You are on page 1of 81

2013.

HRVATSKA KOMORA INENJERA ELEKTROTEHNIKE


STRUNI SEMINAR
ELEKTRINA
POSTROJENJA
NAZIVNIH IZMJENINIH
NAPONA IZNAD 1 KV
Predavai:
Prof. dr. sc. Ivo Uglei, dipl. ing.
Miroslav Kepela, dipl. ing.


Struni seminar Hrvaske komore inenjera elektrotehnike:

ELEKTRINA POSTROJENJA
NAZIVNIH IZMJENINIH NAPONA IZNAD 1 kV







Predava!i: Prof.dr.sc. Ivo Ugle!i", dipl.ing.
Miroslav K#epela, dipl.ing.




2
Sadr"aj:

1. Uvod
2. Op"e odredbe i temeljni zahtjevi
2.1. Na$in postupanja s neutralnom to$kom
2.1.1. Izolirana neutralna to$ka
2.1.2. Rezonantno uzemljenje neutralne to$ke
2.1.3. Neutralna to$ka uzemljena preko velikog otpora
2.1.4. Neutralna to$ka uzemljena preko male impedancije
2.1.5. Posebni slu$aj uzemljenja neutralne to$ke preko malog otpora
2.1.6. Kruto ili direktno uzemljena neutralna to$ka
2.2. Nazivne veli$ine i dimenzioniranje postrojenja
2.2.1. Nazivni naponi i stupnjevi izolacije
2.2.2. Nazivne struje i struje kratkog spoja
2.2.3. Nazivna frekvencija
2.2.4. Korona
2.2.5. Prenaponi
2.2.6. Harmonici
2.2.7. Mehani$ki zahtjevi
2.2.8. Klimatski uvjeti i uvjeti okoli!a
3. Elektri$na izolacija
3.1. Plinoviti dielektrici
3.2. Kruti dielektrici
3.3. Unutarnja parcijalna izbijanja
3.4. Teku"i dielektrici
3.5. Koordinacija izolacije
3.5.1. Klasi$na metoda koordinacije izolacije
3.5.2. Statisti$ko matemati$ka metoda koordinacije izolacije
4. Elektri$na oprema i proizvodi
5. Elektroenergetska postrojenja
6. Sigurnosne mjere
6.1. Za!tita od izravnog dodira i sigurnost pri radu
6.2. Za!tita od neizravnog dodira
6.3. Za!tita od elektri$nih lukova izazvanih kvarom
6.4. Za!tita od izravnih udara munje
6.5. Za!tita od po%ara
6.6. Elektromagnetska polja
6.6.1. Pregled i usporedba doma"ih i stranih norma i propisa na podru$ju elektromagnetskog zra$enja
6.6.2. Utjecaj polja na osoblje i opremu
6.6.3. Biofiziolo!ki utjecaj elektromegnetskog polja pogonske frekvencije
7. Sekundarni sustav upravljanja, za!tite i mjerenja te postrojenja pomo"nih napajanja
7.1. Sekundarni sustav upravljanja, za!tite i mjerenje
7.2. Postrojenja pomo"nih napajanja
8. Uzemljiva$ki sustavi
8.1. Specifi$ni otpor tla
8.2. Vrste uzemljiva$a
8.2.1. Povr!inski uzemljiva$
8.2.2. &tapni uzemljiva$
8.2.3. Kri%ni uzemljiva$
8.2.4. Temeljni uzemljiva$
8.2.5. Prstenasti uzemljiva$
8.3. Naponi dodira i koraka
8.3.1. Napon dodira
8.3.2. Napon koraka
LITERATURA


3
1. UVOD
Elektroenergetska postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV projektirana i gra'ena u periodu od 1974.
do 2010. godine morala su zadovoljavati zahtjeve propisane Pravilniku o tehni$kim normativima za
elektroenergetska postrojenja nazivnih napona iznad 1000 V (Slu%beni list SFRJ br. 4/74 i 13/78) [1]
i ostalim tada va%e"im Pravilnicima. Navedeni Pravilnik u osnovi se je oslanjao na njema$ku praksu,
odnosno njema$ke VDE norme i detaljno je obra'ivao tehni$ke zahtjeve za elektroenergetska
postrojenja, te definirao osnovne tehni$ke zna$ajke i veli$ine potrebne za njihovo projektiranje i
dimenzioniranje. U me'uvremenu je, 2001. god., temeljem $l. 9. Zakona o normizaciji (Narodne
novine br. 55/96) [2], Hrvatski zavod za norme (tada Dr%avni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,
DZNM), usvojio bez ikakvih preinaka europski dokument o uskla'ivanju Power installations exceeding
1 kV a.c. (HD 637 S1:1999) koja time postaje hrvatska norma Elektri$na postrojenja nazivnih
izmjeni$nih napona iznad 1 kV (HRN HD 637 S1:2001) [3]. Hrvatski prijevod prvog izdanja ove norme
DZNM je objavio o%ujka 2002. S obzirom da se je nova hrvatska norma u dijelovima razlikovala od
postoje"ih Pravilnika, isti su i dalje ostali na snazi, uz stav da se pri projektiranju i gradnji alternativno
mo%e koristiti nova hrvatska norma, ali ne u kombinaciji sa starim Pravilnicima, dakle ili nova norma ili
stari Pravilnici.
Novi Pravilnik o tehni$kim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeni$nih napona
iznad 1 kV (u daljnjem tekstu Pravilnik) [4], koji se u pravilu oslanja na HRN HD 637 S1:2001 i ostale
europske norme, donesen je 27.08.2010., a stupio je na snagu 14.09.2010., odnosno osam dana po
objavljivanju u Narodnim novinama ($l. 76 Pravilnika).
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestali su va%iti ($l. 73):
Pravilnik o tehni$kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad
1000 V (Slu%beni list SFRJ, br. 4/74 i 13/78, $lanak 53. Zakona o normizaciji, Narodne
novine br. 55/96 i $lanak 39. stavak 1. Zakona o tehni$kim zahtjevima za proizvode i
ocjenjivanju sukladnosti, Narodne novine br. 20/10);
Pravilnik o tehni$kim normativima za za!titu elektroenergetskih postrojenja od prenapona
(Slu%beni list SFRJ, br. 7/71 i 44/76, $lanak 53. Zakona o normizaciji Narodne novine,
br. 55/96 i $lanak 39. stavak 1. Zakona o tehni$kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju
sukladnosti Narodne novine, br. 20/10), u dijelu u kojem se to odnosi na elektroenergetska
postrojenja prema odredbama ovoga Pravilnika;
Pravilnik o tehni$kim mjerama za pogon i odr%avanje elektroenergetskih postrojenja
(Slu%beni list SFRJ, br. 19/68, $lanak 53. Zakona o normizaciji Narodne novine, br.
55/96 i $lanak 39. stavak 1. Zakona o tehni$kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju
sukladnosti Narodne novine, br. 20/10), u dijelu u kojem se to odnosi na
elektroenergetska postrojenja prema odredbama ovoga Pravilnika.
Unutar prijelaznog razdoblja od jedne godine (dakle do 14.09.2011.) od stupanja ovog Pravilnika na
snagu, jo! su se iznimno mogli primjenjivati navedeni propisi stavljeni izvan snage ($l. 73).
Va%no je re"i ($l. 74.) da se prvi redovni periodi$ni pregled, mjerenje i ispitivanje postoje"eg
elektroenergetskog postrojenja i elektri$ne opreme koji su bili izvedeni temeljem gore navedenih,
ranije va%e"ih propisa, mora izvr!iti u roku od $etiri godine od zadnjeg dokumentiranog pregleda,
mjerenja i ispitivanja.
Pravilnik se u svemu poziva na va%e"e hrvatske norme (u daljnjem tekstu HRN), odnosno europske
norme (u daljnjem tekstu EN i/ili IEC) prihva"ene kao HRN, pri $emu se iste primjenjuju u varijanti
va%e"oj na dan njihove primjene ($l. 75). Popis norma koje se primjenjuju pri projektiranju, izvo'enju
radova, uporabi, pogonu i odr%avanju elektroenergetskih postrojenja dat je u Prilogu A Pravilnika, a
popis norma koje se primjenjuju na elektri$nu opremu nazivnih izmjeni$nih napona iznad 1 kV u
Prilogu B Pravilnika.



4
2. OP#E ODREDBE I TEMELJNI TEHNI$KI ZAHTJEVI
Pravilnik se primjenjuje pri projektiranju, gra'enju (izvo'enju radova), uporabi, odnosno pogonu i
odr%avanju elektroenergetskih postrojenja namijenjenih za proizvodnju, prijenos, distribuciju, opskrbu
odnosno kori!tenje elektri$ne energije, te na njihovu pripadnu elektri$nu opremu, instalacije i procese
($l. 2) i to ($l. 3):
stanice (rasklopna postrojenja) sa sklopnim ure'ajima, s ili bez transformatora, s prate"im
sekundarnim sustavima upravljanja, za!tite, mjerenja i komunikacija, pomo"nim istosmjernim i
izmjeni$nim niskonaponskim postrojenjima za vlastitu potro!nju, te ostalim pripadnim
elektri$nim (sabirnice, uzemljenje, gromobrani i dr.) i gra'evinskim podsustavima, u
zatvorenim i/ili otvorenim pogonskim prostorima u podru$ju proizvodnje, prijenosa, distribucije,
opskrbe i/ili kori!tenja elektri$ne energije;
elektroenergetska postrojenja na stupu sklopni ure'aji i/ili transformatori koji se nalaze izvan
zatvorenog elektri$nog pogonskog prostora;
elektrane ili vi!e elektrana na istoj lokaciji elektroenergetsko postrojenje koje obuhva"a
generatore i transformatore sa svim pripadaju"im sklopnim ure'ajima i svim pomo"nim
elektri$nim sustavima (vidjeti i navedeno pod stanice);
elektroenergetska postrojenja u industriji, poljoprivredi, trgova$kim i ostalim javnim
gra'evinama, uklju$ivo veze me'u zatvorenim elektri$nim pogonskim prostorima i stanicama
na istoj lokaciji, osim kad su te veze dio prijenosne ili distribucijske mre%e.
Pravilnik se primjenjuje i na svu elektri$nu opremu i gra'evinske dijelove koji su sastavni dio
elektroenergetskog postrojenja ($l. 3).
Pravilnik se ne primjenjuje na ($l. 4):
nadzemne i kabelske vodove me'u odvojenim elektroenergetskim postrojenjima koji su dio
prijenosne ili distribucijske mre%e;
sustave elektri$ne vu$e, osim stanice koje napajaju sustave elektri$ne vu$e;
rudarsku opremu i postrojenja;
instalacije za fluorescentna rasvjetna tijela;
elektroenergetska postrojenja na brodovima i obalnim postrojenjima;
elektrostatsku opremu;
ispitna mjesta (ispitne stanice i laboratorije), osim na stanice koje ih napajaju;
medicinsku opremu;
konstruiranje tvorni$ki izra'enih i tipski ispitanih sklopnih ure'aja koji moraju udovoljiti
zahtjevima posebnih norma, navedenih u Prilogu B Pravilnika.
Uz ispunjavanje zahtjeva ovog Pravilnika, moraju se ispunjavati i zahtjevi propisani posebnim
zakonima i propisima iz podru$ja prostornog ure'enja i gradnje, proizvodnje, prijenosa, distribucije,
opskrbe odnosno kori!tenja elektri$ne energije, sigurnosti i zdravlja pri radu, za!tite od po%ara te
zahtjevi propisani drugim posebnim propisima u varijanti na dan njihove primjene, kao !to su, ali ne
isklju$ivo:
Zakon o prostornom ure'enju i gradnji (NN 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012)
o Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/2000)
o Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/1999, 29/2003)
o Pravilnik o sadr%aju izjave projektanta o uskla'enosti glavnog odnosno idejnog
projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN98/1999)
o Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapo$injanje obavljanja
djelatnosti gra'enja (NN 89/2006, 139/2006)
o Pravilnik o uvjetima i na$inu vo'enja gra'evinskog dnevnika (NN 6/2000)
o Pravilnik o tehni$kom pregledu gra'evine (NN 108/2004)
o Pravilnik o na$inu zatvaranja i ozna$avanja zatvorenog gradili!ta (NN 2/2005)


3
o Pravilnik o stru$nom ispitu te upotpunjavanju i usavr!avanju znanja osoba koje
obavljaju poslove prostornog ure'enja i graditeljstva (NN 24/2008, 141/2009, 23/2011,
129/2011, 109/2012)
o Tehni$ki propis o gra'evnim proizvodima (NN 33/2010)
o Tehni$ki propis za sustave za!tite od djelovanja munje na gra'evinama (NN 87/2008,
33/2010)
o Tehni$ki propis za niskonaponske elektri$ne instalacije (NN 5/2010)
Zakon o arhitektonskim i in%enjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ure'enju i
gradnji (NN 152/2008, 49/2011, 25/2013)
o Pravilnik o suglasnosti za zapo$injanje obavljanja djelatnosti gra'enja (NN 43/2009
o Pravilnik o potrebnim znanjima iz podru$ja upravljanja projektima (NN 45/2009)
o Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhitektonskim i in%enjerskim poslovima i
djelatnostima u prostornom ure'enju i gradnji (NN 25/2013)
Zakon o za!titi okoli!a (NN 110/2007)
o Pravilnik o znaku za!tite okoli!a (NN 70/2008, 81/2011)
o Pravilnik o mjerama otklanjanja !tete u okoli!u i sanacijskim programima (NN
145/2008)
o Pravilnik o na$inu pe$a"enja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih osoba
prema propisima o za!titi okoli!a (NN 23/2012)
Zakon o za!titi od po%ara (NN 92/2010)
o Pravilnik o izradi procjene ugro%enosti od po%ara i tehnolo!ke eksplozije (NN 35/1994,
110/2005, 28/2010)
o Pravilnik o sadr%aju plana za!tite od po%ara i tehnolo!kih eksplozija (NN 35/1994,
55/1994)
o Pravilnik o sustavima za dojavu po%ara (NN 56/1999)
o Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i ga!enje
po%ara (NN67/1996, 41/2003)
o Pravilnik o stru$nim ispitima u podru$ju za!tite od po%ara (NN 141/2011)
o Pravilnik o sadr%aju elaborata za!tite od po%ara (NN 51/2012)
o Pravilnik o temeljnim zahtjevima za za!titu od po%ara elektroenergetskih postrojenja i
ure'aja (NN 146/2005)
o Pravilnik o hidrantskoj mre%i za ga!enje po%ara (NN 8/2006)
o Pravilnik o razvrstavanju gra'evina, gra'evinskih dijelova i prostora u kategorije
ugro%enosti od po%ara (NN 62/1994, 32/1997)
o Pravilnik o gra'evinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete gra'enja glede
za!tite od po%ara (NN 35/1994)
o Pravilnik o zahvatima u prostoru u postupcima dono!enje procjene utjecaja zahvata
na okoli! i utvr'ivanja objedinjenih uvjeta za!tite okoli!a u kojima Ministarstvo
unutarnjih poslova odnosno nadle%na policijska uprava ne sudjeluje u dijelu koji se
odnosi na za!titu od po%ara (NN 88/2011)
o Pravilnik o odr%avanju i izboru vatrogasnih aparata (NN 35/1994, 55/1994, 103/1996,
130/2007)
o Pravilnik o uvjetima za ispitivanje uvezenih ure'aja za ga!enje po%ara (NN 75/1994,
119/2007)
o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/1994, 55/1994, 142/2003)
o Pravilnik o mjerama za!tite od po%ara kod gra'enja (NN 141/2011)
Zakon o za!titi od buke (NN 30/2009)
o Pravilnik o najvi!im dopu!tenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/2004)
o Pravilnik o na$inu izrade i sadr%aju karata buke i akcijskih planova te o na$inu
izra$una dopu!tenih indikatora buke (NN 75/2009)
Zakon o za!titi od neioniziraju"eg zra$enja (NN 91/2010)


6
o Pravilnik o za!titi od elektromagnetskih polja (NN 98/2011)
o Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na
izlo%enost radnika rizicima koji potje$u od elektromagnetskih polja (NN 38/2008)
Zakon o za!titi na radu (NN 59/1996, 94/1996, 114/2003, 86/2008, 75/2009, 143/2012)
o Pravilnik o za!titi na radu na privremenim ili pokretnim gradili!tima (NN 51/2008)
o Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektri$nom energijom (NN 88/2012)
o Pravilnik o za!titi radnika od izlo%enosti buci na radu (NN 46/2008)
Zakon o energiji (NN 120/2012)
o Op"i uvjeti za opskrbu elektri$nom energijom (NN 14/2006)
Zakon o tr%i!tu elektri$ne energije (22/2013)
o Mre%na pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/2006)
Zakon o elektroni$kim komunikacijama (NN 73/2008, 90/2011, 133/2012)
o Pravilnik o tehni$kim uvjetima za elektroni$ku komunikacijsku mre%u poslovnih i
stambenih zgrada (NN 155/2009)
Zakon o hrvatskim %eljeznicama (NN 53/1994, 162/1998)
o Pravilnik o tehni$kim uvjetima kojima mora udovoljavati %eljezni$ki elektroenergetski
infrastrukturni podsustav (NN 129/2010, 23/2011)
Zakon o normizaciji (NN 163/2003)
Zakon o tehni$kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/2010)
o Pravilnik o elektri$noj opremi namjenjenoj za uporabu unutar odre'enih naponskih
granica (NN 41/2010)
o Popis hrvatskih norma u podru$ju niskonaponske opreme 2009-10-01 (NN 123/2009)
o Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 23/2011)
o Popis hrvatskih norma iz podru$ja elektromagnetske kompatibilnosti (NN 35/2009,
22/2010)
o Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i ozna$avanju gra'evnih
proizvoda (NN 103/2008, 147/2009, 87/2010, 129/2011)
o Pravilnik o obliku, sadr%aju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim
tehni$kim zahtjevima (NN 46/2008)
Zakon o otpadu (NN 178/2004, 153/2005, 111/2006, 60/2008, 87/2009)
o Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri$nim i elektroni$kim ure'ajima i opremom
(NN 74/2007, 133/2008, 31/2009, 156/2009, 143/2012)
ostali, ovdje nenavedeni Zakoni i Propisi $ija primjena je obvezna danom ugovaranja projekta
elektroenergetskog postrojenja.
Svi navedeni zakoni, pravilnici i ostali podzakonski akti dostupni su na internetskim stranicama
Narodnih novina, www.nn.hr.
Pored navedene zakonske regulative, elektroenergetska postrojenja u vlasni!tvu Hrvatske
elektroprivrede trebaju zadovoljiti i njezine granske norme, koje moraju biti uskla'ene s predmetnim
Pravilnikom, va%e"e na dan njihove primjene, kao !to su, ali ne isklju$ivo:
Tehni$ke mjere za!tite elektroenergetskih postrojenja i objekata od malih %ivotinja (Bilten
HEP-a br. 55/96)
Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima (Bilten HEP-a br.
180/07)
Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektrodistribucijskim postrojenjima (Bilten HEP-a br.
94/01)
Tehni$ki uvjeti za trafostanice 10(20)/0,4 kV, 1(630 kVA - kabelska izvedba (Bilten HEP-a br.
16/92)
Tehni$ki uvjeti o izboru osobnih za!titnih sredstava i za!titne opreme za rad na
elektroenergetskim postrojenjima distribucije elektri$ne energije (Bilten HEP-a br. 83/99)
Tehni$ki uvjeti za TS 10(20)/0,4 kV, 1(250 kVA i 1x630 kVA kabelska izvedba vanjsko


7
poslu%ivanje (Bilten HEP-a br.57/97)
Tehni$ki uvjeti za stupnu TS 10(20)/0,4 kV; 50(100) kVA jednostavne izvedbe (Bilten HEP-a
br. 72/99)
Tehni$ki uvjeti za distribucijske uljne transformatore snage od 50 kVA do 1000 kVA napona
10/0,42 kV; 20/0,42 kV i 20(10)/0,42 kV (Bilten HEP-a br. 60/97)
Tehni$ki uvjeti za sklopne aparature u metalnom ku"i!tu (RMU) za nazivne napone 12 kV i 24
kV i aparature (Bilten HEP-a br. 138/04)
Tehni$ka pravila za obra$unska mjerna mjesta u nadle%nosti HEP-Operatora prijenosnog
sustava d.o.o. (Bilten HEP-a br. 175/07)
Kriteriji za izbor i ugradnju prenaponske za!tite mre%a i postrojenja srednjeg napona (Bilten
HEP-a br. 90/01)
Tehni$ki uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV
(Bilten HEP-a br. 22/93)
Pravilnik o odr%avanju elektroenergetskih objekata i postrojenja, HEP ODS d.o.o., Zagreb,
sije$anj 2008.
Uputa za postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi (Bilten HEP-a br. 95/01)
Svi pojmovi kori!teni u Pravilniku istovjetni su onima u Zakonu o energiji i citiranim europskim
normama ($l. 5).
Smatra se da su postrojenja iili elektri$na oprema u skladu s Pravilnikom ako se pri projektiranju,
izvo'enju, uporabi, pogonu i odr%avanju elektroenergetskog postrojenja, te proizvodnji opreme koriste
norme na koje upu"uje Pravilnik.
Pravilnik ostavlja mogu"nost primjene druga$ijih odnosno posebnih propisa vezano na pojedine
zahtjeve ako je to potrebno s obzirom na posebnosti odre'enih vrsta postrojenja.
Zakoni i podzakonski akti obvezni su i njihovo nepridr%avanje podlije%e kaznenim odredbama. Isto
tako obvezna je i primjena svih hrvatskih norma navedenih u zakonima i podzakonskim aktima. U
nedostatku hrvatskih norma, dozvoljena je primjena priznatih me'unarodnih norma (IEC, VDE, IEEE,
NFPA, BS i sl.) uz uvjet da nisu u suprotnosti s hrvatskim normama, te da pru%aju istu razinu
sigurnosti kao hrvatske norme.
Postrojenja i oprema moraju biti projektirani i dimenzionirani tako da podnesu sve elektri$ne,
mehani$ke, klimatske i ostale utjecaje okoli!a koji se o$ekuju na lokaciji.

2.1. Na!in postupanja s neutralnom to!kom
Prilikom razmatranja postupanja s neutralnom to$kom u !irem smislu, mo%emo govoriti o
neuzemljenom i uzemljenom sustavu. Neuzemljeni sustav nema namjernih spojeva sa zemljom.
Uzemljeni sustav ima barem jednu neutralnu to$ku transformatora spojenu na uzemljenje.
U praksi poznajemo sljede"e na$ine postupanja s neutralnom to$kom ($l. 10):
neuzemljena (izolirana) neutralna to$ka;
rezonantno uzemljenje (uzemljenje preko Petersnove prigu!nice);
uzemljenje preko velikog otpora;
uzemljenje preko male impedancije;
kruto ili direktno uzemljenje.
Na$in postupanja s neutralnom to$kom utje$e na:
veli$inu struje kvara i njegovo trajanje;
koordinaciju izolacije (izbor stupnja izolacije);
zna$ajke prenapona i izbor odvodnika prenapona;
izvedbu uzemljenja;
koncepciju za!tite, te izbor i pode!enje za!titnih releja.


8
Ne postoji jednostavan i univerzalni odgovor na pitanje da li i koji na$in postupanja s neutralnom
to$kom primijeniti. Svaki od navedenih na$ina ima dobre, ali i neke lo!e strane, me'utim u svakom
slu$aju treba biti omogu"eno sigurno i pouzdano otkrivanje mjesta kvara i njegov isklop, odnosno
ograni$enje. Osnovni kriteriji na kojima se temelji izbor su:
napon dodira i koraka, odnosno zahtjevi za otklanjanje opasnosti po %ivot;
zahtjevi za besprekidnu opskrbu priklju$ene mre%e;
sprje$avanje !tete na opremi usljed kratkog spoja;
otkrivanje mjesta kvara;
selektivni i brzi isklop kvara, odnosno sekcija mre%e u kvaru;
induktivna interferencija;
zahtjevi pogona i odr%avanja.
Odluka o na$inu postupanja s neutralnom to$kom slo%ena je zada"a koja zahtijeva dobro poznavanje
navedenih kriterija uz ekonomsku evaluaciju gubitaka nastalih zbog kvara, kako bi se donijelo tehni$ki
i ekonomski optimalno rje!enje. Zbog toga svaki pojedini slu$aj treba temeljito razmotriti prije
dono!enja kona$ne odluke, !to od projektanta zahtijeva:
dobro poznavanje problematike uzemljenja neutralne to$ke (izbor primarne i sekundarne
opreme, prora$un uzemljenja, konfiguriranje sustava za!tite, nadzora i signalizacije itd.);
poznavanje karakteristika sustava (konfiguracija mre%e, kapacitivna struja, impedancije
elemenata mre%e, snaga kratkog spoja itd.);
punu koordinaciju s distributivnim poduze"em, vlasnikom transformatorske stanice
(konzultacije vezano na odluku o na$inu uzemljenja neutralne to$ke i izboru opreme);
optimiranje izbora uva%avaju"i tehni$ke i ekonomske kriterije, uz sigurnost za %ivot i zdravlje
ljudi kao prvenstveni kriterij.

2.1.1. Izolirana neutralna to!ka
Sustav s izoliranom neutralnom to$kom je onaj u kojem ne postoji namjerni spoj neutralne to$ke ili
ostalih elemenata postrojenja sa zemljom (uz iznimku pogonskih uzemljenja naponskih
transformatora, odvodnika prenapona i sl.).
Veza s okolnom zemljom u normalnom pogonu je dozemni kapacitet nadzemnih vodova i kabela.
Izolirani sustav mo%e se, dakle, smatrati uzemljenim preko distribuiranog kapaciteta spojenog u
zvijezdu, s neutralnom to$kom na potencijalu zemlje. Izolacija pojedinih faza u normalnom pogonu
izlo%ena je naprezanju faznim naponom (slika 2-1).

Slika 2-1 Sustav s izoliranom neutralnom to$kom u normalnom pogonu

Problemi nastaju u slu$aju zemljospoja (spoja faznog vodi$a sa zemljom). Direktni zemljospoj jedne
faze uzrokuje porast napona na zdravim fazama do iznosa linijskog napona. O ovome treba voditi
ra$una prilikom razmatranja koordinacije izolacije i izbora odvodnika prenapona, $iji nazivni napon
treba zadovoljiti relaciju: Ur ! 1,25 U). U slu$aju pada vodi$a na tlo postoji opasnost po %ivot.
Zemljospoj u izoliranoj mre%i nije kratki spoj, nego ga mo%emo smatrati nenormalnim pogonskim


9
stanjem koje omogu"uje kontinuirani pogon uz navedeno pove"anje napona i opasnosti.
Sustav s izoliranom neutralnom to$kom i naponske prilike za slu$aj zemljospoja u fazi L3 prikazan je
na slici 2-2.

Slika 2-2 Sustav s izoliranom neutralnom to$kom u pogonu sa zemljospojem u fazi L3
Porast napona zdravih faza, traje li du%e vrijeme, mo%e izazvati proboj izolacije slabijih ili starih
komponenti, naro$ito na starim transformatorima, motorima i kabelima. Kapacitivna struja koja se
zatvara na mjestu kvara mo%e izazvati znatne prijelazne prenapone vrlo nestabilnog luka, vi!estruko
(6 do 8 puta) ve"e od nazivnog, pa govorimo o intermitiranom zemljospoju.
Probojem izolacije neke od zdravih faza zemljospoj prelazi u dvopolni kratki spoj sa zemljom vrlo
velikih struja, !to mo%e imati velike hvarijske posljedice.
Dobra strana pogona s izoliranom neutralnom to$kom je ta da omogu"uje nastavak pogona mre%e
tijekom razumnog vremena, bez nenajavljenog isklopa. To je osobito va%no industrijskim potro!a$ima
(npr. industrijska mre%a %eljezare) koji na taj na$in mogu izbje"i ili znatno ubla%iti gubitke i !tete usljed
nestanka opskrbe elektri$nom energijom.

2.1.2. Rezonantno uzemljenje neutralne to!ke
Rezonantnim uzemljenjem neutralne to$ke (slika 2-3) posti%e se kompenzacija kapacitivne struje
mre%e kori!tenjem prigu!nice za uzemljenje (Petersnove prigu!nice) spojene izme'u neutralne to$ke
transformatora i uzemljenja, opremljene otcjepima ili kontinuiranom regulacijom.

Slika 2-3 Sustav s rezonantno uzemljenom neutralnom to$kom u normalnom pogonu

U slu$aju zemljospoja jedne faze, prigu!nica "e generirati struju induktivnog karaktera kroz
transformator prema mjestu kvara. Istovremeno "e vodovi generirati kapacitivnu struju zemljospoja. S
obzirom na me'usobni fazni pomak ovih struja za prakti$ki 180, u slu$aju dobro pode!ene prigu!nice
njihova razlika odnosno struja kroz zemlju na mjestu kvara vrlo je mala (* 0). Sukladno navedenom,
luk struje zemljospoja na mjestu kvara ugasit "e se bez ponovnog paljenja.


10
Iz navedenog slijedi da je od najve"e va%nosti $im preciznije pode!enje induktiviteta prigu!nice, uz
odgovaraju"e korekcije kod svake promjene u konfiguraciji mre%e. Nazivnu struju pigu!nice treba
izabrati tako da bude jednaka ili ve"a kapacitivnoj struji zemljospoja, odnosno za to$no pode!enje
reaktancija prigu!nice (otcjepa ili stupnja regulacije) treba zadovoljiti relaciju:
3
0 0
X X
X
C
P
!
= ,
gdje je:
X
C0
- nulta kapacitivna reaktancija sustava;
X
0
- nulta induktivna reaktancija sustava.
Direktni zemljospoj jedne faze uzrokuje porast napona na zdravim fazama do iznosa linijskog napona,
te kao i kod izoliranog sustava nazivni napon odvodnika prenapona treba zadovoljiti relaciju Ur ! 1,25
U). U slu$aju pada vodi$a na tlo, isto tako postoji opasnost po %ivot.
Potraju li ovakva naponska naprezanja du%e vrijeme, mo%e do"i do proboja izolacije neke od zdravih
faza i time do dvopolnog kratkog spoja sa zemljom uz velike havarijske posljedice.
Zemljospoj u rezonantno uzemljenoj mre%i nije kratki spoj, nego ga mo%emo smatrati nenormalnim
pogonskim stanjem koje omogu"uje kontinuirani pogon, ali ga treba ustanoviti i otkloniti unutar
najkra"eg mogu"eg vremena.
Sustav s neutralnom to$kom uzemljenom preko Petersenove prigu!nice i naponske prilike za slu$aj
zemljospoja u fazi L3 prikazan je na sl. 2-4.

Slika 2-4 Sustav s rezonantno uzemljenom neutralnom to$kom u pogonu sa zemljospojem u fazi L3

Nazivni napon na prigu!nici u slu$aju direktnog zemljospoja bit "e pribli%no jednak faznom naponu, a
struja kroz prigu!nicu iznosit "e:
P
P
X
U
I
!
=
3
.
Prednost rezonantnog uzemljenja neutralne to$ke je u mogu"nosti nastavka pogona mre%e, bez
nenajavljenog isklopa, do otkrivanja i otklanjanja zemljospoja. Nedostatak je, uz potencijalnu opasnost
po %ivot, relativno visoka cijena opreme, zavisno o izvedbi prigu!nice.

2.1.3. Neutralna to!ka uzemljena preko velikog otpora

Uzemljenje neutralne to$ke transformatora preko velikog otpora, premda u mnogo $emu superiorno u
usporedbi s ostalim metodama, uglavnom se prakticira u SAD i Kanadi, te ovdje nije podrobnije
razmatrano.



11
2.1.4. Neutralna to!ka uzemljena preko male impedancije
Uzemljenje neutralne to$ke preko male impedancije efikasno je i jednostavno, ekonomski prihvatljivo
rje!enje. U na!oj praksi uobi$ajeno je uzemljenje neutralne to$ke preko malog otpora. Svodi se na
ugradnju i spajanje otpornika odgovaraju"ih nazivnih veli$ina izme'u neutralne to$ke transformatora i
uzemljenja, kako je pojednostavljeno prikazano na sl. 2-5.
Dozemni spoj u sustavu s neutralnom to$kom uzemljenom preko malog otpora predstavlja jednopolni
kratki spoj koji za!tita treba isklopiti unutar pode!enog vremena. Otpornici za uzemljenje neutralne
to$ke naj$e!"e su dimenzionirani za nazivne struje 150 1000 A, u trajanju 5 s. Budu"i da struja
jednopolnog kvara u nepovoljnim slu$ajevima (visokootporni kvar) mo%e biti manja od nazivne struje,
prora$unu proradne struje releja treba pristupiti s najve"om pa%njom kako bi se vod u kvaru isklopio
unutar pode!enog vremena.
Izbor otpornika za uzemljenje op"enito, odnosno struje koju treba ograni$iti, svodi se na primjenu
Ohmovog zakona. Za jednostavan slu$aj napajanja transformatora iz jednog izvora, nazivnu struju
otpornika za uzemljenje mo%emo izraziti formulom:
n
n
R jX Z
U
I
3 2
3
0 1
+ +
!
=
gdje je:
I
n
- nazivna struja otpornika (struja jednopolnog kvara na mjestu
ugradnje kroz otpornik);
Z
1
- impedancija direktnog sustava pri jednopolnom kratkom spoju na
mjestu ugradnje otpornika;
X
0
- nulta impedancija transformatora;
R
n
- nazivni otpor otpornika za uzemljenje.
Uzemljenje preko malog otpora, uz ekonomsku prihvatljivost rje!enja, pru%a znatne prednosti u
odnosu na izolirani sustav, kao !to su:
znatno se smanjuju veli$ine prijelaznih prenapona;
pojednostavljuje se lociranje dozemnog spoja;
smanjuju se vrijeme i tro!kovi pronalaska i otklanjanja kvara;
napon faze prema zemlji ostaje nepromijenjen;
pojednostavljuje za!titu opreme;
ve"a sigurnost za zdravlje i %ivot ljudi;
bolja prenaponska za!tita postrojenja i sustava;
smanjenje u$estalosti (gusto"e) kvarova.
Mana ovog na$ina uzemljenja neutralne to$ke je isklop voda u kvaru bez
prethodne najave, $ime mogu nastati znatne ekonomske !tete, posebice u
industrijskoj proizvodnji. Izborom uzemljenja neutralne to$ke preko malog otpora
posti%emo dobru sigurnost za ljude i opremu, dok je besprekidno napajanje
potro!a$a na drugom mjestu.
U nadzemnim distributivnim mre%ama naj$e!"e se koriste releji s automatskim
ponovnim uklopom. Nakon prvog isklopa jednopolnog kratkog spoja slijedi
beznaponska pauza, nakon koje dolazi do ponovnog uklopa voda u kojem je
ustanovljen kvar. Ukoliko je kvar i dalje prisutan, relej izdaje nalog za trajni isklop.
Statistika pokazuje da je 70% kvarova u nadzemnoj distributivnoj mre%i prolaznog
karaktera, !to zna$i da se nakon ponovnog uklopa uspostavlja normalno
pogonsko stanje. Time su ve"i zastoji u opskrbi potro!a$a i prekidi u industrijskoj
proizvodnji svedeni na minimum.
Za razliku od nadzemnih vodova, kabelski vodovi !tite se relejima bez
automatskog ponovnog uklopa, s obzirom da je kvar na kabelu uvijek trajnog
karaktera i zahtijeva isklop iz mre%e.
Slika 2-5 Neutralna
to$ka uzemljena
preko malog
otpora



12
Iz navedenog se mo%e zaklju$iti da odluka o uzemljenju neutralne to$ke preko malog otpora i njegov
izbor podrazumijevaju dobro poznavanje konfiguracije mre%e, prilika u mre%i i zahtjeva potro!a$a.
2.1.5. Posebni slu!aj uzemljenja neutralne to!ke preko malog otpora
U distributibutivnim TS 35/10(20) kV uobi$ajeno se koriste
transformatori grupe spoja Dyn5 s izvedenom neutralnom
to$kom. Rje'e se koriste druge grupe spojeva, npr. Yd5, kad
je potrebno formirati umjetnu neutralnu to$ku pomo"u
transformatora za uzemljenje, grupe spoja ZNyn11 (slika 2-6).
Transformator za uzemljenje koristi se i u slu$aju da
energetski transformator nema izvedenu neutralnu to$ku.
Transformator je priklju$en na sabirnice 10(20) kV postrojenja
kako je prikazano na sl. 2-6, a neutralna to$ka uzemljena mu
je preko malog otpora. Transformator za uzemljenje treba
spojiti $im bli%e stezaljkama energetskog transformatora.
Transformator za uzemljenje u slu$aju jednopolnog kratkog
spoja treba podnijeti ista naprezanja kao i pripadni otpornik.
Neutralna to$ka treba imati puni stupanj izolacije za nazivni
fazni napon sustava.
Zbog ekonomskih razloga, po%eljno je transformator za
uzemljenje istovremeno koristiti i kao transformator vlastite
potro!nje transformatorske stanice.
U slu$aju jednopolnog kratkog spoja transformator za uzemljenje treba predstavljati malu impedanciju
strujama nultog sustava koje se od mjesta kvara zatvaraju kroz zemlju, mali otpor za uzemljenje i
neutralnu to$ku transformatora za uzemljenje natrag do izvora napajanja kvara. Navedeno
zadovoljavaju transformatori za uzemljenje npr. u cik cak spoju, kakvi se u praksi najvi!e i koriste.
Ograni$enje veli$ine transformatora za uzemljenje i prolaznih prenapona uslijed dozemnog kvara
posti%e se uzemljenjem njegove neutralne to$ke preko otpornika za uzemljenje tako da je zadovoljena
relacija R
0
/X
0
! 2, gdje je R
0
nulti otpor sustava, a X
0
nulta reaktancija namota transformatora za
uzemljenje.
Struja jednopolnog kratkog spoja 3I
0
time
je ograni$ena otpornikom za uzemljenje i
malom reaktancijom cik cak namota
transformatora za uzemljenje. Otpornik za
uzemljenje treba biti dimenzioniran tako da
se veli$ina struje kvara kre"e u granicama
10 ... 25% vrijednosti struje tropolnog
kratkog spoja. Manja vrijednost diktirana je
zahtjevima za selektivnu proradu za!tite, a
ve"a ekonomskim razlozima, odnosno
cijenom otpornika za uzemljenje zbog
zahtjeva za pove"anom termi$kom
izdr%ljivo!"u (I
2
R).
Raspodjela struja kroz namote
transformatora za uzemljenje prilikom
jednopolnog kratkog spoja jedne od faza
prikazana je na slici 2-7.

2.1.6. Kruto ili direktno uzemljena neutralna to!ka
Visokonaponske prijenosne mre%e napona + 110 kV u pogonu su u pravilu s kruto ili direktno
uzemljenom neutralnom to$kom, premda se u nekim zemljama (npr. Njema$ka) na naponskoj razini
110 kV sve vi!e koristi i rezonantno uzemljenje neutralne to$ke.
Slika 2-6 Umjetna neutralna to$ka
uzemljena preko malog otpora
Slika 2-7 Raspodjela struja kod jednopolnog kratkog spoja


13
U mre%ama s vrlo velikim strujama jednopolnih kratkih spojeva ili u postrojenjima uz elektrane,
neutralne to$ke transformatora mogu biti spojene na uzemljenje preko uzemljiva$a. Time se neutralne
to$ke pojedinih transformatora mogu izolirati kako bi se struja jednopolnog kvara svela unutar
prihvatljivih granica.

2.2. Nazivne veli!ine i dimenzioniranje postrojenja
Elektroenergetska postrojenja moraju biti dimenzionirana za nazivne veli$ine ($l. 11. 14.) s obzirom
na mjesto ugradnje i to:
nazivni pogonski napon industrijske frekvencije odnosno frekvencije sustava ($l. 11);
kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije ($l. 11);
atmosferske i/ili sklopne podnosivi prenapone ($l. 11);
nazivnu struju u normalnom pogonu ($l. 12);
nazivnu struju kratkog spoja ($l. 13);
nazivnu frekvenciju ($l. 14).
2.2.1. Nazivni naponi i stupanj izolacije
Starim Pravilnikom o tehni$kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnoga napona iznad
1000 V (SL 4/74) bili su definirani stupnjevi izolacije (Si 3,6 do Si 420 s3) za naponske razine koje su
se koristile u biv!oj SFRJ, a i dalje se koriste u Hrvatskoj, sukladno tada!njoj normi JUS N.B0.031.
Novi Pravilnik se temelji na europskim normama ($l. 11) koje pokrivaju znatno !ire podru$je (3 kV do
700 kV). Stari i novi Pravilnik se djelomi$no razlikuju u vrijednostima podnosivih tjemenih vrijednosti
udarnih (atmosferskih odnosno sklopnih) napona izolacije. Na tu $injenicu treba obratiti osobitu
pozornost prilikom izbora i preuzimanja opreme, te dimenzioniranja postrojenja.
U tablici 2-1 navedene su europskim normama [3] standardizirane vrijednosti za naponske razine koje
se koriste u Hrvatskoj, te nazivna distributivna naponska razina 35 (38) kV koja je u !irokoj primjeni u
Hrvatskoj ali nije standardizirana europskim normama.

Tablica 2-1 Nazivni podnosivi naponi koji se primjenjuju u Hrvatskoj (prema HRN HD 637 S1)
1. Naponski opseg A (1 kV < U
m
< 52 kV)
Nazivni napon
sustava U
n
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najvi!i pogonski napon
opreme U
m
(kV)
(efektivna vrijednost)
Nazivni kratkotrajni
podnosivi napon
industrijske frekvencije
U
d
(kV)
(efektivma vrijednost)
Nazivni podnosivi
atmosferski udarni
prenapon U
p
(kV) valnog
oblika 1,2/50 s
(tjemena vrijednost)
3 3,6 10
20
40
6 7,2 20
40
60
10 12 28
60
75
20 24 50
95
125
30 36 70
145
170
35** 38,5 75
155
180
195


14
2. Naponski opseg B (52 kV , U
m
< 300 kV)
110 123
185
*
230
450*
550
220 245
325*
360
395
460
750*
850
950
1050
Napomene:
- * vrijednosti se smiju primjenjivati samo u rijetkim posebnim slu$ajevima
- ** napon 35 kV nije obuhva"en europskom normom navedene vrijednosti su preuzete iz
nacionalnih odredbi za -e!ku republiku, HRN HD 637 S1, dodatak T (prema starom
Pravilniku za ovaj napon je vrijedilo: U
m
= 38 kV, U
d
= 70 kV, U
p
= 145/170 kV; u nekim
zemljama je normirano i U
d
= 70/95 kV, U
m
= 125/150/200 kV)
3. Naponski opseg C (U
m
! 300 kV)
Nazivni napon
sustava U
n
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najvi!i pogonski napon
opreme U
m
(kV)
(efektivna vrijednost)
Nazivni podnosivi
sklopni udarni prenapon
faza-zemlja U
s
(kV),
valni oblik 250/2550 s
(tjemena vrijednost)
Nazivni podnosivi
sklopni udarni prenapon
faza-faza U
s
(kV),
valni oblik 250/2550 s
(tjemena vrijednost)
380 (400) 420
950
1050
1425
1575

2.2.2. Nazivne struje i struje kratkog spoja
Elektroenergetska postrojenja s pripadaju"om opremom trebaju biti dimenzioniranai tako da struja u
normalnom pogonu ne prelazi nazivne struje elektri$ne opreme ili dopu!tene struje dijelova postrojenja
(npr. sabirnica i spojnih vodova). Pri tome treba uva%iti nepovoljne uvjete okoli!a kao !to je visoka
temperatura i utjecaj sun$evog zra$enja.
Standardne vrijednosti struja izra%ene u [A](10
n
, sukladno preuzetim europskim normama, su:
1 - 1,25 - 1,6 2 - 2,5 - 3,15 4 5 - 6,3 - 8 uz n = 0 ... 4;
1 - 1,25 - 1,6 - 2 uz n = 5.
U nekim slu$ajevima, zavisno o potrebama na mjestu ugradnje, umjesto niza 1,6 3,15 6,3 8,
mo%e se pokazati pogodnije koristiti vrijednosti 1,5 3 6 7,5 odnosno njihov umno%ak s 10
n
.
Pored trajnog optere"enja nazivnim strujama u normalnom pogonu u uvjetima okoli!a, oprema i
dijelovi (sabirnice, spojni vodovi, uzemljiva$ i dr.) elektroenergetskog postrojenja moraju sigurno i
pouzdano podnijeti mehani$ka i toplinska naprezanja strujama kratkog spoja (detaljno obra'eno u
HRN IEC 60909).
Razlikujemo sljede"e vrste kratkih spojeva (slika 2-8):
tropolni kratki spoj;
dvopolni kratki spoj;
dvopolni kratki spoj s dozemnim spojem;
dozemni spoj (jednopolni kratki spoj).



13

Slika 2-8 Vrste kratkih spojeva

Kao posebni slu$aj treba spomenuti i dvostruki dozemni spoj, odnosno istovremeni jednopolni kratki
spoj u dvije faze (slika 2-9).


Slika 2-9 Istovremeni jednopolni kratki spoj u dvije faze

2.2.3. Nazivna frekvencija
Elektroenergetska postrojenja izmjeni$nog napona, odnosno oprema i ure'aji koji se u njih ugra'uju
moraju biti projektirani i izvedeni za nazivnu frekvenciju elektroenergetskog sustava.
Nazivna frekvencija na!eg elektroenergetskog sustava, te cjelokupnog europskog elektroenergetskog
sustava UCTE dio kojeg je i na!a mre%a, je 50 Hz.
Treba napomenuti da je nazivna frekvencija elektroenergetskog sustava u nekim zemljama svijeta,
npr. SAD, 60 Hz.
Uz navedene nazivne frekvencije elektroenergetskih sustava, norma HRN IEC 60196 definira nazivne
frekvencije izmjeni$nih elektrovu$nih sustava (kod nas 50 Hz, ali u dijelu zemalja Europe 16
2
/
3
Hz, a u


16
nekim izvaneuropskim zemljama 60 Hz), nazivne frekvencije odre'enih alata (50 Hz ... 10000 Hz), te
nazivne frekvencije instalacija na brodovima (50 Hz i 60 Hz) i instalacija u zrakoplovima (400 Hz).

2.2.4. Korona
"Korona" doslovno predstavlja svjetlosni disk koji se pojavljuje oko Sunca. Termin su preuzeli fizi$ari i
inj%enjeri kako bi op"enito opisali parcijalna izbijanja koja nastaju u podru$jima jako koncentriranih
elektri$nih polja, na primjer na povr!ini !iljaste ili cilindri$ne elektrode, koja se nalazi nasuprot i na
nekoj udaljenosti od druge elektrode. Ovakav parcijalni proboj zraka se po prirodi prili$no razlikuje od
totalnog proboja u prostoru zraka izme'u elektroda. Tako'er, to se odnosi i na sve ostale plinove.
Korona se javlja na jako zaobljenim (!iljatim) povr!inama elektroda u plinu. Korona je nepo%eljna jer
uzrokuju gubitke, ometa be%i$ni prijenos, izaziva kemijske reakcije u plinu (npr. stvaranje ozona u
zraku). Zato se kod elektroda u plinu nastoji posti"i pogodan oblik elektroda kojim se izbjegavaju rubni
efekti (npr. snop vodi$a kod visokonaponskih vodova).
Pri koroni se radi o impulsnim izbijanjima pri vr!nim vrijednostima napona, s trajanjem impulsa od 10
ns i nabojem impulsa od oko 100 pC.
Korona se razlikuje i od pra%njenja koja nastaju unutar mjehuri"a plina u $vrstim ili teku"im izolatorima,
iako su spomenuti fenomeni pra%njenja u plinovima isti. Korona je popra"ena brojnim vidljivim
efektima, kao !to su vidljivo svjetlo, karakteristi$ni zvuk, elektri$na struja, gubitak energije, radijske
smetnje, mehani$ke vibracije i kemijske reakcije. Kemijske reakcije stvaraju miris ozona i du!ikovih
oksida.
Efekt korone je parcijalno pra%njenje u zraku do kojeg dolazi kad jakost elektri$nog polja na povr!ini
vodi$a prema!i kriti$nu vrijednost.
Dozvoljena jakost elektri$nog polja na povr!ini vodi$a u otvorenim elektroenergetskim postrojenjima
nije propisana, no prihvatljiva vrijednost za nadzemne vodove je do 19 kV/cm, u pojedinim slu$ajevima
do 21 kV/cm. Za postrojenja otvorene izvedbe mo%emo usvojiti E , 19 kV/cm.
Jakost povr!inskog elektri$nog polja mo%e se izra$unati pomo"u formule:
! !
!
!
!
!
!
!
! !"
!
!
!
!
!"
!!
!
! !
!

gdje su:
E jakost elektri$nog polja na povr!ini vodi$a [kV/cm]
U nazivni napon [kV]
! !
!!!!!!!!
!
!
!
!
!
faktor snopa (za cijevne vodi$e " = 1)
n broj vodi$a u snopu
r
L
radijus vodi$a [cm]
!
!
!
!
!
!!!"#!
!
!
!
radijus snopa [cm]
a
T
razmak izme'u simetrala vodi$a u snopu [cm]
!
!
! ! ! !
!
! !
!
!!!
!
ekvivalentni radijus snopa [cm]
a razmak izme'u simetrala faznih vodi$a [cm]
h visina vodi$a iznad tla [cm]
Sukladno Pravilniku i normi HRN HD 637 S1, u svjetlu zahtjeva za za!titu od utjecaja na okoli!,
elektroenergetska postrojenja, odnosno njihova oprema, ne smije izazivati radio smetnje uslijed
elektromagnetskih polja iznad razine definirane preporukama (CISPR 18-1, CISPR 18-2 i CISPR 18-
3).
Smatra se da elektroenergetsko postrojenje zadovoljava s obzirom na radio smetnje ako ispitivanje
poka%e da njihova razina kod 1,1 U/"3 ne prelazi vrijednost od 2500 .V (IEC 62271-1).



17
2.2.5. Prenaponi

2.2.5.1. Klasifikacija prema IEC 60071-1
Naponi i prenaponi klasificirani su prema njihovom obliku i trajanju, te su podijeljeni u sljede"e klase:
Trajni napon pogonske frekvencije: ima stalnu efektivnu vrijednost i trajno je priklju$en na
stezaljke opreme.
Privremeni prenapon: je prenapon pogonske frekvencije relativno dugog trajanja. Mo%e biti
neprigu!en ili slabo prigu!en. U nekim slu$ajevima njegova frekvencija mo%e biti nekoliko puta
manja ili ve"a od pogonske frekvencije.
Prijelazni prenapon: je kratkotrajni prenapon trajanja nekoliko milisekundi ili kra"i, oscilatoran
ili neoscilatoran, obi$no jako prigu!en. Prijelazni prenaponi podijeljeni su na:
o Prenapone polaganog porasta !ela: To su prijelazni prenaponi obi$no jednog
polariteta s vremenom trajanja $ela od 20 s<T
p
<5000 s i trajanjem hrpta od
T
2
< 20 s
o Prenapone brzog porasta !ela: To su prijelazni prenaponi obi$no jednog polariteta s
vremenom trajanja $ela od 0,1s<T
i
<20 s i trajanjem hrpta od T
2
<300 s.
o Prenapone vrlo brzog porasta !ela: To su prijelazni prenaponi obi$no jednog
polariteta s vremenom trajanja $ela od T
f
< 0,1s, ukupnog trajanjem < 3ms. Oni su
obi$no superponirani oscilacijama frekvencija 30 kHz < f < 100 MHz
Kombinirani (privremeni, polaganog porasta $ela, brzog porasta $ela, vrlo brzog porasta
$ela) prenaponi: sastoje se od dviju ili vi!e komponenata istovremeno, a optere"uju izolaciju
opreme priklju$enu izme'u zemlje i faze. Klasificiraju se prema komponenti vi!e vr!ne
vrijednosti

Tablica 2-1 Vrste napona i ispitivanja


18
2.2.5.2. Svojstva prenapona
Osim pogonskog napona u nekoj mre%i pojavljuju se i prenaponi koji mogu dosti"i znatne iznose.
Svaka vrsta prenapona napre%e izolaciju na poseban na$in. Na slici 2-10 su prikazani prenaponi
prema iznosu i du%ini trajanja. To su:
Najvi!i pogonski napon, izra%en kao efektivna vrijednost odgovaraju"e naponske razine.
Privremena povi!enja napona.
Prijelazni prenaponi:
Polaganog porasta $ela (sklopni prenaponi)
Brzog porasta $ela (atmosferski prenaponi)
Vrlo brzi (VFT-very fast transients)
Sklopni, atmosferski i ultra brzi prenaponi imaju prijelazni karakter. Oni dosti%u amplitudu poslije
kratkog vremena, naklon $ega se prigu!uju i nestaju. Privremena prigu!enja napona traju znatno
dulje, a njihovo trajanje ima red veli$ine sekundi ili $ak sati.
Na ordinati je dan faktor prenapona
p
! , koji se iskazuje u odnosu na faznu vrijednost maksimalnog
pogonskog napona, tj.:
U
U
.
U
U
MAX MAX
p
225 1
3
2
= = !
gdje je:
MAX
U amplituda prenapona,
U efektivna vrijednost pogonskog napona (linijski napon).

Slika 2-10 Klasifikacija prenapona prema trajanju i faktoru prenapona

2.2.5.3. Privremeni prenaponi
Privremeni (dugotrajni) prenaponi su oscilatorni prenaponi relativno dugog trajanja na nekom mjestu,
koji su neprigu!eni ili samo slabo prigu!eni, za razliku od sklopnih, atmosferskih i ultrabrzih
prenapona, koji su obi$no jako prigu!eni i kratko traju.
Prema nekim klasifikacijama u kategoriju privremenih prenapona ulaze oni prenaponi kod kojih
povi!enja napona traju dulje od pet perioda pogonskog napona. Trajanje prenapona je va%no jer
proboj izolacijskih plinova (ukju$uju"i i zrak), isto kao teku"ina i krutih dijelektrika, zavisi o duljini
trajanja naponskog optere"enja.


19
Ferrantijev efekt
Ferrantijev efekt je pojava da neoptere"eni vod ima vi!i napon na svom kraju nego li na po$etku. Ova
se pojava prvenstveno manifestira na vodovima ve"ih duljina, a to su dalekovodi najvi!ih napona. Ona
se mo%e javiti ako za!tita iskop$a o!te"eni transformator, priklju$en na drugi vod, te vod ostane
neoptere"en.
Pojavu "emo objasniti na idealnom dugom vodu u praznom hodu slijede"im primjerom:
Zadan je vod sa svojim induktivitetom i kapacitetom kao na slici. Napon na kraju voda iznosi 100 kV.
Uz kori!tenje nadomjesne #-sheme voda, pri $emu se svakih 300 km voda nadomje!ta jednom #-
shemom, mogu se izra$unati naponske i strujne prilike za vod proizvoljne duljine. Raspodjela
efektivnih vrijednosti napona i struja du% voda prikazana je slikom. Treba re"i da se radi o teoretskom
slu$aju voda vrlo velike duljine kakav ne postoji u praksi. Uo$ljivo je da se struja du% voda mijenja po
krivulji koja odgovara sinusoidi, a napon prema kosinusoidi. Na mjestima gdje efektivna vrijednost
napona poprima vrijednost nula, efektivna vrijednost struja poprima maksimalnu vrijednost i obrnuto.
Maksimalna vrijednost napona je konstanta, a isto tako i amplituda struje je konstantna i iznosi 255 A.
Na udaljenosti 6000 km od kraja voda napon i struja poprimaju istu vrijednost kao i na po$etku.


Slika 2-22 Raspodjela struje i napona du% voda (efektivne vrijednosti)

Ako se poka%e raspodjela napona du% voda za du%inu 1500 km od kraja, napon na desnom kraju
krivulje prikazuje napon na kraju voda, a napon na bilo kojoj to$ki krivulje prikazuje napon na po$etku
voda. Napon na kraju voda je uvijek vi!i od napona na po$etku i ova se pojava naziva Ferrantijev
efekt. Kod manjih du%ina vodova povi!enje napona uslijed Ferrantijevog efekta nije od naro$itog
zna$enja: za vod du%ine od 135 km iznosi tek 1% , za 271 km 4%, a za 1000 km $ak 100%.

Slika 2-23 Povi!enje napona usljed Ferrantijevog efekta
81 kV 58 kV 95 kV 100
kV
123 Ohm
0.41 mS
X1 = 0.41 Ohm/km C1 = 8.5 nF/km


20
Ferorezonancija
Ova se pojava mo%e dogoditi u elektri$nim krugovima koji sadr%e kapacitet i nelinearni induktivitet. U
praksi ferorezonanciju mogu izazvati kapaciteti vodova i nelinearni induktiviteti transformatora ili
prigu!nica. Obja!njenje ove pojave prikazano je na dijagramu. Napon na kapacitetu Uc je linearno
proporcionalan struji, dok je promjena napona s pove"anjem struje na nelinearnom induktivitetu
uslovljena krivuljom magnetiziranja %eljeza. Naponi na kapacitetu i induktivitetu su protufazni, pa
njihova razlika dr%i protute%u naponu izvora. Kod manjih struja u krugu je napon na induktivitetu ve"i
od napona na kapacitetu, pa je struja induktivna, dok je kod ve"ih struja obrnuto. Ukoliko se iz stanja
ozna$enog s to$kom 1. malo pove"a napon izvora, tada se struja u krugu kao i naponi ne"e mijenjati
kontinuirano, ve" dolazi do naglog prelaza u stanje ozna$eno to$kom 2. U stanju 2. je napon izvora isti
kao u stanju 1., ali su struja I kao i naponi UC i UL znatno ve"i. Osim promjene iznosa struje mjenja
se i njen fazni kut za 1800, tako da ona umijesto induktivnog poprima kapacitivni karakter. Ovakva
nagla promjena stanja stvara prelazne pojave s njihanjem u strujnom krugu i tako dolazi do
prenapona.

Slika 2-24 Obja!njenje ferorezonancije

Prenaponi uslijed kvarova
Zemljospoj
Ako u neuzemljenoj mre%i ili u mre%i uzemljenoj preko velikog otpora ili prigu!nice do'e do spoja jedne
faze sa zemljom, tada napon u ostale dvije zdrave faze poraste s fazne na linijsku vrijednost. Pri tome
nul to$ka poprimi fazni napon prema zemlji. Ako se na mjestu zemljospoja uzme u obzir otpor, onda je
pomak napona ne!to manji, pa je manje i povi!enje napona. Uz $vrsti spoj sa zemljom javlja se stalna
nesimetrija i povi!enje napona zdravih faza prema zemlji. U slu$aju intermetiraju"eg zemljospoja kod
kojeg u svakoj periodi dolazi do ga!enja i ponovnog paljenja elekti$nog luka javljaju se dodatni
prenaponi.

Slika 2-25 Zemljospoj



21
Amplituda prenapona se dobiva mno%enjem 3
m
U s koeficijentom zemljospoja k, koji ovisi o na$inu
uzemljivanja nul to$ke. Sa slike 2-26 mo%e se o$itati vrijednost koeficijenta k u ovisnosti o omjeru
reaktancija i otpora sustava za najnepovoljniji otpor zemljospoja. Ako su ti parametri nepoznati,
pretpostavlja se da k ima vrijednost 1.4 za kruto uzemljenu mre%u ili 1,73 za izoliranu mre%u ili mre%u
uzemljenu preko rezonantne prigu!nice.
R
o
- nulti otpor sustava
X
o
- nulta reaktancija
X
1
- direktna reaktancija

Slika 2-26 Ovisnost
1
X R
o
kao funkcija od
1
X X
o
za konstantne vrijednosti koeficijenta zemljospoja k

Trajanje prenapona ovisi o trajanju samog kvara i za u$inkovito uzemljene VN sisteme iznosi izme'u 1
i 3 sekunde. Za izoliranu mre%u ili mre%u uzemljenu preko rezonantne prigu!nice, je trajanje
zemljospoj va%no jer mo%e biti od nekoliko sekundi do nekoliko sati, ovisno o vrsti za!tite samog
sistema.
Privremeni prenaponi uzrokovani ispadom tereta
Trajanje i iznosi privremenih prenapona uzrokovanih ispadom tereta su:
kod umjereno razvijenih sustava s relativno kratkim vodovima i jakom mre%om k
it
= 1.05 p.u.
kod slabe mre%e s dugim vodovima (uz rezonanciju) k
it
! 1.05 p.u
Faktor k
it
obi$no ne prelazi 1.2 p.u.
Trajanje privremenih prenapona u svezi je s regulacijom napona posredstvom regulacijskih sklopki
energetskih transformatora i kre"e se u podru$ju:
T
TOV
[ ]
s 100 , s 10

2.2.5.4. Sklopni prenaponi
Svaki elektroenergetski sustav predstavlja ujedno i titrajni krug u kojem postoje induktiviteti, kapaciteti i
otpornici. Sklopne operacije u takvom sustavu mogu izazvati prenapone.
Sklopni prenaponi uzrokovani su uklapanjem ili isklapanjem ure'aja, gubitkom tereta, nastankom ili
uklanjanjem kvara, kao !to su:


22
uklapanje neoptere"enog dalekovoda;
o uklapanje preko transformatora;
o uklapanje preko ve"eg broja dugih vodova ili kabela;
o uklapanje preko kompleksnog izvora;
isklapanje malih kapacitivnih struja;
isklapanje malih induktivnih struja;
prenaponi kod isklapanja kvarova;
povratni napon s dvije frekvencije.
Vjerojatnost njihovog nastanka ovisi o broju kvarova i sklopnih operacija u sustvu. Visina sklopnih
prenapona zavisi o postoje"oj konfiguraciji elektri$ne mre%e kao i snazi kratkog spoja, te o
karakteristikama opreme. Op"enito se mo%e napisati da su u razvijenijem EES sklopni prenaponi
manji.

Uklapanje neoptere%enog dalekovoda
Uklapanje preko transformatora
Ovaj slu$aj karakteristi$an je za "slabe" mre%e, koji se susre"e u po$etnoj fazi izgradnje EES. U
nadomjesnoj elektri$noj shemi transformator se mo%e predstaviti nadomjesnim rasipnim
induktivitetom, a neoptere"eni vod kapacitetom. U ovom slu$aju prijelazna pojava "e imati samo jednu
frekvenciju oscilacija, koja "e biti relativno niska. Ako se uklapanje dogodilo kod maksimalnog
pogonskog napona prva amplituda mo%e dosti"i dvostruku vrijednost amplitude pogonskog napona.

Slika 2-27 Prenaponi kod uklapanja preko transformatora

Uklapanje preko ve!eg broja dugih vodova ili kabela
Neoptere"eni vod se uklju"uje preko sabirnice na koju je priklju$eno vi!e nadzemnih vodova ili kabela.
Njihova ukupna valna impedancija je vrlo mala u usporedbi s valnom impedancijom priklju$enog voda.
Ako vod koji se uklapa nije dulji od ve" priklju$enih vodova, tada "e prijelazna pojava imati samo jednu
frekvenciju, koja "e odgovarati prirodnoj frekvenciji voda. Napon na kraju voda dosti"i "e dvostruku
vrijednost napona na po$etku voda. Pri tome se vrijednost napona pogonske frekvencije gotovo uop"e
nije promjenila, a prigu!enje prijelazne pojave ima u po$etku vrlo malo utjecaja na vrijednost
amplitude.

Slika 2-28 Prenaponi kod uklapanja preko ve"eg broja dugih vodova ili kabela



23
Uklapanje preko kompleksnog izvora
Ovaj slu$aj karakteristi$an je za razvijene EES-e. Na prijelaznu pojavu ne utje$e samo induktivitet
transformatora, ve" i valne impedancije ve" priklju$enih vodova. Prijelazna pojava ima vi!e
frekvencija, pri $emu se amplitude pojedinih frekvencija ne javljaju istovremeno. Obi$no su amplitude
vi!ih frekvencija prijelazne pojave ve" prigu!ene kada se pojavljuju amplitude ni%ih frekvencija. Faktor
prenapona na kraju u ovom slu$aju je manji od 2.


Slika 2-29 Prenaponi kod uklapanja preko kompleksnog izvora

Osnovne karakteristike sklopnih prenapona su da se faktor prenapona smanjuje kako se pove"ava
veli$ina EES-a, ve" zbog superpozicije oscilacija razli$itih frekvencija. Ako se na vodu koristi tropolno
ponovno uklapanje nakon prolaznih kvarova, na zdravim fazama se nakon isklapanja mo%e zadr%ati
elektri$ni naboj. Kod ponovnog uklapanja na napon pogonske frekvencije prenaponi se superponiraju
na preostali napon, !to rezultira jo! vi!im prenaponima. Za spre$avanje visokih prenapona pri
ponovnom uklapanju nekada se koriste prigu!ni otpornici, preko kojih se najprije ponovno uklapa vod
da bi se nakon 10 ms uklju$ila glavna komora prekida$a. Preostali naboj na vodu, a time i visina
prenapona kod ponovnog uklapanja mogu se smanjiti upotrebom induktivnih naponskih
transformatora.

Isklapanje malih kapacitivnih struja
Kod isklapanja kondenzatorskih baterija, neoptere"enih kabela ili nadzemnih vodova prekida$ isklapa
kapacitivnu struju pri prolasku kroz nulu. Kod toga vrijednost napona dosti%e maksimalnu vrijednost,
koji se zadr%ava na otvorenom vodu, kabelu ili kondenzatorskoj bateriji. U trofaznim sustavima, napon
u fazi koja je prva isklopila mo%e dosti"i vrijednost od 1.5 p.u., budu"i da struje koje teku u preostale
dvije faze do njihova prekida preko kapacitivnih veza povisuju napon. U jednofaznim sustavima ovaj
napon ne mo%e prije"i vrijednost od 1 p.u.
Nakon 10 ms od trenutka isklapanja napon na strani izvora dobiva vrijednost 1 p.u. suprotnog
polariteta. Tako u trofaznim sustavima povratni napon na polovima prekida$a mo%e dosti"i vrijednost
od 2.5 p.u. fazne vrijednosti pogonskog napona. Ako ovaj relativno visoki napon izazove proboj nakon
vi!e od 5 ms radi se o povratnom preskoku na polovima prekida$a (engl. "restrike"). Proboj u kra"em
vremenu od 5ms nakon isklapanja prekida$a naziva se ponovno paljenje (engl. "reignition"). Povratni
preskok mo%e uzrokovati visoke prenapone. Kod modernih prekida$a se dielektri$na $vrsto$a izme'u
kontakata prekida$a uspostavlja tako brzo, da se onemogu"ava povratni preskok.
U praksi se obi$ni povratni preskok doga'a prije nego li povratni napon dostigne maksimalnu
vrijednost, a visokofrekventna oscilatorna struja koja se pri tom javlja se ne prekida poslije prve
poluperiode visokofrekventne oscilacije, ve" poslije druge ili $ak kasnije. Na Slici 14.14 je prikazan
slu$aj povratnog preskoka, pri $emu se struja prekida u drugoj poluperiodi visokofrekventne oscilacije.


24

Slika 2-30 Prenaponi kod isklapanja malih kapacitivnih struja

Isklapanje malih induktivnih struja
Prekida$i su dimenzionirani za brzo i sigurno prekidanje velikih induktivnih struja, bez apsorbcije
prevelikih energija u prekidnim komorama. Uslijed izra%enog svojstva ga!enja luka, do prekidanja
malih induktivnih struja mo%e do"i prije njihovog prirodnog prolaska kroz nulu. Ovaj se slu$aj doga'a
pri isklapanju transformatora ili prigu!nica u praznom hodu, koji uzimaju struju magnetiziranja. Poslije
prekidanja struje akumulirana magnetska energija na induktivitetu pretvara se u elektri$nu energiju na
kapacitetu transformatora.
Rezonantna frekvencija transformatora velikih nazivnih snaga i visokih napona su vrlo blizu
pogonskim frekvencijama. Osim toga vr!na vrijednost prenapona, koja bi se teoretski mogla javiti
nakon prekida struje magnetiziranja ne pojavljuje se zbog prigu!enja ili izobli$enja u magnetskom
krugu. Zato u visokonaponskim sustavima faktor prenapona obi$no ne prelazi vrijednost od 2 p.u. To
me'utim ne vrijedi za slu$aj isklapanja paralelnih prigu!nica , ili transformatora optere"enih
prigu!nicama, kod kojih se javljaju vi!i prenaponi, tako da je potrebna za!tita odvodnicima prenapona.
I kod isklapanja malih induktivnih struja mogu"i su povratni preskoci na kontaktima prekida$a.


Slika 2-31 Prenaponi kod isklapanja malih induktivnih struja


23

Slika 2-32 Najvi!i faktori prenapona kod prekidanja struja magnetiziranja VN transformatora

Prenaponi kod isklapanja kvarova
Nastanak i isklapanje kvarova u EES-u uzrokuje prenapone. Prilikom isklapanja kvarova (kratkih
spojeva) na kontaktima prekida$a mogu se javiti opasni povratni naponi, zbog $ega je isklapanje
kvarova od posebnog interesa. Povratni naponi kod isklapanja kratkog spoja mogu biti vrlo strmi i imati
visoku frekvenciju. Povratni naponi na prekida$u kod isklapanja jednopolnog kratkog spoja u krugu
prikazan je na slici 2-33.

Slika 2-33 Prenaponi kod isklapanja kvarova

Povratni napon na prekida$u mogao bi dosti"i dvostruki iznos maksimalnog pogonskog napona, no
radi postojanja prigu!nog otpora u krugu ovaj je iznos ne!to manji.

Povratni napon s dvije frekvencije
U slu$aju da se nakon otvaranja prekida$a formiraju dva odvojena kruga povratni napon na prekida$u
"e sadr%avati dvije frekvencije. Na slici 2-34 je prikazan slu$aj kada se otvara prekida$ izme'u
generatora i transformatora, poslije nastanka kratkog spoja na vodu. S L
g
i C
g
ozna$en je induktivitet i
kapacitet s generatorske strane, a s L
t
i C
t
induktivitet i kapacitet s transformatorske strane prekida$a.
Odgovaraju"e frekvencije oscilacija su:
g g
g
C L
f
! 2
1
= i
t t
t
C L
f
! 2
1
=


26


Slika 2-34 Nadomjesna shema kruga i naponi kod pojave povratnog napona s dvije frekvencije

Naponi u oba kruga, kao i povratni napon na prekida$u prikazani slikom 2-34 su:
(I) Napon pogonske frekvencije na generatorskoj strani. Ovaj napon se od vrijednosti iZ (pri $emu je i
struja kratkog spoja, a Z impedancija transformatora) podi%e na vrijednost napona izvora.
(II) Napon na transformatorskoj strani prekida$a, koji od vrijednosti iZ pada na 0.
(III) Povratni napon na prekida$u je razlika napona s generatorske i transformatorske strane
prekida$a.

2.2.5.5. Atmosferski prenaponi
Atmosferski prenaponi koji se javljaju na nadzemnim vodovima mogu nastati na razli$ite na$ine. Munja
mo%e udariti u zemlju pokraj voda, pri $emu se prenaponi induciraju na vodi$ima. Naj$e!"e grom udari
u za!titno u%e nadzemnog voda ili u vrh stupa, nakon $ega mo%e do"i do povratnog preskoka na fazni
vodi$. Najopasniji su direktni udari u fazni vodi$, koji nastupaju veoma rijetko, ali su ipak mogu"i.
U numeri$kim prora$unima atmosferski prenapon se nadomje!ta sa strujnim ili naponskim izvorom,
ovisno o udaljenosti mjesta udara groma od postrojenja.
S obzirom na udaljenost izme'u mjesta udara i promatranog postrojenja mogu se razlikovati tri
osnovna slu$aja (Slika 2-35).

a) Slu!aj bliskog udara s preskokom
Ovaj slu$aj nastaje pri udaru groma u za!titno u%e ili u stup dalekovoda uz preskok na fazni vodi$, ili
prilikom udara groma u fazni vodi$ uz preskok na stup dalekovoda. Na visinu prenapona veliki utjecaj
pri tome ima iznos otpora uzemljenja stupa dalekovoda.

b) Slu!aj bliskog udara u fazni vodi! bez preskoka
Bliski udar modelira se strujnim izvorom. Ako je Zg valni otpor kanala groma, Zv valni otpor voda ,
onda pri tome vrijedi Zg >> Zv. Valovi se !ire na obje strane od mjesta udara, a napon vala dobije se
kao produkt dijela struje groma i valnog otpora voda. Ovo je najkriti$niji slu$aj pri razmatranjima o
prenaponskoj za!titi.
e(t)
e(t)
Lg Lt
Cg Ct


27

c) Slu!aj udaljenog mjesta udara
U ovom slu$aju je atmosferski prenapon modeliran naponskim putnim valom koji putuje nadzemnim
vodom (i kabelom) prije ulaska u postrojenje. Tjemena vrijednost vala odre'ena je izolacionom
razinom nadzemnog voda. Prilikom prolaska vala du% nadzemnog voda produ%uje se $elo vala.
Pribli%no se mo%e uzeti da ovo produljenje iznosi 1 s na svaki km duljine voda. Izobli$enje i
prigu!enje upadnog vala naro$ito je izra%eno u elektri$nom kabelu.

Slika 2-35 Vrste udara u postrojenje

U prora$unima se mo%e promatrati bliski udar kao ekstremni slu$aj, iako razmjerno rijetko nastupa, jer
postavlja znatno ve"e zahtjeve na pogonsku opremu nego npr. udaljeni udar.
Munja djeluje kao izvor smetnje, na objekte i elektri$nu opremu i sustave unutar objekata. Prenaponi
atmosferskog podrijetla uglavnom nastaju kao posljedica direktnog/bliskog udara munje ili udaljenog
udara munje. U slu$aju direktnog udara (Slika 2-36, slu$aj 1), munja poga'a u !ti"eni objekt; dok u
slu$aju bliskog udara munje, munja poga'a u spojni vod ili vodove (npr. telekomunikacijski vod,
elektroenergetski vod, vodovod) koji ulaze u !ti"eni objekt.
U slu$aju udaljenog udara (Slika 2-36, slu$aj 2), munja poga'a u npr. srednjenaponski nadzemni vod
ili pri udaru izme'u dva oblaka ili dijela oblaka osloba'a se vezani naboj !to rezultira prenaponskim
valovima na vodovima a tako'er prenaponi se induciraju i udarima munje u okolno podru$je !ti"enog
objekta.


28

Slika 2-36 Uzroci prenapona prilikom udara munje

Direktni i bliski udari munje
Struja munje u kanalu pra%njenja i u odvodima gromobranske instalacije uzrokuje pad napona na
otporu uzemljenja i inducira naponske i strujne valove u instalacijskim petljama unutar !ti"enog
objekta. Uslijed pada napona na udarnom otporu uzemljenja, dio struje munje te$e i preko vodova koji
su spojeni na sabirnicu za izjedna$enje potencijala.
Udar munje u blizinu objekta, preko svog magnetskog polja, inducira udarne napone a time i udarne
struje u instalacionim petljama.
Udar munja u dolazni nadzemni vod stvara zna$ajne naponske i strujne udarne valove koji na taj
na$in sti%u u objekt. Udari munje izme'u grmljavinskih oblaka, zbog elektromagnetske sprege,
uzrokuju pojave naponskih i strujnih valova na elektroenergetskim i ostalim metalnim vodovima.

Udaljeni udari munje
U slu$aju udaljenog udara munje, prenaponski valovi se !ire brzinom svjetlosti du% voda (slika 2-36
slu$aj 2a i 2b), ili munja poga'a u blizinu !ti"enog objekta (slika 4.16. slu$aj 2c), $ime nastaje
promjenljivo elektromagnetsko polje, koje inducira prenapone.
O!te"enja, zbog prenapona atmosferskog podrijetla u zadnjem desetlje"u, pokazala su da je
elektroni$ka oprema i instalacije, na udaljenosti do oko 2 km od mjesta udara munje ugro%ena zbog
induciranih ili vodom prenesenih prenapona i struja.
Razlozi za ovako veliko podru$je ugro%enosti su porast osjetljivosti na prenapone informati$kih i
komunikacijskih ure'aja i opreme, polaganje sve vi!e razli$itih vodova i prostorno sve ve"e !irenje
mre%a.

2.2.5.6. Prenaponska za&tita
Prenaponska za!tita se provodi primjenom principa koordinacije izolacije. Koordinacija izolacije
obuhva"a izbor elektri$nih izolacionih karakteristika nekog ure'aja, s obzirom na na$in i mjesto
uporabe. Koordinacija izolacije mo%e se posti"i ako su karakteristike izolacije ure'aja odre'ene na
osnovu unaprijed o$ekivanih naprezanja, tijekom njegovog o$ekivanog %ivotnog vijeka.


29
Koordinacija izolacije u odnosu na tranzijentne prenapone podrazumijeva ograni$avanje prenapona.
Postoje dva na$ina ograni$avanja prenapona:
Vlastito ograni!enje sustava: To je stanje unutar elektri$nog sustava, gdje se iz
karakteristika sustava moze usvo[lLl, da ce vlslne oceklvanlh Lranzl[enLnlh prenapona osLaLl
lspod [edne cvrsLe granlce.
Za&titno ograni!enje: To je stanje unutar elektri$nog sustava, gdje se zbog primjene
specijalnih ure'aja za ogranlcen[e prenapona moze usvo[lLl, da ce vlslne oceklvanlh
Lranzl[enLnlh prenapona osLaLl lspod [edne cvrsLe granlce.
Da bi se primijenio princip koordinacije izolacije moraju se razlikovati dvije vrste tranzijentnih
prenapona:
Tranzijentni prenaponi koji sti%u iz sustavu s kojim je ure'aj povezan.
Tranzijentni prenaponi koji nastaju u samom ure'aju odnosno sustavu.

2.2.5.7. Odvodnici prenapona
Princip djelovanja
Za za!titu elektroenergetskih postrojenja, objekata, a posebno transformatora, upotrebljavaju se
odvodnici prenapona. Danas redovito kori!teni metal oksidni (MO) ili cink oksidovi (ZnO) odvodnici
imaju izrazito nelinearnu strujno- naponsku karakteristiku. Kerami$ki otpornici-varistori sastoje se
uglavnom od zrnaca ZnO uz dodatak jo! nekih aditiva, poput bizmut-oksida Bi2O3, magnezij-oksida i
drugih, ukupno 9 aditiva. U najnovije vrijeme razvijene su posebne izvedbe odvodnika prenapona, koji
se postavljaju na nadzemne vodove.
Odvodnici prenapona pona!aju se kao nelinearni otpori, $iji se iznos mijenja u ovisnosti od veli$ine
narinutog napona. Na slici 2-38 je prikazana nelinearna strujno-naponska (I-U) karakteristika idealnog
a) i nekog realnog b) odvodnika prenapona.

Slika 2-38 Strujno-naponska (I-U) karakteristika a) idealnog i b) realnog odvodnika prenapona

Idealni odvodnik prenapona i uz vrlo velike struje odr%ava uvijek stalnu vrijednost napona. U praksi to
nije mogu"e ostvariti, ali se svojstva realnih odvodnika nastoje $im vi!e pribli%iti idealnim. Odvodnik
prenapona osim amplitude nailaze"eg naponskog vala smanjuje i njegovu strminu.
Na slici 2-39 je prikazan princip odre'ivanja napona i struja odvodnika pri nailasku pravokutnog
naponskog vala amplitude U1. Koristi se ekvivalentna shema prema Petersenu. Napon i struja kroz
odvodnik dobivaju se iz presjeci!ta pravca U
R
= 2U
1
- I
R
Z
1
i krivulje preostalog napona odvodnika
( )
R o
I f U =
.


30

Slika 2-39 Odre'ivanja napona i struja odvodnika pri nailasku pravokutnog naponskog vala amplitude
U
1
Za&titna zona
Odvodnik ograni$ava prenapone na iznos preostalog napona odvodnika samo na mjestu ugradnje
odvodnika, dok s porastom udaljenosti od odvodnika raste i iznos napona. Za!titna zona odvodnika
prote%e se na dio voda ispred i iza odvodnika prenapona. Udaljenost Xa od odvodnika na kojoj
prenapon na !ti"enom objektu dosti%e vrijednost izolacione razine (za atmosferske ili sklopne
prenapone) naziva se za!titnom zonom.

Slika 2-40 Za!titna zona odvodnika prenapona

Prema slici 2-40 pretpostavljeno je da je u to$ki A postavljen odvodnik $ija je za!titna razina U
z
, pa "e
tako prolazni val putovati dalje u desno. Za onaj dio upadnog naponskog vala koji je iznad za!titne
razine U
z
, odvodnik predstavlja kratki spoj, pa se tako taj dio naponskog vala reflektira sa suprotnim
predznakom, ili se mo%e zamisliti da je na tom mjestu nastao izvor vala, koji putuje na obje strane i s
desne strane bri!e sve !to je iznad U
z
. Lijevo od odvodnika uspostavlja se napon s dvostrukom
strminom 2s. Ako postrojenje ima izolacionu razinu Ui, onda je o$ito da se za!titna zona ispred
odvodnika mo%e odrediti iz:
( )
a
z i
X
U U
s tg
!
= = " 2
( )
s
U U
X
z i
a
2
!
=
gdje je X
a
u [m], naponi u [kV], a strmina s u [kV/m].
Ako se strmina izrazi u [kV/.s], vrijedi:
[ ] s m kV s = [ ] [ ] s m v s kV


31
gdje je v brzina !irenja vala vodom u [m/.s], pa slijedi da je za!titna zona:
( )
s
v U U
X
z i
a
2
!
=
gdje je X
a
u [m], naponi u [kV], a strmina s u [kV/ .s ].
Izraz za za!titnu zonu vrijedi ispred i iza odvodnika, te za prolaznu i zavr!nu stanicu.
Izbor MO odvodnika kod ugradnje u distributivne mre"e
Kod MO odvodnika se nazivni napon odvodnika Un pribli%no odabire kao U
n
= 1,25 U
c
, pri $emu je U
c

trajni radni napon odvodnika (maksimalna vrijednost).
Trajni radni napon odabire se na osnovi termi$kog optere"enja odvodnika, tj. trajanja privremenih
prenapona na mjestu ugradnje odvodnika. Privremeni prenaponi su povi!enja napona pogonske
frekvencije ograni$enog trajanja.
Kod MO odvodnika nema popratne struje, radi ekstremno nelinearne strujno-naponske karakteristike.
Iz tog razloga MO odvodnici mogu podnositi pove"ani pogonski napon odre'eno vrijeme. Faktor
preoptere"enja T uzima u obzor vremensko trajanje preoptere"enja. Mjeru dozvoljenog
preoptere"enja daje faktor T:
c priv
TU U =
Uz najve"i faktor T ve"i su privremeni prenaponi, a time i snaga koja se generira u odvodnicima.
Faktor T daje se u ovisnosti o vremenu trajanja privremenih prenapona. Krivulja b vrijedi za slu$aj
kada je odvodnik u vremenu t = 0 ve" bio optere"en s trajnim radnim naponom U
c
i pripadnom
energijom. Zato krivulja b le%i ispod krivulje a, koja vrijedi za slu$aj odvodnika bez prethodnog
optere"enja.

Slika 2-40 Faktor T kao funkcija vremena trajanja privremenih prenapona.

Kod odabira maksimalnog radnog napona moraju biti zadovoljena dva uvjeta:
1. U
c
mora biti vi!i od konstantnog napon pogonske frekvencije na priklju$cima odvodnika.
2. TU
c
mora biti vi!i od o$ekivanog privremenog prenapona na priklju$cima odvodnika. Kod
odre'ivanja faktora T uzima se u obzir i vrijeme trajanja privremenog prenapona t.


32
Kod privremenih prenapona U
priv
obi$no se promatra zemljospoj kao naj$e!"i kvar. Veli$ina prenapona
zavisi od na$ina uzemljenja zvjezdi!ta u mre%i, pa tako mora biti zadovoljeno:
( ) t T
U
U
priv
c
!
Pri tome se razlikuju :
1. Uzemljena preko velikog otpora ili izolirana mre"a:
m c
U U !
pri $emu je Um najve"a vrijednost linijskog pogonskog napona mre%e ( efektivna vrijednost).
Pretpostavlja se beskona$no trajanje
priv
U . Napon u zvjezdi!tu transformatora mo%e biti
3
U
m
, pa
odvodnik u zvjezdi!tu mora imati
3
U
U
m
c
! .
2. Uzemljena preko velikog otpora i automatsko isklju#enje kvara
Iznos privremenih prenapona je isti kao u slu$aju 1., me'utim ranijim isklju$enjem kvara mo%e se
smanjiti
c
U za faktor T. Ako se isklju$enje dogodi maksimalno nakon t = 10 s, tada je faktor T = 1.25.
Trajni radni napon za odvodnik izme'u faze i zemlje je:
T
U
U
m
c
!
Za odvodnik u zvjezdi!tu transformatora:
3 T
U
U
m
c
!
3. Direktno uzemljena mre"a (k
e
, 1,4):
Ako je mre%a uzemljena tako da postoji dovoljan broj transformatora s niskim otporom uzemljena, pri
$emu je faktor zemljospoja u cijeloj mre%i (k
e
, 1,4) tada je:
3
4 1
!
m
priv
U .
U
Mo%e se pretpostaviti da se uklanjanje kvara doga'a najkasnije nakon t = 3s, pa je faktor T = 1.28.
Tada je
c
U za odvodnik izme'u faze i zemlje:
3
U 1 . 1
=
3 28 . 1
U 4 . 1
U
m m
c
!
Napon zvjezdi!ta neuzemljenog transformatora u takvoj mre%i mo%e dosti"i
m priv
U 4 . 0 = U . Za
odvodnik smje!ten u zvjezdi!tu takvog transformatora "e biti:
m
m
c
U 32 . 0 =
28 . 1
U 4 . 0
U !


33

Slika 2-41 Za!titne razine odvodnika

Izbor MO odvodnika za prijenosne mre"e
Izbor trajnog radnog napona U
c
Trajni radni napon mora biti ve"i od najvi!eg faznog napona koji se mo%e pojaviti u mre%i:
3
U
U
m
c
!
U
m
- najve"a vrijednost linijskog pogonskog napona mre%e.
Tablica 2-3 Najve"a vrijednost linijskog pogonskog napona mre%e
U
n
[ ] kV U
m
[ ] kV
110 123
220 245
400 420
Izbor nazivnog napona Ur
( )
3 eq 2 eq 1 eq r
U , U , U max U !
02 0
10
.
TOVi
TOVi eqi
t
U U !
"
#
$
%
&
' =
TOVi
U

- amplituda i-tog privremenog prenapona
(1. Privremeni prenaponi prouzro$eni dozemnim kratkim spojem)
(2. Privremeni prenaponi prouzro$eni ispadom tereta )
Izbor nazivne odvodne struje In
Nazivna odvodna struja In se obi$no odabire 10 kA ili 20 kA.


34
Provjera energetske podnosivosti odvodnika prenapona
Razmatraju se mogu"a prijelazna stanja koja "e izazvati $im ve"e energetska naprezanja. Tako'er se
mora uzeti u obzir do kakvih sklapanja mo%e do"i u mre%i tj. da li postoji APU. Potrebno je provjeriti da
li mo%e biti pre'ena nazivna specifi$na energetska podnosivost W
r
[ ] kV kJ .

2.2.6. Harmonici
Vi!e harmonike u mre%nom naponu naj$e!"e proizvode vi!i harmonici struja nelinearnih potro!a$a,
koji su danas !iroko rasprostranjeni i priklju$eni u distributivnim mre%ama. Upravo vi!i harmonici struje
stvaraju pove"ane gubitke te zbog padova napona na impedancijama distributivne mre%e vi!e
harmonike napona. Na slici 2-42 je prikazana punovalno ispravljena struja jednofaznog potro!a$a i
harmonijska analiza iste. Ovo je tipi$ni primjer nastanka parnih harmonika.
Za realne trofazne mre%e su karakteristi$ni neparni harmonici, slika 2-43.

Slika 2-42 Parni strujni harmonici u punovalno ispravljenoj struji

Slika 2-43 Tipi$ni sadr%aj vi!ih harmonika u naponu napajanja

S druge strane, sve ve"a primjena pretvara$a frekvencije i sli$nih upravlja$kih ure'aja uti$e na
pove"anje vrijednosti me'uharmonika, $ije se dopu!tene vrijednosti u okviru norme EN 50160. jo!
razmatraju. U pojedinim situacijama i me'uharmonici relativno malih intenziteta izazivaju naponsko
treperenje (naponski fliker) ili smetnje u sistemu mre%nog tonfrekventnog upravljanja.
Dopu!tene vrijednosti vi!ih harmonika mogu se prikazati:
pojedina$no, njihovim amplitudama (Un), svedenim (skaliranim) na amplitudu osnovnog
harmonika (U1), ili
zajedni$ki, uz pomo" ukupnog sadr%aja vi!ih harmonika: THD (eng. Total Harmonic Distortion
(file Ispravljac.pl4; x-var t) c:XX0004-XX0010
0 10 20 30 40 50 [ms]
-0,05
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
[A]
MC's PlotXY - Fourier chart(s). Copying date: 26.7.2012
File Ispravljac.pl4 Variable c:XX0004-XX0010 [|rms / harm. 0|]
Initial Time: 0,08 Final Time: 0,1
0 3 6 9 12 15
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
harmonic order
0 5 10 15 20 25 30
-90
-52
-14
24
62
100
harmonic order
Total RMS: 235.46 V
DC Level: 0.14 V
Fundamental(H1) RMS: 235.68 V
Total Harmonic Distort ion THD: 6.15 V (Even: 0.05 V, Odd: 6.15 V)
THD H10 H20 H30 H40 H50
0
1
2
3
4
5
6
Volts
A VHarm
C rea te d w ith D ra nVie w 6 .6 .3


33
totalna harmonijska distorzija), koje se izra$unava iz relacije:
%
U
U
THDU
n
n
%
100
1
40
2
2
! =
"
=

Gubici uzrokovani vi!im harmonicima struje mogu se u odnosu na gubitke uzrokovane
osnovnim harmonikom izraziti pomo"u totalne harmonijske distorzije struje relacijom:
!
!
! !"#
!
!
! !
!

Pa ukupni gubici iznose
!
!"!
! !
!
! !
!
! !
!
! ! !"#
!
!

U tablici 2-3 su navedene grani$ne vrijednosti vi!ih harmonika napona napajanja koje moraju biti
zadovoljene u 95% vremena mjernog perioda od tjedan dana. Ukupno (totalno) harmoni$ko
izobli$enje (THD) napona napajanja mora biti manje od 8%.

Tablica 1-3 Vrijednosti vi!ih harmonika za niski napon i srednji napon, prema normi EN 50160
NEPARNI HARMONICI PARNI HARMONICI
nisu djeljivi s 3 djeljivi s 3

Harmonik
h
Relativna
amplituda u
h

Harmonik
H
Relativna
amplituda u
h

Harmonik
h
Relativna
amplituda u
h

5 6,0 % 3 5,0 % 2 2,0%
7 5,0 % 9 1,5 % 4 1,0%
11 3,5 % 15 0,5 % 6..24 0,5%
13 3,0 % 21 0,5 %
17 2,0 %
19 1,5 %
23 1,5 %
25 1,5 %


2.2.7. Mehani!ki zahtjevi
Elektroenergetsko postrojenje odnosno oprema (aparati, sabirni$ki sustav sa spojnom i ovjesnom
opremom i dr.), postolja aparata, uklju$ivo temelje, mora podnijeti o$ekivana mehani$ka naprezanja i
njihove mogu"e kombinacije temeljem kojih se odre'uje rezultantno optere"enje za najgori o$ekivani
slu$aj kao ulazni podatak za projektiranje. Kombinacije mehani$kog optere"enja uklju$uju optere"enje
u normalnom pogonu, optere"enja koja su posljedica atmosferskih i klimatskih utjecaja, te slu$ajnih
doga'aja.
Tijekom normalnog pogona postrojenje je podvrgnuto sljede"im optere"enjima:
vlastita te%ina;
zatezne sile;
monta%no optere"enje;
optere"enje ledom;
optere"enje vjetrom.
Optere"enja usljed slu$ajnih doga'aja koji djeluju zajedno s vlastitom te%inom i zateznom silom
uklju$uju:


36
sile usljed sklapanja;
sile usljed kratkog spoja;
gubitak zatezne sile;
optere"enja izazvana potresom.
Svi aparati, sabirnice i nosive konstrukcije trebaju podnijeti vibracije koje mogu nastati djelovanjem
vjetra, sila usljed kratkog spoja, potresa ili bliskog prometa (npr. blizina %eljezni$ke pruge i sl.).
Dimenzioniranje nosivih konstrukcija treba zadovoljiti Eurocode za gra'evinske radove.

2.2.7.1. Zatezne sile
Zatezne sile vodi$a u postrojenju koje djeluju na $eli$ne konstrukcije portala i stezaljke aparata
ra$unaju se uz najnepovoljnije uvjete, npr.:
-20C bez leda i vjetra;
-5C s ledom ali bez vjetra;
+5C s vjetrom.
Najve"a zatezna sila uzima se kao ulazna vrijednost za daljnje prora$une.
Prora$uni zateznih sila sabirnica na portale i vodi$a na stezaljke aparata u postrojenju izvode se u
pravilu kori!tenjem odgovaraju"eg ra$unalnog programa.

2.2.7.2. Monta"no optere%enje
Monta%no optere"enj je optere"enje te%inom od najmanje 1,0 kN na najkriti$nijem mjestu nosive
konstrukcije, portala i sl.
2.2.7.3. Optere%enje ledom
Optere"enje slojem leda koji se mo%e formirati na fleksibilnim (u%etnim) ili cijevnim vodi$ima u
postrojenju treba uva%iti u podru$jima gdje se o$ekuje, te ga dodati vlastitoj te%ini prilikom
dimenzioniranja postrojenja. Treba uva%iti lokalna iskustva i statistike, a ako takovih nema, sloj leda
treba procijeniti na 1 mm do 20 mm. Specifi$na masa leda se procjenjuje na 900 kg/m
3
.

2.2.7.4. Optere%enje vjetrom
Optere"enje vjetrom uvjetovano je topografskom lokacijom postrojenja i visinom konstrukcija iznad tla.
Tlak vjetra na ravnu povr!inu op"enito se mo%e usvojiti kao q = 700 N/m
2
uz brzinu vjetra od 34 m/s,
pri $emu treba uva%iti najnepovoljniji smjer djelovanja na razmatrane aparate i konstrukcije.

2.2.7.5. Sile usljed sklapanja
Sile usljed sklapanja koje se prenose na nosivu konstrukciju i temelje aparata definira proizvo'a$.

2.2.7.6. Sile usljed kratkog spoja
Sabirni$ki sustav u postrojenju, bilo da se radi o cijevnim sabirnicama i spojevima izme'u aparata ili
sabirnicama i spojevima izme'u aparata od pou%enih vodi$a, izlo%eni su elektromagnetskim silama
usljed kratkog spoja. S obzirom na tendenciju porasta veli$ine struje kratkog spoja u modernim
elektroenergetskim mre%ama s rastu"im brojem disperziranih izvora, te zavisno o trajanju kratkog
spoja, ove sile koje imaju dinami$ki karakter, mogu poprimiti vrlo velike iznose i postaju presudne za
mehani$ko dimenzioniranje aparata i njihovih postolja, sabirni$kih portala i betonskih temelja.
Elektrodinami$ke sile uzrokovane kratkim spojem uzrokuju odbojne ili privla$ne sile izme'u faznih
vodi$a, zavisno o smjeru struje (slika 2-44). Elementarna sila d
2
F se mo%e izraziti Biot-Savartovom
jednad%bom:


37
3
21
21 2 1
2 1
0
1
2
a
) a s d ( s d
) t ( i ) t ( i
! 4

= F d
! ! !
!

U slu$aju paralelnih vodi$a, !to je u pravilu
slu$aj sa sabirnicama, te strujom protjecane
du%ine ) ve"e od njihovog razmaka a, sila koja
djeluje izme'u njih se mo%e izraziti
pojednostavljenom jednad%bom koja vrijedi
kako za cijevne, tako i za u%etne sabirnice:
a
l
) t ( i ) t ( i
! 2

= ) t ( F
2 1
0

Detaljni prora$un elektrodinami$kih sila usljed
kratkog spoja, koji izlazi iz okvira ovog
predavanja, prikazan je i detaljno opisan u HRN
IEC 60865-1 i HRN IEC 60865-2. Prora$un je se
zasniva na empirijskoj metodi temeljem velikog broja mjerenja i pokusa kroz dugi niz godina, koji se i
dalje obavljaju (npr. utjecaj automatskog ponovnog uklopa).

2.2.7.7. Gubitak zatezne sile vodi!a
Prilikom dimenzioniranja portala za zavje!enje pou%enih sabirnica sa zateznim izolatorskim lancima
treba uzeti u obzir najnepovoljniji slu$aj optere"enja do kojeg mo%e do"i usljed nestanka zatezne sile
prekidom vodi$a ili izolatora. Uobi$ajeno je promatrati ovaj slu$aj pri temperaturi 0C, bez leda i vjetra.
Ukoliko su sabirnice izvedene s vodi$ima u snopu, razmatra se prekid samo jednog vodi$a.

2.2.7.8. Optere%enja izazvana potresom
Seizmi$ka aktivnost odnosno potres, mo%e izazvati znatne !tete na postrojenju usljed mehani$kih
udara i vibracija izazvanih seizmi$kim valovima na povr!ini tla, frekvencije 0,1 Hz ... 30 Hz, jakog
vodoravnog ubrzanja. Ovo ubrzanje izra%ava se kao vi!ekratnik gravitacije g = 9,81 m/s2, s
amplitudama u granicama 0,1g ... 0,7g. Grani$na vrijednost ubrzanja na povr!ini tla najva%niji je
parametar potresa vezano na mehani$ku izdr%ljivost opreme i postrojenja. Njihove karakteristi$ne
vrijednosti izra%avaju se sljede"im razredima:
5 m/s
2
(* 0,5 g) razred AF5;
3 m/s
2
(* 0,3 g) razred AF3;
2 m/s
2
(* 0,2 g) razred AF2.
Prilikom razmatranja potresa treba razlikovati njegovu magnitudu i intenzitet. Magnituda je razmjerna
oslobo'enoj energiji u epicentru i mjeri se stupnjevima Richterove ljestvice. Intenzitet potresa izra%ava
njegov u$inak na povr!ini tla koji opada s udaljeno!"u od epicentra i mjeri se stupnjevima Mercallijeve
ljestvice. Potres ne samo da mo%e izazvati direktne elektri$ke (kratki spoj, elektri$ni luk) i mehani$ke
!tete, nego i indirektne !tete izazvane nestankom opskrbe elektri$nom energijom, te ekolo!ki incident
(razliveno transformatorsko ulje i sl.) i po%ar. Utjecaj potresa treba uva%iti kako gra'evinskim, tako i
elektromehani$kim projektom, pri $emu je podatak o njegovom intenzitetu specifi$an za pojedinu
lokaciju. Svi elementi postrojenja trebaju biti ispitani i zadovoljiti razred (AF.) za potres najve"eg
o$ekivanog intenziteta odnosno vodoravnog povr!inskog ubrzanja tla na predvi'enom mjestu
ugradnje.

2.2.8. Klimatski uvjeti i uvjeti okoli&a
Elektroenergetsko postrojenje i pojedini njegovi dijelovi i oprema, pogotovo otvorene, zrakom izolirane
izvedbe, tijekom cijelog %ivotnog vijeka je izlo%eno razli$itim klimatskim, atmosferskim i ostalim
utjecajima okoli!a koji postepeno utje$u na slabljenje izolacijske $vrsto"e i ubrzavaju starenje. S druge
Slika 2-44 Elementarna sila d
2
F na vodi$ 1
uzrokovana strujom u vodi$u 2


38
strane, na postrojenje se postavljaju vrlo strogi zahtjevi po pitanju njegovog utjecaja na okoli!.
Klimatski utjecaji i okoli! lokacijski (geografski) su uvjetovani i razlikuju se u pojedinim regijama
odnosno dijelovima svijeta.
Klimatski uvjeti koje treba uva%iti prilikom projektiranja postrojenja su:
nadmorska visina i tlak zraka;
temperatura;
sun$evo zra$enje;
vla%nost;
oborine;
stvaranje ledenog sloja;
vjetar;
prirodna one$i!"enja.
Uvjeti okoli!a podrazumijevaju:
utjecaj flore i faune;
dozvoljena razina buke;
vizualni utjecaj;
elektromagnetska zra$enja;
umjetna one$i!"enja;
vibracije uzrokovane prometom;
u$inak potresa.

2.2.8.1. Klimatski uvjeti i utjecaji na postrojenje
Problematika utjecaja leda, vjetra, vibracija i potresa na dimenzioniranje postrojenja razmotrena je u
poglavlju 2.2.7.
U slu$aju da uvjeti na terenu odstupaju od standardnih veli$ina, prilikom dimenzioniranja izolacije
potrebno je primijeniti korekcijski faktor. Standardne klimatske veli$ine su: t
0
= 20C; b
0
= 101,3 kPa;
h
a0
= 11 g/m
3
i vrijede na razini mora. Nazivne veli$ine elektri$ne opreme i ostali zahtjevi na
dimenzioniranje postrojenja uobi$ajeno vrijede do nadmorske visine 1000 m. Nadmorska visina utje$e
na izolacijsku $vrsto"u zbog manjeg tlaka zraka, te za lokacije iznad 1000 m treba primijeniti
korekcijski faktor:
8150
H
m
a
e K =
gdje su:
H nadmorska visina (m);
m eksponent $ija vrijednost zavisi od ispitnih napona izolacije i njezine zaga'enosti: za
koordinacijske udarne atmosferske ispitne napone m = 1,0; za koordinacijske udarne sklopne
ispitne napone odre'uje se iz diojagrama (HRN IEC 60071-2, slika 9); za koordinacijske
kratkotrajne ispitne napone zra$nih razmaka industrijske frekvencije i $iste izolatore m = 1,0, a
za zaga'ene izolatore m = 0,5 ... 0,8.
Korekcijski faktor nije potrebno primjenjivati za oklopljena, plinom SF
6
izolirana postrojenja.
Temperatura treba biti definirana za svaku lokaciju od strane korisnika. Uobi$ajene su sljede"e
vrijednosti, odnosno temperaturni razredi:
a) unutarnja postrojenja temperatura okolnog zraka , 40C, a prosje$na vrijednost mjerena
tijekom 24 sata ne prelazi 35C. Temperaturni razredi definirani su temperaturnim
vrijednostima:
-5C razred minus 5 unutra;


39
-15C razred minus 15 unutra
-25C razred minus 25 unutra.
b) vanjska postrojenja temperatura okolnog zraka , 40C, a prosje$na vrijednost mjerena
tijekom 24 sata ne prelazi 35C. Temperaturni razredi definirani su temperaturnim
vrijednostima:
-25C razred minus 25 vani;
-40C razred minus 40 vani.
Prilikom definiranja temperaturnih uvjeta sekundarne opreme (releji, upravlja$ke jedinice i dr.)
potrebno je strogo po!tivati korisni$ke upute proizvo'a$a opreme i po potrebi predvidjeti umjetno
grijanje i/ili hla'enje.
Temperatura opreme direktno je utjecana sun$evim zra$enjem koje osobito utje$e na strujnu
opteretivost sabirnica i spojnih vodi$a u otvorenim postrojenjima, te posljedi$no i na njihovo
elektromehani$ko dimenzioniranje. Ujedno zagrijava sve ostale aparate i njihovu okolinu, te uzrokuje
fotokemijsku degradaciju materijala i izbjeljivanje boja, a ultraljubi$asto zra$enje mo%e uzrokovati
o!te"enje ve"ine organskih, te nekih umjetnih materijala (npr. neke gume i plasti$ne mase i sl.).
Strujna opteretivost vodi$a mo%e se izra$unati iz jednad%be ravnote%e:

'
S
SO K R
eff
R
P P P
I
! " ! + !
=
gd[e [e:
$P
R
odvo'enje topline vodi$a radijacijom (W/m);
$P
K
odvo'enje topline vodi$a strujanjem zraka (W/m);
$P
SO
zagrijavanje vodi$a sun$evim zra$enjem (W/m);
R
S
otpor vodi$a izmjeni$noj struji (50 Hz) kod pogonske temperature (//m).
Uz sun$evo zra$enje E=900 W/m
2
pri vedrom nebu, te koeficijent odvo'enja topline 20 W/(m
2
(C),
dodatno zagrijavanje izlo%ene povr!ine mo%e dosti"i vrijednost od oko 30C.
Kao najve"a razina sun$evog zra$enja za vedra dana u podne mo%e se uzeti E=1000 W/m
2
.
Ve"ina tablica u priru$nicima i proizvo'a$kim katalozima navodi strujnu opteretivost vodi$a uz
standardizirane vremenske uvjete (temperatura, brzina vjetra) za odre'enu lokaciju u svijetu. Zbog
toga ove podatke treba uzeti s rezervom i izvr!iti ra$unsku provjeru za svaki specifi$ni slu$aj. Vi!e
temperature bez vjetra ili kombinacija ovih utjecaja mo%e znatno utjecati na strujnu opteretivost vodi$a
i elektromehani$ko dimenzioniranje postrojenja (provjes, zatezne i druge stati$ke sile, sile usljed
ktratkog spoja, zra$ni razmaci itd.).
Utjecaj vlage na elemente postrojenja uvijek je rezultat kombinacije relativne vla%nosti zraka s drugim
atmosferskim utjecajima, prije svega temperaturom i brzinom njezine promjene. Kondenzacija vlage
doprinosi br%oj koroziji i propadanju %eljeza, a mo%e ugroziti i izolaciju (npr. kondenzna vlaga u
transformatoru i sl.). U kombinaciji s temperaturom pogoduje razvoju plijesni i gljivica koje dodatno
utje$u na koroziju i ubrzano propadanje odre'enih materijala, te ugro%avaju dielektri$na svojstva.
Budu"i da su navedeni utjecaji zemljopisno uvjetovani, treba ih razmotriti za svaku lokaciju ponaosob i
primijeniti odgovaraju"e mjere za njihovo suzbijanje. Efikasne mjere su kvalitetna antikorozivna
za!tita, odnosno primjena materijala otpornih na koroziju (npr. ner'aju"i $elik i sl.), plijesni i gljivice, te
kori!tenje grija$a u zatvorenim razdjelnim ormarima upravljanog termostatom i higrostatom. Na!a
zemlja spada u podru$je umjerene klime, slika 2-45 (IEC 60721-2-1).
Normirane karakteristike umjerene klime (IEC 60721-2-1) na godi!njoj razini srednjih vrijednosti
ekstrema su: niska temperatura -33C, visoka temperatura + 40C, najvi!a temperatura s relativnom
vla%nosti zraka + 95% +27C, najvi!a apsolutna vlaga 25 g/m
3
. Apsolutne vrijednosti ekstrema su:
najni%a temperatura -45C, najvi!a temperatura + 45C, najvi!a temperatura s relativnom vla%nosti
zraka + 95% +31C, najvi!a apsolutna vlaga 30 g/m
3
Oborine (rosa, ki!a, snijeg, solika, inje), magla i vlaga, kao i prirodna i umjetna one$i!"enja (pra!ina,


40
pijesak, salinitet, industrijska one$i!"enja itd.) djeluju na izolaciju i utje$u na izbor razreda izolacije,
vrstu i oblik izolatora, te du%inu klizne staze izolatora izra%enu u mm/kV.
Dok oborine i one$i!"enja u unutarnjim postrojenjima ne predstavljaju ve"i problem, njihov utjecaj u
vanjskim postrojenjima je izrazit, te razlikujemo pet stupnjeva one$i!"enja (IEC/TS 60815) zavisno o :
a vrlo malo one$i!"enje;
b malo one$i!"enje;
c srednje one$i!"enje;
d veliko one$i!"enje;
e vrlo veliko one$i!"enje.
Vjetar u kombinaciji sa salinitetom, pijeskom ili pra!inom, a u poljoprivrednim krajevima pra!inom koja
ostaje nakon %etve, te temperaturom i vlagom, mo%e izazvati niz negativnih utjecaja kao !to su:
ugro%avanje dielektri$nih svojstava (premo!tenje odnosno smanjenje klizne staze [mm/kV]);
promjena karakteristika kontakata (kontaktni otpor);
ubrzana korozija;
poticaj za razvoj plijesni i gljivica;
smanjenje toplinske vodljivosti;
za$epljenje filtera i ventilacijskih otvora;
pogor!anje mehani$kih svojstava kao !to su trenje i korozija pogonskih dijelova (le%ajevi,
zglobovi, osovine i sl.).

Slika 2-45 Klimatske zone svijeta Hrvatska spada u podru$je umjerene klime


41
Slika 2-46 Brtvenje uvoda kabela u zgradu
uvodnicama (za!tita od vode, %ivotinja i biljaka)
2.2.8.2. Ostali uvjeti i utjecaji okoli&a na postrojenje
Problematika umjetnih one$i!"enja postrojenja, vibracija i potresa razmotrena je u ranijim poglavljima.
Utjecaj flore i faune mo%e biti uzrokom kvarova na izolaciji postrojenja te uzrokom kratkog spoja i
havarija ve"ih razmjera. U na!im krajevima naro$ito je izra%en utjecaj faune, odnosno ptica i malih
%ivotinja. Utjecaj flore u vanjskim postrojenjima uspje!no se suzbija kori!tenjem herbicida. Dodatno
treba spomenuti utjecaj plijesni, gljivica i mikroorganizama, koji se mogu razvijati uz odre'ene
klimatske uvjete, na izolacijska svojstva materijala, te ih je potrebno redovito suzbijati odgovaraju"im
mjerama.
Utjecaj toplokrvnih %ivotinja na postrojenja u
zgradama odnosno u zatvorenim
prostorijama je minimalan i dobro se mo%e
suzbiti kvalitetnim vratima i oklopima,
brtvenjem kabelskih prolaza kroz zidove
(slika 2-46), te kabelskim uvodnicama za
uvod kabela u razvodne ormare i sklopne
blokove. Na postrojenjima u otvorenom
prostoru taj utjecaj mo%e biti znatno ve"i, te
mu se treba posvetiti puna pozornost kako bi
se sprije$ile !tete usljed kratkih spojeva i
mehani$kih utjecaja, te posljedi$ne !tete
usljed prekida opskrbe potro!a$a. Naj$e!"i
kvarovi koje uzrokuju %ivotinje su
premo!tenje izolacije ili faza uz kratki spoj i
mogu"i po%ar, o!te"enje izolacije od strane
glodara, kemijske i mehani$ke reakcije
(korozija, ubrzano starenje materijala,
o!te"enja pokretnih dijelova itd.) zbog raznih %ivotinjskih produkata (gnijezda kukaca i ptica, ostaci
hrane, %ivotinjski ostaci, izmet, urin i sl.). Negativne posljedice ovih utjecaja u kombinaciji s ranije
spomenutim, osobito vlagom i temperaturom, dodatno se poja$avaju. Poznavanje, izbjegavanje
odnosno sprje$avanje ovakvih utjecaja u najve"oj mogu"oj mjeri, mo%e znatno smanjiti u$estalost
kvarova i doprinijeti pouzdanosti i raspolo%ivosti postrojenja.
Vjerojatnost i u$estalost utjecaja %ivotinja i biljaka dobrim dijelom zavisi o temperaturi i vlazi u prostoru.
U toplom i vla%nom prostoru po stoje dobri uvjeti za razmno%avanje kukaca ali i glodara (mi!evi,
!takori) te mikroorganizama kao !to su plijesni i bakterije, te se njihovo suzbijanje treba predvidjeti
odgovaraju"im projektnim rje!enjem.
Ve" spomenuta industrijska one$i!"enja koja imaju sli$ne efekte kao !to je navedeno za prirodna
zaga'enja, specifi$na su za pojedinu vrstu djelatnosti cementare, pilane, $eli$ane, povr!inski
ugljenokopi itd. te ih treba razmotriti za svaki pojedini slu$aj i primijeniti odgovaraju"e mjere za!tite.

2.2.8.3. Utjecaj postrojenja na okoli&
Elektroenergetsko postrojenje mo%e imati sljede"e utjecaje na okoli!:
one$i!"enje podzemnih voda izlivenim transformatorskim uljem;
one$i!"enje okoli!a nekontroliranim ispu!tanjem plina SF
6
, poglavito produkata njegovog
raspada usljed elektri$nog luka u komori prekida$a;
buka;
vizualni utjecaj;
elektromagnetsko zra$enje.


42
One$i!"enje podzemnih voda izlivenim transformatorskim uljem treba rije!iti kvalitetno projektiranom,
dimenzioniranom i izvedenom nepropusnom uljnom jamom sa separatorom ki!nice, s pripadaju"om
uljnom kanalizacijom. Pri tome je potrebna tijesna suradnja projektanta elektrotehni$kog i
gra'evinskog dijela. Druga mogu"nost je kori!tenje transformatora s prirodnim dielektrikom na bazi
ulja suncokreta ili drugih uljarica kakvi su danas ve" u upotrebi. Takav dielektrik predstavlja mnogo
manju opasnost ne samo za zaga'enje podzemnih voda, nego i po pitanju po%ara.
Plin SF
6
, iako stakleni$ki,

po sebi je inertan, kemijski stabilan, te%i je od zraka (gusto"a mu je 5 puta
ve"a), bez boje, okusa i mirisa. Nije otrovan, nije kemijski agresivan niti je zapaljiv. Ne reagira s
okolnim materijalima do 500C. Ima odli$na izolacijska svojstva, vrlo malu vremensku konstantu
elektri$nog luka i oko 100 puta je efikasniji u procesu ga!enja elektri$nog luka od zraka. Negativno
svojstvo mu je to !to spada u stakleni$ke plinove. Osim toga, pod djelovanjem visoke temperature
elektri$nog luka razvijaju se vrlo otrovni spojevi. Iz tog razloga zahtijeva se pa%ljivo rukovanje ovim
plinom prilikom punjenja komora prekida$a i oklopljenih postrojenja kako bi se maksimalno sprije$ilo
njegovo istjecanje u okolni prostor. Otrovni, agresivni produkti razlaganja elektri$nim lukom ve%u se
odgovaraju"im filterima u prekida$u, te u osnovi ne predstavljaju ve"u opasnost za okoli!.
Buka koja potje$e od elektroenergetskog postrojenja mo%e imati vi!e izvora. Naj$e!"e se radi o
diskretnom, trajnom $ujnom zvuku (brujanju) koji emitiraju transformatori, no izvor buke mo%e biti i
diesel-elektri$ni generator, te impulsna buka od sklopnih aparata, te korona (uglavonom kod vrlo
visokih napona u kombinaciji s pove"anom vlagom u zraku). Prije po$etka izrade projektne
dokumentacije treba izvr!iti analizu mogu"ih izvora i razine buke kako bi se izbjegli naknadni problemi,
uvijek povezani s dodatnim tro!kovima, kao !to je postavljanje zvu$nih barijera i sl.
Buka koja potje$e od transformatora zavisi uglavnom o njegovoj veli$ini i konstrukciji i prigu!uje se s
udaljeno!"ui. Budu"i da su dimenzije transformatora proporcionalne s njegovim nazivnim naponom i
snagom, zvu$ni tlak na dovoljnoj udaljenosti od transformatora mo%e se izraziti formulom:
( ) D log S U log . L . N
T T T
20 08 2 2 6 ! " + + ! =
Dovoljna udaljenost od transformatora definirana je izrazom:
H W D ! >
gdje je:
N buka (dBA) u to$ki na udaljenosti D od transformatora;
L
T
razina buke (dBA) kod transformatora, izmjerena ili specificirana od strane proizvo'a$a;
U
T
nazivni linijski napon VN strane transformatora (kV);
S
T
nazivna prividna snaga transformatora (kVA);
D udaljenost od transformatora do to$ke opa%anja odnosno mjerenja (m);
W !irina kotla (m);
H visina kotla (m).
Izra$unata razina zvu$nog tlaka treba biti manja od propisanih grani$nih vrijednosti.
Zvuk koji emitira korona mo%e se ubla%iti ili eliminirati kori!tenjem prstenova za smanjenje
potencijalnih razlika te odgovaraju"eg spojnog i ovjesnog pribora.
U slu$aju da se buka i zvukovi bilo kojeg porijekla ne mogu izbje"i odgovaraju"im projektnim
rje!enjem, treba primijeniti dodatne mjere kao !to su barijere za prigu!enje i za!titu od buke ili umjesto
otvorenog postrojenja projektirati npr. plinom SF
6
izolirano postrojenje u zgradi, sa zvu$no izoliranim
transformatorskim komorama.
Transformatorska stanica ne smije predstavljati izvor buke $ija mjerena razina prelazi vrijednosti
zadane Pravilnikom o najvi!im dopu!tenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/2004).
Procijeni li se da je razina buke ve"a od dozvoljene, prije po$etka elektromonta%nih radova treba
primijeniti mjere za njezino ubla%avanje, odnosno svo'enje u dozvoljene granice. Dodatno se za!tita


43
od buke rje!ava odgovaraju"im temeljenjem, te ugradnjom antivibracijske tvrde gume odgovaraju"e
$vrsto"e i nosivosti ispod tra$nica/konzola na koje je postavljen transformator.
Svakako treba voditi ra$una i o mjestu ugradnje transformatorske stanice unutarnje oblaganje zidova
zvu$no izolacionim materijalom po%eljno je prije svega u stambenoposlovnim objektima, te je bolje
koristiti deblju izolaciju nego ra$unati s rubnim vrijednostima, pogotovo zbog mogu"eg postojanja i
drugih izvora buke (ukupna buka u no"nim satima ne smije prije"i 40 dB(A)).

2.2.8.4. Vizualni utjecaj postrojenja na okoli&
Elektroenergetska postrojenja u zgradama
op"enito ne predstavljaju ve"i problem po
pitanju vizualnog utjecaja na okoli!. Oblikovanje
vanjskog izgleda prostora elektroenergetskog
postrojenja treba biti izvedeno u suradnji
arhitekta zgrade i projektanta elektotehni$kog
projekta s ciljem uva%avanja svih postavljenih
funkcionalnih, ekolo!kih i tehni$kih zahtjeva.
Ve"a postrojenja, osobito ona vi!ih napona,
koja moraju biti locirana blizu ili unutar
naseljenih podru$ja, moraju biti projektirana
tako da niti na koji na$in ne utje$u na vizualni
izgled okoli!a. Ovaj zahtjev u nekim slu$ajevima
mo%e biti odlu$uju"i za izbor koncepcije
postrojenja, te kao prvi korak u njegovom
planiranju zahtijeva detaljan, stru$ni uvid u lokaciju. Pored vizualnog utjecaja, u takvim slu$ajevima
elektroenergetsko postrojenje treba zadovoljiti i druge zahtjeve vezano na okoli! (buka,
elektromagnetsko zra$enje, razna zaga'enja itd.). Zahtjevi vezano na vizualni utjecaj (obi$no u
kombinaciji s ostalim navedenim zahtjevima) trebaju biti razmotreni prije dono!enja odluke o
koncepciji postrojenja i po$etka rada na projektnoj dokumentaciji kako bi se izbjegli naknadni
nepotrebni radovi i tro!kovi.
U ekstramnim slu$ajevima i nemogu"nosti biranja lokacije, treba $ak razmotriti i varijantu izgradnje
elektroenergetskog postrojenja pod zemljom. Ovakav zahvat podrazumijeva usku suradnju
projektanata elektrotehni$kog, gra'evinskog i arhitektonskog dijela, te lokalne uprave zadu%ene za
prostorno ure'enje i gradnju, uz sudjelovanje projektanta hortikulturnog i pejza%nog ure'enja okoli!a.
Elektroenergetsko postrojenje mora se estetski uklopiti u postoje"e i budu"e okru%enje uz ispunjenje
zahtjeva koje postavlja lokalna zajednica. Primjer takvog rje!enja je prikazan na slici 2-47.
U nekim slu$ajevima doga'a se da se naselje pribli%i postoje"em elektroenergetskom postrojenju koje
je nekad bilo na rubnom dijelu grada, kao !to je prikazano na slici 2-48, koja je tipi$an primjer ne samo
vizualnog utjecaja na okoli!. U takvim slu$ajevima potrebno je na$initi temeljitu rekonstrukciju
postrojenja, te ga smjestiti u odgovaraju"u zgradu uz kori!tenje modernih tehni$kih rje!enja.
Slika 2-47 Transformatorska stanica sa SF
6

postrojenjem 132 kV ispod parka u sredi!tu grada
Buka transformatora je prigu!ena
ukomponiranim vodopadom.



44

Slika 2-48 Transformatorska stanica okru%ena stambenim naseljem


3. ELEKTRI$NA IZOLACIJA

3.1. Plinoviti dielektrici

3.1.1. Uzduh
Izolacija nadzemnih vodova i zra$nih rasklopnih postrojenja.
Dobra izolaciona svojstva, ali je podlo%an meterolo!kim uvjetima: pritisak, temperatura, vla%nost.

3.1.2. Drugi plinoviti dielektrici
Moraju biti zatvoreni pod raznim visokim ili niskim pritiscima.
Treba voditi ra$una o toplinskoj vodljivosti, nezapaljivosti, neeksplozivnosti, toksi$nosti i inertnosti u
pogledu kemijskog djelovanja na spremnik u kojem se nalaze.

3.1.3. Elektropozitivni i elektronegativni plinovi
Elektropozitivni plinovi- elektroni koji nastaju pri ionizaciji su dalje slobodni, a nastali ioni su pozitivni
(vodik, du!ik).
Elektronegativni plinovi - molekule plina hvataju elektrone i grade negativne ione (kisik, SF
6
).
Zrak je usprkos prisustva kisika elektropozitivan.
Du!ik pod pritiskom - (kabeli, mjerni kondenzatori) - elektropozitivan.
Elektri$na $vrsto"a elektropozitivnih plinova dosti%e tek kod vrlo visokih pritisaka (npr. 10 bara)
elektri$nu $vrsto"u krutih ili teku"ih dielektrika.
SF
6
je plin $ija je gusto"a otprilike 5 puta ve"a od zraka. Termi$ki je stabilan i neotrovan. Primjena u
rasklopnim postrojenjima. Pogodan je kao sredstvo za ga!enje luka u prekida$ima (dobra vodljivost
topline).

3.2. Kruti dielektrici
Kruti dielektrici primjenjuju se tamo gdje izolacija mora ispuniti mehani$ke zahtjeve. Postoje
anorganski izolacioni materijali: porculan, staklo, tinjac. Organski izolatori su guma, papir, umjetne
mase.


43
Kod nadzemnih vodova se najvi!e upotrebljavaju: porculan, staklo i u novije vrijeme silikonski
izolatori, koji pokazuju dobru postojanost na vremenske uvjete.
Za specijalne svrhe koriste se razne kerami$ke mase, poput steatita, kod kojih je osnovni
sastojak magnezijev silikat. U usporedbi s porculanom steatit pokazuje bolja mehani$ka svojstva i
manji faktor gubitaka.
Za izolaciju elektri$nih strojeva koristi se tinjac i papir koji su prera'eni u izolatore. Tinjac je posebno
otporan na djelovanje elektri$nih izbijanja.
Organski izolatori imaju prednost tamo gdje se zahtijeva savitljivost (kabeli, vodovi), posebno tanka
izolacija (kondenzatorski papir), te specijalna elektri$na i mehani$ka svojstva.
Od umjetnih masa najpoznatiji su polivinilklorid (PVC) i polietilen (PE) (npr. kabelska tehnika).
Lijevane smole, npr. epoksidna smola prera'uju se u teku"em stanju. Otporne su na temperaturu.
Posebno se koriste za unutanju izolaciju kod zavojnica i transformatora.

3.3. Unutarnja parcijalna izbijanja
Parcijalna izbijanja u !upljinama $vrstih dielektrika uz narinuti izmjeni$ni napon uzrokuju o!te"enja
povr!ina u kojima je !upljina. S vremenom se kanali parcijalnih izbijanja pro!iruju prema elektrodama i
dovode do potpunog proboja. Plinske !upljine mogu nastati u lijevanim masama kabela ili na granici
slojevitih dielektrika. &upljine imaju manju relativnu dielektri$ku konstantu u odnosu na $vrsti dielektrik,
pa je elektri$no polje u njima ja$e. Osim toga $esto je i tlak u ovim !upljinama vrlo nizak, !to dodatno
smanjuje probojnu $vrsto"u.

Slika 3-1 a) Prikaz !upljine 1 i kanala parcijalnih izbijanja 2, b) nadomjesna shema

U nadomjesnoj shemi je C
1
kapacitet na mjestu defekta, a do proboja dolazi pri napona U' , na iskri!tu.
C
2
je kapacitet izme'u mjesta defekta i jedne elektrode, a C
3
preostali kapacitet ispitnog objekta.
Vanjski otpornik R slu%i za mjerenje.
Kada se na ispitni objekt narine vanjski promjenjivi napon u, on "e se podijeliti na kapacitetima na u
1
i
u
2
. Kada u
1
dostigne vrijednost probojnog napona U', tada "e se preko iskri!ta izbiti kapacitet C
1
. Pri
tome "e se kapacitet C
2
nabiti na trenutnu vrijednost ukupnog napona u = u
20
. Nakon izbijanja
kapaciteta i ga!enja luka, kapacitet C
1
se nabija na napon u
1
:
( )
20
2 1
2
1
u u
C C
C
u !
+
=


46

Slika 3-2 Oscilogram parcijalnih pra%njenja

Prikazani su naponi u i u
1
. Ovdje je pretpostavljeno da se kapacitet C
1
pri svakom proboju potpuno
izbija, !to u stvarnosti nije slu$aj.
Ova pojava se pri dovoljno visokom naponu vi!e puta ponavlja, a u$estalost raste s porastom
narinutog napona. Za razliku od vanjskih parcijalnih izbijanja, kod kojih se pojavljuju izbijanja pri
vr!nim vrijednostima napona, ovdje su unutarnja parcijalna izbijanja grupirana oko prolaska napona
kroz nulu.
Iznenadne pojave nabojnih impulsa pri povi!enju napona zna$e da pri povi!enju napona u izolaciji
promatranog objekta postoje !upljine u kojima dolazi do parcijalnih izbijanja. Ako se napon
pove"a iznad po$etnog napona pra%njenja U
p
, tako da pri nekoj vrijednosti U
kr
intenzitet
parcijalnih pra%njenja jako naraste i razaranje dielektrika se brzo odvija (reda sekundi), ta vrijednost
napona naziva se kriti$ni napon parcijalnih pra%njanja.
Mjerenja parcijalnih izbijanja se provode na transformatorima i kabelima uz propisani ispitni napon.

Slika 3-3 Mjerni ure'aj (M) za mjerenje parcijalnih izbijanja:
a) $etveropol (A) priklju$en u vod za uzemljenje ispitnog objekta
b) $etveropol (A) u seriji s mjernim kondenzatorom (Ck)
Pri svakom parcijalnom izbijanju na ispitnom objektu se napon smanjuje za #u. Zato se iz mjernog
kondenzatora C
k
izbija naboj #Q. -elo izbijanja je vrlo strmo (1 ns). Napon koji nastaje na
priklju$nom $etveroplu dovodi se preko oklopljenog kabela na mjerni ure'aj M za mjerenje parcijalnih
izbijanja. Amplituda prijelazne pojave (koju treba selekcionirati) proporcionalna je naboju impulsa, tako
da se ovim ure'ajem mo%e mjeriti impulsni naboj u pC.

3.4. Teku%i dielektrici
Osim !to izoliraju dijelove pod naponom teku"i izolatori imaju zada"u rashladnog sredstva zbog
odvo'enja topline koju stvara struja (npr. transformator), ili kao sredstvo za ga!enje luka u sklopnim
ure'ajima.
Najva%niji teku"i izolator je mineralno ulje. Visoka probojna $vrsto"a, dobra toplinska vodljivost, niska


47
temperatura ukru"ivanja (-500C), te kemijska postojanost, $ine ga posebno pogodnim izolatorskim
sredstvom. Niska relativna dielektri$nost mu daje prednost $
r
= 2.2 pri slojevitim (vi!estrukim)
dielektricima, jer elektri$ki odtere"uju $vrstu izolaciju (npr. transformatora (manji $
r
, ve"a jakost polja)).
Nedostatak je zapaljivost mineralnog ulja, kao i mogu"nost stvaranja eksplozivnih plinova (metan,
propan).
Za izolaciju kondenzatora koristi se Bencilneokaprat (BNC).
U sinteti$ke teku"ine spadaju isto tako silikonska ulja. Nisu !tetna, kemijski su stabilna, a postojana su
i pri visokim temperaturama (do 1500C). Mogu se kombinirati s $vrstim izolatorima. Imaju visoku
dielektri$nu $vrsto"u, pa se mogu koristiti kao izolaciono i rashladno sredstvo u transformatorima s
visokim pogonskim temperaturama (npr. kod lokomotiva).
Mineralna ulja imaju dielektri$nu konstantu $
r
= 1.2 - 2.5, dok klorirani ugljikovodici ili ricinusovo ulje
ima $
r
= 4 do 5.5.
Dielektri$na konstanta zavisi od frekvencije i temperature.

3.5. Koordinacija izolacije
Elektroenergetski sustav se sastoji od strojeva, aparata, nadzemnih vodova, kabela itd. svi elementi
nekog sustava nemaju jednaku, a ni jednako otpornu izolaciju. Kada koristimo pojam koordinacija
izolacije podrazumijevamo slo%ene postupke ra$unanja i ispitivanja kako bismo otpornost izolacije
svih tih dijelova nekog sustava me'usobno uskladili da sustav u cjelini izdr%i sva naprezanja kojima "e
biti izlo%en u redovnom pogonu i za vrijeme djelovanja prenapona. Taj zahtjev da izolacija cijelog
sustava bude uskla'ena ili koordinirana, postavlja se i radi lak!eg odre'ivanja funkcija i karakteristika
za!titnih aparata koji moraju djelotvorno !tititi promatrani sustav.

3.5.1. Klasi!na metoda koordinacije izolacije
Osnovna na$ela koordinacije izolacije su sadr%ana u HRN IEC 60071. Prema tamo utvr'enim
formulacijama koordinacija izolacije predstavlja korelaciju izolacionih svojstava opreme s
karakteristikama za!titnih sredstava na takav na$in da oprema bude za!ti"ena od prenapona. To se
posti%e uskla'ivanjem izolacijske otpornosti postrojenja i visine prenapona uz kori!tenje
karakteristi$nih za!titnih aparate. Da bi neka izolacija izdr%ala prenapone ona mora prije izdr%ati
ispitivanje udarnim standardnim naponom 1.2/50 s. Valni oblik ovog udarnog napona definiran je
slikom 3-4.
Podnosivi udarni napon izolacije i udarna razina za!tite utvr'uju se prema propisima koji obuhva"aju
na$ine ispitivanja i karakteristi$ne vrijednosti udarnog napona i struja !to ih treba u tim ispitivanjima
upotrijebiti. Vrijednosti podosivog udarnog napona pridru%ene su i vrijednosti sinusoidalnog napona
industrijske frekvencije kojima se te iste izolacije kratkotrajno (1 minuta) ispituju.
Vrijednostima jednominutnog podosivog napona industrijske frekvencije, sinusoidalnog oblika,
izra%ena je otpornost izolacije prete%no prema unutra!njim prenaponima, a njezina otpornost prema
atmosferskim prenaponima se ocjenjuje ispitivanjima koja su na njoj provedena udarnim naponima. U
novije vrijeme otpornost izolacije prema unutra!njim prenaponima, na najvi!im naponskim razinama,
provjerava se i ocjenjuje ispitivanjima pomo"u udarnih napona dugog trajanja (250/2500 s).
Stupnjevi izolacije su standardizirani prema nazivnom naponu u dvije kategorije koje se razli$ito
ispituju prema tablici 2-1.



48

Slika 3-4 Standardni udarni napon 1.2/50 s

Za oznaku stupnja izolacije 123 Si 230/550 (prema starom Pravilniku) brojevi imaju sljede"e zna$enje:
123 najvi!i napon opreme nazivnog napona 110 kV;
230 podnosivi jednominutni sunusoidalni napon industrijske frekvencije;
550 podnosivi udarni atmosferski napon.
Za oznaku stupnja izolacije 420 Si 1050/1425 (prema starom Pravilniku) brojevi imaju sljede"e
zna$enje:
420 najvi!i napon opreme nazivnog napona 400 kV;
1050 podnosivi udarni sklopni napon;
1425 podnosivi udarni atmosferski napon.
Novi pravilnik, kao niti europske norme na koje se poziva, ne definira na$in ozna$avanja izolacijske
razine.
Postavlja se pitanje koji je razlog da za pojedinu naponsku razinu imamo vi!e razli$itih vrijednosti
ispitnog napona. Razlog tome je !irok spektar prenapona koji se mogu pojaviti u nekoj postrojenju te
mno!tvo elektri$ne opreme koja mo%e zadovoljiti samo neka od ispitivanja.
Oprema energetskih transformatora je ograni$ena transportnim mogu"nostima proizvo'a$a. Zbog
svoje veli$ine energetski transformatori $esto imaju komponente koje ne mogu zadovoljiti najvi!e
ispitne napone. Tada se ta oprema ispituje sni%enim vrijednostima te se preporu$a njezino !ti"enje
odvodnicima prenapona.
Koja kombinacija napona "e se koristiti pri ispitivanju ovisi o zahtjevima kupca i mogu"nostima
tehni$ke izvedbe opreme.


49
Da bi se u praksi !to jednostavnije postupalo i bolje uskla'ivala visina za!titne razine opreme i visina
za!titne razine za!titnog ure'aja uveden je u propise koeficijent koordinacije izolacije. Taj koeficijent
odre'en je odnosom podnosivog udarnog napona izolacije i za!titne razine ure'aja kojim !titimo
opremu, odnosno:
) U ( ure!re! za!titnog razina za!titna
) U ( izolacije napon udarni podnosivi
f
v
i
k
=
Prema me'unarodnim preporukama minimalna vrijednost faktora fk iznosi:
1.4 za najvi!i pogonski napon do 24 kV;
1.2 za najvi!i pogonski napon od 24 kV do 380 kV.

3.5.2. Statisti!ko-matemati!kih metoda koordinacije izolacije
Klasi$ne metode koordinacije izolacije nastale su nakon !to je prihva"eno mi!ljenje da izolacija mora
izdr%ati najnepovoljnije naponske uvjete u pogonu. Radi toga je za dimenzioniranje izolacije uzeta kao
osnovna najve"a tjemena vrijednost o$ekivanog napona koji se jo! uve"avao za faktor sigurnosti.
Budu"i da su takve najnepovoljnije prilike vrlo rijetke, ovaj pristup ne pru%a projektantu mogu"nost da
prona'e najekonomi$niji na$in dimenzioniranja izolacije.
Novi pristup ovoj problematici ne polazi od stajali!ta da izolacija mora izdr%ati najnepovoljnije uvjete,
nego eventualno dopu!ta da ona bude probijena pri nailasku nekih rijetko velikih vrijednosti
prenapona. Veli$ina tog rizika ustanovljuje se statisti$ko-matemati$kim metodama.
Za analizu prenapona potrebno je poznavati njegov izvor. U elektroenergetskom sustavu naj$e!"i su
prenaponi uzrokovani atmosferskim pra%njenjima i sklopnim manipulacijama. Prenaponi uzrokovani na
jednak na$in i mjereni na istom mjestu nemaju svaki put jednaku vrijednost (struja munje se razlikuje
od udara do udara, a sklopni prenaponi ovise o trenutku manipulacije). Sve vrijednosti prenapona iz
istog izvora i mjereni na istom mjestu $ine familiju prenapona. Koja "e se vrijednost prenapona iz te
familije pojaviti ne mo%e se unaprijed znati, no svakoj mogu"oj amplitudi mo%e se pridru%iti neka
vjerojatnost pojave. Dakle, veli$inu amplitude nekog prenapona mo%emo klasificirati u statisti$ko-
matemati$kom smislu kao slu$ajnu promjenjivicu. Na primjer, pri nekom iskap$anju ili udaru groma
amplituda prenapona mo%e biti razli$ita iz mnogo razloga.
Budu"i da za dimenzioniranje izolacije nisu zanimljivi prenaponi manjih amplituda, mo%e se odrediti
neka sigurnosnu vrijednost napona U
0
koju izolacija mo%e izdr%ati. Razmatra se pojava prenapona $ija
amplituda prema!uje sigurnosnu vrijednost.
Ozna$i li se s F(U) vjerojatnost da "e neka vrijednost amplitude prema!iti vrijednost na apscisi dobije
se krivulja prema slici 3-5. Derivacijom ove funkcije dobije se funkcija gusto"e vjerojatnosti f(U).
Funkcija f(U) veli$inom povr!ina pokazuje kolika je vjerojatnost da "e amplituda prenapona U
0
biti
prema!ena (iscrtani dio povr!ine). Jasno je da je:
F(0)=1, F(1)<1, F(5)%0, te ( )
!
"
5
0
1 dU U f
To zna$i da svi prenaponi koji se pojave imaju amplitudu ve"u od 0 p.u., !to je samo po sebi
razumljivo, ali i to da je vjerojatnost pojave prenapona 5 p.u. zanemarivo malena.



30

Slika 3-5 Pogonski prenaponi na kraju otvorenog voda (a) te atmosferski prenaponi na krajevima
izolatorskog lanca na dalekovodu (b)

Proboj izolacije je slu$ajan doga'aj. Ako se na izolaciju djeluje N puta naponom U
0
i ako je broj
proboja jednak n, mo%e se pisati da je vjerojatnost proboja pri narinutom naponu U
0
jednaka
N
n
) U ( P =
Promijenimo li narinuti napon na vi!u ili ni%u vrijednost, promijenit "e se i odnos
N
n
na vi!u ili ni%u
vrijednost. Na takav na$in se do'e do raspodjele vjerojatnosti proboja P(U) za bilo koju vrstu
regenerativne izolacije !to je prikazano slikom 3-6.


Slika 3-6 Vjerojatnost da "e izolacija biti probijena kod prenapona U
0
(a) te odabrani podnosivi
statisti$ki napon

Kako bi se izra$unao rizik proboja, !to je cilj kod primjene statisti$ko-matemati$ke metode, potrebno je
poznavati statisti$ke raspodjele prenapona i proboja izolacije kako je ranije rastuma$eno.
Ako se funkcije f(U), gusto"e vjerojatnosti pojave prenapona i P(U), vjerojatnosti proboja izolacije,
nacrtaju u istom grafikonu, dobije se slika 3-7. Odabere li se na toj slici vrijednost U
0
koja mo%e probiti
izolaciju uz vjerojatnost P(U
0
), te ako je dalje diferencijalna vrijednost u okoli!u vrijednosti U
0
da "e se
vrijednost U
0
pojaviti f(U
0
)dU, onda se elementarni rizik proboja prema pravilima o slo%enoj
vjerojatnosti mo%e definirati kao
dU ) U ( f ) U ( P dr ! =

Uzimaju"i sve mogu"e vrijednosti prenapona U koje se mogu pojaviti, a ne samo vrijednost U
0
, dobije


31
se ukupni rizik proboja kao
!
"
# =
0
dU ) U ( f ) U ( P R
!to je na slici 3-7 predo$eno iscrtanom povr!inom.

Slika 3-7 Prora$un rizika proboja neke izolacije

4. ELEKTRI$NA OPREMA I PROIZVODI
Elektri$na oprema (aparati i sustavi) u postrojenju mora zadovoljiti uvjete na mjestu ugradnje i biti
dimenzionirana sukladno odredbama HRN HD 637 S1, odnosno mjerodavnim normama za elektri$nu
opremu navedenim u Prilogu B Pravilnika.
Temeljni zahtjevi koji se postavljaju na opremu i postrojenje u cjelini su:
sigurnost i za!tita ljudi, okoli!a i imovine tijekom monta%e, ispitivanja, pogona i odr%avanja
elektri$nih aparata odnosno elektroenergetskog postrojenja;
ispunjenje funkcionalnih zahtjeva;
zadovoljenje elektri$nih, mehani$kih i tehni$kih zahtjeva okoli!a;
sigurnost i stabilnost nosivih konstrukcija i ostalih gra'evinskih elemenata postrojenja;
siguran i pouzdan rad u normalnom pogonu, te u slu$ajevima preoptere"enja;
sigurno i brzo otkrivanje kvara i njegov pravovremeni isklop bez nastajanja o!te"enja na
opremi;
raspolo%ivost i kratki rokovi isporuke pri$uvnih dijelova;
%ivotni vijek minimalno jednak o$ekivanom ili du%i;
maksimalna raspolo%ivost odnosno minimalni broj kvarova tijekom %ivotnog ciklusa;
ostali zahtjevi vezani na specifi$nost pojedinog postrojenja.
Sva oprema i materijali koji se ugra'uju u postrojenje moraju zadovoljiti pripadaju"e norme va%e"e na
dan njihove narud%be. Prije po$etka izrade projektne dokumentacije, projektant treba raspolagati
va%e"om tehni$kom dokumentacijom za naru$enu opremu koju mu je du%an dostaviti proizvo'a$
(neposredno ili posredno preko naru$itelja/investitora ili konzultanta).
Proizvo'a$ elektri$ne opreme du%an je uz opremu isporu$iti upute za transport, skladi!tenje, ugradnju,
pogon, rukovanje i odr%avanje, te protokole rutinskih ispitivanja prije preuzimanja u tvornici, te popis


32
tipskih ispitivanja, a na zahtjev i protokole tipskih ispitivanja. Uz opremu trebaju biti isporu$eni i svi
posebni, nestandardni alati, ure'aji i pribor potrebni za monta%u, ispitivanje, pogon i odr%avanje
elektri$ne opreme.

5. ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
Poglavlje Pravilnika o elektroenergetskim postrojenjima odnosi se na op"e zahtjeve koje postrojenje i
oprema moraju zadovoljavati u pogledu elektrotehni$kog projekta i ostale tehni$ke dokumentacije,
transportnih puteva, rasvjete, pogonske sigurnosti i ozna$avanja.
Elektroenergetska postrojenja se, sukladno HRN HD 637 S1, dijele s obzirom na naponsku razinu i
podnosive ispitne udarne napone na:
postrojenja srednjeg napona, 1 kV < U
m
< 52 kV (naponski opseg A);
postrojenja visokog napona, 52 kV , U
m
< 300 kV (naponski opseg B);
postrojenja visokog napona, U
m
! 300 kV (naponski opseg C).
Izolaciju naponskih opsega A i B karakterizira nazivni podnosivi atmosferski udarni napon valnog
oblika 1,2/50 s, a naponski opseg C nazivni podnosivi sklopni udarni napon valnog oblika 250/2500
s. Treba napomenuti da IEC 61936-1 iz 2010. god. razlikuje samo dva naponska opsega, zavisno o
podnosivim udarnim ispitnim naponima i to: naponski opseg I, 1 kV < U
m
, 245 kV i naponski opseg II,
U
m
> 245 kV
S obzirom na mjesto ugradnje, elektroenergetska postrojenja dijelimo na:
vanjska, otvorena elektroenergetska postrojenja, uglavnom, ali ne isklju$ivo, za napone ! 110
kV;
unutarnja elektroenergetska postrojenja, uglavnom, ali ne isklju$ivo za napone , 35 kV,
otvorene izvedbe ili s tvorni$ki dogotovljenim i tipski ispitanim zatvorenim sklopnim ure'ajima.
S obzirom na izvedbu, elektroenergetska postrojenja mo%emo podijeliti u tri grupe:
zrakom izolirana postrojenja (uobi$ajena engl. krat. AIS);
oklopljena, plinom SF
6
izolirana postrojenja (uobi$ajena engl. krat. GIS);
hibridna postrojenja, odnosno kombinacija gore navedenih (uobi$ajena engl. krat. MTS).
Kao posebnu grupu postrojenja mogli bismo navesti distributivne stanice:
tvorni$ki izra'ene transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV s kabelskim priklju$cima obje
naponske razine, snege do 2000 kVA;
stupne transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV sa zra$nim priklju$cima, snage do 250 (400)
kVA.
Sva postrojenja moraju zadovoljavati minimalne normirane razmake prema pregradama, zgradi i
ogradi, visine iznad pristupa$nih povr!ina, te izolacijske razmake izme'u dijelova pod naponom i
prema zemlji. Korisnik po potrebi mo%e propisati ve"e vrijednosti. Najmanji izolacijski razmaci u
postrojenju za naponske razine koje se primjenjuju u Hrvatskoj navedeni su u tablici 5-1
Tablica 5-1 Najmanji izolacijski razmaci u zraku za naponske razine koje se primjenjuju u Hrvatskoj
(razmaci odgovaraju ispitnim udarnim naponima prema tablici 2-1)
1. Naponski opseg A (1 kV < U
m
< 52 kV)
Nazivni napon
sustava U
n
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najvi!i pogonski napon
opreme U
m
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najmanji izolacijski razmak faza-zemlja i faza-faza
(N)
Unutra!nja postrojenja Vanjska postrojenja
3 3,6 60 120


33
1. Naponski opseg A (1 kV < U
m
< 52 kV)
Nazivni napon
sustava U
n
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najvi!i pogonski napon
opreme U
m
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najmanji izolacijski razmak faza-zemlja i faza-faza
(N)
Unutra!nja postrojenja Vanjska postrojenja
6 7,2
60
90
120
10 12
90
120
150
20 24
160
220
30 36
270
320
35** 38,5
270
320
400
2. Naponski opseg B (52 kV , U
m
< 300 kV)
110 123
900
1100
220 245
1500
1700
1900
2100
Napomene:
- ** napon 35 kV nije obuhva"en europskom normom navedene vrijednosti su preuzete iz
nacionalnih odredbi za -e!ku republiku, HRN HD 637 S1, dodatak T (prema starom
Pravilniku N=320 mm; u nekim zemljama je normirano i N = 220/280/360 mm za unutarnja i
vanjska postrojenja)
3. Naponski opseg C (U
m
! 300 kV)
Nazivni napon
sustava U
n
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najvi!i pogonski napon
opreme U
m
(kV)
(efektivna vrijednost)
Najmanji izolacijski razmak faza-faza (N)
Vodi$ paralelni vodi$ &tap paralelni vodi$
380 (400) 420
3100
3600
3600
4200

Projektna dokumentacija za elektroenergetska postrojenja mora detaljno obraditi sve zahtjeve koji se
na njega postavljaju sukladno va%e"im zakonima, pravilnicima i normama, s ciljem ispunjenja funkcije
za koju je namijenjeno, uva%avaju"i red va%nosti ekologija, ekonomija, tehnologija.
Minimalni sadr%aj projektne dokumentacije elektroenergetskog postrojenja treba obuhvatiti sljede"e:
nacrte vanjskog i/ili unutarnjeg postrojenja (tlocrt, karakteristi$ni presjeci itd.);
pregledne nacrte ormara sekundarnih sustava za!tite, upravljanja, mjerenja i komunikacija, te
postrojenja pomo"nih napajanja izmjeni$nim i istosmjernim naponima;
strujne sheme;
priklju$ne planove;
planove polaganja kabela i kabelske liste;
projekt uzemljenja i gromobranske za!tite;
projekte postrojenja pomo"nih napajanja izmjeni$nim i istosmjernim naponima;


34
svjetlotehni$ki projekt rasvjete (vanjske, unutarnje, sigurnosne);
projekt niskonaponske elektri$ne instalacije rasvjete, uti$nica, grijanja i/ili hla'enja;
projekt vatrodojave;
projekt video nadzora i protuprovalnog sustava alarma;
gra'evinski projekt platoa postrojenja s pristupnim putevima i ogradom;
arhitektonsko gra'evinski projekt zgrade;
gra'evinski projekt uljne kanalizacije i uljne jame, te odvodnje oborinske vode;
projekt vodovodne i hidrantske mre%e;
gra'evinski projekt $eli$ne konstrukcije;
ostalu dokumentaciju specifi$nu za pojedino postrojenje.
Projektna dokumentacija (izgled, organizacija), simboli u shemama i nacrtima, te oznake elemenata,
sustava, mjesta ugradnje itd. moraju ispunjavati odredbe va%e"ih normi navedenih u Prilogu A2.
Pravilnika.
Osim projektne dokumentacije izvedenog stanja, pu!tanje postrojenja u pogon uvjetovano je uspje!no
provedenim ispitivanjima na terenu i ispitnim izvje!"ima.

6. SIGURNOSNE MJERE

6.1. Za&tita od izravnog dodira i sigurnost pri radu
Elektroenergetsko postrojenje mora biti projektirano i izvedeno tako da je sprije$eno nenamjerno,
slu$ajno izravno dodirivanje dijelova pod naponom ili nenamjerno zadiranje u podru$je opasnosti u
blizini djelova pod naponom.
Za!tita od izravnog dodira dijelova pod naponom provedena je na na$in da su svi djelovi pod
naponom me'usobno i u odnosu na uzemljene dijelove montirani na normiranim udaljenostima
(zadovoljeni propisani naponski razmaci), te izoliranjem i stavljanjem djelova pod naponom u
zatvorena za!titna ku"i!ta (npr. limeni ormari opremljeni bravicom s klju$em), primjenom za!titnih
pregrada, zapreka, te postavljanjem izvan dohvata ruke. Sva navedena za!titna sredstva moraju biti
mehani$ki $vrsta i stabilna. Najmanja visina pregrada, zidova, za!titnih mre%a i sl. mora biti ! 1800
mm i izvedena tako da niti jedan dio ljudskog tijela ne mo%e do"i u podru$je opasnosti u blizini dijelova
pod naponom. Sva vrata pogonskih prostorija moraju biti opremljena bravom s klju$em dostupnim
samo ovla!tenim osobama. Stupanj za!tite ku"i!ta moraod prodora stranih tijela montiranih izvan
zatvorenih elektri$nih pogonskih prostorija mora biti najmanje IP23D.
Zavisno od stupnja opasnosti, radi jasnog odre'ivanja prava kretanja osoblja, elektroenergetsko
postrojenje je podijeljeno u tri zone opasnosti (Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektri$nom
energijom, NN 88/2012), slika 6-1:
1. zona slobodnog kretanja (I. zona), za koju nisu potrebna posebna pravila za obavljanje rada i
kretanja (npr. tehni$ko administrativne prostorije, gara%e, skladi!ta, garderobe, sanitarni $vorovi i sl.,
te slobodni prostori u vanjskom rasklopnom postrojenju na udaljenosti ve"oj od D
V
, a da nisu poslu%ne
komunikacije);
2. zona pribli!avanja (II. zona) je prostor oko zone rada pod naponom, ome'en grani$nom
udaljeno!"u D
V
od dijela pod naponom, u kojem se moraju primijeniti odre'ena pravila sigurnosti i
zdravlja na radu i postupci radi sprje$avanja prodora u zonu rada pod naponom (prostor u kojem se
obavlja nadzor i poslu%ivanje postrojenja. U vanjskom postrojenju zona pribli%avanja je cijeli prostor
ispod aparata visokog napona. Gornji rub uzemljenog dijela izolatora mora biti od tla udaljen najmanje
2250 mm. Visina do dijelova pod naponom iznad prolaza u postrojenju mora biti najmanje 2500 mm,
odnosno H ! N + 2250, N iz Tablice 5-1);
3. zona rada pod naponom (III. zona) je prostor oko dijelova pod naponom ograni$en udaljeno!"u D
L

od vodi$a pod naponom.


33
Slika 6-1 Prikaz zona opasnosti

Minimalne visine i radni razmaci u zatvorenim elektri$kim pogonskim prostorima prikazani su na slici
6-2.

Slika 6-2 Minimalne visine i radni razmaci u zatvorenom pogonskom prostoru postrojenja

Izvoditelj radova mora se strogo pridr%avati propisanih postupaka za siguran rad (kao !to je Pravilnik o
sigurnosti i zdravlju pri radu s elektri$nom energijom, NN 88/2012 i drugi), osobito s obzirom na
specifi$ne uvjete pri uporabi elektri$ne opreme, s ciljem osiguranja zdravlja i %ivota djelatnika. Pet
pravila za siguran rad u elektroenergetskom postrojenju (slika 6-3) potrebno je provoditi sljede"im
redoslijedom:
1. iskap$anjem odvojiti od napona vidljivo odvajanje od napona;
2. osigurati od ponovnog (slu$ajnog) ukap$anja i postaviti plo$icu upozorenja;
3. provjeriti beznaponsko stanje;
4. uzemljiti i kratko spojiti;
5. ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom.
Prilikom izvo'enja radova u postrojenju obvezno je kori!tenje odgovaraju"ih osobnih za!titnih
sredstava (npr. izolacijske rukavice, izolacijske $izme, za!titne nao$ale, za!titna izolacijska kaciga,
za!titna odje"a i obu"a i dr.), te odgovaraju"eg alata (npr. izolirani alati, izolacijske motke za
ispitivanje, kratko spajanje i uzemljivanje, izolacijske plo$e, prepreke, ograde i zastavice za
obilje%avanje mjesta rada i dr.).


36
(1) Vidljivo odvajanje od napona posti%e se iskap$anjem glavnih no%eva rastavlja$a. Manipulacije u
postrojenju se smiju obavljati samo uz kori!tenje elektri$arskih rukavica.
(2) Osiguranje od ponovnog ukap$anja S ciljem sprje$avanja ru$nog ponovnog ukap$anja postavlja
se plo$ica upozorenja s natpisom: NE UKAP-AJ!. Osiguranje od ponovnog ukap$anja s
udaljene lokacije (centar daljinskog upravljanja), sa stani$nog ra$unala ili s mozaik plo$e
upravlja$ko-za!titnog ormara posti%e se prebacivanjem preklopke za izbor mjesta upravljanja
smje!tenom u polju ormara za!tite i upravljanja u polo%aj 0 . Preklopku treba u tom polo%aju
zaklju$ati, a na ru$icu preklopke staviti plo$icu upozorenja s natpisom: NE UKAP-AJ!
(3) Provjera beznaponskog stanja obavlja se pomo"u indikatora napona faze iza iskop$anih aparata
na strani postrojenja odnosno mjesta rada. Beznaponsko stanje obvezno se provjerava na
mjestima gdje "e se priklju$iti naprave za uzemljenje i kratko spajanje. Neposredno prije provjere
beznaponskog stanja treba provjeriti ispravnost indikatora napona na dijelu postrojenja koji je pod
naponom ili, ako ne postoji takva mogu"nost, specijalnim ru$nim generatorom. Prilikom rada s
indikatorima napona obvezno je kori!tenje izolacionih gumenih rukavica, izolacionih gumenih
$izama i za!titne izolacione kacige. Ako je ikako mogu"e, ispitivanje indikatorom napona treba
obavljati iz II. zone.
(4) Uzemljenje i kratko spajanje izvodi se pomo"u u%eta za kratko spajanje i uzemljenje. Mjesto
uzemljenja i kratkog spajanja treba biti !to bli%e mjestu rada, na svim stranama s kojima bi radno
mjesto moglo do"i pod napon. Mjesto uzemljenja treba biti na sigurnom razmaku od dijelova pod
naponom. Prilikom kori!tenja u%eta, najprije se spaja u%e naprave za kratko spajanje i uzemljenje
s uzemljiva$em, a onda s elektri$kim vodi$em koji se uzemljuje. Naprava za uzemljenje i kratko
spajanje obvezno mora posjedovati atest ovla!tene institucije. U%e treba biti savitljivo, izra'eno od
tankih bakrenih %ica. Zajedno sa stezaljkama naprava treba biti dimenzionirana tako da izdr%i
termi$ka naprezanja u slu$aju kratkog spoja. Dijelove postrojenja koji nisu uzemljeni i kratko
spojeni treba smatrati kao da su pod naponom.
(5) Ogra'ivanje mjesta rada od dijelova pod naponom radi vidljivog odvajanja mjesta rada od dijelova
pod naponom izvodi se pregradama od izolacionih materijala i drvenim prijenosnim ogradama ili
prijenosnim u%etima sa zastavicama upadljive boje razapetim na posebnim stalcima. Za!titne
pregrade moraju biti $vrsto montirane kako se ne bi pomicale pri eventualnom naslanjanju radnika
na njih. Na za!titne pregrade treba staviti natpis upozorenja POD NAPONOM! na stranu za!titne
pregrade vidljive iz prostora oslobo'enog za rad. Postavljanjem ograde odre'uje se prostor
Slika 6-3 Pet pravila za siguran rad u elektroenergetskom postrojenju



37
slobodnog kretanja. Radi upozorenja na susjedne dijelove postrojenja koji su pod naponom, na
ogradu se postavljaju plo$e upozorenja POD NAPONOM! ili OPREZ VISOKI NAPON! i to
tako da je tekst tablice okrenut prema mjestu rada. Kod izvo'enja radova u blizini napona
potrebno je sve radnike upozoriti na dijelove koji se nalaze pod naponom i to$no odrediti opseg
rada i podru$je kretanja. Vrata prostora rasklopnog postrojenja zaklju$ana su kad u njima nema
odgovornog osoblja.
Elektroenergetsko postrojenje mora biti projektirano i izvedeno tako da se u svakom trenutku omogu"i
sigurno kretanje pogonskom osoblju i vozilima unutar predvi'enih povr!ina dok je pod naponom, kao i
siguran rad na odr%avanju isklju$enog dijela dok su ostali dijelovi postrojenja pod naponom. Minimalna
udaljenost pribli%avanja i nemogu"nost dodira dijelova pod naponom mora biti osigurana. Ova
udaljenost jednaka je sumi razmaka uz statisti$ki podnosivi udarni napon u 90% slu$ajeva (U
90
) i
tra%enog ergonomskog razmaka. Ergonomski razmak nije normiran i uzima u obzir nehoti$ne pokrete i
gre!ke $ovjeka u procjeni udaljenosti za vrijeme izvo'enja radova.
Prilikom projektiranja minimalne udaljenosti pribli%avanja za vozila, osim dimenzija vozila treba uzeti u
obzir i sigurnosne razmake koji pokrivaju mogu"e odmake s pravca u vo%nji.
Radovi u postrojenju ne smiju zapo$eti prije nego !to je izdana dozvola za rad.
Treba naglasiti da Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektri$nom energijom (NN 88/2012)
propisana najmanja udaljenost gornjeg ruba uzemljenog dijela izolatora od tla iznosi 2500 mm (> 2250
mm), !to je u raskoraku s razmatranim Pravilnikom koji se temelji na HRN HD 637 S1, pa ova dva
pravilnika treba hitno uskladiti kako bi se izbjegle nesuglasice pri projektiranju, izvo'enju i preuzimanju
(tehni$kom pregledu) postrojenja.

6.2. Za&tita od neizravnog dodira
Za!tita od neizravnog dodira odnosi se na za!titu od previsokog napona dodira.
Glavni cilj za!tite od previsokog napona dodira je za!tita %ivota ljudi unutar elektroenergetskog
postrojenja (odr%avanje, sklopne radnje i sl.), kao i ljudi izvan njega (slu$ajni prolaznici, lokalno
stanovni!tvo i dr.), te %ivotinja.
Za!tita od previsokog napona dodira posti%e se efikasnim uzemljenjem i izjedna$enjem potencijala.
Osnovni sigurnosni zahtjev je osigurati brzi i pouzdani isklop kvara s ciljem izbjegavanja !tetnih
posljedica. To podrazumijeva izbor kvalitetne i pouzdane sekundarne opreme i prekida$a. Usprkos
brzom isklopu kvara, njegovo trajanje ne mo%e biti manje od sume proradnih vremena za!tite i
vremena potrebnog prekida$u za prekid kvara ra$unaju"i od primitka signala za isklop do trenutka
ga!enja elektri$nog luka:
prek za!t
T T t + =
Dana!nji moderni releji i prekida$i omogu"uju isklop kvara unutar ukupnog vremena t , 75 ms (uz T
za!t

* 10025 ms, zavisno o za!titnoj funkciji i T
prek
* 50 ms).
Ukupno isklopno vrijeme ma kako kratko bilo, nije dovoljno za osiguranje zahtijevane sigurnosti.
Va%no ga je ograni$iti unutar dozvoljenih vrijednosti dodirnog napona s obzirom da izlaganje opasnim
naponima mo%e ugroziti zdravlje i %ivot ljudi i %ivotinja unutar i izvan elektroenergetskog postrojenja,
na ogradi ili udaljenim mjestima usljed izno!enja potencijala metalnim, elektrovodljivim elementima
(npr. vodovod, %aljezni$ke tra$nice, kabelski pla!tevi i sl.). Dakako, svaki strujni udar nije nu%no
smrtonosan. Dozvoljeni, normirani napon dodira u funkciji vremena trajanja, U
d
= f(t), prikazan je na
slici 6-4.


38


Slika 6-4 Napon dodira

Prikazana krivulja mo%e se izraziti formulom:
) R R TF ) U ( Z (
SF
) t ( I U
S R d T k T d
+ + ! ! ! =
1

gdje je:
U
d
napon dodira;
t
k
trajanje kvara;
I
T
(t
k
) struja kroz tijelo ograni$ena trajanjem kvara, vrijednost koja odgovara vjerojatnosti fibrilacije
sr$ane klijetke < 5%;
SF sr$ani faktor, = 1,0 za smjer lijeva ruka stopala; = 0,8 za smjer desna ruka stopala; = 0,4
za smjer ruka-ruka;
Z
T
(U
d
) impedancija tijela kod < 50% populacije u ovisnosti o dodirnom naponu;
TF tjelesni faktor, = 0,75 za smjer ruka - stopala; = 0,5 za smjer obje ruke - stopala;
R
R
dodatni otpor ruke;
R
S
dodatni otpor stopala.
Vidljivo je da razli$iti uvjeti dodira rezultiraju i razli$itim dozvoljenim dodirnim naponima. Struja kroz
tijelo treba biti manja od one koja mo%e izazvati fibrilaciju s$anih klijetki !to mo%e rezultirati te!kim
ozljedama ili smr"u.
Uzemljenje elektroenergetskih postrojenja redovito se izvodi kao skupno, tj. radno i za!titno
uzemljenje spojeno je na zajedni$ki uzemljiva$. U obzir treba uzeti sve paralelno spojene uzemljiva$e
postrojenja, vanjske niskonaponske mre%e, vodi$e za uzemljenje polo%enih uz kabele priklju$ene na
elektroenergetsko postrojenje, te za!titne vodi$e nadzemnih vodova. Na skupni uzemljiva$ su spojeni i
kotao i neutralna to$ka transformatora, odvodnici prenapona, gromobranska instalacija, metalni
pla!tevi i ekrani energetskih kabela, sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora i sve ostale
metalne mase i ku"i!ta u elektroenergetskom postrojenju koje u normalnom pogonu nisu pod
naponom. Isto tako, na uzemljiva$ se spaja i armatura betonske gra'e (temelja aparata, zgrade i sl.).
Ogradu postrojenja treba uzemljiti spajanjem na uzemljiva$ za oblikovanje potencijala polo%en s
vanjske strane ograde na razmaku 1 m, koji je galvanski odvojen od uzemljiva$a postrojenja.
Napon dodira (jednak naponu uzemljiva$a) zavisi o struji jednopolnog kratkog spoja i impedanciji
uzemljenja, sukladno donjoj jednad%bi:

E
"
k E d
Z I r U U ! ! = "
1



39
gdje su:
U
E
napon uzemljiva#a (V);
I
k1

struja jednopolnog kratkog spoja (A);


Z
E
=f(R
E
;Z
P
) impedancija skupnog uzemljenja ();
R
E
otpor uzemljenja elektroenergetskog postrojenja ();
Z
P
impedancija uzemljiva#a paralelno spojenih uzemljiva#u postrojenja (kabelski pla&tevi
i ekrani, razni cjevovodi, "eljezni#ke tra#nice, za&titni vodi#i nadzemnih vodova, ostali
bliski uzemljiva#i) ();
r ' 1 redukcijski faktor koji uzima u obzir priklju#ene vodove.
Radi nehomogenosti tla u koje se pola%e uzemljiva$, te zbog drugih utjecaja koji se ne mogu egzaktno
obuhvatiti provedenim prora$unom, dobiveni rezultati mogu se vi!e ili manje razlikovati od stvarnih
vrijednosti. Zbog toga, nakon zavr!ene monta%e treba izvr!iti mjerenje otpora rasprostiranja
uzemljiva$a, napona dodira i napona koraka i dobivene vrijednosti usporediti s prora$unom. U slu$aju
izmjerenih vrijednosti ve"ih od dozvoljenih, treba poduzeti dodatne zahvate s ciljem zadovoljenja
tehni$kih uvjeta.
Prora$un i dimenzioniranje uzemljenja treba na$initi za najve"u o$ekivanu struju kratkog spoja na
kraju %ivotnog ciklusa elektroenergetskog postrojenja. Vrijednost ove struje za neku godinu u
budu"nosti projektant treba dobiti od lokalne elektroprivrede.
Smanjenje dodirnog napona mogu"e je smanjenjem struje kratkog spoja primjenom odgovaraju"ih
mjera i/ili smanjenjem otpora uzemljiva$a.

6.3. Za&tita od elektri!nih lukova izazvanih kvarom
Elektroenergetsko postrojenje treba biti projektirano i izvedeno tako da osoblje bude u najve"oj
mogu"oj mjeri za!ti"eno od kvarom izazvanog elektri$nog luka.
Neke od mogu"ih mjera za za!titu od elektri$nog luka su:
blokade izme'u prekida$a i rastavlja$a;
mehani$ko zaklju$avanje i nemogu"nost uklopa rastavlja$a pod optere"enjem;
brzi zemljospojnici koji se mogu uklopiti na kratki spoj;
metalom oklopljeno postrojenje umjesto zidanog postrojenja sa %i$anom mre%om;
!to kra"i, vi!i i !iri poslu%ni prolazi u unutarnjem postrojenju;
oprema ispitana za podno!enje unutarnjih kvarova s lukom;
izvedba postrojenja s osloba'anjem nadtlaka izazvanog elektri$nim lukom i usmjerenjem
proizvoda elektri$nog luka na na$in da se ne ugrozi poslu%no osoblje;
primjena naprava za ograni$enje struje kvara;
primjena sustava za detekciju i za!titu od elektri$nog luka te sprje$avanje ponovnog uklopa;
primjena brze relejne za!tite s vrlo kratkim proradnim vremenom;
poslu%ivanje postrojenja sa sigurne udaljenosti.

6.4. Za&tita od izravnih udara munje
Za!tita od izravnih udara munje provodi se gromobranskom instalacijom. Za!tita gra'evine
elektroenergetskog postrojenja provodi se sukladno odredbama va%e"eg Tehni$kog propisa za
sustave za!tite od djelovanja munje na gra'evinama (vidjeti i sliku 2-36), pa ovdje ne"e biti detaljnije
obra'ena.
Za!tita vanjskog elektroenergetskog postrojenja od izravnog udara munje projektira se i izvodi
sukladno HRN HD 637 S1.
Gromobranska instalacija vanjskog postrojenja mo%e biti izvedena !tapnim hvataljkama (slika 6-5),


60
za!titnim u%etima (slika 6-6) ili kombinacijom obje metode.

Slika 6-5 Za!tita vanjskog postrojenja !tapnim hvataljkama

Slika 6-6 Za!tita vanjskog postrojenja za!titnim u%etima

Navedene metode za!tite od munje rezultat su dugogodi!njeg pra"enja, iskustva, mjerenja i ispitivanja
na modelima. Mo%e se re"i da za!titne zone efikasno !tite konstrukcije do visine H = 25 m. Za!titna
zona !tapnih hvataljki op"enito je ve"a nego ona za!titnog u%eta uz istu visinu konstrukcije. Pored
toga imaju prednost pred za!titnim u%etima jer je mogu"nost kvara na instalaciji i ugro%avanja
sigurnosti postrojenja (sabirni$ki kvar!) minimalna. Gromobranske !iljke potrebno je direktno spojiti na
uzemljiva$ postrojenja.
Prilikom dimenzioniranja gromobranske instalacije treba po!tivati odredbe normirane za koordinaciju
izolacije u postrojenju.
Sustav za!tite od munje mora pru%ati sigurnost pri odvo'enju struje u zemlju, mehani$ku $vrsto"u,
korozionu postojanost, termi$ku izdr%ljivost, te ekonomsku opravdanost. Za napomenuti je da iz
tehni$kih i ekonomskih razloga nije mogu"e potpuno sprije$iti o!te"enja uslijed udara groma.





61
6.5. Za&tita od po"ara
Za!tita od po%ara treba biti izvedena sukladno odredbama Pravilnika zasnovanog na preuzetim
europskim normama i va%e"eg Pravilnika o temeljnim zahtjevima za za!titu od po%ara
elektroenergetskih postrojenja i ure'aja (NN 146/2005).
Po%arnu opasnost i rizik mo%emo podijeliti u dvije skupine, vezano na:
mjere opreza s obzirom na %rtve po%ara;
mjere opreza vezano na uzrok po%ara.
Mjere opreza s obzirom na %rtve po%ara:
dovoljan razmak od izvora po%ara;
sprje$avanje !irenja po%ara:
o fizi$kim rje!enjem koncepcije i dispozicije postrojenja;
o sigurno odvo'enje zapaljivih teku"ina (transformatorsko ulje);
o po%arne barijere (vatrootporni materijali);
o sustav i aparati za ga!enje po%ara;
Mjere opreza vezano na uzrok po%ara:
kvalitetna elektri$na za!tita;
instalacija vatrodojave;
za!tita od previsoke temperature;
za!tita od nadtlaka (npr. u kotlu transformatora);
vatrootporni materijali.
Potrebno je osigurati sigurne puteve, izlaze i prolaze za evakuaciju osoblja u slu$aju izbijanja po%ara.
S obzirom na potencijalni po%arni rizik, transformatori i uljne prigu!nice u elektroenergetskom
postrojenju moraju biti postavljeni na temelje sa sabirnim uljnim lijevkom uz odvo'enje ulja u uljnu
jamu sa separatorom ki!nice putem nepropusne sabirne uljne kanalizacije. Uljni separator mora biti
dimenzioniran za najve"u koli$inu ulja koje sadr%i jedan transformator ili prigu!nica. Na $eli$nu re!etku
ispod transformatora treba nasuti sloj kamenja debljine oko 300 mm i granulacije 40/60 mm radi
ga!enja goru"eg ulja koje se slijeva preko kamenja i time sprje$avanja !irenja po%ara.
U postrojenju s vi!e transformatora i/ili prigu!nica, treba voditi ra$una da razmaci izme'u njih i prema
susjednim gra'evinama ne budu manji od razmaka G prema tablici 6-1.
Tablica 6-1 Preporu$ene vrijednosti razmaka od transformatora

Udaljenosti iz tablice 6-1 mogu se smanjiti ako je predvi'en stabilni sustav za ga!enje po%ara.
Ukoliko se navedene udaljenosti ne mogu posti"i, potrebno je izme'u transformatora i/ili prigu!nica
postaviti zid vatrootpornosti najmanje 60 min., visine do vrha konzervatora, du%ine u veli$ini !irine ili
du%ine uljnog lijevka, ovisno o smjeru postavljanja transformatora. Zid izme'u transformatora i zgrade
mora imati vatrootpornost od najmanje 90 min. Iznimno za transformatorske stanice na stupu,
udaljenost energetskog transformatora do susjednih gra'evina mora biti barem 3 m. Kad se


62
transformatori koji sadr%e ulje ugra'uju u zgradu koja slu%i i za druge namjene, vatrootpornost zidova,
podova, stropova i vrata transformatorskih komora mora biti barem 90 min., odnosno 120 min. ako se
radi o zgradi dru!tvene namjene (npr. stambena ili poslovna gra'evina, bolnica, !kola, vrti", robna
ku"a, trgova$ki centar, zatvorena velika gara%a, !portski objekt i sl.). Pri tome transformatorska
komora predstavlja posebni po%arni sektor.
Smje!taj elektroenergetskih transformatora u postrojenju treba osigurati pristup vatrogasnim vozilima s
dvije strane. Pristup mora zadovoljiti propise o vatrogasnim pristupima.
Elektroenergetska postrojenja projektom moraju biti podijeljena na po%arne sektore, ovisno o veli$ini
po%arne ugro%enosti. Po%arni sektori moraju zadovoljiti otpornost na po%ar sukladno specificiranim
po%arnim optere"enjima:
za nisko po%arno optere"enje do 1 GJ/m
2
30 min.
za srednje po%arno optere"enje od 1 .. 2 GJ/m
2
60 min.
za visoko po%arno optere"enje preko 2 GJ/m
2
90 min.
Po%arni sektori moraju biti izvedeni tako da se sprije$i !irenje po%ara iz jednog u drugi. Kabelski
prodori izme'u po%arnih sektora trebaju biti zabrtvljeni odgovaraju"im vatrootpornim materijalom ili
vatrootpornim brtvenim uvodnicama.
U elektroenergetskim postrojenjima bez posade nazivnog napona + 110 kV odnosno nazivne
pojedina$ne snage transformatora + 20 MVA, te gra'evinama s generatorom jedini$ne nazivne snage
+ 10 MVA mora se predvidjeti sustav/instalacija za rano otkrivanje i dojavu po%ara u centar daljinskog
vo'enja. Sustav treba biti podijeljen na grane svaka od kojih pokriva jedan po%arni sektor.
Ga!enje po%ara u postrojenju mo%e biti predvi'eno stabilnom sustavom ili aparatima za po$etno
ga!enje po%ara s plinskim sredstvom za ga!enje ili prahom. Vrsta i koli$ina aparata za ga!enje po%ara
odre'uje se sukladno propisima o izboru i odr%avanju vatrogasnih aparata.

6.6. Elektromagnetska polja
U posljednje vrijeme vlada pove"ani interes za utjecaje elektri$kih i posebice magnetskih polja
pogonskih frekvencija na okolinu. Sve ve"a zabrinutost uslijed izlaganja ljudi !tetnom djelovanju EM
polja frekvencije 50 60 Hz tokom du%eg vremenskog razdoblja rezultirala je vrlo strogim propisima u
nekim dr%avama na tom podru$ju. U Hrvatskoj su dozvoljene vrijednosti elektri$nih i magnetskih polja
propisane Pravilnikom o za!titi od elektromagnetskih polja.
Za to$nije odre'ivanje vrijednosti polja u blizini visokonaponskih objekata va%no je poznavati njihove
podatake, kao i o objektima u njegovoj blizini. To$nost rezultata prora$una povezana je s detaljnim
prikazom vodi$a i poznavanjem pogonskog stanja, !to je posebno va%no kada se radi o magnetskom
polju. Suvremenim ra$unarskim programima mogu"e je utvrditi vrijednosti polja, kao i na$ine
reduciranja polja za posebne konstrukcije dalekovoda i postrojenja. Magnetska polja su odre'ena sa
vi!e fizikalnih i elektri$kih parametara, od kojih su neki karakterizirani statisti$kom promjenjivo!"u, koju
je te!ko predvidjeti. -esto je prora$un polja provo'en na osnovi najgoreg slu$aja (maksimalna struja i
provjes). Nekoliko faktora utje$e na intenzitet magnetskog polja, u prvom redu struja (po amplitudi,
faznom kutu, stupnju nesimetrije) kao i geometrija vodi$a (me'usobna udaljenost i provjes).

6.6.1. Pregled i usporedba doma%ih i stranih norma i propisa na podru!ju
elektromagnetskog zra!enja
U nastavku su navedeni podaci, te dani detaljniji opisi u vezi grani$nih vrijednosti za E [kV/m] i B [T]
prema odredbama u pojedinim dr%avama.




63
6.6.1.1. Smjernice ICNIRP
Me'unarodna organizacija za za!titu od neioniziraju"ih zra$enja pod nazivom Internacionalna komisija
za za!titu od neioniziraju"ih zra$enja (International Commission for Non-Ionizing Radiation Protection
- ICNIRP) izdala je 1998. godine smjernice u vezi dopu!tenih grani$nih vrijednosti polja. One
predstavljaju stanovi!te struke za podru$je za!tite ljudi od !tetnog djelovanja elektromagnetskih polja i
postale su referentni dokument, na kojeg se oslanja !ira stru$na i politi$ka javnost, osobito u Europi.
U vezi dopu!tenih grani$nih vrijednosti polja usvojeni su slijede"i kriteriji:
E = 5 kV/m i B = 100 T za op"u populaciju
E = 10 kV/m i B = 500 T kod izlaganja profesionalnih radnika pri radu
Dozvoljene su i vi!e vrijednosti, ako postoji dokaz, da kod ekspozicije $ovjeka nije prekora$eno
bazi$no ograni$enje strujne gusto"e u tijelu $ovjeka (2 mA/m
2
za op"u populaciju, odnosno 10 mA/m
2

za profesionalne radnike). Grani$ne vrijednosti su date bez vremenskog faktora ekspozicije ljudi i
na$elno va%e za sva $ovjeku dostupna podru$ja. Grani$ne vrijednosti polja se mijenjaju ovisno o
frekvenciji, kako bi se obuhvatio biolo!ki te%inski faktor.
Smjernice ICNIRP iz 1998. godine su stro%e od prija!njih, jer se uzimaju u obzir i polja prouzro$ena
privremenim naponima i strujama i obuhva"aju spektar frekvencija do 300 GHz, dok su prija!nje
smjernice vrijedile samo za polja kod 50/60 Hz.

6.6.1.2. Preporuke Savjeta Europe
Savjet EU je tako'er objavio svoje smjernice kod izlaganja ljudi, koje su bazirane na smjernicama
ICNIRP.
Za $lanice Europske Unije je bila 1999. godine donijeta preporuka za za!titu ljudske populacije od
elektromagnetskog zra$enja.
Ista vladama svojih $lanica u vezi ograni$avanja eksponiranja ljudi elektromagnetskim poljem
preporu$uje sljede"e:
E = 5 kV/m i B = 100 T: vrijedi kao referentna grani$na vrijednost uz osnovni uvjet
ograni$enja strujne gusto"e u tijelu $ovjeka od 2 mA/m
2
(kod frekvencije 50 Hz).
Gore navedene vrijednosti za E i B mogu biti i vi!e, ali samo uz uvjet i ako postoji dokaz, da kod
izlaganja ljudi nije prekora$eno osnovno ograni$enje strujne gusto"e u tijelu $ovjeka od 2 mA/m
2
.
Za razliku od smjernica ICNIRP grani$ne vrijednosti za E i B odnose se na podru$ja, na kojem ljudi
borave ve"i dio vremena.
Preporuka izri$ito navodi, da $lanice EU mogu u skladu s dogovorom usvojiti stro%e kriterije u pogledu
elektromagnetskog zra$enja od ovdje navedenih.

6.6.1.3. Propisi pojedinih zemalja u Europi
Njema!ka Uredba donosena je u prosincu 1996. godine.
Grani$ne vrijednosti elektri$nog i magnetskog polja na podru$jima sa du%im zadr%avanjem ljudi
iznose:
E = 5 kV/m i B = 100 T.
U Italiji je u svibnju 1992. godine donijeta Uredbi u kojoj su navedene grani$ne vrijednosti:
E =5 kV/m i B = 100 T
Za nove dalekovode, gra'ene nakon dono!enja gornje Uredbe su zatra%ene i relativno velike


64
udaljenosti, koje moraju biti osigurane izme'u vodi$a nadzemnog voda i drugih objekata namijenjenih
za boravak ljudi, odnosno prostora gdje se ljudi zadr%avaju du%e vrijeme.
Slovenska Uredba o elektromagnetskom zra$enju u prirodnom i %ivotnom okoli!u daje sljede"e
grani$ne vrijednosti:
E = 10 kV/m i B = 100 T: za postoje"e izvore zra$enja (za sve izvore, za koje je bila izdana
gra'evinska dozvola prije 24.12.1996) kao i za sve nove i rekonstruirane izvore zra$enja na
podru$jima s bla%im kriterijem za!tite pred zra$enjem (to jest na II. podru$jima).
E = 0.5 kV/m i B = 10 T: za nove i rekonstruirane izvore zra$enja na podru$jima pove"anog
stupnja za!tite pred zra$enjem (to jest na I. podru$jima).
U prvo za!ti"eno podru$je (I. stupanj sigurnosti od zra$enja) spadaju sva naseljena podru$ja, okolina
bolnica, stacionara i lije$ili!ta kao i turisti$ki objekti namijenjeni boravku ljudi i rekreaciji.
Drugi stupanj sigurnosti od zra$enja vrijedi za II. podru$je, gdje je osjetljivost prostora obzirom na
dozvoljena optere"enja elektromagnetskim zra$enjem manja. To su u prvom redu nenaseljena
podru$ja, podru$ja namijenjena industriji ili obrtu, ili nekim drugim djelatnostima (transport, skladi!ta,
servisna djelatnost), te sva druga podru$ja koja nisu svrstana u prvo za!ti"eno podru$je.
Uredba kao izvore zra$enja podrazumijeva elektroenergetske objekte nazivnog napona iznad 1 kV i
dijeli ih na postoje"e i nove, odnosno rekonstruirane. Pri tome u I. ili II. podru$je ulaze lokacije
vanjskog prostora (otvoreni prostor) kao i sami objekti.
Osim toga slovenska Uredba zahtijeva, da se za svaki novi nadzemni vod ili vod u rekonstrukciji prije
uklju$ivanja u prostor provede provjera odnosno stru$na ocjena elektromagnetskog polja. Nakon
izgradnje dalekovoda potrebno je izvr!iti odgovaraju"a mjerenja tih polja.
'vicarska uredba usvojena ju u velja$i 2000. godine. Propisana emisijska vrijednost za pojedina$ni
novi izvor zra$enja na podru$ju osjetljive upotrebe je:
B = 1 T.
Vrlo niska grani$na vrijednost je argumentirana motivom upotrebe sigurnosnog principa. Grani$ne
vrijednosti za trajnu izlo%enost i kod 50 Hz su:
E = 5 kV/m i B = 100 T.
Propisi u Italiji i &vicarskoj, koji su propisali mnogo ni%e vrijednosti dozvoljenih magnetskih polja
usvojili su preventivni pristup u problematici utjecaja elektri$nih i magnetskih polja.

6.6.1.4. Hrvatski propisi
Ovdje "e se dati neke osnovne napomene iz va%e"eg Pravilnika o za!titi od elektromagnetskih polja
koji vrijedi u Republici Hrvatskoj u svezi elektroenergetskih objekata.
Razlikuju se dva podru$ja:
podru!ja pove%ane osjetljivosti su:
o podru$ja stambenih zona u kojima se osobe mogu zadr%avati i 24 sata dnevno;
o !kole, ustanove pred!kolskog odgoja, rodili!ta, bolnice, smje!tajni turisti$ki objekti, te
dje$ja igrali!ta (prema urbanisti$kom planu);
o povr!ine neizgra'enih parcela namijenjene prema urbanisti$kom planu za a) ili b);
podru!ja profesionalne izlo"enosti su:
o podru$ja radnih mjesta koja nisu u podru$ju pove"ane osjetljivosti i na kojima se
pojedinci mogu zadr%avati do 8 sati dnevno, pri $emu je kontrolirana njihova
izlo%enost elektromagnetskim poljima.


63
U nastavku su dane osnovne definicije izvora elektromagnetskog polja i njihove rekonstrukcije.
Stacionarni izvor je onaj izvor elektromagnetskog polja koji ima odre'eno stalno mjesto djelovanja. U
stacionarne izvore ne ubrajaju se ugradni ku"anski aparati (kao !to je npr. mikrovalna pe"nica i sl.);
Novi izvor je onaj stacionarni izvor elektromagnetskog polja koji na dan stupanja na snagu ovoga
Pravilnika nije imao pravovaljanu dozvolu za rad prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na
snagu ovog Pravilnika, a tako'er se novim smatra svaki izvor elektromagnetskog polja nakon
rekonstrukcije;
Zate#eni izvor je onaj stacionarni izvor elektromagnetskog polja koji je na dan stupanja na snagu
ovoga Pravilnika imao pravovaljanu dozvolu za rad prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na
snagu ovog Pravilnika;
Rekonstrukcija izvora elektromagnetskog polja jest svaki zahvat kojim se bitno mijenjaju osnovne
tehni$ke zna$ajke, na$in uporabe ili djelovanja, snaga ili smje!taj stacionarnog izvora, a ima za
posljedicu promjenu razina ili vrste elektromagnetskog polja izvora.

6.6.1.5. Temeljna ograni!enja
Tablica 2-1. Ograni$enja gusto"e struje za glavu i trup, specifi$na apsorbirana snaga uprosje$ena
po cijelom tijelu, lokalizirana specifi$na apsorbirana snaga u glavi i trupu i lokalizirana
specifi$na apsorbirana snaga za udove za vremenski promjenjiva elektri$na i
magnetska polja za pojedina$ne frekvencije za podru!je profesionalne izlo"enosti.
Ograni$enja su dana za efektivne vrijednosti gusto"e struje.
Frekvencija
f
Gusto"a
struje u glavi
i trupu

J (mA/m
2
)
Specifi$na
apsorbirana
snaga
uprosje$ena po
cijelom tijelu
SAR (W/kg)
Specifi$na
apsorbirana
snaga
lokalizirana u
glavi i trupu
SAR (W/kg)
Specifi$na
apsorbirana snaga
lokalizirana u
ekstremitetima
SAR (W/kg)
Gusto"a
snage

S (W/m
2
)
4 Hz1 kHz 10 - - - -

Tablica 2-2. Ograni$enja gusto"e struje za glavu i trup, specifi$na apsorbirana snaga uprosje$ena
po cijelom tijelu, lokalizirana specifi$na apsorbirana snaga u glavi i trupu i lokalizirana
specifi$na apsorbirana snaga za udove za vremenski promjenjiva elektri$na i
magnetska polja za pojedina$ne frekvencije za podru!je pove%ane osjetljivosti.
Ograni$enja su dana za efektivne vrijednosti gusto"e struje.
Frekvencija

f
Gusto"a
struje u
glavi i trupu

J (mA/m
2
)
Specifi$na
apsorbirana snaga
uprosje$ena po
cijelom tijelu
SAR (W/kg)
Specifi$na
apsorbirana
snaga
lokalizirana u
glavi i trupu
SAR (W/kg)
Specifi$na
apsorbirana
snaga lokalizirana
u ekstremitetima
SAR (W/kg)
Gusto"a
snage

S (W/m
2
)
4 Hz1 kHz 2 - - - -

Zbog elektri$ne nehomogenosti tijela gusto"e struje trebaju se uprosje$iti preko presjeka od 1 cm
2
,
okomitog na smjer struje.




66
6.6.1.6. Grani!ne razine referentnih veli!ina
Tablica 2-3. Grani$ne razine elektri$nog i magnetskog polja, gusto"e magnetskog toka i gusto"e
snage ekvivalentnog ravnog vala za pojedina$nu frekvenciju za podru!ja
profesionalne izlo"enosti. Grani$ne razine dane su za efektivne vrijednosti jakosti
nesmetanog polja i gusto"e magnetskog toka, a vrijede za jednoliku izlo%enost cijelog
ljudskog tijela elektromagnetskim poljima.
Frekvencija

f
Jakost
elektri$nog
polja
E (V/m)
Jakost
magnetskog
polja
H (A/m)
Gusto"a
magnetskog
toka
B (.T)
Gusto"a snage
(ekvivalentnog
ravnog vala)
S
ekv
(W/m
2
)
Vrijeme
uprosje$e-
nja
t (minute)
0,0250,8 kHz 250/f= 5 kV/m 4/f= 80 A/m 5/f= 100 (T
*


Tablica 2-4. Grani$ne razine elektri$nog i magnetskog polja, gusto"e magnetskog toka i gusto"e
snage ekvivalentnog ravnog vala za pojedina$nu frekvenciju za podru!ja pove%ane
osjetljivosti. Grani$ne razine dane su za efektivne vrijednosti jakosti nesmetanog
polja i gusto"e magnetskog toka, a vrijede za jednoliku izlo%enost cijelog ljudskog
tijela elektromagnetskim poljima.
Frekvencija

f
Jakost
elektri$nog
polja
E (V/m)
Jakost
magnetskog
polja
H (A/m)
Gusto"a
magnetskog
toka
B (.T)
Gusto"a snage
(ekvivalentnog
ravnog vala)
S
ekv
(W/m
2
)
Vrijeme
uprosje$e-
nja
t (minute)
0,0250,8 kHz 100/f= 2 kV/m 1,6/f= 32 A/m 2/f= 40 (T
*

*Relevantna je najvi!a efektivna vrijednost.
Vrijednost frekvencije f za prora$un efektivnih vrijednosti jakosti elektri$nog i magnetskog polja,
gusto"e magnetskog toka i gusto"e snage ekvivalentnog ravnog vala u pojedinom retku obiju tablica
uzima se u jedinicama za frekvenciju navedenim u prvom stupcu.

Tablica 2-5. Grani$ne razine za vremenski promjenjive dodirne struje za vodljive objekte u
podru!ju profesionalne izlo"enost.
Frekvencija
f
Najve"a dodirna struja
I (mA)
< 2,5 kHz 1,0

Tablica 2-6. Grani$ne razine za vremenski promjenjive dodirne struje za vodljive objekte u
podru$ju pove"ane osjetljivosti.
Frekvencija
f
Najve"a dodirna struja
I (mA)
< 2,5 kHz 0,5
Izvor elektromagnetskog polja smije se upotrebljavati i stavljati u promet samo ako pri normalnoj
uporabi razine elektromagnetskog polja u njegovoj okolini zadovoljavaju uvjete iz $lanaka 7., 8., 10.,
11. i 13. ovoga Pravilnika odnosno vrijednosti u gornjim tablicama.


67
Za zate!eni izvor koji je zra!ni elektroenergetski vod razina elektromagnetskog polja za
pojedina$nu frekvenciju na podru$ju pove"ane osjetljivosti smije prelaziti grani$ne razine navedene u
Tablici 3-4, ali ne smije prelaziti grani$ne razine navedene tablici 2-3.
Zate$eni izvor elektromagnetskog polja, koji ne udovoljava ovim uvjetima mora se rekonstruirati.
Zna$ajna je i slijede"i dio $lanka 23. Pravilnika:
Za stacionarni izvor koji uobi$ajeno radi sa snagom manjom od nazivne (npr. elektroenergetski
objekti), procjena udovoljavanja uvjetima iz $lanka 14. ovoga Pravilnika mo%e se dati na temelju prvih
mjerenja obavljenih pri radu izvora s uobi$ajenom snagom koja je manja od nazivne, uz prilaganje
dijagrama dnevnih i tjednih optere"enja doti$nog izvora.

6.6.1.7. Usporedba najvi&ih dozvoljenih vrijednosti elektri!kog i magnetskog polja
Tablica 2-7 daje najvi!e dozvoljene efektivne vrijednosti jakosti elektri$kog polja i gusto"e magnetskog
toka za industrijsku frekvenciju 50 Hz ili 60 Hz za neke dr%ave, odnosno me'unarodne institucije.
Tablica 2-7. Dopu!tene vrijednosti za E [kV/m] i B [T] frekvencija 50 Hz i 60 Hz prema propisima
nekih dr%ava, odnosno institucija
Dr"ava / institucija
Populacija vrijeme
izlo"enosti [sati]
Dozvoljeno
E [kV/m]
Dozvoljeno
B [(T]
CENELEC (1995)
SIST ENV 50166
op"a populacija
radnici t , 80/E
10
30
640
1600
ICNIRP (1998)
op"a populacija
radnici
5
10
100
500
THE COUNCIL OF THE
EUROPEN UNION (1999)
op"a populacija
5 100
CIGR & WHO izjava za
javnost (1983)

20 300
Njema$ka (1996)* op"a populacija 5 100
Italija (1992)*
op"a populacija
profesionalno izlo%eni - nekoliko sati
dnevno (propis udaljenost od vodi$a do
boravi!ta!)
5

10
100

1000
Austrija (1988)
op"a populacija
profesionalno izlo%eni
10
20
500
2000
Nizozemska (1998)
cijelo tijelo 8 120
Slovenija (1996)*
I. podru$je
II. podru$je
0.5
10
10
100
&vicarska (1999)*
op"a populacija
dopu!tena emisija kod
novih vodova na osjetljivim podru$jima
5
100

1
Velika Britanija
NRPB (1993) (60Hz)
op"a populacija
profesionalno izlo%eni
10
10
1333
1333
SAD,
ACGIH (1998) (60Hz)
profesionalno izlo%eni 25 1000


68
Dr"ava / institucija
Populacija vrijeme
izlo"enosti [sati]
Dozvoljeno
E [kV/m]
Dozvoljeno
B [(T]
Australia,
NH&MRC (1989)
op"a populacija
profesionalno izlo%eni
5
10
100
500
Hrvatska
profesionalno izlo%eni - 8 h
podru$ja pove"ane osjetljivosti
5
2
100
40
Napomena: Oznaka * u Tablici 2-7 ozna$ava vladine Uredbe.
Kratice institucija:
ACGIH American Conference of Governmental Industrial Hygienists
CENELEC Comit Europen de Normalisation Electrotechnique (European Committee for
Electrotechnical Standardization)
ICNIRP International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection
NH&MR National Health & Medical Research Council
NRPB National Radiological Protection Board

6.6.2. Utjecaj polja na osoblje i opremu
Utjecaj elektri$nog polja na ljude mo%e se zapaziti pri dodirivanju neke metalne povr!ine (npr. vrata
automobila ili metalne ograde), koja se nalazi u elektri$nom polju sabirnica ili prijenosnog voda
(posebno kod 400 kV DV). Pri tom mo%e do"i do malog pra%njenja izme'u vrha prsta i metalne
povr!ine. To je posebno izra%eno ako je ta metalna povr!ina neuzemljena, dok je osoba u dodiru sa
zemljom.
U ovom slu$aju je mogu"e osjetiti samo malo prijelazno pra%njenje, dok je trajnu malu kapacitivnu
struju nemogu"e zapaziti ljudskim osjetilima. Kod metalnih objekata velike povr!ine, npr. metalne
plo$e, upravo zbog toga je va%no ispravno uzemljenje, kako bi se izbjegle trajne kapacitivne struje
koje mogu dose"i nekoliko mA, te prouzro$iti ozbiljne ili $ak opasne elektri$ne udare.
Kod djelovanja elektri$nog polja na ljude treba razlikovati utjecaje poput neugodnog peckanja i malih
pra%njenja od tzv. biofiziolo!kih utjecaja, koje je zasad te!ko dokazati i predmetom su rasprava.
U nekim prilikama radnici moraju obavljati poslove u elektri$nim poljima intenziteta ve"ih i od 20 kV/m.
Stoga se javila i potreba za prou$avanjem kapacitivnih struja pra%njenja, koje se javljaju kod rukovanja
alatom. Brojne studije i rasprave prou$avaju mogu"e psiholo!ke utjecaje na ljude.
Kod jakosti elektri$nog polja izme'u 20 kV/m i 30 kV/m, ovisno o tome koliko je pojedina osoba
osjetljiva, osje"a se neugodno je%enje ko%e i kostre!enje kose.
Radovi na vodovima pod naponom, doveli su do potrebe provo'enja medicinskih studija. Pra"enje
zdravstvenog stanja osoblja i pokusi provedeni na laboratorijskim %ivotinjama koje su izlagane jakim
poljima kratkog trajanja ne ukazuju na nikakve !tetne utjecaje poja. Primjena za!titnih vodljivih odjela
potpuno uklanja utjecaj polja i u potpunosti !titi radnika od neugodnih utjecaja.
Zadnjih godina istra%ivanja su se koncentrirale oko na$ina smanjivanja polja i pobolj!anja mjerenih
metoda. Poku!avaju se prona"i brzi i jednostavni na$ini za predvi'anje i prevenciju smetnji i problema
uzrokovanih poljima. Navedeni problemi su ve"i !to je ja$e polje, kao i veli$ina promatranog objekta. S
vi!im prijenosnim naponima pove"ava se i jakost polja.
Elektrostatska energija se mora pretvoriti u toplinskuu, mehani$ku, elektri$nu ili elektromagnetsku
energiju. Uglavnom je objekt na kojem "e se ta energija disipirati slabo povezan s "izvorom" pa je
brzina prijenosa te energije ograni$ena. Tek kada se ta energija koncentrira unutar malog vremena ili
prostora (iskra) mogu"e je zapaziti njene efekte.
Osim elektrostatskog polja, zbog korone se javljaju ioni koji putuju prema zemlji. Mnogi opa%ani efekti
mogu zbog tog biti posljedica ionizacije, a ne samog polja. Tako'er prostorni naboj mo%e znatno
promijeniti jakosti polja dobivene prora$unima.


69
U prirodi tako'er postoje jaka elektri$na polja, npr. prije oluje su polja blizu povr!ine zemlje ispod
oblaka i do 20 kV/m. Razlika je me'utim u tome !to to polje ne oscilira.
Efekti koji se mogu osjetiti uslijed elektri$nih polja pogonskih frekvencija u VN postrojenjima su:
Osje"aj titranja ili peckanja na povr!ini ko%e.
Uslijed dodira s ve"im neuzemljenim metalnim objektima, mo%e pote"i struja, koja mo%e biti
bolna (a u nekim slu$ajevima $ak i smrtonosna). Posljedice mogu biti prestanak disanja,
poreme"aj ili prestanka rada srca, kao i kod struja iz bilo kakvog drugog izvora.
Treba napomenuti da gusto"a struje bitno utje$e na percepciju te struje. Mogu"e je osjetiti vrlo
male struje ako proti$u kroz vrlo malu povr!inu tijela.
Prema smjernicama ICNIRP ovi efekti se osje"aju kod vrijednosti struja navedenih u tablici 2-8.
Tablica 2-8. Vrijednost struje i utjecaj na $ovjeka
Efekt Struja I (mA) kod 50 Hz
Osje"aj titranja 0.2-0.4
Osje"aj peckanja na povr!ini ko%e 0.9 - 1.8
Bolni udar 8 - 16
Ozbiljan udar (prestanak disanja, poreme"aj ili prestanka rada srca) 12 - 23

Kod VF polja poput mikrovalova kod radara ili mikrovalnih pe"nica, dolazi do disipacije topline u
tkivima ljudi. Taj utjecaj ne postoji kod polja niskih frekvencija, ve" kroz vodljivo tijelo mo%e te"i samo
mala inducirana struja. Ograni$ena je gusto"a struje kako bi se izbjegao utjecaj na funkcioniranje
nervnog sustava.
Magnetska polja ispod sabirnica ili dalekovoda imaju red veli$ina 10
-6
do 10
-5
T na povr!ini zemlje, !to
je reda veli$ine magnetskog polja Zemlje, koje se kre"e oko 50 T. Razlika je u tome !to magnetsko
polje Zemlje ne oscilira. Promjenjiva magnetska polja mogu inducirati struje u osjetljivima mjernim
aparatima ili drugoj opremi. Te struje se mogu izra$unati, jer se radi o petljama. Me'utim prora$un
lutaju"ih struja mogu" je samo u nekim posebnim slu$ajevima.
Magnetsko polje prijenosnih vodova ili sabirnica u elektroenergetskim postrojenjima mo%e se smanjiti
odgovaraju"im odabirom rasporeda faza ili kompenzacionim poljem. Oklapanje, kojim bi se izbjegao
utjecaj magnetskih polja, je daleko te%e nego kod elektri$nih polja. Upotrebljavaju se materijali koji
imaju daleko ve"u susceptanciju nego zrak. Potrebno je uzeti u obzir ne samo permeabilnost, ve" i
debljinu stjenki, dimenzije i smjer polja. Zasi"enje i lutaju"e struje mogu bitno smanjiti efikasnost
oklapanja.
Utjecaj induciranih struja na osjetljivu elektroni$ku opremu, poput pacemakera nije zanemariv. Pad
napona na otporu tijela izme'u elektrode unutar srca i ku"i!ta implantata mo%e biti dovoljan da smeta
radu pacemakera, koji ne"e prestati raditi, ali "e po$eti davati prisilne impulse. To se mo%e desiti kod
jakosti polja 3.4 kV/m. Ve"e struje kroz tijelo osobe mogu izazvati prestanak ili nepravilan rad
pacemakera.
Mjernu opremu (poput mikrovoltmetara) mogu"e je za!titi oklapanjem od utjecaja elektri$nog polja, ali
je to te%e u slu$aju magnetskog polja.

6.6.3. Biofiziolo&ki utjecaji elektromagnetskih polja pogonske frekvencije
Jaki interes koji u posljednje vrijeme vlada s obzirom na biofiziolo!ke utjecaje elektri$nih i magnetskih
polja na ljude, %ivotinje, biljke ili mikroorganizme rezultirao je izjavom o stajali!tu CIGR-a na temu
Elektromagnetska polja pogonske frekvencije i zdravlje, koje je oblikovano i objavljeno u obliku
izjave u reviji ELECTRA, br. 196, jun 2001. str. 17. U nastavku je ovdje preneseno u cijelosti:
Izvje&taj o izlaganjima pogonskog osoblja elektri#nim poljima i utjecaj na zdravlje podnesen na sjednici
CIGR-a 1972 prvi je uzbunio me(unarodne elektroprivrede. Sedam godina kasnije, epidemiolo&ka


70
studija u Denveru, Colorado prva je ukazala da izlaganje djece magnetskim poljima pogonske
frekvencije mo"e utjecati na pove!ani rizik od raka. Mnoge druge bolesti su pripisane izlaganju
uobi#ajenim nivoima EM polja u ku!i ili na poslu. U proteklih 20 godina mnoge su zemlje istra"ivale
mogu!e utjecaje na zdravlje. CIGR je uvijek prepoznavao va"nost ovog pitanja, jer je izlaganje
ovakvim poljima neosporno (dalekovodi, distribucijske mre"e, instalacije u doma!instvima i industriji,
elektri#ni ure(aji).
1987. godine je upravni odbor CIGR-a osnovao grupu medicinskih stru#njaka (kasnije WG 36.06)
sastavljenu od lije#nika, biologa, epidemiologa i in"injera, s ciljem informiranja predsjednika i #lanova
o ovoj problematici.
Kako se je znanje o EM poljima &irilo, postalo je jasno da ukoliko i postoji, utjecaj na zdravlje
populacije je vrlo mali. Nedavne epidemiolo&ke studije, provedene na &irokoj populaciji, nisu
uspostavile nikakvu vezu izme(u karcinoma kod ljudi i djece i izlaganja magnetskim poljima, iako
slaba i jo& neobja&njiva stalna statisti#ka veza ipak postoji. Istovremeno, provedene laboratorijske
studije na stanicama, tkivima i "ivotinjama nisu prona&le postojani ili uvjerljivi dokaz da
elektromagnetska polja pogonske frekvencije na radnim mjestima ili domovima imaju &tetne biolo&ke
uticaje - niti je predlo"en nikakav uvjerljivi mehanizam kroz koji bi takvi utjecaji mogli nastati.
Znanje ste#eno iz ovih istra"ivanja uvjerava nas i u skladu je s izjavom o stavovima Svjetske
zdrastvene organizacije (WHO) i Ameri#kog nacionalnog instituta za medicinske znanosti (NIEHS).
Stajali&te CIGR je da ne postoje nikakvo znanstveno opravdanje za smanjivanje dozvoljenog nivoa
izlo"enosti EM poljima, kroz promjene u tehnologiji i upravljanju postoje!im VN sistemima. No ipak, s
obzirom na zabrinutost javnosti i neke znanstvene nesigurnosti, CIGR !e nastaviti s pra!enjem
daljnjeg razvoja ovog pitanja kako bi bila u toku sa novim razvojem mi&ljenja.

7. SEKUNDARNI SUSTAVI UPRAVLJANJA, ZA'TITE I MJERENJA TE
POSTROJENJA POMO#NIH NAPAJANJA

7.1. Sekundarni sustav upravljanja, za&tite i mjerenja
Elektroenergetsko postrojenje mora biti opremljeno s pouzdanim i kvalitetnim sustavom upravljanja,
za!tite i mjerenja potrebnim za siguran rad, sukladno njegovoj namjeni i va%nosti, te naponskoj razini.
Bez obzira na tehni$ko rje!enje, kvarovi su uvijek mogu"i te mogu predstavljati ugrozu za %ivot i
imovinu (npr. visoki napon dodira, elektri$ni luk, po%ar, izno!enje potencijala, indirektne !tete itd.).
Zbog toga projektu i izvedbi sustava za!tite, upravljanja i mjerenja treba pristupiti s osobitom pa%njom
uva%avaju"i sve okolnosti i uvjete pogona postrojenja.
Sustav nadzora i upravljanja mora biti izveden tako da omogu"uje selektivan i brz rad uz sigurno
odvajanje od napona dijela postrojenja na kojem se obavljaju radovi odr%avanja. Bez opasnosti za
osoblje i opremu mora biti mogu"e obaviti popravak, odr%avanje i/ili ispitivanje upravlja$kih i za!titnih
ure'aja za vrijeme dok su sklopni aparati u pogonu. Upravlja$ki sustav mora jednozna$no pokazivati
svako nepodudaranje polo%aja sklopnih aparata. Izvedba sustava treba na najmanju mogu"u mjeru
svesti utjecaj elektromegnetskih smetnji. Kabelski sustav i me'uveze treba izvesti na na$in da se na
najmanju mogu"u mjeru svedu mogu"a o!te"enja, kvar, nenamjerni pogon ili neto$na informacija koja
bi mogla izazvati opasnost.
Dana!nji numeri$ki ure'aji koji se koriste u sustavima upravljanja, za!tite i mjerenja imaju integriranu
funkciju samonadzora uz pravovremenu dojavu internog kvara s ciljem pravovremenog odr%avanja.
Osim osnovnih navedenih funkcija upravljanja, za!tite i mjerenja, sustav uklju$uje i funkcije
prikupljanja i pohrane podataka mjerenja (V, A, P, Q, E, cos $, mA, analogni ulazi itd.), zapis
doga'aja, zapis poreme"aja, lokaciju kvara, automatski ponovni uklop itd. Funkcije su koordinirane i


71
distribuirane, projektirane na na$in da osiguraju trajni nadzor postrojenja uz fleksibilnost na vi!e razina
s ciljem osiguranja visoke pouzdanosti i raspolo%ivosti pogona, te sigurnosti za osoblje i imovinu.
Mjerenja se odnose na navedene mjerne veli$ine za potrebe lokalnog i daljinskog nadzora i
upravljanja elektroenergetskim postrojenjem i sustavom, te nadzora sigurnosti i kvalitete opskrbe i
kori!tenja elektri$ne energije. Elektri$na mjerenja moraju ispunjavati zahtjeve Op"ih uvjeta za opskrbu
elektri$nom energijom, Mre%nih pravila elektroenergetskog sustava, operatora prijenosnog sustava
odnosno operatora distribucijskog sustava, zahtjeve vlasnika odnosno korisnika elektroenergetskog
postrojenja i usvojenih europskih norma.
Upravljanje postrojenjem organizirano je na vi!e razina, obi$no 3 4:
daljinski iz centra daljinskog vo'enja;
lokalno, na razini postrojenja, s operatorskog radnog mjesta;
lokalno, na razini polja, na upravlja$koj jedinici ili terminalu polja;
lokalno, na razini polja, s rezervnog upravlja$kog panela (obi$no bez blokada, u slu$aju
krajnje potrebe ili prilikom odr%avanja);
lokano na sklopnom aparatu, samo u svrhu odr%avanja.
Na svakoj razini upravljanja mora postojati mogu"nost blokirati/isklopiti upravljanje s vi!e razine.
S obzirom na distribuirano i decentralizirano procesuiranje podataka na razini postrojenja, informacije
se besprekidno razmjenjuju izme'u pojedinih inteligentnih numeri$kih jedinica (upravlja$ke jedinice,
za!titni releji i dr.) putem Ethernet sabirnice koriste"i u novije vrijeme naj$e!"e protokol prema IEC
61850, otvoreni normirani protokol, koji po prvi puta omogu"uje komunikaciju izme'u jedinica razli$itih
proizvo'a$a u realnom vremenu.
Izbor i projekt sustava upravljanja, za!tite i mjerenja treba se temeljiti na vjerojatnosti kvara i va%nosti
postrojenja, uva%avaju"i uvjete okoli!a. Izabrana koncepcija i shema u prvom redu ima zadatak
osiguranje zdravlja i %ivota ljudi, te sigurnosti imovine uz minimiziranje gubitaka zbog nestanka
napajanja.
Zavisno o veli$ini i va%nosti elektroenergetskog postrojenja, bez obzira na naponsku razinu,
sekundarni sustav upravljanja, za!tite i mjerenja mo%e biti izveden kori!tenjem jednostavnih shema
osnovnih funkcija koje ispunjavaju postavljene zadatke, do vrlo sofisticiranih, s velikom zaliho!"u.
Sustav mora omogu"iti jednostavno pro!irenje u budu"nosti, te integraciju postoje"eg sustava u
slu$aju pro!irenja kori!tenjem nove tehnologije.
Za!titni relej mora raditi tako da osigura visoki stupanj raspolo%ivosti i pouzdanosti, !to uklju$uje
pogonsku i funkcionalnu sigurnost, brzinu prorade, selektivnost, stabilnost i osjetljivost, te pouzdano i
u najkra"em vremenu otkrije i isklju$i kvar prije nego li su ljudski %ivoti unutar i/ili izvan postrojenja i
imovina do!li u opasnost.
Na pouzdanost za!titnog sustava mogu djelovati sljede"i $imbenici:
pogre!na shema ili pode!enje/parametriranje;
pogre!na ugradnja i/ili ispitivanje;
pogonska dotrajalost.
Za!tita mora ustanoviti tip kvara i djelovati samo unutar zone pode!enja, a u slu$aju zatajenja releja
koji je trebao isklju$iti kvar djelovati s programiranim vremenskim zatezanjem. Selektivnost za!tite
mora biti osigurana kako na razini postrojenja, tako i na razini elektroenergetske mre%e.
Za!titni releji moraju biti koordinirani s primarnim za!titama u postrojenju kao !to je Buchholzov relej,
plinski relej, termoslika itd. Isto tako moraju biti koordinirani s primarnom (VN) opremom, posebno
prekida$em i elektroenergetskim sustavom kao cjelinom. Naime, kvar treba biti isklopljen prije nego li


72
su nadma!ene nazivne podnosive vrijednosti opreme i sustava (npr. struja kratkog spoja i njezini
toplinski i mehani$ki efekti).
Prilikom definiranja koncepcije sheme sekundarnog sustava upravljanja, za!tite i mjerenja, posebnu
pozornost treba obratiti projektu lokalne komunikacijske mre%e (LAN) koja je od primarne va%nosti
kako za razmjenu podataka upravljanja, nadzora i mjerenja s centralnom jedinicom i dalje s
nadre'enim centrom daljinskog vo'enja, tako i za komunikaciju izme'u za!titnih releja i drugih
numeri$kih ure'aja (posebno s naglaskom na sabirni$ku za!titu i za!titu od zatajenja prekida$a).
Zavisno o va%nosti elektroenergetskog postrojenja i zahtjevima na pouzdanost i raspolo%ivost,
komunikacijska mre%a mo%e biti projektirana u konfiguraciji:
zvijezda;
prsten;
dvostruki prsten;
hibridna shema razli$ite konfiguracije zvijejezda/prsten.
Distribuirani sustav upravljanja i za!tite koristi na razini lokalne mre%e postrojenja uglavnom
svjetlovodne kabele imune na elektromagnetske smetnje, osim u manjim, poglavito distributivnim
postrojenjima gdje se zbog ekonomskih razloga koriste bakreni komunikacijski kabeli.
Komunikacijski sustavi moraju, pored prihva"enih normi navedenih u Pravilniku, zadovoljiti i Pravilnik o
tehni$kim uvjetima za elektroni$ku komunikacijsku mre%u poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09).
Visokoraspolo%iva hibridna konfiguracija prikazana je na slici 7-1.
Slika 7-1 Hibridna shema zvijezda/prsten
Bez obzira na pouzdanost opreme, zalihost i kriterij n-1 igraju zna$ajnu ulogu u postrojenjima visokih
(> 220 kV) i vrlo visokih napona (> 400 kV). U tim postrojenjima obi$no se koristi udvojeni ravnopravni
sustav za!tite, glavna 1 i glavna 2, naj$e!"e s komponentama dvaju razli$itih proizvo'a$a, kompletno
nezavisne jedna o drugoj, s dvostrukim sustavom komunikacija, slika 7-2.


73
Slika 7-2 Primjer sheme sustava za!tite i upravljanja u VN postrojenju
U rasklopnom postrojenju moraju postojati upute za siguran rad sa sustavom upravljanja, za!tite i
mjerenja, te njihove strujne sheme, priklju$ni planovi i liste parametara, kao i zapisnici o njihovom
pregledu i provjeri sukladno normama i pravilima struke..
Mo%e se zaklju$iti da se projekt sustava upravljanja, za!tite i mjerenja treba zasnivati na, ali ne
isklju$ivo, sljede"im $imbenicima:
sigurnost ljudi, prirode, okoli!a, postrojenja i ostale imovine i materijalnih dobara;
shema postrojenja;
na$in postupanja s neutralnom to$kom;
konfiguracija priklju$enih nadzemnih vodova i mre%e;
blizina elektrana;
va%nost postrojenja s obzirom na mjesto u elektroenergetskom sustavu;
zahtjevi mre%e s obzirom na stabilnost sustava.
Sva oprema i sustavi, uklju$ivo kabelsku kanalizaciju, moraju zadovoljavati zahtjeve usvojenih norma.
Sustav mora biti ispravno parametriran i funkcionalno ispitan prije pu!tanja postrojenja u rad.
Svi elementi sustava upravljanja, za!tite, mjerenja i komunikacija moraju imati upute za ugradnju,
parametriranje, pogon, rukovanje i odr%avanje, te biti tipski ispitani, a prije isporuke rutinski ispitani
sukladno va%e"im normama. Sva ispitna izvje!"a moraju se $uvati na sigurnom mjestu u postrojenju.

7.2. Postrojenja pomo%nih napajanja
Sustav pomo"nog izmjeni$nog napona 400/230 V, 50 Hz napaja se iz jednog ili vi!e ku"nih
transformatora SN/0,4 kV s kruto uzemljenom neutralnom to$kom 0,4 kV. U slu$aju vrlo va%nih i
velikih postrojenja kao dopunski izvor pomo"nog napajanja koriste se i diesel-elektri$ni generatori.
Koristi se za napajanje tro!ila kao !to su:
vanjska i unutarnja rasvjeta;
instalacija uti$nica, grijanja i/ili hla'enja;
ispravlja$i za punjenje akumulatorskih baterija;
motori i grija$i regulacijskih sklopki energetskih transformatora;


74
elektromotorni pogoni prekida$a i rastavlja$a (ako ne koriste istosmjerni napon);
rasvjeta, uti$nice i grija$i u raznim razvodnim i upravlja$kim ormarima;
ostali specifi$ni ure'aji.
Potro!a$i priklju$eni na sustav izmjeni$nog napajanja mogu se podijeliti u bitne i manje bitne odnosno
nebitne skupine. Bitna napajanja (npr. UPS) moraju biti dostupna stalno i bez prekida, a za nebitna se
dozvoljavaju kra"i ili dulji prekidi.
Projektiranje i izvo'enje radova na instalacijama izmjeni$nog napajanja mora, osim usvojenih
europskih norma, zadovoljiti odredbe va%e"eg Tehni$kog propisa za niskonaponske elektri$ne
instalacije.
Sustav za!tite od neizravnog dodira izvodi se uobi$ajeno kao TN-C-S. S ciljem izjedna$enja
potencijala i uzemljenja, sve metalne mase i ku"i!ta aparata i ure'aja, metalne mase svih ormara
sekundarnog sustava i pomo"nih napajanja, kabelski pla!tevi i ekrani, te metalne mase ostalih
instalacija (vodovod, grijanje itd.), te metalni dijelovi zgrade i postrojenja (vrata, prozori, razni
rukohvati, poklopci kabelskih kanala, betonska armatura itd.) i sve ostale metalne mase u postrojenju
koje u normalnom pogonu nisu pod naponom moraju biti spojene na sabirni zemljovod koji se spaja na
uzemljiva$ postrojenja. Presjek vodi$a za uzemljenje mora zadovoljiti s obzirom na termi$ku struju
kratkog spoja i njegovo trajanje.
Svi strujni krugovi niskonaponskog razvoda moraju biti !ti"eni od kratkog spoja i preoptere"enja
odgovaraju"im za!titnim ure'ajima, osigura$ima ili danas uobi$ajeno automatskim instalacijskim
prekida$ima, s prigra'enim signalnim sklopkama za daljinsku signalizaciju nestanka napona zbog
namjernog isklju$enja ili isklju$enja kvara. Svi za!titni ure'aji trabaju biti izabrani tako da sigurno i
selektivno !tite pripadne strujne krugove. Selektivnost prorade osigurava se stupnjevanjem nazivnih
struja i izborom odgovaraju"ih proradnih karakteristika.
Padovi napona u instalacijskim strujnim krugovima moraju zadovoljiti odredbe usvojenih norma, te za
elektroenergetska postrojenja napajana iz vlastitog izvora iznose 6% za rasvjetu i 8% za ostala tro!ila.
Pomo"ni istosmjerni naponi 220 V, 110 V i/ili 48 V koriste se za napajanje:
sustava nadzora, upravljanja, za!tite i mjerenja uklju$ivo centralno ra$unalo i regulaciju
napona;
sustav komunikacija (uobi$ajeno 48 V);
lokalna i daljinska signalizacija;
sustav besprekidnog napajanja (UPS);
elektromotorni pogoni prekida$a i rastavlja$a (ako ne koriste izmjeni$no napajanje);
sigurnosna rasvjeta;
ostali specifi$ni potro!a$i.
Akumulatorske baterije moraju biti dimenzionirane tako da osiguraju sigurno i pouzdano napajanje
instalacije u slu$aju potpunog nestanka izmjeni$nog napona. Trebaju imati dovoljan kapacitet za
napajanje trajnih potro!a$a, za isklop prekida$a u slu$aju sabirni$kog kvara, te za uklop prekida$a za
ponovnu uspostavu pomo"nog izmjeni$nog napajanja. Danas se redovito koriste zatvorene
akumulatorske baterije (VRLA) koje mogu biti ugra'ene u ormare u istoj prostoriji s ostalim ormarima
pomo"nih napajanja i sekundarnih sustava. U slu$aju kori!tenja klasi$nih akumulatorskih baterija, iste
moraju biti smje!tene u posebnu, ventiliranu prostoriju radi otklanjanja opasnosti od eksplozije. Zidovi,
strop i pod takve prostorije mora zadovoljavati zahtjeve za za!titu od korozivnih i plinovitih proizvoda,
te treba biti sprije$en prodor korozivnih tvari u kanalizaciju.
Za!tita strujnih krugova istosmjernih razvoda provodi se odgovaraju"im za!titnim elementima
(osigura$i, automatski instalacijski prekida$i) koji moraju osigurati pouzdano, brzo i selektivno
isklapanje kvara, kao !to je ve" spomenuto za izmjeni$ni razvod. Svi za!titni prekida$i trebaju biti
opremljeni signalnim sklopkama za dojavu isklju$enja, namjernog i/ili kvara.


73
Sustavi istosmjernih napajanja (akumulatorske baterije i ispravlja$i) trebaju biti opremljeni
instrumentima za nadzor napona i struje s mogu"no!"u daljinskog mjerenja.

8. UZEMLJIVA$KI SUSTAVI
Sustav uzemljenja ima klju$nu ulogu u za!titi ljudi i ure'aja kao i stabilizaciji sustava u tranzijentnim
stanjima. U nastavku "e biti opisane razlike izme'u sustava uzemljenja koji se koriste u za!titi
objekata. Sustav uzemljenja je povezani sustav uzemljiva$a ili metalnih komponenti koji se koriste za
odvo'enje struje groma ili kvara u okolnu zemlju i oblikovanje potencijala.
8.1. Specifi!ni otpor tla
Zemlja je vodljivo tlo $iji potencijal po dogovoru u svakoj to$ki iznosi nula. Referentna zemlja je dio
zemlje izvan utjecaja uzemljiva$kih elektroda gdje je razlika potencijala izme'u dvije to$ke jednaka
nuli. Specifi$ni otpor tla 1
E
je funkcija temperature, sastava i vla%nosti tla. Vrijednosti specifi$nih otpora
za neke vrste tla prikazane su na slici 8-1.

Slika 8-1 - Specifi$ni otpor razli$itih vrsta tla

Specifi$ni otpor tla ovisi o godi!njem dobu (temperaturi zemlje) te ima maksimum u zimskom, a
minimum u ljetnom razdoblju. Zbog toga je potrebno dobivene vrijednosti prera$unati na najgore
mogu"e uvjete kako se ne bi prekora$ile dopu!tene vrijednosti otpora uzemljiva$a. Funkcija ovisnosti
specifi$nog otpora tla o godi!njem dobi se mo%e aproksimirati sinusnom krivuljom koja ima svoj
maksimum sredinom velja$e i minimum sredinom kolovoza. Ispitivanja su pokazala da za uzemljiva$e
ukopane ne dublje od 1,5 m maksimalno odstupanje specifi$nog otpora tla od srednje vrijednosti
iznosi oko !30%, a za dublje ukopane uzemljiva$e odstupanje iznosi !10% (slika 8-2).



76

Slika 8-2 Specifi$ni otpor tla u ovisnosti o dubini i godi!njem dobu

8.2. Vrste uzemljiva!a

8.2.1. Povr&inski uzemljiva!
Povr!inski uzemljiva$i se postavljaju horizontalno u zemlju na dubinu 0.5 - 1 m. Budu"i da se
povr!inski sloj zemlje isu!i ljeti i zamrzne zimi, otpor se ra$una kao da se uzemljiva$ nalazi na povr!ini
zemlje. Stoga se otpor uzemljiva$a ra$una prema sljede"oj formuli:
!
!
!
!
!
! ! !
! !"
!
!

gdje je:
R
A
otpor povr!inskog uzemljiva$a
1
E
specifi$ni otpor zemlje u /m
l duljina povr!inskog uzemljiva$a u m
r $etvrtina !irine $eli$ne trake ili promjer okrugle %ice u m
Za prora$un otpora povr!inskog uzemljiva$a u praksi se naj$e!"e koristi sljede"a formula:
!
!
!
! ! !
!
!

8.2.2. 'tapni uzemljiva!
&tapni uzemljiva$i se obi$no zabijaju u zemlju na dubine ve"e od jednog metra. Mo%e biti od razli$itih
materijala i profila. Otpor !tapnog uzemljiva$a se ra$una prema formuli:
!
!
!
!
!
!! ! !
! !"
!
!

gdje je:
R
A
otpor povr!inskog uzemljiva$a


77
1
E
specifi$ni otpor zemlje u /m
l duljina povr!inskog uzemljiva$a u m
r polumjer !tapnog uzemljiva$a u m
Za prora$un otpora !tapnog uzemljiva$a u praksi se naj$e!"e koristi sljede"a formula:
!
!
!
!
!
!

Ako su pojedina$ni !tapni uzemljiva$i postavljeni u krug i ako su pribli%no jednake duljine tada se otpor
uzemljenja ra$una prema sljede"oj formuli:
!
!
!
!
!!
!

gdje je:
R
A
'
prosje$ni otpor kori!tenih !tapnih uzemljiva$a
p korektivni faktor koji je funkcija duljine !tapnog uzemljiva$a, udaljenosti me'u sLapnlm
uzeml[lvaclma l bro[a sLapnlh uzeml[lvaca (sllka 8-3)


Slika 8-3 Korektivni faktor p (n - broj !tapnih uzemljiva$a, a - srednja udaljenost izme'u uzemljiva$a, l
- srednja duljina !tapnih uzemljiva$a)

8.2.3. Kri"ni uzemljiva!
Ovaj tip uzemljiva$a se koristi kada je potrebno dobiti mali otpor uzemljenja u uvjetima lo!e vodljivosti
tla uz prihvatljivu cijenu. Otpor kri%nog uzemljiva$a kad su elektrode pod kutom od 90 se ra$una
prema sljede"oj formuli:
!
!
!
!
!
!! ! !
! !"
!
!
! !!!"
gdje je:
R
A
otpor kri%nog uzemljiva$a
1
E
specifi$ni otpor zemlje u /m


78
l polovica duljine elektrode u m
r polovica !irine trake ili promjer okrugle %ice u m
Za kri%ni uzemljiva$ kut izme'u elektroda mora biti ve"i od 60.

8.2.4. Temeljni uzemljiva!
Otpor metalne konstrukcije u betonskim temeljima se mo%e izra$unati prema sljede"oj formuli:
!
!
!
!
!
! ! !

gdje je:
! ! !!!" ! !
!

Pri ra$unanju otpora uzemljenja potrebno je imati na umu da temeljni uzemljiva$ u$inkovit samo ako
temelji imaju veliku dodirnu povr!inu s okolnim tlom.
8.2.5. Prstenasti uzemljiva!
Za prstenasti uzemljiva$ velikog promjera (d > 30 m) otpor uzemljenja aproksimira se formulom:
!
!
!
!
!
!
!
! !
! !"
! ! !
!

gdje je:
d promjer prstena uzemljiva$a
r polumjer okruglog vodi$a ili $etvrtina !irine trakastog uzemljiva$a u m
Za prstenove koji nisu okrugli otpor uzemljiva$a se ra$una koriste"i promjer d ekvivalentnog kruga
jednake povr!ine, pomo"u formule:
!
!
!
! ! !
!
! ! !

! !
! ! !
!

gdje je A povr!ina obuhva"ena prstenom.

8.3. Naponi dodira i koraka
U nekim slu$ajevima naponi dodira i koraka izvan objekta u blizini zemljovoda mogu predstavljati
opasnost po %ivot iako je sustav za za!titu od groma dizajniran po standardima. To se mo%e pojaviti
na ulazima ili nadstre!nicama objekata.
8.3.1. Napon dodira
Napon dodira je razlika potencijala izme'u zemljovoda i tla na udaljenosti 1 m od zemljovoda (slika 8-
4).


79

Slika 8-4 Naponi dodira i koraka

Za smanjivanje rizika od previsokog napona dodira mogu se koristiti sljede"e mjere:
zemljovod je oblo%en izolacijom (min. 3 mm polietilenske izolacije koja mo%e izdr%ati napon
od 100 kV 1.2/50 s);
mo%e se promijeniti polo%aj zemljovoda (npr. ne na ulazima u objekt);
osigurati da povr!inski sloj do udaljenosti 3 m od zemljovoda ima specifi$ni otpor od najmanje
5000 /m. Sloj asfalta debljine 5 cm mo%e slu%iti u tu svrhu.
Opasno podru$je napona dodira je do visine od 3 m.
8.3.2. Napon koraka
Napon koraka je razlika potencijala koju premosti $ovjek sa du%inom koraka od 1 m (slika 8-4). Napon
koraka se smanjuje !to se udaljenost od objekta pove"ava.
Za smanjivanje rizika od prevelikih napona koraka mogu se koristiti sljede"e mjere:
sprje$avanje osoba da do'u u rizi$no podru$je (ogradama);
smanjivanje veli$ine uzemljiva$ke mre%e kontrola potencijala;
osigurati da povr!inski sloj do udaljenosti 3 m od zemljovoda ima specifi$ni otpor od najmanje
5000 /m. Sloj asfalta debljine 5 cm ili 15 cm !ljunka mo%e slu%iti u tu svrhu.
Ako se velik broj ljudi $esto okuplja u blizini zemljovoda, mora se provesti oblikovanje potencijala
ugra'ivanjem odgovaraju"ih uzemljiva$a. Oblikovanje potencijala se vr!i dodavanjem dodatnih
prstenastih uzemljiva$a koji se dodaju ve" postoje"em uzemljiva$u.




80
LITERATURA
[1] Pravilnik o tehni$kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad
1000 V (Slu%beni list SFRJ, br. 4/74 i 13/78)
[2] Zakon o normizaciji (Narodne novine br. 55/96)
[3] HRN HD 637 S1:2001 Elektri$na postrojenja nazivnih izmjeni$nih napona iznad 1 kV, prvo
izdanje (2002)
[4] Pravilnik o tehni$kim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeni$nih napona
iznad 1 kV (Narodne novine br. 105/10)
[5] ABB Switchgear Manual, 11. izdanje
[6] Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektri$nom energijom (Narodne novine br. 88/2012)
[7] Pravilnika o temeljnim zahtjevima za za!titu od po%ara elektroenergetskih postrojenja i ure'aja
(Narodne novine br. 146/2005)
[8] Pravilnikom o za!titi od elektromagnetskih polja (Narodne novine br. 98/2011)
[9] Tehni$kog propisa za sustave za!tite od djelovanja munje na gra'evinama (Narodne novine
br. 87/2008, 33/2010)