UDESNO PUTOVANJE SVIJETOM ISLAMSKE

ARHITEKTURE I UMJETNOSTI (I)

Wednesday, 07 May 2014 11:05

Joomla 3.5
Od danas poinjemo sa serijalom tekstova o Islamskoj umjetnosti. Kroz ovaj serijal emo da
napravimo osvrt na razne epohe i svjetske regije od Saudijske Arabije, Indije, preko Maroka,
stare Andaluzije do ostavtine Osmanskog carstva. Nadamo se da ete pronai zanimljiv
sadraj i svake subote saznati neto novo u naoj rubrici. Danas predstavljamo dvije, svima
nama ve, dobro poznate damije: Kupola na stijeni i Velika damija u Damasku.
Kupola na stijeni dragulj arhitekture
Od gracioznosti islamskog pisma, inspirativne umjetnosti kaligrafije, arabeski, lijepih tonova ebru
slikarstva, pravougaonih harema damija, do velikih i malih trgova koji su vijekovima centar drutvenih
deavanja, lahko je prepoznatljiv jedan sveobuhvatni ton koji je obojio svaki aspekt islamske
umjetnosti i arhitekture. Ako korake usmjerimo od samih poetaka, skromnih mesdida, pa polahko
preko kaldrma i arija doemo do savremenih nota, moemo da vidimo da je iroka lepeza
najkreativnijih djela uokvirena istim ustaljenim pravilima vjerskih naela. Kaligrafija, ebru slikarstvo,
arabeske, kupole, haremi, damije, arije, pijace i svi ostali dijelovi iz sakralnih i sekularnih sfera,
jasno se pridravaju islamskih pravila i pomno nastoje da zadovolje funkciju koja im prethodi.

udesno putovanje svijetom islamske arhitekture i

umjetnosti zapoinje u Jerusalemu, mjestu velike simbolike vrijednosti, kolijevci koja stoljeima spaja
razliite vjere, kulture i tradicije. Nastanak islamske arhitekture djelo je halife Abd al-Malika, u ije je
vrijeme izgraena Kupola na stijeni (graena od 689. do 691.). Jedna od prvih funkcija bila joj je da
rjenikom arhitekture istakne prisustvo nove vlasti, poretka i religije. Sa jednostavnim i skladnim
geometrijskim tlocrtom, kupolom i visoko postavljenim prozorima, Kupola na stijeni zrai
jednostavnou i svojim harmoninim proporcijama zadrava pogled posmatraa. Eksterijer je
raskoan, obloen najprije staklenim mozaicima, a poslije crijepom i keramikim ploama, sa kupolom
ija je drvena konstrukcija presvuena oplatom i olovom a kasnije pozlaena.

Pored
grandioznih
predstavljanja
floralnih
elemenata i razliitih geometrijskih formi, ajeti iz Kurana prvi puta dobijaju arhitektonsku ulogu i
postaju jedan od najvanijih elemenata dekorativne umjetnosti.
Kupola na stijeni koncipirana je da bude od maksimalnog umjetnikog izraaja i stoljeima poslije
ostaje jedan od najveih islamskih spomenika, obuhvatajui u isto vrijeme vrhove emotivnog,
politikog, drutvenog i religijskog dometa.

Magina ljepota Velike damije u Damasku

Damask, jedan od najvanijih gradova u historiji civilizacije, stoljeima je svojom ljepotom privlaio
Istok i Zapad. U ulicama Damaska osjeti se snaan zagrljaj historije, kao mjeavine razliitih kultura,
religija i tradicija. U najvanijem dijelu starog grada, ve stoljeima svojim arheolokom i
arhitektonskom vrijednostima, pogled zadrava jedna od najveih i najstarijih damija na svijetu,
poznata kao Umejadska ili Emevijska damija.
Kao i svaka riznica kulture, ova damija u svojoj unutranjosti uva razliite simbole neopisive
politike, historijske i emotivne vrijednosti. U toku pravljenja damije, u iskopavanjima je pronaena
grobnica u kojoj se, po tvrdnjama razliitih strunjaka, nalazi glava Ivana krstitelja. U damiji se,
takoer, nalazi i grob Salahudina Ejubije, jednog od najslavnijih islamskih vojskovoa.

To je najudesnija damija na svijetu, najbolje umjetniki

izraena, velianstvene ljepote da joj nema ni sline.. ukraena je mozaicima sa zlatnim listiima, razliitih boja,
izvanredne ljepote. (Ibn Batuta, 1326 Rihla, I, 197-198).

Postavka damije je klasina i nastala je kao

rezultat transformacije bazilike Ivana Krstitelja. Odmah nakon osvajanja, dio bazilike je bio pretvoren u
damiju, pa je zajedno koritena od strane muslimana i krana. Damija uokviruje pravougaonik
opsega 157 x 100 metara, sa kulama koje imaju funkciju munara, rasporeenim na uglovima. Munara
na sjeveroistonom dijelu, zove se i Isaova (a.s) munara, jer e se pred Sudnji dan, Isa (a.s) supustiti
na nju.
Damija je, po uzoru na kuu Poslanika Muhammeda (a.s), projektovana tako da zadovoljava mnogo
funkcija: postala je mjesto za zajedniku molitvu, edukaciju, politike skupove, sudske procese i centar
za materijalno ugroene. U gradnji damije je, po naredbi halife, uestvovalo oko 200 najpoznatijih
bizantijskih arhitekata. Samim tim, postala je jedna od najimpresivnijih i najljepih graevina, a i danas
se ponosno krasi tom titulom.
(autorica: Maida Halilovi, arhitektura)