,.

>
"
:

.
- . <:.

.
"

ii .
x

<
. . ,
.
:
"
:'
- ' :
-
. -
.. i
.
"
.>
' '


:
. Y
- =
GRAfEVINSKI FAKULTET SVEUCILISlA

JOSIPA JURJA STROSSMA YERA U OSIJEKU
"
.
~
"

Gorazd Bucar

. '
1997 . .
R
Gorazd Bucar
Tesarski, armiracki i betonski
I A ILISTU
.
I
7 M'J fI M
Z
PU
1997
IZDAVAl:
GRADEVINSKI FAKULTET
Sveuciliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
31000 Osijek, Drinska 16 a, Hrvatska
RECENZENTI:
Prof. dr. sc. Stanko Sram
Redoviti profesor u mirovini, Gradevinski fakultet u Zagrebu
Prof. dr. sc. Ivan Tomicic
Redoviti profesor, Gradevinski fakultet u Zagrebu
Prof. dr. sc. Barbara Medanic
Redoviti profesor, Gradevinski fakultet u Osijeku
LEKTOR:
Ivan JurceviC, prof.
PRIPREMA I TISAK:
Gradska tiskara Osijek, d.d.
NAKLADA:
600 primjeraka
IZDANO UZ POTPORU
MIN!STARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
REPUBLIKE HRVATSKE
Odlukom Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku br. 227/1 od 4. travnja 1997.,
knjiga Gorazda Bucara "Tesarski, armiracki i betonski radovi na gradiliStu"
prihvacena je kao sveucilisni udzbenik.
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Gradska i sveucilisna knjiznica Osijek
UDK 624 (075.8)
BUCAR, Gorazd
Tesarski, armiracki i betonski radovi na gradilistu I Gorazd Bucar. -
Osijek: Gradevinski fakultet, 1997. - 320. str.: ilustr.; 24 em
Bi bliografija: str. 317-319.
ISBN 953-96691 -3-8
970522033
ISBN 953-96691-3-8
1/1
Gradevi ne se sporo g rade i dugo kori ste u odnosu na potrosna dobra
od drugi h materij al a. Da se potvrdi novi postupak rada i i i stroj potrebno
j e vise godina promatranja, anal izi ranja, usporedivanja s slicni m postupcima
i strojevima. Jos j e teze stecena i skustva napisati i objaviti .
Pomoc j e neophodna od prijatelja i kolega koji su tijekom dugogodisnje
prakse stj ecali i skustva.
Zahvaljuj em gradevi nskim i nzenj eri ma Prof dr Stan ku ramu, Prof dr
lvanu Tomicicu i ekonomi sti ci Prof dr Barbari Medani c koji su savjetima i
razmj enom mislj enj a pomogl i da rukopis zavrsim. Zahvaljuj em i supruzi
Mirj ani za cetrdeset godi na potpore u zi votu i radu.
Posl i je vise godi na rada kada j e rukopi su knj i ge bio zavrsen ostale su
sumnj e u svaku napi sanu ri j ec i predl ozeno rj esenj e. Bez sumnj i svij et
vj erojatno ne bi bio ono sto j e danas.
U Omi slju na otoku Krku 1997. godi ne
Gorazd Bucar
5 h
I. BETON KAO MATERIJAl ZA GRADENJE .................................................... 1 1
1. Prostorno oblikovanje betonskih konstrukcija .+ + + ...+.... . 12
2. Povrsinske abrade betonskih konstrukcija . ..o = = =.. ... = = = . += .= 14
3. Daljnji razvoj betona kao materijala za gradenje .= .= = =. . =. . . . + + + . = = 1 6
II. OPlATE ZA BETONSKE GRADEVINE ......................................................... 17
A. OSNOVNI DIJELOVI OPLATNIH SKLOPOVA = .=. = . o + =... = 21
1. Oplatne plohe o =o+==== + = + = ==o = = = == =o + 21
2. Potkonstrukcije . = = = = . ... .= . + . . + = =. ... = = .. . .. = == . 27
3. Nosive konstrukcije =. +.+ + .. . .. = = . =. . .. . =o o. == .= + 29
4. Uredaji za povezivanje .. . = o . ....== + .= o .. .+= 32
5. Uredaji za regulaciju i pridrzavanje + = . . + = .=. .==. .= 34
6. Podupiraci i skele za opiate o=..o = = =o = .. o o .. =.= + . . 36
7. Radne staze i zastitne ograde . . . . . ===. .. o = .. = =. . . . . ..= = = 39
B. OPTERECENJE I DIMENZIONIRANJE ELEMENATA OPLATA . . .= 42
1. Opterecenje oplatnih sklopova o. o =. .. = = . 42
2. Opterecenje od svjezeg betona .. =. = .=+ = .. = . o.= = = = . + 44
3. Dimenzioniranje elemenata a plata . + + .. . =.+ . . = . . = = . =. .= 48
C. IZBOR I IZRADA OPLATNIH SKLOPOVA =. . . =. .o. = =. =+ o .. 50
1 . lzrada O plata na mjestu gradenja o .=. =. . = = .. .= .. = . .= 52
2. Suvremena rjesenja oplata = ==. . o .. ... . . .= = = === o . + + . . =. = . 54
3. Sustavi koji se sklapaju na mjestu gradenja . . . o o . .. .o 55
4. Sustavi koji se postavljaju na mjestu gradenja . .. o + = =.. 59
b. Velikoplosni oplatni sklopovi . o . =. . . .. = = . . + . .. ..==+ = .= 62
6. Prostorni oplatni sklopovi . === .. ..= =. . o . = o o = . o . . . .= 69
7. Klizni oplatni sklopovi . . . . ....=+ = o + . . .= = .=. o .. 72
8. Oplatni sklopovi za stupove .. o o . =. = =.=. o o... .. =. . . = = = . 76
9. Oplatni sklopovi za posebne namjene + =.==. . + . =. .+ + . 79
10. lzrada planova oplata pomocu racunala .. o o = .====o =.. . 83
D. PRIPREMA I SKIDANJE OPLATNIH SKLOPOVA + v + + ...+ ..+ ...+ 85
1 Priprema oplatnih ploha ... . .....+ . +.+ . +.+ . + .+ . . . . . . 86
2. Skidanje oplata .+ ...... .+ . .+ ... + ...+ + + . . + . + ... + + + 88
E. OPLATNI SKLOPOVI ZA RAZLICITE VRSTE KONSTRUKCIJA ....+ 90
1 + lzrada visokih zidova ... + ... + ..+ ++ .=.. .. .... . . .+ . 90
2. lzrada visokih masivnih zidova +. + + . +.= =.+ +.. +..+ 95
3. lzrada tunelskih gradevina ..... . . . + + + + + ....+ .+ .. . + . 97
4. lzrada slozenih oblika zidova i stupova u tlocrtu +. .. +.+ . + + . . 99
5. Oplatni sklopovi za slozene presjeke greda .. .. ... . . ...+ 103
Ill. OBRADA I UGRADIVANJE BETONSKOG CEliKA . . .... + .+ .. . ....+ 109
1. Tehnicki propisi i vrste celika ............. . . o....+. 110
2. Armaturni prefabrikati .+ .... .+ .. = . . .+ .+ . + + . . . .. + o. 113
3. Prijedlog propisa po Eurocodu 2 ...................................................... 119
4. Savijanje, nastavak i zastita armature .. .... ..+ +..+. .+ + .. 120
5. Obrada betonskog celika .. . o..+....= . .. ... .+ + . 126
6. Radne operacije ked abrade celika .. + . .. .. ...... . .. ..... 127
7. Vrste pogona i utrosak rada na obradi celika ........ ....... . .+ + 134
8. Postavljanje armature u konstrukcije + . .. + .+ ...+...+ . 135
IV. PRIPRAVA, PRIJEVOZ, UGRADBA I NJEGOVANJE BETONA . + ..++.. 137
A. BETON KAO MATERIJAL GRADENJE .++ . +. . .. . 137
1. Tehnicki propisi za beton .+ . + .. . ..+ .+ . + +.+... . 137
2. Materijali za pripravu betona . + + . .. .. . + .+ + . . +. 142
3. Agregat za be ton .+ . .+....+ . + + . .. . . ... + + 143
4. Cementi v + = ++ ++ + ~ ~ + + 147
5. Veda za pripravu betona . ... .. .+ . +..+ ... . ..+ . . .. 149
6. Dodaci betonu . .+ ..o.. ..+ +.+ . . . .+.. . ... 150
7. lvrstoca betona i vodocementni faktor ......+ = + +.+ . 152
8. Svojstva svjezeg betona .. .. ..+ .... .... . .+. . .. 1 54
9. Svojstva ocvrslog betona + . . . .=+=.... .. ..+ + .. 155
10. Posebne vrste betona ..+ + . + .... . . . .+ .+ . ...... + + 156
11 Patologija betona ... . ...+.. = . . ....+ .+ ..= .. . . 158
B. POSTROJENJA ZA PRIPRAVU BETONA . .. . + .. . +.+ .... 163
1 Osnovni sklopovi postrojenja .+ . .. .. + .... . .... .+ ... 168
2. Skladista agregata . ..+ ...... ... ...+ ..=.. ..+ .. 168
3. Skladista za cement . v . + ..= ..... ...... ...+ . 172
4. Uredaji za doziranje +..+ . + + .... . + . o . . + . .. + + + 173
5 U d
+ o

177
. re aJI za mljesanJe ..............................................................
6. Redoslijed i vrijeme mijesanja . ... . .. . .. . + + o. 181
7. Uredaji za upravljanje .. ..... . . .... .. +.. . 183
8. Prated sadrzaji postrojenja +.. .......=... .....+ .. 185
9. Preciscavanje otpadne vade .+ . + ..... . +.. ... .. . 187
10. lzbor kapaciteta postrojenja ..+.+ .+.... . .+ . .. . .+ + +. 188
C. PRIJEVOZ, PRIJENOS, UGRADBA NJEGOVANJE BETONA . . + + . 191
1 Prijevoz betona ....+ + ... . ... ..+ + + .. + . .+ . . + + . . . . . . .... . . . + + + 191
2. Vrijeme i udaljenost prijevoza betona + + + .. . + . . ..+ . . .. . . + + + 194
3. Prijenos betona do mjesta ugradbe . . .. .+ +.. .. . .. . .. .. + 196
4. Ugradba bet on a .. + + .. .... .... .. .. + + . .+ + ... + + . . + + + = ..+ . + .. 199
5. Zbijanje betona + + . + + +..+.+ ..++ ..........+ + . + + .+ ... . 200
6. lzbor vibratora u ovisnosti o vrsti betona + ..... ...+ ..+..+ + + .. + 210
7. Njegovanje betona . ... .. ...................................................... 213
8. Nacin i sredstva za njegovanje bet on a .+ . . + + .+ .+ .... ... 215
9. Posebni postupci ugradbe i abrade betona . .. . + + + + . ... .. 216
V. IZVODENJE BETONSKIH RADOVA
PRI NISKIM I VI SO KIM TEMPERATURAMA ..+ . + + .... . ... ... . . .. ..+ ++ . 223
1. klimatske osobitosti u zemlji = .... ....... . . . + . . . . ... . + . ... . + . . 224
2. Nepovoljne posljedice prijekida rada u zimskom razdoblju + . + ... ... .+ 226
3. Sredstva i mjere koje omogucuju proizvodnju u zimskom razdoblju . . 231
4. Utjecaj niskih temperatura na svjezi beton ...+ ... + + + + + . + ... ..+ .. 233
5. Priprava betona u zimskim uvjetima . . . + .. . + . . .+. .+ . . . 233
6. Puna zastita proizvodnog procesa + + .+ . .+ + . . . . ....+.. ..... + + + + . 239
J. Skidanje oplata u zimskim uvjetima . . .. . + v . +.... + . . ... . ... ... . + . + 241
8. Rad na visokim temperaturama ... + ++..+ . . . . . + +.. + .. +.. . . .++ . . . 242
VI. IZRADA VIDUIVIH BETONSKIH POVRSINA . + ++ . . . . . . .. +. . + .. ... 245
1. Vrste povrsinskih obrada + . ... + + + . . .+ + ... ..+. . ... . + ...+ . .+ + + + + .... 246
2. Pravila rada pri izradi vidljivih betonskih povrsina . ..+.. .+ .+ + = . 252
3. Cijene izrade vidljivih betona . ..+ + + . .. . .. + + + . . . .+ + .. + + . ... . . .. ... + + 254
VII. PRORACUN CIJENA TESARSKIH,
ARMIRACKIH I BETONSKIH RADOVA .+ ... + + . ...... ... ...+ . . o + .. . . . 259
A. POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA UTVRDIVANJE CIJENA = . . . ..+ + 261
1. Opis stavaka po vrstama radova ....+ + .+ + + .+ .. + . + + .+ .. ...... + + . 262
2. Dokaznica mjera . ... + .. . . + . . + + ... . ..... .. + . .+ + + . . . .+ .+ .+ ..+ . . . 263
3. Tehnicki uvjeti izvodenja radova . .. .... .+ .+ + + . + . . .... .. ... + + .. . 263
4. Naknadni i dopunski radovi .+ + .+ .+ + .+ ... . . + + + .+ + . v + . . + ... 266
5. Prethodna ispitivanja na lokalitetu gradilista . . . .. .. + + ..+ 266
B. EKONOMSKE OSNOVE ZA UTVRDIVANJE CUENA . ... +.+ .. .. 267
1. Struktura troskova proizvodnje . ....=+ ~ .+ ...+ +. . . + . . =267
2. Troskovi izravnog materijala, energije i usluga .+ + . . . . + .. . 268
3. Troskovi sredstava rada + ... = + .+ + . ...= . . .+ + + + .+ = .+..+ + . 269
4. Rezijski troskovi . + . . . .. . .+ . .. + .+ .+ . + + + ... . .. .... ... .+ . .+ . . . + . +. 270
5. Place uposlenih djelatnika ...... .+ ..+ . .+.. . .+ ....++ + + + 270
6. Vrste cijena koje se utvrduju ... +. .++ . .+ + ... .+... . + + ..+ . ..+ . 271
7. Proracun cijena gradevinskih radova ...+.. .+ + ... . . . ... ... . . . 272
8. lzravni troskovi proizvodnje +..... .. . . .+. . . . . .+ + +... + . . . .. 273
9. Posredni troskovi proizvodnje ... . . . .+ + + . ..+.. . .+ . 274
10. Proracun cijena s pomocu prodajne satnice .. . + + +. .+ . . . 275
11. Proracun cijena s pomocu faktora = = . . = . . . . . . .. . . . . = = . 277
12. Jedinicna cijena radova . . . . . . . . = . = . . . = = . . = . o o . . . ..= . 278
13. Troskovnik radova o . . . . = + + .= o . . o . . . . . . = . . + = . = = + . . = . = 280
14. Proracun cijena tesarskih radova . . . . . . . . = . = = . o o = . .. . o .. . = . 281
15. Proracun cijena armirackih radova = . = = = . = o . . o . . .. . o . o . 286
16. Proracun cijena betonskih radova . = = = = . . . = . . . = o . . . = . . . 288
VIII. UTJECAJ VREMENA GRADENJA NA CIJENU RADOVA . o . . . 295
1 Dosadasnje spoznaje | praksa . . + o . . . . . . = = = . .= . . . . 295
2. Struktura troskova ovisnih o vremenskom razdoblju gradenja . . . o . 296
3. Vremena gradenja . . . . . .o . . . . = . . . . . . . . . = . ...= . . = o o . . . = = . o . . . 298
4. Optimalno vrijeme gradenja . . = = = = . . . . .o. . = .. . . o o . . .. > . . 299
IX. UTVRDIVANJE CUENA NA RACUNALIMA . . o . . = . . . = > . = . . . . = . . . . . = 305
1. Programi za utvrdivanje cijena o = + > = = . o o . .. = = = = . = o = . . . + . . . 306
2. Struktura programa . .o + . o . . = .= = . . . . . . . . = . + . . 309
3. Redoslijed rada na utvrdivanju cijena . . . .. . .. . . = = = o = = . . . . . . . 313
4. lzrada iz troskovnika . . . . = = = . . = = = . . . . . . . .= . . = = o = . = . = . . o . . . . 315
5. lzrada privremenih i konacnih situacija o = . . + = . . . . . .= = . . o . o o . . . 316
X. UTERATURA > + = o + o + = . o + < o o o o + = = + o o = = = = = = = = = = o = 317
L
Pocetkom sezdeseti h godi na, kratko vri jeme nakon sto sam se zaposl i o
u j ednom vecem gradevi nskom poduzecu, povjereno mi j e vodenje pogona
gdje su se radi l e opi ate, obradi vao betonski cel i k i pr i pravljao beton. Do
danasnj i h dana ostao sam vezan za to podrucj e.
Od sezdeseti h godi na beton postaje domi nantan materi j a l za gradenje
svi h vrsta gradevi na kod nas i u svi jetu. Ako j e devetnesto stol jece ostal o
obi lj ezeno gradevi nama od cel i ka, dvadeseto ce ostati u povij esti
zapamceno po gradevi nama od betona.
U spomenutom sa m razdoblj u prosao kroz sva razvoj na razdoblj a
gradenj a opl ata ma, monol i tni m i montazni m betonom.
Bi o sam u skupi ni i nzenjera koja j e ti h godi na preorij enti ral a tvorni cu
sperpl oca u Bl azuj u kod Sarajeva na proi zvodnj u pl oca za opi ate.
Uskoro su izradene prve prenosi ve pl ace s opl atnom pl ohom od
sperpl oce. Betonske povrsi ne zi dova i podgl eda pl oca vi se n ij e treba l o
zbukati .
Beton se poci nj e obl i kovati i na vi dl j i vi m povrsi nama gradevi na . U
strucnoj je l i teraturi ostal a zabi lj ezena fasada robne kuce u Mostar u, gdje
sam rj esi o i zl ij eva nje u betonu moti va sa stecaka.
Bi o sam na cel u skupi ne koj a j e proj ekti r al a i radi l a u Tvor ni ci
montazni h zgrada kod Sarajeva. U tvorni ci sam radi o na proi zvodnji dijel ova
za mnoge mostove, gospodarske zgrade i dij el ove za oko sest ti suca
stanova .
Naj uspjesnij i mi je pothvat projekat i vodenje izgradnj e " Staze za bob
i sanjkanje na Trebevi cu", i zvedene za XIV. zi mske ol i mpi jske igre u Sa rajevu
Jt. godi ne i staze u Latviji kod Ri ge, koja je i zvedena Jt. godi ne. Na
navedeni m j e stazama izvedena zakrivlj ena pl oca promjenj i voga poprecnog
presj eka na oko sest ti suca metara povrsi ne bez kori stenja opl ata.
Proj ektirao sam i i zveo prvu tvorni cu betona u Saraj evu, satnog uci nka
. A m3 l sat, gdj e j e j edna l i nij a bi l a osposobl jena za proi zvodnju u
zi mski m uvjeti ma.
Nakon gotovo dvadeset godi na provedeni h u gradevi nskoj operati vi
nastavi o sam radi ti kao nastavni k i i strazi vac na Gradevi nskom Fakul tetu i
l nsti tutu u Sarajevu a posl ij e J.. godi ne kao nastavni k na Gra devi nski m
fakul teti ma u Osij eku i Ri jeci.
Stecena sam i skustva obj avl ji vao u znanstveni m i strucni m casopi si ma
i ceti ri knj i ge.
Pri kraj u kari jere odl uci o sam sazeti znanj a i i skustva i z obl asti tesars ki h,
ar mi racki h i betonski h radova s pogl avlj i ma o proracunu cij ena gradevi nski h
radova u knj i zi namij enj enoj studenti ma i gradevi nski m i nzenjer i ma.
sve stonlje zap|sano l objav|jenonepovratnosequbl.
Od tri di pl omi rana gradevi nska i nzenjera, dva se zaposl javaj u i rade na
izvodenj u gradevi na, i i i su posl om vezani za i zvodenje. Dostupna strucna
l iteratura i z ovi h obl asti oskudna j e i zastarj el a.
Knj i gu sam namij eni o gradevi nski m i nzenj er i ma na gra di l i sti ma,
studenti ma gradevi nski h i srod ni h fakul teta kao dopunsku udzbeni cku
literaturu i ostal i m dj el atni ci ma koj i opsl uzuj u grad i tel jstvo.
Kada sam rj esavao naci n i zvodenja poj edi ni h konstrukci j a i ii cij el i h
gradevi na, drzao sam s e nacel a:
Ne postoji naj bol je rj esenje i zvodenja u opcem smi sl u. Naj suvremenij i
strojevi i uredaj i n e daj u istovremeno i naj povol j nij e rjesenj e. U svakom
poj edi nacnom sl ucaju, gradevi nski i nzenj er mora i strazi ti i predl ozi ti
naj povolj nij e tehnol osko i organi zaci jsko rjesenje uz trzno pri hvatl ji vu cij enu.
Ova j e knj i ga dopri nos i nzenjerskom pri stupu u rjesevanj u zadata ka.
U Omi sl ju na otoku Krku J. godi ne Gorazd Bucar
.
ATE L
U povi jesti razvoja d ruS.tva poj edi ni su gradevi nski materij al i obi l jezi l i
cij el a razdoblj a.
Gra devi ne od pecene gl i ne postal e s u s i mbol i gradi telj stva
Mezopotan ij e. Kamen j e obi ljezi o stari Egi pat, grcku i ri msku kul turu .
C
el i cne konstrukci je dal e su pecat gradevi nama devetnestog stolj eca .
Beton je materij al koj i ce u povi jesti covj eca nstva obi lj ezi ti dvadeseto
stol j ece.
Ne postoj i suvremena gradevi na ad bi l o kojeg materij al a u kojoj beton
nij e pri sutan u dij el u konstrukcij e, kao temelj na pl oca, i i i nosiva konstrukci ja.
U ovom stol jecu j e razvij ena tehnol ogij a rada za pri pravu i ugradnj u
betona, teorij ski i eksperi mental no s u dokazane postavke proracuna
konstrukcij a .
Na vel i ku pri mj enu betona utj ecal i s u broj ni ci ni telj i . VeCi na zemalj a na
svi m konti nenti ma raspol aze si rovi nski m resursi ma za proi zvodnju cementa
i kamenog agregata za beton, sto nije sl ucaj s metaii ma.
Energetska kri za pospj esi l a j e pri mj enu betona. Za proi zvodnj u anal ogne
j edi ni ce betonske konstrukci j e utrosi se 4 do b puta manj e energi j e u
odnosu na cel i cnu .
C
el i k, al umi nij i d rvo kao s uprotstavl j eni materi j al i
betonu omogucuj u znatno vi si stupanj prerade u s upti l n ij e i skuplj e
konstrukcij e i opremu. Metal e i drvo j e steta kori sti ti za gra devi nske
konstrukci j e.
U pri mj eni beton i ma ni z prednosti u odnosu na metal ne i d rvene
konstrukcij e. Gradevi ne od betona, uz i s punj enj e odredeni h uvj eta
kval i tete,vremenski su postoj ane.
U vremeni ma kada se dogadaj u pozari , potresi i ratna razaranj a, beton
je kao materij al u konstrukci j i i zrazi to otpora n .
12
Kod razaranja i pozara, betonske konstrukci je pol ako popustaj u,
ugi baju se, savijaju, pojavl juju se naprsnuca al i se sporo ruse. Spasavaj u se
! judi i dobar dio opreme. Lj udi mogu i zradi ti nove g radevi ne.
Tiekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine na deseterokatnu zgradu
.
naknadnickog poduzeca "Osloboaenje" ispalene su tisuce granata. Razorent su svt
stupovi, pale su place, ali je srediSnja betonska jezgra ostala. U prizemnom i
podrumskom dielu tiekom cije/og rata radila je redakcia istoimenog lista i tiskara.
Ploca iznad prizemla i podruma je samo debline oko 30 em.
Po mogucnosti preuzi manja naprezanja i prenosenja opterecenja cel i cne
s u konstrukci je bi l e u dugom razdobl ju neusporedi vo bol j e od betonski h.
Danas se maze uvjetno red da j e armi rani beton kao mater i jal za
gradenje samo upol a sl abi j i od cel i ka.
Pronal askom prednaprezanja, betonska je konstrukci ja osl obodena
neaktivne mase vlastite tezi ne, a cijela povrsi na presjeka preuzi ma opterecenja.
Povecana je nosi vost betonski h konstrukci ja, a smanjen utrosak materijala.
Di jel ovi konstrukci je, kao sto su stupovi , grede i pl ace, i maju gotovo
iste vol umene u prostoru kao cel i cne konstrukci je.
C
el i cni stup, i zraden od
zavareni h cel i cni h l i mova, a obl ozen vatrootpor ni m zasti tama, za i sto
opterecenj e i ma i ste vanjske di menzi je kao stup od armi ranog betona.
1. PROSTORNO OBUKOVANJ E BETONSKI
KONSTRUKCI JA
Kada se u povi jesti g radi tel jstva razvijao novi materi jal za gradenje, u
pocetnoj pr i mjeni nastojal o se obl i kom, naci nom povezi vanja i vrstama
konstrukci je, oponasati materi jal koji m se do tada radi l o.
l stovjetan put prosao j e i razvoj betonski h konstrukci ja. Prve nearmi rane
betonske konstrukci j e mostova, zi dova i svodova, oponasaju kamene
konstrukci je. Ni je sl ucajno da s e u prvo vri jeme za beton kori sti o nazi v
" umjetni kamen".
Si tno rebrasta tavani ca podsjeca na drvenu tavani cu s g redama i
dascani m podom. Sl ozeni poprecni presjeci armi rano betonski h greda kao,
"''' i "T" presjeka, oponasaju obl i k cel i cni h valjani h profi l a.
Betonske su konstrukci je oponasal e cel i cne i naci nom i zvodenja.
L
el i cne se konstrukci j e radi oni cki pr i premaj u, a na mjestu g radnj e
povezuju se u ci jel i nu gradevi ne.
Graaenje Kartage, V stolece.
Danas se znacajan di o betonski h konstruci ja radi kao prethodno
tvorni cki proi zvedeni di jel ovi koji se na mjestu gradenja povezuju u ci jel i nu .
Oponasanjem cel i cni h konstrukci ja u i zgl edu, naci nu proi zvodnje i pri mjene,
u jednom razvojnom razdobl j u, dovel o je do svojevrsne proturjecnosti , jer
beton se n ije promatrao kao novi materi jal za g radenj e. S vremenom i
razvojem, dosl o se do spoznaja da se za konstrukci j e od betona mora
promi j eni ti pri stup u projekti ranj u. Umjesto oponasanja, betonske se kon
strukci je obl i kom i konstrukci jom, moraju podredi ti svojstvi ma i karakteru
betona.
"Celicne konstrukcie prenose opterecenje liniski, a betonske
prostoro", napi sao je P.A. Mi chel i s u djel u " Estheti que del archi tecture
du beton arme.
Znacajan dopri nos obl i kovanju i razvoju betonski h konstruci ja dal i s u
l judi po obrazovanju konstruktori , kao i tal i janski i nzenjer Pjer Lui gi Nervi i
dobri poznavatel j i svojstava materijala, Francuz Corbi zi e i Japanac Kezo
Tange.
Uspjesno obl i kovane i i zvedene g radevi ne dokazal e s u da se
konstrukci ja gradevi ne mora projekti rati prema svojstvi ma i osobi tosti ma
betona a ne oponasanjem drugi h materi jal a.
14 Beton kao material za graaenje
2. POVRSINSKE OBRADE BETONSKIH KONSTRUKCUA
u primjeni se dugo nastojalo betonsku vidljivu povrsinu pokriti drugim
materijalima u unutarnjim i vanjskim prostorima.
Pocetak gradnje. Hebrejsko-engfeski miniaturisti, XVI. stofece.
Uime nekih nepoznatih estetskih nacel a, vidljiva betonska povrsina
dugo se prekrivala zbukom, drvetom, sintetickim materijalima ii i metalnim
obojenim limovima, sto je svojevrstna proturjecnost. Kvalitetan i trajan ma
terijal kakav je beton, pokriva se materijalom manje trajnosti i kvalitete.
Tome s u najvise doprinijeli projektanti, koji nisu poznavali povrsinske
obrade koje se mogu dobiti na betonskim povrsinama.
Posljednjih desetljeca beton izlazi na vidljivu povrsinu ne samo kod in
zenjerskih gradevina kao sto su mostovi, brane i potporni z d

vi vee se
.
ko
risti u unutarnjim i vanjskim obradama prostora reprezentat1vn1h gradev1na.
Vrste i nacini abrade betonskih povrsina pruzaju projektantima velike
mogucnosti oblikovanja i kreativnog izrazavanja.
Nagl asena je mog ucnost izrade povrsinskih testura poe

od
geometriskih likova pa do otisaka razlicitih materijal a kOJI s e postaviJaJU na
oplatne plohe.
Beton kao materi jal za graaenje
15
Dobri viz

alni izgled
?
vrsina dobiju se "otvaranjem" povrsine, gdje
kamena zrna 1zlaze na VldiJIVU povrsinu u razliCitim teksturama obrade.
Dalje su mogucnosti koloristicke. Koristenjem cementa i kamenog
agregata u boji postizu se izvanredni izgl edi povrsina.
U jednom razdoblju intenzivnog podizanja javnih i sportskih gradevina
dosle su do izrazaja oblikovne mogucnosti i povrsinske abrade betonskih
povrsina.
lzgl
:
d
.
obraenih betonskih ploha mazda u prvo vrijeme i nije
kolonst1ck1 atrakt1van kao premazi bojama ii i metal ne obloge, al i kada se
Beton kao konstrukcia, oblik i izgled graaevine.
1' Beton kao material za graoenje
i ste povrsine usporede nakon deset godi na u prednosti su betonske obrade,
koje prakti cno ni su promijeni l e i zgl ed.
Projektanti su cesto povuceni modni m trendovi ma u ar hitektur i te
pr i hvacaj u i nekri ti cno pr i mjenj uj u razl i ci ti e kol ori sti cke i zglede dobi vene
boj ama i obl ogama s drugi m materij alima.
Zaboravljaj u da vij ek trajanja gradevine nije isti kao vij ek trajanj a teksti l a
i i i namj estaj a.
Gradevi ne se podi zu za sadasnj e, al i i buduce na rastaje naselj a i
gradova.
3. DAUNJ I RAZVOJ BETONA KAO MATERUALA ZA
GRADENJ E
PrateCi opce teznj e razvoja novi h materij al a za gradenj e, za sada se j os
ne nasl ucuje materi j al koji bi mogao u dogl edno vr ij eme zami jeni ti beton.
Beton kao materij al i konstrukci je od betona jos su razvoj u. Svakod
nevno se proizvode razl i cite vrste betona s nagl aseni m jedni m i i i vi se svo
jstava kao betoni cvrstoca ka
mena, sa smanj enom topl i n
skom provodl j i vosti , l akoagre
gatni i pl i nobetoni, betoni s
nagl asenom nepropustnosti ,
habanjem i nizom dr ugi h svoj
stava .
Suvremana su i strazi vanj a
usmjerena su na betone koji ce
moci pr i mi ti vl acna naprezanja
u i stoj vri jednosti kao tl acna .
Danas se proi zvode betoni
koji i maj u cvrstocu do 7 puta
vecu u odnosu na betone
izradene pri je tri deset godi na.
Beton je kao g radevinski
materij al dosao u ovom stol jecu
na prvo mjesto i do dalj nj ega
ostaje vodeCi materi j al za
gradenj e. Dvadeseto stol jece u
graditeljstvu je stol jece betona .
Samopodizni oplatni sklopovi,
sedamdeset godina iskustva i razvoja oplata.
II.
5K
N
Medu suvremeni m gradevi nama gotovo da nema gradevi ne od bi l o
koj eg materij al a u kojoj beton ni je pri sutan u di j el u i i i cij el oj konstrukci ji.
Betonske se konstrukci je opl atama obl i kuj u u zi dove, stupove, pl ace i grede.
Unatoc vel i kom i skustvu u pr i mj eni opl ata u pr aksi se nai l azi na
nepr i hvatlj i ve promasaj e u i zboru vrsta opl ata i postupaka r ada, a
nepr i hvatl j i vo j e da se dogadaj u promasaj i i kod vel i ki h gr adevi nski h
poduzeca s brojni m inzenj erskim osoblj em.
Postupci rada i vrste opl ata neopravdano su zapostavl jeni u strucnoj
l iteratur i . Posljednj i h petnest godina nij e objavl jena ni j edna strucna knj i ga
i i i pril og u casopi su koj i obraduje ovu obl ast. Jedi na su dostupna l i teratura
prospekti i uputstva inozemni h proi zvodaca opl atni h konstrukcij a.
Osnovni j e nedostatak navedeni h uputstava izostanak kri teri ja za i zbor
naj povolj ni j i h rjesenja | nekr i ticnost prema vrsti opl ata koj e proizvode i
prodaj u.
Ne postoj i naj bol j a opl ata, postoj i samo naj bol j e rij esenj e za svak i
poj edi nacni sl ucaj .
lzbor vrste opi ate i postupka rada ovi si o mnogim ci mbeni ci ma:

kol i ci ni betonskih konstrukci ja za koje j e potrebno izradi ti opi ate | a

gradevini i i i gradi l i stu

obl i ku i vrsti konstr ukci je po vi si ni i prostoru

zahtjevi ma za vi dlj i vi m povrsi nama konstrukci ja

trzi sni m cij ena ma opl aCivanja

trzisni m cijena ma rada lj udi

raspol ozivi m strojevi ma

raspol ozivom vremenu za izvodenje radova

raspol ozi vi m sredstvima za na bavku opl atni h sustava

raspol ozi vom broj u obuceni h dj el atni ka za rad s opl atama

kl i matskim i dsugi m uvj eti ma okol i sa gradi l i sta.

1 8 Opiate za betonske graaevine
Razvoj opiata, ad drvene do danas, ad 1. 5 sat rada po m2 do 0. 10
U cij eni ar mi rano betonske konstrukci je u ovi snosti od sl ozenosti
vel ici ni presjeka el ementa, opl ata sudj el uj e od 20 do 40 %.
Za samo jedan stan u visekatni ci potrebno j e i zraditi oko 200 d o 250
m2 opl ata za betonske konstrucij e.
Opl ata j e tehnol oska konstrukcij a, sredstvo r ada, koj e betonskoj
konstrucij i daj e traj ni obl i k i povrsi nski i zgl ed. Opi ate su privremene
konstrukci j e u koj e se i zl ij eva svj eza betonska mj esavi na i u koj i ma se
obavlj a proces ocvrscavanj a. Materij al i opl atnih skl opova u proizvodnji se
trose, ali ne ul aze u sastav novog proi zvoda .
Za kval i tetu i i zgl ed betonske gradevi ne opi ate i maj u presudan znacaj .
Obl ik, tocnost svakog el ementa u svi m prostornim vel i ci nama i povrsi nski
i zgl ed izravan su odraz vrste i kval i tete pri mij enj eni h opl ata .
Tehni ckim rj esenj i ma opl atni h skl opova omogucuj e se da ocvrsl a
betonska konstrukci ja postupno i mi rno preuzme opterecenja za koj a j e
izradena.
Opiate za betonske graaevine
1 9
Beton kao konstrukcia, obiik i izgied ieijeznickog mosta.
ZAHTJ EVI KOJ E MORAJ U I SPUNJAVATI ELEMENTI OPLATA:

Da prihvate i prenesu opterecenj e od svj ezeg betona

Da j e pl oha koja j e u dodi ru sa svj e:i m betonom nepropusna
Da su svi materij al i od koj i h su i zradeni el ementi opl ata
vodorezi stentni , sto podrazumij eva da pod utjecaj em vode i vl age n e
mij enjaj u fizi cka svojstava .
Rj esenj a opl atni h skl opova moraj u omoguciti tocno namj estanje pri
postavl j anj u i dovodenju u projekti rani pol o:aj .
El ementi i skl opovi moraj u bi ti pri l agodlj i vi i omoguci ti i zradu
razl i ci ti h obl ika i dimenzi ja betonskih konstrukcij a.
Rj esanja povezivanja, skl apanj a i ski danj a opl atni h skl opova t r e b aj u
omoguci ti l agnu mani pul aci ju uz mal i utrosak lj udskog rada.
20
Opiate za betonske graaevine
KOLICI NA OPLACEII I H POVRSI NA
Za betonske konstrukcije potrebno je i zradi ti vel i ke povrsi ne opl ata. Kod
prosjecno sl ozene gradevi ne za j edan prostorni metar betonske konstrukcij e
potrebno j e i zradi ti 8 do 15 m2 opl at ni h povrsi na, a kod tankostij eni h
sl ozeni h konstrukcij a i do 20 m2 opl ata po m3 betona.
Za i zradu opl ata trosi se umni i fi zi cki lj udski rad. Tehni cki m rj esenj i ma
opl atni h skl opova utrosak se lj udskog rada moze sni zi ti al i , ni kad potpuno
i zbjeci . Opi ate mogu radi ti samo obuceni radni ci , tesari , koj i poznaj u
osnovne postavke prij enosa opterecenja betonski h konstrukci ja i odgovorne
l i cnosti . Kod i zrada opl ata ne smij e se pogrij esi ti . Neuspjesno izveden di o
betonske konstrukcij e mora se ukl oni ti razaranjem materij al a uz zastoj svi h
radova, sto je uzrok vel i ki h dopunskih troskova.
-- ,m )
^~-^ r-l,C=

I
Suvremeno gradiliste s toranjskim dizalicama.
1
U tekstu se koriste pojedini nazivi vezani za oplatne konstrucie koji nisu ujednaceni u
nazivlu iz oblasti tehnologie graaenja, te je potrebno dati prethodna obrazlozenja. Nazivi
s
u
u dalem tekstu detalnie obrazlozeni, ali za pocetak su potrebna objasnjenja:
Oplatna ploha je povrsina koja dolazi u neposredni dodir sa svjezim betonom. Vidljiva
povrsina betona je negativna slika povrsine oplatne plohe.
Oplatna ploca je trajno povezana oplatna ploha od odredenog materijala s drugim
konstrukcijama sklopa u jedinstvenu cijelinu.
Oplatni sklop su konstrukcije gdje su povezani svi djelovi opiate u cjelinu, potrebni
za izlijevanje odredene betonske konstrukcije. Primjer: "oplatni sklop za zidove, place",
"samopodizuci oplatni sklop ... " itd.
Oplata, bez blizeg odreaenja, zapravo ne znaCi niSta. U svakodnevom sporazumievanju,
riec oplata se zapravo koristi kada se misli na oplatne sklopove.
Opiate za betonske graaevine 21
A. OSNOVNI DUElOVI OPlATNIH SKlOPOVA
Dj

l ovi opl at

_
skl opava mogu bi ti razl i ci ti h obl i ka i od mnogi h vrsta
matenJ al a, s razi 1C1t1 m tehni cki m rj esenj i ma, al i svaki di o i ma odredenu
ul ogu u i zradi betonski h konstrucij a.
BETON )
</<1<- OPLATNA PLOHA
@ POTKONSTRUKC I JA
NOSIVA KONSTRUKCIJA
.. --4SREDSTVA ZA POVEZIVANJt
Osnovni dielovi oplatnih sklopova.
Osnovni dij el ovi opl atni h skl opova su:
*
opl atne pl ohe
*
potkonstrukcij e
*
nosi ve konstrukci je
*
uredaje za povezi vanje
*
uredaje za pri l agodavanje i utpustanje
Osi m osnovni h dij elova, opl atni skl opovi mogu sadrzavati
dij elove:
*
*
*
radne staze i zasti tne ograde
uredaje za vi soke zi dove
namj enske al ate i pri stoje za mani pul aci ju.
1. OPLATNE PLOHE
pomocne
Opl atne su pl ohe najosj etl j i vi d i o opl atni h skl opova jer su u
nep

srednom dodi ru sa svj ezi m betonom, i zl ozene opterecenj u, vl azi i

udanma sredstava za zbij anj e betona. Vi dlj i vi di o betonske konstrukci je j e
odraz i ii obrnuta sl i ka opl atne pl ohe.
Vodonepropusnost, cvrstoca i el asti cnost, vodorezi stentnost, otpornost
na habanje i udare i traj nost osnovni su kval i tati vni zahtj evi koj i m moraj u
udovol javati materij alj za opl atne pl ohe.
Osnovna j e zadaca opl atni h pl oha da obl i kuj u betonsku konstrukci j u,
pri hvate i prenesu opterecenje svj ezeg betona na potkonstr uci j u i druge
di j el ove skl opa.
Za opl atne pl ohe kori sti se vi se materij al a razl i ci ti h svojstava s vi se i i i
manj e uspj eha.
Opl atna pl oha od drvene grade najstari ji j e materij al koj i se kori sti o
za i zradu opl atni h pl oha, a koj i ni danas nij e napusten. Kori sti se samo
ernogori cno drvo, j el a, ari s, rj ede borovi na. Bj el ogori cno drvo se bez
prethodne abrade ne moze kori sti ti za i zradu pl oha. Kori stenj e
ernogori cnog drveta za izradu opl ata nije gospodarski opravdano.
OPLATNA PLOHA daska Z4-48mm
POTKONSTRUKCIJA gredice 6/lOcm
POVEZIVANJE paljena zica 3n
PRIDRZAVANJE I REGIJLACIJA
gredi ce 6/lOcm, kl i novi
-.``.`,.`.``.uU
l
-- VERTIKALNA REGULACIJA klinovi
NOSIVA KONSTRUKCIJA
drvene grede 12/16cm
Drvene opiate, materijal za izradu, daske, gredice, klinovi, zica.
Mnogobroj ne drvopreradi vacke tvorni ee bol je i skoristavaja drvenu masu
j er j e kori ste za proi zvodnj u traj ni h proi zvoda kao sto su drvena stol ari j a,
namjestaj i druga oprema.
U pogl edu potrosnje drveta tesko se opredi j el i ti gdj e j e neracij onal nij a
uporaba za ogrjev i i i za i zrad u opi ate.
Odnos ernogori cnog prema bjel ogori cnom drvetu na vedni konti nenata
i u nasoj zeml ji j e 30 . 70 u kori st bjel ogori cnog drveta. Pri rast drvene mase
takoder j e brzi kod bjel ogori cnog drveta.
Stupanj prerade u u traj ne proi zvode znatno j e veci kod ernogori ea
osim ri jetki h vrsta hrastova i egzoti cnog drveta.
Opl atne pl oh
.
od rezane drvene grade i zraduj u se od daske deblj i ne
24 do 48 mm, slflne 1 6 do 20 em Kod posebni h zahtj eva daske se
prethodno bl anj aj u i povezuj u utori ma.
pl atn P
.
l oa od rezane grade izraduje se na mjestu gradnj e. Daske
se rezu, uk1vaJu 1 povezuj u za potkonstrukeij u i medusobno.
l zra da opl atni h pl oha od dasa ka, i ako se i danas kori sti , i ma ni z
nedostataka, a opl aCi vanje j e vrl o skupo.
ePIt na pl oha na spojevi ma dasaka propusta cementno ml ij eko te
ostaJU v1dn1 tragov1 na betonskoj povrsi ni . Ukol i ko daske ni su zasti cene od
sunea
.
i oberi n, ri o brzo se vi topere i krive i pri je i zl ij evanj a betona. Zbog
rezanJa
.
, nalzJemcnog kvasenja i susenja vee nakon 3 do 4 uporabe drvene
daske 1 gred1ce postaj u neupotreblj i ve.
.
Ukol i ko se daske bl anj aj u | zasti te penetriraj uci m sredstvi ma kval iteta
J e opl atne pl ohe bol ja i dogot. raj nij a al i , se i ci jena povecava .
.
Danas
.
se dascane opl atne pl ohe kori ste u i ndi vi dual noj gradnj i i i i za
un1katndljel ove konstrukcij a. U mnogi m je bogati m zemlj ama uporaba
dasaka 1 rezane grade za i zradu opi ate drzavni m uredbama zabranj ena.
Opl atne pl oce od i ndustri jski preradeni h drveni h materi j al a ne
opravdano se mal o koriste za i zradu opl atni h pl oha.
. .
Dr
.
voprradi vaci proi zvode ni z pl ocasti h materij al a od drveni h otpadaka,
IJell a 1 pun.
.
za drvenu s e masu koriste l i gno-eel ul ozna vl akna bjel ogori ea,
koJa se l!crtrm postupci ma usi tnj avaj u i i i rasci javaju na vl akna. U s mj esu
se odJI 1nera
.
puni l a i
.
pod vel i ki m tl akom i temperaturom obl i kuj u se
pl ocastr matenJai l. Jedna J e povrsi na obi cno gl atka i puna, a druga gruba .
.
azl i kuj u se pl ace od drveni h cesti ea i puni l a od koj i h se proi zvode
razl c te vrste " l esoni ta " , place od drveni h iveraka i puni l a gdje pri padaj u
razhc1te vrste " iveri ca " i vl aknati ce koje s e proi zvode od rascij ani h drveni h
vl akana i l jepi l a, gdj e s u naj poznati j e "medij apa n " pl oce. Svaka od
navedeni h pl oce moze bi ti i zradena s obi cni m i vodorezi stentni m l j epi l i ma,
pn tome s u za opi ate pri mj enj ive samo pl ace kod koj i h j e neutral i zi rana
drvena masa i kori steno vodorezi stentno l jepi l o.
Place se proi zvode u di menzij ama 1 20 do 1 50 em s iri ne i od 250 do
500 em duzi ne, u deblj i nama od 6 do 1 0 mm. Vol umne tezi ne su 650 do
900 kg/m3, a cvrstoce na tl ak od 3 do 6 kN/mm2.
Na trzi stu se poj avlj uj u pod razl i citi m komercij al ni m nazi vi ma kao
"iesoni t", lli veri ce", "medij apan" i drugi sl i cni nazi vi .
Kako su pl oce proizvedene od prethodno neutral i zi rane drvne mase,
s vodorezi stenti ni m l jepi l i ma, i maju mal o u pij a nj e vode i bubrenje, te se
mogu kori sti ti a i zradu i i i obl ogu opl atni h pl oha.
Pazlj i vi m radom, prethodnom povrsi ns kom zasti tom sredstvi ma koj a
sprecavaj u prodor vade, ci scenjem i premazi vanjem nakon svake uporabe
mogu se do 1 0 puta kori sti ti .
Lesonitne pl ace su pogodne za zakri vlj ene i oval ne pl ocaste konstrukci je
j er se l ako i ravnomjerno savi jaju al i se moraj u postavi ti na podl ogu od
dasaka i i i drugog pl ocastog materij al a.
Opl atne pl ohe od l ij eplj enog drveta bol j e kori ste drven u gradu
pri l i kom i zrade i povecavaj u broj kori stenja. Pl ace s u izradene od drveni h
pl oca debl j i ne 8 do 10 mm kri zno l ij eplj ene u tri sl oj a, gl atke s u povrsi ne
i prevucene zasti tni m premazi ma.
L
eone s u strani ce zasti cene al umi nijski m
i i i pl asti cni m profi l i ma. Na pl ocama s u i zradeni otvori za povezi vanj e
uki vanj e od metal ni h ci jevi . Proi zvode se u debl j i nama 25 do 30 mm.
Oplatne plohe, krizno /iepljeno drvo u JD slojeva, sperploca u 9-1 5 slojeva.
Sa l ij eplj eni m opl atni m pl ohama maze se posti ci dal eko bol j i i zgl ed i
kval i teta betonske konstruci j e. Uz pazl ji v rad mogu se kori sti ti do 30 puta
ukol i ko se zel i dobi ti gl atka vi dl j i va povrsi na a do 50 kori stenja za povrsi ne
koje se naknadno obraduj u. Nabavna ci jena oko cetri do pet puta vi sa
od neobradeni h drveni h dasaka sto j e u odnosu na broj kori stenja i zuzetno
pri hvatljivo.
Opl atne pl ohe od vodootporne sperpl oce danas su gotovo poti snul i
sve druge materi j al e za izradu opl atni h pl oha.
Vodootporne sperpl oce i zraduj u se od fol i j a bj el ogori cnog drveta
deblj i ne l do 3 mm. Fol i je se l juste s trupaca, suse, natapaj u l j epi l om i
kri zno postavl j aj u u 7 do 1 5 sl oj eva. Pod vi soki m tl akom i temperaturom
dobi vaj u se place znatno bolj i h mehani cki h svojstava od materijal a od kojeg
su i zradene.
$
perpl oca j e bi l a vee odrani je poznat materij al, al i se nij e mogl a kori sti ti
za opl atne pl ohe dok se ni su pronasl a i pri mij eni l a vodorezi stentna l jepi l a
i zasti tni fi l movi . l zradene sa si nteti cni m lj epi l ama i tvrdi m zasti tni m fi l mom
s vanj ski h strana, pod vi soki m tl akom i temperaturom, dobi ven j e
neza mj enj i v materij al za opl atne pl ohe s i zni mno dobri m mehani cki m
svojstvi ma.
Place se proi zvode u deblj i nama 1 0, 1 5, 20, 25, i 30 UU u di men
zij ama 1 20 l 250 do 300 LU.
L
el a pl oca su zasti cena posebni m vodorez
istentni m premazi ma. Pri l i kom rezanja pl oca rezne je povrsi ne potrebno
naknadno zasti ti vodootporni m premazi ma.
U praksi j e dokazano da se vodootporna sperpl oca uz dobro odrzavanje
maze i do sto puta upotri jebi ti .
Pl ace i maj u j ednaku cvrstocu na savij anj e u oba smj era . Kod i zrade
opl atni h pl oha sperpl oce se l ako rezu pi l ama sa si tni m zubom r Kod
povezi vanj a za druge dij el ove konstrukci ja kori ste se vi j ci za drvo. Ne
preporucuje s e kori stenj e gl atki h cava l a j er ostecuju pl ocu | i maj u mal u
adhezij u. l zni mka su cavl i zvjezdastog obl i ka s bl agi m navojem i kl atkom
povrsi nom gl ave koj i se namj enski proi zvode za sperpl oce.
Opl atne pl ohe od sperpl oce daj u ravne i gl atke betonske povrsi ne koje
nije potrebno zbukati i obl agati drugi m materij al i ma, osi m zavrsni h premaza
ukol i ko s u predvi deni
U vi sokograd nj i su sperpl oce dopri nij el e ubrzanj u i sni zenj u ci j ena
gradenj a. Vi dlj i ve betonske konstrukci je zi dova, stropova i stupova vi se ni je
potrebno i zravnavati i obl agati zbuka nj em.
U poslj ednj e se vrij eme znatno vi se kori ste ta nke sperpl oce, 8 do 1 2
mm debl j i nef koje se na tvorni cki proizvedeni m opl atni m pl ocama kori ste
kao obl oga kontaktne pl ohe s betonom.
Tanki m pl ocama posti ze se i sti broj obrta, a l ako se mij enj aj u i i i se samo
okrenu na drugu stranu nakon odredenog broja kori stenja i i i ostecenj a .

perpl oce s e ra de od bj el ogori cnog drveta, sto j e dopri nij el o manj oj

potrosnj i crnogori cnog drveta za izradu opl ata.
Pocetkom sezdesetih godina skupina inzenjera iz Sarajeva boravila je na studiskom
putovanju u Finskoj. Po povratku su uveli niz tehnoloskih novina u postupcima rada
ali se posebno isticala ideja da se oplatne plohe rade od sperploce. Tada su se opiate
radile iskluCivo od rezane drvene grare i na izradi je bilo zaposlen velik broj radnika.
Potrosnja drvene grare bila je vrlo velika. U mjestu Blatuj pored Sarajeva upravo je
bila pustena u rad tvorica tankih sperploca.
U grarevinskom poduzecu "Vranica", iz Sarajeva uspostavlena je radna skupina sa
zadatkom da u suradnji sa strucnim ludima iz tvorice u Blazuju pokusaju proizvesti
sperploce za opiate.
Nakon niza pokusaja s razliCitim vrstama sintetickih ljepila i zastitnim filmovima
proizvedene su ploce debline 1 5 mm, veliCine 1 201250 em.
S
perploce su bile
vodorezistentne, a vanj:ke povrsine zasticene sintetickim tvrdim filmom, kestenjasto
smeae boje. Laboratorijska su ispitivanja potvrdila da je proizveden no vi materija/, koji
je po mehanickim svojstvima 6 do 7 puta boli od drveta od kojeg Je 1zraaen.
Ubzo su izraaene unificirane oplatne place, je povezivanje i konstruirani su
osta!i die/ovi oplatnih sklopova. Prva seria je oplatnih ploca upotrieblena 40 puta,
sto je u to vrieme bilo nezamislivo.
b oplatnim p/ocama ad sperploce izvedeni su zidovi P
!
izemla i tavanice na

tambenoj
visekatnici u Sarajevu. Bile su to prve betonske povrsme koje nl}e trebalo zbukat1.
Eliminirati tbukanje iz tehnoloskog procesa bio je tada svojevrstan pothvat, koji Je
skratio vrijeme i snizio cijenu graaenja.
C postignutom uspjehu naveliko se pisalo u tisku a predstavnici gr

aevinskipoduzeca
; investitora iz ciele zemle, dolazile su na gradiliste kao na znacajnu tzlozbu.
Narednih godina sperplocu su pace/a koristiti sva graaevin

ka poduz

, a podignute
su ; nove tvorice, ali do danasnjih dana meau graaevmanma 1 na trz1stu, za oplatnu
ostao je naziv "BLAZUKA"
Opl atne pl ohe od cel icni h l i mova na prvi pogl ed su po kval iteti
naj bol ji materij al za opl atne pl ohe. Zadovolj avaj uce cvrstoce, el asti
_
ni ,
otporni na udare i traj ni, zadovol javaju sve uvjete koji se traze od matenJal a
za opl atne pl ohe.
L praksi je uporaba mal a i sporadicna, za sto i ma vise val j ani h razl oga.
Ukol iko se zel i dobiti potpuno gl atku betonsku povrsi nu, za opl atne pl ohe
se koriste cel icni l i movi debl j i ne 3 do 4 mm. Tanji se l i movi pod
opterecenj em betona val ovito deformiraj u, sto stvara nezel j enu sl i ku
betonske povrsine.
Opl atne pl ohe od cel icnih l imova su vrl o teske za prij enose i skl apanj e
opl atnih konstrukcij a. l zradu cel icnih opl atnih pl oha mogu preuzet1 samo
metal opreradivacke radi onice s odgovaraj ucim al atima i opremom.
Radionicka izrada i tezi na opl atnih skl opova s cel icnim l i movi ma uvj etuj u
visoku na bavnu cijenu koja j e izjednacena s traj ni m cel i cnim konstrukcij ama.
Opl atni skl opovi od cel i cnih limova ne mogu mijenjati obl i k i dimenzi
te s u nepril agodljivi za promj ene vel icine, a ostecenja se mogu poprav1t1
samo u radionicama.
Prema dosadasnjim iskustvima, opl atni skl opovi s cel i cni m opl atni m
pl ohama ekonomsku opravdanost postizu samo u sl ucajevima ve! ikog broja
kori stenja u istom obl i ku i dimenzij ama.
Pri dobroj organi zaciji pod uzeca u praksi se u j ednoj godi ni opi ate
zi dova mogu 40 do 60 puta upotrij ebiti a opi ate pl oca i grea do 30 puta.
Moze se zakl j uCi ti da se opl atne pl ohe od cel icnih li
.
ovoJe s
.
e sukl ado
svojstvi ma materij al a mogu 150 - 200 puta upotnJebltl, konsmk maze
otplatiti tek nakon 5 6 godi na kori stenj a .
Opl atne pl ohe od armi ranih pol i estera i drugih sinteticki materij al a
rij etko se primj enj uj u za izradu opl atnih pl oha, al i u neki m sl ucajevi ma su
nezamjenjivi.
Kada su se armirani pol i esteri pocetkom sedamdesetih godina poj avil i
na trzi stu, smatral o se da ce poti snuti sve druge materij al e za izradu
opl atni h pl oha. Pl ace su mal e tezi ne, l ako s e obraduj u , el asticne su i
otporne, naizgl ed su predstavlj al e ideal an materij al za opl atne pl ohe.
U praksi su i znevj erena ocekivanj a. Zbog osjetljivosti na udar, kada se
j avlj aj u stakl aste prskotine na povrsini , ne moze se postici vi se od 30
uporaba.
Uoceno j e takoder da materij al i ma nagl asena topli nska izduzenj a, te
ukol i ko je kruto vezan za podl ogu, dol azi do val ovi te deformaci j e na
povrsini . Rj esenj a sa veci m otvori ma na pl ocama koji bi kompenzi ral i
topl inska izduzenja i vijci ma s povecanom gl avom nisu dal a zadovol javajuce
rezul tate.
Na bavna cij ena pol iesterskih pl oca dostigl a je cij enu cel icnih l i mova sto
dovodi u pitanj e ekonomicnu primj enu.
Kod posebnih zahtjeva u obl ikovanju vanjskog izgl eda konstrukcij e kao
sto su sl ozeni arhitektonski zahtijevi kruznog ii i val ovitog obl ika na vidljivim
betonski m povrsinama, poliesterske pl ace su i danas ostal e nezamj enjive.
l zradom pozitivne matri ce model a, pol iester se za opl atne pl ohe u
radionicama maze obl ikovati u razl icite sl ozene arhitektonske obl ike.
Nagl aseno dobar i zgl ed s pl ohama od armira nog pol i estera postize se
kod zaoblj eni h i kruznih obl i ka, kakvi se cesto koriste kod obi ikovanj a
mostovskih ograda, vi j enaca, urbanog i vrtnog namj estaja kao sto su
posude za cvijece, ukrasni stupovi javne rasvjete, posude za otpadke i kl upe.
2. POTKONSTRUKCI J E
Dij el ovi skl opova koji se nal aze ispod opl atni h pl oha nazivaj u se
potkonstrukcij a.
Osnovna j e namj ena da pri hvati opterecenje s opl atne pl ohe i prenesu
na nosivu konstrukcij u, a istovremeno da povezuj u opl atnu pl ohu u cj el i nu
skl opa.
Potkonstrukcije nisu izravno izl ozene djel ovanj u svjezeg betona, al i su
izl ozene kisi, suncu, vjetru i mani pul aciji na gradil ist u.
Tehnicka rj esenja potkonstrukcij e i vrsta materij al a doprinose kvaliteti
opl atnog skl opa te semora obratiti pozornost kod izrade iii izbora gotovih
skl opova .
Potkonstrukcije, nacin povezivanja za opfatnu plohu.
pp!ate za betonske gradevine 29
U osnovi se razlikuju dva nacina formiranja potkonstrukeija: linijski i plosnL
linijske potkonstrukcije prihvacaju opterecenje s oplatne plohe na
sirini od 30 do 40 em a oslanjaju se na rasponu 80 do 120 em.
Kod dascanih oplata, potkonstrukcija je od drvenih letava 5/8 do 6/
10 em. lsta potkonstrukcije koristi se i kod oplatnih ploha 5 sperplocom,
ali se letve prethodno blanjaju i premazu zastitnim sredstvima.
Kod suvremenih oplatnih sklopova potkonstrukcije su izradene Celicnih
limova iii slitina, galvanski zasticeni, kutijastih poprecnih presjeka sto
doprinosi krutosti sklopova i smanjuje tezinu.
Plosne potkonstrukcije prihvacaju oplatne plohe po eijeloj povrsini,
sto omogucuje koristenje tankih obloznih oplatnih ploha, najcesce od
sperploce debljine 8 do 10 mm. Za izradu potkonstrukcije koriste se razliciti
materijali, od blanjane drvene daske debljine 48 mm, do sacastih konstrukcija
izradenih od profiliranih metalnih limova.
U pogledu trajnosti i broja uporaba, prema iskustvima gradevinskih
poduzeca, maze se racunati da drvene potkonstrukcije mogu podnijeti do 20
koristenja kada je dascana oplatna ploha, a kod ploha od sperploce do 50 puta.
Kod gotovih, tvornickih izradenih sacastih potkonstrukeija, racuna se
s koristenjem od 4 do 5 godina iii oko 150 uporaba.
3. NOSIVE KONSTRUKCIJE
Opterecenje od svjezeg betona, preko oplatne plohe i potkonstrukcije
prihvacaju nosive konstrukeije i prenose na tlo iii dovrsene dijelove
gradevine.
Nosive konstrukcije su rasponski nosaCi izradeni od razlicitih materijala
i razlicitih rjesenja. Neovisno o tehnickom rijesenju i materijalu od kojeg
su izradene, sve nosive konstrukeije imaju naglasenu staticku krutost
poprecnog presjeka kako bi prihvatile opterecenja od svjezeg betona s
najmanjim ugibom. Deformaeije pod opterecenjem nosivih konstrukeija
"preslikavaju" se na betonske konstrukcije greda, zidova i ploca. Nastojanju
da nosiva konstrukcija prihvati opterecenje uz najmanje deformaeije,
dimenzionira se i izraduje kao vrlo kruta s velikim momentom inercije.
U pogledu materijala, rjesenja konstrukcija postoje mnogobrojna i
raznovrsna rjesenja:
*
drvene rezane gredice
*
radionicki izradene celicne grediee sa zategom
*
radionicki izradeni rEsetkasti celicni nosaCi
*
tvornicki izradeni drveni lijepljeni nosaCi "I" i "T" presjeka
*
tvornicki izradene drvene resetke
RazliCita rjesenja nosivih konstrukcija.
Drvene rezane gredi ce su najstari ja nosi va konstrukci ja i sada se
ri jetko kori sti . Gredi ce su presjeka 12/12 do 16/16 em duzi ne do 4 m. Duze
traj u ukol i ko su bl anj ane i natopl jene zasti tni m premazi ma.
Postavl jaju s e na razmaku od 0, 8 do 1, 2 m. Nezasti cene s e gredi ee
mogu do 1 0 puta uporabi ti , al i se zbog nai zmjeni cnog kvasenja i susenj a
brzo vi toprte i savi jaj u.
Radi oni cki i zradene cel i cne gredi ce sa zategom d a nas s u vee
pomal o napusteno rjesenje koje se u j ednom razvoj nom razdobl j u mnogo
kori sti l o. Za okomi te i vodoravne opl atne skl opove, nos ive konstrukei j e se
i zraduj u od normi rani h cel i cni h profi l a NP [6 do 8, i okrugl og betonskog
cel i ka 0 12 do 14 mm. Pomocu sredi snjeg vi j ka zatega se akti vi ra i na
neopterecenom nosacu dobi va se suprotna deformaci ja koj a se i zgubi
pri l i kom opterecenj a. (kontra ugi b) Nosaci su rel ati vno l agani u odnosu na
opterecenje koje mogu pri hvati ti al i zbog vel i ke dubi ne, odnodno si r i ne u
tj emenu zauzi maj u mnogo radnog prostora na gradevi ni . l zraduj u se u
gradi l i sni m bravarski m radi oni eama u di menzi jama 2, 5 do 3, 0 m za okomi te
opl atne skl opove a do 6,0 m za vodoravne. Tezi ne su oko 5, 0 kg/m1 .
Radi oni cki izradeni cel icni resetkasti nosaci i zraduju s e od normi rani h
cel i cni h profi l a i okrugl og betonskog cel i ka s mogucnosti nastavaka kod
okomi ti h opl atni h skl opova a produzenj a kod vodoravni h. Gornj i poj as
resetke j e uobi cajeno od normal ni profi l a a donji pojas i stapovi od ogrugl og
cel i ka. Vi si na nosaca je od 20 do 30 em, a proi zvode se u duzi nama od 3
do 6 m. Gotove resetke mogu pri hvati momenta savijanja od 10 do 20 kNm.
Za vodoravne opl atne skl opove rade se resetke promj enj i ve duzi ne, 6, 0 do
8, 0 m sto je rj eseno s uvl acenjem d ijel a resetke. Tezi na se resetke krece od
8, 0 do 1 0 kg / m1 te su dosta teske za rucnu mani pul acij u.
|00CSA\ANJ!
Metalne nosive konstrukcie s podesive duiine.
Tvor nicki i zradene drvene nosi ve konstrukci je su svakodnevno u
pr i mj eni . Proi zvode se u tvor ni eama razl i ci ti h rj esenj a konstrukci ja i
mogucnosti . U zapadnoj Europi su u svakodnevnoj pri mj eni d rven i nosaci
" I " i presj eka i zradeni od stabi l i zi ranog d rveta spoj ene vij ei ma i
ljeplj enj em, a ojacane na osl onei ma cel i cni m l i movi ma.
Vi si na nosaca j e od 20 do 30 em, a proi zvode se u du:i nama od 3
do 6 m. Gredi ce mogu pr i hvati momente savi janja od 4 6 kNm.
Lake s u za
_
m

ni pul aeij u, j er poj edi nacno ne prel aze tezi nu od 35 kg/

kom. Ne postoJe mkakve zapreke da se proi zvode u nasoj zemlj i jer si rovi na
i mamo dovolj no a svi potrebni tehni ci podaci su poznati .
,b0m |.?6m+ z.1m
.7b m (2,7 m+:.m)
J,Zb H 2,75 m+0,wm;
Z,7b m
\ ,Om

"`:
U
, i

I
.
Tvoricki izraaene nosive drvfe konstrukcie s nastavlanjem.
Kada se dobra odrzavaj u, sto podrazumij eva ci scenj e i podmazi vanje
nakon upotrebe i i spravno sl aganj e u skl adi stu, mogu se kori sti ti i do 6
god i na. Za proracun cij ene, racuna se s 1 00 kori stenj a. Proi zvodac gredi ca
iz Nj emacke j e na saj mu gradevi nske opreme i zl ozi o resetkaste drvene
gredi ce koje su kori stene 20 godi na.
u nabavnoj cij eni su nekol i ko puta skuplj e od obi cni h drveni h gredi ca
di menzi ja 1 4/1 4 em sto j e obzi rom na broj upotreba vrl o pri hvatl ji va cij ena.
Tvorni cki i zradene drvene resetkaste gredi ce kori ste se za raspone
do 1 0 m, sto je cest sl ucaj kod gradnj e gospodarski h zgrada j mostova.
Resetke su vi si ne od 30 do 60 em. Nosi vost resetkasti h nosaca j e znatno
veca i krece se i do 20 kNm. Poj edi nacna tezi ne ne pr el azi 40 kg te su
pogodne ra r ucnu mani pul aci j u .
4. UREDAJ I ZA POVEZI VANJ E
Za vri j eme ul ij evanja betona u opl atu dok beton dovolj no n e oevrsne,
uredaj i za povezi vanje osi guravaj u vezu skl opova opi ate medusobno i
nepomi cnost opl atni h skl opova.
Naci n povezivanja i ma i zni man znacaj kod okomi ti h konstrukcij a, zi dova
i stupova, jer je opterecenje svi jezeg betona kod vi bri ranja i zni mno vel i ko,
dok kod pl oca samo povezuje dij el ove i skl opove opl ata .
Najstari j i naci n povezi vanja opl ata j e tzv. " pa lj enom zi com" . Rijec j e
mekoj cel i cnoj zi ci promjera 0 3 5 mm.
Li com s e kod zi dova i stupova povezuj u dvij e suprotne gredi ce nosi ve
konstruci j e s dvostr uki m i i i vi sestr uki m vezom. U bl i zi ni proboj a zi ce
postavl ja se drvena l etvi ca koj a odreduje si r i nu konstruci j e, a koj a se
pr i l i kom betoni r anj a i zbij a.
Pol ugom se snopovi zi ca uvrcu i na taj naci n zatezu opl atni skl opovi .
Na kon ocvrscivanja betona zi ca se na vanj ski m stranama sijece ka ko bi se
mogl a s ki nuti opl ata i ostaje u betonu. Povezi va nj e zi com j e dosta
pouzdano, al i j e s pore i uz vel i ki utrosak rada .
Poteskoce stvaraj u krajevi zi ca koje ostaju i strse iz betona. Kada se
zi ce odsij eku ravno s betonskom povrs i nom, s vremenom se na t i m
mjesti ma pojavl j uj u mrl je od hrdanj a zel jeza.
Suvremeni uredaj i za povezi vanj e ugl avnom su konstrui rani s vij kom
i vel i ki m mati cni m gl avama koj e ol aksavaju zateza nje.
Vezni su el ementi si pke od cel i ka, al i s orebrenjem u navoj u, promj era
0 1 0 - 1 6 mm, koje se vade iz betona i vi sekratno kori ste. Tocnost
rastoj anj a unutar opi ate posti ze se i zrezani m komadi ma pl asti cne ci jevi kroz
koj u prol aze vezne si pke.
Opiate za betonske graaevine
33
PVC C I J EV
KL I N
STEZAC
ARMATURA 0 1 0 HH
RazliCta rjesenja ureaaja za povezivanje oplata.
Obi cno se kori ste ci jevi od tvrde pl asti ke promj era 30 mm koje ostaj u
u betonu, al i mogu se raditi drzaCi razma ka od betona s otvorom u sredi ni .
Ukol i ko se zel i posti Ci potpuna vodonepropusnost zi dova, kao sto j e
kod spremni ka za vodu i i i dr ugi h tekuCi na, ci jevi se posebno konstrui rani m
kl ij esti ma vade a otvor i spunj ava cementnom zbukom s dodatkom koj i
i zazi va bubrenj e i pobol j sava vodonepr opusnost. Kod i zr ade betonsk i h
spremni ka z a tekuci ne uredaji z a povezi vanje postavl jaju s e na mjesti ma
nastavka betoni ranj a i i i se kori ste posebno izvedene cel i cne kotve s navojem
te se potpuno i zbj egavaj u otvori na betonski m zi dovi ma.
U pri mj eni se mogu vi djeti razl i Ci ta rj esenja uredaja za povezivanje, vi se
i i i manj e uspj esna, patenti rana od pojedi ni h proi zvodaca, al i osi m tehni cki h
detal ja, poci vaj u na i sti m nacel i ma.
Suvremena rjesenja povezivanja i pritezanja oplatnih p/oca.
5. UREDAJ I ZA REGULACUU I PRI DRZAVANJ E
Kada se postavi opl ata bl l o koje vrste, pri je pri tezanja mora se provjeri ti
i dovesti na proj ekti ranu vi si nu i verti kal nost.
Nakon ocvrscavanja betona opl ata se mora postupno popustati ,
trzaja i udara, kako bi betonska konstrukci ja preuzel a opterecenj e.
Uredaji za regul acij u omogucuj u postupna pori canj e opl atni h skl opova
po vi s i ni i i i nagi bu kod postavl j anj a u proj ekt i rani pol ozaj i post upno
popustanje kod ski danj a opi ate.
REGU LATOR
Z I DNA OP LATA KOS N I K RES ETKA KONZOLA
Ureaaji za pridriavanje i podesavanje oplatnih sklopova.
Poj edi ni konstrukti vni stati cki sustavi betonski h konstrukcij a vrl o su
osj etl j i vi na redosl i j ed i ravnomj ernost popustanj a, kao sto su grede s
prepusti ma, konti nui rani nosaci i sl ozene prostorne konstrukci je.
Svaki opl atni sustav mora sadrzavati ugradena ri jesenj a za regul acij u i
pr i drzavanj e. Kod i zrade i i i i zbora opl ata potrebno je posveti ti pozornost
na ave uredaj e i sto kao i na ostal e dij el ove opl ata.
Kod drveni h opl ata kao uredaj i za regul acij u sl uze kl i novi koj i se u
parovi ma postavl jaj u na smj erovi ma pomi canj e.
Kl i novi se rade od hrastova i i i bukova drveta gl atki h povrsi na s nagi bom
j edne strane 1 : 5 do 1 : 10. Kl i novi se postavlj aj u u paru t aka da su i m
vanj ske strani ce usporedne. Lagani m udaranj em ceki cem po j ednom i
d rugom kl i nu opl atni se skl opovi pomi cu i i i popustaj u.
Kod suvremeni h opl at ni h sustava i zraduj e se posebna oprema za
regul aci ju i pri drzavanje.
Nagi b okomi ti h opl ata regul i ra se pomocu cjevast i h kosni ka koj i ujedno
sl uze za podupi ra nj e i pri drzavanj e opi ate ti jekom rada . U ci jevi kosni ka
ugraden je suprotan navoj te se okretanjem ci jevi , kos ni k produzava 1 l i
skracuj e. Na taj s e naci n opl atni skl op dovodi u trazeni pol ozaj .
JU Opiate za betonske gradevine
Rjesenja podupiranja i podesavanja oplatnih sklopova.
Pomi ea nj e skl opova po vi s i ni opl ata ri jeseno je vij ci ma s osl onackom
papucom.
Kod teski h konstrukci ja, kao sto su mostovski nosaci , kor i ste se
hi draul i cni podi zaCi vel i ke snage s prstenom za fi ksi ranj e vi si ne. Kada se
opl atni skl opovi dovedu na potrebnu vi si nu, pomocu prstena se fi ksi ra vi si na
i i skl jucuje hi draul i ka.
Kod ski da nj a opi ate akti vi raju se hi draul i cni podi zaci , ski da prsten, te
ravnomj er no popusta na vise osl onaea .
Osi m navedeni h naci na, proi zvodaci kori ste i druga ri jesenja al i gotvo
sva poci vaj u na istovj et ni m nacel i ma, vij ci ma i i i kl i novi ma, osi m kod teski h
mostovski h konstrueij a, gdje s u hi dr aul i cki podi zaci .
6. PODUPI RACI I SKELE ZA OPLATE
Kada su opl at ni skl opovi pl oca i i i greda i znad tl a i i i radnog prostora,
do vi si ne 4 m, za pri hvatanje i osl anj anj e koriste se podupi raci . Suvremena
r ij esenj a pudupi raca mogu se kori sti ti do vi si ne 8, 0 m.
Nekada s u se za podupi ranj e kori sti l e drvene obl i ee deblj i ne 0 1 0 do
1 4 em, koj e se danas vi se ne kori ste.
Podupi raci su samostal ni nosi vi stapovi koj i pri hvacaj u opterecenj e i
p renose ga na osl onee. Podupi raci ne mogu pri mi ti vl acne napone i
savi j anj e. Suvremena rj esenja podupi raca vrl o s u raznovrsna.
d _ I OO I/O CR
PODESAVANJ E
_ V I S I N E
E
L

' _ I bO bO CR
GRUBQ
POD ESAVANJE
VI S I N E
N OSI VOST / I , O KN
Podesivi podupiraci za vodoravne oplatne sklopove.
Cjevasti podupi raci s tel eskopski m ci jevi ma i osl onacki m papucama, s u
nesto stari ja al i naj cesca r ij esenj a.
Pomocu vi j aka na osl onci ma moguce j e I agana podi zati i popustati
podupi race do 1 0 em. Uobi caj ena rjesenja i maj u rupe na svaki h 1 0 em za
grubo odredi vanje d uzi ne.
Pomocu tr nova vi s i na podupi raca grubo se odreduj e, a podi zanj e i
popustanje vrsi se pomocu vij aka. Trn j e od okrugl og betonskog cel i ka
0 1 0 mm. U sl ucaju preopterecenja sti jenke ci jevi sij eku trn i s prj ecavaj u
kri vlj enj e podupi raca.
Vi si na podupi raca j e podesi va od 260 do 41 0 em, a nosi vost j e od 1 0
do 2 0 kN. Vanj ski promj er ci jevi j e 50 i 7 5 mm. Svaki proi zvodac daj e
detalj ne upute za kori stenje i podatke o nosi vosti pojedi ni h vrsta i stupnj u
s i gurnosti . Tezi na podupi raca j e oko 1 5 20 kg t e s e moze r ucno
mani pul i rati .
Uz dobro odrzavanj e, sto podrazumijeva ci scenje i podmazi vanj e, moze
se racunati s vij ekom kori stenja do 1 0 god i na.
Nabavna cij ena j e i zrazena po ki l ogramu tezi ne i krece se oko 20 %
i znad uobi caj eni h bravarski h konstrukci ja te se obzi rom na traj nost moze
reCi da n i su skupi .
Suvremeni podupi raCi proi zvode se okrugl og i i i zvi jezdastog poprecnog
presj eka od cel i ka i i i al umi nij ski h s l it i na. Posj eduj u ri j esenj a za gr ubo
odredi vanje vi si ne i fi no pomij eranj e. Vi si na podupi ra nj a kod pojedi ni h vrsta
krece se do 6, 0 m.
Lake skl opi ve skel e kori ste s e z a v i si ne od 4 do 1 0 metar a. Razl i ci ti h
su rjesenja i konstrukcij a.
Lake sklopive skele za podupiranje vodoravnih oplatnih sklopova.
.
Kod veci ne rj esenj a, el ementi l aki h skel e sastoje se od fi ksnog okvi ra

zrad

og od cj evasti h skl opova koj i se medusobno j ednostavno povezuj u

| pOdi ZU.
Lake ci jevne skel e skl a paju se u tornjeve, a mogu se podi Ci do 1 5 m
vi si n

. N

svost j ednog tor

j a j e oko 50 kN. Na trzi stu se mogu dobi ti

razl l ota qesenJa l ak1 h skel a 1 nozemni h i domaci h proi zvodaca .
12,28 M
8,28 m
5,Z8 m
Torjevi ad lakih skela nosivosti D kN.
7. RADNE STAZE I ZASTI TNE OGRADE
U sastavu opl atni h sustava proizvode se i dij el ovi za opl atne skl opove
koj i omogucuj u i osi guravaj u rad l j udi na i zradi betonski h konstrukcij a.
U tu skupi nu opreme spadaj u radne staze, konzol e za vi soke i zabatne
zi dove, zasti tne ograde i radna stubi sta za si gur nuo kretanje r adni ka.
Radne staze s u prostorni el ementi sa stazom, zasti tnom ogradom i
konzol ama za vj esanje na oplatne skl opove.
S radne staze i zl ijeva se beton u konstrukci je, po staza ma se krecu
r adni ci , drzi al at i vi brator i .
40 Opiate za betonske graaevine
100 em
100 em
Radne staze za oplatne sklopove.
Racunsko opterecenje radnih staza je q 2,0 kN/m2 Duzina elemenata
je do 2 m, a tezina je oko 50 kg.
Zasti tne ograde postavljaju se oko radnih mjesta na vi soki m
gradevi nama, kod izrade ploca, greda i zi dova.
100 kg/m
1
90 - 1 00 em
VI JCANA SI DRA
ZaStn.a ograoa kod tetorP ranJa pl ote
Zastitne ograde za rad na visini.
Zastitne ograde su unifi cirani elementi koji se vezu se z

oplatne
skl opove. Ograda j e vi sine do 1 , 10 m a stabi l nost s e pr ovJ erava na
hori zontal nu silu od P = 1 , 0 kN/ m 1
Na ogradi su postavljeni rukohvati i zasti tna das ka na dnu da sprijeci
i spadanje materijala i alata.
Opiate za betonske gradevine
41
Zastitna ograda i vodoravno osiguranje.
Konzol e za visoke zi dove postavljaju se na vanjski m stranama visokih
zidova i zabatni m fasadama.
Na konzol e se oslanjaju oplatni skl opovi, ali i sluze kao radne staze kod
postavljanja i ski danja oplata. Vrlo su interesantna rijesenja vjesanje konzola
na gotove donje dijelove konstrukci je kao i podizanje konzol a.
Konzol e se oslanjaju i vezu na ocvrsle zi dove pomocu vijaka s unutarnje
strane, a s vanjske strane se vjesaju na utori ma koji su na konzolama. Vijci
se kroz zid provl ace kroz rupe ostale od pritezanja opi ate. Podizu se
pomocu dizalica u cikl usi ma napredovanja radova.
Zastitna ograda i radna staza na vanjskim zidovima.
Radne ijestve si uze za penj anj e radni ka na opi atne ski opove osi gurane
su kukama za vj esanj e i ogr adama te pruzaj u potpunu s i gur nost kod
kreta nj a i penj anj a na opi atne ski opove.
Pored navedene pomocne opreme, za pojedi ne opi at ne sustave
razvij eni su i namj enski ai ati koj i ol aksavaj u r ukovanje.
Kao vrl o uspj esna rjesenja mogu se navesti neke vrsta ceki ca koj i m se
moze pri tezati opi ata, sjeci i okretati vi jke.
B. OPTERECENJE I DI MENZI ONI RANJE
ELEMENATA OPLATA
Ti j ekom i zrade betonski h konstrukci ja opl atni

kl opo

i
.
s u i zl ozeni
razl i ci ti m vrstama opterecenja. Po skl opovi ma se krecu radn1 c1 , na opl atu
moze pasti snij eg. Kada ni su optercene svj ezi m
.
?eton
?
m i zni
r
no
.
su
osjetl j i ve na vjetar. Svjez beton j e vri o tezak matenJ al kOJI se u z1 dov1 ma
kod vi bri ranj a ponasa kao fl ui dni materij al .
Pod opterecenj em se opi ate ne smij u deformi rati i osteti ti . Sva ka
deformaci ja na opi ati odsl i kava se na betonskoj konstrukci j i .
Dobra di menzi oni rati znaci prvenstveno cjel ovi to sagl edati opterecenja
koja ce dj ei ovati na el emente opi ate ti jekom rada.
1 . OPTERECEI\J E OPLATNI H SKLOPOVA
Na opl atu u ti j eku i zrade betonske konstruci j e dj el uj e vi se vrsta
opterecenj a;
*
q vl asti te tezi na i stal no opterecenje
v ' o
*
q radno, pokretno opterecenje
r , .
*
q
s
sl ucaj no, moguce opterecenje
*
q
b
opterecenje od svj ezeg betona
Vl asti ta tezi na i stal no opterecenje ovi si o materij ai u od kojeg s u
opl atni skl opovi i konstr ukci je skl opova i zradeni .
Kod uobi caj eni h rj esenj a, osi m kod cel i cni h opl ata, s dovoi j no se
si gur nosti se moze pretpostavi ti tezi na od qv = 2, 0 kN/m2
Kod cei i cni h opl atni h pl oha i resetkasti h nosaca konstrukci je opl ata se
racunaj u kao da su tezi ne;
qv = 3, 0 kN/m2
Kod namj enski opi atni h sustava za tunel e, vi soke zi dove i ki i zne opi ate,
opterecenje se mora tocno ustanovi ti .
Radno pokretno opterecenje nastaje od radni ka, strojeva za obradu
i ugradnj u betona i snopova betonskog zel jeza koj i se donose na opl atu.
Na prohodni m povrsi nama i radni m stazama, uzi ma se opterecenje
qr = 2, 0 kN/m2.
Zasti tne ograde i okomi ti el ementi kontroi i raj u se na vodoravnu si l u
od P = 1 , 0 kN/ m1 na vi si ni od 1 , 1 m. Di nami cki utjecaj na opi ate nastaj e
kod i zl i jevanja betona, spustanja poveza betonskog zeljeza i rada vi bratora.
Kod uobi caj eni h opi ata i postupaka, opi atni skl opovi sadrze dovoij no
osi gura nj a te ni je potrebno uzi mati di nami cki utjecaj opterecenj a .
Kod rada n a vi soki m gr adevi nama radno opterecenje mnozi se
di nami cki m koefi ci jentom osi guranj a k = 1 , 2- 1 , 5 a odreduje ga konstrukter
u ovi snosti od oceki vani h opterecenja koja mogu nastupi ti .
Sl ucaj na opterecenj a j avl jaj u se povremeno, sto ovi si od l okal i teta i i i
dr ugi h okoi nosti gradi l i sta.
U ovoj skupi ni pr i padaj u opterecenja od vj etra, vode kod buj i cavi h
patoka, temperaturni rad konstrukci je i mehani cki udar neki m teretom kod
pri jenosa di zai i com.
Navedena opterecenja nastoje opl atne skl opove prevrnuti i i i podi ci te
je potrebno kontrol i rati stabi i nost.
Opterecenje vj etrom racuna se po model u
V = C x Wx F
V Opterecenja od vjetra kN/m2, C izlozenost opl atnog skl opa vj etru,
V opterecenje od vjetra prema Tehni cki m propi si ma, i zl ozena povrsi na
Koefi ci jent C ovi si od i zi ozenosti opi ate vjetru na gradevi ni . Za prvi
red verti kal ni h opl ata na gradevi ni uzi ma se C = 1 , 6 za dr ugi red C = 1 , 2
a za treci i dal j e redove C = 1 , 0.
Opterecenje vjetra W, uzi ma se prema Tehni cki m pr opi si ma za
opterecenj a gradevi na vj etrom a ovi si od nadmoske vi si ne, vjetrovne zone,
i zl ozenosti gradevi ne.
Ukol i ko se ne provodi detal j ni j a anal i za, sa si gurnoscu se za vi si ne do
30 m moze uzeti W = 1 , 5 kN/m2, a za vece vi si ne, W = 1 , 7 kN/m2 .
Pri ti sak vj etra nastoj i okomi te opi ate prevr nuti , a vodoravne pi ohe
podi ci .
L
44
Naci nom povezi vanj a opl atni h skl opova i podupi ranj em kosni ci ma,
opl atni se skl opovi osi guravaj u od prevrtanj a.
Opl ata s e na prevrtanje kontrol i ra kada j e bez betona. Momenat koj i
s e suprotstavlja prevrtanj u treba da j e 1 , 5 put veci od momenta koji i zazi va
vj etar.
Vodoravne opi ate vjetar nastoj i podi ci . Sa dovol jno si gurnosti maze se
uzeti da je si l a podi zanj a Vp 1 , 6 kN/m2 i da djel uje na opl atu bez betona.
Vodoravne opi at e osi guravaj u se povezi vanjem za podl ogu i i i dodatni m
opterecen j em.
Krajem sezdesetih radilo se na gradilistu hate/a "Ubertas" u Dubrovniku. Kao
"kontinentalci" nismo nista znali o }aCini vjetrova BURE i JUGA tijekom zime na
jadranskoj obali. Uskoro smo naucli i zapamtili.
. =
Jedne o/ujne noci U ve/aCi vjetar je srusio i OStetio SVe pnprem/ene Opiate Zldova a
cieli oplatni sklop za plocu iznad ulaznog diela veliCne aka 340 m2 podigao je i u
dielovima prebacio u okolne vrtove i kuce na udalenosti do 200 m.
S investitorom smo imal ugovorenu predaju hate/a do 5 svibnja iste godine te smo
morafi nastaviti radove. To nas je iskustvo prisililo da konstruiramo niz rjesenja za
pridriavanje i podupiranje oplata za zastitu od vjetra koje smo poslie uvrsti/i u stalnu
opremu. L popisima su voaeni pod nazivom "jadranska oprema ".
2. OPTERECENJ E OD SVJ EZEG BETONA
Pr i l i kom ul ij evanj a i zbi j anj a betona u opl ata ma se javl jaju i zvanredno
vel i ka opterecenja, koj a se moraj u sagl edati i tocno ustanovi ti , kako ne bi
dosl o do popustanja i i i defor maci ja opl ata.
Po naci nu djel ovanja razl i kuj u se vodoravna i okomi ta opterecenj a.
Hori zonta l ni opl atni skl opovi za pl ace i grede, optereceni su
vl asti tom tezi nom betona, te:i nom skl opa, sl ucaj ni m i radni m opterecenj em.
Opterecenje svj ezi m betonom maze se i zrazi ti model om:
Q_ (Y A h) 7 k
Q _ opterecenje od svjezeg betona kN/m2, T prostorna tezi na betona kN/m3
D vi si na betonske konstrukcije, < di nami cki koeficijent si gurnost1 ,
uzima se obi cno k " 1 , 2 1
Ukupno opterecenje oplatnog skl opa dobij e se kada se dodaju preostal a
opterecenja koja su navedena.
Opterecenje verti kal ni h opl ata mnogo j e s l ozenij e utvrdi ti . Pri l i kom
i zl ijevanja i zbij anj a betona u opl ati j avl jaj u s e broj ni utjecaj i koj i povecavaj u
opterecenj e.
Opiate za betonske graaevine
45
Kod ul ij evanj a i zbi janja betona u opl atama zi dova, stupova i greda,
svjeza betonska mjesavi na prol azi kroz razl i ci ta stanj a koja i zazi vaj u razl i ci tu
vel i ci nu opterecenja po vi si ni .
U trenutku ul ijevanja pod utjecajem zbij anj a vi bratori ma, betonska masa
se fl ui di zi ra, zrna medusobno gube kohezi j u, sto i zazi va pri ti sak na bocne
opi ate, sl i ca n h i d rostati ckom pri ti sku, al i koj i je zbog vol umne gustoce
svjezeg betona znatno veci od opterecenja tekuci na.
Nanosenjem i duceg sl oj a pri ti sak se u donj em sl oj u povecava, j er j os
n ij e pocel o vezi vanje, a beton se u tom sl oj u vi se ne ponasa kao fl ui d j er
s e j avl ja unutar nj a kohezi j a.
Br oj n i m i strazi vanj i ma ustanovlj eno j e da vel i Ci na opterecenj a od
i zl ij evanja i zbij anj a betona u opl atama ovi si o broj ni m Ci mbeni ci ma al i s u
domi natni ;

B rzi na ul ij evanj a po vi si ni presj eka.

Temperatura betona.
Ostal i su ci mbeni ci od manj eg tjecaj a, al i u poj edi ni m sl ucajevi ma n i su
zanemari vi .
DMR
u'L
B RZ I NA B ETON I RANJA
V m/sat
U,! U, U,O U.+ U,0 U,U U./ U,O U,J
,U
,U
O,U
,U
0,U
U.U
h
!,U !,0 ,U ,0 O,U
0,U !U,U !U,U U,U 0,U OU,U O 0,U U,U 0,U 0U,U 00,U U U,U
kN /m2 pri t i s a k na opl atu
Opterecenje betona na oplatu zidova u ovisnosti od brzine ulievanja pri 20C
Brzi na ul ij evanja betona po vi si ni presud

o utjec

.
na opterecenje
opl ata. u praksi se koriste razl i ci ti izvori za odred1va
.
nJ e pnt

ska .
.
ro

e?ena
su broj na i strazi vanj a, a u praksi se kori ste rezul tat1 amenckog Mm

star
stva za gl avne puteve" poznate DMR tab/ i ce. (Department of Mam of
Roada USA)
u navedeni m tabl i cama opterecenje betona na opl atu data je u
ovi snosti od brzi ne ul ij evanja po vi si ni u satu, V = m1/satu, i temperaturi
betona i okol i ne od T = 20C
u tabl i cama je navedeno mjesto najveceg opterecenj a, mj ereno od
mjesta ul ijevanja, koje se moze ocekivati .
0, 1
0, 2 0, 39 1 0, 1
0, 3 0, 58 1 5, 2
0, 4 0, 78 2 0, 2
0, 5 0, 97 2 5, 3
0, 6 1 ' 1 7 30, 3
0, 7 1 , 36 35, 4
0, 8 1 , 56 40, 4
0, 9 1 ,75 45,4
1 , 0 1 , 94 46,4
1 , 5 2, 91 50, 8
2, 0 3, 87 55, 1
2, 5 4, 83 59, 6
3, 0 5, 80 63, 9
Kod ul ijevanja i zbij anj a betona u zi dove, stupove i g rede uobi caj ena
brzi na je, V = 1 -2 m1/sat.
Kod veci h presjeka i kod kori stenja pumpi za eto
.
n, sto se javl ja kod
potporni h zi dova sl i cni h konstrucij a, dostize se brz1 na 1 d = 4 1/sat
Temperatura betonske mjesavi ne i okol i ne dug1 J e dommatan
ci mbeni k za vel i ci nu opterecenja betona na opl atu.
$vedski gradevi nski i nsti tut i z Geteborga na osnovu op
.
sezni i spiti va

ja
i zradi o j e nomogram za odredi vanje pri ti ska betona u ov1 snost1 od brzme
betoni ranja i temperature.
Opiate za betonske graaevine
B RZ I NA B ETO N I RANJA
V m/sat
1 , 0 2 , 0 3, 0 4 , 0 5 , 0 6 . 0 7 . o 8, 0 9, 0 1 0 , 0
I
I
80 ---
70
kN/m2
60
50
40
30
20
1 0
0 0
Opterecenje betona u ovisnosti od temperature okolisa i brzine ulievanja.
Nomogram j e pri mj enj i v kod vel i ki h brzi na ul ijevanja u temperaturnom
opsegu od + 5, 0 do + 35
co
Uoclj ivo je da pri temperaturama od +5, 0 do + 1 5, 0 co. pri ti sak betona se povecava, dok se pri 20,0 C0 stupnj eva podudara rezul tati ma DMRa. Pri ti sa k betona veCi j e kod ni zi h temperatura okol i ne i mjesavi ne
.
Utjecaj ostal i h ci mbeni ka nij e znacaja n al i se u pojedi ni m s l ucajevi ma
mora uzeti u obzi r pri proracunu.
Konzi stentni i tekud betoni i zazivaju nesto povecana oprecenja u
odnosu na suhe mjesavi ne, al i utjecaj na nj i h n ij e veCi od 3 - 5 %
Ak
.
ti v

ije vrste c

menta s brzi m pocetkom vezi vanja i zazi vaj u manj a

opte
:
ecenJ a,
.
a cement1 s normal ni m vezi vanjem i usporenom hi dratacijom,
kakv1 se konste kod vel i ki h hi drotehni cki h gradevi na, znatno povecavaju
opterecenja.
47
U ti m j e sl ucaj evi ma potrebno tocno ustanoviti opterecenje i pri l agoditi
brzi nu ul ij evanja betona.
Betoni sa si tnij i m zrni ma kamenog agregata povecavaj u opterecenje
na opi ate i do 1 0 %.
Gl atke opl atne pl ohe i zazivaj u 1 0 % veca opterecanj e od neravni h.
Deblj i na presj eka konstruci je, ukol i ko j e veca od 1 2 em, ne utjece
na vel i Ci nu opterecenja.
Na tanj i m presj eci ma pri ti sak se smanj uj e zbog tr enj a betona na
opl atni m pl ohama.
3. DI MENZI ONI RANJ E ELEMENATA OPLATA
U ovi snosti od pol ozaja el ementa u opl atnom skl opu, svaki el ement
preuzi ma odredena opterecenja i prenosi na druge dij el ove i i i osl once.
Da skl op moze preuzeti opterecenja i odgovori ti namj eni , sve el emente
opl ata i medusobne veze stati cki se di menzi oni raj u prema pri padaj ucem
opterecenj u.
Di menzi oni r anj e el emenata i veza, radi se poznati m stati cki m
postupci ma u ovi snosti od kojeg s u materij al a, a preporucl ji vo j e pri drzavati
se odredeni h pravi l a vezani h za opl atne konstrukcij e.
Opl atne pl ohe i potkonstrukcij e, ukol i ko su osl onj ene na l i nij ske,
potkonstruci je i i i nosi ve konstrukcije, ponasaju se kao konti nui r ani nosaci
preko vi se pol j a i i i kao sl obodno osl onjene grede na dva osl onca.
Staticka postavka za dimenzioniranje elemenata opiate u sklopu.
Navedeni el ementi i zl ozeni su momenti ma savij anj a i osovi nski m
na prezanj i ma u ovi snosti od pol ozaj a u konstrucij i .
Kod proracuna stati cki h utjecaja i raspodj el e opterecenj a po el ementi ma
kori ste se poj ednostavl jene stati cke sheme koje su na strani si gurnosti .
Svi nosaci koj i su i zl ozeni savij anj u promatraj u se kao proste grede.
Sve veze opl atni h skl opova promatraju se kao zgl obne.
Moment se savij anj a dobij e po znanom model u;
M = 1 18 q f
Moment savij anj a uvij ek se uzi ma za najvece opterecenje koje moze
doCi na nosaC.
Pri ti s n uti stapni i pl osni el ementi kontrol i raj u se na i zvij anj e.
Preporucl j i vo j e vi tkost ograni ci ti i spod ' ^ 1 00 zbog opasnoti od bocni h
udara tij ekom rada.
Kod opl atni h skl opova i zl ozeni h savij anj u, naci nom proracuna i
konstrui ranj a skl opa, nastoj e se smanj i ti ugi bi opl ata pod opterecenj em, j er
se ugi bi " precrtavaj u " na betonsku konstrukcij u .
Kod di menzi oni r anj a el emenata skl opova moguca su dva pri stupa;

proracuna se ugi b pod opterecenj em i opl atni s kl op se proj ekti ra s
nadvi senjem u vel i ci ni racunskog ugi ba.

pretpostavi se ugi b koji zadovol java u pogl edu i zgl eda i i i namj ene
betonske konstrukci je i svi sastavni el ementi se di menzi oni raj u prema
zadatom ugi bu.
Di menzi oni ranj e prema zadatom ugi bu se gotovo i sklj uci vo kori sti
kod di menzi oni ranj a opl atni h skl opova a i zrada s nadvi senjem pr i mj enj uje
se kod vel i ki h raspona, greda i i i pl oca.
Kod vi d lj i vi h betonski h konstrukci ja koje se nece obl a gati d rugi m
materij al i ma drzi s e da s e ugi b od 1 0 mm ne moze vi zual no uoci ti ukol i ko
j e konstrukcija i znad vi dokruga preko 4, 0 metra . .
Kod zi dova i i i stopova u i stom red u defor maci j e s e dal eko bol j e
uocavaj u te se pretpostavl ja pri hvatl j i vo odstupa nje 4 do 5 mm.
Ukol i ko s e unapri jd odabere pri hvatljiv ugi b konstruci je opl atnog skl opa,
moguce j e dobi ti krutost nosaca koji ce osi gurati i zabrani ugi b konstrukci je
pod opterecenj em.
Pri mj er: Kod proste grede ugi b se dobiva model om;
f = (11384x E x J)x(5 x M x F)
50 Opiate za betonske gradevine
Ukol i ko je zadan ugi b 1, potreban momenat i nerci je proste grede je;
1 (1/384 A L A f} A 5 A A F)
Navedeni m post upkom dobi vaju se vr l o kruti ei ementi opl at ni h
konstrucij a.
Svi tvorni cki i zradeni el ementi opl atni h konstruci ja di menzi oni sani su
navedeni m postupkom.
C. |ZO8 | |Z8ADA OPLATN| 5KLOPOVA
Na i zbor vrste opl atni h skl opova za svaki konkretni sl ucaj utjecu broj ni
tehni cki i orga ni zacij ski ci mbeni ci .
l zbor ovi si o obl i ka betonske konstrukci je, vel i ci ne povrsi ne koj a se
opl acuj u, raspol ozi vi m stroj evi ma i vremenu za radove, kl i matski m uvj eti ma
u vri j eme i zvodenja radova, pa do raspol ozi vog broja i obucenosti radni ka
koj i ce radove i zvodi ti .
l zborom vrste opl atni h skl opova i naci na rada, moraj u se zadovol j i ti
uvjeti za uspj esan pothvat, sto pod razumij eva: dobi ti trazenu kval i tetu
betonski h konstrukci ja u pogl edu di mezi ja i i zgl eda i zavrsi ti gradevi nu u
predvi denom vremenu, a uz naj ni ze troskove.
Pogresan j e i zbor u najvecem broj u sl ucajeva polj edi ca i strazi vanj a s
unapri jed poznati m odgovorom. Dovol j no j e da j edan cl an radne skupi ne
odranij e dobro poznaje odredenu vrstu opl ata i naCi n rada, pa da to odredi
i zbor.
Takoder j e pogresno unapri jed ograni ci ti sredstva za nabavku opl ata,
ne sagl edavaj uci konacan i shod u organi zaci jskom i ekonomskom pogl edu.
Proi zvodaci opl atni h konstruci ja mogu takoder dopr i nijeti pogresnom
i zboru. U nastoj anj u da prodaj u opi ate koje proi zvode, u mnogi m
sl ucaj evi ma se ponasaj u nekri ti cno. netocne podatke o mogucnosti i i i Bi l o
j e sl ucajeva da su na raspi sani natjecaj za nabavu opl atni h sustava dobi veni
nepotpune speci fi kaci j e potrebnog broja i dij el ova sustava a sto je u prvi
mah tesko utvrdi ti .
Pogresan i zbor vrsta opl ata i naCi na r ada nepovol j no se odrazava na
sve ostal e faze radova i na odvij anj e radova u cj el i ni .
Na gradi l istu se nastoj i postavi ti organi zaci ja i zvodenj a s medusobno
uj ednaceni m kapaci teti ma po vrstama radova. Ukol i ko se radovi na i zradi
opl ata ne odvi jaju u predvi denom vremenu, zaostaj u a rmi racki , betonski i
zi darski radovi uz nedovol j no kori stenje kapaci teta a sto se odrazava na
troskove.
Samo uz svestrano poznavanje uvj eta i mogucnosti koje poj edi ne vrste
| postupci rada na mecu i u koj i m okol nosti ma, mogu se i zabrati
naj povolj nij a rj esenja za odredene uvjete i konstrukci j u i dobi ti povol j ni j i
rezul tati .
1 .
2 .
3 .
U rjesavanju opl atni h skl opova mogu se promatrati tri osnovna pri stupa:
Sustavi koj i se i zraduju na mjestu gradenj a, gdj e se svrstavaj u
kroj ene opi ate od drvene grade i i i drveni h preradevi na.
Sustavi gdj e se od tvorni cki i zradeni h pl oca i el emenata na mj estu
gradenja skl apa opl atni skl op.
Sustavi gdj e se od tvorni cki i zradeni h el emenata u radi onici i zraduje
opl atni skl op u vel i ci ni i obl i ku konstrukcije koj i se na mjestu gradenj a
postavl ja i ski da.
I
m1es|:t so|ou|ck|zso >s|m:eu
| I I |
I 1 I I
DRVENE KROJ ENE | ! I I IZRADA NA MJ ESTU
| ! | I
Daske. gredlce, cavlt, ZICi | I | I Na mJestu gradenJa se kroji ,
kltnov1
| I | I
reze grada, SiStaVIJa oplata |
| | | I
Alar Pile, sjek1re, kljesta
| I I
L
pnteze
I | I
Obiljezje: I I I |
| I 1 I Jednokratna primjena
| I | I
I | | | UtroSak rada:
| I l I T 1, bsatifm2
| | | I
I I I l
I | ! |
GOTOVE PLOCE
I | I |
|
I ! | | SKLAPANJE NA MJESTU
| | I
Tvormck1 1zradene | I I | SklapanJe na mjestu
moduploee, uredaJI za I | I I
povezlvanJe
| | | I Obiljezje:
Mogucnost prilagodbe
| I I I
razlicitim oblicima.
I | I |
| | | I
Utrosak rada:
| | | |
0.D 0.8sati/m2
I | | |
I I I I
I | I I
I I I I
TVORNICKI ELEMENT!
| I
IZRADA
I I
POSTAVUANJE I | I I
Gotov1 tvornicki elementi za
I !
SastavljanJe sklopova u
| I
PostavljanJe i skidanje na
I I I I
nostve dijelove. I | dl menziJama konstrukoje. I I mjestu gradenJa.
potkonstrukCIJ, uredaJi za I | I |
povez1van)e 1 regulaciJu

~
Lbi ljEZja
i | Brzina rada, ucinkovitost
MateriJal za oplatne plohe
| | | |
| | I ! Utro5ak rada:
I l I I
0,2- 0,3STB m2
I | | |
| | | I
| | I l
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
52 Opiate za betonske graaevine
1 . I ZRADA OPLATA NA MJ ESTU GRADENJA
l zrada opl ata na mjestu gradenja najstarij i j e naci n i zrade opl ata i sve
suvrem
.
ene vrste opl ata i postupci rada pocel i su i zradom opl ata na mjestu
gradenJa . Takav naci n rada ni danas nije potpuno napusten. Kori ste je manj i
poduzetni ei , obrtni ei i samogradi telj i .
Uobi cajen nazi v za ovaj naci n i zrade opl ata j e " kroj ene opiate" za
sto i ma opravdanj a, jer se drvena grada reze sastavl ja i zaki va na mjestu
i zrade konstru keij e.

u

j e mogucnost i zrade opl ata na mjestu gradnj e kori stenj em
tvor

1 ckl
.
1 zraden1 h el eme
.
nata. Na mjestu gradnj e sastavl ja s e opl atni skl op
od t1 pskl el emenata, l ak1 h drveni h resetkasti h i i i sl i cni h nosaca, opl atni h
pl oca, pod

pi raca i drugi h dij el ova. Kod ovi h j e oplata kval iteta konstrukcij e
znatno boi Ja, al l utrosak rada nije znatnij e smanjen.
Opiate od drvene rezane grade, i zraduj u se od dasaka deblj i ne 24
i 48 mm, l etviea 2, 5/5, 0 em i gredi ca 1 0/1 0 do 1 6/1 6 em.
opl atne pl ohe mogu se kori sti ti i prethodno i zadene drvene l ij epl j ene
pl ace i dij el ovi s per pl oca, koj i se rezu i i i ukl apaj u na mj estu buduce
betonske konstrukci je.
/:/! 4 TB
l l |l J 01
/'l)!l
u 114 L1
Dielovi drvenih opiata izraaenih na mjestu graaenja.
Opl atni skl op se povezuje cavl i ma, kovacki m sponama, (kl anfe) i zi eom
od mekog cel i ka 3 6 mm deblj i ne. Podi ze se, podesava i popusta pomocu
kl i nova od tvrdog drveta .
Kod ski danj a, cel i cne se zi ee sij eku, te krajevi vi re i z betonski h povrsi na.
Ukol i ko se zel i zi ce potpuno odstran iti , sij eku se i spod povrsi ne betona sto
ostecuje konstrucij u.
Ostecena mjesta se naknadno zatvaraj u eementnom zbukom koj a j e
vi dlj i va na povrsi ni , a kod vanj ski h povrsi na s vremenom zbuka puea i
i spada. Ostaci zi ca oksi di raj u na povrsi ni sto stvara neugl edne zute mrl j e.
Opiate za betonske graaevine 53
Za i zradu opl ata trose se bespovratno vel i ke kol i Ci ne drvene grade .
Prema razl i ci ti m gradevi nski m normati vi ma predvi deno j e d a s e daske za
opl atnu pl ohu mogu do 7 puta upotri j ebi ti , a letve i gredi ce do 1 0 puta .
U praksi je to znatno manj e. Kod s l ozeni h se presjeka vee nakon tr ij u
kori stenja ne moze vi se kori sti ti drvena grada j er j e usi tnj ena, i spueal a i
vi toperna .
Utrosak lj udskog rada j e vrl o vel i k a pri tom kroj ene drvene opi ate
mogu radi ti samo obuceni tesar i vise kval ifi kaci je koj i znaj u samostal no ci tati
projekte konstrukeij e.
Za i zradu, ski danj e i ci scenje opi ate utrosak rada se krece od 1 , 0 do
2, 0 sata po cetvor nom metru, a kod sl ozeni h konstrukci ja mal og presj eka
i do 3 sati po m2.
Za i zradu se kor i ste rucni al ati kao sto su mal e sj eki re, pi l e, ceki Ci ,
kl ij esta za reza nje zi ee i cel i cne. pol uge tzv. pajser i , duzi ne 60 i 1 1 0 em s
ostr i m klj unom na kraj u.
Kval iteta betonski h konstrukc ij a i povrsi na, i zl jeveni h u kroj eni m
opl atama, nij e zadovol j avaj uca . Zi dovi , stupovi , grede i pl oca s u neravni , a
odstupanj e od projekti ranog poprecnog presjeka j e vel i ko.
Na va nj ski m povrsi nama su vi dl j i va mj esta proeuri vanj a eementnog
ml ij eka naroCi to na spojevi ma dasaka i kutevi ma.
Kori stenj em opl atni h pl oha od sperpl oce i ! i l ij eplj enog drveta nesto se
popravl j a kval iteta i i zgl ed konstruci je al i utrosak vremena za i zradu ostaje
nei zmij enj en.
Opiate od gotovi h tvorni cki i zradeni h el emenata ta koder se
i zraduj u na mjestu gradenj a. Za i zradu se kori ste l agani d rven i nosaci ,
cj evasti podesi vi podupi raci a opl atna pl oha i potkonstrukei ja se moze radi ti
od spepl oce l jepl jenog drveta s gotovi m gredi eama a l i mogu se kori sti ti i
modul ar ne tvor ni cki i zradene pl ace.
lzrada oplata za pioce na mjestu graaenja s gotovim elementima.
Kval iteta betonske konstrukcije znatno j e bolja u odnosu na drvene krojene
opi ate, al i utrosak rada j e vel i k. Kada se opl acuj u konstrukci je s gotovi m
el emeti ma u pravi l u j e potrebno poj edi ne di jel ove i zradi ti od drvene grade radi
pri l ogodavanja obl i ku i vel i ci ni konstrukcije j er se goptovi el ementi ne smij u
rezati i uki vati . Navedeni sustav kori ste ugl avnom obrtni cke radi oni ce i manj a
poduzeca kod nadogradnj i i adaptacija zgrada. Utrosak rada je znacaj an i krece
se od 0,8 do 1 , 0 sati/m2.
Oplatni sklopovi koji se izraauju na mjestu graaenja s gotovim dielovima.
Koliko je rada potrebno utrositi za izradu "krojenih" oplata mazda najbole ilustrira
primjer izrade opiate za tavanicu tvoricke zgrade koja je raaena prie 35 godina.
Trebalo je izraditi opiate ploca i greda za osnovu zgrade od oko 650 m7 Kada su
obraaeni normativi utroska rada, bilo je vidlivo da za izradu treba utrositi 1 20 dana
l radnika.
Kako je predviaeno vrieme u vremenskom planu bilo tri dana, trebalo je angaiirati
oko 40 tesara, koje nismo imali. Op/atu je izradilo 20 tesara i uz velike napore uspje/o
doviti za 6 dana.
U oplatu su ugradili 25, 0 m3 daske od 24 mm, 1 8, 0 m3 gredica i 300 kg cava/a. Riec
je graaevinskoj osnovi od 1 9 A 34 m, sto je manje od rukometnog igralita.
2. SUVREMENA RJ ESENJA OPLATA
U nastoj anj u da se pobolj sa kval i teta betonski h konstrucij a u pogl edu
tocnosti di mezi ja i i zgl eda vi dlj ive povrsi ne, poveca broj kori stenja i smanj i
utrosak lj udskog rada, razvij ene s u nove vrste i postupci rada s opl atama.
U osnovi j e svi h suvremeni h sustava tvor ni cki i zradena opl atna
konstrukci j a, gdj e j e u j ednom skl opu poveza na opl atna pl oha i
potkonstrucij a, a kod neki h i nosi va konstrucij a. U svakom su sustavu za
i zradu opl atni h skl opova djel ovi za povezi vanj e i regul acij u.
Opl atni skl opovi proi zvode s e U razl i ci ti m rjesenj i ma, al i preovl adavaj u
dva osnovna pri stupa:

Sustavi koj i se skl a paju na mjestu gradenja

Sustavi koji se radi oni cki skl apaju, a na mjestu gradenja postavljaj u i ski daj u.
Opiate za betonske graaevine
55
3. SUSTAVI KOJ I SE SKLAPAJ U NA MJ ESTU GRADENJA
Pri stup i zrade opl atni h skl opova pol azi od modul arni h, tvorni cki i zradeni h
opl atni h tabl i i pratecih diel ova za povezivanje i podesavanje koji se na mjestu
gradenja skl apaju u opl atne skl opove odgovaraj uce vel i ci ne i obl i ka.
1 t
!||l rl .
t I t
l|! k`| |Il | 150 /
Sustavi tvomicki izraaenih ploca za opiate koje se skfapaju na mjestu graaenja.
Tvorni cki i zradene modul ar ne opl atne tabl e vi soke s u kval itete i zrade
s prateci m dij el ovi ma i rjesenj i ma i predstavl jaju poslj ednj i stupanj razvoja
suvremeni h opl atni h sustava . Osnovni nosi vi okvi r pl oce i zraden je od
profi l i ranog al umi nij skog l i ma i i i kutij asti h l i meni h presj eka.
Potkonstruci ja j e od i stog materij al a, sacasto postavlj ena i zavarena na
okvi r sto osi gurava j ednaku nosivost u dva smj era.
Na bocni m stranama okvi ra, u odredenom ri tmu, postavlj ene su rupe
i trnovi koj i m se osi gurava ukl apanj e pl oca u i stoj ravni .
56 Opiate za betonske gratevine
Opl atne pl ohe su kod veci ne proizvodaca od sperpl oce al i po zahtjevu
se mogu dobi ti i s cel i cni m l i movi ma i i i drugi m materij al i ma s povrsi nski m
teksturama.
Rjesenj i ma j e omogucena jednostavna zamjena opl atni h pl oha nakon
odredenog broja upotreba. Pl ace se rade u razl i ci ti m vel i ci nama al i u
modul ar ni m odnosi ma.
M M M
NaCin sklapanja op/ata zidova s gotovim plocama.
Sustavi sadrze osnovnu pl ocu i pomocne. Pomocne pl ace su vel i ci ne
1/2 i 1/4 od osnovne, sto omogucuje komponi bi l i nost pr i skl apanj u u vel i ke
skol opove razl i ci ti h di menzi ja i obl i ka.
Prema vel i ci ni osnovne pl ace razlikuju se sustavi s pl ocama uvjetno " mal i h"
di menzi ja, gdje osnovna ploca vel i ci ne 50 x1 00 em i i i 60 x 120 em. Sustavi s
srednje vel i ki m pl ocama, su s osnovnom pl ocom od 50 x 250 em a sustavi s
vel i ki m pl ocama i maju osnovnu pl ocu 240 x 240 em do 300 x 300 em.
Tvoricki izratene oplatne place srednjeg i malog modula.
Sustavi s mal i m pl ocama vrl o su pri l agodl ji vi u pogl edu obl i kovanja
razl i ci tih vel i ci na i obl i ka opl atni h skl opova za okomi te i vodoravne
konstrukci je te i h pretezi to kori ste manja poduzeca i obrtni ci .
T ezina pojedi nacne pl ace ne pre!azi kg te su pogodne i za rucni prijenos
i rad. Kori ste se i mal e dizal i ee, koje posjeduju obrtni ei i manj a poduzeca.
U svakom sustavu predvi dene su posebne pl ace sa zgl obom u s redi ni
za obl i kovanj e unutarnj i h i vanjski h kutova kod zi dova . Navedeni m se
pl ocama mogu obl i kovati mnogokutne kruzne i oval ne osnove zi dova.
Rjesenja povezi vanja pl oca medusobno i pri tezanje opl ata kod zi dova,
razl i kuj e se od proi zvodaca do proi zvodaca al i svi i maj u nesto zaj edni cko;
to su el ementi i zl iveni od cel i ka i i i sl i ti ne, patenti ranog obl i ka, tezi ne po
komadu oko 0, 3 do 0, 5 kg, koj i ma se vrl o j ednostavno rukuj e.
l zrada j e opl atni h skl opova jednostavna a za obucavanje nekval ifi ei rani h
lj udi n ij e potrebno vi se od deset dana. Pl oce se povezuj u u skl opove,
postavl jaj u, pri tezu i popustaju pomocu posebno obl i kovanog ceki ca duzi ne
oko 40 em koj i j e ujedno i j edi ni al at za rad .
Dvi je s e pl ace po bocni m stranama ukl apaj u pomocu trnova i rupa a
pri tezu i povezuju s vezni m el ementi ma.
Sustavi sa srednj i m i vel i ki m opl atni m pl ocama rade se na i sti naci n
i od i sti h materij al a al i od kruCi h profi l a u razl i ci ti m vel i ci nama.
Tvoricki izratene oplatne place velikog modula.
58 Opiate za betonske graoevine
Sklapanje oplatnih sklopova za betonske ploce na mjestu gradnje.
Veci na sustava s vel i ki m plocama poci nj e osnovnom plocom 240 x 240
em i prateCi m vel i ci nama 1 20 x 240 em i 60 x 240 em ali mogu se naCi i
proi zvodaci s osnovnom plocom od 300 x 300 em.
Veli ke su ploce znatno teze, oko 250 do 300 kg, te nij e moguc r ad
bez di zali ea, al i su zato i znatno efi kasnij e na vel i ki m gradi li sti ma.

S modul arni m oplatni m plocama rade se okomi te i vodoravne konstrukcije

a razli ka j e samo u pri hvacanju tabli kod vodoravni h konstrukeij a.
Betonske konstrukei je i zradene s gotovi m tvorni Ci m plocama izvanredne
su kvali tete. Di menzi je ne odstupaj u od projekti rani h vi se od 2 - 3 mm, a
povrsi ne su gl atke i pune.
Tvorni cki i zradene oplatne ploce mogu podnij eti veli k broj u poraba.
Oplatne se pl ohe od sperploce mogu do 1 00 puta u potri jebi ti uz
odgovaraj uce odrzavanje.
Opl atne s e plohe j ednostavno zamjenj uj u, a ako n i su dublj e ostecene
i i i deformi rane, samo se okrenu na dr ugu stranu i ponovno kori ste.
Broj uporaba potkonstrukci je pl oca j e neograni cen, ukoli ko se pravi lno
odrzava. Poslije svake uporabe place se moraj u oci sti ti od betona i namazati
zasti tni m premazom proti v hrdanj a.
U proracunu cij ena, tvorni cki proi zvedene opl atne pl oce se uzi maj u sa
vremenski m otpi som do 5 godi na, te se na cij enu odrazavaj u u ovi snosti
o broja upotraba u jednoj godi ni . Knj i govodstveno se metal ni sklopovi vode
kao i nventar a opl atne plohe i vezni el ementi kao potrosni materijal.
Nabavna ci jena opl atni h s ustava j e vri o vi soka te i zi skuj u vel i ka
pocetna ulaganj a.
Kada s e speci fi kaci jom obuhvate svi potrebni djelovi za j edan sustav
oplata, veli ci ne oko 500 m2, nabavna cij ena po cetvornom metru oplatne
konstrukci je krece se od 1. 000 - 1. 500 kn/m2
Unatoc vi sokoj nabavnoj cij eni , zbog vel i kog broja u poraba, kori stenje
nij e skupo.
Cij ena j edne uporabe n ij e veca od 5 do 15 kn/m2 po cetvornom
metru. Na taj i znos dodaj u se j os potrosni materi jali , troskovi rada i troskovi
poslovanja poduzeca. Obuhvatni je upute o formi ranj u cij ena oplaci vanj a,
obradene su u naredni m poglavlj i ma
Brzi na i zrade opi ate i mal i utrosak r ada najveca j e prednost ovi h
oplatni h sustava.
Utrosak rada za postavljanje i ski danj e oplata krece se od 0, 1 0 do
0, 30 sati/m
2
.
Proizvodaci oplata tvrde da se opi ate zi dova mogu radi ti s manj i m
utroskom, al i to j e za pl ani ranj e i proracun cij ena nereal no, j er j e tesko
dosti Ci takav prosj ek u duzem razdobl j u.
Radna skupi na od t r i covj eka, s j edni m kval i fi ci rani m radni kom i dva
pri ucena, mogu za 8 sati rada i zraditi do 1 50 do 200 cetvorni h metara
oplata zi dova i pri bli zno toli ko i oplata ploca bez podupi ra nja. Slozenij e
osnove povecavaj u utrosak rada.
Svaki proi zvodac uz u putstva za kori stenj e oplata daj e i normative
utroska rada za razli ci te vrste betonski h konstrukci j a i obli ka ali se u nasi m
uvj eti ma ne mogu pri mijeni ti bez ozbi lj nog sagledavanja.
Nasa s u i skustva da s e normati vi proizvodaca oplata kod kori stenja u
zemlj i za plani ranj e i utvrdi vanje ci jene moraj u uvecati za 25 do 30 %.
4. SUSTAVI KOJ I S E POSTAVUAJ U NA MJ ESTU GRADE NJA
Sustavi gdje se za izradu opl at ni h skl opova kori ste tvorni cki i zradeni
elementi od koj i h se u radi oni ci i zraduj u oplatni sklopovi u potrebnom
obli ku i veli ci n i konstrukci je koji se na mjestu gradenja samo postavljaj u i
ski daj u, po uCi nkovitosti i kvaliteti betonski h konstrukci ja si gurno su najbolj i .
Uspj esna pri mj ena uvjetovana j e vel i ki m brojem konstrukci ja i sti h di menzi ja
i obli ka na i stoj g radevi ni .
lzrada oplat ni h sklopova od unifi ci rani h, tvorni cki i zradeni h elemenata
pocela je sredi nom sedamdeset i h godi na.
Gradevi nska poduzeca bi la su gl omazna, a zaposljavala su i do deset
t i suca rad n i ka. Broj nost za posleni h u poduzeCi ma nij e bi la poslj edi ca
ekonomski h promi sljanj a vee mjera socijalne politi ke drzave. Ti h godi na u
Hrvatskoj je u gradevi narstvu i prateci m djelatnosti ma bilo zaposl eno oko
160 ti suca !j udi , ali u najvecem broju bili su to radn i ci bez kvali fi kaci ja i
pri uceni .
Na takve gospodarske i drustene uvjete, zbog obuj ma gradenja i ni ske
kvali fi kaci jske strukture zaposl eni h, morao se naCi odgovor u odgovaraj uCi m
postupci ma i sredstvi ma za gradenj e.
60
0| L1H oKL0l
HJH o
o1b | /10H
Gotovi dielovi i izrada velikoplosnih okomitih oplatnih sklopova.
Postupci s gotovi m sustavi ma el emenata, od koj i h se na gradi l i stu rade
vel i ki opl atni pri jenosi vi skl opovi , ni su danas napusteni al i su drustveni uvjeti
i zmij enj eni .
U pri mj eni su vel i kopl osni opl atni skl opovi vr l o uci nkovi ti , posti ze se
vel i ka brzi na rada uz zadovol j avaj ucu kval i tetu i mal i utrosak r ada.
Postavl j a nj e i pri j enos opl at ni h skl opova s j edne na drugu pozi cij u
i zvode pri uceni radni ci .
Sustavi s unifi ci rani m el ementi ma sadrzavaj u:
1\osi ve konstrukci je, konzol e za osl anj anj e, uredaj e za regul aci j u i
povezi va nj e, radne staze, el emente za povezi vanj e skl opova, namj enske
skel e za vodoravne skl opove za pl ace i rjesenja za vj esanje kod pri j enosa.
Ve/ikoplosni prenosivi oplatni sklop od gotovih elemenata.
Prenosivi sklop radne staze.
62
Opl atne pl ohe i potkonstrukci je osi gurava i zvodac radova, a ugl avnom
se kori ste sperpl oce za opl atne pl ohe a gredi ce i i i daske od 48 mm za
pot konstrukci j u koje su prethodno obradene i zati cene
:
r adini car:ni i i
na samom gradi l i stu i zraduj u se opl atni skl opov1 u vehonama | obhCi ma
betonski h konstrukcij a.
5. VELI KOPLOSNI OPLATNI SKLOPOVI
Post upak s vel i kopl os ni m prij enosni m opl atama razvij en je u
vi sokogr adnj i gdj e se konstrukci je betonski h zi dova
.
i pl ca u i s i
geometrij s ki m abl i ci ma j avl j aj u u vel i kom broj u na j edoJ
_
raev1 1 .
Prij enosni vel i kapl asni skl apavi s u nasl i pr i mj enu ad gradenJ a 1 nzenJ
_
ersk1 h
kanstrucij a, kad i zrade vi soki h zi dova, mostavsk1 h stupova, spremmka za
vadu, zi tni h si l osa i sl i cni h kanstrukcij a.
Osnavni di o sustava, tvarni cki h i zradeni h el emanata je unifi ci rana nasi va
konstrucij a.
Nosi va konstrukci j a se prai zvodi u razl i ci ti m obl i ci ma i vel i ci na ma.
Naj vi se su u kari stenj u nasaci i zradeni ad pr of i l i sanag l i ma s drvni m
dijel ovi ma na cel i ma. Proizvade s e u vi si nama 2, 5 do 3, 0 m, a u paprecnom
s u presj eku vel i ci ne 40 do 80 em.
Takader su vrl a papul arne konstrukci je nosaca, ad drveni h resetaka
i zradeni h od l jepl jenog drveta, kaje su se i danas zadrzal e i kari ste se i kaa
nasaci modul arni h tabl i .
Rad paci nje na projektu konstrukci ja, gdj e se traze djel avi beonk h
kanstrukci j a, zi dova i pl oca, koje se u i sti m vel i ci nama vi sekratno poJaVI J UJ U
na i staj gradevi ni .
Takvi h j e u j ednam razdobl ju bi l o mnogo, j er je tada domi ni ral a tzv.
" kuti j asta arhi tektura " u Europi i kad nas.
! zrada opl atni h skl opova obavl ja se u gradi l i sni m radi oni eama, gdj e
se uz kar i stenje gatavi h el emenata i zraduj u opl atni skl opovi za zi dove i
pl ace u di menzij ama el emenata konstrukci je.
Nij e ri jetko da se i zrade apl atni skl opovi za zi dave vel i ci ne 1 0, 0 A 3, 0
m i i i opl atni stol za pl ace vel i ci ne 4, 0 A 8, 0 m.
U r adi oni ci j e opl atni s kl ap opskrbl j en svi m osnavn i m i p rateci m
dj el ovi ma, konzol ama za podupi ra nj e, r adnam stazam, u redaj ma
.
z
pavezi vanj e, kanzol ama za zabatne zi dave i u redaj i ma za povez1vanJ e |
regul aeij u.
l zradeni opl atni skl op se pomocu di zal i ee pri jenasi na gradevi nu na
mjesto z a koj u j e konstrukcij u pri premlj en.
Kampl etan skl op se nakan i zrade betanske kanstruei j e papusta i
pomacu di zal i ca pr ij enosi na druga mj esto gdj e se na l azi l a betanska
kanstruei ja i sti h di menzij a.
Pocetkom sedamdesetih godina jos se nisu mogli kupiti tvomicki izraaeni elementi
op/atnih sklopova. Skupina iniinjera u poduzecu odluCili su da projektiraju i izrade
oplatne elemente za velikoplosne opiate. Uskoro je promoviran oplatni sustav pod
pretecioznim nazivom "BR " sto su bi!a potetna slova nasih prezimena
Elementi su bili teski i robusni, izraaeni od norma/nih celicnih profila, ali bilo je sve
rieseno, povezivanje, regulacia, radne staze, ograde i konzole za vanjske zidove.
Navedeni sustav oplata odriao se oko b godina u uporabi.
Posltje nekoliko godina nabavfjeni su tvornicki proizvedeni elementi za opiate od
renomiranih inozemnih proizvoaaca koji su bili neusporedivo /aksi za sklapanje i
manipulaciu.
Prilikom rasprave o vrsti oplata koje bi koristili kod gradnje jednog velikog
gospodarskog kompleksa, voditefi radova zahtijevali su primjenu "BR" sustava
elemenata, sto nas je iznenadilo, te smo prosvjedovali:
"T O JE KAO DA TRAiiTE PARNE UMJESTO DIZEL STROJEVA" ali dobifi SmO iznenaaujuCf odgOVOf.
"MotDA STE VI U PRAVU AU NE ZABORAVITE DA NA$1 UUDI NISU 5VABE" rek/i SU mi pos/ovoae, "BR"
IMA SVE PTREBNE DUELOVE POVEZNE LANCMA Z ELEMENT KONSTRUKCUE. NJEMA(KE OPLATE IMJU SEDAM
SASTAVNIH D/ELOVA U SEDAM SNDUKA PO BROJEVIMA. NA$ SKLADI$TAR Nl U JEDNIM SLU(AJU NIJE NAM
POSLAO SWI SEDAM SANDUKA. lO ZAVRSETKU RADA MORAMO PROSIJAVAT OKOLN/ TEREN DA PRIKUPIMO
SVE DIJELOVE. "
lnienjeri ponekad zaborave na !ude koji treba da rade s tom opremom. To ne znaCi
da treba odustati, ali je potrebno prethodno pripremiti i obuCiti lude.
Rad na postavlj anj u i ski danj u skl apava vrl o je j ednastavan i uz jednag
kva/ i fi ci ranag radni ka sve se operaeije magu abavi ti s pri uceni m radni ci ma.
Radne operacij e na postavlj anj u i ski danj u vrl o su j ednostavne, a sadrze,
pri hvat el ementa s di zal i ce, dovodenje u tacan pol ozaj pa vi si n i , nagi bu i
pritezanj e.
Kad premijestanja papustaju se veze, acisti oplatna pl oha i zakvaCi za dizal i eu.
Kod vi sekatni ca i sti se apl atni skl op na j ednaj katnaj vi si ni , u taktnom
postupku rada, maze i 6 puta kori sti ti , te se vee kad 8 katava na zgr adi
posti ze 50 uporaba.
Hori zontal ni opl atni skl apavi za pl ace i grede i zraduj u se na s l i can
naCi n. Opl atna poha i potkanstrukci ja su istovjetne kao kod zi dava a i spad
nosi ve kanstruci je pastavlj al a se namj enska prostor na skel a. Na asl onci ma
ske/ a postavl j ene su asl anacke papuce s vij ci ma pamocu koj i h se apl atna
pl aha podi ze i i i spusta za 1 0 do 1 5 em.
Takoder se prai zvode vel i kopl asni apl atni skl apavi za pl ace kaj i se
osl a nj aj u na zata pastavljene cel i cne kanzol e na zi dovi ma. Na kanzal ama
64
do 4,0 H
DETALJ OS LANJANJA STOLA
. KOTAC
V I S I NA KOD I ZV LACENJA
KOD O P LAC I VAN J A
Diefovi konstrukcia oplatnih stolova za place.
su uredaj i za popustanje, odnosna za odvajanje opi ate ad betana. Skl apavi
se pr i hvacaj u se i prij enase di zal i cama.
Opl atni se skl apavi za pl ace nazi vaj u "Opl atni stol ovi ".
Opl atni stolovi su radeni u di menzij ama pl ace j edne prostori je a kod
veci h pl aca postavl ja se usporedna vi se stal ava.
Nakon sto j e i zl jevena pl oca na j ednaj vi si ni , opl atni stol ovi se pomacu
vij aka popustaj u za 1 0 do 20 em. Na istaj vi si ni uz osl once su kataci na
obrtni m zgl abovi ma kaj i pri hvacaju apl atni stol .
Dva radni ka s l akacom stal guraj u prema sl obodnom otvar u na fasadi ,
gdj e se pri hvaca di zal i cam i prenasi na drugi polazaj, obi cno samo kat vi se.
Opl atni stol ovi dosti zu takt pri jenasa kod manj i h raspana od 48 do 72 sata
al i u prosj eku se maze uzeti racunati s ceti ri dana.
Stol ovi se i zvl ace i spod betani rane i ocvrsl e pl ace prema sl obodnom
otvaru na fasadi , rucna i i i pamocu vi tl ova .
B ETON
TRAKA
S V I J ETLI
OTVOR
TRAKA
2 3 C0
2 - 3 c
Sastavi opfatnih stolova s okomitim konstrukciama i meausobno.
O P LATN I
STO L
Kada se stol kraz atvar i zgura do 1 /3 duzi ne, pr i hvaca se di zal i cama.
Uz pri drzavanje j ednog kraja stol a di zal i com, skl ap s e i zvl aci na 2/3
duzi ne i vj esa za dr ugi par uzadi te pri jenasi na novi pal azaj . Konstrui rani
su i namj enski pri straj i za pri jenas stol ava tzv. " pacj i kl j unovi ", koj i su
obl i ka pol ozenag sl ava " U" .
Klj unom se stol paduhvaca i spod opl atne pl ohe, i zvl aci i prenosi u drugi
pal azaj .
Redosl ij ed radova na gradevi ni s vel i kapl osni m opl atama i stol ovi ma
vadeca j e aperaci ja kojoj se pri l agaduj u svi astal i radni zahvati i radovi , kao
ar mi racki , betanski i drugi .
UU
lzvlacenje i premiestanje oplatnih stolova.
U prvom taktu se na pol ovi ci osnove i zvedu svi zi dovi i stupovi . Kada
se u osnovama j avlj a dvostruka i i i cetverostruka si metri cnost konstrukti vni h
el emenata, opl atni skl opovi zi dova s e prenose na d rugu pol ovi nu i i i
cetvrti n u osnove.
U i ducem se taktu i zmedu i zljeveni h konstruci ja zi dova postavl j aj u
stol ovi i i zl ijevaju pl oce a istovremeno se na drugoj pol ovi ni osnove i zl ijevaj u
zi dovi .
Posebno se kod zi dova i zraduju kutni el ementi , koji se kod premjestanja
prvi vade kako bi osl obodi l i vadenje ravni h pl oha.
Redosl ijed rada moguce j e podesi ti i na taj naci n i zbjeCi i zradu zasebni h
kutni h el emenata . U tom sl ucaj u, prvo se i zraduj u na pol ovi ni osnove svi
poprecni zi dovi , a u d rugom taktu, poduzni . Povezi vanj e poprecni h i
poduzni h zi dova osi gurava se posebno i zvedeni m detalj i ma.
67
Utrosak rada za postavl ja nj e i prij enosenje opl atni h skl opova vrl o je
mal en, al i treba dodati jos vrij eme za skl apanj e i rastavl j anj e skl opova koje
i znosi oko 1 , 1 0 sat/m2, a koje se ravnomj er no rasporeduj e na svaku
pr i mj enu.
Ukupni utrosak r ada je od 0, 25 do 0, 35 sati/m2
Na osnovi i skustava gradevi nski h poduzeca, moze se pr i bl i zno racunati
da je 1 5 obrta na istoj gradevi ni , vel i kopl osni h prenosi vi h opl ata, donj a
gr ani ca koja osi gurava ekonomi cnu pr i mj enu.
Nabavna cij ena tvori cki i zradeni h el emenata i znosi oko 500 do
750, 00 kn/m2
Na taj i znos treba dodat i materij al za opl atne pl ohe, podkonstruci j e i
troskove rada za i zradu skl opa.
Tezi na vel i kopl osne opi ate j e vel i ka. Tezi ne skl opova krecu se od 5 do
1 0 kN/ kom. i ne mogu se kori sti ti bez snazni h toranjski h di zal i ca.
uspj esnu pr i mj enu vel i kopl osni h opl atni h skl opova, betonska
konstrukci j a zg rade j os se u proj ekt i ranj u podesava tehnol ogi j i r ada s
opl atama.
Jzvlacenje i premiestanje velikop/osnih vodoravnih oplatnih sklopova.
68 Opiate za betonske graaevine
Zi dovi moraj u bi ti ravni , bez i staka i i i zadeblja nj a. Na podgl edu pl oca
ne mogu bi ti vece grede i i i nadvoji nad otvori ma, a j edna strana prostora
mora bi ti otvorena prema fasadi kako bi se stol mogao i zvuci .
Neki i nozemni proi zvodaci opl atni h skl opova konstr ui r al i s u skl opi ve
opl atne stol ove koje se mogu i zvuCi kroz manj e otvore na fasadi i koji
takoder omogucuj u da se i spod pl ace obl i kuj u gredni nosaci . Kod
navedeni h s ustava utrosak rada na postavlj anj u i premij esta nj u nesto j e
povecan kao i nabavna cij ena.
Brzi na rada i ekonomi cnost, koj a se postize vel i kopl osni m opl atama,
uz kori stenje i drugi h uredaj a koji ubrzavaju rad i pobol jsavaju efi kasnost,
dopri nij el i su i zni mnoj ekonomi cnosti i ni skoj cij eni radova i gradevi na.
Niske cijene i brzi na rada utjecal e su na vel i ku pri mjenu ove tehnol ogij e
u j ednomom razdobl j u seda mdeseti h godi na te se osjecao utj ecaj na
ar hi tektonskom i urbani sti ckom projekti ranj u.
Broj ne vi sekatni ce i stambeni mastadonti , kao sto su poj edi ne zgrade
u novi m naselj i ma vel i ki h gradova, ostal i su svoj evrsni spomeni ci j ednoj
tehnol ogij i .
Prij enosne vel i kopl osne opi ate kori ste se i pr i gradnj i i nzenj er ski h
gra devi na gdj e su se zadrzal e do danasnj i h dana.
Ne moze bi ti ni sta l ogi cnij e, vee kod i zrade potpor nog zi da vel i ke
duzi ne i i i obl oge hi drotrehni ckog kanal a, pri mjeni ti vel i kopl osni opl atni skl op
vel i ci ne j edne sekcij e.
Prva primjene velikoplosnih oplata katne visine u dimenziama elemenata konstrukcie
s radom u taktovima, nie pros/a bez poteskoca.
Medu radnicima se pronio glas da je kod velikoplosnih sklopova normativ za
postavlanje i skidanje opiate samo 0, 35 satil m2, umjesto 1 , 2 satalml kako su im
obracunavane drvene opiate, sto je u biti bifo tocno. Preovladalo je miSlenje da ce
im zarada biti umanjena kod koristenja velikoplosnih oplata.
Zbog otpora radnika gdje je bio uklucen i sindikat, nove opiate i postupke rada mogl
smo primjeniti samo na jednom gradiistu i to s priucenim rdnicima i naucnicima na praksi.
Nakon dva mjesca zgrade s velikoplosnim oplatama bile su za tri kata ispred ostalih.
Jednog letnog predvecerja u ured u baraci na gradiliStu dosao je predvodnik tesarskih
brigada A. R. i rekao:
l| DO SADA NIKAD NISMO IMAU INLENJERE NA GRADILITU. V| STE JO MLADI I S MALIM ISKUSTVOM NA
TESARSKIM RADOVIMA TE VAM NISMO VJEROVALI.
VJERUJEMO DA LETE NAS RAZUMJETI, Ml OD OPLATA ZIVIMO. IZRADITE I ZA NASE GRADIU$TE NOVE OPLATE I
POKA2fTE NAM KAKO SE RADI. RADII LEMO BRiE I BOUE OD ONIH $EGRTA $TO STE IH DOVEU" ,
b poslovooom A. R. Ostao sam veliki priateli i zajedno obisli smo mnoga gradi!sta u
zemli i inozemstvu.
Uviek sam imao njegovu podrsku i u nekim slucajevima ustrajavao je kada sam vee
mislio odustati od pojedinih rjesenja. Nedavno sam doznao da je nastradao u ratu.
Bio je veliki, mali covjek.
Opiate za betonske graaevine 69
6. PROSTORNI OPLATNI SKLOPOVI
Spaj anj em zi dova i pl oca u vel i kopl osni h skl opova u j ednu cij el i nu,
nastal i su prostorni opl atni skl opovi . U pra ksi ove opl atne skl opove
neopravdano nazi vaju "tunel ske opiate'', sto j e vi se podsjecanje na nj i hov
i zgl ed a nej e posl jedica neke veze s tunel i ma kao gradevi nama gdj e se
kori ste namj enski skl opovi .
Prostor ne opi ate su po tehni cki m rj esenj i ma sl ozene konstruci je koje
sadrze posebno konstrui rane zgl obne veze, podi zace, kotace i i nstal acij e
za zagri javanje opi ate pl ace.
Konstruci ja prostor ni h skl opova je od metal a, uobi cajeno s l i meni m
opl atni m pl ohama, nosaCi ma i kosnici ma od cel i cni h cjevasti h i i i kutij ati h
profi l a.
Dielovi prostorog oplatnog sklopa.
Prostorni opl atni skl opovi omogucuju i stovremeno i zl ij evanje zi dova i
pl oca. Ka ko bi se skl opovi sto ranij e i zvadi l i iz ocvrs l i h betonski h
konstrukcij a, na opl atnoj su pl ohi i spod pl ace postavlj eni grij aci . Gr ij anj em
betona pos pj es uj e s e brzi na ocvrscavanja u pl oCi sto omogucuj e
i stovremeno ski danj e opi ate sa zi dova i pl oca. Grij anje se uobi cajeno rjesava
70
sa zemni m pl i nom, ri jetko s el ektrogri jaCi ma, al i to su zasebna pi tanja koja
su obradena u naredni m pogl avl j i ma .
Prostori oplatni sklop na graaevini.
Uz dobru organiziranost. s prostorni m se skl opovi ma maze se dosti Ci takt
i zrade od dva do tri dana. Za pl ani ranje se racuna s taktom ad cetiri dana.
Kod pri mjene prostorni h opl atni h skl opova, radne operaci je su nesto
dopunjene u odnosu na vel i kopl osne.
Na osnovi pl ace. na mjestu zi dova, prethodno se moraju i zradi ti mal i
nadzi dci vi si ne 5 do 10 em a u si ri ni zi da. Opi ate zi dova, obl i kuju opl atne
pl ohe dva susjedna skl opa, a nadzi dci ma se odreduje si ri na i pol ozaj zi da,
jer prostorni skl opovi ni su medusobno vezani .
Kod i zvl acenja s e na skl opu popustaju veze, t e pomocu zgl obova i
reg ul atora skl op se po si r i ni smanj i za 3-5 em a i sto tol i ko sni zi vi si na.
Spustanj em se skl op docekuj e na kotace, pomocu koj i h se i zvl aci . Za
i zvl acenje i pri jenos mora se kori sti ti " kl j un" i i i neki dr ugi pri stroj. Postoje
brojna rjesenja prostorni h opl at ni h skl opova s punom i i i pol uskol j kom i
tesko se opredjel i ti u pogl edu prednosti i nedostataka.
Prostor ni opl atni skl opovi i maj u mnoge dobre osobi ne al i i broj na
ograni cenja u pri mjeni .
Vel i ka opl acena povrsi na je vel i ka prednost ovih opl atni h skl opova jer se
u jed nom radnom zahvatu opl acuje povrsi na od 40 do 60 m. Kval iteta betonske
konstrukci je je izanredna u pogl edu tocnosti di menzi ja i s gl atki m povrsi nama.
Brzi na rada je neusporediva sa dr ugi m skl opovi ma jer se u l jetnom
razdobl j u maze dosti ci takt pri jenosa ad 48 sat i .
Utrosak r ada je vrl o mal en i kada se obuhvate sve operaci je i znosi
do 0, 05 sati/m2, sto ni j e moguce posti d s dr ugi m vrstama opl ata.
7 1
lstovremeno izlievanje zidova i ploca na prostorim sklopovima.
Nasuprot nevedeni m prednosti ma treba znati i uvjete koji se moraj u
i spuni ti za uspjesnu pri mjenu.
Nepri l agodl j i vost obl i ka opl atnog skl opa j e samo j edan od
otezavaj uci h uvjeta za us pjesnu pr i mjenu. J ednom i zraden skl op za
odredenu konstrukci ju i raspon ne maze se naknadno mi jenjati i i i promjene
i zi skuju vel i ke troskove. Jedi no je povecanje raspona moguce s umetanjem
sredi snj i h dodatni h ploca al i u ograni cenom opsegu.
Tezi na skl opova j e vrl o vel i ka i krece se od 20 do 30 kl1/kom, t e se
ne mogu kori sti ti bez vrl o snazni h toranjski h di zal i ca.
Nabavna cijena je pri mjerena sl ozenosti konstrukci je i tezi ni .
Tehnol oski i ekonomski opravdana pri mjena maze se dobi ti samo
kod ri jetki h gradevi na, gdje J e broj i sti h otvora i i i i sti h duzi nski h sekci ja, vrl o
vel i k. Zbog vi soke nabavne ci j ene, unatoc mal om utrosku rada, tesko j e
posti ci ekonomsku opravdanost i spod 100 do 120 kori stenja skl opa i sti h
di mezi ja i obl i ka.
Prostor ni opl atni skl opovi i nadal je i maju svoje mjesto u postupci ma
gradenja. Uvi jek se maze javi ti gradevi na gdje j e pri mjena opravdana.
Osi m vi sekatni ca, prostorni opl atni skl opovi mogu se uspjesno kori sti ti
kod i zrade zatvoreni h kanal a, pothodni ka i sl i cni h d ugacki h zatvoreni h
konstrukci ja al i tada se n e pri jenose vee s u n a kotaci ma.
72 Opiate za betonske gradevine
Kod izgradnje hotela u mjestu Dagomis kod grada Socia na Crom moru primjenjeni
su prostori op/atni sklopovi sto se po dovrsenju radova pokazalo uspjeno.
Nabavleni su prostomi oplatni sklopovi u velCini jedne prostorie, sirine u unutarjosti
oko 4, 0 m, visine 2, 6 m.
U prostoru je smjestena }edna hotelska sobna jedinica sa sanitamim prostoriama, i
vanjskom lodom. Zgrada hotela bi/a je kruzne osnove, visine 24 kata. Na svakoj osnovi
bilo je DO otvora, zapravo buduCih hotelskih saba. U zgradi je bi/o oko 870 identicnih
prostomih jedinica.
Hotel je projektiran za masovni socijalisticki turizam. Na gradilistu je krisom hotel
nazvan "Spomenik nepoznatom silosu".
Za izgradnju je na raspolaganju bilo malo vremena. Radovi na gradilite poceli su
krajem kolovoza a dolazak prvih gostiu bio je ugovoren za pocetak svibnja iduce
godine.
lzradeno je samo O prostorih oplatnih sklopova koji su u taktu od 24 sata
prenoseni po osnovi i visini.
Usporedno s napredovanjem konstrukcie intenzivno su se izvodile ostale vrste radova
na zgradi. Kada je konstrucia dostigla petnesti kat u prizemlu su se sobe vee mogle
koristiti.
Razina jednog kata zavravala se za O dana a konstrukcia ciele zgrade zavrsena je
za nepunih sest mjeseci. ` kompletom prostorih sklopova postignuto je oko 50
koriStenja a na postavlanju i prenosenju radila je radna skupina od 5 radnika. . sest
prostorih oplatnih sk/opova, u jednom zahvatu oplaceno je oko 470 m2 povrsine, a
ukupno je oplaceno oko 72. 000. m2
7. KLI ZII I OPLATNI SKLOPOVI
Po5tupak rada i uredaj i za rad 5 kl i zni m opl atni m 5kl opovi ma razvij en
j e za vi 5oke i nzenj er5ke g ra devi ne zatvor eni h osnova bez vodoravne
kon5trukci je, 5 istom i i i ujednaceno promjenji vom deblj i nom zi dova po vi si ni .
U t e gradevi ne 5padaj u vi 5oki tvorni cki di mnjaci , si l o5i za :ito, 5premni ci
za tekuci ne, vi 5oki stupovi mo5tova, bateri je 5i l o5a i drugi 5l i cni obl i ci
kr uznog i mnogokutnog zatvorenog obl i ka.
Po5t upak rada 5 kl i zni m opl atni m 5kl opovi ma odl i kuj e 5e brzi nom
podi zanj a gradevi ne i mal i m utroskom lj udskog rada al i za pri mj enu namece
broj ne tehnol oske i organi zaci j ske uvjete.
Kl i zni opl atni skl op sastoji se od opl atni h pl oha, j armova i uredaj a
za kl i za nj e.
Opl atne pl ohe s u i zradene od cel i cni h l i meni h opl atni h pl oha na
cel i cnoj potkon5tr ucij i , vi si ne 1 , 5 : 2, 0 m a si ri ne 1 , 2 - 2, 4 m.
U vodoravnom smj eru, pl oce su povezane medusobno u cij el i nu, prema
vel i ci ni i obl i ku konstrukcij e. Po dvi je s uprotne pl oce zi da osl a nj aj u 5e na
j aram.
73
KLI ZNA OPLATNA PlOHA
RASPORED JARMOVA NA OSNOVI
Klizni oplatni sklop s jarmom i podizafima.
J armovi 5e rade od cel i cni h normal ni h profi l a u obl i ku obr nutog 5l ova
uu" . Dvij e 5uprotne opl atne pl oce zi da j armovi pri drzavaju s gornj e 5trane.
Konstrukci ja omogucuje da 5e po potrebi kruti gornj i cvorovi j ar ma
pretvore u zgl obove, sto j e potrebno kod namj estanj a i popustanj a
skl opova . Promj ena si ri ne celj u5ti j arma omogucuje i zradu razl i ci ti h si r i na
zi dova. Na vr hu j arma nal aze 5e podi zaci s pomocu koj i h se po5tepeno
podi zu opl atne pl oce kod kl i zanj a.
Podi zaci 5 e o51 anj aj u na tzv. "osl onacke stapove" koje na gradi l i stu
nazi vaj u " kl eter sta nge" . Ri jec je o cel i cni m okr ugl i m profi l i ma punog i i i
cj evastog pre5j eka, prornjera do 40 rn m. Duzi na poj edi ni h stapova j e 2 do
3 metra a na krajevi ma su navoj i za nastavl janj e.
Podizaci ma 5e o5i gurava ravnomj erno podi zanje 5vi h povezani h j armova
s opl atni m pl ocama. Od uspj esno5ti rjesenja naci na podi zanj a ovi si i u5pj eh
r ada.
74
Svi podi zaci povezani su za sredi snj i upravljacki bl ok, odakl e se dostavl ja
i regul i ra energij a do podi zaca. lzvor i naci n prenosenja mehani cke energi j e
do podi zaca na j armovi ma rjesava se na razl i ci te naci ne.
Najvise se koriste hi draul icke pumpe s hi draul i cki m di zal i eama na j armovi ma,
al i nije rijetko vidjeti i mehani cke podi zace povezane galovi m l aneem.
Sustav podi za nj a mora osi gurati i 5ti hod po visi ni svi h j armova neovi sno
o otporu na poj edi ni m d ij el ovi ma, sto o5i gurava geometri j u zi dova i
gradevi ne po vi s i ni .
S uredaj i ma za podi zanj e j armova, podesava 5 e brzi na kretanj a, koj a
se krece od 5 do 20 em po satu.
Pocetak rada j e na temelj noj pl oci . Na temelj noj se kon5trukeij i
po5tavl jaj u opl atne pl oce i j armovi te medu5obno povezuj u prema deblj i ni
zi dova i obl i ku gradevi ne. Unutar zi dova se po5tavljaj u stapovi za osl anj anj e
i povezuj u za podi zace.
051 onacki stapovi u vi s i ni opl atne pl oce prol aze kroz ei jevi koje vi se 5
j arma a koje spri jecavaju vezi va nj e svijezeg betona za o51 onacki stap. Ti me
j e omoguceno da s e o5l onacki stapovi nakon dovrsenja gradnj e i zvuku i
ponovo kori 5te.
Kada j e 5kl op na temel j noj pl oci o obl i kovan i povezan, na vi si n i
gornjeg ruba opl atni h pl oca po5tavl ja 5e radna povrsi na koja sl uzi za rad,
kretanje i zasti tu radni ka, j er potpuno zatvara unutarnj i prostor gradevi ne.
Rad poci nj e ul ij eva nj em betona do 1 /3 vi si ne opl atni h pl oca u
koneetri cni m sl ojevi ma po osnovi . Nakon 3 do 5 sati , akti vi raj u se podi zaci
i opl ata 5e podi gne 1 0 do 1 5 em kako bi se beton odvoj i o od opl atne
pl ohe. Nakon 6 do 1 0 sati ovi sno o brzi ni ocvrsci vanj a betona, poci nje 5e
s ravnomj er ni m ul ijevanj em betona u zi dove po sl ojevi ma.
Brzi na ul ijevanja betona podesava se prema brzi ni podi zanja skl opova
sto se nazi va kl i zanj em. Opl atni 5klop kl i zi preko dj el i mi cno ocvr51og betona
u zi dovi ma.
Brzi na napredovanj a ovi sna j e o brzi ni ocvrsci vanja betona. Onaj
trenutak kada betonski zi d 05tane i spod opl atne pl ohe, mora i mati dovolj n u
cvr5tocu da sam 5ebe nasi .
Brzi ne koje 5e po5ti zu nai zgl ed 5U mal ene, 5 do 20 em po satu, al i i
mal om brzi nom osi gurava se dnevno napredovanje betonski h zi dova od 1 ,2
do 4, 8 m po vi si ni .
Kada se zapocne s kl i zanjem rad se ne smije obustavlj ati .
Ci tav pothvat se nastoj i dovrsi ti u nepri ki nutom smj enskom radu do
predvi dene vi si ne gradevi ne. U 5l ucajevi ma kraCi h zastoj a, s kl i zanj em se
nastavlj a do popunj enosti pol a vi s i ne opl at ni h pl oca, nakon toga se
podi zanje zaustavlj a.
'J
Ukol i ko se j os ne moze na5tavi ti s r adom, sva ki h 30 do 60 mi nuta
podi zaci se akti vi raj u i skl opovi se podi zu za 3 do 4 em, kako bi 5e sprijeci l o
vezi vanj e betona za opl atne pl ohe.
Ukol i ko se rad mora za neko vri j eme potpuno obustavi ti , postupa se
na i sti naci n, al i se kod 2/3 popunj enosti opl at ni h pl oha, preki da s
podi zanj em.
Nastavak rada j e dosta tezak. J armovi se moraju popusti ti , pr i premi ti
povrsi na betona za nastavak betoni ra nj a, postavi ti u pol ozaj kao kod
pocetka r adova . Kada se provj ere vi si ne opl atni h pl oca poci nje se s
postupni m ul ij evanjem betona.
U sl ucaju prijeki da r ada, mora se racunati 5 gubi tkom 1 do 2 dana dok
se ne uspostavi novi rezi m kl i zanja, a troskovi se povecavaj u.
Za 5i gurni j u dopremu betona i ar mature napogodnij e s u di zal i ce s
krakom, koje se postavl jaj u na radnu povrs i nu. Kod vi soki h di mnj aka
doprema se uspj esno rjesava i s rastuci m d izal i cama na vodi eama j er su
dnevne potrebe materij al a srazmj erno mal e.
Di zal i com s namj enski m uredaj i ma za prij evoz !j udi , posade dol aze do
r adnog mj esta. 1\e smij e se i zgubi ti i z vi da da se dana5 tvori cki di mnj aci
rade 400 i vi se metara vi si ne i da se mora ri jesi ti i pri jevoz posada.
Kl i zanjem se posti ze dobra brzi na napredovanja radova uz vrl o mal i
utrosak rada na opl ata ma. Prakti cno j edi ni r ad na opl atni m skl opovi ma
obavl j a se na pocetku i na kraj u radova, kada se skl apaj u i rastavl j aju
skl opovi . Tij ekom kl izanja nema posl a na opl atama.
b prosj ecnom dnevnom brzi nom 3 do 4 metra si l os i i i di mnj ak, vi si ne
1 00 metara, dovrsi se za mjesec dana s posadom od 5 lj udi zaposl eni h na
mjestu rada, al i se moraj u osi gurati posade za sve tri radne 5mj ene.
Posade na gradi l i stu prati rad u tri smj ene postrojenja za pr i pravu
pr ijevoz betona, l aboratori ja za kontrol u kval itete i vodstvo radova.
Otezavaj uci uvjeti pri mj ene kl i zne opi ate su:
Rad na kl i zanj u mora se obavi ti bez pri j eki da a to zahtijeva smj enski
rad po5ada na kl i zanj u i a rmi r anj u. Ta koder se mor a osi gurati rad u
smj enama, betonara, prijevozni h sredstava, l aboratori ja i vodi tel ja raova
:
Mal o je poduzeca koja mogu osi gurati dovolj an broj posada z

S

J enskl
rad . A kada bi i o5i gura l i , ostaje pitanje ravnomj ernog zaposl enJ a tlj ekom
eij el e godi ne. Ne rade se si l osi i di mnj aci 5vaki dan. l sto se pi tanj
n;
oze
postavi ti za i skori stenje opreme za kl i zanj e koja je skupa u nabavnoJ CIJ enl .
Poslj ednj i h godi na postupak rada kl i zni m opl ata ma smatra s e vee
tehnol oski zastarj el i m j er se drugi m postupci ma mogu posti Ci sl i cni rezul tati
uz manj e napora i teskoca .
76 Opiate za betonske graaevine
Mozda su vi soki di mnj aci j edi ne gra devi ne gdj e su se zadrzal e kl i zne
opi ate. Tesko j e ocij eniti da l i j e to posl jedi ca prednosti postupka i i i j e razl og
u i nerci j i prema promj enama kod poduzeca koja posj eduj u opremu za
kl i zanje, posade i raspol azu i skustvom.
Danas u Europi postoje samo j edno specij al i zi rano poduzeca za gradnj u
vi soki h tvorni cki h di mnj aka.
Priatel i kolega s fakulteta slovio je u jednom velikom graaevinskom poduzecu kao
specijalist za "klizne opiate". Bio je voditel radova na viSe gradilista. . "kliznim
oplatama " gradio je silose, tvornicke dimnjake, televizijske i postanske torjeve na
vrhovima planina. U jednoj zemli na Bliskom istoku proslavio se podizanjem vodotomja
visine 250 m.
Prilikom susreta pricao mi je o teskocama na koje se kod primjene nailazi. Posebno
je naglasavao teskoce u odriavanju geometrie gradevine po visini. Prilikom podizanja
jednog tomja za postanske uredaje, koji je u osnovnom presjeku imao oblik trokrake
zviezde s zarublenim vrhovima, doslo je do spiralnog uvianja osnovnog oblika po visini
koji nisu mogli sprieCiti.
Toranj je ostao u obliku blagog vika jer je oplata po visini zakrenula za viSe od
cetvrtine kruga. Naknadnom statickom provjerom dokazana je stabilnost te nie trebalo
poduzimati sanaojske mjere.
Jednom prilikom je rekao;
"KUZNE OPATE SU DOBRE SMO ZA KRUtNE OBUKE OSNOVE I T DOK 5 NE PRONADU NEKE BOLJE. "
8. OPLATNI SKLOPOVI ZA STUPOVE
Stupovi su i zni mno osjetlj i vi konstrukti vni dij el ovi svake gradevi ne. Na
stupovi ma j e koncentri rano okomi to opterecenje. Zbog izvijanja, osjetljivi su na
tocnost di menzija i obl i ka, kvalitetu betona i spoj s podl ogom i kapitel om.
Kod potresa i dr ugi h nepredvi deni h opterecenj a, stupovi su dij el ovi
gradevi ne gdj e se ostecenja i deformaci je odmah i spoljavaj u.
Pod stu povi ma s e podrazumij evaj u verti kal ne betonske konstrukci je
odnosa strani ca u osnovi do 1 : 1 do 1 . 2.
Kao nosi vi dij el ovi konstrukci je gr adevi na vrl o s u osjetl j i vi na
ekscentri cna opterecenja. Dovolj no j e mal o odstupanj e od verti kal ne osi i i i
nesi metri cno opterecenje da s e u stupu izazovu sl ozena naprezanja i ugrozi
stabi l nost.
Stupovi su dij el ovi konstrukci je koj i su u veCi ni sl ucajeva vi dlj i vi u
prostor u. Otstupanj e od di menzi j a, procuri vanje cementnog ml i j eka i
neravni ne, nagl aseno su uoclj i ve.
Kod izvodenj a, stu povi ma je potrebno posveti ti i zni mnu pozornost od
i zbora i i zrade opi ate do ugradbe betona.
Opiate za betonske graaevine
C E L E
P LOCE
BOCNE
P LO C E
POVEZ I VANJ E
lzrada drvenih oplata stupova na mjestu gradenja.
77
Za i zradu stupova kori ste se opi ate koje se r ade na mjestu, prenosni
opl atni skl opovi i namj enski i zradeni skl opovi za odredene obl i ke stupova .
Vi soki stupovi , vel i kog presjeka u osnovi , mogu se radi ti kl i zni m i podi zudm
opl atni m skl opovi ma.
Kroj ene opi ate stupova koje se i zr aduj u na mjestu gradnj e
uobi caj eno od drvene grade s opl atni m pl ohama od dasaka i i i sperpl oce.
l zraduj u se po dvi je istovj etne pl oce, ceone i bocne. Na ugl ovi ma bocne
pl oce prekl apaj u ceone rad i bolj eg zapti vanj a. Pri l i kom betoni ranja stubovi
se pune bez pri jeki da do pune vi si ne.
U sl ucaj u pri j eki da r ada, kad beton nij e i zl i ven do pune vi si ne, opl ata
stupa se mora ski nuti , pri premi ti kontaktna povrsi na za nastavak betoni ranj a
i opl ata ponovo postavi ti . Opi ate se povezuj u i regul i raj u zi com i i i posebno
i zra deni m stegama. Konstrui rana su razl i ci ta pr i kl adna rj esenja stega za
opi ate stupova koje donekl e ol aksavaj u rad.
Kod i zni mno vi soki h stupova nastoje se i zjeCi nastavci betoni ra nj a
po vi si ni stupa. U navedeni m sl ucaj evi ma kori ste se opi ate u punoj vi si ni
stupa s otvor i ma po vi si ni kroz koje se ul ij eva beton. Kada se betonom
napuni do vi si ne prvog otvora na opl ati , otvor se zatvara i nastavl ja se
ul ij evati na sl ij edecem, vi sem otvor u. Danas se dosta r ij etko pr i mj enj uj u
opi sana rjesenj a.
78
50/ 50 1 00/ 1 00
Opiate za betonske gradevine
C E L I C N I ZAC I
S P E RP LOCA
Razliita rjesenja podesivih stega za opiate stupova.
30IR I 26 _g
lzrada opiate stupova pomocu gotovih oplatnih ploca.
Prenosi ve opi ate stupova i zraduju se od tvorni ci i zradeni h opl atni h
pl oca, gdj e povezi vanje r ij eseno vee u konstruci j i pl ace i vezi vni m
el ementi ma. Kori ste s e razlicita ri jesenja al i prednost s e maze dati pl ocama
koje se postavl j aj u na prekl op sto omogucuje i zradu razl i ci ti h di menzi ja
stupova u osnovi a ujedno osi gurava stabi l nost opl atnog skl opa.
Za i zradu se kori ste tvorni cki i zradeni pl ace opl atni h sustava s vel i ki m
modul arni m tabl ama.
U sl ucajevi ma da j e na g radi l i stu potrebno izvesti vel i k broj stupova
i stog poprecnog presj eka, kruzne i i i dr uge sl ozene osnove, i zraduj u se
namj enski opl atni skl opovi samo za t u vrstu stupova . Ekonomsko
opravdanj e za i zradu naj menski h skl opova maze se dobi ti u vel i kom broj u
kori stenj a.
9. OPLATNI SKLOPOVI ZA POSEBNE NAMJ ENE
Osi m opi sani h vrsta i postupaka rada s vremena na vrij eme pojave se
nova rj esenja opl ata i postupaka, obi cno razvij eni h za neke posebne
konstruci je i uvj ete. VeCi na rjesenja se na pusti al i poj edi na se mogu
pri mij eniti u nesvaki dasnj i m zahtjevi ma te zasl uzuju da se u kratko pri kazu.
Napuhane opi ate su i zradene od gumeni h i i i sli cni h el asti cni h
materij al a, zatvorenog obl i ka. Obi cno s u to ci l i ndri , al i mogu bi ti i drugi obl i ci .
Pune se zrakom pod tl akom zbog cega povecavaj u promjer. Nakon
oevrscivanja betona zrak se ispusta, sto omogucuje izvlacenje opl ata. Dodatne
teskoce predstavl ja zbij anj e betona vi bratori ma na el asti cnoj podl ozi .
Napuhane opi ate uspj esno se kori ste kada je potrebno u unutrasnj osti
masi vni h betonski h konstrukcija ostaviti zatvorene suplj i ne, na sto se nai l azi
kod mostova, brana i cj evovoda vel i kog precni ka. Nakon ocvrsCi vanj a
betona opi ate se i zvl ace kroz mal e otvore koj i se ostavlj aj u na konstrukcij i .
Jedna vrsta medukatnih konstrukeia koja se mnogo koristila, na prvi pogled je bila vrlo
uspjela staticka konstrukcia. Riec je o kritno postavlenim rebrima debline 6 em u
rasteru 60 ? 60 em s plocom s gorje i donje strane.
Tavaniea se radila iskluCivo kao montaina. S gomje i donje strane je tanka betonska
ploca, armirana mreiom, debline do 3, 0 em.
Tavaniea se oslanjala samo u kutovima, a premoscavaia je raspone do 9 A 9 m, sto je
pogodno za javne zgrade kao sto su skole i boiniee. Sve je bilo dobro zamiSleno osim
sto nikada nie bila rjesena izrada elemenata.
Za formiranje unutarje zatvorene supline veliCine 60 ? 60 ? 18 em, primjenjivana su
razli6ta rjesenja. U prvoj fazi su radeni sanduci od lesonita i letviea koji su se postavlali
nakon izrade donje ploce i koji su formirali rebra i ostajali u konstrukcii. Nakon toga
je istovemeno izlievan beton u rebrima i gorjoj ploCi.
Opiate su bile skupe i nisu osiguravale tocnost. Takoder se nie znalo kako ce se
ponasati organski material ostavleni u konstrukeii.
Stup s kapitefam izveden u jednom aplatnom
sklopu.
Namjenski izraaeni ap/atni sklopavi za stupove.
Naredno rjesene koje je koristeno bilo je vrla problematicna u tehnickom pagledu.
Na ce/icnom kalupu radila se gorja ploca i rebra. Na dnu rebara, ostavlene su
zatvorene vi/ice, zapravo sidra od betonskog zeleza.
Zavrsena konstrukcia se postavlala na svjei izleveni beton tanke donje place. Kakva
se mag/a dobiti veza umakanjem sidara u svjei beton, to nitko nie znao. Konacno
se odustalo od primjene.
Ne moie se rjesavati konstrukcia aka nie riesen naCn izvoaenja. Mnogi projektanti
to zaboravlaju, iii nece da znaju.
lzrada zakrivljeni h betonskih ploha, bez oplata je postupak koji se
neoprvdano rijetko korisi iako je u mnoim sluejevir, primjena ptpuno opravana.
l zmedu pri vremeni h podupi raca i i i ranij e i zvedeni h nosaca, postavl j a se
betonski cel i k i dobro veze za podupi race. (el i cne a rmatur ne s i pke se
medusobno vezu tockasti m zavari vanj em. Nekada j e, ako predvi dena ar
mature nij e dovol j no kruta, potrebno dodati mal e cel i cne resetkaste nosace,
koj i ostaju u konstr ukcij i .
S vanjske strane zaoblj eni h pl oha, koje obl i kuj e postavlj ena betonska
armatura, postavlja se gusti zi cani pl eter. Vel i ci na okana pl etera treba biti oko
3 do 6 mm, te se mogu koristiti L. " rabi e mreze" i mreze izradene od sjeceni h
tanki h cel i cni h l i mova. Mreze se dobro vezu za vee postavlj enu armaturu.
S vanj ske strane na mreze se nabaeuje stroj em za ml azni beton vrl o
suha betonska mjesavi na. Postupak j e i nace poznat po nazi vom " ml azni
beton" i kori sti se kod i zrade obl oga kosi na i i i unutrasnj osti tunel a.
Beton se na mreze nabaeuj e u sl ojevi ma deblj i ne do 3 do 4 em po
cij el oj povrs i ni . Vrl o j e osjetlj i v na i susivanje te se preporucuje trenutacna
zasti ta pl asti cni m fol ij ama.
Nakon 4 do 7 dana beton oevrsne, sto omogucuje da s sa unutarnje
strane nastavi s i zradom konstrukci je postupkom ml aznog betona .
Vanj ski sl oj ul azi u nosi vi presjek konstrukci je, al i preporucl j i vo j e dodati
2 do 3 em deblj ne j er se ml azni m postupkom dobiva grubo val ovita povrsi na.
Po potrebi se u nutarnj a povrsi na moze i stovremeno s prskanj em
zagl adi ti i i i na drugi naci n obradi ti .
l zrada konstrukcij a bez opl ata vrl o j e zahtij eva n postupak, al i j e u
poj edi ni m sl ucajevi ma potpuno opravdan.
Kada se moraj u i zvesti promj enj i ve zakri vlj ene betonske pl osne
konstrukci je, postupak s ml azni m betoni m ekonomski j e mnogo povol j ni j i
od i zrade d rveni h kroj eni h opl ata, koj e j e j edi no moguce pri mij eni ti u
navedeni m sl ucajevi ma.
Radovi s e brze i zvode, s mal om radnom posadom i strojevi ma, uz vrl o
dobru kval i tetu betonski h konstrukeij a.
Pr i mj ena postupka j e dokazana pr i l i kom i zgradnj e staze za bob i
sanj kanj e na Trebevi cu kod Sarajeva za XI V. zi mske ol i mpij ske i gre 1 984
godi ne, kad je bez i zrada opl ata i zvedeno oko sest ti suca metara povrsi ne
vozne staze prostorno zakri vlj eni h i promj enj ivog obl i ka po duzi ni .
Kada smo pristupili projektiranju staze za bob i sanjkanje na Trebevicu iznad Sarajeva, bil
smo svjesni da se ne mote raditi projekat a da se prethodno ne riesi tehnologia izvocenja.
Unutarji oblk staze posledica je dinamickog proracuna voinje bolida kroz stazu, boba i
sanjki. Vozna povr5ina staze je po duiini stalno promjenjivog poprecnog presjeka. Na
mjestima je ploha preko cetiri metra visine. Zakrivienost popreenog presjeka je kombinacia
kruinice i e/ipse. Ukupno je trebalo izraditi oko 6. 000 m2 zakrivienih povrsina.
Vee prva ispitivanja ukazivala 5U da oblikovanje nie moguce izvesti oplatama jer su
se mogle primieniti samo drvene krojene opiate, sto bi zahtievalo veliki broj tesara i
dugo vrieme gracenja. Na raspolaganju je bilo manje od godinu dana.
Prilikom izvocenja sanacijskih radova na zgradama ostecenih potresom, uoceno je da
se tehnologia "mlaznog " betona, 05im oblaganja, prskanje mote primieniti i u drgim
konstruciama ukoliko se osigura cvrsta pod/oga.
Odluka se nie mogla donieti bez prbe. Na otvorenom prostoru uz betonaru jednog
gracevinskog poduzeca, izracena su dva prefabricirana rebra kakva su predvicena na
stazi s unutarnjom zakrivienosti poprecnog presjeka staze.
lzmecu rebara je postavlena armatura i cijevi koje su bile predvicene za ugradnju za
razvod media za hlacenje i pravlenje umjetnog leda. Preko cievi i beton5kog ieieza
s van}5ke strane je vezana gu5ta celicna mreia.
Strojem za mlazni beton, sa smanjenom brzinom izbacaja, 5 vanjske strane, nanosen
je s/oj betona na mreiu u deblini 4 6 em.
Kada je vanj5ka beton5ka lu5ka ocvrsla, 5 unutarje strane dobiveni su uvjeti rada za
mlazni beton kao sto su u tunelu iii kod obloga poko5a.
Na probi je izvedeno oko 30 m2 zakrivlene p/ohe za dva sata rada a dva sata su
utrosena za izradu unutarjeg djela koji je izveden nakon tri dana.
Povsina je zag/acena celicnom cievi koja je na krajevima pratila voaice postavlene na
rebrima, a u mecurazmaku se ciev elasticno savia/a i pratila ujednacenu zakrivlenost
plohe.
Montainim rebrima i prskanjem betona, luska staze izvedena je za manje od cetiri
mje5eca rada.
Postupak se mote uspjesno promieniti kod hidrotehnickih gracevina i drugim
gracevinama gdje su uzduino prmjenjive zakrivlene povrsine konstrukcie.
Nakon Sarajeva, sve naredne 5taze u Latvii, Kanadi, Francuskoj i Americi izvedene su
postupkom mlaznog betona.
Kod izgradnje nekih staza bio sam uklucen kao savjetodavac ali nisam bio dovolno
promocuran da postupak zastitim patentom.
l zgubl j ene opi ate su namj enj ene i zradi suplj i na u unutrasnj osti
konstrukcija a koje ostaju u konstrukci ji nakom ocvrscivanja betona . Potreba
za unutarnj i m otvori ma j avl ja se kod mostovski h nosaca, vel i korasponski h
greda i medukatni h konstrukcij a. U pogl edu i zbora materij al a za i zgublj ene
opi ate potrebana j e i zuzetna pozornost. Organski materij al i u sta spadaj u
sve vrste drvene grade, kartonske ci jevi i sprepl oce, usl ij ed kondenzaci je
vade u unutarnj i m supl j i nama vremenom se bi ol oski razgraduj u. To moze
i mat i za poslj edi cu poj avu neugl edni h mrlj a na vi dlj i vi m dj el ovi ma
konstrukci je i nepovolj an utjecaj na kval itetu i traj nost betona. Si gur ni je j e
kori sti ti si nteti cke materij al e kao sto su PVC ci j evi i pol i sti renske pl oce al i
su to skuplj a rj esenja s nepoznati m i shodom u pogl edu traj nosti .
Kada su u pi tanj u vel i ki unutarnj i otvori vrl o uspj esna, si gurna i traj na
rj esenj a mogu se i zradi ti s montazni m tankostij eni m betonski m pl ocama
koj i ma se obl i kuj u unutrasnji otvori .
1 0. I ZRADA PLANOVA OPLATA POMOCU RACUNALA
Proi zvodaci opl atni h sustava razvi l i su programe za racunal a pomocu
koj i h j e moguce i zradi ti raspored opl atni h pl oca na konstrukcij i , i zra diti
zbi rne pregl ede potrebni h dj el ova i utvrdi ti cij enu opl aci vanj a.
Prog rami su razvijeni na osnovi CAD programski h sustava . Postupak
rada j e j ednostavan. U racunal a se unose tl ocrti i presjeci konstrukci j a s
potrebni m geometrij ski m vel i Ci nama konstrukci ja koje se opl acuj u.
U racunal u su ranij e pohranj ene vel i Ci ne opl atni h pl oca i pr i padaj uci h
dij el ova za povezi vanj e i podupi ranj e sustava za koje se trazi rj esenj e.
Racunal a rasporeduj u opl atne pl oce u naj povol j nij em rasporedu po tl ocrtu
i vi si ni konstrukci je, odreduj u redosl jed postavljanja pl oca i taktove prij enosa
poj edi ni h sekcij a, oznacavaj u koja ce se rjesenja detal ja pr i mj eni ti , i spi suj u
popi se s vel i ci nama pl oca i dr ugi h sastavni h dj el ova u potrebnom broj u.
Pomocu popi sa potrebni h dj el ova i pl oca, broj a uporaba te povrsi na
za opl aCi vanje dobi va se utrosak rada za opl aci vanje konstrukcij e. Cij ena
opl aCi vanj a je posljedi ca navedeni h utrosaka .
Osnovi j e nedostatak racunal ski h programa sto su razvij eni za posve
odredeni sustav opl ata i odredenog proi zvodaca. U okvi ru i stog proi zvodaca
moguce je usporedi vati razl i Cite sustave koje proi zvodi sa stanovi sta utoska
rada i cij ene. Za odredenu gradevi nu, kada j e unesen tl ocrt i presj ek, moze
se i spi tati koje je rjesenje opl atni h sustava povolj nij e za odredeno gradi l i ste
s mal i m i i i vel i ki m pl ocama, koristenj e j edni h i i i drugi h nosaca, al i samo
za sustave koje proi zvodi taj proi zvodac.
Za sada ne postoj i mogucnost da se na j ednom progra mu usporeduj u
opl atni sustavi razl i Ci ti h proi zvodaca kod i zbora i donosenja odl uka o nabavi .
84
1 2. 5
lzrada plana oplaCivanja pomocu racunala.
D. PRI PREMA I SKI DANJ E OPlATNI H SKLOPOVA
Pri l i kom i zrade opl at ni h skl opova, i zni mna pozornost mora posveti ti
pri premi opl atne pl ohe i ski danj u opi ate nakon ocvrsci vanj a betona.
Povrsi nski izgl ed betonske konstrucije odraz j e stanja opl atne pl ohe. Ukol i ko
opl atna pl oha nij e prethodno pri preml jena, beton se vezati za pl ohu i kod
ski danja osteti ti . Ski danje opl atni h sklopova nakon oersdvanja betona j e ujedno
i akti vi ranje izradene nove betonske konstrucije za pri hvat opterecenja za koje
je namjenj ena. Na nedovol jno ocvrsloj konstruci ju nepazlj i vi m se ski danjem
mogu izazvati prsl i ne i i i prouzrociti druge nepovolj ne posl jedi ce.
lzrada oplata zidova na graditu s gotovim plocama.
1 . PRI PREMA OPLATNI H PLOHA
Prij anj anj e za beton s prj ecava se oscenj em i nanosenj em tanki h
premaza preko opl atni h pl oha pri je svake uporabe.
Pot puno se ne moze spr ij eci ti l ij eplj enj e betona za pl ohu, al i se
premazi ma mogu svesti na naj manj u mj er u.
Li j epl j enj e betona za opl atnu pl ohu ovi si o povrs i nskoj obradi
materij al u pl ohe. Neravne i hra pave povrsi ne i maj u vecu povrs i nu
pri j anj anj e j e vece nego kod gl atki h i puni h pl oha.
Dascane i ostecene opl atne pl ohe i z navedeni h razl oga i maj u vel i ko
prij anj anj e. Opl atne pl ohe i zradene od vodopropusni h materi j al a i i i
nedovol j no zapti veni h na spoj evi ma povecavaju prij anj anj e i kod ski danj a
ostecuju pl ohe i betonske povrsi ne.
Pri j e nanosenj a premaza, opl atna se pl oha dobra oci sti ti od ostataka
betona i cementnog ml ij eka zaostal i h od prethodne uporabe.
Za tu operacij u rade se i posebni strugaci koj i ski daj u neCi stoce, a ne
ostecuj u pl ohu. Strugaci su i zradeni od tvrde pl asti ke i podsj ecaju na a l ate
za Ci scenje stakl a. Nakon struganj a opl atne se pl ohe i spi ru vodom i suse.
Premazi za opl atnu pl ohu ne smi ju bi ti agresi vni i i i na bi l o koj i d rugi
naci n kemij ski akt ivni s sastoj ci ma betona. Na betonski m povrs i nama
premazi ne smij u ostavl jati masnoce i mrl je
BuduCi da se opl atne pl ohe pr i premaj u i po nekol i ko dana pri j e
i zl ijevanj a betona, premazi moraju bi ti stabi l ni i otporni na vanjske utj ecaje,
ni ske i vi soke temperature, padavi ne i bri sanj e. Premazi koj i se kori ste u
praksi mogu se uvj etno podij el i ti na "suhe" i " masne".
Suh i premazi dol aze na gradi l i ste kao praskaste tvari koj i ma se na
gradi l i stu prave vodeni rastvori i nanose s e na opl atne pl ohe.
OLATA
Z I DA
POLOZAJ JAONC P |Ol RCDOS |I J|D SKI OANJA
Redoslied skidanja oplatnih ploca sa zidova.
Opiate za betonske graaevine 87
Pri j e i zl i jevanj a betona premazi se moraj u osusi ti . Osuseni premazi
i zmedu opl atne plohe i betona stvaraj u tanki sl oj koj i omogucava l ako
odvaj anj e opl ata od ocvrsl og betona.
Za premaze se najvi se kori sti mjesavi na gasenog va pna i gi psa, al i se
rade i od kamenog brasna s umj etni m vezivi ma.
Kod drven1 h i osteceni h opl atni h pl oha suhi premazi su u prednosti
pred masni m, j er dij el om popunj avaju ostecenja i na opl atnoj pl ohi
i zravnavaj u i zapti vaj u povrsi nu.
Suhi premazi su osjetlj i vi na ki su i kvasenje t e se u takvi m sl ucajevi ma
moraj u ponovi ti . Nekada je to vrl o tesko nako sto j e opl ata skl opl j ena i
pol ozena a rmatura . Takoder su osj etl j i vi na udare i ostecuj u se kod
postavl j anj a betonskog cel i ka i hodanj a radni ka.
Masni premazi su otopi ne i zradene od mi neral ni h ul j a i i i parafi na s
rastva raci ma. Na gradi l iste do l aze pr i premlj ene otopi ne, u baevama od 1 00
do 200 kg. Na trzi stu se j avl jaj u pod razl i ci ti m komercij al ni m i meni ma kao
" opl ata n" i dr ugi . Kod duzeg staj anj a dol azi do tal ozenja masni h tvari na
dnu bacve te se pri je u porabe moraj u dobro i zmij esat i .
Na opl atne s e pl ohe nanose krpama, spuzvama i i i prskal i cama u tanki m
sl oj evi ma. Nakon desetak mi nuta rastvaraci i sparavaju, a masne tva ri ostaju
na povrs i ni .
Kod duzeg stajanj a na masni m s e premazi ma skuplj a prasi na i druge
neCistoce, a pri vel i ki m vruci nama i na suncu oksi di raju te i h je potrebno ponoviti.
Pogodne su za glatke opl atne povrsi ne kao sto su pl ohe od sperpl oce,
l ij eplj enog drveta i cel i cni h l i mova.
Ne preporucuje se kori stenje rablj eni h motorni h ulja i i i sl i cni h materij al a
j er ostavl j aj u masne ta mne mrl j e na povrs i ni betona sto moze otezati
povrsi nske obrade boj ama i i i obl aganj e l ij eplj enjem ukol i ko je predvi deno.
Ukol i ko se ne mogu na bavi ti pr i premlj ene mjesavi ne za " masne"
premaze, na gradi l i stu se mogu pri pravi ti od mjesavi ne mi neral nog ulj a s
dodatkom 1 /1 0 - 1 /1 5 dij el ova di zel gori va.
Utrosak materij al a za mazanj e opl ata je oko 0, 1 do 0, 2 kg/m2.
Na jednom inozemnom gradistu u sjeveroj Africi projektanti i nadzorni organi bi/i
su Englezi iz jedne poznate svjetske tvrtke. U pogledu kvalitete i tocnosti izvoaenja
bili su nepopustlivi. Provjeravali su svaku fazu rada, nakon postavlanja armature a
prie izlievanja betona gotovo uviek su bili nazocni.
Posebno su bili osjetlivi na Cistocu opiate p/oca. Dogaaalo se, da se je postavlena
armatura place mora/a vaditi i ponovno Cistiti oplatnu plohu. Nasi su se radnici u
pocetku opirali takvim zahtjevima, ali kao inteligentni /udi uskoro su i za to nasli
rjesenje. ArmiraCi su kod postavlanja armature na ploci skidali cipele i koristili posebno
nabavlene papuce od meke tkanine.
Na gradiliStu su dobili naziv "papucari".
Uveden je i novi pojam. Cista op/ata znaClo je Csta u nasem poimanju Cstoce. Cisto
za nadzore organe znaCilo je "clean up". Na gradHiStu se moglo cuti:
Jf5AM LI RfrAO 0A OvA OILAIA MORA 8|I| CLLAN UP" A Nf SMO OClSCfNA
2. SKI DANJ E OPLATA
Kod ski danj a opi ata a kti vi ra se i zradena betonska konstrukci ja koja u
tom trenutku preuzi ma opterecenje od vi asti te tezi ne i vanj ski h utjecaja
okol i sa kao sto su vj etar i i i dr ugi . Opl atni m se s kl opovi ma mora osi gurati
postupno i meko popustanje, bez trzaja i udaraca, jer u veCi ni sl ucajeva
opi ate se ski daj u pri j e dosti zanj a konacne cvrstoce betona. Redosl i j ed
popustanja opi ate treba pri l agodi ti stati ckom si stemu betonske konstrukci je
da se ne i zazovu nepredvi dena naprezanja u pojedi ni m dij el ovi ma.
Na redosl ij ed popustanja nagl aseno su osj etl j i ve konti nui rane
konstrukci je i ukijesteni stati cki si sterni .
Nakon kol i ko se vremena od i zl ijevanja maze opl ata popusti ti i akti vi rati
betonska konstruci ja ovisi o mnogi m okoi nosti ma.
* temperaturi betona kod i zl i jevanja i ocvrscavanja
*
predvi denoj konacnoj cvrstoci betona
* a kti vnosti cementa
* stati ckor si stemu
* rasponu konstrukci je
U mnogi m zemij ama vrij eme ski danja odredeno je Tehni cki m propi si ma
i i i drugi m uredbama.
Skidanje kutnih dielova kod oplatnih sklopova zidova.
U vazecem " Pravi l ni ku o tehni cki m normati vi ma za beton i ar mi rani
beton" u cl anku 248 i Njemackom DI N u br 1 045 j e odredeno:
" Opi ate se mogu ski dati kada beton dosti gne 30 % predvi dene
cvrstoce kod zi dova, stupova i drugi h okomi ti h dij el ova konstrukci je.
Kod pl oca, greda i stupova i zl ozeni h savij anj u i i i i zvij anj u
,
opi ate se
mogu ski dati kada beton dosti gne 70 % predvi dene cvrstoce" .
Predl ozena vremena s u na strani si gurnosti j er se u z odredene mjere
opi ate mogu ski dati znatno ranije. Vrij eme ski danj a posredno utjece na broj
kori stenja opl atni h skl opova te i ma i nagl asen ekonomski znacaj .
Vrl o pri hvatlj i ve preporuke i zdao j e "Ameri can Concrete I nsti tute" ,
poznati "ACI " u " Speci al Publ i cati on" No 4.
Vrij eme ski danj a dana j e u ovi snosti o temperaturi koj a j e bi i a kod
i zl ij evanja i ocvrsci vanja betona, vrsti konstrukci je i rasponu.
PREPORUCENO VRIJ E ME SKI DANJA OPLATA
Temperatura u vrijeme i zrade i ocvrscavanja
Vrsta konstrukdje
1 . Okomite plohe zi dova stupova i greda
2. Vodoravne opiate ploca, greda,
presjeka, krizne i gredne konstrukcije,
do 6 m raspona
3. Konstrukci je na rasponu od 6 - 9
metara
4. Slozene konstrukcije, vel i ki h raspona,
slozenih presjeka
Veca od 1 5 c
1 2 - 24
72 1 20 sati
1 20 sati
504 sata
od 5 do 1 5" C
48 72 sata
96 - 1 44 sata
1 68 sati
672 sata
I
Ka ko bi se skrati i o vri jeme ski danj a skupi h opl ata kod vel i ki h raspona,
maze se konstrukci ja poduprijeti na 1 /2 raspona. Podupi ranj e se rj esava
neovi sno o opl atnom skl opu.
Nakon ski danj a opi ate, konstrukci j a ostaje poduprta do potrebne
cvrstoce betona, a opi ate se u meduvremenu mogu dal j e kori sti ti .
Kod vel i ki h raspona i sl ozeni h presjeka vrij eme popustanj a se mora
tocno odredi ti . Potrebno se vri j eme dobiva racunski m putem i probama.
U stati ckom racunu proracuna konstrukci je utvrde s e naponi koj s u
posl jedi ca vl asti te tezi ne konstrucij e i moguca druga opterecenja u vrij ere
popustanj a. Zaradi si gurnosti i sprjecavanj a pojave naprsl i na, dobiveni se
naponi povecavaj u za 30 - 50 %.
90 Opiate za betonske gradevine
Dobi vena vrij ednost napona mora se dokazati probni m t ij el i ma i
predstavl ja potrebnu cvrstocu betona u trenutku popustanj a.
Kod i zl ij evanja konstruci je, uzi maj u se opi tna tijel a za kontrol u cvrstoce
betona, kako je to propi si ma predvi deno.
l stovremeno se r adi nekol i ko seri ja opi tni h t ij el a na koj i ma se prati
razvoj cvrstoce. Opitna tij el a za pracenje ne nj eguj u se u l aboratorij u, vee
se ostave na konstrucij i zasti ceni od sunca i i i ki se.
Nakon 72 sata i spi tuje se cvrstoca prve seri je probni h tij el a, a svaki
n a redni dan po j edna serij a, dok se ne utvrdi potrebna cvrstoca, koj a
odgovara dobivenom naponu u stati ckom proracunu.
Predl ozeni postupak pretpostavl ja da na gradi l istu postoji opremlj en
l aboratorij s uredaj i ma za i spitivaje cvrstoce betona, sto se kod sl ozeni h
gradevina kao sto su mostovi i druge vel i korasponske konstrucije podrazumijeva.
OPLATNI SKLOPOVI ZA RAZLI CI TE VRSTE
KONSTRUKCI JA
Opi sani m vrstama opl atni h skl opova i postupci ma rada, moguce j e
radi ti razl i ci te vrste betonski h konstrucij a. Naci n i zbora vrste opl atni h
skl opova i uvjeta opi san j e u prethodni m pogl avlj i ma.
Kada se radi usporedbe pretpostavi da se potpuno i sta betonska
konstruci ja i zvodi na razl i ci ti m l okal i teti ma i u razl i ci ti m kl i matski m uvj eti ma
od r azl i ci ti h poduzeca, vj erovatno bi se kao naj povol j n ij e tehnol osko i
ekonomsko rj esenje u sva kom poj edi nacnom s l ucaj u dobi l a dr uga vrsta
opl atni h skl opova .
U ovom dij el u daj e se pr i kaz nekol i ko uobi caj eni h gr adevi na s
ri jesenj i ma opl atni h skl opova . Rjesenja skl opova preuzeta su iz tehni cke
dokumentaci j e renomi rani h proi zvodaca opl atni h sustava i gr adevi nski h
poduzeca.
1 . I ZRADA VI SOKI H ZI DOVA
Vi soki betonski zi dovi javl jaju se kod mnogi h konstruci ja gradevi na kao
okomi te konstrukcij e spremni ka za zi to kod, si l osa za tekuci ne, vi soki h
mostovski h stupova s unutar nj om suplj i nom i tornjeva razl i Ci ti h namj ena.
U tl ocrtu vi soki zi dovi mogu bi ti ravni , zakri vlj eni , kruzni , el i psast i i i i
kombi naci ja zakri vlj eni h i ravni h poteza.
Opl atni skl opovi za vi soke zi dove sadrze vi se djel ova od koj i h svaki i ma
tocno odredene namj ene. Obi cno s e rade sekci je oko t r i metra vi si ne dok
duzi na nij e ograni cena al i se ri jetko i de preko 6, 0 m.
Opl atne pl oce su di o gdj e se i zl ijeva betonska konstrudj a. Vi si na skl opa
na mj estu opl atni h pl oca j e oko 3, 0 m, a si r i na ovi si o poj edi nacnom
rj esenju koj e j e pr i l agodeno gradevi ni .
Za i zradu skl opova za vi soke zi dove mogu s e kori sti ti razl i ci te vrste
tvor ni cki i zradeni h gotovi h pl oca . Prednost i maj u vel i kopl osni opl atni
skl opovi al i se mogu pri mij eni ti samo kod ravni zi dova u tl ocrtu.
Na opl atni m skl opovi ma na svakoj vi si nskoj sekci j i su radne staze sa
zasti tni m ogradama. Posebnost rj esenj a opl atni h skl opova j e u naci nu
povezi vanj a za osl once. Veze moraj u si gurno povezati gornj i di o opl atnog
skl opa za osl once al i i sto tako omoguci ti otvaranje opl atni h pl oca . Veze se
r ade kao zgl obne i i i vodoravno pomi cne.
Zgl obne veze otvaraj u opl atne pl ohe kao skare okrenute prema gore,
sto otezava postavl j anj e betonskog zel jeza i Ci scenje opl atni h pl oha.
lzrada visokih zidova podiznim oplatnim sklopovima.
92 Opiate za betonske gracevine
Vodoravno pom1 cne veze omogucuje bocno pomi canj e opl at ni h
pl oca, sto ostavl ja sl obodan radni prostor na unutarnjoj stran i zi da, si ri ne
do 75 em s j edne i i i obj e strane. Prostor j e dovol jan za ci scenje i pri premu
opl atne pl ohe, te postavl janje armature.
Osl onacke konzol e su di o skl opa koj i pr i drzavaj u opl atni skl op i
omogucuj u premjestanje po vi si ni . Na konzol ama je radna staza s koj e se
opl atne pl oce otvaraju i zatvaraj u. Konzol e se osl anjaj u preko cel i cni h trnova
na donje, zavrsene i dij el om ocvrsl e betonske konstrukcij e.
Kod opl atni h skl opova za visoke zi dove potrebne su tr i radne staze po
visi ni . Gornja sluzi za ul ijevanje betona, srednja za otvaranje opiate i postavljanje
armature a donja za vezivanje i otkacivanje skl opa od konstrukci je.
Kada beton u opl ati dovolj no ocvrsne da moze pr i mi ti opterecenje
opl atnog skl opa, popustaju se donje veze konzol a za konstrucij u. Kol i ka je
cvrstoca betona potrebna ovi si o rjesenja trna, al i uobi cajeno j e da se pocne
s podi zanjem kada beton dosti gne oko 50 % predvi dene evrstoce. Podi zanje
opl atni h skl opova izvodi se po sekcij ama koj i su si ri ne od 3, 0 do 6,0 m.
Postoje razl i ci ta rjesenja podizanj a. Najednostavni je ri jesenj e, al i ujedno
i naj opasnij e za radni ke j e podi zanj e skl opova uz pomoc vanj ski h dizal i ca .
Podi zanje skl opova pomocu di zal i ca
Nakon sto su veze konzol a na trnovi ma popustene, na zato predvi dene
usi ce koje su ugradene za opl atni skl op, j edna po j edna sekci ja se pri hvaca
toranjskom dizal i com s obje strane skl opa. U tom trenutku radni ci napustaj u
radne staze i dizal i ca podi ze skl op.
l zni mno j e teska operaci ja vjesanj a skl opa za gornj i trn. Lj udi moraju
u j ednom trenutku doci na donju radnu stazu i uspostavi ti veze s trnovi ma
dok Ci tav skl op pri drzava d izal i ca. Postoje rj esenja gdj e se opl atni skl op
moze objesi ti za si dra pomocu diza l i ce bez radni ka.
Samopodi zuci skl opovi
Samopodi zuci skl opovi znatno su bolj a i s i gurnij a rj esenj a. Na
konzol ama su ugradene nazublj ene uspravne vodi ce od cel i cni h profi l a.
Vodi ce su povezane preko si dara za betonsku konstrucij u a konzol e se
zupcani ci ma drze za vodi ce i pomj eraj u po vi si ni .
Pnl i kom podi zanja skl op se povezuje za ocvrsl u betonsku konstrukci j u
a pomocu el ektro-motora i reduktora, podi zu se vodi ce na novi pol ozaj i
povezuj u se za betonsku konstruci ju pomocu si dara.
U narednoj s e operaci j i opl atni skl op preko zupcani ka i uz pomoc
el ektro-motora podi ze u gornj i pol ozaj . Kada se opl atni skl op podi gne na
potrebnu vi si nu, zupcani ci koj i povezuj u opl atni skl op s nazublj enom
vodi com se zakoce.
Pri l l kom podi zanj a radni ci su i zvan opasnosti , mogu ostati na naj ni zoj
radnoj stazi gdj e s u i el ektro-podi zaci j er j e rj esenje vrl o si gur no. Operaci ja
podi zanja opl atnog skl opa je zavrsena i moze se nastavi ti s postavlj anj em
a rmature i i zl ij evanjem betona.
Podi zanje j edne sekci je opl atni h skl opova traje oko 1 5 mi nuta, a za cij el i
poj as, ovi sno o vel i ci ni , utrosi se nepun radni dan. Rad na podi zanj u
obavlj aj u samo tri radni ka.
Ovi sno o temperaturi pr i izvodenj u radova, akti vnosti cementa, vrsti
betona, vel i ci ni gradevi ne, ci kl us podizanja j edne vi si nske sekci j e u prosj eku
traje oko dva da na, al i za pl ani ra nj e se uzi ma tri dana.
Utrosak rada na opl ata ma je vrl o mal en. Osi m navedena tr i covj eka
koj i rade na podi zanj u, popustanj u i skl apanj u opl atni h skl opova, j os t reba
osi gurati ci scenj e i podmazi vanje opl ata s utroskom 0, 05 radni h sati po m2.
Nakon dosti zanj a proj ekti rane vi si ne, opl atni skl opovi s pomocu
podi zaca mogu se na i sti naci n sami spusti ti , al i j e j ednostavni je i brze kada
se obavi di zal i com.
Prvo skl apanj e opl atni h skl opova na temelj noj ravni traje do dva dana
i ski danj e oko j edan dan.
lzrada mostovskih stupova podiznim oplatnim sklopom.
Gradenj e vi soki h zi dova s ci kl i cno podi zuCi m opl atni m skl opovi ma
si gurnij e j e za !j ude i kval itetu gradevi ne od postutupka s kl i zni m opl atama,
al i i nesto sporij e.
Kod pl ani ranj a, kada se uklj uCi vrijeme za prvo skl apanje i ski danje, moze
se u prosjeku racunati s brzi nom napredovanja od 1 ,0 do 1 , 5 m vi si ne na dan.
Prilikom gradnje RT doma u Sarajevu, na dielu namienjenog za velike studie bila
je predvidena betonska konstrucia sa zidovima visine oko 1 9 m, kvadraticne osnove
od pribfiino 40 m. Trebalo je izvesti pojas od oko l60 m betonskih zidova u visinu
1 9 m. Dotada nie bio prilike rjesavati izvodenje visokih zidova, ali su koristena iskusta
iz strucne literature i inozemnih gradilista. Uspjesno je rjesen oplatni sklop visine 3
m, sa sekciama duzine 4, 0 metara.
Da bi tesari dosl do opiate i nastavili s radom, rukovalac toranjske dizalice, vesao je
po dva radnika celicnom utadi za zastitne opasace koje su imali na sebi i podizao na
oplatni sklop
Koliko su iudi bili u opasnosti i koliko je to bilo u suprotnosti s propisima o zastiti
na radu, ne treba spominjati. Na moje pitanje zasto taka radi, dizalicar je odgovorio:
"POPNITE SE VI, INLENJERU, JEDNOM ONIM UESTVAMA OD ULETA, PA Cu POSLUE I VAS PODIZATI . "
Bio je u pravu. Zaneseni rjesavanjem oplata, zaboravien je jedan naizgled sitan detal:
kako !judi mogu siguro dod i napustiti radno mjesto na oplatnom sklopu.
2. I ZRADA VI SOKI H MASI VNI H ZI DOVA
Vi soki masi vni zi dovi su gradevi ne gdje se zbog deblj i ne konstrukci je
i i i j ednostrane opi ate ne mogu povezi vati dva suprotna opl atna skl opa.
Predstavni ci navedeni gradevi na su betonske bra ne, vi soki potporni i obl ozni
zi dovi i duboke temelj ne konstrukci je.
Po vi si ni mogu bi ti promj enj i vog poprecnog presj eka, a kod brana i
obl ozni h zi dova, bl ago zakri vlj eni i i i kosi .
l zrada opl atni h skl opova ne razl i kuje se mnogo od vi soki h zi dova, osi m
u naci nu vj esanja za konstrukcij u i pri drzavanju.
Noseca konstrukci j a opl atnog skl opa rad i s e u vi si ni dva poj asa
podi zanja skl opa. Obi cno j e noseca konstrukci ja cel i cna resetka. Na donjem
dij el u skl opa je r adna staza s ogradom i regul atorom okomi tost i za
for mi ranj e kosi ne, a na gornjem dj el u radna staza za ugrad bu betona s
zasti tnom ogradom.
Cij el i opl atni skl op se vjesa preko vi jcani h trnova na ugradena si dr a u
konstrucij i . Ugradena si dra i zradena su s upustenom navoj nom gl avom za
koja se povezuj u opl atni skl op.
Podi za nj e moze bi ti rj eseno s toranj ski m d i zal i cama, al i suvremena
rjesenj a i maj u ugradene podi zace i okomi to pomi cnu vodi cu, rjesenu na
i st i naci n kao kod vi soki h zi dova.
96
t
lzrada visokih masivnih zidova samopodiznim oplatnim sklopovima.
Napredovanje j e nesto spori je u odnosu na vi soke zi dove, j er su opl atni
skl opovi j ednostrani . Kod i zgradnj e bra na, to nij e od znacaj a j er se u
vi si nske sekci je izl ijevaj u vel i ke kol i ci ne betona, a redosl ij ed radova odvi ja
nai zmj eni cno na vi se sekci ja u odredenom redosl ijedu.
Potpuno ista rj esenja pri mj enj uj u s e kod potporni h, temelj ni h i oblozni h
zi dova, gdj e se opl ata moze postavlj ati samo s j edne strane.
lzrada kosih masivnih zidova podiznim sklopom.
3. I ZRADA TUNE LSKI H GRABEVI NA
Dugacki zatvoreni t unel i za prometni ce i i i hi drotehni cke gradevi ne
i zraduj u se pomocu skl opivi h opl atni h sekci ja koje se premijestaju po d uzi ni
na zel jezni m vodi cama i i i gumeni m kotaci ma.
Opl atni skl opovi obuhvataj u cij el i poprecni presj ek otvora, a i zvode se
u sekcij ama duzi ne 10,0 do 15,0 m.
Opl atni s u skl opovi povezana cij el i na i i i kompozi ci ja, kako j e nazivaj u
sa zgl obovi ma i pol ugama za popustanje i premij estanje.
98
I

Opiate za betonske graaevine
Vodoravno pomicni opfatni skfopovi kod izrade tunefa.
Kod uzduznog premij estanja opl atne se pl ohe odvajaju od ocvrsl og
betona prekl apanj em opl atni h pl oca pomocu zgl obova. Smanj ena vel i ci na
u poprecnom presj eku opl atnog skl opa omogucuje premij estanje na dr ugi
pol ozaj po duzi ni .
Nabavna ci jena kompozi ci je tunel ski h opl ati h skl opova vrl o j e vi soka
te se pr i l i kom i zbora poprecnog presjeka tunel a i i zbora vrste opl atni h
skl opova provode opsezna prethodna i strazi vanj a .
Pomicni op/atni sklop za izradu tune/a.
Kod projekt i ranj a prometni ca, nastoj i se poprecni presj ek t unel a po
cij el oj duzi ni prometni ce zadrzati u i stom poprecnom presj eku, kako bi se
kompozi ci je opl atni h skl opova mogl e kori sti ti na vi se tunel a. Na sl i can naci n
maze se rijesi ti i zvodenje otvoreni h hi drotehni cki h kanal a i stoga poprecnog
presj eka po duzi ni .
4. I ZRADA SLOZEII I H OBLI KA ZI DOVA I STUPOVA U TLOCRTU
Betonski zi dovi se cesto projekti raju s rebri ma i zadeblj ani ma, u kruzni m
i i i drugi m obl i ci ma kri vi na.
Navedene osnove zi dova kori ste se kod ar mi rani h potpor ni h zi dova s
rebr i ma za oj acanje, zat i m kod zi dova spremn i ka za tekuci ne i i i dr ugu
namj enu.
U nastoj anj u da se pomi ri stati cka namj ena i estetski i zg! ed, stupovi
se proj ekti raj u u razl i ci ti m sl ozeni m obl i ci ma osnove.
1 00
.
I I
I .
-
Opiate za betonske graaevine
Rjesenja oplaCivanja slozenih stupova.
.
!!

Rjesenja op/atnih sklopova kod slozenih tlocrta zidova.

Beton kao material za graaenje 1 01
Javlj aj u se obl i ci u osnovi , poznati po nazi vi ma; "H' "Y", " | ", "L1
te kruzni i i i el i psasti i drugi zakri vlj eni obl i ci .
Ne s mij e se pogri jesi ti pr i l i kom rj esavanja opl atni h skl opova te
predvi djeti zasebne skl opove za i stake i ravne dij el ove.
U navedeni m sl ucaj evi ma stupovi se pri rj esavanju opl atni h skl opova
promatraj u kao cj el i na, koja se i stovremeno i zl ij eva.
Na pri preml jene ravne potkonstrucij e dodaju se opi ate za i sta ke koj i
obl i kuj u trazene osnove rebara i i i i staka.
Dij el ovi koj i su, okomi ti na ravni nu potkonstrucije, obavezatno se rade
u bl agom konusu. Dovolj an j e nagi b strani ca od 1 . 1 0 i i i 1 : 1 5, sto
ol aksava ski danj e cij el og skl opa s ocvrsl e konstrucij e.
Kruzne i druge kri vine u osnovi zi dova mogu se vrl o j ednostavno
rijesi ti gotovi m tvorni cki m pl ocama i i i sustavi ma s uni fi ci rani m el ementi ma.
lzrada zavojitih zidova s gotovim oplatnim plocama.
Nakada su se kod drveni h kroj eni h opl ata i zradi val e drvene r emenate
al i bi o je to dogotraj an i skup rad.
l zr ada zakri vlj eni h pl oha u osnovi s gotovi m p l oca ma vr l o j e
j ednostavna. l zmedu dvi ju pl oca ubacuje s e konusno obl i kova na d rvena
l etva. Vel i ci na konusa ovi si o radij usu kri vi ne.
Opl atni skl op se povezuje i regul i ra na i sti naCi n kao da j e ravan. Kod
poj edi ni h opl atni h sustava, kruzne i zakri vlj ene osnove mogu se i zvodi ti
pomocu zgl obova koj i su zato predvi deni na pl ocama. Razraden i s u sustavi
s vij ci ma za podesavanje kuta i zmedu opl atni h pl oca sto omogucava i zradu
osnova s promij enj i vi m kri vi nama.
Rjesenja kutova i zavojitih tfocrta zidova.

l 8 '
"- -
Primjer izrade kruinih zidova s podiiuCim sk/opovima.
5. OPLATNI SKLOPOVI ZA SLOZENE PRESJ EKE GREDA
Gredni nosaci za vel i ke raspone, rade se u sl ozeni m poprecn1 m
presjeci ma nazi va prema obl i ku; " I ", "T", "A", i kao kutij asti .
Kada se bol je pogl eda poprecni presj ek, uocl j ivo je da su samo bocne
strani ce sl ozenog obl i ka, dok j e donj a povrsi na gotovo uvij ek ravna.
Sa stanoviSta oplata bocne stranice su zapravo okornite opiate kao kod zidova.
`
\
`
`
Grede ostaju poduprte nakon skidanja opfata pfoca.
Opl ata dna greda je osl onac ci jel e konstrucije. Nakon betoni ranj a ova
se opl ata u pravi l u ne smije skidati dok se ne dosti gne trazena erstoca betona.
Bocne opi ate greda, koje su ujedno i skuplj i di o opl atnog skl opa, mogu
se u veci ni sl ucajeva ski dati vee nakon 24 sata.
PRENOSIVI 0! 0 SKLOPA
STALNI 010 SKLOPA
Prenosivi i stalni dio opfatnog sklopa za izradu greda.
U svj et l u navedeni h okol nosti , konstrui raj u se i opl atni skl opovi gredni h
nosaca. Opi ate dna nosaca i zraduje se za j edan i i i dva raspona konstrucij a,
u ovi snosti o tom kol i ko j e nosaca u j ednom rasponu.
Bocne opi ate se i zraduj u najvi se u j ednom i i i dva pri mj erka i prenose
s grede na gredu, sto ekonomski znatno povolj nij e. Bocni m se opl atama
obl i kuje obl i k i i zgl ed greda koj i maze biti vrl o sl ozen. Pri mjer su prednapeti
I nosaci i ograde na mostovi ma.
Kod i zrade j e potrebno obrati ti pozornost na detalj veze opl atni h pl oha
u donjem kutu, pomocu koj eg se osi gurava I agana ski danj e bocni h pl oca
bez potresa i udara.
lstovremena izvedba sirokih greda i ploca.
Na sl i can se naCi n rj esava opl ata kri zni h nosaca i tzv. kasetirani h pl oca,
gdj e j e preko kri zni h nosaca j os i betonska pl oca.
Opl ata greda kri zni h nosaca se podupi re odvoj eno od bocni h okomi ti h
strani ca i pl ace, sto omogucuj e da se skuplj e opi ate ranij e ski daj u i ponovo
kori ste. Opl atu dij el a pl ace i bocne strani ce mogu se i zraditi od pol i estera
kao obrnute konusne kuti je koje se I agana vade i prenose, a istovremeno
kri zni nosaCi ostaju poduprti .
Opi ate mostovski h nosaca ubrajaju se u najsl ozenij e opl atne sustave.
Gotovo na svakom mostu projekti ra se i izvodi drugo rj esenje pri l agodeno
uvj eti ma konstrukci je i gradi l i sta. Poprecni j e presj ek mostovski h nosaca j e
u najvecem broj u sl ucajeva ri jesen kao zatvoreni kutijasti presj ek. Rj esenja
opl atni h skl opova ovi se o izabranoj tehnol ogij i gradenj a. Ukol i ko j e kuti jasti
presj ek osl onj en na s kel u, opl aci vanje se rj esava uzduzno pomi cni m
skl opovi ma za bocne strane i pl ocu.
lstovremeno izlievanje greda i ploca.
n
1
.. ... ... ....==
l
q :
! I
I
! |
l
l
'"!
Suvremeni oplatni sklopovi za grede.
lzvodenje se rascl anj uj e na vi se koraka koji se ci kl i cno ponavljaj u. Prvo
se i zl ij eva donja pl oca, nakon toga bocne strani ce, a zavrsava se gornjom
kol ni ckom konstrukcij om.
Konzol ni opl atni skl opovi vrlo su slozene konstrukcije koje se koriste kod
gradenja mostova. Opl atni sklop se pridrzava posebnom celicnom konstrukcijom
koja je osl onjena na zavrsene i oevrsl e dijel ove mostovskog nosaca.
Sl ozenost rjesenja nagl asena kada poprecni presj ek nosaca i ma
promjenji vu vel i ci nu prema sredi ni raspona.
Kada j e di o izvedene betonske mostovske konstrukci je dovoi j no
ocvrsnuo, konzol ni nosaci se po mi cu napri jed u duzi ni sl jedece sekcije. Kada
su konzol e uevrscene, preko nj i h se navl ace opl atni skl opovi na novu sekcij u
gdje se armi raju i izlijeva beton. Napredovanje je dosta sporo j er se za izradu
i premij estanje jedne sekci je utrosi 1 0 do 1 5 dana, a nekada i vi se.
1 06 Beton kao material za graaenje
Jzrada mostovskog nosaca pomocu uzduzno prenosivih oplatnih sklopova.
. . ...... ..'?.=
Pomicni konzolni oplatni sklopovi
mostovskog nosaca promjenjivog
presjeka.

|
.
l
'
1 07
1 08 Beton kao material za graaenje
Stati cka koncepci ja mosta mora bi ti pri l agodena konzol nom naCi nu
izvodenja. Na mostovskom nosacu se dodaju kablovi za pri drzavanje konzol e
i opl atnog skl opa do trenutka povezi vanja nosaca u sredi ni raspona .
I pored sl ozenosti postupka i rjesenja skl opova ovi m naci nom, pri mj ena
i ma i puno ekonomsko opravdanje. Kod pemosci vanja zal jeva i duboki h
kanj ona skel e prakti cno nij e moguce i zradi ti i i i s u vr l o skupa rjesenja te j e
i zrada monol i tni h betonski h mostova s konzol ni m opl atni m skl opovi ma
j edi no pri hvatl j ivo rj esenje.
Ne postoji najbolje rjesenje oplata u opcem smislu. Najsuvremenije
opiate i uredaji ne daju istovremeno i najpovo/nije rjesenje. U svakom
pojedinacnom slucaju, gradevinski inzenjer mora istraziti i predloiiti
najpovolnie tehnolosko i organizacisko rjesenje uz trzno prihvatlivu cienu.
I l l . OBRADA I UGRADI VANJ
BET SKOG CELI KA
Betonski j e cel i k sastavni di o ar mi ranobetonski h konstrukci j a. Uj edno
i najosjetl ji vi di o presudan za pri hvacanj e i prij enos opterecenj a. 0 povrsi ni ,
vrsti i polozaj u cel i cni h si pki u presj eku konstrukci je ovi si nosi vost pl oca,
greda, zi dova i stupova .
U ar mi rano betonske konstrukci je ugraduj u se vel i ke kol i Ci ne betonskog
cel i ka, razl i Ci ti h promj era obl i ka i vrsta cel i ka . U prostornom metr u
a rmi ranobetonski h konstrukcij a u prosj eku se ugraduje od 60 do 1 20 kg
betonskog cel i ka. Tezi ne poj edi nacni h si pki ar matur nog cel i ka krecu se
i zmedu 2 do 20 ki l ograma po komadu. Za j edan prostor ni metar a rmi rano
betonske konstrukci je potrebno j e i zrezati, savi ti i ugraditi od 1 0 do 25 si pki
a rmaturnog cel i ka.
Kada se tome dodaj u vi l i ce koje su teske po komadu 1 , 5 do 3, 0 kg,
u ar mi rano betonski m nosaci ma raspona 1 5 do 20 m, ugradi se 40 do 50
obradeni h si pki a rmature po prostornom metru.
Betonski j e cel i k skup materij al . Ci j ena 1 kg obradenog i ugradenog
cel i ka u betonske konstrukci je dosti ze ci j enu od 6 - 1 0 kn U cij eni AB
konstrukci ja ar matura sudjel uje od 30 do 40 %.
Dobar konstruktor moze obl i kovanjem presj eka, stati cki m proracunom,
i skoristenjem napona i pl anom armature ustedjeti do 1 0 do 1 5 % cel i ka.
Naci nom abr ade betonskog cel i ka moze se ustedjeti vi se. Ukol i ko se
i zbj egne otpadak kod abrade, usteduje se 5 % od tezi ne cel i ka, obradom
strojevi ma i utroskom rada na obradi , usteduje se dalj i h 1 5 % vrij ednosti .
Betonski j e cel i k strateski materij al koj i se dobavl ja i z i nozemstva. U
zel jezar ama u zeml j i u gl avnom se dora duje, opl emenj uj e i i zraduj u
prefabrf kati .
1 1 0 Obrada i ugraaivanje betonskog celika
U graaevinskim poduzecima rietko je naC graaevinskog inienjera na radnom mjestu
u radionic! za obradu betonskog ieleza.
Jednog proleca dosao je u poduzece diplomirani graaevinski inienjer Nl. i pitao da
li bi se mogao zaposliti do odlaska u vojsku.
Trenutno smo imali dosta muke s armiracnicom stalno nedostaja/o pojedinih vrsta
celika iii profla. Predloiili smo da nam pomogne u armiracnici. Odusevleno je prihvatio
je najbole ocjene na fakultetu imao iz konstruktivnih predmeta.
U tadasnjem "Pravi/niku o sistematizacii radnih mjesta" poduzeca nie bilo predvideno
radno mjesto iniinjera u armiracnici. Predloiili smo da se ukluCi u rad kao vanjski
suradnik, a za bruto placu odredili C % od usteda armature. Nakon tri mjeseca
dokumentirao je ustede i zaradio vise od place glavnog direktora. Sjecam se da je ad
zarade kupio po/ovni auto.
Nakon povratka stalno se zaposlio u armiracnici i nakon nekoliko godina razvio je
armiracnicu u malu tvoricu koja je obradivala betonski celik za triiste sire regie.
T . |V PROPI SI I VRSTE CEUKA
Za ar mi ranje betonski h konstrukci ja rabe se cel i cne zi ce promj era do
L 1 2 mm i si pke promj era do L 40 mm. do L 1 6 dol aze i z zel jezara
u namotaj i ma tezi ne 200 do 300 kg. $i pke promjera L 1 6 do 40 mm
i sporucuj u se j ednom povij ene u petl j ama duzi ne do 24 m
Lel i k koj i se kori sti za i zradu armature mora udovol javati s lj edeci m
uvjeti ma:
GA 220/340 5 - 1 2 220 340 1 8
GA 240/360 5 - 36 240 360 1 8
RA 400/500- 1 6 - 1 4 400 500 1 0
RA 400/500-2 6 40 400 500 1 0
MAG 500/560 4 1 2 500 560 6
U aktual ni m propi si ma " Pravi l ni k o teh ni cki m normati vi ma za
beton i ar mi rani beton" SL 1 5/90 dane su sl i jedece vrste cel i ka za
ar mi ra nj e:
Obrada i ugradivanje betonskog celika 1 1 1
GLATKA ARMATURA
GA 240/360 i zraduje se u obl i ku zi ca i si pki . Normi rane zi ce i si pke
su okrugl og poprecnog presj eka, a proi zvode se u promjeri ma: 5, 6, 8, 1 0,
1 2, 1 4, 1 6, 1 8, 20, 22, 25, 28, 32 i 36 mm
GA " 220/340 gl atka ar matura kval itete 220/340 i zraduje se u obl i ku
zi ce u promj er i ma 5, 6, 8, 1 0 i 12 mm.
Danas j e kori stenje gl atkoga betonskog cel i ka u opadanj u u kori st
rebraste i mrezaste armature. U veCi ni europski h zemalj a gl atka se armatura
gotovo ne kori sti i zuzev za i zradu vi l i ca .
Povrsi ne i tezi ne si pki standar dni h promjera gl atkog cel i ka navadeni su
u tabl i ci .
0. 395 0. 50 1 . 5 1 2. 01 2. 51 3. 52 4. 02
1 0 0. 6 1 7 0. 79 1 . 57 236 3 . 1 4 3. 93 4. 71 5. 50 6. 28 7. 07 7. 85
1 2 0. 888 1 . 1 3 2. 26 3. 39 4. 52 5.66 6. 79 7. 92 9 05 1 0. 1 8 1 1 . 31
1 4 1 . 208 1 . 54 3 . 08 4.62 6. 1 6 7. 70 9.24 1 0. 78 1 2. 32 1 3. 86 1 5. 39
1 6 . 01 4. 02 6. 03 8. 04 1 0 05 1 2 .06 1 4. 07 1 6. 09 1 8. 1 0 20. 1 1
1 8 1 . . 54 5.09 7. 63 1 0. 1 8 1 2. 72 1 5. 27 1 7. 27 20. 36 2290 25.45
20 2. 466 3 . 1 4 6. 28 9. 43 1 2. 57 1 5.7 1 1 8. 85 2 1 . 99 25. 1 3 28. 27
22 2 .984 3. 80 7. 60 1 1 . 40 1 5. 21 1 9. 01 22. 81 26. 64 30. 41 34. 21 38. 01
25 3. 853 4. 91 9.82 1 4. 73 1 9.64 24. 54 29. 45 34. 36 39. 27 49.09
28 4. 834 6. 1 6 1 2. 32 1 8.47 24.63 30. 79 36. 95 43. 1 2 49. 26
30 5. 349 7. 07 1 4. 1 4 2 1 . 24 28. 27 35. 34 42. 41 49.48 56. 5 5
32 6. 31 3 8. 04 1 6.09 24. 1 3 32. 1 7 40.2 1 48. 26 56. 30 64.34
36 7. 990 1 0. 1 8 20. 36 30. 54 40. 72 50. 89 61 . 07 7 1 . 25 81 . 43 9 1 . 61 1 0 1 . 79
40 9. 865 1 2. 57 25. 1 3 37. 70 50. 27 62. 83 75.40 89. 97 1 00. 53 1 1 3 . 1 0 1 25. 65
RA - REBRASTA ARMATURA
RA " 400/500 rebrasta a rmatura r adi se od naravno tvrdog
vi sokovri jednog cel i ka. l zraduje se u obl i ku zi ce i si pki . Zi ce i si pke rebrastog
cel i ka i maj u uzduzna i poprecna rebra.
RA 400/500 1 . Zi ce i si pke rebraste a rmature i maj u rebra okomi to
na uzduzni s mj er . Proi zvode se o promj eri ma 6, 8, 1 0, 1 2 i 1 4 mm
1 1 2 Obrada i ugraaivanje betonskog celika
RA 400/500 - 2 i maj u rebra promj enj i vog poprecnog presj eka u
obl i ku sr pa. Proizvode se standardno u promj eri ma 6, 8, 1 0, 1 2, 1 4, 1 6,
1 9, 22 25, 28, 32, 36, i 40 UU.
|
Povrsi ne i tezi ne si pki dane su u tabl i ci .
mu[er

L
8 0. 405
1 0 0. 633
1 2 0. 9 1 1
1 4 1 . 242
1 6 1 . 621
1 9 2 . 288
22 3 . 058
25 3 . 951
28 4. 966
3 2 6. 474
36 8.200
40 1 0. 1 1 7

0. 50 1 .01 1 . 81 2. 01 2. 51 3. 02 3. 50 4. 02 4. 52 5 .03
0. 79 1 . 57 2.36 3 . 1 4 3.93 4.04 5. 53 6. 20 7 .07 7. 85
1 . 1 3 2. 26 3. 39 4. 62 5. 66 6. 79 7.92 9. 05 1 0. 1 8 1 1 . 3 1
1 . 54 3.08 4. 62 6. 1 6 7. 70 9. 24 1 0. 78 1 2 . 32 1 3.86 1 5. 39
2. 01 4. 02 6.03 8 04 1 0. 05 1 2. 06 1 4.07 1 6.09 1 8 . 1 0 20. 1 1
2. 84 5. 67 8. 51 1 1 . 34 1 4. 1 8 1 7. 01 1 9. 85 22. 68 25. 52 28. 35
3.80 7. 60 1 1 . 40 1 5. 21 1 9. 01 22. 81 26.64 30. 41 34. 21 38. 01
4. 91 9. 82 1 4. 73 1 9.64 24. 54 29.45 34. 36 39. 27 44. 1 8 49.09
6. 1 6 1 2. 32 1 8. 47 24.63 30. 79 36. 95 43. 1 0 49. 26 55.42 6 1 . 58
8. 04 1 6.09 24. 1 3 32. 1 7 40. 2 1 48. 86 56. 30 64. 34 72. 38 80. 42
1 0. 1 8 20. 36 30. 54 40.72 50. 89 61 .07 7 1 . 26 81 . 43 9 1 . 61 1 01 . 79
1 2. 57 25. 1 3 37. 70 50. 27 62. 83 75. 80 88. 00 1 00. 53 1 1 3. 1 0 1 25 .66
Dopusteni naponi u armaturi navedeni su u nar ednoj tabl i ci . Za
ukupne utj ecaje, ukl j ucuj uci utj ecaj e od temperature skuplj anj a betona
dopusteni naponi se povecavaju za 20 7 u odnosu na vrij ednosti i z tabl i ce
s ograni cenjem do 1 80 N/mm2 za gl atku armaturu GA 240/360 a do 280
N/mm2 za rebrastu a rmaturu RA 400/500.
Za di nami cki opterecene ar mi r anobetonske el emente dopustena je
uporaba samo gl atke armature GA 240/360 i rebraste armature RA 400/
500-2, dok j e uporaba gl atke armature GA 220/340 i rebraste armature
RA 400/500- 'I , zavareni h armaturni h mreza od gl atke i rebraste zi ce MAG
500/560 i MAR 500/560 te Bl armature BI A 680/800 nij e dopustena.
Dopusteni naponi u gl atkoj armaturi GA 240/360 di nami cki optereceni h
el emenata za si pke promjera od 5 mm do1 2 mm, i znose 1 60 N/mm2, a
za si pke promj era od 1 4 mm do 36 mm i znose 1 40 N/mm2. Dopusteni
naponi u rebrastoj armatur i RA 400/500-2 di nami cno optereceni h
el emenata ograni ceni s u na 220 N/mm2 i odreduje s e prema i zrazu:

g_ 140 0, 7

__
mfn
- 220 N/mm
Obrada i ugraaivanje betonskog celika 1 1 3
0 S do 0 1 2
Place 1 80
P Zld
Stupovi, grede, pl oce 1 40
1 4 do 0
|lOC0 50
Pebra>\aarmatuta
Stupovi, grede, place d * 1 2 C0 220
MB 20 do MB 30
Place d > 1 2 C0 240
KP lD
stupavi, grede, place d * 1 2 C0 240
MB > 30
Place d 1 2 C| 260
PI|1UfGC |ICZC
Grede, place d S 1 2 C0 240
MB 20 do MB 30
Place d > 1 2 C0 260
NP DlD
Grede, pl ace d ^ 1 2 C0
MB > 30
Place d > 1 2 C0 280
2. ARMATURNI PREFABRI KATI
U nastoj anj u da se armatura sto j ednostavni je obraduj e i postavl ja u
konstrukci je, cel i cne zi ce, gl atke i rebraste armature prethodno se tvorni cki
obl i kuju u vi se vrsta prefabri kata .

Najvi se upotrebl javani prefabri kati su:

Mrezaste armature
Armaturni nosaci
Bl - armatura
MREZASTA ARMATURA se rad i od medusobno zavareni h si pki
gl atkog hl adno vucenog cel i ka kval i tete 500/560 i rebrastog cel i ka 500/600.
Mreza se sastoji od upravno zavareni h si pki promjera 4 do 1 2 mm. Zi ce
se el ektrokontaktno medusobno zava ruj u. Razmak si pki u mrezi j e od 1 00
do 2 50 mm. Proi zvode se u si ri nama od 2, 1 5 do 2, 2 m, trgovacke duzi ne
6 m a po zahtjevu se u tvorni ci mogu dobit i duzi ne do 1 0 m d uzi ne.
MAG - 500/560 su zavarene mreze od hl adno vucene zi ce gl atkog cel i ka.
MAR - 500/600 su zavarene mreze i zradene od rebrastog betonskog cel i ka.
1 1 4 Obrada i ugraaivane betonskog celika
Razl i kuj u se dvi je vrste mrezasti h armatura "R" i "Q".
" R" mreze i maj u nosi vu armaturu u poduznom s mj eru. Poprecne si pke
ci ne okna na mrezi u odnosu na nosi ve s i pke u odnosu do 1 . 2, 5.
Poprecna ar matura j e manj eg promjera i sl uzi kao razdj el na.
"Q" mreze i maj u isti promjer uzduzni h i nosi vi h si pki , a razmak i zmedu
si pki je j edanak u oba smj era.
Mrezaste se ar mature oznacavaj u:
MAG - f
MAR - 1
i l i
MAG R O/O_ a/b
MAR Q O/O_ - a/a
MAG - mrezasta gl atka armatura, f povrs i na nosi vi h si pki na metar
si ri ne, L -promjer uzduzni h nosi vi h si pki , L - promjer poprecni h si pki , a
- razmak nosi vi h si pki , b - razmak poprecni h si pki .
Pri mj er oznake: MAG R " 283 i i i MAG O 6, 0/4, 6 - 1 00 l 250 UU
Oznacava mrezu od gl atke armature, povrsi ne si pki po metru si ri ne od
2 , 83 cm2, poduzni m si pkama promj era 6, 0 mm, poprecni m si pkama
promj era 4, 6 mm, s razmakom i zmedu poduzni h si pki , od 1 00 mm, a
razmakom poprecni h si pki od 2 50 mm.
Promj eri , povrs i ne, razmaci i zmedu zi ca i vel i ci ne mreza dani su u
tabl i cama.
ARMATURNI NOSACI
Armaturni nosaCi se i zraduj u od dvije, ceti ri i i i sest poduzni h si pki od
gl atkog cel i ka u donj em poj asu i j edne si pke u gornjem poj asu.
Obl i kovane su kao resetkasti nosaci , gdje je donj i i gornj i poj as povezan
si pkama koje su tockasto zavarene i povezuju donji i gornji poj as. Proi zvode
se u vi si nama od 90 do 300 UU a u duzi nama 3, 4, i 6 m. Do vi si ne
nosaca 1 65 UU donje si pke su promjera 2 i i i 4 L 5 H|H a i znad 2 i i i 4 L
8 - 1 0 mm. Gornja si pka j e L 8 i i i L 1 0 rr.
NosaCi se pri mj enj uj u kao gotova armatura za razl i ci te vrste redukatni h
konstrukcij a:
rebraste medukatne kunstrukci je s i spunor suplj i m oprekars ki r i i i
betonski m bl okovi ma
ronol itne si tnorebraste i i i gredne konstrukci je
pune montazne i monol itne pl ace
pol umontazne konstrukci je koje substuti ui raj u upotrebu opl ata za
i zl i jevanje pl oca.
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
1 1 5
k" Mk|Z | MAO 500/ 560

m
|
L 1

J
0
`U` Mk|l| MAO 500/ 560 MAk 500/ 560
1
.

| '

^ "|
Mreiasta armatura, mjere i oznake.
1 1 6 Obrada i ugraaivanje betonskog celika
.

R-1 3 1
R- 1 39
R-1 66
R-1 96
R-22 1
R-238
R-283
R-332
R-365
R-378
R-388
R-424
R-503
R-524
R-636
R-785

.

Q-1 3 1
Q-1 39
Q-1 66
Q-1 88
Q-1 96
Q-2 2 1
Q-257
Q-283
Q-332
Q-335
Q-385
Q-503

O ~.

;,,__
'''

, u,

rr 9ut > I
1 50 2 50 1 . 34 0. 56 500 220
4. 2 4. 2 1 00 25 . 39 0. 56 500 220
4. 6 4. 2 1 00 . 66 0. 56 500 220
5. 0 4. 2 1 00 2 50 1 .96 0. 56 500 220
6. 0 4. 6 1 50 2 50 2. 21 0. 66 500 220
5.5 4. 2 1 00 250 2 .38 0.56 500 220
6. 0 4. 6 1 00 250 2. 83 0.66 500 220
6. 5 4. 6 1 00 250 332 0.66 600 220
8. 0 5. 0 1 50 250 3. 35 0. 78 600 220
8. 5 5. 0 1 50 250 3. 78 0.78 600 220
7. 0 5. 0 1 00 250 3. 85 0. 78 600 220
9. 0 6.0 1 50 250 4.24 1 . 1 3 600 220
8. 0 6.0 1 00 250 5.03 1 . 1 3 600 220
1 0. 0 6. 0 1 50 250 5.24 1 . 1 3 600 220
9.0 6. 0 1 00 250 6. 36 1 1 3 600 220
1 0.0 7. 0 1 50 250 7. 85 1 .34 600 220

- -
` ..

|0
UZO. tI. .
5. 0 5. 0
4. 2 4.2
4.6 4.6
6. 0 6. 0
5.0 5. 0
6. 5 6. 5
7. 0 7. 0
6. 0 6. 0
6. 5 6. 5
8. 0 8. 0
7. 0 7. 0
8. 0 8.0


UZO.
g
_
[

1 50 1 50
1 00 1 00
1 00 1 00
1 50 1 50
1 00 1 00
1 50 1 50
1 50 1 50
1 00 1 00
1 00 1 00
1 50 1 50
1 00 1 00
1 00 1 00
7+

1 . 34
1 .39
1 . 66
1 . 88
1 . 96
2. 21
2. 57
2. 83
3. 32
3. 35
3.85
5. 03

,
UO. |O|.
500 220
500 2 20
500 220
500 220
500 220
500 220
500 220
500 220
00 220
500 220
500 220
500 220

.

1 .48 1 6.28
1 . 54 1 6.94
1 . 76 1 9.86
2. 00 22.00
2. 29 2 5 . 1 9
2. 33 25. 63
2. 77 30.67
3. 1 6 4 1 . 71
3. 29 43. 43
3.63 47. 92
3.68 48. 58
4. 26 56. 23
4.89 64. 55
5.05 66.66
5. 94 78. 41
7. 76 1 02.48
I
2.08 23. 34
2. 29 24. 68
2. 64 29. 61
2.98 33.44
3 . 1 1 34. 89
3. 62 39. 49
4. 06 45. 55
4.48 49. 28
5. 26 57. 86
5. 32
6 . 1 0 67. 40
7 . 98 67. 78
Nakon postavl janj a montazni h pl oca s resetkastom armaturom, i zl i jeva
se monol i tna betonska pl oca do pune vi si ne a resetkasti nosac osi gurava
povezi vanj e montaznog i monol i tnog d ij el a betona
U sl ucaj evi ma da donj a ar mat ura nosaca ni j e dovolj na, u razmak
i zmedu s i pki donjeg pojasa mogu s e postavi ti do tri si pke, i ste I i i rebraste
ar mature.
Obrada i ugraaivanje betonskog celika 1 1 7
v|s|oa oosaca H mm]
0oaja s|sa 6 70 90 ! ! 0 ! 26 ! 66
0eja s|sa 8 ! 68 208 48 288
0eoja ssa ! 0
! 60 2! 0 260 290
0eoja s|,sa ! 2
1 62 2! 2 262 292
Resetkasti "Omnia" nosac s dvie sipke.
Si gurno si drenj e resetkasti h u g l avne nosace na osl onci ma dovol j no j e
da j edna di agonal a nosaca ul azi u osl onacki nosac uz uvjet da j e duzi na
si drenj a veca od 1 1 , 5 em.
Bl - ARMATURA
BI A 680/800 je armatura obl i kovana od hl adno vucene zice. Armatura
je sastavl jena od dviju uzduzni h si pki spojeni h zavarivanjem kratki h poprecni h
si pki . Proi zvode se od zi ca promjera 3, 1 do 1 1 , 3 mm a razmak i zmedu
poduzni h zi ca je 20 mm. Obl i k Bl armature omogucuje bol ju pri onjivost betona
za armaturu sto dopri nosi ravnomjernijoj raspodjeli naprezanja po duzi ni . Na
gradi l iste se i sporucuje u kol uti ma duzi ne do 200 m. Danas se rijetko kori sti .
1 1 8
Donj a ; pka b
Donj a i pka b
Don j a si pka IU
V i s i n a nosaca h l DD)
/U
/ o
/b
JU
Jo
Jb
Resetkasti "Omnia" nosac s cetiri sipke.
DOKAZ KVALI TETA CELI KA
I I U
i I o
I I b
Z a sve vrste cel i ka za ar mi ranj e mora s e osi gurati dokaz o svojstvi ma i
kval i teti i zdan od nadl eznog i nsti tuta i i i ustanove u zemlj i . Ukol i ko j e cel i k
dobavl j en i z i nozemstva, uvozni k j e duzan osi gurati dokaz svoj stava i
kval itete i zdan od nadl eznog i nsti tuta i i i ustanove u zemlj i , a u skl adu sa
Zakonom o nor mi zaci j i i Uredbom o i zmj enama i dopunama Zakona o
standardi zacij i . ( NN br . 44/95 . )
Obrada i ugraoivanje betonskog ce/ika 1 1 9
B LO KOV I I S P U N E
OMN I A GRE D I CE
B ETON NA MJ ESTU
Polumontatne meoukatne konstrukcie s resetkastim nosaCima.
3. PRI J EDlOG PROPI SA PO EUROCODU 2
Upute za uporabu i vrste betonskog cel i ka te nj i hova mahani cka
svojstva, navedeni su u Eurocodu 2, zasnivaj u se na buduCi m europski m
normama EN 2 00080, koje ce i zradi t Europski komitet za cel i k ECI SS.
ECI SS normama predvi daj u se dvi je vrste betonskog cel i ka, razl i cl ti h
prema dukti l nosti :
B SOOH lel i k kome j e karakteri sti cna grani ca popustanja 500 N/mm2 i
koj i i ma vi soku duktl l nost
B SOON lel i k kome je karakteri sti cna grani ca popustanja 500 N/mm2 i
koj i i ma nor mal nu dukti l nost.
lel i k se predvi da i sporuci vati u si pkama 0 1 6 do 40 mm i kol uti ma
0 5 do 1 6 mm.
Kao zava rene mreze od 0 6 do 1 6 mm z a B 500 H i 0 4 do 1 6 mm
z a B 500 N.
4. SAVUANJ NASTAVAK I ZASTITA ARMATURE
Prema " Tehni cki m propi si ma za beton i ar mi rani beton" zi ce i si pke
betonskog cel i ka mogu se savij ati postuj uCi pravi l a:
Savijanje uzduzne
1 5 0 1 5 0 ne savija se
armature L
6 0 za < 20 1 0 0
Kuke na krajevima L bez kuka
8 0 za > 20
Savijanje i kuke na
vi l i cama |
4 0 za < 1 6 5 0 < 1 2 0 < 1 0, 4 > 0 < 8
NASTAVLJANJ E ARMATURE
Armatura se u konstrukcij ama nastavlja ravni m prekl apanj em, s kukama
i zavari vanj em.
Dulj i na prekl opa za vl acnu ar maturu gl atku GA i rebrastu RA j e
IP = a x lk
gdj e je = 1 2 a ovi si od odstoj anj a si pki od va nj ske povrsi ne betona,
razmaka i zmedu susj edni h prekl opa u j ednom presj eku i udj el a broja si pki
u presj eku koji se nastavl j a.
Mrezasta armatura MAG I MAR armatura se nastavl ja prekl apanj em
odredeni m broj em cij el i h pol j a mreze. Nosi va ar maturna mreza MAG
prekl apa se s naj manj e tri pol j a mreze i i i 4 si pke poprecne ar mat ure.
Naj manj a duzi na prekl opa j e 40 em za mreze, gdj e su si pke promjera do
0 1 2 mm
MAR mrezasta a rmatura nastavl ja se prekl a panj em s naj manj e dva
pol j a mreze i i i 3 si pke poprecne armature. Pri tom j e naj manj a duzi na
prekl opa 3 5 em za mreze s rebrastom armaturom.
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
GA 240 / 360 GLATKA ARMATU RA
L L
-
d l
6 0 Zd 0 < 20 HH d
2 = 15 0
8 0 Zd 0 > 2 0 HH
LL= 7 0 + 4 CH Z d 0 < 1 0 HH
1 1 0 Zd 0 < 2 0 HH
13 0 Zd 0 > 20 HH
RA 40 0 / 5 00 1 . 2 REBRASTA ARMATURA
I __ = 3 0 + 8 CH Zd 0 < 1 0 HH
11 0 d 0 > 1 0 HH
Uvjeti savianja GA i R ceficnih sipki.
1 2 1
1 22 Obrada i ugradivanje betonskog celika
V I L I C E OD G LATKE ARMATURE
L, d CH d L IU HH
d L d 1 L I b HH
V I L I C E KOD REBRAST E ARMATU RE
L L
L L
I U L ` d CH
L
k
I L + d
I I L
CH d L d HH
d d L I HH
Uvjeti savianja vilica od GA i RA cefika.
Obrada i ugradivanje betonskog celika
Ho1YK HN10 HL
l , D 1
l
U C k
0 c k o CN
@ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ = = = = =
1

6h6 5 1 K6

0 _ _ c k ` 0N
Uvjeti za izradu nastavka armature preklapanjem.
1 23
1 24
NASTAVC I MRE ZASTE ARMATU R E
POZ 1
c
L
poz 2
Obrada i ugradivanje betonskog celika
L
[0Z
l
l >
P REKLO P I KOD NASTAVAKA MREZASTE ARMATU RE
Uzduzni p rek 1 op u nenos i v om smj eru
P rek l op u nasi vom smj eru
S i drenje n a osl oncu
Jednostruke zice
Dvostruke zice 0 ^ 8, 5
Dvostruke zice 8, 5 * 0 1 2
a g_ g " 1 . pol j e > 1 0 \h
b g| g 3 . po 1 j e > 30 em
` g|p 1 . pol j e 2 , 5 em
3
5
ZASTITNI SLOJ BETONA DO ARMATURE
Prema akt ual ni m tehni cki m propi si ma (PBAB) naj manj i zasti tni sl oj
betona do armature uklj ucuj uci i vi l i ce ovi si o vrsti el ementa konstrukcij e,
stupnj u agresi vnosti okol i sa u koj oj se el emenat nal azi , MB, promjeru ar
mature i naci nu izvodenja odnosno ugradnj e.
Naj manj i zasti tni sl oj evi betona do armature za el emente i konstruci je
u neagresivnoj sredi ni :
1 , 5 em - za pl oce, l j uske, zi dove i medukatne konstrukci je
2, 0 em za grede, stubove i ostal e el emente konstrukci je
Zasti tni sl oj evi betona do armature povecavaj u se za + 0, 5 em u
umj ereno agresi vni m a u agresivni m okol i si ma za + 1 , 5 em.
Zasti tni sl ojevi betona do armature povecavaju se za:
+ 0, 5 em - ako el ementi ni su dostupni
+ 0, 5 em - za betone manj e marke od MB 2 5
+ 1 , 0 e m - kada se povrsi ne naknadno mehani cki obraduj u
Zastitni sl oj betona do armature ni u j ednom sl ucaj u, ne smij e bi ti manji
od promj era armature.
Min
a > 0
ZASTI TNI SLOJ PREMA EUROCODU 2
Naj manj i zastitni sl oj je a 0 + 5 mm uz uvjet da je promjer najveceg
zrna agregata d > 32 mm. Za agregate do promj era zrna do 32 mm
naj manj i sl oj j e j ednak prorn jeru cel i cne si pke, a 0
Ostal i uvjeti o vel i ci ni zastitnog sl oj a dani su u ovi snosti o:
Betonski celik
Prednapeti
1 5 25 40 40 40 2 5 30 40
25 30 35 35 40 50 50 50 50
1 4
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
KLASE ONECI SCENJA OKOUSA PREMA E UROCODU I I SO
Kl ase oneci scenj a okol i sa Opi s okol i sa
1 . Suhi okol i s Unutarnji el ementi zgrade
2. Vl azan okol i s a. Vanjski el ementi , unutarnj i u vl aznom
b. l sto kao 2a, al i el emeti i zl ozeni mrazu
3. Vl azan okol i s, smrzavanje, a. El ementi i zl ozeni smrzavanj u, vl azenj u i
mocenj u
4. Bl i zi na mora a. El ementi i zl ozeni kaplj i cama
b. El ementi i zl ozeni moru i mrazu
5. Kemij ski agresi van a. Sl abo agresi va n
b. Umj ereno agresi van .
c . Jako agresi van
5. OBRADA BETONSKOG CELI KA
Pod nazi vom obr ada betonskog cel i ka podr azumij eva se i zr ada
armaturni h el emenata od odgovarajuce vrste betonskog cel i ka, zahti jevanog
promj era u potrebnoj duzi ni i obl i ku.
Vrsta cel i ka, promj er i obl i k odredeni su nacrti ma a rmature u skl adu
sa stati cki m proracunom posve odredenog el ementa konstrukci je gradevi ne.
Svaka obradena si pka a rmature namij enj ena ar mi ranj u konstrukci j e,
mora na sebi i mat i pl oci cu na koj oj su na nei zbri si v naci n napi san i svi
potrebni podaci , koj i nedvosrn i sl eno odreduj u obradenu s i pku na gradevi ni
i el ementu gdj e ce bi ti ugradena u konstrukcij u.
Podaci s e i spi suj u na pl oCi ci od mekanog tankog l i ma uti ski vanj em sl ova
i brojeva, a zi com se vezu za snop.

Na pl oci ci se i spi suj u slj edeCi podaci :

Nazi v poduzeca
Naziv gradi l i sta
Nazi v gradevi ne
Broj pozi cij e prema nacrtu
Oznaka vrste cel i ka i promj er
Komada u snopu
Tezi na j edne si pke
Tezi na snopa
Obrada i ugraaivanje bf.tons :: k:: og;; ce:: lik::: a:_
~~~mmm~~~~m
1

4

6. RADNE OPERACI J E KOD OBRADE CEUKA
Betonski cel i k za ar mi raje obraduje se u radi oni cara i i i tvorni cama do
trazenog obl i ka kroz vi se radni h operacij a:

li scenje i i spravl j anj e

OznaCi vanje mjesta rezanj a

Rezanj e na potrebnu duzi nu

?
Oznaci vanje mjesta savij anj a

Savij anj e u trazenom obl i ku

l zrada snopova i vezanje pl oci ce s podaci ma

Navedene r adne operaci je mogu se i zvesti na vi se naCi na: rucno uz
pomoc al ata, na zasebni m strojevi ma za poj edi ne operaci je, na strojevi ma
koji istovremeno rade vi se operaci ja i na automatski r l i nij ama gdj e se sve
operaci je obavl jaju u sl ij edu.
CI SCE NJ E I I SPRAVUANJ E
Betonski cel i k na obradu dol azi iz zeljezara u kol utovi ma i i i namotaj i ma
do promjera si pki 0 1 6. ( Kod neki h star ij i h zel jezara do 0 1 2 ).
Veci promj eri od 0 1 6 mm dol aze u petlj ama j ednom presavij ene,
duzi ne do 24 m. Poj edi ne zelj ezare i sporucuj u petl je vi se puta presavi jene
taka da ukupna d uzi na si pke dosti ze i do 36 m.
Pri je abrade cel i k se ci st i od hrde, masnoca i drugi h oneci scenja
Rucno ci scenje j e vrl o tesko, sporo i nedovolj no. U poduzeCi ma se vi se
ne pri mj enj uje osi m kod samogradi telj a. li sti se cel i cni m cetkama, krpama
i vodom.
Stroj no ci scenje obavl ja se istovremeno s i spravl j anj em na stroj evi ma
za i spravlj anj e. Val j ci na stroj u i maj u si tna nazublj enj a koj a ski daj u sl oj
neci stoce i h rde. Po potrebi se mogu na i stom stroj u dodati uredaj i za
odmasci vanje i ski danj e dr ugi h neci stoca.
Rucno i spravlj anj e vi se se ne radi , a maze se vi dj eti j edi no kod
samogradi telj a. Pri je samo tri deset godi na i u poduzeCi ma se betonski cel i k
i spravl jao i stezanjem pomocu rucni h i i i stroj ni h vi tl ova.
Kraj zi ce j e na j ednom kraju vezan za neki cvrsti osl onac, a na drugom
se kraj u potezao vi tl om. Otpadak zel jeza bi o j e vel i k j er su se dij el ovi zi ce
gdj e se vezi val o osteti l i i moral i su se odstran iti .
Stroj no i spravlj anj e j edi no j e uci nkovito i daj e zahti jevanu kval itetu
cel i cni h s i pki . Stroj evi se proi zvode u r azl i ci ti m tehni cki m rjesenj i ma i
i zvedbama.
1 28 Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Svi strojevi i maj u naj manje tri para valjaka s utori ma vel i Ci ne 1 /2 0 koj i
odgovaraj u promjeru si pke koja se obraduj e. Valj ci pri hvacaj u kraj zi ce s
kol uta i suprotni m okretanj em je povl ace. Zi ca prol azi kroz vi se parova
utoreni h val j aka gdj e se i spravlja i ci st i .
b
a \
d
' a
l g = Ia . . . . n = a + b + c + d + e + a
NAMOTAJ I SP RAV LJAC REZAC
a
b
e
d
c

D D
I Z REZAN E S I PKE
lspravlaCica i sjekaCica za sipke promjera do 0 7 6 mm.
Postoje i rjesenja uredaja za i spravlj anj e s usni ci ma koji roti raju oko
cel i cni h si pki kroz koje se zi ca prov/ aci .
Brzi na prol aza cel i cni h si pki je od 1 , 5 do 2, 0 m/sek. Za svaki promjer
zi ce koja se i spravlja postavljaj u se odgovaraj uCi promjeri valj aka i i i dr ugi
al ati s utori ma koj i odgovaraj u prornj eru.
Stroj evi koji na koj i ma se i sprav/ja cel i k nazivaju se "i spravij aci ce"
l spravl jaci ce su strojevi duzi ne do 3, 0 metra, vel i kog kapaci teta. Vece
vrste mogu istovremeno obradivati dva i vi se kol utova. Nabavna cij ena j e
dosta vi soka al i i uci nci su vel i ki i krecu se od 500 do 3000 kg/sat.
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika 1 29
Na suvremeni m " i spravlj aci cama " u veci ni su sl ucajeva i automatske
sj ekaci ce koje odmah rezu si pke na odredenu duzi nu.
l za strojeva su pri hvatni stol ovi na koje se sl azu i spravlj ene, odrezane
i oci scene si pke. i pke se rezu na razvij enu duzi nu potrebnu za savij anj e
koja j e dana u nacrti ma armature pod oznakom 1 9
OZNACAVANJE DUZI NE I MJESTA REZANJA
Na mjestu gdj e se si pka namjerava rezati mora se postaviti oznaka. Kod
zi ca i tanj i h promj era do 1 6 mm oznacavanj e se ne radi j er se na stroj u
mogu odredi ti duzi ne na koj e se rezu si pke. Kod veci h profl l a na si pkama
se moraj u oznaci ti mjesta rezanj a.
Duzi na rezanj a odredena j e pl anom armature (1 9) u proj ektu konstr uk
cij e, a predstavlja zbi rnu, razvij enu duzi nu koj u si pla mora i mati da bi se
mogl a u zadanom obl i ku savi ti . Na si pci se oznaka nanosi zarezi vanj em i i i
posebnom l jeplj i vom trakom.
Postavlena i povezana armatura grede.
REZANJ E SI PAKA
i pke se rezu na oznacenom mjestu. Al ati na strojevi ma cel i k rezu preko
smi cuci h - naprezanja na koj a je naponska stanja cel i k naj manj e otporan.
Svi al ati bi l o da s u rucni i i i mehani cki rezu zel jezo smi canj em. Strojevi
za rezanje nazivaj u se " rezaci ce", koje mogu biti rucne i mehani cke.
Rucne rezaci ce su al ati konstrui rani taka da j e pol uga zgl obno vezana
za utor gdj e se postavl ja si pka koja se reze. Rucni m sj ekaci cama maze se
rezati po j edna si pka i to do promj era 0 25 mm.
Mehani cki m rezaCi cama i stovremeno se reze vi se si pki . Postoj e
razl i ci ta tehni cka rj esenj a. Pogonski motor j e el ektri cni , al i prij enos si l e na
sj ekace j e hi draul i cki j er se mora dobiti vrl o vel i ka si l a na rezni m organi ma.
RezaCi su rij eseni na razl i Ci te naci ne, o cemu govore i nj i hova i mena
kao ; ' gi l joti na', ' al i gator i druga.
Po vel i ci ni to su mal i strojevi u di menzi jma uredskog stol a, al i su vrl o
teski i skupi kod nabave.
Sj ekaCi ce srednj i h kapaci teta istovremeno mogu sj eci 50 si pki 0 6 i i i
7 si pki 0 1 6, a samo j ednu 0 36 mm.
SjekaCica za teske prfile.
Obrada i ugraaivanje betnskogL:_ eik:: a _1::.. 3 1
OZNACAVANJ E MJESTA SAVI JANJA
Na odrezani m si pkama moraj u se oznaCi ti mjesta savij anj a. Savij anj a
mogu bi ti pod razl i ci ti m kutovi ma. Obi cno se cel i c

e s i pke
.
savij aj u pod
kutevi ma 1 80, 90, 60, 45, i 30, al i se mogu rad1 t1 1 dr ug1 .
Najvece j e savi janje na krajevi ma stapova GA cel i ka za kuke od 1 8?0
Uzduz si pke su manj i kutovi savij anj a. Mjesta savij anj a prema a rmatur n1 m
nacrti ma oznacavaj u se zarezi vanjem u tj emenu kuta savij anj a.
SAVI JANJ E CELI CNI H SI PKI
Na oznaceni m mjesti ma cel i cne si pke se savijaj u pod kutom koj i j e
odreden u nacrtu a rmature.
Rucno savij anj e gotovo da ni je potrebno spomi nj ati j er se rucni m
al ati ma na gradi l i stu mogu savi ti samo nedostaj uce vi l i ce.
Stroj evi za savij anj e betonskog cel i ka nazi vaj
.
u se "savij a

.
i ce
.
" .
Di menzi ja s u manj eg stol a. Na gornjoj strani j e postavlj en al at za saVIJ anj e.
SaviaCica za teske prfile.
1 32 Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Al at se sastoj i od j edne roti raj uce pl ace s trnom na sredi ni . Na pl oCi su
otvori u koje se ubadaj u roti raj uci trnovi . Srednj i trn se mjenja u ovi snosti
o tom koj i se promjer zel jeza savi ja, sto je odredeno tehni cki m propi si ma
o naj manj em radij usu savij anj a. Roti raj uCi tr n na pl oci se takoder ubada u
r upu uvi sno promj eru si pki .
Kada se si pka i i i snop si pki postavi s oznaceni m mj estom na srednj i
trn, pusta se savi jaci ca u pogon. Roti raj uca pl oca se okrene za kut koj i j e
zadan, 7, r2 i i i r4, a roti raj uCi trn na pl oci savi ja si pke.
Kapaciteti savi jaCi ca su razl i Ci ti . Savi jaCi ce srednje snage mogu u j ednom
zahvatu savi ti j ednu si pku O 40 i i i 8 si pki O 4
Dosta su skupi strojevi kod nabave, al i su pouzdani i dogovj ecni . Kod
nas se ne proi zvode, a poznati proi zvodaci su i z Nj emacke i l tal ij e. Posebno
se i zraduj u strojevi za savi janje vi l ica i sl ozeni h obl i ka armature. U posl j ednj e
vri jeme strojevi za i zradu vi l i ca potpuno su automati zi rani s programom za
savij anj e. 1\a moni toru se nacrta obl i k vi / i ce s di menzij ama i naruci potreban
broj, a stroj sve radne zahvate samostal no izvod i .
SaviaCica za sloiene oblike armature i vi/ice.
OZNACAVANJE I POVEZI VANJ E SNOPOVA
Sve obradene si pke jedne pozicije uvezuj u se u snopove. Na svakom snopu
se postavlja pl oci ca s ranije navedeni m podaci ma i poveze zi com. Ukol i ko se
pl oCica otrgne i i zgubi , potrebno j e ul ozi ti ve! i ki napor i trud da se ustanovi
koj em su gradi l istu, gradevi ni i poziciji namijenjene obradene si pke.
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
GRADILlSTE GRAEVINA
lZl!lJA++++=+=+++++=+=s++ L ++++++++
TEZINA KOM
TEZJNA POVEZA
KOMADA \POVEZIJ
DATUM
PloCica za oznacavanje snopa obraaene armature.
1 33
Oznacavanje sveinjeva armature s neizbrisivim i dobra zavezanim ploCicama, s
oznakama promjera. pozicie, gradiista i graaevine, iznimsno je vazno.
Kada se ploCica otkine i izgubi, vr/o je tesko "prepoznati" o kojoj je armaturi riec.
Prvo se nepoznate sipke moraju metrom snimiti po obliku i prmjeru. 5 crteiom i
oznakama krece se u potragu, u nacrte armature i projekat konstrukcija. Za
prepoznavanje jedne pozicije izgubi se mnogo vremena. Kada se na gradilitu nakom
dovrenja radova ostanu snopovi obraaenih sipki bez oznake, to znaCi da se sipke bez
oznaka nisu mogle 'prepoznati', a nedostajuce su izraaene ponovno.
OSTALI STROJ EVI I UREDAJ I ZA OBRADU CEUKA
Osi m osnovni h strojeva koj i su pobroj ani po radni m operacij ama,
rad i oni ce za obr adu betonskog cel i ka sad rze nekol i ko dopunski h i
pomocni h stroj eva .
Pokretni stol ovi sadrzaj su svake opremlj enij e radi oni ce. Na stol ove
se pri hvacaj u si pke nakon j edne operaci je, na pr i mj er, rezanja i odvoze do
stroja za savi j anj e. Postoje razl i Ci ta rj esenj a, od stol ova koj i se krecu bocno
u odnosu na duzu strani cu pa do stol ova s podi zaCi ma i i stresaCi ma koj i
s e mogu sari utovari ti i i stovarit i .
Stroj evi za i zradu vi l i ca u sastavu su opreme svake radi oni ce. Potpuno
s u a utomati zi rani tako da i ma rj esenj a koj a preuzi maj u zi cu i zravno sa
kol utova, i spravl jaj u, rezu i savij aj u vi l i ce.
Vrl o su kori sni j er j e vi l i ca u odnosu na druge si pke najvi se po broj u.
Strojevi za el ektrol ucno zavarivanj e i i i nastavlj anj e si paka donos i
vel i ke ustede. Kada nakon rezanja ostane si pka duzi ne 2, 5 metra promjera
O 20, ne maze se ni gdj e upotri jebi ti j er nema pozi ci ja s takvi m promj erom
a mal e duzi ne. Pomocu strojeva za el ektrol ucno cel no zava ri vanje si pke se
uspj esno nastavlj aj u i dobi vaj u upotreblj ive duzi ne koje se mogu savi jati i
ugradit i u betonske konstrukci je.
1 34 Obrada i ugraoivanje betonskog ce/ika
7. VRSTE POGONA I UTROSAK RADA NA OBRADI
CE KA
Radi oni ce za obradu betonskog cel i ka, u ovi snosti od opremlj enosti
strojevi ma mogu se promatrati kao rucne, mehani cke i automati zi rane.
Rucne radi oni ce se r ade na gradi l i sti ma samo kao pomocne.
Opskrbl j ene su rucni m al ati ma za obradu, al i ugl avnom se u nj i ma radi
nedostaj uce poj edi nacne si pke manjeg promjera i i i vi l i ce.
Utrosak rada je i zuzetno vel i k. Za j ednu tonu cel i ka promjera do 01 2
mm utrosi se oko 70 sati rada.
Mehani cke radi onice su razl i ci ti m brojem i vrstom strojeva opremlj ene
po radni m operacij ama. Kapaci tet radi oni ca j e 5 do 1 0 tona na dan. U
nasi m uvj eti ma to su naj zastuplj enij e vrste pogona za obradu cel i ka.
Veci nom su ar mi racni ce pri gradevi nski m poduzeci ma mehani cke. Utrosak
rada ovi si o broju i vrsti stroj eva, pomocni h stolova i di zal i ca i krece se od
1 5 do 25 sati po toni .
Automati zi rane armi racni ce su obi cno samostal na poduzeca koje
obraduj u betonski cel i k i i zraduj u armaturu za vise kori sni ka . Tehnol oski
l anac j e potpuno automati zi ran. Kapaci tet se krece do sto i vi se tona po
danu. Utrosak rada se krece od 5 do 1 0 sati po toni . U veci ni Europski h
zemalj a to su samostal na poduzeca koja rade za trzi ste. Cij ena obradene
armature i z tvorni ca j e i zni mno j e ni ska i krece se od 3, 5 do 5, 0 kn I kg.
VI L I C E
0 4 - 1 6 hh
0 V I S E OD 1 6 h
(
B ETON S KI
C E L I K
I S PRAV LJAN J E
S I J EC E N J E
i
~
!
!
P R I J E N OS SAV I JANJ E
Tehnoloska linia pogona za obradu betonskog celika.
POV E Z I VAN J E
I OZ NACAVANJ E
Obrada i ugraoivanje betonskog celika 1 35
8. POSTAVLJAI\JE ARMATURE U KONSTRUKCI J E
0 tocnosti postavlj anj a armature u presjek konstrukci je ovi si nosivost
konstrukcij e. Armatura se u opl atu i i i kal upu postavl ja pr i je i zl ij evanja
betona, tocno na mjesto gdj e j e predvi dena stati cki m proracunom i nacrtom
ar mi ranj a.
Razmak medu si pkama odreden j e nacrtom armature al i pr i l i kom
postavlj anj a mora se provj eri ti da l i odgovara i Tehni cki m prop1 s1 ma u
pogl edu razmaka medu si pkama, razdalj i ni od opi ate i mogucnosti
ul ij evanja betona .
Svij et l i otvor i zmedu dvij u bl i znj i h si paka armature mora bi ti naj manj e
3, 0 em. Drugi j e uvjet da razmaka i zmedu si paka bude naj manj e '0,8 d',
gdj e je ' d' promj er najveceg zrna agregata .
$i pke se mogu postavlj at i - u snopovi ma od dvi je, tri a naj vi se ceti ri
komada. Svi jetl i razmak i zmedu snopova zbi r j e promjera si paka u j ednoj
ravni ni snopa.
Si pke se povezuj u medusobno s mekom tzv. " pal jenom" zi com na
mjesti ma kri zanj a, al i si gurnij e j e povezi vanje tockasti m zavari vanj em. Al ati
za tockasto zavari vanje vrl o su j ednostavni i si gurni , a rad j e l aksi , si gurnij i
i brzi od povezi vanja zi com.
Zasti ti ni sl oj betona na vanj ski m pl ohama konstrukci je osi gurava se
postavl j anj em armature na propi sanom odstoj anj u od opi ate i va nj ske
povrsi ne.
Kako bi se osi gural o rastoj anj e od vanjski h povrsi na te osi gurao zasti tni
sl oj , nekada su se postavlj al i drveni kl i novi i zmedu armature i opi ate, koj i
su se tij ekom i zl i jevanja betona vadi l i . Sada se mogu dobi ti razl i ci ti model i
drzaca armature od pl asti ke a mogu se i zradi ti kol aci Ci od betona sa zi com
za vezanje za armaturu, koj i osi guravaj u razmak od opi ate. Kod konstrukcija
koj e su i zrazi to i zl ozene agresi vnoj sredi ni i kod konstrukci ja koj e drze
tekuci ne, drzaci odstoj anj a armature nakon i zl ijevanja prvog sl oj a betona
vade se j er predstavljaj u osl ablj ena mjesta za prodor tekuci na.
Kod sl ozeni h prostorni h cvori sta gdj e se armatura kri za i z vi se
smj erova, preporuclj i vo j e radi tocnosti i si gurnosti pol ozaja si paka u
presj eku radi ti armaturne koseve izvan opi ate. Armatura povezana u koseve
postavl ja se di zal i com u opl atu.
U bl i zi ni konstrukcij e, na pogodnom prostoru, al i u dohvatu di zal i ce,
uredi se ravan prostor. Poprecni presjeci el emenata konstrukci je, umanj eni
za zasti t i ni sl oj betona koje se krizaj u u cvori stu, i zr ade se od drveni h
gredi ca i medusobno pri vremeno povezu.
1 36 Obrada i ugraoivanje betonskog celika
Pomocu podupi raca i zradeni se okvi ri od gredi ca ucvrste i u nj i h se
postave ar matur ne si pke i vi l i ce u pol ozaj u koj em su predvi deni u
konstrukcij i . Na si pke se s donje i bocni h str ana postave odgovaraj uce
vel i ci ne pl asti cni h drzaca razmaka radi dobivanj a zasti ti nog sl oj a betona.
Armatura se u kosu povezuje tockasti m zavar ivanj em, ci me se posti ze
krutost pri podi zanj u i pol aganj u.
Kod tvorni cke proi zvodnj e montazni h el emenata u kal upe se uvi j ek
postavl jaju prethodno pri preml j eni opl atni kosevi sto obrzava proi zvodnj u
el emenata.
Rad na postavlj anj u armat ure s kosevi ma u konstr ukci je ol aksan j e i
ubrzan, a raspored armature po presj eku mnogo tocnij i .
Proj ektanti konstrukci je t rebal i bi pri l i kom i zrade pl ana ar mi ra nj a
unapri jed predvi djeti evorista kod koj i h j e moguca i prepopruciva predhodne
i zrada a rmatur ni h koseva.
U poslj ednj e vrij eme pl anovi ar mi ra nj a rade se na racunal i ma
pomocuzato i zradeni h programa. Kod poj edi ni h programa moguce j e dobi ti
trodi menzij onal ne crteze ar mi ranj a sto ol aksava prethodnu i zradu
armaturni h koseva i redosl i jed pol aganja armaturni h si pki u oplatu.
IV. PRAV
RAD
N
PRI J EV
I NJ E E
Do pol ovi ce ovog stol jeca od betona se ocekival a samo j edno svojstvo
- cvrstoca. Razvoj em tehnol ogij e proi zvodnj e cementa, pr i prave, zbij anj a i
njegovanja betona, pobol jsal a su se i druga svojstva ocvrsl og betona, kao
vodonepropusnost, otpornost na mraz i agresi vne sredi ne, al i to j e bi l a
posljedi ca povecanja cvrstoce, a ne namj era da s e dobi je beton nagl aseni h
svoj stava. U suvremenom gradi telj stvu kori sti se mnogo vrsta betona s
nagl aseni m j edni m i i i vi se svojstava ovi sna u nami j eni u konstrukcij i . Da bi
se dobi o beton trazeni h svojstava, pri prava, prij evoz, ugradba, zbi ja nj e i
njegovanje betona, moraj u se provodi ti po tocni m postupci ma postujud sve
postavl jene uvj ete.
A. BETON KAO MATERIJAL ZA GRADENJE
1 . TEHNI CKI PROPI SI ZA BETON
s danasnj ega g l edi sta, sve do pedeset i h godi na, cvrstoce betona bi l e
s u vr l o skr omne. Za kval i tetu betona bi l i s u mj erodavni " Pri vremeni
tehni cki propi si za beton i ar mi rani beton" , zapravo prevedene
$vi carske i Njemacke DI N norme.
Naj manj a cvrstoca za armi rani beton bi l a j e MB 1 60 ( MB 1 6), a kao
vi soka cvrstoca smatral a se MB 220 ( MB 22) .
Cvrstoca od MB 300 (MB 30 Nmm2) navodi la se u propi si ma uz napomenu.
"MB 300 mote se primjenjivati samo ukoliko se u neposrednim
uvjetima gradilista dokaie mogucnost postizanja cvrtoce".
Prie trideset godina cvrstoca betona, tadasnje oznake MB 300 (300 kglcm2 sadasnja
MB 30) nije se mag/a siguro dostiC. Za pripravu se karistila prirodna mjesavina
kamenog agregata iz vodatoka, kaja nie bila ujednacena pa velni zra i nie se
mag/a osigurati Cstoca.
Poslie je agregat prosijavan, ali samo da se ograniC najvece zro agregata. U neko
daba pace/a se s Cscenjem agregata ali to su bili improvizirani urecaji kaji su sama
dielam mogli odstraniti primjese gline.
Na jednom takvam pastrojenju nad sitom je bilo pastavlena gumeno crievo, iz koga
je stidlivo curi/a vada, sta je trebalo oCstiti agregat iaka nie bila jasno kama prlava
vada atjece jer nie bila advada . .
Mjesalice za pripravu betana, nisu imale uredaje za tetinsko daziranje agregata, ce
menta i vode, vee se sve adrecivala valumenski.
Sjecam se, da se za dabar beton koristila mjera, "}edna vreca cementa, na sest
kolica s/junka a za slabii beton "vreca cementa na de vet kolica sljunka
Oak se za vrecu cementa znalo da je 50 kg tetine, za volumen kolica se nikad nie
znalo koliko je to agregata, jer je bilo razliCtih ve/iCna kolica, a i neujednaceno su
punjena.
Beton se zbiao s posebnim a/atima tzv. rucnim nabiaCma, koji su imali dvie drtalice,
a dole je bio jedan /ievano uteg od oko 5 kg teiine. Manjim se nabiacem
koristio samo vodeC majstor, a izgledom je podsjecao na neku vrstu maca. Majstar
je mac zabiao energicnim ubadima, uz op/atu i ako ieleznih sipaka sa zabrinutim
izrazom na lieu. Pri takvoj tehnologii nie se sa siguroscu mogla dobiti zahtievana
cvrstoca. Kolika je dostignuta cvrstoca betona, znalo se tek nakon ocvrscavanja i
ispitivanja.
u vazeci m tehni cki m propi si ma, Pravi l ni k 0 tehni cki m normativi ma
za beton i armi rani beton (SI . l i st 1 5/90), betoni su svrstani u dvije kl ase,
8. 1. i 8. 11.
Betoni prve kl ase (B. 1 . ) mogu se pri pravl j ati bez prethodn i h
i spiti vanj a, a l i j e uvjetovana naj manj a kol i ci na cementa.
Betoni ave kl ase smij u bi ti MB 1 0, 1 5, 20 i 25 i mogu se ugradi vati
samo na gradi l i stu na kame se pri pravl j aj u.
Betoni druge kl ase (B. I I ) s u betoni MB 1 0 do MB 60 t e beton i s
posebni m svojstvi ma kao i betoni svi h marki koj i se pri jevoze. Betoni i znad
M B 60 su betoni vi soki h cvrstoca.
Beton i druge kl ase ( B. I I ) pr i pravlj aj u se na osnovi prethodn i h
l aboratorij ski h i spiti vanj a.
NAJMANJE KOL/
(
JNE CEMENTA ZA BETON 8.1.
Agregat najkrupnieg zma 1 6, 5 do 3 1, 5 mm
Klase MB Najmanja koliCna cementa na 1 m3
35
45
1 5
20
25
20
25
Za konstrukcij e i el emente od betona kori ste se marke betona
MB 1 0, 1 5, 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55, 60.
Poslj ednj i h godi na pocel i
s
u se kori sti ti betoni vi soke kakvoce, posebno
beton vi soke cvrstoce. U osnovi su to betoni ni skog v/c faktora i povecane
kol i ci ne cementa, sto i ma za poslj edi cu znacaj no reduci ranj e kol i Ci ne
nehi drati zi rane vade. Betoni vi soki h kakvoca pri premaj u se po zasebni m
zahtj evi ma u pogl edu sastava i naci na dozi ranj a i kemij ski m dodaci ma
betonski m smj esama a dosti zu cvrstoce preko 1 00 I\/mm2
Za armi rani beton ne smij e se upotrijebiti niza cvrstoca od MB 1 5
Osnovna svojstva betona kl ase B. l l . koj i se ugraduje u konstruci je u
posebni m uvj eti ma okruzenj a j es u: tl acna cvrstoca, vodonepropusnost,
otpornost na haba nj e, otpornost na mraz, otpornost na mraz i sol i ,
otpornost na kemij ske agresi je.
Kontrol u proi zvodnje betona obavlj a proi zvodac betona do i sporuke
i zvodi tel j u betonski h radova na gr adi l i st u. Od preuzi manj a betonske
mj esavi ne na gradi l i stu, kontrol u u sugl asnosti s Tehni cki m propi si ma
preuzi ma izvodi tel j radova.
Proi zvodac betona kl ase B. l l i spi tuje tl acnu cvrstocu na uzorku koj i
se uzi ma na mjestu proi zvodnje pod sl jedeci m uvjeti ma:
naj manj e j edno pokusno ti j el o svakog dana kada se proi zvodi beton.
naj manj e j edno pokusno t ij el o na svaki h pri zvedeni h 50 m3 i ste vrste
betona.
kada j e kol i ci na i ste vrste betona veca od 2. 000 m3 , maze se uzeti
pokusno t ij el o na svaki h 1 00 m3 betona.
ukupni broj pokusni h tij el a za i spi ti vanje za razdoblj e do 3 mjeseca ne
maze bi ti manj i manj i od 30. Ukol i ko j e u promatranom razdobl j u
proi zvedeno manj e od 1 000 m3 betona naj manj i broj pokusni h tij el a
za i spiti vanje ne moze bi ti manj i od 1 0.
1 40 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
DOPUSTENI NAPOI1 1 U B ETONU
Proracun presj eka a rmi ranobetonski h el emenata prema dopusteni m
naponi ma temel ji s e na dokazu da najveci naponi u betonu i armaturi koji
se mogu pojavi ti u ti jeku gradnj e i u kori stenj u ne premasuj u dopustene
na pone navedene u narednoj tabl i ci . Pretpostavke za proracun presj eka
ar mi ranobetonski h el ementa prema dopusteni m naponi ma su:
presjeci ostaj u ravni i nakon deformaci je
beton i ar matura ponasaj u se el asti cno
deformaci je betona i armature j e kompati bi l no
Omj er modul a el asti cnosti armature i betona uzi ma se konsta ntana
vrij ednost
V!$6 napona
Stupovi
+
c
Stijene u
-
+ c
Sanducasti presjeei
0
0
.5 m Stupovi
- c .
Stijene
V
Sanducasti presjeci
Cisto savijanje
Stubovi
c
Grede
u
t c
Ploce 0
0
] , Koso savijanje
:
Stupovi D
Ploce
Koso zajednicko savijanje
n = E IE = 1 0
a b
`
' 1 I!m|~IC
b > ZU em
d > l em
d > l Z em
b < ZUem
d < l em
d < lZ em
b >l Z em
d < l Z em
b < ZUem
d < l Z em
c
Konstrukcijska torzija armatura
u
Savijanje i torzija m -
-
c
> 0
Proracunska torzija c
g .
c
' armatura saviJanje i torzija
l
Gusta proracunska
|
15
4,
3, 3
O
4,

U,
U,O
l ,
l ,
l ,
..~
Marka DC1O|
2 1 30 40 ! 50 60
, d l U l l , l o
4,4 O, d, l U l l ,b
d l Z l O l d, ZU,
O l Z l 4 l O
l 3, l d ZU, Z 3
U,O U,d l l, l l , Z
U,d l l , l l ,Z l , o
l , d Z, Z Z, O 3 3, 4
Z, Z Z, d 4 3 4,4
Z. 3, 3 4 4, b
b - manja strani ca stupa, d - deblj i na stij enke sanducastog presjeka i i i pl oce.
1 41
Za marke betona MB 25, 35, 45 i 55 dopusteni naponi odreduju se
l i nearnom i ntepolacijom izmedu dviju susjedni h vrijednosti. Za dopuStene sredisnje
i rubne tl acne napone za prefabri ci rane elemente, proizvedene u pogoni ma,
uzimaju se vece vrijednosti iz tablice neovisno od di menzijama presjeka.
Za ukupne utj ecaje, ukl jucujuCi i utjecaje zbog promjene temperature,
skupl j anj a betona. , dopusteni naponi povecavaj u se za sredi snj e tl acne
napone za 1 0 %, a za rubne tl acne napone 1 5 % u odnosu na navedene
u tabl i ci .
'!S1 Ro|ORo
Sredisnji tl acni napon
Rubni tl acni naponi 3, 5 5, 0 8,0
Dopusteni vl acni naponi od savij anj a u near mi ranom betonu i znose
1 0% vri jednosti tl acni h napona.
PRI J EDLOG PROPI SA PO E UROCODU 2
Razl i Ci tost tehni cki h nor mi , propi sa i standarda, za proj ekt i ra nj e i
pracenje kval itete proi zvoda u europski m zemlj ama, otezaval a j e razmj enu
proi zvoda i usl uga, na podrucj u buduceg ustroja E uropske zajedni ce.
Povj erenstva buduce E uropske zaj edni ce zaj edni cki su i zradi l a proj ekt
pod nasl ovom It Ukl anj anj e tehni cki h prepreka . . . . . " , koj i sadrzi oko 300
potprojekata, i zmedu koj i h j e i projekt pod nasl ovor:
" Preporuke Vijecu Europske zaj edni ce o ujednacavanj u pravni h,
tehni cki h i upravni h propi sa o gradevi nski m proi zvodi ma".
Pod gradevi nski m s e proi zvodom podrazumij eva svaki proi zvod
nami jenjen traj noj ugradbi u gradevi nu.
Prij edl og propi sa po Eurocodu 2 rezul tat j e r ada zaj edn i cki h
povj erenstva i i nsti tuta europski h zemal j a.
u trecem pogl avlj u t/ E urocoda 2 svojstva betona vezana su uz kl ase.
Umj esto do sada kori steni h t/ Marki betona " ( MB) uvodi se novi poj am
" kl asa betona" sa oznakom "C".
Kl ase se oznacavaj u vel i ki m sl ovom "C" i za koj eg s u dvi j e b roj ke
odvoj ene crtom.
Pr i mj er: C 25/30
Prva broja oznacava tl acnu cvrstocu betona na pokusni m uzorci ma u
obl i ku ci l i ndra, a druga broj ka i za crte oznacava cvrstocu dobi venu na
uzorci ma u obl i ku kocke.

____________
P
_n__

pr __va_, .P
r _iey ugradba i njegovanje betona
|5
O3O0
C 1 2/1 5 C 1 6/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
1 2 1 6 20 25 30 35
ck, cub
1 5 20 2 5 30 37 45
1
c|
tl acna cvrstoca dobi vena preko val j aka
40 45
50 5 5
1 tl acna cvrstoca dobi vena preko kocki strani ca 200 mm
ck,cube
50
60
Sr ednj a tl acna cvrstoca betona moze se i zracunati kada se pozna
karakteri sti cna cvrstoca, po i zrazu:
Vl acna cvrstoca betona j ako j e promi jenj iva za neku kl asu betona, zato
je uvedena srednja vl acna cvrstoca, i zmedu donj e grani ce za karakteri sti cnu
vl acnu cvrstocu f i gornje grani ce f __ _ __ odnosno one s 5%-tni m i
ct.0.0 f , .
druge sa 95% - t ni m frakti l om.
K|
( 1 211 5 C1 6/20 C20/25 (25/30 C30/37 (35/45 (40/50 (45/55 (55/60
O3\O0
1 ,6 1 ,9 2, 2 2, 6 2,9 3, 2 3, 5 3, 8 4, 1
1 ' 1 1 ,3 1 , 5 1 ,8 2, 0 2, 2 2, 5 2,7 2, 9
2,0 2, 5 2, 9 3, 3 3, 8 4, 2 4,6 4, 9 5, 3
Kada se odreduju deformaci j e betona pod opterecenj em, kori sti se
sekantni modul el asti cnosti i zmedu napona o_= 0 i o_ =,
c|
Za odredi vanje seka ntnog modul a el asti cnosti kori sti se i zraz:
L 9500 f ( ]
D
CR CK
2. MATERI JAU ZA PRI PRAVU BETONA
Ocvrs l i beton j e mnogokomponentni umj et ni kameni gradevi nski
materij al , sastavlj en od razl i ci ti h zr na kamenog agregata, medusobno
vezani h cementni m kamenom, koj i j e nastao kemij ski m procesom
hi drataci je i ocvrsCi vanja cemetnog vezi va.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 o
Svojstva betona ovi se o svakom materij al u koj i j e unesen u smj esu:
kamenom agregatu, cementu, vodi i dodatku kao i o svojstvi ma i
mi neral oskom sastavu cementa, agregatu, dodatku, odnosu cementa i
vode, kval i teti zbij anj a i naci nu njegovanj a betona.
Svaki od navedeni h sastoj aka mora udovol j avati uvj et i ma kval i tete
propi sani m Tehni cki m propi si ma i Hrvatski m Normama .
3. AGREGAT ZA BETON
Za proi zvodnj u agregata za pri pravu betona kori sti se pri rodni kameni
materij al koj i se dobi va i z pr i rodni h nal azi sta i i i d robl j enj em odgovaraj uci h
vrsta kamena. beton se upotreblj ava se i kamen sedi mentnog,
mag matskog i meta morfnog podri jetl a. Naj manj a cvrstoca kamena za
agregat, namij enj en pri premi betona, j e 80 N/mm2, a u mokrom stanj u
naj manj e 64 N/mm2. VeCi na agregata koj i se kori ste za pri pravlj anje betona
i maj u cvrstocu od 1 40 do 2 1 0 N/mm2.
KATEGORIZACIJA ST/ENA PREMA CVRSTOCI NA TLAK
Bazaft diabaz, gabro ZbC
Zdravi vapnenac, dofomit andezit bC ZCC
Porozni vapnenac, pjescenjaci, mramor CC bC
Trosni vapnenci, pjescenjaci, oofitski vapnenci bC CC
Gfinenci C bC
Kreda C
Prema podri jet l u dij el i mo agregata na pr i rodni i umj et ni . Pri rodn i
agregat potj ece od materij al a koj i m dalj om obr adom, d roblj enj em,
prosi javanjem i Ci scenjem ne mjenj amo sastav. Umj etan agregat potjece od
materij al a koj eg nema i zravno u pri rodi vee j e dobi ven obradom koj om
mj enj amo sastav i svojstva pri rodnog materijal a, kao sto su troska, drobl jena
opeka, ekspandi ra na gl i na i si nteti cki materija l i organskog pi ri jekl a.
Prema izvori stu kamena, razl i kuj u s e slj unak i droblj eni k. Slj unak j e
pr i rodna drobi na kamena dobi vena i z ri j ecni h vodotoka i sedi menata .
Droblj eni k j e por i j ekl om iz kamenol oma, gdj e se nakon d roblj enj a,
prosij avanja i Ci scenja dobi va kameni agregat za pr i pravu betona.
Do pri je tri deset godi na agregat se dobivao najveCi m dij el om i z ri jecni h
vodotoka i i i pri obal j a, gdje se stolj eCi ma tal ozi o pr i rodno usi tnj eni kamen
u vel i ki m nasl agama. Pr i rodni agregat nazi va se slj unak.
1 44 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Vadenje sij unka iz ri jecni h vodotoka i pri obaij a danas je koi i Ci nski
zanemarivo j er se najveci di o agregata osi gurava i z kamenoi oma drobij enjem.
Zbog vadenja vei i ki h koi i ci na sij unka iz ri jecni h tokova i pri obaij a u
j ednom razdobi j u dosi o je do devastacije prostora i poremecaja pri rodne
ravnoteze. Korita rij eka su nepi anski produbij i vana i prosi ri vana, sto j e i mal o
broj ne nepovoij ne posij edi ce.
Na okoi nom zemij i stu dosi o j e sni zenja razi ne podzemni h voda, zdenci
u seoski m domaci nstvi ma ostaj ai i su bez vode, poij opri vredni usjevi su se
susi i i , a u vrij eme vei i ki h voda doi azi i o j e do popi ava.
Pri rodni agregat dij ei i mo prema potrografskom sastavu na agregate
erupti vnog, sedi mentnog i metamorfnog porij eki a .
Veci na erupti vnog kamenj a moze se upotri j ebi ti kao agregat za
beton. Dobri su agregati od grani ta, sij enita, di ori ta, gabra, dij abaza. Zbog
vi soke cij ene dobi vanja i prerade vri o su skupi i ugi avnom se kori ste za
posebne namj ene u kol ovozni m zastori ma, habaj uci m si ojevi ma koi ovozni h
zastora.
Za dobi vanje agregata sedi mentnog pori j ekl a kori ste se vapnenci ,
si vci i pj escenjaci s vezi vi ma od kai ci ta . Za betone se kor i ste agregati
sedi mentnog porij eki a s i zuzetkom teski h i i aki h betona.
Metamorfno kamenj e samo se u rij etki m si ucaj evi ma kori sti kao
agregat za beton. l zuzetak su neke vrste metamorfnog kamena a kori sti
se pretezi to radi boje i kod i zrada vi dij ivi h betonski h povrsi na.
Kolika je u jednom razdoblu bila nekontrolirana eksplotacia priobala i devastiranja
poloprivrednog i gradskog zemlista, najbole ilustriraju primjeri.
Rekreaciski park na Jarunu u Zagrebu, sa stazama za veslanje duzine 2. 000 m i
kupalistem, podignut je na iskopima nastalim od vacenja slunka. Mnoga umjetna
jezera, nastala su na isti naCin. Nazivi " soderica" i slicna, to najbole potvrcuju.
Za pri pravu betona kori sti se agregat koji je prethodno i spi tan i koj i
odgovara uvj eti ma HRN B. B3 . 1 00 i B. B2. 01 0.
U agregatu su moguce pri mj ese stetni h tvari koje nepovoij no utj ecu
na kvai i tetu betona mogu se svrstati u tri skupi ne ;
Pri mj ese koj e ometaj u procese hi drataci je naj cesce su organskog
podri j eki a i potj ecu od raspadanj a organski h materij ai a. l spi ti vanj em se
j ednostavno mogu ustanovi ti .
Pri mj ese koje na zrni ma agregata stvaraju opnu koja si abi pri onj i vost
cementnog kamena naj cesce su cesti ce gi i ne i kamenog brasna.
Nepostoj ana zrna koj a ni su i ste kvai i tete kao ostai a u zrna u agregatu
smatraj u se stet ni m.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 45
Prisutnost mula u agregatu maze se jednostavno ustanoviti. Manju koliCinu agregata
protrljamo mecu dlanovima ruku. Ukoliko agregat sadrzi mula glinenog poriekla, na
dlanovima ce ostati smecezuti trag. Prbom se ustanovlava samo prisustvo mula u
agregatu ali ne i koliCinu koja se odrecuje laboratoriskim postupcima.
U nepovoi j na svojstva agregata spada i obi i k zrna ukoi i ko su u vecem
broju dugulj astog i i i pi osnata obi i ka do odnosa 1 : 3.
Prema vel i ci ni zrna dij ei i mo agregat na si tni i krupni .
Si tni agregat (pi jesak) j e agregat vei i ci ne zrnaca od 0, 0 do 8, 0 mm.
Di o agregata vei i ci ne zrnaca 0, 0 do 0, 090 mm nazivaj u se si tni m i i i
fi ni m cesti cama, a pojavi juju se kao praskaste cesti ce i i i kameno brasno
vei i ci ne 0, 005 do 0, 090 mm odnosno 0, 063, te gi i novi te cesti ce vei i ci ne
manj e od 0, 005 mm.
Krupni agregat su agreg.ati vei i ci na zrna od 8, 0 do 1 2 5, 0 mm.
Agregati zrna veci h od 1 25 mm s e samo i zuzetno kori ste kao agregat i
nazi vaj u se i omi j eni kamen, ukoi i ko je dobi ven drobij enj em i sakavac i z
pri rodni h nai azi sta .
Gustoca neke tvari j est omjer mase tvari i nj ezi nog obuj ma. Gustoca
se i skazuje u g/cm3 i i i kg/dm3. Gustoca agregata vazna j e za ocj enu kvai i tete
agregata . Za betone vece cvrstoce povoij ni j i su agregati vece gustoce j er
i maj u kompaktnij u strukturu. Za beton s manjom topi i nskom provodiji voscu
povolj nij i su agregati s manjom gustocom. Erupti vni agregati i maj u gustocu
2, 6 do 3, 3 kg/dm3 a sedi mentni 2, 5 do 2, 8 kg/dm3
Obuj amna gustoca j est omj er mase tvari i njezi na obuj ma, u koj i su
uki jucene i sve suplj i ne medu cesti cama. Kod pri rodnog agregata obuj amna
masa j e 2 do 3 kg/dm3 . Kod drobij enog agregata, ovi sno o frakcij i
obujamna masa je od 1 , 6 do

1 ,9 kg/dm3
Vl aznost agregata utj ece na obuj amnu masu agregata . Razi i ke u
obuj amnoj masi usi ij ed vi aznosti agregata mogu bi ti vei i ke i dosti zu 1 0 do
30 % i zmedu naj manj e i najvece obuj amne mase i stog agregata. Podatak
o vi aznosti agregata vazan j e za odredi vanje obuj amne gustoce i pri i i kom
odredivanje potrebne vode za pri pravu betona.
PRIBLIZNA KOL/C/NA VODE U AGREGATU
1 m3 agregata frakcia sadrzi vade u litrima 0-8 mm
Sus en na zraku i suncu 1 0
Prirodno vlazan 50
Za oblacna vremena 90
Nakon kisa 7 60
0-31 , 5 mm
3 - 1 0
30
60
120
8-37 , 5 mm
2 - 5
1 5
30
50
1 46 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Granul ometri jski sastav agregata je odnos i zmedu zrna razl i Ci ti h
vel i Ci na u smjesi koj i presudno utjecu na svojstva betona. Mjesavi na frakci ja
treba omoguCi ti da agregat u mjesavi ni s cementom i vodom i spuni prostor
sa sto manj e suplj i na.
Granul ometrij ski sastav odreduje se prosi javanjem frakci ja kroz vi se si ta
kvadratni h otvora. Kompozi ci ja agregata za beton okvi rno je propi sana
" Pravi l ni kom o tehni cki m mj erama i uvj eti ma za beton i ar mi ra ni beton" ,
i mora s e kretati i zmedu grani cni h vrij ednosti poznati h pod nazi vi ma E MPA
i FULER.
Za s pravl ja nj e betona moze se kori sti ti samo agregat razdvoj en po
frakcij ama 0/4, 4/8, 8/1 6, 1 6/32, 3 1 , 5/63 i 63/1 25 mm.
Ukol i ko sitan agregat 0/4 mm, ne odgovara sasavom zrna grani cama dani m
HRN B. B2. 0 1 0, mora se razdvoji ti na frakcije 0/1 i 1 /4 mm i i i 0/2 i 2/4 mm.
Najvece zrno agregata ne s mij e bi ti vece od 1 /4 presj eka naj manj e
di menzi je presj eka el erenta u koji se beton ugraduj e i ne s mij e bi t i vece
od 0,8 naj manj eg ci stog otvora i zmedu si pki hori zontal ne armature.
Najvi se se kori ste betonske mjesavi ne s najveci m zrnom agregata od
31 , 5 mm, a za tankosti j ene el emente sa zrnom od 1 6, 5 mm.
Kod masivni h konstrukci j a i hi drotehni cki h g radevi na kori ste se agregati
sa krtupni m zrni ma do 1 25 mm.
Atest o i spiti vanj u agregata za beton ne smi j e biti stari j i od 6 mjeseci .
OBAVEZATNA ISPITVANJA AGREGATA ZA BETN
7. Mineralno - petrografski sastav
2. Sastojci koji sprecavaju hidrataciu cementa
3. Volumna masa zra
4. Upianje vode
5. Otporost protiv droblenja
6. Postojanost na djelovanje mraza
7 Ukupni 503 Kloridi
HRN B. 88 004
HRN B. B8 004
HRN B. 88 031
HRN 8. B8 031
HRN U. M8 030
HRN B. 88 044
HRN B. B8 042
HRN B. B8 042
8. Sadraj organskih tvari HRN B. B8 039
9. Oblik zra HRN 8. 88 049
1 0. Granulometriski sastav HRN B. B8 029
1 1 . KoliCina sitnih cestica HRN B. B8 036
12. KoliCina grudica glne HRN B. B8 038
13. KoliCina trosnih zra HRN B. B8 037
14. KoliCina lakih cestica HRN B. B8 034
1 5. Obavienost povrSine zma HRN B. B8 004
1 6. Otporost protiv drblenja i habanja HRN B. B8 045
1 7. Volumna masa u nasutom stanju HRN B. B8 03
Navedena ispitivanja provde se najmanje svakih set mjeseci
Ne smie sadriavati
2000 - 3000 kg I m3
Najvise 1, 5 % mase
30 % mase
gubitak 30 % mase
1, 0 % mase
0, 1 % mase
boja svjetlia od norm.
0, 18
Koe
f
Los Angelas 35, 0
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 47
4. CEMENTI
Cement j e anorgansko hi dr
a
ul i cko vezivo koje u smj esi s vodom razvi ja
kemi sku reakci j u hi drataci je koja se zavrsava ocvrscavanjem i stavaranjem
cementnog kamena.
Nase norre za cemente obuhvacaju cemente i zradene od portl andskog
cementnog kl i nkera:
Portl andski cementi

portl andski cement

portl andski cement s dodatkom troske

portl andski cement s dodatkom pucol ana

portl andski cement s mjesani m dodatci ma

metal urski cement

metal urski cement s dodatkom pucol ana

pucol anski cement

bij el i portl andski cement

Sul fatnootporni cementi

s ul fatnootporni portl andski cement

s ul fatnootporni metal urski cement
Cementi ni ske hi drataci jske topl i ne

portl andski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne

portl andski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne s dodatkom troske
portl andski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne s dodatkom pucol ana
portl andski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne s dodatkomtroske i
pucol ana
metal urski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne
metal urski cement ni ske hi drataci jske topl i ne s dodatkom pucol a n
pucol anski cement ni ske hi dratacij ske topl i ne
pucol anski cement ni ske hi drataci jske topl i ne s dodatkom troske
Na osnovi al umi natnocementnog kl i nkera normom j e ubuhvacen:

al umi natni cement

Prema propisima i HRN, vrste i klase cementa oznacavaju se na sljedeci naci n:
Vrsta cementa oznacava se vel i ki m pocetni m sl ovi ma, i za koj i h dol azi
ozna ka postototka dodataka a nj ega vrij ednost kl ase cementa, oznaka
brzog i i i s porog rasta evrstoce.
PC portl and cement, M metal urski cement,
P pucol anski cement, k kl ase cementa.
Kod nas se proizvode cementi u kl asama 25, 35, 45, i 55.
1 48 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
- dodatak granul i rane zgure, p dodatak pucol ana, S - cementi sa
sporij i m pr i rastom cvrstoce, B - cementi s brzi m pri rastom evrstoce.
Pr i mj eri oznacavanja cemenata .
PC port l and cement koj i se sastoj i od osnovni h sastoj aka ml jevenog
portl and-cementnog kl i nkera bez dodataka.
PC 1 5 i i i 30 k - portl and cement s dodatkom 1 5 % do 30 % granul i rane
troske vi soki h peCi .
PC 1 5 i i i 30 k portl and cement s dodatkom 1 5 a naj vi se 30 %
pr i rodnog i i i umj etnog pucol ana
PC 1 5p i 1 5 k portl and cement s mjesani m dodaci ma pucol ana i troske
i z vi soki h peci
M metal urski cement
M p k - metal urski cement s dodatkom pucol ana
P k - pucol anski cement koj i sadrzi 30 i i i vi se postotaka pucol ana.
Oznaka cementa PC 1 5 z 35 S
Znaci : Portl and cement s 1 5 % dodatka zgure, kl ase 35 N/mm2, sa spori j m
pr i rastom cvrstoce.
FI ZI KALNO-MEHANI CKA SVOJSTVA CEMENTA KOJA SE i SPITUJ U
Svojstva cementa koja s u vazna za pri pravu na gradi l i stu obuhvacaj u;
1 . Vezanj e, poceta k i zavrsetak
2 . Stal nost obuj ma
3. Obuja mna masa
4. lvrstoca na savij anj e i tl ak
5. Fi noca ml i va
6. Speci fi cna povrsi na
7. Gustoca
8. Skuplj anj e i si renje
9. Hi drataci jska topl i na
Na gr adi l i sni m i aboratori j i ma od toga je potrebno i spitati :
1 . Pocetak i kraj veza nja
2. Stabi l nost obuj ma
Vrij eme vezanj a j e vrij eme koje protece od momenta mij esanj a ce
menta i vode do stupnj a h i drataci je pri kojem pl asti cna cementna masa
dobi j e odrede
n
u kr utost. Za rad na gr adi l i stu, pocetak i kraj vezanj a
odreduje vri j eme ti jekom kojeg se beton moze prijevozi ti i ugradi ti .
Vrij eme vezanja cementa utvrduje se pocetkom i kraj em veza nj a .
l spi tuje se Vi catovi m aparatom pomocu i gl e odredene povrsi ne i mase koja
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 49
se pusta da pol agano prodi re u pl asti cnu cementnu pastu sta ndar dne
konzi stencij e. Po nor mama za cemente bez dodataka, pocetak vezanja ne
smij e bi t i ranij i od 60 mi nuta, a kraj posl i je 1 0 sati .
Stal nost obuj ma j e postoj anost cementa tij ekom hi drataci je i
ocvrscava nj a . l spi tuje se na sta ndardni m kol aci Ci ma, Le Chatel i erovi m
prstenovi ma i autokl avnom deformacij om.
Cvrstoca cementa j e osnovno svojstvo koje odreduje kl asu cementa.
l spituje se na uzorci ma 4 A 4 A 1 6 em po nomi ranom postupku pr i prave,
vrste materij al a i njegovanj a.
Fi noca ml i va uvj etuje brzi nu hi dratacij e. to j e cement f i nij e mlj even
to mu je mogucnost hi drataci je veca. S fi nocom ml i va sl abi otpornost na
dj el ovanje atmosferi l i j a i povecava se stezanje.
POPIS NORM/ ZA ISPITIVANJE CEMENATA
Normni piesak 8:0:001
Pndi cemet prtlandski ceent s doaima, metalurki cemet puolanski cement B. 0. 0 1 1
Bieli portlandski cement
Cementi niske topline hidratacie
Sulfatnootpori
Aluminatni
Metode kemiskih ispitivanja cementa ad port/andskog klinkera
Jspitivanje cvrstoce
Jspitivanje fizikalnih svojstava
Odredivanje specificne povrsine
Autok/avno sirenje
Odredivanje specificne povrsine
Odredivanje topline hidratacie termos-bocom
Odredivanje topline hidratacie rastvaranjem
Skuplanje cementnog marta zbog susenja
Odredivanje koliCne zraka u mortu
5. VODA ZA PRI PRAVU BETONA
8. 0. 009
8. 0. 01 3
8. 0. 01 4
8. 0. 01 5
B. C8. 020
B. C8. 022
B. C8. 023
B. C8. 024
B. C8. 025
B. C8. 026
B. C8. 027
B. C8. 029
B. C8. 029
B. C8. 050
Voda za pr i pravu betona mora bi ti kemij ski Ci sta i bez pr i mj esa koje
mogu stetno dj el ovati na beton. Za pr i pravu betona se moze bez
prethodni h i spi ti va nj a kori sti ti pi tka voda i z j avni h vodovodni h sustava .
Mulj evi te vode i sve vode gdje postoji mogucnost oneci scenja od otpadni h
voda tvor ni ca mogu bi t razor ne za beton. Nagl aseno su stet ni otpatci
secera, humusni h ki sel i na, organski h masnoca, otpadaka kemij ski h tvorni ca.
tetnost agresi vni h voda oci tuje se u:
1 . Spri jecavanj u vezanj a i ocvrscavanj a betona, kao poslj edi ca organski h
tvar i u vodi
1 50
Priprava, prievaz, ugradba i njegavanje betana
2 . l spi ranj e vapneni h tvar i i z betona kao poslj edi ca meke vode
3 . Pretvorbe kruti h mi ner al a cementa u topi ve i meke tvar i kao poslj edi ca
djel ovanja neki h ki sel i na i sol i .
4. Stvaranja novi h spojeva koji i maju povecan obuj am kao posljedi ca neki h
ki sel i na i sol i .
sve vode i z rij eka, zdenaca i i i dr ugi h i zvora koje se namj eravaju
kori sti ti za pr i pravu betona, moraj u se provesti prethodna i spi ti vanja prema
HRN U. M1 . 058.
Morska voda se maze kori sti ti samo za near mi rane betonske
konstr ukci je.
6. DODACI BETONU
Posl j ednj i h godi na prakti cno vi se s e n e proi zvode betoni bez j ednog
i i i vi se dodataka . Dodaci ma se utj ece na neko tehni cko i i i tehnol osko
svojstvo betona.
Prema sastavu i naci nu djel ovanja na svojstva betona dodaci se dij el e na;
aerante
pl asti fi katore
seperpl asti fi katore
fl ui d i fi katori
u brzi vace vezivanj a
ubrzi vace ocvrscavanja
zapti vace
dodaci za betoni ranj e pri ni ski m temperatur ama
Aeranti su dodaci koj i u svjezoj betonskoj smj esi stvaraj u sfer i cni
zatvor ene mj ehur i ce vel i Ci ne 1 0 do 30 mm j ednol i ko r asporedeni h u
cementnoj pasti . Mjehuri Ci onemogucuj u povezanost kapi l ara. Aeranti i maj u
vi setruke utjecaje na tehnol oska i traj na svojstva betona . Betoni pri pravlj eni
s aera nti ma i maj u povecanu otpor nost na dj el ova nj e mraza i sol i ,
povecavaj u nepropusnost za pl i nove i tekuCi ne, povecan u traj nost
agresi vni m s redi na ma. Ti j ekom ugr adbe i zbi j anj a betona aerant1
pobolj savaj u konzi stencij u betona i ti me posredno utjecu na s nizenje V/C
faktora i cvrstocu betona. Aeranti se i zraduju na bazi organski h mast i i ulj a.
Pl asti fi katori pri padaj u povrsi nski aktivni m tvar i ma koj e sprj ecavaj u
fl okul aci j u u cementnoj pasti i na taj naci n dj el uj u podmazuj uce na
mjesavi nu, a poslj edi ca j e pobol jsana ugradi vost. Pri mjenom pl asti fi katora
moguce j e smanj i ti kol i ci nu vade za pr i pravu za 5 - 1 5 % a ti me utj ecati
na pobol jsanje V/C faktora i cvrstoce betona.
Priprava, prievoz, ugradba i njegavanje betana 1 51
Superpl asti fi katori podmazuj u betonsku mJesavi nu kod ugr adbe i
zbij anj a te smanj uj u potrebu za vodom za 20 - 35 %
.
Pomocu superpl asti fi katora moguce je pr i pravi ti i ugradi ti i mjesavi ne
V/C faktora 0, 28.
U brzi vaCi pocetka vezanja kor i ste se kod ml aznog betona i i i
i nterventni h betoni ra nj a radi zatvaranj a pukoti na u konstrukcij ama.
Ubrzi vaci ocvrsCi vanja kori ste se radi dobi vanj a r ani h pocet ni h
cvrstoca u prvi h 24 - 72 sata a da pri tom konacne cvrstoce ostanu i ste.
Posebnu pr i mj enu i maj u kod tvorni cki h i zrada betonski h dijel ova, potrebe
za brzi m ski danj em kal upa i opl ata a l i i kod ni ski h vanj ski h temperatura
j er pobuduj u proces hi drataci je, sto i ma za poslj edi cu povecano i zl uCi vanje
topl i ne. Pri nepazl ji vom radu i i i pri vi soki m vanj ski m temperaturama postoj i
mogucnost pojave povrsi nski h prsl i na.
Uspori vaci pocetka vezaQja kori ste se kod pri jevoza betona na vece
udalj enosti a dobri rezul tati se posti zu i kod betoni ranj a u sl oj evi ma j er se
dobi va dobra veza s l ojeva sto j e vazno kod konstrukci ja koje drze tekuci ne
kao sto su spremni ci vade i i i bazeni .
Uspori vaCi ocvrsCivanja kori ste se kod masi vni h gradevi na j er smanj uj u
i zl uci vanj e topl i ne hi drataci je i sprj ecavaj u pojavu povrsi nski h prs l i na. Uz
pr i mj enu odgovaraj uci h vrsta cemenata cvrstoca betona kod ovako
pr i pravlj eni h betona odreduje se nakon 90 dana.
Zapti vaci betona pobolj savaj u nepropus nost bet ona na pl i nove i
tekuci ne a ti me utjecu na otpornost betona prema agresivni m i kl i matski m
utjecaj i ma okol i sa. l zradeni su od kombi naci ja aeranata i superpl asti fi katora.
Kad izrade betanske place na klizafistu za hoke} u sportskaj dvarani ZETRA u Sarajevu,
vrlo uspjesno su primienjimi dodaci za adgodu pacetka vezivanja.
Ploca je bi/a debline ZZ em, veliCine OCA CC m, a u nju su ugraoene eievi za rashladni
medi. Pfaca je prajektirana bez dilataeia, a pliva na slaju grafitnag praha debline Z
em. Dilataeiski rad place amogucen je na rubovima posebnim dilataeiskim napravama.
Kaka bi se sprieC/ila pojava prslina, kaje su avakvim kanstrueiama vrla opasne,
zahtievalo se da eiela placa pacne istovremeno vezivati i acvrscavati.
U placu je trebala ugraditi OC m3 betona. Projektom arganizaeie pakaza/o se da se
za C sati maze ugraditi najviSe JCC m s dvie napadne linie uz kariStenje pumpi za
beton. Za izlievanje eiele place bila je potrebno Zb, O sati neprekidnag rada.
U labaratariu su ispitane reeepture betona s dodacima vezanja s odgodam za svaka
4 sata. L prva cetri sata karistena je reeeptura kaja je adgadala pacetak vezivanja za
ZC sati a zatim je svaka cetiri sata odgada vremena vezivanja smanjena za 4 sata.
U vrieme izvoaenja radava odgovarala je relativno niska temperatura kaja se kreta/a
od 7 do J C a prostor je bio zatvaren.
Patuhvat je patpuno uspio. Na ploci nie bilo pojava prslina i bila je to jedna ad
najbolih ledenih pavrsina u Europi.
1 52 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Kasnie smo doznali ad savjetodavaca iz Europe da mnoge /edene piste za klizanje nisu
uspjele i da su se naknadno morale sanirati sintetickim smolama.
Za povrsine premazane sintetickom smolom led se slabije prihvaca posebno kod
"tvrdog /eda" kakav se trazi za hokej. Od sintetickih premaza led se odvaja od pod/age,
sto je nepovolno za brzinu klizaca.
Na trzi stu se dodaci betonu j avl j uj u pod razl i ci ti m komercij al ni m
nazi vi ma, kao cementol i , akcel eratori , retarderi , mrazl i ni i td . Dodaci s u u
veci ni sl ucajeva u tekucem stanj u, konzi stenci je kao ulj e. Ri jetko se
i sporucuju u praskastom stanj u. Praskasti dodatci se prethodno na gradi l i stu
u odredenom omjeru mij esaj u s vodom, a vodeni rastvor se dodaj e betonu.
Prilikom izvoaenja staze za bob i sanjkanje na Trebevicu kod Sarajeva, u kasnu jesen
7 983. godine i pri relativno niskim temperaturama, uspjesno su koristeni dodatci
betonu; aeranti i ubrzivaCi. Aeranti su pobolsavali vodonepropusnost betona, sto je
kod luske staze bilo od iznimne vaznosti. S jedne strane luske staze je led, a beton
u unutrasnjosti izlozen je temperaturi od - 7 5 C UbrzivaCi su imali namjenu, da u
prvim satima, obicno prve noCi, izazovu sto vece izluCivanje toplote hidratacie a ujedno
ubrzaju ocvrscavanje. Prema detalnom energetskom proracunu, jedan m3 betona,
pripravlen s 300 kg portland cementa, u prva 72 sata, oslobaaa topline kao
sagorievanje 4, 5 kg dizel goriva.
7. CVRSTOCA BETONA I VODOCEMENTNI FAKTOR
Odnosom kol i ci ne vode i cementa i i i vodocementni m faktorom, kod
pri prave betona di rektno se utjece na mnoga svojstva betona . Osnovno je
pravi l o, sto j e ni zi V/C faktor uz i ste sastojke u rjesavi ni to j e kval i tetni j i
beton po gotovo svi m svojstvi ma. Za pri pravu betona s ni ski m V/C faktorom
moraj u se ri jesi ti rnogobroj na ograni cenj a, od rogucnosti dobre
homogeni zaci je smjese kod pri prave do ugradbe i zbij anja betona. U praksi
se prethodni m i spi ti vanj em nastoj i posti ci naj ni zi V/C faktor za svaki
poj edi nacni beton i vrstu konstrukci je a koj i ce omoguci ti dobru
homogeni zaci j u smjese, ugradbu i zbijanje betona.
VC faktor j e odnos upotrijebl jene vode za pri pravu i kol i Ci ne cementa u
mjesavi ni betona. U praksi se naj cesce kori ste betoni s V/C faktorom koji se
krecu od V/C 0,45 - 0,65 al i za posebne manjene kao sto su betoni vi soki h
cvrstoca i i i betoni koji se prenose purn panjem do mjesta ugradbe, posebni m
mjerama mogu se kori sti ti i betoni V/C faktora izvan navedeni h okvi ra.
Odnosom V/C faktora i zravno s e utjece na poroznost betona. Poroznost
betona je ovi sna o udj el u pora u strukturi betona koje su gel i kapi l arnog
porij ekl a i i i su od uvucenog zraka koj i nij e zbij anjem odstranj en.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
T LACN A CV RSTOCA
N / mm2 s o
4 0
3 0
20
1 0
0
I
,
\
'
I

0 , 3 0 , 4 0 , 5 0 , 5 0 , 6 0 , 7 0 , 8
VODOC EM E NTN I FAKTOR
Ovisnost cvrstoce betona o vodocementnom faktoru.
TLANA V RSTOCA U %
MB
1 00 % --
90
80
7 0
60
50
40
30
20
1 0
0
1 3 7
Vremenski prirast cvrstoce betona.
28
DANA
1 53
V / C
1 54
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
. SVOJSTVA SVJ EZEG BETONA
Sastav svjezeg betona mora zadovol ji ti uvjete kval i tete ocvrslog betona i
uvjete obradivosti svjezeg. Kako je cvrstoca ocvrslog betona zadana u projektu
konstrukci je za koju je beton namijenj en, kompozi cijom agregata, cementa,
dodataka i vade, nastoje se dobi ti odnosi koji ce osi gurati trazenu cvrstocu
na tl ak a istodobno omogudti dobru obradivost i druge tehnol oske zahtjeve.
Obradivost betona mogl a bi se i zrazi ti kol i ci nom rada potrebnog da
s e beton zbij e i ugradi u konstrukci j u. Betoni s vi s i m vodocementni m
faktorom l akse se ugraduj u, a trosi se manje rada. Betone nagl aseno ni skog
vodocementnog faktora nije moguce ugradi ti i zbi ti sredstvi ma koj i m se
raspol aze na gradi l i sti ma.
Vodocementni faktor uobi caj eno s e krece u grani cama 0, 45 0, 65, al i
pri mj enom dodataka koji pobolj savaju ugradi vost maze se dosti Ci faktor do
0, 35 - 0, 30.
Ugradivost betona i zrazava se konzi stenclj om koja maze bi ti ; sl abo
pl asti cna, pl asti cna i tekuca.
Konzi stenci ja svj ezeg betona mjera obl i kovanj a, obr adi vosti i i i
sposobnost obl i kovanja svjezeg betona. Prema konzi stencij i s e razl i kuj u:
1 . Kruti , zemlj ovl azni betoni
2 . Sl abo pl asti cni betoni
3. Pl asti cni betoni
4. Tekuci betoni
Kruti zemljovl azni betoni i maju najkrucu konzistenciju, s naj manje vade u
smjesi . To je beton koji sadrzi 5 do 8 % vade u masi I i i 1 00 do 1 60 l i tara u 1
m3 ugradenog zbi jenog betona. Pogodni su za i zradu masi vni h nearmi rani h
konstrukcija, temelja j er se u mal i m presjeci ma ne mogu dobra sabi ti . Betoni
krute konzistencije odl i kuje se visoki m rani m evrstocama i mal i m stezanj em.
Sl abo pl asti cni betoni pogodni su za a rmi ra ne konstrukci je s rjedom
armaturom. Ukol i ko se dobra zbi ju dobi vaj u se dobre cvrstoce betona.
Pl asti cni betoni su betoni koji sadrze 7 do 1 1 % vade u masi , odnosno
1 50 do 200 l i tara u 1 m3 betona. Posl ije nabij anj a na povrsi nu uzbij a voda.
TekuCi betoni sadrze do 1 5 % vade u masi i i i 1 80 do 300 l i tara u 1
m3 betona. Kori ste se za gusto armi ra ne konstrukci je i pumpa ni beton.
Konzistencija se i spituje se na vise naci na. Najvise se koristi postupak pomocu
ocijene sl ijeganja krnjeg stosea i rasprostiranja na potresnom stol u. U prvom
sl ucaju konzistencija se izrazava sl ijeganjem betona ugradenog po propi sanom
postupku u konusni kal up standardiziranih di menzija a u drugom rasporosti ranjem
uzorka nakon 1 5 potresa padanja s 4 em visine na zato izradeni m stol u.
Priprava, prievoz, ugradba i njeovanje betona 1 55
. SVOJ STVA OCVRSLOG BETONA
(vrstoca j e osnovno svojstvo ocvrsl og betona. Gradevi ne i zvedene od
betona u osnovi su namijenjene da nose kori sna opterecenja, kao mostovi ,
zgrade, brane, kol ovozi i td.
Dost i gnuta cvrstoca maze posl uzi ti i kao dobar pokazatel j ostal i h
svoj stava ocvrsl og betona. Betoni s vecom cvrstocom otpor nij i su na
propustl ji vost na tekuci ne i pl i nove, i maj u vece skupljanje, a manj e puzanj e.
Svojstva ocvrsl og betona s vremenom se mij enjaj u i kval i teta u vij eku
trajanja ovi si o ter mohi grometrij ski m uvjeti ma u koj i m se beton nal azi o
ti j ekom ocvrscava nja i kori stenj a. Betoni koj i su bi l i u suhom okol i s

zadrzavaj u i poboljsavaju svojstva ti jekom vremena u odnosu na betone kOJI
su bi l i i zl ozeni kemi j ski m i fi zi kal ni m vanjski m utjecaj i ma
.
Trazene cvrstoce betona i maj u znacenj e poteneij al ne kval i tete, a
numeri cke vrij ednosti i spi ti vani h uzoraka naznacuj u u kojoj se mjeri pri bl i zi l o
trazenoj kval i tet i .
Marka betona MB je normi rana vri jednost cvrstoce na kon 28 dana
starosti utvrdena na odredeni m obl i ci ma uzoraka i pri pravlj eni m normi rani m
postupci ma. Kako kod i spiti vanja cvrstoce na uzorci ma, zbog heterogene
strukture betona, dol azi do vel i kog rasi panj a numeri cki h vrijednosti dosti gnuti h
evrstoca, vjerojatna erstoca dobi va se postupci ma tehni cke statisti ke.
U osnovi se cvrstoca betona maze promatrati kao tl acna i vl acna, te
cvrstoca na umor i udar.
Tl acna cvrstoca betona odreduje se i spiti vanjem na kockama vel i ci ne
20 A 20 A 20 em i i i na valj ci ma promjera 1 5 em i vi si ne 30 em. Uzorei za
i s pi ti vanje pr i pravljaj u se od reprezentati vne mase betona u cel i cni m
kal upi ma vrl o tocni h di menzij a. Uzorak betona zbije s e u kal upu, gornJa
str ani ea zagl adi i oznaci broj em, zati m se zasti ti od gubi tka vl age zbog
i sparavanja i cuva u l aboratorij ski m uvjeti ma. Drugi dan se uzorak vadi i z
kal upa i njeguje ukupno 28 dana ad dana pri prave pri vl aznosti okol i sa od
95 % pri temperatur i okol i sa od 20 + 4 l. Najcesce se uzorci drze
potoplj eni u vodi . Uzor ak se i spi tuje u pr

s i zasi cen vl agom

.
j edi
.
no se
neposredno pred i spi ti vanje obri se. Zbog trenJa uzorka na podl oz1 prese kao
i deformacij a pl oca presa dobi vaju se nesto povol j nij i rezul tati . l spiti vanja
cvrstoce na uzorci ma valj aka nesto su bl ize stvarno dosti gnutoj cvrstoCi u
odnosu na koekaste uzorke. Kada se i spi tuje cvrstoca vadenj em uzor aka
i z konstrukci je bi l o pi ljenjem kockasti h uzoraka vel i ci ne 1 5 A 1 5 A 1 e
n
i i i rotacij ski m al ati ma, i i i se vade valj ci promjera O 5 30 em dob1 vem
rezul tati se preracunavaj u pomocu faktora konverzi je na normi ra n i uzorak
2 0 A 20 A 20 em
1 J Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
ODNOSI CVRSTOCA BETONA OVISNO L OBLIKU I VELICINI UZORKA
2C X ZC X ZC C0 , CC
b X bX b C0 C, b
lC A C X C C0 C, C
VALJC/ X h
JC A JC CO , CC
b x JC C0 , ZC
b A bX0 , Cb
CX CC0 , CZ
D X b, Z C0 , CC
Vl acna cvrstoca i spi tuje se ovi sno o namj enl betona na tri normi r ana
naci na; f
t
- di rekt ni vl ak, fs - vl acna cvrsoca ci jepanj em i f - vl acna cvrstoca
. . . b
saVIJ an Jem.
Odnos tl acne i vl acne evrstoce krece se u si roki m grani cama i pr i bl i zno
s e moze procij eni ti i zrazi ma ;
f _ ( 1 /1 2 1 / 1 4) tl acne cvrstoce kada j e i s pi ti vanj e vl acne i zvrseno
i spiti vanjem di rektno na vl ak, i i i
f _ ( 1 /4, 5 - 1 /9) od tl acne cvrstoce kada j e i spi ti vanj e vl acne i zvrseno
savi j anj em, i i i
f ( 1 n - 1 / 1 2) od tl acne cvrstoce kada j e i spi ti vanj e vl acne i zvrseno
cij epanj em.
T . POSEBNE VRSTE BETONA
Osi m osnovne vrste betona od kameni h agregata, za posebne namj ene
u uporabi s u j os betoni posebni h svoj stava . Ne postoj i sta ndardi zi r ana
podj el a, al i se fakul tati vno mogu promatrati u skupi nama ;
Betoni vi soke kval i tete, mi k roar mi r ani betoni , l akoag regatn i betoni ,
pl i no i pjeno betoni , teski betoni i vatrootporni betoni .
Betoni vi soke kval itete su betoni cvrstoca i znad 60 N/mm2 al i uj edno
i betoni vi soke nepropusnosti kao osnovnog pretuvjeta vi soke traj nosti .
Dobi vanje vi soke kval i tete svodi se na reduci ra nj e kol i ci ne nehi drati zi r ane
vade na sto j e moguce manj u potrebu, ci me se i sklj ucuj e kapi l ar na
poroznost betona, a cemu potpomaze i popunjava nj e f i ni h pora posebno
dodani m materij al om vel i ci ne i spod vel i Ci ne cesti ca cementa. Beton i vi soke
kval i tete, posebno beton vi soke cvrstoce, u osnovi su betoni ni s kog v/c
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 J7
faktora i poveca ne kol i ci ne cementa s dodatci ma posebni h or ganski h
produkata tzv. super pl asti fi katora i dodaci ma vr l o fi n i h al i i reaktivni h
materij al a, pri j e svega si l i katne prasi ne koja vi sestruko povol j no djel uj e na
traj nost betona u konstrukcij ama. S neki m vrl o dj el otvor ni m port l and
cementi ma maze s e v/c faktor sni zi ti i i spod 0, 25 i dobi ti vrl o obradi v beton
vi soke kval itete s tl acnom cvrstocom i i znad 1 50 N/mm2
Mi kroarmi rani betoni (MAB) i i i betoni armi r ani vl akni ma kompozi tno
je gradivo koj em se u procesu mjesanj a osi m sastoj aka obi cnog betona,
dodaj u di skont i nui ra na, mal a vl akna vel i ke cvrstoce. Uobi caj enom
tehnol ogij om uspj esno se maze dodati do 2 7 vol umena debl j i h vl akana,
a tanj i h najvi se nekol i ko promi l a. Gl avne kori sti od mi kroarmi ranj a oci gl edne
su u posl ij epukoti nskom stanj u, j er tada vl akna koj a premoscuju pukoti ne
dopr i nose povecanj u evrstCe i zi l avosti kompozi ta. b obzi rom na navedena
svoj stva, betoni a rmi rani cel i cni m vl akni ma pr i mj enj uj u se u kol ni ci ma,
pol etno-sl et ni m staza ma, pri stabi l i zaci j i strml h padi na, u i ndustrij ski m
podovi ma, habaj uci m sl ojevi ma, dl j el ovi ma hi drotehni cki h konstrukdj a
i zl ozeni m a brazi j i i nepovol j ni m kl i matski m okol nost i ma, za zasti tu
konstrukci j a i zl ozeni h vi soki m temperaturama, i zl ozeni m udar i ma,
sei zmi cki m dj el ovanj i ma, tanki m lj uskama i kupol ama, pretgotovlj eni m
el ementi ma. U rasponski m konstrukcl j ama poput greda, p l oca, stupova,
vl akna se u beton dodaj u samo kao dodatni sastoj ak, koj i treba smanj iti
ri zi k pojave pukoti na, zamij eni ti d ij el ove vi l i ca i konstrukci jske ar mature,
povecati otpornost na di na mi cke utj ecaj e te povecati otpor nost na
odl amanj e a kl asi cna ar matura preuzi ma vl acna naprezanj a. Vl akna za
mi kroar mi ranj e su razl i ci ti h obl i ka i vel i ci na, a i zraduj u se od cel i ka, stakl a,
pol i mera i pri rodni h materij al a. Dulj i ne vl akana su 5 do 75 mm. Di menzi j e
poprecno presj eka vl akna mogu bi ti od nekol i ko ti suCi nki mi l i metra do
pr i bl i zno j ednog mi l i metra.
La koagregatni betoni se proi zvode kori stenj em l agani h porozni h
agregata . Mogu s e razvrstati u nekol i ko podvrsta, j ednozrni , keramzitni ,
betoni od zgure vi soki h peCi i betoni s zrni ma agregata mal e gustoce nekog
pr i rodnog i i i si nteti ckog materi j al a.
Jednozrni betoni s u betoni od kamenog agregata pri pravlj eni s
j ednom i i i dvi je krupnije frakci je agregata i mal om kol i ci nom cementa. Mal e
su cvrstoce do MB 1 0, a kori ste se kao zamj ena sl abog tl a kod temel j enj a,
kao podl ozni betoni , na ravni m krovovi ma i dr uge namj ene. Mal e s u
gustoce 1 500 do 1 700 kg/m3 i vrl o su porozni .
Keramzi tni betoni proizvode se s agregatom od pecene ekspandi rane
gl i ne. Odl i kuj u s e ni ski m koefi ci j entom vodl j i vosti topl i ne. Konstrukci j e
zi dova i i i pl oca ujedno su i topl i nski i zol atori . U mjesavi ni sa si tni m kameni m
agregatom mogu se dobit i evrstoce betona do MB 25. Gustoce su od 1 200
1 58
do 1 800 kg/m3. U zeml jama gdj e nema dovolj no kamenog agregata dosta
se kori ste kod manj i h zgrada. U nasoj je zemlj i pr i mj ena neznatna
prvenstveno zbog vi soke cij ene agregata.
Betoni od troske vi soki h peCi su dosta cesti u proi zvodnj i stoga sto
j e troska otpadni materij al i rel ati vno je ni ske cij ene. Ekspandi rana troska
j e mal e gustoce od 1 00 do 200 kg/m3 . Betoni od troske s dodatkom si tnog
agregata mogu dosti Ci cvrstocu do MB 1 5 a gustoce su do 1 . 700 kg/m3.
Vrl o s u porozni al i posj eduj u dobra topl i nsko i zol aci jska svojstva.
Osi m navedeni h proi zvode se i betoni s umj etni m i i i pri rodni m zrni ma
l aganog agregata kao sto su zrna od perl ita i i i sti ropora. Kori ste se j edi no
kao topl i nsko i zol aci jski materij al .
Pl i nasti betoni proizvode se uvodenjem tvari koj i u dodi ru s cementom
i vodom razvi jaj u pl i nove koj i u strukturi betona prave si tne mj ehuri ce.
Mogu se samo tvorni cki proi zvodi ti j er ocvrscavaju pod vi soki m tl akom i
na vi sokoj temperaturi . Kod nas je naj poznati ji pl i no beton koji se proi zvodi
u Pul i po i nozemnoj l i cenci Si poreksa.
Pj enasti betoni mogu se radi ti i na gradi l i stu dodavanj em tvari koje
u svjezem betonu stvaraju mjehuri ce, a u betonu stvaraju cel ijastu strukturu.
Mal e su cvrstoce, al i dobri h topl i nsko-i zol acij ski h svoj stava.
Teski betoni proivode se s teski m agregatom koj i mu daj e povecan u
gustocu. Pri mj enj uj u s e i sklj uci vo za zasti tu od zracenja u l aboratorij i ma i i i
zdravstveni m ustanovama. Kao agregat s e kori sti bari t (barij-sulfat) koj i i ma
gustocu oko 4. 000 kg/m3 i i i zeljezne rude. Dobivaju se betoni vel i ke g ustoce
3 . 000 do 4. 000 kg/m3
Vatrostal ni betoni pri pravlj eni s portl and cementom ne smatraju se
otpor ni m na vi soke temperature, naroci to za dugotraj no dj el ovanj e.
Komponente s e kod dugot raj ni h temperatura nej ednol i ko termi cki
defor mi raj u i kemij ski razgraduj u . Smatra se da j e beton otpor an do
temperatura 1 20 C stupnjeva a l i novi ja i strazi vanja pokazuj u da ne dol azi
do nar usavanja strukt ure betona ni znacaj nij eg pada cvrstoce do
temperatura do 2 5 0 (0.
1 1 . PATOLOGUA BETONA
Traj nost betonski h konstrukci ja, koje s u bi l e i zl ozene djelovanju agresi vne
sredi ne, presudno ovisi o kval iteti betona od koj i h su i zradene. Pri tom se pod
kval i tetom se ne podrazumijeva samo cvrstoca. Na betonske konstrukci je,
ovisno o namj eni i mi krol okaci ji djel uju mnogobroj ni nepovolj ni utjecaj i .
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 59
Vanjski nepovolj ni utjecaji mogu se promatrati u ceti ri skupi ne: kemij ski ,
fi zi cki , bi ol oski i ostal i .
Na osteceni m konstrukcij ama vi dlj i vo j e da. u veci ni s l ucajeva
istovremeno dj el uj e vi se nepovolj ni h utjecaj a. Ostecenja uobi caj eno poci nj u
od j ednog uzroka, a nastavl j aj u se drugi m i treci m te j e u poj edi ni m
osteceni m konstrukcij ama tesko razl uci ti sta j e bi o pocetni uzrok.
u osnovi se moze zaklj uci ti :
Traj nost betonski h konstrukcij a prvenstveno j e odredena
mogucnoscu penetraci je agresi vni h tvari u beton.
l zni mka su fi zi cka ostecenja al i u pravi l u fi zi cka ostecenja omogucuj u
prodor agresi vni h tvari u strukturu betona i razvoj nepovolj ni h kemij ski h
procesa.
Korozi j a betona obuhvaca vi se razl i cit i h kemij ski h procesa koj i s u
posl j edi ca prodora i reakci j e agresi vni h tvari i z okol i sa . l zni mak s u
al ka l noagregatne reakci j e, koj e mogu nastati kemij ski m reakcij ama
agregata, (al kal no si l i katna i al kal no dol omi tna reakci ja), zati m, odgodena
i naknadna hi drataci ja kri stal izi ranog CaO i MgO, ako s u pri sutni u veci m
kol i ci nama u cementu. Kemij ski s e procesi mogu odvijati jedi no uz pri sustvo
vade i i i vl age koji i maj u presudan utjecaj na korozi j u betona. Poslj edi ce su
korozij e cementnog kamena otapanj e i i i kemij sko rastvaranj e vezi va uz
raspad stru kture cementnog kamena, povecanje poroznosti i propustl ji vosti
za fl u i de, promj ena boj e, b uj anj e novonastal i h produkata reakci je,
smanj enje pH vrij ednosti , sto i ma za poslj edi cu gubi tak zasti te armature.
Svaki od ovi h procesa uzrokuj e gubitak evrstoce i razaranje betona.
Osnova zastite betona od kemi jski h utj ecaja svodi se na
j ednostavna rj esenja, vrstom i kval i tetom betona sprij eci ti prodor agresi vni h
f l ui dni h tvar i u strukturu betona. To s e moze posti ci i zradom betona
povecane otpornosti na prodor fl ui da, veci m zasti tni m sl ojevi ma armature
i fi zi cki m zasti tama betona na poj edi ni m ugrozeni m mjesti ma s dr ugi m
materij al i ma.
Fi zi cka dj el ovanja na beton mogu se promatrati u vi se g rupa:
mehani cko djel ovanj e okol i ne, preopterecenje konstrukci j e, vol umne
promj ene i temperaturni utjecaj i .
Erozija betona kao poslj edi ca abrazi je i kavitacije spadaj u u mehani cka
dj el ovanj a. U ovi snosti od namj ene konstrukci je mogu se poduzeti mjere
koje ce smanj i ti utjecaje navedeni h ci mbeni ka. Kod kol ovozni h konstrukci ja
za i zl ozene sl oj eve kori ste se agregati od erupti vnog kamena a moguce j e
i ar mi ranj e cel icni m i i i drugi m vl akni ma. Neotporni j i di o betona j e cementni
kamen te se nastoji komponi rati betonske smjese sa sto manj e cementnog
SUHO
unutar zg rada
I KVAL! TETA BETOMA I
[
VLAZNO
i zmjene razi ne
vode
UVJETI OKOL I SA
Korozia betona u ovisnosti od kvaltete betona i agresivnosti okoliSa.
kamena. U i spi ti vanj u naj bol je rezul tate otpornosti na abrazi je daj u betoni
s najveCi m zrnog agregata od 1 6 mm.
Otpornost betona na ostal a mehani cka ostecenja kao udar i umor
materij al a, u di rektnoj s u ovi s nosti o cvrstoCi betona.
Preopterecenje konstrukcij a i dogotraj na ci kl i cna opterecenj a
i zazi vaju zamor materij al a a posl jedi ce s u prsl i ne u str ukt uri betona, sto
otvara put agresi vni m tvari ma i z okol i ne i korozi j i betona.
Vol umne promjene nastaj u od razl i Ci t i h deformacij a agregata pod
utjecajem promj ena temperature. To j e uoclj ivo kod betona kod koj i h j e
kori sten agregat razl i ci tog mi neral nog podri jeti a.
Pod djel ovanj em vanj ski h ekstremni h teperatura kao sto su dugotraj ne
temperature i spod 0, 0 C0, i i i vi soki h temperatura na dij el ovi ma g radevi ne
i zl ozeni h suncu, zbog nejednol i kog zagrijavanja unutar presjeka konstrukci je
dol azi do nepovolj ni h naponski h naprezanja unutar presj eka, sto za
F I Z I C KA DJ E LO VAN J A N A B ETO N
E RO Z I JA
I
U ZROC I
!
- abra zi j a
habanj e
- kav i taci j a
I
POS LJ E D I C E
- povr i ns k o
trosenje
KOR I S NA P ROMJ E N E
OPTE RECENJA VOLUMENA
t emp . razl i ke
vl aga
- preopterecenj e
uda r
- c i kl i cna
stva ranje nov i h
mi nera l a u
porara koroz i j e
opterecenj a
a rmature
- pukoti ne puko t i ne
- l omovi l j uskanj e
- odl amanje
promj ena
s t rukture
Fizicka djelovanja na beton u okoliSu.
VANJ SKE
TE MPE RATURE
mraz
- v ruci ne
pozar
- puko t i ne
1 - l j us ka nj e
1 - mrvl j en j e
- p romj ena
s t rukture
posl j edi cu i ma pojavu prsl i na na povrsi nski m dij el ovi ma konstrukcij e. Dalj i
tij ek razaranj a betona j e i stovj etan s korozij om j er j e omogucen prodor
fl ui da u struktura betona.
Ekstremno vi soke temperature koj i ma j e beton i zl ozen u
konstrukcij ama kod pozara i i i na drugi naci n, kao u di movodni m cijevi ma
i sl i cni m uredaj i ma, i zazi vaj u ostecenja betona. Porastom temperature do
1 00 C0 g u bi s e sl obodna voda i z pora, a do 200 C0 gubi se fi zi cki
adsorbi rana voda.
l znad 400 C0 poci nj e s e gubi ti kemij ski vezana voda. Gubi tak vode
i zazi va skupl j anj e cementnog kamena dok se istovremeno pri povecanj u
temperature povecava vol umen zrna agregata. Betoni od portl and cementa
i kamenog agregata mogu duze vrij eme bi ti i zl ozeni teperaturama od 2 5 0
C0 bez stetni h poslj edi ca a tek kod dugotraj nog dj el ovanj a teperatura od
300 c 0 dol azi do pada cvrstoce.
Djelovanje mraza j e j edan od najcesci h uzroka ostecenja betonski h
konstrukcij a. l stovremeno j e to s l ozena fi zi kal no- mehani cka poj ava . U
svakom betonu postoj i voda u kapi l arama i gel porama. Kada nastupe
temperature i spod 0, 0 C0 u krupni m kapi l ar i ma voda prel azi u l ed.
Prel askom vode u l ed povecava se vol umen za 9 % pa preostal a voda u
kapi l arama dol azi pod tl ak. Sljedece odmrzavanje omogucuje upij anj e novi h
kol i ci na vode taka da ci kl usi smrzavanje - odmrzavanje, zapravo u pij aj u
vodu u strukturu betona. Kada tl ak nadvl ada evrstocu cementnog kamena
dol azi do razaranja strukture betona. Beton zasi cen vodom mnogo se brze
razara od suhog betona. Zbog vel i ke kol i ci ne vode u strukturi ml adi su
betoni znatno neotpor nij i u odnosu na stare.
Zracne pore u betonu unesene aeranti ma, presijecaju povezanost kapi l ara,
a ujedno sl uze kao amorti zeri jer zrak pod tl akom smanj uj e vol umen.
Beton i otpor ni na mraz prventsveno s u svi betoni s povecanom
otpornosti prema prodoru f l ui da i sa zracni m mjehuri ci ma koj i presi jecaju
kapi l are i amortizi raj u povi sen i tl acni pri ti sak u betonu.
l spi ti vanj e otpornosti betona na djel ovanje mraza provodi se kroz 200
do 300 nai zrnj eni cni h ci kl usa smrzavanja i otapanj a. Ako se kod i spi ti vanj a
dj el uj e na uzorke natoplj ene 3 % otopi nom sol i , dovolj no je da i zdrzi 2 5
ci kl usa bez znatnij i h razara nja p a d a se svrsta u betone otpor ne n a
djel ovanje mraza i sol i .
B. VU BETONA
U svakodnevnoj j e uporabi vel i ki broj vrsta betona. Saro po cvrstoci
razl i kuj e se devet kl asa, a kada se tome pr i broj e beton i s poj edi ni m
nagl aseni m svojstvi ma, t e betoni s razl i ci ti m vel i ci nama zrna i razl i ci ti m
vrstama agregata i cementa, dol azi se do vi se stoti na razl i cit i h receptura i
vrsta betona.
Tol i ko razl i ci ti h vrsta betona moguce j e pri pravi ti samo na sl ozeni m i
tehni cki zahtij evni m postroj enj i ma. Takva s u postroj enj a vrl o skupa u
nabavnoj ci j eni i uspj esno mogu posl ovati samo uz vel i ke i nstal i ra ne
kapaci tete i dobru i skori stenost.
Postroj enj a za pri pravu betona spadaj u po ekol oski m kl asif i kacij ama u
vel i ke zagadi vace okol i ne. Uza sve mjere, tesko j e spr ij eci ti stvaranje
cementne prasi ne kod utovara si l osa cementa i buku kami ona. Kada se
tomu pri dodaj u jos otpadne vade od pranj a postrojenja i automjesal i ca,
sl i ka zagadi vaca j e potpuna.
U suvremenom gradevi narstvu beton se pri pravl ja najveci m di j el om na
sredi snj i m, tehni cki sl ozeni m postrojenj i ma vel i ki h kapaci teta, tzv.
Tvorni cama betona.
l zuzetak s u j edi no postroj enj a i zvan g radski h cj el i na na vel i ki m
gradi l i sti ma, kao sto su gradi l i sta mostova na autocestama i prometni cama,
podi zanj e betoski h brana, gdje se postavl jaju prenosi va postroj enj a.
U zemlj ama zapadne Europe tvorni ce betona rasporedene su u pl anskoj
mrezi na prostoru cij el e zeml je, koja omogucuje opskrbu. Zani mlj i vo je da
j e s vremenom dosl o do organi zacijskog odvanj a proi zvodaca betona od
gradevi nski h poduzeca. Proizvodaci betona u Europi posl uj u kao samostal na
poduzeca. U svom sastavu, osi m postroj enja za pri pravu betona, posj eduj u
i sredstva za pri j evoz i dopremu betona do mj esta ugradnj e, kao
a utomi jesal i ce, pumpe za beton i druge strojeve.
Kada se namj erava i zl ij evati beton u neku konstrukcij u, dovol j no j e
naruci ti odredenu vrstu betona, odredi ti kol i ci nu i utvrdi ti satni cu i sporuke
po dani ma i sati ma.
Proi zvodaCi betonski h mj esavi na moraj u j amci ti kval i tetu i sporuceni h
betona i t o dokazati potvrdom o sukl adnosti normama (certi 'f i kat), sto j e
vel i ko ol aksanj e u posl ovanj u gradevi nski h poduzeca.
U pogl edu mobi l nosti suvremena postrojenja za proi zvodnj u betona
mogu se podi j el i ti po skupi nama: potpuno mobi l na, prenosi va i stal na.
Mobi l na postroj enj a su dosta ri jetka u praks i . Posj eduj u i h vel i ki
sustavi kao sto s u zel jezni ce, s l uzbe za odrzavanj e prometni ca i voj ne
i nzenj eri jske postroj be. Namij enj ene su za brze i ntervenci je i popravke na
nepri stupacni m tereni ma. Postroj enj a su postavl j ena na nekol i ko vozni h
postolj a, gdj e uza sve potrebne uredaje, nose i potrebne materij al e za
spravlj anj e 1 0 do 20 m3 betona.
Kapaci tet j e dosta mal en i krece se od 2 do 3 m3/sat. Postrojenja mogu
biti postavlj ena na postol ja kami onski h pri kol i ca i zel jezni cke vagone. J edna
vrsta mobi l ni h postrojenja namj enj ena mal i m poduzetni ci ma moze se naci
u ponudi proi zvodaca opreme. Na kami onskom postol j u smj estena j e
mij esal i ca s podi znom rukom za agregat i cement t e korpom za svi jezi
beton. Namij enj ena j e za manj e zahvate na udalj eni m l okal i teti ma
Prenosi va postroj enja kori ste se na vel i ki m udalj eni m g radi l i sti ma,
gdje j e potrebno osi gurati vel i ke kol i ci ne betona u ti jeku dvije do tr i godi ne,
kao sto su g radi l i sta brana, mostova i vel i ki h tvorni ca. Ugradeni kapaci teti
se krecu od 1 0 do 2 5 m3/satu, al i pri zvode se i veca.
Pri l i kom preselj enj a, postrojenja se rastavljaju na tri do ceti ri kompa ktna
skl opa koj a se mogu na kami onski m pri kol i cama prevozi ti na j avni m
putevi ma. Kod skl apanj a i rastavl ja nj a kori ste se autodi za l i ce.
Na mjestu postavlj anj a prenosivi h postroj enja moraj u se obavi ti dosta
opse:ni radovi . Pri j e postavl j anj a i zravnava se teren, i zvode pri st upni i
unutarnji putevi i okreti sta, rjesava se odvodnja terena, obskrba vodom i
el ektri cnom energij om. Ne smi j u se i zostavi ti uredaj i za pr i hvacanj e i
proCi scavanje otpadni h voda kao i prostori je za posadu, vodstvo postrojenj a
i l aboratori je za kontrol u kval i tete.
Prema i skustvi ma i z prakse, za presel jenj e postroj enja na novu l okaci j u
utrosi se oko 50 do 60 dana uz troskove, koj i se krecu i do 50 % od
vri j ednosti postroj enj a.
J edno se postrojenje u radnom vij eku najvi se j ednom presel java . Na
j ednoj l okacij i obi cno se zadrzi 3 do 4 godi ne.
Da je preselenje postrojenja za proizvodnju betona dosta upitno, potvrouju brojnih
primjeri.
Poslie dovrsenja mostova i hotelskih cjefna na Jadranu ali i u novim naselima velikih
gradova, postrjenja ostaju i predstavlu ruglo u prostoru.
Vlasnici postrjenja investitorima obrazlazu da postrojenja ostaju radi naknadnih radova
iii "druge faze izgradnje", do koje nikad ne dolazi. Mnoga ostavlena postrojenja
nastave proizvodnju betona za sto je nedopustivo jer se nalaze na nenamjenskoj
lokacii. Na koncu sve pada na teret lokalne zajednice. U meouvremenu se izgubi
vlasnik, te se na trosak zajednice iiopeine, postrjenje mora skinuti i urediti devastirani
prostor a sto su veliki troskovi.
Stal na postroj enja u danasnj i m su uvjeti ma jedi no pri hvatl ji vo rj esenje,
u pogl edu zasti te okol i ne, si gurnosti opskrbe i kval i tete.
Prenosiva postrojenja za pripravu betona.
Tvorica betona s dva utovara mjesta.
Postroj enja se podi zu u predgradi ma vel i ki h naselj a, u podrucj i ma koja
su prostorni m pl anom namj enjena za takve djel atnosti . Snabdjevena su svi m
potrebni m uredaj i ma za zasti tu okol i sa, kao sto su fi l teri za cement nu
prasi nu, bazeni s uredaj i ma za pri hvat i preci scavanj e otpadne vode.
Uz postroj enje se postavlj aj u l aboratori j i za kontrol u kval i tete ul azni h
materij al a i pr i pravlj enog betona. Takva s u postroj enj a pri hvatl j i va i od
str ane gradevi nski h poduzeca, j er i h osl obada odgovornosti u pogl edu
kval itete i si gurne obskrbe.
Prostor ni m razmj estaj em stal ni h postroj enj a, nastoj i se uspostavi ti
mreza, za obskrbu svi h prostora gravi ti rajuceg podrucj a. Stal na postroj enja
nose nazi v "Tvorni ce betona" .
l nstal i rani kapaci teti vrl o s u vel i ki i krecu s e od 80 d o 300 m3/sat, s
vi se utovar ni h mjesta. Posl uj u kao samostal na poduzeca i u sastavu i maj u
automijesal i ce, betonske pumpe, pumpe s di za l i cama, te mogu dopremi ti
beton do mjesta ugradnj e.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanff be =tona-
====&&===&&
U predj el i ma gdj e s u zi me s ni ski m temperaturama, postroj enj a i maj u
proi zvodne l i nije za zagrijavanje komponenti i proizvodnj u 'topl i h betona".
U i zrazi to hl adni m krajevi ma rade se postrojenja s prethodni m susenjem
kamenog agregata i pr i pravlja nj em suhi h mjesavi na, koje ni su osjetlj i ve na
vrij eme prij evoza i smrzavanje. Pri pravlj ene mij esavi ne bez vode prij evoze
se do gradi l i sta a neposredno pri je i stovara se dodaj e voda.
Vel i ki i nsta l i ra ni kapaci teti i rel ati vno mal e posade, omogucuj u
tvor ni cama betona ni ske ci jene betonski h mj esavi na.
Kada bi i ndi vi dul ni samogradi tel j i i zradi l i dobar proracun cij ene, dosl i
bi do zakl jucka da j e naj povolj nij e kupi ti gotov beton. Po ci jenama betona
i z tvorni ca, ne mogu se kupi ti i dovesti do kuce ni potrebni materij al i , a
da se ne spomi nj e pri prava .
Srdinom sedamdestih godina na sirem podrucju Sarajeva radilo je 1 1 manjih postrojenja
na privremenim lokaciama, koja su ostala u srediStima novoizgraaenih nasela
Svako postrojenje imalo je posadu od 3 do 4 radnika i 4 cuvara. Ukupno je po postrojenju
bilo uposleno 8 do 0 ludi. Na podrucju grada samo na postrojenjima je bio uposleno
oko 1 1 0 ludi.
Po zahtjevu gradskih vlasti, Gospodarka komora pokrenula je kampanju za preselenje
postrojenja iz gradskih cetvrti a ujedno je predlotila udruiivanje sredstava radi podizanja
zajednicke torice betona.
Nakon dogotrajnih poroaajnih muka, prethodnih istraiivanja i prjektirnja, prslo se gradnj.
Nova tvomica betona podignuta je s dvie linie kapaciteta,
2 X 70 m3 I sat
Jedna linia od 70 m3/sat osposoblena je za proizvodnju do temperature od 1 5 C tj
za proizvodnju "toplih betona".
Posada tvomice sastavlena je od 4 rukovaoca strojeva, Z strojara i Z elektricara za
odravanje, Z sluibenika, Z graaevinska intenjera, diplomirani intenjer i 3 cuvara. Ukupno
1 7 uposlenih.
Tvorica je radila za triSte svki dan od Osati ujutro do ZZsta naveer sve dane u tednu
osim nedele. Po zahtevima korisnika i ciele nod
Godinama je zadovolava/a potrebe sirea gradskog podrucja. Dosia je do izrataja kod
izgradnje graaevina za Zimske olimpiske igre, jer je mogla proizvoditi cielu zimu.
Tvorica je odgovarala i jamCla kvalitetu betona, a dielom s vlastitim automje5lcama
dovozila beton na gradiliste. Pravno je poslova/a kao dionicko drust.
Ciena betona je u odnosu na druge gradove i postrojenja bia je oko 20 do 25 % niia.
Prosjecna je ciena prostorog metra utovarene betonske mje5vine bila oko 80 OEM!
m3. Danasnja ciena betona na malim postrjenjima koja rade za triste, krece se oko 350
- 500 knlm3. (1 00 do 140 DEM!m3} Natalost, do danasnjih dana, dobra iskustva s
jedinstvenom proizvodnjom betona za pojedine vece gradove i podrucja, nisu iskoristena.
Vedna nasih urbanih sredista obskrbluje se s malih postrojenja.
1 O Priprava, prievoz, ugradba i njeovanje betona
T . OSNOVNI SKLOPOVI POSTRO.I ENJA
Svako postroj enj e za proi zvodnj u betona sastoj i se od cj el ovi ti h
skl opova gdj e se obavl jaju poj edi ne skupi ne operacij a. Neovi sno o vel i ci ni
i rjesenj u postroj enj a, razl i kuj u se sl ij edeCi skl opovi :

Skl adi sta agregata

?
Skl adi sta cementa
?
Skl adi sta vode

Skl adi sta dodataka

?
?
?
Uredaje za dozi ranj e
Uredaje za mijesanj e
Pri hvat i preci scavanje otpadne vode
Uredaje za upravlj anj e
2. SKLADI STA AGREGAT A
U skl adi sta se pri hvaca dopremlj eni agregat za beton sa separaci j a po
frakci j ama. Skl adi sta moraj u osi gurati uskl adi stenje dovolj ne kol i ci ne
agregata koja osi gurava nesmetanu proi zvodnj u, a takoder da onemoguce
prlj anj e i mj esanj e frakcij a. Preporucl j i vo j e da skl adi ste i ma zal i hu za
naj manje dva do tri dana proi zvodnj e, al i se obi cno rade veca .
Po tehni cki m ri jesenj ma razl i kuj u se "otvorena'' i ''zatvorena " a po
konstrukci j i "zvi jezda", " pregrade" i "si l osi " .
S KLADI STA U OBUKU "ZVUEZDE"
Navedena skl adi sta uobi caj eno se postavl j aj u na pr ij enosn i m
postroj enj i ma. Sastoje s e od zrakasto postavlj eni h pregrada u pol ukrugu,
a u svakoj pregradi se skl adi sti po j edna frakci ja agregata. Pregrade se
i zraduj u od drveni h dasaka i stupova al i si gurnij e s u i bol je i zradene kao
betonski zi dovi .
U s redi stu pregrada j e pr i hvatni toranj postroj ej nj a . Pri dnu svake
pregrade, na pr i hvatnom tornj u postavlj eni s u otvori s zatva raci ma za
i spustanj e poj edi ni h frakci ja prema uredaj i ma za dozi ranj e.
1a vrhu pri hvatnog tornja j e mehani cka I opata, na obrtnom j arbol u s
r ukovaocem, pomocu koje se navl aCi agregat prema otvor i ma.
Postoje razl i ci ta rj esenj a mehani cki h I opata al i ni j edna ne radi bez
rukovaoca te je tesko reCi koje je bolj e.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
P R HVA1N L J LVAK
l O I b
VA6L
O0ZA10R V0OL
M J LSA| CA
0OAC
P R PRAVLJ LN
BL10N
J0 I
A6RL6A1 P0 |RAKC l JAhA
Tehnoloska linia manjeg postrojenja za pripravu betona.
1
Zvj ezdasta skl adi sta su u veci ni sl i cajeva otvorena, tj . agregat u skl adi stu
nij e zasti cen od obori na, n iski h temperatura i vruci na. Po potrebi se mogu
podi Ci vrl o j edn ostavne nadstresni ce koj e donekl e popravl j aj u uvj ete
uskl adi stenj a. Na zvjezdasti m skl adi sti ma moguce je uskl adi sti ti 300 do 800
m3 agregata .
SKLADISTA S PREGRADAMA
Navedena skl adi sta postavljaj u se uz veca prenosi va a obavezatno na
stal ni m postroj enj i ma. l maj u znatno veCi kapaci tet uskl adi stenja u odnosu
na zvj ezdasta . Ovi sno o vel i ci ni , mogu pri mi ti i do 3 . 000 m3 agregata.
1 70
Sastoje se od ni za paral el ni h pregrada i zradeni h od betonski h zi dova,
preko koj i h j e postavlj ena staza s mehani ckom l opatom za navl acenje
agregata prema otvor i ma. U svaku preg radu skl adi st i se j edna frakcij a
agregata. l spod pregrada je tunel s otori ma i zatvaraci ma na svakoj pregradi .
U tunel u j e postavl jen transporter s gumenom tra kom, koj i pri hvaca
fra kci ju po frakci ju i prebacuje je do pomocnog skl adi sta na postroj enj u.
Nad skl adi sem j e moguce i zradi ti nadstresni cu r adi zasti te od obor i na.
U odnosu na " zvj ezd u " , za skl adi sta s " pregradama" potreban j e
znatno veCi r adni prostor za pri l az kami ona s dvi je strane a i znatno su
skuplj a u izvedbi .
SKLADI STENJE U SI LOSI MA
Skl adi stenje agregata u si l osi ma j e si gur no naj bol j e, al i i naj skupl j e
rjesenj e. Si l osi se rade od armi ra nog betona sa sabi r ni m tunel om, kroz koj i
prol aze trakasti transporteri .
Uskl adi steni materi jal , zasti cen je od obori na a u unutrasnj osti si l osa
moguce je ugraditi gri jace za zagri javanje agregata kod proi zvodnje tij ekom
zi me. Obi cno su skl adi sta kapaci teta 3 do 5. 000 m3. Kod veci ne stal ni h
postrojenja skl adi stenje j e rij eseno si l osi ma.
Kod podi zanj a skl adi sta agregata potrebno j e obrati ti pozornost na
dvije okol nosti , gdj e se i javlj aj u najcesce pogreske kod rjesevanja skl adi sta.
Udi o pojedi ni h frakci ja u prosj ecnoj betonskoj mjesavi ni nij e j ednak. Prema
i strazi vanju koje je spomenuto, udi o pojedi ni h frakci ja u godi snjem prosj eku
na gradski m je podrucj i ma i znosi l o;

014
4/8
8/1 6
1 6/ 32
mm 3 5 %
mm 1 5 %
mm 20 %
mm 30 %
U odnosu na prosJecn u potrosnj u agregata po f rakci j ama,
di menzi oni raju s e vel i ci ne i medusobni odnosi pregrada na svi m skl adi sti ma.
U protivnom, uvi jek ce j edne frakcij e nedostajati , a druge bi ti previ se.
Otvorena skl adi sta su neusporedi vo sl abi j e rj esenj e u odnosu na
zatvorena. Kod ki snog vremena gornj i se sl oj evi agregata navl aze, a donj i
ostaj u suhi , sto otezava dozi ranj e vode za pr i pravu betona. Za tocno
odredi vanje vl aznosti agregata, pri neuj ednacenoj vl aznosti po sl ojevi ma,
kori ste se posebni senzorski uredaj i , koj i ni su potpuno pouzdani i ne
preporucuju se kod vi soki h marki betona. Kod pr i prave osjetlj i vi h betona
odredi vanje vl aznosti mora se provesti l a boratorij ski , posebno kod si tni h
frakci ja agregata koje zadrzavaju najvi se vl age.
Pripcava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 71
Za vrij eme vel i ki h vruci na gornj i sl oj evi se i susuj u, te se ponavlj a i sti
probl em, al i s dr ugi m rasporedom vl aznosti agregata . Vjetar s otvoreni h
skl adi sta lj eti podi ze nesnosl j i vu prasi nu.
Tij ekom zi me gornj i se sl oj agregata zamrzava. U mjesavi nu ul aze I eee
l eda koje se odmrzavaju tek kada su ugradene u konstrukcij u. Kol i ko su
stetne supl j i ne u betonskoj konstrukcij i n ij e potrebno spomi nj ati .
Preporuclj i vo j e takoder da se ne poCi nje s proi zvodnjom ukol i ko ni je
na skl adi sti ma osi gurana naj manj e dnevna potreba agregata . Uvi jek postoji
mogucnost por emecaj a u dopremi agregata sto pruzroci ti pri j eki d
proi zvodnj e za j edno vrij eme i i i potpuno.
Na gradi l i stu se sva kodnevno rade dnevni pl anovi i zl ij evanja betona po
poj edi nm pozi cij ama i dij el ovi ma konstrukcij e. Tocno se odreduje mjesto
pri j eki da i nastavka rada . Nastavak ne smij e bi ti na mj estu naj veceg
moment a na konstruci j i , u cvor i st i ma a rmature i i i u pol a vi si ne stupa .
Poremecaj u dostavi betona, moze prozroci ti upravo takav nepovol j an
prij eki d.
Ukol i ko su stupovi kod pri jeki da bi l l do pol a vi si ne napunj eni betonom,
moraju se osl obodi ti opl ata, obradi ti nastavak, ponovo postavi ti opl ata te
nastavi ti rad. Nepotrebno se gubi vri j eme i trud.
U predjelima gdje niske temperature preovladavaju ve6 dio godine, postrojenja za
proizvodnju betona osposoblena su za pripravu suhih mjesavina. U dodatnim
urerajima, agregat prie doziranja prelazi preko zagrijanih celicnih ploca, gdje se
potpuno oslobara vfage. Kod priprave betona na postrojenju se doziraju i umiesaju
cement i agregat. Potrebna koliCina vade za mjesavinu ulieva se u posudu koja je na
automijesalici. Po dofasku na gradiliste dodaje se voda u posudu s mjesavinom i
nekoliko minuta miesa. Suhe mjesavine nemaju vremensko ogranicenje od priprave
na postrojenju do ugradnje te se mogu prijevoziti na vece udalenosti pri hladnom i
vrucem vremenu. Ukoliko se beton pripravla na postrojenjima koja nemaju ugrarene
ureraje za zagriavanje, rjesenja su moguca ali ne i jednostavna.
Za temele svakog stupa uspinjace za skiase na Bjelasnici, trebalo je dopremiti oko
C, C do b, C m3 betona. Merusobno rastojanje stupova bilo je 400 do OCC m, a
visinska razlika i do 1 00 m. 5/can zadatak javla se i kod izrade temela za dalekovodne
stu pave.
Nakon sagledavanja svih pitanja, dos/o se do zaklucka da nie moguce osigurati
prievoz gotove mjesavine jer je za prievoz trebalo vise ad tri sata voinje.
lzraren je improviziran ureraj za susenje agregata, ad jednog starog vibro sita i
nekoliko plinskih boca. Pothvat je uspio, ali uz znatno povecanje troskove.
1 72 Priprava, prievaz, ugradba i njegovanje betona
3. SKLADI STA ZA CEMENT
l z tvorni ca cement dol azi u autoci sternama namanj e nosivosti 30 tona.
Na postroj enj u se cement skl adi sti u cel i cni m si l osi ma u dvi je i i i vi se ci sterni
kapaciteta 60, 90, 1 20 do 900 tona.
` J Z 1 ' `A 1 S ` O `' : ` l

S . |OS l /A : M' 1 ' ` OS! `OJ : 1 J : S |OS /A . c M : 1'

Skladista cementa u silosima.
Kapacitet skl adi sta odreduje se ovi sno o potrosnj i i uvjeti ma opskrbe,
al i se naj manj e osi gurava tj edna potreba cementa. To uj edno omogucuj e
da se dovezen i cementa i z tvorni ce ohl adi .
Si l osi se ni kad ne smij u dopunj avati pri sti gl i m cementom, vee se si l os
uvij ek mora potpuno potrosi ti , zapravo i sprazni ti i tada ponovno puni ti .
Navedeni m rezi mom osi gurano j e kori stenje i ste vrste i starosti cementa .
U proti vnom maze doci do mij esanj a cemenata razl i Ci te starosti , j er se
cement kod i zl aska i z si l osa ponasa fl ui dno te gornj i sl ojevi prvi propadaj u
n a i zl azni otvor. Autoci sterne su obskrbl jene uredaj em za pretovar cementa
u s i l ose. U sastavu vozi l a j e kompresor za pretovar i el asti cno crijevo duzi ne
4 do 6 m, koje se pr i kl j ucuj u za si l os.
Kod postavlj anj a si l osa uz postroj enj e ne s mij e se zaboravi ti ostavi ti
pr i stup za pri l az ci ster ni , a koj i ne ometa prol az automij esal i ca i rad
postrojenja kada se ci sterna pretovara.
Kada se proracunaj u dnevne i tj edne potrebe cementa, dobi vena
kol i ci na se uvij ek rasporeduje u dva si l osa. U sl ucajevi ma da se kori ste dvi j e
vrste cementa, broj si l osa se udvostrucuj e.
Od si l osa do dozatora na postroj enj u, cement se prebacuje zatvoreni m
puzni m transporteri ma koj i su naj bol je rjesenje. Potpuno zasti cuj u cement
i omogucuj u vrl o tocno dozi ranje.
Vodu za pri pravu betona obi cno ni je potrebno skl adi sti ti j er se kori sti
i z javnog vodovoda. Ukol i ko ne postoj i mogucnost pri klj ucenja na vodovod,
rj esenje j e znatno sl ozeni je.
Za pr i pravu betona treba osi gurati trazenu kval i tetu vade, o cemu je
bi l o ri jeci u pogl avl ju o propi si ma i normama. Dalje je pi tanje uskl adi stenj a
vade u ci sternama koje ni su u sastavu postrojenja vee se moraj u naknadno
dobavit i . Najteze rjesenje j e s prij evozom vade a utoci sternama.
Maje kolege koji su svojevremeno vodili radove na izgradnji regionalnog puta u Kenii,
pripoviedali su koliki problem moie biti na gradilstu doprema vade. Kada su abilazili
teren radi izrade ponude, nisu problemu vade obratili dovolnu pazomast.
Vidjeli su na udalenosti od nekaliko kilometara neku rjeeicu i zaklucili da ce tamo
uspostaviti crpiliSte i prievoz vade cisterama.
Kada su nakon nekalika mjeseci dasli na gradiliste, korito rjeCice se nie pamaknulo
ali u njemu nie bila ni kap vade.
Za radove su morali dovesti velike koliCine vade. Osim za betane, voda se koristila za
vlaienje materia/e za izradu nasipa i tamponskih slojeva kolovoza. Najbliiu vodu su
nasli tek na udalenosti od ZC km, i to po vrlo slabim putevima.
Jedna auto cistera mogla je dnevno samo jednom dovesti vodu te je povremeno bilo
potrebno osigurati O cisteri. Nepredviaene troskove nisu mogli kompenzirati kod
investitora.
" Kako smo mogli prilikom kratkog obilaska terena uoCiti problem s vodom. U kraju
gdje smo roaeni izvora i patoka ima na svakom koraku".
Dodaci betonu dol aze na gradi l i ste u tekucem stanj u u bacvama i i i
pl asti cni m posudama od 50 do 200 l ita ra . Ukol i ko se na bavlj aj u u
praskastom stanj u, prethodno se mora napravi ti vodena otopi na po
uputstvu proi zvodaca. Nema posebni h uvjeta za skl adi stenj e dodataka osi m
sto j e potrebno osi gurati od smrzavanj a.
4. UREfAJ I ZA DOZI RANJ E
Prema svjetski m i nasi m Tehn i cki m prop1 s1 ma, sastoj ci koj i u l aze u
betonsku smjesu odreduj u se tezi nski . Saro se tezi nski m dozi ranj em mogu
si gurno dobi ti trazene vrste i kval itete betona.
Tezi nsko dozi ra nj e znaCi va ganj e svi h sastoj aka, pr ema unapri j ed
odredeni m odnosi ma i i i , kako se svakodnevno nazivaj u, " recepturama".
1 74 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Proj ekti ranj e sastava betona je strucan i dogotraj an posao koji se moze
obavi ti j edi no u zato specij al i zi rani m l aboratorij i ma. U ovom obuhvatu knj i ge
nece se detalj nij e obrazl agati naCi n i zrade receptura j er o toj obl asti postoje
propi si i norme, bogata i raznovrsna strucna l i teratura.
VAGE

PROTOCNA VAGA _
Dozatori za agregat i cement.
U praksi s e neopravdano mal o g radevi nski h 1 nzenj era usmj erava u
podrucj e i spi ti vanja gradevi nski h materi jal a i proj ekti ranj a betona. Obl ast
j e dovol j no si roka da moze postati usmjerenje za j edan ci jel i i nzenj erski
r adni vij ek.
Dozi ranj e agregata j e za dobr u kval i tetu j edna od naj vaznij i h
operaci j a pri pri pravi betona. Svaka f rakci j a s e pojedi nacno vaga prema
unaprijed l aboratori jski odredeni m odnosi ma.
Uredaji za vaganje mogu bi ti razl i Ci ti al i u osnovi se mogu promatrati
u skupi nama: mehani cki , pol uautomatski i protocne el ektronske vage.
Mehani cke vage se danas gotovo i ne mogu vi djeti na postroj enj i ma.
U posudu koja vel i Ci nom odgovara obuj mu mj esal i ce, a koja vi s i na vagi s
tegovi ma, usi pa se j edna po j edna frakci ja agregata .
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 75
Posuda je smjestena i spod otvaraca tornja skl adi sta agregata. 1\asuprot
otvaraci ma i broj cani ku vage, koji je u obl i ku sata, sj edi covj ek koj i povl aci
j edan po j edan otvarac i puni posudu.
l spred njega na zi du vi se papi ri s oznaceni m odnosi ma po pojedi ni m
recepturama. Nij e t o bi l o ugodno radno mjesto j er se kod usi pavanja di ze
vel i ka prasi na.
Pol uautomatske vage ci j el i ci kl us obavlj aj u automatski , al i se na vagi
mora postavi ti receptura koju s e zel i dobiti . Promj ena recepture zahtij eva
kraci zastoj u radu. Kada se na upravl jackoj pl oCi otvori j edan ci kl us, otvara
se prvi zatvarac i usi pa frakcij a. U trenutku kada kazal jka vage dode na
pol ozaj na koji j e postavljena odredena tezi na, akti vi ra se el ektri cni i ndi kator
koj i zatvara prvi a otvara drugi zatvarac i tako se nastavl ja dok se sve
frakci je ne i zvagaj u. Kod bolj i h uredaja ci kl us vaganja traje od 1 , 5 do 2
mi nute.
Kod danasnj i h postrojenja umj esto el ektri cni h i ndi katora i preki daca,
uvedena j e el ektroni ka, al i se naci n vaganj a nij e mnogo i zmij eni o, j edi no
se ubrzao i omoguCi o b rzu i j ednostavnij u i zmj enu receptura.
Pol uautomatske vage s u postavlj ene na veci ni prij enos ni h i postroj enj a.
Automatsko vaganj e agregata s protocni m el ektronski m vagama j e
skrati l o vrij eme vaganj a i ubrzal o ci kl us dozi ranja . Protocne vage sastoje s e
od dva val jka preko koj i h j e gumena traka . l spod trake j e el ektronska vaga
koja vaga zbi rnu tezi nu koja j e presl a preko senzora.
Kada se i zvaze tezi na za j ednu frakcij u, otvori se zatvaraj u. Protocne
el ektronske vage postavlj ene su na otvori ma i spod si l osa pojedi ni h frakci ja
te se sve frakci j e i stovremeno vagaj u, a broj i zmj ena receptura j e
neograni cen.
Dozi ranje cementa takoder se rj esava vaganj em. Pri l i kom vaganj a
cement s e usi pa u zasebnu posudu, a ne zaj edno s agregatom. Kada bi
se dozi rao u i stoj posudi postoj i , opasnost da se zbog vl aznosti a gregata
dj el i mi cno navl azi i lj epi za strani ce posude.
Suvremeni dozatori cementa takoder s u ri jeseni s el ektronski m
protocni m vagama.
Dozi ranj e vade j e vrl o osj etl ji va operacij a kada se zna kol i ki j e utjecaj
v/c faktora na cvrstocu betona. Pritom nij e tesko dozi rati potrebnu kol i ci nu
vode, s obzi rom da j e gustoca vode 1 0, 0 kN/m3, vee j e tesko ustanovi ti
tocnu vl aznost agregata.
U suhi m i ki sni m razdoblj i ma vl aznost agregata u i stoj frakci j i mjenja
se od 1 0 do 30 postotaka.
To ni su zanemari ve kol i ci ne vode u agregata, a koj u treba odbi ti od
kol i ci ne vode odredene recepturom. Pri vl aznosti agregata od 5, 0 %, u m3
1 76 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
to j e 70 l itara vode, sto je pol ovi ca potrebne vode kod v/c faktora 0, 5 i
300 kg cementa.
Na suvremeni m postroj enj i ma postavlj eni su senzori koj i pomocu
el ektri cnog otpora odreduj u vl aznost agregata i u upravl j ackom uredaj u
kori gi raj u potrebnu kol i ci nu vode. Protocni senzori ni su osobito pouzdani ,
posebno kod neuj ednacene vl aznosti agregata, sto je sl ucaj kod otvoreni h
skl adi sta. Kod zatvoreni h skl adi sta, senzori s u postavlj eni na vi se mjesta u
untrasnjosti s i l osa te tocni je odreduj u vl aznost agregata . Najtocn ij i naci n
odredi vanja vl aznosti je l aboratorij ski , gdje se agregat vaze, i susuje i ponovo
vaze, a razl i ka tezi ne odreduj e kol i ci nu vade.
Prema Tehni cki m propi si ma, vl aznost agregata kontrol i r a se
svakodevno, ukol i ko nema automatski h mj eraca.
Uredaj za dozi ranj e vode ne razl i kuj e se mnogo od vodomjera, osi m
sto zatvaraj u protok vade kada prode zadana kol i ci na.
Dozi ranje dodataka betonu j e vrl o osjetlj i va operacij a. U mij esavi nu
s e dodaci unose u vrl o mal i m kol i ci nama koje i maj u utj ecaj e na neka
svojstva betona.
Obi cno se dozi ra nj e dodataka veze za kol i ci nu cementa u mij esavi ni , i
to u kol i ci nama koj e se krecu od 0, 5 do 3, 0 % od kol i ci ne cementa .
Naci nom dozi ra nj a mora se osi gurati potpuna homogeni zaci ja dodataka u
smjesi .
Prevel i k udi o dodataka u pojedi ni m dij el ovi ma smjese, moze pruzroci ti
suprotne efekte, umjesto obrzanog vezi vanja, trenutno. Umj esto usporenog
vezi vanj a, ni kakvo.
Dodaci se u mjesavi nu dozi raj u i sklj uci vo preko vode koja se dodaj e
betonu. Na cjevovodu, i zmedu dozatora vode i mjesal i ca postavlj aj u se
uredaji za dozi ranj e dodataka.
Za sva ki ci kl us, na vi dl j ivoj stakl enoj posudi , automatski se ul ij eva
potrebna kol i ci na tekuci h dodataka. U trenutku protoka vade za j eda n
ci kl us mijesanj a, u ci j evovod se ul ijeva odredena kol i Ci na dodataka.
Svi ostal i naCi ni , kao sto j e sl ucaj s razbl azeni m vodeni m rastvor i ma
dodataka koj i se ubacuj u di rektno u mij esal i cu, ni su pouzdani .
Uredaji za dozi ranj e dodataka kod suvremeni h postroj enj a i sporucuj u
se s ostal om opremom. Za stari j a postroj enja uredaj i za dozi ranj e mogu se
dobavi ti od proi zvodaca dodataka .
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 77
5. UREDAJI ZA MUESANJ E
Sastoj ci betona, odredeni vaganj em, pomocu miJ esanj a se
homogeni zi raj u u smj esu. naci nu rada i mijesa l i ci ovi si kval iteta mjesavi ne
betona. Po naci nu mij esanj a razl i kuj u se: gravi taci jske, pri nudne,
dvostupanjske i konti nui rane mjesal ice.
Gravi taci jske mjesa l i ce su sl i cne bubnj u koj i se osl anj a na kotace od
tvrde gume a pogon j e el ektro i i i motor s unutarnj i m sagori j evanj em,
pomocu koj i h se bubanj okrece. S prednje i straznje strane bubnja s u otvori
kroz koje se bubanj puni materij al om i i spusta gotova mjesavi na.
O .// l1 .
Gravitaciska miesalica za beton.
Na u nutarnj oj stran i bubnj a postavl j ene su l opati ce koj e za hvacaj u
ubaceni materij al i podi zu za pol ovi nu kruga, odakl e pada i na taj naci n
dol azi do mij esanj a.
Bubanj se okrece oko 1 5 do 30 obrta u mi nuti . Kol i ci na smj ese koja
se u j ednom ci kl usu moze mjesati daje i oznaku mjesal i ce.
Naj manj e mij esal i ce su od 0, 1 0 m3, sto kori ste samogradi tel j i , a vece
su obuj ma 0, 33, 0, 50 i 1 , 0 m3.
Gravi taci j ske bubnj aste mij esal i ce j ednostavne su konstruci j e, ni su
podl ozne kvarovi ma, al i u pogl edu homogeni zaci je smjese, zapravo kval itete
mij esanj a, ne zadovolj avaj u suvremene za htj eve. Danas se s matraj u
tehnol oski preovl adani m rj esenj em. Pri gravi tacijskom padanj u agregata i
cementa si tnij a se zrna l ij epe za lopati ce i strani ce bubnj a . Kada otezaj u
padaj u u grumeni ma te smj esa nije potpuno homogena.
1 78 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Prienosno postrojenje s gravitacijskom miesa/icom.
Kada se na gradilistu vidi bubnjasta miesalica s ostecenim stranicama, to jedino znaCi
da nije bila oCiscena nakon koristenja. Beton se zaliepio za lopatice i ocvrsnuo.
Miesalica se nie mog/a oCistiti bez "cekicanja", kako to nazivaju na gradiliStu.
Protustruj ne mij esal i ce j edi no mogu osi gurati dobru homogeni zacij u
mjesavi ne. Postoj e dvi je osnovne konstrukci je s hori zonta l ni m i
verti kal ni m osovi nama.
Na obrt ni m osovi nama postavlj eno j e vi se krakova s l opati cama na
kraj u. Poj edi ni krakovi postavl j eni s u da ski daj u zalj epke sa strani ca i dna.
Raspored l opati ca u mij esal i cama poslj edi ca j e opsezni h ki nemat i cki h
istrazi vanja. Lopati cama se materij al " pri nudno" dovodi u suprotna kretanj a
u sva tri smj era, sto osi gurava brzu potpunu homogeni zaci j u smj ese.
Protustruj ne mij esal i ce su sl ozeni j i i skuplj i strojevi u odnosu na bubnj aste.
Lopati ce i obl oge mij esal i ca se habanj em trose, zato j e predvi dena
mogucnost jednostavne zamj ene. Prazne se kroz otvore s zatva raci ma u
dnu, kroz koje betonska mjesavi na i spada u si l ose za svi j ezi beton.
U protustruj ni m mij esal i cama ostaje vl o mal o zal jepaka te s e po
dovrsenj u rada u mij esal i cu ubacuj e nekol i ko I opata si tnog pi jeska i vode
koj i m se unutrasnjost mijesal i ce potpuno oci stL
Voda od pranj a mij esal i ca ne s mij e se i spustati u kanal i zaci j u i i i
nekontrol i rano i zl i jevati po terenu.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 79
POGON S K I STROJ
Protustrujna miesalica s vodoravnim osovinama.
Tanjurasta protustrujna miesalica.
Mij esal i ce se rade u razl i ci ti m vel i ci nama i konstrukcij ama, s j ednom i
dvi j ema hori zonta l ni m osovi nama i i i s j ednom verti kal nom osovi nom i
pokretni m peraj ama, tzv. " tanj uraste" . Najvi se su u u porabi mij esal i ce s
1 80 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Upravljacki stol.
dvj ema hor i zontal ni m osovi nama i suprotni m smj erom obrtanj a. Uci nci
protustruj ni h mijesal i ca se vel i ki , manj e su uci nka 5 do 1 0, srednj e 1 5 do
30, a vel i ke 50 do 1 00 m3/sat.
Pri nudne mij esal i ce trose vi se ener gij e od bubnj ast i h, a snaga
i nstal i ra ni h pogonski h motora j e od 1 8 do 50 kw.
Betoni od l aki h agregata zgure, keramzi ta, drobl j ene opeke, u mj etni h
materij al a, te komponente pj eno betona, mogu se pr i pravi ti i
homogeni zi rati j edi no pri nudni m mijesal i cama.
Dvostupanjske mijesal i ce su i spi tane u l a boratorij ski m uvjeti ma, al i
ni su nasl e pri mj en u u praksi . Dobiveni su betoni povecane cvrstoce 1 5 do
30 %, uz i st u kol i ci n u cementa.
U prvoj mijesal ici, koja podsjeca na mi kser u domaci nstvu, vel i ki m brojem
okretaja mijesa se odredena kol i ci na vade i cementa u kol oi dnu mijesavi nu.
U gl avnoj se mijesal ici mijesaj u izvagane frakcij e agregata, uz vrl o mal u
kol i ci nu vode, tek da pokupe prasi nu sa zrna. U posl jednjoj fazi mij esanj a,
kol oi dna mij esavi na cementa i vode dodaj e se i zmij esanom agregatu i
nastavi sa mijesanj em.
Teori jski se obrazl aze da se navedeni m post upkom bolj e a kti vi raj u sve
cesti ce cementa sto dopr i nosi cvrstoci a uj edno se dobi j u betoni bol j e
ugradlj i vosti .
Konti nui rane mij esal i ce razvij ene su za posebne namj ene. Sl i cne su
pri nudni m mijesal i cama. U dugackom kori tu postavl j ene su dvi je osovi ne s
peraj ama koje mij esaju materij al i ujedno poti skuj u uzduz kori ta. Osovi ne
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 81
i maj u suprotna okretanja a voda se prskal i cama dodaj e u posl jednjoj treCi ni .
Tocnost dozi ra nj a nij e vel i ka, al i t o se kod betona za koji s u namij enj ene i
ne trazi . Ovi m se rnj esal i cama pri premaj u " valj ani betoni " (Rol i ng Concrete),
gdj e se ne za hti jeva vel i ka tocnost dozi ranj a al i s e traze vel i ki uci nci .
Valani beton se u strucnoj literaturi pojavlu pod imenom " Roling Concrete", zapravo
nie beton u skladu s deklariranim svojstvima po Tehnickim propisima i Normama.
Valani beton je zapravo naCin za pobolsanje svojstava nasipnog materiala. Koristi se
za izrade masivnih brana, zamjene temeljnog tla i kod izrade zastitnih nasipa uz
vodotoke.
6. REDOSUJ ED I E MUESANJA
U mij esal i cu se sastojci usi paju po odredenom redosl ij edu, sto utjece
na kva l i tetu mjesavi ne. Prvo se usi paj u suhe komponente, agregati i ce
ment. Mij esaj u se od 1 /2 do 2/3 ukupnog vremana mij esanj a. Suhi m
mij esa nj em dobij e s e potpuna homogeni zaci ja cementa i agregata .
l stovremeno agregat razbi ja eventual ne gr umenj e i zrna sl ij epl j enog ce
menta. Kada bi se i stovremeno dodaval a i voda, postoji mogucnost da se
poj edi ni grumenCi Ci cementa zatvore i dio cementa ostaje neaktivi ran, a
poslj edi ca je gubitak kval itete betona.
U posl jednjoj treci ni vremena mij esanj a pomocu prskal i ca dodaj e se
voda kako bi se smjesa brze homogeni zi ral a.
Prenosivo postrojenje sa zvjezdastim sk!adiStem agregata.
1 82
Kod protustruj ni h mij esal i ca dovolj no je 30 do 40 okretaja za dobru
homogeni zacij u. S obzi rom na brzi nu od 2 0 do 3 0 okreta u mi nuti kol i ko
uobi caj eno i maj u mij esal i ce, vri j eme mij esanj e je 1 , 5 do 3 mi nute.
l zni mka u redosl ijedu dodavanj a komponenti u mijesal i cu pri mjenj uj e
se u zi mski m uvj eti ma. Dokazano da se kori stenjem vrel e vade maze
podi ci temperat ura ci jel e mjesavi ne.
Voda se u boj l eri ma zagri java na 80 do 90C, i dodaj e hl adnom i i i
zamrznutom agregatu, t e mjesa oko 2 do 3 mi nute. Voda predaje topl i nu
agregatu i ujedno otapa zrna l eda. Nakon toga se dodaje cement i nastavi
s mij esanj em naredne 1 do 2 mi nute.
Dokazano je da svaki h 1 0C temperature vade podi ze temperaturu
mij esavi ne za 1 , 0 do 1 , 5( stupnj eva.
s 90C temperature vode, moguce je podi Ci temperaturu mjesavine za 9,0
do 1 5,0(, sto u zi mski m uvjeti ma omogucuje rad u temperaturnom opsegu
od 5,0C navi se.
Postupak miesanja razliCitih materia u homogene mjesavine, koristi se kod mnogih
tehnoloskih postupaka, prehrambenoj kemiskoj i farmaceutskoj. U svietu su se
vremenom razvili instituti koji istrazuju razliCta pitanja priprave mjesavina, od ureoaja
za miesanje, potrebnog vremena, do utroska energie. Postavljena su mnoga pravila.
Jedno od tih pravia glasi.;
"Z1 SVAKU SMJESU RAZL/(/TH MATERIJA KOH: TREBA HOMOGENIZ/RATI POSTOJI OPTIMALNO VRIJEME MJESANJA. "
"Koo OUtEG MJJESANJA 00 OPT/MALNOG VREMENA, KOD NEKIH MATERIJALA DOLAZI DO DJELJMJ(NE
DEHOMOGENIZACIE KOlA SE CKLICNO PONAVLJA. "
ISTO VRIEDI Z BETN. PRODUUENJEM VREMENA MJESANJE NE DOBIV4 SE O SJGURNO!(U BETN BOUE KVALITETE.
Kada se pri pravl ja beton s agregatom od droblj ene opeke, zgure i
drugi h "zedni h " mater ij al a, u mjesal i cu se nakon dodavanj a a gregata
dodaje izvjesna kol i ci na vode koju agregat upije. Na sl i can se naci n postupa
kada se radi l aki i zol acij oni beton s zrnci ma od pol i sti rena.
Ukol i ko agregat nij e nakvasen, cementna pasta na kontaktu sa zr ni ma
ostaj e bez vode j er j e " zedni " materij al i upi j u, sto s prj ecava vezanj e
cementne paste za zrna agregata i ocvrscavanj e.
Na pocet ku i kraj u rada s mij esal i cama, prepor ucuj u se odredenj e
radnj e koje osi guravaj u kval i tetu betona i cuvaj u mij esal i ce.
Kod gravi tacij ski h mij esal i ca preporucl j i vo j e prij e prvog mij esanj a u
bubanj ubaci ti nekol i ko I opata pi jeska i cementa s odgovarajucom kol i Ci nom
vade, da se mjesal i ca " podmaze" kako to kazu maj stori .
Kod protustruj ni h j e dovol j no u baci ti desetak l itara vode da pokupi
prasi nu i druge neci stoce.
Postrojenje za pripravu betona s otvorenim skladistima agregata.
Po zavrsetku rada u bubnj aste se mjesal i ce ubacuj e nekol i ko I opata
krupnij eg agregata i vade da razbi j u zal j epke betona uz l opati ce, a u
protustruj ne dovolj no je ubaci ti nekol i ko I opata pij es ka i vode.
Otpadne vade od pranj a mijesal i ce ne smij u se i zl ij evati u kanal i zaci ju
i i i prol ij evati po terenu.
7. UREDAJ I ZA UPRAVUANJ E
Za kapaci tet post roj enj a i kval i tetu betona u redaj i za upravlj anj e
postrojenjem i maj u presudnu ul ogu. Si nhroni zaci ja usporednog rada i brzi na
obavl j anj e pojedi ni h operacij a u razl i ci ti m skl opovi ma osi guravaj u uCi nak
postroj enj a.
Dok se mij esal i ca puni i mij esa, i stovremeno se na vagama dozi ra novi
ci kl us, a i z si l osa se beton puni u automij esal i ce. Tocnost dozi ranj a i naci n
mij esanj a osi guravaj u kval i tetu betona.
Upravlj acke u redaje mozemo razvrstati u tri skupi ne ; mehani cke,
pol uautomatske i potpuno a utomati zi rane.
Mehani cki u pravlj acki uredaj i danas s u prevl adani i vi se se ne
ugraduj u u postroj enj a. Posada postrojenja bi l a j e sastavlj ena od 4 do 5
lj udi . Jedan je radni k bi o je na mehani ckoj l opati , dr ugi i naj vaznij i , bi o j e
zaduzen za dozi ranj e. Gl edao j e u brojcani k vage i r ucno povl aci o pol uge
zatvaraca od frakci ja agregata cementa.
1 O Priprava, prlevoz, ugradba i novanje betona
Mij esal i ce je nadgl edao stroj ar, puni o i pustao u pogon mj esal i cu,
dodavao vodu i gotovu smjesu usi pao u si l os.
j edan ci kl us mjesanja trebal o j e 3 do 5 mi nuta . Kval iteta betona
ovi si l a j e o nj i hovoj u mj esnosti i savj esti .
Pol uautomatski uredaj i znaci l i su vel i ki napredak. Dozi ranj e pomocu
el ektri cni h automata omoguci l o j e kori stenj e nekol i ko razl i ci ti h raceptura i
u brzanj e rada. Mijesa l i ca se automatski puni i mijesa. Ci kl us mij esanj a j e
sveden na 3 mi nute, a posadu su ci ni l a 3 covj eka. Postroj enj a s
pol uautomatski m upravlj anj em proi zvodi l a su se do osamdeseti h godi na a
mnoga j os i danas rade.
Automati zi rani uredaj i za upravl janj e poj avi l i su se na trzi stu na kon
uvodenja el ektroni ke u upravl jacke uredaj e.
Automati zi ra na postroj enj a rade i stovremeno vi se operacij a. Kod
dozi ra nj a agregata | cementa, protocne el ektronske vage i stovremeno
vagaj u sve komponente, a si nhroni zi rano j e punjenje, mijesanje i i stovar .
Broj receptura j e pra kti cno neog rani cen. Svi podaci od i nteresa koj i se
odnose na mjesavi nu, prenose se na upravl jacki stol , i spi suj u se na pi sacu
i memori raj u .
Kupac dobiva " otpremni cu " gdj e su i spi sani svi potrebni podaci ; nazi v
kupca, nazi v recepture, utovarena kol i Ci na betona i vrij eme pri prave.
RazliCite vrste postrojenja za pripravu betona.
U otpremni ci s u navedene vrste i kol i ci ne materij al a koje su ugradene
u smj esu i podaci o uzeti m uzorci ma betona za kontrol u kval itete.
Po zavrsetku rada racunal o sastavl ja zbi r na i zvj esca o utroseni m
kol i ci nama materij al a, i sporuci betona po kupci ma i stanj u zal i ha svi h vrsta
materij al a.
Osi m j ednog r ukovaoca, koj i sj edi za u pravlj acki m stol om, svi ostal i
cl anovi posade rade na odrzavanju nadgl edanj u rada postroj enj a.
Na poslj ednj em svjetskom saj mu gradevi nske opreme i strojeva koj i se
odrzava svake trece godi ne, ni j e bi l o i zl ozeno ni j edno postroj enj e bez
a utomatskog upravlj anj a neovi sno o vel i ci ni i kapaci tetu postroj enj a.
. PRATECI SADRZAJ I POSTROJ ENJA
Za uspj esnu proizvodnj u i posl ovanje postrojenja za proi zvodnj u betona
neophodno j e osi gurati i pratece sadrzaj e: l aboratori j za kontrol u
kval itete, radi oni ce za odrzavanje, urede i pomocne prostori je za
posadu.
Gradi l i sni l aboratorij neizostavni j e sadrzaj svakoga veceg postrojenja,
posebno kada radi za trzi ste.
RAD I QN I CA ZA
O D RZAVAN J E
LABORATO R I J
Z A KON TRO LU _
KVA L I T ETE
5JE bb
1
Sadrzaji postrojenja za proizvodnju betona.
U RE D I N A
POSTROJ E N J U
ZAJ EDN I C KE
P ROSTO R I J E
OSOB LJ A
Zadaci l aboratori ja s u:
Uzi manj e uzoraka agregata i i spi ti vanje vl aznosti , g ranu l ometrij skog
sastava i kol i Ci ne s itni h zrna.
Uzi manj e uzoraka cementa i i spi ti vanj e standar dne konzi stenci j e,
pocetka i kraja vezanj a i stal nosti zapremi ne.
Ukol i ko se voda ne uzi ma i z j avnog vodovoda, i spiti vanje podobnosti
vade.
Uzi manj e uzoraka i i spi ti vanje dodataka betonu.
Kontrol na i spiti vanja svi jezeg betona.
Kontrol na i spi ti vanja ocvrsl og betona
l zrada izvjesca i evi denci ja te pohranj i vanje svi h rezul tata pracenj a i
i spi ti vanj a.
Zadaci gradl l i snog l aboratorija na postrojenju detalj no su opi sani u HRN
U. M1 . 051
Grad1 l i sni l aboratori ji ne mogu samostal no i zdavati potvde o kval i teti i
svojstvi ma betona, al i su duzni da preko ov! asteni h i nsti tuta pri bave potvde
o sukl adnosti s normama. U praksi ovl asteni i nsti tuti u govorom s
proi zvodacem preuzi maj u nadzor nad radom g radi l i snog l aboratori j a i
ovj eravaj u potvrde o rezul tati ma i spi ti vanj a.
Laboratori j i s e mogu smjesti ti u dvij e prostori je vel i ci ne 1 6 do 2 0 m2
s j ednom uredskom prostorij om.
Oprema i uredaj i l aboratori ja ovi se o obuj mu i spi ti vanj a koj a se
obavljaj u, a popi si o vrstama opreme mogu se dobi ti u ovl ast eni m
i nsti tuti ma i i i HRN U. M1 . 052. Cij ena j e opreme za naj nuznij i di o i spi ti vanja
oko 30. 000 kuna
U veCim grarevinskim poduzeCima se nastoji jedan broj grarevinskih inzenjera i
kvalificiranih radnika obuCiti za rad u laboratoriu i kontroli kvalitete materiala. Obuka
inienjera obavla se u ovfastenim institutima i traje 3 do 4 mjeseca. Obuka kvalificiranih
radnika za /aborante je kraca i traje do mjesec dana.
Dok je inienjere tesko privoleti na specializaciu, s laborantima je lakse. Laboranti se
biraju meau stariim kvalificiranim i radnicima s umanjenom radnom sposobnosti, sto
je ujedno i humana mjera prema tim ludima.
Vrfo dobri inienjeri za vorenje laboratoria se mogu naC medu kolegicama. One vise
vole stafna mjesta rada a po naravi su urednie i savjesnie, sto je presudno za uspjesan
rad /aboratoria.
Radi oni ce za odrzavanje s pri rucni m skl adi stem potrebni h di j el ova
sadrzaj je koj i osi gurava rad postroj enj a.
Proi zvodaci postroj enja duzni su dati detalj na uputstva za odrazavanje,
neophodne al ate i popi se dij el ova za odrzavanje.
Ugovorom se i sporuci l ac obavezuje da preuzme obuku radni ka za
odrzavanje u tvorni ci koju je i sporuCi o i i i na i stom postroj enju kod drugog
vl asni ka. Postrojenja odrzavaju kval ifi ci rani dj el atni ci stroj arske i el ektro struke.
Kod postroj enja koja rade u smj enama potrebno je obuccti naj manj e
4 covj eka i z svake struke. Za smjestaj radi oni ce dovol j na j e prostori ja od
1 2 do 1 6 m2.
Uredske prostori je omogucuj u l j udi ma koj i vade postroj enj a da
obavl jaj u svoje zadatke. Zadaci su broj ni : i zrada dnevni h i tj edni h pl anova
i sporuke i nabavke, pl anovi odrzavanja, f i nancij sko pracenj e posl ovanj a,
raspored posada po smj enama, pri manj e narudzbi , i td.
Uredi moraj u i mati dobr u tel ekomuni kaci j sku vezu s kupci ma,
dobavlj aci ma i upravl j acki m stol om na postroj enj u.
Za smj estaj ureda treba osi gurati naj manj e dvij e prostori je vel i ci ne oko
1 2 do 1 6 m2.
Pomocne prostori je sadrzavaj u sani tar ne bl okove, garderobe
bl agovaoni cu, u povrsi nama koje ovi se o broju uposl eni h dj el atni ka.
Teska je tacna odrediti broj uposlenih na postrojenju jer to ovisi a veliCni i pravnom
statusu. Kao ilustracia se moie navesti broj uposlenih po kvalifikaciama na jednom
postrojenju koje je dnevno isporuCivalo do 1 200 m3 mjesavine u punoj sezoni, a radilo
je sve dane u tjednu od 6 do 22 sata, osim nedele. Postrojenje posfovalo kao
samostalno poduzece.
Na postrojenju je radilo:
. dip!. grarevinskih inienjera 1
" inienjera grarevinarstva 2
kvalificiranih strojara i efektricara 6
sluibenika 555 2
pomocnih radnika 3
Ukupno zaposlenih 14
Godinje se po zaposfenom proizvodilo oko 7.500 m3 betona.
9. PRECI SCAVANJ E OTPADrI E VODE
Na vei i ki m postroj enj i ma nastaj u vel i ke kol i ci ne otpadne vade. Osi m
pranj a mij esal i ca i si l osa od betona, otpadne vade stvaraj u i automj esal i ce.
Posl ij e svake voznje automjesal i ce se moraj u i sprati . Pri bl i zno se maze uzeti
da se sa svaki m proi zvedeni m m3 betona, " proi zvede" i 3 5 do 50 l i tara
otpadne vade. Voda sadrzi mjesavi nu cementa i pij eska s komadi ma
betona. Ukol i ko se voda i zl i j eva u kanal i zaci j u, s vremenom dol azi do
potpunog zaceplj enj a kanal i zacij ski h ci jevi koje se ne mogu oci sti ti , vee
samo zamij eni ti .
Kada se voda i zl ij eva po okol nom terenu, steta j e veca i dogorocnij a.
Otpadna voda prodi re u dubi nu i s vremenom ostatci cementa ocvrsn u s
gl i novi ti m pij eskom u vel i ke bl okove. Zemlj i ste je dugo neupotreblj i vo za
bi l o koj u namj enu, posebno polj odj el sku.
Za vadenje i razbij anj e bl okova moraj u se kori sti ti teski stroj evi s
ceki ci ma i i i prethodno mi ni rati .
Na vel i ki m postroj enj i ma za otpadnu vodu podi zu se tal ozni bazeni .
Vel i Ci na bazena j e oko 3, 0 A 8, 0 m, dubi ne 1 , 5 m, s kosi m dnom.
Bazeni se mogu radi ti s dvj ema tal ozni m komorama, za gruba i si tna
zrna. Kada se tal og nakupi na dnu, ci sti se bageri ma, a dobi veni se materij al
maze kori sti ti za nasi panj e pri vremeni h makadamski h i gradi l i sni h kol ovoza.
T . I ZBOR KAPACI TETA POSTROJ ENJA
l zbor i nstal i rana kapaciteta postrojenj a nai zgl ed je jednostavan zadatak.
Kada se godi snja potreba betona na gravi ti raj ucem podrucj u podj el i sa
radni m dani ma i sati ma u godi ni , dobi je se prosjecan satni uci nak. Dobi veni
prosj ek ne odgovara stvar ni m potrebama po mjeseci ma u godi ni i sati ma
tij ekom dana jer ne maze zadovol j i ti vrsnu potraznj u na trzi stu.
Zadatak nij e j ednostavan j er se u razmatranje moraj u uklj uci ti broj n i
tehnol oski i ekonomski ci mbeni ci .
Postroj enj e mora dnevno i sporuci ti sve trazene kol i ci ne betona
gr adi l i stu, j er u proti vnom na gradi l i stu dol azi do zastoj a i poremecaj a
ra dnog ri tma, sto se odrazava na povecanj e troskova. Neravnomj ernost
potraznje betona po mjeseci ma u godi ni vrl o j e vel i ka . U u gradski m
sredi nama odnos i zmedu prosj ecno naj manj e prema najvecoj dnevnoj
potraznj i j e 1 : 20. Neravnomj ernost j e posl jedi ca pri j eki da rada u zi mskom
razdoblj u i sezonskog rada.
Neravnomjernost satne potraznje tijekom dana izrazena je odnosom 1 : 1 0.
Najveca potraznja betona j e i zmedu 1 4 i 20 sati . Na gradi l istu se u
pri jepodnevni m sati ma radi na opl atama, zi danj u i postavlj anj u betonskog
cel i ka, sto i zi skuj e veci broj radni ka i zaposl java di zal i ce. Radne su skupi ne
za ugradi vanje betona mal e, od 4 do 5 radni ka. Posl ij e podne su sl obodne
di zal i ce i radni prostor na gradi l i stu te se organi zi ra ul ij evanje betona. Pri
topl om l jetnom vremenu ul ij evanje betona u posl ij epodnevni m i vecer nj i m
Priprava, prievoz, ugradba i njeovanje betona 1 O
sati ma i ma prednost u pogl edu nj egovanja betona j er su nocne tempera
ture ni ze i pogoduj u njegovanj u u prvi m sati ma ocvrscavanja.
Ul aganj a u nabavku i podi zanj e postrojenj a ni su srazmj erna i nstal i ranom
kapaci tetu.
Ako j e za podi zanje postrojenja s i nsta l i rani m kapaci tetom od 50 m3/
satu potrebno ul ozi ti rel ati vni i znos novcani h sredstava od 1 00 j edi ni ca, za
i nstal i rani kapaci tet od 1 00 m3/satu taj i znos j e 1 1 5 novcani h j edi ni ca.
Za investiciski program Tvornice betona u Sarajevu izradene su brojne ekonomske
analize. Jedna manja analiza zoro oslkava ekonomsko opravdanje za veCi instalirani
kapactet.
Na gradiliStu jedne visekatnice bilo je zaposleno 36 radnika razfiCitih zanimanja. U
jednom presjeku za izlievanje betona bi/a je pripremlena ploca iznad cetvtog kata gdje
se poslie podne trebalo ugraditi oko 40 m3 betona.
Zbog malog kapaciteta starog postrojenja beton nie isporucen, vee je isporuka
odgodena za 24 sata. Provedena ekonomska analiza troskova nastalih zbog
neispurucenog betona pokazala je strukturu i veliCinu gubitaka gradilista.
Zbog placa radnika koji nisu radili, stajanja dizalica i druge opreme na gradilitu su
ustanovleni gubitci u iznosu ad pribliino 30. 000 kn
Vriednost neisporucenog betona bila je oko 1 0. 000. kn
Na osnovi provedeni h i strazi vanja za vecu tvorni cu betona, dosl o se do
model a za odredi vanje potrebnog satnog i nstal i ranog kapaci teta:
q 1 l X (Q gOU X K m] X K sat)
q satni i nstal i rani kapaci tet, m3/sat
Q godi snja potrosnja betona , m3
Kmj - mjesecna neravnomj ernost kod najvece mj esecne potrosnje
Ksat - satna neravnomj ernost, kod najvece satne potraznje
n - broj radni h dana u mjesecu
Mjesecna neravnomj ernost kod postrojenja koja rade za trzi ste vrl o j e
vel i ka. l strazi vanj em j e ustanovl j eno da j e u ur bani m uvj eti ma naj veca
potrosnja u l jetni m mjeseci ma bi l a do 20 % veca od godi snj eg prosj eka .
Satna neravnomj ernost je nagl asena u posl ij epodnevni m sati ma. l zmedu
1 5 i 1 9 sati i sporuCi se 70 % dnevni h potreba betona . Kada se u proracun
uvede najveca mj esecna i satna potraznj a dobij e se ukupni prosj ecni
koefi ci jent neravnomj ernosti od Kn 0, 03. U sl ucaj u godi snj e potraznje od
70. 000 m3 potreban kapaci tet postrojenja j e:
q 1 l X Q X K ll26X 70. 000X 0, 03 0, 76 m/sat
1 90 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Predl ozeni model di menzi oni ranj a daj e vel i ke i nstal i rane kapaci tete i u
svakom poj edi nacnom sl ucaj u potrebno j e provesti opsezna i strazi vanj a.
Pri tom se ne smij e i zgubiti i z vi da da se tvorni ca ne podi ze za i duCi h
5, vee za naj manj e godi na, ukol i ko j e na pogodnoj i stal noj l okacij i .
U rj esenj u tvor ni ce vecega kapaciteta povolj nij e j e postavi ti dvi j e
proi zvodne l i nij e i stog kapaci teta, koj e zbi r no daj u trazeni kapacitet
postroj enj a, sa zajedni cki m skl adi sti ma si rovi na, upravlj acki m uredaj i ma i
prateci m sadrzaj i ma.
U konti nental nom dij el u zemlj e jedna l i ni ja se osposobljava za proizvodnj u
u zi mski m uvjeti ma sto zadovoljava potrebe j er j e zi mi potraznja manja.
Dvi je l i nij e omogucavaj u i kval itetni j e odrzavanj e postroj enj a. U
razdoblj i ma manj e potraznje j edna se l i nij a moze zaustaviti i izvrsti redovi to
odrzavanje i opravke, a da se ne obustavl ja rad postroj enj a.
Broj utovarih mjesta na vee spominjanoj TBS posledica je kronometriskog mjerenja
trajanja radnih oparacia na jednom postojecem postrojenju.
Kod utovara su zabilezene radne opracie, dolazak i manevar auto mijesalice radi
namjestanja pod utovaro grlo, punjenje, preuzimanje dokumentacie od strane vozaca
i manevar izlaska.
Analiza prosjecnih vremena pokazala je da se na jednom utovarom grlu, moze
utovariti najvise 36, 0 m3 po satu u automiesa/icu od 3 m', a 40 m3/sat veCih miesalica.
Kod suvremenih postrojenjima s automatskim pisaCima na jednom utovarom grlu
maze se utovariti do 50 m1/satu.
Zbog navedenih spoznaja na su novo} tvorici ispod svake linie kapaciteta 70 m3/sat,
postavlena dva silosa za svjezi beton i dva utovara grla.
S dva utovara mjesta na svakoj linii bilo je moguce isporuciti instalirani kapacitet
postrojenja od 70 m1/sat.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
C PRIJEVOZ,
NJEGOVANJE
1 . PRUEVOZ BETONA
UGRADBA I
BETON A
1 91
U razvij eni m zemlj ama svijeta sve proi zvedene kol i ci ne betona prijevoze
se do mjesta ugradnj e. Beton se prijevozi namj enski i zradeni m vozi l i ma koja
i maj u uredaje za osi guravanje svojstava betonski h mjesavi na u tij eku voznje.
VOZI LA ZA PRI J EVOZ BETONA
Za prijevoz svj ezi h betonski h mjesavi na koriste se dvi je vrste namj enski h
vozi l a automijesal i ce i kontej neri .
Automijesalice su najbroj nij a prijevozna sredstva. Na kami onskom postolj u
postavljena je ci l i ndricna posuda kruskol i kog obl i ka, koja se osl anj a na val jkaste
lezajeve. S donje strane, postavljen je mal i pogonski motor koji okrece posudu
u oba smjera. U unutrasnjosti posude su peraje u obl i ku vij cane spi ral e.
Na vrhu posude su utovarni i i stovarni l ijevci, a na prednj em dij el u i znad
posude j e spremni k za vodu koji j e i zravno povezan sa posudom za beton.
Odvoj eni motor tij ekom voznje ravnomj erno okrece posudu, brzi nom od
5 6 obrta u mi nuti . Betonska se mjesavi na u posudi pomocu peraja stal no
premece, sto sprj ecava segregaci j u i zbij anj e.
Kada mij esal i ca sti gne na mjesto i sporuke, vozac i zl azi i s pomocu
vanj ski h komandi mij enj a smj er okretanj a posude za beton. Pomocu
spi ral ni h peraja betonska mij esavi na i zl azi na i stovarne l ij evke.
Automiesalice s posudom i perajama za miesanje.
1 92 ___.. 'ip
:. .=
v, pnjevoz, ugradba i njegovanje betona
Broj se okretaja pri l i kom istovara povecava na 20 do 30 o/mi n. l stovarni m
l ijevci ma mjesavi na se usmj erava prema mjestu istovara. Doseg l ijevka j e u
pol ukrugu od 2, 5 metra. Brzi na praznj ena j e oko 2 do 3 mi n/m3
Kod neki h proi zvodaca, okretanj e posude ri j eseno je s pomocu
hi draul i cnog motora i zravno povezanog s pogonski m motorom vozi l a.
Teska j e reCi koje j e rj esenje bol je, j er oba i maju dobri h i sl abij i h strana.
Posuda za vodu pri ma oko 200 - 300 l i tara vode i pnl i kom rada mora
uvij ek bi ti puna.
Kada se mijesal i ca i sprazni , i z spremni ka se u posudu ul ij e oko 50 l i tara
vade i nastavi s okretanjem do povratka na postroj enj e. Pri je ponovnog
utovara voda se i zl ijeva u za to pri premlj ene tal ozne bazene.
Kod pri jevoza suhi h mjesavi na, nakon dol aska na g radi l i ste i z
spremni ka se u posudu ul ij eva unapri jed odredena kol i Ci na vade i nastavi
s mij esanj em od 3 do 5 mi nuta. Sa suhi m mij esavi nama ne mogu se sa
si gurnoscu j amci ti vece cvrstoce betona od II B 25.
U sl ucaj u nepredvi denog poremecaja, kao sto j e duzi zastoj u prometu
i i i kvar vozi l a, da se spri jeci oevrscava nj e betona i uni stenje posude, vozac
u posudu ul ijeva vecu kol i Ci nu vode i z spremni ka i nastavi s mijesanj em.
Beton j e neupotreblj iv al i j e vozi l o spaseno.
Za sl ucaj kvara motora koj i okrece posudu, na j ednom j e mjestu na
posudi predvi den otvor kroz koj i se uz vel i ke teskoce pomocu I opata moze
i sprazni ti posuda .
Automi jesal i ce s e rade u vel i ci nama za prevoz 3 do 6 m3, a za posebne
namj ene 9 m3 mjesavi ne, al i u gradski m uvj eti ma se najvi se kori ste od 3, 0
i 4, 0 m3.
Utovar na postroj enj u traje od 1 , 0 do 1 , 5 mi nute/m3, dok j e i stovar
nesto sporij i i traje oko 2, 0 - 3, 0 mi nute/m3 mjesavi ne.
Poj edi ni su proi zvodaci na automi jesal i ce dodal i pumpe za beton i i i
gumene transportere, s pomocu koj i h se beton maze prebaci ti na vi si n u i
udalj enost do 1 0 - 1 2 metara.
Iijesal i ce s pumpom za beton pogodne su za pojedi nacne gradevi ne
gdj e se traze manj e kol i ci ne betona. Kod veCi h kol i ci na betona to nij e
opravdano j er se pumpa mal o kori sti .
U zemlj ama s ni ski m temperaturama u vecem se di j el u godi ne posude
za beton obl azu i zol acij ski m materij al i ma da se sprj eCi h l adenj a i i i
zamrzavanja smjese. Postoje i rjesenja gdje s u i spusni vrel i pl i novi pogonskog
motora, preko cjevovoda, i skori steni za odrzavanje temperature u pos udi .
Kod vi soki h vanj ski h temperat ura topl i nski i zol i r ane posude pruzaj u
dobru zasti tu kod prijevoza. Jednostavni je i l akse j e zasti tu ri jesi ti kod ni ski h
nego kod vi soki h temperatura.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
1 93
Automiesalica s pumpom za prienos betona.
Prij evoz kontej neri ma kori sti se na kratki m rastoj anj i ma u nutar
gr adi l i sta. Kontej neri su posude sa zatvaraCi ma na dnu i drzaci ma za
vjesanje na di zal i ce.
Di zal i ca podi ze kontej ner s vozi l a i prij enosi do mjesta ugradnj e. Kroz
otvarace u dnu kontej nera beton se i zl ijeva u konstrukcij u . Danas je to vee
npusteno ri jesenje j er su se u meduvremenu razvi l a pogodni ja sredstva,
ai r se kori sti kod masi vni h gradevi na kao sto su betonske brane.
Pretovarni si l osi postavl jaju se na gradi l i sti ma gdj e se beton pretovara
u korpe i i i pumpe za beton. Pretovarni si l osi su posude d ij el om otvorene
na j ednoj stran i s otvaraci ma u dnu u koje se i stovara beton i z
1 94 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
automijesal i ca. Kod pretovara mjesavi ne u korpe pretovarni se si l os pomocu
vl asti tog pogona podi zu u usprava n pol ozaj i kroz otvarace se pune korpe
i i i spremni ke betonski h pumpi . Obuj a m pretovar ni h si l osa uskl aden j e s
a utomijesal i cama obi cno od 4 do 6 m3.
Pretovami silosi za beton dosli su na gradilsta krajem sezdesetih godina. Nepozanto
je zasto, ali nazivali su ih "hidro-kuli".
Nisu neko osobito dobro rjesenje, ali u odnosu na improvizacie koje su koristene za
utovar korpi za beton na gradilitima, bili su veliko pobolsanje.
Prie pretovarih silosa na gradifistima su od dasaka 48 mm debline podizani kosi lievc
s otvaracem na kraju. lspod otvaraca se u terenu kopala rupa, gdje se postavlala korpa
za beton. Na lievku je bio radnik koji je lopatom iii nekom vrtom motike gurao beton
prema izlazu.
Kada bi beton malo ocvrsnuo i oteiao guranje, posluiitelj je imao spremnu kantu s
vodom da "malo podmaie".
Maida to danas izgleda neuvjerlivo ali mostovi i brane izgraaeni na taj naCin odoleli
su uspjesno mnogim nevolama, potresima, poplavama i granatama.
2. VRUEME I UDAUENOST PRUEVOZA BETONA
Na koj u udalj enost s e mogu prijevozi ti svjeze betonske mjesavi ne ovi si
prvenstveno o uvjeti ma i raspol ozi vom vremenu od trenutka pri prave do
ugradi vanj a, u kojem vremenu betonske mjesavi ne nece promij eniti svojstva.
U nekadasnj i m 'Tehni cki m propi si ma' , vri jeme od pri prave do ugradnj e
bi l o je ograni ceno odredbom "30 mi n uta l jeti i 60 mi n uta zi mi " .
U vazedm Tehni cki m propi si ma vrij eme se ne spomi nj e. U propi si ma
pojedi ni h zemalj a moze se naci odredni ca 1/ Nakon pri prave beton se
mora ugradi ti u vremenu koj e nece utj ecati na svojstva, sto se
prethodn i m i spi ti vanjem mora dokazati . "
U j ednom gradevi nskom poduzecu drzal i s u beton u mij esal i ci 8 sati
a svaki su sat uzi mani probni uzorci . Ustanovlj eno je da do 4 sata nij e bi l o
promj ena svojstava betona, nakon toga j e bi o teze ugradi v, da bi nakon
5 sati pocel e opadati cvrstoce, al i ne i zrazi to. Prosj ecna temperatura bi l a
j e oko 23 C, a kori sten j e cement PC 30.
Naj si gur nij e j e provesti prethodna i spiti vanj a. Automi jesa l i com se
proveze tocno po putu gdj e se namj erava prevozi ti beton. Po dol asku se
ustanovi vri j eme i uzmu probni uzorci za i spi ti vanj e betona.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 95
Automiesalica nosivosti 6 m3 svjeieg betona.
Pogreske u proracunu vremena najcesce se dogadaj u kod prij evoza u
gustom gradskom prometu. Nekada se za rastoj anj e od 1 0 km moze
utrosi ti i do 2 sata.

si guran pri jevoz mogu se preporuCti vremena;

Pri temperaturama do 20 C beton se moze ugradi vati do 2 sata nakon
pri prave.
Pri temperat urama od 20 do 30 C beton j e preporucl j i vo ugradi vati
do 1 , 5 sat n a kon pri prave.
Pri temperaturama do + 5 C i i znad +30 C moraju se poduzeti dopunske
mjere: dodatci betonu, zastita temperature mjesavine iii druge.
Kol i ko se rastoj anj e moze prijeci u raspolozivom vremenu, pokazuje model :
L km !sati X Vkmlsat
L Udalj enost pri jevoza u km
T Raspol ozi vo vrij eme za ugradnj u betona
V Prosj ecna brzi na prijevoza . U gradski m uvj eti ma j e uobi caj ena brzi na
j e oko 1 0 km/sat, a na otvorenom putu 20 km/sat.
betona
3. PRUENOS BETONA DO MJESTA UGRADBE
Beton dovezen do pretovarnog si l osa i i i a utopumpe na gradi l i stu nij e
dopremlj en do mjesta ugradnj e.
Pri jenos se rj esava na razl i cite naCi ne, sto ovi si o vi si ni gradevi ne, kol i ci ni
betona, presj eci ma el emenata konstrukci je i ras pol ozi vi m stroj evi ma.
Razl i kuj u s e dva naci na pri jenosa, ci kl i cni i konti nui rani . Predstavni ci s u
ci kl icnog prij enosa di zal i ce s posudama za beton i kontej ner i , a
konti nui ranog, pumpe za beton i transportne tra ke.
Prij enos toranjski m d izal i cama j e uobi caj en u vi sokogr adnj i .
Toranjska je di zal i ca je na gradi l i stu i zni mno pogodno sredstvo za pr ij enos
opl ata, betonskog cel i ka, opekarskh proi zvoda, montazni h el emenata, a
d izal i ce i maju vel i ki doseg i dobro pokri vaj u gra devi nu i gradi l i ste.
Kod vi soki h zgrada u j ednoj vi si nskoj sekcij i i i i katu kol i ci ne betona ni su
vel i ke. U vi sokokatni ci se za j edan kat ugraduj e od 70 do 1 50 m3 betona,
obi cno u dvi je radne smj ene. Beton se i z pretovarnog si l osa pri hvaca u
posude za beton i prenosi do mjesta ugradnj e. l z posude se beton ul ijeva
u pr i pravl jene opi ate.
Posude za beton su konusnog obl i ka, sa zastorni m zatvaracen u dnu,
koj i m se moze regul i rati si r i na ml aza betona kod i zi j evanj a u opi ate. b
Prienos betona od automiesalice do mjesta ugradbe.
korpama se dobro pune tanki zi dovi i grede dok za i zl ij evanje pl oca ni su
naj bol j e rjesenj e. Nosivost j e posuda uobi caj eno 0, 5 do 1 , 0 m3 .
Posude za beton su na prvi pogled jednostavno rjesenje ali trebalo je mnogo vremena
da se dade do oblika i zatvaraca koji bi omoguCo prainjenje betona bez fupanja po
posudi.
Do dobra se resenja doslo tek sa zatvaraCima sa zavjesom. Dno posude je oblikovano
u polukrugu. Preko otvora je postavlena zavjesa od gumenog tkanja. Preko zavjese,
na tlelu zataraca postavleni su valci koji pri zatvaranju nav/ace zavjesu preko otvora.
Zatvarac sa zavjesom omogucuje regulranje sirine mlaza betona i zatvaranje, sto je
potrebno kod izlievanja zidova, stubova, greda i drugih tankih elemenata konstrukcia.
Tezi na pune posude j e od 1 200 do 2400 kg. Koja ce se vel i Ci na posude
kori sti ti ovi si od nosi vosti di zal i <e na kraku dohvata.
Toranjski m di zal i cama i posudama u satu se moze izvesti 5 6 zahvata,
sto znaci da se s posudom od 0, 5 m3 za jednu radnu smj enu od 8 sati moze
ugraditi 25 m3 betona, a s vecom do 50 m3. To su kol i ci ne koje moze ugradi ti
j edna do dvi je radne skupi ne ljudi . Najvise se vremena utrosi za i zl ijevanje
stupova, nesto manj e za grede i zi dove, a naj brze se i zl ijevaju pl oce.
U vrij eme prij enosa betona s posudama d izal i ca j e potpuno zauzeta pa
se zato i zl i jevanj e organi zi ra u posl ij epodnevni m i vecernj i m smj enama.
Mobi l ne pumpe za beton u poslj ednj e se vrij eme vr l o uspj esno
kori ste za pri jenos betona. Na kami onskom voznom postol j u postavlj ena
j e pumpa za beton uCi nka 6 1 0 m3 po satu. Na i stom postol ju j e di zal i ca
s rukom koj a je vi si nski i hori zontal no pomi cna za 1 80. Na ruci di zal i ce
proveden j e cj evovod, koj i na kraj u zavrsava sa sl obodni m el asti cni m
cri jevom duzi ne oko 6 metara .
Dohvat di zal i ca u vi si nu i dalj i nu je i do 30 m a kod novi h model a i
vi se. Moze se kori sti ti za pr ij enos i spod razi ne na kojoj stoj i vozi l o sto
omogucuje i zl ij evanj a temelj a i podvodni h radova .
Mobi l ne di zal i ce vrl o su pogodne za i zl i jevanje betona. Nij e i h potrebno
drzati na gr adi l i stu, vee se pozovu samo kada treba i zl i jevati pr i preml j ene
dij el ove konstrukcij e.
Dobra j e rj esenj e kada s u mobi l ne pumpe za beton u vl asni stvu
proi zvodaca betona j er se l akse organi zi ra rad.
Stabi l ne pumpe za beton s promj enj i vom d uzi nom cj evovoda
nezaobi l azne su kod poj edi ni h gradevi na kao sto su mostovi , t unel i i
nepri stupacni potporni zi dovi i temelj i .
Cjevovod j e od cel i cni h ci jevi , poj edi nacne duzi ne ci jevi do 6 metara,
promjera 1 25 do 200 mm. Cijevi se pol azu po terenu i povezuj u patent-
_1 9=8:__
__
P
_
rip[ava, prievoz, ugradba i njeovanje betona
Pumpe za beton s dizalicm.
spoj ni cama. Na kraju j e cjevovoda el asti cno crijevo s pomocu kojeg se beton
usmj erava u konstrukcij u. Pogonski motor i pumpa za beton postavlj eni su
na voznom postol j u s j ednom i i i dvij ema osovi nama. S j ednog na drugo
gradi l i ste prevoze se kami onskom vucom.
Pumpe za beton veceg su uci nka od mobi l ni h, od 5 do 25 m3/sat.
Beton se moze vi si nski podi ci do 60 m i na udalj enost od 200 do 300 m.
Za postavlj anj e pumpe, pol aganj e i povezi vanje cjevovoda utrosi se
j edan do dva dana s eki pom od 3 do 4 covj eka. Posadu pumpe ci ne dva
obucena covj eka.
Betonske mj esavi ne za pumpe posebno se proj ekti raj u j er moraj u
i spuni ti mnoge uvj ete, prvenstveno pl asti cnos, a najvece zrno agregata
maze biti najvi se do 3 1 , 5 mm i u pravi l u se pri premaj u s dodaci ma betonu
koj i pobolj savaj u pl asti cnost. U strucnoj l i teraturi mjesavi ne za pr ij enos
pumpama nazivaj u se ' pumpani betoni ' .
Dosta j e zahtj evan postupak pr i pocetku i zavrsetku rada. Na pocetku
rada cjevovod se mora " podmazati " s manjom kol i Ci nom mjesavi ne s dosta
cementa, pij eska i vode, koja se ne ugraduje u konstrukcij u.
Kada j e rad zavrsen, u cj evovod se ubacuje spuZvasta l opta. U pumpu
se ul ijeva voda koja potiskuje l optu. Voda pred sobom potiskuje l optu, a l opta
beton i z cj evovoda. SpuZvasta l opta i voda istovremeno Ciste i i spi ru cjevovod.
Pogodne su kod gradevi na koje l i nij ski napreduj u kao sto su tunel i ,
kanal i , potporni zi dovi , mostovi i i i kada j e potrebno vel i ke kol i Ci ne betona
ugradi ti u kratkom vremenu u konstrukci j u.
Kod l i nijski h gradevi na pumpa se postavl ja na pocetku gradevi ne, a
cjevovod se napredovanjem produzava. Kod podvodni h radova, pumpe za
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 1 99
beton su nezamj enj i vi strojevi . Kod podvodni h radova j avljaj u se poteskoce
s konzi stencij om betona, jer se preporucuj u vrl o suhe mjesavi ne, al i se to
moze uspj esno ri jesi ti uz pomoc pl asti fi katora .
Di za l i ce s gumeni m trakama koriste se na gradi l i sti ma vel i ki h brana
i i i drugi m masi vni m konstrukci j ama. Kod navedeni h gradevi na kori ste se
betoni s krupni m agregatom, zrna i do 1 2 5 rn m, te ni je moguce beton
podi zati i ugradi vati pumpom.
Za t akve potrebe konstr ui ra ne su di zal i ce s duzi nski i prostorno
pomi cni m kraci ma, na koj i m su postavl jene transportne gumene trake. Na
t rakama s u postavlj ene poprecne pregrade, sto omogucuj e podi zanj e
betona do nagi ba od 45 %. Pri hvatni uredaj sadrzi si l os za beton s
dodavacem koji ravnomjerno utovaruje trake. Vrl o su skupi stroj evi i kori ste
se skoro i sklj uci vo gradenja vel i ki h betonski h brana.
4. UGRADBA BETONA
Betonska mjesavi na koja j e i zl ivena u opl atu jos ni je i pri premlj en beton
za buducu konstrukci j u. l zl jevena svjeza betonska mjesavi na i ma od 1 5 do
1 7 % zracni h pora koje se moraju pri l i kom ugradnj e isti snuti . Zrak i kemi jski
neveza na voda u svezoj betonskoj mjesavi ni sudj el uj u s 1 50 do 1 70 l i tara
obuj ma.
Kada se betonska mjesavi na pri l i kom ugradnj e ne bi zbij al a, dobi o bi
se vr l o poroza n beton mal e cvrstoce. Zrak j e u mjesavi nu u nesen pri l i kom
mij esanj a i mani pul aci je popunj ava prostor i zmedu nezbij eni h zrna .
Prema broj ni m i strazi vanj i ma tehnol oga betona i kemi car a koj i su
anal i zi ral i kemi j sku reakci j u hi drataci je kod ocvrscavanj a betona, kemij ski
nevezana voda zapravo j e voda koj a j e potrebna beton u pri sazrij evanj u
al i koja nij e usi a u pocetnoj fazi u kemij sku reakcij u .
Kol i ci na kemi j ski nevezane vode u pocetnoj fazi hi dratacij e vi dlj iva j e
i z odnosa:
Vodna potreba portl and cementa domace
proi zvodnj e u pocetnoj fazi hi dratacij e: VC 0, 2 5 0, 27
Prosjeca n vodocementni faktor pr i l i kom
betona: V/C 0, 50 - 0, 55
Razl i ka kemij ski potrebne i unesene vode 0, 25 - 0, 28
Pri mj er: Kod betonske mij esavi ne s 300 kg cementa i VC 0, 50 u
mjesavi ni j e 75 do 84 l i tra kemij ski sl obodne vode.
200 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
U dalj enj em razvoj u kemij ske reakci je hi drataci je, odredena kol i ci na
sl obodne vode potrebna j e j er se gel ska struktura od koje ovi si cvrstoca
moze stvori ti samo u kol i ko i ma dovol j no vode za kemij sku reakcij u i
popunj avanje gel ski h spora.
S vremenom preostal a voda i sparava, sto stvara kapi l arne pore al i se
dugo zadrzava u betonu. Betoni s ni zi m vodocementni m faktorom i maj u
manj e pora, vece cvrstoce i dobra ostal a svoj stva. lz i znesenog sl ij edi da
se za dobru cvrstocu betona mora posti ci sto j e moguce ni zi vodocementni
faktor i potpuno i sti snuti zrak i z mjesavi ne.
5. ZBI JAN.I E BETONA
Nakon i zl ijevanja u opl atu zbij anj em se i z betona mora i sti snuti zrak.
0 uspj esnosti zbij anj a ovi si cvrstoca i sva druga svojstva betona .
U pocetni m razvoj ni m razdoblj i ma pri mj ene betona smatral o se da se
mehani cki m udaranj em po izljeveni m sl ojevi ma deblj i ne 25 do 30 em beton
moze dovol jno zbi ti i i sti snuti zrak.
l zradeni su i kori steni posebni "nabijaci za bet on", konusnog obl i ka
s jed nom i i i dvjema ruckama, tezi ne 5 do 1 0 kg. Nabij ac se podi zao 2 0
do 30 centi metara i spustao n a mjesavi nu. Ovi sno o snazi covj eka u j ednoj
mi nuti se mogl o posti Ci 20 - 30 udaraca .
Dr ugi je al at bi l a si pka u obl i ku maca koja se pri je i posl ij e nabij aca
ubadal a u mjesavi nu. Mahani cki m zbij anj em nij e se mogl a posti ci dobra
gustoca. l spi ti vanja su pokazal a da se od 1 7 % suplj i na, kol i ko je bi l o u
svjezoj mjesavi ni , zbij anj em moze smanj i ti samo za 5 6 % kod susi h
mjesavi na, a nesto vi se kod vl azni h.
U daljem razvoj u proi zvedeni s u mehani cki nabijaci , koji s u i mal i znatno
jaci i veCi broj udaraca u mi nuti , al i rezul tati zbij anj a ni su se znatnij e
popravi l i . U betonu j e ostal o do 1 0 % suplj i na od zraka.
Napredak u naci nu zbi j anj a betona dosao je sa zbi j anj em betona
vi bracij ama. Sl obodno se moze reci da j e naci n zbij anj a betona vi bracij ama
dopri ni o vi soki m cvrstocama koje se danas posti zu.
Mehani zam dj el ovanj a vi bracj ja na svj ezu betonsku mjesavi nu,
moguce j e vrl o j ednostavno obj asni ti kada s e promatra fi zi kal no.
Zrna agregata u mjesavi ni obavij ena su cementnom pastom, a
medusobno se osl anjaj u na j ednoj do dvi je tocke. Takvo stanje tij el a u
prostoru u fi zi ci se nazi va l abi l na ravnoteza, j er za stabi l nu ravnotezu ti jel a
u prostoru potrebne su tri osl onacke tocke. l zmedu zrna agregata di sperzno
su razporedene suplj i ne i spunj ene zrakom i vodom.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 201
LAB I LNA RAV N OTE ZA Z RN A
STAB I L NA RAV N OTE ZA Z RNA
B ETON
P R I J E V I B R I RAN JA
POS L I J E V I B RI RAN JA
Djelovanje vibracia na svjezi beton.
U trenutku kada zrno agregata u stanju l abi l ne ravnoteze dobij e i mpus
od vanj ske si l e, pokrene se sve do trenutka dok ne nade treci osl onac. S
tri osl onca zrno prel azi u stabi l nu ravnotezu. Kako su zrna agregata vece
gustoce od zraka i vode, l ogi cna j e poslj edi ca da i h i sti skuj u.
U betonski m su mjesavi nama zrna agregata razl i ci ti h vel i ci na, te
nai zmjeni cni i mpusi moraj u bi t podeseni vrsti betona . Krupnij a zrna traze
vecu snagu udarca da bi se pokrenul a, a manj i broj udaraca i i i ni zu
frekvencu udaraca. Si tnij a zr na pokrecu se manj om snagom i mpul sa, al i
ucestal i m udarci ma, zapravo vecom frekvencij om.
Kada se promatra betonska mjesavi na i zl ozena vi bracij ama, vee j e i
vi zuel ni doj am da se masa fl ui di zi ral a. Vi bracij e su pokrenul e zrna i osl abi l e
202 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
unutrarnju kohezij u a nai zgl ed cvrsta masa postaje tekuca. Dobri m i zborom
snage i mpul sa i frekvence moguce j e potpuno i sti snuti zrak i z mjesavi ne,
a vi sak sl obodne vade i spl i va na povrsi nu.
Vi bratori su stroj evi koji proi zvode vi braci je i posebno su konstrui rani
za potrebe zbij anj a betona.
U osnovi j e svi h vi bro - strojeva osovi na koja roti ra i koja j e osl onj ena
na j edan i i i vi se lezaj eva . Na osovi ni j e postavlj ena ekscentri cna masa (m)
na odstoj anj u od osi osovi ne (r).
T I J E LO V I B RATO RA
c
T EZ I STE MAS E
E KS C E NTR J C N A MASA
C E N TRI F UGAL N A S I LA
Osnovni dielovi vibratora.
Kada se osovi na okrece, ekscentri cna masa prenosi udare na osovi nu,
a osovi na na osl once. Smj er udara j e okomi t na os roti raj uce osovi ne
vi bratora. Snaga svakoga poj edi nacnog udarca ovi si o vel i Ci ni ekscentri cne
mase, udalj enosti od osi i brzi ni okretanja osovi ne. Broj obrtaja osovi ne u
mi nuti nazi va se frekvenca .
Za razl i ci te vrste betona koj i se obraduj u, proi zvode se vi bratori s
razl i ci ti m frekvencama i snagama udarca.
Ukol i ko se na dva suprotna smj era na osl onci ma roti raj uce mase
postave el asti cni osl onci , dobiva se vi brator s usmjerenom vi bracij om, kakav
se koristi kod vanj ski h vi bratora i vi bro - stol ova.
Vel i ci na si l e koj a se dobij e na osl onci ma roti raj uce osovi ne i
ekscentri cne mase je centri fugal na si l a:
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 203
C = m X f X o = m X f X (2 X 1 X n/60)2
Ampl i tuda j e i zrazena s model om;
a = m x r / M,
a ukupni pomak j e
S = 2 x a
.
C - centrifugal na si l a, m - ekscentri cna roti raj uca masa, r - teziste mase,
w ugaona brzi na, n - broj obrtaja u mi nuti , M masa uklj ucena u
vi bracij u, obuhvaca masu betona, opi ate i drugi h dij el ova koj i su uklj uceni
masom u vi bri ranj e, S ukupni pomak vi bri rane mase.
Pogon vi bratora rij esen j e na razl i ci te naci ne. Najcesce se za pogon
vi bratora kori sti el ektromotor. Kori ste se i vi bratori s pogonom benzi nski m
motorom j er s u neovi sni o napaj anj u el ektroenergij e sto j e dobra za
udalj ena i manj a gradi l i sta. U tvorni cama prefabri kata pokazal i su se vrl o
dobr i vi bratori s pogonom na zbij eni zrak, napaj ani i z s redi snj e
kompresorske stani ce. Vi bratori na zbij eni zrak su j ednostavnij i , manj e
podl ozni kvarovi ma i si gurnij i za radni ke u pogl edu struj ni h udara, al i su i
dosta bucni .
Prema naci nu dj el ovanj a na betonsku mjesavi nu, vi bratori se mogu
promatrati kao: vi bratori s vanj ski m i unutarnj i m dj el ovanjem.
VI BRATOR! SA VANJSKI M DJ ELOVANJ EM
Vi bratori s vanj ski m dj el ovanjem proi zvode s e kao opl atni , vi bro pl ace
i vi bro grede.
Opl atni vi bratori se postavl jaj u s vanj ske strane opl ata zi dova,
stupova, greda i pl oca . Vi braci je se s vi bratora prenose na opl atnu
konstrukci j u koja vi bri ra i prenosi vi braci je na beton. Obi cno se po vi si ni
zi da opi ate postavl j a vi se vi bratora koj i rade i stovremeno s ul ij evanjem
betona u konstrukci j u.
Kori ste se kod veCi h prenosivi h opl atni h skl opova koj i se u istoj vel i ci ni
i obl i ku vi sekratno kori ste. Za opl atne vi bratore nij e potreban covj ek sto
im j e nesumnj i va prednost u kori stenj u. Vi dlj i ve povrsi ne betona su pune,
bez mj ehuri ca i suplj i na.
Opl atni vi bratori su si roku pri mj enu nasl i u radi oni ckom ugradivanj u
betona j er se postavl j aj u na kal upe. U tvorni cama su kal upi od cel i ka a
predvi deni su za vel i ki broj upotreba. Kruti cel i cni kal upi dobra prenose
vi braci je na beton, sto se ne maze reci za rel ati vno l agane i el asti cne
204 Priprava, prievoz, ugradba i njeovanje betona
Vibratori s vanjskim djelovanjem, oplatni.
opl atne skl opove koj i pr i gusuj u vi bracij e. U praksi se pokaza l o da se
opl atni m vi bratori ma moze dobra zbi ti beton u zi dovi ma deblj i ne od 2 b
do 30 em. Kod veCi h deblj i na zi dova potrebno je kori sti ti i i gl aste vi bratore.
Vrij edno j e spomenuti da se opl atni m vi bratori ma dobiva vanjska povrsi na
betona uj ednacena, gl atka i puna.
Vi bro - pl oce se rade u razl i Ci ti m obl i ci ma, vel i Ci nama i namj enama.
U osnovi j e to uvi jek j edno l i meno kori to, u kome s e postavljeni j edan i i i
vi se vi bratora.
Kada j e u kori tu vi se vi bratora, oni moraj u bi ti spregnuti na i stoj osovi ni
i i i na drugi naCi n uskl adeni da se vi braei je ne bi poni staval e. Kada j e vi se
vi bratorora postavlj eno na dugackom koritu, takva se konstrtukci ja nazi va
se vi bro greda .
Vi bro - pl ace i vi bro grede kori ste se za zbi janje betonski h konstrukci ja
pol ozeni h na tvrdoj i i i zemljanoj podl ozi , kada j e moguc pri stup samo s gornje
strane. Deblj i na sl oj a koji se moze dobra zbiti ne prelazi 25 do 30 em.
Postoj i opasnost da se na el asti cni m podl ogama kao sto su opl atni
skl opovi i i i sl abo zbi j ena tl a, donj i sl ojevi betona sl abi je zbij u j er el asti cne
podl oge a morti zi raj u snagu vi braeij e.
Vi bro stol ovi se najcesce kori ste kod tvorni ca za prefabri kacij u betona .
Rij ec j e o kruti m cel i cni m okvi ri ma s cel i cnom gorjom pl ocom na koje se
postavljaj u kal upi za i zl ij evanje betona. Vel i Ci ne stolova su razl i Ci te a najveci
su oko 4, 0 A 6, 0 metara.
L
el i cni okvi r i osl anj aj u se na podl ogu preko
el asti cni h osl onaea, i zradeni h

od j edne vrste si nteti cke gume i i i opruga .

Na cel i cni m okvi ri ma, i spod pl ace, postavl jaju se j edan i i i vi se vi bratora.
Koriste se posebno i zradeni vi bratori kod koji se moze mjenjati i podesavati
ekscentri cna masa i brzi na okretanj a ovi sno od vrste betona, tezi ne kal upa
i betona koj i se obraduj e.
Temelj na konstrukci ja na koj u j e vi bro stol postavlj en, mora i mat i J, b
puta vecu masu od uku pne mase koja vi bri ra, stol a, kal upa i betona koj i
s e zbij a. U proti vnom s e pri gusuj u vi braci je.
VI BRATORI S UNUTARNJ I M DJ ELOVANJ EM
Vi bratori s unutarnj i m djel ovanjem neopravdano s e u praksi nazivaj u
pervi bratori .
l gl asti vi bratori i maj u u cel i cnoj krutoj ci jevi postavlj enu osovi n u koja
se obrce, a na osovi ni je ekseentri cna masa. Osovi na se osl anj a na j edan
i i i vi se osl onaca uzduz ci j evi . Na donj em kraj u ci jev j e zatvorena
pol ul optastom kupol om.
Prij enos obrtaja od pogonskog motora do osovi ne vi bratora ri jesen
je na razl i ci te naci ne. Naj cesce j e to cel i cno uze na poseben naci n,
j ednosmjerno pl eteno, koje je zatvoreno u fl eksi bi l noj zasti tnoj cijevi . Duzi na
ci jevi od pogonskog motora do i gl e j e 4 do 6 meta ra.
Postoje vi bratori s el ektri cni m pogonom, gdj e j e el ektromotor smjesten
u samom ti jel u vi bratora, al i i skustva ni su dobra . Takvi su vi bratori pod l ozni
kva rovi ma i opasni su za rad . Kod el ektri cnog pogona vi bratora napon
el ektri cne energi je mora se tra nsformi rati na 40 V.
4 _______ Pr_ip_raVi, prievoz, ugradba i njegovanje betona
! ULb1 ! ! bK1U K
b ! 1LJ ! U L K ! d L U
|
|
|
W
|
|
|
|
|
b L1UH
h
|
J
|
|
|
m . m m m & m + | m +
|
|
|
~ (~
!1 | o
J
C |
| KL1hUJH !

|
^ ^ w ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ b LUJ
. - .
~

7
^
7

7
`
f

KJ ! J U b
f |
l
Jd L LUHJ
1
1

N 7
^ 7
~
.
.
- . . ~
Vibratori s unutarjim djelovanjem.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 207
Takoder se mogu naci vi bratori s pogonom na zbij eni zrak, gdje turbi na
smjestena u tij el u vi bratora. Va nj ski promj er i gl e vi bratora proi zvodi se u
vel i ci nama 32, 50, 75, i 1 00 . U svakodnevnoj praksi najvi se se kori ste
i gl e promjera od 32 50 mm.
Postoje i veCi promj eri i gal a vi bratora od 1 25 do 200 m, al i oni s u
za posebne namje'e kao sto j e zbij anj e betona s krupni m agregatom kod
brana i masi vni h gradevi na gdj e se zbijaju sl oj evi do jedan metar debl ji ne,
a i gl e su postavl jene na vozna postol ja.
Duzi na tij el a vi bratora koje ul azi u betonsku mjesavi nu j e od 40 do 60
L i ri jetko se radi duze. Vanjski prornjer vi bratora ujedno odreduje njegovu
snagu, jer je kod veCi h promjera, veca i ekscentri cna masa. Kada se ti jel o
vi bratora uroni u svjezu betonsku mjesavi nu, i mpul si se prenose upravno
na os vi bratora .
Masa betona zahvacena vi bracij ama ci l i ndri cnog je obl i ka, a dalj i na do
koje se uci nkovi to osjecaju vi braci je nazi va se radi jus djel ovanj a i oznacava
sa ' r' . Ovi s no o vanj skom promjeru i gl e vi bratora okvi rno se mogu dati
podaci radiusu djel ovanja i uci nku:
Vibratori s unutarjim djelovanjem na elektricni i benzinski pogon.
208 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
30 20 - 2 5 1 , 5 - 2, 0 Tanki presjeci, cvorista
50 30 - 50 2, 0 -3, 0
75 50 - 70 3, 0 - 5, 0
1 00 70 - 1 00 5, 0 - 8,0
Uci nak i gl astog vi bratora moze se dobi ti na slj edeCi naci n:
Up 1 X r
2
X d X 3600 X Kv X 1/Tc
up prakti cni uci nak, r - pol umj er djel ovanja vi bratora, d - deblj i na sl oj a
koj i se vi bri ra. Kv - koefi ci jent i skori stenja vremena, obi cno oko 0, 85. Tc
vri j eme j ednog ci kl usa 40 do 60 sekundi .
Rad s i gl asti m vi bratori ma vrl o j e j ednostavan. Beton se u opl atu
ul i jeva u sl oj evi ma 30 do 40 centi metara deblj i ne. U beton se vi brator
ubada l agani m spustanj em j er on sam pol ako uranj a u masu. Nakon 1 , 0
do 1 , 5 mi nutu i gl a se povl aci prema gore s ravnomj ernom si l om, tako da
vi brator zatvori otvor i za sebe.
Sl j edeci j e ubod na peri ferij i pol umj era djel ovanja vi bratora. Ako j e
radij us djel ovanja 50 em ubod ce bit i na tom rastoj anj u. Takvi m rasporedom
u boda svako zrno agregata dobiva vi braci je i z vi se smjerova, sto pospj esuj e
dobro zbi janje.
Kod i zl ijevanja betona u zi dovi ma i gredama, deblj i na sl ojeva treba bi ti
5 do 1 0 centi metara manj a od duzi ne i gl e, sto omogucuj e povezi vanje
sl oj eva . Kod dobrog zbij anj a, nakon ski danj a opi ate ne s mij u se vi dj eti
sl ojevi ul i jevanj a i zbij anj a na vanjskoj povrsi ni betona.
Kvarovi vibratora vrlo su cesti. NajcesCi kvarovi nastaju na feksibifnom crievu i tielu
vibratora. Oba su kvara posledica neodgovarajuceg rukovanja.
Do "pregorievanja" ceficnog uieta i fleksibinog cnjeva dolazi kada je crijevo tiekom
rada savieno u promjeru manjem od dva metra. Unutarnje celicno uie prilikom
obrtanja dodiruje zastitu unutar fleksibifnog crieva. Zbog trenja se povecava
temperatura koja osrecuje celicno uie. Kvarovi u glavi vibratora nastaju na leiajevima
osovine. Kada se vibrator u pogonu ostavi na tvrdoj podlozi, betonskoj pfoC, iii se
objesi preko zida, nakon nekoliko minuta popustaju feiajevi od udaraca koje ne mogu
podnieti jer nisu amortizirani masom betona.
Kod ispravnog rada vibrator se poloii na miesavinu, a poslie toga se pusta u pagan.
lzlievanje ne treba zapocinjati ukoliko se nema u pricuvi odgovarajuCi brj vibratora.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 2 09
DOBRO
POGRESNO
DJELOVANJ E V I B RATORA
h
I
V ? ? h
Rad sa vibratorima s unutarjim djelovanjem.
Potpuno j e pogresno vi brator koso i i i pol ozeno spustati u betonsku
masu, sto se cesto vi di na g radi l i stu. Vi braci j e s u okomi te na osovi nu
okretanja, tako da u sl ojevi ma i znad i gl e dol azi do segregacij e. Krupna zrna
agregata propadaj u u n ize sl oj eve, a si tna i zl aze na povrsi nu.
2 1 0 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
RazliCte vrste iglastih vibratora.
6. I ZBOR VI BRATORA U OVI SNOSTI 0 VRSTI BETONA
Vrsta vi bratora z a zbi j anj e betona ovi si o kr upnoci najveceg zr na
agregata u mjesavi ni . Betoni sa si tnij i m zrni ma bol je se zbi jaj u vi brator i ma
vel i ke frekvence a mal e snage udarca. Betoni s kr upni j i m zrni ma t raze
snaznij e i mpul se vece ampl itude i snage udarca.
Vrlo dobri rezultati zbijanja postizu se dvostruki m vi bri ranjem, posebno kod
betona s krupnij i m agregatom. Prvo se beton zbije snaznij i m vi bratorom manj e
frekvence, a vece snage udarca, koj i razmjesti krupna zrna agregata, a nakon
toga se zbi janje dopuni vi bratorom visoke frekvencije koj i djel uje na si tna zrna
agregata koja popunjavaju si tne suplj i ne, al i to j e moguce provesti samo kod
izrade betona u kal upi ma na vi bro stolovi ma.
U strucnoj l i teraturi i kod pojedi ni h proi zvodaca vi bratora preporucuj u
se frekvence i ampl i tude po pojedi ni m vrstama betona u dosta proturjecni m
vel i ci nama, al i s e okvi rno mogu preporuCi ti vrij ednosti i z tabl i ce.
Priprava, prievoz, ugradba i njovanje betona 2 1 1
LUbKU bLbU
o
Redoslied zbianja iglastim vibratorima.
2 1 2 Priprava, prievaz, ugradba i njegavanje betona
1 . 500 4,0 - 6,0 mm
32, 0 mm 3. 000 2, 0 - 3, 0 mm
1 6, 0 mm 5.000 1 ,0 - 1 , 5 mm
8, 0 mm 7. 000 0, 5 - 0,8 mm
4, 0 mm 9. 000 0, 3 - 0,4 mm
Vibro grede i gladilice za vadaravne betanske kanstrukcie.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 2 1 3
Revi bri ranj e betona znaCi ponovno vi bri ranj e betona nakon 1 , 5 do
2, 5 sata . To nij e moguce na opl atama i kod monol i tni h konstrukci j a gdj e
se beton ul ij evao u sl oj evi ma, al i se kori sti kod tvor ni cke proi zvodnj e
montazni h el emenata. l spi ti vanj a su pokazal a da revi br i rani m betonom
posti ze do 1 4 % veca cvrstoca.
Kod i zl ij evanja zi dova i vi soki h greda u sl oj evi ma i ne htij uCi , donj i se
sl ojevi revi bri raj u kod vi br i ranj a gornj i h sl oj eva. Povecanj e cvrstoce kod
revi br i rani h betona j ednostavno se moze obj asni ti .
Beton nakon prvog vi bri ranj a uspostavl ja kapi l ar nu mrezu kroz koj u
dreni ra sl obodnu vodu i zrak . Nakon drugog vi bri ranj a kapi l ar na se mreza
razara, a uspostavl j a se nova, al i s mnogo manj e kapi l ara.
Da se revibriranjem dabiu vece cvrstoce betana, uvjerili sma se na jednam slucaju u
praksi. Pri gracenju jednag visakag zida, zbag nepredvicenih akolnosti, nisu uzeta
probna tie/a za kontralu cvrstace.
Kaka je bifa u pitanju vrlo optereeena konstrukcia, odlucena je da se evrstoca betona
utvrdi vacenjem cilidrcnih opitnih tiela iz kanstrukcie. Strucni predstavnik lnstituta
adredia je mjesta za vaaenje uzaraka.
Uzorci su vaceni na svaka tri metra po visini. Rezultati su bili vise nego zadovolavaju6,
ali analiza rezultata je bila iznenacujuca.
Najvii izvaceni uzarci na sve tri linie imali su aka 20 % manju cvrstocu u adnosu na
uzorke uzete nize. U trenutku uzimanja uzoraka starost betona bila je preko 2C dana
te se nie moglo objasniti razliiitom starosti betona. Jedina prihvatlivo objasnjenje
rezultata je revibriranje. Kad izlievana u slajevima visine aka 40 centimetara jedino
gomji, zavrsni slajevi nisu bifi revibrirani.
7. NJ EGOVANJ E BETONA
l zl ij evanjem i zbij anj em betona u opl ati i i i kal upu nij e jos osi gur ano da
ce se dobi ti beton zahtijevani h svoj stava.
naCi nu nj egovanja betona ovi si konacna kva l i teta betona s
proj ekti rani m svojstvi ma. Betonske konstrukci je ovi sno o obl i ku i kol i Ci ni
opi ate ni su j ednako osjetl ji ve na njegovanj e. Stupovi , zi dovi i grede veci m
su dij el om povrsi ne zasti cene opl atom, sto dopri nosi odrzavanj u potrebne
vl aznosti pr i ocvrscivanj u, te su manj e osjetlj i vi do trenutka ski danj a opl ata.
l zni mka je gornja povrsi na koja se mora zasti ti . Paznj u j e potrebno usmjeri ti
na pl ace, koje se rel ati vno tanke i gdj e vel i ka povrsi na otvorena.

Za konacnu kval i tetu betona odl ucuj uca su dva ci mbeni ka:
vl aznosti betona i okruzenj e kod ocvrscavanj a
temperatura okol i ne.
2 1 4 betona
Teori j ski j e dokazano da 5e hi drataci ja cementa moze u5pJ e5no
razvi jati 5amo kada j e kapi l arna mreza u betonu puna vode. l z toga 5l ij edi
da o5nova nj egovanj a betona poci va na 5prj ecevanj u gubi tka vl age i z
betona i dodavanj u vode tij ekom ocvrscivanja .
Proce5 hi drataci je j e vrl o i ntenzi van u prvi h 7 dana (oko 1 70 5ati ) te
j e u tom razdobl j u po5ebno o5j etl j i v na njegovanje.
Temperatura okol i ne i betona je dr ugi ci mbeni k koj i utjece na
cvr5tocu betona . U proce5u hi drataci j e 5e o5l obada topl i na. Kada na
o5l obodenu topl i nu od hi drataci je dj el uj e j os vi 5oka vanj5ka temperatura,
dol azi do u brzanja proce5a, sto po5pjesuje i susi vanj u betona, 5teza nje i
poj avu pr51 i na.
Razvoj topl i ne hi drataci je u prva 72 5ata pri razl i ci ti m temperaturama
okol i ne naj bol j e i l ustri raj u l aboratori j 5ki i 5pi tane vrij ednosti razvoja
hi dratacij ske topl i ne:
Temperatura okol i ne u 24"(
Hi dratacijska topl i na 2 2 1 J/g 348 J/g 390 J/g
l ndeks 1 ,0 1 , 57
Naj bolj e se cvr5toce betona po5ti zu pr i vanj5ki m temperaturama koje
se krecu u op5egu od +2C do +20C. Stati 5ti cki je dokazano da beton
dosti ze najvece konacne cvrstoce koda je temperatura u vr ij eme
ocvrscavanj a od + 1 3 L.
Broj ni m i strazi va nj i ma je dokazano da cvrstoca betona pri odredenoj
5ta ro5ti ovi 5i od produkta temperature betona i vremenskog razdobl j a
ocvrscavanj a.
Navedeni produkt 5e nazi va ' Zrel ost betona' i moze pr i kazati
model om:
Z - Zrel o5t betona,
t; - temperatura u promatranom razdobl j u u C,
b - vri j eme u sati ma.
Na osnovi cvr5toce i ste vr5te betona nakon 28 dana moze 5e
prognozi rati cvrstoca pri razl i ci ti m 5tarosti ma betona i ako j e odnos l i nearan,
sto ne odgovara stvarnom razvoj u cvrstoce posebno u prvi h 28 dana.
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
. NACI I SREDSTVA ZA NJ EGOVANJ E BETONA
2 1 5
Rj esenja nj egovanja betona vrl o s u raznol i ka, a l i u bi ti 5 e 5Ve svodi na
to, kako odrzati beton dovol j no vl azni m i pri opti mal noj temperatu ri .
Pol ij evanje vodom je naj5i gurni j i naci n da beton ne i zgubi vl azno5t.
Voda vl azi beton, a i 5paravanje sni zava temperaturu betona. Kod pl oca 5e
za pol ij evanje mogu kori sti ti vrtne pr5kal i ce i i i sl i cni uredaj i .
Pokri vanje betona tkani nama uz pol jjevanje vodom vrl o j e 5i guran
post upak. Vl azne tka ni ne zadrzavaj u vl agu i 5prj ecavaj u i sparavanj e s
povrsi ne betona. Za pokri vanj e se kori 5te guste j utane tkani ne. Dobr i
rezul tati kod pl oca dobij u se 5 pokri vanj em vl azni m pij eskom. Poteskoca
je u tome sto 5e pij e5ak ne moze postavi ti na potpuno 5Vjez beton j er
ostecuj e povrsi nu, a za ski danj e j e potrebno utrosi ti dodatni r ad.
Pokri vanj e betona pl asticni m fol ij ama takoder j e vr l o djel otvoran
postupa k u kol i ko 5e u5pij e posti ci dobro zapti vanj e. U p roti vnom j e
potrebno i spod fol i j e dodavati vodu . U l jetnom razdobl j u s e preporucuj u
neprozi rne fol i j e 5 vanj skom povrsi nom u bj el oj boj i koj a refl eksi j om
sni zavaju temperatur u.
U zi m5kom razdobl j u bol je 5U er ne fol i je j er povecavaj u temperatur u.
Plasticne folie i pokriva6 od tkanine, vrlo su djelotvori za zastitu betona pri visokim
temperaturama, ali se ne smie izgubiti iz vida da se ne mogu koristiti na gradilistima
gdje ima vjetra.
Na gradilistu koje je bilo na Sredozemnoj obali Afrike tijekom zimskih mjeseci svako
pos/iepodne puhao je dosta snazan vjetar. Pri takvom vjetru nekako smo uspievali
odriati pokrivace.
Ali kada je poceo puhati juini vjetar s prasinom iz Sahare, pod imenom lO|l pomoCi
ntje bilo.
Pokrivace smo vioali nekoliko stotina metara iznad zemle.
Zasti tni premazi beton5ki h povrsi na, najcesce pl oca, dosta se kori ste,
jer 5U j ednostavni u pr i mj eni i pruzaj u zadovol javaj ucu zastit u.
Premazi su emul zi je parafi na i i i si l i kona, vode i ra5tvaraca . l sporucuj u
se u bacvama 50 do 200 I . Na betonsku povrsi nu se nanose u nekol i ko
navrata pr5kanj em. Nakon 1 5 do 30 mi nuta ra5tvaraci i 5paravaj u, a na
povrsi ni ostaje paronepropusni sl oj koj i 5prjecava i sparavanje vode i z betona.
Povrsi na ostaje 5vi j etl e boj e, sto 5manj uj e zagri j avanj e od sunca .
Postupak j e j edno5tavan i uci nkovi t al i uvij ek po5toji j ed no ' al i ' .
Naneseni povrsi n5ki premaz ne moze se jedno5tavno 5ki nuti . Nakon mjesec
dana, stajanja na suncu i vjetru premaz se pretvara u prah koj i se i spi re vodom.
2 1 6 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
U s l ucajevi ma da se na pl oci i i i drugoj konstrukci ji namjerava u kratkom
vremenu nastavi ti s i zradom betonski h konstrukci j a, kao sto su zi dovi i i i
stupovi , zasti ti ni s e premazi ne mogu kori sti ti j er onemogucavaj u nastavak
betona .
Za dobru kval i tetu betona preporucuje se i ntenzi vno nj egovanj e od
naj manj e 7 dana, a za betone vi soki h evrstoca njegovanje se mora produzi ti
naj manj e do 1 5 dana.
Koliki je utjecaj temperature u vrieme ocvrsCivanja betona na konacnu cvrstocu,
najbole potvrouje usporeoenje g/obalnih statistickih podataka s razfiCitih kontinenata.
Ustanovleno je da su cvrstoce betona u sjeveroj hemisferi zemline kugfe u prosjeku
27 % vece od evrstoca dobivenih u ekvatorialnogm pojasu.
To ne znaCi da se u ekvatorialnom pojasu ne mote postiCi visoka cvrstoca betona ali
statisticki prosjek uviek nesto znaCi.
Aka niSta drugo, ukazuje na potrebnu patnju pri njegovanju betona
. POSEBNI POSTUPCI UGRADBE I OBRADE BETONA
U pra ksi se u poj edi ni m sl ucajevi ma kori ste posebni postupci ugradnj e,
zbi janja i nj egovanja betona. Ne postoj i standardi zi rana podj el a postupaka
al i se fakultati vno mogu promatrati kao postupci ugradnj e: prepa kti ranj em,
ml azni m betonom, presani m, vakumi rani m i valj ani m postupci ma.
Prepakt - beton naziva se postupak u koj em se prethodno ugradi i
zbi j e agregat a pod tl akom se u br i zgava cementna zbu ka, zapravo
homogeni zi rana mj esavi na cementa, si tnog pij eska i vode. Kori sti se kod
zapunjavanj a tesko dostupni h mjesta, u kavernama temelj ni h j ama kada se
nij e mogao ugradi ti normal ni beton. Dobivaj u se mal e cvrstoce jer je v/c
faktor vi sok, a l i rel ati vno j e dobra vodonepropusti vost j er se dobra
zapunj avaju suplj i ne.
Ml azni beton znatno se vi se kori sti . Posebni m stroj evi ma koj i rade pod
vi soki m tl akom, na ml azni ce i zl azi suha prethodno pri preml jena mjesavi na
agregata i cementa. Na i zl aznom otvoru j e ml azni ce prsten s otvori ma kroz
koje se pod vi soki m tl akom uprskava voda. l zradena mj esavi na vrl o j e
ljeplj iva i dobra se pri hvaca na okomi te i kose povrsi ne. Mlazom se dobivaj u
betoni vi soke vodonepropusnosti i cvrstoce.
Postupak se kori sti kod obl aganj e pokosa u zasjeci ma prometni ca, kao
obl oga hi drotehni cki h kanal a koji su i zvedeni u tl u i tunel i ma. 1\edostatak
j e rel ati vno vel i k rasi p materij al a zbog odskoka zrna kad udara u podl ogu,
Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona 2 1 7
Stroj za nabacivanje mlaznog betona.
koj i se krece od ZU do oU 7. Unatoc tome smatra se da j e postupak
uci nkovi t, zasti ta traj na, a dal eko j e n i za cij ena i zvedbe ukol i ko se
usporeduje s obl ozni m konstrukcij ama koje se i zvode u opl ati i i i dr ugi m
zasti tama ograni cenog vremena traj anj a. Vi dna povrsi na j e val ovi ta i
ospi cava. Ukol i ko se obraduj e neposredno posl i je prska nj a mogu se dobiti
gl atke vi dl j i ve povrsi ne.
Kada se pristupi/o projektranju staze za bob i sanjkanje na Trebevicu iznad Sarajeva,
bilo nam je jasno, da ne mote raditi projekt a da prethodno ne tehnologia
izvooenja.
Unutarji oblik staze, posledica je dinamickog proracuna voznje bo/ida kroz stazu,
boba i sanjki. Ploha je po dutini stalno promjenjivog poprecnog presjeka. Na mjestima
je zakrivlena p/oha preko cetri metra visine. Zakrivlenost poprecnog presjeka je
kombinacia kruznice i elipse. Debiina betonske zakriviene plohe bila je 1 5 em.
Ukupno je trebalo izraditi oko 6. 000 m2 zakrivlenih povrsina.
Vee prve analize ukazivale su na to da oblikovanje nie moguce izvesti oplatama jer
su se mogle primieniti samo drvene krojene opiate, sto bi zahtievalo veliki broj tesara
i dugo vrieme graoenja. /mali smo na raspolaganju samo godinu dana za projektiranje
i izgradnju.
Prilikom izvooenja sanaciskih radova na zgradama ostecenih potresom, upoznali smo
se s tehnologiom "mlaznog" betona i uocli da se osim oblaganja, prskanje mote
primijeniti i u drugim konstruciama ukoliko se osigura cvrsta podloga.
Odluka se nie mogla donieti bez prbe. Na otvorenom prostoru uz betonaru jednoga
graaevinskog poduzeca postavlena su dva prefabricirana rebra s poprecnim presjeeima
bob staze.
Uzmeau rebara postavlena je armaturu i eievi koje su bile predviaene za rashladni
medij pri izradi leda.
Preko cjevi i armature s zadnje strane, vezana je gusta ce/icna mreia od tzv. isteg
celika. VeliCine otvora na mreii su bile 3 7 6 mm.
Strojem za izbaeivanje mlaznog betona, sa smanjenom brzinom izbacaja, s zadn}e
strane, nanosen je sloj betona na mreiu. Deblina sloja bila jeod 4 do 6 em.
Kada je tanka betonska luska ocvrsla, dobili smo s unutarje strane iste uvjete rada
za prskani beton kao sto su u tunelu iii kod obloga pokosa.
Na probi je izvedeno oko 30 m2 zakrivlene vanjske plohe debline 5 em za 2 sata rada,
a nakon dva dana unutamju stranu u deblini 1 0 em, za 3 sat a rada . .
Povsina je zaglaaena celicnom eievi koja je na krajevima pratila voaiee postavljene na
rebrima, a u meaurazmaku se elasticno poviala i pratila ujednacenu zakrivlenost plohe.
5 montainim rebrima i mlaznim betonom, luska staze izvedena je za manje od 4
mjeseca rada. Postupak mote uspjesno promjeniti kod izrade hidrotehnickih graaevina,
na branama i drugim promjenjivo zakrivlenim oblicima.
Nakon Sarajeva, sve naredne staze u Latvii, Kanadi, Francuskoj i Americi izvedene su
postupkom mlaznog betona.
ZASTI TA
MONTAZNO REBRO
ARMI RANO BETONSKA LJUSKA
LEO
TOPLOTNA ZASTI TA
STAZA
E LASTI C N I L EZAJ
I NSTALAC I J E
Ljuska staze za bob i sanjkanje izvedena mlaznim betonom.
Vakumi ranj e i presanje betona je postupak koj i m se nakon i zl ijevanja
i zbij anj a betona, i zvl acenj em nehi drati zi r ane vade i zraka s ni zava
vodocementni faktor s koj i m je beton pri pravl j en i ugraden. Presanje j e
moguce i zvesti j edi no u prefabr i kacij i betona i to samo na odredeni m
obl i ci ma el emenata, dok se na gradl l i stu s e ne maze pr i mj eni ti .
Vakumi ranje je postupak koj i se cesto kori sti pri l i kom i zrade pl oca na
tl u i i i odgovaraj uci m nasi pni m materij al i ma. Beton se pri premi s rel at ivno
vi soki m v/c faktorom 0, 6 - 0, 65, i zl ij e i zbij e na pri premlj enoj podl ozi . Preko
betonske povrsi ne postavl ja se gusta fi l terska tkani na koja propusta vodu
i zrak al i ne i cestce cementa. Preko tkani ne se postavl ja nepropusna fol ij a
i i i na dr ugi naci n ri j esen pokl opac koj i j e povezan za zracnu pumpu.
Pumpom s e snizava t l ak zraka i spod pokl opca na 0, 01 do 0, 025 N/mm2
(Normal ni tl ak zraka j e 0, 1 N/mm2).
Sni zenj em tl aka dreni ra se 1 0 - 20 % sl obodne vade i beton ugraden
s vi soki m v/c faktorom prevodi se u beton ni skog faktora . Vakumi rani
betoni i maj u povecanu gustocu i vecu evrstocu a pogodni su za kol ovozne
konstrukci je i obl oge gdj e se zahtij evaj u betoni povecane otpornosti na
obrazij u. Vakumi rani betoni mogu posti ci do 30 % vece cvrstoce u odnos u
na v/c faktor s koj i m s u ugradeni .
Povrsi na betona nakon vakumi ranj a n ij e gl atka vee j e I agana val ovi ta,
te se naknadno mora obradi ti i i zravnati . Za ravnanje se kori ste posebno
i zradeni stroj evi s roti raj uci m peraj ama koj e na g radi l i stu nazi vaju
ll hel i kopteri .
Prilikom sanaeie jedne konstrukcie ostecene poiarom, projektnim rjesenjem je na
stupovima predviaena izrada ojacanja u obliku zadeblanja place u dimenziama 2 ?
2 m. Dodatni uvjet je bio da se osigura dobra veza ostecenog betona place s novim
betonom.
Do rjesenja se nie mogfo dod brzo i jednostavno jer se beton trebao ugraditi odozdol
tj. ispod place a pritom osigurati dobru vezu s potojedm betonom.
lzraaena je bocna opfata u dimenziama 2 ? 2 m, ali visine 50 em, sto je 1 5 em vise
od debline ojacanja. Donja ploha kalupa izraaena je kao klip, nepovezan s bocnom
oplatom. Za donju plohu je koristena debla sperploca, a bila je izbusena s gustom
mreiom otvora.
S
perpoca je postavlena na jak okvir celicnih nosaca koji su se oslanjal
na povezan sustav hidraulickih dizalica. Ukupna potisna sila dizalica oslonjenih na tlo
je bila oko 200 tona.
Na donjem poklopcu s unutarje strane postavlena je gusta drenaina tkanina koja
je mogla propustiti zrak i vodu ali ne i cestice cementa. Na postojecoj ploCi s gomje
vanjske strane izbusena su 4 otvora promjera oko 8 em, kroz koje je preko za to
izraaenih lievaka, ulievana betonska miesavina tekuce konzistencie. Kada je kalup
ispunjen aktivirane su dizaliee koje su potiskivale beton odozdol prema gore tj. prema
ploc1; Potiskivanjem se ujedno drenirala i presala betonska miesavina. Postupak
presanja betona proveden je u vie faza nanosenja opterecenja odnosno stupnjevitim
povecanjem site. Dobiveni je beton bio vrlo visoke cvrstoce a posebno je dobra
osigurano uzajamno djelovanje starog i novog betona.
220 Priprava, prievoz, ugradba i njegovanje betona
Urecaji za vakumiranje betonskih ploca.
OSTECENJE POZAROM
P LOCA
STUB
NOV !
BETON
PROJEKT I RANA SANAC I JA
I ZVODENJE SANAC I J E I POJACANJA KONSTRUKCI J E
. UL ! JEVANJE TEKUCEG
BETONA
BOCN I KALUP
POD I ZNO
ONO KALUPA
Hl DRAUUCNE
-- O I ZAL I CE
lOO KN
HI ORAU L I CNA
PUMP A
Sanacija pozarom ostecene konstrukcie, presanjem svjeteg betona.
Valj ani beton u strucnoj l i teraturi se j avlj a pod i menom " Rol i ng Con
crete" , zapravo nij e beton u znacenj u Tehni cki h propi sa i Normati va.
Valj ani beton j e naci n za pobolj s anj e svojstava materij al a, pr i i zradi
nasuti h masi vni h brana i i i drugi h nasi pa. Ukol i ko se materij al za nasi panj e
prethodno ograni ceno usi tni i uj ednaCi po frakcij ama, te pomijesa s mal om
kol i Ci nom cementa od 70 do 1 00 kg/m3 i mal om kol i Ci nom vade, dobi va
se materij al novi h svojstava, i zvanredan za nasi panj e i zbi j anj e.
Sa " va lj ani m betonom" na nasuti m bra nama, moguce j e smanj iti masu
tij el a brane i do 70 % uz znatno vecu vodonepropustlj i vost.
Valj ani beton se u tij el o brane zbij a teski m vi bro j ezevi ma i valj ci ma
sa spregnuti m kotaci ma i gumeni m napl atci ma, sto osi gurava dobr u vezu
medu sl oj evi ma i vodonepropusnost. Za gra devi ne gdj e je domi natno
vodoravno opterecenje kao sto su brane i zasti tni nasi pi to j e vazan uvjet.
222
Obrada i ugraaivanje betonskog celka
(vrstoce ocvrsl og, dobra zbi jenog uval janog betona s u od 1 , 5 do 2 , 0
N/ mm2 sto nij e beton u sukl admo Tehni cki m propi si ma za beton i ar
r
i rani
beton, al i j e desetorostr uko veca cvrstoca i vodonepropusnost od 1 stog
materij al a, zbi jenog uobi caj eni m postupci ma bez dodatka vezi va.
s valj ani m beton podi gnute su vel i ke nasute brane u Brazi l u i l r aku.
Kod nas ni j e bi l o pr i mj ene, al i se postavl j a pitanj e da l i bi se post upak
mogao pri mij eni ti u i zradi zasti tni h nasi pa uz vodotoke i i i na prometni cama.
Prema i nozemni m i skustvi ma valj ani beton j e u odnosu na uobi caj eno
zbi jeni materij al skuplj i do 30 %, al i smanj uj e potrebne kol i Ci ne materij al a
za nasi pe do 70 %.
v. I E B
I S Kl
Za razl i ku od proi zvod nj e u i ndustri j i gradevi nska proi zvodnja odvi j a se
na mjestu buduce gradevi ne. Stanovi , skol e, mostovi i prometni ce podi zu
se na razl i ci ti m prostor i ma i nadmorski m vi si na di lj em zemlj e. Kl ! matske
osobi tosti mjesta na koj i m se podi zu gradevi ne i maj u utjecaja na ti j ek i
naci n obavlj anj a gradevi nski h radova . U nasoj zemlj i su mnogo i zrazeni je
ni ske temperature i dr ugi otezavaj uci uvjeti rada koje veci m dij el om zemlj e
vl adaju tij ekom zi me od vi soki h temperatura. U konti nental nom dij el u zemlj e
tij ekom zi me opada i i i potpuno zami re gradevi nska proi zvodnj a, za sto
nema tehnol oskog i ekonomskog opravdanj a.
Prij eki d radova u tij eku zi me doskora j e bi o bi o l ogi can. Tada ni su bi l i
poznati postupci i dopunska oprema za rad pr i ni ski m temperatur ama i
dr ugi m zi mski m nedacam
a
kao dogotraj ni m ki sama, snij egu i vjetr u.
Danas j e znanstveno i pra kti cno dokazano da se u zi mskom razdoblj u
mogu obavlj ati sve vrste gradevi nski h, i nstal aterski h i obrtni cki h radova.
U zemlj ama koje i maj u znatno teze kl i matske uvj ete, kao sto su
5vedska, Rusi j a i Fi nska, gra devi nska proi zvodnj a odvi ja se u i stom
i ntenzi tetu u svi m mjeseci ma u godi ni .
U nasoj strucnoj j avnosti susrecu se razl i Cita mi slj enj a o mogucnosti i
opravdanosti rada tij ekom zi me:
"U zi mskom razdoblj u se najveCi di o gradevi nski h radova
ne moze obavljati . "
"l zvodenje radova u zi mskom razdoblj u nij e ekonomski opravdano
j er radovi i gradevi na u ci j el i ni poskuplj uj u. "
Navedena mi sl j enj a nemaj u upori ste u znastveni m i strazi vanj i ma.
Tvrdnja da s e u zi mskom razdoblj u veci na radova ne moze obavlj ati nij e
tocna, a odnosi se samo na poj edi ne vrste zemlj ani h radova kao sto j e
i zrada zerlj ani h nasi pa i pol aganj e asfa lta.
Uz poduzi manj e mj era i nabavku dopunske opreme, radovi s e u
zi mskom razdoblj u rogu bez teskoca odvi j ati na svi m gradi l i sti ma
vi sokogradnj e, a i na mnogi m gr adevi nama u ni skogradnj i , kao sto s u
mostovi , potporni zi dovi , tunel i , propusti i td.
Povecani troskovi gradenja u zi mskom razdoblj u su evi dentni , al i to jos
uvij ek ne znaci da su ukupni troskovi gradenja veci .
Nepovolj ne posljedi ce po gradevi nsko poduzece i i nvestitora su broj ne.
Rad na gradilistu u zimskim uvjetima.
1 . KUMATSKE OSOBI TOSTI ZEMUI
Temperature okol i ne, koje se ti jekom godi ne krecu od n iski h do vi soki h
temperatura, utj ecu na kerij s ke procese koj i se dogadaj u u bet onu i
drugi m vezi vi ma pri l i kom ocvrscavanj a, al i utjecu i na rad strojeva i lj udi .
Temperature manj e od + 1 0, C usporavaj u kemij ske procese, a tem
perature ni ze od 0, 0 C, potpuno obustavl jaj u. Sve temperature vi se od +
/zvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama 225
30, C za gradevi nsku proi zvodnj u se smatraj u vi soke j er nepovol j no utj ecu
na kemijske procese, rad strojeva i lj udi te j e potrebno poduzi mati dodatne
zasti tne i druge mjere.
Osi m temperatura na gradevi nsku proi zvodnj u nepovolj no utj ecu i
druge kl i matske pojave, kao padavi ne, j aki vjetrovi , sl aba vi dlj i vost zbog
magl e i duzi na vi dl j i vog dijel a dana.
U promatra nj u kl i matski h utj ecaja na gradevi nsku proi zvodnj u
ustanovl j eno j e da presuda n utjecaj i maj u temperature, vjetrovi i padavi ne.
S tog staj al i sta prostor nase zemlj e maze se promatrati kao dva razl i ci ta
kl i matska podrucj a .
Medi teranske kl i matske osobi tosti su uz Jadransko more s pl i ci m
prodori ma u l stri , srednjoj Dal macij i i dol i nom ri jeke Neretve.
Konti nental ni m kl i matski m osobi tosti ma obuhvacen je ostal i di o zemlj e
osi m podrucja na nadmorskoj vi si ni i znad 500 metara, gdj e su uvjeti jos tezi .
Prosjecne mi ni mal ne temperature po mjeseci ma u veCi m sredi sti ma
Zi mski mjeseci X XI XI I I I I I l l I V
Zagreb -0, 6 -0, 8 -8, 2 - 1 8, 7 1 5, 4 -5, 8 -2, 9
Sl . Brod - 1 , 0 -0, 3 -8, 6 - 1 9, 3 - 1 2, 5 - 1 0, 5 -2, 4
Osi j ek +0, 3 - 1 , 5 -8, 6 - 1 9, 3 - 1 2, 5 - 1 0, 5 1 , 4
Varazdi n -0, 9 - 1 , 0 -9, 9 -22 , 1 - 1 4, 0 - 1 0, 8 -3, 6
Ri jeka +4,9 +2, 6 -2, 0 -4, 6 -2, 0 - 1 , 5 +3, 4
Spl i t +7, 1 +9, 5 +1 , 8 +1 , 7 - 1 J -0, 4 +5, 1
Dubrovni k +8, 3 +9 7 +2, 3 +1 , 8 -1 2 +2 2 +6 3
Prosj ecne temperature u zi mski m mjeseci ma u konti nental nom djel u
zeml je se krecu:
studeni +2, 0 do +6, 0 L
prosi nac 0, 0 do +2, 0
si jeca nj -2, 0 do 0, 0
vel jaca 0, 0 do +2, 0
ozuj ak +3, 0 do +4, 0
Broj dana s temperaturama ni zi m od 0,0 C0 u konti nental nom dij el u
zeml je krece se od 20 do 35.
Broj dana u godi ni s temperaturama od + 1 0, 0 C0 do + 30,0 C0,
koje omogucuj u normal nu gradevi nsku proizvodnj u, krece se od 1 50 do
1 80. U odnosu na godi snj e raspol ozi vo vri j eme to j e tek oko 50 %
kal endarskog vremena.
Vj etar takoder nepovolj no utjece na odvij anj e gra devi nski h radova,
sto dol azi do i zrazaja uz Jadransku obal u i na otoci ma. Pri brzi ni vj etra od
226 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
6 do 9 m/sek obustavlj a se rad vi soki h di zal i ca i rad sa opl atama a takvi h
je term i na u t ij eku godi ne na J adranskoj obal i od 80 do 1 00. Ako j e 3 0%
termi na u uredovni m sati ma i zl azi da se rad preki da u 2 5 do 3 0 dana u
godi ni .
Pregl ed kl i mats ki h osobi na u zeml j i nedvosmi sl eno u kazuj e da s u
kl i matski utjecaji znacaj ni za gradevi nsku proizvodnj u. U vecem dij el u zemlj e
u zi mskom razdoblj u gradevi nska proizvodnja se bez poduzi manj a posebni h
mj era ne moze obavlj ati .
Vi soke temperature i maj u manj i utjecaj u nasoj zemlj i . Do prij eki da rada
dol azi ugl avnom u turi sti cki m mjesti ma na J adranskoj obal i , al i to j e
poslj edi ca l okal ni h odl uka za zasti tu gosti j u, a ne vi soki h temperatura.
2. NEPOVOUNE POSUEDI CE PRI JE KI DA RADA U
ZI MSKOM RAZDOBUU
U konti nental nom, al i i u pri morskom dij el u zemlje, pri jeki d i i i znacaj nij e
smanj ivanj e i ntenzi teta radova tij ekom zi me, stal na j e pojava.
l strazi vanjem, koje je provedeno u razdoblj u od 1 980 do 1 990, pracen
j e i ntenzi tet proi zvodnj e po mj eseci ma u godi ni na popul aci j i od 84
poduzeca, gdj e j e bi l o zaposl eno oko 46 ti suca djel atni ka .
U vi segodi snj em razdoblj u, kod proatrani h poduzeca, u si jecnju i velj aci
i ntenzi tet radova bi o j e sedmerostruko manj i od i ntenziteta u ruj nu.
Ako j e godi snj i obi m proi zvodnje: Q
1 00,000% po mj eseci ma u
godi ni obavi se se radova:
I . si jecanj 1 , 733 %
I I . vel jaca 4, 084 %
I l l . ozuj ak 4, 767 %
I V. travanj 8, 032 %
V. svi banj 9, 672 %
VI . l i panj 1 1 , 3 1 7 %
VI I . srpanj 1 0, 557 %
VI I I kol ovoz 1 0, 743 %
I X. ruj an 1 1 , 720 %
X l i stopad 9, 726 %
.1 studeni 8, 6 1 4 %
<I I . prosi nac 8, 035 %
tzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
% 00 GODI SNJ EG
OBI MA
MJES EC I V I I V I I I I X X X I X I I I I I I I I I V V V I
227
Ostvarena proizvodnja po mjesecima u godini u graaevinskim poduzeCima u razdoblu
1 980. - 90. godine.
1 \epovolj ne s u posl j edi ce po gradevi nsko poduzece i i nvesti tora broj ne.
l skori stenje strojeva i opreme znatno j e manj e. Zbog pri jeki da radova
tij ekom zi me, gradevi nska poduzeca kori ste raspol ozi vi uci nak strojeva i
opreme samo 75, 44 %, sto predstavl ja gubi tak godi snjeg uci nka od 25, 7
% koj i se ne moze nadoknadi ti .
Ukupni troskovi posl ovanja u si jecnju dva puta s u veCi od prodaj ne
cij ene. Prij el omna tocka, kada troskovi padaj u i spod prodaj ne ci j ene,
nastupa u mjesecu travnj u, sto znaCi da j e proi zvodnj a s dobi tkom samo
devet mj eseci u godi ni .
Kada se posl ovni uspj eh promatra zbi rno po mjeseci ma, vi dlj i vo j e da
se zbog nepokri veni h troskova u prva tri mjeseca pozi ti vno posl uj e tek od
rjeseca kol ovoza.
Produ:enje vremena gradenj a zbog zi mskog preki da radova nij e
s razmj erno real no i zgublj enom vremenu i vee j e znatno vece.
U spomenutom i strazi vanj u provedena j e si mul aci ja na kompl eksnom
stambenom nasel j u sa 4. 072 stana. Si mul i rana j e ujednacena proi zvodnj a
kroz sve mjesece u godi ni , a dobi vena vremena usporedena su sa stvar ni m
vremeni ma gradenj a.
Pokazal o se da j e prij eki d radova tijekom zi me i i i rad smanj eni m
i ntenzitetom produzi o vrijeme gradenja u prosjeku za 3,6 mjeseci po gradevi ni .
228
U
U0U
/zvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
Pos/ovni uspjeh po mjesecima i kumulativno tijekom godine.
Uzrok taka znacaj ne razl i ke u produzenj u vremena gradenj a u odnosu
na stvar ni prij eki d treba trazi ti u fenomenu " i nerci je posl ovni h sustava"
kako se to u strucnoj l iteraturi nazi va.
Preki nuta proi zvodnja ne maze se u punom i ntenzi tetu uspostavi ti
dol askom radni ka na gradi l i ste. Potrebno j e vrij eme za ui gravanje radni h
s kupi na, s postupni m podi zanj em i ntenzi teta, sto j e uzrok produzenj a
vremena gradenj a.
Zimski uvjeti ne obustavlaju rad na gradilitu.
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama 229
Na bavka namj enske opreme za rad u zi mski m uvj eti ma, dopunski
utrosak energij e i veci i zdaci za radni ke, povecavaj u tros kove posl ovanj a
poduzeca a ti me i cij enu gradevi ne.
Poskupljenje radova je ovi si o vel i ci ni gradevi ne, vrstama radova koje
se obavljaj u i mi krokl i matski m uvjeti ma gradi l ista. Dopunski troskovi gradenj a
u zi mskom razdoblj u, povecavaj u cij enu radova od 4, 25% do 1 4, 2%.
Namj enska oprema koja omogucava proi zvodnj u u zi mski m uvj eti ma
maze bi t i u vrl o vel i kom rasponu i efi kasnosti , od i mprovi zi rani h uredaj a
koj i omogucuj u i zvodenje samo pojedi nh vrsta radova, kao sto su betonski
i i i i nstal aterski , do potpune zasti te gradevi ne, sto omogucuje i zvodenje svi h
vrsta radova u uj ednacenom i ntenzi tetu kroz godi nu.
Eksperimentalno je 1 990. godine organizirana proizvodnja na dvjema izdvojenim
stambenim viSekatnicama. Nabavlena je dopunska oprema koja je omogucavala
potpunu zastitu proizvodnog procesa tiekom zime.
Na tvorici betona kapacteta 2 X 70 m3, }edna je finia bila osposobljena je za
proizvodnju do vanjskih temperatura 1 5 C
Radni prostor gdje su izvoaeni radovi bio je pokriven posebno izraaenim
samopodiznim krovistem. Na prozorskim i drugim otvorima postavlala se privremena
zastita do ugradnje ostaklenih prozora.
Na gradilistu je koristena kontejnerska prenosiva kotlovnica koja je osiguravala radnu
temperaturu u graaevini od 12 - 14 L
Cijelu zimu i rano prolece na zgradama su izvoaene sve vrste radova bez poteskoca
do potpunog dovrsenja.
lstovremeno su praceni izvanredni troskovi koji su bili posledica rada u zimskim
uvjetima, od povecane potrosnje energie za zagriavanje zgrade i betonare, do troskova
dopunske opreme koja je koriStena i die/a placa uposlenih, sto je dano radi poticaja.
Rezultati ostvarenog poslovnog uspjeha bill su iznenaaujuCi.
Poveeani troskovi rada u zimskom razdoblu poveeali su cienu graaevina samo za 4, 54 %,
a vjerojatno i manje, jer je bilo tesko tocno razgraniCti troskove u uvjetima gubitka
vriednosti novca koji je tada iznosio oko 50 % godinje.
Kada se troskovi istog gradi l i sta gdje j e organi zi rana proi zvodnja tijekom
zi me usporede s troskovi ma gradi l ista gdj e j e bi o obustavl j en rad, povecani
troskovi bi l i s u potpuno pokriveni .
Ujednacenom proi zvodnj om kroz godi nu poduzece j e bol j e kori sti l o
raspol ozi ve kapaci tete, ci me j e pot puno pokri l o povecane troskove rada
t ij ekom zi me.
l nvestitor j e dobi o na upotrebu stambene zgrade 3 mjeseca i 1 8 dana
rani j e. Ranij e kori stenj e gradevi na omogucava ranij i povrat i n i ze troskove
ul ozenoga kapi tal a.
230 lzvodenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
KROVNI LEME|1|
BOCN! ELEMENT!
I FAZA
MON AlA ZASTITNE
KONSTRUKCIJE

FAZE RADA
KONSTRUKCIJA
-FASADA
-STOLARIJA
!NSTALACIJE
I
ZAVRSNI
RADOVI
Pripravleni skfopovi za potpunu zastitu proizvodnog procesa.
niskim i visokim
Provedeni m detalj ni m ekonomski m anal i zama troskova gradenj a ad
i zvodi tel ja do i nvesti tora pokazal o se, da su ukupni troskovi gradenja bi l i
ni zi za 2,45 %.
Ugovorni m premij ama za rani j e dovrsenje gradevi na i nvesti tor maze
poti cati poduzeca za rad u zi mskom razdobl j u, sto je povolj nij e za
poduzeca, i nvesti tore i drustvenu zajedni cu u cj el i ni .
3. SREDSTVA I MJ
PROZVODNJ U
KOJ E OMOGUCUJ U
E KOM ZI MSKOG RAZDOBUA
Sredstva i postupci koj i omogucuj u gradevi nsku proi zvodnju u zi mskom
razdoblj u mogu se promatrati _ na vi se naci na. Za zi msku j e p roi zvodnj u
potrebno osi gurati s i rovi ne, agregat, cement, betonski cel i k, opekarske
proi zvode, drvenu gradu i druge materij al e.
OSI GURANJ E ZAUHA MATERI JALA
Prema potrosnj i u proi zvodnj i najvece udi o i ma kameni agregat i ce
ment, a sto je uj edno i najteze osi gurati u tom razdoblj u.
Agregat za beton i ma vel i k udi o u gradevi nskoj proi zvodnj i . Za 1 , 0
m2 i zgradenog prostora u vi sokogradnj u potrosi se 1 , 5 m3 agregata. Za
meta r suvremenog puta utrosi se oko 3,0 m3, a mosta oko 1 0, 0 m3,
kamenog agregata.
Danas se 90 % agregata osi gurava i z kamenol oma i preraduje kao
droblj eni k. Kada se zanemar e teskoce za osi gura nj e stij enske mase u
kamenol omi ma tij ekom zi me, j er se masovni m mi ni ranj em mogu osi gurati
dovol j ne zal i he, ostaje probl em droblj enja i separi ranj a.
Postrojenja za drobl jenje i separi ranje kamenog agregata kori ste dva
tehnol oska postupka " suhi " i " mokri " . Pri " suhi m" postupci ma agregat se
ci sti zrakom pod tl akom. Ti jekom zi me stij enska je masa vl azna, i oneci scena
gl i nom i zemlj om koje su l j epl j i ve. Pri l i kom drobl jenje i separi ranj a gl i novi te
se cesti ce l ij epe za agregat te se ne mogu i spuhati zrakom.
Kod " mokrog " postupka agregat se ci sti vodom, sto osi gurava ci stocu
agregata al i rad postroj enja nij e moguc pri temperaturama ni zi m ad 0,0 C.
Sva postroj enj a z a proi zvodnj u agregata obustavlj aj u rad u prosi ncu, a
nastavlj aj u pocetkom travnj a.
Za zi msku proi zvodnj u agregat se mora osi gurati usk! adi stenj em u
l jetnom razdoblj u. Za skl adi sta je potrebno osi gurati prostor i strojeve za
232 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
naknadni utovar . Uskl adi steni agregat povecava troskove sto se odrazava
na povecanje cij ene agregata. Osi m i zravni h troskova uskl adi stenj a j avl jaj u
se i troskovi zal edenog kapi tal a u skl adi sti ma. Prema anal i zama nekol i ko
veci h proi zvodaca, uskl adi stenje u vremenskom razdoblj u od 4 mjeseca
povecava cij enu agregata od 3, 6 do 6, 0 %.
Cement se teorij ski moze proi zvodi ti neovi sno o godi snj em dobu.
Tvorni ce cementa zbog manj e potraznje u zi mskom razdoblj u servi si raj u
uredaje i strojeve a eventual no proi zvode samo kl i nker. Ostaje j edi no da
se i cement uskl adi sti za zi msku proi zvodnj u, a to n ij e j ednostavno.
Cement se skl adi sti u si l osi ma. Kao stabi l an kemij ski s poj cement
teorij ski s vremenom ne gubi na kval i tet i , al i u praksi to se ne moze
potvrdi ti . Kao vrl o suha i hi groskopna materi ja cement na povrsi nama koje
se u dodi ru sa zrakom upi ja vl agu i stvara cvrstu koru. Stvrdnuta se kora
tesko razbi ja pri l i kom mijesanja, sto uzrokuje nepouzdane mjesavi ne.
Uskl adi stenje cementa si gurno j e j edi no u potpuno puni m s i l osi ma.
Skl adi stenje cementa ne i zi skuje dopunske troskove ukol i ko se raspol aze s
dovol j no skl adi snog prostora. l zni mka su troskovi zal edenog kapi ta l a
nabavne ci j ene cementa.
Betonski cel i k se naj l akse osi gurava za zi msku proi zvodnj u.
Z
el jezare
proi zvode ci jel e godi ne i u razdoblj i ma manje potraznje rado ustupaj u gotove
cel i cne profi l e na skl adi sta poduzeea i pod vrlo povoljni m fi nancijski m uvjeti ma.
OSI GURANJ E LJ UDI ZA ZI MSKI RAD
u gradevi nski m poduzeei ma radni ci veei di o godi snjeg odmora kori ste
u zi mi . Ukol i ko se pravovremeno ne poduzmu mj ere za osi guranje !j udi ,
moze se dogodi ti da su u zi mskom razdoblj u svi !j udi na odmoru.
Za zaposl ene u zi mskom razdobl ju moraj u se na gr adi l i stu osi gurati
dodatni uvj eti . U gradi l i sni m se bl agovaoni cama, garderobama i sanitar ni m
prostori j ama mora se osi gurati zagrij avanj e. Za zaposl ene se nabavl j a
dopunska odjeea, podstavl j eni prs l uci , kabani ce, r ukavi ce i topl a obuea.
Preporucl ji vo j e kal ori jski poj acati vrijednost topl og obroka i osi gurati topl e
napi tke cij el og dana.
Nij e preporuclj ivo obracunavati radni ke po " uCi nku" kako se i nace radi ,
vee sti mul i ranj e ri jesi ti stal ni m dodatkom " za r ad u zi mski m uvjeti ma " .
U vrieme rada u graaevinskoj operativi u Sarajevu, dugo godina sm zagovarao i predlagao
organiziranje rada tiekom zime umjesto potpune dvomjeseene obustave radova.
u pocetku sam nailazio na velike otpore. Predlagao sam tehnoloske postupke koji
omogucuju rad pri niskim temperaturama, s ekonomskim analizama dokazivao opravdanost
proizvodnje, ali i nakon vise godina nastojanja, nism uspievao s priedlozima.
Uvijek su naoeni razlozi da se "pokusa iduce zime". U to vrijeme, polovicom
sedamdesetih godina, slobodni kapaciteti zimi su se mogli uposliti na Jadranskoj obal!;
gdje bila u zamahu izgradnja hotela, te je i to bio jedan od razloga koji je otezavao
organiziranje proizvodnje tiekom zime.
Argumenti koji su iznoseni protiv zimske proizvodnje nisu bil strucno dokazani, prie
su bili iracionalni. Protiv zimskog rada bili su listom svi, sindikalne organizacie, radnicko
samoupravlanje, ali i mnogi inzenjeri i drugi visoko obrazovani kadrovi.
Jednom prilikom putovao sam u v!aku s poznatim sociologom, profesorm Fifozofskog
fakulteta u E. C i razgovarao o to} temi.
'/NZINJERU, VI POKUSAVATE POMAKNUT BIOLOSKI SAT VASIH RADNIKA I LOGICNO JE DA /MATE OTPOR,
ODGOVOR/0 JE. NE SMIJETE ZABORAVITI DA SU SVI VAS/ RADNIC IZ PRVE GENERCIJE ZEMLJORADNIKA I DA JE
KOD NJIH UGRADEN BIOLOSKI SAT, LJETI SE RDI P CIJEU DAN, A ZIMI ODMARA. NE VJERUJEM DA CETE
USPJErl. MOZDA S NJIHOVOM DJECOM KOlA SE SKOWJU, AU 5 NJIMA NE. '
4. UTJ ECAJ NI SKI H TEII PERATURA NA SVJ EZI BETON
1\i ske vanj ske temperature nepovol j no dj el uj u na agregat za beton i
kemijski proces hi dratacije sto se odrazava na vezanje i oevrseavanje betona.
Agregat za beton i kada j e nai zgl ed suh sadrzi od 3 do 5 % vl age,
a zi mi i vi se. Usl i jed mraza voda u agregatu prel azi u si tna l edena zrnca.
Ukol i ko se agregat kori sti za pri pravu, l edena zrnca ul aze u sastav betona.
Nakon otoplj avanja beton ostaje porozan, s ni zene cvrstoee i traj nosti .
Hi drataci ja cementa j e pr i temperaturama i spod + 1 0, 0 C 0 usporena,
a i spod 0, 0 C0 potpuno se obustavlj a. Posl jedi ca j e usporavanj e vezanja i
oevrsCivanja betona. l stovremeno, u procesu hi drataci je cementa i zl ueuj e se
topl i nu i ukol i ko se poduzeti m mjerama zadrzi u svjezem betonu, omogucuje
se vezanje i ocvrsCi vanj e. Ustanovlj eno je da beton s 3 50 kg/m3 cementa u
prvi h 7 dana i zl uci topl i ne kao sagori jevanje 5, 0 kg di sel gori va.
Djel ovanj e mraza na svjezi i i i nedovol j no ocvrs l i beton j e razorno.
Voda u kapi l arama i se smrzava. Led i ma 9 % veCi vol umen od vode te
i zazi va unutrasnj i tl ak koj i razara beton.
5. PRI PRAVA BETONA U ZI MSKi M UVJ ETI MA
l zbor postupka proi zvodnj e u zi mski m uvj eti ma ovi si o broj ni m
Ci mbeni ci ma, vrsti i obuj mu radova koj i s e zel i zavrsi ti , kl i matski m uvj eti ma
u vri jeme i zvodenja radova, raspol ozi vom dopunskom opremom za radove
i broj ni m dr ugi m.
Dopunska oprema za rad ti jekom zi me vrl o j e raznovrsna. Vee i vrl o mal a
ul aganj a osi guravaju izvodenje pojedi ni h vrsta radova, kao sto j e proi zvodnja
234
betona i zasti ta nakon ugradnj e, do znacaj ni h ul aganj a koja osi guravaj u
potpunu zastitu svi h vrsta radova i ujednacenu proizvodnju na gradi l i stu.
Kako je ova knj i ga usmj erena prvenstveno na tesarske, ar mi racke i
betonske radove, koj i ' otvaraj u' preostal e radove na g radevi ni , pri kaz
postupaka i mjera usmjeren j e na ove radove. Ne smij e se i zgubit i i z vi da
da u suvremeni m gradevi nama u vi sokogradnj i u ukupnoj tezi ni zgrade
beton sudj el uj e s 50 do 70 %. Za metar povrsi ne i zgradenog prostora treba
proi zvesti i ugradi ti 0, 4 do 0, 7 m3/m2 betona.
Postupci pri prave, ugradbe i zasti te betona mogu se promatrati po
temperat uni m opsezi ma koj i se ucekuj u u vrij eme rada.
I . OPSEG TEMPERATURE NA GRADI LI STU 00 0,0 C DO + 1 0 C.
Navedeni temperaturni opseg javlja se od mjeseca studenog do ozuj ka u
konti nental nom dijel u zemlje. To su prepoznatljivi zi mski uvjeti kada su danju
temperature i znad od 0,0 do + 1 0 C0 a nocu do - 5, 0 C0. U prosjeku se u konti
nental nom di jel u zemlje godi snje moze ocekivati 65 do 75 dana u ovom opsegu.
Pri prava betona s topl om vodom
Pri prava betona moze se uspjesno provesti na postoj eCi m postroj enj i ma
ukol i ko se na postroj enj u dodaj u boj l eri za zagri javanje vode na goo C.
Dozi ranj e komponenenata j e i zmij enj eno u odnos u na uobi caj eni
redosl ijed. U mijesal i cu s e prvo usi pa agregat i ul ij e vrel a voda i z boj l era
te mij esa 2-3 mi nuta, a nakon toga se dodaj e cement i nastavi s
mij esanj em. Voda predaj e topl i nu agregatu, topi pojedi nacna zrna l eda i
podi ze temperatur u mjesavi ne.
Ukol i ko bi se zadrzao uobi cajeni redosl i jed usi panj a u mijesal i cu postoji
opasnost da vrel a voda u dodi ru s dijel om cementa i zazove burnu kemij sku
rekci j u, te se dobiva nehomogena mjesavi na. Zbog mal e kol i ci ne vade koja
se dozi ra, podi zanj e temperature mjesavi ne je ograni ceno. Prema
topl i nskom proracunu zagrij ana voda na goo C moze podi Ci temperaturu
mjesavi ne za 1 0 do 1 5C Za svaki h 1 0 C temperature vade podi ze se
temperatura betonske mjesavi ne za 1 , 5 2, 0 c.
Utrosak energij e za zagri javanj e vade dobi va se:
Q Y x K (t
2
t1) KW/kg vode
Q ki l ovata el . energij e, Y speci fi cna topl ota vade 4, 1 g J/g, K gubitci
i sparavanj em 1 , 1 - 1 , 2, t
2
temperatura zagrij ane vade, t1 temperatura
vade pri je zagr ij avanj a.
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
DOZATORI I
MJ E SAL I C E
VODA
235
KOTLOVN I CA
BOJ L E R goc0
Zagriavanje vode i agregata vodenom parom i vrelim zrakom.
Cij ena betonske mjesavi ne poskupl juje od 0, 35 do 1 , 0 %.
Vi dlj ivo j e da nabava dopunske i nstal aci je za zagri javanje vade i troskovi
energij e neznatno poskuplj uj u cij enu betona.
Zasti ta betona u konstrukcij i
U ovom temperaturnom i nterval u zasti ta i zlj eveni h konstrukci ja vrl o j e
j ednostavna. Dovol j no j e spri jeci ti g ubitak topl i ne i z ugradenog betona, a
topl i na koja s e stvara hi dratacij om cementa maze odrzati i i i podi Ci
temperaturu mjesavi ne.
Kod zi dova, stupova i greda u opl ati dovol j no j e gornj u otvorenu
povrsi nu pokri ti pl asti cni m fol ij ama da se sprij eci i sparavanj e i hl adenj e.
Nesta vecu zasti tu zahtijevaj u pl ocaste konstrukci je, gdj e j e vel i ka povrsi na
236 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
i zl ozena hl adenj u , al i dovolj na j e zasti ta 5 dobro zapti veni m pl asti cni m
fol ij ama koja s e postavl ja preko drveni h gredi ca. Sl oj zra ka i zmedu gredi ca
osi gurava dovolj nu topl i nsku zasti tu.
Pri prava i zastita betona dodatci ma
U ovom temperaturnom opsegu pri prava i zastita kodstenjem dodataka
betonu j e potpuno provodl j ivo uz uvjet da agregat za beton nije smrznut.
Preporucl j i vo j e kori sti ti dodatke betonu koj i omogucuj e sni zenj e
vodocementnog faktora kao sto s u superpl asti fi katori i aeranti .
Kori stenj e drugi h dodataka, kao sto su ubrzi vaci ocvrsCi vanja, koj i poti cu i
ubrzavaj u p roces hi drataci j e, a t i me i i zl uci vanj e topl i ne mogu i mati i
nepovolj ni h poslj edi ca kao sto s u pojave mi kroprsl i na u betonu i na povrsi ni .
Povecanje ci jene betonske mjesavi ne s dodatci ma j e 5, 0 do 6, 0 %
I I . OPSEG TEMPERATURE NA GRADI LI STU - 1 0 DO - 0, 0 C
Ovaj temperaturi opseg u nasi m krajevi ma ne traj e dugo. Navedene
se temperature mogu oceki vati u prosi ncu i si jecnj u, al i ri jetko duze od 8
dana u j ednom termi nu. Prosj ecno se u godi ni moze oceki vati od 1 5 do
2 5 dana. To s u zi mska razdobl ja kada j e vanj ska temperatura tij ekom dana
i noci i spod 0, 0 C0. Kod nadmorski h vi si na i znad 800 metara navedene
temperature su i do mjesec dana.
Pri prava betona zagrij avanj em agregata
Pri ovi m temperaturni m uvjeti ma za pri pravu i zasti tu betona potrebna
s u veca ul aganj a u nabavu dopunske opreme.
uspjesnu pri pravu ni su dovolj ni dodatci betonu i i i zagri java nje vode
vee se mora zagri j avati i agregat koj i j e zbog gustoce osnovni nosi l ac
topl i ne.
Kod otvoreni h skl adi sta agregata na pr ij enosni m postroj enj i ma,
zagri j avanje agregata moze s e rijesi ti na dva naci na, zagri javanje vodenom
parom i vrel i m zrakom. Kod stal ni h postrojenja sa zatvoreni m skl adi sti ma
za agregat u si l osi ma, zagri j avanj e se rj esava mrezom gr ij aca koj i se
postavlj aj u unutar si l osa. Agregat se zagri java na temperaturu do + 1 0 C,
i uz kori stenj e t opl e vode pr i l i kom pr i prave, dobiva s e temperatura
mjesavi ne j e oko 1 5 - 20 '
Zagrij avanje vodenom parom ni skog tl aka j ednostavn ij e j e, a l i i
sl a bij e rj esenj e. Uredaj za proi zvodnj u ni skotl acne pare sastoj i se od
protocnog kotl a, a kao energetski medij najcesce se kori ste tekuca gori va.
lzvoaenje betonskih radova pr niskim i visokim temperaturama
TE MP E RATU RN I OPSEG
P LAST I C NA FO L I JA
LETV I C E b/d C ZRAC N I SLOJ
B ETON
O P LATA
Zastita betonskih konstrukcia od mraza.
237
Proi zvedena para n i s kog tl aka i ma temperaturu oko 80 C. Pomocu
i zbuseni h ci jevi i i i rovova dovodi se i spod skl adi sta agregata.
Para predaje topl otu agregatu, al i se i stovremeno kondezi ra u vodu,
sto povecava vl aznost agregata. To j e najveCi nedostatak postupka. Pri
ni ski m temperaturama, kada postrojenje ni j e u radu, dol azi do smrzavanj a
navl azenog agregata, sto otezava nastavak rada, a i trosi se vi se energij e
za odmrzavanj e.
Nabavna ci jena u redaj a s postavl j anj em j e od 30 do 40. 000 kuna
Utrosak energi je za zagri javanje ovi si o razl i ci temperature agregata i
temperature zagrij ane mij esavi ne i okvi rno se moze racunati sa potrosnj om:
Razl i ka i zmedu temperature
mjesavi ne betona i agregata
Utrosak energije
po m3 betona
6,0 kwsm3
1 0,0 kws/m3
1 2, 0 kws/m3
Povecanje cij ene betona j e znacaj no i krece se od 1 0 do 1 5 %
Zagrijavanje agregata vrel i m zrakom tehnol oski je povol jni je, al i su i
uredaji skuplj i . Uredaj se sastoji od kompresora i posebni h gori oni ka gdje se pre
grijava zbi jeni zrak, a cjevovodi ma se na isti naci n dovodi do ski adista agregata.
238 ____ IZ:: O:: d:: en:ie:. beonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
+/ - O , OC0
TE MP E RATU RN I OPSEG
l U ,OC0
P LAST I CN A F OL I JA
ZRAC N I S LOJ
M I N E RA LN A VUNA D CB
B ETON
OPLATA
ZATVOREN I PROSTOR
Zastita betonskih konstrukcia od mraza.
Prednost j e zagrij avanja vrel i m zrakom u tome sto se agregat ne vl azi ,
vee se i susuj e. Postrojenje se bolj e kori sti j er pri je pocetka rada ne treba
cekati da se agregat odmrzne.
Nabavna cij ena s postavl janjem krece se od 40 50, 000 kuna.
Povecanje cij ene betona j e od 1 2 do 1 8 %.
Prvo prienosno postrojenje za proizvodnju betona koje smo osposobili za rd pri niskim
temperaturama imalo je otvoreno 'zvjezda' skladite agregata a proizvodifo je beton
za izradu montainih elemenata. Za proizvodnju niskotlacne pare za zagriavanje
agregata posluzio je kotao starog valka na pari pogon koji je naoen na otpadu.
Kada je dovezen valak na pogon, ustanovilo se da nasi majstori ne znaju nita o
parim strojevima. Pozvao sam djeda gimnaziskoga kolege, koji je bio umirovleni
strojovooa na zeleznici a vozio je pame lokomotive preko Ivan p/anine na nekadasnjoj
uskotracnoj pruzi Sarajevo - Mostar.
Gospodin Franjo l je na razgovor dosao u sveeanom tamnom odiefu s kravatom i
sa zadovolstvom je prihvatio ponuceni zadatak. Pogledao je u veliki diepni "Longines"
sat koji je na pokfopcu imao ugraviranu /okomotivu i visio na debe/om lancu i rekao,
da maze poceti raditi sutra u 'nula sedam sati'.
Nakon desetak dana izradio je sigurosni ventil koji je ogranicavao tfak pare, uredio
kotao, stari valak je obojio crom bojom s crvenim crtama i u/astio sve mjedene
ploCce. Tako smo doznafi da je valak proizveden u 'Budapestu O '. Kada je zapafio
lzvocenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama 239
prvu vatru u kotfu i para poce/a izfaziti na parovodu, bio je vrlo ponosan. Satima je
sjedio, pusio, piuckao iz malene koiom obfoiene boce koju je vadio iz diepa i
promatrao rad kotlovnice. Vjerojatno su navrla sjecanja na sve parne /okomotive i
vlakove koje je za iivota lotio i vozio.
Valak je nekoliko je godina uspjesno proizvodio vodenu paru. Da bismo od javnosti
prikrili o kojem je potrojenju riec, iznad valka smo podigli nadstresnicu i zatvorili. Na
vratima pisalo " Kotlovnica - nezaposlenim ulaz zabranjen " Jedino nas je dimnjak
odavao.
Zastita betona u konstrukcij i
Pr i navedeni m temperaturama, zasti ta i zl i venog betona u konstrukci j i
je nesto sl ozenij a i provodi se kao pasi vna i akti vna zasti ta.
U pasi vnoj zasti ti , na opi ate zi dova, stubova i greda postavl j a se
dopunska topl i nska zasti ta koja treba sacuvati ugradenu temperaturu
mjesavi ne.
Na opi ate se s vanjske strane postavl jaj u zasti tni topl i nski materij al i kao
sto su pl oce od mi neral ne vune u deblj i ni od 5 do1 0 em i i i se prskanj em
nanosi pj enasta si nteti cka masa u i stoj deblj i ni .
Otvorene povrsi ne pokri vaj u se pl asti cnom fol i j om, preko koj i h se
postavl j aju zasti tne pl ace. Na i sti se naci n sti te pl ocaste konstrukci je koje
su zbog vel i ke otvorene povrsi ne mnogo osjetl ji vi je. S donje se strane opl ata
topl otno zastiti a sa gornje se preko svjezeg betona postavl ja pl asti cna fol ij a,
zati m i zol aci jske pl oce, pa ponovno fol ij a koja sti ti od padavi na .
Akti vna zastita podrazumij eva zagri java nj e opl atni h povrsi na. Postoj i
mnogo rj esenj a s razl i ci ti m gri jaci ma u opl ati , a l i u nasi m kl i matski m
uvj eti ma to ni j e potrebno s i zni mskom veCi h nadmorski h vi si na.
6. PUNA ZASTITA PROI ZVODNOG PROCESA
Puna zasti ta proi zvodnog procesa u gradevi narstvu podrazumij eva
zasti tu svi h vrsta radova u t ij eku zi me i uj ednacenu p roi zvod nj u kroz
godi nu. Punu zasti tu omugucuju posebno i zradena oprema i poznati uredaj i
pri l agodeni ovoj namj eni .
Zasti tne konstru kci je prvi put su pr i mij enjene u

vedskoj , pocetkom
sezdeseti h godi na, a pri mj ena j e detal jno tehnol oski i ekonomski i strazena
u Njemackoj sedamdeseti h godi na.
Na osnovi sagl edani h tehni cki h rjesenja i troskova pri mj ene, gradevi nska
proi zvodnj a u ti j eku zi me je u ovi m zemlj ama dobi l a sl uzbenu potporu
drzavni h orga na kroz uredbe i ekonomske pogodnosti za i zvodace radova
240 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
koji rade ti jekom zi me. U ovi m zemlj ama posl odavci moraj u pl acati radni ke
t ij ekom zi me i ako ne rade. Ukol i ko posl odavci organi zi raj u proi zvodnj u u
zi mski m uvjeti ma, osl obodeni s u dij el a poreza zbog povecani h troskova,
dopunsku opremu za zi mski rad mogu nabavi ti na kredi t bez kamata. Prt
nabavci materij al a koj i se i nace zi mi manj e potrazuje, kao cement, drvena
grada, betonski cel i k, pl acaju manj i porez na promet.
Dopunska oprema sastoj i se od l agane cel i cne konstrukci je koj a se
postavl j a i znad budu ce gradevi ne. Preko cel i cni h okvi ra postavl j eni s u
zasti tni pokri vaci od pl asti cni h fol i j a i topl i nsko i zol acij ski h materij al a.
Podi zuca krovna konstrukci j a u pocetku s e osl anj a na tl o, a u dal j em
napredovanjem na dovrsene dijel ove konstrukci je. U sastavu opreme su i
uredaji za podi zanj e. Nakon sto je dovrsen kat, sekci j a po vi si ni i i i duzi ni
gr adevi ne, pomocu podi zaca, koj i su mahani cke i i i hi draul i cke di zal i ce,
podi ze se i i i pomi ce zasti tno k rovi ste. Mobi l na kontej nerska kotl ovni ca
proizvodi topl i nu za zagri javanje u tij eku gradenj a, a radna temperatura
unutar zasti tne konstrukci je je do 1 4 l.
Primjena samopodizuce zastitne konstrukcie.
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama 241
Dij el ovi zavrsene gr adevi ne zatvaraj u se postavlj anj em ostakl j ene
stol arij e i i i pri vremeni m okvi ri ma s fol ij ama, sto omogucava i zvodenje svi h
preostal i h vrsta radova.
Potpuna zasti ta proi zvodnog procesa uspjesno se moze pri mij eni ti na
l i nij ski m gradevi nama kao sto su autoputevi , mostovi i sve vrste kanal a.
Povecani troskovi potpune zasti te proi zvodnog procesa ustanovlj eni su
u rel ati vni m odnosi ma. Povecanje cij ene radova odnosi se samo na dij el ove
konstrukci je koj i su i zvedeni ti jekom zi me, a ne na gradevi nu u cij el i ni .
Povecani troskovi u odnosu na ci jenu konstrukci je se krecu:
Osnova povecanja troskova Fi ksni Neposredni Ukupni
Troskovi zagri javanja 4, 67 % 4, 05% 8, 73%
Trokovi zasti tne konstrukci je 1 , 95% 1 ,44% 3, 40%
Ukupno 6,62 % 5,49% 1 2, 23%
Postotak poskupl j enj a odnosi se na dovrsene vrste radova koj i s u
i zvedeni tij ekom zi mskog razdobl j a, a ne na gradevi nu u cjel i ni .
7. SKI DANJ E OPLATA U Zl SKI M UVJ ETI MA
Pr i ni ski m temperaturama, hi drataci ja cementa i ocvrscavanje betona
se usporava, a na odredeno ni ski m temperaturama potpuno se obustavlj a.
Kemi j ska reakci j a hi drataci je se na ni ski m temperatu rama usporava u
s razmj er u kol i ci ne vode u betonu.
Kod svjeze ugra denog betona kol i ci na sl obodne vode j e najveca, te j e
i utj ecaj n i ski h temperatura na betonsku mjesavi nu naj i zrazi tij i . Kada
zapocne ocvrscavanj e betona, utjecaj se ni ski h tempert ura s manj uj e.
l strazi vanj i ma j e dokazano da se hi drataci ja usporeno odvi ja sve do
temperatura 1 0 C.
1epovolj an utjecaj mraza na svj ezi i nedovol j no ocvrsl i beton ovi si o
strarosti betona u trenutku dj el ova nj a mraza . Ukol i ko j e beton i zl ozen
mrazu pri j e pocetka vezi vanj a, j os se moze spasi ti . Sl obodna voda p rel azi
u l edene I eee koje nadi maj u mijesavi nu, a istovremeno onemogucavaj u vodi
da se uklj uCi u reakcij u.
Proces vezi vanj a i ocvrscavanja se odgada, dok se beton ne otopi .
Ukol i ko s e beton u tom trenutku ponovno vi bri ranj em zbi je, hi drataci ja s e
nastavl j a . U sl ucaj evi ma kada j e mraz dj el ovao na beton koj i j e poceo
ocvrscavati , al i j os nij e dosti gnuo cvrstocu pri kojoj j e otporan na mraz,
dol azi do razaranj a str ukture i traj nog ostecenja betona.
242 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
Beton postaj e otpora n na mraz kada dosti gne odredenu sta rost,
odnosno kada dosti gne cvrstocu koja onemogucava razaranje betona.
Kod ni zi h temperatura se kemij ski procesi mnogo spori je odvi jaj u, al i
zato voda du bl j e prodi re u cementna zrna. l stovremeno s e povecava
topi vost CaO, te cement potpun ij e hi drati zi ra nego kod vi soki h
temperatura.
Betoni koj i su ocvrscaval i na rel ati vno ni ski m temperaturama koje s u
s e kretal e u opsegu od + 4 do + 1 3 C u pocetku i maj u manj i pr i rast
cvrstoce, al i na kon 90 i vi se dana, cvrstoce su vi se od i sti h betona
njegovani h na temperaturama + 30 do 40 C. Najvece cvrstoce dosti zu
betoni
n
j egovani na + 1 3 '.
60
% od MB 50 45 40 35 30 25 20
kN/mm2 5 7 8 1 0 1 2 1 2, 5 1 2
Ski danj e opl ata s betonski h konstrukci ja nij e ovi sno samo o cvrstoci
betona, sto j e i zneseno u prethodni m pogl avlj i ma, vee i otpornosti betona
na mraz.
. RAD NA VI SOKI M TEMPERATURAMA
Vi soke temperature u nasoj zeml j i ne postavl j aj u posebno teske uvjete
j er su razdoblj a s takvi m temperaturama srazmj erno kratka, a temperatura
ri jetko prel azi + 30C, sto j e u pri hvatlj i vi m gra nicama. U ti m razdoblj i ma,
za dobru kval i tetu betonski h konstrukcij a, dovol j no je posveti ti pozornost
zasti ti ugradenog betona, sto j e opi sano u ranij i m pogl avlj i ma, a i denti cna
j e kao zasti ta betona pri ni ski m temperaturama.
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama 243
U zemlj ama ekvatorij al nog pojasa proi zvodnj a pri vi soki m temperatu
rama zahtijeva sl ozeni je mjere i i zi skuje nabavku dopunski h u redaja koj i
omogucuj u proi zvodnj u.
Poznati m dopunski m uradaj i ma i mjerama koje s e poduzi maj u nastoj i
se posti ci samo j edan rezul tat: proi zvesti , ugradi ti i odrzavati temperaturu
betona i spod + 30C ti jekom pri prave, ugradbe i njegovanj a.
Kod pri prave betona i zbuka osnovni nosi l ac topl i ne j e kameni agregat
zbog vi sokog speci fi cnog topl i nskog koefi ci jenta i vel i kog udj el a u masi
mij esavi ne. Veci na mjera j e usmjerena na odrazavanje i i i sni zavanj e tem
perature kamenog agregata .
Ovi sno o vi si ne temperaturi okol i ne, mi krokl i matski m i drugi m uvjeti ma
gradi l i sta, odrzavanje i sni zavanje temperature agregata moze se provesti
na vi se naci na.
Kod suhi h a vrel i h podneblj a temperatura agregata moze se odrazavati
i i i sni zi ti na +30C j ednostavni m mjerama.
Zasti ta agregata od i zravnog dj el ovanj a sunca
Zastita agregata od i zravnog djel ovanja sunca jednostavna je mjera koja
ce odrzati temperaturu agregata na razi ni temperature okol nog zra ka.
Agregat i zl ozen suncu u gornj i m sl oj evi ma moze dosti Ci temperaturu i do
50 C0. U ovi m sl ucajevi ma dovol jno j e i znad skl adi sta agregata podi ci l agane
nadsters ni ce pokr i vene daskama, gr anama i i i pal mi ni m l i stovi ma da se
dobij e dovol j na hl adovi na i zasti ta. Razl i ka temperature okol i ne i skl adi sta
u sj eni uzrokuj e kretanj a zraka i kada nema vj etra. S vremenom se
temperatura agregata i zj ednaci s temperaturom zraka.
Vl azenj em agregata vodom
Vl azenje agregata vodom moze se pr i mi j.eni ti u s uhi m i vj etrovi ti m
kl i mati ma. l sparavanjem vode s povrsi ne agregata sni zava se temperatura
agregata do 6C u odnosu na temperaturu zraka. Za vl azenje agregata
dovol j no j e i znad skl adi sta agregata postavi ti nekol i ko vrtni h p rskal i ca .
l stovremeni m vl azenj em agregata i zasti tom od s unca moze se pr i
vj etrovi tom vremenu i ni skoj rel ativnoj vl aznosti zraka, sni zi ti temperatura
agregata u odnosu na temperaturu zraka i do 8C .
Hl adenje agregata l edom
Sni zavanj e temperature agregata l edom si gurno j e naj skupl j i naci n, al i
u vl azni m i vrel i m kl i mati ma j edi ni moguC. Led s e pr i pravl ja u posebni m
244 lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
uredaj i ma u obl i ku tanki h l i sti ca koj i se dodaj u agregatu naposredno prije
mi j esanj a. Temperatura l eda j e oko 4C. Kol i ci na l edeni h l i sti ca j e
ograni cena kol i Ci nom vode odredene za pr i pravu betona, a t o j e rel ati vno
mal a kol i ci na od 1 50 do 1 80 kg l eda/m3 betona. Kada se potrebna voda
za pri pravu zamij eni l edom, maze se ocekivati da se temperatura mjesavi ne
sni zi za 4 do 6 C. Postupak pr i prave betona s l edeni m l i stki ma se mjenja
u redosl ij edu mij esanj a komponeti . U mij esal i cu se prvo usi pa kameni
agregat i l i sti Ci l eda i masa se mijesa dok se l i stki ne i stope zapravo predaj u
topl i nu agregatu. Kada s e l ed i stopi , dodaj e s e cement. U takvi m
s l ucajevi ma ne treba pr i pravl jati betone cvrstoca i znad MB 30 j er su
podbacaj i dosta cesti .
U zemlj ama ekvatorij al nog pojasa, razdobl ja vel i ki h vr uci na traj u oko
ceti ri mjeseca, al i ni su u i stom i ntenzi tetu. Ukol i ko se nastoj i uj ednaceno
proi zvodi ti neovi sno o vanj ski m temperaturama naj bol je j e pr i mij eniti sve
tri navedene mj ere te ih kori sti ti u ovi snosti od potreba i vanj ski h
temeratura.
Vremenski m pl anovi ma na gradi l i stu moguce j e i zr adu osjetlj i vi h
betonski h konstrukci ja predvi djeti u kl i maski povol j nij i m razdoblj i ma u
godi ni .
U ostal e mj ere moze se preporuci ti kori stenj e manj e a kti vni h vrsta
cementa koji sporij e osl obadaj u topl i nu hi dratacij e. Od i zni msne su vaznosti
mjere zastite betona tij ekom prijevoza, ugradbe i nj egovanja betona, sto
je detal jno opi sano u ranij i m pogl avlj i ma.
Bi l o j e pokusaja da se konstrui raj u uredaj i za suho hl adenje agregata,
al i su zbog i zni mno vi soke cij ene na bave i kori stenj a tek spomenuti u
str ucnoj l i teraturi kao mogucnost.
Statisticki je ustanovleno da betoni proizvedeni i njegovani pri refativno niskim vanjskim
temperaturama od + 4 do + O C u pocetku imaju manji prirast cvrstoce, ali nakon
90 dana cvrstoce su i do 30 7 vise od istih betona koji su ocvrscavafi pri
temperaturama od + 20 do 30 C.
Zapaieno je da su cvrstoce betona izraaenih u letnom razdoblu u prosjeku sfabie
za Z D 7 od istih betona proizvedenih u prolece, kasnu jesen i zimi.
Laboratoriski je dokazano da najvece cvrstoce dostiiu betoni njegovani na + D C
"
ET s I
U povijesti graditelj stva maze se pratiti zani mlj iva pojava . Kada se i zumi
i zapocne kori sti ti novi materij al za gradenje, u pocetku se nastoji i zgl edom
i obl i kom konstrukci ja oponasati materij al koji j e do tada bi o preovl aduj uCi .
U starom Ri mu opekom s u se i zvodi l i i sti obl i ci konstrukcij e svodova i
l ukova kao kamenom, a opeka kao manj a gradbena j edi ni ca, omogucaval a
mnogo sl obodnij e obl i kovanj e razl i ci t i h obl i ka tl ocrta stupova i zi dova .
Stupovi i zi dovi od opeke ostal i su u di menzij ama kao da su i zvedeni od
kamena, a kako bi i zgl edal i sto sl i cnij i kamenu, obl agani su zbukom u boj i
kamena .
Pronal askom betona kao materij al a za gra denj e sve se ponovi l o.
Si tnorebrasta armi rano betonska konstrucija j e " presl i kana II drvena tavani ca
s dascani m podom. Masi vne betonske l ucne mostove i z toga razdoblj a
tesko j e razl i kovati od kameni h j er su obl i ci , stati cki sustavi i di menzije i ste.
U pocetni m se pri mj enama novi materi jal nastoj i pokri ti , zapravo sakri ti
i uci niti sto sl i cnij i m prethodnom. Sve betonske konstrukcije iz tog razdobl ja
pokri vene su zbukom i i i obl ozene dr ugi m materij al i ma.
Proturj ecnost j e potpuna j er se traj an i postoj an materij al , kao sto j e
beton, pokri va drugi m materij al om manj e traj nosti i otpor nosti .
Na vi dl j i vu povrsi nu beton j e i zasao prvo kod i nzenj erski h konstrukcija
kao sto s u mostovi , tvori cki di mnj aci i potporni zi dovi . Pr oj ektanti u
zgradarstvu dugo vremena ni su dal i betonu da se vi di na povrsi ni . U dalj em
razvoj u svojstava betona i kori stenjem bolj i h opl ata dosl o se do spoznaj a
da se betonske vi dl ji ve povrsi ne mogu zadovol javaj uce estetski obl i kovati ,
a da pri tom odrazavaj u vrstu i osobi tost materij al a kakav je beton.
Vi dl j i ve betonske povrsi ne mazda u prvo vrij eme ni su kol ori sti cki
atrakti vne kao sto su pl ace od metal a i i i premazi sa si nteti cki m boj ama,
al i kada se i ste povrsi ne, ukol i ko j e beton bi o odgova raj uce kval i tete,
246 lzrada
usporede nakon dvadeset godi na prednost j e na stran i betona. U pogl edu
postoj anosti i zgl eda, j edi no j e kamen i postoj anij i od betona.
Gradevi na nij e odj eca i i i namj estaj , da se nakon odredeni h godi na
zamij eni . Gradevi ne ostaj u lj udi ma koj i s u i h podi gl i al i i buduci m
narastaj i ma .
l zrada vi dlj ivi h betonski h povrsi na nij e j ednostavan zadatak, sto
potvrduj u broj ne neus pj el e povrsi ne sportski h i drugi h poznati h gradevi na.
Vi dlji va povrsi na betonske konstrukci je, obl i kuje se opl atama i naci nom
obrade povrsi ne. Opl ata ma se obl i kuj e obl i k i dubi nski rel j ef vi dlj ivi h
betonski h povrsi na.
Oblikovanje betonske konstrukcie pomocu oplata.
Znacaj an dopri nos obl i kovanj u i razvoj u betonski h konstruci ja dal i su
!j udi po obrazovanj u konstruktori , kao tal ij anski i nzenj er Pj er Lui gi Nervi i
dobr i poznavatel j i svojstava materij al a arhi tekti , Francuz Le Cor bi zi e i
Japanac Kenzo Tange.
Uspj esno obl i kovane i i zvedene g radevi ne dokazal e s u da se
konstrukci ja gradevi ne mor a proj ekti rati pri l agodena svojstvi ma betona, a
ne skri vati i oponasati druge materij al e.
1 . VRSTE POVRSI NSKI H OBRADA
U dugom razdoblj u obradi i i zradi vi dlj i vi h betonski h povrsi na n ij e se
pri daval a dovolj na pozornost proj ektanata i i zvodaca. U znanstveni m i
strucni m krugovi ma, vi dl j ive obrade betonski h povrsi na prvi put s u 1 974.
godi ne bi l e tema medunarodnoga strucnog kongresa, u Stokhol mu u
$
vedskoj . Tom j e pri l i kom predl ozena kl asi fi kaci ja povrsi nski h obrada
lzrada vidlivih betonskih povrsina 247
betona, koja pol azi od naci na i zrade. Tada predl ozena podj el a na tri
osnovne vrste povrsi nski h obrada i danas se kori st i . Vi dlj i ve betonske
povrsi ne po i zgl edu i naci nu i zrade mogu se promatrati u tr i osnovne
skupi ne: zrnaste, relj efne i sl obodne forme.
ZRNASTA POVRSI NSKA OBRADA
Zrnasta obrada betonske povrsi ne uj ednacenog je i zgl eda, s vi dl j i vi m
zrni ma od kamenog agregata, te na d rugi naci n obl i kovani h udubl jenja i i i
i spupcenj a, dubi ne od 3 do 1 0 mi l i metara.
V RSTE V I DN I H B ETO N SK I H P OV R S I NA
RE La E FNA D N I O B L I K
1 0 - 30 mm ra n i ceno
I S I TNA
I I
RE BRASTA
I I
1 . DUB I NA
I K RU PNA
I I
GEOMETR I J S KA
I I
V I S E DUB I NA
I OTI S C I
I
OTI SC I U GI MATE R!
Vrste abrade vidlivih betonskih povrina.
Zrnaste povrsi nske obrade dobi vaj u se na vi se naci na, kori stenj em
kemij ski h tvari koj i reagi raj u s a svj ezi m betonom na povrsi ni , mehani cki m
obradama svj ezeg i i i ocvrsl og betona i oti sci ma prethodno obl i kovane
opl atne pl ohe.
I ZRADA ZRNASTE POVRSI NE KORI STENJ EM KEMIJSKI H SREDSTAVA
Za i zradu zrnastog i zgl eda vi dlj ive betonske povrsi ne, kori ste se kemij ske
tvari koje sprj ecevaj u vezi vanj e cementne paste u kontrol i ranom obuj mu i
dubi ni u betonskoj masi .
Opl atne pl ohe se pri j e i zl i jevanja premazu posebni m smjesama za tu
namj enu. U doti caj u sa svj ezi m betonom kemij ske s upstance i z smj ese
reagi raj u s vodom i z betona i sprjecavaj u vezanje cementa na dubi ni od 3
do 1 0 mm od povrsi ne. Nakon ocvrscavanj a betona i ski danj a opl ata,
248 lzrada vidlivih betonskih povrsina
betonska povrsi na se i spi re ml azom vode pod tl akom i odstranj uj u nevezana
zrna agregata i ostaci cementne paste. Na povrsi ni ostaj u samo vi dlj i va,
dobro usadena zrna kamenog agregata .
Krupnoca i boja kamena povrsi ni daj u i zgl ed, a boja cementa se gotovo
ne zamj ecuj e. Kada se kori sti agregat od bj el og kamena i i i u drugoj
ujednacenoj boj i s bij el i m cementom, dobivaj u se vrl o l ij epe i traj ne
povrsi ne.
Za dobar i zgl ed i trajnost povrsi ne, beton koj i se i zl ij eva u opl atu mora
bi ti posebno proj ekti ran, bri zl j ivo pri pravlj en i ugraden, a namaz kemij ski h
tva ri na opi ate uj ednacen po deblj i ni . Betoni s vi si m vodocementni m
faktorom daju dubl ju pl asti ku s ni zi m, pl i cu. Za i zgl ed i postoj anost povrsi ne
presudnu ul ogu i ma trajnost, zapravo kval i teta betona i kamena od koj eg
j e dobi ven agregat.
Kemij ske smj ese za i zradu vi dlj i vi h betonski h povrsi na proi zvode se u
tvor ni cama, ugl avnom od secerne mel ase, a na trzi stu se j avl jaju pod
razl i ci ti m komercij al ni m nazi vi ma. l sporucuj u se u pl asti cni m posudama od
50 I . Ulj aste su konzi stencij e. Na opi ate se nanose prskal i cama, i i i mekani m
materij al i ma kao sto su spuzve i tkani ne. Nabavna cij ena nij e vi soka. Cij ena
po ki l ogramu krece se od 5 do 1 0 kn, a utrosak j e oko 3 do 6 kg/m2. Ako
se i zuzme ci jena betona i i i kori stenja nekog posebnoga kamenog agregata,
povrsi nska obrada vi dlj i vog betona s kemi jski m materij al i ma j e ni za od cij ene
zbukanja i i i premaza si nteti cki m bojama. Preporuclj ivo j e betonske povrsi ne
premazati zbog povecanja traj nosti prozi r ni m i bezboj ni m zasti tni m
sredstvi ma i zradeni h na osnovama vodenog stakl a i sl l i kona.
Mehani cke obrade betonski h povrsi na i zraduj u se nakon ski danj a
opl ata potpunog i i i dj el omi cnog ocvrscavanja betona.
Pomocu mehani cki h ceki ca s gusti m zupci ma na ceki cu, razbi j a se
povrsi nski sl oj na dubi ni 3 do 5 mm. Otvorena povrsi na i ma boj u razbij eni h
zrna kamenog agregata. To su one poznate tucene povrsi ne i i i " stokovane"
kako i h nazi vaju majstori .
l zgl ed je vrl o atrakti van. Ukol i ko je kori sten bij el i agregat i cement,
tesko i h j e razl i kovati od kamena. Traj nost i i zgl ed povrsi ne ovi se i sklj uci vo
o kval i tetu kamena koj i je kori sten za agregat.
Obrada nije skupa. Rucni m mehani cki m ceki cem jedan rukoval ac u satu
moze obradi ti 4 do 6 m2 povrsi ne, a ci jena obrade j e od 3 5 do 50 kn/m2
Oti sci ma rel jefa opi ate mogu se takoder dobi ti zrnaste povrsi nske
obrade. Na opi ate se postavlj aj u razl i ci ti materij al i koj i prij enose obrnutu
sl i ku na betonsku povrsi nu. Kori ste se bl anj ane daske na pero i zl ij eb, zati m
daske obradene s nagl aseni m drveni m godovi ma, gusto sl ozeni stapovi ,
razl i ci te grube tkani ne, gruba uzad i drugo.
lzrada vidlivih betonskih povrsina
249
Nekol i ko poznati h europski h tvrtki proi zvodi spuzvaste gumene
pokrivace za opi ate s preko pedeset razl i ci ti h uzoraka. Pokri vaCi se pri cvrste
na opl atne pl ohe i posl i je ski danj a opl ata pazl j ivo se odvajaj u od povrsi ne
betona. Vi dlj iva betonska povrsi na ujednacena j e i puna. Boja ovi si o boj i
cementa.
lzgled betonskih povrsina relefne abrade.
Kod nas se ove povrsi nske obrade neopravdano mal o pri mj enj uj u. Ne
postoj e tehni cke zapreke da se i kod nas proi zvode pokri vaci opl ata s
uzorci ma po zami sl i proj ektanata.
Cij ena obrade ne prel azi 2 5 do 35 kn/m2. Pokrivaci se nakon ski danj a
dobro i speru u vodi i mogu se ponovno kori sti ti . Ni su skupi pr i l i kom
nabave, a mogu se 1 5 i vi se puta upotrij ebit i .
RELJ EFII E POVRSI NSKE OBRADE
Rel jefna povrsi nska obrada izvodi se pomocu negativnog oti ska dij el ova
koj i su postavlj eni na opl atnoj pl ohi , i i i j e tako obl i kovana opl atna pl oha .
Dubi na rel jefni h obrada i de i do 1 0 centi metara. Naj vi se se kori ste tzv.
rebraste povrsi ne i i i kanel ure.
Na opl atnu pl ohu l agano se uki vaju konusno i zbl anj ane l etve, vi si ne
od 50 do 80 mm. Letve se postavljaju u ujednacenom ri tmu. Bocne strani ce
250 lzrada
Zrasta i relefna povrsinska obrada betonske konstrukcie.
l etava su u nagi bu 1 : 8 do 1 : 1 0. Nakon ski danj a opl ata, l etve ostaju u
betonu te se nakon 5 do 7 dana pazl j ivo vade j edna po j edna . Nakon
ci scenja mogu se ponovno kori stit i .
Kada se kanel ure djel i mi cno ceki Ci ma obij u u odredenom ri tmu dobij e
s e vrl o zani mlj i v i zgl ed povrsi ne.
Vi si ni kanel ura dodaj e se deblj i ni konstrukci je zi da da se ne smanj i
stati cki presjek konstrukci je i zasti tni sl oj n a armaturi .
Osi m kanel ura, mogucnosti obl i kovanja povrsi nski m rel jefi ma prakti cno
su neograni cene. S rel jefi ma se mogu na povrsi ni betona i zl ij evati sl ova,
brojevi i crtezi . Zani mlj i vo rj esenj e i zvedeno j e na zgradi robne kuce
" Razvi tak " u Mostar u. Na povrsi nama pl oha 2, 5 x 6, 0 metara, koj i s u
proi zvedeni kao montazni el ementi , i zradeni s u sti l i zi rani crtezi preuzeti s
bogumi l ski h stecaka iz okol i ce Mostara.
Ukupno je i zvedeno 96 el emenata, a svaka je pl oha i mal a razl i ci te
crteze. J edi ni moti v koj i se ponavlj ao na svi m pl ocama bi o j e crtez
sti l i zi ranog narodnoga kol a na vrhu i dnu.
Pri i zradi crteza kori stene s u tri dubi ne rel jefa od 1 , 3 i 5 centi meta ra .
Pri kazi i fotografi je vi dlj i vi h povrsi nski h obrada na robnoj kuci u Mostaru
objavlj eni su u svi m pri znati m svjetski m strucni m i dr ugi m casopi si ma.
Nazal ost, tij ekom napada topni stva tzv. J NA 1 992. godi ne potpuno j e
uni stena zgrada i fasada. Vjeroj atno se s amo djel omi cno maze obnovi ti .
lzrada
SLOBODNE FORME
Sl obodne forme obuhvacaj u sve ostal e povrsi nske abrade i prostorno
obl i kovanj e. U svi jetu i kod nas i zvedeno j e mnogo gradevi na s razl i ci ti m
rj esenj i ma povrsi nski h obrada i obl i kovanj a.
Povrsi nske abrade rade se u i nterij eri ma reprezentati vni h gradevi na.
Mnogi su umjetni ci obl i kovanjem i obradom betona pokusal i dati orgi nal na
rjesenj a i ne moze se reci da nema uspj esni h.
U dobra rj esenja spada i ugradnj a u razl i ci ti h obl i ka amorfnog stakl a,
sto daje posebne vi zuel ne efekte. Stakl o se dobra ukl opi l o i u enterij eri ma
j ednog Jadranskog hotel a, gdj e se kroz pune stakl ene pri zme ugradene u
betonski m zi dovi ma dobi vaju izvanredni svj etl osni efekti .
Kombi naci je betona s kerami cki m pl ocama u boj i takoder se mogu
svrstati medu uspj esna rj esenj a, a mogu se vi dj et i na mnogi m j avni m
gradevi nama u zemlj ama bl i skog i stoka.
Neuspij el a rjesenja uvijek su posl jedi ca nedovolj nog promi sl janja i znanj a
i nzenj era.
Ugradi vanje metal ni h, posebno zel jezni h i i i bakreni h ukrasa u beton
uvi jek j e pod pi tanj em. Metal i oksi di raj u i stvaraj u nepopravl j i
.
ve ml je na
betonski m povrsi nama. Pri l i kom obl i kovanja rel jefni h i sl obodn1 h obl i ka na
vanj ski m vi dlj i vi m betonski m povrsi nama mora se i stovremeno rj esavati
odvodnja povrsi nske vode.
252
lzrada vidlivih betonskih povrsina
Povrsinska obrada betonskih povrsina geometriskim likovima.
Na i staknuti m di j el ovi ma reljefa tal ozi se prasi na, cada i dr uge
neCi stoce. Ukol i ko nij e dobro rj esena odvodnj a, u vrij eme ki se s rel jefa se
sl ijeva prlj ava voda i na fasadi se nastaj u nezel j eni dopunski crtezi , tzv.
" brkovi " .
2. PRAVI LA RADA PRI IZRADI VI DLJIVI H
BETONSKI H POVRSI NA
l zrada vi dljivih betonski h povrsi na vrl o j e osjetljiv i sl ozen zadatak za
i nzenjere. U sl ucaju neuspjeha, pogreska je gotovo nepopravljiva, jer ostaje
vi dlj i va na povrsi ni. Naknadni popravci s zbukama i razl i ci ti m si nteti cki m
smol ama, unapri jed su osudeni na neuspj eh. Popravlj ena mj esta ubrzo
mjenjaj u boju a nakon nekol i ko godi na otpadaj u.
lzrada vidlivih betonskih povrina 253
Da se dode do uspjesnog naci na i zrade, prethodno je potrebno
razmotri ti tehni cka, tehnol oska i organi zaci jska pi tanj a. Kroz navedena
pi tanj a nastoji se odgovori ti , koj i m se materij al i ma u svakom poj edi nacnom
sl ucaj u moze posti ci zadovolj avaj uCi rezul tat u pogl edu i zgl eda i traj nosti ,
koj i m se sredstvi ma moze izvesti pothvat da potpuno odrazi projektiranu
predodzbu.
l zrada vi dlj i vi h betona ni j e poznat i svakodnevni gradevi nski zadatak.
To nij e zbukanj e i i i uli jevanje betona u opi ate mada i za te operaci je treba
strucnost i i skustvo !j udi . l zrada vi dlj i vi h betona j e i ndivi dul ni i kreti vni rad
izvrsitelja zadatka. Za uspjesnu i zradu vi dl j i vi h povrsi na betona preporuca
se posti vanje odredeni h pravi l a.
I . PRAVI LO - OSI GURATI ZALI HE MATERI JALA
Svi materij al i koj i ce se kori sti ti kod i zrade vi dlj i vog betona, a koji su
predvi deni za i zradu, kao kameni agregat po frakcij ama, cement i dodaci
betonu, moraj u se nabaviti i uskl adistiti na gradi l i stu za ukupnu potrebu
betona. Ukol i ko s e kori sti gotov beton s i sporuCi ocem s e mora dogovori ti
i osi gurati i sporuku betona od i ste vrste agregata i cementa.
Nevj erojatno j e kol i ke s e mogu dobiti razlike u strukturi frakci ja i i i boji
kamenog agregata nabavl jenog s istog izvorista u razmaku od samo mjesec
dana.
Dovolj na j e u tom razdobl j u j edna ki sa i i i novo mi ni ra nj e na
kamenol omu, da se dobije potpuno druga boja agregata i struktura frakcija.
Sl i cna je si tuacij a i s cementom, gdj e se svojstva i boja portl and cementa
od istog i sporuci oca ovi sno o meljavi mij enj a.
Boja cementa iz i ste tvor ni ce ovi si o tom iz koje j e " sarze" kl i nkera
proi zvedena i mij enj a se od svjetlo si vi h do tamni h tonova . Pritom se razl i ka
u boj i cementa ustanovi kada je konstrukci ja vee dovrsena.
I I . PRAVI LO - I ZRADI TI PROBNE UZORKE
l zrada vi dlj i vi h betonskih povrsi na poci nje i zradom probni h uzoraka na
gradi l i stu. Prethodno se izvrsi i zbor i provedu potrebna i spi ti vanja materij al a
s gledi sta traj nosti i otpornosti , projektira opl ata i drugi pri stroj i za rad,
provj eri i i spi ta betonska rij esavi na. Tij ekom i zrade uzoraka nastoje se
i spi tati svi predvi deni postupci , materij al i i sredstva rada, a lj udi ti jekom
i zrade uzoraka stjecu i skustva . Ne smij e se stedj eti na vel i ci ni i broj u
uzoraka. Uobi caj eno s e i zrade opi ate 1 , 0 do 2, 0 metra si ri ne, a vi si ne kao
moti v i i i veli ci na pl ohe na gradevi ni . Nikad ni je dovolj an j edan, vee se radi
vi se uzoraka. Uzorci s e ne rade istovremeno. Na prvom uzorku se stj ecu
2 54 lzrada vidlivih betonskih povrsina
pocetna i skustva. Kada se i zradi prvi uzorak i ustanove nedostatci , i zvrse
se potrebne dopune recepture betona, dorade opl ata i i i sredstava za
ugradnj u. Nakon toga se pri stupa i zradi drugog uzorka i nakon i stovj etnog
postupka, treceg a po potrebi i cetvrtog. Kada se dobij e zadovol javaj uci
i zgl ed na uzorci ma, ustanovi redosl ij ed operaci ja i drugi uvjeti rada, moze
se krenuti na i zradu konstrukci je i vi dlj i ve povrsi ne.
Ne moze se dobi ti zadovol javaj uci i zgl ed vi dl j i vog betona ukol i ko se
prethodno ni j e dobi o na uzorku.
Uzorci se posl i je mogu i skori sti ti i postavi ti na vanjskoj ogradi i i i u l azu
u posj ed, na parkovski m povrsi nama i otvoreni m djecj i m i gral i sti ma.
I l l . PRAVI LO - N E MIJ ENJATI RADNU POSADU L POCETKA DO
KRAJA RADOVA
l zrada vi dlj ivi h betona n ij e ruti nski rad kao zi danj e, betoni ra nj e i i i
zbukanj e. Kod i zrade vi dlj i vi h betona pri l i kom i zrade uzoraka, lj udi stj ecu
i skustva i u spostavlj aj u svoja pravi l a rada koj a ni su u domeni r uti nski h
postupaka . Uspj eh nekada ovi si o vrl o mal i m fi nesama, deblj i ni namaza
kemij ski h tvari na opl atu, zakosenosti dijel ova opl atne plohe, vremenu kada
se ski da opl ata, konzi stenci j i i naCi nu zbi j anj a betona i mnogi m naoko
si tni m detalj i ma.
l zrada vi dlj i vi h betona i ndivi dual ni j e i kreati vni rad lj udi . Pozel j no j e
da lj udi koj i s u pocel i radi ti na probni m uzorci ma nastave r ad na
konstrukci j i . Nekada j e dovol j no da se zamij eni samo j edan od vodeci h
maj stora pa da se, uvj etno receno, promij eni " rukopi s " na i zgl edu betona.
3. CUENE I ZRADE VI DUI VI BETONA
Cij ena i zrade vi dlj i vi h betonski h povrsi na krece s e u vrl o si roku rasponu.
Jednostavne abrade kao sto je " otvaranj e" povrsi ne pomocu kemj i ski h tvar i
i i i mehani cke abrade, neznatno poskuplj uj u betonsku konstrukci j u . C ij ena
obrada povrsi na j e vrl o povol j na i sa toga stanovi sta ni j edna vi dlj i va
betonska povrsi na ne bi trebal a ostati neobra dena. To se prvenstven o
odnos i n a vi dl ji ve dij el ove potporni h zi dova na prometni cama, podvoznjake
i pothodni ke, podru mske zi dove zgrada. Betonske povrsi ne kakve se
svakodnevno vi de na navedeni gradevi nama, ostavlj aju doj am nezavrseni h
radova.
Mehani Cke abrade su nesto skuplje, al i i dal eko atrakti vnij e. Otvaranjem
povrsi na mehani cki m ceki ci ma s zupci ma dobi vaj u se vrl o uj ednacene

lzrada vidlivih betonskih povrsina

255
povrsi ne. Mehani cki m obradama mogu se popravi ti neravno i zvedene
betonske povrs i ne te se u mnogi m s l ucaj evi ma povrsi ne naknadno
mehani cki obraduj u da se i spravi vee poci nj ena pogreska. | naknadna
mehani cka obrada j e bol j a od zbukanj a i i i premaza boj ama. Cij ena obrada
se krece od 2 5,0 kuna za ravne do 50, 0 kn/m2 za zakri vlj ene pl ohe.
Relj efne obrade, koj e se dobi j u uz pomoc posebno obl i kova ni h
opl ata, znatno su sl ozenij e u i zradi . Cij ena prvenstveno ovi si o opl ati , a
mogucnosti su vrl o vel i ke, od rebrasti h i geometrij ski h obl i kovani h povrsi na
Oblik i izgled betonske konstrukcie izveden oplatama.
2 56 lzrada vidlivih betonskih povrsina
do crteza, znakova i sl ova. Rel j efne abrade s u poslj edi ce zahtj eva
projektanata te se ne mogu usporedivati s cij enom zbukanj a i i i boj enj a.
Meduti m i najsl ozeni je rel jefne povrsi nske abrade po cij eni s u dal eko i spod
cij ena kameni h obl oga. Naj zahtj evnij e abrade dosti zu cij enu od 1 00 do
1 50, 0 kuna/m2
U kl i matski m uvj eti ma kakvi su u konti nental nom dij el u zeml je do sada
su vrl o nepovolj na i skustva s poj edi ni m vrstama vanj ski h kameni h obl oga.
Mnoge s u g radevi ne potpuno promij eni l e boj u, a kod pojedi ni h vi soki h
gradevi na pl ace otpadaj u i ugrozavaj u prol azni ke. U pogl edu i zgl eda i
traj nosti ne mogu se usporedi vati obradene vi dlj ive betonske povrsi ne s
obl ogama od dobrog kamena . Kamene konstrukci j e dokazal e s u
postoj anost kroz stolj eca. Ne smij e s e pri tom i zgubiti i z vi da da s e s e za
obl ogu povrsi na kameni m pl ocama mora i zdvoj i ti od 300 do 500 kn/m7
Na fasadi robne kuce u Mostaru bilo je predvicena izrada 96 komada montatnih
fasadnih zidova veliCine 2, 5 ? 6, 0 m.
Na vanjskoj strani zidova trebalo je izraditi stilizirane crtete s motivima uzetim s
bogumilskih stecaka iz okolice Mostara.
Osim crteta narodnoga kola u vrhu i dnu svi ostali crteti unutar plohe bili su razliCitog
sadrtaja. Vidlivi betonski relef predvicao je tri dubine od 1, 3 i 5 em. Matrice za relefe
prema crtetima projektanta, izrezane su od stiropor ploca razliCitih deblina.
Prva proba je uspjela u pogledu izlievanja, ali nakon podizanja ocvrsfog stiropor
se nie mogao izvaditi iako smo matricu dobra namazal posebnim premazima.
Obratifi smo se poznatim proizvocaCima kod nas i u svietu i tratili pomoC. Dobili smo
nove premaze i izlievali nove e/emente. Stiropor se nadale nie dao vaditi iz relefa
crteta. Pokusalo se svim moguCim sredstvima kao spalivanje plamenom, ticanom
brusilicom ali nije isla. Pri spalivanju na betonu su ostajale tute smolaste mrle a od
brusenja mienjala se povrsinska boja betona.
Obeca/i smo nagradu onom tko riesi odvajanje stiropora od betona.
Jednog jutra iz ureda na gradilitu zamiecen je pos/ovoca I. P. kako pod rukom nasi
masni zavetlaj umotan u stare novine. Kriomice smo promatrali sto se dogaca. Na
gradilistu se u nekom starom koritu nesto kuhalo. Poslie podne je izliven jos jedan
probni elemenat, a nakon dva dana podignut. Toga je jutra u Mostaru bila }aka
siecanska bura. Elemenat se jos nie ni uspravio, a matrica od stiropora je odleprsala
niz vjetar.
Uskor je poslovoca I. P. otkrio tajnu.
"/STOP/0 SAM LOJ S TRBUHA STARE KRAVE KOJI SAM 00810 NA OTPADU KLAONIC. "
Kako smo u mecuvremenu dobili od jedne poznate tvrtke iz
S
vicarske nove uzorke
premaza, uludno smo se pismom zahvalili i obaviestil da smo premazivanje i odvajanje
stirpora uspjesno riesili.
Nakon nekoliko dana dobivamo odgovor u kojem nas pitaju "da li smo spremni
pregovarati o ustupanju recepture jer slican problem imaju u Juznoj Americi".
Natalost nismo mogli poslati recept za Jutnu Ameriku. Nismo znali kako bi smo preveli
na engleski "Loj od trbuha stare krave".
I
I
i
lzrada vidlivih betonskih povrsina
2 57
l zgl ed obradeni h betonski h pl oha mazda u prvo vri j eme i nij e
kol ori sti cki atrakti van kao si nteti cki premazi i i i metal ne obl oge, al i kada se
usporedba izvrsi nakon deset godi na, u prednosti su betonske abrade, koje
prakti cno ni su promij eni l e i zgl ed.
Proj ektanti s u cesto povuceni poj edi ni m modni m trendovi ma u
arhi tekturi te nekri ti cno pri rjenjuju razl i Ci ti e kol ori sti cke i zgl ede dobi vene
boj ama i obl ogama od dr ugi h materij al a.
Zaboravljaju da vijek trajanja gradevi ne nij e isti kao tekstila i i i automobi l a.
Gradevi ne se podi zu za sadasnje, al i i buduce narastaje nasel ja i gradova.
VII. PR
5
ET
UN EN
KIH,AR IRKIH I
N5KI R
Utvrdi vanj e cij ena betonski h radova osj etl j i v je posao o koj em ovi si
uspjeh cij el oga gradevi nskog pothvata, posl ovni uspj eh poduzeca i svi h
sudi oni ka u proi zvodnom l ancu.
l zrad opl ata, obrada i ugradba betonskog cel i ka, pr i prava betona,
ugradnja i njegovanje, uposl javaj u veCi nu gradevi nski h radni ka na gradi l i stu.
Pri tom najvi se radni ka sudj el uj e u i zradi opl ata/ zati m u obradi i postavljanj u
armature, spravlj anj u i ugradnji betona.
U vol umnom metru ar mi rano betonske konstrukci je utrosak lj udskog
rada se krece u okvi r i ma:
Opl aci vanje konstrukci je
Obrada i ugradnj a betonskog cel i ka
Pri prava i u gradba betona
Ukupno
3, 0 - 6, 0 sati /m3
2, 0 - 3, 0 sati/m3
1 , 0 - 21 0 sati/m3
6,0 - 1 1 , 0 sati /m3
Po kvadratnom metru i zgradenog prostora kod vi sekatni ca, utrosak
lj udskog rada na armi rano betonskoj konstrukci ji kod suvremeni h postupaka
gradenja krece se od 3, 0 do 6, 0 sati /m2, a do 20, 0 sati /m2 kod tradi cij ski h
postupaka.
U strukturi ci j ene osnovni h gradevi nski h radova u vi sokogradnj i kod
zgrada i vi sekatni ca, navedeni radovi sudj el uj u;
Opl aCi vanj e betonski h konstrukci ja 26, 1 7% Opi ate 26, 1 7 %
Na bavka i obrada betonskog cel i ka 2 1 , 67%
Ugradi vanj e ar mature 4, 30% Armatura 25 ,97%
Pri prava betona 1 7, 26%
Pri j evoz i ugradi vanje betona 4, 30% Beton 2 1 , 56%
Ukupno 73, 70% 73, 70%
260 Proracun armirackih i betonskih radova
Kod i nzi njerski h gradevi na kao sto su mostovi, tunel i , si l osi i potporni
zi dovi , armi rano betonski radovi , u sto su uklj uceni tesarski , armi racki i
betonski radovi , sudj el uj u u cij eni do 90, 0 %.
U str ukturi ukupne cij ene t i pske vi sekatni ce navedeni radovi
sudj el uj u:
Zemlj ani radovi
Osnovni gradevi nski radovi
Gradevi nski i obrtni cki radovi
Zavrsni radovi
El ektroi nstal aci je
Vodovod i kanal i zaci ja
Grij anj e i kl i ma
Ostal o
Ukupno
3, 45%
43, 38%
22, 64%
6, 79%
5, 50%
1 0, 40%
5, 45%
2, 39%
1 00, 00%
Str uktura cijene na i zradi konstrukcije, po udj el u opi ate, armature
i betona u pr i bl i zni m je odnosi ma:
Opl aci vanje betonski h konstrukcija
Nabavka i ugradi vanje betonskog cel i ka
Pri prava i ugradivanj e betona
Ukupno
35, 5 1 %
35, 24%
29, 2 5 %
1 00, 00%
Mnogi i nzenj eri u pr aksi ne poznaj u dovolj no str ukt uru i naci n
proracuna cij ena radova i i i se previ se osl anj aj u na ruti nska rj esenja ne
ul azeci u bi t strukture cij ena. C ij enom se moraj u obuhvati ti svi troskovi
posl ovanja poduzeca, j er se svaki nepredvi deni trosak odrazava na cjel ovi ti
posl ovni uspj eh poduzeca. Pri i zradi punuda za natjecaj e, proracun cij ena
se neopravdano prepusta dj el atni ci ma u " Si uzbama za kal kul acij e"
poduzeca i i i poj edi nci ma koj i s u usmj ereni na t u obl ast.
Ne moze se utvdi ti stvar na cij ena radova ako se dobro ne poznaj u,
uvjeti buduceg gradi l i sta, postavl jena organi zacij a, vrste i uci nci s redstava
rada i postupci i zrade konstrukci ja.
Najveca zabl uda i pogreska kod proracuna cij ena radova j e nekri ti cno
osl anj anj e na razl i ci te normative materij al a i rada. Razl i ci ti " Prosj ecni
normati vi radova " , " Standardne kal kul aci je" , " l nterni normati vi radova "
mogu posl uzi ti samo kao usmj erenje i usporedenje j er odrazavaj u opce
postavke i i i prosj ecne trzi sne cij ene, a ni kako cij enu radova na posve
odredenom gradi l i stu.
Pretpostavi mo radi anal i ze da se potpuno i sta konstrukci ja i i i gradevi na
radi na dva gradi l i sta na razl i ci ti m l okal i teti ma, j edno u okol i ni Ri j eke a
drugo kod Gospi ca al i od razl i ci ti h izvodaca.
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
261
Ako j e j edno gradi l i ste u bl i zi ni sj edi sta poduzeca, gdj e postoje
postroj enj a za pri pravu betona, radi oni ce za obr adu cel i ka, oprema za
i zradu opl atni h skl opova, a drugo je gradi l i ste na nepri stupacnom mj estu
bez i nfrastrukture kao sto j e el ektri cna energij a, voda, gdj e treba dopremiti
i podi ci sva potrebna postrojenja, ri jesi ti smjestaj osoblj a, cij ena i zvodenja
ne moze bi ti i sta unatoc svi m " standardni m kal kul acij ama" .
Zbog vel i kog udj el a tesarski h, ar mi racki ki h i betonski h radova u
gradevi nama i mal a pogreska u proracunu po obracunskoj j edi ni ci , mogu
bi ti uzrok j e vel i ki h gubi taka.
Kada j e na g radevi ni potrebno i zradi ti 1 0. 000 m3 armi ranobetonski h
konstruci j a, a to j e most s rednj eg raspona i i i dvi j e do tri sestokat ni ce,
pogreska od 1 , 0 % i znosi oko 1 0 do 1 2, 0 kn/m3 konstrukci je.
Ukupni gubi tak j e vi se od sto ti suca kuna. Za taj se i znos mogu nabavi ti
novi strojevi i i i i spl ati ti j ednomjesecnu pl acu za 2 0 do 2 5 dj el atni ka.
Osi m poznavanj a gradevi nske struke i nzi nj er mora poznavati osnovna
nacel a i z ekonomi ke gospodarstva. Bez poznavanj a temel ja reprodukci je
gospodarski h organi zaci ja i ovi sni h troskova, ne moze se utvrdi ti stvarna
cij ena radova, za odredenu gradevi nu.
U ve/ikim graaevinskim poduzeCima inzenjeri su na gradiliStu u mnogim slucajevima
bili potpuno iskluceni kada se utvraivala ciena radova.
Posebne sluzbe u poduzecu bile su zaduzene za utvraivanje ciena, a da u mnogim
slucajevima nisu bil upoznati s predviaenom tehnologiom rada i uvjetima na lokacii
gradilita. Pristup je potpuno pogresan. lnzenjeri koji ce voditi gradiliste jedini su
mjerodavni za proracun ciena.
Najbole je to izrazio jedan kolega kada je rekao:
"C/JENE KOJE PRORA(UNAVAJU KALKULANn U SJEDISTU POUZE(A Z MEN SU BILE I OSTALE TAJNA. NA
POZIOJAMA GDJE SMO !MALl DOBRA TEHNOLO)KA RJESENJA, GUBIMO,
NA DRUGIM POZIOJAMA GDJE SE RDI PLOM I SJEKIROM S DRVENOM GRADOM, DOB/VAMO. PtTAM SE ZASTO
UVODIT NOVE OPATE I STROJEVE KAD P KALKULANTIMA DONOSE GUBITKE. "
A . POTREBNA
UTVRDIVANJE CIJENA
ZA
Pri l i kom utvrdi vanja cij ena potrebno j e raspol agat i tehni ckom i drugom
dokumentaci jom i z koje se mogu cj el ovi to sagl edati naci n i uvj eti izvodenja
radova, vrste radova, uvjeti gradi l ista i okol i sa kao i kl i matski uvjeti u vrij eme
i zvodenja radova.
262 Prracun
Osi m i zvedbenag p raj ekta i praj ekta tehnal agi j e, neaphadna
dakumentaci ja maze se razvrstati u slj edece cj el i ne:
1 . - Dapunj eni api s stavki pa pazi cij ama i vrstama radava
2 . Dapunjene dakazni ce kal i ci na radava
3. Tehni cke i druge uvjete i zvadenja radava
4. - Na knadni i dapunski radavi
5. Prethadna i spiti vanja na l akal i tetu gradi l i sta i akal i su
1 . OPI S STAVAKA PO VRSTAMA RADOVA
Za kval itetu kanstrukci je, a presudnag znacaja za utvrdi vanje cij ena j e
dabar api s stavki paj edi nacni h radni h aperacij a. Praj ektne organi zaci je u
veCi ni sl ucajeve i zradi api sa svavaka pa paj edi ni m radni m aperacij ama ne
pasvecuj u duznu pazarnast. Neadgavaraj uci api si radava, gdj e ni s u
abuhvaceni svi radni za hvati , materij al i i uvj eti i zrade, uzrak s u
neadgavaraj uce ci jene i nesparazuma i zmedu i nvestitora i izvadaca radava.
Svaka stavka api sa treba da nedvasmi sl ena adredi vrstu rada, mjesta
rada, kal i ci ne i kval i tete materij al a kaj i se kari sti , naci n i redasl ijed radni h
aperaci ja ukal i ko j e redosl jed uvjet kval iteti konstrukcij e. U jedi ni cnoj stavci
api suje se sama jedna vrsta radova i i i grupa radni h zahvata a ne kaa sto
se svakodnevna u opi si ma maze vi djeti , da j e u stavci vi se vrsta radova,
kao sto je cesta sl ucaj s tesarski m i betonski m radovi ma.
Pri mjer pogresenag projektantskog api sa vi dl ji v je na prvi pagl ed,
" Betoni ranje . . . s ukljucenam potrebnom oplatom i materijal om za opiate . . . . .
Opi s svake poj edi nacne stavke radova treba obuhvati ti :
1 . Sto se radi vrsta rada, vel i Ci na, geametrij a, nazi v konstrukcij e.
2. Gdj e se radi mjesto na gradevi ni i oznaka u proj ekt u.
3. Koj i m se materjj al om radi vrste, tocne oznake i nazi vi materij al a.
4. Oznake kval itete materi jal a MB, kl asa, kategorij a.
5. Uvjeti rada kod i zrade proi zvoda, - vi si na, skucen prastor, u vodi .
6. Obracunska j edi ni ca, - m1 , m2, m3, komad, ki l ogram, tona.
7. Kol i ci na radova u opi sanoj stavci proracunom dokazana kol i ci na
Primjer:
32.
Nabava, doprema i ugradba betona MB 30 s najveCim zrom agregata od 32 mm, u
gredama dimenzia 40180 em, iznad prizemla, oznacenih u projektu POZ 204 - 207
U cienu je ukluceno negovanje betona pokrivanje foliama i polievanje vodom tri dana.
m3 1 36, 40
Kada se navedeni opis razvrsta po postavlenim pravilima, vidlivo je da su u navedenom
primjeru obuhvaceni svi zahtevi opisa.
Proracun ciena tesarskih armirackih i betonskih radova
263
1. Sto se radi
2. Gdje se radi
3. Kojm se materia/om radi
4. Oznake kvalitete materijala
5. Uvjeti rada
6. Obracunska jedinica
7. Kolitina
2. DOKAZNI CA MJ ERA
. . . . . Nabava, doprema i ugraaivanje betona . . . . . . .
. . . . . u gredama dimenzia 40180 em oznacenih u
projektu POZ 204 -207 . . . . .
. . . . . betonom s najvim zmom agregata 32 mm +. .
. . . MB 30
. . . . . . iznad prizemla, obuhvaceno je i njegovanje,
pokrivanje betona follama i polievanje
vodom tri dana . . . . . .
m
136,40
Za svaku konstrukcij u i vrstu radova opi sanu u stavkama racunski se
moraj u dokazati kol i ci ne radova i i i materij al a koje se na taj opi s odnose.
Naj ednostavni je j e to pri kazati pri mj erom.
Betonski radovi
6 1 . Nabavka ugradba betona u stubove prizemla POZ 1 01 - 1 1 2 presjeka 40160 em
visine 3, 20 m, betonom MB 40 max zra 3 1, 5 mm u gusto armiranom presjeku.
Clenom je obuvacena potrebna op/ata, materlal i rad. m3 9, 26
Zbog pogresnog opisa gdje su u jednoj stavei dvie vrste radova, opis i koliCna se
razdvajaju na:
6 1 . Nabavka ugradba betona u stubove prizemla POZ 1 01 - 1 1 2 presjeka 40160 em
visine 3,20 m, betonom MB 40 max zra 31, 5 mm u gusto armiranom presjeku.
(0,4 X 0,6 X 3,2) X 12 kom " 9,26 m3
Tesarki radovi
24. lzrada opiate stupova prizemla s oplatom koja daje glatku povrsinu presjeka 40/
40 em visine 3,20 m, POZ 1 01 1 12
Dokazniea
(0,4 X 2 d 0,6 X 2) X 3,20 l X 12 kom : 76, 8 m2
3. TEHNI CKI UVJ ETI I ZVOfENJA RADOVA
Tehni cki uvj et i i zvodenj a radova sastavni su di o i zved bene
dokumentaci je gdj e se api sno daj u tehni cki i drugi uvjeti koji se ni su mogl i
dovol j no i staknuti i zvedbeni m projekatam i i i opi som stavaka a znacaj ni su
za kval i tetu radova, organi zi ranj e gradi l i sta i odvi j anj e radova.
264 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Uvjeti koji su obuhvaceni opi som mogu se promatrati u vi se cjel i na kao:
Tehni cki uvjeti izvodenja pojedi nh vrsta i i i radni h operacija, uvjeti razmjestaja
postrojenja i ostal i h sadrzaja gradi l i sta i uvjeti koj i se odnose na okruzenj e
gradi l i sta uklj ucuj uci i ekol ogij u.
Visoka uCinkovitost gotovih ploca omogucuje nisku cienu opladvanja.
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 265
Tehni cki m uvjeti ma detal jno se navodi postupak izvodenja pojedi ni h
operaci ja i i i vrsta radova, sto se ne maze sagl edati i z izvedbeni h proj ekata.
Ll kol i ko se radovi i zvode pri vi soki m i i i ni ski m temperaturama detalj no se
navode tehni cke i druge mjere koje se moraju provesti kod izvodenja radova
na zasti ti materij al a i nj egovanj u betona. Kod vi dlj ivi h betonski h povrsi na
uvj etuj e se materij al opl atne pl ohe i redosl ijed operacij a. Ukol i ko postoji
mogucnost nai l aska podzemni h i i i vel i ki h voda, u opi si ma se moraj u
nagl asi ti i preporuci ti mjere koje se poduzi maj u u takvi m sl ucajevi ma.
Uvj eti razvoj a gradi l i sta obvezuj uci su sadrzaj tehni cki h uvjeta. U
opi soma se odreduj u mjesta gdj e se mogu postavi ti gradi l i sna postrojenja
i drugi sadrzaj i , kako ne bi dosl o do kol i zi je s radovi ma na va nj s kom
uredenj u i i i pri klj ucni m i nstal acij ama. Ukol i ko na terenu postoje nevi dlj i ve
i nstal acij e el ektroenergetski h, kanal i zacij ski h i dr ugi h vodova, u opi si ma se
moraj u tocno navesti mjesta i mjere koje se poduzi maj u tij ekom i zvodenja
radova. Kada se gradevi na podi ze u neposrednoj bl i zi ni postoj eci h zgrada
moraj u se navesti mj ere koje j e i zvodac duzan poduzeti da se s prij ece
moguce stete na postojeci m gradevi nama. Ukol i ko se pri l i kom i skopa terena
maze nai Ci na gradevi ne i i i predmete kul turne basti ne, u opi som se uvjetuje
postupak u takvi m sl ucajevi ma. U sl ucaj evi ma da prostor na gradi l i stu ni je
u cj el i ni u posjedu i nvesti tora i i i postoje odredena ograni cenj a kori stenj a,
u opi som se tocno odreduje koj i se prostori ne mogu kori sti i i i opi sati uvjete
kori stenj a.
Okruzenje gradi l i sta u mnogi m sl ucaj evi ma postavl ja broj na
ograni cenja sto se detalj no opi suj e kako bi se upoznal i i zvodaci j os pri l i kom
i zrade ponude. Uobi caj eno se odreduje koje se prometni ce mogu kori sti ti
za pri stup gradi l i stu i uvjeti koj i se moraj u i spuni ti za uklj ucenj e na
prometni ce, oznake upozorenj a, semafor, nocno osvj etlj enj e i sl i cne mj ere.
U opi si ma s e tocno odreduju ograni cenj a u pogl edu buke i prasi ne pri l i kom
i zvodenja radova.
Ta koder se navode svi uvjeti okruzenj a kao sto su vremenska
ograni cenja za obavl janje radova u ljetnom razdoblj u kao sto je u turi sti cki m
mjesti ma I i i na odredene dane u godi ni zbog l okal ni h prosl ava i takmi cenj a.
Dobra opi sani i obradeni tehni cki , prostorni i uvj eti okruzenja gradi l i sta,
omogucuj u razvoj radova prema pl ani rani m postavkama i otkl anj aj u
mogucnost neoceki vani h zastoj a.
Projektne organi zaci je u zemlj i u ri jetki m sl ucajevi ma rade i pri l azu uz
proj ektnu dokumentaci j u tehni cke uvjete i zvodenja radova . Kod
medunarodni h proj ekata detal j no opi sani uvj eti nezaobi l azni su di o
i nvesti ci jske dokumentaci je koje potpi suj e i nvestitor i odgovorni proj ektant.
U praksi se prema engl eskom nazi vu fakul tati vno nazi vaj u " tenderska
dokumentacij a " .
266 Prracun ciena tesarskih armirackih i betonskih radova
4. NAKNADNI I DOPUNSKI RADOVI
Naknadni i dopunski radovi sva kodnevna su poj ava pri i zvodenj u
radova, a l i se u praksi znacenj e ti h poj mova u mnogi m sl ucajevi ma
pogresno tumace.
Naknadni radovi nastaj u ukol i ko j e ti j ekom i zvodenja dosl o do
odstupanj a kol i ci ne radova po pojedi ni m stavkama i i i vrstama radova u
odnosu na kol i ci ne u proj ektu koje su ponudene i ugovorene. Kod
naknadni h radova opi s i j edi nicna cij ena radova odgovaraj u ugovornom
troskovni ku. l zmj erom na gradi l i stu i i zradom dokazni ce mj era kroz
" Gradevi nsku knj i gu " obracunavaj u se razl i ke i prenose u si tuacij u. U
tehni cki m uvj eti ma se mora tocno navesti u koj i m sl ucajevi ma i na koj i se
naci n utvrduj u naknadni radovi .
Dopunski radovi j avl j aj u se ukol i ko j e zbog uvjeta na gr adi l i stu i i i
zahtjeva i nvesti tora dosl o do i zvodenja radova koj i n isu opisani u stavkama
i dokazni ci mj era a u ugovornoj dokumentaci j i nij e utvrdena cij ena. Takvi
se radovi nazi vaj u dopunski radovi . Za obracun ovi h radova mj erodavni su
cj enovni ci materij al a i strojeva, satnice dj el atni ka s koj i m j e raden troskovni k
i ponuda. Mnogi i nvesti tori u natj ecaj ni m uvjeti ma traze od i zvodaca da
i skaze prodaj ne satni ce i i i obracunski faktor, ci jene materij al a i strojeva kao
sastavni di o ponude. Na osnovi i zmj era na gradi l i stu kroz " Gradevi nsku
knj i gu " provodi se proracun jedi ni cne i ukupne cij ene dopunski h radova,
al i po cj enovni ci ma materij al a i strojeva te prodaj ni m satni cama radni ka koji
su sastavn i di o ugovora.
PRETHODNA I SPI TI VANJA NA lOKAUTETU
GRADI USTA
Pri je utvrdi va nj a ci jena za ponudu izvodi telj se mora detalj no upoznati
a svi m uvjeti ma mi krol okacij e gradi l i sta. Prvenstveno se obraca pozornost
na uvjete dopreme materij al a na gradi l i ste, stanj e prometni ca, udalj enost
gradi l ista do pojedi ni h i zvori sta, nosi vost mostova, usponi na prometni cama
i i ntenzi tet prometa u pojedi ni m vremenski m razdoblj i ma. Sva opazanj a na
terenu uredno se zabi l jeze i provj erava kol i ko uvjeti dopr eme zbog
prometni ca mogu bi ti ograni cavaj uci . U mnogi m sl ucajevi ma moguca su
ograni cenja u kori stenj u teski h vozi l a zbog ograni cene nosi vosti mostova
i i i stanja kol ovoza. Ukol i ko j e potrebno pri j e pocetka i zvodenj a radova
sa ni rati kol ovoznu konstr ukcij u i i i oj acati mostove navedeni r adovi se
obuhvacaj u u pri premni m radovi ma.
Proracun ciena tesarkih, armirackih i betonskih radova 267
Opskrba el ektri cnom energi j om takoder je predmet i strazi va nj a na
terenu. Nij e dovol j no vi djeti el ektr i cne zracne vodove pa zaklj uci ti da se
moze gradi l i ste pri kl j u ci ti na mrezu. Sa nadl ezni m el ektroprij enosni m
poduzecem potvrduj u se uvjeti i mjesto pri kl jucka na el ektro mrezu, a to
je na moguce na naj bl i zoj trafostani ci .
Gradi l i stu se moraj u osi gurati dovolj ne kol i ci ne tehnol oske i sani tarne
vode. Opskrba tehnol oskom vodom moze se ri jesi ti i z obl i znj i h vodotoka,
za opskr bu sani ta rnom vodom uvj eti su znatno ri goroznij i . Za betonske
radove, ukol i ko se ne pri pravl ja beton na gradi l i stu, potrebno je osi gurati
oko 0, 5 m3 do 1 , 0 m3 vode po jedi ni ci ugradenog betona. Tol i ko se utrosi
vode za nj egovanje betona, ci scenje opl ata, al ata i stroj eva.
Ukol i ko se gradi l iste mora opskrblj ivati vodom dovozom a utocisternama,
rjesenje je dosta slozeno i uzrokuje dopunske troskove.
Pri l i kom obi l aska l okal iteta obraca se pozornost na postojece gradevi ne
u bl i zi ni gradi l i sta. Tij ekom i z
v
odenja radova uvi jek postoji mogucnost da
se na okol ni m gradevi nama i dobri ma i zazovu odredene stete. Preporuclj ivo
j e fotografi rati sve postoj ece okol ne gradevi ne, i nstal aci je i pol j odelj ske
nasade i i i na dr ugi naci n utvrdi ti nj i hova stanje pri je pocetka radova.
B. EKONOm5KE O5NOvE
ClJENA
UvRlvANJE
Stvarna cij ena izvodenja moze se dobi ti ukol i ko se raspol aze potrebnom
dokumentacij om navedenoj u prethodnom pogl avl j u i poznaj u ekonomski
mehani zmi i postupci formi ranj a ci jena.
Medu strucni m lj udi ma u gra devi nskoj operati vi ustalj eno j e misl jenje
da su ekonomski mehanizmi predmet rada ekonomi sta po struci . Meduti m
ne mogu tehnicari utvrdivati cij ene ukol i ko ne poznaj u osnovne ekonomske
mehani zme. Dj el atni ci tehni cke struke ne preu zi maju posl ove ekonomi sta,
vee i m omogucuj u da ekonomski dubl je i spitaj u sva ku ponudu i obracun
posl ovanja sa staj al i sta poduzeca u c ij el i ni , ravnomj erne uposl enosti
raspol ozi vi h kapaci teta i osi guranj a sredstava za posl ovanj e.
1 . STRUKTURA TROSKOVA PROI ZVODNJ E
U str ukturi ci j ena radova razl i kuj u s e skupi ne troskova koj i s e moraj u
obuhvati ti ci jenom proizvoda i i i usl uge ukol i ko se zel i dobi ti stvarno kostanje
radova. Osnovni troskovi posmatraj u se u skupi nama:
268 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
A. Troskovi i zravnog materij al a, energi je i usl uga,
b. Troskovi sredstava rada,
C . Rezij ski , odnosno nei zravni troskovi ,
D. Pl ace uposl eni h djel atni ka,
E. Drustvene obveze i dobitak.
2. TROSKOVI I ZRAVNOG MATERUAlA, EN
USLUGA
lzrada razliCtih oblika konstrukcia gotovim plocama.
E I
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova 269
Materij al i od koj i h i zradujemo proi zvod svoj om supsta ncom ul aze u
proi zvod i i i se u svezi s nj egovom proi zvodnjom trose. Troskovi se mogu
promatrati u s kupi nama: osnovni materij al i , utrosena ener gij a i usl uge
podizvodaca.
l . Osnovni materij al i : kameni agregat, vezi va, voda , dodaci betonu,
armatura, zi ca, cavl i , drvena grada, sperpl oca u opl atni m pl ohama, ulj e
za podmazivanje opl ata i dr ugi koj i se ugrade i i i utrose u proi zvodnj i .
2 . Utrosena energi j a: utrosena el ektri cna energij a za pogon stroj eva,
pogonska gori va i mazi va, energi j a u tehnol oskom proces u za
zagr ij avanj e i i i njegovanje betona.
3 . Usl uge podi zvodaca: usl uge pri jevozni ka, zakupa stroj eva, kao i
podi zvodaca pojedi ni h vrste radova . Razvojem proi zvodn i h snaga,
poj edi na, obi cno manj a poduzeca specij al i zi raj u se za i zvodenj e
odredene vrste radova. Poduzeca su opremlj ena namj enski m al ati ma/
strojevi ma i obuceni m l j udi ma za j ednu skupi nu radova . U pravi l u j e
rij ec o radovi ma koj i se na gradevi nama j avl jaju povremeno u mal i m
kol i ci nama. U drugom sl ucaj u t o su radovi koj i se moraj u obavi ti u
kratkom vremenskom razdoblj u/ kao sto su hi droi zol aterski i pl asti carski
radovi , prijevoz posebni h tereta, kerami carski , stol arski , stakl arski i drugi
radovi . Troskovi obavlj eni h radova pl acaj u se podi zvodaci ma i
predstavl jaj u i zravne proi zvodne troskove.
3. TROSKOVI SREDSTAVA RADA
U proi zvodnj i se strojevi koristenjem trose. Nakon i zvjesnog vremenskog
razdoblj a i i i kol i ci ne obavlj enog posl a oni postaju neupotreblj ivi za dalj i rad.
Strojevi s u svoj u vrij ednost i i i di o vrij ednosti , preni j el i na nove p rozvode.
Vri jednost potroseni h strojeva mora se stoga odrazi ti u cij eni proi zvoda na
vi se osnova:
l . Kao vremenska i i i funkci onal na amorti zaci ja strojeva i opreme u
posj edu i zvodaca
2. Kamate na s redstva utrosena z a nabavku stroja
3. Tekuce odrzavanj e
4 l nvesti ci jsko odrzavanj e
5. Takse za regi straci je i tehni cke pregl ede.
6. Osi gura nj e sredstava kod osi guravaj uCi h zavoda.
l zdvaj a nj e za mi ni ma l ne amorti zaci jske stope regul i rane su Za konom
a ostatal i t roskovni utvrduj u se sukl adno i skustvu i i i cjenovni ci ma
organi zaci ja koj i obavl jaj u navedene usl uge i podzakonski m uredbama.
270 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
4. REZI JSKI TROSKOVI
Rezij ski , odnosno i ndi rektni troskovi ni su i zravna posl jed!ca proi zvodnj e
al i su uvjet da proizvodnj a maze zapoceti i normal no se odvij ati . Navedeni
troskovi moraj u se takoder uklj uci ti u cij enu proizvoda.
U navedene troskove spadaj u:
1 , Uredski pri bor, PTI troskovi , zakupni na prostora, promi dzba, el ektri cna
energij a za urede, g rij anj e ureda, potrosena voda izvan proi zvodnj e,
zakup uredski h strojeva, odrzavanje uredski h prostori ja i l aboratorij a,
odrzavanje putni cki h vozi l a.
2. Sl uzbena putovanj a, naknade za odvoj eni zivot, dnevni ce, prij evoz
uposl eni ka do gradi l i sta.
3. Sredstva i mj ere zasti te na radu, obvezatni zdravstveni pregl edi .
4. Nadzor kval i tete proi zvoda i materijal a.
5. l strazi vanje novi h proi zvoda i razvoj tehnol ogij e rada i proi zvodnj e
poduzeca.
6. Pri premni radovi na novi m g radi l i sti ma.
7. Autorski honorari , nagrade, skol ovanje i sti pendi j e.
8. Takse i dopri nosi poduzeca drzavi .
Navedeni t roskovi razvrstan i su u vel i ki br oj stavaka s hodno
odgovaraj uci m knj i govodstveni m propi si ma.
Pl ace djel atni ka vezane za i zradu proizvoda izravni su proi zvodni trosak.
Pl aca koj u j e pri mi o djel atni k nij e i j edi ni trosak, vee s u za nj enu i spl at u
vezan i dopri nosi za zdravstveno i mi rovi nsko osi guranj e, dj ecj i dodaci ,
dopri nos za zaposljavanje, porez na pl acu i gradski pri rezi . Dopri nosi na
pl acu krecu se i zmedu 50 do 70 % ad i zravne pl ace koj u pri mi djel atni k
sto ovi si ad porezni h ol aksi ca svakog poj edni ca i progresi vni h poreza na
vece i znose pl aca ad prosj ecno utvrdeni h na razi n i drzave.
Sa staj al i sta utvrdi vanja ci j ena proi zvoda i i i usl uga troskovi pl aca u
ukupnom i znosu predstavljaj u proi zvodni trosak.
Pri utvrdivanj u cij ena troskov pl aca promatraj u s e u skupi nama:
1 . Pl ace uposl eni h djel atni ka u di rektonoj proi zvodnj i .
2 . Pl ace uposl eni h djel atni ka u i ndi rektnoj proi zvodnj i .
3. Pl ace svi h uposl eni h koji se i spl acuj u kao naknade za godi snj e odmore,
drzavne prazni ke, dij el a naknada za bol ovanja koje snose poduzeca,
pl ace za gubi tke u radnom vremenu koje ni su uzrokoval i djel atni ci , kao
sto su vremenske nepogode, premj estanje i td.
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 271
6. VRSTE KOJ E SE
Pri je rascl anj i vanj a strukture cij ene i troskova gradenja mora s e odredi ti
koj u cij enu utvrdujemo, proizvodnu i i i prodaj nu.
Proi zvodna cij ena posl jedi ca j e namj enski nabavlj enog i utrosenog
materij al a i energij e u proizvodu, rada strojeva i lj udi u i zravnoj i nei zravnoj
proi zvod nj i i dr ugi h troskova bez koj i h se nebi mogl a organi zi rati
proi zvodnj a. Proizvodna cij ena se jos nazi va i ci jena kostanj a a obi cno se
oznacava si mbol i ma CK.
Suvremeni pogon za obradu betonskog ce/ika.
Prodaj na ci jena j e poslj edi ca trzni h uvjeta, i i i kako to ekonomi sti kazu,
prodajna cij ena ovi si o ponudi i potraznji ti h proi zvoda i usl uga na trzi stu.
Obi cno se oznacava si mbol om PC
Kada se proizvod uspi je na triistu prodati po vecoj cij eni ad proi zvodne,
ostvaruje se dobi tak i i i profi t Posl ovanje poduzeca s dobi tkom uspjesno
j e posl ovanje j er omogucuj e prosi renje djel atnosti , moderni zaci ju posl ovanj a
i bol je zarade sudi oni ka .
U sl ucaj u d a se proi zvod i i i usl uga prodaj e n a trzi stu i spod proi zvodne
ci jene dol azi se do gubi tka u posl ovanj u. l zni mno j e vazno da i nzenjeri znaj u
proracunati tocnu cij enu kostanj a radova i usporedi ti j e s trzni m ci jenama.
Aka j e cij ena kostanja veca ad trzi sne cij ene, moraj u se i strazi ti uzroci .
Cij ena kostanj a j e uvij ek u domeni i nzenjera, j er j e ci jena samo odraz
odabrane tehnol ogij e i organi zaci je na gradi l i stu. Nekol i ko resursa koji utjecu
na cij enu kostanja i zj ednaceno za sve izvodace na i stoj regij i kao, nabavne
cij ene energij e, dopri nosi na pl ace zaposl eni h, porezi i dopri nosi d rzavi .
272 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
l zmedu trzni h i proi zvodni h cij ena ostaje vrl o si rok prostor za
i strazi vanj e i dj el ova nje i nzenj era prvenstveno u i zboru tehnol oski h
postupaka, utroska rada lj udi i strojeva i utroska materij al a za proi zvodnj u.
Uspj esnost posl ovanja poduzeca moze s e promatrati i vi se stupnj eva .
Najveci j e gubi tak ako se proi zvod i i i usl uga ne uspi je prodati i napl ati ti
od kori sni ka. U tom j e sl ucaj u prodaj na ci jena PC ravna nul i . U neprodanom
i nenapl acenom proi zvodu ostaj u zal edena sredstva koj a su ul ozena u
proi zvodnj u kao sto j e vrij ednost utrosenog materij al a, energi j e, rada lj udi
i stroj eva.
PC = 0
Po nepovolj ni m posl j edi cama na drugom j e mjestu kada se na trzi stu
prodaju proizvodi i usl uge s cij enama koje su ni ze od cij ene kostanja sto
i zravno vodi u posl ovni gubi tak. Kol i ko je nepovolj no posl ovanj e ovi si kol i ki
j e gubi tak u posl ovanj u.
PC < CK
Naj manja poslj edi ca po posl ovanj e j e prodaja proi zvoda i usl uga po
proi zvodni m cij enama. To j e sl ucaj kada j e prodaj na ci jena i zj ednacena s
proi zvodnom. Dogorocno je takvo posl ovanj e nepovolj no j er ne omogucuj e
prosi renje posl ovanja, al i kratkorocno je bol je od posl ovanja s gubi ci ma i i i
proi zvedeni m, a nenapl aceni m proi zvodi ma i usl ugama.
PC = CK
7. PRORACUN CI J ENA GRADEVI NSKI H RADOVA
Cij ena gradevi nski h radova po poj edi ni m vrstama radova, stavkama
ci jenom zavrsene gradevi ne, mora obuhvati ti sve navedene troskove.
U praksi se pri mj enj uj u razl i ci ti postupci proracuna cij ena u ovi snosti
o vel i ci ni poduzeca, zahti jevi ma i nvesti tora, navi kama i praksi , al i svi se
pobroj ani postupci i i i kako i h nazi vaj u ' metode' , mogu promatrati i zmedu
dvi je osnovne metode:
metoda prodaj ne satni ce.
metoda obracunskog faktora.
Ostal i postupci negdj e su i zmedu, bl i ze j ednom i i i drugom postupku.
l nvesti tori postavljaj u razl i Ci te zahtjeve te se i naci n obracuna mij enj a. Kod
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 273
vel i ki h gr adi l i sta, na koj i m se radi vi se godi na, kao sto s u brane i i i
prometni ce, i nverstitori zahtijevaju da s e pri premni radovi posebno i skazuj u
i di rektno i h pl aca izvodaci ma. Na taj naCi n i nvestitor osi gurava potrebne
kapacitete za proi zvodnj u i si gurnost pothvata. U ti m sl ucaj evi ma pri premni
se radovi ne mogu obuhvati ti prodaj nom satni com i i i faktorom. U svi m
ostal i m sl ucaj evi ma pri premni radovi kao i ostal i navedeni troskovi moraj u
bi ti sadrzani u cij eni proi zvoda i i i usl uge.
8. I ZRAVNI TROSKOVI PROI ZVODNJ E
CENTRALNO POSTROJENJE AUTOMIJESALICA KRAN
B
POKRETNA PUMPA ZA BETON
c
M IJESALICA NA GRADILISTU JAPANER L I FT DI ZAL I CA
l . MOGUCNOST - BETONARA AUTOMIKSER KRAN
. MOGUCNOST - BETONARA AUTOMIKSER PUMPA ZA BETON
3 . MOGUCNOST - BETONARA AUTOMI KSER * JAPANER L I FT
. MOGUCNOST - MI JES . NA GRADI LI STU JAPANER L I FT
b . MOGUCNOST - MIJES . NA GRADI LI STU JAPANER KRAN
KOJA JE MOGUCNOST PO CI JENI NAJPOVOLJNIJA ZA BETONIRANJ E POTPORNOG ZI DA?
Tehnoloski lanci kod utvrrivanja ciena betonskih radova.
274 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Kod proracuna cij ena troskovi 5e promatraj u u 5kupi nama, ovi 5no o
odno5u prema proi zvodnj i . l zravni troskovi 5U nepo5redno vezani za
proi zvodnj u. Kada 5e ne proi zvodi , i zravni h troskova nema. l zravni troskovi
5U 5razmj eri obuj mu proi zvodnj e.
l zravni troskovi proi zvodnje 5u:
a. Troskovi materij al a, energij e i u51 uga u proi zvodnj i .
b. U51 uge pod izvodaca
c. Pl ace i zravni h dj el atni ka u proi zvodnj i .
9. POSREDNI TROSKOVI PROI ZVODNJ E
Po5redni troskovi ni 5u i zravno vezani za proi zvodnj u, al i 5 u uvj et da
proi zvodnja moze zapoceti i obavljati 5e. Po5redni troskovi 5 u 5tal ni za jedno
5tanje po51 ovanj a, j edan obuj am proi zvodnj e i i i odredeno g radi l i ste. Pri
promj eni obuj ma proi zvodnj e, promj eni uvj eta na gradi l i stu i i i okruzenj u,
5tal ni troskovi 5e 5kokovito mj enj aj u, ra5tu i i i padaj u.
Navedeni troskovi razvr5tavaj u 5e:
a. Troskovi 5red5tava rada
b. Rezij 5ki troskovi
d. Pl ace po5redni h dj el atni ka.
e. Po5redna pri manj a upo5l eni h koj i 5e i 5pl acuj u kao naknade
U opcem 5l ucaj u ci j ena kostanja 5e moze dobi ti kao odno5 zbroj a
i zravni h i po5redni h troskova prema kol i ci ni proi zvoda :
A + B
1. d'
.
CK Kuna 1e m1ca
KoliCina proizvoda
A - i zravni proizvodni troskovi 8 po5redni troskovi
l zravni troskovi ovi 5e o proi zvodnji i mij enjaj u 5e 5 obuj mom proi zvodnje
te 5e nazi vaj u jos i varij abi l ni i i i promij enj i vi troskovi . Po5redni troskovi 5U
5tal ni za j edan obi m proi zvodnj e i i i vremen5ko razdoblj e te 5e jos nazivaj u
i fi k5ni troskovi .
U opcem 5l ucaj u, cij ena kostanja bi t ce odredena, zbroj em i zravni h
(varij abi l ni h) i po5redni h (fi k5ni h) troskova. Nj ezi n c e j edi ni cni i zraz bi ti
odreden odno5om 5ume troskova i kol i ci ne uci naka, odno5no proi zvoda.
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 275
1 0. PRORACUN CIJENA S POMOCU PRODA.I II E SATNI CE
U gradevinar5tvu, za razl i ku od i ndu5trija gdje 5e proizvodi na j ednom
mje5tu i pod 5tal no i5tim uvjetima, takav pri5tup u proracunu cijena nije moguC.
Gradevi na 5e podi ze na mje5tu gdj e traj no o5taje a to moze bi ti u
bl i zi ni 5j edi sta poduzeca, al i i udalj eno gradi l i ste gdj e potrebno i zradi ti
pri 5tupne puteve, podi ci po5trojenja i radi oni ce, o5i gurati op5krbu el ektri cne
energij e i vode, 05i gurati 5mjestaj upo51 eni ka, o5i gurati prij evoz do gradi l i sta,
i j os mnogo o5tal i h troskova koj i 5u i zazvani l okaci jom gradi l i sta.
Cij ena 5e kosta nj a g radevi n5ki h radova mora proracunati za 5vako
poj edi nacno gradl l i ste i gradevi nu, pol azeci od troskova koj i 5u vezani
upravo za t o gradi l i ste.
Za pri pravu 1 m3 betona odredenog 5a5tava, neovi 5no gdje 5e pri pravlja
utrose i 5te kol i ci ne materij al a i energij e, rada lj udi i 5troj eva. Ali troskovi
pri prave ni 5u i 5ti . Od gradi l i sta do gradi l i sta razl i kuj u 5e nabavne ci j ene
poj edi ni h materij al a, troskovi prijevoza, energije, 5trojeva i rada.
Stal ni i i i fi k5ni troskovi 5e mij enjaj u od gradi l i sta do gradi l i sta, a sto j e
ugl avnom po5lj edi ca obuj ma pri premni h radova koj i 5u izvedeni da bi 5e 5
proi zvodnjom mogl o pocet i .
Na gradi l i stu u bl i zi ni 5j edi sta poduzeca, obuj am pri premni h radova
moze bi ti neznatan. Na drugom g radi l i stu, gdj e je potrebno i zradi ti
pri 5tupne puteve, podi ci po5troj enj a, obuj am pri premni h radova j e vel i k. Od
gradi l i stra do gradi l i sta, ovi 5no o uvjeti ma, razl i kuj u 5e troskovi 5mj estaja
upo51 eni ka, prijevoza lj udi do gradi l i sta, gubi ci fonda radnog vremena lj udi
i 5trojeva zbog pre5eljenja i broj ni dr ugi .
U oblasti proracuna cijena meru strucnim ludima u operativi koriste se brojne
improvizacie kao posledica nedovolnih znanja u oblasti utvrrivanja ciena . .
Jedan, ne bas najmlari kolega, trazio je nedavno bilo kakav ugovoreni troskovnik
radova jednog veceg investitora.
Na pitanje zasto mu je potreban, odgovorio je;
"RADIM PONUDU ZA /STOG INVESTITORA. /z UGOVORENOG TRO)KOVNIKA PREPISUJEM JEDINICNE CIJENE U
PONUDBENI TRO)KOVNIK. "
"KAKO ZNATE DA MOZETE RADITI PO TM CIJENAMA?"
"ZNAM DA KOD TOG INVESTITORA JO) NITKO NIJE PROPAO", lakonski je odgovorio.
Proracun cij ena radova i u5l uga metodom prodaj ne 5atni ce vi se 5e
kori 5ti u zapadni m zemlj ama, a kod na5 5e uobi caj eno kori 5ti kod manj i h
poduzeca i obrtni ka.
Po5tupak j e u proracunu vrlo jedno5tavan, al i za pri mjenu moraju poduzece
i 5punjavati odredene uvjete. Za poduzeca koja primjenjuju metodu prodaj ne
276 Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
satni ce presudan j e ujednacen broj stal no uposleni h djelatni ka u promatranom
vremenskom razdobl ju i i i na odredenom gradi l istu i ujednacena uposl enost
kapaciteta bez zastoja i preki da u tij eku obracunskog razdoblj a.
Svi posredn i proi zvodn i troskovi poduzeca vezu se za satni cu i z
neposrednog radnog sata djelatni ka. Na taj s e naci n dobij e prodajna satni ca
za neposredni rad u koj u su oklj uceni svi posredni troskovi proi zvodnj e.
Utvrdi vanje prodaj ne satni ce di rektnog rada na i zradi proi zvada naj bolj e s e
maze sagl edati na model u:
IN tr + PL dir
PS Kuna I sat
N
PS - Prodaj na satni ca
IN tr Zbroj svi h pasredni h troskova proizvodnje, posredni h pl aca.
PI dir- Pl ace dj el atni ka i z neposredne proizvadnje
N - Broj radni h sati i zravni h djel atni ka u vremenskam razdobl j u i i i na
adredenaj gradevi ni i i i proi zvodu.
Kada s e u model uvrsti str uktura posredni h troskava, maze s e pri kazati
madel am:
PS
=
(T
sr + RZ tr + PL in) + P
I
dir + PD
= Ku
na
/ sat
N
T sr Troskovi s redstava rada za odredeno gr adi l i ste i l l poduzeca za
vremensko razdoblj e. Obi cna se obuhvacaj u godi snj i troskovi .
RZ tr - Pri padaj uci rezi jski troskovi poduzeca za vremensko razdoblj e.
PL dir Pl ace neposredni h djel atni ka za vremenska razdablj e.
PI dir Pl ace di rektni h djel atni ka u proi zvodnj i
PD Pl ani rani dobi tak na odredenam pothvatu i i i zadatku .
Kada s e proracuna abracunska satni ca, cij enu kostanj a z a svaku
paj edi nacnu stavku radava nij e tesko ustanavi t i .
J edi ni cna cij ena radova j e:
CK

A + PS x n

Kuna I jedinici
CK Cij ena kostanja po j edi ni ci prai zvoda
A Di rektni troskovi materij al a, energi j e i usl uga za j edi ni cu odredenog
proi zvoda i i i radova po: m2, m3, komadu, toni .
Proracun ciena tesarskih, armiackih i betonskih radova
277
PS - Prodaj na satni ca utvrdena na ranij e opi sani naci n.
n Broj sati neposrednog rada za i zradu j edi nice proi zvoda po normati vi ma
i i i na drugi naci n utvrden utrosak.
Kad i zrade punuda za natj ecaje i l l poj edi ne i nvesti tore, prva se
proracuna cij ena kostanja bez dabi ti . Kal i ki ce se dabi tak pl ani rati , ovi si a
trzni m uvj eti ma, mogucnast i ma dabi vanja pasl ova na natj ecaj i ma i
upasl enosti kapaci teta.
Kada s e na proi zvadn u cij enu doda pl ani rani dobi tak, dobi va se
prodaj na ci j ena j edi ni ce proi zvoda. Ukol i ko s u tr zne ci j ene vece ad
proracunate prai zvadne cij ene, razl i ka j e dobi tak i i i profi t poduzeca.
PC CK + D Kuna/jedinica
PC - Prodaj na ci j ena j edi ni ce radova,
C K - Proi zvodna cij ena,
D - Pl ani r ani dabi tak.
1 1 . PRORACUN CI JENA S POMOCU FAKTORA
Proracun cij ena s pomacu obracunskog faktora kori sti se u veCi m
gradevi nski h poduzeca. Kada se utvrduje ci j ena pamocu faktora prvo se
praracunaj u svi faktorski troskovi koj i obuhvacaj u:
Troskove sredstava rada
Rezij s ke troskove
Pl ace posredni h djel at ni ka
Posredne pl ace za posebne naknade
Obr acunski faktor se dabij e kada se faktors ki m traskovi ma doda
ukupan i znos pl aca i z nepasrednog rada u proi zvadnj i i padj el i sa i sti m
i znasom.
i i i
f
Faktorski troskovi
1 1
=
+
Place iz neposrednog rada
rada
278 Proracun
Dobi veni j e obracunski faktor f1 i i i faktor cij ene kostanj a . Kada se
faktoru ci j ene kostanj a dada pl ani rani i i i oceki van i dobi tak, dobi j e se
prodaj ni obracunski faktor.
1 2. J EDI NI CNA CUENA RADOVA
Proracun cij ena g radevi nski h radova poci nj e proracunom j edi ni cni h
cij ena radova, po stavkama opi sa za j edi ni cu proi zvoda i zrazenu u m2, m3,
komadu, toni i i i ki l ogramu.
Proracun cij ena radova s pomocu faktora vi dl j i v j e i z model a:
PC A + (85 x n) x f
PC Prodaj na cij ena
A Troskovi materij ai a i energij e za j edi ni cu proi zvoda
85 Vrij ednost satni ca za neposredni rad
n Broj sati potreban za i zradu j edi ni ce proi zvoda utvrden normativi ma
i i i na drugi naci n.
f Obracunski faktor prodaj ne cij ene.
Kako bi se uoCi/a raz/ika u postupku proracuna ciena preko "obracunske satnice" i
"faktora", navadi se pretpastavleni primjer proracuna iste stavke radova na dva
naCina.
Zbimi obracun troskava za }edna gradifste je:
A. 1 . Troskovi osnovnih materia/a 7460.000
2. Troskovi energie 2 1 0.000
3. Troskovi usluga 330.000
A. Ukupna 8. 000. 000
B. 1. Troskavi sredstava rada
2. Reiiski troskavi
3. Place pasrednih radnika
4. Posredne place i davanja
B. Ukupno
C Place iz neposrednog rada
400.000
480.000
220. 000
96. 000
1 . 1 96.000
C Ukupno 672.000
A + B + C = 1 1 . 736.000
Proracun
PD. Planirana dobit je 4 % na ukupnan prihod:
1 1 . 736. 000 7 0, 04 469,44 469.440
Planirani ukupan prihod: 12.205.440
Prosjecna bruta satnica iz direktnag rada je PI = 1 6, 0 knlsatu, sta adgavara prosjecnaj
plaCi u gospodarstvu u 1 996. godini, a raspa/oiivi iii patreban fond sati direktog rada
za p/aniranu kaliCinu proizvada je 42.000 sati.
Bl - 4 + C + D 1 . 1 96. 000 + 469.440 + 672. 000
Prodajna satnica = 55, 64 kn/sat
n 42
Prodajna satnica: PS = 55, 64 knlsat
Primjer:
Jedinicna cijena praizvoda u kame sudjeluje;
A. Material s 3, 500 knledinici
\
B. Rad 3, 5 sata rada po jedinici pfaizvoda iznosi:
PC = A + BPS 7 n = 3,500 + 55, 640 7 3,5 = 3. 694, 74 kn/ed
Obracun istog praizvada karistenjem faktora:
iii
( B1 - 4 + D) + PL di (1 . 196.000 + 469.440) + 672.000
f " 3, 477
PI dir 672.000
(B1 4 + D) (1 . 196.000 + 469.440)
f " + 1 = + 1 " 3, 477
PI dir 672. 000
Usvaja se obracunski faktor f = 3,477
Jedinicna ciena navedenog proizvada je:
PC = A + ( 5 X n ) X f = 3.500 + ( 1 6, 0 X 3, 5 ) X 3,477 = 3. 694, 71 kn/ed
Mala razlika izmeou dviu ciena nastala je zbog zaokruiivanja faktara na dvie
decimate.
Teska se opredi j ei i ti i preporuci ti j edan i i i dr ugi postupak. VeCi na se
gradevi nski h poduzeca se kori sti obracunski m faktorom, al i pri tome se
cesto prave sustavne pogreske.
Ri jetko se proracunava faktor za pojedi nu ponudu i i i gradi i i ste vee se
faktor proracuna za odredeno razdobi je, obi cno za j ednu godi nu, na osnovi
broja stal no uposl eni h i prosj eka prosi ogodi snj i h troskova.
S takvi m se faktorom rade sve ponude, bez obzi ra gdj e je gradi l i ste i
kol i ke i ma troskove, a koj i ni su obuhvacen i u godi snj em prosj ecnom
faktoru.
280 Proracun
Automiesalica s pumpom za prievoz i prienos betona.
U sl ucaju kada se dobi je i ugovori posao na osnovi takve ponude, ne
zna se kako ce zavrsi ti pothvat. Na gradi l i sti ma gdje su troskovi pri premni h
radova i ostal i troskovi veci od prosj eka obuhvacenog faktorom, gubi tak
j e nei zbjezan.
Si gura n proracun cij ene radova ne ovi si o metodol ogij i koj a j e
pri mij enj ena, vee 0 tom kol i ko j e proracun odraz pri mij enjene tehnol ogij e
i kol i ko s u obuhvacen i svi troskovi odredenog g radi l i sta. Na osnovi
provedenog moze se zakl j uci ti :
Za svako pojedi nacno gradi l i ste mora se utvrditi faktor i i i prodajna satni ca.
1 3. TROSKOVII I K RADOVA
Na opi se radova i koi Ci ne radova u troskovni k se unose j edi ni cne cij ene
radova po stavkama. J edi ni cna cij ena j e ugovorna vrij ednost i sto kao i
ukupna ci jena radova. U sl ucaj u matemati cke pogreske u proracunu, za
obracun je po ugovoru mjerodavna j edi ni cna cij ena. Za obracun naknadni h
i dopunski h radova takoder mjerodavna j edi ni cna ugovorena cij ena po
svakoj stavci radova.
Umnozak j edi ni cni h ci jena i kol i ci na radova daj e ukupnu cij enu radova
u opi sanoj stavci . Zbroj cij ena svi h stavki daje cij enu vrste radova . Zbroj
cij ena svi h vrsta radova daj u cij enu u kupni h radova.
Bez j ednog od navedeni h el emenata troskovni k nij e potpun i ne moze
bi ti osnova ponude i i i ugovora za i zvodenje radova i zmedu i zvodaca i
i nvesti tora.
Proracun
1 4. PRORACUN CI J ENA TESARSKI H RADOVA
Cij ena betonski h konstrukci ja sadrzi cij enu opl aci vanja, abrade,
prijevoza i ugradbe betonskog cel i ka, pri prave, pri jevoza, 1gradbe, zbij anj a
i njegovanja betona.
Vj eroj atno j e naj sl ozenij e utvrdi ti cij enu opl aCi vanj a, j er u trenutku
i zrade ponude u veCi ni sl ucajeva ni su dovolj no poznati el ementi o koj i ma
ovi si ci jena opl aci vanja. Za betonski cel i k i beton dovol j no j e dobra i spi tati
i nacrtati tehnol oske sheme redosl ij eda radni h operaci j a te ukij uceni h
sredstava kako s e ne bi i zostavi o koj i zahvat i l ancu.
PRORACUN CI J ENA OPLACI VANJA
l zrada s uvremni h opl atni h skl opova moze se promatrati u tri osnovna
pri stupa:
a . tradi cij ski kroj ene opi ate koje s e i zraduju n a mjestu g radenja
b. opl at ni skl opovi koj i se skl apaj u na mj estu od tvor ni cki i zradeni h
modul ar ni h pl oca.
c. opl atni skl opovi od tvorni cki i zradeni h unifi ci rani h el emenata koj i se
radi oni cki skl apaj u, a na mjestu g radenja postavl jaj u i ski daj u.
Ovi sno o pri mij enj enom naCi nu i sredstvi ma opl aci vanja, proracunava
se i cij ena.
a. Krojene opi ate na mjestu gradnj e
Kako j e u prethodni m poglavlj i ma i zneseno, krojene opi ate rade se od
drvene grade koja se na mjestu izrade rezu i zakivaju u potreban obl i k i vel iCi nu
u obl i ku negati vne sl i ke konstrukcije. Utrosak rada i materij al a moze se nad u
mnogobroj ni m ll prosjecni m" normati vi ma, ll i nterni m normati vi mall pojedi ni h
poduzeca, a mnogi koriste stecena i skustva.
Proracun j e cij ena kroj eni h opl ata j e j ednostavan. Na osnovi
" normati va " za odredenu vrstu i obl i k konstrukcij e ustanovi se utrosak
materij al a za j edi ni cu proi zvoda i neposrednog rada u sati ma.
U normativi ma materij al a utvrdena j e kol i Ci na materij al a koja se utrosi
za j edno opl aci vanje kao, drvene g rade, zi ce, spoj ni h sredstava. Utrosak
drvene grade u normati vi ma proracunat j e s pretpostavkom da se daske
mogu sest puta upotrij ebiti , l etvi ce tri , a gredi ce deset puta. Navedene
pretpostavke u veci n i s l ucajeva ne odgovaraj u stvarnoj potrosnj i , j er se
drvena grada vee nakon j edne do dvije uporabe deformi ra, i spuca te postaje
neupotreblj iva za i zradu opl ata. Utrosak rada i materij al a kod kroj eni h
opl ata vrl o j e vel i k te j e i zrada kroj eni h opl ata vrl o skupa.
282 Proracun
Cij ena se proracunava na obrascu koji j e u pr i mj eru:
ICG d.o. o. Omisalj
Poduzece za i nzenjeri ng, konzal ti ng i gradenje
Vodovod Poni kve KRK
Tl acni cjevovod Poni kve
ANALI ZA J EDI NI CNE CI J E NE
Oznaka i broj stavke I Betonski radovi 37. I Jedi nica mjere I
Opi s stavka:
lzrada jednostrane opi ate zi dova na revi zi jski m zdenci ma tl acnog
cjevovoda si ri ne od 1 , 5-3,0 m, vi si ne 2,0-4,0 m.
A. Materi jal
Br. Normati v Vrsta materijal a Normi rana kol i ci na
1 . GN 600-201 Daska 24 mm 0,0047 m3
2.
W
Gredi ce 0,0035 m3
3.
W
Zica 3, 5 mm 0,07 kg
A. Ukupno materijal
B. Troskovi rada
ti v
1 . GN 600-201
2.
Struka i kval if. Normi rani
Tesar I l L
Cijena
1 .302,00
1 . 1 1 6,00
7,40
Ukupno
6, 1 2 kn
3, 91 kn
0,52 kn
1 4, 55 kn J
Ukupno
6,08 kn
9,80 kn
B. Ukupno rad 1 5,88 kn I
Cij ena A + B x f 1 4, 55 + 1 5, 88 x 4, 5

86, 01 k n/m2
Datum Obracunao
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 283
b. Opl atni skl opovi koj i se sastavl jaj u na mjestu gradenja
Tvorni cki i zradene opl atne modul ar ne pl oce sadrze osnovnu
konstrukci ju pl oce od al umi nij a i i i presanog l i ma, opl atnu pl ohu koja se
moze i zmjenj i vati , uredaje za povezivanje i pri drzavanje, radne staze i druge
pratece dij el ove ovi sne o proi zvodacu sustava.
Kod proracuna cij ena razl i kuj u se dij el ovi koj i su tvorni cki i zradeni i
omogucuj u vel i ki broj u poraba a koj i se obracunavaj u kao oprema i i i
i nventar, dij el ove koj i s e brze trose kori stenj em i predvi deni s u da s e nakon
odredenog broja upotreba zamij ene, kao opl atne pl ohe od sperpl oce, te
potrs ni mater ij al i koj i se utrose kod svake uporabe, kao ulj e za
podmazi vanj e, drzaci odstoj anj a i si dra koja ostaj u ugradena u betonu.
Tvorni cki i zradeni dij el ovi opl atni h skl opova
U ovu skupi nu spadaj u tvorni cki i zradeni dij el ovi od metal a, uredaj i za
povezi vanj e, radne staze i zasti tne ograde. Navedeni dij el ovi opl atni h
skl opova predvi deni s u za vel i ki broj uporaba . Proi zvodaci opr eme
predvi daj u mogucnost do 300 kori stenj a, al i za proracun ci jena u l azi se s
pretpostavkom 1 00 do 1 50 obrta, j er se ovi opl atni dij el ovi u j ednoj godi ni
mogu najvi se do 40 puta upotri jebi ti .
Za j edno kori stenj e ci jena opreme odrazava se u ci jeni :
Utrosak materij al a koj i se zamjenj uj u
Obuhvacaj u se materij al i koj i su predvi den i za zamj enu nakon
odredenog broja uporaba, kao opl atne pl ohe od sper pl oce, el asti cni
materij al i za brtvl jenje pl oca, drzaci rastoj anj a, pojedi ni drveni dij el ovi kao
podovi radni h staza i td.
Ukol i ko je opl atna pl oha od sperpl oce, obracunava se s 40 60
uporaba, drveni dij el ovi na podovi ma uzi maj u sa 1 00, a zapti vni el asti cni
materij al i s 30 - 40 uporaba kada se moraj u zamj eni ti .
8

Nabavna ciena materiala s ugradbom

knlm
2
Predvideni broj koristenja
28 Prracun ciena tesarskih armirackih i betonskih radova
Potrosni materij al i
U potrosne materij al e spadaj u svi materij al i koj i se kod svake oporabe
utrose kao, ulj a za podmazi vanj a, drzaci rastoj anj a i svi dij el ovi koj i ostaj u
ugradeni u betonu i i i se mogu samo j ednokratno u porabi ti .
Utroseni rad
C=
Nabavna ciena materijala =
k
n
l
m
2
Utrosa
k
po jednoj uporabi
Utrosak rada na skl apanj u i ski danj u opl ata podrobnij e j e opi san u
prethodni m pogl avlj i ma. NajveCi je utrosak kod drveni h kroj eni h opl ata i kada
se za pojedi ne obHke konstrukcija utrosi do 2, 0 sata/m2. Utrosak rada kod
tvorni cki i zradeni h opl atni h pl oca krece se ad 0, 1 0 do 0,0sati/m2.
Cij ena rada utvrduj e se u ovi snosti ad naci na proracuna, kori stenj em
prodaj ne satni ce i i i obracunskog faktora .
R = n x PS R = n x S x f
R ci jena rada, n - normati v utroska, PS - prodaj na satni ca,
S - neto satni ca, f - obracunski faktor .
c. Opl atni skl opovi koj i se postavl jaj u na mjestu gradenja
Opl atni skl opovi ad tvor ni cki i zradeni h el emenata kori ste se kod
vel i kopl osni h prenosi vi h skl opova. Proi zvodaci opreme i sporucuj u tvorni cki
i zradene el emente kao: nosive konstrukci je, uredaje za povezivanje, konzol e
za radne staze i td. Kori sni k nabavl ja opl atne pl ohe, potkonstrukcij e, gradu
za podove radni h staza i materij al e za zapti vanje. U odnosu na proracun
ci jena s gotovi m pl ocama ovde se j os poj avlj uj e stavka, radi oni cka i zrada
opl atnog skl opa u potrebnoj vel i ci ni obl i kutl a ostal i el ementi cij ene su i sti
kao kod gotovi h pl oca.
Cij ena prenosi vog opl atnog skl opa sadrzi :
Ci jena kori stenja tvorni cki i zradeni h el emenata
Tvorni cki i zradeni el ementi opl atni h skl opova kao: nosi ve konstrukci je,
uredaj i za povezi vanj e, konzol e za r adne staze mogu se prakti cno
neograni ceno puta kori sti ti , al i kod proracuna cij ena se uobi caj eno racuna
s 1 00 kori stenj a.
A
= Nabavna cijena tvoric
k
h dielova
=
k
n
l
m
2
Predviteni broj uporaba
Materij al i za opl atne pl ohe, drvena grada, spoj na sredstva
Materij al i za skl opove kao: sper pl oca za opl atne pl ohe, drvena
obradenja grada za potkonstrukci je, el asti cni materij al i za brtvljenj e, zbog
manj eg broja upotreba zasebno se obracunavaj u. Uobi caj eno se racuna s
60 - 1 00 u poraba.
= Nabavna cijena ugradbom =
k
n
l
m
2
Predviteni broj uporaba
Potrosni materij al i
Potrosni m materij al i ma moraj u s e obuhvati ti svi materij al i koje s e utrose
kod sva ke u porabe kao: premazi za opi ate, pl asti cne cijevi koje ostaj u u
betonu, zaptivni materij al i , si dra koja ostaju u betonu i td.
Utroseni rad
Kod vel i kopl osni h prenosi vi h skl opova rad se utrosi na radi oni cku i zradu
skl opa i na svakom pojedi nacnom kori stenj u.
Na radi oni ckoj i zradi skl opa utrosi s e 1 ,0 - 2 , 0 sata/m2.
Za ski danj e i postavl j a nj e vel i kopl osni h opl atni h skl opova utrosak je
rada, ovi sno o sustavu i obl i ku konstrukci je ad 0, 08 do 0, 30 sati/m2
C ij ena rada za j edno opl aci vanje j e:
R
lzrada sklopa
R d l k'd k l + a na postavanJu s anJU n m
Predvideni broj uporaba
Cij ena j ednog opl aCi vanja j e zbroj : Cjena = A + b + L + L
286 Proracun ciena tesarskih armirackih i betonskih radova
Primjer:
Proracun ci jene opl aci vanja s gotovi m pl ocama |Z sustava nj emacke fi rme " NS"
usporeden s drvenom krojenom oplatom.
CIJENA OPLACIVANJA "NS" gotovim p/oiama
Nabavna cijena 200 m2 oplata sa svim potrebnim dielovima je 282.484, 50 kn. U
navedenoj vriednosti oplata ploha sudjeluje s 29. 200, 00 kn, a inventarski dio
257. 01 4, 8. Kada se svede na jedan kvadratni metar opiate to iznosi: za oplatne plohe
1 08, 0 knlm2 i 1 285, 20 kn!m2 za inventarski dio opreme. Predvioeno je da se oplatna
ploha izmijeni nakon 60 uporaba a otpis inventarske opreme je nakon 1 00 uporaba.
1 08, 0 1.285, 2
2
A. Cijena koristenja opiate = + = 12, 85 knlm
60 100
B. Potrosni materijal, ulje itd. = 1, 80 knlm2
Ukupno materijal = 14,65 knlm2
L Rad na postavljanju i skidanju op/ata po normativu 0,35 satilm2
PS - Prodajna satnica 55, 64 knlsat
Rad 0,35 sati X 55, 64 knlsat
Cijena oplaCivanja
= 1 9,47 knlm2
= 34, 12 knlm2
CIJENA OPLACIVANJA DRVENOM KROJENOM OPLATOM GN-6001-201
A. Material
Daska
Gredice
Z
ica
C
avl
Ukupno materijal
0, 0047 m
0,0035 m3
0, 07 kg
0,25 kg
1 . 260, 00 knlm3
1 . 080, 00 kn!m3
1 4, 04 kn/kg
1 5, 58/kg
B. Rad na izradi opiate po normativu GN 1,04 satalm2
Rad 1, 04 X knlsat
Ciena oplaCivanja
Raz/ika 7,44 - 34, 1 2 ^
5, 92 knlm2
3, 78 kn/m2
0, 98 knlm2
3, 90 knlm2
14,58 knlm2
57,86 knlm2
72,44
38, 32 knlm2
ii ciena oplaCvanja krojenom oplatom u odnosu na gotove place je 2, 12 puta skuple.
3b. P8O8ACUN C| !NAA8M| 8ACK| H 8ADOVA
U pogl edu proracuna cij ena armi racki h radova postupa k j e nesto
j ednostavnij i i manj e osj etl j i v na pogreske j er su ci jene betonskog cel i ka i
armi racki h radova stabi l ne na svjetskom trzistu vee dugi ni z godi na. U cij eni
obradenog i postavlj enog betonskog cel i ka u konstrukci j i nabavna ci j ena
Proracun ciena tesarkih armirackih i betonskih radova 287
sudj el uj e od 20 do 30 % a ukupna cij ena dobij e se kada se na ci jenu
nabavke obracuna obrada i pol aganj e cel i ka u konstrukcij u. Hrvatska nema
i ndustri j u za p roi zvodnj u betonskog cel i ka osi m naknadne abrade i
opl emenj i va nja, te sve potrebe osi gurava iz uvoza . Vel i ki su proi zvodaCi su
j uzna Koreja i Brazi l a u Europi Nj emacka i Sl ovacka. Osnovne operaci je u
struktur i cij ena betonskog cel i ka su: a . Nabavna ci j ena b. Obrada, sto
podrazumij eva sij ecenje i savij anj e. c. Pol aganj e u konstrukcij u
Nabavna ci jena
Nabavna cij ena betonskog cel i ka ovisi o cij enama na svjetskom trzistu i
uvjeti ma nabave. Posljedni h godi na na svjetskom trzi stu, cij ena gl atkog i
rebrastog cel i ka kretala se od 200 do 250 USD/toni . Kada se na nabavnu cijenu
dodaju cari nske, trgovacke i druge pri stoj be na nasem trZistu se u veleprodaji
cijena krece od 2. 600 - 3 . 200 kn/toni . Cijena dijelom ovisi o promjeru si pki i
vrsti cel i ka. Posljednji h godi na gotovo je potpuno napustena proizvodnje gl atkog
cel i ka u kori st rebrastog, osi m ako ni je namijenjen dalj oj preradi .
Nabavna cij ena 2 . 600, 00 - 3. 200, 00 kn/t
Obrada betonskog cel i ka
Obrada betonskog cel i ka, sto podrazumijeva operaci je sjecenja, savij anja,
povezi vanja u snopove i oznacavanja, znatno utj ece na cij enu. Kod rucne
obrade utrosak rada krece se od 50 do 70 sati /toni , a l i se danas takva
obrada ne pri mj enj uj e. Stroj na obrada obavl ja se u armi racki m pogoni ma
razl i ci ti h razi na stroj ne opremlj enosti tako da je utrosak rada jos uvij ek vi sok
i i znosi 20 do 3 0 sati/toni . U Europi su podi gnuti vel i ki pogoni s
automati zi rani m upravl janjem gdje utrosak rada sveden na 5 do 6 sati/toni .
U nasi m uvj eti ma cij ena abrade betonskog cel i ka krece s e u okvi r i ma
od 800 - 1 . 500. kn/ton i
Cij ena obrade 800, 00 - 1 . 500, 00 kn/toni
Posavl j anj e i povezi vanj e betonskog cel i ka
Naj manj i napredak u tehnol ogi ji rada uci nj en j e kod povezi vanja i
postavlj anj a betonskog cel ika u opi ate, zapravo u konstrukcij u. Utrosak rada
j e vrl o visok i krece se od 30 do 40 sati/toni . Nesta povolj nije j e rjesenje kada
se si pke povezuju u korpe izvan opl ata i kao cijel i na polazu u konstrukcije, al i
to n ij e uvij ek moguce izvesti . Cij ena povezi vanja i postavlj anj a cel i ka u
konstrukci ju krece se u okvi ri ma od 2. 000,00 do 2. 500, 00 kn!toni . U cij enu
postavlj anj a uklj ucen j e potrosni materi jal za povezivanje kao drzaci rastoj anj a.
Cij ena povezi vanja i postavlj anj a 2. 000, 00 - 2. 500, 00 kn/toni
288 Proracun ciena tesarkih, armirackih i betonskih radova
Pregl edna ukupna cij ena armi racki h radova
a. Nabavna cij ena
b. Obrada cel i ka
c. Povezivanje i postavlj a nj e
Ukupno
Mrezasta armatura
2 . 600, 00 - 3. 200, 00 k n/toni
800, 00 - 1 . 500, 00 kn/toni
2. 000, 00 - 2. 500, 00 kn/toni
5. 400, 00 - 7. 200, 00 kn/toni
Mrezaste armature proi zvode s e u zeml ji od uvozni h gl atki h i rebrasti h
opl emenj eni h cel i ka. U pogl edu obrade i ugradbe mrezaste su ar mature
mnogo j ednostavnij e za rad, al i pri mj ena j e ograni cena na pl osne
konstrukci je, kakvi su zi dovi i pl ace.
a. Nabavna cij ena
Na trzi stu se kod vel etrgovaca i i i proi zvodaca, mrezne armature mogu
nabavi ti po cij eni od 3. 000 do 3. 600 kn/toni
Na bavna cij ena 3. 000 do 3 . 600 kn/toni
b. Obrada i postavl janj e
Pod obradom mrezni h armatura podrazumijeva se rezanje na odredene
di menzi j e i i si j ecanj e otvora . Vrl o se ri j etko savi jaj u. Rad na obr adi i
pol aganj u je rel ati vno vi sok, sto j e posl j edi ca mal e tezi ne mreza. Na pri mj er
s j ednom tonom mrezne armature R 365 |O8, O 5 mm/ 1 5/25 em) pokri j e
se gotovo 300 m2 povrsi ne.
Utrosak rada krece se od 30 do 40 sati sto kosta od 1 . 500 do 2. 000 kn/t.
Obrada i postavlja nj e 1 . 500 - 2 . 000 k n/tona
Ukupna ci jena mrezaste armature krece se u ukvi r i ma:
a. Nabava i doprema 3. 000 - 3. 600 kn/toni
b. Obrada i 1 . 500 2 . 000 kn/toni
Ukupna cij ena 4. 500 5. 600 kn/toni
1 6. PRORACUN CUENA BETONSKI H RADOVA
Proracun ci jena betonski h radovaduzi j e postupak zbog moguci h
sl ozeni h tehnol oski h l anaca od pri prave do ugradbe betona. Kada se na
nekom gradi l i stu namjeravaj u ugradi ti vece kol i Ci ne betona, postavi s e i
i spi ta vi se razl i Ci ti h tehnol oski h l anaca s razl i Ci ti m stroj evi ma i opremom u
sl ij edu i nakon toga se usporede cij ene. Razl i ke mogu bi ti vrl o vel i ke. Mal e
razl i ke cij ena kod vel i ki h kol i ci na radova daj u znacaj ne novcane razl i ke.
Prracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 289
Osnovni teh nol oski sl i jed operaci ja j e: pri prava betona, pri j evoz do
gradi l i sta, podi zanj e i pri jenos do mj esta ugradi vanje i njegovanje betona.
Pri prava betona
U suvremenom gradi tel jstvu beton se pr i pravl j a na stal ni m
postroj enj i ma. l zni mka s u nekonstrukti vni betoni koj i s e mogu pri pravi ti
rucno i i i mal i m prenosi vi m mij esal i cama . Kod rucne pri prave utrosak rada
j e vrl o vel i k i krece se 4, 5 do do 5, 0 sati/m3 .
Rjesenja prievoza i ugradnje betona odraiavaju se na cienu.
290 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Beton proizveden na sredi snj i m pogoni ma obrazuje cij ene prema trzni m
uvjeti ma i cij ene su po regijama pri l i cno uj ednacene. Cj enovni ci i sporuci oca
razradeni su po vrstama i kl asama betona koje pri zvode, a svaki dopunski
zahtj ev u pogl edu svojstava betona, kao dodaci za pl asti cnost i i i vodo
nepropusnost obracunavaj u se zasebno.
Cij ena pri prave betona j e 350, 00 - 500, 00 knlm3
Pri jevoz betona
Beton se do g radi l i sta uobi caj eno prevozi automij esal i cama koj e
osi guravaj u svojstva betona tij ekom prijevoza. Automij esal i ce su nosivosti
3 do 6 m3 svezeg betona a ci jena automi jesal i ce po satu rada krece se od
300 do 550, 00 knlsat.
Za tocnu cij enu prijevoza mora se ustanoviti vri jeme potrebno za dovoz,
istresanje i povratak automij esal i ce sto je opi sano u prethodni m pogl avlj i ma.
Uz pretpostavku da se beton prevozi na kratkoj rel aci ji i da j e potrebno
utrosi ti 1 , 0 sat po turi , cij ena prijevoza j e:
- Automijesal i ca nosivosti 3 m3 350, 00 I 3 x 1 , 0 sat 1 1 6, 66 knlm3
- Autorn ij esal i ca nosivosti 6 m3 550, 00 I 6 x 1 , 0 sat 91 , 66, 00 knlm3
Prosjecna je cij ena prijevoza betona do gradi l ista od 1 00 do 200, 00 knlm3
Podi zanj e i pri jenos betona
Pod prij enosom se podrazumij eva podi zanj e i pri j enos betona na
gradi l i stu do mjesta ugradbe obi cno 40 do 50 m hori zontal no i do 30 m
u vi si nu. Prij enos se moze ri jesi ti na vi se naci na i razl i ci ti m stroj evi ma,
toranj di zal i com s posudom i pretovarni m si l osom, pumpama za beton,
gumeni m trakasti m transporterom, prij evozom j apanerom i i i kol i ci ma s
podi zanj em gradevi nski m l i ftom. Svako sredstvo namece uvjete rada, satni
uci nak i cij enu. Zato se cij ene krecu u vrl o si roki m okvi ri ma . NaCi n i sredstva
pri jenosa opi sana su u ranij i m pogl avlj i ma.
Podi zanje i prij enos betona 60,00 - 200, 00 knlm3
Ugradi vanj e betona
Ugradivanj e betona radna je operacija koja zasada nij e tehnol oski i
strojevi ma dovolj no rjesena te je uci nak ograni cen, a trosi se mnogo lj udskog
rada. l zni mka su ri esenja ugradivanja betona u masivni rn konstrukcij ama kao
sto su betonske brane i sl i cne gradevi ne. Ovi sno o tom, da l i se beton u
pri preml jenu oplatu ul ijeva iz posude, betonske pumpe i i i kolica i u kol i ki presjek
i vrstu konstrukcije, utrosak rada krece se od 1 , 3 - 4, 5 sata/m3.
Ugradi vanje betona je 70 - 2 50, 00 knlm3
Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova 291
Suvremena rjesenja prienosa i ulievanja betona.
Njegovanje betona
1\j egovanje betona j e u ovi snosti od mjera koje se moraj u poduzeti .
l zbor mj era ovi si o temperaturi zraka, godi snjem dobu, vrsti i kl asi betona
sto j e opi sano u ranij i m pogl avl j i ma. Okvi rno se treba racunati s 2 do 5
% od cij ene betona na gradi l i stu.
Nj egovanje betona 8 - 1 8 knlm3
292 Proracun ciena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Pregl ed ci jena radni h operaci ja
a. Pri prava betona
b. Pri jevoz do gradi l i sta
c. Prij enos i podi zanj e
d. Ugradba
e. Njegovanje
Ukupno
3 50, 0 - 500, 0 kn/m3
1 00, 0 - 200, 0 kn/m3
60, 0 - 200, 0 kn/m3
70,0 - 2 50, 0 kn/m3
8,0 - 1 8, 0 kn/m3
61 8, 00 - 1 . 1 68, 00 kn/m3
Na jednostavnom primjeru iz prakse ilustrirat ce se analiza ciene betona na AB
konstrukcii.
U Troskovniku gospodarke zgrade nalazi se stavka s opisom za koju se radi ponuda:
14. Nabavka i ugradivanje betona MB 30 zra dol 32 mm, u gredama iznad
prizemlja, presjeka 40180 em.
m3 36, 0
Graaevina se nalazi na udaljenosti 8 km od betonare. Na gradilistu raspolaiu toranj
dizalicom AF 2 7- 7 0. Vis ina podizanja 1 6 m, doh vat 2 7 m, nosivost na kraju ruke
N= 1 0 KN. Vrieme rada, kraj mjeseca kolovoza.
Pomocne ana/ize
1411 Ciena betona fco postrojenje, MB 301 32mm max. zro, utovareno
m3 . . . . . . . . . . 350,40 knlm3
1412 Prievoz betona automiesa/icom, nosivosti 3, 0 m3
Ciena najma automiesa/ice 380, 00 kn/sat
Vrieme koriStenja automiesalice:
Votnja 8 km a 25 kmlsat, T = 8 kml 25 kmlsat = 0, 32 sata
Povratak = 0,32 sata
lstovar u silos = 0, 25 sata
Ukupno = 0, 90 sati
Ciena prievoza (220, 0 kn/3 m3) x 0, 90 sati . . . . . . . . . . . . . . 1 14,00 knlm3
1413 Pretovar s hidrau/ickim pretovarim silosom 4 m3.
Ciena koriStenja silosa po satu 30, 0 knlsat
Posada 7 PKR BPS = 65, 00 knlsat
Kapacitet toranj dizalice 2, 64 m3 /sat. Vidi stavak 1 41.
Ciena 7 12, 64 (30, 0 knlsat + 65, 00 knlsat)
1414 Podizanje betona u posudi dizalice.
Obujam posude sa svjeiim betonom je 0, 33 m3
Teiina betona s posudom je oko 9 KN
Dizalica s posudom mote napraviti 8 zahvata na sat.
Ciena dizalice s rukovaocem 280 kn!sat
Satni uCnak 8, 0 zahvata x 0, 33 m3 = 2,64 m3Jsat
Ciena je 1 12, 64 m3 x 280, 0 kn
.. . . . . . . . . . . . . . 36, 00 knlm3
. . . . . . . . . . . . 1 06, 1 0 knlm3
Proracun ciena tesarkih, armirackih i betonskih radova
1415 Ugraaivanje betona. Posada 5 radnika, jedan pervibrator.
PS 65, 00 kn/sat. Pervibrator 25, 0 kn/sat. UCnak 2, 64 m3/sat
Ciena 1 12,64 m3 x (65, 00 kn/sat x 5 rad + 25, 0 knlsat)
293
knlm3
1416 Zastita betona. Gomja povrsina betona pokriva se sintetickim spuivastim
prekrivacem s foliom. Nabavna ciena 1 0, 0 knlm2. Broj koriStenja 5. Za pokrivanje
i skidanje utrosi se 0, 1 0 satlm2 Presjek 40180 em. Za 1 , 0 m3 utrosi se 3 m2
prekrivaca.
Ciena (1 0, 0 kn 5x3, 0 m2) + (0, 1 0 sat x 3, 0 m2 x 65, 00 BPS) . . . . . . . 25, 50 knfm3
Ukupno
764,57 knlm3
Stavka troskovnika iznosi:
14. Nabavka i ugraaivanje betona MB 301 najveceg zra 32mm u gredama
iznad prizemlja, presjeka 40/80 em
36, 0 a 764,57 kn 27. 524,52 kn
VI I I . UTJ E VR
GRAD NJA NA CI JENU
RADO
U i ndustrij skoj proi zvodnj i vrij eme i zrade proi zvoda, tel evi zora, odij el a,
automobi l a mjeri se mi nutama i sati ma. Vrij eme g radenj a mosta, nasi pa,
dij el a autoceste i i i vi sekatni ce mjeri se mjeseci ma i godi nama.
U i ndustri j skoj proi zvodnj i nastoj i se u sto kracem vremenu i zradi ti
proi zvod. Za razl i ku od i ndustri je, u graditeljstvu naj krace vrij eme podi zanj e
gradevi ne nij e tehnol oski i ekonomskt naj povolj nij e.
Koje j e naj povolj nij e vremensko razdobl je za i zgradnj u dij el a a utoceste,
mosta, vi sekatni ce. Odgovor nij e j ednostava j er podi za nj e g radevi ne
obuhvaca vel i k broj ci mbeni ka.
$
ta j e povolj nij e: dovesti na gradi l i ste najveci
moguci broj strojeva, opreme i lj udi i zavrsi ti radove u kratkom vremenu,
i i i s manj i m kapaci teti ma radi ti duze? Kol i ko duze?
Odgovor ovi si i o kri teri j u koj i m se ocj enj uj e povolj nost. Cij ena
gradevi ne j e u normal ni m uvjeti ma presudan kri terij za vrednovanje. l zni mka
s u i zvanredni uvjeti kao sto s u pri rodne nepogode, popl ave, potresi i ratna
razaranja, gdj e se mogu postavi ti i drugi zahtj evi .
1 . DOSADASNJ E SPOZNAJ E I PRAKSA
Svaki je g ra devi nski pothvat neponovl j i v. l sta g ra devi na, kao sto j e
unifi ci rani most na prometni ci i i i ti pi zarana skol ska zgrada, i zgradeni po
i sti m proj ekti ma, a na razl i ci ti m l okal i teti ma u razl i ci ti m godi snj i m dobi ma
I i i razl i ci ti m postupci ma g radenj a, i maj u razl i ci te cij ene. Utjecaji l okal i teta,
udalj enosti od sjedi sta poduzeca i kl i matski h uvjeta na cij enu gradenj a, u
dobroj su mjeri i strazeni i obuhvaceni cij enom.
U strucnoj l iteratur i , utjecaj u vremenskog razdobl ja gradenj a na cij enu
gradevi ne posveceno j e rel ati vno mal o i strazi vanja i znanstveni h radova .
Nekol i ko radova maze se naci u casopi si ma ekonomi sta al i se probl em ne
promatra di na mi cki kroz vrij eme vee se vri jeme i zgradnj e promatra kao
nepromj enj i va vrij ednost, a istrazuj u se troskovi kapi tal a za i nvesti ci je. S tog
staj al i sta odgovor je jednoznacan, ekonomski j e povolj nij e sto brze stavl janje
gradevi ne u funkcij u. Pi tanje povecanja troskova zbog kratkog vremena
i zgradnj e, u radovi ma se ne doti ce.
Pi tanje vremena gradenja kao ci nbeni ka ci jene radova nij e nepoznato
svj etskoj strucnoj j avnost i . Kod medunarodni h natj ecaja za i zbor i zvodi tel ja
vel i ki h gradi telj ski h pothvata kao sto su hi drocentral e i drugi energetski
kapaci teti , traze se ponude s dvj ema cij enama. Na pri mjer, j edna cij ena za
ceti ri , a druge za dvi j e godi ne i zgradnj e.
U sva kodnevnoj praksi utj ecaj u vremena gradenja na cij enu pri l azi se
formal no. U ugovori ma o i zvodenj u radova i zmedu i nvesti tora i i zvodi telj a,
medu posljedni m cl anci ma navodi se odredba o nagradni m boni teti ma u
s l ucaj u ranij eg dovrsenj a i i i kazneni m sankcij ama u sl ucaj u zakasnj enj a.
Boni teti i sankci je formal no s e ugova raj u j er su u odnosu na ugovorenu
cij enu vri jednosno vrl o ni ske i ograni cene na 0, 2 - 0, 5 % od ugovorene
vrij ednosti radova . U sl ucajevi ma ranijeg dovrsenj a, sto se ri jetko dogada
u praksi i i i za kasnj enj a u odnosu na ugovoreno vrij eme gradenj a, ri jetko
se napl acuj u boni teti i i i sankcij e.
2. STRUKTURA TROSKOVA OVI SNI H 0
VREMENSKOM RAZDOBUU GRADENJA
Troskovi koj i ovi se o vremenskom razdoblj u i zgradnj e mogu su u
osnovnoj podj el i proatrati u vi se skupi na:

j ednokratni troskovi koj i s u vezani za broj ! j udi i strojeva koj i bi ti

i stovremeno zaposl eni na gradi l i stu.

stal ni troskovi gradi l i sta u vremenskom razdoblj u i zgradnj e.

troskovi angazi ranog kapi tal a u razdoblj u i zgradnj e.
J ednokratni troskovi gradenj a nastaj u kod uspostavl janj a kapaci teta za
i zvodenj e. Sva ki poj edi nacni covj ek, stroj i uredaj , i zi sk uj e prethodne
j ednokratne troskove pri je dol aska na gradi l i ste i pocetka rada. Dovodenj e
veceg broja !j udi i i i strojeva na gradi l i ste povecava ove troskove.
Utecaj vremena gratenja na cienu radova
SI/|1I I0Sr01I
1I J|H|
1/J0Jl|
1I J|H|
4/J0Jl|
Kretanje jednokratnih i stalnih troskova u ovisnosti od vremena gratenja.
J ednokratni troskovi se mogu razvrstati po naCi nu nastanka;
297

Troskovi p ri j evoza , osi gura nj a i postavl j anj a na gradi l i stu strojeva i

opreme. Dovodenje u radnu sposobnost strojeva i opreme te po potrebi
pr i klj ucenja na i nfrastrukturu pri je pocetka rada.
Troskovi putovanj a, putni h na knada, osi gur anja, pl aca za vrij eme
putovanj a, za svakog pojedi nacnog covjeka koji dol azi na gradi l i ste
Troskovi zgrada i uredaja koj i se moraj u podi ci i uspostavi ti na
gradi l i stu, a koj i omogucuj u boravak i rad lj udi i strojeva . Za osoblj e
j e potrebno osi gurati smj estaj , uredaj e i p rostori j e za prehran u ,
zdravstvenu zasti tu, sani tarne bl okove i prostori je za drustveni zi vot.
Za stroj eve se moraj u osi gurati radi oni ce za odrzava nj e, s kl adi sta
pr i cuvni h dij el ova i prostore za smjestaj . Za stal ne stroj eve kao sto s u
postroj enj a za proi zvodnj u betona i asfal ta, obrad u betonskog cel i ka i
sta bi l ne di zal i ce, potrebno j e i zvesti opsezne pri premne radove.
Svaki covj ek, stroj i u redaj pr i ! i kom dol aska na gradi l i ste uzrokuj e
j ednokratne tros kove.

to j e gradi l i ste udalj enij e od sj edi sta poduzeca,

j ednokratni se troskovi povecavaj u. Navedeni su troskovi nagl aseni kod
gradi l i sta u i nozemstvu i prekomorski m zemlj ama.
Stal ni su troskovi gradenja skupi ne troskova koji na gradi l i stu nastaju 5vaki
dan dok traje gradi l iste. Uvjetno 5e maze uzeti da 5U neovi 5ni o i ntenzitetu
rada na gradi l i stu i ako to nije potpuno tocno za sve vrste troskova.

U ovoj 5kupi ni naj i zrazenij i 5U troskovi :

Troskovi koj i na5taj u od a5obl j a koj e j e neophodno za odrzavanj e
gr adi l i sta, kao sto 5U rukovodno i tehni cko-admi ni 5trati vno a5oblj e,
cuvar5ke, 5ervi 5ne i druge neophodne 5l uzbe na gradi l i stu.
Stal ni materi j al ni troskovi gradi l i sta kao sto 5u tel ekomuni kacj 5 ki
troskovi , zakup zemlj i sta, po5l ovnog pro5tora, naknada za pr i kl j ucke
komunal ne i nfra5trukture, razl i ci te tak5e i druge naknade, koj i n i 5u
po51j edi ca i ntenzi teta proi zvodnj e vee na5taj u sami m po5toj anj em
gradi l i sta u vremen5kom razdoblj u gradenj a.
Troskovi a ngazi ranog kapi tal a za izgradnj u povl ace troskove, kao sto
su kamate na kredi te, kamate na cuvanj e novcani h 5red5tava i dr ugi
bankar5ki troskovi koj i 5u ovi 5ni o vremenu gradenj a.
U vrij eme gradenj a novcana 5red5tva na mi j enj ena podi za nj u novog
kapaci teta sa 5tanovi sta i nve5ti tora su neakti vna. U tren utku kada 5e
gradevi na dovrsi i zapocne kori stenj e 5tjecu se uvj eti za povrat ul ozeni h
5redstava i dobi tak. Kada novopodi gnuta tvorni ca i i i hi droel ektrana pocne
s pr oizvodnj om, ul ozena sred5tva 5e poci nj u vracati i nvesti toru. S tog
5tj al i sta i nve5ti tor je mnogo vi se zai nteresi ran da se gradevi na dovrsi u sto
kracem vremenu.
Kada se troskovi promatraj u prema no5i telj i ma, i zvodi telj i ma i
i nve5titori ma, uoclji vo je da 5U j ednokratni troskovi i zrazeni j i kod i zvodi tel ja,
dok 5tal ni troskovi i troskovi kapi tal a na5taj u kod i zvodi tel ja i i nve5ti tora.
3. VREMENA GRADENJA
Sagl edavaj uci navedene troskove koj i 5U na razl i ci te naci ne ovi 5ni o
vremen5kom razdobl j u gradenj a, i strazi vanj em se na5toj al o u5tanovi ti
zakonomjer nost razvoja i ponasanj a ukupni h troskova i utjecaja na cij enu
gradevi ne.
U5tanovljeno j e da 5e mogu odredi ti okviri i i i vremenska razdobl ja, i zmedu
koj i h se maze trazi ti vri jeme gradenja kada 5U ukupni troskovi naj nizi .
NAJKRACE VRI J E ME GRADE NJA
Naj krace vremensko razdoblj e u kame je moguce podi Ci gradevi n u i i i
tehnol oski naj krace vremen5ko razdobl je pociva na pretpo5tavci da 5e radovi
obavljaj u 5 najveci m moguCi m broj em i zvrsi tel ja, 5trojeva, l j udi opreme.
Utecaj vremena graaenja na cienu radova 299
Kod ovog vremena, na normi rano vrij eme koje je potrebno da 5e i zradi
j edi ni ca proi zvod a dodaj e 5e tehnol osko vri jeme potrebno za kemij 5ke
reakci je, kao sto j e ocvrscavanje vezi va, betona, zbuke, a5fa! ta, hl adenj e
po51 i j e zavari vanja i td.
Broj lj udi i 5trojeva koj i i5tovremeno mogu raditi na gradi l i stu pro5torno
je ogra ni cen. Ne mogu 5e na cel u proboja tunel a i i i mo5ta, na i5tom katu
zgrade, i5tovremeno zapo5l i ti neograniceni kapaci teti jer j e pro5tor ograni cen.
.
Naj krace vremen5ko razdoblj e gradenja uzrokuje uj edno i najvece

edn

kratne troskove jer j e na gradi l iste dopremlj en najveCi mogud broj lj udi
| 5troJeva.
NAJ DUZE VRI J EME GRADE NJA
Naj duze vremen5ko razdobl je je vri j eme za koj e 5e maze i zve5ti
gradevi na s naj manj i m moguci m broj em lj udi , 5trojeva i opreme.
To podrazumij eva da na gradi l i stu radi 5amo j edan 5troj i i i j edan covjek,
a maze i5tovremeno radi ti vi se strojeva i i i l j udi .
Pri mjer. Za obuhvat radova na gradevi ni od 640, 00 normi rani h sati rada
l j udi , maze 5e postavi ti j edan i zrsi tel j i i i vi se !j udi .
Naj duze vri j eme. Dnevni kapaci tet j ednog covj eka 8 5ati rada. Ukol i ko
se zadata k povj er i j ednom covj eku, navedeni rad 5e maze obavi ti za 640:
8 80 dana/jedan covj ek. Naj krace vrij eme j e teorij 5ko, a pretpo5tavl ja da
5e na gradi l i ste dovede 80 lj udi koj i mogu obavi ti radove za j edan dan .
U naj duzem vremen5kom razdoblj u i zgradnj e j ednokratni troskovi 5U
naj ni zi j er je naj manj e lj udi i 5trojeva dopremlj eno na gradi l i se.
Stal ni troskovi u naj duzem vremenu ujednaceno ra5tu po dani ma. U
ukupnoj vri j edno5ti najveci 5U pr i naj duzem vremenu gradenj a.
4. OPTI MALNO VRI J EME GRADENJA
Sagl edavaj uci po5tavl jene okvi re i odno5e, namece s e zaklj ucak, a ka
postoj i naj krace razdoblj e gradenja s najvi si m j ednokratni m, a naj manj i m
5ta l ni m troskovi ma i ako po5toj i naj duze razdoblj e gradenj a 5 naj manj i m
j ednokratni m i najvi si m 5tal ni m troskovi ma, u tom vremen5kom i nterval u
mora postoj ati vrij eme kada zbroj j ednokratni h i 5ta l ni h troskovi daj e
naj ma nj u vri j ednost. Do rjesenja 5e dosl o matemati ckom a nal i zom.
Ul azne vri jedno5ti anal i ze s u:
`i
jednokratni troskovi jedi nice kapaciteta, covjeka i i i 5troja prije pocetka rada
t
s
- 5tal ni dnevni troskovi gradi l i sta
Q - ukupan obuj am radova koj i 5e mora obavi ti na gradi l i stu
300
Utjecaj vremena gradenja na cienu radova
TROSKOV I
TROSKOV I GRADENJA
NAJKRACE
V R I J EME
NAJDUZE
OPTI MALNO
Optima/no vrieme graoenja uz najnize troskove gradilista.
,
q - d nevni j edi ni cni kapaci tet stroja i i i covjeka.
n - broj ij udi i i i strojeva
Tu - zbi rni j ednokratni i stai ni troskovi u svakoj vremenskoj tocki i zmedu
najkraceg i najduzeg vremena gradenj a.
nq = n X q dnevni kapacitet " n " Strojeva i i i !j udi
Najduze vrijeme izvodenja dobiva se pretpostavkom da radi jedan stroj i i i Covjek.
N =
Q
/
r
q
max
Ukupni troskovi mogu se i zrazi ti model om
(1)
Predstav\j eni model je raci onal na funkcija koja se moze
.
mi n
.
i
.
mi zi rati .
.
er j e
n> 1. Mi ni mumu funkci je ( 1) odgovara nul tocka prve denvaCI Je funkCIJ e Tu
is
Tu1 = 0---7ti - N max -= 0
n
2
Potreban broj \j udi i i i strojeva j e:

n =

i i i (2)
Utecaj vremena graoenja na cienu radova
l z (2) sl ij edi da j e potreban broj dana za izvodenje radova:
Primjer 1 .
N
Nmax
opt = -
n 1
q
301
(3)
Za koje se vrijeme i s koliko ludi uz najnize troskove mote obnoviti i rekonstruirati
zgrada hotela na jednom otoku gdje je po gradevinskim normativima ustanovlena
potreba za 23. 000, 0 normiranih sati djelatnika razlicitih struka.
Ulazni podaci:
Q = 23.000, 0 normiranih sati djelatnika razliCitih struka.
8
= Dnevni uCinak jednog covjeka je 8 sati rada.
t
i
= Jenokratni troskovi prievoza, priprave, smjestaja i prehrane na gradilistu, iznose
po jednom djelatniku 2. 700, 0 kn.
t 5 = Stalni troskovi gradilita, vodstvo, uredski troskovi, stalno servisno osoble,
kostaju 1 . 460, 0 kn!dan.
Najduze vriema izvooenja radova je:
Nmax = 23.000 I 8 = 2.875 dana rada jednog dje/atnika
Optima/an broj djelatnika na gradiliStu uz najnize ukupne troskove
n = 2.875.
1 460
:39 radnika
2. 750
Rad se mote s dobivenim brojem djelatnika obaviti za;
N =
23 000
74 radna dana
39 8
(3)
(2)
Navedeni radovi na obnovi hote/a obavleni su 1 995. godine s 22 djelatnika za 1 35
radnih dana uz 1 8,3 % vece trosko'e u odnosu na 74 radna dana s 39 djelatnika.
Primjer 2.
Za koje vn]eme i koliko je strojeva potrebno upos/iti na iskopu rova za svjetlovodni
kabel duzne 4 1 .300 m, da bi ukupni troskovi bii najnizi.
Ulazni podaci:
Q 4 1 .300 m kana/a 60 x 80 em u I i IV kategorii tla
q = tskopni stroj je bager gusjenicar, snage 300 kw s hidraulickim cekicem od 1 800
kg, provjerenog dnevnog uCinka 140 m'
302 Utjecajvremena gradenja na cienu radova
t1 Prievoz po jednom bageru do gradilista kosta 4. 300, 00 kn
t, = Stalni troskovi gradilta iznose 365 knldan
Najduie vrieme:
Nmax = Ql1q = 41. 300 m1 I 140 m1/dan = 295 dana rada jednog bagera.
Potreban brj (2) bagera kada su ukupni troskovi najniii je:
Potrebno vrieme za iskop (3)
N = _ =
41 300
= 59 dana
5q 5 140
Navedeni radovi obavleni su 1994. godine s tri stroja za 98 radnih dana uz 1 1, 5 %
vece troskove u odnosu na 5 bagera i 59 radnih dana.
lstrazeni postupak maze se promatrati kao pocetak istrazivanjakompleksnih
i brojnih pitanja utjecaja vremena gradenja na troskove izgradnje.
Za sada su dobivena samo dva odgovora ali korisna za svakodnevnu
praksu.
1. Predlozeni postupak omogucuje odredivanje vremena rada i broja
gradevinskih djelatni ka u vremenskom razdoblju kada su troskovi
izgradnje najnizi.
Kod udaljenih gradilista u odnosu na sjediste poduzeca, troskovi su
upuCivanja ! judi na gradil iste izrazito nagl aseni. Kod upuCivanja ! judi na
i nozemna gradilista navedeni troskovi mogu biti presudni za uspjeh
pothvata.
Prednost predl ozenog postupka je sto omogucuje planiranje potrebnog
broja gradevinskih djel atnika i vremena boravka na gradilistu, neovisno
o struci i kvalifikaciji.
2. Kod iste vrste radova, sto je sl ucaj kod zemljanih radova gdj e su
pretezito strojevi za iskope i prijevoze, predl ozenim postupkom
omogucuje se odredivanje broja strojeva koji mog u savl adati obujam
radova u vremenskom razdobl j u izgradnje kada su troskovi gradenja
najnizi.
Utecaj vremena gradenja na cienu radova
Za izgradnju brane za hidrocentrale potrebna je jedna do tri godine.
303
304
Utjecaj vremena graoenja na cienu radova
Prijevoz strojeva s gradi l iste na gradi l iste j

u

ijek skup p
.
ohva koji t
.
razi
angazi ranj e veceg broja djel atni ka. Presei JenJe takoder 1 z1 skuJe g ub1 tak
uci nka strojeva j er u tom vremenu ne rade, a da se ne navode
poteskoce u j avnom prometu.
Nastava k i strazi va nj a usmj eren j e na trazenj e model a za pl ani ra nj e
opti mal nog vremena g radenj a kod kompl eksni h g radi l i sta gdj e s u
uklj uceni razl i ci ti strojevi i oprema, gdje s u troskovi angazi ranog kapi tal a
mnogo sl ozenij e.
IX. I VANJ
A
Utvrdivanje cij ena gradevi nski h i gradevinsko obrtni cki h radova sl ozenje,
odgovoran i opsezan posao. Samo za j ednu stavku troskovni ka betonski h
radova potrebno j e i zradi ti vel i k broj anal i za poj edi ni h radni h operaci ja, od
pr i prave, pri jevoza, podi zanj a, ugradbe i njegova nj a betona. Svaka od
navedeni h operaci j a moze se i zvesti s vi se razl i ci ti h strojeva i razl i ci ti m
postupci ma rada. Pr i prava betona moze biti rucna, stroj na, na vi se vrsta
gradi l i sni h postroj enj a i i i kupovi na pri pravl j eni h smj esa od r azl i ci ti h
proi zvodaca s razl i Ci ti h l okal i teta . Beton se moze podi Ci na gra devi nu s 1 5
vrsta di za l i ca i 5 vrsta pumpi za beton . Ako troskovni k prosj ecne zgrade
povrsi ne oko dvij e ti suce metara povrsi ne sadrzi i zmedu 40 do 70 stavaka
betonski h r adova proi zi l azi da j e za ove radove potrebno i zradi ti preko
ti sucu anal i za. Meduti m, mnoge anal i ze kori ste se kod vi se stavaka, sto
nesto ol aksava rad . Kada je i zvrsen i zbor pr i prave, prijevoza, pretovara i
podi zanj a betona, nij e potrebno ponavl jati i shodi sne anal i ze, vee samo
izvrsne, sto ol aksava i ubrzava r ad. Posebno j e ol aksan rad s programom
kod manj i h poduzeca, gdj e se i sti tehnol oski l anac ponavl ja kod razl i ci ti h
gradevi na a promj enive vrij ednosti su samo udal jenost pri j evoza i kol i ci na
betona.
Kori stenje programski h sustava za i zradu ponuda i proracun cij ena na
el ektronski m racunal i ma, gra devi nska poduzeca u svijetu su uvel a odmah
posl i j e uvodenja obr ade podataka u knj i govodstvu i f i nansi j ski m
obracuni ma. Kod nas j e pri mj ena neopravdano j os u zacetku. Kod pojedi ni h
veci h poduzeca u u potrebi su ugl avnom zastarj el i progr ami dok se kod
srednj i h i manj i h poduzeca utvrdi vanje cij ena j os obracunava " r ucnolt .
Pr i bl i :no se uzi ma da j edno racunal o s progr amom z a proracun cij ena
umanj uj e potrebu za 4 strucna djel atni ka u sl uzbama za kal kul acij e.
306 Utvraivanje ciena na racunalima
El ektronska racunal a u r azvij eni m zemlj ama postal a su stal na oprema
vodstva gradi l i sta. U racunal o sena gradi l i st u unose podaci kori steni kod
i zrade ponude i usporeduj u s podaci ma o izvrseni m radovi ma. Progr ami
omogucuj u i pracenje fi zi cki h i novca ni h podataka ti j ekom i zvedbe, te
i zradu usporedbi s pl ani r ani m vrij ednosti ma u ponudi .
Kod pracenja j e dovolj no za poj edi ne stavke unijeti postotak i zvrsenja
u j ednom vremenskom presj eku, pa da se dobi j u podaci o pl ani r anom
utrosenom materij al u, cementu, ar matur i , energi j i i radni m sati ma i i i
troskovi ma i zrazeni m u novca ni m j edi ni cama. Usporedenja s ostvarenom
potrosnj om omogucuj u vodstvu gr adi l i st

pr avovremeno poduzi manj e
organi zacij i ski h i drugi h mjera mjera radi uskl adivanja s pl ani rani m utrosci ma
i troskovi ma.
Rad na i zradi mjesecni h i i i dr ugi h obracuna tij ekom i zvodenja radova
takoder j e ol aksan. Dovolj no je u r acunal u naznaci ti zavrsene stavke i i i
unij eti samo postotak i z"rsenja po poj edi noj stavci , da se dobi j e mjesecni
i i i drugi privremeni obracuni radova.
L velikim graaevinskim poduzeCma, sluzbe za izradu ponuda i ugovaranje radova bile
su objedinjene. Uposlavale su veliki broj iskusnih strucnih dje/atnika u najvecem broju
srednje i viSe strucne spreme.
Ponude su raaene rucno a postojale su namjenske skupine za "Grube graaevinske
radove", "Zavrne graaevinske radove", "lnstalaciske radove" i "Obrtnicke radove".
Sluzbe za izradu ponuda cesto su radile prekovremeno a nekoliko dana prie predaje
ponude svi su ostajali u uredima i radili po ciele nod uz neko/iko sati spavanja na
"srajbtiu", kako su nazivali uredske sto!ove.
Konacna ciena u ponudi donosila se u poslednjih nekoliko sati, nakon procjene svih
okolnosti osobito ocekivane ponude konkurentskih poduzeca. Ukoliko je nakon
otvaranja ponuda bila najpovolnija, slavlu nie bilo kraja.
U pojedinim slucajevima, kada su na ponudi radili viSe mjeseci, !udi su bili toliko
iscrpleni da su nakon predaje ponude upuceni o trosku poduzeca na oporavak.
1 . PROGRAMI ZA UTVRDI VANJ E CUENA
Na trzi stu s e mogu dobiti razl i ci ti programski paketi za i zrade ponuda,
pracenje radova, i zradu mjesecni h i dr ugi h obracuna. Kod i zbora programa
treba biti vrl o pazl ji v j er su ovi sno od vrsti , mogucnosti pojedi ni h programa
razl i Ci te. Obrtni ckoj radnji i manj em poduzecu nij e potreban i sti pr ogr am
kao vel i kom gra devi nskom poduzecu i i i nadzor noj sl uzbi na gradi l i stu
autoceste Ri jeka Karl ovac.
Nazal ost, do sada nij e bi l o pokusaj a da udruga gradevi nski h poduzeca
i i i obrtni ka povj eri nekoj kval i fi ci ranoj i nsti tucij i i i i r adnoj skupi ni i zrad u
'
Utvraivanje ciena na racunalima
307
programskog sustava pr i l agodenog nasi m potrebama, nazi vi ma materij al a,
nor mama, tehni cki m, zakonski m i fi nancij ski m propi si ma.
Takav odnos omoguCi o j e r azl i ci ti m menadzer i ma da s nedovol j no
znanj a i z podrucj a gradevi narstva, jezi cno prevode i nozemne programe i
pl asi raj u na trzi stu kao svjetsko dosti gnuce u toj obl asti .
U osnovi se programi , prema opr emlj enosti , mogu promatrati u tri
osnovne skupi ne: ci sti programi , programi s osnovni m bazama podataka i
spregn uti programi .
CI STI PROGRAMI uvjetno s e nazivaj u programi koji i maj u ugra denu
samo metodol ogij u r ada, potrebne i nformati cke al ate za r ad i dobra
obra dena uputstva. Kori sni ci sarn i unose podatke o materij al i ma, strojevi ma,
satni cama, nor mati vi ma, stal ni m troskovi ma i i spi suj u opi se radova i
operaci ja koje kori ste.
Kol i ko j e to prednost za poj edi ne kori sni ke, tol i ko j e i nedostatak. Pri je
kori sne i komercij ane uporabe programa potrebno je ul ozi ti vel i ki napor u
for mi r anj u skl adi sta, opi sa i normati va. Kako ne postoj i j edi nstvena
metodol ogij a razvrstavanja materij al a, strojeva, opi sa radova, normati va, u
veCi ni sl ucajeva gdj e s u ovi programi u uporabi , baze podataka s u
nepregl edne, opterecene nepotrebni m materij al i ma, neodgovaraj uci m
opi si ma r adni h operaci ja te programi u neko doba postan u neupotreblj i vi .
Pojedi ni vel i ki i nvesti tori u podr ucj u prometni ca, komuni kacij a ,
el ektrodi str i buci j e, razradi l i s u svoj a skl adi sta podataka, opi se radova,
kori teCi fakultati vne i i i komercij al ne nazi ve materij al a i i i radova. Takve opi se
uvj etuj u kod pr i kuplj anj a ponuda za i zbor izvodi tel ja i ako ni su u skl adu s
Hrvatski m nor mama (HRN), pravi l i ma struke, a u poj edi ni m sl ucajevi ma i
j ezi cno s u nei spravni .
U baz podataka jednog velikoga graaevinskog poduzeca iz Dalmacie, uz graaevinske
maten;ale unesene su prehrambene namirice i inventar drustvena prehrane poduzeca.
U opisu radova za izradu ponude velikog investitora za prometnice pojavluje se opis:
"Dobava i ugradba asfalta u kolovoz debline 8 em recepture br 1 7. "
Ra d na anal i zi i utvrdi vanj u ci j ena kod ci sti h programa t raze dobre
poznavatel je tehnol ogij e rada i uvjeta posl ovanja, osposoblj ene za rad na
programu.
PROGRAM! S OSNOVNI M SKLADI STI MA PODATAKA omogucuj u
j ednostavnij e i brze ukl j uci vanj e progr ama u posl ovanje poduzeca .
U programe s u u neseni nazi vi materij al a shodno HRN i oznakama,
strojevi po vrstama radova s prosjecni m uci nci ma, standar dni opi si radova
i prosj ecni normati vi rada PO radni m operacij ama. Kori sni ci unose u pro-
308 Utvrdivanje ciena na racunalima
gram i sporuci oce i cjenovni ke materij al a, stroj eva, satni ce dj el atni ka,
obracunski faktor i i i prodaj nu satni cu. Nedostajuce opi se radova kori sni ci
mogu nadopuni ti kao i unijeti nedostajuce i i i unij eti svoje i skustvene nor
mati ve.
Kako su vee u osnovi skl adi sta podataka razvrstana po odgovaraj ucoj
metodoi ogij i , programi su mnogo pregl ednij i , i akse se pronal aze potrebni
podaci i opi si , sto ol aksava i ubrzava rad .
Kada su se svojevremeno poceli uvoditi elektrnska racunala za proracun ciena i izrade
ponuda, bilo je velikih neprilika.
Mali broj postojeCih ludi u sluibama za proracun ciena mogao se preorientirati na
izradu ponuda racunalima. Previe su dugo radili svojim uhodanim postupcima da bi
mogli prihvatiti promjene.
Bilo je i komicnih situacia.
U prednjoj sobi ureda bila su postavlena racunala i na njma su radi/e mlaCe djevojke
koje su ispisivale liste s cienama materiala, slagale ponude kooperanata, vodile iscrpne
telefonske razgovore i pri tom nisu uopce znale kako se proracunava ciena.
lzmeCu ostalog, zadaca im je bila da ne dopuste posjetiocima ulaz u strainje sobe. U
zaklonjenim sobama, bez racunala, kalkulanti su nastavil proracunavat ciene po starm
postupku. Znali su raditi racunalom, ali mu nisu vjerovali.
Mnogi su djelatnici zbog racunala napustili poduzeca i nastavili raditi u manjim
tvrtkama, a koji su ispunjavali uvjete, oti/i su u mirovinu.
SPREGNUTI PROGRAM! namij enj eni su manj i m poduzeci ma i
obrtni ci ma, koj i su tehnol oski osposoblj eni za izvode odreden broja r adni h
operacija j edne vrste radova . Obrtni cka r adnja "Zemlj ani radovi " s otoka
Kr ka raspoi aze strojevi ma i vozi l i ma za zemlj ane radove i kval ifi kacij ama
uposl eni h djel atni ka. Uposl eni m lj udi ma i raspol ozi vi m strojevi ma sposobna
j e da ponudi i izvodi oko 60 vrsta zahvata i z skupi ne zemlj ani h radova.
U navedeni m j e sl ucajevi ma preporucl j i vo standardne opi se radni h
oper acij a, koje s u potrebne kori sni ku, spregnuti s odgovar aj uCi m
normati vi ma i cjenovni ci ma, materij al a, strojeva i ij udskog rada, prodaj nom
satni com i i i obracunski m faktorom.
Pri i i kom utvrdivanja ci jena kori sni k odabi re odgovarajuci opi s i z popi sa,
unosi kol i ci nu radova i neposredno dobiva j edi ni cnu i ukupnu cij enu radova.
Promj ene mogu nastati samo u ci jenama materij ai a, razl i ci ti m i sporuci tei j i ma
i i i duzi nama prijevoza sto j e moguce j ednostavno unijeti u program.
Uvodenj e j e kori sni ka vrl o j ednostavno i za pocetni ka nije potrebi to vi se
od b do 6 sati obuke
.
Spregnuti programi zapravo su iz skupi ne ci sti h programa pri i agodeni
za pojedi nacne kori sni ke, kao sto s u zemlj ani , zi darski , tesarski , ar mi racki ,
Utvrdivanje ciena na racunalma
309
beto

ski , s
.
toi a
:
ski , i nstal aterski , i zoi aterski , krovopokri vacki i dr ugi r adovi .
Kod 1 nst

1 r an1 a

r
?
ra m

za svakog se poj edi nacnog kor i s ni ka unose
p
odaCI
?
JI su znacaJ nl za nJegovo poslovanje, nazi v poduzeca, i sprezu opi si
1 z skl adrsta podataka s odgovaraj uCi m normati vi ma i ci jenama.
Vri o mai en broj i nformati cki h poduzeca u zemij i i ma u ponudi uvrstenu
ovu vrstu programa i ako j e broj potencij ai ni h kori sni ka vr l o vel i k.
2. STRUKTURA PROGRAMA
. .
Program
.
i za proracun ci jena pocivaju na i stoj strukturi podataka i radni h
qe1
.
na. Razl
.
r ka m
.

du pojedi ni m programi ma j e u gr upi r anj u podataka i

nacmu mampul aoJe podaci ma na racunal u.
.
,
Svi
p
odaci koje j e potrebno unijeti u racunal o mogu se promatrati u
v1 se razma . Svak1 podatak s j edne r azi ne moze se povezati sa svaki m
podatkom s drugi h razi na.
PRVA RAZI NA BAZE PODATAKA
Na prvoj razi

i a

e p

da
.
taka pohranj uj u se sve potrebne i nfor maci j e
po vrst
r
a,
-

a mJ en
.
l 1 svoJ stvl ma materij al a, strojeva, opreme, satni cama
p
o kva hf1 kac1J ama djel atni ka. Na ovoj s u razi ni podaci o p roi zvodaci ma i
1 sporuci oci ma materij ai a i usl uga.
.
U sl

d i ste se

nos

podaci mjerodavni za nabavku materij al a, kao
qenovn1 o
p
o
.
asort1 man1 ma, svojstva mater ij ai a, uvj eti i sporuke, tocne
adrese, broJeVI tei efona i i mena lj udi za vezu.
. .
Uz s
_

aki
.
se cj e

ovni k i stovremeno upi suje datum unosa podataka, a

pnJ e konstenJ a provj erava se tocnost podataka.

at

rij al i za proi zvodnj u razvrstavaju se na razl i ci te naCi ne ovisno

o koJ i m J e
r
a

eri j al i m
.

r ijec. Za gradevi nske radove uobi caj ena podjel a j e
prema
.
nam1 e

1
.
m
.
atenJ al a: 1 . Kameni agregati , 2. Energenti , 3. Vezi va, 4.
GotOVI etonl I zbuke, b. Betonski cel i k, 6. Drvena g ra da , 7. Drvene
prera)

vl

e, 8. cP

karski proi
7
vodi , 9. Betonski prefabri kati , 1 0. Cjevi , 1 1 .
l zol ac
.
1
!
1 Sk1 matenJal r , 1 2. Nor m1 rani metal ni profi l i i l i movi , 1 3. Gra devi nska
stol anJ

, 1 4. Keramicki materij al i , 1 b. Staki o, 1 6. Vij cana i zelj ezna roba,

1 7. BOJe, 1 8. Gotove opi ate, 1 9. Skel e, 20. Kal upi , i td.
vaka od navedeni h datoteka razradena j e po vrstama kl asama i i i
drug1 m svojstvi ma materij al a sto sadrzava posebna datoteka ;opunj ena za
svakog potencij al nog i sporuCi teij a.
.
Za
"
i st

vrstu i i
.
.
n

mjenu proi zvoda unose se podaci vi se p roi zvodaca i

I Sporuotei Ja s razhc1 t1 h l okal i teta, svojstava materij al a i uvjeta i sporuke.
I . RAZ I NA
I I . RAZ I NA
. RAZ I NA
I ZV RSNI P ROGRAM !
I SPI SI PO
RESURSI MA
Kol i ne :
- materi j a l a
sati st r ojeva
po vr stama
RAD N E O P E RAC I J E P O V R STAMA RADOVA
NO RMATJ V I : MATE RI JALA. S TROJ EVA I RAOA
S T A N DA R D N I O P I S I RADN I H O P E RAC I J A
O B RACU N S K I FAKT O R . P RODAJNA S AT N I CA
T ECAJ N E L I ST E , V R I J EM E UNOSA , N AZ I V I
PO NUDA
TROSKOVN I K
NOVCAN I I S P I S I
Novfana sredstv a :
- z a materi j a l e
z a r a d s t roj eva
- za nepos redne p l ace
- sati l j u d i po k v a i i f .
P ROJ EKT I
PROJ EKT
GRAfENJA
PONUDA
UGOVOR
F I NANC I RANJ E
AVAN S I
KRED I T I
Struktura racunalnog programa za utvraivanje ciena.
Stroj evi se u datotekama razvrstavaj u prema namj eni : 1 . Pri jevoz
materij al a, 2 . l skop i utovar, 3 . Obrada i zbi janje, 4. Podi zanj e i pri j enos,
5. Obrada materij al a, 6. Proi zvod nj a materij al a, 7. Ugradi vanje, 8. Busenje
tl a, 9. Mehani cki al ati itd.
Uz svaki se stroj unose podaci o namj enama i uvjeti ma kor i stenj a,
vrstama, tehni cki m uci nci ma i cj enovni ci rada.
Utvraivanje ciena na racunalma
I VRSTA MATERUALA I
I KAMENI AGREGATI I
I OPEKARSKI PROIZVODI I
I DRVENA GRA8A
. EKRAN
3 1 1
DOBAVUACI
1 . GP KRK
51 500 KRK
Tellfaks .@,.@,. ~
2i roracun

Cij ena:
MB 1 0/32 mm
MB 20/32 mm
MB 30/32 mm
MB 30/1 6, 5 mm
MB 40/32 mm
324,00 knfm3
352, 00 "
386,00 "
396, 00 "
41 2, 00 ,
,
Radno vrijeme 06-1 8 sati osi m nedjelje
Unos 1 5. 09. 1 996.
2. GP TI HA
5 1 5 1 5 I LO
TeVfaks _.__._ ~
Li roracun

Cij ena:
MB 1 0/32 mm
MB 20/32 mm
MB 30/1 6,5 mm
MB 40/32 mm
Radno vrijeme 07- 1 5 sati
Unos 1 5. 1 1 . 1 996.
. EKRAN
386,00 "
392, 00
fI
lzbor vrste materia/a i dobavlaca.
2 na racunalima
Satni ce dj el atni ka upl SUJ U se po zani manj i ma i kval i fi kaeij ama a u
ovi snosti ad pri mijenjene metode proracuna, s pomocu obracunskog faktora
i i i prodaj ne satni ee, unose se neto satni ee i i i prodaj ne satni ee.
Tecaj ni ce unesene u program omogucuju da se utvrdene eij ene mogu
konverzi j om i skazati u razl i ci ti m val utama
DRUGA RAZI NA BAZE PODATAKA
U drugoj razi ni baze podataka pohranjuju se postupei rada po vrstama radova.
Gradevi nski radovi se razvrstavaj u na: 1 . Pri premni radovi , 2 .
Prethodni radovi , 3 . Zemlj ani radovi . 4. Zi darski radovi , 5 . Tesarski radovi
6. Armi racki radovi , 7. Betonski radovi , 8. Montazni el ementi , 9. Pri j evozi
i prij enosi , 1 0. Krovopokri vacki 1 1 . l zol aterski , 1 2. Stol arski , 1 3. Stakl arski ,
1 4. Kerami carski i teraeerski 1 5. Fasaderski , 1 6. Podopol agacki , 1 7.
Bravarski 1 8. Li marski 1 9. Li ci l acki , 20. Asfal terski , i td.
Za svaku radnu operacij u po vrstama radova upi suj u se " standardni
opi si radova " po stavkama, a za svaku s e radnu operaeij u unose tehni cki
normati vi utrosaka materij al a i rada po kval i fi kacij ama dj el atni ka za poj edi ne
radove i radne zahvate. Ukol i ko j e opi som stavka uvjetovan stroj ni rad za
di o i i i eij el u operaei j u, otvorene su mogucnosti i zbora vi se vrste strojeva s
normati vi ma rada i i zrada usporedni h eij ena.
I ZVRSNI PROGRAM!
Na trecoj razi n i pohranj eni s u podaci o obracunskom faktor u i
prodaj ni m satni eama, tecaj ne l i ste val ute. Za svaki uneseni podatak
povezuje se vremenom unosa i nazi vom projekta.
Programi omogucuj u da se svaki podatak s j edne razi ne vi sestr uko
povezuje s podaci ma na ostal i m razi nama u zadati m matemati cki m i i i
drugi m operaeij ama kao: s abi ra nj a, oduzi manj e, mnozenj a , di j elj enj a,
potenei ranj a i i i dr ugi h matemati cki h uvjeta, poj edi nacno i u skupi nama.
Utvraivanje ciena na racunalima 3 1 3
3. REDOSlUED RADA NA UTVRDI VANU CI J ENA
Rad na utvrdi vanu ci j ena i i zr adi ponuda obavl j a s e u odredenom
redosl ijedu, sto se uobi caj eno nazivaj u koraei .
1 . KORAK - ANALI ZA OPI SA RADOVA I DOKAZNI CA MJ ERA
Rad zapoci nj e na anal i zi opi sa svake poj edi ne stavke radova za koj u
se namj erava utvrdi ti ci jena i i i i zradi ti ponuda. U vel i kom broju sl ucajeva
zbog neodgovaraj uci h opi sa, radni se zahvati moraj u prethodno razdvoj i ti
po vrstama radova, a ko j e opi som u i stoj stavei obuhvaceno vi se vrsta
radova.
Na pri rjer, kod opi sa " Betoni ranj e greda s uklj ucenom potrebnom
opl atom . . . . . " i i i " Betoni ranje stubova presjeka 40 x 40 em s odgovarajucom
oplatom" iii " lskop rova s odvozom viska materijal a i zatrpavanjem . . . . . . . . . . . " radovi
se razvrstavaj u i rade dopunski opi si betonski h, tesarski h i zemlj ani h radova.
2. KORAK - I ZBOR TEHNOLOSKOG LANCA
Slj edeci korak je i zbor postupka rada i pronal azenje opi sa radova u
skl adi stu podataka.
Za stavku koja gl asi :
35. Dobava i ugradba betona, MB 30 I 3 1 , 5 mm zrna, u g redama 40 x
80 em i znad pri zemlj a.
i zabi re s e j edan ad moguci h tehnol oski h l anaea kao:
a. mogucnost b. mogucnost
1 . DOBAVA GOTOVOG BETONA 1 . PRIPRAVA BETONA NA GRADIU5TU
2. PRUEVOZ AUTOMIJE5AUCOM, NOSIVOSTI 3,0 M3, NA 7 KM 2. UTOVAR I PRUEVOZ JAPANERIMA NA 20 M
3. PRETOVARNI SILOS 4 M3 3. PODIZNJE LIFT DIZALICOM
4. TORANJDIZALICA 5 POSUDOM 0,33 M3 4. UGRADBA
5. UGRADBA 5. lASTITA FOWAMA
6. lA5TITA FOLIJAMA
Za i sti opi s svake stavke radova moguce j e postavi ti i stovremeno vi se
razl i ci ti h tehnol oski h l anaca ta na koneu usvoj i ti naj povol j ni j i po cij eni i i i
po nekom drugom kri terij u od i nteresa. Ukol i ko se ne raspol aze dovol j ni m
brojem radni ka moguce kao kri teri j za i zbor postaviti uvjet ll naj manj i udi o
l j udskog rad a " u dr ugi m si tuacij ama uvj et mogu biti stroj evi , utrosak
energij e, vrij eme i zvrsenja radova i td.
Kod opi sa kao sto j e u pri mj eru, pozi vaju se " betonski radovi " kada
se otvori ekran i zabi ru se " grede" a u okvi ru greda i zabi re se " Presjeci veCi
od 0,3 m3/m1 " " ugradba betona i z posude di zal i ce " .
Za navedeni opi s vezani su odgovarajuCi normati vi rada p o kval i fi kacij ama
dj el atni ka i normati vi materij al a.
VRSTE RADOVA VRSTE KONSTRUK.
UVJ ETI RADA

NO|ma |ada sa\|lm'
V V Ukup.
?0 1, ?1 0, 55 0, 55 ?, 31

I . EKRAN I I . E KRAN I l l . i I V. E KRAN
lzbor vrste i uvjeta rada iz projekta i opisa radova.
3. KORAK - I ZBOR STROJ EVA
U ovi snosti o i zabranom tehnol oskom l ancu i zabi ru se odgovarajud
stroj evi . Uz svaki stroj vezani su uci nci koje mogu posti ci ovi sno o uvj eti ma
rada i ci jenama po satu. U navedenom pri mj eru, pozi vom automij esal i ca,
dobiva se i skaz:
Strojevi za pr ij evoz mjesavi na: Automi jesal i ce nosi vosti 4 m3, C ij ena rada
po satu 356, oo kn
Prosj ecni uci nak:
0-3 km 1 , 20 sata
3-5 km 1 , 85 sati
5- 1 0 km 2, 20 sati
Ponuda G P KRK
Cij ena 1 ,20 sat A 3 56, 0 kn/4 m3
Cij ena 1 , 85 sat A 3 56, 0 kn/4 m3
Cij ena 2 ,20 sat A 3 56, 0 kn/4 m3
do 1 0 km
1 06, 80 kn/m3
1 64, 65 kn/m3
1 95, 80 kn/m3
1 90, 00 kn/m3
l zabi re se jedna od ponudeni h mogucnosti koja se nakon toga i zravno prenosi
i povezuje za opi s.
4. KORAK - I ZBOR MATERUALA I I SPORUCI OCA
Kada je odaban postupak rada i strojevi za prij enos i prij evoz materij al a
i z baze podataka, pozi vaj u se odgovaraj uci materij al i . U pri mj eru se pozi va
" gotov bet on "b 30" . Kako su u bazi pohr anj eni podaci za vi se
proi zvodaca s razl i ci ti h l okal i teta i cij ena, i zabi re se naj povol j ni j i za
promatrano gradi l i ste i l okal i tet.
Kada je i zabran odgovaraj uci postupak, strojevi i materij al i , daje se
nal og racunal u koj e proracuna j edi ni cnu cij enu radova .
Nakon unosenj a kol i Ci ne radova po stavkama, na odgovaraj ucu
naredbu program proracunava i ukupnu cij enu stavke, zbi rnu cij enu vrste
radova i ukupnu cij enu zbroj a svi h radova te se dobi va "troskovni k
radova ".
4. I ZRADA I SPI SA I Z TROSKOVNI KA
Progr ami omogucuj u da se iz oforml jenog troskovni ka rade i spi si po
pojedi ni m resursi ma koji su uneseni u troskovni k. Za potrebe i zrade projekta
organi zaci je i pl ani ra nj a, potrebni su zbi rni i spi si po vrstama i kol i Ci nama
materij al a, normi rani m sati ma dj el atni ka po kval i fi kacij ama, sati ma rada
poj edi ni h strojeva i i i bi l o koj i dr ugi zbroj podataka koj i j e potreban kao,
kol i ci na drvene grade, cava l a, mrezaste armature, broj sati stroj ara, broj
radni h sati rovokopaca i td.
3 1 6 Utvaivanje ciena na racunalima
Za i zradu fi nancijski h pl anova/ kao sto su troskovi za materij al e/ sredstva
za pl ace/ materij al e i i i energente moguce je radi ti i spi se po svakom
poj edi nacno unesenom res ursu u t roskovni k kao, potrebna novcana
sredstva za nabavku materij al a, za pl ace u neposrednoj proi zvodnj i / za
naj am strojeva/ utrosak ekspl oziva i druge.
5. OBRACUN PRIVREMENI H I OKONCANI H SI TUACUA
Okoncane i i i pri vremene si tuacije koje se rade ti jekom izvodenja radova
rade se na osnovi ugovorenog troskovni ka. Dovol jno je formi rati poseban
di rektorij u koj i se u nosi ponudeni i ugovoreni t roskovni k. Za svaki se
obracun unose i zedene kol i ci ne radova po stavkama i i i postotak izvrsenja.
Za i duci pri vremeni obracun osnova je prethodni a potrazi vanj a se
obracunavaj u u odnosi ma:
Pri vremeni obracun radova za mjesec
Ugovorena vrijednost
Ukupno izvrseno do sada
Obracunato po dosadasnji m si tuacij ama
Preostaje za napl atu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kn
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kn
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kn
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . kn
Racunal a s u vel i ko ol aksanje u radu, al i i vel i ka opasnost za pogreske. Ona
raspolazu potrebni m znanjem onol i ko kol i ko su tocni uneseni podaci i kol i ko
strucnog znanja posjeduje korisni k.
Upravlacka saba na suvremenom postrojenju za pripravu betona.
X. LITE
1 . Aksvje

ov L
_
N. ,

tjecaj ranog srrzavanja na rast erstoce betona/ (asopis:

Beton 1 arm1 ran1 beton. Moskva 1 966
2. Atejev-Dani lov, Tehnol ogij a stroitel nogo proizvodstva. Moskva 1 984
3. Atlas kl i me Jugosl avije, Savezni hi drometereol oski zavod. 1 984
4. Basl ac Jo
.
vo, Rezime ne

.
i h osnovnih postavki teorije i tehnol ogije betona,
Gradbem centar Sl oveniJe 1 975 godi ne
5. Basl ac Jovo, Zi msko betoni ranje. l nstitut gradevinarstva Hrvatske 1 974
6. Basl ac Jovo, Materijal i u Arhitekturi i gradevinarstvu kol ska knji ga Zagreb
1 989.
,
7. Basl ac Jovo, Beton visoke kakvoce, Gradevni godi snjak 96. HDGI Zagreb
8. Bl umenau I gor, Zimski radovi u visokogradnj i . Gradbeni centar Sl ovenije
1 975.
9. Buar Gorazd, Gradevinska proizvodnja u zi mski m uvjeti ma. 1 988 Sarajevo
1 0. B u

a r G?razd.
.
E

onomska i drustvena opravdanost gradevi nske

pro1zvodnJe u z1 mskr m uvjeti ma. DGA 1 51 8/1 979 godi ne
1 1 Bucar Gorazd, Suvremeni pri stup proizvodnji betona u urbani m uvjeti ma
DGA 1 562/1 980 godi ne
1 2 . Buc
.
ar Go

azd, Kadrovi u gradevi narstvu kao uvjet prel aska na i ndustrijsku

prolzvodnJ u. DGA 1 686/1 981 godi ne
1 3.

ucar G?razd, Nove tehnol ogije kod projektiranja i gradnj e staze za bob
1 sankanJe na Trebevicu. DGA 1 950/1 984 godi ne
1 4.

car Gora

d, Ekonom

ka i drustvena opravdanost ujednacenog rada .

tljekom god1 ne u gradevrnarstvu. I nternati onal conference strategies and
management of construction. Brij uni 1 994 godi ne
1 5. Bucar Gorazd, Opi ate za betonske gradevine. Sarajevo 1 990 godi ne.
1 6. Bucar Gorazd, Pl ani ranj e u gradevi narstvu. Sarajevo 1 990 godi ne.
1 7. Bucar Gorazd, Tehnol ogi ja i organizacija gradenj a. Sarajevo 1 986 godi ne.
1 8. Bucar <orazd, Zastita proi zvodnog procesa na mjestu gradenj a. Zbor ni k
radova XI I I . Medukatedarsko savjetovanje gradevi nski h fakul teta. 1 987
1 9. Bucar Gorazd, Utjecaj vremena gradenja na cij enu radova, " Gradevi nar "
DGI H Zagreb br 8, rujan 1 996
20. Bucar Gorazd, Ekonomska vprasanj a gradbene proi zvodnje v zi mski h
razmerah, " Gradbeni vestni k" Lj ubljana Slovenija, br 3-4 1 996
2 1 . Bucar Gorazd, Preki d radova na gradi l i stu, "Gradevi nar" DGI H Zagreb br
1 1
,
studeni 1 995
22. Bucar Gorazd, Sanaci ja pozarom ostecene konstrukci je post upkom
presovanja betona. IX. Kongres Konstruktera Jugosl avi je 1 975, Cavtat
23. Bucar Gorazd Breaks i n construction l abor in winter, Ci b - I nternati onal
symposi um Zagreb WK 55 September 1 996
24. Dani l ov N. N., Tehnologija stritel nog proi zvodstva. Stoj izdat. Moskva 1 977
25. Denona Anton, Teorija troskova. Gradevi nski fakultet u Zagrebu. 1 982
26. Egnus M. J. i dr. , Tehnol ogiseskoje obespecenje sborni h zdanj . Stroi zdat.
Moskva
27. Evdoki mov, Tehnol ogi ja monol itnog betona i zelejzobetona. Moskva 1 980.
28. Fl asar Aleksandar, Proracun opl ata i skel a. lzgradnja 1 977
29. Fl asar. Vukovic. Brana - Proucavanje tehnol oski h procesa. Novi Sad 1 985.
30. Koncz, Handbuch fertigtei l baul veei se I . I I . I I . Berl i n 1 972
3 1 . V. Marcelja, Beton i komponente. Danjar d. o. o. Zagreb
32. Marusi c Jura, Organi zacija gradenja. Zagreb 1 994
33. Mi ronov S. A. , Ovisnost erstoce betona od rezi ma otvrdnjavanja Moskva
1 966
34. Marcel a Cijena stan a. Zagreb 1 982.
35. Nevi l . A. M. , Svojstva betona. Beograd 1 984.
36. Novak Mijo, Razvoj na pol iti ka poduzeca. Zagreb 1 975
37. Loncaric Rudolf, Organi zaci ja izvedbe graditeljski h projekata. Zagreb 1 995
38. Pensa Vjekoslav, Kamati i anuiteti . Ri jeka 1 979
39. Pl eho Ami r, Probl emi radni ka sa preostal om radnom sposobnosti , uzroci
nastajanja i nval i dnosti . Sarajevo 1 986
40. Percin, Zi msko betoni ranje. Gradevi nar Zagreb 1 982.
40. Popovic Kresi mi r, Poznavanje materij al a Zagreb 1 984
41 . Popovic Zarko, E konomska anal iza poslovanja. Zagreb 1 983
42. Rupert, l ndustral izacija vi sokogradnje GCS 1 976
43. Si ngl eton, Uvod u ergonomij u. Zagreb 1 976
44. Snoj, Zrel ost betona i otpornost prema mrazu. Gradevi nar 1 978
45. $tolj, Stroitelj nji znanij v usl ovj ah zarkogo kl i mata . Moskva 1 984
46. Tomi ck, Eurocode 2. Gradevi nski godi snj ak 95 Zagreb
47. Verbic Buca
:
,
?Q
UCnost pri mjene prefabri ci rane konstrukcije za tavanice
zgrada u aset zmt ckt m uvjeti ma. Sarajevo 1 983
48. Ukra i nczyk, Beton, ALCOR Zagreb 1 994 godi ne.
49. Ukra i nczk -
_
5ustersiC, Mi kroarmi rani betoni . Gradevi nski Godi snj ak 97
Hrvasko
.
rustvo gradevi nski i nzenjera, Zagreb 1 997. godi ne
'
50. Zgont k Jul iJ, Zamor i odmor DGA 1 55/64
51 . ZabiC, Anal i

a neki h utjecaja na projekti ranje i organi zaci ju gradenja

Arhttektonskt fakultet u Sarajevu 1 986
o
52. Wi nter-arbei ten i m Hochbau. l nstitut Hanover 1 966
53. Katal ozi svi h vecih proizvodaca opl atni h sustava u Europi .