Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
HRVATSKI JEZIK 7
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
Urednica
Dunja Merkler
Recenzentice
dr. sc. Sanda Ham
Marina ubri, prof.
Lektorica
Kata Zalovi-Fiter
Korektorica
Mirjana Strojny
Naslovnicu oblikovao
Kreimir Serdarui
Grafiki urednik
eljko Brneti
KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2005.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,
fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati
bez nakladnikova pismenog doputenja.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, Zagreb, 450826019
ISBN 953-0-50197-8
Tisak
Grafiki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb
HRVATSKI JEZIK 7
PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE
Zagreb, 2005.
SADRAJ
O udbenikom kompletu Hrvatski jezik 5 8
Ponavljamo to znamo
Upitne i odnosne zamjenice
Neodreene zamjenice
Jednostavna reenica
Objekt
Prilone oznake
Atribut
Apozicija
Sloena reenica
Nezavisno sloena reenica
Sastavne reenice
Rastavne reenice
Suprotne reenice
Iskljune reenice
Zakljune reenice
Zavisno sloene reenice
Predikatna reenica
Subjektna reenica
Objektna reenica
Atributna reenica
Mjesna reenica
Vremenska reenica
Nainska reenica
Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Samoznane i suznane rijei
Odnosi meu rijeima
Naglaeni i nenaglaeni slogovi
Uzlazni i silazni naglasci
Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
Upravni i neupravni govor
Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika
Naini sporazumijevanja
Pripovijedanje
Uloga opisa u pripovijedanju
Biljeka, natuknica
Biografija i autobiografija
Vijest, novinska vijest
Komentar
hrvatskoga jezika, prema potrebama uenika iitanim iz rezultata inicijalnoga testa, esto sadravati i vei broj sati
ponavljanja i usustavljivanja znanja usvojenih tijekom razredne nastave. Rjeenja testova dostupna su nastavniku (u
priruniku). Valja imati na umu da ovi testovi nisu namijenjeni provjeravanju i ocjenjivanju, ve ponavljanju i utvrivanju
gradiva u nastavi i pri samostalnome uenju.
Komplet plakata za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 8 namijenjen je ueniku i nastavniku: to je funkcionalno i
vizualno dopadljivo nastavno sredstvo iznimno korisno tijekom uenja novoga gradiva, a i lijep i duhovit sadraj za
ponavljanje gradiva na zidu uionice, uvijek dostupan cijelome razredu.
Komplet prozirnica za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 8 sadrajno i strukturno slijedi udbeniki tekst. Bilo da
se rabe tijekom usvajanja novoga gradiva, za ponavljanje i usustavljivanje usvojenih znanja ili kao didaktiko pomagalo pri utvrivanju i vjebanju nauenoga, pregledno i sustavno oblikovane
prozirnice daju primjerenu i zorno oblikovanu informaciju. Funkcionalnost i vizualna kakvoa prozirnica dolazi do punoga
izraaja u kreativno, ekonomino i dinamino organiziranoj nastavi, u korelaciji s uporabom udbenika, vjebenice, CDROM-a i plakata.
Prirunik Hrvatski jezik 5 8 usustavljen je tako da uistinu bude pri ruci nastavniku: ima li nastavnik prirunik, ima i
potpun uvid u temeljni udbeniki komplet jer su u priruniku, uz metodiki model nastavnoga sata, i preslici stranica
udbenika i vjebenice.
Svakoj pojedinoj nastavnoj jedinici u ovome priruniku utvren je cilj (svrha), predloene su obrazovne, odgojne,
funkcionalne i komunikacijske zadae, temeljni pojmovi, meupodruna i meupredmetna povezanost te nastavna sredstva,
oblici i metode rada. Za tijek nastavnog sata predloen je uvod i motivacija, najava teme, obrada novoga gradiva, zadavanje
domae zadae. Korisni su i funkcionalno pripremljeni radni i nastavni listii oblikovani tako da ih je mogue lako umnoiti
ili preslikati na prozirnicu. Prirunik sadri i dodatne sadraje: izvedbeni nastavni plan i rjeenja didaktikih materijala za
ponavljanje i provjeru znanja (vjebenica, testovi, nastavni listii).
Metodika obrada pojedinih nastavnih jedinica u ovome priruniku ni u emu ne obvezuje nastavnike. To je samo jedna od
mogunosti obrade, poticaj za nove kreativne pristupe.
Kreativan nastavnik e, poznavajui potrebe i mogunosti svojih uenika, uz pomo ideja i sugestija iz prirunika,
kombinirajui rad s udbenikom, vjebenicom, CD-ROM-om, plakatima i prozirnicama, na satu stvoriti dinamian slijed
sekvenci usvajanja, utvrivanja i ponavljanja gradiva koji e rezultirati sustavno i s razumijevanjem usvojenim znanjem.
Ponavljamo to znamo
Ponavljamo to znamo
Osnovna kola _________________________________ Mjesto ________________
Uitelj ________________________________________
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred __________ Redni broj sata _____
Tema mjeseca _________________________________
Nastavno podruje ______________________________
Nastavna jedinica Ponavljamo to znamo
Cilj obrade nastavne jedinice-ponavljanje gradiva
Zadae:
obrazovne ponavljanje gradiva
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja, imenovanja, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja materinskoga jezika, poticanje i razvijanje jezinoga osjeaja
i ljubavi prema jeziku
Nastavna sredstva: iva rije uenika i uitelja, udbenik, vjebenica, plakat, ploa, prozirnica
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnog rjeavanja zadataka
Biljeke
Ponavljamo to znamo
RJEENJA VJEBENINIH ZADATAKA
1. S: jastreb, neizreen, prsa, trbuh, pera, sova, neizreen, neizreen, sup, neizreen, som
P: leti, gnijezdi se, pokriveni su, ine, jedri, bi mogao odletjeti glagolski
P: najvea je, stanovnik je, prorijeena je i ugroena vrsta, je riba imenski
2. a) je bio, imao je, su bili, je hodao, nije imao, dostigao je, ivio je, raala je, brinula se,
klonio se, branio se, bio je
b) e biti, imat e, e biti, e hodati, nee imati, e dosegnuti, ivjet e, e raati, e se
brinuti, klonit e se, e se braniti, bit e
7
3. ue aorist, 3. o. jd., pusti se aorist, 3. o. jd., govori imperativ 2.o. jd., viknu aorist
3.o. jd., dajte imperativ 2.o. mn., promuca aorist. 3. o. jd., posegnu aorist, 3.o.jd.,
potegnu, 3.o.jd., sam prezent, 1.o.jd., uj imperativ, 2.o.jd., dooh aorist, 1.o. jd., ostavih
aorist, 1.o. jd., zakrenuh aorist, 1. o. jd., vukao sam se perfekt, 1.o. jd., gledajte
imperativ, 2. o. jd., su prezent. 3.o. mn.
Zadae
obrazovne prepoznavanje upitnih i odnosnih zamjenica u tekstu, uporaba upitnih i odnosnih zamjenica u
govoru i pisanom tekstu, sklonidba upitnih zamjenica tko, to, razlikovanje upitnih i odnosnih zamjenicaq,
upotreba odnosnih zamjenica pri udruivanju jednostavnih reenica u sloene, upotreba upitnih zamjenica pri
preoblikovanju izjavnih reenica u upitne
odgojne razvijati svijest o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnosti
sporazumijevanja s drugim ljudima
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u
parovima i rada u skupinama
Plan ploe
9
Domaa zadaa
rjeavanje zadataka iz radne biljenice
uvjebavanje scenske igre u kojoj ravnatelj istrauje tko je grafitima iarao kolske zidove. U igri e
uenici upitnim zamjenicama oblikovati upitne reenice
Biljeke
10
Neodreene zamjenice
Zadae
obrazovne prepoznavanje neodreenih zamjenica u tekstu, uporaba neodreenih zamjenica u govoru i
pisanom tekstu, razumijevanje neodreenih zamjenica kao sklonjive vrste rijei, sastavljeno i rastavljeno pisanje
nekih neodreenih zamjenica
funkcionalna razvijanje sposobnosti zapaanja, stjecanje sposobnosti apstraktnoga miljenja i
loginoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskog jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje svijesti o bogatstvu izraajnih mogunosti hrvatskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u
parovima i rada u skupinama
Plan ploe
NEODREENE ZAMJENICE
Pitala sam .... lopova imenice
Ratka
potara
susjeda
nekoga neodreena zamjenica
11
Domaa zadaa
rjeavanje zadataka iz radne biljenice
pisanje sastavka o nekoj nepoznatoj osobi, primjerice Netko je zaljubljen u nju, Netko je izgubio mobitel,
uz podcrtavanje upotrijebljenih neodreenih zamjenica.
Biljeke
N A S TAVN I L I S T I
Neodreene zamjenice
1. Sklanjaj zadane neodreene zamjenice
netko
nita
itko
svatko
N
G
D
A
V
L
I
2. Jesne reenice preoblikuj u nijene preoblikom glagola i neodreenih zamjenica.
Doao je netko. _____________________________________________
Neto sam dobio. ___________________________________________
Naao sam neiji mobitel. ____________________________________
Ugrizao me nekakav pas. _____________________________________
Igrala se s nekakvom lutkom. _________________________________
Od neije tete dobila sam al. __________________________________
3. Razvrstaj oznaene zamjenice.
Ali ja ne elim gurati nos u svata, shvaa?
To znai da e cijeloga ivota ostati blasav. Jer tko ne gura nos u to treba i ne treba, taj nita ne moe
nauiti ni postii. Taj e cijeloga ivota biti negdje na rubu.
Ja ionako ne mogu nita nauiti.
(Zvonimir Balog, Na kuhai Greta)
Osobne: ________, _________
Pokazne: ________, _________
Odnosne: ________, _________
12
R J E E NJ A ZA DATAK A I Z R A D NE B IL J E NI C E
Neodreene zamjenice
1. koji, iji, takav, takav, ovakav, onakav, tko, to
2.
N netkoneijinita nikakav itko svatko
G nekoga neijeganiega nikakvoga ikoga, svakog
D nekome neijem niemu nikakvomeikome svakom
A nekoga neijinita nikakvoga ikogasvakog
V netkoneijinita nikakav itko svatko
L nekomu ni o ijem ni o emu ni u kakvom i o kom svakom
I nekim ni s ijim ni s kakvim i s kim svakim
3. Osobne: njega, im
Posvojne: njegove
Povratna: se, se
Povratno-posvojne: svoga
Pokazne: tome, ovog, ovo, ona
Odnosne: to, to
Neodreene: nitko, nita, svim
4. sve A, nitko N, nikome D, neto N, sve N, togod A, neto N, neto A, svi N,
svu A
5. svako N, svima D, svaka N, sve N, sve N, svakom L, svakoga A, nikoga A, nikom
D, svata A, svata A, svaemu L, neto N, nitko N, nikomu D
6. sve, sve; akuzativ
KONTROLNI RAD
1. Razvrstaj oznaene zamjenice.
enja
Dogaa se to u jesenjoj noi, kad pada kestenje po asfaltu i kad se uju psi u daljini, i kad se tako
neopisivo javlja enja za nekim tko bi bio dobar, na, bliz, intiman, drug, i kome bismo mogli pisati
pismo. Ispovjedili bismo mu sve to lei na nama. Pismo bismo mu pisali, a njega nema.
(Tin Ujevi)
Osobne:
13
Povratna:
Povratno-posvojna:
Posvojne:
Pokazne:
Upitne:
Odnosne:
Neodreene:
2. Ispii kojoj vrsti rijei pripada svaka oznaena rije i odredi vrstu zamjenice.
Sreo sam te, zlato. Tihana i laka
Uskom selskom stazom stupala si k meni;
Rosna, blijeda rua i cvijet od maka
Smijeili se ljupko s tvojih grudi snenih,
Dok iz sela naeg kao pjesma mraka
Brujili su zvuci otegnuti, lijeni.
Mi smo nijemi stali bez rijei i glasa,
S nama bjee srea toga ljetnog asa.
Modra poput mora do dva tvoja oka,
to dru i trepte ko trak rane zore,
Rodi tad u naim duama to gore
Tajnim plamom nekim
(Antun Branko imi, Susret)
Dorica
Dorica to je lutka
Koju mi jednom od ale
Donijela ena moja.
Seljanka to je mala
u nonji estinskog dola.
Ona o svjetiljci visi,
U kutu mog pisaeg stola.
I ja je pogledam katkad
Ona je utjeha moja
Usred bola.
Dobria Cesari
Zvijezda da mi je biti
Zvijezda da mi je biti, ____________________________________
i ivjeti kao zvijezda
negdje visoko, visoko.____________________________________
Pa da netko za mene kae:_________________________________
Ono je moja zvijezda._____________________________________
_______________________
_______________________
Zvijezda da mi je biti.
Jure Katelan
R J E E NJ A KO NTR O LN O G R A DA
Zamjenice
1.
Osobne:
Povratna:
Povratno-posvojna:
Posvojne:
14
Pokazne:
to,
Upitne:
Odnosne:
tko, kome, to
Neodreene:
nekim, sve
2. te osobna zamjenica, si glagol, tvojih posvojna zamjenia, naeg posvojna zamjenica, su
glagol, mi osobna zamjenica, nama osobna zamjenica, toga pokazna zamjenica, tvoja posvojna
zamjenica, to odnosno zamjenica, naim posvojna zamjenica, to odnosna zamjenica, moja
posvojna zamjenica, to pokazna zamjenica, je glagol, u prijedlog, ona osobna zamjenica, mog
posvojna zamjenica, ja osobna zamjenica, je osobna zamjenica, ona osobna zamjenica, moja
posvojna zamjenica, mi osobna zamjenica, negdje prilog, netko neodreena zamjenica, mene
osobna zamjenica, ono pokazna zamjenica, moja posvojna zamjenica
15
Jednostavna reenica
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Plan ploe
Jednostavna reenica
16
( jedan predikat )
NEPROIRENA
PROIRENA
P ili S + P
S + P + dodatci
P
Tuan sam.
S
S
P
Jedna me tuga zgromila.
P
On je zaljubljen.
Zato ja?
Kosa?
S
P
Svijet se oko mene i u meni sruio.
NEOGLAGOLJENE REENICE
BESUBJEKTNA REENICA
Biljeke
17
Objekt
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Objekt
Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje i primjena znanja o objektu kao predmetu glagolske radnje u reenici,
razlikovanje izravnoga i neizravnog objekta.
Zadae
odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijalog, tumaenje, itanje, pisanje, samostalni rad
2.
3.
4.
5.
Motivacija:
a) prema polaznim pitanjima u udbeniku
b) uenici dovravaju reenicu Od prijatelja oekujem,
razgovor o njihovim oekivanjima te uoavanje imenica u akuzativu
Najava teme i itanje metodikog predloka
Analiza predloka
Obrada
zapaanje imenica i zamjenica koje dopunjuju glagol
odreenje padea tih rijei
definiranje objekta
prepoznavanje izravnog objekta
zapaanje i definiranje neizravnog objekta
Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa: rjeavanje nastavnog listia
Plan ploe
Objekt
pismo.
stvari.
Pospremi (to? )
sobu.
roditelje.
poruku.
ormar.
prijatelje.
im. u A
im. u A
im., zamj. u A
18
glagolu, predmet
imenice, zamjenice
akuzativu, genitivu, akuzativom
nominativu, vokativu
c, e
kamenje, kamenje, komade, cijev, granu, ljunak, kare, metal, kutiju, ju, ceduljicu
izravni: krijesnicu, manu, san, mreu, me
neizravni: mi, mi, mladou, leptiru
Objekt
NASTAVNI LISTI
Dopuna glagolu kojom se izrie predmet glagolske radnje zove se objekt.
Najee ga izriemo imenicom ili zamjenicom u akuzativu. Razlikujemo izravni i neizravni objekt. Objekt
nikada ne moe biti u nominativu i u vokativu.
1. Odredi predikatni skup u reenicama.
a) Radujem se svemu oko sebe.
b) Udiem opojne jesenje mirise.
c) Uivam u jesenskom ruhu ume i aroliji boja.
2. Zaokrui tone tvrdnje.
a) Rijei svemu, mirise, ruhu, aroliji dio su predikatnog skupa.
Da
Ne
b) Te rijei izriu predmet glagolske radnje.
Da
Ne
c) U reenici imaju ulogu izravnog objekta.
Da
Ne
3. a) U sljedeim reenicama podcrtani su objekti, no potkralo se nekoliko pogreaka. Pronai ih.
Naslonjena na drvenu ogradu balkona uivala sam u ljepoti bogate jeseni. Sve oko mene bijae lijepo, ali
od svega najljepa bila je uma. Voljela sam njezina stabla, bogatstvo zelenih kroanja, voljela svaku pticu i
zvjericu, svakog kukca i leptiraVoljela sam sve njezine umore i mrmore, unjeve i glasove, boje i
mirise.
Anelka Marti
19
SS P NO (neizravni objekt)
c)
P IO NO
20
Prilone oznake
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Prilone oznake
Cilj obrade nastavne jedinice: stei znanje o prilonim oznakama i njihovim vrstama te nauiti njihovu ulogu u
reenici
Zadae
odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, tumaenje, samostalan rad
Motivacija:
a) prema polaznim pitanjima u udbeniku
b) nastavni sat moe se zapoeti pitanjem:
to vam se danas dogodilo na putu do kole?
2.
Najava teme i itanje metodikog predloka
3.
Obrada
usporedba reenica u udbeniku i zapaanje reenice koja daje potpuniju obavijest
analiza reenice koja sadri obavijesti o okolnostima glagolske radnje
definiranje prilonih oznaka
razlikovanje prilonih oznaka mjesta, vremena i naina
zapaanje vrsta rijei u ulozi prilonih oznaka
4.
Sinteza
Zadaci za samostalni rad
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
rjeavanje nastavnog listia
Domaa zadaa
Plan ploe
Prilone oznake
S
Moji su
Kada?
roditelji jutros
prilona
Kako?
Kamo?
iznenada
otputovali
u Osijek.
prilona
prilona
21
su
PON
POM
iznenada
otputovali.
Idu
u Osijek.
ulogu prilonih oznaka u reenici najee imaju prilozi te prijedlozi s imenicama ili zamjenicama
3.
Kamo?
prema Drugome
tunelu
Gdje?
ispod njega
Kuda?
uz unutranji dio
ograde
Odakle?
Dokle?
iz Drugoga tunela
u nju
do pokretne eljezne
reetke
u stranu
prema skladitu
4. 7,
2
5.npr. a) Danas su na trgu prolaznici glasno negodovali.
b) Prolaznici strpljivo stoje na trgu.
22
NASTAVNI LISTI
Rijei koje prilaemo glagolima kako bismo oznaili razliite okolnosti glagolske radnje ili zbivanja zovu se
prilone oznake.
Razlikujemo prilone oznake mjesta, vremena i naina.
1. U sljedeim reenicama podcrtaj i imenuj reenine dijelove.
a) Dogodilo se to prije mnogo godina.
b) Praku sam nosio u depu.
c) Toga dana polako sam prolazio pored starijih djeaka.
d) Oni su me odjednom sruili na tlo.
e) Brzo sam pobjegao i sakrio se u drvarnicu, u koaru s piljevinom.
f) Taj se dogaaj ponovio i danas.
2. a) Podcrtaj rijei koje treba pisati velikim poetnim slovom.
U nedjelju idemo na izlet u umberako gorje. Sastat emo se ujutro na trgu marala tita. Autobusom emo
se voziti savskom cestom do jadranskoga mosta, a zatim jadranskom avenijom i karlovakom ulicom
prema umberku. Na povratku emo stati u svetoj nedjelji i upoznati se s uenicima osnovne kole
kardinala alojzija stepinca iz svetog martina pod okiem. Nakon kraeg druenja nastavit emo prema
zagrebu.
b) Prilone oznake iz teksta upii u odgovarajue stupce.
POM
POV
23
POV
umberako gorje
u nedjelju
Kamo?
na Trgu marala Tita
ujutro
Gdje?
Savskom cestom
na povratku
Kuda?
Jadranskom avenijom
Kuda?
Karlovakom ulicom
Kuda?
prema umberku
Kamo?
u Svetoj Nedjelji
Gdje?
iz Svetog Martina pod Okiem
Odakle?
prema Zagrebu
Kamo?
24
Atribut
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Atribut
Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje znanja o atributu kao dodatku imenici, razlikovanje pridjevnoga i
imenskog atributa
Zadae
odgojna razvijati svijest o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani, rad u skupinama
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, samostalni rad
Motivacija
a) prema polaznim pitanjima iz udbenika
1. Najava teme i itanje metodikog predloka
2. Obrada
rjeavanje zadataka na radnim listiima (rad u skupinama pomou udbenika)
objava rezultata rada i korekcija
zapaanje atributnog skupa
3. Sinteza
Zadaci za samostalni rad
podcrtavanje ili ispisivanje atributa iz odgovarajueg teksta u itanci
Domaa zadaa
rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Plan ploe
Atributi
Priguen vrisak dopirao je iz trone stare kue.
Visoki smeokosi djeak kleao je iza palmina debla.
Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ATRIBUTI.
Razlikujemo pridjevske i imenske atribute.
Pridjevski atribut
stara kua
pridjev
prigueni vrisak
zamjenica
taj vrisak
naa kua
broj
prvi dan
peti tjedan
Imenski atribut
imenica u
buket rua
genitivu pjev ptica
imenica s
kola od voa
prijedlogom
kua na osami
Atribut
1. atributi
2. pridjevske, imenske
3. pridjevski: uti, bijeli, plavo, zlatnim, bijeli, utim
imenski: proljea, jaglaca, vodoskoka
4. gradske ulice, automobilska utrka, dvorina vrata, cvjetne gredice, kine kapi, zadarski trgovi
5. a) prozor, komadi, drhtaj, rasko, radost, radost
b) due, proljea, breze, lopoa, postojanja
c) svoje
Atribut
a) pridjevskim,
b) imenskim atributima.
Da
Da
Da
Ne
Ne
Ne
Da
Da
Da
Ne
Ne
Ne
3.a) Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ...................................
b) Rijei djeaka, od voa, ptica nazivamo:
a) pridjevskim,
b) imenikim atributima.
Atribut
26
27
Apozicija
Osnovna kola .............................................................. Mjesto ..............................................................
Uitelj .........................................................................................................................................................................
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred ........................ Redni broj sata ........................
Tema mjeseca .............................................................................................................................................................
Nastavno podruje: hrvatski jezik
Nastavna jedinica: Apozicija
Cilj obrade nastavne jedinice: stei znanje o apoziciji kao imenici koja dopunjuje drugu imenicu,
prepoznavanje apozicijskog skupa
Zadae
odgojna razvijanje svijesti o vanosti uenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskom jeziku, upoznavanje hrvatskih umjetnika, razvijanje ljubavi prema umjetnosti
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u paru, pojedinani
Nastavne metode: dijaloka, monoloka, itanje, pisanje, tumaenje, samostalni rad
5.
Motivacija:
a) prema polaznom tekstu u udbeniku
b) rjeavanje zadataka na radnom listiu, analiza rezultata samostalnog rada.
Najava teme i itanje metodikog predloka
Analiza predloka
Obrada zapaanje imenica koje dopunjuju druge imenice
definiranje apozicije
zapaanje apozicijskog skupa
pisanje apozicije iza imenice
Sinteza
Zadaci za samostalni rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa: rjeavanje nastavnog listia
Plan ploe
Apozicija
grad Dubrovnik
kipar Metrovi
imenica + imenica apozicija
apozicija je imenica koja poblie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu
stari grad Dubrovnik
atribut + apozicija APOZICIJSKI SKUP
skup rijei koji ini apozicija sa svojim atributom zove se apozicijski skup
Ivan Metrovi, poznati kipar, pomogao je Andriji Mauroviu, studentu Likovne akademije.
apoziciju ili apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom
28
politiar
5. a) gradu, festival
b) rijeke, poluotoka, gradi, pisca, prevoditelja, robu, galijotu
c) sveenici, pismo, gradu, otocima, mjestima
6. glazbeni festival, hrvatskoga pisca i prevoditelja, mletakom robu i galijotu, hrvatski sveenici, prvo
slavensko pismo, istarskim mjestima
IMENSKI ATRIBUT
APOZICIJA
junoj
katedrale
poluotoka
dubrovakih
otoka
grada
gradskih
obitelji
otok
stranom
Dubrovana
kralj
engleski
gostiju
gradu
prve
grada
prijestolonasljednik
najpoznatiji
otoka
luici
arobnoga
jezeru
austrougarski
carske
oblinji
omiljeno
najljepem
dubrovakom
malom
junom
Apozicija
29
Atribut i apozicija
NASTAVNI LISTI
Rijei koje dopunjuju imenice kako bi ih poblie oznaile zovu se ATRIBUTI. Razlikujemo pridjevske i
imenske atribute.
Imenica koja poblie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu zove se APOZICIJA. Apoziciju ili
apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom.
1. U junoj Dalmaciji, izmeu poluotoka Peljeca i grada Dubrovnika, smjestio se otok Lokrum koji je od
dubrovakih gradskih zidina udaljen samo 700 metara. Legenda kazuje da se pred stranom olujom na otok
sklonio engleski kralj Rikard Lavljeg Srca. On je gradu Dubrovniku poklonio novac za izgradnju prve
katedrale. Najpoznatiji vlasnik arobnoga otoka bio je austrougarski prijestolonasljednik Rudolf. lanovi
carske
obitelji
dali
su
izgraditi
ljetnikovac
i
urediti
oblinji
perivoj.
Danas je Lokrum omiljeno izletite Dubrovana i gostiju grada. Posjetitelji najee prvi put zakorae na
otok u luici Porto, a zatim odlaze prema najljepem dubrovakom perivoju i Mrtvom moru, malom
jezeru koje se nalazi na junom dijelu otoka.
Ispii iz teksta u odgovarajue stupce atribute i apozicije.
PRIDJEVSKI ATRIBUT
IMENSKI ATRIBUT
APOZICIJA
30
Sloena reenica
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Plan ploe
Sloena reenica
P
Munje zablistale zmijoliko i
P
P
P
stadoe cijepati nebo.
P
( dvije sureenice)
31
(tri sureenice)
POVEZIVANJE
REENINI NIZ
VEZNIKA REENICA
UVRTAVANJE
Biljeke
32
Zadae
obrazovne sloena reenica, bezveznika i veznika reenica, nezavisno sloena reenica, zavisno sloena
reenica
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja zavisno i nezavisno sloenih reenica, veznikih i
bezveznikih
odgojne poticati zanimanje za prouavanje sintakse, upuivati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, plakat, iva rije, ploa
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovor, itanje, pisanje, tumaenje, samostalno rjeavanje zadataka
ANKETNI LISTI
1.
2.
3.
4.
Reenica je
Dijelovi reenice su
Najdraa reenica
Najmra reenica
Domaa zadaa
rjeavanje nastavnih listia
33
Plan ploe
Sloena reenica
REENICA
JEDNOSTAVNA
BEZVEZNIKA
(nastaje nizanjem reenini niz)
SLOENA
VEZNIKA
(nastaje povezivanjem veznikom)
34
Sastavne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Sastavne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati sastavne reenice
Zadae
obrazovne sastavne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja sastavnih reenica, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razviti senzibilitet za prihvaanje novih jezinih sadraja i upozoriti na vanost stjecanja jezine i
ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, ploa, biljenica, iva rije
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rada
Plan ploe
Sastavne reenice
(TI) Sirovo i svjee voe pripremi drukije te (TI) ugodno iznenadi prijatelje.
Niti sam se umorila niti sam izgubila puno vremena.
nezavisno sloene reenice u kojima se sadraji sureenica meusobno sastavljaju
veznici: i, pa, te, ni, niti
piu se bez zareza
36
Rastavne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Rastavne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati rastavne reenice
Zadae
obrazovne rastavne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost prepoznavanja rastavnih reenica, razlikovanja, ralambe i loginog
zakljuivanja
odgojne razviti senzibilitet za prihvaanje novih znanja o reenicama i upozoriti na vanost stjecanja jezine
ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, ploa, iva rije, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: itanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rjeavanja zadataka
Plan ploe
Rastavne reenice
Veina odraslih ne jede povre i voe bogato C-vitaminom ili ne jedu cjelovite itarice.
nezavisno sloena reenica, sadraji sureenica meusobno se rastavljaju veznikom ili
37
4.
5.
6.
7.
b) sloenu reenicu
c) jednostavnu reenicu
a) dvije
b) Je li to poneto u meni vene
il je sunce previsoko u letu
b)
Nije nezavisno sloena reenica
To valjda male krijesnice rade, ili patuljci srebrne brade?
c)
38
Suprotne reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Suprotne reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznavati suprotne reenice
Zadae
obrazovne suprotne reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne nazivi sposobnosti zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i loginog zakljuivanja
odgojne razvijati svijest o nunosti uenja materinskoga jezika i poticati pravilnu uporabu nauenoga
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, ploa, iva rije
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, objanjavanja
Plan ploe
Suprotne reenice
1. sureenica
2. sureenica
Odjenite usko, tijesno, kratko ali upotpunite to velikim, udobnim, irokim.
Odjenite veliku vestu, a dopuna neka bude uska kratka suknja.
nezavisno sloena reenica, sadraj jedne sureenice suprotstavlja se sadraju druge, veznici: a, ali, nego,
ve, no.
uvijek se odvajaju zarezom
39
Za beskrajnim vidicima.
Nego ona hodei
uti svojim tijelom u posve tankoj odjei.
3. a) I on je stao SASTAVNA
Al oi sviju ljudi bjehu
Uprte u zemne stvari. SUPROTNA
b) I digne krilo,
pa se suna
I slua
SASTAVNE REENICE
40
Iskljune reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Iskljune reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznati iskljune reenice
Zadae
obrazovne iskljune reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnosti zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i logikog zakljuivanja
odgojne poticati zanimanje za prouavanje reenica, upozoravati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, iva rije, ploa
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, tumaenja, samostalnoga rjeavanja zadataka
VEZNICI
ili
suprotne
analiza listia i korekcija
2. itanje metodikoga predloka i najava nove nastavne jedinice
3. Analiza predloka
4. Obrada
ralamba reenica (prema udbeniku)
nezavisno sloene, veznici
imenovanje vrste nezavisno sloenih reenica
pisanje zareza
5. Sinteza
Plan ploe
Iskljune reenice
1. sureenica tvrdnja
2. sureenica iskljuivanje iz tvrdnje
minka ti ne treba, tek malo sjenila nanesi na usne.
nezavisno sloene reenice
veznici: samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to
uvijek se pie zarez
Iskljune reenice
1. nezavisno, iskljuuje, iskljunim, samo, samo to, jedino, jedino to, tek
2. ili se ja polako umoran sklanjam RASTAVNA
tek prene onda ISKLJUNA
3. Svi vole ivost, samo ja volim tiinu.
Uenici se poslije nastave ale, jedino on uti.
Sve emo ponoviti, samo ne znamo kada.
Zaboravi sve, tek njega spomeni.
4. b)
5. a) je tiho, pria, kraljuje
b) tri
c) samo jedna | zalutala zvijezda sjajna | neto pria
42
Zakljune reenice
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Zakljune reenice
Cilj obrade nastavne jedinice: nauiti prepoznati zakljune reenice
Zadae
obrazovne zakljune reenice, veznici, pisanje zareza
funkcionalne razviti sposobnost zapaanja, razlikovanja, imenovanja, ralambe i loginog zakljuivanja
odgojne poticati zanimanje za prouavanje reenica, upozoravati na vanost stjecanja jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, plakat, ploa, iva rije
Oblici rada: elni, individualni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, objanjavanja, samostalnog rjeavanja zadataka
Plan ploe
Zakljune reenice
1. sureenica tvrdnja
2. sureenica zakljuak
Hitno mi treba nekoliko dogovora, stoga paljivo sluaj.
nezavisno sloena reenica
veznici: dakle, stoga, zato
uvijek se pie zarez
43
NASTAVNI LISTI
Sloena reenica
1. Zaokrui slovo uz sloenu reenicu.
a) Gradi lei nad morem do etiri stotine stopa.
b) Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tunom ljepotom.
c) Za rtom se otvara mrtva draga, a pod grdnim liticama bijeli se mali pijesak na plitkom alu.
d) Kad voda naraste, prelijeva se u njih muklo buei.
e) Zvonar Franina, ljuljajui se na slabim i krivim nogama, doe do onih otvora.
f) Ljudi stanu nagaati kamo bi laa mogla prispjeti.
2. Pokraj sljedeih reenica napii veznika ili bezveznika.
a) Laa se primie obali, sve su oi u nju uprte.
b) Ljudi ne skidaju oka s nesretne lae koju su valovi ve pod vrleti dignuli.
c) Suznim oima gledaju ljudi na povrinu to je pred njima kipjela.
d) Mornari uhvate konop i ponu ga lagano sputati.
3. Zaokrui slovo uz nezavisno sloene reenice.
a) Spustite me pod peinu, ja u se dobro vezati.
b) U sjeni valova priini mu se da neto pliva.
c) Spusti zatim lijepu glavu na dlan desne ruke i zadubi se u alosne misli.
d) Prolo je nekoliko dana, a Mato se lijepo oporavio.
e) Svi su bili radosni, jedino se Mato zamislio.
4. Zaokrui slovo uz zavisno sloenu reenicu.
a) Mjeseina biva sjajnija, lovor zeleniji, svuda vlada arobna tiina.
b) Oko kue izraslo je maslina, pitoma kestena i smokava.
c) Kad je tiina, more je tako mirno i prozirno.
d) Opazi ovjeka gdje se penje po klisurama.
5. Upaljen zrak titrae nad golom i krnom obalom. Pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more.
a) Povei te dvije reenice u reenini niz.
b) Povei te reenice u nezavisno sloenu reenicu.
NASTAVNI LISTI
Nezavisno sloene reenice
1. Popuni tablicu.
44
VEZNICI
VRSTA REENICE
SASTAVNA
PRIMJER
Ona se okrene i pogleda ga u oi.
RASTAVNA
SUPROTNA
ISKLJUNA
dakle, zato, stoga
Marija vrlja po kui, osmjehuje
se svatovima, ogledava i ovo i ono.
2. Zaokrui veznike koji povezuju reenice i iznad reenice napii kojoj vrsti pripada.
a) Sjene klisura padahu na more, a sjene smreka i grebena duljahu se po kuku kao rastrgane krpetine.
b) Na svakom licu sijeva radost, samo je Markovo zabrinuto.
c) Stipe ne ree ni rijei, ve podigne obje ruke u zrak.
d) Neto se vano dogaa, zato su se sakupili ljudi.
3. U sljedeoj reenici prepoznaj nezavisne reenice, ispii ih i imenuj vrstu.
Dan bijae vedar, samo su se nad sjevernoistonim gorama Kvarnera komeali sivi oblaci pa visjeli kao
velike rastrgane grimizne krpe koje je sunce pozlaivalo dok je vjetar silno umorio meu stijenama, a na
licima olupljenih ocrtavala se briga i svjetlucala suza u oku.
REENICA
VRSTA
VRSTA REENICE
SASTAVNA
RASTAVNA
SUPROTNA
iskljune
zakljune
reenini niz
PRIMJER
Ona se okrene i pogleda ga u oi.
Uzmi ili ostavi.
Sluam, ali ne razumijem.
Svi se vesele, samo je on zabrinut.
uio sam/dakle znam
Marija vrlja po kui, osmjehuje se
stvarima, ogledava i ovo i ono.
2. a) a
b) samo
c) ve
d) zato
3. samo su se nad sjeveroistonim gorama Kvarnera komeali sivi oblaci ISKLJUNA
45
46
Zadae
obrazovne zavisno sloena reenica, glavna sureenica, zavisna sureenica, uobiajen poredak, inverzija,
umetnuta reenica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na suosjeanje, meusobno razumijevanje i uzajamnu podrku
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Zavisno sloena reenica
Nezavisno sloena
zavisno sloena
sureenice su samostalne, jedna reenica je nadreena drugoj
ne ovise jedna o drugoj
glavna sureenica
zavisna sureenica dopunjava glavnu
sureenicu, izrie jedan njezin dio
(npr. subjekt, objekt...)
Jedva vuem ruksak koji je pun knjiga.
glavna sureenica zavisna sureenica obian slijed reenica
im uem u kolu, zahtijevaju mir i tiinu
zavisna sureenica glavna sureenica obratni
47
slijed (inverzija)
Moja prijateljica Martina, s kojom se esto druim, ne razumije moje ponaanje.
1. dio glavne sureenice zavisna reenica 2. dio glavne sureenice umetnuta zavisna
sureenica
zavisna sureenica moe biti u obinom, obratnom slijedu (inverziji), a moe biti umetnuta u glavnu
reenicu.
zarezom odvajamo zavisnu umetnutu sureenicu i sureenicu u obratnom slijedu
Rjeenja: A
da napoji konja, namjerna
koji je umro prije nekoliko mjeseci, atributna
48
Rjeenja: A
tko eli plavu ruu, subjektna
da je kraljeva ki, objektna
koji bi joj pomogao, atributna
kojeg su pozvali, atributna
koji ju ele, subjektna
da se vrati, objektna
kao da je svanuo veliki blagdan, nainska
to ne znaju govoriti, subjektna
kad je ujutro sunce granulo, vremenska
to ju je eva pjevala, atributna
O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________
Rjeenje
kako to moe samo nijem ovjek, nainska
kad je shvatio, vremenska
gdje ive ti graniarski istunci, objektna
ije se pustoi plaio, atributna
da si ti moj prijatelj, objektna
kad e doi kui objektna
gdje on stane, mjesna
neka joj donese snijeg sa vrha litice objektna
O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________
Rjeenja
poeti se paati u taj ljudski osinjak, subjektna
otkud si je i doveo, mjesna
bez ega ja ne mogu, predikatna
da pokaemo svoju hrabrost, atributna
kao da se ba nita nije dogodilo, nainska
O ______________________________________ Mjesto_____________________
Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________
Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________
Rjeenja
da smo mi svi na broju, subjektna
poto je svrio puku kolu, vremenska
kao to obino ine ljudi velike asti i male pameti, nainska
to je leao tako skriven od svijeta, subjektna
dok ne bude rekla jasno, vremenska
to misli o sebi, predikatna
da svoj ivotopis ne dajem svakome, atributna
51
Predikatna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Predikatna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: ponavljanje i utvrivanje znanja o imenskom i glagolskom predikatu, usvajanje
znanja o mogunosti izricanja predikata zavisnom sureenicom, prepoznavanje i primjena predikatne reenice.
Zadae
obrazovne imenski i glagolski predikat, predikatni skup, predikatna sureenica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja.
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na bliskost i povezanost s lanovima obitelji.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: metoda itanja, tumaenja, pisanja, upuivanja, dijalog
Plan ploe
Predikatna reenica
predikat je temeljni reenini dio
razlikujem glagolski i imenski predikat
glagolski predikat izriemo glagolom u bilo kojoj osobi i vremenu
Stigao sam. Idemo ruati. Ii e u etnju.
imenski predikat izriemo pomonim glagolom biti i imenicom, pridjevom, brojem
Dan je lijep. Ruak je ukusan. Ja sam odlino.
predikat moemo izrei i zavisnom predikatnom sureenicom
Dan je da ljepi ne moe biti.
Ruak je da prste polie.
Ja sam da bolje ne mogu biti.
52
53
Subjektna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Subjektna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice : ponavljanje i utvrivanje znanja o mogunostima izricanja subjekta,
prepoznavanje subjekta i subjektnoga skupa, usvajanje znanja o mogunosti izricanja subjekta zavisnom
sureenicom, prepoznavanje i primjena subjektne reenice.
Zadae:
obrazovne pronalaenje subjekta u reenici, subjektnog skupa, prepoznavanje reenice s neizreenim
subjektom, besubjektne reenice i subjektne sureenice, pisanje zareza u subjektnoj reenici.
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema drutvu
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje pravilnoga odnosa prema radu.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Subjektna reenica
S
subjekt najee izriemo:jednom rijeju (im. ili zamj. u N): Ivan je vrijedan. On je ustao.
S
54
(ja)
1. a) subjektnom
b) imenicom, zamjenicom
c) tko, to
d) zarezom
2. a) reenica s izreenim subjektom
b) re. s neizreenim subjektom
c) reenica s vie subjekata
d) besubjektna reenica
3. a) koji mnogo uti
koji
b) to smo oekivali
to
c) tko ti je pomogao
tko
d) da je povijest uiteljica ivota
da
e) tko putuje prema istini
tko
4. a) tri
b) a, d, e
5. a) Po svemu se osjea da je danas blagdan.
b) Tko je zarobljen, sanja o slobodi.
c) Koji su marljivi, bit e nagraeni.
d) Cijelo se jutro uje kako fijue vjetar.
NASTAVNI LISTI
zricanje predikata i subjekta
Predikat je temeljni reenini dio. Razlikujemo glagolski i imenski predikat. Glagolski se predikat
sastoji samo od glagola, a imenski predikat sastoji se od pomonog glagola biti i koje neglagolske
rijei: imenice, zamjenice, pridjeva, broja. Predikat moemo izrei i predikatnom sureenicom koja
se u glavnu sureenicu uklapa na mjesto predikata.
Subjekt odgovara na padeno pitanje za nominativ. Moemo ga izrei jednom rijeju, skupom rijei
ili subjektnom sureenicom. Ona kao i subjekt odgovara na pitanje za nominativ.
1.
Prva ljubav
Prva je ljubav ista
ko zora.
Neto se u tebi lijepo
probudi.
Sanjari budan i
prve pjesme pie.
Ko sunce blista.
Pie i dnevnik
i dugo
ga poslije lista.
Brz si ko vjetar,
55
ko ptica leti.
Ali kad odraste,
jedva da se sjeti.
Ueniki rad
(broj)
56
Objektna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Objektna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: definiranje i prepoznavanje izravnog i neizravnog objekta, uoavanje,
prepoznavanje i imenovanje objektne reenice, pisanje zareza u objektnoj reenici, preoblika upravnoga govora
u objektnu reenicu.
Zadae
obrazovne izravni i neizravni objekt, izricanje objekta zavisnom sureenicom, pisanje zareza u objektnoj
reenici
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i drugima
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, rad na tekstu, samostalan rad
Plan ploe
Objektna reenica
objekt je dodatak glagolu kojim izriemo predmet glagolske radnje
razlikujemo izravni i neizravni objekt
prijelazni glagoli otvaraju mjesto izravnom objektu: Govori istinu. Zaboravi strah.
Objekt moemo izrei i objektnom sureenicom koja se prema glavnoj sureenici odnosi kao objekt.
57
to?
Obeaj
Vjeruj
Sluaj
da e pomagati drugima.
kako e drugi pomoi tebi.
to drugi govore.
glavna sureenica
NASTAVNI LISTI
Izricanje objekta
Objekt je glagolski dodatak kojim izriemo predmet radnje, najee ga izriemo imenicom ili
zamjenicom u bilo kojem padeu, osim nominativa i vokativa, a moemo ga izrei i objektnom
sureenicom.
Otvori srce
Kao kad lijepu
otvori knjigu
i kad je itajui
polako lista,
tako prijatelju
najboljem
srce svoje malo
otvori.
kai mu to te titi,
kai mu to te mui,
pomogni mu ako
teko ui.
Kai mu tiho
sve tajne svoje,
sasluaj i ti
tajne njegove.
Podijeli s njim
igru,
podijeli i tugu,
i smijeh
i radost.
Podijeli s njim
nestanu mladost.
1. Ispii iz pjesme Marine Car izravne objekte izreene:
a) imenicom
,
b) zamjenicom .
58
glagolu, predmet
jednom, skupom, objektnom
objektna
izravni objekti: povjerenja, lice, blagost, rijei
neizravni objekti: zdravlju, srei, danu, izazovima, sebe, sposobnosti, plemenitost, dobrotu, roditeljima,
brai, sestrama, prijateljima, starijima
Najprije nam govore kako nisu vane ocjene ve znanje. Upozoravaju nas da ne uimo za druge, nego za
sebe. Objanjavaju nam da su i trojke i etvorke, a ne samo petice, dobre ocjene Tada me upozoravaju
kako je uenje moj jedini posao, da sam se mogla malo vie potruditi
a) Roditelji esto govore da je uenje moj jedini posao.
b) Pred prijateljima ponavljaju kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje.
a) da je uenje moj jedini posao
b) kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje
b)
59
Atributna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Atributna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: utvrivanje i proirivanje znanja o pridjevskom i imenikom atributu, uoavanje,
prepoznavanje i imenovanje atributne reenice, pisanje zareza u atributnoj reenici
Zadae
obrazovne pridjevski i imeniki atribut, izricanje atributa atributnom sureenicom, pisanje zareza u
atributnoj reenici
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje ustrajnosti, temeljitosti i sustavnosti u radu
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Atributna reenica
atribut
atribut
60
KAKVA?
zav. sure.
im.
samoupravljaka
atribut
KAKAV?
im.
Atribut izriemo:
jednom rijeju
skupom rijei
atributnom sureenicom.
NASTAVNI LISTI
Izricanje atributa
Atribut je reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica. Atribut moemo izrei jednom
rijeju: pridjevom, zamjenicom, brojem (pridjevski atribut) ili imenicom u genitivu (imeniki
atribut), skupom rijei te zavisnom sureenicom.
Sliice
61
imenika atributa.
(broj)
Ima bia
Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti:
Ona dolaze ko pjesma, koju smo negdje zaboravili.
Ona su san bez kojeg smo umirali
Ako ih izgubimo, sve smo izgubili.
Ima bia koja nitko ne moe zamijeniti.
Anka Petrievi
62
Mjesna reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Mjesna reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: utvrivanje i proirivanje znanja o mogunostima izricanja mjesta radnje mjesnim
prilonim oznakama i mjesnim reenicama
Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake mjesta i mjesne reenice, preoblika prilone oznake mjesta u
mjesnu sureenicu, pravilno pisanje zareza u prilonim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja.
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje ljubavi prema putovanjima koja nas obogauju i ire nae vidike.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, pokazivanje
Plan ploe
Mjesna reenica
POM
Idem daleko.
prilog
POM
Idem u
prijedlog,
nepoznate
pridjev,
krajeve.
imenica u akuzativu
prilone oznake mjesta najee izriemo mjesnim prilozima i skupom rijei kojem je jezgra imenica u
odreenom padeu
63
Kamo?
Gdje?
Kamo?
3. tuda prilog, izmeu obale i luice prijedlog, im. u G, veznik, im. u G, pokraj brodogradilita
prijedlog, im. u G, prema kamenim kuama prijedlog, pridjev u L, im. u L
4. a) est, dvije
b) Konstruktori ele sagraditi grad gdje jo nikada nitko nije gradio. Za 20 godina ljudi e hodati kuda
su stoljeima plovili brodovi.
5. a) Vratili smo se odakle smo i poli.
b) Gdje smo prije ljetovali, ljetovat emo i ove godine.
c) Idemo gdje nam cilj.
6. c)
NASTAVNI LISTI
Izricanje mjesta
Prilone oznake mjesta najee izriemo mjesnim prilozima i skupom rijei kojem je jezgra imenica
u odreenom padeu. Zavisna sureenica koja se u glavnu sureenicu uklapa na mjesto prilone
oznake mjesta zove se mjesna reenica. Najee je povezujemo mjesnim prilozima: gdje, kamo,
kuda, odakle, dokle. Zarezom odvajamo mjesne suvreenice u obrnutom slijedu, umetnute mjesne
sureenice i mjesne sureenice u nizanju.
1.
Prozori
Sanjam zelene prozore u tihoj luci
u kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje laje pas, vrlo daleko. Cesta eka
pred kuom nestrpljiva. Konj zlatne grive re
u zazidanom dvoritu. Nema vjetra.
Ako se popnem na toranj, vidjet u okruglo nebo
niske, niske oblake. Jednu lastu i dim parobroda.
Jo dalje, svijet e biti velik, udan.
Pod crvenim balkonom veer na ruama poiva.
64
Vesna Parun
2.
Ljubavna pjesma
Gdje nisi ti i tvojih oiju sjaj,
tamno je meni.
I uz jasno treperenje svijea,
tamno je meni.
I kraj tihog plamena stada,
tamno je meni.
Tamo gdje mjesec i zvijezde sjaju,
tamno je meni.
Sunana svjetlost samo me ranjava,
tamno je meni.
Gdje tebe nema i tvojih oiju,
tamno je meni.
Bhatrihari
a) U pjesmi staroindijskog pjesnika Bhatriharija tri su reenice zavisno sloene. Podcrtaj ih.
b) Zavisne sureenice nalaze se:
a) u uobiajenom poretku,
b) u obrnutom slijedu,
c) umetnute su u glavnu sureenicu.
c) U tim reenicama zavisne sureenice izriu radnje glavne sureenice.
d) Ispii iz pjesme prilonu oznaku mjesta.
65
Vremenska reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Vremenska reenica
Cilj obrade nastavne jedinice utvrivanje i proirivanje znanja o mogunostima izricanja vremena radnje
vremenskim prilonim oznakama i vremenskim reenicama
Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake vremena i vremenske reenice, preoblika prilone oznake vremena
u vremensku sureenicu, preoblika glagolskog priloga u vremensku sureenicu i obratno, pravilno pisanje
zareza u vremenskim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje radnih navika i pravilnoga odnosa prema radu
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Vremenska reenica
POV
POV
(Kada?)
Kad je dola teta iz Zagreba, nauio sam pei palainke.
zavisna sure.
glavna sure.
vremenska sureenica
66
vrijeme glagolske radnje najee izriemo prilonom oznakom vremena i vremenskom reenicom
preoblikom glagolskoga priloga nastaje vremenska sureenica
zarezom odvajamo vremenske sureenice u inverziji, u nabrajanju i u naknadnom dodavanju
NASTAVNI LISTI
Izricanje vremena
Vrijeme vrenja glagolske radnje izriemo prilonom oznakom vremena koja odgovara na
pitanja: kada?, otkad?, dokad? te zavisnom sureenicom koja se u glavnu sureenicu uklapa na
mjesto prilone oznake vremena. U vremenskim reenicama najei su veznici vremenski prilozi:
kad(a), dok, im, otkad(a), dokad(a) te vezniki skupovi: prije nego, prije to, tek to
Zarezom odvajamo vremenske sureenice u obrnutom slijedu, u naknadnom dodavanju ili u
nizanju.
1. Pokraj sljedeih reenica napii ime je izreeno vrijeme gl. radnje: jedna rije, skup rijei, zavisna
sureenica.
a) Jutros je sva okolica osvanula bijela i netaknuta.
b) Cijelu je no padao gusti snijeg.
c) Ni tijekom dana nije prestajalo snijeiti.
d) Kad je pala no, sve je poprimilo bajkoviti izgled.
e) Uivali smo u ljepoti zimske arolije prije nego smo otili na spavanje.
2. Zavisne reenice iz 1. zadatka preoblikuj u jednostavne.
3.
67
vrsta rijei
68
Nainska reenica
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Nainska reenica
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavati prilone oznake naina i nainske reenice, imenovati vrste rijei u
ulozi nainske prilone oznake, znati preobliiti prilonu oznaku naina u nainsku sureenicu, pravilno pisati
zarez u nainskoj reenici.
Zadae
obrazovne razlikovanje prilone oznake naina i nainske reenice, preoblika glagolskoga priloga sadanjeg
u nainsku sureenicu i obratno, pravilno pisanje zareza u nainskim reenicama
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, upuivanje na humanost, suosjeanje, prijateljstvo, meusobnu povezanost ljudi
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, u skupinama
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Nainska reenica
PON (prilog)
jednom rijeju
lagano se njie.
skupom rijei
Ljulja se u blagom ritmu.
nainskom sureenicom
Zanjie ruku kao da dirigira.
nainska sure.
69
Kos je pjevao kako je djeak samo sanjati mogao, kako je oduvijek prieljkivao
Djeak je, kao da ga kos razumije, dirigirao rukama.
nainske reenice u obrnutom slijedu, nizanju i umetnutom poretku odvajamo zarezom
NASTAVNI LISTI
Izricanje naina
Prilone oznake naina izriu nain vrenja glagolske radnje i odgovaraju na pitanje kako? Izriemo
ih jednom rijei (prilogom), skupom rijei. Zavisna sureenica koja se u glavnu sureenicu uklapa na
mjesto prilone oznake naina zove se nainska reenica. U nainskim reenicama najei su
veznici: kako, kao da, kao to.
1.
Uspinjaa
ini mi se kao da ide
sama od sebe
Ili da je debela ica ne vue
gore, dolje
Tek malo cvili, malo zagrebe
pa zajaue
Onda se potiho onako bez volje
uvue
Meu ljude i kue.
Miroslav Slavko Maer
U pjesmi Miroslava Slavka Maera podcrtane su prilone oznake naina, no potkrale su se pogrjeke.
Pronai ih i objasni. ______________________________________________________
_______________________________________________________________________
2.
1. Malo je POK, a ne PON. Onda je POV, treba oznaiti i onako bez volje jer je to PON.
2. a) 3,
kao to die, kao to hoda ulicom nepoznata imena, kao da jo nema imena trg
b) c
71
Zadae
obrazovne pravopisna naela za pisanje zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost
funkcionalne razviti sposobnost primjene pravopisnih pravila
odgojne stjecanje jezine kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, iva rije, prozirnica, ploa
Oblici rada: elni, pojedinani, u skupinama
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, samostalnog rada
Plan ploe
Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Zarez je razgodak kojim se razgraniuju reenini dijelovi radi lakega itanja i razumijevanja napisanoga
u okviru jedne reenice.
Osnovna naela pisanja zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost.
72
h) opozicijski skup
3. a) Kad pomahnita, Drava ne pita
to radi, esto ne pazi,
b) jesu li polja, jesu li ita
c) PON: kao drogirana, kao pijana
d) bearina stara
4. Ogledalce, ogledalce
Uvalih se u meki naslonja uzeh ogledalo u ruke i
Ogledalce, ogledalce, reci mi tko je u ovom trenutku na cijelome svijetu najizbezumljenija,
najraspameenija, najobezglavljenija Pigica?
Ogledalo uti. Glasno pitam i upuujem pitanja ravno sebi u facu.
Tko si, to si, kamo jurca?
Juer dolazi iz kole i bez uvodnih rijei, bez pripreme terena, kao da sam ja stup soli:
Kilnut u se! zavapi.
A meni se podrezae, otpilie noge ispod koljena i zamalo se skljokah na netom oprani tepih. ()
Molim da to bude sa stilom! Znam jedan vrlo surov, matovit i nesvakidanji nain. Otputuje u Egipat,
baci se u rijeku Nil i proguta te nilski krokodil! Vidi, ak se i rimuje. ()
Nemoj, Pigi, ja sam stvarno u stranoj kom, groznom bedu.
A ja sam u totalnom neredu. Da se, za promjenu, ja malo tebi jadam? primijetim onako usput, premda
znam da neu doi tako lako na red. to se dogodilo? Ili, bolje, to se nije dogodilo?
I nije doao pred kolu, a obeao je. mrc, mrc i rasplae se kao rodna godina. ()
Zamisli, svaki je dan sa svojim dekima. Svaki dan, a za mene ima vremena samo petkom i subotom.
Pa, dragica moja, ti i ne izlazi drugim danima, osim toga ni torta se ne jede svaki dan.
B. Kalauz: uj, Pigi, zaljubila sam se
73
Mjesto
Cilj obrade nastavne jedinice: poticanje na razvijanje kulture usmenog izraavanja i pravilnog naglaivanja
rijei, razvijanje svijesti o vanosti poznavanja pravopisnih i pravogovornih pravila
Zadae: obrazovne razlikovanje samoznanih i suznanih rijei, naglasnica i nenaglasnica prednaglasnica i
zanaglasnica
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija: prema udbeniku
2. Najava teme i itanje metodikog predloka
3. Analiza predloka
4. Obrada uoavanje samoznanih i suznanih rijei
definiranje izgovorne cjeline
definiranje naglaska
uoavanje nenaglasnica
prednaglasnice
zanaglasnice
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa nastavni listi
Plan ploe
Samoznane i suznane rijei
- samoznanice imaju samostalno znaenje, mogu stajati same
- suznanice nemaju samostalno znaenje, ne mogu stajati same, ve se pridruuju samostalnim vrstama
rijei
Meni su / rekli / da grijeim / u naglasku.
74
zanaglasnica
prednaglasnice
Razlikujemo naglaene i nenaglaene rijei.
Naglaene rijei ili naglasnice imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasnu ili izgovornu cjelinu.
Nenaglaene rijei ili nenaglasnice nemaju svog naglaska i u izgovoru se veu uz naglasnice i s njima tvore
naglasnu cjelinu.
Nenaglasnice:
prednaglasnice
Priaj / sa mnom! (samnom) Ne tuguj! (netuguj)
zanaglasnice
Stigli su. (stiglisu) Ui li / redovito? (uili)
Biljeke
75
Zadae
obrazovne prepoznavnje sinonima i antonima, otkrivanje antonima imenicama, glagolima, pridjevima,
prilozima, zamjenicama, prijedlozima, usklicima i esticama
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezinu
analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga miljenja i logikoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
hrvatskoga jezika
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima
Plan ploe
Odnosi meu rijeima
SINONIMI I ANTONIMI
sinonimi lokva, jezero, bara, mlaka
vodopad, slap
76
imenice
glagoli
pridjevi
zamjenice
prilozi
prijedlozi
Domaa zadaa
rjeavanje vjebenice
pisanje sastavka na temu Sve radi suprotno od mene uz naknadno podcrtavanje upotrijebljenih antonima
NASTAVNI LISTI
Sinonimi i antonimi
1. Ispii sinonime koji imaju znaenje navedenih predmeta.
cipele
oprava
postelja
dobnik
noice
2. Ispii antonime navedenim rijeima.
dolina , daljina ,
toplina , siromatvo ,
uspjeh , petica ,
brz , kratak ,
irok , tih
Sinonimi i antonimi
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
77
78
Zadae:
odgojne Razvijanje svijesti o nunosti uenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost
sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
hrvatskoga jezika, razvijanjem govornikih sposobnosti uenik stjee samopouzdanje u nastupu pred drugim
ljudima.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat, tonski zapis.
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima.
Plan ploe
Naglaeni i nenaglaeni slogovi
obuena
pas
grad
birbo, birbo
tolina, tolina, tolina
prepotati, prepotati, prepotati, prepotati
79
knjiga, knjiga
knjiurina, knjiurina, knjiurina, knjiurina
glen, gleen, don, doon
bubi, buubi, zitovati, ziitovati
kratki dugaki
san saan
mir miir
Zlatko Zlaatko
Martina Martiina
1. Naglaene rijei imaju jedan naglaeni slog.
2. U vieslonim rijeima posljednji slog nee biti naglaen.
Domaa zadaa:
Rjeavanje vjebenice
Pisanje sastavka na temu Nismo se razumjeli u kome e uenici opisati crticu iz ivota kada je dolo do
nesporazuma meu ljudima zbog krivo izgovorene rijei.
Naglaeni i nenaglaeni slogovi
NASTAVNI LISTI
PODSJETNIK
Naglasak (akcent) isticanje jednoga sloga u rijei pri izgovoru
Naglaeni slog slog koji se istie jainom i visinom glasa.
Naglasna pravila:
1.
2.
1. Navedene jednoslone rijei razvrstaj prema duljini sloga: to, stvar, lik, kup, red, to, car, sat, dar, pet, vrt,
dva, tren, rad, tu, taj, tip, jo, svi, rat, kat, kralj, moj, brod, na, nos, crv, hrt, krt, krt, tlak, zrak dan, no,
Kratki
Dugi
2. Izgovori navedene rijei s kratkim i dugim naglaenim slogom u emu e ti pomoi napisana znaenja, a
potom ispii koji je izgovor bio kratak, koji dug.
pas ivotinja
kraj krajobraz, zavretak
grad vrsta oborine, tua
luk vrsta povra
tek ve
jak snaan
........................
........................
........................
........................
........................
........................
pas pojas
kraj pokraj, pored
grad naselje
luk dio krunice
tek zdravica pri jelu
jak vrsta goveda
........................
........................
........................
........................
........................
........................
80
81
Zadae:
odgojne razvijanje svijesti o nunosti uenja pravilnoga izgovora rijei u hrvatskogom knjievnom
jeziku jer znanje jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima hrvatskoga jezika, razvijanjem govornikih sposobnosti uenik stjee
samopouzdanje u nastupu pred drugim ljudima.
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listi, plakat, tonski zapis.
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u
parovima.
Plan ploe
Uzlazni i silazni naglasci
Ne mogu podnijeti miris luka.
Strijelac je ostao bez svoga luka.
Na otoku je sasvim mala luka.
viikra
jaasta breela
trooba
82
vikra jasta
brela
troba
slukati
UZLAZNI
noga
ruka
KRATKI
DUGI
noge
ruke
SILAZNI
kratkouzlazni:
kratkosilazni:
dugouzlazni:
dugosilazni:
83
NASTAVNI LISTI
PODSJETNIK
Naglasna intonacija silaenje ili uzlaenje glasa pri izgovoru naglaenog sloga
Naglasci:
kratkouzlazni
kratkosilazni
dugouzlazni
dugosilazni
Naglasna pravila:
1.
Naglaena rije u pravilu ima jedan naglasak.
2.
Na jednoslonim rijeima mogu stajati samo silazni naglasci.
3.
Na unutarnjim slogovima mogu stajati samo uzlazni naglasci.
4.
Na prvom slogu mogu stajati svi naglasci
5.
84
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
dovikivati, samoa, prag, preokrenuti, nebo, na, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod,
etrnaestogodinjak, muk, jesen, sav, zagrliti, koara, traiti
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti ...............................................................................................................................................................
obena ................................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prijateljstvo, sve, junaci, va, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oi, biologija, prah, uk, dublje, drag,
postati, grob, sklapati, prislukivati, tmina
85
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti
slgati ...................................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
deurati, trava, tresnuti, posluiti, to, kova, stvar, tinta, lik, kup, red, to, prijateljstvo, stogodinjica,
ispresavijati, car, rjeavati, putnik
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
jla
trnja ..................................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, tenja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaa, kapetan, tren,
trati, pedeset
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
tek
buena ................................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
ispoetka, prelomiti, vrata, rei, vlast, duga, sabor, lan, stih, hod, plan, ta, budalatina, prijateljski,
novanica, san, uznemiren, sluati
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kpiti
86
trenja .............................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
irafa, tekst, znati, torta, livada, ep, trava, muk, mi, cilj, ulj, Slavonac, ameriki, ispresavijati,
preispitati, mrk, varati, jahaica
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
slgati ...................................................................................................................................................................
grad .................................................................................................................................................................
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prezimiti, pei, mrak, misao, lonac, stav, tigar, on, mo, in, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski,
prekopati, prekapati, sad, baca
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kpiti
luk
Ocjena:
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
oplakivati, skoiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, no, red, kit, sluati, Slavonac, gluhoa, skakutati,
izazivati, slon, kua
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti .................................................................................................................................................................
87
govrnica .............................................................................................................................................................
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
dovikivati, samoa, prag, preokrenuti, nebo, na, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod,
etrnaestogodinjak, muk, jesen, sav, zagrliti, koara, traiti
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti skupljati
obuena odjevena
Skupina B
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prijateljstvo, sve, junaci, va, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oi, biologija, prah, uk, dublje, drag,
postati, grob, sklapati, prislukivati, tmina
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti jesti travu
slagati prevariti, izrei la
Skupina C
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
deurati, trava, tresnuti, posluiti, to, kova, stvar, tinta, lik, kup, red, to, prijateljstvo, stogodinjica,
ispresavijati, car, rjeavati, putnik
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
jela stablo, drvo
trenja potres, drhtavica
Skupina D
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, tenja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaa, kapetan, tren,
trati, pedeset
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
tek apetit, elja za jelom
obuena uvjebana, istrenirana
Skupina E
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
ispoetka, prelomiti, vrata, vlast, duga, sabor, lan, stih, hod, plan, ta, budalatina, prijateljski, novanica,
san, uznemiren, sluati
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti platiti novcem
88
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
irafa, tekst, znati, torta, livada, ep, trava, muk, mi, cilj, ulj. Slavonac, ameriki, ispresavijati, preispitati,
mrk, varati, jahaica
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
slagati sloiti, stavljati u red
grad oborina, tua
Skupina G
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
prezimiti, pei, misao, linac, stav, Sava, on, mo, in, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski, prekopati,
prekapati, sad, baca
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
kupiti platiti novcem
luk povre
Skupina H
1.
Na zadane rijei napii odgovarajue naglasne znakove. Svaki toni naglasak donosi po jedan bod.
oplakivati, skoiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, no, red, kit, sluati, Slavonac, gluhoa, skakutati,
izazivati, slon, kua
2.
Naglaenim rijeima ispii znaenja. Svaka tono objanjena rije nosi po jedan bod.
pasti padati, pasti na zemlju
kupiti skupljati
89
Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Veliko poetno slovo
Zadae
obrazovne veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina
funkcionalne razviti sposobnost primjene pravila
odgojne stjecanje jezine i ope kulture
Nastavna sredstva: udbenik, vjebenica, nastavni listi, biljenica, prozirnica, Hrvatski pravopis
Oblici rada: pojedinani, elni
Nastavne metode: razgovora, itanja, pisanja, samostalnoga rjeavanja zadataka
Domaa zadaa
rjeavanje nastavnog listia
Plan ploe
Veliko poetno slovo
Velikim se poetnim slovom pie: prva rije u vielanim imenima drutava, organizacija, udruga i pokreta, a
ostatk rijei malim slovom osim onih koje su vlastito ime.
Hrvatsko filoloko drutvo
Matica hrvatska
Hrvatsko narodno kazalite
Znanstveni skup o Miroslavu Krlei
Sve se ostale rijei, same ili u reenici, piu malim poetnim slovom, osim nekih izuzetaka.
Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova
Rjeenja zadataka u radnoj biljenici
1. velikim poetnim slovom
2. a) Osnovna kola Josipa Jurja Strossmayera, Matematika gimnazija
b) Crveni kri, Hrvatska biskupska konferencija
c) Filozofski fakultet u Zagrebu, Katedra za knjievnost
d) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska
e) Drugi vatikanski koncil, 10. Krleini dani u Osijeku
f) Drutvo hrvatskih knjievnika
3. a) crkva svetog Marka
b) 1. osjeki dani Matice hrvatske
c) Zagrebako kazalite mladih
d) Osnovna kola Ivana Gundulia
e) hrvatski narodni preporod
f) II. svjetski rat
g) Hrvatski sabor
h) Zagrebaki velesajam
4. Putujui, Hrvatskom, Karlovaku, Plitvikim, Proanskom, Galovakom, Crnoj, Bijeloj. Na, Krbavskom,
Krbavska. Vojska, Derenina. putujui, Sinjskim, imunovieva, Raice, Brunhilde, Srna. Poslije, Dubrovako,
Nakon, Vlahom, Stradunu, Dubrovkinja, Dubrovakih, Dunda Maroja
NASTAVNI LISTI
2. U stihovima iz Veselog zemljopisa Zvonimira Baloga podcrtaj pogreno napisana poetna slova.
a) U inozemstvu je drava roena,
91
92
Onda, Pulu
Trst
Celje
Banat
Velenje
Zatim, Duga Resa
Onda, Be
I
Tada
Dakartu
Zvonimir Balog
93
Zadae
Motivacija:
Moe li ove reenice prepriati. Kako bi ti taj dogaaj ispriao nekome?
ekat emo te na ulazu u kolu, rekli su mi.
Budite strpljivi ako budem malo kasnio, odgovorio sam im.
To se podrazumijeva, sada smo postali prijatelji, nasmijali su se oni.
Rjeenje:
Rekli su da e me ekati na ulazu u kolu. Odgovorio sam im da budu strpljivi ako budem malo kasnio.
Samo su se nasmijali i rekli da se to podrazumijeva jer smo sada postali prijatelji.
Kada ita pripovijetku ili roman, to ti je drae: kada je tekst pisan kao na listiu ili kada je gusto pisan
bez dijaloga?
2.
Obrada:
Nastavnu jedinicu obraditi prema udbeniku i ponuenoj prii Vladimira Nazora.
Plan ploe
Upravni i neupravni govor
Upravni govor je doslovno navoenje neijih rijei u tekstu.
Oznaava se navodnicima.
94
Kad su se vratili u uionicu, uiteljica je rekla: Draga djeco, nacrtajte brod koji ste vidjeli pa emo napraviti
izlobu vaih radova. Zaista bi bila teta da sliku ovakvog broda ne ovjekovjeimo.
Djeca su ozbiljno prionula poslu i trudila se da to ljepe nacrtaju brod koji su vidjeli.
Sandra je nacrtala more, obojila ga i odloivi bojice, rekla: Ja sam gotova.
Sandra, ja vidim samo more na tvom crteu, a gdje je brod? upitala je uiteljica.
Dok sam ja crtala more, objanjavala je Sandra, brod je bio jako brz pa je otplovio s mog mora daleko pa
se ne vidi.
3. na primjer
Uiteljica je rekla djeci:Sada nacrtajte brod koji ste vidjeli.
Nestani Ivan odmah je dodao: Ja u nacrtati veliki brod.
Marko i Ana znatieljno su pitali: Moemo li pozvati roditelje na izlobu?
Na izlazu iz kole susreli su Markovu sestru koja ih je upozorila: Pourite se, tata vas eka ispred kole!
95
Zadae
obrazovne knjievni jezik, jezik knjievnosti, Marko Maruli, otac hrvatske knjievnosti, Faust Vrani i
prvi hrvatski viejezini rjenik, Bartol Kai i prva hrvatska gramatika, hrvatski narodni preporod,
Ljudevit Gaj i nastanak hrvatskoga knjievnoga jezika
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenoga znanja
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome knjievnome jeziku i narjejima, prema hrvatskoj knjievnosti, kulturi i povijesti, razvijanje
pravilnoga odnosa prema kulturnoj batini
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, pretisak kojega djela starije hrvatske
knjievnosti, videozapis
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, itanje, pisanje, samostalan rad
Plan ploe
Povijest hrvatskoga knjievnoga ili standardnoga jezika
knjievni ili standardni jezik razlikujemo od jezika knjievnosti ili jezika knjievnih djela
hrvatska knjievna djela nastajala su na akavskom, tokavskom i kajkavskom narjeju sve do 30-ih
godina 19. stoljea
u doba hrvatskoga narodnog preporoda ponovno jaa svijest o potrebi stvaranja jedinstvenoga
knjievnog jezika
Ljudevit Gaj ujedinio je sve Hrvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji, tipu slova za pisanje glasova
96
Baanska ploa
b
Faust Vrani
c
Bartol Kai
c, e
akavskom, tokavskom, kajkavskom, jedinstveni
Ljudevit Gaj
tokavsko
97
Naini sporazumijevanja
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Plan ploe
Naini sporazumijevanja
Sporazumijevanje je izmjenjivanje misli, osjeaja, elja i iskustava.
Sporazumijevati se moemo govorom, pisanim jezikom i nejezinim sredstvima sporazumijevanja: vidom,
sluhom i dodirom.
98
Vrjednote govorenoga jezika: artikulacija, naglaivanje rijei, reenini naglasak, reenina intonacija, stanka,
tempo i jaina glasa.
Biljeke
99
Pripovijedanje
Osnovna kola Mjesto
Uitelj
Priprema za izvoenje nastave hrvatskoga jezika
Razred Redni broj sata
Tema mjeseca
Nastavno podruje
Nastavna jedinica Pripovijedanje
Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti samostalno napisati priu kronolokim redoslijedom dogaaja
Zadae
obrazovne uoavanje kompozicije prie, razumijevanje kronolokog redoslijeda dogaaja, komponiranje
dijelova fabule kronolokim redoslijedom dogaaja
funkcionalne razvijanje sposobnosti zapaanja i pisanoga izraavanja, razvijanje sposobnosti za samostalno
knjievno stvaranje
odgojne razvijanje svijesti o potrebi organiziranog pisanja i pripovijedanja, razvijanje svijesti o povezanosti
i utjecaju knjievnoga djela na svakodnevni ivot, razvijanje svijesti o potrebi organiziranja i teksta i
vlastita ivota
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, zbirka narodnih usmenih pria, antologija hrvatskih pria
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metode itanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada
Plan ploe
PRIPOVIJEDANJE
fabula: uvod, poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet
100
kompozicija
epilog
kronoloki redoslijed dogaaja
usporedna radnja
epizoda
Domaa zadaa
Pisanje prie s unaprijed odreenim kronolokim redoslijedom dogaaja tako da uenik najprije napie
kompozicijski plan dijelova fabule. Predloene teme Tada sam se jako uplaio, Neobini san, Putovanje
vremenskim strojem, Neobini nepozvani gost
101
Mjesto
Plan ploe
Uloga opisa u pripovijedanju
Opis je pismeno ili usmeno prikazivanje svojstava, izgleda, osobina i znaajki koga ili ega.
STATIAN OPIS
DINAMIAN OPIS
102
Uloga je opisa da prikazuje izgled koga ili ega, ali i da uspori radnju ili pojaa napetost.
Biljeke
103
Biljeka, natuknica
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Plan ploe
Biljeka, natuknica
Biljeka je krai ili usputan zapis.
Natuknica je rije koja se izgovara kao sugestija ili podsjetnik za ono to e se govoriti.
104
ORNITOLOGIJA
ptice koje
jedu sve
105
Biografija i autobiografija
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Plan ploe
Biografija i autobiografija
Biografija ili ivotopis sadri podatke i pojedinosti iz ijeg ivota, napisana je u 3. licu, a moe biti objektivna i
li romansirana.
Autobiografija je pisana u prvom licu i u njoj pisac opisuje svoj ivot.
106
Biljeke
107
odgojne: razvjanje svijesti o nunosti uenja materinskoga jezika te razvijanje spoznaje o vanosti pravilne
prehrane
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, novinski lanci, prozirnica
Oblici rada: elni, pojedinani
Nastavne metode: dijaloke, metoda itanja, pisanja, samostalnog rada, usmenog izlaganja
Tijek nastavnog sata
1.
Motivacija:
itanje zanimljive vijesti iz djejih novina
igra radijskoga ili televizijskog izvjestitelja u kojoj uenici izvjetavaju o nekom aljivom ili neobinom
dogaaju u razredu, koli, obitelji
2.
Najava teme i itanje prvoga metodikog predloka
3.
Analiza prvog predloka
zapaanje osobitosti izvjea
definiranje vijesti
4.
itanje i analiza drugoga metodikog predloka
usporedba prvoga i drugoga predloka
zapaanje osobitosti predloka
definiranje izvjea
objektivno i subjektivno izvjee
5.
Sinteza
Zadaci za samostalan rad
Doma zadaa
Izvjee
opirnije je od vijesti
108
Biljeke
109
Komentar
Osnovna kola
Uitelj
Mjesto
Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati komentar, sluati i razumjeti komentar, stvarati komentar u govoru i
pismu
Zadae: obrazovne osposobiti uenike za oblikovanje pisanih komentara te za razlikovanje komentara od
vijesti
funkcionalne razvijanje osjeaja za prihvaanje jezinih sadraja, razvijanje sposobnosti uoavanja,
povezivanja, zakljuivanja i primjene steenog znanja,
odgojne razvijati svijest o vanosti uenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema
hrvatskome jeziku, razvijanje jezine kulture i kulture usmenog i pismenog izraavanja
Nastavna sredstva: iva rije, udbenik, vjebenica, prozirnica, rjenik hrvatskoga jezika
Oblici rada: elni, pojedinani, u paru
Nastavne metode: dijaloke, monoloke, tumaenje, itanje, pisanje, rad na tekstu,
Tijek nastavnog sata
1. Motivacija prema udbeniku
uenici pismeno objanjavaju znaenje rijei komentar
2. Najava teme i itanje rjenike natuknice
3. Usporedba uenikih odgovora i rjenike natuknice
4. Glavni dijelovi komentara , upute za pisanje komentara
5. itanje metodikog predloka
6. Analiza predloka prema odrednicama za ustroj komentara
5. Sinteza
Zadatci za samostalan rad rjeavanje zadataka u radnoj biljenici
Domaa zadaa
Plan ploe
Komentar
Komentar je tumaenje ili objanjavanje nekog teksta, knjige, ili dogaaja.
Ustroj komentara: uvod, razradba, zakljuak.
110
111