Sie sind auf Seite 1von 249

A

NOVA SERIJA

SVESKA

-

SOCIALISTE E ASAHAJEVO

A

NOUVELLE

1969.

: NIP »Osl'Olbođenje«, Sarajevo

Za štampariju:

Petar Skert

1969.

Clanovi

uredni š tva:

P

A VAO A NĐE LI Ć

D

r B ORIVOJ COVIĆ

Dr ZDRAVK O M ARIĆ

Odgovorni

ur e dnik:

Dr ZDRAVKO MARIC

Tehnički uredn i k: JULIJANA S USNIK

Lektolf: VOJIN DRAlVIUSIC

Meter: N E N AD MILOSEVIĆ

Strojoslagar: FUAD JAKUPOVIC

TIRAŽ 600 PRIMJERAKA

Duro Basler

SADRZAJ

Nekropola na Vebm lediinama u GostIiljiU (Donja zeta)

.

5-107

Tomo Anđelić

 

NekoJJiko pra.istOll'i'j!;k1h Dolac)

nalaza

j,z

Hercego;vine

(Gubavica,

Rabina,

109-113

Alojz Benac

Jedno sV'jedočanstvo {) tMlTo'bolijskom ffiultu

u

Bosni

 

115-135

Ivo Bojanovski

 

Mog o:rjel0 -

Rimsko

T u .r .r e s

 

137-163

Veljko Paškvaiain

 

Rims i ž.rtvenici uz Star-og Majdana

 

165-169

Pavao Anđ elić

 

Peča<trujak Bajamonta Tiepola

 

171-175

Pavao Anđelić

 

Olowlli pečat mletačkog dužda

Michaela Stena (1400-1413.

g .)

177-179

Ilse

Schwidetzky

 

Beitrag zur Anthropologie der vorrbmischen Bevb1kerung Bosruiens:

 

Donja Do11na

 

181-184

Georgina

Antropološka ilstraEvanja

slavenske

po.p;ulacije

sa

Baltinih

bara

kod Gornjenice

.

185-223

DURO BASLER

NEKROPOLA

NA

VELIM

(DONJA ZETA)

LEDINAMA U

Uvod

GOSTILJU

Selo G o s t i l j nalazi se u Donjoj Zeti, oko 15 km južno od Titograda,

u vrlo vlažnoj i plodnoj dolini pored Skadarskog jezera. Siroko područje oko

sela nalazi se većim dijelom godine pod vodom, budući da Bojana nije u sta­ nju da primi u svoje korito svu količinu vode koju izbacuju mnogi izvori uz obalu jezera.

Nek r op ola je slučajno otkrivena prilikom iskopavanja šljunka za nasi­

pa

nje seoskog puta 1956. godine. Na nesreću ovo iskopavanje vršeno je upravo

u

centru nalazišta, a mnogi predmeti koji su tada bili iskopani, razneseni su

tak o izgubljeni za nauku . U selu se u to doba zatekao Milorad Prelević, tada student istorije iz Sarajeva, koji je prikupio nekoliko predmeta i predao ih

i

za

za ~titu spom nika kulture BiH, a preko njega i Zavodu za zaštitu spomenika

k u lture SR C rn e Gore na Cetinju. Zahvaljujući energičnom zalaganju direktora

Zavoda za zaštitu spomenika kulture na Cetinju Milutina Plamenca, eksploa­ tacija šljunka na mjestu nekropole je zaustavljena, a u jesen iste godine izvr­

!ieno je prvo , spasavalačko i orijentaciono, iskopavanje uz rubove jame iz

k oj e

je bio vađen šljunak. Lokalitet je islcolče!l na kvadrante, i u njima j e

onda n astavljen rad i u slijedećim godinama, tj. 1957. i 1958. U svemu je ovdje

i s kopan 131 grob . Istražena nekropola nalazi se na širokom zajedničkom seoskom neobra­

d nom zemljištu zvanom Vele Ledine. Nadmorska visina terena iznosi 8 metara.

šlj ·unka, pokriven hlUlIDusnom mješav.inom od oko

20 cm debljine . Mrtvaci su ukopavani jednostavnim polaganjem u rake od 50 do 80 cm dubine. Na površini zemlje nisu postojala nikakva obilježavanja .

Rasutost i slobodna orijentacija grobova ne dozvoljavaju pretpostavku da se

u doba ukopavanja bilo čime obilježavao neki grob. Svakako se po svježe

prekopavanoj zemlji moglo nekoliko godina određivati mjesto nečijeg ukopa, ali kada se vremenom teren poravnavao, mjesto starijih grobova poslužilo je

za nove ukope. Mrtvaci su bili položeni u opruženom stavu, bez određene orijentacije prema stranama svijeta. U tri slučaja je prije ukopa izvrš eno spaljivanje

Zeml jište čini nanos r,iječnog

Zema ljskom muzeju u Sarajevu. Nalaz je prijavljen Republičkom zavodu

6

o

s

ĐURO

L A

BASLER

/

.NIKŠić .M~DUN ( TITOG-RAD / KOfOR , • CEflNJE o o il
.NIKŠić
.M~DUN (
TITOG-RAD /
KOfOR
,
CEflNJE
o
o
il

o

50

DR AĆ

I(M .

j

,

o/-°,

f

.

I

J

I 0_0 /0 -'-. -

0

/ KOfOR , • CEflNJE o o il o 50 DR AĆ I(M . j ,

LJE'5

)7

/ KOfOR , • CEflNJE o o il o 50 DR AĆ I(M . j ,

I

NEKROPOLA

NA

VELIM

LEDINAMA

U

GOSTILJU

7

(gro b ovi br. 82, 87 i 126), a u nekoliko grobova vršeno je spaljivanje nekih dru­

nego što je mrtvac položen u raku (grobovi 21, 24, 6S, 70, aB,

90). N a 23 mjesta konstatirani su ukopi uobičajenih grobnih priloga u hori­ zontima grobova, ali bez mrtvaca. Ovakvi ukopi tretirani su kao kenotafi, bez

obzira na to da li je ukop pokaz;ivaD nitualni karakter i da li je uopće u pita­ nju tak av slučaj. Na južnoj periferiji groblja otkriveni su na dubini od oko 40 cm predmeti koji inače nemaju veze s ukopam mrtvaca, a od stanovnika sela prikupljeno je nekoliko predmeta koji su bili nađeni prilikom radne

akcij e 1956. godine. Podaci o tim predmetima

g ih ob jekata prije

dati su na kraju kataloga.

Dubine označene u k a talogu grobova mjerene su u području pOjasa.

Iskopavanjima

s u

pris ustvovali, i

u

poslovima

znatno

pomogli,

stručni

saradn ici službe zaštite spomenika kulture u SR Crnoj Gori, a posebno kole-­

g - ice: Ljudmila Martinović, Olivera Velimirović, Natalija MarkiŠić, Stanko Roganović i Dimitrije Jovetić. U kampanji 1957. godine u radu je sudjelovao

Zdravko Marić, kustos Zem alj skog muzeja

je de terminirao dr Jozo Petrović. Posebno je za istraživanje ove nekropole

zasl užan prof. Milutin Pl amenac, koji se od samog otkrića za uzeo da se lokalitet

u p o tp unosti istraži. Sv ima se na ovom mjestu srdačno zahvaljujem.

N alazi sa Velih Ledina Titogradu.

zbirci Crne Go,re u

u Sarajevu. Numizmatičke nalaze

smješteni su u Arhoološkoj

Ovaj katalog dovršen je u proljeće 1960. godine.

S ve crteže uz ovaj rad 'izr adi,o :je sam autor.

Arheološki

materijal

Kulturnu zaostavštinu nekropole u Gostilju eme, prije svega, keramič ~c·

p osu de, ratna opre ma, nakit i novci, no ne manje zanimljivi su i drugi nalazI.'

reljefn e pločice, igračke i

K eramičke posud e

je

teško

r a z dv o jI t.i

slično.

p ok a zuju većinom grčke utjecaje sa

robu

italskog područja.

one

za

ko j u se može pr etpos ta viti da je uvezena. Nešto jače je zastupl jena kampanska

roba , na račun »gna thia«

mikr odimenzionira na, svakako zbog namjene kultu mrtvih.

Vr lo

koja

koji

je pravljena

u

ovom području od

tipa,

je u izradi solidniji od drugih.

Većina je

Z a

no

imenovanje

oni

se

pojedinih

tipova

posuda

upotrebljeni

rezervom

mahom

naz ivi,

vr lo širokom smislu. Trećinu (32%) čine balzamariji, tj . zemljane flašice trbuša stog oblika, po na mjeni inače slična rimskim lakrimarijima. Iza njih su brojno najjače

zastu pljeni vrč e vi za vino (23%) oblikovani u tri razne veličine. Izrađeni su od fine gLine, sa tankim stijenama koje nisu mogle izdržati teret šljunkovitog

terena, pa su s e u ve ćini slučajeva polomili u sitne komade.

Skupina skifosa

zastup lj e na je Sa 25010. Pelike i razne va ze sa dvije drške zastupljene su sa 10 rl io, a isti pro cen a t čine i osta le razne oblikovno neizdiferencirane posude.

Rustična ili r ska roba nije zatečena.

Posude su nalažene obično po red glave ili stopala ukopanih osoba.

moraju

prihvatiti

s

izvjesnom

grčki jer su shvaćeni u

su

Ratnu opremu čine koplja i noževi. U 45 grobova zatečeno je 61 koplje.

Koplja (pilumi) su obično položena pored tijela, većinom uz desni bok, vrhom nekad pored glave, a nekad pokraj nogu. Ponekad su priložena dva komada,

a češće jedno. U grobovima br. 97 i 125 koplje je naknadno, po iz vrš enom

ukopu, zabodeno u zemlju. 2eljezni pilum kvadratičnog presjeka zatečen je

u grobovima br. 18, 68 i 126.

8

DURO

BASLER

Noževi (u 14 grobova 17 k omada) su gotovo po pravilu po lagani p ore d

glave, obično uz desni obraz. U dva slučaja (br. 43 i 99) nož j e nađen niže

desnog ramena , a u tri groba (br. 23, 27 i 119)

Većinu nakita čine fibule, a u manjoj mjeri igle, p rstenje, n auš nice i

ogrlice. Fibule pripadaju srednjolatenskim shemama, a zastupljene su u neko­ liko tipova. Vrlo je karakteristično da su primjerci sa dvij e igle na đeni isk l ju­ čivo u muškim grobovima, dok su one sa jednom iglom pri pad ale isključivo ženama. Igle tzv. omega-tipa pripadaju muškarcima, i no š Omega-igle, koje se na Glasnicu javlja ju već sredinom VI v ije ka !, čine još, kao što vidimo, dio ilirske kulture i u rII-II vijeku stare er .

66),

u području bedara.

ne su na odjeći.

Među fibulama se posebno ističu srcoliki oblici (grobovi br . 3 8, 46 i

sa kojima s e ovdj e susrećemo prvi put. Nosili su ih muš k a r c i . N

jugoistočn oj p e rif riji nekropole , pa tako spadaju među

najmlađe priloge sa ovog mjesta. Novcem su odlično datirane neke skupine fibula, tako i one tzv. št r bač­ kog tipa (grob br. 22) .

Među nakitom su posebno zanimljivi nalazi u grobu br . 1 2 2 i o ni š t o :>u nađeni priLik om akcije 1956. godine (tab. XXX, br. 3 i 4) . Nau š ni ce iz g r oba br. 122 pI' ed s t avljaju dosada nepoznatu va r ijantu nakita h ele ni stič kog pori­ jekla u našim krajevima. One po svom privjesku dvostrukog bo p k a či n e cj e linu sa ogrlicom koja je nađena pored njih. U prekopanom dij elu n ek r opole n a den je par naušnica tipa kakav nam je poznat već iz Gorice kod P osušj a 2 , sa po­ dručja Ohridskog jezera i nekih drugih mjesta u Grčkoj i It liWJ. U ovu s k u­

u obliku glave lava, nađena poviše tjem ena mrt vaca

u grobu br. 98.

Nalazi novaca kao priloga u grobovima ove nekropole posebno su zna­ čajni. Mi smo, na žalost, danas prikraćeni u podacima iz centr a n ek ropo le, no

da

veći dio novaca pripada relativno starijem ukopavanju, izuze v on ih prim je­

raka (grobovi 79 i 90) koji su k:ovan:i u Skadru poslije pro·p as t i i l irske d r žav e !, aj iz r azitiji primjerci su s\'Cl;·;ako oni kralja Gentija (g ro bOVI 22 i 2tl).

Među novcima grada Skadra

različita perioda i izvora utjecaja. J"uc!il je izrazito » makedon s ki ,( tip n ovči ća

90). Prvi

datira iz vremena makedonske dominaCIje u Skadru, dakle

ađen e s u na

p os l je d nje ukope i

pinu

spada

i

naušnica

i pored toga se po položaju i odnosima medu grobovima može p l etposlaviti

u

"

nalazimo

dva tipa koji nas upu ću ju na dvD.

grobu hr. 59, a drugi tip s atributima Gentijevih emis ija (gro b 79 l

iz v re m ena između

211. i

novac je očito rađen pod utjecajem kovnica kralja Filipa V (22 0-17 9) . D rugi tip, kome pripadaJu već spomenuti nalazi u grobovima br. 79 i 90, n os i um j es to

kraljeva portreta apstraktni simbol - Herkulov portret, d ok je n a r e v e l'SU

prikazana za G cntij e ve emisije karaktel .'.stična

197.

godine,

ali

Je

novac

mogao

dospjeti

u grob i malo k aSni je . Tu j

lađa, ali

sa izm ij e n jenim II

pisom:

SKODRINON,

umjes>to

kraljeva

imena

ci

Ubule.

dakle u

Taj vr em en u

n ovac

 

j e

ka van

kratko

n ak() n

sloma

ilirske

države

168.

godine,

u

kom e je

Skadru

predstojalo

postepeno

uključivanje u

Rimski

Impe rij.

 

1

B e n a e-e o v i Ć,

Glasinac

2,

S a rajevo

1957;

Ferd.

M a i e r,

Zu

e i n i " e n

bosnisch-herzegovinL;ehen Bronzen

in

Gr ie chenland,

Germania

34 / 1956 ,

s tr . 63-75.

2 Ć.

T r u h e l k a,

Dva

prahistorij s ka

GZM XIi1899, str. 339-396.

nalaza

iz

Gorice

(ljubuš k og

3

D.

R e n d i ć-M i o č e v i Ć,

Oko datiranja srebrna zoomorfnog na kit

! otar- il) ,

17.

go ­

ričke os.t ave , Peri.stil 1957 , ::;tc. 29-38 i tab. I-III.

• Za poznavanje nađenih novaca b.ila su od koristi slijedeća djela stari je n u­

On some rec e n t d i s c overi es Qf Illyri il n c O' i ns ,

mizmatičke literature: A.

Numismatic XX, London 1880, str. 269 -

J.

E van s ,

280;

Hrvatskoga

S.

L j u b i Ć,

O n.i e k o j ih n e davno n

III

ilirskih

J. B r u n š m i d,

Eplgr. Seminars, Wien 1898.

pjenezih,

Viestnik

arkeologič!wga društva, god.

a

đ

,i

e n.ih

IV;

Inschl"iften und Mi.inzen Dalmatiens, Abhandlung en des Arch. -

NEKRO}JOLA

NA

VELIM

LEDINAMA

UGOSTILJU

9

P rim jerci sa kacigom, na jednoj, l makedonskim štitom, na drugoj strani (gL' b 34 i kenotaf 1), sud ći po okoln ostima ukopav an ja, vreme nski su vrlo

b lizu Gentiju. Plastični okvir kac ige na p r imj e rku iz K-l je n ejas an (vjerojatno je to natpis), no ipak se m uže pr etpostavi ti da se tu radi o nekoj makedonskoj em is iji Filipa V, u p r I log če mu, naime, govori svastika u cenira l nom k r ugu

štita.

N a

primjerku

iz

g r oba

br.

34

mnIo

n e jasan

na~p~s može

se

čitati kao

lBAS]ILE[OS

G E l. THI [OY] .

Ovo

će, prema

tome,

biti

je dan

od

primjeraka

no včića iz prvih go di n a v ladanja ili kovanja

v lastitog novca kr al ja

G e nt ija li

Ska d ru.

pOl·tr e to m H er ku la rw av rsu, a Pegaza na r cve rsu. Dva primj e k a istog novca

II relativn o star ijem grobu (br. 105) na isto čn oj p er if er iji n ek ro ­

p ol e . N ovac je moguć e a l v i rno datira t i u prvu č et v r ti nu II v ij ek a st . e., a po­

od grčkih ko lonija II bli z ini, pr i j e

sve g a u KOl' k iri (Krf u), l- oju j osnovao i, ~8rint, pa je tako ona nosila P ega:>:"

us lovima, na­ tobolca, toljage i luka na

revel'S U (grobovi 34, 94 i K- 20). N<lipisi između predmeta su nečitki, ali se,

Di rahion

n a r e versima svojih novaca.

đeni su i prim je rci sa pri kazima Ze vsa na aversu, a

rij ek lo mu svakaiw tre b a t raž iti u j f' c\ noj

pO .ia vlju ju se i

Zajedno

s

nj egov im

novcem,

u

grobu

br.

22

zat ,čen j e i novčić sa

U

vrlo sLičnim, g o to vo identič':n'm

sudeći po sličnim poznatim primjercima,

(D rač) u vrijeme n jego v e dru ge a utonomije.

bih na prvom

m j es t u spomenuo br o nza n u p lo č icu iz groba br. 126, na kojoj j e d oša o do izr a ­

ž a j a antagoni z ' m Hi ra pre ma 1vl l edoncima. Oč it.o s l ab iji od svoji h s u s j e da

vjer j atno odnose na gra d

sku pi nu

nalaza. Tu

Reljefne

pločic e či n e v rl o

zani m ljivu

na

m

- it ološke priče, pa se

ist oku,

Iliri

su

k ako

i zg le d a

-

razvij ali p a t ri o t izam p oz ivajući se na

l ak o umj e

t nil( u ovom slu čaju p osluži o pr ičom sličnom

m

itu

o Kadmu,

tako se bar

m ož e

p ro tuma čiti konj an ik

sa

kr ili m a i polum je

·

secom u

ruci,

k oj i

po 'I

i:aštitom zmije 5 , napada vojnike sa makedonskim štitom

,

de g radirane

oboren na zemlji, dok su d ru ga dvojica u zalud Llsmje r ili svo ja k oplja na konja.

ka ko stoji

na polumjesecu. Tema je imala svoj sm isao i svoje r a zloge u vrij em e p ene tra,­

cij e M a ked onaca na ilirsko p0dručje, a pogotovo poslije mira u Te m pi. Usput bih sp omenuo vrlo ču đnu sličnost zmije sa prikazima na na rodn om vezu no­

vijeg

Dvije srebrne plo h ce (grob 119 i slučajni nalaz među uni šte nim gr obo·

ovdj e

u

o bič n E: pj eš ak.

pti c a , koj a

J e dan

od

voj nik a

plo č ic ama

našao

s c ,

š t av i š e,

već

!\ta nj i h

se

u st r e m ila i

je na

d I'll g im

p r i ka z a na

loba u okolici Skadra 6 .

vi ma

) hvataju

s e

7. a

em

u

ko j u s mo

već susr eli

na

j a pod sk im

urn a

iz

Ri bi c a

kod Bih ać a 7 . ='l'a pločicam a iz Go s l il ja pod o kr iljem Me d

uze

m a sj e di

na

stoli ci

žena. p olumjes ecom u ruci, i na njemu

n alijev o, u s usr

jedna životinja prate ovu scenu.

t konju

(k onjani k u)

koj i

p ti ca. P ješ a k i k on janik kreću od žene

još

je ok re nut

u

pr a vcu

žene.

Pas

i

Tr apez asta

sreb rna

pločic a iz

gr ob a

br .

30

pun a

je

mi sličnih simbola.

KopJje je upravo

sa

nala zi

gl'ifona i životin j sa k r ilima , zav r šavaju likovnu scen u.

j oš 7 srculik ih

se k rilata MedUza , a sa svake s tra ne polumj

zab o de n o u zem l ju (n a n ač in koji j e za te č en u g robovima

Uv r h koplja

sec sa pticom. K acige, glav e

Poviše toga nalazi se

o b j e str a n e ošir ice koplj a st o ji po

ur. 97 i

125 ), a

j e da n

de lfin.

privjesaka, što inače u solar n o-Iuna rn om kultu

nije sluč:ajnos .

Čitava pločica odi š e simbolikom muškog h er ojs tv a i mitovima vezanim za

Sime

mrt . S lične, al i vrlo rustične

Lj u bić na

n ekr op oli u P

p ri m jer ke rozoru (Lika) s .

ovakvih

pločica i s o pao

je

 

Mii nzer u P WRE- XX a, str. 1461,

St utt gart 1919 ,

6

M.

E.

D u r il a m,

Some tribal orig i ns laws and

customs of th e Balkans , Lon­

don 1928, str. 127 , sl.

10

i

ll.

7

D.

S

e T

g

e j

e v s k i,

Jap odsk e urne, GZlVI, NS

IV-V : 19 5 0, t a b . Ill.

8

S.

L

j

u

b

i ć, Popis arkeol ogi čkoga odje la

N ar. Ze m. muzeja

u Z agrebu, Ill ,

Zagr e b 1889, str. 13 6-137, tab . XX V, 1,2 i 3.

10

ĐURO

Istraživanjem

na lok alitetu

nije

namj ena ovih pločica. One su n alaže n

trebljavane

S. Ljubić.

kao

ap li k acije

na

poj as u.

BASLER

mogla

biti

potpuno odgunetnuLa pr ava

biti u p o­

i

p r ed jelu tr buh a , i m cgle

T a ko

ih

je,

u os talom,

'u

d tmminira o

Datiranje nekropole

n a

Velim L e din am a

bo

tini III vijeka i u prvoj polovini II vije ka sta re ere.

Uzimajući, medutim, II obzir n ešto šire mogućnosti d a ti r anja lokalitet a ove vrste, vremenski r aspon gostil jske nekropole mogli bismo eventualno pro­ tegnu t i od sre d ine III kroz cijelo II s tol j e će stare e r e .

izvori ma, d o šl i sm o do

zaključka da n ek r opola u Gos lilju p rip a da ilirskom plem enu L a bea ta. Gla\ no

mj esto plem ena bio je Sk adar. Dio pl em ena,

mjeri izložen civilizaturskuj

ek s pam Zl i j .i hel eniiz m a . O t o me g lo var e sp o m e nti ci ar hi i t e k tm,r e u M dun u i S kadI1 u 9

kao

utj et:aji pristizali su.

je dnim dijelom, iz grčkih kolonija u blizini ili nsk e d ržav e , a s druge s tr an

l'vl a k c d oniJe koja je

ratu ,

izgl ed a d a nisu znatno u t j ec a li n a p ri lik e u pod ruč ju L abeata 10 Ipak, od Log

vr

na Velim Ledinama u GostUju,

Uzimajući u

u

obzir

elemente

za

kojima

j e

d a tir a ti

n ek r opolu

moguće

Gosli l j u , a

t o nam

prij e sv e g a služe

no vc i. na :le n i u pos lj e d nj oj

u

gr o ­

če tv r­

v im a ,

i

z g l e da da je u ko pa va n j e n a o v om mjestu vršeno

K on fronti ra ju ći n ade ni

ma t er ijal sa historijs k im

bio

je

u

ovo j

znatnoj

n ek ropoli.

' ome su pr ipadali i lj udi ukopam

T i

iz

i predme t i koji

LI

su

otkriveni na

st.

e.

, za vr š ila svoju v eli k u h elenističku mis ij u .

ITI vij e ku

Suk obi sa Rimljanima 229- 2' 8. god . st. e., u tzv . p rvom ilil'sk m

o

p r o d o l u

na

ili r s k o

po

d

r

u

čj

p

j c

u

, D e m etr i je m Hvarsl i m . Kak o

S u ovim ak ci j a ma R imlja n~ u šli u s f e ru makedon s k. i h i n teresa, k r al j Filip V

ilir s ko m

drugo m

e m e na R im n e napu š t a id e ju

ra t.u ,

219 .

g o ti . s t.

e., i zvr še n obračun sa

( 22 0-1 7 9)

t e r itorij

tzv. p r vom mak edonsk om r a t u (215-

pa

Skadar našao za izv j es no

je ,

ko risteći n e p ri like

koj i

s e

t ad a

v

drug o g

n a

ovom

205) Filip ni je pošted io ni il i ske posj ede,

i

u Tem pi ,

rata , p ro v al io

pu n s ko g

pod

2 1 5.

god .

D irahi j a

n a l az i o

zatim

domin a c ij o m

Rima . U

j

211. god. za uzeo L ješ

(Lissos), a

vnijem e izvan

još nekoliko gr ad ova. Tako se

države.

T e k

m i l'om

i lirsk e

nakon

neuspjeha

u

dr ugom

make d o n sk um

r at u

(200-19 7),

i li

kr atk o poslij"

toga, ilirsk oj državi s u povraćeni ote ti gr ad ov i.

 

Centralna historij sk a ličnost

ovog vre men a kod

Ilira

bi o

j p

l ral j

Gen ­

tij

stupa

prvi

što je možda znak da . II izr aClivani n eposredno poslije mak edonske vladavinI.!

u ovom gradu ili su kao prvo vlastito izdanje morali, zbog prospenteta. nositi zn ač ajke uhodane v al u t e prethodni ka .

makedonskih emisija,

u T e mp i , sv a k a k o već 180 . godine. Na i me, njego 'l i

e ,

vjerojatn o sin

n eg d j e

p

sLi .i e

i

novci,

kovani

u

n a s lj e

m i ra

dnik k r alj a P l e urata . Na pozo rn i c u događaja 11

znatan

utjecaj

Skadru, pokazuju

Sukobi sa Ma kedoncima oživljavaj u možda kod labeatskih Ilil a lokal ni

pločica iz g r ob a b r . 126 LI

pješaka opremlj enih »makedull­

skim« štitovima. Ideja o suprotnostima sa

Makedonijom, međutim, blijedila je vre m en om

pred problemom ko ji je Ili rima i njiho voj dr žavi nametao prekomorskl p artner na Zapadu: Rim. U borbi za samoodržavanje Iliri su se našli, šta vlše, n a

Gostilju,

patriotizam,

čime . e

m ože

protumačiti b ron za na

borba protiv

na kojoj

je prikazana

9

C.

P

r

a s c h n i k e

riA.

o b e r,

A r ch a ol og isch e

Forschun g en

in

Albani e n

und

M on ten e g ro.

Sch r iften

S c h der

Balkankom m issi cm

Heft

VrII,

Wie n

1919.

T i

t

10

L

i

D ogad a je v i j e.

u

v ezi

sa

il irs k om

dr žav om

naj is cr p n ij

opisuju

P

o l

i

b i

j

e

NEKROPOL A

NA

VELIM

LEDINAiVLA

U

GOSTILJU

11

istim pozicijama kao i Makedonci. Savez protiv Rima pokreće m a ked ons -i

kralj Perzej koji se od 171. god. već ionako nalazio u nesuglasicama sa Rim­

lja nima. On se stoga 168. god. udružuje sa kraljem Gentijem na što je rimski

kazneni korpus pod zapovjedništvom Lucija Anicija pošao n a osvajanje ilirske države. Čitav rat nije traj ao više od dvadeset dana. Štaviše, vijest o pobjedi

javljeno i samo Anicijevo iskrcavanje na ilirskim

obalama. Kralj i plemenski prvaci su kao zarobljenici otpremljeni u progonstvo u It a-ui j,u, pa su 167. g. provedenJi u Atn' cijevu trijumfu kiroz Rim.

stigla je u Rim prije nego j

Ilirsk a država bila je podijeljena na

tri dijela. Jed an je činio područje

ok o Lješa, drugi oblast oko Hisna, Agruvija l Ulcinja, a treći područje Labeata,

dakle Skadarskog jezera, pa sve do Meduna.

Zemlje

raskomadane

ilir,;ke

dr žave

nalazile

su

se

na

vrlo

različitim

stupnj evima d ruš tve nog i političkog razvoja. U Lješu, preferiranom centru

monarhlčki sistem, dok zajednicu polisa: Risna,

Tako se b a r em može zakl ju čiti iz tekstoVd dublje u unutrašnjos t, bili s u tek jednim

dije lom zahvaćeni helenizacijom . Skadar i Medun predstavljaju punktove u kojima je helenizam uhvatio korijena, dok je ruralna masa plemena živjela

na

imao sve te momente u vidu, kada j e prema

A gr uvi j a, Ulc in ja , pa možda i Budve.

Tita Liv ija. Labeati, smješteni nešto

kraljevstva, bio je - kako izgled a - najjače razvijen

se po dru čj e

dan aš njeg Crnogorskog primorja razvilo u

stari

na čin. R i m

je, možda,

stupnjevima razvoja pojedinih krajeva bivšeg ilirskog kraljevstva odredio i njihov s t a t us u prelaznom periodu na uklju čivan je u svoju za j e dnicu . Pl emena

i

, gradovi koji su se za vremena odrekli Gentija, dobili su punu slobodu u

p

ogled u ekonomskih obaveza prem a Rimu , o, i obaveze Skadr a kao p oko renog

gr ada n isu bile velike: njegov tribut iznosio je svega polovinu poreskih obave­

z a i z v r e men a l r a lja Gentija. Bilo je obe ćano da će se rim sk e trup e

iz gradova i utvrda, Išlo se tako daleko da i poslije ovog vremena u ilirskim

povući

I

raj evima zatič mo još jednog kralja, Ballaiosa, koji je - ne znamo u kakvim

p

r ili k am a - vladao oko sredine II vijeka pr. n. e. negdje u podru čju Crnogor­

skog p rimorj a.

obavezom

uglavnom zadovoljio cijepanjem velike i opasne za jednice

u m anje teritorijalne skupine koje su se spretnom politikom mogle, prema potrebi, zavesti i u međusobno rivalstvo .

P rem a L iv ij u (XLV, 43), Rimljani su kod Ge ntija između ostalog ime tka

zaplij enili i 120.000 komada ilirskih srebrnih novčića, pored izvjesn e količine srebrnog novca Dirahija i Apolonije.

municipalnirn

slobodama. U njemu se i nadalje kuju novci, svakako ne više jako dugo, jcr se ter itorij vremenom sve jače uključivao u zajednicu Rim skog Imperija, u kome su se nešto kasnije našli i Grci.

U

novim prilikama

Ilirima

je

određen položaj

saveznika

sa

d an k a. Rim se tako

Skadar

je nastavio

život u

novim uslovima

kao

grad sa

Grob

I

GROBOVI

- uredno zubalo sa malo otegnutom mandibulom. Glava nageta na desni obraz, ruke šakama položene na donjem dijelu trbuha a noge ulmšene stopalime uli­ jevo. Orijentacija: od sj. ka ist.

i 30 godina starosti. Vrlo

br.

1

(kv.

E-l)

fern.

adult.

-

Zena između 20

Dubina:

65

cm.

12

BASLER

Gro b

br .

 

2

(kv.

E - l ) -

m a sc.

-

adu l t. ·? -

Odrasli muškarac. Od s k e l e t a se uglavnom

 

l

'i

cjevanice

ek s tr

m i re t a . Mrtvac

je

u

g r o b

po l o ž

en

II o pru­

 

::'eno m

u b: :mj a s ta vu.

   

Orijen tacija: licem ka sjeveru.

 

Du b in a :

60

c m.

Grob

b r.

3

( kv . D E -2)

-

I

em . aeLll t.

-

MI &d a razv'ij ena ž e na . G la va

n ,l g e

ta

n a

HjeV1i

ob r ;lz,

Orijen tacija : 14° od s j . k a ist.

D ub Lna:

a

r uk e

i

65 cm.

no g

op r lll e n e

n ;z lije l(l . Grob

je n iže k oljena un išten.

Grob br. 4.

os

ob e.

( kv . DE -2)

'C'gl av n om

-

j l.l v e n."

s u

n ešt u

--

V rl o

s la bo

sačuvani o st a c i ne

sasv im

b ol j e

sačuvani dijelovi

lI!b anje

i

cjevanic e

razr asie

kslr e ­

 

m

ite t a . M rtvac je u g ro b p olože ll u opruženom stavu.

 

O

r ijentac'ija: 14° od

sj.

k a

is t .

D

u bU1 a : 70 cm.

Grob

br. ;3 (kv. D-2)

-

incert . -

G r ob

je razoren

ukopom gr o b a

br.

4

U

i p r elure ­

no m šl junku n a đ en

i su d i s l ocir a ni fragmenti

skeleta o dr a s l e

os obe n e o dr eLIene

st

a rost i

i

sp olne

p

ri p a d n o s Li

.

Gr obni

prilozi,

tr,i

e ,

 

s u

u

svom

p

rv ob itnom

položa j u.

P r ema

p ol ožaju

lijeve

pos u d može

ruke

se

zakljuti ii

d a

je

mrt v ac sahranjen u i" p r už eno m st <l vu.

 

Ori je n t acij a: 14° od sj. k Dubina: 75 cm.

a ist.

 

Grob

br. \ ; (kv. D-l) -

in f .

I

-

Di j ete

od

oko godinu

dana

s,ta r os ti

( M , mliječ ni II

izra st an ju). Slabo sa č uvan k o st ur, l ako da su se kosti lubanje i c j evanice udo v a. mogle samo nanirati II konglomera.tu terena.

Or ij en ta cija: 15° od Dub ina : 50 cm.

sj. ka zap.

G rob

br .

(kv . D-l,

2)

-

inc ort .

Dio

femura,

tibija

i fibula

obje

no g e

- kons t itucije,

ind i,' id u a

iz nep ozn a tih r a zlo g a

nježnije

vjer uj atn o

u n e k o star,ije doba.

odr aslo g je

ra z.oren

žen e . Ni

:;u

Os t aLi

dio

grob;;l

zatečeni n i k a k v I prilo zi.

Grob

Grob

O rijenta cija: 6° o d sj. ka z ap .

Dub in a :

80

cm.

br .

8

(k v.

v rl o n j e žni h

posu de.

Dubina: 40 cm.

D -2)

-

-

i jedva sačuvanih ko s t iju

inf.

I

Na

hr p u n a b a cane

n aclen:i su

kosti novor ođ enč E-ta . U sku pin i

ostaci

bronč ane ž ic e

i stakl e n e

bl'.

9 (kv.

D -2)

»a «:

-

-

Dva

vrem e nski

sen.

-

odvo j e n a

uk op a

u

f r agmenti

je dnoj .rac i.

skeleta

vrlo

S kele t

in cert.

Disloci n1hi

osob e

uk opa n e na dub i ni o c!

južni k ta j

sta r c

n eo dr e đ e ne s polne p l' ~padn ost i. Kosti su sv

40

do

50 cm,

ali

su

o jed o b no bile

is k opane zbog ukop a s k el e ta

»b«, te zab a čen e u

groba preko nogu k as n ij eg LLk op a . P r'iloz i ovom

ukopu

os t a vlj e n i

s u

p l' il lk

Dm

kasn ijeg u k op a na

dubin i od 35

c m , iz uzev

sr e brne

omega-igle

koj

a

j e

osl

la

Grob

nc ta lm uta u svom primarn om položaj u .

S kel et »b<<: -

god in a m a ži vot a . Sačuvana j e lubanj a i cjev a n ico ekstremi te ta , a do n ekle i reb ra .

Ov aj u kop izv rše n

omega -i gle,

go:ist ok u. Orij en ta c ij a : 22° od

Dubin a (uk opa »b .<): 35-4 0 cm.

m u l . -

j u

m as c.

mat. -

j e nakon

ležao

ka

Sla bo sačuvan

kel e t muškarca u

vrlo p oo dmakli m

š t o je s atru nu o s k el et »a«,

također okrenut

zap.

S l ab o

lic em

koji je, su d e ći p o pol o ža

prema

jugu,

odn.osno

j

u ­

odrasle

razv ij e n e žen e .

prvobitno

D- 2)

-

j u g a

fern .

br.

1 0

( kv .

sa ču v a n i kos tur

 

M

r tva c jc u g rob pcložen u ispru zenom

stavu.

 

O

rijenta cija: 24 0 od sj. ka ist.

 

D

ub ina : 85

Grob b r. II

(kv.

c m . CD - 2)

-

e.j el omično p o ma kn

 

fem. iz

u t

m at.

-

Ze na

u p oložaj a

z r e l im

z b o g

prv o bitno g

g odinama

života.

ukopa

groba

br.

S k clel 1 0 .

je

 

p

J'W k c !'n

j c

,g l ava

i

h Jll m eC US d es n e

r u ke . Mo ž da

s u

zbog

o.vo g

om po r e­

eć a ja uln a

i

ra d i u

 

s

de sn e ruke tako đ er u k o š e ni prema otvoru pelvisa. L ijeva

ru ka opru ž.ena je n iz tijel o.

 

O

r ij enta c ij a : 50° od

sj.

ka

ist.

D

u b ina:

65 cm.

 

Grob

br. 12

(kv .

C- 2)

-

masc.

m at

 

Muškarac

u

zr eh m

godinama

života, p ol ožen

u

grob u ispruženom stavu.

 

O

r ij e n t a 0ija: 25° od juga ka ist.

Du bi n a: 70 cm.

 

Grob

b r .

13

( k v .

C-2)

-

incert.

sen.

-

Vrlo

s l a bo

sa čuvani ostaci

s k e l e t a

odras le

uo;

obe

s a

pomalo

otegnutom

mandoibul om .

ačuvani f r agment i

n

isu

b il i

dostatn i d a

se lubanja

sastavi

u

cjelovJto

stanje.

Od

os talih

gla ve dij elova

bolje su

NEKROPOLA

VELIM

LEDINAMA

U

GOSTILJU

13

 

i

bedrene

kosti.

Mrtvac

je

položen

u

grob

II

 

II

zrelim

godinama

Glava

 

odrasle

žene.

Sačuvana je

 

Muškarac

II četrdesetim godinama života, Ll

 

- Muškarac u četrdesetim

zivoca.

 
 

Zena II

starosti od

20

30 godina.

Glava

oprui'eni niz tijelo. I~pod skeleta zatečena

 

mat.

-

Žena u zrelim godinama

2ivota.

Prema po­

izglwa da

ol)oba za :Ž.ivota bila

isutture

u početnim

ekstremit<:l i opruženIi zap.

-

mase. mat.

"V.V'•. "<U U grob II cpruženom stavu.

od ist. ka zap.

mase.

adult. -

Dio

skeleta

stavu. Grob je

Skelet

II zrelim godinama

14

ĐURO

BASLER

Grob

br.

Ukop

okrenu ta

prili kom kasnij ih ukopavanja oštećen, tako da su uništeni i

rosti i s poln e pri pa dn ost i.

za odr eđiv an je s ta

27

(kv. C-3) -

»a<<;

Tri ukopa u jednom grobu. -

najstariji

incert. mat.?

k"

Odrasla

je

osoba,

sahranjena

ukop

na

b ila

ovom m jestu. Skelet je

potrebni elem enti

tako

d a

Je

licem

Jeverozapadu. To

- odm a kl e go d ine života. Ukopana j e p oviše skeleta »a «, a i sam a ošteć na p r ilikom ukopa »c «.

U k op

»b «:

[ e m.

s e n.

Sta r ic a sa o t eg nutom mand ibu lom kao zna k om za vrlo

je d jelom ično

Ukop »C« : masc. mat. -

ostala dva

g" r o b u i sp ru ženo m stav

Muš karac u zrelim godinama života,

u.

ahranjen P l eko

je položen u

ukop a

ta ko da licem gleda prema

jugoJstoku. l\Ilr tvac

O

r ij <' nt a cija: 56°

od

jug a ka ist.

Du bi n a : okvirno

75

cm .

Grob br. 28 (kv. C-3) - masc. sen. - Muškarac u vrlo odma klim godm ama života.

. tarački ote gn u ta mandibula i vrlo ist rošen i zubi sa djelomično zar a slim alve ­

l ama . M rt v ac

r a spa o.

Or ijentacij a : 96° od sj. ka zap. Dubina: 85 cm .

je

u

grob

položen

u

"ispruženom

stavu.

K os tur

se

d je lomično

G r ob

b r. 29 (k v. C -3) - incert . - Na hrpu nabacane kosti odrasle osobe n JemI Je konstitucije. Na skupu se nalazj samo gornji dio skeleta, što izaziv pretpostavk u da je ovo dio groba br. 30, koji je dislociran zbog ukopa sk elet a b r . 27 . Dubina: 65-70 cm.

Gro b

br. 30 (kv.

C-3) -

incert. -

Djelomično dislociran skelet odrasle

sobe n 'e :>

ni

je k onstitucije. Donji dio

ruku, pelvis

i noge ostali su u netaknu tom polOŽaj u .

Orijentacija: 60° od juga ka zap.

Dubina: 70 cm.

b r .

u op ruženom stav u.

Orijentacija: 56° od juga ka ist.

Du b ina: 60 cm.

- p oloženo u grob u opruženom stav u . Orije nta cija: 50° od sj. ka zap. Du bi n a: 60 cm.

4)

Gro b

31

(k

.

B ,

B - 3,

C-3,

4)

-

fem.

inf.

l

-

adult.?

-

Dijete

Grob br. 32 (kv.

Mlađa odrasla žena, polo že n a u g r ob

od

oko

4

do

5 godina

sta rosti.

Ti jelo

Gr ob br.

- ma ži vuta. Gla va nage ta malo na desnu stranu, a ruke i noge opru žene tijelo.

33 (kv.

B-4) -

fem.

(?). sen.

Vjerojatno žena

u vrlo odmaklim godin a­

su niz

O

r iJ entacija: 50° od juga ka zap .

D

ubina: 60 cm.

Grob br. 34 (kv.

C-4) -

Dva

ukopa

zatečena u

raznim

horizontima.

st u ­

r e D i odložen neuredno u na s ipu groba na dubi n i o d 40 do 55 cm. Ko sti s u s a mo

okom ito . U m j eš a ­

v ini š ljunka i ukopu.

Skelet »b «: masc. mat. -

u grob u opruženom stavu. Kostur je uglavnom l oše sačuvan, naročito njegovn

lumbalna regija. Orijentacija : 50° od juga ka zap. Dub in a (ukopa »b«) : 100 cm.

muškarac li zr elim godi nama života , p oložen

je svakako prip a da l a o v o m

S k e let » a {<: incert. adult. -

mat. -

Ostaci kostura odrasle osobe ko ji j e r

s t al e sačuv a ne. Neke cjevanice po sta vljene su

kostiju

na đ ena je

jedna

Razvijeni

posuda koja

dj e lomičn o

Grob

br. 35 (kv. C-3) -

masc.

mat.

-

Muškarac u

zrelim godinama

života.

Glava

polegnuta na lijevi obraz, a ekstremiteti opruženi niz tijelo.

 

Ori jentacija: 50° od Dubina : 65 cm.

sjevera ka ist.

 

G rob

br. 30

(kv.

C-4 )

-

masc.

mat.?

-

Muškarac u z relim godinama

živo ta,

p ol o­

~en u

stanju. Orijentacija: 50° od juga ka zap.

Dubina: 55 cm.

grob

u

opruženom

stavu.

Ko s tur

je zatečen u prilično rastrošenom

Gr ob hr . 37 Glava

(kv . C -4)

je

-

na geta

fem. adult. -

na

desnu

Raz v ijena žena u

aekstremiteti

stra nu,

polegnu ta Je na femur lijeve noge.

Orije n tacija: 50° od ju ga ka zap.

D ubina: 65 cm .

tridesetim godinama života. opruženi. Šaka lijeve rulee

NEKROPOLA

NA

VELIM

LEDINAMA

U

GOSTILJU

15

Grob br. 38 (kv.

Grob

(kv.

B,

e-4,

5)

f ern.

-

masc.

m at.

-

mat.

-

Zena u

Muškarac

u

zrelim

niz tijelo.

godinama

zivota.

Glava polegla na desni obraz, aekstremiteti opruženJ Ori je ntacija: 50° od ju ga ka ist.

D ubina : 65 cm.

br. 39

B-4)

-

zrelim godina ma

života . K ostur je

u

n

epoznato

doba

većim dijelom

rasturen.

Sudeći po

s itu aciji

zateč .lUog

sta nja,

mrtva c je u g l' ob b i-o polo ž e n u ispruženom stavu.

 

O

rijentacija : 50° od juga ka ist.

 

D

u b in a:

65 cm.

 

Grob br.

4.0 (kv.

e ,

D-4)

-

in cert . -

Dio don jih ekstremiteta

odrasle

osobe.

Ostali

Grob

di o grob a r azoren je p rilikom akcije 1956. godine .

Orij entacija: 68° od juga k a zap.

D u bina: 60 cm .

br. 41 (kv. 'e-5) - masc .? inc e rt. - Dio skeleta od rasle osobe, vjerojatno

mušk

arca.

 

je

lu m balni

d io , obje

ul.ne ,i noge. Ost ali d

Lo k ost u ra

r a s Lu­

re

n

j e

p r iLikom

u k opa

k os t ur a

b r .

42

Razbijen i dio

ov og

sk

ele ta

n ab acan

je

u

nas ip groba 4.2, većinom na dubini od 60 cm .

 

O

rijenta cija : 50° od

juga ka zapadu.

 

D

ubina : 70 cm.

 

Grob

br. 42 (kv. e, D -5) - masc. mat. - Normalno razvijen muškarac, sa hranjen

Grob

dj elomi čno u g r o b

br. 41.

Mrtvac

masc.

mat.

je u grob položen u j s pruženom stavu. -

Razvijen

muškarac

u

zrelim

br. -!3 (Kv. B , e -5) -

godinamct

živo ta. Mrtvac je u grob položen u ispruženom stavu.

Ori jentacija: 58° od sj. ka zap.

Dubi n a : 100

cm .

Grob br. 44 (kv.

B,

e- 6)

-

masc. sen. -

Muškarac u

vrlo odmaklim godinama

ži­

 

v

ota,

sa

starač ki otegnutom

mandibulom.

Glava

je

položena

na

lijevi

obraz.

niz tijelo.

 

Ekstremlteti s u opruženi Ori jentacij a: 46° od juga

ka ist.

 

Dub in a: 70 cm.

 

Grob

br. 45

(kv .

C -6)

-

fem.

mat.

-

Razvijena

žena

u

zrelim

godinama

života.

Glav a položena prema hjevom ramenu, a

ekstremi tebi opruženi niz tijelo.

Orijen ta ci ja : 48° od sj. ka zap. Dub in a : 80 cm.

 

Grob

ur. 46 (k v. C- 6) - masc. adult. - Muškarac u tridese tim godinama života .

Lubanja je d j e lo mično zavračena na

Orijenta cij a: 48° od juga ka ist. Dubina: 70 cm.

tjeme, a

ekstremi teti op r uženi niz

tij e k

.

Grob br. 47

(k

.

e - 5.

6)

-

masc . adult . -

mat.

-

Dislociran

skelet muškarca

kOJi

je prešao u zrele godine života. Preturanje kostij u uslijedilo je prilikom iskDpa

grudnog

r ake

ko

Orijenta ci ja : 44° od juga ka ist.

Dubina: 60 cm.

-

muškarac . Mrtvac

:je u grob položen u opruženom stavu.

a.

za

grob

e ,

br .

D-5,

48.

6)

U

-

netaknutom

mase.

adult.

stanju

zatečena je glava i

-

Razvijen

dio

Grob br. 48 (kv.

mat .

Orijen tacija : 48° od Dubin a : 60 cm.

juga ka zap.

 

Grob lIr. 49 (kv.

D-6) -

fern.

(?).

adult.

('?l.

-

Vjerojatno

žena

u

zrelim godinama

živ o,t.a. T ij el

je položeno

u

gr ob

u

opružen-om

stavu.

Kosti

su

se

sla b o s čuvale.

Orijentacij~ : 32° od juga ka zap. Dubina : 70 c m .

Grob br. 50

(k v .

D -6)

-inf.

II

-

Dijete od oko 8 godina starosti, pol oženo u grob

u op r uženom

Ori j en t ac ija :

s tavu. Kos ti su se vrlo slabo sačuvale. 30° od juga ka zap.

Dub.in a: 45

cm.

Grob br. 51 (kv.

D-6)

-

fem.

(?).

adult.

Odrasla

osoba,

vjerojatno žena. Mrtvac

je u grob položen u opruženom stavu. Orijentacij a: 30° od juga ka zap.

Dubina: 45 c m.

Grob br.

52

(kv . D-5, 6)

- ukopom br. 51. U netoknutom stanju os tao je sačuvan dio lije­

Ostatak ske leta odrasle razvijene osobe u grobu

incert. -

koj i je r azbijen

ve ruke, lijevo krilo bedra, cijela lijeva noga i desna potkoljenica. Orijentacija: 48° od sj. ka ist. Dubina: 30 cm.

16

ĐURO

BASLER

Grob br. 53

(kv .

D - 5 )

-

m as e . ad ult.

-

mat. -

Slabo sa čuvan sk elelodrasle o

bc,

vj

e ro j atno

mu škar ca, položeno g

 

u

grob

u

opruženom stav u.

Or i j ent aci ja : 5U o od s j. ka ist.

Grob

Dub in a br. 54

: 70 (k v .

c m. D - 5 )

-

·i n c ert.

-

O dra sla

o s oba

spo ln e

pripadnosti.

Donj i d io tij ela uništen je prilikom akdj e 1956. godtine.

 

O

l'ijentacij a: 40° od sj. ka ist.

Du b ina: 60 cm .

Grob

- je sam o gor n j i d io Li j la, dok je ostatak r a zoren prili kom ak c lj e 1956. godin e . Or'jentacija: 40 0 od sj. ka ist. Dubi na: 50 cm.

br . 55

(kv . D- S)

masc . m a l.

-

Mu šk a r ac

u zrelim g od:lla m a života . SaČuv3

Grob

br. 56

(kv.

.-5J -

mas c. -

Donja

polo v.ina

skeleta

odrasl og

m uška rca

nepo­

znate sta rosli . Os tal j dio Mrtve jc II grob p ol ožen

Orij

- sp oln e pripadnos t i. Gla va je licem bi.l a okrenuta p.rema jugois t ok u .

Odj n ta ~ iJa; 45 0 od jug~ k a ist.

Dubin a : 55 cm.

br . 58

Us amlj en

D ubi.n a: 60 cm.

skelet a un iMer

je pflilikom

radne a k cije 1956 . godin .

u opruženom stav u. ka

zap .

1ta

(k v.

( ·v .

i]a : 30° od

D-6) -

D ,

E-5,

6

-

j uga

inc e r t.

Grob br. 57

Grob

n alaz lubanje Qdrasle osobe neodređene

V r lo

sl a bo

sačuvan skelet

od rasle

oso b~

fem . (?)

-

Grob

Grob

Grob

vj

Or ije.ntac ija : 20° od sj. ka zap.

D ub ina ; 55 cm .

br .

gr

makla od kra n ija.

,.(;n~ko .g sp ola.

en.i ' In i)

59

ob

II

(

.

D - lj )

-

op ruž enom

m as c.

-

s tav u,

N!JrIt vac

je u gir ob po l o ž en u opruženom /; l a vu.

m u š k a r a \.: n ep oznate

ti jel a

Od.ra s tau

sta r osti , polvzcn

se

zn atno

u

po ­

T ok om

r asp a danja

ma nd'ibula

r

ijenta cija ; 30 0 od juga ka zap.

Dubin a : 70 cm.

br. 60

n l)Sti , sz, glavom p olegnutom na d c:;n i obra z i OPTu ženim eks tr em itetima .

Orijenta ci j a: 60 0 od sj. ka ist. Dub in a : 75 cm .

br.

p l1ipadnosti

tom p olo žaju . Oko 20 likih amfora. Ori jenta ci ja: 50 0 od sj.

D ubin a: 80 cm.

(k v.

(k v .

D-7) -

D , E - 7J -

incert. sen. -

i n c ert. -

ske l e t a

Vrlo stara o so b a

neodređ ene spo ln e pl 'ipad ­

e osobe neodređe n e

polue n etakn u ­

61

Rasturen e k osli odrasl

s u

j e d Jl1Q h u m eri

i slal' osLI. O d

o s t a Li sač u vani u

cm izn ad mrtvaca po lo žen o je n ek oliko ulo maka od ve ­

ka zap.

Grob

br. 62

(kv.

D, E-7)

-

incert.

-

F.ragmenta rn o

klos tu r

odra le

osobe

gr

aci lne kon Lit uc ij e. Osoba je p olo žena

u gr ob u opruženom stavu.

 

Ori jenta cij a: <;0 0 od

sj.

k a

zap .

D

ubina: 70

cm .

Grob

br. 63