Sie sind auf Seite 1von 111

Stjepko Teak, Marcela Boban,

Ana Mesi, Milan Paun

HRVATSKI JEZIK 7
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

Urednica
Dunja Merkler
Recenzentice
dr. sc. Sanda Ham
Marina ubri, prof.
Lektorica
Kata Zalovi-Fiter
Korektorica
Mirjana Strojny
Naslovnicu oblikovao
Kreimir Serdarui
Grafiki urednik
eljko Brneti
KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2005.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,
fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati
bez nakladnikova pismenog doputenja.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, Zagreb, 450826019
ISBN 953-0-50197-8
Tisak
Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Stjepko Teak, Marcela Boban


Ana Mesi, Milan Paun

HRVATSKI JEZIK 7
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
Zagreb, 2005.

SADRAJ
O udbenikom kompletu Hrvatski jezik 5 8
Ponavljamo to znamo
Upitne i odnosne zamjenice
Neodreene zamjenice
Jednostavna reenica
Objekt
Prilone oznake
Atribut
Apozicija
Sloena reenica
Nezavisno sloena reenica
Sastavne reenice
Rastavne reenice
Suprotne reenice
Iskljune reenice
Zakljune reenice
Zavisno sloene reenice
Predikatna reenica
Subjektna reenica
Objektna reenica
Atributna reenica
Mjesna reenica
Vremenska reenica
Nainska reenica
Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Samoznane i suznane rijei
Odnosi meu rijeima
Naglaeni i nenaglaeni slogovi
Uzlazni i silazni naglasci
Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
Upravni i neupravni govor
Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika
Naini sporazumijevanja
Pripovijedanje
Uloga opisa u pripovijedanju
Biljeka, natuknica
Biografija i autobiografija
Vijest, novinska vijest
Komentar

O UDBENIKOM KOMPLETU HRVATSKI


JEZIK 5 8
za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnoj koli
Udbeniki komplet za nastavu hrvatskoga jezika od petoga do osmoga razreda osnovne kole ine udbenik, vjebenica,
zbirka testova, prozirnice, plakati i CD-ROM.
Udbenici Hrvatski jezik 5 8 usustavljeni su u tri nastavne cjeline: Hrvatski jezik, Jezino izraavanje i Povijest
hrvatskoga jezika.
Teme pojedinih nastavnih jedinica obraene su prema Okvirnom nastavnom planu i programu Ministarstva prosvjete i porta
Republike Hrvatske.
Na poetku je svake udbenike jedinice jezina igra: kratak, zanimljiv i duhovit motivacijski zadatak koji potie stvaranje
komunikacijske situacije u kojoj e uenici samostalno stvarati primjere potrebne za uoavanje i analizu prouavane jezine
teme ili pojave. Naravno, ovakav poetak udbenike jedinice eli ukazati na injenicu da i nastava gramatike moe biti
zabavna i zanimljiva pa je neupitna i motivacijska vrijednost ovakvoga sadraja.
U rubnici na poetku svake udbenike jedinice ispisani su pojmovi koje uenik treba poznavati da bi postojee znanje
mogao nadograivati novim spoznajama. U rubnici je navedeno i to e se uiti u toj udbenikoj jedinici.
Udbenika jedinica poinje polaznim tekstom: taj je lingvometodiki predloak izvor primjera za promatranje, uoavanje i
prouavanje jezine pojave koja je tema udbenike jedinice. Polazni predloak (tekst, strip, slika) popraen je poticajnim
pitanjima koja uenike potiu na promatranje, postupno spoznavanje, apstraktno miljenje, logino zakljuivanje, ralambu,
povezivanje, usporeivanje, razlikovanje, razvrstavanje, usustavljivanje i saimanje nastavnih sadraja.
Metodiki oblikovani elementi udbenike jedinice su simboli i natpisi u rubnicama koji prate definicije, upozorenja na
najee greke, ortografske i ortoepske upute. Due su udbenike jedinice podijeljene u manje dijelove koji su istaknuti
vizualno prepoznatljivo oblikovanim podnaslovima, ali i upuivakim naslovima i simbolima u rubnicama. Takvom se
organizacijom teksta sugerira postupno stjecanje znanja, korak po korak, od jednostavnijega prema sloenijem nastavnom
gradivu. Svaka udbenika jedinica zavrava saetkom: to je kratka i jezgrovita informacija s temeljnim znanjem koje treba
trajno usvojiti svaki, pa i najmanje uspjean uenik. Za one koji ele uiti i vie od temeljnoga, u mnogim je udbenikim
jedinicama dodan i sadraj nazvan Nauimo vie.
U udbeniku postoje i slikovni sadraji ilustracije i slikovni prilozi. Ilustracije nisu tek likovni ukras tekstu, ve su
funkcionalan dodatak tekstu s promiljenom didaktikom funkcijom i vrijednou. No, nije zanemarena njihova estetska
primjerenost, dopadljivost i duhovitost koja motivira uenika na radostan i kreativan susret s tako ilustriranim udbenikim
tekstom. U poglavlju sa sadrajima iz povijesti jezika slikovni su prilozi uvjetovani sadrajem nastavnoga gradiva pa su
odabrani prema knjievno-povijesnom kriteriju. To su najee kvalitetne reprodukcije pojedinih spomenika hrvatske
pismenosti i naslovnica najvanijih izdanja jezinih prirunika.
Udbenik zavrava Kazalom pojmova u kojemu su izdvojeni najvaniji pojmovi o kojima uenik, ali i svaki korisnik
udbenika moe nai potrebne informacije na stranici koja je naznaena uz pojedini pojam. Ovakva koncepcija udbenike
jedinice dobra je i funkcionalna podloga za usvajanje gradiva tijekom nastavnoga sata, ali i za samostalan rad uenika.
Usustavljenost, grafika i vizualna funkcionalnost i primjerenost udbenikoga teksta od velike je pomoi nastavniku, a
posebno ueniku, u stjecanju novih znanja, kao i pri utvrivanju i ponavljaju ve nauenoga gradiva.
Uz ovako strukturiran udbenik uenici su promatrai i istraivai gramatikih normi u tekstu, aktivni sudionici, a ne samo
pasivni promatrai koji od nastavnika dobivaju i prihvaaju gotova rjeenja.
Vjebenice Hrvatski jezik 5 8 sadrajno i strukturno slijede udbenike. Vjebenica je didaktiki dodatak udbeniku
namijenjen radu pri usvajanju, ponavljanju i utvrivanju znanja. U svakoj lekciji vjebenice na poetku je kratak saetak
obraenoga gradiva (iz udbenika), a tek potom slijede zadaci za ponavljanje i utvrivanje znanja: ako uenik samostalno
rjeava zadatke (npr. za domau zadau), pred njim je sve to treba ponoviti.
Pitanja i zadaci u vjebenici usustavljeni su od jednostavnijih prema sloenijima, sa svrhom poticanja jezinoga
promiljanja, ali i ope naobrazbe i jezine kulture. Zadaci u vjebenici samo su jedan od moguih uzoraka utvrivanja
nastavnoga gradiva i poticanja kreativnosti uenika, a mogu se primjenjivati za samostalno ponavljanje i utvrivanje
nastavnoga gradiva i za domau zadau.
CD-ROM Hrvatski jezik 5 8 je suvremeno nastavno sredstvo namijenjeno i ueniku i nastavniku. Multimedijski sadraji
iznimno su funkcionalni pri usvajanju znanja tijekom nastavnoga sata, ali i dragocjeni kao pomo ueniku koji samostalno
ui obraeno gradivo, ponavlja, rjeava domau zadau ili se priprema za usmenu ili pismenu provjeru znanja. CD-ROM je
sastavni dio udbenikoga kompleta za sva etiri razreda osnovne kole.
Testovi za ponavljanje i utvrivanje znanja Hrvatski jezik 58 strukturom i rasporedom zadataka prate tijek usvajanja znanja
usustavljen u udbeniku i vjebenici.
Na poetku svake zbirke testova je inicijalni test pomou kojega nastavnik utvruje razinu nauenosti gradiva na koje e
nadograivati daljni tijek usvajanja znanja. Tu je razinu iznimno vano utvrditi u petom razredu tijekom kojega e nastava

hrvatskoga jezika, prema potrebama uenika iitanim iz rezultata inicijalnoga testa, esto sadravati i vei broj sati
ponavljanja i usustavljivanja znanja usvojenih tijekom razredne nastave. Rjeenja testova dostupna su nastavniku (u
priruniku). Valja imati na umu da ovi testovi nisu namijenjeni provjeravanju i ocjenjivanju, ve ponavljanju i utvrivanju
gradiva u nastavi i pri samostalnome uenju.
Komplet plakata za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 8 namijenjen je ueniku i nastavniku: to je funkcionalno i
vizualno dopadljivo nastavno sredstvo iznimno korisno tijekom uenja novoga gradiva, a i lijep i duhovit sadraj za
ponavljanje gradiva na zidu uionice, uvijek dostupan cijelome razredu.
Komplet prozirnica za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 8 sadrajno i strukturno slijedi udbeniki tekst. Bilo da
se rabe tijekom usvajanja novoga gradiva, za ponavljanje i usustavljivanje usvojenih znanja ili kao didaktiko pomagalo pri utvrivanju i vjebanju nauenoga, pregledno i sustavno oblikovane
prozirnice daju primjerenu i zorno oblikovanu informaciju. Funkcionalnost i vizualna kakvoa prozirnica dolazi do punoga
izraaja u kreativno, ekonomino i dinamino organiziranoj nastavi, u korelaciji s uporabom udbenika, vjebenice, CDROM-a i plakata.
Prirunik Hrvatski jezik 5 8 usustavljen je tako da uistinu bude pri ruci nastavniku: ima li nastavnik prirunik, ima i
potpun uvid u temeljni udbeniki komplet jer su u priruniku, uz metodiki model nastavnoga sata, i preslici stranica
udbenika i vjebenice.
Svakoj pojedinoj nastavnoj jedinici u ovome priruniku utvren je cilj (svrha), predloene su obrazovne, odgojne,
funkcionalne i komunikacijske zadae, temeljni pojmovi, meupodruna i meupredmetna povezanost te nastavna sredstva,
oblici i metode rada. Za tijek nastavnog sata predloen je uvod i motivacija, najava teme, obrada novoga gradiva, zadavanje
domae zadae. Korisni su i funkcionalno pripremljeni radni i nastavni listii oblikovani tako da ih je mogue lako umnoiti
ili preslikati na prozirnicu. Prirunik sadri i dodatne sadraje: izvedbeni nastavni plan i rjeenja didaktikih materijala za
ponavljanje i provjeru znanja (vjebenica, testovi, nastavni listii).
Metodika obrada pojedinih nastavnih jedinica u ovome priruniku ni u emu ne obvezuje nastavnike. To je samo jedna od
mogunosti obrade, poticaj za nove kreativne pristupe.
Kreativan nastavnik e, poznavajui potrebe i mogunosti svojih uenika, uz pomo ideja i sugestija iz prirunika,
kombinirajui rad s udbenikom, vjebenicom, CD-ROM-om, plakatima i prozirnicama, na satu stvoriti dinamian slijed
sekvenci usvajanja, utvrivanja i ponavljanja gradiva koji e rezultirati sustavno i s razumijevanjem usvojenim znanjem.

Ponavljamo to znamo

Ponavljamo to znamo
Osnovna kola _________________________________ Mjesto ________________
Uitelj ________________________________________
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred __________ Redni broj sata _____
Tema mjeseca _________________________________
Nastavno podruje ______________________________
Nastavna jedinica Ponavljamo to znamo
Cilj obrade nastavne jedinice-ponavljanje gradiva
Zadae:
obrazovne ponavljanje gradiva
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja, imenovanja, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja materinskoga jezika, poticanje i razvijanje jezinoga osjeaja
i ljubavi prema jeziku
Nastavna sredstva: iva rije uenika i uitelja, udbenik, vjebenica, plakat, ploa, prozirnica
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnog rjeavanja zadataka

Tijek nastavnoga sata


1. Motivacija
a) igramo se rijeima
b) zapisivanje i analiza uenikih asocijacija
2. itanje metodikog predloka i najava nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada (prema udbeniku)
6. Sinteza
Zadaci za samostalan rad rjeavanje zadataka u vjebenici
Domaa zadaa rjeavanje zadataka u vjebenici ili radnih listia

Biljeke

Ponavljamo to znamo
RJEENJA VJEBENINIH ZADATAKA

1. S: jastreb, neizreen, prsa, trbuh, pera, sova, neizreen, neizreen, sup, neizreen, som
P: leti, gnijezdi se, pokriveni su, ine, jedri, bi mogao odletjeti glagolski
P: najvea je, stanovnik je, prorijeena je i ugroena vrsta, je riba imenski
2. a) je bio, imao je, su bili, je hodao, nije imao, dostigao je, ivio je, raala je, brinula se,
klonio se, branio se, bio je
b) e biti, imat e, e biti, e hodati, nee imati, e dosegnuti, ivjet e, e raati, e se
brinuti, klonit e se, e se braniti, bit e
7

3. ue aorist, 3. o. jd., pusti se aorist, 3. o. jd., govori imperativ 2.o. jd., viknu aorist
3.o. jd., dajte imperativ 2.o. mn., promuca aorist. 3. o. jd., posegnu aorist, 3.o.jd.,
potegnu, 3.o.jd., sam prezent, 1.o.jd., uj imperativ, 2.o.jd., dooh aorist, 1.o. jd., ostavih
aorist, 1.o. jd., zakrenuh aorist, 1. o. jd., vukao sam se perfekt, 1.o. jd., gledajte
imperativ, 2. o. jd., su prezent. 3.o. mn.

Upitne i odnosne zamjenice


Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje ......................................................................................................................................................
Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice
Cilj obrade nastavne jedinice: Prepoznati upitne i odnosne zamjenice te njihova pravilna upotreba u usmenom
i pisanom izraavanju

Zadae

obrazovne prepoznavanje upitnih i odnosnih zamjenica u tekstu, uporaba upitnih i odnosnih zamjenica u
govoru i pisanom tekstu, sklonidba upitnih zamjenica tko, to, razlikovanje upitnih i odnosnih zamjenicaq,
upotreba odnosnih zamjenica pri udruivanju jednostavnih reenica u sloene, upotreba upitnih zamjenica pri
preoblikovanju izjavnih reenica u upitne

funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja, razvijanje sposobnosti preoblikovanja reenica, stjecanje


sposobnosti apstraktnoga miljenja i loginoga zakljuivanja

odgojne razvijati svijest o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnosti
sporazumijevanja s drugim ljudima
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u
parovima i rada u skupinama

Tijek nastavnog sata


1.
Motivacija: uoavanjem upitnih rijei u pitanjima u leksikonu uvodimo uenike u prepoznavanje
upitnih zamjenica
2.
itanje metodikoga predloka
3.
Analiza metodikog predloka
4.
Obrada:
uoavanje upitnih rijei u metodikom predloku
uoavanje da upitne rijei zamjenjuju odgovore
zakljuivanje da su te upitne rijei zamjenice
uoavanje da te zamjenice ine reenicu upitnom
preoblikovanje izjavne reenice u upitnu uporabom upitne zamjenice
definiranje i nabrajanje upitnih zamjenica
uoavanje odnosnih zamjenica u metodikom predloku
utvrivanje slinosti upitnih i odnosnih zamjenica
utvrivanje razlika meu tim zamjenicama s obzirom na ulogu u reenici
udruivanje jednostavnih reenica u sloenu uporabom odnosne zamjenice
definiranje odnosnih zamjenica
sklonidba
5.
Sinteza

Zadaci za samostalni rad


rjeavanje nastavnoga listia

Plan ploe
9

UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE


Tko ujutro ide na etiri noge, u podne na dvije, a uveer na tri? upita reenica
ovjek ujutro ide na etiri noge, u podne na dvije, a uveer na tri? izjavna reenica
ije zvono nikada ne zvoni?
Visibabino
upitne zamjenice: tko, to, koji, iji, kakav, kolik
P P
Tko trai prijatelja bez mane, ostat e bez prijatelja. izjavna reenica
jednostavna reenica + jednostavna reenica = sloena reenica
odnosne zamjenice
Muki rod
N iji
G ijeg, ijega
D ijem, ijemu
A ijeg, ijega
V iji
L ijem, ijemu
I ijim

Domaa zadaa
rjeavanje zadataka iz radne biljenice
uvjebavanje scenske igre u kojoj ravnatelj istrauje tko je grafitima iarao kolske zidove. U igri e
uenici upitnim zamjenicama oblikovati upitne reenice

Biljeke

10

Neodreene zamjenice

Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................


Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje ......................................................................................................................................................
Nastavna jedinica: Neodreene zamjenice
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavati neodreene zamjenice i pravilno ih upotrebljavati u usmenom i
pisanom izraavanju

Zadae
obrazovne prepoznavanje neodreenih zamjenica u tekstu, uporaba neodreenih zamjenica u govoru i
pisanom tekstu, razumijevanje neodreenih zamjenica kao sklonjive vrste rijei, sastavljeno i rastavljeno pisanje
nekih neodreenih zamjenica
funkcionalna razvijanje sposobnosti zapaanja, stjecanje sposobnosti apstraktnoga miljenja i
loginoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskog jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje svijesti o bogatstvu izraajnih mogunosti hrvatskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u
parovima i rada u skupinama

Tijek nastavnog sata


1.
Motivacija: biljeenjem ponuenih odgovora uvodimo uenike u razumijevanje znaenja
neodreenih zamjenica, upoznajemo ih s tim da mogu zamjenjivati neto neodreeno, nepoznato.
2.
itanje metodikoga predloka
3.
Analiza metodikog predloka
4.
Obrada:
uoavanje neodreenih zamjenica u metodikom predloku
otkrivanje to zamjenjuju te zamjenice
ispisivanje moguih odgovora
razumijevanje znaenja i uloge neodreenih zamjenica
razlikovanje neodreenih zamjenica netko, neto
dekliniranje neodreenih zamjenica i razvrstavanje prema znaenju
sklonidba
uvjebavanje rastavljenoga pisanja sloenih neodreenih zamjenica
5.
Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje nastavnoga listia

Plan ploe
NEODREENE ZAMJENICE
Pitala sam .... lopova imenice
Ratka
potara
susjeda
nekoga neodreena zamjenica

11

Ratko je neto nacrtao. neivo


Ratko je netko nacrtao.
Ratko je nekoga nacrtao. ivo
neodreeno (nepoznato) netko, neto, neki, nekakav, neiji
nijeno nitko, nita, nikakav, niiji
openito itko, ita, iiji, ikakav
Sklonidba
Muki rod
N sav
G sveg, svega
D svem, svemu
A sveg, svega, sav
V sav
L sveg, svemu
I svim, svime
Nisam zaljubljena u nikoga.
Nisam zaljubljena ni u koga.

Domaa zadaa
rjeavanje zadataka iz radne biljenice
pisanje sastavka o nekoj nepoznatoj osobi, primjerice Netko je zaljubljen u nju, Netko je izgubio mobitel,
uz podcrtavanje upotrijebljenih neodreenih zamjenica.

Biljeke

N A S TAVN I L I S T I
Neodreene zamjenice
1. Sklanjaj zadane neodreene zamjenice
netko
nita
itko
svatko
N
G
D
A
V
L
I
2. Jesne reenice preoblikuj u nijene preoblikom glagola i neodreenih zamjenica.
Doao je netko. _____________________________________________
Neto sam dobio. ___________________________________________
Naao sam neiji mobitel. ____________________________________
Ugrizao me nekakav pas. _____________________________________
Igrala se s nekakvom lutkom. _________________________________
Od neije tete dobila sam al. __________________________________
3. Razvrstaj oznaene zamjenice.
Ali ja ne elim gurati nos u svata, shvaa?
To znai da e cijeloga ivota ostati blasav. Jer tko ne gura nos u to treba i ne treba, taj nita ne moe
nauiti ni postii. Taj e cijeloga ivota biti negdje na rubu.
Ja ionako ne mogu nita nauiti.
(Zvonimir Balog, Na kuhai Greta)
Osobne: ________, _________
Pokazne: ________, _________
Odnosne: ________, _________

12

Neodreene: ________, _________

R J E E NJ A ZA DATAK A S N A STAVN OG L IST I A


Neodreene zamjenice
1.
N netko nita itko svatko
G nekoga niega ikoga svakog, svakoga
D nekome niemu ikome ikomu svakom, svakome, svakomu
A nekog, nekoga nita ikoga, ikoga svakog, svakoga
V netko nita itko svatko
L nekomu ni o emu i o kome, i o komu svakom, svakome, svakomu
I nekim ni s im i s kim svakim
2. Nitko nije doao. Nita nisam dobio. Nisam naao niiji mobitel. Nije me ugrizao nikakav pas. Nije se
igrala ni s kakvom lutkom. Ni od ije tete nisam dobila al.
3. Osobne: ja, ja
Pokazne: to, taj, taj
Odnosne: tko, to,
Neodreene: svata, nita, nita

R J E E NJ A ZA DATAK A I Z R A D NE B IL J E NI C E
Neodreene zamjenice
1. koji, iji, takav, takav, ovakav, onakav, tko, to
2.
N netkoneijinita nikakav itko svatko
G nekoga neijeganiega nikakvoga ikoga, svakog
D nekome neijem niemu nikakvomeikome svakom
A nekoga neijinita nikakvoga ikogasvakog
V netkoneijinita nikakav itko svatko
L nekomu ni o ijem ni o emu ni u kakvom i o kom svakom
I nekim ni s ijim ni s kakvim i s kim svakim
3. Osobne: njega, im
Posvojne: njegove
Povratna: se, se
Povratno-posvojne: svoga
Pokazne: tome, ovog, ovo, ona
Odnosne: to, to
Neodreene: nitko, nita, svim
4. sve A, nitko N, nikome D, neto N, sve N, togod A, neto N, neto A, svi N,
svu A
5. svako N, svima D, svaka N, sve N, sve N, svakom L, svakoga A, nikoga A, nikom
D, svata A, svata A, svaemu L, neto N, nitko N, nikomu D
6. sve, sve; akuzativ

KONTROLNI RAD
1. Razvrstaj oznaene zamjenice.
enja
Dogaa se to u jesenjoj noi, kad pada kestenje po asfaltu i kad se uju psi u daljini, i kad se tako
neopisivo javlja enja za nekim tko bi bio dobar, na, bliz, intiman, drug, i kome bismo mogli pisati
pismo. Ispovjedili bismo mu sve to lei na nama. Pismo bismo mu pisali, a njega nema.
(Tin Ujevi)
Osobne:

13

Povratna:
Povratno-posvojna:
Posvojne:
Pokazne:
Upitne:
Odnosne:
Neodreene:
2. Ispii kojoj vrsti rijei pripada svaka oznaena rije i odredi vrstu zamjenice.
Sreo sam te, zlato. Tihana i laka
Uskom selskom stazom stupala si k meni;
Rosna, blijeda rua i cvijet od maka
Smijeili se ljupko s tvojih grudi snenih,
Dok iz sela naeg kao pjesma mraka
Brujili su zvuci otegnuti, lijeni.
Mi smo nijemi stali bez rijei i glasa,
S nama bjee srea toga ljetnog asa.
Modra poput mora do dva tvoja oka,
to dru i trepte ko trak rane zore,
Rodi tad u naim duama to gore
Tajnim plamom nekim
(Antun Branko imi, Susret)
Dorica
Dorica to je lutka
Koju mi jednom od ale
Donijela ena moja.
Seljanka to je mala
u nonji estinskog dola.
Ona o svjetiljci visi,
U kutu mog pisaeg stola.
I ja je pogledam katkad
Ona je utjeha moja
Usred bola.
Dobria Cesari
Zvijezda da mi je biti
Zvijezda da mi je biti, ____________________________________
i ivjeti kao zvijezda
negdje visoko, visoko.____________________________________
Pa da netko za mene kae:_________________________________
Ono je moja zvijezda._____________________________________

_______________________
_______________________

Zvijezda da mi je biti.
Jure Katelan

R J E E NJ A KO NTR O LN O G R A DA
Zamjenice
1.
Osobne:
Povratna:
Povratno-posvojna:
Posvojne:

mu, nama, mu, njega


se, se,
na

14

Pokazne:
to,
Upitne:

Odnosne:
tko, kome, to
Neodreene:
nekim, sve
2. te osobna zamjenica, si glagol, tvojih posvojna zamjenia, naeg posvojna zamjenica, su
glagol, mi osobna zamjenica, nama osobna zamjenica, toga pokazna zamjenica, tvoja posvojna
zamjenica, to odnosno zamjenica, naim posvojna zamjenica, to odnosna zamjenica, moja
posvojna zamjenica, to pokazna zamjenica, je glagol, u prijedlog, ona osobna zamjenica, mog
posvojna zamjenica, ja osobna zamjenica, je osobna zamjenica, ona osobna zamjenica, moja
posvojna zamjenica, mi osobna zamjenica, negdje prilog, netko neodreena zamjenica, mene
osobna zamjenica, ono pokazna zamjenica, moja posvojna zamjenica

15

Jednostavna reenica
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica : Jednostavna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavanje jednostavne reenice, neproirene i proirene reenice te
neoglagoljene i besubjektne reenice
Zadae: obrazovne upoznati strukturu jednostavne neproirene i proirene reenice, prepoznati u reenici
predikat i subjekt, prepoznati i imenovati neoglagoljenu reenicu, prepoznati i imenovati besubjektnu reenicu
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija: prema udbeniku
2. Najava teme i itanje metodikog predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada
uoavanje glavnih reeninih dijelova; subjekta i predikata
definiranje jednostavne reenice
analiza jednostavne neproirene reenice
analiza jednostavne proirene reenice
neoglagoljena reenica
besubjektna reenica
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici, nastavni listi
Domaa zadaa
Sam/sama smisli i napii: jednostavnu neproirenu reenicu, jednostavnu proirenu reenicu, neoglagoljenu
reenicu i besubjektnu reenicu.

Plan ploe
Jednostavna reenica

16

( jedan predikat )
NEPROIRENA

PROIRENA

P ili S + P

S + P + dodatci

P
Tuan sam.
S

S
P
Jedna me tuga zgromila.

P
On je zaljubljen.

Zato ja?
Kosa?

S
P
Svijet se oko mene i u meni sruio.

NEOGLAGOLJENE REENICE

Tinu nije briga za moje osjeaje.

BESUBJEKTNA REENICA

Biljeke

Rjeenja zadataka u radnoj biljenici


1. predikat
2. jedan
3. neproirena, proirena
4. neoglagoljena, krnja
5. besubjektna
6. a) proviri, zatreperi, stane griti, zaubori, odjekne, je proljee
b) jedan predikat
7.a) To je proljee.
b) npr. Proviri uti jaglac iz trave.
8. c
9. a) reenica s vie subjekata
b) reenica s izreenim subjektom
c) besubjektna reenica
d) reenica s neizreenim subjektom

17

Objekt
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Objekt
Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje i primjena znanja o objektu kao predmetu glagolske radnje u reenici,
razlikovanje izravnoga i neizravnog objekta.

Zadae

obrazovna objekt, izravni objekt, neizravni objekt

funkcionalna razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,


povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja

odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijalog, tumaenje, itanje, pisanje, samostalni rad

Tijek nastavnog sata


1.

2.
3.
4.

5.

Motivacija:
a) prema polaznim pitanjima u udbeniku
b) uenici dovravaju reenicu Od prijatelja oekujem,
razgovor o njihovim oekivanjima te uoavanje imenica u akuzativu
Najava teme i itanje metodikog predloka
Analiza predloka
Obrada
zapaanje imenica i zamjenica koje dopunjuju glagol
odreenje padea tih rijei
definiranje objekta
prepoznavanje izravnog objekta
zapaanje i definiranje neizravnog objekta
Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa: rjeavanje nastavnog listia

Plan ploe
Objekt
pismo.

Napii (to?) zadau.

stvari.

Pospremi (to? )

sobu.

roditelje.

Volim (Koga?) tebe.

poruku.

ormar.

prijatelje.

im. u A

im. u A

im., zamj. u A

18

dopuna glagolu kojom se izrie predmet glagolske radnje zove se objekt


najee ga izriemo imenicom ili zamjenicom u akuzativu
izravni objekt uvijek je u akuzativu bez prijedloga ili u genitivu koji se moe zamijeniti akuzativom:
Popio je malo soka. Popio je sok.
Pojeo je malo torte. Pojeo je tortu.
G A
neizravni objekt najee je u dativu, lokativu, instrumentalu te u akuzativu s prijedlogom
Javi se tati. Mislim na tebe. Pouri s poslom.
D prijedlog, A
I
objekt ne moe biti u nominativu i vokativu

Rjeenja zadataka iz radne biljenice


Objekt
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

glagolu, predmet
imenice, zamjenice
akuzativu, genitivu, akuzativom
nominativu, vokativu
c, e
kamenje, kamenje, komade, cijev, granu, ljunak, kare, metal, kutiju, ju, ceduljicu
izravni: krijesnicu, manu, san, mreu, me
neizravni: mi, mi, mladou, leptiru

Objekt
NASTAVNI LISTI
Dopuna glagolu kojom se izrie predmet glagolske radnje zove se objekt.
Najee ga izriemo imenicom ili zamjenicom u akuzativu. Razlikujemo izravni i neizravni objekt. Objekt
nikada ne moe biti u nominativu i u vokativu.
1. Odredi predikatni skup u reenicama.
a) Radujem se svemu oko sebe.
b) Udiem opojne jesenje mirise.
c) Uivam u jesenskom ruhu ume i aroliji boja.
2. Zaokrui tone tvrdnje.
a) Rijei svemu, mirise, ruhu, aroliji dio su predikatnog skupa.
Da
Ne
b) Te rijei izriu predmet glagolske radnje.
Da
Ne
c) U reenici imaju ulogu izravnog objekta.
Da
Ne
3. a) U sljedeim reenicama podcrtani su objekti, no potkralo se nekoliko pogreaka. Pronai ih.
Naslonjena na drvenu ogradu balkona uivala sam u ljepoti bogate jeseni. Sve oko mene bijae lijepo, ali
od svega najljepa bila je uma. Voljela sam njezina stabla, bogatstvo zelenih kroanja, voljela svaku pticu i
zvjericu, svakog kukca i leptiraVoljela sam sve njezine umore i mrmore, unjeve i glasove, boje i
mirise.
Anelka Marti

19

b)Ispii neizravne objekte. .....................................................................................................................................


4. Sam/sama smisli i napii nekoliko reenica prema zadanoj shemi
a) S P I O ( izravni objekt)
b)

SS P NO (neizravni objekt)

c)

P IO NO

Rjeenja nastavnoga listia


1. a) Radujem se svemu oko sebe.
b) Udiem opojne jesenje mirise.
c) Uivam u jesenskom ruhu ume i aroliji boja.
2. a) da
b) da
c) ne
3. a) oko mene je POM, objekti su: stabla, pticu, kukca, leptira, unjeve, boje mirise
b) na ogradu, u ljepoti,

20

Prilone oznake
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Prilone oznake
Cilj obrade nastavne jedinice: stei znanje o prilonim oznakama i njihovim vrstama te nauiti njihovu ulogu u
reenici

Zadae

obrazovna prilone oznake mjesta, vremena i naina

funkcionalna razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,


povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja

odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, tumaenje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1.

Motivacija:
a) prema polaznim pitanjima u udbeniku
b) nastavni sat moe se zapoeti pitanjem:
to vam se danas dogodilo na putu do kole?
2.
Najava teme i itanje metodikog predloka
3.
Obrada
usporedba reenica u udbeniku i zapaanje reenice koja daje potpuniju obavijest
analiza reenice koja sadri obavijesti o okolnostima glagolske radnje
definiranje prilonih oznaka
razlikovanje prilonih oznaka mjesta, vremena i naina
zapaanje vrsta rijei u ulozi prilonih oznaka
4.
Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnog listia
Domaa zadaa

Plan ploe
Prilone oznake
S

Moji su

Kada?

roditelji jutros

prilona

Kako?

Kamo?

iznenada

otputovali

u Osijek.

prilona

prilona

21

prilone oznake dodajemo glagolima


prilonim oznakama izriemo razliite okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme, nain.
razlikujemo prilone oznake mjesta, vremena i naina, a prepoznajemo ih prema pitanjima: gdje? kamo?
kuda? kada? otkad? dokad? kako?
POV
Jutros

su

PON

POM

iznenada

otputovali.

Idu

u Osijek.

ulogu prilonih oznaka u reenici najee imaju prilozi te prijedlozi s imenicama ili zamjenicama

Rjeenja zadataka iz radne biljenice


Prilone oznake
1. glagolu, mjesto, vrijeme i nain.
2. a) Ivana je stajala pokraj mene.
b) U tom trenutku nisam mogao vidjeti izraz njenog lica.
c) Paljivo sam je promatrao.
d) Sjedio sam u sobi i razmiljao o njoj.

prilona oznaka mjesta


prilona oznaka vremena
prilona oznaka naina
prilona oznaka mjesta

3.
Kamo?

prema Drugome
tunelu

Gdje?

ispod njega

Kuda?

uz unutranji dio
ograde

Odakle?

Dokle?

iz Drugoga tunela

u nju

do pokretne eljezne
reetke

u stranu

prema skladitu

4. 7,
2
5.npr. a) Danas su na trgu prolaznici glasno negodovali.
b) Prolaznici strpljivo stoje na trgu.

22

c) Na trgu stoje prolaznici.


Prilone oznake

NASTAVNI LISTI
Rijei koje prilaemo glagolima kako bismo oznaili razliite okolnosti glagolske radnje ili zbivanja zovu se
prilone oznake.
Razlikujemo prilone oznake mjesta, vremena i naina.
1. U sljedeim reenicama podcrtaj i imenuj reenine dijelove.
a) Dogodilo se to prije mnogo godina.
b) Praku sam nosio u depu.
c) Toga dana polako sam prolazio pored starijih djeaka.
d) Oni su me odjednom sruili na tlo.
e) Brzo sam pobjegao i sakrio se u drvarnicu, u koaru s piljevinom.
f) Taj se dogaaj ponovio i danas.
2. a) Podcrtaj rijei koje treba pisati velikim poetnim slovom.
U nedjelju idemo na izlet u umberako gorje. Sastat emo se ujutro na trgu marala tita. Autobusom emo
se voziti savskom cestom do jadranskoga mosta, a zatim jadranskom avenijom i karlovakom ulicom
prema umberku. Na povratku emo stati u svetoj nedjelji i upoznati se s uenicima osnovne kole
kardinala alojzija stepinca iz svetog martina pod okiem. Nakon kraeg druenja nastavit emo prema
zagrebu.
b) Prilone oznake iz teksta upii u odgovarajue stupce.
POM

POV

c) Pokraj prilonih oznaka mjesta upii: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?

Rjeenja nastavnoga listia


P S POV

23

1. a) Dogodilo se to prije mnogo godina.


P POM
b) Praku sam nosio u depu.
POV PON P
ATR
c) Toga dana polako sam prolazio pored starijih djeaka.
S PON P
POM
d)Oni su me odjednom sruili na tlo.
PON P PPOM
POV
e)Brzo sam pobjegao i sakrio se u drvarnicu, u koaru s piljevinom.
ATR S P
POV
f) Taj se dogaaj ponovio danas.
2. a) U nedjelju idemo na izlet u umberako gorje. Sastat emo se ujutro na trgu marala tita. Autobusom
emo se voziti savskom cestom do jadranskoga mosta, a zatim jadranskom avenijom i
karlovakom ulicom prema umberku. Na povratku emo nakratko stati u svetoj nedjelji i
upoznati se s uenicima osnovne kole kardinala alojzija stepinca iz svetog martina pod okiem.
Nakon kraeg druenja nastavit emo prema zagrebu.
b), c)
POM

POV

umberako gorje

u nedjelju

Kamo?
na Trgu marala Tita

ujutro

Gdje?
Savskom cestom

na povratku

Kuda?
Jadranskom avenijom

nakon kraeg zadravanja

Kuda?
Karlovakom ulicom
Kuda?
prema umberku
Kamo?
u Svetoj Nedjelji
Gdje?
iz Svetog Martina pod Okiem
Odakle?
prema Zagrebu
Kamo?

24

Atribut
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Atribut
Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje znanja o atributu kao dodatku imenici, razlikovanje pridjevnoga i
imenskog atributa

Zadae

obrazovna atribut, pridjevski i imenski

funkcionalna razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,


povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja

odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani, rad u skupinama
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, samostalni rad

Tijek nastavnog sata


1.

Motivacija
a) prema polaznim pitanjima iz udbenika
1. Najava teme i itanje metodikog predloka
2. Obrada
rjeavanje zadataka na radnim listiima (rad u skupinama pomou udbenika)
objava rezultata rada i korekcija
zapaanje atributnog skupa
3. Sinteza
Zadaci za samostalni rad
podcrtavanje ili ispisivanje atributa iz odgovarajueg teksta u itanci
Domaa zadaa
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Atributi
Priguen vrisak dopirao je iz trone stare kue.
Visoki smeokosi djeak kleao je iza palmina debla.
Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ATRIBUTI.
Razlikujemo pridjevske i imenske atribute.
Pridjevski atribut
stara kua
pridjev
prigueni vrisak
zamjenica
taj vrisak
naa kua
broj
prvi dan
peti tjedan
Imenski atribut
imenica u
buket rua
genitivu pjev ptica
imenica s
kola od voa
prijedlogom
kua na osami

Rjeenja zadataka iz radne bilenice


25

Atribut
1. atributi
2. pridjevske, imenske
3. pridjevski: uti, bijeli, plavo, zlatnim, bijeli, utim
imenski: proljea, jaglaca, vodoskoka
4. gradske ulice, automobilska utrka, dvorina vrata, cvjetne gredice, kine kapi, zadarski trgovi
5. a) prozor, komadi, drhtaj, rasko, radost, radost
b) due, proljea, breze, lopoa, postojanja
c) svoje
Atribut

RADNI LISTI 1. skupina


Pomou udbenika rijeite sljedee zadatke.
1. U sljedeim reenicama podcrtajte:
a) imenice ravnom crtom,
b) rijei koje dopunjuju imenice valovitom crtom.
Do nas je dopirao njegov ciktav i priguen glas.
Starinska panjolska zgrada djelovala je sablasno.
Oekivao sam neobino i nesvakidanje otkrie.
Moj prvi pokuaj nije uspio.
c) U tim reenicama imenice su dopunjene ....................................., .....................................
i ...................................... (vrste rijei)
d) Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ......................................
e) Rijei njegov, ciktav, priguen, starinska nazivamo:

a) pridjevskim,
b) imenskim atributima.

RADNI LISTI 2. skupina


Pomou udbenika rijeite sljedee zadatke.
Zaokruite tone tvrdnje.
1. Do nas je dopirao glas djeaka.
a) Imenica djeaka dopunjuje imenicu glas.
b) Ta je imenica u genitivu.
c) Moemo ju zamijeniti pridjevom djeakov.

Da
Da
Da

2. Jeo je kola od voa i uivao u pjevu ptica.


a) Imenice voa i ptica dopunjuje imenice kola, pjevu.
b) Te su imenice u genitivu.
c) Moemo ih zamijeniti pridjevima voni, ptijem.

Ne
Ne
Ne
Da
Da
Da

Ne
Ne
Ne

3.a) Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ...................................
b) Rijei djeaka, od voa, ptica nazivamo:
a) pridjevskim,
b) imenikim atributima.
Atribut

Rjeenja radnoga listia 1.


1. a) imenice: glas, zgrada, otkrie, pokuaj
b) rijei koje dopunjuju imenice: ciktav i priguen, starinska panjolska, neobino i
nesvakidanje
moj prvi
c) pridjevima, zamjenicama i brojevima
d) atributi
e) a)

26

Rjeenja radnoga listia 2.


1. a) da
b) da
c) da
2. a) da
b) da
c) da
3. a) atributi
b) b)

27

Apozicija
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Apozicija
Cilj obrade nastavne jedinice: stei znanje o apoziciji kao imenici koja dopunjuje drugu imenicu,
prepoznavanje apozicijskog skupa

Zadae

obrazovna uoavanje, prepoznavanje i imenovanje apozicije i apozicijskog skupa

funkcionalna razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,


povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja

odgojna razvijanje svijesti o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, upoznavanje hrvatskih umjetnika, razvijanje ljubavi prema umjetnosti
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u paru, pojedinani
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, tumaenje, samostalni rad

Tijek nastavnog sata


1.
2.
3.
4.

5.

Motivacija:
a) prema polaznom tekstu u udbeniku
b) rjeavanje zadataka na radnom listiu, analiza rezultata samostalnog rada.
Najava teme i itanje metodikog predloka
Analiza predloka
Obrada zapaanje imenica koje dopunjuju druge imenice
definiranje apozicije
zapaanje apozicijskog skupa
pisanje apozicije iza imenice
Sinteza
Zadaci za samostalni rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa: rjeavanje nastavnog listia

Plan ploe
Apozicija
grad Dubrovnik
kipar Metrovi
imenica + imenica apozicija
apozicija je imenica koja poblie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu
stari grad Dubrovnik
atribut + apozicija APOZICIJSKI SKUP
skup rijei koji ini apozicija sa svojim atributom zove se apozicijski skup
Ivan Metrovi, poznati kipar, pomogao je Andriji Mauroviu, studentu Likovne akademije.
apoziciju ili apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom

Rjeenja zadataka iz radne biljenice


Apozicija
1. b, d
2. vie / nekoliko
3. apozicijski skup
4. slikarica, znanstvenik, pomorac, kipar, knjievnik, knjievnica, nobelovac, skladateljica, skladatelj,

28

politiar
5. a) gradu, festival
b) rijeke, poluotoka, gradi, pisca, prevoditelja, robu, galijotu
c) sveenici, pismo, gradu, otocima, mjestima
6. glazbeni festival, hrvatskoga pisca i prevoditelja, mletakom robu i galijotu, hrvatski sveenici, prvo
slavensko pismo, istarskim mjestima

Rjeenja nastavnoga listia


1.
PRIDJEVSKI ATRIBUT

IMENSKI ATRIBUT

APOZICIJA

junoj

katedrale

poluotoka

dubrovakih

otoka

grada

gradskih

obitelji

otok

stranom

Dubrovana

kralj

engleski

gostiju

gradu

prve

grada

prijestolonasljednik

najpoznatiji

otoka

luici

arobnoga

jezeru

austrougarski
carske
oblinji
omiljeno
najljepem
dubrovakom
malom
junom
Apozicija

Radni listi 1. skupina


1. Meusobno poveite parove.
atletiarka
Ana Sren
koarka
Goran Ivanievi
skijaica
Zvonimir Boban
rukometa
Draen Petrovi
nogometa
Janica Kosteli
plivaica
Blanka Vlai

Radni listi 2. skupina


1. Meusobno poveite parove.
grad
Mirna
rijeka
Lopud
planina
Hrvatska
drava
Biokovo
otok
Sisak

29

Radni listi 3. skupina


1. Meusobno poveite parove.
moreplovac
Petar Zrinski
kralj
Napoleon
politiar
Marko Polo
plemi
Tomislav
car
Ante Starevi

Atribut i apozicija

NASTAVNI LISTI
Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ATRIBUTI. Razlikujemo pridjevske i
imenske atribute.
Imenica koja poblie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu zove se APOZICIJA. Apoziciju ili
apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom.
1. U junoj Dalmaciji, izmeu poluotoka Peljeca i grada Dubrovnika, smjestio se otok Lokrum koji je od
dubrovakih gradskih zidina udaljen samo 700 metara. Legenda kazuje da se pred stranom olujom na otok
sklonio engleski kralj Rikard Lavljeg Srca. On je gradu Dubrovniku poklonio novac za izgradnju prve
katedrale. Najpoznatiji vlasnik arobnoga otoka bio je austrougarski prijestolonasljednik Rudolf. lanovi
carske
obitelji
dali
su
izgraditi
ljetnikovac
i
urediti
oblinji
perivoj.
Danas je Lokrum omiljeno izletite Dubrovana i gostiju grada. Posjetitelji najee prvi put zakorae na
otok u luici Porto, a zatim odlaze prema najljepem dubrovakom perivoju i Mrtvom moru, malom
jezeru koje se nalazi na junom dijelu otoka.
Ispii iz teksta u odgovarajue stupce atribute i apozicije.
PRIDJEVSKI ATRIBUT

IMENSKI ATRIBUT

APOZICIJA

30

Sloena reenica
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Sloena reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje spoznaja o sloenoj reenici ( pojam, naini stvaranja, uporaba)
Zadae:
obrazovne udruivati jednostavne reenice u sloenu, razumjeti naine sklapanja jednostavnih reenica u
sloenu, prepoznavati veznika sredstva
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija: prema udbeniku
ponavljanje znanja o jednostavnoj reenici
2. Najava teme i itanje metodikog predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada ralamba sloene reenice na jednostavne reenice
broj sureenica u sloenoj reenici
naini stvaranja sloenih reenica
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa nastavni listi

Plan ploe
Sloena reenica
P
Munje zablistale zmijoliko i
P
P

P
stadoe cijepati nebo.
P

( dvije sureenice)

31

Djeca zavritala, pustila ueta i pobjegla u hram.

(tri sureenice)

Sloena je reenica sastavljena od dviju ili vie jednostavnih sureenica.


Broj sureenica u sloenoj reenici utvrujemo prema broju predikata.

NAINI STVARANJA SLOENIH REENICA


NIZANJE

Jauci odjekivahu s njiva,


pla se iri kroz sela.

POVEZIVANJE

Sunce sinu i rasvijetli selo.

REENINI NIZ

VEZNIKA REENICA

UVRTAVANJE

Pritisnu strana zapara


tek to se odjutrilo.

ZAVISNO SLOENA REENICA

Biljeke

Rjeenja radne biljenice


1. jednostavna i sloena
2.jednostavna
3.dviju, vie
4.predikata
5.predikata
6. uzbujala jednostavna, nakupljahu se jednostavna, kose, sue sloena, raduje se jednostavna, se
odjutrilo, pritisnu sloena, snudili se jednostavna
7.a) Ozelenjee livade, | uspravi se kukuruz, | okrupnja krumpir i sone jagode u grozdovima.
b) Potoci zauborili, |vrela se natoila, | a Kupa nabujala| i zagrabila naglo lopatice mlinskih kotaa.
8. Okrenuli se rvnjevi i samljeli ranu ra.
9. 1 a) 2 b) 3 c) 4 c)

32

Nezavisno sloena reenica


Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Sloena reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati sloene reenice, bezveznike, veznike, nezavisno i zavisno
sloene

Zadae
obrazovne sloena reenica, bezveznika i veznika reenica, nezavisno sloena reenica, zavisno sloena
reenica
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja zavisno i nezavisno sloenih reenica, veznikih i
bezveznikih
odgojne poticati zanimanje za prouavanje sintakse, upuivati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, plakat, iva rije, ploa
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovor, itanje, pisanje, tumaenje, samostalno rjeavanje zadataka

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija reenica (asocijacije)
rjeavanje anketnog listia, analiza i korekcija

ANKETNI LISTI
1.
2.
3.
4.

Reenica je
Dijelovi reenice su
Najdraa reenica
Najmra reenica

2. itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice


3. Analiza predloka
4. Obrada (prema primjerima iz udbenika)
jednostavna reenica
sloena reenica; sureenice; veznike, bezveznike
nezavisno sloena reenica
zavisno sloena reenica
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Domaa zadaa
rjeavanje nastavnih listia

33

Plan ploe
Sloena reenica
REENICA
JEDNOSTAVNA
BEZVEZNIKA
(nastaje nizanjem reenini niz)

SLOENA
VEZNIKA
(nastaje povezivanjem veznikom)

NEZAVISNO SLOENA (sureenice mogu stajati samostalno)


ZAVISNO SLOENA (sureenice ne mogu stajati samostalno)

34

Sastavne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Sastavne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati sastavne reenice

Zadae
obrazovne sastavne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja sastavnih reenica, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razviti senzibilitet za prihvaanje novih jezinih sadraja i upozoriti na vanost stjecanja jezine i
ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, ploa, biljenica, iva rije
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rada

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija
sastaviti (znaenje):
a) objanjavaju uenici,
b) provjera u Rjeniku hrvatskoga jezika
izvoenje imenica i pridjeva iz rijei sastaviti
najava sastavnih reenica
2. itanje metodikoga predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada (prema udbeniku)
sloena reenica, veznici, sureenice
nijene reenice, veznici
pisanje zareza
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Sastavne reenice
(TI) Sirovo i svjee voe pripremi drukije te (TI) ugodno iznenadi prijatelje.
Niti sam se umorila niti sam izgubila puno vremena.
nezavisno sloene reenice u kojima se sadraji sureenica meusobno sastavljaju
veznici: i, pa, te, ni, niti
piu se bez zareza

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Sastavne reenice
35

1. nazavisno, sastavljaju, i, pa, te, ni, niti


2. i u hlad izvalie
Dva hvalie.
I udobno sjeli,
Pa kuhane ribe svima dosta bude
I svud je ima
I predu je u cijelom naem kraju
I od nje odjeu pletu i tkaju.
I lopta odskoi do samoga neba,
Pa se zvijezde loptaju od zgode do zgode.
3. Prva reenica: pa
Druga reenica:
Trea reenica:
etvrta reenica:
Peta reenica: i uspavljivale zadnje sile u njima.
4. a) Srna ne skoi s prozora i ne stane onako goloruka i slabo odjevena nasred sobe.
b) Niti Srna sko(i) s prozora niti stane onako goloruka i slabo odjevena nasred sobe.
5. a) Budim se u jutra rana, radosno ivim od dana do dana.
b) Budim se u jutra rana radosno ivei od dana do dana.
6. Srna gleda s prozora arko ljeto i slua tisue glasova.
7. b

36

Rastavne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Rastavne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati rastavne reenice

Zadae
obrazovne rastavne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja rastavnih reenica, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razviti senzibilitet za prihvaanje novih znanja o reenicama i upozoriti na vanost stjecanja jezine
ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, ploa, iva rije, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rjeavanja zadataka

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija
veznik (asocijacija)
ponavljanje sastavnih veznika
najava veznika ili i njegove uloge u reenici
2. itanje metodikog predloka i najava nove nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada
otkrivanje istaknutih reenica i veznik
ralamba
pisanje zareza
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Rastavne reenice
Veina odraslih ne jede povre i voe bogato C-vitaminom ili ne jedu cjelovite itarice.
nezavisno sloena reenica, sadraji sureenica meusobno se rastavljaju veznikom ili

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Rastavne reenice
1. nezavisno, rastavljaju, rastavnim ili
2. Il enjom jeca, il zanosom sija
3. a) DA

37

4.
5.
6.
7.

b) sloenu reenicu
c) jednostavnu reenicu
a) dvije
b) Je li to poneto u meni vene
il je sunce previsoko u letu
b)
Nije nezavisno sloena reenica
To valjda male krijesnice rade, ili patuljci srebrne brade?
c)

38

Suprotne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Suprotne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati suprotne reenice

Zadae
obrazovne suprotne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne nazivi sposobnosti zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i loginog zakljuivanja
odgojne razvijati svijest o nunosti uenja materinskoga jezika i poticati pravilnu uporabu nauenoga
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, ploa, iva rije
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, objanjavanja

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija a) Gledam, a ne vidim. Sluam, ali ne ujem. to izriu te tvrdnje?
b) Igramo se rijeima
2. itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada
ralamba reenica (prema udbeniku)
veznici, pisanje zareza
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Suprotne reenice
1. sureenica
2. sureenica
Odjenite usko, tijesno, kratko ali upotpunite to velikim, udobnim, irokim.
Odjenite veliku vestu, a dopuna neka bude uska kratka suknja.
nezavisno sloena reenica, sadraj jedne sureenice suprotstavlja se sadraju druge, veznici: a, ali, nego,
ve, no.
uvijek se odvajaju zarezom

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Suprotne reenice
1. nezavisno, suprotan, a, ali, nego, ve, no, obvezno, zarez
2. No drugi asak ve je zbrie,
Al on se vjeno oko svoje osi
Okree,
A nae due eaju

39

Za beskrajnim vidicima.
Nego ona hodei
uti svojim tijelom u posve tankoj odjei.
3. a) I on je stao SASTAVNA
Al oi sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari. SUPROTNA
b) I digne krilo,
pa se suna
I slua

SASTAVNE REENICE

A onda se u travu vrati. SUPROTNA


c) I nikad neu SASTAVNA
i kau SASTAVNA
A poslije!
Tuku se s onima iz drugog sela. SUPROTNA
A netko vikne SUPROTNA
I svi na moja ramena povjeaju SUPROTNA
A meni nije teko SUPROTNA
Al nikom ne bih priznao SUPROTNA
i ne zna SASTAVNA
4. Izostavljeni su samo zarezi ispred suprotnih veznika a, ali.
5. al

40

Iskljune reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Iskljune reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznati iskljune reenice

Zadae
obrazovne iskljune reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnosti zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i logikog zakljuivanja
odgojne poticati zanimanje za prouavanje reenica, upozoravati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, iva rije, ploa
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, tumaenja, samostalnoga rjeavanja zadataka

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija rjeavanje radnog listia, analiza i korekcija
VRSTA REENICE
sastavne

VEZNICI
ili

suprotne
analiza listia i korekcija
2. itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada
ralamba reenica (prema udbeniku)
nezavisno sloene, veznici
imenovanje vrste nezavisno sloenih reenica
pisanje zareza
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanja zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Iskljune reenice
1. sureenica tvrdnja
2. sureenica iskljuivanje iz tvrdnje
minka ti ne treba, tek malo sjenila nanesi na usne.
nezavisno sloene reenice
veznici: samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to
uvijek se pie zarez

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


41

Iskljune reenice
1. nezavisno, iskljuuje, iskljunim, samo, samo to, jedino, jedino to, tek
2. ili se ja polako umoran sklanjam RASTAVNA
tek prene onda ISKLJUNA
3. Svi vole ivost, samo ja volim tiinu.
Uenici se poslije nastave ale, jedino on uti.
Sve emo ponoviti, samo ne znamo kada.
Zaboravi sve, tek njega spomeni.
4. b)
5. a) je tiho, pria, kraljuje
b) tri
c) samo jedna | zalutala zvijezda sjajna | neto pria

42

Zakljune reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Zakljune reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznati zakljune reenice

Zadae
obrazovne zakljune reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i loginog zakljuivanja
odgojne poticati zanimanje za prouavanje reenica, upozoravati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, ploa, iva rije
Oblici rada: elni, individualni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, objanjavanja, samostalnog rjeavanja zadataka

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija
zakljuak (asocijacije)
zakljuci o sastavnim, rastavnim, suprotnim i iskljunim reenicama
2. itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada
ralamba (prema udbeniku)
veznici
pisanje zareza
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanja zadataka u radnoj biljenici ili na nastavnom listiu

Plan ploe
Zakljune reenice
1. sureenica tvrdnja
2. sureenica zakljuak
Hitno mi treba nekoliko dogovora, stoga paljivo sluaj.
nezavisno sloena reenica
veznici: dakle, stoga, zato
uvijek se pie zarez

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Zakljune reenice
1. nezavisno sloene, zakljuak, dakle, zato, stoga, obvezno.
2. a) ima, razmiljao je, ivi, imadu, biju, pet jednostavnih reenica
b) zato ih i biju nogom
3. zato ne alite truda.

43

zato ju zovu kraljica cvijea.


stoga se isplati potruditi oko njih.
dakle krenite po cvijee.
4. a) suprotna
b) suprotna
c) zakljuna
5. bi pozno, vidio bi, je spozno, ima, e uvenut,
a) No ko bi ga izbliza pozno, |
Vidio bi | da je spozno, |
Iako ima malo ljeta, |
Da e ko cvijet u doba sue
Uvenut u gradu|, gdje imaju duu
Samo lopte nogometa.

NASTAVNI LISTI
Sloena reenica
1. Zaokrui slovo uz sloenu reenicu.
a) Gradi lei nad morem do etiri stotine stopa.
b) Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tunom ljepotom.
c) Za rtom se otvara mrtva draga, a pod grdnim liticama bijeli se mali pijesak na plitkom alu.
d) Kad voda naraste, prelijeva se u njih muklo buei.
e) Zvonar Franina, ljuljajui se na slabim i krivim nogama, doe do onih otvora.
f) Ljudi stanu nagaati kamo bi laa mogla prispjeti.
2. Pokraj sljedeih reenica napii veznika ili bezveznika.
a) Laa se primie obali, sve su oi u nju uprte.
b) Ljudi ne skidaju oka s nesretne lae koju su valovi ve pod vrleti dignuli.
c) Suznim oima gledaju ljudi na povrinu to je pred njima kipjela.
d) Mornari uhvate konop i ponu ga lagano sputati.
3. Zaokrui slovo uz nezavisno sloene reenice.
a) Spustite me pod peinu, ja u se dobro vezati.
b) U sjeni valova priini mu se da neto pliva.
c) Spusti zatim lijepu glavu na dlan desne ruke i zadubi se u alosne misli.
d) Prolo je nekoliko dana, a Mato se lijepo oporavio.
e) Svi su bili radosni, jedino se Mato zamislio.
4. Zaokrui slovo uz zavisno sloenu reenicu.
a) Mjeseina biva sjajnija, lovor zeleniji, svuda vlada arobna tiina.
b) Oko kue izraslo je maslina, pitoma kestena i smokava.
c) Kad je tiina, more je tako mirno i prozirno.
d) Opazi ovjeka gdje se penje po klisurama.
5. Upaljen zrak titrae nad golom i krnom obalom. Pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more.
a) Povei te dvije reenice u reenini niz.
b) Povei te reenice u nezavisno sloenu reenicu.

NASTAVNI LISTI
Nezavisno sloene reenice
1. Popuni tablicu.

44

VEZNICI

VRSTA REENICE
SASTAVNA

PRIMJER
Ona se okrene i pogleda ga u oi.

RASTAVNA
SUPROTNA
ISKLJUNA
dakle, zato, stoga
Marija vrlja po kui, osmjehuje
se svatovima, ogledava i ovo i ono.

2. Zaokrui veznike koji povezuju reenice i iznad reenice napii kojoj vrsti pripada.
a) Sjene klisura padahu na more, a sjene smreka i grebena duljahu se po kuku kao rastrgane krpetine.
b) Na svakom licu sijeva radost, samo je Markovo zabrinuto.
c) Stipe ne ree ni rijei, ve podigne obje ruke u zrak.
d) Neto se vano dogaa, zato su se sakupili ljudi.
3. U sljedeoj reenici prepoznaj nezavisne reenice, ispii ih i imenuj vrstu.
Dan bijae vedar, samo su se nad sjevernoistonim gorama Kvarnera komeali sivi oblaci pa visjeli kao
velike rastrgane grimizne krpe koje je sunce pozlaivalo dok je vjetar silno umorio meu stijenama, a na
licima olupljenih ocrtavala se briga i svjetlucala suza u oku.
REENICA

VRSTA

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Sloena reenica
1. c), f
2. a) bezveznika
b) veznika
c) veznika
d) veznika
3. a), c), d), e)
4. c), d)
5.
a) Upaljen zrak titrae nad golom i krnom obalom, pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more.
b) Upaljen zrak titrae nad golom i krnom obalom, a pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more.

Nezavisno sloene reenice


1. Popuni tablicu.
VEZNICI
i, pa, te, ni, niti
ili
a, ali, nego, no, ve
samo, samo to, jedino, jedino
to, tek
dakle, zato, stoga

VRSTA REENICE
SASTAVNA
RASTAVNA
SUPROTNA
iskljune
zakljune
reenini niz

PRIMJER
Ona se okrene i pogleda ga u oi.
Uzmi ili ostavi.
Sluam, ali ne razumijem.
Svi se vesele, samo je on zabrinut.
uio sam/dakle znam
Marija vrlja po kui, osmjehuje se
stvarima, ogledava i ovo i ono.

2. a) a
b) samo
c) ve
d) zato
3. samo su se nad sjeveroistonim gorama Kvarnera komeali sivi oblaci ISKLJUNA

45

pa visjeli kao velike rastrgane grimizne krpe SASTAVNA


a na licima okupljenih ocrtavala se briga SUPROTNA
i svjetlucala suza u oku SASTAVNA

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Sloena reenica
1. sloena, jednostavne, sloene, bezveznika, veznika sureenica, nezavisno sloena, zavisno sloena.
2. Marina je dola kui sa zakanjenjem od dva sata i etrdeset osam minuta.
Isprika je zvuala velianstveno. Jaca je vritala o majinstvu, brigama, nepoznatim mukarcima i
Zagrebakom elektrinom tramvaju.
Po njezinoj procjeni, poslije deset sati naveer u tramvaju se voze samo potencijalne ubojice.
Zato se valjda i sama glupo smijeila.
Marina mi je ve dulje vrijeme jako sumnjiva.
Moda je uz mene napokon dobila komplekse?
3. a) Mislim da sam joj to vrlo slikovito objasnio.
No uglavnom, primjeujem da se mijenja.
Posudila je knjigu u knjinici, ak ju je i itala.
Prije je mislila da HNK znai Hrvatsko narodno kino ili Hrvatski nogometni klub.
Napokon je shvatila da je rije o kazalitu.
Prije nego je otila gledati i sluati operu Nabuco, priala je o tome cijele dane.
Nije mi jasno to se dogaa.
ak me pitala to znai rije frustracija.
b) zavisno
4. Juraj mi je priznao da je zaljubljen u Anitu Groznicu ZAVISNO SLOENA
Pozvao ju je u kino, ali ona nije dola. NAZAVISNO SLOENA
Juraj je rekao da je to njezina taktika i strategija. ZAVISNO SLOENA
Skoro je slomio jezik dok je to izgovorio. ZAVISNO SLOENA
Sjetio sam se filmova o sazrijevanju gdje glavni junak ne plae. ZAVISNO SLOENA
Zna li da ja znam razliku izmeu Hipokrata i hipertenzije? ZAVISNO SLOENA
Doao sam kui i prihvatio se Robotka. NEZAVISNO SLOENA
5. a) Njihove se kose kao itno klasje zatalasaju, one spuste vez na koljeno.
b) Njihove se kose kao itno klasje zatalasaju i one spuste vez na koljena.
6. Tko ne zna da sam ja iz Rastuja.
Iao u Podvinje u kolu SLOENA
Zimsko jutro. JEDNOSTAVNA (neoglagoljena)
Mraz. JEDNOSTAVNA (neoglagoljena)
Sam idem iz sela. JEDNOSTAVNA
Prolazei kraj Glogovice smrznute, zaujem:
Pucketanje, rsak, lom JEDNOSTAVNA
K meni netko prilazi? JEDNOSTAVNA
Pomislim odmah na govor sinoni o kurjacima koji idu iz Bosne. SLOENA
Moje noge
U strahu
Potrae,
Bez osvrtanja
Do blizu Podrinja,
Gdje sam susreo mljekare, uplakan. SLOENA

46

Zavisno sloene reenice


Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Zavisno sloena reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje pojmova zavisno sloena reenica, glavna i zavisna sureenica,
prepoznavanje zavisno sloene reenice, razlikovanje glavne i zavisne sureenice te njihovog slijeda

Zadae
obrazovne zavisno sloena reenica, glavna sureenica, zavisna sureenica, uobiajen poredak, inverzija,
umetnuta reenica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na suosjeanje, meusobno razumijevanje i uzajamnu podrku
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) itanje polaznog teksta iz udbenika,
b) ponavljanje gradiva o nezavisno sloenim reenicama.
2. Najava teme
3. Obrada
zapaanje zavisno sloenih reenica
odnos sureenica u zavisno sloenoj reenici
zapaanje neveznikih rijei u ulozi veznika
poredak sureenica i pravila za pisanje zareza
4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
ispisivanje zavisno sloenih reenica iz odgovarajueg teksta iz itanke ili kojega djejeg asopisa

Plan ploe
Zavisno sloena reenica
Nezavisno sloena
zavisno sloena
sureenice su samostalne, jedna reenica je nadreena drugoj
ne ovise jedna o drugoj
glavna sureenica
zavisna sureenica dopunjava glavnu
sureenicu, izrie jedan njezin dio
(npr. subjekt, objekt...)
Jedva vuem ruksak koji je pun knjiga.
glavna sureenica zavisna sureenica obian slijed reenica
im uem u kolu, zahtijevaju mir i tiinu
zavisna sureenica glavna sureenica obratni

47

slijed (inverzija)
Moja prijateljica Martina, s kojom se esto druim, ne razumije moje ponaanje.
1. dio glavne sureenice zavisna reenica 2. dio glavne sureenice umetnuta zavisna
sureenica
zavisna sureenica moe biti u obinom, obratnom slijedu (inverziji), a moe biti umetnuta u glavnu
reenicu.
zarezom odvajamo zavisnu umetnutu sureenicu i sureenicu u obratnom slijedu

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Zavisno sloena reenica
1. a) predikata
b) dva
c) nezavisno i zavisno
d) glavnu i zavisnu
e) umetnuta, inverzija (obrnutom slijedu)
2. a) koraa, ne pada, a, NSR
b) ini se, pritie, da ZSR
c) nije bilo do razgovora, je prilazio koji, ZSR
d) pozdravio, nastavio, i, NSR
3. da ga torba na le]ima pritie zemlji, koji mu je prilazio nosei torbu u ruci
4. Znao je da bi trebao prestati gledati nebo osuto zvijezdama. Na radnom stolu koji je bio pretrpan
kojekakvim sitnicama nalazila se i otvorena biljenica. Od svih biljenica koje je posjedovao ta mu je bila
najmra. Tomica se oklijevao suoiti s tim udovitem kad god je to bilo mogue.
5. a) koja je gotovo sasvim sakrivena granama lipe i vrbe umetnuta re.
b) kao da nekog eka uobiajen poredak
c) Kako je vrijeme prolaziloinverzija
d) da e uskoro ugledati pisca uobiajen poredak
e) Kad se poeo sputati mrak inverzija#
Osnovna kola _________________________________________ Mjesto ______________
Ime, prezime i razred _________________________ Nadnevak ______________________
Broj bodova: ______________ / 14
Ocjena:__________________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika zavisno sloene reenice A


1. Podcrtaj zavisne sureenice i ispii im vrstu. Svaka tono oznaena sureenica nosi jedan bod.
Kopao Turin s Turkinjom kukuruze pa na podne otie Turin da napoji konja.
Nijesi li vidio tamo moga Muju koji je umro prije nekoliko mjeseci?
Onda Turkinja otie gdje joj se mu skinuo od vruine te uzme kesicu s novcima i to god
bude novaca u njoj, dade Eri da ponese Muji.
ini mi se ponekad rukama dodirujem zvijezde.
Tek to Ero zamakne uz potok, eto stie Turin.
A kad mu ena kae da je otiao uz potok, onda on bre bolje skoi na konja pa potjeraj uz potok.
Kamo ode taki i taki ovjek to je sad uao u vodenicu?
I tako im proe itavih pola sata dok se osvijeste i vide to je.
Ti si Muji poslala novaca da kupi kave i duvana.
Ui su mu mogao bi se od kie skloniti.

Rjeenja: A
da napoji konja, namjerna
koji je umro prije nekoliko mjeseci, atributna

48

gdje joj se mu skinuo od vruine, mjesna


to god bude novaca u njoj, objektna
da ponese Muji, namjerna
ponekad rukama dodirujem zvijezde, subjektna
tek to Ero zamakne uz potok, vremenska
kad mu ena kae, vremenska
da je otiao uz potok, objektna
to je sad uao u vodenicu, atributna
dok se osvijeste, vremenska
to je, objektna
da kupi kave i duvana, namjerna
mogao bi se od kie skloniti, predikatna
Osnovna kola _________________________________________ Mjesto ______________
Ime, prezime i razred _________________________ Nadnevak ______________________
Broj bodova: ______________ / 14
Ocjena:__________________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika zavisno sloene reenice A


1. Podcrtaj zavisne sureenice i ispii im vrstu. Svaka tono oznaena sureenica nosi jedan bod.
Tko eli plavu ruu, nek uje priu.
Bolje upueni u to rekli bi da je kraljeva ki i poalili se.
Nitko joj nije mogao pronai lijeka koji bi joj pomogao.
Mudrac kojeg su pozvali duboko ju je pogledao u oi.
Blizu su joj koji ju ele.
Odluio je da se vrati.
Mala se tratinica obradovala kao da je svanuo veliki blagdan.
Dobro je to ne znaju govoriti.
Kad je ujutro sunce granulo, on razabra evin ubor. Pjesma to ju je eva pjevala, bijae
puna tuge i alosti.

Rjeenja: A
tko eli plavu ruu, subjektna
da je kraljeva ki, objektna
koji bi joj pomogao, atributna
kojeg su pozvali, atributna
koji ju ele, subjektna
da se vrati, objektna
kao da je svanuo veliki blagdan, nainska
to ne znaju govoriti, subjektna
kad je ujutro sunce granulo, vremenska
to ju je eva pjevala, atributna

O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika B


49

1. Podcrtaj zavisne sureenice i ispii im vrstu.


Dohvatio bi iz Lojzine ruke i zaurlao strahovito, kako to moe samo nijem ovjek.
Pocrvenio je kad je shvatio njezino ruganje.
Ma zna on gdje ive ti graniarski istunci.
Moglo se uti zapljuskivanje mora ije se pustoi plaio.
Sada sam sigurna da si ti moj prijatelj.
Obitelj je iekivala sa zebnjom kad e doi kui.
Gdje on stane, tu trava ne raste.
Snaha zapovijedi starici neka joj donese snijega sa vrha litice.

Rjeenje
kako to moe samo nijem ovjek, nainska
kad je shvatio, vremenska
gdje ive ti graniarski istunci, objektna
ije se pustoi plaio, atributna
da si ti moj prijatelj, objektna
kad e doi kui objektna
gdje on stane, mjesna
neka joj donese snijeg sa vrha litice objektna

O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika C


1. Podcrtaj zavisne sureenice i ispii im vrstu.
Opasno je poeti se paati u taj ljudski osinjak.
Otpremi je, sine, otkud si je i doveo.
Film je bez ega ja ne mogu.
Brao moja i graani plemenitog varoa, doao je as da pokaemo svoju hrabrost.
Vrba je umorila spokojno, polako i tiho kao da se ba nita nije dogodilo.

Rjeenja
poeti se paati u taj ljudski osinjak, subjektna
otkud si je i doveo, mjesna
bez ega ja ne mogu, predikatna
da pokaemo svoju hrabrost, atributna
kao da se ba nita nije dogodilo, nainska

O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika D


50

1. Podcrtaj zavisne sureenice i ispii im vrstu.


Glavno je da smo mi svi na broju.
Prkosito je podigao glavu kao to obino ine ljudi velike asti i male pameti.
Jednostavno mi je godilo to je leao tako skriven od svijeta.
Dok ne bude rekla jasno zahtjeve, ja se odmaram.
Eva nije to misli o sebi.
Morat e nauiti ivjeti s injenicom da svoj ivotopis ne dajem svakome.

Rjeenja
da smo mi svi na broju, subjektna
poto je svrio puku kolu, vremenska
kao to obino ine ljudi velike asti i male pameti, nainska
to je leao tako skriven od svijeta, subjektna
dok ne bude rekla jasno, vremenska
to misli o sebi, predikatna
da svoj ivotopis ne dajem svakome, atributna

51

Predikatna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Predikatna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: ponavljanje i utvrivanje znanja o imenskom i glagolskom predikatu, usvajanje
znanja o mogunosti izricanja predikata zavisnom sureenicom, prepoznavanje i primjena predikatne reenice.

Zadae
obrazovne imenski i glagolski predikat, predikatni skup, predikatna sureenica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja.
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na bliskost i povezanost s lanovima obitelji.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: metoda itanja, tumaenja, pisanja, upuivanja, dijalog

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) razgovor o temeljnom reeninom dijelu predikatu
b) razgovor o tome kako se uenici osjeaju, to bi eljeli raditi nakon povratka iz kole
2. Najava teme i itanje stripa
3. Obrada utvrivanje znanja o imenskom i glagolskom predikatu,
zapaanje zavisnih sureenica u stripu
preoblika zavisne sureenice u jednu rije ili skup rijei
sluba zavisne sureenice
uoavanje veznika u predikatnim reenicama
mjesto predikatne sureenice u zavisno sloenoj reenici
neoglagoljene reenice
4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Predikatna reenica
predikat je temeljni reenini dio
razlikujem glagolski i imenski predikat
glagolski predikat izriemo glagolom u bilo kojoj osobi i vremenu
Stigao sam. Idemo ruati. Ii e u etnju.
imenski predikat izriemo pomonim glagolom biti i imenicom, pridjevom, brojem
Dan je lijep. Ruak je ukusan. Ja sam odlino.
predikat moemo izrei i zavisnom predikatnom sureenicom
Dan je da ljepi ne moe biti.
Ruak je da prste polie.
Ja sam da bolje ne mogu biti.

52

predikatne sureenice najee povezujemo veznikom da i odnosnim zamjenicama


nikada ih ne odvajamo zarezom

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Predikatna reenica
1. a) temeljni, reeninim
b) glagolom, glagolski
c) imenicom, zamjenicom, pridjevom, brojem, imenski
d) predikatnom
2. a) su najmarljivije
b) je prekrasno
3. a) da
b) ne c) da
d) ne e) da
4. a) One su da marljivije ne mogu biti.
b) Vrijeme je da ljepe ne moe biti.
5. c, e

53

Subjektna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Subjektna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice : ponavljanje i utvrivanje znanja o mogunostima izricanja subjekta,
prepoznavanje subjekta i subjektnoga skupa, usvajanje znanja o mogunosti izricanja subjekta zavisnom
sureenicom, prepoznavanje i primjena subjektne reenice.

Zadae:
obrazovne pronalaenje subjekta u reenici, subjektnog skupa, prepoznavanje reenice s neizreenim
subjektom, besubjektne reenice i subjektne sureenice, pisanje zareza u subjektnoj reenici.
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema drutvu
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje pravilnoga odnosa prema radu.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) prema polaznim pitanjima iz udbenika
b) razgovor o znaenju narodnih poslovica
Tko rano rani, dvije sree grabi, Tko umije, njemu dvije
c) ponavljane o mogunostima izricanja subjekta.
2. Najava i itanje metodikoga predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada
utvrivanje znanja o subjektu:
izricanje subjekta jednom rijeju, skupom rijei, vrste rijei u ulozi subjekta, neizreeni subjekt,
besubjektne reenice
zapaanje i definiranje subjektnih reenica
veznici u subjektnim reenicama
definiranje pravila o pisanju zareza u subjektnim reenicama
5. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Subjektna reenica
S

subjekt najee izriemo:jednom rijeju (im. ili zamj. u N): Ivan je vrijedan. On je ustao.
S

54

skupom rijei: Koko u Parizu je djeji roman.


zavisnom subjektnom Tko rano rani, dvije sree grabi.
sureenicom:
Tko je lakom, nee ii na izlet.
subjektnu reenicu u inverziji odvajamo zarezom
reenice s neizreenim subjektom: Uranili smo. Radim cijelo jutro.
(mi)

(ja)

besubjektne reenice: Spava mi se. Grebe.

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Subjektna reenica

1. a) subjektnom
b) imenicom, zamjenicom
c) tko, to
d) zarezom
2. a) reenica s izreenim subjektom
b) re. s neizreenim subjektom
c) reenica s vie subjekata
d) besubjektna reenica
3. a) koji mnogo uti
koji
b) to smo oekivali
to
c) tko ti je pomogao
tko
d) da je povijest uiteljica ivota
da
e) tko putuje prema istini
tko
4. a) tri
b) a, d, e
5. a) Po svemu se osjea da je danas blagdan.
b) Tko je zarobljen, sanja o slobodi.
c) Koji su marljivi, bit e nagraeni.
d) Cijelo se jutro uje kako fijue vjetar.

NASTAVNI LISTI
zricanje predikata i subjekta
Predikat je temeljni reenini dio. Razlikujemo glagolski i imenski predikat. Glagolski se predikat
sastoji samo od glagola, a imenski predikat sastoji se od pomonog glagola biti i koje neglagolske
rijei: imenice, zamjenice, pridjeva, broja. Predikat moemo izrei i predikatnom sureenicom koja
se u glavnu sureenicu uklapa na mjesto predikata.
Subjekt odgovara na padeno pitanje za nominativ. Moemo ga izrei jednom rijeju, skupom rijei
ili subjektnom sureenicom. Ona kao i subjekt odgovara na pitanje za nominativ.
1.

Prva ljubav
Prva je ljubav ista
ko zora.
Neto se u tebi lijepo
probudi.
Sanjari budan i
prve pjesme pie.
Ko sunce blista.
Pie i dnevnik
i dugo
ga poslije lista.
Brz si ko vjetar,

55

ko ptica leti.
Ali kad odraste,
jedva da se sjeti.
Ueniki rad

a) U toj je pjesmi glagolskih i imenska predikata.


(broj)

(broj)

b) Ispii imenske predikate.


c) Glagolski predikati izreeni su: a) perfektom, b) prezentom, c) infinitivom.
2. U pjesmi prevladavaju:
a) reenice s izreenim subjektom,
b reenice s neizreenim subjektom,
c) besubjektne reenice.
3. Napii jednu:
a) neoglagoljenu reenicu ,
b) besubjektnu reenicu ,
c) reenicu s neizreenim subjektom .
4. U sljedeim reenicama podcrtaj zavisne sureenice.
a) Izloba je da ljepa ne moe biti.
b) Domaini su da bolje ne moe poeljeti.
c) Humanost je kad pomae drugima.
5. a) Zavisne sureenice u 4. zadatku uvrtene su na mjesto glavne sureenice pa ih
nazivamo sureenicama.
6. a) Malo vrijedi tko se sam hvali.
b) Dobro ivi komu je maleno dosta.
c) Koji je brzoplet, srlja u propast.
d) Tko nita nema, bezbrino ide putem.
U tim su reenicama podcrtane zavisne sureenice koje su u slubi .
7. Sureenice Koji je brzoplet, Tko nita nema odvojili smo zarezom jer su u .

RJEENJA ZADATAKA S NASTAVNOG LISTIA


Izricanje predikata i subjekta
1. a) 9, 2
b) je ista, brz si
c) b
2. b
3. npr.
a) Vatra! U pomo!
b) Grebe.
c) Nadao se brzom rjeenju problema.
4 da ljepa ne moe biti
... da bolje ne moe poeljeti
kad pomae drugima
5. predikata, predikatnim
6. subjekta
7. inverzija

56

Objektna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Objektna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: definiranje i prepoznavanje izravnog i neizravnog objekta, uoavanje,
prepoznavanje i imenovanje objektne reenice, pisanje zareza u objektnoj reenici, preoblika upravnoga govora
u objektnu reenicu.

Zadae
obrazovne izravni i neizravni objekt, izricanje objekta zavisnom sureenicom, pisanje zareza u objektnoj
reenici
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i drugima
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, rad na tekstu, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) uenici dopunjavaju reenicu Obeavam da
b) analiza domae zadae u kojoj su uenici na odgovarajuem tekstu odredili izravne i neizravne objekte.
2. Najava i itanje metodikoga predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada
zapaanje i definiranje objektnih sureenica
utvrivanje znanja o izravnom i neizravnom objektu
najei veznici u objektnim reenicama
preoblika upravnoga govora u objektnu reenicu
definiranje pravila o pisanju zareza
5. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Objektna reenica
objekt je dodatak glagolu kojim izriemo predmet glagolske radnje
razlikujemo izravni i neizravni objekt
prijelazni glagoli otvaraju mjesto izravnom objektu: Govori istinu. Zaboravi strah.
Objekt moemo izrei i objektnom sureenicom koja se prema glavnoj sureenici odnosi kao objekt.

57

to?

Obeaj
Vjeruj
Sluaj

da e pomagati drugima.
kako e drugi pomoi tebi.
to drugi govore.

glavna sureenica

zavisna objektna sureenica

upravni govorneupravni govor


Rekao je: Pomagat u drugima. Rekao je da e pomagati drugima.
preoblikom upravnog govora u neupravni nastat e objektna reenica
objektne reenice odvajamo zarezom kad su u inverziji i kad se nabraja vie
zavisnih sureenica:
to drugi govore, sluaj paljivo.
Obeaj da e pomagati drugima, da e se radovati tuem uspjehu, da e zaboraviti pogreke prolosti.

NASTAVNI LISTI
Izricanje objekta
Objekt je glagolski dodatak kojim izriemo predmet radnje, najee ga izriemo imenicom ili
zamjenicom u bilo kojem padeu, osim nominativa i vokativa, a moemo ga izrei i objektnom
sureenicom.

Otvori srce
Kao kad lijepu
otvori knjigu
i kad je itajui
polako lista,
tako prijatelju
najboljem
srce svoje malo
otvori.
kai mu to te titi,
kai mu to te mui,
pomogni mu ako
teko ui.
Kai mu tiho
sve tajne svoje,
sasluaj i ti
tajne njegove.
Podijeli s njim
igru,
podijeli i tugu,
i smijeh
i radost.
Podijeli s njim
nestanu mladost.
1. Ispii iz pjesme Marine Car izravne objekte izreene:
a) imenicom
,
b) zamjenicom .

58

2. U pjesmi je podcrtana zamjenica mu. Ona ima slubu:


a) izravnog objekta, b) neizravnog objekta, c) prilone oznake.
3. U pjesmi se nalaze i dvije objektne reenice. Ispii ih.

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Izricanje objekta
1. a) knjigu, srce, tajne, tajne, igru, tugu, smijeh, radost, mladost
b) je, te, te
2. b
3. Kai mu to te titi,
kai mu to te mui

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Objektna reenica
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

glagolu, predmet
jednom, skupom, objektnom
objektna
izravni objekti: povjerenja, lice, blagost, rijei
neizravni objekti: zdravlju, srei, danu, izazovima, sebe, sposobnosti, plemenitost, dobrotu, roditeljima,
brai, sestrama, prijateljima, starijima
Najprije nam govore kako nisu vane ocjene ve znanje. Upozoravaju nas da ne uimo za druge, nego za
sebe. Objanjavaju nam da su i trojke i etvorke, a ne samo petice, dobre ocjene Tada me upozoravaju
kako je uenje moj jedini posao, da sam se mogla malo vie potruditi
a) Roditelji esto govore da je uenje moj jedini posao.
b) Pred prijateljima ponavljaju kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje.
a) da je uenje moj jedini posao
b) kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje
b)

59

Atributna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Atributna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: utvrivanje i proirivanje znanja o pridjevskom i imenikom atributu, uoavanje,
prepoznavanje i imenovanje atributne reenice, pisanje zareza u atributnoj reenici

Zadae
obrazovne pridjevski i imeniki atribut, izricanje atributa atributnom sureenicom, pisanje zareza u
atributnoj reenici
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje ustrajnosti, temeljitosti i sustavnosti u radu
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) sat moemo zapoeti pitanjem Kako e izgledati ivot na Zemlji 2050. godine?
b) rjeavanje prvog zadatka na nastavnom listiu
c) analiza domae zadae npr. opis osobe, opis prostora
2. Najava i itanje metodikoga predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada
zapaanje zavisnih sureenica koje su uvrtene na mjesto atributa
utvrivanje i ponavljanje znanja o atributu
prouavanje atributnih reenica i preoblike u
jednostavne reenice
veznici u atributnim reenicama
definiranje pravila o pisanju zareza
5. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Atributna reenica
atribut

atribut

60

U bliskoj budunosti rabit emo neobina raunala.


koja e sama upravljati
Koristit e se raunala

KAKVA?

zav. sure.

im.

samoupravljaka
atribut

Znanstvenici su napravili zid

KAKAV?

im.

koji ima osobine ivih bia.


zav. sure.

s osobinama ivih bia


atributni skup

Atribut izriemo:

jednom rijeju
skupom rijei
atributnom sureenicom.

Zid, koji su nazvali biowall, posjeduje neobina svojstva.


umetnutu atributnu sureenicu odvajamo zarezom kao i naknadno dodanu sureenicu

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Atributna reenica
1. atributi, imenske, pridjevske, atributne
2. atributa
3. a) pridjevski atributi: visoka uta, zabranjena, zlatna, modra, prva imenski atributi: sunca, predaka
b) zamjenice, pridjevi, brojevi
imenica u genitivu
4. a) u koje nije dobro vjerovati
b) koja nitko ne moe zamijeniti
c) koji nikoga ne poteuje
d) koja poniava ovjeka
e) koje neprestano istjeruje mladice
5. imenice, atributnoj
6. atributi: bjeloglavi, najveih, uginulim, krkim, najvee, bjeloglavi, neba, ptije
atributni skupovi: naega neba, svoje vrste, na oblinjim strmim
atributne sureenice:... koje lete, koje pronalaze na krkim panjacima, koje nazivaju vladarima neba,
ija su gnijezda na strmim liticama, koje su okovane u ptije perje

NASTAVNI LISTI
Izricanje atributa
Atribut je reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica. Atribut moemo izrei jednom
rijeju: pridjevom, zamjenicom, brojem (pridjevski atribut) ili imenicom u genitivu (imeniki
atribut), skupom rijei te zavisnom sureenicom.

1. a) Dopuni li imenice odgovarajuim pridjevima, dobit e naslove knjievnih djela za djecu.


Iva zemljopis vrata
princ kraljevi top
svirale planet danci
b) Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se .
2.

Sliice
61

Kroz gustu maglu


sjaje se ute svjetiljke.
Golub se skrio
u toranj stare katedrale.
Iz daljine dopiru
glasna aputanja Orljave.
Vjetar ljulja mrzle grane
U pustom parku moga grada.
Ueniki rad

a) U tom uenikom radu deset je atributa. je pridjevskih i su


(broj)

imenika atributa.

(broj)

b) Preoblikuj imenike atribute u pridjevske.


3.

Ima bia
Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti:
Ona dolaze ko pjesma, koju smo negdje zaboravili.
Ona su san bez kojeg smo umirali
Ako ih izgubimo, sve smo izgubili.
Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti.
Anka Petrievi

a) U pjesmi Anke Petrievi ________ je zavisno sloenih reenica.


b) Podcrtaj atributne reenice i zaokrui veznike u njima.
c) Odaberi u pjesmi jednu atributnu reenicu i preoblikuj je u jednostavnu.

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Izricanje atributa
1. a) Nevidljiva, Veseli, Zabranjena, Mali, Sretni, Griki, Srebrne, Ljubiasti, Zlatni
b) atributi
2. a) 7, 3
b) katedrale, Orljave grada
3. a) 5
b) Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti:
Ona dolaze ko pjesma, koju smo negdje zaboravili.
Ona su san bez kojeg smo umirali
Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti.
c) npr. Ima nezamjenjivih bia.

62

Mjesna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Mjesna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: utvrivanje i proirivanje znanja o mogunostima izricanja mjesta radnje mjesnim
prilonim oznakama i mjesnim reenicama

Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake mjesta i mjesne reenice, preoblika prilone oznake mjesta u
mjesnu sureenicu, pravilno pisanje zareza u prilonim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja.
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje ljubavi prema putovanjima koja nas obogauju i ire nae vidike.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, pokazivanje

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) analiza domae zadae na temu: Putovanje snova, Posjetili smo
b) stvaranje problemske situacije pomou pitanja Gdje je tvoja biljenica?, Kamo sam stavila udbenik?
2. Najava teme i itanje metodikoga predloka
3. Obrada
zapaanje mjesnih prilonih oznaka i zavisnih sureenica u tekstu
ponavljanje o mjesnim prilonim oznakama i vrstama rijei kojima ih izriemo
zapaanje i analiza mjesnih reenica
veznici u mjesnim reenicama
pisanje zareza
razlikovanje mjesnih i objektnih reenica
4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaa zadaa


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Mjesna reenica
POM

Idem daleko.
prilog

POM

Idem u
prijedlog,

nepoznate
pridjev,

krajeve.
imenica u akuzativu

prilone oznake mjesta najee izriemo mjesnim prilozima i skupom rijei kojem je jezgra imenica u
odreenom padeu

63

Kamo?

Gdje?

Idem gdje jo nitko nije bio.Gdje su rijetki boravili, boravit u ja.


mjesna sureenica

mjesna sureenica u inverziji

mjesto glagolske radnje moemo izrei i mjesnom reenicom


zarezom odvajamo umetnute mjesne sureenice te sureenice u inverziji i u nizu

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Izricanje mjesta
1. prilonom oznakom mjesta, mjesnom
2. a) izmeu grebena i obale
b) iz pliaka
Odakle?
c) na greben
Kamo?
d) na klisurama
Gdje?

Kamo?

3. tuda prilog, izmeu obale i luice prijedlog, im. u G, veznik, im. u G, pokraj brodogradilita
prijedlog, im. u G, prema kamenim kuama prijedlog, pridjev u L, im. u L
4. a) est, dvije
b) Konstruktori ele sagraditi grad gdje jo nikada nitko nije gradio. Za 20 godina ljudi e hodati kuda
su stoljeima plovili brodovi.
5. a) Vratili smo se odakle smo i poli.
b) Gdje smo prije ljetovali, ljetovat emo i ove godine.
c) Idemo gdje nam cilj.
6. c)

NASTAVNI LISTI

Izricanje mjesta
Prilone oznake mjesta najee izriemo mjesnim prilozima i skupom rijei kojem je jezgra imenica
u odreenom padeu. Zavisna sureenica koja se u glavnu sureenicu uklapa na mjesto prilone
oznake mjesta zove se mjesna reenica. Najee je povezujemo mjesnim prilozima: gdje, kamo,
kuda, odakle, dokle. Zarezom odvajamo mjesne suvreenice u obrnutom slijedu, umetnute mjesne
sureenice i mjesne sureenice u nizanju.

1.

Prozori
Sanjam zelene prozore u tihoj luci
u kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje laje pas, vrlo daleko. Cesta eka
pred kuom nestrpljiva. Konj zlatne grive re
u zazidanom dvoritu. Nema vjetra.
Ako se popnem na toranj, vidjet u okruglo nebo
niske, niske oblake. Jednu lastu i dim parobroda.
Jo dalje, svijet e biti velik, udan.
Pod crvenim balkonom veer na ruama poiva.

64

Vesna Parun

a) Podcrtaj u pjesmi V. Parun prilone oznake mjesta.


b) Ispii prilone oznake mjesta izreene mjesnim prilozima.

2.

Ljubavna pjesma
Gdje nisi ti i tvojih oiju sjaj,
tamno je meni.
I uz jasno treperenje svijea,
tamno je meni.
I kraj tihog plamena stada,
tamno je meni.
Tamo gdje mjesec i zvijezde sjaju,
tamno je meni.
Sunana svjetlost samo me ranjava,
tamno je meni.
Gdje tebe nema i tvojih oiju,
tamno je meni.
Bhatrihari

a) U pjesmi staroindijskog pjesnika Bhatriharija tri su reenice zavisno sloene. Podcrtaj ih.
b) Zavisne sureenice nalaze se:
a) u uobiajenom poretku,
b) u obrnutom slijedu,
c) umetnute su u glavnu sureenicu.
c) U tim reenicama zavisne sureenice izriu radnje glavne sureenice.
d) Ispii iz pjesme prilonu oznaku mjesta.

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Izricanje mjesta
1. a) negdje, vrlo daleko, pred kuom, u zazidanom dvoritu, na toranj, jo dalje, pod crvenim balkonom,
na ruama
b) negdje, vrlo daleko, jo dalje
2. a) Gdje nisi ti i tvojih oiju sjaj, tamno je meni.
Tamo gdje mjesec i zvijezde sjaju, tamno je meni.
Gdje tebe nema i tvojih oiju, tamno je meni.
b) b
c) mjesto
d) kraj tihog plamena

65

Vremenska reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Vremenska reenica
Cilj obrade nastavne jedinice utvrivanje i proirivanje znanja o mogunostima izricanja vremena radnje
vremenskim prilonim oznakama i vremenskim reenicama

Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake vremena i vremenske reenice, preoblika prilone oznake vremena
u vremensku sureenicu, preoblika glagolskog priloga u vremensku sureenicu i obratno, pravilno pisanje
zareza u vremenskim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje radnih navika i pravilnoga odnosa prema radu
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) razgovor o tome kada su uenici prvi put sami kuhali,
b) moemo zapoeti reenicu koju e uenici dovriti npr: Kad imam vremena, im se probudim
2. Najava i itanje metodikoga predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada utvivanje i proirivanje znanja o prilonim oznakama vremena
zapaanje i definiranje vremenskih reenica
preoblike vremenskih sureenica
definiranje pravila o pisanju zareza
5. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domau zadau


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Vremenska reenica
POV

POV

Odavno me zanima kuhanje.

Prolo ljeto poeo sam kuhati.

(Kada?)
Kad je dola teta iz Zagreba, nauio sam pei palainke.
zavisna sure.

glavna sure.

vremenska sureenica

66

gl. prilog proli


Saznavi za moje kuharske sposobnosti, mnogi su me hvalili.
Kad su saznali za moje kuharske sposobnosti, mnogi su me hvalili.
vremenska sureenica

vrijeme glagolske radnje najee izriemo prilonom oznakom vremena i vremenskom reenicom
preoblikom glagolskoga priloga nastaje vremenska sureenica
zarezom odvajamo vremenske sureenice u inverziji, u nabrajanju i u naknadnom dodavanju

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Vremenska reenica
1. prilonom oznakom vremena i vremenskom reenicom. kada, otkada, dokada,
2. jutros prilog, tijekom podneva im. u I i G, sada prilog
3. a) est
Kada u glavi uje zvon, kad na klupu crta srca, kad pocrveni u licu, kad ti srce bre kuca, kad
se zvijezde nebom prospu, kad sklopi snene oi,
b) inverziji, nabrajanju
c) u tom nonom zagrljaju ti ga sanja cijele noi.
d) POM u glavi, na klupi, u licu, nebom, u tom nonom zagrljaju,
PON bre,
POV cijele noi
4. a) Dok sam se igrao loptom, razbio sam staklo na susjedovoj kui.
b) im se to dogodilo, pobjegao sam kui.
c) Kad sam doao, sakrio sam se u svoju sobu.
5. POV: u slobodno vrijeme, svakodnevno, prije vonje, nou, uvijek, uvijek, tek tada, nakon navrene
devete godine ivota,
vremenske sureenice: kad se poelite malo razgibati, kada se vozi s prijateljima, kada cestu prelaze
starije osobe i djeca, kad prelazi preko pruge na nezatienom prijelazu, im naie na guvu ili na opasnu
sitaciju na cesti, dok ne prijee opasni dio puta, sve dok pretjecanje ne zavri, im je pretjecanje zavreno,
tek kad poloi vozaki ispit, kad stavi kacigu na glavu.

NASTAVNI LISTI
Izricanje vremena
Vrijeme vrenja glagolske radnje izriemo prilonom oznakom vremena koja odgovara na
pitanja: kada?, otkad?, dokad? te zavisnom sureenicom koja se u glavnu sureenicu uklapa na
mjesto prilone oznake vremena. U vremenskim reenicama najei su veznici vremenski prilozi:
kad(a), dok, im, otkad(a), dokad(a) te vezniki skupovi: prije nego, prije to, tek to
Zarezom odvajamo vremenske sureenice u obrnutom slijedu, u naknadnom dodavanju ili u
nizanju.

1. Pokraj sljedeih reenica napii ime je izreeno vrijeme gl. radnje: jedna rije, skup rijei, zavisna
sureenica.
a) Jutros je sva okolica osvanula bijela i netaknuta.
b) Cijelu je no padao gusti snijeg.
c) Ni tijekom dana nije prestajalo snijeiti.
d) Kad je pala no, sve je poprimilo bajkoviti izgled.
e) Uivali smo u ljepoti zimske arolije prije nego smo otili na spavanje.
2. Zavisne reenice iz 1. zadatka preoblikuj u jednostavne.

3.

67

Moj aneo uvar


Svaku veer, kada idem na spavanje, on me doe uvati.
Pitate se: tko je to? Moj aneo uvar. Tjera zle sne i none more i uva me od zlih ljudi.
No nije on sa mnom samo kad spavam. Stalno me dri za ruku. im krenem u kolu, ide sa mnom.
U klupi mi esto pomae da bolje rijeim kontrolni. uva me i kad idem preko ceste.
Vjerujem da on postoji i da svatko ima svog anela uvara koji ga uvijek prati.
Ueniki rad

a) Vremenske reenice podcrtaj ravnom crtom, a prilone oznake vremena isprekidanom.


b) Ispii prilone oznake vremena i odredi kojom su vrstom rijei izreene.
POV

vrsta rijei

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Izricanje vremena
1. a) jedna rije
b) skup rijei
c) skup rijei
d) zavisna sureenica
e) zavisna sureenica
2. Na veer je sve poprimilo bajkovit izgled.
Uivali smo u ljepoti zimske arolije prije spavanja.
3. a) kad idem na spavanje, kad spavam, im krenem u kolu, kad idem preko ceste
POV: svaku veer, stalno, esto, uvijek
b) svaku veer
zamjenica i imenica
stalno, esto, uvijek
prilozi

68

Nainska reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Nainska reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavati prilone oznake naina i nainske reenice, imenovati vrste rijei u
ulozi nainske prilone oznake, znati preobliiti prilonu oznaku naina u nainsku sureenicu, pravilno pisati
zarez u nainskoj reenici.

Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake naina i nainske reenice, preoblika glagolskoga priloga sadanjeg
u nainsku sureenicu i obratno, pravilno pisanje zareza u nainskim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) ponavljanje gradiva o prilonim reenicama,
b) razgovor o romanima D. J. Buimskog.
2. itanje metodikoga predloka i najava teme
3. Obrada zapaanje i analiza prilonih oznaka naina
otkrivanje gl. priloga sadanjih u ulozi prilone oznake naina
zapaanje i analiza nainskih reenica
pisanje zareza
4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaa zadaa


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnih listia

Plan ploe
Nainska reenica
PON (prilog)

nain glagolske radnje izriemo

jednom rijeju
lagano se njie.
skupom rijei
Ljulja se u blagom ritmu.
nainskom sureenicom
Zanjie ruku kao da dirigira.
nainska sure.

Kao da dirigira, podigao je ruku.

69

Kos je pjevao kako je djeak samo sanjati mogao, kako je oduvijek prieljkivao
Djeak je, kao da ga kos razumije, dirigirao rukama.
nainske reenice u obrnutom slijedu, nizanju i umetnutom poretku odvajamo zarezom

NASTAVNI LISTI
Izricanje naina
Prilone oznake naina izriu nain vrenja glagolske radnje i odgovaraju na pitanje kako? Izriemo
ih jednom rijei (prilogom), skupom rijei. Zavisna sureenica koja se u glavnu sureenicu uklapa na
mjesto prilone oznake naina zove se nainska reenica. U nainskim reenicama najei su
veznici: kako, kao da, kao to.
1.

Uspinjaa
ini mi se kao da ide
sama od sebe
Ili da je debela ica ne vue
gore, dolje
Tek malo cvili, malo zagrebe
pa zajaue
Onda se potiho onako bez volje
uvue
Meu ljude i kue.
Miroslav Slavko Maer

U pjesmi Miroslava Slavka Maera podcrtane su prilone oznake naina, no potkrale su se pogrjeke.
Pronai ih i objasni. ______________________________________________________
_______________________________________________________________________
2.

Kako se pie pjesma o domovini


Potrai rijei koje voli,
reci ih onome koga voli.
Neka to budu obine rijei,
izgovori ih kao to die.
Kao da hoda ulicom nepoznata
imena,
Kao da jo nema imena trg,
.
Pjesma o domovini pjeva se stojei,
Ustima koja plau
I rukama koje grle.
Zvonimir Golob

a) U pjesmi Zvonimira Goloba su nainske sureenice. Podcrtaj ih.


(broj)

b) U pjesmi se nalazi i jedna prilona oznaka naina koja je izreena:


a) prilogom, b) prijedlogom i imenicom, c) glagolskim prilogom sadanjim.

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Izricanje naina
70

1. Malo je POK, a ne PON. Onda je POV, treba oznaiti i onako bez volje jer je to PON.
2. a) 3,
kao to die, kao to hoda ulicom nepoznata imena, kao da jo nema imena trg
b) c

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Nainska reenica
1. a) prilona oznaka naina, kako
b) kako, kao da, kao to.
c) uobiajenom poretku
2.
PON: potvrdno, teatralno, u blagom luku, naglo, veselo, kao gazela snimljena u usporenom kretanju,
visoko iznad panja, na vrcima prstiju
nainske sureenice: kao da guta neku sumnjivu hranu, kao da mu je gramofon u trbuhu, kako
samo on to zna, kao da je uzeo zalet,
3. a) kako su najbolje znali. nainska
b) kako e stii na vrijeme. objektna
c) Kako su ih savjetovali nainska
d) kao da nikad nita nisu doivjeli. nainska
e) kako je sve zavrilo. objektna
4. Prilone oznake naina preoblikuj u nainske sureenice.
a) kao da je kip.
b) kao to izgleda klupko vune.
c) kako su ga i prije radili.
5.
Kad su saznali za Martinove sposobnosti, poeli su ga ucjenjivati. Nije mu bilo jasno to se dogaa,
kako je nanizao nekoliko negativnih ocjena, zato mu se ne javlja Veronika. On, koji je uvijek imao
spreman odgovor na svako pitanje, sad je najednom bio potpuno zbunjen. Odluio je, pun strpnje,
potraiti Veroniku Ulazei u kolski hodnik, ugledao ju je. Bila je blijeda i inilo se kao da je
neispavana. Kad ga je ugledala, pritrala mu je i grevito ga uhvatila za ruku. Drei se vrsto za ruke,
spustili su se u kolsko dvorite.
6. a) Vremenske sureenice: Kad su saznali za Martinove sposobnosti, Kad ga je ugledala
b) Subjektne reenice: to se dogaa, kako je nanizao nekoliko negativnih ocjena, zato mu se ne javlja
Veronika
c) Atributna sureenica: Koji je uvijek imao spreman odgovor za svako pitanje

71

Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici


Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Cilj obrade nastavne jedinice: utvrditi i usustaviti znanje o pisanju zareza

Zadae
obrazovne pravopisna naela za pisanje zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost
funkcionalne razviti sposobnost primjene pravopisnih pravila
odgojne stjecanje jezine kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, iva rije, prozirnica, ploa
Oblici rada: elni, pojedinani, u skupinama
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, samostalnog rada

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija uenici itaju i objanjavaju znaenje reenica Tko pjeva, zlo ne misli. Tko pjeva zlo, ne
misli.
2. itanje metodikoga predloka i najava nove udbenike jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada rad u skupinama, tri skupine prema udbeniku prouavaju dijelove pod 1, 2 i 3.
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u radnoj biljenici

Plan ploe
Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Zarez je razgodak kojim se razgraniuju reenini dijelovi radi lakega itanja i razumijevanja napisanoga
u okviru jedne reenice.
Osnovna naela pisanja zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost.

RJEENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJENICE


Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
1. razgodak, reenini dijelovi, jedne reenice
2. a) naknadno dodano
b) nabrajanje
c) umetnuta reenica
d) ispred suprotne reenice
e) umetnuta reenica
f) vokativ
g) uzvik

72

h) opozicijski skup
3. a) Kad pomahnita, Drava ne pita
to radi, esto ne pazi,
b) jesu li polja, jesu li ita
c) PON: kao drogirana, kao pijana
d) bearina stara
4. Ogledalce, ogledalce
Uvalih se u meki naslonja uzeh ogledalo u ruke i
Ogledalce, ogledalce, reci mi tko je u ovom trenutku na cijelome svijetu najizbezumljenija,
najraspameenija, najobezglavljenija Pigica?
Ogledalo uti. Glasno pitam i upuujem pitanja ravno sebi u facu.
Tko si, to si, kamo jurca?
Juer dolazi iz kole i bez uvodnih rijei, bez pripreme terena, kao da sam ja stup soli:
Kilnut u se! zavapi.
A meni se podrezae, otpilie noge ispod koljena i zamalo se skljokah na netom oprani tepih. ()
Molim da to bude sa stilom! Znam jedan vrlo surov, matovit i nesvakidanji nain. Otputuje u Egipat,
baci se u rijeku Nil i proguta te nilski krokodil! Vidi, ak se i rimuje. ()
Nemoj, Pigi, ja sam stvarno u stranoj kom, groznom bedu.
A ja sam u totalnom neredu. Da se, za promjenu, ja malo tebi jadam? primijetim onako usput, premda
znam da neu doi tako lako na red. to se dogodilo? Ili, bolje, to se nije dogodilo?
I nije doao pred kolu, a obeao je. mrc, mrc i rasplae se kao rodna godina. ()
Zamisli, svaki je dan sa svojim dekima. Svaki dan, a za mene ima vremena samo petkom i subotom.
Pa, dragica moja, ti i ne izlazi drugim danima, osim toga ni torta se ne jede svaki dan.
B. Kalauz: uj, Pigi, zaljubila sam se

73

Samoznane i suznane rijei


Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Samoznane i suznane rijei

Redni broj sata

Cilj obrade nastavne jedinice: poticanje na razvijanje kulture usmenog izraavanja i pravilnog naglaivanja
rijei, razvijanje svijesti o vanosti poznavanja pravopisnih i pravogovornih pravila
Zadae: obrazovne razlikovanje samoznanih i suznanih rijei, naglasnica i nenaglasnica prednaglasnica i
zanaglasnica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija: prema udbeniku
2. Najava teme i itanje metodikog predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada uoavanje samoznanih i suznanih rijei
definiranje izgovorne cjeline
definiranje naglaska
uoavanje nenaglasnica
prednaglasnice
zanaglasnice
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa nastavni listi

Plan ploe
Samoznane i suznane rijei
- samoznanice imaju samostalno znaenje, mogu stajati same
- suznanice nemaju samostalno znaenje, ne mogu stajati same, ve se pridruuju samostalnim vrstama
rijei
Meni su / rekli / da grijeim / u naglasku.

izgovorne ili naglasne cjeline

74

zanaglasnica
prednaglasnice
Razlikujemo naglaene i nenaglaene rijei.
Naglaene rijei ili naglasnice imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasnu ili izgovornu cjelinu.
Nenaglaene rijei ili nenaglasnice nemaju svog naglaska i u izgovoru se veu uz naglasnice i s njima tvore
naglasnu cjelinu.
Nenaglasnice:
prednaglasnice
Priaj / sa mnom! (samnom) Ne tuguj! (netuguj)
zanaglasnice
Stigli su. (stiglisu) Ui li / redovito? (uili)
Biljeke

Rjeenja zadataka u radnoj biljenici


1. a) samoznane rijei
b) suznane
2. naglaene i nenaglaene
3.naglasak, naglasnu
4. naglasak, naglasnicu
5. prednaglasnice, zanaglasnice
6. zanaglasnice
7. a) sam, si, je, smo, ste, su
b) u, e. e, emo, ete, e
8. odvojeno
9. sastavljeno ili rastavljeno
10. U drugome / opet / gradu
sretoh / jarca / kod / brijaa.
Brije / jarac /sijedu / bradu
i gotovim / odmah / plaa
- Usred / svijeta / ree / tog,
ponajvie / vrijedi / rog!
11. Sretoh, potom, lisca uta
sred ulice neke uske
gdje bezbrino, tiho luta
ispod ruke vode guske.
Tu sam ree samo gost,
stoga drim strogi post.
12. ima li , ne kupujem, jesi li , da te

75

Odnosi meu rijeima


Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Odnosi meu rijeima
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati sinonime i antonime, usvojiti tipine primjere sinonima i
homonima, znati nainiti antonim od zadane rijei, nauiti ih pravilno upotrebljavati u usmenom i pisanom
izraavanju.

Zadae
obrazovne prepoznavnje sinonima i antonima, otkrivanje antonima imenicama, glagolima, pridjevima,
prilozima, zamjenicama, prijedlozima, usklicima i esticama
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezinu
analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga miljenja i logikoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
hrvatskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima

Tijek nastavnoga sata


1. Motivacija motivacijskom igrom uvodimo uenike u prepoznavanje sinonima i antonima. Oekivani
odgovori: jedinica, kolac, top, kulja, sulja, suljager, dugi red, igla
2. itanje metodikoga predloka
3. Analiza metodikoga predloka
4. Obrada
uoavanje slinosti znaenja meu imenicama lokva, jezero, bara, mlaka
izdvajanje po znaenju imenice jezero
razumijevanje pojma sinonim
analiza zadanih sinonima
uoavanje sinonima meu glagolima, pridjevima, prilozima i brojevima
definiranje sinonima
uoavanje i razumijevanje antonima (suprotnica)
uoavanje antonimnih parova meu imenicama, glagolima, pridjevima, zamjenicama, prilozima,
prijedlozima, usklicima i esticama
definiranje antonima
5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad


rjeavanje nastavnoga listia

Plan ploe
Odnosi meu rijeima
SINONIMI I ANTONIMI
sinonimi lokva, jezero, bara, mlaka
vodopad, slap

76

sudbina, usud, kob


objedovati, ruati
dvjesto, dvjesta
antonimi

nebo zemlja, visina dubina, svjetlo tama


voljeti mrziti, dizati sputati, dati dobiti
bistar mutan, bijel crn, zdrav bolestan
sve nita, svatko nitko, svaini niiji
brzo sporo, lijevo desno, puno malo
ispred iza, zbog radi, prije poslije

imenice
glagoli
pridjevi
zamjenice
prilozi
prijedlozi

Domaa zadaa
rjeavanje vjebenice
pisanje sastavka na temu Sve radi suprotno od mene uz naknadno podcrtavanje upotrijebljenih antonima

NASTAVNI LISTI
Sinonimi i antonimi
1. Ispii sinonime koji imaju znaenje navedenih predmeta.
cipele
oprava
postelja
dobnik
noice
2. Ispii antonime navedenim rijeima.
dolina , daljina ,
toplina , siromatvo ,
uspjeh , petica ,
brz , kratak ,
irok , tih

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


1. cipele sandale, oprava haljina, postelja leaj, dobnik kalendar, noice kare
2. brdo, hladnoa, neuspjeh, spor, uzak, blizina, bogatstvo, jedinica, dugaak, glasan

RJEENJA VJEBENINIH ZADATAKA

Sinonimi i antonimi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

razliitoga, istoga, bliskoga, suprotna


pisar, pisa; seljaina; bakar; bronca; knjiara; nacrt, tlocrt
izbornik; selektor, pristaa, sljedbenik; zanatlija, obrtnik
podstrek poticaj, zadah vonj, doitnica straninik
prilagoditi, preinaiti, preurediti; znak, znamen; rupi, rubac, ubrus; sumrak; zahod
spasitelj, spasilac; itatelj, italac; gledatelj, gledalac; stvaratelj, stvaralac; sluatelj, slualac
n, duik, Norveku, sjever
gladan, mokar, gust, gui, priljiv, odjeven, pun, nepodnoljiv, obian, nepismen, bezosjeajan, napet,
mravko, ensko, mir, kazna, hladnoa, jeftinoa, kukavica, crnka, crnkinja, kraj, zavriti, stajati, kupiti,

77

skupljati, jutros, rano, rijetko, odozgor, izbliza

78

Naglaeni i nenaglaeni slogovi


Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Naglaeni i nenaglaeni slogovi
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati naglaeni slog u rijei, razumjeti pojam naglaska, uoiti duge i
kratke slogove, pravilno izgovarati i itati rijei s dugim i kratkim naglaenim slogovima.

Zadae:

obrazovne Prepoznavnje naglaenog sloga u rijei, razlikovanje naglaenog i nenaglaenog sloga,


razlikovanje dugih i kratkih naglaenih slogova, usvajanje naglasnih pravila o jednom naglaenom slogu u
naglasnici i nemogunosti naglaavnja posljednjeg sloga u vieslonim naglasnicama.

funkcionalne Razvijanje sposobnosti zapaanja, sluanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za


samostalnu jezinu analizu, stjecanje govornikih sposobnosti.

odgojne Razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
hrvatskoga jezika, razvijanjem govornikih sposobnosti uenik stjee samopouzdanje u nastupu pred drugim
ljudima.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat, tonski zapis.
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima.

Tijek nastavnoga sata


1.
Motivacija: Izgovaranjem rijei na vie naina uenik uoava mogunosti razliitoga izgovora rijei to je
uvod u obradu nastavne jedinice naglaeni i nenaglaeni slogovi.
2.
itanje i promatranje metodikoga predloka
3.
Analiza metodikoga predloka
4.
Obrada:
izgovaranje zadanih rijei na vie naina
uoavanje naglaenoga sloga
razumijevanje pojma naglasak
izgovaranje vieslonih rijei mijenjanjem mjesta naglaska
izgovaranje dugog i kratkog sloga u jednoslonim rijeima
izgovaranje dugog i kratkog sloga u viesloim rijeima
izgovaranje naglasnice u reenici
razlikovanje dugih i kratkih slogova
definiranje naglaska
definiranje dugoga i kratkoga naglaenoga sloga
usvajanje naglasnih pravila
5.
Sinteza
Zadatci za samostalni rad:
Rjeavanje nastavnoga listia

Plan ploe
Naglaeni i nenaglaeni slogovi
obuena
pas
grad
birbo, birbo
tolina, tolina, tolina
prepotati, prepotati, prepotati, prepotati

79

knjiga, knjiga
knjiurina, knjiurina, knjiurina, knjiurina
glen, gleen, don, doon
bubi, buubi, zitovati, ziitovati

kratki dugaki
san saan
mir miir
Zlatko Zlaatko
Martina Martiina
1. Naglaene rijei imaju jedan naglaeni slog.
2. U vieslonim rijeima posljednji slog nee biti naglaen.
Domaa zadaa:
Rjeavanje vjebenice
Pisanje sastavka na temu Nismo se razumjeli u kome e uenici opisati crticu iz ivota kada je dolo do
nesporazuma meu ljudima zbog krivo izgovorene rijei.
Naglaeni i nenaglaeni slogovi

NASTAVNI LISTI
PODSJETNIK
Naglasak (akcent) isticanje jednoga sloga u rijei pri izgovoru
Naglaeni slog slog koji se istie jainom i visinom glasa.
Naglasna pravila:
1.

U naelu naglaene rijei u hrvatskom jeziku imaju jedan naglaeni slog.

2.

U vieslonim rijeima posljednji slog nee biti naglaen.

1. Navedene jednoslone rijei razvrstaj prema duljini sloga: to, stvar, lik, kup, red, to, car, sat, dar, pet, vrt,
dva, tren, rad, tu, taj, tip, jo, svi, rat, kat, kralj, moj, brod, na, nos, crv, hrt, krt, krt, tlak, zrak dan, no,
Kratki

Dugi

2. Izgovori navedene rijei s kratkim i dugim naglaenim slogom u emu e ti pomoi napisana znaenja, a
potom ispii koji je izgovor bio kratak, koji dug.
pas ivotinja
kraj krajobraz, zavretak
grad vrsta oborine, tua
luk vrsta povra
tek ve
jak snaan

........................
........................
........................
........................
........................
........................

pas pojas
kraj pokraj, pored
grad naselje
luk dio krunice
tek zdravica pri jelu
jak vrsta goveda

........................
........................
........................
........................
........................
........................

3. Podcrtaj naglaene slogove.


samoa, sila, snaga, sunce, sin, to, koliina, kakvoa, poduzee, poduzimati, poduzetnik, strop, greda, nebo,
nebesa, urnebes, plot, mornar, mornari, mornarski, mornarica, moreplovac, morski, primorski

80

Rjeenja zadataka s nastavnog listia


1. kratki: kup, to, car, vrt, tren, jo, svi, rat, kat, na, hrt, krt
dugi: to, stvar, lik, red, sat, dar, pet, dva, rad, tu, taj, tip, kralj, moj, brod, nos, crv, krt, tlak, zrak, dan, no
2. pas kratki, dugi; kraj dugi, kratki; grad kratki, dugi; luk kratki, dugi; tek kratki, dugi; jak dugi,
kratki
3. samoa, sila, snaga, sunce, sin, to, koliina, kakvoa, poduzee, poduzimati, poduzetnik, strop, greda,
nebo, nebesa, urnebes, plot, mornar, mornari, mornarski, mornarica, moreplovac, morski, primorski

Rjeenja vjebeninih zadataka


Naglaeni i nenaglaeni slogovi
1.
2.
3.
4.

naglaskom, jainom i visinom, kratki, dugi, naglasnicama, nenaglasnicama


jedan
ne
ivotinja pojas, vrsta oborine naselje, povre oruje, ve apetit, rasa goveda snaan, muko ime
osjetilo
5. kratki: duh, dah, na, tih, dno, vrh, dlan, zlo, prag, kruh, smrt, star, djed, pla, zdrav, ist
dugi: ja, moj, mi, Bog, rub, rub, crn, list, iv, prah, krug, dan, krik, bol, stan, kap, mlad, strah,
sin, med, broj
6. kratki: san, sve dugi: no, uk, jak, pir, vir, mir, bat, sat, muk, huk
7. polako, penje, brda, kuda, proe, njezin, put, otpalog, lia, ut, dol, njime, idu, krda, jezero, unese, nemir,
vidi, vie, dna, medvjed, koga, putem, sretne, odjednom, zaeli, sna

81

Uzlazni i silazni naglasci


Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Uzlazni i silazni naglasci
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati uzlazne i silazne naglaske, pravilno izgovarati rijei sa
uzlaznim i silaznim naglascima, umjeti staviti odgovarajui naglasni znak na naglaeni slog te pravilno proitati
naglaenu rije.

Zadae:

obrazovne prepoznavnje uzlaznih i silazniha naglasaka, razlikovanje uzlanih i silaznih naglasaka,


usvajanje naglasnih znakova i naglasnih pravila, samostalno odreivanje naglaska jednoslonim rijeima i na
unutarnjim slogovima vieslonih rijei.

funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja, sluanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za


samostalnu jezinu analizu, stjecanje govornikih sposobnosti.

odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja pravilnoga izgovora rijei u hrvatskogom knjievnom
jeziku jer znanje jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima hrvatskoga jezika, razvijanjem govornikih sposobnosti uenik stjee
samopouzdanje u nastupu pred drugim ljudima.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat, tonski zapis.
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima.

Tijek nastavnoga sata:


1.
Motivacija: Izgovaranjem rijei govornica na vie naina uenik uoava da se razliiti izgovori mogu
upuivati na razliita znaenja rijei te time osvjetavaju potrebu uenja pravilnoga izgovora rijei.
2.
itanje metodikoga predloka
3.
Analiza metodikoga predloka
4.
Obrada:
uoavanje razlika u izgvoru rijei luka
uoavanje naglasne intonacije
izgovaranje rijei s uzlaznom i silaznom naglasnom intonacijom
razumijevanje uzlazne i silazne naglasne intonacije
usvajanje etiriju naglasnih znakova s primjerima rijei
izgovaranje rijei s kratkouzlaznim, kratkosilaznim, dugouzlaznim i dugosilaznim naglaskom
uvjebavanje prepoznavanja vrste naglaska na unutarnjim slogovima
usvajanje pravila o pisanju naglaska na unutarnjim slogovima
uoavanje i izgovaranje istopisnica
uvjebavanje preskakanja naglasaka
usvajanje naglasnih pravila
5.
Sinteza
Zadatci za samostalni rad:
Rjeavanje nastavnoga listia

Plan ploe
Uzlazni i silazni naglasci
Ne mogu podnijeti miris luka.
Strijelac je ostao bez svoga luka.
Na otoku je sasvim mala luka.
viikra

jaasta breela

trooba

sluukati DUGI NAGLAENI SLOGOVI

82

vikra jasta

brela

troba

slukati

KRATKI NAGLAENI SLOGOVI

UZLAZNI

noga

ruka

KRATKI

DUGI
noge

ruke

SILAZNI

kratkouzlazni:
kratkosilazni:
dugouzlazni:
dugosilazni:

kova, siromah, skoiti, skakutati,Virovitica


kruh, sir, uma, sila, nebo, kamen, kiselkast, misliti, Split, Lana
saetak, napisati, skakati, rua, dua, zanimanje, Zagreb, Martin
knez, ban, ja, taj, moj, zlato, Markov, banski, doi, Vinkovci, Karlo

kraj krajobraz, krajolik


pravo pravda, zakon
jedro dio plovila,dio jedrilice
poplaviti postati plav
pasti jesti travu
slagati izrei la

kraj- pokraj, pored


pravo ispravno, tono
jedro zdravo
poplaviti prekriti vodom
pasti sruiti se
slagati stavljati to u red, sloiti

U koli nas uitelji ne mogu dovesti u red.


PISMO
Domaa zadaa:
Rjeavanje vjebenice
Ispisivanje iz hrvatskoga rjenika po petnaest rijei sa svakim od etiriju postojeih naglasaka.

Rjeenja vjebenikih zadataka


1. Ucrtaj odgovarajue naglasne znakove.
kratkouzlazni:
?
kratkosilazni:
?
dugouzlazni:
?
dugosilazni:
?
2. Koji naglasci mogu stajati na jednoslonim rijeima?
silazni
Na kojem slogu mogu stajati svi naglasci?
prvom
Koji naglasci stoje na unutarnjim slogovima? ulazni
3. Zaokrui tone odgovore.
Nenaglaeni slog moe biti kratak ili dug.
DA NE
Nenaglaeni slog moe biti uzlazan i dug.
DA NE
Nenaglaeni slog moe biti uzlazan i silazan.
DA NE
Nenaglaeni slog moe biti dug i kratak.
DA NE
Silazni naglasak moe stajati na prvom slogu.
DA NE
Ulazni naglasak moe stajati na jednoslonim rijeima.
DA NE
4. Meu navedenim ivotinjama precrtaj vieslone imenice, u jednoslonim kratke slogove oznai
kratkosilaznim, a duge dugosilaznim naglaskom.
som, je, pu, rak, mrav, smu, kos, noj, zec, mi, lav, ris, vuk, tvor, gnu, sob, konj, slon, crv, hrt.
5. Stavi odgovarajue naglasne znakove na ove jednoslone rijei:
bor, grah, hrast, cer, grab, mak, ra, bob, ut, dim, krv, no, la, rat, glas, ve, prah, vru, pet, sto, vrt, tko,
trn, glas, pla, dol, slap, suh, svi, svoj, vlak, znak, most, tren, dva, kost, rog, um, gr, rob, mraz, mlaz, prst,
vrat, sram, crn, sat, rod, struk, brat, vlat, hrid, rt, sok, sol, siv, sport, spor, grb.

83

6. Precrtaj zemljopisne pojmove kojima je pogreno oznaen naglasak.


Krk, Cres, Pag, Rab, Hvar, Vis, Bra, Vir, ut
Slunj, Dilj, Sinj, Knin, Split
7. Na naglaene unutarnje slogove stavi odgovarajue naglasne znakove.
daljina, planina, visina, dubina, ivotinja, djevojica, zelenilo, kukuruz, razveseliti, useliti, srameljiv,
zatvoriti, zanimljiv, dotaknuti, arobnjak, telefon, prepoznati, matematika, gramatika, vagoni, budunost,
nasmijavati, nastupati, naseljavati, izvlaiti, zanimanje, navratiti
8. Stavi odgovarajue naglasne znakove na oznaene rijei. Obrati pozornost na znaenje rijei.
Skinula je lani sa svoga vrata. Daj ve jednom zatvori vrata.
Naao sam plou gore na tavanu. Na brdima vatre gore. Sad mi je jo gore, vie me bili.
Brodom sam se odvezao na otok. Paljivo sam odvezao vreu i pustio goluba.
Dragulj je posve zelen. U proljee movaru je prekrila bujna zelen.
Iz tvornikih dimnjaka diu se otrovne pare. Jeleni se obino pare ujesen.
Stalno sam umakao prst u pekmez. Lopov je umakao policiji.
Izmeu redova visokih kua jedva se uoavala neugledna sirotinjska kua.
Zemljovid i globus su nastavna pomagala. Ivana mi je pomagala vjebati naglaske.
Poslije boja zavladao je mir. Crvena boja je najljepa.
Ivan je razbacao sve svoje stvari. Ivan je poslije ostao bez svojih stvari.
9. Pokuajte staviti naglasne znakove i na prve slogove ovih rijei:
kua. pota, kamen, alost, banka, kola, radnik, Pero, pero, cvrak, crnac, dvorac, momak, brdo, potok,
badem, knjiga, vaza, glumac, lonac, trupac, zubi, slika, jelen, mobitel, Dalmacija, Slavonija.

NASTAVNI LISTI
PODSJETNIK
Naglasna intonacija silaenje ili uzlaenje glasa pri izgovoru naglaenog sloga
Naglasci:
kratkouzlazni
kratkosilazni
dugouzlazni
dugosilazni

Naglasna pravila:
1.
Naglaena rije u pravilu ima jedan naglasak.
2.
Na jednoslonim rijeima mogu stajati samo silazni naglasci.
3.
Na unutarnjim slogovima mogu stajati samo uzlazni naglasci.
4.
Na prvom slogu mogu stajati svi naglasci

5.

Preskakati mogu samo silazni naglasci


1. Na oznaene rijei stavi odgovarajue naglasne znakove imajui u vidu znaenje rijei.
jela drvo
jela mnoina imenice jelo
trenja voe
trenja potres
draga mila, voljena
draga morska uvala
kupiti platiti
kupiti skupljati
napasti napadati
napasti najesti se trave
plaviti prekrivati vodom
plaviti bojati plavo
2. Postavi odgovarajue silazne naglaske na jednoslonim rijeima.
zid, list, pup, ar, plin, klju, pod, vlak, ko, gol, glas, slog, film, sme, ut, tri, led, ep, pe, kriv
3. Postavi odgovarajue uzlazne naglaske na unutarnjim slogovima u navedenim rijeima.
gradonaelnik, uiteljica, tekoa, jednostavniji, piramida, personifikacija, ivotinja, instrumental, predikat,
optuenik, razmiljati, tugovati, telefonirati, navaliti, ograniiti, sauvati, pripitomiti, odletjeti

84

4. Postavi naglaske na prvim slogovima.


misliti, ivot, kua, pravi, prvi, deset, listati, raun, Lika, Dalmacija, Slavonija, Hrvatska, Zagreb
5. Stavi naglasne znakove na svoje ime i prezime.
Rjeenja zadataka s nastavnog listia
1. Na oznaene rijei stavi odgovarajue naglasne znakove imajui u vidu znaenje rijei.
jela drvo
jela mnoina imenice jelo
trenja voe
trenja potres
draga mila, voljena
draga morska uvala
kupiti platiti
kupiti skupljati
plaviti prekrivati vodom
plaviti bojati plavo
2. Postavi odgovarajue silazne naglaske na jednoslonim rijeima.
zid, list, pup, ar, plin, klju, pod, vlak, ko, gol, glas, slog, film, sme, ut, tri, led, ep, pe, kriv
3. Postavi odgovarajue uzlazne naglaske na unutarnjim slogovima u navedenim rijeima.
gradonaelnik, uiteljica, tekoa, jednostavniji, piramida, personifikacija, ivotinja, instrumental, predikat,
optuenik, razmiljati, tugovati, telefonirati, navaliti, ograniiti, sauvati, pripitomiti, odletjeti
4. Postavi naglaske na prvim slogovima.
misliti, ivot, kua, pravi, prvi, deset, listati, raun, Lika, Dalmacija, Slavonija, Hrvatska, Zagreb
5. Stavi naglasne znakove na svoje ime i prezime.

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina A
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
dovikivati, samoa, prag, preokrenuti, nebo, na, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod,
etrnaestogodinjak, muk, jesen, sav, zagrliti, koara, traiti
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti ...............................................................................................................................................................
obena ................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina B
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prijateljstvo, sve, junaci, va, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oi, biologija, prah, uk, dublje, drag,
postati, grob, sklapati, prislukivati, tmina

85

2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti
slgati ...................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina C
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
deurati, trava, tresnuti, posluiti, to, kova, stvar, tinta, lik, kup, red, to, prijateljstvo, stogodinjica,
ispresavijati, car, rjeavati, putnik
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
jla
trnja ..................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina D
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, tenja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaa, kapetan, tren,
trati, pedeset
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
tek
buena ................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina E
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
ispoetka, prelomiti, vrata, rei, vlast, duga, sabor, lan, stih, hod, plan, ta, budalatina, prijateljski,
novanica, san, uznemiren, sluati
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kpiti

86

trenja .............................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina F
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
irafa, tekst, znati, torta, livada, ep, trava, muk, mi, cilj, ulj, Slavonac, ameriki, ispresavijati,
preispitati, mrk, varati, jahaica
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
slgati ...................................................................................................................................................................
grad .................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina G
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prezimiti, pei, mrak, misao, lonac, stav, tigar, on, mo, in, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski,
prekopati, prekapati, sad, baca
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kpiti
luk

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika naglasci


Skupina H
Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: .................................................................................................................................................


Osnovna kola ...........................................................................................
Nadnevak ......................................

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
oplakivati, skoiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, no, red, kit, sluati, Slavonac, gluhoa, skakutati,
izazivati, slon, kua
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti .................................................................................................................................................................

87

govrnica .............................................................................................................................................................

Rjeenja kontrolnih zadataka


Skupina A

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
dovikivati, samoa, prag, preokrenuti, nebo, na, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod,
etrnaestogodinjak, muk, jesen, sav, zagrliti, koara, traiti
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti skupljati
obuena odjevena
Skupina B

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prijateljstvo, sve, junaci, va, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oi, biologija, prah, uk, dublje, drag,
postati, grob, sklapati, prislukivati, tmina
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti jesti travu
slagati prevariti, izrei la

Skupina C

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
deurati, trava, tresnuti, posluiti, to, kova, stvar, tinta, lik, kup, red, to, prijateljstvo, stogodinjica,
ispresavijati, car, rjeavati, putnik
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
jela stablo, drvo
trenja potres, drhtavica

Skupina D

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, tenja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaa, kapetan, tren,
trati, pedeset
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
tek apetit, elja za jelom
obuena uvjebana, istrenirana

Skupina E

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
ispoetka, prelomiti, vrata, vlast, duga, sabor, lan, stih, hod, plan, ta, budalatina, prijateljski, novanica,
san, uznemiren, sluati
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti platiti novcem

88

trenja voe, stablo


Skupina F

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
irafa, tekst, znati, torta, livada, ep, trava, muk, mi, cilj, ulj. Slavonac, ameriki, ispresavijati, preispitati,
mrk, varati, jahaica
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
slagati sloiti, stavljati u red
grad oborina, tua

Skupina G

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prezimiti, pei, misao, linac, stav, Sava, on, mo, in, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski, prekopati,
prekapati, sad, baca
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti platiti novcem
luk povre

Skupina H

1.

Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
oplakivati, skoiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, no, red, kit, sluati, Slavonac, gluhoa, skakutati,
izazivati, slon, kua
2.

Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti padati, pasti na zemlju
kupiti skupljati

89

Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Veliko poetno slovo

u imenima drutava, organizacija,


udruga, pokreta i pravnih skupina
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti pravopisna pravila o pisanju velikoga poetnoga slova

Zadae
obrazovne veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
funkcionalne razviti sposobnost primjene pravila
odgojne stjecanje jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, biljenica, prozirnica, Hrvatski pravopis
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, samostalnoga rjeavanja zadataka

Tijek nastavnog sata


1.
2.
3.
4.

Motivacija prema udbeniku


itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice
Analiza predloka
Obrada uenici itaju udbeniki tekst, objavljujui to im je poznato, to su ve prije nauili, a biljei se
samo ono to im je novo (pravilo i primjeri)
5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje)


rjeavanje zadataka u vjebenici

Domaa zadaa
rjeavanje nastavnog listia

Plan ploe
Veliko poetno slovo
Velikim se poetnim slovom pie: prva rije u vielanim imenima drutava, organizacija, udruga i pokreta, a
ostatk rijei malim slovom osim onih koje su vlastito ime.
Hrvatsko filoloko drutvo
Matica hrvatska
Hrvatsko narodno kazalite
Znanstveni skup o Miroslavu Krlei
Sve se ostale rijei, same ili u reenici, piu malim poetnim slovom, osim nekih izuzetaka.

RJEENJA VJEBENINIH ZADATAKA


90

Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova
Rjeenja zadataka u radnoj biljenici
1. velikim poetnim slovom
2. a) Osnovna kola Josipa Jurja Strossmayera, Matematika gimnazija
b) Crveni kri, Hrvatska biskupska konferencija
c) Filozofski fakultet u Zagrebu, Katedra za knjievnost
d) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska
e) Drugi vatikanski koncil, 10. Krleini dani u Osijeku
f) Drutvo hrvatskih knjievnika
3. a) crkva svetog Marka
b) 1. osjeki dani Matice hrvatske
c) Zagrebako kazalite mladih
d) Osnovna kola Ivana Gundulia
e) hrvatski narodni preporod
f) II. svjetski rat
g) Hrvatski sabor
h) Zagrebaki velesajam
4. Putujui, Hrvatskom, Karlovaku, Plitvikim, Proanskom, Galovakom, Crnoj, Bijeloj. Na, Krbavskom,
Krbavska. Vojska, Derenina. putujui, Sinjskim, imunovieva, Raice, Brunhilde, Srna. Poslije, Dubrovako,
Nakon, Vlahom, Stradunu, Dubrovkinja, Dubrovakih, Dunda Maroja

NASTAVNI LISTI

Veliko poetno slovo


(zadatci za ponavljanje pravopisa i zemljopisa)
1.

kad je jelica pravila jelo


najprije je ila po savjet u dugo selo.
onda je krenula u pulu po zdjelu,
pa je skoknula u trst po mast,
u buje po jaje,
u celje po zelje,
u banat po pinat,
u velenje po drugo zelenje.
zatim joj je cilj bio: duga resa,
tamo je skoknula radi mesa.
onda je s loncem krenula u be
da stavi jelo na pe.
i kad je ve ulazila ne peron
vlak je naglo stao
i lonac joj je iz ruku pao.
tada je ogorena izvadila kartu
za dakartu.
zvonimir balog

Prepii tu pjesmu pazei na velika poetna slova.

2. U stihovima iz Veselog zemljopisa Zvonimira Baloga podcrtaj pogreno napisana poetna slova.
a) U inozemstvu je drava roena,

91

bila je austrijanka po nacionalnosti.


Al nema u nje stalnosti.
Samo to je iz austrije zdimila,
slovensku je nacionalnost primila.
b) Strano sam ljut
od pomisli da je nekom rodno mjesto
otok ut.
Toga bi sigurno zvali uko, uti, uti,
abljak
c) U zaljevu velikog brijuna,
koji ime dobrila nosi,
ve tisue milijuna
godina kupa se otoi madona
d) Dok mnoge zemlje nemaju more
nijedno,
istaknuti je vrijedno,
more koje bi vodilo u svijet,
hrvatska ih ima ak pet:
novigradsko more,
karinsko more,
virsko more,
murtersko more
i mrtvo more.
e) Jo u etvrtom stoljeu
grci, to stigoe sa sicilije,
dovedoe na nj svoje obitelji,
crnomanjaste familije.
Otkakko je postao hrvatski,
nasrtali su nj pirati, bizantinci,
englezi, franci, mleani, preani
Mnoge hulje
bacie oko na viko vino, ribu ulje.
f) Ostalim otocima krk moe biti tata.
Na njemu je baanska ploa,
prvi pisani spomenik hrvata.
g) Otok sedam dlaka,
drugim imenom banjol,
ima sedam borova
da ne bi bio gol.
h) I premda gmie u isto vrijeme
u cernu, rokovce i vinkovce stie.
Kroz istonu slavoniju bosut
odjednom je prosut.
i) Za vrijeme mletake opsade zadra
podizale su se utvrde od nina do knina.
ivi su branili hrvatsku kamenom,
srcem golim pestima, ostima.
Na sve strane psovala se sveta
domaa psovka,
molila hrvatska molitva,
pjevala hrvatska pjesma,
svojevrsna budnica.

utonja, umanjak, kajganovi ili

RJEENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIA


Veliko i malo poetno slovo, NL
1. Kad Jelica, Dugo Selo

92

Onda, Pulu
Trst
Celje
Banat
Velenje
Zatim, Duga Resa
Onda, Be
I
Tada
Dakartu
Zvonimir Balog

2. a) Drava, Austrijanka, Austrije


b) ut, uko, uti, uti, utonja, umanjak, Kajganovi, abljak
c) Brijuna, Dobrila, Madona
d) Hrvatska, Novigradsko, Karinsko, Virsko, Murtersko, Mrtvo
e) Grci, Sicilije, Bizantinci, Englezi, Franci, Mleani
f) Krk, Baanska, Hrvata
g) Sedam, Banjol
h) Cernu, Rokovce, Vinkovce, Slavoniji, Bosut
i) Zadra, Nina, Knina

93

Upravni i neupravni govor


Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje ......................................................................................................................................................
Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor
Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje znanja i uporaba upravnoga i neupravnoga govora

Zadae

obrazovna nauiti razlikovati upravni od neupravnoga govora u govoru i u pisanju.

funkcionalna i odgojna razvijati sposobnost usmenog i pismenog izraavanja


Nastavna sredstva: iva rije nastavnika, ploa, prozirnica, udbenik, vjebenica, nastavni listi ili prigodni
tekstovi iz ostalih udbenika
Nastavni oblici i metode rada: heuristiki razgovor, problemski zadaci, metoda pisanja, metoda usmjerenog
itanja

Tijek nastavnog sata


1.

Motivacija:
Moe li ove reenice prepriati. Kako bi ti taj dogaaj ispriao nekome?
ekat emo te na ulazu u kolu, rekli su mi.
Budite strpljivi ako budem malo kasnio, odgovorio sam im.
To se podrazumijeva, sada smo postali prijatelji, nasmijali su se oni.
Rjeenje:
Rekli su da e me ekati na ulazu u kolu. Odgovorio sam im da budu strpljivi ako budem malo kasnio.
Samo su se nasmijali i rekli da se to podrazumijeva jer smo sada postali prijatelji.
Kada ita pripovijetku ili roman, to ti je drae: kada je tekst pisan kao na listiu ili kada je gusto pisan
bez dijaloga?
2.
Obrada:
Nastavnu jedinicu obraditi prema udbeniku i ponuenoj prii Vladimira Nazora.

Plan ploe
Upravni i neupravni govor
Upravni govor je doslovno navoenje neijih rijei u tekstu.
Oznaava se navodnicima.

Upravni i neupravni govor


Rjeenja zadataka u radnoj biljenici
1. Bogata je rekao monom kralju da u oblinjoj umici lee njegovi bijeli dvori, da e u
njima on i njegovi dvorani nai sve to im srce eli i da mu kralj dozvoli da ga pogosti vlastelin Gorazda.
Kralj je pitao onoga drugoga to bi htio i zato ne govori. Sokolar Apri mu je odgovorio da je on njegov bivi
sluha, da ga je htio pozvati u svoju skromnu kuicu ali kada ga vlastelin zove u svoje gospodarske dvore, ne
eli o tome ni govoriti.
Onda je kralj rekao vlastelinu da e drugi put k njemu doi, a sada neka ga prati do kue njegovoga vjernog
starog sluge.
2. Krasan proljetni dan izmamio je uiteljicu s djecom iz tmurne uionice.
Ni daka vjetra. More se zrcalilo bljeskajui se pod sunevim zrakama.
Kanalom je naiao veliki putniki brod, jedan od onih koji putuju morem kao putujui hoteli i vode turiste
obalom. Djeca su se divila njegovoj veliini i ljepoti.

94

Kad su se vratili u uionicu, uiteljica je rekla: Draga djeco, nacrtajte brod koji ste vidjeli pa emo napraviti
izlobu vaih radova. Zaista bi bila teta da sliku ovakvog broda ne ovjekovjeimo.
Djeca su ozbiljno prionula poslu i trudila se da to ljepe nacrtaju brod koji su vidjeli.
Sandra je nacrtala more, obojila ga i odloivi bojice, rekla: Ja sam gotova.
Sandra, ja vidim samo more na tvom crteu, a gdje je brod? upitala je uiteljica.
Dok sam ja crtala more, objanjavala je Sandra, brod je bio jako brz pa je otplovio s mog mora daleko pa
se ne vidi.
3. na primjer
Uiteljica je rekla djeci:Sada nacrtajte brod koji ste vidjeli.
Nestani Ivan odmah je dodao: Ja u nacrtati veliki brod.
Marko i Ana znatieljno su pitali: Moemo li pozvati roditelje na izlobu?
Na izlazu iz kole susreli su Markovu sestru koja ih je upozorila: Pourite se, tata vas eka ispred kole!

95

Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika


Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika
Cilj obrade nastavne jedinice: razlikovanje knjievnoga jezika od jezika knjievnosti, usvajanje spoznaja o
tronarjenoj starijoj hrvatskoj knjievnosti, o najznaajnijim piscima i njihovim djelima, okolnosti i vrijeme
nastanka hrvatskoga knjievnog jezika, pribliavanje hrvatskoga knjievnog jezika srpskomu knjievnom jeziku.

Zadae
obrazovne knjievni jezik, jezik knjievnosti, Marko Maruli, otac hrvatske knjievnosti, Faust Vrani i
prvi hrvatski viejezini rjenik, Bartol Kai i prva hrvatska gramatika, hrvatski narodni preporod,
Ljudevit Gaj i nastanak hrvatskoga knjievnoga jezika
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome knjievnome jeziku i narjejima, prema hrvatskoj knjievnosti, kulturi i povijesti, razvijanje
pravilnoga odnosa prema kulturnoj batini
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, pretisak kojega djela starije hrvatske
knjievnosti, videozapis
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata


1. Motivacija:
a) itanje rnjine Pjesme,
b) razgovor moemo zapoeti pitanjem Zato u koli uimo hrvatski jezik? ili Koji jezik nazivamo
narodnim jezikom? Po emu se razlikuje od knjievnoga jezika?
2. Najava teme
3. itanje teksta iz udbenika i obrada
razlikovanje hrvatskoga knjievnoga ili standardnoga jezika od jezika knjievnosti
razvoj hrvatskog jezika od Baanske ploe do hrvatskoga narodnog preporoda
hrvatski narodni preporod i nastanak jedinstvenoga knjievnog jezika
hrvatski jezik u drugoj polovici 19. stoljea
4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad


rjeavanje zadataka u vjebenici i domaa zadaa

Plan ploe
Povijest hrvatskoga knjievnoga ili standardnoga jezika
knjievni ili standardni jezik razlikujemo od jezika knjievnosti ili jezika knjievnih djela
hrvatska knjievna djela nastajala su na akavskom, tokavskom i kajkavskom narjeju sve do 30-ih
godina 19. stoljea
u doba hrvatskoga narodnog preporoda ponovno jaa svijest o potrebi stvaranja jedinstvenoga
knjievnog jezika
Ljudevit Gaj ujedinio je sve Hrvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji, tipu slova za pisanje glasova

96

u svojemu djelu Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830.) predlae tokavsko


narjeje kao temelj hrvatskoga knjievnog jezika te uvoenje dijakritikih znakova (,, ) u
hrvatski slovopis
1847. hrvatski jezik postaje slubeni u Hrvatskome saboru

RJEENJA VJEBENINIH ZADATAKA


Razvoj hrvatskoga knjievnog ili standardnog jezika
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Baanska ploa
b
Faust Vrani
c
Bartol Kai
c, e
akavskom, tokavskom, kajkavskom, jedinstveni
Ljudevit Gaj
tokavsko

97

Naini sporazumijevanja
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Naini sporazumijevanja
Cilj obrade nastavne jedinice: upoznati vrjednote govorenoga jezika i nejezinih sredstava sporazumijevanja te
zamjeivati njihovu obavijesnu funkciju
Zadae:
obrazovne sporazumijevanje, vrjednote govorenoga jezika, nejezina sredstva sporazumijevanja
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja, djelotvorno se sluiti nejezinim sredstvima u uljuenoj
govornoj komunikaciji
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija: prema udbeniku
2. Najava teme i itanje metodikog predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada govor, glasovi, rijei
govorne vrjednote
pravila kulturnog sporazumijevanja
nejezina sredstva sporazumijevanja
5. Sinteza

Plan ploe
Naini sporazumijevanja
Sporazumijevanje je izmjenjivanje misli, osjeaja, elja i iskustava.
Sporazumijevati se moemo govorom, pisanim jezikom i nejezinim sredstvima sporazumijevanja: vidom,
sluhom i dodirom.

98

Vrjednote govorenoga jezika: artikulacija, naglaivanje rijei, reenini naglasak, reenina intonacija, stanka,
tempo i jaina glasa.
Biljeke

99

Pripovijedanje
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Pripovijedanje
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti samostalno napisati priu kronolokim redoslijedom dogaaja

Zadae
obrazovne uoavanje kompozicije prie, razumijevanje kronolokog redoslijeda dogaaja, komponiranje
dijelova fabule kronolokim redoslijedom dogaaja
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja i pisanoga izraavanja, razvijanje sposobnosti za samostalno
knjievno stvaranje
odgojne razvijanje svijesti o potrebi organiziranog pisanja i pripovijedanja, razvijanje svijesti o povezanosti
i utjecaju knjievnoga djela na svakodnevni ivot, razvijanje svijesti o potrebi organiziranja i teksta i
vlastita ivota
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, zbirka narodnih usmenih pria, antologija hrvatskih pria
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada

Tijek nastavnoga sata


1. Motivacija u motivacijskom zadatku uenici e zajednikim stvaranjem prie uoiti potrebu organiziranja
fabule jer nepostojanje takvoga plana oteava prianje.
2. itanje metodikoga predloka
3. Analiza metodikoga predloka
4. Obrada
ponavljanje znanja o fabuli i njezinim dijelovima
odreivanje dijelova fabule u metodikome predloku
razumijevanje kompozicije
definiranje kompozicije
uoavanje kronolokog redoslijeda dogaaja
razumijevanje kronolokog redoslijeda dogaaja
definiranje kronolokog redoslijeda dogaaja
razumijevanje i definiranje epiloga
razumijevanje usporedne radnje i epizode
definiranje usporedne radnje i epizode
5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad


itanje prie iz zbirke te odgovaranje na pitanja je li radnja ispriana kronolokim redoslijedom, ima li
epilog, ima li usporednih radnji ili epizoda.

Plan ploe
PRIPOVIJEDANJE
fabula: uvod, poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet

100

kompozicija
epilog
kronoloki redoslijed dogaaja
usporedna radnja
epizoda

Domaa zadaa
Pisanje prie s unaprijed odreenim kronolokim redoslijedom dogaaja tako da uenik najprije napie
kompozicijski plan dijelova fabule. Predloene teme Tada sam se jako uplaio, Neobini san, Putovanje
vremenskim strojem, Neobini nepozvani gost

101

Uloga opisa u pripovijedanju


Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Uloga opisa u pripovijedanju
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju, djelotvorno se koristiti opisom u
pripovijedanju
Zadae: obrazovne prepoznavanje opisa i njegove uloge u tekstu, razlikovanje statinog i dinaminog opisa
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja, razvijanje sposobnosti za samostalno itanje i
razumijevanje knjievnih tekstova
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture i bogaenje rjenika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu, samostalan rad
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija prema udbeniku
opis krajolika prema zadanom likovnom predloku, usporedba
i analiza opisa
2. Najava teme i itanje znaenja rijei opis
3. itanje i analiza statinog opisa
4. itanje i analiza dinaminog opisa
5. Uoavanje uloge opisa u pripovijedanju
6. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa 2. ili 3. zadatak iz radne biljenice

Plan ploe
Uloga opisa u pripovijedanju
Opis je pismeno ili usmeno prikazivanje svojstava, izgleda, osobina i znaajki koga ili ega.
STATIAN OPIS

-bez ivosti, prikazuje bia,


stvari i pojave u mirovanju

DINAMIAN OPIS

prikazuje bia, stvari i pojave u kretanju

102

Uloga je opisa da prikazuje izgled koga ili ega, ali i da uspori radnju ili pojaa napetost.
Biljeke

Rjeenje zadataka u radnoj biljenici


1. a) subjektivan, statian
b) subjektivan, dinamian
c) subjektivan, statian

103

Biljeka, natuknica
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Biljeka, natuknica
Cilj obrade nastavne jedinice: osposobiti uenike za izdvajanje kljunih pojmova iz vezanog teksta, djelotvorno
se sluiti biljekama i natuknicama u pripremi izvjea, komentara i rasprave
Zadae: obrazovne razlikovati natuknicu od biljeke i osposobiti uenike za samostalno pisanje biljeaka i
natuknica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture, razvijanje pravilnog odnosa prema radu
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru, u skupini
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija prema udbeniku
postavljanje problemskog pitanja Jesu li biljeka i natuknica
istoznanice?
2. Najava teme i objanjenje znaenja rijei biljeka ,natuknica
3. itanje predloka
4. Obrada naini voenja biljeaka: pisanje saetka, metoda dva stupca
metoda mape
pisanje natuknice
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad ili rad u skupinama biografske podatke o odreenom piscu moraju oblikovati u
biljeke ( sami biraju nain voenja biljeaka), prema biljekama oblikovat e natuknicu
Domaa zadaa rjeavanje zadataka u vjebenici

Plan ploe
Biljeka, natuknica
Biljeka je krai ili usputan zapis.
Natuknica je rije koja se izgovara kao sugestija ili podsjetnik za ono to e se govoriti.

104

Naini voenja / pisanja / pravljenja biljeaka:


a) pisanje saetka
b) metoda dva stupca
c) metoda mape
Biljeke
Rjeenja zadataka u radno biljenici
na primjer
1. a)
Ornitologija se bavi se bavi prouavanjem ptica i njihovim nainom ivota.
S obzirom na nain hranjenja razlikujemo:
a) ptice koje se hrane kukcima
b) ptice koje se hrane sjemenjem
c) ptice koje jedu sve.
Sve te ptice pomau odravanju ravnotee ivota na naem planetu.
1.b) ornitologija je prouavanje ptica, njihova naina ivota
tri skupine ptica s obzirom na nain hranjenja
vanost ravnotee ivota na naem planetu
1. c)
zoologija

ORNITOLOGIJA

ptice koje se hrane


kukcima

ptice koje se hrane


sjemenjem

ptice koje
jedu sve

105

Biografija i autobiografija
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Biografija i autobiografija
Cilj obrade nastavne jedinice: osposobiti uenike za izdvajanje najvanijih podataka iz biografije te za stvaranje
natuknica za pisanje biografije
Zadae: obrazovne razlikovanje biografije od autobiografije
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture i sposobnosti pismenog izraavanja
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija prema udbeniku
igra Tko sam ja
2. Najava teme
3. itanje i analiza 1. teksta o Gustavu Krklecu
4. itanje i analiza 2. teksta
5. Usporedba tekstova
6. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa Potrai u knjinici romansiranu biografiju kojega hrvatskog pisca i proitaj ju.

Plan ploe
Biografija i autobiografija
Biografija ili ivotopis sadri podatke i pojedinosti iz ijeg ivota, napisana je u 3. licu, a moe biti objektivna i
li romansirana.
Autobiografija je pisana u prvom licu i u njoj pisac opisuje svoj ivot.

106

Biljeke

Rjeenja zadataka u radnoj biljenici


1. autobiografija
2. koji pie o ijem ivotu
3. b
4. a) biografija
b) ime i prezime, datum i mjesto roenja, kolovanje, posao, vrste posla, knjievni rad, najpoznatija dramska
djela

107

Vijest, novinska vijest


Osnovna kola
Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskog jezika
Razred Redni broj sata
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Vijest i izvjee
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati i u usmenom i pismenom izraavanju primijeniti vijest i izvjee
Zadae

obrazovne: glavna obiljeja vijesti i izvjea, objektivno i subjektivno izvjee

funkcionalne: razvijanje sposobnosti zapaanja, prosuivanja, loginog zakljuivanja i primjene usvojenog


znanja

odgojne: razvjanje svijesti o nunosti uenja materinskoga jezika te razvijanje spoznaje o vanosti pravilne
prehrane
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, novinski lanci, prozirnica
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metoda itanja, pisanja, samostalnog rada, usmenog izlaganja
Tijek nastavnog sata
1.
Motivacija:
itanje zanimljive vijesti iz djejih novina
igra radijskoga ili televizijskog izvjestitelja u kojoj uenici izvjetavaju o nekom aljivom ili neobinom
dogaaju u razredu, koli, obitelji
2.
Najava teme i itanje prvoga metodikog predloka
3.
Analiza prvog predloka
zapaanje osobitosti izvjea
definiranje vijesti
4.
itanje i analiza drugoga metodikog predloka
usporedba prvoga i drugoga predloka
zapaanje osobitosti predloka
definiranje izvjea
objektivno i subjektivno izvjee
5.
Sinteza
Zadaci za samostalan rad
Doma zadaa

pisanje izvjea o nekom aktualnom dogaaju


Plan ploe
Vijesti i izvjee
Vijesti

Izvjee

sadrava istinske, kratke, jasne i

opirnije je od vijesti

pravodobne podatke o nekom dogaaju

temelji se na istinitim i potpunim podacima

mora odgovarati na pitanja

izvjestitelj moe, ali ne mora, iznijeti

108

to? tko? gdje? kada?

svoje miljenje o dogaaju

vijest moe, ali ne mora

odgovarati na pitanja kako? zato?

Biljeke

109

Komentar
Osnovna kola
Uitelj

Mjesto

Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika


Razred
Tema mjeseca
Nastavno podruje Hrvatski jezik
Nastavna jedinica Komentar

Redni broj sata

Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati komentar, sluati i razumjeti komentar, stvarati komentar u govoru i
pismu
Zadae: obrazovne osposobiti uenike za oblikovanje pisanih komentara te za razlikovanje komentara od
vijesti
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture i kulture usmenog i pismenog izraavanja
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija prema udbeniku
uenici pismeno objanjavaju znaenje rijei komentar
2. Najava teme i itanje rjenike natuknice
3. Usporedba uenikih odgovora i rjenike natuknice
4. Glavni dijelovi komentara , upute za pisanje komentara
5. itanje metodikog predloka
6. Analiza predloka prema odrednicama za ustroj komentara
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa

Plan ploe
Komentar
Komentar je tumaenje ili objanjavanje nekog teksta, knjige, ili dogaaja.
Ustroj komentara: uvod, razradba, zakljuak.

110

111

Das könnte Ihnen auch gefallen