You are on page 1of 29

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA

- Ustavni sistem predstavlja cjelinu ustavnih principa i pravila kojima se ureuje dravno, pravno,
ekonomsko i politiko ureenje, dravna organizacija i funkcije njenih organa. Izvorna nadlenost
obuhvata: donoenje, izvravanje i primjena zakona i utvrene politike u odreenoj oblasti na
cijeloj teriroriji BiH, to podrazumjeva: -
o Da organi BiH donose zakone i propise iz odreene oblasti
o Da entiteti mogu donositi zakone
o Da ovi zakoni imaju sudsku zatitu Ustavnog suda BiH
- Ustav BiH zasnovan je na:
o potovanju ljudskog dostojanstva
o Posveenosti miru, toleranciji, pravdi i pomirenju
o Na uvjerenju da demokratske strukture vlasti i pravini postupci najbolje stvaraju mirne
odnose unutar pluralistikog drutva
o Promovie optu dobrobit i privredni razvoj kroz zatitu privatnog vlasnitva i promociju
trine ekonomije
o Na principima i svrhama Povelje Ujedinjenih naroda
o Na opredjeljenju za suverenitet, teritorijasni integritet i politiku nezavisnost BIH u skladu
sa meunarodnim pravom
o Na osiguranju potivanja me. Prava
o
- U Ustavu BiH ima 12 lanova i utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav, kretanje
robe, usluga i kapitala, glavni grad, simboli i dravljanstvo, ljudska prava i osnovne slobode,
nadlenosti i dr.

BiH je demokratska drava koja funkcionie kao pravna drava, sa slobodnim i demokratskim
izborima, sastoji se od dva etiteta FBiH i RS, te BD.

DRAVLJANSTVO

Ustavom BiH je predvieno da svaki graanin BiH ima dravljanstvo koje svojim zakonom
regulie Parlamentarna skuptina BiH i dravljanstvo entiteta koje regulie parlament entiteta.
LJUDSKA PRAVA I SLOBODE
- Pravo na ivot, pravo na linu slobodu i sigurnost, slobodu misli, savjesti i vjere, na brak i
zasnivanje porodice, na imovinu, na obrazovanje, na slobodu kretanja i prebivalite i td.
Komisija za ljudska prava sastoji se od: Kancelarija Ombusman za ljudska prava, Sud za ljudska prava

NADLENOST INSTITUCIJA BIH
- Vanjska politika; vanjsko trgovinska , carinska, monetarna, finansiranje institucija i me.
Obaveza, politika useljavanjaizbjeglica i azila, provoenje meunarodnih i meuentitentskih
krivinopravnih propisa, kontrola vazdunog saobraaja, donoenje propisa o meuentitetskom
transportu.

NADLENOST ENTITETA
Imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama u skladu sa
suverenitetom i teritorijsanim integritetom BiH, uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH. Osigurat e
sigurno okruenje pod svojom nadlenou.

ORGANIZACIJA VLASTI U BIH
INSTITUCIJE BIH
- Parlamentarna skuptina BiH
- Predsjednitvo BiH
- Vijee ministara
- Ustavni sud BiH
- Pravobranilatvo
- Tuilatvo
- Centralna banka
- Ombudsman za ljudska prava BiH

PARLAMENTARNA SKUPTINA
Je zakonodavna vlast, ima dvodomnu strukturu: Dom naroda, Predstavniki dom
- Nadlena je za : donoenje zakona za provoenje odluka Predsjednitva BiH, odluivanje izvora i
iznosu sredstava za rad institucija BiH i za meunarodne obaveze BiH; odobravanje budeta za
institucije BiH, saglasnosti za ratifikaciju ugovora.

- DOM NARODA- ima karakter predstavnika triju naroda, sastoji se od 15 delegata, 2/3 iz FBiH i
1/3 iz RS. Kvorum ini 9 delegata po 3 iz svakog konstitutivnog naroda.

- PREDSTAVNIKI DOM- ima karakter optepolitikog predstavnitva svih graana Entiteta. Ima
42 poslanika i to 2/3 iz FBiH i 1/3 IZ RS. Poslanike biraju graani a iz svog entiteta u skladu sa
Izbornim zakonom BiH. Kvorum je veina lanova iz reda svkog naroda s tim da da u toj veini
mora biti najmanje 1/3 iz svakog naroda.

PREDSJEDNITVO BIH

Predsjednitvo BiH predstavlja instituciju kolektivnog efa drave.
Sastoji se od 3 lana ( 1S, 1B i 1H) koji se biraju na naeposrednim izborima entiteta
Mandat 4 godine, rotacija svakih 8 mjeseci.
Nadlenost: - voenje vanjske politike; - imenovanje ambasadora i dr. me. predstavnika u BiH; -
zasupanje BiH na me. i evropskim organizacijama i ustanovama, te traiti lanstvo u takvim org.
i ustanovama kojih BiH nije lanica; - pregovarati o me. ugovorima uz saglasnost prlamentarne
skuptine BiH, ratifikaciju me. ugovora; - izvravanje odluka Parlamentarne skuptine; -
Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH; podnoenje izvjetaja o rashodima
Predsjednitva BiH, koordiniranje s me. i nevladinim org. u BiH.

VIJEE MINISTARA BIH
Vijee ministara BiH vri izvrnu vlast a ine ga Predsjedavajui vjea ministara i ministri.
Predsjedavajueg imenuje Predsjednitvo BiH koji stupa na dunost kada to odobri Predstavniki dom
parlamentarne skuptine. Predsjedavajui imenuje ministre i zamjenike.
Vijee ministara za svoj rada odgovara parlamentarnoj skuptini BiH.
Imamo 9 ministarstava.
- Vanjskih poslova
- Odbrane
- Fininasija i trezora
- Spoljne trgovine i ekonomskih odnosa
- Pravde
- Bezbjednosti
- Civilnih poslova
- Komunikacija i transporta
- Za ljudska prava i izbjeglice

Vijee ministara u okviru svojih nadlenosti sprovodi politiku, zakone i druge propise i opte akte iz
nadlenosti BiH u oblastima vanske politike, spoljnotrgovinske, carinske, monetarne, finansiranje
institucija i meunarodnih obaveza BiH, politiku regulisanja integracija, izbjeglica i azila, kontrolu
vazdunog saobraaja itd.

USTAVNI SUD
- Uspostavljen je Ustavom BiH.
- Sastoji se od 9 lanova 4 bira Predstavniki dom Parlamenta Federacije, 2 Narodna skuptina
RS, 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom BiH.
Mandat 5 godina.

-Postupak pred Ustavnim sudom moe pokrenuti: Svaki lan Predsjednitva BiH; Predsjedavajui
vijea ministara, predjedavajui ili zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine; lanova
oba doma Parlamentarne skuptine i bilo kojeg doma Federacije BiH odnosno skuptine RS.

CENTRALNA BANKA

Jedina ovlatena za tampanje novca i monetarnu politiku u BiH. Nadlenost odreuje
Parlamentarna skuptina BiH.
Upravni odbod CB ini: guverner kojeg imenuje MMF nakon konsultacija sa Predsjednitvom
BiH i 3 lana koje imenuje Predsjednitvo BIH (1B i 1H) i 1 iz RS.
Mandat guvernera je 6 godina.




TUILATVO

Je samostalan i poseban organ iji je zadatak da obezbjedi efikasno ostvarivanje nadlenosti BIH,
potovanje ljudskih prava i sloboda te zakonitosti na teritoriji BiH.
Ima dva odjela: Posebni odjel za ratne zloine i Poseban odjel za org. kriminal, privredni kriminal
i korupciju.
Nadlenost: sprovoenje istrage za KD zaa koja je nadlean sud BIH; primanje zahtjeva za me. pravnu
pomo u krivinim stvarima, u skladu sa zakonima. Poslove tuilatva obavlja: glavni tuilac, 4
zamjenika glavnog tuioca i odreen broj tuilaca. Nadlenost se utvruje Zakonom o tuilatvu BIH.

PRAVOBRANILATVO
Je ustanovljeno Zakonom o pravobranilatvu BIH , sa ciljem zatite i zastupanja drave u pogledu zatite
njenih prava i interesa te Ustavom utvrenih nadlenosti. Funkciju vre: pravobranilac, dva zamjenika
(koji ne mogu biti iz reda istog naroda) i vie pomonika pravobranioca. Pravobranioca i zamjenike
imenuje Vijee ministara.

OMBUSMAN ZA LJUDSKA PRAVA
Je organ koji se pojavljuje kao oblik vanjske kontrole uprave, a zadatak mu je da u ime parlamenta
obavlja kontrolu primjene zakona i dr. Propisa od strane drugih organizacija koja vre javna ovlatenja.
Nadlenost: provodi istragu bilo na vlastitu inicijativu ili po zahtjevu bilo kog fizikog ili pravnog lica
koji tvrde da su rtve povrede prava od bilo koje strane. Instituciju Ombusmana ine 3 osobe koje
imenuje Predsjednitvo BIH. Mandat 6 godina, rotacija- 2 godine.

IZBORNI SISTEM U BIH
Izbori su sastavni dio ustavnog i politikog sistema jedne zemlje, a predstavljaju sredstvo na osnovu kojih
se obrazuju organi vlasti i kao takvi ine osnov legaliteta i legitimiteta vrenja dravne vlasti.
Izbori za: Predstavniki dom parlamentarne skuptine BIH, predsjednitvo BiH, Narodna skuptina RS,
Predstavniki dom Parlamenta F BIH, predsjednika i potpredsjednika RS, kantonalne i optinske izbore.
Izbore provodi centralna izborna komisija.

ORGANIZACIJA VLASTI U BD
Brko distrikt predstavlja posebnu administrativno- upravnu jedinicu lokalne samouprave, koja je nastala
konanom odlukom o arbitrai iz1999. G. Predvienoj u Aneksu II Dejtonskog sporazuma.
- Zakonodavna vlast: Skuptina BD 31 zastupnik ( 2- iz reda nacionalnih manjina, a najmanje po
tri iz reda svakog konstitutivnog naroda); mandat 4 godine
- Izvrna vlast- Vlada BD gradonaelnik, dogradonaelnik, glavni koordinator vlade i
- voa odjela kojih prema statutu ne moe biti vie od 12. Mandat 4 god.

ORGANIZACIJA VLASTI U RS
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ine: Narodna skuptina i Vijee naroda.
Narodna skuptian: 83 poslanika koji se biraju na izborima ( najmanje po 4 poslanika iz svakog
konstitutivnog naroda i 1 iz reda oastalih). Mandat 4 godine.
Nadlenost: donosi amandmane na Ustav; zakone i dr. Propise, budet i zavrni raun; raspisivanje rep.
Referenduma; kontrolu rada Vlade.
Vijee naroda bira odgovarajui klub poslanika u Narodnoj skuptini; (28 lanova 8 lanova iz reda
svakognaroda i 4 iz reda ostalih)
Izvrnu vlast u RS vre: Predsjednik i dva dopredsjednika i Vlada RS.
Vladu bira Narodna skuptina, predsjednika Vlade predlae predsjednik RS a on predlae ostale lanove
vlade. Vladu ini: predsjednik i 16 ministara
Organi u Optini su: Skuptina kao predstavniko tijelo i Naelnik kao izvrna vlast. Glavni akt optine je
Statut.

ORGANIZACIJA VLASI U FEDERACIJI BIH
Federacija BIH se sastoji od kantona. Zakonodavna vlast je Parlament FBiH, a izvrna Vlada i
Predsjednik Federacije, sudsku obavljaju sudovi.
Nadlenost predjednika: predstavljanje FBIH, imenovanje Vlade,sudaca, davanje pomilovanja, dodjela
odlikovanja i priznanja itd.
Vladu FBIH ini premijer i 16 ministara, potvruje je Predstavniki dom parlamenta FBIH. Nadlenost:
predlaganje zakona i optih akata, predlaganje budeta, provoenje zakona idr.
ParlamentF BIH se sastoji od : Predstavniki dom i Dom naroda. Nadlenost: donoenje amandmana na
Ustav; izbor predsjednika i dopredsjednika; donoenje zakona i dr. Propisa, donoenje budeta itd.
Predstavniki dom ima 98 poslanika koji se biraju na izborima po 4 lana iz reda svakog naroda.
Dom naroda ima 58 delegata koji se biraju iz delegata skuptina kantona propocionalno nacionalnoj
strukturi.
KANTONALNA VLAST
Kantoni kao administrativne jedinice F BIH ima izvrnu i zakonodavnu vlast. Zakonodavnu vlast vri
skuptina sastavljena od 1 doma iji se predstavnici biraju na izborima.
Vladu ini predsjednik vlade i ministri koji nemaju zamjenike. Predsjednik skuptine imenuje
predsjednika vlade a potvruje ga skuptina.Optina je jedinica lokalne samouprave.
Grad je jedinica samouprave uspostavljena Ustavom i federalnim zakonom.
OSNOVE EVROPSKE INTEGRACIJE
Evropska unija obuhvata evropske zajednice kao autonomne dijelove, zajedno sa zajednikom vanjskom i
sigurnosnom politikom i policijskom i sudskom saradnjom u krivinim stvarima u zajedniki okvir
meunarodne i regionalne saradnje.
Ciljevi EU: da promovie ekonomski i socijalni napredak i visok nivo zaposlenosti; da afirme svoj
identitet na me. sceni; da jaa zatitu prava i interesa dravljana drava, da uva i trazvija uniju kao
prostor slobode.
Institucije EU:
- Evropsko vijee; Vijee evropske unije; Evropska komisija, Evropski parlament; Sud pravde
evropskih zajednica, Evropski revizorski sud, Evropski Ombudsman, Evropska centralna banka.





















ORGANIZACIJA ORGANA UPRAVE U BIH
Organ uprave duan je rjeavati zahjeve stranaka u propisanom roku i propisanom postupku.
POSLOVI ORGANA UPRAVE:
Su: vode politiku razvoja i izvravaju zakone i dr. propise, vre upravni nadzor nad provoenjem zakona i
dr. propisa, donose propise za provoenje zakona i dr. propisa, predlau i daju preporuke iz oblasti
zakonodavstva, daju odgovore na pitanja zakonodavne i izvrne vlasti koja se odnosi na njihovu
nadlenost i dr. upravne i strune poslove odreene zakonom i dr. propisima.
Poslove uprave obavljaju ministarstva BiH i druge institucije BiH odreene zakonom. Organe uprave
osniva parlamentarna skuptina BIH na prijedlog Vijea ministara.

IZVRAVANJE ZAKONA I DRUGIH PROPISA
Organi uprave izvravaju zakone i druge propise njihovim neposrednim primjenjivanjem, rjeavanje
upravnih stvari i obavljanjem upravnog nadzora.
OBAVLJANJE UPRAVNOG NADZORA NAD PROVOENJEM ZAKONA I DRUGIH
PROPISA
Upravni nadzor obuhvata: nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima; : nadzor
nad zakonitou rada institucija koje imaju javna ovlatenja; inspekcijski nadzor.
DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA
Rukovodioci organa uprave donose propise u cilju omoguavanja i izvravanja zakona i dr. propisa iz
nadlenosti organa uprave kojim rukovode.

PREDLAGANJE I DAVANJE PREPORUKA IZ OBLASTI ZAKONODAVSTVA
Rukovodioci organa uprave predlau i daju preporuke u vezi sa propisima iz okvira nadlenosti organa
uprave kojim rukovode. Organi uprave su duni pribavljati miljenja strunih institucija i dr. pravnih lica.

ODGOVARANJE NA PITANJA ORGANA ZAKONODAVNE I IZVRNE VLASTI
Organi uprave obavezni su davati odgovore na pitanja Parlamentarne skuptine, Predsjednitva i Vijea
ministara.

POVJERAVANJE JAVNIH OVLATENJA
Povjeravanje javnih ovlatenja znai da se odreeni upravni struni poslovi iz nadlenosti organa uprave i
slubi za upravu , prenose u nadlenost preduzea ili pravnih lica, ime pravna lica dobijaju ovlatenja da
u okviru svojih djelatnosti odluuju o pojedinanim stvarima o pravima i obavezama graana, pravnih
lica i subjekata. Prenoenje javnih ovlatenja se vri zakonom.
ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA PARLAMENTARNOJ SKUPTINI BIH
Su:- podnositi izvjetaje o svom radu; - podnositi izvjetaje o provoenju zakona i dr. propisa;-odgovarati
na pitanja poslanika ili delegata u PS BIH; - pripremati prijedloge zakona i dr. propisa, analitike,
infformativne i dr. materijale u skladu sa programom rada.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA PREDSJEDNITVU I VIJEU MINISTARA (IZVRNA
VLAST)
Organi uprave obavezni su organu izvrne vlasti dostavljati izvjetaje o svo radu, kao i informacije,
objanjenja, podatke , spise i dr. dokumentaciju potrebnu za rad organa izvrne vlasti. Organi uprave od
izvrne vlasi mogu traiti uputstva i smjernice o odreenim pitanjima provoenja zakona i dr. propisa.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA SUDOVIMA I TUILATVU
Organ uprave moe od suda kao i sud od oragana uprave moe traiti dostavu nekih podataka odnosno
spisa ako je potrebno za voenje postupka.
Tuilatvo u procesno pravnom smislu moe uticati na izvravanje poslova iz nadlenosti rada organa
uprave.

MEUSOBNI ODNOSI ORAGANA UPRAVE
Regulisani su odredbama zakona o upravi. Zasnivaju se na : ovlatenjima utvrenim Ustavom, zakonom i
statutom i na saradnji, meusobnom informisanju i dogovaranju (razmjenjivanje informacija, formiranja
zajednikih radnih grupa i dr. radna tijela).

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA OMBUDSMENU
Organ uprave je obavezan omoguiti nesmetano istraivanje njihovih djelatnosti odnosno rada dravnih
slubenika u organu uprave, osigurati sva slubena dokumenta ukljuujui i tajna kao upravne spise i
osigurati saradnju svakog dravnog slubenika posebno u pribavljanju potrebnih informacija.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA STRANKAMA
Organi uprave obavezni su zahtjeve stranke rjeavati u rokovima. Rukovodilac organa uprave duan je
razmotriti ponijete predstavke, prijedloge i pritube stranaka na nepravilan odnos dravnih slubenika i u
roku od 8 dana duan je odgovoriti na pritube.

OSNIVANJE ORGANA UPRAVE
Organi uprave su ministarstva i upravne organizacije.
Ministarstvo se osniva za obavljanje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti BIH.
Upravne organizacije se osnivaju u obliku: uprava, agencija, zavod, direkcija, instututa i dr.. , odnosno
samostalne organizacije kao i upravne organizacije u sastavu ministarstav.Imaju svojstvo pravno lica.
Naela organizacije organa uprave:- potpuna i racionalna organizacija; -efikasno obavljanje poslova i
uspjeno rukovoenje organom uprave; - obezbjeenje samostalnosti u radu; - grupisanje poslova u
skladu sa njihovom prirodom i nainom obavljanja; - ostvarivanje pune saradnje sa drugim organima
uprave, i ona se definiu Pravilnikom o unutranjoj organizaciji uprave.
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji uprave utvruje se:
- Organizacione jedinice i njihova nadlenost; - nain upravljanja; -programiranje i izvravanje
poslova; - ovlatenja i odgovornosti dravnih slu. U obavljanju poslova; -ukupan broj drabnih
slubenika i zaposlenika; - naziv i raspored poslova; - broj pripravnika.
-
RUKOVOENJE ORAGNIMA UPRAVE
Prava i obaveze rukovoenjem organa uprave pripadaju rukovodiocu organa uprave. Radom ministarstva
rukovodi ministar. Ministar ima 2 zamjenika koji se imeniju iz reda sva tri naroda. Rukovodei dravni
slubenici za svoj rad odgovaraju ministru. Pomonik ministra rukovodi osnovom organizacije i
odgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala.
Najsloenije poslove osnovnih djelatnosti u organima uprave obavljaju dravni, policijski i ostali
slubenici.Pomone i tehnike poslove za potrebe oragan uprave obavljaju zaposlenici.

INSPEKCIJSKI NADZOR
Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori, koji imaju iskaznice kojom dokazuju svoje slubeno
svojstvo. Ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a izadje je rukovodilac organa uprave u
kojoj taj inspektor radi.
O izvrenom inspekcijskom nadzoru i preduzetim mjerama inspektor vodi evidenciju koju propisuje
ministar pravde.Inspektor moe izuzeti potrebnu dokumentaciju za svoj rad i obavezan je u tom sluaju
izdati potvrdu.
SREDSTAV ZA RAD ORGANA UPRAVE
ine: sredstva za plate i naknade; - sredstva za materijalne trokove i usluge,; - kapitalni izdaci; -
programi posebne namjene.
PROPISI I DRUGI AKTI ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA
Organi uprave donose akte u cilju omoguavanja izvravanja zakona. Opti akti su:
- uputstava- propisuje se nain rada
- instrukcije- se utvruju blia pravila i uputstva za rad
- naredba- nareuje se ili zabranjuje postupanje po odreenoj situaciji
- pravilnik- se razrauju pojedine odredbe zakona ili propisa
Pojedinani akti su : rjeenja- npr. Rjeenje o GO, za plaeno odsustvo itd.
Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BIH, putem Upravne inspekcije.

ENTITETSKI ORGANI UPRAVE I BD
ORAGNI UPRAVE RS
Sistem vlasti u RS organizovan je na naelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje
Narodna skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, Predsjednik Republike i republika uprava, sudsku vre
sudovi.
VLADA- je samostalna u okviru svoje nadlenosti i za svoj rad odgovorna Narodnoj skuptini, vladu ine
predsjednik i 2 podpredsjednika- koje biraju graani na izborima.Na nivou RS Zakonom o republikoj
upravi predvieni su oblici organizacije organa dravne uprave i to: ministarstva, republike uprave koje
su u sastavu ministarstva i republike uprave koje nisu u sastavu ministarstva.

ORGANI UPRAVE U FBIH
Sistem vlasti u FBIH organizovan je na naelu podjele vlasti. Zakonodavna- vri Parlament federacije i
Izvrna- Predsjednik i podpredsjednici FBIH.
Poslove uprave iz okvira nadlenosti FBIH vre: Ministarstva, federalne uprave i federalne ustanove.
KANTONALNA UPRAVA
Svaki kanton ima svoju vladu, ministarstva i druge organe uprave. FBIH je sastavljena od 10 kantona i
svaki kanton ima svoje organe uprave. U kantonu imaju 3 organizaciona oblika uprave i to: ministarstva,
kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije.
ORGANI UPRAVE BD
- Zakonodavna vlast: Skuptina BD 31 zastupnik ( 2- iz reda nacionalnih manjina, a najmanje po
tri iz reda svakog konstitutivnog naroda); mandat 4 godine
- Izvrna vlast- Vlada BD gradonaelnik, dogradonaelnik, glavni koordinator vlade i
voa odjela kojih prema statutu ne moe biti vie od 12. Mandat 4 god.
Upravu BD ine odjeljenja. Pored odjeljenja uprava obuhvata slube i urede koji su direktno
odgovorni gradonaelniku. Organi uprave u BD obavljaju slijedee poslove: izvravaju zakone,
vre upravni nadzor, rjeavaju o upravnim stvarima, pripremaju zakone, vre strune i dr. poslove.

OSNOVE LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalna samouprava spada u okvir nadlenosti entiteta. Lokalnu samoupravu ine optine i
gradovi.

Poslove optine obavljaju organi optine: Skuptina optine i naenik optine.
Skuptina optine- najvie politiko predstavniko tijelo optine koju ine optinski odbornici.
Naelnik optine- nosilac izvrne vlasi u optini koji zastupa i predstavlja optinu, sprovodi
lokalnu politiku, rukovodi opt. Upravom i izvrava zakone i dr. propise.
Grad predstavlja urbano podruje. Grad koji ine vie optina ima nadlenost od zajednikog
interesa za lokalno stanovnitvo, dok optina u njegovom sastavu imaju nadlenosti koje nisu
dodjeljene gradu. Organi grada su: skuptina, gradonaelnik i gradska uprava.

UPRAVNI NADZOR NAD RADOM ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE

Nadzor dravnih organa nad jedinicama lokalne samouprave predstavlja mogunost nadgledanja
rada jedinice lokalne samouprave od strane centralnih organa koji imaju pravo da utiu na njihov
rad i ocjenjuju da li jedinice lokalne samouprave postupaju u skladu sa pozitivnim propisima.




































UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

-Upravni postupak moe se definisati kao skup pravnih pravila kojima se propisuje nain rada
nadlenih organa, stranaka i dr. uesnika pri donoenju upravnih akata.
-Zakon o upravnom postupku primjenjuje se u dva aspekta: prvi se odnosi na subjekte koji su
duni da postupaju po njegovim pravilima i drugi u kojim situacijama su duni subjekti da
primjenjuju pravila upravnog postupka.

NAELA POSTUPKA

15 NAELA: - zakonitosti, zatite prava graana, transparentnosti, javnosti, efikasnosti,
materijane istine, sasluanje stranke, ekonominosti postupka, pomoi neukoj stranci, ocjene
dokaza, samostalnosti u rjeavanju, dvostepenosti, konanosti rjeenja, pravosnanosti rjeenje,
naelo upotrebe jezika i pisma.

NADLENOST

Nadlenost u UP predstavlja ovlatenje i dunost nadlenog organa da rjeava o upravnoj stvari
ma odreenom podruju.

MJESNA- oznaava ovlatenje i dunost nekog organa da rjeava o odreenim upravnim stvarima
na odreenoj teritoriji i odreuje se prema sjeditu organa

STVARNA- oznaava ovlatenje i dunost nekog organa da rjeava o odreenim upravnim
stvarim polazei od prirode i karaktera tih stvari i odreuje se prema propisima kojima se odreuje
nadlenost pojedinih organa.


STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU

Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko i pravno lice..

KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

PODNESCI

Pod podnescima se podrazumjevaju zahtjevi, obrazci, prijedlozi, molbe, albe kojima se stranka
obraa organima. Podnesak mora biti razumljiv i mora sadravati: oznaku organa kojem se
upuuje, predmet koji se odnosi na zahjev, ime i prezime i mjesto boravka podnosioca.

POZIVANJE

Organ koji vodi postupak ovlaten je da pozove osobu ije je prisustvo potrebno. Pozivanje se vri
pismenim putem. U pismenom pozivu naznaava se: naziv organa koji poziva, ime, prezime i
adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan i ako je mogue sat dolaska pozvanog, predmet zbog kog
se poziva.

ZAPISNIK

Usmene rasprave i dr. vane radnje u postupku i stavljaju se u zapisnik. U zapisnik se unosi: naziv
organa koji obavlja radnju, broj, datum, mjesto, dan, sat, predmet u kome se ona obavlja, imena
slubenih osoba, prisutnih strana ka i dr. osoba koje su prisutne. Prije zakljuenja ukoliko nema
primjedbi pristupa se potpisivanju zapisnika.

DOSTAVLJANJE

Dostavljanje pismena se vri se tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namjenjeno,.
Dostavljanje se vri putem pote ili ga vri organ preko svoje slube.
Nain dostavljanja: posredno ili obavezno lino dostavljanje.

POSREDNO DOSTAVLJANJE

Ako se osoba kojoj se dostavlja ne zatekne u stanu dostavljanje se vri predajom pismena odraslo
lanu domainstava ili komiji ako na to pristane. Ako se vri na radnom mjestu moe se predati
osobi na istom radnom mjestu ako na to pristane. Ako se dostavljanje ne izvri ni nakoji nain
pismeno e se predati nadlenom organu ili poti u njegovom mjestu prebivalita.

OBAVEZNO LINO DOSTAVLJANJE

Mora se izvriti lino osobi kojoj je namjenjeno. Ako se osoba ne zatekne u stanu ili na radnom
mjestu, dostavlja e se obavjestiti kada na kom mjestu ga moe nai. Ako se dostavljanje ne
izvri ni nakoji nain pismeno e se predati nadlenom organu ili poti u njegovom mjestu
prebivalita.

DOSTAVNICA

Dostavnica predstavlja dokaz o izvrenom dostavljanju pismena. Dostavnica sadri: naziv organa
koji dostavlja pismena, broj, datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke i adresa.
Dostavnicu potpisuje primalac i dostavlja.

ROKOVI

Rok je vremenski period u kom se preduzima odreena pravna radnja. Rok se moe produiti na
molbu zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. Rokovi se odreuju na dane,
mjesece i godine. Kada je rok odreen na dane, dan na koji je dostavljanje izvreno, ne uraunava
se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan ili ako posljednji dan roka spada nedelja i
neki dravni praznik, rok istie prvod narednog radnog dana.

POVRAT U PRETHODNO STANJE

Povrat u prethodno stanje je procesno pravno sredstvo koje omoguava stranci da preduzme
odreene procesne radnje i poslije isteka propisanog roka ako za to postoje zakonom predvieni
razlozi.

ODRAVANJE REDA
Odravanje reda u UP ima za cilj ad se obezbijedi nesmetan rad rad u toku voenja postupka.

TROKOVI POSTUPKA

Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi sl. Osoba, izdaci za
svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl. A koji su nastali provoenjem postupka padaju na
teret onoga koji je postupak vodio. Osoba koja uestvuje u postupku i prouzrokuje krivicom
trokove duna je snositi sve trokove. Kada je postupak koji je pokrenut po sl. Dunosti okonan
povoljno po stranku, trokove snosi organ koji je postupak pokrenuo.
Stranka se moe osloboditi trokova ako se nae da ne moe podnijeti trokove po nuno
izdravanje porodice s tim da organ donosi zakljuak na osnovu uvjerenja o njenom imovinskom
stanju.

PRVOSTEPENI POSTUPAK

Upravni postupak moe pokrenuti samo nadleni organ. Upravni postupak pokree nadleni
organ po sl. dunosti ili na zahtjev stranke. Upravni postupak se okonava na 2 naina: rjeenjem i
zakljukom.

IZMJENA ZAHTJEVA

Nakon to je postupak pokrenut stranka moe proiriti stavljeni zahtjev ili umjesto ranijeg staviti
drugi pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na istom injeninom stanju.

ODUSTAJANJE OD ZAHTJEVA

Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku postupka. U tom sluaju organ koji vodi postupak
donosi zakljuak kojim se postupak obustavlja i o tome e biti obavjetena protivna strana ako je
ima. Protiv zahtjeva koji se obustavlja dozvoljen aje alba. Stranka koja je odustala od zahtjeva
snosi sve trokove koji su nbastali do obustavljanja postupka osim ako propisima nije drugaije
odreeno.

PORAVNANJE- predstavlja odreeni vid dispozitivne radnje stranaka kojom stranke sporazumno
okonavaju upravni postupak pred organom koji vodi postupak

POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

Primarni cilj do donoenja rjeenja je utvrivnje svih injenica i okolnosto koje su znaajne za
donoenje rjeenja i omoguiti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o emu
se stara sl. osoba koja vodi postupak.

PRIPREMNI POSTUPAK

Pripremni postupak odreuje organ koji vodi postupak( 7 dana prije odravanja pripremnog
postupka pozvati stranke i dr. lica ije je prisustvo potrebno)

SKRAENI POSTUPAK

Organ po skraenom postupku moe rijeiti stvar pod uslovom:
- Ako je stranka u zahtjevu navela sve injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe
utvrditi stanje stvari
- Ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu sl. podataka kojimaorgan raspolae
- U sluaju kada je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosto
koje nisu potpuno dokazane
- Ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera u optem interesu koje se nemogu odgaati.

POSEBAN ISPITNI POSTUPAK
Provodi se kada organu koji vodi postupak nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela, nego je
potrebno: - da se stranke sasluaju; - dase angauju vjetaci; - da se provedu i neke dr. radnje koje su
neophodne da organ rijei odreenu upravnu stvar.
PRETHODNO PITANJE
Prethodno pitanje moe biti predmet nekog samostalnog postupka a za ije je rjeenje nadlean sud
ili neki drugi organ.
USMENA RASPRAVA
Utvrivanje materijalne istine kao i ostvarivanje i zatita prava stranaka.
DOKAZIVANJE
injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruje se dokazima.
Dokazna sredstva su:
ISPRAVE- Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, dokazuje
ono to se u njoj potvruje ili odreuje.
UVJERENJA- Je posebna vrsta isprave koju izdaje nadleni organ uprave o injenicama o kojima
vode slubene evidencije. Uvjerenje se izdaje na usmeni zahtjev stranke, istog dana ili najkasnije u
roku od 5 dana.
SVJEDOCI- Svako fiziko lice koje je sposobno da opazi injenice o kojoj treba da svjedoi. Svjedok
moe odbiti da svjedoi ako bise izloio tekoj sramoti, imovinskoj teti, idr.
VJETACI- je lice sa posebnim strunim znanjem, odreeno od strane organa koji vodi postupak,
gdje je potrebno struno miljenje iz odgovarajue struke.
IZJAVA STRANKE- ako za utvrivanje injenice ne postoji neposredan dokaz moe se uzeti i
usmena izjava stranke.
UVIAJ- se vri kada je za utvrivanje neke injenice potrebno opaanje sl. osobe koja vodi
postupak (stvari, mjesto, lica i sl.)
Osiguravanje dokaza vri se po slubenoj dunosti, po prijdlogu stranke i osobe koja ima pravni
interes.
RJEENJE
Je upravni akt kojim se zavrana upravni postupak. Rjeenje donosi nadleni organ nakon to je
sagledana situacija o predmetu o kojem se vri upravni postupak..
Rjeenje se donosi pismeno ali u nekim sluajevima i usmeno ako je predvieno u Zakonu o upravnom
postupku.Pismeno rjeenje sadri: Uvod (naziv organa , propis o nadlenosti tog organa, ime stranke,
kratko oznaenje predmeta); DISPOZITIV ( najvaniji dio rjeenja kojom se rjeava o sutini stvari koja
je predmet postupka); OBRAZLOENJE ( objanjava dispozitiv rjeenja); UPUTSTVO O PRAVNOM
LIJEKU (obavjest stranke da li moe uloiti albu i dr.); POTPIS I PEAT.
VRSTE RJEENJA
Djelimino, dopunsko i privremeno.
ROKOVI ZA DONOENJE RJEENJA
Na zahtjev stranke rjeenje se mora dostaviti u roku od 30 dana od dana predaje zahtjeva.
Po slubenoj dunosti a u intersu stranke 60 dana .
Rjeenje po albi stranke najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema iste.


REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

PRAVO ALBE

alba je redovni pravni lijek, podnosi se na prvostepeno rjeenje, a unjoj se navodi rjeenje koje
se pobija, broj i datum rjeenja na koji se ulae alba, organ koji je donio rjeenje i navode albeni
razlozi.Mogu se iznositi nove injenice i dokazi ali ih alilac mora obrazloiti.
Tuilac, pravobranilac i dr. organi imaju pravo albe protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u
korist pojedinca ili pravne osobe. albu moe podnijeti i Ombudsman BIH kada su rjeenjem
povrijeena prava i slobode graana.Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine BIH i Vijea
ministara BIH ne moe se podnijeti alba.
O albi prvostepenog rjeenja organa uprave BIH odluuje albeno vijee pri Vijeu ministara.
alba protiv rjeenja podnosi se u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja.

RJEAVANJE DRUGOSTEPENOG ORGANA PO ALBI

Sutinsko odluivanje po albi je u rukama drugostepenog organa.

ODBITI ALBU znai ako je alba neosnovana odnosno ako je postupak koji je prethodio
rjeenju pravilno proveden.
OGLASITI RJEENJE NITAVNIM- ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue, kad
bi itvrenje tog rjeenja dovelo do izvrenja KD.
PONITITI RJEENJE- ako je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ, ako su injenice
nepotpune ili pogreno utvrene i dr.

Kada prvostepeno rjeenje nije doneeno u zakonskom roku stranka stie pravo albe
drugostepenom organu kao da je njen zahtjev odbijen.Drugostepeni organ moe odbiti albu,
ponititi rjeenje u cijelosti ili ga izmijeniti.


VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Vanredni pravni lijekovi su: ponavljanje postupka, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske
odluke, zahtjev za zatitu zakonitosti. Postupak okonan rjeenjem protiv koga nema redovnog
oravnog lijeka u upravnom postupku obnovie se:
- Ako se sazna za nove injenice ili dokaze
- Ako je rj. doneseno na osnovu lane isprave, lanog iskaza svjedoka ili vjetaka
- Ako se rj. Zasniva na presudi donesenoj u krivinom postupku
- Ako se rj. Donijelo na osnovu neistinitih navoda
- Ako je u donoenju rj. Uestvovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti izuzet
- Ako je rj. Donijela sl. osoba koja za to nije bila ovlatena
- Ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik apo zakonu je trebalo.
IZVRENJE RJEENJA
Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: istekom roka na albu, ako alba nije izjavljena; dostavom stranci,
ako alba nije dostavljena, ne odgaa izvrenje ili se odbacuje ili odbija.
Drugostepeno rjeenje kojim je izmjenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kada se dostavi stranci.

POJAM I ZNAAJ UPRAVNOG SPORA
Upravni spor je produetak upravnog postupka.Kada nadleni organ okona upravni postupak odnosno
kada donese konaan upravni akt, protiv kojeg nezadovoljna stranka nema mogunost na albu onda
nastaje spor izmeu nje i nadlenog organa. Tada stranka ima pravo da taj spor rijei nadleni sud.
Postoje dvije vrste US: - Spor o zakonitosti konanog upravnog akta i spor pune jurisdikcije.
Upravni spor se pokree tubom kod nadlenog suda. Stranke u upravnom sporu su tuilac i tuena
strana. Rok za podnoenje tube 60 dana.








RADNI ODNOSI
USLOVI ZA PRIJEM U RADNI ODNOS
U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee opteuslove: da ima navrenih
18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjemne starijim od est mjeseci; da protiv
njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djeloza koje je predviena kazna zatvora tri i vie
godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna zakrivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu s
krivinim zakonima u BiH; da nijeobuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki i
psihiki sposobno zaobavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovih
uslova,zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem uradni
odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebnapsihofizika
sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).

PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH

Sadraj ugovora o radu

Na osnovu odluke poslodavca, izmeu zaposlenog i poslodavca zakljuuje se ugovor oradu. Ugovor o
radu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri naroito podatke o:nazivu i sjeditu
poslodavaca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenog;trajanju ugovora o radu;
danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem sezaposleni zapoljava i kratak opis poslova;
duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokomradnog dana; plati, dodacima na platu, drugim
naknadama, te periodima isplate; trajanjugodinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju
pridravati zaposleni i poslodavac;druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima rada
utvrenim kolektivnimugovorom.

Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme

Ugovor o radu moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim akozakonom nije drugaije
regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme: poslovi privremenog karaktera; zamjena odsutnog zaposlenika,
trajanje najdue 2 godine, na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se
ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.

Probni rad

Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moetrajati due od est
mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavacotkazuje zaposlenom ugovor o radu i
prije isteka probnog roka na nain utvren ovimzakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom
radu, zaposleni ima sva prava iz radnih odnosa za vrijeme ugovora.

Radno vrijeme

Prosjeno radno vrijeme zaposlenog je 40 sati sedmino.Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad s
nepunim radnim vremenom.

Odmori i odsustva
- Puno radno vrijeme, u toku dana odmor traje 30min
- Dnevni odmor izmeu dva radna dana 12 sati
- Ako radi za dane vikenda ima pravo na 24 sata
- GO- 18-30 dana
- Plaeno odsustvo 5 dana (stupanje u brak, poroaj supruge, smrt ueg lana porodice)
Zatita zaposlenog

- Poslodavac je duan omoguiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnimodnosima i
propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.

Zatita ene i materinstva

Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog tog stanjaotkazati ugovor o
radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporeditina druge poslove.

Zatita zaposlenog privremeno ili trajno nesposobnog za rad

Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti,za vrijeme dok je
privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radunezavisno od toga da li ima
sklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Plate i naknade

Plate
Zaposleni ima pravo na platu radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu sugovorom o radu, koja zavisi
od: sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme,odgovornosti za izvravanje poslova i drugih
kriterija utvrenih odlukom Vijea ministaraBiH ili aktom poslodavca.

Naknade
Zaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanihsluajeva predvienih
zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremenanesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana,
porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.). Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na
posao i s posla;ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ili
bolestizaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade;otpremninu pri
odlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi saslubenim putovanjem, kao to su:
dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvrujese aktom Vijea ministara BiH, aktom
poslodavca ili ugovorom o radu.


Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad

Poslodavac moe, u skladu s potrebama rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje,osposobljavanje i
usavravanje za rad.

Pripravnici

Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjujuse i na prijem
pripravnika. Poslodavac zakljuuje ugovor o radu s pripravkom naodreeno vrijeme, a najdue na godinu
dana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano.

Volonterski rad

Poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na strunoosposobljavanje za
samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Periodvolonterskog rada rauna se u
pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad naodreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati
najdue godinu dana. Ugovor ovolonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku.

Disciplinska odgovornost
Povrede slubene dunosti

Zaposleni e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunostipropisanih ovim
zakonom, kada je povreda rezultat njegove line krivice. Povrede slubenihdunosti mogu biti tee i
lake.
Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je definirana kao krivino djelo protiv slubene
dunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to ini
zaposlenog nepodobnim za rad kod poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno
povreda propisa o uvanju tih tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; neizvravanje ili
nesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ili
oteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca itd.

Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih (u daljnjem tekstu: Pravilnik o
disciplinskoj odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti.

Disciplinski postupak
Svaki zaposleni moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojegzaposlenog, kako bi
inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i,po mogunosti, potkrijepljena
dokazima.

Disciplinske kazne
Zbog povrede slubene dunosti, zaposlenom se mogu izrei sljedee disciplinskekazne: pismena
opomena; pismeni ukor; kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u perioduod dva do 30 dana;
degradiranje na nie radno mjesto; prestanak radnog odnosa. Za lakupovredu slubene dunosti
zaposlenom se moe izrei disciplinska kazna: pismena opomenaili pismeni ukor, a za teu povredu
slubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinskakazna: suspenzija s radnog mjesta i plae u
trajanju od dva do 30 dana, degradiranje na nieradno mjesto ili prestanak radnog odnosa.

Naknada tete
Zaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokujetetu poslodavcu,
duan je tu tetu nadoknaditi.

Prestanak ugovora o radu
Nain prestanka ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: pismenim sporazumom izmeu poslodavca i zaposlenog;
- kadazaposleni navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staa
osiguranja,nezavisno od godina ivota;
- gubitka potpune sposobnosti za rad;
- otkazom poslodavca, odnosno zaposlenog;
-istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme;
- ako zaposleni budeosuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca
-u sluaju neopravdanog izostanka s posla dueg od pet radnih dana;
-ako zaposleni ne poloistruni ispit u utvrenom roku;
- ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu;
- ako se utvrdi daje zaposleni, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene isprave.

Otkaz ugovora o radu

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom uz propisani otkazni rok, usluaju: prestanka
potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih iliorganizacionih razloga; ili kada
zaposleni nije u mogunosti izvravati svoje obaveze izugovora o radu.

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom, bez otkaznog roka, u sluaju kada je zaposleni
odgovoran za tei prijestup, ili za teu povreduslubene dunosti.

Otkaz se daje u pismenoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposleni. Poslodavac jeobavezan, u
pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposlenom. Otkaz se dostavlja zaposlenom,odnosno poslodavcu kojem
se otkazuje.
Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposleni otkazuje ugovor oradu, ni krai od 30
dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

Zatita prava iz radnog odnosa

Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosamoe zahtijevati od
poslodavca ostvarivanje tog prava. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjevpismeno, u roku od 30 dana od
dana kada je zahtjev podnesen. Podnoenje zahtjeva nespreava zaposlenog da trai zatitu povrijeenog
prava pred Sudom BiH.

Stavljanje zaposlenog na raspolaganje
Zaposleni moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili usluaju kada se
pravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugimsluajevima odreenim
zakonom

Pravilnik o radu
Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i drugapitanja znaajna za
zaposlenog i poslodavca, u skladu sa zakonom. O donoenju pravilnika oradu poslodavac se konsultira sa
sindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploiposlodavca.

Kolektivni ugovor
Kolektivni ugovor moe se sklopiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavacaili udruenja
poslodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovoramoe biti sindikat, ili vie
sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vieposlodavaca ili udruenja poslodavaca.

Reprezentativni sindikat

Reprezentativni sindikat je sindikat registriran na nivou BiH, ili dva i vie sindikatakoji zajedniki
nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenih jednog poslodavca u sjedituposlodavca. Reprezentativni
sindikat moe zastupati zaposlene jednog ili vie poslodavaca

trajk

Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugimpropisima koji su na
snazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanjaekonomskih i socijalnih prava i interesa
zaposlenih ako je: sporno pitanje upuenoposlodavcu; istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno
pitanje upueno poslodavcu; dotog dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja; poslodavcu dato
pismeno obavjetenje opoetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed.

Radna knjiica

Javna isprava o strunoj spremi zaposlenog za obavljanje poslova odreenog zanimanja, o radnom stau.
Radnu knjiicu izdaje nadleni organ u lokalnoj samoupravi (optina, grad).




RADNI ODNOSI DRAVNIH SLUBENIKA

Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ureuje sepravni status dravnih
slubenika u institucijama BiH.

RADNA MJESTA U DRAVNOJ SLUBI

Dravni slubenik postavlja se na jedno od sljedeih radnih mjesta: rukovodeidravni slubenici:
(sekretar i sekretar s posebnim zadatkom; pomonik ministra, pomonikdirektora i glavni inspektor) i
ostali dravni slubenici: (ef unutranje organizacione jedinice;struni savjetnik; vii struni saradnik;
struni saradnik). Kategorije u okviru ovih radnihmjesta utvruje odlukom Vijee ministara BiH.
Dravnog slubenika imenuje agencija, a rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija.










































KANCELARIJSKO POSLOVANJE

Kancelarijsko poslovanje je pomona djelatnost organa uprave koje obuhvata niz radnji koje se moraju
preduzeti u rukovanju sa aktima i dr. dokumentacijom od momenta prijema podneska do momenta
arhiviranja.

Posmatrano po sadraju, razlikujemo uredsko poslovanje u uem i u irem smislu.
Uredsko poslovanje, u irem smislu obuhvata sve poslove u uem smislu i organizacija i prijem stranaka,
raspored radnih prostorija, upotreba telefona, isticanja na oglasnoj tabli ...
U uem smislu obuhvata poslovanje aktima, i to: prijem,otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote,
odnosno akata, zavoenje akata, njihovozdruivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehniko
obraivanje akata, otpremu pote,razvoenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i
uvanje).

NAELA KANCELARIJSKOG POSLOVANJA

Osnovni principi kancelarijskog poslovanja su:
-princip tanosti- znati gdje se akt nalazi,
- princip ekspeditivnosti- bez gomilanja,
-princip jednostavnosti- svoenje pojedinih radnji radnji na najmanji mogui broj
- princip ekonominosti uz to manje ulaganja sredstava, psihofizikih napora i za to krae vrijeme i
-princip budnosti- da se dokumentacija nalazi na sigurnom i da ne doe do neovlatenih osoba


OSNOVNI POJMOVI KP

AKT- pisani sastav kojim se pokree, dopunjava, mijenja, prekida ili zavrava neka radnja.
PRILOG- pisani sastav ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi njegovog dopunjavanja
PREDMET- skup svih akata i piloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ini posebnu i samostalnu
cijelinu
DOSJE- skup vie predmeta koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno ili fiziko lice
FASCIKL- omot, kutija, sanduk, korice i sl. u kojima je sloeno vie predmeta ili vie dosjea koji se
poslije zavretka uvaju u njima.
ARHIVSKA GRAA- Arhivska graa je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tampani,
fotografirani,filmovani, fonografirani ili na drugi nain zabiljeeni) dokumentacijski materijal znaajan
zahistoriju, kulturu i ostale drutvene potrebe, koji je nastao u radu organa uprave, bez obzirakada i gdje
je nastao.
REGISTRATURSKI MATERIJAL-Registraturski materijal ine: spisi (akti i predmeti), fotografski i
fonografski snimci i na drugi nain sastavljeni zapisi i dokumenti, kao i knjige i kartoteke o evidenciji tih
spisa,zapisa i dokumenta, primljenih i nastalih u radu organa uprave, od znaaja za njihov tekui rad ili
dok iz tog registraturskog materijala nije odabrana arhivska graa koja e se trajno uvati.


PISARNICA
Pisarnica je organizaciona jedinica ili radno mjesto u organu uprave gdje se obavljajusljedei poslovi:
prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje izdruivanje akata, dostavljanje akata
u rad, otprema pote, razvoenje akata i njihovostavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje).


ARHIVA

Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju zavreni (arhivirani) predmeti i akti,
evidencije o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadlenosti organa
uprave, do njihove predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja.

OSNOVNE KNJIGE EVIDENCIJE U KP

UP1- Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 zavode se predmeti u
kojima se mora voditi upravni postupak i donijeti rjeenje.
UP2-Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u
svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje.
DJELOVODNIK PREDMETA I AKATA-U djelovodnik predmeta i akata zavode se predmeti i akti po
kojima se ne vodi upravni postupak niti se okonavaju donoenjem upravnog akta (rjeenja, zakljuka).
Znai, u ovaj djelovodnik upisuju se svi akti i predmeti koji se odnose na informacije, izvjetaje, analize,
objanjenja, upite, uvjerenja i druge podneske, za koje su nadleni organi uprave.
DJELOVODNIK ZA POVJERLJIVU I STROGO POVJERLJIVU POTU -Djelovodnik za povjerljivu i
strogo povjerljivu potu slui za evidenciju povjerljive i strogo povjerljive pote. U zaglavlju ovog akta i
prijemnog tambilja, ispred broja akta, upisuje se rije pov. ili str. pov..

ARHIVSKA KNJIGA
Arhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni i koji se moraju odloiti i
uvati u arhivi.

POJAM I ZNAAJ KLASIFIKACIONIH OZNAKA

Svi predmeti i akti u instutucijama BIH obavezno se razvrstavaju po vrsti materije sa propisanim
brojanim oznakama- klasifikacijske oznake. Razvrstavanje se vri prema upisniku i djelovodniku, 01-50.

PRIMANJE , OVARANJE I PREGLEDAVANJE I RASPOREIVANJE POTE

PRIMANJE- obuhvata prijem akata, podnesaka, albi, dopisa, novanih pisama, paketa i telegrama
OTVARANJE I PREGLEDAVANJE- Ovlateni zaposleni u pisarnici duan je cjelokupnu primljenu
potu, neotvorenu,dostaviti rukovodiocu organa uprave ili dravnom slubeniku ovlatenom za otvaranje i
pregledanje pote.
SIGNIRANJE- je rasporeivanje akata koje vri rukovodilac institucije ili druga osoba odreena za
pregledavanje

POSTUPAK SA AKTIMA KOJI PODLIJEU TAKSIRANJU

Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke duan je naroito voditi rauna o
tome koji akti i isprave podlijeu plaanju takse, kolika je visina takse predviena za pojedine
vrste akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim sluajevima postoji zakonska
osnova za oslobaanje od plaanja takse.


ZAVOENJE AKATA

Kada ovlateni zaposleni u pisarnici primi signiranu potu, zavodi je (upisuje) u odgovarajuu osnovnu
knjigu evidencije. Akti se zavode istog dana kada su primljeni, s tim da telegrami i akti s odreenim
rokovima i drugi hitni akti treba da budu zavedeni prije ostalih akata i treba odmah da se dostave u rad
nadlenom dravnom slubeniku.

PRIJEMNI TEMBILJ

Nakon to se akt zavede u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije, pristupa se stavljanju otiska
prijemnog tambilja na akt. Otisak tog tambilja stavlja se, u pravilu, u gornji
desni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno
mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv.
U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja treba
staviti u gornji lijevi ugao poleine akta.

EVIDENCIJE O PREDMETIMA I AKTIMA

- Upisnik predmeta upravnog postupka UP! I UP
- Djelovodnik predmeta i akata
- Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu
- Arhivska knjiga
- Ostale evidencije (omot za predmete predmeta i akte)
Bijeli omot (akti koji se upusuju u djelovodnik)
Zeleni omot- prvostepeni predmeti koji pokree stranka
Plavi omot- prvostepeni predmeti koji se pokree po slubenoj dunosti
uti omot- drugostepeni predmeti
Crveni omot-predmeti koji su zavedeni u djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu.

ZDRUIVANJE AKATA

Prije nego to se akti dostave u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnom
slubeniku nadlenom za rad na tim predmetima i aktima, mora se izvriti zdruivanje svih
akata s predmetom na koji se odnose. To se radi tako da se svi akti i prilozi koji se odnose na
isti predmet stavljaju u isti omot. Zdruivanje akata radi ovlateni zaposleni u pisarnici.
Poslije zdruivanja akata u jedinstven predmet, on se dostavlja u rad nadlenom dravnomslubeniku
preko interne dostavne knjige.

POPIS AKATA

Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po kojem se vodi isti
postupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za predmete za koje se predvia
da e ih u toku kalendarske godine biti vei broj).


DOSTAVLJANJE AKATA U RAD

INTERNA DOSTAVNA KNJIGA- slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u rad
organizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu.
Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prije
zavoenja nove pote.
Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje
prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlateni
zaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluaja
stavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici.

Knjiga za linu potu

Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi u
organu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu
primio.

Karton za slubena glasila i asopise
Dostavljanje literature, asopisa, slubenih glasila i drugih publikacija vri se
dravnim slubenicima koji su odreeni za njihov prijem, preko kartona za slubena glasila i
asopise. U pravilu, svako glasilo, asopis ili publikacija uvodi se u poseban karton.

Prijem i otprema rauna
Prijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene


Rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata

Prikupljanje podataka
Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke,
dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza i
podataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tome
izbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti.

Sastavni dijelovi slubenog akta
Svaki slubeni akt koji donosi organ uprave ima odreene osnovne i pomone
dijelove.
Osnovni dijelovi slubenog akta su:
a) zaglavlje s propisanim sadrajem,
b) naziv i adresa primaoca akta (pie se ispod zaglavlja akta),
c) oznaka Predmet i kratak sadraj pitanja na koje se predmet odnosi (pie se
odmah ispod naziva i adrese primaoca akta),
d) sadraj teksta akta (pie se ispod oznake Predmet),
e) potpis ovlatenog lica (pie se na kraju iza teksta sadraja akta, s desne strane),
f) otisak peata organa uprave (otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa
rukovodioca organa uprave, odnosno ovlatenog dravnog slubenika).
Pomoni dijelovi slubenog akta su:
a) veza akta (Va akt br. ____ od ____ ili Na akt br. ____ od) koja se pie ispod
oznake Predmet,
b) prilog, ako ga ima (pie se iza sadraja teksta akta, s lijeve strane),
c) nain otpreme, koji ukazuje da li je akt otpremljen preporueno, avionom, potom
ili preko kurira (pie se iza teksta s lijeve strane).

Vraanje rijeenih predmeta pisarnici

Dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta i akata duan je sve rijeene
predmete i akte vratiti pisarnici, preko interne dostavne knjige.
Pri tome, na primjerku akta koji ostaje u arhivi (kopija akta), ispod sadraja teksta akta
s njegove lijeve strane, taj slubenik mora obavezno napisati uputstvo pisarnici kako dalje s
aktom treba postupati.

Razvoenje akata i predmeta

Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nema
nikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju.

Rokovnik predmeta
Rokovnik predmeta je posebna pomona evidencija u koju se stavljaju predmeti,
odnosno akti, kada je potrebno da se nakon odreenog vremena ponovo uzmu u rad, jer se
nisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi
predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojeg
predviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.).




Otprema pote
Nain otpreme pote
Otpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slube
ili preko kurira.

Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje
Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje, kao i radno
vrijeme organa uprave treba da budu postavljeni tako da se omogui to lake, bre i
jednostavnije ostvarivanje prava i izvravanje obaveza stranaka u odgovarajuim postupcima
pred organima uprave i to organiziraniji i uspjeniji rad tih organa uprave.


ARHIVSKO POSLOVANJE
Organi uprave, u okviru uredskog poslovanja, obavljaju i odreene arhivske poslove,
to se propisuje odgovarajuim propisima.


STAVLJANJE PREDMETA I AKATA UARHIVU

Zavrna faza u obavljanju uredskog poslovanja je arhiviranje predmeta i akata.
Svaki organ uprave u okviru svoje pisarnice ima arhivu. U arhivu se odlau zavreni
(rijeeni) predmeti i akti. Predmete i akte u arhivu odlae ovlateni zaposleni u pisarnici. Prije
stavljanja predmeta u arhivu, taj zaposleni duan je izvriti odreene provjere:
-da li je odreeni predmet ili akt u cijelosti zavreni
- da li se u spisu nalazi neki dokument koji treba vratiti stranci,
-da li u spisu ima dokumenata iz nekog drugog predmeta ili nedostaje akt koji je upisan na prvoj
unutranjoj strani omota za akte,
- da li su upisani svi prilozi koji se nalaze u predmetu.

Voenje i koritenje arhivske knjige

Arhivsku knjigu, u koju se evidentira ukupni registraturski materijal koji nastane u
radu organa uprave u toku jedne godine, duni su voditi svi organi uprave.
Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu na kraju svake godine.

Uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae

Organi uprave duni su registraturski materijal i arhivsku grau iz svoje nadlenosti
uvati u sreenom stanju i na sigurnom mjestu, sve do njihove predaje nadlenom arhivu.

Lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja

Osnovni zadatak liste je utvrivanje kategorija registraturskog materijala i rokova
uvanja tog materijala. Ovu listu donosi rukovodilac organa uprave, a moe se primjenjivati tek kada na
nju saglasnost da nadleni arhiv.
Listu kategorija izrauje komisija sastavljena od strunih lica koja poznaju vrstu i
znaaj predmeta i akata iz nadlenosti organa uprave i koja su sposobna da ocijene znaaj tih
akata i predmeta za naune, historijske i druge drutvene potrebe.

Postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala

Arhivska graa odabira se iz registraturskog materijala. To se vri na nain da se iz
registraturskog materijala izdvoje oni dijelovi registraturskog materijala za koje se ocijeni da
je prestala vanost za tekui rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo
arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svog
registraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po
bilo kojem osnovu.

Primopredaja arhivske grae izmeu organa uprave i nadlenog arhiva
Svaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svoje
nadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.
Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti.
Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graa
mora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala i
upisana u arhivsku knjigu.

OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISA

Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se:
a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost,
b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.

Nadlenost organa za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa

Prema vaeim propisima, poslove ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa obavljaju
nadlene opinske slube za upravu, s tim da one ne mogu ovjeravati potpise na ispravama
koje se odnose na zemljinoknjine stvari, nego nadleni sudovi.

Ovjera potpisa i rukopisa

Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitost
potpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosno
rukopisa.

Ovjera prijepisa
Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sa
svojim izvornikom.


PEATI

Peat organa vlasti slui za potvrivanje autentinosti slubenih akata i koristi se u skladu sa odredbama
zakona.
Peat ima oblik kruga i sadri tekst: naziv drave, naziv institucije, mjesto, grb i broj. Ispisuje se na tri
jezika koja su u slubenoj uptrebi kao i pisma latinica i irilica.Veliina peata je 50 i 30mm.
Za izradu, uvanje, voenje evidencija i unitenje peata institucija BiH odgovorno je Ministarstvo
pravde BiH.
Peatom rukuje i upotrebljava rukovodilac organa s tim to je u propisu o peatu predviena mogunost
da rukovodilac posebnim rjeenjem ovlasti drugo slubeno lice za uvanje i upotrebu.
Peat se izrauje u peatoreznici koju koju je nadleni organ ovlastio i nakon izrade peata peatoreznica
je duna unititi matrice i probne primjerke.
Unitavanje dotrajalih i neupotrebljivih peata vri komisija koju posebnim rjeenjem formira ministar
pravde.
Nestali peati se oglaavaju u Slubenom glasniku odmah po nestanku peata.










STRUNI UPRAVNI ISPIT