You are on page 1of 249

SOCIALISTE

E ASAHAJEVO
A A
NOVA SERIJA - NOUVELLE
SVESKA 1969.
: NIP Sarajevo 1969.
Za tampariju: Petar Skert
Clanovi uredni tva:
P AVAO
Dr BORIVOJ
Dr ZDRAVK O
Odgovorni ur e dnik:
Dr ZDRAVKO MARIC
uredni k: JULIJANA SUSNIK
Lektolf: VOJIN DRAlVIUSIC
Meter: NENAD
Strojoslagar: FUAD JAKUPOVIC
TIRA 600 PRIMJERAKA
SADRZAJ
Duro Basler
Nekropola na Vebm lediinama u GostIiljiU (Donja zeta) .
5-107
Tomo
NekoJJiko pra.istOll'i'j!;k1h
Dolac)
nalaza j,z Hercego;vine (Gubavica, Rabina,
109-113
Alojz Benac
Jedno {) tMlTo'bolijskom ffiultu u Bosni 115-135
Ivo Bojanovski
Mogo:rjel0 - Rimsko T u .r .r e s 137-163
Veljko Pakvaiain
Rims i .rtvenici uz Star-og Majdana 165-169
Pavao
Bajamonta Tiepola 171-175
Pavao
Olowlli duda Michaela Stena (1400-1413. g.) 177-179
Ilse Schwidetzky
Beitrag zur Anthropologie der vorrbmischen Bevb1kerung Bosruiens:
Donja Do11na 181-184
Georgina
Antropoloka ilstraEvanja
kod Gornjenice .
slavenske po.p;ulacije sa Baltinih bara
185-223
DURO BASLER
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
(DONJA ZETA)
Uvod
Selo G o s t i l j nalazi se u Donjoj Zeti, oko 15 km juno od Titograda,
u vrlo vlanoj i plodnoj dolini pored Skadarskog jezera. Siroko oko
sela nalazi se dijelom godine pod vodom, da Bojana nije u sta-
nju da primi u svoje korito svu vode koju izbacuju mnogi izvori uz
obalu j ezera.
Nekr opola je otkrivena prilikom iskopavanja ljunka za nasi-
panje seoskog puta 1956. godine. Na ovo iskopavanje vreno je upravo
u centru nalazita, a mnogi predmeti koji su tada bili iskopani, razneseni su
i t ako izgubljeni za nauku. U selu se u to doba zatekao Milorad tada
student istorije iz Sarajeva, koji je prikupio nekoliko predmeta i predao ih
Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nalaz je prijavljen zavodu za
za spom nika kulture BiH, a preko njega i Zavodu za zatitu spomenika
k ulture SR Crne Gore na Cetinju. zalaganju direktora
Zavoda za zatitu spomenika kulture na Cetinju Milutina Plamenca, eksploa-
t acija ljunka na mjestu nekropole je zaustavljena, a u jesen iste godine izvr-
!ieno je prvo, i orijentaciono, iskopavanje uz rubove jame iz
koj e je bio ljunak. Lokalitet je na kvadrante, i u njima j e
onda n astavljen rad i u godinama, tj. 1957. i 1958. U svemu je ovdje
i skopan 131 grob.
Istraena nekropola nalazi se na irokom seoskom neobra-
d nom zemljitu zvanom Vele Ledine. Nadmorska visina terena iznosi 8 metara.
Zeml jite nanos lj unka, pokriven hlUlIDusnom mjeav.inom od oko
20 cm debljine. Mrtvaci su ukopavani jednostavnim polaganjem u rake od
50 do 80 cm dubine. Na povrini zemlje nisu postojala nikakva obiljeavanja.
Rasutost i slobodna orijentacija grobova ne dozvoljavaju pretpostavku da se
u doba ukopavanja bilo obiljeavao neki grob. Svakako se po svjee
prekopavanoj zemlji moglo nekoliko godina mjesto ukopa,
ali kada se vremenom teren poravnavao, mjesto starij ih grobova posluilo je
za nove ukope.
Mrtvaci su bili poloeni u opruenom stavu, bez orijentacije
prema stranama svijeta. U tri je prije ukopa izvr eno spaljivanje
6
BASLER
A
L
s
/
o

KOfOR
(
TITOG-RAD /
,
CEflNJE
o
o
il
o/-,
, .
j I
J
f
I
0_0
/0 -'-.
-._0
I
)7
LJE'5

o 50
I(M .
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
7
(grobovi br. 82, 87 i 126), a u nekoliko grobova vreno je spaljivanje nekih dru-
gih objekata prije nego to je mrtvac poloen u raku (grobovi 21, 24, 6S, 70, aB,
90). Na 23 mjesta konstatirani su ukopi grobnih priloga u hori-
zonti ma grobova, ali bez mrtvaca. Ovakvi ukopi tretirani su kao kenotafi, bez
obzira na to da li je ukop pokaz;ivaD nitualni karakter i da li je u pita-
nju takav Na junoj periferiji groblja otkriveni su na dubini od oko
40 cm predmeti koji nemaju veze s ukopam mrtvaca, a od stanovnika
sela prikupljeno je nekoliko predmeta koji su bili prilikom radne
akcij e 1956. godine. Podaci o tim predmetima dati su na kraju kataloga.
Dubine u katalogu grobova mjerene su u pOjasa.
Iskopavanjima su prisustvovali, i u poslovima znatno pomogli,
saradnici slube zatite spomenika kulture u SR Crnoj Gori, a posebno kole--
g - ice: Ljudmila Olivera Natalija Stanko
i Dimitrije U kampanji 1957. godine u radu je sudjelovao
Zdravko kustos Zemalj skog muzeja u Sarajevu. nalaze
je determinirao dr Jozo Posebno je za istraivanje ove nekropole
zasl uan prof. Milutin Pl amenac, koji se od samog za uzeo da se lokalitet
u potpunosti istrai. Svima se na ovom mjestu zahvaljujem.
Nalazi sa Velih Ledina smjeteni su u Arhoolokoj zbirci Crne Go,re u
Titogradu.
Ovaj katalog dovren je u 1960. godine.
Sve crtee uz ovaj rad 'izr adi,o :je sam autor.
Arheoloki materijal
Kulturnu zaostavtinu nekropole u Gostilju eme, prije svega,
posude, ratna oprema, nakit i novci, no ne manje zanimljivi su i drugi nalazI.'
relj efne i
posude pok azuju utjecaje sa italskog
Vrlo je teko r azdvojI t. i robu koja je pravljena u ovom od one za
koj u se moe pretpos t aviti da je uvezena. Neto je zastupl jena kampanska
roba, na gnathia tipa, koji je u izradi solidniji od drugih. je
mikrodimenzionirana, svakako zbog namjene kultu mrtvih.
Za imenovanje pojedinih tipova posuda upotrebljeni su mahom
nazivi, no oni se moraju prihvatiti s izvjesnom rezervom jer su u
vr l o irokom smislu.
(32%) balzamariji, tj . zemljane flaice trbuastog oblika,
po namjeni rimskim lakrimarijima. Iza njih su brojno
zastupljeni za vino (23%) oblikovani u tri razne su
od fine gLine, sa t ankim stijenama koje nisu mogle izdrati teret ljunkovitog
terena, pa su se u polomili u sitne komade. Skupina skifosa
zastuplj ena je Sa 25010. Pelike i razne vaze sa dvije drke zastupljene su sa
10
rl
io, a isti procenat i ostale razne oblikovno neizdiferencirane posude.
ilir ska roba nije
Posude su nalaene pored glave ili stopala ukopanih osoba.
Ratnu opremu koplja i noevi. U 45 grobova je 61 koplje.
Koplja (pilumi) su poloena pored tijela, uz desni bok, vrhom
nekad pored glave, a nekad pokraj nogu. Ponekad su priloena dva komada,
a jedno. U grobovima br. 97 i 125 koplje je naknadno, po izvrenom
ukopu, zabodeno u zemlju. 2eljezni pilum presjeka je
u grobovima br. 18, 68 i 126.
DURO BASLER
8
Noevi (u 14 grobova 17 komada) su gotovo po pravilu polagani p ored
glave, uz desni obraz. U dva (br. 43 i 99) no j e nie
desnog ramena, a u tri groba (br. 23, 27 i 119) u bedara.
nakita fibule, a u manjoj mjeri igle, p rstenje, naunice i
ogrlice. Fibule pripadaju srednjolatenskim shemama, a zastupljene su u neko-
liko tipova. Vrlo je da su primjerci sa dvij e igle iskl ju-
u mukim grobovima, dok su one sa j ednom iglom pri padal e
enama. Igle tzv. omega-tipa pripadaju mukarcima, i no ne su na
Omega-igle, koje se na Glasnicu javlj a ju sredinom VI vij eka!, jo,
kao to vidimo, dio ilirske kulture i u rII-II vijeku stare er .
fibulama se posebno srcoliki oblici (grobovi br. 38, 46 i 66),
sa kojima se ovdj e prvi put. Nosili su ih mukar ci. su na
perif riji nekropole, pa tako spadaju posljednje ukope i
priloge sa ovog mjesta.
Novcem su datirane neke skupine fibula, tako i one tzv.
kog tipa (grob br. 22) .
nakitom su posebno zanimljivi nalazi u grobu br. 122 i oni t o :> u
priLikom akcije 1956. godine (tab. XXX, br. 3 i 4) . Nau ni ce iz g r oba
br. 122 pI' eds tavljaju dosada nepoznatu var ijantu nakita pori-
jekla u naim krajevima. One po svom privjesku dvostrukog bop ka cj elinu
sa ogrlicom koja je pored njih. U prekopanom dij elu nekr opol e naden
je par naunica tipa kakav nam je poznat iz Gorice kod P osuj a
2
, sa po-
Ohridskog jezera i nekih drugih mjesta u i It liWJ. U ovu sk u-
pinu spada i naunica u obliku glave lava, povie tjemena mrtvaca
u grobu br. 98.
Nalazi novaca kao priloga u grobovima ove nekropole posebno su zna-
Mi smo, na alost, danas u podacima iz centra nek ropole, no
i pored toga se po poloaju i odnosima medu grobovima moe p l etposlaviti da
dio novaca pripada relativno starijem ukopavanju, izuzev on ih primj e-
raka (grobovi 79 i 90) koji su k:ovan:i u Skadru poslije propast i ilirske dr ave!,
".... aj izrazitiji primjerci su s\'Cl;;ako oni kralja Gentija (grobOVI 22 i 2tl).
novcima grada Skadra nalazimo dva tipa koji nas na dvD.
perioda i izvora utjecaja. J"uc!il je izrazito makedonski ,( tip
u grobu hr. 59, a drugi tip s atributima Gentijevih emisija (grob 79 l 90). Prvi
datira iz vremena makedonske dominaCIje u Skadru, dakle iz vremena
211. i 197. godine, ali Je novac mogao dospjeti u grob i malo k aSni j e . Tuj
novac je pod utjecajem kovnica kralja Filipa V (220-179) . Drugi
tip, kome pripadaJu spomenuti nalazi u grobovima br. 79 i 90, nosi umj es to
kraljeva portreta apstraktni simbol - Herkulov portret, dok je n a revel' SU
prikazana za Gcntij eve emisije ali sa izm ij enjenim II t-
pisom: SKODRINON, umjes>to kraljeva imena ci Ubule. Taj novac je kavan
kratko nak() n sloma ilirske drave 168. godine, dakle u vremenu u kome je
Skadru predstojalo postepeno u Rimski Imperij.
1 B e n a e-e o v i Glasinac 2, Sarajevo 1957; Ferd. M a i e r, Zu eini "en
bosnisch-herzegovinL;ehen Bronzen in Gr iechenland, Germania 34/ 1956, str. 63-75.
2 T r u h e l k a, Dva prahistorij ska nalaza iz Gorice (ljubukog ! otar-il) ,
GZM XIi1899, str. 339-396.
3 D. R e n d i i o e v i Oko datiranja srebrna zoomorfnog nakit 17. go-
os.tave, Peri.stil 1957, ::;tc. 29-38 i tab. I-III.
Za poznavanje novaca b.ila su od koristi djela stari je nu-
literature: A. J. E van s, On some recent discoveri es Qf Illyri il n cO'ins,
Numismatic XX, London 1880, str. 269- 280; S. L j u b i O n.i ekoj ih nedavno
ilirskih pjenezih, Viestnik Hrvatskoga drutva, god. III ,i IV;
J. B r u n m i d, Inschl"iften und Mi.inzen Dalmatiens, Abhandlungen des Arch. -
Eplgr. Seminars, Wien 1898.
NEKRO}JOLA NA VELIM LEDINAMA UGOSTILJU
9
P rimj e rci sa kacigom, na jednoj, l makedonskim titom, na drugoj strani
(gL' b 34 i kenotaf 1), sud po okolnostima ukopavanja, vremenski su vrlo
b lizu Gentiju. okvir kacige na p r imj erku iz K-l je nejasan (vjerojatno
je t o natpis), no ipak se mue pr etpostavi ti da se tu radi o nekoj makedonskoj
emisiji Filipa V, u pr Ilog naime, govori svastika u ceniralnom k r ugu
tita. Na primjerku iz gr oba br. 34 mnIo n ejasan moe se kao
lBAS]ILE[OS GEl. THI[OY] . Ovo prema tome, biti jedan od primjeraka
iz prvih godina vladanja ili kovanja vlastitog novca kral ja Gentija li
Skadru. Zajedno s nj egovim novcem, u grobu br. 22 zat j e i sa
pOltretom Herkula rw av rsu, a Pegaza na r cversu. Dva primj e ka istog novca
pO.iavljuju se i II relativno starijem grobu (br. 105) na periferiji nekro-
pol e. Novac je al virno datirat i u prvu II vij eka st . e., a po-
rij eklo mu svakaiw treba t raiti u j f' c\ noj od kolonija II blizini, prij e
svega u KOl' kiri (Krfu), l-oju j osnovao i, pa je tako ona nosila P ega:>:"
n a r eversima svojih novaca. U vrlo gotovo us lovima, na-
su i primjerci sa prikazima Ze vsa na aversu, a tobolca, toljage i luka na
revel'SU (grobovi 34, 94 i K- 20). N<lipisi predmeta su ali se,
po poznatim primjercima, vjer j atno odnose na grad Di rahion
u vrijeme njegove druge autonomije.
Reljefne vrl o zanimljivu skupi nu nalaza. Tu bih na prvom
mj est u spomenuo bronzan u iz groba br. 126, na kojoj j e doao do izra-
aj a antagoni z' m Hi ra prema 1vl l edoncima. sl abiji od svojih susj eda
na istoku, Iliri su - k ako i zgleda - razvij ali pa t riot izam se na
mitoloke pa se lako umj et nil( u ovom posluio
mitu o Kadmu, tako se bar moe konj anik sa krilima i polumje
secom u ruci, koj i po 'I i:atitom zmije
5
, napada vojnike sa makedonskim titom,
degradirane ovdj e u pj eak. J edan od voj nika naao sc, t avie,
oboren na zemlji, dok su druga dvojica uzalud Llsmjer ili svoj a koplja na konja.
!\ta nj i h se ustr emila i pti ca, koj a je na d I'll gim pr ikazana kako stoji
na polumjesecu. Tema je imala svoj smisao i svoje r azloge u vrij eme pene tra,-
cij e Maked onaca na ilirsko a pogotovo poslije mira u Tempi. Usput
bih spomenuo vrlo zmije sa prikazima na narodnom vezu no-
vij eg loba u okolici Skadra
6
.
Dvije srebrne ploh ce (grob 119 i nalaz unitenim grobo
vima) hvataju se 7. a emu koj u smo susreli na j a podskim urna ma iz Ri bica
kod

='l' a iz Gos lil ja pod okriljem Meduze sj edi na stolici
ena. polumjesecom u ruci, i na njemu pti ca. P j eak i konjanik od ene
nalijevo, ususr t konju (konjanik u) koj i je okrenut u pra vcu ene. Pas i jo
jedna ivotinja prate ovu scenu.
Trapezasta srebrna iz groba br. 30 puna je simbola.
KopJje je upravo zabodeno u zeml ju (na koji j e u grobovima
ur. 97 i 125), a sa obj e strane oir ice koplj a stoji po j edan delfin. Uvr h koplja
nalazi se k ril ata MedUza, a sa svake s trane pol umj sec sa pticom. Kacige, gl ave
gl'ifona i ivoti nj sa k r ilima, zavr avaju likovnu scen u. Povie toga nalazi se
j o 7 srculikih privjesaka, to u solarno-Iuna rnom kultu nije .
odie simbolikom mukog herojstva i mitovima vezanim za
mrt. ali vrlo primjerke ovakvih is opao je Sime
na nekropoli u P rozoru (Lika)s.
Mii nzer u PWRE- XX a, str. 1461, Stuttgart 1919,
6 M. E. D u r il a m, Some tribal origins laws and customs of the Balkans, Lon-
don 1928, str. 127, sl. 10 i ll.
7 D. S e T g e j e v s k i, Japodske urne, GZlVI, NS IV-V:1950, tab. Ill.
8 S. L j u b i Popis odjela Nar. Zem. muzeja u Zagrebu, Ill ,
Zagreb 1889, str. 136-137, tab. XXV, 1,2 i 3.
BASLER
10
Istraivanjem na lok alit etu nij e mogla biti potpuno odgunetnuLa pr ava
namj ena ovih One su nalaen pr edjelu tr buha, i mc gle 'u biti upo-
trebljavane kao apli kacije na poj asu. Tako ih je, uos talom, d tmminirao i
S.
Datiranje nekropole
u obzir elemente kojima j e dat irati nekr opolu na
Velim Ledinama u Gosli lj u, a za t o nam prij e svega slue novci. na :leni u gro-
bovima, i zgleda da je ukopava nje na ovom mjestu vreno u poslj ednj oj
tini III vijeka i u prvoj polovini II vij e ka star e ere.
medutim, II obzir neto i re da ti r anja lokalitet a
ove vrste, vremenski r aspon gostil jske nekropole mogli bismo eventualno pro-
tegnuti od sredine III kroz cijelo II stare er e.
nadeni mat erijal sa historijskim izvorima, dol i smo do
da nekr opola u Gos li lj u pripada ilirskom plemenu Labeata. Gla\ no
mj est o plemena bio je Skadar. Dio pl emena, ' ome su pr ipadali i l j udi ukopam
na Velim Ledi nama u GostUju, bio je u znatnoj mj er i izloen civi lizaturskuj
ekspamZlij.i hel eniizma. O t ome glovare spom enti ci arhiit ektm,re u M dunu i SkadI1u
9
kao i predmet i koji su otkri veni na ovoj nekropoli. T i utj et:aji pristizali su.
jednim dijelom, iz kolonija u blizini ili nsk e drave, a s druge stran , iz
l'vl akcdoniJe koja je LI ITI vij eku st. e. zavrila svoju veli k u misij u.
Sukobi sa Rimljanima 229-2' 8. god. st. e., u tzv. prvom ilil'sk m ratu,
izgleda da nisu znatno u t jecali na prilike u Labeata
10
I pak, od Log
vremena Rim ne napu t a ideju o pr odol u na ili r sko , p j c u drugom
ilirskom rat.u, 219. goti . st. e., izvren sa Demetrijem Hvarsl im. Kako
Su ovim akcij ama uli u sferu makedonsk.ih interesa, k r al j Filip V
(220-179) je, neprilike drugog punskog rata, provalio 215. god. n a
ter itorij Dirahij a koj i se tada nalaz io pod domina cij om Rima. U ovom
tzv. pr vom makedonskom r a t u (215- 205) Filip ni je potedio ni il i ske posj ede,
pa j 211. god. zauzeo Lje (Lissos), a zatim jo nekoliko gr adova. Tako se i
Skadar naao za izvj esno vnijeme izvan ilirske drave. Tek mi l'om u Tempi,
nakon neuspjeha u drugom makedonskum r at u (200-197), ili kratko poslij"
toga, ilirskoj dravi su oteti gradovi.
Centralna historij ska ovog vremena kod Ilira bi o j p l ral j Gen-
tij e, vjerojatno sin i naslj ednik kr alj a P leurata. Na pozornicu 11
stupa negdje p sLi .i e mi ra u Tempi, svakako 180. godine. Naime, njego'l i
prvi novci, kovani u Skadru, pokazuju znat an ut jecaj makedonskih emisija,
to je moda znak da . II i zr aClivani neposredno poslije makedonske vladavinI.!
u ovom gradu ili s u kao prvo vlastit o izdanje morali, zbog prospenteta. nositi
uhodane val u te prethodnika.
Sukobi sa Ma kedoncima oivljavaj u moda kod labeatskih Il il a lokal ni
patriotizam, . e moe bronzana iz gr oba br . 126 LI
Gostilju, na kojoj je pr ikazana borba prot iv pjeaka opremlj enih makedull-
skim titovima.
Ideja o suprotnostima sa Makedonijom, blijedila je vremenom
pred problemom koji je Ili r ima i njihovoj dr avi nametao prekomorskl partner
na Zapadu: Rim. U borbi za samoodravanje Iliri su se nali, ta vle, n a
9 C. P r a s c h n i k e riA. S c h o b e r, Ar cha ol ogische Forschungen in
Albanien und Mon tenegro. Schr iften der Balkankommissi cm Heft VrII, Wien 1919.
10 Dogadaje u vezi sa il irsk om dravom naj iscr pn ij opisuju P o l i b i j e
T i t L i v i j e.
11
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAiVLA U GOSTILJU
istim pozicijama kao i Makedonci. Savez protiv Rima makedons -i
kralj Perzej koji se od 171. god. ionako nalazio u nesuglasicama sa Rim-
ljanima. On se stoga 168. god. udruuje sa kraljem Gentijem na to je rimski
kazneni korpus pod zapovj ednitvom Lucija Anicija poao n a osvajanje ilirske
drave. rat nije traj ao vie od dvadeset dana. tavie, vijest o pobjedi
stigla je u Rim prije nego j javljeno i samo Anicijevo iskrcavanje na ilirskim
obalama.
Kralj i plemenski prvaci su kao zarobljenici otpremljeni u progonstvo u
Ita-ui j,u, pa su 167. g. provedenJi u Atn' cijevu trijumfu kiroz Rim.
Ilirska drava bila je podijeljena na tri dijela. Jedan je
oko Ljea, drugi oblast oko Hisna, Agruvija l Ulcinja, a Labeata,
dakle Skadarskog jezera, pa sve do Meduna.
Zemlje raskomadane ilir,;ke drave nalazile su se na vrlo
stupnj evima dru tvenog i razvoja. U Ljeu, preferiranom centru
kraljevstva, bio je - kako izgleda - razvijen sistem, dok
se dananjeg Crnogorskog primorja razvilo u zajednicu polisa: Risna,
Agruvi j a, Ulcinja, pa moda i Budve. Tako se bar em moe iz tekstoVd
Tita Livija. Labeati, smjeteni neto dublje u unutranjost, bili su tek jednim
dijelom helenizacijom. Skadar i Medun predstavljaju punktove u
kojima je helenizam uhvatio korijena, dok je ruralna masa plemena ivjela
na stari Rim je, moda, imao sve te momente u vidu, kada j e prema
stupnj evima razvoja pojedinih krajeva biveg ilirskog kraljevst va odredio i
njihov st at us u prelaznom periodu na u svoju zaj ednicu. Plemena
i , gr adovi koji su se za vremena odrekli Gentija, dobili su punu slobodu u
pogledu ekonomskih obaveza prema Rimu, o, i obaveze Skadra kao pokorenog
gr ada n isu bile velike: njegov tribut iznosio je svega polovinu poreskih obave-
za iz vr emena l r alja Gentija. Bilo je da se rimske trupe
i z gradova i utvr da, Ilo se tako daleko da i poslije ovog vremena u ilirskim
I raj evi ma mo jo jednog kralja, Ballaiosa, koji je - ne znamo u kakvim
pr ilik ama - vladao oko sredine II vijeka pr. n. e. negdje u Crnogor-
skog primorj a.
U novim prilikama Ilirima je poloaj saveznika sa obavezom
dan ka. Rim se tako uglavnom zadovoljio cijepanjem velike i opasne zajednice
u manje teritorijalne skupine koje su se spretnom politikom mogle, prema
potrebi, zavesti i u rivalstvo.
P rema Liv ij u (XLV, 43), Rimljani su kod Gentija ostalog imetka
zaplij enili i 120.000 komada ilirskih srebrnih pored izvjesne
srebrnog novca Dirahija i Apolonije.
Skadar je nastavio ivot u novim uslovima kao grad sa municipalnirn
slobodama. U njemu se i nadalje kuju novci, svakako ne vie jako dugo, jcr
se ter itorij vremenom sve u zajednicu Rimskog Imperija, u
kome su se neto kasnije nali i Grci.
I
GROBOVI
Grob br. 1 (kv. E-l) - fern. adult. - Zena 20 i 30 godina starosti. Vrlo
uredno zubalo sa malo otegnutom mandibulom. Glava nageta na desni obraz,
ruke akama poloene na donjem dijelu trbuha a noge ulmene stopalime uli-
jevo.
Orijentacija: 6 od sj. ka ist.
Dubina: 65 cm.
12
BASLER
Grob br. 2 (kv. E- l ) - masc. - adult.? - Odrasli mukarac. Od skelet a se uglavnom
l u b::mj a 'i cjevanice eks tr mi ret a. Mrtvac je u gr ob poloen II opru-
::' enom s t a vu.
Orijen tacija: licem ka sjeveru.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 3 (kv. DE-2) - I em . aeLllt. - MI &da razv'ij ena ena . Glava n,lge ta n a HjeV1i
obr ;lz, a r uke i nog op rlll ene n ;z lijel(l . Grob je n ie koljena uniten.
Orijent acija : 14 od sj . ka ist.
Dub Lna: 65 cm.
Grob br. 4. (kv. DE-2) - jl.l ven." -- Vrlo s la bo osta ci ne sasvim razrasie
osobe. 'C' gl avn om s u net u bol j e dijelovi lI!banje i cjevanice kslre-
mite t a . Mrtvac je u g ro b poloell u opruenom stavu.
Or ijentac'ija: 14 od sj. k a ist .
Du bU1a : 70 cm.
Grob br. ;3 (kv. D-2) - incert . - Gr ob je razoren ukopom groba br. 4 U i pr elure-
nom ljunku su d isl ocir ani fragmenti skeleta odrasl e os obe n eodreLIene
starost i i spolne p ri pa dnosLi . Grobni prilozi, tr,i posude, s u u svom
prvobitnom poloaj u. P r ema pol oaju lijeve ruke moe se zakljuti ii d a je
mrtvac sahranjen u i"pr uenom st <l vu.
Ori jent acij a: 14 od sj . k a ist.
Dubina: 75 cm.
Grob br. \; (kv. D-l) - inf . I - Dij ete od oko godinu dana s,tar osti (M, II
izrast anju). Slabo kost ur, l ako da su se kosti lubanje i cj evanice udova.
mogle samo nanirati II konglomera.tu terena.
Or ijen t a cija: 15 od sj. ka zap.
Dubina: 50 cm.
Grob br. (kv. D-l, 2) - incort . - Dio femura, tibija i fibula obje noge odraslog
ind i,' id ua njenije kons t itucije, vjeruj atn o en e. Os t aLi dio grob;;l raz.oren je
iz nepozna tih r a zloga u n eko star,ije doba. Ni..:;u n i ka kv I prilozi.
Orijentacija: 6 od sj. ka zap.
Dubina: 80 cm.
Grob br. 8 (k v. D-2) - inf. I - Na hrp u n ab acane kosti U skupini
v rl o n j eni h i jedva kost iju naclen:i su ostaci ice i stakle ne
posu de.
Dubi na: 40 cm.
Grob bl'. 9 (kv. D-2) - Dva vremenski odvoj ena ukopa u jednoj .rac i.
S kel et a : - incert. sen. - Disloci n1hi f r agmenti skelet a vrlo star c osobe
spolne Kosti su svojedobno bile ukopan e na dubini oc!
40 do 50 cm, ali su iskopane zbog ukopa s kel eta b, te u juni k ta j
groba preko nogu kas n ij eg LLkopa . Pr'ilozi ovom ukopu ost avlj en i s u pl' il lk Dm
kasn ijeg ukopa na dubini od 35 cm, izuzev srebrne omega-igle koj a je osl la
nc t a lmuta u svom primarn om poloaj u .
Skel et b<<: - masc. mat. - Slabo kel et mukarca u vrlo p oodmakli m
godinama i vot a . j e lubanj a i cjeva n ico ekstremi t e t a , a doneklei reb ra.
Ovaj u kop izvren j e nakon t o je satrunuo s keleta, kojije, popol oaj u
omega -i gle, prvobitno leao okrenut licem prema jugu, odn.osno j u-
go:istoku.
Orij entacij a : 22 od j uga ka zap.
Dubina (ukopa b.<): 35-40 cm.
Grob br. 10 (kv. D- 2) - fern . mul . - Slabo kostur odrasle razvij ene ene.
Mrtva c jc u g r ob pcl oen u ispruzenom stavu.
Ori j ent a cija: 24
0
od sj. ka ist.
Dubina : 85 cm.
Grob br. II (kv. CD- 2) - fem. mat. - Zena u zr elim godinama ivota. Skclel je
p omaknu t iz prvobitnog p oloaj a zbog ukopa groba br. 10. om
pJ'Wkc!'n j c ,glava i hJll meCUS desne r uke. Moda s u zbog o.vog por e-
ulna i rad i us desne ruke uko eni prema otvoru pelvisa. Lijeva
ruka opru.ena je niz tijel o.
Or ij entacij a : 50 od sj. ka ist.
Dubina: 65 cm.
Grob br. 12 (kv. C- 2) - masc. mat Mukarac u zrehm godinama ivota, p ol oen
u gr ob u ispruenom stavu.
Or ij en t a0ija: 25 od juga ka ist.
Dubi na: 70 cm.
Grob br. 13 (kv. C-2) - incert. sen. - Vrlo s labo ostaci s kele ta odrasle
uo; obe s a pomalo otegnutom mandoibul om. f r agment i gla ve n isu bil i
dost at n i d a se lubanja sastavi u cjelovJto stanje. Od os t ali h dij el ova bolje su
NEKROPOLA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
13
i bedrene kosti. Mrtvac je poloen u grob II
II zrelim godinama Glava
odrasle ene. je
Mukarac II godinama ivota, Ll
- Mukarac u zivoca.
Zena II starosti od 20 30 godina. Glava
oprui'eni niz tijelo. skeleta
mat. - ena u zrelim godinama 2ivota. Prema po-
izglwa da ol)oba za :.ivota bila
isutture
u
ekstremit<:l i opruenIi
zap.
- mase. mat. II zrelim godinama
"V.V'. "<U U grob II cpruenomstavu.
od ist. kazap.
mase. adult. - Dio skeleta
stavu. Grob je
Skelet
14 BASLER
Grob br. 27 (kv. C-3) - Tri ukopa u jednomgrobu.
Ukop a<<; incert. mat.? - Odrasla osoba, sahranjena tako da Je l icem b ila
okr enu ta k" Jeverozapadu. To j e najstariji ukop na ovom mjestu. Skelet je
prili kom kasnij ih ukopavanja tako da su uniteni i potrebni elementi
za sta rosti i spolne pripadnosti.
Ukop b: [em. sen. - Star ica sa ot egnutom mandibulom kao znakom za vrlo
odmakle godine ivota. Ukopana j e povie skeleta a , a i sama je
na pr ilikom ukopa c.
Ukop C : masc. mat. - Mu karac u zrelim godinama ivota, ahranjen P leko
ostala dva ukopa tako da licem gleda prema jugoJstoku. l\Ilrtvac je poloen u
g" r ob u ispruenom stavu.
Or ij <' ntacija: 56 od juga ka ist.
Dubina : okvirno 75 cm.
Grob br. 28 (kv. C-3) - masc. sen. - Mukarac u vrlo odma klim godmama ivota.
. otegnut a mandibula i vrlo ist roeni zubi sa zar aslim alve -
lama . Mrtvac je u grob poloen u "ispruenom stavu. Kos tur se
r aspao.
Or ijentacij a :96 od sj. ka zap.
Dubina: 85 cm.
Gr ob br. 29 (kv. C-3) - incert. - Na hrpu nabacane kosti odrasle osobe nJemIJe
konstitucije. Na skupu se nalazj samo gornjidio skeleta,to izazi v pr etpostavk u
da je ovo dio groba br. 30, koji je dislociran zbog ukopa skeleta br . 27.
Dubina: 65-70cm.
Grob br. 30 (kv. C-3) - incert. - dislociran skelet odrasle sobe n'e:>
ni j e konstitucije. Donji dio ruku, pelvis i noge ostali su u netaknutom polOa j u.
Orijentacija: 60 od juga ka zap.
Dubina: 70 cm.
Grob br . 31 (k . B, C-3, 4) - fem. adult.? - odrasla ena, poloena u gr ob
u opruenom stavu.
Orijentacija: 56 od juga ka ist.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 32 (kv. B-3, 4) - inf. l - Dijete od oko 4 do 5 godina starosti. Tijelo
poloeno u grob u opruenom stavu.
Orijentacij a: 50 od sj. ka zap.
Dubi na: 60 cm.
Gr ob br. 33 (kv. B-4) - fem. (?). sen. - Vjerojatno ena u vrlo odmaklim godin a-
ma i vuta. Glava nageta malo na desnu stranu, a ruke i noge opruene su niz
tijelo.
OriJ entacija: 50 od juga ka zap.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 34 (kv. C-4) - Dva ukopa u raznim horizontima.
Skelet a{<: incert. adult. - mat. - Ostaci kostura odrasle osobe koji j e r stu-
r eDi odloen neuredno u nasipu groba na dubin i od 40 do 55 cm. Kosti su sa mo
st al e Neke cjevanice postavljene su okomito. U mj ea -
vini ljunka i kostiju je jedna posuda koja je svakako pripadal a ovom
ukopu.
Skelet b:masc. mat. - Razvijenimukaracli zr elim godi nama i vota , poloen
u grob u opruenom stavu. Kostur je uglavnom l oe njegovn
lumbalna regija.
Orijentacija:50 od juga ka zap.
Dubina (ukopa b): 100 cm.
Grob br. 35 (kv. C-3) - masc. mat. - Mukarac u zrelim godinama ivota. Glava
polegnuta na lijevi obraz, a ekstremi teti oprueni niz tijelo.
Ori jentacija:50 od sjevera ka ist.
Dubina: 65 cm.
Grob br. 30 (kv. C-4) - masc. mat.? - Mukarac u zrelim godinama ivo ta, polo-
u grob u opruenom stavu. Kostur je u rastroenom
stanju.
Orijentacija: 50 od juga kazap.
Dubina: 55 cm.
Grob hr. 37 (kv. C-4) - fem. adult. - Razvijena ena u tridesetim godinama ivota.
Glava j e naget a na desnu stranu, aekstremiteti oprueni. aka lijeve rulee
polegnu ta Je na femur lijeve noge.
Orijentacija: 50 od juga ka zap.
Dubina: 65 cm.
15
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
Grob br. 38 (kv. B, e-4, 5) - masc. mat. - Mukarac u zrelim godinama zivota.
Gl ava pol egla na desni obraz, aekstremi t eti opruenJ niz tijelo.
Ori jentacija: 50 od juga ka ist.
Dubina : 65 cm.
Grob br. 39 (kv. B-4) - f ern. mat. - Zena u zrelim godina ma ivota . Kostur je u
nepoznato doba dijelom rasturen. po s ituaciji .lUog stanja,
mrtvac jeu gl' ob bi-o poloen u ispruenom stavu.
Orijentacija: 50 od jugaka ist.
Dubina: 65 cm.
Grob br. 4.0 (kv. e, D-4) - incert . - Dio donjih ekstremiteta odrasle osobe. Ostali
di o groba r azoren jep rilikom akcije 1956. godine.
Orijentacija: 68 od juga k a zap.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 41 (kv. 'e-5) - masc.? incert. - Dio skeleta odrasle osobe, vjerojatno
mukarca. je lumbalni dio, obje ul.ne ,i noge. Ostali dLo k ostura r asLu-
ren j e pr iLikom ukopa k ost ura br . 42 Razbijeni dio ovog skeleta nabacan je
u nasip groba 4.2, na dubini od 60 cm.
Orijentacija:50 od juga ka zapadu.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 42 (kv. e, D-5) - masc. mat. - Normalno razvijen mukarac, sa hranjen
u gr ob br. 41. Mrtvac je u grob poloen u j spruenom stavu.
Grob br. -!3 (Kv. B, e -5) - masc. mat. - Razvijen mukarac u zrelim godinamct
ivo ta. Mrtvac jeu grob poloen u ispruenomstavu.
Ori jentacija:58 od sj. ka zap.
Dubi na : 100 cm.
Grob br. 44 (kv. B, e-6) - masc. sen. - Mukarac u vrlo odmaklim godinama i-
vota, sa otegnutom mandibulom. Glava je poloena na lijevi obraz.
Ekstremltetis u oprueni niz tijelo.
Ori jentacij a: 46 od jugaka ist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 45 (kv. C-6) - fem. mat. - Razvijena ena u zrelim godinama ivota.
Glava poloena prema hjevom ramenu, a ekstremi tebi oprueni niz tijelo.
Orijentaci ja : 48 od sj. ka zap.
Dubina:80 cm.
Grob ur. 46 (kv. C- 6) - masc. adult. - Mukarac u tridesetim godinama ivota .
Lubanja je na tjeme, a ekstremi teti opr ueni niz tij ek.. .
Orijentacij a: 48 od juga ka ist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 47 (k . e - 5. 6) - masc. adult. - mat. - Dislociran skelet mukarca kOJi
jepreao u zrel e godine ivota. Preturanje kostij u uslijedilo je pr ilikom iskDpa
r ake za grob br. 48. U netaknutom stanju je glava i dio grudnog
ko a.
Orijentaci ja : 44 od jugaka ist.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 48 (kv. e, D-5, 6) - mase. adult. - mat. - Razvijen mukarac. Mrtvac
:je u grob poloen u opruenoms tavu.
Ori jen t acij a : 48 od juga ka zap.
Dubina : 60 cm.
Grob lIr. 49 (kv. D-6) - fern. (?). adult. ('?l . - Vjerojatno ena u zrelim godinama
ivo,t.a. Tij el je poloeno u gr ob u opruen-om stavu. Kosti su se
slabo s
32 od juga ka zap.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 50 (k v . D-6) -inf.II - Dijete od oko 8 godina starosti, pol oeno u grob
u opr uenoms tavu. Kos ti su se vrlo slabo
Orij ent acija: 30 od juga ka zap.
Dub.i na:45 cm.
Grob br. 51 (kv. D-6) - fem. (?). adult. Odrasla osoba, vjerojatno ena. Mrtvac
jeu grob poloen u opruenom stavu.
Orijentacij a: 30 od juga ka zap.
Dubina: 45 cm.
Grob br. 52 (kv. D-5, 6) - incert. - Ostatak skeleta odrasle razvijene osobe u grobu
koj i je r azbijen ukopom br. 51. U netoknutom stanju os tao je dio lije-
ve ruke, lijevo krilo bedra, cijela lijeva noga i desna potkoljenica.
Orijentacija: 48 odsj. kaist.
Dubina: 30 cm.
16
BASLER
Grob br. 53 (kv. D- 5) - mase. adult. - mat. - Slabo skelelodrasle o bc,
vj eroj atno mukarca, poloenog u grob u opruenom stavu.
Orij entacija:5U
o
od sj. ka ist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 54 (kv. D-5) - incert. - Odrasla osoba spolne pripadnosti.
Donj i dio tij ela uniten je pril ikom akdj e 1956. godtine.
Ol'ijentacij a: 40 od sj. ka ist.
Dubina:60 cm.
Grob br. 55 (kv. D-S) - masc. mal. - Mukarac u zrelim god:llama ivota.
je samo gor nj i dio Li j la, dok je ostatak r azoren prilikom akclj e 1956. godine.
Or ' j entacija: 40
0
od sj .kaist.
Dubi na: 50 cm.
Grob br. 56 (kv. .-5J - masc. - Donja polov.ina skeleta odrasl og mukarca nepo-
znate sta rosli . Os tal j dio skeleta uniMer.. je pflilikom radne akcije 1956. godin .
MrtvejcII grob pol oen u opruenom stavu.
Orij 1ta i]a : 30 od j uga ka zap.
Dubi.na: 60 cm.
Grob br. 57 (kv. D-6) - incer t. - Usamlj en nalaz lubanje Qdrasle osobe
sp olne pripadnos ti. Glava je licem bi.l a okrenuta p.rema jugois t oku.
Odj 45
0
od k a ist.
Dubina: 55 cm.
Grob br. 58 ( v. D, E-5, 6 - fem. (?) - Vrlo sl abo skelet od rasle
vj en.i ' Ini) spola. N!JrIt vac je u girob poloen u opruenom /; l avu.
Or ije.ntacij a :20 od sj. ka zap.
Dubina ;55 cm.
Grob br. 59 ( . D - lj) - masc. - Od.rastau muka r a\.: nepoznate star osti , polvzcn u
grob II opruenom stavu, Tokom r aspadanja ti jela mand'ibula se znatno po-
makla od kran ija.
r ijentacija ;30
0
od juga ka zap.
Dubina:70 cm.
Grob br. 60 (kv. D-7) - incert. sen. - Vrlo stara osoba spolne pl'ipad-
n l)Sti , sz, glavom polegnutom na dc:;ni obraz i OPTu enim ekstremitetima.
Orijentacij a: 60
0
od sj. ka ist.
Dubina : 75 cm.
Grob br. 61 (kv. D, E- 7J- incert. - Rasturene kosli odrasl e osobe polue
pl1ipadnosti i slal' osLI. Od skelet a s u j edJl1Q h umeri ost aLi u n etaknu-
tom poloaju. Oko 20 cm iznad mrtvaca poloeno je nekoliko ulomaka od ve-
liki h amf or a.
Orijentacija: 50
0
od sj. ka zap.
Dubina: 80 cm.
Grob br. 62 (kv. D, E-7) - incert. - F.ragmentarno klostur odra le osobe
graci lne kon Lit ucij e. Osoba je p oloena u gr ob u opruenom stavu.
Ori jentacij a: <;0
0
od sj. k a zap.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 63 (kv. D, E-6, 7) - incert. adult. - Fragmentii lubanje, n loliko kralje-
aka, cj evanica i jedna klavikula, nabaca ni Ll neredu u nasipu groba. se
ut"isak da je ovdje pJ'vobitno postojao grob koj i je razoren prili om tkopa
br. 62. Sk letpripada odrasloj osobi.
Dubina: 35-'10 cm.
Grob br. 64 (kv. E-7) - incert. sen. - Hazoren grob vrlo sta're osobe neutvrder;('
spolne pripadno ti. Jedan d io k os tura ostavlj en j e u blizini svog p rvob: lnug
poloaj a, do j e ost La k ispremijean sa ljunkom iz nasipa gl'oba. Pl'. likom
ovog pl' eLmanja gr oba su i prilozi koj'i su pr vobitno b.iH poloenl uz
rnrtvaca.
Or ij entacij a: 46
0
od sj. ka zap.
Dubina:55 do 70 cm.
Grob hr. 65 (kv.F- 7) - ini. I - Dijete izmed u 6i 7godi.nastarosti.Vrloslabo
kostur. Mrt vac J8 LI grob poloen u 1spru nom st avu, ali je kostur kasnije
ispr t uran. Glava jepoloena na li j ev i obraz i nagnuta prema ti jelu.
Desnih umerus j e t akoder premetnut iz prv obitnog poloaja.
Orijent acij a: 56
0
ka jugoiSt.
Dubin a: 80 cm.
Grob br. (;6 (kv. F-7)- masc .sen.- Vrlostarmukaracsa otegnu t om man d'l-
bulom i za ra lim alveolama. Glava mu j e duboko polegnuta na li j ev obraz, a
desna klavikula na preko r amena, Mr t vac je II gl'ob poloen u opru-
enom stavu.
ri jentacij :34
0
ka jugoist.
Dubina: 90 cm.
17
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA UGOsTILJU
Grob br. 67 (kv. F-6, 7) - masc. mat. - Mukarac u zrelim godinama ivota, polo-
en u grob u ispruenom stavu.
Orijentacija: 40 ka
Dubina: 80 cm.
Grob br. 68 (kv. E, F-6, 7) - incert. - U neta'knutom stanju donji ekstre-
miteti 'Odrasle osobe, moda muka;rca. Preko njih su nabacane kosti os.taUh
di jelova tijela. Izgleda da je ovaj grob razoren pnili,k;am ukopa groba hr. 70.
Orijentacija: 44 ka jugoist.
Dubina:80 cm.
Grob br. 69 (kv. E- 7) - masc. mat. - Mukarac u odmak1im godinama iV'ota. Nje-
gove su ruke, za razLiku od ukopa, poloene akama preko femura.
Orij entacij a : 54 ka jugoist.
Dubina: 7 cm.
Grob br. 70 (kv. E - 6) - masc. mat. - Muka;rac u neto odmak!hlm godinama iiViOta,
poloen u grob u ispruenom stavu. U toku raspadanj.a lubanja je premjetena
prema lijevom ramenu. hpod skeleta je tankU sloj pocrnje}(j.g pijeska
5a si tnim trijeskama karhonizliranog drveta. Takav crni pijesak je ii u
posudi hr. 5.
Or ij entacija: 32 ka jugoist.
Dubina: 90 cm.
Grob br. 71 (kv. E-6) - mase. - kostur odrasle osobe mukog
spola . Ovo uslijedilo je prilikom'iskopa rake za grob br. 70.
ri jentacija: 34 ka jugozapadu.
Dubina :50 cm.
Grob. br. 72 (kv. E-6) - masc. adult. - mat. - Gotovo potpuno rastrooen kiastm
odraslog muka:rca, poloeruog u grob u ispruenom stavu.
Orijentacija: sjever-jug.
Dubina: 95 cm.
Grob br. 73 (kv. E-6) - ,ilI1cert. - grob u kome<Sill bile sahtranjene
dV'i j e 'odrasle os'obe nepoznatog ,'>P!o,la. ,je samo donj'i oi-o tijela. Mrtvaci
su bili sahranjeni jedan preko drugog, .vjerojatno u isto doba. Grob je vje-
rOjatno pril'ikom iskopa g.roba bir. 72.
Or ij entacija: 70 ka jugo.ist.
Dubina: 50 cm.
Grob br. 74 (kv. E, F-6) - fern. mat. - ena u ZTelim godmama ivota. Mrtvac jc
sahranjen u opruenom stavu. Lijeva potkoljenica unitena je prilikom u.kopa
groba br. 75.
Orijentacija: 42 ka jugaist.
Dubina: 65 cm.
Grob br. 75 (kv. F-6) - fern. adult. - ena u zreLim godinama ivota. Mrtvac je
u grob poloen u ispruenom stavu. Kostu.r se u mjeri raspao, na-
gornja p;>lovi!l1a bijela.
Ol-ijentacija: 42 ka jugoist.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 76 (kv. F-6) - W. I - sahranjeno uz 'Okomito poloenu
Kosti su se jedva Mrtvac je poloen u grob u opruenom stavu.
OrijentacJja:.pri-bUno 42 ka jugCllist.
Dubina: 50 cm.
Grob br. 77 (kv. E-5) - fern. sen. - Vrlo stara ena, poloena u grob u optUenom
stavu. Skeletje uglavnom dosta sTabo
Orijentacija: 44 ka jugoist.
Dubina:50 cm.
Grob br. 78 (kv. E-5) - incert. - DO!l1ji dio skeleta odrasle osobe. Ostali dijel'Ovi
razo.reni su pril'ikom iskopa zemlje 1956. godine. Mrtvac je u gwb poloen u
ispruenom stavu.
Orijentacija:30 ka jugozap.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 79 (kv. F-6) - mase. aduli. - odrastao mukalTac, poloen u grob
u opruenom stavu. Lubanja je tokom raspadanja pomaknuta iz
prvobitnog poloaja.
Orijentacija: 44 ka jugoist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 80 (kv. G-6) - incert. - Odrasla 'Osoba spolne pr.ipadno-sti,
poloena u gpob u ispruen.om stavu. Glava je polegnuta prema lijevom r a-
menu.
Orijentacija: 44 ka jugozap.
Dubina: 90 cm.
2 _ Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheologi.ja
18
BA LER
Grob br. 81 (kv, G-5, 6) - inL I - Dij ete od nek(lJ.iko mjeseci starosti. Vrlo sl abo
kostur tij ela koje j e II ispr u.enom s t a vu p oloi: no u grob, Ukop je sa
sjeveme slran b io sa po j ednim ulomk'om a mfore i tegule.
Ol'lj ent allj u : 56" k a j ugozap,
Dubina: 43 cm,
Grob br. 82 (k-v , G - U) - inf. I - Di j' t e se p obl ia tal ni je mogla odl'edil'
zbog raspadnutog kos tura, Od skel ta je ostao j dan dio cjeva 'ca
udova i dijelovi luba nj e,
Dub 'na : 75 cm.
Grob br. 83 (k\', F - 6) - inf , II - Palj evin a dj etet a od oko 14 god ina starosti, odlo-
,ena II iroku zemlj a nu posudu koja se ra pala u s itne komade. kosti
su s labo nagoren c,
Dubino : nal.lz se poj a vio na dubmi d 20 cm, a dno posude je sezalo du
cm dubine.
Grob br. 8-1 (b'. F - 5, 6) - ma::; c, sen. - Mu karac u vrl o odmaklim odell ama ivolJ .
Kut j e uspravan, al i su zubi istroen'j a alveoi' i::ipalih wbu
zarasle. Mrtvac Je u grob pol oen u ispr uenom stavu. Glava j e u L;} -u 1'<l ';Jl. -
danj a polegl a nJ lij v u II nu.
Orij e.n taci j a : 46 kn jllgoist.
Dub ina: 55 cm
Grob br. 85 (kv. F - 5) - masc, mat. - Odra-stao zreo mu karac, poloen u grob II
opr uenom slavu. Kost u!' je vrlo s labo
Orijenta ija: 40 ka jugozap,
Dub:na: GOen ,
Grob br . 86 (kv. F - 5) - fern. sen, - Stara en , sahranj ena u lisp,r uenom s tavu.
Kos ti s u se u mj eri r aspale,
Orijentacija: 36 ka jugozap.
Dub'ina: 80 cm.
Grob br. 87 (kv. F-5) - i.ne r l. - P alj ev in a odrasle csobe, sahr anjena neposredno
u zemlj u, (' je\" n ic saC'uva ne suli manjim fragmentima,
DL bi na : 80 cm.
Grob br. 88 (kv. F-5) - ma c. adult, - Opruen kost ur ml adeg mugkarca. Gr obni
pr ilozi SU LI gal'ot il11i .
Otijenlaei ja : 50 ka jugo>is t.
Dubina: SO cm.
Grob br. 89 (kv. F - 3) - mas e. mat.. - Vr lo ::;l abo a i r asturcn
grob odr aslog mukarca u zreill'I1 godinama ivot a. Raz.or ena j e lijeva polovina
krani j a i mand"ibule, lijeva strana tijela i donji cli o desnog femura. robn'
p rilozi ostalis u netaknuti.
Dubina: 85 cm.
Grob br. 90 (kv. G- 5) - iem, mat. (7) - Zen a u zreli m godi nama ivota, S hranjen.!
u gr ob II opruzenom s t a vu.
OrLjentacija: 50 ka jugoist .
Dubina: 50 cm.
Grob br. 91 (kv, G- 5) - fern. sen, - Vrlo stara lena, sah r a njena u opruenom s tavu .
T t oku r asp ada njaglava polegla pre-ma ll j evom ram enu,
Orij ntac:i j a: 36 k a jugoi stoku,
Dubina: 80 cm.
Grob br. 92 (kv, F. G-5) - mase. adult, - Mu 'ka.rac srednj.ih g.odi na, pol en u
grob u ' spr ulenom stavu.
Or:j ntacij a : 30 kasjevel'Olis t.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 93 (kv. F, - ince-rl. - Sekundarno odloen got ovo potpuno r aspadnut
ko tur nekeod r a sle osobe.
Dubina: 80 cm.
Grob br. 94 (kv. F, G- 5) - incert. - Odrasla osoba, vjerojatno ena, poloena u
grob u ispl'u::: norn stavu,
l',ijenta eija : 40 ka sjeveroIist.
Dubina , 60 cm,
Grob br. 95 (k F-5) - fem, ( ?). a dult. - Odrasla osoba, vjerojatno ena, poloena
u grob u opr uzenom stavu.
Ori j ent ac.i:ja :40 ka sjeveroist oku.
Dubina : 60 cm.
Grob br, 96 (kv. F- 4, 5) - mase. mM, (?) - r asturen kostur od r aslog
muka rca koj i j e u grJb bio pol o.en u ispr uenom s tavu.
Or- ' j ent adja :40 ka sj everoistoku,
Dubina: 60 cm.
19
VELU1 u
- fem. mat.
muka,rea Ll
zatrpavanja
ena, poloena u grob u opruenom
Mukarac u zrelim godinama ivota, po-
otegnutom mandibul:lm. Ko-
u opruen:J:I1 Grob

odrasle osobe. dio
'ostali :;u netaknut.i.
ena u zrelim godinama, poloena u
-- ineert. - Odrasla
u :spruenom poloaju. Glava
ric""''''''' ramenu. Kostur je vrlo slabo
ka istoku.
inf. I T)jete od oko do 3
u grob poloen u opruenom
ist.
4) - mase. adult. Mlada odrasla osoba,
ivota. .iVIrtvae je grob poloen u
60 ka jugo'isi.
65 cm.
108 (kv. G-3) CI) Vrlo slabo skelet
u grob poloen u opruenom stavu.
osobe
u zrelim godinama ivota. Udovi
(kv.incert. Slabo skelet odrasle osobe, poloene u
grob u opruenom poloaju.
: 26 ka sjeveroistoku.
2'
DuRO BASLER
20
Grob br. 112 (kv. G-3) - ,incert. - Kost! 'odrasle osobe p:oneto gracilne kon-
stitucije. Ostali dio groba 'razoren je prili,korn ukopa g'roba br. Ill.
Orijentacija: 86 ka jugoist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 113 (kv. G-3) - masc. mat. - Mukarracu zrelim godinama ivota. Grob
dijelom raZO\Ten ukopam br. 111. Od razaranja je ostao samo
dio nogu. PretUJrene kos1:tiostavljene su pribhno na pr vobitnom
mjestu.
Orijentacija: 84 ka jugoistoku.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 114 (kv. F, G-3) - ma'Sc. adult. - Odras!Ji muka,rac, saouva n samo u
gornjem dijelu tijela. Mrtvac je u grob poloen u opruenom p.oloaj u.
je prilikom uko;pa br. 113.
Orijentacija: 70
0
ka jug>oistoku.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 115 (kv. F-Z, 3) - 'incert. - Donja polovina skeleta ooifasle osobe neodre-
spo1ne pripadnosti. Ostali dio rawren je prilJi.kom akcije 1956. godine,
Mrtvac je u grob poloep u opl'ueIllOill staV'U.
Orijentacija: 60
0
ka jugoist.
Dubina: 30 cm.
Grob br. 116 (kv, G, H-3) - mase. mat. - Mukarac u 2lrelim godinama i vota, sa-
hranjen u ispruenOlffi s'tavu.
Orijentaaija: 60
0
ka jugoist.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 117 (kv. G-3) - masc. mat. (7) - Skelet odrasle osobe u ueilim godinama
iv,oia. Trbul1li dio uniten je pri1liJkom ukopa groba br. 111. Glava je poloena
na lijevi obl'a'z, a udovi is.pmenli niz tijelo.
Or,ijentadja: 80
0
ka j-ugoisto'ku.
Dubina: 70 cm.
Grob br. 118 (kv. G-Z, 3) - lin cem. - Grob .odrasle osobe "pol i sta-
rostri, razmen ukopom br. 117 tako da je in situ ostao samo potkolje-
dio nogu.
Orijentacija: 80
0
ka sjeverrustoku.
Dubina: 50 cm.
Grob br. 119 (kv. F, G-Z) - masc. mat. - Mukarac u zrelim godinama i vota, po-
loen u grob u opruenom stavu. Kosti su slabo a donji dio nogll
je razo.ren kasnijim ukopavanjem groba br. 1Z5.
Orij entacij a: 50
0
ka sj everozapad u.
Dubina: 50 cm.
Grob br. 120 (kv. G-Z) - masc. mat. - Mukarac u zreilim godinama uvota, poloen
u grob u opruenom stavu. Kosti su uglavnom slabo
Orijentacija: 60
0
ka jug,oistoku.
D.ubina: 70 cm.
Grob br. 121 (kv. G-2) - masc. ma;t . - Mukarac u zrelim godmama i vota. Mrtvac
je u grob poloen u o'pruen<lm stavu. Lubanja, ,kioja je iskopana prilikom
izgradnje kanala u nepo.znato doba, odloena je bez mandibule uz desnu pot-
koljenicu. Ostah dio skeleta mje ispreturan iak!o je iskopavanje zem lje za
kanal vreno do dubine samog ukopa. U gorohu nisu prilozi, to je
vjerojatno posljedica tl vrijeme iskopavanja kanala.
Orijentacija: od zap. ka ist.
Dubi'na: 70 cm.
Grob br. 122 (kv. G-Z) - fern. sen, - Vrlo star a ena sa :olegnutom
mandibulom i zaraslim alveolama od ispahh zuba. Glava je u t Qk!u r aspadanja
polegla na Lijevi obraz oj pala prema ramenu. Donji nogu je pr'U-
Irom iskopa kanala. Mrtvac je u grob poloen u oprue<J.1om poloaju.
Orijentacija: 56
0
ka
Dubina: 60 cm.
Grob br. 123 (kv. G-Z) - inceri. - Razlomljen kranij uz gr<lbn'i.h priloga.
Izgleda da je ovdje sve sahranjeno u sekundctl1nom poloaju.
Orijentacija: lice prema jugu.
DulYina: 45 cm.
Grob bl'. 124 (kv. F, G-Z) - ince;rt. - Slabo kostur <ldTasle osobe nepoznatog
spola.
Orij0ntacija: (j00 ka jugoist.
Dubina: 55 cm.
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
21:
Grob br. 125 (kv. F-2) - masc. adult. (?) - ukop muka,rcu.
Glava i glomji dio grudi razoren je prilikom uk>opa groba br. 124. Mrtvac je u
grob poloen u oprue.nom stavu.
Ori jentacija: 40 ka jugozapadu.
Dubina: 40 cm.
Grob br . 126 (,kv. F-2J - masc. sen. - Muka'rac u v:rlo dubokoj sta.roshi. Kostur
je slabo a dio nogu un.iten je prLlikom iskapa ljunka 1956. g. U
beda'ra, ,neMo n ie Gd skeleta, nago:rene ljudskek>osti, od
loene u j amu okruglog obLiika. Budubi da je ukop izvren 'll stariji grob sa
paljevinom, to je taj starij.i grob pa je d.Ql.Q do preturanja
grobnih priloga.
Onijentacija:36 ka j ugozapadu.
Dubina: skeleta 75 cm, garotine 80 cm.
Grob br. 127 (kv. F-l, 2) - masc. mat. - Mukarac u zrelim goclJi.nama, polQe.n v
g.rob u opruenom stavu. Glava je tokom raspadanja polegla prema lijevom
ramenu.
Orijentacija: 30 ka sjeveroistoku.
Dubina: 75 cm.
Grob br. 128 (kv. F, G-l) - incert. sen. - Vrlo stara osoba s,polne pri-
padnosti. Grob je razo,re.n prilLkom 'i'skopa kanala. Mrtvac je u grob
poloen u ispruen.om st.avu. Zbog preturanja groba vjerojatno su uniteni
pr ilooZ'i ,izuzev bronzanog
44 ka sjeverobstoku.
Dubina: 75 cm.
Grob bl'. 129 (kv. F-2) - masc. mat. (?) - Nes1gu!1I110 t.iks.iram gwb odrasle osobe u
zreUm godinama ivota, vjerojatno mukarca. cLio groba .razoren je pri-
likom radne a,kcije 1956. god.
Orijentacija: 44 ka jugozapadu.
Dubina: 60 cm.
rob br. 130 (kv. E, F-l, 2) - - Donji eksbremiteti i ake odrasle os'obe neo-
spola. OstaH dio gr,oba je uniten prm.kom akcije 1956. godine. Mrtvac
je u g,rob polol:.en u opruenom stavu.
Orijentaci ja:40 ka s:jeverobstolml.
Dubina: 60 cm.
Grob br. 131 (kv. E-l) - masc. adult. - Kosti odraslog mukarca koje su u staro
doba prenesene na ovo mjesto sa nekog d!'ugog le,ita. KOlstima su priloeni
f ragmen ti posuda .i eljezu.Q koplje, to je preneseno :iz starijeg groba.
ub'ina: 60 cm.
II
K ENOTAFI
Kenotaf br. 1 (kv. D-l) - Usamljen ukop u hO!1tzoniJu grobova.
Dubina ukopa: 70 cm.
I{cnotaf br. 2 (kv. DE-l) - Izdv.ojeno od grobova ukClpiW.e dvije posude na na6in
koji dozvoljava p.retpostavku o votivnom karalkteru sahtrane.
Dubilla ukopa: 70 cm.
Kenotaf br. 3 (kv. E-2) - Ceti,ni posude ukopane jednosta'Vllo u zemlju, ooiLo k'jo
votivn i prilog,
Dubina u opa:50 do 55 cm.
licnotaf br. 4 (kv. D-2) - vaza uikopana U zemLju nevezano za neki grob.
Dubina ukopa: 40 cm.
Kenotaf br. 5 (kv. D-2) - Posuda zako.pana u zemlju bez veze ",a nekim pae to,je-
grobom.
Dubina ukopa: 50 cm.
Kenotaf br. 6 (kv. C-2) - Cetir.i okomito kamena z:atva'ra,ju trapezasti pro-
stor jedne strane oko 45 cm. Unutar tog prostora je
s ostacima neizgoren.og drveta 'i ,kooili wIo mlade liv,oti.nje iz poro-
dice bovida. Usred garotine ostavlJena je am1!orasta posuda.
Dubilla glavnine nalaza: 62 cm.
Kenotaf br. 7 (C-2) - Dvije vaze poloene u zemlju oko 40 cm jun.ije ou keThO,taia
br. 6 bez ikakv.ih drugih priloga.
Dubinatiliopa:62 cm.
22
B,\ SLER
Iienotaf br. 8 (kv. C-2) - posude odloene u zemlju bez drugih prilog;) II i po-
sebnog udeavanja groba.
Dubina ukopa: 45 do 50 cm.
Kenotaf br. 9 (kv. C-2) - Skifos poloen u zemlju.
Dubina ukopa : 65 cm.
Keno!af br. 10 (kv. B-2) - U jami okruglog obHka, su :isbci ' zgoren og
dr vet a i neizgorene kosti neke Ivoti nje. U garot' n; j e ost avlj ena zemljana po-
suda i el j zn i no. Ovaj depozit pokriven j e kamenim t aracom na koji j c
pcst <.l vlj ena j o j e dm. glinen.a po uda. Sva kako je ovdj e izvl'en obred za mr tva-
ca koj-i je sahr anjen negdje na d rugom m.iestu.
Dub:na kamenog 65 cm; ga rolLne 70 cm.
Kcnotaf br. Il (kv. AB-3) - Garoti n a ovalnog oblika javlja se na dubini od 58 do
70 ('m. Ova garoti n<.l d:jeiom od drveta, no zapaen i su i nezna!1 i
osta ci cj eva nica neke manje ivo tinje. PO zavrenoj palje 'ni uvrh garotine
poloene su po,sude i tibula. po bipu fibule, ovaj obred bio j e namije-
n.i en mukOj osobi.
Dubina ul opa od 58 do 70 cm.
Iienotaf br. 12 ( v. C-3) - Posuda ukopana u zemlju u
Dub;na u kopa : 50 cm.
Iienotaf br. 13 (kv. A-3) - Na postolj u to ga smjesa kamena i gaenog
na lazi se sloj g rutin e s o tac:ma kostiju od ovce ili koze, lc zub
od svinje. U nag r et'ini su ulomci dviju posuda.
Dubi n a ukopa: sloj ga,pobine na postolj u 40 cm; postolje na dubi n.i od 40 do
80 cm.
Kenotaf br. 14 (kv. D-5) - Neovisno o grobovima ukopan bal zamar.ij i sltiJo.>.
Dubina ukop a: 50 do 55 cm.
Kenotaf br. 15 (kv. D -7) - Na lar acu od kamenih nalaze se os!aoi izgncne
organske materij e i nekoli ko vet: izgorenih kos ti ju, vj ero.iatn od ovce. U
smjesi gar;t: n ldali su razbaca.:i1 i silni f ragmenti neke I:05uue.
Dub-ina 80 cm; debl jina sloj o gat-otine 25 cm.
i{cnotaf br. lG (kv. E- G) - Ga rot:ina s ostac'ima kosl'ij u neke ivoLnjc.
vrlo vj erojatno 5v.iIlje. Garotina j e bez ikakvih priloga sahranjena u jamu
okruglog obllka. Sl oj je debeo 10 cm.
Dub: na : GO cm.
Iienotaf br. lj (kv. E-6) - Neovisno o gr obovima tl zemlju ukopane ct ij e
Dubin : 40 cm.
Kenotaf br. 18 (kv. E-6) - Dv,ij c posude ukopane u zemlju nepovezano za neki grob.
Dubi na: 50 ('m.
Kenotaf b . 19 (1;;: v. ' - 5) - Garot:na s ostacJma neizgor enog drveta, pomijeana
kamen jem. .Tama II Icoju je Dva ga.rotina bila je okmglog oblika pr o-
mj era oko 30 cm.
Dubi na: 60 cm.
Kcnotaf br. 20 (kv. G-o) - Neovisno o grobovima ukopan
Dubina ukopa: 75 cm.
Kenotaf br. 21 (kv. G-4) Dvi.ie posude ukopane neov,i,sll'o o grobOVIma.
Dubina : 70 cm.
Renola!' bl' . 22 (kv. G- 4) 80suda ukopa na u zemlju.
Dubi na: 70 cm.
Kenotaf br. 23 (kv. G-3) Gal'o tina okruglog obli ka u koju SU odLoene 3
Dub ina: 35 do 40 cm.
III
NALAZI
U kvadr an !imn D-7 i E-7, na sam j junoj per iferij i nekropole, naden je na
dub.in i ud 40 cm honizont nalaza v !i kog broja izlomljenih amfora ,i poj edi-
p r dmeti. Prilika u koj ima je taj ma: er ijal stao dep::miran u zemlj i ne ostav-
lj aju u tisak hliLnog k, rn.kt ra depozi ta. pre dmeti uvrt eni su s loga u sku-
p:nu n alaza i pr edmeta kojt su nabavl jeni od stanovnika Gostilja, a
iz radne akcij e 1Y5 6. godin e.
23
SEKnOPULA NA VELIM LEDINAMA U GOSTIL.JU
IV
KAT LOG P RE DMETA
Grob br. 1 - l. Skifo u neznatnirn fragmentima , crn :) [ir n a n SJ
\'aJljske i unutran; c slra ne. Fina Izrada od dobr o pr.ipreml jene gline, S;J nagl aen;1
1'(,\:;1"in ,l od kola. Zbcg p rejakog posuda je popmDj la l u
boju.
Mj e;' e : vis. 78; promjer grl a 67; p.remje:!" trbuha 73 ; i'r ina n oge 24 mm. '
2. Skifos od vrl o loeg pa se u nez.nal!um
[ragmenti ma.
Mjere: vis.: 51; otvor 56; trbuh 50; stopa 28.
3. B;:llz<J mari j od sVljetl e'omede sl abo Odbij en di o v;ata i grlo.
Mjere: visina 270; prvobi tna visi na o{O 300; trbuh 53; n'oga 16,5;
stola 29,5.
4. Dva malena eljezna predmeta, vjeroj at no ostaci fibula. P ored njih naiao
se fragment pirale sa kratkim patrIjkom neka danje igle . Ne post aje
dovoljni elemenjj Z3 relnnslr ukc ' jup red.: eta.
5. Zeljezni prsten s ovalnim kamejem crvenkaste baje, jantaru. Prstn
je u fragment!n a . UsI'lJ ed ma terije lik na k ameju j e p os tuu ne-
j asan.
Mjere: osovina kameja 13,7; manja osovina 9,8.
6. Zclj ez.ni pr,;tcn sa oval nim ka mej m od stakl ene p ast e pla ve bOje. Zeljezna
masa prstena rnorena j e oksi da ci j om. Karn j je li j evanj em itke mase u
kalup, pa sustoga kon ture udubIjenog dij ela li ' a est ale nej asne.
Mjere: du. kamej a 12,2 ; i r. 8, 2; unuk ra3pon p rstena pribI. 19,5.
Grob br. 2 - 1. Vrlo vel'l>:: ba lzamarij od fine gline, r e.ativ o c! ob:';}g
Glina jc dubila oker boj u. Zido'v-j posude su tanki, pos uda j e razlomlj en u
u vie komada, od koj ih je vr a t i dio trbuha. osuda je iznutra bila pr e-
mal.anLl crnim Lrni50m.
Mj ere: du. dijela 140; pni bI. prvobitna du. 230 do 240 ; ir. vrala 13;
td,Ih' 77.
2. PeI;ki olja, izradena od fme gline oker bej e, premazana crvenom
glinom kao !a/.na ten sig'ina t a. J edna drka je odbij na.
Mjere : vis. 50; promj er grla 47,5; promj er noge 31; vis. drke 26, raspon d r-e
.yd posude20_
3. Ba!Lamarij od fine ghneoker
Mj ere: \'is. 125; i r. grla 22; premjer 13; trbuha 33; n c;sc ll.
4. Ze!.iez.no 1, opIje.
Mj ere: du. 210; prvolJitna du 320 - ir . 35;
Grob br. 3 - 1. Balzamarij od fino mijeane i pr-iprem.Jje.ne g:'!i1e, dobro pe-
"'ene, oker boj e. Odbi j en dio vrata.
Mjere : V; 5. d'ijela 136,5; pn.'obitna Vis . 173; t rbuh 5C,5; n oga 14,5;
23.
. 2. Balw!11ari j od dobr o pripremlj ene gJ' ne oker Odbijen j e di o vrat L! .
Mj r e : vis. dij ela 113; pl-vcbitna v is. 140; pr-omjer tt'buha 40; noge 12;
st.ope 21.
3. Nekoliko a morfnih komada oksidiranog eljeza.
4. Brcm.ancl fibula.
Mjere : du. 102.
Grob br. 4 - l. manjeg Lpa od slabo fine glJine
nja. Posud j c l'azlon lj ena u mnO'go komada.
Mjere; vis. 136; promje-r grla 46; vrat a 23; trbuha 92; dna 50.
2. Sk'iIos od fi ne gline oker pr emazan crnim .fi rnisom. Zbog prej ake
vat I' fil'l1is j e j edni m dijel om izgubio prvobitnu konst.it.uciju, pa pocrven i). J dncl
odbijena.
Mjere : vL>. 87; pr omjer g,rla 93; trbuha 90 ; noge 27; stope 32.
Grob br. 5 - l. Ka ntaro3u vaza od cr vene gl ine sred nje dobrog
pr iblino oblika sa neto naglaenim trbuhom na donjem kon U5u. Jedan
d'io posude je odbij en.
Mjere: vis. 122; pI'omjer grla pr ibI. 80; prelazn og dij el a od gornj eg k a r cdo.njem
konusu 70; tr buha 114; dna 67. Visina go rnj eg konusa 31 ; srednjeg 30; d;mjeg Gl.
2. Ba1zamarU od fi ne gline drap boje, Odbij en vrat.
Mjere: vis. 112 ; pTibI. prvob itna vis. 140; pr.omjer vr ata 15; trbuha
50; noge 13; stope 23,5.
24
BASLER
3. Posuda od sive gline, u sitnim fra.gmentima t ako da je
rekonstrukcija prvobitnog izgleda.
Mjere: pr-omjer dna 56.
4. velikog tipa, od fnne gl.ine boje osrednjeg
bez drke i vra ta.
Mjere: promjer trbuha 150; dna 81.
Grob br. 6 - l. Mi.ruijatJuma amfora od fine i dobro premazana
crnim firnisom. Preko trbuha li neto povie toga urezane su dv.ije horiwntalne l'ini je.
Polukrune drke prilijepljene su uz-a 2lid p.)s!Ude, a dno prelazi u malenu slopu.
Mjere: vis. 55,5; .irina trbuha 37; vrata 13; grla 14,5.
2. Nekoliko fragmenata srednje o'ker boje i slabog
Grob br. 7 - Nema priloga.
Grob br. 8 - 1. Ostaci staklene posude sa za:deblja.J"im rubom.
2. Kukaod bronzaneice okruglogpresjeka.
3. Ulomci dvije bronzaneigleokruglog presjeka.
Grob br. 9 - Skeletu a pripadaju priloo71i: br. l, 2, 3, 7. Skeletu b,<:
br. 4 i 6. Nije jasna pripadnost br. 5.
l. Srebrna omega-.igla.
Mjere: du. 60.
2. manjeg tipa od nine gline svijetle oker boje i sJ3!bog Odbij eni su
vrat i d:rka.
Mjere: vis. 91; predv. \I1is. 130; promjer trbuha 82; dna 48.
3. Fragmenat skifosa; uglavnom donji dio trbuha sa nogom i stopom.
Posuda je izradena od fine i dobro gline. Firnis koj.im je b'io premazan
trbuh je izgorio uprejakoj vabri pnilikom posude.
4. Balzamarij od D1ne gline srednje jaikog terakota boje. Odbij en je
vrat.
Mjere : v.is. dijela 104; predv. vis. 135; p!1omjer vrata 16; t r buh" 34;
noge 11,5; stope 21.
5. Fragmenti posude se ojebina nije mogla potpuno rekoonstruir oti . Vjero-
jatno je ovdje u pitanju neka monofoma vaza sa irokri.m trbuhom i stepenasti.m pre-
laskom od vrala ka trbuhu. Posuda jeizradeJla od fine gline crvene do terakot a boje,
vrlo tankih zidova.
Mjere: Vlis. 140; promjer trbuha 180; dna 87.
6. eljezno ko.plje.
Mjere: du. 325; ir. 37.
7. Nekoliko ulomaka bronzan-ih ica, vjerojatno od igala fibula.
Grob br. 10 - l. Balzamamij, Ll nek-oUko U!lomaka. je od slabo
oker boje.
PribLine mjere prvobitnog obhllka: vis. 165; promjer go.-la 25; vrata 14; trbuha
48 i stope 24.
2. Pehar u nekoliko fragmenata, sivo-oker bode, srednj eg sa
tankim premazom crnog firn,hs.a, kojli je uglavnom o,tpa{). Sredina i donj i dio trbuha
su okomito kanelirani.
Mjere: vis . 76; irina otvora 70; stope33.
3. Skiifos od fino pnipremljene gline oker premaz,3J!1 fir nisom na oba
Lea, izuzev noge. Jedna drka odbijena.
Mjere: vis. 70,5; i!1ina otvora 64,2; trbuha 63; stope 24. Duma drke 23.
4. Skifos od fine gline boje, premazan Hrn'isom !iznutra i izvana do
dna trbuha.
Mjere: vis. 74,5; irinaotvora 71; trbuha 72,5; noge 26,5.
5. manjeg bipa, od .rine ghne alli slabog oker boje.
Mjere: vis. 128; promjer otvora 50; vrata 17; trbuha 87; stope 38.
6. B!1onz3J!1a igla sa glavicom u {)bli.ku naJres:kaJlog stoca sa kugl'iCDm pri vrhu.
Mjere: du. 124; promjer 1,8.
7. B!1onzana igla ka{) pod br. 6, prelomljena na 2 dijela.
Mjere: du '29 l 84; prO'mjer ke2,2.
8. Fragmentigle kao pod 6.
Mjere: du. 49; promjer ice 1,6.
9. Sitni bopoi od staklene paste plave i ute boje.
10. Prsten od i tankog srebTIlog lima sa velikom okruglom n;)
kojoj je pl1ikazana figura sa naboranom i u struku podvezanom kratkom ha-
ljinom. Lice je predstavljeno u p>ro.filu, a duge kose nosi vjetar. Po kret lijeve ruke
je nejasan. Desnom rukom prigrl,jena je rn3J!1ja osoba glave ptici, u
25
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
kratku haljinu sa pojas om. P,ozad1i glave, a iznad desne rukestoji p!Jica. Ispred
osobe nalazi se objekat drvetu. Figiure su II gravlirane. je konveksna.
Mjere: promjer 33.
11. Srebrrna fibula s Iglase nije
Mjere: du. 38.
Grob br. II - 1. Skifos OD slabo sive gline,
Mjere: vis. 50; p-romjer otVOira 46; trbuha 47; noge 16; stope 19.
2. Balzamarjj od svijetle oker grune osrednjeg
Mjere: vis. 147; promjer 25; vrata 21,5 (pri v,rhu); odnosno 14 (u sreruni) ,
trbuha 42; noge 16; stope 22.
3. Minijaturna amfoua sa bradavicama za pI1ihvatanje. U vis'iruj bra-
davica posuda je ukraena kos o urezanim crticama, a p r emazana crnim fj rni som
izuzev stope. Povrina je otpala. Vrat odbijen. Posuda je od fine
gline crvenkaste bojei dobro
Mj ere: vis. di j ela 54; ilrina vrata 14; trbuha 46; suenja u dnu
14,2; st-ope 21,5.
4. Balzamarij od slaoo :!line gline v'ker bOlje. v.rat.
Mj ere: vis . 82,5; prvobitna visina 1l0; promjer trhuha 32; noge ll; stope 17.
Grob br. 12 - 1. Bahamariij OD fine gitine, premazan di-
jelom f inom gl'nastom mate'f1i'jom boje, kao k>opija terra sigiUatae.
Mjere: vis. 80; promjer vrata ll; trbuha 35,5; noge 10; stope 17.
2. Skifos od fine gline, premazan; ,izuzev stope, crnim firnisom.
Mjere: vis. 76; promjer 0.tVlora65;'ralspon dr k>i 126; irina trbuha 69; noge 25,5.
3. vel.ikog .tipaod :Dine grLne, vrlo tankjh zidova. Zbog vrlo
nj em izrade se pod pritiskom ljunka raspao 'u mnogo fragmenata.
Mjere : mjere nije bilo u,stanoVliti.
4. Zeljezno koplje.
Mjere: du. 280, irina 38.
5. 2elj ezno koplj e.
Mj re : du. 120; il'. sjeOiva 17.
Grob br. 13 - 1. Balzamaroij od fine gbhne. Odlomljen vrat.
Mjere: vis. 125; predvidiva cjeloklUpna V1is. 170; promjer vrata 17;
trbuha 49,5; noge 13; stope25,5.
2. No od eljeza, zbog ok>sidacije samo u jednom dijelu.
Mjer e : du. fraglmenta 77.
Grob br. 14 - 1. Sk;if.05 neuredne izrade od nine ali gline poneto
bOJe, f irnisan, noge. Od'lvmljena je jedna strana sa drk;om.
Mjere: vi s. 74; pr omjerotvora 73; firbuha 77; stope 27.
2. u nekCl'bi:ko ulomaka, 'od fine gl,ine oker Zbog
ned ovolj ne vatre dio posude ostao je pa stoga sklon raspadanju. Mali
tip.
Mjere : nije bilo moguce izvritipremjerposude.
3. elje7J1 o koplje.
Mj ere : du. dijela 372; prvob;,i.na dui'na pnibltino 450; jor.hna
45; promj er nasadnog d"ijela(Jd 9,5 do 18.
Grob br. 15 - 1. Bronzana Nbula malih razmj era, u mnogo fragme-
nata koji se ntsu mogli sas tav.itti u cjelinu. Obli'k fibule nije se takoder mogao .reko n-
struirati.
2. Ostaci eljezne nibule koda se zbog oksidacije ;razlomila u mnogo k;omada .
U je na vie mjesta ostao otisak tkanine. Rekonsbru-kcLja vbjekta nije bila

3. Balzamarijod slabo pa se stijene ras,padaju
u prah. je u cjelini.
Mjere: vis. 142; pr<illljer grla 29; vrata od 21 do 15; tr buha 50; noge 12,5;
s tope 21.
4. Balzamarij manjuh razmjera, razlomLjen u mnog.o komada tako da je re..
k.onstrukcija Potpunemjererusu se mogleuJStanoV'.iti.
5. Sk;if(Js od glill1e kOja je zbog preV'isokog dobila crven-
kast ton. bez jednog drka. Na vratu jedne s trane ukras od dva pal-
mina lista, namaza n bijelom gbinastom mate.r ijom. Trbuh je uk.ra en neuredno nane-
senim okomitim je na vrabu povukao nekoliko vo.do!ravruih crnih
f1rnisruih linija koje su se zbog prejaikog djel=iono izbrisale.
Mjere: vis. 81 ,5; pr.omjer otvora 67; t r buha 76; V1is. drke 33; irina 23; promjer
drke 6.
BASLER
26
Grob br. 16 - 1. Balzamarij neUl"edne izrade ali vrlo dobrog oker
boje.
Mj ere : v;s. 152; pr-omjer olvora 25 ; vra b 21 (na uern dijel u 1-!,(0); trbuh a 44 i
stope 21, 5.
2. ulomci manj eg eljel.l1og predmet a, mc7.da iibule.
<l . SkifC's k:li. ksu, nal'injen od sV1ijetl e oker gli n finDg peC: cnjd. Flrn.is ni
prcma"z lC zbog djei'omieno p rej a,kog p sagol-;o. J edna dr ka odbij ena.
Mjere : vis. 50; ir . otvora 50; tl'buha 49 ; n oge 15,5; stepe 30.
4. Balzama' ij od fine gline crvenkas to-smede boje, j a k Odbij"} gom ji
dio vrata.
Mjere : vis. 184; prvobi tna vi ' . 2]0; i.ri na vrata 16; trbuhu 65 ; nJg2
18 ; stope 28.
Grob br. 17 - Tema pril:Jga.
Gr ob br. 18 - 1. malog Lipa od slabo zemlje. Odbij er
vrat i dio dr
Mj erc: dio vis. 106; prvobitna vi3i na same po- ude bek d.rke oko 97 ;
i r. trbuha 70; stope 40.
2. Aribalos (askos?) od gline fille fakture. Zbog prejakog
ton je p,mcsLo znga.-;.i t.
Mjer e : vis.80 ; p romjer trbuha 82; [,ope 46,5.
3. SkLf os od fine ali slabo n u f ragmen t ima.
Mjer e : v is. 40; i r. otvoTa 42; trbuha 46; stope26.
4. 2. ljezn o koplje pre.>j e<ka.
Mjere :du. 40 dijela).
5. Bronzana fibula sa dv.lje igle, sa" uvana u fragmentima.
Mj ere: du. 95.
Grob br. 19 - 1. Balzamarij, od

Mj ere : vis. 24u; promj er ot alf a 28; Vl' ta 14; ,trbuha 62,5; noge 16; slope :!T.
'2. Skifos kr ateru, izraden cd fme zemlje ivk<1st b{)je
f irnisom.
Mj ere: vis . 81; p romj er otv'ora 72; t rbuha 75 ; noge 26; stope 35; d u ina ansL :;:!.
3. srednj eg ti pa, izraden od
Mj ere : prIJmj er grla 54 ; vra ta :l3,5; trbuha 113; s t ope 60,5.
4. Zel jezna kop iJe.
Mjere : du. dij el a 250; p ibI ina prvob'i tna du. oko 430 ; irin:t
43.
Grob br. 20 - 1. BalzamJrij od dobro pripI' mlj ne oker boje i d ... -
brog
Mjere: v is . Pl' mjer grla 31; vrata pri grlu 23; naj Ui pwmjer rata lU;
promj e." tr buha 6 ; noge 21 ; stope 30.
Grob br. 21 - 1. Balzama rij od fi ne glin e dobrog oker do c..: !'venkai;te
boje,iz.nutra premaza n Ii rnisom. don j i di posude.
II j . 0 : vis . 68; pr vobitna v;is. 118 (cc) ; :llina trbuha 33; 1r na noge
12; stope 23;
2. velikog t ipa, sivkast o-drap boj e, dobrog
Mj re : vis. 11U; promj er grla 60; vrata 24,5 ; t r buha 113 : sLope 78,5.
3. Skifos od dobro pripr emljene svi jeLlocl've nkastog prvobiLno
c[ ven;>m glinom kao tcr rae sigillat ac. J edna urka jc o b. Jen.J.
IVI jere: vis . 56; premj er otvora 56,5; t r buha 55; gornjeg dii:j e la n oge 2:3 ; dJnj cg
d:ijela 31.
4. Balzamarij od fine gline masJ" n astu -siv uOj e, dobro Premazan Lr-
n isam koji j e zbog pr ej a kog na j ecl.nom mj estu nez.natno preao Ll CfVl,LI
boj u. donja polovin a obj ekta.
Mje-e : vi,i na 115; prvobitna v;is ina 222; irina trbuha 64; noge 1'1;
dno stope 26.
5. Bronzana fibula.
Mjere: du. 148.
6. Bronzana f ibula, bez jednog dijela spirale i igle.
Mj ere: du. 144.
7. Bronzani prslen sa ov alnom na kojoj je ugr av-iran motiv
ribi.
Mjere: oval 13 X 8.
8. Ost aci elj e?n:J g prstena sa pol ovinom geme ovalnog obl'ka, sa urezanim
mG'tivom koji se ne moe r aspoznati.
Gr ob ln . 22 - 1. Skifos od fine gline oker boj e, a premazan
fi-rnisom. Vrl o fi na'izrada.
Mj e:e: v is. 15; il' ootvora 70; ir. trbuha 71; noge 25; stope 30,5.
27
.:-lEKROPOLA NA VEL I M LEDINA:<r i, U GOSTILJU
2. amIe.)"" s[a vaza irok-og otvora, crvene boje j dobro
Mj ere: vis. 86; promjer otvora 62; vrata 51; trbuha 80; dna 50.
3. Balzamarij cel fi n gli ne svij et le oker boje, dobro
Mjere: V1is . 90; p r mj er grl a 22; vrata 13; t. r buha 54; noge 18,5 ; skpe 21.
4. S kirG'S od fin e gl ine, t e:'akota boje, prvo lakim pr emazem crvene
gline kao imitacija terrae sigillatae, a zatim crnim firnisom. Preko trbuhasuokomila
urezane u svjeu masu kaneLUre.
Mjere: vi s. -l9 ; promjer otvora 51,5; trbuha 50; promjer suenja cd trbuha ke,
st,) i 17 ; s! opr26.
5. Zeljela oufine gli.no oker boje, sl abo
Mj erc : v;is. 63 ;promjer trbuha 162; dna 62.
6. 63 mala bopka od staklene paste, uglavnom plave boje. Uz to j edan malo
bJbak ute b:.; j e i jedan veliki bobak od jantara il-i stakla. Broj po bojama: 49
plav:h, 8 utih i 6 zelenih bobaka.
7. Srebrnafi bula s a bronza'l1om iglom.
Mjere: du2. 40 _
8. Srebrna :(i bula sa bronzan.om iglom.
Mjerc : du. 40.
9. S r brn a fi bula sa bronzanom iglom.
Mj ere : du. 40.
10. Srebrna fibula sa bronzanorr. iglom.
Mjere: d u. 40.
ll.Fragmenatsrebrnetibule.
Mj ere : du. 40.
12. Igla i ul omak s.rebrne glavice od fibule.
13.Srebl' ni od tanke ice.
Mjer e : promj er 12.
14. Nova c - sr ednja bronza.
A. - Desni obraz Gentijev sa kauzijom.
R. - Lada i iznad nje s'loV:i ma nat.pis BASILEOS, a isp od lade:
GENTHIOY.
Mjere: p r omj er20; deb o3,76; te. 7,4 gr.
15. Novac - srebro.
A. - HeJ'kul pokriven lavljim krznom, gleda
R. - Pegazs e odmara: nej asni lrag zna.ka.
Mjere:promj er 13; debo 2, 7; te. 1,9 gr.
16. eznain'i fragmenti eljezne igle, moda od Hbule:
Grob br, 23 -- l. Balzamarij cd fin.o mij eane gline oker pe"' en ja, izraden dosta
pnvrno, tako da s e vide rebra na.stala okretan.i em svjee mase na kol u.
Obod. j net.o profi liran.
Mjere: v.is. 158; promjer gt'la 19; v.rata 13; trbuha 49; noge 12; dn noge 213.
2. Balzamarij oo nedovoljno pl'ipremljene gline cker vr h l abog kva-
liLela. Obod jedosta n aglaen.
Mj ere : vis. 175; promjer grla 24; vrata 14; irbuha 50; noge 13; 9tope 2l.
J. malog t ipa, od gUne .oker pei:enja, u vrlo
r 8.tlomlj enomstanju.
Mj er e : vis. 126; ir. grla 50; vrala 15; trbuha 89; suenja pri dnu trbuha 30;
s top 38.
4. Skif os od dobro pl"p remlj ne crvenkastog
Mjere: v.is. 50; promj er otv( )r a 45; premjer trbuha 48; stopal O) 28.
5. eljezno koplje.
'Mj ere : du. 216; prvobitna pr ibLino 250; i)ina 27.
6. Zeljezn.i no, oksidi ran d o te mjere da se u laboratorijskoj Obl<l O'i
samo neznaini det al].
M.iere: du. 90; prvobitna pl1ib1ina duina 195.
7. fibula sa dvije igle.
Mjere : du. 57,5.
8. Bronzani okov za drku noa.
Mjere: promjer grla 14; srednj eg -.;il indra 12,4; Vlisina 8,5.
Grob br. 24 - l. Komad oksidirunog eljeza neodredenog ()blika.
Mjere: du. 40.
2. Rub nasadnog eljeznog koplja.
Mjere: p romjer oh' ora 22.
Drugi eventualni p r:loz, i nisu otkriven' . Grob je gotovo do pobvine ske lcl.J
razoren.
Grob br. 25 - l. Maleni fragmenat posude oker boje , slabog pe-
Rekonstru kci ja posude nij e
28
DURO BASLER
2. Dva fragmenta crvenog sa pI1:mjC.:iJffi pije31a
drka, a drugi fragmenat je fakture, ali vjerojatno potje'e od neke
druge posude.
3. eljezno koplje.
-c\uJLna: 120; prvobitna du/ina oko 280; ir. sjebva 38.
Grob br. 26 - l. Balzamarij od fine gline i dobro
stopaloi dio trbuha.
Mjere: dio 52; prvobitno 160; promjer noge 17; sto.pe 27.
2. malog bipa, boje, u fragmentima, a nedostaje d io vr ata
idrka.
Mjere: vis. pr.ibl. 130; trbuh 97; stopa 54.
3. eljezno koplje.
Mjere: du. 224; prvobitno pnibliino 360; irina 42.
Grob br. 27 - l. Balzamarij od nine gline 'Oke.r vrlo slalx>g
kvaliteta.Odbijena sLapa.
Mjere: vis. 87; ir. grla 19,5; vrata 13,5; trbuha 44; noge 11; stope 19,5.
2. Srebrnafibula,
Mjere: du. 36.
3. Srebrna nibula, malo
Mjere: du. 36.
4. Dvostruka srebrna igla omega-tipa sa uvijenom glavom, u neko-
likofragmenata.
Mjere: raspon glave ll; prvobitna du. oko 50; deblj. ice 1.
5. Brus [}d plavog kriljevca.
Mjere: du. 73; 1f. 24; deblj. 8.
6. Dvostl'uka srebrna Ii.gla omega -tipn sa uvijenom glavom.
Mjere: du.50; raspon glave 12; deblj. iice1.
7. Skifos u nekoliko neznatnih fragmenata. je o.d fmo mije-
anegline oker a premazan crnim fir-nisam.
Mjere: pr.i bl. vis. 109; i'rina olvoxa 104; irina trbuha 101; noge 45.
8. Fragmenti dr J\ji skifosu poSUDe.
Mjere: prema Viisini d r ke (30 mm) .predvidiva vis. posude se oko 70 mm.
Trcua :: ta vaza "a 'izdiuenim, gotovo c,ilindlrian,im vratom. po-
suda je od fine gLine oker slabog kvaliteta, .i .iznutra premazann
crnimfim'isom.
Mjere: vis. 87; promjer otvora 60; vrata 53; trbuha 97; dna 40.
10. Fragment1!'ani nakon od fine ghl.ne oker je donji diD trbu-
ha i stopa.
Mjere: dio du. 49; prvohi:tna du.'oko 107; promjernoge 15; stope 19,'1.
ll.Dio eljeznog noa.
Mjere: du. dijela 65.
12. Dio eljeznog noa.
Mjere: dio du. 54.
13. Dio eljeznog noa.
Mjere: du. 92.
14. eljeznD koplje.
Mjere: du. prib!. 270; 'inina 32.
15. eljezno koplje.
Mjere: du. oko 340; ir. 34.
16. eljezno koplje sa dijelom. Odbijen je rua
nasadnepolovine.
MjBre: du. oko 380; ilT.ina 40.
17. Neznatni ostaci eljeznog kopLja.
Mjere: du. 140; prvobi:tna du. nasada 380; iii1nna 38.
18. eljezno koplje. je dijelom dio, dok je nasa.d po-
lomljen.
Mjere: du. 200; prvobitna du. 380; ir. 31.
19. eljezno koplje. Relativno dobro p!'imjerak. Za ra.zhLku od
kopalja,kod ovog primjerka dio prerasta pod uglom unasadni dLio.
Mjere: dio du. 310; prvobitna du. oko 430; Jri.na 42.
20. Ostatak eljeznog noa.
Mjera: fragmenat du. 50.
Grob br. 28 - l. Balzamarij od poneto pjeskovite i dobro gline Dker
boje.
Mjere: vis. 143; promjer grla 23; vrata na irem dijelu 18; na uem 15; trbuha
34; noge 10; stope 20.
29
NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
2. Balzama,r,ij, u tehno]okum po,gledu pre'Ci metu ,pod L
Mj ere: vis. 100; promjer grl" 21; vrata 14; trbuha 34,5; noge 12; stope 21,5,
3. Skifos od dobro mijeane gline i dobro crnim firru!som.
Pomalo neuredan rad. Drke otpale, Mjere : vis. 75; promjer ruba 68,5; trbuha 74,5;
noge 23,5; stope 32.
4. Skifos od sivkaste, dobro i dobr o pripremljene gline. u
f r agmentima , Prema.za.J;l fi:r.nisom. Zbog jake vatre firnis premaza je
pocrvenio.
Mjere: vis. 70; promjer gornjeg o-lvora 77; trbuh 73; promjar sue:n.og dUjela
u dnu trbuha 27; stope 48.
5. Skifos od crvenkasto-oker gline, pl' emazan firnisom ,iznutra i izvana, izuzev
noge i donjeg dijela trbuha. Trbuh o]{':J mi to k anehran, Atika na vratu ukraena je
sa d ije palmove nanesene bijelom glinom,
Mj ere: vis. 83,5; promjer otvOO"a 72; trbuh 77,5; suenj e na prelazu ka nozi
20; stope 46.
6. 2eljezrui no.
Mjere: du, dijela 97.
7. Zeljezno koplje.
Mjer : dio du, 190; predvidivo du. 260; lli. 36,
8. 2elj ezno koplje.
Mjere: dio ll5; prvob'Itna du. 200; irina 28,
9. Fragmenateljezne fibule tri,pa sa dvije igle,
10. Sr ebrna omega-igla. Glava igle ukraena nizom sitnih uboda,
Mj ere: du. 80.
ll. ovac - ednjabronza,
A. - Desni obraz Gentijevsa kauzijom.
R. - Slabo vidljivi tragovi i natpisa BASILEOS GENTHIOY.
Mj ere:promjer 17,8; deb, 3,2; te. 4,75 gr.
12, Novac- srednja bronza. Nedostaje 1/3 komada.
A. - Nejasno.
R. - Nejasno.
Mj ere: promjer 17; debo 3,0; te. 3,7 gr.
Napomena: Kovanje je Gentijevomnovcu.
13. Novac - srednja bronza, primjerak u dva f'ragmenta, Po obliku
i kovuprimjerak je Genttijevom novcu,
A. - Nejasno.
R. - Nejasno,
Mj ere: promjer 17,8; deb, 2,8; te. 2,48 gr.
14. Novac - srednja bronza, manje od polovine komada. Po tipu bli-
zak novcima Gentija,
A. - Nejasno.
B. - Nejasno.
Mjere: promjer 14,3; debo 2,63; te. 0,98 gr,
Grob br. 29 - 1. Tokaod srebra.
jere: promjer21,5; vis. plastike4,lo
2. od srebra, znatno fragmentirana.
3. Ostaci fibule od eljeza. Amorfna masa oksidiranog elj eza.
Grob br. 30 - 1. Skifos u dva fragmenta na kojJma se vide mjesta
a nsi. osuda je bila premazana firni'som koji je na mjestima prejakog po-
crvenio.
2. od srebrnog lima, naeljeznu podlogu srebrnim zakov:ica-
ma. Na Lrem krajunalaziseborduraodgirland,i kombiniran.ihsakopljima.Ispod toga
nal azi se u sredini ovalno u to je zViijezda. S obje strane ovala
s t oji po jedan kIrilati konj. Ispod toga je grana u koju su figure gri -
f onima. Ispod griiona stoj-i po j edan ljem sa svake strane. Drvo sa grifon.ima
na lj udskoj glavi, na kojoj stoje krila. Sa strane glave potee se
polumj esecu, i na svakom po jedna ptica, Od glave se kao zrake pru-
a ju tapovi i valovite linije, Sre'Ci nji tap je u obLi-ku koplja, pri krajeVli.ma
stoje po dva drveta.
Mjere: du, 181; ir. 50; ua strana 27.
Grob br. 31 - 1. PeliJka od fine gline, premazan firni-
som po unutranjoj i vanjskoj plohi do blizu stope. Zbag jako'g firn.i,s je sa
strane pocrvenio, Posuda je u fragmentima. Trbuh posude je
lako kaneliran.
Mjere: vis. 66; i-r. trbuha64.
2. Balzamarij od proste smjese svijetlog si
Mjere : vis. 140; promjer grla 25; vrata 14; trbuha 32; noge 9; stope 20,
30
B ,\ :;; LER
3, Balzamarij od svijetlosmede gline, i r elativno p o\rr no
sa tragovima rebara od rada na kolu, Popucao je na trbuhu, pa se vide
dva sl oja ti j el a.
Mj ere: vis. 162; promjer grl a 24; vral a 12; trbuha 37 , noge 13 ; stope 20.
4, P lika cd cr vene i dobro pe(: ene g\ne sa pr imj '.;om pijeska.
Mjere : is , 57 ; promjer grl e. 52; vrata 46; trbuha 56; d nika debela -1; rasp on
drke 21,3,
5, Bl'lmZa na fibula u fragmentiranom stanju, ali se re-konsl ,' u cij a mogl a u
cjelini provest i.
Mjere: dul. rekonstruiranog predmeta 153.
6, FI' <1 gmen t fibule istovjetne sa fi bulom poD. 5,
Mj cre: d uzin a re onstl' uiranog preu.met d 1bO,
7, Dvije min;jalUl ne fibule, u fragmentiranom stanj u,
Mj e re : d u, oko 40.
8. Min ijalu r na fibula , u fragmentima.
Mjere: oko 38,
9, Znatn o oks' dirani ostaci eljezno.a prstena sa ovalnim k<lmejem od smede
prozirne materije, staklenoj pasti, U kameju j e udublj eno pr ikazan h ipcrkamp,
Mjcre : du. ka meja 15; ir. 8.
iO, Bronzan i prs t 11 sa ovalnim kamej em u kojem je udublj en l.k meduzi,
Mjer e : du. ovala 17; i r. 9.
ll, Ta nki bronzani prsten, u dva fragmenta, Uz njega je
()krugli kamej od smede staklene paste sa uctubljel1lim prikazom neke b,uske pti ce
d ugoga vra ta i kljuna.
IVIj e re: promjer kameja ll.
12, Ostatak p8tpuno oks ldir anog e lj ez.nog prstena, jednom prstu
desne noge, Na prs tenu jebio ovalni kame] koji nije ot kr' ven,
13, Ostatak el j eznog prstena u uslovima koji s u jednaki r imj erlru pod 12.
Grob br. 32 - 1. S ' lios od fine i d:Jbro ne gline oker b j e, Pl' azan
cr n.im f irn i.som.
Mj er e : vi , 48; otvora 48; trbuha 51,5 ; noge 20 ; stope 3 l.
2. Pel" l(d od Lne ghne crvenkas to- oker Zbog slabog kvaliteta drke
otpale.
l\Tjere : is , 77 ; promjer otvora Gl; trbuha 77; stope 33,
3, B&lzamarij , st ve boje .i dobro Zbog prejake va t.re u
se i skr. vil a na Jednustranu,
Mjere : v is. 185; S: :' ma grla 30; vrata: 20, dolje 17 ; t rbuha -12; noge 14;
s lope 25,5,
Grob br. 33 - 1. Ski I cs od fine gli.ne crvenkas to-oker
Mj ore: Vis. 39; promj er gr la 68 ; t r buha 61; n oge 18 ; stope 26.
2, Mmij a turna mfora od f ino gli ne, k va litetnog cr venka-
stog okera. Dno posudo prelazi u iljak. Umj t o pflhvataljkJ, na oba
kraja n ajdebIj eg dijel t r buha nalaze se manj e ame, Vrat je odb' jen, pa s mu h ipo-
restauriran,
Mjere: vis, 107; pr vobitna pribl ina visin a 120 ; pr omj er vrata 23;
trbuha 69,
3. Balzama rij od lino mijeane gline oker Posuda je neuredno izvedena,
pa su ost ala n agl aena r ebra koja su nas t al" okreta njem si r ove PJsude na
skom kolu. Obod i slopa naglaeni.
Mjere: vis, 145 ; p r omjer grla 26; vrata 16; Ir buha 50; noge 17; stope 26.
4, 'r anka bronzan a okrugla sa ne koliko reb ara,
a u sredi ni probuen '
Mjere: promj er 30.
5. Dva fragmenta uske tanke bronzane tr ake, kod pr tiju desne noge,
6. Uz pod 4. nekoLiko neznat nih fragmenata oksicliiranog e-
ljeza, vjerojatno ostaci nekihspona.
Grob br. 34 - 1. Balzamari j na niskom stopalu, od svij e llosmede
i p remazan f r nisom, Zbog slabog firnisna presvlaka se uglavnom
oljutila. Odbij en vr at.
Mj ere: vis. 103; p romjer grla 17; vrat a 12; trbuha 43; dna 18,
2. Balzamarij na vi okoj nozi i dugog vrata, qd
zeml je i 'om koji je zbog sl abog ugla,vnom otpao. Rub je
naglaen p rof ilom,
Mjere : vis. 1-17; promjer grla 21; vrata 10; trbuha 38; noge 10,5.
3, Pos uda sa dvi j e dr ke pr ibLn o k obl'k", od dobro crvene
gline, nma u m lj im ft' agmentimcl . Gornj i d io t. rbuha uk raen je okomiti m
crticama kojese niu ob imom vaze.
Mj ere : VIS. l 3; p romj er grla 86 ; trb uha 133 ; dna 47,
NEKRO L\ VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
31
4. Skif osu sliena posuda od dobro mijeane gli ne oker premazane
tankom prevlakom crvene gline kao i mitacija terrae slgilla tae.
Mjere: vls. 85; promjergrla 84; stope 30.
5. Ulomak eljeznog noa.
Mjer e: duina 77; irina 2I.
6. Zeljezno koplje.
Mjere : du. 170 ; pr vobitna du. p r ibI. 230; i r ina 33.
7. Srebrna omega - igla, u 4 fragmenta kojoi cjelinu.
Mjere: du. 64; i r. gla ve 13,5.
8. Novac- mala bronza.
A. - ial edonski t it.
R. - Ka ciga. Iznad kaoige na tpis ASILEOS, a ispod GENTHIOY.
Mj era : p romjer 14; debo 3,B; le. 1,74 gr.
9. No ac- mala br on za.
A. - Glava , nej sna , moda lij evi obraz Zevsa.
R. - Tobol c; , pi mo, t oljaga, luk (sve u vrlo izlizanom stanju).
Mj ere: p romjer : 11,B; debo 2,55; te. 1,48.
10. Novac - mal bronza.
A. - Glava, nejana, moda l ijevi obraz Zevsa.
R. - Tobol ac, toljagaj
Mj ere: pr omj er 12,0; debo2.03; t e. 1,75 gr.
Gr-ob bl" . 35 1. Sklf os od fine i zemlje svijetle oker boje,
premazan gotuvo do Lope crn im fi,rnisom.
Mj ere: vis . 72; p romjergrla 81 ,5 ; noge 29; stope 31,5.
2. Posuda kantarosu, od boje crven -
kas te terakol e. Nije po ' ebno dotjerivana t a ko da se vide rebra od olne-
tonja sv.ieze mal rijen;] !colu.
Mji) re : vis. 129 ; promjer grla 100; vrata 72; trbuha 116; stope 64.
3. Omega- igla od bronze.
Mjere: d UL 80.
4. Bronzana
Mjere:du. 37 ; ir . 25 ; debo l.
5. Brus od s ivog kamena; jedna od ploha vrlo izLizana .
l\Ij ere : d u. 106 ; ir. 21.
ti . Zelj ezno koplj e.
;Vl jcre: dio du. 200; pr vobitna pribI. du. 350; ir. 35.
Grob br. aG - 1. Skifus ime izrade, crno f irn' s n, izuzev stopala.
l\'[j cre : vis. 80 ; promj ergrl a '71; trb uha 75,5 ; stope 25.
1. Sk.if os f. n e iz.rade i p premazan f irrrisom, izuzev stope.
Mj e.' : is. 78: promjergrl a 77; stope 28.
3. B,lL-: amari j d s ij e tle sivkastosmede gLnene mase, nedovoljno Pre-
maz cmoJ Je ugl avnom o!juten.
Mjer: vis. 15-4; promjer grla 25; vrata 13; trbuha 40; stope 19.
-t. Zej emo kopl je.
Mjce: du. 180; prvobitna du. predvidivo 2.15; i rina 40.
5. 2el.i ezni noz, u vrlo oksidiranom stan.iu.
Mjere: du. 170; prvobi tna du. pribI. 220.
6, Br onzan a igla omega-tipa, razlomljena na nekoliko komada.
Mj ere: d u. 103.
Grob br, 31 - 1. Skifos od fine gline oker premaza n finim cr venim
premazom k;; u i mitacija t errae sigillatae. u malom fragment u.
Mjere : vis. 47; promjer grla 49; trbuha 49; vi s. stope 20; promjer stope: gore
12, dole 23; pr iblin' raspon s kraja na kraj drki 88.
2. od r:nc gline oker
Mj ere : vis. 140 ; promjer grla 42; vrata 29; trbuha 85; dna 50.
. BaLza marij od f in e gline crvenkastog dobrog kvaliteta. Premazan
Lit' n isom i zuzev donjeg dijela trbuha i noge.
Mj ere: vis. 155; p romjer grla 40 ; vra ta: gore 26, dole 21; trbuha 58; suzenja
nad st opom I ti; stope 30.
4. Bronzana ;gla ukraena astragalnom plastikom, na jednom kraj u zaotrena,
a na drugom prelaz i u spatulic.u koja je odbijena.
Mjere: du. 165.
5. Bronzana f ibula.
Mj ere : du. 120.
6. Bronza na fi bula.
Mjere: du. 130.
32
BASLER
Grob br. 38 - 1. eljezni no, u vrlo malenom fragmen t u.
2. Srebrna f ibula srco.lJi kog oblika sa dvije bronzane igle. Na d a kraja srco-
Jikog proirenja umetnuto j e po jedno O'ko od crvene mat erije a lmandinu.
Mjere: duina 57.
3. Bronzana fibula sa dVlije igle.
Mjere: duina 75.
4. el jezno koplje.
Mj ere : dio 215; prvobitna du. priblino 330; irina 37.
5. Skifos od fine gline oker boje, osrednjeg
Mjere: vis. 51; promjer grl a 49; vrata 45; trbuha 52; visina st ope 17; Lr ina
stope gore 14; dole 25; raspon sa 92.
6. srednjeg tipa, osrednjeg
Mjere: vis. 152; promjer grla 51; vrata 24,5; trbuha 107; dna 58.
Grob br. 39 - 1. Bronzana fibula.
Mjere: du. 155; ir. namota 25,5; promjer spi'rale 5,5, ica debo 2)5.
2. Dio bronzane fibule.
Mjere: isto kao pod br. 1.
3. Balzamarij u manjim fragmentima (vrat i manji <lio trbuha).
Mjere: visina 54.
Grob br. 40 - 1. Ba-lzama!1ij od fine gline svrijetle oker boje, sa
odbijenim vratom.
Mjere: vis. 140; prvobitna pribI. visina 156; promjer vrata 13,5;
trbuha 44; noge 14; stope 25.
2. Slcifos od dobro gline boje, premazan firnisom koji je uslijed
prejakevatre na jednom mjestupreao u boju.
Mjere: vis. 86; promjer grla 80; trbuha 81; stope 37; raspon ansU 124.
3. vel'ikog tipa sa tordiranom drkom, razbijen u vrlo mnogo fragmenata.
Mjere: vis. 150; promjer grla 50; vrata 24,5 trbuha 107; stope 58.
4. Trbuasta p03uda s visokim vratom i irokim otvorom. je od fi ne
gline, vrlo dobro iznutra premazana fimisom.
Mjere: vis. 70; promjer grla 45; vrata 40; trbuha 70.
Grob br. 41 - 1. Brronzana f1bula sa dvije igle.
Mjere: du. 83.
2. eljezm,o koplje.
Mjere: dio 144; du. pI1ibhl ,no 190; iJr1ina 30.
Grob br. 42 - 1. eljew,o koplje.
Mjere: dUlina 186; p.I1Vio>biitna d'llJ.ina 245; .i-I1in'a 34.
Grob br. 43 - 1. Di;o eljezno-g noa.
Mjere: du. 80.
2. srednjeg tipa, VlI'lo dobro svijetle oker boje.
Mjere: Vis. 107; prv.obit. vis. 137; promjer brbuha 97; dna 60.
3. Trbuasrta posuda sa 1rokim vratom l jednom drkom, od f ine gline
oker boje, slabiog u .firagmentima.
Mjere: v,is. 93; promj ergrla 48; trbuha 88; drl,{) 40.
Grob br. 44 - 1. eljezno koplje.
Mjere: du. 375; ir. 33; promjer nasada u go.rnjem dijelu 12,3;
2. Brozana jjibula tipa sa dVlije igle. Pepo se ruje a igle su p r lom-
ljene.
Mjere: du. 8,2.
3. od slabo fine gline oker boje, u sit nim fragmentima.
Srednji tip.
Mjere: vis. 145; promjerg.r1a 57; trbuha 110; dna 55.
Grob br. 45 - 1. Bronzana.Libula.
Mjera: duina 132. -
2. Baizamarij. Srednjedobro okeJ" boje.
Mjere: vis. 139; pr.omjer grla 23; vrata 14,5; trbuha 36,5; n.oge 13; stope 21.
3. Sk.i f{) s, neuredno i g.rubih obllika, osrednjeg premazan fir-
nisom.
Mjere: Vlis. 51,5; promjer grla 49; v.rata 46; trbuha 61,5; suenja u dnu trbuha
21; stope 30,5.
4. manjeg tlpa od lo,e f ine gline oker boje, u nekoLiko
fragmenata, uglav1llOm trbuha.
Mjere: ppomjer dna 46.
Grob br. 46 - 1. ma}og tipa, od Jiine dobro glune bojc
crvenkastogokera.
Mjere: vis. 120; prO'IDjer grla 48; brbuha 87; stope 28.
33
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
2. Skifus od fine g.line oker tankim slojem crvenkasto-
gLine kao imHaaija terraesigllatae.
vis. 53; p.11:) mjergrla 50,5; brbuha 5G; srtope 29.
3. Zeljezno koplje.
Mjere: du. sacuvanog dijela 220; pinibli na prv()bliJtma du. 440; k. 48.
4. No od eljez'a, oksidacijom znamuni Men.
Mjere: du. 80; prV!obil tna du. 160.
5. Srebrna s.rcol!i,ka jjibula sa dVlije igle. U svakom luku srca uloen po jedan
crvenikamen . ero i igle su od bronza.
Mj ere: du. 55.
Grob br. 41 - 1. Dio eljeznQg noa.
Mjere: du. 90.
2. Ulomak eljeznog khlnca sa stoast-om glavom.
Mjere: du. 53; promjer glave 10; voisrina glave 8; piI10mjer presjeka korpusa 3,5.
Grob br. 48 - 1. od fino mijeane ali slabo glline oker b<pje,
van u ma!Jim u].omoima koj.i ne d'Ozv,(}ljavaju pTec1ZliJranje Predmet prti.pada
srednjem i Li malom tipu.
2. Ze1j ezn,o koplj e.
Mjere: du. 250; pnib-l. pnv.obitna du. 420 ; k. 44.
Grob br. 49 - 1. Balzama11ij ou fine glline 'i v,rJo dobm Razlomljen u
dva Bio je funisom kQljli jeuglavnom O,tpal().
Mjere: prvobLtna du. oko 980; promjer vraJta 9; brbuha 30; sltope 0'1<10 14.
2. Krater od fine ghine zagas'itog -crker Premazan
Mjere: Viis. 97; promjer o1v.ora 77; vr3Jta 65,5; trbuha 95; suenja .l spod trbuha
41; stope 45,5.
mal og tipa, svijetieoker boje i dobm
Mjere : vis. 113; promjer grla 38,5; vr3Jta 23; trbuha 74; dna 47.
Grob br. 50 - 1. Tui fragmenta manje P0c'>ude od :fli.ne gline orven:kasto-oiker
boj e, osredn.j g Rekonsbrukci(ja posude zbog p.remalo elemenata.
Grob br. 51 - 1. manjeg tipa od swjetle o,ker fine gLine slabog
u manjim fragmentima.
Mjere: pmmje-r dna 53.
2. Skifos od fine gld.ne sviijet!o-oker boje.
MjeTc : is. 47; prom.jer.grla 47; vmta 43; trbuha 48; s,uem.j.a s.tope 15; stope 27,5.
Grob br. 52 - 1. Balzamarij sivkasto-oker boje, od gline kojoj je pr.imijean
pij ak.
Mjere: v.is . 148,5; promjer g;rla 23; vrata, gore 17,5, dole 17; urbuha 39; noge 11,5;
sCope 20,5.
Grob br. 53 - 1. vellikiog ti.pa ou Jlino mijeane glrine oker bode ali slabog
u .fir.agmeIllbima, taiko da se prvobitna rnje mogla pre-
mj mti.
2. Skifos od fine gl'ine oker boj e. UslJijed prej3Jkog premaz firnis<Jm
pocrve!1i.o na donjem dijelu tf1buh.a.
Mj ere: V'is. 53; promjer otv.ora 48,5; ras:POn ansi 92; li.r. trbuha 50; noge 20;
stope 24,5.
3. Balzamatrij od 1iilJ1e oker g1i1J1e, premazan orITim fUrnasom po vratu i trb-uhu.
Obodgrla posebno naglaen.
Mjere: vis. 113; promjer gr:l'a 20,5; vu:ClIta 14; trbuha 50 ; s.tope 23,5.
4. Ze1j ezn.o koplje.
Mj ere: du. 205; i'r. 33.
5. Ze1j ezno koplje.
Mjere : du. 350; i.r. 34.
Grob br. 54 - 1. Posuda s trbuhom, oo fine gline zaga-
site oker boj e , v r lo dobro
Mjere: vds. 99,5; promjer grl a 64,5; vralia 50; trbuha 100; dna 44.
2. St opa s kifosa od fune gline oker boje. Posuda je bila premazana funiso.m.
Mjere: p Ilomjer 32.
3. Zelj ezni no, oy..gidao1j,om znatno U:rlihm.
Mjere: duzina 135; prvob'i tna du. oJoo 200.
4. Igla od bronza. jedan diLa.
Mjere: du. 60; pl'omjer presjeka 2,5.
Grob br. 55 - 1. BaIzamarnj od fino mijeane glineoker Odbijen vrat.
Mjere: Vli.s . 123; prvoob.i.tna vUs. 150; pl'omjer v;l'ata 14; trbuha 49; noge
15; stope 23,2.
2. ZeLjezno koplje.
Mjere: vis. 365; iiT. 35.
3 - Gla"n;Dk Zema'ljskog muzeja BIH - Arheologija
DURO BASLER
34
Grob br. 56 - 1. malog tipa, s u neznatnim f.ragrnent.i.ma.
je od lJ ne gli ne boj , all slabo
2. B8lzama rij od fine gline. Rub je zadebl j an i lako
Drema vanI.
. MjeI'e : vis. 132; promj e r grla 24,2; vra ta Pl ' vrhu 19; blie sr dini 13; trbui la
40; noge 12; s wp 23.
3. Zelj mo koplj e.
Mjere : sa l: uvan a d u. 220 ; prv ob itna d u. cca 300 ; irin a 32.
Grob br. 57 - 1. malog tipa, u nekoli ko f ragmenata,
2, Bal zamarij od f ine glinesvi jetlocrvene boje, premazanf i rnisom, izuzevdoni, g
ijela.
Mjere : vis. 80i promj er grla 18 ; ata 12; trbuha 35 ; n oge 14; stope 22.
Grob br. 58 - 1. Posuda sa naglaenim tr buh om, vrl o j al .o tamn(,-
crvene boj potamn jela d prej ake vatr e. U gr nu j e pr irrujean pije-
sak. u fragmc l'ma.
Mj e.re : \ T!S . oko 70 ; p omj er t rbuha '15 ; dna 49.
2. Skifos od fine i dobr o glnn e ok .r b,')je. P osu da je bi la premazana
tanlti m slojem crv ne gl" ne kao imit acija lenae igiJlatae.
.iliTjere: vis. 86; promj er g.rla 79.
Grob br. 59 - l. Balzamanij od fine <T Lineoker
Mjere: vis. 133 ; premjer grla 20,5; r;;.ta 12; t r buha 32, 5; noge 10 ; stope 17.
2. od f :ne gline vrle sla bog oker bJje, r azl<Olnlj en u mnogo frag-
menata. Pripada _reel nj n i Li ma lcm lJipu, a Use cjelin a ni:je mogla premj E" I.!.
3. Pe l'i ka od fino m.ij eane gli ne oker u n koli ko fl'agmenaLu.
4. Bronzana fibula . gornj;.} jedan d ' o pera i obje igl e.
Mj ere :d ULo83.
5.Novac - mala br onza.
. - Ma k danski tit.
R. - Kacigu i nat pis na obj e strane SKODRINON.
Mjere :p l'omj r : 15,0; debo2,37 ; leo3,4.0 gr .
6. Alatka od elj eza, u obliku i t esar ke l ju1.' ce.
Mj ere : du. 1:; 5; ir. 25; debo18 do 1.
7. Zelj ez.no koplj e.
Mj e re: d u. 230; prvob'itna 380; 33.
Grob br. 60 - . 2elj ezna fibula sa br:onzal1om nogom. Tip se luje mogao
zb-og detal jnij e fd<sir ati.
Mjere : d u. 145.
2. Bronzana f bula kao p d l).
Mj ere: du. 145.
:3. malog t ipa od fino mij ea, e gline boj e, rela.tivno dobrog
Odbij en d'i o grla.
Mj ere : "'is. 125,5; promjer grla 37 ; irina vrata 20,5; trbuha 87 ; dna 4.5,5.
4. Cup od f ne gline zagasdt.o sivog
Mj ere : v:s. 11 1,5; pr omj er grla 60 ; vr a ta 38; trbuha 80; S100 pe 40,5.
5. Balzama rij od malo pjes\{>oVli te gUne, oker boje, labo Odb:je dio
vr ata.
M'er e : prvobitna vis. 137; :' ir. vrata 15 ; t rbuha 35 ; noge ll ; stope 20.
Grob br. 61 - 1. elj zna od opJ.Saca okruglog obl'i k<l, sa zavij enim kJ' a -
jevima k1'akova. ' rn j e ta nak i po kretan n a k'olulu.
Mj re : promjer 35; il'ina 6.
2. Z ljezna ica fib uli, za.s vedena Ll p::fl ukTug.
Grob br. 62 - 1. Minimalni os taci eljezne f ibulc. Rek ons1.n.l lccija nije mo-
zbog premalo elemen ta.
2. Sk-ifos; an dio dna i stopa. Posuda je n od fine gline, ali sl a -
bog o er boje
Mj ere : vis. 67; promj er grla 52; trbuha 56 ; noge I S; tope 26.
Grob br. 63 - 1. od Jiine gline a li sJabo , Dker boj e. j e u
fragmenli m koji se nis mD-gli sa taViti u ej ,i nu. mal1j em tiJ;lu.
Grob br. 64 - 1. veLikog tipa, u f ragment,i ma. U glinu je p . ; -
mijeano neto pij eska. Dobro Ll boj kOj ' od oh.er.a prelaz.i u cr veno. Posuda
j e r azb cana po grobu, zbog ;skopa i prekcpavanja prvob ' tnog groba,
njegovog r azbaclvanj a u nOV.:l m p ol oaj u.
Mjere: vis. 180 ; p romj er grl a 50; tr buba 130; dnI> 75.
2. Dva ulomka {.elj eznog prsten a. U prstenu je st ajao karnej koji je izbij en i
zagubJj e, prilikom r a zvalj,;vanja globa u nepoznalo doba.
Grob br. 65 - 1. od meke i masne gline oker boj s abog
Il an u minimalnim ostacima ,
35
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
2. Pel ika od fine gline svij do crvene boj e, dobrog presvu-
t anki m prema zom cr vene gEne kao im'LLaoi j a terrae sigill atae,
Mjere; vis, 86; promj er grla 59; vrata 5G; trbuha 71; suenja na dnu trbuha
33; stope 43.
-3. Figura ivotinje u stavu (psa ?) od dobro gl,ine crvene boje,
Razloru1j na u \/lie fragmenaJl a, Leala je u dnu ake desne ruke. U plasti ci je na-
glaena njuka, a umjesto sboje dva n::tgl aeil1a U.i su odbije e. Vide
se noge i mjesto gdje je stajao (u odbijeni) r ep.
Mjere: veis. kod glave 74; kod buta 45; duina 75; deblj . kod njuke 26:
Grob br. 66 - LPelika od fino mijeane gline dobrog oke'!" boje. Jedna
ansa odbi j ena,
Mj ere: vis. 78; grlo 54,5 ; trbuh 68; stopa 3l.
2. malog rupa od Li ne gline slabog crvene boje. Dio vrata od-

Mj ere: vis. 130; promj er grla 44; vrata 29,5; trbuha 90,5; sibO-pe 49.
3. Srcolika fibula od bronze.
Mjere: du. 65;
4. 2eljezn'i no,
Mjere: du. 190; najvJailr. 30.
5. eljezni jmlut presjeka.
-Mj ere: vel. 43;irina koluta4 do 6.
'6. el jezno koplje sa rupom i h!orizontalnim urezJima na nasadnom dijelu.
Mj ere: du. 440; ir. 42; p'l'omjer nasada 19 do 10.
Grob br. 67 - l. Bronzana .f.ibula.
Mjere: du. 93.
2. Peli ka od tamnosive gl'ine dobrog
Mjere: vJs. 86; promjer gl'!a 71; trbuha 92; preJ.aUl od br'buha ka 36; stop.:!
45; r aspon ansi 122.
::l , srednjeg tipa. ,
Mj e re: vis, 175 ; promjer grla 58; V>I'ClIta 29; trbuha 114; dna 68,5,
4, Zeljezna koplj e.
Mj ere: du,320; ir. sj e6iva 36.
Grob br . 68 - l. od eljeza. Pr,obodni d,jo presjeka, dok
jen a.adni d10 okrugao.
Mj ere: du. 160; du. strane presj eka 7,5; promjer nasada 13,
2. Pe1ika od crvenkaste fine gline dobrog pecen}a. Odbij ena jedna ansa,
Mjere: vis, 68; promj erg.rla 55; trbuha 61; dna 31.
3. srednjeg tipa od fine gline sv,ijetl e oker boje i dobrog
Mj ere: vis, 140; p romj er gr la 36,5; v,rata 22, 5; trbuha 83; dna 48,5.
Grob br. 69 - l. sr dnjeg tipa, dobro oker b8je,
Mjere: vis. 136; promj er grla 48; vrata 24; trbuha 92; dna 51.
2. Skifas O-d f ine gLine svijetle oker bOje, dobr'O
Mjere: \/lis, 50; promj er otvora 49; trbuha 50; suenja pod trbuhom 14'; n oge 213 ,
3, Bra-nzana fibula sa igle.
Mj ere: du. 86,
4, eljezno koplje,
Mj ere: dio 234; prvobitna du, 380; ir. 39.
Grob br. 70 - l. Dio elj eznog noa koji se zbog oksidac'ije znatno raspao.
Mj re : du, dijela 67.
2. Srebrna fibula ; odbijeno pero i igla,
Mjere: du, 56,5,
3, eljezno koplj e.
Mjere: du. 95,
4. manjeg tipa od fi ne gJ.ine zagasito oker hoje i slabog
Mjere: visina 98, irina 62.
5. Skifos zagasito oker boje, u firagmen,Lima, F1irnisni premaz mjesLi -
prego'l,j o od prejake vatre.
Mj ere: v's. 84; promjer otvora 85; suenj a ispod trbuha 25; ' Lope 42,5.
6. Dio n arukvice od staklene paste crne boje sa utom aplikacijom.
Mj ere: du. 45; ir. presjeka 7,
Grob br. 71 - L Skif,o.s od f.ino mij ean e gLine oker boje, dobrog
premazan crnim f:irnis0l!l elJo dna trbuha. u vrlo razl,omljenom stanju,
Mjere: vis, 67; promjerotvora 60; trbuha 60; stope 23,
2, Balzamarij, od dobro mijeane gLine samo
vrati dio trbuha sa stopom,
Mjere: vis. 155; pnomjer grl a 25; vrata 13; trbuha 43; noge 12; stope 21.
3
36
BASLER
3. el'jezno k-oplje. . " . v'
Mjere: dio 210; prvob'ltno oko 370; SI1f ..SjeClVa 30.
4. Zeljezna koplje, samo dio za . v
Grob br. 72 - 1. Balzamarij od fine gline oker baje, rela tivno dobrog pecenja.
Mjere: v.is. 136; grLo promjera 16; vrat 10; trbuh 41,5; noga ll; stopa 18,5.
2. Fragmenti srebrne:fiibule sa dvije igle.
Mjere: du. 46,3.
3. eljezno }copije.
Mjere: dio du. 230; prvoi>j'tna du. priblino 370 do 380.
Grob br. 73 - Nemap.rtiloga.
Grob br. 74 - 1. Komad eljeza obliika, nepoznate namjene.
Mjere: .raspon luka 48; debo okrugLog presjeka 4,5 dl() 3.
2. Bronzana fibula.
Mjere: du. 145.
3. Manji f.ragmendt fJbule '}blika kao pod 2). dJo igle do pera
gIOrnje 'ice bl!ie k:oljencetu.
Mjere: igla du. 85.
4. Skifos od f.;ne i dobro gline sVlijetle oker boje, okomi to kan eliIane
ipremazane crnim firnisam lwj.i je na dijelu trbuha pocrvenJia prej ak.og
Mjere: vis. 75; promjer grla 74; prelaza ka stopi 28; stope 47.
5. Balzamarij od fine glline slabijeg peeenja, u fragmentl ma.
Mjere: vis. dijela 112; prvob:iJtna vis. 170; promjer t rbuha 46; noge
12; stope 17.
6. Balzamarij odLinije slabog
Mjere: v,Ls. 124; prvobit.na vi s. 170; promder trbuha 52; noge 14,5;
stope 21.
Grob br. 75 - 1. od i slabo r az10mljen u
sitne komade. Pripad a maJl1jem tipu.
2. Balzamanij od fine glLne crve-nkas,te boje.
Mjere: \ltis. 120' pnomjer grla 26; vrata 22 do 16,5; trbuha 41; noge 12; stope 22.
3. SkJinos od f ine gl1ine boje, u fragmentima.
Mjere: v.is. 47; promjerotvora 54,5; vTata 51; trbuha 57; noge 15, 5; s.tope 32.
4. Balzamar.ij od dobro nU,jeane gLine oker
Mjere: vis . 123; promjer g.rla 25; vrata 15; trbuha 33; nQge 14.5 ; S1I.<J pe 28.
5. Igla od bronzane f.ibuJe.
Mjere: du. 84.
Grob br. 76 - Nema pniloga.
Grob br. 77 - 1. Srebrna fibula tipa.
Mjere: du. pribI. 40.
2. Srebrna fibula ti'Pa, neto vie fragmentira na.
Mjere: prib!. kao pod 1).
3. Srebrna :fiibula rfli.pa sa polukrurum perJma na spojnom luku.
Mjere: du. kao pod l).
4. Srebrna fibula ti.pa sa jednoS'tavruim i neto zadebljallin prevoj-
num lukom. Nije igla.
Mjere: du. pribLino 40.
5. Srebrna fibula trba{;k,og hipa, isbo kao pod 4).
Mjere: du. pJ1ibl. 40.
Grob br. 78 - Nema
Grob br. 79 - 1. od nine, ah slabo g1Ii'ne oker boje. Razlomlj en u
mnogo fragmenata, tako da prediziranje mjera nije
2. SkJfos loe izrade, naeinjen vd fino mijeane gline oker boje, aH dobro pe-
jeII prelomljeoom stanju.
Mjere: vis. 50; promjer otv-ora 47,5; trbuha 49; ru(}ga 14; stope 26.
3. Zeljezno koplje.
Mjere: du. 300; prub!' prvobiL du. 340; drina 33.
4. Oksidiranjem gotovo raspadnut kCllTIad plonog eljeza nou. Rekon-
strukcija prvobitnog izgleda i namjene predmeta
5. F1ibula sa dVij e igle.
Mje:re: du. 70.
6. Novac- srednjaMonza, vrIo izlizan.
A. - Desni obraz Zevsa.
R. - a iznad nje natpis SKODR(INON).
Mjere: promjer: 19,0; debo 2,83; te. 4,80 gr.
Grob br. 80 - 1. srednjeg tipa, od tine gline oker boje dobrog
RaZllomljen u mnogo s,itn.ih fragmenata.
Mjere: promjer dna 52.
37
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
2. Balzamarij od loe gline oker bo:je. Loa izrada. donji dio.
Mjere: vis. dijela 75; prvobitna vis. 135; promjer trbuha 40; n.oge
14; stope 24.
3. Bronzana Dibula u nekohlko nragmenaita cjelinu.
Mjere: du. 156.
Grob br. 81 - Nema priloga.
Grob br. 82 - 1. Balzamal'ij dJimenzija, naClJ1Jen od f.ine gline crvoo-
kaSlto-oker boje. Dobro posude vrlo t3!nkIih tidova. Odbijen gomjli d'io vlI'a,ta.
Mj ere: dio viis. 2U; prvobiJtll1a v,is. 230; promjer v.mta 17; trbuha 51,5;
noge 15; stope 25.
2. Skifos od sivkaste glri.n.e sa prema:oom od firn:isa.
Mjere: vlis. 89; promjer otvora 75; suenja u dnu trbuha 25; dna 50,5.
Grob br. 83 - 1. Zdjela ve6ih razmjera od u kojoj ima dosta primjese
r>ij eska, crvenog Razlomljena u mnogo komada. Zdjela je u ovom grobu
sluila kao urna za ostavu pepela J priloga ffilI'tvaca.
Mjerese nisu mogle preciznije odredu.ti.
2. Bronzana fibula, sa6uvana u razlomljen:om stanju savijena. Nuj e bilo mo-
r ekonstruirati prvobitni izgled.
Grob br. 84 - 1. Skifos od nedovoljno pnipremljene i pijeskom pom' jeanf>
okerbojei slabog
Mjere: vis. 50; irina otv.ora 51; trbuha 53; suenja ispod trbuha 15,5; stope 15,5.
2. Zeljemo koplje.
Mjere: du. 120; prvobiJhna du. cca 235; lirina 29.
3. Srebrnaf ibula sa br.onzanim perom i iglama.
Mjere: du. 50.
Grob br. 85 - 1. Dio dna i stopa posude od fille gline dobrog oker
Mjere: promjer dna 33,5.
2. Zeljezno koplje.
Mjere: du. sacuNanog dijela 280; prvobiltna du. oko 310; &irina sjeoiva 37.
Grob br. 86 - 1. Balzamanij od fine gl>Lne crvenkasltog premazan cr-
nim firnisom izuzev donjeg dijela trbuha i stope. Fi.rruis je zbog va1he na jednom
dijelu pocrvenilQ.
Mjere: vis. 120; promjer grla 22; vra-ta 14,5; trbuha 52; suenja u dnu trbuha
18, 5; sDope 25.
2. Di o eljeznog predmeta presjeka.
Mjere: du. 90.
3. Fragmenat eljez;ne cijeva, vje.POvaino od nasadnog k,opija.
Grob br. 87 - 1. Dibule od srebra, razlomljene u komada.
Mj ere: du. prvobi.toe cj eline 37.
2. Bronzani kolulokruglog presjeka.
Mjere: ppomjer koluta 37; pl10mjer lice: 5,2 dD 6,2.
3. Bobak od staklene paste, u plaVOj boji sa u,tim ilijagonalama li bije-
lim spiralnim
Mjere: pmmjerpribI. 30; debljina 20.
Grob br. 88 - 1. Balzama-dj od fine gline oker boje dobrog Odbijen
v.rat.
Mjere: dio du. 114; prV'o-biJtna vlis. Cl'ko 150; promjer vrata 14,5; Urbu-
ba 44; noge 10,5 stope 19.
2. Zeljezni klinac, proiren prema glavici.
Mjere: du. 58; glava 13; debljina 3.
3. Bronzana spatula (stil os ?) ukraena astragalom. je odbijena.
Mjere: du. 140.
Grob br. 89 - 1. Skiifos od fino i dobro gline, pre-
mazan firnisom. Odblijena jejedna ansa.
Mjere: vlis. 81; p romjer otvora 70; trbuha 75; noge 24; srtope 30.
2. velikog Npa od slabo fine gline oker u neko-
iJ l ' o fragmenata.
Mjere: VdS. 190; promjergrla 65; trbuha 126; dna 45.
3. 2 eljezno koplje. Pni rubu u.gravirana uska kane-lura.
Mjere: duina 350.
4. Zeljez;no koplje.
Mj ere: duina 215.
Grob br. 90 - 1. B31zamarjj izrade-n od fine gline svlijetle oker boje,

Mjere : vis. komada 110; prvobiJtna vis. prJbl.ino 170; promjer vrata
14; trbuha 50; noge 16.
38
BASLER
2. Skif os od nedovol.ino zemlj e smedasto-oker bDje, premazan fLrnisom.
Mj ere : vis. 55; promjer otvora 53 ; trbuha 56,5; noge 18,5; stope 37.
3. Bronzana fibul a, iako fragmenti rana, je cj elina.
Mj ere :du. 144.
4. Bronzana f ibula, uslovi kaopod 3),
5. Kovac - srednja bronza.
A. - Desni obraz Zevsa.
R. - a povie nje natpis SKODRINON.
Mjere : promjer 18,0; debo 2,77; te. 4,6 gr.
Grob br. 91 - L Neznatni ulomci posude, vjerojatno od nekog
2. Vrt malog tipa, od f ino mij eane ali slabo it oker
boje.Razlomljen u mnogo komada, nije vratni dio.
Mjere: vis. 140; promjer grla 86; trbuha 91; dna 42.
3. Br onzana fibula.
Mjere: du. 136.
4. Bronzana fibula.
Mjere: d u. 44.
-5 . Dva eljezna klinca.
Mjere: duine 44 i 25; ir. glave 12.
Grob br. 92 - 1. manjeg tipa iJO .cine gline slabog oker j e.
Razloml j en j e u mnogo fragmenata.
Mj ere : pribI. visina 140.
2. el j ezno Za razliku od Dbl ika kod ovog primjerka je
upadlj ivo iroko, a nasadni dio kratak.
Mjere : du. 170; pTvohi tna du. 250; irina 35.
Grob br. 93 - l. manj eg t ipa od dobro gline fi ne izrade oker
Odbijen j e dio vrata i drka.
Mjere : vis. 120; promjer trbuha 86,5, dna 51.
2. eljezni klin pTesjeka.
Mj ere: du. 90.
Grob br. 94 - 1. Pelika od ftine ali slabo gline oker boje, s u
nekol.ikofragmenata.
Promjer dna 25.
2. srednj eg tipa, od f.ine ali vrlo slabo gline oker bOj e, u
5 malih fragmenata.
3.Novac- mala bronza.
. - I..ij evi obraz Zevsa.
R. - Tobol ac - natpis- toljaga - luk.
Mjere: dijametar 12,0; debo2,6; te. 1.75 gr.
Grob br. 95 - l. Ba lza mari j od fine gLine svl j tlog akor Odbijen dlo vral3. .
Mje e : 156; prvob itna vi s. cca. 192; pr.omj el' grla 26 ; ,,-rala 17;
trbuha 58, 5; n oge 13,5 ; stope 25,5.
2. Balzamarij od fine gline 'sl abog oker bc,je. Vr l o ma l vno grauen.
Odb :j ena gornja p olovina.
Mj re : vis. 91; pr1.J1ohitna vis. 175; pro-mjer trbuha 55; noge 13,5;
stope 24,5.
:3. Pelil<: a od s.i ve gline slabog u f r agmentu.
Mjer e: vis. 87; promj er otvor a 55,5; trb:..tlla 68,5;' stope 33.
4. Pel'ika od srednje dobro
o
- oker boje, premazana t anko cr enkasLom
gLinom ka!) 'm' lacija t enaes.igilla tae. u fragmentlima.
Mj ere : vis. 79; p romi er b 'buha 63; tope 29.
5. Ski.Eos od crvenkasle gline dobrog
Mjer : v'is. 47 ; promJer ot V' ora 42,5; Lrbuha 47; noge 13; stope 23.
6. Fragment eljezn'J g klina sa veli kom pl osnatom glav.om.
Mjere: 46; debo 5; du. glave 22.
Grob br. 96 - 1. manjeg tipa od fine gline slabog oker b:Jje. So-
Lrbuh, bez vr ata l drke.
Mjere: vi s. 90; prvobilna is. 116; promjer trbuha 78; s tope 40.
2. Skif o od Lne i dobro glin e poneto boje, premazan f trn -
somiznutra i izvana, izuzev noge. n oga i dio t rbuha.
Mj ere: v i.sin a pribI. 120; promjernoge 38.
3. 2. clj ez.n1 no, u neznatn'im fragmentima.
Grob br. 97 - 1. I3alzama:rij od fino mijeane i gl1i ne oker boje.
Od-lomlj en je dio vraa i stopalo.
Mjere: dio vis. 92,5; prvobi t na v isina cca 150.
39
NEK HOPOLA XA , ' E LIM U GOS1'lLJU
2. Balzamal'ij Gd fine g 'ne crvetlJog fi rnisom premazan po
vralui tl'buh . j c: u I.ragmenata bez v,rata.
Mjere : prvobi tna vs. 136; pl'e mj ar trb\..lha 50; stope 25.
3. k oplje,
Mjer e: du. 220; p r vob 'lna d u. cca 380; Lri na 46.
Grob br. 98 - 1. V,r e srednj eg llpa od f i ne gl,ine zagas'ilo oker boje, dobrog
u Iragmen,Lima.
2. Skif os od Lne g1:ne vijetlosmede bcje,
Mjere: vis. 47; promjer 48; v,' aLa 44; trbuha 47,5; suenje ispod trbuha
15,5; stope 27.
3, BalzamaTLj od f ine gline oker boje dob110g u fr ngmenbima.
Mj ere : p.rvobi l na vis. 170; promjor t ' buha 42; noge 13; s.tope 21.
4. F ragmenti igle, vjerojatno od fibule koja je sa predmetom br. 5;
Mj e:!'e : du. 40.
5. B 'onzana f ibula. Igla je pri peru obav.i jena td pl.Lta Jicom, ka,o i ko-
l j ence.
Mj e.re: du. 150.
6. Zeljezni pr"te n, raz10mljen. je dio koji je nos:i.o kamej , al i je kamej
u ran.ije d oba is.pao.
7. Zlatna naunica u obl ik u lavlje gl ave, pGvie tjemena ukopa ne osobe.
Grob br. 911 - 1. D. lJ zelJeznog znrulnD oksidli.ranog n oa.
Mjere : d'j,o du. 190.
2, Zeljezna ilo presj eka .
Mj eTe: du, 104,
3. B r onzana fibula sa dv'jeigle.
lljere: du, 90.
Grob br. 100 - 1. Zeljezno koplj e.
Mjere: d u.. 132; prvobi tna du, 213.
2. Fragmenti zelj . ost aci nl;) haire.
Grob br. 101 - 1. BaJ.z.amal' ij cd f ine gline ok er rela-l ivno uredan r <l d.
Mjere: vis. 114; prvohlt.l1a vi.s , 155 ; p mmjer trbuh a 52; n oge 16;
;tope 22. -
2. Pelika od crven ka te gli ne, m ij eale sa pij e-skom, u nekoliko frag-
menat a koj.i su dozvoLili rekonstrukci j u cj eli ne.
Mj re: vis, 85; promjer ot vor a 59; trbuha 82; stope 40,
Grob br. 102 - 1. velikog tij:>a od .lJine, ali s labo gline oker b oje.
rtazlomlj en je u m lOg O kunnda, tako du jc rekonstrukoij a 7,naolno oteana,
2. Skifos od fme a l: slab'o gl ' ne oker boje, razl oml j en uvje fragmen<lta.
Prem zan je el' n: m fil' n isom, izuzev n :>ge.
Mj ere : \'.is. 75 ; promjel' o,Lvora 72 ; t.rbu ha 7l.
Grob br . 103 - 1. Balzamarij od sVJj etle oker gline, u j ednom frag-
mentud io trbuhaj s topa.
!fj e re: S2; prvob'ut na vis. 120; promjer trbuha 47; noge 13; stope lG.
2. Velik.i kotao od bronz ano-g lima (chyLr<l ?) , Rub je prema unu irag-
nj os-tJ pJs ude. l'lm, o1-::>: idiran, pri1ikom is kopa p oLpuno r as pa.o.
3. Bronz ana fi bula, bez iglel d ijel a s t ope.
Mj r e : du, 136.
4, Bronzana fi bula, u fragment iran om stanj u .
Mj ere : du. 130.
Grob br. lO<! - 1. manjeg ilpa, iliraden od iine gline o \rijetlog o,ker
nja. S labo i van u nek[}1iko f ragmenata .
2. S kifos od fi ne gUne oke r Odb ijene anse.
Mj re : vis. 50 ; pr omj er o'tvora 45; trbuha 49; tope 27.
3, Bal7. a mal' j od fi ne gline dobrog oke r boj e, relat, vrlo tankih z:d.ova.
Odbijen dio v rata ,
Mj ere : vis. 205; p r vobitna vis, 240; promjer trbuha 52; stope 26,
Grob br. 105 - 1. elj ezno kopl j e,
Mjere: du. 340; irina 32; promjer nasada 17.
2. Zelj zno koplj e,
Mjere: du. 310; prvobitna du. oko 410; ir. 43; promjer nasada od
13,2 do 16.
3. Novac- srebro,
A. - Li jevi obraz Herkiu1a (Aleksandra?)
D
R. - Pegaz, iznad njega znak:
I
Promjer 13; debo 2,1; te, 1,45 gr.
40
DURO BASLER
4. Novac - srebro.
A. - Desni obraz Herkula (Aleksandra?).
L::.
R. - Pegaz koji kasa. Ispod trupa nejasna slova a iznad znak I
Mjere: promjer: 15; debo 1,73; te. 1,14 g.l'.
5. Nes.igurna pripadno.')t gr.obu.
Mjere: du. 83.
Grob br. 106 - 1. srednjeg tipa od :fiin'O mijeane dobro gline
oker boje. Odbijen vrat.
Mjere: vis. 66; promjertrbuha 80; dna 47.
Grob br. 107 - 1. manjeg tipa. samo ciJio dna i trbuha.
Grob br. 108 - 1. Balzamanij od fine gline oker sa razorenom POVIf-
inom. u fragmentiran.om stanju.
Mjere: vis. 120; promjer grla 21; vrata 12; trbluha 55; prelaznog dtij ela od
Lrbuha ka noti 15; stope20.
2. Dno posude oblika, od mijeane sa dosta pi jeska, a c rvenog
Rekonstrukcija cjeLine je zbog nedovioljno potrebnih elemenata.
Mjere: promjer dna 61.
3. Ba,lzarnar.ij od fino mLjeane i dobw g\iine 9'ke:r boje. Odbij en vrat.
Mjere: vis. 123; p'l':omjer grla 20; vrata 13; trbuha 5-1; s.tope 15.
4. Srebrni stilos ('?l, u dva fragmenta.
Mjere: svakli fragment po 40 mm. EresjeDi vdo promjera, uglavnom
od 1,0 do 3,1 mm.
5. Prsten od srebra, u fragmenrtlira,n;om stanju. PrV1Oj:yj,tno jeimao ovalni
karnej koH je u starijedoba ispao.
Mjere: rasponprstena 18,5; karnej cLLmenZJija 9 X 6.
Grob. br. 109 l. manjeg tipa,od fine glJine oker boje, slabog
u nekoLiko fragmenata.
Mjere: promjer dna 45.
2. eljezno koplje.
Mjere: du. 265; prvobitna du. pnib1i1no 380; iI'lina 40.
3. Bronzan'! nibula sa dvije igle.
JVljere: du. 70.
4. Tri u10mka posude od crvene g.Iine, koja pripada tipu trbua.s tih vaza sa
dvije drke. je dio jedne drke pri pnihvatnom dijelu, i dva ulomka t rbuha.
5. eljo kLinca sa veL'ikom i plosnalbom glaV1om.
6. eljezna cijev, moda dio koplja.
Grob br. 110 - 1. Dno veLikog skiifosa od sive gLine, dobrog presvu-
crnimfimisom.
Mjere: promjer noge 34,5; stope 40.
2. Neznatni fragmenti posude od fino gLine crvene boj e.
Mjere: promjer dna 66.
3. Fragmenti posude okel' boje, dobrog
Mjere: promjer dna 47.
Grob br. III - 1. Balzamarij od crvene gLine, Hno i dobro
Mjere: vis. 160; promjer grla 23,5; vrala 16; tnbuha 68; suenja pri dnu t r buha
18,5; stope 26,5.
2. Sklifosu posuda na neto proirenom niskom postolju. samo
donj-i dio brbuha sto'pa. je od fine gline i dobro Na
dijelu fi):'ni'som je ucrtana vodoravna Lim.ija, 'iz kO"je iZirastaju meandru spiralne
rakovice.
Mjere: vis. dijela 30; promjer dna 48.
3. Dno posude ,oker bo-je 'i finog liznubra premazane crnim filnisom.
Mjere: promjer dna 29.
Grob br. 112 - 1. od fine gline ti pa, raz10mljen
u sitne k.omade. Rekonsrrukolija prvobi:bnog .izgleda li preoiznih mjera
Grob br. 113 - l. eljezno koplje.
Mjere: v.is. 210; prvobitna du. oko 240; iJrina 28.
Grob br. IH - l. Skitoo; od. fine gline oker boje, d
i
(1br o i
arnim fir.nisom. u fragmen1>ima koj,i dozvoljavaju .rekonstrukcij u cij ele po-
sude.
Mjere: vis. 80; promjer 73; trbuha 80; noge 28; stope 34.
2. eljezno koplje. Krun'i profil nasada praduava se .j na
Mjere: du. 2l5;prvohit.na du. 270; iI'lina 30.
Grob br. 115 - 1. Bal.zama\l'ijod fme gline, svije1>le oker boje, u ne-
kobiko fragmenata.
Mjere: vis. 143; promjertrbuha 38.
41
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
2. Trbuh bakamarija o.d loe pri:prem.ljene ghne crvenkastog
Mjere: vis. 76;:promjer39.
3. velikog tipa, u nekohko manj'ih ulomaka.
Grob br. 116 - 1. BaJzamal'ij od dobro mijea,ne o;ker boje ii dobrog

Mjere: vis. 19B; grla 24; vraLa 13; ,ur<buha 53; no,ge 13; stope 23.
2. Sk,ifos od oker glhne, fl ino Odbijena je jedna ansa.
Mjere: vL<;. 75; promjer otvora 75; kbuha 7B; noge 2B; srtope 32.
3. Dio eljeznognoa.
Mjere: du. 120.
Grob br. 117 - 1. Brus od kriljevca, prelomljen u stalI1ije doba.
Mjere: 55; i!'. 20; debo 7.
Grob br. 118 - 1. Sl{!ifos od f,ino mijeane ,i dobno gline oker boje,
premazan firI1isom, .izuzev st opala.
Mjere: vis. BO; promj e r otvora 72; trbuha 75; noge 23; stope 31; raspon sa
ansama 120.
2. Flakon od crvenkaste g1Lne nedovoljno precizno Od];omljen dio
vrata.
Mje!fe: vis . 153; prvob:itn'o 190; ,promjer vrata 15,6; trbuha 53,5; noge
16; stope 23.
Grob br. 119 - 1. Ballzamanj velikih razmjera, od crvenkaste gline
i dobr.Q JU.redan rad. Odbijena je stopa i dio vrata.
Mjere: dio cLu. 190; .prvobitna du. 260; promjer walta lB; trhuha 55;
noge 14.
2. u ne:una,tru.m ostacima, prilpada t1i.pu. Rekonstrukcija
mj erani jehila
3. 2eljezno koplje.
Mjere: dio du. 105; predvidiva prvoblitna du. oko 210; ,irina sje-
27.
4. 2eljezno kopIje.
Mjere: dio du. 270; pll'edv.ichi.va prvobi,hna du. 420; itr. 37.
5. Ostatak eJjeznog noa, koj.i se z.bog oksidacije gortovo portpuno raISpao.
Mjere: du. 85.
6. Bronzana fibula, u nezna-tnliun fragmenJt:i.ma.
7. Re1je:tina od srebrnog I'ima, na eljeznu podlogu. Na
desnom prikazana je stillZliran:im PaJ'ed glave postavljena
j e lJudska figura, u dugu haljiruu, sa kapom na vrhu st oji
okmgl'i luljak. StaDica je sa P.rikazana 'Osoba je l'ideV'u rukJu prebacila
pr eko a u desnoj predme1 poLumjesecu na kojemu
stoji p,tica. Ispad sto!lice prLkazana je ,ivo,tinja u trku, psu. Od osobe okrenut
staji k'onjanik sa veHk,im ovalnim IMom, a ispod kanDa su dvije stilizirane
fiigure ivotill1ja ppipadnosti. DLo kon:ja je pa se
ne llli>e razaznaJti pravi smisCi o figuraLnog prikaza na tom mjestu. Da.Jje ispred ko-
njant ka staji 'pjeak u ratnoj op!remi, sa titom ,i koplj em u ruci. Njemu ususret
pr il azi konj, od koga se vide samo glava .i prednje noge. Vjeroja,tno je i ovdje u
pitanju konjanik u ratnoj opr emi. Scena je uokV1irena k,oji su postavljeni
dijagonalno, po diagonaLi u niz. je srebrnim za.ko:vicama za elje-
znu podlogu.
S na to da je O1 tknivena u pel'V'isa, m.Qe se predvi-
dje-ti da j e ova mogla da slu,i kao ukras na
Mjere: du. 170; i r. 55.
B. Brus od zelenkastog kriljevca.
Mjere: du. 96; ir. 24,5; debo 7; irina otvora 4.
Grob br. 120 - 1. Balzamarij od fino mijeane gline, zagastito-oker boje
dobro p-oneto
Mj ere: vis. 112; promjer grla 19; vr Ma 13,5; hrbuha 51; suenja na nozi 14;
stope 22.
2. Posuda sa naglaenim trbuhom i irokim vratom, sa dvije
drke, od crveno II kajo-j je bHo pmmiJeano pihjeska.
vano je samo neto ulomaka, tako da je preciziranje mjera biil,o
3. Skif.os od crvenkaste zemlje, dobro Bio je premazan firnisam
kaji je zbogpreveJ.ike vatre pocrvenio.
Mjere: vis. 42; promjer oDV'OIa 43,5; vrata 42;llrbuha 46,5; suenija noge 27;
stope 29.
4. od fiino mijeane ,gline svjjetleoker hOlje, Pripada veLikom
1Jipu. jeneka1iko- komada.
Mjere: promjer dna. 51.
i
42
BASLER
5. Bronzana igla tzv. Ni je s'igurn.o ul vrd(!no da lri. ova igla pri pada
grobu, da je na tom d ijelu u nepoznato doba neki kanal, je
izgradnjaoletila grobove u susjedstvu.
Mjere: du. 105.
Grob br. 121 - Nema p r iloga.
Grob br. 122 - 1. Kiliks od fine gline zagasito- oker boj e, dobro pet en.
Mjere: v,is. 52; promj r otvora 51; vra.ta 50; -trbu1'la 60,5; s tope 32.
2. faktur e 'iste ka o iJ.iks pod br. lj, .plipada t.::pu mali h plI" mjeraka.
Mjere: vis. 102; pr mjer gda 48; vl'a,ta 24; trbuha 77; :; t ;)pe 4:2 .
3. Balzamarij f ine i:uade i dobro premCi Z<ln firn isom.
Mjere: \r.is. 83; predVliciJivo pn'obitna v.is. lU4; promjer vralLl 13; trb u-
ha 43; noge 12; 22.
4. Kiliks od sa tragovima p r emaza [" misa. Nodostaju
Mj"ere: vis. 43; prvmj erotvora 48; trbuha 52,5; stope 33.
5. Srebrna fibula.
Mjere: du. 145.
6. Srebrna fibula.
Mj me: du. 145.
7. Srebrni ,i kuglice mini.jatuTnim t okama s fil'i gr anskom plete -
micom u ekvatorij alnom poj as u. j e jedna ci j el . i 7 polukugl ica.
pl etenica od tanke srebrne i ce.
Mjere: promjer kugli ce 6, sa iii!.igranskom aplikacijom 8.
8. 2eljezna fibula s a b ronzanim perom ti iglom, vana u nezna t nim ira ,-
menEma.
9. Bronzana fibula. Na licu koja spaja spirale objeen je od upletelle
srebrneice.
Mjere: du. 40.
10. Bronzana f ibub kao pod br. 9.
ll. Zlatni prsten sa karn jem na kome j e urezan lik ene u dugoj h alj,iOii.
Mjere: du. karneja 12; irina 7; vanjski p:romjer p rst 18; unutr asnj i pro-
mjer 14.
12. Zlatna naunica su likom crnca 'izradenim d ljevanog stakla j antarove boje.
Glava je zaodjenul a k apom koju renjevi ukraeni fil igl'al15kom pl etenicom. Rub
kape je zlatThi rn gr anul a ma. Gla va je usadena u tn: cillnder, u
sredini filigranskom pleterui com. Trup od stakla iste Vl"S'te spaja ovaj dio sa jednost v-
nim donjim zlatn'im cilindr om, iz koga ;zlaz.i zavojak s pojne zlat ne ice, na koj u
je objeen dvostruki bobak. Na kapi uvrh glave nalaz: se petij a od aalne
lice. .
Mj.ere: ukupna vi si na 43; vis. glave ll; vis. petlje 7.
13, Zlat na nau: n ica, pr imj erku op.isanom pod bl'. 12; r azlIku fin i v eli ka
zl a tJla kuka uvrh glave, na mj estu petlje kod p!""imj erka.
Mj ere: ukupna vi s. 48; v:s. glave 12 ; vis. gar. cJindra 6; promj er ci li ndra 8,5;
v,is. donjeg cilindra 2,5; promjer 4; bobak duine 8,5 ; v:.s. ku e 15,
14. Ogrlica od dvoskuk ih boba a sp.ojeni h Zil atnom icom. Bopc.:i su
odiste stakl ene mater ' je kao lo s u .f: ig'ure na unica, j e 13 bobaka.
Mjere: .au. bopka raspon j ednog zamotka zl at:1e i ce 5.
15. Ulomak mini j aturn e srebrne r ibule.
Mjere: du. dijela 21; pIlibL prvobitna d u, aD.
16. Ulomak min!ij atur e srebrne f ibule, tipa kao p od br. 15.
Mjer e: du. dijela 23. .
17. Ul emak mini.jat urne s rebrne fibule .tipa pod br. 15 i 16.
Mjere: du. dij la 10.
Grob br. 123 - 1. Nekoli-o f r agmenata posu de sa j ednom p ovienom drs kom,
moda oblika za ovu nekropolu. Zbog prejako z:duvl p -
s ude su popr,imUi s,i vkastu boj u. Rekonstrukoija nesigurna.
Mj ere: promjer dm. 41.
2. M:nijaturna amfora od fine gl'ine oker prvo crvenom
glinom a za ti m f'irnisom, Dr ke s u u obLiku bradavica p rilijepljene za z.id.
Mjere: vis. 68; promjer grl a 12; vrata 8; trbuha 42; s U' enja na prelazu ku
nozi 8,5; stope 13,5.
3. malog tipa od tine loeg svij e tlog oker
unekollko fragmenata.
Mjere: promjer dna 46.
4. Jednostavan bronzani kolut od ice okruglog presjeka.
Mjere : promj er koluta 23; pro:-nj er presjeka ice 3,0 do 3,5.
Grob br. 124 - 1. srebrna :fiibula, razlomljena u 3 fragmenta.
Nekid'ijel ovi nedostaju.
Mj ere : du. cca 35.
43
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
Grob br. 125 - 1. Balzamarij od fine li dobrD oker boje. Ure-
dan rad. samo donji dio trbuha ,i stopa.
Mjere: vis. 65; prvobitna predvi.diva v/is. 117; pro,mjer trbuha 35; noge
9, 5; stope 21.
2. eljezno koplje, u grob na dubiniDd 10 om.
Mjere: du. 185; pri10bLtna du. oko 300; 'i.r,ina 38.
Grob br. 126 - 1, Vaza od c.rven{) gl!lne sa dosta primijeanog pijeskn,
Povrina je na oba l ica arna. Neto sueni vrrul je po povrini lako kaneiil'an
njem predmetom u ,okomitom pra vcu, je u cjebini ovo dosta neurednn rad.
Pos uda je II nekoliko f ragmenata koji ne doput aju s'igul,nu rekonstruk-
OhjU dna.
Mjere: vis. prib!. 133; promjera-tvora 87; vrata 80; t rbuha 125; dna prib!. 40,
2, Vaza od sive gline sa pnmjesom pijeska. Lako dzvijeni obou prerasLa u
vrat, a ovaj opel pr el azi u naglaen'i trGuh, Posuda je sa dvi.:je okomite
drke. je u nekolikD f ragmenata, tako da je .rekonstrukcija cjeline po-
neto n igurna.
Mjere: predv. v,is, cca 130; otvar cca 95; promjer vrata cca 80; trbuha cca 122.
3, Reljefna plo6i ca od bronzanog 1;'ma, na eljeznu podlogu, Isku-
cavanjem je dat prikaz bor be konjanika i pjeaka u okVliru to ga niz polu-
krugova, U bijevom kraju prikazana je zmi.ja 1<;oja se, dva puta svinutn,
uspravil a kao pcm06n.ik konjaniku k.oji .napada pjeake polumjesec u desnoj,
a uz-de k onja u lijEwoj r uci Konjanik je u kratku naboranu haljinu, a za
njimse v,ije predmet krilu ili platu. Pod konjem lei Gorac sa titom,
Prema konjani:lw nastupa pj eak sa kopljem, kaoigom ,i ti-
tom. konjan'ika i pjeaka nalazi se ptiica rai,renih ,krila, kljunom 'CJ1krenuta
ka pj caku, Na dijelu vidi se jo jedno koplje u istom poloaju,
oOlt o od jo jednog pjeaka, lik jeodbijen.
Mjere: du, dijela 119; ir. 62,
4, Balzamarij od crvenkasto gline sa premazom 'Od crnog fi.rnisa, izuzev
stope, Povrina posude je od p,r evolJke vatre popucala na povrini. Odlomljen je ciJio
vrat a .
Mjere: vis. 165; p.romjer grla 25; vrata 17; t rbuha 47; noge 19; stope 25.
5, eljezni vrh koplja, Ubodn.i diio je a nasadni okrugLog presjeka,
Mjere: dio du. 130; prvobitna du. oko 195.
6, Bronzana'igla .tzv. omega-;tipa.
Mjere: du, 95.
7, Bronzana traka pravokutnog presje,ka, sa u.rezanim dk- cak ornamentom
na j ednoj i rOj strani. Traka je na krajevima savinuta.
8, i zraden od iLne gline sv,ijetle oker bOje, sa neto primjese pijeska.
Dobr o je samo c1rka i dio vrata, Rekonstrukcija cjeline je nes'i-
gurna. ali se po dijelovima moe da posuda pri pada srednjem
i1i ma lom tipu sa ove nekropol e.
Grob br. 127 - 1. od fille 'i debra gline ciker boje, U odnosu na
primjerke sa ove nek.ropole, ovaj ima dosLa ir{}k v.rart i obod
gotovo u vodoravni po,loaj ,
Mj ere: vis , 116; pr,omjer grla 54; vra ta 32; trbuha 88; dna 57,
2, Balzama r ij od mater ijala koji je 'is Lo vjetan sa br, l), CXlb ijen vrat.
Mj ere: V,i5. 75 ; prvohitna vi,s. 97; promjer vrata 12,5; trbuha 40;
prela za u dnu trbuha 13; stope 21,
3, Bron7.ana fibula sa dvlje igle,
Mje.re: du. 66.
Grob br. 128 - 1. od bronze, vrlo neuredno i razlomljen 'u
ne oli ko d ij elova.
Mj ere: promj er cjeline 18.
Grob br. 129 - 1. Vaza od fine gline svijetlog oker na pov,rSll1J ukra-
ena spir ala ma od crnog fLrnisa, koje !izrastaju iz vodoravne crte blizu dna t rbuha.
stopalo 'i dio trbuha. '
Mj e re: vis, 35; promjer dna 37.
2. Balzamarij od crvenkaste gline, Odbijen dio vrata ,i stopa.
Mj ere: V'is. 140,5; prvobitna vis, 165; pf{)mjer vrata 12,5; trbuha 45; noge
14,5; st pe 27.
3. eljezno koplje.
Mjere: du, 380; prvobitna du, oko 440; irina 30,
4. Znatno c,ksidiran ostata.k eljeznog noa.
Mjere: d:io du, 13(},
Grob br. 130 - l, u nekoliJ.::o fragmenata, fine izrade aU slaGog
Pripa,da velikom tipu.
Mjere: promjer dna 64,5,
44
DURO BASLER
2. Balzamari,j od fine gbine oker boje, ilinnisom. j e d' o vrata
sa grkljanom.
Mjere: promjer grkljana 24; vrat pri grkiljanu 17,5; na suenom d.ij elu 12,5.
3. Skifos od file gline tamnij e oker boje, fi<ne !izrade i dobroo Premazan
je crnimfknisom, izuzev noge. j e u dvafragmenta.
Mjere: promjertrbuha71.
4. eljezno koplje neto sinih HSltova.
Mjere: du. 318; prv.obiln a du. pl!1nbL 380; Sl!'na sJec'.lVa 70.
5. elj ezn o koplje sa neto irim listovima, neg.o to je to na ovoj
I:ekropoli.
Miere: vis. 210; prvobitna du. cca 240; irina 50.
Grob br. 131 - 1. Skii:Eo.s od fine gline, dobro sivkasto-oker boj . Pr e-
mazan je crnim f irnisom izuzev d,o;njeg dvjela trbuha i s(;oipe. P r ipada ti pu ka alira-
nih primjeraka sa ornamentom palmovih na atici vrata. je sa mo
neznatni dio trbuha i stopa.
Mjere: d'io vis. 27; pr-lblina prvobitna vis. 74; promjer stope 46.
2. Balzamarij, samo polovina trbuha.
Mjere: vis. 55; prv.obitna vis. 104; pl10mjer trbuha 39.
3. eljezno koplje.
Mjere: du. 190; prvobii!tna d'U. 213; ir. 34.
Kenotaf br.1 - 1. mala bronza.
A.: Makedonskii tit.
R.: KacLga, ade3no i l'ijevo tragovi naJtpisa k.ojise ne moe ili grana
vijenca.
Mjere: p,romjer 15;deb.2,6; >leo 3,90 wr.
Kenotaf br. 2 - 1. srednjeg tipa, po,tpuno razlomljen.
2. K!iLiks od fine gline oker dio ansi {ldbijen.
Mje're: vis. 610; promjer Oitvora 66; promjerstope35.
Kenotaf br. 3 - 1. velil<og tLpa, u fragmentima.
Mjere: vis . 183; ir. oiJvora 58; ir. trbuha 128; promjer st-ope 74.
2. Skifos{ld f.ino mijeane gLine oker boje, raz1omll'i en u nelmlilw omada.
:VIjete: vi s. 48; promj et o1vol!'a 48; promjer trbuha 49; st()PC 19.
3. od fino mijeaneli dobro ghne crvene boje. G::Jrnji konus trbuh a
izveden je rebrasto, a (odbijena) ne prelazi visinu same pos ude.
Mjere: vis. 82; promjer ocLvo,ra 42,5; prc."mjer vrata 27,5; t rbuha 77; dna 50.
4. Skifos od f.ino mijesane gLine o,ker u nekoliko .f ragmena.ta.
Mje:'e: pr.ibL vis. 88; pribI. d'ijam. otvora 80; dijam. stope 49,5.
Kenotaf br. 4 -- 1. Monofoma .trbuasta posuda sa i-rokim gotovo
vratom, .razlomljena u vcie d-ijelova.
Mjere: vis. 90; promjer otvora 57; trbuha 87; dna 38.
Kenotaf br. 5 -- 1. Skifos od filne i dobro gline oker boj e, premazan
uirnisom. Ispod v0.do: avnih a:nsi je vodoraW1a traka od koje su prema dolje
l1tiSDutC k:melure.
Mjere: v is. 84; ir. otvora 75; stope 41.
Kenotaf br. 6 - 1. Amfora od g,rube smjese. Zbog pl'ejak vaLre Ll
dobil ili prinoenja rtve, posuda je po povriJl1:i zadobila plavu boju. Cilin-
zavra'v" vodoravnim rubom. Iz sredine v,raJla Ii-ZJr astaju p losnate anse.
Dno posude se
).Ij cre: vis. 187; promjer grla 37; promjer \I1ra'ta 25; raspon ansi 122; promjer
trbuha 110.
Kenotaf br. 7 - 1. Balzamanij {ld f ine zemlje i dobro Odbijen
je dio vrata. VTal i polovina trbuha premazani su
Mjere: vis. 110; ukupna predv. vis. 128; promjer ""rata 13; tr buha 51;
stope 24.
2. Skifos izrade kao pos uda pod br. 1. Un'u1tranj'Q>st .i dio van jske
povrine premazani su f im,isom. PosudQ je
Mjere: vis. 49,5; promjer otvora 45,5;trbuha 47; stope 19,5.
Kenotaf br. 8 - 1. Ba1zamarij od fine ghne crvenkastog premazan
fimisom, izuzev stope. Vrat jeodb;iden.
Mj elfe: vis. 71 ; k.39.
.. 2. Skifos od f.i.ne boje, slabo i razlomljen unekoliko
dijelova. BlO Je premazan tankom crvenom prevlakom od Jii-neghne ka<o imitacija
terrae s.igillatae, ali se taj sloj zbog 5labog kva!.iie t a uglavnom
slabo
Mjere: vis. 47; promjer otv{lra 46.
Kenotl)J br. 9.- 1. Skiif?s od fine boje koja
je zbog prevLSokog zarenja, vjerojatno u toku obreda rtvova.nja, dobila crvenkastu
45
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU
boju. Prvob'i!ino crni premaz firnlisa se zbog \IItsoke vatre rastopio u tanku hrapavu
povri nu boje. Samo na nek'oliko mjesta je oS/ta,o trag firrrisnog
premaza. Posuda je.bi'la uk!raena kanelurama.
Mjere: vis. 77; promjer otvora 71; stope 45.
Kenota. br. 10- 1. Posuda sa dvije naNnjena od fino pri-premljene zem-
lj e koja je ZJbog prejakog dobila zagasi.tocrven ,ton. je u nek-ol,iko
fragmenata.
M.i ere: v is. 78; p:r{)mjer otvora cca 58; raspondrki 103; Vlis. vrala 30.
2. Balz, mari j od fine glime kio,ja je prejak!Lm dobila crven-
kast t on. Rub se 1rli, a grlo nije naglaeno posebnim proJiiliranjem.
Mjere: vi s. 112,5; promjer IIUba 22; vrata ll; trbuha 32,5; st{).pe 17.
3. Tri ulomka izduenog plosna1og eljeznog predmeta, vjerojatno ostata.];
noa . Zbog tro nosti predmet nije mogao biti ni
Kenotaf br. 11 - 1. Skuos od fine .i d\Jb.ro goJine s'ive boje, po trbuhu
premazan funi som. Drke su odbijene. Trup posude je okomirto kaneliran.
Mjere: v.is. 91; promjer trupa 78; srto;paJla 39,5.
2. Stopa i donja pololVilla trupa ba.Jzamarija.
Mjere: promjer trbuha 60; stope 35.
3. Balzamartj od fine glline c.rvenkastog
Mjere: v i-'5 . 150,5; raspon Oitvora 24,5; pr.omjer vrata 12,5; trbuha 42; noge 13,5;
stope 22.
4. Bronzana fibula sa dv.ije igle.
Mjer e: du. 48.
Kenoiaf br. 12 - 1. Skifos oo fine gI:im.e premazan firnisom,
izuzev stope. Prel omljen II nek-o],iko fragmena,ta i od1omljena jedna drka.
Mj ere : vis. 80; promjer o<tvora 70.
Kenotal br. 13 - 1. Dno posude sa stopalom. po ob1Jiku di-
jela ovo j e mogla biti pelika.
2. Fr agmenat oboda d VfClJta posude obUka koji nije (!la ovoj ne-
kropoJi. Obod je gotOV{) do vodoravnog oblika, a vrart: je kratak .i prerasta
u zadebljanje trbuha. Vanjska povrina je crno
Kenotaf br. 14 - 1. Bahamarij Qd mijeane gline ;tamno oker
Pol ovi na vrata je odbijena.
Mjere:\ is. 200; promjer,trbuha 60.
2. Ki iks od fine gLine sVlijetle oker boje, premazan fimisom i -dijelom
Mj e re : vi s . 51; promjer otvora 53; trbuha53 ;stope30.
Kenotaf br. 17 - 1. Balzamafid mail'ih razmjera sa drkama
na gornjem dij elu 'trbuha. Posuda je premazana fi;r'll'usom. Dio vuata je odbijen.
Mjere : vis. dijela 80; pmmjer trbuha 31.
2. Skifos od i1ine gl:ine premazall1 fimisom.
Mjere :v,is. 72; pnibI. promjer otvO<ra 78; stope 27,5.
Kenotaf br . 18 - 1. Monofoma trbuasta posuda sv,ijetle oker boje.
sam{) donja polovinai dio drke.
Mjere : vis. 63; promjer vrata 53; trbuha 96; dna 37.
2. Trbuasta posuda na kralt!ko:j stopi, svijetle oker boje. nekoliko ulo-
maka od d onjeg dijel!a1rbuha.
Mjere: promjer stope 49.
Kenotaf br. 20 - 1. mala br<lTI.za.
A. : Tobolac - toljaga -
R.: Nejasno; i po d:rugim primjerCima ovdje treba da je pro,kazan Zevs
s pogledom ul'ijevo.
Mj ere: diam. 13,3; debo 3,25; te. 3,08 gr.
Kenotaf br. 21 - 1. Balzamarij od fino pripremljene gline boje.
Mj ere: v is. 131; irina grla 28; trbuha39,5; srbope 24.
2. Dio trbuha i stopalo posude, moda pel,ike, od fine gline oker boje.
Mjere: promjer dna 38.
Kenotaf br. 22 - 1. Balzamamj od fmo mijeane gline oker puema-
zantirnisom. Odbijen dio vrata.
Mjere: vis. dijela 108; pIfomjer trbuha 54,5; noge 17,5.
Kenotaf br. 23 - 1. Balzama,I1ij od Hne gl'ine oker duo trbu-
ha noga.
Rrvobi:tna V' is . pribI. 135; pr.omjer :trbuha 48; noge 14,5; stope 21,5.
2. Skifos od fLne gline, bez ansi.
Mjere: vis. 41,5; promjer (}ltvora 49; trbuha 50; noge 17,5; stope 21.
3. Posuda sa naglaenim trbuhom i izduen:im i'f()lkim vratom. je
samo d'i{) .trbuha i dno, po je priblina rekonstrukcija c.jeline.
Mjere: pribI.'Prvohit. vis. 115 ; p:romjer trbuha 102.
----=-= ~ - .
N
TABLA I
! 7",
L-- )
o
.....
oo
TABLA II


\
..
: ,."0 .....
. ,.
?llI
I
.
- . .......
, '1':
:- 1UI
'5
4 - Zemaljskog muzeja' BiH - ArheOologija
M
,..
TABLA III
-
~ .
.-
~ : i ;
r
~
"
/
I ~
LI . ,
c::
. j- .
>.
'o;
<
4'






TABLA IV
'2,
~
,YI
~ .
...!
Jt
~ I
20
21
l
/(1
"p.
22
TABLA V

A
',
221
7
," . ~
. ' " " ..~ . '
.; ~ ; .. ..
:'ji" o" "
", . , I ~
M
N
TABLA VI
29 30
28
TABLA VII
[\
I \
\
' - - : ~ ' \ . - . ~
I 2JY,o
M
M
N
M
TABLA VIII
"
'o '"
.',.. . . ' .: "

__ 4

TABLA IX


~ I. ~
TABLA X
5 - Glasnik Zemaljskog mua:eja B iH - A r heol ogija
CIO
....
= - _ 2 > ~
~ ..
TABLA XI
5'"
N
VI
~ ; : : ; ; ; : ; ; ~ ~ ? :
~
v)
""
TABLA XII
. - . ,,<,'::-'
- o
. . ',' "',
.-....
I
I : V .
' ,"
~
5-1;1'3
:"
r
:, 1
... ;..
I" I
.: ~
r ~ .
:: .
: ;";'
TABLA xm
I
I
I
I
~ \
II
\
\ ~
\ ~
I,
\
\.
\
\
TABLA XIV
e
C
~ ~
:::OJ ~
~
o-
~
.:r
TABLA XV
,'.
'-.
70;.
..
I
1)9,
, ~ I
M
......
N
......
TABLA XVII
: ~
.....
.,'
: : ~
llJ1G
i l ~ ~ . ~
2. .V:
g
Y2
... .:...",' ;:.<...
c:= = = ~ _
~ ~
co
oo
TABLA xvm
rl
\
/
/'
) ti9:
II '
_t
I I

' " 0 I
Oo
\,.,::



.
t = ~ ' .. : : :
= - - = = = - ~
TABLA XIX
6 - Glasnik Zemalj skog muzeja B iH - A "h e ologi1a
N
O
.-
= = :J C::::J =-
.....
O
.....
o
O
.....
TABLA XX
l , : : = = ~ ~ : $ : : . ~ ~ ~ ~ ~ .
<'l
TABLA XXII
".' '' .
LI
0,:..
.,

;il l l'i'o I
J
120
121
119
TABLA XXIII
' . , ' "
-- .
" ;
" t .
.-.,:.'
- ~ :' . ; . o" .- ,, ' -
11 %
~ ~ t = : = : : : : I : = ?
.- .. .
. . .
, . 1215
I
U
)1J)
\)
122
TABLA XXIV
~ f i
~ ~ ~ ~
~ \
-
I---.....-..r-
123 124 125 126
TABLA XXV
124;"
o
M
.....
TABLA XXVI
TABLA XXVII
v
, CJ ' .'.
. . . . . : - . ' ~ "" ,
o _' oj., :
. : ': . ' : ~ : '., " . .:
' . "o ' .' o " l:.. .:
. . " .. :.. ..'..:
TABLA xxvm
Glasnik Zemaljskog ffi1uzeja BIH - Arheo-IogLja
TABLA XXIX
1. Srp oksidaoi jom donekle uniten, al'i su se na jednom dijelu otrice
zarezi od otrenja. Naden je u kv. E-7.
Mjere: du. 212; ir. na vu 26.
2. Alka od bronza okruglog presjeka, nadena prilikom rad ne akcije 1956. g.
Mjere: vis. 60; .raspon kruga 60.
3. Vaza kombinirana od obli ka skif osa 'i balzamari,ja, od f inD ffilj eane
gline U zoni t.rupa okom-ilto kaneLi.rana. Odbijen vral.
jepril ikom radne akcije 1956. g.
Mjere: vis. 83; prDmjer trbuha 46; stope 34.
4. eljezni uloak za blanjalicu, u kv. D-7.
Mjere: du. 113; jrina radne otrice 30; debo 3,!I.
5. :Geljezni no oksidiranjerr.. znatno u kvadrantu D-7.
Mjere : du. 112.
6. aribalosu, pri,li-kom radne akcije 1956. g.
Mjere: vis. 101 ; pwm.jer trbuha 85; stope 36.
TABLA XXIX
7'
TABLA XXX
1. 2e1jezni ekseni iz horizonta 0,40 u kvadrantima D-7 i E-7.
Mjere: variraizmedu 75 i 53 mm.
2. Brenzana f ibula u kw. G-5, na dsubim.i od 90 cm. Na,laz moda
nekom g.robu koji je bio uniten p.riJi:kom radme akcije 1956. g.
Mjere: du. 145.
3. Zilatna naunica u obliku mga rilLgranskim bordu:rama krugo-
vima. Polukruno zasvedeni roga je od tordii-r3nih zjatni h ica, a za-
wava na krajlu za granulom. U upljinu ,roga utaiknuta je gl a va sa ljud-
skim likom, od stakla jantarove boje. Lubanju prekriva zlatna kapa posuta
granulama, a iz kape se odvaja tanka 'ica i za spajanje sa granulom na
drugom kraju naunice. Predmet j e pri<likom akcije 1956. go-cl!ille.
4. Zllatna naunica, p.rimjerku br. 4, ali neto je
prilikom radne akcije 1956. g.
5. Srebrni prsten sa v:ctlQ velikom ukrasnom na koj oj je urezan Lik
flgure ko,ja sjedi i ,ruke dri .razmaknuto od tijela. je p;ri!Jikom radne akcije
1956. godine.
Mjere: promjer 38.
6. Rel,jefna od srebra, na aLjeZlnu podlogu. F'iguralna scena
potpuno i u detalj'ima je iSltovjetna sa primjerkom iz gnoba br. 119. j e done kle
je u kv. D-3 p.niUkom radne akcije 1956. godine.
7. Minijarturna srebrnaf'ibula, prilikom radne akcije 1956. godine.
8. Vaza posebnog obliika, nisk,ogi vrlo naglaenog trupa, a grla u obl iku l.ijevka.
jeza vrijeme,radne akcije 1956. godine. je
Mjere: V1is . 114; promjeroltvo.ra 38; trbuha 123; stope 84.
9. posebnog oblika, od fine gIline crvenog a vrlo tankih
zidova. prilikom radne akcije 1956. g{)dine.
Mjere: vis. 220; tir. trbuha 87; stope60.
TABLA XXX

,.
. t

. ..
TABLA XXXI
1. Grob b r. 22, predmet br. 14 (v,idi tablu V)
2 Grob br. 22, predmet br. 15 (vidi tablu V)
3. Grob br. 28, predmet br. II (vidi tablu VII)
4. Grob br. 28, predmet br. 12 (vidi tablu VII)
5. Grob br. 28, predmetbr. 13 (V1idi tablu VII)
6. Grob br. 28, predmet br. 14 (vrid i tabLu VII)
7. Grob bc. 38, predmet br. 8 (vidi tablu VIII)
8. Grob br. 38, predmet br. 9 (vidi ta bl.u VIII)
9. Grob br. 38, predmetbr. 10 (vJd:i tablIu VIII)
lU. Grob br. 59, predmet br. 5 (vidi tabLu XIII)
ll. Grob br. 79, predmetbr. 6 (v.idi ta blu XVII)
12. Grob br. 90, predmet br. 5 (vidi tab1u XVIII)
13. Grob br. 94, predmet br. 3 (vidi tablu XIX)
14. Grob br. 105, predmet br. 4 (vidli t abJ,u XXI)
15. Grob br. 105, predmet br. 3 (V11d.i tablu XXI)
TABLA XXXI
2
- ;, -.
-.-
6
8
10
( , ~ .
~ ; , . . /
13 14 15
TABLA XXXII
1. !ll<Clla,z-snimak bez s taklene figJllJfe (,"idi ta:b. XXXi4)
2. nalaz-snimak bez staklene iiigJure Qv,idi tab. XXX/3)
3. nalaz-sn.imak bez s,talklene f,igJU:fe (v,idi /tab. XXXi4)
4. nalaz-snimak bez staklene i1igJUre (vidi ta:b. XXXi3)
5. Grob br. 122, predmet br. 13 tab. XXIV cr XXXIII/4)
G. Grob br. 122, predmet br. II (vidli tab. XXIV)
7. Grob br. 98, predmet br . 7 (vidi ta'b. XX)
8. Grob br. 122, predmet br. 12 (vhli ta,b. XXIV i XXXIIV5)
TABLA XXXH
2
3 4
6
5
7 8
T ABLA XXXIII
1. Grob br. 126, predmet br. 3 (vidi tab. XXV)
2. Grob hr. 30, p redmet hr. 2 (vILd,i tab. VII)
3. nalaz (tabla XXX/6; srodan predmet u grobu 11917)
4. Grob br. 122, predmet br. 13 (vidi tab. XXIV i XXXII!S)
5. Grob br. 122, precLmet br. 12 (vfidi t8Jb. XXIV i XXXII.I8)
TABLA XXXIll
4
5
2
3
ThJs wopk will be published Jn ltls enbirety Ion n ~ L L s h Ln the WJssen.schaftEche M;tt eiluongen
des bosnisc:h-herzegov!;n15chen Landesmuseu:ms tn SaraJevo QScie:notilfic Transactions of ,the
Na.tional Museum of BosnJa Herzegovina), Book II, Vol: A - Archaeology.
ANDELrC TOMO
NEKOLIKO PRAISTORIJSKIH NALAZA IZ HERCEGOVINE
(GUBAVICA, RABINA, DOLAC)
U arheolokom depou Muzeja Hercegovine u Mostaru nalazi se nekoliko
vrijednih i, za arheologiju, predmeta. To su uglavnom nalazi
s Hercegovine a pripadaju grobnim prilozima.
Gubavica kod Mostara
arheolnkim predmetima Muzeja nalazi se i 14 predmeta iz Guba-
vice kod Mostar J ovih, 4 predmeta se nalaze u inventaru Muzeja Herce-
govine pod inven, lim brojevima od 124 do 127, dok se ostali vode u inven-
taru Zemaljskog mULeja u Sarajevu pod brojevima od 40.515 do 40.523. Pred-
meti Zemaljskog muzeja su Muzeju Hercegovine 1965. godine za
njegovu stalnu postavku.
Sve predmete s Gubavice pronaao je na jednom mjestu Ramo
1958. godine. Gubavica pripada Mjesnom uredu Buna, SO Mostar. Jedan dio
predmeta spomenuti seljak predao je Zemaljskom muzeju, a drugi Muzeju u
Mostaru. Navedene predmete je pronaao na pl'O!storu zvanom Gradina,
zapadno od sela Gubavice, prilikom skupljanja drva. On je naiao na
kamenom prostor koji je stajao na jednoj omanjoj humci. Na tom
mjestu, a na cJ
1
tbini od oko 0,40-0,50 m, naiao je na ljudske kosti i predmete
o kojima 1..." _ govora u ovom
Osim pomenute humke, na platou se nalaze jo 4 takve. Sjeverozapadno
od njih smjetena je velika kamena gomila - Gradina, po kojoj je i
ovaj okolni prostor dobio ime. Jednu od tih seljani zovu Zemunica.
Kako Ramo, radoznali seljaci kopali su ovu humku da bi doli
do zlata. Tom prilikom izbacih su mnogo crrJjj,h kos1Jijru .kao i fragme<nata
tamnosive ga;ube kerarrhlike. Pretpootavljam da bi Ire ovdje moglo raditi o gro-
bovima sa spaljivanjem. Sve ove podatke provjerio sam i prikupio ih na licu
mjesta, jer sam lokalitet posjetio marta 1969. Druge okolnosti nalaza nisu mi
poznate.
110
'1'U.\l O AN
S Gubavice p;pdmetI:
1. elj zno lisnato kopljc sa dugim usadnikom (T. 1. l) , Ono je
korodiralo. Duina mu iznosi 35,7 cm, irina lis t a 5,7 cm. Na dIjelu
koplja gdje usadnik ulazi u list se blago naglaeno r ebro. Na
usadniku duine 18,5 cm nalaze se dvij , rupice za P r omjer tulca
iznosi 1,8 cm.
2. elj ezno lisnato kopl je kao pod broj l (T. I, 2). j e korodi-
ralo i tulac mu je Duina 28,4 cm, irina li sta -t ,3 cm. Na
usadniku duine 13,7 cm vidi se jedna rupica za Pr omj r tulca
1,7 cm.
3. fibula od bronzanog lima dobro i Na
fibuli se vide kr ugovi izvedeni urezi va njem, Na fibu1i ima :5 Jc: dnakih
polukrunih kao i dvije male rupice. Dva koluta su ukraena vij encem
latica, dok dva nisu (T. I, 3),
4. fibula kao pod broj 3, Veoma je (T, I, 4),
5. bronzana fibula kao pod broj 3, samo bez latica (T. I, 5).
6. Potpuno ista bronzana.fibula kao pod broj 5, samo (T. I, 6).
7, Kalotna bronzana sa tri naglaena rebra i vij encem latica, od
kojih jenekoliko odlomljeno (T. I, 7). ' .
8. Spi r alna bronzana narukvica (T. I, 8). Ima 6 navoja, a promj er iznosi
6,8 cm. Debljina ice 0,3 cm. ica je okruglog presjeka, Jedi no su krajnji
zavoji romboidnog presjeka,
9. Spiralna bronzana narukvici;. ista. kao pod brojem 8. Ima II navoja.
Istog jepromjerakao i narukvicapod "loj em 8(T, I, 9).
10. .spiralna bronzana narukvica kao pod brojevima 8 i 9, I ma 5 navoja.
I s jednei s drugestrane je (T, I, 10),
ll. Spiralna bronzana narukvica kao i gore navedene. je i ima
tri navoja (T. I, 11),
12. Dvopetljasta bronzana fibula sa tordiranim lukom i t ro'llglastom no-
gom (T. I, 12),
13. Ranolatensi<a bronzana fibula bez igle (T. I, 13),
14, Dvopetljasta bronzana igla. Duina 7,9 cm (T. I, 14).
Prema onom to sam saznao od Rame i prema zapaan jima na
licu mjesta, moe se konstatovati da se radi o grobu sa kam nom arhItek tu-
rom sa jednim ili moda vi,e skeleta. Nije da je grob bio sa sp lji-
vanjem. Na ovaj navodi i materijal koji su seljaci iskopali na humci
zvanoj " Zemunica, o kojoj je bilo
Sve pr edmet e Gubavice moemo svrstati uglavnom u dvije g' upe, i to
na stariju i Predmeti navedeni pod brojevima 5, 6, 8, 9, lO, ll, 12 spa-
daJU u objekte starijeg eljeznog doba na Glasincu, tj. pripadaju fazi IVa
(800-750)i IVb (750-625) 1.
Dvopetljaste bronzane igle (br, 14) Javljaju se kroz sve mlade f aze gla-
eljeznog doba i imaju neto optiji karakter u odnosu na druge
predmetes Gubavice.
Gotovo par narukvica poznat nam je iz Graca kod Posuja,
sa predmetti!ma koju u fanu IVc.
l A, B en a e i B. e ovi Glasinac 2, Sarajevo 1957. st r . 6, T. II, sL 14;
str, 6, T, I, sL 2; str. 7, T. V, sL 9; str. 6, T. II, sL 12; s tr. 13, T. XXII, sL 9; str. 15,
T. XXVIII.sL 12.
NEKOLIKO PRAISTORTJSKIH NALAZA IZ HERCEGOVINE
III
Narukvice iz Graca imaju posljednji zavoj presjeka. Ostali
nalazi s Gubavice spadaju u mladu grupu predmeta, tj. u fazu IVe
(625- 500)3 a neki u fazu Vb (350-250)4. Ranolatenska fibula bi prema
nalazdma bila p,I'e'dime!t IS GU!bavlice. MoemQ De smjestitli u
fazu Vb (350-250).
Gotovo takva fibula je u kod Tenja
5
.
fibula ima i na drugim lokalitetima.
Dva eljezna koplja kao i ranolatenska fibula vjerovatno pripadaju na-
knadno ukopanom mrtvacu iz polovine IV vijeka pr. n. e. Prema dobijenim
podacima moe se pretpostaviti da je u Gubavici u VI vijeku pr. n. e. bio po
kopan jedan mrtvac vjerovatno ilirskog porijekla, a poslije je, u ozidanu
grobnicu, pokopan jo jedan mrtvac. Nije da se ovdje radi i o spa-
ljivanju.
Nalazi iz Gubavice kod Mostara pokazuju da su objekti tzv.
kulture bili raspl'ostranjeni i po terenu Hercegovine. Dakle, ta kultura nij e
bila zastupljena samo na uskom pojasu Glasinca i teritorije prema Drini, nego
i na irem granice zasad ne moemo odrediti. Vjerovatno
dalja arheoloka iskopavanja na terenu Hercegovine otkriti nove veze i ana-
logije sa praistorijskim nalazima Bosne
6
.
Rabina kod Nevesinja
Januara mjeseca 1968. godine Muzej u Mostaru je otkupio od a Mu-
mina iz Rabine jedan bronzani, dobro bode (sl. l). Rabina pripada
SO - Nevesinje i obiluje arheolokim lokalitetima. Pomenuti seljak naao je
bode u kamenju praistorijskog tumulusa, zvanog Mala gomila (iri topograf-
ski naziv Vranjkua).
1
I
t
Crte: J.
1.
:; O. c. sk. 18. T. XXXV, sj. 12, 13; st r . 18, T. XXXVI , sl. 13; str. 19, T. XXXVII,
sl. 5.
4 O. c. str. 24, T. XXXXVIII, 1.
5 GZlVI 1901, str. 14 i 15, T. L
6 Zahvaljujem se mnogo dr Z d r a v k u lVI a r i u koji mi je dao dragocjene
podatke o nalazima iz Gubavtice.
112
TOMO
Bodeu nedostaju ko.rice i jedan dio drke. Dug je 25,6 cm. Od toga
na drak, koji je prelomljen, otpada 2,5 cm, a ostalo na Ima dvije
otrice. I na jednoj i na drugoj strani se dobro naglaeno rebro. Ono
od drka skoro do polovine a zatim prelazi u blago naglaenu
pravu liniju. irina bodea iznosi 3,3 cm a najmanja 1,7 cm. a samom
dnu nalaze se tri rupice za korica ili drka bodea. Takva
jedna rupica nalazi se i na dijelu Na bode naj vjerovatnije
iz groba ispod tumulusa, a nije da je stajao i na nekom dru-
gom mjestu.
oblici bodea, koliko mi je poznato, nisu otkriveni na
Hercegovine. u Bosni su otkriveni na nekoliko mjesta kao u Tenju,
Zlatitu, Donjoj Dolini
7
i DebelomBrdukod Sarajeva
8
.
Dolac kod Gruda
Prije pet godina Komunalno iz Gruda izvodilo je
radove u selu Docukod Gruda. Tom prilikomsu za gradnju puta upotrebljavali
kamen tumulusa. Kamenje su digli sa nekoliko gomila. Ispod gomi l a n alazili
su se grobovi, o kojima nisu nikoga obavijestili. Tek u martu mjesecu dir ektor
Muzeja Petar Leko saznao je za to, te je intervenisao. Na svu zat ekao je
jedangrob koji nije bio potpuno uniten.
..

,J.
\ .
Slika 2.
Crt o ; J.
Grob je bio sa arhitekturom koja se sastojala od kr U
grobu se nala jedna praistorijska posuda (Sl. 2). Posuda j e grube
izrade i bez ukrasa. Na njoj se nalaze dvije drke, kao i dva polumj
ispusta. Prema vani posuda se iri. Promjer posude je 16 cm, a dubin a 8 cm.
Dno je poluloptasto. Osim posude, drugih priloga nema. Ostali podaci nisu
poznati.
Vjerujem da i ovo nekoliko na vedenih predmeta posluiti kao prilog
daljem praistorije na Bosne i Hercegovine.
7 GZlVI XXVI, 1914, Salrajevo, str. 72, T. IV; 76, sl. 43; 95, sl. 73.
8 GZlVI, VI, 1894, Sarajevo, str. 136, T. XII, sl. 1.
TABLA I
-
-
0 - --

14

13
C r t e : J .
This work w ' L1 be published in Jts enti rety in Engllsh Ln the . Wissenschafl1!che Mittellungen
des bosnisch-herzegovLnischen Landesmuseum.s , n Saraj 'vo (Sci enLLt lc Transactions of the
National Museum of Bosnia Herzt'g ovina), Book II, Vol : A - A..rchaeology.
ALOJZ BENAC
JEDNO O TAUROBOLIJSKOM
KULTU U BOSNI
u v od
Praistorijska gradina Zecovi kod Prijedora (dolina Sane u zapadnoj
Bosni) poznata je prvenstveno po bogatim nalazima kulture, a
zatim po slojevima koji p ripadaju bronzanom i starijem eljeznom dobu ove
oblasti . Arheoloka istraivanja na ovom lokalitetu vrena su 1954. i 1950.
godine i tom prilikom je iskopana povrina od 300 m Z. Rezultati istraivanja
ovi h praistorijskih sloj va su publikovani u Glasniku Zemaljskog muzeja',
tako da su stratigraiski podaci i kulturYla fizionomija pojedinih stratuma po-
stali predmet interesovanja u praistorijskoj literaturi
2
.
Gradina Zecovi ne preds tavlja, samo jedan praistorijski lokali-
tet. Ovdje su otkriveni i arhitektonski objekti, od kojih treba, u prvoro
r edu, spomenuti dijelove kompleksnije (rimske) utvr de, uz rubove
pl a toa, i t emelje neke crkve, u sredinjem dijelu gradine. Istra-
i vanje i obradu ovih obj ekat a izvela je 1. 1953. godineS, Prema
t ome, gradina Zecovi Je dugo vremena sluila kao praistorijsko naselj e, zatim
je na nj oj bilo rimsko da bi, na kraju, postala sjedite
jedne bugomolje. Najmanje 2.500 godina ovdje se strujanje
oni h i votnih tokova j-oj i su zahvatili pitomu dolinu rijeke Sane u posljednja
dva milenija pr. n. e. i u pr vom mileniju n. e. S obzirom na izvanredan poloaj
gradine nad rijekom i na r i j t ko pogodan plato za stanovanje i odbranu, ovako
duga upotreba lokali teta j e sasvim
Ovim se, ipak, ne iscrpljuju svi podaci o koritenju gradine Zecovi.
Ostaje jo jedan zanimljiv objekat, koji je do sada ostao nepublikovan,
l A. B e n ac, PrehistoiTIijska g,radina Zecov,i kod GZM 1956; I s t i ,
Slavonska i .ilirska kultura na prehistorijskoj gradini Zewvi kod Prijedora, GZM
1959. god.
2 V'idi npr.: F. K ci s z e g i , Beiltrage zur Geschichte der ungarisehen Urnen-
felderzeit , Acta arehaeo\ogiea, T. XII, Fase. 1-4, 1960; B. C: o v i Uvod u strati-
grafiju i hronologiju gradina u Bosni, GZM 1965. i dr.
3 L C: r e m o n i k, Rimski oo taoi na gradini Zecovu, GZM 1956; I s t a, Novi
srednjovjekovni nalazi kod Prijedora, GZM 1955.
c'
ALOJZ BI:: N AC
116
a vezan je za istrai vanje pr ai s torij;;;kih sloj eva 1954. i 1956. godine. Radi se o
jako dubokoj jami, obli ka i sa posebnim s drajem, koja je - pre-
ma svi m i ndici jama - sl uil a u spjecijalne kultne svrhe.
J s pri likom pr obnih isk pa an ja u 1954. godini, kada j ' 01\'01' na po-
vrina od 73 'onstatovani s u u tadanj im kv. I i II ostaci neke jam.
Ona je t ada naz na )jj ma 1 i prethodno kao jama. pol o
su 0vd jc: lC1 allji ostaci elj ez e troske koji su indici rali ovahu opl' edje-
Jj nje jame. Tek u 1956. godi ni a ol0 se u usjednim kvadratima d ) ne 'lu si r -
nij ih podatka o namj eni o e jame, a oni su u kazi vali na s svim
ocj enu.
Smatr am se obav zni m da () vdje objasni m zato jc prolo ie od 10 go-
di na izmeuu istraiva nj ove jam i obj vlj i anja l'ezultata tih istrai vanj a.
Z to postoj' samo jedno obj anj nj e : U 1954. godini je islraivan manj i dio
ovog (Ibj ekta. Tom p r ilikom se u nutar j ame na dubini od 1,80 m. poja io
jedan sterilan sloj , koji je stv0rio u\' j renje da se radi o zemlji zdravici. S ob-
zirom na to d s zemJj zdravica na di jel ovima kv. I i II, k ji u sad ravali
naj dublje praistorijskr- sloj ve, pojavlj i\' ala na dubini od 1.4 d 1,50 m, bilo
je sasvim mi lj enj e da j e jama 1 samo manjim dijel om ukopana u
zeml ju zdra\' icu. Ovo uvj er ni t .i e bi ja t je naved nu
jamu okruiv {J jedan iri jarak, l oj i je iao do dubin od 2, 10 m i
svojim donjim dIjelom bio u kopan u zemlju zdravicu. toku iskopavanj a
1956. godine n susjednim k v. rv i v ul\ or en je drugi dio tz '. jame.
Ovdje se, meduti m, pok zalo da SE' na dni ini od 1,80 m ne nal azI dno ja me,
nego da ona see do 4 m u dubinu. - du bljim slojevima jame su otkr iven i
mnogi detalji, knji su ukazivali na nj en kult ni ka rakt r i po, E!b n o
int resovan.ic. Na t aj naein j e u 19;i 6. godini ovaj dio objekta iskopan dn samog
dna, dok je u prethodnoj kampan.i i bio ostao nedovren nj gov e r ugi di .
se r adi o jf' dnom manjem dij elu j me koji nije dovr:' en, smatrao sam da bi
bilo pot rebno ponovno ot voriti kv. I I II i dovriti iskop tog dijela bjekia.
Kako se do danas 7.a to nije ukazala pr il ika i kako II dogled oj
nema izgled' za reali zaciju j p nog novog iskopavanja, os taj e cl sc ipak 0bjave
podaci koj i u t ada pri kupljeni. P ot je dio objekta ipak ist r aen, a do- I
vrenje ostalog dij ela ne bi dalo - \'eoma vjerovatno - neke sasvim nove
p datke, mi se da se o obliku i namjeni ovog objekta mogu pr'l\'iti dosta
mer itorne hipot ze.
Opis objekta
Poloaj naeg ohj ekta na gradini Zecovi sasvim se li jepo vidi na Sl. l,
", dj e JE' - u r edoslijedu drugih - kao obje ai D. R di se
o jami, koja na qornj em dij elu ima neto ukoen obhk, ali u
gl vne osovine i pak orijentisane u pr vcu sjever-jug, odnosno i.s tok-z pad.
Ovaj objek' j bio na veoma is taknutom di jelu gradinskog platoa
l 'mj eten neto alo u pravcu od samog centra gradine.
Kon t u!' ove j ame u s Jijepo ocrtavale na dubini od 0,40 m
od povrine zemljita. nutarnji pojas jame bio je obilj een crni m kullurnim
sl jem, lw j i j e bio ispunj n nalazima, dok je rub jame ocrtavao
jedan ui, u "kasti pojas. Poto se uz sj everne i june dij elov',= ovog poj asa
nastavl j ao kulturni sloj, odlazio da lje u dubinu i sadravao znat sl rij e
osta tke o onih II j ami, sasvim je oVi t o da j pojas ok jame na o im str an'-
ma od naboja P rema t me. ne radi se samo o kop' nju jame,
nego i u m ur nj enih r ub va sterilnim nabojem. To je
gra ' vin ' i pothvat. - Na ovom. gornjem, r ubu jama je imala dui nu
117
.TEDNO S VJEDOCA ' . -rVO O TAUROBOLlJSKOM KULTU U BOS N I
o 10
t! fl.!
/
/
- - - "' --,,,--"""1 /
ul ' , "
: ; I
r - --;-- - r - --l
/ , ,
I "
/ '
/

/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/
/ /
/ /
/
/
I
/
/
,
I
/
/
,
/
/
,
/
/
/
,
/
/
', . ."
/
/"
I
/
/
/
/
/
/
/
N
c rtea: S. K ud r a
SLika 1.
118
ALOJZ
"

O
2
lJ

lIJ
j...J


lLJ
!li

-:>
II)
O::::4{
ION
0 4
IL
patH

:::>


Izn1.da c rtea : s.
Slika 2.
119
JEDNO SVJEDOL:ANSTVO O TAUROBOLIJSKOM KULTU U BOSNI
6-6,5 m, a irinu 3,5-4 m, od je pojas zapremao
irinu od 0,50 m (Sl. 2).
dalje u dubinu, pojas od naboja se proiruje, tako da
prema unutranjosti jame tvori jednu zakoenu padinu. Paralelno s tim, su-
avao se unutarnji dio jame sa crnim kulturnim slojem. Na dubini od 1,70 m
duina unutarnjeg di.jela jame je iznosila od 4,5-5 m, a irina se
kretala izmedu 2,5-3 m. dio jame otkriven je u kv. IV i V, dok je II
kv. I i II ostalo samo neto preko jedan metar njene irine (uporedi izvjetaj o
iskopavanju u 1954. godini).
Na dubini od 1,60 m otkriveno je u kv. IV, otprilike na sredini cjelokupne
jame, j edno ognjite. To ognjite je imalo u osnovnim linijama trougaon oblik,
sa zao blj enim vrhovima. Njegov rub je bio dok
j e ost al i dio bio izgl' aden od kamenih obl utaka, vezanih izgorj elom
(vidi Sl. 3). Oko ognjita je mnogo gara, komada i drugih
nalaza.
Ispod navedenog ognjita je, manj im brojem predmeta, i
jedan ri mski (Honorije, 395-400 g.), tako da je datiranje ognjita pri-
dobro osigurano.
Kako se prilikom iskopavanja u 1956. godini vidjelo da se na dubini od
1,80 m ne zavrava ova jama, produeno je dalj e iskopavanje i podaci ko ji
sada sli j ede odnose se samo na kv. rv i V.
a dubini od 2,20 m, otkrivena je - ostalim nalazima - dosta
dobro posuda od zemlje, sa zaobljenim trbuhom i visokom
drkom. Daljim unutarnjeg dijela jame ustanovljeno je da je ova
posuda stajala na jednoj, horizontalno poloenoj, volovskoj lubanji. Pored ove
KV, rl - JAMA 1
OGWI5T!! NA 1,70m.

..... .. ....
mIIIIIIJJ UTr:. STtRILNr:.
mEm OO II\AlAf:NA I
Izrada crtea: S. Kudra
SEka 3.
--------- ---------
120
A LOJZ BENAC
\
V
\
\
%
I
\
\
\

\
il!


\-
-{
<:'-.I
">
-{
ii
-,
> o
...
o
>-
lU
O
N
N
u t?I
2
>
i2

O
:r
, 0

fl
- - - - -- .:::====-----_ ._ - - ------'
V.ra da crtea : S. Kudra
Slika 4.
lubanje, na dubini od 2, 25 do 2,50 m, leala je jo jedna volovska l ubanja i
niz drugih govedih kostiju. ovih kostiju su bili Tas uti [ragment i
robe i poneki f l' agmenat (valjda ilirskih)
pOSUGa. Sasvim je da su ove kosti p olagane s' svrh om, j u'
su leale u nekom rasp:H"edu, a na prvoj gl a"j je stajala naveden a posuda (Sl. 'l) .
l-crna gotovo sumnje da j e i opisano ognj ite vezano ;:a skupinu govedih ko-
stiju, odnosno da j e na zasutim kostim i na poravnatom i ' rcnu.
121
J l:;D. 'O SVJ EDOCA:-<STYO o TAUROBOJ.IJ SJ(' -:I l ULTlJ U BOS IT
Ispod zone gov kostiju naa j ama se jo neto suava i to suavanjt:
ide: do dubine od 3 m. a toj du bini du.i na jame iznosi oko 3,5 metra, a i rina
u ovom dijel u se kretala od 2,50 do 2,80 m. Iz toga se moe da je
na ovoj dubini u li: . I i II iz 1954. godine ost alo veoma malo od unutarnjeg
ci i.jela Jame. Got ovo va njena povrina otkopana je u 1956. godini.
Ispod zone sa g kostima otkopan je sloj koji je obilovao kamenim
oblucima i u takvom stanj u ispunj avao siratum od 2,50 do 3,00 m. Samo
na vrhu ovog stratuma je zabiljeeno nekoliko ivotinjskih kostij u, koj e odgo-
varaj u onima u zoni govedih lubanja. U ostalim dij elovima st rat uma preovla-
kameni obl uci, obi -an zemlj ani nanos, i kamenjem me la ni
i dn1gi nalazi ( idi profil na Sl. 5).
Na dubini od 3 m j ama j e na uglovima zaobl jena, a onda je dolo po-
novno do manj g proiri vanja j ame. Poslije toga zidovi ielu polpuno ok.omito
u dubinu. Tak a je situ cij ' sve do dubine od 4 m, gdje se nalazi i st varnD
dno ove j ame. P rostor od dubine 3 m do dubine 4 m je bio potpuno
Nj mu j e nedo tajao mali dio u kv. I i II, ali po onome to je ot kopana u 1956.
godini moe se sa mnogo sigurnosti da ovog pros tora iznosi oko
of >--: 4. m. Prema i zvj esnim ostacima i rasporedu kamena uz zidove ove donj
prostorije, izgleda da je ona bila obloena jednom kamenom oblogom; barem
KV, - PROYll. ..JAMr.. 1
1 . KU1.TURNI Sl-OJ NAD " .....0..,
I:z.GORDol NA&OJ OD l.I!MWL
OQ.N-J15Te
SLOJ Q.ARA
5. oo UToze.1.eNE .GARO" .JAI'O INP'Il.TRIRANe. zeMWE
eo 'tAMAN IC.U.1.TUIU.I, U "'le CM. IM). IC:.OST \.JU

1. Ob UTO IW"ll.TR.lRAWI!
UTI 'CLOJ/ZDRAVICA. I


Izrada crtea: S.
SLl :a 5.
122
ALOJZ B E:NAC
]
(!)
-ct
=>
"')

I
.ct
t:
"')
lU

:>
"I


lJ
..., 2
w)
> lIJ
O t=
V L
LJ
N
j
I u'acta crtea , S, Kuct ra
Slika 6,
u mZlm dijelovima, Dno jame j e bilo dobro poravnato, a oiovo
va sj everna polovina podnice j potaracan a si t nim kamenim oblucima (vicii.
Sl. 6) , Unut ran jost Le donje p ros torij e je ispunj avala li ka masa lomljenog
.-am na i oblutaka, koja se pr em samom dnu net o s manj ival a. Ovaj kamen
je pomijean sa zeml janim nanosom i nekim nalazima, o kojima jo biti
govora.
123
JEDNO SVJEDOCANST V O T AUROBOLlJS K OM K ULTU U BOSNI
P rema tome, dol je je bila prosturija, koja je ozgo imala jednD
vie kruni otvor. Iznad ovog otvora e j ma l jevkas to proiruje i zavra va
obodom, koji opet pr elazi u formu.
Oko ove j ame ot kopan je hodnik, koji je obilazio vanjski rub.
Taj hodnik - r ov ne slijedi jedna kom i ri nom ivice jame, nego se na mj estima
proiruje i tako t vori jedan kruni oko formiranog ruba jame.
Najvel::l dubina hodni j e u kv. I i II (gd je ide do dubi ne od 2,10 m), dok se
u kv. IV i V nj egova dub 'na od 1,40 do 1,60 m . Ovo je sve, naravno,
od povrine tla koj e j e prij c iskopavanja.
Iz opisa se vidi da je ovaj objekat do ivio teke destrukcije.
se, ipa . da je nj egova izgr adnja ila ovim redom: Prvo je skida n gornji kul-
turni sl oj. Na dubini od 0,40 ela 0,50 m se, na nekim dijl'lovima ove povrine,
nail o na zemlju zdr a i eu. Tu pravo formiranje nae jame. U zapadnom
dij el u ona se ukopava u zeml ju zdravicu. dok je u dij el u leal a do
dubine od 1,40 m (odnosno l m od ruba j ame) u kulturnom sloju. Na ovim diJe-
l ovim je gornji dio jame formiran nabijanj em pa se na taj
izgradio njen - da t ako kaemo - amfi l oairalni oblik. Od dubine 1,40 m
jama je na povrini uelublj ivana u zemlju zdravicu, odnosno u
nabi j enu - Na neto je hodnik oko jame.
Taj hodnik je duinom ukopan u zemlju zdravicu, a razlika je samo
u 1. -mc :'1.0 je na zapadn j strani jame ukopan od 0,40 do 1,50/ 1,60 m, dok j2
n a supr otnoj strani i na odredenim mj es tIma to ukopavanje ilo oel 1,40 do
2,00i 2,10 m. Zbog tog na zapadnoj -t r ani na hodnik izgleda dubok, a na
strani neto iako je ovdje dot j erivan ilo-

a osnovu ovih podataka vidi se da je donja, prostorija biln
vi soka svega l m, dok je gornji, amfi teal l'alni (ili ljevkasti) dio bio visok oko
2, 60 m.
I jo jedan vaan detalj. Prema i pomenutoj situ ciji u
donjoj prostoriji, "da da su 7.idovi ove prostorije bili obl oeni kamenom.
Poren malih di reki nih dokaza , zato bi govoril a i kamena unut ar
ove prosLorije (preteno lomlj enog kamena). Poto nije bilo nikakvih tragova
buke, moglo bi zaista r adi l i samo o obl ag,mju zidova kamenom. S obzirom
na t o da se ispod povri:i ine sa volovskim gl o.vama zatekla takoder vel ika koli-
kamena, dobiva se u tisak da su i kose strane gornjeg dij ela jame bHe
oblo ne nekim kamen om. Naravno, aVG je man je sigurno, ali indicij e postoje.
- Koli ko je pri svemu ovome upotrebljavana i drvena te ko j e sigurno
r Ci, jer nisu nadeni n ik<.tkvi komadi ove vrs t , mater ij ala, iako
eljezni nalazi na to ukazuju.
Nalazi
N ovom mj estu su nalazi koji se u naoj jami javlj aju ispod
0,40 m dubine, jer sm tram da se tek od te dubine mogu smatrati sa tavnim
dijelom kul t urnog sioj a u j ami. Poto je j ama datiran a rimskim nov' -
cem, nema potrebe za bilo kakvom kompara ti vnom analizom ozbiJ:inijeg k arak-
tera. lm novcem su daLi r-ani i nalazi, koji i ne izlaze iz krug
roLe. n alazima dalel a preovladuj u fragmenti i
predmeti od eljeza. ob7. irom na to, ilustracijama uz ovaj rad
svoje mjesto samo odr deni tipovi ovdje otkopanog materijala.
124
II
ALOJ Z
Prema dubini kultu rnog sloj a nal azi idu ovim r edom:
0,40- 0, 50 m - Pet fr agmena ta keramike sivkaste i sivk stosmede boje,
koji pripada ju trbuashm l oncima, sa i zvi jenim obodi.ma. Tr i
uk r aena par al Inim horizon talnim kanclurama, dok su a dva i zvedene udu-
bljene ci k- cak, odn sna valovite linij e. Prva 1ri j jedan d druga dva Iragmen ta,
po f aktmi izm de .j po raviIno zavrenim obadima, pripadaju
r obi. Samo j ' dan f ragmenat sa valuvi t im uell bl jenjcm i ma nera u
povrinu; napra l jen je od nedov ljnu zemlj e pa 1"' i na n -u
ranosl avensku r obu.
0,50--0,60 m - Dno jedne posude od zemlj e, na kolu i
tankih zi dova t e maLi ' r oj Ii"agmena ta posude s a kosim k anelurama. ovih
ira!!mena la, u ovom strat um u u tni elj zna predmeta :
k ul:a, di uica sj ili b adve i ;:;el jezni probojac.
0,60-0,70 m - Dno zelenkas te staklene pos ude, sa unutra
pupkom, t r i fragmen ta keramick r obe (pr vi je pripadao tamnom
trbuastom loncu, sa izvijenim obodom i gustim hori zont alnim kanelur<tma,
drugi sivoj posudi, sa iroki m kanelurama na unuta rnjoj strani i posebno mo-
deli ranim obodom, a veli koj posudi, boj e i s ka-
nelurama sa vanjske! st r ane). Od eljeza JC svega jedan klinac,
s tog presj eka i savi jenog gornjeg dij ela.
0,70- 0,80 m - Donj i komad kasnoanU-ke posude od zeml je, sive
povrine i sa ir okim kanel ur ama na unutarnj oj s trani . Pored toga, u ov rtl
st r at mu su i dv dij ela jedn lj ezne bagI ame.
0,80- 0,90 fi - i prIj en od zemlj e, sa snupa ure-
zanih linij a, koje idu od j ednog do drugog ruba olvora. Od eljeznih pn:d ef.o.
zabil cen je samo dio j edne due ala tke, presjeka (moda plCiboj ac).
0,90-1,07 m - Tri fragmenta : prstenasto dno sIve kasno-
posu d, dio dna t a mne pusud , sa unuta r njim kaneh u-ama i gOl nJl dio
tr u, stog lonca. povri ne, bez kola i od laho
p keramika, praistorijs "e t radicij e!). U ovom sli-atumu
je i dio vrCl.ta i tr buha zelene, st akJene posude. Ovakvo stal-lo ide ta-
k del' u kasnu antiku. Sakuplj n a su i i elj ezna predmeta: kJiH,
spojnica <ia c1 vij (: kuke, igla sa loptastom glavum i dio jcdne plj osnat >
neodr ed ne namjene. P ored toga, zabiljeen j i mali prsten od bronl-anog
lima.
],07- ],20 Dl - Tri cl. k mada: f ragmen- t r avnog poklopca, izra-
J enog II tehn ' ci terra sigl Uata, gornj i dlO iroke posude. tamne povrii,ine. izv.i-
jenog oboda, sa sitnim i veoma gustim kanelur ama po povrini, te polovina
gr ubl je pusude, boje, sa j dnom trakastom dr';kom
ruba). z ovu ](el'amiku dolazi p t el jeznih pr dmeta ' dva l
jedno s vrdl a, jedna mala kuka i fi no obw( loilo.
1,20-1,35 m - Tri fragmenta: dva komada irih kasnoan-
sudova, sa izvij enim obodom, tamne povrine, p n :krivenim guslim ka-
nelli 'ama, i komad posucl , domCIce proi zvodnj e, POVI"lI1E' i sa
n to uvijenim gornjim di j lom. Sakupl je no je pet elj eznih predmeta: Jedan
dobr o no, kli nac sa za ravnjenom glavom, igl a sa
zaoblj enom gl avom i fragmcna t j dne druge igle.
] ,35--1,50 Dl - Tr i fragmenb kerami]"e: manj i di o neke veli k posude,
sa zel enom gl azurom na vanj skOj i unut arnj oj s trani, gor nj i dio domal:c posude,
oblika i tamnosive povrine, te j edna praistorijska drka, pro-
in :na sa donj e strane. Od pet :l.eljel.nih predmeta su : el va ve' a kl ina,dvl je frag-
m entirane i gle i dio el jeznog oko v (vJerovatno od vr ata).
1,50-1,57 Dl - e Uri fragmenta: jedan pripada plttl-o j zdjel i
lt t hni ci ter 'a sigilh ta, dva tamno racIenim posudam sa gustim kan h Irama,
J E DNO SVJE DOC.-\ NSTVO O T AUP. OBOL.l.fSJ{OM KU TU U BOSNI
125
a j dan ma li fra menal pripada rukom posudi, u pr a.i stor ij skoj tehni c: i
ob ade. Medu el jeznim predmetima se nalaze : j edna velika kuka, jedan k inac:
sa glavom, dio noa, masi ni baglame i dva vrdl .
1,;;7-1,73 m - Jedan fetvrtasti kameni br u ', cliu od staklene boef'
i dva fragmenta keramik (jedan od tamne posude, sa
obodom i gusti m kanelurama, a dru i od trbuha posude sa irokim kanelu-
r ama) . el jezne nalaze masivnija karika, okov od elj e;mog lima
i masivan proboj ac.
1,73--1,80 m - DV<l Iragm n ta lamnosi e keramike, bez
kanehira. elj ezne nalaze l' dst avlj aj u : komad el j za spremljen za obr adI<
i j edan no.
1,80- 2,00 ul - Dva f r ag m n t a tamnosivih pos uda, sa obodom
i gusti m kanel urama, tri mala fragmenta kera mik ter ra i jedan ma-
si van mos ul' od zeml je. el jezne nal aze jedna
kuka . jedan dvo noa i jedn 'no ilj a t nej' sne nam jene.
2, 00- 2,15 m - J edan Iragmt!na L grublj eg suda, izra c. tamno-
i ner avne povrin . el jezni nalazi su obilni: noa, dva
jedna kuka i tri klinca.
2.15-2,25 ID - D a obradena jelen ja roga, od kojih j e jedan n
kao iljak, a drugi kao mlat. Zeljezni nal azi su opet veoma bl jni: t ri noa,
dio tav sa drkom, jeLina velika igJa presj J a i sa l optastom gla-
om, jedan veliki klinac, jedno dobro dlijeto, jedna kuk a, dv;) pro-
bojen i komad pl.i osnalog oruda, n eodredene namj ne. Uz ove predrnele je bio
i dio jedne bronzane igle.
2,25-2,60 m - Veliki broj raznih kostij u.
2,60-2,90 ul - -'eli.r i veprova zuba, mali fragm nat stakl ene posude,
pt'stenasto dno jedne p osude od glline, sive i d b r a p ovrin ,
donj i dio male posude, smede boje i sa irim kanelurama na vanJs koj povri ni .
Od eljeza je samo jedna igla, a por cd toga i komad ba karnog lima.
3,20-3,50 ID - Fragmenti jedne vi e, sive posude, sa malim p rs tenastim
dnom, mal o dno jedne masivne amf or e, f r agmenat posude sa zelenom glaz. ut'Ont
na unutar njoj strani i ost acima crven g boj nj a no. va njskoj strani , di o tamnog
tr buastog l onca, sa uvijenim nbadom i b z kan lura, te dio crijepa sa gu tim
rebrima na j ednoj s trani. Od el jeznih predmeta sakupljen j e samo
jedan klinac.
3,50- 3,60 m - Tanak kolLtt od sivo zemlj e, sa rupom u sredini,
- moda - od dna neke pos ude.
3,60- 3.90 m - Dva fragmenta terrae sigillat ac, pr stenasto dno sivo
posude, malo dno masivne amfo r e, di o t amno a suda, sa izvije-
nim ubodom i bez kanel ura, te dio cijepa sa g ustim r .b rima na jednoj strani.
Osim toga, je dio dna male stak lene posude .
Dno jame (4,00 m) - Fragmenat pol lopca i zraden u 1. 'Imici terra sigilla-
ta, sa veoma lijepo komponovanim ukrasom od krugova i spiraInih kuka, r avno
dno grublje posude i pet fragmen ta posuda debljih stijena, izvana
boj e a iznut ra zeleno glazirane povrine (dno je bilo obilno prekriveno
krupnijim zrnjem bi jelo pi.ieska. ).
U kanalu oko j ame su neki fragmenti i eljezni
predmeti . Stratigrafi ja nal aza u kan al u, nij e, sigurna, j er
je tu lnke mogl o doci do mi jeanja. Zbog toga jc ovdje upao i poneki kt; r a-
fragmenat koj i pripada dol skoj fazi Zecova . Treba napomenut i,
ipak, ela iz kanal nekoliko komada vece, posude od
zemlj e, sa crveno boj enom i gi aziranom trakom na vanj skoj trani ,
glazurom n a unutarnjoj strani i ukr asom uz obod posude. To su
najlj epi prim jerci ove vrsL keramike.
126
ALOJ Z BENAC
Uzevi u c.i eli ni, elj ezni m predmetima preo riaduju noevi (12
komada), (6 komada), igle (7 komada). klinci (7 komada) , kuke (6 ko-
mad) i prob jci (5 komada). 2 elj ezni objekti da se Ja lj aju u
broju t ek od 0,90 m dubin , a naj vie ih ima na dubini od 2,00 do 2,25 m. Zna-
je j o napomenuti a se vi poj avljuju od dubi n 1,07 m, a da
noevi od dubine 1,2 m. Jo je i nteresantnij e da se od 12 noeva na!;lo
na dubini 2, 00-2,25 m nj iho i h 7 komada. To ukazuje na njihov usku
vezu sa zonom v lovskih l ubanja, i znad koji h su neposredno leali.
Razmatranja o namjeni objekta
Pr i razmat r anjima koj a s odnose na n mjenu ovog objekta ireba uzeti
u obzir
a) Jama iz rimskog doba na Ze o ri ma je, u sutini, ostala iza r uenja,
odnosno pune destrukcije, posebnog arhitekt onskog obj ekt a, koj i je na ovom
mj estu bio u kasnom d bu.
b) Osnovni dio obj ekta j e donja, prostorija, koja
je - van svak sumnje - izg rad na kao podzemna prostorij a.
c) Po svemu izgl da da jc ova pros tor ija bila obloena k. menom, bez
pri mjen mnlt ra, a ni je bez osnova ru pret postavka da je i ljevkasLi ornji
J io j ame bi o bl oen kamenom.
d) Iznad ot vora pr ost. r i je, u lje\ l stom dijelu jame, nadeni su ostaci
govedi h kostiju. b7. ir om na dvi j e l Ibanje i na poloeni lonac P " >ko j 0dne
lubanj e, je da se ovdj e radi o ostacima i.votinjskih r tava, koj e! su zaklall e
na ovom mjest u. Ovo rt vovanj e i pol aganje osta taka izvreno je posli je "at r-
pavanj a donj e prostor ij e.
e) I znad h tv nog hori zonta je napravljeno ognjite, za koje sc mora
pretpostaviti da je staj alo u uskoj vezi . horizont om :Grtava.
f) Medu nal azima iz ovog objekta e II prvom redu dosta br jni
eI j zni noevi, eljezni l, klinci i kuke. Pored toga t r ba spomenuti
di j love okov od vrata, r azno tesarsko el jezne dijelove i
dio j zne tave s drkom.
u obzi r ove osnovne elt: mcnte, treba odmah a ne
postoj e ni ka kve indi ci je da se ovaj objekat upotrebljavao u neke
svrhe. Na poj dinim dubina a su i u 1956. godi ni manj i komadi eljezne
troske, no, po svemu izgleda da su oni mogli im ti istu ulogu kao
kamenje. Mogli su sl ui.i t i za ob j ganj e i lovaste povrin . Nema go ora II tome
da bi ova jama slu'ila kao pe ', jer nema ni zgoretine ni taloga koji
bi mog..lO na to upuci at i. "amcnj e ni j t ak der pokazivalu bilo kakve
znakove izlaganja vatri. Teko da postoj i neka druga namjena k ojoj
bi mogao da p s li i ovakav objekat.
Za bli e namjene obj ekta slue na prvom mjestu nalazi u
htv nom hor izontu. Dvije li j po poloene lu banje i ostale go ede kos i
ne mogu nita drugo biti nego ostaci r Lvovanih goveda. Prema tome, sasvim
je evidentno da sc ovdj e radilo o tzv. taurobol ij skom kult u i da trebati vodtti
o centrima. toga kul t a u doli ni rijeke Sane. - Kako J" ova.l taurobo-
lij ski obred izveden iznad donj e, podzemne prostor ije, ne bi bil o mjesta sumnji
da jc i don ja pt osturi j a bUa z potrebe istog k Ltlta. Samo iznad
prosturi j e koj a je, u nE;k u ruk u, bij a posv ovakvom kultu mogao je, ka-
snij e, j 'd pl'i mj ti vnij i obli j:; tovj t nog rtvovanja. Ognj L<i te nad rtve-
127
JEDNO SVJEDOC:A, 'fVO O TAUROBOLIJ S KOM I{ULTU U BOSNI
nim ostacima je samim svojim poloajem bilo odnosno
za dalje kultne radnje u vezi sa taurobolijskim obredima.
Poto je u Bosni, kao i u susjednim oblastima, bio razvijen kult
boga Mitl'e i nekih drugih orijentalnih boanstava
4
, a ostaci kult,
ni gradevina to n ajbolj e nag objekat na Zecovi ma ne bi mogao da
predstavlja nita Naprotiv, on se uklapa u mozail,
kultnih, odnosno r eli giozni h gradevina toga vremena. U ovom treba,
medu tim, voditi o nekim pojedmo5tima.
Oblik mi trej a u Bosni i Hercegovini je rela t ivno dobro poznat. O tome
poglavi t o nal azi u Konjicu i Jajcu. Prvi je bio na otvorenom prostor u,
sa p odijumom od nalJij enug kamena", a drugi pred k amenom liticom, na kojoj
je bio izraden relj ef oga Mitre
6
Iako je p odnica mit reja u Jaj cu leala 2,80 tn
ispud dananjeg n ivoa, ipak St' da nije bila mnogo ukopana u z 'mIju, j er
se r adilo o kasnijem nanosu i zatrpavanju. Podnica mitrej a j e bi a
od n abijene zemlje i pi jeska. Za Izgled ovakvih su karaktc-
r ist ii:ni hajdinski mit reji k od Ptuja', gdje se sasvim jasno mogla izvr iti rekon-
strukcija pojedinih objekata. Radi se j:Jreteno o dugul jastim manjim gracle-
vinama, sa odredenim unutarn jim rasporedom, kultnom slikom i drugim ka-
r akteri detaljima.
P rema ovim podacima izlazi da kultni obj ekat na Zecovima nema odlike
standar dnih mitrej a i ela se ne moe proglasiti jo j ednim primjerkom u ni zu
t akvih mit reja. Pa ipak sc, ('-ini mi se, radi o istom, odnosno srodnom kultnori1
krugu. - F. Cumont je ocij enio kao pogreno milj enje da je taurobol ija pri -
padal a obr edima. Po njegovom shvatanju, takve r i ve su pri-
mj enjivane u kultu boginje maj ke (Magna Mater), a vezane su sa
kultom samo njihovim zajc' . por ijeklom
8
, Cumonl, dalje, konstatuje da
j e buginja zemlje (odnosno Magna NIater) sastavni dio staroir anskog
pant eona i da se nj en kult odatle irio prema Zapadu. kl e r j e, po
nj egovim preuzeo pod svoje okrilje ovaj kult od azij skih maga
H
T
jo jedna njegova konstatacija je u ovom od vanosti. da krv
zakl ane ivotinje n a otvorenom prostoru u jednu jamu (b urobolija j e,
veza na za idej u purifikacij e i besmrtnosti) poznat je u Aziji od veoma
starih vremena. Za vri j eme Ant onina ovaj je preao u hramove l\IIagnae
Mat ris lO
Bez obzira na to to su mitreji bili vezani i za kult Velike
objekat na Zecovima spadati u r ed ovakvih kombi novanih svetilita. Ni-
kakav detalj ne opravdava pomisao da j e: u njemu bila smjetena neka Mitrina
slika ili neto to . e u mitre-jima. Na obj ekat na Zecov,jma
j e, tako izgleda, bio namij en j en jednom izvornijem taurobo,Jijsk.om kultu; vje-
rovatn kult.u boginj e majke.
Ovakav kult naj )olje osvjeLljavaii i oblik kultnog objekta na Zeco-
vima. Donja prostori j a je veoma niska, pa ni j e mogla sluiti za
obrede kojima su prisust vovali vjernici. Osim toga, ona je i malena za takvu
namjenu. Ona je upravo mogla da slui za salijevanje krvi ubijene ivotinje i
, Vidi o tome: V. P a k val i n, Kultovi u doba na Bosne
i Hel't:egovine, GZM 1963.
j K. P a t s c h, Mithreum u Konjicu, GZM 1897.
6 D. S e r g e j e v s k i, Das Mithraum von Jajce, GZM 1937.
7 M. A b r a m i Poetovio, Ptuj 1925.
8 F. e u m o n t, Mirhras, u W. H. R o s e h er, Ausfiihrhches Lexikon des
griechischen und r(imischen Mythologie, II Bd., 3064.
D Herodot, I, 131; Strabo, XV, 3,13.
10 F. e u m o n t, Textes et monumen ts figures relatJifs aux de Niithra,
Tom I , Bruxelles 1899, 334.
128
A LOJZ BENAC
TICi taj bi nepusredno predavala zemlj i nami jenj enu rt vu. Teko Je
j e sl uio dio potaracanog poda ; da li Je to bi o centralni dio za primanje
hlvene krVI ili j e imao neku sasvim drugu ul ogu, neka druga
ove vrste.
Svakako je ct interesa to su ivolin] ske kosU nadene u gornJCcm dijelu
naeg objekta. To samo po sebi na da se tl ovom dij el u
gladevin' vl'ilo rtvovanje u periodu kada je prostorija bUa
zatrpana. To je jasan podalak da j c kuHna i mala dvije faze upo-
trebe. Po svemu. mace, izgleda da je gOluj i di o ob jekta bio otvoren. Ll 1.0 bi
odgovaralo tendencIji k ulta da sc rtvovanje vri pod otvorenim nebom.
U vezi sa nvakvom (donE'kl vj etovalnom) rekon strukclpm kultnog ob-
jekta n a Zecovima, bil o bi potrebno jo neke detalj e> sa t erena.
- U gornj em di jel u obj ekt a ' sakupl jeno mnog /. lj(>znih kli-
nova, klinaca. dijelova bagla ma, kuka l Sve t o na k Ja
je nn n aem objektu bilo i dostl<dr veni h di jel ova, koji su pri likom destrukcije
:;ki nut i i dr vo moda upotrebljeno za druge svr he. Ostali su samo komadl
el:i znog ok va. P ri. tom treba p mil jati na drvene dii love koji su
odva jal i gornji od don jeg di jela ubjekta . Da li se, moda, radilo II nekom
pudiju u dnu gornj eg dij ela, na kome se v rilo r t vovanj e govedjh rtava, ili
o nekim drugim gractevinskim det al jima, t ",ko j e na osnovu do-
kumenbcije.
- -coma je zani ml jivo da su sc eljezni noevi (koj i su takode 7.ast u-
plj eni u znatnom broju) nali samo u gornj!em dij elu obj ek ta. I to bi
na zaklj uVa k da j e Samo rtvovanj e V!'etHl u gornjem dijel u objekla.
- Nacleni dio u gornjem di jelu objekta mogao bl ukazivati
na kultni obred u satima. Ukoliko je, pak, donj a prostorija :-;] uila
za primanje rtvene krvi, unda ona ni j t' moral a imati neki ulaz nego
samu gornj i olvor. Tnkva pr ostorija bi u tom bi la u slajnom mlaku i
nj eno osvjellJavanje (kada Je to zaMije ala potreba) mogl o i zvesli amo
umj et nim svjetl om. Na alost, u don joj prostori ji nisu ostaci nekih
svij aka.
ovakvo j n<.tmJeni obj kia nalazi svoje mj es to i hodlllk oko gornjeg
di jel a jame. To bi, zapravo, bila j edi na za vj ernike da PI iSllstvuju
kultnomobredu, odnosno prinoen juivotinj skihrt ava.
P oneki deL<tlji ;,a objekta na Zec vima o odredenoj lJlisko3ti
kulta k oji se ovdje odvij ao !ja mitra kultom. Jwltuvi su
mahom vezani za a mbij ente. Ukoli ko bi n dostaj al a za 11lltrejc
su se gradi li po]upodzemni mi t rejL Ali. i Ll ovoj f ormi su to s;1Plaea. untra,
speluncae. Ukopavanj e u zemlju je izvr eno i na Zecovima. Ovdje je samo
izvedenu znatno dublj e ukopavanj e, jer je to - v jerovatno - ocigovaralo
kul tu boginje zemlje. Vi djel i smo, meduti m, da je don ja prostonja muraIa bi ti
obloena kamenom Ci to kamenom).
U nekim mitrcjima su vrena i rt vovanja boginji zemlj e (Magna Mal er)
pa su u njima n o vi od el jeza i bronze, koji su sl uili pri ovom
r t vov n jull. Tu bi bila sasvim situ[1.ci ja onoj na ZeCQvima. U neki m
mit reji ma s u i l nei za vezivanj e rlava. Zaniml j ivo j e da je jedan
el jezni lanac naden ispod podnice crkve na Zecovi ma, koja je bila izgradena
u blizini naeg objekta
12
. Ne mor a, naravno, da bude ni kakve veze izmedu
ovog l anca i kultnog obj ekta sa Jamom na Zecovima, ali se odredene aSOCijacije
ne ako sa me po sebi.
l j lbl d ., 68.
" L eJ e m o II i k, Himski ostaci na gradini Zecovi, GZM 1956, T. I, 3.
JEDNO SVJEDOCANSTVO O TAUROBOLIJSKOM KULTU U BOSNI
129
Na osnovu svih ovih razmatranja moe se da velika jama na Zeco-
vima predstavlja, po svoj prilici, posljednje ostatke jednog kultnog objekta
u koj em se vrilo prinoenje ivotinjskih rtava boginji zemlje, odnosno Ve-
likoj boginji, Velikoj majci - praroditeljki (Magna Mater). je bila
relativno malena i - kako izgleda - veoma jednostavno Sastojala
se od donje prostorije, gornjeg rtvenog dijela i vanjskog hodnika. Iz nalaze.
se ne moe naslutiti da je ovdje bila smjetena kultna slika ili neki kameni
rtvenici, to je, u mitrejskim kultnim mjestima. Pa ipak,
neki det alji ukazuju na srodnost sa kultom.
Ovaj kultni objekat nema paralela na ovom .
.Jedna duboka jama iz rimskog doba otkopana je i na praistorijskoj gradini
Pod kod Bugojna1J. Po svojoj i smjetaju na gradini Pod, ona
donekle na ovu sa Zecova, ali nemam nikakvih elemenata za njihovo
sobno vezivanje.
Ukoliko se ovakvi objekti na broju lokaliteta, tada
se tek govoriti o rairenom kultu, o kojem je ovdje bilo Ovako,
ostaje samo nagovjetaj da je on bio rairen u dolini Sane.
Rimski novac u okviru jame na Zecovima daje siguran
oslonac za njeno datiranje. U donjoj prostoriji je jedan novac koji
pripada Konstanciju (335-361 g.). Isti takav novac je u vanjskom
h();ooiku. Ispod ognjita, u gornjem dijelu abjekJta, oUk.rti.ven je, opert:, novac
koji pripada Honoriju (395-400 g.)14. Novac u donjoj prostoriji je dospio
ovamo prilikom njenog zatrpavanja. Iako nemamo novaca (oni barem
nisu mogli biti identifikovani ostalim, loe primjercima), ipak
je objekat morao biti barem na vladavine Konstancija, a to
u prvoj polovini IV vijeka. Njegov kraj je dosta dobro nalazom
Honorijeva novca. Poto se nalazi ispod ognjita, koje predstavljati samo
zavrnu fazu u aktivnosti jednog kultnog objekta, moemo sa velikom vjero-
pretpostaviti da je kraj IV vijeka i vrijeme u kojem je dolo
do destrukcije ovog objekta. Ako je pobjeda Teodozija 394. godine
definitivnu pobjedu i kraj tzv. paganskih kultova, onda je to vri-
jeme prirodne smrti kultnog objekta na Zecovima. vijek je svakako
doba vj erskog sinkretizma i zato bi pojava i kulta i objekta na Zecovima bila
u ovom vremenu sasvim normalno smjetena
15
.
Orijentalni kultovi na sjeverozapadnog Balkana su
poznati u rimsko doba
1r
. Ove kultove su irili mahom pripadnici pojedinih
garnizona, pripadnici administrativnih slubi, vojnih intendantura i robovska
radna snaga. Na Zecov:ima je, po ostacima utv:rd.nQg sistema, bila jedna
manja rimska p osada. U njenom okviru su se nalazili i pripadnici orijentalnih
kultova, koji li mogl i da izrade ovaj jedinstveni kultni objekat. - Poslije
definitivne pobjed objekat je, vjerovatno, definitivno destruiran
i a nedaleko od njega je bogomolja.
13 Ove podatke sam doznao uSlffienDm saoptenju B. e o v i a.
,.. l'< ovac je odredIO G. K r a l j e v 1 kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
15 apominjem ovdje da je est kamenih ara iz Ljub1je i dvije takve are iz
Bni.eva Terrae Maltri. Ovi rudarski centri su locirani veoma bliz.u Zecova
i zato ne bi bio bez osnova da je neka veza izmedu razvi-
j enog kulta Terrae Matri u Ljubiji i BI1i.evu i naeg objekta na ZecovIma. NatpiSi
iz navedenih mjesta dodue, -iz III vijeka n. e., ali to jo vae po-
stavku o razvijenom i dugotrajnom kultu boginje zemlje na ovom - Sa
istog (iz Majdanita u dolini Ja.pre) i jedna ara Jupitru
DOl1heIllU. Predstava ovog Dol.ihena je .povezana sa precLstavom bika i zato
se i :ovdje neka veza sama .po seb"i. Ara iz Majdanita je vjerovatno postav-
ljena sredinom III vijeka.
16 V,idi nap. 4.
9 - Glasnik Zema:Lj&kog muzeja BiH - Arhe.ologija
130
ALOJZ BENAC
Dodajem samo usput da je na volovskoj glavi stajala jedna dosta pri-
mitivno posuda, za koju bi se mogao upotrijebi ti naziv pra-
istorijski tip. Ova posuda bi da se u neposrednom kultu
sluilo i robom. Moda je mnogo vanij e nae upozna-
vanje sa jednim tipom u vrijeme kasu antike. To je
trbuast lonac, sa manjim otvorom, napolje izvijenim obodom i j ednom ve likom
trakastom drskom. I ostalih f ragmenata ovakve robe II jami
pripada ovom tipu lonca. Iliri su, prema tome, odr avali u kasnoj
antici svoju proizvodnju, samo su forme posuda prilagodili ukusu
i potrebama kasne antike.
D:ese A rbe iL wird in d eu.tsch er Spr ache i n den WJsse.!lschattll che d es bo,;.ni sch-
h el-zeg<>v.!1l1 c he n La!1desrn us e ums ln Sar aj vo, Band Il , Heit A - Archaologie, vel'oilentlicht
w e.r den .
TABLA I
1
2
9'
TABLA II
16
Crte,,: N. Beze
TABLA III
7
6
4
8
10
!
.--------------------------
C"tei: N. B eze
- RIMSKO T RES
topografiji rimske
II Irem
polazilo
der Bal kanha lbin;;eh,
1914; str. i s t i,
BiH
(Nae stanine
IVO OJANOVSKI
138
Nespor azum oko 11 gorjela, rimskog arhitekt onskog objekta
Ll Bosni i Hercegovini , nastao je, dakle, upravo stoga to nije - sa i zuzet kom
E. Ant hesa:
l
- bio pra ilno i duv l jno i naglaen d oID i IIa fi t n i po-
loaj Mogorjela na pr ilaznim putovi ma prema Naroni, koja j e - kau bogati
empor ij - u burno doba ger manskih upada iz barbar ikuma, mogl a po-
stati vrlo p cilj Da se taj up.r avo poloaj _I{ go--
r j el a u irem obrambenom si temu arone dovoljno j e baciti pogled na geo-
graf k u kartu donje Neretve (sl. 4). Jedi ni otvoreni pril az Naron i (danas Vid
kod M koja j e bila 1.o.kovi.m Nere-INC i Tre-
biata, bio j> upravo kod To j e uzani pr olaz izmedu Nerelv!' i Tre-
biata kraj Stru<r:l. o mom milj enj u, ut vrdenje na Mogoqdu j . i
upravo zato da so zatvori taj interammJ Teretve i Trebiata, kOJ! pr ed-
stavlja pri.rodna vrata aroni, i tako nepri jatelja zadri na vanj skoj obr am-
benoj li n ij i. U pri log tak vog shvatanja ov ug problema govor i analiza topog raf-
skih, h Odolokih, epigr afskih i ostalih podataka, o kojima biti u t oku
dalj eg izlaganja. Ako se problem t ako poslavi , onda se nuno dolazi do
ka da je Mogorjelo, bar po svojoj prvobitnOj namjeni, ipak castrum, odnosno
kastel.
l. Osnovni pr avci rimski h komu llikacij a u donj oj Ne retvi.
Tabula Peulinger iana na rimskoj cesti NaI'ona XXl I Ad Turres XliI
Di lunto XIV Pardua XVI Ad Zizio (VUI Leu inio), i dalj e za Anderbu (
i Skodru (Skada r) , "aa prvu medus l anicu i Ze Narone navodi A d T li r r es,
udalj enu od Narone XXII milia pa suum, dok je ud lj enost Ad Tu rres
i sta njce D il u n t o sa dalj ih XIII Prema tome bi
po Tabuli zbi rna udaljenost Narona - Diluntum iznosil a puni XXXV rim-
:; kih milj a ili ne to oko 52 km (sl. 1).
Po Itillerari um Antonini na ces ti: Narona XXV Dallnnto XL Leusinio -
udalj en ost l arona - Dall unlo (Dilun tum) iznosi sveg XXV mp, dakl\:! punih
deset rimskih milj manj e, ili neto oko 37 km.5
Isti pravac navodi i Ravenal (iz V111 sl. ): Herum civitas Lis um, Scodris,
Butua, Decadel'on, Bicinion, Epitauron, Assidium, Bl' etorum, Turres, Nanona,"
dok se na drugom mjest u p e r l i t u s ill a l s daje poredak gra-
do a : Burzumi, Aleta, Saiunlum, Bntna, Decaderon, Buccinium, Rucinium, Epi-
daurum,id est Ragusiwll, As amon, Zidiou, Pa.l'dua id est Stamnes, Turres, Nat-
rona.'
I Guido, koji pi'e II XI st., takoder n a osnovu star ij ih i;(Vora kao i Ra-
vena t, stanicu Ad Tur-resnavodiodmahiz Narone.
8
'J E. An lh es - W. U n verzag l, Das Kastel! Alt. ei , B:moer .Jahrbileher,
12.2 (Benn 1912), str. 152. Cf. W S e hm i d, V. Beriehl derRGK, str. II i d, l K. 1-
t; w o b o da, Rumis L:he und romanLche 1-' ali:l.stc (1919) , S. 94 ; I. takoder F.
B ul i - Lj . K a r a m a n, cara Diokleci j ana u Splitu, Zagreb 1927. slr. 126.
4. Castori Romanorum cos mographi tabula quae d icitur eu :ngeriana, reco-
gnovil C. Miller , Ra vensburg 1888, Segmentum VI. Cf. C. MiI Ie r. Hinerana Ro-
man.1 (1916), sl. 468.
:; ILn. AnL. p. 338 : Ponte TiJur i 16 Tr ono 12 Bi1ubio 13 Aufus ti anas 18 Narona
25 Dall unt o 25 Leusinio 40 Andar ba 29 Sallunto. Cf. C. M i IIe r, I Lineraria Ro-
mana ,S t uttga r t UH6,p . LXIII (a S< lonis Dyn-achium).
6 M . P i IId e r - G. P a r t h e J , Ravennatis Anonymi Cosm graphia et
Gu
i
d':)l1i.s geog!aphic,., Be!olmi 1860, 5, H, p. 379. Schnelzovo izdnnj Ravenata iz
1940. g. nisa m imao pri ruci.
Ibidem, 4, 16, p.208.
Ibidem, c. 114, p. 541.
MOGOR.TELO - RLMSKO T l: R H E S
139
Z nae pitan je je da p ut nu stanicu Ad Tunes (kod Ravenata
Turrcs) svi itinerari, osim Ilin. Ant, koji j i n spominj e, navode odmah iza
Narone, dol sc iz Tabule vidi i to da je Ad Tun-es me listani ca Ta-
rone i Diluntuma, koji. j e po !tin. Ant. udaljen od Nar-on XV mp, dok po
Tabuli t a distanca - kao to smo vi djeli - iznosi XXXV mp. dakle deset
mllja vie. j e da se kod Ravenata Dilun tum i ne spominje.')
Postavlja se, dakl e, pitanje kako obj asni tI ra7. ii ku od deset punih mil j a
n a jednom sr azmjerno kratkom odsj eku puta izmedu Narone i Diluntuma. Had.!
li se o gr eci Tabule ili su moda Ll pi tanju dvij e trase?
Da se ovo pi lanj e pravIlno r ijei, potrebno j e najpr ije o s n o v n e
pravce u sis temu r imsklh cesta u dOLI jaj Neretvi , t j . one koji se uldapaju u
magistralni pravac Sal ona - SI odra, i odvoji li ih od j lokal ni h
komunikacija. Ovaj posa pretpostavlja u prvom tedu s Ludiozna ispitivanja
ri mskih cesta na t erenu.
Mommsen je, da bi uskladio podatke dnju it ineral'a. predloi o ispr avku
Tabule i dis tancu NIll' ona XXII Ad Turres re tituirao u XI mp (umj esto XXII
mp), ll! i time udal jenost od Narone do Dil untuma sveo na XXV milja, kako
je iradirana na mnogo pOllzdan.ijem Itin. Ant. Po Mommsenovu milJenju, radi
se () korupteli koj a se u teksLTabule uvuk la pr episi anjem. Ovom bi n ju
ilo li prilog to to se od ILi ner ar a vie p rimjeraka, k j i se na ovom
mJestu slau II broju milja, dok je Tabula s kao unikat. Momm.senova
r estitucija bila jc gotovo prih aten a .
i pored toga to Mom.msenovo r jeenje i zgl eda i plau-
zibilno, OIlO ipak ni je prihvatlj iVO, j er ne vodi dovol jno o udaljenosti
na t erenu i o arheoloskim ostacima (;csta i naselja. SLo j e n j vanije,
on se ne sl ae sa stvarnim odnosima na terenu, jer ni li jednom pravcu, u
pulu 'l"ugu od 180, n udaljenosti od XII mp (18 km ) od arone,
ne postaje a heoloki osLaci koti bi se mogli dovesti u v zu sa sta-
nicom Ad Tun-es, koju, s obzi r om n a nj en n aziv, t r e ba svakako t r :liti negdj e
u blizini nekog naselja koje je svoje imc dobilo po kulama (Rav natov Turres!),
T agovi takvih objekata morali. bi se i do n ih dana.
Da se u ovom ne r adi o greci Tabule, i pored nj enih
lapsusa, nego da su de facto u pti. tanju dvi. je razlii!iLe trase ces te Nar ona --
Dilunlo (Dallun to), pokazali su i neki drugi (npr . Mayer,
l.VI i oni su upal i u kad su ceslu Narona - Di lunt um tralili
9 Ravenatova trasa, dakle, nij e ila na Dllun l.um. Ravenart ob:ljeiava dva prav-
ca, i l o; Assidium (Ad Zizio?), Bretorum ( !) , Turres, Narrona (5, 14. p. 379), odnosn o
per litus maris: Zid10n (Ad Zi?t"'! J, Pardua, ld est Stamnes, Turres. Narrona (4. 16, p.
208). Prema ome se Ravena lov pravac ceste ne poklap;l 5<1 (a"{llrw kuj\,; da j u Ta j.
Peut. i I tin. An t. RadJ se, u o ne to pravcu, koj i n ij e iao na
Diluntum. Medu tim, Mayerov (Vjemik dalm, vol. 51 (1940), s'tr . 141) da je
Pardua isto "lo "i S lon (Ravenatov Pardna id est Stamnes) ne moe se pl'ihvatili, je"
gl eda n o nlje isLo ni Epidaurmn, id e t Ragusium. Navedenim
su u stvari samo p pravl1i (veze). Ravena lov p:data k tr ba hvati l"l
. J 1 -lu d.! jE' pul lZ p" d\le kraj Ljubinj a '!) s kretaQ vie prema jugu
(jer je bi o i vjerojatno preko Popov a polj a (Bretorum = Kotezi ill Ravno Ih
Trebimlja?) iao na Turres i Naronu. I z P-ardue ba jedan v: c:nalni (pri put
v di i u Slamnes (SI n?). - U novi je se. V 1'1 j eme smatra (J . S c h 11 e t z, Unt er su-
chungen . .. IVIUnthen 1942, p . 7 J 77) da j Anonymus iz R- vene ivio u 8. ".t. se
ill gu najbolje obj miti i anakronizmi Ragusium i Stamnes (Sten?).
10 CIL I II, t r . 290.
II Pregled s,"i h r aniji h pretpost a vki vidi kod E. P 'a a l i a, A. n ase!j;:\
i komunikacije u BiH, str. 62 do 6ol; i s l l, Rom'5 he Stras:;cn in Bosn' en und H<!l -
cegowina, Archacolagia J ugoslavica III, Beograd 1959, str. 66 do 79. Cf . G. N o v a k,
Povije t Dubrovnika, Anali Historijs og instituta JAZU II Dubrovniku, v. X- XI ,
Dubrovnik 1966, str. 50 do 54 Priloga.
IVO BOJANOVSKI
140
no od Narone (Vid), u POPOVU polju, ili uz morsku obalu, u pravcu Epidaurusa,
iako za to nije bilo nikakva arheolokog opravdanja.
Rjeenje ovog pitanja je, sasvim jednostavno i u skladu sa
odnosima i nalazima na terenu: cesta koju navodi Tabula ila je jednim dije-
lom, tj . u svom prvom segmentu (dio puta Narona - Ad Turres), cestom Na-
rona - Bigest e, u stvari se prema Bigesti, dok je cesta koj u biljei
Itim'rarium Antonini ila pravcem uz Neretvu, i to preko Go-
rice i Mogorj ela do tj. do dananje Capljine. Obje ove e s le ispitao
je detaljno P atsch, obje su sasvim s igurne i miljokazima. t 2 Obje
se - kao to vidjeti - i duinom potpuno uklapaju u podatke itinerara.
(sl. 2).
!:Sto se, dakle, ceste koja je fiksirana na Tab. Peut, ona se najprije
prema Bigesti (Ljubuki), trasom ceste Bigeste - arona, ali ne do
Humea, gdje se lokali zira Bigeste, nego samo do Vitaljine, 4 km niz-
vodno od Humea, gdje je Patsch pronaao ostatke drugog ri ms kog kamenog
mosta preko Trebiata.
11
Od Vitaljine je cesta izbijala na Gornj e Studence, gdje
je izlazila na glavni pravac Salona - Scodra, koji se uglavnom pokl apa sa
pravcem moderne ces te Ljubuki-Capljina. Upravo ovoj cesti pr ipada kaldnna
(rimske) ceste, iroka 4 m, koju je Patsc:h otkrio kod grobl j a na
Mui (L:apljina),14 a koja je na sl. 4. Prema tome, putnik koji je iz
Salone putovao za Anderbu, Skodru i dalje nije morao da u N ronu
(to bi skretanje od osnovnog pravca), nego je iz Bigeste nas t avljao
ravno niz Trebiat prema i Stocu, tj. magistralom Salona - Anderba
- Scodra - Dyrrachium (sl. 3). Narona je, dakle, kao i Epidaurus (cl:! sta Epi-
tauro - Asamo -- Ad Zizio), sa os novnim p.ravcem bila povezana
putem.
to
To je poznati s e k u l a n narodne predaje, u stvari renovirana
cesta Ljubuki - Vid kod

Sa ovakvim rjeenjem problema rimske putne mree u donj oj Ne retvi
potpuno su u skladu i ostali elementi, prvenstveno distance, poznate sa iti-
nerara:
12 Zur Geschichte und Topographie von Narona, Wien 1907, 5'tupac 27 do 80
(D.ie Strasse Narona-Bigeste) i st. 79 do 86 (Das erste Segment der Str3.ssc Narona-
- Saraj evo), Tabl a 1. Cf. F. B a II i f, Ri:imi.s che Stralssen in Bcsnien lm er Her-
cegovina, W,i en 1893, s tr . 31 do 32 'i 36 do 37, zalim, str. 62 do 6.6. - sa ceste Na rona-
-Bigest e poznato je ukLLpno 10 milj oka.za: dva sa lok Prud-Ore.pak (Pat.sch, arooa,
str. 84, br. l l 2), dva iz Vitaljjne (Patiseh, ib. str. 57, br. l .i 2), dva 'z Bi.j ace
(CIL III 13318 i 13319 = B'aII , Stras. br. 30 i 31) , na sela Bijace,
Hardomilja i (Patsch, ib. str. 49), br. l (na 4382 m od Vida), br. 2 (na 5966 m
od Vida), br. 3(na 7444 m od Vi.da) i br. 4 (na 8919 m od Vida). Mlilj o-kaz p br. 3
pronaao je i objavio D. S e r g e j e v k l, GZM 1955, 149 1 150. - Sa ceste
(Prud) - pomata su svega trl milj okaza: na
lok. Orepak 'u tni fragmenta od d VTa miljoikaza (.Pa:tc')h, Narona, st. 80 i 81,
br. l do 3) i jedan poblie nepoznate provenij encije, sada na Mogorjelu (Serg., Sporu.
93, br. 27). Vrlo je vj roja'tno da i ovaj milj okaz prtipada cGti .Narona- rni ci-Mo-
gorjelo. Jedan miljokaz, ko ji je naden u blizi ni sel a Humea, a koji .se vie ne moe
viajeti, sporuiJlje i E van s (Anltiqu. Resear, II, 73). Za CG u w p. i P a t s e h,
GZM 1910. str . 177.
13 Narona, st. 54, sl. 24. Oko mOlSta je bilo i manje naJsel je. U b1iz1ni su
ci oba spomenuta mi lj okaza (CIL III 6433 = Patsch Narona, SIt. 57 i Patsch, ib, st. 59).
Prvi j e sa dvos:l ukim na tpi.som, careva M. Anija Flori jana (276) i M. AlureUja Proba
(276-282), a drugi Fl avij a Valerija Konstancija iz 293. do 305. g.
14 Pseudo-Skylaxovo jeze.ro. Pninc s pOVlijesti donjeg Neretve.
GZM 1906, s r. 378 = Wissenschaftlliche Mitiei1ungen aus Bosnien und der
HerzegoWoina (dalje u tek.stu WM), st. XII, str. 87, Tabla XI.
15 D. S e r g e j e v 5 k .i, Rimska cesta od EpudauruJffia do Anderbe, GZM 1962,
str. 75 do 80, karte I i II .
P a t il ch, NaTona, s t. 27. Usp. i E van s, Anti quarian Researches 'in Illy-
rlicum, We tm in-ter 1883, str. 68 i 69.
141
MOGORJELO - RIMSKO T U R R E S
\
, ......
~
I ~ \
\
I
I
\
luada celea: S. Kudra
Sl. 3. Rimski cestovni v o r kraj Bigesle ILhbuki)
142
143
MOGORJEI. O - RIMSKO T UR R E S
ovo drugo, Tabula j e i u ov om ispravna. Magistralni pravac Sal ona -
Scodra - kao to smo vidjeli - nije skret ao II Naronu, kako Sl! mi. lili svi
dosa(ianj i pd l Pat..c; ch, nego je nastavlj ao li jev()m obal om Tre -
biata, otprilike pravcem dananje ceste Ljubuki - Capljina. Pulna stanir:a
Big ste nije, dakle, bila II opsegu vojnog l ogor' na H lm cu neaa nen'dj e za 4 km
zapadnij e u opsegu dananj eg Ljubukog, To odgovara i stvarnoj udalj enosti
Cigeste XI II N rona (Ljubuid - Vii), a do br,] se uklapa II osno vn i,
pravac l:este Tilurio xn BiIIubio VIllI Ad Novas VIIII Ad Fuscialla XIll Bi-
geste xm Narona (i dalje Narona XXU Ad Turres XllJ Dilunto, itd. ). Prema
tome, putnu stanicu Bigeslc ne smij emo l okalizirali u ist oi meni logor na IIumcu
nego u iri opseg dananjeg Ljllbukog, jli n cito zapadJ1lije, u Rad]$"
. ko, dakle, dionicu ceste Bigeste Xln Narona sa Tabul e, odnosn o nj e-
zin dio od Vitaljine i Studenaca shvatimo ko () na magis t ralu Sa-
lona - Scodra, t o on, u stvari, i j es t, <.l ionku Narona - Ad Turrc
pr ko Vital jine kao pr i segment ceste Narona - Anderba , onda se na jed-
nostavan i r j av a problem rimske putne mree u zal d u Narone
i bez rest itucije Tabulae Peu Li ngerianae.
n. CESTA SA ITI ER RI LJM. '- TTOI NL Cesta Narona XXII Dallunto,
koju bil j ei Itin. Ant. ila j e iz Narone do Caplj i ne pravcem uz de nu
obalu Neret ve, preko i Udal j enost od ida (Nn f ona) do
Tas (Ad Tun-es) iznosi ovom trasom oko IX mp (14 km): prema torrne,
distanca Narona XXII DaUunto sa Itin. n t. u stvari je zbirna rijedn ost
d i ' u meclustanica: Narona IX Ad Tu j'es i Ad XIII Dallunto (koja
nam je poznata sa Tabule). Mommsenova ispravka TabuI nije, dakle,
potI' bn a.
r ova Je cesta i maj karakter kao i sekul an . Mogli bismo,
moda, jo pomilj ati da j e izgr ad n a kao v za Mogol' j ela s -ar onom,
a li nam za to nedos taju odr ar gument i. Sa m agi stralnim pravcem Bige-
s le (Lj ubuki) - Ad Tun' ova se cesta sast.a j ala negdj e ispred
Capljine, blie selu Trebiatu, jer j e, po svoj prilici, zaobilazila
t eren Mogorjela i Capl jine (sl. 4). U Caplji ni je bio prijelaz preko
Neretve, vjerova tno mostom, ali mu se tragovi OlSU
O pravcu rimske ceste ar ona - Leusinio - Scodra u n auci j e d ugo
vl adal a podi j eljenos t miJ,i enj a . Dok su jedni zastupali mil j enje
da j e ova komunikaci j a il a blie mor skoj obali i - kao t o smo vidjeli -
traili njene putne t ani ce u Popovu polju, od D. f'one (Vi d), ili na
morskoj obali (Tomasch k, Ho rnes, Cons, Ki pert, Miller, May r , i
dr.), po miljenju drugih cesta je prol azila d ublje kroz unutranjost zemlje
20 Osim grupe milj okaza sa lok. Orepak u P a t s c h, Narona, st. '19
o 80, na relaoiji Draga--Slana Draga - <klanac ;z.medu ii lrue
(380 m ) . (168 m) - Gorica--Slruge--M()gorj el0 jc Pat: cl
pronaao i trasu ces Le, planum i podzi d i spur Ue, a u Docu 'i Goriet' os lat. .0
naselja. Ces ta je kod St ruga prelazil a Trebiat, il a pored Mogor jela (,)WO sie ullzwei-
felhaft an dem Kastel Mogorelo vorbei flus senwarts zog, Patsch, ib) vodi1a do
sa3tavaka (tr ivium) s ceslom Bige. te-Capljina, pred Caplj inom
(Caplj"nsko bla to), preko ,i ZUl' ovca, kako je to pokazao i Pab ch, WM x n,
la'ola Xl , io je dok z da je ovo blato i u aniJi ci bilo Tri viJl.1 m spo-
menulLh cesta mogao je biti n gdj e izmedu Mue i sela Trebiata . - Opisana t l' a5a
ugl avnom se pokl apa sa adaiinjim seo,:;kim putom Vid-Capijina (s l. 4),
el p a t s e h. GZM 1906, s tr. 378 = WM X II, str. 87 kae d a kaldrma na Musi
s mjera preko bJa ta prema duhan.., om magaz" u u Cu.p!jini , gdJe ;. . , il l
Nahe ,., ebenfalls in P.I'l ster ,1I1gelrofen \'vDrden se' soll, ':nJ ml se sasvim vjero-
j atnim da je na ovom v",nom prelcizu pl"k Neretve mest, aJi mu se lk' kvi
t ragovi ni" u pa ni II toponimu (Mosline, Mo"tite, ili sL) , ia!;:o je kDm 111"i -
k&.ci ja bila i u h:asnij'im f. Ra enat- Tur l'es.
144
i
IVO BOJANOVSKI
(Evans, Truhelka, Doma'Schewski) ,22 Kao posljedica takvih dolo
je i do lokalizacija poj edinih putnih stanica, napose Diluntuma (Ko-
tezi, Popovo polje, Trebimlja, Rutovo, Stolac).2:l Tek su viegodinj a t e r e n-
s k a istraivanja Sergej evskog pokazala da je cesta prolazila dublj e kroz
unutranjost, dalje od morske obale, to je intuiti vno bio na 'lutio
Evans.
24
- - i!--
o
Sl. 5. Rimska cesta Di1untum-Leus.ini um Sergej evski, GZM 1962, str. 112)
22 Lltc ra Lura nav. u bi lj. ll.
23 Ibidem.
24 Antiquarian Re5earchos in Illyricum I i II, str. 92.
145
MOG OR,TELO - RIMSKO T U R R E S
se na materijalne ostatke ceste i naseobina uz
cest u, u prvom redu na miljokaze, Sergejevski je u magistralni pravac ceste
Sal ona - Scodra i segment Capljine j Stoca, dohi.nom Bre-
(sl. 2) Taj su dio ceste poznavali i Ballif i Patsch, ali samo kao odsjek
ce te Narona - Nevesinje - Sarajevo.
2G
Sergejevski je prvi pokazao da se na
Rivinama ova cesta razdvajala i da je jedan krak iao pravcem dananje
ceste pr ma Stocu (Dilulltum?) i dalje preko Uboskog i Graca (Pardua?) na
Lj ubomi r i Mosko (Ad Zizio?), sjeverozapadno od Trebinja.
2Ga
Cesta se kod
M :>kog sastajala sa cestom koja je (preko Asamo - Trebinje) dolazila iz
Ep idaurusa (Cavtat) i dalj e nastavljala preko Panika (Leusinium) prema Nik-
ibu (Ande,rba) i Skadru (Scodra) 27 (sl. 5). Rezultate svo.j.ih istraivanja ceste
Stolac - Mosko Sergej evski je objavio kao prethodni izvjetaj, pa bi bilo
poel j no da se ova ispiti vanja nastave. bi trebalo ispitati i dio trase
Biges te - Ad Turres, koji je bio potpuno zanemaren.
Iako je jo uvijek ostalo otvoreno vano pitanje ubikacije Diluntuma
(Dall untum), o j o bit i gOV{)Ta, pravac ceste Narona - L eu:sini'l1m,
kako ga je utvrdio Sergejevski, moe se smatrati sigurnim, jer je
ne samo miljokazima, ostacima ceste i naselja nego se dobro uklapa i u po-
dat ke izvora, napose to duinom odgovara podacima obaju itinerara,
a posebno Uin. Ant. Na odsjeku Stolac - Mosko (Ad Zizio?) poklapaju se oba
it inerar a, odnosno trase obaj u itinerara. Dionica sa Tabule Ad Turres XIII
Dilunto XIV Pardua XVI Ad Zizio VIII Leusinio potpuno se poklapa sa rela-
cijom koju daje Itin. Ant. : Dallunto XL Leusinio. je, naime, da
Itin. Ant, daje zbirnu vrij ednost za vie Tab. Peut., to je
i na nekim drugim cestama. Razlika od dvije milje moe se lako objasniti
ceste u toku vremena na jednom ili na vie mjesta.
dakle, na komunikaciju Narona - Dilunto - Leusinio u cje-
lini, kako je tradirana na oba it inerara, nema sumnje da se radi o istoj sao-
koja se na di onici Narone i Capljine (Ad Turres), razdva-
2,; GZM 1962, str. 112: "Rimski munici:pij u Stoou je poznalt, poto su tamo
svoj edobno (1892 i 1893?) b.ll a provedena .iskopavanja. Iz S t oca nirn.9ka ce:;La produ,uje
prema sj('ver ozapadu, se a s ada; njom cestom. Tek na mj -tu zvo Vego,
od nje se odvaja ces-ta prema Nevesi nj skom po.J ju. Na tome mj ml u .s toj i miljokaz
(nepubl.i1w van), kak.o izgleda in situ. Naa ces ta produuje na Celamv:im.>u,
Klepce i i de u Naronu.
20 B a .11 i f Ph, Romi.sche Slrassen in Bosnien und der Hercegovli.na, str. 36 i
37. C. P a t s e h, GZM 1906, tr. 385 = WM XII, Is tr. 95 i d. Balllf i Palsc!;
n ;su j ol mali dovoljno el emena t a da ,bregaV'ski segment ceste uklope u magisLra1ni
p r a vac S'l lona-Seodra, td. a Salonis Dyrrachium (Itin. Ant.). Cf. C. Tr u-
b e l ka, WM I, :str. 299; W. WM II, !St r. 32. i C. P at sch, WM
IX, str. 272, 243 i 336.
S RJivina - zap r a vo iz sel a P r enj - cesta je ,skr etala pravce-m dananje
ceste prema Masl ina mEl , i odalle - ne to sjevernije od dana nje ceste - prolaz.ila
pored iz or a Na l]ibel j a i Vido L ,ka tE; izlaz-ila na i daIj e u Stolac. Kod VidG-
ta.ka j e Truhelka otkopao rimske ost 3ltke (GZM 1892, 359) . - Kod izvor::.
Nahibelja u Maslinama odvajal a se j edna ces ta (v idnaina?), koju narod naziva Mo-
s l m'sk;i p ut, u pravcu Hodova/Kozice na Rot imiju, Hodbinu i Bunu, gdje je pr ela-
zila pr ek Kosor s ' e (R a d li m :s k y, GZM 1891 , 168 'i TTU h e l ll: a, GZM
1892, 364), ivjeroj Lno ll ' stavlj ala u pravcu Mostara.
Rimska cesta Naron -Lewsinlium ( Prethodno i>S t r a. ivarnj e), GZM 1962, str.
III i 112, sa kar t om. .iz Moskog (Ad Zizio'?) cesta je ila kroz Ljubomirsko
polije, gdje je kod s. Uki ca odloma,k milj okaza. Dru.gimiljo kaz. lei na Lwkama
u S. Don je Krtinje. mjljokaz je na obali Bukova potoka uLjubinjskom
polju. Cesta je dal j e ila BukOVi m dolom d o S . Gornj i Gradac (Pardua?), gdje su
vani ostaci rimske aglomeracije, zalim na S. gdje je naden miljokaz.
Dalje se ,poklapa sa .5La rim rPlutom za Stol ac (J)iluntum?) Ubwkog, P OlijiCa i
-
sLr. 119: na
upotreblj en'!
Ovome treba dodati podata k ko.ji
srednjovjekovnoj nekropoli sel a Graca
kao nadgrobn i s.pomenici -
daj e B e I a g i
nalaze se jo
Nae
dva
starine
miljokaza,
X,
lG - GlasnLk Zemalj skog muzeja BiH - A rheologi j a
146
l VO BOJ ANOVSKI
jala, a zatim ila istom trasom, koja je negdje na odsjeku Dil unt - Leusi-
nio bila za dvije milje (sl. 2)2-
S druge pak strane, cestu k roz junu Hercegovi nu i uz more ne oprav-
davaju ni arheoloki nalazi, ni hidrografske, ni morfoloke osobine terena
(kr i niti u tom kraju ima tragova rimskih cesta. U tom
ne P{)stoj e ni ostaci. naselj a, koje bi se moglo identificirati sa Dilun Lumom,
jedinim samoupravnim gradom uz Naronu u slivu don ' e Ner e t ve. Stoga se
lokaliziranje Diluntuma ukazuj e kao problem pitanja o koj em se ovdje
raspravlja.
28a
2. Gdje je bio Diluntum (Dalluntum)?
Iak{) se u historiografskoj li teraiuri Dihmtrum s.ve identifi cira sa
dananjim Stocem, miljenj a se ne slau ni u t om pitanju. Istra-
kao Evans i Truhelka, k{)j i cestu NaDana - Diluntum - Ad Zizio vode
dublje kroz unutranj os.t, lociraj u D iluntum u dok pr is tal" ce priobalnog
pravca ceste smjetaju ovaj municipalni centar sad u Koteze (Miller),;l Osad u
Hutovo (Maye>r),31 odnosno u P opovo polje (Kieper,t).32 Patsch se ruje sloio
sa lokaliziranjem Diluntuma u Stolac, jer mu ru.je bio j as an bregavski pravac
ceste. Domaschews.ki identi ficira S tolac sa stanicom Ad Tu rres.
34
se
na trasu ceste, kako ju je odredlo na terenu, Sergej e vs ki se za Stolac,
iako sa izvjesnom rezervom.
35
aprotiv, i G. AW.ildy, se
na epitaf: ... P(ublio) A( p] lio . '. dec(urioni) m(unicipii) Dil(unti) ... iz Tre-
28 Sto 'se osnovnog pr a vca ove ceste, do pr tpo.s t avk doli s u u
svoj e vrijeme Eva,rtS i Truhelka. P cl t s c h je, "izrazi o izvj esnu umnju
(GZM 19G6, sLr . 386, do,k u WM XlI, s tr. 98 tog pasusa nema! ) u bregav:;kc
trase SCI komunikaci jom Narcna-AdTurres-Di,I,unto (i dalje za Sk:Jdru i Dirahij)
rijebrna: "J esmo li u ces t. i ( rkvine) - Stolac, kOj Cl i
po Peutingerov oj Labli prelazi preko Neretve, n.ali ces,tu od Narone preko Ad 'furres
u DaUuntum, to tvrdili , premda e pokualo ,ustanoviti da je Ad Turres
bilo u cl Dl l Ltntum u Stoou (cf. A. E va n , Anti quarian Resea rches
in IllyricllJll I i II, .str. 92; T l ' U h e ,l k a, WM I, 'str. 300). jer j e da je jo
i druga ces t a, na jugu naoj, prelazil a Neretvu i pola u j uznu Hercegovin u. Pri
tome se (u biljeci) pozi va n Toma.;cheka i Kieperta, koj i s u Diluntum trai h u
l:!Llt ovu, odnosno na POPO\ ' u pol ju. Da je sam Patsch odU3tao od n a vedene sumnje,
dokaz je to to cit. .pasLl s ruje ua o u ova j is tli na jeziku iz 1912. g.
(WM XII, str. 98).
28' Sve ostale rimske ceste u donj oj NeretvU lokalnog su karaktera. U vicinalne
pravce treba ubroj i!t"i i ce-s iu k oj a je sa lok Ku paTica u ,a (gdje je P a t s c fl
na Bregavi otkrio ostailke mO'S la, GZM 1900. s tr. 386 = WM XI I, str. 97) ila niz Ne-
retvu u ,j Dol j ane. Ova j e cesta vj erojatno koristi la n asip Vid - Neret va
(P a t 's c h, Narona, s Lr . 9) . Kal5 nija b ra;ivanj a potvrdila su ispravnost Pa tschevih
podataka (I. C: r e m o rl i k, Rimska vila u GZM 1965, str. 147). - S 'aka ko
je jedna v:icinalna cest a ila i dolinom Neretve uzvodno, ali bih bio skloniji da mil jo-
kaz iz urmanaca (S e r g e j e vs kli, Sporu, 77, str. 28) Odredi m u (v. bllj.
18). - Sa jed.n:Jg st rog p ut a, koji spaj.a r imsko n3Jse>lje u Gracu (l eum) sa doli nom
Neretve, nalaz 5esler aca, P a t s ch, GZM 1900, str. 5<15.
2g Vidi bilj. ll.
30 IR, str, <168 i <182 .
31 Doprinosi poznavanju r imskih CestCl u Da<lmadij i, Vjes nik dahn. vo!. 51 (1940),
str. Hl do 145.
32 FormOle orbIS antiqui XVII, Berlin 1893-1914.
33 PW RE, S. V. Na rona.
'"' Z1.schr. XXl (1902), str. 172 do 173 VjesIlik dal mo XXVII
(1904), su.pp!. 14 do 15.
:15 GZM 1962, str. 111 do 112 (na priloenOj kar.ti).
MOGORJ ELO - RI M KO T U R R E S
147
birnlj ,36 sela mara iPapava palja, ubiciraju Diluntum ... ili u Tre-
bimiju il i negdje na Papava palje u blizini Trebimlje,37 adnasna in der
Umgebu ng van Trebimlja.38
Medutim, da je palaaj Diluntuma (Dalluntum) sa dananjim
St acem ne sama hadalaki razlazi , kaka smo. ih izlaili, nega za ta
gavare i drugi mamenti:
1. Municipijima su pastajali razvijeniji centri, sredita
ranijih peregrinskih (civitates). I Diluntum, koji je uz kalaniju Naronu
bio. jedini municipalni centar u slivu donje Neretve, treba traiti u
nekom urbaniziranijem centru nega to je Trebimlja, u kojaj su samo
ostaci manjeg naselja. Da je Dil untwn bio. naselje, dakaz je i ta Co
se ja 533. gadi ne, na drugam crk venam sabaru uSalani, spaminje kao. mu-
nicipium Dellontinum, na biskupije Sarsiterensis.
39
2. Ri mski municipij li S tacu je paznat i epigrafski (elL
rn 13874).40 U Stocu su (1892. i 1893?) a:tkopani ostaci urbanog naselja
(astaci zgrada sa hipokaustam, terme sa mazaicima, i druga).4J pa
bagatam a rhealakam, Cl, napase i epigrafskam materijalu, u
Stocu je bila jedna od naselja u slivu donje Neretve.
Pa ga nadilazi jeclina l arana. Uprilag municipaliteta Stoca
jak dakaz je i beneficijarska stanica u Stacu; nju natpisi benefi-
cijara, k aji su u ava vrij eme (3. st.) kao. a,rgorui javne sigurnasti u muni cipij u
bili preds.tavni0i centralne vl asti. 42 Beneficijarski natpisi iz Staca iz prve
polovine 3. st., iz vremena kad je aglameracija u Stocu daivjela
procvat. 1:l Natpis Tita Flavija Plassa pripada ranijem vremenu, kad je peregrm-
ska civit a5 krajem l. st. dob-ila municii.palni status ad Flavijevaca (Vespazjjana ili
30 D . S e r g e j e v s k i, Municipium Diluntum, GZM 1935, str. 17 i 18: D (is)
M (anibus) s(acrum) / P(ub!io) A[pl!io Pe ... / so patTi pientis- i slimo dec(l11"ioni)
m(unicipii) Di!(unti) / 'et . ....... / inje!icissi / mare) det(unctae) an(norum)
VIII (?) / P(ub!ius) Ap!ius Anni i us v(ivus) sibi et / suis tecit .
37 naselja li komunikacije u Bo\Sni i Hercegovini , Sarajevo 1960, s.tr. 63;
ilsti, Archaeol. lug. III, str. 68.
Bevolkerung und Ges ll schaft der romischen ProVlinz Da.Jmatien, Budapffit ,
1965, str. 144.
"" F . S i i I, str. 161; F. R a k i, Hi:s t. Sal , str. 15 do 18.
N tpis CIL III 13874 (slr. 2258), dio stele Ul, vrlo je fragmen1taran, prvi je
ob ' avio F. F i a l a, GZM 1893, str. 517, br. 2, aTi (imperfecte). Naden je
u Stocu i m Hofe des Steueramts. Naiknadno ga je opUs.ao P a t s e h li C. III (11.
mj ) . predloio . . i mjatri k(c.strorum?) . . ? / ... J scr ... )
ob. . I .. ?J dicati(ssimus?) ... ? / ... l m .. ? / 5 .. l cos . . . ? / .... l
un . .. ? !(oco) d(ato)] d(ecrelo) d(ecurionum) / "! Prihvati li se Patscheva l'es t i-
tucija m atri castrorum, onda bi sp omenik trebClh.J atribuira ti u doba Severa, u
lak 3. st. Moda bi se u r. 6. mo "lo pomiljati na mlun(icipii) (?), ali je municipalitet
i samom formulom l(ocus) d(atus) d(ecreto) d(ecurionum).
't T r u h e l k a, Pr iloZli rimskoj arheologi.ji Bosne i Hercegovine, II Rms.kC'
razva,line kod Stoca i u okohni, GZM 1892, str. 350 do 359 = WM I, sllr. 273 i d.;
F, F i l a, Prilozi rimskoj a rheologij.i Hercego'V1ine, GZM 1893, ;str. 511 do 517 =
WM I II, str. 279; i s t i, P k rimskoj arheologiji HercegoV1i.ne, GZM 1895, str.
370 do 375 = WM V, str. 169; C. P a t s c h, Nove epigrafske 'iz
Bosne i Hercegovine, GZM 1900, str. 169 do 172 = WM VIII, t r. 102; li sti, Poje-
dini nalazi iz rimskog doba, GZM 1902, str. 10 = WM IX, Sltl' . 171 :i d.; D. S e r g e-
j e v s k i. Nove akvi zicije odjeljenja aTheologije Zemaljskog muzeja, GZM
1948, str. 167 'i d. = po z.birci kamenih spomeni!ka Zema.Jj o:kLg ffil.lJz eja u SCl 1'O-
jevu (1947), str. 16. Cf. A. i J. cl e l, Inscriptiones latinae, Situla 5. Ljubljana
1963, br. 117.
42 O funkciji bene:J:ioijara, cf. A. M o e s y, PannOil1Jia, u PW RE, Suppl. I X,
Stubtgart 1962, st". 602; i s lt i, Aota Arct<aeol. Hwng. III (1953), st-r. 196 i d. u
Das Territoriwn und die Canabae in Pannon'ien.
CIL III 8431 li 8435 = 12789. Za datiranje ovih natpi,sa v. P a t s c hn. bl.
GZM 1900, str. 171.
\0
IVO BOJANOVSKI
148
Domicijana) .44 Epigrafska, naime, grada ne govori dovoljno ubj edljivo u pri-
log Alfdldyjeva da je Diluntum podigao u rang munici pij a Hadri-
jan,45 jer se u ovom kraju Elij evci javljaju i sasvim peri[erno. Od fla-
vij evskih nat pisa, pored citiranog n a tpisa Tita Flavija Plassa, imamo j o jedan
iz

Elijevci dolaze na dva natpisa (iz Prenj a i Roti mlje).J;
i jedan Ulpius iz Vranjeva Sela.
4S
Medutim, za j edan ruunicipiuro Flavill m
u Stocu govorila bi i srazmjerno rana romanizacija ovog a takoder
i odnosi Daorsa sa Rimlj a nima iz ranijih vremena. muni-
cipij u Stocu ima, dakle, sve uslove da ga identifici ramo s Dil unturnom
(Dalluntum).
3. Slo se dekurionskih natpisa, oni iz mj esta u kojem
je dekurion stalno ivio i umro. Takav je i sa pitafom P ublija Aplija,
dekuriona murucipii Dilunti, koji je ivio i umro u Tr ebimlji. To j c l rawm-
ljivo, kad se zna da su slube magistrata II municipi jima r iJi bogati
zemljoposjednici,49 koji ive na svojim posjedima izvan grada (villae,
vici). Za to nam kao lijep primj er mogu posl ui ti dekurionski natpisi sa Li-
vanjskog polja,50 koji iz vi e raznih mjesta : WM Xl, 120 P. Ael. Ursus
dec. mun . . . llv ... (Grkovci), CLL III 9847 IVI. Nisi dius Secundus de . mun.. .
(Lipa) , CIL III 9848 P. AeI. P rocl ianus .. ; dec. m ... (Gu bin) , Spom. 77, 20 . . . ii
dec(uriones) m(u)n(icipii) ... (Bastasi), Spom. 77,21 ... dec. lU . .. (Bastasi), GZM
4<t S e r g e j e v s k i, n. mj; cf. S a e l, Inscr. Lat, br. 117. Zbog va;;.nosti ovog
natpisa za na problem citiram ga prema i:)aelu : T. FLavio B/ odi f. I P/ ass o patri /
pientissimo an(norum) L I et FLaviae T attae matri / "an(norum) XXXX bene meri tae
I et T. FLavio Epicado fratri I an(norum) XII et T. FLavio L(teciioni ! [ ... ] aed(i!i),
IIII vir(o)i(ure) d(icundo) Naronae, I [ ... ] Laedio f(il i us) vivos ( I) et s(uis)
f (ecit). - D. Re jl d i - M i o e v i Ilirska onomasUka na latinskim natpis ima
Dalmacij e. Spl i t 1948, s t r. 47, .koj i navod i ova j natpi.s kao p r imjer r omaniza<:: ij e ili r -
ske fo rmule. Ot ac se prij e s ticanja civlitelt a zvao' Plassus Bloui f , dok
njegov:i s inovi nose troOl anu r imsku formuLu bez filij acije. Jedan od nj ih -
Laedio vriii naj vie magLSt rature u Nat' oni j n atpis je !i z k raj a 1. st" pa s po t. ome
moe da je Stolac (Di:lunt um) - po imenima ove porodice
- municipalilet stekao u vIli jeme F la V'ij evaca (69-96. g. n. e), Vespazijana, T la j.1i
Domici.jana, sporedno kojeg, jer sva t ri n ose nomen i .prenomen T. F lavus.
5 N. dj. str. 144.
'0 S e r g e i e v s i, Spom. 77, br. 38: D(is) M(anibus) s(acrumJ I FL(avius)
For( tuno.tus) ma I ritus Ati I Lio.e Quo. r I St(a)e, uxori benemere / nti jecH. / Vix(it)
o.nn(os) XXX V .
47 S e r g e j e v s k i, Spom. 77, br. 36 iz Prenja: D(is) M (o.nibus) / T. Marciana
def / uncta an(norum) XX. AeL(ius) Dracontius marit / 5U S coniugi pi entiss . i m(a)e
posuit; C. T r u h e l k a, GZM 1892, slr. 364 (= W. R a d i m s k " GZM 1891, 191 =
= WM II, str. 33) iz Rot iml.ie: I(ovi ) o(ptimo) m(axi mo) / P(ubl i llS) Aet(ius) Serve] ; rus
t(ibens) / prosuH). - s t a novnitvo per egri nski h civitates nije formira njem munici pija
dobilo u cjelini p ravo. dio stanovnitva g radsko!"f agera (po'sebno
stanovnitvo udaljenijih, perife rnih sela) ostali su i dalje peregrirri i slui ll u
nim trupama. Jedino se tako moe objasniti n a Is tog a ger a
imamo Ulpij evce, Flavij evce, Elijevce i Aurelijevce, kao to je sl i:aj upravo sa
diluntinskim agerom. Cf. l\t' ocsv, Pann. 609.
. 48 CIL III 1763 (T r u h e -l k a, GZM 1892, 362 li P a t s e h, GZM 1894, 354):
D(ts) M(ambus) I M. U!pi us I Severus j vivo si / 'bi et .sui s I fe(ci t).
. .49 o:JZirom na to da se radi o obiteljskoj grobniCi P . Aplija u Trebimlji,
Je .da Je I?Jec o zemlj Gposjedniku koji j e i i vio uTrebimlji. DekuriQni, gr ad-
sk! pnpada1i s u, po prav1lu, k ru .p nim i s rednjim zemlj oposjednic.ma,
Imanja leza1a na gradskog agel' a , cf. N. A. M a k i n, IstOri ja s tarog Rima ,
Beograd 1951, str. 368, 415 i cit. lit. na sl r . 555. V1idi li L. P a r e t i, Star: sVijet ,
sv. II, knj. 3, Zagreb 1967, str. 178 i 187 i d. Cf. M o cs y , P ann. 714 .
. . . ,0 G. A I fij I d}" Epigraph:ica, Si t uia 8, Ljubljana 1965; str . 9- : Alfoldyjevo.
reVIZIJa na tpl sa iz Grkovac3, P a l s c h, GZlVI 1906, st r . 161 j d alj e (u lVI unic ipi um
SalV1lum) = WM xr, s r. 120 i d., Usp. i P a t s e h , GZM 191-1, str. 180, sl. 62. O
tome v. m j P el va i Sal viae, u zborni. ku G:'g Novaku /Adriatica
praehistorica et antiqual, Zagreb 1970.
MOGOI1.J ELO - RIMSKO T U R R E S
149
1928,91 Firmus ...onis fil(ius) d(ecurio) ... (Vaaravine) i GZM 1928,92 ... tor
mun (iruicip-i.i) . " (Vaaravine). Natpisi, dakle, potiou iz p e t raznih mjesta,
od kojih ni jedno nije bilo municipij. je i sa natpisima dekuriona
i duumvira municipii Malvcsiatium u Bosni, koji iz
najmanj e est raznih mj esta.
il l
I z navedenih primjera lijepo se vidi da deku-
rioni (a to v r ijedi i za isl uene duumvire) dosta ive li svojim vilama i
selima izvan municipij a, u koji dolaze kad to od njih trae poslovi
dekuriona (ordo decu.rionum), u kojem predstavljaju svoja sela (vici) i upe
(pagi). Takav je bio i sa dekurionima municipija Bistue Nova, su
nadgrobni spomenici nacl eni u Zenici, Varvari
52
i u podalje od
municipija, kojemu su ta naselja (vici i pagi) pripadala u upravnom pogledu.
O tome je potrebno voditi i kad je o Publiju Apliju, dekurionu
diluntinskog municipij a. Cinj enica to je Publije Aplije sahranjen u Trebimlji
ne da je Trebimlja i sredi te municipija, nego samo to da je bila aron-
dirana ir em diluntinskog agera.
4. Ostaci antike u Trebimlji vrlo su oskudni. Ono malo to je poznato,
iz kasne antike.
54
OS' m toga, Trebimlja l ei u (sl. 2), u izrazito
krakom predjelu, koji nije pruao boljih prirodnih uslova za razvoj i
aglomeracij e. K t ome u oko Trebimlje nisu poznati nikakvi
tragovi ri mske ceste. Naselje u Trebimlji bilo je ruralnog karaktera, po-
vezano - kao i neka druga manja naselja u ovom (Hutovo, naselje
na P opovu p olju, Slano) - samo lokalnim putovima ili morskim putem.
Epitaf Publija Aplija moe, dakle, posluiti jedino kao indi cij (even-
tualno i kao dokaz) o pripadnosti Trebimlje diluntinskom ageru, koji je vje-
roj atno dopirao sve do primorja (Slano i Ston), dok se prema zapadu, na Ne-
retv' sa kolo.nijalnim agerom Narone, kojoj je pripadalo i
ok o Ljubukog (pagus SClmasticus).55 Mogli bismo da je
Dilunt m bio centar ire r egije agera dviju jadranskih kolonij a, naro-
ni tanske i epidauritanske.:
i6
5. U prilog identi fikacij e Diluntuma sa Stocem, napokon, govore,
kao to smo vidjeli, i hodoloki razlozi (sl. 2 i 5). Udaljenost od Stoca (Dilun-
51 I. B o j a n o v s k i , Municipi ulffi Malvel>iatium. ArheolDkli radovi i rasprave,
VI, Zagreb 1970, (u tampi).
, 2 K . P a t s c h, Vetus, GZM 1906, str. 151 do 160 = WM XI, sir. 103
do 112. Za Zenicu P a t e h, GZM 1893, 704 ,i S e r g e j e v lS ik i, GZM
1932, 35 sqq.
o') CIL III 12761. Cf. Haffe r, Rimski natpilS iz GZM 1893, str. 321 i d.
'" V. A t a n a c.k o v i . a l li Arheoloi'>ka ,teren" ka dokumen tacija son-
dunog i opavanja na lok. Grude u Trebimlj.i 19&4. g., ,u arhivu Za' oda za zat!tu
sporn. uU. BiH u Sarajevu, br. 05-42-19/ 1967. O :;l:.m jedne grobnice
::; a pozzetiom i ravnim krovom, \1 koju je kao spolLj btIa nadgrobna
sa na>Lpi.s om P. Aplija, dekuriona m. Dil, u nepos rednoj bhizini S'U o.bkopani i sl a bi
ostaci neke sa apS' dCl D1, vjel'oja.lno ba7. iElke.
;, M. A b r a m i Ephemeris Instituti archaeolog,ioi Bulg. 16 (1950), str. 235 do
23&. Cf. S a e l, Inscr. Lat , br. 113 i 114.
56 Epigrafski materijal ne prua da se odredi granica
dil untinskog agera. Moe se pomiljati da je Epidaurusa (T,reb1nje, moda
i Gac o). zajedno -a Konavlim a, pripada,lo epidaunitanskom ko'lon.ijalnom agem, da
su oba agera negdj e u dijelu Popova polja. Da je di'lun-
tin.skog municip'ija dop.iralo do mora (Ston i Slano), na epitaf iz Trebimlje.
Sa naronilanskiim agerom se diluntinski municipij po svoj prdi.ei na Neretv.i,
dok su mu sjevernu granicu vjerojatno plani.ne koje vododje:lnicu Jadron-
skog i Crnomorskog sNva. Medutim, ta plaruins.ka obla1. 3t, kao .j dan.
HercegOVine, dugo je zadrala epiho!'ij ski karakter (npr. CIL Ul 12800: Tattaris;
Veneti filius; CIL III 2766 e. odn. 12800 Aelia Zorada h(ic) s(ita) an(norum) LX. Za-
natis et Tatta m(atl'i), itd.; GZM 1935, str. 21, br. l Zanati. . . Annaia Zanatis
f . et Plarens Z i ra , ,i dr.). Cf. D u j e R e n d i Ilirska onomastika, str.
16, i bilj. ll.
IVO B O J ANOVSKI
150
tum) do Vida (Narona) niz Bregavu i Neret vu, naj pr irodnij im pravcem, iznosi
oko 36 km, upr avo onoliko koliko navodi Hin. Ant. (XXV mp)- dok se udalje-
n ost od 19 km od (Ad Turres) do Stoca, is tim pravcem, potpuno
slae sa podatkom Tab. Peut. (XIII mp) . Sa podacima Tabule (XXXV mp = oko
52 km) slae se i distanca Stolac - Vid pr eko Studenaca i i taljine.
Naprotiv, udaljenost Vida od Trebimlje iznosi, ne zavoje, ok 60 km.
dakle, problem lokalizacije Dilunt uma u prednj oj dispo-
ziciji , moe se sa ne posto j e argumenti
za lokalizaciju Diluntuma u malom, krakom sel u Trebiml ji, dok.
naproti v, svi elementi relevantni za razmatranje probl ema (epigrafs ki mate-
rijal, arheoloki ostaci, beneficijarska stanica, hodoloki razl ozi. podaci itine-
rara, pol oaj, i dr.) govore II prilog identifi ciranju Dil un tuma sa da-
nanjim Stocem. Ukoliko se uzme da je stara teorija da su mnogi gr adovi
samo nast avak rimskog municipalnog sistema, onda j e dananji Stolac pravi
nasljednik Diluntuma. Prema tome, nema potrebe ni r azloga da se Diluntum
lokalizira u naselje kao to je Trebimlja.
3. Mogorjeio III st. n. e.
Kao to smo vidjeli, u je bilo u sistemu
rims ki h cest.a u donjoj Neretvi. Tu se oko putne stan ke (m ansLo) razvilo naselje,
koje se po spomenicima moe prat iti jo od 1. st. pr. n. e. Sa luk. e l' k v i n e,
(koja je dio kompleksa zvo N e r e z:i) na Lpis Papija
iz 36. g. pr . n. e. najstariji rimski epigrafski spomenik u Bosni I Her cegovini
(CIL III: Imp(er atori) Caesari divi f(illO) iSicilia r ecepta C. Papiu5 Ccl (u)s /
lU. Papius KanlIS frat res). Na Crkvinama su i ostaci naselja
i tragovi ceste (l al drma).57 Na susj ednom lokalitetu N e r e z i je
miljokaz cara Konstantina iz 334. g.: D(omino) n(ostro F(lavio) C(l audi o) Con-
s[t] anti / nob(ilissimo Caesari fil (io) / !l (omini) n(ostri) Const an ti ni I m]aximi
victori / semper Augu ti. Na Nerezima, kompleksu njiva u
je postojanje naseobine iz rimskog doba.
5s
Tu j e otkopa na i jedna
baziLika.
59
Sa lok. K u p a r i e a, na sa moj obali Br egave,
jo dva miljokaza, careva Maksimina i Julijana (eIL III 13 303 i 1:3 304)GO(sl. 4).
po imenu Ad Turres (na Tabuli ad tune !) naselj e II
dobilo je ime po nekom oblinjem ili se negdj e u bli zin i stanice
nalazilo nekoliko (dvije ili vie) kula. Taj naziv, koji bismo mogli prevesti lI do
kul a, kraj kula, u blizini kula, ide u r ed toponima (vrio broj nih na r imskim
cestama!) kao to su: Ad Statuas, Ad Mures, Ad Militare. Ad FlexuID, Hcr-
culum, (iz Panonije) ; Ad ines, Ad Ladios, Ad Libr os, Ad Mat ricem, Ad Novas,
Ad Fusciana, Ad Zizi o (iz Dalmacij e); Ad Pirum, Ad Sex tum, i sl. , a
je povezan za postojanj e konkretnih naselja, objekata, prirodnih pojava, i sl.
57 K. P a t s c h, Pseudo-Skylaksovo jezero, GZM 1906, str. 381 do 385 WM
XII, str. 90 do 97.
58 P a t s c h, ibidem.
50 D. S e r g e j e v 's k i, Bazilli. e u Nerezima i Docu, GZM 1959. str. 163 d 168.
60 P a ,t s e h, GZM 1906, st r. 386 ; F. B a II i f, Rom. Stras, str. 36. :-la Kupa -
d ei se, po Patschu, odvajao j an krak ceste niz Neretvu, naselja u ViSi ..
Krupi i Dolj anima. Na des noj obali Bregave je i neko iko
kamenih tesan-aea, a na lij evoj dijel ovi st.up i 0'5 t3ci zida (od ma.;:ta'! ). Ka.;nij :l
istraivanja dopunila su Pa tscheve podatke, L e r e m o n i k, Rimska vila u Vi i-
GZM 1965, slr. 147. Po P a t s e h u je ova komunikacija prelJzila Nerelvu
naSoipom Vid-Neretva (Narona, st. 9 i d ; GZM 1906, 336 = WM XII, 99). Ovo je
veza Na rone sa Ad Turre.s, duga oko )", '11 mp (1 6 km) , koju itinerari 'ne biljee.
151
MOGORJELO - RIMSKO T U R R E S
U konkretnom radi se o jednoj mansio u blizini nekih kula, a
ga na itinerarima (V. Iti nerium Antonini).
Ni u ni u takvi objekti nisu poznati,Gt pa ih treba
t raiti negdje u relativnoj blizini. Oni na Vel. i Mal. Gradini iznad Capljine
i na Gradini u Kl epcima (sl. 4) pripadaju predrimskom
nalazi carskog novca 3. i 4. i tragovi rimskih zgrada po
Gradini u Klepcima ukazuju na egzistenciju manjeg ruralnog naselja, a ne na


Po mom miljenju, najblii objekat te vrste je rimski kompleks
na Mogorj elu, udaljen od manje od dva kilometra. Upravo Mogo-
r jelu, s a njegovih jedanaest troetauih kul'a, sasvim dabro odgovara naziv
Turres,64 pogotovu, li od doivljaja ondanjeg putnika, kOjI je prola-
mim'o njegovih masivnih bedema, iz daljiine ugil.edao silhuete visokih
kula (sl. 6). Ta] je naziv lako mogao i na s.usjed:nu putnu stanicu Ad
Turres.
G5

""J'gjJ
. =-0--:, l
-.--:-. -: '
... _u'" "" U"'"
Sl. 6. Perimet raIni bedemi Mogorjela sa kuJama - pokuaj rlkons.trukcije
(Fee. L B)
Sloimo li se, dakle, sa da je kompleks na Mogo-
rjelu, sa njegovih II trosp ratnih kula, Ravenatov Turres, koji se u redu gra-
dova spom i.nje odmah iza Narone, onda je izvan svake s,umnje da se i oblinja
put na stanica u zvala Ad Tunes. A s obzirom na to da je pravac
ces te fI ksirane na Tabuli sigurno utvrden, da se distance itinerara i stvarne
udaljenosti na terenu potpuno slau, da su to jedini prirodni pravci (dolinama
Trebia ta, Neretve i Bregave), uvjetovani geomorfolokim zakonitostima, iden-
ti fi kacija Mogorjela sa Turres, a (odnosno dananje Capljine) sa Ad
Turn's sasvim je opravdano.
Tako smo dol i i do kontr:overznog pitanja o namjeni arhitekto'l1-
skog kompleksa na Mogorjelu. Ne samo njegovo time Tun'es, nego
Gl ostaci u Capljini mnogo su oskudniji o'd onih u (Iok.
Crkvina, Nerezi i Kupariea) , a navo'de se kOld: W. R ad j m s k y, WM II, 33 (u GZM
1891 t og pasma nema!); i s t i, GZM 1893, 479 = WM III, 284; F. F i a I a, GZM
1896, 355 = WM IV, 282; P. S a r ja.n o v li GZM, 1896, 166 = WM VI, 534 i K.
p a t s e h, GZM 1906, 374 = WM X, 80.
p a t s e h, GZM 1906, str. 374 i d.
63 Ibid m, s l r. 386 i 387.
64 Sam naziv Ad Turr es i sl. (Ad Tlur.rem, Ad tur res .aJbas, ad TU'lTem, ad
Turres, Turri-s, Turres, TU)I'ris .ad algam, TurriJS huriIian'i-s, i s!.) vrlo je cf. IR,
Index A, s tr. 962 i 980.
65 To bi uj edno da je ovaj naziv polisnuo raniji epihod'j.ski naziv na;se:j a
li :J i s u, moid.a, oba lLvjela pa ra lelno. Radi se o imen u koj e u putnoj
;;tanki daJi ri m-ski cursus publicus .i adminLsw:aolj a. Takvi SoU i drugi mnogobrojn'i
primjeri, kao, npr., Ad Statuas, Ad Militare, Ad Herculem, Ad Flexum, Ad Fines,
Ad Nonum, Ad Vicesimum, it td., dok su toponima kao to iSU Ad Zizi o, Ad Matricem,
Ad Mures (?) , Ad Basanle vjeroj.a!Jno potekli od epihor.ijs:kog imena mjesta.
152
rvo BOJANOVSKI
njegov poloaj i izrazirta kastrumska forma obrambenog penmeLra, sa
kulama istaknutim izvan kot,tina (i s j arkom na junoj str <'I ni , u kojt se ulije-
valo svih pet kanala), jasno go vorE: o prvobitnoj namjeni Mogor j l a. Tu nema
mjesta dilemi : kastel ili k ako ju je postavio E. Dyggw , koji j e sma-
trao da je Mogorjelo Henensitz.66 je da je Dyggwe bio
pod jakim dojmom Dioklecijanove u Splitu, to se vidi i po njegovoj
idejnoj rekonstrukciji Mogorjela iz 1931. godine.
G6
Napose nj gova r ekonst r uk-
cija jugozapadne fasade vile" (v. Vette r s, Abb. 24 i 25) ne moe se oI ravda li
nikakvim elementima na samom obj ek t u; ona je plod analo 'j a (Diokle-
cijanova u Splitu, Julijusova v ila u Kartagi, i d r .) , bez ika k og osl onca
na arheoloke nalaze na Mogorj e u. Na jugozapadnoj strani n ij e bi lo mkakvog
zatvorenog portika (eline mi-t Bogenstellungen verseh ne Wan delhalle).f;G S te
je strane imala slobodan prostor - ambulatorium (ambul at.io), koji je
bio potreban zbog slobodnog kretanja uz bedem, koji je i na taj stran i, isto
tako, bio kulama i bez ikakvih otvora, kao i na tri ostale strane. "ra j
karakter Mogorjela jo vie dolazi do izraaja, ako ga, npr., upore-
dimo sa velikom vilom rustikom u susjednim n a kojoj su zidnvi i roki
svega 0,50 m,67 dok irina perirnetrainog bedema na Mogorj elu var i!'
1,20 do 1,60 mus (sl. 7). Vila pak u nema perirne t ra Inog bedema.
Poloaj Mogorjela u razvoju rimskog kastela obradio je An lhes, koji
je Mogorjelo datirao u 4. st.
G9
Danas smo II da u kaemo i na neke
ranije analogije. Tako, npr., po izvjesnim kastelalakim i arhitektonski m rje-
enjJma Mogorj elo na neka podignuta u Trakiji sredinom
3. st. Analogije sa Hisarom, bez obzira na razliku u kas truma, ne
odnose se jedino na stI"Ukturu zida opus mixtum, koji se javlja i na Magor-jehu,iO
66 N. dj. bilj. 1, str. 11 do 14 i Vet t e r s, ibidem, 53 i d (passim), sl. 24 i 25.
67 1. er e m o n i k, n. dj. str. 151, Pril og L
68 Ovdje, uporedbe radi, dajem neke podatke o logori ma legija i p mocnih t rupa
na panonskom limesu (po Mocsyju, P ann. ti32-636); Vindobona, debljiina perimetra
2,20---2,25 m, sa kulama; arnuntum, debl jIina peri me' ralnog bede.na
2,80---1,20 m, pro 1,80 m, sa L,>Laknut. m kulam a; Brigetio. debljiu3
bedema 2 m, sa LVl'lClSlim, 'istaknut im kulama. Bedemi Aquincuma. imaju debljinu
1,10---1,30 m, sa obli m kulama na uglovima, a kvadratnim na stranama. - Hadri-
janovo v!1ijeme su i logori t!1upa bili od kamena. tako npr. Cirpi,
deblj . bedema oko 1,10 m i sa unulranjim kulama ; Ulcisia Castra, debljina
bedema 1,30 m, sa zaoblje.ninl i kvadra tni m kulama; Albertfalva, dcbJj ina bedema
1,25-1,40 m, sa unutarnjim kvadratnim kulama; Campona, deblj . zi<l,1 1,50 m, pr avo-
ugle, poluistaknute kule; Matrica, debl j . z. ida svega O, 85 m, trapezoidne LlgLovne
kule; Vetus Salina, deblj. bedema >samo 0,70-0,80 m, a Intereisa, deblj. ziua 1,40 m,
sa poluLst aknuttm kapi-kulama o"nove. edost aju poda ci o gradnjama 3. st,.
dok one iz KOlli>"1antinova doba karakteriziraj u 13 taknu;te kule na uglovima sog.
facherfbrmigem Gru.ndr Lo;s. (St. 636), dok se debljina zLdova izmedu 1,:20 i 2,20,
u prosjeku 1,80 m. - Naprotiv, ni u Panoniji zidovi vl ila ne prelaze debl jinu od 0,60
m, npr. u Gors'lumu, J. F i t z, Alba Regia, 2/3 (1963) , str. 141 i tl ; Z s. B a n k l,
i.db idem, sv. 4(5, str. 93. je u Aquincumu (v. iz 1966. i p ril oeni plan), i
drugdje. Utvrdene vile dobijaju tek uglavne r isaJite (u 3. i 4. st. ), svaka vila ima bar
jedan prostoT za zagr ij avanje (to :iVIo'gorjelo nema J) . U 4. st. zbo sve vete
CId barbara i ne "e vil e dobijaju .perimetralne zi dove, ali oni nGU tako jaki i
lm.rlama. O ri mskim vllama u Panoniji vidi E. T h o m a.' , Rtimi.sche Vill en in
Pannon ien, Budapest 1964, passim.
09 N. dj. si r . 151 i d.
70 G. L 'Ll g l i, La tecnica ed'Hi7.ia romana, COil1 parbicolare riguardo a Roma
e La.zio, Roma 1957, razvod opus mixtum i opus vittatum mixtum (redo\.1i kamena se
1zmjenj'llj'Ll sa redovima ope'ke u proporcijama) stavlja u vrij eme poslije
Hadrijana. U mod i je u doba kasnog carstva, a traje sve do red.njc vi jeka. Cf.
J. L e G a ll, Modes de constructJLon et technique dans l' archilecture rOIDalne, Revue
a.rcheolog,ique, tome r i2, Paris 1959. - Vet t e rs, n. dj , str. 23 one dijel ove Mogorj elCl
koji su zidani u mij eanoj strukturi. bez ikakva QP1'avdanja i potrebe stavlja Ll
bizanrtijsko doba. V. i sk 52.
153
MOGORJELO - RIMSKO T U R R E S
nego i na oblikovanje fortifikacijskih dijelova i na poloaj ansambla.
Tu se u prvom redu radi o odsustvu pretorija u obliku, zatim o
osnovnom kastrumskom obliku objekta, sa troe:tanim kula-
ma, istaknutim izvan kortina, masivnog volumena, sa snanim kapijama,
flankir aThim r taS'tim masivnim kulama, ,sa pro-
storijama, oslonjenim na unutarnje lice bedema, i sa odvodnim kanalima za
oborinske vode kao i na Mogorjelu
71
Prvobitnu izgradnju Hisara, komparira-
je obj ektima u Nikomediji, Nikeji, Pautaliji., Novama i drugim,
Madarov je dati.rao u kraj 3. na 4. sPi:! Takvo datiranje i
keramika iz starijeg rimskog sloja na Hisaru, koja pripada 3. i 4. st.73
I prvi popravci rimskog u Filipopolisu (Plovdiv)
su izvedeni u mij C!anoj strukturi, a datiraju se u vrijeme prvih
gotskih upada u Trakiju oko 251. g74
Osni vanje Gamzigrada u oblasti treba dov sti u vezu
sa upadima barbara .iz barbarikuma l sa naputanjem Dacije o.sni-
20 20 20 28 40 30 40
Sl. 8. Tekslura na Mogorjelu (opus l/l1I:x'l um)
7l K. M a d a r o v, na grad pri H i..s ar
prez paslecin'ilLe dvades t godini, Arheologija, god. VII, knj. 3, So.flija 1965, s.Lr. 21 do
31. Upozor avam na s l. 6 i 14 zbog podudarnos ti sa Mo'gorjelom. - Iz ranije litera'LuTe
je poznato da uredaj perimetraln';h bedema nalaZlimo i na nekim ka.s,telima
u Sir' ji (S wo b o d a, o. e, 155). Takav je raspored 'i for tifitkaoijskog dijela Diokle-
cijanove u SpIl t u (B u 1 i a r a m a n, 126). NaJj ad leva tnij,j primjer su
Aurelti janove z';dine Ri ma, iz sedamdesetih godina 3. s t. Zidine s u - kao i Mo'gor jelo
- kularrna, do,k 'se na nj ih ovo unutarnje lice o,sla-
n jaju u prizemlju s k diLa, a na kMu prQlSllorije za vojEkiu (lb, st r. 128, sL 91 i 92).
Kule t re dos.t a visoko, vie nego na Di oklecijanovoj to je vjerojatno bio
i na Mogor j elu. Ov analogije sa Aurelija,novim zJi:do1ffi u Rimu jo vje-
rOjatnijim da ti ranje Mogorjela u Gali jeno.vo i Aturel1janc)Vo doba. S Itim u skladu
su i drugi elemen'li, o kojima bit i jo. govora.
72 IbideiTI , st r. 28 i 29. I pored rail1ilke u Su logora
73 Ibidem.
74 L. B o ,t u a r o v a, RaSlkopki'te v F'ili.po:pol i oproblernite, s.vrzani 's tjeh,
Arheo,l'Ogija 1965. knj. 3, sotr. l j d, s l. 6, 7 i 8. Cf. B o t u a r o va, S ur la questio'n
de la muraiIle de I'acropole de PhilJi,ppopol,is, L a tom-us XLIV (1960), .sLr . 183 ,i d; ,i s t Ct,
NOite.s la lopogriljphie de la ville de Phili ppopolis fi. 1 epoque r omaine, Acta anti-
qua Phi'l'ippo.po'lit ana, u Studia archaeolog'ica, Serdicae 1963, str. 105 do 107.
154
IVO BOJANOVSKI
Sl. 9. Struktura Zlida (soba br. 12)
vanjem nove oblasti Dacia Aureliani (oko 270. g.), kasnije naz ane Dada Ri-
pen is. Kastrumski oblik prve gamzigradske faze, mi j eana struk lura njeg vih
pIa tna i stilske osobine mozaika nas vode u k r . 3. i 4. st.;" U i.3lo
negdj e vrijeme pada i izgradnja limesa na Derdapu, gdje nek i obj ekti pokazuju
izvjesne formalne analogije sa Mogorj elom (npr. lok. Grad kod Golupca, lok.
Gradac kod Reke, lok. Vel. Gradac kod Donjeg. TiJanovca).'6
i ovih nekoliko analogija dovoljno je da os vij etli kar I ter Mo-
gorjela i da jO!; jednom potvrdi ono to je tj. da je Mogor j eJo, po
svom imenu ( urres), po poloaju, a t ako isto i po oblicima ar h itekture - kastel.
kada je odatiranju Mogorjela, tj. o odredi vanj Ll vremena
nj egova pos tanka, stvar je kompleksnija i manje jasna, jer ne postoj e
elementi za datiranje. Patsch je na Mogo rj elu vidio dvije faze, s tarij u iz 1. st.
n. e. i iz 3. st., kada su objekti na lVIogorjelu nakon poara obnovljeni .'7
Iako se Patschevo dati ranje nij e mogl o odrati, potrebno je ipak sa
najmanje dvij e faze na Mogor jelu.
78
Obli ci arhitekture, napose boga li asortiman
opeka, keramika i nalazi novaca, plecllraju za znatno kasniju izgradnju Mo-
gorjela, najranij e u sredinu 3. st.
M a n o-Z i S ii, Le cas trum de GamZ1grad, Archaelogla I ugDslavica, II,
str. 67 do 84. Cf. M. C a n a k-M e d l Rezulta,t.i lSt rai van.l'1 uL r-
kod Gamziglada. Razvhla:k, sv. 4-5, 1966, str. 60 do 66.
76 D. V u k o v i o d o r o v i Recherche.:; SU!' le L:mes danubien
en Serbie, Arheoloki radovi i rasprave, III, Z<l greb 1963, str. 183 do 193. Cf. i V u 1
Kad je Dak,i ja izgubljena, Gl as SKA, sv. CLV (1963), str . 77-81. Dacij a je naputellil
270-272. g, v. M. M i r k o v i Rimski gradovi na Dunavu, Beograd 1968, sk . 10.
77 P a t s e h, Ma nuskrip , str. 2 i 3.
78 Vet t e r s, n. di, str. 51 i 52 vidi na Mogorjelu, i r anije faze,
ukupno est slojeva.
MOGORJELO - RIMSKO T U R R E S
155
Na osnovu onoga to je dosad izloeno dolazimo u vezi datiranja Mo-
gorj el a do pre thodnih zakl j
l. Kompleks na Mogorjelu svakako j e stariji od Tab. Peut, koja se datira
u 4. st .7
1l
Ime stanice Ad Turres je tada bil o uvedeno, a to da j e
ime Turres jo neto starij e. To je terminus p.ost quem non.
2. da Itin. Ant. iz 3. st.
so
ne spominje Ad Turres, moglo bi
se pomil jati da Tm'res 3. st. jo nije ni postojao. 1,0 je samo
testimoni um ex si leotio, bez dokazne snage, pa ne moe posluiti kao terminus
ante quem non. Osim toga svi ostali elementi govo.re u prilog neto kasnijeg
dat iranja.
3. Cesta Narona - Ad Turres preko i Mogorjela,
sigu r no je datirana Maksiminovim miljokazom iz 236. g. ali to ne da je
ova e sta i upravo 236. godine.
sl
Postanak Mogorjela nije morao biti
u vezi sa radovima n a ovoj cesti, ali ne smije se sasvim ni ta mo-


Prema tome, ostaje da se postanak Mogorjela trai n egdj e 236.
godine i kr aja toga Konkretan povod tome mogle su biti provale
barbara u carstvo u drugoj pol. III st.
83
U taj vremenski okvir uklapa se i struktura zidanja, tzv. opus mixtum:
pojas kamena, manje-vie visok, izmjenjuj e se sa neto u im pasom opeke.
Koliko t o dozvoljava dananji izgled tri puta konzerviranog obj ekta, sa sigur-
se moe da j e cijeli prvobitni kompleks na Mogor jelu -
'" L. P a r e t i, n. dj, str. 125.
BO Ibidem. - U Itinerarium An'tanini naJknadno su unEl5ena oj neka mj esLa iz
vremena ,t etrarhije, to se vidi iz imena gradova, kao to su Diocletianopolis, grad na
via Egna tia (Hin. 330), lUaxi mianopolis (Hin. 321 i 331) , Perin thus Heracica (Hin. 323),
Heraclea (Hin. 230) i Gorsium sive Herculia u Panon'ij i (Lt in. 264) . Usp. t akoder Hicu .
225, 226, .itd. Iz navedenih primjera se 'v'i:di da je Itin. An't, k'oji je - po
njegovu nazivu - nastao u doba Severa, kasnije dop.unjavan.
P a t s e h, Narona, str. 80, sl. 42: Im p( erator ) Caes(ar) C. / Ju[!ius Maxi
[minus I pius [felix Aug(ustuS) / pont[i]f[ex maximus / trib(unicia) po t(estate) II
imp(erator) III corn) seul) / prater) p(atri ae) et C. [Ju / [(ius) Verus / [Maximus
n [ obil iss(imus) I Ca[esar ...
B2 Od Maks-imina (235-238), i njegc}Va sina i s.uvladara Maksima,
imamo vie miljokaza na Dalma ci je: CIL III 10165 (st.r. 2174) =
B a II i f-P a t s e h, Strass, s t r. 64, br. 33 kod Han Viteka (Konj ic), d<llkl e sa ees.te
Narona-Sarajevo; P a t .s eh, Narona, str. 84 iz Pruda kraj Vida;
Vjes-n. dalmo 192617, str. 146 = StarLnar 192617 iz Dugopolja; F. B 'll l j Vjesno
dalmo 1921, s'tr. 25 iz Klisa; daMe, s.va tri .>a ceste Sa'hma- Narcma; A b r a m i l:,
Vjes.n. dalJn, 1926/7, sLr. 141 = Staltillar 192617 iz kraj Trilja, sa ces,te Salo-
na- Argentaria; CIL III 10052 = B r u n m i d, Vjesnik Hrv. arh. drutva 1898,
str. 179 iz Medaka u Lici i S e r g e j e v s k i , GZM 1952, str. 90 iz Kusida u Nlk-
polj u. Bez obzir a na motive zbog kojih su carevima podizani miljokaz,i,
ovoliki broj milj okaza u Maks.imina u 'provinoi ji Dalmacij'i, svakako
je Qodraz njegove a ktivn ost i u ovoj pokrajini carstva, koja bi se mogla moda dovesti
i u vezu sa njegovim ratovanjem protiv Dal mati'naea (Hist. Aug. Max. 13,3 i Herodi an.
VII 8,4). Maksimin se u Ili ri ku zadrao od 236. do 238, iiz Sirmija napade
Sarmata i (cf. M o e s y, Pann. 565; P a If e ,t i, o. e, 37). - Milj okazi Gaj o
J w ija Vera Ma:ksimina i .'lina mu Gaja Julija Vera Ma,ks ima su i u PanonoI1lij.i,
CI. npr. Lntereisa I, 260, gdje se navode tri miljokaza. Usp. i CIL III Indices, p. 2437.
63 P a t s e h, manuskni.pt Mogorjelo, str. 2 ,i 3, svoju drugu faDU (obnovu) 1\10-
gorjela t akoder je prip'isivao upadima i.z barbari.k\uma u toku 3. s>t .: Erst
die grossen Einflille der Gcrmanen und Sarmaten, die nordlich der Donau hausteIl,
in das riimische Reich, wie die Neubefestigung der Provinzhauptstadt Salona (bei
Spalato), so auch die Wiederherstellung unserer Befestigung. Die alten Mauern wur-
den wicder beniitzt, der Brandschutt bleibt jedoch in den Rliumen liegen, und werden
verschiedene Um-und Zubaue ausgefiihrt,
IVO BOJANOVSKI
156
o b l u kulu stupove portilkata i (pretor i) - zi dan u
izrailtoj tekstt.irio,pus mixtuma (.1. 8) . Do visine od 1,20 m puta se i je-
njuju redovi opeke (7 cm) i kamena (oko 20 cm) . Iznad visine od 1 20 mrilam
teksture se mijenja: slojevi su iri, opeka oko 30, a kamen oko 40 cm. Vjero-
jatno se ' Slti ritam nastavlja i na visinama iznad 2,40 m, koj e se na Mogorjelu
nisu ni na jednom mjestu

U s trukt uri opus mix tum podignuti su .i bedemi Verone (oko 260. g),
kas te1i Tr al{.ije (iz druge pol. III s.t.), kao i prva faza Gamzigr ada.
Napokon, kad j e odatiranju Mogorjela, mi se da nam
tu najvie analiza prilika (situacija) u kojima e ca rstvo nalo u III
kada je bilo sa mnogobroj nim na.srtajima bar ba ra n a njegDve
granice.
Sjeverna granica carstva bila je nemirna jo od rata sa Mar komani. ma
(167-175). Inicijato'ri svih agresija na dunavskom i karpatskom limesu bili su
Goti, koji su nastojali da prodru do D unava. je bio teak pol oaj
car t.v a s redinom 3. s t. kad se sav germa.nski svijet (F.ranci, Al am'mi, Goti, Sa r-
mati, i dr.) pokrenuo. Pod udarcima padaj.u g,radovi i u Daciji i
Panoniji, koja p ra vu katast r ofu doivljuje 258-260 g., kad su porueni i neki lo-
gori panonskog limesa, da se vie nikad ne obnove. Iza 270 g i.2',gubl j na jt' i Da-
cija. su bili razorni napadi Got nil. Efez (263), Atenu, Korin t l Spartu
(267). Po ri j o:ma Am ijana MarceLi.na, planula je cijela Makedonij a, a EPll' ,
Tesalijru i prepl av,ie barbari. 4
Iako Dalm acija jo tada nije bila direktno ugroena, bor be u Daci j i, koja
je naputena prvih godina Aurelijanove vladavine (270-275), u Pa-
8;)' U zidovima kaj i su 'se od 0,;)0 da 1,10 m VISine - a to je
dio kompleksa, njegov ju..ni i dio pel'i me tra i pr etari j - gornj a t ekstura n'i je
uvijek izrazita, a slojeva ad po 40 cm mena i 30 cm a,poke i n ema. Oni dolaz
jedino u s{)bama br. 2 do 18 na Vetrt er..3 o'vu planu iz 1963, Pril og I, a naj bolje se
vaju u sabama br. 9, 12, 13, 14 i na zidu june kule, gdj e su sc zidovi da
v' :;ine od 1,50 m. Sloj evi p r i ' azani na sl. 8 vide se jedlna u hodniku pred sjcYern orn
))jula m, gdje je zid jo uvijek viSOik oka 2,45 m, a l' mu je gornji r ed k mena
konzervacijom (GZM 1914, 15). Stoga se i dobija utisak d a ' e opus mixLu! n
.uazut jedina u sjeverozapadnom kvadranLu pel' imetra, ali je to samo privi k oji
nasta je otuda to su o.>tali zid avi nj i i to je r i lam te.);jsbure p orem popravcima
u anti ci i kanze,'vaci jam u novi-je v,rijeme. O:;.im toga treba ima ti n(l wnu da op ka
u donjim sloj evima, onima 'ispod 1,20 m visin e, uglavnom slu' za poravnanje k<l -
men1i h paS(}V3 (Sy lem der AI\l.sgleich.schichi len ). Redovi o,peka n is u uvij ek
slabije su ili sasvim istruli, panegdje su isprek idani , sad sad
du7.c, tanj.i ib deblji (vet t eTs, Mogarj e , Abb. 7b i T. VI, l i XI V, 2). Ulazi, [I
ponekad i ugl ovi su r edoVl Lt'a sa est 'i i; e redava apeka. moe
tamo gdje su zidOVi nii od 1,00 m, opel;:e je manje, pa struktUra slabi je dola'!.l
do izraaja. U temeljima, koji su na vie mjest a jaoka p 01t.kapani, opek a d(l a z! samo
iznimno, 'i li u f ragmen1Jlma, ka k je zidanu dol do ruke. Upo-
treblj ena je ug a vnom opeka cd jedne sLpe u promjeru (\pedali,s), vel. cca 30 X 30
X 7 cm, u V'l< titoj f iglini. - Fuge pojedinih rede,va cp a (i ku-
mena) , iJi nj ih, debele H l cd 3 do 5 cm. idi bil j. 70.
S-I A. M o c s y, Pann. 565 da 567'i J. :=; 3 e l , Bel lum Serdicense, ]t;ula 4,
str . 12 i dal je. Oboj ica navod izvore i l}stalu li ter at. uru. U -p. L. P a r e t i,
n. dj, str. 37 i dalje.
157
MOGORJ J<:LO - RIMSKO T U R R E S
noniji i u MezLji stvarale su nesigurn05'ti i u na,Lm krajevima
H4
' U
zemlji koja je ostala gotovo bez Ikakve obrane, barbari nisu nailazili na ozbilj-
nij e p r epreke. Stoga se u ugroenim provlllcijama, preputenim vlastitoj sud-
bini (j er se centralna vlas t. pokazala nesposobnom), budi o duh samoobrane, pa
provincije i same poduzJmaju razne mjere za svoju ob ranu. Ii
Koliko je t ada provincija Dalmacija bila ugroena, najbolje nam
iluslrira da J upravo u Aurelijanovo vrijeme bila u vojnom pogledu
Panoniji i oriku - limes Illyriciallus i stavljena pod zapovjed-
nitvo komandanta granice (dux militis). U samoj Dalmaciji je ranijeg carskog
n amj esnika (legatus Augusti PI"O praetore), koji je imao vojnu i civil nu vlast,
zamij enio p r a e s e s kao civilni guverner (Not. Dign, ed. p. 224-22:'}).
Do odvajanja civilne i vojne vlasti dolo je samo u provincijama k oje su bile
izloene opasnostima od provala barbarskih naroda, a u svrhu njihove efika-
sni j e obr an e. Koliko je poznato, to se najprije dogodilo u Dalmaciji, gdje je prd
poznati p r a e s e s D a l m a t i a e iz 277. g. (CIL III 8707), a drugi iz 280. g.
(CIL III 1805).s:;a
U ovom po carstvo t ekom razdoblju od tridesetak godina, od smrti
Aleksandr a Severa (235) do poraza Gota kraj Nia (268), uGalijenovo
i Aurelijanovo doba, kada je cijelo carstvo bilo prisiljeno na defanzivu, i kada
se svak morao da ostani na vlastite snage, jedinri. efikasni zatite bio je
da se i u unutranjos ti grade p oput onih na 1imesu. Tako je 238. g.
gl" U prulog tome go vori.li bi i epigraf;:. ki Sip om enici pripadnika ra=ih legija
koje su garni Zl)nirale izvan provincije Dalmad je: l eglo II Adiutrix, legio V
Macedoniea, legio XnI Gemina, legio XIV Gemina Martia Victrix i legio XXU Pri-
migenia, koji ukazuju da su u drugoj pol. III st. u Dalmacijli, mirnoj provin-
cij i, bora vile bar neke vel _il acije navedenih legija (Cf. Betz, Unters'IJ chungen, S. 43,
19,54, 55,61 i Patsch, WM VI , 173- 174; WM VII, 86). Jo koncent.J: aci j u trupa Ll
isto vrLjeme u ju.nim dijelovima Panonij e (Betz, Unters, pas.;im). Po na-
Rappaporta (Die Einfale der Goten, 51) upadi Gota sizali su sve do Siska.
Da j e i j,una Panonija bila u opasnosti ciokazruje i na.tpi,s ,iz Sirmiuma CIL III 3nS =-
Dessau I , str. 546, koji iz Galoijenova doba, a o koncentracij i trupa u
toj obJas ti. Nije jasno, jes u li poj edini detamani (lili Ntave legije) dovedeni u Dal-
maciju - koja je provincia inermi s jo od druge po'l. I st. n. e. - zbog zatite provin-
cije od upada iz barbarikuma (Gobi, Sarma'ti, Vandali, Kvadi i Suebi), ih je
to b:lo u vezi unutarnjih nemira (npr. u:ourpacije In.gel1lua i Regal ijana u Galijeno'vo
doba oj J Ulijana 284. g.).
Tome vremenu (od Galijena do Karina, 253-285) pripadaju li brojne ();s,ta.ve
novaca, od kojih ovdje navocLimo neke: jz Kiseljaka - Sarajevo (P a t. s c h, GZM 1902,
381), Otre Luke - (P a t s c h, GZM 1902, 425), iz Dugopolja (R e n d.i VARD,
LlI, 266), iz Vel Gorice - Sisak (B r u n ID i d, VRAD V, 235) - Slav. Brod
(B r ll .n m i d, VHAD IV, 87) iz Metka - (B r u n m i d, VRAD VIII, 180), iz
Satnice - (B r u n m i d, VRAD IX, 210), Komina - Sv. I van Zelina (K l e-
m e n c, Num II-IV, 125 i Barcsay-Amant, Diss. Pann. II, 5) , iz Dvora u Sloveni ji
(K l e m e n c, ib. 131), iz Kurilovca - Sisak (Broz, Nwn. V, 17), iz Glibovca - Smed.
Palanka (P e t r o v li Starinar 1928/30, 88), iz Svileuve i Smedereva (P e t .r o v i
ibidem), iz V.i.pave (P e g a n, A V XVIII, 207), ciz Simanovaca (B r Ll n Tn i d, VRAD
XIII, 269), Donj. Petrovca - Sr.ijem (B r u n m i d, VRAD XIII, 295), i z Mokron-Olga i
Zgornje u Slovenij i (kod P e g a n a, n. dj, 209), i drugi. Toliki depoziti zako-
panog novca su znak nesigurnosLi. u III st. gotovo u svim
naim kr ajevima. Jesu li to bile posljedice samo unutarnjih nemira (uz.urpacija) -
kako se misli - ili i opasnosti od upada barbara - kako je smatrao
i P a t s c h (GZlVI 1902, 435) - potrebno je dublje .ispitati, ali je najvjerojatnije da
su tome dopri nijeli i jedni i drugi uzroci. - O upadima barbara u Panoniju u to
doba v. lVI o cs y, Pann, p. 565-567.
8; Pareti, n. dj., str. 39.
85a F. B u l i Iscrizione di un nuovo luogotenonte della Dalmaz.ia romana
ApolloniU5 Fobeadius, Bull. dalmo 1909, str. 3-11. Cf. i Mommsen, Romiselie::;
Staa,tsrecht II, l, p. 239; Cons, La pro-vince romaine de Dalmatie, Paris 1882, str.
325. Usp. jo i CIL III 8565 i 1938. A. J a g e n t e u f e l, DJe Stot.thaiter der romi-
schen Provinz Dalmatia von Augus tus bis Dtokletian, Wlien 1958, sp. 105 .i 107.
158
IVO BO.JANOVSKl
bedeme dobila Akvil eja, Italije, dok je Galijen (253-268) dao obnoviti ne
samo utvrde u provincijama nego j e opasao bedemima i g radove
Veronu i Milan, a Aurelijan Ri m. U Aurelijanovo vrij eme u tvr duje se cijelo
carstvo, pa i villae rusticae dobijaju k uk Nije li Probo (276-282) bran u gra-
nica povjerio barbarima, a vlastite vOJnike uposlio na gradova i na
popravljanju cesta?86
Na alost, izvori toga doba vrlo malo govore o naim krajevima, ali je
izvan sumnje da su siloviti napadi barbara, koji su svakog mogli pro-
drijeti i do naih krajeva, prisilili i gr adove na. jadranskoj obali da se osiguraju
za svaki Bedemi Salone, podignuti jo u vrijeme osnivan j a k oloni je, bili
su proireni jo 170. g. pod dojmom provale Kvada i Markomana, a kasnije u
vie navrata (ClL III 1979, 1930, 6374, 8570).87 Sasvim j
pretpostavka da je na mjestu klike i u kasnoj an tici pos toj ao neki
kastel koji je nadzirao prilaz Saloni .sS Ali ono to se za Kli s ne moe dokazati
arheolokim ostacima, to je za Zadar (l ader) i Pulu (Pola) sigurno. Osi m grad-
skih utvrda, koje iz vremena osnivanja obiju kolonija, oba su grada u
kasnija vremena dobila i vanjski obramb ni sistem. Jo je Augus t par ens co-
loniae podigao bedeme i sagradio kule Zadra, koje je vetust ate consumptas
restaurirao neki Tito Julije Optat (ClL III 2907, 2908). o Kasnij em vremenu
pripada bedem podignut u o kojem pie Ivan

U is te svrhe,
tj. za zatitu Zadra i Nina od barbara, je vanjski n i poj as (ante-
murale) izmedu ina i Nadina, je ostatke, kod opi sao Bianchi.
Prema Bianchiju, kastel u sa onima u Slivnici i (Graclina) sa-
gotovo neosvojiv trokut sa centrom u Radovinu (B reti nova Glavica).
Izgradnja ovog obrambenog bedema mogla bi se datirati u raspon od kraja 2.
SB Ibidem, str. 38, 40 ,i 41. Cf. M o cs y, Farm. 696-698 i E. T h o ill s, ROom.
Villen ln Pannonien (1964), 389-390.
87 H. K ii. h l e T, Die Porta Caesarea in Sa'lona, Vj esno dalmo Ll (1940), str. 45
do 47; G. N o v a k, Ise.jska i rimska Salona, Zagreb 1948, str. 22; M. A b l' a m
Zapadna nekl'olPo'la anti kne Salone, Vj esno daJmo LII (1950), str. 10, 12 i 14; i s t i ,
Spomenici iz bedema stare Salone, ibidem, L (1932), str. 54, bilj . 1. Cf. E. D y g g we,
Starinar VI (1 931), str. 14 l d; i Sit l, Recherche.s I, 14 i Hist. f Mon. Chl'isl, I, 5.
B e t z, Unters uchungen ..., str. 45. O djelatnosti Marka Aurelija na Sa-
lone natpisi CIL III 1979 i 1980. Radove su izvodili vojnici leg. II i III Ita-
licae i cohors I i II miliaria Delmatarum, a to je dokaz da je svaka napelost na li-
mesu nalazila odjeka i u primorskim dijelovima nae provincije.
BB Vidi o tome C. F i S lk o v'i Doprinos upo'znavanju klike Hrv.
nar. kal. Napredak, god. XXV, Saraj evo 1940, str. 27, gdje se, ostalog, kae:
"Sigurnih podataka o tome nema, jer su arheoloke konsta:tacije ovdje t eke,
da iz doba pokri'Va sav vrh h ni dine, ootaLke ranij ih utvr-
Zbog toga ne mogu da se vide ni ostaci iz rimsko,g i doba, kado.
je, kako to uvjeravaju pismeni podaci. Klis bio Da je okolica KUsa, i sam
Klis, bio u l'imsko d-oba naselj en, dokazuju brojni arheoloki nalazi - votivnd i nad-
grobni n a,tpis-i , ostaci ceste i miljokazi i tragovi zgrada u blizini (Vjom. da lmo
XXI, 220; XXIV, 176 ; XXVIII, 53; XLIV, 21, it d.). - Postojanje j ednog kastel a u
KUsu od III st. opravdava i Konstantina Porfirogeneta koju donosi K a-
r a m a n, Oko drevne klike tv.rdave, Zagreb 1933, str. 2. - Postoj anje jednog -a-
stela u K'ltsu u III s't. n. e. opra\rdava jedna zabiljeka F. B u l i a, II Bull.
dalmo 1903, p. 114, bilj. l: Clissa era un vieus, un pili tardi un avam-
poosto di Salona, un 'fPOUptov , e L. Egnatius Clemens era decurio della col onia di
Salona.
B9 M. S u i Novija arhealoko-'topografska ilStraivanja Zadra, Zbor-
nLk Insti'hita za historij ske nauke u Zadru, 2, Zadar 1958, str. 13 do 50.
90 V. B r u n e II l, S!to.Iiia di Zara I, Zadar 1913, str. 135; ,i s t i , Giovanni
Lucio, u Rivis ta dalmo II, sv. l , str. 40 i 41; Starine 31 i 32.
'MOGOR.TELO - RIMSKO T U R R E S
159
do 4. st. (po novcima Antonina Pija i Maksimijana Herkuleja).91 je i sa
Pulom. Iako su istom provale barbara bile povod da se zidine grada,
manj e-vie je sigurno da su stari Augustovi bedemi i prije toga doivjeli
r azne popravke i dogradnje. Tako, npr. , Porta Gemina iz 2. ili 3. st.
Osim toga, Pula je, Na r oni i Iaderu, imala i vanjski obrambeni pojas
Bal e (Vallis) - Dvograd (Duo Castra) i Stari koji iz
kasne antike,n
Krajem 2. st. osnovana je za zatitu Italije (i Istre) od Markomana i tzv.
P1'8ctentura Alpium, 3a sistem m kastela i bedema od Brenera do Kvarnera.
n

Nema podataka koliko je t a j fortifikacijs ki sistem koriten u razdob-
ljima 3. st., u jeku nasrtaja lamana i Sarmata. Neto kasnije na Krasu je
jo od br am beni bedem, poznat pod imenom Cla usnrae Al-
pium,!l:; Po nekima, t ak izgradnje ovog sistema pada upravo u
Galij envvo vr-i jeme Y" Napokon, samo da spomenemo da je i Emona upravo u
3. s t. svoja izgradnjom vanjskog jarka i svakako
njem bedema.
n
i ovih nekoliko primjera, u oskudici vijesti iz 3. st.,
jasno i govore da vojno graditeljstvo nije ni tada zamrlo, nego da je
i oivjelo, jer su Rimljani zbog velike oskudice vojnika bili prisiljeni
n a defanz.ivnu taktiku. Neki od navedenih zahvata (npr. bedemi Verone, Milana,
Rima, u t vrd nja u TrakiJi i Maloj Aziji) po obimu ne zaostaju za mnogim ra-
nijim gradn j a ma. Stavie, upravo je za nau provinciju da j e
procvat do,i vjela u 3. st. (izgradnJa cesta, rudnici, na primjer). SLoga
i p vstanak treba svakako t raiti u kontekstu navedenih zbivanja
u drugoj pol. 3. st. , tj. u vrij e me u koje je i Patsch datirao svoju drugu fazu
Stari bedemi l arone, podignuti jo u rano carsko doba,9!l nisu
vie biIi sigurna zatita g l"ada. Izgradnjom kastela na Mogorjelu, uz koji mo-
emo zamiljati i niz drugih (npr. u Gabeli i Capljini) bio
je za t vor en - na u zanom inte ramiju - jedini k opneni prilaz Naroni, koja
j e bila dobro t okovima Neretve i Trebiata (sl. 4) .
I tlocrtna dispozicija "praetoriuma govori u prilog datiranja
Iogorj ela u 3. st. Nije to vie pretorij u ranijem smislu, na to je ukazao i
'. 1 e F. B i a n e h i, Zal a eri, tiana, 2 (1880) , sLr. 326, 333 i 334. Usp. S. B a-
t o v i e, Beretinova gradina, Rad ovin, Arheolo ki pregled 1963, 42-45; 1964, 23-35
i 1966, 49-53.
'" Li teraturu i po'Ci at.!, e daje S. M l a k -a r. An t' jL'ka Fula, Pula 1958, sLi'.
30 i
"" B . l'd a r u i e, i bi zanLiska Pula, Pula 1967, str. 5.
:Il S. M l ci k a r, i stra u antici, Pula 1962, str. 15-16. Cf. J. F j t z, - Zu der
CeschicJ te der Pr actentura Itali ae et Alpi um im Laufe der Ma.rkomannenkr,jegc,
Ar heo!. vesl n. XIX, Lj ublj::m , 1968, 43 i ct; A. D e g a r a s s j, Il con fine
le dell' Italia romana, u Diss, Bernenses Il o (1954), 116 i d. Cf. SHA, Vita Marci, 14, :3:
denique t r anscensis A1pibus longius processerunt composueruntque olllIli a, quae ad
munimen Italiac atque nlyrici pertinebant.
J . S a>' e l , Clau:; urae Alpi um Iuli arum, radov: i rasprave, Za-
greb 1963, str. 15;; i d; i s t i. Severozahodne ita:5 -e zapore v anti-ki, Kroll1r.ka IV,
str. 86 do 93.
90 Npr . Sa ria, Pmchi, v. a e l, Kroni,ka IV, 91 i 92.
07 J. S a e l, Emona, Arheoloki vesLnik IV (1953), str. 294-304; i s t i, VODnik
po Em.onl iz 1955. g. Cf. M o e s y, Pann. 696, gdje se navode i ostali podaci o ut.vr-
Em::me.
08 Manuskri;pt, n. mj .
g P a t s c ll, Narona, st. 18 i 21.
IVO BOJANOVSKI
160
Karaman,IOO nego oblcmgna sa portikaitom, flanki ranim j:1kim riza-
htima, u obliku kula ili koji fungir j u ka o kul e , dakle sa raspo-
redom provincijskih vila 2. i 3. st. (Swobodina Porticusvill a mit Eckrisali-
ten).1
01
U jednom st81nom, zidanom logoru , kao to j e Mogorjela, ne treba
ni pretorij u smis lu. Takav tip gra devme i odgovara po-
trebama vremena, koje je bilo nabijeno opasnostima, k ako j e to n a primj e r ima
iz Panonije poka zala i E. Takav tip villae r us t icae j avlja se u
Panonij i u vezi s upadom Kvada i Sa r mata oko 260. g. Tornj evi Se dogra-
i na vilama koje su ranije

U tom stilu j e i objekat
pretorij a na Mogorjelu, koji se nikak o ne moe upor sa neto
Lipom iz 4. st. , ka av je carska u Splitu, koja pr ed t avlj a
tip vile sa portikatom, kod kojeg su Juajcvi u liniju lja, a
portik se popeo na gornji dio iznad masivnog prizem lja ... Ioi
Ke ramika, k oja pripada manjim dijelom 3. st., a 4. st. , vie
egzistenciju Mogorjela kroz 4. nego to p r ua odredene
podatke za dati ranje postanka samog objekta.1
05
U tome pogl edu n eto su
nalazi, koji idu od Klaudija Gotskog (268-270), a naj-
su iz 4. st.IOu
4.
Kao to se vi di, navedeni elementi govore u prilog d ' t i ra nja Mogorj ela
II 3. ,. L., vj " Hljatno II Galijenovo i . urelijanovo vrij me (253-27'1), da kle,
neto ranije m go to se to radija pod dojmom nekih a Diokle-
cijanovom u Splitu.
1ol
Ova dva objekta u stvari se i ne bi smjela
zbog njihove sasvim namjene. Dok je na :Vlogorjelu
naglasak na ourambenom perimetr u , u Splil U je akcentuirana (sa mau-
100 O rimskom zaseoku u na otoku Mljetu, j esl . dal mo LVI-LIX
(Antidoron I), str. 106. Cf. Lj. K a r a m a n, O nekim novij im p ublikaci jama o
h i torij i umj atno6ti u Dalmaciji, Vj esno dalmoXLV (1922), st r. IOS-1l2. B u l i a-
r a m a n, cara Dokleci ja.na, str. 135-136.
101 K. S w o b od a, RO.mische und romaniische Pa1aste, Wien 1919, str. 148 i
d; B u l :i a r a m a n, 135; K a r a m a n, Antidoron l, sir. l OG. Cf. i
A. S o n j e, Zi va antika, g. XIX (1 969), sV. I, str. 50, bilj. 4.
102 Romische ili en in Pannonien, Budapest 1964 (Cit. po opirn om pri kaw
D. P i n t e r o v i z-bomi.k IX-X, str. 275-281).
103 Ibidem.
104 Lj. K a r a m 'a n, Anlti'doron I , str. 107. O odno.slu carske u Spli-tu
prema perimeiralnom bedemu i kulama, usp. B u H ar a m a n, car a Dio-
klecijana u Spli t u, Zagreb 1926, str. 117, posebno str. 133 do 137. Za carev stan, cf.
S w o b o d a, n . dj ., passim.
105 1. t r e m o n i k, Keramika iz r imskog nalaZiita Mogorjelo, GZM 19;39,
str. 241 do 271.
lOG S obzirom na to da je na Mogorj elu bilo vi.e perioda, nal azi
novaca starijih ud 3. sl. mogu potjeca,Uj i sa tih objekata, a to um nj uje dokumen-
taI'nos't nalaza. Uglavnom prevladava.jQl novai iz kraja ,1. st. N a OSt,
ova zbirka jo nije - O novcu sa Magar-jela V. bllj. 121; novac cara T 0 -
dozija otkopan je .. . in der letzten Bodenschkhte.
U svom 6. izvje'Laju (knd str. 603) P3ilsch izri jekom kae; Die hier
gefun.denen Mi.inzen (tj . u pro:>tol' ijama za i ofioi r e) setzen mit AugLL5tus
ein. V. bilj. 121.
J07 Dyggwe-Vet ter s, n. dj ., 13,51 i 52; Basier, Kult. ist, 318.
MOGORJEI"O - RIMSKO T U R R E S
161
zol ejem i hramom), kao carska rezidencijaJ08 U tom pogledu u Splitu
blia j Gamzigradu nego Mogorjelu.
109
Iako, dakle, Mogorjel() ne predstavlja kariku u lancu zamiljenog dal-
limesa iz 1. st. n. e. kako je to smatrao Patsch,110
ipak treba prihvatiti miljenje Patscha, Anthesa, Schmida, Svobode i drugih,
po kojima je M{)gmjelo kastd.
l1Oo
Sto se pak jednostavnosti unutranjih prostorija tzv. vile, u stvari
pr etorij a , koja je navodno ukusu i tradiciji,11l to ne bi trebalo
objanj avati degeneracijom ukusa, nego upravo izrazom jednostav-
n osti. Uostalom, zgrada pretorija djeluje kasarnski, bez banja, bez hipo-
kausta (iako je sva okrenuta sjeveru)112 i bez drugih udobnosti jedne gospodske
vile, sva ...u stilu legionarskih spavaonica ukraenih loim mozaicima. 113
HI" P rimjer vila k:oje donosi H. Vet t e.r s, n. dj .,
sl. 28, 29 i T. XVIII, sl. l (Konz, Pfalzel i Juliusova vila iz KaMage, sa mozari.ka) ne
mogtu se uzaLi kao tipoloke analogije za Mogorjel:o. 1'0 su vile sa rksal-rtimn,
bez kastr-um.<>ke forme i bez pedmetra, a Il!i vremerL'lki ne i>du skiu,pa. To se
moe kazati zaVettersov materijal o tipologid,j viJa, ibidem,
str. 57 j d. Kompleks na Mogorjelu gotovo i nema analoguja, jer .proos;tavlja nOJVos1
u rimskoj arhiteJctIuri , B a s l e T, K:ult. .ist., 318, ali nov()(gt sarmo sa aspekta raz-
vi,t ka r imskog zaseoka (viJe), ali ne kastela. Us.p. B u l i r a m a n, car"
Dioki1ecijana u Splitu, Sltr. 124-125.
109 Pretpostavljam da je komplek!s u Gam71igr.a'du sluio kao rezilden-
cija namjesnika Dacije R!ipen.sFs, oonotSno Dadje Aureliani, nakoll1 definitivnog na-
pti'tanja Dacije. Po svom unutranjem sadraj.u 'u unutranjos'ti) Gam.zigrad
je svakako blii spli Lskoj dok je u pogledu r8.!SiPD:reda kJula kaJSltel na MogorjeL.l
svakaJko bli i onom na Diotklecij0.novoj nego 1. fazi Garrn.zi'grada. Dok je u
Gamzigradu ()Itknivena kvadratna kJula jednim dijelom ulazila u IUJ1.U
1
bra.m.jOlS:t, dotle
su i u Splltu i na Mogorje'lu kvadratne kJule pri:sJonjene uz korUne sa vaJnjske strane.
Ipak ovaj para'lelizam izmedu Mogorjela i (o,vdje nije o
kulama kode f1ank'iraju k'apije, jer SIU cme za razliku orl Mogorjela - na Diokleci-
janov oj poligonalne) ne govori za isto'VTemenosi posrtaJJJJka alba Dva objekta.
Cf. M. a n a k M e d .i n. dj., 61. Usp. i Fr. B u l d - K a r a m a n,
cara Djollecijana u Splitu, Zagreb 1927, str. 53 i d, 119 i d.
110 V. biij. 1.
110a Upravo frapantnu sa Mogorjelom lima kastrum Kastr, na putu
iz Skadra u Oroi, u Albaniji, koji je u GZM 1907, p. 2, sl. l = WM XI, p. 82, Fig.
l objavio dr Fra n j o b a r u n N 'o p e s a. Objekat zatvara pravokutnik 100 X 80
koraka, i ma 12 kula, istaknutih izvan bedema kao i Mogorjelo. Deb1j,ina zidova iznosi
oko 2 ffi. Lei 'll ravnici kao i Mogorjelo. U vrijeme kada ga je Nopsca obja-V1io, objekal
jo nij e bio istraen, pa se o unutarnjem sadraju ovog rtmskog ne kae
nita. Sto se penimetralnog bedema, ad Mogarjela se razllikuje samo po tome ,to
nema sjevernih vrata.
111 B a s l e r , Kult. ist., 318.
112 Sve vile u Panoniji CE. T h o m as, n. dj.), a i naj'Ve6i broj V'ila ispita-
nih kod nas (Ilida, Panik, ,i dr.), imaju redovito bar jednu p.rostoriju sa zagrija-
vanjem. Teko je zami sliti jedan ladanjSki dvorac, maka'r i kao praetorium fumU,
ovakvih razmjera, s'ituira:n na ta:ko iJstaknutom po,loaju, .1z1oe: en portiJka<tom sjeJVernirn
vj etrovima, bez za zagrijavanje, kad je taikve lima,la mnogo manja
zgrada ispod junog bedema (danas zatrpana), navodno iz 1. st. n. e, kOju
i B a s l e 1', Kult. ist., 317 (v. sl. 17 u mom AlntiOka uljara na Mogorjelu, Nae
starine XII, str. 27).
113 B a s l e r , Mogordelo, Arhi'tektura Ur:bamoizam 31 (1965) , str. ll. Sam Ba>sJ.er,
Kult. i&t., 318 kae: Taj dvorac za reprezentati.vno s1ano:vanje nema ni vesrt:ibula, ni
atrija , ni triklinija, ni kuhikiUla - sve je sv.rst1lJrtO u niz. - Da je Baslerova
ocj ena neto prestroga, vidi se iz sa vojnim logorima, npr. sa Inter-
eizom, u kojOj su sve bile ne samo paljivo izvedene nego i lijepo ukra-
ene: Die Grabungen zeigten, dass in dieser Periode des Lagers die Bauten arn
sDrgfiiltigsten ausgefiihrt wurden. Der grosste Teil die im Inneren des Lagers befiond-
lichen Gebi:iJude war mit Stukkaturen und Fresken gesohmi.ickt (Interci.sa I, 54). -
Pa, u.koliko je i na Mogorjelu bila u.kraena mramornim fre-
&kama i mozaicima, to ni u kojem ne mora da da cna nije sastavni dio
jednog vojnog kom.pleksa, jer su tako biili i brojni drugi vojni objekti, pn i
logori na limr5u. V. o tome B u l i a r a m a n, o e., str. 124-125.
II - Glasnik muzeja BiH - Arheo.log ija
IVO BOJ ANO VSKI
162
Upravo tim kal akterom obj ekta treba i ori.i entacij u pro-
pretorija prema sjeve u, dal I prema strani koja je na ovako olvorenom
poloaju bi la izloena burama sa Velea. P a i sam poloaj Mogor jela, smjetenog
na pr metnoj esti , na uzvienju okruenom arama Neret e i Trebiata, ' 14
svaku mogu' ost da ovaj k mpleks i dent ificiram sa vilom rusti-
kom ili sa pal ij em. T kav bi obj kat, naprot i. v, bio II slobodnom
prostoru, okruen i vinogr.:ldi ma, njivama i l ivadama. Sve to ukazuje
da ovaj "kastellartige Anl age nij e nikakav Wohnsi tz eines Fcudalher. en der
Spata ntike . .. , 11.; neg k astel za obranu Nar one, kako je to u svoJc vri jeme
sma trao i E. Anthes. 1J.6
J edan tal av obj kat, koji je morao s duom opsadom: imao je
i svoju e ' onomiju, sa p lrebn im I'onomskim zgradama (horr um. torcul a-
r ium, i dr. ),u" a ne smij e se ni da je u sredenijim prilika-
ma proizvodi i za trite, prvenstveno za vojne posa e. Moda je i Mogorjclo'<
r emcnom postalo centa r nekog l atiI undij a ili kao domen carskog fiskusa do-
iVJelo sudbi nu ioklec' janove u Splitu, koja je bila pl'etvo-
r na u dr avnu manufakturu (gynaeceum),l18 Time bi se, moda, najb:J j obja-
snil o otkuda na Mogorj II - uz ne or uja - i dosta poJjoprivTednog o'w-
Upada u velik broj rvnjeva.
Ako j e, dakle, Narona izdral a sve napade b [' bar a sve do kra ja 6. st.
n. e.,1 20 ona to - kao P ula, Zadar i. Salona - II p r om redu dugu] svom vanj -
s om obr amb nom sistemu, II kojem je l Iogorjel o svakako bilo k ljuena
P i onda j"ada s u larih vi VizigOlt i (0.400. g. n . e.) na svom putu,
koj i ni je mimoiao ni Mogorjelo, prodrli u )} . . . quasi viris vacunm" . Italiam
nulloque pcnitus obsisteutc (Jard. Gel. 147), Na rona j - zahv i ka-
tJ , Da je predio izmedu Mogorjela i Cap!jine i u rimsko doba bio podvod
apijinsko blat o - na jbolji j e d kaz pr ava c ceste Narona- apljina (Ad
TUl'fes), koji j e zaobilazio sve do pr ed TrebIat (selo) v. p a t c b, WM XII, T. XI ,
ovdj e sl. 5. - V. bilj 20.
ll ,; Ve t e r s, n. dj ., 53 i 57; B a l e I", Kult. i t ., 320. i Mog. ll. - i termini
befesti gle Villa (Ve l t e r s, str. 41 i na cirugi m mj est ima) i ulvrdena vila B a-
s l e r, Kult. iSt., 315 - po mom miljenju - nis u adekvatni :ta slui::aj Mog') rjelo, jer
s pri jenjuju na vile sa j akim ugaonim ist c'm , r[samima u ob!iku ula,
kakve su, npr., ail'Lkanske ile iz lV st., pom te sa mozai ka, odnosno utvrdene vile
iz Pan onij e iz 3. i 4 st. Za Mogol'j elo se tim terminom ne definira puni adrLaj .
110 N. dj., 152. - To je bilo i P atschevo milj enje, v. bilj . 121.
117 Cf. D a r e m b e r g- a g l i o, D icl, s. v. exercitus, str. 921 i cibaria mili-
tum, str. 1169. ;:im ita, meso i voj n obroku je pripadalo i ul j e.
Uprav pol. 3. sL. vidi se i z jednog alerijanc,va p isma (Treb. Poll, CJaud. 1-1) da j
Klaudi je Gotsk' odinje pri mao za svoju vojn talog. l 15 m odija
kval itetnog l 600 modija ulja druge kJ ase. Isti car daje Prob (Vopise, Probo 5) svaka
elva dana seksta rij ulja. - Voj n jedini ce (. . legio) imal e su i svoju ekonomij:.l
za ish ran u lj udstva i stoJte, z drvarenj e i dr. (tzv. t erritorlum legionis Usp. CIL III
13250 = GZM 1895, 418. iz Uzdolja (Kn in) : spominj e inter pl'ata legio-
nis et fines robore(,j F1avii Marc(iani?) . . . Cf. B e t z, Un ters. a5. - Namirnice su se
odl gale u m gaune (horrea miJitaria). To su od Augu ta postala besplaLn da-
'anJa \'ojnicima (Tac:" _ nn. I, 17). Opirnij kod L a n g e n, Die Heeres\'crpflegun<t
d r R"mer i kod F r" l . c h a, Das Kriegswesen Cesa , II, p. 125 i d. Vojska j :',
pored loga, 'mal i s :oje manufakt ur e za izradu odjece, i oruja.
Il a N()t. D:gn. cap. X (ed Bocking II, 48; ed. Seeck, 150). Cf. B u l i a r a-
m a n, n. dj., 180 l d.
m Dyggwe, n. dj ., 13 ; S rg jevs l-l, Kult. ist. BiH, 101; Basle r , KuLL.
isL, 320. Pokretni l alazi ne mogu b iti uvjcrlj'v d()kaz o karakteru i namjeni ogorje-
l a, i zbog toga to j e i vojska ma a svoju ekon omiju. Vidi o ovo e b:l j. 121.
Cf. B ll i i a r a m a n, n. dj ., 12-1 i 125. - eleme t i pren 'cni II logore.
120 Pa t s e h, Narona, 150.
MOGORJ I:: LO - JH"'ISKO T UR R E S
163
stelu n a Mogorjelu - bila od pustoenja. po Patschevim izvje-
tajima, Mogorjelo je tom pr ilikom tee stradalo.1
21
To su neki od r ezul tata do kojih sam doao uporednim i
anali zom topografskih, hoc]olokih, epigrafskih i drugih podataka, sagledanih u
irem prostoru donje Ner t e. Ako se, dakle, problem Mogorjela sagleda u
svoj njegovoj kompleksnosti. onda se otvaraju ire da se uz osnovni
probl em rijee i oni d ugi koj i su na neki s njim povezani (ovd j e proble m
cesta li Narone, u bikacija Diluntuma i putnih stanica Bigeste i Ad
Tun ' es, it d.). Ujedno ti rezultati pokazuju svu jednostranost prilaenja proble-
mu, kad se on tretira - kao to je bio sa kompleksom na Mo-
gorj lu - nezavisno i odv ojeno od okoline u kojoj je nastao.
121 P a t s e h u svojim i zv,j lajima Zemalj skom muzeju po,kretnim na-
lazima spominje i nelo oruja (Ballisten und Katapultengeschossen, Lanzen- unlJ
PfeiJerschitzen, Waffen), H. K a p i d i C, Izvj taj'i dr Karloa Patscha o Mogorjelu,
Gla. nik al' h:va i Dru tva arhivskih radnika BiH, sv. VII, Sarajevo 1967, st r. 596 i 618.
Ov izvjetaje nisam u ov om radu koristi{), jer su izali k d je rad bio zavren.
ovi preliminarni ' zvje ' taji ne daju podataka, oje ne bisrno znali iz Patscho-
vih di'tiranih u bil j. 1 ili iz inventara Zemalj sk g muzeja, izuzev numizma-
t'ku koja ni je une'sena II inv nlar. Neto je sadrajnij i VI zvje::'taj od 14. novembra
1899. godi ne, koji je ujedno i najduzi Pat 5chov tekst o Mogorjelu. U pr vom redu
p a t s e h o vo milj enj e da je Mogorj elo imalo zad'atak da titi Naronu p r. 592).
kao .. . stra,tegisch sehr gi.instig gelegene romi-che Ba,uwerk ... (ib, 616), da su
pl'oslorije pr : lonjene uz perirnetraI ni zid bi le na dva sprata (i b, 597, 602 i 603), podaci
o nalazu novca, koji gehoren durchweg dem Ende d 4. Jhhd ... 602) . odno-
sno da je novac cara Teodozija ( + 395) sakupljen , in der latzten Bo.denschicn.te ...
(str. 597) , itd. S o,bzi rom na lo da je Pa l.sch vcdio iskopavanja ... durch genaue
Sche.idung der Cultw'sl!hichten und durch eingchende Beobachtung der Einzelfun-
de .. . (str. 603), i o tome svakako vodio dnevnik i bilj eke, bez ,tih se dnevnika j
ostale do umentacije sa iskopava nja ne moe ni! ta sigurnog o mnogim
pitanj ima vezanim za ovaj rimski objekat.
Diese Ar beit wird im deutsche r Spr ache in d en Wissc.nschafll iche Mi uteUu,ngen des boonisch-
herzeg ov:n !schen Landesmuseums in Sa raj e vo, Ba.nd II, HeLt A - Archii olog ie, vertiffen.Ui cht
werden.
ll '
VELJKO PASKVALIN
RIMSKI ZRTVENICI IZ STAROG MAJDANA
Mjesto Stari Majdan se nalazi na brdovitom terenu rijeke Sane
i Une, u sjeverozapadnoj Bosni, na lokalnih puteva
Japra.
1
Oblast je poznata po b()gaJIlS1U\nu eLjezne rude k,oju je
na ovom koristilo i predrimsko stanovnitvo.
2
Na osnovu arheo-
lokih nalaza, a posebno epigrafskih spomenika koji Su posljednjih
godina,3 doznajemo da je ova rudonosna oblast u doba imala za rimsku
dravu izuzetan ekonomski O tome govore i najnoviji nalazi rtvenika
s lokaliteta Troske u Starom Majdanu. Nalaz predstavljaju dva rtvenika
bogu S.edatu i jedan boici Nemezi.
Broj 1. Zrtvenik je od lapora, dobre izrade, s stra-
nama. Verhkalno je odlomljena profilacija sim:sa ii baze. Zapaa se obr:a.da
U redovima natpisa je pokoje slovo, ali to ne
pravi u dopuni natpisa. Natpis se sastOji od sedam redova slova.
U redu je slovo A, do kojeg je, vjerojatno, stajalo uligaturi
slovo L. U estom redu su slova L i G. imamo u sed-
mom redu kod slova S i M. Slova su visoka cca 7 cm. Kao interpunkciju susre-
trouglastu u sedmom redu natpisa. rtvenik je visok 0,97 m, nat-
l 1. B o j a n o v ,S k i, meta,bu;ngi'j.ski pogon ou Starom Majda!Thu, NaGe
staJ:'ine, Godiiilljak zavoda za zaitubu spomenika kiu1bure SR Bos.ne 'i Hercegovitne,
sv. XI, 1967, sbr. UH-l92, Saraj evo.
Na tpise iz Starog Majdana objavljujem u sporazwnu sl. Bojanovs.kii.m.
2 F. FIi j a 1 a, Nekropola rawrih grobova kod Sanskog M O\SI1;a , GZM IX (1897),
slr. 301-307. D. S e r g e j e v IS ik i, Rirnslci rudniCi ell.jeza u -sjeverozapadnoj Basni,
GZM, N. S., sv. XVIII (1963), str. 86-87. D. S e r g e j e v s k i, GZM, 1957, str.
110-115.
3 D. S e r g e j e v s k i, Elpigrafls1ki na'l.azi ,ia: B O-Sl1e, GZM, Sa'r3Jjevo 1957, st r.
110-115. D. S e r g e j e v -s ik i, o. c. s1tr. 88-92. E. P a a l'i AlntLoka naselja i
komunikacije u Bosruii Hercegovini, Posebno iz danje GZM, Sarajevo 1960. str. 91.
4 D. S e r g e je v s ik i,o. c. 'str. 85--92. E. P a a li i O ainti&om rudarstvu
u Bo.sni i Hercegovimi, GZM, 1954, str. 47.
166
VELJKO PASKVALIN
pisno polje visoko 0,52 m, a iroko 0,38 m, dok je debljina rtvenika 0,19 m.
rtvenik se sada nalazi u Muzeju u Prijedoru. Natpis se
SEDATO Sedato
AVG Aug(usto)
PRO SA pro salL/(ute)
AVRELI AUTeli(i)
VILICI vilici
COLEG col(l)eg(ium)
VSLM v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)
utven.ik j e boguSedatu, a podie ga za zdravlj e Aurelt j a vilika
kolegij-collegium - nepoznato profesionalno udruenje zanatlij a.
G
Na temelju
do::mdanjih epi;C',fafskih spomenika iz Ljubije i Brieva, izgleda da je vilicus,
s obzirom na puloLaj, bio ltce k oj e je vodilo brigui nadzor Q proizvodnji
eljezne rude, te je iza prokuratora, izgleda, bilo najodgovorn-i ja

i,ue gentilicij Aure1ivs i oblik slova ukazuju da rtvenik ne moe biti
starijiod 3. vijekan. e
7
Broj 2. rt venik je od dobre izrade, s
stranama. su baza i pulvini iznad simsa. Na rtveniku se vi ele nak-
nadna slova koja su nastala prilikom spomenika
iz troske, ali za dopunu natpisa ne prave Natpis se sast oj i od est redo-
va slova. Slova su visoka 4. cm. rtvenik je visok 0,86 m, i rok 0,47, a debljina
mu je 0,34 m. rtvenik se u Muzeju u Prijedoru. Natpis se
SEDATO Sedato
AVG Aug(usto)
PRO SAL pro sal(ute)
AVRELI VIL AU7'eli(i) vil(ici)
COLLEGIVS(?) collegius seu coll( egium) etciv(e)s
VSLM
v (ot'V_m)s(olvit)seus(olverunt)l (ibensm(eri to)
U pr vi mah izgleda da ovaj natpis i natpis sa prvog rtveni ka, imaju
isti sadraj. Podi gnuti su istom boanstv u i za zdravlje iste M
ia-o je obli k COLLEGIVS p na na tpisi ma,b peti r d nat-
pisa bi doputao j ednu digresiju. Naime, ako bolje pogledamo peti r ed natpisa,
zapazit da situacija slova doputa DOVO a time i dr ugu dopunu
spomenutog r eda. se da Ul' zivanja slova kod petog r ed' natpisa
govorJ da su r tvenik votira1i bogu Sedatu za zdravlje Aurel ij a v:il.ika dva za-
zajedno: COLL(egium) ET CIV(e)S.
Na prostoru do udubljenja, koje je po svoj prilici, staro koli ko i sam
rtvenik, imali bismo sigurno slova COL. Iza udubljenja bi sli j edilo urezano
slovo L koje je alatkom. Zatim bi dola ligatura slova E i T. Na ovu
ligaturu bi vidljivo naglaena paralelna crta koj a pravi slovo T, a
je i slovu E. Tako bismo dobili svezu ET. Sad bi slij edila gr upa
slova CIVS. Ako j e prvo slovo u navedenoj grupi C, a ne G, onda n bi bilo
teko izvriti dopunu ove grupe slova. Spomenutu grupu sl ova bismo dopunili
s CIV(e)S. Tako bismo, s obzirom na ovakvu dopunu slova, imali dva
5 J-P. Walt zing, Etude historique sur les corporations pro.fess'ionnelle", Tom
II, p. 174- 208-223, LauvaLn, 1895.
6 D. Sergej evski, o.c. str. 96.
7 D. Rendi io evii Ilirska onomast ika na latinskim natpi sima Dal-
macije, Split 1948, str. 50.
8 P aul- Wi ssova, Real-Encyclopad'ie der cl assi chen Alter;tumswissEm-
schatt, Stuttgart, s. v. Collegium.
167
R lJIfS KI 7. R T E ICI IZ STAROG MAJDA;-'A
a ne za dva rtvenika jednog te istog dedikanta, to bi se, bilo
mal o n shvatljivo.
9
Pr ema tome, prvog r tvenika bi. bio samo
COLEEGIVM, a drugog COLLEGIVM E CIVES.1
o
Naime, kod Cagnata nala-
zimo abrevijaciju r ij C V i CrVI, to bi ukazivalo na nae
pretpost vke. Dakle, to bi bili kolegija zajedno s rudarskog
municipija.
ll
Ovako bi objanjavalo postojanje naveden ih
rt enika koji, u t ad, nose posvetu istom boanstvu, a za zdravlje ist
n osti . Nadalje, ovi bi riven iei. jo ukazivaH da je Aureli.us u mumciPlju
rudarskog distrikta, a posebno u kolegiju i u kultu Sedata, bio od polo-
u
aja.
Natpis iz III st. n. e. Na to ukazuje gentilicij Aurelius i oblik
slova.
13
oblik slova koji zapaamo na rtvenicima (sl. 1. i 2) govorio bi
da spomenici iz iste epohe, ali ih nije morao isti majstor kJe.-
sar.
Broj 3. Zr t-venik je od lapora, dobre izrade, s stra-
nama. Plosnato j e odlomlj ena baza rtvenika, dok je sims i erodirao.
U gornj em desnom ugl u je prvi, drugi i red natpisa, koji se, bez
obzira na mogu dopuniti. U prvom redu kod imena bOl ce nal azimo
ligatmu ME i tragove slova S. U istom redu kod P fAE
imamo ligatu[IU E. U dr ugom redu IN HONOREM bilo je ur zano ali
je manjim potpuno nestalo slovo R. U redu nedos t j e 510 \'0
G, a U r edu imamo ligaluru Rl i ET. U estom redu je ligatura RE,
a kod P OSVIT in: amo dva S. l atpis se sastoji od sedam redova sl0va. Sl ova
su u svim r edovima visoka 5 cm. Sam rtvenik je visok 1,13 m, irok 0,60 m,
debl jine 0,13 m. se u Muzeju u Prijedoru. Natpis se
NEMES IAE Nemes(i ) Fiae
in hono(l")
EM COLLE em coll e! g/(i i)
ET lAl- AR et Ianu.aTi(i )
VIL IANVARIVS ViL(ici) IanuaTius
E X CO POR' ex cOTpore
POSSVIT possutt
L:rtvenik je po boici Nemezi
14
u kolegija ivilika Ianuari usa.
a dedikant je nek i I anuaris koji ga p di e ispred cO'l-poracije - corp us, corpo-
9 Ovakva dopuna navedenog reda obj anjava'ja bi sadraje spc m0nutih natpis,.
Bilo bi, na me, t e. o prihvalili dva n atpisa sa sadrajem i iz :stog vremena.
Ovdje o ukazuj e na dob r odnose izmedu gradana r udar"ko.g mun:dp'ija i
kolegija.
10 R e n e C a g n a t , D' Epigraphie latine, Paris 1911, pag. 417.
II A. M 6 c s V, Municipalc Gem inden und ihr e Terri t ori n in ia upo-
rior, Godinjak, knj. V, enlar za ka isp' ti vanj a, knj. 3 (Akademija nauk a
Bosne i Hercecr ()vi no) , 1967, sL!". 151-166, arajevo. J - P. Wa l t z i n g, o. c. Tom II,
pag. 353- 354. M. Horvn l, Rimsko pravo, Zagreb 1954, str. 107.
'" Moda se radi o romaniziranom ori.j entalcu. Nai me, na ovom u rim-
sko doba imamo dosta da su vil iCi bili dij e om odjen-
tajci, i osobe velikog povje enja. To je II mdar;;Lvu i metalurgij i, kao II v' lo
osje.tljivim granaIna r;mske privrede. D. S e r g e j e v k i, "o . c. t r . 85-102.
13 D. o. c. str. 50. R. Cagnat, o. c. PI. XIII, figo 1-
u W. H. R o s o h e r, Al fi.irLches Lexikon der griechilschen und romisehen
Mythologie, Lcipz!g 1909, S. V. Nemes' .
168
VELJKO PASKVALIN
ra.rus -. Poznato je da boicu Nemezu tuju bOird arena, 15 i udru-
enja Collegium fabrum et centonario,rum
l7
- Obhk slova da
nik ne moe biti stariji od 3, st. n. e.1
8
!fi G. A l f o l d y, Geschichte der religiosen Lebens in Aquincum, (Acta al' chaeo-
logica academiae scienti al1um HUJngarica) 13 (1961), BUJdapest, 1961. S. 107, 121.
16 D. T u d o r , Istoria SClava.lului in Dada Romana (Edita Aca,demiei Repub-
licii populare Romine), 1957, p, 255, N2 69. CIL III , 1124, p, 246, M 24.
11 rtvenik boici Nemezi iz Staro,g Maj.dana ukazuje na t da ko-
legij u St. Majdanu uz Sedata 1ltujru i boiou cmezu, t.o ukazuje
da su njeni staraoci vjerojatno o["i;jentainog porijekla.
18 R e n e e a g n a t, o. c, Pl. XIII, figo 1.
CN ouvrage sera. p ubl!e TI e ntie,r c,n fra nGais d a ns les "W.;ssens ehaft.l ich des
bosn.!.sch-herzegov: 'l. sch<m La!1 d e."m u s el.l ms ,TI Saraj evo (.Con1!m.u,nl cat: :1s 5c:entlfl ques du
Musee na.llOnal de la Bos nle el He rzegov:.n c), Livre II, Tom'e A - Ar cheolog'e.
>""
0:1
t"'
>
....
Br. 1. rtvenik Senata Br. 2. Zrtvenik Sedata Br. 3. rtveni.k Nemeze
PAVAO
BAJAMONTA TIEPOLA
P r ili kom rada na re iziji Etnografske zbirke Zemaljskog muzeja u Sa-
raj evu godine 1964. proL Cvetko je zapazio ovaj (tipar) i
predao ga Arheolokom odjelj enju Muzeja. Blie okolnosti nalaza nisu poznate.
Materijal iz kojega je je mesing koji je tokom vre-
mena dobLo patinu; samo je pa.tina izlizana, pa se ni.!
tim mj estima pojavljuj e "ast a boja mesinga.
Forma je disk promjera 4,3 cm, debljine 0,2 cm. Rub diska
je prema sli ci gotovo otar, dok je prema zaobljen. Na po-
je aplicirana ipka presjeka, irine 0,4-0,5 cm, debljine
0,1-0,2 cm, koja sc prema dolje stanjuje. Pri vr hu ipka p relazi u 'relativno
snaan prsten unutarnjeg promjera 0,5 cm. Nema sumnje da je aplie-iranje ove
ipke " i for miranje p 'stena imalo svrhu da vezanje za
lanac ili neku traku.
P o ovdje se radi o tzv. srednjem tu, koji su u naim kra-
je i ma redovno upot r ebljavali samo vladar.i ili visoki feudalci oblasni go-
spodari .
slika sastoji se od simbola, legende i ukrasa.
simbol je predstava dvorca, koji ima obl ik relativno
niske gradevi ne sa dvoslivnim krovom. Na sva ugla
kao i na oba kraJa ljemena, vide se manji Iz same sredine ove gra-
u prvom planu, izviru tri kule, od kojih je srednja gotovo dvostruko
nego dvije pokr ajnje. Sve tri kule se zavravaju .isturenim doksatima koji
se razvi jaju u visoke zupce (prsabrane). Na dvorca samo su jedna
vrata, vrlo visoka i sa lukom. Po jedan izdueni otvor - pro-
zor raspoznaje se na sve tri kule; zupci - prsabrani takoder imaju svoje vla-
stite ot vore.
Legenda, s t vljena u traku koja .ide rubom polja, glasi: + S
BALAMONTIS TEVPVLO. Slova su pisana kaligrafski - mijeanim slovima
ka'pitale i uncijale. je i - za nae prilike
- slovo imena - b, koje 'iJIna minu-skulnu fo;rffiU. Izrazito su
slova: P, E, dok sva ostala spadaju u kapitalu.
Ukrase predstavljaju: dvije krunice koje uokviruju
traku sa legendom, okvir oko simbola i vegetativni omamenat, ukom-
p.oniran u slobodne prostore s obje strane okvira. Krunice su sastavljene od
172
PAVAO
" bisernih zrnaca, to je Lo na dekora-ti vn osti. P osebno
oblikovanje okvi'ra djeluje jo dekorat ivnije: stranice kvadrata svojom
sredinom razvedene su u polukrune luko ve. U prostor okvira i lrake za
legendu, na svim mjestima gdje je razvedeni okvir formirao uglove (njih
ukupno 8) , ukomponirane su - zapravo strukovl sa trohstom
na srednjoj i p o jednim l is tom na pokrajnjim Prostori sVlh lukova,
osim gornjeg, sa unutra<l1je su strane j spunjeni i-stim vegetat ivnim mo-tivom.
Po koncepciji li kovnog rjeenja, izvedbi detalja, kal igrafi ji slova i dr.
preds tavl ja besprijekoran proizvod vjeti n .
Predstava dvorca ili g,rada kao grb porodice ili pojedinca dosta je
rij etka pojava u heraldici. Ovaj motiv uzimaju u svoje g rbove g radovi
i gradske (npr. Dubrovnik i Tr ogir). Ipak, i u na im kraj evima znamo
za da predstava grada - dvorca slui kao grb
Nemam pri ruci literature da bih mogao ustanoviti da II j e pred-
stava dvorca sa tri kule grb Tiepola, ili je to gr b Baj amonta
Tiepola, formi r an prema usl ovima, moda prema grad u koji je on
dobio na uivanje od
Na al o t, danas nije ustanoviti taonije mjesto n laza ovog pe-
K ako se vidjeti jz kratkog curriculuma vitae, je mogao
biti izgublj en u Dalmaciji iE u Hercegovini.
Bajamontea Tiepola je vrlo zanimljiva: sticajem prilika on je
po,stao jedna od najmar'kantnijlih f,igura u borbama koje su pratile klasno rasLo-
j avanje u aristok 'atsk :m reimima srednjovjekovne Evrope. Stog o njemu
govori gotovo svaki udbenik povijesti evropskoga srednjeg vij eka.
Bajamonte Tiepolo iz jedne od najstarijih i najsl avnij: h ml
porodica; nj egov otac - dud Giacomo di Lo.renzo - koji je u svoji m
dani ma v1' .io dunost kneza u Zadru (prije 1268. god e) , bio je
oenjen hrvatskog bana Stjepana dakle sestrom Pavla
Bribi.rskog. Kao p ripacJ.n.j,k naj vieg sl oj a mle.taoke alristokracije, i Bajamcmte
je obavljao dunos t zapovjednika i kneza u raznim mjestima og posjeda
u Italiji (Corona, Nona, Modena)l
Dugi i krvavi rat Venecije i Ferrare izazvao je dotada pr iguene
klasne i sukobe, zatim borbu za vlast
porodica - Dandola i Tiepola. U toku tih borbi dolo je i do reorganizacije
naj vieg organa vl asti u Veneciji: Veliko je zatvor no, to znaN da je
pristup u t o a tim i gotovo sva vlast u Republici, rezervirana za
nove mal g broj a porodica. Kao dalja faza tih borbi formirala se
protiv duda P et r a Gradeniga jaka stranka u kojoj je bilo dosta ali
i onog dijela aTis tok racije koja se smatrala degradiranom. Godine 1310. dolo
je do oruane po bune, na se nalazio Baj amonte Ti epol o i njegov
tast Marco Qu r ini. ZavjereniCi su se h ili okupili u Querinijevoj la Rialtu
i, iz Padove, odredih 15. juna 1310. kao dan a oruanih
akcija. Meduti m, dud je na vrijeme saznao za ovu urotu i uspio pri premiH
obranu upravnog sredita-kvarta sv. Marka. Napad zavjerenika j e odbij en, a
u kontranapadu su nj,iho.ve snage potpuno .raz.bij0ne. Tiepolo j e uspio
najprije u P adovu, a zatim u H'i'vatsku, odakle je jo gotovo "tavih 20 godi na
uporno pokuavao nanijeti t o tetu kr ugovima e cij e.
Umpo je negdj e u Hrvatskoj oko 1328. godine.
2
l Enciclopedia Italiana, vol. XXXIII, pag. 828, Roma 1949, ed. Istituto della
Enciclapedia Italiana fondata da Giovanni Freccani.
2 Ibidem. Opiran izvjetaj o lo ku borbi vlada je poslala svim upra-
viteljima svojih posjeda, pa i knezu Bertucciju Gradonicou; u tom izvje-
taju Tiepolo se naziva iIle nequiSS'tmus prodi tor et seductor iniquus, iniqui,tatis fi lius
et maledictionis alumnus Baoiamons Theupulo. (Sime L j u b i Listine o odnoajih
junog sJavjenstva i republike, vol. I, Zagreb 1868, 254-255) .
173
PECA TNJAK BAJAMONTA TIEPOLA

OUsak (pozitiv)
Zadnj a strana
Obisaik (u
PAVA O
174
Dj elatnost ove zanimljive i nesumnjivo snane u naim kl ajevima
jo nije pot puno rasvi j etl jena. Zna da je Ti epolo jo u toku 1310. godine
doao II Hrvats ku, svoj im bliskim - Pavl u i Miaden u U
bor bama Mladena za prevl ast nad dalmatinskim gradovi ma spom:nje se
i Bajamont Tiepol o 1313. godine; zbog nj ega je dolo i do o1.biljnog gloenja
Venecij i Mladena. Godine 1321. Tiepolo j e Ml adenov sudac koji r je-
ava spor ove sa Zadranima u Mladenovo j dravi. Zbog t oga Venecija op minje
Zadrane da ne idu pr ed Bajamontea, jer ipse Baiamons est mcmifcslus ini-
micus et proditor nostri communis.3
Nakon Mladenova pada 1322. god ne Tiepolo ostaje u slubi njegova
brata Jurj a II U toku borbi I vania i sav 'zmka protiv
Jurja II i nj egovih pristalica odigrala se bitka k od slapa ri j eke
Krke 7. juna 1324. godi ne. U toj borbi je i zarobl jen a njegovi
saveznici, koj ima su bili .i Bosanci, razbjeah su se kojekuda. Bajamon t e
Tiepolo tada je bio zaroblj en od strane Ivania
vlada je ubrzo >s aznala da se neto desilo sa Tiepolom, pa j e
odmah (ll . juna 1324. g.) odredi la da se otpremi specijal ni izaslanik koji
do 10.000 libri , ako im Ti epola; II t m treba
Tiepola dovesti u ibensku i dalje naredbe. Ako s e sazna da
je Bajamont e poginuo, poslanik se odmah ima vratiti u Venecij u.
upravi telji u Cij eloj Slavoniji dobili su nalog da izaslaniku pruie savj et i
svaku dr ugu Onaj Slaven koji bi vidio Bajamonta r anj ena, dobit
nagradu od 10 groa." Svega dva dana kasnij e piu svom poslanik u
Sala dinu P r em arinu da su dobi li nov izvj e taj od trogirske opeine, prema
kojemu se p roditor Baiamons nal azi u zarobljenitvu kod vOJ vode Jur j a (7);
sam poslanik treba da ode vojvodi .Jurju, vojvodi Ivanu Lli bilo
kome drugom tko ima u rukama Bajamonta, i da ponud.i novac za njegovo
Trogirskoj se zahvalj uj e na informacijama, al" joj se isto-
vremeno da bude opreznij a i da prui speci jal n om
izaslaniku Premoren u, koji ima p una ovla'tenja u ovoj stvari.fi
P o kasnijim vid.i da ovaj izasl anik nije imao
uspjeha.
Kako izgleda, ni u tamnici Tiepolo nije mirovao: 14. VIlI 1325. u Mleci-
ma se saznal o da s u u Zadar st igli poslanioi g.rada Bolonj e sa z datkom da
Bajamontea angai.i.raju za svoga voj nog zapovjednika (capitaneusa). Kako su
neki Zadr ani posluili kao veza izmed u bolonjskih poslanika i Tiepola, a sama
zadarska posl anike javno primila, ug06tila ih i dozvolil a .im da odu
do Ba jamontea, to su otr o r e giral i, pisma svi svo-
jim izaslanicima i upravi t l j ima u Slavoniji . Zadarskom u Franu
)I de Cevalelis, za saradnj u sa bolonjskim poslani Cima, nare-
je da se odmah, p od prijetnjom kazne od 2.000 libara, upu ti
u Veneciju
7
Ne zna se iz kojih razloga nije dolo do izbora Tiepola za vojnog
zapovjednika u Bolonji.
3 Ferdo S i i Pad Mladena bana hrvatskoga i bosanskoga, GZM,
Sarajevo 1902, 340, 342, 354, 355.
svim sil ama nastojali da se domognu Bajamontea pa su svojim
provisorima u Sla,onij i odobrili izvj esnu sumu novca kojega bi se on
uhvatio ili ubi o. U tome poslu su se angairali knezovi Trogira i K r"ul
(L j u b i o. c. 344) .
1 Napr etkova Povije t hrv. zemalja Bosne i Herceg-ovane, Sarajevo Hl41
254 - sa pozivom n' Luciu.sove Memorie di 'Tr au, 177 .
.i L j u b i c, o. c. 349-350.
G o. c. , 350.
7 o. c. 360.
175
PECAT ' JAK BAJAMONTA TIEPOLA
1326. g. Ti epolo j e na slobodi. su za njegovo pu-
tanj e iz t amnice saznali od izaslanika ibenskog kneza, koji je opet tu vijest
dobio od posebnog glasnika iz Skrad.ina. ibenskom knezu je hitno da
izvi di pod kakvim je uslovima Tiepolo puten iz tamnice i da o tome podnese
izvj etaj n Mletke.
ti
U akciji oko likvidacije Tiepola velikih zasluga
je imao neki Brachus, vj erojatno Brajko vlastelin iz Huma. Du-
op6ina je, u okVIir:u bOiroo sa bila ras p.:>s ala veliku
nagradu onome - tko ubije ili na drugi organi:uira Brajkovu
likvi daciju. Zbog toga vlada strogo Dubrovniku da tu od-
luku Po<sebno se prigovara to su, u borbi protiv Bra-
sklop.ili savez sa bosanskim banom Stjepanom, u se p ratnji
nalazi i Bajamonte Ti ep.olo9
Iz ovoga dokumenta se vidi da je Tiepolo, poslije putanja iz tamnice,
neko vr ijeme boravio na banskom dvoru u Bosni, a, kako izgleda, da je
stvova i u vojnim pohodima bana Stjepana. Na alost, ne moe se
tvrdit i da je Bajamontcov ba u to vrijeme izgubljen u Bosni ili
Humu (j er nema podataka o mjestu nalaza), ali svakako sa takvom
treba ozbiljno
U jesen te godine (3. lX 1326) iz Mletaka je ukor i knezu
Fridriku. to se, usprkos svojim vazalnim odnosima prema Veneciji, naao za-
jednosaTlepolom u bos anskoj vojsci.
lO
Od t oga vremena vie nema spomena o BajCllmonteovoj dj elatnoISti ni u
Bo ni ni u Hrvatskoj. Ni je nam poznato odakle su uzeti podaci o godini smrti
Bajamontea Tiepola (oko 1328), koje navod,i Enciclopedia Italiana.
ll
8 O. c. 363.
9 o. c.364-365.
10 o.c. 365.
II Vidi biljeku br. 1.
Qll"sto sa-ra pllbll cat o in italiano n elle "Wissenschaftliche Mittell ungen d es b05n ls ch-
h cr zegov Ln ischen Landesffi llseums in S" l' a jcvo (Comunicazcion-i scient Lti. che). Libro II. fas cicolo
A - Archeologia .
PAVAO
OLOVNI DUDA
MICHAELA STENA (1400-1413. G.)
U jednoj jo skupini raznih novaca novoga vijeka, koja je
u Zemal jski muzej dospjela kupovinom od nekog kolekciona'ra, je i
jedan ol ovni (bulla) duda Michaela Stena. Na alost, ne po-
stoje n ikakvi blii podaci o porijeklu toga moe se samo da
je pronad n, odnosno nabavljen, negdje u Dalmaciji.
Michael Steno bio Je 63. (ili , po novijem u Cessla,
61) dud Venecije. je oko 1331. godine u jednoj od najstaJ'ijih
por odica. Vrio je razne i d.iplomatske dunosti \prov.duJ' u
Puli, katelan u Modoni i Coroni, a 1386. godine postao je "procurator sv.
Marka, tD je, uz duda, preds tavljalo jedan od najvtiih poloaja u Republici).
Poslije smrti Antonija Veniera izabran je za duda 7. januan 1400. i ostao
na vl as ti do 26. decembra 1413. godine.
1
Za vrijeme Stenova vladanja odigrali su se za Veneciju veoma vani do-
kao to su: heprijateljstva i ratovi sa Genovom, Padovom i Ca.rrarom;
na is ku je Venecija zaposjela Levair1t i P a tr<lli; Venecija je u to v-rijeme,
to j e za nas vano, dobila i Dalmaciju, koju je najprij e kup:la
od Ladislava Napuljskog (1409. godine), a ubrzo je i zaposjela.
2
Bulla ima sliku sa obje strane, pa spada tzv. dvostrane
Na se jasno raspoznaju Tupice za vrpcu koja je u grudu
ulazila na vrhu a izlazila u dva kraka (dolj e i sa strane lijevo).
Na svim rupicama za vrpcu danas se ispod tanke olovne navlake zapaa
vosak koji ispunjava sredinu grude. Jasno je, dakle, da se
ovdje radoi o koji je bio objeen o nekuispraV1u, izda-bu i ovjerenu od
strane duda Michaela Stena.
ima oblik diska, promjera 4,7 i debljine cm.
Na aversu nalazi se samo legenda sa nekoliko sitnih dekorativnih
detalja. Radi se, dakle, o monogramnom gdje legenda predstavlja isto-
vremeno i simbDl. Tekst legende, pisan mijeanim slovima kapitale i
uillCijale, glasi : MICHAEL STENO DEI . GRACIA DVX. VENETlA "
ETC :: Kratica je upot>rijebljena dva puta: VENETlA za VENETIARVlVl,
J b;nciclopedia Italiana, vol. XXXII, Roma 1949, pag. 698. Ed. Istituto della
E:nciclopedia Italiana, fondata di Giovanni Freccani.
2 Ibidem.
12 - Gl asno,k Z ema l j skog m u zej a BiH - Arheologija
178
PAVAO
zatim ETC - za ET CETERA. Znak za u vidu crt.ice nalazi se
samo iznad slova C. pojedimh nema slobodnog prostora koji bi
razdvajao jedino iza rijeoi DEI, DVX i VE ETIA r aspo-
znaje se po jedna Zanim1jivQ je da su slova M, T, N, D, V pisan u kapi -
talnom, a ne u obliku, to uostalom, i odgovara Vl' menu iz
kojega
Ukrase krunica od bisernog niza koj a rubom
zatim grupa od 5 p Oll' edanih u formi kraa izna teks.ta,
te skupine od po 4 postavljene u dnu i sa obje strane
ETC.
Na drugoj strani su portreti - li kovi duda i sv. Marka. I dud
i sv. Marko prikazani su u stavu, i jednom ru.kom pridr-
179
OLOVNI PECAT MLJ;: TACKOG DUZDA M1CHAELA STENA
avaju zastavu na visokom koplju. znak na zastavi se ne moe
raspoznati, ali se moe pretpostaviti da je tu prikazan pozna,ti simbol
- lav sv. Ma'rka. Dud ima na sebi haljinu koja u naborima see do
gleanj a. Sprijeda se na pojedinim dijelovima haljine ras poznaju puceta, a uz
donji rub iroka ukrasna traka. Pozadi f,igure je razgrnut plat
r ubovima teku trake ukraene nizom Na glavi je dvoroga
kapa jz koje izbija perjanica. U lijevoj ruci, koja je ,izdignuta do visine rame-
na, raspoznaje se sveanj Sv. Marko prikazan je sa aureolom u
nom b iskupskom ornatu, sa rastvorenim i kadionicom, ali bez
svoga redovnog pratioca - lava. U pozad,ini, iza figure, vidi se rez-
bareno sj edalo - tron sa visokim naslonom.
Rubom polja, uz lik duda, legenda: MICHAEL STENO.
DVX. Na strani sv. Marka, u luku koji se pl'Ua rubom polja stoji
legenda: .S. MARCVS. U legendi jasna su samo slova S, M, C i S, jer je
tekst ipak, u ovakvo ne moe biti sumnje. Dominantna forma
slova je uncijala, kao i na prvoj strani
Jedini ukrasni el emenat na reversu je krunica od sitnih
koja je postaVljena uza sam rub polja.
Ni j e mi talijanska li>teratura, pa stoga ne mo-
gu navesti koliko su duda M. Stena danas poznati i Samo po
nasl ovu znam za radove: Lazz.arinia, Una b{}lla d' oro di Michele Steno (objav-
ljen u Nuovo Ar cnivio Veneto 1897), i L. Rizollija: La dedizione d,i Zara
alla Reppublica Veneta 1499. e la boUa d'oro di Michele Steno 0Jzdat ru Padovu
1923. godine kao oposcolo per il XXVIII Congresso del Dante ALighieri).
slika na aversu koja se sastoji od same legende (monogramni
je po uzoru na bizantske

U samoj Veneciji, kao i u pa-
pinskoj kancelariji u Rimu, ovakvi se odravaju dugo,4 U junoslaven-
skim krajevima su im Stevana Nemanje i njegova borata humskoga
kneza Miroslava.
5
Ikonografska kompozici ja slike na reversu- predstava vlasnika
u drutvu sa svecom zatitnikom - porijeklo iz Bizanta.
tim, dok je na bizantskim ova kompozicija dosta rijetka, to vai j
za d ruge regione, u Veneciji se ona odrala vrlo dugo. Daleko ira je upo,treba
ove ikonografske kompozicije na novcima.
6
3 Brojni primjerci sa crteima navedeni su kod S c h l u m b e r g e r a, Archeo-
logie Byzantine, Paris 1895.
4 U kolekciji odlivaka koju posjeduje na Muzej ima i nekoliko
dudeva XVII i XVIII vijeka.
5 Dr J, P e t r o v i u br. 2, str. 27-28, Beograd 1935. ob-
javio j e Stevana Nemanje, a u Glasniku Zemaljskog muzeja, Arheologija 1965,
277-280, ja sam objavio crte sada nestalog kneza Miroslava.
6 Ta kompozicija se na novcima akv.ilej:skiih patr.ijarha, srpsklih kira-
ljeva Uroa I i Dragutina, banova Pavla i Mladena i dr.
Ques to J'aJr ti colo SaTa publicatoin ,i,talia'no neUe .. Wi ssen s chaftLche MiLtei,lungen des bosnisch-
her zegovlnls chen in Sar3ljevo ,fComu n ica21ioni scien t ifiche), L ibro II, fa.sc icolo
A - Archeologia.
12"
ILSE SCHWIDETZKY,
MAINZ
BEITRAG ZUR ANTHROPOLOGIE DER VORROMISCHEN
BEVOLKERUNG BOSNIENS: DONJA DOLINA
Donja Dolina in No.rdbosnien, e.twa 13 km ostIich Bosanska Gradika
am rech t n Save-Ufer gelegen, ist eine der bedeutendsten prahistO'lii:schen
Stationen Bosruiens, da die Besiedlung ununterbrochen von der Bronzezeit bis
zur r omischen Besetzung reicht. D.ie altere Siedlung mit Inventar de,r spat-
bronzezeitlichen Urnenfeldcrkultur wurde, wohl wegen der Save-Uberschwem-
mungen, um 700 v. d. Z. aufgegeben und nunmehr die Pfahlbausiedlung auf
der Gradina gegrundet. Diese eisenzeitl.iche Siedlung wurde schon um die
Jahrhundertwende ausgeg'raben (T r u h e l k a 1909 u. a.). Vor kurzen hat
M a r i (1964) das ge.samte Fundmaterial neu bearbeitet und eline chrono.lo-
gis che Gliederung gegeben. Ethnisch iidentifiziert er die ei'senzeitliche Bevol-
kerung von Donja Dolina unter Einbeziehung auch histo.6scher Quellen als
Pannonier.
1956 konnte ich im Lande,smuseum in Sarajevo, Schadelmaterial aus
Donja Do1ina untersuchen*. Leider steht es nach Umfang .und Erhaltll;ngs-
zustand in keinem Verhaltnis zur Becieutung d es Fundo.I1tes ,und des Kultur-
inven.tars. Trolzdem is t es e ine Veroffen:tlichung wert, da nll;r wenig uber die
voorromis che Bevdlkerung Jugoslawiens bekamnt ist und 'ganz al1gemel'nin
grossen Teilen Europas die Hal1statt- und LatEmezeit wegen der vielfach
noch henrschenden Brandbestattung 8Jnthropo.log1i:sch nu.r wenig bekannt ist.
In Donja Dolina wurden 1899--1904, 174 Griber festgestellt, darunter 124
Skelettgraber (M a r 1964, S. 19). Daraus staromen me.ist schlecht erhaltene
Schadel von insgesamt 12 Lndividuen. Lingsknochen oder andere Teile des
postkranialen SkeleUs ljegen nicht vor (ein Skelett lin einer Vi.trine der
Schausammlung konnte nicht gemessen werden). Obwohl die Funde aus den
alteren Grabungen zu stammen scheinen, hact Weisbach .(1907) nur die MaGe
von 2 Inctivli.duen, eines Mannes und eines Jugendlichen t.mbestimmba,ren Ge-
* Ich danke dem ehema1igen n.iTektor der A.Jrchaologli.schen Abteilung des Mu-
seums, Hernn A. Benac sowie Herrn Prof. Dr. B. Gavela, Beograd, der die Verbindung
vermittelte. Wahrend meiner Arbeiten im Museum habe ich viele freundliche Hilfe
gefunden, fUr d,ie ich gleichfalls herzlich danke.
182
ILSE SCHWIDETZKY
sehJeehts, veroffentlieht; beide sind mit keinem der von mir untersuchten
Sehadelindividuen ident1iseh. In der Tabelle l habe ich daher den von Weisbach
untersuchten adulten Mann den von mk Wltersuehten 12 Indivlduen a ngefugt;
er wu,rde mirt. dem Jugendlichen 3 m unter einem Pfahlbau gefWldcn, stammt
also nicht wie die anderen Schadel aus den Begrabnisstatten. Nur 3 Indivi-
duen kannten in die von herausgearbeiteten Phasen eingeordnet wer-
den, namlieh Greda 8 (II b, ea. 600-500 v. d. Z.), Ma te Greda
Grab 16 (Phase II e, ea. 500-360) und Greda Grab 34 (II e) . Die ge-
ringe Individuenzahl erlaubt aber sowieso keine ehronologisehe Aufgliederung
des anthropologischen Materials. Die Inchlvti:d:uaLma13e Tab. l l assen trotz des
fragmentarischen Charakters des Mate.rials eine grosse Varjabilitiit wie bei
anderen eisenzeitli ehen Serien der Balkanhalbinsel erkennen. Will man die
Individuen typologi.seh klasslifizieren, so findet man grosse, derbe Langschadel
(Atlantomediterranide, Nordide z. B. Nr. 5, Nr. 12) grazil ere Langschadel (Gra-
zil-Mediter,ranide, z. B. Nr. 3) sowie grobere Wld grazilere Kurzschi:i.del, da-
runter gute Dinaride (Nr. 4).
'1'rotz des fragmentari.schen Charakte.rs der Serie se ' sie nut anderen
Serien aus Hallstatt-Latene Sudosteuropas zllsammengestellt und en zum
Vergleich auch noch einige jungere romerzeit1iehe Funde einbezogen. In die
Vergleichstabelle, elie sich auf die Hauptmal3e be-sehrankt wur den schliess lich
auch noch die (S e h w i d e t z k y 1957, Mittelwert boisher
unpubliziert) aus dem alteren Neolithikum aufgenommen, di e einzige bisher
verfugbare vo.reisenzeitliehe Serie aus .Jugoslawien. Die Individuenzahlen der
Tab. 2 lassen erkennen, dass es sich bei den Vergle!i.chsserien zum Teil um
reeht kleine;:; Wld fragmentarisches Material handelt:
1. Glasinac. Aus den Tausenden von Grabtumuli vom Gl aSlinac, in der
Niihe von Sarajevo, die uberwiegend der Hallstatt- und alteren La tenezeit
und ethniseh den Illyrern zugeschrieben werden, &ind nur weruge m nsehliche
Reste gebargen worden. Die von We i s b a e h (1907) untersuchten Schcidel W'u,r-
den von mir 1937 (S ch w i d e t z k y 1940), dann nochmals 1956, s wei t n och
vorhanden, naehuntersueht. Bei der Be,reehnWlg der Mittel werte wurd n wenn
mogLich meine eigenen Mal3e benutzt. Weisbach hat die Orbitalbr eite (51) nicht
vom Maxillofrontale ausgemessen, sondern nach der VersUi.ndli-
gung von der Mitte des inneren Orbitarandes aus. Soweit Ver leiche moghch
waren, lagen die Weisbachsehen Ma13e durehsehnittlieh 2 mm unt r der vom
Max.illafrontale aus gemessenen Orbitalbreite. Bei Inelividuen, von cl nen nur
die MaGe vorlagen, daher 2 mm bei der O.rbilalbrei.te
hlnzugezi:i.hl t.
2. Jezerine. Von den 328 SkelettgrabeTn sind IlJur 7 Sehadel (5 S 2 <j') in
das Landesmusewn Sarajevo gelangt; sie wurden von Weisbach unt el s ueht und
von mir naehWltersucht (vgl. oben, Glas.inae). Das sudlieh von (Westb0's-
nien) gelegene Graberfeld wird den J apoden zugeschrieben (M a r l in J.
Fi1ip 1966).
3. Romerzeitliche Sehiidel aus Bosnien. In dieser Seri e wurden die
gleiehfalls von Weisbach (1907) untersuchten und zum Teil von mir nachun-
tersuchten Funde von Lipa, Hodbina und Stolac z.usammengefasst. Ihre DaLi e-
rung ist ruieht eindeutig gesichert, sie durften aber auf jeden Fall jlinger als
Donja Dolina Wld Glasinac und vorslawiseh sein.
4. Magdalenska gora (A n g e l 1968), etwa 10 km sudo tlid von Ljub-
ljana Slowenien. Das Material stammt aus uberwiegend hallstattzelthchen Tu-
muli. Einbezogen wurde l Schadel von Bogen.berg (Wagensberg) etwa 30 km
ostlieh Ljubljana.
183
BEITRAG ZUR ANTHROPOLOGIE
5. (Watsch, V T a m 1903). Spii. te Hallstattzeit.
6. Romerzeitl iche Schii.del aus Slowenii.en, nii.m1ich aus Slepek, Drnovo
und Ljubljana (V r a m 1903). Bei den beiden Vramschen Serien war ii.hnhch
wie bei Weisbach eine Korrektur der Orbitalbraite um 2 mm notwendig.
7. San Canziano, (Venezia Giulia; B a t t a g Li a 1939). Von dieser Se-
rie, die als illyriseh angesehen w,ird, gehoren ein.ige Individuen, nii.mlich die
aus der Grotta delle ossa, elie schon Szombathy bearbeitet hante, mit SicheTheit
dem 5-4. Jh. v. Z. an. Die anderen dur.ften in der Zeitstellung mcht wesentlich
davon abweichen; sie wUJrden ,in benachbar,ten Grotten, und zwar unte:r der
intakten romisehen Schicht gefunden.
8. Balta (H ,a ,r a s i m 1957). DlilSUrikt V.inju Ma,re, Olte-
nien Rumii.nien. HaUstatt-Zeit.
9. Hallstatt, Salzkammergut/Osterreich. (E h r g a T t n e r 'Und K lo i-
b e r 1959), Die Funde, die der Hallstattzeit den Namen gegeben haben, rei-
chen zum Teil in diie frUhe LatEmezeit hinein (5. Jh.), das Grab 994 ist wahr-
scheinlieh noch junger.
10. Griechenland, Geometrische Zeit (ca 9.-B. Jh. v. d. Z.) (A II g e l
1944).
ll. Griechellland, Klassische Zeit (ea. 7-4. Jh. v. d. Z.) (A n g e l 1944).
12. Gri echelllalld, Romische Zeit (A n g e l 1944). - Angel miEt die
Orbital breite vom Dakryon aus (Martin 51a), sooaG auch bei seinen Senien dieses
Man im 2 mm erhoht werden mfU.Bte.
Ein Vergleich ist praktisch nUJ' fur den Hirnsehii.del mogli ch, da der
Gesichtsschii.del in Donja Dolina nUT durch 3 IndividJUen, daffUnter nUJ' l Mann
verlreten ist. Due eisenzeitlichen SeTien Bosniens (Donja Jezerine, Gla-
sinac) stehen sich untereinander recht nahe. Von den beiden sloweni'schen
Serien weicht Magdalenska Gora durch etwas grossere, dagegen durch
erheblich kleinere MaGe ab. Fa5st anan die beiden sl.owen.i.;:;chen Serien zusam-
men, s o sind elie Abweichungen VOlIl den bO'sI1Iioschen geu>ing. Die rome.rzeit-
lichen SeTien weichen von den fruheren Funden j eweils du.rch grossere Hirn-
schii.del br eite ab, was moglicherweise kein Zufall ist und als ej,n we.i:terer
Schri tt in der selit dem Neolithikum fortschreitenden Latikranisati:on (S ch w i-
d e t z k y 1969) verstanden werden kannte. Dieser Prozess tritt auch bei dem
Vergleich mit der neolithischen Serie von in Erscheinung, die ihrere-
seits anderen neolitnischen Serien SudDsteu.ropas sehr nahe steht (S ch w i-
d e t z k Y 1967).
Zusammenfassend lii.sst sich sagen, dass sich nach dem vo,rliegenden
Material keine wesentlichen Unterochiede innerhalb der vorromischen Bevol-
kerung Bosniens (Donja Dolina, Jeze-rine, Glasinac) fests,tellen lassen. W'i e sich
die Gescuntheit dieser Bevolk erung in das anthropolog;ische Bild Europas in
deif Halstatt-Latene-Zeit e<inordnet, mlissen s.pii.tere Untersuchungen (d'ie in
Gang sind) zeigen.
LITERATUR
A n g e l, .T. L., 1946: Social biology of Greek culture growth. Amer Anthropologist
48, 493-533.
A n g e l, J. L., 1968 : Human skeletal mater,ial from Slovenia. Amer. School Prehist.
Res. Peabody Museum Bull. 25, 75-108.
184
ILSE SCHWIDETZKY
B a t t a g l i a, R.: Resti humani scheletrici di S. Canz.iano. Contributo allo studio
degli Illiri , Atti Mus. Ci v. Stor. Nat. Tri est e 13, 165-21l.
E h g a r t n e r, W. und A. K I o i b e r , 1959: Das anthropologisehe Material. In K.
Kromer : Das Graberfeld von Ha ll st a tt. Fjrenze.
H a r a s i m, N., 1957: Cercetari asupra earaeterelor morfolog lee ale eraniilor din
eimHirele Hallstattiene de la GogO!?U Balta Verde. Probleme de Anthropolo-
gie 3, 47-71.
F i I i p, J ., 1966: Enzyklopadisches Handbuch zur Ur-und Fr l.ihgesehich le Europas.
Bd. 1. Stuttgart-Berlin-Kain.
M a r i Z., 1964: Donja Dolina und das Problem der ethnisehen Zugohi:i r igkeit der
vorromisehen Bev6lkerung Nordbosniens, Glasnik Zema ljskog muze.ia 5-23,
XXI Taf.
S e h w i d e t z k y, L, 1940: Beitrage ZLU' Rassengeschichte Sl.idosteuropas L Die Illy-
rer des Gl asi nac. Z. Rassenk. ll, 153-165.
S e h W i d e t Z k y, 1. 1957: Di e Vorl.ufige MitteUung. Bel'. 5. Tagung
Deutsch. Ges. Anthrop. Freiburg, S. 11'7-ll9.
S e h W i d e t z k y, L, 1967: Vergl eiehend- s Latistisehe Untersuehungen zur An thropo-
logie des Neolithikums. Ergebnisse der Penrose-Analyse: Ost- , Sl.i dos t - und
Ostmitteleul'opa. Homo 17, S. 151-159.
S e h W i d e t z k y, L , 1969: GrazilisaLion und Degrazilisation. Homo 20, S. 160-174.
T r u h e I k a, 1909: Der Pfahlbau von Donja Dolina. Wiss. Mitt. Bosnien und
Herzegowina ll.
V r a m, U. C.: Cra ni della Craniola, Atti Soe. Rom. Antrop. 9, 151-159.
W ei s b a e h, A.: Prahistorisehe Schadel aus Bosnien und der Her zegowina. Wiss.
Mitt. Bosnien Herzegowina 10/549-594.
GEORGINA
ANTROPOLOKA ISTRAIVANJA SLAVENSKE POPULACIJE
SA BALTINIH BARA KOD GOMJENICE
Dosadanja arheoloka istraivanja pokazala su da se slavenske
populacije po stupnju kulturni h relikata razlikuju, to je vjerojatno
poslj edica njihovog ivota. Iz historjjskih izvora znamo da
su se Slaveni u ove krajeve naselja vali u ili manjim plemenima. Stica-
njem materijalnih, socijalnih i kulturnih dobara stvaraju se novi uvjeti ivota
koji se odraavaj u u demogr afskim svake populacij e tako i sla-
venske.l
Pokuamo li odgovoriti na pitanje o etnogenezi stanovnika Baltinih bara,
morali bismo u na komparativni materijal rezultate antr opolokih
istraivanja o onim narodima koji su iVjeLi na ovom teritoriju prije dolaska
Slavena. Opr avdano s pos tavlja pitanje da li su ti ljudi ostavili tragove u
fenoLipu slavenskih naseljenika koji su pokapali svoje mrtve na
zvano Baltine bare, ili se njihov fenotip potpuno izgubio kao i njihova kultura,
Na ovo pilanje je vrlo teko odgovoriti stoga to nam nedostaje upravo taka v
komparativni materijal.
Upravo iz toga razloga u naa razmatranja biti i prvi antro-
poloki rezultati is traivanja o izgledu slavenskih doseljenika u nae krajeve,
a koji se odnose uglavnom na nekadanje zemlje rimske provi ncije Norika ili
dananje kraj eve Slovenij e, lajerske i Donje Austrije. Kranioloki materijal
iz tih ranosrednjovj ekovnih nekr opola ukazuje da su lubanje nordinoidnog
fenotipa, tj, dugolja t og oblika. U ovaj tip ubrajaju se i neto i ire luba-
nje, ali jo u vijek dugoljaste lubanje tzv. mezokranog fenotipa.
2
U drugoj fazi ranog srednjeg vi j eka kranioloki nalazi pokazuju neto
izmijenjenu sliku fenotipa slavenskih populacija koje su naselile dananje kra-
jeve Jugosla vije. Ov.i rezultati daju osnov da pomiljamo na veliku mjeavinu.
gdje se osim osnovnog nordi noidnog fenotipa, vidi upliv drugog rasnog tipa,:J
l i F.: Pregled povijesti hr vatskoga na, roda, Mati ca Hrvatska 1962, p. 72.
2 U P a n i N.: Etnogeneza Jugoslavena, Rad JAZU knj. 222, Zagreb 1920,
p.
3 F. I v ani e k: Staroslavenska ne\Qropola u Ftuju, Razp. SAZU 5, Lj-ub-
ljana 1951, p. 85 tab. 105; I b i d e m: Srednjovjek.ovna nekro;po}.a na Hingi (uvid u
rukopis)
GEORGINA PILARIC
186
takvih rezultata bez sumnje dokazuje sve porast brahi-
kranij e to je nekropola

Dosada jo nemamo j asnu sliku o morfologiji
slavenskih populacija naseljenih na dananjem Jugosl avi je, a ni do-
voljno podataka koji nam mogu pokazati koj em je kulturnom krugu
pripadao pojedini rasni fenotip kao karakteristika popu lacij e, Inte-
resantan prilog za rjeavanje ovih problema pruaju nam antropol oka istra-
ivanja slavenskih nekropola nekadanjeg I1ir.ika, gdje je brahikefalni elemenat
bio znatno zastupan, a koji je danas opet fenoti pska
stanovnika tih krajeva.
Materijal
Godine 1963/64 u selu Gomjenici nedaleko Prijedora (Bosna) prilikom
kopanja ljunka, na zemlj.itu koje mjetani zovu Bal tine bare, je
otkriveno grobJ.je sa ljudskim ostacima i vanredno b gati m pnlozima. Na
temelju rezultata arheolokih istraivanja grobnog inven tara koj i je isto-
vjetan s kulturn.im nalazima istovremenih staroslavensk.i h grobl j a, a rheolog
Nada stavlja upotrebu ovog groblja u vremenski period od X do XI


Antropoloka istraivanja nad osteolokim materijalom iz ove nekropole
bit prikazana u ovom radu. Otkriveno groblje u Balt inim barama nalazi
se izvan sela na pjeskovitom zemljitu. Etim lo ki, ' me Bdltinih
bara moe se tim to j e ovaj kraj bio barovit i u cl ni n i, a 'to nam
slaba kosti ju u ovoj nekropoli. Skeleti u bili
locirani u pjeskovitom i vlanom tlu. P odzemne vode u doba visokog vodoslaja
Sane vjerojatno sv. L'. vical c na kostj s kel eta koji su na izgled bili dobro
Pri brzom suenju na zraku kosti su pu;-:'Lajale krhke i loml jive, a l ubanje su
se pri podizanju raspadale. Bila je opravdana bojazan da se kost i usl jed
dizanja iz grobova potpuno unititi . Zato su se antropoloka mj renja rila
na kosturima in situ. Ovakav uzimanja mjera nije jer se
pri tom rado grijei usljed neispravnog poloaja lubanje i sl oja zeml je
avovima. Da bi se ovakve g,reke ispravile, bilo je potrebno sve l uban je u
laboratoriju ponovno sastaviti sa potrebnim rekonstrukcijama, a nakon toga
izvriti kontrolu svih mjera. Teko deformirane lubanje nisu dole u obzir ni
za rekonstrukaiju, ni za mjerenja.
Metoda rada
Linearne mjere i ind ksi kao i sve oznake kojima se sluimo kod obrade
i osteolokog materijala iz nekropole Baltine bare
uzete su po metodi R. Martino..o Za karakteristika fenot ipski h zna-
4 N. op. cit. p. 171 (Ravna Trenja u Bos'ni iz XIII do XlV sto-
. G a v r li lovJ lobanje srednjevjekovnog ka iz Brc-
stovika, Starinar-Revue de l'Institut Archeologique Vol. XIII-XIV, Beograd, 1962-
--1963, cit p. 243 arheololw opredjeljenje nekropole u 13-14 a p Ga\' ri1o-
12 i 13 p. 249.
5 N. M 'i l e t l Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora, Glasni k
Zemaljskog muzeja Bosne i He.rcegovine, Sarajevo 196611967, sv. XXl fXXI I.
G R. M a r t i n: Lehpbuch der Anthro;pologie. Krani ometr ische Techn'ik, Bd.
II, Jena 1928. p. 579- 677.
187
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
Antropoloki rezultati
Od iskopanih 243 skeleta u
je i istraeno samo 48 mukih i
odrashm 03obama. Individualne linearne
lama i dokumentirani u prilogu.
na Baltinim
60 enskih
su na
se radi o redovnom
smrtnosti u ovdje namjerno
4C"L'-,'H, s obzirom na veliki
odrediti a kod nekih ni
za enski ili muJ.d
odrediti
DULJINA LUBANJE (g -
se nalazi ba na
gr. 48).
da
lubanje izraen
da moe biti vezi sa
je samo koja
ali vidimo po rezultatima na tab. 6. da
i krratku
Milet op, cit. plan grobl)ja - Baltine bare.
8 R. Martin K. S a II e r: Lehrbuch der Anthrcpologle, Stuttg,art 1959,
8. Lief. p. 1246.
----
- --
-- --
188
GEORGINA
- op)
Tabela 6. DIJ. DULJINA LUBANJE (g
enske ( 'i' ) n 'tr.
muki
n %
X - 151 vrlo kratka
X - 169 vrl o kratak
l 3,3 162 - 169 kr tka l 2,9
170 - 177 kratak
170 - 176 'rednje duga 9 25,7
178 -
185 srednje dug.a 5 16,1
17 54,8
177 - 184 duga 14 .f0,0
186 - 193 duga
vrlo duga II 31,4
194 - X vrl o duga 8 25,8 185 - X
sa rezultatima srednjIh vrijednosti (M) za dulji nu lubanje
naj v.ie se poklapaju sa gotovo analognim rezultatima zapadnoslaven.s.kih ple-
mena iz nekropola: Uh. Skaliea, alov, slavenskih Mazura
D
Na tab. 5 prokazali smo sr dnje v rijednosti (M) za taj di jametar juno-
slavenskih grupa to se odnosi na dananji te ritorij Jugoslavij , osim Buga.r-
Kao to vidimo iz ovih rezultata duge lubanj e imaju muki
skeleti u Bonjacima. Neto nie r ijednostti s naima imaju sve osL le juno-
slavenske populacije, ali u uzevi one sve pripadaju jo uvijek u
krug dugoglavih lubanja. Kratke lubanje zahiljeene su kod
plemena i sve to vie idemo prema Istoku, a kod nas samo u Br s t o\' iku i u
bugarskim slavenskim nekropolama.
DIJ. IRINA LUBANJE (eu - eu). Na osnovu istraiva nj a apsolutnog i
r elativnog varijabili l t a moe se sigurno tvrdit:i da su lubanje ove populacije
bile usk ;r, a oba spola. Srednja i r ina lubanja n' azl se izvan
granica (M 0-). Vidi tab. 3
Tabela 7. Dij . NAJMAI"JA SIRINA LUBANJE (eu -
muki ( d ) n
erL5ke ( '2 ) n '/n
X - 139 vrlo us ka 16 51.6 X - 134 vrl o uska 22 57,9
140 - 147 uska 13 41.9 135 - l -H uska 13
148 - 155 srednja 2 6.5 142 - 149 srednja 3 7,9
156 - 163 roka 150 - 157 iroka
,
164 - X vrlo iroka 158 - , vrlo i.roka
Klasna podjela za taJ dijametar na tabeli 7, kao to V'idimo,
nau konstataciju da je mi jeanje popul cije bilo samo u pravcu uske lubanje.
naih rezultata o ir ini lubanJa iz Baltinih bara s rezul-
latima iz usporedi vanih staroslavenskih nekropola dala su analogne rezulta te
kao i za duinu Vidi tabela 5.
INDEKS DULJINE I IRINE LUBANJE (8 / 1) . Na temelju rednji l ri.jed-
no,sJi za taj indeks dobili smo rezultat po kojemu da su odnosne
9 1. S c h w J ct e t z k y; Rassenkunde der Al 'Iaven, Zei tschrift ( Rassen-
kuncte, Bj. VII, Stuttgar t 1938, p. 14 Tab 1.
10 G. Pi I a r j Antropoloka jstra7!LVanja starohJ:'va:tsk:og grobl ja u
-BosnjacIma 1961 god., JAZU Arheoloki radovi. i rasprave IV - V, Zagreb 1967.
11 ZL. D o. l i n a T; .s .aro.slovenska okostja iz pri Kragujevcu, Arh.
vest. 5, 63-91, L}ublJana 1954, p. 72 i 75 t b. 5; I b i d., : Antr.t)polo ka obdelava ne-
kropole pri Ptuj'U, Rl7.p . SAZU 3: Ljublja na 1953.
12 F. I van i e k: Ptuj. op. ci t. p. 14, tab. 4 i 5.
189
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTI N IH B ARA
lubanje duge i uske. Da je ovaj na rezultat pravilan, vidimo iz analJize apso-
lutnog ir lati vnog varijabiliteta (M cr), koji wkljuauje na muk,im i enskim
lubanjama sve klase indeksa od hiperdo1ihok'ran.ije do mezokranije, to
da su lubanje dugoljastoga tipa. Neznatne razlike u konstan tama srednjih vri-
jednosti (1 jedin.ica) samo prisustvom h:perdolihokranih in-
deksa sa mukim lubanjama. Indeks za braho'idni tip lubanja
nije zastupan ni j ednim primj erkom, a time bilo kakva mije3.-
nja sa dr ug,im rasnim tipom. Prema tome, kao prethodni moe se
da su lubanje po tom indeksu unuta.r svojeg val1ijaoionog niza rasno-
-morfoloki homogene. Vic:li tab. 4.
Iz rezultata iznesenih u t abeli 9. vidimo na mukim lubanjama da domi-
niraju hiper-dolihokraru, i mezokrani indeksi, a na enskim do1ihokrani l me-
zokrani. Distribucij a frekvena ta unutar tipa M 2 cr ne prelazi
klasu rnezokran"ih indeks a.
Tabela 9. INDEKS SIRINE I DULJINE LUBANJE (8/1)
u 0/0
Baltine
bare
iS
o:;
Bonjaci
o 9
Do-

iS i
Bled Bled
1948'" 1949"
iS i CI i
---
P t uj'-;
CI
Q
Bre -
stovtiJ!:
i 7
Turn-


CI i
65,0--69, 9
hiperdoh -
hokrani 33,3 11,1 60,0 20,0 10,0 2,3 2,6 4,6 1,2 2,6
70,0-74,9
dolihok:rani 26,7 45,7 20,0 60,0 70,0 34,2 34,2 32,2 17,4 19,8 33,3
75,0-79,9
mezokrani 40,0 42,9 20,0 20,0 20,0 54,6 39,5 55,2 53,3 23,2 67,7
80,0- 84,9
brahikr:mi 6,8 15,8 4,6 25,6 38,8
85,0-89,9
hiperbra-
hikrani 2,3 5,3 3,4 2,3 9,4
90,o-x
u1t rabra-
h ikrani
2,6 6,0
Koliko je do sada poznato iz antropoloke literature nakon,
irine i dulj'ine na lubanjama u Baltinim barama, Bonjacima, i Tur-
mscu moemo govor iti o lubanjama dugoljasta oblika. Na-
protiv, lubanje i z nekropola: Bled/1948,13 Bled/1949,H BrestovikIC uka-
zuju osim osnovnog dugoljastog tipa lubanja intent itet mijeanja s brahi-
kefaInim tipom. Vidi 8. tab.
nam se pitanje da li se moe govoriti o genetskoj srodnosti
popul aci ja Baltinih bara ,i prvo spomenutJih nekropola, ako ove druge
iz usporedbe. Na temelju samih indeksnih vrijednosti irine i duljine
lubanje o bliem srodstvu ovim populacijama ne moe se jo nita za-
13 B. S k e r l j - ZI. D o l i n ar: Staroslovenska okostja z Bleda, dela 2;
67-103, Lj.ubljana 1950, p. 84, Tab. IV.
'oi B. S k e r l j : Srednjeveka okos.tja z Bleda, izka,pana leta 1949. Razpr.
SAZU, dela. 3: 313-333, 10, Ljubljana 1953.
13 F. op.cit.p. 15. tab. 8.
16 . G a v r i lov i op. cit. p. 244 tab, 2.
-- -
190
GEORGINA
jer taj indeks sadri samo dva faktora rasta lubanj e : ako se ne uzme
fakt or, rast lubanje u visinu sa ostal,im fenotipskim indeks
je nedovoljan. Kao nadopunu naprijed spomenutim razlozima iznosImo biostati-
rezultate o visini lubanje u odnosu na njezinu iri nu i duljinu.
Komparacijom dijametara irine i duljine lubanje i indeksa hanio-
lokog materijala u Baltinim barama dobili smo analogne rezul tat'" sa uspor-
divani.m srednjim vrijednostima populacija Zapadnih Slavena. (Uh.
Skalica, Mazuri, Pomerani, Havelani, i slavenske popula ije uprovinc.
Saksen). Srednje vrijednosti za taj indeks se poklapaju sa naim rezultatima
od Slavena sa populac.ijama Severjana (kurgani) i premda je
dijametar irine i dij. duljine na ovi m lubanjama manji, kao i na
lubanjama. Ostale slavenske populacije, to \!lie idemo prema Istoku, imaju
ire i lubanje.
ll
Dij. VISINA LUBANJE (ba - b). Na temelju istraivanja visine lubanje
dobili smo razlike srednjih vrijednosti koje prvenstveno
spolnim razlikama. Nadalje smo ustanovili na mukim lubanjama stupanj
apsolutnog varijabiliteta (O' = 6,3). Na t.emelju ovih razlika ne moemo ]O
pouzdano ti da li se radi {) el ementima drugog rasnog fenotipa. Te razli-
ke lake analiZIirati u indeksima gdje dolazi ovaj dijametar u odnosu sa
njezinom irinom i duljinom.
Visina lubanja u Baltinim barama moemo da je visoka. U kompa-
raciji naih r ezultata sa rezultatima iz staroslavenskih nekropola vidi mo da je
J. Matiegka u Cekoj naao isto tako dosta visoke lubanje. Nasuprot t me stoje
slavenske popUlacije Slenzana i sa Zapadne Pruske sa ni im luba-
njama (136). Slavenski Mazur.i imaju niske lubanje. Zbog malog broja
individua ne moemo nita ali moemo naglasiti da su po niskim
vrijednostima indeksa irine ii duljine lubanje veoma lubanjama u Bal-
tinim barama. U naoj zemlji najvie lubanje ima slavenska pop ulacija u
Baltinim barama dok sve ostale su nie. Turnike lubanje po svoj oj velikoj
visini (142), koja je najvia od svih slavenskih popUlacija,
grupu za sebe. Vidi tabela 5.
INDEKS VISINE I DULJINE LUBANJE (1 7/ 1).
vanjem indeksa dobili smo srednju vrijednost za muke 72,9, a za enske 73,2.
Razlika srednjih vrijednost.i po spolu je minimalna. Signifikantna morfol oko-
-fenotipska na ovim lubanjama nalazi se u klasi ortokran ih indeksa.
To da su lubanje srednje visine u odnosu na njezinu duljinu. Granice
s ignifikantnog intervala ove fenotipske nalaze se klasa orto-
kran:i.je, a samo hame-i hipsi.kranije. Razlike koj e hi uka-
zivale na morfoloko-fenotipske rasne po spolu nismo nali.
Tabela 10. INDEKS VISINE I DULJINE LUBANJE (17/1)
u 'Ir
Bal t ine Ptuj Bled/48 Bled/4!l Bresto-
bare vik
o
<;
o i <; 9 o i <; o i <; o i 2 o i <;>
X - 69,9
hamekran 25,0 4,2 12,5 23,2 21,7 15,1 24,0 12,8
70,0-74,9
oriokran 39,0 75,0 87,5 52,2 68,1 76,0 44,0 32,5 37, 5
'i5,0 - x
35,7 20,8 24,6 10,2 9,1 32,0 54,6 62,5
17 L Schwidetzky: op. cit. p. 12-l3.
191
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
indeksa vjsine i dulj ine lubanja u Baltinim barama sa
istim rezultatima iz slavenskih nekropola
18
dosad poznatu mor-
foloko-feno!lipsku da je ortokr anija u slavenskim populaci-
jama. Ip ak, moemo upozoriti na neke male razlike koje smo dobili
vanj em naeg indeksa sa istim indeksom iz staroslavensklih nekr opola. Prvo,
razl ike su grupirane unutar viih i niih klasnih indeksa ortokranije. Drugo.
lubanje slavenskih Mazura i iz Uh. Skalice imaju nie srednje vrijednosti
ortokranij e i nie vrijednosti indeksa / d, to da su lubanje uske i duge,
a po visini niske. Nasuprot tome, lubanje Slezana, Venda, Drevljana i Dolj.
Jatova isto tako su niih vrijednosti ortokranije, ali sa me.zokranim .indeksima
lubanj a. To da su lubanje srednje duge i s rednje iroke, a po visinj niske.
Oba ova indeksa kod pokazuju na vie srednje
vrijednosti za oba indeksa, to da su lubanje i ire i vie. Vrlo
visoke i duge lubanje nala je Dolinareva u na temelju ovih osobina
izdvaja ih iz slavenskog tipa.
19
lubanje su isto tako
dosta visoke (hlpsi.krane), to je sigu,rno u genetskoj vezi sa brahoidnim tipom
luban j ove populacije.
2o
INDEKS VISINE I IRINE LUBANJE (17/8). Na temelju ovog indeksa
lubanj e u Baltinim barama su akrokranog tipa, tj . visoke (v. tab. 5). Neznatne
razlike srednjih vrijednosti mogu se neto frekvenc'i jom
metriokranije na enskim lubanjama.
Tabela ll. INDEKS VISINE I SIRINE LUBANJE (17/ 8)
u %
Baltine Ptuj Bled/ 48 Bled/49 Bresto- Turni-
bare vik
ci i '{ i '{ i '{ i '{
'{
X - 91,9
tapei no-
k ran 14,8 4,2 24,8 52,2 28,6 10,0 33,3 41,1 12,5
92,0--97,9
metrio-
k r an 11 ,1 33,3 37,5 49,3 39,1 62,0 80,0 33,3 27,0 12,5
98,0 - X
akrokr an 74,1 62,5 62,5 61,1 8,7 9,4 10,0 33,3 31,8 75,0
Sto se vrijednosti signifikantnog intervala klasne podjele
u tab. 11, vidi se da su za ovu popUlaciju svi indeksi akrokrane i dje-
metri'okrane klase.
Kad usporedimo nae rezultate za ova tri indeksa sa istim
rezultatima kod staroslavenskih populacija, vidimo da se nai rezultati odnose
analogno s rezultatima istih dijametara i indeksa zapadnoslavenskih grupa, a
od Slavena, samo kod Severjana (Kurgani).21 Od junoslavenskih po-
pu lacij a sa naim nalazima imaju i bled-
ske/ 48 (muki ) lubanje. Za enske ptujske i lubanje (oba spola)
ienatipska karakteristika je tapeinokranija. Vidi tab. 8.
lS I b i d. : op. cU. L tab. i p. 15
19 ZI. Do l i n a r: Nekrop.ola . . . cit. 309 1 310.
20 Z. G a VT i l o vd Nekropola Brestovik ... cit. iz t a,b. 2 (54,2 0/0 hrahikranih
lub.) p. 244 i p. 249.
21 I. S c h wi d e t z k y: op. cit. Tab. 1, p. 14 i p. 16.
192
GEORGINA PILARIC
UNA VISINA LUBANJA (po - b). Po r ezultat ima sred-
njih vrijednosti i kriterija varijabiliteta vidi se iz tab. 3. da je mala una
lubanja za ove l u banj e. Signi-
fikantnost dobivenih rezultata je i visoki postotak f rekven ata na
tab. 12, gdje je klasa male une visine zastupana sa 70%. Klase vrlo male i
vrlo velike une visine nalaze se izvan si gnifikantno interval a. Uspo-
smo mogli samo s lubanjama koja su pokazala
da je srednja una visina za muke lubanje, a mala za enske. Vidi
tab. 5.
Tabela 12. USNA VISINA LUBANJE 0po - b)
muk i n
x - 109 vrlo mala 5,2
110 - 117 maja 13 68,4
118 - 125 srednje visoka 4 21,1
126 - 133 velika 5.3
134 -- X vrlo velika
INDEKS UNE VISINE I DULJINE LUBANJE (20/ 1). Is t r ai vanjem
une visine u odnosu na njeZIinu duljinu dobili smo srednje vri j ednosti orto-
kranije za muku populac'iju, a za enske hipsikraniju. Terminaln e vrij ednosti
signifikantnog intervala M (j za oba spola nalaze se u klasi indeksa olrto-
kranije i hipsikranije. Na temelju tog rezultata moemo pretpo-
staviti da se kod ove fenotipske ne radi o rasno-morfolokom hete-
rogenom faktoru, samo o varijabilitetu enskih lubanja II smjeru
hipsikranih indeksa.
Na tab. 13. usporedili smo taj .indeks s a ptj uskim i rezul-
tatima. Vetih r azlika Baltinih bara i Ptuja nema. Znatne razlike nali
smo za ovaj indeks u lubanja iz Baltinih baJra sa
lubanjama, koje su stopostotno hipsik'rane.
Tabela 13. INDEKS USNE VISINE I DULJINE LUBANJE (20 / 1)
Baltine Ptuj Brest ovik
bare
<3 9 o
Q
e '<
X - 57,9 hamekran 3, 5 4,8
58,0 - 62,9 or tokran 77,8 35,3 61,6 48,2 0,96
63,0 -
-- -
X hipsikran
------
22,2 58,9 34,9 47,0 99,0
INDEKSI U NE VISINE I SaRINE LUBANJE (20/8). Po srednj im vri-
jedno.stima za oba spol a lubanja signiIikantna je fenotipska a za taj
indeks metriokranija. Razlika indeksa vi sine lubanje prema irini i
indeksa une visine lubanje prema irini vjerojatno je u vezi nie baz lubanj a.
mortol oko-fenotipska za enske lubanje moe se smat rat !
tapeinokranija to je vidljivo iz t abele 14. An alogni nalaz dobili smo i
navanjem indeksa visine i irine lubanje (17/8) vidi tab. 11.
------------
193
ANTROPOLOSKA ISTRAZI VA:Il JA SA BALTI NIH BARA
Tabela 14. INDEKS USNE VISINE I SIRINE LUBANJE (20/ 8)
Baltine bare
'2
x - 79,9 t<lpeinokran 16,7 5,9 (l)
80,0 - 85,9 met riolu ar. 61,1 70,6
86,0 - X .o,>krokran 22,2 23,5
smo mogli samo sa lubanjama, gdje su
muke akrokrane, a enske tapeinok:rane. Da li su spomen;ute fen:obi!ps,ke zna-
karakter'isbika za populaciju, na temelju jedne ili dvije
lubanj e, nema pouzdanog Vidi tab. 8.
Dij. NAJMANJA SIRINA (ft - ft). Na mukim lubanjama irina
je po srednjoj vrijednosti 97,7, a na enskim 93,6. Razlike u konstantama
srednjih vrijednosti su prvenstveno vezane karakteni:s1Jike uz spol. Uspore-
sa dosad poznatim antropolok,im rezultatima za irinu slavenskih
populacij a nijedalo razlika.
22
FRONTOPARIETAL I INDEKS (9/ 8), iroko je morfoloko-feno-
tipska lubanja sa Baltinih bara. Ovaj nas rezultat ne
s obzi!rom na to da je naa populacija dolihoidnog tipa lubanja. Na enskim
lubanjama nali smo varijabilitet, to se vidi i na tab, 15. MetrJometopni
indeksi su u neto postotku,
sredn j ih vrijednosti (M) frontoparietalnog indeksa sa rezul-
tatima za Zapadne i Slavene nisu ukazala razlike sa slavenskom
populacij om iz Baltinih bara.
22
Tabela 15. FRONTOPARIETALNI INDEKS (9/8)
Baltine
bare
Do-

Ptuj Bledl48 Bledi49 Bonjaci Hr - Turni-
stoV'ik
oi'<
Q
oi oi
x - 65,9
st enometCYp 6,9 13,9 18,2 23,5 13,8 9,1 25,7 33,3 - 8,6
GG,O-68,9
met rio-
metop 10,3 25,0 28,4 29,4 33,2 36,4 25,7 33,3 - 14,6 18,1
69,0 - X
eurimetop 82,8 61,1 (l) 53,4 47,1 51,9 54,5 48,6 33,3 (l) 76,7 81,9
Po tab. 15, kao to vidimo, postotak stenometopnih indeksa veCI Je u
onim nekropolama koje su po indeksui d heterogenog rasnog sastava, kao, npr.,
enske ptuj ske ili bledskei49 lubanje, Nas uprot, one nekropole gdje je dolihoi-
dan tip za populaciju, tu se i eurimetopija javlja u
procentu.
22 I. S c h w id e t zk y: op. cit. p. 16.
22 I bli d" op. cit. p. 14 tab, 1,
13 - Glasnik Zemaljskog muzeja BiH - Arheologi ja
194
GEORGINA PILARIC
dio lubanje (visceralni)
U Baltinim barama kosti dij ela lubanje bUe s u zbog veli I e k rhko-
sti znatno i lomljive. Od ukupno 178 lubanja m ogli smo r ekon-
strukcije osposobiti za antropoloka mjerenja samo 55 k o tur a lica (oba spola).
Dij. SlRINA LICA (zy - zy) . Na temelju ispitivanja i r ine li ca mogli smo
da su muka lica bila uska (128), a enska vr lo uska (119).
v.isokom varijabilitetu na mukim lubanjama (O" = 7,1) i mal om na enskim
(O" = 5,3), ovaj dijametar pokazuje izvjesni homogenitei u biolokom smis lu.
U si gnifikantni interval 1\1 O" su svi fr ekventi II kl a i koj a
vrlo usko i usko lice. Klase irokog i vrlo irokog lica nalaze izvan
a areala M 2 0". Te klase nisu zastupane ni j d.nim firek ventom iro-
kog lica, te svaku heterogenu genotipsku konstit uciju irokog lica
(Vidi tab. 16).
Tabela 16. Dij . SIRINA LICA (zy - zy)
muki n o/a nske n %
X - 127 vrLo usko 12 42,2 X - 120 19 70,3
128 - 135 usko 6 23, 1 121 - 127 5 18,6
136 - 143 srednje iroko 128 - 135 3 11,1
144 - 151 iroko 136 - 142
152 - X vrlo iroko 143 - X
- - ----
naih r ezultata za dij. irine lica sa sr d.nj im vrij d os tima
dosad slavenskih populacija ukazuju
Vija iSeverjani (kurgani).z!J
Za usporedbu dij. irine lica skeleta u Baltinim bar ama i slavenskih
populacij a iz nekropola u naoj zemlji, mogli smo uzeti u obzir samo
njihove varijacione irine kao to smo to prikazali na tab. 17.
Tabela 17. Dij. SIRINA LICA (zy - zy)
S irina var ' ja cije
Loka li t eti muki enske
Baltine Bare 110 - 138 112 - 133
123 - 149 117 - 138
Bonjaci 119 - 125 (128)
122 - 130 (126)
Bres.tovik 123,6 122,4
Po ovome pr ikazu varijacionu irinu lica imaju ptuj ske Iub nje
(oba spola), a najmanju i lubanj e. Od Junih
Slavena ovim ubrajamo po vrlo uskim zigionima i slavenske popul aci je u Bu-
garskoj.
Dij. VISINA LICA (n - gn) . Srednja visina lica je mor -
foloko-fenotipska ovih lubanja. Ovu konstataeiju obrazl aemo, prvo,
istim stupnjem varijabiliteta za oba spola, drugo, kriteriji signifikant nog
23 1. S c h w i ct e t z k y: o-p. cit. Tab. 1. p. p. 14
195
0/0
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
jabilitet a obuhvataju iste klasne intervale. Interesantan podatak zabilje,i!i smo
na mukim lubanjama, i to da nismo nali ni jedno lice vrlo nisko, a na enskim
vrlo visok o (V. tab. 18).
Tabela 18. Dij . VISINA LICA (n - gn)
muki n % enske n
X - Ill vrlo nisko X - 102 5 17,3
112 - 117 nisko II 39,3 103 - 107 7 24,1
118 - 123 srednje visoko 10 35,7 108 - 113 10 34,5
124 - 129 visoko 4 14,3 114 - 119 7 24,1
130 - X vrlo VQso'ko 3 10,7 120 - X
da nemamo klasne podjele u pro<:entima za taj dijameta'r iz naih
nekropola to smo, na tabeli 19 prikazali za irrinu varijacioJlog niza.
Tabela 19. Dij. VISINA LICA (n - gn)
Lokaliteti"'
S 'irina
muki
varijacije
enski
Baltine bare
Bonjaci

Ptuj
Bled/48
Brestovik
112 - 137
121 - 130
111 - 124
102 - 143
III - 129
119
99 - 119
(105)'
110 - 112
99 - 121
99 - 124
118
Kao to vidimo od ovih populacija varijacionu irinu za taj dija-
metar imaj u ptujska muka lica, to da je lice vrlo nisko pa sve do
visokog lica. Muke lubanje sa Baltinih bara nemaju tako visokog lica kao
ptujske muke. Ostale se enske grupe po visini lica mnogo ne razlikuju. Za
lubanje raspolaemo samo srednjim vnijednostima za taj dijametar
iz kojeg se moe da su muka lica preteno niska, a enska visoka.
MORFOLOSKI INDEKS LICA (47/45). S obzirom na postignute rezultate
pri istl aivanju ovog indeksa doli smo do da su prvo, lica na
mukim i enskim lubanjama signifikantno leptoprozopna, tj. uska j visoka
tipa; drugo na mukim li.oima je stupanj varijabiliteta nego na en-
skima. U signifikantni interval varijaoionog niza M o' su svi lepto-
prozopni i hiperleptoprozopn.i indeksi. mukim lubanjama naili smo
samo jednu eu.riprozopncg Lica (lub. gr. 142) s indeksom 84,5. Kao to vidimo
na tab. 20, taj indeks se nalazi na granici euriprozopije prema mezoprozopiji
a to ne predstavlja euriprozcp'idni fenotip lica, samo prelaznu formu.
U sa slavenskim populacijama u naoj zemlji na tab. 20
vidimo da ptujske lubanje
25
i iz Baltinih bara, muka lica u tom pogledu imaju
vrlo indeksni sastav po klasama.
24 G. P i l a r i Nekropola Bonjaci oo Oip. cit. p 437 tab. III; ZI. D o I i- oo
n a r: Nekropola ... Q'[J. cit. P 72 i 76 tab. 5; F. I van i e k: Nekropola
Ptuj ... .op. cit. p. 42, tab. 43; B. Skerlj - ZI. Dolin.ar: Nekropola Bled/1948
.. . p. 100 - 101, Tab. XV.
(105)" oznaka za jednu lubanju i veliku rekonstrukd,iu na skeletJu.
25 F. I van i e k: Ptuj .... op. cit. p. 41, toab. 41.
13'
196
GEORGINA PILARIC
enske ptujske lubanje pokaz.uj u, to se morfolokog in deksa
heterogenitet, to je, sigurno, u gen tskoj vezi s drugim rasn im tipom. Bresto-
lubanje pokazuju izvj esne razlike u mor[ol ogij i fenotipa u uspo-
sa populacijom u Baltinim barama. Kod njih JC vrlo p. totak
hiperleptoprozopije s j edne strane i brahikiraru.je s dJrug i r an , -t.D daj e hete-
rogenu sLiku fenotipa lubanja ove popu1acije.
26
Tabela20. MORFOLOSKI INDEKS LICA (47/45)
u%
Baltine Bo n.' aci Ptuj Bre- Bleu 43 Do-
bare stovil<
CS
!j> !j> <} c3 ? o <} CS i <}
X - 79,9
hipereuri-
prozo'p (1) 9,5 1,9 - (l)
80,0 - 84,9
eurip.rozOiP 3,8 7,4 35,4 3,8
85,0 - 89,9
mezoprozo,p 19,3 40,0 33,1 38,1 9,0 (2)
90,0 - 94,9
leptopmzop 42,3 48,0 37,1 14,3 38,0 (2)
95,0 - X
lept oprozop 34,6 12,0 (2) 22,2 2,4 46,0 (2)
Za fiziognomike lica osim spomenutih indeksa od osobite su
vanosti apsolutne i relativne mjere dijametara skelet a, jer treba usta-
noviti da li su la lica visoka i uska, ili su niska i uska. Ovu inform ciju ne
moemo vidjeti iz indeksa lica. Upravo ovakvim istraivanjima dobi h smo
razlike u skele tu i lica lub::mj a iz Bal tinih bara.
skelet ovih lubanja je po indeksima leptoprozopan, to uska i duga
lica, ali po individualnim mjerama ukazuje n a izvjesne razlike. To je
skelet lubanja mnogo vii od lubanja iz Balt inih bara ili niih
lubanja.
Dij. V1SINA GORNJEG DIJELA LICA (n - pr). I ovaj di j amet ar, kao
i svi dosad istraeni, pokazuje znatne razlike po spolu. Srednja vrijednost (lVi)
za visinu gornjeg lica nalazi se na klasama sr ednje isoko i visoko
go.rnje 1ice (71) . Na enskim lubanjama dobili smo niu sredn j u v rij ednost (M)
za taj dijametar (64,4) ; ali, kako nemamo klasne podjele za ene, pr t postav-
ljamo, ako se pomak klasa muke podj le, to bi srednj a visina gornjeg
lica bila morfoloko-fenotipska karakteri sbika, kao i kod mukih lica
(v. tab. 21).
Tabela 21. Dij. VISINA DIJ ELA LICA (n - pr)
Dj jame t a r muki n ,
r!n
X - 58 vrl o nisko
59 - 64 nisko 3 12,0
65 -- 70 srednje visoko 10 40,0
71 - 76 visoko 8 3:! ,O
77 -Xv.rlo visoko 4 16,0
26 . G a v r i lov i BTestovik....op. cit. p. 246, tab. 8.
197
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
Po t abeli smo dobili sa naim rezultatima kod
zapadnoslavenskih populacijalU D. Jatovu (70,6) provincije Saske (71,8),
i iz Uh. Skali ce (73,0).21 Junoslavenske grupe kao to vidim0 iz nae
tabele (v. tab. 8), sa Baltinim barama ve6.i stupanj dobili
smo mukih lica iz ptujske nekropole (70,0). muke
lubanj e po svom visokom licu (74,5) pred svima.28 Dvije
lubcmje imaju srednje visoko gornje lice. U ostalOj slavenskih populacija,
koje iz h teratur e, vidi se da je fenotipska karakteristika srednja
v 'sina gornjeglica. Vidi t ab . 5.
INDEKS GORNJEG DIJELA LICA (48/45). Srednje vrijednasti (M) ovog
za lubanje oba spol a nalaze se ba na grarnc'i klasa mezien prema lep-
tien (54,4) . Interval M Q' sve indekse u klasi mezien i lept-ien.
Ovaj nal az da je za oba spola dug.oljasti oblik lica.
Indeksi u klasi iroko i nisko lice (eumen) i vrlo visoko i usko (leptien)
nalaze se van slgnifikantnog inte.rvala M 0'. Ovaj nalaz 0bzil1Om
na mal en broj indiv.idlUa, aj nost!i ili mijeanjem. Tako na pr.
lu banj e : grob 77, 78, 103, 142, 227 imaju indeks koji nisko i iroko
lice, tj. u klasi euricn indeksa. Svi ovi indeksi nalaze se ba na klasi
eurien p rema mezien. Ova lica neto su nia i ira, ali ne pokazuju
niskog i irokog lica, tj. eu ien klase. Morfo.loka visina lica (n - gn) u
ovih lubanjajeu klasil ep toprozopije kao napr. , .Lubanja gif. 78, gr. 227, ilJi bper-
leptopl'o2op:j e lub. gr. 103. Po ovim podacima, lica ovih lubanja su samo u
gornj em dj -lu nia i i ra, dok se lice u cijelosti, tj. morfoloka visina, ne razli-
J' uje od lica ove p opulacije. Najnia lica imaju lubanje grob 77 i gr. 142.
Za nji h je da sve mjere ukazuju na srednje visoko i srednje
l ice.
Tabela 22. INDEKS GORNJEG DIJELA LICA (48/45)
u 0/0
Balrine
bare

Bonjaci PtuJ
9
Bre-
st ovik
\!

9
x - 44,9 hipe-
reuri en
45 - 49,9
cU1"ien
50 - 54,9
mezien
55 - 59,9
Iept ien
60 - X hiper-
leptien
21,7
21,7
52,2
4,4
8,3
54,2
37,5
(2)
(l) 13,6
64,4
20,3
1,7
2,2
42,2
49,0
4,4
2,2
3,3
10,0
31,6
40,0
15,0
(l)
(l) (l)
Na t ab. 22 v idimo izvjesne razlike u rasprostranjenost'i t og indeksa medu
populacijama. Ptujska enska populacija po tom indeksu pokazuje na pro-
cenatindeksa u eUl'ien klasi tj. nisko i iroko gornj e 1ice.
3o
L Schwidetzky: op. oit. p.14 tab. l
G. P ila r Bonjaci... op. dt. .p. 429, p. 436 tab. II.
29 ZI Dolina r: ....op. cit. p. 72 i 75.
,o F. Iv ZI n i ek: Ptuj... op. cit. p. 42--43 tab. 45, p. 85 tab. 105
198
Brestovik....
1.9.
r:
GEORGINA
naih rezulta ta i
lice.
H
razlika nema.
smo da nema
pro-
Tabela 23. ORBIT/ILNI INDEKS (52/51)
Do- Bonjaci Bre-
cl )!
X -- 75,.9
hamekonh 23,3 5,9 37,5 50,0 28,6 28,1 15,6 18,2 23,8
76,0 84,9
mesokonh 40,0 67,6 62,5 50,0 57,1 51,6 57,8 34,5
85,0 X
hip3iko'nh 26,5 - (1) 20,3 26,6 60,0 41,6
turnikim i bledskim/48
dosta niskom
karakteristika
bledskom/49
'1 , G v r i ov i Bres.toviil: ..,.p. 264 9.
'121. Schw.id t ky:., oi:t.p.14tab.l,p,17.
F. 1'1a n k: Ptuj. op. cit., p. 46, tab. 49. 50.
. Gav
G. P i l a r i
:)6 ZI. oj iIlar: ....
Bled 1948.. cit. p. 86 tab. VrII;
S hwid tzky: ...op
--------------- ---
199
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
rini i hamerini indeksi, dok je mezorinija u minimalnom postotku (V. tab. 24).:JS
Po rezultat:ma hiperhamerinija se mo.e smatrati nesignifikan-
tnom fenotipskom za ovu populaciju.
Tabela 24. INDEKS NOSA (54/55)
Balti ne Dob r a &, Ptuj Ble d 48 Bre-
bare
stovik
o 9 o 9 o 9 o 9 o 9 o 9
- 46,9
leplorin 44,0 33, 3 (25,0) 55,0 31,9 35,7 40,0 48,6
47,0 - 50,9
mez r in 32,0 7,5 (l) (25,0) 30,0 42,6 35,7 19,7
51 ,0 - 57,9
hamerin 16,0 48,1 (l) (50,0) 15,0 21,2 28,6 40,0 21,0
58,0 - X
h ipe 'h a-
mel'ln 8,0 11,1 4,3 - 20,0 10,5
naih rezultata za indeks nosa sa rezultatima iz starosla-
venskih nekropola nis u dala razlike. U procentu je lepto-
ri nij a i mezor,inija, dok je hamerinija u znatno manjem procent u gotovo kod
svi h populacija. (Vidi tab. 24) Naprotiv, na enskim lubanjama
je u Baltinim barama i u Bledu/ 48 postotak hamerinih indeksa. ;; s I kod
svih slavenskih grupa poznat je var.ijabilitet indeksa nosa. Sjeverozapadne
slavenske grupe ipak imaju vie lepiorinije.:
J9
TRINA DONJE (g.o - go). S rednje iroka i iroka mandi bula
je signifikantna morfoloko-fenotipska ovih lubanja. Prilikom OV' j:1
do bi li smo vrlo v,isok vanijab1litet standardne devijacije (G)
koja prelazi i 7 jedinica. Ova je konstatacija za muke manciibule,
to veli kim rasnim heterogenitetom. moramo uzeh u obzIr
poznati veliki vari j abili tet dij. irine mandibule kod evropskih popu-
lacij a. Taj moe biti dos t a visok i kod istih pcpulacija.
4o
U drugom
r edu antropogr afs ki kromanjoidnih morfoloko-!rasnih kom-
p onen ata. Opr a vdanje za ovo bolje obrazloiti kod in-
deksa gdjes e taj dijametarnalazi u kombinacijisa i rinomlica i lubanje.
Tabela 25. SIRINA DONJE CELJUSTI (g.o - go)
muki
n
x - 92 vrlo usko 5 11,3
93 - 98 usko 4 9,1
99 - 104 sTednje iroko 14 31,8
105 - 110 ir.ok-o 12 27,3
111 - X vrlo iroko 9 20,5
'S op. ciL istu lit. ZI Dol'inar, F. B. Skerlj.
39 1. S e h w,id e t zk y: ...op. cit. p. 18.
'o R. M a r t i n - K. S a II er: Lehrbuch der Anthropologie, Stuttgart 1959.
p. 1436.
200
GEORGINA PILARIC
Na tabeli 25. vidimo da su sve indeksne klase manj e ili ie frekven-
tirane. Za enske nemamo klasne podjele, ali kriterij apsolutnog
(cr = 6, 7) pokazuje isto vrl o vi sok varijab.i1i tet kao i na muklm lubanjama.
Srednja vrij ednost enske mandibule je 96,2. li pomak u kl asama
muke podjele, to smo dobili isto; da je srednje iroka mandib l a kajr akte-
ristika enske populacije u Baltinim barama. na tab. 5. lin earnih
podataka pokazuje iste srednj e vrijednosti za muku populaciju u Bon j acima,
a neto nie vri jednosti za ostale slavenske populacije na naem teri toriju.
To da su i mukarci i ene iz Baltinih bara imali u ire donj e

FRONTOl.UANDIBULARNI INDEKS (66 /9). Po ovom indel u li ca su na
muk,i m lubanjama eurimandibularna, tj. trapezastog oblika, a na enskim
srednje vi.soka i 3rednje iroka, tj. mesomandibularna. Razlike u srednj im vri-
jednostima koje smo dobili antropolo.kim istraivanjem odnose se u prvom
redu na spolno vezane karakteristike. Donja (mandibu] a) k od mukih
je redovno razvij ena nego na enskom licu; prema tome, i r azlika u dija-
metrima ima uticaja pri indeksnih v rijednosti. Tako dobivene
razlike srednj ih vrij ednosti ne mogu se doslovno shva ti ti kao rasno- r noti pske
razLke, vec u visokom stupnju iZ1raen spolni dimorfizam. Na osnovu dosad
postignutih r ezultata postoje, osim iroke mandibule, jo i druge rasn o-mor-
foloko-fenotipske Na mukim lubanjama, osim i r uke manci ibule,
nal i smo i nisku lice je sr ednje visoko i srednje i.roko, to nas navodi
na o prisutnosti fenotipskih paleoeurDpidnog r asn g tipa
(Cro-Magnon).
Taj je ,indeks zanimljiv s antropografskog stanovita u . onim
slaven.skim popul aci jama gdje je kromanj oidni tip usnov populaci je. Po vem.u
izgleda da je u fenotipu populacije u Baltinim barama os im nordi dn g t ipa
i kiromanjoidni fenotip (V. tab. 26). muke lubanj e za taj
Tabela 26. FRONTOMAl'l'DIBULARNI INDEKS (66/9)
u ?o
Bal tine Bonjaci Bled/48 B l ed/49 Bre-
bare sLovik
o' ? Q & 9
x - 94,9
leptoman-
dibularni 3,9 15,6 33,1 - 14,3 3,6 22,2 28,3 29,4
95,0 - 104,9
mesomandi-
bularnj 26,9 56,3 - (l) 57,2 70,0 50,0 66,6 48, 8 42.3
105,0 - X
eurimandi-
bularni 69,2 28,1 66,7 - 28,5 30,0 46,4 11,1 22,0 28,2
---
indeks zauzimaju ekstremne indeksne klase. Za p opulacije u nekropolamn, i
to: u Bledu/ 49 i Brestoviku je mezomandibularno lice. Luba-
nje u blec1s koj /48 kao i u ptujskoj nekropoli imaju dos ta kromanj oidnih fenJ-
t:pskih znakova. muki imaju vie kromanjoidnih fenot ipskih eleme -
nata od enskih. slavenskih enskih popUlacija nema l'<1z11ka .
One su po t.ipu, s obzirom na irinu donje mesomandibula rn l
41 G. P i l a r i Bonjaci ... op. cit. p. 436, tab. II; ZI. Do l i n a r : DobTa-
... op. ci t. p. 72 i 75 tab. 5., Nekropola .. op. cit. p. 309-310; B. S k e r l j :
Bled 1949 .. . c;J. cit. 110 ; . Brestovik .... op. cit. p. 248.
201
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
JUGOMANDIBULARNI INDEKS (66/45). Srednje vrijedn:osti (M) za taj
indeks ne pokazuju nikakvih znatnih razlika, osim karakteristika vezano uz
spol. Ovo obrazlaemo istim klasama gdje se one nalaze, kao to je to vidljivo
iz tab. 4. dobili smo visok stupanj apsolutnog
vawijab.iliteta (cr = 6,5) za oba spola, kako se to moglo i s obzirom
na veliki varijabihtet u irini mandibule. Iz tab. 27 jasno je vidljivo da
kosti (z igioni) slabo stre srazmjerno irokiim mandibulama. Jako zigioni
po kriteriju varijabiliteta nalaze se izvan granica atipa (M 2cr).
Tabela 27. JUGOM.ANDIBULARNI INDEKS (66/45)
Muki n 0/0 enske n 0/0
X - 69,9 vrlo uSko X - 67,9
70,0 - 74,9 usko 3 12,5 68,0 - 72,9 4 16,7
75,0 - 79,9 srednje usko 6 25,0 73,0 - 77,9 8 33,3
80,0 - 84,9 i roko 5 20,8 78,0 - 82,9 6 25,0
85,0 - X vrlo iroko 10 41,7 83,0 - X 6 25,0
Ovaj nalaz u antropografskom pogledu poklapa se sa istim rezultatima
koje smo dobiLi prilikom istraivanja frontomandibularnog indeksa, tj. na
udio kromanjoidnih rasno-mOiffolokih lenotipskih komponenata U tipu mu-
kih lubanja. S i lubanjama vrlo je teka usporedba
zbog malog broja frekvenata , ali se moe da su i za muke
lubanje i slabo kosti sa irom mandibulom.
Ptujske lubanje oba spola ukazuju na kosti, tj. na -ire lice
(zigione). Vidi tab. 8.
Kranioskopski rezultati
Xai kranioskopski rezultati osnivaju se na standardnim shemama:
12
Prema tome, lubanje, gledane odozgo, su pentagonainog i sfenoidalnogoblika.-I:!'
N lukovi na mukim lubanjama su jako Konture suranica luba-
nja su gotovo ravne, a tubera parietalija lagano istaknuta, osobito na onim
lubanjama koje su mezokranog tipa. Muke lubanje su velike, masivne
i ponajvie imaju niski indeks irine i duljine. Processus mastoidei ne strsi
mnogo izvan linija kontura lubanja, gledano odozg.o . enske lubanje su malene
i njenih, gracilnih kostiju, te ukazuju u velikom stupnju na spolni dimorfi-
zam.
U normioccipitalisone su visoke, a protuberantia occipiltalisdostaje jako
izr aena, ali svakako u blaoj formi, za razliku od mukih. Na nekim lubanjama
je to!I"'us occipitalis jako jztraen, su line'a nuchae superior vrlo grube. Prema
shemi Broca-e, ta se moe mjeriti sa drug,im ili tipom. Za ilustra-
ciju oblika izrazenosti u dijelu lubanje prilaemo foto-
grafije lubanja:
," R. Ma r ti n: Le-hrbuch der Anthropologie...apo dt
4'* p. 688 sheme po G. SergJ-u;
202
GEORGINA
muke lubanje u u sa naima imaju torus occipitali.s
izraen po shemi roca-c.
lh
* U profilu zatil.jna kost iz Baltinih bara
je (occi p . bombe). Glabela lei na muki m l uba njama u
na jako torusima supraorbitalis; dobi a s doj a m da su
mukarci imali duboko smjetene Prominentni nos manje ili ise s niskim
u normi later<l.! is prelazi u mal om usponu prema brcgml. Na nekim
lub anjama bregma j e lako utL.<; nuta ili ravna i za vra va j ak im okci-
pitalnog dijela li nij e to ga zatvara i.nton sopistionom. InioU! su izraeni . Na
skeletima su is t a knute iz.rasline za >to ukaz.uj e da su t.i ljudi
bili jako P o OpISU Dol inar ove, dobre lu ba nje u s na-
ima u Baltinim bara ma nema j u ovih morfolokih karakt elistika
u gradi lubanjskih kostij u. Zap r avo, za skelete moemo tvrditi sve
suprot no.
43
linearnih mjera nam
nicu da su ljudi populacije bili po mjerama manj i od populacij e
u Baltinim barama. Os im toga, na lubanj ama nema ni traga, jakoj
protubera nciji, a zatiljna kost j e j ednekomjerno zaobljena. Ti ljudi nisu bili
jako kao to to zaklju6u]emo za nau populaciju u Baltinim barama.
Llt NI DIO LUBANJE. po skeletu, dobiva se dojam da
su muke lubanj e velikog i jakog Lica za razliku od enskog, koj e je maleno.
gracilno, gotovo kao lukov,i su n a svim muk.im lubanjama
vrlo jaki, a na enskim ih nema. Korijen nosa, odno no nasi n, u tisnut
je u o$Lrom luk u, tako da su leale d uboko. je ponaj vie DIsko.
su .raznog oblika, al i Je nia duboko orbita na mukim l ubanjama.
Na enskim lubanjama je, izgleda, mnogo via i ira, te Je na sitnom
enskom Licu oko vj eroj a tno izgledalo vrLo veliko i izraajno. Mandlbule su n a
mukim lubanj a ma visok ' , s debelim cor-pusom (M = 32,4). U nekih m nd.i bula
hvaiite mas 0tera je jako Izraeno, te se moe da su ti lj di imali
k onf igurativno izr a n angulus mandibulae, ali taj nije bio izr aen sanguI usom
lemumicus. Moe se da se radi samo o neto izvij enim gonioni-
ma. Brade su okrugle i prema naprij ed isturene, samo na nekim luba-
nj ama vrh brad je uglati.i eg oblika (npr. lubanja 48, kod luba nje 93 bt.'ada je
oblika) il i su i r oko ovalne. 2enske mandi bule su mske i lake
nego muke. Ima istih oblika kao i na muk,im lubanjama.
P ojavu metopizma nali smo samo na lubanjama 142 i 237. Ovom ma-
lom br oj u metopizma ne pr ida jemo nikakvo zbog elikog
broja slabo iubanja.
",*, p. 843 Fig. 369.
' CI ZI. D ol i n ar: ...op. cil. p. Opisni znal.ovi
203
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
Tipoloka analiza
Na osnovu analize morfoloko-fenotipskih a u vezi s naprijed
prikazanim bi ostaiisti ckim rezultatima, smat.ramo da postoje izvjesne razlike u
fenotipu populacije u Baltinim barama; u prvom redu, srednje vpijednosti
lin a rnih mjera pokazuju jasno razlike u morfolog,iji fenotipa mukih i enskih
lubanja; dx-ugo, indeksi daju rczultat lnanje ili razlike.
nica je, a ona se ne smije mimoi6i, da je u svakoj p:}pulaciji varijabilitet poje-
dinih indeksa ili manji. Isto tako, indeks iI1ine i duljine lubanje je vari-
jahil an u izvjesnim r anicama. kao i svaka druga fenotipska to
je varijaciona i.r ina niza indeksa ua, hom-ogeniji je ispitivane popu-
laciJe. Bez obzira na taj varijabilitet, indeks nam uz ost,ale faktore koji sudje-
luju pri konstitucije moe posluiti kao dobar pokazatelj
za rasno-tipoloko razvrstavanje.
Kad sumiramo dobi vene rezultate, dobivamo podjelu koja
ne odstupa od ukupnog postotka srednjih vrijednosti indeksa i mjera srodnih
slavenskih populacija.
Prema tome, iz tog materijala moemo lubanje razv.rstati u ova tri tipa:
PRVI TIP: Lubanje su hJipffi'dotihokrane iEciDlihokrane, OTtoINa.ne, akr.o-
ktr ane, sa hiperleptopr ozopnlm ili leptoprozopnim Ecem, gornji dio lica lepti en
ili mezien, mezokonhna, nos leptor;in i mezorin. U normi fr,ontalis lice
je znatno visoko ili s.r dnje visine. je u normi latelaris nisko i uspravno se
die. Lubanje su izduene i srednje visine. ovih lubanja je maks.iloal-
veolarna pro.gnatija kod oba spola. Brada je isturena naprijed. U normi
vertikalis lubanje su a, odozgo gledane, ovalnog oblika sa iroko
prednj im i izduenim stranj.im polom. Ovome tipu odgovaraju
lubanje u g;wbovima : 47, 48, 80, 90, 95, 146, 237 muke, i enske u grobovima:
3, 199. Visina mukih kostura je od 166 do 170 cm. Ovaj tip lubanja odgovarao
bi, po shemi, njegovom drugom tipu lubanja u
ptujskoj populaciji
4 4
DRUGI TIP: Lubanje su mezokrane, hamekrane i tapeinokrane. Li ce je
m zoprozopno ili lep top rozopno s niim go.rnjim licem, tj. eurien. je
(orbitna) hamekonhna, noos mezori n, mandibula razVlijena i iroka (euri-
mandi bularna). U normi frontalis l.ubanje su visoke ili srednje vis.ine, trapeza-
stog oblika. U norml lateralis lubanje su niskei Celo je u proIilu
kod nisko i koso pol-oeno. Jaki lukovi (arcus supraciliares) sa
duboko orbitama je karakteristika prvog i drugog tipa
oVlh lubanj a. Ovom tipu odgovaraju muke lubanje i u grobovima: 68, 77, 78,
160, 164, 227, l enske lubanj e u grobovima: 91, 132, 158, 187, 201. Na luba-
njama 70, 77 i 68 vidi se jaki torus okcipitaliis, a na mandlbuli iZIraen
processus lemur ini cus. Vis ina ovih skeleta je od 164 do 174 cm kod mukih,
a od 151 do lJ2 cm kod enskih. Ovaj tip lubanja u Balt.inim barama odgovara
tipu shemepo

TREt I TIP: Lubanje su kombiniranih morf.oloko-fenatipskih karakte-
ristika kao, np r. lubanje u grobovima: 32, 81, 93, 102, 103, 134, 142, 171, 195,
208, 211, 223. ve lubanje su hiperdolihokrane, dolihokrane ili mezokrane -
hamekrane, akrokrane s leptoPrQzopnim ili mezoprozopnim li cem. Go-rnje lice
je leptien ili eurien, orbita harnekonhna, nos hamerin s mezomandibularnim ili
eurimandihularnim licem. Rezultati naih istI'aivanja, kao to iz ovih izlaga-
44 F. I vani ek: ptu;j ....op. cit. p. 67, sl. 3: lub. 200 i 332 p. 69.
Ibi ct, p. 69, sl. 3: lu-b. 167. 45
204
stovik naao
B:J.ltinim barama
-----
-------
------
------
- ---
- --
---- ----
205
AN'l'ROPOLOSK ISTRAZIVANJA SA BAL'l'fNIH BARA
Ta.bela 28. OSTEOMETRIJSKE MJERE
Ne kropola Baltitne bare
irine
Spo! n Mepm a- e;;Jo M- u M+a-
Va r ij acij e
kost
(c.:lavicula)
chuina m 13 139-162 150,81,4 7,40,9 142,9 157,8
k osti 4 120---138 l 28,0 3,1 _ _ _ 9,1 0,2 _
isina zakl'i vljeno5ti
s red. dijela an 13 29- 35 31 .90,4 2,1 0,3 29,7 34.0
k osti 4 24- 28 26,0 0,5 1,6 0,4 24.3 27.6 ___o
Opseg sredine m 12 38- 50 43,3 0,9 4,9 0,7 38,9 48,7
kosti 4 30- 39 37,0 1,1 3,2 0,7 33,8 40,1
Nadlaktica (humenus)
m 26 320---355 336,61,1 8,4 0,8 328,2 345,1
duina l ' 266-326 298,2 2,3 13,7 1.6 284,5 311,8
Na j veci m 20 20--- 29 24, 80,3 1,9 0,2 22,8 26,7
pro}njer 8 18- 25 23,4 0,5 2,4:'::0,4 21,0 25,7
Najmanji m 20 17- 22 19,50, 2 1,2 0,1 18,3 20,7
pl'umj er 8 14- 21 17,60,5 1,9 (),3 15,6 19,5
Naj manji m 19 60- 80 71,9 0,8 5,3 0,6 66, 5 77,2
opseg 10 50- 70 61,0 1,3 5,90,8 55,1 66,9
kost (radius)
Du Lji na m 20 222-252 238,2 1,3 8, 60,9 229,6 246,8
kos h II 206-239 220,4 2,0 9,9 1,4 210.5 230,3
Najma nji opseg m 19 38- 55 45,8 0,6 3,9 (),4 41,9 49,7
kost i 8 38- 54 41,1 1,5 6,2 1,0 34,8 47,3
Natkol jenica (femur)
Dulj i na m 28 459,42,6 20,11,8 439,3 479,5
27 360--456 416,7 3,1 23,73,1 392,9 440,4
Opseg 'm 25 85---110 90,4 0,9 7,1 O,6 89,3 103,4
27 70-- 93 82,8 0,8 6,5 0.6 76,3 89,4
Gornji m 25 38- 37 32,7 0, 3 2,40,2 30,3 35,0
promjer 26 24- 36 31,1 0,4 2,8 0,2 28,3 33,9
G rnji uzd uini m 25 31 27,9 0,2 1,80,2 26,1 29,8
promjer 26 24- 30 31,10,3 2,80,3 28,3 33,9
Goljenica (tibia)
Duljina fi 4 365--406 399,2 4,9 14,7 3,5 384, 5 413,9
5 324-374 345,35,0 16,6 :'::3,5 328,5 361,7
Opseg fi 4 72- 90 84,0 2,3 6,8 1,6 77, 2 90,8
5 62- 78 70,5 2,2 6,7:!:1,4 63,8 77,2
r a zli ke p o spol u i taj je u usporedenju s ptuj skim materijalom (tab. 29).4r.
k osti ske l ta u Baltinim baTama pokazuju stupanj zakrivljenosti
u odnosu s islin kostima skeleta u ptuj skoj nekropoli. Ovo se odnosI samo na
mu ki s pol. Kod enskih kostiju i nde ks zakrivljenosti je j ednak u
s a e nskim ptuj s kim kostima. Prema t ome, po morfolo koj konfigura ciji
i indeksu robustioiteta moe se da je kost s keleta u Baltinim
barama dua i d eblja kod mukih, a i d eblja kod e n s kih skeleta u
odnosu na ptujske skelete .
46 F. I v a n i e k: Ptuj ...op. cit. p. 74, tab. 93.
206
GEORGINA PILARIC
Tabela 29.
Nekropola
Indeksi

Spol n ir. v. Me,pm oepu M-G' M-j- cr
Baltine bare Ind. duine i
deblj.ine (6/ 1)
m

14
4
25-35
25-31
28,8 0,5
28,5::: 0,7
2,70,3
2,10,5
26,0
26.4
31,5
30,6
Ptuj
m

24
16
22-31
19-28
26,OO,3
23,9O,4
2,1O, 2
2,3O,3
23,fl
21 ,5
28,2
26,2
--- ----
Baltine bare Ind. :z.akrivlje-
nosti (2al1)
m

14
4
18- 27
17- 21
21,31,5
19,5O,6
8,4 1,1
1, 5=0,3
12,8
18,0
29.8
21,5
Ptuj
m 24 16--24 20,7 O,3 2, 2O,2 18,5 22,9
16 17-22 19,0=:0,2 l,2 O,l 17,8 20,2
NADLAKTICA (hume.rus). Kosbi gornjih ekstremiteta bile u n to bolje
od kosti, te smo antropolok>i mogli istraivati 26 muki h i
16 enskih nadlakt ica. Sve linearne mj ere (tab. 28) kao i indeksi (tab. 30) ove
kosti ukazuju na karakteristike koje prvenstveno razlikama konstitu-
cije vezanim uz.spol. Apsolutno mjerilo to ga predstavlja standardna devi jac-ija
za duinu nadlakti ce izr aena je visokim vari jab;1itetom anal ogn o istom p t uj-
skom materijalu. Taj je vari j a bilitet za dui ne nadjaktice
enskih grupa. Po i osteoskopsk im rezultati ma
Tabela 30.
Indeksi
Nekwpola Sp.o1 n ir. v. Mepm oepcr M- cr M+O'
nadI l<tic l!
Bal tine bare Ind. duine i m 19 17- 24 21,2O,3 l,80,2 19,4 23.1
deblj'ine (7/ 1) 10 17- 23 20,3O,4 1,9O,3 18,3 22.3
Ptuj m

41
28
17-22
17-25
19,90,1
19, 5=0,1
l ,OO,l
l,50,1
18,9
Hl ,O
20, 9
21,0
- ---
Baltine bare Ind. i m 20 62-95 78,5O,7 4,8O,5 73,8 83,3
najmanj eg 7 68-95 81,3 1,5 8,72,2 72,6 91,1
Ptuj promjera (6/5) m

53
34
71-95
71-89
85,80,5
77,80.6
5,90,4
5,20,4
79,9
72,6
91,8
83, 1
naih istraivanja ustanovili smo ve6i stupanj robusticiteta za nadl akticu ske-
le ta u Baltin im barama u s ptujskim materi jalom.' Indeks na j-
manjeg i promjera nadlaktice ukazuje na obr atne vr.ij e dnosti ptuj-
s kim materijalom, tj, srednja vr ijednost indeksa je manja za muke, a za
enske.
KOST (radius). i osteoskopskom ocjenom mogli
smo utvrditi da su kosti skeleta u Baltinim bar.ama kra tke i debele.
Vrlo je interesantna konstataci ja robusticiteta radiusa enskih skele t a
u Baltinim barama u odnosu na g.racilnost ovih lubanja. kosti ptuj skih
skeleta
48
u su due (251,6), i manjeg opsega tj. tanje (42,6, za mu ke
i za enske 235 du. i 39,0 opseg) u s onima iiz Bal t i.n:h bar .
vaj nalaz robustioitet a na enskim lubanjama naih istraivanih skel eta
u s mukima daje nam osnovicu za razna lena se
vjerojatno morala baviti tekim poslovima, to je utjecalo i na razvoj
I bi d., p. 75, tab. 94.
' 8 I bi d., p. 75, tab. 95.
207
ANTROPOLOS K .'\ ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
Tabela 31.
Indeks
Nekropola
-- -

kOli ti
Spol II ir. v. M epm O" ep o" M-O" M+cr
Baltine bare Ind. duine i
debljine
m

18
8
15-22
16--24
18,7 0,2
19,0 0,1
1,7 0,3
2,4 0,2
16,3
16,6
19,7
2'1,4
Ptuj kosti (3 /2) m

40
20
15-23
11-21
18,80,2
17,40,3
1,6 0,7
2,1 = 0,2
16,4
15,3
19,6
19,4
Izrashne hvati.ta za bilo je kod nekiih dosta razviJeno,
tako da se po tOj kosti t eko razlikovao skelet po spolu. To Sl ' isto odnosi i za
kost i nadlakticu. Ova razlika nije u vezi s rasnim kom-
ponentama, se moe i utjecajem ekolokih momenata. Mri se ogra-
od bilo kakvih za sveukupnu populaoiju i u
odnosu na ptuj ski s obzirlQm na mali broj frek venata.
NATKOLJENICA (femur) I na ovoj kosti, kao i dosad, nali smo raz}ike
u srednj im vrijednosti ma za ispiti vane mjere koje karakteristi kama
vezanim za spol. Istra ivanj em ciij. duine i opsega natkoljenice nalh skeleta,
a u usp oredbi s ptujskim materijalom, dobili smo nesignifikantne razlike.;q
Duina ptujskih f emur a je 458 i opseg 93, a enskih 427 i 82 za opseg. Raz1ike
su to smo ih dobili ist r aivanj em promjera na gornjem dijelu natkolje-
nice. Nai rezultati is traivanja prom jera ne ukazuju San10 razlike po spolu,
i u usporedbi s p t ujskim istim materijalom. Ova razlika se o6ituje u ma-
njim vrijednost ima za go:rnji promjer, a za uzdu.ni promjer, Istraivanje
indeksa, gdje su ovi dij amcLri u odnosu, prikazali smo na tab. 32.
Vrlo je interesantan podatak za indeks r obusui citeta koji nije dao nikakve
razlik e u konstitucij i kosti u usporedbi s ptujskim indeksom. Razlike smo
nali samo u usporedenju s indeksom gornjeg dijela na tkol je-nice (1019). Nase
muke natkoljenice pokazuju vie srednje vrijednosti za taj indeks od ptujskih,
a enske su gotovo vrijednosti.
Tabela 32.
Indeksi
Nekropola natkolje- Spol n ir. v. Mepm O"epm M-i-u
nice
Balt ;ne bare Ind. d u:ne i m 25 17-24 20, 9 0,2 1,7 0,1 19,2 22,6
debljine (8/2) 25 17-23 19,8 0,2 1,30,l 18,5 21,1
Pt uj m 64 13-22 20,2 0,1 0,80,l 19,3 21,1
43 17-20 19,2 0,1 0,90,l 18,3 20,2
Baltine bare Ind. gornjeg
di jela n ad olje- m 25 69-96 85,3 ::: 0,9 6,8 0,6 92,0
nice (10/ 9) 26 64-89 76,5 0,8 7,0 0,4 69,5 83,5
Ptuj m 65 57- 95 79,4 = 0,6 9,5 0,6 71,9 86,9
45 59-93 77,1 0,7 9,7 0,7 ti tl ,(i 84,5
Rezultate istrai vanja indeksa gornjeg dijela natkoljenice na kostima
skeleta sa Baltinih bara prikazali smo na tabeli 33 u procentima. Eurimerija i
platimerija su kal' aklel'istike mukih natkoljenica, a hiper platimerija i pJati-
mer,ija za enske. Za ptujske mu ke natkoljenice jesu indeksi u klasi
411 F. I van i e k: P t uj . .. op. oi t. p. 77, tab. 98.
---- - --
------
---- -
-----
GEORGINA
208
plaJtirnerije, a enske ptujske su po tom indeksu got ovo s naim
rezultatima za ene. Klasa stenomernih indeksa nije zastupana ni j ednim slu-
u naem kao ni u ptujskom materi jalu.
GO
Tabela 33. INDEKS GOR..l'<JEG DIJE LA NAT:K!OLJENICE (10i9) u %
Bal tine lYare Ptuj
(iS) fi ('n (iS) m ( 2 )
X .-- 74,9 hipe r plat imemi (2) 8% (12) 46,2% (18) 27,77< ( t 7) 37,8'10
75,0 - 84,9 plati merni (ll) 44% (9) 34,6% (34) 52,3';', (22) 48,9'10
85,0 - 99,9 eurimerni (12) 48% (5) 19,2% (13) 20,0% (6) 13,3%
100,0 - X stenom rni
GOLJENICA Od kosti potkoljenice (ossa crotis) mogli smo istra-
iti samo goljenicu dok su lisne kosti (fibula) gotovo sve bile uniLene ili vrlo
slabo Od ovih kostiju je vrlo malen broj, te i n ai rezultati
biti v'ie aproksimativnog karaktera. Prema srednjim vrijednost ima moemo
da je mu'ka golj e-nica dua od ptujskih, a enske su u
s ptujskim mater ij alom

Indeks i promjera golje-
nice u visini hr an:d benog otvora (index cnemicus) ukazuje na ml:zokneme i
eurikneme ind kse. \Cidi tab. 35 i 36. U naem matenijalu kao i kod ptujskih
skeleta nije zas tupljen ni j edan platiknem:ije.
VISINA SKELETA je prema natkoljenici i nadl aktlci.
52
Re-
zultati su pokazali izvjesne razlike u vi sini kostura. Ta je razl ika bi la 1 do
2 cm visine iz natkoljenice i nadlaktice. Vusina kostura p ema sr ed-
Tabela 34.
muki (iS)
Kostur
prema vi sini Baltine
bare Ptuj
X -
niski
159,9
(3) 4,7'/0
160,0 - 163,9
srednj i ispod
prosjeka (4) 16% (5) 7,8,/n
164,0 -
srednji
166,9
(8) 32% (12) 18,8%
167,0 - 169,9
srednji iznad
pro.sjeka (4) 16% (2:3) 35,9%
170,0 -
visoki
179,9
(9) 36 0/( (21)
enske
'i'
Baltine
bare Ptuj
----. . --
X - 148,9
niski (J) 12'lc (l) 2,30/0
1-19,0 - 152,9
srednji ispod
prosjeka (8) 32' ., (ll ) 25,60/<
- 155,9
srednji (7) 28
r
i< (6) 14, 0%
156,0 - 158,9
srednji iznad
prosjeka (2)
8( '
"
(16) 37
150,0 - 167,9
visoki (5) 20'-;0 (9) 20,;:) '/u
50 I b i d., p. 78, tab. 99.
51 I b i d. , Ptuj .... O!P. cit. p. 78, tab. 101.
52 R iVI a r t j n: op. cit. Visina kostura ta po formuli Lee-Pearson-u
p. 1070.
Tabela 37. OSTEOMETRIJSKI PODACI - INDEKSI
Nekropola Baltine b a re mu ki ( O)

Reci
br.
Grob
br.

(os sacrum)

kost (clavi-
cula)
Nadlaktica
(humerus)

kost
(radius)
Natlwljeni-
ca (femur)
Golje-
nica
(tibia)
5/ 2 2/ 1 6/ 1 2a l 6/5 7/1 3/2 8 /2 10/9 9a/ 8a
l 53 26,7 19,3 78, 3 21,5 18,7 20,4 96,5
2 54 76,0 24,4 22,2 84,8
3 68 85,8 74,7 27,6 24,1 73,1 18,4 24,9 87,5
4 70 88.0 80,6 26,9 22,7 79,2 19,6 15,7 23,6 82,8
5 78 93,6 78,5 35,9 20,8 90,0 20,6 17,4 18,8 89,2
6 80 21,4 87,9
7 81 26,3 22, 4 18,8 78,4
8 90 18,0 23,0 88,6
9 92 30,3 21,4 87,5 20,6 20,1 20,7 93,3
10 H:J 95,4 70,9 32,8 18,5 78,3 22,6 22,7 21,8 87,5
II 95 96,5 71,9 31,2 21,8 21 ,2 79,4
12 79,2 24, 3 23,4 83,8
13 103 72,0 20,5 18,0 20,6 72,9
14 134 31 ,6 18,4 78,6 23,4 17,6 19,5 79,4
15 142
l G 146 22,6 82,7
17 160 62,1 21,1 19,6 84,8 66,7
18 162 25,2 19,9 82,6 18, 6 21,6
19 163 21,2
20 164 84,6 22,3
21 171 82, 6 20,3 18, 3 20,4 83,8 74,0
22 172 95,0 17,7 17,0 17,1 69, 7
23 178 19,5 20,3 96,6
24 195 79,2 21 , 1 20,7 19,2 85,3
25 203 28,6 22,1
26 208 86,3 94, 2 65,4 18,0 19,8 84,8
27 211 25,0 18,7 83,3 21, 9 19,3 20,6 96,5 74,2
28 217 77,3 19,7 19,1 77 ,4
29 227 22,3 20,9
30 233 27,7 22,9 21,9 90,6
31 237 27,2 21,1 21,5 90,9
32 240 75,0 20,5
-- ---- ----
Tabela 38. OSTEOMETRIJSKI PODACl - INDEKSI
Nekropola Baltine bare
enske (S')
. - -
Golje-
Red. ::irob
Nadlaktica
Natkol]el1li-
kost (clavi-
kost nica
br. br. (os sacrum)
(humerus) ca (femur)
cula) (radius) (tibia)
5/2 2/1 6/ 1 2a!1 6/5 7!1 3/ 2 8/2 10/9 9a/8a
l 55
86,4 19,9 19,7 81,2
2 64
18,8 67,8
3 72
95,5 20,3 19,8 72,2
4 82
20,3 65,5
5 96
83,3
6 131
19,9 67,7
7 132 92,9 90,4
21,7 82,7
8 136 99,0 79,7
23,8 85,7
9 141 89,4 78,6
21,1 86,7
10 154
19,7 76,7
II 157
24,8 22,3 74,2
12 167
84,2 21,1 19,3 65,5
13 174
18,9 18,8 19,5 75,8
14 176 82,1 91,1
18,9 80,0
15 177
88,9 20,0 19,4 75,8
16 189
19,8 79,4
17 197
18,8 16,7
18 198
20,7 73,5
HJ 201 99,0 97,2 25,0 20,0 77,8 19,4 17,5 19,6 75,0
20 202
20,9 74,2
21 205 31,9 21,8 19,4 20,1 82,7
22 209
17,2 17,1 88,0
23 210
17,9 70,4 73,9
24 21:3 90,3 95,0 28,1 17,7 73,9 23,4 20,7 19,7 66,7 66,7
25 216
18,5
26 224
16,6
27 231 28,2 20,3 68,0 23,0
209
ANTROPOLOK." ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
njim vrijednostima (M) premauje srednju vnijednost (165 po R.
MaM:inu) za 2 cm kod mukog spola, a .kod enskrih (154) za 3 cm. Srednji i visoki
stas je karaktertistika haltiruih i ptujskih skeleta kao to je to vidljiVlO iz
tabele 34. U obje nekropole frekvencija je u klasama
koje visodci k'osiur (52{1/o). Za muke skclete sa BaJ.tinih ba.ra
jan postotak nalazi se u klasi koja srednjli stas, dok je svaka niska
konstitucija Kod enskih baltinih i ptujskih h glrupa
nema razlika. Ovi rezu1tati su stoga to ukazuju i sa visinom
kostura na rasnu homogenost ove populacije, to se podudara s rezultatima
diferencijalne rasne dijagnoze materijala nord-i dne i kromanjtoidne
konstitucije.
iz ovih naih rezultata istraivanja osteolokog materijala mo-
emo da su kosti go,mjtih ekstremiteta i kostli skeleta sa Bal-
tinih ba.ra We najdeblje i .razmjerruJ One su rel'a1JiVrno dosta duge 'i
zakrivljenosti, to govori za iToka ramena ov:ih ljudi. S obzirom na to da ra-
spolaemo s vrlo malim brojem frekvenata, se od za-
naih i loostura moemo samo
da su po duljdni natkoljenice (469) neto dJuil.je od naim. (459), ali s manjiJm opse-
gom (88). Razlika u visini kostura je pribJ.inD Taj podatak se podudara
s prisutnosti paleoeuropidnih rasnih komponenata habi tusa
populacije. Prema opisnim znacima, dobraaki skeleti nisu bili masivne
Turniki skeleti .imaju kratke kosti podlaktice u usporedbi s ptujskim i bled-
skim/ 48 mater.ijalom. Kosti bledskih/ 49 skeleta su razmjerno kratkih kostiju
ekstremiteta. Opsezi ovri.h kostiju su manji od naih.
53
P ostri gnute razlike sred.njtih vrijednesti mjera i indeksa prvenstveno
u smislu ka.l'1lIkteristikama vezanim uz spol. indeks
robusticiteta na kDstima istraivane populacije ne moemo samo razli-
k ama vezanim za spol, on moe biti u vezi s rasnim i ekolokim fakto.rima .
to se rasnog sastava, prema napr,ijed iznesenim rezultatima istraivanja
na lubanjama, one su homQgenog rasnog sastava. Dakle, postignute razlike za
indeks robusticiteta ne moemo procentualnim odnosima rasnih k<om-
ponenata, taj moe bitO. i u vezi s utjecajem geografskih, i dru-
gih ekolokih faktora. Jedan od takvih faktora mogli bi bibi teki uvjeti zem-
Iv olta , kojima je bila vjerojatno podv,rgnuta i ena. Ovo zaklju-
po visokoon indeksu rohusticiteta enskih mdi.usa, enskih kostura. U
t akvim uvjetima vjerojatno selekcijom je njena i g.racilna konsti-
tuoija go,rnjlh ekstremiteta ne samo kod muktih i kod enskih. Geograf-
ski poloaj naselja daje nam osnova za ovu nau pretpostavku. Ovaj kraj
od davnine je poznart; po svojim zemJ.jorad.ni6kim p rori.zv.odi ma. Ovi ljudi su
vjeroj atno bili prvenstveno zemljoradnici.
Ovdje moramo napomenuti i naa zapaanja pni1ikoon same ekshumacije
skeleita. Kako se otkrivanje skele-ta u grobovLma vri obiono od nogu prema
glavi, to nas je nalaz masivnih kostiju ekstremiteta zava.ravao, jer smo,
miJno naeg uz takav kostur nali malu i gracilnu ensku lubanju.
Upravo iz tog razloga, gdje nismo imali siguran podatak za spola,
ostao je spol
Od patolokih nalaza na ovim kosturima nali smo u grobu 142 potpuno
srate.nu (os sacrum) sa zdjelioom (pelvis), a u grobu 215 deformiranu
(femur). Dr-ugih tragova part:al.oko.g na ovim kostima
nismo nali.
S3 ZI. D o l i n ar: ... op. elt. Duge kosti; I b i d., .... p.
80--82.
14 - Gl .snik Zema.Jjskog muzeja BiH - A.rheologija
210
GEORGI NA PILAR
Diskusija i
Kad uspore d1mo n ae r ezultat s dosad poznatJi:m sta osla 'enskim popu-
lacijama, d obi vamo razl!i. ke ili {) . k oje bliim srnds LvfJ m.
U m.odoloko-fenotipskih naa populacija u Ba ltinim ba-
rama najvie odgovara slavenskim populacijama ranosrednjovjekovn ih nekro-
pola Zaradnih Slavena, a od junoslavenskih s populaoijama u n krop ob Do-
i u Dara-Bonjacima. karakteri!stika ovih lubanja je : vehka
i duga lubanja s malom irinom i niom visinom. Naprotiv, lubanje Is to-'nii1
Slavena su i lr , osim uSeverjana (kurgani), kojoj imaju ekstremno duge
i uske lubanje.
Po visini, lubanie slaven.skih populacija medusobno se ne r zli -
kuju, ali ipak pokazuju stanoviitu t en den cu k viim ili niim indeksima klasne
podjele. Ova se konstatacija ne moe generalizi.rat1i. Ipak se moe vislla lubanja
u Baltinim barama povezati s oni.m slavens kim populaaijama k oje imaju nie
vrijednosti za indeks iline i d.uine. Turni.ke lubanje i na u Balhn im bal"a-
ma povezuje po samo isti indeks irine i dulji-ne, d ok ih veli ka visi na
razlIikuje od lubanja u Baltinim barama. Nadalje, mOlr amo Sipom enu!J da
se na lubanjama u Baltinim barama u antropografskwn pogledu n j e n alo
komponenata tipa koji bi ukazivao na mijeanje s brahoidnim tipom lu ba n jI;: .
Isto to m{)emo tvrdoi za populaciju u i Bonjacima. U j I..lno-slaven -
sk.m populacijama (Ptuj. Bledi48, Bledi4!:l i Brestovik, jasno s opa;' c'
utjecaj alpinidnih, baltidnih I mongol oidnih rasnih komponenata.
lubanja u duljinu se na lubanjama onih populac<ija, koje su r gio
nalno smjetene a od zapadno,slavenske grupe to je karakterJs tika
populacije u DeV'i.rLu.
Frontoparietalni indeks ne uki1z u.W na rasne razJoike. PQnajvi je
eunme:topan, to se podudara s ostalim feno,tj,pskim -dugoglavog
lipa lubanja.
Mada se u dimenzijama skelela vide oscilacije u
sa slaven.skim po!=,ulacijama, ini na lica (zi.giona) je ista k,::d nae p opul ac ij'
i slavenskih lSeverjana (kurgani). Ipak se te grupe m co u-
sobno razl!i.kuju u visini gornjeg dij ela Lica, koje je nie nego na na,;m luba-
nJama. Za fi z.iognomiku lica vaan je podatak: koj:i je dio Lica vii ih nii:
kao, npr., kod iste morfoloke visine 1ica moe biti druga visina gornjeg li ca,
a da se t ime morfoloka visina lica ne mijenja, Upravo po leptoidnom obl iku
gornjeg lica najvie sa Baltinim barama pokazuju populacije u Uh.
Skalici i slavenska plemena u Saskoj. Analogne s mukim Hcima u
Baltinim barama ima slavenska populacija u DoL Jatovu, dok se po indeksu
irine i duljine te lubanje razlikuju od fenotipa lubanja u Baltinim baramd.
muke lubanje imaju znatno vie indekse lica nego one u Baltin:m
barama. Za do lica, lo se vis ine skeleta, ne moemo nit ",
po;, ebno jer se uklapajU u irinu varijacionog niza mjera skeleta
Baltinih bara. Zbog malug broja frekvenata ne moemo nita sigurno zaklju-

Za cj elokupnu populaciju u Baltinim barama ka je mezo-
konhna ali su i drugi oblici. Na mukim lubanjama zastupan".
je vie hamekonhna dok je ona na enskim lubanjama Ovaj
nalaz ima 'yoj e pose bno koje pomanjkanjem kromanjoidnih
rasnJi.h k omponenata na enskim lubanjama. PriLikom ovih us.p0!redenja ne smi-
jemo da sc u "lek.i.m nekropolama nalazi ViriO malen bruj frek-
venata. Tako, npr. slavenski Mazuri na -tri lubanje pokazuju vrlo nisku orbi-Lu
(76,3), a u Uh. Skallici, opet vrlo visok,u (90,0). Pitanje je da li nam ove V:rijednosoti
ukazuju na za cjelokupnu p.opulac:iju. U naem mat.eri jalu hamekonhna
211
ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA
nad n a Je samo na dVij e enske l u banje: grob 201 ;i 193 s meromandibu!alf-
nJim ind ksom, to da j e i:nina dOlIlje rua. Prrema tome, na ovti.m luba-
nJama ne moemo, s a.nt ropol{)kog gledita o izrazito kromanjo-
idnim karakter:istika.ma fenotipa enskih samo zbog hamekonhne Lu-
banje Ju.-Hrv. Bosne" ,M j to mali broj lubanja (7) , je i datiranje p,'oble-
devijiraju po indeksu ir me i duljine (78,8), ind. gamj. lica (50,0) ,
po ni w j orbiti (76,8), i hamer ina nosa (50), od tipa lubanja u Baltin:m barama,
i ne ukazuju na njtihovo 1"Odstvo.
forma i morfoloko-fenottpske karakter.istike lubanja populacija
u nekropoli: Ptuj , Bled,'48, Bledl 49, Brest.ov1ik, ima
ali i razlike. Odnos irine i duine lu.banja ne moe se smatrati jecLmstvenom
fenotJipa koji ukazuje na njihovo blie genetsko Slfodstvo s popula-
cijom li Baltinim barama ako se po drugim mo:du']oko-fenothpskim
razlikuju od njih. U naprijed spomenuGim populacijama mjere i indeksi lubanja
ukazuju na vrlo visok procenat nordidnog i paleoeuropidnog fenotipa, ali i
priliv tranih elemenata poznatog bralloidnog tipa. Sve to ne ukazuje na bl.i"
srodstvo sa slavenskom populaoijom u Baltinim barama.
Pitanje je da li moemo ekstremno dugoglave populaoije u Baltinim
barama, Dara-Bonjacima i u bioloko-genetskom smislu povezati
s istom praslavenskom skupinom tzv. nqrdidnog ili paleoeuropidnog tipa
(paleonordidni tip). Ovu nau pretpostavku podupi.re vrlo vri.soki stupanj rasne
homogenosti lubanja u ovim nekr.op:olama. Prema tome, razLike
fenol ,ipskih moemo regionalnom
iste ishodi&l1e skup:ne. a je v.iero-jatno posljedica stup-
nja djelovanja koloke izolacije na njihovu zarhu gena.
M I . S c h W ti d e l z k y: op. cit. p. 41, Abb. 20-22 (lubanje iz S'VU-
njarevca, Zenice).
DIes e Arbeit wird im d "Il!;che r Sp raehe ion den Wis.sc: nschai.tLi che Mi1rt.eilungen des bOSfl;sch-
h erzegoll'.i.nischen Land ' m useum ' i n Sarajevo, Band II, Reft A - Archaologie, verbffen,tlicht
w e rde n.
TABLA J
t1poVli muk<ih lubanja (il) u normi fl1o nta1is
TABLA II
tipovi }ubanja: muke lubanje ( (5 ) u n. la>teraItis
TABLA III
tipova mukih lubanja (S) u nOU'mi verticaJ:is i u nQrmi ocoipiita1is
TABLA IV
tipovi j,ubamja : enske lubanje ( <; u n . frontalis
TABLA V
tipoVfi ens'k!ih lubanja (sl) u normi laiera1is
TABLA VI
l4povi Em5kih Lubanja (2) II normi verbicahs i occipi talis