UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

OSNOVE METODOLOGIJE DRUTVENIH NAUKA

-PRVA PARCIJALA-

1. Muhamed Filipovi : 1-83 str.

2. Senadin Lavi : 1-86 str.
3. Miroslav Vujevi:

1-28 ; 45- 106 str.

Sarajevo, 2014/ 15

1.

Muhamed Filipovi (1-83 str.)

SVIJET I ZNANOST - OVJEK I ONO TO JE PREDMET NJEGOVOG

PROUAVANJA

-temelj nauke lei u injenici da su ljudi razvili sposobnost miljenja,koja daleko nadilazi najbitnije
sposobnosti bilo kojeg drugog bia,koje susreemo u postojeem svijetu i posebno meu onim ivim
biima koja svoju egzistenciju ostvaruju djelujui u prirodi i odnosei se prema njoj
- ljudsko miljenje djeluje tako da stvara ideje tj. otvorene ope slike svijeta u kojem
ivimo,ukljuujui ak i slike samog miljenja,slike koje su prenosive,jer je njihova bit poloena u
jezik,kojim se ovjek slui da bi meusobno komunicirao,te tako samo ovjek ima jedno svoje
specifino svojstvo - apstraktno miljenje
-miljenje intendira praksu a praksa stimulira miljenje
-ljudsko miljenje se intenzivno razvijalo i postajalo univerzalno,ne samo po tome ta je sve i koliko je
sve kao sadraj moglo obuhvatiti,nego i po tome da je postalo univerzalni nain ljudskog odnosa
prema svijetu
-ono se od izuzetne individualne sposobnosti nekog odreenog ovjeka razvilo u kolektivnu ljudsku
sposobnost miljenja,koju nazivamo drutvenom svijeu,kulturom i na kraju se razvilo kao cijeli
sistem miljenja,pogon misaone univerzalne ope djelatnosti ovjeanstva,koja je ciljana i ima svoju
jasno odreenu logiku a koji nazivamo nauka
-razvoj ovjekove prirode ide uporedo sa jaanjem ljudskih umnih i praktikih stvaralakih
sposobnosti i irenjem domena i dosega njegovog miljenja,kao sredstva kojim on obuhvata svijet i
ukupnu realnost postojeeg, u prevazilaenju granica konkretnog i postojeeg i razvijanju svagda
novih i viih oblika postojanja
-ljudski duh je ojaao cijeli sistem svog djelovanja,da je iz individualnog misaonog napora ili
duhovnog pregnua pojedinca,prerastao u sistem djelovanja onog to nazivamo organizirane forme
duha ili miljenja,a to su kultura,znansot i umjetnost kao cjelina,kao drutvene djelatnosti i inioci
opeg stanja i identiteta nekog drutva

DEFINICIJA NAUKE
-nauka se moe definirati kao ukupno ljudsko znanje o prirodi,drutvu i ljudskom miljenju,koje je
nastalo kao rezultat sistematskog,organiziranog,viestruko ponavljanog,provjerenog i eksperimentalno
i na praktian nain potvrenog posmatranja prirodnih,ili bilo kojih drugih pojava,koje je mogue
posmatrati i izuavati,te donoenje zakljuaka o tim ojavama i zakonitostima koje njima vladaju.
-ako su pojave,koje su posmatrane u prirodnim ili vjetaki stvorenim uvjetima,izbrojive i ako se
efekti njihovog djelovanja mogu egzaktno,a to znai u pravilu matematiki izbrojati,izmjeriti i
utvrditi,tj. izraziti u brojanim vrijednostima i relacijama,odnosno matematiki definirati,te ako o
njima zakljuujemo na osnovu rezultata tih mjerenja i te rezultate izrazimo u matematikoj formi,ili u
nekoj drugoj egzaktnoj formi,tada imamo nauku ili znanost

-nauka je sveukupnost tako dobivenih saznanja,izraenih u sistematskom vidu,sa tenjom da se

odreeno polje pojava,vrsta fenomena ili oblasti postojanja,izue do kraja i potpuno i da se o njima
steknu takva saznanja, koja e imati trajnju vrijednost i koja mogu biti temelj ljudske prakse
-nauna spoznaja je,kako je to utvrdio osniva moderne nauke Galileo Galilei - ona spoznaja koja
dolazi kao rezultat sistematskog promatranja i mjerenja pojava u prirodi
-osnovni vid naune spoznaje je detaljan i taan opis fenomena koje istraujemo,istraivanje njihovih
statikih i dinamikih karakteristika i mjerenje tih osobina i karakteristika,u cilju dobivanja takvih
mjernih rezultata,koji e nam otkriti kvantitativne zakone koji vladaju tim fenomenima
-nauka je prema tome organizirano,sistematsko,viestruko ponavljano promatranje pojava,bilo da su
one pojave prirode,ili da su pojave historije ili duha

RAZVOJ NAUKA I NJIHOVA PODJELA

-razvoj nauke je zakonit i on ima svoju unutarnju logiku
-glavna odlika tog razvoja se odnosi na putanju razvitka naunih saznanja,tj. onih saznanja koja e
tvoriti nauku,sastoji se u uvidu da se spoznaja o pojavama vanjskog svijeta,koje nas okruuju,kree od
onih udaljenih ka onim nama bliim pojavama i na kraju,dolazi do onih najbliih nam pojava,koje se
tiu samog posmatraa
-August Comte - svako saznanje ide od najudaljenijih i najapstraktnijih pojava ka onim bliim i na
kraju dolazi i do onog koji promatra i izuava pojave
-nauka poinje u drevnim civilizacijama (Sumer,Egipat,Kina,Indija)
-prva pisma,sistematsko promatranje nebeskih tijela i znanje o njihovom kretanju
(astronomija,astrologija),izuavanje svojstava apstraktnog prostora(geometrija)
-pokuaj sistematskog razmiljanja o onome to je u osnovi svega i to svemu omoguuje da jeste,da
se kree i da bude onakvo kakvo jeste - filozofija
-otkrie pisma omoguilo je ovjeku da svoj um oslobodi beskrajne potrebe pamenja stvari i
gubljenja znanja o svijetu i ljudima,
-omoguavalo se da se znanje prenosi kroz vrijeme i prostor povezujui generacije ljudi
-postoje dvije vrste ljudskog pisma : ideografsko (znaci) i fonetsko (slova)
-na temelju prethodnih spoznaja javlja se nauka o pojavama prirode i ovjeka, o ljudskom drutvu i
djelovanju ovjeka u njemu ili nauke,koju je Aristotel nazvao fizika,etika i poetika
-javlja se i logika - kao nauka o zakonima i metodama ljudskog miljenja
-Comte - historijska klasifikacija nauka :
astronomija >geometrija>matematika>fizika>hemija>fiziologija/biologija>psihologija>sociologija filozofija nije nauka nego slobodno razmatranje prirode pojava i nain njihove spoznaje umom
-disciplinarna podjela nauka - na osnovu razlikovanja predmeta koji istrauju
-sociologija -trebala je biti homogena nauka o drutvu
-Comte - tri faze u razvoju drutva:religijska,metafizika i pozitivna
-danas nauke dijelimo po kriteriju jezika kojim se slue : prirodne(pozitivne),egzaktne i
humane,drutvene ili ljudske nauke

NAUKA I LJUDSKO MILJENJE

-miljenje je najvii psihiki proces i djelatnost koja se javlja u svijetu
-ono se sastoji u sposobnosti ovjeka da stvara ope zamisli ili pojmove o svemu to doe u doseg
miljenja i to postaje njegov predmet
-sposobnost rijei da obuhvata mnotvo fenomena i da ih saima u jednu rije,jeste svojstvo samog
ljudskog jezika i to se svojstvo sastoji u moi da obuhvata i oznaava predmete oko sebe i predmete u
svijetu,a rezultat te sloene radnje je znaenje rijei
-ideiranje je ona sposobnost koju nalazimo samo kod ljudi,koja se sastoji u tome da se brojna svojstva
stvari oko nas mogu saeti u jednu rije,u jedan znak,koji je prenosiv kroz vrijeme i prostor,i koji,kada
je izgovoren,pokree u glavama onih koji tu rije razumiju cijeli niz slika,predstava i misli i
obavjetava ih o samoj pojavi na koju se odnosi,o njenom znaenju i vezama s drugim pojavama
-miljenje je osnov svake spoznaje svijeta oko nas i u nama kao cjeline,pa tako i nauke,jer nauka nije
nita drugo do organizirano i sistematsko iskoritavanje primjena te ljudske sposobnosti u saznavanj u
svijeta oko nas

MILJENJE I JEZIK
-miljenje se iskazuje u jeziku,jezik je materijalizacija one energije koja stoji u osnovi miljenja,tako
da nije mogue uope saznati za postojanje nekog miljenja,ukoliko ono nije nalo svoj izraz u jeziku
-onomatopejska teorija - jezik je nastao imitacijom glasova iz prirode
-osnovna nauka o jeziku je gramatika i nastala je u drugom stoljeu prije nove ere
-jezik se sastoji od razliitih vrsta rijei,koje imaju razliite funkcije u izraavanju onog to jezik
iskazuje
-Demetrios - prouavanje jezika u svrhu postizanja savrene pismenosti,tj. postizanja sposobnosti
itanja i pisanja
-fonetika,morfologija,stilistika,sintaksa,semantika,etimologija,filologija
-postoji uska veza izmeu naeg miljenja i nae sposobnosti za proizvodnju jezika

LOGIKA I JEZIK
- jezik je medij misli,ali ujedno i logike forme
-jezika forma iskaza i logika forma miljenja su istovjetne - identine,one su osnovne jedinice
svakog jezikog iskaza - rijei ili reenice,i identine su s osnovnim jedinicama logikih formi pojmovi i sudovi
-Aristotel - svaka rije uzeta sama za sebe i bez veze sa drugim rijeima,oznaava neku
supstanciju,kvalitet,kvantitet,odnos,vrijeme,mjesto,trpljenje,stanje
-misliti znai uspostavljati relacije meu predmetima naeg miljenja i to relacije koje taj predmet
miljenja smjetaju u svijetu,u kojem se svi zajedno nalazimo kao cjelini i u odnosu na koji jedino
dobivamo neko znaenje
-takve rijei su nazvane kategorije - podvodimo svaku izreenu rije,odnosno njeno znaenje i
predmet kojeg ta rije oznaava,pod neko openitije znaenje i tako stvaramo hijerarhiju znaenja koja
izraava poredak stvari
-svaka rije,koja dolazi u vezu s drugom rijei,svagda neto porie ili potvruje - osnov koncepta
logike i veze izmeu jezike i logike forme iskaza
-Bertrand Russell - Aristotelova logika se mora revidirati u dva stava :

*da li i na osnovu ega moemo rei da neto vrijedi za sve ?

*on ne smatra da su jezika forma iskaza i njegova logika forma istinitosti istovjetne.
-jeziki zakoni su jedno,a logiki drugo,njihova povezanost ne znai istovjetnost,jer su logiki zakoni
formalni dok su jeziki zakoni materijalni i vezani za fonetsku i morfoloku materiju govora
-logiki principi su univerzalni i vae jednom za svagda,dok jeziki zakoni vrijede svagda samo u
datom konkretnom jeziku i nije ih mogue odvojiti od materije,tj od njihove glasovne i morfoloke
strukture

MATEMATIKA I LJUDSKO MILJENJE

-ona se sastoji u ljudskoj spoznaju da je jedna od bitnih karakteristika svih stvari,pojava,i relacija u
svijetu sadrana u mogunosti da se one daju izraziti u brojnim odnosima,tj. u formi prostornovremenskih apstrakcija koje nazivamo brojevima
-broj je osnova matematike,njen predmet,ono o emu ona misli i u emu se izraava,ba kao to je
rije osnov govora,ono od ega se govor sastoji i to omoguava nama da mislimo tako da moemo
nae misli izraziti,dakle,uiniti da one postoje
-jezik kojim se matematika misao slui je vjetaki,apstraktan,univerzalan i formalni i zbog toga je to
jezik koji omoguava da se sve to on moe obuhvatiti,sve karakteristike svakog mogueg objekta i
odnosa kojeg moemo sebi predstaviti,izraunavaju kao odnosi elemenata tog jezika
-ona ne pretendira na to da bi iza njenih stavova postojalo ita drugo do preciznost njenih osnovnih
definicija,aksioma i strogost izvedbi posljedica tih definicija
-dananja matematika polazi od logike i zavrava u njoj,a logika bez matematike ne bi mogla da
analizira misao u statusu kojeg ona danas ima

MATEMATIKA I JEZIK
-matematika se temelji na nizu znakova,ije je znaenje precizno utvreno, i neizmjenjivo,ti znakovi
imaju svojstvo da mogu da se meusobno odnose prema strogo ureenim zakonima slaganja ili
neslaganja,izravnavanja ili neizravnavanja,jednaenja ili nejednaenja,to je osnovni princip
matematikog jezika
-matematika je jedan strogo utvreni formalni jezik,koji ima rijei ije je znaenje jednoznano i
nepromjenjivo,u toku operacija koje se sa njima mogu vriti i koji ima strogo ureena pravila odnosa
tih rijei
-cilj matematikog miljenja je da pronae jednostavne definicije tih brojeva i da pronae sve mogue
odnose tih brojeva i da ,na osnovu toga,razvije pravila-algoritme,izraunavanja svih moguih brojnih
vrijednosti i odnosa,koji mogu nastati meu brojevima s obzirom na pretpostavljena i definirana
njihova svojstva
-Leibnitz - Ars Combinatoria -svi pojmovi se izraavaju opim brojevima i definiraju se vrste njihovih
relacija,te tako se omoguava izraunavanje logikih istina
-algebarska analiza je dovela do nastanka logike algebre,a ova do algebre logike,ili do ideje da se i
logika istina izraunava ,te je tako stvoren most izmeu logike miljenja i logike izraunavanja i ta su
dva postupka usklaena i podvrgavaju se zajednikih miljenjima i zakonima

ZNAENJE PITANJA O PREDMETU NAUKE

-centralno pitanje konstitucije bilo koje nauke,bilo koje oblasti ili specijalnog polja i podruja naunih
istraivanja,sastoji se u sposobnosti naeg miljenja da definiramo njen predmet,da podlijee
5

odgovarajuim metodama i naelima istraivanja i da je na njega mogue primjeniti epistemoloka i

metodoloka pravila istraivanja koja vae u nauci
-predmet nauke je osnova njene konstitucije - sve to postoji i to se moe verificirati u ljudskom
iskustvu
-dvije vrste intelektualnih djelatnosti koje ne moraju pokazati svoj predmet kao neto postojee teologija (egzistencija boga) i filozofija (ona svoj predmet ne moe predpostaviti kao neto dato u
iskustvu - ona svoj predmet mora izvesti i dokazati logikim dokazima o nunosti njegovog
postojanja)
-filozofija svoj predmet dokazuje kao nunu pretpostavku miljenja
-predmet je ona pojava,ili niz pojava,polja djelovanja,odnosa i podruja istraivanja svojstva ili
manifestacije neke realnosti,bilo da je ona po svom karakteru prirodna,idealna,imaginarna ili
neodreena,ali je jasno uoljiva,kao razliita i izdvojiva iz niza slinih i drugaijih pojava,od kojih se
sastoji svijet u kojem ivimo,koje ine ukupnost za nas postojeeg svijeta,a to moe biti predmet
naeg istraivanja
-prema predmetu: prirodne nauke,humane ili drutvene nauke
-prema ciljevima : fundamentalne(spoznaja) i primjenjene ( primjena,praksa)
-trebamo precizno odrediti polje realnosti u kojoj se javlja na predmet istraivanja,da pravilno
razgraniimo na predmet u odnosu na druge sline predmete
-svaka definicija mora sadrati elemente i konkretnog - sadrajnog i opsegovnog-logikog odreenja i
ogranienja predmeta kojeg istraujemo

RAZLIKA UTVRIVANJA PREDMETA NAUKE UOPE I KONKRETNOG

PREDMETA NAUNOG ISTRAIVANJA
-svaki se pojam definira tako da se prvo mora odrediti vii rodni pojam onog to elimo definirati i
potom se mora utvrditi njegova specifina razlika,koja ga razgraniava od svih drugih pojmova i
posebno od slinih vrsnih pojmova
-svaki postupak dokazivanja egzistencije nekog predmeta i njegovo svrstavanje u neku odreenu
grupu predmeta i tako u neku nauku,predstavlja postupak koji sadri logiku proceduru i materijalnu
proceduru pokazivanja,demonstracije ili dokazivanja postojanja osobina tog predmeta kao neega
realno datog u iskustvu,koje ga nuno svrstavaju u odreenu nauku
-da bi mogli precizno utvrditi kako se odreeni predmet naeg interesovanja moe definirati i u koju
grupu spada,moramo voditi rauna da je svaka pojava u svijetu sloena,da sadri razliite aspekte i
omoguava razliite pristupe,te je veoma vano da unaprijed znamo ta elimo i u kakve svrhe vrimo
istraivanje

GNOSEOLOGIJA,EPISTEMOLOGIJA I METODOLOGIJA I NJIHOVO

ZNAENJE ZA NAUKU
-Sokrat >''Sad znam da nita ne znam.''
-gnoseologija i metodologija su nastale iz osnovnih istraivanja o prirodi ljudskog miljenja i
nainima ljudskog saznanja o svijetu uope,to znai da je metodologija proizala iz
logikih,gnoseolokih i epistemolokih istraivanja,kao dijela filozofskih istraivanja o prirodi svijeta,
miljenju o svijetu i naem mjestu u njemu,kao i odnosu ljudi prema njemu -kako moemo saznati
istinu tog svijeta
-Aristotel - istraivanje istine do koje dolazimo putem miljenja je nemogue ako se ne bi pitali o tome
kako to miljenje funkcionira i postoje li zakoni koji njime upravljaju
6

-gnoseologija je nauka o spoznaji i ona istrauje mogunost,granice i organe ljudske spoznaje

-epistemologija (episteme - znanje) -posebni dio gnoseologije ,predstavlja nauku koja se bavi pitanjem
da li je i kako je mogua nauna spoznaja i sticanje naunog znanja o nekom odreenom predmetu,ona
istrauje principe,kriterije i naine kako je tu spoznaju mogue postii
-epistemologija polazi od pozitivnog odgovora na gnoseoloko pitanje i pita se o vrstama
saznanja,razlikujui obino od naunog saznanja,odreujui kriterije i naine postizanja naunog
znanja,njegovog svojstva i vrijednosti u odnosu na obino iskustveno saznanje
-metodologija je prethodno utvreni put,redoslijed i nain istraivanja,koji nas sa maksimalnom
sigurnou vodi ka saznanju istine o neemu to istraujemo
-metoda se moe razumjeti kao prethodno utvrivanje puta naeg saznanja
-metodologija je s jedne strane,opis konkretnih metoda istraivanja koje elimo primjeniti,a s druge
strane istraivanje,utvrivanje i opis upotrebe metoda i postupaka,koje je mogue primjeniti na
istraivanje nekog predmeta,pojave
-tri nivoa metodolokih istraivanja:
*opa/logika metodologija - odgovara na pitanje koje su to metode miljenja koje nam garantiraju
saznanje bilo kojeg predmeta istraivanja iju istinu istraujemo putem miljenja
*metodologija odreene nauke - vezana za definiciju te nauke i mora da sadri dokaze da je taj
predmet mogue istraivati upotrebom specifinih postupaka koji su odreeni za tu nauku
*utvrivanje odreene metode,ili skupa meusobno povezanih metoda i postupaka,kojima je mogue
jedan konkretan predmet ili problem neke odreene nauke istraiti i doi do novih spoznaja o njemu
-metodologija se dijeli na : opu/logiku i metodologiju nauka

TA JE PREDMET NAUKE, A TA JE PREDMET ISTRAIVANJA U NAUCI

-predmet neke posebne nauke je odreenje polja pojava,ili ukupne fenomenologije predmetnosti,koja
ulazi u domen istraivanja te nauke ,prema njenoj definiciji i prema definiciji metoda koje ona
primjenjuje u istraivanju tih pojava
-predmet neke nauke i istraivanja u nauci se utvruje prvo,s obzirom na to u koju nauku uope spada
neki predmet,kojeg namjeravamo istraivati
-onda se postavlja pitanje u koju disciplinu ili posebno polje nauke,takav predmet istraivanja ulazi
-mora se odrediti i nain na koji se taj predmet javlja kao specifina pojava,kao niz pojava i odnosa
koje elimo istraivati

-bitno je da se potuje logika hijerarhija ne samo definicija,koje moraju jedna iz druge logiki
izlaziti,nego i hijerarhija pojava,u smislu da neke pojave imaju svoje specifinosti,ali to su
specifinosti odreenog reda ili vrste pojava i moraju se istraivati u svjetlu karakteristika i metoda
vaeih za istraivanje onih pojava kojima i neke konkretne pojave pripadaju.

2.

Senadin Lavi -Metodoloke rasprave (1-86 str.)

UVOD - OSNOVNE EPISTEMOLOKO - METODOLOKE CRTE U DRUTVENIM

ZNANOSTIMA
-metodologija mora biti ivo polje promiljanja o najaktualnijim problemima znanstvene prakse i iz
toga moe crpiti vlastitu vrijednosti,a nikako iz vjeno vaeih ili univerzalno postavljenih istina u
nadvremenoj orbiti koju bi neka znanost trebala slijepo slijediti
-metodologija proizilazi iz rada znanosti i od njega je neodvojiva
ZNANOST,METODA I METODOLOGIJA
-zagovornici naturalistikih drutvenih znanosti smatraju da oni dre klju za dugo oekivanu
realizaciju problema ''the unity of science'' -(jedinstvena znanost) i da su oni postavili drutvene
znanosti na izjednaeno postolje sa prirodnim znanostima
-gravna struja u drutvenim znanostima je suprotstavljena samoj ideji naturalizacije polja
-put mogueg racionalnog pristupa i suoavanja sa aktualnim problemskim okrujem mogao bi imati
svoje polazite u objedinjavajuoj kvantitativno-kvalitativnoj metodolokoj poziciji
-ako bismo u najopenitijem smislu pokuali odrediti zadatak drutvene znanosti,onda bismo mogli
rei da ona eli da spozna tj. razumije i objasni tokove,dogaaje,pojave ili stanja drutvene zbilje u
kojoj smo zateeni kao racionalna djelatna bia
-iz tog spoznajno objanjavajueg rada drutvene znanosti izvode se mogunosti za praktino
djelovanje ovjeka i konstruira se okvir znanja koje nam osigurava odnos prema toj zbilji te njeno
mijenjanje
-znanstvena forma saznavanja i objanjavanja,naspram svakodnevnog saznavanja i objanjavanja se
sastoji u tome da se proces iskustva sistematizira uz pomo metoda istraivanja
-pojam metode - racionalna orijentacija i uzimanje u obzir pravila pri sprovoenju odreene aktivnosti
-metoda se katkad razumijeva kao specijalna vrsta sredstva za rjeavanje problema,ili primarno,kao
sredstvo za dostizanje specifinih ciljeva znanosti
-metodologija u znanstvenom smislu predstavlja bavljenje problemima i mogunostima razliitih
naina pristupa (puteva ili metoda) u istraivanju da bi se unutar odreene znanosti obrazovalo
argumentirano znanje o njezinom predmetnom podruju
-ona se pita o uvjetima mogunosti razumijevanja,objanjenja,posmatranja,analiziranja,uporeivanja
itd. kao i o valjanosti iskaza koji su dobijeni putem istraivanja
-tradicionalna epistemologija - visoko individualistika , fokusirana na mentalne operacije kognitivnog
agensa u izolaciji ili apstrakciji od drugih osoba - individualna epistemologija;ona zahtjeva svoj
drutveni dio - socijalnu epistemologiju
-socijalna epistemologija se fokusira na drutvene puteve do znanja;ne ograniava se na to da vjerujui
uzima pojedinano - fokusira se na grupe
-veritativna dimenzija soc. epistemologije-orijentacija na odreenje istine - zaokupljena je
proizvodnjom znanja tamo gdje je znanje razumljeno u slabom smislu istinitog vjerovanja
-zanima se i za greku (pogreno vjerovanje) i neznanje(odsustvo istinitog vjerovanja)
-znanje je ''pouzdano proizvedeno istinito vjerovanje''

-verifobija - socijalni konstruktivizam,postmodernizam,pragmatizam - dijele konano nepriznavanje

istine kao odrivog kriterija za razmatranje epistemikih problema
-naturalizacija epistemologije - ona se nuno nadovezuje na znanost - empirijski zasnovana
-znanstvena spoznaja je epistemoloki relevantna i ona predstavlja jedan prirodni proces u kojem
sudjeluje ljudsko bie koje u sebi nosi prirodu ili se doivljava kao dio prirode
-spoznaja je prirodni proces u kojem sudjeljuje ovjek kao spoznavatelj i moe se posmatrati kao
kontinuiran razvoj organizma u interakciji sa okolinom
- genetika epistemologija-nauno znanje je u perpetualnoj evoluciji - mijenja se od danas do sutra
-genetika epistemologija pokuava objasniti primarno nauno znanje,na osnovu njegove
historije,njegove sociogeneze i posebno psiholoko porijeklo pojmova i operacija na kojima je
zasnovano
-adekvatan pristup znanosti pokazuje nam da postoje tri ravni promiljanja znanosti kao istraivanja i
rjeavanja problema koje ne moemo zanemariti:
a) ovisnost znanosti od njenih prirodnih i drutvenih osnova;psihike i socijalne okolnosti njenog
otkria,nastanka;geneza stavova znanosti
b)unutarnja povezanost znanosti i njenih metodolokih orijentacija;kognitivni zahtjevi za vaenjem
znanosti;vaenje stavova znanosti
c)djelovanje znanosti na prirodu i drutvo;efekti znanstvenog istraivanja
-znanost -racionalna mrea institucionaliziranih procesa rjeavanja problema
-drutvena znanost- djelatnost znanstvenika u kojoj se on bavi rjeavanjem problema i primjenjuje
postojea metodska sredstva na njih u nekom konkretnom povijesno-drutvenom kontekstu
ZNANSTVENO-TEORIJSKE OSNOVE METODOLOGIJE
a)empirijsko -analitika teorija
b)hermeneutiko-duhovnoznanstvena teorija
-razlike meu njima na sljedeim razinama:
*u spoznajnom zahtjevu(cilj i interes saznanja)
*u sredstvima spoznaje,tj. metodologiji(vrsta,znaenje i primjena metoda miljenja i istraivanja)
*u pozicijama koje ih utemeljavaju(vrijednosti,pretpostavke)
Empirijsko analitika postavka
-empirijski postupati znai sabrati iskustvo o realitetu i ovu sistematiku primjenjivati na predmetno
podruje drutvenih znanosti
-pritom se postupak dokumentira na taj nain da se intersubjektivno moe provoditi i da se time
principijelno od strane drugih istraivaa moe ponoviti
-''empirijsko'' - primjereno iskustvu
-''analitiko''-na sastavne dijelove razloiti - matematika (statistike metode)kao pomono sredstvo
-metode prirodnih znanosti - ''nomotetske'',a metode duhovnih znanosti - ''idiografske''

Naivni empirizam
-empirijsko analitiko shvatanje se razvilo iz empirizma
-odbija se um ili razum kao osnova spoznaje
-znanost treba biti jedna ista empirijska znanost(iskustvo kao izvor spoznaje) koja iskljuuje
metafiziku kao neznanstvenu(F.Bacon,D.Hume,J.Locke,G. Berkeley)
-temeljna tendencija empirijske postavke sastojala se u radikalnoj kritici neogranienih sposobnosti
ljudskog razuma,kritika tog ''istog razuma'' iz kojeg se bez iskustva izlila sva spoznaja svijeta,kritika
svake forme aprirornog znanja
-spoznaja se treba izvesti iz ideja koje poivaju na ulnom iskustvu
-naivni realizam - ljudi na osnovu subjektivnih doivljaja ili privatnih iskustava,donose zakljuke koji
nisu u skladu sa znanstvenim uvidima i saznanjima
-znanost u svom poduhvatu ima zadatak da dezavuira (razotkrije) slike koje nam namee
razum,odnosno neznanstvene spoznaje koje se zasnivaju na prividu koji obmanjuje veinu
Logiki neopozitivizam
- E.Mach,M.Schlick,R.Carnap,O.Neurath
-istraiva ve mora unaprijed znati ta eli posmatrati,mora imati kriterije prema kojima e izabrati iz
beskonanog mnotva opaenog
-znanost ne poinje iskustvom ve sa teorijskim koncepcijama
-neopozitivizam - gradnja cjelokupne spoznaje dogaa se prema logikim zakonima i bazira se na
iskustvu
-znanost je forma spoznaje koja se zasniva na provjerljivim injenicama
-teorije kao sistemi znanstvenih iskaza moraju zadovoljiti sljedee uvjete:
a) teorije se moraju upravljati prema zakonima logike tj. moraju biti formalno-logiki tane(postulat
racionalnosti)
b)teorije sadravaju openito valjane iskaze o podruju realnosti (postulat opevaljanosti)
c)znanstveni iskazi mogu sadravati samo vrijednosno-slobodne iskaze;teorije su kauzalnoobjanjavajui,a ne normirajui sistemi iskaza (postulat vrijednosne neutralnosti)
d)svaka znanstvena teorija mora biti provjerljiva u zbilji ili se mora verificirati u njoj (postulat
provjerljivosti)
-logiki empirizam raskida predstavu naivnog empirizma da se iz posmatranja pojedinanih sluajeva
moe izvesti zakljuak o prirodnom zakonu
Kritiki racionalizam
-Karl Popper
-znanstvenici ne trebaju pokuavati da teorije i hipoteze potvrde(verificiraju),ve trebaju da ih
opovrgnu
-vanost kritikog racionalizma je sadrana u zahtjevu da se svi rezultati znanstvene spoznaje stave u
pitanje
Hermeneutika postavka
-glavni pravci u okviru hermeneutikog utemeljenja:
10

*utemeljenje hermeneutike od strane Wilhelma Diltheya poetkom dvadesetog stoljea kao metode
duhovnih znanosti
*hermeneutika u razliitim disciplinama duhovnih znanosti
*odnos kritike teorije i hermeneutike metode
*prelaz od hermeneutikog u fazu ''kvalitativnog istraivanja'' kako se on etablirao od 80tih godina
dvadesetog st.
-principijelna posebnost predmetnog okruja drutvenih i duhovnih znanosti lei u tome da stvari
prirode nisu ovisne neposredno od ovjeka,one su ''izvanjske'',invarijantne i same se ne zasnivaju na
ljudskim spoznajama,nego su mnogo ve prije postojee u odnosu na ljudsku svijest o njima
-zbog toga se svijet u filozofiji i drutvenim znanostima uvijek samo interpretira i razumijeva,a ne
samo spolja spoznaje
-dualizam metoda
Kritika teorija drutva
-Institut za drutvena istraivanja u Frankfurtu 1923.
-prosvjetiteljsko povjerenje u mogunost spoznaje drutvenih fenomena i smisljenost ljudskog
djelovanja i napora u kontekstu emancipatorskog duha
-dostizanje slobode i samouspostava ljudskog roda putem uma predstavljaju platformu intelektualnog
napora kritikih mislilaca
-osnovne postavke kritike teorije drutva:
*ishodite za kritiku teoriju je teza da je znanost dio sistema drutvenog rada
*cilj kritike teorije je da doprinese promjeni drutvenih odnosa pomou prosvjetljivanja o nastanku
drutvenih injenica u drutvenom kontekstu
*metodoloki osnov kritike teorije je ''objektivno razumjevanje smisla''

DVA DRUTVENO-ZNANSTVENA TEORIJSKA STAVA

Biheviorizam
-John B. Watson
-psiholoko istraivanje se treba ograniiti na opaljivo ponaanje
-psihologija se iskljuivo bazira na nainima posmatranja koji su ustanovljeni od posmatraa koji stoji
spolja
-kritiki napad na metod introspekcije (samoopaanje)
Akcijsko istraivanje
-Kurt Lewin
- osnovne oznake akcijskog istraivanja:
*iz adekvatne drutvene potrebe dogaa se izbor i definiranje problema istraivanja u znanstvenom
radu,a ne prvenstveno iz konteksta znanstvene spoznaje

11

*cilj istraivanja ne sastoji se iskljuivo u tome da se provjeravaju teorijski iskazi ili da se doe do
takvih iskaza,ve u tome da se istovremeno zahvati u drutvene sklopove koji se mogu praktino
promjeniti
*drutvena situacija koja se uzima kao problem,posmatra se kao cjelokupnost(kao socijalno polje) iz
koje se ne mogu izolirati pojedine varijable na osnovu promiljanja koja su imanentna istraivanju
*u suprotnosti prema tradicionalnom socijalnom istraivanju,ovdje ne ostaje istraivani vie samo
objekt istraivanja,ve takoer stupa u proces istraivanja kao subjekt
*u akcijskom istraivanju,svaki ovjek i grupa ljudi koje istrauju znanstvenici,nisu vie puki izvor
informacija istraivau,ve individue s kojima se istraiva pokuava zbliiti na putu saznavanja

OSNOVE EMPIRIJSKOG DRUTVENOG ISTRAIVANJA

-metodologija trasira put ili osigurava valjan nain dolaenja do znanja i sudjeluje u njemu kao
kritika analiza postupaka koji su sprovedeni
-na pitanje s ime treba poeti u znanosti i znanstvenim istraivanjima,moemo odgovoriti u skladu sa
savremenim shvatanjima koja kazuju da znanstveno istraivanje zapoinje s odreenim problemom
koji se pokuava rijeiti u korist teorijskih i praktinih ciljeva
-na osnovu ve postojeih znanja i povijesno drutvenih konteksta moemo procijeniti ta valja
postaviti i odredit kao problem
-znanstveno istraivanje je specifino po svojoj strukturi,budui da mora biti
sistematino,objektivno,kritino,kontrolirano,replikativno itd., s ciljem zadobijanja novih informacija
neophodnih za pravovaljano razrjeenje problema zbog kojeg je i pokrenuto
-''empirijsko socijalno istraivanje podrazumijeva sve naune metode u spoznaji drutvenog
,koje,nasuprot spekulaciji,za svoju osnovu uzimaju iskustvo ''postojeih injenica''
-17. i 18. stoljee -apsolutizam- razvoj statistike
-19. stoljee - socijalna statistika
-uticaj pozitivizma je bio odluujui za razvoj empirijskog drutvenog istraivanja
-20. stoljee -drutveno istraivanje/anketa/socijalni pregled - studija o zajednicama
-uticaj bihevioristike psihologije i kulturne antropologije je bio isto tako odluujui za razvoj
empirijskog drutvenog istraivanja

LOGIKO -ISTRAIVAKI ALGORITAM - FAZE ISTRAIVANJA

- Giddens navodi sljedee faze istraivanja:
1.definiranje problema
2.pregled literature koja se bavi istim problemom
3.preciziranje problema putem hipoteze
4.izbor metoda za prikupljanje podataka
5.sakupljanje podataka
6.interpretacija ili izvoenje zakljuaka iz prikupljenih podataka
7.predoavanje rezultata posredstvom znanstvenog izvjetaja
12

-tri problemske oblasti oblikuju refleksivne ravni znanstveno-teorijskih promiljanja osnova

empirijskog drutvenog istraivanja:kontekst otkria ili nastanka,opravdanja ili obrazloenja i
vrednovanja ili uinka
-oni predstavljaju struktuirane elemente u odnosu na konkretno empirijsko istraivanje,pri emu tri
refleksivne ravni s jedne strane vremenski markiraju odvijanje toka istraivakog projekta,s druge
strane problemi pojedinih razina pokazuju se meusobno isprepleteni
-pod kontekstom otkria treba razumjeti povod koji je doveo do istraivakog projekta
-u ovo podruje pripadaju ideje,razgovori ili eksploracije koje nam pomau da strukturiramo neki
problem
-tri vrste povoda koji vode do istraivakog projekta:-drutveni problem koji se treba
istraivati,teorija(problem oblikovanja teorije) i nalog(zahtjev od nekoga)
-pod kontekstom opravdanja razumiju se metodoloki koraci pomou kojih se treba istraivati problem
-provjerava se,prije svega, da li postoje i koja istraivanja o nekom problemu,da li ve postoje neke
hipoteze i teorije koje se mogu koristiti
-nakon to su odreene pouzdane metode za prikupljanje podataka i istraivaki nacrt koji odgovara
problemu,slijedi operacionalizacija varijabli
-onda se odluka o problemima,metodama i istraivakim nacrtima preputa odluivanju o uzorku i
primjeni statistikih modela i postupaka provjere
-slijede faza prikupljanja i analize podataka odnosno interpretacija rezultata
-kontekst opravdanja odgovara na pitanje kako i tu se radi o metodama i tehnikama,o smislenom
odvijanju istraivanja
-pod kontekstom vrednovanja razumijevaju se efekti ili uinci istraivanja na drutvene strukture
-u ovaj kontekst spada i promiljanje o oblicima predstavljanja rezultata
-istraivako logiki tok empirijskog istraivanja oblikuje jedinstvo sva tri konteksta
HIPOTEZA,VARIJABLA,INDIKATOR
-svaka hipoteza je hipotetiki sud,jezika formulacija,odnosno misaoni iskaz koji govori o obiljeju
jedne varijable ili o meusobnom odnosu meu varijablama
-osnov kvantitativnog metodolokog pristupa jeste testiranje hipoteza
-razlikujemo hipoteze sa deskriptivnim,klasifikacijskim,eksplanacijskim i prognostikim sadrajem
(hipoteze odgovaraju ciljevima istraivanja)
-hipoteza se mora odnositi na problemsko pitanje- tako to e biti pokuaj odgovora na to pitanje
-radna hipoteza-putokaz u istraivanju
-hipoteze sa deskriptivnim sadrajem - generalne
-hipoteze sa klasifikacijskim sadraem - kolateralne
-istraivanje se nastavlja verifikacijom hipoteza
-istraiva polazi od nultih hipoteza koje je postavio na poetku
-unutar kvantitativnog metodolokog pristupa postulira se testiranje hipoteza kao glavni smisao
istraivanja
-kriteriji koje moraju ispuniti hipoteze :valjana,pojmovno jasna,iskustveno
provjerljiva,specifina,povezana s teorijom
-u problemu istraivanja pitamo se o nekom obiljeju ili o odnosu odreenih obiljeja - hipotezom
pokuavamo dati smislen odgovor o obiljejima - ta obiljeja se nazivaju varijablama
-varijable su promjenjiva obiljeja pojava ili procesa koja se mogu kvantitativno ili kvalitativno
mijenjati

13

-numerike(5kg),kategorijalne (religijsko opredjeljenje),prekidne (ako moe uzeti konaan broj

izolovanih vrijednosti ili prebrojivo mnogo vrijednosti) i neprekidne ( ako moe da uzme bilo koju
vrijednost u nekom intervalu izmeu dvije vrijednosti.
-zavisne varijable dovodimo u vezu s drugim varijablama koje ih opisuju,klasificiraju,ili objanjavaju nezavisne varijable
-zavisna varijabla se uvijek nalazi u problemu istraivanja
-varijable moemo podijeliti na : eksplanatorne,intervenirajue,specifikatorne
-indikatori-metodoloko sredstvo ili instrument koji omoguava da se teorijske pretpostavke
provjeravaju na iskustvenoj ravni
VARIJACIJA OBILJEJA
-promjene i odstupanja u statistikim obiljejima pojava
-statistiko obiljeje - ona opa svojstva elemenata statistikog skupa po kojima ti elementi
meusobno jedni na druge nalikuju i po kojima se meusobno razlikuju
-nominalna,redoslijedna,numerika i vremenska
-nominalno - svojstvo elementa koje se izraava opisno
-redoslijedno - obiljeje kod kojeg se modaliteti mogu poredati po intenzitetu ili rangirati
-numeriko obiljeje - ako je obiljeje izraeno brojem koji kao svoj poetak ima nulu,te ako odnos
bilo koja dva broja ne ovisi o jedinici mjere i ako je taj odnos sauvan kada se brojevi pomnoe bilo
kojim pozitivnim brojem (moe biti diskontinuirano ili kontinuirano)
-vremensko obiljeje - trenutak s kojim je element osnovnog skupa u nekoj vezi.

POJAM DRUTVENE POJAVE

-''drutvena pojava'' - ona vrsta pojava u drutvu koja je izuzetno znaajna za odreeno drutvo - me
biti pozitivna i negativna
-masovna pojava odreena ljudskim djelovanjem, koje moe biti usmjereno ka drugim ljudima ili
prema prirodi
-etiri vrste pitanja o odreenoj drutvenoj pojavi prema Giddensu - pitanja injeninog
karaktera,komparativna pitanja,razvojna i teorijska pitanja
-da bismo uspjeno interpretirali prikupljene podatke,neophodno je postaviti teorijska pitanja koja e
nae empirijsko prikupljanje podataka postaviti na mjesto koje mu pripada u istraivanju - istraiva se
mora rukovoditi teorijom u kojoj e injenice dobiti znanstvenu vrijednost

UZRONA VEZA IZMEU DRUTVENIH POJAVA

-odnos u kojem jedan dogaaj proizvodi drugi
-svi dogaaji imaju neki uzrok,drutveno dogaanje se ne odvija po nasuminom nizanju dogaaja bez
reda

14

TRI METODOLOKA PRISTUPA U ISTRAIVANJU - KVANTITATIVNI,KVALITATIVNI

I MIX METODA
-strategije mix-metoda prikupljanja podataka su takve da su eksplicitno dizajnirane da kombiniraju
elemente jednog metoda sa elementima drugih metoda
-mnoga istraivanja tendiraju da budu vie kvalitativna nego kvantitativna ili obrnuto
-istraivanje mjeovitim metodama se nalazi u sredini ovog kontinuuma jer ukljuuje elemente i
kvalitativnog i kvantitativnog pristupa
-prva karakteristika kvalitativnog drutvenog istraivanja nas upuuje na analizu kvalitativnih
podataka
-kod ove odredbe o kvalitativnom istraivanju misli se o primjeni kvalitativnih postupaka za dobijanje
i prikupljanje podataka koji su se tradicionalno iskoritavali kvantitativno,tj. koji su kvalitativnim
postupcima dobijene kvalitativne podatke transformirali u kvantitativne podatke i obraivali ih
uobiajenim statistiko-matematikim metodskim sredstvima.
-druga odredba kvalitativnog istraivanja misli eksplorativno predistraivanje za generiranje hipoteza
-u specifina kvalitativna teorijsko-strategijska i metodska sredstva ili metodoloke modele uglavnom
ubrajamo etnografski pristup u istraivanju,zasnovanu teoriju,studiju sluaja,fenomenoloko
istraivanje i narativno istraivanje
-kad je rije o etnografiji onda treba naglasiti da se radi o strategiji ispitivanja u kojoj istraiva
prouava nedirnutu kulturnu grupu u prirodnom okruju tokom produenog vremenskog perioda
prilikom prikupljanja opservacijskih i razgovornih podataka
-zasnovana teorija - ona u kojoj istraiva derivira ope,apstraktne teorije procesa,djelovanja ili
interakcija zasnovanih na gleditima uesnika istraivanja
-pristup u istraivanju koji je razvijen da odgovori na zabrinutosti oko predominacije kvantitativnih
metoda u drutvenim znanostima i tendencije u istraivanju da se poduzme testiranje postojanja
velikih teorija
-pristup studije sluaja je takva strategija u istraivanju pri kojoj istraiva eksplorira,odnosno
istrauje dogaaj,aktivnost,proces ili jednog ili vie pojedinaca
-sluajevi su povezani vremenski i aktivnou a istraiva prikuplja detaljne informacije koristei
raznovrsnost procedura prikupljanja podataka tokom postojanog perioda vremena
-fenomenoloko istraivanje je strategija istraivanja u kojoj istraiva identificira sutinu ljudskih
iskustava o fenomenima koji su opisani od strane participanata
-narativno istraivanje je ono u kojem istraiva prouava ivot pojedinca i zapitkuje jednog ili vie
pojedinaca da isporue pripovjesti o njihovim ivotima,onda se te informacije prepriavaju i
ponavljaju od strane istraivaa u narativnoj hronologiji
-kvalitativno istraivanje je sredstvo za istraivanje i razumijevanje znaenja drutvenog ili ljudskog
problema koji je pripisan individuama i grupama
-proces istraivanja ukljuuje pitanja i procedure koje se pojavljuju u toku istraivanja,tipino
prikupljene podatke u participantskom okruenju,analize podatka induktivno oblikovne od
pojedinanih do generalnih tema i istraivaevo interpretiranje znaenja podataka
-kvantitativni postupci su takvi naini postupanja u istraivanjima u kojima se empirijska posmatranja
o istraivanim obiljejima pokrivaju brojanim vrijednostima i sabiraju na iroj osnovi koja se moe
mjeriti brojevima
-kvantitativno orijentirano drutveno istraivanje u veini sluajeva znai istraivanje standardiziranim
prikupljanjem podataka i obradom podataka pomou upotrebljivih statistikih postupaka
-anketno istraivanje osigurava kvantitativne ili numerike deskripcije trendova,stavova ili opcija
populacije pri uoavanju uzorka populacije
-eksperimentalno istraivanje nastoji determinirati kako specifini postupak utie na rezultat
15

-istraivanje miksani metodi je pristup koji kombinira ili povezuje i kvantitativne i kvalitativne
oblike;ono ukljuuje filozofske pretpostavke,primjenu kvalitativnih i kvantitativnih pristupa te
mijeanje oba pristupa
-u okviru mix metoda razlikujemo mnoge procedure :
a)procedure sekvencijalnih miksanih metoda u kojima istraiva trai elaboriranje ili proirivanje na
ukljuivanje jedne metode sa drugom metodom
b)procedure konkurentnih miksanih metoda,u kojima istraiva konvergira kvantitativne i kvalitativne
podatke u poredak da osigura komprehenzivnu analizu istraivakog problema
c)procedure transformativnih miksanih metoda,u kojima istraiva koristi teorijsku optiku kao krovnu
perspektivu unutar nacrta koji podrazumijeva i kvantitativne i kvalitativne podatke
-tri komponente su involvirane u dizajn svakog istraivanja:filozofske pretpostavke,distinktivne
metode i procedure

INTEGRACIJA KVANTITATIVNOG I KVALITATIVNOG PRISTUPA U METODOLOGIJI

DRUTVENIH ZNANOSTI
-objedinjavanje kvalitativne i kvantitativne paradigme u drutvenim znanostima pokazuje se kao
prirodan put razvitka metodoloke misli
neophodno je uspostaviti saradnju izmeu metodologa i saradnika koji vode empirijska istraivanja i
postavljaju teorijska pitanja o radu i sadraju vlastite znanosti
standardi i kriterije dobrog istraivanja:
a)kvantitativna tradicija definira neovisnost posmatraa,odnosno objektivnost prikupljanja
podataka,teorijsko provoenje postupka i statistiku poopivost nalaza kao centralne ciljeve
istraivakog procesa
b)kvalitativna tradicija i njezini predstavnici,tome nasuprot,postavljaju u sredite njihovih
istraivakih nastojanja propitivanje postupaka postavljanja smisla i tumaenja smisla uesnika u
istraivakom polju,eksploraciju kulturnih praktika i pravila kao i tane i dubinske analize i opise
pojedinanih sluajeva
-istraivaki dizajni ili nacrti su planovi i procedure za istraivanje koji obuhvataju odluke od irokih
pretpostavki do detaljnih metoda prikupljanja podataka i analize
-tri tipa nacrta:kvalitativni,kvantitativni i mix metod
-mogunosti kombinacije kvalitativnih i kvantitativnih koraka analize pokazuju se na pet razliitih
razina:
1.na tehnikoj ravni nudi se program kompjuterski podrane kvalitativne analize razliitih mogunosti
kombinacija
2.na ravni podataka posao sa kategorijama,naprimjer,pomou analize sadraja,stavlja na raspolaganje
mogunosti kvalitativne i kvantitativne razrade
3.na personalnoj ravni omoguiti tipiziranja i induktivne sluajeve poopavanja koraka pojedinanih
sluajeva u kvantitativne generalizacije
16

4.na ravni istraivakog dizajna moe se razliite modele diferencirati koji meusobno kombiniraju
kvantitativne i kvalitativne korake analize
5. na ravni logike istraivanja moe se konano pokazati da zajedniki model izvoenja procesa
istraivanja moe biti primjeren u jednoj proirenoj formi za kvalitativno i kvantitativno istraivanje

FILOZOFSKI SVJETONAZORI
-potrebno je da istraivai na vrijeme raspoznaju koje filozofske intencije stoje iza njihovih
istraivakih poduhvata da bi mogli razjasniti zato biraju kvalitativne i kvantitativne pristupe ili
pristup miksanih metoda u njihovom istraivanju
-pod svjetonazorom ili pogledom na svijet podrazumijeva se generalna orijentacija o svijetu i prirodi
istraivanja koje se istraiva dri u svome radu
-postpozitivizam,konstruktivizam,advokativno/participativno gledite i pragmatizam
-postpozitivistiki svjetonazor sa svojim postavkama predstavlja tradicionalni oblik istraivanja i
njegove predpostavke su vezane za kvantitativno istraivanje
-''miljenje nakon pozitivizma''-izazov tradicionalnom pojmu apsolutne istine znanja i raspoznavanje
da ne moemo biti pozitivni s naim zahtjevima za znanjem kada prouavamo ponaanje i djelovanje
ljudskih bia
-postpozitivisti se dre deterministike filozofije u kojoj uzroci determiniraju uinke nekog dogaanja
-redukcionizam - reduciranje ideja na male,diskretne skupove ideja za testiranje
-kljune predpostavke ove pozicije:
1.znanje je nagaajue,hipotetiko,antifundacionalistiko - apsolutna istina ne moe biti pronaena
2.istraivanje je proces pravljenja tvrdnji i preraivanja nekih od njih za druge tvrdnje koje su stroije
opravdane;veina kvantitativnih istraivanja poinje testiranjem teorije
3.podaci,dokazi i racionalne pretpostavke oblikuju znanje;u praksi istraiva skuplja informacije
instrumentima zasnovanim na mjerenjima koja su kompletirana od uesnika ili posmatraa u
istraivanju
4.istraivanje trai da se razviju relevantni,istiniti stavovi,tavki koji mogu sluiti da se objasni situacija
oko koje smo zainteresovani ili da se opie kauzalna relacija interesa
5.biti objektivan je sutinski aspekt kompetentnog ispitivanja;istraiva mora ispitati metode i
zakljuke,provjeriti da nema greaka i predrasuda;standardi validnosti i reliabilnosti su vani u
kvantitativnim istraivanjima
-konstruktivizam (socijalni) - pojedinci trae razumijevanje svijeta u kojem ive i rade
-znaenje nije otkriveno ,nego konstruirano
-cilj istraivanja je da se osloni to je mogue vie na parcipantovo gledite na situaciju koja se
prouava
-nekoliko bitnih pretpostavki:
1.konstrukcionizam tvrdi da su znaenja konstruirana od strane ljudi onako kako su oni ukljueni u
svijet koji interpretiraju
2.ljudi su ukljueni u njihov svijet i tvore smisao u njemu zasnovan na njihovim historijskim i
socijalnim perspektivama
3. bazina generacija znaenja uvijek je socijalna,nastajua u i izvan interakcija sa ljudskom
zajednicom;proces kvalitativnog istraivanja uveliko je induktivan,sa ispitivaem koji generira
znaenja iz prikupljenih podataka na terenu
17

-advokativno-participatorni svjetonazor smatra da istraivanje ispituje potrebe da bude isprepleteno s

politikom i politikom agendom;na osnovu toga,istraivanje sadri akcijsku agendu za reformu koja
moe promjeniti ivote participanata,institucije u kojima pojedinci rade i istraivaev ivot
-kljuna svojstva advokativno-participatorne forme istraivanja:
1.participativna djelatnost je usmjerena na pravljenje promjene u praksi
2.ovaj oblik istraivanja fokusiran je na pomaganje pojedincima da se oslobode od prinuda koje su
uvrijeene u medijima,jeziku,radnim procedurama i relacijama moi u edukativnom kontekstu;poinju
sa vanim pitanjem o problemima u drutvu
3.ovo gledite je emancipatorno u tome to pomae da se ljudi oslobode iz prinuda iracionalnih i
nepravednih struktura koje limitiraju samorazvoj i samoodreenje;ciljaju na kreiranje politike debate
i diskusija tako da dou promjene
4.ovaj svjetonazor je praktian i kolaborativan;autori angairaju participante kao aktivne kolaborante u
njihovom istraivanju
-pragmatiki svjetonazor - moe posluiti kao filozofska osnova za istraivanje:
*pragmatizam je primjenjiv za istraivanje mix metod
*svaki pojedinani istraiva ima slobodu izbora
*pragmatist ne vidi svijet kao apsolutno jedinstvo
*istina je ono to ''radi''u nekom vremenu
*pragmatist gleda ta i kako istrauje
*pragmatist prihvata da se istraivanje uvijek pojavljuje u drutvenom,historijskom,politikom i
drugom kontekstu
*pragmatisti vjeruju u eksterni svijet koji je neovisan od uma,a isto tako koji je smjeten u umu
*za istraivae miksanim metodom pragmatizam otvara vrata multiple metoda,razliite svjetonazore i
diferentne postavke kao i razliite forme prikupljanja i analize podataka.

3.

Miroslav Vujevi (1-28; 45-106 str.)

ZNANOST

-skup sistematskih i istinitih znanja

-suma znanja o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo primjenom odreenih metoda istraivanja
-suma znanja o objektivnoj stvarnosti iju istinitost moemo provjeriti
-misaono odreivanje objektivne stvarnosti koja ide dalje od podataka
-sve to se u znanosti tvrdi mora biti jasno ,precizno i drutveno razumljivo;znanstveni sudovi moraju
biti obrazloeni i konkretni tako da se jedni sudovi logiki mogu izvesti iz drugih;znanstvena misao
mora biti praktino provjerena
-znanstvena misao prolazi kroz dvostruku verifikaciju logiku i empirijsku
-znanost je misaona interpretacija objektivne stvarnosti koja je znasnovana na injenicama te
stvarnosti

18

Znanost i filozofija
-znanost i filozofija se razlikuju u predmetu istraivanja
-filozofija tei za istinitom spoznajom totaliteta,slui se samo raconalnim metodama,dok filozofijska
misao podlijee samo logikoj verifikaciji
-da bi se neka znanost izdvojila iz krila filozofije,trebala je : definirati vlastiti predmet
istraivanja;razviti vlastite metode istraivanja
-totalitet se razlae u logike cjeline predmete pojedine znanosti
Znanost i tehnika (nauka)
-znanost otkrivanjem zadovoljava znatielju,a tehnika koristei se tim otkriima,moe zadovoljiti
veliki broj ljudskih elja
-znanost objanjava objektivnu stvarnost,a tehnikom je ovjek ovladava
-tehnika moe biti objektivna (tehniki instrumenti) i subjektivna ( umjenost pojedinca)
-znanosti se dijela na '' fundamentalne znanosti'' i ''primjenjene znanosti''
-fundamentalne znanosti otkria
-primjenjene znanosti koriste otkria radi poveanja efikasnosti
Znanost i ideologija
-XVIII stoljee - Francuska - prema tadanjim vjerovanjima ideologija je miljenje koje nema veze sa
pravom stvarnou
-Marx i Engels - ideologijom nazivaju svu duhovnu nadgradnju
(religiju,filozofiju,moral,umjetnost,pravo,politiku)
-ideologija vladajue klase ( ne trpi kritiko miljenje,temelji se na vjerovanju,suzbija kreativnost,trai
poslunost)
-vladajua ideologija proglaava sebe znanou,suzbija nastanak i razvitak pojedinih
znanosti,iskrivljuje znanstvene spoznaje,usmjeruje znanost prema istraivanjima koja njoj odgovaraju
-znanost je objektivna jer njezino miljenje ovisi o onome o emu misli,a ideologija je subjektivna jer
njezina misao ovisi o onome ko misli
Znanost i drutvene vrijednosti
-znanost svojim otkriima obogauje ovjeanstvo,proiruje njegove vidike i predstavlja moralni in
Znanost i umjetnost
- to je miljenje i pojam u znanosti,to je intuicija i tip u umjetnosti
Struktura spoznajnog procesa
- spoznajni proces se mora sastojati od teorijskog miljenja i od empirijskog doivljavanja
Dualizam u znanosti
-ovjek moe mijenjati sebe na osnovu znanstvenih spoznaja ; na osnovu znanstvenih spoznaja moe
mijenjati prirodu i drutvo u skladu sa vlastitim eljama
-njegova spoznaja mora ujedinjavati teorijsku misao i praktinu djelatnost
19

Pojam istine u znanosti

-teorija korespondencije - istina je svojstvo miljenja to govori o slaganju misli i stvari
-Kant smatra da istina ne moe biti slaganje misli i stvari o sebi,ve slaganje misli i mogueg iskustva
koje je fenomen ljudske svijesti a to se svodi na slaganje misli sa drugim mislima i zakonima miljenja
- Hegel - slaganje predodbe s predmetom je mogue ali je to samo tanost
-pragmatisti - praktina korist misli
-aksiolozi - vrijednost
-egzistencijalisti - bivstvovanje
-misao je opa informacija o zajednikim obiljejima odreene vrste pojava - moe biti istinita i lana
-znanost u traganju za istinom treba povezivati miljenje i iskustvo brinui i o ispravnosti miljenja i o
tonosti iskustvenih doivljaja
-znanstvena istina nije refleksija zbilje ve je misaona kreacija zasnovana na istraivanju
-znanstvena istina je objektivna i nije apsolutna
-ispravno miljenje je ono koje se se pridrava logikih pravila - utemeljeno na reprezentativnom broju
tanih iskustvenih podataka
-la,zabluda i poluistina su neistinite misli
-znanost do istine dolazi istraivanjem koje povezuje miljenje i iskustvo brinui pritom o ispravnosti
miljenja,kao i broju i tanosti podataka
Istraivanje
-istraivanje je proces kojim se osikustvo osmiljava ili misao iskustveno provjerava
-sloen proces povezivanja miljenja i iskustva u kojem se u teorijskom dijelu brine o ispravnosti
miljenja a u empirijskom dijelu o ispravnosti praktinog postupanja
-postoje razliite vrste istraivanja,ovisno o podruju u kojem se obavljaju i o cilju zbog kojeg se
obavljaju
Znanstveno istraivanje
-na osnovu ogranienog broja iskustvenih doivljaja dolazimo do nunihi zajednikih obiljeja pojava
odreene vrste
-generalizacija
-rezultati znanstvenog istraivanja poveavaju potencijalne sposobnosti ljudskog roda
-znanstveno istraivanje je proces povezivanja miljenja i iskustva kojem je cilj otkrivanje
zakonitosti u pojavama i procesima,a pisani izvjetaj o tom procesu i rezultatima do kojih se
dolo nazivamo znanstvenim radom
Tehniko istraivanje
- cilj znanstvenog istraivanja je otkrie,a tehnikog je izum
-izum je tvorevina ljudskog uma zasnovana na otkriima s kojom se poboljava efikasnost ovjekovog
djelovanja
-u tehnikim se istraivanjima esto koriste modeli - pojednostavljene realizacije zamisli
Struno istraivanje
-struna istraivanja vode konkretizaciji
20

-medicina - pretrage ; pravo - istraga ; pedagogija - ispitivanje

-psihometrija,ekonometrija
-pisani izvjetaj o strunom istraivanju je struni rad
Akcijska istraivanja
-tradicionalna znanstvena istraivanja ostaju na otkriu koje zavrava u ladici a akcijska istraivanja
idu dalje i traju sve dok se situacija ne promjeni
Struktura znanosti
-znanost se sastoji od spoznaja o svojem predmetu i metoda pomou kojih istrauje svoj predmet
-metode istraivanja su racionalno empirijski postupci koji nas vode ka istinitim spoznajama
-znanost najprije definira svoj predmet razgraniavajui ga od predmeta drugih znanosti - istraivaki
prostor
-uz pomo istraivanja znanost svoje miljenje o svojem predmetu temelji na injenicama stvarnosti
-injenice su osjetilni doivljaji o predmetu istraivanja
-na osnovu injenica i podataka uz pomo miljenja odvajaju se relevantni od irelevantnih elemenata
pojava i procesa
-bit je ono po emu se jedne vrste pojava i procesa razlikuju od druge vrste pojava i procesa
-nositelj biti je pojam -zamisao biti pojave i procesa do kojeg smo doli miljenjem na osnovu
iskustvenog doivljavanja tih pojava i procesa
-jezik - dio kulturne stvarnosti koji omoguuje komunikaciju
-hipoteze - misaono objanjenje objektivne stvarnosti koje jo nije provjereno injenicama te
stvarnosti
-zakon - oznaava trajnu,nunu i bitnu vezu meu pojavama i procesima
-teorija - vii zakon koji objanjava vei broj trajnih,nunih i bitnih veza meu pojavama i procesima
(teorija dalekog,srednjeg i kratkog dometa)
Znanstvena metoda
-uz pomo znanstvene metode provjerava se istinitost znanstvenog miljenja
-istraivanje se sastoji od veeg broja aktivnosti logiki ujedinjenih u jedinstvenom procesu
znanstvenog istraivanja
-da bi istraivanje bilo uspjeno,svaka faza tog procesa treba biti razraena

DRUTVENE ZNANOSTI - SPECIFINOSTI

Obiljeja drutvenih pojava

-prirodne pojave imaju stalnu, a drutvene dinamiku strukturu
-drutvene pojave je tee egzaktno mjeriti
-drutvene pojave imaju povijesnu dimenziju
-prirodne pojave djeluju neovisno o ovjeku,a drutvene se temelje na djelatnosti ljudi
21

-drutvene pojave je tee predvidjeti

-istraiva drutva je pod veim uticajem drutvenih vrijednosti ali moe svjesno smanjiti uticaj
nesvjesnih vrijednosnih zastranjenja tako da:
*identificira i obrazloi vrijednosti koje mogu uticati na rezultate istraivanja
*postavlja alternativne ili nulte hipoteze
*rezultate i zakljuke da drugim istraivaima da o njima iznesu svoje miljenje
*sam provjeri odnos premisa,podataka,zakljuaka,brinui o moguem uticaju vrijednosti
*precizno definira kljune pojmove
*bude spreman napustiti tradicionalna shvatanja kako novi podaci na to upuuju
*to tanije i preciznije prikuplja podatke
Odnos meu drutvenim pojavama
- s obzirom na meusobne odnose,sve pojave moemo podijeliti na uzroke,povode i posljedice
-uzrok je pojava ili proces koji izaziva promjene nad drugim procesima i pojavama
-povod - dodatno djelovanje koje se razlikuje od nunog uvjeta i dovoljnog razloga - vanjski inilac
koji oslobaa elemente strukture i tako samo pospjeuje ono to bi se i bez njega dogodilo
-posljedica - pojava koja je uzrokovana drugim pojavama (uzrok se mora pojaviti prije)

Empirijska i normativna teorija u dr. znanostima

-empirijska teorija govori o drutvu kakvo ono jeste,a normativna teorija govori o drutvu kakvo bi
trebalo biti
-empirijska teorija mora biti istinita a normativna teorija mora biti istinska - kad se njen sadraj
zasniva na stvarnim potrebama i eljama ljudi na koje se odnosi
Normativna teorija i ideologija
-ideologija je posebna po sadraju a opa po formi,a normativna teorija je posebna i po sadraju i po
formi
-ideologija je posebna po sadraju jer sadrava interese posebne grupe,a opa je po formi,jer te
interese proglaava opim
-normativna teorija se zasniva
Normativna teorija i znanstvena prognoza
-normativna teorija govori o budunosti kakva bi trebala biti dok znanstvena prognoza govori o
budunosti koja e se dogoditi u datim okolnostima
-ako znanstvena prognoza ne odgovara normativnoj teoriji,ona moe biti poticaj za akciju koja bi
ishod budunosti pribliila ciljevima i eljama ljudi

22

Normativna teorija i idealni tip

- idealni tip je misaona konstrukcija koja slui kao metodoloko sredstvo u objanjavanju drutvenih
pojava
-idealni tip ne brine o vrijednosti cilja jer ga ljudi postavljaju po iracionalnim porivima
-za ostvarenje svakog cilja postoji maksimalno racionalan put(idealni tip)
-idealni tip pomae u ostvarivanju odreenog cilja,a normativna teorija govori o pravom cilju
Normativna teorija i historijsko komparativna metoda
-komparativnom metodom se mogu ustanoviti stvarne razlike u mnogim obiljejima pojedinih
drutava - poreenje empirijske spoznaje
Normativna teorija i funkcionalizam
-funkcionalizam izjednaava empirijsku i normativnu teoriju tako da postojei drutveni sistem uzima
kao normu
Kvantofrenija i kvantofobija u drutvenim znanostima
-kvantitativni i kvalitativni pristup istraivanju drutvenih pojava
-kvantitativno se vee uz empirijski pristup a kvalitativno uz racionalan pristup
-kvantofobija - naglaavanje samo kvalitativnog pristupa u istraivanju drutvenih pojava gdje se
teoretiari koriste samo racionalnim metodama upadajui u kvantofobiju
-kvantofrenija - isticanje kvantitativnog pristupa u istraivanju drutvenih pojava gdje se empiriari
usmjeravaju na prikupljanje iskustvenih podataka i upadaju u kvantofreniju

PROCES ISTRAIVANJA DRUTVENIH POJAVA

-znanost istraivanjem dolazi do zakonitosti u svom predmetu koje izraava
pojmovima,zakonima,teorijama, koje objedinjuje u logiki jedinstveni sistem
-potreba za istraivanjima u drutvenim znanostima je vea jer su kompliciranije,manje
istraene a spoznaje u njima brzo zastarjevaju
Odnos prema znanstvenom radu
- znanost se temelji na znatielji,istraivanje logiki jedinstvenog sistema misli
-znanstveni rad se smatra plodom velikih genija
Idejni projekt istraivanja
- osim elje i sposobnosti moraju biti osigurani materijalni i drutveni uvjeti
23

-idejni projekt je dokument kojim istraiva eli osigurati materijalne i drutvene uvjete za istraivanje
odreenog problema

IZVEDBENI PROJEKT ISTRAIVANJA

-prije provoenja istraivanja treba detaljno razraditi sve poslove koje treba obaviti u tijeku
istraivanja
-koristi:
*omoguavaju istraivau pregled misli i aktivnosti koje u tijeku istraivanja treba obaviti
*izvedbeni projekt omoguuje poboljanje zamisli i aktivnosti,ali i uoavanje i uklanjanje slabosti
*izvedbeni projekt je materijalni dokument koji omoguuje i drugim istraivaima da o njemu iznesu
svoje miljenje i time pomognu eventualnom uklanjanju tekoa i pogreaka
*izvedbeni projekt slui kao dokumentacijska osnova na osnovu koje e se izvoditi svi poslovi u tijeku
istraivanja poevi od priprema istraivanja do objavljivanja znanstvenog izvjetaja
-izvedbeni projekt istraivanja ini detaljno razraen cjelokupan proces istraivanja u kojem je sloena
istraivaka aktivnost,artikulirana ili razraena u sklopu veeg broja specifinih aktivnosti koje je
potrebno obaviti da bi se s uspjehom izvrilo cjelokupno istraivanje

***FAZE PROCESA ISTRAIVANJA

1.IZBOR I DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA
2.ODREIVANJE PODRUJA ZNANSTVENE ANALIZE
3.DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA
4.ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA
5.POSTAVLJANJE HIPOTEZA
6.IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI
7.OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
8.UTVRIVANJE NACRTA ISTRAIVANJA
9.IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
10.PLANIRANJE I PROVOENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAIVANJA
11.SREIVANJE I OBRADA PODATAKA
12.INTERPRETACIJA PODATAKA
13.PISANJE ZNANSTVENOG IZVJETAJA

24

-prvih pet faza su teorijska aktivnost,a od este do jedanaeste faze su empirijske aktivnosti u
istraivakom procesu
-hipoteze su teorijski odgovor na pitanje o problemu koji emo provjeriti u empirijskom dijelu
istraivanja
-u hipotezama tvrdimo neto o objektivnoj stvarnosti pa u verifikacijskom dijelu identificiramo
ono o emu neto tvrdimo(varijable) kako bismo ih mjerili i tako empirijski provjerili istinitost
misaonog iskaza(hipoteza)
-znanstvenim istraivanjem podatke pretvaramo u miljenje,a hipoteze u zakone i teorije

1.IZBOR I DEFINIIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA

-problem istraivanja je problem koji ne moemo rijeiti uenjem ni studiranjem,ve je potrebno
provesti istraivanje da bi se dolo do novih spoznaja
-problem potie iz neznanja ili nedovoljnog znanja
-''sljepilo za probleme'' - to manje znamo - tee uviamo praznine u svom znanju
-kriteriji pri izboru problema :
*novina
*vanost i primjenjivost rezultata
*radoznalost i interesi
*strunost istraivaa
*oprema i uvjeti rada
*pokroviteljstvo i saradnja centara odluivanja
*trokovi istraivanja
*rizik,opasnost i tekoe
*vrijeme
*aktuelnost rezultata istraivanja
*mogunost rjeenja problema pomou istraivanja
-formuliranje problema istraivanja - treba ga postaviti u obliku pitanja
-problem koji smo izabrali treba dovesti u vezu sa drugim slinim istraivanjima
-odrediti prostorni obuhvat problema
-odrediti vremenski obuhvat problema
-odrediti populacijski obuhvat problema

2.IZBOR PODRUJA ZNANSTVENE ANALIZE

-istraivanje s jednog znanstvenog podruja nazivamo disciplinarnim istraivanjem,a istraivanja s
vie znanstvenih podruja nazivamo interdisciplinarnim istraivanjima
-izbor znanstvenih podruja s kojih smo se odluili istraivati dalje,specifira problem istraivanja
-prikupljanje literature
-nakon prikupljanja literature,ona se poinje kritiki prouavati - problem istraivanja odreuje
stajalite s kojeg prouavamo literaturu
-treba provjeriti koliko je istraen problem koji nas zanima
-ako problem nije istraen - svoje istraivanje emo usmjeriti na one dijelove koji su slabije obraeni
-posebice se treba usmjeriti na definicije kljunih pojmova
-usmjeravati se na iskustva u vezi s izborom i primjenom metoda za prikupljanje podataka
Problem interdisciplinarnih istraivanja
25

-slabo pripremanje za znanstveno istraivanje

-interdisciplinarna saradnja razliitim vrijednostima od kojih se polazi razliitim pogledima na proces
istraivanja,razliitim shvatanjem uloge znanosti

3.DEFINIRANJE POJMOVA I POJMOVNA ANALIZA

-nema znanstvenog otkria bez povezivanja odreenih injenica s odgovarajuim pojmovima
-znanost spoznaje i rezultate svojih otkria izraava uz pomo pojmova
-u pojmovno bogatijim znanostima vei je broj otkria
Pojam
-zamisao biti pojmova i procesa
-bit je u logici ono ime se jedan pojam razlikuje od drugog,a u znanosti je bit ono ime se jedna vrsta
pojava i procesa razlikuje od druge vrste pojava i procesa
-oznake pojma -ono to ga opisuje,objanjava
-skup bitnih oznaka ini sadraj pojma
-pojmovi koji objanjavaju vei broj pojava i procesa imaju vei doseg
-pojmovi mogu imati takav doseg da obuhvataju pojmove i procese koji su u sklopu nieg pojma
-vii pojam koji obuhvata nie pojmove naziva se rodnim pojmom
-to je vie pojmova koji su obuhvaeni pojmom,to je pojmu vei opseg
-isti sadraj i opseg - sinonimi
-superordinirani i subordinirani - superordinirani imaju iri opseg a subordinirani ui opseg,ali se
opseg subordiniranog pojma nalazi u sastavu superordiniranog pojma
-korelativni(ukrteni) - djelimino imaju zajednii sadraj i opseg
-subordinirani pojmovi jednom viem pojmu koji u svom sadraju imaju meusobno nespojive oznake
nazivaju se supodreenim ili koordiniranim pojmovima
-nii pojmovi koji se meusobno najvie razlikuju nazivaju se suprotnim ili kontrarnim pojmovima
-kontradiktorni pojmovi - negiranje
-postoje pojmovi koje ne moemo usporediti - disparantni
- pojmove nad kojim nema viih pojmova nazivamo kategorijama
-homonimi (istoznanice) - kategorija oznaava razliite pojmove
-u svakom pojmu treba razlikovati :
*rije koja se oznaava
*znaenje ili njegov sadraj
*dio objektivne stvarnosti na koji se pojam odnosi
-nerazlikovanje znaenja od onoga to se oznaava naziva se pogrekom reifikacije
-pojam daje uopenu informaciju o objektivnoj stvarnosti a injenica se odnosi na konkretan dio
objektivne stvarnosti
-pojmovi su povijesne kategorije koje se mijenjaju: zato to se mijenja naa spoznaja;i zato to se
mijenja objektivna stvarnost koju spoznajemo
Definicija
-nedvosmisleno odreivanje sadraja jednog pojma
26

-pojam koji se definira je definiendum,a pojmovi pomou kojih se on odreuje zovu se definiens
-definiens se sastoji od genus priksimuma (najblieg rodnog pojma) i differentie specifice(vrsne
razlike)
-u znanosti se tei za definicijama pomou vieg rodnog pojma i pojmovima specifine
razlike(karakteristina definicija)

-definicija treba biti:

*valjana
*akuratna
*slikovita
*ne smije biti cirkularna
*ne smije biti negativna
*ne smije biti nejasna
-nominalna definicija - definira se rije a ne sadraj
-denotativna definicija - ne objanjavamo pojam ve navodimo primjere na ta se pojam odnosi
-operacionalna definicija,genetika definicija
Divizija
-diobom ili divizijom odreujemo opseg pojma
-u svakoj diviziji razlikujemo:
*pojam kojeg opseg utvrujemo
*stajalite ili princip po kojem se dioba radi
*nie pojmove koji ulaze u opseg nekog pojma
-sistem u kojem je jedan iri pojam sreen pomou niza divizija je klasifikacija
-diviziju treba provoditi po jedinstvenom naelu,ne smije biti preuska ni preiroka,treba je provoditi
postepeno-dijeliti na najblie vrste
Pojmovna analiza
-pojmovnom analizom tragamo za znanstveno relevantnim sadrajem nekog pojma
-put do znanstveno relevantnog sadraja pojma koji zavrava preciznom definicijom pojma koji
se analizira
-Good i Hett:
1.paljivo odabrati popis pojmova koji su vani u istraivanju
2.za svaki pojam odrediti smisaone elemente kako ih mi stvarno upotrebljavamo
3.korisno se obratiti objavljenoj literaturi i otkriti razliite upotrebe izraza koje elimo definirati
4.pojam koji elimo definirati treba povezati s drugim pojmovima koju su mu slini u istom ili u
drugim znanstvenim podrujima
5.odrediti viu i niu razinu generalizacije i povezati ih
-Ackoff:

27

1.iz literature skupiti to vie definicija pojma koji elimo analizirati brinui o vremenu i mjestu
njihova nastanka
2.odrediti jezgro smisla kojem tendiraju sve definicije ili veina njih
3.na osnovi jezgra smisla prethodnih definicija treba dati pokusnu definiciju
4.nakon toga valja vidjeti moe li nas pokusna definicija zadovoljiti u naem istraivanju(ako ne
zadovoljava - napraviti korekcije)
5.takvu definiciju treba dati na kritiku ocjenu strunjacima razliitih znanstvenih podruja
6. na osnovu svega,dati konanu definiciju koja e biti sadrajno bogata,precizna i primjenjiva;u toku
istraivanja moramo se drati te definicije
-radna definicija je znaenje pojma koje emo upotrebljavati u istraivanju

4.ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA

-cilj svakog istraivanja je otkriti ono to smo definirali kao nepoznato
-dvije vrste ciljeva :
*pragmatiki ili drutveni ciljevi
*spoznajni ili znanstveni ciljevi
Pragmatiki(drutveni)ciljevi
-govore o koristima koje mogu proizii na osnovu rezultata istraivanja ,o korisnicima koji se mogu
sluiti dobivenim rezultatima,te ako se to moe odrediti,o nainu koritenja dobivenih rezultata
-prilikom odreivanja pragmatikih ciljeva,potrebno je odrediti:
*najvanije korisnike
*koristi
*nain koritenja rezultata istraivanja
Spoznajni(znanstveni) ciljevi
-njima odreujemo razinu spoznaje koju trebamo ostvariti da bismo rijeili problem
-etiri nivoa spoznaje:
*deskripcija
*klasifikacija
*eksplanacija
*prognoza
Znanstveno opisivanje/deskripcija
-provoenje osjetilnih doivljaja(injenica) konkretnog predmeta istraivanja (varijable) u simboliki
jezik znanosti - uvid
-opisivanje mora biti:
*valjano
*objektivno
28

*potpuno
-znanstveni opis mora biti :
*sistematian
*pouzdan
*precizan

Znanstvena klasifikacija
-klasifikacijskim ciljevima nastojimo doi do pobliih spoznaja o pojavama i procesima,odreujui
njihovu vrstu ili dovodei ih u vezu s drugim pojavama i procesima
-dvije vrste znanstvenih klasifikacija:
*s obzirom na zavisnu varijablu
*s obzirom na nezavisne varijable
-klasifikacija mora biti:
*dosljedna
*iscrpna
*potpuna
Znanstveno objanjenje/eksplanacija
-dvije vrste eksplanacijskih ciljeva:
*otkrivanje povezanosti
*otkrivanje uzrono posljedine zavisnosti
-ovim ciljevima dobijamo odgovor na pitanje kako i zato
-eksplanacijskim ciljem povezanosti moemo odrediti smjer i intenzitet povezanosti meu varijablama
-kad nam je cilj istraivanja pronalaenje uzrono posljedinih odnosa,onda se mjerenje varijabli mora
odvijati u strogo kontrolisanim uvjetima koji omoguuju kauzalno zakljuivanje
Znanstveno predvianje/prognoza
-suicidalne prognoze -kada se na osnovu rezultata istraivanja poduzimaju akcije koje su uzrokovale
da se prognoza ne ostvari
-u istraivanju s prognostikim ciljem moramo biti usmjereni na dinamike karakteristike pojava,a
njih nije mogue zahvatiti samo u jednom momentu - dugoronost

5.POSTAVLJANJE HIPOTEZA
-hipoteze istraivanja su misaoni odgovor na pitanje o problemu
-hipoteze predstavljaju misaono-teorijske dopune izvjesnih praznina u poznavanju odreene pojave ili
itave oblasti pojava ije izvjesne momente,dijelove ili aspekte ve poznajemo
-tekoe:
*nedovoljno temeljno i nedovoljno detaljno poznavanje oblasti
29

*odsutnost ili neznanje teorijskog okvira s ijeg stanovita se hipoteza postavlja

*nedostatak sposobnosti koritenja odgovarajueg teorijskog okvira poev od nepoznavanja logikih
osnova spoznaje u okviru kojeg se hipoteza postavlja,preko nespobnosti koritenja opeg teorijskog
modela do nesposobnosti odnosno nedostatka invencije u postavljanju prave hipoteze
-tekoe postavljanja kvalitativne adekvatne hipoteze koja moe biti dvojaka (opa -preiroka,posebna
-preuska=
*niz tekoa postavljanja adekvatne hipoteze poinje od nedostatka poznavanja adekvatne metode
postavljanja i metoda i tehnika provjeravanja adekvatnosti postavljene hipoteze
-radne hipoteze - orijentacija u istraivanju
-afirmativne i negativne hipoteze
-nulte hipoteze
-kriterije:hipoteza mora biti :
*valjana
*pojmovno jasna
*iskustveno provjerljiva
*treba je dovesti u vezu sa raspoloivom tehnikom
*specifina
*mora biti u vezi s teorijom
Vrste hipoteza
-hipoteze sa :
*deskriptivnim sadrajem
*klasifikacijskim sadrajem
*eksplanacijskim sadrajem
*prognostikim sadrajem
-generalne - deskriptivni sadraj
-kolateralne- klasifikacijski sadraj
Logika obrada hipoteza
-hipoteza je na sud o onomu o emu se pitamo u problemu
-sud je spoj pojmova kojima se neto tvrdi ili negira
-zakljuak je sud izveden iz jednog ili vie sudova
-sudovi iz kojih se izvode zakljuci nazivaju se premisama
-zakljuak koji proistie iz premisa je ispravan,a koji ne proistie iz njih je neispravan
-premise i zakljuak ine silogizam
-do zakljuka najee dolazimo: dedukcijom,indukcijom i analogijom
-u dedukciji zakljuivanje ide od opeg na posebno
-u indukciji zakljuivanje ide od posebnog na ope
-u analogiji se iz posebnih premisa izvodi poseban zakljuak
-paralogizmi-nenamjerne logike pogreke koje inimo unato nastojanju da mislimo ispravno
-sofizmi- namjerne logike pogreke u kojima prividnom ispravnou elimo nekog obmanuti

30

6.IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI

-varijable su promjenjiva obiljeja o kojima u hipotezama neto tvrdimo
-mogu se kvalitativno i kvantitativno mijenjati
Zavisne i nezavisne varijable
-one koje su u sreditu naeg zanimanja su zavisne varijable - obiljeja pojava koje nas najvie
zanimaju pa te varijable dovodimo u vezu s drugim varijablama koje nju opisuju,klasificiraju ili
objanjavaju
-varijable koje opisuju,klasificiraju ili objanjavaju zavisnu varijablu su nezavisne varijable
-zavisna varijabla je uvijek u problemu istraivanja
Eksplanatorne,intervenirajue i specifikatorne varijable
-eksplanatorne- stoje uz zavisne i nezavisne varijable
-intervenirajue - pojavljuju se poslije nezavisne,a prije zavisne varijable
-specifikatorne-uvjetuju intenzitet povezanosti izmeu zavisne i nezavisne varijable
Metrijsko definiranje varijabli
-s obzirom na mjerne karakteristike,varijable se dijele na kvalitativne i kvantitativne
-za kvalitativne valja odrediti modalitete u kojima one variraju a za kvantitativne - smjer i teorijske
mogunosti variranja
-s obzirom na smjer variranja,kvantitativne varijable mogu biti :unipolarne i bipolarne
-unipolarne variraju u jednom smjeru (0-max),a bipolarne u dva smjera prema max.
-pri mjerenju kvantitativnih varijabli treba brinuti o broju,preciznosti i odstojanju kvantifikatora,a
pri mjerenju kvalitativnih varijabli treba obuhvatiti sve modalitete u kojima ona varira

7.OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI
-put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnih doivljaja do miljenja konceptualizacija
-zbog empirijske provjere mora se napraviti obrnuti put koji ide od miljenja do objektivne stvarnostioperacionalizacija
-dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnose na pojam varijable koju elimo operacionalizirati su
indikatori/pokazatelji.

31

Kriteriji pri izboru indikatora

-indikator mora biti:
*valjan
*objektivan
*pouzdan
*jednoznaan
*precizan
*reprezentativan
-4 vrste odreivanja valjanosti indikatora:
*aprioristika validacija - unaprijed proglaavamo da je indikator valjan bez provjere
*logika validacija - pronalazimo indikator na osnovu definicije varijable koju elimo
operacionalizirati (put od logike definicije varijable do njene operacionalne definicije)
*validacija pomou miljenja irija - strunjaci
*validacija pomou poznatih grupa

32