Sie sind auf Seite 1von 41

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

POLITIKI SUSTAVI
SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAVI

TEORIJSKO POJMOVNE OSNOVE POLITIKIH SUSTAVA
PREDMET I METODE ZNANOSTI O POLITIKIM SUSTAVIMA

Politiki sustavi su nastali kao posebna disciplina postepenim odvajanjem iz politikih i ustavnopravnih znanosti
. Predmet znanstvene discipline o politikim sustavima odnosi se na politiki sustav kao posebnu pojavu , ali i na
mnoinu politikih sustava. Budui da nije jednostavno odrediti predmet izuavanja politikih sustava,
znanstvenici su izbjegavali odreivanje tog predmeta .
Politiki sustavi su iva , dinamina i nezaobilazna disciplina .Predmet politikih sustava kao znanstvene
discipline je ustroj , organizacija i funkcioniranje javne vlasti u odreenom drutvu u usporedbi sa drugim
drutvom .

1. POREDBENA ILI KOMPARATIVNA METODA

Poredbena metoda je primjenjiva samo na pojave iste vrste . Osnovna pretpostavka usporeivanja je
usporedivost promatranih pojava (parlament s parl., vlada s vladom, predsjednik s predsjednikom druge drave).
Poredbena metoda koristi se i u pravnom znanostima , ali se ona tu ograniava na normativnu i institucionalnu
analizu ;u politikoj znanosti vie se koriste socioloka metoda i druga znanstvena istraivanja .
Temeljno je pravilo poredba istih pojava , politiki sustav je nezamisliv bez ove metode .

2. ANALIZA SADRAJA USTAVA

Politiki sustav je uvijek pravno uokviren i normiran ustavom i zakonom . Vrei analizu sadraja ustava doi e
se do relevantnih spoznaja o kvalitativnim i kvantitativnim svojstvima politikog sustava .
Normativno pravna analiza ima ogranien domet zbog postojanja raskoraka izmeu normativnog i stvarnog .
Ono nam omoguuje da saznamo kakvo je stanje trebalo biti ,a ne kakvo ono jest . Normativna raslandba prua
samo mogunost prosudbe o prirodi sustava , ona nam samo odreuje polaznu poziciju i omoguuje pristupanje
spoznaji ; znatno je lake istraivati statiki dio strukture, a tee dinamiki .

3. OPIT ILI EKSPERIMENT

To je pomona znanstvena metoda u drutvene znanosti prenesena iz prirodnih . Eksperimentiranje je plansko
opaanje pojava koje se odvija u manje vie kontroliranim uvjetima , koje se moe ponavljati i ispitivati .
Ako je opit nemogue primijeniti na cjelinu politikog sustava , to ne iskljuuje njegovu upotrebu na istraivanje
pojedinih dijelova .

WWW.BH-PRAVNICI.COM

3 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Za politiko eksperimentiranje pored dobrog poznavanja statistike potrebno je :

1. poznavanje ponaanja koje elimo stvoriti ili reproducirati
2. iskustvo u strogoj primjeni tehnike
3. bogata mata

Snyder ukazuje na 4 pretpostavke koje treba imati u vidu kod primjene opita .

1. politika stvarnost se ne moe obuhvatiti ni u kakvom laboratoriju ,
2. promatranje malog broja ljudi u umjetnim situacijama ne govori nam nita o ponaanju velikih skupina ,
3. nikakve tvrdnje o stvarnom svijetu ne mogu se izravno testirati u laboratoriju ,
4. stimulansi koji postoje u stvarnom svijetu ne mogu se simulirati .

Opit se moe primijeniti i na manje masovne pojave i tamo gdje se primjenjuje izvanredno je plodan , poveava
sigurnost .
4. INTERVJU , ANKETA , PRIRODA SLUAJA

POJAM , SADRAJ I BIT POREDBENOG STUDIJA POLITIKIH SUSTAVA

Politiki sustav je splet institucija kojima je utvren i reguliran odnos javne vlasti i drutva .
Dvostrano definiranje je nastalo zbog sloenosti predmeta politikih sustava. Druga ira definicija:
Politiki sustav je organizirana funkcionalna cjelina politikih institucija, organizacija, djelatnosti i politike
kulture u cilju ostvarivanja vlasti i uspostave poeljnog odnosa javne vlasti i drutava .
Politiki sustav ine :politike institucije, organizacije, djelatnosti i politika kultura. Za skladno funkcioniranje
politikog sustava vaan je meuodnos politikih institucija. Preko politikih institucija nositelj politike vlasti
osigurava provedbu vlastite volje, a onemoguuje ostvarivanje divergentnih volja i grupa pojedinca. Meusobni
odnos politikih institucija regulirani su ustavom, tako da se tono zna djelokrug, ovlasti, odgovornost lanova.
Valjanost nekog politikog sustava, a osobito onog nj. dijela koji sainjavaju drava i nj. institucije ovisna je od
kvalitetno provedene politike institucionalizacije .
Faktori koje treba utvrditi da bi se pronala bit politikog sustava :
1. ekonomska i socijalna infrastruktura
2. ustrojstvo politikih institucija
3. organizacija dravne administracije i njen odnos prema politikim tijelima
4. drutvena klima ,tradicija, ideologija , kultura ..
SUSTAV - ukupnost naela , stvari ili dijelova koji su meusobno povezani i usklaeni tako da ine
jedinstvenu cjelinu.
POLITIKI - POLITIKA - vjetina upravljanja drutvenim procesima i sposobnost razrjeenja
konfliktnih drutvenih stanja .
Politiki sustav oznaava sustav vlasti , moi i politikog odluivanja , u okviru drave kao najvanije politike
organizacije , ali ne samo u okviru drutva .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

4 WWW.BH-PRAVNICI.COM


STRUKTURA I ELEMENTI POLITIKOG SUSUTAVA

Svaki pol. Sustav sastavljen je iz brojnih elemenata. Svi oni, u svojoj ukupnosti i pojedinano, ine strukturu p.s.
Struktura p.s. znaajna je za nj. funkcionalnost, demokratinost i uinkovitost.

Bitni elementi politikog sustava svrstavaju se u grupe :

1. SAMOSTALNI PREDSTAVNICI I NOSITLJI POLITIKE VLASTI
To su najvii organi i tijela koji svoj mandat temelje na neposrednim izborima , odnosno ustavnim i zakonskim
ovlastima , a tu spadaju :
a) parlament najvie dravno politiko i predstavniko i zakonodavno tijelo .Vie ili manje njemu su podreeni
svi drugi organi. Karakteristian je za sve drave republikanskog ureenja , u kojima je narod nositelj
suvereniteta. Na neposrednim izborima narod bira svoje predstavnike u parlament , a on u ime naroda upravlja
dravom . Parlament moe biti jedno , dvo ili trodomni ; poto ima vei broj lanova biraju se razna pomona
tijela : odbori , komisije .
b) ef drave samostalno organ politikog odluivanja ; u monarhiji car ; u republikama predsjednik
republike ili vlade . On predstavlja dravu u inozemstvu i vrhovni je dravni poglavar , objavljuje rat , zakljuuje
mir , izdaje i ukida punomo, postavlja i razrjeava diplomatske predstavnike. Njegove funkcije i ovlasti su
utvrene Ustavom . Funkciju efa drave moe obavljati pojedinac , a moe i kolektivno tijelo .
c) vlada to je samostalno kolektivno tijelo politikog odluivanja sastavljeno od ministara , ono nema
zakonodavnu funkciju , ve ima ovlasti donositi uredbe i podzakonske akte , priprema , predlae i izvrava
zakonske propise .Vlada je podreena efu drave , on je nositelj izvrne vlasti , vlada je njegov pomaga .
d) vrhovni , izvrni i sudbeni organi u demokratskim dravama oni imaju potpuni stupanj samostalnosti
odluivanja. U nedemokratskim sustavima nisu samostalni , tako da drava gubi obiljeje pravne drave,
ugroene su prava i slobode graana . Oni imaju potpunu neovisnost od utjecaja drugih dravnih organa .
Samostalnost ovih organa podraz. njihovo neprikosnoveno pravo odluivanja o stvarima koje se tiu funkcije
sudovanja.
e) regionalni i lokalni organi vlasti oni su segment politikih sustava ako im ustav i zakon daju pravo
samostalnog donoenja politikih odluka . Za politiki sustav je vaan meusobni odnos svih navedenih organa .

2. POLITIKE STRANKE , POLITIKE INSTITUCIJE I ORGANIZACIJE
a) politike institucije oznaavaju organiziranje i uspostavu raznih oblika , naela i odnosa u izvravanju
funkcija vlasti . One su sredstvo organizacije vlasti. To su demokratske i ustavne organizacije .
b) politike stranke bore se za osvajanje vlasti , participaciju u vlasti , nezamjenjiv su dio suvremenog
demokratskog drutva . One se najee javljaju kao pokretai i inicijatori politikih aktivnosti .Stranke su u
demokratskom drutvu njegova unutarnja snaga koja inicira , usmjerava politike procese . Oni su aktivni
initelji koji nastoje uoiti sve nedostatke politikog sustava , sve konice i zapreke sustava koje utjeu na
njegovu neuinkovitost . Politiki sustavi i stranke se meusobno isprepliu , sustav utjee na stanje demokracije
, a stranke na odnos demokratskih pojava i procesa u dravi .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

5 WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. POLITIKE DJELATNOSTI , PROCESI I ODNOSI

To su sva slubena i neslubena ponaanja i aktivnosti koje poduzimaju politike stranke ,drutvene grupe i
pojedinci s ciljem realizacije vlastitih politikih ciljeva .
a) politiki procesi to je nain donoenja odluke kojima se rjeavaju sukobi interesa u drutvenim institucijama
i grupama. Procesi su demokratiniji utoliko to pruaju veu ansu graanima da utjeu na politiku i na zbivanja
.
Nain na koji graani sudjeluju u politikim procesima :
1. samo prate politika zbivanja radi vlastite informiranosti
2. u njima sudjeluju povremeno tijekom izbora
3. aktivno se ukljuuju u politiki ivot kao lanovi politikih stranaka
4. profesionalno se opredjeljuju za politiku kao za svoj ivotni poziv .
Najvaniji procesi : proces politikog odluivanja i izborni proces .
b) politike djelatnosti su aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje u politikom ivotu, zajedniko donoenje
politikih odluka i funkcioniranje vlasti . Vrlo su intenzivne , sloene , posebno u vrijeme izbora , ratova i
kriznih stanja .
c) politiki odnosi to su svi drutveni odnosi koji se uspostavljaju izmeu graana , stranaka , grupa i drugih
politikih subjekata u pogledu uspostave vlasti u drutvu .
- kooperativni odnosi odnos suradnje
- konfliktni odnosi- odnos borbe i sukoba
Ako borbe prelaze okvire politikog sustava uspostavlja se novi sustav .

4. POLITIKA KULTURA

Politika kultura je osnovni etiko politiki supstrat politike zajednice , ona je politikoj zajednici ono to je
savjest pojedincu . Najbitniji supstrat politike kulture je tablica politikih vrijednosti . Kultura na dvojak nain
povratno utjee na politiki sustav :
- politika tradicija statiki dio koji stabilizira i konzervira politiki sustav njegujui u njemu sva pozitivna
dostignua iz povijesnog razvitka .
- politiko stvaralatvo dinamiki dio , dio kulture koji potie , pospjeuje, i usmjerava modernizaciju i
usavravanje politikog sustava .

ODNOS POLITIKOG I DRUGIH SUSTAVA

1.ODNOS IZBORNOG I POLITIKOG SUSTAVA
Izbori i izborni sustav neposredno ili posredno snano utjeu na politiki sustav i ukupan politiki ivot jednog
suvremenog drutva.
Izborni sustav je jedan od vanih segmenata suvremenog drutva . Izborima se rjeava pitanje mandata na
vrenje vlasti za odreeno vrijeme i povjeravanje mandata onoj politikoj grupaciji koja pobjedi u izbornoj utrci
WWW.BH-PRAVNICI.COM

6 WWW.BH-PRAVNICI.COM

; tada do neposrednog izraaja dolazi politika volja naroda .
Svi graani jedne drave zajedno , neposredno i tajno sudjeluju u izborima . Izbori su jedan od najvanijih
politikih procesa u dravi . Svi organi i sva tijela zakonodavne , izvrne i sudbene vlasti vuku svoju legitimnost
iz demokratskih provedenih izbora . Izborni sustav je sloen skup pravila i tehnikih postupaka koji su temelj
sudjelovanje graana u izborima i njihove participacije u politikom ivotu.
DIETER NOHLEN jedan od vrsnih poznavatelja izbornih sustava i njihova znaenja za politiki ivot, istie
da njihovu ulogu ne treba precjenjivati, ali ni podcjenjivati. Neki su znanstvenici pripisivali izborima svemono
znaenje . Prema NOHLENU , politiki razvoj je posljedica brojnih initelja .
MAURICE DIVERGER temeljna mu je postavka da izborni sustav odluno oblikuje stranaki sustav, a on
presudno odreuje politiki ivot neke zemlje .
Ovdje je rije o svojevrsnom kauzalnom determinizmu .
IZBORNI MODELI

a) veinski izbori su veinski kad je izabran kandidat koji postigne apsolutnu ili relativnu veinu .Veinski
izbori imaju za posljedicu dvostranaki sustav , jednostranaku veinu u parlamentu , jednostranaku vladu i
njenu prevlast nad parlamentom i veinsku demokraciju .
b) razmjerni izbori su razmjerni kad politiko predstavnitvo , to je mogue egzaktnije odrava raspodjelu
glasova na stranke. Razmjerni sustavi imaju za posljedicu viestranaki sustav vlasti , pravednije politiko
predstavnitvo , koalicijsku vladu , te uspostavu pribline ravnotee izmeu vlade i parlamenta, a omoguuju
konsenzulnu demokraciju .
Izbori mogu jo biti : kompetitivni , nekompetitivni , semikompetitivni .
1. KOMPETITIVNI IZBORI legitimiraju politiki sustav i vladu . Imaju viefunkcionalni karakter jer
omoguuju prijenos povjerenja na osobe i na stranke , mobiliziraju birae , podiu svijest biraa , otklanjaju
konflikte, izazivaju konkurentsku borbu za politiku vlast .
2. NEKOMPETITIVNI IZBORI to su jednostranaki i nedemokratski izbori ne osiguravaju legitimaciju
politikom sustavu i vladi . Nemaju veliko znaenje unutar politikog procesa , prakticiraju se u totalitarnim
sustavima gdje slue mobiliziranju narodnih masa .
3. SEMIKOMPETITIVNI IZBORI predstavljaju pomirbu prethodna dva tipa .
Oni pokuavaju legitimirati postojei politiki sustav vlasti i stabilizirati autoritarni politiki reim .Nastoje
utjecati na unutarnje politiko smirivanje i stjecanje ugleda prema vani.

2. ODNOS STRANAKOG I POLITIKOG SUSTAVA
Politike stranke su oblici politikog organiziranja ljudi iste politike ideologije , utvrene njihovim programima
u cilju osvajanja i vrenja dravne vlasti . Male stranke koje nemaju dovoljno pristaa koaliraju sa drugim
strankama . Na putu realiziranja politikih ciljeva vode se politike borbe .Dok su te borbe u okviru institucija
politikog sustava on funkcionira normalno , kada te borbe preu preu granice institucija to izaziva krizu
drutva. Snaga stranke ovisi o broju pristaa , osvojenih glasova na izborima od javnog mijenja , drutvenih
organizacija i udruenja.
Koliko e stranka imati mjesta u parlamentu ovisi o postotku na izborima . Na taj su nain stranke inkorporirane
u politiki sustav. Problemi se zaotravaju kada politika stranka osvoji apsolutnu veinu to joj omoguuje
WWW.BH-PRAVNICI.COM

7 WWW.BH-PRAVNICI.COM

apsolutni monopol u donoenju odluka, tada se javlja problem ugroenosti demokracije.
Demokracija je ugroena kad su oporbene stranke slabije i imaju manju mo utjecaja i kontrole nad vladajuom
koalicijom . Kritinost oporbenih stranaka daleko je vea od vladajuih . Politike stranke se meusobno
razlikuju prema odnosu prema politikom sustavu i politikoj svijesti . Stranke koje su inkorporirane u politiki
sustav i koje imaju veu politiku tradiciju obino karakterizira i odreena politika kultura . Stranke stvaraju
stranaku mlade , drutveni ugled i politika kultura politiara esto je presudna za pobjedu .

MEUSOBNI ODNOS STRANAKOG I POLITIKOG SUSTAVA
Stranaki sustav oznaava generalnu fizionomiju politikog ivota zemlje . Kao to je stranaki sustav odreen
izbornim tako je politiki odreen stranakim sustavom. Izborni sustav utjee na stranaki tako to odreuje broj
, strukturu i ovisnost politikih stranaka . Takav stranaki sustav odreuje oblik politikog . Politiki sustav sa
svim svojim elementima stvara uvjete politikog djelovanja i odluivanja .

3. ODNOS PRAVNOG I POLITIKOG SUSTAVA
Moderna drava mora biti pravna drava drava ograniena pravom . Drava ne moe izlaziti izvan okvira
koju joj je omeio pravni sustav . Da bi se dravna vlast odrala unutar postojeih zakona bilo je nuno
uspostaviti negativnu kontrolirajui vlast blokiranje vlasti pravom veta . Pravni sustav proima sva bitna
podruja politikog sustava , podsustave ,..Svaka politika odluka lake postie legitimnost ako je legalna, to
znai na zakonu utemeljena.
Kada izborni postupak kao vaan politiki in ne bi bio reguliran pravom ne bi bio valjan ni priznat .

4. ODNOS POLITIKOG I INFORMATIVNOG SUSTAVA
Informativni sustav je veoma znaajan za funkcioniranje politikog sustava . Kvalitetno , sveobuhvatno istinito
informiranje jedan je od bitnih zahtjeva suvremenog demokratskog drutva . O funkcioniranju javne vlasti
javnost mora biti informirana . Nepotpuno , neistinito i neblagovremeno informiranje moe dovesti do
zloupotrebe vlasti .Vladajue stranke nastoje imati monopol nad cijelim sustavom informiranja . Samostalnost
informativnog sustava jedan je od pokazatelja demokratinosti politikog sustava .U totalitarnim sustavim
informativni sustav je cenzuriran , podreen .
JAVNO MJENJE oblik kolektivnog rasuivanja politike javnosti o drutvenim situacijama posebno vanim
za drutvenu zajednicu .
Ono je izraz kolektivne svijesti politike javnosti jednog demokratskog drutva o nekom izuzetno vanom
politikom ili drugom pitanju. Formira se na vie naina: spontano , institucionalno i namjerno izazvano .
Najee spontano nastaje . Javno mjenje ima vie funkcija .One se ogledaju u oitovanju stavova politike
javnosti , usmjeravanju politike prakse , pritisku na vlast radi donoenja odreenih pol. odluka .Odnos aktualne
politike vlasti spram formiranja javnog mijenja je takav je da ona uvijek nastoji nad njim ostvariti punu
kontrolu .
Naela po kojima se organiziraju politiki izbori :
1. opa pristupanost ulozi biraa za itavo stanovnitvo
2. jednakost teine glasa
3. tajno glasovanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM

8 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Istraivanje javnog mnijenja - delikatan, sloen i odgovoran posao. Cilj mu je predvidjeti ponaanje masa i
budui razvitak neke drutvene pojave koju istraujemo uz relativnu sigurnost predvianja..
GRUPE ZA PRITISAK interesne grupe koje nastaju spontano , ali organizirano .One metodom pritiska i
iznuivanja nastoje utjecati na vladu radi donoenja odluka koje im odgovaraju .Sve grupe za pritisak su
interesne , ali sve interesne grupe nisu grupe za pritisak . Mogu biti: formalne , neformalne , kratkorone ,
dugorone .
Karakteristine su jer se koriste sredstvima masovnog komuniciranja , animiraju javno mnijenje za iznuivanje
vlastitih ciljeva, nisu imune od koritenja nedozvoljenih sredstava i metoda pol. borbe. Javljaju se inicijativom za
vee ili manje promjene politikog sustava .

5. POLITIKI SUSTAV I SUSTAV LOKALNE SAMOUPRAVE
Svaki pol.sustav nuno mora ostaviti dovoljno prostora za uspostavu i funkcioniranje sustava lok.samouprave,
koja nadomjeuje brojne nedostatke globalnoga pol. sustava
Naela Europske povelje o lokalnoj samoupravi :
- da u svim zemljama lanicama vai demokratsko naelo prava graana da sudjeluju u voenju javnih poslova .
- da je ovo pravo najneposrednije mogue ostvariti na mjesnoj razini
- da samo mjesne vlasti osiguravaju efikasnu upravu prema graanima
- da je jaanje samouprave znaajan doprinos Europi .
Sustav lokalne samouprave nije suprotstavljen politikom sustavu , naprotiv on pomae lakem i uinkovitijem
funkcioniranju .
U sustavu lokalne samouprave postoji specifian nain odluivanja REFERENDUM.
REFERENDUM je oblik izravnog odluivanja graana sa pravom glasa o bitnim politikim pitanjima .
Slian je izborima , samo to se ovdje ne bira ve odluuje . Predmet odluivanja moe biti neko ustavno pitanje
, promjena politikog sustava .Primjenom referenduma omoguuje svakom punoljetnom graaninu sudjelovanje
u donoenju politikih odluka .Raspisivanje referenduma moe biti obvezno i fakultativno . Referendum je
sredstvo demokratskog odluivanja , ali sve ovisi od toga tko ga raspisuje , u kakvim uvjetima, to mu je cilj i
kako se provodi .

ODNOS ZNANOSTI I SUVREMENOG POLITIKOG SUSTAVA I DRUGIH ZNANOSTI

ODNOS POLITIKOG SUSTAVA I USTAVNOG PRAVA

Izmeu njih nije jednostavno povui crtu iz tog razloga to politiki sustav pravno reguliran ustavom kao
temeljnim pravnim i politikim aktom .
NAELO ZAKONITOSTI zakonitost je izraz i mjera koliko su zakonski propisi uinkovito sredstvo
reguliranja drutvenih odnosa .
Pitanje zakonitosti je neposredno vezano za odravanje drutvenog poretka . Predmet ustavnog prava je iri od
ustavnosti i zakonitosti , ono se bavi i drugim odnosima i normama . Ustavno pravo se ne bavi samo
prouavanjem politikih institucija dok se politiki sustavi bave samo s tim .Ustavno pravo se koristi
normativistikom metodom , a politiki sustav poredbenom .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

9 WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAVI I TEORIJA DRAVE I PRAVA
Politiki sustav je samo institucionalni okvir funkcioniranja jednog dijela dravne vlasti . Sustave ne interesiraju
dijelovi drave koji ne spadaju u javnu vlast . Slinost izmeu njih postoji samo u onoj mjeri u kojoj je politiki
sustav dio strukture drave , razlike su u svoj ostaloj nepodudarnosti predmeta i metoda .

Diferenciranje politikog sustava od ostalih politikih znanosti -
jo je znaajnije , ali i tee jer ni sam pojam politike nije jednako definiran.
Po nekima je Politika vjetina i praksa upravljanja ljudskim drutvima .
Politiku je teko odrediti kao znanost iz najmanje tri razloga :
1. zbog pristranosti da pod svaku cijenu brani sustav vlasti
2. zbog silnih primjena politikantstva
3. zbog svoje promjenjivosti

Znanost ima konstantne spoznajne vrijednosti i ne mijenja se preko noi . Zbog tekoe definiranja politike ,
teko ju je odvojiti od politikog sustava .
Politiki sustavi su nastali procesom diferencijacije politikih znanosti iz potrebe da se jedan znaajan segment
politike u drutvu proui i objavi . Potreba za specijalizacijom unutar ope cjeline znanja nastane onda kada to
znanje dosegne opseg i razinu i kada se vie ne moe razvijati unutar tradicionalne klasifikacije znanstvenih
disciplina .

MEUNARODNA POLITIKA bliska je suvremenim politikim sustavima , osobito u onom dijelu gdje se
bavi otkrivanjem politikih procesa i zakonitosti koji utjeu na funkcioniranje politikih sustava razliitih drava
.
FILOZOFIJA POLITIKE bavi se apstraktnim promiljanjem politike , politikog procesa i politike sfere
drutvenog ivota .
SOCIOLOGIJA POLITIKE bavi se prouavanjem , utjecajem drutva na politiku i obrnuto .

TEORIJE O POLITIKIM SUSTAVIMA

1. na teorijska shvaanja biti predmeta politikog sustava i njihovog mjesta u sustavu drutvenih znanosti velik
utjecaj imaju tradicionalne teorije .
2. drutvene znanosti su pod utjecajem vladajue politike , koja im nastoji odrediti okvire tako da se mogu
razvijati slobodno , dotle dok svojim uenjem ne ugroze interese vladajuih grupacija .
3. vladajua ideologija nastoji politike zakonitosti ideologizirati i staviti u slubu vlastitih interesa .
4. politike zakonitosti su pod znaajnim utjecajem subjektivnih stavova tzv. dravnih slubenika .

1.TEORIJA DETERMINIZMA
Polazi od stajalita da je politiki sustav uvijek determiniran odreenim prirodnom , ekonomskim i drugim
initeljima .Bit ove teorije je da polazi od jednog ili vie kljunih initelja koji zajedniki determiniraju kakvo e
WWW.BH-PRAVNICI.COM

10 WWW.BH-PRAVNICI.COM

biti drutveno ureenje .
Ova je teorija postojala jo u vrijeme Grkih filozofa ( Platona , Aristotela )

2.TEORIJA INDETERMINIZMA
Nastala u novije vrijeme kao suprotnost prethodnoj teoriji koja je relativno netona , zastarjela i prevladana . Ova
teorija negira determinizam polazei od toga da nema nikakvih bitnih faktora koji utjeu na to kakav e biti
politiki sustav . Istina je ipak negdje na sredini jer ne moe rei da je ovjeku i drutvu sve unaprijed odreeno ,
niti vlada potpuni indeterminizam .
Kakav e politiki sustav biti ovisi o praktinoj primjeni znanstvenih spoznaja , kreativnih sposobnosti politikih
snaga i drugih initelja .

3.TEORIJA FUNKCIONALIZMA
Posebno je istaknuta u radu Augusta Contea i Herberta Spencera .
Razvio ju je Emil Durkem , a usavrio Talcot Parsons .

Bit politikog sustava su funkcije pojedinih institucija: funkcija odranja drutva , komunikacije, upravljanja,
rukovoenja , promidbe . Funkcionalizam promatra drutvo kao jedan sustav, tj. Kao niz meusobno povezanih
dijelova koji zajedno tvore cjelinu.
Primjena ove teorije podrazumijeva da je politiki sustav samo jedan od podsustava drutva u cjelini i da je
njegova funkcija odranje drutva .Nepravilno funkcioniranje pojedinih dijelova ugroava sustav u cjelini .Ako
se pripadnici drutva zalau za iste vrijednosti , nastaje jedinstvo sustava .Politiki sustav nije sam sebi cilj , on
je sredstvo skladnog funkcioniranja drutva .

Parsons promatra drutvo kao sustav i dokazuje kako svaki drutveni sustav posjeduje 4 temeljna funkcionalna
preduvjeta : prilagodbu , postizanje cilja , integraciju i odranje obrasca . Oni se mogu shvatiti kao problemi koje
drutvo mora rijeiti .

Bit funkcionalistike teorije - za ostvarivanje postavljenih ciljeva utemeljenih na konsenzusu o sastavu
drutvenih vrijednosti moraju postojati institucije kao dijelovi sustava koji vre odreene funkcije i pojedinci
koji u njima imaju odreene precizno definirane uloge. Kada svaka institucija pravilno i pravodobno obavlja
svoju funkciju, odnosno svaki pojedinac svoju ulogu, stvoreni su bitni temeljni preduvjeti da politiki sustav
omogui skladno odvijanje svih bitnih pol. procesa u drutvu.

Prigovori teorije funkcionalizma :

1 institucije nemaju uvijek blagotvoran uinak na odranje sustava
2. ni u jednom drutvu nema potpunog konsenzusa o sustavu drutvenih vrijednosti
3.funkcionalizam izdie sustav iznad ovjeka tako da izgleda da sustav ima aktivnu , a ovjek pasivnu ulogu .
4.funkcionalizam obraa pozornost samo na faktore koji stabiliziraju sustav
5.funkcionalizam nije uspio adekvatno rijeiti drutvene promjene
WWW.BH-PRAVNICI.COM

11 WWW.BH-PRAVNICI.COM


4.TEORIJA DRAVE I VLASTI

Drava je najvanija institucija vlasti i najorganiziranija politika institucija drutva . Izmeu drave i politikog
sustava jednog te istog drutva nema bitnih razlika. Politiki sustavi za predmet svog prouavanja ne mogu imati
samo dravu i dravnu vlast tim prije to oni poredbenom metodom istrauju slinosti i razlike brojnih pol.
Sustava razliitih drava. Zato se ova teorija ini neprihvatljivom.

5.TEORIJA O POLITIKOM PROCESU

Proces je dinamina kategorija , to je pojava u nastajanju . Svako drutvo ima politike procese , neki traju due ,
a neki krae npr. zavretkom izbora prestaje i izborni proces .
U politikom sustavu politiki proces je vaan jer je to nain donoenja odluka kojima se rjeavaju sukobi
interesa u drutvenim grupama i institucijama, posebno kao nain donoenja odluka od znaaja za ravnoteu,
funkcioniranje i razvitak drutva, pa se pol. sustav odreuje kao skup ovakvih pol. procesa.

DRUGO POGLAVLJE

POLITIKI SUSTAV I POLITIKO PRAVNA STRUKTURA DRUTVA

ODNOS POLITIKE I POLITIKOG SUSTAVA
Politika svojim stavovima i odlukama utjee na politiki sustav i njegovo funkcioniranje , a politiki sustav ima
znaajan povratni utjecaj na politiku . Vladajua politika se odluuje za politiki sustav koji e najbolje izraziti
njene interese . Kada je ve uspostavljen jedan politiki sustav onda on dobiva relativnu autonomiju u odnosu na
politiku koja ga ne moe po vlastitoj volji mijenjati kada hoe . Radikalne promjene sustava poduzimaju se
izuzetno u prijelomnom vremenu ratu .
Na postupne promjene sustava vladajua politika se odluuje iz tri razloga :
1. neracionalno je mijenjati cijeli sustav ako on dobro funkcionira
2. svaka , pa i najmanja promjena za sobom povlai drugu promjenu
3. jednom ustanovljen sustav najbolje izraava interese vladajuih grupacija .
Prevladani politiki sustavi mogu se radikalno mijenjati, a ne postupno. npr. Jugoslavenski sustav politiari su
se sastajali da donesu rjeenja , odnosno postupne promjene , rezultat tog rada bila je dijagnoza kojom su se
predloile mjere ozdravljenja tog bolesnog sustava . Temeljni uzrok krize je bilo nejedinstvo , nerazmjer ,
s jedne strane su bila htijenja nositelja centralizacije ,a s druge strane potrebe naroda i narodnosti za oitovanjem
vlastitih posebnosti kroz decentralizirani sustav . Politike odluke koje donosi vladajua politika moraju biti
prilagoene politikom sustavu .
Marksistika vladajua politika zagovarala je ukidanje politike . Predstavnici graanske teorije smatraju politiku
neophodnom . Politiki profesionalizam bi bio drutveno tetan jer bi najvanije funkcije bile rezervirane
iskljuivo za pripadnike politike stranke, klase, obitelji, struke ili koje drutvene elite.
Upravljanje sloenom politikom strukturom ne moe biti bez profesionalizma , ali on mora biti sveden na
WWW.BH-PRAVNICI.COM

12 WWW.BH-PRAVNICI.COM

optimalnu mjeru .

POLITIKI SUSTAV I POLITIKA MO

Politiki sustav se ne pojavljuje kao nositelj moi , nju imaju pojedini organi sustava .
Mo se moe iskusiti kao oduevljenost , moe biti kao osloboenje kreativne energije , podsticaj vitalnosti , a
moe unititi motivaciju , stvoriti depresiju .
Dva oblika moi:
VLAST onaj oblik moi koji je prihvaen kao legitiman , ispravan i pravedan .
SILA oblik moi koji njoj podloni ne smatraju legitimnom .
Kada se mo realizira kao vlast , znai da je ona odobrena objektivnom voljom iskazanom u ustavu , zakonu i
drugim aktima , sve drugo je zloupotreba vlasti . Sila kao mo je nelegitimna i mora biti eliminirana . Kada je
mo utemeljena na objektivnoj volji zakonodavca , to znai da je ona u funkciji ostvarivanja opih ciljeva i
vrijednosti .
U izgradnji politikog sustava neke zemlje osobito je vano izvriti optimalnu distribuciju politike moi tako da
postoji sklad izmeu ovlasti i odgovornosti . Drutvena mo se distribuira ovisno o vrijednosti sustava , ciljeva ,
interesa veliine drutvenih grupa i stupnja organiziranosti tih grupa . Distrib. Se vri tako da nitko nije
svemoan i da ne dolazi do mijeanja ovlasti.
Koncentracija moi u sredinjim organima vlasti najvea je u totalitarnim politikim sustavima . U
pluralistikom modelu vlast je rasprena u cijelom drutvu , tu je mogue nadmetanje i konkurencija ideja ,
stavova . Postojanje mnogih sredita moi jedva nam jami da e vlast :
- htjeti posluati sve njih jednako
- uiniti bilo to drugo osim komunikacije sa voama sredita
- biti na pozicijama moi
- uiniti bilo to u pitanjima o kojima se raspravlja

Meusobni odnos politikih sustava i moi ovisan je od oblika moi .
VLAST politiki sustav je sustav legalno izabrane vlasti koja svoj mandat i ovlasti vue iz demokratskih tijela
i provedbe zakona
SILA karakteristina za totalitarne sustave , koji su sutermeljeni na sredstvu prisile. Mo je esto povezana sa
nasiljem , valja razlikovati legitimno od nelegitimnog nasilja, legitimno provode organi i institucije vlasti , a
nelegitimno pojedinci .

POLITIKI SUSTAV I DRAVA

SLINOSTI
Drava je organizacija za zatitu onog naina proizvodnje koji je u interesu vladajuih klasa . Pol. sustav je samo
jedan mehanizam preko kojeg drava iri temeljni oblik vlasnitva . Drava je sloena drutvena pojava koja se
ne moe objasniti samo sa jednom funkcijom . Mnoge dravne institucije su institucije politikog sustava , a to
dovodi do prividnog shvaanja o istovjetnosti tih pojava .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

13 WWW.BH-PRAVNICI.COM


RAZLIKE
1. sve institucije drave ipak nisu institucije politikog sustava . Samo najvanije dravne institucije ine
strukturu politikog sustava .
2. interakcija drave i politikog sustava ne odvija se u oba smjera istim intenzitetom . Drava ima znatno
aktivniju ulogu , dok je uloga politikog sustava znatno pasivnija .
3. postojanost drave i politikog sustava nije ista, drava je znatno postojanija , a politiki sustav je daleko
podloniji promjenama
4. ako se drava shvati preiroko pa se identificira sa cijelim drutvom , onda je politiki sustav ua kategorija, a
ako se drava shvati preusko onda se tretira kao ua kategorija politikog sustava
5. politiki sustav omoguuje skladno funkcioniranje vitalnih dijelova dravne organizacije. Sam po sebi on nije
politiki subjekt ve oblik povezanosti organa vlasti . Mnogi dravu smatraju uvarom postojeih politikih
sustava vlasti , pod njenom stalnom pozornou su sve oblasti drutvenog ivota .
6. drava pokazuje tendenciju sve veeg mijeanja u drutveni ivot , to je etatizacija drutva . Tamo gdje je
etatizam razvijen politiki sustav se svodi na javnu vlast , a u njoj odluujuu ulogu imaju vlada i izvrni organi .

POLITIKI SUSTAV I PRAVO

Pravo nastoji normirati cjelokupnu drutvenu zbilju i ponaanja svih politikih subjekata , Izmeu normativnog i
stvarnog uvijek postoje razlike i odstupanja . Pravo i pravni sustav su u zakon pretvorena volja vladajuih
drutvenih snaga .; zato je svako pravo iskristalizirana politika pretvorena u sustav pravnih normi radi postizanja
ciljeva onih koji su na vlasti . Pravo nikada ne moe normirati sve drutvene odnose niti unaprijed predvidjeti i
otkloniti sve zastoje i konice ostvarivanja pravnih normi radi postizanja ciljeva onih koji su na vlasti .
Pravo nikada ne moe normirati sve drutvene odnose niti unaprijed predvidjeti i otkloniti sve zastoje i konice
ostvarivanja pravnih normi u drutvenoj zbilji npr. politiki sustav bive SFRJ nije mogao otkloniti proturjenost
izmeu onog to ljudi hoe i onog to ljudi ine , izmeu vidljivog i nevidljivog sustava i ustava .Po disproporciji
izmeu normativnog i stvarnog dolazi od tuda to je svaki pravni sustav optereen nedostacima on nije
savrena cjelina . Najvei raskorak se javlja na podruju ljudskih prava i sloboda .
Npr. strani radnik moe biti zaposlen tek ako se domai nije javio na natjeaj . Vladajue politike grupacije
voljne su dosljedno potivati ustavom zajamena prava i slobode samo do mjere koje nisu ugroeni njihovi
interesi .
Za odnos normativnog i stvarnog politikog sustava vana su dva procesa :
1. POZITIVACIJA PRAVA prvo esto djeluje kao dogmatski sustav normi , time koi donoenje odluka i brze
promjene stanja koje namee tenja za demokratizacijom politike .
2. DEMOKRATIZACIJA POLITIKE sputava je birokratizacija .Ona je posebno izraena u vrhu hijerarhije
politikog odluivanja .
Problem kod hijerarhije i birokratizma kako njihove negativne efekte svesti na najmanju moguu mjeru i
poveati aktivno sudjelovanje naroda .


WWW.BH-PRAVNICI.COM

14 WWW.BH-PRAVNICI.COM


POLITIKI SUSTAV I SUSTAV VRIJEDNOSTI

POLITIKI SUSTAV I DEMOKRACIJA

Pojam , bit i karakter demokracije

DEMOKRACIJA vladavina naroda ( demos narod; cratein vladati )
Demokracije nema tamo gdje su graani potpuno potisnuti u donoenju odluka .
Suvremeno poimanje ne moe bit demokracije svesti samo na odnos vlasti i naroda ve se bavi i sudbinom
demokracije pred izazovom meuovisnosti .Uvjeti koje mora sustav ispunjavati da bi se mogao nazvati
demokratskim :
1. mora imati demokratski donesene zakone koji se primjenjuju i obvezuje graane
2. mora postojati separacija izmeu sudske , zakonodavne i izvrne vlasti
3. mora imati politiku vlast izabranu na demokratskim izborima
4. mora imati osigurane kanale kontrole i utjecaj graana na proces odluivanja
5. Demokracija je kao biljka koja se mora strpljivo zalijevati i odgajati da ne bi uginula .

UVJETI DEMOKRATINOSTI :
1. prvi uvjet demokratinosti politikog sustava su demokratski doneseni zakoni koji se primjenjuju i obvezuju
sve graane .To su zakoni koje je donijela demokratski izabrana legitimna i parlamentarna vlast .
2. razdvojenost zakonodavne , izvrne i sudbene vlasti
Ako ista tijela donose i provode zakone , a sudska vlast nije samostalna ve podreena , onda se graani nemaju
kome aliti na postupke dravne uprave .
3.demokratski provedeni izbori su ogledalo demokracije
4.kontrola vlasti nad vriteljima vlasti i institucijama politikog sustava .

a) kontrola opozicije oznaava dinamiki aspekt demokracije
Ako ne postoji opozicija nema ni demokracije , to bi dovelo do uzurpacije vlasti .
b) javno mijenje reagira na sve oblike uzurpacije vlasti od strane vladajuih
c) meusobna kontrola institucija i politikih sustava - efa drave , vlade , parlamenta
d) obveza potpunog , pravovaljanog i istinitog informiranja javnosti
e) sudjelovanje punoljetnih graana u politikom ivotu zemlje

BIT DEMOKRACIJE :
Demokracija je vladavina naroda koju on ostvaruje kroz razliite oblike neposrednog odluivanja kao i preko
svoji neposredno izabranih predstavnika u institucijama i organima politikog sustava u cilju realizacije
openarodnih interesa .

WWW.BH-PRAVNICI.COM

15 WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZNAAJ DEMOKRACIJE :
Za ovjeka , drutvo i dravu izuzetno je veliki znaaj .Posebno je znaajna za male narode i drave koje su tek
nastale . Njihovo integriranje u svjetsku zajednicu bitno ovisi od stanja demokracije .Tek u demokraciji
pojedinac i zajednica ostvaruju obostranu sreu i blagostanje . Onaj sustav koji ostvaruje stvarnu participaciju
naroda u odluivanju je priznat .
Prepreke ostvarivanja demokracije : neobrazovanost narodnih masa , zato narod trai posrednika u ostvarivanju
vlasti putem stranaka , ali u posredovnoj demokraciji stranke nisu uvijek iskrene pa manipuliraju sa narodom .
Jedan od najvanijih kriterija za ocjenu stanja demokracije je stanje individualnih i grupnih prava i sloboda .
Drutvo koje dominira nad pojedincem tako da on nema mogunost oitovati vlastite ciljeve nije demokratski .
Moe se na pojedinca utjecati pa makar i protiv njegove volje , uputiti ga da uzmogne bolje rasuivati .
Dominacija drutva nad pojedincem prvi je simptom odsutnosti demokracije u politikom sustavu

MODELI DEMOKRACIJE I DEMOKRACIJA KAO DVOSTRANI PROCES

HELD istie dvije skupine razliitih modela dominacije

I .ETIRI KLASINA MODELA
1.STAROGRKA DEMOKRACIJA
2.LIBERALNA DEMOKRACIJA , PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA
3.RAZVOJNA DEMOKRACIIJA
4.MARKSISTIKA PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA

II. ETIRI SUVREMENA MODELA
1.KOMPETITIVNA ELITISTIA DEMOKRACIJA
2.PLURALIZAM
3.PRAVNA DEMOKRACIJA
4.PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA

KLASINI MODELI DEMOKRACIJE

1. STAROGRKA DEMOKRACIJA
a) atensku demokraciju je obiljeavala odanost republikanskom gradu i dravi , podreenost privatnog ivota
javnim poslovima i zajednikom dobru .
b) u toj demokraciji graani su mogli razvijati i ostvarivati svoje sposobnosti i znanja , razlike u sposobnosti i
zasluzi su bile priznate

Karakteristike ovog tipa demokracije : izravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu , sudstvu ,suverenost
skuptinske vlasti , viestruki naini izbora graana za javne slube , nepostojanje povlastica javnih slubenika u
odnosu na ostale graane, ogranieni mandat .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

16 WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPI UVJETI : u kojima moe funkcionirati ovaj model demokracije su : mali grad drava , robovsko
gospodarstvo koje stvara slobodno vrijeme za graane , kuanski rad ena koji oslobaa mukarce za bavljenje
javnim poslovima i ogranienost graanstva na relativno mali broj osoba.

2. PROTEKTIVNA DEMOKRACIJA

Je jedna varijanta liberalne demokracije .Zastupljena je u djelima Makijavelija .,Loka . Hobsa
Znaajke : suverenitet naroda , redoviti izbori , tajno glasovanje , stranako
natjecanje , vladavina veine i podjela vlasti na zakonodavnu , izvrnu , sudbenu
Opi uvjeti : razvitak politiki autonomnog civilnog drutva , privatno vlasnitvo , trino gospodarstvo ,
patrijarhalna obitelj, i proireni teritorijalni opseg nacije .

3. RAZVOJNA DEMOKRACIJA RADIKALNI MODEL

Je druga varijanta liberalne demokracije .Zastupljena je u djelima an ak Rusoa, Milla i dr..
Znaajke : odvojenost zakonodavne i izvrne funkcije vlasti , jednodunost u odluivanju o javnim pitanjima ,a
ako toga nema, onda propisno glasovanje s pravom veine, nadzor nad obavljanjem izvrnih funkcija vlasti i
postavljanje izvrnih organa vlasti neposrednim izborima ili drijebom .
Opi uvjeti u kojima je mogu ovaj oblik vlasti: mala industrijska zajednica , difuzija vlasnitva i ovisnost
graana o posjedovanju , te slobodno vrijeme za mukarca u cilju bavljenja politikom i sudjelovanja u vlasti .

RAZVOJNA DEMOKRACIJA je drugi oblik ovog istog modela demokracije

Znaajke : narodni suverenitet s opim pravom glasa , demokratski izabrana predstavnika vlast , ustavna
ogranienja dravne moi , promicanje prava pojedinaca , razgranienje parlamentarne i administrativne vlasti
sudjelovanje graana u lokalnoj samoupravi i porotnoj slubi .

4. NEPOSREDNA / MARKSISTIKA DEMOKRACIJA
Zastupljena u djelima klasika marksizma : Karla Marxa i Friderika Engelsa
SOCIJALIZAM : javnim poslovima upravljaju komune ili kolektivni savjeti, inovnitvo je podloeno izborima
, ima ogranien mandat i smjenjivo je . Slubenici rade za plau .
OPI UVJETI : poraz buroazije , jedinstvo radnike klase i ukidanje klasnih povlastica . Razvitak proizvodnih
snaga omoguuje slobodno vrijeme za bavljenje neproizvodnim djelatnostima, a tei se sve veoj integraciji
drave i drutva.

KOMUNIZAM : dolazi do odumiranja vlasti i politike uspostavom raznih oblika neposrednog samoupravljanja ,
svi javni poslovi su kolektivizirani , a konsenzus je bitno naelo odluivanja u svim javnim pitanjima.
OPI UVJETI : definitivno ukidanje svih klasa , ukidanje privatnog vlasnitva , podjela rada na umni i fiziki je
ukinuta , ukidanje trita i razmjena novca, a vaan je visoki stupanj razvitka proizvodnih snaga koji omoguuje
obilje dobara i nestanak oskudice.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

17 WWW.BH-PRAVNICI.COM


SUVREMENI MODELI DEMOKRACIJE
Sadra etiri varijante koje HELD naziva: kompetititvna elitistika demokracija, pluralizam, pravna i
participativna demokracija.

1. KOMPETITIVNA ELISTIKA DEMOKRACIJA Marx Weber i umpeter
OPI UVIJETI : industrijsko drutvo , politika kultura , pojava strunih slojeva, tehniki obrazovanih eksperata
i rukovoditelja , te konkurencija meu dravama za mo i prednost u meunarodnom sustavu.

2. PLURALIZAM
Suvremeni model demokracije u kojem je drutvena mo rasporeena nehijerarhijski .
Zastupaju ga : Truman , Dala , Almonda , Verba .

3. PARTICIPATIVNA DEMOKRACIJA Macpherson , Pateman
OPI UVJETI : izravno poveanje oskudne materijalne osnove brojnih drutvenih grupa ,koje se postie
preraspodjelom materijalnog bogatstva , smanjenje ili potpuno uklanjanje neodgovorne birokratske moi u
javnom i privatnom ivotu , otvoreni informacijski sustav koji zajamuje upueno odluivanje, te drutveno
preuzimanje skrbi o djeci, ime se ene izjednauju s mukarcima glede sudjelovanja u vlasti.
4. PRAVNA ILI LEGALNA DEMOKRACIJA sadrana u djelima Hajeta .
U sreditu se nalazi sloboda ime se postavlja granica prisilnoj moi drave
ZNAAJKE : ustavna drava utemeljena na naelu podjele vlasti , vladavina zakona , minimalna dravna
intervencija u civilno drutvo i privatni ivot , najvei mogui prostor za djelovanje slobodnog trita .

OPI UVJETI : djelotvorno politiko vodstvo koje slijedi liberalna naela , smanjenje uloge birokratske
regulacije ivota , smanjenje uloge interesnih grupa.
Nema univerzalnog tipa demokracije koji bi bio preporuljiv , niti recepta kojeg bi se vodee politike snage
mogle pridravati .
Held opravdava naelo naelo demokratske autonomije ,koje je sadrano u stavu da pojedinci u drutvu
trebaju biti slobodni i ravnopravni u odreivanju uvjeta vlastitog ivota , trebaju uivati jednaka prava i obveze .
Znaajke demokratske autonomije se oituje u odnosu drave i civilnog drutva .
DRAVA treba naelo autonomije ugraditi u ustav i zakone .
Vrhovna zakonodavna vlast treba biti dvodomna .Politiko organiziranje provodi se kroz sustav konkurentskih
stranaka .
CIVILNO DRUTVO podrazumijeva raznolikost tipova domainstva i izvora informacija , kulturnih
ustanova., komunalne slube , zdravstvene skrbi , obrazovanja .
OPI UVJETI otvoren pristup informacijama , obavijetenost graana o odluivanju u javnim poslovima ,
ope investicijske prioritete postavlja vlada .
Bit ovako shvaene demokracije je dvostrani proces preobrazbe drave i drutva .

WWW.BH-PRAVNICI.COM

18 WWW.BH-PRAVNICI.COM


DRUTVENA KRIZA , RAT , DEMOKRACIJA

Drutvena kriza i ratno stanje nisu uvjeti koji pogoduju razvoju demokracije . U uvjetima kriznog drutvenog i
ratnog stanja nije mogua puna demokracija , ali su mogui i barem neki demokratski procesi na odreenim
segmentima drutvene organizacije i funkcioniranje politikog sustava .
Svaki napor je hvale vrijedan koji se ulae da se demokracija i demokratska tradicija drutva ouvaju i razvijaju
tamo gdje je to mogue . Stvarnu demokratsku opredijeljenost pojedinca ili stranke ne treba cijeniti samo po
deklarativnom opredjeljenju ve po stvarnom ponaanju u konkretnim uvjetima .
Demokraciju ne treba cijeniti samo po tome to ona donosi i afirmira ve i po tome to ona spreava .
Predstavnici cikline teorije kretanja drutva iznose tezu po kojoj prekomjerna demokracija moe izraditi u
anarhiji .
Demokracija uvijek podrazumijeva vladavinu naroda , ali i vladavinu zakona . ak ni anarhija nije stanje
bezvlaa , oni su se zalagali za ukidanje drave , ali ne i funkcija koji ona obavlja .
Demokracija u jednom drutvu nikada ne moe biti previe , ona ne moe voditi u drutvenu krizu .
U vrijeme krize najbre propadaju totalitaristiki sustavi , a karakterizira ih sve ono to je suprotno demokraciji :
jedna vladajua ideologija nametnuta svim drugim oblicima svijesti , neprestani teror i nasilje bez potivanja
ljudskih prava i sloboda , centralizirana ekonomija.

IZRAVNA , POSREDNA , FORMALNA I STVARNA DEMOKRACIJA

Postoji jo i graanska , socijalna , elitna , masovna , liberalna i konzervativna demokracija .

IZRAVNA ILI NEPOSREDNA DEMOKRACIJA

Oblik demokracije u kojem narod izravno sudjeluje u donoenju politikih odluka
Ova demokracija postoji i praktiki se ostvaruje na 2 naina :
1. oblik izravnog sudjelovanja od strane svih graana npr. referendum
2. razni oblici lokalne samouprave kroz skuptine lokalnih zajednica
Idealno zamiljena demokracija nigdje danas u svijetu ne postoji .
Bila bi teko ostvariva , zato je nalazimo u teoriji samo kod socijalista .

POSREDNA DEMOKRACIJA

Oblik posrednog odluivanja neposredno izabranih narodnih predstavnika koji odluuju u parlamentu u ime
naroda . Izbori su izravni i demokratski .
Ovdje je izraena stvarna demokracija ako predstavnika tijela donose odluke polazei od pretpostavljenih
interesa naroda .

WWW.BH-PRAVNICI.COM

19 WWW.BH-PRAVNICI.COM


FORMALNA I STVARNA DEMOKRACIJA

Raspravlja o kapitalistikom i socijalistikom sustavu . Zapadni teoretiari su isticali prednosti graanskog
drutva i viestranakog politikog sustava jer je utemeljeno na konkurenciji stranaka , misli , ideja , roba ,
kapitala . Teoretiari marksizma brane socijalistiki sustav i istiu da je graanska demokracija formalna . Ovdje
je odluivanje posredovano , a vlast otuena od naroda . Stvarna demokracija je ona gdje su kroz institucije
politikog sustava i u postupku donoenja vanih odluka stvoreni mehanizmi koji osiguravaju da barem veina
naroda sudjeluje u odluivanju .

FORMALNA DEMOKRACIJA

Je ona gdje postoje smo odreeni oblici narodnog izjanjavanja , ali to je samo radi farse i zadovoljavanja forme
.
Stvarna demokracija je samo ona gdje su izbori slobodni i demokratski i gdje je doputeno viestranako
politiko organiziranje i izborno natjecanje gdje je za sve nacije osiguran jednak poloaj .


DEMOKRACIJA I DIKTATURA

Diktatura je negativni antipod demokracije i nitko je ne eli i oni koji je uvode nisu za to , ali to im je jedini
nain za opstanak na vlasti .
DIKTATURA vladavina jedne ili vie osoba koji prisvajaju i monopoliziraju vlast u dravi i izvravaju je bez
ogranienja .
Ono to odreuje diktaturu nije samo broj ljudi ve i nain vrenja vlasti .Ona dovodi do stagnacije i dekadencije .
Za diktaturu se odluuju one snage koje ele vlast po svaku cijenu . Socijalne funkcije diktature su koncentrirane
oko vrenja vlasti . Diktatura moe trajati samo odreeno vrijeme . Ma kakav nain uvoenje diktature bio
vaanje da se njeno trajanje odredi na to krai rok . Ako je ustav neke drave demokratski , onda je diktatura
svako ukidanje demokratskih naela . Svaka dravna vlast moe prerasti u diktaturu , a to e se dogoditi kada se
onemogui ostvarivanje zajednikih prava i sloboda .

IZRAZITI PRIMJERI DIKTATORSKOG REIMA
1. FAIZAM reakcionarni socijalno politiki pokret nastao izmeu dva sv . rata , utemeljen na reakcionarnoj
ideologiji koja je izraziti konzervativna .
Faizam je olien u stavu : SVE ZA DRAVU , NITA PROTIV DRAVE , NITA MIMO DRAVE ,
karakterizira ga monopolizirani poloaj vladajue stranke , zabrana formiranja drugih , karakterizira ga
ekstremni nacionalizam i ovinizam utemeljen na velianju vlastitog naroda i isticanje mrnje prema drugima
2. STALJINIZAM slian je faizmu , po sveopem totalitarizmu drave , kultu neprikosnovenog voe ,
dekadenciji i grubom krenju ljudskih prava , zabrani politikih stranaka , masovnom stradanju pojedinaca i
naroda . Razlike proizlaze iz drutvenopovijesnih uvjeta u kojima je nastao staljinizam .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

20 WWW.BH-PRAVNICI.COM

POLITIKI SUSTAV , LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
OPE ZNAENJE I VRSTE LJUDSKIH SLOBODA I PRAVA
Svako suvremeno drutvo nastoji izgraditi politiki sustav uz maksimalno uvaavanje ljudskih prava i sloboda .
Ustav RH utvruje najvie vrednote ustavnog poretka : sloboda , jednakost , nacionalna ravnopravnost ,
mirotvorstvo . Ljudska prava i slobode ine bit demokracije , ona ne moe postojati ako su ugroena temeljna
prava i slobode . Brojna ljudska prava i slobode afirmirana su u zemljama slobodnog svijeta , gdje su postale
nezamjenjive dijelom strukture drutvenih vrijednosti .

PRIRODNA I DRUTVENA ( STEENA ) PRAVA I SLOBODE
na temelju kriterija njihova porijekla

PRIRODNA to su ona prava koja pripadaju ovjeku kao biolokom biu .
To su : pravo na ivot , na zdravlje , tjelesni integritet , na zdravu okolinu .
Iz ovih postavki izala je poznata teorija prirodnog prava jedan od utemeljitelja je an ak Russo koji smatra
da priroda ini ljude jednakima , a da ih drutvo kvari posredstvom privatnog vlasnitva . ovjek se raa kao
slobodni bie , a posvuda u drutvu ivi u okovima koji su mu nametnuti .
DRUTVENA prava koja ovjek stjee ivei u zajednici s drugim ljudima .
Ona mu ne pripadaju roenjem ve ih stjee radom i razvitkom .
HOBS priroda stvara ljude nejednakima , u njoj vlada borba ovjeka , ovjek je vuk . Da bi to sredstvo
prevladalo bitna je drava koja e uspostaviti red . Intervenciju drave u smislu privremenog ograniavanja
prava i sloboda kada su ugroeni vii , opi interesi , predviaju ustavi svih svjetskih zemalja .
Sociolozi objanjavaju slobodu kao pitanje odnosa pojedinca i zajednice . Pojedinac ima onoliko slobode koliko
mu osigura kolektivitet . U suvremenom ljudskom drutvu sloboda se se ne oituje kao pravo ovjeka da radi sve
to hoe. U modernom drutvu sloboda je ograniena dvostruko :
1.ustavima i zakonima drave tako da pojedinac moe koristiti samo ona prava u mjeri koja su odreena i
zajamena ustavom i zakonom.
2.Pojedinac se moe koristiti svojim pravima dok ne ugrozi slobodu drugog .

OSOBNA I KOLEKTIVNA PRAVA I SLOBODE

Podijeljena su s obzirom na to tko ih uiva : pojedinac ili kolektivitet.

1.OSOBNA PRAVA I SLOBODE
To su prava koja propadaju ovjeku kao pojedincu i koja tite njegovu osobnost .
Suvremeni drutvo nastoji zatititi niz osobnih svojstava ovjeka : ast , ugled , dostojanstvo , privatnost , intimu
. Svaki je ovjek svijet za sebe , ima svoju povijest , ivotopis , ego , nijedan ovjek , nije identian s drugim .
a) pravo na tajnost osobnih podataka ima za cilj osigurati integritet osoba i zatitu osobnosti ovjeka . Svakom
se jami sigurnost i tajnost tih podataka .
b) pravo na nepovredivost doma i pisma zajamena su u svakom demokratskom drutvu , ureeno je i provodi
se po pravnim normama .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

21 WWW.BH-PRAVNICI.COM

c) sloboda kretanja i nastanjivanja ograniavanje slobode kretnje pojedincu mogu izrei samo ovlateni
sudbeni organi , u ratu i drugi organi .
d) pravo na slobodu miljenja jedno od temeljni prava pojedinca u suvremenom svijetu .To je i sloboda govora
.
e) sloboda vjeroispovijesti - sloboda zajamena ustavom , pravo pojedinca da na slobodne dane u vrijeme
blagdana , sloboda religijskih uvjerenja
f) pravo azila pravo utoita zajameno strancu u naoj dravi i drugim .


3. KOLEKTIVNA PRAVA I SLOBODE

To su prava osigurana kolektivima i ono ta prava uivaju , to su nacionalne slobode i prava bez koji su
nezamislivi suvremeni politiki sustavi .
Osobito su vana ova prava u sloenim dravama gdje se javljaju nacionalne borbe , a politiki sustavi moraju
uvaavati njihova kolektivna prava .

POLITIKA I SOCIJALNA PRAVA

POLITIKE SLOBODE I PRAVA

1. SLOBODA I PRAVO UDRUIVANJA jedno od temeljnih politikih prava . To je prije sveg sloboda
organiziranja , registriranja i djelovanja politikih stranaka . Sva suvremena drutva dozvoljavaju politiki
pluralizam . Pitanje slobode politikog organiziranja jedan je od odluujuih pokazatelja je demokratinosti .

2. SLOBODA GOVORA I JAVNOG OKUPLJANJA - politiko udruivanje zahtijeva slobodu javnog
okupljanja politikih istomiljenika i javnog govora o svim pitanjima veznim za donoenje politikih odluka .
Demokracija ne moe biti ako odluke rukovodstva nisu podlone kritici javnosti .

3. BIRAKO PRAVO aktivno i pasivno
To je pravo graanina da bude biran na sve javne funkcije odnosno da on bira .

4. DOSTUPNOST JAVNIH SLUBI podrazumijeva da su svi graani , bez obzira na nacionalnost , rasu ,
imovno stanje mogu pod jednakim uvjetima biti primljeni u javne slube i raditi .

5. PRAVO PETICIJE - svaki graanin ima pravo slati pretpostavke , pritube , ,davati prijedloge dravnim i
drugim javnim tijelima i od njih dobiti odgovor . To pravo imaju i grupe i pojedinci .

SOCIJALNO EKONOMSKA PRAVA I SLOBODE

1. PRAVO VLASNITVA legalno steena imovina u demokratskom drutvu je zatiena pravnim normama i
WWW.BH-PRAVNICI.COM

22 WWW.BH-PRAVNICI.COM

cijelim sustavom institucija koje su skrbe da vlasnik moe biti miran i siguran i da imovinom slobodno raspolae
. Drava nema pravo polagati u vlasnika prava .

2. PRAVO NA RAD I SLOBODU RADA - za regulaciju ovih prava doneseni su brojni meunarodni akti :
Povelja UN , Deklaracija o pravima ovjeka , Meunarodni pakt o socijalnoj kulturi i ekonomskim pravima .
Realizacija ovog prava uvelike ovisi o stanju gospodarstva :
a) pravo na postizanje zajamenog zaposlenja
b) pravo na zatitu od tetnih posljedica nezaposlenosti
c) iskljuenje diskriminacije pri zapoljavanju

3. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST graani koji su ostvarili pravo na rad moraju biti socijalno
osigurani za sluaj bolesti , starosti , za nezaposlene pravo na naknadu zbog privremene neuposlenosti .

4. PRAVO NA SINDIKALNO ORGANIZIRANJE I TRAJK pravo sindikalnog organiziranja regulirano je
aktima meunarodnog radnog i socijalnog prava . Povezano je s pravom trajka , jer sindikat je predvodnik
radnika za ostvarivanje njihovih socijalnih prava . Pravo trajka povezano je sa slobodom rada .

ZATITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA


Svako pravo koje nije zatieno moe biti onemogueno ili umanjeno . Zato svaka drava mora imati ustavom i
zakonom predviene institucije, mehanizme zatite prava . Pravo je neophodan instrument vlasti , drava stvara
pravo i titi ga od iskrivljavanja , naruavanja i pogrenog tumaenja .

1. ULOGA SUDA ZA LJUDSKA PRAVA ( PRAVA OVJEKA )

Pozicija ovog suda je utvrena , a ovlasti utvrene posebnim zakonom . Utemeljen je svagdje gdje ustavotvorac
smatra potrebnim , predviaju ga ustav F BiH , . Izmeu suda za ljudska prava i vrhovnog suda podijeljena je
nadlenost , kako bi se izbjegao sukob nadlenosti . Ovaj sud polazi od Ope deklaracije o pravima ovjeka
Prava i slobode koja se tite u F BiH , Okvirnim sporazumom o Federaciji BiH .
a) sve osobe u Federaciji imaju pravo na najviu razinu meunarodno priznatih prava i sloboda predvienih
meunarodnim dokumentima .
b) sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak u prvobitne domove
c) sve osobe imaju pravo povratka imovine koja su lieni tijekom etnikog ienja i nadoknadu imovine koja im
se ne moe vratiti
d) sudovi , upravna tijela postupat e suglasno ovim pravima i slobodama
e) F BiH e sudjelovati i suraivati s radom nadzornih tijela
f) KSSS e imenovati obdusmena

2. USTAVNA JAMSTVA SLOBODE I PRAVA I ULOGA USTAVNOG SUDA
WWW.BH-PRAVNICI.COM

23 WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ustav demokratskih drava nastoji normirati ljudska prava i slobode . Temeljna materija ustava :ljudska prva i
slobode , ustrojstvo vlasti u dravi .
Demokratsko drutvo nastoji osigurati dosljednu provedbu ustavnih normi , a to ini organiziranjem drutvenih
grupacija na razini nacija , drave .
Uvijek postoji raskorak izmeu normativnog i stvarnog , taj je raskorak vei ukoliko je drutvo politiki i
kulturno nerazvijeno .
Praktino ostvarivanje prava i sloboda ovisi o djelovanju sustava demokratskih institucija drutva , o
dostignutom stupnju demokratskog razvoja , o djelovanju prava . Ostvarivanje vlastite slobode jedino je mogue
ako ovjek slobodno osjea , slobodno promilja , slobodno govori i pie , slobodno radi i djeluje .

Ustavno sudstvo ima znaajnu ulogu :
1. potrebo je ustanovljenje Ustavnog suda ustavom neke zemlje
2. da su njime predviena ljudska prava

Specifinost funkcije Ustavnog suda on vri kontrolu zakona , podzakonskih i drugih normativnih akata i
njihove suglasnosti sa Ustavom .
Primarna mu je zadaa odluivanje o suglasnosti zakona sa ustavom . Posebna mu je zadaa rjeavanja sukoba
nadlenosti izmeu tijela zakonodavne , izvrne i sudbene vlasti . U RH ovaj sud odluuje i o odgovornosti
predsjednika Republike , a nadzire i programe politikih stranaka .Ustavni sud moe ponititi ili ukinuti uredbu ,
naredbu , statut ili poslovnik .
Ponitavanje akata ima za rezultat ponitavanje i svih negativnih posljedica koje su nastale primjenom tog akta
unazad .
Ukidanje zabrana proizvoenja tetnih posljedica u budunosti .

3. ULOGA OBDUSMENA U ZATITI LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

Institucija obdusmena se uvodi radi pomoi sudu za ljudska prava . Obdusmen je dunosnik koji se u
demokratskim zemljama bira radi vrenja nadzora nad radom organa dravne uprave i javnih slube s ciljem
ostvarivanja zakonitosti i zatite prava graana .
Postanak obdusmena je uvjetovan dvostrukim razlozima i potrebama :
- potrebom nositelja vlasti da ona bude to vie demokratizirana
- potrebom graanina da ostvare prava koja im jami ustav u demokratskom drutvu .

Obdusmeni vode podrijetlo iz daleke prolosti : Kine , antike Grke , Rima .
Osnovni im je zadatak bio saznati to narod misli o pojedinim inovnicima . Obdusmen je nastao u dobroj
namjeri : da se priblii vlast i puk , da se dosljedno realizira slovo ustava o pravima ovjeka i demokratskog
drutva . Obdusmen je prvi put uveden u vedskoj 1809 , a kasnije u Finskoj , Danskoj , V. B. Norvekoj .
Obdusmen je uvar i zatitnik prava i sloboda graanina , titi njegovo dostojanstvo , prava i slobode . On postoji
radi osiguranja poloaja ovjeka u drutvu .On je u slubi drave i svojim radom doprinosi demokraciji i
WWW.BH-PRAVNICI.COM

24 WWW.BH-PRAVNICI.COM

zakonitosti .
Ustonavljenje obdusmena u F BiH proizlazi iz preambule ustava s ciljem osiguranja pune nacionalne jednakosti ,
i s ciljem skladnog odnosa izmeu pojedinca i zajednice . Prava obdusmena : pokree postupke pri nadlenim
sudovima , sudjeluje u postupcima sudova , koristi pomo pravosudne policije , bira zamjenike uz pristanak
predsjednika federacije .
On ispituje djelatnost ustanova FBiH , nazoan je administrativnim sasluanjem .
OBVEZE OBDUSMENA duan je tititi ljudsko dostojanstvo , prava i slobode , otklanjati negativne
posljedice , podnositi izvjetaje nadlenom tijelu o svom radu .
U RH funkciju obdusmena vri puki pravobranitelj ( 8 god . )

POLITIKI SUSTAV I VJERSKE ZAJEDNICE

VJERA I VJERSKE ORGANIZACIJE
esto je dravna vlast zabranjivala vjerske organizacije koje joj nosu odgovarale . Suvremeno drutvo to nastoji
izbjei i omoguiti potpunu slobodu vjere . Pitanje slobode vjere , vjerskih organizacija i prava u suvremenom
drutvu jedan je od vanih pokazatelja politikog sustava vlasti .

FUNKCIONALISTIKA TEORIJA poklanja pozornost religiji kao znaajnom dijelu ukupnog ukupnog
sustava . E.Dirkem tvrdi da je drutveni ivot nemogu bez zajednikih vrijednosti i moralnih uvjerenja .Religija
jaa kolektivnu svijest .Parsons istie da je religija dio sustava kulture . , kao takva ona daje smjernice ljudsko
vladanju i ponaanju . Funkcionalistika teorija dovodi u vezu funkciju politikog sustava i funkciju religije . Taj
odnos je lake regulirati kada je on formiran na obostrano zadovoljstvo .
Sretna je ona zajednica u kojoj je uspostavljena optimalna harmonij meusobnih odnosa religijskih i politikih
grupa u kojoj su ti odnosi ureeni na obostrano zadovoljstvo i jedni ne proturjee drugima .

MARKSISTIA TEORIJA polazi od klasne analize i ima negativan stav o religiji i crkvi . Ova teorija polazi
od stava da je religija naklonjena vladavini bogatih nad siromanim , zagovara pasivan odnos ovjekova drutva
.
Ako se religija nemoe zabraniti onda se treba ukinuti odumiranjem . Ovaj se cilj moe postii ako se ukine
klasna podjela i uspostavi materijalna jednakost . Najznaajniji utemeljitelj ove teorije je Karl Marx koji istie da
je religija uvstvo bez srca i dua bezdunih okolnosti , ona je opij naroda .
Drugi predstavnik ove teorije je Fridrih Engels smatra da je religija samo fantastian odraz u ljudskom
glavama vanjskih sila koje vladaju svijetom . On smatra da ovjek nije spoznao te sile i ove njime vladaju , zato
je otuen .
Totalitarizam nastoji razoriti crkvu ili je podrediti uinivi je sredstvom vlastitog ideolokog aparata .

POLOAJ RELIGIJE I VJERSKIH ZAJEDNICA U POLITIKOM SUSTAVU

Poloaj religije u politikom sustavu ovisi o odnosu religije i politiki sustava . U zemljama gdje vlada
tolerancija , gdje su odnosi regulirani na obostrano zadovoljstvo , gdje se svaka strana pridrava normi , poloaj
WWW.BH-PRAVNICI.COM

25 WWW.BH-PRAVNICI.COM

religije je dobar .
Tamo gdje caruje netolerancija nastaju konflikti veih ili manjih razmjera . esto se dogaa da je taj odnos dobro
reguliran pravnim normama , ali postoji raskorak izmeu normativnog i stvarnog npr. u bivoj Jugoslaviji
postojala je formalnopravna nejednakost i stvarnopravna nejednakost izmeu lanova vjernika i ateista . Pojedini
znanstvenici su isticali da problem vlasti ne predstavljaju vjernici ve njihovo okupljanje u crkvi .Poloaj
Katolike crkve u pojedinim dravama bio teak problem posebno zato to vrhovni vjerski poglavar Crkve izvan
jurisdikcije politikog reima zemlje u kojoj ive katolici , pa ga se ne moe suditi kao obinog sveenika . U
politikoj i pravnoj praksi poznata su 3 modela odnosa politike i religije :

1. TEOKRATSKI MODEL - poiva na sjedinjenosti religije i ideologije . Favorizirana je jedna religija , a druge
imaju sekundarni poloaj . Drava takvu religiju potpomae , ali ipak u njoj nastaju konflikti oko toga na ijoj je
strani prednost . Religijske voe imaju status dravnih slubenika i plaa ih drava .

2. SUSTAV PRIZNATIH RELIGIJA drava priznaje vei broj ravnopravnih religija .Od prethodnog modela
se razlikuje po tome to nijedna nema vodeu ulogu , sline su po tome to postoje i nepriznate ( sekundarne )
religije .

ODVOJENOST RELIGIJE I DRAVE ovdje religija nema politiku ulogu ve ostaje religijska institucija koja
se bavi vjerom , a ne politikom . Ta odvojenost nije shvaena kao odbojnost , ve kao podjela rada i suradnje .
Karakteristike ovog modela su : potpuna privatnost svjetonazora pojedinih iskazivanja vjerskih osjeaja ,
sloboda nepripadanja nijednoj vjerskoj zajednici , zabrana raspirivanja vjerske mrnje i netrpeljivosti .



POLITIKI SUSTAV , POLITIKA KONTROLA I POLITIKA ODGOVORNOST JAVNE VLASTI


Stabilan demokratski sustav moe biti samo ako zajednicu ine odgovorni pojedinci , politike stranke ,
institucije , odgovorna vlada , parlament , ef drave .
1.VISOKA SVIJEST I POLITIKA KULTURA GRAANA -
to je vana pretpostavka za uspostavu i funkcioniranje demokratskog i politikog sustava . Drava moe biti
demokratska ako je velika veina graana disciplinirana u izvravanju svojih zadaa . Nema tog zakona koji se
moe sprovesti u potpunosti ako ga masa graana eli izigrati . Drava je duna graane navesti na poslunost .
Dabi se to postiglo inovnici trebaju svojim ponaanjem sluiti kao primjer drugima .Ako dranu administraciju
in korumpirani inovnici , onda je drava neunikovita u provedbi zakona . Opa drutvena kriza pogoduje
stvaranju masovnog krenja zakonitosti .

2. KONTROLA JAVNOSTI NAD RADOM INSTITUCIJA
Kontrola javnosti je od velikog znaaja za jaanje odgovornosti .Odgovornost je izraz civiliziranog drutva u
kojem vladaju : osobna sloboda , elementarna humanost , privatnost .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

26 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Granice odgovornosti vrlo su promjenjive i rastegljive , one variraju ovisno o drutvenim i politikim
prilikama . Odgovornost je obvezno polaganje rauna za ono to s inilo , a nije se smjelo initi , kao i za ono to
se nije inilo , a trebalo je . U demokratskim drutvima dosljedno se primjenjuje naelo prema kojem nitko nije
izuzet od odgovornosti pred zakonom .
Kriza odgovornosti drutvena bolest od koje nije imuno nijedno drutvo . Kriza vodi destabilizaciji drutva , a
esto vodi u anarhiju , kaos , bezvlae .

Vrste odgovornosti :

1. KAZNENE najtei oblik odgovornosti , poduzimaju je ovlateni dravni organi prema poiniteljima najteih
dijela .
2.PREKRAJNA ustanovljena je za blaa djela i manje opasne delikte
3. MORALNA za naruavanje moralnih normi
4. PROFESIONALNA za krenje profesionalne etike i norme odreenih profesija
5. POLITIKA ODGOVORNOST bitna pretpostavka jaanje drutvene discipline

Ovaj oblik odgovornosti ima specifinu sankciju , a to je smjenjivost . Autokratski i totalitarni oblici vlasti
odbacuju odgovornost politiara .Oblici politike odgovornosti . predstavnika , politiko- upravna , ministarska
odgovornost vlade , efa drave . Ovdje nije iskljuena kaznena odgovornost . Ako je neko smijenjen sa politike
funkcije , ne znai da nee kazneno odgovarati .

POLITIKA KONTROLA

To je oblik izvaninstitucionalne kontrole koju vre graani i birai s ciljem da utvrde koliko se njihovi izabrani
predstavnici pridravaju danih obeanja u predizbornoj promibi .
U politikoj teoriji poznat je tzv. IMPERATIVNI MANDAT koji podrazumijeva da predstavnik stranke mora
zastupati stav i glasati u parlamentu onako kako 5to od njega zahtijeva stranka .
Ovisno od okolnosti taj mandat je : STROG ILI FLEXIBILAN .
Za jaanje kontrole od velike je vanosti javnost rada svih institucija .



IV POGLAVLJE

POLITIKI SUSTAVI PROSTIH I SLOENIH DRAVA

PROSTE I SLOENE DRAVE I NJIHOV POLITIKI SUSTAV

Sloene drave bitno utjeu na strukturu njenog politikog sustava . Podjela na proste i na sloene drave nastala
je s obzirom da su neke drave UNITARNE ,a druge UNIJE .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

27 WWW.BH-PRAVNICI.COM

UNITARNA DRAVA drava koja je jedinstvena na cijelom teritoriju . U njoj nema saveza vlasti ni saveznih
institucija .Takva drava moe biti podijeljena na regije ( kotare , upanije ) , lokalne zajednice ( opine ) .
Sredinji organi vlast su jedini ovlateni donositi zakone i kontrolirati ih .
SLOENE DRAVE sastavljene su od vie drava , tako da postoji savezna drava i drava lanica . Svaka
drava ima svoj vlastiti ustav . Postoje savezne institucije , a neovisno od njih svaka drava lanica ima svoj
parlament , vladu i druge institucije .

UNITARNA DRAVA

1. nije sastavljena od vie drava
2. ima samo jedan ustav
3. ima jedinstven sustav sredinjih tijela vlasti ( parlament , vlada )
4. razdijeljena je na oblasti ( kotari )
5. politiki sustav uproten na sredinjoj razini
6. nije upitno pitanje dravnog suvereniteta
7. ima stabilan politiki sustav
8. odgovara tipu jednonacionalne drave ( drave nacije )

SLOENA DRAVA

1. sastavljena je od 2 ili vie drava
2. ima savezni ustav i ustave lanica
3. svaka drava lanica ima svoje paralelne organe vlasti ( parlament , vladu , vrhovni sud )
4. razdijeljena unitarnim granicama drava lanica
5. sloen politiki sustav / vie razina
6. ima kompliciran i manje stabilan politiki sustav
7. odgovara tipu vienacionalne drave

UNITARNA DRAVA

Centralizirana je kad izmeu sredinji i lokalni organa vlasti postoji odnos nadreenosti i podreenosti .
Decentralizirana je kad nema takvog odnosa izmeu organa ve lokalni organi imaju odreeni stupanj
samostalnosti .
Unitarne drave su neodrive u zajednicama sa vie konstitutivnih naroda . U takvim dravama dolazi do
naruavanja nacionalnih prava i sloboda . U unitarnim dravama izborni sustav je na naelu JEDAN OVJEK
JEDAN GLAS BiH je Daytonskim ustavom definirana kao sloena drava , ima dva entiteta .
Unitarne drave imaju jedan ustav , jednog efa drave , jednu vladu , jedan sustav pravosudnih organa .
U Europi unitarne drave su : Francuska , vedska , Nizozemska , Hrvatska , Grka , Maarska , Poljska .
SLOENE DRAVE sastavljene od dvije ili vie drava
Savezna drava ona koja djeluje na najirem teritoriju
WWW.BH-PRAVNICI.COM

28 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Drave lanice djeluju na dijelovima teritorija savezne drave .
Politiki sustavi ovih drava su manje stabilni .
UNIJA sjedinjenje , udruivanje drava .
Realna unija jedinstveni meunarodno-pravni subjekt , monarhijska zajednica
Personalna unija svaka drava je zaseban meunarodno pravni subjekt .
KONFEDERACIJA sloena drava , lanice vre povezane nego u uniji , a labavije nego u Federaciji .
FEDERACIJA vrst savez veeg broja drava .
To je savezna drava sastavljena od vie dravnih zajednica .

FEDERACIJA

1. konstitutivni akt , ima ustav
2. pravni odnos drave i graana izravan ; to je savezna drava
3. drave lanice nisu suverene
4. pravo lanica na odcjepljenje teko je ostvarivo
5. savezna vlast nije izvedena iz vlasti lanica
6. skuptina je organ dravne vlasti
7. ima jedinstvenu vojsku , porez , proraun
8. federalne jedinice nisu suverene
9. federacija je subjekt meunarodnog prava .

KONFEDERACIJA

1. konstitutivni akt ima ugovor , nema pravnog odnosa
2. to je savez drava
3. labava je povezanost lanica
4. odcjepljenje je lake ostvarivo
5. vlast izvedena od vlasti drava lanica
6. skuptina nije organ dravne vlasti
7. nema jedinstvenu vojku , porez , proraun
8. konfederacijske jedinice su suverene
9.konfederacija nije subjekt meunarodnog prava


POSTANAK, RAZVITAK I RASPAD BIVE JUGOSLAVENSKE FEDERACIJE I NASTANAK
SAMOSTALNIH DRAVA

Biva Jugoslavenska Federacija nastala je nakon I i II sv. rata kao umjetna tvorevina u ije temelje nisu bili
utkani interesi naroda koji su je sainjavali , ona je za sve vrijeme postojanja bila suoena sa krizom .
Izlaz iz tih kriza nije traen , umjesto da je izlaz traen u promjeni sustava , sustav je sve vie afirmiran .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

29 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Raspadom bive Jugoslavenske federacije pogodovale su odgovarajue subjektivne okolnosti :
1. opa kriza komunizma na meunarodnom planu . Da nije dolo do smjene komunista u SSSR- u ne bi to
uinjeno bilo ni u SFRJ u
2. negiran je komunizam i socijalizam jer nisu doveli do razvoja materijalnih proizvodnih snaga

Neposredni uzroci raspada SFRJ a teorijski i praktini

Teorijski uzroci uzroci ne mogu se traiti u zabludama marksistike teorije . Marksisti su miljenja da je samo
radnika klasa sposobna rijeiti nacionalna pitanja .
Oni su odbacivali svaku pomisao na uvoenje politikog pluralizma , komunistika partija je drala da ima pravo
na monopoliziranje vlasti .

Uzroci kraha bive Jugoslavenske federacije :

1. neprirodna , umjetna tvorevina bila je sloena i optereena proturjenostima , jedna drava , est naroda , tri
vjere , vie razliitih kultura .
2.razvitak vienacionalne federacije bio je optereen borbom velikosrpskog hegemonizma koji je traio
centralizaciju vlasti u Beogradu i tenjom ostalih naroda ostalih naroda za to veom samostalnosu .

2.ustavno ustrojstvo Jugoslavije je samo privid , stvarnost se bitno razlikovala od ustava, golem je bio raskorak
normativnog i stvarnog .
2. nedemokratski ustroj vlasti nije zamijenjen demokratskim

3. institucije politikog sustava bive Jugoslavije nisu se pokazivale vitalnim i sposobnim za prevladavanje krize
cjelokupnog politikog sustava

4. velikosrpska agresija na Sloveniju , Hrvatsku i Bi H bila je proeta tenjom za ostvarenje teritorijalnih
osvajanja .
Politiki sustav bive SFRJ imao je neke elemente demokracije , ali ipak mnogi su joj nedostajali najvie je
manjkalo politike kulture .
Posljedice raspada SFRJ katastrofalne su za narode koji su u njoj dugo ivjeli . Srpska imperijalna politika se
nije mogla pomiriti sa injenicom osamostaljenja Hrvatske , Slovenije , B i H iji su narodi svjesno donijeli
odluku . Pretvorila je zajedniku vojsku u vlastitu i izvrila nezapamenu agresiju .

Pozitivne posljedice ogledaju se u nastanku novih meunarodno priznatih drava , oslobaanja pozitivnog
kulturnog stvaralatva , jaanju demokracije , jaanju prava i sloboda .

V POGLAVLJE

OGLEDNI POLITII SUSTAVI
WWW.BH-PRAVNICI.COM

30 WWW.BH-PRAVNICI.COM

KLASIFIKACIJA POLITIKI SUSTAVA


Izvjesnu tekou klasificiranja sustava ini odabir kriterija njihovog razlikovanja . Platon i Aristotel temeljili sus
klasifikaciju prema broju sudionika u vrenju vlasti .

MONARHIJA oblik vlasti koju vri pojedinac kao nositelj suvereniteta .
ARISTOKRACIJA vlast koju vri aristokratska elita , nekolicina njih
DEMOKRACIJA vrenje vlasti od strane veine

Monteskje pravio drugaiju klasifikaciju , uoavao tri oblika vlasti

1. REPUBLIKA demokratska i aristokratska
U demokratskim na vlasti je veina naroda , a u aristokratskim veina aristokracije
2. MONARHIJA - na vlasti je pojedinac ( car ) koji po vlastitom nahoenju upravlja dravom .
3. DESPOCIJA oblik vlasti koji karakterizira odsutnost svake demokracije , gdje je narodna volja podreena
volji vladara .

Divere tvrdi da postoji takmiarski , polutakmiarski i autoritarni sustav .
Gurvi smatra da u suvremenom drutvu postoje sustavi sa dirigiranom ekonomijom koja odgovara razvoju
kapitalizma .

Veber sve je sustave svrstao u tri grupe :
1. oblici vlasti koje karakterizira patrijarhalna tradicionalna vlast
2. karizmatska vlast koju kontrolira voa temeljem uroenog maginog smisla
3. racionalne , birokratske i pravne drave .

Pai dijeli sustave u tri grupe :
1. buroaski parlamentarni , predsjedniki i konventski politiki sustavi
2. socijalistiki sustavi istonoeuropskih zemalja i Kine
3. sustavi zemalja u razvitku

Lajsersons dijeli sustave na . jedno , dvo i viestranake

Prema kriteriju demokracije sustavi se dijele na :

- demokratski u njima je prihvaeno naelo vladavine veine graana , doputeno je sudjelovanje na izborima i
djelovanje vie politikih stranaka .
- autokratski uz njima vlada volja pojedinca na vlasti

WWW.BH-PRAVNICI.COM

31 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Podjela sustava prema naelu odnosa nositelja javne vlasti :

1. PARLAMENTARNI SUSTAV vlada ima izvrnu , a parlament zakonodavnu .
Ovaj sustav egzistira na naelu podjele vlasti , naglasak je na kljunoj ulozi parlamenta . Posebni organi imaju
zakonodavnu , izvrnu i sudsku vlast . Utemeljitelj ovog naela je John Lock , a razradio ga je Monteskje .

2.SKUPTINSKI SUSTAV utemeljen je na naelu jedinstva vlasti .
Ovaj sustav utemeljen je na sjedinjenju svih funkcija vlasti u jednom organu . Tijela izvrne i sudbene vlasti
imaju odreen stupanj samostalnosti , ali je ipak cjelokupna vlast objedinjena u skuptini ; MARKSISTIKI
SUSTAV

2. PREDSJEDNIKI SUSTAV utemeljen na naelu podjele vlasti
Ovdje ef drave ima u svojoj nadlenosti cjelokupnu izvrnu vlast , a ima i prerogative u domenu zakonodavne
vlasti .

Prema kriteriju brojnosti politiki sustavi mogu biti :

1. JEDNOSTRANAKI politiki sustavi u kojim svu politiku vlasti ima jedna stranka , vladajua je
ideologija te stranke koja nema konkurenciju .
2. VIESTRANAKI sustavi u kojima postoji vie stranaka .Postoje i samo formalno viestranaki sustavi , a
vladajua stranka dominira nad ostalima Kina
3. DVOSTRANAKI sustav u kome je organizirano vie stranaka , a birako tijelo je rasporeeno nq dvije ,
jedna je na vlasti , a druga u opoziciji .




VIESTRANAKI POLITIKI SUSTAVI

POLITII SUSTAV S A D

Povijesni razvitak ovog politikog sustava povezuje se s donoenjem Ustava 1787.god.
SAD SU SLOEN ZAJEDNICA KOJA JE U POETKU IMALA 13 KOLONIJA .
Ustav SAD a ima svega 7 lanaka , od njegovog donoenja je prolo vie od 200 god . a nije integralno
mijenjan Predsjednik ima velike ovlasti , nositelj je izvrne vlasti , a bira se na period od 4 god .
ODNOS PREDSJEDNIKA I VLADE ustavom su obje institucije razgraniene . Vlada je tu da bi predsjednik
uspjeno obavljao svoju funkciju . Zakonodavnu vlast vri kongres , izvrnu vlast predsjednik , a sudbenu
Vrhovni sud .
Vlada je u funkciji podrke predsjedniku , njegov savjetodavni organ .
lanovi vlade su tajnici ima ih 12, a tri su po rangu via .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

32 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Predsjednik potpisuje zakone , a nepotpisane zakone predsjenk vraa . Kongresu , da bi stupio na snagu trebaju
ga usvojiti oba doma kongresa 2/3 veinom . Postoji i TZV. epni veto nastaj kad kongres zakljui rad prije
isteka roka od 10 dan u kojem predsjednik vraa nepotpisani zakon .
Predsjednik se bora na izborima neposredno od strane graana na 4 godine . Za svoj rad predsjednik nije
politiki odgovoran , ali moe odgovarati kazneno .

KONGRES najvie predstavniko i zakonodavno tijelo , a ine ga PREDSTAVNIKI DOM I SENAT .
Predstavniki dom ima 435 kongresmena , biraju se proporcionalno odreeno brojem stanovnika .
Svaka savezna drava mora biti zastupljena sa najmanje jednim predstavnikom za ubiranje prihoda . Senat
sainjava po 2 senatora iz svake savezne drave . Biraju s na 6 god . od strane zakonodavnog tijela . Rad
kongresa se obavlja u odborima Dom ima 22 stalna odbora ;147 pododbora , a senat 15 stalnih i 90 pododbora .

Vrhovni sud suce imenuje predsjednik uz miljenje senata .
Suci nosu odgovorni , predsjednika biraju doivotno.
Najvanija funkcija suda je kontrola ustavnosti i zakonitosti .
Ljudska prava i slobode , na visokoj su razini pravne regulative .Federalne vlasti imaju ogranienja u pogledu
mogunosti suavanja osobnih , individualnih prava graana . SAD se protivi prisilnom uvoenju
nedemokratskih politikih reima vojnom puevima , ilegalno smjenjivanje efova drava i vlade .

Politike stranke mnogi smatraju da je SAD dvostranaka drava :
1. DEMOKRATSKA - najstarija politika stranka SAD a , utemeljena 1792 god. Ova stranka zalae za javnu
kontrolu nad vladom i drugim institucijama za demokratski izborni sustav , razvitak i ouvanje individualnih
ljudskih prava i sloboda .
2.REPUBLIKANSKA znatno je mlaa , osnovana je 1854.god.
U izbornim kampanjama ove se stranke razlikujuju u nijansama oko naina rjeavanja pitanja . Ova stranka
okuplja predstavnike krupnog industrijskog kapitala .
SINDIKATI oni imaju razraene usmene i pismene kodekse kojima se prenose dominantni stavovi : zalau se
za odravanje nadnica na postojeoj razini odnosno na njihovo poveanje .
INTERESNE GRUPE grupe ljudi koji imaju sline ili istovjetne interese , povezuju se da bi te interese lake
ostvarili ; usmjereni su na 4 smjera : djeluju na zakonodavna tijela , izvrnu vlast , na sudove i na javno miljenje
LOKALNA SAMOUPRAVA oituje se kroz razne oblike samostalnog odluivanja u lokalnim zajednicama .
Osobito je vana funkcija gradonaelnika .


POLITIKI SUSTAV FRANCUSKE

Ovaj sustav ima dugu povijesnu tradiciju . Posebno je bila utjecajna francuska buruarska revolucija iz
1789.god. Francuski sustav je utemeljen na naelu podjele vlasti . Parlament bora predsjednika . Prve etiri
republike u Francuskoj su batinile iskustvo iz sustava V. B . ; tek peta republika unosi polupredsjedniki sustav
.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

33 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Poloaj predsjednika u ostvarivanju izvrne vlasti slian je poloaju predsjednika SAD a , ali on ovdje ima
znatno manje ovlasti .
Dio izvrne vlasti pripada vladi koja ima odreen stupanj aunomije i odgovornosti .
PREDSJEDNIK DRAVE bira se na 7 godina opim izborima , apsolutnom veinom . Biraju ga graani
izravno na izborima ,tajnim glasovanjem . Oni imaju predsjednika vlade , ministre , predsjedava sjednicama
vlade , supotpisnik je akata Vlade i Skuptine , on ima suspenzini veto na zakone , ovara i zakljuuje izvanredne
sjednice parlamenta , odluuje o pomilovanju , moe biti osumljien za veleizdaju , sudi mu visoki sud Pravde .
VLADA organ za provedbu i funkcioniranje izvrne vlasti , odgovorna je za rad predsjedniku , djelom i
parlamentu .
PARLAMENT nositelj zakonodavne vlasti , ima dva doma , a ine ga Nacionalna skuptina i Senat . Imaju
jesensko i proljetno zasjedanje . Skuptina odgovara za rad predsjedniku vlade , vlada odgovara skuptini ali ne i
senatu . Parlament je ogranien u svom radu , ne moe regulirati sva zakonodavna pitanja jer bi uao u teren
Vlade .Skuptina ima poslanike 5.god. ; ima 487 poslanika , senat ine senatori , bira ih posebno izborno tijelo
na period od 9 god. Tako to se svake 3 god. Mijenja 1/3 senata . Poslanici se biraju neposrednim izborima .

POLITIKO ORGANIZIRANJE

Francuska je zemlja viestranake demokracije . Postoje stranke ljevice i stranke desnice .
Ljevica socijalistike i komunistike stranke .
Desnica graanske stranke / pokret okupljanja za republiku dugolisti .
Centralizam je glavna odlika francuskog politikog ivota .
Uspjeh i pobjedu odnose oni koji imaju najbolju promibu .
LOKALNA SAMOUPRAVA I REFERENDUM oblici izravnog sudjelovanja graana u odluivanju na razini
ue lokalne zajednice .To se vri kroz sindikate . Referendum raspisuje vlada kad se donose odluke vane za
naciju i dravu .

POLITIKI SUSTAV VELIKE BRITANIJE

V.B. je ustavno parlamentarna monarhija sa kraljem na elu . U V.B. je vrlo rano dolo do snanog razvitka
kapitalistikog, industrijskog naina proizvodnje .
Imala je golemo kolonijalno carstvo , ali s vremenom je izgubila presti koji je imala pa su se pokazali znakovi
krize . Engleska nikada nije imala pisani ustav .
Izvori su bili : povelje, konvencije , statuti .
Engleski sustav karakterizira snana funkcija parlament i njemu odgovorne vlade .
PARLAMENT najvanija institucija ovog politikog sustava sastoji se od : DOMA NARODA ( G. D. ) , I
DOMA KOMUNA ( D.D.) .
To je najvie predstavniko i zakonodavni tijelo u kome se vode otre i une rasprave .
MONARH on vlada u parlamentu , ali ne upravlja njime . V.B. je formalno monarhija , a u biti je
parlamentarna republikanska drava u kojoj kralj nema utjecaja na donoenje politikih odluka . Monarh nije
formalno odgovoran nikome , u njegovo ime odgovornost preuzima vlada . On podnosi vladi izvjetaj , njegova
WWW.BH-PRAVNICI.COM

34 WWW.BH-PRAVNICI.COM

ustavna ovlast je da proglaava i potpisuje zakone usvojene u oba doma .
GORNJI DOM ( dom lordova ) ine ga nasljedni perovi i pravni lordovi .
On raspolae pravom suspnzivnog veta , moe dva puta odloiti usvajanje zakona , on je najvii apelacijski sud
za pitanje kaznene odgovornosti .
DONJI DOM ( dom komuna ) ini ga 650 poslanika izabranih na opim izborima. To je vaniji dom
Parlamenta . On bira vladu koja mu je odgovorna . To je tijelo u koje moe biti izabran svatko ko na opim
izborima dobije najvei broj glasova .
Parlament V.B. se razvio u 13.st. iz savjeta , ine ga crkveni vjerodostojniji .
VLADA organ koji bira Donji dom i njemu je odgovoran za funkcioniranje izvrne vlasti . Vladu sastavlja
voa najjae stranke u Parlamentu .
Kabinet vlade ministara . Svaki poraz vlade u parlamentu moe znaiti njenu ostavku , a ta ostavka znai
rasputanje parlamenta to je oruje vlade kojim ona dri parlament u pokornosti .

USTAVNI SUD budui da velika Britanija nema pisani Ustav ve on postoji samo u formalnom smislu , tako i
ustavno sudstvo postoji samo formalno .
Ustavna pravila se izvode iz etiri vrste izvora :
1. ZAKONSKO PRAVO kojim parlament ureuje ustavna pitanja
2. OBIAJANA PRAVILA uobliena sudskim odlukama
3. PRAVILA I OBIAJI koji tradicionalno vae u parlamentu
4. USTAVNE KONVENCIJE I ZNANSTVENI AUTORITETI iz oblasti ustavnog prava
POLITIKO ORGANIZIRANJE dvostranaki ( laburisti i konzervativci)
LABURISTIKA STRANKA utemeljena 1900.god. , stranka lijeve orijentacije .
Ona je ili na vlasti ili u opoziciji u odnosu na parlament
KONZERVATIVNA STRANKA tei ouvanju politikog tradicionalizma .


POLITIKI SUSTAV VICARSKE


vicarski Ustav je jedan od najstarijih pisanih ustava .
vicarska je konfederacija , stvaranju ove drave pridonijeli su njeni vodei kantoni . Prvi ustav je donesen
1848.god. Ustav koji je danas na snazi see iz 1874.god . vicarska je ureena kao sloena drava u kojoj je
suverenost podijeljena izmeu savezne drave i kantona . Politiki sustav je izuzetno stabilan . vicarska ima
mnoge elemente federacije federalne jedinice su 23 kantona i 2 polukantona .

FEDERALNI ORGANI VLASTI Savezna skuptina , Savezno vijee , Savezni sud .

1.SAVEZNA SKUPTINA najvii organ vrhovne vlasti , ogranieno je njeno mijeanje u nadlenost sudova .
Dvodomna je i ima nacionalno vijee i vijee drava .
a)NACIONALNO VIJEE ima 200 poslanika vicarskog naroda .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

35 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Broj poslanikih mjesta odijeljen je po kntpnima razmjerno broju stanovnika .
Biraju se svake 4 godine na neposrednim izborima . Predsjednik nema stalnu funkciju .
b)VIJEE DRAVA ima 46 poslanika , o dva uooslenika iz kantona i po 1 iz podkantona .Vijee bira
predsjednika za svako redovno i izvanredno zasjedanje . I u nacionalnom i u vijeu drava odluke se donose
apsolutnom veinom glasova , savezni zakoni se usvajaju uz danu suglasnost oba vijea .

USTAVNE NADLENOSTI SAVEZNE SKUPTINE

1. zakoni o organizaciji i nainu izbora saveznih organa
2. zakoni i odluke koje su ustavom stavljene u nadlenost saveznih institucija
3. izbor saveznog suda , kancelara i glavnog zapovjednika savezne vojske
4. plae i nagrade lanova organa konfederacije i osnivanje stalnih javnih slubi
5. savezi i ugovori sa stranim dravama i odobravanje ugovora kantona
6. usvajanje prorauna , zakljuenje zajmova , rjeavanje albi , revizija ustava

3. SAVEZNO VIJEE ima 7 lanova , u nadlenosti ima izvrnu vlast , vri funkciju savezne vlade , Mandat
im je 4 godine po isteku mandata mijenja se cijeli sustav vijea .
Nadlenost saveznog vijea .
- upravlja saveznim poslovima , skrbi o potivanju Ustava , predlae savezne zakone i skrbi o sigurnosti zemlje ,
predlae proraun .
4. SAVEZNI SUD najvia sudaka instanca , sudi u graanskim sporovima izmeu konfederacije i kantona ,
sporovima izmeu kantona , u sporovima koji se odnose na apatride , sudi i u kaznenoj materiji za veleizdaju ,
pobunu i nasilje , zloine , rjeava sukobe nadlenosti .
REFERENDUM I NARODNA INCIJATIVA vrlo raireni oblici izravnog demokratskog odluivanja graana
u donoenju politikih odluka .
POLITIKO ORGANIZIRANJE primjerno demokratskoj tradiciji .
Postoje tri osnovne stranke koje se nalaze u stanju meusobne relativne ravnotee snaga . Postoje stranke
konzervativne , liberalne i socijalistike orijentacije . Najduu tradiciju imaju : socijaldemokratska stranka ,
kransko demokratska narodna stranka , narodna stranka , liberalno demokratski savez .




KANTONALNA VLAST

Kantoni imaju svoje ustave i velik stupanj samostalnosti . Oni imaju potpunu samostalnost u svim pitanjima
osim u onim koja u saveznim ustavom dani drugim institucijama .
vicarska je najproturjenika ali i najpostojanija Europska drava . Jednakost graana pred zakonom zajamena
je saveznim ustavom .

WWW.BH-PRAVNICI.COM

36 WWW.BH-PRAVNICI.COM

JEDNOSTRANAKI POLITIKI SUSTAVI

POLITIKI SUSTAV KINE

Kina je u poetku bila carevina u kojoj su se smjenjivale razne dinastije . Do nastanka suvremene Kine ona je
pretrpjela nekoliko graanski rtova . Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta , njezina je povijest nedovoljno
istraena .
Postanak suvremenog politikog sustava u Kini vezan je za socijalistiku revoluciju . 1949.god.proglaena je
Narodna Republika Kina ; prvi ustav donesen je 1954god. Politiki sustav je izgraen u sustavima marksizma i
lenjinizma i na uenju voe kineske revolucije Mao Ce Tunga .
Kineski sustav karakterizira potpuna prevlast vladajue stranke , stranaki voa je ef drave. U tenji za
izgradnjom socijalizma , Kina je prola velike kunje .
U poetku je proklamirana politika 100 CVJETOVA koji su simbolizirali komunalno drutveno ureenje , nakon
toga politika TRI CRVENE ZAASTAVE simbolizira obnovu i ubrzan razvoj socijalistiki misli .Politika
VELIKOG SKOKA simbolizira preobrazbu kineskog narodnog gospodarstva .

1.NACIONALNI NARODNI KONGRES ( NARODNA SKUPTINA ) jednodomno zakonodavno tijelo ,
zastupnike posredno bira kongres u provovincijama , kotarevima i gradovima .To je najvii organ dravne vlasti
koji ima znaajne ovlasti i donosi ustav, zakone , imenuje predsjednika , lanove Dravnog savjeta , bira stalni
komitet .
Mandat kongresa je 5 god. , on ima izbornu funkciju .

2.STALNI KOMITET to je kolektivni ef drave , bira ga Kongres . Njemu odgovara stalni komitet , tumai
ustav i zakone , nadzire rad dravnog savjeta , Vrhovnog suda , odluuje o imenovanju lanova Vlade , mijenja
odluke lokalnih organa .

3.PREDSJEDNIK REPUBLIKE ova institucija uvedena je 1982 god. Ne bira se na izravnim izborima ve ga
bira Nacionalni kongres kojemu i odgovara .

4. DRAVNI SAVJET to je kineska vlada , koja u svojoj nadlenosti ima egzekutivnu vlast : osigurava
rukovoenje radom ministarstava i drugih lokalnih organa , priprema i provodi dravni proraun , brine o
sigurnosti zemlje , imenuje dravne inovnike , predlae zakone , odgovara kongresu , stalnom komitetu .
5. VRHOVNI SUD najvie sudbene instance , ima velike kasacijske i kantonalne ovlasti . Politiki sustav Kine
karakterizira jedinstvo vlasti .

POLITIKO ORGANIZIRANJE viestranako je , deklarativno ali je de facto jednopartijsko . Komunistika
partija je osnovna , najvanija i rukovodea .
Temeljno naelo unutarnjeg organiziranja u Kini je demokratska centralizacija . Jo su postojale :
Revolucionarni komitet Komitanga , Demokratski savez , Kineska seljaka i radnika partija , Kinesko udruenje
za unapreenje demokracije .Kina je unitarna vienacionalna drava ustrojena na naelu ravnopravnosti .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

37 WWW.BH-PRAVNICI.COM





MJEOVITI POLITIKI SUSTAVI NOVOSTVORENIH DRAVA
POLITIKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Ovaj sustav raen je o uzoru na razvijene zemlje zapadne demokracije , po irokim ovlastima predsjednika
drave , slian je politikom sustavu SAD . Prvi povijesni dokument iz RH datira iz 879 god . kada je rimski
papa Ivan VIII izdao povelju o priznanju krune hrvatskog kralja kneza Branimira .Od tada je Hrvatska u sastavu
: hrvatsko ugarskog kraljevstva , Austo ugarske monarhije , Jugoslavije . . Zavretkom I sv. rata Hrvatska je
u sastavu prve Jugoslavije .
1991 sabor RH je donio odluku Deklaraciju o proglaenju suverenosti i samostalnosti .
16.12.1991.Vijee Europe donijelo je Smjernice za priznanje novih drava u istonoj Europi i SSSR u .
Donesene su amandmanske promjene Ustava, ali nisu bile dovoljne .
21.12.1990 god. Donesen je ustav RH ; njegove institucije .

1.PREDSJEDNIK REPUBLIKE vrhovni dravni poglavar velikih ustavnih ovlasti .On zastupa dravu u zemlji
i inozemstvu , odluuje o osnivanju diplomatskog predstavnitva , prima vjerodajnice i opozivna pisma
diplomatskih predstavnika , raspisuje izbore za oba doma sabora , podnosi Zastupnikom domu na potvrdu
uredbe , na prijedlog i uz supotpis vlade moe raspustiti zastupniki dom .
U odnosu prema vladi imenuje i razrjeava mandatora za njen sastav , postavlja predsjednika vlade , imenuje i
razrjeava ministre , vrhovni je zapovjednik oruanih snaga , imenuje lanove vijea nacionalne sigurnosti , daje
pomilovanja i odlikovanja , a odgovoran je jedino za povrede Ustava .

2.SABOR REPUBLIKE HRVATSKE dvodomno zakonodavno tijelo ( zastupniki i upanijski dom )
.Odgovornost predsjednika pred saborom je njegova ustavna obveza Saboru jednom godinje podnijeti izvjee o
stanju u Republici . 1/10 zastupnika moe u svako vrijeme predloiti glasovanje o povjerenju Vladi .
ZASTUPNIKI DOM moe imati najmanje 100, a najvie 160 zastupnika .
Ona broji 124 zastupnika , 60 razmjernih , a 60 biranih relativnom veinom .
Mandat zastupnika je 4 god.
Ovlasti : donosi zakone i dravni proraun , odluuje o donoenju i promjeni Ustava , o ratu i miru , raspisuje
referendum , nadzire rad vlade , daje amnestiju za kaznena djela .
UPANIJSKI DOM po tri zastupnika iz svake upanije , najvie 65 zastupnika ; 1993.god. 63 zastupnika .
Ovlasti : raspravlja i predlae zakone , obavlja Ustavom nadlene poslove .

3.VLADA obavlja dio izvrne vlasti koji nije povjeren predsjedniku .
OVLASTI : donosi uredbe , predlae zakone i dravni proraun , provodi zakone .
Sudbena vlast u RH temelji se na naelu neovisnosti sudaca .
USTAVNI SUD odluuje o suglasnosti zakona sa Ustavom , titi slobode i prava , rjeava sukobe nadlenosti
WWW.BH-PRAVNICI.COM

38 WWW.BH-PRAVNICI.COM

zakonodavne i izvrne vlasti , nadzire ustavnost izbora. .
3. VRHOVNI SUD RH najvii sud , osigurava promjenu zakona . Politiki sustav RH utemeljen je na naelu
podjele vlasti . Polupredsjedniki sustav je usvojen zato to podmiruje dva osnovna zahtijeva :
- vrlo visok stupanj politike demokracije
- osiguranje njegove djelotvornosti

IZBORNI SUSTAV nije dao oekivane uinke na stranaki sustav iz razloga to nije bolo dovoljno vremena i
zbog ratnog stanja .
POLITIKO ORGANIZIRANJE RH je jedinstvena nedjeljiva drava , ona je sudei po broju stranaka
viestranaka demokracija .
POLITIKA KULTURA nedostatak politike tradicije i politikog iskustva neophodnog za demokratski
sustav , uspjeno se prevlauje , ali ne tako brzo .


POLITIKI SUSTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Najstarije hrvatsko pisano djelo METHODOS navodi da je na Duvanjskom polju 753 god. zakljueno da se
banovi postave na elo pokrajina .
U vrijeme prve Jugoslavije BiH nije imala status drave niti je imala autonomiju .Zajedno s RH ona je priznata
kao suverena i samostalna drava .
VRIJEDNOSNOI SUSTAV na kome je utemeljen politiki sustav BiH izloen je u preambuli Ustava , a to su :
ljudsko dostojanstvo , mir, pravda, tolerancija , pravini postupci , pluralistiko drutvo , suverenost , teritorijalni
integritet .
Meunarodni dokumenti na koje se poziva ustav : Opa deklaracija o ljudskim pravima , meunarodni ugovor o
civilnim i politikim pravima , dogovori u enevi i NEW YORK u . BiH je sloena drava , ona nije
konfederacija u klasinom smislu , ona nije ni federacija jer u svom sastavu ve ima jednu federaciju .
ENTITETI koji ine BiH kao dravu F B i H I REPUBLIKA SRPSKA .

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE ustav se obvezuje da e BiH osigurati najvii stupanj meunarodno priznati
ljudskih prava i temeljnih sloboda , u tu svrhu formirana je Komisija za ljudska prava BiH , a temeljna prava ,
Prvo na ivot , pravo nepodvrgavanja muenju , pravo na slobodu i sigurnost , pravo na privatni i obiteljski ivot
, na enidbu imovinu , obrazovanje i dr .

NADLENOST ENTITETA I DRAVE BiH : nadlenost se prostire na vanjsku , vanjskotrgovinsku politiku ,
carinsku , monetarnu , migracijsku .




NAJVANIJE INSTITUCIJE POLITIKOG SUSTAVA
WWW.BH-PRAVNICI.COM

39 WWW.BH-PRAVNICI.COM


1.PARLAMENTARNA SKUPTINA dvodomno parlamentarno tijelo .Dom narod i zastupniki dom. Dom
narod broji 15 zastupnika ( 5 HRVATA , 5 BONJAKA, 5 SRBA )
potrebni kvorum je 9 zastupnika .
Zastupniki dom najvie predstavniko tijelo , ima 42 zastupnika , kvorum ine 22 poslanika . Za donoenje
zakona potrebna je suglasnost oba doma , odluke donose veinom glasova , 1/3 iz svakog entiteta .
Ovlasti parlamentarne skuptine donoenje zakona potrebnih za provedbu odluka predsjednitva , odobravanje
prorauna , ratifikacija meunarodnih ugovora .

2.PREDSJEDNITVO BiH ima kolektivnog efa drave , a ima 3 lana . Svaki konstitutivni narod ima po
jednog lana , bira se meusobno . Mandat predsjednitva na prvim izborima traje 2 god. a, poslije 4 god.
Odluke se donose konsenzusom , a ako ga nema predvien je postupak u kome svaki lan predsjednitva daje
izjavu o neslaganju i trai potporu 2/3 zastupnika .
Ovlasti : voenje vanjske politike , imenovanje veleposlanika , zastupanje BiH u meunarodnim organizacijama
, voenje pregovora , izvravanje odluka .
parlament skuptine , predlaganje predrauna , imenuje vijee ministara .

3.VIJEE MINISTARA to je Vlada BiH . Predsjednika imenuje predsjednitvo BiH , a potvruje zastupniki
dom , a predsjednik imenuje ministre .
Ovlasti : provedba politike i odluka , podnoenje izvjea parlamentarnoj skuptini .

4.USTAVNI SUD skrbi o provedbi ustavnosti i zakonitosti , ima 9 lanova
( 4 delegira federacija , 2 republika srpska , a 3 predsjednitvo europskog suda za ljudska prava )
Nadlenost : odobrava Ustav , odluuje o sporovima izmeu entiteta i drava .
Inicijativu za pokretanje postupka pred ovim sudom imaju : lan Predsjednitva , predsjednik Vijea ministara
,1/4 lanova nekog doma .

4. SREDINJA BANKA vodi financijsku politiku , izdaje valute , vodi monetarnu politiku . Guvernera banke
postavlja MMF , a on ne moe biti dravljanin BiH , 3 lana Upravnog odbora bira predsjednitvo , poslije isteka
6 god . mandata , Predsjednitvo e imenovati i guvernera i lanove upravnog odbora .

POLITIKO ORGANIZIRANJE viestranako je , ali ipak potpunu nadmo imaju 4 vodee stranke SDA,
HDZ, SDS .Ustavom je osiguran minimum nacionalne jednakopravnosti . Samo u dravi u kojoj vlada
ravnopravnost moe postojati prosperitet i razvoj .

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

SREDINJA VLAST
Iskljuivo je odgovorna za vanjske poslove , obranu , dravljanstvo , unutarnju i vanjsku trgovinu , carine ,
fiskalnu politiku , dodjelu RTV frekvencije .
WWW.BH-PRAVNICI.COM

40 WWW.BH-PRAVNICI.COM


KANTONALNA VLAST
Odgovorna za sva pitnjq koja nisu u nadlenosti sredinje vlasti : policija , odgoj , obrazovanje , kultura,
socijalno osiguranje .

SREDINJA VLADA I KANTONI zajedno su odgovorni za ljudska prava , zdravstvo , zatitu okolia ,
provedbu zakona o dravljanstvu .

PREDSJEDNIK FEDERACIJE ( PREDSJEDNITVO ) - imenuje vladu , efove diplomatski misija , vojne
dunosnike , ratificira meunarodne ugovore , daje pomilovanja .

POLITIKO ORGANIZIRANJE U BiH formalno je viestranako , na prvim izborima sudjelovalo je 14
stranaka .Dugotrajna politika kriza i rat uzrokovali su nepomirljive interese tri konstitutivna naroda ; izravni
uzrok rata je Velikosrpska agresija .Washintonskim sporazumom i Daytonskim ustavom nisu u cjelini
zadovoljna sva tri konstitutivna naroda . Razgranieni su entiteti , politiki sustav je kompliciran tako da BiH
teko funkcionira kao drava , najvei rezultat je postizanje mira, a najvea mana je ta to je agresija nagraena
umjesto da je kanjena .

BITNE PREDPOSTAVKE ZA FUNKCIONIRANJE BiH

1.PERMANENTNA SKRB VELIKIH da odri cjelovitost drave , da bi opstala ona e dugo vremena biti
protektorat , pod nadzorom meunarodne zajednice .

2.TOLERANTNO PONAANJE SUSJEDNIH DRAVA one bi trebale dati ekonomsku , kulturnu i drugu
potporu BiH , da bi narodi u BiH bili lojalni .

3. MEUNARODNA TOLERANCIJA TRI KONSTITUIVNA NARODA bez tolerancije i povjerenja teko
moe oekivati potrebna razina integriteta zemlje .

4. NAJVIA RAZNA LJUDSKIH I GRAANSKIH PRAVA I SLOBODA I PUNA NACIONALNA
JEDNAKOPRAVNOST NARODA osnovna pretpostavka politikog sustava BiH .Samo ko i praktino ,a ne
samo na papiru svaki narod imao zajamena puna nacionalna , a svaki graanin ljudska prava , politiki sustav
e se pokazati valjanim i stabilnim

5. RAZVITAK POLITIKOG OLURALIZMA I VIESTRANAJE taj bi razvoj ukljuivao nacionalne
stranke i njihove programe i stranke sa integrativnim dravotvornom programima , uz potpuno uvaavanje
ravnopravnih naroda .

6. USPOSTAVLJNJJE PUNOG STUPNJA DMOKRACIJE ZA POJEDINCE I ETNIKE ZAJEDNICE
Politiki sustav koji neuvaava sve vrijednosti demokracije i koji se temelji na prisili jednih nad drugim nema
WWW.BH-PRAVNICI.COM

41 WWW.BH-PRAVNICI.COM

ansu za vlastitu afirmaciju i odranje dravnog integriteta .
7. ZAVIDAN PORAST OPE KULTURE , POLITIKE KULTURE KAO ELEMENTA POLITIKOG
SUSTAVA
Jedna od najvei opasnosti za funkcioniranje politikog sustava je politiki primitivizam , koji raa potrebu za
nadmo, omalovaavanje , potcjenjivanje .
To ima za posljedicu individualnu i grupnu toleranciju , nepovjerenje .
Lista pretpostavki za uspjeno funkcioniranje drave je neiscrpna , ali bez uvaavanja prethodno navedenih
pretpostavki ovaj politiki sustav nee moi profunkcionirati i dati oekivane rezultate .