom priobalju i otocima, Materijali XXII, Novi Sad ,
1986,124-134.
I. 1986 - utvrdenja u SR Makedonij i -- po aj
klaSifikacije, Materijali SADJ XXlI, Novi Sad, 1986,
101-123 .
E. 1963 - dananjeg Sarajeva u rimsko doba, PriI . za
ist. Sar ., l, Sarajevo, 1963,33-46.
V. PAKVALlN 1988 - Doba kasne antike u: Arheoloki leksikon Bosne i Her-
cegovine, tom I, Sarajevo, 1988.
P. 1986 - Odbrambenl sistemi u antici sektor) , Mate-
rijali SADJ XXlI, Novi Sad, 1986,91-100.
D. SERGEJEVSKI 1956 - Dabravine, Sarajevo 1956.
V. 1932 - Alterttimer von Gradac in der Lepenlca, GZM LIV,
1932, sv. 2, 1-21 .
S. 1908 - Sarajevska okolina SEZ Xl, Naselja srpskih z alj V,
Beograd, 1908, 1-309.
Z. VINSKI 1967 - starosjedioci u Salonitanskoj regij i prema
arheolokoj ostavtini predslavenskog supstrata, V AHD
LXIXI1967, Split, 1974,5-86.

GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo
Pril. za ist. Sar. - Prilozi za istorije Sarajeva, Sarajevo
SEZ - Srpski etnografski zbornik, Beograd
VAHD - Vjesnik za arheologiju i historiju Dalmatinsku, Split.
SUMMARY
A LATE EMPIRE FORTIFICATION AND THE CHURCH AT T SI E
GRADAC ON IN GORNJI KOTORAC NEAR SARAJEV
Archeological investigations (1984-1987) performed at the site Gradac on 111 thc
village of Gornji Kotorac near Sarajevo revealed parts of a fortification and of a church dating
back to the Late Empire period. hill is situated at the south-east edge of the Sarajevo
plain in the furthermost end of the mountain massif surrounding the valley with the source r the
Bosna river and its tributaries the eljeznica and the Miljacka. The Late Antic forti fi ation is
situated on the highest plateau some 130 m A. S. L. The plateau measures 115x40 m will
a North-West-South-East orientation. The plateau was inhabited from the early Bronze to the
late Iron age. At the end of the 5th century A. D. or at the beginning of the 6th century a church
was constructed on the north-eastern terrace of the plateau . The ground plan of the church, in
comparison to many investigated early Christian sacral structures on the territory of Bosnia and
GZM (A), N. S. sv. 45, 1990, Sir. 155 - 170
L f'l::K EA. I CRKVA

Hcrzegovina, is simple. The church had a nartex (4x9.95 m) from which the nave (9x6.20 m)
was entered and a southern room (9x3.20) . The main entrance of the church was in the western
front wall. The nartex also served as an entrance to the northern part of the church, which was
dcmolished at the time of the consLruction of the fortification. The nave and the southern room
wcrc also direcily connected. The floor of the church was made of es trih and in all rooms at a
diflc rent level, which was ille consequence of the ground sloping from the West to the East for
about 3 m and from ille South to the North. On the eastern part of the nave there was a
scmicircuJar apsis 3 m wide and 2 m deep The wall s of the church arc about 0.65 m thick, except
fo r the partition wall between tile nave and the southern room which is by 0.10 m thinner.
Juugi ng hy the stone plastics fU1ds it appears that there used to be a stone partition, but the place
where .il stood is wrecked . The inside of the church is mortared with rough light-red mortar coat
3 cm l!ti d: . The fortification walls are conSLructed along the plateau edges. At certain places they
arc broken jt obluse angles . Probably there was also a tower at the entrance, but it has not been
Jiscovcred yct. The walls of il le church and ille fortiflcatiOl1 are built in opus incertum technique
lin ked wiil , J considerable amO lU1t of mortar. The mortar contains, in addition to fresWy slaked
lilne, which g.lve it elasticity, sedimentary river sand. Also, pieces of crushed brick were noted
J S admixture in the mortar of the fortification .
On the ground of mu tual comparison of a few, mainly partially uncovered Late Empire
fonil1cJtiolls of ille territory of Bosnia and Herzegovina, l have come to the conclusion that the
forlilicati()tl OIl Gradac has a similar coneeption to those on Debelo brdo near Sarajevo and on
Grada' ncar HomoIje (Lepeniea), in which also a Late Empire church has been discovered.
Dcbel o hrdo and Gradac on have similar positi ons in the first defence line on the southern
edge of ille Sarajcvo pJaine. ln addition to those their characteristics in common are: an excellent
overall vicw of the surrounding terrain and their mutual topographic and visua: connection. In
illcir nC:lrcst vicinity spread large agricultural complexes and pastures. The conception and the
cOll stntction system are identical in boill of them. The origin of these fortifications is associated
wiill il le hi storical circumstances in this region in the first half of the 6th century, when the
fronti ers of ille Provulcc Dalmatia, somtime around 535. Were once again included into the
Eastern Roman Empire, but shifted westwards from the Drula river to the Bosna river. On
Gradac, tllc church was ille first SLructure to be built, and after a while, when it seemed to be
necessary to conSlnlct a fortiflcati on, too, tbe northern lateral wall of the nave was inserted into
ille fortiflcation perimeter , sUlce ille conditions of the grOLU1d did not make it possible to build the
wall furiller to ille Norill from the church.
Movable archeological material, prehistorical, antic and early medieval was found mixed
together and lacki.ng relevant stratigraphic data, preventing a more precise dating of the
consLructi on and desLruction of the entire architectural complex within chronological scale of the
Late Empire period. However, I am of the opinion that, according to rather poar early medieval
ceramic material, both tile fortification and the cburch were fU1ally fell to ruins somtime during
the first half of the 7th century. The question of the ubication of Katera, a settlement in the "land
of Bosnia. mentioned by Constantine Porphyrogenitus in the middle of the lOth century, bas not
yet been resolved by this investigation, small in sizes in relation to the volume of the site.
Translated:
Zdenka Tribe
169
Gl M (A). NS." 45. 1990.'11' 155 - 170
L rEKEA. UTVRDE1\Jl:: I CRK VA
Plan"
GRADAC NA I L I NJ A I
U GORNJEM KOTORCU
R ...fm
',', -.$

_.
.' 8
C
LEGENDA :
temeljni zid
nadzemni zid
estrlh
.nlmU.: nada
M gar obrad60: ,K>boden kudr.
GZM (A). N. S. sV. 45. [990. Sir. [7[ - [76
UDK 737 '65' (497.15 B. Luka)

ZLATNIK CARA JUSTINUANA I IZ BANJALUKE
DARKO PERIA, Banjaluka
U ovom radu autor je obradio nedavno otkriveni zlatnik cara Justinijana I i
naglasio njegov za ovo i mnogo Autor se ovom prilikom
osvrnuo i na raniji nalaz fragmenta keramike unutar Kastela, koji po svojim
karakteristikama na gepidsku provenijenciju, ne mora
istovremeno i direktno prisustvo Gepida na ovom lokalitetu, ili bar ne u
nekom omjeru.
EMPEROR JUSTINIAN'S I GOLDEN COIN FROM BANJALUKA
In this paper the author elaborates the recently discovered golden coin of
Emperor Justinian I emphasising its significance for this and a much wider region.
On this occasion tlle author reports of an earlier flflding of a ceramic fragment
within Kastel, which . by its typological characteristics points to the Gepidian
provenience, which does not have to mean a direct presence of Gepides at this site
or at least not at a larger scale.
Jedan od izuzetno nalaza otkrivenih prilikom arheolokih istraivanja na
Kastelu u posljednjih nekoliko godina je ranovizantijski zlatni novac iz VI st. I Primjerak
je otkriven 04.07.1985. godine, cca 10 m od lijeve obale rijeke Vrbas, na dnu korita
rijeke, u pukotini velike sedrene gromade na dubini od cca l m (u niskom ljetnom
reimu vodostaja!), nasuprot ulazu u tzv. Oficirski prolaz (sl. 1) jugozapadno od Velike

OPIS NALAZA (sl. 2)
Nominal: tremissis
Vladar: Justinianus I
A vers: poprsje vladara s platom i oklopom; glava ukraena dijademom
okrenula na desno.
DNIVSTINI A NVSPPAVG
Revers: Viktorija u hodu nalijevo; u desnoj ruci dri vijenac, a u lijevoj globus na
kome je kri; u desnom polju nalazi se zvjezdica.
lOvom prilikom zahvaljujem se Borisu Graljuku, arheologu Zavoda za zaStitu spomenika
kulture i prirode Banjaluka, mi je ustupio za objavljivanje ovaj interesantan i vrijedan nalaz.
GZM (AI. N. S s\ 45. 1990. >Ir. 171 - 176
D. Pt RIA ZI .ATNI K CARA JUSTI NIJ ANA I
17e
1(.A'i. 1H IoUtJ.'.lU!U
RAOO\II 19'\ ... ' v,-.t\It, tr N
SI. 1. - Kastel - Banjaluka, trouglom i strelicom pokazano je mjesto nalaska zlatnog novca
cara Justinijana I
SI. 2. Zlatnik cara Justinijana I
VICTORIAVCV STORVM (u egzergu CONOB)
Kovnica: Constantinopolis
Godina: 527-565.
Promjer: 16 mm (u prosjeku)
Masa: 1,42 g
nalazi zlatnog novca Justinijana I (solidusi i tremissisi) otkriveni su
na vie mjesta u Bosni i Hercegovini: u Bosanskom Grahovu, u Crvenicama kod Duvna,
173
e ZM (A). N. S s\ 45. 1990. q r 17 1- 176
1). ZLATNIK CARA JUSTI NIJANA I
u okolini Duvna i u Sarajevu a broj primjeraka je zastupljen u ostavi
i
otkrivenoj uGrabovnikukod Ljubukog.
Svigorenavedeni primjerci su na kojejeranijepripadalo rimskoj
provinciji Dalmaciji, dok je primjerak pod Kastelom otkriven na
nekadanjih provincija Dalmacije i Panonije, odnosno dosta sjevernije od
ranijih nalaza ove vrste. Ovaj podatak je veoma za cirkulisanja
emisijazlatnog novcacaraJustinijanaIna BosneiHercegovine.
Poseban naeg primjerka ogleda se u tome to do na irem
Banjalukenisuotkriveni nalazi iz VI st.
Poznato je da se od 493. do 536, odnosno 540. godine ovi krajevi nalaze pod
vladavinom Gota. Car Justinijan I 535. godine rat, koji jetrajao sve
do557. godine, azavrio sepotpunimporazom Gota idolaskomovihkrajeva u
sastav Rimskog Carstva(Vizantije).
3
Tvrdava Kastel u Banjaluci predstavlja fortifikacioni ansambl (nastao u
XVI i dopunjen u XVII i XVIII u Bosni i veoma
arheoloki lokalitet s ostacima iz praistorije i antike. Od 1980. godine do danas, u
organizaciji Zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode u Banjaluci obavljaju se
uzastopna arheoloka iskopavanja, koja su dala niz rezultata kako za dalje
ovog lokaliteta, tako iza reviziju nekih dosadanjih
Na pojedinim dijelovima tvrdave (izmedu Kule I i Kule II, uz obalu Vrbasa,
ispred Velike ispod TabijeIII i na Crkvene) otkriveni su dijelovi bedema,
tehnikom opusquadratum idatirani u kraj I i II st.n.e.
5
, koji na
ostatke rimske utvrde (vojni logor Castra). Lokalitetjebio gustonaseljen iu kasno
doba, a to nam najbolje dobro supstruk.tivni ostaci
objekta dimenzija (radenog tehnikom opus incertum), koji je
'. otkriven prilikom arheolokih iskopavanja u centralnom prostoru Dvorita II 1988.
godine. Na cijelom prostoru ovog lokaliteta do sada je otkrivena velika
arheolokog materijala pokretnog karaktera iz rimskog i doba, od se
posebno izdvajaju fibule, keramika, staklo, rimski carski novacod IdoIV st. isl.
Ranovizantijski zlatnik pod Kastelomje to da je
kratko bio u opticaju, a indikativan nam je dokaz da je ovaj lokalitet mogao biti
nastanjen u periodu prve polovine i druge polovine VI st. za sada se ne moe
utvrditi da li suu to doba ovaj lokalitet nastanjivali pripadnici germanskihnaroda
Goti ili Gepidi), koji su se asimilirali u novoj sredini, ili romanizirano i
uveliko kristijanizirano autohtono stanovnitvo, koje se nalazilo izvjesno vrijeme pod
njihovom, akasnijepod vizantijskomupravom. U kontekstunaeg razmatranjaizvjestan.
ima i nalaz fragmenta keramike svijetle boje i s ukrasima jednakih
2 C. Patsch1900,547-569;I. Bojanovsk.i 1965, 139.
3 C. Patseh 1900,547-569.
4 B. Graljuk 1983,30-39;Z.eravica1983, 41-53;Z.eravica- L. eravica
1984, 19-46.
3 B. Graljuk1985, 138.
eZM (Al. N. S ,,' 45. 1990. , tr 171 - 176
D. PERISA. ZLATNIK CARA JUSTINIJANA I
17-1
rombova ispunjenih mreastim, odnosno reetkastim omamentom, vjerovatno gepidske
provenijencije, koji je ranije otkriven u sloju u Dvoritu Ill.
6
PO svojim
tipolokim karakteristikama ovaj nalaz bi, zaista, predstavljao germansku, odnosno
gepidsku keramiku doba seobe naroda,? ali treba napomenuti da keramika
ima svoje porijeklo u sklopu barbarizirane antike, s obzirom na
latenske provincijalne oblike ... 8 Pojava ove keramike na Kastelu moe se objasniti kao
direktno prisustvo Gepida, kao uticaj na izradu keramike kod
autohtonog stanovnita, kao kontakt, dar, plijen ili sl.
Naredna arheoloka istraivanja na ovom lokalitetu, koji nam slui kao ishodite
za kraja kasne antike i ranog srednjeg vijeka na
Banjaluke, vjerovatno pruiti nove podatke u kontekstu ovih arheolokih nalaza.
I. BOJANOVSKI
B. GRALJUK
B. GRALJUK
C. PATSCH
Z. VINSKI
Z. ERAVICA
Z. ERAVICA -
L. ERAVICA
LITERATURA
1965 - Crkvina, Crvenica, Duvno bazilika,
praislorijski i nalazi, Arheoloki pregled 7, Beo-
grad 1965.
1983 - Novija arheoloka i ispitivanja na Ban-
jaluke i okoline, Zbornik Arheolokog drutva Bosne i
Hercegovine I, Sarajevo 1983.
1985 - Kastel, Banja Luka - naselje, srednjove-
kovna i novovekovna utvrda, Arheoloki pregled 26, Lju-
bljana 1985.
1900 - Nahogj aj i novca, Glasnik Zemaljskog muzeja XII, Sara-
jevo 1900.
1957 - Arheoloki spomenici velike seobe naroda u Srijemu,
Situla, Glasnik Narodnega muzeja v Ljubljani 2, Ljubljana
1957.
1983 - Ostaci badenskog naselja u Kastelu u Banjaluci. Zbor-
nik Arheolokog drutva Bosne i Hercegovine I, Sarajevo
1983.
1984
- Arheoloka istraivanja u Kastelu u Banjaluci, Nae sta-
rine 16-17, Sarajevo 1984.
6 Z. eravica - L. eravica 1984,37, T. XII, 10.
7 Z. Vinski 1957,5, 23-24; T. IX, 13 i literatura.
8 Jbidem 24.
GZM (AJ. N. S sv. 45.1990. sir. 171 - 176
[75
D. PER[$A. Zl.ATNIK CARA JUSTINIJANA I
RESUME
UNE PIECE D'OR DE L'EMPEREUR JUSTINlEN Ier PROVENANT DE BANJALUKA
Dans celte etude, consacree a une piece d 'or de l'empereur lusLinien ler recemmenl
dec ouverte , l' auteur a souligne l'importance de cette trouvaille non seulement pour la region
meme ou elle a ete dec ouverte mais aussi pour une region plus vaste. L'auteur s'est egalement
interes se aune trouvaille anterieure, celle d 'un fragment de ceramique decouvert dans l' enceinte
de la ville fortifiee (Kastel), dont les caracteristiques typologiques permettent de supposer une
provenance gepide, ce qui ne signifie pas d'ailleurs que l'on suppose la presence des Gepides sur
ce site, du moins en tres grand nombre.
Traduction:
Marie-Agnes u j i
elM (A), N.S.sV. 45,1990.sir. 177 - 190
UDK903.6652.(497.15)
Originalni rad
NOVINALAZI SKULPTUREU BOSNII
HERCEGOVINI
TIHOMIRGLAVA, Zemaljskimuzej BiH, Sarajevo
U radu se publiciraju do sada nepoznati spomenici skulpture
u novije vrijeme na Bosne i Hercegovine (Drvar iGorica kod
Gruda), ajedan ranije publicirani epigrafski spomenik (Perkua damija u Livnu)
promatra se u kontekstu odranije poznatih nalaza srodnih spomenika u Livnu i
njegovoj blioj okolici.
NEWFINDINGS OFPREROMANICSCULPTUREIN BOSNIA AND
HERZEGOVINA
The paper presents so far unknown monuments of preromanic sculpture
found recently in the region of Bosnia and Herzegovina (Drvar and Gorica near
Gmde), and considers an already publisbed epigraphic monument (the Perkua
mosque in Livno) within the context of fmdings known long ago of similar
monuments in Livnoand its immediateenvironment.
Drvar
U dijelu foto-arhivepok, DimitrijaSergejevskog kojijeonjoza ivota predao
Odsjeku za srednji vijek Zemaljskog muzeja otkriosam zanimljiva foto-negativa
napravljena u Drvaru daleke 1930, godine. Medu predatim negativima petnaestak ih je
na omotima imalo natpise: "Drvar, Drvarsko groblje, 1930. i Drvar, Spasovina
groblje, 1930.. Sobzirom na to da se radilo o lokalitetima kojinisu bili registrirani u
arheolokoj literaturi, privukli su moju panju. Na negativa bili su nadgrobni
spomenici s ovog i iz prolog Medu njima bilojei spolija iz starijih
vremena, kao tojegesims iz nekemonumentalne rimske Posebnozanimljivi
bili su ulomci skulpture prikazani na snimka. Na dvajebiojedan
plutej sa tropletom iz Drvarskog groblja, a na druga dva pilastar sa
istimukrasnimmotivimaiz grobljaSpasovinakod Drvara.
1990. godine obiao sam i pregledao oba ova lokaliteta. Tom
samprilikom u Drvarskom groblju zatekao stanje koje se umnogome razlikuje
od onog prije ezdeset godina. Mnogi su stari kameni spomenici uklonjeni i postavljeni
novi. U groblju i njegovoj neposrednoj blizini nisam uspio nikakvih tragova
12 - GLASNIK - ARHEOLOGIJA
17
SI. 1. Groblje Spasovi na, Drvar - pilastar oltarne pregrade
Foto: M.
snimljenog pluteja. O njegovoj sudbini nisu mi nita znali ni sami mjetani . I pored
toga, ne treba odbaciti svaku da se ovaj izuzetan spomenik krije ispod
naslaga materijala oko ograde i da se jednom Groblje Spasovina
je u dobroj mjeri izgled kakav je imalo prije czdeset godina, makar kada je u
pitanju njegov stariji dio. Tu i tamo moe se medu starim spomenicima vidjeti i pokoja
nova grobnica. Sretna je okolnost to ovo groblje za razliku od Drvarskog ima dovoljno
mjesta za prostorno irenje, pa stari kameni krievi, produkti izuzetno vjetih ruku
majstora - klesara, nisu neposredno ugroeni. toj, a i drugim
okolnostima, pilastar sni mij em 1930. godi ne nije sasvim propao. Pronaao sam ga i
C; ZM (A). N s\ 45.1990. sIr. 177 - 190
r GLAV.A. . OVI N LAZII'REDROMANI L' KE SKULPTURE 17'J
dopremio u ZCmaJj ki muzej, gdje j e i konzervi ran. Objeloda.njuj emo ga na
ovom mjestu po prvi put, kao i plutej s Drvarskog groblja, od kojeg je preostao samo
foto-snimak.
1. Groblje Spasovina, Drvar.
Dobro pilastar sredinjeg dijela oltarne pregrade izraden od sitnozrnastog
vapnenca (dimenzije: visina - 112, irina - 36, debljina - 13 cm) (SI. 1). Na desnoj
strani gornje plohe jo je vidljiva baza odbijenog stupa, koji je bio izraden iz istog bloka
kao i pilastar. PronUer baze stupa odgovara debljini pilastra (13 cm). Na lijevoj
strani je lijeb za rebra pluteja (dimenzije: visina - 82, irina - 5,
dubina - 2 cm). Plutej je naknadno mogao biti fiksiran za pilastar, to se moe
po mpi promjera 2,5 i dubine 6 cm na gornjoj plohi pilastra. Desna
strana potpuno je ravna. Prema tome, ovaj segment pregrade morao je stajati s lijeve
strane ulaza u oltarni prostor.
Ukrasno polje (dimenzije: 96 x 30 cm) uokvireno je letvicama irokim 3 cm.
Ornament je geometrijski. ga est troprutih cikcak traka koje se medusobno
slobodne prostore u vidu rombova Trake se
u pravilnim razmacima od vrha prema podnoju okomite
rubne letvice na po trinaest a horizontalne na po jednom mjestu. Krajevi su
traka medusobno spojeni, to daje utisak neprekinutog niza, ili odnosno
zavravaju na sjecitima.
2. Drvarsko groblje, Drvar.
Ulomak pluteja (dimenzije: cca 60 x 80 cm; di menzije cijelog pluteja prema
likovnoj rekonstrukcij i: cca 112 x 80 cm)l od kojega je samo foto-negati'l.
dio pluteja njegovu lijevu stranu, koja je neto manja od polovice njegove
ukupne irine (Sl. 2).
Lice je na dekorativno polje, dvije i jednu gornju letvu. Letve
od polja za izvjesnu visinu koja se na. osnovi fotografije ne moe odrediti.
Gornja letva zauzima irinu pluteja. Svi dijelovi omedeni su okvi rni m
letvicama, dok je dekorativno polje jo jednom posebnim okvirni m letvicama
iste irine. Dekorativno polje je ukraeno sistemom nizova troprutih krugova
isprepletenih sa troprutim trakama. Ukupno je bilo est vertikalnih nizova sa po
kruga, od kojih su prva tri niza, a samo prvi je potpun. Ostala dva su okrnjena..
Krugovi su samostalni, odnosno nisu spojeni alj su dvjema cikcak troprutim
trakama povezani u jedinstven skladan sistem. Ishodite i zavretak svake trake
na. jednoj je strani pluteja,lijevoj ili desnoj. Kroz sredite svakog kruga unakrsno prolaze
po dvije trake, koje se na. dodirima sa okvirnim letvicama lome pod pravim kutom
slijed kroz sredite krugova i prazne prostore medu njima. Trake
medusobno zatvaraju kvadrate kojima su po dva suprotna vrha ili u sreditu kruga, ili na.
slobodnom prostoru medu krugovima.
2
letve, od kojih je na. fotografiji
l Dimenzije su odredene prema standardnim ove vrste spomenika, te prema
perspektivi i odnosu na. druge predmete koji se vide na fotografIji, kao i na osnovi dekorativnih
elemenata koji ukazuju na pleternog orgauizma.
2 Otri i tupi kutovi na naoj rekonstrukciji posljedica su perspektive kod fotografiranja .
GZM (A) , N. S. sv . 45, 1990, str 177 - 190
T. GLAVAS, NOVI NALAZI PREDROMANI(:KESKULPTURE
180
Crtet I rekonstrukcija: N.
SI. 2. Drvarsko groblje, Drvar - plutej, poku laj likovne rekonstrukcije prema fotosu
lijeva, prekrivene su pleternim ornamentom koji troprute trake kojima se
krajevi ne raspoznaju. Lomljenje traka nije izvedeno jednako. Kutovi lomljenja su
a najotriji su u ugla letve. Gornja letva ima shemu preplitanja
Razlika je jedino u uglovima gdje se trake sa svoja slobodna kraja

Sa stilsk(}-kronolokog aspekta dijelovi oltarne pregrade iz Drvara imaju osobine
umjetnosti, koja je od sredine lX do kraja X na naoj obali i
njezinom zaledu prolazila kroz zrelu fazu razvitka u kojoj je dostigla i svoj vrhunac. PO
karakteristikama, koje se ogledaju u geometrijsk(}-pleternoj shemi
izvedenoj na zavidnoj razini, plutej ima brojne analogije, posebno medu srodnim
spomenicima srednje Dalmacije i njezinog zaleda. Po troprutim krugovima slobodno
postavljenim u horizontalne i vertikalne nizove i troprutim trakama koje ih povezuju
najblii je ulomku iz Trogira, datiranom u periodu lX-X 3 zatim ulomku iz
Biskupije kod Knina iroko datiranom periodom lX-XII

te gornjem dijelu
pluteJa iz Plavna kod Knina
5
i kninske tvrdave
6
Ornamentom na gornjoj i
3 T. 1982, 149 i sl. 14 i 22.
4 S. 1952,77-78 i sl. 24.
S. 1958, 145 i sl. 21.
6 S. 1960, 116--117 i tabla XV i sl. 2 na tabli XVI.
GZM (A). N. S. >v 45.1990. Sir. 177 - 190
T GLAVAS. NOVI NALAZI
letvama plutej iz Drvara najblii je plulejima sa Mijovilovca u Pridrazi kod Novigrada,
datiranim vremenom ex! IX do XI le gornjoj letvi pluleja iz 7.avale u Popovu
polju u Hercegovini, datiranom zajedno sa ostalom skuliJturom periodom ex!
IX do XII

Ista geometrijsko-pleterna shema kakvu imaju letve piuteja iz Drvara i njemu
srodni spomenici, koje smo spominjali, se i na drvarskom pilastru. Jedina j e
razlika u broju troprutih traka. broj tih traka na pilastru ex!raz j e tendencije da
se iri prostor to bolje ispuni oroamentom, tako da to manje slobodnih povrina ostane
neispunjeno. U izboru motiva i obradi njemu podudarne, gotovo istovetne primjere
nalazimo na istom geografskom prostoru, kao i za plutej. nalazimo
medu fragmentima iz crkve sv. Spasa na vrelu Cetine, datiranom u IX, odnosno X


zatim ulomku pilastra iz kninske okolice,1O pilastru iz Trogira i ulomku iz
crkve sv. Pf'tra kex! Slatina na otoku datiranim u raspon IX-X


geometrijska shema, ali u detaljima moe se i u naoj ju1noj jadranskoj
obali.12
Pleterna skulptura iz Drvara predstavlja zanimljivu pojavu, kako u
kulturno-historijskom, tako i u arheoloko-topografskom pogledu. Do njezine pojave
nije bio poznat nijedan spomenik ove vrste sa Drvara i njegove ire okojce,
mada su i na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine ovi spomenici dosta rijetki. Osim sa
dva lokaliteta u gornjoj Bosni, i isto toliko u Hercegovini, do sada poznatih
prinUeraka skulpture iz jugozapadne Bosne (Livanjsko i
polje). Drvarski nalazi POnUeri1i su ovu granicu dalje prema sjeverozapadu.
U stilsko-kompozicijskom pogledu drvarska pred skulptura pokazuj e
podudarnost, u nekim primjerima gotovo II obradi i izboru motiva sa
srodnim spomenicima srednje Dalmacije, posebno njezinog zaleda. Usamljenost nalaza
ne dozvoljava pouzdanije o djelatnosti majstorske radionice u Drvaru, mada ni
tu ne treba sasvim ex!baciti. U ovom trenutku prihvatljivijom i vie
uvjerljivom nam se pretpostavka da je drvarska kamena pla<;tika prex!ukt neke
oblinje radionice, kakva je u to vrijeme djelovala u kninskQj okolici . Na to ukazuje
u izboru motiva i obradi pojedinih detalja na drvarskoj i kninskoj kamenoj
plastici.
G o r i e a kod Gruda
l. Fragment pluteja ex! sitnozrnastog vapnenca (dimenzije: 20 x. 20 x 17 cm),
je prilikom kopanja za grobnicu u 1990. gex!ine juno ex! stare crkve
7 S. 1963,47-48 i sl. 21, 22.
8 M. Vego 1959,185-186, sl. 5 i tabla V, 4; N. 1980a, 291-295, gqjeje
navedena sva starija literatura.
9 S. 1949; isti, 1952, sl. 8.
10 S. 1960, 277 i sl. 24.
II T. 1982,150,155, tabla IX, 38; tabla XIV, 66.
12 I. 2i1e 1988, 177 i sl. 6.
GZ:v1 (A), N. S. sv -15, 19',)0, sIr 117 - 190
T. GLAV, S. :-'OVI !'.ALAZI PREDROMA 1 KE:. SKlJ LPTL RE
Sl
SI. 3. Gorica, Grude - ulomak pluteja
Foto: M.
Crtell rekon trukcIJa: N.
SI. 4. Gorica, Grude - pokuaj rekonstrukcije ukrasnog motiva na ulomku pluteJa
(ilM(A).' S ,\ 45. 1990. ,Ir. 177 - 190
T GLi\Vi\<;. OVI"J i\L i\ l l PRF DRO:l i\1'.I(KfSKULPTURE
I iiJ
80
sv. StjepanaY Onament se sastoji od troprutog kruga, koj ijesa su krugovima
bio spojen Krug po sreditu presijecaju dvije troprute trake pod kutom od
0
, odnosno 100
0
, tako polja od kojih su po dva unalcrsna iste
Ispod sjecita traka II reditu kruga izbij aj u stiliziranaljilj ana (trolista),
savijeni listovi slij de tok troprute trake koja zatvara krug. Na mjestu
razlistavanja ljiljani imaj u Sukladno polja ljiljani se po
dimenzij ama razlikuju tako da su podvanasuproulaistih (SI. 3i Sl. 4).
Ranije su na ovom lokalitetu jo dva komada sa i tim motivom
"ukrtenihljiljana14
2. Ulomak pilast ra oltarne pregrade (dimenzije: 13 x 12 x 10 cm) na ojemuje
dio ukrasnog polja omeden okvirnom letvicom. Ornament se sastoj' od
troprutastog mrea togpletera, od kojegjevidlji vsamomanji ugaoni dio
lS
(Sl. 5) .
SI. 5. Gorica, Grude - ulomak pilastra oltarne pregrade
3. Triulomkakamenedekorativneplastike(dimenzije: a- 20x 10x 14 cm;b -
19 x 12 x 9 cm; e - 7 x 7 x 5,5 cm) su prilikom manjeg sondanog
istraivanja 1978. godinesasjevernestranestarecrkvesv. St j pana (Sl. 6. a, b,e). Sada
13 SpomenikjepronaaoVladoBogut iz u sevlasnitvu isadanalazi.
Ljubaznomi jedao svepotrebnepodatke iustupio na objavljivanje, pa mu se iovomprilikom
zahvaljujem.
14 P. 1984, 118-119;sl. 13b i13c.
lj FragmentjepronaaoM. Lozoiz SplitaII 1984. godine ,naputu sazapadne
GZM(A), N.S.s V. 45, 1990, SIr. 177 - 190
T. GLAVAS, NOVI NALAZI
IX4
e
b
SI. 6,a,b,c. Gorica, Grude- tri ulomkaoltarnepregrade
su U Zemaljskom muzeju uSarajevu. Ne moese odrediti kojimsu dijelovima
oltarnepregradepripadali.
Svi do sada otkriveni ulomci skulpture iz Gorice pripadaju
crkvenomgraditeljstvu. Gotovo svi , osimonihza kojese zbog fragmentarnosti ne moe
odrediti prvobitni poloaj, od oltarne pregrade, preteno od pluteja i pilastara.
Rubuplutejavjerovatnojepripadaoifragment sa (SI. 6, a), natoukazuju kako
njegova deblj ina, tako i analogija sa plutejem sa Crkvine u Biskupiji kod Knina.
16
Do
sadanije nijedankomad koji bi pripadaosrednjimigornjimdijelovimaoltarne
pregrade. Taokolnost, kao iustinjenostnalaza oteavaju stilskuanalizu. Osim toga, na
ovom lokalitetu nisu provedena sistematska arheoloka iskapanja, premda po
dosadanjim nalazima on to zasluuje, pa ne postoji nikakva
dokumentacija. U ovakvim okolnostima sve nalaze skulpture
je promatrati kao dijelove jedinstvenog ansambla, koji je nastao odjednom
prilikom opremanja crkve. Ovakav pristup teko se dugo odrati, jer se zna da je
crkva sv.Stj epanabilaufunkciji tokomcijelogsrednjeg vijeka.
17
Zanimljivu pojavu u skulpturi kod nas predstavlja pojava ljiljana
kombini ranih sa geometrijskim troprutimomamentom, kakavjena ulomku pluteja (Sl.
3iSI. 4). Potpunihanalogijazaovaj primjernismo u namadostupnoj literaturi,
16 . 1987,tabla XVI, l.
17 To i velikanekropolakojajeformirana okocrkve,odkojesu mnogi
srednjovjekovnispomenici utemeljecrkve,kojasadasluikaogrobljanska
kapel a.
GZM (Aj. N. S 5\.45. 1990. , Ir 177 - 190
T. GLAVA. NOVI NALAZI SKULPTURE

Foto: M.
SI. 7. Perkua damija, Livno - Fragment zabata oltarne pregrade
Crte: S. Kudra I
SI. 8. Perku8 damija, Uvno - natpis na zabatu
ali se O u pojedinim detaljima moe govoriti. Najbolji primjer za to svakako
je plutej iz Gornjih Koljana kod Vrlike, na kojemu se pored troprutih krugova povezanih
troprutih pletenica, ptica i rozeta, pojavljuju i ljiljani. 18 za razliku od
kolj anskog primjera, gdje je stilizacija ovog motiva nevjeta, a osnovna tendencija da se
ispuni slobodni prostor medu krugovima veoma prisutna, motiv na ulomku iz Gorice
predstavlja originalnu shemu koja je i zanatski korektno izvedena. Da ova nije
pokazuje i istovetnost ornamenta na pilastru uzidanom u apsidu crkve u
18 F. 1900, 112. i S. - D. Jelovina 1976, 98, sL 25 .
'J /1\1 (A). N S. w 45, 1990, m 17 - 190
T. GLA \I i\s, . ,\ oV[ PREDROMANI CKE SKULPTURE
Gorici
l9
i pil astru iz Gornjih Koljana, 20 Isti ornament je, izgleda, i na naem ulomku
(Sl. 5),
Paralela poj edinim d taljima na skul pturi iz Gorice omogo je na naoj jadranskoj
obali, posebno II rtie2.inom zaledu, pa bi bilo suvino sve ih Mislimo da je za
sada, dok se ne otkrije jo koji ulomak ili sc ne izvede sistematsko
areholoko iskap(U dovoljno ukazati na paralele sa skul pturom iz. Gornjih Kolj (Ula.
Jer, ona je s njom, nesumnj ivo, u stilsko-kronolokoj sukladnosti. Doda li se tome i
ista historijsko-geografska cjelovitost , II okvi ru koje su
ti , onda skulpturu sa ova dva lokaliteta moemo smat rat i suvremenom. Na
osnovi st ilskih i epigrafskih analiza velikog ul omaka kolj anska skulptura je
kronoloki II kraj VIII ili u IX l Prema tome, dekorativnu kamenu
plastiku il. Gorice mo mo smatrati produktom LX
Livno
f ragment zabata (Sl. 7 i Sl. 8) ne spada u sasvim nove nalaze, ali ga na ovom
mj estu donosimo iz. dva razloga. Prvo, s obzirom na to da se radi o nalazu
smatramo potrebnim da donesemo potpune podatke o nj egovoj provenijenciji i, drugo,
da ispravimo dosadanj e, po naem miljenju pogreno natpisa na njemu,
Spomenik j e bio u damiju Perkuu u Livnu, koja je razruena
bombardiranjem 1944, godine. Pedesetih godiua, prilikom ruevina otkrio
ga je dr fra i dopremio u samostan Goricu, gdje se i sada nalazi.
Obj lodanjen j e 1980. godine u Balcanoslavica, gdje je donesena fotografija s
naj osnovnij im podaci ma o porijeklu i natpisa:
HUNC. TEPL DIUM. UTER.22
Pri likom ovog desila su se dva propusta zbog kojih je natpis pogreno
Nisu, naime, u obzir uzeta pojedinih
za ranosrednj ovjekovne natpise. Tako nad slovima DI nije znak
za u vodoravnog poteza, pa je iz ovog previda proizalo pogreno
drugog dij ela natpi sa. Osim toga, u posljednj oj susjedna slova LI napisana
su prebl izu, pa su kao j edno slovo (U) . Ovaj drugi propust u biJo je
lako j er se u natpisu slovo U, sukl adno vremenu iz kojega je spomenik, uvijek
pie kao V. Prema tome, nae natpisa glasi:
. . . HVNC TE(m)PL (um) D(e)1 (h) VMILlTER . .. (ovaj hram boji ponizno) 2 3
Ovak O napisa navelo nas j e na pomisao o istom porijeklu ovog ulomka i
kamena grede, takoder s natpisom, iz. crkve sv. Petra Apostola, navodno iz Rapovina
19 P. 1984, 118, sl. 13a.
20 F. 1900, 109, sl. 14.
21 F. 1900, 122; S. - D. J elovina 1976,98, sl. 25-26.
22 N. 1980, 43- 50.
2l Na svim podacima vezanim za ovaj spomenik , kao i na kod
zahvaljujem fra Boni Vrdolja ku.
G7.M (Al. l" .S." 1990. ,Ir. 177- 190
T GLAV,\. r-.OVI1\ALA7 1 I' RI: DROMAN1C"KI: SKU LPTURI
lx?
24
ncd.aleko Livna. PremapolOaj Urakovica kojimasu ukraeni arhitrav i legurij itoje
da su oba segmenta gornjeg dij ela oltarne pregrade pripadala njezinoj lijevoj st rani.
Nadalje, dio natpisa na zabatu po smislu je nastavak natpisa na gredi. Ako su
ova naSa zapaanja ispravna, onda bi, mak r U pr stomom smislu, polovica cijelog
natpisaizgledalaovako:
FERRE-DI NATVS ES .AT HONORE(m) BEATI PETRI AP(osto)L Pero)REMEDJO
ANIMESVEHVNCTE(m)PL(um) D(e)J (h)VMILITER...
Osim navedenih razlog zbog kojih smo se za ovu tczu, potrebnoje
istaknutidaj materijalodkojega s arhitrav izabat isti sitnozmasti vapnenac.
Oblikslovai njihova visina(cca 6cm)potpunosu isti na obakomada. Da li oviulomci
iz IX iz Li vna, ili iz oblinjih Rapovina, mi lim a nije
Livnojekao centar prostrane upe u to vrijeme moralo imatijednu takvu crkvu. To,
medutim, ne da nije mogla egzistirati i II kilometra
udaljenimRapovinama. Ono IO nam se vrlo vjerovatnim u ovomtrenutkujesteda
zabati arl1itravpripadaj u istoj oltamoj pregradijednete istecrkve(Sl. 9).
>I< >I< >I<
Dokjeovaj radjobio u tiskupojavio se najnoviji broj Starohrvatske prosvjete,
serija III, sveska ]9/1988, Split , 1990. sa izvanrednim radovi ma V. DeJonge,
Starohrvatska erk a na "Ma s irinama- u kod Zadra (str. 39 - 89) i T.
Ranosrednj ovj ekovnaskulptura s Kapitula kod Knina , (str. 91 - 117). Obaova rada ,
svaki na svoj predstavlj aju prilog boljem poznavanj u
skulpturei arhi tekturena jadranskoj obali . za nasje to se u njimapo
prvi put publiciraj u neki primjerci skulpture koji su po izboru moti va i obrade
analogni skulpturi iz Drvara iGorice, kojajepredmet naega rada, i toje za ovu vrstu
spomenikana Dal macij eutvrdenapouzdanakronol gij a.
Ornament na dekorativnom polju pluteja sa Drvarskog groblja, po likovnoj
koncepciji i obradi, u potpunosti odgovara rubnim ulomcima donjih dijelova pluteja s
Kapitula (T. o.c., str. 95, kat. ll, ]2; tabla V, ll; tabla VIII, 12). Ukrasna
shemanapilastrusagrobljaSpasovinauDrvaruodgovaraomamentu naulomkupilastra
ili letvepluteja Kapitula (isti, O.C., str. 97, kat 29; tabla VI, 29). Navedeni ulomci s
Kapitula kronoloki su odredeni u X st. (isti, O.c., str. 104 - 107).
Uzmeli seuobzir velika navedenekapitu1skei d.rvarskt:kameneplastikekakou
obrade tako i u likovnim kompozicijama, zatim ne velika geografska udaljenost
Drvara i Knina, onda obj e ove grupe spomenika moemo smatrati produktom ne samo
istogvremena Xst.)negoiisteklesarskeradionice.
analogij u za ulomak pluteja s ljiljanima iz Gorice, nalazimo na
fragmentu gomj eg dijela pilastrai na ulomku pluteja iz kod Zadra (V. Delonga,
o.c., str. 52, kat . 7; str. 68 - 69; tabla VII, la i str. 53, kat. 1; str. 72; tabla lX, 3).
Navedeni primj erci po svojim stilskim karakteristikama odgovaraj u srodnim
spomenicimaZadra t Knina i datiranisuudrugu polovicuIXili X st.
24 M. 1928, 168; tabla VIil,3.
GZM (A), N. S. sV. 45,1990, str. 177 - 190
T GLAVA, NOVI NALAZI
SI. 9. Prijedlog Idejne rekonstrukcije oltarne pregrade Iz crkve sv. Petra
189
GZM (Al, N.S.sv.45, 1990,str. 177 - 190
T GLAVA,NOVI NALAZI SKULPTURE
T.
S.

D.JELOVINA

N.
P.
F.
.
M. VEGO
I. ILE
LITERATURA
1982 - skulpturaiz Trogira, SHP, III serija,
sv. 12,Split, 1982, 127-160.
1949 - Radovi na crkviigrobljusv. Spasana vrelu Cetine,
Ljetopis JAZU, knj. 55, Zagreb, 1949.
1952 - starohrvatskacrkvauBiskupijikod Knina igro-
blje okonje, SHP, III serija, sv. 2, Zagreb, 1952,57-80.
1958 - Tiniensia Archaeologica-Historica-Topograph.icaI,
SHP, III serija, sv. 6, Zagreb, 1958, 105-164.
1960 - TiniensiaArchaeologica-Historica-Topographica ll,
SHP, III serija, sv. 7, Zagreb 1960,7-142.
1963 SrednjovjekovniDolackod Novigrada,SHP,III serija,
sv. 8-9,Zagreb, 1963.7-66.
1976 - Starohrvatska Zagreb, 1976.
1928 - Osvrtna kninskestarinepovodomdjela Prof. J.Strazy-
gowskog,.()razvitkustarohrvatskeumjetnosti, GZM,
XL,Sarajevo, 1928, 165-170.
1980 - Resu1tatederneuerenarchaologischen Untersuchungen
des friihen Mittelaltersin Bosnienund Herzegowina, Bal-
canoslavica9, Prilep, 1980,43-50.
1980a Refletsdel'influencebyzantinedans les trouvailles paleo-
slaves en Bosnie--Herzegovine, Rapportsdu CongresIn-
ternatonal d'ArcheologieSlave,Tome2,Bratislava, 1980,
287-306.
1984 - Noviarheolokinalaziiz ranog srednjegvijekaiz za-
padneHercegovine, GZM(A), n.s. ,sv.39,Sarajevo,
1984,97-129.
1900 - OstancistarinskecrkveigrobljauGornjimKoljaniroa
kod Vrlike,SHP, god, V, sv.3,Knin, 1900, 105-122.
1987 - doba uDalmaciji,Split, 1987.
1959 - Arheoloko iskopavanjeuZavali,GZM(a), n.s. ,sv.
XIV, Sarajevo, 1959, 179-201.
1988 - Spoliaiostalinalaziskulpturei plastike II Dubrovniku
do pojaveromanike, izdanjeHrvatskogarheolokog
drutva, Zagreb, 1988, 175-188.

__ SHP- Starohrvatskaprosvjeta
GZM(A),n.s.,- GlasnikZemaljskogmuzeja BosneiHercegovine, Arheologija, novaserija.
Ljetopis JAZU- LjetopisJugoslavenskeakademijeznanosti iumjetnosti
'7\1 (\1. "l . S \' 4< 1991. 177 -1'10

T Gl AVASi , N( VI N.\I J\7 1 I'RI' I1 RO\M. I KESKULPIURE
ESUME
NOUVE LESTROUVAILLESDESCULPTUREPREROMANE EN
nOSNIE-HERZEGOVINE
Ces derniers temps, sur le territoire de la B osnie-Herzegovine, on trouve quelques
monuments de sculpture preromane. ADrvar, ville qui n'etaitpas recenseejusqu' icicomme site
archeol ogique du haut moyenage, on a trouve, dans le cimetierede pasovina, un pioi trecutier
d'une bal ustrade d'aute!. Une telle trouvaille n'a jamais ete enregistree jasqu' ii present en
Bosnie-Herzegovine. Non loin de l'endroit ou I'on :l f:lit cette trouvaiUe, le dm tiCfl' de
Drvar, on a photograprue un assez gros fragment de balus trade, le n'galil' Cais'it parue dc
I'heritage de feu M. D. Sergejevskl. Malheureusement, nou.s n'avons pa.q rcussi 3 trouver
I'original.
Les autres monuments faisant I'objet de cette etude proviennen de site connus dcpuis
longtemps. C' est le cas de Gorica, pres de Grude ou I'on a decouvert a plusiers reprises des
fragments de mobilier d'eglise portant des ornemeuts caracteristiques du style preroman. Dans
les ruines de la mosquee de Perkua aLivno d' ou proviennent aussi quelques petjt fragments
decores dans le style preroman, dans les annees cinquante, on a trouve I' ent.ablem.eut d'une
balustrade d'autel portant les restes d'une inscription. Ce monUIDent a dej a fait l ' objct d'une
publication, mais nous I'avons egalement insere dans celte etude en raison des correcUons
apportees a la leeture anterieure et de I'etablissement da la these selon laquel\e I'origine de ce
fragment se ait identique a celle de I'arcbitrave dejacom1Ue proveD ant de l' egIiseSaint- Pierre
Apotre, soi-disantdeseuvironsdeRapovine.
Du point de vue du style, I'omemeotation en pierre de Drvar presente toutes les
caracteristiques de I'art prerom.an qui etait florissant surnotre littoral etdans son arriere-pays,
entrele milieu du IXe etla fIn du X
e
siecle. Nous trouvonsdenombreusesanal ogiesdu schemaii
entrelacs geometriques parfaitementexecutes surI'entablement, enDalmatiecentrale etdan. son
arriere-pays(Trogir, Biskupija, et Plavno pres de Knin, forteresse de Knin et Pridraga presdc
Novigrad) et aussi en Herzegovine (Zavala dans la plainede Popovo). Nous trouvons ega\clDCnt
sur ce meme territoire des analogies pour le pilastre (source de la Cetina, environs de Knin,
Trogir,ilede l:iovo).
Ce qui represente chez nous un phenomene interessant que I'on peu.t observer sur la
sculpture preromane, c'est celui des lis combines avec des motifs geometriques, tel s qu' il en
existe sur un fragment provenant de Gorica. Pour cet exemplaire, nous n' avons a
trouverd'analogies parfaites . Parcertainsdetails, ceseraitle fronton provenantde Gornj iKoljan..i
pres de Vrlika qui, ala base d'autres trouvaiJl cs, dont cenaines sont meme des trouvaiUes
epigraphiques, a ete date du IXe siecle, qui lui conviendrait le mjeux. C' est pourquoi nous
pouvons egalementconsidererla sculpturedeGoricacommeUIle oeuvredecelte epoque.
Nous considerons que le fragment du fronton de la mosquee de Perkua :l Livno el
I'architrave trouvee auparavant, provenant soi--disantde Rapovine, sontdes parties integrantes
d'une seule et meme balustrade d'autel. Ce qui le prouve, ce sont: la meme sorte de ealeaire a
petits grains dans lequel cespieces ontete taillees, I'emplacementdecertainselementsquipermet
de constater que I'architrave et une panje du fronton appartenaient au cote gallche de la
balustrade; lamemefor meetla memedimensiondeslettres de I'inscri ption graveeSurlefronton,
etle sensdela bribed'inscriptionqui constitueunesuitelogique au textegravesurI'architrave.
Traduction:
Marie- Agnes