NN El. Instalacije, V.Katanić, A.Gobov-sec PDF

HRVATSKA KOMORA INENJERA ELEKTROTEHNIKE
Predavai:
Vladimir Katani, dipl.ing.el.
Ante Gobov, dipl.ing.el.
STRUNI SEMINAR
NISKONAPONSKE
ELEKTRINE
INSTALACIJE
Tehniki propisi
i norme
2012.
HKIE

NISKONAPONSKE ELEKTRINE

INSTALACIJE

TEHNIKI PROPISI I NORME

Predavai: Vladimir Katani, dipl. ing. el.
Ante Gobov, dipl. ing. el.

HKIE

2

HKIE

3
SADRAJ

1. DIO

1.1. ZAKONSKA REGULATIVA U PODRUJU NISKONAPONSKIH
ELEKTRINIH INSTALACIJA ................................................................................ 5

1.2. TEHNIKI PROPIS ZA NISKONAPONSKE ELEKTRINE
INSTALACIJE (NN 5/2010) ....................................................................................... 5
1.2.1. UVOD I ZNAENJE POJMOVA......................................................................................................... 6
1.2.2. TEHNIKA SVOJSTVA ELEKTRINE INSTALACIJE I BITNI ZAHTJEVI SIGURNOSTI ........ 7
1.2.3. PROIZVODI ZA UGRADNJU U ELEKTRINU INSTALACIJU.......................................................7
1.2.4. PROJEKTIRANJE, IZVOENJE I UPORABLJIVOST ELEKTRINE INSTALACIJE ...................8
1.2.5. ODRAVANJE ELEKTRINE INSTALACIJE ..................................................................................9
1.3. HRVATSKI ZAVOD ZA NORME (HZN) .............................................................. 10
1.3.1. TEHNIKI ODBOR HZN/TO E64, ELEKTRINE INSTALACIJE I ZATITA OD
ELEKTRINOG UDARA....................................................................................................................11
1.3.2. HRVATSKE NORME NA KOJE SE UPUUJE U TEHNIKOM PROPISU S KRATKIM
PRIKAZOM PODRUJA PRIMJENE NORME.................................................................................13
1.3.3. POPIS HRVATSKIH NORMA ZA NISKONAPONSKE ELEKTRINE INSTALACIJE U
PODRUJU RADA TEHNIKOG ODBORA TO E64, ELEKTRINE INSTALACIJE I ZATITA
OD ELEKTRINOG UDARA.............................................................................................................16

2. DIO

2. OSVRT NA DOKUMENTE ZA ELEKTRINE INSTALACIJE KOJE JE
OBJAVIO CENELEC U 2011. I POETKOM 2012. GODINE., A BIT E
PRIHVAENI KAO HRVATSKI DOKUMENTI .................................................. 23
2.1. ODREIVANJE PRESJEKA VODIA I ODABIR
ZATITNIH NAPRAVA .......................................................................................... 23
2.1.1. UVOD...................................................................................................................................................23
2.1.2. PARAMETRI........................................................................................................................................24
2.1.3. ZNAAJKE INSTALACIJE ................................................................................................................27
2.1.4. ZNAAJKE OPSKRBNOG IZVORA.................................................................................................28
2.1.5. ZNAAJKE ZATITNIH NAPRAVA................................................................................................32
2.1.6. ZATITA OD STRUJA PREOPTEREENJA ...................................................................................33
2.1.7. ODREIVANJE PREKIDNE MOI ZATITNIH NAPRAVA.........................................................33
2.1.8. SPOSOBNOST PODNOENJA ELEKTRODINAMIKIH NAPREZANJA ZA SUSTAVE
SABIRNIKOG RAZVODA ..............................................................................................................37
2.1.9. ZATITA U SLUAJU KVARA (ZATITA OD NEIZRAVNOG DODIRA)...................................38
2.1.10. PROVJERAVANJE TOPLINSKIH NAPREZANJA U VODIIMA..................................................39
2.1.11. PAD NAPONA.....................................................................................................................................43
2.2. ZATITA OD TOPLINSKIH UINAKA ................................................................ 44
2.2.1. UVOD...................................................................................................................................................44
2.2.2. PODRUJE PRIMJENE NAELO ZATITE.....................................................................................44
2.2.3. ZATITA OD POARA UZROKOVANOG ELEKTRINOM OPREMOM ...................................44
HKIE

4
2.2.4. MJERE OPREZA KAD POSTOJE POSEBNI RIZICI OD POARA.................................................45
2.2.5. ZATITA OD OPEKLINA...................................................................................................................46
2.2.6. ZATITA OD PREGRIJAVANJA.......................................................................................................46
2.3. ZATITA NISKONAPONSKIH INSTALACIJA OD PRIVREMENIH
PRENAPONA ZBOG ZEMLJOSPOJEVA U VISOKONAPONSKOM
SUSTAVU I ZBOG KVAROVA U NISKONAPONSKOM SUSTAVU................ 47
2.3.1. UVOD...................................................................................................................................................47
2.3.2. OSNOVNO NAELO I PODRUJE PRIMJENE...............................................................................47
2.3.3. PRENAPONI U NISKONAPONSKIM SUSTAVIMA TIJEKOM ZEMLJOSPOJA U
VISOKONAPONSKOM SUSTAVU ..................................................................................................48
2.3.4. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU GUBITKA NEUTRALNOG
VODIA U TN I TT SUSTAVU..........................................................................................................50
2.3.5. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU ZEMLJOSPOJA U IT SUSTAVU
S NEUTRALNIM VODIEM..............................................................................................................50
2.3.6. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU JEDNOPOLNOG KRATKOG
SPOJA...................................................................................................................................................50
2.4. SUSTAVI RAZVOENJA (POLAGANJE IZOLIRANIH VODIA, VODOVA I
KABELA) .................................................................................................................. 51
2.4.1. UVOD...................................................................................................................................................51
2.4.2. OSNOVNO NAELO..........................................................................................................................51
2.4.3. OPENITO...........................................................................................................................................52
2.4.4. TIPOVI SUSTAVA RAZVOENJA...................................................................................................52
2.4.5. ODABIR I UGRADNJA PREMA VANJSKIM UTJECAJIMA..........................................................61
2.4.6. TRAJNO PODNOSIVE STRUJE.........................................................................................................64
2.4.7. PRESJECI VODIA.............................................................................................................................66
2.4.8. PAD NAPONA U POTROAEVIM INSTALACIJAMA.................................................................67
2.4.9. ELEKTRINI SPOJEVI .......................................................................................................................67
2.4.10. ODABIR I UGRADNJA SUSTAVA RAZVOENJA ZA SMANJENJE IRENJA POARA..............68
2.4.11. PRIBLIAVANJE SUSTAVA RAZVOENJA DRUGIM INSTALACIJAMA................................69
2.4.12. ODABIR I UGRADNJA SUSTAVA RAZVOENJA S OBZIROM NA ODRAVANJE,
UKLJUUJUI IENJE.................................................................................................................69
2.5. UZEMLJENJE I ZATITNI VODII .......................................................................... 80
2.5.1. UVOD..........................................................................................................................................................80
2.5.2. PODRUJE PRIMJENE .............................................................................................................................80
2.5.3. UZEMLJENJE ......................................................................................................................................80
2.5.4. ZATITNI VODII ..............................................................................................................................82
2.5.5. VODII ZATITNOG IZJEDNAIVANJA POTENCIJALA............................................................85
2.6. HD 60364-4-444:2010/AC:2012.................................................................................... 87
2.7. HD 60364-5-56:2010/A1:2011 ..................................................................................... 88
2.8. HD 60364-7-701/AC:2011............................................................................................. 88
2.9. HD 60364-7-701/A11:2011 .......................................................................................... 88

HKIE

5
1. DIO

1.1. ZAKONSKA REGULATIVA U PODRUJU NISKONAPONSKIH
ELEKTRINIH INSTALACIJA

Pregled zakona, pravilnika i tehnikih propisa u podruju elektroenergetike s naglaskom na niskonaponske
elektrine instalacije sukladno Direktivama EU Novog pristupa tehnikog usklaivanja i upuivanja na
norme.

Zakonska regulativa u podru Zakonska regulativa u podru ju NN elektri ju NN elektri nih instalacija nih instalacija
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)
Zakon o tehnikim zahtjevima
za proizvode i
ocjeni sukladnosti
(NN 20/10 i 105/10)
Zakon o opoj sigurnosti
proizvoda
(NN 30/09 i 139/10)
HRVATSKE NORME
Proizvodi za ugradnju u elektrinu instalaciju
Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 05/2010)
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti,
ispravama o sukladnosti i
oznaavanju graevnih proizvoda
(NN 103/08 do 129/11)
Pravilnik o obliku, sadraju i
izgledu oznake C i CE
(NN 18/11)

1.2. TEHNIKI PROPIS ZA NISKONAPONSKE ELEKTRINE
INSTALACIJE (NN 5/2010)
Na temelju lanka 19. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09), donesen
je TEHNIKI PROPIS ZA NISKONAPONSKE ELEKTRINE INSTALACIJE (NN 5/2010) koji je
stupio na snagu 19. sijenja 2010. godine.

SADRAJ

1. Uvod i znaenje pojmova
2. Tehnika svojstva elektrine instalacije i bitni zahtjevi sigurnosti
3. Proizvodi za ugradnju u elektrinu instalaciju
4. Projektiranje, izvoenje i uporabljivost elektrine instalacije
5. Odravanje elektrine instalacije

HKIE

6
1.2.1. UVOD I ZNAENJE POJMOVA
1.2.1.1. Uvod i podruje primjene tehnikog propisa
Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 5/2010) propisuje:
- tehnika svojstva niskonaponskih elektrinih instalacija graevine
- zahtjeve za projektiranje, izvoenje, uporabljivost i odravanje elektrine instalacije
- druga tehnika svojstva i druge zahtjeve za proizvode namijenjene za ugradnju u elektrinu instalaciju.

Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 5/2010) ne odnosi se na:
- elektrina troila koja se prikljuuju na elektrinu instalaciju
- drugu opremu koja se prikljuuje na elektrinu instalaciju.

Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 5/2010) propisuje bitne zahtjeve koji su nuni za
sigurnost graevina s obzirom na to da je elektrina instalacija dio graevnog sklopa graevine.

Projektiranje, graenje, odnosno izvoenje radova, te odravanje i nain uporabe graevine moraju biti takvi da
se ispune svi bitni zahtjevi propisani ovim tehnikim propisom.

Elektrina instalacija kao sastavni dio graevine primjenjuje se na:
1. strujne krugove opskrbljivane nazivnim naponima do 1000 V izmjenine struje ili do 1500 V istosmjerne
struje, frekvencija 50 Hz, 60 Hz, 400 Hz, ali se ne iskljuuju druge frekvencije za posebne svrhe
2. strujne krugove koji rade pri naponima iznad 1000 V dobivenim iz elektrine instalacije napona do 1000 V
izmjenine struje, npr. rasvjeta s izvorima svjetla s izbojem, oprema za elektrostatsko prskanje, a izuzima se
unutarnje oienje aparata
3. sve sustave razvoenja kabela /vodia, koji nisu obuhvaeni normama za aparate
4. sve elektrine instalacije izvan graevina koje su njen sastavni dio i koje zajedno ine tehniko-tehnoloku
cjelinu
5. trajne sustave razvoenja kabela /vodia za komunikacijsku i informacijsku tehniku, signalizaciju,
upravljanje, vatrodojavu i slino (izuzimaju se aktivne komponente tih sustava i njihovo unutarnje oienje).

Tehniki propis za NN elektrine instalacije ne primjenjuje se na:
1. elektrinu instalaciju i opremu za elektrinu vuu, ukljuujui lokomotive i signalnu opremu
2. opremu za suzbijanje radijskih smetnji, osim kad ona utjee na sigurnost elektrine instalacije
3. elektrine ograde
4. javne opskrbne sustave za distribuciju elektrine energije ili za proizvodnju i prijenos elektrine energije za
takve sustave
5. izvore elektrine energije koji su dio graevine, npr. elektrini agregati, ureaji za besprekidno napajanje i sl.

Elektrina instalacija dio je graevnog sklopa graevine.

Zahtjevi koji su propisani u tehnikom propisu za niskonaponske elektrine instalacije odnose se na tehnike i
ostale mjere zatite opisane u nizu hrvatskih norma na koje se upuuje u ovom tehnikom propisu.

Stoga je u primjeni tehnikog propisa za niskonaponske elektrine instalacije od bitnog znaaja poznavanje
normizacije u tom podruju.

1.2.1.2. Znaenje pojmova koji se koriste u ovom tehnikom propisu
Elektrina instalacija je skup meusobno povezanih proizvoda za elektrinu instalaciju ugraenih u graevinu s
usklaenim znaajkama radi ispunjavanja odreene namjene.

Poetak elektrine instalacije je toka predaje elektrine energije u elektrinu instalaciju.

Elektrina oprema je svaki proizvod koji se upotrebljava za proizvodnju, pretvorbu, prijenos, razdiobu
(distribuciju) ili uporabu elektrine energije, kao to su:
- elektrini strojevi
- transformatori
- sklopni i kontrolni ureaji
- mjerni ureaji (instrumenti)
- zatitne naprave
HKIE

7
- sustavi razvoenja (kabeli, vodovi, sabirnice, elektrini pribor i dr.)
- elektrina troila.

Elektrino troilo je elektrina oprema namijenjena pretvorbi elektrine energije u drugi oblik energije, npr. u
svjetlo, u toplinu, u mehaniku energiju i sl.

Elektrini strujni krug je skup elektrine opreme elektrine instalacije, koji je zatien od nadstruja istom
zatitnom napravom (istim zatitnim napravama).

Elektrini udar je patofizioloki uinak nastao zbog prolaza elektrine struje kroz ovjeje ili ivotinjsko tijelo.

Zatita od elektrinog udara je skup mjera za smanjenje opasnosti od elektrinog udara.

1.2.2. TEHNIKA SVOJSTVA ELEKTRINE INSTALACIJE I BITNI ZAHTJEVI
SIGURNOSTI
Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine u koju je ugraena
elektrina instalacija, uz propisano, odnosno odreeno izvoenje i odravanje elektrine instalacije, graevina i
elektrina instalacija podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaja okolia.

Tehnika svojstva elektrine instalacije moraju biti takva da tijekom graenja i uporabe graevine predvidiva
djelovanja ne prouzroe:
- poar i/ili eksploziju graevine odnosno njezinog dijela
- opasnost, smetnju, tetu ili nedopustiva oteenja tijekom uporabe graevine
- elektrini udar i druge ozljede korisnika graevine i ivotinja
- buku veu od doputene
- potronju elektrine energije veu od doputene.

Tehnika svojstva elektrine instalacije postiu se projektiranjem i izvoenjem elektrine instalacije
sukladno:
- odredbama tehnikog propisa i
- upuivanjem na odgovarajue hrvatske norme.

1.2.3. PROIZVODI ZA UGRADNJU U ELEKTRINU INSTALACIJU
Proizvodi za ugradnju u elektrinu instalaciju na koje se odnosi ovaj tehniki propis su:
1. razdjelnici (razvodni ormari) za elektrine instalacije
2. kabeli/vodii za sustave razvoenja za elektrine instalacije
3. zatitne, upravljake, mjerne, nadzorne i sklopne naprave
4. elektroinstalacijski pribori (sustavi voenja kabela, utini pribori, sklopke, prekidai, spojne naprave,
kutije i sl.)
5. ostalo obuhvaeno opim pojmom elektrina oprema
6. rasvjetni stupovi

Tehnikim propisom za niskonaponske elektrine instalacije za proizvode za elektrine instalacije propisana su:
- tehnika svojstva
- nain potvrivanja sukladnosti i
- drugi zahtjevi za proizvode za elektrine instalacije.

1.2.3.1. Tehnika svojstva proizvoda
Tehnika svojstva proizvoda za elektrinu instalaciju moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za
svojstva elektrine instalacije.
Tehnika svojstva proizvoda moraju biti specificirana prema normama na koje upuuju pravilnici za sva svojstva
koja su vezana za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.

HKIE

8
1.2.3.2. Potvrivanje sukladnosti
Potvrivanje sukladnosti proizvoda za elektrinu instalaciju za sva svojstva tih proizvoda odreena su
odredbama norma koje su znaajne za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, a provodi se prema pravilima
koja su propisana pravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih
proizvoda.
Proizvod za elektrinu instalaciju smije se ugraditi u elektrinu instalaciju odnosno u graevinu ako ispunjava
zahtjeve Tehnikog propisa za niskonaponske elektrine instalacije i ako je za predmetni proizvod izdana
isprava o sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i
oznaavanju graevnih proizvoda.

1.2.4. PROJEKTIRANJE, IZVOENJE I UPORABLJIVOST ELEKTRINE
INSTALACIJE
Projektiranjem elektrine instalacije propisano je da se moraju za izvoenje i uporabni vijek elektrine
instalacije predvidjeti svi utjecaji na elektrinu instalaciju koji proizlaze iz naina i redoslijeda graenja
graevine, predvidivih uvjeta uporabe graevine te predvidivih utjecaja okolia na elektrinu instalaciju i
graevinu.

Projektom elektrine instalacije potrebno je dokazati da e graevina tijekom izvoenja i projektiranog
uporabnog vijeka ispunjavati bitne zahtjeve:
- zatite od poara
- sigurnosti u koritenju
- zatite od buke
- utede energije i
- toplinske zatite u odnosu na utjecaj elektrine instalacije.
Na projektiranje elektrine instalacije primjenjuju se hrvatske norme u podruju projektiranja i navedene su
u prilogu B ovoga tehnikog propisa za niskonaponske elektrine instalacije, i to:
1. Norme za projektiranje grafiki dio (ukupno 12 norma)
2. Norme s tehnikim zahtjevima za elektrine
instalacije (ukupno 44 norme)
3. Ostale norme (ukupno 11 norma)
HKIE

9
Projektiranjem elektrinih instalacija radi ostvarivanja funkcije elektrine instalacije projektant treba
obuhvatiti osobito:
u glavnom i izvedbenom projektu elektrinih instalacija mora se izabrati proizvode za ugradnju u
elektrinu instalaciju koji udovoljavaju zahtjevima na sukladnost
projektom propisati da proizvoa ili dobavlja proizvoda pribavi potvrdu o sukladnosti prije ugradnje
proizvoda u elektrinu instalaciju
prilikom izbora proizvoda za ugradnju treba voditi rauna o zahtjevu da je uporabni vijek elektrine
instalacije najmanje 25 godina
u projektu razdjelnika (razvodnog ormara) za elektrinu instalaciju koji moe biti proizveden u tvornici
ili na gradilitu zahtijevati provedbu propisanog postupka ocjenjivanja sukladnosti i ugradnju
proizvoda s odgovarajuim potvrdama o sukladnosti.

Prilikom preuzimanja proizvoda za elektrine instalacije izvoa elektrine instalacije mora:
utvrditi ima li proizvod:
- oznaku sukladnosti C
- ispravu o sukladnosti (potvrdu o sukladnosti, izvjetaj o ispitivanju odnosno izvjetaj ili potvrdu o
pregledu)
- propisanu oznaku ili natpisnu ploicu
- tehnike upute za ugradnju i uporabu na hrvatskom jeziku
provjeriti odgovaraju li podaci u dokumentaciji onima na proizvodu
provjeriti jesu li svojstva proizvoda, rok uporabe i podaci znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i
utjecaj na svojstva i trajnost elektrine instalacije sukladni zahtjevima u projektu
za razdjelnik (razvodni ormar) izraen prema projektu na gradilitu, osigurati ocjenjivanje sukladnosti i
izdavanje isprave o sukladnosti.

Smatra se da elektrina instalacija ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiva ako:
su svi proizvodi za elektrine instalacije ugraeni u elektrinu instalaciju na propisan nain i imaju
ispravu o sukladnosti izdanu u skladu s posebnim propisom
proizvodi za elektrine instalacije ugraeni u elektrinu instalaciju imaju tehnika svojstva odreena
projektom elektrine instalacije
su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu utjecati na tehnika svojstva elektrine instalacije, bili
sukladni zahtjevima iz projekta
su rezultati zavrnog pregleda i ispitivanja elektrine instalacije tijekom izvoenja radova i nakon
zavretka radova sukladni propisanim vrijednostima ili vrijednostima koje su odreene
elektrotehnikim projektom, te ako o navedenim injenicama postoje propisani zapisi i/ili
dokumentacija.

1.2.5. ODRAVANJE ELEKTRINE INSTALACIJE
Odravanje elektrine instalacije mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju tehnika svojstva
elektrine instalacije i da se ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i tehnikim propisom za
niskonaponske elektrine instalacije, te drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s
posebnim propisima.

Odravanje elektrine instalacije podrazumijeva:
redovite preglede elektrine instalacije u vremenskim razmacima i na nain odreen projektom i
pisanom izjavom izvoaa o izvedenim radovima i s uvjetima odravanja graevine
izvanredne preglede elektrine instalacije nakon izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu inspekcije
izvoenje radova kojima se elektrina instalacija zadrava ili vraa u stanje odreeno projektom
graevine i tehnikim propisom za niskonaponske elektrine instalacije odnosno propisom u skladu s
kojim je elektrina instalacija izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja elektrine instalacije dokumentira se i izvodi u skladu s
projektom graevine i praenjem funkcije i dotrajalosti proizvoda za elektrine instalacije u njoj, i to:
zapisnicima o obavljenim pregledima i ispitivanjima elektrine instalacije koji moraju sadravati
podatke prema hrvatskoj normi HRN HD 60364-6 i normama na koje ta norma upuuje, te odredbama
tehnikog propisa o niskonaponskim elektrinim instalacijama
zapisnicima o radovima odravanja.

HKIE

10
1.3. HRVATSKI ZAVOD ZA NORME (HZN)
Hrvatski zavod za norme ( HZN ) neovisna je i neprofitna javna ustanova osnovana kao nacionalno normirno
tijelo Republike Hrvatske radi ostvarivanja ciljeva normizacije.

Ciljevi normizacije su:
poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa
uvanje zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia
promicanje kvalitete proizvoda, procesa i usluga
osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije
poboljanje proizvodne uinkovitosti
ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti te
otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.

Hrvatski zavod za norme (HZN) postao je 1. sijenja 2010. godine punopravni lan
Europskog odbora za normizaciju CEN
Europskog odbora za elektrotehniku normizaciju CENELEC.

MEUNARODNE ORGANIZACIJE ZA NORMIZACIJU

ISO
INTERNATIONAL ORGANIZATION FOR STANDARDIZATION
157 lanova; oko 3000 tehnikih tijela;
oko 17.000 meunarodnih norma

IEC
INTERNATIONAL ELECTROTECHNICAL COMMISION
69 lanova; oko 1300 tehnikih tijela;
oko 5800 publikacija

EUROPSKE ORGANIZACIJE ZA NORMIZACIJU

CEN
EUROPEAN COMMITTEE FOR STANDARDIZATION
HZN punopravni lan od 1. sijenja 2010.
OKO 13.000 PUBLIKACIJA

CENELEC
EUROPEAN COMMITTEE FOR ELECTROTECHNICAL
STANDARDIZATION
HZN punopravni lan od 1. sijenja 2010.
OKO 5800 PUBLIKACIJA

HKIE

11

ETSI
EUROPEAN TELECOMMUNICATION STANDARDS INSTITUTE
HZN je NSO

1.3.1. TEHNIKI ODBOR HZN/TO E64, ELEKTRINE INSTALACIJE I
ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA
U Hrvatskom zavodu za norme ( HZN ) u strunom podruju elektrotehnike osnovan je
Tehniki odbor HZN/TO E64, Elektrine instalacije i zatita od elektrinog udara.

Podruje rada tehnikog odbora HZN/TO E64

Priprema norma:
- koje se odnose na zatitu od elektrinog udara koji mogu biti izazvani od opreme, instalacija i sustava bez
obzira na napon
- za konstrukciju, stavljanje u pogon i provjeru svih vrsta elektrinih instalacija na opskrbnom naponu do 1 kV
izmjenine struje, osim na instalacijama koje obuhvaaju odbori TO E9, TO E18, TO E44, TO E71, TO E97
- u suradnji s odborom TO E99, koje se odnose na dodatne zahtjeve odbora TO E99 za konstrukciju, putanje u
pogon i provjeru elektrinih instalacija zgrada iznad 1 kV do 35 kV.

Predmet ovih norma treba biti:
- postaviti zahtjeve za instalaciju i zajedniki rad elektrine opreme
- postaviti osnovne zahtjeve za zatitu od drugih opasnosti koje se mogu pojaviti prilikom uporabe elektrine
energije
- dati ope upute onima koji mogu imati takve zahtjeve
- omoguiti meunarodnu razmjenu koja moe biti ometana razliitim nacionalnim propisima.
Ove norme ne pokrivaju pojedinano elektrinu opremu, ve samo u sklopu odabiranja za uporabu.
Horizontalna sigurnosna funkcija: Zatita od elektrinog udara.

Odgovarajui meunarodni tehniki odbori:
IEC/TC 64, Electrical installations and protection against electric shock

Odgovarajui europski tehniki odbori:
CLC/TC 64, Electrical installations and protection against electric shock
CLC/SC 64A, Electrical installations and protection against electric shock - Protection against
electric shock
CLC/SC 64B, Electrical installations and protection against electric shock - Protection against
thermal effects
CLC/SR 64, Electrical installations and protection against electric shock

Dosadanje aktivnosti HZN/TO E64 na prihvaanju norma u hrvatsku normizaciju:
Prihvaene meunarodne i europske norme u izvorniku i dostupne kao hrvatske norme:
- ukupno 72 HRN (vidi popis hrvatskih norma pod tokom 1.3.3.)
Prema programu rada u fazi javne rasprave kao nacrt hrvatske norme:
- ukupno 1 nHRN (Meunarodni elektrotehniki rjenik nHRN IEC 60050 826:201X )
HKIE

12

Prikaz broja hrvatskih norma prihvaenih prema izvorniku

Potranja norma prema organizacijama za normizaciju koje su objavile norme

15,6%
52,1%
0,3%
31,9%
0,1%
meunarodne norme
europske norme
njemake (DIN) norme
europske i meunarodne norme
izvorne hrvatske norme
HKIE

13
1.3.2. HRVATSKE NORME NA KOJE SE UPUUJE U TEHNIKOM PROPISU S
KRATKIM PRIKAZOM PODRUJA PRIMJENE NORME
1.3.2.1. HRN HD 60364-1:2008
Niskonaponske elektrine instalacije - - 1.dio: Osnovna naela, odreivanje opih
znaajka, definicije (IEC 60364-1:2005, MOD; HD 60364-1:2008)
Low-voltage electrical installations - - Part 1: Fundamental principles, assessment of
general characteristics, definitions (IEC 60364-1:2005, MOD; HD 60364-1:2008)

Podruje primjene
Norma daje pravila za projektiranje, ugradbu i provjeravanje niskonaponskih elektrinih instalacija s
ciljem postizanja sigurnosti osoba, domaih ivotinja i dobara od pogibelji i teta koje mogu nastati u
pravilnoj upotrebi elektrinih instalacija i njihova ispravnog rada.

Odredbe norme vrijede za niskonaponske elektrine instalacije kao to su instalacije:
stambenih graevina
trgovakih graevina
graevina javne namjene
industrijskih graevina
poljoprivrednih i vrtlarskih graevina
tvorniki zgotovljenih zgrada
stambenih autoprikolica, kampova i slinih mjesta
gradilita, izloba, sajmova i drugih instalacija za privremene svrhe
marina
vanjske rasvjete i slinih instalacija
prostora za medicinsku uporabu
pokretnih i prevozivih jedinica
sunanih fotonaponskih sustava
niskonaponskih elektrinih izvora (generatorski slogovi)

Norma HRN HD 60364-1:2008 ne primjenjuje se na:
opremu za elektrinu vuu, ukljuujui lokomotive i signalnu opremu
elektrinu opremu motornih vozila, osim onih obuhvaenih u 7. dijelu norme
elektrine instalacije na brodovima, pokretnim i usidrenim platformama uz obalu
elektrine instalacije u zrakoplovima
instalacije javne rasvjete ulica koje su dio javne energetske mree
instalacije u rudnicima i kamenolomima
opremu za suzbijanje radio smetnji, osim kad ona utjee na sigurnost instalacije
elektrine ograde
sustave za vanjsku zatitu zgrada od udara munje
NAPOMENA: atmosferske pojave obuhvaene su u HD 60364-1, ali samo onoliko koliko djeluju na
elektrine instalacije kojih se tiu (na primjer, s obzirom na odabir prenaponskih zatitnih naprava).
odreene dijelove instalacija dizala
elektrinu opremu strojeva.

Osnovna naela norme su sigurnosna zatita
Sigurnosna zatita namijenjena je postizanju sigurnosti osoba, domaih ivotinja i dobara koja moe
nastati pravilnom uporabom elektrine instalacije.
U sigurnosnu zatitu ubrajaju se: zatita od elektrinog udara, i to osnovna (od izravnog dodira) i u
sluaju kvara (od neizravnog dodira), zatita od toplinskih uinaka, nadstrujna zatita, zatita od struja
kvara, zatita od naponskih smetnji i mjere protiv elektromagnetskih utjecaja i zatita od prekida
energetske opskrbe.

Nazivi i definicije
Za niz norma HR HD 60364 primjenjuju se nazivi i definicije navedeni u hrvatskoj normi za elektrotehniki rjenik:
HRN IEC 60050-826:1999, Meunarodni elektrotehniki rjenik 826. poglavlje: Elektrine
instalacije zgrada
International Electrotechnical Vocabulary Chapter 826: Electrical installations of buildings
HKIE

14
1.3.2.2. HRN HD 60364-4-41:2007
Niskonaponske elektrine instalacije - - Dio 4-41: Sigurnosna zatita Zatita od
elektrinog udara (IEC 60364-4-41:2005, MOD; HD 60364-4-41:2007)
Low-voltage electrical installations - - Part 4-41: Protection for safety Protection
against electric shock (IEC 60364-4-41:2005, MOD; HD 60364-4-41:2007)
Ovaj 4. dio iz niza norma HRN HD 60364 propisuje zatitu od elektrinog udara kakva se primjenjuje
u elektrinim instalacijama i zasniva se na normi EN 61140 koja je osnovna sigurnosna norma koja se
primjenjuje za zatitu osoba i domaih ivotinja.

Podruje primjene
Norma odreuje bitne zahtjeve u podruju zatite od elektrinog udara ukljuujui:
1. osnovnu zatitu zatitu od izravnog dodira
2. zatitu u sluaju kvara zatita od neizravnog dodira.
Podruje primjene norme je i usklaivanje tih zahtjeva u odnosu na vanjske utjecaje.

Opi zahtjevi
U normi je propisano da se zatitna mjera mora sastojati od:
1. odgovarajue kombinacije predmjere za osnovnu zatitu i neovisne predmjere za zatitu u sluaju kvara
ili
2. pojaane zatitne predmjere kojom se postie istodobno osnovna zatita i zatita u sluaju kvara.
Dodatna zatita odreena je kao dio zatitne mjere pod nekim uvjetima vanjskih utjecaja i u nekim posebnim
prostorima.

Zatitne mjere koje se openito doputaju:
1. automatski isklop opskrbe (napajanja)
2. dvostruka ili pojaana izolacija
3. elektrino odjeljivanje za opskrbu jednog troila
4. mali napon SELV sigurnosno mali napon i PELV zatitni mali napon.

1.3.2.3. HRN EN 61140/A1:2007
Zatita od elektrinog udara - - Zajednika gledita na instalaciju i opremu (IEC
61140:2001/am1:2004, MOD; EN 61140:2002/A1:2006)
Protection against electric shock - - Common aspects for installation and equipment
(IEC 61140:2001/am1:2004, MOD; EN 61140:2002/A1:2006)

Podruje primjene
Norma se primjenjuje za zatitu osoba i ivotinja od elektrinog udara.
Norma daje temeljna naela i zahtjeve koji su zajedniki za elektrine instalacije, sustave i opremu ili su potrebni
za njihovo usklaivanje.
Zahtjevi norme primjenjuju se samo ako su ugraeni u druge norme ili se na njih upuuje u drugim odnosnim
normama.

Temeljno pravilo zatite od elektrinog udara
Opasni aktivni dijelovi ne smiju biti dodirljivi, a dodirljivi vodljivi dijelovi ne smiju biti opasni aktivni dijelovi
- bilo u normalnim (pravilnim) uvjetima
- bilo u uvjetima jednostrukog kvara.

Zatita od elektrinog udara u normalnim uvjetima postie se osnovnom zatitom, a zatita pod uvjetima
jednostrukog kvara postie se zatitom za sluaj kvara.

Pojaanim zatitnim predmjerama postie se zatita pod oba uvjeta.
HKIE

15
1.3.2.4. HRN HD 60364-5-51:2010
Elektrine instalacije zgrada - - Dio 5-51: Odabir i ugradba elektrine opreme
Zajednika pravila (IEC 60364-5-51:2005, MOD; HD 60364-5-51:2009)
Electrical installations of buildings - - Part 5-51: Selection and erection of electrical
equipment Common rules (IEC 60364-5-51:2005, MOD; HD 60364-5-51:2009)

Podruje primjene
Ovaj 5. dio norme HRN HD 60364 propisuje odabir i ugradnju (postavljanjem, instaliranjem)
elektrine opreme, i to:
1. opim pravilima za zadovoljenje mjera sigurnosne zatite
2. zahtjevima za ispravan rad za namijenjenu uporabu elektrine instalacije
3. zahtjevima za oekivane vanjske utjecaje.
Openito svaki dio elektrine opreme mora se odabrati i ugraditi tako da zadovolji zahtjev ovog dijela i ostalih
dijelova norma niza HRN HD 60364.

1.3.2.5. HRN HD 60364-6:2007
Niskonaponske elektrine instalacije - - 6. dio: Provjeravanje (IEC 60364-6:2006, MOD;
HD 60364-6:2007)
Low-voltage electrical installations - - Part 6: Verification (IEC 60364-6:2006, MOD; HD
60364-6:2007)

Podruje primjene
Ovaj 6. dio norme HRN HD 60364 propisuje pribavljanje zahtjeve za:
1. poetno provjeravanje elektrine instalacije
2. periodino provjeravanje elektrine instalacije.

Provjera se sastoji od pregledavanja i ispitivanja probom i mjerenjem, a pregledavanje prethodi probi i mjerenju
te se izvodi u beznaponskom stanju.

Svaka se instalacija mora provjeravati tijekom ugradbe, koliko je to opravdano mogue, te po dovrenju prije
nego to je korisnik stavi u uporabu.

1.3.2.6. ZAKLJUAK
Primjena tehnikog propisa za niskonaponske elektrine instalacije od bitnog je znaaja u svako-
dnevnom procesu projektiranja, izvoenja radova, odravanja i naina uporabe graevine jer se
tehnikim propisom propisuju zahtjevi koji se odnose na tehnika svojstva elektrine instalacije i na
mjere zatite sukladno odredbama hrvatskih norma na koje se upuuje u ovom tehnikom propisu.

U tom smislu tehnika svojstva za elektrinu instalaciju moraju biti specificirana prema naelu
upuivanja na hrvatske norme za sva svojstva koja su vezana za ispunjavanje bitnih zahtjeva za
graevinu.

HKIE

16
1.3.3. POPIS HRVATSKIH NORMA ZA NISKONAPONSKE ELEKTRINE
INSTALACIJE U PODRUJU RADA TEHNIKOG ODBORA TO E64,
ELEKTRINE INSTALACIJE I ZATITA OD ELEKTRINOG UDARA
HRN R064-003:1999 1. izd. pr (en) TO E64
Upute za odreivanje presjeka vodia i odabir zatitnih naprava (R064-003:1998)
Guide for determination of cross-sectional area of conductors and selection of protective devices (R064-
003:1998)

HRN CLC/R064-004:2003 1. izd. pr (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrada -- Zatita od elektromagnetskih smetnja (EMI) u instalacijama zgrada (R064-
004:1999)
Electrical installations of buildings -- Protection against electromagnetic interferences (EMI) in installations of
buildings (R064-004:1999)

HRN HD 193 S2:2001 1. izd. pr (en) TO E64
Naponska podruja za elektrine instalacije zgrada (IEC 60449:1973+A1:1979; HD 193 S2:1982)
Voltage bands for electrical installations of buildings (IEC 60449:1973+A1:1979; HD 193 S2:1982)

HRN HD 308 S2:2002 1. izd. pr (en) TO E64
Prepoznavanje ila u kabelima i prikljunim gipkim vodovima (HD 308 S2:2001)
Identification of cores in cables and flexible cords (HD 308 S2:2001)

HRN HD 384.1 S2:2008 1. izd. pr (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrada -- 1. dio: Podruje primjene, predmet i osnovna naela (IEC 60364-1:1992, MOD;
HD 384.1 S2:2001)
Electrical installations of buildings -- Part 1: Scope, object and fundamental principles (IEC 60364-1:1992,
MOD; HD 384.1 S2:2001)

HRN HD 384.3 S2:1999 1. izd. pr (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrada -- 3. dio: Odreivanje opih znaajki (IEC 60364-3:1993, preinaeno; HD 384.3
S2:1995)
Electrical installations of buildings -- Part 3: Assessment of general characteristics (IEC 60364-3:1993,
modified; HD 384.3 S2:1995)

HRN HD 384.4.42 S1:1999 1. izd. Pr' (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zatita -- 42. poglavlje: Zatita od toplinskih uinaka (IEC
60364-4-42:1980, preinaeno; HD 384.4.42 S1:1985+A1:1992+A2:1994)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 42: Protection against thermal
effects (IEC 60364-4-42:1980, modified; HD 384.4.42 S1:1985+A1:1992+A2:1994)

HRN HD 384.4.43 S2:2002 1. izd. pr (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrade -- 4.dio: Sigurnosna zatita -- 43. poglavlje: Nadstrujna zatita (IEC 60364-4-
43:1977+am1:1997, preinaeno; HD 384.4.43 S2:2001)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 43: Protection against overcurrent
(IEC 60364-4-43:1977+am1:1997, modified; HD 384.4.43 S2:2001)

Elektrine instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zatita -- 44. poglavlje: Prenaponska zatita -- 442. odjeljak:
Zatita niskonaponskih instalacija od zemljospoja u visokonaponskim mreama (HD 384.4.442 S1:1997)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 44: Protection against overvoltages
-- Section 442: Protection of low-voltage installations against faults between high-voltage systems and earth (HD
384.4.442 S1:1997)

Elektrine instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zatita -- 45. poglavlje: Podnaponska zatita (IEC 60364-4-
45:1984; HD 384.4.45 S1:1989)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 45: Protection against undervoltage
(IEC 60364-4-45:1984; HD 384.4.45 S1:1989)
HKIE

17
Elektrine instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zatita -- 48. poglavlje: Odabir zatitnih mjera ovisno o
vanjskim utjecajima -- 482. odjeljak: Zatita od poara gdje postoje posebne opasnosti ili pogibelj (HD
384.4.482 S1:1997+Corr.:1997)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 48: Choice of protective measures
as a function of external influences -- Section 482: Protection against fire where particular risks or danger exist
(HD 384.4.482 S1:1997+Corr.:1997)

Elektrine instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 52. poglavlje: Sustavi razvoenja
(Razvoenje vodova i kabela) (IEC 60364-5-52:1993, preinaeno; HD 384.5.52 S1:1995+A1:1998+Corr.:1998)
Electrical installations of buildings -- Part 5: Selection and erection of electrical equipment -- Chapter 52:
Wirings systems (IEC 60364-5-52:1993, modified; HD 384.5.52 S1:1995+A1:1998+Corr.:1998)

Elektrine instalacije zgrada -- 5.dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 523. odjeljak: Trajno podnosive
struje u sustavima razvoenja (IEC 60364-5-523:1999; HD 384.5.523 S2:2001)
Electrical installations of buildings -- 55: Part 5: Selection and erection of electrical equipment -- Section 523:
Current carrying capacities in wiring systems (IEC 60364-5-523:1999; HD 384.5.523 S2:2001)

Elektrine instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 53. poglavlje: Sklopni i upravljaki
ureaji -- 537. odjeljak: Naprave za odvajanje i sklapanje (IEC 60364-5-537:1981+am1:1989; HD 384.5.537
S2:1998)
Switchgear and controlgear -- Section 537: Devices for insolation and switching (IEC 60364-5-
537:1981+am1:1989; HD 384.5.537 S2:1998)

Elektrine instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 55. poglavlje: Druga oprema -- 551.
odjeljak: Niskonaponski elektrini izvori (IEC 60364-5-551:1994; HD 384.5.551 S1:1997)
Electrical installation of buildings -- Part 5: Selection and erection of electrical equipment -- Chapter 55: Other
equipment -- Section 551: Low-voltage generating sets (IEC 60364-5-551:1994; HD 384.5.551 S1:1997)

Elektrine instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 56. poglavlje: Napajanja za
sigurnosne svrhe (IEC 60364-5-56:1980, preinaeno; HD 384.5.56 S1:1985)
Supplies for safety services (IEC 60364-5-56:1980, modified; HD 384.5.56 S1:1985)

Elektrine instalacije zgrada -- 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 702. poglavlje: Bazeni za
plivanje i drugi bazeni (IEC 60364-7-702:1997, preinaena; HD 384.7.702 S2:2002)
Electrical installations of buildings -- Part 7: Requirements for special installations or locations -- Section 702:
Swimming pools and other basins (IEC 60364-7-702:1997, modified; HD 384.7.702 S2:2002)

Elektrine instalacije zgrada -- 7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 708. odjeljak: Elektrine
instalacije u kampovima za stambene autoprikolice (IEC 60364-7-708:1988+A1:1993, MOD; HD 384.7.708
S2:2005)
Electrical installations in caravan parks (IEC 60364-7-708:1988+A1:1993, MOD; HD 384.7.708 S2:2005)

Elektrine instalacije zgrada -- 7-711.dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Izlobe, predstave i
tandovi (IEC 60364-7-711:1998, preinaena; HD 384.7.711 S1:2003)
Electrical installations of buildings -- Part 7-711: Requirements for special installations or locations --
Exhibitions, shows and stands (IEC 60364-7-711:1998, modified; HD 384.7.711 S1:2003)

HKIE

18
Elektrine instalacije zgrada -- 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 714. odjeljak: Instalacije
vanjske rasvjete (IEC 60364-7-714:1996, preinaena; HD 384.7.714 S1:2000)
Outdoor lighting installations (IEC 60364-7-714:1996, modified; HD 384.7.714 S1:2000)

Elektrine instalacije zgrada -- 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 753. odjeljak: Podni i stropni
sustavi grijanja (HD 384.7.753 S1:2002)
Floor and ceiling heating systems (HD 384.7.753 S1:2002)

Elektrine instalacije zgrada -- 7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 754. odjeljak: Elektrine
instalacije u stambenim prikolicama i motornim stambenim prikolicama (IEC 60364-7-708:1988+am1:1993,
MOD; HD 384.7.754 S1:2005)
Electrical installations in caravans and motor caravans (IEC 60364-7-708:1988+am1:1993, MOD; HD 384.7.754
S1:2005)

HRN EN 50110-1:2008 1. izd. pr (en) TO E64
Pogon elektrinih postrojenja (EN 50110-1:2004)
Operation of electrical installations (EN 50110-1:2004)

Pogon elektrinih postrojenja (nacionalni dodaci) (EN 50110-2:1996)
Operation of electrical installations (national annexes) (EN 50110-2:1996)

Pogon elektrinih postrojenja -- 2. dio: Nacionalni dodaci (EN 50110-2:2010)
Operation of electrical installations -- Part 2: National annexes (EN 50110-2:2010)

HRN CLC/TR 50479:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Upute za elektrinu instalaciju -- Odabir i ugradba elektrine opreme -- Sustavi razvoenja -- Ograniavanje
zagrijavanja (porasta temperature) spojnih suelja (CLC/TR 50479:2007)
Electrical installation guide -- Selection and erection of electrical equipment -- Wiring systems -- Limitation of
temperature rise of connecting interfaces (CLC/TR 50479:2007)

HRN IEC 60050-826:1999 1. izd. pp (hr,en,fr) TO E64
Meunarodni elektrotehniki rjenik -- 826. poglavlje: Elektrine instalacije zgrada (IEC 60050-
826:1982+A1:1990+A2:1995)
International Electrotechnical Vocabulary -- Chapter 826: Electrical installations of buildings (IEC 60050-
826:1982+A1:1990+A2:1995)

HRN HD 60364-1:2008 1. izd. pr (en) TO E64
Niskonaponske elektrine instalacije -- 1. dio: Osnovna naela, odreivanje opih znaajka, definicije (IEC
60364-1:2005, MOD; HD 60364-1:2008)
Low-voltage electrical installations -- Part 1: Fundamental principles, assessment of general characteristics,
definitions (IEC 60364-1:2005, MOD; HD 60364-1:2008)

HRN HD 60364-4-41:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 4-41: Sigurnosna zatita -- Zatita od elektrinog udara (IEC 60364-
4-41:2005, MOD; HD 60364-4-41:2007)
Low-voltage electrical installations -- Part 4-41: Protection for safety -- Protection against electric shock (IEC
60364-4-41:2005, MOD; HD 60364-4-41:2007)

HRN HD 60364-4-43:2011 2. izd. pp (hr) TO E64
Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 4-43: Sigurnosna zatita -- Nadstrujna zatita (IEC 60364-4-43:2008,
MOD+Corr.1:2008; HD 60364-4-43:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 4-43: Protection for safety -- Protection against overcurrent (IEC
60364-4-43:2008, MOD+Corr.1:2008; HD 60364-4-43:2010)
HKIE

19
Elektrine instalacije zgrada -- Dio 4-44: Sigurnosna zatita -- Zatita od naponskih i elektromagnetskih smetnji -
- 443.odjeljak: Prenaponska zatita od atmosferskih ili sklopnih prenapona (IEC 60364-4-44:2001/am1:2003,
MOD; HD 60364-4-443:2006)
Electrical installations of buildings -- Part 4-44: Protection for safety -- Protection against voltage disturbances
and electromagnetic disturbances -- Clause 443: Protection against overvoltages of atmosferic origin or due the
switching (IEC 60364-4-44:2001/am1:2003, MOD; HD 60364-4-443:2006)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 4-444: Sigurnosna zatita -- Zatita od naponskih i
elektromagnetskih poremeaja (IEC 60364-4-444:2007(CLAUSE 444), MOD; HD 60364-4-444:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 4-444: Protection for safety -- Protection against voltage disturbances
and electromagnetic disturbances (IEC 60364-4-444:2007(CLAUSE 444), MOD; HD 60364-4-444:2010)

HRN IEC 60364-4-481:1999 1. izd. pr (en) TO E64
Elektrine instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna zatita -- 48. poglavlje: Odabir zatitnih mjera ovisno o
vanjskim utjecajima -- 481. odjeljak: Odabir zatitnih mjera od elektrinog udara u odnosu na vanjske utjecaje
(IEC 60364-4-481:1993)
Electrical installations of buildings -- Part 4: Protection for safety -- Chapter 48: Choice of protective measures
as a function of external influences -- Section 481: Selection of measures for protection against electric shock in
relation to external influences (IEC 60364-4-481:1993)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 5-51: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Zajednika pravila (IEC 60364-
5-51:2001, MOD; HD 60364-5-51:2006)
Electrical installations of buildings -- Part 5-51: Selection and erection of electrical equipment -- Common rules
(IEC 60364-5-51:2001, MOD; HD 60364-5-51:2006)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 5-51: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Zajednika pravila (IEC 60364-
5-51:2005, MOD; HD 60364-5-51:2009)
Electrical installations of buildings -- Part 5-51: Selection and erection of electrical equipment -- Common rules
(IEC 60364-5-51:2005, MOD; HD 60364-5-51:2009)

Elektrine instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- 53. poglavlje: Sklopni i upravljaki
ureaji (IEC 60364-5-53:1994+Corr.1:1996)
Switchgear and controlgear (IEC 60364-5-53:1994+Corr.1:1996)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 5-53: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Odvajanje, sklapanje i
upravljanje -- Toka 534: Naprave za zatitu od prenapona (IEC 60364-5-53:2001/am1:2002, MOD; HD 60364-
5-534:2008)
Low-voltage electrical installations -- Part 5-53: Selection and erection of electrical equipment -- Isolation,
switching and control -- Clause 534: Devices for protection against overvoltages (IEC 60364-5-
53:2001/am1:2002, MOD; HD 60364-5-534:2008)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 5-54: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Instalacije uzemljenja,
zatitni vodii i zatitni vodii izjednaivanja potencijala (IEC 60364-5-54:2002, MOD; HD 60364-5-54:2007)
Low-voltage electrical installations -- Part 5-54: Selection and erection of electrical equipment -- Earthing
arrangements, protective conductors and protective bonding conductors (IEC 60364-5-54:2002, MOD; HD
60364-5-54:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 5-55: Odabir i ugradnja elektrine opreme -- Druga oprema -- 551.
toka: Niskonaponski elektrini izvori (IEC 60364-5-55:2001/A2:2008 (CLAUSE 551); HD 60364-5-551:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 5-55: Selection and erection of electrical equipment -- Other
equipment -- Clause 551: Low-voltage generating sets (IEC 60364-5-55:2001/A2:2008 (CLAUSE 551); HD
60364-5-551:2010)
HKIE

20
Elektrine instalacije zgrada -- Dio 5-55: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Druga oprema -- 559. odjeljak:
Svjetiljke i instalacije rasvjete (IEC 60364-5-55:2001, MOD; HD 60364-5-559:2005)
Electrical installations of buildings -- Part 5-55: Selection and erection of electrical equipment -- Other equipment -
- Clause 559: Luminaires and lighting installations (IEC 60364-5-55:2001, MOD; HD 60364-5-559:2005)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 5-56: Odabir i ugradnja elektrine opreme -- Instalacije za
sigurnosne svrhe (IEC 60364-5-56:2009; HD 60364-5-56:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 5-56: Selection and erection of electrical equipment -- Safety services
(IEC 60364-5-56:2009; HD 60364-5-56:2010)

HRN HD 60364-6:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Niskonaponske elektrine instalacije -- 6.dio: Provjeravanje (IEC 60364-6:2006, MOD; HD 60364-6:2007)
Low-voltage electrical installations -- Part 6: Verification (IEC 60364-6:2006, MOD; HD 60364-6:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-701: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Prostori s kadom
ili tuem (IEC 60364-7-701:2006, MOD; HD 60364-7-701:2007)
Low-voltage electrical installations -- Part 7-701: Requirements for special installations or locations -- Locations
containing a bath or shower (IEC 60364-7-701:2006, MOD; HD 60364-7-701:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-702: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Bazeni za
plivanje i vodoskoci (IEC 60364-7-702:2010, MOD; HD 60364-7-702:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 7-702: Requirements for special installations or locations --
Swimming pools and fountains (IEC 60364-7-702:2010, MOD; HD 60364-7-702:2010)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 7-703: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Sobe i kabine sa
saunskim grijaima (IEC 60364-7-703:2004; HD 60364-7-703:2005)
Electrical installations of buildings -- Part 7-703: Requirements for special installations or locations -- Rooms
and cabins containing sauna heaters (IEC 60364-7-703:2004; HD 60364-7-703:2005)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-704: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Instalacije
gradilita i ruilita (IEC 60364-7-704:2005, MOD; HD 60364-7-704:2007)
Construction and demolition site installations (IEC 60364-7-704:2005, MOD; HD 60364-7-704:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-705: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Poljodjelske i
vrtlarske prostorije (IEC 60364-7-705:2006, MOD; HD 60364-7-705:2007)
Agricultural and horticultural premises (IEC 60364-7-705:2006, MOD; HD 60364-7-705:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-706: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Vodljivi prostori
s ogranienom slobodom kretanja (IEC 60364-7-706:2005, MOD; HD 60364-7-706:2007)
Conducting locations with restricted movement (IEC 60364-7-706:2005, MOD; HD 60364-7-706:2007)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-708: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Kampovi za
stambene autoprikolice, atore i sline prostore (IEC 60364-7-708:2007, MOD; HD 60364-7-708:2009)
Low-voltage electrical installations -- Part 7-708: Requirements for special installations or locations -- Caravan
parks, camping parks and similar locations (IEC 60364-7-708:2007, MOD; HD 60364-7-708:2009)

Elektrine instalacije zgrada -- 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 709. odjeljak: Marine i
brodovi za razonodu (IEC 60364-7-709:1994)
Marinas and pleasure craft (IEC 60364-7-709:1994)
HKIE

21
Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-709: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Marine i slini
prostori (IEC 60364-7-709:2007, MOD; HD 60364-7-709:2009)
Low-voltage electrical installations -- Part 7-709: Requirements for special installations or locations -- Marinas
and similar locations (IEC 60364-7-709:2007, MOD; HD 60364-7-709:2009)

Elektrine instalacije zgrada -- 7-710. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Prostori za medicinsku
uporabu (IEC 60364-7-710:2002)
Electrical installations of buildings -- Part 7-710: Requirements for special installations or locations -- Medical
locations (IEC 60364-7-710:2002)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 7-712: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Sustavi za sunanu
fotonaponsku (PV) energetsku opskrbu (IEC 60364-7-712:2002, MOD; HD 60364-7-712:2005)
Electrical installations of buildings -- Part 7-712: Requirements of special installations or locations -- Solar
photovoltaic (PV) power supply systems (IEC 60364-7-712:2002, MOD; HD 60364-7-712:2005)

Elektrine instalacije zgrada -- 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- 713. odjeljak: Namjetaj
(IEC 60364-7-713:1996)
Furniture (IEC 60364-7-713:1996)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 7-715: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Instalacije rasvjete
malog napona (IEC 60364-7-715:1999, MOD; HD 60364-7-715:2005)
Electrical installations of buildings -- Part 7-715: Requirements of special installations or locations -- Extra-low
voltage lighting installations (IEC 60364-7-715:1999, MOD; HD 60364-7-715:2005)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 7-717: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Pokretne i prevozive
jedinice (IEC 60364-7-717:2001, MOD; HD 60364-7-717:2004)
Electrical installations of buildings -- Part 7-717: Requirements for special installations or locations -- Mobile or
transportable units (IEC 60364-7-717:2001, MOD; HD 60364-7-717:2004)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-717: Zahtjevi za posebne instalacije i prostore -- Pokretne ili
prevozive jedinice (IEC 60364-7-717:2009, MOD; HD 60364-7-717:2010)
Low-voltage electrical installations -- Part 7-717: Requirements for special installations and locations -- Mobile
or transportable units (IEC 60364-7-717:2009, MOD; HD 60364-7-717:2010)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-721: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Elektrine
instalacije u stambenim autoprikolicama i motornim stambenim autoprikolicama (IEC 60364-7-721:2007, MOD;
HD 60364-7-721:2009)
Low voltage electrical installations -- Part 7-721: Requirements for special installations or locations -- Electrical
installations in caravans and motor caravans (IEC 60364-7-721:2007, MOD; HD 60364-7-721:2009)

Niskonaponske elektrine instalacije -- Dio 7-729: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Prolazi za pogon
i odravanje (IEC 60364-7-729:2007, MOD; HD 60364-7-729:2009)
Low voltage electrical installations -- Part 7-729: Requirements for special installations or locations -- Operating
or maintenance gangways (IEC 60364-7-729:2007, MOD; HD 60364-7-729:2009)

Elektrine instalacije zgrada -- Dio 7-740: Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -- Privremene elektrine
instalacije za graevine, zabavne naprave i paviljone na sajmitima, zabavnim parkovima i cirkusima (IEC
60364-7-740:2000, MOD; HD 60364-7-740:2006)
Electrical installations of buildings -- Part 7-740: Requirements of special installations or locations -- Temporary
electrical installations for structures, amusement devices and booths at fairgrounds, amusement parks and
circuses (IEC 60364-7-740:2000, MOD; HD 60364-7-740:2006)

HRN IEC/TS 60479-1:2007 1. izd. pr (en) TO E64
HKIE

22
Uinci struje na ljude i domae ivotinje -- 1. dio: Opa gledita (IEC/TS 60479-1:2005)
Effects of current on human beings and livestock -- Part 1: General aspects (IEC/TS 60479-1:2005)

HRN IEC/TS 60479-2:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Uinci struje na ljude i domae ivotinje -- 2. dio: Posebna gledita (IEC/TS 60479-2:2007)
Effects of current on human beings and livestock -- Part 2: Special aspects (IEC/TS 60479-2:2007)

HRN IEC/TR2 60479-3:1999 1. izd. pr (en) TO E64
Uinci struje na ljude i domae ivotinje -- 3. dio: Uinci struja koje prolaze kroz tijelo domae ivotinje
(IEC/TS 60479-3:1998)
Effects of current on human beings and livestock -- Part 3: Effects of current passing trough the body of
livestock (IEC/TS 60479-3:1998)

HRN IEC/TR 60479-4:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Uinci struje na ljude i domae ivotinje -- 4. dio: Uinci udara munje na ljude i domae ivotinje (IEC/TR
60479-4:2004)
Effects of current on human beings and livestock -- Part 4: Effects of lightning strokes on human beings and
livestock (IEC/TR 60479-4:2004)

HRI IEC/TR 60479-5:2008 1. izd. pr (en) TO E64
Uinci struje na ljude i domae ivotinje -- 5. dio: Vrijednosti praga dodirnog napona za fizioloke uinke
(IEC/TR 60479-5:2007)
Effects of current on human beings and livestock -- Part 5: Touch voltage threshold values for physiological
effects (IEC/TR 60479-5:2007)

HRN EN 61140:2002 1. izd. pr (en) TO E64
Zatita od elektrinog udara -- Zajednika gledita na instalaciju i opremu (IEC 61140:2001, EN 61140:2002)
Protection against electric shock -- Common aspects for installation and equipment (IEC 61140:2001; EN
61140:2002)

HRN EN 61140/A1:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Zatita od elektrinog udara -- Zajednika gledita na instalaciju i opremu (IEC 61140:2001/am1:2004, MOD;
EN 61140:2002/A1:2006)
Protection against electric shock -- Common aspects for installation and equipment (IEC 61140:2001/am1:2004,
MOD; EN 61140:2002/A1:2006)

Upute za elektrinu instalaciju -- 52. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme -- Sklopni i upravljaki ureaji
(IEC/TR2 61200-53:1994+Corr.1:1995)
Electrical installation guide -- Part 53: Selection and erection of electrical equipment -- Switchgear and
controlgear (IEC/TR2 61200-53:1994+Corr.1:1995)

Upute za elektrinu instalaciju -- 704. dio: Instalacije gradilita i ruilita (IEC/TR3 61200-704:1996)
Electrical installation guide -- Part 704: Construction and demolition site installations (IEC/TR3 61200-
704:1996)

HRN IEC/TS 61201:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Uporaba dogovorenih granica dodirnog napona -- Uputa za primjenu (IEC/TS 61201:2007)
Use of conventional touch voltage limits -- Application guide (IEC/TS 61201:2007)

HRN IEC/TR 62066:2007 1. izd. pr (en) TO E64
Valni prenaponi i zatita od valnih prenapona u niskonaponskim energetskim a.c. mreama -- Opi temeljni
podatak (IEC/TR 62066:2002)
Surge overvoltages and surge protection in low-voltage a.c. power systems -- General basic information (IEC/TR
62066:2002)
HKIE

23
2. DIO

2. OSVRT NA DOKUMENTE ZA ELEKTRINE INSTALACIJE
KOJE JE OBJAVIO CENELEC U 2011. I POETKOM 2012.
GODINE, A BIT E PRIHVAENI KAO HRVATSKI
DOKUMENTI
UVOD

CENELEC (Europski odbor za elektrotehniku normizaciju) u 2011.godini objavio je dokumente:
1. CLC/TR 50480:2011, donosi upute za odreivanje presjeka vodia i odabir zatitnih naprava
2. HD 60364-4-42:2011, bavi se zatitom od toplinskih uinaka
3. HD 60364-4-442:2012, obrauje zatitu NN instalacije od zemljospoja u VN i kvarova u NN
instalacijama
4. HD 60364-5-52:2011, bavi se sustavima razvoenja i trajno podnosivim strujama u njima
5. HD 60364-5-54:2011, obrauje uzemljenje i zatitne vodie u NN instalacijama
6. HD 60364-4-444:2010/AC:2012, donosi ispravak norme za francuski tekst
7. HD 60364-5-56:2010/A1:2011, amandmanom se mijenja jedna podtoka
8. HD 60364-7-701:2007/AC:2011, ispravak norme
9. HD 60364-7-701:2007/A11:2011, amandmanom se briu posebni nacionalni uvjeti za Dansku i
Austriju.

Poznato je da tehniki odbor HZN/TO64, Elektrine instalacije i zatita od elektrinog udara prati djelatnost
CENELEC-a i IEC-a na podruju elektrinih instalacija i aurno prihvaa novoobjavljene prvenstveno europske
i meunarodne dokumente, a to su u pravilu norme i njihovi amandmani, dokumenti za usklaivanje i njihovi
amandmani, tehniki izvjetaji, tehnike specifikacije i upute. To e biti sluaj i s navedenim dokumentima pa e
neki od njih biti drugo ili tree izdanje hrvatskih dokumenata.

Budui da se nova izdanja dokumenata zasnivaju na prethodnim izdanjima, ona donose novine koje su u pravilu
rezultat suvremenih saznanja o istoj problematici zahvaljujui napretku tehnike. U pravilu sva poboljanja u
novim dokumentima tiu se sigurnosti osoba, domaih ivotinja i imovine pa je vrijedno na njih se osvrnuti.

2.1. ODREIVANJE PRESJEKA VODIA I ODABIR ZATITNIH
NAPRAVA
Tema je obraena u europskom tehnikom izvjetaju CLC/TR 50480:2011, Odreivanje presjeka vodia i odabir
zatitnih naprava (Determination of cross-sectional area of conductors and selection of protective devices). Taj
izvjetaj zamjenjuje raniji izvjetaj R064-003:1998 koji je preuzet kao HRI R064-003:1999 (en) u hrvatsku
normizaciju. Novi izvjetaj, kad se preuzme, vjerojatno e nositi oznaku HRI CLC/TR 50480:2012 (en), a bit e
i preveden na hrvatski jezik.

2.1.1. UVOD
Norme niza HRN HD 60364/HRN HD 384 za elektrine niskonaponske instalacije temeljem pravila i odredbi
zahtijevaju pri odabiru elektrine opreme izraun parametara raznih sastavnica koje se ugrauju u instalaciju.
esto su potrebni detaljni izrauni za odreivanje npr. presjeka vodia i odabir zatitnih naprava.

Upravo proraunima za odreivanje presjeka vodia i odabir zatitnih naprava u elektrinim instalacijama
frekvencije 50 Hz u kojima se strujni krugovi sastoje od izoliranih vodia, kabela ili sabirnikih (inskih)
razvoda bavi se CLC/TR 50480:2011.

Glavna pravila odreena nizom norma za elektrine niskonaponske instalacije su:
- trajno podnosive struje vodia
- znaajke zatitnih naprava s obzirom na zatitu od nadstruja
HKIE

24
- provjera toplinskih naprezanja u vodiima zbog struja kratkog spoja i zemljospoja
- zatita u sluaju kvara (od neizravnog dodira) u TN i IT sustavima
- ogranienje pada napona
- provjeravanje mehanikih naprezanja tijekom kratkog spoja u sustavima sabirnikog razvoda (BTS) prema
EN 60439-2 ili tranikih sustava prema nizu norma EN 61534.

U odnosu na prijanje izdanje glavne izmjene su:
- poboljani slikovni prikazi za objanjenje impedancije u HN i LV sustavima
- u sadraj izvjetaja dodan je doprinos asinhronih motora i utjecaj kondenzatora
- formule za izraun znaajka opskrbnog sustava su izmijenjene
- formule za izraun struja kratkog spoja su dopunjene
- radni otpori i jalovi otpori R
SUP
i X
SUP
dani su za razne konfiguracije HV i LV sustava i za vie
paralelnih transformatora.

2.1.2. PARAMETRI
Od parametara navode se:
- specifini elektrini otpori vodia -
0
pri 20C
- specifini elektrini otpori vodia - pri razliitim temperaturama, koji su izolirani razliitim materijalima
izolacije
- jalovi otpor (reaktancija) x po m vodia ovisno o nainu polaganja
- radni otpori vodia po m- R
c

- jalovi otpori vodia po m X
c
.

Specifini elektrini otpor vodia pri 20C
0
u m mm
2
/m uzima se za Cu
0
= 18,51 i za Al
0
= 29,41.

Specifini elektrini otpori pri razliitim temperaturama dobiju se iz izraza
=
0
[1+0,004 (-20)],
je temperatura vodia u 0C, a prikazani su u tablici 1.

Tablica 1 Specifini elektrini otpori pri razliitim temperaturama

Termoplastini materijal 70C (PVC)

Elastomerni materijal
(EPR ili XLPE)
Specifini
el. otpor
Temperatura Specifini
el. otpor
Temperatura
0 1,000 20C 1,000 20C
1 1,200 70C 1,280 90C
2
300mm
2

1,380
C =
+
115
2
70 160

2
> 300mm
2

1,340
C =
+
105
2
70 140

1,600

C =
+
170
2
90 250

3
300mm
2

1,300
C =
+
95
2
30 160

3
> 300mm
2

1,260
C =
+
85
2
30 140

1,480

C =
+
140
2
30 250

0
= specifini elektrini otpor vodia pri 20C [m . mm
2
/m]
1
= specifini elektrini otpor vodia pri najveoj doputenoj ustaljenoj temperaturi [m . mm
2
/m]
2
= specifini elektrini otpor vodia pri srednjoj temperaturi izmeu ustaljene radne temperature i konane
temperature kratkog spoja [m . mm
2
/m]
3
= specifini elektrini otpor odijeljenog PE (zatitnog) vodia pri srednjoj temperaturi izmeu okolne
temperature i konane temperature kratkog spoja [m . mm
2
/m]
HKIE

25
U tablici 2 dani su radni otpori za izmjeninu struju vodia pri 20C.

Jalovi otpor vodia po m(x) u m /m
iznosi: 0,08 za vieilne kabele ili jednoilne kabele poloene u trokut
0,09 za u ravnini poloene jednoilne kabele s dodirivanjem
0,13 za u ravnini poloene jednoilne kabele razmaknuto (pretpostavlja se razmak osi za dvostruki
vanjski promjer kabela)
(Vrijednosti za oklopljene (armirane) kabele daje proizvoa). Tonije vrijednosti daje proizvoa ili se dobiju iz
norme IEC/TR 60909-2.

2.1.2.1. Radni otpori vodia R
c

Radni otpori vodia po m do 300 mm
2
dobiju se iz ovih izraza:

Fazni vodi ph [m/m] Neutralni vodi N [m/m]

Linijski vodi Neutralni vodi Zatitni vodi

R
c0ph
=
ph ph
0
n S
R
c0N
=
N N
0
n S

PE PE
0
c0PE
n S
R
=

ili
PEN PEN
0
c0PEN
n S
R
=

R
c1ph
=
ph ph
1
n S
R
c1N
=
N N
1
n S

PE PE
1
c1PE
n S
R
=

ili
PEN PEN
1
c1PEN
n S
R
=

R
c2ph

=
ph ph
2
n S
R
c2N
=
N N
2
n S

PE
n S
R
=
PE
2
c2PE
ili
PEN PEN
2
c2PEN
n S
R
=

PE PE
3
c3PE
n S
R
=

R
cxy
= radni otpor vodia pri razliitim temperaturama [m/m], x=0,1,2,3, y = ph za linijski vodi, N za neutralni
vodi, PE ili PEN za zatitni vodi
S
y
= presjek vodia [mm
2
]; y=ph za linijski vodi, N za neutralni vodi, PE ili PEN za zatitni vodi
n
y
= broj paralelnih vodia; y = ph za linijski vodi, N za neutralni vodi, PE ili PEN za zatitni vodi

(Smatra se da se za vodie presjeka iznad 240 mm
2
u paralelnom spoju ne moe jamiti jednaka raspodjela
struje.)

HKIE

26

Tablica 2 Radni otpori vodia za izmjeninu struju pri 20C [m /m]

(U normi HRN EN 60228:2007 dane su vrijednosti u /km i razlikuju se neto od ovih)

Materijal vodia Nazivni presjek
vodia [mm
2
] bakar aluminij
12,1
7,41
4,61
3,08
1,83
1,15

0,727
0,524
0,387
0,268
0,194
0,154

0,125
0,100
0,077
0,062

0,049

1,5
2,5
4
6
10
16

25
35
50
70
95
120

150
185
240
300

400

500
630

800
1000
1200
razmaknuto
a

0,039
0,031

0,025
0,021
u dodiru
0,040
0,033

0,028
0,025
-
-
-
7,41
4,61
3,08
1,91

1,20
0,868
0,641
0,443
0,320
0,253

0,207
0,165
0,126
0,101

0,080

0,064
0,052

0,042
0,033
0,028
a
Vrijednosti dane za razmaknute kabele su za razmak od osi dva puta vanjski promjer kabela

2.1.2.2. Jalovi otpori (reaktancije) vodia X
c

Jalovi otpori vodia u m/m su:

X
cph
=
ph
n
x
izmeu tri linijska vodia ili
izmeu dva linijska vodia
X
cN
=
N
n
x
izmeu linijskog i neutralnog vodia
X
cPE
=
PE
n
x
izmeu linijskog i zatitnog vodia
X
cPEN
=
PEN
n
x
izmeu linijskog i PEN vodia
(Za vodie presjeka < 25 mm
2
jalovi otpori su znatno manji od radnih otpora, zato se mogu zanemariti pri
izraunu).
HKIE

27

2.1.3. ZNAAJKE INSTALACIJE

U tablici 3 prikazano je koje se veliine specifinih elektrinih otpora i jalovih otpora uzimaju u izraunu raznih
karakteristinih stanja u mrei, za izolirane vodie i kabele, a u tablici 4 prikazano je koje se veliine radnih i
jalovih otpora uzimaju u izraun za sustave sabirnikog razvoda (BTS). U tablici 5 navedeni su elementi koje
treba uzeti u obzir prilikom izrauna najveih i najmanjih struja kratkog spoja i struja zemljospoja.

Simboli koji se upotrebljavaju za otpore u kontekstu struja kratkog spoja u sustavima sabirnikog razvoda
(BTS):

R
bxph

R
bxph ph

R
bxph N

R
bxph PE

Tropolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj
izmeu L1 i L2, no smije
biti izmeu bilo koja dva linijska vodia

Jednopolni kratki spoj
izmeu L1 i N

Zemljospoj,
kvar izmeu L1 i PE

R
b0
Otporni lan srednje impedancije petlje BTS-a izmeu linijskih vodia, linijskog i neutralnog
vodia ili linijskog i PE (PEN) vodia po metru pri 20C, [ m /m]
R
b1
Otporni lan srednje impedancije petlje BTS-a izmeu linijskih vodia, linijskog vodia i
neutralnog vodia ili linijskog i PE (PEN) vodia po metru pri naznaenoj struji I
nc
pri ustaljenoj
okolnoj temperaturi, [ m /m]
R
b2
Otporni lan srednje impedancije petlje BTS-a izmeu linijskih vodia, linijskog i neutralnog
vodia ili linijskog i PE (PEN) vodia po metru pri srednjoj temperaturi izmeu radne
temperature pri naznaenoj struji I
nc
i najvee temperature pod uvjetima kratkog spoja
R
b0ph
Srednji omski otpor linijskog vodia BTS-a (sustava sabirnikog razvoda) po metru pri 20C
[ m /m]
R
b1ph
Srednji omski otpor linijskog vodia BTS-a po metru, pri naznaenoj struji I
nc
, pri ustaljenoj
radnoj temperaturi, [ m /m]
X
b
Jalovi (reaktantni) lan srednje impedancije petlje BTS-a izmeu linijskog vodia, linijskog
vodia i neutralnog vodia ili linijskog vodia i PE (PEN) vodia po metru, [ m /m]
X
b ph
Srednji jalovi otpor linijskog vodia BTS-a po metru, [ m /m]
I
nc
Naznaena struja sustava sabirnikog razvoda pri okolnoj temperaturi od 30C, [A]

HKIE

28
Simboli u tablicama znae:
I
k1
ustaljena struja kratkog spoja za jednopolni kratki spoj u kA
I
k2
ustaljena struja kratkog spoja za dvopolni kratki spoj u kA
I
k3
ustaljena struja kratkog spoja za tropolni kratki spoj u kA
I
ef
struja zemljospoja u kA
I
B
projektirana (pogonska) struja razmatranoga strujnoga kruga u A

2.1.4. ZNAAJKE OPSKRBNOG IZVORA

2.1.4.1. Napon
Kao referentni parametar uzima se nazivni napon linijskog vodia prema neutralnom vodiu 3 /
0 n
U U =
pomnoen naponskim faktorom c prema IEC 60909 koji uzima u obzir promjene napona ovisno o vremenu i
mjestu, podeavanje izvoda na transformatoru i drugo.
Naponski faktor c uzima se za nazivne napone 100V do 1000 V kao c
max
=1,1; c
min
=0,95.
U
n
je nazivni napon instalacije izmeu linijskih vodia u V.

2.1.4.2. Opskrba iz HV/LV (VN/NN) transformatora
Pri izraunu struja kratkog spoja i zemljospoja, kad se instalacija opskrbljuje iz HV mree, uzima se u raun
impedancija HV mree i HV/LV transformatora.

Podatak o impedanciji HV mree gledane iz LV strane moe se dobiti od operatora mrenog sustava ili
mjerenjem ili izraunom po:
( ) a
t S
U c
Z
r kQ
nQ
1
1
2 "
2
Qt

= ili ( ) b
t I
U c
Z
r kQ
nQ
1
1
3
2 "
Qt

=
(Formule su izmijenjene u odnosu na prethodno izdanje).

Gdje je:
Z
Qt
ekvivalentna direktna impedancija kratkog spoja koja se odnosi na niskonaponsku (LV) stranu
transformatora u m
U
nQ
nazivni napon sustava u opskrbnoj spojnoj toki Q (HV strana) u V
S
kQ
poetna simetrina kratkospojna snaga niskonaponske mree (HV) u kVA
"
kQ
I poetna simetrina struja kratkog spoja u opskrbnoj spojnoj toki Q u kA
t
r
naznaeni omjer transformacije pri kojem je izvod promjene optereenja u glavnom poloaju
Z
Q
impedancija visokonaponske (HV) opskrbne mree u m
R
Q
radni otpor visokonaponske (HV) mree u m
X
Q
jalovi otpor visokonaponske (HV) mree u m

Prema IEC 60909 uzima se za:
R
Q
=0,100, X
Q ,
X
Q
=0,995 Z
Q
ako nema tonijeg podatka od operatera

Impedancija transformatora rauna se po:
100
kr
rT
2
T
u
S
U
Z
rT
= (2a)

2
krT
rT
2
T
3 100
rT
rT Rr
I
P
S
U u
R =
= (2b)

2 2
T T T
R Z X = (2c)
HKIE

29
Z
T
Impedancija transformatora, [ m ]
R
T
Radni otpor transformatora, [ m ]
X
T
Jalovi otpor transformatora [ m ]
U
rT
Naznaeni napon transformatora na niskonaponskoj strani, [V]
S
rT
Naznaena prividna snaga transformatora, [kVA]
I
rT
Naznaena struja transformatora, [kA]
P
krT
: ukupni gubici u namotima transformatora pri naznaenoj struji [kW]
u
kr
: napon kratkog spoja [%] prema normi EN 60076.
u
Rr
: naznaena otporna sastavnica napona kratkog spoja [%]
Kad U
rT
nije poznat, smije se pretpostaviti da je 1,05 x U
n

Kod vie transformatora u paralelnom spoju koji imaju isti naznaeni napon kratkog spoja u proraun se uzimaju
svi transformatori sposobni da rade istodobno.
Podaci o radnim i jalovim otporima dobiju se kod proizvoaa, a u nedostatku tonijih podataka uzima se:
R
T
=0,31 Z
T
i X
T
=0,95 Z
T

2.1.4.3. Opskrba iz generatora

Prolazna direktna reaktancija X
d
u m
100
) (
2
d
rG
n
d
x
S
U
X = (3)
S
rG
= naznaena prividna snaga generatora u[kVA]
x
d
= prolazna reaktancija [%]

Nulta reaktancija X
0
:
100
) (
0
2
0
x
S
U
X
rG
n
=
x
0
=nulta reaktancija [%]
Podaci o tim reaktancijama dobiju se od proizvoaa, a u nedostatku tonijih podataka uzima se: x
d
=30%
x
0
=6%

HKIE

3
0

T
a
b
l
i
c
a

3
:

O
d
a
b
i
r

s
p
e
c
i
f
i
n
o
g

e
l
e
k
t
r
i
n
o
g

o
t
p
o
r
a

i

j
a
l
o
v
o
g

o
t
p
o
r
a

z
a

i
z
o
l
i
r
a
n
e

v
o
d
i
e

i

k
a
b
e
l
e

I
Z
O
L
I
R
A
N
I

V
O
D
I
I

I

K
A
B
E
L
I

S
P
E
C
I
F
I
N
I

E
L
E
K
T
R
I
N
I

O
T
P
O
R

J
A
L
O
V
I

O
T
P
O
R

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G

P
R
A
V
I
L
A

S
T
R
U
J
E

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G
O
V
I

U
Z
V
O
D
N
I

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G
O
V
I

R
a
z
d
i
o
b
n
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g

K
r
a
j
n
j
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g

S
v
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g
o
v
i

N
A
J
V
E
A

S
T
R
U
J
A

K
R
A
T
K
O
G

S
P
O
J
A

I
k
3
m
a
x

I
k
2
m
a
x

I
k
1
m
a
x

I
z
m
e
u

3

l
i
n
i
j
s
k
a

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
i
h

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
o

x

x

x

V
R
S
T
A

Z
A
T
I
T
N
E

N
A
P
R
A
V
E

O
s
i
g
u
r
a

P
r
e
k
i
d
a

O
s
i
g
u
r
a

P
r
e
k
i
d
a

N
A
J
M
A
N
J
A

S
T
R
U
J
A

K
R
A
T
K
O
G

S
P
O
J
A

I
k
2
m
i
n

I
k
1
m
i
n

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
i
h

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
1

x

x

S
T
R
U
J
A

Z
E
M
L
J
O
S
P
O
J
A

I
e
f

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E
N

v
o
d
i
a
/
l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E
N

v
o
d
i
a

s
m
a
n
j
e
n
o
g

p
r
e
s
j
e
k
a
/
l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E

v
o
d
i
a

s
m
a
n
j
e
n
o
g

p
r
e
s
j
e
k
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

o
d
i
j
e
l
j
e
n
o
g

P
E

v
o
d
i
a

z
a

l
i
n
i
j
s
k
i

v
o
d
i

z
a

P
E

v
o
d
i

z
a

P
E

v
o
d
i

s
m
a
n
j
e
n
o
g

p
r
e
s
j
e
k
a

1
b

1
b

1
a

1
a

1
a

x

x

x

x

x

P
A
D

N
A
P
O
N
A

I
B

s
v
i

a
k
t
i
v
n
i

v
o
d
i
1

x

a

Z
a

s
t
r
u
j
n
e

k
r
u
g
o
v
e

s

v
r
e
m
e
n
o
m

i
s
k
l
o
p
a

v
e
i
m

o
d

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

d
a
n
i
h

u

t
a
b
l
i
c
a
m
a

9

i

1
0

u
p
o
t
r
i
j
e
b
i
t
i

2

b

U
p
o
t
r
i
j
e
b
i
t
i

2
,

a
k
o

s
e

u
p
o
t
r
e
b
l
j
a
v
a

p
r
e
k
i
d
a

s

v
r
e
m
e
n
s
k
i
m

z
a
t
e
z
a
n
j
e
m

HKIE

3
1

T
a
b
l
i
c
a

4
:

O
d
a
b
i
r

r
a
d
n
o
g

o
t
p
o
r
a

i

j
a
l
o
v
o
g

o
t
p
o
r
a

z
a

s
u
s
t
a
v
e

s
a
b
i
r
n
i
k
o
g

r
a
z
v
o
d
a

(
b
u
s
b
a
r

t
r
u
n
k
i
n
g

s
y
s
t
e
m
s
)

S
U
S
T
A
V

S
A
B
I
R
N
I
K
O
G

(
I
N
S
K
O
G
)

R
A
Z
V
O
D
A

(
B
T
S
)

R
A
D
N
I

O
T
P
O
R

J
A
L
O
V
I

O
T
P
O
R

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G

P
R
A
V
I
L
A
:

S
T
R
U
J
E

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G
O
V
I

U
Z
V
O
D
N
I

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G
O
V
I

R
a
z
d
i
o
b
n
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g

K
r
a
j
n
j
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g

S
v
i

s
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g
o
v
i

N
A
J
V
E
A

S
T
R
U
J
A

K
R
A
T
K
O
G

S
P
O
J
A

I
k
3
m
a
x

I
k
2
m
a
x

I
k
1
m
a
x

I
z
m
e
u

3

l
i
n
i
j
s
k
a

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
i
h

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
a

R
b
0

p
h

R
b
0

p
h

p
h

R
b
0

p
h

N

R
b
0

p
h

R
b
0

p
h

p
h

R
b
0

p
h

N

R
b
0

p
h

R
b
0

p
h

p
h

R
b
0

p
h

N

X
b

p
h

X
b

p
h

p
h

X
b

p
h

N

V
R
S
T
A

Z
A
T
I
T
N
E

N
A
P
R
A
V
E

O
s
i
g
u
r
a

P
r
e
k
i
d
a

O
s
i
g
u
r
a

P
r
e
k
i
d
a

N
A
J
M
A
N
J
A

S
T
R
U
J
A

K
R
A
T
K
O
G

S
P
O
J
A

I
k
2
m
i
n

I
k
1
m
i
n

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
i
h

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
a

R
b
1

p
h

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
2

p
h

p
h

R
b
2

p
h

N

R
b
1

p
h

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
2

p
h

p
h

R
b
2
p
h

N

R
b
1

p
h

p
h

R
b
1

p
h

N

X
b

p
h

p
h

X
b

p
h

N

S
T
R
U
J
A

Z
E
M
L
J
O
S
P
O
J
A

I
e
f

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E
N

v
o
d
i
a

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E

v
o
d
i
a

R
b
1

p
h

P
E
N

R
b
1

p
h

P
E

R
b
2

p
h

P
E
N

R
b
2

p
h

P
E

R
b
1

p
h

P
E
N
b

R
b
1

p
h

P
E
b

R
b
1

p
h

P
E
N
a

R
b
1

p
h

P
E
a

R
b
1

p
h

P
E
N

R
b
1

p
h

P
E

X
b

p
h

P
E
N

X
b

p
h

P
E

P
A
D

N
A
P
O
N
A

I
B

L
i
n
i
j
s
k
i

v
o
d
i

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
a

R
b
1

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
1

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
1

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
1

p
h

R
b
1

p
h

N

R
b
1

p
h

R
b
1

p
h

N

X
b

p
h

X
b

p
h

N

a

Z
a

s
t
r
u
j
n
e

k
r
u
g
o
v
e

s

v
r
e
m
e
n
o
m

i
s
k
l
o
p
a

v
e
i
m

o
d

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i

d
a
n
i
h

u

t
a
b
l
i
c
a
m
a

9

i

1
0

u
p
o
t
r
i
j
e
b
i
t
i

R
b
2

b

U
p
o
t
r
i
j
e
b
i
t
i

R
b
2
,

a
k
o

s
e

u
p
o
t
r
e
b
l
j
a
v
a

p
r
e
k
i
d
a

s

v
r
e
m
e
n
s
k
i
m

z
a
t
e
z
a
n
j
e
m

T
a
b
l
i
c
a

5

E
l
e
m
e
n
t
i

k
o
j
e

t
r
e
b
a

u
z
e
t
i

u

o
b
z
i
r

p
r
i

i
z
r
a
u
n
u

n
a
j
v
e
i
h

i

n
a
j
m
a
n
j
i
h

s
t
r
u
j
a

k
r
a
t
k
o
g

s
p
o
j
a

i

s
t
r
u
j
a

z
e
m
l
j
o
s
p
o
j
a

P
R
A
V
I
L
A

S
T
R
U
J
E

S
T
R
U
J
N
I

K
R
U
G
O
V
I

O
P
S
K
R
B
A

S
T
R
U
J
N
I
H

K
R
U
G
O
V
A

S
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g
o
v
i

o
p
s
k
r
b
l
j
i
v
a
n
i

i
z

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r
a

S
t
r
u
j
n
i

k
r
u
g
o
v
i

o
p
s
k
r
b
l
j
i
v
a
n
i

i
z

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r
a

i
l
i

z
a
m
j
e
n
s
k
o
g
/
s
i
g
u
r
n
o
s
n
o
g

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

I
k
3

I
z
m
e
u

3

l
i
n
i
j
s
k
a

v
o
d
i
a

I
k
2

I
z
m
e
u

2

l
i
n
i
j
s
k
a

v
o
d
i
a

N
a
j
v
e
a

s
t
r
u
j
a

k
r
a
t
k
o
g

s
p
o
j
a

I
k
1

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
a

S
v
i

u
s
p
o
r
e
d
n
i

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r
i

S
v
i

u
s
p
o
r
e
d
n
i

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r
i

I
k
2
m
i
n

I
z
m
e
u

2

l
i
n
i
j
s
k
a

v
o
d
i
a

N
a
j
m
a
n
j
a

s
t
r
u
j
a

k
r
a
t
k
o
g

s
p
o
j
a

I
k
1
m
i
n

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

n
e
u
t
r
a
l
n
o
g

v
o
d
i
a

S
a
m
o

1

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r

(
n
a
j
m
a
n
j
a

s
n
a
g
a
)

G
e
n
e
r
a
t
o
r

S
t
r
u
j
a

k
v
a
r
a

(
z
e
m
l
j
o
s
p
o
j
a
)

I
e
f

I
z
m
e
u

l
i
n
i
j
s
k
o
g

v
o
d
i
a

i

P
E

v
o
d
i
a

S
a
m
o

1

t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
t
o
r

(
n
a
j
m
a
n
j
a

s
n
a
g
a
)

G
e
n
e
r
a
t
o
r

HKIE

32
2.1.4.4. Doprinos asinkronih motora
U sluaju kratkog spoja asinkroni motor moe se razmatrati kao da je generator za kratki vremenski period.
Asinkroni motori mogu znatno poveati najveu struju kratkog spoja, no asinkroni motori upravljani statikim
pogonom promjenjive brzine (npr. statikim invertorima) ne pridonose struji kratkog spoja. Doprinos asinkronih
motora struji kratkog spoja u niskonaponskim opskrbnim sustavima smije se zanemariti ako je ukupna snaga
motora koji se vrte istodobno manja od 25% ukupne snage transformatora.

=
=
rT
n
n
rM rM
S S S
ms
% 25
1

gdje je
n
ms
broj motora koji se vrte istodobno
S
rM
naznaena prividna snaga motora u kVA

Ako je
>
rT rM
S S % 25 , tada motori pridonose struji kratkog spoja kao dodatna opskrba kratkog spoja
usporedo s transformatorom. U tom se sluaju R
SUP
i X
SUP
mnoe koeficijentom k
M
u izraunima struja kratkog
spoja. Vrijednosti za k
M
daje tablica 6.

Tablica 6 Vrijednosti za k
M

Tip opskrbe Vrijednosti za k
M

rT rM
S S % 25
rT rM
S S > % 25
Opskrba transformatorom/-ima 1
rM rT
rT
S S
S
+
1 , 1 5
5

Niskonaponska opskrba 1 1

2.1.4.5. Opskrba iz LV (NN) mree
Podatke o impedanciji niskonaponske mree daje operator mrenog sustava, i to obino kao najmanju i najveu
vrijednost zbog promjene potronje u opskrbnoj mrei. Ako se ne mogu dobiti posebne vrijednosti za R
SUP
i
X
SUP
, tada se uzima X
SUP
=0, a Z
S
se izjednauje s R
SUP
.

2.1.4.6. Kondenzatori
Struja izboja kondenzatora smije se zanemariti za izraun vrnih struja kratkog spoja.

2.1.5. ZNAAJKE ZATITNIH NAPRAVA

2.1.5.1. Instalacijski prekidai (automatski osigurai)
Znaajke koje se uzimaju u obzir za zatitu od struja kratkog spoja i struja zemljospoja su trenutna ili
kratkotrajna proradna struja za najmanje struje kratkog spoja i zemljospoja te prekidna mo i proputena energija
(I
2
t) prekidaa za najveu struju kratkog spoja.

Radi osiguranja trenutne prorade prekidaa struja kratkog spoja ili struja zemljospoja mora biti vea od
kratkotrajne proradne struje ili trenutne proradne struje.

Za instalacijske prekidae prema EN 60898 gornja granica specificirane trenutne proradne struje jednaka je:
- za tip B prekidaa 5 I
n

- za tip C prekidaa 10 I
n

- za tip D prekidaa 20 I
n

Za prekidae prema EN 60947-2 najvea kratkotrajna ili trenutna proradna struja je najvie jednaka 1.2 puta
podeena proradna struja, ime se uzima u obzir odstupanje podeavanja od 20%.

I
n
je nazivna struja zatitne naprave (struja osiguraa ili podeena struja prekidaa) u A.
HKIE

33
2.1.5.2. Rastalni osigurai
Rastalni osigurai odgovaraju normama HRN EN 60269-1 (opi zahtjevi), HRN EN 60269-2 (za industriju) i
HRN EN 60269-3 (za kuanstva).
Znaajke za gG i aM rastalne osigurae odgovaraju priblino izrazu:

n
s
I
I
t
=
1
(5a)

n
s
t
I
I
1
= (5b)
gdje je n jednako do 4 za osigurae tipa gG i do 4,55 za osigurae tipa aM
I
1s
struja koja rastali osigura u jednoj sekundi
t vrijeme u sekundama.

Navedena jednadba upotrebljava se za odreivanje vremena prorade osiguraa (t) pri oekivanoj struji kvara I.
Jednadba je priblina i treba se upotrebljavati samo za kratko vrijeme (t), na primjer, manje od 2s za osigura
6A gG i manje od 5s za osigura 80A gG (vidjeti krivulju vrijeme-struja za gG uloak osiguraa u HD 60269-2).

2.1.6. ZATITA OD STRUJA PREOPTEREENJA
2.1.6.1. Trajno podnosive struje
Vrijednosti trajno podnosivih struja i korekcijskih faktora za izolirane vodie i kabele dane su u HRN HD
60364-5-52, za sustav sabirnikog razvoda daje ih proizvoa.

2.1.6.2. Usklaivanje izmeu vodia i zatitnih naprava od preoptereenja
Vrijednost trajno podnosive struje vodia i vrijednost naznaene struje sustava sabirnikog razvoda raunaju se u
odnosu na naznaenu struju osiguraa ili podeenu struju prekidaa, koji se rabe za zatitu od preoptereenja,
dane su izrazima:
I
B
I
n
I
z
(6)
I
2
1,45

I
z
(7)

I
B
= projektirana (pogonska) struja razmatranog strujnog kruga u A
I
n
= nazivna struja zatitne naprave (struja osiguraa ili podeena struja prekidaa) u A
I
z
= trajno podnosiva struja kabela, izoliranih vodia ili BTS-a u A
I
2
= struja koja osigurava uinkovitost u proradu zatitne naprave u dogovorenom vremenu u A

2.1.7. ODREIVANJE PREKIDNE MOI ZATITNIH NAPRAVA
2.1.7.1. Openito
Prekidna mo zatitne naprave (osigura, prekida) mora biti najmanje jednaka najveoj oekivanoj struji
kratkog spoja na mjestu njenog instaliranja (vidjeti HD 60364-4-43). Taj se zahtjev ne primjenjuje kad je na
opskrbnoj strani instalirana druga naprava ili su instalirane druge naprave koje imaju potrebnu prekidnu mo, a
znaajke naprava usklaene su tako da proputena energija naprava ne prelazi proputenu energiju koju mogu
bez oteenja podnijeti naprava ili naprave na teretnoj strani.

U sluaju vie usporednih transformatora izrauni za najveu struju kratkog spoja obavljaju se s ukupnim brojem
transformatora koji su sposobni raditi istodobno. Sljedee se jednadbe primjenjuju samo ako svaki
transformator ima isti spoj, isti naznaeni napon kratkog spoja i istu snagu.

HKIE

34

Slika 1 Primjeri konfiguracija instalacija i
impedancija koje se upotrebljavaju u ovom dokumentu

2.1.7.2. Najvea struja tropolnog kratkog spoja
Openito najvea oekivana struja kratkog spoja jednaka je simetrinoj struji tropolnog kratkog spoja I
k3
, koja je
najvea kad se kratki spoj dogodi na stezaljkama zatitne naprave i kad su uzvodni strujni krugovi na
dogovorenoj okolnoj temperaturi od 20C.

Struja tropolnog kratkog spoja I
k3
[kA] jednaka je:

( ) ( )
2
ph U M
2
ph 0 U M
0 max 0 max
k3max
X X X k R R R k
U c
Z
U c
I
SUP SUP
+ + + + +
=
kA (8)
gdje je
3
n
o
U
U =

a) za izolirane vodie i kabele:
u ph c ph
l R R
1 0 0
=
u c ph
l X X
1
=

b) za sustave sabirnikog razvoda (BTS):
u ph b u ph c ph
l R l R R
2 0 1 0 0
+ =
u bph u c ph
l X l X X
2 1
+ =
Gdje su duljine l
1u
i l
2u
one koje se odnose na dio strujnog kruga uzvodno od (ispred) zatitne naprave sve do
sabirnice smjetene sasvim uzvodno (kabeli odnosno sustavi sabirnikog razvoda).
Z
Q
=Z
SUP

HKIE

35
Sljedea tablica daje razne radne i jalove otpore koji tvore RSUP i XSUP ovisno o vrsti opskrbe:

RSUP XSUP
HV (VN) opskrba + transformator RQ+RT+RC XQ+XT+XC
dolazni RQ+(RT+RC)/ (nT-1) XQ+(XT+XC)/ (nT-1) HV (VN) opskrba + vie
usporednih transformatora odlazni RQ+(RT+RC)/nT XQ+(XT+XC)/nT
LV (NN) opskrba RQ XQ
nT je ukupni broj transformatora koji rade istodobno.

Dolazni razumijeva se kao vodi izmeu transformatora i glavnog razdjelnika.

Odlazni razumijeva se kao sva instalacija nizvodno od (iza) glavnog razdjelnika.

Slika 2 daje primjer znaenja impedancija upotrijebljenih u ovoj toki

Slika 2 Primjeri konfiguracija instalacije i impedancija koje se upotrebljavaju
u ovoj toki

Znaenje simbola:
R
C
radni otpor vodia izmeu transformatora i glavnog razdjelnika u m
X
C
jalovi otpor (reaktancija) vodia izmeu transformatora i glavnog razdjelnika u m
Z
C
impedancija vodia izmeu transformatora ili generatora i glavnog razdjelnika u m
R
SUP
radni otpor iz niskonaponske (LV) strane uzvodne mree (LV+MV) uzvodno (ispred) glavnog
razdjelnika u m
X
SUP
jalovi otpor iz niskonaponske (LV) strane uzvodne mree (LV+MV) uzvodno (ispred) glavnog razdjelnika
u m
Z
SUP
impedancija iz niskonaponske (LV) strane uzvodne mree (LV+MV) uzvodno (ispred) glavnog razdjelnika
u m
R
U
radni otpor linijskih vodia uzvodno (ispred) od razmatranoga strujnog kruga do glavnog razdjelnika u m
X
U
jalovi otpor linijskih vodia uzvodno (ispred) od razmatranoga strujnog kruga do glavnog razdjelnika m
Z
U
impedancija linijskih vodia uzvodno (ispred) od razmatranoga strujnog kruga do glavnog razdjelnika m

2.1.7.3. Najvea struja dvopolnog kratkog spoja
Openito nije potrebno raunati najveu oekivanu struju dvopolnog kratkog spoja jer je ona manja od struje
tropolnog kratkog spoja.

Struja dvopolnog kratkog spoja I
k2
[kA] jednaka je:
( ) ( )
2
ph U SUP
2
ph 0 U SUP
0 max 0 max
max 2 k
2
3
2
3
X X X k R R R k
U c
Z
U c
I
M M
+ + + + +
=
(9)
Z
phPE
=Z
ph
+Z
PE
Z
phPE
=Z
ph
+Z
PE

HKIE

36
gdje je
3
n
o
U
U =
u ph c ph
l R R
1 0 0
=

u c ph
l X X
1
=
U sluaju da cijelu instalaciju tvore izolirani vodii ili kabeli moe se upotrijebiti sljedee pojednostavljenje:
I
k2max
= 0,86 I
k3max

u phph b u ph c ph
l R l R R
2 0 1 0 0
5 , 0 + =

u bphph u c ph
l X l X X
2 1
5 , 0 + =
Gdje su duljine l
1u
i l
2u
one koje se odnose na dio strujnog kruga uzvodno od (ispred) zatitne naprave sve do
sabirnice smjetene sasvim uzvodno (kabeli odnosno sustavi sabirnikog razvoda).


RSUP XSUP
HV (VN) opskrba + transformator RQ+RT+RC XQ+XT+XC
dolazni RQ+(RT+RC)/ (nT-1) XQ+(XT+XC)/ (nT-1) HV (VN) opskrba + vie
usporednih transformatora odlazni RQ+(RT+RC)/nT XQ+(XT+XC)/nT

Dolazni razumijeva se kao vodi izmeu transformatora i glavnog razdjelnika


2.1.7.4. Najvea struja jednopolnog kratkog spoja
Ova se struja kratkog spoja rauna za odreivanje potrebne prekidne moi zatitne naprave u jednopolnim
strujnim krugovima.

Struja u sluaju kratkog spoja izmeu linijskog i neutralnog vodia ili PEN vodia I
k1
jednaka je:
( ) ( )
2
N ph N U SUP
2
N ph 0 N U SUP
0 max
max 1 k
X X X X k R R R R k
U c
I
M M
+ + + + + + +
= (10)
gdje je
3
n
o
U
U =
a) za izolirane vodie i kabele: ( )
1u N c0 ph c0 N ph 0
l R R R + =
( )
1u N c ph c N ph
l X X X + =
ili
( )
1u PEN c0 ph c0 PEN ph 0
l R R R + =
( )
1u PEN c ph c PEN ph
l X X X + =

b) za sustave sabirnikog razvoda (BTS) : ( )
2u N ph b0 1u N c0 ph c0 N ph 0
l R l R R R + + =
( )
2u N ph b 1u N c ph c N ph
l X l X X X + + =
ili
( )
2u PEN ph b0 1u PEN c0 ph c0 PEN ph 0
l R l R R R + + =
( )
2u PEN ph b 1u PEN c ph c PEN ph
l X l X X X + + =

Gdje su duljine l
1u
i l
2u
one koje se odnose na strujne krugove uzvodno od (ispred) zatitne naprave (kabeli
odnosno sustavi sabirnikog razvoda).

R
N
radni otpor neutralnog vodia uzvodno (ispred) od razmatranoga strujnog kruga u m
X
N
jalovi otpor neutralnog vodia uzvodno (ispred) od razmatranoga strujnog kruga u m
HKIE

37


trokut/zvijezda(Dyn) RQ+RT+RC XQ+XT+XC
zvijezda/zvijezda (Yyn) RQ+RT+RC XQ+5XT+XC

Jedan transformator
trokut/cik-cak (Dzn) RQ+RT+RC XQ+0,7XT+XC
trokut/zvijezda(Dyn) RQ+(RT+RC)/ (nT-1) XQ+(XT+XC)/(nT-1)
zvijezda/zvijezda (Yyn) RQ+(RT+RC)/ (nT-1) XQ+(5XT+XC)/ (nT-1)
dolazni
trokut/cik-cak (Dzn) RQ+(RT+RC)/ (nT-1) XQ+(0,7XT+XC)/ (nT-1)
trokut/zvijezda(Dyn) RQ+(RT+RC)/ nT XQ+(XT+XC)/nT
zvijezda/zvijezda (Yyn) RQ+(RT+RC)/nT XQ+(5XT+XC)/nT)

vie usporednih
transformatora
odlazni
trokut/cik-cak (Dzn) RQ+(RT+RC)/nT XQ+(0,7XT+XC)/nT
Dolazni razumijeva se kao vodi izmeu transformatora i glavnog razdjelnika.

2.1.8. SPOSOBNOST PODNOENJA ELEKTRODINAMIKIH NAPREZANJA ZA
SUSTAVE SABIRNIKOG RAZVODA
Tijekom kratkog spoja najvea sila pojavit e se pri vrnoj vrijednosti poetne asimetrine struje kratkog spoja.
Zbog toga razmatra se vrna vrijednost struje, a ne efektivna vrijednost.

Vrna vrijednost oekivane struje kratkog spoja I
p
jednaka je efektivnoj vrijednosti struje kratkog spoja I
k3
na
poetku sustava sabirnikog razvoda pomnoenoj s vrnim faktorom (n) koji ima sljedee iznose:

Tablica 7 Vrni faktor (n)

Efektivna vrijednost struje kratkog
spoja
n
I 5 kA
5kA< I 10 kA
10 kA < I 20 kA
20 kA < I 50 kA
50 kA < I
1,5
1,7
2
2,1
2,2

Ovisno o tome je li struja kratkog spoja ograniena zatitnom napravom ili nije, sposobnost podnoenja elektro-
dinamikih naprezanja objanjava se jednim od nie pokazanih dijagrama:

Sluaj 1 bez ogranienja struje:

I
p max BTS
I
p

oekivana
= n . I
k3

I
p

oekivana
I
p max BTS

I
p
Sluaj 2 s ogranienjem struje

I
p max BTS
I
p

ograniena

I
p

ograniena
I
p max BTS
I
p

oekivana

I
p

I
p max BTS
(Busbar Trunking System) daje proizvoa.

HKIE

38
2.1.9. ZATITA U SLUAJU KVARA (ZATITA OD NEIZRAVNOG DODIRA)

2.1.9.1. Isklopno vrijeme
Isklopno vrijeme zatitne naprave za struju zemljospoja izraunanu kako je pokazano u 11.2 mora biti manje ili
jednako odgovarajuoj vrijednosti danoj u:

- tablici 8 za TN i TT sustave i za IT sustave u sluaju drugog kvara u skladu s HD 60364-4-41:2007.

Tablica 8 Najvee isklopno vrijeme za TN i TT sustave i za IT sustave
u sluaju drugog kvara

Sustav 50V<U
o
120V
(izmjenine struje)
s
120V<U
o
230V
(izmjenine struje)
s
230V<U
o
400V
(izmjenine struje)
s
U
o
>400V
(izmjenine struje)
s
TN 0,8 0,4 0,2 0,1
TT 0,3 0,2 0,07 0,04
NAPOMENA U sluaju drugog kvara za IT sustave najvee isklopno vrijeme je kao za TN ili TT sustave prema tome to je primjenjivo

Tablica 8 daje samo najvea isklopna vremena u sluaju kvara zanemarive impedancije u krajnjim strujnim
krugovima u kojima struja ne prelazi 32A.

2.1.9.2. Izraun struje zemljospoja I
ef

Najmanja struja zemljospoja rauna se za kvar na kraju nizvodnog strujnog kruga. Temperatura pri kojoj se
odreuje radni otpor vodia ovisi o znaajkama zatitne naprave i o konfiguraciji strujnog kruga. Upotrijebljeni
specifini elektrini otpor odabire se prema tablicama 4 i 5. Najmanja struja zemljospoja potrebna je zato da se
odredi je li postignuto najvee isklopno vrijeme.

Struja zemljospoja I
ef
jednaka je:

( ) ( )
2
PE ph PE U SUP
2
PE ph PE U SUP
0 min
ef
X X X X R R R R
U c
I
+ + + + + + +

=

(11)
gdje je
3
0
n
U
U =
koeficijent ovisan o sustavu uzemljenja, a jednak je:

1 za TN sustav
0,86 za IT sustav bez neutralnog vodia
0,50 za IT sustav s neutralnim vodiem.

Navedena se formula takoer moe upotrijebiti za izraun Ief kad je opskrba iz generatora. Umnoak cmin . 1,05 ( 1) moe se uzeti kao prvo
priblienje u formuli.

1d PE cx ph cx PE ph
l R R R + =
( )
1d PE c ph c PE ph
l X X X + =
ili
( )
1d PEN cx ph cx PEN ph
l R R R + =
( )
1d PEN c ph c PEN ph
l X X X + =

b) za sustave sabirnikog razvoda (BTS): ( )
2d PE ph bx 1d PE cx ph cx PE ph
l R l R R R + + =
( )
2d PE ph b 1d PE c ph c PE ph
l X l X X X + + =
ili
( )
2d PEN ph bx 1d PEN cx ph cx PEN ph
l R l R R R + + =
HKIE

39
( )
2d PEN ph b 1d PEN c ph c PEN ph
l X l X X X + + =

gdje su duljine l
1d
i l
2d
one koje se odnose na nizvodne strujne krugove (kabeli odnosno sustavi sabirnikog
razvoda)

za Rcx vrijednost x ovisi o konfiguraciji strujnog kruga i tipu zatitne naprave,
vidjeti tablicu 3

Rbx ph PE Rbx ph PEN
za ili vidjeti tablicu 4.
Xb ph PE Xb ph PEN

Sljedea tablica daje razne radne i jalove otpore koji tvore RSUP odnosno XSUP ovisno o tipu opskrbe

R
SUP
X
S

Transformator
trokut/zvijezda (Dyn)
zvijezda/zvijezda(Yyn)
zvijezda/cik-cak (Dzn)

R
Q
+ R
T
+R
C
R
Q
+ R
T
+R
C
R
Q
+ R
T
+R
C

X
Q
+ X
T
+X
C

X
Q
+ 5X
T
+X
C

X
Q
+ 0,7X
T
+X
C

generator R
C

c
o d
X
X X
+
+
3
2

niskonaponska (LV)
opskrba
R
Q
X
Q

R
PE
radni otpor zatitnog vodia od glavnog izjednaivanja potencijala do poetka razmatranoga strujnog kruga
u m
X
PE
jalovi otpor zatitnog vodia od glavnog izjednaivanja potencijala do poetka razmatranoga strujnog kruga
u m
R
PEN
radni otpor PEN vodia od glavnog izjednaivanja potencijala do poetka razmatranoga strujnog kruga u
m
X
PEN
jalovi otpor PEN vodia od glavnog izjednaivanja potencijala do poetka razmatranoga strujnog kruga u
m

2.1.10. PROVJERAVANJE TOPLINSKIH NAPREZANJA U VODIIMA

2.1.10.1. Toplinsko naprezanje
Mora se provjeriti da temperatura linijskog, neutralnog i zatitnog vodia ne prekorai najveu doputenu
temperaturu danu u HD 60364-4-43 i HD 60364-5-54 u uvjetima kratkog spoja ili kvara. Najvia temperatura
dogodit e se pri najmanjoj struji kvara jer je isklopno vrijeme najdulje.

Za toplinsko naprezanje vodia potrebno je provjeriti da vrijeme isklopa zatitne naprave ne prijee:


( ) t I
k
2

zatitna naprava
< ( ) t I
2
kabel
= k
2
S
2
(12)
Za vrlo kratka trajanja (<0,1s) bilo da postoji ili ne postoji asimetrija ili za naprave koje ograniuju struju, k
2
S
2

mora biti vee od vrijednosti proputene energije (I
2
t) koju je naveo proizvoa zatitne naprave.

gdje je
t isklopno vrijeme za struju I
k,
[s]
k je koeficijent ija je vrijednost dana u tablici 9, uzetoj iz HD 60364-5-54
S je presjek vodia, [mm
2
]
I
k
je: - za aktivne vodie najmanja struja kratkog spoja I
k1min
ili I
k2min
- za zatitni vodi i PEN vodi struja zemljospoja I
ef
[A]
HKIE

40
Tablica 9: Vrijednosti koeficijenta k

Materijal vodia
bakar aluminij
Aktivni vodii i zatitni vodii koji su
dio istog sustava razvoenja - izolirani
termoplastom 70C (PVC)
300mm
2

> 300mm
2

- izolirani elastomernim
materijalom 90C (EPR ili XLPE)
- izolirani gumom 85C

115
103

143

134

76
68

94

89
Odijeljeni zatitni vodii
- izolirani termoplastom 70C (PVC)
300mm
2

> 300mm
2

- izolirani termootvrdnjavajuim
materijalom 90C (EPR ili XLPE)
- izolirani gumom 85C
- goli
a

143
133

176

166
159

95
88

116

110
105
a
kad nema rizika od poara


( ) t I
k
2
zatitna

naprava
<
0
2
0
t I (13)

( )
0
2
0
t I je doputena vrijednost toplinskog naprezanja vodia (linijskih, neutralnog, zatitnog
PE ili PEN) za sustav sabirnikog razvoda.

Za vrlo kratka trajanja (<0,1s) bilo da postoji ili ne postoji asimetrija ili za naprave koje ograniuju struju, k
2
S
2

mora biti vee od vrijednosti proputene energije (I
2
t) koju je naveo proizvoa zatitne naprave.
Ako je zatitna naprava prekida, openito nije potrebno provjeravati toplinsko naprezanje u vodiima za
najveu struju kratkog spoja na mjestu njegova instaliranja, uz uvjet da prekida nije namjerno s vremenskim
zatezanjem.

2.1.10.2. Najmanja struja kratkog spoja
Provjeravanje toplinskog naprezanja u aktivnim vodiima potrebno je samo ako zatitna naprava od
preoptereenja nije smjetena na poetku sustava razvoenja ili ako je presjek neutralnog, PE ili PEN vodia
manji od linijskih vodia.
Openito je ovaj zahtjev za zatitu aktivnih vodia od toplinskog naprezanja ispunjen ako je zatitna naprava u
skladu sa sljedeim uvjetom.

- Za prekidae koji su u skladu s normom EN 60947-2
I
k
1,2 I
n
Za prekidae koji su u skladu s normom EN 60898

Krivulja B: I
k
5 I
n
Krivulja C: I
k
10 I
n
Krivulja D: I
k
20 I
n

- Za osigurae koji su u skladu s nizom norma EN 60269
I
k
> I
f

gdje je:
I
k

- za aktivne vodie najmanja struja kratkog spoja I
k1min
ili I
k2min
;
- za zatitni vodi i PEN vodi struja zemljospoja I
ef
[A];
I
f
struja taljenja koja slijedi iz vremena prorade unutar 5s.
HKIE

41

NAPOMENA U sluaju zatitne naprave od preoptereenja smjetene na poetku sustava razvoenja zgodno je provjeriti uvjete prorade
zatitne naprave u sluaju Ik kako bi se obuhvatila zatita od poara. Takvi se uvjeti smatraju obuhvaenima ako su ispunjeni prethodni uvjeti
za toplinsko naprezanje pod najmanjom strujom kratkog spoja, ako je primjenjivo.

2.1.10.3. Izraun najmanje struje kratkog spoja

2.1.10.3.1. Openito
Kad pravila trae da najmanja struja kratkog spoja treba osigurati proradu zatitne naprave, potrebno je takvu
struju izraunati (obino je to najmanja vrijednost struje jednopolnog kratkog spoja (I
k1
)).

2.1.10.3.2. Najmanja struja dvopolnog kratkog spoja
Najmanja vrijednost struje dvopolnog kratkog spoja I
k2
jednaka je:

( ) ( )
2
ph U SUP
2
ph x U SUP
0 min
k2min
2
3
X X X R R R
U c
I
+ + + + +

= (14)
gdje je
3
0
n
U
U =


R
SUP
X
SUP

HV (VN) opskrba +
transformator
RQ + RT+RC XQ + XT+XC
generator RC Xd+ XC
niskonaponska (LV) opskrba RQ+ RC XQ+ XC

d cxph xph
l R R
1
=
d c ph
l X X
1
=

b) za sustave sabirnikog razvoda:
2d ph ph bx 1d ph cx ph x
5 , 0 l R l R R + =
2d ph ph b 1d c ph
5 , 0 l X l X X + =

gdje se duljine
d
l
1
i
d
l
2

odnose na strujne krugove nizvodno od (iza) zatitne naprave (kabeli odnosno sustavi
sabirnikog razvoda).

Podindeks x u R
xph
ovisi o primijenjenom specifinom elektrinom otporu u tablici 3.

2.1.10.3.3. Najmanja struja jednopolnog kratkog spoja
Najmanja vrijednost struje jednopolnog kratkog spoja I
k1
jednaka je:

( ) ( )
2
N ph N U SUP
2
N ph x N U SUP
0 min
min 1 k
X X X X R R R R
U c
I
+ + + + + + +
=
gdje je
3
0
n
U
U =
Podindeks x u Rx ph N ovisi o primijenjenom specifinom elektrinom otporu prema tablici 4.

1d N cx ph cx N ph x
l R R R + =
( )
1d N c ph c N ph
l X X X + =
HKIE

42

b) za sustave sabirnikog razvoda: ( )
2d N ph bx 1d N cx ph cx N ph x
l R l R R R + + =
( )
2d N ph b 1d N c ph c N ph
l X l X X X + + =

Gdje su duljine l
1d
i l
2d
one koje se

odnose na strujne krugove nizvodno od (iza) zatitne naprave (kabeli odnosno
sustavi sabirnikog razvoda).

Podindeks x u R
xph
ovisi o primijenjenom specifinom elektrinom otporu u tablici 3.

Za Rcx ph ili Rcx N vrijednosti x ovise o konfiguraciji strujnog kruga i tipu zatitne naprave,
vidjeti tablicu 3
Rbx ph ph Rbx ph N
Za ili vidjeti tablicu 4.
Xb ph ph Xb ph N

Sljedea tablica daje razne radne i jalove otpore koji tvore RSUP odnosno XSUP ovisno o vrsti opskrbe.

R
SUP
X
SUP

transformator
trokut-zvijezda(Dyn)
zvijezda/zvijezda(Yyn)
trokut/cik-cak(DZn)

RQ + RT+RC
RQ + RT+ RC
RQ + RT+ RC

XQ + XT+XC
XQ + 5XT+ XC
XQ + 0,7XT+ XC

generator

RC
C
o d
X
X X
+
+
3
2

niskonaponska (LV) opskrba RQ XQ

HRN IEC/TR2 61200-53:1999 en navodi da se, kad nema podataka za izraun najmanje oekivane struje
kratkog spoja, mogu upotrijebiti ovi izrazi:

- za trofazne strujne krugove bez neutralnog vodia za dvopolni kratki spoj
I=
S
L
U
2
5 , 1
8 , 0
i

- za trofazne strujne krugove s neutralnim vodiem za jednopolni kratki spoj
I=
( )
S
L
m
U
o
+
1 5 , 1
8 , 0

pri tome su:
I = oekivana struja kratkog spoja [A]
U = linijski napon opskrbe [V]
U
0
= napon izmeu linijskog i neutralnog vodia opskrbe u [V]
= specifini otpor vodia [mm
2
/m] pri 20C
m = odnos izmeu otpora neutralnog vodia i otpora faznog vodia (ili odnos izmeu presjeka faznog vodia i
presjeka neutralnog vodia), ako su od istog materijala
L = duljina zatienog razvoenja (voda ili kabela) [m]
S = presjek vodia [mm
2
]

HKIE

43
2.1.11. PAD NAPONA

Relativni pad napona (izraen kao postotak napona linijskog prema neutralnom vodiu)
izraunava se upotrebljavajui sljedeu jednadbu.

o
B ph ph
U
I X R b
u
3
1
10 ) sin cos (
100
+
=

[%] (16)
- b je jednako 1 za trofazne strujne krugove
je jednako 2 za jednofazne strujne krugove
- R i X u m

Trofazni strujni krugovi s nesimetrino optereenim neutralnim vodiem (jednofazno optereeni) smatraju se jednofaznim strujnim
krugovima.

gdje je:
a) za izolirane vodie i kabele: - za trofazne strujne krugove
1 1 1
l R R
ph c ph
=
1
l X X
cph ph
=

- za jednofazne strujne krugove
1 1 1
l R R
ph c ph
=

1
l X X
cph ph
=
b) za sustave sabirnikog razvoda:
- za trofazne strujne krugove:

c 2 ph b1 1 ph c1 ph 1
K l R l R R + =
c 2 ph b 1 ph c ph
K l X l X X + =
- za jednofazne strujne krugove:
2 N ph b1 1 ph c1 1ph
5 , 0 l R l R R + =

2 N ph b 1 ph c ph
5 , 0 l X l X X + =

cos faktor snage; u pomanjkanju tonijeg podatka faktor snage uzima se 0,8 (sin = 0,6)

K
c
koeficijent raspodjele tereta (optereenja) uzima se jednak:

1 ako je sav teret usredotoen na kraju sustava razvoenja

n
n
2
1 +
ako je teret jednolino rasporeen na n ogranaka sustava razvoenja.

Vrijednost koeficijenta raspodjele tereta K
c
vrijedi za proraun pada napona na kraju sustava razvoenja.

Za izraun pada napona na poetku ogranka smjetenog na razmaku d od poetka sustava sabirnikog razvoda za
koeficijent K
c
uzima se da je jednak:

n
l d n n
K
c
2
/ 1 2 +
= (17)

za sluaj tereta jednolino rasporeenih uzdu sustava razvoenja.

HKIE

44
2.2. ZATITA OD TOPLINSKIH UINAKA

Zatita od toplinskih uinaka obraena je u europskom dokumentu za usklaivanje HD 60364-4-42:2011,
Niskonaponske elektrine instalacije Dio 4-42: Sigurnosna zatita Zatita od toplinskih uinaka (Low-
voltage electrical installations Part 4-42: Protection for safety Protection against thermal effects)
(IEC 60364-4-42:2010 MOD). Taj dokument za usklaivanje zamjenjuje HD 384.4.42 S1:1985+A1:1992
+A2:1994), koji je preuzet kao HD 384.4.42 S1:1999 (en) u hrvatsku normizaciju. Novi dokument za
usklaivanje kad se preuzme vjerojatno e nositi oznaku HRN HD 60364-4-42:2012 (en), a bit e i preveden.

2.2.1. UVOD
Glavne izmjene u odnosu na prijanje izdanje su:
- podruje primjene rada ukljuuje zatitu od toplinskih uinaka i plamena u sluaju ugroze poarom koji
se iri iz elektrine instalacije u druge poarne odjeljke odvojene barijerama
- proroireni su i preinaeni zahtjevi u svezi s putovima za bijeg za naputanje objekta u sluaju opasnosti
- proireni su i preinaeni zahtjevi u svezi s prirodom preradbenih i skladitenih materijala
- proireni su i preinaeni zahtjevi u svezi sa zapaljivim graevnim materijalima
- dodani su novi zahtjevi za odabir i ugradnju instalacija u prostorima u kojima mogu biti ugroena
dragocjena dobra
- zatita od pregrijavanja sada ukljuuje aparate za grijanje prostora.

2.2.2. PODRUJE PRIMJENE NAELO ZATITE
U podruju primjene norme navodi se da se ovaj dio niza norma HD 60364/HD384 bavi sigurnosnom zatitom
ljudi, domaih ivotinja i imovine od toplinskih uinaka, izgaranja ili razgradnje materijala te rizika od opeklina
uzrokovanih elektrinom opremom, od plamena u sluaju ugroze poarom koji se iri iz elektrine instalacije u
druge susjedne poarne odjeljke odvojene barijerama te od slabljenja sigurnog funkcioniranja elektrine opreme
ukljuujui instalacije za sigurnosne svrhe.

Elektrina se instalacija mora izraditi tako da se rizik od oteenja ili paljenja gorivih materijala uslijed visoke
temperature ili elektrinog luka smanji na najmanju mjeru, a tijekom normalnog rada elektrine opreme za ljude
i domae ivotinje ne smije biti rizika da pretrpe opekline.

2.2.3. ZATITA OD POARA UZROKOVANOG ELEKTRINOM OPREMOM
Osobe, domae ivotinje i imovina moraju se zatititi od teta ili ozljeda uzrokovanih toplinom ili poarom koji
mogu nastati u elektrinim instalacijama ili se iriti iz njih uzimajui u obzir zahtjeve norme i uputa proizvoaa
opreme.

Toplina nastala elektrinom opremom ne smije uzrokovati opasnost ili tetne uinke na susjedni uvreni
materijal ili materijal za koji se predvia da e biti u blizini takve opreme. Elektrina oprema ne smije
predstavljati poarnu ugrozu susjednim materijalima.

Uzroci tete, ozljede ili zapaljenja mogu biti uinci kao:
- gomilanje topline, isijavanje topline, vrui elementi
- smanjenje sigurnog rada elektrine opreme
- nadstruja
- kvarovi izolacije i/ili lukovi koji uzrokuju smetnje
- struje harmonika
- udari munje
- prenaponi
- neodgovarajui odabir i neodgovarajua ugradnja opreme.

Kad postoji opasnost da elektrina oprema izazove poar, mora se ugraditi na ili u materijale koji podnose visoke
temperature i imaju malu toplinsku vodljivost, zasloniti od elemenata konstrukcije zgrade, ugraditi sa sigurnim
odvoenjem topline.
Kad oprema izaziva lukove ili iskre, mora se zatvoriti materijalom otpornim na elektrini luk i ugraditi na
dostatni razmak prema elementima konstrukcije na koje bi emisije mogle imati tetne uinke omoguujui
sigurno gaenje luka. Uvrena oprema koja usredotouje toplinu mora se ugraditi na dostatnom razmaku od
nekog uvrenog elementa zgrade ili predmeta.
HKIE

45

Ako oprema sadri zapaljivu tekuinu (>25l), moraju se poduzeti mjere za spreavanje istjecanja tekuine te
irenje plamena i proizvoda izgaranja.
Primjeri mjera su: izrada retencijske (zadrne) jame za prikupljanje istekle tekuine i osiguranje gaenja u
sluaju poara te instaliranja opreme u komoru odgovarajue poarne otpornosti s pragovima ili drugim
sredstvima za spreavanje istjecanja tekuine u druge dijelove zgrade; ventiliranje komore je samo u vanjsku
atmosferu.
Materijali kuita s elektrinom opremom moraju biti prikladni za podnoenje najvie temperature koju oprema
razvija. Za kuita nisu prikladni gorivi materijali ako se ne poduzmu preventivne mjere za zatitu od paljenja
kao to su pokrivanje negorivim ili slabo gorivim materijalom male toplinske vodljivosti.

2.2.4. MJERE OPREZA KAD POSTOJE POSEBNI RIZICI OD POARA
Elektrina oprema mora se ograniiti na opremu potrebnu za upotrebu tih prostora, a odabrati i ugraditi tako da u
normalnoj upotrebi i u sluaju kvara uz predvidiv porast temperature ne moe uzrokovati poar, to se postie
konstrukcijom opreme ili uvjetima instaliranja. Vano je istaknuti da termike okidne naprave moraju imati
samo runo vraanje u prijanji poloaj.
Sustavi razvoenja u putovima bijega za naputanje objekta moraju zadovoljavati zahtjeve za ispitivanje kabela
u poarnim uvjetima, tj. ne smiju iriti plamen, moraju imati malo odavanje dima i biti to krai. Sustavi
razvoenja za instalacije za sigurnosne svrhe moraju biti otporni na poar u vremenu propisanom za zgradu ili 1
h ako nema takvog propisa.
Sklopne i upravljake naprave u putovima bijega moraju biti dostupne samo ovlatenim osobama i biti zatvorene
u ormarie ili kutije izraene od negorivog ili sporogorivog materijala. U putovima bijega ne smije se instalirati
oprema koja sadri zapaljive tekuine.

U prostorima i rizicima od poara uzrokovanih prirodom preradbenih i skladitenih materijala
- svjetiljke se moraju ugraivati na odgovarajuem razmaku od gorivih materijala;
za reflektore i projektore vrijedi
100W 0,5 m
> 100 W do 300W 0,8 m
> 300 do 500W 1,0 m
> 500W >1,0 m (po uputama proizvoaa)
- svjetiljke se moraju zatititi od mehanikih naprezanja
- svjetiljke moraju imati zatitni zaslon kako u sluaju kvara ne bi izbacivale zapaljive materijale
(znak )
- temperature na kuitu opreme (kao grijai ili otpornici) ne smije prelaziti 90C u normalnim uvjetima i
110C u uvjetima kvara (za svjetiljke znak )
- ako bi nakupljanje praine ili vlakana na kuitu elektrine opreme moglo biti uzrok poaru, moraju se
poduzeti mjere da temperatura kuita ne prekorai navedene temperature
- sklopni ureaji za zatitu, upravljanje i odvajanje moraju se smjestiti izvan prostora s rizicima od
poara, osim ako su u kuitu stupnja zatite bar IP4X, IP5X (praina) ili IP6X (vodljiva praina)
- sustavi razvoenja u tim prostorima (kabeli, cijevi, kanali, police, ljestve, traniki sustavi) moraju
zadovoljavati ispitivanje u uvjetima poara
- isto vrijedi i za sustave razvoenja koji prolaze kroz te prostore, tj. ne smiju iriti plamen, osim kad su
ukopani u negorivi materijal
- u instalacijama grijanja prisilnim zrakom dovodna cijev zraka mora biti izvan prostora gdje se moe
oekivati prisutnost gorive praine, a temperatura odlaznog zraka ne smije biti uzrok poaru u prostoru
- motori s automatskim ili daljinskim upravljanjem ili koji se ne nadziru stalno moraju se zatititi
temperaturnom napravom od prekomjernog zagrijavanja, osim ako su izvedeni s inherentnim
ograniivanjem zagrijavanja
- svjetiljke moraju odgovarati prostoru, stupnja zatite bar IP4X ili IP5X ili IP6X, s ogranienom
temperaturom povrine prema IEC 60598-2-24 i sa spreavanjem ispadanja sastavnica iz lampe
- krajnji strujni krugovi u tim prostorima moraju se zatititi od kvarova izolacije u TN i TT sustavima s
RCD s
n
I
300 mA (za stropno grijanje s RCD s

n
I
30mA), a u IT sustavima napravama za

nadziranje izolacije i s RCM (naprava za nadziranje preostale struje sa zvunim i vidljivim signalom; to
se nuno ne odnosi na kabele s mineralnom izolacijom i sustave sabirnikog razvoda
- zatitne naprave od preoptereenja i kratkog spoja strujnih krugova koji opskrbljuju te prostore ili kroz
njih prolaze moraju se smjestiti izvan tih prostora,
HKIE

46
- aktivni dijelovi SELV i PELV strujnih krugova moraju biti u kuitima stupnja IP2X ili IPXXB ili im
izolacija mora podnijeti ispitni napon od 500V istosmjerne struje kroz 1 min bez obzira na nazivni
napon,
- u tim prostorima nisu doputeni PEN vodii, osim u strujnim krugovima koji prolaze kroz njih bez
ikakvih spojeva s vodljivim dijelovima, a poloeni su tako da na minimum smanjuju rizik kvara PEN-a
i vodljivih dijelova
- sredstva odvajanja strujnih krugova u tim prostorima moraju omoguavati istodobno odvajanje svih
aktivnih vodia.

U prostorima sa zapaljivim graevnim materijalima moraju se poduzeti mjere opreza da elektrina oprema ne bi
uzrokovala paljenje zidova, podova i stropova, a za svjetiljke (reflektore i projektore) vrijede glede ugradnje
razmaci kao u prostorima s rizicima od poara.

U objektima koji ire poar moraju se poduzeti mjere da elektrina instalacija ne moe iriti poar (npr. uinak
dimnjaka). U ugroenim prostorima s nenadomjestivim dobrima (muzeji, spomenici, javne zgrade, raunski
centri itd.) instalacije ne smije biti uzronik poara pa se poduzimaju sve prethodne mjere kao kabeli s
mineralnom izolacijom, kabeli s poboljanom otpornou na poar, instaliranje kabela u negorivim zidovima,
stropovima i podovima, instaliranje kabela u graevne pregrade otporne na poar 30 min ili 60 min (posebno u
stubitima i putovima bijega u sluaju opasnosti).

2.2.5. ZATITA OD OPEKLINA
Dostupni dijelovi elektrine opreme ne smiju postii temperature koje mogu uzrokovati opekline te se moraju
potovati najvee temperature iz tablice 1

Tablica 1 Temperaturne granice za dostupne dijelove
opreme unutar dohvata rukom u normalnom radu

Dostupni dijelovi Materijal dostupnih
povrina
Najvee temperature
C
Sredstva za rad koja se dre u ruci metalni
nemetalni
55
65
Dijelovi namijenjeni dodirivanju,
ali se ne dre u ruci
metalni
nemetalni
70
80
Dijelovi koji se ne trebaju
dodirivati u normalnom radu
metalni
nemetalni
80
90

2.2.6. ZATITA OD PREGRIJAVANJA
Grijai sustavi s prisilnim strujanjem zraka ne smiju omoguavati aktiviranje grijaa prije uspostave propisanog
protoka zraka, a grijai se moraju iskljuiti kad protok zraka padne ispod propisane vrijednosti.
U zranim kanalima moraju postojati dvije neovisne naprave za ograniavanje temperature. Nosivi dijelovi,
okviri i kuita moraju biti od negorivog materijala.
Aparati koji proizvode vruu vodu ili paru moraju se zatititi izvedbom ili ugradnjom od pregrijavanja u svim
uvjetima rada (npr. napravom bez samopovrata neovisnom o termostatu te napravom za ogranienje unutarnjeg
tlaka).

Aparati za grijanje prostora moraju imati okvir i kuite od negorivog materijala.
Grijai s isijavanjem topline trebaju se ugraditi tako da se u smjeru isijavanja osigura siguran razmak od
najmanje 2m od zapaljivih dijelova, ako nema podataka od proizvoaa.

HKIE

47
2.3. ZATITA NISKONAPONSKIH INSTALACIJA OD
PRIVREMENIH PRENAPONA ZBOG ZEMLJOSPOJEVA U
VISOKONAPONSKOM SUSTAVU I ZBOG KVAROVA U
NISKONAPONSKOM SUSTAVU

2.3.1. UVOD
Ova se tema obrauje u dokumentu za usklaivanje HD 60364-4-442:2012, Niskonaponske elektrine instalacije
Dio 4-442: Sigurnosna zatita Zatita niskonaponskih od privremenih prenapona zbog zemljospojeva u
visokonaponskom sustavu i zbog kvarova u niskonaponskom sustavu (Low-voltage electrical installations Part
4-442: Protection for safety Protection of low-voltage installations against temporary overvoltages due to earth
faults in the high-voltage system and due to faults in the low-voltage system (IEC 60364-4-44:2007 (CLAUSE
442), MOD). Zamjenjuje prijanje izdanje s oznakom HD 384.4.442 S1:1999 (en) i nazivom Elektrine
instalacije zgrada 4. dio: Sigurnosna zatita 44. poglavlje: Prenaponska zatita 442. odjeljak: Zatita
niskonaponskih instalacija od zemljospoja u visokonaponskim mreama. Novi dokument e vjerojatno imati
oznaku HRN HD 60364-4-442:2012 (en) i bit e preveden.
U odnosu na prethodno izdanje glavna izmjena je da su izostavljeni slikovni prikazi za pojedine sluajeve koji se
mogu pojaviti ovisno o tome jesu li uzemljenje transformatorske stanice i uzemljenje niskonaponske instalacije
odijeljeni ili spojeni pa je dan opi slikovni prikaz sa svim vezama tih uzemljenja, a u tablici su prikazani
pojedini naponi U
1
, U
2
i U
f
.

2.3.2. OSNOVNO NAELO I PODRUJE PRIMJENE
Osnovno naelo zatite od privremenih prenapona koji su posljedica zemljospojeva u visokonaponskom sustavu
(HV) i kvarova u niskonaponskom (LV) sustavu je da se osobe, domae ivotinje i imovina (dobra) moraju
zatititi od svih tetnih uinaka kao posljedice kvara izmeu aktivnih dijelova strujnih krugova opskrbljivanih pri
razliitim naponima.
Ovaj dokument za usklaivanje daje zahtjeve za sigurnost niskonaponskih instalacija u sluaju: zemljospoja, u
visokonaponskom sustavu koji se dogodio u transformatorskoj stanici koja opskrbljuje niskonaponsku
instalaciju, gubitka neutralne toke u niskonaponskom sustavu, sluajnog uzemljenja linijskog vodia
niskonaponskog IT sustava i jednopolnog kratkog spoja (kratkog spoja izmeu linijskog i neutralnog vodia
Zahtjevi za izvoenje uzemljenja transformatorske stanice dani su u EN 50522 (ranije u HRN HD 637 S1)
1
.

2.3.2.1. Opi zahtjevi
U visokonaponskom sustavu potrebno je imati podatak o kvaliteti uzemljenja, najveoj razini struje zemljospoja
i otpora uzemljenja.

2.3.2.2. Simboli
U dokumentu se upotrebljavaju sljedei simboli (vidjeti sliku 1):
I
E
dio struje zemljospoja u visokonaponskom sustavu koji tee kroz uzemljenje transformatorske stanice
R
E
otpor uzemljenja transformatorske stanice
R
A
otpor uzemljenja dostupnih vodljivih dijelova (masa) opreme niskonaponske instalacije
R
B
otpor uzemljenja neutralne toke (zvjezdita) niskonaponskog sustava za niskonaponske sustave u
kojima su uzemljenje transformatorske stanice i uzemljenje neutralne toke niskonaponskog sustava
elektrino neovisni
U
o
nazivna efektivna vrijednost linijskog napona izmjenine struje prema zemlji u TN i TT sustavima,
odnosno nazivni napon izmjenine struje izmeu linijskog vodia i neutralnog vodia ili srednjeg
vodia u IT sustavima, ovisno o tome to je prikladno
U
f
napon kvara mrene (energetske) frekvencije koji se pojavljuje u niskonaponskom sustavu izmeu
dostupnih vodljivih dijelova i zemlje za trajanja kvara
U
1
napon naprezanja mrene frekvencije izmeu linijskog vodia i dostupnih vodljivih dijelova
niskonaponske opreme transformatorske stanice tijekom kvara
U
2
napon naprezanja mrene frekvencije izmeu linijskog vodia i dostupnih vodljivih dijelova
niskonaponske opreme niskonaponske instalacije tijekom kvara
Naponi U
1
i U
2
pojavljuju se preko izolacije niskonaponske opreme i preko prenaponskih zatitnih
naprava (SPD-a) spojenih u niskonaponski sustav.

1
HD 637 S1:1999 zamijenjen je sa EN 61936-1:2010 i EN 50522:2010
HKIE

48
Za IT sustave u kojima su dostupni vodljivi dijelovi opreme niskonaponske instalacije spojeni na uzemljenje
koje je elektrino neovisno od uzemljenja transformatorske stanice upotrebljavaju se simboli:

I
h
struja kvara koja tee kroz uzemljenje dostupnih vodljivih dijelova opreme niskonaponske instalacije
tijekom perioda kad postoji visokonaponski kvar i prvi kvar u niskonaponskoj instalaciji
(vidjeti tablicu 1)
I
d
struja kvara koja tee kroz uzemljenje dostupnih vodljivih dijelova niskonaponske instalacije tijekom
prvog kvara u niskonaponskom sustavu (vidjeti tablicu 1)
Z impedancija (npr. unutarnja impedancija IMD-a (naprava za nadziranje izolacije), impedancija umjetne
neutralne toke) izmeu niskonaponskog sustava i uzemljenja.

Prema EN 61936-1 uzemljenje je elektrino neovisno o drugom uzemljenju ako porast potencijala prema zemlji
jednog uzemljenja ne uzrokuje neprihvatljiv porast potencijala prema zemlji drugog uzemljenja.

Slika 1 Shema moguih spojeva sa zemljom u
transformatorskoj stanici i niskonaponskoj instalaciji i
prenapona koji se dogaaju u sluaju kvarova

2.3.3. PRENAPONI U NISKONAPONSKIM SUSTAVIMA TIJEKOM
ZEMLJOSPOJA U VISOKONAPONSKOM SUSTAVU
U sluaju zemljospoja na visokonaponskoj strani transformatorske stanice, na niskonsponsku elektrinu
instalaciju mogu tetno djelovati napon kvara U
f
mrene frekvencije i naponi naprezanja mrene frekvencije U
1
i
U
2
.
Kad su uzemljenje visokonaponskog sustava i uzemljenje niskonaponskog sustava jedno blizu drugog,
primjenjuju se dvije prakse: jedna je meusobno spajanje visokonaponskog (R
E
) i niskonaponskog (R
B
)
uzemljenja, a druga, obino primjenjivana, njihovo meusobno spajanje, to je sluaj kad je niskonaponski
sustav potpuno ogranien u podruju koje obuhvaa visokonaponsko uzemljenje.

Tablica 1 prikazuje odgovarajue metode izrauna razliitih vrsta prenapona.

Transformatorska
stanica
Niskonaponska
instalacija
HKIE

49

Tablica 1 Naponi naprezanja i naponi kvara mrene frekvencije u
niskonaponskom sustavu

Tip
uzemljenja
sustava
Tip spojeva sa
zemljom
U
1
U
2
U
f

R
E
i R
B
spojeni U
o
*
)
R
E
x I
E
+U
o
0*
)
TT
R
E
i R
B
odijeljeni R
E
x I
E
+U
o
U
o
*
)
0*
)

R
E
i R
B
spojeni U
o
*
)
U
o
*
)
R
E
x I
E
**
)
TN
R
E
i R
B
odijeljeni R
E
x I
E
+U
o
U
o
*
)
0*
)

U
o
*
)
R
E
x I
E
+U
o
0*
)
R
E
i Z spojeni
R
E
i R
A
odijeljeni
3
o
U 3 +
o E E
U I R
R
A
x I
h

U*
)
U
o
*
)
R
E
x I
E
R
E
i Z spojeni
R
E
i R
A
meusobno
spojeni
3
o
U 3
o
U
R
E
x I
E

R
E
+I
E
+U
o
U
o
*
)
0*
)

IT
R
E
i Z odijeljeni
R
E
i R
A
odijeljeni
3 +
o E E
U I R 3
o
U
R
A
x I
h

*
)
Ne treba uzeti u obzir
**
)
Vidjeti stavak za napon kvara mrene frekvencije

S postojanjem zemljospoja u instalaciji

Tablica 1 bavi se samo IT sustavima s neutralnom tokom, a za IT sustave bez neutralne toke formule treba
prilagoditi.
U sustavu ija je neutralna toka spojena s uzemljenjem transformatorske stanice treba oekivati takve
privremene prenapone mrene frekvencije takoer preko izolacije koja nije u uzemljenom kuitu kad je oprema
izvan zgrade.

2.3.3.1. Napon kvara mrene frekvencije
Napon kvara mrene frekvencije U
f
izraunan prema tablici 1 ne smije prijei opasnu razinu u skladu s HRN HD
60364-4-41. U TN sustavu kad su R
E
i R
B
meusobno spojeni, njihov spoj na niskonaponski globalni sustav
uzemljenja (kako je opisan u EN 50522:2010, toka 3.4.19) moe se tada smatrati da je sigurna mjera od opasnih
napona kvarova. (Globalni sustav uzemljenja je sustav uzemljenja stvoren meuspojem lokalnih sustava
uzemljenja koji osigurava, blizinom tih sustava uzemljenja, da nema opasnih napona dodira). Takav sustav
uzrokuje podjelu struje zemljospoja tako da rezultira smanjenjem potencijala zemlje pri lokalnom sustavu
uzemljenja. Za takav bi se sustav moglo rei da ini kvazi povrinu jednakog potencijala. U instalacijama izvan
globalnog sustava uzemljenja PEN vodi treba se dodatno uzemljiti najmanje jednom. (Tipini primjer
globalnog sustava uzemljenja je u sreditima grada - gradska ili industrijska podruja s niskonaponskim i
visokonaponskim uzemljenjem).

2.3.3.2. Veliina i trajanje napona naprezanja mrene frekvencije
Veliina i trajanje napona naprezanja mrene frekvencije U
1
i U
2
izraunani prema tablici 1 na opremi
niskonaponske instalacije zbog zemljospoja u visokonaponskom sustavu ne smiju prijei zahtjeve dane u
tablici 2.

HKIE

50
Tablica 2 Dopustiv napon naprezanja mrene frekvencije

Trajanje zemljospoja u
visokonaponskom sustavu
t
Dopustiv napon naprezanja mrene frekvencije
u niskonaponskim instalacijama
U
> 5s
5s
U
o
+ 250 V
U
o
+ 1200 V
U sustavima bez neutralnog vodia U
o
mora biti linijski napon
NAPOMENA 1: Prva linija u tablici odnosi se na visokonaponske sustave s dugim vremenima isklopa, na primjer visokonaponski sustavi s
izoliranom neutralnom tokom i rezonantno uzemljeni. Druga linija odnosi se na visokonaponske sustave s kratkim vremenima isklopa, na
primjer visokonaponski sustavi uzemljeni preko male impedancije. Obje linije zajedno su primjenjivi kriterij za izolaciju niskonaponske
opreme s obzirom na privremeni prenapon mrene frekvencije, vidjeti IEC 60664-1.

NAPOMENA 2: U sustavu ija je neutralna toka spojena na uzemljenje transformatorske stanice, takav se privremeni prenapon mrene
frekvencije moe oekivati preko izolacije koja nije u uzemljenom kuitu kad je oprema izvan zgrade.

2.3.3.3. Zahtjevi za izraun graninih vrijednosti
Dopustiv napon naprezanja (U
1
, U
2
) i dopustiv napon kvara (Uf) mrene frekvencije izraunani prema tablici 1
ne smiju prijei vrijednosti u tablici 2, tj. za napon 400/230V 50 Hz ne smiju prijei vrijednost 480V (U IT
sustavu bez neutralnog vodia 650V) za trajanja zemljospoja u visokonaponskom sustavu >5s, ni vrijednost
1430V (U IT sustavu bez neutralnog vodia 1600V) za trajanje zemljospoja u visokonaponskom sustavu 5s.
Kad se instalacija opskrbljuje niskim naponom iz javnog elektrinog distribucijskog sustava, smatra se da
zadovoljava zahtjeve za napone kvara i napone naprezanja mrene frekvencije. Za ispunjenje tih zahtjeva
potrebno je usklaivanje izmeu operatora visokonaponskog sustava i izvoaa niskonaponskog sustava, a
odgovornost za sukladnost s tim zahtjevima lei na izvoau /vlasniku/operatoru transformatorske stanice koji
treba ispuniti zahtjeve iz norme EN 61936-1. No normalno nije potebno da izraun za U
1
, U
2
i U
f
radi izvoa
niskonaponskog sustava. Kad je potrebno, poduzimaju se ove mjere: odjeljivanje visokonaponskog i
niskonaponskog uzemljenja, promjena niskonaponskog sustava i smanjenje uzemljenja R
E
.

2.3.4. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU GUBITKA
NEUTRALNOG VODIA U TN I TT SUSTAVU
Ako doe do prekida neutralnog vodia u viefaznom sustavu, osnovna, dvostruka i pojaana izolacija kao i
sastavnice naznaene za napon izmeu linijskog i neutralnog vodia mogu biti privremeno napregnute linijskim
naponom koji dostie do
o
U U 3 = .

2.3.5. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU
ZEMLJOSPOJA U IT SUSTAVU S NEUTRALNIM VODIEM
Ako se linijski vodi IT sustava sluajno uzemlji, izolacija i sastavnice naznaene za napon izmeu linijskog i
neutralnog vodia mogu biti privremeno napregnute linijskim naponom koji dostie do
o
U U 3 = .

2.3.6. NAPON NAPREZANJA MRENE FREKVENCIJE U SLUAJU
JEDNOPOLNOG KRATKOG SPOJA
Ako se u niskonaponskoj instalaciji dogodi jednopolni kratki spoj (kratki spoj izmeu linijskog i neutralnog
vodia) napon izmeu ostalih linijskih vodia i neutralnog vodia moe dostii vrijednost od 1,45 x U
o
za
vrijeme do 5s (za napone 400/230 V to iznosi 333,5V).

HKIE

51
2.4. SUSTAVI RAZVOENJA (POLAGANJE IZOLIRANIH VODIA,
VODOVA I KABELA)

2.4.1. UVOD
Sustavi razvoenja i trajno podnosive struje sustava razvoenja objedinjeni su sada u jednom dokumentu za
usklaivanje HD 60364-5-52:2011, Niskonaponske elektrine instalacije Dio 5-52: Odabir i ugradnja
elektrine opreme Sustavi razvoenja (Low-voltage electrical installations Part 5-52: Selection and erection
of electrical equipment Wiring systems) (IEC 60364-5-52:2009, MOD+corr.1:2011).
Zamjenjuje dva dokumenta HD 384.5.52 S1:1995+A1:1998 i HD 384.5.523 S2:2001 koji su preuzeti kao
hrvatski dokumenti pod oznakama HRN HD 385.5.52 S1:1999 (en) i HRN HD 384.5.523 S2:2002 (en) (prvi je
obraivao sustave razvoenja, a drugi trajno podnosive struje u sustavima razvoenja). Novi dokument
vjerojatno e imati oznaku HRN HD 60364-5-52:2012 (en) i bit e preveden.

Glavne izmjene u odnosu na prijanja dva dokumenta su:
- dva dokumenta su objedinjena u jedan dokument
- uvedene su manje izmjene u odnosu na sustave sabirnikog razvoda i energetske tranike sustave
- uvedene su manje izmjene u odnosu na veliine presjeka kabela kad su prisutne struje harmonika
- uvedena je nova podtoka koja se tie jednoilnih kabela s metalnim pokrovom (armaturom)
- izmijenjene su najvee vrijednosti doputenog pada napona izmeu poetka instalacije i opreme u
krajnjim strujnim krugovima
- uvedene su manje izmjene za elektrine spojeve
- za pribliavanje podzemnih energetskih i telekomunikacijskih kabela uvedeni su dodatni zahtjevi
- uvedene su manje izmjene za odabir i ugradnju sustava razvoenja s obzirom na odravanje
- neke tablice za trajno podnosive struje dopunjene su za neke vee presjeke vodia
- dana je samo jedna tablica za primjere metoda instaliranja s poukom za dobivanje trajno podnosivih
struja dok su prije bile u svakom dokumentu posebne tablice, koje su se razlikovale u brojevima za
metode instaliranja.

2.4.2. OSNOVNO NAELO
U uvodnom se dijelu dobro osvrnuti na osnovna naela iz dijela norme HRN IEC 60364-1 gdje se navodi:

- presjeci vodia za pravilne (normalne) uvjete i uvjete u sluaju kvara odreuju se prema:
najvioj doputenoj temperaturi vodia
doputenom padu napona
elektromehanikim naprezanjima koja se mogu pojaviti zbog kratkih spojeva
drugim mehanikim naprezanjima kojima mogu biti podvrgnuti vodii
najveoj impedanciji s obzirom na djelovanje zatite od zemljospoja i od kratkog spoja
metodi instaliranja.

Tip kabela/voda i naini polaganja odabiru se uzimajui u obzir:
vrstu prostora
vrstu zidova i drugih dijelova zgrade na koje se polau kabeli/vodovi
dostupnost poloenih kabela/vodova osobama i domaim ivotinjama
napon
elektromehanika naprezanja koja se mogu pojaviti zbog struja zemljospoja i kratkog spoja
elektromagnetske smetnje
druga naprezanja (npr. mehanika, toplinska i ona u svezi s poarom, itd.) kojima kabeli/vodovi mogu
biti podvrgnuti tijekom izvoenja instalacije ili u njezinom radu.

Nadstrujne zatitne naprave trebaju pri preoptereenju i pri kratkom spoju sprijeiti pojavu previsokih
temperatura na vodiima prekidom struje (opskrbe). Da bi se mogla odabrati ispravna nadstrujna naprava kojom
je osigurana zatita kabela/voda, mora se poznavati opteretivost kabela odnosno trajno podnosivu (doputenu)
struju kabela/voda. Presjek vodia treba odabrati tako da se za dano optereenje vodi ne zagrije na bilo kojem
mjestu i u bilo koje vrijeme iznad doputene pogonske temperature. Zagrijavanje, a time i strujna opteretivost
kabela/voda ovisi o izvedbi kabela, o svojstvima materijala od kojih je kabel izveden te o pogonskim uvjetima u
kojima kabel radi.
HKIE

52
2.4.3. OPENITO
Openito se pri odabiru i ugradbi sustava razvoenja (polaganje vodova/kabela) moraju razmotriti osnovna
naela navedena u uvodu, za kabele, vodove i vodie, njihove zavretke (prikljuke) i/ili spojeve, pripadna im
privrsna, potporna i ovjesna sredstva i njihove omotae te naine zatite od vanjskih utjecaja.

2.4.4. TIPOVI SUSTAVA RAZVOENJA
Metoda instaliranja sustava razvoenja u odnosu na tipove vodia ili kabela mora biti u skladu s tablicom 1, uz
uvjet da se u obzir uzmu vanjski utjecaji.

Tablica 1 Metode instaliranja s obzirom na vodie i kabele
(tablica A.52.1 u normi)

Metode instaliranja
Vodii, vodovi
i kabeli
bez
sredstva
za
uvrenje
uvreno
izravno
Sustavi
cijevi
Sustavi noenja
kabela(otvarajui
kanali)
(ukljuivo rubni
kanal i kanal uz
rub zid-pod)
Sustavi
voenja
kabela
(zatvoreni
kanali)
kabelske
ljestve
kabelske
police
kabelske
konzole
na
izolato-
rima
na
nosivom
uetu
Goli vodii - - - - - - + -
Izolirani vodii
b
- - + +
a
) + - + -
Vie-
ilni

+ + + + + + 0 + Kabeli
s platom
(ukljuivo
armirani i s
mineralnom
izolacijom)
Jedno-
ilni
0 + + + + + 0 +
+ Doputeno
- Nije doputeno
0 Nije primjenjivo ili nije u praksi uobiajeno
a
) Doputaju se izolirani vodii, ako sustavi noenja kabela (otvarajui kanali) pruaju stupanj zatite IP4X ili IPXXD i ako se poklopac
moe skinuti s pomou alata ili namjernom radnjom.
b
) Za izolirane vodie koji se upotrebljavaju kao zatitni vodii ili vodii zatitnog izjednaivanja potencijala moe se upotrijebiti neka
odgovarajua metoda instaliranja i nije ih potrebno polagati u cijevi, sustave za noenje i voenje kabela (otvarajue i zatvorene kanale).

Primjeri sustava razvoenja prikazani su slikama i oznanim (referentnim) brojem u tablici 2 zajedno s
upuivanjem na referentnu metodu instaliranja koja je osnova za dobivanje trajno podnosive struje. Doputeni su
i drugi nain ugradbe ili drugi tipovi sustava razvoenja osim onih navedenih u ovim tablicama uz uvjet da
udovolje zahtjevima ovog poglavlja.

Za sabirniki razvod (en.busbar trunking systems) vrijedi da mora udovoljavati normi HRN EN 60439-2 i da se
mora ugraditi prema uputama proizvoaa uzimaju u obzir vanjske utjecaje.
Energetski traniki sustavi moraju biti u skladu s normom HRN EN 61534.

Vodii, u strujnim krugovima izmjenine struje, koji su poloeni u omotae od feromagnetskih materijala,
moraju se razmjestiti tako da se svi vodii istog strujnog kruga ( i PE vodi) nalaze u istom omotau (ako to nije
ispunjeno, moe, zbog induktivnih uinaka i vrtlonih struja, doi do pregrijavanja i poveanog pada napona).
Jednoilni kabeli armirani elinom icom ili trakom ne smiju se upotrebljavati za strujne krugove izmjenine
struje (preporuka - upotrijebiti jednoilne kabele armirane aluminijem).

Doputeno je vie strujnih krugova u istoj elektroinstalacijskoj cijevi ili posebnom odjeljku zatvorenog
elektroinstalacijskog kanala ili otvarajuem elektroinstalacijskom kanalu, uz uvjet da su svi vodii izolirani za
najvii prisutni nazivni napon.
HKIE

53

Tablica 2 Primjeri metoda instaliranja s poukom za
dobivanje trajno podnosivih struja
(tablica A.52.3 u normi)

Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
instaliranja koja se
upotrebljava za
dobivanje trajno
podnosivih struja
(vidjeti Dodatak B)
1

prostorija
Izolirani vodii ili jednoilni kabeli
u cijevi u toplinski izoliranom zidu
a,c

A1

2

prostorija

Vieilni kabeli u cijevi u toplinski
izoliranom zidu
a,c

A2

3

prostorija

Vieilni kabeli izravno u toplinski
izoliranom zidu
a,c

A1

4

u cijevi na drvenom ili zidanom
zidu ili razmaknuti od zida manje
od 0,3 x promjer cijevi
c

B1

5

Vieilni kabel u cijevi na drvenom
ili zidanom zidu ili razmaknut od
zida manje od 0,3 x promjer cijevi
c

B2
6

7

u otvarajuem kanalu (ukljuujui
otvarajui kanal s vie odjeljaka)
na drvenom zidu
- polaganje vodoravno
b

- polaganje uspravno
b,c

B1
8

9

Vieilni kabel u otvarajuem
kanalu (ukljuujui otvarajui
kanal s vie odjeljaka) na drvenom
zidu
- polaganje vodoravno
b

- polaganje uspravno
b,c

U razmatranju
d

Smije se upotrijebiti
metoda B2
NAPOMENA 1: Slike nemaju namjenu prikazati stvarni proizvod ili nain instaliranja, ve su znaajne za opisanu metodu.

NAPOMENA 2: Sve se fusnote mogu nai na zadnjoj stranici tablice A.52.3.

8
9
6

7
HKIE

54

Tablica 2 (nastavak)

Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
podnosivih struja (vidjeti
Dodatak B)

Izolirani vodii ili jednoilni kabeli u
objeenom otvarajuem kanalu
b)

B1

10

11

Vieilni kabel u objeenom
kabelskom kabelu
b)

B2

12

Izolirani vodii ili jednoilni kabel
poloen u kalupljenom dijelu
c,e)

A1
15

Izolirani vodii u cijevi ili jednoilni
ili vieilni kabel u dovratniku
c,f)

A1
16

Izolirani vodii u cijevi ili jednoilni
ili vieilni kabel u okviru prozora
c,f)

A1
20

Jednoilni ili vieilni kabeli:
- uvreni na ili razmaknuti od
drvenog zida ili zia za manje od
0,3x promjer kabela

C
21

- uvreni izravno ispod drvenog
stropa ili zidanog stropa

C,sa stavkom 3 iz tablice
B.52.17

22

- razmaknuti od stropa
U razmatranju
metoda E
23

Uvreno instaliranje objeenog
troila
C,sa stavkom 3 iz tablice
B.52.17

10 11
HKIE

55


Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
Dodatak B)
30

Na kabelskoj polici bez rupa
(neperforiranoj), polaganje
vodoravno ili uspravno
c,h

C, sa stavkom 2 iz tablice
B.52.17

31

Na kabelskoj polici s rupama
(perforiranoj), polaganje vodoravno
ili uspravno
c,h

NAPOMENA Za opis se upuuje na
B.52.6.2
E ili F

32

Na kabelskim konzolama ili na
ianoj mrenoj polici, polaganje
vodoravno ili uspravno
c,h

E ili F

33

Razmaknuti od zida vie od 0,3 puta
promjer kabela

E ili F ili metoda
G

34

Na ljestvama

E ili F

35

Jednoilni ili vieilni kabel objeen
na ili s ugraenom nosivom icom

E ili F

36

Goli ili izolirani vodii na
izolatorima
G
HKIE

56

40

Jednoilni ili vieilni kabel u
graevinskom otvoru
c,h,i)

1,5 De V < 5 De
B2
5 De V < 20 De
B1

41

Izolirani vodi u cijevi u
graevinskom otvoru
c,i,j,k)

1,5 De V < 20 De
B2
V 20 De
B1
42

Jednoilni ili vieilni kabel u cijevi
u graevinskom otvoru
c,k

U razmatranju
sljedee:
1,5 De V < 20 De
B2
5 De V < 20 De
B1
43

Izolirani vodii u zatvorenom
kabelskom kanalu u graevinskom
otvoru
c,i,j,k)

1,5 De V < 20 De
B2
V 20 De
B1
44

zatvorenom kabelskom kanalu u
graevinskom otvoru
c,k

U razmatranju
sljedee
1,5 De V < 20 De
B2
V 20 De
B1

45

Izolirani vodii u zatvorenom
kabelskom kanalu u ziu specifinog
toplinskog otpora ne veeg od
2 K.m/W
c,h,i

1,5 De V < 5 De
B2
5 De V < 50 De
B1
46

zatvorenom kabelskom kanalu u ziu
specifinog toplinskog otpora ne
veeg od 2 K.m/W
c

U razmatranju
sljedee
1,5 De V < 20 De
B2
V 20 De
B1

47

Jednoilni ili vieilni kabel
- u stropnom otvoru u
sputenom stropu
h,i

1,5 De V < 5 De
B2
5 De V < 50 De
B1

Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
Dodatak B)
HKIE

57

Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
Dodatak B)
50

uzidanom otvarajuem kanalu u
podu

B1

51

Vieilni kabel u uzidanom
otvarajuem kanalu u podu
B2
uzidanom otvarajuem kanalu
c

B1 52

53

Vieilni kabel u uzidanom
otvarajuem kanalu
c

B2
54

cijevi u neventiliranom kabelskom
kanalu s vodoravnim i uspravnim
polaganjem
c,i,l,n

1,5 De V < 20 De
B2
V 20 De
B1

55

Izolirani vodii u cijevi u otvorenom
ili ventiliranom kabelskom kanalu u
podu
m,n

B1
56

Oplateni jednoilni ili vieilni
kabel u otvorenom ili ventiliranom
kabelskom kanalu s vodoravnim i
uspravnim polaganjem
n

B1
57

Jednoilni ili vieilni kabel izravno
u ziu s toplinskog specifinog
otpora ne veeg od 2 K.m/W
Bez dodatne mehanike zatite
o,p

C

52
53
HKIE

58


Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
Dodatak B)
58

Jednoilni ili vieilni kabel izravno
u ziu toplinskog specifinog otpora
ne veeg od 2K.m/W.
Bez dodatne mehanike zatite
o,p

C
59

cijevi u ziu
p

B1
60

Vieilni kabeli u cijevi u ziu
p

B2
70

Vieilni kabel u cijevi ili u
zatvorenom kanalu u zemlji
D1
71

Jednoilni kabel u cijevi ili u
zatvorenom kanalu u zemlji
D1
72

kabeli izravno u zemlji
- bez dodatne mehanike
zatite
q

D2
HKIE

59

73

kabeli izravno u zemlji
- s dodatnom mehanikom
zatitom
q

D2
HR

Plosnati vodovi s razmaknutim ilama
(PP/R) u buci ili ispod buke
C
a Unutarnja stijenka zida ima toplinsku vodljivost ne manju od 10 W/m
2 .
K.

b Vrijednosti dane za metode polaganja B1 i B2 u dodatku B su za jedan strujni krug. Kad ima vie od jednog strujnog
kruga u kabelskom kanalu primjenjuje se grupni redukcijski faktor dan u tablici B.52.17, neovisno o postojanju unutarnje pregrade ili
podjele

c Mora se pripaziti kod polaganja kabela uspravno kad je ventilacija (provjetravanje) ograniena. Okolna temperatura na vrhu uspravnog
odjeljka moe biti znatno poveana. Predmet je u razmatranju.

d Smiju se upotrijebiti vrijednosti za referentnu metodu B2.

e Pretpostavlja se da je toplinska vodljivost omotaa (kuita) niska zbog konstrukcijskog materijala i moguih zranih razmaka. Kad je
konstrukcija toplinski jednaka metodama polaganja 6 ili 7, smije se upotrebljavati referentna metoda B1.

f Pretpostavlja se da je toplinska vodljivost omotaa (kuita) niska zbog konstrukcijskog materijala i moguih zranih razmaka. Kad je
konstrukcija toplinski jednaka metodi polaganja 6,7,8 ili 9, smiju se upotrijebiti referentne metode B1 ili B2.

g Smiju se upotrijebiti faktori u tablici B.52.17.

h De je vanjski promjer vieilnog kabela:
- 2,2 x promjer kabela kad su tri jednoilna kabela spojena u trokut, ili
- 3 x promjer kabela kad su tri jednoilna kabela poloena u ravnom poretku.

i V je manja dimenzija ili promjer uzidanog zatvorenog kanala ili otvora ili visina pravokutnog zatvorenog kanala,
podnog ili stropnog otvora (upljine) ili okna. Dubina okna je vanija od irine.

j De je vanjski promjer cijevi ili visina zatvorenog kabelskog kanala.

l De je vanjski promjer cijevi.

m Za vieilne kabele instalirane metodom s oznakom 55 upotrijebiti trajno podnosive struje za referentnu metodu B2.

n Preporua se da se te metode instaliranja upotrebljavaju samo u podrujima gdje je pristup ogranien na ovlateno osoblje, tako da se
moe sprijeiti smanjenje trajno podnosivih struja i poarne opasnosti uzrokovano gomilanjem oneienja.

Za kabele s vodiima presjeka ne veeg od 16 mm
2
trajno podnosive struje mogu biti vie.

p Toplinski specifini otpor zia nije vei od 2 K.m/W, naziv zie uzet je da se ukljui opeka, beton, buka i slino (koji nisu toplinski
izolirajui materijali)

q Ukljuenje izravno ukopanih kabela u ovu stavku je zadovoljavajue kad je toplinski specifini otpor tla reda 2,5 K.m/W. Za manje
specifine otpore tla trajno podnosive struje za izravno ukopane kabele procjenjuju se viom od kabela u zatvorenim kanalima.

Elektroinstalacijske cijevi moraju se izraditi prema nizu norma HRN EN 61386 (prije HRN EN 50086).
Elektroinstalacijske cijevi od materijala otpornog na plamen smiju se poloiti nadbukno, a cijevi od materijala
neotpornog na plamen moraju se poloiti u buku, beton ili pokriti slinim negorivim materijalom. Za polaganje
na otvorenom cijevi moraju biti od UV stabiliziranih materijala. (Nedostupne cijevi duljine > 15 m i s vie od
dvije promjene smjera moraju se prekinuti prolaznom kutijom ili prolaznim ormariem). Za odabir cijevi dana je
uputa u tablici 3:

Elektroinstalacijski kanali moraju udovoljavati normama niza HRN EN 50085.

Kabelske police i kabelske ljestve moraju biti u skladu s normom HRN HD 61537.

Stavka br.

Metode instaliranja

Opis
Referentna metoda
upotrebljava za
dobivanje trajno
Dodatak B)
HKIE

60
Tablica 3 Predloene znaajke cijevi
(razredba prema normi IEC 61386)
(tablica F.52.1 u normi)
Poloaj Otpor na
stlaivanje
Otpor na
udar
Najmanja
radna
temperatura
Najvea
radna
temperatura
Vanjska
instalacija
Dostupna instalacija 3 3 2 1
Dostupna instalacija 2 2 2 1
Instalacije ispod stropa
(sputeni strop)
2 3 2 1
Beton 3 3 2 1
uplji zid/na
drvu
(negorivi
materijal)
U ziu
Graevni
otvori
Uzidano
Stropni
otvori

2

2

2

1
Unutarnja
upotreba
Zrana linija (Nadzemna
ugradnja)
4 3 3 1
NAPOMENA 1: Vrijednosti su samo primjer znaajki za cijevi dane u normi IEC 61386.
NAPOMENA 2: Prema otporu na irenje plamena doputeni su sustavi cijevi naranaste boje samo kad su ukopane u beton. Za druge metode
instaliranja doputene su sve boje osim ute, naranaste ili crvene.

U istom kabelu doputa se vie strujnih krugova uz uvjet da su svi vodii izolirani za najvii pristupni nazivni
napon.

Vodii se strujnog kruga ne smiju razdijeliti u vie razliitih vieilnih kabela, cijevi, kanala. Iznimka je kad je
vie vieilnih kabela koji ine jedan strujni krug instalirano usporedno (paralelno), ali tada svaki kabel mora
sadrati jedan vodi svake faze i neutralni vodi, ako ga ima.
Nije doputena upotreba zajednikog neutralnog vodia za vie glavnih strujnih krugova. Ipak se smiju
oblikovati jednofazni strujni krugovi izmjenine struje od jednog linijskog vodia i neutralnog vodia jednog
viefaznog strujnog kruga izmjenine struje samo s jednim neutralnim vodiem uz uvjet da je to prepoznatljivo i
da se u tim viefaznim strujnim krugovima odvajaju odvojnom napravom svi aktivni vodii.
Kad vie strujnih krugova zavrava u jednoj razvodnoj kutiji, stezaljke se za svaki strujni krug moraju odijeliti
izolacijskim pregradama osim za spojne (prikljune) naprave u skladu s nizom norma EN 60998 i blokove
stezaljki u skladu s nizom norma EN 60947-7.

Gipki se vodovi/kabeli smiju upotrijebiti za uvreno (fiksno) oienje. Oprema koja se pomie ili povremeno
pomie radi spajanja i ienja (tednjaci, svjetiljke u sputenom stropu) mora se spojiti gipkim kabelima.
Za zatitu gipkih izoliranih vodia smiju se upotrebljavati sustavi gipkih cijevi. Izolirani vodii (bez plata) za
uvreno oienje moraju se instalirati u cijevi ili kanale. To se ne odnosi uvijek na zatitni vodi.

Upute za uporabu i polaganje niskonaponskih usklaenih kabela/vodova dane su
HRN HD 516 S2.
Za distributivne niskonaponske kabele 0,6/1kV vrijede norme HRN HD 603 S1 i
HRN HD 626 S1.

HKIE

61
2.4.5. ODABIR I UGRADNJA PREMA VANJSKIM UTJECAJIMA
Pri odabiru i ugradbi sustava razvoenja moraju se uzeti u obzir ovi vanjski utjecaji (iz norme HRN HD 60364-
5-51):

Skraeni prikaz vanjskih utjecaja

Udar
AG1 Slabi
AG2 Srednji
AG3Veliki

AH Vibracije
AH1 Slabe
AH2 Srednje
AH3 Velike
AJ Druga mehanika naprezanja

AA Temperatura (C)
AA1 -60 +5
AA2 -40 +5
AA3 -25 +5
AA4 -5 +40
AA5 +5 +40
AA6 +5 +60
AA7 -25 +55
AA8 -50 +40
AL Prisutnost faune
AL1 Bezopasno
AL2 Opasno

Voenje jednosmjerne
prolazne pojave reda
mikrosekundi do milisekundi
AM23-1 Nadzirana razina
AM23-2 Srednja razina
AM23-3 Visoka razina

AM Elektromagnetski, elektrostatski ili
ionizirajui utjecaji

Harmonici i meuharmonici
AM1-2 Normalna razina
AM1-3 Visoka razina

Voene oscilatorne
prolazne pojave(tranzijenti)

AM2 Signalni naponi
AM2-3 Visoka razina

Zraene visokofrekvencijske
pojave
AM25-1 Neznatna razina

AB Atmosferska vlanost
Temperatura reativna
vlanost
AB1 -60C +5C 3% 100%
AB2 -40C +5C 10% 100%
AB3 -25C +5C 10% 100%
AB4 - 5C +40C 5% 95%
AB5 +5C +40C 5% 85%
AB6 +5C +60C 10% 100%
AB7 -25C +55C 10% 100%
AB8 -50C +40C 15% 100%

AM3 Promjene naponske amplitude
AM3-2 Normalna razina

AC Visina
AC1 2000
AC2 > 2000

AM4 Nesimetrija napona

AM5 Promjene energetske frekvencije

Elektrostatska
izbijanja
AM31-1 Niska razina
AM31-4 Vrlo visoka razina

AM41 Ionizacija

AM6 Inducirani
niskofrekvencijski naponi

AM7 Istosmjerna struja u mrei
izmjenine struje

AN Sunano zraenje
AN1 Slabo
AN2 Srednje
AN3 Jako

Prisutnost vode
AD1 Zanemariva
AD2 Kapljice
AD3 kropljenje
AD4 Prskanje
AD5 Mlazevi
AD6 Valovi
AD7 Uronjavanje
AD8 Potapanje
AM8 Zraeno magnetsko polje
AM8-2 Visoka razina

AP Seizmiki uinci
AP1 Neznatni
AP2 Slabi
AP3 Srednji
AP4 Jaki
AM9 Elektrina polja
AM9-3 Visoka razina

AQ Munja
AQ1 Zanemariva
AQ2 Neizravno izlaganje
AQ3 Izravno izlaganje

Prisutnost krutih tijela
AE1 Zanemariva
AE2 Sitni predmeti
AE3 Vrlo mali predmeti
AE4 Lagana praina (mala
koliina praine)
AE5 Umjerena praina
AE6 Gusta praina

AM21 Inducirani oscilatorni naponi

AR Strujanje zraka
AR1 Slabo
AR2 Srednje
AR3 Jako

A

AF Korozija
AF1 Zanemariva
AF2 Atmosferska
AF3 Isprekidana ili sluajna
AF4 Trajna

Voene jednosmjerne
prolazne pojave reda nanosekundi

AS Vjetar
AS1 Slabi
AS2 Srednji
AS3 Jaki

O
k
o
l
i
n
a

HKIE

62

BC Dodir osoba sa zemljom
BC1 Nema dodira
BC2 Povremeni
BC3 Uestali
BC4 Trajni
Uporaba
BA Nadlenost osoba
BA1 Nestrune osobe
BA2 Djeca
BA3 Osobe sa smetnjama
BA4 Upuene osobe
BA5 Strune osobe

BB Elektrini otpor ljudskog tijela

B

BD Uvjet naputanja u sluaju opasnosti
BD1 Mala gustoa/lako se izlazi
BD2 Mala gustoa/teko se izlazi
BD3 Visoka gustoa/lako se izlazi
BD4 Visoka gustoa/teko se izlazi

Vrsta preradbenog ii
skladitenog gradiva
BE1 Nema rizika
BE2 Rizici od poara
BE3 Rizici od eksplozije
BE4 Rizici od zagaenja

C

CA Konstrukcije i zgrade
CA1 Nezapaljive
CA2 Zapaljive

CB Izvedba zgrade
CB1 Neznatni rizici
CB2 irenje poara
CB3 Pomicanje
CB3 Gipka ili labava

Okolna temperatura (AA)
Sustavi razvoenja moraju se odabrati i ugraditi tako da su prikladni za neku temperaturu izmeu najvie ili
najnie okolne temperature i da se ne prekorae doputene granine temperature u normalnom vodu i u sluaju
kvara za razne izolacije, a navedene su u tablici 4.
Sastavnice sustava razvoenja (kabeli i pribor) moraju se ugraditi i njima se mora rukovati samo pri okolnim
temperaturama koje se navode u predmetnoj normi za proizvod ili ih daje proizvoa.

Vanjski izvori topline
Za zatitu od nedoputenih toplinskih uinaka na kabele i vodove mora se primijeniti jedna ili vie mjera, kao:
zaslanjanje, postavljanje na dostatnom razmaku od izvora topline, odabir sastavnice sustava razvoenja vodei
rauna o oekivanom porastu temperature, lokalna (mjesna) ojaanja ili zamjena izolacijskog materijala. Toplina
iz vanjskih izvora iri se zraenjem, konvekcijom (strujanjem) ili voenjem iz postrojenja za toplu vodu,
strojeva, aparata i rasvjete, od proizvodnih procesa, toplinski vodljivih materijala, od sunane topline.

Prisutnost vode (AD) i visoke vlanosti (AB)
Vodovi i kabeli moraju se odabrati i ugraditi tako da ne nastaje teta zbog prodora vode, tj. moraju ispunjavati
zahtjeve IP potrebne za elektrinu opremu na tom mjestu.
Kad se voda moe nakupiti ili oroavati (kondenzirati) unutar sustava razvoenja, moraju se poduzeti mjere za
njezino otjecanje. Ako postoji mogunost mehanikog oteenja djelovanjem valova (AD6), moraju se poduzeti
mjere zatite kao za udar, vibracije i druga mehanika naprezanja.

Prisutnost stranih krutih tijela (AE)
Sustavi razvoenja moraju se odabrati i ugraditi tako da se smanji opasnost od oteenja zbog prodora stranih
krutih tijela pa kabeli i vodovi moraju u ugraenom stanju udovoljavati IP zatiti za elektrinu opremu na tom
mjestu. Ako se na mjestima ugradbe kabela skuplja praina ili sline tvari u koliini da smanjuje toplinsku
vodljivost kabela (AD4), moraju se poduzeti mjere protiv skupljanja praine.

Prisutnost korozivnih i oneiujuih tvari (AF)
Kad su prisutne korozivne i oneiujue tvari, ukljuujui i vodu, koje pospjeuju koroziju ili starenje
materijala, dijelovi kabela i vodova izloeni tome moraju se prikladno zatititi ili izraditi od korozijski i starenju
postojanih materijala (npr. zatitnim trakama, premazima ili mau). Razliiti materijali, koji u dodiru reagiraju
elektrolitiki, ne smiju se dodirivati ako nisu poduzete mjere za sprjeavanje uinaka takvih dodira. U dodir se
ne smiju dovesti materijali koji uzrokuju meusobno ili pojedinano pogoranje svojih svojstava ili opasno
razgraivanje.

Udar (AG)
Sustavi razvoenja moraju se odabrati i ugraditi tako da se tete od mehanikih naprezanja (udar, prodiranje ili
stlaivanje) tijekom ugradnje, upotrebe i odravanja smanje na minimum. Za stalno poloene kabele i vodove,
kod kojih nastaje srednje ili veliko naprezanje, zatita se osigurava mehanikim svojstvima sustava razvoenja ili
odabirom mjesta ugradnje ili dodatnom lokalnom ili opom postojeom mehanikom zatitom ili kombinacijom
navedenog. Kabeli instalirani ispod poda ili iznad stropa ne smiju biti izloeni oteenju zbog dodira s podom ili
Z
g
r
a
d
e

U
p
o
r
a
b
a

HKIE

63
stropom ili njihovim uvrenjima. Stupanj zatite el. opreme mora se zadrati nakon instaliranja kabela i
vodia.

Vibracije (AH)
Kabeli i vodovi koje podrava konstrukcija ili su uvreni na njezine dijelove ili na opremu izloeni
vibracijama srednjeg (AH2) ili velikog naprezanja (AH3) moraju biti prikladni za te uvjete, a to se odnosi
posebno na spojeve vibrirajue opeme (doputena je lokalna uporaba gipkih kabela).
Kad se objeena troila (npr. svjetiljke) stalno postavljaju, moraju se prikljuivati pomou gipkih kabela/vodova.
(Ako nema vibracija, prikljuni kabel/vod moe biti s krutim vodiima.)

Druga mehanika naprezanja (AJ)
Za vanjske utjecaje od drugih mehanikih naprezanja vrijedi:
- sustavi razvoenja odabiru se i ugrauju tako da se tijekom postavljanja, uporabe ili odravanja izbjegne
oteenje plata i izolacije kabela i izoliranih vodia i njihovih zavretaka (prikljuaka)
- elektroinstalacijske cijevi ili zatvoreni elektroinstalacijski kanali ugraeni u konstrukcijske dijelove zgrade
moraju se za svaki strujni krug potpuno ugraditi prije uvlaenja kabela i vodova, kod uvlaenja vodova nisu
doputena maziva koja sadre silikonsko ulje
- polumjer savijanja mora se odabrati tako da se kabeli i vodovi ne otete, a zavretci (prikljuci) nisu
napregnuti
- na mjestima gdje kabeli i vodovi nisu stalno pridrani podlogom ili nainom postavljanja, moraju se
prikladnim sredstvima pridrati na odreenim razmacima, tako da se ne otete vlastitom teinom ili
elektrodinamikim silama uslijed struje kvara (za presjeke > 50 mm
2
)
- kad postoji trajno vlano naprezanje kabela (zbog vlastite teine pri uspravnom polaganju), tome se mora
prilagoditi tip kabela, presjek i nain uvrenja
- za uvlaenje i izvlaenje kabela i vodova moraju postojati prikladna sredstva
- sustavi razvoenja poloeni u pod moraju se radi sprjeavanja teta dodatno zatititi prema predvienoj
uporabi poda
- kabeli i vodovi stalno poloeni u zidove moraju se voditi vodoravno, uspravno ili paralelno s bridovima
prostora, osim u stropovima ili u podovima, gdje se smije odabrati najkraa praktina staza. Kabeli i vodovi,
koji su zatieni konstrukcijskim elementima, ali nisu uvreni, moraju se poloiti po najkraoj stazi
- kabeli, gipki kabeli ili vodovi moraju se poloiti tako da se sprijei tetno vlano naprezanje vodia i
spojeva
- kabeli, cijevi i kanali ukopani u zemlju moraju imati zatitu od mehanikih oteenja ili biti ukopani na
dubini s minimumom rizika oteenja te prikladno oznaiti (traka, pokrov) - norma za cijevi poloene u
zemlju je HRN EN 61386-24
- kabelske podloge (kabelski pribor) i omotai ne smiju imati otre rubove i ne smiju se otetiti uvrsnim
sredstvima,
- kabeli pri prolazu kroz uvrene pregradne zidove moraju se mehaniki zatititi (metalni plat,
armirani kabel, cijev, prsten).

Prisutnost flore i plijesni (biljke i gljivice) (AK)
Kad se zna ili oekuje da bi mogle nastati tete od biljaka ili gljivica (flora) (AK2), moraju se odabrati
odgovarajui kabeli i vodovi ili se moraju predvidjeti posebne zatitne mjere.

Prisutnost faune (AL)
Kad se zna ili oekuje da bi mogle nastati tete od ivotinja (fauna), moraju se odabrati odgovarajui kabeli i
vodovi ili se moraju predvidjeti posebne zatitne mjere, kao npr. odabir kabela i vodova s poveanim
mehanikim svojstvima ili odabir mjesta ugradbe ili dodatna lokalna ili opa postojea mehanika zatita ili
kombinacija navedenog.

Sunano zraenje (AN) i ultraljubiasto zraenje
Kad se oekuje izravno sunano djelovanje (AN2), moraju se odabrati i ugraditi prikladni kabeli i vodovi ili se
mora predvidjeti zatita od izravna suneva djelovanja prikladnim zaslonima. Crna boja daje bolju zatitu od
izravna suneva djelovanja od drugih boja.

Seizmiki uinci (AP)
Ako se na mjestu ugradbe oekuje opasnost za kabele i vodove zbog podrhtavanja tla (potresi), to se mora uzeti
u obzir pri odabiru i ugradbi kabela i vodova. Kad se ve ostvarila opasnost od podrhtavanja tla male jakosti ili
vee od toga, mora se posebno razmotriti uvrenje sustava razvoenja na konstrukciju zgrade te dostatno
pomini spojevi izmeu stalno poloenih kabela i vodova i svih vanih dijelova opreme (npr. za sigurnosne
svrhe).

HKIE

64
Strujanje zraka (AR) i vjetar (AS)
Za utjecaj vjetra vrijedi isto kao za utjecaj od vibracija i drugih mehanikih naprezanja.

Priroda preradbenog i skladitenog materijala (BE)
U objektima s preradbenim i skladitenim materijalima gdje postoje rizici od poara, eksplozije i zagaenja,
moraju se poduzeti mjere za zatitu od poara i eksplozije te mjere za odabir i ugradnju sustava razvoenja za
smanjenje irenja poara na minimum (toka 9).

Izvedba zgrade (CB)
Ako postoji rizik od pomicanja zgrada (CB3), kabelske podloge i zatitna sredstva moraju se prilagoditi
pomicanju tako da se vodii ne izlau znatnim (neuobiajenim) mehanikim naprezanjima. Za gipke i nestabilne
zgrade (CB4) moraju se upotrebljavati gipki kabeli i vodovi.

2.4.6. TRAJNO PODNOSIVE STRUJE
Struja koja tee vodiem trajno tijekom pravilnog rada mora biti takva da se ne prekorae granine temperature
na vodiu iz tablice:

Tablica 4 Najvee radne temperature za vrste izolacije
(tablica 52.1 iz norme)

Vrsta izolacije Temperaturna granica
a,d

C
Termoplastina (PVC)
Termostvrdnjavajua (elastomerna) (XLPE ili EPR guma)
Mineralna (pokrivena termoplastom (PVC) ili gola izloena dodiru
Mineralna (grlo nije izloeno dodiru i nije u dodiru s gorivim materijalom)
70 na vodiu
90 na vodiu
b

70 na platu
105 na platu
b,c

a
Najvee doputene temperature vodia dane u tablici 52.1 na kojima se zasnivaju trajno podnosive struje dane u tablicama u dodatku A,
uzete su iz norma IEC 60502 i IEC 60702 i prikazane su u tim tablicama.

b
Kad vodi radi pri temperaturi iznad 70C, mora se ustanoviti da je oprema spojena na vodi prikladna za rezultirajuu temperaturu spoja.

c
Za kabele s mineralnom izolacijom mogu se dopustiti vie temperature ovisno o temperaturnim veliinama kabela, njegovim prikljucima,
okolnim uvjetima i drugim vanjskim utjecajima.

d
Kad su certificirani, vodii ili kabeli mogu imati najvee granice radne temperature u skladu sa specifikacijom proizvoaa.
NAPOMENA 1. Tablica ne ukljuuje sve tipove kabela.

NAPOMENA 2. Tablica se ne primjenjuje na sustave sabirnikog razvoda ili energetske tranike sustave za koje trajno podnosive struje
treba osigurati proizvoa prema normi IEC 60439-2 i normi IEC 61534-1 za energetske tranike sustave.

NAPOMENA 3. Za graninu temperaturu drugih vrsta izolacije molimo obratiti se na specifikaciju kabela ili proizvoaa.

Za obini EPR vrijedi 60C, za temperaturno otporne PVC 90C, za beshalogeni poliolefin 90C, za etilen
vinilacetat kopolimer 110C, za etilen-tetrafluoretilen 135C i za silikonsku gumu 180C.

Smatra se da je zahtjevu za doputenu graninu temperaturu udovoljeno ako struja izoliranih vodia i kabela bez
armature (oklopa) ne prelazi odgovarajue vrijednosti iz tablica u dodatku B norme i uz korekcijske i redukcijske
faktore iz tablica u dodatku B norme.

Osim granine temperature pri odreivanju trajno podnosivih struja vodia uzima se u obzir:
okolna temperatura, skupine koje sadre vie od jednog strujnog kruga, broj optereenih vodia, usporedni
(paralelni) vodii, promjena uvjeta instaliranja uzdu trase.

Okolna temperatura je temperatura okolnog medija kad kabeli ili izolirani vodii nisu optereeni.

Odgovarajue vrijednosti trajno podnosivih struja mogu se odrediti prema nizu norma IEC 60287 (Elektrini
kabeli Izraun vrijednosti struja), EN 60228 ili ispitivanjem ili izraunom uz uporabu priznatih metoda, vodei
rauna o znaajkama tereta te za ukopane (podzemne) kabele o toplinskom otporu tla.

Za vieine kabele presjeka 25 mm
2
i veeg doputeni su okrugli ili sektorski vodii (Vrijednosti u tablicama
odnose se na sektorske vodie).
HKIE

65

Skupine koje sadre vie od jednog strujnog kruga

Za skupine izoliranih vodova ili kabela koji imaju iste najvee radne temperature primjenjuje se grupni
redukcijski faktor (tablice B.52.17 do B.52.21 u dodatku B norme). Za skupine koje sadre kabele ili izolirane
vodie, koji imaju razliite najvee radne temperature, trajno podnosive struje svih kabela ili izoliranih vodia u
skupini moraju se zasnivati na najmanjoj najveoj radnoj temperaturi kabela u skupini uz uporabu grupnog
redukcijskog faktora.
Ako se oekuje da e kabel ili izolirani vodi voditi struju ne veu od 30 % trajno podnosive struje njegove
skupine, oni se mogu zanemariti pri odreivanju redukcijskog faktora za ostatak skupine.

Broj optereenih vodia

Pod brojem optereenih vodia u strujnom krugu smatraju se vodii kroz koje tee struja tereta. Kad se moe
pretpostaviti da kroz vodie u viefaznim strujnim krugovima teku simetrine struje sa zanemarivim
harmonicima, pridrueni neutralni vodi ne mora se razmatrati (nije optereen). Pod tim uvjetima etveroilni
kabel u trofaznom strujnom krugu ima istu trajno podnosivu struju kao troilni kabel s istim presjekom vodia za
svaki fazni vodi. etvero-i peteroilni kabeli mogu imati vee trajno podnosive struje kad su optereena samo
tri vodia. To ne vrijedi u sluaju prisutnosti treeg harmonika i viekratnika od 3 kad je THDI (ukupno
izoblienje harmonicima) vee od 15%.
Kad kroz neutralni vodi u vieilnom kabelu tee struja kao posljedica nesimetrije linijskih struja, porast
temperature zbog struje kroz neutralni vodi ublaen je smanjenjem topline stvorene u jednom ili vie linijskih
vodia. U tom se sluaju presjek vodia odabire na temelju najvee linijske struje, a neutralni vodi mora imati
presjek odabran prema tablicama tako da se ne prekorai doputena granina temperatura vodia.
Kad neutralni vodi vodi struju bez odgovarajueg smanjenja tereta faznih vodia, neutralni se vodi mora uzeti
u raun kako bi se ustanovila trajno podnosiva struja u strujnom krugu. Takve se struje mogu prouzroiti
znatnom strujom trostrukog harmonika u trofaznim strujnim krugovima. Ako je sadraj harmonika vei od 15%,
presjek neutralnog vodia ne smije biti manji od presjeka linijskih vodia. (vidjeti dodatak E).
Vodii koji slue u svrhu zatitnih vodia (PE vodii) ne uzimaju se u obzir. PEN vodii razmatraju se na isti
nain kao neutralni vodii.

Usporedni vodii

Za usporedne (paralelne) vodie vrijedi da, kad su dva ili vie vodia spojena usporedno u sustavu, mjerama se
mora postii jednaka raspodjela struje tereta meu njima ili se posebnim razmatranjem mora dobiti raspodjela
struja tereta takva da se udovolji zahtjevu za graninu temperaturu vodia. Smatra se da je postignuta jednaka
raspodjela struja u usporednim vodiima ako su vodii od istog materijala, imaju isti presjek i priblino istu
duljinu i nemaju odvojnih strujnih krugova (ogranaka) te ako su usporedno spojeni vodii: ili vieilni kabeli ili
sukani (prepleteni) jednoilni kabeli ili izolirani vodii, ili ako su usporedno spojeni vodii jednoilni kabeli,
koji nisu sukani ili izolirani vodii poloeni u obliku trokuta ili u ravnini, a imaju presjek 50 mm
2
Cu ili 70
mm
2
Al, ili ako su usporedno spojeni vodii jednoilni kabeli, koji nisu sukani ili izolirani vodii poloeni u
obliku trokuta ili ravnini, a imaju presjek > 50 mm
2
Cu ili > 70 mm
2
Al te imaju posebne konfiguracije za te
oblike polaganja (te se konfiguracije sastoje od prikladnih grupiranja i razmicanja razliitih faza ili polova
(vidjeti dodatak H).

Promjena uvjeta polaganja uzdu rute polaganja

Ako se odavanje topline, to se smatra promjenom uvjeta polaganja uzdu trase, razlikuje u jednom dijelu trase,
trajno podnosiva struja mora se odrediti tako da odgovara dijelu trase koji ima najnepovoljnije uvjete (zahtjev se
moe zanemariti kad oienje ide kroz zid manje od 0,35 m).

Jednoilni kabeli s metalnim pokrovom

Metalni platevi i/ili nemagnetsko ojaanje jednoilnih kabela u istom strujnom krugu moraju se meusobno
spojiti na oba kraja rute. Alternativno, za poboljanje trajno podnosive struje platovi ili ojaanje takvih kabela
koji imaju vodie presjeka iznad 50 mm
2
i nevodljivi vanjski plat mogu se spojiti meusobno u jednoj toki rute
s prikladnim odvajanjem na nespojenim krajevima, u kojem se sluaju duljina kabela od toke spoja mora
ograniiti tako da naponi prema zemlji platova i/ili ojaanja
a) ne uzrokuju koroziju kad kabeli vode punu struju tereta, na primjer ogranienjem napona na 25 V i
b) ne uzrokuju opasnost ili tetu imovini kad kabeli vode struju kratkog spoja.

HKIE

66
2.4.7. PRESJECI VODIA

Presjeci linijskih vodia u strujnim krugovima izmjenine struje i aktivnih vodia u strujnim krugovima
istosmjerne struje (zbog mehanikih razloga) ne smiju biti manji od navedenih u tablici 5. Ako postoji, neutralni
vodi mora imati presjek ne manji od linijskog vodia u jednofaznim strujnim krugovima s dva vodia bilo kojeg
presjeka, u viefaznim strujnim krugovima, kad je presjek linijskih vodia od Cu manji ili jednak 16 mm
2
ili od
Al manji ili jednak 25 mm
2
i u trofaznim strujnim krugovima s vjerojatnou voenja struja treeg harmonika i
njegovih neparnih viekratnika s ukupnim izoblienjem harmonika (THDI) izmeu 15% i 33%.
Kad su struje treeg harmonika i njegovih neparnih viekratnika vee od 33% ukupnog izoblienja harmonicima,
moe biti potrebno poveati presjek neutralnog vodia:
- za vieilne kabele presjek linijskih vodia jednak je presjeku neutralnog vodia, a taj se presjek
odabire smatrajui da neutralni vodi vodi struja 1,45 x I
B
linijskog vodia
- za jednoilne kabele presjek linijskih vodia moe biti manji od presjeka neutralnog vodia, a rauna se
za linijski vodi pri I
B
, a za neutralni vodi pri struji jednakoj 1,45 . I
B
linijskog vodia
(I
B
je projektirana (pogonska) struja za strujni krug).

Za viefazne strujne krugove u kojima svaki linijski vodi ima presjek > 16 mm
2
za Cu i > 25 mm
2
za Al,
neutralni vodi smije imati manji presjek od presjeka linijskih vodia, ako je istodobno ispunjeno da je teret koji
vodi strujni krug simetrian, a trei harmonik i njegovi neparni viekratnici ne prelazi 15% struje linijskog
vodia, da je neutralni vodi pravilno nadstrujno zatien i da presjek neutralnog vodia nije manji od 16 mm
2
za
Cu ili 25 mm
2
za Al.

Tablica 5 Najmanji presjeci vodia

Vodi
Tip sustava razvoenja

Upotreba strujnog kruga Materijal Najmanji presjek
mm
2

bakar 1,5 Strujni krugovi energetike i
rasvjete aluminij Uskladiti s normom za kabele iz
IEC60228(10mm
2
)
(vidjeti napomenu 1)

Kabeli i izolirani
vodii
Strujni krugovi za
signalizaciju i upravljanje
bakar 0,5 (vidjeti napomenu 2)
bakar 10 Strujni krugovi energetike
aluminij 16

Uvrene instalacije

Goli vodii
Strujni krugovi za
signalizaciju i upravljanje
bakar 4
Za posebni aparat kako je odreeno u predmetnoj
IEC normi
Za neke druge primjene 0,75
a

Spojevi s izoliranim gipkim
vodiima i kabelima
Strujni krugovi malog
napona za posebne primjene

bakar
0,75
NAPOMENE
NAPOMENA 1. Konektori za zavretak aluminijskih vodia moraju se ispitati i odobriti za tu posebnu upotrebu.
NAPOMENA 2. U strujnim krugovima za signalizaciju i upravljanje za elektronsku opremu doputa se najmanji presjek od 0,1 mm
2
.
NAPOMENA 3. Za posebne zahtjeve za rasvjetne strujne krugove malog napona (ELV) vidjeti normu IEC 60364-7-715.
NAPOMENA 4. U UK se doputa kabel presjeka 1,0 mm
2
za upotrebu u strujnim krugovima rasvjete.
NAPOMENA 5. U UK se doputa kabel presjeka 1,0 mm
2
za uvrene instalacije u kojima se upotrebljavaju kabeli i izolirani vodii za
energetske i rasvjetne strujne krugove.
a
Za vieilne gipke vodove sa 7 ili vie ila primjenjuje se NAPOMENA 2.

HKIE

67
2.4.8. PAD NAPONA U POTROAEVIM INSTALACIJAMA
Pad napona izmeu poetka instalacije i neke toke optereenja ne treba biti vei od vrijednosti u tablici 6
izraene u odnosu na vrijednost nazivnog napona instalacije (dodatak G u normi).

Tablica 6 Pad napona

Tip instalacije Rasvjeta
%
Ostale upotrebe
%
A Niskonaponske instalacije opskrbljivane izravno iz javnog
niskonaponskog distribucijskog sustava
3 5
B Niskonaponska instalacija opskrbljivana iz privatne
niskonaponske (LV) opskrbe
a

6 8
a
Koliko je to mogue, preporuuje se da pad napona u krajnjim strujnim krugovima ne prijee pad napona naveden za instalaciju tipa A.

Kad je glavni sustav razvoenja instalacije dulji od 100 m, ti se padovi napona smiju poveati za 0,005% po metru sustava razvoenja iznad
100m, ali najvie do 0,5 %.

Pad napona odreuje se iz snage troila, primjenjujui faktore istodobnosti kad su primjenjivi ili iz vrijednosti projektirane (pogonske) struje
strujnih krugova.

NAPOMENA 1. Moe biti prihvatljiv vei pad napona
- za motore tijekom vremena pokretanja
- za drugu opremu s velikim poteznim strujama
pod uvjetom da je u oba sluaja osigurano da kolebanja napona ostaju unutar granica odreenih u predmetnoj normi za opremu.

NAPOMENA 2. Iskljuuju se sljedei povremeni uvjeti
- prolazni naponi
- kolebanje napona uzrokovano nepravilnim radom.

Padovi napona mogu se odrediti upotrebom sljedee formule:
B
I L
S
L
b u

+ = sin cos
1

gdje je
u pad napona u voltima
b je koeficijent jednak 1 za trofazne strujne krugove i jednak 2 za jednofazne strujne krugove

NAPOMENA 3. Trofazni strujni krugovi s potpuno neuravnoteenim neutralnim vodiem (optereeni jednofazno) razmatraju se kao
jednofazni strujni krugovi.

1
je specifini elektrini otpor vodia u normalnom radu uzet jednak specifinom elektrinom otporu
za temperaturu u normalnom radu, tj. 1,25 puta specifini elektrini otpor pri 20C, ili 0,0225
mm
2
/m za bakar i 0,036 mm
2
/m za aluminij
L ravna duljina sustava razvoenja u metrima
S presjek vodia u mm
2

cos faktor snage; u pomanjkanju tonijih pojedinosti, faktor snage uzima se jednak 0,8 (sin =0,6)
je reaktancija po jedinici duljine vodia, koja se uzima jednaka 0,08 m/m u pomanjkanju drugih
pojedinosti
I
B
projektirana (pogonska) struja (u amperima)
Primjenjiv pad napona u postocima jednak je
0
100
U
u
U =
U
0
je napon izmeu linijskog i neutralnog vodia u voltima.

NAPOMENA 4. U strujnim krugovima malog napona nije potrebno udovoljiti granicama pada napona iz tablice G.52.1 za upotrebe
koje nisu rasvjeta (na primjer, zvonce, upravljanje otvaranja vratiju itd.) pod uvjetom da se provjeri radi li oprema ispravno.

2.4.9. ELEKTRINI SPOJEVI
Spojevi izmeu vodia i izmeu vodia i druge opreme moraju se odmjeriti za trajni prijenos struje, primjerenu
mehaniku vrstou i moraju se zatititi.
HKIE

68
Za odabir spojnih sredstava uzima se u obzir: materijal vodia i njegova izolacija, broj i oblik ica koje tvore
vodi, presjek vodia i broj vodia, koji se meusobno spajaju. (Za energetske strujne krugove treba izbjegavati
spojeve lemljenjem.)
Svi spojevi moraju biti dostupni radi pregledavanja, ispitivanja i odravanja, osim spojnica kabela poloenih u
zemlju, spojnica ispunjenih izolacijskom smjesom ili oklopljenih spojnica, spojeva izmeu prikljunog voda i
grijaa za stropne, podne i cijevne sustave grijanja i spojnica koje su dio opreme.
Ako je potrebno, moraju se poduzeti mjere da temperature na spojevima (stezaljkama) u pravilnom radu ne
utjeu tetno na djelotvornost izolacije prikljuenih vodia ili uvrsnog sredstva.
Spojevi vodia moraju se izvoditi u prikladnim kuitima (razvodne i montane kutije, stezaljke u opremi).
Spojevi se moraju rasteretiti od mehanikog naprezanja.
Za spajanje vieinih (razred 2), finoinih i finijeinih vodia (razredi 5 i 6) moraju se upotrebljavati
prikladne stezaljke ili se krajevi vodia moraju prikladno obraditi. Nisu doputeni lemljeni (pokositreni) krajevi
finoinih i finoinijih vodia, ako je spoj podvrgnut relativnom pomicanju lemljenog i nelemljenog dijela
vodia. ile kabela s kojih se skida plat i kabela (voda) bez plata pri zavretku cijevi i kanala moraju u njima
zavravati.

2.4.10. ODABIR I UGRADNJA SUSTAVA RAZVOENJA ZA SMANJENJE
IRENJA POARA
2.4.10.1. Mjere opreza unutar odijeljenog poarnog sektora
irenje poara moe se smanjiti odabirom prikladnih materijala i njihovom pravilnom ugradbom. Kabeli i
vodovi moraju se poloiti tako da se ne smanje opa svojstva konstrukcije zgrade i poarna sigurnost.
Kabeli prema IEC 60332-1-2 i proizvodi klasificirani kao oni koji ne ire poar mogu se ugraditi bez
poduzimanja posebnih mjera opreza. U instalacijama, u kojima se oekuje poveana poarna opasnost, moe biti
potrebno upotrijebiti kabele prema IEC 60332-3.
Kabeli, koji ne zadovoljavaju kao minimum zahtjeve otpornosti na plamen prema IEC 60332-1-2, ako se
upotrijebe, ograniuju se na kratke prikljuke aparata na stalni sustav razvoenja, i to samo unutar jednog
poarnog odjeljka (sektora).
Proizvodi klasificirani kao oni koji ne ire plamen (prema normama IEC 60439-2, IEC 61537 i nizovima norma,
IEC 61084, IEC 61386 i IEC 61534) mogu se instalirati bez posebnih mjera zatite (Umjesto niza norma IEC
61084 u RH je na snazi niz norma HRN EN 50085).
Dijelovi sustava razvoenja, koji nisu klasificirani kao oni koji ne ire plamen (prema normama IEC 60439-2,
IEC 60570, IEC 61537 i nizovima norma, IEC 61084, IEC 61386, IEC 61534), ali u svemu ostalome
zadovoljavaju zahtjeve njihovih norma za proizvode, ako se upotrijebe, moraju se potpuno zatvoriti u prikladne
nezapaljive graevne materijale.

2.4.10.2. Brtvljenje prodora sustava razvoenja
Kad sustav razvoenja prolazi kroz elemente konstrukcije zgrade kao podove, zidove, krovove, stropove,
pregradne ili uplje zidove, otvori koji ostaju nakon prolaza kabela (prodori) moraju se zatvoriti (brtviti) prema
stupnju poarne otpornosti propisanom za odgovarajui element konstrukcije zgrade prije prodora (vidi ISO 834
Ispitivanje otpornosti na poar Elementi konstrukcije zgrade, kod nas HRN DIN 4102).
Sustavi cijevi, zatvorenih, otvarajuih kanala, koji se vode kroz elemente konstrukcije zgrade odreene
otpornosti na poar, moraju se iznutra zatvoriti (brtviti) prema toj poarnoj otpornosti prije prodora kao i izvana
kako je ve reeno.
Elektroinstalacijske cijevi i otvarajui i zatvoreni elektroinstalacijski kanali klasificirani kao oni koji ne ire
plamen, a imaju unutarnji presjek od najvie 710 mm
2
ne trebaju se iznutra brtviti, uz uvjet da zadovoljavaju
ispitivanje prema HRN EN 60529 za stupanj zatite IP 33 (zatita od prodora krutih stranih tijela >2,5 mm,
zatita od dodira alatom i zatita od kropljenja vodom 60 od okomice) i da svi zavreci cijevi (kolaci) i kanala
koji se nalaze u jednom poarnom odjeljku (sektoru) udovoljavaju ispitivanje za stupanj zatite IP33.
Sustavi razvoenja ne smiju prolaziti kroz nosive konstrukcijske elemente zgrade, osim ako se time ne utjee na
statiku nosivog elementa.
Smjese za brtvljenje moraju se slagati s materijalima sustava razvoenja, moraju omoguiti toplinsko rastezanje
sustava razvoenja, a da se ne smanjuje koliina smjese te moraju imati prikladnu mehaniku vrstou da
podnesu naprezanja, koja mogu nastati zbog oteenja potpore (uvrenja) sustava razvoenja zbog poara.
Smatra se da smjesa za brtvljenje zadovoljava ako se kabelske obujmice (kabelske vezice) ili potpore nalaze
najvie 750 mm od smjese u brtvljenom otvoru, koja mora izdrati oekivana mehanika naprezanja zbog
razaranja potpore (uvrenja) na strani poara smjese tako da se naprezanje ne prenosi na smjesu ili ako
konstrukcija (oblik) smjese u brtvljenom otvoru sama po sebi ima dostatnu potporu (uporite).

HKIE

69
Smjese u brtvljenom otvoru za prolaz sustava razvoenja moraju imati istu postojanost na vanjske utjecaje kao i
sustavi razvoenja. Dodatno moraju udovoljiti ovim zahtjevima: da imaju istu postojanost prema proizvodima
izgaranja kao i elementi konstrukcije zgrade, koji su probijeni, da imaju isti stupanj zatite od prodora vode
kakav se trai od elementa konstrukcije zgrade i da su zatiene kao i sustav razvoenja od kapajue vode, koja
moe prolaziti uzdu sustava razvoenja ili se na drugi nain moe skupljati oko smjese, osim ako je materijal za
smjesu otporan na vlagu u ugraenom stanju za uporabu.

Tijekom ugradbe sustava razvoenja moe biti potrebno privremeno brtvljenje otvora za prolaz kabela. Tijekom
radova na promjeni instalacije brtvljenje otvora za prolaz kabela mora se to prije ponovno uspostaviti.

2.4.11. PRIBLIAVANJE SUSTAVA RAZVOENJA DRUGIM INSTALACIJAMA

2.4.11.1. Pribliavanje elektrinim instalacijama
Strujni krugovi s naponima podruja I i II ne smiju se poloiti u isti sustav razvoenja, osim ako je primijenjena
jedna od ovih mjera: svaki kabel ili vodi je izoliran za najvii prisutni napon ili svaki vodi vieilnog kabela je
izoliran za najvii prisutni napon u kabelu ili kabeli su izolirani za njihov napon i poloeni u odijeljene (posebne)
odjeljke zatvorenih ili otvarajuih elektroinstalacijskih kanala ili kabeli/vodovi su smjeteni u kabelske police s
fizikim odjeljivanjem pregradom ili se upotrebljavaju kao zasebne elektroinstalacijske cijevi, otvarajui
elektroinstalacijski kanali ili odijeljeni kanali/profili. Za strujne krugove telekomunikacija, prijenosa podataka i
sl. mogu biti potrebne posebne mjere koje se odnose na elektrine smetnje (elektroenergetske i elektrostatike).
Za pribliavanje energetskih vodova sustava munjozatite uzeti u obzir norme niza HRN EN 62305.

2.4.11.2. Pribliavanje komunikacijskim kabelima
Pri pribliavanju podzemnih telekomunikacijskih i energetskih kabela mora se odrati razmak od najmanje 100
mm ili se izmeu kabela mora predvidjeti poarno otporna pregrada ili dodatna zatita s cijevi ili koritom
nainjenima od poarno otpornih materijala ili se kod krianja izmeu kabela postavlja mehanika zatita. Za
pribliavanje energetskih kabela s kabelima za radijske i televizijske signale uzeti u obzir normu EN 50083, a za
kombinirane utinice (mrea, antena, informatika) treba uzeti u obzir EN 41003.

2.4.11.3. Pribliavanje prema neelektrinim instalacijama
Sustavi razvoenja ne smiju se ugraditi u blizini drugih neelektrinih instalacija koje proizvode toplinu, dim,
isparavanje s vjerojatno tetnim uincima na kabele i vodove, osim ako su zatieni od tetnih uinaka zaslonima
tako da se ne smanjuje odvod topline s kabela.
Ako se sustav razvoenja polae ispod neelektrine instalacije, koja uzrokuje oroavanje (kondenzaciju) (npr.
cijevi za vodu, paru ili plin), moraju se poduzeti mjere za zatitu sustava razvoenja od tetnih uinaka.
Kad se elektrina instalacija instalira u blizini neelektrinih instalacija, mora se ugraditi tako da predvidiva
radnja koja se izvodi na drugim instalacijama ne uzrokuje tetu na elektrinoj instalaciji i obrnuto (potreban
razmak ili mehaniki ili toplinski zaslon).
Ako se elektrina instalacija smjeta u neposrednu blizinu neelektrinih instalacija, moraju se ispuniti sljedea
dva uvjeta: da se sustav razvoenja mora zatititi prikladno od opasnosti, koje vjerojatno izlaze od drugih
instalacija u pravilnom radu te se zatita od neizravnog dodira izvodi prema propisu (HRN HD 60364-4-41), a
metalni dijelovi neelektrinih instalacija se smatraju stranim vodljivim dijelovima. Kabeli koji nisu dio
instalacije dizala ne smiju se instalirati u okno dizala.

2.4.12. ODABIR I UGRADNJA SUSTAVA RAZVOENJA S OBZIROM NA
ODRAVANJE, UKLJUUJUI IENJE
Znanje i iskustvo osobe ili osoba koja(e) izvode odravanje moraju se uzeti u obzir pri odabiru i ugradnji sustava
razvoenja.
Kad se radi odravanja uklanja neka zatitna mjera, mora se pobrinuti da se zatitna mjera ponovno uspostavi, a
da se ne smanji izvorno predvien stupanj zatite. Radi odravanja mora postojati siguran i prikladan pristup
svim dijelovima sustava razvoenja (npr. ak i stalni pristup pomou ljestava, pristupnih puteva itd.).

HKIE

70
Dodatak A (normativni) Metode instaliranja
Uklopljen je u prethodni tekst

Dodatak B (obavijesni) Trajno podnosive struje

B1 Uvod
Dodatak donosi preporuke s ciljem omoguivanja zadovoljavajueg vijeka trajanja vodia i izolacije kroz dulje
vrijeme, koji su podvrgnuti toplinskim uincima struja u pravilnom radu. Pri odabiru presjeka vodia treba uzeti
u obzir i druge zahtjeve kao to su zahtjevi za zatitu od elektrinog udara, zatitu od toplinskih uinaka,
nadstrujnu zatitu, pad napona i granine temperature stezaljka opreme na koje su vodii prikljueni. Ovaj se
dodatak za sada odnosi samo na neoklopljene (nearmirane) kabele i izolirane vodie nazivnog napona koji ne
prelazi 1kV izmj.struje ili 1,5 kV istosmj. struje. Moe se primijeniti na armirane vieilne kabele (za njihovu
uporabu potrebno je smanjenje trajno podnosivih struja te se treba savjetovati s proizvoaem), ali se ne
primjenjuje na armirane jednoilne kabele.
(Trajno podnosive struje izoliranih vodia iste su kao za jednoilne kabele).

B2 Okolna temperatura
Za izolirane vodie i kabele u zraku uzima se okolna temperatura od 30C, a za podzemne kabele (izravno u
zemlji ili u zatvorenom kanalu - cijevi, oknu - u zemlji) 20C. Za druge okolne temperature zraka i tla u
tablicama B.52.14 i B.52.15 dani su korekcijski faktori kojima se mnoe trajno podnosive struje iz tablica B.52.2
do B.52.13. Ispravak trajno podnosivih struja podzemnih kabela nije potreban ukoliko temperatura tla prelazi 5K
samo nekoliko tjedana u godini. Korekcijski faktori ne uzimaju u obzir mogue poveanje okolne temperature
zbog sunanog i drugog infracrvenog zraenja.

Odgovarajue vrijednosti trajno podnosivih struja mogu se odrediti prema nizu norma IEC 60287 (Elektrini
kabeli Izraun vrijednosti struja), EN 60228, ili ispitivanjem ili izraunom uz uporabu priznatih metoda, vodei
rauna o znaajkama tereta te za ukopane (podzemne) kabele o toplinskom otporu tla.

Za vieine kabele presjeka 25 mm
2
i vieg doputeni su okrugli ili sektorski vodii (vrijednosti u tablicama
odnose se na sektorske vodie).

B3 Specifini toplinski otpor tla
Trajno podnosive struje odnose se na specifini toplinski otpor tla od 2,5 K . m/W u okolini zgrade. Za druge
vrijednosti tla dani su korekcijski faktori u tablici B.52.16. Ako tlo oko kabela nije prikladno mogue ga je
zamijeniti prikladnijim tlom ili se moraju smanjiti trajno podnosive struje.

B4 Skupine koje imaju vie od jednog strujnog kruga
Za naine polaganja A do D iz tablice B.52.1 trajno podnosive struje iz tablica B.52.2 do B.52.7 odnose se na
jedan strujni krug s brojem vodia 2 ili 3, i to za 2 ili 3 izolirana vodia, 2 ili 3 jednoilna kabela ili kabel s 2 ili 3
ile. Ako je u istoj skupini poloeno vie izoliranih vodia ili kabela osim golih kabela s mineralnom izolacijom
primjenjuje se grupni redukcijski faktor iz tablica B.52.17 do B.52.19.

Za naine polaganja E i F iz tablice B.52.1 (jednoilni ili vieilni kabeli u zraku na kabelskim policama,
obujmicama i sl.) trajno podnosive struje iz tablica B.52.8 do B.52.13 za strujne krugove i skupine strujnih
krugova mnoe se s grupnim redukcijskim faktorom iz tablica B.52.20 i B.52.21.

B5 Skupine s razliitim veliinama presjeka
Grupni redukcijski faktori vrijede za skupine koje se sastoje od slinih jednako optereenih izoliranih vodia ili
kabela. Izraun korekcijskog faktora za skupine koje sadre razliite presjeke jednako optereenih izoliranih
vodia ili kabela ovisi o ukupnom broju u skupini i o razliitim presjecima. Ti faktori nisu u tablicama te se
moraju izraunati za svaku skupinu. Skupinom koja sadri razliite presjeke smatra se skupina u kojoj su
vodii/kabeli s vie od tri susjedna normna presjeka. Skupinom slinih kabela smatra se skupina u kojoj su
HKIE

71
vodii /kabeli koji imaju trajno podnosive struje temeljene na istoj najveoj doputenoj temperaturi vodia, a
vodii u skupini imaju ne vie od tri susjedna normna presjeka.

Za skupine u elektroinstalacijskim cijevima, otvarajuim i zatvorenim elektroinstalacijskim kanalima, koje
sadre razliite presjeke izoliranih vodia ili kabela, grupni redukcijski faktor (F) je F=1xn
-1/2
, a n je broj
vieilnih kabela ili broj strujnih krugova u skupini.
Faktorom F postie se smanjenje opasnosti od preoptereenja malih presjeka, ali moe doi do podoptereenja
veih presjeka, to se moe izbjei ako se u skupini ne mijeaju mali i veliki presjeci.

Za skupine na kabelskim policama, koje sadre razliite presjeke izoliranih vodia i kabela, treba takoer voditi
rauna o preoptereenju malih presjeka pa se takoer moe primijeniti faktor F jer je povoljan za male presjeke.

B6 Metode instaliranja
Za naine polaganja (instaliranja) odreene su referentne metode (vidjeti tablicu 2 - A.52.3).

Za referentne metode A1 stavka 1 iz tablice 2 (A.52.3) (izolirani vodii u elektroinstalacijskoj cijevi u toplinski
izoliranom zidu) i A2 stavka 2 iz tablice 2 (A.52.3)(vieilni kabel u elektroinstalacijskoj cijevi u toplinski
izoliranom zidu) zid se sastoji od vanjske atmosferski otporne stijenke, toplinske izolacije i unutarnje stijenke od
drva ili materijala slinog drvu toplinske vodljivosti barem 10 W/m
2
. K. Elektroinstalacijska cijev uvrena je
uz unutarnju stijenku, ali je ne mora dodirivati. Toplina iz kabela izlazi samo kroz unutarnju stijenku.
Kod referentnih metoda B1 stavka 4 iz tablice 2 (A.52.3) (izolirani vodii u elektroinstalacijskoj cijevi na
drvenom zidu) i B2 stavka 5 iz tablice 2 (A.52.3)(vieilni kabeli u elektroinstalacijskoj cijevi na drvenom zidu),
cijev - metalna ili plastina - ugrauje se na drveni zid tako da je raspor izmeu cijevi i plohe manji od 0,3 puta
promjer cijevi. Ako je zid zidani (zie opeka, beton, buka i sl.), trajno podnosiva struja moe biti via.

Kod referentne metode C stavka 20 iz tablice 2 (A.52.3) (jednoilni ili vieilni kabel na drvenom zidu) kabel se
ugrauje na drveni zid tako da je raspor izmeu kabela i povrine manji od 0,3 puta promjer kabela. Za kabel u
zidanom zidu (ziu) trajno podnosiva struja moe biti via.
Kod referentnih metoda D stavka 70 iz tablice 2 (A.52.3) (vieilni kabel u zatvorenom elektroinstalacijskom
kanalu ili oknu u zemlji) i D2 (vieilni kabel izravno u zemlji) kabel je poloen u plastinom, keramikom ili
metalnom kanalu (cijevi promjera 100 mm) u izravnom dodiru s tlom specifinog toplinskog otpora od 2,5 K .
m/W i na dubinu od 0,7 m.
Kod referentnih metoda E, F i G stavke 32 i 33 iz tablice 2 (A.52.3) (jednoilni ili vieilni kabel u zraku) kabel
je poduprt tako da se ne prijei odavanje topline kao i prirodno strujanje zraka. U praksi je dostatan razmak
izmeu kabela i susjedne plohe barem 0,3 puta vanjski promjer vieilnog kabela ili jedan puta promjer
jednoilnog kabela.

Druge metode svode se na metode instaliranja A do G, tako je polaganje kabela na podu ili ispod stropa slino
nainu C, ali je zbog smanjenja prirodnog strujanja smanjena trajno podnosiva struja (tablica B.52.17).
Takoer za kabel u kabelskoj polici bez rupa (perforacije) (ispitivanje obavljeno na polici s 30% rupa na
osnovici) vrijedi nain slian nainu C. Kabelska polica s povrinom osnove na kojoj rupe zauzimaju manje od
30 % povrine smatra se kabelskom policom bez rupa (neperforirana kabelska polica).
Kabelske ljestve (manje od 10% povrine kao potpora), obujmice i zavjeenja su pogodni naini polaganja glede
olakanog strujanja zraka.
Kabelske obujmice, kabelske vezice omoguuju uvrenje kabela i vezivanje kabela u snop. Kabelska
zavjeenja kao potpore dre kabel na razmacima uzdu njegove duljine, a omoguuju slobodno strujanje zraka.

Za kabele u stropu primjenjuje se referentna metoda A, no moe se pojaviti potreba za korekcijom zbog topline
pribora (kutije) ugraenog u strop.

HKIE

72

Tablica B.52.1 Referentne metode instaliranja koje tvore osnovu trajno
podnosivih struja u tablicama
Tablica i stupac
Trajno podnosive struje
za pojedinane strujne krugove

s
termoplastinom
izolacijom
s
elastomernom
izolacijom
s
mineralnom
izolaci-
jom
Broj ila

Referentni naini instaliranja
2 3 2 3 1,2 i 3
Faktor
okolne
tempe-
rature
Grupni
reduk-
cijski
faktor
1 2 3 4 5 6 7 8 9

prosto-
rija

Izolirani
vodii
(jednoilni
kabeli) u
cijevi u
toplinski
izoliranom
zidu

A1

B.52.2
stupac
2

B.52.4
stup. 2

B.52.3
stup. 2

B.52.5
stup. 2

-

B.52.14

B.52.17

prosto-
rija

Vieilni
kabel u cijevi
u toplinski
izoliranom
zidu

A2

B.52.2
stupac
3

B.52.4
stup. 3

B.52.3
stup. 3

B.52.5
stup. 3

-

B.52.14

B.52.17
Osim D
(primije-
niti
tablicu
B.52.19)

Izolirani
vodii
(jednoilni
kabeli) u
cijevi na
drvenom
zidu

B1

B.52.2
stupac
4

B.52.4
stup. 4

B.52.3
stup. 4

B.52.5
stup. 4

-

B.52.14

B.52.17

Vieilni
kabel u cijevi
na drvenom
zidu

B2

B.52.2
stupac
5

B.52.4
stup. 5

B.52.3
stup. 5

B.52.5
stup. 5

-

B.52.14

B.52.17

Jednoilni ili
vieilni
kabel na
drvenom
zidu

C

B.52.2
stupac
6

B.52.4
stup. 6

B.52.3
stup. 6

B.52.5
stup. 6

70C
plat
B.52.6
105C
plat
B.52.7

B.52.14

B.52.17

Vieilni
kabel u
zatvorenom
kanalu u
zemlji

D1

B.52.2
stupac
7

B.52.4
stup. 7

B.52.3
stup. 7

B.52.5
stup. 7

-

B.52.15

B.52.19

HKIE

73

Tablica 52.1 Referentne metode instaliranja koje tvore osnovu trajno
podnosivih struja u tablicama - nastavak

Tablica i stupac
Trajno podnosive struje
za pojedinane strujne krugove

s
termoplastinom
izolacijom
s
elastomernom
izolacijom
s
mineralnom
izolaci-
jom
Broj ila

Referentni naini instaliranja
2 3 2 3 1,2 i 3
Faktor
okolne
tempe-
rature
Grupni
reduk-
cijski
faktor
1 2 3 4 5 6 7 8 9

Oplateni jednoilni
ili vieilni kabeli
izravno u zemlji

D2

B.52.2
stupac
8

B.52.4
stupac
8

B.52.3
stupac
8

B.52.5
stupac
8

-

B.52.15

B.52.18

Zrani raz-
mak prema
zidu nije
manji od
0,3 puta
promjer
kabela

Vieilni
kabel
slobodno u
zraku

E

bakar
B.52.10
aluminij
B.52.11

bakar
B.52.12
aluminij
B.52.13

70C
plat
B.52.8
105C
plat
B.52.9

B.52.14

B.52.20

Zrani raz-
mak prema
zidu nije
manji od
promjera
kabela
Jednoilni
kabeli koji se
dodiruju
slobodno u
zraku

F

bakar
B.52.10
aluminij
B.52.11

bakar
B.52.12
aluminij
B.52.13

70C
plat
B.52.8
105C
plat
B.52.9

B.52.14

B.52.21

Najmanje
1 promjer
kabela
Jednoilni
kabeli
razmaknuti
slobodno u
zraku

G

bakar
B.52.10
aluminij
B.52.11

bakar
B.52.12
aluminij
B.52.13

70C
plat
B.52.8
105C
plat
B.52.9

B.52.14

-

Tablice B.52.2 do B.52.13 s trajno podnosivim strujama u amperima i tablice B.52.14 do B.52.21 za korekcijske
i redukcijske faktore nisu predmet ovoga razmatranja, ve se samo navode tablice iz dodatka C, koje su primjer
pojednostavljenja tablica B.52.2 do B.52.5, B.52.10 do B.52.13 i B.52.17 do B.52.21.
HKIE

74
Dodatak C (obavijesni) Primjer metode pojednostavljenja tablica za trajno podnosive
struje

Tablica C.52.1 Trajno podnosive struje u amperima

Upuivanje na
metode
B.52.1

Broj optereenih vodia i vrsta izolacije
A1 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
A2 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
B1 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
B2 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
C 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
E 3 PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
F 3PVC 2 PVC 3XLPE 2XLPE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
presjek
(mm
2
)bakar
1,5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240

13
17,5
23
29
39
52
68
-
-
-
-
-
-
-
-

13,5
18
24
31
42
56
73
-
-
-
-
-
-
-
-

14,5
19,5
26
34
46
61
80
-
-
-
-
-
-
-
-

15,5
21
28
36
50
68
89
110
134
171
207
239
-
-
-

17
23
31
40
54
73
95
117
141
179
216
249
285
324
380

18,5
25
34
43
60
80
101
126
153
196
238
276
318
362
424

19,5
27
36
46
63
85
110
137
167
213
258
299
344
392
461

22
30
40
51
70
94
119
147
179
229
278
322
371
424
500

23
31
42
54
75
100
127
158
192
246
298
346
395
450
538

24
33
45
58
80
107
135
169
207
268
328
382
441
506
599

26
36
49
63
86
115
149
185
225
289
352
410
473
542
641

-
-
-
-
-
-
161
200
242
310
377
437
504
575
679
aluminij
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240

13,5
17,5
23
31
41
53
-
-
-
-
-
-
-

14
18,5
24
32
43
57
-
-
-
-
-
-
-

15
20
26
36
48
63
-
-
-
-
-
-
-

16,5
22
28
39
53
70
86
104
133
161
186
-
-

18,5
25
32
44
58
73
90
110
140
170
197
226
256
300

19,5
26
33
46
61
78
96
117
150
183
212
245
280
330

21
28
36
49
66
83
103
125
160
195
226
261
298
352

23
31
39
54
73
90
112
136
174
211
245
283
323
382

24
32
42
58
77
97
120
146
187
227
263
304
347
409

26
35
45
62
84
101
126
154
198
241
280
324
371
439

28
38
49
67
91
108
135
164
211
257
300
346
397
470

-
-
-
-
-
121
150
184
237
289
337
389
447
530
NAPOMENA Treba pregledati odgovarajuu tablicu trajno podnosivih struja danu u dodatku B za odreivanje podruja presjeka vodia za koje
se gornje trajno podnosive struje primjenjuju za svaku metodu instaliranja.

HKIE

75

Tablica C.52.2 Trajno podnosive struje u amperima

Broj optereenih vodia i vrsta izolacije Metode
instaliranja
presjek
mm
2
2 PVC 3 PVC 2 XLPE 3 XLPE

D1/D2
bakar
1,5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300

22
29
38
47
63
81
104
125
148
183
216
246
278
312
361
408

18
24
31
39
52
67
86
103
122
151
179
203
230
258
297
336

26
34
44
56
73
95
121
146
173
213
252
287
324
363
419
474

22
29
37
46
61
79
101
122
144
178
211
240
271
304
351
396

D1/D2
aluminij
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300

22
29
36
48
62
80
96
113
140
166
189
213
240
277
313

18,5
24
30
40
52
66
80
94
117
138
157
178
200
230
260

26
34
42
56
73
93
112
132
163
193
220
249
279
322
364

22
29
36
47
61
78
94
112
138
164
186
210
236
272
308

Tablica C.52.3 Redukcijski faktori za skupine od vie strujnih krugova ili
od vie vieilnih vodia
(upotrebljava se s trajno podnosivim strujama u tablici C.52.1)

Broj strujnih krugova ili vieilnih kabela stavka Razmjetaj
1 2 3 4 6 9 12 16 20
1

U snopu u zraku, na
plohi, uzidano ili
zatvoreno
1,00 0,80 0,70 0,65 0,55 0,50 0,45 0,40 0,40

2

Jedan sloj na zidovima,
podovima ili na
policama bez rupa

1,00

0,85

0,80

0,75

0,70

0,70

-

-

-
3 Jedan sloj uvren
izravno pod strop

0,95 0,80 0,70 0,70 0,65 0,60 - - -
4 Jedan sloj na
vodoravno poloenim
policama s rupama ili
na uspravno poloenim
policama

1,00 0,90 0,80 0,75 0,75 0,70 - - -
5 Jedan sloj na potpornim
kabelskim ljestvama ili
obujmicama itd.

1,00 0,85 0,80 0,80 0,80 0,80 - - -

HKIE

76
Dodatak D (obavijesni) Formule za izraavanje trajno podnosivih struja
CENELEC je ovaj dodatak brisao iz dokumenta

Dodatak E (normativni) Uinak struja harmonika na simetrine trofazne sustave

U prilogu E, koji je normativni, obraen je uinak struja harmonika na simetrine trofazne sustave. Naveden je
sluaj simetrinog trofaznog sustava u kojem neutralni vodi vodi struju, tj. struju izjednaenja. Te struje
izjednaenja u neutralnom vodiu nastaju zbog linijskih struja sa sadrajem harmonika, koje se ne ponitavaju u
neutralnom vodiu. Najznatniji harmonik, koji se ne ponitava u neutralnom vodiu je trei harmonik, pa jakost
struje u neutralnom vodiu zbog treeg harmonika moe prijei vrijednost linijske struje mrene frekvencije. U
tom sluaju struja u neutralnom vodiu ima znatni uinak na trajno podnosivu struju kabela i vodova u strujnom
krugu. Redukcijski faktori iz tablice E.52.1 primjenjuju se na simetrine trofazne sustave, jer kod nesimetrinog
sustava, kad su optereene samo dvije od tri faze, kroz neutralni vodi pored struje harmonika tee dodatna struja
pa neutralni vodi moe biti preoptereen. U opremu koja proizvodi znatne struje harmonika spadaju npr.
fluorescentni izvori svjetla i d.c. energetske opskrbe npr. za raunala.
Redukcijski faktori vrijede samo za trajno podnosive struje etveroilnih i peteroilnih kabela i vodova, u kojima
je neutralni vodi od istog materijala i ima isti presjek kao i linijski vodii, a odreeni su samo za trei harmonik.
Ako se oekuje vie od 15% (prije 10%) viih harmonika (9., 12. itd.), tada vrijede manji redukcijski faktori. Za
nesimetrino optereenje izmeu faza vie od 50% trebaju se takoer rabiti manji redukcijski faktori. Ako se
redukcijski faktori primjenjuju na trajno podnosive struje kabela ili voda s tri optereena vodia, to je ujedno
trajno podnosiva struja kabela ili voda s etiri optereena vodia, pri emu u etvrtom vodiu nastaje struja zbog
udjela harmonika. Redukcijski faktori uzimaju u obzir zagrijavanje faznih vodia strujom harmonika.
Ako se u neutralnom vodiu oekuje via jakost struje nego to je jakost linijske struje, presjek kabela se
odreuje na osnovi struje u neutralnom vodiu. Ne prekorauje li struja neutralnog vodia znatnije struju
linijskog vodia, pri odabiru presjeka kabela na osnovi struje neutralnog vodia, potrebno je smanjiti vrijednost
trajno podnosive struje iz tablice za tri optereena vodia. Prekorauje li struja neutralnog vodia za vie od
135% linijsku struju, a presjek se kabela odabire prema struji neutralnog vodia, tada tri linijska vodia nee biti
potpuno optereena. Smanjenje zagrijavanja od linijskih vodia nadoknauje zagrijavanje od neutralnog vodia u
tolikoj mjeri, da nije potrebno primijeniti redukcijski faktor na trajno podnosivu struju za tri optereena vodia.

Tablica E.52.1 Redukcijski faktor za struje harmonika harmonika
u etveroilnim i peteroilnim kabelima

Redukcijski faktor Sadraj treeg harmonika
u linijskoj struji
%
Odabir presjeka na osnovi linijske
struje
Odabir presjeka na osnovi struje u
neutralnom vodiu
0 15
15 33
33 45
> 45
1,0
0,86
-
-
-
-
0,86
1,0

Kao primjer primjene redukcijskog faktora za struje harmonika razmatra se trofazni strujni krug s teretom od
39A, u kojem se upotrebljava etveroilni PVC izolirani kabel uvren na zid prema metodi instaliranja C, za
koji tablica 9 (B.52.4) daje presjek od 6 mm
2
Cu, ija je trajna podnosiva struja 41A, to je prihvatljivo ako u
strujnom krugu ne nastaju harmonici. Ako je prisutan udio treeg harmonika od 20% treba primijeniti
redukcijski faktor pa je promatrani teret 39x0,86
-1
=45,35A i potreban je presjek od 10 mm
2
Cu. Ako je prisutan
udio treeg harmonika od 40%, tada se kabel odabire na osnovi struje neutralnog vodia, koja se izrauna iz
39x0,4x3=46,8A, pa se uz primjenu redukcijskog faktora od 0,86 izrauna struja tereta od 46,8x0,86
-1
=54,4A,
za koju zadovoljava presjek od 10 mm
2
. Ako je prisutan udio treeg harmonika od 50%, presjek se kabela opet
rauna na osnovi struje neutralnog vodia pa teret iznosi 39x0,5x3=58,5 A, te uz primjenu imbenika smanjenja
od 1 izlazi potreban presjek od 16 mm
2
. U ovim je primjerima presjek razmatran samo s obzirom na trajno
podnosivu struju, a pad napona i drugi elementi koji odreuju presjek nisu uzeti u obzir.

HKIE

77
Dodatak H (obavijesni) - Primjeri konfiguracije usporednih kabela

Posebne konfiguracije na koje se upuuje u 523.7 mogu biti:

a) za 4 troilna kabela sheme spoja: L
1
L
2
L
3
, L
1
L
2
L
3
, L
1
L
2
L
3
, L
1
L
2
L
3
; kabeli se smiju dodirivati;
b) za 6 jednoilnih kabela
1) u ravnini, vidjeti sliku H.52.1,
2) jedan iznad drugoga, vidjeti sliku H.52.2,
3) u trokutu, vidjeti sliku H.52.3;
c) za 9 jednoilnih kabela
2) jedan iznad drugog, vidjeti sliku H.52.5,
3) u trokutu, vidjeti sliku H.52.6;
d) za 12 jednoilnih kabela
2) jedan iznad drugog, vidjeti sliku H.52.8,
3) u trokutu, vidjeti sliku H.52.9
Razmaci na tim slikama moraju se odravati.

NAPOMENA Gdje je mogue, takoer su ograniene razliite impedancije izmeu faza u posebnim konfiguracijama.

Slika H.52.1 Posebna konfiguracija za est usporednih jednoilnih kabela
u ravnini (vidjeti 523.7)

Slika H.52.2 Posebna konfiguracija za est usporednih jednoilnih
kabela jedan iznad drugog (vidjeti 523.7)

HKIE

78

Slika H.52.3 Posebna konfiguracija za est usporednih jednoilnih
kabela u trokutu (vidjeti 523.7)

Slika H.52.4 Posebna konfiguracija za devet usporednih jednoilnih
kabela u ravnini (vidjeti 523.7)

Slika H.52.5 Posebna konfiguracija za devet usporednih
jednoilnih kabela jedan iznad drugog (vidjeti 523.7)

HKIE

79

Slika H.52.6 Posebna konfiguracija za devet usporednih jednoilnih

Slika H.52.7 Posebna konfiguracija za dvanaest usporednih
jednoilnih kabela u ravnini (vidjeti 523.7)

Slika H.52.8 Posebna konfiguracija za dvanaest usporednih jednoilnih
kabela jedan iznad drugog (vidjeti 523.7)

Slika H.52.9 Posebna konfiguracija za dvanaest usporednih jednoilnih

HKIE

80
2.5. UZEMLJENJE I ZATITNI VODII

2.5.1. UVOD
Ova je problematika obraena u dokumentu za usklaivanje HD 60364-5-54-2011, Niskonaponske elektrine
instalacije Dio 5-54: Odabir i ugradnja elektrine opreme Uzemljenje i zatitni vodii (Low voltage electrical
installations Part 5-54: Selection and erection of electrical equipment Earthing arrangements and protective
conductors (IEC 60364-5-54:2011). Zamjenjuje prijanje izdanje s oznakom HD 60364-5-54:2007, koje je
preuzeto u hrvatsku normizaciju pod oznakom HRN HD 60364-5-54:2007 (en) i nazivom Niskonaponske
elektrine instalacije Dio 5-54: Odabir i ugradba elektrine opreme Instalacije uzemljenja, zatitni vodii i
vodii zatitnog izjednaivanja potencijala. Novi dokument e vjerojatno imati oznaku HRN HD 60364-5-54:
2012 (en) i bit e preveden.

Glavne izmjene u odnosu na prijanje izdanje:
- pojanjenje definicije zatitnog vodia
- poboljana specifikacija mehanikih znaajki uzemljivaa
- uvoenje uzemljivaa za zatitu od elektrinog udara i munjozatite
- u dodacima su opisani temeljni uzemljivai usaeni u beton i uzemljivai usaeni u tlo.

2.5.2. PODRUJE PRIMJENE
Ovaj se dokument bavi uzemljenjem i zatitnim vodiima ukljuujui vodie zatitnog izjednaivanja potencijala
zato da se zadovolji sigurnost elektrine instalacije.

2.5.3. UZEMLJENJE

2.5.3.1. Opi zahtjevi
Oba uzemljenja za zatitne i funkcionalne svrhe smiju se upotrebljavati zajedno ili odijeljeno prema zahtjevima
elektrine instalacije pri emu uzemljenje za zatitne svrhe uvijek ima prednost. Uzemljivai se moraju
zemljovodom (vodiem uzemljenja) spojiti na glavnu stezaljku uzemljenja. Kad se elektrina instalacija
opskrbljuje iz visokog napona, mora se uzeti u obzir norma HRN HD 60364-4-442 za odnose uzemljenja
visokonaponskog sustava i uzemljenja niskonaponske instalacije s obzirom na zemljospoj u visokonaponskom
sustavu i kvarove u niskonaponskoj instalaciji.
Uzemljenje mora: omoguiti pouzdan i prikladan spoj sa zemljom radi zatitnih zahtjeva instalacije, moi voditi
struje zemljospoja i struje zatitnog vodia u zemlju bez opasnosti od toplinskih, toplinskomehanikih i
elektromehanikih naprezanja i elektrinog udara uslijed tih struja, kad je potrebno biti prikladno za
funkcionalne zahtjeve te biti prikladno za predvidive vanjske utjecaje, npr. mehanika naprezanja i koroziju. Kad
se oekuju struje visokih frekvencija, moraju se uzeti u obzir odredbe iz norme HRN HD 60364-4-444 za
uzemljenje. Na zatitu od elektrinog udara prema normi HRN HD 60364-4-41 ne smije tetno utjecati
predvidiva promjena otpora uzemljivaa uzemljenja npr. zbog korozije ili smrzavanja.

2.5.3.2. Uzemljivai
Tip, materijali i dimenzije uzemljivaa moraju se odabrati tako da podnesu koroziju i imaju odgovarajuu
mehaniku vrstou za namijenjeni vijek trajanja. Obino upotrebljavani materijali za uzemljivae u tlu ili
betonu dani su u tablici 1.
Kad je potreban sustav munjozatite, primjenjuju se odredbe norme HRN EN 62305-3.

HKIE

81
Tablica 1 Najmanje veliine uobiajeno upotrebljavanih uzemljivaa, ukopanih
u tlo ili beton za spreavanje korozije i pruanje mehanike vrstoe
(tablica 54.1 u normi)

Materijal i povrina Oblik Promjer
mm
Presjek
mm
2

Debljina
mm
Teina
g/m
2

Debljina
prevlake/
obloge
m
Okrugla ica 10 elik ukopan u beton
(goli, pocinan u
vatri ili nehrajui)
Masivna traka ili pas 75 3
Traka
b
ili oblikovani pas/
oblikovana ploa
Masivna ploa
Reetkasta ploa
90 3 500 63
Okrugli tap instaliran
uspravno
16 350 45
Okrugla ica instalirana
vodoravno
10 350 45
Cijev 25 2 350 45
Prepleten (ue)
(ukopan u beton)
70

elik pocinan u
vatri
c

Krini profil instaliran
uspravno
(290) 3
elik obloen
bakrom
uspravno
(15) 2000
uspravno
14 250
e

vodoravno
(8) 70

elik elektrolitiki
pobakren
Traka instalirana
vodoravno
90 3 70
Traka
b
ili oblikovani
pas/oblikovana ploa
90 3
uspravno
16
vodoravno
10

Nehrajui elik
a

Cijev 25 2
Pas (traka) 50 2
vodoravno
(25)
d
50
Masivni okrugli tap
instaliran uspravno
(12) 15
Prepletena ica (ue) 1,7 za
pojedinu
icu
(25)
d
50
Cijev 20 2
Masivna ploa (1,5) 2

Bakar
Reetkasta ploa 2
NAPOMENA Vrijednosti se u zagradama primjenjuju samo za zatitu od elektrinog udara, dok se vrijednosti koje nisu u zagradama
primjenjuju za munjozatitu i za zatitu od elektrinog udara
a
Krom16%, Nikal5%, Molibden2%, Ugljik0,08%.
b
Kao valjana traka ili odrezana sa zaobljenim rubovima.
c
Prevlaka mora biti glatka, neprekidna i bez otopljenih neistoa (mulja).
d
Kad je prema iskustvu opasnost od korozije i mehanikog oteenja vrlo mala, smije se upotrijebiti 16 mm2.
e
Ova je debljina predviena za podnoenje mehanikog oteenja bakrene prevlake tijekom procesa instaliranja. Ona se moe smanjiti na do
100 m kad se poduzmu posebne mjere opreza za izbjegavanje mehanikog oteenja bakra tijekom procesa instaliranja (npr. buene rupe ili
posebne zatitne kapice (krajevi)) prema uputama proizvoaa.

HKIE

82
Uinkovitost uzemljivaa ovisi o njegovoj konfiguraciji i stanju lokalnog tla pa je potrebno odabrati jedan ili
vie prikladnih uzemljivaa za stanje tla i traenu vrijednost otpora prema zemlji.
Primjeri uzemljivaa koji se smiju upotrebljavati su: uzemljiva u betonu temelja ili temeljni uzemljiva,
uzemljiva u tlu uz temelj, metalna elektroda ukopana izravno u tlo uspravno ili vodoravno (npr. tapovi, ice,
trake, cijevi i ploe), metalni platovi i drugi metalni pokrovi (obloge) kabela prema lokalnim uvjetima ili
zahtjevima, drugi prikladni podzemni metalni dijelovi (npr. cijevi) prema lokalnim uvjetima i zahtjevima i
zavareno metalno ojaanje (armatura) betona (osim prenapregnutog betona) ukopano u zemlju.
Prilikom odabira vrste uzemljivaa i njegove ukopane dubine treba uzeti u obzir: mogue mehaniko oteenje i
lokalne uvjete kako bi se smanjio uinak isuenja i smrzavanja tla, te elektrolitiku koroziju povezanu s
upotrebom raznih materijala (za uzemljiva u betonu temelja spoj zemljovoda na traku pocinanu u vatri ne
smije biti ukopan u zemlju).
Za uzemljivae se ne smiju upotrebljavati metalne cijevi zapaljivih tekuina ili plinova, a njihova se podzemna
duljina ne smije uzeti u obzir kad se dimenzionira uzemljiva. Kad se primjenjuje katodna zatita, a dostupni
vodljivi dio neke jedinice elektrine opreme koja se opskrbljuje iz TT sustava je spojen izravno na cijev, metalna
cijev za zapaljive tekuine ili plinove smije sluiti kao jedini uzemljiva za tu posebnu opremu.
Uzemljivai se takoer ne smiju izravno uranjati u vodu potoka, rijeka, ribnjaka, jezera i slino.
Kad se uzemljiva sastoji od dijelova koji se moraju zajedno spojiti, spoj se izvodi eksotermikim zavarivanjem,
tlanim spojnicama (konektorima), tipaljkama ili drugim prikladnim metalnim spojnicima (spoj samo
omotanom eljeznom icom nije prikladan za zatitne svrhe).

2.5.3.3. Zemljovodi (vodii uzemljenja)
Zemljovodi moraju imati presjek prema tablici 2 za zatitne vodie i koji zadovoljava uvjet voenja oekivane
struje kratkog spoja kroz 5s, ali ne manji od 6 mm
2
za Cu ili 50 mm
2
za elik (odnosno 16 mm
2
za Cu ili 50 mm
2

za Fe kad su uzemljenja instalacije i munjozatite spojeni), a kad je goli zemljovod ukopan u tlo, njegove
dimenzije i znaajke moraju takoer biti pema tablici 1. Za zemljovode se ne smiju upotrebljavati aluminijski
vodii. Spoj zemljovoda na uzemljiva mora biti temeljit i elektrino zadovoljavajui, a izvodi se eksotermikim
zavarivanjem, tlanim spojnicima, tipaljkama ili drugim prikladnim sredstvima (ne smije se upotrebljavati
pribor koji ovisi samo u lemljenju).

2.5.3.4. Glavna stezaljka uzemljenja
U svakoj se instalaciji, kad se upotrebljava zatitno izjednaivanje potencijala, mora predvidjeti glavna stezaljka
uzemljenja te se na nju moraju spojiti: vodii zatitnog izjednaivanja potencijala, zemljovodi, zatitni vodii i
vodii funkcionalnog uzemljenja. Svaki vodi spojen na glavnu stezaljku uzemljenja mora se moi odspojiti
pojedinano. Taj spoj mora biti pouzdan, a odspojiv samo pomou alata.

2.5.4. ZATITNI VODII

2.5.4.1. Najmanji presjeci
Presjek svakog zatitnog vodia mora zadovoljiti uvjete za automatski isklop opskrbe iz norme HRN HD 60364-
4-41 i biti sposoban podnijeti mehanika i toplinska naprezanja uslijed oekivane struje kvara tijekom vremena
isklopa zatitne naprave. Rauna se u skladu s normom IEC 60949 ili prema formuli
k
t I
S

=
2
ili prema
tablici 2 gdje je: S presjek u mm
2
, I u A efektivna vrijednost oekivane struje kvara za kvar zanemarive
impedancije, koja moe tei kroz zatitnu napravu, t u s proradno vrijeme zatitne naprave za automatski isklop,
a k koeficijent (faktor) koji ovisi o materijalu zatitnog vodia, izolaciji, poetnoj i konanoj temperaturi i o
drugim parametrima.
U TT sustavima u kojima su uzemljivai opskrbnog sustava i dostupnih vodljivih dijelova elektrino neovisni
presjek zatitnog vodia ne treba prijei 25 mm
2
za Cu ili 35 mm
2
za Al.

HKIE

83
Tablica 2 Najmanji presjek zatitnih vodia

Najmanji presjek pripadnog zatitnog vodia
mm
2

Presjek linijskog vodia S
mm
2

Ako je zatitni vodi od istog materijala
kao linijski vodi
Ako zatitni vodi nije od istog materijala
kao linijski vodi

S 16

S
S
k
k
2
1

16 < S 35

16
16
2
1
k
k

S > 35
a
S
2

2
2
1
S
k
k

gdje je:
k1 vrijednost koeficijenta k za linijski vodi dobivena iz obrasca u prilogu A ili odabrana iz tablica u HRN HD 60364-4-43
prema materijalu vodia i izolacije.
k2 vrijednost koeficijenta k za zatitni vodi odabrana iz tablica A.54.2 do A.54.6, kako je primjenjivo.
a
Za PEN vodi smanjenje presjeka dopustivo je samo u skladu s pravilima za presjeke neutralnog vodia (vidjeti HRN HD 60364-5-52).

Presjek svakog zatitnog vodia koji nije dio kabela ili nije u zajednikom omotau s linijskim vodiem ne smije
biti manji od: 2,5 mm
2
za Cu ili 16 mm
2
za Al, ako je predviena zatita od mehanikog oteenja i 4 mm
2
za Cu
ili 16 mm
2
za Al, ako nije predviena zatita od mehanikog oteenja. Ako zatitni vodi nije dio kabela, smatra
se mehaniki zatienim, ako je instaliran u cijev ili kanal ili zatien na slian nain. Kad je zatitni vodi
zajedniki za dva strujna kruga ili vie njih, njegov se presjek rauna prema formuli
k
t I
S

=
2
za
najnepovoljniju oekivanu struju kvara i proradno vrijeme za te strujne krugove ili odabire prema tablici 2 tako
da odgovara presjeku najveeg linijskog vodia strujnih krugova.

2.5.4.2. Vrste (tipovi) zatitnih vodia
Zatitni vodii mogu biti: vodii u vieilnim kabelima, izolirani ili goli vodii u zajednikom omotau s
aktivnim vodiima, uvreno instalirani goli ili izolirani vodii, metalni kabelski platovi, kabelski zasloni,
kabelsko ojaanje (armatura), pletenica, koncentrini vodii, metalna cijev uz uvjet elektrine neprekidnosti i
zadovoljavajueg presjeka. Metalna kuita razdjelnika prema normama HRN EN 61439-1 i HRN EN 61439-2
ili okviri sustava sabirnikog razvoda prema HRN EN 60439-2 mogu se upotrebljavati za zatitni vodi ako
istodobno udovolje sljedeem: da im je elektrina neprekidnost osigurana konstrukcijom ili prikladnim spojem,
da zadovoljavaju zahtjeve za presjek i da omoguuju prikljuak drugih zatitnih vodia na svakom odvojku.
Za zatitne vodie i vodie zatitnog izjednaivanja potencijala nije doputeno upotrebljavati metalne vodovodne
cijevi, metalne cijevi u kojima su potencijalno zapaljivi materijali (plin, tekuine, praak), konstrukcijske
dijelove koji su pod mehanikim naprezanjem u normalnom radu, gipke i elastine metalne cijevi, ako nisu za to
izraene, gipke metalne dijelove i nosiva uad te kabelske police i kabelske ljestve.

2.5.4.3. Elektrina neprekidnost zatitnih vodia
Zatitni se vodii moraju prikladno zatititi od mehanikog oteenja, kemijskih ili elektromehanikih
pogoranja, elektrodinaminih i termodinamikih sila. Spojevi moraju imati trajnu elektrinu neprekidnost i
odgovarajuu mehaniku vrstou. Spojni vijci ne smiju sluiti za druge svrhe. Spojevi se ne smiju izvoditi
lemljenjem, a moraju biti dostupni za pregledavanje i ispitivanje (osim nekih spojeva). U zatitni vodi ne smije
se umetnuti sklopna naprava, ali se mogu predvidjeti spojevi koji se mogu isklopiti za ispitivanje uz upotrebu
alata. U seriju sa zatitnim vodiem ne smiju se spajati naprave za nadziranje uzemljenja (osjetila, zavojnice,
strujni transformatori). Dostupni vodljivi dijelovi elektrine opreme ne smiju se upotrebljavati kao dio zatitnog
vodia prema drugoj opremi (osim kuita razdjelnika i okvira sustava sabirnikog razvoda).

HKIE

84

2.5.4.4. Vodii PEN, PEL i PEM
Ti se vodii smiju upotrebljavati samo u uvrenoj (fiksnoj) elektrinoj instalaciji, a ne smiju imati presjek
manji od 10 mm2 za Cu i 16 mm2 za Al i moraju se izolirati za napon linijskog vodia. (Zbog EMC razloga
PEN se vodii ne trebaju upotrebljavati od poetka instalacije, a PEN, PEL i PEM vodii ne doputaju se u
instalacijama prostora s eksplozivnom atmosferom). Za PEN, PEL i PEM vodi ne smiju se upotrebljavati
metalna kuita sustava razvoenja (osim za sustave sabirnikog razvoda i energetske tranike sustave prema
HRN EN 60439-2 i HRN EN 61534-1).
Strani vodljivi dijelovi ne smiju se upotrebljavati kao PEN, PEL i PEM vodii.
Ako su od neke toke instalacije odijeljene neutralna/srednja/linijska i zatitna funkcija, nije doputeno spojiti
neutralni/srednji/linijski vodi s drugim uzemljenim dijelom instalacije, no doputeno je iz PEN, PEL i PEM
vodia oblikovati vie od jednog neutralnog/srednjeg/linijskog i zatitnog vodia.

Na slici 1 prikazani su primjeri spajanja PEN, PEL ili PEM vodia

Slika 1a Primjer 1

MDB - glavni razdjelnik

Slika 1b Primjer 2
sabirnica L1
sabirnica L2
sabirnica L3
sabirnica N
sabirnica PEN(PE)
PE vodii N vodii
sabirnica L1
sabirnica L2
sabirnica PE
sabirnica L3
sabirnica PEN(PE)
PE vodii N vodii
HKIE

85

Slika 1c Primjer 3

Slika 1 Primjeri spoja PEN vodia
(slika 54.1 u normi)

2.5.4.5. Kombinirani vodii zatitnog i funkcionalnog uzemljenja
Takvi vodii moraju zadovoljiti zahtjeve za zatitni vodi, a dodatno i za funkcionalne zahtjeve. Povratni vodi
istosmjerne struje PEL ili PEM za energetsku opskrbu informacijske tehnologije smije takoer sluiti kao
kombinirani vodi funkcionalnog i zatitnog uzemljenja.

2.5.4.6. Pojaani vodii zatitnog uzemljenja za struje u vodiima zatitnog uzemljenja koje
prelaze 10 mA
Za troila za stalni spoj (bez utikaa) i sa strujom u vodiu zatitnog uzemljenja iznad 10 mA vrijedi da kad
troilo ima samo jednu stezaljku zatitnog uzemljenja, vodi zatitnog uzemljenja mora imati cijelom rutom
presjek od najmanje 10 mm
2
za Cu ili 16 mm
2
za Al te da kad troilo ima posebnu stezaljku za drugi vodi
zatitnog uzemljenja, taj se drugi vodi zatitnog uzemljenja najmanje istog presjeka kao onaj potreban za zatitu
u sluaju kvara mora protezati do toke gdje vodi zatitnog uzemljenja ima presjek ne manji od 10 mm
2
za Cu
ili 16 mm
2
za Al.

2.5.4.7. Razmjetaj zatitnih vodia
Kad se za zatitu od elektrinog udara upotrebljavaju nadstrujne zatitne naprave, zatitni se vodi mora ugraditi
u isti sustav oienja kao i aktivni vodii ili se smjestiti u njegovu neposrednu blizinu.

2.5.5. VODII ZATITNOG IZJEDNAIVANJA POTENCIJALA
2.5.5.1. Vodii zatitnog izjednaivanja potencijala za spoj na glavnu stezaljku uzemljenja
Vodii zatitnog izjednaivanja potencijala za spoj na glavnu stezaljku uzemljenja moraju imati presjek ne manji
od polovice presjeka najveeg vodia zatitnog uzemljenja u instalaciji i ne manji od 6 mm
2
za Cu, 16 mm
2
za Al
ili 50 mm
2
za elik (Fe), ali ne treba prelaziti 25 mm
2
za Cu ili jednakovrijedni presjek za druge materijale.

2.5.5.2. Vodii izjednaivanja potencijala za dodatno izjednaivanje potencijala
Vodi zatitnog izjednaivanja potencijala koji spaja dva dostupna vodljiva dijela mora imati vodljivost ne
manju od one najmanjeg zatitnog vodia spojenog na dostupne vodljive dijelove, a vodi zatitnog
izjednaivanja potencijala koji spaja dostupne vodljive dijelove sa stranim vodljivim dijelovima mora imati
vodljivost ne manju od polovice one presjeka odgovarajueg zatitnog vodia. Najmanji presjek vodia
sabirnica L1
sabirnica L2
sabirnica L3
sabirnica N
sabirnica PE
PE vodii N vodii
PEN sab
HKIE

86
dopunskog zatitnog izjednaivanja potencijala i vodia izjednaivanja izmeu dva strana vodljiva dijela mora
biti kao za zatitni vodi koji nije dio kabela ili nije u zajednikom omotau s linijskim vodiem tj. 2,5 mm
2
ili
16 mm
2
za Al sa zatitom od mehanikog oteenja i 4 mm
2
za Cu ili 16 mm
2
za Al bez mehanike zatite.

U dodatku A (normativni) obraena je metoda dobivanja koeficijenta k, a za razne izolirane i gole zatitne
vodie ovisno o materijalu vodia i materijalu izolacije i obloge te jesu li u sastavu kabela ili nisu i jesu li u
snopu s drugim kabelima ili nisu.

U dodatku B (obavijesni) dan je primjer uzemljenja i zatitnih vodia

povrina
zemlje
HKIE

87
Legenda

Znak Ime Primjedba
C Strani vodljivi dio
C1 Metalna vodovodna cijev koja dolazi izvana Ili cijev grijanja u gradu
C2 Metalna cijev otpadne vode koja dolazi izvana
C3 Metalna plinska cijev s izolacijskim umetkom koja dolazi
izvana

C4 Klimatizacija
C5 Sustav grijanja
C6 Metalna vodovodna cijev, npr. u kupaonici Vidjeti toku 701.415.2 iz norme
IEC 60364-7-701:2006
C7 Metalna cijev otpadne vode, npr. u kupaonici Vidjeti toku 701.415.2 iz norme
IEC 60364-7-701:2006
D Izolacijski umetak
MDB Glavni razdjelnik
DB Razdjelnik (podrazdjelnik) Opskrbljuje se iz glavnog
razdjelnika
MET Glavna stezaljka uzemljenja Vidjeti toku 542.4
SEBT Stezaljka dopunskog izjednaivanja potencijala
T1 Uzemljiva u betonu temelja (temeljni uzemljiva) ili
uzemljiva u tlu uz temelj
Vidjeti toku 542.2
T2 Uzemljiva za munjozatitu ako je potrebno Vidjeti toku 542.2
LPS Sustav munjozatite (ako postoji)
PE Stezaljka (e) PE u razdjelniku
PE/PEN Stezaljka(e) PE/PEN u glavnom razdjelniku
M Dostupni vodljivi dio (masa)
1 Vodi zatitnog uzemljenja (PE) Vidjeti toku 543
Za presjek vidjeti toku 543.1
Za vrstu zatitnog vodia vidjeti
toku 543.2
Za elektrinu neprekidnost vidjeti
toku 543.3
1a Zatitni vodi ili PEN vodi, ako postoji iz opskrbne
mree

2 Vodi zatitnog izjednaivanja potencijala za spoj na
glavnu stezaljku uzemljenja
Vidjeti toku 544.1
3 Vodi dodatnog zatitnog izjednaivanja potencijala Vidjeti toku 544.2
4 Odvodni vodi sustava munjozatite (LPS), ako postoji
5 Zemljospoj (vodi uzemljenja) Vidjeti toku 542.3

Slika B.54.1 Primjeri uzemljenja za temeljni uzemljiva, zatitne vodie
i vodie zatitnog izjednaivanja potencijala

U dodatku C (obavijesni) opisana je ugradnja temeljnog uzemljivaa.

U dodatku D (obavijesni) opisana je ugradnja uzemljivaa u tlu uz temelj s obrascima za izraun otpora
uzemljenja uzemljivaa.

2.6. HD 60364-4-444:2010/AC:2012
Ispravak se odnosi na francuski tekst norme.

Dokument se odnosi na zatitu od naponskih i elektromagnetskih poremeaja.

HKIE

88
2.7. HD 60364-5-56:2010/A1:2011
Dokument se odnosi na instalacije za sigurnosne svrhe.

Amandmanom se mijenja podtoka 560.9.8 koja sada glasi:
Na sustave rasvjete u sluaju opasnosti ne smiju tetno utjecati neki sustavi upravljanja. Neke budue preinake
sustava upravljanja moraju nastaviti biti u skladu s tim zahtjevom funkcionalne sigurnosti. U sluaju kvara
nekog krajnjeg strujnog kruga sve svjetiljke rasvjete za sluaj opasnosti u prostoru moraju pruiti punu
projektiranu rasvjetu.

NAPOMENA Za definiciju funkcionalne sigurnosti vidjeti podtoku 3.1.12 u normi EN 61508-4.

Prije je ta podtoka glasila:
Upravljaki i bus sustavi za sigurnosno osvjetljenje moraju biti neovisni o upravljakim i bus sustavima za ope
osvjetljenje; sprezanje oba sustava doputa se samo sa sueljima koja osiguravaju rasprezanje/odvajanje oba
busa jednog od drugog. Kvar upravljakog i bus sustava opeg osvjetljenja ne smije utjecati na ispravnu funkciju
sigurnosnog osvjetljenja.

U dodatku ZB dodan je posebni nacionalni uvjet za Irsku:

U Irskoj se primjenjuje I.S.3217 Rasvjeta u sluaju opasnosti.

2.8. HD 60364-7-701:2007/AC:2011
Ispravak dokumenta kojim se brie A-devijacija Austrije na podtoku 701.55.

2.9. HD 60364-7-701:2007/A11:2011
Dokument obrauje zahtjeve za posebne instalacije ili prostore u prostorima s kadom ili tuem.

Amandmanom se briu u dodatku ZA posebni nacionalni uvjeti za Dansku koji se odnose na podtoke 701.30.b,
701.415.2 i 701.55 (ostaje 701.30.3) i za Austriju zadnja reenica posebnog nacionalnog uvjeta na podtoku
701.512.3a) te se u dodatku ZB brie A-devijacija za Austriju koja se tie podtoke 701.55.

HKIE

NN El. Instalacije, V.Katanić, A.Gobov-sec PDF

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

NN El. Instalacije, V.Katanić, A.Gobov-sec PDF

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

HRVATSKA KOMORA INENJERA ELEKTROTEHNIKE

300 mA (za stropno grijanje s RCD s

30mA), a u IT sustavima napravama za

Das könnte Ihnen auch gefallen