Gimnazija upanja

POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

MIROSLAV KRLEA

Ljiljana Bilbija, prof.

urica Gaparovi, 4. c

oujak 2013.
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
0

SADRAJ
1. O PISCU....2
2. TEMA....2
3. VREMENSKO PROSTORNE KOORDINATE....3
4. FORMA, STIL I JEZIK.3
4.1 KOMPOZICIJA ROMANA..3
4.2 MODERNISTIKA TEHNIKA....4
4.3 STILSKA OBILJEJA..4
4.4 JEZIK.4
5. SADRAJ DJELA.........5
6. LIKOVI..13
6.1 FILIP LATINOVICZ.....13
6.2 FILIPOVA MAJKA...13
6.3 KSENIJA (BOBOKA) RADAJEVA...13
6.4 VLADIMIR BALOANSKI..14
6.5 SERGIJE KIRILOVI KYRIALES...14
7. PROBLEMATIKA..14
7.1 BIOLOKA PROBLEMATIKA.14
7.2 PSIHOLOKA PROBLEMATIKA14
7.3 SOCIJALNA PROBLEMATIKA...15
7.4 MORALNA (ETIKA) PROBLEMATIKA...15
7.5 INTELEKTUALNA PROBLEMATIKA15
7.6 FILOZOFSKA PROBLEMATIKA.15

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

1

1.O PISCU
Miroslav Krlea roen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Djetinjstvo je proveo
selei se oo stana do stana po Donjem Gradu i na Kaptolu. Otac mu je bio policijski djelatnik,
pa trini nadzornik. Bio je odlian uenik, no popustio je u koli te je 1908. nakon petog
razreda otiao u Pcs u kadetsku vojnu kolu. Bio je uzoran te se 1911. upisao na maarsku
vojnu akademiju u Budimpeti. Ondje su ga okarakterizirali kao buntovnog i nepokornog,
samouvjerenog i velikog Hrvata. Pred Prvi svjetski rat 1913. godine, ne mogavi izdrati
vojnoasniku stegu, zauvijek naputa kolovanje. Vraa se u Zagreb gdje je proboravio itav
ivot.
1914. godine izdaje dramski prvijenac Legenda. To je djelo oznailo prekretnicu u
hrvatskoj knjievnosti: kraj moderne i poetak novoga razdoblja, obiljeenog ratnom
katastrofom. Stvaralako razdoblje zavrava djelom Zastave, koje je objavio ezdesetih
godina. Posveuje se iskljuivo knjievnosti, javno djelujui kao profesionalni pisac, urednik
asopisa (Plamen, Knjievna republika, Danas, Peat, Forum), publicist i javni djelatnik.
Branio je ljevicu, isprva je bio lenjinist, a potom zalaga za socijalizam s ljudskim
licem. Tridesetih godina doao je u sukob s komunistikim krugovima te je zbog toga bivao
izvrgavan otrim kritikama, ruglu te ivotnoj opasnosti. To se nastavilo, s obratnim
predznacima, i u vrijeme Nezavisne Drave Hrvatske.
Nakon Drugog svjetskog rata jedan je od obnovitelja Jugoslavenske Akademije
znanosti i umjetnosti. Utemeljio je Leksikografski zavod koji danas nosi njegovo ime. Za
vrijeme komunizma u Jugoslaviji zalagao se za hrvatske kulturne i nacionalne interese. Bio je
odan poslu oko kulturnog napretka svoga grada i domovine. Stekao je meunarodni ugled.
Umro je 29. prosinca 1981. godine.
2.TEMA
Povratak Filipa Latinovicza je monoloko-asocijativni i analitiko-psiholoki roman.
Sredinji je lik romana slikar Filip Latinovicz, a tema romana naznaena je ve u samom
naslovu to je povratak koji predstavlja analizu cjelokupnog Filipova ivota i sueljavanje s
egzistencijalnim tajnama i osobnim kompleksima koji izvor nazale u njegovu djetinjstvu.
Svojim povratkom Filip otvara mnoga pitanja, a kljuno je pitanje njegovog osobnog
identiteta i granica vlastite osobnosti. Na pitanje osobnog identiteta nemogue je odgovoriti
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
2

bez rjeenja tajne oinstva koja je dominirala njegovim djetinjstvom. Otvara takoer i mnoga
druga pitanja kao to su odnos umjetnika i drutva (Filip Latinovicz je slikar), pitanje vlastitog
talenta i umjetnike inspiracije, pitanje nacionalnog identiteta i u krajnjoj liniji pitanje o
smislu ivota uope. Iako je Povratak Filipa Latinovicza prvenstveno roman o pojedincu, on
istovremeno prikazuje hrvatsko drutvo drugog i treeg desetljea dvadesetog stoljea.
3. VREMENSKO PROSTORNE KOORDINATE
Radnja romana zbiva se u razdoblju od nekoliko mjeseci, tonije, ona obuhvaa
proljee, ljeto i jesen drugog ili treeg desetljea dvadesetog stoljea. Meutim, roman se
odnosi na dui vremenski period koji obuhvaa gotovo cijeli Filipov ivot. Pripovjedaka se
sadanjost ispreplie s pripovjedakom prolou u Filipovim sjeanjima. To ukazuje na
slinost s Proustovim romanima.
Mjesto je radnje jasno naznaeno. To je Zagreb i Kostanjevec, no Krlea esto koristi
termin Panonija, mislei na uski pojas sjeverne Hrvatske izmeu Save i Drave. Slika
panonskog blata ukazuje na stoljetnu zaostalost hrvatskih prostora, a Panonija oznaava
mitsku zemlju u ije blago stoljeima tonu civilizacije i ljudske egzistencije kao da ih nikada
nije ni bilo.
4.FORMA, STIL I JEZIK
4.1 KOMPOZICIJA ROMANA
Roman sadrajno moemo podijeliti u dva dijela:
1. Retrospekcija (povratak u prolost)
2. Prikaz kostanjevake sredine. Pripovijedanje tee uglavnom linearno
Dramska struktura romana moe se podijeliti u tri dijela:
1. Uvod
Statian je i retrospektivan. Proet je intimnim i unutranjim doivljajima i
emocijama. Obuhvaa Filipov povratak na Kaptol te hotimino sjeanje na
djetinjstvo.
2. Zaplet
Susree se s Panonijom. Slijede prizori puni dramatike. Slika panonskog blata
simbolizira tadanju panonsku zaostalost.
3. Rasplet
U raspletu se psiholoki analiziraju likovi. Roman zavrava krvavim raspletom.
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
3

4.2. MODERNISTIKA TEHNIKA

Analitika retrospekcija ukazuje na to da se radnja romana premjestila u svijest
glavnoga lika: ine ju njegova sjeanja, emocije, razmiljanja, unutranja proivljavanja
i podsvijest.
U romanu se istiu dva vremenska tijeka: prolost, koja je oivljena u sjeanju,
promatrana iz perspektive sadanjosti te sadanjost koja obuhvaa dogaaje u
objektivnom vremenu. Prolo i sadanje vrijeme neprestano se isprepliu tvorei
simultani niz.
Uz izravni unutranji monolog dominira slobodni neupravni govor. To je
istovremenost dvaju glasova: misli Filipa Latinovicza filtrirane su kroz misli autorskoga
pripovjedaa.
Asocijativna tehnika odnosi se na vanjski poticaj koji moe biti vizualni, auditivni ili
olfaktivni. On potie oivljavanje sjeanja, odnosno retrospekciju. Oituje se slinost sa
Proustom.
U romanu su este esejistike digresije.
4.3.STILSKA OBILJEJA
Roman Povratak Filipa Latinovicza prvi je moderni roman u hrvatskoj knjievnosti. U
njemu se vri sinteza tradicionalnoga i modernoga. Tradicionalno se odnosi na linearnu
kompoziciju s jasno

naznaenim dramskim voritima. Obiljeja modernoga su

minimalizacija fabule te stavljanje ovjekove svijesti u centar romana. Osjea se snaan

utjecaj psihoanalitikih teorija. Svijet promatra kao grotesku, a likovi su katkada na
granici stvarnosti i karikature.
4.4. JEZIK
Reenica je vizualna, akustina i simbolina. Posebno je slikarski obojena, prepuna
je epiteta, poredbi, metafora i personifikacija. Misao je slojevita, to se odraava i u
Filipovoj linosti.
Uporabom latinskog i njemakog jezika Krlea ne eli toliko istaknuti obrazovnu
strukturu tadanjeg stanovnitva nego eli ukazati na jo vee nerazumijevanje i
otuenost ljudi.
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
4

5. SADRAJ DJELA
Filip je, nakon 23 godine, ponovno doao na Kaptol. Otiao je do zgrade gdje je
ivjela njegova majka, koja ga je istjerala iz kue sa sedamnaest godina, kad je bio
sedmogimnazijalac. To je uinila zato to je ukrao stotinjarku majci i tri dana i noi pio i
lumpao sa javnim enama i kelnericama. Zastao je pred vratima zgrade i prisjeao se
djetinjstva, tonije onog trenutka kad mu je majka zalupila vratima. Kako se pribliavao stanu
u kojemu je ona ivjela, bivalo mu je sve tee.
Prisjetio se Karoline, debele i 12 godina starije konobarice. S njome je Filip u kuhinji
pivnice izgubio nevinost. on je prosanjao noi i noi u bunilu, snatrei o onom
nepovratnom nadnaravnom uitku, kada mu je Karolina bila u krilu. Kada se ona udavala, od
alosti je palio vatromete.
Sjetio se kako je prije 23 godine doao do majinog stana, pozvonio i ona je upitala tko je, on
je rekao: Pa ja sam, otvori mi!, a ona mu nije htjela otvoriti vrata, zakljuala ih je. To je
Filipa jako pogodilo, vratio na ulicu.
Filip je otiao u Fratarsku ulicu gdje se prije 30 godina nalazila majina trafika. Bila je
otvorena i uao je. Sve je bilo isto, nepromijenjeno. Majku su mu zvali Regina, iako je njezino
pravo ime bilo Kazimiera. Bila je Poljakinja i nikada nije dobro nauila hrvatski. Sjetio se
jedne noi kada u engleski konji prolazili gradom i ili u Junoafriku Republiku. Tada se
njegova majka cijelu no nije vratila. Dola je tek ujutro, pokupila ga i odvela u gostionicu,
gdje je rekla da e doi po njega ubrzo. Dobio je vruicu. Otili su kod neke stare ene, majka
se sredila, naminkala i stavila svoj zlati nakit. Poslali su ga u drugu sobu te je odande uo
kako njegova majka plae. Drama jedne provincijalne tragikantkinje!... Banknote na
stolnjaku i ona antipatina stara baba s crnom perikom! Kakva je to bila drama? Kakav je to
bio tajanstveni posjet u onom mranoj palai? Tada mu nije bilo jasno to se oko njega
dogaa. Te je noi doao kod majke u sobu i pitao ju je zato plae, no ona nije odgovorila
ve ga je zagrlila, to je bilo prilino neobino za nju, poto je bila hladna prema njemu.
Otiao je u crkvu. Ondje je bio grob njegova oca, Filipa po kojemu si je uzeo ime. Njegovo
pravo ime bilo je Sigismund Kazimir. Legitimni otac bio je biskupov sluga, sobar koji je
doao na preporuku nekog maarskog grofa. Govorilo se da je Filip zapravo biskupov sin, to
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
5

je utjecalo na cijelo njegovo djetinjstvo. Grad je mnogo priao o njegovoj majci, no ona nikad
nije davala nikakve odgovore, tako da Filip zapravo nikad nije bio siguran tko je zapravo
njegov otac, da li ga se on sjea (poto je majin suprug Filip umro kada je njemu bilo dvije
godine). To je bilo vjeno pitanje na koje nije mogao dati odgovora.
Sjeo je u krmu i popio ljivovicu. Vratili su mu se svi poznati mirisi: vonj duhana,
miris crnog kruha, ljivovice, petroleja Nakon to ju je popio, zaputio se do etalita pod
bedemom stare tvrave.
Doao je u kavanu. I ondje je sve bilo prepuno neugodnih mirisa. Uoavao je sitne
detalje oko sebe: razmoenu kiflu koju je jeo, cvrkut vrabaca, rano jutro, umor Filipa je sve
vie uznemiravalo to se nije snalazio u dogaajima koji ga okruuju. Vie u njegovu ivotu
nije bilo zanosa, sve je bilo isprazno. Nije pronalazio samoga sebe. Promatrajui ulicu,
shvatio je da je micanje ulicama zapravo udno i zagonetno. Sve je oko njega prolazilo,
zbivalo se, a on nije mogao nai smisao. Promatrao je ljudski jad, karakter i uvijete u kojima
oni ive: otvaraju usta, govore, viu, a gdjegdje javlja se na usnama ljudskim smijeh. Jo
uvijek ima mnogo krvolone praume u obrazima ljudskim i taj protuprirodni smijeh to se tu
i tamo javlja meu ljudima, taj smijeh zvoni kao srebrno zvonce nad tminama, ali uglavnom
lica su ljudska umorna i nepomina
Filip ve dugo nije nita slikao. Posljednji koloristiki doivljaj imao je prije godinu i pol, u
jesen u nekom junom baroknom gradu. Te je jeseni stvorio mnogo slika, samo su navirale, ali
poslije toga nije uzimao kist u ruke. Pitao se treba li uope slikati. Nije uo da ljudi
razgovaraju o slikarstvu. Mislio je da bi mogao slikati jedino kad bi bio gluh, jer mu svaki
zvuk poremeti sliku koju je do tada imao u glavi. Svaki zvuk sa sobom nosi nove asocijacije.
Poto nije vie vidio smisla u ivotu, svoj spas je na trenutke pronalazio u alkoholu. Smatrao
je da mu nita ne ide od ruke. Njegov vlastiti ivot negdje se otkinuo od svoje podloge i stao
pretvarati u fantom, koji nema nikakva razloga da postoji, i to ve prilino dugo traje, a
postaje sve tee i zamornije.
Stanovao je u jednoj petokatnici, gdje su ivotni uvjeti bili jako loi. Smatrao je da
novi izumi unitavaju i smanjuju ovjekovu vrijednost. Europu, koja je svima bila ideal, on
nije tako doivljavao, jer je vidio siromane ljude i bolesnu djecu, smrad stambenih zgrada
elio je otii kui u Panoniju, u Kostanjevac u majin vinograd. Ondje nije bilo toga.
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
6

Promatrao je sebe i to koliko je ostario i promijenio se u jedanaest godina. Vie nije bio isti,
sada je bogatiji, ali ne moe pronai svoje ja. Taj ovjek sumnja u identitet svoje vlastite
egzistencije
Filip je fijakerom s Joom Podravecom, koji je bio iz susjednog sela Bikupca, krenuo
u Kostanjevac. Joa je spomenuo frajle, a ta je rije duboko pogodila Filipa, jer je na njih
imao uspomene, koje su navrle.
U estom razredu Filip je krenuo k frajlama. Bilo je srpanjsko popodne. To je vrijeme dana
izabrao jer je znao da tada nitko nee ni pitati za njega. Drhtao je od straha, koljena su mu
klecala. Uao je u kuu, naiao je na staru babu koja ga je uputila prema vratila u koja je
trebao ui. Kada je uao u sobu, ondje je leala ena. trbuh joj je bio raskriven, ogroman i
sasvim bijel, kao svjei hljeb, kada lei na pekarskoj lopati. Ta mu je slika jedino ostala u
glavi i odluio ju je sada ovjekovjeiti na papiru. Poeo je smiljati kojom bi slikarskom
tehnikom to bilo prikladno napraviti. Slikarstvu je upuivao kritike: kada je taj govor na
platnu suvie vezan za jednostranost slikarskog sredstva! Slikati zvukove i mirise je
nemogue, a slike su nezamislive u svojoj savrenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!
ena mu je rekla da pristupi i sjedne na postelju, to je on i uinio. Uzela ga je za ruku i
doznala da je Reginin sin. O njoj je poela govoriti kao da se ne razlikuje od nje. Filipu su svi
dojmovi bili strano neugodni te se istrgnuo od nje i pobjegao i sobe. itavo je poslijepodne
plakao.
Putovao je u kostanjeveki vinograd i sanjao o novoj kompoziciji svoje slike, koja
opisuje jedan alosni djeaki doivljaj s frajlom. Jedina stvaralaka stvarnost jesu iskljuivo
prvotna oskvrnua naih osjetila: ovjek vidi samo onda kad je neto ugledao. Slikanje nije i
ne bi trebalo da bude nita drugo, nego vidovito otvaranje prostora pred nama, jer ako to nije,
nema zapravo smisla. To je inae lijepljenje i priljepljivanje poznatih i ve naslikanih slika:
kvantitativno umnoavanje ve vienog!
Joa Podravec poeo je govoriti o svojemu ivotu. Bio je vojnik u Prvom svjetskom ratu.
Njegov se ivot nimalo nije razlikovao od ivota ostalih seljaka. Filip je spram Joe osjeao
distanciranost: Dvije stotine milijuna ovakvih iz drva izrezanih koijaa ivi ovdje po ovim
livadama lica jednaka, ruke jednake, sudbine jednakeive u prostoru, koji je prapojava,
bez razuma, bez svjetlosti, a sami su jo uvijek prapojava tamna i prapoetna. On uvia
zaostalost panonskih prostora, ali i gubljenje ovjenosti u gradu. Grad predstavlja zlo,

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

7

neprirodno: Sve je gradsko bolesno i krastavo. I ovih dvjesta milijuna koijaa ve je

nagrizeno od grada! Grad znai bezuslovno nezdravo udaljavanje od prirodnog
Filip je prije dva mjeseca stigao u kostanjeveki vinograd. U to vrijeme bilo je raznih
dogaaja u okolnim selima. Filip je razmiljao o selu i njegovoj velianstvenosti. Jedanaest je
godina ivio u gradovima sa surogatima graka, voa, vode, mesa. Divio se selu i
svime dobrim to ono nosi sa sobom. Jednim je dijelom alio seljake, jer su zaostali i ve
stoljeima ive nepromijenjenim nainom koji je s vremenom postao zaostao. Razmiljao je
vrijedi li slikati i doao je do zakljuka da u Kostanjevcu zapravo nikog ne bi zanimale slike i
da ih zasigurno nitko ne bi kupio.
Njegova majka u Kostanjevcu imala je dvije kue jednu pred opinom u kojoj je bila
ljekarna, a iznad je stanovao geometar i drugu, u blizini crkve, u kojoj je ivjela sama na
breuljku.
Dok je spavao, probudili su ga glasovi koji su povikivali Ogenj! Ta je zaboravljena rije u
Filipu probudila osjeaj da je doma. Pronaao je pripadnost. Poto je neto gorjelo, izletio je
van iz kue i vidio da gori kod natcestara Hitreca, da su mu i kua i tagalj i tala u plamenu.
Uspjeli su izvui stoku iz tale, ali je unutra ostao bik simentalac. Hitrecu je on bio sve to je
vrijedilo. Sve je plamtjelo. Filip je uletio u talu, iako je sve buktjelo. Bilo ga je strah da ga
bik ne napadne, ali i on je imao nagon da bjei. Filip je spasio bika iz plamena, za to se ubrzo
proulo po cijelom kraju i Filip je preko noi postao slavan meu narodom.
Majka je zamolila Filipa da je naslika, ali prikaz majke novi je izvor nemira u Filipu.
Njegova je majka imala sve karakteristike kvazi bogate i kvazi fine gospoe koja je silno
eljela odravati neki nivo u ivotu, a inila je to sirovo i prilino nespretno. Na njezin ju je
zahtjev poeo slikati, ali ju je on slikao onako kako ju je on vidio, a ne kako je ona to
zahtijevala. Nije mogao naslikati nita lijepo, uljepano, nego ju je prikazao doslovno, ba
onakvo kako je izgledala. Na to se majka uvrijedila. Tu se oituje praznina u Filipu, ljubav
koju mu nije pruala u njemu je ostavila oiljke. Tu je sliku stavila iza ormara i nikada ju nije
objesila na zid.
Silvije Leipach plemeniti Kostanjevaki bio je majin bliski prijatelj i esto je dolazio
k njihovoj kui. Sanjario je o nezaboravnim danima bekog dvora. Bio je promaknut za
upana. Jo je uvijek uvao pozivnicu za objed iz 1895. godine i sliku iz novina gdje je on na
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
8

tom ruku. Opisuje se itav dogaaj, kad je stajao u redu i ekao na pozdrav grofa
Hedervarya. Njegova se supruga Eleonora Somsicheva uzbunila jer je u protokolu za pozdrav
Hedervaryeve ene bila dvadeset i etvrta, a ne sedamnaesta. U znak protesta, nije joj htjela
pruiti ruku. Ubrzo nakon toga, Leipach je prestao biti odabrani podanik Khuena Hedervarya.
Vratio se u Kostanjevac. Nakon smrti ene i sina svijet mu se sruio. Demokrati na vlasti
oduzeli su mu zemlju i od tad je ivio u dugovima.
Jednom se Filip ranije vraao kui i ugledao je majku kako sjedi Leipachu u krilu. Odmah je
poelio otii iz Kostanjevac, ali je onda shvatio da i oni imaju svoje potrebe. Leipach ga je
pozvao u kostanjevaki dvor. Zvao ga je da procijeni nekakvu umjetninu, i pritom mu
pokazao povelju kojom je njegov predak postao plemi.
Filip sjedi u kavani Kod Krune, ispio je svoj peti konjak i zaputio se u etnju.
Razmilja o noi kada je prolumpao maminu stotinjakru kad mu je bilo sedamnaest. Toga je
dana slikao doivljaj gluhonijemog djeaka koji je nerazgovjetno vikao, imitirao sveenika
kada pjeva pred oltarom, rairivi ruke. Bio je vrlo uzbuen to je opet poeo slikati: ivi i
osjea, kako je dobro biti iv.
Filip je poeo razmiljati o enama. Sjetio se dana biskupske gimnazije i Rezike,
jedine svijetle pojave ondje. Promatrao ju je sa zanosom i matao o njoj. S jakim, nabreklim,
kao nateenim, crvenim mesnatim bosim nogama, Rezika je sa utanjem svoje podsuknje
bila san itavog sirotita Sanjao je kako je s njom, ali se onda vratio u stvarnost. Nikada s
njom nije ostvario svoje tjelesne zanose.
Filip i njegova majka pozvani su Leipachu na juinu u ast grofice Orcyval, koja je
bila stara dama. Filip nije imao elju doi, a to je uinio samo zato to je ila i Ksenija
(Boboka Radajeva), kasarica kavane Kod Krune. Filip je doao upravo kada je plemstvo
ismijavalo djevojku Jagu, koja je tvrdila da je vidjela pokojnog grofa, grofiinog ujaka kako
leti u crvenom ogrtau blizu ume. Nisu joj vjerovali te su je cijelo vrijeme sputali, a Filipu
je to dosadilo pa je zamolio da se prestane. Ksenija ga je zanimala, privlaila. Njezine
akvamarin oi su ga oaravale. Ona je po prii bila olienje skandala, govorilo se da je
unitila supruga ministra Pavlinia i svog posljednjeg ljubavnika advokata Baloanskog
odvela u zatvor njegova se ena bacila s drugog kata.

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

9

Filipu je zabava ubrzo dosadila te je otiao na proplanak, a nedugo nakon njega dola je i
Ksenija. Sjedili su bez rijei.
KSENIJA
Za doktora Pavlinia, advokata i ministra, udala se iz interesa. Nije mogla ivjeti u
iluziji i glumatati da joj taj brak neto znai, stoga je poderala brani ugovor bez povoda. to
se advokata Baloanskog tie, on se zaljubio u nju, ali njoj je bio dosadan. Bila je s njim
takoer iz interesa. Zbog nje je pao u dugove i dospio u zatvor, a ena mu se zbog svega ubila.
Kad je izaao iz zatvora, povukli su se u Kostanjevac, jer je ona tu imala vinograd, a kad joj je
ponestalo novca, zaposlila se kod Steinera u kavani. On je bio psihiki rastrojen. Dok je
boravio u Lepoglavi, ona se sudbeno udala za nekog ratnog bogataa te je unitila i njegov
brak. Bila je plemkinja, plave kose, sjajnih oiju, tankih, otrih usana, njeno tijelo
obmanjivati tom plavokrvnom magijom nau puku gospodu bankire i parvenije, a istodobno
ispranjavati njihove masivne okovane blagajne, to je bila Bobokina tajna.
Ksenija Boboka Radajeva bila je takva zbog njezina djetinjstva. Naime, s vlastitim je
ujakom doivjela prvi tjelesni kontakt za vrijeme ljetovanja kod svoje tete. Na putovanju
brodom na Taorminu1 susrela je sina carskog bankira. Prestala se bojati, stidjeti i imati
predrasude te je poeljela sve rei majci, ali nikako nije mogla.
VLADIMIR BALOANSKI
Odgajan je u imunoj obitelji. Bio je marioneta vlastitih roditelja. Sve mu je u ivotu
bilo isplanirano, nije bilo krivih postupaka. Bio je najbolji uenik tokom kolovanja, poznati
odvjetnik, imao je enu Vandu i troje djece. ivot mu je bio idealan sve dok se djeaki nije
zaljubio u Boboku. Ula mu je u ivot sa svojom brakorazvodnom parnicom s gospodinom
Pavliniem. Od tada se stalno druio s njom.
Nije u tome druenju vidio nita loe, poto je elio maknuti se od svakodnevne brige
za obitelj i priskrbljivanja imovine. To je druenje za njega bilo bijeg od stvarnosti. Nije se
vie osjeao kao fjakerski konj. Bio je tjelesni ovisan o njoj. Kada bi ona plesala, divio bi
joj se. Sjedi gospodin doktor plemeniti Baloanski u baru i gleda Boboku kako plee.
Njegova je obitelj u to vrijeme propadala. Vanda je pokuala sprijeiti propast obitelji
zamolivi svekrvu za pomo, ali ona je cijelo vrijeme titila svojega sina. Govorila je Vandi da
bude strpljiva, ali ona to nije mogla izdrati. Vanda se ubila bacivi se s drugog kata.
Baloanski je bio uhien, a kad se to zbilo, sjedio je u ormaru (u kojemu se njegova baka
1

Taormina grad i luka na Siciliji.

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

10

ubila). Trenutno Baloanski ivi sa Bobokom u Kostanjevcu, ali on se promijenio, sada je

njihov odnos bitno drugaiji. Ona se brine o njemu, on je ovisan o njoj.
Filip je sjedio u vrtu pod orahom i razmiljao. Do njega je doao gluhonijemi kravar
Miko i dao mu malenu bronanu Europu na figurici zadahtanog bika, koju je pronaao na
pai. Tada je Filip prepoznao ostatke velike civilizacije razvijene na panonskom prostoru.
Usporedio ga je sa sadanjim vremenom, na tome su mjestu sada pasle krave. Panonija nije
vie ono to je bila, ona je zastarjela, odumrla. Filip je eznuo za velikim europskim
gradovima. Ljude koji su ivjeli u Panoniji nije doivljavao, oni su bili bitno drugaiji od
njega. Sve su mu ene bile totalno nepristupane, dok nije sreo Boboku. Ona ga je u
potpunosti razumjela, pomogla mu je nositi se sa svojim unutarnjim nemirima, vratila mu je
osjeaj za stvarnost.
Na dan Svetog Roka njih su se dvoje uputili u susjedno selo na proslavu. Prolazei
kroz sajam, Filip doivljava viziju svoje slike: Krista koji zamahuje pesnicom nad prljavom
ruljom, kao goli titan uz zviduk vjetra koji je otar kao britva. O toj je svojoj viziji priao
Boboki kad su se vraali u Kostanjevac, ali nikada nije naslikao to o emu je govorio.
U Kostanjevac odjednom dolazi Sergije Kirilovi Kyriales, Grk s Kavkaza, dvostruki
doktor, dermatolog i doktor filozofije, Bobokin prijatelj iz davnih dana. Filip je osjeao neku
vrstu straha spram njega, njegova lica, rijei. Kyriales se ponaao uzvieno spram Filipa. Filip
je za njega bio obian, nije vjerovao u talente, slikarstvo je smatrao bezvrijednim. U Filipu to
izaziva nemire. Iako je i sam zakljuio da slikarstvo nema perspektivu, Kyriales ga je
dotukao. Govorio je da nije vrijedno slikati obine prizore, jer su oni zapravo odraz bijede,
jada. Nikako nije dao Filipu da doe do rijei, to je ovoga strano nerviralo. Nikako nije
mogao stupiti u dobre odnose s njime.
Dva dana nakon pijanevanja sa Kyrialesom i Baloanskim, Filip je odluio posjetiti
Boboku, poto je ve dva dana nije bilo na poslu. Bila je bolesna. Nakon to je doao,
zatekao je prilino nemoralnu, suludu scenu. Baloanski je itao za stolom, a Kyriales i
Boboka vodili su ljubav iza njegovih lea. Tada je Filip pomislio da ode, ali je ipak uao.
Boboka ga je napala to nije prije doao. Kyriales je ustao i krenuo praviti pun, kojega su
svi pili, Boboka je za to vrijeme leala u krevetu. Razgovarali su o samoubojstvu.
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
11

Filip se osjeao prilino loe tih dana, jer je oito Boboka u njemu izazivana nekakve
promijene. Imao je osjeaje prema njoj. Usprkos nemiru koji se u njemu odvijao, imao je
silnu inspiraciju za slikanje. Naslikao je mnogo slika: mnotvo zelenih sutona na pustim
umskim poljanama, vinogradare u sumraku, bezbrojne krabulje u tmini s goruom vatrom,
portrete: mamu, Leipacka, Boboku, kravara Mika, Baloanskog, grupne portrete za stolom
uz ispijanje aja.
Boboka je u njemu izazivala emocije. Znao je to je sve prola. Spram njezine
nemoi osjeao je simpatiju. Filipu nije bilo jasno zato je ona tako nastrana. Jednom ju je
ugledao kako u usta ljubi maloga djeaka. Na sastanak je jednom dola prljava i mokra od
zemlje. To je bila posljedica ljubakanja s Korngoldom, bekim industrijalcem, koji je bio
stariji od nje toliko da joj je mogao biti otac. Korngold je od Filipa otkupio slike u vrijednosti
od 2000 ilinga. Njihov odnos Filipu je bio odvratan. Napio se. Grdio ju je zbog odnosa s
njim, a na povratku, u tekoj prepirki, Filip ju je udario po licu, da joj je krenula liti krv. Na to
mu je ona rekla, vrlo intimnim glasom, da su mukarci glupi te da ne shvaaju da je enama
najvei uitak kada je tuku. Nakon to je otputovala u grad, kupila mu je nove, holandske
boje. On ih je tresnuo o pod, no ona ih je mirno pokupila i rekla: S bizarno nedosljednim
ljudima je teko razgovarati.
Kyriales je izvrio samoubojstvo, tako to se bacio pod vlak. Boboka ga je morala
identificirati. Nakon toga otila je kod Filipa i priupitala ga bi li joj mogao posuditi novac.
eljela je otputovati u Hamburg kod prijateljice. Obeala mu je da e mu sve vratiti. Filip nije
znao to mu je initi, ali je nabavio taj novac. 2000 ilinga je imao, a jo 5000 je posudio.
Baloanski je doao kod Filipa, elei sprijeiti Bobokin odlazak, no Filipa to nije zanimalo.
Tada je dola i Boboka. Baloanski je toliko galamio, da je ona morala poi s njim nazad
kui, ali je rekla Filipu da e doi ponovno.
Majka je dola u Filipovu sobu, elei ga umiriti. On nije imao ni elje ni volje da
razgovara s njome. Stalno je poticala konverzaciju, ali njemu je zapravo dosaivala. Nije znao
kako da je se rijei. Rekao je da mu donese tople vode za brijanje, ali ni to nije pomoglo da
ode. Drala mu je lekcije, govorei da se makne od Boboke, da je ta ena loa. Tada joj je,
iznerviran, rekao: Eto, ja sam navrio etrdesetu, a jo ne znam tko mi je otac!?. Na to mu
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
12

je ona pokazala sliku iz albuma, na kojoj je stajao Lepach, kao Filipov otac. To ga je dotuklo.
Nije znao kako se ponaati u tom trenutku. U to je zauo kucanje na vrata, ali oekujui
Boboku, na vrata je doao Baloanski. Otkazao je Bobokino putovanje. Rekao je da su
razgovarali o svemu, plakali zajedno, da fa je razumjela i da nee otii. Pruio je Filipu pismo
koje je navodno ona poslala, ali on je vidio da to zapravo i nije pismo. Bio je to raun iz
parfumerije koji je bio krvav. Shvatio je da neto nije u redu. Vidio je krv na Baloanskome,
ali on se dao u bijeg. Filip ga nije mogao stii, nego se uputio k Boboki. Naao ju je s objema
nogama na zemlji, prebaeni preko krevetne daske. Bila je sva u krvi. Baloanski joj je
pregrizao grkljan. Oi su joj bile otvorene, te se inilo kao da gleda.
6. LIKOVI
6.1. FILIP LATINOVICZ
Glavni lik romana. Sin trafikantkinje Regine i oca, koji je navodno umro kad je bio mlad i
nikada ga nije upoznao. Na kraju saznaje da je sin Leipacha Kostanjevakog. ivio je s
bezosjeajnom majkom, bio je odbaen od drutva zbog toga to je bio Poljak, osamljen, u
tuzi i strahu. Nije imao autoriteta, oca. Djetinjstvo je okonao sa 17 godina kada ga je majka
istjerala iz kue jer je sa enama i u piu propio 100 majinih forinti za tri dana. kolovao se
u Zagrebu. Zavrio je slikarstvo, kroz koje je bjeao od stvarnosti. Ogradio se od okoline i
stvorio vlastiti imaginarni svijet koji mu je bio utoite. Nakon 23 godine vratio se kui, u
Kostanjevac. Ondje se nita nije promijenilo. Nije se ondje osjeao dobro, jer je uvidio
zaostalost panonskih prostora i njezin neiskoriteni potencijal. Umjetnik, slikar, otue,
pasivan, iscrpljen, iskompleksiran. Nema vlastiti identitet jer cijeli svoj ivot traga za ocem,
za kojega saznaje tek u etrdesetoj godini, to je prekasno.
6.2. FILIPOVA MAJKA
Zvali su je Regina, a pravo joj je ime bilo Kazimiera. Prema Filipu se odnosila hladno, bila je
vrlo zatvorena, tajanstvena ena. Filip ju doivljava izrazito negativno od spoznaje da je ona
zapravo prostitutka. Lano se predstavljala. U njemu to izaziva razdor. Nikada mu nije
govorila previe o njegovu ocu, a njega je to pitanje silno muilo. Filipova se majka kasnije
preobrazila u enu visokih standarda, ali on je to doivljavao kao paravan, masku. Ispod toga
nije bilo niega vrijednoga.
6.3. KSENIJA (BOBOKA) RADAJEVA
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza
13

Maarska je plemkinja, lijepa, enstvena, zavodnica, bludnica, nimfomanka. Kao mlada

postala je zavodnica. Filipova veza s njom bila je iskrena. Razumjeli su jedno drugo, tjeili se
i nisu izvlaili korist. U njoj je Filip vidio utjehu i istinu, koju nije vido u majci. Ona se
saalila spram Filipa, htjela mu je pomoi, dajui mu osjeaj vanosti.

6.4. VLADIMIR BALOANSKI

Nekad je bio uspjean i ugledan odvjetnik i obiteljski ovjek. U Boboki je pronaao avanturu
i otkrio tajne ljudske tjelesnosti, koja ga zaluuje i zbog koje je propao i duhovno i
materijalno. Baloanski predstavlja propadanje jednog drutvenog sloja i dolazak novog. Radi
okrutna samoljubljiva ponaanja njegova se ena ubija. A kad sam bio na njenom sprovodu i
stupao za njenim lijesom, mirisao sam Bobokin parfem na svome rupiu i mislio o
Bobokinoj vagini! Nakon enine smrti povlai se po sudovima, bolnicama, zatvorima. U
trenutku kada ga je Boboka odbila, pregrizao joj je grkljan, ubio ju je.
6.5. SERGIJE KIRILOVI KYRIALES
Grk s Kavkaza, majka mu je idovka, a otac Rus. Bio je dvostruki doktor, dermatolog i
doktor filozofije. Zastupao je materijalistike principe, logiki stav, ruske socijalne ideje
(umjetnost kao sredstvo propagande, bez ikakve vrijednosti). Zbog propasti socijalne
ideologije ini samoubojstvo. Baca se pod vlak.
Sukob njega i Filipa sukob je materijalistikog i duhovnog pogleda na svijet. On se
predstavlja kao superioran, sveznajui, a to ne djeluje dobro na Filipa i u njemu izaziva strah i
otuenost.
7. PROBLEMATIKA
7.1. BIOLOKA PROBLEMATIKA
Odgoj nije bio onakav kakav bi trebao biti, hladan, bezosjeajan. Majka kao glavni krivac.
Pitanje spolnosti rani, nezdravi erotski porivi. Boboka predstavlja promiskuitetnu enu.
Degeneracija tjelesni nedostatci. Filip kao mladi osjea spolnu privlanost spram ena
neobinih fizikih mana. U mladosti je osjeao ljubav spram pretile djevojke Karoline

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

14

Sklonost ka tjelesnoj nastranosti ene postaju Filipova slabost, u mladosti je matao o

djevojicama, kasnije o enama, uicima tjelesne ljubavi koji su uglavnom ostali neostvareni.
Stidio se spolnih poriva.
Sukob s majkom meuodnos je bio strano lo, distanciran
7.2. PSIHOLOKA PROBLEMATIKA
Dvostruki identitet Filipova majka
Hotimino sjeanje usporedba s Proustom. Evociranje bolnih, runih uspomena.
Nepristrani psiholoki kompleks koji se odnosi na oca
elja za preobrazbom tenja za ostvarivanjem novih ivotnih putova
Sumnja u vlastiti identitet Filip neprestano sumnja, to u njemu izaziva raspad, nered slika
u mozgu. Osjea se otueno, bezizlazno
Emocije unutranje dvojbe i nemiri (nesigurnost, bunilo, panika), osjeaj otuenosti,
nepripadnosti, tuga, alost, potitenost, stid, osamljenost, ljubavne patnje
7.3. SOCIJALNA PROBLEMATIKA
Propadanje aristokracije i stvaranje novog drutvenog sloja plemstvo je uglavnom
siromano, ali je njihov stav uglavnom ostao isti. Panonija nema budunosti
Poloaj umjetnika u drutvu jedini imaju ideju o unaprjeenju drutvene stvarnosti
Socijalne razlike
Primitivizam, praznovjerje
Nezadovoljstvo postojeim drutvenim stanjem
Alkohol i prostitucija
7.4. MORALNA (ETIKA) PROBLEMATIKA
Blud
Problem nezakonitog djeteta
Poroci
Preljubi
Ubojstvo i samoubojstvo
Moral laan
Kritika crkvene organizacije biskup kao Filipov potencijalni otac

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

15

7.5. INTELEKTUALNA PROBLEMATIKA

Sukob znanosti i umjetnosti
Intelektualni prezir obezvrjeivanje umjetnika, kritika umjetnosti
Precjenjivanje i podcjenjivanje vlastitih spoznajnih mogunosti
Slom intelektualaca
7.6. FILOZOFSKA PROBLEMATIKA
Pitanje ljudske egzistencije
Poloaj umjetnika u suvremenom drutvu umjetnici kao udaci, ekscentrici
Problem umjetnikog stvaralatva pitanje talenta
Pitanje smisla ivota spoznaja o apsurdu ivljenja

Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza

16