Sie sind auf Seite 1von 35

Marinko Mari,

Dubrovnik
KATOLIKO STANOVNITVO I RODOVI
ORAHOVA DOLA I ZAVALE: ROD RUERA JOSIPA BOKOVIA
Rad se bavi analizom kretanja katolikog stanovnitva te rodovima Orahova Dola i
Zavale, na temelju matinih knjiga i drugih relevantnih vrela. U prvom dijelu prikazano
je kretanje katolikog stanovnitva u posljednja etiri stoljea, od izvjea trebinjskomrkanskog biskupa Ambrozija Guetia 1613. godine pa do kraja 20. stoljea. U
drugom dijelu analiziraju se katoliki rodovi navedenih mjesta u promatranom
razdoblju, s posebnim osvrtom na rod Bokovi iz Orahova Dola.
Kljune rijei: Orahov Do, Zavala, Josip Ruer Bokovi, stanovnitvo, rodovi, matine
knjige
1. Uvod
Traganje za arhivskim vrelima u kojima se spominju mjesta Orahov Do i Zavala upuuje
uglavnom na Dravni arhiv u Dubrovniku te arhive Trebinjsko-mrkanske i Dubrovake
(nad)biskupije. Prve podatke o stanovnitvu Orahova Dola i Zavale nalazimo u 14. stoljeu.
Iako se i do tad poimenice spominju pojedine osobe iz tih mjesta na temelju tih podataka
teko je donositi bilo kakve zakljuke o tadanjem stanovnitvu. Prostor Popova do dolaska
Turaka naseljavalo je kransko stanovnitvo koje je bilo podijeljeno na katolike, pravoslavce
i bosansko-humske krstjane. Konkretnije podatke o tamonjim katolicima susreemo s
obnovom katolikih upa Popovo i Zaablje poetkom 17. stoljea.
Tek s pojavom prvih crkvenih matica, poetkom 18. stoljea, mogue je kvalitetnije pratiti
kretanje tamonjeg katolikog stanovnitva te rodove Orahova Dola i Zavale.
2. Matine knjige kao prvorazredna vrela za povijesnodemografska istraivanja
stanovnitva i genealogiju rodova
Najvjerodostojnija povijesna vrela za mikroistraivanje stanovnitva nekog podruja su
matine knjige. Iako poetak voenja matinih knjiga see jo u 14. stoljee najstarijom
crkvenom maticom smatra se knjiga krtenih iz 1451. godine koja je sauvana u Bretagni u
Francuskoj.1
Na 24. sjednici Tridentinskog sabora, 11. studenoga 1563. godine, donesena je slubena
odredba o voenju matica krtenih i vjenanih. Rimski ritual je 1614. godine dopunio tu
odredbu obvezom voenja i matica krizmanih, umrlih te Stanja dua.2 Meutim, zbog tekih
uvjeta tamonjih upnika prolo je preko stotinu godina od poetka primjene te obveze u
upama Trebinjsko-mrkanske biskupije.
U Hrvatskoj je najstarija matica sauvana u Umagu, knjiga krtenih iz 1483. godine.3
Najstarija sauvana matica u Bosni i Hercegovini je matica krtenih upe Kraljeva Sutjeska iz

Vladimir Stipeti i Nenad Vekari, Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004: 28.
2
Slaven Bertoa, ivot i smrt u Puli: Starosjedioci i doseljenici od XVII. do XIX. stoljea. Pazin: Skuptina
Udruga Matice hrvatske Istarske upanije, 2002: 27.
3
V. Stipeti i N. Vekari, Povijesna demografija: 28.

112

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

1641. godine,4 dok je najstarija sauvana matica Trebinjsko-mrkanske biskupije, a i itave


Hercegovine, matica krtenih upe Rupni Do (kasnije upa Trebinja), s najstarijim upisom od
20. listopada 1708. godine. Sauvana je injenicom da je nepoznatom okolnou zavrila u
Propagandinom arhivu u Rimu gdje je sedamdesetih godina 20. stoljea pronaao Andrija
Niki.
upa Ravno je takoer imala starije matice i to zasigurno od 1708. godine. Potvrda toga je
pronaene u dubrovakom arhivu, u prijepisu krtenja iz 1786. godine. Naime, fra Felix iz
Dubrovnika, upnik upe Ravno, prepisao je upis krtenja Ivana Bokovia roenog 1740.
godine u kojem navodi da se original upisa nalazi u matici krtenih upe Ravno iz 1708.
godine na 61. stranici.5

Slika 1. Prijepis krtenja Ivana Bokovia iz matice krtenih upe Ravno 1708. godine
Spomenute matice upe Ravno nastradale su oko 1800. godine prilikom pokuaja njihovog
sklanjanja u Dubrovnik.6 Drugi pisani dokaz o tim maticama nalazimo u dokumentu u kojem
don Jozo Pain i don Miho Nikoli, u dubrovakoj kancelariji 1786. godine svjedoe da su
sinovi pokojnog Tome Bokovia: Miho, Jozo, Petar i Marko krteni, navodei i imena
njihovih kumova. Navedeni sveenici izjavljuju da njihova krtenja nisu upisana u matine
knjige upe Ravno nebrigom tamonjih upnika koji nisu uredno vodili matice.7
Mogue je da su postojale jo starije matice upe Ravno, kao i ostalih upa Trebinjskomrkanske biskupije, jer trebinjsko-mrkanski biskup Ante Primi, 1684. godine, u svom
izvjeu Propagandi u Rim, izmeu ostalog, pie: Prisilio sam upnike da vode matice
krtenih, koje su prije zloporabom, koja vlada u Turskoj, propuavali initi.8 Meutim, o
maticama iz tih godina ne nalazimo nikakva drugoga spomena.

O maticama upe Kraljeva Sutjeska vidi: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/kulturne-ustanove/knjiznice-iarhivi/kraljeva-sutjeska-knjiznica.html (pristup 15. srpnja 2011.)
5
Fedi ed attestati, ser. 86, sv. 5 (DAD), f. 24a. (dokument nije numeriran, umetnut je izmeu str. 24. i 25.)
6
Don Jozo donosi prijepis iz upskog spomenara (ljetopisa) upe Ravno iz 1905. godine koji je zapisao tadanji
upnik don Marijan Vujnovi: Kao to je upa prastara tako su naravski bile i matice prastare. Oko godine
1800. bili su gonovi izmeu Poitelja i Trebinja, pa poto se palilo i robilo u ovim krajevima, Don Jozo
Sokolovi, da ne bi matice i drugi upni spisi propali, poslao ih je u Dubrovnik. Nu na moru nastane oluja,
potone brod, matice i onaj, koji je matice nosio. Tako ova upa ima svoje matice poam od 1804. Vidi: Jozo
Zovko, Bokovii u selu Orahovi Do. Vrela i prinosi 8 (1938): 74-82.
7
Fedi ed attestati: f. 36.
8
Bazilije Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi. Rim: Pontificium athenaeum Antonianum, 1959: 127.

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..113


I sljedei trebinjsko-mrkanski biskup Ante Righi 1708. godine ponavlja naredbu o obvezi
voenju matica, to je iste godine i uinjeno u tri upe biskupije.9 Za preostalu, etvrtu upu Dubrave, nema sauvanih dokumenata koji bi to potkrijepili budui su sve sauvane matice
izgorjele u poaru 1985. godine.10
Matice upe Ravno, u koju spadaju mjesta Orahov Do i Zavala, sauvane su od poetka 19.
stoljea i to u sljedeim svescima:
- Matica krtenih upe Ravno 180.-1847
- Matica krtenih upe Ravno 1848-1883
- Matica vjenanih upe Ravno 1804-1850
- Matica vjenanih upe Ravno 1850-1907
- Matica vjenanih upe Ravno 1907-1912
- Matica umrlih upe Ravno 1804-1871
- Matica umrlih upe Ravno 1873-1905
- Matica umrlih upe Ravno 1905-1912.
Sauvana je i knjiga Kanonski pohod i svete krizme u upi Ravno 1821.-1913. u sklopu
koje su i popisi krizmanih za to razdoblje. Jo je sauvano jedno Stanje dua iz 1957. godine.
Brigom don Joze Zovke, tadanjeg ravanjskog upnika, ove matice su pred II. svjetski rat
prenesene u Biskupijski arhiv u Mostar gdje su i sauvane. Matice iz 20. stoljea i dva sveska
Stanja dua, jedno iz 1882. koje je sastavio don Vide Putica i drugo iz 1925. godine koje je
sastavio don Marko Zovko, a koje don Jozo nije sklonio u Mostar izgorjeli su tijekom tog
rata.11 U arhivu biskupije u Mostaru postoje prijepisi matica od 1918. godine.
Ovaj se rad temelji na maticama upe Ravno iz 19. i poetka 20. stoljea, koje su
transkribirane i obraene, zatim maticama Rupnog Dola: Matici krtenih 1708.-1748. i Matici
vjenanih 1708.-1748., te dubrovakim maticama gdje nalazimo brojne upise iz Orahova Dola
i Zavale.
Iako su navedene ravanjske matice manjkave i kao takve predstavljaju najbogatija vrela za
povijest stanovnitva Orahova Dola i Zavale. Iako Orahov Dol i Zavala nisu pripadala upi
Rupni Do, tamonje matice takoer pruaju dragocjene podatke o rodovima iz tih mjesta jer
su od ravanjskih starije stotinjak godina. Potekoa u radu s dubrovakim maticama,
pogotovo s onim najstarijima, je to prilikom upisa osoba iz tih krajeva uglavnom nisu
upisivana prezimena, a kao mjesta odakle su upisivano je iz Popova ili iz Murlakije.12
Prilikom istraivanja rodova Orahova Dola i Zavale baziralo se na pisanim arhivskim
vrelima, uglavnom crkvenim maticama, a ne na narodnoj predaji koja moe biti dobra vodilja,
ali ponekad vrlo nesigurna i zavodljiva. esto se ona temelji na starim knjigama koje su
pojedini istraivai pisali iz ciljanih razloga, kao to je to radio Dedijer u svojoj studiji

Matica krtenih upe Rupni Do (1708-1748) (nadalje: MKRD 1708-1748). Nenumerirana stranica umetnuta
prije poetka upisa krtenih.
10
Crkvene matice upe Dubrave bile su oduzete iz upnog ureda u Prenju 1946. godine i pohranjene u Matini
ured Crnii. Tu su i izgorjele kad je sekretar Mjesne zajednice zapalio ured kako bi prikrio financijske
malverzacije prilikom ega je izgorio i Matini ured sa svim maticama. Nije poznato tono razdoblje tih matica,
ali svakako su bile od 1850. godine. (Prema svjedoanstvu Vinka Matia tadanjeg matiara u Matinom uredu
Crnii.)
11
...ao mi je da tom zgodom ne odnesoh i Stanje dua, kojega je pk. Don Vide (Putica, op. M. M.) temeljito i
tono sastavio tamo oko 1882. Bijae velika knjiurina pa mi se nije dalo nositi je. I Don Marko Zovko bio je
sastavio novi tamo oko 1925, vrlo toan. I on je izgorio s istog razloga... Stjepan Batinovi, Iz pisama.
Vjesnik upe Hrasno, 7/1968: 35; upnu kuu kao i ostale kue u Ravnom spalili su partizani u noi 22/23.
rujna 1943. godine. Vidi: Jozo Zovko, Ubikacija crkve Sv. Petra Apostola u Zavali, Popovo Polje,
Hercegovina., u: Ravno, Popovo: etiri slike iz povijesti kraja, ur. Ivo Lui. Ravno-Zagreb: Ljetopis Popova
Ravno, Opinsko vijee Ravno i Moderna vremena Zagreb, 1997: 85.
12
de Murlachia de Popovo, di Popovo de Murlachia, Vidi: Matica krtenih upe Grad Dubrovnik
(1688-1705) (nadalje: MKGD 1688-1705): 174.

114

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

Hercegovina.13 Naime, suvremena povijesnodemografska istraivanja dokazuju da su


matine knjige najpouzdanije stare knjige za prouavanje stanovnitva.
Budui nema sauvanih matica iz ranijeg razdoblja u ovom istraivanju koristit e se i
podaci iz izvjea o vizitacijama trebinjsko-mrkanskih biskupa.
U Dubrovakoj biskupiji postoje ematizmi te biskupije u kojima se, kao dodatak, nalaze i
ematizmi Trebinjsko-mrkanske biskupije za razdoblje od 1842. do 1890. godine.
Prvi slubeni popisi stanovnitva Bosne i Hercegovine koji nastaju dolaskom austrougarske vlasti, kao i kasniji popisi bive drave, pruaju podatke koji e posluiti za jasniju
demografsku sliku ovih mjesta.
3. Stanovnitvo Orahova Dola i Zavale kroz povijest
Orahov Do14 (u vrelima esto upisivan kao Orahovo, Oraovo, Orascevo, Horahovo,
Horachindol, Horovi Do, Orovi Do, Oroovi Do, Oragovi Dol, Orhahovi Dho, Rahovi Do, Val
de Noce...) prvi put se, prema dosad poznatim vrelima, spominje 1395. godine u odluci Malog
vijea kada se Gojanu Dobregoviu iz Orahova i drugima daje pravo slobodnog dolaska u
Dubrovnik (salvusconductus).15

Slika 2. Najstariji poznati pisani spomen Orahova Dola iz 1395. godine


U tubi iz 1405. godine Stojna Bukovi optuuje Novaka Grguria iz Orahova Dola,
ovjeka vojvode Sandalja, da mu je ... prije dvanaest godina dala ker za slukinju koju joj
ovaj jo nije vratio.16 U dokumentu iz 1408. godine ponovo se spominje Novak Grguri iz
Orahova Dola kojemu ovaj put Pokrajac Novakovi daje doputenje da ...moe ivjeti na
njegovoj zemlji u Primorju kod Stona.17 Spomen Orahova Dola nalazimo i 1414. godine kad
Radonja Pripkovi iz Orahova, ovjek Dobroslava Medvjedovia, daje izjavu da je od
Vlahe Sorga i njegova ovjeka Bogdana Bania primio na uvanje devet svinja na tri
godine.18
Najstariji poznati spomen Zavale je 4. sijeanj 1362. godine. Nalazimo ga u upisu tube
Pribila Milovia iz Rijeke dubrovake i Ostoje urovia, ovjeka Vlahe Menetia, kojom
13

Jevto Dedijer, Hercegovina. Naselja srpskih zemalja 6. Beograd: Srpska kraljevska akademija, 1909.
U nekim istraivanjima Orahova Dola stoji da se mjesto izvorno zvalo Orlov, a ne Orahov Do to nije tono
jer u svim arhivskim vrelima gdje je mjesto upisivano na vie naina, svugdje je korijen imena orah, a ne
orao. Istina, iznad mjesta postoje dva vrha koja se zovu Velika Orlica i Mala Orlica, ali to nije povezano s
imenom mjesta. Treba ga razlikovati od mjesta Orah u brdskom predjelu Bobani.
15
Reformationes, serija 2, sv. 30, DAD, f. 7. Vidi: nella Lonza (prir.), Odluke dubrovakih vijea 1395-1397,
Zagreb-Dubrovnik, 2011: 55. (u tisku)
16
Lamenta de intus I (1404-1407), DAD, f. 119'. Vidi: Mihajlo J. Dini, Iz dubrovakog arhiva, III.
Beograd:Nauno delo, 1967: 85. (Prijevod Nella Lonza)
17
Diversa Cancellariae 1408., sv. XXXVII., DAD, f. 10.
18
Diversa Cancellariae 1414., sv. XL, DAD, f. 88.
14

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..115


optuuju Boika i Bogdana Pribiia i Pribinju Gojkovia iz Zavale u Popovu da su im
uzeli sablju, dva ogrtaa od rae i dva pojasa s bisagama i maevima.19

Slika 3. Najstariji poznati pisani spomen Zavale iz 1362. godine


Podruje Popova palo je pod Turke u rujnu 1465. godine.20 Odmah po zauzeu Orahov Do
i Zavala, kao i itavo Popovo, administrativno pripadaju Blagajskom kadiluku. Od 1485.
godine pripali su kadiluku u Novom. Jedno vrijeme su pripadala i Nevesinjskom kadiluku, a
od osnutka Ljubinjskoga, poetkom 17. stoljea, pripala su tom kadiluku.21
Prvi prodor Turaka na ova podruja dogodio se 1386. godine kad su doli do Neretve.22
Lokalno je stanovnitvo tom prilikom prebjeglo na dubrovako podruje, u Ston i Peljeac. O
strahu od Turaka svjedoi i molba bosanskoga kralja Tvrtka iz 1387. godine kojom moli
dubrovaki Senat da ga prime u Dubrovnik u sluaju opasnosti.23 Prebjezi lokalnog
stanovnitva na teritorij Dubrovake Republike dogaali su se i pred svaki sljedei upad
Turaka.
Dubrovani su imali svoje razloge zato su primali stanovnitvo iz zalea, koristili bi ga za
obranu od Turaka, ako bi ih ovi napali. Tako je Veliko vijee 1388. godine, nakon provale
Turaka u Bosnu, dalo ovlasti da se u Ston i Peljeac primi oko tisuu naoruanih ljudi
bosanskoga kralja, a vlasteli je ponueno da se skloni u Dubrovnik.24
Kako su izbjeglice iz zalea dolazile u velikom broju, a nisu se mogli vratiti natrag, Veliko
vijee Republike 1395. godine donosi odluku o prijevozu siromanih Slovena u Apuliju.25 Iz
pisma pape Eugena IV. od 1. studenoga 1431. godine razvidno je da su nadasve teke bile
provale Turaka 1415. i 1426. godine kad su ...upadali u kranska mjesta, odvodili njihove
sinove i odnosili zaplijenjena dobra...26
Iz pisma pape Pia II. iz 1464. godine trebinjskom biskupu Vlahi (Blau) (1451.-1481.),
razvidno je da su trebinjske crkve uglavnom zauzete od neprijateljske vjere.27 Iz drugih

19

Lamentationes de foris 1370.-1373., sv. 1, DAD, f. 43. (Prijevod: Jadranka Bagari). Marko Vego kao prvi
spomen Zavale navodi godinu 1372. premda je pretpostavka da je to naveo temeljem ovog dokumenta koji je
datiran 1362. godine. Vidi: Marko Vego, Arheoloko iskopavanje u Zavali. Glasnik zemaljskog muzeja u
Sarajevu 14 (1959): 194.
20
Hazim abanovi, Bosanski paaluk u XVIII stoljeu., u: Historija naroda Jugoslavije, Zagreb: kolska
knjiga, 1959: 44.
21
H. abanovi, Bosanski paaluk: 166-167, 196. Tona godina osnutka Ljubinjskog kadiluka nije poznata, prvi
put se spominje 1633. godine.
22
Ivan Boi, Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku. Beograd: SANU, 1952: 8.
23
I. Boi, Dubrovnik i Turska: 12.
24
I. Boi, Dubrovnik i Turska: 9.
25
I. Boi, Dubrovnik i Turska: 10.
26
Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine. Rim: Hrvatski povijesni institut, 1967: 175.
27
Bazilije Pandi, Trebinjska biskupija u tursko doba., u: Tisuu godina Trebinjske biskupije. Sarajevo:
Vrhbosanska visoka teoloka kola, 1988: 91.

116

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

vrela vidljivo je da je ve pri prvom prodoru Turaka stanovnitvo izbjeglo na podruje


Dubrovake Republike.28
Veliki broj stanovnika Trebinja i Popova doao je 1462. godine u Dubrovnik.29 Dio
tamonjeg stanovnitva nije uspio izbjei ili je bio sa stokom na planinama sjeverne
Hercegovine i june Bosne. Nakon to se stanje donekle smirilo dio stanovnitva se vratio iz
izbjeglitva u svoja mjesta pod turskom vlau, a drugi dio se nije vratio nego su ostali ivjeti
u mjestima u koja su izbjegli.
Kad se ivot tamonjeg stanovnitva donekle ustalio nastali su problemi s uskocima i
hajducima koji su s mletakog teritorija upadali i pljakali mjesta uz granicu pod turskom
vlau. Orahov Do, kao granino mjesto, bio je prvi na udaru. U vrelima se posebno spominju
veliki uskoki upadi 1537. godine kad su uskoci potpuno poharali Orahov Do,30 te oni 1539. i
1584. godine.31 Za jednog takvog napada na Orahov Do 1692. godine hajduci su ubili i
upnika upe Ravno don Iliju Bokovia.32
Fra Pavle ilobadovi, kroniar iz makarskog samostana, u ljetopisu za godine 1646.-1669.
u nekoliko navrata slikovito opisuje uspjehe njegovih junaka u tim krajevima: 1664. miseca
sinja na 16. Primorske harambae porobie Orahov Do. Ramno(!). valinu u Popovu i
popalie svekoliko, dovedoe eljadi 30, ivine male 800, goveda 90, konja 3, i ostale robe to
je moga (t)ko doniti; a bilo je vojske (!) nae 300 i svi zdravo. f(ala) B(ogu).33
O razmjerima uskokih pljaki najbolje govori sljedei ilobadoviev zapis iz iste godine:
Miseca prosinca na 6. Otie naa vojska na Popovo, 500 junaka a pre(d) njimi Milo
Jelisavi i zarobie male ivine 1700, goveda 130, konja 20. Nai svi zdravo, jer se nije niko
bijo, nego nali sve posto (!) Amen.34
O hajdukoj bezobzirnosti pri pljakanju tih krajeva svjedoi ilobadoviev upis iz 1668.
godine u kojem spominje i Orahov Do: Miseca travnja na 23. Otie guvernatur Bencun samo
400 ljudi, i udrili na Tribinje u Popovu. Uhite eljadi 30 karanske a turske 3. goveda 250,
male ivine 550 i svi zdravo doli na Suura(j) i plino dognali i razdilil. Pak hi(h)se opeta
vrati 260 pod Dubrovnik, u selo koje se zove Horah. (istaknuo M. M.) Onde se Horah
izmetnu i porobe selo da nakrcaju tolike brode robe svakojake i posiku eljadi niko veli 15, a
niko 20, to se ne zna koliko. Bog zna Najbolje.35
Iako su bili krani, hajduci nisu pravili razlike izmeu krana i Turaka nego su pljakali i
ubijali odreda. Robili su te ih prodavali u roblje, to svjedoi sljedei fra Pavlov upis: 1663.
miseca listopada na 22. Harambaa Ivan Kati, Ivan Delalija, Nikola Martii pooe u
Popovo i dogna goveda 35, konja 8, ivine 60, 3 roba kranska bolja od sebe, virujte
mi(!)36 (istaknuo M. M.)
Trebinjsko-mrkanski biskup Ante Primi u svom izvjeu iz 1685. godine opisujui svoju
biskupiju pie ...poslije toga rata kraj je postao vrlo siromaan, jer su hajduci, podanici
gospode Mletake, opljakali stoku, mnoge odveli u zarobljenitvo i popalili kue.37
Orahov Do je opisan i u izvjeu biskupa Benedikta Medvjedovia i Dominika
Andrijaevia. Oni 1622. godine piu u Rim: To je mjesto u upi Ravno, iskljuivo je
28

B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi: 91.


B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi: 33.
30
Bogumil Hrabak, Napadi senjskih uskoka na Zaablje, Popovo i Trebinje (1535-1617). Tribunia 7 (1983):
101-129.
31
Bogumil Hrabak, Trebinje, Popovo i Donja Neretva. Prilozi Instituta za istoriju Bosne i Hercegovine 17
(1980): 103-111.
32
Ivica Pulji, Muenik Bekog rata don Ilija Bokovi. Crkva na kamenu 11/4 (1983): 13.
33
Pavle ilobadovi, Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljea. Split: Knjievni krug, 1993: 25.
34
P. ilobadovi, Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljea: 30.
35
P. ilobadovi, Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljea: 42.
36
P. ilobadovi, Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljea: 24.
37
Izvjee biskupa Antuna Primija iz 1688. godine, u: Milenko Krei, Odnosi katolika jugoistone Hercegovine
s muslimanima i pravoslavnima u vrijeme osmanske vladavine - Od osmanskoga zauzea do Bekoga kongresa
(1482.-1815.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, doktorska disertacija, 2008: 98.
29

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..117


katoliko, na granici je Dubrovake Republike, razmjerno je prema drugim mjestima mirno i
za duhovnu pastvu jedno od najpovoljnijih. Crkva je posveena Sv. Ivanu, apostolu i
evanelistu a blizu je pravoslavni manastir u Zavali.38 Slino ga opisuje i biskup Ante
Righi u svom izvjeu iz 1703. godine ubrajajui ga u mjesta koja su manje opasna za
ivot katolika.39
U vrijeme mletako-turskih ratova Orahov Do povremeno je bio sjedite upe Ravno, a
jedno vrijeme i sjedite trebinjsko-mrkanskog biskupa ipiona de Martinisa. Biskup ipion je
u Orahovu Dolu 1663. godine krizmao oko 400 osoba.40
Orahov Do je kroz povijest dao nekoliko znaajnih osoba: Tomu Medvjedovia (1533.1608.), barskog nadbiskupa i primasa Srbije; Benedikta Medvjedovia (1587.-1654.), biskupa
Skadra u Albaniji; don Nikolu Bokovia (1703.-1736.) misionara u Sofiji, don Iliju
Bokovia (1652.-1692.) upnika Ravnog, ali svojim imenom najvie ga je proslavio isusovac
i znanstvenik Ruer Josip Bokovi (1711.-1787.) iji je otac Nikola roen u Orahovu Dolu.
Blizina Dubrovnika i utjecaj dubrovake crkve bili su zasluni to iz ovog mjesta podrijetlo vuku
jedan nadbiskup, jedan biskup i desetak sveenika.41 Sveenici toga doba bili su jedina inteligencija i
odlazak u Dubrovnik bio je elja mnogih djeaka iz tih krajeva. U ostvarenju te elje pomagali su im
stariji roaci koji su ve bili u Dubrovniku. Zasigurno je i Nikoli Bokoviu pri dolasku u Dubrovnik
pomogao njegov ujak fra Vital Andrijaevi iz franjevakoga samostana Male brae. Upitno je bi li i
talent Ruera Josipa Bokovia ostao neotkriven u nekoj trgovakoj koloniji da kojim sluajem nije
otiao u isusovce, crkvenu i prosvjetnu elitu toga doba, i kolovao se na njihovim najboljim kolama i
uilitima u Dubrovniku i Rimu?
3.1.

Kretanje katolikog stanovnitva Orahova Dola i Zavale

Prve i najstarije poznate popise stanovnitva Orahova Dola i Zavale nalazimo u turskim
katastarskim popisima (defterima). Prvi poznati defter koji spominje Orahov Do je iz
1468/69. godine. Sumarni je bez detaljnog popisa stanovnika. U njemu je Orahov Do upisan
kao Rahov Do.42 Te godine u Orahovu Dolu bilo je 16 domova i 5 neoenjenih.43
U ovom defteru spominje se i selo Zavala sa sedam domova i jednim neoenjenim. Zavala
je timar Heraka sina Radonjina i on je lino debelija.44 (konjanik, naoruan ili oklopljen
vojnik, op. M. M.)
Drugi defter koji spominje Orahov Do je iz 1475/77. godine. On poimenice donosi
prisutno stanovnitvo, ali samo mukarce. I u ovom defteru mjesto je upisano kao Rahov Do.
Prema tom defteru Orahov Do je tad imao 23 doma. Mjesto je timar Hamze iz ustendila i
Ilijasa iz ehirkoja, posadnika tvrave Klobuk, a sa stavke kneza Heraka i pripada Popovu.45
38

Justin Velni, Rodni zaviaj predaka Ruera Bokovia. Vrela i prinosi 18, (1990/91): 7.
Milenko Krei, Povijesne okolnosti osnutka i osnutak upe Dubrave u Trebinjskoj biskupiji prije 300
godina. Croatica Christiana Periodica 57 (2006): 493-452.
40
Bazilije Pandi, Scipion de Martinis, trebinjski biskup. Nova et vetera 1/2 (1981): 307-316: 313.
41
Nadbiskup Toma Medvjedovi, franjevac; biskup Benedikt Medvjedovi, franjevac; don Petar Medvjedovi;
don Ilija Bokovi, don Nikola Bokovi st., don Nikola Bokovi ml., Baro Bokovi, isusovac, Ivan Dominik
(fra Ignacije), dominikanac, Ruer Josip Bokovi, isusovac, Boko (fra Vital) Bokovi, franjevac, a vrlo
vjerojatno i don Marko Natali (Bokovi). Don Marko je jedno vrijeme bio jedini sveenik Trebinjsko-mrkanske
biskupije. Za svog upnikovanja ivio je sa svojim neakom u Orahovu Dolu. Da je bio povezan s Bokoviima
potvruje i nekoliko krtenja iz roda Bokovi u Dubrovniku gdje je krstitelj bio ba don Marko Natali iz
Orahova Dola.
42
Rahov Do zasigurno je Orahov Do, mogue je da je turski popisiva krivo upisao ime ili je dolo do pogreke
prilikom transkripcije i prijevoda deftera.
43
Ahmed S. Alii, Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/69. godine. Mostar: Islamski kulturni centar, 2008:
157.
44
A. S. Alii, Sumarni popis: 155.
45
Ahmed S. Alii, Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu,
1985: 519.
39

118

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

Ovaj defter sainjen je sedam godina nakon onog iz 1468/69. i iz njega je vidljivo da se
stanovnitvo Orahova Dola u tih sedam godina povealo za sedam domova. Iako je ovaj popis
poimenian ne moe se tono odrediti broj stanovnika jer su popisani samo mukarci nositelji
domova, njih dvadeset trojica. Zavala je bila timar Ilijasa iz Soluna, posadnika tvrave
Poitelj, sa stavke kneza Heraka. U Zavali je popisano 15 domova i dva neoenjena.46
Iz navedenog popisa vidljivo je poveanje stanovnitva, to upuuje na povratak izbjeglog
stanovnitva s podruja Dubrovake Republike, ili eventualno na naseljavanje drugih
stanovnika. U sedam godina od prvog popisa stanovnitvo Zavale se udvostruilo. Popisano je
18 mukaraca nositelja domainstava.
Trei defter koji spominje Orahov Do nije datiran, ali svakako je nastao nakon 1537.
godine.47 U tom defteru Orahov Do se opisuje kao selo Orahov Dol ima 22 kranske batine.
Mezra Mrkuli Dol u posjedu sela. Mezra Potok u posjedu sela. Crkva Sveti Ilija u posjedu
sela kao batina. Vinograd Nikole sina kneza Andriaa. Vinograd Nikodima sina
kaluerova.48
Kranske batine dokazuju da je stanovnitvo Orahova Dola kransko. Crkvu defter
navodi kao crkva Sv. Ilije to se vjerojatno odnosi na kapelicu koja se nalazila na brdu Sv.
Ilija iznad Orahova Dola jer se crkva unutar mjesta zove crkva Sv. Ivana.
U Popisa Vlaha Hercegovakog sandaka iz 1585. godine na Zavali nalazimo jedno vlako
domainstvo i pet neoenjenih. Ovaj popis navodi da u Zavali ima jedna batina pod nazivom
Crkva Sveti Petar i Sveti Ilija koju dri kaluer sin Dragila.49 U popisu nalazimo i Orahov Do
u kojem nema vlakih domainstava nego samo etiri neoenjena.50
Sve do kraja 16. stoljea nema konkretnijih podataka o katolicima u ovim krajevima. Vrela
ukazuju na njihovo postojanje, ali bez konkretnijih podataka. Franjevac dubrovake
provincije Toma Medvjedovi, podrijetlom iz Orahova Dola, 1599. godine postaje barski
nadbiskup i primas Srbije. Te godine pie izvjee Svetoj Stolici o tekom stanju katolika u
tim krajevima te potrebi slanja sveenika u taj kraj. Godine 1604. Toma dozvolom pape
Klementa VIII. obnavlja upe Popovo i Gradac i za upnike postavlja dubrovake franjevce,
podrijetlom iz tih krajeva, fra Filipa Dobroslavia u upu Popovo, a fra Vlahu (Blaa) u upu
Gradac.51
U svom izvjeu (trebinjsko) mrkanski biskup Ambrozije Gueti 1613. godine pie Propagandi
da ...osim Mrkana ima jo katolika, koji su mi iskazali poslunost, u Herceg Novom, Popovu,
Orahovu, Bobanima i nekim drugim mjestima.52
Na temelju izvjea koja su trebinjsko-mrkanski biskupi slali Kongregaciji Propaganda de
Fide broj katolika Orahova Dola i Zavale moe se pratiti ve od poetka 17. stoljea. Ako tim
podatcima pridodamo i one iz crkvenih ematizama, slubenih popisa stanovnitva te ostalih
statistikih vrela kretanje broja tog stanovnitva mogue je pratiti skoro 400 godina unatrag.

46

A. S. Alii, Poimenini popis: 488.


Zakljuak o dataciji deftera donio je prevoditelj Ahmed S. Alii.
48
Popis vlaha Hercegovakog sandaka, nedatirani defter nastao poslije 943. odnosno 1537. godine. (BOAI),
Maliyedef, sv. 1.027, rukopis Amheda s. Aliia. (Na podacima zahvaljujem Jusufu Muliu).
49
Popis poreza Vlaha Hercegovakog sandaka iz 993., odnosno 1585. godine, Maliyedef, sv. 82, rukopis
Amheda S. Aliia. (Na podacima zahvaljujem Jusufu Muliu). Podatak govori da je imanje crkve Sv. Petra
(Petrov Do i ostalo) ve u posjedu zavalskih kaluera.
50
Popis poreza Vlaha Hercegovakog sandaka iz 993., odnosno 1585. godine, MALMUDEV No. 82, (str. 16. u
rukopisu Jusufa Mulia, prijevod: Ahmed S. Alii.)
51
Ratko Peri, Da im spomen ouvamo. Mostar: Biskupski ordinarijat Mostar, 2000: 367.
52
Izvjee biskupa Ambroza Gozze iz 1613. godine, SCC, sv. 487, f. 346. Citirano prema: B. Pandi,
Trebinjska biskupija u tursko doba.: 93.
47

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..119


God.

Broj
Broj
katolika obitelji

Napomena

Vrelo53

Spominje katolike u
Orahovu Dolu
Kae da je Orahovo
itavo katoliko
Orahov Do, eljari
i Golubinac imaju
oko 40 katolikih
obitelji
Ne navodi broj
katolika
Ne navodi broj
katolika
Ne navodi broj
katolika
80 odraslih i 36
djece. itavo selo
katoliko

Izvjee biskupa
A. Guetia
Izvjee fra Vlahe
(Blaa) Graanina

1613.

1624.

100

19

1629.

1639.

14

1684.

16

1703.

16

1733.

116

16

1866.

187

14

ematizam TMB

1868.

187

18

ematizam TMB

1871.

208

21

Orahov Do: kat.


194, ob. 18;
Grabovi Do: kat. 9,
ob. 2;
Plitki Do: kat. 5,
ob. 1

1879.

1885.

1889.

53

180

23

Sve stanovnitvo
katoliko

185

24

Pravoslavnih 12

27

Orahov Do: kat.


176, ob. 24;
Grabovi Do: kat.

201

Izvjee biskupa
D. Andrijaevia
Izvjee biskupa
M. Restia
Izvjee biskupa
A. Primija
Izvjee biskupa
A. Righija
Izvjee nadb. M.
Andrijaevia

ematizam TMB

Austro-ugarski
popis
stanovnitva
1879.
Austro-ugarski
popis
stanovnitva
1885.
ematizam TMB

1613: B. Pandi, Trebinjska biskupija u tursko doba.: 93.; 1624: B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et
Mercanensi: 112.; 1629: Krunoslav Draganovi, Tobonja Stjepanska biskupija - ecclesia Stephanensis u
Hercegovini. Croatia Sacra 4 (1934): 29-58; 1639: B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi: 117.;
1684: B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi: 127; 1703: B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et
Mercanensi: 127; 1733: Milenko Krei, Katolici Trebinjsko-mrkanske biskupije prema popisu nadbiskupa
Marka Andrijaevia iz 1733. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 48 (2006): 439-452:
1863, 1866, 1868, 1871, 1889. i 1892: ematizam Trebinjsko-mrkanske biskupije; 1884: Imenik klera i upa
Crkvene pokrajine BiH za godinu 1885; 1397: Vjesnik upe Hrasno 9: 52; 1948: Konani rezultati popisa
stanovnitva FNRJ od 15. marta 1948. godine; 1958. i 1986: Uspomene i sjeanja na osobe - mjesta - dogaaje.
Lujan (Argentina), 1970/73, rukopis Jozo Zovko: 879.; 1968: Vjesnik upe Hrasno 9: 52; 1981. i 1991:
Stanovnitvo Bosne i Hercegovine Narodnosni sastav po naseljima, Zagreb, 1995. (U slubenim popisima iz
godina 1948., 1953., 1961. i 1971. nije navedena vjerska ni etnika pripadnost po naseljima pa se na osnovu njih
ne moe utvrditi toan broj katolika ovih mjesta te kao takvi nisu ni koriteni.)

120

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

1892.

177

24

18, ob. 2;
Plitki Do: kat. 7,
ob. 1
Orahov Do:
kat.177, ob. 24;
Grabovi Do: kat.
19, ob. 2;
Plitki Do: kat. 9,
ob. 1

1895.

186

25

Pravoslavnih 5

1910.

265

36

Pravoslavnih 11

1921.

238

Pravoslavnih 5

1937.

330

1958.

298

50

1968.

211

1976.

188

43

Orahov Do: kat.


279;
Grabovi Do: kat.
27;
Plitki Do: kat. 24
Orahov Do, Grabovi
Do i Plitki Do
Orahov Do: kat.
211;
Grabovi Do: kat.
16;
Plitki Do: kat. 21
Orahov Do: kat.
170, ob. 35;
Grabovi Do: kat. 8,
ob. 4;
Plitki Do: kat. 10,
ob. 4

1981.

137

Orahov Do, Grabovi


Do i Plitki Do
Pravoslavnih 7;
Jugoslavena 5

1991.

38

Orahov Do, Grabovi


Do i Plitki Do.
Srba 4

ematizam TMB

Austro-ugarski
popis
stanovnitva
1895.
Austro-ugarski
popis
stanovnitva
1910.
Slubeni popis
stanovnitva
1921.
Upravitelj upe
Ravno, don
Zvonimir Vuleti
Jozo Zovko
Upravitelj upe
Ravno, don
Zvonimir Vuleti

Jozo Zovko:

Popis
stanovnitva,
domainstva i
stanova u BiH
godini 1981.
Popis
stanovnitva BiH
1991.

Tablica 1. Kretanje broja katolika u Orahovu Dolu izmeu 1613. i 1991. godine
(ukljuujui zaseoke Grabovi Do i Plitki Do)

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..121


350
300
Broj katolika

250
200

150
100
50
1991.

1976.

1981.

1968.

1974.

1937.

1958.

1910.

1921.

1892.

1895.

1885.

1889.

1879.

1884.

1871.

1866.

1868.

1733.

1863.

1703.

1639.

1684.

1624.

1629.

Popisna godina

Grafikon 1. Kretanje broja katolika u Orahovu Dolu izmeu 1624. i 1991. godine (ukljuujui
zaseoke Grabovi Do i Plitki Do)
Iz navedenog je vidljivo da je katoliko stanovnitvo 1991. godine skoro u potpunosti
migriralo iz Orahova Dola. Podatak koji donekle pojanjava takvu situaciju je da je, prema
popisu iz 1991. godine, te godine u Republici Hrvatskoj popisano 195 osoba koje su roene u
Orahovu Dolu, a trenutno ive u Republici Hrvatskoj.54
Sve do pred kraj 19. stoljea u Orahovu Dolu ivjelo je samo katoliko stanovnitvo. Oko
1880. godine kalueri pravoslavnog manastira iz Zavale naselili su tu obitelj Vojina eelja
da obrauje manastirski vinograd. U prvom austrijskom popisu stanovnitva 1879. godine u
Orahovu Dolu nije popisan nijedan pravoslavac, a est godina kasnije, 1885. godine, popisano
ih je 12.55 Bili su to pripadnici obitelji eelj koje na ovom podruju nalazimo jo 1695.
godine kad je Mihajlu eelju dodijeljena zemlja u Dolu u Popovu. 56 U Opuzenu, gdje su za
vrijeme mletakih seoba, krajem 17. stoljea doselili iz Popova rod eelj katolike je
vjeroispovijesti.57
Godi
na

54

Broj
Broj
katolik obitelj
a
i

1629
.

1639
.

1733
.

41

Napomena
Zavala i valjina
imaju oko 40
katolikih obitelji
4 obitelji u
eljarima
eljari: 27
odraslih i 14
djece

Vrelo58
Izvjee biskupa D.
Andrijaevia
Izvjee biskupa M.
Restia
Izvjee nadb.
M. Andrijaevia

Jakov Gelo, Marinko Grizelj i Anelko Akrap, Stanovnitvo Bosne i Hercegovine: narodnosni sastav po
naseljima. Zagreb: Dravni zavod za statistiku, 1995:176.
55
Tu je polovicom 20. stoljea roen poznati politiar Vojislav eelj, unuk Vojina eelja prvog pravoslavnog
doseljenika u Orahov Do. Vojislavovi su roditelji nakon svretka njegova prvog razreda osnovne kole,
ezdesetih godina 20. stoljea, odselili iz Orahova Dola u Sarajevo.
56
Bogumil Hrabak, Zemljine parcele feudalaca i muslimanskih seljaka u Popovu, Zaablju i Trebinju
poetkom Morejskog rata. Tribunia 9 (1985): 31-45.
57
Prilikom mletakih seoba iz Popova na neretvansko podruje selili su se i katolici i pravoslavci. Pravoslavci su
na mletakom podruju zadrali svoju vjeroispovijest to dokazuju rodovi Kadijevi i Knei koji su 1694.
godine doselili u Kremenu. Vidi: Don Radovan Jerkovi - ivot i djelo, prir. Mile Vidovi. Metkovi: Matica
hrvatska Metkovi, 2000: 147.
58
Vidi biljeku br. 54.

122

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

1863
.

1866
.

102

1868
.

102

1871
.

103

80

103

1885
.

100

1889
.

95

15

1892
.

99

15

1895
.

101

1910
.

128

1921
.

122

1879
.
1884
.

1937
.

162

1958
.

113

18

1968
.

106

eljari 4
obitelji;
Zavala 2 obitelji.
Ne navodi se broj
kat.
eljari: kat.77,
ob. 4;
Zavala: kat.25,
ob. 2
eljari: kat.77,
ob. 5;
Zavala: kat.25,
ob. 2
eljari: kat.80,
ob. 6;
Zavala: kat.23,
ob. 3
Zavala i eljari.
Pravoslavnih 108
Zavala i eljari.
Zavala i eljari.
Pravoslavnih 113
eljari: kat. 69,
ob. 10;
Zavala: kat. 26,
ob. 5
eljari: kat. 70,
ob. 10;
Zavala: kat. 29,
ob. 5
Zavala i eljari.
Pravoslavnih 130
Muhamedanca 2
Zavala i eljari.
Pravoslavnih 173
Zavala i eljari.
Pravoslavnih
180;
Muhamedanaca 8
eljari: kat.
106;
Zavala: kat. 56
eljari: kat. 91,
ob. 15;
Zavala: kat. 22,
ob. 3
eljari: kat. 85;
Zavala: kat. 21

ematizam (TMB)

ematizam TMB

ematizam TMB

ematizam TMB
Austrougarski popis
stanovnitva 1879.
Imenik klera i upa
Crkvene pokrajine
BiH za godinu 1885.
Austrougarski popis
stanovnitva 1885.
ematizam TMB

ematizam TMB

Austrougarski popis
stanovnitva 1895.
Austrougarski popis
stanovnitva 1910.
Slubeni popis
stanovnitva 1921.
Upravitelj upe
Ravno, don
Zvonimir Vuleti
Jozo Zovko
Upravitelj upe
Ravno, don
Zvonimir Vuleti

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..123

1976
.

86

17

1981
.

45

1991
.

13

eljari: kat. 70,


ob. 13;
Zavala: kat. 16,
ob. 4
Zavala, eljari,
Mareva Ljut i
Budim Do.
Pravoslavnih
137;
Jugoslavena 28
Zavala, eljari,
Mareva Ljut i
Budim Do.
Srba 88;
Jugoslavena 4

Jozo Zovko:

Popis stanovnitva,
domainstva i
stanova u godini
1981.

Popis stanovnitva
1991.

180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1629.
1639.
1733.
1863.
1866.
1868.
1871.
1879.
1884.
1885.
1889.
1892.
1895.
1910.
1921.
1937.
1958.
1968.
1976.
1981.
1991.

Broj katolika

Tablica 2. Kretanje broja katolika na Zavali izmeu 1613. i 1991. godine (ukljuujui
zaseok eljari)

Popisna godina

Grafikon 2. Kretanje broja katolika u Zavali izmeu 1629. i 1991. godine (ukljuujui zaseok
eljari)
Na podruju Zavale demografska slika slina je kao i u susjednom Orahovu Dolu. Najvei
broj katolika bio je prisutan pred II. svjetski rat, nakon kojega dolazi do nezaustavljivog pada
njihova broja. Osim brojnih stradanja za vrijeme toga rata i iseljavanja nakon njega looj
demografskoj slici doprinijeli su i teki uvjeti ivota na selu kao i trend odlaska sa sela u grad
ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea.
Muslimansko stanovnitvo (muhamedanci) na Zavali pojavljuje se prvi put u popisu 1895.
godine kad su popisana dva pripadnika te vjeroispovijesti.

124

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika


350

Broj katolika

300
250
200
150
100
50
1629.
1639.
1733.
1863.
1866.
1868.
1871.
1879.
1884.
1885.
1889.
1892
1895.
1910.
1921.
1937.
1958.
1968.
1976.
1981.
1991.

Popisne godine

Grafikon 3. Usporedni prikaz kretanja broja katolika u Orahovu Dolu i Zavali izmeu 1629. i
1991. godine (ukljuujui i zaseoke)
Iz priloenih tablica i grafikona vidljivo je da su Orahov Do i Zavala, (ukljuujui njihove
zaseoke), imali najvie katolikog stanovnitva neposredno pred II. svjetski rat, te da je taj rat
bio prekretnica demografskog razvoja tih mjesta.
Godine 1937. upa Ravno je imala 2.392 rezidencijalnih katolika u 323 obitelji, plus 170
osoba koje su ivjele izvan upe, uglavnom u Americi.59 Dvije godine kasnije, 1939, upa je
imala 2.478 prisutnih katolika, plus 138 privremeno odsutnih iz upe, odnosno ukupno 2.616
to je najvei broj katolika u zadnjih 400 godina otkad se moe pratiti brojno stanje upe
Ravno. 60
Godine 1947. upa Ravno je imala 1.612 katolika u 295 obitelji.61 Razvidno je da se u
deset godina meupopisnog razdoblja, 1937. i 1947., katoliko stanovnitvo smanjilo za jednu
treinu, odnosno za 780 osoba (33% ukupnog prijeratnog broja katolika). U tu brojku su
ukljuene i indirektne prijeratne i poslijeratne migracije kao i direktne ratne rtve 1941.-1945.
Na ovom primjeru vidi se koliko je II. svjetski rat i porae negativno demografski utjecalo na
stanovnitvo te upe.
Prvi svjetski rat takoer je uinio demografski oiljak, ukljuujui tu i poratne godine kad
je to podruje pogodila epidemija panjolske gripe s velikim smrtnim gubicima. U
meupopisnom razdoblju izmeu slubenih popisa 1910. i 1921. godine katoliko
stanovnitvo upe Ravno smanjilo se za 144 osobe ili 7% ukupnog prijeratnog broja
katolika.62
Demografska slika nakon
I. svjetskog rata i poraa
Br. kat.
1910.g.

59

Br. kat.
1921.g.

Raz Razlik
lika a u %

Demografska slika nakon


II. svjetskog rata i poraa
Br.
Br.
kat.
kat.
Razlik Razlik
1937. 1947. a
au%
g.
g.

Zvonko Vuleti Statistiki podaci. Vjesnik upe Hrasno 9 (1969): 52.


Opi ematizam katolike crkve u Jugoslaviji. Sarajevo: Akademija Regina Apostolorum, 1939: 176.-178.
61
Opi ematizam: 52.
62
Prema slubenim Rezultatima popisa iteljstva u Bosni i Hercegovini i Definitivnim rezultatima popisa
stanovnitva od 31, januara 1921. godine na podruju upe Ravno, 1910. godine, ivjelo je 2.000 katolika, a
1921. godine njih 1.856.
60

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..125


2000

1856

144 7,20%

2392

1612

780

32,61
%

Tablica 3. Usporedni prikaz udjela smanjenja katolika u upi Ravno nakon I. i nakon II.
svjetskog rata63

Grafikon 4. Usporedni grafiki prikaz udjela smanjenja katolika u upi Ravno nakon I. i
nakon II. svjetskog rata
Ve je navedeno da su matice krtenih upe Ravno sauvane za razdoblje od 1804. do
1883. godine. Na temelju raunalne obrade upisa roenih iz ove matice donosimo nekoliko
demografskih podataka za ova mjesta.
U navedenom razdoblju, 1804.-1883. (80 godina), u Orahovu Dolu, skupa sa zaseocima
Grabovim Dolom i Plitkim Dolom, roeno i krteno je 268 djece i to 146 mukih i 122
enskih. Najea muka imena su: Ivan (26), Nikola (20) i Mato (19), a enska: Marija (24),
Jela (21) i Stana (20).
U Zavali, skupa s eljarima, u navedenom razdoblju roeno i krteno je 137 djece i to 70
mukih i 67 enskih. Najea muka imena su: Ivan (13), uro (13) i Mato (8), a enska:
Marija (12), Ivana (12) i Jela (8).
4. Katoliki rodovi Orahova Dola i Zavale
U ovome dijelu rada su obraeni rodovi za ije su postojanje pronaena pisana vrela iako
su zasigurno postojali i oni rodovi koje donosi narodna predaja, a koji nisu potkrijepljeni
pisanim vrelima. Na temelju podataka iz crkvenih matica i drugih povijesnih vrela u Orahovu
Dolu i Zavali ivjeli su, ili jo uvijek ive, slijedei katoliki rodovi.
4.1.

Rodovi Orahova Dola

ANDRI (Andrii, Andriji): Rod Andri nastao je na Zavali odakle je Tomislav Andri
doao na eninstvo u obitelj Peri u Orahov Do.64 Ta je obitelj jedina od roda Andri u
Orahovu Dolu. (vie o rodu Andri vidi: Andrii na Zavali.)

63

Prikaz je raen na primjeru upe Ravno jer za 1948. godinu nema popisa broja katolika po mjestima nego
samo za itavu upu.
64
Stanje dua upe Ravno 1597, (nadalje: SDR 1957), Arhiv upe Ravno (nadalje: AR): 149.

126

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

BALIJA: Rod Balija ivio je uglavnom na Golubincu. Krajem 19. stoljea na eninstvo u
Orahov Do doselio je Ivan Balija s Golubinca. Imao je sina uru koji nije imao mukog
potomstva tako da se taj rod u Orahovu Dolu ugasio s navedenim urom.
BAADUR: Ovaj rod ivio je uglavnom na avu. U ravanjskim maticama Baadure
nalazimo jo na Gaicu u upi Trebinja. U Orahovu Dolu Baadure nalazimo 1738. godine
kada je Anastazija Baadur iz Orahova upisana kao majka na krtenju Magdaleni Peki sa
Zagorca.65 Kasnije ne nalazimo spomena da su pripadnici toga roda ivjeli u Orahovu Dolu.
BOROJEVI: Prvi upis ovoga roda u Orahovu Dolu nalazimo u maticama Rupnog Dola
1734. godine kad je uro Borojevi iz Orahova bio kum na krtenju.66 U maticama upe
Ravno Borojevie pratimo paralelno u Orahovu Dolu i Ravnom. Prvi upis krtenja nalazimo
1815. godine kad je krten Ivan Borojevi.67 Istog Ivana nalazimo i prilikom posebne biljeke
o njegovoj smrti u matici umrlih 1875. godine gdje je upisano da je poginuo u ratu protiv
Turaka u Drainu Dolu kod Trebinja.68 Tom prilikom upisan je kao Brki, a ne Borojevi,
iako se radi o istoj osobi. Rod Borojevi iz Orahova Dola tridesetih godina 19. stoljea
transformirao se u oblik Brki. Prilikom upisa jednog krtenja 1843. godine kuma je bila
Ivana Borojevich seu Barkich.69 Oblik Borojevi u Orahovu Dolu potpuno nestaje u drugoj
polovici 19. stoljea, a u upotrebi ostaje oblik Brki.
Ovaj rod raseljavao se iz Orahova Dola u Ravno, Prhinje, Stolac, te u Dubrovnik i okolicu.
Borojevii su u Ravno preselili krajem 18. ili poetkom 19. stoljea. Tamo ih nalazimo ve
u prvom upisu u maticu krtenih 1804. godine kad je krten Boko Borojevi iz Ravnog.70
Borojevii iz Ravnog skrauju prezime u oblik Boroje, kako se kasnije piu. Dio ovih Boroja
odselio je u Mline kod Dubrovnika, a dio ostao u Ravnom. Borojevie nalazimo i u
Prhinjama prilikom krtenja Janje Borojevi 1805. godine.71 Jedna grana ovog roda odselila je
u okolicu Stoca u mjesto Borojevie, ije ime je povezano s ovim rodom.
BOKOVI: Najpoznatiji rod Orahova Dola svakako je rod Bokovi. Zahvaljujui
Rueru Josipu Bokoviu, isusovcu i znanstveniku, iji je otac Nikola roen u Orahovu Dolu
ovo mjesto postalo je poznato irokoj javnosti.
O podrijetlu i vjeroispovijesti Ruera i njegovih predaka napisano je puno rasprava, iako
su one nepotrebna jer je nepobitno utvrena ta injenica, a potkrijepit e je i ovaj rad. U opisu
roda Bokovi rad e se ograniit samo na Bokovie roene ili podrijetlom iz Orahova Dola.
Najstarije upise iz roda Bokovi nalazimo u dubrovakim maticama. Iako postoje raniji
upisi,72 za koje postoji vjerojatnost da se odnose na Bokovie iz Orahova Dola, prvi sigurni
upis nalazimo 1649. godine. Te je godine Mato Bokovi iz Orahova bio kum na krtenju
Marici Mate Petrova iz Orahova.73 Za razliku od drugih stanovnika iz zalea, Bokovii su u
dubrovake matice upisivani s prezimenom to znai da se prezime Bokovi u Dubrovniku
ve bilo ustalilo. Sudei po upisima iz tih matica Bokovii su tih godina doseljavali u
65

MKRD 1708-1748: 54a.


MKRD 1708-1748: 42b.
67
Matica krtenih upe Ravno 1804-1847, (nadalje: MKR 1804-1847), (Biskupski arhiv Mostar): 111.
68
Matica umrlih upe Ravno 1873-1905, (nadalje: MUR 1873-1905), Biskupski arhiv Mostar, (nadalje BAM):
7.
69
MKR 1804-1847: 282.
70
MKR 1804-1847: 1.
71
MKR 1804-1847: 43.
72
U to vrijeme u Dubrovniku je velik broj upisa roda Bokovi iz Dola u Dubrovakom primorju pa treba biti
oprezan prilikom identifikacije Bokovia u maticama.
73
Matica krtenih upe Grad Dubrovnik 1647-1651, (nadalje: MKGD 1647-1651), (Arhiv Dubrovake
biskupije): 68'; Marijan Sivri, Migracije iz Hercegovine na dubrovako podruje od potresa 1667. do pada
Republike 1808. godine. Dubrovnik-Mostar: Biskupski ordinarijat Mostar i Dravni arhiv u Dubrovniku, 2003:
203.
66

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..127


Dubrovnik u velikom broju. Nikola Matijaev Bokovi, u ime mjetana Orahova Dola,
supotpisnik je pisma austrijskom caru Leopoldu I. od 16. prosinca 1688. godin, u kojem se
mjetani Popova priznaju za njegove podanike i trae zatitu od njegove vojske kad ona stigne
u njihove krajeve.74
Prvi upis krtenja iz ovog roda u maticama upe Ravno nalazimo 1804. godine pri upisu
krtenja Marije Bokovi.75
Zahvaljujui dobrom natalitetu Bokovii se uestalo spominju kroz ravanjske matice, sve
do kraja 19. stoljea kad a se rod Bokovi transformira se u rodove Tomii i Kristi. Oblik
Tomii prvi put se spominje 1804,76 a oblik Kristi 1827. godine.77 Od tih prvih upisa 1804,
odnosno 1827. godine, negdje do tridesetih godina tog stoljea najee je upisivan oblik
Bokovi, ponekad s dodatkom Tomii ili Kristi, a ponekad samostalno. Od tih tridesetih
godina prevladava izvedeni oblik Tomii ili Kristi premda se oblik Bokovi koristio kroz
matice sve do 1871. godine.78
ini se da nema pravila kako je prezime upisivano u matice. Ponekad je upisivan osnovni
oblik Bokovi, a ponekad izvedeni oblik Tomii ili Kristi. Moglo bi se pomisliti da je
jedan upnik upisivao jedan oblik, a drugi upnik drugi oblik, ali nije. Isti upnik, don Jozo
Sokolovi, pri upisu vjenanja Marije Tomii 1804. godine koristi izvedeni oblik Tomii, a
1806. godine pri upisu vjenanja njenog brata ure koristi oblik Bokovi.79 Na nekim
mjestima pri upisu krtenja dijete je upisano jednim oblikom, a roditelji drugim. U nekim
upisima koristi se oblik Boscovich seu Tomicich ili Boscovich seu Kristich.
U maticama nalazimo jo tri oblika ili nadimka roda Bokovi. Prvi je Bokovi Pavlovi,
koji se u jednom trenutku transformira u oblik Tomii. Godine 1809. upisana je smrt Vlahe
Bokovia Pavlovia,80 a 1816. njegove supruge Marije Tomii.81 Godine 1817. vjenana je
Helena Tomii Pavlovi.82 Na ova tri upisa vidljiva je transformacija oblika Bokovi
Pavlovi u oblik Tomii. Drugi oblik je ekin(ovi).83 Oito je rije o nadimku jer kasnije
ovaj oblik nije zaivio kao prezime. S vremenom se i ovaj oblik transformirao u oblik
Tomii. Trei oblik je Ban,84 koji je takoer bio nadimak i nije zaivio kao samostalno
prezime. I on je dio ogranka Tomii.
U prilogu ovog rada nalazi se genealoka tablica iz koje su vidljivi svi pronaeni upisi roda
Bokovi iz Orahova Dola do 1850. godine, kao i nastanak i razvoj rodova Tomii i Kristi.
Obitelj Nikole Bokovia
Ruerov otac, Nikola Bokovi, jo je kao mladi otiao iz Orahova Dola u Dubrovnik
odakle ga je put odveo u dubrovaku trgovaku koloniju u Novom Pazaru na slubu kod
trgovaca Ivana Vitija i Rade Gleevia. U Novom Pazaru Nikolu vrela prvi put spominju

74

Marijan Sivri, Crtice iz starije prolosti sela Dubljani u Popovu., u: Dubljani. Ravno: upa Roenja
Blaene Djevice Marije - Ravno, 2007: 83-94..
75
MKR 1804-1847: 4.
76
Matica vjenanih upe Ravno 1804-1850, (nadalje: MVR 1804-1850), (Biskupski arhiv Mostar): 312. Zovko
je netono napisao da Poam od godine 1804. pa sve tamo do godine 1830. nigdje se ne spominje dananje
prezime: Kristi i Tomii. a ostali autori samo su prepisivali taj podatak ne provjeravajui to u maticama.
Naime, oblik Tomii ili Kristi do te, 1830., godine spominje se vie od deset puta. Vidi: J. Zovko, Bokovii
u selu Orahovi Do.: 74-82.
77
MKR 1804-1847: 165.
78
Matica krtenih upe Ravno 1848-1883, (nadalje: MKR 1848-1883), (Biskupski arhiv Mostar): 113.
79
MVR 1804-1850: 312-313.
80
Matica umrlih upe Ravno 1804-1871, (nadalje: MUR 1804-1871), (Biskupski arhiv Mostar): 7.
81
MUR 1804-1871: 48.
82
MVR 1804-1850: 328.
83
MKR 1804-1847: 295; MKR 1848-1883: 3.
84
MKR 1848-1883: 113.

128

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

1671. godine kad s ostalim trgovcima alje pismo u Dubrovnik.85 Nakon unitenja Novog
Pazara, 1688./89. godine, prema kasnijem svjedoenju njegova sina Boe, Nikola je
...izgubivi najvei dio imetka, jedva zajedno s bratom na brzim konjima izaao iv i zdrav i
sabravi ostatke doao u Dubrovnik... U Dubrovniku se 28. svibnja 1691. godine u
poodmakloj ivotnoj dobi od 59 godina vjenao s Pavicom Bettera s kojom je imao devetero
djece. To su:
Marija Rosa, roena 18. oujka 1692, a krizmana 5. lipnja 1701. godine.86 Jedina od
Nikoline djece koja je zasnovala brak udavi se za Marka Dragija. Umrla je 1773. godine.
Djed Boko Bokovi upisan je kao krteni kum, a zamjenjivao ga je drugi djed Baro Bettera.
Marija, roena 6. rujna 1693, a krizmana 5. lipnja 1701.87 godine. Postala je redovnica u
Samostanu svete Katarine u Dubrovniku. Zvali su je Marija Dumna.
Boo Antonio, roen 20. oujka 1696, a krizman 2. svibnja 1704. godine.88 Nije se enio
niti je imao zakonito potomstvo.89 Kum na krtenju bio mu je stric Toma Bokovi kojeg je
zamjenjivao djed Baro Bettera. Primljen je u bratovtinu Antunina 1726. godine. ivio je s
majkom i sestrom Anicom sve do smrti 1786. godine.
Bartolomeo (Baro), roen 27. travnja 1699, a krizman 24. svibnja 1706. godine.90 Postao je
isusovac i kasnije bio na slubi u Italiji gdje je i umro 1770. godine.
Ivan Dominik (fra Ignacije), roen 6. kolovoza 1701, a krizman 21. svibnja 1709. godine.91
Postao je dominikanac te doktorirao u Rimu. Umro je u Dubrovniku odmah po svom povratku
1727. godine u 27-oj godini ivota.
Petar, roen 18. kolovoza 1704, a krizman 26. svibnja 1711. godine.92 Bio je pomonik u
dubrovakom Notarijatu. Zajedno s bratom Boom bio je primljen u bratovtinu Antunina
1726. godine. Izvrio samoubojstvo 1727. godine.
Marko Antonio, roen 27. lipnja 1707. godine,93 a umro 1715. kao dijete od 8 godina.
Ruer Josip, roen 18. svibnja 1711.94 godine. Ime je dobio u ime krtenog kuma, majina
brata Ruera Bettere. Bio je isusovac sve do ukinua reda 1773. godine te znanstvenik koji se
proslavio u vie znanstvenih disciplina. Postao je lan nekoliko svjetskih akademija. Umro je
u Milanu 1787. godine gdje je i pokopan. Od odlaska iz Dubrovnika u Rim 1726. godine do
kraja ivota samo jedanput je dolazio u Dubrovnik, u ljeto 1747. godine.

Slika 4. Upis krtenja Ruera Bokovia


85

Lazar Trifunovi, Dubrovanin Nikola Bokovi i rake starine., u: Zbornik za likovne umetnosti 8,
Beograd, 1972: 247.
86
MKGD 1688-1705: 98.
87
MKGD 1688-1705: 74.
88
MKGD 1688-1705: 105'.
89
Prema jednoj tubi iz 1714. godine Boo je imao nezakonito dijete s Anicom Bogii. Vidi: Lamenta
Criminale sv. 62, f. 163'.
90
MKGD 1688-1705: 142'.
91
MKGD 1688-1705: 165.
92
MKGD 1688-1705: 198'.
93
Matica krtenih upe Grad Dubrovnik (1711-1728), (nadalje: MKGD 1711-1728): 26'.
94
MKGD 1706-1711: 2'.

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..129


Anna Marija (Anica), roena 3. studenog 1714, a krizmana 26. svibnja 1722. godine.95
Najmlae dijete Nikole Bokovia koja je ostala zadnja na ivotu. Nije se udavala i umrla je
bez potomstva 1804. godine. Bila je poznata dubrovaka pjesnikinja. Iza njene smrti, po
njenoj elji, osnovana je Zaklada Anica Bokovi u kojoj nije zaboravila ni svoje roake
podrijetlom iz Orahova Dola. Ostavila im je dva legata te zaklade: Zaklada Nikoli Bokoviu i
njegovu potomstvu i Zaklada potrebitim potomcima obitelji Bokovi.96
Iz upisa smrti Nikole Bokovia 1721. godine razvidno je da je Nikola roen oko 1641.
godine.97 ivotni put vodio ga je iz rodnog Orahova Dola u Dubrovnik, zatim u Raku, da bi
se odatle ponovo vratio u Dubrovnik. Bio je predstavnika Republike u diplomatskim
poslovima, a pred kraj ivota bio je oduzet i nepokretan. Nikolina supruga Pavica Betterabila
je lan ugledne i bogate dubrovake obitelji.98 Roena je 1674. godine. Bila je mlaa od
Nikole 33 godine. Unato tekim ivotnim (ne)prilikama, od toga da je pokopala veinu svoje
djece do injenice da je 55 godina ivjela kao udovica, ipak je doivjela duboku starost.
Umrla je 1786. godine u 103. godini, nadivjevi sedmero svoje djece. Iza nje na ivotu su
ostali samo Ruer i Anica.
Vrela nam spominju i Nikolina brata uru koji je bio s njim u Novom Pazaru.99 Nalazimo
ga i kao supotpisnika nekoliko pisama iz Rake. Kasnije o njemu ili njegovom potomstvu ne
nalazimo nikakvih podataka.
Nikolina oca Boka Bokovia nalazimo u dokumentu iz 1690. godine kojim on Nikolu
oslobaa oinske vlasti dajui mu punu slobodu i samostalnost u daljnjem djelovanju.100
Boko je mogao biti roen oko 1610. godine, a o godini njegove smrti ne nalazimo podatak.
Zasigurno je bio iv 1692. godine kad je upisan kao kum na krtenju unuci Mariji. Osim
Nikole imao je sina Iliju koji je postao sveenik, uru koji je s Nikolom bio u Novom Pazaru,
Tomu i vjerojatno Kristofora. Navedeni Bokovi sinovi, osim Kristofora, potvreni su u
maticama, a za eventualnu ostalu djecu nema sigurne potvrde u vrelima. Nikolina majka se
zvala Damjana, roena Andrijaevi iz Rupnog Dola. Roena je oko 1620 godine. Nalazimo
je u prijepisu krtenja njenog sina Ilije.101 Bila je sestra fra Vitala Andrijaevia, franjevca i
bibliotekara Male brae u Dubrovniku.
4.1.1. Migracije Bokovia iz Orahova Dola
Bokovii su iz Orahova Dola najvie selili u Dubrovnik gdje ih nalazimo u najstarijim
dubrovakim maticama iz prve polovice 17. stoljea. Selili su i na Peljeac gdje je oko 1800.
godine u Viganj doao Jozo Bokovi. Tu se oenio s Katom Slabi, a nakon njene smrti s
Anom Slabi. Imao je nadimak Kokot. Rod je izumro poetkom 20. stoljea.102
Na Lopud je 1825. godine doselio Miho Bokovi Tomii. Kasnije on i njegovi
nasljednici koriste samo prezime Tomii.
U Majkove je, na eninstvo doselio Ilija Bokovi 1840. godine kada se vjenao s Marijom
Stahor i ostao ivjeti u Majkovima.103

95

MKGD 1711-1728: 40'.


Marijan Sivri, Zaklada Anice Bokovi s osvrtom na legate obitelji Bokovi u Orahovu Dolu u Popovu.
Motrita 8, (1998): 65.
97
Matica umrlih upe Grad Dubrovnik (1717-1722), (nadalje: MUGD 1717-1722): 34'
98
Matica umrlih upe Grad Dubrovnik (1769-1796), (nadalje: MUGD 1769-1796): 107.
99
L. Trifunovi, Dubrovanin Nikola Bokovi i rake starine.: 247.
100
Diversa Notarie 1686., f. 11-11'.
101
Matica krtenih upe Grad Dubrovnik (1642-1647), (nadalje: MKGD 1642-1647): 93.
102
Nenad Vekari, Peljeki rodovi (A-K), sv. 1. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,
1995: 101.
103
Matica vjenanih upe Slano (1794-1890), (nadalje: MVSL 1794-1890): 71.
96

130

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

Jedna grana Bokovia-Kristia odselila je polovicom 19. stoljea u Trninu. Svjedoe to


dva upisa iz ravanjskih matica: 1845. godine kuma na krtenju bila je Helena uxor Nicolai
Cristich de Tarcina,104 a 1848. Joanna uxor Simeonis Boscovich seu Cristich de Tarcina.
105
Iz matica je vidljivo da je imun Kristi bio oenjen od Vukia iz Trnine pa se moe
zakljuiti da je i on odselio na eninstvo u Trninu.
U najstarijoj matici upe Lisac nalazimo upis krtenja iz 1653. godine kad je krten
"Marco di Gioan Boscovich di Trebignia."106
U kasnijim upisima ne nalazimo Bokovie na Trebinji, ali ih ve poetkom 18. stoljea
nalazimo u oblinjem Hutovu, Ivana Bokovia 1723. godine pri upisu vjenanja s Anom
Masla iz Hrasna.107
Iako je kod nekih istraivaa postojala dvojba jesu li Bokovii u Orahov Do doselili iz
Dubrava kod Stoca ili je migracija ila obratno, matice nam daju jasnu sliku te migracije.
Navedeni Ivan i Ana Bokovi iz Hutova rodili su 1725. godine sina Matu108 koji se 1750.
godine vjenao s Marijom Trnanin.109 Mato se nakon vjenanja odselio u Dubrave gdje ga
1792. godine, u mjestu Crnii, nalazimo s mnogobrojnom obitelji.110 S Matom su doselili i
njegova braa Grgo i Nikola sa svojim obiteljima.
Bokovii iz Dobranja doseljenici su iz Orahova Dola. Nalazimo ih u dobranjskim
maticama 1769. godine.111
Bokovii se u vrelima spominju i u drugim popovskim mjestima: Ravnom, eljarima,112
Veljoj Mei i Cicrini.
Kao i veina katolikog stanovnitva i Bokovii su iz Orahova Dola selili na sjever te
naseljavali mjesta oko apljine i Stoca, a kasnije jo sjevernije, okolicu Mostara, Konjica i
Nevesinja. Odlazili su i u prekomorske zemlje, pogotovu krajem 19. i poetkom 20. stoljea,
kad su iz Orahova Dola ili na rad u Ameriku. Dolazak Kristofora Kristia u New York ostao
je zabiljeen u imigrantskim popisima iz 1913. godine. Kristofor je kao mladi od 18 godina u
Ameriku doplovio brodom Oceania.

Slika 5. Upis ulaska Kristofora Kristia u Ameriku 1913. godine113

104

MKR 1804-1847: 291.


MKR 1848-1883: 3.
106
Ova najstarija lisaka matica zagubljena je prilikom sklanjanja matica 1991. godine, ali je Ivica Pulji ranije
napravio prijepis hercegovakih upisa iz ove matice odakle je podatak i uzet.
107
Matica vjenanih upe Gradac (1709-1830), (nadalje: MVG 1709-1830: 3.
108
MVG 1709-1830: 32.
109
MVG 1709-1830: 29'; Ivica Pulji i Stanislav Vukorep, Naa prezimena - korijeni i razvoj., u: Hutovo, Dobri
Do, Glumina, Mramor, Prapratnica, Previ, Tuhinje, Vjetrenik, Zelenikovci. Mostar: Crkva na kamenu, 1994: 285-369: 303.
110
Stanje dua upa Hrasno i Dubrave 1792: 129.
111
Domagoj Vidovi, Dobranjska prezimena i nadimci. Folia onomastica Croatica 15 (2006): 191-216; Don
Radovan Jerkovi - ivot i djelo, prir. Mile Vidovi. Metkovi: Matica hrvatska Metkovi, 2000: 227.
112
MKRD 1708-1748: 60.
105

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..131


BRKI: Rod Brki nastao je polovicom 19. stoljea transformacijom roda Borojevi iz
Orahova Dola. Prvi upis ovog roda nalazimo 1843. godine kada je kuma bila Ivana Borojevic
seu Barkich.114 Ivanin suprug Ivan upisan je prilikom krtenja 1815. godine 115 kao Borojevi,
a 1875. prilikom upisa smrti kao Brki. Njegov otac Nikola rodoelnik je roda Brki iz
Orahova Dola.116
BURUM: Prema upisima u matice upe Ravno iza Bokovia ovo je bio najbrojniji rod u
Orahovu Dolu. Prvi spomen Buruma nalazimo 1804. godine pri upisu smrti Helene Burum,117
a prvi upis krtenja 1806. godine kad je upisano krtenje Mate Buruma.118 Burume nalazimo i
u dokumentu dubrovakog arhiva iz 1755. godine u kojemu se stanovnici Donjih Majkova
ale na Mihu Buruma i ostale iz Orahova Dola jer su im otjerali etrdeset i tri vola koje su
ovi napasali na panjacima u vlasnitvu mjetana Orahova Dola.119 U drugoj polovici 20.
stoljea odselili su, uglavnom, u Dubrovnik.
OSI: Stanislava supruga Ivana osia iz Orahova Dola bila je krtena kuma svojoj
unuci Stanislavi Buri 1831. godine.120 Kasnije kroz matice ne nalazimo drugih upisa iz ovog
roda.
GAI (Gaki): Rod Gai ivio je u Orahovu Dolu sve do tridesetih godina 19. stoljea.
U maticama nalazimo samo jednu obitelj iz ovog roda. Prvi spomen nalazimo 1805. godine
prilikom upisa smrti Joze Gaia.121 Iz ovog roda nema nijedan upis krtenja, iako nalazimo
dva upisa vjenanja, pa je izgledno da su odselili iz Orahova Dola.
GRGURI: Vrela iz 1405. godine donose spomen Novaka Grguria iz Orahova Dola.122
On je te godine optuen od Stojne Bukovi jer mu je prije dvanaest godina dala ker za
slukinju, a on je jo nije vratio. I drugi dokument u kojem se spominje Orahov Do iz 1408.
godine odnosi se na navedenog Novaka kojemu ovaj put Pokrajac Novakovi doputa da
moe ivjeti u njegovoj zemlji u Primorju kod Stona.123 Kasnijih spomena roda Grguri ne
nalazimo u Orahovu Dolu. Pokraj Slanog nalazi se mjesto Grgurii koje je povezano s ovim
rodom.
JERI (Jeii, Jei, Jejac): Ovaj je rod u maticama upisivan u sva etiri navedena
oblika. Prvi spomen nalazimo prilikom upisa krtenja Petra Jeiia 1806. godine.124 Godine
1823. Nikola je prilikom krtenja njegove keri Katarine upisan kao Jeich.125 Jedna grana
Jeria iz Orahova Dola odselila je u Ravno gdje uzimaju novo prezime Rudinica. U Orahovu
Dolu kasnije se upisuju u obliku Jei.

113

http://www.ellisisland.org/search/passRecord.asp?NM=IVAN&LNM
=KRISTIC&PLNM=KRISTIC&first_kind=1&last_kind=0&TOWN=null&SHIP=null&RF=2&pID=100652130
138&MID=08174144030235991744&order_num=373666385&ORDER_ID=1600150885& (01. 07.2011.)
114
MKR 1804-1847: 282.
115
MKR 1804-1847: 111.
116
MKR 1804-1847: 143.
117
MUR 1804-1871: 2.
118
MKR 1804-1847: 50.
119
Vesna Miovi-Peri, Na razmeu. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997: 309.
120
MKR 1804-1847: 193.
121
MUR 1804-1871: 3.
122
Lamenta de intus I (1404-1407), f. 119'.
123
Diversa Cancellariae 1408., Sv. 37., f. 10.
124
MKR 1804-1847: 50.
125
MKR 1804-1847: 146.

132

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

KRISTI: Rod Kristi nastao je transformacijom roda Bokovi poetkom 19. stoljea.
Prvi spomen nalazimo 1827. godine kad je kuma na krtenju bila Helena supruga Nikole
Kristia.126 Od te godine jasno se moe pratiti razvoj roda Kristi. Rod se kao takav potpuno
ustalio tek u drugoj polovici 19. stoljea, a do tada je esto upisivan kao Kristich seu
Boscovich ili Boscovich seu Kristich.
U maticama upe Ravno 1817. godine nalazimo upisanu smrt Kristofora sina Petra
Bokovia u dobi od oko 86 godina pa je, prema tomu, on roen oko 1731. godine. Iako u
povijesnim vrelima ne nalazimo spomena starijeg Kristofora pojedini istraivai spominju
nekog starijeg Kristu koji bi trebao biti rodoelnik Kristia. Prema nepisanom pravilu koje
esto olakava genealoko praenje rodova, prvom mukom unuku ime je davano u djedovo
ime s oeve strane, to upuuje na mogunost da je upisani Kristofor unuk tog starijeg
Kristofora koji bi mogao biti roen oko 1660. godine. Kroz matice vidimo da se i nasljednici
Kristoforova brata nazivaju Kristii pa je loginije da je rodoelnik djed Kristofor nego brat
Kristofor.
Za razliku od jasne genealoke slike nastanka roda Tomii kod Kristia je, zbog
nedostatka pisanih dokaza, rodoslovlje dosta nejasnije pa se ostavlja otvorenom mogunost da
je postojao stariji Kristofor o kojem za sad nema podataka. U prilogu ovog rada nalazi se
genealoka tablica roda Bokovi iz koje je vidljiv nastanak te razvoj roda Kristi.
LAZAREVI (Lazari): Marica Lazari iz Orahova Dola bila je kuma na krtenju Madi
keri Stjepana Ivanova iz Popova 1702. godine.127 Je li sveenik pogreno locirao navedenu
Maricu ili je ovaj rod uistinu ivio u Orahovu Dolu ne moe se tono utvrditi ali osim ovog
upisa nema drugih tragova da je rod Lazarevi tu ivio.
LAZIBAT (Lasibat, Lasnibat, Laznibat): Rod Lazibat iz Orahova Dola prvi put
nalazimo 1666. godine kad Ivan Laznibat murlacco iz Orahova svjedoi u korist Ivana
Stahorovia iz Donjih Majkova.128 Milo Lazibat iz Orahova Dola vjenan je 1724. godine s
Katom Jerini iz Bania129 nakon ega ostaje na eninstvu u Baniima. Lazibate nalazimo i u
matici Rupnog Dola 1746. godine kad je Marija Lasnibat iz Orahova bila majka na krtenju
Katarini Curi.130
U ravanjskim maticama prvi upis ovog roda nalazimo 1806. godine pri upisu smrti ure
Lazibata.131 Prvi upis roenja nalazimo 1827. godine prilikom krtenja Stanislave Lasnibat.132
Prilikom upisa krtenje sljedee djece istih roditelja, 1830.133 i 1832. godine,134 prezime se
transformira u oblik Pirja.135 Pri upisu petog djeteta istih roditelja 1844. godine upisano je
Lasibat seu Piriach.136 Rod je upisivan u matice kao Lasibat, Lazibat, Lasnibat i
Laznibat, ovisno o sveeniku koji je to upisivao.

126

MKR 1804-1847: 165.


MKGD 1688-1705: 174.
128
Antun Golui, Rodovi Slanskog primorja. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,
1991:198.
129
A. Golui, Rodovi Slanskog primorja: 198.
130
MKRD 1708-1748: 79.
131
MUR 1804-1871: 6.
132
MKR 1804-1847: 167.
133
MKR 1804-1847: 178.
134
MKR 1804-1847: 200.
135
MKR 1804-1847: 207.
136
MKR 1804-1847: 288.
127

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..133


MASLAREVI: Marija Maslarevi iz Orahova Dola umrla je u Dubrovniku 1718.
godine.137 Nije sigurno je li ovo Mariji bio nadimak ili prezime budui ih vie ne nalazimo u
maticama.
MATI: Anica Mati, ro. Kristi, iz Dubljana izbjegla je u II. svjetskom ratu s obitelji u
rodni Orahov Do gdje su ostali ivjeti i nakon rata.138 Kasnije su iz Orahova Dola odselili u
Dubrovnik.
MEDVJEDOVI (Orsini, Ursinus, Bastich): Od ovog roda ostala je uspomena na dva
franjevca dubrovake provincije koji su bili crkveni velikodostojnici. To su: Toma
Medvjedovia (1533-1608), barski nadbiskup i primas Srbije i Benedikt Medvjedovi (15871654), skadarski biskup i Tomin neak. Iz ovog roda bio je i Petar Medvjedovi, sveenik koji je
bio na slubi te umro u Rimu, takoer Tomin neak.
Medvjedovii iz Orahova Dola bili su vlasteoski rod i imali svoje podanike i prije turske
okupacije. Radonju Pripkovia iz Orahova Dola nalazimo kao ovjeka Dobroslava
Medvjedovia u jednoj tubi iz 1414. godine.139 Dokaz tadanjeg ugleda pripadnika ovog roda
vidljiv je i iz dozvole Dubrovake Republike da se za turskih osvajanja mogu skloniti na
podruje Republike.140 Oito je ovaj rod i kasnije bio ugledan jer su za vrijeme Turaka bili i
knezovi Orahova Dola. Knez Mile Medvjedovi supotpisnik je pisma koje je u Ravnom 1604.
godine Narodna skuptina Popova i Zaablja poslala ugarsko-hrvatskom kralju Rudolfu II.
(1576-1608) u kojem mu izjavljuju vjernost.141
Sudei po brojnim upisima u vrela vidljivo je da su Medvjedovii u velikom broju ivjeli u
Dubrovniku. U dubrovakim maticama najee su upisivani u obliku Ursini, Ursinus, Orsini
i Bastich. Iz oporuke Petra Medvjedovia iz Dubrovnika, iz 1650. godine, vidljiva je veza
dubrovakih Medvjedovia s Orahovim Dolom. Petar u oporuci obvezuje oca Ivana da od
dijela njegove ostavtine sagradi kapelu sv. Ivana u Orahovu Dolu.142 Kasniji spomen ovog
roda ne nalazimo u maticama upa Ravno ili Rupni Do.
MILETI: Rod Mileti iz Orahova Dola spominje se u jednom upisu krtenja u Rupnom
Dolu 1710. godine kad je Marija Mileti iz Orahova upisana kao majka na krtenju ure
Babia iz valjine.143 Miletie u dubrovakim maticama nalazimo od poetka 18. stoljea, ali
za njih se navodi da su iz Popova tako da se ne moe sa sigurnou potvrditi da su iz Orahova
Dola.
MILI: Prvi upis u maticama iz ovog roda nalazimo 1806. godine, prilikom upisa smrti
Magdalene Mili.144 U Orahovu Dolu Milie nalazimo do dvadesetih godina 19. stoljea,
odnsono do 1821. godine kad je zabiljeeno krtenje Stanislava Milia, zadnje iz ovog
roda.145 S ovim upisom rod Mili prestaje postojati u tom obliku, a od njega nastaju dva nova
roda, Balija i drale (drali).

137

MUGD 1717-1722: 10'; M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 255.


SDR 1957: 176.
139
Diversa Cancellariae sv. 40, f. 88.
140
M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 257.
141
Acta franciscana Hercegovinae, Provinciarumque finitimarum tempore dominations Othomanae, tom. I, ab.
An. 1463-1699, prir. Dr. Dominicus Mandi. Mostar: Societas historica antiquitatibus franciscans Iugoslavicis
indagandis, Typographia Croatica franciscanae Provinciae, 1934: 48-49.
142
Testamenta Notariae sv. 64, f. 224-225; M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 43.
143
MKRD 1708-1748: 8.
144
MUR 1804-1871: 7.
145
MKRD 1708-1748: 137.
138

134

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

Miho sin Nikole Milia prilikom krtenja 1812. godine upisan je kao Mili,146 a 1845.
godine pojavljuje se kao kum na krtenju u obliku Miho pok. Nikole Milich seu Sdralich.147
Drugog Nikolina sina Ivana koji je 1816. godine roen u Orahovu Dolu 1845. godine
nalazimo na Golubincu prilikom upisa krtenja njegova sina Nikole Milich seu Balija.148
Ovim Miliima esto su kumovali Milii iz Grguria iz ega je vidljiva njihova rodbinska
povezanost. Ovaj rod istovremeno je ivio u Orahovu Dolu i na Golubincu.
U Dubrovakim maticama imamo brojne upise iz ovog roda ali upisano je da su de
Rauno, de Tribuniensis Diocesis, de Popovo tako da se ne moe tono utvrditi iz
kojeg su mjesta.
MILOEVI: Prvi spomen ovog roda nalazimo u dubrovakim maticama 1700. godine
prilikom krtenja Ane Miloevi iz Popova.149 Budui je Miloevia bilo na vie mjesta u
Popovu, najvie na Prijevoru, ne moe se tono utvrditi odakle je. Prvi upis Miloevia iz
Orahova Dola nalazimo 1734. godine prilikom upisa krtenja Joze Miloevia.150 U maticama
upe Ravno nema nijednog upisa ovog roda iz Orahova Dola nego su s Prijevora, Koteza i
eljara. (Vidi: Miloevii u eljarima)
PANDA (Pandi): Ovaj rod u Orahovu Dolu spominje se prvi put 1695. godine kad je
Perici Pandiu i njegovim seljacima iz Orahova Dola dodijeljeno 30 dunuma zemlje
koja je ranije pripadala pai Ishaku Mrcoloviu i brai Hasanu i abanu Osmanovi.151 U
Grguriima kod Slanog spominju se urica Panda i Ivan Panda, kmet na dvoru slanskog
kneza 1690. godine.152 U maticama Rupnog Dola nalazimo ih 1735. godine kad je Manda
Pandi iz Orahova bila kuma na krtenju.153 Prvi upis roda Panda u ravanjskim maticama
nalazimo 1805. godine pri upisu vjenanja Mate Pande i Katarina Vidoni.154 U maticama
upe Ravno upisivan je oblik Panda osim u jednom upisu iz 1826. godine kad je upisano
Pandi.155
PAVLOVI: Ovaj rod ogranak je roda Bokovi. Prvi spomen Pavlovia nalazimo 1804.
godine prilikom krtenja Marije Bokovi kojoj je kao majka upisana Magdalena Pavlovi
Bokovi.156 Godine 1809. upisana je smrt Vlahe Bokovia Pavlovia,157 a 1816. njegove
supruge Marije ene Vlahe Tomiia.158 Godine 1817. vjenana je Helena Tomii
Pavlovi.159 Iz navedenih upisa vidljiva je transformacija oblika Bokovi Pavlovi u oblik
Tomii.
PEKI: Rod Peki nalazimo u matici krtenih Rupnog Dola 1737. godine kad je Helena
Peki upisana kao majka na krtenju Eleni erek s Trebinje.160 U drugom upisu iste matice
1740. godine Katarina Peki iz Orahova Dola majka je na krtenju Matiji orak s Prijevora.161
146

MKR 1804-1847: 92.


MKR 1804-1847: 291.
148
MKR 1804-1847: 295.
149
MKR 1804-1847: 160.
150
MKRD 1708-1748: 42b.
151
B. Hrabak, Zemljine parcele.: 41.
152
A. Golui, Rodovi Slanskog primorja: 126, 205.
153
MKRD 1708-1748:: 45a.
154
MVR 1804-1850: 313.
155
MKR 1804-1847: 162.
156
MKR 1804-1847: 4.
157
MUR 1804-1871: 7.
158
MUR 1804-1871: 48.
159
MVR 1804-1850: 328.
160
MKRD 1708-1748: 50.
161
MKRD 1708-1748: 61.
147

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..135


Rod Peki nalazimo i u Dubrovniku gdje nalazimo slukinju Katarinu Peki koja je 1794.
godine ostavila oporuku.162 U oporuci, izmeu ostalog, ostavlja 100 dukata svojim neacima
koji se nalaze u Popovu. U oporuci Marija spominje i sveenika Josipa Pekia, ali o njemu ne
nalazimo nikakvih podataka je li Marijin roak te odakle je.
PERI: Rod Peri prvi put nalazimo u maticama Rupnog Dola 1709. godine kad je
krtena Ivana Peri iz Orahova Dola.163 Ovo je jedan od najstarijih rodova za kojeg nalazimo
pretka Mihu Peria koji je roen oko 1650. godine. U Dubrovakim maticama upise Peria
nalazimo od poetka 18. stoljea. Uglavnom su iz Popova tako da se ne moe sa sigurnou
potvrditi jesu li iz Orahova Dola.
U maticama upe Ravno prvi put ih nalazimo 1808. godine kad se vjenao Miho Peri iz
Orahova Dola.164 Prvo krtenje upisano je 1810. godine kad je krten Ivan Peri.165 Kum na
vjenanju, a kasnije i na krtenju, bio je Stjepan Peri iz Majkova, vjerojatno rodbina jer je
jedna grana Peria iz Orahova Dola odselila u Majkove-Grbljavu, a zvali su se Perieputina.166
PUPI: Godine 1830. krten je Boko Pupi iz Orahova Dola.167 Kasnijih upisa iz ovog
roda ne nalazimo u Orahovu Dolu.
PIRJA: Rod Pirja nastao je od roda Laznibat to se tono moe utvrditi na upisima iz
obitelji Nikole Laznibata. Pri upisu krtenja prvog Nikolina djeteta, keri Stanislave 1827.
godine, prezime je Lazibat.168 Prilikom upisa krtenje sljedee djece istih roditelja 1830.169 i
1832. godine170 prezime se transformira u oblik Pirja.171 Pri upisu petog djeteta tih roditelja
1844. godine upisano je Lasibat seu Piriach.172 (Vidi rod Lazibat)
Prvi upis u obliku Pirja nalazimo 1827. godine prilikom vjenanja Katarine Pirja iz
Orahova Dola.173
TOMII: Rod Tomii nastao je od roda Bokovi poetkom 19. stoljea. Rodoelnik
ovog roda je Toma Bokovi. O Tomi i njegovoj obitelji nalazimo podatke u ostavinskoj
parnici iza njegova sina Boka koji je umro 1761. godine.174 Toma je bio sin Bokov, brat
Nikolin, a stric Ruerov. Roen je izmeu 1650. i 1660. godine.
Tomin prvi unuk, takoer imenom Toma, roen je oko 1725. godine. Kod nekih istraivaa
Toma mlai stvorio je zabunu pa njega stavljaju kao rodoelnika Tomiia to nije logino. Iz
rodoslovnog stabla Bokovia vidljivo je da se Tomiiima ne nazivaju samo nasljednici
Tome mlaeg nego i nasljednici njegove brae, Mate i Ivana. ak je brat Mato prilikom smrti
upisan kao Tomii pa je vjerojatnije da je nadimak Tomii dobio po djedu Tomi nego po
bratu Tomi.
Dokaz da je ova grana Bokovia u najbliem rodu s obitelji Nikole Bokovia, (Ruerova
oca), je i to to je Nikoli, sinu Tome ml., te njegovoj eni i djeci Anica Bokovi oporuno
162

Testamenta Notariae 1797-1800, f. 16'-17'; M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 93.


MKRD 1708-1748: 1a.
164
MVR 1804-1850: 317.
165
MKR 1804-1847: 84.
166
A. Golui, Rodovi Slanskog primorja: 207.
167
MKR 1804-1847: 177.
168
MKR 1804-1847: 167.
169
MKR 1804-1847: 178.
170
MKR 1804-1847: 200.
171
MKR 1804-1847: 207.
172
MKR 1804-1847: 288.
173
MVR 1804-1850: 344.
174
Fedi ed Attestati 1786-87, f. 18.
163

136

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

ostavila jedan legat svoje zaklade pod nazivom Zaklada Nikoli Bokoviu i njegovu
potomstvu.175 Navedeni Nikola doao je u Dubrovnik (Pile) oko 1871. godine gdje se te
godine vjenao s Vincentinom Vitagliani176 s kojom je imao dvanaestero djece. ivio je u
Pilama gdje je i radio kao bojadisar tkanina (bojadija). Umro je u Dubrovniku 1821.
godine.177
Prvi spomen Tomiia nalazimo 1804. godine pri upisu vjenanja Marije Tomii.178
Prilikom upisu krtenja Matije Buruma 1814. godine majka je Marija Tomii iz Orahova
Dola.179 Sve do tridesetih godina 19. stoljea oblik Tomii sporadino se koristi u maticama
kad postaje glavno prezime. Upisivano je kao Boscovich seu Tomicich, Tomicich seu
Bosckovich, ovisno kako je koji upnik upisivao. Jedna grana Tomiia imala je nadimak
ekin(ovi), a jedna Ban. U Dubrovniku su djelovala dva sveenika Tomii, don Antonio i
don Toma Tomii koji nemaju rodbinske veze s Tomiiima iz Orahova Dola.
U prilogu rada nalazi se genealoka tablica iz koje su vidljivi svi pronaeni upisi roda
Bokovi iz Orahova Dola do 1850. godine kao i nastanak te razvoj roda Tomii.
TOPAL (Ajdui, Hajdui): Rod Topal nalazimo u Orahovu Dolu krajem 18. i
poetkom 19. stoljea. Nekad su upisivani kao Topal, a nekad kao Ajdui. U vrelima je ostao
zabiljeen Ivan Hajdui 1669. godine kao jedan od etiri voe pljakaa koji su opljakali
Slansku valu i ubili osam ljudi. Mogue je ovaj Ivan zaradio nadimak Hajdui koje je
kasnije postalo prezime. U maticama nalazimo Anu Hajdui iz Orahova Dola koja je bila
kuma na krtenju Mati Bokoviu 1737. godine.180 Prvi upis u ravanjskim maticama nalazimo
1805. godine prilikom krtenja Natalije Topal iz Orahova Dola.181 Ovu obitelj pokosila je
kuga 1816. godine, otkad ih matice vie ne spominju.
VIDONI: Vidonie u Orahovu Dolu pratimo samo kroz obitelj Nikole Vidonia.
Prvi put 1805. godine prilikom vjenanja Katarine keri Nikole Vidonia iz Orahova
Dola.182 Kasnije spomene Vidonia nalazimo samo prilikom upisa krtenja djece navedene
Katarine. Rod Vidoni ivio je uglavnom u oblinjem Rupnom Dolu.
VUKOSAVI: Vukosavii su stari rod iz Dubljana. U Orahov Do je tijekom II. svjetskog
rata izbjegao Marko Vukosavi iz Dubljana na eninstvo u Tomiia.183 Marko nije imao
mukog potomstva pa se ovaj rod u Orahovu Dolu utrnuo.
DRALI (drale): Ovaj rod nastao je od roda Mili iz Orahova Dola. Miho Mili
upisan je prilikom krtenja 1812. godine kao Mili,184 a 1845. godine u obliku Miho pok.
Nikole Milich seu Sdralich.185 Nikola drale iz Orahova Dola upisan je prilikom smrti 1827.
godine.186 Nekad je upis u obliku drale, a nekad drali. U Orahovu Dolu nalazimo samo
175

Neki autori navode da se Nikola Bokovi iz Orahova Dola ne spominje u dubrovakoj kancelariji nego je
Aniin roak Nikola kova iz Blata s Korule. Kao to je vidljivo Nikola se u maticama upe Sv. Andrije-Pile
spominje makar 15 puta prilikom roenja i smrti njegovih dvanaestero djece kao i prilikom upisa smrti njega i
njegove supruge Vincentine. Vidi: Slavica Stojan. Anica Bokovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004: 41.
176
Matica vjenanih upe Sveti Andrija Pile (1818-1853), (nadalje: MVPD 1818-1853): 33.
177
Matica umrlih upe Grad Dubrovnik (1796-1821), (nadalje: MUGD 1796-1821): 221.
178
MVR 1804-1850: 312.
179
MKR 1804-1847: 103.
180
Fedi ed Attestati 1786-87, f. 22.
181
MKR 1804-1847: 48.
182
MVR 1804-1850: 313.
183
SDR 1957: 175.
184
MKR 1804-1847: 92.
185
MKR 1804-1847: 291.
186
MUR 1804-1871: 65.

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..137


obitelj navedenog Mihe dralia koji je imao dva sina, Ivana i Nikolu. Ivan je umro 1886.
godine u Maarskoj,187 a Nikola 1870. u Orahovu Dolu.188 Zadnji upis ovog roda nalazimo
1908. godine kad je umrla Stanislava supruga pok. Mihe dralia.189
Katolici Orahova Dola poetkom XIX. stoljea pokapani su u Crkvu sv. Ivana,190 a kasnije
u groblju Crkve sv. Ivana.
Na temelju toponimije i predaje u Orahovu Dolu ivjeli su jo neki katoliki rodovi, ali
kako o njima ne nalazimo pisane dokaze ovdje ih neemo obraivati.
4.1.2. Rodovi Grabova Dola
Grabovi Do je jedan od dva zaseoka Orahova Dola. Nalazi se iznad sredita Orahova Dola,
ispod brda Mala i Velika Orlica. Prvi put se spominje 1751. godine u izvjeu biskupa
Sigismunda Tudisia. Biskup ga navodi kao naseljeno mjesto upe Ravno gdje ive katolici,
ali ne navodi njihov broj. Nakon Domovinskog rata, koncem 20. stoljea, nema stalnih
stanovnika. U Grabovu Dolu ivjeli su sljedei rodovi:
KOI: Rod Koi ivio je u Ravnom odakle je jedna grana odselila u Grabovi Do. Boka
Koia iz Ravnog nalazimo 1695. godine prilikom mletake podjele zemlje u Dolu.191 Grgur
Koi iz Grabova Dola ostao je zabiljeen u dubrovakoj kancelariji u parnica o njegovoj smrti
u Slanom 1773. godine.192 U maticama upne Ravno prvi spomen Koia iz Grabova Dola
nalazimo 1805. godine prilikom upisa smrti Stjepana Koia.193 Koii su iz Grabova Dola
odselili u Slano, Mljet i Dubrovnik. Rod Koi u Ravnom transformirao se u rod imunovi, a
kao uspomena na nekadanje Koie u Ravnom dio mjesta gdje su nekad ivjeli zove se
Koievina.
MARI (Marii):194 Rod Mari ivio je u Grabovu Dolu do 1830. godine kad su
pripadnici toga roda odselili na Poplat kod Stoca. Petero djece Marka Maria roeno je u
Grabovu Dolu, a esto na Poplatu 1932. godine. U Grabovu Dolu ivjela je samo jedna obitelj
Mari i to navedenog Marka. Marie u Grabovu Dolu prvi put nalazimo 1815. godine
prilikom upisa krtenja Janje Mari.195 U Grabovu Dolu ih se kroz matice moe pratiti jo
petnaestak godina nakon ega sele na Poplat kod Stoca. Za razliku od Maria iz Velje Mee
ili s Vojevia ovi Marii upisivani su s dva slova i (Marii).
RADI: Rod Radi izvorno je s Planjaka odakle se raseljavao u Prhinje, Grabovi Do i
dalje prema Stocu i apljini. Radie u Grabovu Dolu nalazimo pred kraj 19. stoljea. Sudei
po upisima iz matica tu su doselila dva sina Stjepana Radia iz Prhinja, Nikola i Ivan. Oni su
ve ranije doselili s Planjaka u Prhinje, a oko 1880. godine prelaze u Grabovi Do. Navedeni
Nikola roen je u Prhinjama 1846.196 godine gdje je i vjenan 1880,197 a ve 1891. godine
187

MUR 1804-1871: 25.


MUR 1804-1871: 167.
189
Matica umrlih upe Ravno (1905-1912), (nadalje: MUR 1905-1912): 17.
190
MUR 1804-1871: 33.
191
B. Hrabak, Zemljine parcele.: 36.
192
V. Miovi-Peri, Na razmeu: 352.
193
MUR 1804-1871: 3.
194
Kroz matice upe Ravno nailazimo na tri roda koja su upisivana s dva uzastopna slova i: Marii, Andrii i
Matii.
195
MKR 1804-1847: 108.
196
MKR 1804-1847: 306.
188

138

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

nalazimo ga u Grabovu Dolu prilikom upisa smrti njegove keri Helene. 198 Drugog Nikolina
sina Ivana nalazimo u Grabovu Dolu prilikom upisa krtenja njegove keri Katarine 1888.
godine.199 Rod Radi odrao se u Grabovu Dolu do 1885. godine kad su zadnji Radii odselili
u Slano i Dubrovnik.
VULETI: U Grabovu Dolu je ivjela obitelj Ivana Vuletia. Prvi put se spominju 1805.
godine prilikom krtenja njegove keri Lucije.200 Kasnije se kroz matice spominju jo
nekoliko puta nakon ega su negdje odselili.
4.1.3. Rodovi Plitkog Dola
Plitki Do je drugi zaseok Orahova Dola. Nalazi se na brdskoj visoravni Bjeljave iznad
Orahova Dola. Kroz matice se za mjesto koriste dva naziva, Plitki Do i Bjeljave.
JOVI: Na Bjeljavama je ivio samo rod Jovi iji pripadnici su u drugoj polovici 19.
stoljea doselili iz eljara. Prve Jovie koje nalazimo u Plitkom Dolu su iz obitelji Ivana
Jovia koji je 1855. godine vjenan u eljarima.201 Prvi put na Bjeljavama ih nalazimo 1869.
godine prilikom upisa krtenja Ivanova sina Mate.202 Drugi Ivanov sin, Nikola, roen je 1872.
godine u eljarima iz ega je razvidno da tada Jovii jo nisu u potpunosti preselili na
Bjeljave nego su ivjeli na relaciji eljari-Plitki Do. Ivan se dvaput enio, njegova druga
supruga Katarina pokopana je na Bjeljavama 1884. godine.203 Godine 1889. na Bjeljavama
nalazimo njegova sina uru.204 Prilikom upisa urine smrti 1900. godine upisano je da je
umro u Plitkom Dolu i pokopan u groblju Husina dolina na Bjeljavama.205
Jovii su uglavnom odselili u Dubrovnik, a na Bjeljavama su zadnji lanovi ovog roda
ivjeli do pred kraj 20. stoljea kad su pred Domovinski rat izbjegli.
4.2.

Rodovi Zavale

Prema dostupnim vrelima u Zavali su ivjeli, ili jo ive, sljedei katoliki rodovi:
ANDRI (Andrii):206 Rod Andri iz Zavale nastao je od roda Leti (Leto). Na temelju
matica jasno se moe pratiti nastanak, a kasnije i razvoj ovog roda, poevi od rodoelnika
Andrija Letia koji je roen oko 1734, a umro 1814. godine.207 Prvi upis prezimena u obliku
Andri nalazimo 1837. godine prilikom krtenja Katarine Andri.208 U upisu krtenja iz 1843.
godine upisano je Leto seu Andriich.209 U starijim maticama rod je pisan u obliku
Andrii, s dva slova i, vjerojatno onako kako se prezime lokalno i izgovaralo. U novijim
maticama upisivan je oblik Andriji.210 Jedan ogranak roda preselio je u Orahov Do, drugi na
Golubinac, a trei polovicom 20. stoljea u valjinu na eninstvo u obitelj arak. U
197

Matica vjenanih upe Ravno (1850-1907), (nadalje: MVR 1850-1907): 116.


MUR 1873-1905: 46.
199
SDR 1957: 185.
200
MKR 1804-1847: 41.
201
MVR 1850-1907: 17.
202
MKR 1848-1883: 97.
203
MUR 1873-1905: 18.
204
MUR 1873-1905: 37.
205
MUR 1873-1905: 91.
206
Korisne podatke o ovom rodu dao mi je Tomislav Andri iz Dubrovnika na emu mu se srdano zahvaljujem.
207
MUR 1804-1871: 26.
208
MKR 1804-1847: 164.
209
MKR 1804-1847: 281.
210
SDR 1957: 149.
198

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..139


Majkovima je ivio rod Leto, kasnije Andri, koji je podrijetlom sa Zavale. Ivan Leto-Andri
vjenao se 1837. godine u Majkovima s Marijom Dolina.211 Nakon II. svjetskog rata Andrii
su se raselili sa Zavale na vie strana, najvie u Dubrovnik.
BENI: Na Zavali je poetkom 19. stoljea ivjela obitelj Nikole Benia koja je ovdje
doselila s Golubinca. Prvi upis ovog roda nalazimo prilikom krtenja Rue Marije 1808.
godine.212 Obitelj je 1815. godine pokosila kuga kad je u 15 dana umrlo etvero ukuana.213
BEUS: Rod Beus nalazimo na Zavali 1918. godine kad je krten Nikola Beus.214 Nikolin
otac Stjepan je bio uvar eljeznike stanice, rodom iz Blizanaca kraj itluka. Osim ovog
upisa ne nalazimo vie spomena roda na Zavali.
GJUKI: Ovaj rod ivio je na Zavali poetkom 20. stoljea. Ante Gjuki bio je financijski
slubenik koji je iz Vrlike doao na slubu u Zavalu. Na Zavali mu se rodilo dvoje djece,
Dragica i Mirko. Zbog slube 1925. godine Ante seli u Ljubinje, a nakon toga u Dubrovnik.
Sin Mirko sedamdesetih godina 20. stoljea bio je predsjednik Skuptine opine
Dubrovnik.215
UREVI: Ivan urevi sa Zavale krten je 1918. godine.216 Njegov otac Roko bio je
financijski priglednik rodom iz Poege koji je na Zavalu doao po slubi.
JOVI: Rod Jovi ivio je uglavnom u eljarima, zaseoku Zavale, odakle se doselila
obitelj Mihe Jovia. Njegov sin Ivan roen je u eljarima 1820,217 a prilikom vjenanja
1851. godine218 upisano je da je sa Zavale. Tu ga nalazimo i 1852. godine prilikom upisa
krtenja njegova sina Andrije.219 (Vie o rodu Jovi vidi: Jovii u eljarima)
LETI (Leto): Rod Leti na Zavali nalazimo sve do 1838. godine kad se transformira u
oblik Andri.220 Prvi upis ovog roda nalazimo 1808. godine kad je Jela Leti bila kuma na
krtenju.221 Ovaj rod nalazimo i u eljarima 1816. godine pri upisu smrti Magdalene Leti
koja je u dobi od 15 godina umrla od kuge.222 Na Zavali najranije upise roenja iz ovog roda
nalazimo 1804,223 1807.224 i 1809,225 a u eljarima tek 1822. godine pa 226 se temeljem tih
upisa moe zakljuiti je da je dio roda sa Zavale preselio u eljare, a preostali koji su ostali
na Zavali postali su Andrii.
LUI (ogat): Ovaj rod na Zavali je doselio s Golubinca nakon II. svjetskog rata kad je
doselio Andrija Lui. Ova grana Luia ima nadimak ogat. Poetkom 21. stoljea navedeni
Andrija i njegova supruga jedini su rezidencijalni katoliki stanovnici Zavale.
211

MVSL 1794-1890: 64; A. Golui, Rodovi Slanskog primorja: 183.


MKR 1804-1847: 58.
213
MUR 1804-1871: 36, 38.
214
Prijepis matice krtenih upe Ravno za 1918. godinu, (nadalje: MKR 1918): 29.
215
Prema svjedoanstvu Mirka Gjukia koji je na Zavali roen 1924. godine.
216
MKR 1918: 29.
217
MKR 1804-1847: 132.
218
MVR 1850-1907: 6.
219
MKR 1848-1883: 26.
220
MKR 1804-1847: 272.
221
MKR 1804-1847: 58.
222
MUR 1804-1871: 45.
223
MKR 1804-1847: 2.
224
MKR 1804-1847: 56.
225
MKR 1804-1847: 66.
226
MKR 1804-1847: 142.
212

140

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

PRIMORAC: Na Zavalu je poetkom 20. stoljea na slubu eljezniara doao Mate


Primorac iz Kruevia kod itluka. Godine 1905. upisana je smrt Matine ene Katarine
Primorac.227 Sljedee godine, 1906, Mato se vjenao s Magdalenom Bukvi iz Ravnog.228
Mato je s obitelji najprije ivio u valjini, zatim na Zavali odakle je 1942. godine odselio u
Dubrovnik.229
TIAC: Jakov Tiac rodom iz Griana kod Crikvenice umro je na Zavali 1900. godine.230
Jakov je na Zavalu doao kao eljezniki slubenik gdje je umro u 21. godini ivota. Pokopan
je u groblju Jelia ograda.
UTAC: Ovaj rod ogranak je roda Koi koji je ivio u Ravnom. Marija utac sa Zavale
bila je kuma na krtenju1856. godine.231 Osim ovog upisa nema drugog spomena da je rod
utac ivio na Zavali.
Iz matica je vidljivo da su se katolici na Zavali, poetkom XX. stoljea pokapali u crkvi
Sv. Petra, zatim u groblju crkve Sv. Petra, a kasnije u dva groblja Ograda i Torovi.
Na temelju toponimije i predaje na Zavali postoji spomen na jo neke katolike rodove, ali
kako o njima ne nalazimo pisane dokaze nee biti obraivani u radu nego emo ih samo
nabrojiti. To su sljedei rodovi:
JELI - doselio iz Trnove i imao veletrgovinu na Zavali. U njegovu vlasnitvu bila je
ograda u kojoj je kasnije nastalo groblje koje se zvalo Jelia ograda.232
BRAUTOVI - doselio iz Moia u Konavlima,
KRISTE - na Zavali imao eljaonicu vune,
LEPE - doselio iz Dubrovakog primorja. Na Zavali je imao bojadisaonicu tkanina
bojadinicu.
4.2.1. Rodovi eljara233
eljare u vrelima prvi put nalazimo 1639. godine u izvjeu biskupa Mihajla Restia.234
Marko Miloev(i) u ime mjetana eljara supotpisnik je pisma austrijskom caru Leopoldu I.
od 16. prosinca 1688. godine u kojem se mjetani priznaju za njegove podanike i trae zatitu
od njegove vojske kad ona stigne u njihove krajeve.235 Iz eljara je podrijetlo i kardinala
Nikole Radulovia iji su preci izbjegli pred Turcima, najprije u Dubrovnik, a potom u Italiju
u mjesto Polignano. Iz eljara je i don Mijo (Nikola) Nikoli eljari, sveenik Trebinjskomrkanske biskupije, a kasnije misionar u Bugarskoj. Prema vrelima u eljarima su ivjeli
sljedei katoliki rodovi:
BOKOVI: Iz matica je vidljivo da je u eljarima 1739. godine ivio rod Bokovi. Te
godine krten je Andrije Bokovia iz eljara.236 Osim ovog upisa ne nalazimo vie spomena
Bokovia u eljarima.
227

MUR 1905-1912: 143.


MVR 1850-1907: 220.
229
ivotni put Mate Primorca pojasnio mi je njegov unuk Trpimir Primorac iz Dubrovnika na emu mu
zahvaljujem.
230
MUR 1873-1905: 77.
231
MKR 1848-1883: 36.
232
MUR 1873-1905: 77.
233
Za rodove eljara i Zavale puno korisnih podataka i uputa dao mi je Ivua Kreak iz Dubrovnika na emu
mu iskreno zahvaljujem.
234
B. Pandi, De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi: 117.
235
M. Sivri, Crtice iz starije prolosti sela Dubljani u Popovu.: 88.
236
MKRD 1708-1748: 60.
228

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..141


BRA: Rod Bra u eljarima nalazimo 1736. godine prilikom upisa krtenja Mihe
Braa.237Za Mihu je upisano da je iz eljara iako je u upisu dodano domicilium fasicientes
in Zizrina
BRENJI: Ovaj se rod u eljarima spominje 1730. godine kad je vjenan Nikole
Brenji.238 Kasnije kroz matice ne nalazimo upise iz ovog roda.
OKLJAT: Rod okljat bio je u 19. stoljeu najbrojniji rod u itavoj upi Ravno. ivjeli
su u Ravnom i Dolu. U eljarima ih nalazimo 1846. godine, prilikom vjenanja Nikole
okljata iz eljara.239 Osim ovog upisa ne nalazimo vie spomena okljata u eljarima.
ORI: Ovaj rod nastao je u eljarima kad se prezime Miloevi transformiralo u ori,
u drugoj polovici 19. stoljea Prvi dokaz nalazimo 1850. godine prilikom upisa vjenanja Ilije
oria iz eljara240 Ilija je pri krtenju upisan kao Miloevi, a na vjenanju kao ori. Isti
Ilija upisan je kao ori i 1863. godine prilikom krtenja njegove keri Stanislave ori.241
Budui je Ilijin otac Nikola imao i sina Ivana, iji nasljednici su takoer upisani kao ori,
vidljivo je da je taj Nikola rodoelnik roda ori u eljarima. (Vidi rod Miloevi u
eljarima)
JOVI: Prvi upis ovog roda u eljarima nalazimo 1804. godine kad je Marija Jovi bila
kuma na krtenju.242 Prvi upis krtenja nalazimo 1805. godine kad je krten Ivan Jovi.243 Rod
Jovi ivio je i u valjini. Ana Jovi iz valjine bila je kuma na krtenju 1818. godine.244
Jovii su se iz eljara raseljavali na Zavalu, Orahov Do, valjinu, enicu i Plitki Do.
KREAK: Prvi upis roda Kreak nalazimo 1748. godine u matici Rupnog Dola kad je
Manda Vidoni, roena Kreak majka na krtenju Nikoli Vidoniu.245 Na poetku upisa
ravanjske matice 1804. godine nalazimo upis krtenja Magdalene Radoevi Kreak.246
Prilikom upisa krtenja sljedee dvoje djece istih roditelja prezime ima oblik Radmilovi
Kreak.247 I upisi iz 1808. 248 i 1818.249 godine imaju oblik Radmilovi Kreak. Svi kasniji
upisi ovog roda imaju oblik Kreak. U kasnijim upisima dio ovog roda nalazimo na
Beleniima gdje su odselili iz eljara.250 Kreci su uglavnom selili u Dubrovnik, zatim u
Kruicu kod Slanog, Poegu, a neki u Ameriku, u Los Angeles, gdje i danas ive.
LETO (Leti): Ovaj rod u eljarima prvi put nalazimo u maticama 1816. godine pri
upisu smrti Magdalene Leti, koja je u dobi od 15 godina umrla od kuge.251 Prvi upis roenja
nalazimo 1822. godine kad je krten Boko Leti.252 Najstariji nositelj ovog prezimena u
237

MKRD 1708-1748: 47a.


MKRD 1708-1748: 13a.
239
MVR 1804-1850: 360.
240
MVR 1804-1850: 365.
241
MKR 1848-1883: 62.
242
MKR 1804-1847: 1.
243
MKR 1804-1847: 41.
244
MKR 1804-1847: 116.
245
MKRD 1708-1748: 84.
246
MKR 1804-1847: 1.
247
MKR 1804-1847: 106, 116.
248
MUR 1804-1871: 11.
249
MKR 1804-1847: 116.
250
MKRD 1708-1748: 176.
251
MUR 1804-1871: 45.
252
MKR 1804-1847: 142.
238

142

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

eljarima je Boko, roen oko 1749. godine.253 On je poetkom 19. stoljea doselio s obitelji
sa Zavale. Njegova djeca su navedena Magdalena te Mato, otac Boka, prvog krtenog djeteta
iz ovog roda u eljarima. (Vidi Leti i Andri na Zavali)
Kroz najstarije matice prezime je upisivano kao Leti, a 1831. godine nalazimo prvi oblik
prezimena Leto.254
MARKOVI: Rod Markovi u eljarima nalazimo 1695. godine pri mletakoj podjeli
zemlje. Tad su Mleani zemlju Milie Periia i brae Pavla i Tadije Tobijanovia dodijelili
Petru Markoviu iz eljara.255 Kasnije kroz matice ne nailazimo na ovaj rod u eljarima.
MILOEVI: U dubrovakim maticama ovaj rod nalazimo od poetka 18. stoljea, ali
upisivano je da je iz Popova. Budui u Popovu Miloevia bilo na vie mjesta na podruju
Popova ne moe se tono utvrditi iz kojega su mjesta. Veina Miloevia u Popovu ivjela je
na Prijevoru, odakle su selili u Koteze gdje su promijenili prezime u urasovi. Prvi upis
Miloevia iz eljara nalazimo u pismu austrijskom caru Leopoldu I, 1688. godine gdje je
supotpisnik pisma u ime mjetana eljara naveden Marko Miloev(i).256 U maticama
Rupnog Dola iz 1709. godine nalazimo upis krtenja Katarine Miloi.257
Prvi spomen ovog roda u maticama upe Ravno nalazimo 1808. godine kad je upisana
Janja Karada Miloevi majka na krtenju Mati Bokoviu.258 Ovaj oblik prezimena upisan
je dva puta, i to za istu osobu, s tim da jednom ima oblik Miloevi Karada, a drugi put
Karada Miloevi. Svi kasniji upisi imaju samo oblik Miloevi. Prvi upis krtenja iz ovog
roda u eljarima nalazimo 1823. godine kad se krstio Ilija Miloevi.259
U drugoj polovici XIX. stoljea prezime Miloevi transformira se u prezime ori. Prvi
dokaz nalazimo 1850. godine prilikom vjenanja Ilije oria iz eljara.260 Ilija je na krtenju
upisan kao Miloevi, a na vjenanju kao ori. Ilija je kao ori upisan i 1863. godine
prilikom krtenja njegove keri Stanislave ori.261
NIKOLI (eljari): Rod Nikoli u dubrovakim maticama upisuje se i kao eljari.
imun Nikoli eljari upisan je prilikom vjenanja 1721. godine u upi Grad. 262 U oporuci
njegove supruge Marije 1742. godine takoer se koristi oblik Nikoli eljari.263 U nekim
drugim upisima za isto prezime koristi se samo oblik eljari.264 Da se radi o istom rodu
vidljivo je 1779. godine i iz upisa smrti Katarine Nikoli vulgo Cesljarich.265 Najpoznatiji
nositelj ovog prezimena je don Mijo Nikoli eljari (1735-1795) u ijem upisu smrti
nalazimo oblik Cesgliarich.266
PETROVI: Spomen ovog roda nalazimo u dubrovakim maticama 1740. godine kad je
Luka Petrovi iz eljara bio kum na krtenju Marku Nikoliu iz Popova.267 Prezime se
253

MUR 1804-1871: 57.


MKR 1804-1847: 188.
255
B. Hrabak, Zemljine parcele.: 44.
256
M. Sivri, Crtice iz starije prolosti sela Dubljani u Popovu.: 88.
257
MKRD 1708-1748: 1a.
258
MKR 1804-1847: 59.
259
MKR 1804-1847: 145.
260
MVR 1804-1850: 365.
261
MKR 1848-1883: 62.
262
Matica vjenanih upe Grad Dubrovnik (1706-1722), (nadalje MVG 1706-1722): 49; M. Sivri, Migracije iz
Hercegovine: 218.
263
M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 272
264
M. Sivri, Migracije iz Hercegovine: 194.
265
Matica umrlih upe Grad Dubrovnik (1769-1796), (nadalje: MUGD 1769-1796 ): 146'.
266
MUGD 1769-1796 : 318'.
267
MUGD 1769-1796 : 134'
254

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..143


spominje jo nekoliko puta u dubrovakim maticama, a nalazimo ga i u maticama Rupnog
Dola 1741. godine pri upisu krtenja Ane Lonac ija je majka Angela Petrovi iz eljara.268
PLEA: Spomen roda Plea nalazimo 1830. godine pri vjenanju Magdalene Plea iz
eljara.269 Kasnije nema spomena ovog roda u eljarima.
RADULOVI: U vrelima rod Radulovi iz eljara nalazimo prilikom spomena kardinala
Nikole Radulovia iji su preci iz eljara izbjegli pred Turcima u Dubrovnik, a potom u
Italiju.270 Kardinal Nikola Radulovi roen je 1627. godine u Polignanu u Italiji. Tu je doao
njegov djed Marin koji je bio dubrovaki trgovac. Nikola je studirao teologiju i pravo. Postao
je sveenik i nadbiskup Chietia. Bio je vrstan pravnik pa je uskoro zavrio u rimskoj kuriji.
Papa Inocent XI. imenovao ga je papinskim kapelanom, a Inocent XII. povjerio mu je nadzor
nad vie Kongregacija te ga imenovao kardinalom 1699. godine. Umro je u Rimu 1702.
godine.271
Rod Radulovi dijelom je ostao i u eljarima gdje ih nalazimo 1805. godine kad je uro
sin Nikole Radulovia bio kum na krtenju.272 Radulovie najee nalazimo u
Kalaureviima od kojih su kasnije nastali Damjanovii.
ILI. Rod ili nalazimo uglavnom u Turkoviima. Da su ilii ivjeli i u eljarima
svjedoi podatak iz 1746. godine kada u Celjarima nalazimo Nikolu ilica.273
Katolici eljara pokapani su u dva groblja: Greblje274 i Dub.275
Na temelju toponimije i predaje u eljarima postoji spomen na jo neke katolike rodove,
ali kako o njima ne nalazimo pisane dokaze nee biti obraivani u radu.
5. Zakljuak
O katolikom stanovnitvu Orahova Dola i Zavale prve podatke nalazimo krajem 16. i
poetkom 17. stoljea u izvjeima trebinjsko-mrkanskih biskupa, te dubrovakih sveenika
podrijetlom iz tih krajeva. Iako u neposrednoj blizini katolikog Dubrovnika, to zbog
nedostatka klera, a to zbog osmanske okupacije, ivot tamonjih katolika bio je na granici
opstanka. Ovaj rad na osnovu arhivskih vrela i raznih statistikih podataka prati i analizira
kretanje broja tih katolika od poetka 17. pa do kraja 20. stoljea. O opstanku tamonjih
katolika svjedoi i preko ezdeset katolikih rodova koji su ivjeli ili ive u navedenim
mjestima. Ti rodovi, njihov nastanak, razvoj i kasnije praenje, po prvi put su obraeni na
temelju jedinih vjerodostojnih vrela - crkvenih matica. Dosadanja istraivanja tamonjeg
stanovnitva bila su, uglavnom, rezultat etnoloke predaje i odreenih istraivanja koja su
unaprijed imala zacrtani cilj i eljene rezultate. Zbog obimnosti grae rodovi nisu detaljno
analizirani, osim roda Bokovi, koji je detaljnije obraen s fokusom na obitelj i pretke
Ruera Josipa Bokovia, a povodom 300-te obljetnice njegova roenja.

268

MKRD 1708-1748: 65.


MVR 1804-1850: 349.
270
M. Krei, Odnosi katolika: 28.
271
M. Krei, Odnosi katolika: 28.
272
MKR 1804-1847: 41.
273
I. Pulji i S. Vukorep, Naa prezimena - korijeni i razvoj.: 357.
274
MUR 1873-1905: 81.
275
MUR 1905-1912: 2.
269

144
PRILOG 1.:

HZ XIII, Od Dubrave do Dubrovnika

Marinko Mari, Katoliko stanovnitvo Orahova Dola i Zavale..145