SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

ANTONIA NEKI
METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA
SEMINARSKI RAD
Studij: Preddiplomski sveuilini studij - izvanredni

Opatija, 2012.godina
1

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA
PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ-IZVANREDNI

METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Osnove izrade pisanog djela

Mentor: Zoran Ivanovi Prof. dr. sc.
Student: Antonia Neki
Matini broj: 21692/11
Smjer: Meunarodni menadment u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija, 2012.godina
2

SAD R AJ
UVOD.........................................................................................................................................5
1. OPENITO O ZNANOSTI....................................................................................................7
1.1. Definiranje znanosti.........................................................................................................7
1.2. Znanstvenik i znanstveni rad............................................................................................8
1.3. Uloga teorije u znanosti i znanstveno istraivanje...........................................................8
1.4. Znanstveni cilj i znanstvena metoda................................................................................9
1.4.1. Eksperiment...............................................................................................................9
1.4.2. Sustavno opaanje...................................................................................................10
2. ZNANSTVENO ISTRAIVANJE......................................................................................10
2.1. Odlike neznansveno i znanstveno utemeljene spoznaje.................................................11
2.2. Faze istraivanja.............................................................................................................11
2.2.1. Pripremanje i planiranje istraivanja.......................................................................11
2.2.2. Istraivanje ili empirijska aktivnost.........................................................................11
2.2.3. Zakljuivanje ili faze koje povezuju teorijski i empirijski dio istraivanja.............11
2.3. Vrste istraivanja............................................................................................................11
2.3.1. Znanstveno istraivanje...........................................................................................12
2.3.2. Tehniko istraivanje...............................................................................................12
2.3.3. Struno istraivanje.................................................................................................12
2.3.4. Akcijsko istraivanje................................................................................................12
2.4. Istraivake metode........................................................................................................12
2.4.1. Povijesna metoda ili istraivanje.............................................................................12
2.4.2. Deskriptivna metoda ili istraivanje........................................................................12
2.4.3. Korelativna metoda ili istraivanje..........................................................................13
2.4.4. Uzrono-komparativna metoda ili istraivanje........................................................13
2.4.5. Eksperimentalna metoda ili istraivanje..................................................................13
2.5. Osnovni pojmovi metode znanja.................................................................................13
2.5.1. Analiza i sinteza.......................................................................................................13
2.5.2. Apstrakcija i konkretizacija.....................................................................................14
3

2.5.3. Generalizacija i specijalizacija................................................................................14

2.5.4.Definicija i deskripcija..............................................................................................14
2.5.5. Divizija i klasifikacija..............................................................................................14
2.5.6. Indukcija i dedukcija...............................................................................................14
2.5.7. Dokaz i opovrgavanje..............................................................................................15
3. METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA...................................................15
3.1. Pojam metode i metodologije.........................................................................................15
3.2. Konstruktivni dijelovi metodologije istraivanja...........................................................16
3.2.1. Logiko-epistemoloki sadraj................................................................................16
3.2.2. Tehniko-organizacijski dio sadraja.......................................................................16
3.2.3. Strategijski dio sadraja...........................................................................................16
3.3. Metode prikupljanja, sreivanja i obrade podataka.......................................................16
3.4. Metode spoznaje i njihova klasifikacija.........................................................................16
3.4.1. Ope metode spoznaje.............................................................................................17
3.4.2. Posebne znanstvene metode spoznaje.....................................................................17
ZAKLJUAK...........................................................................................................................18
BIBLIOGRAFIJA.....................................................................................................................19

UVOD
Poznavanje metodologije i tehnike izrade strunih radova, te vjetina dobrog pisanja,
odlike su visokoobrazovanih strunjaka razliitih profila. Ta znanja i vjetine poinju se sticati
i razvijati ve tokom studija na visokokolskim ustanovama. Svrha studiranja ogleda se i u
razvijanju sposobnosti samostalnog pisanja radova koji e zadovoljiti osnovne standarde date
naune oblasti.
Vrlo se esto ne uoava razlika izmeu strunog i znanstveno-istraivakog rada. Ukratko
se moe rei da se znanstveno-istraivaki rad od strunog razlikuje po tome, to kod
znanstveno-istraivakog rada postoji problem za ije rjeavanje se treba postaviti hipoteza i
tek nakon toga se moe odrediti naslov samog rada.
Iz tog razloga je izrada strunih prvenstveno seminarskih i diplomskih radova 1 jedna
od obaveza studenata.
Dosadanja praksa pokazala je, meutim, da se studenti prilikom pisanja radova suoavaju
s nizom potekoa koje su najee posljedica nepoznavanja osnovnih metodolokih i
tehnikih pravila. Iako su postupci izrade naunog i strunog rada opisani u brojnim djelima,
studenti ta djela zbog njihove opirnosti i uoptenosti nerado itaju.
Rezultat je znatan broj nekonzistentnih, metodoloki nekorektnih i tehniki neureenih
radova. Takvi radovi, da bi dostigli zadovoljavajui nivo kvalitete i bili prihvaeni, zahtjevaju
znaajan dodatni angaman studenta.
Da bi se donekle doprinjelo znanstvenom i strunom usavravanju mladih ljudi i njihovom
upuivanju u znanstvenoistraivaki rad, piu se knjige2 i upute koje se daju na uvid javnosti.
Njihovim koritenjem se eli pomoi studentima da steknu i unaprijede znanja i vjetine u
pisanju strunih radova koja e im omoguiti brzo i uspjeno izvravanje te vrste obaveza
tokom studija, ali posluiti i kasnije, kada se ponu baviti svojom profesijom.
Cilj ovog seminarskog rada je prikazati na jednostavan nain svrhu, nain i cilj
prikupljanja injenica o predmetu istraivanja, nain sistematizacije podataka, obrade, te
interpretacije rezulata i izvoenja provjerenih zakljuaka, a sve s namjerom objanjenja zbog
ega se bavimo metodologijom znanstvenog istraivanja.
Prilikom izrade rada koritene su razliite znanstvene metode kao to sam od opih
znanstvenih metoda koristila komparativnu, a od posebnih znanstvenih metoda koristila
formalnu, strukturalnu i komparativnu metodu te metode indukcije i dedukcije.
Rad se sastoji od tri poglavlja. U uvodnom dijelu donosim neto pojedinosti o samoj
metodologiji pisanja znanstvenih strunih radova i utjecaju koji ima na studente.
1

Studenti koji studiraju po konceptu studiranja ECTS, susreu se s potrebom izrade razliitih studentskih
radova
2
Ivanovi, Metodologija znanstveno4g istraivanja

Prvo poglavlje bavi se openito o znanosti, gdje se ona definira i tumai njezin
utjecaj na znanstveni rad, teoriju i znanstveno istraivanje i cilj.
U drugom poglavlju opirno su prikazane faze i vrste zanstvenog istraivanja, kao i
istraivake metode koje slue za razumjevanje spoznaje.
Tree poglavlje daje pregled metodologije znanstvenog istraivanja, gdje se uz
pojam metode i metodologije opisalo metode prikupljanja i sreivanja podataka kao i metode
spoznaje te kako su se one klasificirale s obzirom na podruje spoznaje.
U zakljuku se donosi rezime rada te na kraju rada popis koritene bibliografije.

1. OPENITO O ZNANOSTI
6

1.1. Definiranje znanosti

U pokuajima definiranja znanosti navodi se da je znanost djelatnost kojom se stjeu nove
spoznaje, nova znanja o pojavama u prirodi i drutvu. Rije znanost 3 dolazi od rijei znanje,
odnosno znati. Teorija o znanosti zove se epistemologija4.
Znanost je misaona interpretacija objektivne stvarnosti zasnovana na injenicama te
stvarnosti.
Znanost se moe definirati na razliite naine5, gdje je posebno vana metodologija
znanstvenog istraivanja koja se definira kao metoda otkrivanja znanstvenih spoznaja.
Znanost se djeli na:
- prirodne znanosti,
- tehnike znanosti,
- humanistike znanosti
- drutvene znanosti.
1.2. Znanstvenik i znanstveni rad
Razni motivi mogu znanstvenike potaknuti na znanstveni rad6, ali jedan od najvanijih
sigurno je znatielja. No, sama znatielja nije dovoljna, potrebne su i intelektualne
sposobnosti i upornost. Znanstvena djelatnost temelji se na slobodi stvaralatva, a to znai da
je sve podreeno otkrivanju znanstvene istine, ali uz punu odgovornost i etinost istraivaa.
Znanstveni rad je slojevita aktivnost koja se mora temeljiti na:
- zakonima logike (traenje logike unutar predmeta istraivanja),
- znanstvenoj teoriji (njihova upotreba za objanjavanje predmeta neke znanosti),
-empirijskoj verifikaciji (ovisi o predmetu i problemu istraivanja).
U isticanju raznih obiljeja koja bi znanstvenik trebao posjedovati, navode se: znatielja,
strpljivost, entuzijazam, zdrav razum, potenje, briga o detaljima, sposobnost komuniciranja,
objektivnost i tolerantnost za promjene.
Znanstvenik uvijek treba biti spreman na prihvaanje novih ideja i novih rjeenja u potrazi
za znanstvenom istinom, a to znai i na prihvaanje novih injenica i znanstvenih spoznaja.
1.3. Uloga teorije u znanosti i znanstveno istraivanje

Znanost (Lat.scientia:znanje; scire:znati)

Epistemologija (St.gr.episteme:znanje,spoznaja + logos= nauka,zakon) - Podruje filozofije koje se bavi
prirodom i dosegom znanja i istine.
5
Znanost je misaona interpretacija objektine stvarnosti zasnovane na injenicama te
stvarnosti(Vujevi,2002)
Znanost je proces stjecanja znanja pomou posebno razraenih metoda, prilagoenih predmetu istraivanja,
koje omoguuju kako sakupljanje injenca tako i njihovo objanjenje i provjeru svakog dijela njezina
sadraja(Stani,1996)
6
Znanstveni rad - pisani izvjetaj o znanstvenom istraivanju
4

Znanstveno istraivanje7 zapoinje i zavrava teorijom. Cilj znanstvenog istraivanja je

provjera hipoteza koje proizlaze iz neke hipotetike teorije. Hipoteze 8 su tvrdnje koje su
dijelovi teorija tj. teorija se na njih oslanja.
Teorija9 daje objanjenje pojave koja je predmetom prouavanja. Cilj teorije je
poopavanje podataka na nain da se izdvoji bitno i ispusti nebitno u objanjavanju pojave.
Teorija u znanosti moe biti:
- spekulativna ili hipotetika teorija,
- znanstveno provjerena teorija tj. znanstvena teorija.
U svakoj znanstvenoj disciplini postoji veliki broj teorija koje ekaju svoju provjeru.
Veina teorija je nastala na temelju ogranienog iskustva, odnosno ogranienog broja
podataka i ogranienog broja istraivanja. Mogunost testiranja hipoteze je najbitnija
karakteristika istraivakog rada.
Za provjeru neke teorije, a naroito kada se radi o sloenoj teoriji, obino je potreban niz
znanstvenih istraivanja. Do teorija o znanosti dolazi se na temelju procesa indukcije 10 i
dedukcije11. U traganju za znanstvenom spoznajom procesi indukcije i dedukcije meusobno
su povezani.
Teorija se oblikuje tek onda kada su podaci sasvim sukladni i kada ne postoji nikakva
sumnja u njihovu tonost. Formuliranje teorije je zavrni in koji se dogaa kada je pojava,
koja je bila predmetom istraivanja, u potpunosti objanjena.
Ako se znanstvenim istraivanjem sve hipoteze potvrde, hipotetika teorija postaje
znanstveno provjerena (utemeljena) teorija ili, krae, znanstvena teorija.

1.4. Znanstveni cilj i znanstvena metoda

Znanstveno istraivanje - Proces povezivanja miljenja i sikustava kojem je cilj otkrivanje zakonitosti u
pojavama i procesima
8
Hipoteze - Iskaz koji predvia odnos izmeu varijabli AKO-ONDA
9
Teorija (gr.teoria:gledanje, promatranje) - niz hipoteza koje ekaju svoju provjeru
10
Indukcija - zakljuak, smjer kretanja od pojedinanog k opem
11
Dedukcija - zakljuak, smjer kretanja od opeg prema pojedinanom

Cilj znanosti je utvrivanje zakona o pojavama u prirodi, drutvu i njihovih uzroka

polazei od meusobnih pojava. Do zakona o pojavama, ne dolazi se odmah, nego tek nakon
velikog broja znanstvenih istraivanja.
Cilj znanosti je neprestana provjera postojeih teorija, njihova dopuna i stvaranje novih
teorija.
Znanstvena metoda je svaka metoda koja omoguava prikupljanje istinitih podataka ili
injenica o pojavi ili pojavama koje su predmetom istraivanja. Postoji vei broj metoda,
meutim, za samo dvije metode moe se rei da su znanstvene. To su:
1.4.1. Eksperiment
Eksperiment12 je najbolja znanstvena metoda. U prirodnim znanostima eksperiment je
dominantna znanstvena metoda. U drutvenim i humanistikim znanostima eksperiment se jo
uvijek nedovoljno koristi.
1.4.2. Sustavno opaanje
Svrha sustavnog promatranja13 je da se njime to tonije evidentira, snimi pojava koja se
promatra. Unaprijed se odreuje to e se opaati, kada i pod kojim uvjetima. Rezultat
sustavnog promatranja, je snimka pojave koja se promatra.
Prednost sustavnog opaanja pred eksperimentom je u tome to se ono esto odvija u
prirodnim uvjetima. Koristi se i u prirodnim i u drutvenim i humanistikim znanostima.
Uz eksperiment i sustavno opaanje, u literaturi se kao znanstvene metode navode i:
- metoda sluaja,
- korelacijska metoda,
- komparativna metoda,
- analiza14 sadraja.

2. ZNANSTVENO ISTRAIVANJE
12

Eksperiment - postupak kojim namjerno, u strogo kontroliranim uvjetima, izazivamo neku pojavu radi
opaanja i/ili mjerenja
13
Sustavno promatranje - opaanje i praenje neke pojave na sustavan, unaprijed definiran i precizan nain
14
Analiza (gr.analyo:ralanjujem)

Znanost je ovjekova spoznaja15 i drutvena djelatnost kojom dolazi do spoznaja o svemu

to postoji, kojom razumjeva, objanjava i mijenja stvarnost.
Spoznajna zato to njome putem znanstvenog istraivanja 16 razumjeva prirodne pojavne
stvarnosti, a drutvena to pomou znanja donosi odluke o svim djelatnostima.
Do znanstvene spoznaje dolazi se putem znanstvenih istraivanja. Pojedine znanosti
uvelike se razlukuju u predmetu svog prouavanja i u rezultatima do kojih su dole, injenica,
zakonitosti i teorija, ali su vrlo bliske po primijenjenim metodama, postupcima i
instrumentima.
Znanost povezuju ista naela, metodologija koja se razlikuje jedino koliko na to utjee
specifinost predmeta istraivanja.
2.1. Odlike neznansveno i znanstveno utemeljene spoznaje
Svaka spoznaja za ovjeka je vana u svakodnevnoj orijentaciji. Meutim, vie je osobina
po kojima valja razlikovati neznanstvenu od znanstvene spoznaje na kojoj je tek mogue
dublje razumjevanje, objanjenje i predvianje.
tablica

15

Spoznaja najvia misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na ovjekovu iskustvu i
miljenju
16
Istraivanje je proces kojim se iskustvo osmiljava ili misao iskustveno provjerava

10

2.2. Faze istraivanja

2.2.1. Pripremanje i planiranje istraivanja
Globalno upoznavanje s problemom i njegovo postavljanje
2.2.2. Istraivanje ili empirijska aktivnost
Izbor i definiranje problema istraivanja i metoda, prikupljanje znanstvene materije o
predmetu koji se prouava, postavljanje hipoteza, odreivanje znanstvene analize, definiranje
pojmova, sreivanje i obrada podataka.
2.2.3. Zakljuivanje ili faze koje povezuju teorijski i empirijski dio istraivanja
Odreivanje ciljeva istraivanja, donoenje zakljuaka i preporuka te opis rezultata
istraivanja.
2.3. Vrste istraivanja
Istraivanje je proces kojim se iskustvo osmiljava ili misao iskustveno provjerava. Vrste
istraivanja su:
2.3.1. Znanstveno istraivanje
2.3.2. Tehniko istraivanje
2.3.3. Struno istraivanje
2.3.4. Akcijsko istraivanje
2.4. Istraivake metode
Prepoznavanje razliitih istraivakih metoda primjenjenih u nekoj studiji vano je za
istraivae i korisnike istraivanja.
Veina istraivanja slijedi standardiziranu shemu: obrazloenje problema, sakupljanje
podataka, analizu podataka i izvoenje zakljuaka.
Iako nerijetko u istraivakoj studiji dolazi do preklapanja, odnosno kombiniranja vie
istraivakih metoda u veini njih se moe uoiti jasna, prepoznatljiva osnovna strategija
prema dominantnoj istraivakoj metodi.
Jedna od podjela istraivakih metoda koja minimizira kategorije, a maksimizira razlike je
podjela na slijedeih pet istraivakih metoda koje daju mogunost izbora strategije za
odgovore na razliite istraivake upite:
2.4.1. Povijesna metoda ili istraivanje
Povijesna metoda prouava i objanjava prole dogaaje koji su dobro voeni hipotezom.
Traga za postojeim podacima. Primarni dokumenti i izvori imaju veu vrijednost, ali su rjei.
11

Problem je velika koliina sekundarnih izvora (literature). Svaki dokument se podvrgava

vanjskoj kritici (autentinost) i unutarnjoj kritici (spoznajna vrijednost).
Primjer:
Istraivanje naina uspostavljanja discipline u koli. to moe posluiti kao izvor podataka?
Npr. Pismo koli u kojem se izraava zabrinutost za neki sluaj fizikog kanjavanja u koli
ili prouavanje metoda u europskom kolstvu.
2.4.2. Deskriptivna metoda ili istraivanje
Odgovara na pitanja ili testira hipoteze o sadanjem stanju procesa. Najei postupci
prikupljanja podataka su: promatranje, intervju, upitnik, ljestvice procjene stavova itd.
Izgledaju jednostavno, ali su vrlo zahtjevna.
Primjer:
Kako e na predstojeim izborima glasovati graani?
2.4.3. Korelativna17 metoda ili istraivanje
Odgovara na pitanja o odnosima i meusobnim vezama dva ili vie fenomena. Koriste se
svi postupci prikupljanja podataka,a aprimarno oni koji daju podatke u kvantitavnom obliku
(mjerne jedinice). Rezulati esto slue kao podloga daljnjim analizama.
Primjer:
Kakav je odnos izmeu inteligencije i samopotovanja?
2.4.4. Uzrono-komparativna metoda ili istraivanje
Produbljuje odgovore na pitanja o odnosima stavljajui ih u kontekst uzrono-posljedine
povezanosti u prirodnom okruenju. U biti se eli otkriti dali jedna ili vie uzroka utjeu na
promjenu jedne ili vie posljedica.
Primjer:
Dali zaposlenost majke utjee na odgovornost djece u izvravanju zadaa?
2.4.5. Eksperimentalna metoda ili istraivanje
Odgovara na pitanja u kontroliranim uvjetima u kojima se iskljuuju ostale mogunosti
povezanosti.
Primjer:
Kakva je efikasnost individualne ili grupne nastave kemije?
17

Korelacija (Lat.con:sa; relatio:odnos) - meusobna povezanost izmeu razliitih pojava predstavljenih

vrijednostima dvaju varijabli.

12

2.5. Osnovni pojmovi metode znanja

2.5.1. Analiza i sinteza
Analiza i sinteza primjenjuju se jo od starogrke filozofije. Imaju znaajnu ulogu u
gotovo svim znanstvenim disciplinama (ekonomska, kemijska, generika analiza, itd.). kao
dvije sestre blizanke, uvijek idu zajedno, meusobno se dopunjuju.
Analiza je postupak kojim se putem razlaganja, razdvajanja i sl. neka cjelina rastavlja u
sastavne dijelove s ciljem ispitivanja pojedinosti.
Postoji vie vrsta analiza:
- po gnoseolokoj funkciji deskriptivna i eksplikativna
- po sloenosti elementarna, kauzularna, funkcionalna
- po stupnju konkretnosti materijalna ili objektivna i idealna ili subjektivna
- po predmetu i cilju analize strukturalna, komparativna, genetika
- po znanstvenom podruju ekonomska, kvalitativna, kvantitativna i sl.
Sinteza je spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane, sloene a sloene u
jo sloenije. Povezuje se analizom dobivenih elemenata. Znaenje sinteze se oituje u fazi
sumiranja rezultata istraivanja.
2.5.2. Apstrakcija i konkretizacija
Apstrakcija je misaono izdvajanje nekih svojstava i znaajki onoga to se prouava ili
promatra, odvajanjem bitnog od nebitnog. U prirodnim znanostima za izdvajanje koristimo
eksperiment, dok u drutvenim znanostima koristimo misaonu apstrakciju.
Konkretizacija je suprotno od apstrakcije, odreuje neto ope s posebnim oznakama i to
samo u smjeru od opeg ka posebnom.
2.5.3. Generalizacija i specijalizacija
Generalizacija18 je postupak uopavanja tj. misaoni postupak kojim se od jednog
posebnog pojma dolazi do drugog, openitijeg. Ima iroku primjenu u znanstvenoj spoznaji.
Specijalizacija19 je misaoni i metodski postupaksuprotan generalizaciji, kojim se od opeg
pojma dobiva novi pojam.
2.5.4.Definicija i deskripcija
Definicijom se odreuje i utvruje sadraj (predmet) pojma. Pritom pojam iji se sadraj
odreuje nazivamo definiedum, a pojam pomou kojeg se to ini definiens.

18
19

Generalizacija (lat.generalisatio:uopavanje,poopenje) misaoni postupak

Specijalizacija (lat.specialis:vrsta) suprotno generalizaciji, misaoni prijelaz od opeg

13

Deskripcija20 ili opis je metodski postupak putem kojeg se sustavno i iscrpno izlau
svojstva nekog pojma, radnje, zbivanja meu pojavama. Svrha opisivanja je to jasnija slika o
predmetu opisivanja, a cilj zasnivanje to jasnijih pojmova.
2.5.5. Divizija i klasifikacija
Divizijom kao logikom metodom, odreuje se, utvruje, objanjava opseg pojma. Svaka
divizija se sastoji od pojma opsega, stajalita ili naela po kojima se divizija provodi i od niih
pojmova.
Klasifikacija je sloeni sustav niza divizija, subdivizija u kojima je usustavljeno i sreeno
itavo jedno podruje ljudskog znanja. Klasifikacija se definira kao skup meusobno
povezanih valjanih divizija.
2.5.6. Indukcija i dedukcija
Indukcija je logiki, metodoloki i znanstveno-empirijski postupak putem kojeg se od
pojedinanih iskustava i injenica zakljuuje na openite sudove, istine i spoznaje odnosno na
zakonitosti. Pravi cilj i svrha indukcije je opi i siguran zakljuak odnosno spoznaja. Koriste
se dva modela indukcije: potpuna indukcija i nepotpuna indukcija.
Dedukcija21 je pouzdana metoda spoznaje koja logiki postupak izvoenja posebnog suda
iz opeg tj. metodoloko izvoenje sudova jednog iz drugog, iz opeg prema posebnom i
pojedinanom. Koriste se dva modela indukcije: neposredna dedukcija i posredna dedukcija.
Dedukcijom se dolazi do posve pouzdanih i nunih zakljuaka.
2.5.7. Dokaz i opovrgavanje
Dokazivanje je logiki i metodoloki postupak kojim se utvruje istinitost nekog suda ili
tvrdnje odnosno teze. Logiki oblik dokazivanja je dokaz. Dokazom se jami istinitost
postavljene tvrdnje tj. istinitost spoznaje.
Dokazom i dokazivanjem sluimo se u logici, znanosti i u svakodnevnom ivotu, svaki
put kada nekoga elimo uvjeriti u istinitost onog to tvrdimo.
Opovrgavanje ili pobijanje se ponekad koristi za utvrivanje neistinitosti postavljene teze.
Opovrgavanje moe biti direktno i indirektno.

20
21

Deskripcija (Lat.descriptio:opisivanje,prikazivanje)
Dedukcija (Lat.de-ducere:izvoditi, odvoditi) - Zakljuivanje pomou novih eksperimenata

14

3. METODOLOGIJA ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

3.1. Pojam metode i metodologije
Znanstvena istraivanja nezamisliva su bez metoda 22 i razliitih tehnika. Bez obzira dali se
radi o prirodnim, tehnikim ili drutveno-humanistikim znanostima, uz predmet, u prvi plan
istiu se metode i metodologija23.
Metode su naini istraivanja predmeta odreene znanosti. To je put ili nain dolaenja do
odreenih ciljeva, put do znanstvene spoznaje.
Metodologija je znanost, logika disciplina koja se bavi prouavanjem metoda, njihovih
logikih poela, naela osustavljanja znanja.
Metodologija istraivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav filozofsko-spoznajnih
pretpostavki, pravila i uputa kako se provode znanstvena istraivanja.
Metodologija znanstveno istraivakog rada se oslanja na :
- opu metodologiju i
- metodologiju drutvenih znanosti
3.2. Konstruktivni dijelovi metodologije istraivanja
3.2.1. Logiko-epistemoloki sadraj
Definira opi znanstveni pristup, uvjet spoznaje ireg predmetnog podruja date znanosti.
Uspostavlja odnos izmeu teorije i empirijskih istraivanja tj. odnos izmeu injenica
znanstvenih zakona i hipoteza.
3.2.2. Tehniko-organizacijski dio sadraja
Obrazlae i standardizira proces i proceduru istraivakih postupaka, analizira nacrte,
postupke i metode istraivanja. Standardizira nain pisanja i objavljivanja izvjea o
provedenim istraivanjima.
3.2.3. Strategijski dio sadraja
Kritiki ispituje rezultate istraivanja te usustavljuje rezultate u ire teorijske sklopove.

22
23

Metoda (Gr. Methodos:put, nain) - osnovni put kojim se ide u istraivanje

Metodologija - znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem znanstvenih metoda

15

3.3. Metode prikupljanja, sreivanja i obrade podataka

Metodologija drutvenih znanosti bavi se sustavom metoda, logikom, te logikim,
tehnikim i strategijskim pitanjima drutvene znanosti. Drutvene znanosti koriste razliite
metode prikupljanja podataka, npr.:
- metode neposrednog promatranja ili opaanja,
- metoda prouavanja dokumentata,
- metoda anketiranja,
- metoda kontrasnih skupina,
- pojmovna ralamba
Prikupljeni podaci ine nepreglednu gomilu iz koje se ne moe nita saznati ako ih se ne
sredi i obradi. Prva faza je logika kontrola koja poveava kvalitetu prikupljenih podataka, a
zatim na red dolazi statistika.
Najvaniji momenti su dovesti podatke u vezu s hipotezama te provjerene hipoteze
dovesti u vezu s teorijom od koje smo poli.
3.4. Metode spoznaje i njihova klasifikacija
Pod pojmom metoda obino se poima neka ve utvrena i prigvaena shema, model,
postupak ili slijed po kojima se treba odvijati neki posao, radnja ili djelatnost. Svaka metoda
ima neku svrhu24, cilj.
Budui postoji mnogo razliitih metoda, nastojalo se klasificirati ih po njihovom mjestu i
ulozi u znanstvenom istraivanju u dvije osnovne grupe metoda, koje se dalje granaju.
3.4.1. Ope metode spoznaje
Razlika izmeu znanstvenih i filozofskih metoda je u tome to se znanstvene primjenjuju
u znanosti i konkretnim znanstvenim istraivanjima, dok su filozofske metode uopenije.
a). Ope filozofske metode spoznaje: apstraktna dijalektika metoda, metafizika
metoda i realna dijalektiko-materijalistika metoda.
b). Ope znanstvene metode spoznaje: metoda promatranja, eksperimentalna metoda,
kibernetika metoda, metoda teorije sustava, aksiomatska metoda, metoda modeliranja,
statistika metoda, matematika metoda, komparativna metoda, metoda idealnih tipova,
povijesna metoda, genetika metoda, metoda studija sluaja, metoda anketiranja, metoda
intervjua, metoda brojenja i metoda mjerenja.
3.4.2. Posebne znanstvene metode spoznaje
Svaka znanstvena disciplina razvija posebne metode istraivanja prema specifinosti
predmeta kojim se bavi.
24

Svrha (Gr.telos, lat.finis:cilj)

16

Na primjer, u prirodnim znanostima dominira eksperiment, a u drutvenim djelatnostima

se rijetko primjenjuje. U klinikoj psihologiji i psihijatriji koristi se metoda sluaja, a u fizici
se ne koristi itd.
a). Analitiko-sintetika metoda spoznaje sastoji se od dva dijalektiki suprotna, ali
jedinstvena metodska postupka koji se meusobno pretpostavljaju.
b). Metoda generalizacije i specijalizacijespoznaje
c). Induktivno-deduktivna metoda spoznaje kombiniraju se u znanstvenom radu, jedna
bez druge nije mogua tj. neefikasna je ukoliko se koriste zasebno.
d). Metoda definiranja, dokazivanja i opovrgavanja

17

ZAKLJUAK
U svakoj znanstvenoj disciplini postoji veliki broj teorija. One nude objanjenja pojava ili
problema u pojedinoj znanstvenoj disciplini. Veina teorija ima odreenih nedostataka ili
pojedini dijelovi teorija nisu znanstveno potvreni, te ih treba znanstveno istraiti.
Cilj znanstvenog istraivanja je neprestalna provjera postojeih teorija, njihova dopuna i
stvaranje novih teorija, zakljuaka.
Metodologija istraivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav pavila i uputa kako se
provode istraivanja. Metodologija standardizira sve procedure, metode, postupke i pomae
da se shvate ne samo rezultati spoznaje nego i nain kako se do njih dolo.
Metode tj. putevi spoznaje, su naini istraivanja predmeta odreene znanosti.
Rezulate istraivanja se objavljuju, kako bi bili dostupni svim zainteresiranim, te se ne
smije zaboraviti injenica da bez objave postignutih rezulata, istraivanja nemaju nikakvu
vrijednost. Nunost objavljivanja slijedi iz injenice da se prilikom pisanja sreuju misli,
stvara se vlastiti stil pisanja te se naui kako saopavati, da bi ono bilo svima razumljivo.

18

BIBLIOGRAFIJA
Citirana literatura
Ivanovi, Zoran. Metodologija znanstvenog istraivanja. Kastav: Saiva, 2011.
Keller, Goroslav, i Miljenko Bilen. Uvod u znanstveni i struni rad 3.izd.,. Zagreb:
Ekonomski fakultet, 1993.
Mejovek, Milko. Uvod u metode znanstvenog istraivanja. Jastrebarsko, 2003.
Murati, Tomislav. Oblikovanje biljeaka i sustavi citiranja u strunom ili znanstvenom tekstu.
Zagreb: Nacionalna i sveuilina knjinica, 2006.
Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela 4.izd.,.
Rijeka: Ekonomski fakultet, 2000.
ugalj, Miroslav. Osnove znanstvenog i strunog rada. Samobor: RO Zagreb, 1989.

19