Saetak

MUSLIMANSKO
KOLSTVO:
KRATAK POVIJESNI
PRESJEK

U ovome tekstu autor komparira znaenje pojmova ljudsko

znanje Boije znanje, Vjera Nauka. Kratkim povijesnim
presjekom sistema i sadraja kolstva kroz devet dravnopravnih i drutveno-politikih okvira Bosne i Hercegovine
autor je faktografski prikazao svu razuenost i slojevitost
muslimanskog kolstva kojeg u najkraem i bez obzira na
razliite dravne i drutvene okvire karakterizira visoka
pismenost i obrazovanje. Tekstom se naznaavaju kako
pozitivne, isto tako i one negativne tendencije u reformama
muslimanskog kolstva u kojima je uestvovala Islamska
zajednica.

Mustafa SPAHI
4

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

UVOD
Prema svome habitusu umni i mudri ljudi ili
intelektualci su advokati istine i promicatelji univerzalnog dobra. Kao niko drugi, oni su svjesni
da je drava institucija (svih) institucija, da je ona
zajednica svih zajednica, da ona zastupa, uva,
razvija i pronosi ideju opeg dobra, da ustavom,
zakonom i institucijama osigurava i implementira univerzalne vrijednosti, dobra ljudi i temeljna
ljudska i graanska prava (vjeru, moral, kulturu,
imovinu, ast, dostojanstvo, potomstvo, kretanje,
spoznaju, slobodu javne rijei i pisanja, pravo na
rad, privreivanje i poslovanje, da drava svojim
instrumentima, ustanovama, institucijama i mehanizmima, na temeljima religije, etike, kulture,
prava i znanosti u slobodi, ravnopravnosti, razliitosti i slinosti pomae i podstie odgoj i obrazovanje ljudi, pogotovu omladine, i da na miran
i pravedan nain, po unaprijed utvrenoj proceduri artikulira, harmonizira i razrjeava interese
i konflikte meu ljudima bez nasilja i prolijevanja krvi. Ukoliko te funkcije iz bilo kojih razloga
ne vri drava (nedostatak kapaciteta, kompetencije, elje i htijenja) kod muslimana te funkcije,
koje ivot znae, preuzima i obavlja organizirana
zajednica vjernika UMMA. Nema te situacije
i okolnosti u kojoj se muslimani smiju prepustiti entropiji i slijepoj stihiji, politikoj anarhiji, u
kojoj mogu zaboraviti ideju opeg dobra, univerzalne vrijednosti, temeljna prava, u kojoj smiju
zaboraviti na odgoj i obrazovanje omladine, i u
kojoj se trebaju vratiti tribalnoj svijesti, krvnoj
osveti, linoj pravdi i individualnom i grupnom
teroru radi odmazde. Vjera, Vjerozakon, Pravo,
Etika, Kultura, Istina, Pravda, Procedura, Zakon
primijenjen u svakoj situaciji, Znanje, Spoznaja, Obrazovanje, Odgoj, poten i nesebian rad,
saradnja, solidarnost, uzajamnost i pomaganje
i podsticanje u dobru i bogobojaznosti, skromnost, stid, skruenost, poniznost, predanost
i pokornost pred Bogom, a koegzistencija, priznanje, tolerancija, akulturacija, integracija, upoznavanje, pribliavanje, prilagoavanje i udruivanje sa ljudima u svemu to vodi ka Bogu, ka
Svemiru, ka Prirodi, ka Sudbini, ka harmoniji i
jedinstvu svijeta, ivota i ljudi su naela, principi, uzusi, vrijednosti i postulati kojima se muslimani trebaju poduavati i osvjetavati putem
obrazovanja i odgoja. Nikada ne zaboravimo i
ne smetnimo s pameti da: vjera, religija, etika,
obredi, vjerozakon, kultura, umjetnost, obiaji, odgoj, tradicija sainjavaju bitnu dimenziju

sveukupnog unutranjeg ivota kao to: nauka,

tehnika, tehnologija, civilizacija, privreda i privreivanje, ekonomija, politika, sistem sveukupnog informisanja i mediji sainjavaju izvanjske
dimenzije ivota. Tako je, ustvari, kultura, zahvaljujui religiji, ruuhu i savjesti, ostvarenje i realiziranje ovjeka iznutra, a civilizacija, zahvaljujui
znanosti, izvana. Kultura po vertikali obuhvata i
razumijeva ovjeka u vremenu (kultura sjeanja
a religija je dua svih kultura), a civilizacija po
horizontali obuhvata i razumijeva ovjeka u prostoru. Kao to kulture nema bez religije, duha,
duhovnosti, ovjekove unutranje, samo njemu
meu stvorenjima, svojstvene i od Boga darovane kreacije, tako i civilizacije nema bez ovjekovih osjetila, razuma i uma koji su temelj znanosti. Polje, izazov, tema, granice nauke i ljudskih
otkria su stvoreni, vidljivi, prolazni, objektivni,
materijalni, izvanjski, anorganski, biljni, ivotinjski i prolazni svjetovi. U onoj dimenziji koliko
je fiziko-bioloko i prolazno bie (tijelo truhne) i ovjek je tema ljudskog znanja i spoznaje.
Kao to su Allahova Volja i Znanje neogranieni
tako su ljudska volja i znanje ogranieni. Allahovo se Znanje odnosi na sve, a ljudsko samo na
vidljive, materijalne, u okviru vremena i prostora, neprestano promjenjive i nestajue svjetove.
U Allahovo Znanje ni po Izvoru, ni po Sadraju,
ni po Istini, ni po Autoritetu, ni po Cilju, ni po
Metodi, ni po Formi, ni po rezultatima i posljedicama nema sumnje i zapitanosti, a osnova, topos,
humus i poetak ljudskog znanja je radoznalost,
uenje, pitanje, zapitanost, sumnja, traganje,
pronalaenje, istraivanje, otkrivanje, izlaganje,
obrazlaganje, usporeivanje, provjeravanje i neprestano, na prethodnim osnovama, nadilaenje.
Znanje se kao Istina objavljuje, vjeruje i po vjeri
i moralu spoznaje, a ljudsko znanje se kao skup
metodiki steenih i sistemski sreenih injenica
neprestano otkriva, istrauje, dokazuje, provjerava i nadilazi. Zato se kae put u Vjeru, na temelju Objave i Tradicije, nema sumnje La Rejbe
Fihi. Put u nauku je sumnja, pitanje, radoznalost,
zauenost, zapitanost, neprestana tenja i traganje za novumom, udubljenost, zainteresovanost, pronalaenje, otkrivanje, zrenje, smisleno
i logiko povezivanje, klasificiranje, metodino
sticanje i sistematsko sreivanje znanja, znanstvena akribija, pojmovni instrumentarij, neugasivi i nezaustavljivi eros za znanstvenom ili
teorijskom spoznajom ili oitavanjem vanjskih
znakova Boijeg stvaranja, znanstveni kriteriji,
znanstveni standardi, znanstvena klasfikacija, si-

5
Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

stematizacija i objektivizacija, a put u Vjeru, na

temelju Objave i Tradicije, je vjerovanje, uvjerenje i lino osvjedoenje. Kao takva, znanost je
jedinstvo neprestanih istraivanja, traganja, otkria, izlaganja, objanjavanja, sumnji, pitanja,
uenja, radoznalosti, dokaza, hipoteza, teorija,
sistema i metoda. Ono to je za Vjeru uvjerenje i
povjerenje, to je za nauku sumnja i pitanje. Kau
da je najvea grobnica svijeta polje naunih hipoteza. Kada nauka i zakon dobiju oi i postanu
nai, tada nauka prelazi u demagogiju, frazeologiju, apologiju, propagandu, plagijat, pamflet,
ponavljanje i umnoavanje istog, suhu deskripciju, dekadenciju, sinkretizam i eklekticizam, po
sistemu Kile reeno je ili Kale kae ili moderno kazano navoenjem beskrajnih citata. Boije
Znanje otkriva i definira Istinu i smisao ivota, a
ljudsko relacije meu stvarima i stvorenjima.
Boije Znanje je uvijek istinito, konano,
apsolutno, sveobuhvatno i neupitno, a ljudsko
je tano, trenutano, relativno i otvoreno i neprestano nadilaenje i nadopunjavanje. Ljudsko
znanje preko pet osjetila i posmatranja po metodi odlikuje indukcija, istraivanje od pojedinanog, posebnog do opeg, parcijalnost, neupitna
prolaznost i mijena, neprestani tok i istraivaki
proces, fragmentarnost, ogranienost i permanentno nadilaenje i nadopunjavanje, neizvjesnost, nesigurnost, pitanje i neprestano istraivanje i traenje odgovora. Bog svoje Znanje
ne instrumentalizira na nain zloupotrebe nad
ljudima i stvorenjima u stvorenim svjetovima, a
ljudi svoje znanstvene rezultate kao derivate civilizacije (atomska bomba, puka, tenk, top, auto)
instrumentaliziraju i jedni protiv drugih radi
moi, eksploatacije i dominacije zloupotrebljavaju pa ak i oboavaju. Samo kada i ukoliko pribliava Bogu i koristi ljudima nauka ne iznevjerava
i nije negacija sebe. Zato svaka nauka, teorijska
ili egzaktna, u islamu, mora biti u ime Allaha, za
dobro i na korist ljudi i ni niiju tetu. Usljed toga
je svaka nauna oblast jednako vrijedna, i islam
ne poznaje i ne priznaje opasne i pogubne podjele na svjetovno-profane nauke i vjersko-sakralne
teorijske discipline. Nije jedan Bog slao Objave, a
drugi stvarao svjetove, nego je Jedan te isti Bog i
slao Objave i stvarao svjetove. Na tom tragu nije
se teko sloiti sa stavom Alberta Ajntajna da je
Nauka bez religije slaba i sakata, a religija bez
nauke slijepa". Na vjeri poiva ivot i njegov smisao i ona je Izvor propisa ivota, a nauka opisuje
ivot. Dakle, vjera propisuje, i iznutra rasvjetljava
i osmiljava, a nauka izvana opisuje ivot i pri-

bavlja sredstva i tehniku ivota. Kad nauka kao

pozitivizam, scijentizam i marksizam ima ambiciju, umjesto religije, vjerozakona i etike, da propisuje, umjesto da opisuje i istrauje ivot, ona
prestaje biti nauka i postaje kruta, surova i mrtva
ideologija, doktrina, dogma i religija bez obreda
i vjere u Boga. Kada religija umjesto nauke opisuje i istrauje ivot, ona ne postaje nauka nego
relativizira i profanizira svoje uenje i zavrava u
osporavanju i samoosporavanju kao kranstvo
u srednjem vijeku oko geocentrinog i heliocentrinog sistema.
Fenomen kolstva u Bosni i Hercegovini kroz
povijest
Gledano i posmatrano s dravno-pravnog
i drutveno-politikog aspekta koji predstavlja
osnovni i bitni oblik, formu i okvir za opi, javni,
drutveni, kulturno-civilizacijski pa i kolskoobrazovni ivot, BiH je unazad hiljadu godina
prola kroz devet dravno-pravnih i drutvenopolitikih okvira:
1) Organizacioni okvir Bosne banova od desetog do pred kraj etrnaestog stoljea;
2) Organizacioni okvir Bosne kraljeva od
1377. do 1453. godine;
3) Ogranizacioni okvir Osmanske carevine
od 1463. do 1878. godine;
4) Organizacioni okvir Austro-Ugarske carevine od 1878. do 1918;
5) Organizacioni okvir u doba Kraljevine
SHS od 1918. do 1929. godine;
6) Organizacioni okvir od estojanuarske
diktature 1929. godine do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941. godine;
7) Organizacioni okvir tzv. Nezavisne drave Hrvatske (NDH);
8) Organizacioni okvir u razdoblju druge,
sada komunistike Jugoslavije (prvo FNRJ pa
SFRJ) od 1945. do 1992. godine, i konano
9) Deveti Organizacioni okvir traje od aprila
1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina nakon
529 godina povratila svoj meunarodni subjektivitet i repotvrdila i reafirmirala svoj meunarodni rodni list", iji je ugaoni kamen Povelja
Kulina bana" napisana 29. augusta 1189. godine
ili prije 1021 godinu.
Svaki od ovih devet dravno-pravnih i drutveno-politikih organizacionih okvira poivao
je na odreenom kulturno-civilizacijskom krugu, a svaki kulturno-civilizacijski oblik poivao
je i sada poiva i do Sudnjeg dana poivat e i

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

utemeljivat e se na odreenim idejnim, duhovnim, kulturnim, misaonim, tradicijskim, moralno-etikim premisama, aksiomima i vrijednostima iji je krajnji izvor i korijen religija. Za
Bosnu banova i Bosnu kraljeva ili prva dva dravno-pravna ili drutveno-politika okvira koji
su trajali najmanje etiri stoljea, da se primijetiti
i konstatirati da se u Bosni banova i Bosni kraljeva ni katolianstvo ni pravoslavlje ne uspostavlja
i ne formira kao organizirana, institucionalizirana i hijerarhijski uspostavljena Crkva i da su
pripadnici Bosanske crkve bili najbrojniji. To su
neoborive povijesne injenice koje svjedoe: Bosanske hie umjesto crkvi, tulumi i steci umjesto krstova i krieva. Pismo glagoljica, Povelja
Kulina bana" iz 12. stoljea, na hiljade i hiljade
steaka ili kamenih spavaa" i drugi dragocjeni
ostaci materijalne i sakralne kulture svjedoe o
visokoj kulturi, civilizaciji, pismenosti, raznolikosti, ravnopravnosti i slobodi ivota u Bosni od
10. do polovine 15. stoljea kada su se svi pismeni ljudi u Evropi bez sadanjih kompjutera na prste ruku, za jedan dan mogli izbrojati. Pismenost
i obrazovanje su jedna od konstanti Bosne bez
obzira na dravno-pravne i drutveno-politike
okvire. Tako jedna predaja kazuje: Kada je osvaja Istanbula Mehmed-han doao na Bosnu sa
svojom pobjedonosnom vojskom, svi stanovnici
te zemlje i sav svijet, kada su saznali snagu i mo
Padiaha, utoita cijeloga svijeta, doli su pred
njega, poklonili se pred njegovim velianstvom
i odjednom grupno primili islam, a on je na to
rekao: Koliko ja vidim ovo nije hrava grupa
ljudi. ta hoete od mene traite!" Stanovnici te
pokrajine (Bosne) rekoe: Nek se iz nae zemlje
kupe mladii u adami-oglavu (vojne akademije)
koji e se odgajati za vojne slube. Naravno, njihovoj je molbi udovoljeno te ih primaju bez razlike, bili obrezani ili ne. Nije propis njih pregledati." Ovaj navod potvruje povijest i sadanjost.
Od osam pokrajina u Evropi jedino se u Bosni
veina stanovnitva, dakle u slobodi, izjasnila za
islam i jedinu nagradu koju su traili za to je bilo
da se koluju i obrazuju pa makar i u dalekim
Edirnama i Istanbulu. Nakon tragedije kozmikih razmjera, u formi genocida sa ciljem da budu
uniteni, nedoklani Bonjaci, umjesto da budu
izgubljeni oajnici po svijetu, evo od 1992. do dananjeg dana punih osamnaest godina koluju se
po itavoj Evropi, SAD, Kanadi, Australiji, islamskim zemljama, ue, studiraju, magistriraju, doktoriraju na svim poznatim jezicima, fakultetima i
univerzitetima svijeta.

Prvi oblik muslimanskog kolstva u Bosni i

Hercegovini
Trei dravno-pravni i drutveno politiki
organizacini okvir i drugi kulturno-civilizacijski
krug ili oblik jeste u doba Osmanske carevine. Taj
drugi kulturno-civilizacijski krug, a trei dravno-pravni oblik u doba Osmanske carevine dominantno je, ali nikada samo, islamski. Ovaj trei dravno-pravni i drugi kulturno-civilizacijski
krug po duini trajanja, blizu pola milenijuma,
dug je koliko svih osam drugih dravno-pravnih
okvira i svih drugih kulturno-civilizacijskih oblika. Kao to je Bosna, njena klima, reljef, njene
osnovne geografske i demografske odrednice,
ono to se imenuje, drutvenom morfologijom,
Bonjacima-muslimanima dala identitet, temperament i odreuje je izvana, tako im je islam
kao religija kroz konfesiju-millet, kulturu-sekafe,
ahlak-moral, vjerozakon-erijat i obrede-menasike darovao identitet, odreenje, ispunjenje i
omeenje iznutra. U okviru Osmanske carevine
kako u dravno-pravnom okviru tako i kulturno-civilizacijskom krugu Bonjaci-muslimani
su ukljueni potpuno, objedinjeno, komplementarno, iznutra po identitetu kroz religiju Islam,
sveukupnu organizaciju ivota Millet, islamsku
kulturu Sekafe, moralno-etiki sustav i vrijednosti Ahlak, norme, regule i vjerozakon erijat i islamsku koegzistentnu, konzekventu, koherentnu, metodiki sticanu i sistematski sreenu
znanost (jedinstvenu i po sadraju, i po metodu
i po pravilima, i po standardima i kriterijima i
po cilju), kolstvo i obrazovanje. To je bio jedinstven, konzistentan, konzekventan, koherentan,
cjelovit, sistematian i metodian koncept kolsko-obrazovnog i odgojno-prosvjetnog sistema
od poetnog najelementarnijeg do najsloenijeg
i najkompleksnijeg. Temelj sveukupnoj muslimanskoj prosvjeti i obrazovanju kroz povijest
davali su (to se nikada ne smije zaboraviti) daju i
davat e kuni odgoj i poduka, mektebi, damije,
tekije, medrese, kutubhane, biblioteke, kiraethane itaonice, mazije kruoci i permanentno
besplatno obrazovanje za odrasle ljubitelje mudrosti, knjige i spoznaje. Odgoj, poduavanje,
obrazovanje, kolovanje i uenje djece u ovom
razdoblju poinjalo je u roditeljskom domu izgovorom Kelime-i-ehadeta, uenjem imanskih i
islamskih arta, do uzimanja abdesta i klanjanja
namaza u sedmoj godini. Odgoj, obrazovanje,
kolovanje i prosvjeivanje djece nastavljalo se u
mektebu i damiji, pred mueddibom-odgajate-

7
Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

ljem i muallimom-poduavateljem najee kroz

istu osobu. U ovisnosti o uzrastu postojale su razliite vrste mekteba: za najmlai uzrast sibjanmektebi, pandan dananjim vrtiima; za malo
izrasliji uzrast mektebi ibtidaijje-odbanita, za
osnovce rudijje; za srednjokolce razne vrste
medresa i hanikaha; kole za razne vrste specijalizacije: Daru-l-Kuran kola Kurana, Daru-lHadis kola Hadisa, Daru-l-Fikh kola Fikha,
kole za vojno-upravna i diplomatsko-rukovodna zvanja Adami-oglani u Istanbulu i Edirni.
U okviru kolstva i obrazovanja ovog kulturno-civilizacijskog kruga treba pridodati i ne zaboraviti 80 raznih vrsta zanatskih kola (sarai,
abadije, terezije, tabaci, bravadije, kujundije,
kundurdije, mudelliti, ekrekije). Sliku zaokruuje nepobitna injenica da je mektepskom
i raznom drugom nastavom bilo obuhvaeno
skoro sve bonjako-muslimansko stanovnivo
mukog i enskog spola, dok je u Evropi kolovanje i obrazovanje do 19. stoljea bilo iskljuivo
pravo plemia i sveenika. U ovom razdobolju,
bar kada je u pitanju 16., 17. i 18. stoljee, kada
su u pitanju Bonjaci, moe se kazati da su im
formule vjere, formule etike, formule vjerozakona, formule politike i formule kolstva, obrazovanja, kulture i civilizacije ile u istom pravcu. U
tim razdobljima vjerske knjige Bonjaci piu na
arapskom, pravno-politike na turskom, a poeziju, knjievnost i filozofiju ispisuju na perzijskom
jeziku kroz tri pisma: arebici, latinici i irilici.
Najvia kolsko-obrazovna, znanstveno-teorijska
i odgojna ustanova na kojoj su Bonjaci studirali
bilo je islamsko sveuilite Daru-l-Funun u Istanbulu, koje je otvoreno 1869. godine. Kvalitet takvog sveuilita islamski svijet nije dosegao u 20.
stoljeu. Samo da podsjetimo, na tom sveuilitu
su studirali rahmetli Ahmed Burek, Muhammed
Tufo, reis auevi. Pred kraj Osmanske vladavine u BiH je 1865. otvorena i prva tamparija i
tampana je prva novina Bosanski vjesnik", zatim Vilajetska vlada na dva jezika, bosanskom i
turskom, tampa zvanini list Bosna" od 1868.
tampa se Sarajevski cvijetnik", a od 1876. Franjo Milievi izdaje list Neretva".
Okvir i oblik zebnje, straha i nesnalaenja
Austro-ugarskom okupacijom 1878. godine
Bosna i Bonjaci muslimani su uli ne samo u
etvrti dravno pravni i drutveno-politiki
oblik, nego su uli i u trei kulturno-civilizacijski
krug i zapadno-evropski, bitno kranski, kul8

turno-civilizacijski krug, koji poiva na grkorimskoj, paganskoj i judeo-kranskoj kulturi,

civilizaciji, korijenima i vrijednostima. Iz tog
fundamentalnog razloga Bonjaci muslimani,
pripadnici islamskog kulturno-civilizacijskog
kruga, nikada kao u doba Osmanske carevine
nisu mogli ui i iznutra kao izvana u AustroUgarsku carevinu. Oni su u nju uli samo u okviru dravno-pravnog i drutveno-politikog, a ne
u okviru kulturno-civilizacijskog, moralno-etikog i vrijednosno-ciljnog okvira. Drugi razlog
neuklapanja i nesnalaenja Bonjaka u dugaijem drutveno-pravnom i drutveno-politikom
okviru, ali i suprotnom kulturno-civilizacijskom
krugu lei u viestoljetnim ratovima Osmanske
carevine sa Habsburkom, kasnije, Austro-Ugarskom monarhijom. Poto je u otporu AustroUgarskoj, koji je organizirala najizraslija, najsvjesnija i najsavjesnija i najobrazovanija ulema, bila
ostraena i skoro unitena bonjako-muslimanska dravna, politika, vojna, upravna, policijska, intelektualna i vjerska elita, lideri i voe,
poslije okupacije Bonjaci se povlae u sebe, u
poetku potpuno i sveobuhvatno bojkotiraju javni, kulturni, kolsko-obrazovni, politiki i dravni ivot i to je najtraginije sa najdalekosenijim
posljedicama za one koji ostaju u Bosni, prestaju
upisivati i slati djecu u kole. Prema slubenim
podacima 1870. godine u BiH je bilo 850 mekteba sa 39.472 uenika i od toga 10.884 uenice. Ti
podaci su jo impozantniji ako se usporede sa
katolicima i pravoslavcima. Od 1874. godine u
Bosanskom vilajetu zajedno sa Novopazarskim
sandakom bilo je 112 kransko-hrianskih
osnovnih i srednjih kola u kojima se kolovalo
4188 uenika i 333 uenice naspram 24 bonjako-muslimanske rudijje (osnovne kole), 43
medrese-srednje kole i 864 mekteba sa 27.321
uenikom i 10.428 uenica i kojom hiljadom
srednjokolaca u medresama. Trendu da su Bonjaci u doba Osmanske carevine najpismeniji,
najobrazovaniji, najkolovaniji i najciviliziraniji
narod u Evropi, iji su mnogi pripadnici uz bosanski poznavali i turski, arapski i perzijski jezik
i pisali na tri pisma: arebici, latinici i irilici, postanu najnepismeniji narod u Evropi, doprinijela
je i Austro-Ugarska carevina sa svojim zakonima
o nepriznavanju arebice i svih vrsta sibjan mekteba, mektebi ibtidaija i rudija, uz istovremeno
priznavanje franjevakih i katolikih gimnazija,
u koje su ak i muslimanski uenici ulazili ispod
kria. Zato je bila opravdana i utemeljena bojazan muslimana da upisuju djecu u Austrougarske

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

kole zbog asimilacije i gubljenja identiteta.

Usljed tako utemeljenih i opravdanih ali i iracionalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih reakcija, moglo se dogoditi da Bonjaci 1870. najobrazovaniji narod u Evropi, iji su pripadnici bili
obuhvaeni mektepskom nastavom, za trideset
godina, to politikom, strategijom i kolskoobrazovnim sistemom nove Carevine, to svojim
nesnalaenjem u novim organizacionim okvirima, to promaajima, to okotalou i okamanjenou u jedan tradicionalizam, to u strahu
od asimilacije i vlahaluka", to raspoluenosti,
razdrtosti i razrokosti izmeu identiteta, esencije
(supstancije) i kulture s jedne i entiteta, egzistencije, znanosti i civilizacije s druge strane, 1900.
godine bili najnepismeniji i najneobrazovaniji
narod u Evropi, tako da je u 293 osnovne kole u
Pokrajini bilo svega 4886 bonjake djece, sa
samo 12 djevojica. Taj odnos u srednjim kolama jo je bio nepovoljniji, sramniji i traginiji. U
Dravnoj gimnaziji u Sarajevu 1879. godine od
42 uenika bio je samo jedan Bonjak, a u Mostarskoj gimnaziji 1893. godine od 65 uenika
bilo je svega 8 Bonjaka. Sarajevo i Mostar makar
su u 19. stoljeu dobili gimnazije, a u Zenici,
usljed protivljenja pravoslavnog popa, gimnazija
nije otvorena do 1950. godine. Kako nikada ni
jedna nesrea ne dolazi sama, uz pogrean odnos
Austrougarske vlasti prema kolovanju i obrazovanju muslimana tu su i greke Islamske zajednice. Na razini islamskog kolstva i obrazovanja
Islamska zajednica je pogubno i nenadoknadivo
kasnila. Pritisnuta novim okolnostima i savremenim potrebama i dogaajima ona tek od 90tih godina 19.-og stoljea, da bi se i bonjaka
djeca mogla ukljuiti u sveukupni obrazovnoodgojni i kolski sistem Carevine, otpoinje reforme, sibjan mekteba i mektebi-ibtidaija i rudija, a na medresama za 40 godina trajanja Carevine nikada nikakva reforma nije ni izvrena. U
tom smislu ni od kakve pomoi nije bila ni prva
muslimanska vjersko-prosvjetna anketa izvrena
1910. s ciljem reforme u medresama meu
uglednim alimima. Otuda je nastala ona bolna i
tragina, ali tana izreka u narodu Studira u
Beu, a jedi u Stambolu." Suma sumarum u BiH
je 1910., sa fakultetskom diplomom bilo svega
deset Bonjaka, ukoliko se ne rauna ulema kolovana u Istanbulu, ije diplome carevina nije
priznavala. Bez obzira to se Islamska zajednica,
od dolaska Austro-Ugarske suoila sa reformisanjem mekteba i rudija, a to se tie medresa,
prvo se sa uvoenjem svjetovnih medresa krenu-

lo u Okrunoj medresi u Sarajevu 1916/1917.

kolske godine i vie ni u jednoj. Kao to su Bonjaci, politiari 1911. godine u Bosanskom saboru glasali (izuzev Karamehmedovia, Baagia,
efkije Gluhia i Ahmeda Mehmedbaia) da se
zakon o obaveznom osnovnom kolovanju ni u
kom sluaju i ni na koji nain ne odnosi na muslimansku ensku djecu, to je sa stajalita prvih
rijei Kurana, znanosti i civilizacije, neodrivo i
suludo, tako je Ulema-i-medlis vjersko vodstvo, da ne bi bilo u ludostima i glupostima usamljeno politiko vodstvo, iste godine svojom intervencijom onemoguilo da se formira enska
uiteljska kola preparandija. U funkciji slabljenja politikih, kulturno-civilizacijskih i religijsko-konfesionalnih veza Bonjaka sa Osmanskom carevinom, Istanbulom, Hilafetom i halifom Austro-Ugarska uspijeva da u oktobru 1882.
godine uspostavi u BiH svojevrsni sui generis
strukturu i hijerarhiju Islamske zajednice sa reisu-l-ulemom na elu, a upravu vakufa stavlja
pod strogi dravni nadzor. U cilju to ireg i dubljeg razumijevanja i etabliranja u BiH i njene
integracije u Carevinu, kao izraz novih i neodlonih kolsko-obrazovnih potreba i politike,
omoguava i potpomae otvaranje erijatsko-sudake kole 1887. godine i Daru-l-muallimina
1892. godine u Sarajevu. Obje su, kao potpuno
nove u funkciji Carevine, bile strune kole, jedna za osposobljavanje erijatskih sudija (uprave i
sudstva), a druga za osposobljavanje vjerouitelja
u mektebi-ibtidaijama i rudijama. Da bi muallimi mogli predavati i svjetovne predmete u rudijama u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Brkom, Bihau, Banjoj Luci i Travniku, oni su na erijatskosudakoj koli i Daru-l-mualliminu (za razliku
od medresa to je bila katastrofalna greka, neshvaanje tokova, procesa i potreba vremena,
prostora i civilizacije) izuavali i svjetovne predmete. U rudijama, kao osnovnim kolama koje
su kasnije bile u sastavu dravno-kolskog sistema su, pored opih kolskih predmeta, detaljnije
izuavani vjeronauka, turski i arapski jezik. U
kontekstu pojavljivanja Bonjakinja u javnosti,
koje su se potpuno povukle u sebe i kuni ivot iz
javnosti poslije okupacije, vlast ulae napore za
obrazovanje muslimanskih uiteljica. U tu svrhu
je formirana muslimanska enska kola. Zamisao da ta kola, zbog toga to su se Bonjaci nali
raspolueni izmeu entiteta i identiteta, preraste
u ensku proparandiju (uiteljsku) onemoguio
je niko drugi nego Ulema-i-medlis. Jedini oblik
neke sveope, na razini zajednice, organizirane

9
Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

kulturno-politike, potpuno negativne i samoruilake reakcije na nove prilike bio je neprekidni

proces iseljavanja Bonjaka u Sandak, Makedoniju i Tursku. Zapravo, jedine prave novume i
kvalitativne pomake, to se tie kolstva i obrazovanja u 20. stoljeu kada su u pitanju Bonjaci,
vjerovali ili ne, donijela je Austro-Ugarska. To su
gimnazije (Realke i erijatska) najbolje srednje
kole koje su ikada postojale, erijatsko-sudaka
kola za kadije i Daru-l-muallimin kola za vjerouitelje. Kako u Bosni nema kadija od tada vie
nema kvalifikovanih i kompetentnih ljudi da
vode, uvaju i organiziraju strukturu, ustanove i
institucije Islamske zajednice. Kakve je kadrove
davao Daru-l-muallimin dovoljno je kazati da je
njegov svrenik Hamdija Muli, pionir i vizionar
pedagoke misli kod Bonjaka. Ne formiraju se
samo nove kole u doba Austro-Ugarske. Tu su i
novine, listovi, asopisi, kulturna i zanatska drutva. Prvi kree list Bonjak" 1881. godine, slijedi
ga dvomjesenik Behar" 1889. godine, Gajret",
"Biser," "Tarik", "Muallim", "Misbah", "Jeni Misbah". Od kulturnih, zanatskih i raznih drutava,
tu su "Gajret" i "Ittihad".
Prelaenje iz Zapadno-kranskog u Istonohrianski okvir
Okonanjem Prvog svjetskog rata nestalo je
dvije posljednje univerzalne carevine Osmanske
i Austro-Ugarske. Na njihovim razvalinama formirana je nova, nikada do tada postojea, Kraljevina SHS od 1918. do 1929. godine, a Kraljevina
Jugoslavija od 1929. do 1941. godine. Tako je BiH
ula u peti i esti dravno-pravni i drutveno-politiki okvir, ali i u etvrti kulturno-civilizacijski
krug, ije su osnovne odrednice i temelji: ortodoksija, pravoslavlje, svetoslavlje, kosovski zavet,
mit i ep u okviru bizantizma. Taj etvrti kulturno-civilizacijski krug u osnovi se moe oznaiti
kao istono-evropski i hriansko-ortodoksni u
kome su idejni temelji u hrianstvu a dravnopravni i drutveno-politiki okviri u Bizantiji.
Razlike izmeu petog i estog dravno-pravnog
i drutveno-politikog okvira lei u tome to se
u estom organizacionom okviru ide, pod imenom Jugoslavija, na totalnu unitarizaciju, etatizaciju, centralizaciju zemlje i hegemoniju Srbije i
Srba u Kraljevini nad ostalim narodima, pokrajinama i konfesijama. To se zorno manifestira na
Islamskoj zajednici ije je sjedite, prvi i jedini
put (1930-1936. godine iz Sarajeva preneseno

10

u Beograd). Na kolsko-obrazovnom planu u

ovom dvadesettrogodinjem razdoblju dogaaju
se sljedei bitni procesi: A) U cilju reformiranja
medresa i sveukupnog muslimanskog kolstva i
obrazovanja zapoeti proces uvoenja svjetovnih predmeta, u vjerske kole 1916/1917. godine
u Okrunoj medresi u Sarajevu, nastavlja se ve
od 1920/1921. godine, a naroito od 1925. godine, da bi bio okonan i zaokruen 1931. godine
osim u medresi u Pojsku kod Zenice, u kojoj
nikada svjetovni predmeti nisu ni uvedeni; B)
1919/1920. kolske godine Vakufsko-mearifski
sabor bi gajri Hakk - bez ikakvog povoda i razloga ni na iju korist, a na tetu svakog muslimana, valjda zato to ju je osnovala Austro-Ugarska, zatvara Daru-l-muallimin najbolju kolu
za vjerouitelje koja je ikada u Bosni postojala,
ukljuujui i sve sadanje pedagoke fakultete;
C) Zatvaranje Daru-l-muallimina je dovelo do
nerjeivog problema i nenadoknadive praznine
nedostatak kvalifikovanih, kompetentnih, struno, sistemski i metodiki pripremljenih vjerouitelja u kolama; D) Kada je te teke, bolne i skoro
tragine posljedice uoila, Islamska zajednica
je pri Gazi Husrev-begovoj medresi u kolskoj
1930/1931. pokuavala formirati viu dvogodinju kolu Alijju koja se zatvorila nakon izvoenja
prve generacije. Ona podsjea na neke sadanje
iza 1992. godine otvorene medrese, koje e se
poslije izvoenja jedne ili nekoliko generacija
morati zatvoriti ili u protivnom bit e svrhe same
sebi; E) Da bi poput austrougarskog cara Franje
Josipa koji je otvorio erijatsko-sudaku kolu i
Daru-l-muallimin i kralj Aleksandar vezao muslimane za sebe i Kraljevinu SHS i on je kolske
1923/1924. u Skoplju, na savremenim osnovama
i sa svjetovnim predmetima osnovao Veliku medresu kralja Aleksandra, iji su svrenici mogli
upisivati i studirati Pravni fakultet u Beogradu, a
gazinovci nisu. Veliku medresu u Skoplju zavrili
su neki znameniti Bonjaci alimi i intelektualci,
izmeu ostalih: akademik i knjievnik amil Sijari, dr. Sulejman Maovi, prof. Hamid Begi,
prof. Kasim Hadi, Vehbija ef. Hodi, Ibrahim
ef. Hodi. Kralj je od te Medrese elio jedno,
a Dragi Bog je dao drugo; F) Nije samo Kralj u
ovom razdoblju formirao svoju nego i Islamska
zajednica jo jednu medresu i to u Skoplju, Isabegovu medresu, kolske 1937/1938. godine;
G) Kad smo kod medresa, bitno je napomenuti,
posljednji put se na odgovoran, kompetentan,
konzistentan, konzekventan, komplementaran,
meritoran, vjerodostojan i kompletan nain

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

Islamska zajednica njima, njihovim statusom,

sadrajem, ulogom, znaajem i znaenjem, klasifikacijom, sistematizacojom i hijerarhijom bavila
tano prije 72 godine. Naime, 1938. godine Ulema-i-medlis donosi tri vrste vehementnih uredbi o medresama: Uredbu o Gazi Husrev-begovoj
medresi kao punoj srednjoj koli sa 8 godina
trajanja, Uredbu o okrunim medresama koja je
predviala 6 petorazrednih medresa u: Travniku,
Tuzli, Bihau, Mostaru, Banja Luci i Sarajevu, iz
kojih su najbolji svrenici upisivali Gazijinu medresu, i Uredbu o lokalnim trogodinjim medresama u: Konjicu, Foi, Visokom, Zenici, Graanici, Goradu, Brkom, Zvorniku i Pojskama kod
Zenice, iji su svrenici mogli upisivati okrune
medrese. Na temelju tih uredbi vidi se sistem, red
i poredak u radu Islamske zajednice; H) kolske
1935/1936. godine Islamska zajednica, nakon
zatvaranja erijatsko-sudake kole u Sarajevu
otvara VIT (Viu islamsku erijatsko-teoloku
kolu), ustvari prvi fakultet sa etverogodinjim
studijem, ali se nije zvao fakultetom ak ni onda
tj. 1937. kada je priznat u rang fakulteta.
Na vjersko-kulturnom, prosvjetnom i humanitarnom planu kod muslimana u ovom razdoblju bitno je napomenuti da se 1924. godine
osniva kulturno-humanitarno drutvo Narodna
uzdanica". Pored kulturnog rada, izdavanja kalendara, novina i asopisa i Narodna uzdanica"
se poput Gajreta", koji je formiran 1903. godine,
bavila potporom i stipendiranjem siromanih
aka i studenata. To je epohalna uloga Gajreta"
i Narodne uzdanice", bez obzira na sve opaske
da je Gajret" bio prosrpski a Narodna uzdanica" prohrvatski naklonjena. U ovom razdoblju je
i Islamska zajednica pokrenula svoje najstarije
i najznaajnije glasilo. Naime, od 1933. godine,
tada Vrhovno islamsko starjeinstvo, danas Rijaset, izdaje i tampa Glasnik". U tom periodu
formira se i najznaajnije i najuglednije udruenje uleme El-Hidaja" koje tampa svoj list pod
istim imenom ali i objavljuje nekoliko izuzetno
znaajnih i strunih knjiga. Udruenje uleme ElHidaja u petnaestogodinjem radu, od 1932. do
1947. je bilo jedina prava, kompetentna, meritorna, vjerodostojna i neminovna, radi balansa i konekcije, opozicija slubenoj Islamskoj zajednici.
Da se ne zaboravi, u ovom razdoblju polovicom
tridesetih godina tampana su i dva pokuaja
prijevoda Kurana, Kara-begov u Mostaru i Reisa
uevia i hafiza Pande u Sarajevu. Tradicionalna ulema je ove prijevode doekala na isti nain
kao danas fenomen Torabija u Zetri. Ovom peri-

odu pripada ast da su se prvi udbenici za medrese Uvod u tesafirsku i hadisku nauku" pisani
na bosanskom jeziku i latininom pismu kao to
je prva knjiga na bosanskom jeziku pisana latinicom Risale-i-ahlak" tampana tek 1883. godine.
Od ljudi i graana muslimani su preimenovani u
najljepe cvijee
Tokom Drugog svjetskog rata, tanije od
10.4.1941. do 9.5.1945. godine muslimani-Bonjaci su uli u sastav NDH (tzv. Nezavisne drave
Hrvatske) ali i sedmi dravno-pravni, drutveno-politiki okvir i peti kulturno-civilizacijski
krug. To je hvala Bogu najkrai, svega etri godine okvir, ali i najopasniji kulturno-civilizacijski
krug ili oblik koji je naspram muslimana imao
potpuno prozelitske namjere i da ih od muslimana - Bonjaka pretvori u biljke najljepe
cvijee hrvatskog naroda. Naspram muslimana
u ovom razdoblju se od NDH ispoljava: dominacija, asimilacija, segregacija, diskriminacija i
pokuaj hukanja muslimana na druge narode.
El-Hidajine rezolucije napisane tokom jeseni
1941., jedinstven pisani akt u Evropi tokom Drugog svjetskog rata, koje osuuju svaku nepravdu,
nasilja i ubijanja po rasnoj, nacionalnoj i vjerskoj
osnovi te poimenino trae zatitu: Srba, Jevreja
i Roma pokazuju potpuno suprotan efekat. Posebno treba naglasiti odnos muslimana prema
pravoslavcima - Srbima. Kada je poglavnik Paveli ponudio reisu Spahi i zagrebakom imamu
i muftiji Muftiu pravoslavnu crkvu na Predanovia trgu da se preuredi i pretvori u damiju,
oni su se uljudno zahvalili na brizi za muslimane,
ali su energino odbili da se hram druge religije
pretvara u damiju. Takoer, reis Spaho i Islamska zajednica su odbili pritisak da se za vrijeme
NDH donese novi ustav Islamske zajednice. Da
je Islamska zajednica podlegla pritisku sveenika Brale i Hakije Hadia i donijela novi ustav,
kakav god da je, bila bi za sva vremena optuena
za svoj ustav donesen u nacistiko-faistikom
ambijentu. Na isti jasan i odluan nain Islamska zajednica je 1942. godine, nakon smrti reisa
Spahe, odbila da izabere Reisa dok se ne zavri
rat i postavila je Naiba - zamjenika vrioca dunosti prof. Saliha Baia. Da je podlegla pritisku
i izabrala Reisa, on u oima svijeta ne bi bio Reis
muslimana nego Paveliev reis. To su svijetli i
blistavi trenuci u ivotu Islamske zajednice, na
ijim odlukama i stavovima moe se nastavljati
ivot i organizirati kolstvo muslimana. Naravno,
11

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

u ovom etverogodinjem razdoblju Islamska zajednica nije otvarala nove medrese, nije organizirala nova kulturno-humanitarna drutva i nije
pokretala nove listove i asopise, ali je na krajnje
vjeran, vjerodostojan, uspravan, ustrajan, hrabar
i smion nain uvala i sauvala identitet, dignitet, autoritet i moralitet muslimana.
Osloboenje od slobode
Okonanjem Drugog svjetskog rata muslimani su uli u osmi dravno-pravni i druveno-politiki okvir i esti kulturno-civilizacijski
krug ija su glavna obiljeja na dravnom planu:
politiki sistem-komunizam, ideologija-ateizam
i ontologija-materijalizam, plus ostavljanje svih
religijskih zajednica i uglednih i imunih ljudi
bez ikakve imovine, odvajanje vjerskih zajednica
od drave i neodvajanje drave od vjerskih zajednica zbog njihovog znaaja, uloge i utjecaja na
ljude. Naravno, u skladu s tim od 1945. do 1992.
vri se sekularizacija, laicizacija, materijalizacija, ateizacija, pa ak i komunizacija skoro sveukupnog ivota, posebno: kolstva, obrazovanja,
kola, fakulteta, univerziteta, kulture, asopisa,
knjiga, svih vrsta medija, novina, radija, televizije. Dakle, na sceni su kao glavna obiljeja: doktrina historijskog materijalizma (historija svijeta
nije nita drugo nego historija samonastanka,
samorazvoja, samokretanja i samousavravanja
materije), dijalektikog marksizma i dravnog
ateizma. U ovom dravno-pravnom okviru i
kulturno civilizacijskom krugu svaka religijska
zajednica sa svoga stajalita i uenja nala se
osloboena od slobode. Prema definiciji ovjeka
biti ovjek znai biti slobodan a biti slobodan
znai biti u sebi a biti u sebi znai biti u vjeri,
moralu i kulturi a biti u sebi izvana znai biti u
vjerozakonu, u politici, u obrazovanju, u nauci
i civilizaciji. Komunizam je doputao da ljudi
izvana budu u sebi ali nije iznutra. Zato je slina
sudbina zadesila sve religijske zajednice. U ovom
osmom razdoblju i estom kulturno-civilizacijskom krugu, oslobaanja od slobode iznutra,
nove komunistiko-ateistike vlasti su ukinule,
razorile, zatvorile i likvidirale sve sibjan mektebe
i mektebi-ibtidaije i rudije, ali su u poetku svoje vladavine zatvorile i sve medrese na prostorima bive SFRJ izuzev Gazi Husrev-begove. Prva
se Gazi Husrev-begovoj medresi tokom ezdesetih pridruila Alauddin medresa u Pritini, zatim
Isa-begova medresa u Skoplju i pred samu agresiju na BiH otvorena je medresa u Novom Paza12

ru. U ovom razdoblju, spletom raznih okolnosti

neodlonih potreba tokom 1977/1978. godine u
Sarajevu je otvoren FIN (Fakultet islamskih nauka). Nedostatak medresa, oficijelnih i sa zvunim titulama alima, uz Allahovu milost i pomo
nadoknaivale su seoske, provincijske i mahalske hode u gradovima svojim neprestanim i
beskrajno portvovanim, iskrenim i predanim
radom po mejtefima, damijama i privatnim kuama uz razumijevanje i pomo roditelja. Njih u
radu nisu zaustavljale ni zabrane Partije ni nedostaci ilmihala, sufara i Kurana koji se uope, ciljano i po zadatku, nisu tampali. vrsta vjernika srca, iskrene, iste i moralne due, nijjet u ime
Allaha i entuzijazam je nadoknaivao sve. Taj i
takav entuzijazam je pokrenuo tampanje Takvima" 1951. godine, list uenika G.H.medrese
Zem-Zem" 1968. godine, list Ilmije Preporod" 1970., Rjenik arapskog jezika", Teufika
Muftia, etiri prva toma Buharijina Sahiha",
asopise Islamska misao" i Edukati islami." Ta
nezaustavljiva snaga vjere i ljubavi prema Bogu
pokrenula je i dvije akcije na kojima Islamska
zajednica danas egzistira. To su akcije ubiranja
zekjata i sadekatul-fitra na organiziran nain u
okviru Islamske zajednice sa prvobitnom namjenom za islamsko kolstvo, obrazovanje i kulturu. Kako su komunistike vlasti oslobaale ljude
od slobode iznutra tako su ih tjerale u slobodu
izvana. Tako su uvele obavezno osnovno kasnije i
osmogodinje kolovanje za svu muku i ensku,
naravno i muslimansku djecu. Odmah su se dale
na industrijalizaciju, elektrifikaciju i izgradnju
zemlje, izgradnju puteva i pruga, izgradnju velikih i industrijskih kombinata: RMK-a eljezara,
Unis, Bratstvo, Energoinvest, Unioninvest, hemijskih kombinata Soda-So", poljoprivrednih
kombinata: UPI, Agrokomerc, Hepok, graevinskih kombinata: Vranica, Hidrogradnja, G.P.
Bosna, G.P. Putevi. Uporedo sa tim gigantima
otvarane su srednje kole, fakulteti kasnije univerziteti u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru.
Neki fakulteti: pravni, ekonomski, medicinski,
filozofski, graevinski, arhitektonski, geodezija,
poljoprivredni, prirodno-matematiki, rudarski,
tehnoloki, farmaceutski, veterinarski, umarski,
mainski, metalurki... S obzirom da su glavni
hramovi modernog doba: banka, fabrika, laboratorija i uionica, to su navedeni fakulteti i univerziteti u tim ogromnim kombinatima diljem
BiH dobili i institute, i laboratorije i logistiku i
fabrike hale gdje e se prakticirati i primjenjivati svoje znanje i gdje e svoje svrenike zapo-

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

ljavati. Tako je komunizam kao niko prije njega

oslobaao ljude od unutranje slobode i kulture i
istovremeno u njima u cjelini nezavisno od rase,
nacije i konfesije podsticao i razvijao vanjske
slobode kroz kolovanje i obrazovanje, znanost,
tehniku, tehnologiju, izgradnju, civilizaciju i zapoljavanje. To je ta nepomirljiva ambivalentnost
komunizma koja se zavrila uruavanjem u sebe
bez intervencije izvana.
1.8.Prihvatanje slobode bez odgovornosti
Od 6. aprila i 22. maja 1992. godine Bosna
i Hercegovina je ula u deveti dravno-pravni i
drutveno-politiki okvir i sedmi kulturno-civilizacijski krug ili oblik. Uvod je bila surova i
strana svjetski javna agresija u formi genocida
sa ciljem da se zemlja podijeli a muslimani - Bonjaci izvana politiki unite a iznutra u druge
asimiliraju. to se tie muslimanskog kolstva
i obrazovanja u ovom okviru i krugu koji i danas traje moe se samo na razini pozitivistike
konstatacije i informacije kazati, pod okriljem i
svodom Islamske zajednice, u zadnjem desetljeu 20. stoljea obnovljene su medrese u: Novom
Pazaru, Tuzli, Travniku, Cazinu, Graanici kod
Visokog, Mostaru i Zagrebu, koja se unazad etri godine preinila u Islamsku gimnaziju. Tim
inom u pravno-formalnom smislu, to je bitno
i u sutinsko-znaenjskom, na ovakav nain obnavljanje i otvaranje novih medresa, sve novoobnovljene i novootvorene medrese, bez ikakvog
opozivanja, one tri uredbe Ulema-i-medlisa iz
1938. o Gazijinoj, okrunim i optinskim medresama, od strane sadanjeg Rijaseta, dovedene
su u istu ravan, status, ulogu i znaenje, sa Gazi
Husrev-begovom medresom. Ovo je samo gola
konstatacija, a nikakva klasifikacija i kvalifikacija
injenica. Punih 455 godina od 1537. do 1992.
godine, to je, pored svega drugoga, definirano
Vakufnamom njenog osnivaa Gazi Husrev-bega, posvjedoeno karakterom, sadrajem, obuhvatnou i specifinou nastavnog programa
koji vodi rauna o nepromjenjivim sadrajima
ali i o mjestu, obiaju, vremenu i prilikama, petostoljetnim kontinuitetom u radu, povijesnom
ulogom u bonjakom narodu (danas tri iva
akademika), ugledom njenih muderisa (profesora) i visinom plae koju su nekada primali ili
postavljenje na sigurne temelje, materijalno osigurane, sa muderisima i katkad nadaleko uvenim, ova medresa slovila je kao prva na zapadu
Balkanskog poluostrva", pie Hajrudin uri, u

knjigi Muslimansko kolstvo i obrazovanje u

Bosni i Hecegovini do 1918. godine", na stranici
134. Dakle, punih 455 godina Gazijina medresa
pravno, formalno, stvarno, sadrinski i znaenjski je bila prva medresa na Balkanu i mjera, standard, kriterij i ogledalo ostalim medresama. Bez
ikakve pravno-formalne odluke ona je od 1992.
godine samo jedna od 8, a unazad etri godine
jedna od 7 medresa na bosanskom jeziku. Kao
to je nemogue praviti ceste u magli i oblacima,
i sijati penicu, ra, jeam, heljdu i kukuruz po
pijesku, kamenju i vodi, tako je bilo koja i kakva
suvisla, argumentirana, jasna, razgovjetna i dobronamjerna rasprava o obrazovanju i kolstvu
kod Bonjaka u cjelini i medresama pogotovu,
jer su one dovedene do apoteoze u mjestima gdje
se nalaze i postale su zatitni znaci tih sredina,
nemogua. Da se primijetiti, lahko je otvarati
nove medrese, kada vie nema Medrese koja je:
mjera, kriterij, ogledalo, standard i zatitni znak
ostalih medresa. Da Islamska zajednica od 1992.
godine ima Medresu, znala bi doista koje su medrese validne i potrebne, a koje su nepotpune i
suvine. Kao to niko u jednoj zemlji, pogotovu socijalistikoj, bilo kada i bilo gdje, ne moe
i nije mogao uvesti vanredno stanje, zato to se
nije znalo redovno, tako se ni u sadanjoj Islamskoj zajednici ne moe zaustaviti stihija otvaranja
novih medresa, kako se najavljuje, daj Boe da su
samo puste elje u: Banja Luci, Tenju, Brkom,
Zenici, Gradacu, Graanici kod Tuzle. Na ove
elje bez pokria, moe se podastrijeti injenica,
koja koristi koliko i magarcu sluanje muzike, da
se u Ekonomsku kolu u Sarajevu na prijemni
ispit prijavi preko hiljadu sve odlinih kandidata, a za est medresa u: Sarajevu, Tuzli, Cazinu,
Travniku, Mostaru i Graanici kod Visokog pola
od toga i to ne samo odlinih ve i vrlodobrih
uenika i uenica. Osim navedenih i obnovljenih
medresa Islamska zejdnica je u okviru muslimanskog kolstva: obrazovanja od 1992. do 2010.
otvorila i tri islamska pedagoka fakulteta koji su
se razvili iz islamskih pedagokih akademija u:
Zenici, Bihau i Novom Pazaru. U odnosu na
FIN (Fakultet islamskih nauka) u Sarajevu koji
ima tri odsjeka oni nisu nikakav novum i kvalitetan iskorak i u svemu su po sadraju, metodu,
kvalitetu, studentima i profesorima, ispod nivoa
FIN-a, a i na FIN-u, pogotovu kada je u pitanju
postdiplomski studij, treba podizati nivo. Umjesto bilo kakve openite prie, Islamska zajednica
ukoliko dri do sebe i ukoliko misli na bilo kakvu
budunost, treba temeljito, sistematski i metodo-

13
Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

loki napraviti uvid u nain rada svake medrese i

fakulteta. Poto je FIN samo nastavak VIT-a, a
islamski pedagoki fakulteti samo nastavak FINa na nioj razini, ini se da bonjako-muslimanska pamet i svijest, kada je u pitanju muslimansko kolstvo, u 20. i na poetku 21. stoljea,
osim Bonjake u Sarajevu i Islamske gimnazije
u Zagrebu, nije ponudila ni jedan drugi kvalitetan novum. Za razliku od muslimanskog kolstva i obrazovanja gdje se nastavlja i umnoava
isto sa nijansama razliitog na planu prosvjete,
kulture, izdavatva novina i asopisa tu ima velikih iskoraka i pomaka u okviru ali mnogo vie
izvan Islamske zajednice. Tu su prije svega dva
prijevoda Kurana dvojice akademika dr. Karia i
dr. Durakovia, kompletan prijevod Buharijinog
i Muslimovog Sahiha". Tu je i prijevod od strane akademika prof dr. Durakovia prvi puta sa
arapskog jezika kompletne Hiljadu i jedne noi"
u okviru izdavake kue Ljiljan", zatim prijevodi na bosanski jezik sa arapskog Fikh-Sunneta" i
Gazalijinog "Ihjau-ulumid-din-a". To su oni najvei projekti uz koje ide Atlas islamskoga svijeta", u izdanju Udruenja ilmijje, zatim Haldunova Mukaddima" u izdanju El-Kalema. Tu su
na desetine i desetine drugih vrijednih knjiga.
itave bibliotetke. Od listova i asopisa koji se
javljaju u ovom razdoblju ne mogu se preskoiti
Muslimanski glas" koji se kasnije tampao pod
imenom Ljiljan". Taj asopis za politiku, kulturu, vjeru i prosvjeivanje Bonjaka prestao je
izlaziti u ljeto 2005. godine. Naravno, tu je i Muallim" koji i danas izlazi. U meuvremenu, principom peurki poslije kie: Biha, Zenica i Travnik postali su univerzitetski centri. Kakve su sada
srednje kole, fakulteti i doktorati u usporedbi sa
Austro-Ugarskim kolstvom moe se mirne savjesti i hladnom glavom konstatirati: jaa je bila
i kvalitetnija austrougarska osnovna etverogodinja kola od sadanjih nekih srednjih kola,
jaa je bila austrougarska osmogodinja kola od
sadanjih nekih fakulteta, jaa je bila austrougarska gimnazija i puna srednja kola od bilo kojeg
sadanjeg magisterija, jai je bio austrougarski
fakultet od bilo kojeg doktorata u BiH. Bio bih
sretan i ponosan da ovo nije tano. Ovo razdoblje u cjelini moe se ocijeniti kao doba u kome
ljudi prihvataju slobodu bez odgovornosti i prava bez obaveza.

14

Zakljuak
Na hajratima poivaju vakufi a na vakufima poiva muslimansko kolstvo, obrazovanje i
muslimanska kultura i civilizacija. U islamskom
poimanju odgoj je sinteza znanja - tealima i vaspitanja - terbijeta. Fundamentalno pravilo glasi
Rabb - vodi i upuuje, roditelj i uitelj - odgaja i
poduava, a uenik - ui.
Nema nae i njihove nauke. Ona jeste ili
nije nauka, zato to je univerzalna, kao to nema
naeg i njihovog auta. Postoji samo ispravno i
neispravno auto. Nema naeg i njihovog prava i
zakona. Pravo, zakon i nauka ili jesu ili to nisu.
Naa nauka je u biti protiv nauke, kao to je nae
pravo i zakon, protiv prava i zakona. to nauka,
pravo i zakon dobivaju vie oiju oni su sljeplji.
Ne zaboravimo, ljudi se u prostoru mogu samo
iriti vertikalno naukom i civilizacijom i horizontalno silom i ratom. Vanjski svijet, na ispravan nain se dokuuje: naukom, tehnikom, tehnologijom, civilizacijom, zakonom i politikom, a
unutranji: vjerom, etikom, savjeu, kulturom i
slobodom. Kao to nauka poiva na posmatranju, preko pet osjetila razumu, umu, sumnji, radoznalosti, udubljenosti, zauenosti, upitanosti, erosu, inventivnosti, zainteresiranosti, upornosti, metodinosti, sistematinosti, znanstvenoj
akribiji, pojmovnom instrumentariju, otkriu,
izlaganju, objanjavanju, dokazivanju, genijalnosti pojedinca i tenji da se olaka ivot, tako
vjera, na temelju svojih izvora, poiva na vjerovanju, uvjerenju, povjerenju, svjesnoj i slobodnoj
predanosti i pokornosti Bogu. Odvojena od nauke, religija vodi u fanatizam, fatalizam, magiju,
fikciju, fascinaciju. Bez vjere, etike i kulture nema
Onog, a bez nauke, civlizacije, zakona i politike,
sve u slobodi, nema Ovog svijeta. Islam je uenje
oba svijeta.
U povijesta islama, kod muslimana se nije
zatvarao ivot u medresama i damijama, nego
se iz njih pravilnim poimanjem i uenjem irio,
na sve strane svijeta. Tu vai pravilo nikada ne
mogu ljudi nita ne znati, niti e ikada sve moi
znati.
Na Zapadu je jedina stalnost neprestana
promjena a kod muslimana neke neminovne
promjene (pogotovu u politici, vlasti, dravi,
interpretaciji i tumaenju) tretiraju se kao nepromjenjivosti. Kao to je na Zapadu najvei
problem da je jedino sveto da nita nije sveto,
tako su kod muslimana, usljed neispravnog vienja teorije i nauke, svete neke stvari (interpre-

Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44

tacije) koje to nisu. To ima dvostruku posljedicu.

Ne mali broj muslimana kada ulaze u teoriju ili
nauku, ulaze na nain vjerovanja (bez sumnje,
pitanja, istraivanja) a u vjeru na nain nauke u
smislu relativizacije i viesmislenosti. U okviru
teorijskih disciplina i kritikog sintetiki-analitikog miljenja muslimanski neutralni alimi
bjee i kriju se iza suhe deskripcije, kompilacije, sinkretizma, eklekcizma, golim prijevodima
izvan konteksta vremena, prostora, potreba i
uvjeta u kojima ljudi ive, ili poseu za beskrajno
dugim citatima, a prodata ulema i usluni duhovi
hrle u apologiju i panegirike, ode i hvalospjeve
prema monicima, a prema sumnjivim licima ili
pravim alimima po diktatu monika nastupaju
sa propagandom, pamfletima, plagijatima, projekcijom, konstrukcijom, demagogijom i ideologijom. Moda se u tome krije odgovor zato u
tekstovima tolikog boja muslimana prevladava:
deskriptivna, dekadentna, retrogradna, reciklina, regresivna, rekonstruktivna, retroaktivna,
regenerativna, restauratorska, epigonska i samo
unazad dinamina i aktivna svijet. Takva svijest
oslobaa muslimane vizije, percepcije i planiranja i daje im lanu nadu da znaju objasniti bilo
ta to se dogodilo u prolosti. Teorija koja poiva na kompilaciji, eklekticizmu, apologiji, sinkretizmu, suhoj deskripciji, golim prijevodima
izvan vremena i prostora, panegiricima i pamfletima, nikada ne dosee do otvorene, jasne, javne,
konkretne, angairane, razgovjetne i smisleno
povezane slike svijeta. Da ponovimo staro pravilo bez pojedinca i njegovog talenta, invencije,
kreacije i genijalnosti ne moe nita nastati, a bez
institucije ne moe nita opstati. Temelj nauke je
Nijjet-namjera (motiv) poetka nadareni, talentirani genijalni pojedinci, a garancija, ambijent
i okvir opstanka ustanove i institucije drutva
kroz dravu. Islamska tradicija ui i poduava da
je odgoj i jedinstvo znanja-tealima i ispravnog
ponaanja-terabijeta i da je spoznaja uslovljena
moralnim ivotom. Pet osjetila, razum i um, plus
sistem i metod jednako je nauka, ostvarena nauka jednako je civilizacija, a promicana civilizacija
na ispravan nain jednako je komunikacija. Vjera daje smisao i propisuje ivot a nauka opisuje
i povezuje ivot. Zato jasno i glasno ponovimo,
bilo koje zvanje bez znanja i sposobnosti, u najmanju ruku je krivo predstavljanje. To nije samo
amoralno kod onih koji to hoe, nego i pravnokrivino djelo (kod onih koji im to omoguuju i
dodjeljuju).

Na kraju, Islamska zajednica i Bonjaci nikada nisu nadoknadili prazninu u odgoju, poduavanju i obrazovanju koja je nastala ukidanjem
mektebi ibtidajija, sibijan mekteba i rudija.
Koliko se kasni ilustruju injenice: prva tamparija u Sarajevu otvorena je 450 godina nakon
Gutenbergove Galaksije", prva knjiga tampana na bosanskom jeziku je 1883. godine, a prvi
udbenik u G. H. medresi na bosanskom jeziku
tampan je iza 1930. godine. Bonjaci u cjelini,
izuzev asnih izuzetaka, nemaju misao, ideju, viziju, teoriju, strategiju, koncept, program, i plan
obrazovanja i kolovanja. Od Austro-Ugarske do
danas kod muslimana se kolstvo i obrazovanje
nije uskladilo sa mogunostima, potrebama i
tokovima vremena na temeljima islama. Mnogi
i po metodi i po sadraju i po sistemu ne razlikuju i gube granice izmeu informacija i vjetina s jedne i teorije i nauke s druge strane. I oko
odgoja ima umova, jer kako je pisao Hamdija
Muli: Odgoj nije mehanika vjetina, nego rad
koji potjee iz due i srca." Naalost, ima Bonjaka koji odgoj svode na mehaniku i umjesto odgoja dobija se dresura. Oni misle da je znano i
spoznato. Naalost, nije. Samo ono to je iznutra
proeto razumljivo i smisleno povezano u cjelini
svijeta i ivota je i znano i spoznato. Informaciju
i znanje koje ne prati spoznaja su poput otrova
umjesto hrane. Diskrepanca izmeu znanog i
spoznatog postaje nepodnoljiva. Muslimanski
put kolstva, obrazovanja i odgoja tu diskrepancu ublaava i nadilazi u jedinstvu vjetine, nauke,
teorije i odgoja.

15
Novi Muallim zima 2010. god. XI br. 44